Međimurske novine 778

MAJA iz D. Kraljevca

www.mnovine.hr

Spojilo tradiciju, zabavu i religiju

FOTOSESSION 2010.

media str. 5

media str. 3

PORCIJUNKULOVO 2010.

Čestitamo 5. kolovoza, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Godina XV.

Broj 778.

^akovec, UTORAK, 3. kolovoza 2010.

Cijena 7 kuna

Dugovanja državi, prodavanje apartmana ispod cijene, peglanje kartica,

str. 3-4

PRITVORENI BIVŠI DIREKTORI MTČ-a VLADIMIR BOŠNJAK I TOMISLAV FARKAŠ

trošenje mazuta državnih rezervi...

TRAGIČNI MISTERIOZNI NESTANAK KRUNOSLAVA KONTRECA

str. 2-3

Mrtvo tijelo još nije pronađeno, ali Krešimir Marodi iz Domašinca osumnjičen za ubojstvo PEKARNA. CAFFE BAR.

sefino se

Kobni povratak po majicu

str. 8

U NALETU LOKOMOTIVE POGINULA 17-GODIŠNJAKINJA IZ ŠENKOVCA

Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. str. 16

70

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Tjedan loših vijesti “Dan bez smijeha izgubljen je dan” - kaže kineska mudrost. Proteklih dana, na žalost, u me imurskoj stvarnosti nije bilo previše razloga za smijeh i zadovoljstvo. Ubojstvo, gospodarski kriminal, nesretna smrt mlade djevojke ... Sve to zasjenilo je opuštaju u ljetnu svakodnevnicu. Crna strana života u kojoj prevladava kriminal, ali i nepotrebno izgubljeni životi, samo su dio ne ega što donedavno teško da je uop e bilo zamislivo kad je Me imurje u pitanju.

Je li se ovih dana poklopio niz nesretnih okolnosti koje su donijele crnilo ili pak je u pitanju trend suvremenih procesa, poput globalizacije koja je eto stigla i do nas i natjerala nas na druga ije shva anje i doga anje života? Mišljenja sam da je istina negdje izme u, ali možemo biti još uvijek zadovoljni jer živimo u kraju u kojem se u bilo koje doba dana i no i ne moramo bojati za svoj život, jedino ako se zaista ne poklope “okolnosti”. Upravo to je na djelu kod nas minulih dana.

Problemati no je to što nam se ponekad ini, kad je u pitanju odnos nacionalnih medija i našeg kraja, da je situacija takva da smo “zanimljivi” ostatku zemlje samo kad nam se dogodi neko crnilo, pa ispada da nam se tako nešto medijski zanimljivo jedino i doga a. Me utim, za promjenu percepcije takve situacije sigurno se ne mogu izboriti lokalne medijske ku e, pa stoga ni u kojem slu aju ne želimo podijeliti bilo kakvu odgovornost zbog onih koji o ito ne znaju ili ne žele iz Me imurja ostatku Hrvatske ponuditi ili plasirati dobru

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

vijest ili pri u koja e puniti naslovnice.

Tako er mnogi mediji ne mogu danas zamisliti svoje stranice bez loših vijesti. Ne možemo ih, niti želimo presko iti ni mi, ali kad se one dogode, posebice koje traže istinski angažman u interesu javnosti, ne želimo ih napuhavati, niti pak banalizirati, ve analizirati. Kao i svaki dio našega društvenog života koji nas okružuje. Nisam pobornik novinarstva u kojem e najvažnija stvar biti “crna kronika”, posebice ako se ona temelji na najobi nijem opisu kriminala, što zapravo sputava kvalitetno odra ivanje novinarskog zadatka.

Osobno pak sam uvijek sretniji kad možemo emitirati što više dobrih vijesti. Možda one ne prodaju novine, ali bez njih jednostavno ne mogu zamisliti smisao svog posla, posebice lokalnog novinarstva. Zašto ne, posebice ako možemo nekome uljepšati dan, izmamiti osmijeh na lice, doprinijeti tome da zaista, kako kaže poslovica - dan ne bude izgubljen.

3. kolovoza 2010.

MISTERIOZAN nestanak Krunoslava Kontreca izgleda da je završio tragi no

ZLO IN KRAJ TUR IŠ A: još nije prona eno, Krešim iz Domašinca osumnji en - Kod Trnave su prona ene ahure, krv i dio kosti koji upu uju na ubojstvo, što je potvrdila i policija uhi enjem, ali za sad nema priznanja pritvorenoga sumnjivca U Istražni centar Županijskog suda u Varaždinu u srijedu poslijepodne priveden je 37-godišnji Krešimir Marodi iz Domašinca. Njega policija sumnji i za ubojstvo 36-godišnjeg Krunoslava Kontreca iz Tur iš a koji je, kako smo ve pisali, nestao u subotu 24. srpnja, o emu je dan kasnije njegov susjed obavijestio policiju. No, kako saznajemo, osumnji eni za sad ne želi priznati ubojstvo.

Majka nestalog Kontreca: Bio je zlatan de ko

Opsežna potraga policije i gra ana za sad bez rezultata Policijski službenici sa psima traga ima odmah su po eli pretraživati šire podru je Tur iš a, posebice dio uz tok Trnave, s obzirom na to da je nestali Kontrec u subotu krenuo u ribolov na taj potok. Ve u nedjelju kod mosta na Trnavi otkriveni su tragovi koji su upu ivali na najgore - krv, deformirana zrna vatrenog oružja te a-

Majka Manda Kontrec iznimno teško proživljava svaki dan nakon nestanka sina Krunoslava, za kojeg se sumnja da je ubijen

- Bio je zlatan de ko, nikad ni s kim nije ulazio u sukob, a prije dvije godine kada mu je umro otac preuzeo je brigu o obitelji, kazala je novinarima neutješna majka nestalog 36-godišnjaka Manda Kontrec.

Krunoslav je uz nju u obiteljskoj ku i u Tur iš u stanovao i s dva brata, 31-godišnjim Kristijanom i 14-godišnjim Krešimirom.

Sudjelovao je i u Domovin-

skom ratu. Nedugo nakon odsluženja obaveznoga vojnog roka uputio se na pakra ko bojište. Bolovao je od miši ne distro ije na nogama. Kada se vratio u rodno Tur iš e, umirovljen je te je posljednjih godina živio od invalidske penzije.

Bavio se poslovima oko ku e, malo poljoprivredom i uvijek bio spreman pomo i svima, kažu neki od njegovih poznanika. (vk)

Me imurci protiv toga da i žene rade do 65. godine Anketa “Pod vurom”

Stanka Zak, Mihovljan - Ne svi a mi se takav prijedlog izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju. Ne slažem se s time da žene rade kao i muškarci do 65. godine starosti. Tako er uvelike ovisi koji posao žena radi. Nije isto sjedi li u fotelji ili radi izi ki posao. No, uz posao, ženu kod ku e eka drugi posao, stoga bi žene ipak trebale raditi kra e od muškaraca.

Dob za odlazak u starosnu mirovinu za žene i muškarce izjedna it e se u sljede ih 10 godina, pa e žene umjesto sa 60 u starosnu mirovinu odlaziti, kao i muškarci, sa 65 godina, a

onima koji idu u prijevremenu starosnu mirovinu za svaku godinu ranijeg odlaska mirovina bi se umanjivala za 4,08 posto, ili za 5 godina maksimalno za 20,4 posto, prijedlog je izmjena Zako-

na o mirovinskom osiguranju. Što o tom prijedlogu misle naši Me imurci, saznali smo prošli tjedan.

Svi žitelji naše županije slažu se da nije u redu da žene, kao

Tomislava Mikolaj, Krištanovec - Ne slažem se s prijedlogom izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju prema kojem bi žene radile do 65. godine. Mislim da je dovoljno da žene rade do starosne dobi kako je to sada predvi eno Zakonom. Ženu eka posao i kod ku e, tako da je i to razlog zašto bi žene ipak trebale raditi kra e od muškaraca.

Danica Kralji , Selnica - Mišljenja sam da nije u redu da žene rade jednako kao muškarci do 65. godine života. Primjerice, osobno radim u trgovini i ne mogu zamisliti da sa 65 godina dižem sanduke. Mislim da to ne u mo i izi ki izdržati. U tome svemu veliku ulogu ima i injenica da ženu kod ku e eka drugi posao pa bi ona ipak trebala i zato kra e raditi od muškarca.

muškarci, rade do 65. godine starosti. Iako, prema mišljenjima pojedinih Me imuraca, ovisi koji posao žena radi jer ne može biti isto sjedi li u fotelji ili radi izi ki posao, ne svi a im se prijedlog

izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju. Uz to Me imurci navode da žene kod ku e eka drugi posao, stoga bi ipak trebale raditi kra e od muškaraca. (hz)

Rajko Novak, Ma kovec - Rekao sam svojoj supruzi da ne e nikada biti u mirovini. Naravno da je raditi do 65 godina predugo za žene. Treba uzeti u obzir da su tu i djeca i ku a, o emu ve inom brinu žene, stoga bi ipak trebale kra e raditi.

Damir Antolaši , Peklenica Mišljenja sam da je to de initivno pretjerano da žene rade do 65. godine starosti. I za muškarce je to pretjerano, a kamoli za žene.

Osobno radim u ljevaonici, tako da u u tim godinama vjerojatno sa štakom hodati uokolo. No, s obzirom na ženinu ulogu i u ku i i na poslu, logi no je da bi muškarci trebali raditi duže od žena.

Muhamed Bajri , Belica - Ne slažem se s prijedlogom izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, prema kojem bi žene radile, kao i muškarci, do 65. godine života. Smatram da je to previše. Žene ionako naj eš e imaju dosta posla i kod ku e pa mislim da ne bi trebale raditi jednako kao i muškarci. (foto: Vrzan)

3. kolovoza 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

Mrtvo tijelo mir Marodi n za ubojstvo Vladimir Bošnjak i Tomislav Farkaš, direktori MT -a d.d. i MT -a Tvornice rublja, završili su u petak u istražnom zatvoru

UHI ENI bivši direktori MT -a Vladimir Bošnjak i Tomislav Farkaš

Dvije tvrtke oštetili za više od trinaest milijuna kuna Misteriozno nestali Krunoslav Kontrec, za kojeg policija sumnja da je ubijen

Policija uz pomo gra ana u okolici Tur iš a bezuspješno ve više od deset dana pokušava otkriti, kako sumnja, mrtvo tijelo nestalog muškarca

hura kalibra 7,62 mm, kao i dio kosti.

Temeljem naloga istražnog suca Županijskog suda u Varaždinu, policija je prošli utorak pretražila ku u u Glavnoj ulici u Domašincu te osobni automobil u vlasništvu osumnji enika. U njegovoj spava oj sobi prona ena je automatska puška marke “crvena zastava”, model M-70/AB2, ve a koli ina raznovrsnog streljiva, ali i odje a koja se može povezati s nestalim Kontrecom. Utvr eno je da su ahure odba ene kod mosta, ispucane iz Marodijevog oružja te da je prona ena krv ljudska, a još se eka rezultat DNA analize koji bi potvrdio da je Kontrecova. No, Marodi je odmah lišen slobode, istražna sutkinja Županijskog suda u Varaždinu odredila je njegovo zadržavanje te je sproveden u varaždinski okružni zatvor.

Uz optužbu za ubojstvo tereti ga se i za nedozvoljeno posjedovanje oružja i eksplozivnih tvari.

Me utim, za sad nije prona eno mrtvo tijelo, iako su u potragu osim policije u jednom trenutku bili uklju eni i gra ani, koji su isto radili i samoinicijativno.

Osumnji eni kaže da je na mjestu zlo ina džogirao?

Ina e, kako neslužbeno doznajemo, osumnji enik i žrtva prije nekoliko godina navodno su se fizi ki sukobili pred disko klubom u Domašincu, pa bi to mogao biti jedan od motiva za zlo in. Me utim, obitelj žrtve to opovrgava. Pojavile su se i druge spekulacije, poput one da su i osumnji enik za ubojstvo i žrtva bili umiješani u nezakonite radnje (obojica su sudionici Domovinskog rata) - navodnu ilegalnu prodaju oružja, posebice romskom stanovništvu, na što upu uju rasprave na nekim Internet orumima – no službene potvrde te in ormacije za sad od policije nema.

Isto tako, prema pojedinim tvrdnjama, optuženi Marodi i ina e je sklon nasilni kom ponašanju te je više puta bio u sukobu sa zakonom. U istrazi odbija suradnju, ne priznaje zlo in te tvrdi da je na lokaciji gdje su prona eni inkriminiraju i tragovi - džogirao.

Unato opsežnoj potrazi, do zaklju ivanja ovog broja policija još uvijek nije uspjela prona i tijelo Krunoslava Kontreca. (Velimir Kelkedi, oto: Zlatko Vrzan )

Zbog osnovane sumnje da su po inili više kaznenih djela vezanih uz gospodarski kriminal, u petak su u Istražni centar Županijskog suda u Varaždinu privedena dvojica bivših elnika MT -a - bivši direktor MT -a d.d., 52-godišnji akov anin Vlado Bošnjak, i bivši direktor MT -a Tvornice rublja, 48-godišnji Tomislav Farkaš iz Pribislavca.

Me imurska policija u proteklom je razdoblju, na temelju više kaznenih prijava i po nalogu Op inskoga državnog odvjetništva u akovcu, istraživala navodne nezakonitosti u spomenute dvije akove ke tvrtke, proizašle iz nekadašnjega me imurskog tekstilnog giganta. Prije uhi enja pretraženi su stanovi, automobili i ra unala bivših direktora te su zaplijenjeni mobiteli i poslovna dokumentacija.

Bošnjaka i Farkaša tereti se za zloporabu položaja i ovlasti, zloporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju i sklapanje štetnih ugovora, ime su po inili ukupnu štetu od 13 milijuna 341 tisu u 994 kune.

Nepla anje obveza državi, prodaja apartmana ispod cijene Policijskim istraživanjima utvr eno je da bivši direktor MT a d.d. Bošnjak, s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za

tvrtku, u razdoblju od 21. studenoga 2008. do 26. travnja ove godine nije platio obveze prema prora unima i ondovima Republike Hrvatske. Državu je time oštetio za 10,778.345,36 kuna. Cijelo to vrijeme žirora un poduze a bio je u blokadi te je poduze e obaveze prema dobavlja ima podmirivalo putem cesija.

Nadalje, utvr eno je da je sklopio ugovor sa slovenskom državljankom, ina e suprugom ve inskog vlasnika MT -a d.d. Milana Bernika, o prodaji etiri apartmana u Sloveniji znatno ispod tržišne cijene. Bez procjene stru ne osobe navedene nekretnine prodane su za iznos od 222.851 kunu, da bi naknadno Porezna uprava njiho-

vu tržišnu vrijednost procijenila na 879.358 kuna. Zbog toga e Bošnjak pred sudom odgovarati za zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju i sklapanje štetnog ugovora, dok je prema Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela MT d.d. tako er odgovoran kao pravna osoba.

Farkaša terete za stjecanje zna ajne protupravne imovinske koristi Popis kaznenih djela za koja se sumnji i Tomislav Farkaš (ina e Zagrep anin, koji se prije nekoliko godina, kada je i došao u MT , preselio u Pribislavec) po inje s optuž-

Bošnjaka terete za trošenje robnih rezervi mazuta Uz kaznene prijave, Op insko državno odvjetništvo u akovcu protiv bivšeg elnika MT -a d.d. Vladimira Bošnjaka 22. srpnja podnijelo je i optužni prijedlog zbog po injenja kaznenog djela iz lanka 27. Zakona o strateškim robnim zalihama.

Tereti ga se da je 20. sije nja ove godine, kao direktor i imenovani zakonski zastupnik za strateške robne rezerve u MT -u, iako svjestan da je bez posebnog ovlaštenja Vlade Republike Hrvatske zabranjeno svako raspo-

laganje uljem za loženje uskladišteno u tom poduze u, (temelj za to je Ugovor o uskladištenju roba državnih robnih zaliha iz 2006. godine), donio odluku da se ulje za loženje koristi za grijanje. Do 24. svibnja potrošena je cjelokupna koli ina državnih robnih zaliha mazuta u vrijednosti od oko 2,400.000 kuna, što je protivno odredbama Zakona o strateškim robnim zalihama, Zakona o obveznim odnosima i Ugovora o uskladištenju roba državnih robnih zaliha. (vk)

bom da je kao predsjednik Uprave društva MT -a Tvornice rublja d.d. bez znanja i odluke nadzornog organa dao izraditi kreditnu karticu “Narodne banke Hrvatske” Diners Club Adriatic kojom se 2007. i 2008. godine neovlašteno koristio za pla anje raznih troškova i usluga, potrošivši 187.894,62 kune.

Nadalje, tereti ga se da je na blagajni tvrtke kojom je upravljao u više navrata podigao gotovinu za fiktivna službena putovanja te si je na taj na in pribavio protupravnu imovinsku korist u iznosu od 26.638,73 kune.

Sklopio je i ugovor koji, prema mišljenju policije, nije imao nikakvu uporabnu vrijednost za MT Tvornicu rublja. Godine 2008. od vlasnika jednog obrta, po cijeni od 1,220.000 kuna kupio je patent “Poplun za trudnice”.

U dva navrata, tako er tijekom 2008. godine, naložio je da se jednom trgova kom društvu isporu i roba sa skladišta u ukupnoj vrijednosti od 113.568,63 kune, a istu je robu naplatio osobno u gotovini u iznosu od 4.500 eura. Taj iznos nije uplatio u blagajnu društva.

Zbog svega navedenog optužen je za dva kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, kao i kazneno djelo sklapanja štetnog ugovora.

Bošnjak i Farkaš u petak su prepra eni u Istražni centar Županijskog suda u Varaždinu te im je nakon saslušanja odre eno zadržavanje u trajanju do 30 dana.

(Velimir Kelkedi)

ŠTO SE KRIJE IZA PRITVARANJA direktora MT -a d.d. i Tvornice rublja

Rasplet pretvorbenog trilera ili davanje javnosti žrtvenih jaraca?

Premda u vrijeme godišnjih odmora nitko nije o ekivao privo enje direktora firmi MT a d.d. u ste aju i k erinskog MT -a Tvornice rublja, ovakav rasplet doga aja nije iznena enje. Gotovo je pravilo da nakon ste aja slijede kaznene prijave, pa i privo enja. Me utim, sada kao da to više i nikome nije važ-

no, privo enja dolaze kao zakašnjelo pranje loše savjesti, jer firme su u ste aju, proizvodnja u MT -u d.d. nije nastavljena.

Radnici su na burzi i ovakav rasplet doga aja manje - više javnost ostavlja ravnodušnom, kao pravda koja je stigla prekasno. U subotu nakon objave uhi enja razgovarali smo sa

Stankom Posavcom, glavnim sindikalnim povjerenikom u nekadašnjem MT -u d.d., ija je reakcija zapravo samo potvrdila naš dojam koje je ostavilo privi enje dvojca Vlade Bošnjaka i Tomislava Farkaša.

- Znam da poslovanje u firmi gdje se godinama ispla uje neto pla a nije po zakonu, ali

ljudi su ipak dobivali pla e, kazao je Posavec. - Godinama smo Upravu upozoravali na to, ali nisu nas slušali jer firma je bila u privatnom vlasništvu.

Deset godina firma je na ovaj ili onaj na in bila u gubicima i država je to dozvoljavala. (nastavak na str. 4)

4

Aktualno (nastavak str. (nastavak sasa str.

3)3)

Sindikalist Posavec: Nadamo se da slu aj ne e završiti na privedenoj dvojici Na pitanje kako komentira ova uhi enja, Stanko Posavec kazao je da je bilo za o ekivati da e se tako nešto dogoditi.

- Premda se službeno ne govori da su uhi eni Bošnjak i Farkaš, ogradio se Posavec, za Bošnjaka mogu re i da je bio osoba koja je morala potpisivati, ali da novcem nije baratao, a za Farkaša ne znam jer je bio u MT -u Tvornici rublja, kazao je Posavec.

Za Bošnjaka je kazao da pouzdano zna da novcem nije baratao, i to stoga što ništa nije mogao riješiti, ni takav financijski problem kao što je sindikalna lanarina koja se radnicima skidala s pla a, a u sindikalnu kasu nije upla ivana. Posavec je kazao da smatra da proces privo enja u MT -u još nije završio, da tu ima još pet - šest ljudi koji su odgovorni i da cijeli slu aj ne e završiti na ovoj dvojici.

Godinama smo pratili agoniju u MT -u d.d. i poslovno povezanom MT -u Tvornici rublja, koji su na kraju završili u ste aju. U tih nekoliko godina, naro ito od 2004. godine na ovamo, jedna uprava zamjenjuje drugu, no pomaka u poslovanju nije bilo. Odavno smo ve u Me imurskim novinama pisali da e se agonija tih firmi prekinuti dok dozlogrdi radnicima to što ne primaju pla u. No, sada kada je MT u ste aju, radnici žale i za vremenima kada su u MT -u, s kojim su se poistovjetili kao da je njihovo vlasništvo, barem primali neto pla u, premda svjesni da je to protuzakonito.

Financijske dubioze u ovim vlasni ki povezanim tvrtkama gomilale su se godinama, a jedna uprava naslje ivala je dubioze druge. Koliko je

dubok financijski ponor, teško je uop e re i, kao što je u ovoj zavrzlami teško raspetljati tko je svih tih godina bio glavni vlasnik obiju firmi i vukao konce u njima. Svih tih godina stjecao se dojam da su radnici bili paravan onima koji su u tim firmama u agoniji nalazili interes mijenjati se na direktorskim oteljama.

Ali ni politici nije bilo nemilo gledati prividni socijalni mir koji je vladao zbog toga što su radnici bili zaposleni, premda su svi žmirili na jedno oko tako dugo dok su radnici šutke primali pla e, pa makar u neto iznosu, i zaobilaze i blokadu ra una obiju tvrtki.

MT akovec služio za nužni izlaz iz blokade U prosincu 2008. godine MT d.d. osnovao je firmu k er MT akovec d.o.o. koja je, prema našim saznanjima, služila kao nužni izlaz zbog blokade u kojoj su se našli i MT d.d. i MT Tvornica rublja.

Rajko Dondor predsjednik je Uprave u MT-u akovec d.o.o., koji je MT d.d. osnovao u prosincu prošle godine zbog “probijanja” financijske blokade.

Rajko Dondor je predsjednik Uprave u MT -u Tvornici rublja, a u Nadzornom su odboru Jadranka Sermek, Branko Težak i Dragutin Sušec. Tko su stvarni vlasnici, bolje re i gospodari MT -a i Tvornice rublja, zaista je teško re i jer papirnato kod javnog bilježnika s namjerama da e u roku od dvije godine otkupiti vlasni ke pakete od Milana Bernika mijenjala su se razna imena, a nakon tih papirnatih promjena vlasnika dolazile su na elo i razne uprave. Smjene uprava pratile su redom i kaznene prijave. Ho e li se ovim uhi enjima raspetljati sav pretvorbeni triler ili samo ponuditi javnosti žrtveni jarci, vidjet emo. (BMO)

Kako su se mijenjale uprave Tomislav Farkaš iz MT a d.d. otišao je nakon razlaza s Milanom Bernikom, slovenskim državljaninom iz Škofje Loke, koji je bio najve i pojedina ni investicijski ulaga , a time i stvarni raspolagatelj dionicama u MT -u d.d. On je raskinuo ugovor o kupoprodaji dionica s Tomislavom Farkašom, Matom Rosom i Božom ovi em krajem 2008. godine. Naime, navedena trojica nisu isplatili dogovorene iznose iz ugovora o kupoprodaji dionica do dogovorenog roka.

Milan Bernik izvijestio je Nadzorni odbor MT -a d.d. i MT -a Tvornice rublja da Tomislavu Farkašu, Mati Rosu i Boži ovi u prestaje vlasništvo nad predmetnim dionicama i svaki drugi oblik upravljanja navedenim dionicama u studenom 2008. godine, o emu je obavijestio i Središnju depozitarnu agenciju u Zagrebu.

Prije Tomislava Farkaša, u poslovnom odnosu s Milanom Bernikom iz Škofje Loke bili su Miljenko Bregovi i Ste an Andreas Kresta, koji

3. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

su tako er do odre enog datuma trebali otkupiti vlasni ke pakete, ali to tako er do zadanog roka nisu u inili, nakon ega su razriješeni s dužnosti direktora MT -a d.d. i MT -a Tvornice rublja.

S elnog mjesta najprije odlazi Miljenko Bregovi , na elo MT -a d.d. dolazi Vlado Bošnjak, a potom je s direktorskog mjesta u MT -u Tvornici rublja smijenjen Ste an Andreas Kresta i postavljen Tomislav Farkaš. Njihove neispla ene vlasni ke pakete tada preuzima trojac Farkaš, Roso, ovi .

Vlado Bošnjak nije ušao u vlasni ku strukturu, pa je prema javnosti Tomislav Farkaš uvijek vodio glavnu rije u obje vlasni ki povezane firme.

“Papirnato” prenošenje vlasni kih udjela na spomenuti trojac Tomislav Farkaš, Mato Roso i Bože ovi trajalo je od po etka kolovoza 2006. godine, a sredinom studenoga 2008. godine Milan Bernik iz Škofje Loke i njih je razvlastio. (BMO)

GDQD

u Me imurju DOM ZDRAVLJA AKOVEC

UKIDA SE ŽUPANIJSKI SUD U AKOVCU

Pripaja se Županijskom sudu u Varaždinu Vlada Republike Hrvatske na sjednici od 29. srpnja donijela je prijedlog Zakona o izmjenama i podru jima sjedišta sudova kojim zapo inje proces smanjenja broja županijskih sudova. Žrtva te racionalizacije je i Županijski sud u akovcu, koji se pripaja Županijskom sudu u Varaždinu. Racionalizacija sudova zapo ela je donošenjem Zakona o podru jima i sjedištima sudova još 2008. godine, i to racionalizacijom mreže op inskih sudova, tako da je od 115 op inskih sudova sadašnjim Zakonom ustanovljeno ukupno 67 op inskih sudova (ukinut je Op inski

sud u Prelogu). Zakonom o podru jima i sjedištima prekršajnih sudova tako er su od ukupno 106 prekršajnih sudova ustanovljena ukupno 63 prekršajna suda.

Sad pak se kao novi korak u re ormi smanjuje broj županijskih sudova i provodi spajanje trgova kih i županijskih sudova. Od sada ustanovljenoga 21 županijskog suda, predlaže se ukupno 15 županijskih sudova. Prema tome, 6 županijskih sudova pripaja se drugom županijskom sudu.

Cijela re orma trebala bi biti dovršena do 2019. godine.

Prema prijedlogu ovoga Zakona, spajaju se sljede i

sudovi: Županijskom sudu u Bjelovaru spaja se Županijski sud u Koprivnici i Virovitici, Županijskom sudu u Karlovcu spaja se Županijski sud u Gospi u, Županijskom sudu u Slavonskom Brodu spaja se Županijski sud u Požegi, Županijskom sudu u Varaždinu spaja se Županijski sud u akovcu i Zlataru.

Gdje je tu racionalizacija, teško je re i, jer osiguranja prostora i opreme iziskuju dodatne troškove, kao i putovanje sudaca u novo sjedište, a da ne govorimo o troškovima onih koji e se parni iti na tim sudovima u novim udaljenijim sjedištima. (BMO)

Nevenka Kr mar dala ostavku Upravno vije e Doma zdravlja akovec prihvatilo je odluku o ostavci ravnateljice Doma zdravlja akovec prim.

Nevenke Kr mar, spec. op e medicine, dr. med., iz osobnih razloga. Za vršiteljicu dužnosti ravnateljice izabrana je Biserka Mikul i , oec., do imenovanja novog ravnatelja koji e biti izabran putem javnog natje aja. Privremena ravnateljica zaposlena je u Domu zdravlja, nezdravstveni je kadar, a prim. Kr mar do završetka izbora novog bit e zamjenica v.d. ravnatelja. Prim. dr. Nevenka Kr mar temeljem dobivene koncesije obavljat e privatnu djelatnost primarne zdravstvene zaštite obiteljske medicine, a, prema Zakonu, ona je nespojiva s obnašanjem unkcije ravnatelja zdravstvene institucije. Župan Me imurske županije Ivica Perho u ime osniva a zahvalio je prim. Nevenki Kr mar na svemu što je tijekom svog mandata u inila za unaprje enje zdravstvenih usluga u Me imurju. (BMO)

Župan Ivica Perho sa suradnicima posjetio grani ni prijelaz Gori an

Turisti rekordno, najve i problem benzinska pumpa U subotu je župan Ivica Perho s dožupanom Matijom Posavcom posjetio grani ni prijelaz Gori an na autocesti Zagreb – Budimpešta, kako bi se iz prve ruke uvjerio u stanje na grani nom prijelazu u jeku turisti ke sezone. Do ekao ga je pomo nik na elnika za granicu PS-a Prelog Igor Kolari , s grani nim policajcima. Te su rekordne subote zbog priljeva turista na carini radili carinici Zlatko Vugrinec, Nenad Plantak i Darko Krznar, koji su imali pune ruke posla.

Novi zajedni ki hrvatsko - ma arski grani ni prijelaz na autocesti mnogo je manji nego stari, sastoji se od nekoliko kontejnera. Kako je cijeli grani ni prijelaz smješten s ma arske strane, to naš carinski prijelaz unkcionira u specifi nim uvjetima. Doduše, pomicanjem granice, a nakon ulaska Hrvatske u EU, grani nog prijelaza više ne e biti u ovom obliku.

Igor Kolari in ormirao je župana Perho a o situaciji na granici. Ve ih problema nema, a ako se pojave, rješavaju se u suradnji s ma arskom

Župan Ivica Perho s carinicima i pograni nim policijom u Gori anu stranom u hodu. U slu aju kad se nekoga ulovi u prekršaju, intervenira se zajedno s ma arskom policijom i carinom.

Kako je u subotu 31. srpnja bio jedan od udarnih termina smjene na Jadranu, kolone na grani nom prijelazu Gori an zapo ele su ve od ranoga jutra, u osam sati ujutro nisu bile duga ke, stotinjak automobila u dvije trake, tako da je na carinski pregled i pregled putovnica trebalo ekati deset do petnaest minuta. Najviše je to jutro bilo Poljaka, eha i Slovaka, a i nešto

Ma ara, koji su žurili na more. Župan Perho nije posebno razgovarao s putnicima i turistima, a posjetio je i stari grani ni prijelaz s kamionskim terminalom.

Zanimljivo je da se na grani nom prijelazu Gori an smanjuje broj autobusa za vrijeme vikenda, prije nekoliko godina bilo ih je oko 150, sada samo 80, dok brzo raste broj motornih vozila i autobusa na grani nom prijelazu Mursko Središ e.

To se, kažu hrvatski carinici i policajci, doga a zbog toga jer se preko

GPS-a voza i usmjeravaju na grani ni prijelaz Mursko Središ e, koji je ionako pretrpan prometom. Ipak, još od po etka srpnja u Hrvatsku na grani nom prijelazu Gori an ulazi oko 12 posto više turista nego prošle godine.

Najve i problem grani nog prijelaza Gori an je nedostatak benzinske pumpe, prva je na udaljenosti od etrdeset i više kilometara, kod Novog Maro a. Naime, iako benzinska pumpa postoji na starom grani nom prijelazu, turisti i putnici koji prolaze autocestom uz Ma arske prema Hrvatskoj do nje ne mogu do i jer nema spojne trake prema njoj i starom grani nom prijelazu. Put naokolo pak je duga ak, a turisti bi se vjerojatno izgubili. Zbog toga što se ta spojna traka nije izgradila na vrijeme, sad svi trpe, dok stari grani ni prijelaz stagnira i nije u unkciji odmorišta, kako bi trebao biti. Župan Ivica Perho napominje da je rije o kompliciranom problemu, šanse su propuštene prilikom gradnje, a sad e sve skupa stajati barem triput više. (J. Šimunko)

TURIZAM U ME IMURJU

Trebamo prije i jednodnevne manifestacije - Do prije deset godina o turizmu u Me imurju nije se moglo govoriti, kazala je Sandra Herman, predsjednica Turisti ke zajednice i elnica HNS-a, nedavno na kon erenciji za novinare. Ona je istaknula da kad prije emo granice jednodnevnih mani estacija i kada turizam po ne donositi profit tada emo mo i govoriti o njemu u Me imurju kao o važnoj gospodarskoj djelatnosti. Po njezinu mišljenju, najviše je u Me imurju napravljeno u ruralnom turizmu, na podru ju tzv. vinskih cesta kao uspješnom spoju poljoprivrede i turizma. Drugi projekt koji bi tako er trebao u tom smislu donijeti novi zamah, na kojemu se intenzivno radi, jest ciklo turizam, ije se financiranje provo-

di uz pomo IPA onda od prošle a završava 2012. godine. Uz ruralni turizam vezan je u velikoj mjeri i sportsko - rekreativni turizam, kao što je biciklizam.

Najmanji pad u broju no enja Unato recesiji i padu turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj, Me imurska županija imala je najmanji pad, od 8 posto. Me utim, i u tom padu broj je no enja stranih turista pove an, padu su doprinijeli doma i turisti.

Ve smo pisali o tome da nam najbrojnija no enja ostvaruju tranzitni gosti, i to su Litvanci na putu do mora. Ono na emu Me i-

murje kao kontinentalna županija više treba poraditi, ali u emu treba i ve u pomo Hrvatske turisti ke zajednice, to je nedovoljno osviještena injenica da za stranog turista iz tako Hrvatskoj daleke destinacije kao što je Litva odmor u Hrvatskoj ne po inje na morskoj obali ili na krajnjem odredištu. Njemu je pojam odmora ve kod samog ulaska u Hrvatsku. Na nama je da mu taj dojam još i poja avamo ve od samog ulaska. Po prvi put postavili smo suvenirnice u blizini grani nih prijelaza, no nedostaje prostor za parkiranje i kratki odmor nakon prijelaza granice, koji je više nego o igledan u Murskom Središ u. Hrvatska turisti ka zajednica trebala bi svojim iskustvom, sredstvima i

CITATI TJEDNA “Pokušavamo udariti brigu na veselje, a korupcija je velika briga ove zemlje.“ Igor Mirkovi , direktor Motovun lm festivala, u podnevnom Dnevniku HTV 1, 27.7.2010.

sugestijama pomo i da svaki ulaz u Hrvatsku bude velika dobrodošlica svim turistima, da oni odmah od ulaza u zemlju osjete ozra je odmora koji su došli potražiti u Hrvatskoj. Ako su ga došli potražiti u našoj zemlji, trebamo im to omogu iti na svakom kilometru puta i sve treba biti, posebice u sezoni, podre eno tome. Premda je more glavna odrednica, ali na ruti do morskih odredišta oni stalno trebaju imati osje aj da ih odmor i turisti ki sadržaji ekaju iza svakog ugla i da osim mora imaju još mnogo mogu nosti na raspolaganju, da ne govorimo da za tzv. produženje turisti ke sezone treba nuditi ture koje uklju uju i oblike kontinentalnog turizma dijela zemlje. (BMO)

Istražio i odabrao Zlatko Boži

“Njema koj fali velikih krumpira.

Pommes frites ugrozila vru ina.“ Jutarnji list, 27.7.2010.

“Lutam od Mihovljanske do Globetke da bih platio ra un za plin. Putokaza i natpisa Me imurje plin nema na novoj i prelijepoj zgradi, ni bilo gdje drugdje. Kažu da je raspisan natje aj ...“ pješak u potrazi za putokazima i natpisima

3. kolovoza 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURSKI HDZ OPTUŽIO SDP DA NE KANDIDIRA PROJEKTE PREMA VLADI RH

HDZ U OFENZ IVI

HDZ-ovci kažu da SDP ne ini ništa pa se oni moraju pobrinuti za Me imurje U etvrtak je u središnjici HDZa u Me imurju bio Ivan Jarnjak, potpredsjednik HDZ-a, ujedno i potpredsjednik Sabora, na radnom sastanku s predsjedništvom me imurskog HDZ-a prošireno na elnicima iz redova HDZ-a.

Na konferenciji za novinare nakon radnog sastanka demonstrirali su svoje jedinstvo i odlu nost da osvoje vlast i na sljede im parlamentarnim izborima koji e, prema najavi Ivana Jarnjaka, biti tek krajem idu e godine. Unutarstrana ke izbore Jarnjak je proglasio spinom, kazavši da se nemaju namjeru baviti sobom ve osvajanjem parlamentarnih izbora. Uz to, u Me imurskoj županiji krenuli su u oštri protunapad prema SDP-u koji je na lokalnim izborima vrsto zasjeo na županijsku vlast, a kao što je poznato desetlje e i pol je ne ispušta u akovcu.

Za napad na SDP uzeli su najslabiju to ku županijske vlasti, neodlu nost i nedostatak projekata vladaju ih, unato tome što je prošlo godinu dana od preuzimanja vlasti.

Zaobilaznica akovca, Nedeliš a i izmještanje grani nog prijelaza u Murskom Središ u zahvaljuju i me imurskom HDZ-u u prora unu za 2011. godinu!

Da bi rije i potkrijepili djelima, Sun ana Glavak, glasnica sretnih vijesti, izvijestila je javnost o tri za Me imurje zna ajna projekta koji su dobili zeleno svjetlo Vlade i Hrvatskih cesta: Južne zaobilaznice akovca, zaobilaznice Nedeliš a i izmještanje grani nog prijelaza Mursko Središ e. Ve idu i mjesec pokre e se javni natje aj za izradu studija utjecaja na okoliš. - Ima investicija, ne e se zaustavljati projekti, jedino sukladno mogu nostima neki e se malo usporiti, kazala je Sun ana Glavak. Uzme li se u obzir da se dva projekta, zaobilaznice akovca i Nedeliš a, nalaze na podru jima gdje vlast obnaša SDP, tada su ovi potezi tim politi ki žeš i jer prikazuju SDP u svjetlu stranke staroga ideološkog kova, kako je to Ivkovi kazao, im gore - tim bolje, i stranke koja pokušava izborni rezultat graditi na tome da su Me imurci kažnjeni za to kako su glasovali na prošlim lokalnim izborima, a HDZ pokušava dokazati suprotno, ne

samo da to nije to no, ve i SDP pokazuje kao nesposoban u realizaciji projekata.

Pripreme za parlamentarne izbore u HDZ-u su po ele, kazao je Jarnjak, a on obilazi svoju tre u izbornu jedinicu i razgovara s predsjedništvima županijskih organizacija. Prije akovca bio je u Krapinsko - zagorskoj županiji, a u etvrtak prije podne prije dolaska u Me imurje sastao se i s predsjedništvom varaždinske organizacije.

HDZ-ovci tvrde: Nema nejedinstva u stranci kako na državnom, tako i me imurskom nivou O radu i rezultatima me imurskog HDZ-a govorio je samo u komplimentima i superlativima.

- Ve na prošlim lokalnim izborima me imurski HDZ ima vrlo zapažene rezultate, pogotovo neke op ine kao što su Podturen, Donji Kraljevec, gdje je HDZ pobijedio sa zaista velikom ve inom i, ono što je bitno, trend ostaje i dalje, takav je i na izborima za mjesne odbore, tu su pobjede vrlo velike i zna ajne, kazao je Jarnjak.

Dva puta je ponovio da unutarstrana kih izbora ne e biti. - Bio je to pokušaj spina. Unutarstrana ki izbori ne e se održati jer smo mi unutarstrana ke izbore održali i nemamo se namjeru sada baviti sami sa sobom, ve se imamo namjeru baviti pripremom stranke za parlamentarne izbore.

Jarnjak je smatrao bitnim naglasiti da su zadovoljni vodstvom županijske organizacije u Me imurju. - Dobro rade, dobro su organizirani. Imaju zapažene kadrove unutar predsjedništva i županijskog odbora, sve op inske i gradske organizacije dobro rade, zadovoljni smo i na sljede im izborima o ekujemo i dobar rezultat.

Razgovarali smo o pojedinim projektima za pojedine sredine u kojima emo im pomo i da se realiziraju. Sigurno je da i za županiju postoje projekti, no nekako nije u interesu županije da se ti projekti i realiziraju, ali o tome smo zauzeli stavove i o tome e naši re i nešto na županijskoj skupštini i na gradskim i op inskim vije ima, tamo gdje e to trebati, kazao je Jarnjak.

Vladimir Ivkovi , predsjednik županijskog odbora HDZ-a, kazao

Zašto nije prioritet zaobilaznica Preloga?

Upitali smo zamjenika gradona elnika Preloga Ljubomira Kolareka zbog ega zaobilaznice Preloga nema u državnom prora unu ili planovima (zbog jakog razvoja industrije u ovom dijelu Me imurja, a u bližoj budu nosti isto se o ekuje i od turizma, višestruko se pove ao promet kroz središte grada, a samo pukom sre om do sad nije u nesre ama bilo težih posljedica po gra ane) te je li kao istaknuti lan HDZ-a lobirao za taj važan projekt za cijelo donje Me imurje. On je rekao: - Nama je zaobilaznica Preloga veoma važna. Rije je o projektu kojim bi se od prometa oslobodio glavni preloški trg i sam uži cen-

Nije bitno koliko radi, ve što radi javna uprava Me imurski župan ovih se dana požalio kako ga nervira što županijski službenici za vrijeme radnog vremena odlaze u grad i rješavaju svoje osobne poslove.

Zbog toga je odlu io uves strožu kontrolu dolaska i odlaska na posao. Službenici do u na posao, popiju kavicu, pa onda u grad u kojem uvijek imaju nešto za obavi . Od zubara, školskih knjiga za svoju djecu, mirovinskog za roditelje, farbe za ogradu, praška pro v buha za svog psa i, naravno, nezaobilaznog grincajga …

Ne znam to no zašto se sad župan oko ove javne tajne toliko nervira, ali eto otvorio je dušu javnos i rekao nam ono što svi saznamo ve za našega prvog susreta sa službenicima bilo kojeg jela javne uprave. Iako se službenici ne e složi s ovim opisom njihova radnog dana, ljudi ih zaista tako i doživljavaju. S druge strane, razgovarate li s bilo kojim službenikom, ut ete neopisivu koli inu posla

je da je poanta njihovog okupljanja u tome što je o ito da županijska vlast bez obzira na to što izjavljuje na sjednicama županijske skupštine, konferencijama za novinare ne kandidira svoje projekte, ne isti e te projekte u Vladi i ne kandidira na natje aje. - A onda se buni da nismo dobili odre ene projekte kao što je opremanje školstva, a da bi se ispostavilo da ni jedan takav projekt ni u Me imurskoj županiji ni u Gradu akovcu nije ni prijavljen. Postavlja se pitanje izbjegava li jednostavno ova županijska vlast demagoškim pristupom aktivnosti oko razvoja Me imurje, jer bi po njihovom pristupu ispalo im gore - tim bolje, jer time imaju opravdanje za svoj nerad, bio je izri it Ivkovi .

- Bez obzira što ne obnašamo vlast na županijskoj razini kao stranka i na županijskoj i na lokalnim razinama, moramo se pobrinuti da Me imurje od Vlade dobije sredstva kojima se osiguravati projekti, a po projektima i radna mjesta i primanja za Me imurce, kazao je Ivkovi .

Na ba enu rukavicu ve sutradan je reagirao SDP priop enjem iz kabineta župana.

(BMO)

kojim su zatrpani. Uvrije eno e vam re i da ljudi pojma nemaju što sve oni moraju radi . - Pa kako, kad vas je tako puno?!, pitat ete ga. - Ma kakvi puno, nedostaje nam ljudi!, ut ete odgovor i nebrojeno puno argumenata o teškom radu državnog službenika.

S vremena na vrijeme, njihovi predstavnici organiziraju presice kako bi istaknuli rezultate svog rada, jer se on u javnos dovoljno ne cijeni. Jer javnost ne zna za muku i znoj službenika iza debelih zidova upravnih zgrada. Ogromne mase podataka potrebno je pro ešlja da se dobije neka vrlo važna sta s ka, na temelju koje e tada još važniji poli ari donosi još važnije odluke. Ljudi jednostavno to ne razumiju, zato ne razumiju službenike.

Iskreno re eno, nit’ je narod brige za službeni ke muke, a nit’ je službenike brige za muke nekoga tko osam sa

dnevno rinta za proizvodnom trakom.

Ono što znamo je da su državne službe užasno spore, da nas šalju od vrata do vrata i vrte u krug. Da rješavanje bilo kakvih papira predstavlja golgotu, nakon koje se osje ate kao zadnji kreten, jer ne razumijete njihove procedure koje se oni trebaju drža , a iju svrhu ni sami ne razumiju. Ali je ona eto oduvijek takva.

Ne zanima nas što državni službenici rade, pa ni koliko kave ili bilo ega drugog popiju jekom radnog dana. Državni službenici postoje da rješavaju naše probleme, a ne da nam ih stvaraju. Ni zaklju avanje vrata nakon po etka radnog vremena, ni zabrana pristupa Internetu, ni zabrana izlaska iz zgrade jekom radnog vremena, ni javna prozivka zabrinutog župana ne e ništa promijeni , osim što e navu i još bijesa gra ana.

Promijenite izmišljene beskona ne procedure kojima trošite naše vrijeme,

tar Preloga. Naravno da radimo na tome i stalno lobiramo, pa u Zagrebu znaju za taj projekt. No, trenutno nedostaje sredstava.

Moraju se poklopiti sve okolnosti da bi projekt zaobilaznice Preloga zaživio, ponajprije dugoro ni planovi Grada Preloga koji ve postoje, Županijske uprave za ceste i Državnog prora una, odnosno Hrvatskih cesta. Grad Prelog tako er e sudjelovati u su inanciranju cijelog projekta.

Siguran sam da e projekt sjeverne zaobilaznice Preloga zaživjeti vrlo brzo, za nekoliko godina. Grad Prelog ve je uredio rotor kod sjeverne industrijske zone, koji samo eka novu cestu.

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

jer zbog toga zavla enja cijelo je društvo neu inkovito. A sad još moramo gleda igrokaz o tome kako je u inkovitost župana ograni ena zbog neu inkovitos uprave, a upravu emo sluša kako je neu inkovita zbog nesposobnos njihovih pretpostavljenih poli ara.

5

ME IMURSKI ŽUPAN REAGIRAO NA IZJAVE IZ HDZ-a MŽ-a

Držim ih za rije , jer njihovom realizacijom najviše e dobiti Me imurci, a ne politi ari Temeljem tvrdnji g e Sun ane Glavak, glasnogovornice Hrvatske demokratske zajednice, g.

Ivana Jarnjaka, potpredsjednika HDZ-a, i g. Vladimira Ivkovi a, predsjednika ŽO-a HDZ-a MŽ-a, izre enih na konferenciji za novinare HDZ-a, koja je u etvrtak 29. srpnja 2010. godine održana u akovcu, a koje su prenijeli neki mediji, župan Me imurske županije Ivica Perho izdao je sljede e priop enje u kojem stoji: “Raduje me injenica da je nakon 14 mjeseci i središnja državna vlast kojoj je na elu Hrvatska demokratska zajednica kona no prihvatila neke od prioritetnih projekata koje je ova županijska vlast od samog po etka obnašanja dužnosti opetovano kandidirala za inanciranje kod resornih ministarstava. Sjeveroisto na zaobilaznica akovca, južna zaobilaznica Nedeliš a i premještanje grani nog prijelaza u Murskom Središ u projekti su od izuzetnog zna aja ne samo za Me imursku županiju, ve i za cijelu našu zemlju. Tu posebno isti em GP Mursko Središ e jer je državni vrh tek sad prihvatio naš projekt, u iju smo realizaciju uklju ili i predsjednika Republike Hrvatske te župana slovenske Op ine Lendava. Izuzetno mi je drago da je hrvatska Vlada ovom odlukom potvrdila ono što ve duže vrijeme govorim. Mora se kona no prestati s inanciranjem projekata bez prethodne analize opravdanosti i isplativosti te riješenog inanciranja nakon što objekt bude izgra en i u funkciji. U Me imurju smo, na žalost, u proteklih sedam godina nerijetko bili svjedoci upravo takvog neplanskog dodvoravanja bira ima, pa danas, primjerice, imamo kanalizacijske i vodovodne mreže koje nemaju dovoljno korisnika, nove školske zgrade koje uskoro ne e imati dovoljno u enika, domove kulture koji se koriste nekoliko puta godišnje...

Drago mi je da je službeni Zagreb kona no shvatio da se Hrvatska bez Me imurja ne može razvijati, bez obzira tko bio na vlasti u državi ili županiji. Ovaj HDZ-ov svojevrsni “kopernikanski obrat” svatko tko voli Me imurje može samo pozdraviti.

Na žalost, moram izraziti bojazan oko najavljenih investicija, jer smo u prošlom razdoblju bili svjedoci brojnih nerealiziranih ili samo zapo etih investicija koje nisu u cijelosti završene, odnosno pla ene, unato ugovornim obvezama. Spominjem tu kanalizacijsku mrežu na podru ju Ivanovca, Novog Sela Rok, Krištanovca, op ine Donji Kraljevec, obe anjima o temeljitoj obnovi akove koga Starog grada, gradnji zaobilaznice Grada Preloga...

Dakle, kao ovjek koji svoje stavove temelji na iskustvu, rije i izre ene na HDZ-ovoj konferenciji za novinare uzet u “zdravo za gotovo” tek kad temeljem potpisanih ugovora na ra une izvo a a radova sjednu i prva inancijska sredstva. Naravno, ja kao i svi gra ani Me imurja temeljem izre enog g u Glavak, g. Jarnjaka i g. Ivkovi a držim za rije , jer njihovom realizacijom najviše e dobiti upravo Me imurci, a ne politi ari.

Suvišno je govoriti da smo spomenute projekte još prošle godine prijavili Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture te da do danas nismo dobili ni pismeni ni usmeni odgovor. Žao mi je što se me u najavljena tri projekta nije našla sjeverna zaobilaznica Preloga, koju smo tako er predložili za inanciranje. U više navrata tijekom ovih nešto više od godinu dana koristio sam institut komunikacije sa saborskim zastupnicima, preko predsjednika me imurskog HDZ-a g. Ivkovi a pokušao sam dogovoriti sastanak s ministrom Božidarom Kalmetom, no unato ve obe anim terminima zbog, kako su mi obrazložili, prezauzetosti ministra do posjeta ili prijama nije došlo.

No, ako e ubudu e središnja vlast s Me imurskom županijom komunicirati preko HDZ-ovih strana kih dužnosnika, ovim putem ih podsje am da smo, primjerice, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa tako er prije godinu dana kandidirali i izgradnju nove Osnovne škole u Pribislavcu, Centra za odgoj i obrazovanje u akovcu, školskih sportskih dvorana u Sv. Martinu na Muri, Strahonincu, Sv. Jurju na Bregu. Kako ni na te prijedloge još nismo dobili nikakvo o itovanje, molim me imurske HDZ-ovce da na te projekte podsjete svoje ministre, kako bi prilikom njihovog dolaska u Me imurje, koji e o ito biti eš i kako se približavaju izbori, najavili izgradnju i su inanciranje svih ili barem nekih od njih. Ukoliko budu realizirani, rado u im prepustiti sve zasluge.

I na kraju, podsje am kolege iz HDZ-a da je u državnom prora unu i novac me imurskih poreznih obveznika. Novac koji e se eventualno utrošiti na izgradnju zaobilaznica i premještanje grani nog prijelaza samo je dio novca koji su Me imurci u središnju kasu uplatiti putem poreza. Financiranje projekata koje je predložila lokalna ili regionalna vlast izabrana putem izbora trebalo bi se podrazumijevati, a ne biti predmet politi kih nadmudrivanja, što je, na žalost, u Hrvatskoj u proteklih sedam godina praksa.”

Ukoliko postoji potreba, kandidirane projekte s svom prate om dokumentacijom, a koji su u proteklih godinu i pol išli prema svim resornim ministarstvima u Zagrebu, novinari mogu dobiti putem odgovaraju ih službi Me imurske županije, poru io je me imurski župan Perho priop enjem iz svog Ureda.

(BMO)

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

SINDIKAT TEKSTILA OBU E, KOŽE, GUME PONUDIO RADNICIMA REFERENDUM ZA OTVARANJE STE AJA U ARAPARIJI

Ljuti zbog otkaza sindikalnim i radni kim povjerenicima Savo Šmitran, regionalni koordinator sindikata Tekstila obu e, kože, gume, kao povod za sazivanje kon erencije za novinare na javnoj površini ispred MT -a Tvornice arapa naveo je osnovanu sumnju da je uprava TT Tvornica arapa po inila kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada.

Radi se o tome što su sindikalne povjerenice, a neke od njih ujedno i lanice Radni kog vije a, ukupno njih pet, 30. srpnja primile izvanredni otkaz ugovora o radu, koji im uru io direktor Ivan Kraja i . U obrazloženju odluke o otkazu stoji da su širile neistinu o stanju u tvornici i time uznemiravale radnike. U vrijeme održavanja kon erencije za novinare u tvornici nije bilo nikoga jer su svi na jednotjednom kolektivnom godišnjem odmoru.

Šmitranove optužbe na ra un Kraja i a Premda su uz Šmitrana bile nazo ne i radnice, u njihovo ime govorio je samo on. Kazao je da nije to no da su širile neistine o stanju u tvornici, ve da Radni ko vije e sustavno unatrag mjesec dana pokušava s upravom dogovoriti skup radnika na kojemu bi direktor obavijestio zaposlene o

poslovnim rezultatima u društvu, o razvojnim planovima i njihovu utjecaju na gospodarski i socijalni položaj zaposlenih, o strukturi zaposlenih: broju ugovora o radu na odre eno i neodre eno, o prekovremenom radu i preraspodjeli vremena te svim onim elementima o kojima je poslodavac dužan uredno i pravodobno izvještavati Radni ko vije e, svaka tri mjeseca, bez obzira traži li to Radni ko vije e. Šmitran je tako er kazao da gospodin Kraja i odbija skup radnika, tuma e i i pravdaju i se time da je ove godine ve dva puta održao skup radnika te da je radnike in ormirao o stanju u društvu. Naveo je i to da nije to no da je Kraja i izašao pred radnike onog trenutka kada je sindikat tražio od njega da radnicima obrazloži zašto se kasni s isplatama pla a u kom periodu i za koji mjesec mogu biti ispla ene. Šmitran je kazao da se pla e mimo pristanka sindikata ispla uju u dva dijela i da se s isplatom kasni mjesec do mjesec i pol, a da je zadnja isplata za svibanj bila 23. srpnja, a za lipanj bi prvi dio pla e trebao biti ispla en tijekom ovog tjedna.

S obzirom na to da se poslodavac oglušuje na zahtjeve za skupove radnika, sindikalno

EKONOMSKI BREVIJAR

Stresovi u ekonomiji U ekonomiji svaka varijabla može utjecati na sve ostale. Ni stres, kao posljedica nakupljenih problema i kao tiha, skrivena bolest modernog vremena nije u tome iznimka. Došlo je do toga da se provode testiranja banaka na stres. ak se i turizam testira na stres, pa se moramo zapitati što je sljede e. U tim slu ajevima, test na stres zapravo ozna ava test izdržljivosti i otpornosti na mogu e krize. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom. Stres na poslu “zaslužan“ je za veliki broj izgubljenih radnih dana i mnogo nesre a na radu. Stres je neprirodno stanje, definira se kao pritisak, neuobi ajeni napor, povišenje tlaka i sli ne reakcije uslijed preoptere enja. Stres je uzrok mnogih bolesti, pa je stoga štetan za zdravlje pojedinaca, ali i za cjelokupni sustav zdravstvene zaštite, posebno u troškovnom smislu. Nije zanemariva ni “izgubljena“ u inkovitost i sve ono što bi se moglo posti i uz manje stresa. Ljudi razli ito reagiraju na stres: nervozom, razdražljivoš u, nesanicom ili obrnuto, pasivnoš u, nezainteresiranoš u itd. Doduše, osim tog negativnog stresa, postoji i pozitivan, koji je neznatan, pa zato poti e na djelovanje i pobu uje energiju i adrenalin. No takva stanja moraju biti povremene iznimke, jer ina e mnogo manjih stresova prerasta u nešto drugo, i to ne u veliki stres, ve u bolest...

Manje je poznato, ali potvr eno je da je vitamin C odli no, pa ak i nužno, sredstvo u borbi protiv

povjereništvo i Radni ko vije e donijelo je odluku da se 30. srpnja te nastavno 9. i 10. kolovoza po povratku s kolektivnoga godišnjeg odmora organizira re erendum s pitanjem jesu li spre-

araparija puna posla, ali traže ste aj!?

Postavili smo pitanje, do e li do ste aja, bi li on bio dobra alternativa za radnike u smislu izgleda za nastavak proizvodnje. Naime, uvijek kada se pokre e ste aj razmišljamo je li mogu nastavak proizvodnje. U Tvornici arapa je to u ovom trenutku mogu e, s obzirom na to da su kapaciteti popunjeni, ima dosta ugovora, ak zbog toga radnici ne koriste dvotjedni ljetni odmor nego samo ovaj tjedan, da bi se mogla dovršiti proizvodnja i ispuniti obveze prema kupcima, kazali su predstavnici sindikata.

Ako je stanje što se ti e posla i kapaciteta u uzlaznoj putanji, s izgledima za stabiliziranje za tri mjeseca, emu orsiranje ste aja? Pa nije valjda zbog odmjeravanja snaga izme u TOKGH i uprave, s kojim je ovaj sindikat u sva i od 2007. godine. Istodobno u MT -u Tvornici arapa dio lanova ostao je pod okriljem Saveza samostalnih sindikata nakon što je TOKGH Savez napustio.

(BMO)

Šmitran traži da uprava povu e izvanredne otkaze sindikalisticama mni sa ekati do konca listopada, do kada bi se situacija u tvornici trebala stabilizirati i pla e nakon toga uredno ispla ivati, ili pak su za drugu opciju, da sindikat u njihovo ime podnese zahtjev za ste aj s obzirom na to da je došlo do djelomi ne, odnosno i podupre, uskrate prava iz radnog odnosa.

Sindikalni povjerenici, odnosno radni ki predstavnici po eli su prikupljati potpise, isklju ivo prije radnog vremena i u pauzama, da se ne remeti proces rada.

Onog trenutak kad je uprava shvatila da je namjera sindikata ozbiljna pozvali su sindikalne i radni ke predstavnike na sastanak, pitali stoje li iza potpisanog, i kad su radni ki predstavnici izjavili da stoje, uru eni su im izvanredni otkazi, dan rok od 15 minuta da se razduže i napuste krug tvornice.

Traži se povla enje odluke o otkazima Savo Šmitran javno je pozvao direktora Ivana Kraj i a da povu e odluku o izvanrednim otkazi-

ma ugovora o radu, u protivnom e protiv njega kao odgovorne osobe Državnom odvjetništvu podnijeti kaznenu prijavu, žaliti se sudu za ljudska prva u Strasbourg i Me unarodnoj organizaciji rada.

- Ovo smatramo grubim nastavkom napadaja na sindikat TOKGH, jer sve ono što uprava ne odradi kvalitetno uvijek je za to kriv ovaj sindikat, rekao je Šmitran. - Probleme s upravom i svojim sindikalnim djelovanjem u Tvornici arapa imamo od 2007. godine u kontinuitetu, od onog trenutka kada nisu dobili odre ene državne potpore, a mi smo bili krivi jer su bili stavljeni na crnu listu, zatim jer im nismo željeli pomo i u amoznom preuzimanju ateksa i MT -a Tvornice Prelog, a napadi na sindikalne aktiviste sada su i kulminirali izvanrednim otkazom sindikalistima.

Sindikat je po tom pitanju u inio prvi korak, zahtjev za zaštitu prava radnika u zakonskom roku, a ne povu e li uprava otkaze, slu aj e predati Op inskom sudu u akovcu.

- Nije širenje neistina o stanju u tvornici to da se kasni s pla ama, da nisu upla eni porezi i doprinosi, drugi mirovinski stup i da se ne upla uju obustave s pla a radnika: krediti i sindikalna lanarina. To nisu laži i objede nego istina, zbog ega su nas i radnici molili da nešto poduzmemo, kazao je Šmitran.

- Ve 30. srpnja prije radnog vremena i u pauzama uspjeli smo prikupiti preko 50 posto potpisa zaposlenih da su za pokretanje ste ajnog postupka. Istodobno ni jedan radnik nije svojim potpisom iskazao namjeru da je voljan ekati upravu do listopada, kad bi se situacija trebala stabilizirati, kazao je Šmitran. Uz to, novinarima je iznio i neke podatke o poslovanju araparije skinute s Interneta za 2009. godinu: dugove s osnova poreza i doprinosa u iznosu od 12 milijuna kuna. Kazao je da su htjeli da uprava radnicima objasni stanje oko dugoro nih i kratkoro nih obveza od oko 100 milijuna kuna, kazao je Šmitran.

U MT -u Tvornici arapa zaposleno je oko 300 radnika.

(BMO)

POGLED ODOZDO

Od svih projekata, gra ane najviše zanima sigurnost i obilje Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr stresa. Preporu uju se i druge nutricionisti ke metode, ali prije svega relaksacija, tjelesna aktivnost, aromaterapija, terapija bojama, masaža, promjena prehrane... Svatko najprije treba utvrditi uzroke stresa i pokušati djelovati na njih. Nakon toga poželjno je odabrati neku od nabrojenih aktivnosti (ili više njih) te time posti i smanjenje stresa, bolju radnu sposobnost, ali i o uvanje i poboljšanje svog zdravlja. Stresom se bave i mnogi znanstveni i interdisciplinarni simpoziji, što je još jedan od dokaza ozbiljnosti situacije. Zato i godišnji odmor treba najkorisnije provesti u odmaku od stresa, smanjivanju nagomilanih posljedica i što boljoj pripremi za nastavak rada nakon odmora. injenica je da ne postoji hrvatska rije za stres, a to je možda zato jer stres nije postojao u sadašnjem zna enju, pa nije bilo potrebe stvarati naziv za nešto ega nema. A kada je “uveden“, ve je bilo kasno...

Suprotno mišljenju politi kih stranaka o tome što su važni projekti za koju op inu, grad, županiju, pa i državu, možemo re i da to nisu objekti kao objekti, ve bolji život. Gra ane više zanima sigurnost i obilje u svom životu od ure enih nogostupa, modernijih cesta, kanalizacije, društvenih domova. Sve ih to zanima, ali tek nakon što su primili redovnu pla u na svoj teku i ra un, kad s tom pla om mogu pokriti troškove života, kad ne strahuju kako e bez novca ako su bolesni, što e s djecom. Ho e li na jesen imati za knjige, prijevoz, odje u, obu u i što ako su završili škole i sada ih nakon svih tih silnih troškova moraju uzdržavati jer su nakon završenih škola završili na birou za nezaposlene. To su jedini projekti koji istinski interesiraju gra ane. Sve ovo drugo, je li u mom selu novi ili malo stariji društveni dom ili komunalna in rastruktura, u drugom je

planu. Ne e se gra ani pretrgnuti u lojalnosti ovoj ili onoj politi koj stranci zato što im je to omogu ila. Moraju ve jednom shvatiti da se mišljenje bira a stvara na cjelokupnom dojmu o djelovanju u politici, a tko može gra anima zamjeriti što oni to mjere svojom osobnom pozicijom u društvu.

Sve se svodi na pri u o tome koliko novca završava u mom džepu. Iako novac nije najvažniji, ali do odre ene granice ima prioritet u sva ijoj glavi, a to je nekakva granice egzistencije. Nekome je to pun stol, a nekome i ugodno stanovanje i školovanje. Prema tome, ma što politi ari mislili ili željeli, sve e se svoditi na to kako e ih gra ani procijeniti, rade li više ili manje od drugih na podizanju osobnog standarda gra ana. Ne e više na izborima prolaziti ni ono krv, znoj i suze, zato što smo mi izlu ivali godinama, a da nakon toga nije iz tla na koje su padali naš znoj, krv i suze

niknulo novo sjeme, ve iza krvi, znoja i suza ostajala gola pustoš. Ne možete ve em dijela gra ana s jedne strane poru ivati da ih eka rad do groba s velikom mogu noš u preskakanja penzije, a istovremeno onima koji su dio staža odradili u politici ostaviti povlaštene mirovine i povlašteni odlazak u mirovinu.

Niste vjerodostojni i gotovo.

Nisu vremena kada se u odre ene autoritete nismo usudili ni pogledati. U demokraciji su svi gra ani jednaki pred zakonom. I to treba shvatiti bukvalno i prestati se igrati jednakih i jednakijih. Bilo koja velika povlastica uz veliku odgovornost može i i samo na odre eno vrijeme, dok traje ta posebna, velika odgovornost bilo zastupnika ili dužnosnika, a ne doživotno i po mogu nosti s naslje ivanjem koje se doga a posredno uhljebljivanjem djece na jednako tako sigurne i povlaštene položaje.

Kriza nas je dovela do toga da

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

takav luksuz ne emo mo i tolerirati nikome, pa e se pažljivo gledati u sva iji nov anik i želudac. A velika odgovornost zna it e veliku odgovornost za druge, ma kako se sada inilo nemogu im. Obi ni gra ani ve su shvatili kolika je snaga jednog potpisa i na tom tragu njihovi e zahtjevi i krila rasti, ali varaju se oni koji misle da e se novoste ena gra anska hrabrost tražiti zadovoljiti samo žrtvenim jarcima. Apetiti e porasti na traženje novih standarda ponašanja za sve politi ke opcije. Prosvjednici sada bez pardona dolaze pred sva ija vrata.

3. kolovoza 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ALEX PODOLINSKY, biodinami ar svjetskog glasa, koji je nedavno posjetio Me imursku županiju i Bernardu Orehovec tvrdi:

Umjetno gnojivo oslabljuje korijen biljke Me imursku je županiju u ponedjeljak 19. srpnja posjetio Alex Podolinsky, jedan od najve ih živu ih sljedbenika u enja Rudol a Steinera. Podolinsky je bio u pratnji Bernarde Orehovec, predsjednice udruge “Duga plus“, i lanova te udruge. Uvaženog gosta primili su tada zamjenik župana An elko Horvat i pro elnica za poljoprivredu i turizam Danica Pošta.

Iako je kod nas nepoznato ime, Alex Podolinsky iz Australije jedan je od najistaknutijih pojedinaca po metodi Rudol a Steinera u svjetskoj pionirskoj biodinami koj proizvodnji, koji je posvetio više od 60 godina svog života na organske i biodinami ke aktivnosti.

Sura uje s proizvo a ima iz Švicarske, Njema ke, Ukrajine, Francuske, Austrije, Italije i drugih zemlja. Podolinsky je doputovao u Me imurje iz Švicarske u posjet Bernardi Orehovec koja jedina u Hrvatskoj ima me unarodni znak “demeter kvalitete” proizvoda, te je u njezinom vrtu održao predavanje za dvadesetak lanova više udruga iz akovca i Zagreba.

Pozvao je predstavnike Me imurske županije u posjet poljoprivrednoj zadruzi “Agrilatina” u Italiji, koja posjeduje najve e staklenike i plastenike u Europi na površni od 30 hektara te biodinami kom metodom proizvodi vo e i povr e.

Australski biodinami ki stru njak svjetskog glasa posebno kritizira današnji na in poljoprivredne proizvodnje sustavom umjetnih gnojiva, dokazao je da korijenski sustav biljke tada esto oslabi, a može ak biti uništen

prskalicama nakon dinamiziranja koje traje jedan sat, a sve se radi strojno, jer bi to ru no bilo nemogu e.

On je prvi koji je shvatio da biljke imaju dvije vrste sustava korijena: jedan sustav za unos vode, koji podržava transpiracijski proces, i drugi sustav, fine bijele korjen i e koje naziva “korijen kose”, koji upravlja biodinami kim sustavima biljke. Ova se dva procesa u biljci dešavaju neovisno jedan od drugoga.

Sam proizvede 400.000 kravljih rogova Alex Podolinsky jedan je od najve ih proizvo a a biodinami kog preparata 500, koji proizvodi u koli ini preko 20 tona.

To nije, a to je ono što uvijek najviše zagolica maštu itatelja, on svake godine zakopa u zemlju 400.000 kravljih rogova sa sastojcima koji oplemenjuju zemlju i pove avaju joj plodnost.

Za tako veliku koli inu Steinerovog preparata 500 zemlja se kopa bagerima.

Pronašao je i specifi ne metode ozdravljenja neplodnog tla u Australiji. Kako je rije o velikim površinama, arme su veli ine od najmanje 20 hektara do pola milijuna hektara, preparati se prskaju po zemlji posebnim

U Me imurju s obzirom na gustu naseljenost postoje velike šanse za uzgoj zdravog vo a i povr a biodinami kom metodom, te za uzgoj u plastenicima i staklenicima biodinami kom metodom poboljšanja zdravlja tla. Te su šanse za sada neiskorištene, jedino Bernarda Orehovec i njezinih desetak lanova udruge “Živa zemlja” proizvodi biodina-

mi kom metodom, no to su više male ogledne proizvodnje. U ovom trenutku na praksi kod Bernarde Orehovec jesu i studenti biodinami ke poljoprivrede iz Križevaca, a u suradnji s Agronomskim akultetom u Zagrebu.

No, postoje i sasvim prakti ni razlozi zbog kojih je dolazak Podolinskog u Me imurje zna ajan doga aj. U pripremi i realizaciji je projekt navodnjavanja tla, rije je o pilot projektu kod Nedeliš a, a sli an se projekt ve priprema i za podru je izme u Preloga i Donjeg Kraljevca. Navodnjavanje tla nije isplativo ako se ne proizvodi vo e ili povr e, odnosno cvije e.

Samo navodnjavanje tla nije jednostavan proces kako se obi no misli, može do i i do erozije tla, a posebno ako se upotrjebljava umjetno gnojivo. Zbog toga zdravlje tla i njegova plodnost dobivaju na vrijednosti, a to se upravo postiže biodinami kom metodom obrade tla, a ekološki uzgoj je samo polukorak do toga. Naime, humus može upiti jako velike koli ine vode, koja se onda dugo zadržava u tlu.

(J. Šimunko)

ža nego je zakonski potrebno.

Prilagodba sustava trajala bi deset godina.

To zna i da se po prvi put hrvatski radnici stimuliraju ostati do kasnih godina života u svijetu rada. Navodno e to stabilizirati mirovinski sustav, no to je teško ve sada tvrditi.

Na taj na in pada u duboku vodu dosadašnja postavka koju su svi ponavljali kao papagaji, da se im ranije ode u mirovinu kako bi se oslobodilo mjesto za mlade.

No, što emo s mladima, koji e sad još više biti bez posla. Na vidiku je jedino Europska unija.

Politi ari ra unaju da e mlada generacija biti sposobna zapošljavati se u cijeloj Europi, a ne samo u Hrvatskoj.

No, ne prodajemo li na taj na in svoju budu nost? Možda da, a možda i ne. Mladi kad nešto nau e u Europi mogli bi se i vratiti jednog dana, ako ocijene da mogu dobro živjeti i u budu oj Hrvatskoj. S druge strane, iskustva govore da se

Navodnjavanje tla i biodinami ka poljoprivreda idu zajedno

Alex Podolinsky, svjetski poznati biodinami ar

Zadnji zec iz rukava Vlada Republike Hrvatske kona no je odlu ila: žene i muškarci radit e 65 godina života do pune mirovine, kako bi zajedno mogli uzdržavati veliku masu umirovljenika. Kako su do sada žene radile do šezdesete godina života, sad e imati isti socijalni tretman kao i muškarci.

Ispada da e re ormu mirovinskog sustava, tko zna koju po redu, spasiti žene. One

Posebno kritizira današnji na in poljoprivredne proizvodnje sustavom umjetnih gnojiva, dokazao je da korijenski sustav biljke tada esto oslabi, a može ak biti uništen.

Rezultati njegova nastojanja jasno su vidljivi u koli inama humusa u tlu koje oplemeni ve za nekoliko godina, u posebno teškim uvjetima u Australiji.

Naime, biodinami ka metoda oplemenjivanja zemljišta daje priliku za ukupan otkup zemljišta u Australiji, jer se i neplodno tlo može pretvoriti u plodno. lan je IFOAM-a, mnogi poljoprivrednici u nizu zemalja traže njegovu pomo , a predaje besplatno, pa je tako stigao i u Hrvatsku.

su ujedno na taj na in dobile priliku biti u potpunosti ravnopravne s muškarcima kad je rije o radu. To što e svoju ravnopravnost dobiti na teži na in, ini se, nikoga previše ne zabrinjava.

Uvode se i kazneni poeni.

Za svaku godinu prijevremenog odlaska u mirovinu ona e biti manja za 4,8 posto, a isto toliko ve a ako se ide u mirovinu s više radnog sta-

7

U AKOVCU PREDSTAVLJEN CREDU - Pograni ni program izobrazbe tradicijskih na ina gradnje

Pod motom “Gdje rijeke spajaju“ ma arski i me imurski u enici do novih znanja o tradicijskoj gradnji U akovcu je u zgradi “Scheier” prošli etvrtak predstavljen Pograni ni program izobrazbe u strukovnome školstvu u polju tradicijskih na ina gradnje (CREDU). Program koji sufinancira Europska unija u okviru IPA prekograni nog programa Ma arska - Hrvatska spaja dvije škole s razli itih strana granice – Graditeljsku školu akovec i tehni ku školu Zsigmondy Vilmos es Széchenyi István Szakképz iz Nagykanizse, uz potporu Razvojne agencije Grada akovca AKRA. Projekt koji se provodi pod motom “Gdje rijeke spajaju“ još je jedan dokaz prednosti našega zemljopisnog položaja i potvrda da granice nisu nešto što nas razdvaja, ve nešto što nas spaja.

Projekt je vrijedan nešto više od 125.000 eura, s rokom implementacije od 3. svibnja 2010. do 2. svibnja 2011. godine.

Predstavljanju projekta prisustvovali su u enici, pro esori, arhitekti te lanovi hrvatskog i ma arskog projektnog tima, a sam program prezentirao je ravnatelj akove ke Graditeljske škole Zoran Pazman, dipl. ing. arh. Kako je pojašnjeno, ciljevi su projekta konkretna obnova znanja i vještina gradnje na tradicionalan na in, senzibilizacija mla ih naraštaja provo enjem kontinuiranoga edukacijskog programa, podizanje razmjene znanja i iskustva u enika strukovnih škola te izrada zajedni kog priru nika o tradicijskim na inima gradnje.

Potreba za programom ovakvog tipa javila se izme u ostalog i zbog niza lokaliteta i gra evina na podru ju Me imurske županije, kao i ma arske regije Zala koji nisu prepoznati kao povijesna vrijednost, a imaju potencijalna svojstva kulturnih dobara.

Graditeljska škola jedina u Hrvatskoj akove ka Graditeljska škola ina e je jedina u Hrvatskoj koja ima program edukacije tehni ara za graditeljsko naslije e.

- U interesu nam je u mladih ljudi njegovati odnos prema tradiciji, naro ito prema kulturnoj baštini koja nam pred o ima propada.

Mi smo ve i ranije sudjelovali na natje ajima, a suradnju s ovom ma arskom školom njegujemo ve nekih 5 - 6 godina, naro ito na podru ju obnovljivih izvora energije, dakle, na onim podru jima koja predstavljaju neku

vra a samo jedan dio gra ana iz inozemstva. Starija generacija koja je u Njema ku i druge europske zemlje otišla sedamdesetih godina prošlog stolje a polako se vra a, no naj eš e u mirovinu, dok druga i tre a generacija više ne.

Ukratko, politi ari misle da e nas ovaj put spasiti žene i što brži ulazak u Europsku uniju. No, ne znaju da smo na taj na in iskoristili i zadnjeg zeca iz rukava, arobnih ze eva više nema.

Ravnatelj Graditeljske škole akovec Zoran Pazman predstavio je Pograni ni program izobrazbe u strukovnome školstvu u polju tradicijskih na ina gradnje budu nost i održivost gradnje i života na ovom podru ju, rekao nam je ravnatelj Pazman.

Objasnio je i kako e konkretno te i sam projekt i što e u enici u sklopu programa mo i nau iti: - Najprije emo u enike i na ma arskoj i na našoj strani nau iti kako se uop e snimaju objekti za koje ne postoji dokumentacija. Prvenstveno govorimo o dokumentaciji, jer u zaštiti graditeljskog i spomeni kog blaga postoji odre ena procedura koja je propisana i koja mora biti u nadležnosti ustanova koje brinu o tome, konzervatorskih zavoda i muzeja, ali mi moramo u u enika usaditi svijest da to mora biti pažljivo i postupno, moramo ih nau iti tehnici i metodologiji snimanja.

Jedna od karakteristika ovoga prekograni nog projekta suradnje je E-learning, u sklopu kojeg e u enici tehni ku dokumentaciju mo i u digitalnoj ormi stavljati na jedan portal na kojem e biti aktiv sa svom tehni kom dokumentacijom, i koji se može neprekidno nadogra ivati.

Ravnatelj Graditeljske škole akovec dodao je da edukacija u enika za tradicijsku gradnju ne e stati po završetku projekta: - I nakon implementacije ovog programa i projekta nastavljat emo u sklopu školskih aktivnosti i školskih programa, naro ito gra evinskog tehni ara za graditeljsko naslije e, obu avati ih u istom tom smislu i stvarati nove snimke i nove trans ormacije, ak i nekih crtanih dokumenata, pretvarati ih u digitalne orme i arhivirati na tom digitalnom arhivu. (bš)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

8

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Javna ustanova za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske županije

TRAGEDIJA na pruzi u akovcu

U naletu lokomotive

Ulovljen bagerist na nedjelu

poginula 17-godišnjakinja iz Šenkovca U akove koj Ulici doktora Ivana Novaka u subotu oko 23.45 sati dogodila se tragedija u kojoj je smrtno stradala 17-godišnja F. B. iz Šenkovca.

Na nju je u spomenutoj ulici naletjela lokomotiva koja se kretala prema Kotoribi, udarila je, te je, na žalost, mlada djevojka na mjestu nesre e preminula.

Kobni povratak po majicu Prema neslužbenim informacijama, djevojka je ve er provodila s društvom koje se okupilo kod stovarišta gra evnog materijala u blizini pruge.

Strojovo a je ugledao skupinu mladih kako prelaze preko tra nica te po eo davati zvu ne signale. No, u jednom trenutku F. B. se okrenula i vratila na

prugu, gdje je ispustila majicu, i tada se dogodila tragedija. Mlada Šenkov anka, ina e u enica akove ke Gimnazije, prije manje od mjesec dana navršila je sedamnaest godina života, koji je tragi no okon an kobnim prijelazom pruge.

Zašto pruga nema fizi ku zaštitu usred grada?

Nedaleko od mjesta nesre e ina e se nalaze dva poznata okupljališta mladih, a oni esto, posebno u ve ernjim i no nim satima, prelaze prugu na mjestima koja nisu predvi ena za to.

Me utim, ono što se ne rješava godinama unatrag zasigurno je postavljanje izi ke zaštite za onemogu avanje bilo kakvog prijelaza pruge koja prolazi

3. kolovoza 2010.

prakti ki središtem grada, jer mogu nost prijelaza na drugu stranu grada postoji samo obilaznim putem preko nadvožnjaka ili pak kod željezni kog kolodvora. Ina e, kako neslužbeno saznajemo, na tom dijelu pruge dopuštena je tako er velika brzina vlakova, ak od 80 km/h, tako da bi zaista na dijelu pruge koji prolazi pokraj gradske ulice HŽ mogao djelovati preventivno i napraviti nešto što bi sprije ilo mogu nost bilo kakvog prelaženja.

Posljednji ispra aj nesretno stradale mlade djevojke iz Šenkovca bit e danas (utorak) u 17 sati na Gradskom groblju akovec.

(V. Kelkedi)

Bagerist (s bradom, na slici) ulovljen je na lokalitetu Havlove grabe

Tijekom redovne ophodnje zna ajnog krajobraza rijeke Mure na podru ju gornjeg sektora (Sveti Martin na Muri – Podturen), u ponedjeljak 26. srpnja u 10.10 sati ekipa nadzornika Javne ustanove ponovno je naišla na nezakonito prekopavanje od strane višestrukog po initelja iz Peklenice (protiv kojeg se ve vodi kazneni postupak zbog napada na službene osobe dana 24. svibnja 2010.).

Iako ovaj put nije bilo “krampanja“, po initelj nije želio si i s ba-

gera nego je nastavio prekopavati teren unutar zašti enog podru ja, sve do dolaska policije iz Murskog Središ a, te je neprekidno gotovo 45 minuta vrije ao djelatnike Javne ustanove pogrdnim rije ima koje nisu za javnost.

Policijska postaja Mursko Središ e i njihovi djelatnici redovno pomažu u radu, te bez njihove asistencije postupanje (u ovakvim situacijama) ne bi bilo mogu e.

- Djelatnici Javne ustanove javno zahvaljuju policiji. Bez nji-

hove spremnosti na suradnju odre ene nadzorne intervencije ne bi bile mogu e, tvrdi Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove, te nadzornici Javne ustanove Velimir Bašek (autor fotogra ija s terena) i Zvonimir Varga.

Na podru ju od Svetog Martina do Podturna još je nekoliko neriješenih slu ajeva devastacije okoliša gdje su bageri na djelu, o ekuje se da e se protiv svih prekršitelja poduzeti sve potrebno. (JŠ)

NAKON naše objave lanka o ruglu u akove kim Martanama nadležne službe reagirale

Šeta i više ne moraju prolaziti kraj smetlišta Martane prije...

Nalet lokomotive usred akovca bio je koban za 17-godišnju djevojku koja je u pokušaju da uzme majicu s pruge otišla u smrt

UKRATKO ...Martane poslije

Pijan autom udario pješakinju

Krade se i s hidranata

LOPATINEC - 26-godišnjak iz Puš ina s 1,83 promila alkohola u organizmu u nedjelju je u Ulici Ivana Gorana Kova i a u Lopatincu osobnim automobilom udario 74-godišnju pješakinju iz Lopatinca. Nesre a se dogodila kada se voza , zbog neprilago ene brzine, nije uspio zaustaviti na mjestu gdje je pješakinja prelazila kolnik, a radilo se o udaljenosti manjoj od 50 metara od pješa kog prijelaza. Žena je zbog teških tjelesnih ozljeda zadržana na lije enju u Županijskoj bolnici akovec, a voza e biti kazneno prijavljen. (vk)

PODTUREN - U akove koj ulici u Podturnu, kod sportske dvorane tamošnje Osnovne škole, u vremenu od 10. do 28. srpnja nepoznati po initelj nasilno je otvorio vrata hidrantnog ormara te iz njega otu io dvije vatrogasne cijevi, mlaznicu te klju eve za otvaranje hidranta i spajanje cijevi. Materijalna šteta procjenjuje se na iznos od oko dvije tisu e kuna.

Ukrao kablove vrijedne petnaest tisu a kuna VRATIŠINEC - Šteta od 15 tisu a kuna nastala je uslijed kra e koja se dogodila u vremenu izme u 20. i 30. srpnja u poduze u “Dunjko podovi” u Vratišincu. Nepoznati po initelj razbio je prozor radionice te iz nje otu io ve u koli inu kablova, oštetivši poduze e za 15 tisu a kuna. (vk)

“ apa“ opet na meti kradljivaca AKOVEC - Unatrag mjesec dana “omiljeno svratište“ lopova postao je ka i “ apa“ u Ulici Ru era Boškovi a u akovcu. Tijekom no i 26./27. srpnja nepoznati po initelj je, skinuvši karton sa slabo osiguranog prozora, ušao u lokal i otu io oko 100 kutija cigareta.

Materijalna šteta procijenjena je na 1.500 kuna. (vk)

Provaljeno u “B2“ ŠTEFANEC - Nepoznati lopov okrao je caffe bar “B2“

u Štefancu, u vlasništvu akove kog poduze a “Goli “.

U objekt je ušao razbivši staklo na prozoru, a sa sobom je odnio registar kasu, novac i razne napitke, po inivši ukupnu štetu od 1.200 kuna. (vk)

Opelješio “Madonnu” DONJI VIDOVEC – Ni caffe bar “Madonna” u Donjem Vidovcu u posljednje vrijeme lopovi ne zaobilaze. Nepoznati lopov prošle srijede u no i u objekt je ušao izbacivši iz ležišta okvir prozora na ulaznim vratima. Ukrao je više desetaka kutija razli itih cigareta, žvaka e gume i dvije boce alkoholnog pi a, oštetivši vlasnika, tvrtku “Grozd”, za 1.700 kuna. (vk)

Odnio kotao za pe enje rakije PLEŠIVICA - U razdoblju od 24. do 27. srpnja nepoznati po initelj provalio je u gospodarske objekte u Plešivici, vlasnika 59-godišnjaka iz Velike Gorice. Otu io je bakreni kotao za pe enje rakije i razni alat te vlasnika time “olakšao“ za vrijednost od oko 3 tisu e kuna. (vk)

Nedavno smo upozorili na “minismetlište” u akove kim Martanama. itatelji iz tog kvarta požalili su nam se da neodgovorni pojedinci komunalni otpad odbacuju uz poljski put, u šikari koja je “tampon zona“ izme u ulice Domovinskih žrtava s jedne i Južne obilaznice akovca s druge strane. Premda se nije radilo o velikim koli inama, izrazito ružno za oko bilo je vidjeti odba-

enu vre u iskorištenih dje jih pelena, igra ke, pa ak i ambalažu prehrambenih proizvoda (zar po initelj kod ku e nema kantu za sme e?! ). Tim više što utabanom stazom prolazi nemali broj šeta a i rekreativaca koji odlaze na šetnju uz Južnu obilaznicu.

Prona eni odba eni nevaže i osobni dokumenti ...

No, nakon našeg apela nadležne su službe reagirale. Djelat-

nici akoma o istili su podru je, što dokazuju i fotogra ije, a nadajmo se da e takvo i ostati.

Zanimljivo je da je jedan od revoltiranih gra ana na smetlištu pronašao i odba ene osobne dokumente (nevaže e) te je uvjeren kako pripadaju upravo osobi koja je odbacila otpad. Komunalni redari zato ne bi trebali imati problema u otkrivanju po initelja.

(Velimir Kelkedi)

Na jezeru HE akovec

Ulovljen som kapitalac od 43 kilograma Znalo se da na jezeru HE akovec žive velike ribe, no velika je rijetkost uhvatiti soma kapitalca teškog 43 kilograma, što je uspjelo pasioniranom ribolovcu Franji Hrasti u. Da bi bio težak 43 kilograma i duga ak 190 centimetara, som mora rasti nekoliko godina, te uz to biti veoma lukav i mudar, kako ne bi stradao od mreža i ribi a. Som je ulovljen 20. srpnja, uz tmurno vrijeme i sjeverni vjetar, oko deset sati ujutro, i to iz amca na jezeru HE akovec u visini Vularije. Naime, poznato je da somovi ne vole danje svjetlo, a izlaze tek za nevremena, kao i svi grabežljivci koji se hrane ribom. Bio je to to no deseti lov na soma, na prvih devet izlazaka na jezero nije ulovio ništa, tako da je ve pomišljao odustati. Deseti put se ipak posre ilo.

Ulovljen je na umjetnu pijavicu Durbaher, na privez od špage i na najlon 0,60 milimetara u roli Shakespeare. U svakom trenutku jednosatne borbe s velikom ribom postojala je opasnost da se ona otrgne i pobjegne. Franjo Hrasti pri a: - Borio sam se s njim dobrih tri etvrt sata, tek onda sam vidio da popušta, stalno je prijetila opasnost da e puknuti najlon.

Ovo nije prvi som kojeg je ulovio Franjo Hrasti , dosadašnji rekord, ako se uop e može govoriti o trofeju, iznosio je 38 kilograma i 185 centimetara dužine.

Uspomena na ovaj nesvakidašnji ulov koji se doga a jednom u životu Franji Hrasti u bit e preparirana glava soma, dok je ostatak podijelio s prijateljima.

(JŠ)

Franjo Hrasti s ulovljenim somom

3. kolovoza 2010.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INA SVETI Juraj na Bregu ima plan raspolaganja državnim zemljištem

Gotovo sve u prodaju, nema zahtjeva za povrat

9

SVETI MARTIN na Muri

Vije nici odlaze u Ma arsku Sastalo se Op insko vije e Sveti Martin na Muri sa samo jednom to kom dnevnog reda, a to je donošenje odluke o putovanju u ma arski prijateljski grad Szigetszentmiklos, te pripreme u vezi s putovanjem.

Odlu eno je da se u Ma arsku putuje, i to svi lanovi Op inskog vije a te predstavnici udruga i klubova s podru ja op ine.

Svetomartinski e predstavnici u Szigetszentmiklosu boraviti od 9. do 12. rujna

ove godine, u sklopu kojeg e sudjelovati na priredbi pod nazivom “Gastronomija II. dio“ te na sportskim susretima, te tako Ma arima uzvratiti za njihov proljetni boravak u Svetom Martinu na Muri.

Op ina Sveti Martin na Muri i Szigetszentmiklos zajedni ki rade i sudjeluju u “Town twinningu“, partnerskom projektu u sklopu Europske unije, gdje postižu zapažene rezultate i uspjehe.

(S. Mesari )

Zemljište e se prodati poljoprivrednicima

Op insko vije e Sveti Juraj na Bregu usvojilo je i donijelo program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na svojem podru ju.

Na podru ju op ine u vlasništvu Republike Hrvatske je 3 hektra, 41 ar i 26 kvadratnih metara zemljišta. Op ina e gotovo sve površine, ak 98,18

posto zemljišta, prodati fizi kim i pravnim osobama koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom, dok e preostalih 1,82 posto biti namijenjeno zadovoljavanju potreba pu anstva, dakle, za izgradnju terena za potrebe rekreacije, zabave i sli nih sadržaja. Bilo je planirano da se manji dio zemljišta dade u koncesiju,

me utim, za takav oblik raspolaganja ne postoji interes.

U o ekivanju pozitivnog mišljenja od Ministarstva Op ina nije zaprimila ni jedan zahtjev za povrat imovine sukladno odredbama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme

bivše države. Svoj program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države Op ina je poslala na razmatranje i usvajanje u Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka te o ekuje pozitivno mišljenje, nakon kojeg e se raspisati javni natje aj.

(S. Mesari )

IZABRANI PREDSJEDNICI VMO-a op ine Podturen

Florijan Gori anec izabran i etvrti put Nakon uspješno obavljenih izbora za lanove VMO-a u op ini Podturen, o ormljena su vije a mjesnih odbora te izabrani njihovi predsjednici.

Predsjednik VMO-a Podturen je Martin Mikac, VMO-a Novakovec Pero Krha , VMO-a Sivica Damir Srpak, VMO-a Miklavec

Dejan Žagar, VMO-a Celine Antun Drk i VMO-a Ferketinec Florijan Gori anec. Svi su predsjednici iz redova Hrvatske demokratske zajednice, koja je pobijedila na izborima za lanove vije a u svim mjesnim odborima, odnosno naseljima. Ima predsjednika koji su izabrani prvi ili drugi put, a Flo-

rijan Gori anec je etvrti put za redom izabran za prvog elnika Ferketinca, naselja koje je upravo pod njegovim vodstvom doživjelo procvat na svim razinama, od udruga gra ana, preko komunalne in rastrukture, do ure enja sakralnih objekata.

(S. Mesari )

Rekorder po broju mandata je Florijan Gori anec

MAKETE IZ MAŠTE od šibica izra uje Tomislav Horvat iz Podturna

Katedralu, dvorac, galiju i vjetrenja u izradio s tisu ama šibica Student gra evinarstva Tomislav Horvat iz Podturna ima gotovo jedinstveni hobi, poprili no “ udan”, odnosno razli it od hobija današnje mladeži. Izradio je i izra uje svoj svijet u koji je osim fizi kog i umnog rada ugradio i sto tisu a obi nih šibica.

Tomislav izra uje makete, i to od šibica, koriste i samo još ljepilo i ivericu.

I možda bi to bilo sasvim uobi ajeno, jer makete izra uju i drugi, ali svi ili najve i dio njih na osnovu otografija, slika ili vi enoga. Tomislav se upravo u tome razlikuje od drugih.

- Ja prvo u svojoj mašti zamislim i onda to stvorim, odnosno pospremim u svoju memoriju i po injem smišljati na in izrade, potom prikupljam ‘gra u’ te onda kre em u realizaciju projekta.

Dakle, sva moja etiri dosadašnja gotova uratka, i peti koji je u gradnji, plod su moje mašte i nema u svijetu ni jednog koji je kao moj. Evo, katedrala koja je po dimenzijama i po utrošenom vremenu i materijalu moje najve e djelo i goti kog je stila ne sli i ni jednoj na svijetu, a opet s druge strane ima sve karakteristike katedrale, od apside, la e, zvonika do ulaznih portala i drugih elemenata, pojašnjava mladi Horvat nastajanje svojih djela, koja su zapravo prava umjetnost.

pitamo mladog umjetnika i budu eg stru njaka u gra evinarstvu.

- Naravno da imam vremena, osobito za djevojke, odnosno nemojte napisati za djevojke, nego samo za djevojku, radosno odgovara Tomislav, kojemu je najbolji kriti ar brat Matija.

Ideja da po inje izra ivati makete nastala je u Armin Sovaru, arhitektonskom ateljeu gdje je Tomislav bio na srednjoškolskoj praksi i prvi put vidio makete i onda je krenulo. Sve su makete impozantnih dimenzija 140x140 centimetara i visine do 145 centimetara. U obiteljskoj ku i sve je manje prostora za njegove makete, pak smo ga pitali bi li ih prodao. - O tome ne razmišljam, ali nikad se ne zna, kaže Tomislav, te dodaje kako razmišlja da ih negdje izloži i pokaže javnosti.

(Stjepan Mesari )

Ni jedna hrvatska šibica Tomislav Horvat nije sretan što “gra evinski materijal” nije doma e proizvodnje. Naime, zbog nedostatka doma ih hrvatskih šibica, koristi šibice iz Njema ke, Bosne i Hercegovine, eške i Rusije. Kaže da zbog toga nije najsretniji, ali je tako, barem za sada. Kod izrade maketa Tomislav šibicama reže glavice i potom ih lijepi jednu uz drugu te na podlogu od iverice gdje je to potrebno. (sm)

Dvorac - zamak u nastajanju

Milijun i pol eura u komunalije i etnobaštinu Op ina i Turisti ka zajednica Štrigova zajedno s nekoliko hrvatskih i etiri slovenske op ine prema IPA ondu Europske unije kandidirale su etiri projekta, koji imaju velike izglede da budu ostvareni. Sa slovenskom Op inom Razkrižje kandidiran je projekt pro ista a za naselje Štrigova.

Projekt o uvanja kulturne baštine i tradicije kandidiran je sa slovenskim Veržejem i hrvatskom Lepoglavom. Muzej prešanja grož a bit e glavni objekt ovog projekta koji e prikazati sve poslove oko prešanja u etiri op ine koje se samo u pojedinostima razlikuju, dok je ve ina poslova, naprava, alata i obi aja u mnogo emu sli na.

Sa slovenskom Op inom Dobrovnik kandidiran je projekt “Vidov dom“ koji ima za cilj o uvanje, ali i komercijalnu promociju tradicijskih zanata.

U ovaj e se projekt uklju iti Osnovna škola Štrigova i

Društvo vinogradara i vinara Hortus Croatiae.

I na kraju, s Op inom Šentjur iz Slovenije kandidiran je edukacijski projekt tradicijskih vrijednosti koji e biti u obliku eksponata. Vrijednost projekata za op inu Štrigova iznosi oko 1,5 milijuna eura, dok im je u naravi ukupna vrijednost nekoliko puta ve a. Prvi e u realizaciju projekt izgradnje pro ista a u Štrigovi, za što postoji i novac i velika volja susjednog Razkrižja. Isto tako za ovaj projekt vrlo je zainteresirana država Hrvatska te Hrvatske i Me imurske vode.

Ovi projekti trebali bi biti realizirani u nekoliko idu ih godina, i to podjednako s obje strane granice. Na elnici sve etiri slovenske op ine odlu ni su u svakom detalju dati podršku i vlastiti doprinos kako bi projekti što prije bili u unkciji te svima donosili korist i prije, ali i kasnije, kada Hrvatska bude lanica Europske unije.

(S. Mesari )

FRKANOVEC

Srce gornjeg Me imurja

Starinska ‘mašinara’ tradicija je koja ne smije u zaborav, kaže Medved

U Arminu je sve po elo Izrada maketa šibicama i po vlastitom nacrtu iziskuje puno vremena, a samo katedralu izra ivao je više od dva mjeseca. Ima li onda vremena za druge stvari, osobito za djevojke,

OP INA ŠTRIGOVA sa slovenskim i hrvatskim op inama kandidirala etiri projekta

S bratom Matijom ponosno uz katedralu, pravo remek - djelo

Udruga Frkanov ani predstavila je projekt pod nazivom “Frkanovec - srce gornjeg Me imurja“, koji provodi Udruga Frkanov ani, a nov ano podupiru Hrvatska turisti ka zajednica i Op ina Sveti Juraj na Bregu.

Projekt ima za cilj oboga ivanje turisti ke ponude Me imurja, s novom mikrolokacijom koja e biti povezana s drugim lokacijama u županiji i initi

prepoznatljivu turisti ku destinaciju.

Frkanovec u turisti koj ponudi ve ima izgra en starinski školski put - šetnicu i slamnatu sjenicu, te priredbe poput Dana sela, starinskih obi aja, druženja raseljenih Frkanov ana, rkanovske koline te program uz mjesno proštenje. Udrugom odli no kormilari Željko Medved, njezin predsjednik. (sm)

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

PRELOG

Odabrane tvrtke za obavljanje poslova na podru ju Grada Odabrane su tvrtke koje e ili ve jesu obavile nekoliko poslova na podru ju Grada Preloga, zahvaljuju i tome što su na natje ajima ponudile najpovoljniju cijenu. Idejni i glavni projekt s troškovnicima za prometnice, kanalizaciju i hortikulturu u ulicama predvi enim detaljnim planom ure enja naselja Jug izradit e tvrtka “Me imurje projekt” d.o.o. iz akovca po cijeni od 68.900 kuna. Po cijeni od 19.271,62 kune stru ni nadzor nad rekonstrukcijom Trga svetog Lovre u Cirkovljanu, kao i radovima na lokalnoj cesti Cirkovljan – Donji Kraljevec, obavljat e tako er akove ko poduze e “Arhitektonski biro

Peta njek” d.o.o. Kao najpovoljniji ponu a za stru ni nadzor radova na izgradnji oborinske kanalizacije i prometnice u Novoj ulici u ehovcu izabrana je tvrtka “Me imurje invest” d.o.o. akovec. Taj e posao Grad stajati 18.891,26 kuna. Za postavljanje javne rasvjete u Ulici Dragutina Tadijanovi a i spojnom dijelu ulica Zrinskih i Matije Gupca u Prelogu zadužena pak je doma a tvrtka “D. G. Comerce“ d.o.o. koja e navedeni posao realizirati za 65.136 kuna. Na podru ju Preloga provedena je i sustavna deratizacija. Djelatnici tvrtke “Švenda eko arm servis“ d.o.o. iz ehovca to su u inili po cijeni od 34.960 kuna. (vk)

PODBACILO PUNJENJE PRORA UNA op ine Belica u prvih šest mjeseci

Petri : Kako na elnik nije zabrinut, a napunjeno je samo deset posto prora una Zbog slabe realizacije prora una, kritike na ra un prvog ovjeka Belice uputio je vije nik Dragutin Petri , koji je nekada i sam bio na elnik: - Taradijevo obrazloženje zvu i kao predizborni govor. Svi su pokazatelji loši, a on se ponaša kao da e se sve to riješiti samo od sebe, kazao je Petri na prošlom zasjedanju Op inskog vije a.

Ina e, ukupni prihodi i primici prora una op ine Belica u prvom polugodištu ove godine iznosili su 1,317.320 kuna, što je tek nešto više od 10 posto do ukupnoga godišnjeg plana, 11,740.378 kuna. U istom razdoblju rashodi su ostvareni u iznosu

od 1,639.172 kune. Kako je na posljednjoj sjednici tamošnjega Op inskog vije a ocijenio na elnik Zvonimir Taradi, takva situacija nije zabrinjavaju a jer se prora un u prvom dijelu godine uvijek slabije puni. Istaknuo je i da se svi programi, projekti uredno financiraju te da op ina redovno ispunjava svoje obveze. Komentiraju i pak realizaciju pojedinih stavki, uz ostalo je kao jedan od problema izdvojio dugove gra ana za komunalnu naknadu iz prijašnjih godina te izostanak prodaje gra evinskog zemljišta.

Polugodišnji izvještaj Vije e je na kraju rasprave ve inom glasova podržalo. (vk)

POSLOVNA ZONA Jug u Belici

Jedna investicija izgledna, dogovori za nove Op ina Belica kroz deset do petnaest dana raspisat e javni natje aj za prodaju parcela u Poduzetni koj zoni Jug. Podsjetimo, tvrtka “Kabel mont” iz Domašinca nedavno je iskazala interes za izgradnju svoje poslovne zgrade, kao i pogona za reciklažu gra evinskog materijala, odnosno drobljenje gra evinskog i sli nog otpada. Trenutno rade na sku enom prostoru pa su spremni ulagati u širenje, kazao je jedan od suvlasnika te obiteljske tvrtke.

U op ini su pozdravili inicijativu, ocijenivši ideju tvrtke zanimljivom, budu i da se ne radi o, kako je rekao na elnik Zvonimir Taradi, ekološki previše opasnom otpadu. Kada je rije o samoj lokaciji, pogon za preradu gra evinskog otpada bio bi oko 500 metara udaljen od upravne zgrade te dovoljno daleko i od samih ku a, pa ne bi bilo problema zbog buke ili prašine. Ne bi ni

radio “24 - 7“, nego po potrebi, periodi no. Pri kraju je parcelacija zemljišta u zoni, a tada slijedi raspisivanje natje aja.

O podizanju tvornice razmišljaju i Austrijanci Ovih pak su dana u Belici boravili i predstavnici jedne austrijske tvrtke koja se bavi proizvodnjom kožnatih navlaka za automobile. I oni o beli koj zoni razmišljaju kao potencijalnoj lokaciji za svoj novi proizvodni pogon. No, obišli su i nekoliko susjednih op ina te e kona nu odluku donijeti tek u mjesecu listopadu. Poslovna zona Jug ina e se prostire na 44 tisu e kvadratnih metara i obuhva a 70 gradilišta, površine od 6.000 do 7.000 kvadratnih metara. Cijena za kvadratni metar iznosi 40 kuna.

(V. Kelkedi)

BELICA, DOMAŠINEC

Raspisan natje aj za zajedni koga komunalnog redara Nakon što su obje op ine donijele odluke o zajedni kom komunalnom redarstvu, op ina Belica raspisala je natje aj za komunalnog redara koji e posao brige o komunalnom redu obavljati i na podru ju Domašinca. Pla-

nira se zapošljavanje na neodre eno vrijeme, uz probni rok od tri mjeseca. Uz zadovoljavanje op ih uvjeta, kandidat mora imati najmanje 4. stupanj stru ne spreme, položen državni stru ni ispit te se znati koristiti ra unalom. (vk)

GRAD PRELOG poljoprivrednicima odaslao anketne listi e

PRILIKA KOJA SE NE SM

Država je spremna su osamdeset posto troš Dok izgradnja sustava navodnjavanja na podru ju op ine Nedeliš e napreduje, po ele su i pripremne radnje za realizaciju projekta navodnjavanja na podru ju Grada Preloga. Me imurska županija u suradnji s Hrvatskim vodama 2003. godine izradila je plan navodnjavanja na podru ju županije, sadržan u pet knjiga. Njime je predvi eno da se u Me imurju sustavom navodnjavanja obuhvati ukupno 22.977 hektara. Kako bi dobili saznanja o zainteresiranosti poljoprivrednih proizvo a a s podru ja Preloga za takvu investiciju, Grad Prelog ovih je dana na njihove adrese uputio anketne listi e s pitanjima o tipu proizvodnje kojim se bave, površinama koje obra uju, navodnjavaju li ve ili ne i bi li se željeli priklju iti na budu i sustav navodnjavanja Prelog – Donji Kraljevec.

Tri projekta podržat e država sa zna ajnim financijskim sredstvima Ukoliko anketa pokaže da ima interesa za navodnjavanje minimalno 70% poljoprivrednih površina na kojima bi se izgradio sustav, postoji mogu nost da se brzo krene u izradu projektne dokumentacije. Naime, Stru ni tim za navodnjavanje Republike Hrvatske donio je 21. srpnja prijedlog odluke da resorno Ministarstvo, putem Hrvatskih voda, sufinancira izradu projektne dokumentacije za sustav navodnjavanja Prelog - Donji Kraljevec u visini od ak 80%. To je odli na vijest za dvije spomenute jedinice lokalne samouprave, kada se uzme u obzir injenica da je Nacionalnim projektom navodnjavanja Republike Hrvatske propisano da Ministarstvo, odnosno Hrvatske vode takve projekte sufinancira

u omjeru 50:50. Izuzetak e se napraviti zbog veli ine podru ja koje se misli navodnjavati, a to je i jedan od samo tri projekta u RH koji e se sufinancirati u omjeru 80:20.

Navodnjavalo bi se gotovo tri tisu e hektara Podru je u kojem bi se izgradio sustav ina e je aluvijalna dolina donjeg Me imurja, sjeverno od rijeke Drave i južno od rijeke Mure, dvadesetak kilometara zapadno od uš a Mure u Dravu.

Obuhva a površinu od ukupno 3.003 hektara, pri emu na naselja ili gra evinska podru ja otpada 502 hektara, pa bi se navodnjavao 2.501 hektar poljoprivrednih površina.

Zapadna granica projektnog podru ja išla bi cestom Prelog - ehovec - Sv. Juraj u Trnju - Palinovec, gdje skre e na istok i ide cestom Palinovec - Hodošan te nastavlja sjevernim rubom okrupnjenoga poljoprivrednog

JEDAN OD NAJSTARIJIH gra ana Me imurja, Anton Jurinec iz Preloga, kojemu te e stota godina

Sad vidim da sam imao U Prelogu u ulici Petra Krešimira broj tri mirno živi vitalni Anton Jurinec, jedan od najstarijih gra ana Me imurja, kojemu te e stota godina života, a za nekoliko e mjeseci u i u sto i prvu godinu života. Zapitali smo ga pamti li ovakve vru ine i sparine koje karakteriziraju ovo ljeto. Kaže: - Živim dugo i bilo je vru ih ljeta, no ovo je nekako druga ije, toplije, puno je vlage. Ne pamtim takva ljeta.

Kad sam bio mla i, lakše sam podnosio vru ine.

Anton Jurinec ro en je 28. svibnja 1911. godine. Završio je Gra ansku školu u Ludbregu, a prvo zaposlenje bilo mu je 1927. godine, kad radi na op ini Mali Bukovec kao pisarni ki vježbenik, kako se zanimanje onda zvalo.

Od 1929. do 1933. je op inski pisar u Svetoj Mariji. Zatim slijedi odsluženje vojnog roka u strelja kom puku u Požarevcu 1933. godine. Od 1935. godine je op inski pisar u Prelogu, te kasnije i kao op inski bilježnik do 1941. godine.

Za vrijeme ma arske okupacije Me imurja odla-

Anton Jurinec: - Danas su ostala samo sje anja na mladost i prijatelje. Usamljen sam, ali svako jutro i ve er obavezno še em, susre em znance, pozdravimo se, progovorimo nešto, tako živim ...

3. kolovoza 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

e o interesu za sustav navodnjavanja

MIJE PROPUSTITI:

ufinancirati ak škova izgradnje! zemljišta do vodotoka Trnava (neposredno prije uš a u Muru, sjeveroisto no od naselja Gori an) kao sjeverna granica projektnog podru ja. Od najisto nije to ke projektnog podru ja (Trnava) granica se spušta jugozapadno (rubom okrupnjenoga poljoprivrednog zemljišta) do naselja Gori an gdje nastavlja cestom Gori an - Donji Kraljevec - Cirkovljan kao isto na granica projektnog podru ja. U naselju Cirkovljan granica skre e na zapad gdje se proteže cestom Cirkovljan - Prelog kao južna granica projektnog podru ja.

Odakle voda za sve to? Iz višenamjenskoga hidrotehni kog sustava Dubrava na rijeci Dravi (južno od podru ja projekta), sa zna ajnim vodnim koli inama u dotoku (u vrijeme navodnjavanja) i akumulacijskog jezera koje visinski dominira podru jem projekta te je pogodan izvor vode za navodnjavanje. (Velimir Kelkedi)

ODRŽANO natjecanje najboljih ora a Me imurske županije

Najbolji ora i Me imurja Anja Kolari i Bruno erjavi Na polju pored vo njaka Agrome imurja d.d. u Puš inama, u organizaciji Udruge za natjecanje ora a Me imurske županije i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, održano je u subotu županijsko natjecanje ora a Me imurske županije. Ora e i goste pozdravila je u ime organizatora Suzana Paji iz HZPSS-a, Odsjek za Me imursku županiju, ravnatelj Odsjeka HZPSS-a za županiju Milorad Šubi , na elnik op ine Nedeliš e Mladen Horvat, predsjednik Skupštine Me imurske županije Petar Nova ki i Tugomir Majdak, na elnik sektora za IPARD program u Ministarstvu poljoprivrede.

Svi su oni ora ima zaželjeli dobro oko i sre u, koja im je ove godine jako trebala, jer su uvjeti

oranja zbog mokre zemlje bili i te kako teški.

Dvoje prvoplasiranih natjecatelja u dvije kategorije branit e boje naše županije na 8. natjecanju ora a Republike Hrvatske koje e se 28. kolovoza ove godine održati u Viroviti ko - podravskoj županiji, odnosno u Suhopolju. Natjecanje je bilo organizirano u dvije kategorije: oranje plugovima ravnjacima i premetnjacima.

Natjecalo se petnaest ora a. To su: Filip Hlap i iz Novog Sela na Dravi, Mladen Bujan iz Strahoninca, Stjepan Jagec iz Strahoninca, Bruno erjavi iz Strahoninca, Ivan Cmre njak iz Šenkovca, Luka Perko iz Preloga, Anja Kolari iz Savske Vesi, Tomica Furdi iz Hodošana, Marko Perkovi iz Palinovca,

Stjepan Pokriva , Fran Andrej Jaluši iz Putjana, Ivica Novak iz Marofa kod Vratišinca, Alen Hrustek iz Pretetinca, Viktor Tem i iz “Agrome imurja” i Ivica Žerjav iz Dekanovca.

Natjecanje ora a pratilo je stotinjak gostiju, znatiželjnika i lanova obitelji, a za one najžednije bili su pripremljeni sokovi, vino, ali i bogra .

Nakon zbrajanja svih bodova u popodnevnim satima te subote, dogodilo se iznena enje. Prvo mjesto ove je godine osvojila mlada Anja Kolari , jedina žena natjecateljica me u ora ima u kategoriji plugova ravnjaka. U kategoriji plugova premetnjaka prvo mjesto osvojio je pak Bruno erjavi , a na državno natjecanje oti i e Anja i Bruno.

a života

o sre u u životu! zi u Ludbreg, gdje do velja e 1942. godine radi na op ini Ludbreg, a zatim do 1944. godine kao bilježnik u Rasinji.

U rujnu 1944. godine odlazi u partizane, pa sve do rujna 1945. godine, gdje obavlja dužnost šefa kancelarije 32. divizije.

Nakon završetka Drugoga svjetskog rata vra a se u Prelog, gdje radi kao op inski bilježnik sve do 1962. godine, kad odlazi u mirovinu. Kao umirovljenik sve do 1971. godine radi kao tajnik Osnovne škole Prelog, u vrijeme kad je direktor škole Vinko Mlinarec.

Potom je šef advokatske kancelarije u Prelogu, a sve do pozne životne dobi vodi knjige poduzetnicima.

• Koliko vam je u životu bila važna politika?

— Moram iskreno re i da me politika nikad nije posebno interesirala, a danas još manje.

Kao mladi bili smo radi evci, potom ma ekovci (HSS), a poslije Drugoga svjetskog rata nisam se posebno bavio politikom.

Poslije Drugoga svjetskog rata ljudi su se bojali, bila je diktatura, mene nisu 1948.

godine napadali, danas znam da sam imao sre u u životu.

Današnji politi ari, koliko vidim, samo gledaju svoje interese, kad se sve zbroji i oduzme.

Umjesto politike više sam volio nogomet, igrao sam nogomet i bio nogometni sudac itav niz godina.

Mladima preporu ujem da se što više bave sportom i da ne puše ...

• Je li društveni život nekad bio bolji nego danas?

— Teško mi je to ocijeniti, svako vrijeme ima svoje prednosti i nedostatke. Svakako da mi je prije društveni život bio puniji. Svojedobno sam bio tajnik Ogranka Selja ke sloge Prelog, te jedno vrijeme i pjeva , bilo je to poslije Drugoga svjetskog rata, jako smo se puno družili i putovali za ono vrijeme.

Sad su ostala samo sje anja. Svi pajdaši s kojima sam provodio ve eri pokojni su, kao i prijatelji s kojima sam igrao preferans, usamljen sam.

Svako jutro i svake ve eri redovito še em, susre em znance, pozdravimo se, progovorimo ponešto, tako živim. Došla je starost, slabije vidim.

• Posje uje li Vas obitelj?

— Do u dosta esto. Ispalo je da na kraju živim sam, žena mi je umrla prije nekoliko godina, 2001. Dolaze djeca, sin i k i, koji žive u Zagrebu s obiteljima, no unuke su po svijetu. Jedna unuka je doktorica u Be u i ima troje djece, druga u Americi i isto ima troje djece, unuka živi u Zagrebu, a jedna praunuka ve studira medicinu u Zagrebu. Sin Braco (Anton Jurinec mla i) do e esto.

• Što biste u Prelogu poboljšali da imate vlast?

— Da imam vlast? Zapravo i ne znam što bih promijenio, meni se ini da se Prelog razvija, no ne znam koliko uspješno.

Nije na meni da dajem ocjene, star sam ovjek, ovjek od sto godina više ne vidi isto kao netko mla i.

• Da Vas netko od mladih upita kako zdravo živjeti, što biste mu odgovorili?

— Mladima toplo preporu ujem da se bave sportom, svakako ostave pušenje i da ne piju, a ako ve moraju, onda ne previše. To je siguran recept za duži i bolji život.

(J. Šimunko)

Organizatori natjecanja estitaju Bruni erjavi u na pobjedi u kategoriji plugova premetnjaka

Anja Kolari , prva žena pobjednica u natjecanju u oranju u županiji u kategoriji plugova ravnjaka

12

Kroz Međimurje

U ETVRTAK ZAPO INJE manifestacija “Ljeto uz Muru” u Murskom Središ u

Bogat program, u stilu za svakoga ponešto Grad Mursko Središ e od sredine do kraja ovog tjedna, to nije, od 5. kolovoza ( etvrtak) do 8. kolovoza ove godine (nedjelja), organizira tradicionalnu kulturno-zabavno-sportsku manifestaciju pod nazivom “Ljeto uz Muru“.

Organizatori su pripremili iznimno bogat program, pod zajedni kim nazivnikom “za svakoga ponešto”.

PROGRAM 5.8.2010. - ETVRTAK: 9 sati - misa za domovinu/ župna crkva u Murskom Središ u - 10 sati - polaganje vijenca kod spomen - obilježja protutenkovske piramide u Murskom Središ u, povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti (Gradski puha ki orkestar Mursko Središ e, Mažoretkinje Mursko Središ e i Po asni rudarski zbor) - 10.15 sati - parking kod Mure/lu ica, Mursko Središ e - pokazna vježba ronioca JVP-a akovec - izložba opreme, vozila, naoružanja, terminal, 17 sati - igralište NK Rudar Šoderka, Mursko Središ e - “Vesele dje je sportske igre“ - sudjeluju djeca dje jih vrti a i Mažoretkinje Mursko Središ e - konji ki klub “Pegaz“ Križovec – prezentacija i jahanje konja - zabavni park za djecu: vlaki , tobogan, ringišpil 6.8.2010. - PETAK: 17 sati gradska tržnica i prostor autobusne postaje, Mursko Središ e - obra anje gradona elnika, otvorenje manifestacije “Ljeto uz Muru“ - Po asni rudarski zbor Mursko Središ e, “Sajam doma ih proizvoda“ - vo ari, vinogradari, obiteljska poljoprivredna gospodarstva - društva žena Mursko Središ e, Peklenica i Križovec, USR „Sport za sve“, udruga „Kalinka“: štandovi kola a - proizvodi TK „Cimper“ - svira tamburaški sastav „Sinovi Me imurja“ - bogata ugostiteljska ponuda - zabavni park za djecu: vlaki , tobogan, ringišpil - 20 sati – TK „CIMPER“ Mursko Središ e - zabava za mlade, svira skupina „Druga šansa“ 7.8.2010. - SUBOTA: ŠRC „ZALEŠ E“, Mursko Središ e - 10 sati – „Gradski kotli ” (prijave g. Zlatko Bek, 098 242 899) - tradicionalno natjecanje u kuhanju raznih gastronomskih delicija - 15 sati – ŠRD „Mura“ Mursko Središ e Ribolovni kup Grada - ekipno natjecanje naselja s podru ja Grada Mursko Središ e - 20 sati - prostor ispred stare škole, Trg bra e Radi a, Mursko Središ e - Vlado Kalember koncert (ulaz besplatan) - bogata ugostiteljska ponuda - zabavni park za djecu: vlaki , tobogan, ringišpil 8.8.2010.- NEDJELJA: parking kod Mure/lu ica, Mursko Središ e - 16 sati - „1. murska alka“ zabavno natjecanje - konji ki klub „Pegaz“ Križovec – prezentacija i jahanje konja - 19 sati - KUD „Mura“ Mursko Središ e – tamburaši, folklor, zbor, muška vokalna skupina „Veržej“ (Slovenija) - 19.30 sati – udruga „Kalinka“ – folklor, zbor - 20 sati - kazališna predstava KUD Donja Dubrava - zabavni park za djecu: vlaki , tobogan, ringišpil. (sm)

3. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U SKLOPU PROJEKTA “PUNA ZDELA” u Donjem Vidovcu održani Dani ispiranja zlata te jela od dravske ribe

Dravska riba i ispiranje z U Donjem Vidovcu protekli su vikend, u sklopu prekograni nog programa “Puna zdela”, održani Dani ispiranja zlata te jela od dravske ribe.

“Puna zdela” je projekt baziran na o uvanju tradicionalne gastronomske ponude i kulturne baštine, u koji su uklju ene tri me imurske op ine, Gori an, Donja Dubrava i Donji Vidovec, te etiri ma arske, Tothserdahelj, Murakeresztur, Mlinarci i Serdahelj.

Projekt u sklopu IPA prekograni nog programa Ma arska - Hrvatska su inancira Europska unija, a traje osam mjeseci. Nakon otvaranja “Pune zdele” u svibnju od strane nositelja projekta HKUD-a Gori an, op ina Donji Vidovec sada je imala priliku predstaviti svoje speci i nosti i zanimljivosti u sklopu Dana ispiranja zlata te jela od dravske ribe. U sklopu projekta traganja za autohtonim jelima i obi ajima uslijedit e i Dani luka u Donjoj Dubravi te Dani žgancov u Gori anu.

stup kulturno - umjetni kih društava iz Ljubljane, Zemunika kod Zadra i ma arskog Sumartona.

Ribi i ŠRD-a “Mrena“ najbolji u spremanju ribljih specijaliteta Nedjeljni je program bio rezerviran za gastronomsko natjecanje u sprema-

Likovna kolonija u Donjem Vidovcu Pobjednici gastronomskog natjecanja u spravljanju jela od dravske ribe, ekipa ŠRD-a “Mrena“ iz Donjeg Vidovca demonstracija ispiranja zlata održana nizvodno od Vidovskog mosta, gdje su trojica živu ih ispira a zlata, Dragutin Horvat, Matija Horvat i Ivan Kopasi ,

brojnim zainteresiranim posjetiteljima pokazali kako se nekada ispiralo zlato.

Nakon demonstracije, kod Doma kulture Donji Vidovec održan je mimohod i na-

Stru ne tribine i zanimljive demonstracije Dvodnevni festival u Donjem Vidovcu zapo eo je u subotu stru nim tribinama o zna aju konzumacije ribe u prehrani, o emu je govorio Vladimir Ku an, a povijest ispiranja zlata predstavio je Aleksej Milinovi . Od jutra se održavala i Likovna kolonija u sklopu koje su umjetnici u svojim radovima do arali teme tradicije i znamenitosti Donjeg Vidovca. Najzanimljiviji dio manifestacije zasigurno je bila Okupljeno mnoštvo sa zanimanjem je pratilo manifestacije u Donjem Vidovcu

U Donjem Vidovcu u subotu je održana mala likovna kolonija na temu znamenitosti i tradicije Donjeg Vidovca. Slikari i kipari, potpomognuti doma im snagama, njih desetak iz cijele sjeverne Hrvatske, ur evca, Varaždina, Murskog Središ a, Preloga i drugih mjesta, okupljeni u likovnu udrugu “Likovna republika”, slikali su, ve ina njih kod starog hrasta u središtu Donjeg Vidovca, motive Donjeg Vidovca i okolice, dok je kipar Željko Petkovi izradio kockavicu u kamenu.

Likovna kolonija organizirana je u sklopu hrvatsko - ma arskog projekta traganja za autohtonim jelima i autohtonim brendovima. Manifestacija koja je nedavno otvorena u Gori anu nosi naziv “Puna zdela”, a dvodnevna tema u Donjem Vidovcu bila je “Dani ispiranja zlata te jela od dravske ribe“, te je jedna od etiri glavne priredbe projekta. (J)

TRADICIONALNA TURISTI KA, sportska i kulturna manifestacija i ove godine u Svetoj Mariji

“Ljeto ribe uz Dravu” idealan spoj natjecanja i tradicije Stanovnici donjeg dijela Me imurja ovog su vikenda doista imali velikih dilema kuda oti i i kamo se zaputiti. Doga ajima bogat vikend svojim su “Ljetom ribe uz Dravu” dodatno popunili i stanovnici Svete Marije, organiziravši u sklopu dana Op ine svoju tradicionalnu turisti ku, sportsku i kulturnu manifestaciju. I ove godine u organizaciji Športsko ribolovnog društva “Klen” iz Svete Marije, na prostoru kod ribi kog doma cijelog se vikenda moglo uživati u natjecanjima, ribljim specijalitetima i tradiciji svetomarskog kraja.

sko - ribolovnog kluba “Dragovoljac” iz Koprivnice. Svi kotli i primili su prigodne nagrade, a posebnu nagradu, svetomarsku ipku, primila je ekipa ribolovnog društva “Partizan“ iz ma arskog Serdahelja. Nakon što je odluka o pobjednicima donesena, i nagrade podijeljene, krenulo se u dugo o ekivanu razdiobu skuhanih delicija. Osim iš paprikaša, organizatori su brojnim posjetiteljima ponudili i druga jela od ribe, primjerice, šarana na rašljama, a za one koji ribu možda i ne preferiraju, ove je godine po prvi put “okrenut” i odojak.

“Velika nagrada Svete Marije” Kristijanu Komorskom, “Natjecanje prijateljstva“ doma inu

Ipak, natjecanja nisu jedino što su organizatori ponudili stanovnicima i gostima Svete Marije. - Ono što prezentiramo nisu samo natjecanja, ovo je i promocija Svete Marije. Sve se bazira na Danima op ine Svete Marije, pa smo uklopili sve speci i nosti našeg mjesta – ipku, ru ne radove, etnozbirku i izložbu slika, ima se dosta toga za vidjeti, naglasio je važnost cijelog doga anja jedan od organizatora Dragutin Peter.

Tradicionalnu svetomarsku ipku predstavile su lanice novoosnovane Udruge “Svetomarska ipka“. Mlada udruga broji 30 lanica koje nastavljaju tradiciju ipke speci i ne upravo za njihov kraj, izra ene od jedne neprekinute niti na kartonu bez slike.

Kraj njih smjestila se gospo a Terezija Pavlic koja ve dugi niz godina izra uje ruže od papira, a velik interes pobudio je i štand na kojem se mogla vidjeti izrada mušica za lov na pastrvu.

Za dobru atmosferu pobrinuli su se i glazbenici Skandal benda, a svetomarska fešta i ove se godine pokazala kao doga aj koji se ne propušta. (bš, foto: Vrzan)

U subotu je održano pojedina no natjecanje u lovu ribe udicom na plovak, Velika nagrada Svete Marije, u kojem je sudjelovalo 44 natjecatelja. Prvo mjesto osvojio je Kristijan Komorski iz Svete Marije s ulovom 5,326 grama, drugi je bio s ulovom od 3,846 grama Kristijan Kosma in iz Varaždina, a tre i Marijan Hlevnjak iz Trakoš ana, koji je ulovio 3,469 grama riba.

Sadržajno bogatiji program održao se u nedjelju, a zapo eo je ekipnim natjecanjem u lovu riba udicom na plovak. – ‘Natjecanju prijateljstva’ odazvalo se 14 ekipa, me u kojima su udruge iz naših op ina i okolnih mjesta kojima gravitiramo i s kojima sura ujemo, i iz Ma arske i Slovenije, rekao nam je Dragutin Peter, dopredsjednik ŠRD-a

Promocija Svete Marije

Ove je godine ak devetnaest ekipa sudjelovalo u natjecanju u kuhanju fiš paprikaša

“Klen”. Pobjedu je odnijela ekipa doma ina “Klen - Vigme”, drugi su bili ribi i “Štuke” iz Tor eca a tre i ribi i “Mrene” iz Donjeg Vidovca. Najuspješniji pojedinci bili su Danijel Picer iz “Štuke” Tor ec s ulovom od 7,033 grama, Darko Kolari iz “Klen -Vigme” s ulovom od 6,996 grama i Goran Matijaši iz “Štuke” Tor ec s ulovom od 4,126 grama.

Bogat natjecateljski program upotpunjen je i natjecanjem u ga anju zra nom puškom, u kojem je prvo mjesto osvojio Vladimir Kvakan. Drugi je bio Robert Gori anec, a tre i Božidar Kedmenec, svi iz Svete Marije.

Me u devetnaest kotli a fiša najbolji gostiju iz Kerestinca Mnogima je najzanimljivije, dakako, bilo natjecanje u kuhanju iš paprikaša, iji se kona ni rezultat nestrpljivo iš ekivao. ak devetnaest kotli a prijavilo se za ovogodišnje natjecanje, a dopredsjednik “Klena” Peter objašnjava da je to najve i broj prijavljenih ekipa u povijesti organiziranja manifestacije. Stru ni je žiri najboljim proglasio iš paprikaš ekipe Športsko - ribolovnog društva “Som” iz Kerestinca.

Drugi je bio iš paprikaš Nogometnog kluba “Mladost” iz Svete Marije, a tre i Šport-

3. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kroz Međimurje 13

zlata kao turisti ki aduti Najstariji (i jedini) ispira i zlata u Me imurju demonstrirali su svoju vještinu

Ispira i zlata posebna atrakcija O bogatoj tradiciji ispira a zlata u Donjem Vidovcu govore najstariji prona eni dokumenti još iz 16. stolje a, a u Austro Ugarskoj su, zbog dobivene koncesije, bili slobodnjaci, a ne kmetovi. - To je svakako Donjem Vidovcu u ono doba dalo impuls za odre enu vrstu razvoja. Ispiranje zlata je nastavljeno, doduše, s vremenom sve manjeg zna aja, sve do II. svjetskog rata, nakon ega je to više sporedna pojava, jer je po eo prevladavati drugi na in života i osiguravanja egzistencije, ispri ao nam je na elnik Donjeg Vidovca Josip Grivec.

Dragutin Horvat (86), Matija Horvat (88) i Ivan Kopasi (75) jedini su u Me imurju koji mogu svjedo iti o životu ispira a zlata. Težak život “podrapanaca” koji su tražili zlato na mjestima gdje su rijeke rušile obalu danas postoji tek u njihovim sje anjima, koja su spremni podijeliti sa svima koji ih žele slušati. U obitelji Dragutina Horvata bila su ak tri ispira a zlata, a njegov je “zlatoispira ki“ staž zapo eo ve s 12 godina, kada ga je otac prvi put posjeo u amac. Najteže je, kaže Dragutin, bilo prona i zlato. Upravo je zato svaki ispira morao znati dobro lagati, jer su se lokacije bogate traženim

blagom skrivale od ostalih traga a. - Bili smo poljoprivrednici i zlatari, i puno smo radili, ali nikad nismo bili željni dinara, pri a Dragutin Horvat, dok Matija Horvat i Ivan Kopasi brojnim okupljenima pokazuju kako se ispiralo zlato. S obzirom na to da se zlato ne nalazi u samoj rijeci, ve u terenu, danas zbog izgradnje hidrocentrala, ime su rijeke dobile svoje stalne tokove, zlata više nema, a s njime nestaju i ispira i zlata. Njihova je djelatnost svedena na demonstraciju turistima i sje anja, uz pokoji grumen zlata koji uvaju kao najvrjednije uspomene na težak život kojim su nekada živjeli. (bš)

nju jela od dravske ribe. U spremanju tradicionalnih ribljih specijaliteta okušalo se osam ekipa, a pobjedu su odnijeli ribi i ŠRD-a “Mrena“ iz Donjeg Vidovca. Drugo su mjesto osvojili gosti iz ma arskog Serdehelja, a tre u poziciju zauzela je ekipa Fitness kluba “Forma“. Mirisu ribljih jela – iš paprikašu, ribljoj juhi te prženoj ribi, onoj na roštilju ili spremljenoj u umaku od vina, nitko od prisutnih nije mogao odoljeti, pa su sva jela koja su natjecatelji pripremili brzo podijeljena brojnim posjetiteljima, a uz ribu degustirati su se mogli i poznati vidovski medenjaci i gvirc. U prostoru Doma kulture postavljena je izložba ru nih radova na tkaninama, košare i drugi asortiman od vrbove šibe te proizvodi od komušine ili “šemetinja”, ijom se izradom bave lanice Društva žena Donji Vidovec i u enici tamošnje osnovne škole.

U ve ernjim su se satima okupljenima predstavili KUU “Zvon” iz Male Subotice, KUD Donji Vidovec, te publici posebno drag Martin Srpak.

Po prvi put organizirana, manifestacija Dani ispiranja zlata te jela od dravske ribe zasigurno ne e stati tek na ovom jednom doga aju. U op ini Donji Vidovec ne sumnjaju da e inancijsku pomo od Europske unije za organizaciju festivala dobiti i dogodine, a u svakom se slu aju pokazalo da bi bilo šteta ovakav doga aj ne pretvoriti u neku novu donjovidovsku tradiciju. (Bojana Špani ek, foto: Z. Vrzan)

UDRUGA “VREDNE ROKE” i VMO Dragoslavec

Proslavili Margeti in 102. ro endan Tamo u tihoj dolini me u brjegovima, gdje se ljube dva gornjome imurska bisera Dragoslavec i Vu etinec, zadnje srpanjske subote, u organizaciji Udruge “Vredne roke” Dragoslavec i VMO-a Dragoslavec, obilježene su 102 godine zdenca (bunara) “Margetica”, jedinstvenog izvora prirodne ledene vode koja izvire iz kamena duboko ispod površine zemlje koju su obrasli vo njaci, vinogradi i pitoma bjelogorica. To je dolina u kojoj bogra miriše ljepše nego drugdje i gdje se makovnja a i orehnja a tope u ustima, a bajkovit miris zeljovog lista na kojem su se pekle prodire duboko u plu a, koja se tu polako pune za snagu potrebu kod izlaska do prve prometnice. Jer, do Margetice nema vožnje, samo pješice i nikako druga ije.

Udruga “Vredne ruke” kod zdenca “Margetica” predstavila igrokazom “Vredne roke”, autorice Snježane Doni ar Zadravec. Udruzi, koja je osnovana prije dva mjeseca i ve okuplja 35 lanova, ovo je bio prvi javni nastup i svi su se složili da je bio dojmljiv.

Ovom prigodom održan je kratak ali vrlo zanimljiv kulturno - umjetni ki program. Pod vodstvom Irene Rešeta, pjeva ka skupina izvela je dvije skladbe, “Me imurje malo” i “Zvira voda”. Dramska sekcija pak se

Okupljenima, a bilo ih je preko stotinu, prigodnim se rije ima obratio Ivica Pani , predsjednik VMO-a Dragoslavec, a udrugu je ukratko predstavila njezina predsjednica Renata Mihali , koja putem Me imurskih novina upu uje poziv svim udrugama da ih pozovu k sebi na gostovanje. Zdenac “Margetica” obnovljen je prije 3 godine, na njegovu 100. obljetnicu, kada je adaptiran, a voda zdravstveno ispitana i preporu ena za pijenje. Druženje je potrajalo do kasno nave er, uz vina obitelji Dvanajš ak - Kozol, bogra koji je pripremio Ivan Škvorc i uz dogovor da se idu e godine svi ponovno okupe oko Margetice koja e biti godinu dana starija, ali voda u njoj ledena i svježa.

(Stjepan Mesari )

U KOTORIBI ODRŽANI DANI SOMA

Pobjednici natjecanja Ljubo Matulin i Josip Šarkanj Nekoliko godina unatrag u mjesecu srpnju Športsko - ribolovno društvo “Som” iz Kotoribe organizira Dane Soma. Ovogodišnja manifestacija održana je u subotu 24. srpnja na terasi društvenoga ribi kog doma. U sklopu Somijade održano je zanimljivo ribolovno natjecanje u lovu ribe udicom na plovak. Prijavilo se 17 parova, a lovilo se na vodi Šodergraba. U velikoj konkurenciji tre e mjesto s ulovom od 2,835 grama osvojili su otac i sin, Ivica i Marko Horvat. Drugo mjesto pripalo je Ivici Jakupaku i Zoranu Lipi u koji su uspjeli uloviti 3,995 grama ribe. Pobjednici natjecanja u parovima postali su Donjovidov ani Ljubo Matulin i Josip Šarkanj. Njihova pobjeda je bila uvjerljiva jer su ulovili ak 9,240 grama ribe. Prva tri para za nagradu su osvojili medalje, dok su pobjednici još dobili pe eni odojak. Dane Soma karekterizira i bogata gastronomska ponudu jela od riba, za koju su zaduženi sami lanovi društvu. U ponudi su bili odli no pripremljeni riblji specijaliteti od soma, šarana i pastrve. U ve ernjim satima održana je zabava na kojoj je ponovno svirala grupa Apolo.

Iako više ne sviraju zajedno, Damir, Željko, uro i Zoki svake se godine okupe samo za ovu priliku i naprave nezaboravnu feštu. (af)

DANIDOBRAVSKOGLJUKA I EKOLOŠKE PROIZVODNJE – 21. i 22. kolovoza

Udruge e se uklju iti u pripremu jela U sklopu provedbe projekta “Puna zdela”, koji inancira EU kroz IPA program i u kojem sudjeluju etiri ma arske op ine i tri s hrvatske strane, u Donjoj Dubravi e se 21. i 22. kolovoza održati Dani dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje. Op inski na elnik Marijan Varga sazvao je sastanak s predstavnicima zainteresiranih udruga koje žele sudjelovati u projektu. Na sastanku je dogovoreno da e potporu u pripremi jela u kojima je dobravski ljuk sastavni dio dati lovci, ribi i, veterani Domovinskog rata, Crveni križ, Me imurska lastavica, Udruga žena i Udruga umirovljenika. Svaka udruga prezentirat e i recept po kojem e pripremiti jelo za 30-ak osoba. Cijeli program doga anja uz ovu manifestaciju bit e predstavljen ovih dana. (af)

14

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

INICIJATIVA SAVJETA MLADIH Grada akovca za izgradnju skate parka

Apel za multifunkcionalan prostor ra - U bližoj prošlosti ve je postavljena rampa na SRC-u “Mladost” koja je ubrzo ostala bez funkcije, ali mladi koji se zalažu za njezino ponovno postavljanje kažu da se tako nešto sigurno ne e ponoviti ako budu ugra eni kvalitetniji materijali i cijeli prostor bude osmišljen na druga iji na in Nakon godina jadikovanja i zapomaganja, akove ki skateri, roleri i bikeri kroz Savjet mladih Grada akovca pokre u inicijativu za izgradnju skate parka. I sami priznaju da se do sada nisu previše ni trudili, nisu imali nikakav projekt, ali sada dolaze s konkretnim prijedlozima i idejama. Ipak, prije svega, akcijom prikupljanja potpisa potpore izgradnji najprije se žele uvjeriti da interes za izgradnju takvog objekta zaista postoji. Takvu su akciju organizirali sredinom mjeseca na akove kom Trgu Republike, a odazivom su i više nego zadovoljni. - U tri sata, koliko je akcija trajala, prikupili smo oko etiristo potpisa. Zadovoljni smo odazivom, a još nas više veseli injenica da peticiju nisu potpisali samo mladi, ve i stariji gra ani akovca, pokazavši nam tako da i oni podupiru našu ideju, rekao nam je Vanja Ov ar, predsjednik Savjeta mladih.

Na organiziranom prikupljanju potpisa svoju potporu skaterima dali su i mla i i stariji gra ani

Izgradnja parka ima i ve i potencijal no što se ini akove ka skate scena trenutno okuplja oko šezdesetak što skatera, što rolera ili bikera. Naj eš e ih se može vidjeti ispred zgrade Centra za kulturu, koja, svi emo se složiti, a kazne za reme enja javnog reda i mira samo potvrditi, nije adekvatan prostor za njihove aktivnosti.

Martin Branilovi (18) iz Male

Subotice skejtanjem se bavi ve šest godina i, kako kaže, za njega je to na in života i izražavanja, nešto bez ega ne može. Skejtanje ne doživljava tek kao hobi, okušao se i u natjecanjima, ali rezultati su loši: - Nemamo park i nemamo gdje trenirati, požalio se. Objašnjava da jednom tjedno odlaze u skate park u Varaždin, ali da je to ipak jednom tjedno.

Taj bi problem s kojim se svakodnevno s kolegama suo ava bježe i od akove kih zaštitara

svakako riješila izgradnja skate parka u akovcu.

Bmx-er Luka Bašek (17) dodaje da izgradnja parka ima i ve i potencijal nego što se naizgled ini. - Izgradnjom parka razvila bi se scena, sve više mladih po elo bi voziti bmx, role ili skate i dalo bi se organizirati neke ve e skupove, natjecanja ili zabave.

Izgradnjom se sigurno više ne bi razbijale stepenice po gradskim objektima, sve bi se preselilo u skate park, sve bismo imali na jednom mjestu i ne bismo nikome smetali.

Ovakvim parkom ne bi se riješili samo problemi, možda bismo mogli pomisliti, tek ša ice nadobudnih – prostor koji se planira izgraditi bit e multifunkcionalan, objašnjavaju de ki, nabrojivši koncerte, natjecanja, graf iti jamove ili DJ susrete kao tek mali primjer brojnih mogu nosti.

Stara rampa nije saživjela, može li nova?

Pa ipak, ne možemo se ne vratiti par godina unatrag, na

akove ki skateri sada “trenirati” mogu jedino kod Centra za kulturu, što nikako nije adekvatan prostor za ovakve aktivnosti

prostor kod SRC-a “Mladost” gdje je rampa ve bila postavljena, tim više što se od potencijalnih lokacija gradnje novog skate parka naj eš e spominje upravo isti prostor. Nakon po etnog ushita tadašnjih generacija skatera, rampa je nakon prili no

kratkog razdoblja po ela zjapiti prazna i nakon što je istrunula maknuta je. Ne možemo se oteti dojmu da ovakva potraživanja od Grada možda i nisu plasirana u najbolje vrijeme, kada se sredstva režu na sve strane i gra ane se moli na stezanje remena i

U AKOVCU PRVI PUT ODRŽANA Ljetna tvornica znanosti

Znanost više nije me imurski bauk!

Prvi susret sa znanstveno - edukativnim radionicama kojima se nastoji popularizirati znanost kod djece prošli su tjedan imali i me imurski u enici, kojima su simpati ni mentori, uglavnom studenti prirodoslovnih znanosti, nastojali približiti znanost na nadasve zanimljiv i nesvakidašnji na in Protekli je tjedan prvi put u Tehni koj školi akovec održana Ljetna tvornica znanosti za djecu i mlade u dobi od 10 do 18 godina.

Znanstveno - edukativne radionice u sklopu ovog projekta ve se etiri godine održavaju u Splitu u Mediteranskom institutu za istraživanje života, MedILS, a ove su godine po prvi put priliku upoznati se sa znanoš u na zanimljiv na in dobili i u enici me imurskih osnovnih i srednjih škola. akovec za mjesto radnje Tvornice nije odabran slu ajno, objašnjava nam Ivan Novosel, voditelj radionica.

Županija podržala usmjeravanje mladih prema znanosti Me imurska županija prepoznaje važnost usmjeravanja mladih prema znanosti, pa je inancijska podrška projektu Ljetne tvornice znanosti pružena bez prevelikog razmišljanja. Mentore i polaznike u petak je obišao i župan Me imurske županije Ivica Perho , istaknuvši prilikom posjeta važnost ovakvih projekata kojima se djeca na zanimljiv i zabavan na in približavaju znanosti, te im se olakšava izbor budu eg zanimanja. (bš)

- akovec je odabran zbog dr. sc. Dejana Vinkovi a, profesora na odjelu izike Prirodoslovno - matemati kog fakulteta Split, koji je rodom iz Šenkovca. On je izrazio interes da nešto pokušamo i ovdje, s obzirom na to da u posljednje vrijeme ima nekakve znanstvene inicijative op enito, pa smo od Grada i Županije krenuli tražiti potporu koju smo i dobili, dodao je mladi Novosel, i sam student splitskog PMF-a.

Djeca putuju svaki dan iz razli itih krajeva Me imurja Upravo su studenti prirodoslovnih znanosti 2007. i pokrenuli ovaj projekt u Splitu, gdje svake godine nailaze na sve ve i broj sudionika, a interes za znanost pokazala su i me imurska djeca. - Ukupno

sudjeluje 32 djece, s podru ja cijelog Me imurja, 4 sudionika je iz srednjih škola, a 28 njih iz osnovnih, s time da djeca nisu samo s podru ja Me imurja. Zbog smještaja koji im je omogu en u U eni kom domu ‘Svjetionik’ u akovcu, Ljetna tvornica znanosti privukla je i nekolicinu sudionika iz Zagreba, Splita ili Ogulina, ali malih Me imuraca je ipak najviše, i nije im problem svaki dan putovati iz razli itih krajeva županije, objasnio nam je Novosel, ina e rodom iz Jastrebarskog.

Radionice osmišljavaju voditelji - mentori, uglavnom studenti prirodoslovnih znanosti. Tako su se radionicama priklju ili i lanovi Astronomskog društva “Vega” iz akovca. - Nekakav naš cilj je upoznati djecu sa znanoš u, da vide da to nije nikakav specijalni bauk i da zapravo može biti zabavno. Radio-

Osim zanimljivih tema, i simpati ni mentori pridonijeli su uspješnosti radionica. U sklopu radionice “ udesni svijet vode” vršila se kemijska analiza vode iz razli itih izvora

nice smo pokušali osmisliti tako da ih svatko može shvatiti. Ide se na odre eni uzrast, ali je napravljeno tako da bilo tko to može razumjeti, da nije prestru no, objasnio je princip radionica njihov koordinator Ivan Novosel.

Tako su se sudionici mogli kroz devet radionica upoznati sa svijetom matematike, biologije, primjerice, s radom srca i krvožilnog sustava na radionici “Srce radi bim bam bam”, zatim izike, kemije kroz analizu vode na radionici “ udesni svijet vode” ili možda kreirati vlastiti robot na radionici “Sanjaju li roboti elektri ne ovce”.

“Ovo je bolje od škole!”

U sjeni sportskih kampova, kojima se svake godine kroz ljeto nastoji djecu animirati i odvojiti od televizora, kompjutora i videoigrica, Ljetna tvornica znanosti pokazala je velik potencijal i za budu nost. - De initivno bismo radionice htjeli organizirati i sljede e godine, sad kad smo

Radionica “Upoznajmo nebo” održana je u suradnji s Astronomskim društvom “Vega” iz akovca ve krenuli, imamo ideje za nekakve dugoro ne programe, malo ovisimo i o inanciranju, ali mislim da bi se neovisno o tome probalo barem u ovakvom obimu raditi i sljede e godine, pojašnjava Novosel planove organizatora da se ovaj projekt ponoviti i sljede ih godina. akovec se pokazao kao vrlo plodno tlo za ovaj i projekte ovakvog tipa, a organizatori su ak i iznena eni susretljivoš u na koju su naišli. - Ovdje je radionice bilo prili no ugodno organizirati. Iako je akovec manja sredina od Splita, ipak ima sve što nama u osnovi treba i ljudi su bili iznimno otvoreni ljudi iz Tehni ke škole, iz U eni kog doma ‘Svjetionik’ i iz Bioinstituta koji su nam posudili opremu na korištenje, a u susret nam je izašla i Županijska bolnica akovec - jedan nam je kirurg ponudio da do emo u posjet i razgledamo iznutra, nije

- Naš je cilj bio upoznati djecu sa znanoš u, da vide da to nije nikakav specijalni bauk i da zapravo može biti zabavno. Radionice smo pokušali osmisliti tako da ih svatko može shvatiti. Radionice je u akovcu bilo prili no ugodno organizirati.

Iako je akovec manja sredina od Splita, ipak ima sve što nama u osnovi treba i ljudi su bili iznimno otvoreni, kaže Ivan Novosel, ina e student PMF-a u Splitu i koordinator radionice.

krio oduševljenje akove kim do ekom jedan od organizatora Ivan Novosel.

Ipak, na koncu su najviše dobila sama djeca. Tako nam je Domagoj, ina e u enik 5. razreda, koji je u sklopu Ljetne tvornice znanosti sudjelovao na radionici robotike, rekao da mu je ovo bolje nego da, primjerice, vani igra nogomet. Najve u je prednost pronašao u malom broju djece, ime je mentorima omogu en individualan pristup svakom djetetu. - Dva su voditelja na troje djece, tako da se to ni ne može uspore ivati sa školom. Ovo je bolje!, dodao je Domagoj.

Neven, u enik 7., i Lukas, u enik 5. razreda, tako er se slažu da su radionice puno bolje od škole. - Ovdje se zabavljamo i u imo u isto vrijeme, a nemamo ni zada e, objašnjavaju gotovo u jedan glas koliko su zadovoljni zanimljivim radionicama i odli nim mentorima.

Ljubav prema znanosti usa uje se u djecu u što ranijoj dobi, a sude i prema broju sudionika iz me imurskih škola, naša e županija imati svoju “znanstvenu budu nost”, posebice ako se projekti ovakvog tipa nastave održavati.

(Bojana Špani ek, foto: Zlatko Vrzan)

3. kolovoza 2010.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

azvijanja alternativne scene mladih

razumijevanje za poskupljenje odre enih segmenata življenja, samo posljednji primjer je poskupljenje vode. Za projekt bi od Grada tražili oko 300.000 kn, što nam se ini kao prili no velik novac koji bi možda mogao biti korisnije upotrijebljen, baš zato

što postoji bojazan da e se prošlost ponoviti. Ipak, mladi momci s akove ke skate scene takve mogu nosti odlu no odbacuju, isti u i da je najve a greška te rampe što je bila napravljena od krivog materijala. - Vjerojatno se ne e desiti to što se dogodilo

sa starom rampom, ako se park napravi kvalitetnije. Netko tko sam ne skatea ili tvrtka koja se ne bavi izgradnjom skate parka ne može to kvalitetno napraviti jer ne znaju kako bi to trebalo izgledati. U Hrvatskoj postoji par takvih tvrtki i jako su loše, ali postoji jedna inozemna tvrtka koja odli no radi te parkove, oni su i najjeftiniji, i rade skateri za skatere, to je njihov slogan, objašnjava nam Martin.

Ako se sredstva ne uspiju namaknuti iz gradskog prora una, novac za svoju skate oazu potražit e od sponzora. Srodnu graf iti scenu ovih dana naveliko podržava jedan mobilni operater, a Martin objašnjava da su i varaždinski skateri dosta novca dobili od jedne osiguravaju e ku e. Ipak, i sami su svjesni da se radi o velikom novcu i upravo su zato odlu ili, prije no što krenu u “žicanje” sredstava, izvidjeti koliki je uop e interes javnosti.

Sljede a velika “opasnost“ akove koj skate sceni je u odlasku aktualne generacije na fakultete. Ipak, mladi momci takve mogu nosti ne smatraju realnima, ukazuju i na malce koji su trenutno u osnovnoj školi, ali ve pokazuju veliku privrženost i potencijal za ove

sportove. - Park i nakon što naša generacija ode, primjerice, na fakultete, ne e biti prazan, stalno ima novih ljudi. Imamo sve ve i priljev novih zaljubljenika u ove sportove, po eli su dolaziti osnovnoškolci, dolaze mlade nade, objašnjavaju Martin i Luka budu nost skejtanja u akovcu, dodaju i da mogu dati ruku u vatru da park ne e propasti nakon godinu ili dvije.

Scena SZ Hrvatske mogla bi se preseliti u akovec Podršku skaterima u subotu je došlo dati oko 400 gra ana, u

rasponu od 15 do 60 godina. U Savjetu mladih akciju prikupljanja potpisa nastavljaju do kraja ljeta, a trenutno imaju pola od o ekivanih 1.000 potpisa.

Ta bi im brojka bila siguran pokazatelj da ne e u i u projekt koji ne e imati budu nost. Ve smo istaknuli da se park planira napraviti kao multifunkcionalan prostor namijenjen ne samo skejtanju i rolanju ve brojnim drugim aktivnostima. U obzir moramo uzeti i mogu nost seljenja kompletne skate scene sjeverozapadne Hrvatske upravo u akovec, jer, objašnjava nam Vanja Ov ar,

mladi sada odlaze u parkove u Varaždin ili Koprivnicu, za koje se sami žale da nisu baš dobro napravljeni, a otvaranjem akove kog parka sve bi njih mogli povu i u akovec.

Projekt izgradnje skate parka prezentiran je i na posljednjem Vije u Grada akovca. Predsjednik Savjeta mladih Vanja Ov ar rekao je da je naišao na odobravanje i podršku vije nika, koji su obe ali svoju potporu i kad projekt krene u konkretniju fazu, u koju se planira u i ve po etkom jeseni.

(Bojana Špani ek)

Martin, skater, i Luka, bmx-er - Žalosno je što u Hrvatskoj postoje ak i neka sela koja imaju skate parkove, izgra eni su i po dalmatinskim otocima, i stvarno je udno što u akovcu nikakav park još ne postoji.

Ali, ruku na srce, do sada se nismo baš ni trudili, nismo imali pravi projekt. Sada dolazimo s pravim projektom i o ekujemo da nas u Gradu podrže.

PREDSTAVLJEN trogodišnji projekt Udruge slijepih Me imurske županije

Provo enje slobodnog vremena slijepe djece van institucija - Sljepo a je razlog otežanog kretanja i težeg uklju ivanja u aktivnosti društvene zajednice, na što slijepu djecu i mlade te njihove roditelje treba posebno potaknuti.

Bavljenje sportom je aktivnost koja esto slijepima nije automatski dostupna, a vrlo je korisna zbog njihovoga lošijeg kretanja, dok kreativne i kulturne aktivnosti poti u odlazak van ku e i druženje s vršnjacima koji vide, re eno je prošli tjedan povodom predstavljanja trogodišnjeg projekta Udruge slijepih Me imurske županije, iji je cilj provo enje slobodnog vremena slijepe djece i mladih izvan ku e u osmišljenim aktivnostima sporta, kulture i kreativnih radionica.

Rije je o projektu pod nazivom “Volimo slobodno vrijeme”, koji je nastavak tromjese nog projekta “Bolje sutra”. - Budu i da je tromjese ni projekt ‘Bolje sutra’ po eo malo prije ljeta, odlu ili smo se fokusirati na slobodno vrijeme djece. Škola je ve skoro bila završila, a djeci smo ponudili kvalitetno provo enje slobodnog vremena.

Malo stariji su išli na ples, na jahanje, plivanje, dok smo s mla ima radili u knjižnici, koja je jedan od partnera u novom trogodišnjem projektu, kazala je Ines van Hoek, diplomirana defektologinja, odgajateljica predškolske djece, koja u Udruzi slijepih MŽ-a na projektu “Bolje sutra” radi gotovo tri mjeseca, a nastavit e raditi i na novom projektu. Prema njezinim rije ima, spomenuti projekti namijenjeni su djeci i njihovim roditeljima.

Sportske, kulturne i kreativne aktivnosti Aktivnosti koje e se ovim programom provoditi usmjerene

Na izletu u Budimpešti

Ines van Hoek i Marija Ciglar, predsjednica Udruge slijepih Me imurske županije su na osmišljeno sportsko, kulturno i kreativno provo enje slobodnog vremena slijepe djece, mladih, njihovih roditelja te slijepih roditelja, kao i na dobivanje znanja i socijalnih vještina koje e koristiti u svakodnevnoj komunikaciji. Deset djece od 4 do 17 godina starosti, koja su uklju ena u spomenuti program, mo i e birati izme u nekoliko sportova te kreativnih i kulturnih aktivnosti. Roditelji pak e sudjelovati u slobodnim aktivnostima djece i na taj se na in tako er uklju iti u društvene aktivnosti zajednice.

- U trogodišnjem programu predvidjeli smo niz aktivnosti za djecu i njihove roditelje. Rije je o proširenim aktivnostima tromjese nog projekta. Dakle, bit e organizirano redovito odlaženje na jahanje, plivanje, gimnastiku.

Predvidjeli smo i te aj engleskog jezika i te aj kratkopisa koji je jako važan za slijepu djecu kako bi mogla pratiti nastavu. Tako er smo previdjeli te aj socijalnih vještina, uklju ivanje u društvene procese

i niz drugih aktivnosti, kazala je Ines van Hoek, dodaju i da e neke aktivnosti trajati sve tri godine, jednom ili dva puta na tjedan, dok e neke trajati samo godinu dana ili neki odre eni period.

Prema njezinim rije ima, cilj svih tih aktivnosti jest potaknuti djecu da se što više aktiviraju u slobodno vrijeme, budu i da se slijepa djeca teže uklju uju u sportske i kulturne aktivnosti zbog smanjene mogu nosti kretanja. - Dakle, mi emo slijepu djecu potaknuti da organizirano kvalitetno provode slobodno vrijeme, s ciljem da kasnije, po završetku projekta, to mogu sami nastaviti.

Partneri Udruge slijepih Me imurske županije na projektu “Volimo slobodno vrijeme” jesu Centar “Vinko Bek” Zagreb, Hrvatski savez slijepih, Centar za socijalnu skrb akovec, kao i Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec, koja e u suradnji s Udrugom nabaviti materijale za slijepu djecu, koje e ona mo i posuditi. (hz)

Udruga slijepih Me imurske županije organizirala je za svoje lanove posjet Budimpešti i Balatonu te time u o ima javnosti srušila još jednu predrasudu nas vide ih o tome što oni mogu ili ne mogu. Tako je jedna od naših, re i u i mojih, predrasuda bila da je razgledavanje zanimljivih metropola sigurno nešto što bi bilo nemogu e za slijepe. Me utim, duboko sam se prevarila. Ono što mi vidimo vanjskim oni vide i dožive unutarnjim okom. To nam je potvr-

dila i Marija Ciglar, predsjednica Udruge slijepih, koja je rekla da i slijepi do najsitnijih detalja mogu doživjeti znamenitosti i da je ona osobno osjetila da u tom gradu sve zra i isto om do te mjere da na ulici nema papiri a, za što je dobila potvrdu na rije ima kada je pitala vodi a ne vara li je osje aj da je sve tako isto. O ure enosti nekog grada slijepi sude po drugim detaljima nego mi vide i, po ure enosti nogostupa, pješa kim prijelazima i taktilnim oznakama, spe-

ci i nim detaljima koji govore o kulturi jednog grada i njegovih gra ana. Dakle, ako volje ima, granice i prepreke ne postoje.

Izlet u Budimpeštu i Balaton realiziran je uz pomo donatora: od sredstava iz akcije “Plivanjem do svjetlosti”, te pomo i Me imurske županije, Ljekarne Petek, op ina Sveti Juraj na Bregu, Belica i Mala Subotica te Grada Mursko Središ e. A zahvaljuju i op ini Nedeliš e lanovi udruge mogu koristiti teretanu u SGC-u “Aton”. (BMO)

16

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

3. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 17

18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

S AKOVE KOG SAJMA

ME IMURSKI VINOGRADI u sjajnoj kondiciji i rodnosti

Gužva oko ku nih ljubimaca

Bit e grož a, vina i medalja

Dajemo besplatno, samo ih hranite Posljednje srpanjske srijede, koju su nekada zvali “Anina sreda”, na akove kom sajmu bilo je vrlo mnogo ljudi i dosta dobra ponuda razli itih poljodjelskih ali i drugih proizvoda. Najve e gužve bile su oko ku nih ljubimaca, kamo su unuci i unu i i za rukav dovukli japice i mamice, djedice i bakice da im kupe ma kicu, psi a ili neku drugu životinjicu. Veselo dje je društvance nekoliko je ku nih ljubimaca nudilo besplatno. Najviše je prodano žitarica te lubenica i dinja, a

ovaj put zadovoljni su bili i prodava i drva za ogrjev. (sm, zv) CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- drva - pšenica - kukuruz - je am - zob - krumpir - luk - jabuke - kuni - purica

200 do 230 kn/m 1,10 kn/kg 1 kn/kg 1,30 kn/kg 1,50 kn/kg 1,50 kn/kg 30 kn/vre a 15 kn/vre a 100 kn/kom 80 kn/kom

S AKOVE KOG PLACA

Ipak je ljeto, gospon dragi Malo je ljudi ovih dana prošlo akove kim placom, a nema ni prodava a koje ina e pamtimo kao “inventar” i ljeti i zimi.

- Je, gospon dragi, pak je ljeto i ljudi su na moru, a ne kaj bi se tu mu ili, pojasnila je situaciju prodava ica iz Vularije. Solidna je ina e ponuda ljetnog vo a,

2 kn/klip 12 kn/kg 15 kn/kg 10 kn/kg 10 kn/kg 12 kn/kg 8 kn/kg 9 kn/kg 3 do 5 kn/kg 20 kn/gruda

lanova društva Hortus Croatiae, koji ukupnim površinama sustižu Agrome imurje. Cmre njak, Štampar, Jakopi , Kojter, Horvat, Boris Novak, Kun i , Lovrec, Petkovi , Alojz Novak, Kocijan, Lebar, Belovi , Židov, Nemec, Kossi i još poneki koji ine krunu me imurskog vinogradarstva i vinarstva ovih dana uživaju gledaju i raskošne vinograde, bogate listnom i grozdnom masom.

Amaterizam isklju en Kada govorimo o me imurskim vinogradima, onda mislimo na vinogradare koji se vinogradarstvom i vinarstvom bave profesionalno.

A to zna i odgovorno prema vinogradu, ali i prema naputcima stru nih službi. Vinogradar koji od vina želi živjeti i još zaraditi odavno je zaboravio na materijalizam u ovom poslu.

Tea Dvanajš ak, iz poznate vinarske obitelji Dvanajš ak Kozol u Vu etincu, koja polako ali sigurno uplovljava u vinarsko - vinogradarske vode, kaže da su

Još uvijek zeleni, ali obe avaju i grozdovi njihovi vinogradi u zaista dobrom trsova i onda vinograd postane stanju. ono što zna e etiri posljednja - Nemamo se na što potuži- slova u rije i (grad). Sve je u radu i ti, sve smo obavili na vrijeme i u poštivanju naputaka savjetodavskladu s propisima te ovog trenut- ne službe i vlastitog iskustva. Tko ka naši vinogradi zaista izgleda- tako ne postupa, ima probleme, ali ju fantasti no. Roditelji Zdravko za njih je sam kriv i ako je amater i Rajka prezadovoljni su, a to je onda ne može o ekivati profesiznak da je sve kako treba. Istina, onalne rezultate, odlu no tvrdi nema više nekakvih posebnih taj- Tea, dodavši da o ekuje najbolju ni. Treba sve na vrijeme obaviti, tu berbu do sada. mislim na tretiranja i formiranje (Stjepan Mesari )

ZAPO ELA BERBA konzumne kupine u Me imurju

Hrvatska o ima ne vjeruje

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- kukuruz - špenglin - šljive - višnje - marelice - nektarina - paradajz - paprika - krastavci - kravlji sir

Kao rijetko kada, mnogi kažu kao nikada u proteklih dvadeset godina, i gotovo savršeno izgledaju me imurski vinogradi krajem srpnja. Ne bude li tu e, ovo e biti fantasti na godina s obilatom berbom, odli nim vinima i medaljama koje e ostvariti na izložbama i sajmovima.

- Ovo vru e vrijeme vrlo je pogodovalo procesima u vinogradima, te smo stigli, ak i prestigli, uobi ajene procese u vegetaciji te formiranju grozdova. Peronospore gotovo da i nema, odnosno bilo je na lokalitetima gdje je redovita, ali pravovremeno smo reagirali i ve ih posljedica nema.

Urod grož a, ako ostane ovako bez tu e, bit e vrlo, vrlo dobar, kvaliteta izvrsna, tako da o ekujem solidnu berbu i odli na vina, zadovoljan kaže dipl. ing. Adrian Horvat, voditelj vinogradarske proizvodnje u akove kom Agrome imurju, vode em proizvo a u vina u ovom dijelu Hrvatske U sli nom, a ponegdje i boljem sta stanju, jesu i vinogradi drugih me i imurskih vinogradara, osobito

Svega sireka i vrhnje sam prodala pak si malo po inem ... osobito krušaka, jabuka i šljiva.

Vrlo dobro se prodavao žuti špenglin iz Frkanovca, nektarine iz Vu etinca te klipovi kukuruza iz Knezovca. Svaki dan sir i vrhnje prodale su mljekarice, što govori da ova dva artikla ljeti odli no pašu. (S. Mesari )

Obitelj Zdravka i Verice Šafari iz Gornjeg Koncov aka zadnji srpanjski tjedan zapo ela je berbu konzumne kupine u svom kupinjaku, koji se prostire na nešto više od jednog hektara površine. Kupinu su Šafari i odmah poslali kupcima u Zagreb, Zadar, Split te nekoliko hrvatskih otoka.

- Naši kupci ne mogu o ima vjerovati kakvu smo im kupinu poslali.

Pitaju gdje smo je uspjeli tako lijepu, veliku i slatku uzgojiti. Jedan Zadranin, ina e veliki kupac i trgovac koji obilazi svijet, rekao je da e do i i vidjeti gdje to raste kvaliteta kakve nema u cijeloj Europi, kaže vrlo zadovoljan Šafari .

Ove godine berba je zapo ela nešto kasnije zbog ne baš povoljnih prilika kod cvatnje i koli ina

Ovakvih kupina u Me imurju još nije bilo, ponosno kazuje Zdravko Šafari

DAN POVR A Me imurske županije

Ulica povr a, vo a i meda pokazala paletu i kvalitetu proizvoda

Predstavnici me imurskih vo ara na ulici vo a, povr a i meda

Na priredbi Dani Porcijunkulova u akovcu u petak je održan Dan povr a Me imurske županije, te u sklopu njega stru ni skup koji je zapo eo otvorenjem Ulice povr a, vo a i meda, gdje su svoje proizvode izložili i na prodaju ponudili mnogi me imurski proizvo a i hrane, odnosno udruge u kojima djeluju.

Ulica povr a, vo a i meda pobudila je ogroman interes javnosti i, prema rije ima samih proizvo a a, bila je više nego uspješna.

Prodane su zna ajne koli ine povr a, vo a, vo nih sokova i prera evina, meda i drugih p elinjih proizvoda.

U zgradi “Scheier” održan je stru ni skup na temu “Trendovi i hrvatska prilagodba tržištu povr a u Europskoj uniji”. Na ovu uvijek zanimljivu a danas sve aktualniju tematiku govorili su dr. sc. Božidar Benko i dipl. ing. agr. Sanja Fabek s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Jozsef Mozsar iz Ma arske, dr. sc.

Zdravko Matotan iz koprivni ke

e biti znatno manja, ali kvaliteta je vrhunska.

- Mogu se pohvaliti da imamo isti ekološki proizvod jer tretiranje smo obavili samo nekoliko puta, i to prirodnim preparatima, a najviše otopinom vode i koprive. Iz našeg kupinika na hrvatsko tržište dolazi proizvod kakav se malo gdje u svijetu može dobiti. Hrvatski kupci i potroša i su privilegirani kada je u pitanju kupina iz našeg kupinika, ponosno kazuje Šafari , dodavši kako je zbog kvalitete kupine postigao i znatno višu cijenu nego ranije. Šafari i proizvode sortu thon free koja je na tržištu najtraženija i vrlo dobro uspijeva u me imurskom kraju. Kupinarstvom se bave dvadesetak godina, a od 2003. proizvode vrhunsko desertno kupinovo vino.

U Me imurju ima desetak registriranih kupinara, a ovogodišnju berbu zapo inju nešto kasnije zbog vremenskih prilika. Prinosi e biti manji i zbog šteta kojea je po inila lanjska tu a.

(S. Mesari ) Podravke, mr. sc. Lada Bi ak, Nikola Mami iz Adria Flra Pakoštane, me imurska stru njakinja u HZPSS-u Zagreb dipl. ing. Višnja Ljubeti iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i regionalnog razvitka, te mr. sc. Milorad Šubi iz županijske Savjetodavne poljoprivredne službe.

Bilo je govora o hidroponskom uzgoju plodovitog povr a na supstratu, lisnatom povr u u plutaju em hidroponu, selekciji kupusnja a i mrkve, selekciji i novim tehnologijama u proizvodnji paprike te o osnovama i mogu nostima integrirane proizvodnje povr a.

Mr. sc. Milorad Šubi vrlo iscrpno govorio je o štetnim organizmima u me imurskoj proizvodnji celera, Višnja Ljubetu o postupku za izdavanje dozvole zbog proširenja primjene sredstava za zaštitu bilja za male kulture u povr arstvu, i upravo su ove dvije teme najviše zaintrigirale me imurske povr are i vo are.

(S. Mesari )

3. kolovoza 2010.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

VETERINARSKI SAVJETI

Veterinarski pregled gospodarstva Veterinarski pregled gospodarstva obuhva a svako doma instvo, farmu ili objekt u kojem životinje stalno ili povremeno borave, a obuhva a provjeru brojnog stanja životinja na gospodarstvu, provjeru ozna avanja i registracije životinja, provjeru dobrobiti životinja i zaštite zdravlja životinja. Obavlja se jedanput godišnje, a sve troškove veterinarskih pregleda gospodarstva podmiruju se iz Državnog prora una Republike Hrvatske.

Potrebno je napomenuti da veterinarskom pregledu gospodarstva ne podliježu gospodarstva na kojima se: drži samo jedna svinja

drži manje od 50 komada peradi koja se ne stavljaju u promet drži manje od 20 kuni a koji se ne stavljaju u promet drže kopitari u sportske ili rekreacijske svrhe Veterinarske preglede gospodarstva obavljaju ovlašteni veterinari iz ovlaštenih veterinarskih organizacija nadležnih za pojedine op ine i gradove. Prilikom dolaska na gospodarstvo ovlašteni veterinari prvo pristupaju kontroli brojnog stanja životinja na gospodarstvu za svaku vrstu posebno (goveda, svinje, ovce, koze) ujedno se pri tome kontrolira jesu li životinje propisano ozna ene. Zatim se pristupa

kontroli propisane evidencije koju posjednik životinja mora voditi na svom gospodarstvu (za svaku vrstu posebno), ima li posjednik za njih svu propisanu dokumentaciju (putne listove, svjedodžbe o zdravstvenom stanju…), da li prijavljuje svako premještanje životinja sa i na gospodarstvo ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji i da li to radi na vrijeme. Za vrijeme veterinarskog pregleda gospodarstva pregledava se i zdravstveno stanje životinja na gospodarstvo, a sve u cilju otkrivanja, nadziranja i suzbijanja zaraznih i nametni kih bolesti životinja te suzbijanja bolesti zajedni kih ljudima i životi-

njama (zoonoze). Kontrola dobrobiti životinja tako er je dio pregleda gospodarstva, to su kontrole kojima se utvr uje da li posjednik životinja drži životinje i postupa s njima na odgovaraju i na in.

Veterinarski pregledi gospodarstva za posjednike donosi mnogo koristi, a neke od njih su upoznavanje sa propisima iz podru ja ozna avanja životinja, stavljanje životinja na legalan na in, zaštita zdravlja životinja.

Mihael Kacun, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464.

Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta

JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sa-

ta. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa .

DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Drve e u poslovnom svijetu Što nam rade dobri krajobrazni projektanti, pomno odabrane sadnice drve a i još bolji vrtlari ovih dana? Kišni ljetni dani su idealni za smišljanje novih pothvata i rješenja nerješivih problema. Okoliš poslovnih i industrijskih objekata je jedan od takvih izazova za vrtlare i projektante.

Obi no vlasnici takvih objekata doživljavaju njihov okoliš kao svoj privatni posjed pa bi voljeli tu vidjeti naše sveprisutne kamenjare, tužne vrbice i pendulaste ruže. A ljudi od struke im predlažu neka druga rješenja. I borba tu se razvija Drve e ograni enog rasta kuglastih i stupastih formi idealno je za okoliš poslovnih objekata.

Donosi poruku stabilnosti (kugla) i usmjerenja prema novim postignu ima (piramida). Sadnice ovog drve a daju dojam odraslog stabla ve u starosti 5 7 godina, a i nakon 20 godina još ne prerastu zadani im okvir i ne sakriju potpuno objekat.

To su, dakle, drveta koja izgledaju ve kod sadnje kao pravo drvo, jer su visoki 2-2.5 m, a nakon sadnje do pune starosti narast e maksimalno 5-7 m, s tim da ih obrezivanjem možemo još dodatno krotiti. Kako su sadnice relativno mlade, njihova cijena je prihvatljiva a sadnja nije previše komplicirana.

Kuglasti javor (Acer platanoides ‘Globosum’) jedan je od najtraženijih kuglastih kultivara nacijepljenih na ravno stablo podloge. Ne e dati neki zna ajan hlad, ali unosi prijeko potreban kisik u okolinu.Uzgojen je prvi put 1873. godine u Belgiji. Od tad postaje

najtraženije drvo za male vrtove, uske drvorede i sli na mjesta gdje je poželjno da raste drvo, nalik na drvo, a da ne preraste raspoloživi prostor. Naj eš e se nacjepljuje na visinu 2 ili 2,2 m a u poodmakloj starosti postiže ukupno visinu do 5(7) metara i širinu krošnje, ako se ne obrezuje, do 4 (6) m.

Listovi su mu u prolje e kod listanja malo crvenkasto obojeni a kasnije se razviju u tamnozelene sjajne, velike (oko 18 cm), lapovite listove. U jesen su intenzivno žuti.

A. p. ‚Globosum‘ gotovo je savršena hortikulturna vrsta. Krošnja mu je i bez obrezivanja gotovo idealno oblikovana, gusta je i prekrivena krasnim liš em.

Kuglasta katalpa (Catalpa bignonioides ‚Nana‘) uzgojena je oko 1850., u Francuskoj. Ne cvate i ne plodonosi. Ali zato na njoj više dolaze do izražaja lijepi veliki srcasti listovi. Unosi u prostor svježinu svojom svjetlozelenom bojom i osje aj za mjeru svojim ograni enim oblikom rasta. Ne voli vjetar ni jake zime pa, ako možete birati, izaberite joj zašti eno mjesto.

Kuglasti bagrem (Robinia pseudoacacia ‚Umbraculifera‘) nastaje tako da se na obi ni, brzo rastu i, bagrem nacijepi kuglasti, spororastu i grm. Zato je krošnja ove biljke zbijena i gusta, nema trnje i ne cvate.

Eto, mi uzgajiva i ukrasnog drve a puni smo trikova.

Vole Vas u IVI!

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

PROCESIJA AKOVCOM s kipom Gospe od An ela

Gospin kip nosili mladi, a slijedilo ga je mnoštvo Tradicionalnom i velebnom procesijom gradskim ulicama s kipom Gospe od An ela u akovcu u ponedjeljak je zapo elo veliko crkveno slavlje blagdana Gospe od An ela ili Porcijunkule.

Gospin kip nošen je od Perivoja Zrinskih do dvorišta župne crkve Svetog Nikole biskupa, gdje je služena koncelebrirana sveta misa, a nosili su ga mladi župe Svetog Nikole biskupa. Sve anu euharistiju predvodio je o. Ante Perkovi iz Cernika, koji je vodio i trodnevnu pripravu za Porcijunkulovo.

U procesiji, koja je zasigurno bila najimpresivnija od svih dosadašnjih, sudjelovali su brojni me imurski vjernici, kao i vjernici iz drugih krajeva, te Ma arske i Slovenije, zatim Zrinska garda akovec, policijske uprave me imurske, vatrogasci, KUD Ma ko-

vec, Matica hrvatska akovec te predstavnici Me imurske županije, predstavnici Grada akovca, mnogih udruga i društava.

U propovijedi je o. Ante govorio o ljepoti slobode i ljepoti Marijinoj, te o svetom Franji Asiškom, koji je “stvorio” ovaj blagdan.

Posebno je pohvalio sudjelovanje policije u procesiji i na svetoj misi, rekavši kako je to znak osje ajnosti pripadnosti Crkvi. Dvorište je bilo premalo da primi sve vjernike, pak je stoga župna crkva isto bila puna vjernika, djece, invalidnih osoba, mladih i starih.

Na Porcijunkulu su služene i svete mise na slovenskom i ma arskom jeziku te zahvalna ve ernja, kojom je crkveni dio najve ega me imurskog proštenja i završen.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

Gospin kip gradskim ulicama nosi franjeva ka mladež

O. Ante Perkovi propovijeda i govori o blagdanu Gospe od An ela

Na putu do crkve

Porcijunkulski oprost Velik broj vjernika, gotovo najve i u proteklih dvadesetak godina, zaiskao je i zadobio Porcijunkulski oprost, što je najve i dar ovog blagdana i proštenja. Porcijunkulski oprost je 1216. godine od pa-

Mnoštvo na svetoj misi

BOG MOJIH DETALJA

Dragi naši mladomisnici Prošle sam godine propovijedao duhovne vježbe akova kim sve enicima i govorio im izme u ostaloga o mislima ili motu koji si sve enik izbire za svoje sve eništvo povodom mlade mise.

Te misli ili moto obi no su uzeti iz Svetoga Pisma, i stavljaju se kao uspomene na ‘’svete sli ice’’.

Jedan od mladomisnika izabrao si je moto: ‘’Gospodin moj i Bog moj’’. To je re enica koju je izrekao apostol Toma nakon što je stavio svoje prste u rane uskrslog Gospodina. Sve enikova sre a je živjeti iz ljubavi za bra u i sestre na na in apostola Tome.

Dodirivati njihove rane ‘’Isusovim prstima’’, i ispovijedati Ga živoga u njihovim životima. Jedan sve enik prepoznaje svoga U itelja jedino u ranama života svoje bra e i sestara kojima je poslan, u njihovim sudbinama i detalji života. Sve enik gleda svoju bra u Spasiteljevim o ima, sa svakim živi njegovu svakidašnjicu, preobražava mu rane Isusovim pogledom ozdravljenja i opraštanja, i dodiruje njegove slabosti. To je jedini ‘’posao’’ svakog sve enika! Dan kada se postaje sve enik ‘’izgube’’ se sva druga prava osim ovog – da

se bude svima sve. Svatko se u sve enikovoj blizini mora osje ati shva en i prihva en, pra en blagoš u i voljen, a posebno oni ‘’najslabiji’’ i najsiromašniji u zajednici, oni su istinska šansa i najve e blago. Sve enik nikoga ne ostavlja samog u njegovoj tuzi, ne bježi od ‘’najtežih’’ i ‘’najlošijih’’ karaktera, ne gazi druge i nije isklju iv. Svatko mu je najvažniji. Dragi naši mladomisnici, dragi sve enici: Budite uvijek sretni s tolikom bra om kojoj nedostaje najosnovnije!

Nikada se nemojte žaliti, ni biti malodušni, ni preosjetljivi,

ni mlitavi. Ni tužni zbog ju er, ni zabrinuti zbog sutra, ni prestrašeni zbog danas. Nikada ne smijete zaboraviti koliko ste privilegirani. Krist je uzrok prave sre e. On vas je izabrao, pozvao i posvetio. On vam je ‘’dao za službu da upravljate Nebom…’’

(Sv. Katarina Sijenska). I zato ‘’ne škrtarite darivaju i se Isusu’’ (otac Ante Gabri )! Uistinu, ovaj svijet treba vaše ruke podignute na blagoslov, vaše srce ražareno plamenom ljubavi, vaš trud i kaplje znoja, i vašu samo u. Ne škrtarite s darom vašeg života za neumrle duše, za koje je Isus dao svoj život. Vaše je da služite i spašavate u ime Isusovo, da naviještate Isusa kako bi ga svi mogli zavoljeti. Vaše je da tješite, hrabrite, podižete i lije ite! Vaš e pastoral biti uspješan samo

pe Honorija III. izmolio sveti Franjo Asiški i on je danas proširen na sve franjeva ke crkve diljem svijeta. Oprost od vje ne kazne dobiva se ispovijedanjem, a od vremenite molitvom te injenjem dobrih

djela ili u istilištu. Dakle, na blagdan Gospe od An ela u franjeva koj crkvi treba izmoliti Vjerovanje, O e naš, ispovijediti se i pri estiti, te moliti na nakanu Svetog Oca. (sm)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 3. kolovoza Augustin Kažoti , Martin srijeda, 4. kolovoza Ivan Marija Vianey, Justin etvrtak, 5. kolovoza Gospa Snježna, Dan pobjede petak, 6. kolovoza Preobraženje Gospodinovo, Just Piše: vl . Antun Štefan uz jedan uvjet: da ste na koljenima pred Svetohraništem.

Nemojte nikada zaboraviti: Ovaj narod zaslužuje dobre sve enike!

subota, 7. kolovoza Siksto II. papa, Albert, Donat nedjelja, 8. kolovoza Dominik, Nedjeljko, Niko ponedjeljak, 9. kolovoza Terezija, Edita, Tvrtko, Roman

za velike i male

Novosti • Novosti • Novosti

Uz estitku Polako se odšuljao i srpanj.

Tko ga je ispratio na moru, a tko kod ku e ne emo sada prebrojavati. Sigurno je samo jedno, otišao je u povijest i više ga nikada ne e biti. Ali vi zato uživajte u kolovoškim danima jer e brzo pro i, a onda evo nas opet u školskim klupama.

Igre su bezbrojne ko što je i ova na slici. Uz blagdansku estitku, uživajte.

Domovini • Domovini Molitva Što je moja rije u bujici rije i Tvojih?

Nestaje u vrtlogu kao da je nije bilo. Što je moja ljubav u ljubavi i neizmjernoj Tvojoj?

Sjedinjuje se s Tvojom i postaje vje nost. Što je moja kap u slapovima voda Tvojih?

Uranja u život traže i slobodu. Što je moja zraka u blještavilu Sunca Tvoga?

Boji se da ostane sama. Što je moja zvijezda u beskrajnom nebu Tvojemu? Želi da ostane urezana u srce.

Bože, nosiš me na dlanu kao kapljicu rose!

Digni me do neba da poljubim zvijezde, Da osjetim kako je nekome zna iti sve, Da osjetim kako je biti Tvoj prijatelj.

Ivana Puklavec

Moja domovina Domovina moja mila, Uvijek si uz mene bila.

Srce te moje voli, Za tebe uvijek molim.

Tvoja ljubav uz mene stoji, S tobom su dani uvijek bolji.

Ako te netko povrijedi, Srce u tvoje zacijeliti.

Ti si dio mog života U tebi je sva ljepota.

Domovina moja mila, Uvijek si uz mene bila.

Maja Novak, 4.a OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC

Kako uhvatiti sre u?

Svi se pitaju kako uhvatiti sre u? No, sre a se ne može uhva-

titi kada je ho eš samo za sebe.

Sre u možeš uhvatiti ako imaš dosta dobrote i ljubavi prema drugima u sebi. Ako znaš darivati i pomagati drugim ljudima i ako znaš sijati sre u. Da bi nau io uhvatiti sre u trebaš nešto iz ljubavi darivati drugim ljudima. Tek kad to nau iš i dokažeš da si dovoljno dobar u tome, možeš po eti u iti kako sijati sre u. Da bi nau io kako sijati sre u trebaš u srcu imati dovoljno ljubavi i dobrote pred tobom e se stvoriti košara sre e. Tada uhvati sre u. Uhvatiti sre u je lako, ali trebaš biti oprezan i ne smiješ željeti samo za sebe. Trebaš zažmiriti i u srcu osjetiti ljubav. Ispruži ruke i evo – uhvatio si sre u!

Ako ti to ne uspije, nisi imao dovoljno ljubavi i dobrote u srcu.

Jedino ti preostaje krenuti ispo etka.

Lana Matotek, 4.b

Nau ila sam sijati sre u Mislim da sam kona no nau ila sijati sre u. Bilo je to jedno kišno poslijepodne u školi. Postalo je dosadno, tužno i sivo. Svi smo bili bezvoljni. Odjednom se pojavi moja prijateljica – Nikolina. Nosila je lijepo ukrašene omotnice. Bila je vesela i sretna. inilo se da na njezinom licu nema tuge i dosade. Pitala sam ju zašto je sretna i zašto se smije? A ona mi radosno pruži omotnicu i nasmije mi se, “Sutra je moj ro endan!”, rekla je, a ja sam veselo primila omotnicu.

Blistala sam od veselja, a svoje sam veselje putem prenijela na druge.

Odjednom sam shvatila da škola i nije tako dosadna. Svi su se po eli smijati, a u ionica je postala puna veselja i radosti. Na Nikolininom ro endanu bilo je odli no! I tako sam nau ila da se sre a sije preko ljubavi, smijeha, radosti i prijateljstva.

Klara Elenia Bienert, 4.b OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC

Me imurje To je najlepši kraj Med Murom i Dravom.

Delavni ljudi Na žmetnoj grudi.

Starinska hižica I dobra gibanica Bregi punu gorica I slatkoga vinca.

Kalamper i kuruza vu polu To je naše Najlepše Me imurje.

Dominik Ma ari

Fala ti, Me imurje Zlevle se Mura, beži mi Drova Cvejt je bejli, a zelena trova.

Me imurje, ti si me odgojilo i Vodom z zdenca mene si napojilo.

I na kraju, Me imurje, velim ti: Fala, Jer si z menom posla melo od kaka sam bila Mala.

Lea Šari

Ova me prekrasna zemlja ispunjava divljenjem Oduvijek sam obožavala putovanja. Kad sam bila mala, voljela sam ih samo zbog ukusnih velikih sendvi a i sokova koje je majka pripremala, a sada ih volim iz posve drugih razloga.

Volim onaj poseban ugo aj putovanja koji po inje mnogo prije samoga puta. im se sazna vrijeme i odredište. A tek ve er prije odlaska! Volim onu gužvu po ku i i ono uzbu enje priprema i pakiranja, odabir garderobe i ostalih manje ili više potrebitih stvari. Na spavanje odem samo da predahnem, jer mi san jedva dotakne vje e. No, nisam uop e pospana kad me majka nježno zovne u rane jutarnje sate.

Sve je ve spremno, zadnje pripreme su kratke i ve smo u autu. Moje je mjesto do prozora jer ni za što ne želim nešto propustiti iz vida.

Kre emo po mrklom mraku.

Sve spava. ini mi se da i uli na rasvjeta pomalo sanjivo žmirka.

Prolazimo kroz grad, jurimo kroz Nedeliš e i Puš ine. Tu i tamo pokoje svjetlo u dvorištu. Drava sanjivo te e, svjetlucaju se brzaci. Na semaforima nema gužve, zaspali Varaždin ve je iza nas.

Najviše volim zagorske brege no u. Raštrkane ku ice s ponekim osvijetljenim prozorom. To se netko sigurno budi i uz jutarnju kavu sprema na posao. A ja, putujem na more! Promeškoljim se od ugode i bolje namjestim nos na staklo prozora koje me hladi. No postaje sve rje a i blijedi pred jutrom. Budi se novi dan, ini mi se samo za mene.

Ovakva su mi putovanja jedina

Me imurje naše malo Kak si nam drago.

Me imurje, brežuljkasto i ravno V srcu si nam zapisano.

Lepo naše Me imurje Tebi se navek vra amo rado.

Emanuel Antolaši

Moje Me imurje Me imurje moje lejpo, Ti si mi na svejtu Koli mene ljudi provi, Saki se rad z menom šoli.

Vedran Šantl

Me imurje …dok bake na vrtu sadijo i sejajo, deda v hladu sedi, a pes i ma ek se bijejo.

Lucija Tuksar

2. Manuela Žganec, 1.r PŠ G. KRALJEVEC

prilika za uživanje u ljepotama svitanja. Sunce izvire iza sanjivih bregova prosipaju i svoje zlato i otkrivaju i svu raskoš krajolika u blještavilu ljetnog jutra. Neponovljivo. Sve uranja u svjetlost: i šume, i brežuljci, i livade, i poto i i, i ku e s crvenim krovovima… Svjetlost se odbija od prozora automobila kojih je sve više oko nas. Brzo promi e ograde i stupovi kraj ceste, izmjenjuju se livade, oranice, naselja i osamljene ku ice.

Starom je cestom mnogo ljepše putovati pa e mi biti žao kad po nemo koristiti novoizgra enu autocestu jer e sve ljepote ostati zaboravljene. Ne u više gledati ku ice sa stajama i sjenicama, dvorišta puna peradi, ni na obližnjoj livadi krave kako mirno pasu.

Kad pro emo Karlovac, vegetacija je nešto druga ija. Šume su ve e, gusto raslinje je uz cestu, a ku ice male s drvenim trijemovima, iscijepanim drvima naslaganim pod prozorima, a uokolo pasu ovce i koze. Ali nigdje mladoga ovjeka, samo starci s džemperima omotanima oko pasa.

U Gorskom kotaru do ekuje nas hladovina borovih šuma. Kraj parkirališta su velike hrpe posje enoga drve a. Uski putovi vode do izdvojenih drvenih ku a sa sve ve im hrpama cjepanica. Svaki as uz cestu nailazimo na restoran s janjetinom na ražnju. Zaustavljamo se u Vrbovskom i pijemo sok u restoranu podignutom u doma em stilu. Odatle se pruža neopisivo lijep pogled na okolne doline i planine.

Protežemo noge i punim plu ima

udišemo osvježavaju i goranski zrak… Malo kasnije zaustavljamo se i na parkiralištu iznad Lokva.

Uživam u sendvi u i pogledu na blistavo, zeleno jezero. Osje am li to ve miris morske soli u zraku, ili je to samo oštar miris borove smole u još svježem jutru?

Kre emo dalje. U autu je sve toplije. A onda zelenilo šume zamjenjuje plavetnilo neba i mora te planina u daljini. Zadivljuju me gole stijene koje uranjuju u more. Uživala sam u šumovitim kanjonima Mrežnice i Dobre, ali more me zove i osvaja svojim veli anstvenim beskrajem. Sad ve želim uroniti u to plavetnilo, rashladiti tijelo i osvježiti dušu…

Spuštamo se s Jelenja prema našem naj eš em odredištu – otoku Krku. More nestaje s vidika.

Cesta vijuga kamenjarom. Stijene uz put osigurane su eli nim mrežama i ponekad izgledaju zastrašuju e. Gužva je na prilazima otoku sve ve a. S mosta se pruža vidik na Rijeku i Opatiju. Prolazimo kraj maslinika i smokava, kraj vinograda i pašnjaka oskudnih travom.

I… stižemo, ve pomalo nestrpljivi i umorni. Ovaj e mi dan pružiti još toliko toga, a ja u uzeti sve.

Kad se nave er umorna uvu em pod plahte, osluškivat u glasanje zrikavaca dok me ne uhvati san.

Ova me prekrasna zemlja u kojoj živim ispunjava divljenjem: tako mala, a tako nepregledana, takve neponovljive i raznovrsne ljepote!

Katarina Ferderbar

Svijet pri a • Svijet pri a

Me imurje

Mala likovna izložba

1. Laura Bogdan, 1.r PŠ G. KRALJEVEC

OD AKOVCA DO KRKA

Piše: Žarko Skok

Pretjerani trud Mladi su mravi prolazili u koloni i svatko je nosio svoj teret na putu do njihove velike ku e.

– Prolaz! Oslobodite prolaz! - vikao je Ivo koji je nosio poveliki list.

Njemu se stalno žurilo. Htio je uvijek napraviti puno više od ostalih.

Iako su i ostali mravi i bili vrlo vrijedni, Ivo je radio barem za dvojicu.

Glavni u mravinjaku, stari Viktor, puno ga je puta zbog toga opominjao.

– Pretjeruješ mladi u i to bespotrebno. Rad ne smije biti muka i jurnjava, ve gotovo uživanje. Ivo je na to samo odmahnuo i nastavio po svom. inilo im se da je uzimao još ve e terete i s njima još brže tr ao.

– Zbog ega se tako uporno dokazuje? - pitali su se ostali mravi, ali nitko nije znao odgovor. Uskoro se saznalo. Najbolji radnici su u blagovaonici imali svoja mjesta u sredini prostorije a tamo ih je posluživala najljepša mravica Tena. Zbog nje se Ivo toliko trudio. Želio je svakog dana biti što bliže njoj. Kad su to saznali njegovi prijatelji, nekako im je laknulo. Propuštali su ga u koloni, te ga bodrili.

– Naprijed Ivo, sredina sale je

opet tvoja!

- Samo tako nastavi udarni e!

Ipak, starog je Viktora to još uvijek brinulo.

– Poslušaj me, popusti malo. Od silnog napora eš se ozlijediti i što onda? I to se uskoro dogodilo, baš kako je i Viktor predvidio. Komad ljuske od oraha, koju nitko nije mogao ni podi i, Ivo je snažno zgrabio i po eo s njim tr ati, ali je ubrzo zateturao i pao.

– Ajoj, ajoj! Sve me boli! - jaukao je bespomo no.

Sve ga je u tijelu boljelo. Brzo je došla sanitetska ekipa s nosilima i odnijela ga u bolnicu. Doktor Gricki , nakon što ga je pregledao, samo je klimao glavom.

– Lakše ozljede i teška premorenost. Obavezno mirovanje- priop io je.

– Ali ja imam još toliko poslazavapio je Ivo. – Bit e onako kako ja kažemodgovori strogo doktor i okrene mu le a. Jadni mravi je morao ležati u krevetu, daleko od svoje drage Tene.

Kad su mu sutradan u posjet došli prijatelji, samo ih je šutke promatrao. Nije želio pitati za bilo kakve novosti iz mravinjaka. Izgledao je pretužno.

– Ima jedna novost koja bi te mogla zanimati- zapo ne stari Viktor, ali je Ivo samo prazno gledao.

– Tena više ne radi u blagovaonici ve tu u bolnici.

– I zamisli, baš na tvom odjelu- dodao je Ivin najbolji prijatelj Slavko.

Vrijednom se mravu sve ovo inilo potpuno nestvarnim. U udu je

gledao prijatelje. Uskoro u e Tena sa velikim osmijehom na licu. Prišla je Ivi i poljubila ga.

– Ve odavna znam da ti se svi am, ali to si mi mogao re i na bolji na in- re e mu veselo. Prijatelji potiho iza u iz sobe. Osje ali su se potpuno suvišno, ali i zadovoljni zbog Ivine sre e.

Poezija

Na vrhu planine…

Da mi je sjesti u potok Na vrhu planine Ivanš ice, Otkinuti se kao otok, Obi i svekoliki kraj, Sve tamo gdje je dotok.

Ali ja se bojim, Ljudi, ja se silno bojim, Da mi još prije zore Ne zatamni o i Crno more.

Stoga u ja radije Ostati gore, Na vrhu Ivanš ice gore I krenuti cestom, Preko Ivanca i O ure, Na moje Jadransko more!

Ivica Jembrih

22

Novi život se rađa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

Damir (26) i Željka (21) Podvezanec iz Pretetinca dobili su Frana, ro enog 22. srpnja u 13.40 sati.

Siniša (33) i Ivana (29) Palašek iz Belice dobili su Anu Katarinu, ro enu 21. srpnja u 14.30 sati.

Josip (23) i Manuela (21) Šoštari iz Prapor ana dobili su Lenu, ro enu 25. srpnja u 14.35 sati.

An elko (22) i Jasmina (19) Šaronja iz Vularije dobili su Lovru, ro enog 25. srpnja u 10.15 sati.

Aleksandar (24) i Tamara (21) Dove er iz Trnovca dobili su Miju, ro enu 24. srpnja u 15.40 sati.

Zorislav (30) i Mirjana (26) Srnec iz Belice dobili su Jakova, ro enog 21. srpnja u 00.55 sati.

Jasmina Veselko (20) i Saša Hadela (24) iz Šenkovca dobili su Viktora, ro enog 26. srpnja u 16.30 sati.

Sanja (21) i Tomica (21) Deban iz Ma kovca dobili su Nives, ro enu 26. srpnja u 16.30 sati.

Tatjana (28) i Dario (32) Cenko iz Donjeg Vidovca dobili su Franju, ro enog 24. srpnja u 16.30 sati. Imaju i Stjepana (1,5).

Blaženka (35) i Marinko (34) Dornik iz Kotoribe dobili su Reginu, ro enu 27. srpnja u 4.20 sati. Imaju i Katju (10) i Pavla (7).

Marko (22) i Sanja (16) Oršuš iz Kuršanca dobili su Laru, ro enu 23. srpnja u 14 sati.

Maja na Dravi Ovaj vam tjedan predstavljamo mladu Maju iz Donjeg Kraljevca. Na str. 5 priloga Media pogledajte kako se snašla pred objektivom našeg fotografa, na Dravi kod Preloga. (foto: Vrzan)

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

Promocija prve knjige poezije i proze Ane Žiškovi “Iz dubine duše“

Pedeset godina emocija u jednoj knjizi Kad se iz dubine duše emocije prosipaju, tad nastaju najbolja i najzna ajnija djela. “Iz dubine duše“ naziv je prve knjige autorice Ane Žiškovi , a akove ka ju je publika mogla prvi put vidjeti i uti ulomke i poeziju iz nje na predstavljanju u akove kom Katoli kom domu. Promocija je izazvala, za nekoga tko ne poznaje ovu zanimljivu osobu, iznena uju e veliku pažnju, tako se dvorana za as dupkom napunila. U šali sam joj prije rekla: - Pa Vi bi i Graditeljsku dvoranu bez problema napunili, a istina ustvari ni nije daleko.

Pa ... tko je Ana Žiškovi ? Ro ena u Novom selu Rok prije ... ne emo re i koliko godina, dama takve stvari nikad ne otkriva, ona od osnovnoškolskih i srednjoškolskih dana piše prozna djela i poeziju. Tada je svoje radove objavljivala u listovima za mlade, no nije puno radova ostalo iz tog vremena. Naime, u nepromišljenom trenutku sve do tad napisane rukopise spalila je i pretvorila u pepeo.

Danas žali zbog toga, no s vremenom su po eli nicati novi tekstovi.

Sredinom šezdesetih seli u akovec i po inje aktivnije pisati sve i svašta, od pozdravnih govora, molitvi vjernika i blagdanskih pjesama. Pisala je i poeziju i prozu, te su njeni radovi našli svoje mjesto u Hrvatskim kajkavskim kalendarima, Zborniku Književnog kruga Re i rie , te lokalnim i nacionalnim novinama. Po etkom

1991. godine pobijedila je u konkurenciji od 3.000 pristiglih radova na natje aju Matice hrvatske ogranak Zapreši , pa su njena ak tri teksta objavljena u Zborniku 100 hrvatskih pisaca. Prije petnaest godina izabrana je u ure iva ki odbor župnog lista “Zvona svetog Nikole biskupa”.

I tako nekako došli smo i do promocije njene knjige “Iz dubine duše“, koja u sebi sadrži presjek radova iz preko pedeset godina aktivnog pisanja. Ovo je njena prva knjiga kojom svojim razmišljanjima želi potaknuti i druge da razmisle o vrjednotama života. Ona piše o obitelji, o prirodi, suncu, moru, pticama, cvije u, vo u ...

Ova knjiga – sve sam to ja - Seosko sam dijete, time se ponosim i to izlazi iz mene. Iako sam se kasnije preselila u akovec, ja ostajem Rokov anka. Ova knjiga je jedna istina. Ja sam u svojoj prvoj pjesmi rekla da ona možda nema veliku književnu vrijednost, ali to sam ja i moji osje aji iz dubine duše. Ona se sastoji od kajkavštine, književnog jezika i proze.

Nisam htjela izdati više manjih knjiga, ve sve objediniti - jer sam to sve ja. Iz dubine duše sve je to proizašlo. Iako mi je žao što sam ve i dio mladena kih piskaranja spalila, drago mi je što su ovdje uklju ene i neke pjesme koje sam u ranoj mladosti pisala o obitelji.

Na promociju se odazvalo mnogo prijatelja i poznanika

U knjizi Ane Žiškovi nalazi se proza i poezija nastala unatrag pedeset godina Tako da se uistinu može re i da je ovdje preko pedeset godina radova, kazala je uo i promocije Ana Žiškovi .

Autoricu je posebno obradovala podrška koju su joj dali njeni najbliži i brojni prijatelji na ovoj promociji. - Posebno sam sretna jer vidim koliko se dragih ljudi odazvalo i vidim da moja knjiga ima smisla. Svima njima moram ovim putem poru iti da je lijepo biti prijatelj i lijepo imati prijatelja, još ga je ljepše sresti i s njime sjesti, nazdraviti, popri ati. Jer današnjica je esto siva pa nam takvi trenuci puno zna e, dodala je. Mi pak se nadamo da e ovakvih trenutaka i ovakvih knjiga biti još puno više u budu nosti. (mn)

U restoranu “Riblji” u Prelogu

Izložba slika Likovnog udruženja Ludbreg U restoranu “Riblji” u Prelogu prošli je petak otvorena izložba slika skupine autora Likovnog udruženja Ludbreg. Svoje radove izlažu: Anita Horvat, ur a Peva , Elvira Štabi Vidovi , Maja Vinceti - Novak, Marija Kova i , Nataša Ivanuša, Milena Petkovi , Spomenka Škafec, Vesna Se ek i Stanko Sabol Stado. Likovno udruženje Ludbreg djeluje ve 29 godina, a posebno dobro dugi niz godina sura uje s Likovnom udrugom donjeg Me imurja iz

Preloga, s kojom razmjenjuje izložbe. U zadnjih pet godina Likovno udruženje Ludbreg održava te ajeve za mlade likovne autore na kojima okuplja pedesetak mladih iz šireg podru ja grada Ludbrega.

Izložbu je otvorio dogradona elnik Preloga Ljubomir Kolarek, dok je o Likovnom udruženju Ludbreg govorila predsjednica udruge Elvira Štabi - Vidovi , a u ime doma ina Franjo Ružman Brko, predsjednik LUDM-a. (JŠ)

MURSKO SREDIŠ E

ME IMURSKI SLIKARI u Sloveniji

Kiparski simpozij

Sudjelovali na Me unarodnoj likovnoj koloniji Da kultura nema granica, dokazali su slikari iz Me imurja koji su se odazvali pozivu iz Slovenije na 2.

Me unarodnu likovnu koloniju pod nazivom “Život kraj Mure” u Hotizi.

Koloniji, koja se održala povodom manifestacije “Ribi ki dnevi u Hotizi”, odazvali su se Željko Šari , Mladen Pali i Stanko Padari iz Me imurja. Ovom prilikom naši su Me imurci svojim doma inima uru ili poklon, a rije je o slici “Mlin s Mure”, koju je naslikao Stanko Padari .

“Mlin s Mure” kao poklon naselju kraj Mure

U tijeku su izrade skulpture koje izazivaju pozornost prolaznika Na desnoj obali rijeke Mure u Murskom Središ u, kod same Gradske lu ice, odvija se Kiparski simpozij Mura 2010., koji je trebao biti dovršen ranije, no zbog promjene u gradskoj vlasti bio je odgo en.

Sada akademski kipari Mihael Štebih iz akovca i Ferenc Kiraly iz

Lendave u bra kom kamenu izra uju skulpture koje bi u budu nosti trebale krasiti ovaj dio Murskog Središ a.

Bivša gradska vlast odobrila je isplatu 32.150 kuna svakom kiparu, a sadašnja to pokušava smanjiti. (sm)

Zajedni ka fotografija Hrvata i Slovenaca

3. kolovoza 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SREDIŠNJA KULTURNO - TURISTI KA MANIFESTACIJA ve 46 godina za redom u akovcu

Porcijunkulovo 2010. ponovno spojilo tradiciju, zabavu i religiju Protekli je vikend u akovcu održana najiš ekivanija kulturno - turisti ka manifestacija naše županije – Porcijunkulovo. Bogata tradicija 46 godina starog doga aja pod paskom Turisti ke zajednice grada akovca nastavljena je i ove godine, programom u kojem je svatko mogao prona i ponešto za sebe. Ulice grada na etiri su dana, unato kiši koja je povremeno padala, živnule, prepune izlaga a tradicijskih proizvoda i zanata, vra aju i nas u neka druga vremena.

Posjetitelji su zapjevati i zaplesati mogli uz Juru Pa ena i Aerodrom, Maju Blagdan, Borisa Novkovi a i Mineu, ali i velik broj doma ih bendova poput Kom3dije ili Druge šanse. Kuhala se tradicionalna me imurska juha, gradom su se vozali oldtimeri, a održani su i tradicionalni konji -

Stari me imurski zanati jedno su od glavnih obilježja Porcijunkulova

Ovogodišn ja je manife stacija bila puna zani mljivih proi zvoda, Po prepra ke sa dravske mo su neki od njih

. godinu ava ve 46 koje se održ co Alfa” otvorio ovo 2010., ar ul “P nk ne iju rc Po a kava rho prostorijam pan Ivica Pe za redom, u e imurski žu je u petak m Velik intere s posjetite lja privukli su košara ši i kova i

Kapljica do dobra je za ma ega kupinovog vina zdravlje i za osmijeh na licu

etiri dana goša koji se tao Na miris lan ko tko je os et rij om ad odoljeti širio gr nisu mogli iji lic de oj mali imun. Ov oni sasvim ni stariji, ni

Ni najmla i posjetitelji Porcijunkul ku i nisu ova otišli praz nih ruku

ki i streli arski turniri. Ponedjeljak, posljednji dan Porcijunkulova, rezerviran je bio za vjerska doga anja: mise, Marijansko bdijenje i poznatu procesiju na sam blagdan Gospe od An ela. Središnji doga aj akove kog ljeta ponovno je privukao iznimno velik broj, ne samo doma ih, posjetitelja, a do sljede eg Porcijunkulova uživajte u dojmovima s ovogodišnje manifestacije. (bš)

Jura Pa e n i Aerodr nastupom om vratili sve prisut su svojim ne u vrijem koncer t ni e Novog va je mogla po la, a kvariti ni ki ša

ODLI AN koncert Druge šanse na Franjeva kom trgu u akovcu

Posjetitelje po astili dvosatnom svirkom dobroga starog rocka Unato lošem vremenu, odli an koncert na Franjeva kom trgu prošli je vikend održao rock bend “Druga šansa”, koji je obradama, kao i pokojom autorskom pjesmom, privukao pažnju. U sklopu Porcijunkulova, gotovo dvosatnom svirkom po astili su posjetitelje, kojih, na žalost, nije bilo u velikom broju, što pripisujemo kiši koja je padala cijeli dan.

Bend koji preferira sviranje dobrog starog rocka ine Aleksandar Sandi Hozjan iz Selnice (gitara, vokal), Nikola Grabar iz Štrukovca (bass gitara, vokal), Tihomir Rihtarec iz Selnice (bubanj) te Matija Turk iz Žabnika (klavijature, vokal). Bend su osnovali Sandi i Nikola, s kojima smo prošli tjedan imali prilike porazgovarati. - Ideja se rodila još u osnovnoj školi.

Nikola je s gitarom išao po stepenicama i ja sam ga po eo gnjaviti jer mi se svidjela ideja o sviranju gitare. Isprva nije obra ao pažnju na mene, ali na kraju je ipak popustio. Kasnije smo zajedno nastupili na školskoj priredbi kao pratnja zboru, kazao je Aleksandar Sandi

Hozjan iz Selnice, koji je upravo na dan održavanja koncerta proslavio 20. ro endan. Unato tome što je Sandi bio tek 5., a Nikola 7. razred osnovne škole, sklopljeno je prijateljstvo iz kojeg se rodila ideja o osnivanju benda. Oboje su glazbeno potkovani, kao i njihov najmla i lan, klavijaturist Matija Turk, dok je 21-godišnji bubnjar Tihomir Rihtarec samouk, što nimalo ne umanjuje njegove vještine i sposobnosti.

U jesen ipak najviše svirki Od kada se Druga šansa okupila, bend je imao znatan broj samostalnih koncerata i nastupa. Nakon samo jednog mjeseca intenzivne vježbe, svoje prve koncerte u ovom sastavu de ki su održali 2004. godine u pubu “Potkova” u sklopu današnjeg SPA&GOLF Resorta Sveti Martin, gdje su nastupali tri mjeseca svaki vikend.

Iako uglavnom sviraju po ka i ima, kao jedan od boljih koncerata izdvojili bi nedavni nastup na

Autorskom pjesmom osvojena nagrada

“Druga šansa” je imala znatan broj samostalnih koncerata i nastupa

festivalu “Rock meeting Summer” u Draškovcu. - Uglavnom sviramo po ka i ima, tu i tamo ‘padne’ koji open air. No, ini nam se da nas ostali rock bendovi baš ne vole. Postoje neke tenzije izme u nas i njih, ali nam nije jasno zašto. Oni se svi drže skupa, no nas baš ne zovu na zajedni ke svirke. Stoga nam je jako drago i hvala im na tome što su nas ovaj put pozvali u Draškovec. Bilo je odli no, kažu de ki.

Iako ve inom sviraju stari rock, nije im “mrsko” zasvirati ni nešto novije, kao ni doma e. - Nije bitno je li rije o doma im ili stranim izvo-

a ima, samo da su kvalitetni glazbenici. Što se ti e nekakvih uzora, svi se u bendu razlikujemo po tome.

No, može se re i da postoji nekoliko bendova iju glazbu volimo svi.

Me u njima su Deep Purple, Doors, Led Zeppelin.

Prema njihovim rije ima, jesen bi se mogla ipak izdvojiti kao doba kada imaju najviše svirki. - U to vrijeme gotovo svaki petak i subotu negdje nastupamo. Puno sviramo po Zagorju, kao i onom kraju kod Preloga. Tamo nas ljudi ve znaju, tako da se može re i da imamo stalnu publiku.

Iako esto sviraju obrade ve inom starih rock bendova, de ki iz Druge šanse imaju i 30-ak svojih pjesmama, me u kojima je i pjesma “Samo svoj”, kojom su na MEF-u osvojili nagradu publike za najbolju pjesmu festivala.

Kada je rije o njihovim pjesmama, važno je spomenuti da su zajedno zaslužni za svaku pjesmu.

Iako Sandi napravi “kostur” pjesme, svi zajedno je potpisuju. - Svatko u pjesmu ubaci nešto svoje. Kada se bolje sluša, uje se da je u našim pjesmama prisutno više mišljenja.

De kima iz Druge šanse glazba je život, zbog ega su i osnovali bend. No, svjesni su da trenutna situacija u Hrvatskoj kada je u pitanju rock nije sjajna. - Trenutno kod nas rock ne prolazi. No, ne damo se.

Ne namjeravamo posustati unato svim poteško ama s kojima se kao mladi rock bend u Hrvatskoj moramo hrvati, ve se nadamo da e se situacija promijeniti, dodaju mladi rockeri.

Iako su de ki prakti ki tek na po etku, njihova neskrivena želja je da tu ostanu još dugo godina, a koncertom održanim prošli tjedan na Franjeva kom trgu pokazali su da imaju i zašto. (hz, foto: Vrzan)

Razo aranje u hrvatske glazbenike Prema rije ima de ki iz Druge šanse, rijetki su oni koji se mogu nazvati pravim hrvatskim glazbenicima. Imali su prilike nastupiti kao predgrupa nekolicini naših glazbenika, koji su svojim metodama rada pokazali da je ponekad sramotno biti u toj branši. - Kada je rije o hrvatskoj estradi, ja imam novu poštapalicu koja glasi ‘šaka jada, hrvatska estrada’. Razo arao sam se u mnoge naše glazbenike koji bi trebali biti profesionalci, a pjevaju na ‘playback’. I još za to traže brdo novca, kaže ogor en Nikola Grabar.

4

3. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Dixieland s doma inom Boškom Petrovi em

Novigrad, Jazz Corner of Istria

Umag, ATP stadion

DIXIELAND BAND na trodnevnoj turneji po Istri

Grožnjan, to je stanje duha!

Na poziv slavnog vibrafonista Boška Petrovi a Dixieland band akovec gostovao je od 17. do 19. srpnja u Grožnjanu, Novigradu i Umagu na me unarodnom glazbenom festivalu “Jazz is Back!”. Boško Petrovi svojevrsni je duhovni obnovitelj Grožnjana, maloga, izrazito autenti nog i slikovitog, istarskog grada koji je 1965. postao europski i svjetski glazbeno - umjetni ki centar, te koji od 1969. ovaj virtuoz redovito hodo asti, a od 1974. pedagoški i umjetni ki potpuno i preuzima. Proteklih je godina ljetnu školu jazza prošlo više od tisu u mladih glazbenika, a prate ih violon elisti pod vodstvom Valtera Dešpalja (poznata Cellomanija) te likovni umjetnici s raznim likovnim kolonijama.

U špici sezone, nakon skoro sedam sati putovanja, uz istarsko vru e sunce sedam je glazbenika

BAJKOVITA ŠTRIGOVA

Od tamburice i šansone do etnosvirke U sklopu programa Štrigovskih no i 2010. na prostoru ispred župne crkve u Štrigovi održan je dio programa pod nazivom “Bajkovita Štrigova“.

Program se sastojao od koncerta na kojem su nastupili Tamburaška skupina “Tamburice“ od Murice iz Razkrižja u Sloveniji, šansonijer Sr an Depolo iz Rijeke, Dixieland band iz akovca te Kom3dija iz akovca.

Unato lošem vremenu, koncert je pretio velik broj gledatelja, a izvo a i su bili na visini svojeg ugleda i posla kojim se bave.

Posebno se to odnosi na doma e snage Dixieland band i Kom3diju, iji su nastupi popra eni ovacijama i gromoglasnim pljeskom.

Svoju publiku imao je Depolo, koji je izvodio francuske i doma e šansone te je tako stariju populaciju vratio u dane njihove mladosti. Slovenske Murice pak su imale publiku s obje strane granice jer su vrlo lijepo i razigrano izvodile hrvatske i slovenske narodno - zabavne pjesme. (sm)

iz akovca stiglo u Grožnjan, ravno u Petrovi evu konobu “Bastia”. nouPetrovi evukonobu“Bastia” Do ekao ih je sam doma in, i uz miris smole i cvije a grožnjanskih trjemova i balkona te okuse tartufa, sira, doma ih njoka, divlja i u umaku i vrhunsko pi e stanje uma i duha zaista se mijenja. Uz okrjepu tijela krijepi se i duh. Iz gotovo svake zgrade uju se zvuci vibrafona, gitare, klavira, bubnjeva, trube …

Sve odreda poznate teme kao što su Take Five Paula Desmonda, Night and Day Colea Portera, So What Milesa Davisa … Mladi glazbenici marljivo vježbaju tijekom cijelog dana s pauzama za objed, a akov ani uz dobro društvo, spizu i kapljicu postaju dio toga jedinstvenog ozra ja. Pridružuju im se profesori ljetne škole jazza: gitarist Ante Gelo i pijanist Hrvoje Galler, te s njima potpuno opušteno razgovaraju kao da su prijatelji

od malih nogu. Svi su u Grožnjanu otvoreni. S izrazito pristupa ni i otvoreni terase Bastije pruža se pogled do pozornice Balwan City pa sve do Motovuna. Kako je uop e mogu e izvesti neuspješan koncert uza sve te pozitivne poticaje najmuzikalnijeg grada Istre?

Dvosatni koncert Dixieland banda U ve ernjim satima nakon tonske probe lanovi Dixieland banda slušaju Goran Griff Band sa zborom bujskih vinara te najvjernijeg u enika Grožnjana, pijanista i pjeva a Sandija akala. Publika, sastavljena mahom od mladih glazbenika i turista u potrazi za kulturnim doga ajima, polako se skuplja. Popunjena su sva mjesta u gledalištu, a mnogi su naslonjeni uza zid ili prate koncert iz konobe “Bastia”. Dixieland band akovec

(u sastavu Laci Varga – klarinet, MarjanNovak–truba Marjan Novak – truba, Danijel ok Danijel ok – trombon, Ferdinand Buhanec – bas, Filip Krznar – bubnjevi, Marko Žerjav – gitara, Davor Žerjav – klavir) održao je dvosatni koncert sastavljen od standardnog dixie repertoara, obrada me imurskih napjeva u dixie stilu i autorskih pjesama. Publika je glazbu prihvatila s odobravanjem, a me u mladim glazbenicima grožnjanske škole jazza posebno je zasjao bubnjar Filip Krznar, koji se nakon koncerta još dugo s njima družio i izmjenjivao glazbena iskustva. Ina e kriti ki vrlo strog prof. Dešpalj oduševljeno je estitao Me imurcima na dobroj svirci sa širokim osmjehom na licu. Boško Petrovi , koji je koncert pratio s omiljenog mjesta na terasi svoje konobe, pozvao je Dixieland da na jesen otvori Jazz sabor u njegovom B.

P. Clubu u Zagrebu. Za jedan amaterski sastav ovo je stvarno veliko terskisastavovojestvarnoveliko priznanje. “Grožnjan, to je stanje duha!“, rije i su koje stoje na kraju Petrovi eva teksta u monogra iji grada Grožnjana. Upravo one vrlo jezgrovito opisuju samu srž atmosfere toga arobnog grada.

Uspješna miniturneja U nedjelju je Dixieland nastupio na malom novigradskom trgu Jazz Corner of Istria. Novigradska je publika sa zanimanjem pratila ovaj promenadni koncert, a svojevrsna zvijezda ve eri bila je dixie uspavanka “Sonja i deda“, autorski rad Ladislava Varge, za koji su se ljudi raspitivali kupuju i promotivni CD No.2 nakon nastupa. U ponedjeljak je ova miniturneja završena u sklopu Gourmet & Jazz festivala na umaškom ATP stadionu. Dixieland je stvorio zvu nu ku-

lisu predstavljanju proizvoda od meda na ve eri tematskog naziva “Med & Erotika”. Uz vrhunske gastronomske užitke, dobru glazbu, autohtona vina i maslinovo ulje, rije ka je avangardna umjetnica Taj i ekada pozvala Dixieland band na gostovanje u Rijeci.

Može se re i da je ova miniturneja za Dixieland band akovec bila vrlo uspješna. U kartu svojih gostovanja sastav je upisao vrlo atraktivna mjesta – Grožnjan, Novigrad i Umag, a otvorile su se i neke nove potencijalne suradnje sa Zagrebom i Rijekom. Boško Petrovi dan nakon grožnjanskog nastupa kontaktirao je band i s osmijehom rekao: “Jeste li pro itali lanak u Glasu Istre? Pišu a irmativno o vama“, te nadodao: “Vidimo se u B. P. Clubu!“ Ja bih još samo nadodao: Jazz is back! (tekst: D.Ž., foto: Z.V.)

Terasa Starog hrasta ugostila je novu zanimljivu vokalnu skupinu

Novi zvuk osvaja Me imurje Zanimljivo je da se na podru ju Me imurja, koje je relativno malo, stalno nešto novo doga a, novo pokre e ...

Tako je prije nekih pola godine startala i nova vokalna skupina, koja je nedavno na terasi Starog hrasta održala odli an koncert. Zovu se “Novi zvuk”, a sastav ine Andreja Š apec, Klaudija Jur ec, Jelena Martin evi i Bojana Terzo. Ne smije se izostaviti ni Damir Rodiger koji radi aranžmane za pjesme te djevojke prati na sintisajzeru na njihovim nastupima.

Jelenu, Bojanu, Andreju i Klaudiju povezuje profesija, u iteljice su u me imurskim osnovnim školama (to nije, u I. Osnovnoj školi akovec i osnovnim školama u Svetoj Mariji i Macincu), a upravo su prije pola godine odlu ile ve inu svoga slobodnog vremena provoditi zajedno u zajedni koj ljubavi

prema glazbi. S obzirom na to da su sve glazbeno jako dobro potkovane, a Jelena je ak i završila solo pjevanje, ove cure jako brzo napreduju i ve sada imaju uvježban repertoar za najmanje dva sata nastupa. Što se glazbe koju pjevaju ti e, najviše rade obrade popularnih pjesama Divasica, Gibonnija i ostalih kvalitetnijih doma ih glazbenika, a ima i obrada stranih hitova. Radi se o poprili no kompliciranim aranžmanima i kombinaciji jazza, zatim takozvanog scat singinga (oponašanje instrumenata glasom) i, naravno, popularne glazbe - zna i harmonizacija na moderan na in kako se radi u cijelom svijetu.

- Kako svi mi imamo veze s glazbom u svakodnevnom životu i poslu, tako smo se svi brzo ‘ufurali’ u sve ovo. Ovdje vlada jedna zdrava, zabavna

Ništa dobro ne treba forsirati S obzirom na to da su tek na po etku, za sad još nemaju u planu raditi svoje stvari, snimanje je u planu, no ne u jako skoroj budu nosti. Znaju oni onu staru - da ništa dobro ne treba forsirati. - Mi jednostavno trenutno idemo korak po korak i nemamo nekakvih prevelikih apetita. Ali vidjet

emo, kako e biti, bit e. Još se uhodavamo, pokušavamo dobiti speci i an zvuk po kojem e nas ljudi prepoznati i to je za sad primarno. Dokle god nam bude ugodno, dotle emo se time baviti. A što se naših pjesama ti e, možda idu e godine, ako bude pravo vrijeme za to, otkrio je Damir Rodiger.

U pola godine vokalna skupina “Novi zvuk” uspjela je pripremiti ak dva sata kvalitetnog repertoara glazbena atmosfera i iznena en sam pozitivno koliko se sve brzo i kvalitetno zapravo kre e, kazao je Damir Rodiger, glazbenik i profesor na akove koj Gimnaziji.

Pjevaju iz užitka i zabave Na prvom koncertu na terasi bivšega Starog hrasta bilo je dosta me imurskih, sada ve istaknutih, pjeva a. To su ve inom njihovi prijatelji koji su im

došli dati podršku, a “Novom zvuku” pak je bilo drago uti konstruktivnu kritiku od profesionalaca koja e im pomo i da budu još bolji nego što jesu.

Mjesta za napredovanje i u enje uvijek ima, a to pak zna i da nas u budu nosti o ekuju sve bolji i bolji koncerti ove zanimljive skupine.

Gdje emo ih imati prilike uti? - Imamo neke ideje, no još nismo ništa to no dogovorili.

Odradili smo ovaj prvi koncert

da vidimo kako to izgleda i sada emo dalje korak po korak. Za sad najbolje funkcioniramo u manjim prostorima i pred manjom publikom. Zato, recimo, ne planiramo neke velike koncerte ni u daljnjoj budu nosti. Želje su nam još uvijek na po eku. Za sad radimo ono što volimo, uživamo u tome i pritom se dobro zabavljamo, a sad kako e dalje biti i kuda e i i sve to skupa samo e vrijeme pokazati, kazala je Andreja Š apec. (MN)

3. kolovoza 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEDIA MODEL ljeta 2010.

MAJA Štefok (20) – Donji Kraljevec Ljetni fotosession ovog broja rezerviran je za mladu Maju iz Donjeg Kraljevca. Maja je završila Graditeljsku školu akovec, smjer dizajnerice unutrašnje arhitekture. U slobodno vrijeme voli izlaziti i družiti se s prijateljima. Voli se rolati i odlaziti na kupanje i na more. Ovaj je fotosession snimljen na Dravi kod Preloga. (foto: Z. Vrzan)

OSOBNA KARTA: Ime i prezime: Maja Štefok Datum ro enja: 1.10.1989.

Glazba: sve, najviše narodna Slobodno vrijeme: rolanje

ODRŽANA druga po redu Modna zona

akovec na jedan dan postao glamurozan centar mode U sklopu Dana Porcijunkule, prošle subote u samom centru grada akovca održana je Modna zona u sklopu koje su modne marke “Angel”, “Bellezza”, “Galko” i “Neckermann” predstavile svoje aktualne kolekcije.

Druga po redu Modna zona fascinirala je posjetitelje na krcatom Trgu Republike.

Iako je modna revija na otvorenom pokrenuta prošle godine, postala je najzna ajniji modni doga aj u ovoj regiji. Selektivni odabir modnih ku a i dizajnera doprinosi kvalitetnom modnom zbivanju i promociji brendova koji su ve godinama jedni od glavnih imbenika na tržištu modne industrije.

Fascinacija modom nastaje kroz ljude koji se njome inspiriraju.

Dizajneri doma e modne marke “Angel” odlutali su mislima u romanti ni Pariz, gdje su pronašli inspiraciju za njihovu novu kolekciju za nadolaze u jesen/zimu. Kolekcija za jesen/zimu obiluje zanosnim detaljima, a šeširi klobu ara Damira Hercega iz Varaždi-

Modne torbe od e najkvalitetnije kož ko predstavio je Gal

Dizajneri doma e modne marke “Angel” predstavili su novu kolekciju za nadolaze u jesen/zimu

Me u gla

zbenim

gostima

bio je i Bo

ris Kosm

a

Še er na kraju bila je modna marka “Bellezza” dizajne rice Zdravke Gan zer

na zaokružili su pri u. Kolekcije “Angel” i dalje nude kvalitetnu odje u iz vlastite proizvodnje, za sve casual i poslovne prilike, namijenjene djevojkama, zrelim ženama, s posebnim programom za trudnice, te muškarcima.

Vode a kataloška i web trgovina “Neckermann” predstavila je aktualne trendove za zrelu i modernu poslovnu ženu. Jednostavni i urbani krojevi, jasne strukture i boje u spektru od blijedo ruži aste i sive do tamnoplave i crne pobrinut e za samopouzdan nastup svake žene.

Najzna ajniji modni doga aj u ovoj regiji Galko, na tržištu od 1993. godine, u reviji je predstavio modne torbe od najkvalitetnije

Vode a katalo je aktual ška i web trgo vina ne trendo ve za zrel “Neckermann” u i moder pr nu poslov edstavila nu ženu kože. Modeli torba imali su zanimljive detalje, a sama kvaliteta i obrada na vrhunskoj su razini. Uz modne, u svojoj ponudi posjeduju i ve ernje, poslovne i namjenske torbe. Še er na kraju bila je modna marka “Bellezza” dizajnerice Zdravke Ganzer, moda predstavila na najneuobi ajenijim koja nam je ispri ala svoju modnu viziju u mjestima i u najrazli itijem kontekstu. Rebijelom. Kreacije veli aju žensku ljepotu, vije su nosile poznate manekenke, me u naglašavaju seksipil i dižu samopouzdanje kojima je bila i Aleksandra Grdi , a ovom svake djevojke i žene. Iako je metal prili - prilikom akovec je posjetio i Neven Cigano nezamislivo povezati sa ženstvenoš u, novi . Uz uvodni dio stand up komi ara Mametalik detalji u srebrnoj boji savršeno su rija Petrekovi a, modni doga aj zasladili su se uklopili u Bellezzine haljine i kombine- glazbeni gosti iznena enja- Boris Kosma , zone.

Maja Blagdan, ali i naš slavuj Carla Bellovari, Uz reviju na otvorenom, u gradu je bila dok se udruga Krpe i konci pobrinula za fepostavljena “showroom - milja” kako bi se nomenalan vatreni show.

U kampanji sudjelovali Me imurci Zanimljivo je spomenuti da su u kampanji sudjelovali Me imurci. Pod krea vnim vodstvom Erne Žganjar, za vizual kampanje pobrinuo se Josip Toth, web i gra ki dizajner.

Pozna fotograf Goran ižmešija odlu io se za mo v intenzivnih boja uz model Mirjanu Kneževi , koja je ovogodišnja pobjednica Neckermannovog modela godine. Zdravka Ganzer odgovorna je za styling, a Nuša Mlinari - Horvat za šminku. Za frizuru se pobrinula Albina Mili evi . Na samoj reviji frizure je osmislila Ivana Bajsi .

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 778

Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu dvojici čitatelja. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

ilom ili možete s kuponom osobno do i i odabrati koju knjigu želite. Molimo vas da kupone ne šaljete aksom, jer podaci nisu itki.

MOZAIK KNJIGA

Richard P. Feynman - “Što te briga što drugi misle?!”

Jedan od najve ih fizi ara dvadesetog stolje a i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1965. godine Richard Feynman (1918.

- 1988.) imao je neutaživu že za avanturama i besprimjernu sposobnost da prepri ava zgode iz života.

Prva u nizu knjiga “Vi se sigurno šalite, gospodine Feynman!” 2007. postigla je svjetski uspjeh doživjevši u 22 godine brojna izdanja diljem svijeta. “Što te briga što drugi misle?!” posljednja je knjiga Feynmanove književne ostavštine, koju je priredio njegov prijatelj Ralph Leighton.

Me u mnogim pri ama ispripovijedanim u knjizi, od kojih su neke smiješne, a druge krajnje ganutljive, susrest emo se s Feynmanovom prvom suprugom Arlene, koja ga je pou ila neobjašnjivomu misteriju ljubavi leže i u smrtnoj postelji, dok je on u obližnjem Los Alamosu radio na atomskoj bombi.

Tu je i intrigantna ispovijest o istrazi eksplozije space shuttlea Challengera 1986. godine. U

Dobitnica prošlotjedne knjige Sanje Pili “O mamama sve najbolje”: Marija rnjak iz akovca.

KNJIGA TJEDNA

Eva - Maria Zurhorst - “Volite sebe i nije važno s kim ste u braku”

Ime i prezime: Adresa:

Poštovani ljubitelji knjiga, iz prethodnih najava preostalo nam je nekoliko razli itih naslova, pa nam možete poslati kupon poštom, e-ma-

3. kolovoza 2010.

- Me unarodni bestseler savjetuje parove: Razvod je suvišan!

Nezadovoljni ste vezom i brakom? Pomišljate na razvod i uvjereni ste da e svi problemi nestati onog trenutka kada promijenite partnera? Razmislite ponovno, jer veza u kojoj se nalazite vjerojatno je najbolja koju ete ikada imati, a ve ina razvoda je suvišna!

Ovom provokativnom tezom njema ka autorica Eva - Maria Zurhorst uzburkala je duhove zapadnja kog individualizma, a njezina knjiga “Volite sebe i nije važno s kim ste u braku” postala je me unarodni bestseler. Knjigu je objavila nakladni ka ku a “Znanje”.

Objašnjavaju i mehanizme veze, autorica na temelju svojega bogatog iskustva koje je stekla kao savjetnica za parove temeljito raskrinkava naša o ekivanja kako e uz sljede eg partnera sve biti bolje i druga ije. Autorica isti e kako je partnerstvo zahtjevan, ali isplativ razvojni put svake osobe. “Duboki i prisni odnos mogu je i tamo gdje je možda ve nestala svaka nada, ali klju rješenja svih problema leži prvenstveno u razvoju samopouzdanja i pronalasku ljubavi za sebe i prema sebi“, naglašava Eva - Maria Zurhorst, autorica knjige.

Ovaj priru nik za uspješne i sretne odnose sadrži niz korisnih savjeta koji mogu pomo i parovima da poboljšaju svoj odnos. Obostrano razumijevanje partnera i me usobno povjerenje put su prema dugotrajnom i uspješnom braku.

Eva - Maria Zurhorst zapo ela je karijeru kao novinarka, radila je me u ostalim u Južnoj A rici i Egiptu. Danas vodi savjetovalište za odnose i karijeru te redovito piše u medijima o pitanjima partnerstva. Živi u Wuppertalu u Njema koj s mužem i k eri.

ALBUM TJEDNA

Pet Shop Boys “Pandemonium - Live, The 02 Arena, London” - Pandemonium kao slika i prilika originala izvedenih u do sad najboljem svjetlu

knjizi je nanovo oživljen trenutak Feynmanova otkri a uzroka nesre e te dokazivanja elegantnim eksperimentom: u ašu hladne vode spustio je gumeni prsten, a onda ga izvukao de ormiranoga.

U knjizi se nalazi i pri a “Gospodin Feymman odlazi u Washington” koja opisuje posljednju Feymanovu veliku avanturu. Feymanova desetogodišnja borba protiv raka okon ana je 15. velja e 1988.

Knjiga završava jednim od njegovih najelokventnijih i najnadahnutijih govora pod nazivom “Vrijednosti znanja”.

Knjigom Richarda P. Feynmana “Što te briga što drugi misle?!” ovaj tjedan nagra ujemo jednog itatelja.

WEB preporuka

Ordinacija.hr – odgovori na sva vaša pitanja iz podru ja medicine

Nakon samo dva mjeseca od završetka svoje amozne Pandemonium turneje, Pet Shop Boys izdali su DVD izdanje koje prati jedan od završnih koncerata na turneji izveden u londonskoj O2 Areni. Ta turneja je donijela sve klju ne brojeve s posljednjega studijskog projekta “Yes” i ostalih hitova iz opsežne kajdanke Pet Shop Boysa tijekom zadnje dvije i pol dekade. Na DVD-u je istaknuta

Popis pjesama 1. More Than A Dream/ Heart; 2. Did You See Me Coming?; 3. Pandemonium/Can You Forgive Her?; 4. Love Etc; 5. Go West; 6. Two Divided

By Zero; 7. Why Don’t We Live Together?; 8. New York City Boy; 9. Always On My Mind; 10. Closer To Heaven/ Le t To My Own Devices; 11. Do I Have To?; 12. King’s Cross; 13. Suburbia; 14. Se A Vida É/Discoteca/Domino Dancing/Viva La Vida; 15.

It’s A Sin; 16. Being Boring; 17. West End Girls

potreba “medley” miksanih pjesama u kojima se nekoliko njihovih hitova brzo prožima kroz jednu pjesmu, iako u cijelosti originalne pjesme ostavljaju puno bolji dojam.

DVD je vizualno spektakularan, zvuk je ist i kvalitetan i ponekad se ini kao da slušate studijske verzije pjesama, a ne live per ormans. Produkcija je na vrhuncu, a pozornica dekorirana kockama koje postaju videozidovi, plesne plat orme ili jednostavno mjesta iza kojih e

izvo a i i suradnici do i se presvu i tijekom showa. U pam enje se urezalo i “razbijanje” toga istog kockastog zida na po etku pjesme “Go West”, ljubavna balada “Jealousy” i nastup Neila Tennanta u reizdanju Coldplayeve “Viva La Vida”. Duete Neil i Chrisa savršeno upotpunjuju plesa i stvaraju i dramaturšku atmos eru nakon koje se i preko ekrana možete naježiti. Ignorirali su prethodna dva albuma misle i valjda kako su prošlim turnejama

i više nego dovoljno promovirali iste. Ovo je stoga zaista koncert najve ih hitova, me u koje su nimalo zaostaju i dobro sjele i one novije stvari.

Pjesme su kratke, a izvedene su neke koje su postala norma na njihovim koncertima: “Love, Etc.”, “Go West”, “What Have I Done To Deserve This?”, “New York City Boy”, i “Suburbia”. Starim anovima bit e drago uti i stvari koje nisu toliko esto izvodili “Two Divided By Zero” i B-side pjesma “Do I Have To?”.

Od dodataka su prisutne i dvije pjesme s EP-a “Christmas”, obrada Madnessove “My Girl” koja je izvedena na prvom koncertu u O2 Areni koji je ovdje snimljen, ali je iz nekih nepoznatih razloga izba ena i stavljena kao dodatak, te “It Doesn’t O ten Snow At Christmas”, još jedna pjesma s ‘’Christmasa’’ koja je predstavljena odli nom koreografijom. Tu je i remiks s Brit Awardsa tako da “Pandemonium” uistinu spada u jedno od boljih DVD-izdanja koje zorno do arava koncertni doga aj koji je popratio jedan od najboljih albuma amoznog dvojca.

De ki su kao poseban bonus na drugi DVD uvrstili materijal sniman na dodjeli Brit Awards 2009. gdje su dobili nagradu za životno djelo i tako je ionako odli na kolekcija dobila još jednu dodatnu vrijednost razvu enu na ak na tri diska, postavši idealan suvenir za sve brojne posjetitelje zadnje turneje Pet Shop Boysa.

(Kristina Trupeljak, preuzeto s portala: Muzika.hr)

INTERNET I RA UNALA INTE

Osnove pisanja e-maila (2) U prethodnom lanku iz serije o osnovama pisanja e-maila obradili smo dva polja s kojima se primatelj susre e odmah i prije otvaranja email poruke te nastavljamo ovaj put s uputama za ostala polja e-maila koja se esto iz neznanja ili namjerno upotrjebljavaju na krivi na in.

Primatelj (To) Na web adresi Ordinacija.hr prona i ete prvi hrvatski portal koji na medicinu gleda kroz li estyle. Stranica je to na kojoj se nalazi najšira i najopsežnija baza podataka lije nika privatne prakse. Cilj autora same stranice je da budu pokreta i novih ideja i da budu korisni. U etiri kategorije – zdravlje, budi sretan :), budi lijep(a) i zdravi ta-

njur – posjetitelji stranice mogu prona i odgovore na brojna pitanja i zanimljive i prakti ne savjete koje preporu uju brojni stru njaci lije nici, nutricionisti, treneri i drugi, a na stranicama ete prona i i kolumne pokojega poznatog imena. U svakom slu aju, stranicu Ordinacija.hr posjetite što prije, sigurno ete prona i nešto za sebe.

Primatelj je osoba koja e primiti vašu e-mail poruku i sve je u redu dok se na taj na in ovo polje i upotrjebljava. Na žalost, esto se ovo polje upotrjebljava na na in da se upiše cijela lista primatelja, što e zbuniti one kojima je ta poruka namijenjena, a s druge strane i otkriti e-mail adrese drugih primatelja, što predstavlja sigurnosni propust (velik broj reklama i cirkularnih pisama slijede ovakvu praksu - na ovaj e

na in sve adrese navedene u polju primatelja biti dostupne svima koji je prime, predstavljaju i novi izvor valjanih adresa za ciljani spam budu ih korisnika).

Primatelj je u pravilu jedna osoba, dok se ostale samo obavještavaju o sadržaju poruke te se stavljaju u CC ili BC polja (opisana ispod) - stoga ovo polje i koristi za glavnog primatelja poruke ili u iznimnim slu ajevima nekoliko njih.

CC (Carbon Copy duplikat) Polje koje mnogi ignoriraju iz razloga što ne znaju njegovu namjenu - rije je o polju gdje se upisuju adrese ljudi koji e primiti duplikat e-maila uz obavještavanje svih primatelja o osobama koje e taj e-mail primiti.

Naprimjer, e-mail namijenjen direk-

toru jednog odjela unutar tvrtke potrebno je zbog koordinacije da bude proslije en još i dvojici djelatnika koji su zaduženi za taj sektor kako bi znali o promjenama koje se opisuju unutar e-maila. U polje primatelja bit e upisan direktor, dok e e-mailovi dvaju djelatnika biti upisani u CC polje kako bi svo troje znalo da su obaviješteni o ovom e-mailu.

BCC (Blind Carbon Copy “slijepi” duplikat) Ukoliko se e-mail adrese primatelja upisuju u ovo polje, oni e primiti taj e-mail, ali nitko ne e vidjeti trag o tome da je e-mail bio poslan i njima.

Izbjegavajte ovo polje, osim ako stvarno nije potrebno, nitko ne voli da se poruke za koje pretpostavljaju da se izmjenjuju izme u poznatih osoba proslje uju i drugima bez

njihovog znanja. Primjer kada bi ovo bilo dopustivo je recimo kad se kupcu od strane prodaje potvr uje narudžba i odmah se šalje preko BCC polja na e-mail djelatnika u odjelu pakiranja robe - kupac osim prodajnog predstavnika ne mora znati unutarnju strukturu tvrtke niti e imati potrebu komunicirati direktno s odjelom pakiranja robe.

Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

3. kolovoza 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE PO ETAK INCEPTION

NAJSRETNIJA DJEVOJKA NA SVIJETU CEA MAI FERICITA FATA DIN LUME

SF misti ni triler Režija: Christopher Nolan Glavne uloge: Leonardo DiCaprio, Ken Watanabe, Joseph Gordon - Levitt

drama Režija: Radu Jude Glumci: Andreea Bosneag, Doru Catanescu, Alexandru Georgescu, Diana Gheorghian...

Christopher Nolan napisao je, producirao i režirao ilm “Po etak“ za koji je, nakon što je završio snimanje, izjavio da mu je bio najzahtjevniji projekt karijere. U svom novom ilmskom uratku okupio je uistinu veli anstvenu gluma ku postavu koju predvode za Oscara nominirani Leonardo DiCaprio, Ken Watanabe, Ellen Page i Tom Berenger te dobitnici nagrade Oscar

Marion Cotillard i Michael Caine. DiCaprio u ilmu glumi ovjeka koji posjeduje mogu nost ulaziti ljudima u snove i ugraditi im ili iz njih izbaviti potrebne informacije. Ellen Page, Tom Hardy i Joseph Gordon Levitt glume lanove njegovog tima koji pokušavaju ukrasti inovativnu ideju koja bi mogla promijeniti itav svijet.

Preporu ujemo starijima od 13 godina.

Kad Delia, tinejdžerica iz radni ke obitelji, osvoji luksuzni automobil u promotivnoj kampanji, odlazi s roditeljima u Bukurešt snimiti reklamu u kojoj zahvaljuje sponzorima na automobilu.

Snimanje se odulji, a automobil postaje i objekt i katalizator apsurdna sraza želje, vrijednosti i

volje izme u nje i njezinih siromašnih roditelja. Preporu ujemo starijima od 14 godina.

(tri besplatne posudbe)

utorak, 3.8.

“Arn – vitez templar” je:

19.00 i 21.00 SUMRAK SAGA: POMR INA

1. pustolovni 2. muzi ki 3. horor ilm DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Sandro Pintari , akovec

romanti na fantazija

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

nema ilmskog programa

Odgovor: ___________________________

etvrtak, 5.8.

l. br: _______________________________

nema ilmskog programa

________ _____________________________

Godina je 1150., u Svetoj Zemlji vitezovi Templari kr vavo se sva aju s muslimanima.

Arn Magnusson, potomak jedne švedske plemi ke obitelji, postaje žrtvom politi ke intrige te biva osu en na 20 godina u službi vitezova Templara te mora napustiti svoju ljubav Ceciliu, koja je u drugom stanju.

Njegova hrabrost i borila ko umije e uskoro ga dovode na mjesto vo e.

Nakon mnogo godina Arn se napokon vra a u domovinu Ceciliji i svome sinu, me utim, najteža bitka tek slijedi.

toliano (Matrix, Obitelj Soprano). Policajcu Thomasu Armstrongu život je doveden u opasnost kad je postao žrtvom opakog ubojice koji se vratio da bi terorizirao grad nemilosrdnom igrom ma ke i miša. U uzbudljivoj utrci s vremenom Armstrong uvijek mora biti jedan korak ispred kako bi uhvatio lu aka i spasio živote nedužnih ljudi.

PRI A O PRVAKU

NINJA

SMRTONOSNI OKRŠAJ

Istina je jednaka danas kao i u doba starih samuraja: oružje nindže ima legendarne

Žestoki akcijski triler u kojem glume Sean Patrick Flanery (Boondock Saints) i Joe Pan-

petak 6.8.

19.00 PO ETAK INCEPTION SF misti ni triler Režija:Christopher Nolan Uloge: Leonardo DiCaprio, Ken Watanabe, Joseph Gordon-Levitt

1. PERCY JACKSON I OLIMPIJCI 2. SVI SMO SUPER 3. ALISA U ZEMLJI UDESA

mo i i za dobro i za zlo.

Smrtonosno oružje posljednjeg Koga nindže povjereno je ameri kom studentu koji studira u Japanu. Prema naredbi Senseija, on se mora vratiti u New York i zaštititi oružje pod svaku cijenu, poraziti spretne yakuze koji su mu za petama i paziti da oružje ne dospije u krive ruke.

srijeda, 4.8.

Ime i prezime: ______________________

DVD, BLUE RAY IZLOG ARN – VITEZ TEMPLAR

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Istinita pri a o crnom besku niku kojeg spašava bijela obitelj i pomaže mu da postane sportska zvijezda. Drama s najhvaljenijom ulogom Sandre Bullock.

Kada ga na ulici uo i Leigh Anne Tuohy (Sandra Bullock), tinejdžer Michael Oher (Quinton Aaron) je besku nik prepušten samome sebi. Saznavši da je taj mladi školski kolega

njezine k eri, Leigh Anne inzistira da se Michael – koji je odjeven u kratke hla e i majicu – skloni od hladno e. Bez imalo oklijevanja ona ga poziva da prespava kod njezine obitelji. Ta se ljubazna gesta kasnije pretvara u nešto više jer, usprkos njihovim razlikama, Michael postaje dio obitelji Tuohy.

U toj novoj sredini crni tinejdžer suo ava se s itavim nizom druk ijih izazova koje treba svladati. Dok obitelj Michaelu pomaže da ispuni svoj potencijal na nogometnom terenu i izvan njega, Michaelova prisutnost u njihovim životima poti e ih na otkrivanje istina o samima sebi ...

4. SHERLOCK HOLMES - PRI A O PRVAKU

22.00 NAJSRETNIJA DJEVOJKA NA SVIJETU CEA MAI FERICITA FATA DIN LUME drama Režija: Radu Jude Glumci: Andreea Bosneag, Doru Catanescu, Alexandru Georgescu, Diana Gheorghian

5. SAN 6 6. POLARNA NO 7. TAXI 4 8. STARI FRAJERI 9. NE OSVR I SE 10. UMRI ALI PRODAJ

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA 1. PHILLIP MORRIS, VOLIM TE

subota, 7.8.

18.30 i 21.00 PO ETAK SF misti ni triler

2. U BANANI 3. KAKO IZDRESIRATI ZMAJA

nedjelja, 8.8.

4. PISMA JULIJI

18.30 i 21.00 PO ETAK

5. PRI A O IGRA KAMA 3 6. ZALJEV 7. STREET DANCE

SF misti ni triler

8. ZAKON BRA E 9. SEKS I GRAD 2

ponedjeljak, 9.8.

10. PRI A O IGRA KAMA 3

U.S. Box Office

18.30 i 21.00 PO ETAK SF misti ni triler

1. INCEPTION 2. SALT 3. DESPICABLE ME 4. THE SORCERER’S APPRENTICE 5. TOY STORY 3 6. RAMONA AND BEEZUS 7. GROWN UPS 8. THE TWILIGHT SAGA: ECLIPSE 9. THE LAST AIRBENDER 10. PREDATORS

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8 30

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr marketing@mnovine.hr• •040 040312 312333 333

kolozova 2010.

3. kolovoza

3. kolovoza 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Meksi ki restoran “Tipica“ Meksi ki restoran, ili bolje re eno Taqueria “Tipica”, nalazi se uB Berlinu, djelo tima iiz studija li a dj l jje ti t dij “Klm-architekten“. Ispri an u formalnom, modernom jeziku, interijer ovog restorana vrlo je jednostavan. Dominantne su boje bijela i siva, dok su tek fokusni elementi izvedeni u ljubi astoj, odnosno ruži astoj i naran astoj boji. Centralno mjesto u prostoru drži elegantno zaobljen i jednostavno izveden srebrni šank s bijelom radnom

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Obiteljska ku a “Rincon Bates“ ure uje: Bruno Kontrec

površinom. Bijela se boja ponavlja po zidovima, stropovima i nekim drugi elementima interijera kako bi dala svoj obol u eleganciji ovog prostora. Spušteni strop prati zaobljenu liniju cijelog prostora poja avaju i mu dinamiku, a velike pak mu visilice daju odre eni stupanj dramatike. Stolovi i stolice postavljeni su relativno uniformirano, što apsolutno odgovara ovakvoj dispoziciji elemenata, a samim time i naglašavaju smjer prostora, ali i njega samog. U njega ulazi velika koli ina

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10% danjeg svjetla izvana, budu i da je opremljen velikim prozorima po cijeloj njegovoj dužini. http://www.klm-architekten.de/ http://www.tipica.mx/

Kod ovoga netipi nog arhitektonskog projekta radilo se o promjeni koncepta postoje e gra evine koja datira iz 1906. godine i koja se nalazi u glavnom gradu SAD-a. Njena arhitektura, vanjska i unutarnja, izvedena je u maniri ondašnjeg vremena. Iako je gra evina adaptirana ´70-ih godina prošlog stolje a, njena unutrašnjost i sve što ona predstavlja ostala je netaknuta i kumovala je tradicionalnom i arhai nom

Naprotiv, ku a je isprojektirana tako da je ima na pretek, stil koji prevladava je minimalisti ki, što savršeno odgovara prirodnom momentu, što tvori drvena fasada i grede, a oprema je moderna

Moderna drvena ku a

i funkcionalna. Sve to još više smiruje doživljaj koji je potreban klijentu kada ovamo do e na opuštanje. http://www.domesi.cz/

Ovu modernu ku u, izra enu od drva, kreirali su arhitekti iz studija “Domesi“ i nalazi se u eškoj, u mirnoj i prekrasnoj okolini, okruženoj prirodom i u blizini rijeke. To je ustvari vikendica za klijenta. I to kakva vikendica!

Apsolutna intimnost postignuta je na na in da su sve prostorije fokusirane k stražnjem dvorištu i nemaju mnogo prozora s ostalih strana. No, to ne zna i da interijeru nedostaje prirodne svjetlosti.

Smoothie bar “Smootch” u Rovinju U špici grada Rovinja, na adresi Carrera 92, u samom centru grada niknuo je najživopisniji bar u krugu od bezbroj kilometara. Smoothie bar “Smootch” zajedni ko je djelo investitora i njihovih prijatelja koji su kao stru nu pomo kontaktirali Studio “estetikheretik”, kao i dvije fenomenalne djevojke - ilustratoricu Ivanu Štrukelj i gra i ku dizajnericu Romanu Kajp. Ovaj tim izveo je pravo malo udo na površini od

samo 6 m2 (!). Zajedni kim su snagama izveli interijer ovog miniprostora koji danas ljudima Rovinja i svim njihovim dragim gostima nudi prirodne i ukusne shakeove, friško istisnute sokove, kroasane, minibureke i ine ine, šarene i zdrave stvari. Pro ete li Carrerom, ne ete mo i ne zaustaviti se bar na trenutak pred ovim mjestom. A dok to u inite, pristupite i okusite nešto iz ponude. Jer “smootcheri“ stalno blendaju. Samo za vas!

na inu življenja. Vlasnici ku e sada su zatražili pomo od Studija 27 kako bi se kompletno zdanje pretvorilo u najmanju ruku u moderan dom. Zadali su im projektni zadatak da izvedu novo stanje s tri uvjeta: optimalno iskorištenje prostora, ali ne samo izi ki funkcionalno, ve i da se prostor iskaže i na psihi koj razini, vanjština ku e mora odgovarati okolini u kojoj se nalazi, te da gra evina bude izvedena u punoj ekološkoj svijesti.

Momci iz Studija 27 izveli su ovo što vidite na slikama; u donjem dijelu ku e postavili su dnevne funkcionalne zone, dok su gornji dio ku e umanjili za odre enu površinu kako bi dobili jedan monovolumenski, otvoreni prostor i na taj na in povezali volumen cijele ku e.

U gornjem dijelu postavili su dvije spava e sobe s kupaonicom, koje su povezali pomo u mosta izra enog od elika i

stakla. Energetski sustav cijele ku e baziran je na minimalnoj potrošnji energije, od grijanja, hla enja, do gra evinske stolarije, a sve u funkciji velikoga ekološkog momenta.

Fotogra ije: Hoachlander Davis Photography http://www.studio27arch. com/ lash/index.htm http://www.hdphoto.com/

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

ZA NJU

Jedite prije i poslije vježbanja Lagana jela za o uvanje energije - Prije i poslije vježbanja preporu aju se lagani obroci, koji e vam omogu iti bolje vježbanje i ve u potrošnju masnih zaliha Vježbati ne smijete kada ste gladni, ni previše siti savjet je koji e vam dati bilo koji trener ili pak nutricionist. Naime, ako pojedete veliki obrok prije vježbanja, vjerojatno ete osjetiti mu ninu, vrtoglavicu, ponestat e vam dah, a ve a je vjerojatnost da ete dobiti gr eve u miši ima. Tu reakciju u organizmu izazvat e manjak krvi u miši ima i ostalim dijelovima tijela, jer e mnogo krvi upravo oti i u probavni sustav, a što e zna iti manje energije miši ima.

S druge strane, preskakanje obroka prije vježbanja nije preporu ljivo, jer manjak še era u organizmu može uzrokovati manjak energije i malaksalost. Zbog toga je obroke prije ali i poslije vježbanja potrebno kontrolirati! Prije i poslije vježbanja preporu aju se lagani obroci, koji e vam omogu iti bolje vježbanje i ve u potrošnju masnih zaliha.

Ukoliko jedete velike proteinske i masne obroke, potrebno je pri ekati najmanje etiri sata prije vježbanja. Ako pak jedete lagane obroke, za probavu je potrebno samo dva sata. Najbolje je ako ete prije intenzivnije vježbe jesti hranu bogatu ugljikohidratima, kao što je kruh, tjestenina, vo e i povr e. To ne zna i da trebate izbjegavati proteinske i masne obroke, ali ne smijete nikako pretjerati s njima. Ukoliko nemate dovoljno vremena da pojedete obrok i probavite ga, dakle, minimalno dva sata, najbolje je da ga onda ne jedete, nego radije uzmite vo e ili spravite vo ni sok da vas zasiti i dati snagu za vježbanje.

Jelo poslije vježbanja tako er je vrlo važno. Vaši miši i trebaju snage da se oporave nakon vježbanja. Lagano jelo do dva sata nakon vježbanja jest savršeno. Najbolje je da uzmete hranu s proteinima, složenim ugljikohidratima i zdravim masno ama. Primjerice, napravite sendvi od piletine ili puretine.

ko e. Pravilnom prehranom vaš organizam e imati snage za vježbanje i trošit ete višak masno a u organizmu, što je na kraju i vaš cilj.

Evo nekoliko ideja što možete pojesti prije vježbanja: bademi – ukoliko osje ate manjak energije, pojedite šaku badema. Oni su puni proteina i dat e vam potrebnu energiju maslac od kikirikija – možda ete pomisliti kako se radi o nezdravom obroku, no maslac je pun proteina, pa e vam isto dati potrebnu energiju. Naravno, to ne zna i da trebate pojesti cijelu

bo icu kako biste se osje ali bolje i dobili snagu. Bit e dovoljna jedna žlica, koju ete namazati na kruh. Tom obroku možete dodati kuhanu rižu, mlijeko od soje i bananu. Osje at ete se vrlo lagano i poletno sojini oraš i i – ukoliko volite okus soje, ona je savršena hrana prije vježbanja. Naime, ona je puna zdravih omega 3 masnim kiselinama koje su važne i zdrave za krvožilni sustav, odnosno cirkulaciju

Što pojesti?

Dakle, cilj je da za vrijeme vježbanja imate dovoljno energije, ali da zbog previše ili prejakog jela nemate poteš-

aša svježe iscje enog vo a – vo e je puno nutritivnih sastojaka i antioksidansa koji e vam olakšati vježbu. Ukoliko želite malo “poja ati g ovo pi e, uz njega pojedite žlicu maslaca od kikirikija jogurt – svaki put dok pojedemo jogurt osje amo ugodu u želucu i sitost. No, to je samo jedan od razloga zbog ega biste ga trebali konzumirati prije vježbe. Naime, jogurt je pun kalcija i vitamina B, pomaže oja avanju i održavanju imuniteta, i naravno dat e vam potrebnu energiju. U njega možete dodati šaku suhog ili orašastog vo a. tvrdo kuhana jaja – svatko zna uzre icu “Svako jutro jedno jaje organizmu snagu daje g, pa zbog ega ne biste i iskoristili taj savjet. Skuhajte jaja, posolite ih i k njima možete dodati svježu papriku le a – kada vam je potrebno nešto više energije i zdravi obrok prije vježbanja, le a je upravo savršena! Sadrži mnogo složenih ugljikohidrata koji sagorijevaju sporije nego jednostavni uglji-

Pet navika uspješnih samohranih majki

Kako se lakše probijati kroz kaoti an život? Želite li znati zbog ega neke samohrane majke izgledaju kao da im je sve lako i da sve u svom kaoti nom životu rješavaju bez problema? To je zbog toga jer su ove pametne samohrane mame razvile navike koje ih ine uspješnima.

One ne dopuštaju da ih strah zaustavi. Uspješna samohrana majka prihva a injenicu da je strah sastavni dio života. Umjesto da dozvole da ih taj strah paralizira i onemogu i da obave sve što imaju, one su nau ile kako živjeti s njim i kako ga prilagoditi da bi uspjele sve obaviti. One su svjesne da 95 posto strahova sa-

mi umislimo i podsje aju se na to svaki put kad ih ulovi panika.

Svaki dan odvoje vrijeme za sebe, svaki dan. Uspješne samohrane mame ne dozvoljavaju da

RECEPT tjedna

1 lubenica (oko 3 kg) 3 šalice ulja za pohanje pola šalice kukuruznog brašna 2 bjelanjka, umu ena 2 žlice vode 3 šalice glatkog brašna še er u prahu

Postupak pripreme Prepolovite lubenicu po dužini, i onda još jednom (ponovno po dužini). Trebali biste dobiti 4 duga ka troku-

je zabavna ili efikasna umorna, iscrpljena i iskompleksirana majka? Ove majke su svjesne da kad je mama sretna svi su sretni!

Nisu dugo potištene. One znaju da je život k’o vlaki u lunaparku – ciklus uspona i padova, pozitivnog i negativnog. One znaju da je svako ograni enje, prepreka ili smetnja samo privremena. Kad ste možda pali na dno i kada ste u depresiji, sagledajte situaciju iz svakog aspekta, potražite možda skrivene mogu nosti i šanse, i izvucite se iz potištenosti.

One potraže pomo . Iako postoji mit da one sve moraju i mogu

same, one znaju da ne moraju znati sve i napraviti sve same. Cijene dobivenu pomo i nije ih sram zatražiti je kad god im je potrebna.

Ovih pet navika ine se jednostavnima, pridržavati ih se konstantno može djelovati jednostavnije nego što to ustvari jest. Pokušajte se i vi držati ovih navika (iako niste možda samohrana majka, ili uop e još ni niste majka) i definitivno e vam postati lakše u životu.

www.SAVJETI-hr.com

Pohana lubenica Sastojci

život njih kontrolira, one kontroliraju svoj život. One su svjesne da je odvajanje vremena samo sa sebe veoma važno i za fizi ko, i još više mentalno zdravlje. Koliko

tasta komada. Maknite koru,, i onda te etvrtine po dužinii razrežite na kriške debljinee oko 3 cm, te nakon toga svaku u krišku razrežite na još manjee trokuti e. U umu ene bjelanj-ke i vodu umiješajte kukuru-zno brašno. Komade lubenicee prvo uvaljajte u bijelo glatko o brašno i onda umo ite u smje-su s bjelanjcima i stavite pe ii u vrelo ulje. Pecite dok ne po-primi zla ano sme kastu bo-ju. Pohanu lubenicu pospitee še erom u prahu.

Kako odabrati ime za vašu bebu Odabiranje imena zna biti vrlo teško za mnoge parove, pa emo vam probati olakšati savjetima koji slijede. Poštujte partnerovo mišljenje. Ve ina ljudi želi svoje dijete nazvati po lanovima obitelji ili religijskim figurama. Ako se stvarno ne možete dogovoriti oko imena, najbolja

stvar koju možete napraviti u tom slu aju je da jedna osoba odlu i za prvo ime, a druga osoba za srednje ime.

Dijete e imati dva imena i roditelji e biti zadovoljni.

Nemojte dozvoliti da se odre ivanje imena pretvori u sva u. Vaše dijete vama e biti najbolje bez obzira kako se zvalo!

kohidrati. Spravite jednostavno varivo od le e ... mekinje – na žalost, nema mnogo ljudi koje vole mekinje, a ni mnogo ljudi koji su ih probali.

No, ukoliko ste jedan od onih koji volite mekinje, nemojte propustiti njihovu konzumaciju, jer su pune magnezija, koji je organizmu potreban za pretvaranje ugljikohidrata u energiju. Mekinje možete prona i u žitnim pahuljicama, pecivu ili ih možete kupiti same i spravljati na razli ite na ine.

Najvažnija je prehrana ...

Budite inovativni te na ite svoju ormulu lagane prehrane prije vježbanja. Ono što je najvažnije zapamtiti jest da su ovi savjeti samo za hitne slu ajeve kada ne stignete jesti prije vježbanja.

Potrudite se da jedete kompletne i zdrave obroke. Kako postoji hrana koja e vam dati energije za vrijeme vježbanja, tako postoji ona koja e upravo rezultirati suprotnim e ektom. Izbjegavajte kola e, okoladu, gazirana pi a i umjetne sokove, ko ein ...

(Preuzeto s portala Žena. hr)

3. kolovoza 2010.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PITAJ za zdravlje - Jesmo li odgovorni prema vlastitom zdravlju?

ZA NJEGA

Razvoj dijagnostike omogu uje i bolju prevenciju bolesti

Najbolja hrana za rast miši a Što mislite, koja je hrana najbolja za rast miši a, orašasti plodovi ili riba? Do sada ve ina muškaraca razumije kolika je važnost proteina u izgradnji miši a. Prilikom treninga i napora, utezi i optere enje uzrokuju ošte enja miši nih vlakana.

Ta ošte enja aktiviraju proces oporavka koji dovodi do rasta stanica miši a. Da bi moglo do i do rasta, potrebne su aminokiseline (proteini su gra eni od aminokiselina), a one su osnovni gra evni blokovi života.

Da bi došlo do rasta, miši ima treba još nešto osim proteina. Dizanje utega i napori troše energiju koja je sa uvana u obliku miši nog glikogena, stoga u prehranu treba uklju iti zdrave porcije ugljikohidrata za obnavljanje zaliha miši nog glikogena te pove anje inzulina, hormona koji pomaže dopremanju aminokiselina u miši e.

Dakle, potrebno je jesti hranu koja je bogata proteinima, a mi vam donosimo namirnice koje imaju obilje proteina u sebi.

Quinoa

Posni sir Vjerojatno ne postoji b d b ild koje k j ne konzumira k i bodybuilder posni sir. Jednostavno pro itajte etiketu nutritivnih vrijednosti i vidjet ete zašto je tako.

Samo ½ šalice posnoga svježeg sira sadrži 14 grama proteina u samo 80 kalorija, s manje od 2 grama masti. Jednostavno ubacite u blender posni sir, omiljeno vo e, vodu i imate obrok prepun proteina.

Kamenice Iako nisu poznate kao hrana koja pomaže u rastu miši a, kamenice su još jedan tajni specijalitet koji koriste bodybuilderi. Sto grama kuhanih pacifi kih kamenica sadrži više od 20 grama proteina i samo 5 grama masti. Kamenice tako er pružaju više cinka od bilo koje druge hrane. Kao i magnezij, cink je još jedan mineral koji je neophodan za sintezu proteina, što svrstava kamenice u vrh hrane za izgradnju miši a.

okoladno mlijeko

Ne jedu svi ljudi meso, no kako do dragocjenih proteina ako ne jedete meso? Odgovor na to pitanje je quinoa. Žitarica koja raste u Južnoj Americi i koja je puna proteina, i to doslovno, jer sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina. Tako er quinoa ne sadrži gluten, lako je probavljiva i puna je vlakana, magnezija i željeza. Stoga ne udi što su Inke nazivale quinou majkom svih žitarica.

Dok ste bili mali, vjerojatno su vam govorili kako je mlijeko dobro za rast. No, sad kad ste odrasli mlijeko je i dalje jednako važno. Budu i da je mlijeko hrana životinjskog porijekla, ono pruža sve bitne aminokiseline, a istovremeno nudi vrlo malo masno a, posebno obrano mlijeko. Korist mlijeka je još ve a s obzirom na to da se jako dobro miješa s whey proteinom.

Bademi

Nemasna govedina

Bademi su druga biljna hrana koja je puna proteina. Samo ¼ šalice badema sadrži skoro 8 grama proteina, što je skoro 2 grama više od tipi nog jaja. Bademi su tako er izvrstan izvor nezasi enih masti, koje su dobre za srce, te magnezija. Magnezij je mineral koji se koristi u više od 300 biokemijskih reakcija u tijelu, a poznato je da je uklju en i u sintezu proteina.

Crveno meso kao što je govedina odli an je izvor proteina, tako da bi izbjegavanje takvog mesa bila pogreška. Samo 100 grama govedine sadrži više od 27 grama proteina. Iako takva porcija sadrži i 11 grama masti i oko 200+ kalorija, a ono što odvaja ovo meso od ostalih konkurenata jesu dodatni vitamini i minerali koje sadrži. Govedina je prepuna vitamina B12, cinka

i željeza, tvari koje su važna za rast i razvoj miši a.

Soja S j Bilo da je poslužena kao to u ili sojino mlijeko, prednosti soje jednostavno se ne mogu uspore ivati ni s jednom hranom biljnog porijekla što se ti e izgradnje miši a. Jedna šalica kuhane soje sadrži oko 20 grama aminokiselina. Soja je tako er puna ostalim važnim vitaminima i mineralima, što ini soju najboljom alternativom mesu.

Piletina i puretina

scena. Realisti niji i ugla eniji prikaz znatno umanjuje zamor o iju tijekom dulje uporabe.

Mario Mikulan, dr. med. psihijatar

preventivne preglede i pravovremeno otkrivati promjene u ranoj azi. To doslovno uva glavu. Radimo li to odgovorno? (Izvor: Incidencija raka u hrvatskoj; 2003-2007. Bilterni Br. 27-31. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2005-2009.)

MODNA DIKTATORICA p j piše: Andrijana Kos

Bijela rapsodija pogodak kao partner boja svim ostalim ljetnim, živim bojama.

Nošenje bijelog asocira na nevinost, isto u i poletnost, a naglašava nježni an eoski izgled.

Neodoljiva je boja na preplanulom tenu. Tkanine koje vole bijelu boju jesu ši on, saten, lan i drugi lagani ljetni materijali koji omogu avaju tijelu da se osje a udobno i izgleda odli no.

Krenimo od bijelih hla a, širokog kroja ili trenutno ultra popularnog skinny modela, naglasite svoje atribute.

Posebno nas privla e bijele haljine koje daju dašak glamura i

Što možemo re i o piletini, a da ve nije re eno? Piletina je s razlogom na gotovo samome vrhu hrane za rast miši a. Sto grama istih bijelih pile ih prsa sadrži gotovo 31 gram proteina i samo 4 grama masti. Dakle, što se ti e omjera proteina i masti, piletina je pun pogodak.

Riba Kada je u pitanju izgradnja miši a, riba je ta koja pobje uje konkurenciju. Uzmimo losos za primjer. Ne samo da je pun proteina od oko 25 grama po 100 gramskoj porciji, nego sadrži i puno drugih zdravih hranjivih tvari koje samo budala ne bi konzumirala. Losos sadrži za srce korisne nezasi ene masno e i omega-3 masne kiseline. On je tako er odli an izvor vitamina D. Sve u svemu, riba, kao što su tuna ili losos, jednostavno je najbolja.

LG W63D 3D - monitor za okorjele igra e Brzinom prikaza od 172Hz u sekundi, W63D smanjuje zamu enost slike koja se ponekad može pojaviti tijekom brzih akcijskih

moderne endoskopije (preventivna kolonoskopija) i bolja dostupnost zadnjih godina omogu ujuje pravovremeno otkrivanje još dobro udnih izraslina u debelom crijevu i prevenciju razvoja raka debelog crijeva. Krvni dijagnosti ki testovi (PSA) i ultrazvuk omogu uju ranu dijagnostiku raka prostate. Intenzivno se u tom smjeru traži i mogu nost razvoja takvih testova za rano otkrivanje raka plu a, no tu još uvijek nema dostupne dijagnostike u tom smislu. Jedino što je potrebno, a to još ne radimo na pravi na in, je voditi brigu o svom zdravlju i koristiti dostupne metode, odlaziti redovno na ciljane i sistematske

Jaja Brza i jednostavna za pripremu, ukusna za jesti, jaja su klju na prehrambena komponenta svakoga tko želi izgraditi miši e. Svako jaje ima 5 do 6 grama proteina u samo 60 kalorija. No, nije samo koli ina proteina to što ga ini tako posebnim. Protein iz jaja smatra se najlakše iskoristivim proteinom s najvišom biološkom vrijednoš u od bilo koje druge hrane. To zna i da se protein iz jaja naju inkovitije koristi za rast miši a.

TEHNO ZONA

LG Electronics najavio je lansiranje 3D monitora u okviru svog paketa 3D proizvoda za igranje igara i gledanje filmova.

Uz dinami ki kontrast omjera 70000:1 i rekvenciju osvježavanja od 120Hz, W63D Full HD jam i jasan prikaz i zapanjuju e boje.

LG-ev monitor W63D 3D razvijen je za ljubitelje ra unalnih igara. Zahvaljuju i bakrenim elektrodama u panelu, W63D postiže visok stupanj svjetline od 400 cd/m².

Zadnjih godina sve ve e mogu nosti i dostupnost dijagnosti kih metoda omogu uje i bolju prevenciju i rano otkrivanje eš ih malignih bolesti.

Na samom vrhu u Hrvatskoj po pobolu i umiranju od zlo udnih bolesti su rak dojke u žena i rak plu a u muškaraca. Na drugom je mjestu rak debelog crijeva i u muškaraca i u žena. po pobolu i po umiranju. Na tre em mjestu je rak prostate u muškaraca. Razvoj i bolja dostupnost dijagnosti kih metoda omogu io je i bolju mogu nost prevencije i ranog otkrivanja raka dojke (UZV dojke i mamografija) i genitalnih organa u žene (Papa test u dijagnostici raka grli a maternice). Razvoj

Monitor W63D uklju uje igra i na in rada, nazvan G-mode, za optimiziranje postavki za igranje igara. Opcija automatskog podešavanja svjetline smanjuje umor o iju, kontrola omjera stranice uklanja izobli enja, SRS Tru-Surround HD pruža najbolju kvalitetu zvuka, a Thru Mode osigurava iznimnu jasno u slike, ak i pri najbržim akcijskim scenama.

Prodaja modela W63D ve je zapo ela na tržištima diljem svijeta.

Bijelo nam se vratilo u punom jeku. Od torbi, odijela, cipelica. Volimo bijelo ...

Ali što je potrebno da bi zabljesnuli u bijeloj kombinaciji?

Jeste li primijetili da je bijela boja nova crna? To posebno dolazi do izražaja kod bijelih ženskih odijela, koja odišu profinjenoš u, no daju notu odmaka od tradicionalne crne. Tako er je pravi

dnevnom odjevnom izboru. Kratke haljine ravnog kroja u kombinaciji a ipkom, koja e prekriti sve tjelesne nedostatke, kombinacija je za modno osviještene dame. Duge haljine s ipkom pretvaraju vas u romanti nu kraljicu.

Uz dugu haljinu odaberite sandale prema vašem ukusu i pustite da haljina govori sama za sebe, bez pretjeranih dodataka. Kratke haljinice bez naramenica u init e ugodnim svaki vru i ljetni dan.

U kombinaciji s gladijatoricama (visoka ili niska peta) prava ste kandidatkinja za crveni tepih.

Ako bijela ipak nije za vas, uvijek možete u svoj outfit ubaciti pokoji detalj poput remena, velike bijele torbe ili visokih potpetica.

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Kako pomo i duševnom bolesniku?

Kako smanjiti vjerojatnost konflikta?

Kolega, koji radi sa mnom ve više godina, boluje od shizofrenije. Povremeno je dobar na poslu i nekako se da sura iva s njim, ali ponekad je s njim teško komunicirati. Htjeli bi mu pomo i. Kako da se prema njemu postavimo?

Duševni bolesnik je bolesnik kao svaki drugi bolesnik, koji se ne razlikuje od bolesnika koji boluje od nekakve tjelesne boles . Zna i, bitno je da njega gledamo kao na svakog drugog bolesnika, primjerice kao na bolesnika koji boluje od visokog krvnog tlaka. Pri tome ne smijemo zaboravi da duševni bolesnik koji boluje od shizofrenije ima sumanute misli kao jedan od glavnih simptoma te boles (primjerice da ga netko pra ili prisluškuje) prema kojima se trebamo zna postavi , jer to ponekad može bi opasno po okolinu. Kada vam o tome bude pri ao budite iskreni prema kolegi i ne glumite da su sumanutos zaista stvarne, ve priznajte da su sumanutos

Govor je mo no oružje i trebamo biti svjesni da o na inu na koji se izražavamo ovisi ho e li naša poruka biti prihva ena pozitivno ili negativno. Ljudi ne vole kad ih se proziva, kad im se nare uje, prije ili ih se e ke ra. Lijepa rije otvara sva vrata, važno je biti ljubazan i odnositi se prema ljudima s poštovanjem. Kad se pojavi kon ikt nastojte se usmjeri na problem, a ne na osobu s kojom ste u kon iktu. Mogu e je da je osoba lijena, neodgovorna, arogantna,... ali to nabrajanje njenih nega vnos ne e riješi problem, nego e vas još više nalju i ugrozi upadnete li u osobni a ne sadržajni sukob. Zapitajte se kako se problem može riješi a ne koje su mane druge osobe do njega dovele. Isto tako je važno da ostanete pribrani kad vas netko s kim ste u kon iktu krene kri zira . Pokušajte kri ku ne doživje osobno, ak i ako je izre ena uvredljivim s lom. Sje te se da kad nas netko napadne obi no to ini da bi sebe obranio ili nešto dobio, zato ne dopus te da vas odvu e u loše emocije i potakne zaoštravanje sukoba. Ponekad je mogu e izbje i kon ikt ako pazimo u kakvom je stanju i raspoloženju druga osoba. Kad je netko jako umoran ili ljut ili gladan, bolestan, neraspoložen,... možda je bolje ne dira ga i pri eka da bude bolje pa onda razgovarati o težim temama. Poslovni dogovori obi no se sklapaju nakon dobrog ru ka , jer

stvarne za njega. Shizofreni bolesnici opisuju sumanutos koje mogu izgledati apsurdne ili smiješne, ali je jasno da ih on ne doživljava kao smiješne. Smijanje e izgleda kao nedostatak razumijevanja straha i o aja koji su u podlozi, pa zato nemojte to ini . Ne pokušavajte ga razuvjerava i ulazi u rasprave o tome, jer u tome ne ete uspje . Nemojte misli da na postavljena pitanja valja uvijek nešto odgovori . Dobro bi bilo kontak ra s njegovom obitelji pa im re i kako vi znate da on boluje od duševne bolesti i da mislite da mu se stanje u zadnje vrijeme pogoršalo pa da sumnjate da uzima lijekove. Ako ste jako bliski s njim možete mu izravno re i da ste zabrinu za njega i da mu ho ete pomo i, jer vam se ini da mu se stanje pogoršalo. Ali ako on ne prizna da je bolestan ili da mu sada lošije, to vas ne mora razo ara , jer se esto doga a da ljudi odbijaju pomo i da ne žele prizna da su bolesni, makar jesu.

Piše dr. Branko Vr i

Stres i hrana Sam po sebi , stres nije ni loš ni dobar.U jednom trenutku ima mo viraju u ulogu i daje energiju za nešto što želimo pos i ili promijeni .U drugom , pak , on je nepodnošljiv, može zaprije zdravlju i karijeri.Ljudsko jelo ima svoje mehanizme borbe sa pretjeranim koli inama stresa koje prije našoj dobrobi .

No, svi mi razli ito reagiramo u razli i m situacijama, pa e ono što je stres za jednu osobu, za drugu bi uzbu enje.Znanstvenici kažu da , je mnogo važnije kako naše tijelo reagira na hormone koje stres proizvodi, nego kako se mi psihi ki osje amo u stresnim situacijama.

Tijekom akutnog stresa , hormoni stresa , najprije nas š te ak viraju i tjelesnu obranu kroz složeni lanac biokemijskih doga aja.No , kad se is zaštitni hormoni proizvode pre esto ili u velikim koli inama zbog kroni nog stresa, nižu se štetne ziološke promjene koje mogu vodi boles .

Stres utje e na cijelo jelo te može uzrokova mnoštvo simptoma kao glavobolja, knedla u grlu,probavne smetnje,visoki krvni tlak, ubrzan rad srca, znojenje, suho grlo,nesanica itd.

I akutni i kroni ni stres mogu ima dugotrajnije posljedice.U inci kroni nog stresa mogu bi pogoršani s previše hrane, duhanom i s previše alkohola.

Stres se ne o ituje samo sa tjelesnim simptomima on se može iskaza nemirom, razdražljivoš u, bezraložnim strahom te emocionalnim smetnjama.

Piše Katarina Flajpan Stres mijenja na in na koji tijelo koris i upija hranjive tvari.Važno je da jelo dobije sve hranjive tvari koje treba naš metabolizam i zato treba jesti pravilno.Naime, ono što jedete može potaknu ili olakša stres,pomo i ili odmo i jelu u odgovoru na njega.Treba jes hranu koja smiruje, a ne onu koja pogoršava stres.

Kad ste pod stresom, neke se hranjivi sastojci troše puno brže, te su vašem organizmu potrebni dodatne koli ine potrošenih tvari.

Dok ste pod stresom, jelo treba više vitamina C i cinka nego ina e. aša naran ina soka dat e dodatnu koli inu tog vitamina i ugodno vas razbudi ..

Iako možete piti i druge napitke, voda je najbolja jer ne sadrži še er ili kofein, koji mogu poja a razine stresa.

Probavni sustav osje a u inak stresa, pa vlakna iz hrane pomažu regulaciji probave,koja je kod osoba sa stresom esto poreme ena-pate od zatvora ili proljeva.Jogurt sadrži bjelan evine potrebne jelu, a ne sadrži masno e koje debljaju.

Zadržite se na jednoj šalici kave ,a ostatak dana izbjegavjte sve što sadrži kofein.Previše kofeina pomaže stresu, te smanjuje apsorpciju minerala iz hrane.

Odolite slatkišima.Pod stresom tijelo proizvodi stresne hormone koji tjeraju mozak na proizvodnju tvari koja po e želju za še erom.

su tada svi raspoloženiji i spremniji na kompromise, a sli na je lukavstva dobro uvesti i u drugim životnim situacijama.

Mnogi konflikti mogu se izbje i ako postanemo svjesni koja ponašanja u odnosu s nekom osobom naj eš e dovedu do sukoba. Postoje okida i kon ikta u obliku odre enih rije i, gesta ili ak vnos koje možemo prepozna , pa ih izbjegava . es okida i sukoba su psovke koje je teško otrpje . Ako pak znam da mi to smeta, mogu odlu i da ne u dopus da me preplavi srdžba i da upadnem u sukob. Kon iktne bi situacije bile još rje e i blaže kada bi sami kod sebe mogli prepozna nepoželjna stanja i reakcije. Ponekad se kad smo nape i nervozni izvi emo na prvog koji nai e, iako znamo da nije dobro istresati se na druge, jer e oni vjerojatno uzvra . Bilo bi bolje povjeri problem nekom neutralnom prijatelju ili suradniku koji je spreman otrpje naše uzrujavanje, pa onda u mirnijem izdanju nastupi pred osobom s kojom smo u kon iktu. To je teško pos i, ali se trud može pokazati vrlo korisnim. Kao i svako naše tolerantnije ponašanje op enito. Znam, teško je biti tolerantan prema ljudskim manama i propus ma, ali pitanje je treba li se zbog svake sitnice uzbuni . Ima nas svakakvih na ovome svijetu, što se prije pomirimo s tom injenicom bolje za nas. Kao što kažu: živi i pus druge da žive.

BIOTERAPIJA

O uvanje koljenih zglobova Što sve može uzrokova probleme s koljenima i teške bolove koje pacijent podnosi na granici izdržljivos ?

Jesu li doista potrebne tolike štake pomo u kojih se kre u naši sumještani? Posljednjih godina u “modi” su teretane s neadekvatno obrazovanim kineziolozima ili ak amaterima sa sumnjivim te ajevima u koje hrle ljudi željni zavidnog izgleda, dok o posljedicama po zdravlje nitko ne razmišlja. injenica je da je nerijetko šteta ve a od koris .

Prvi znakovi oboljenja koljenog zgloba o ituje se kao umor, bol zako enost ili deformacije, odnosno zadebljanje zgloba i smanjenje pokreta i slabost okolnih miši a. O uvanje koljenih zglobova najsigurnije i naju inkovi je se provodi laganim i u po etku kratkim šetnjama, koje se s vremenom lagano pove avaju, naravno vode i ra una da se uvijek treba vra u sigurnost vlas tog doma. Svaka poja ana ak vnost mora bi pod kontrolom lije nika.

Nadalje je potrebno kontrolira funkciju miši a, jer se doga a da bolovi nisu uzrokovani u predjelu zgloba nego je poreme aj nastao ošte enjem funkcije miši a.

Sve više sjedenja na radnom mjestu, za TV ili ra unalu de ni vno je velik uzrok bolova u koljenima. Nedostatak kretanja baš je veliki neprijatelj.. Me u m, kada bolovi postanu permanentni

potrebno je nešto poduze . U toj fazi analge ci više ne pomažu nego ak ine štetu organizmu. U tom trenutku pacijent je redovi posje telj zdravstvenih ambulan , guta goleme koli ine lijekova, ali što onda kad sve to zajedno ne donosi rezultate. Pacijent ostaje i dalje pacijent, bolovi su sve dugotrajniji i teži, a samim me i nepodnošljivi.

Ipak ne gubite nadu i vjeru u iscjeljenje. Još vam uvijek ostaje bioterapeut koji e vam bolove bitno smanji ve prvog dana. Terapija traje e ri dana za redom a uspjeh je zagaran ran.

Zašto dolazi do bolova? Svaki put kad je organizam, iz bilo kojeg razloga, u disbalansu negdje se javlja problem u vidu oboljenja. ovjek puca tamo gdje je “najtanji” Stavljanjem organizma u stanje balansa, bol se povla i a nakon e ri dana u pravilu nestaje.

Ne ustru avajte se nazvati bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031.

Nakon mog tretmana osje at ete se lakši, odmorniji, zdraviji, bolje spava bez bolova po zašto ih onda trpite. Naj eš e se ljudi mu e bolovima kroz itav niz godina misle i da je to njihova “sudbina”. Strpljivo podnose teške torture, jadikuju i izdvajaju se iz društva. Sve je to nepotrebno jer univerzalna energija vam može donije zdravlje i uz pomo dobro educiranog bioterapeuta u ini život bezbolnim i radosnim.

Piše dr. med. Damir Mamuzi

ESCAPELLE? Hitna kontracepcija O hitnoj kontracepciji sam ve pisao. Radi se o piluli koja se uzima iza nezas enog odnosa a da se sprije i nezeljena trudno a. Popularno je ime za takve preparate Pilula za dan poslije , ili Pills a er , ili Pille danach .

Prema nasim medijima uskoro bi trebao do i na nase trziste i bi dozvoljen preparat ESCAPELLE. Sli ni prepara mogli su se nabavi preko privatnih ljekarni. Najpozna ji su bili Vikela ,za m Norlevo, Ellaone, Levogynon.

Escapelle sadrzi 1,5 mg levonogestrela u obliku samo jedne tablete.

Uzima se sto prije nakon nezas enog odnosa a najkasnije do 72 sata. Cijena bi trebala bi oko 150 kuna.

Levonogestrel je jedan od nastarijih gestagena, koji se nalazi u ve ini an baby pilula. Pouzdan je i prak ki nema nikakvih nuspojava ni kontraindikacija.

Pojavom takvih preparata na trzistu zapo ela je me utim siroka diskusija o na inu djelovanja, odnosno dali se radi o kontracep vu ili o abor vu. Katoli ka crkva tvrdi da se radi o ranom abor vu pa je stoga pro v primjene takvih preparata. Razni poli ari daju razna misljenja o tom problemu iako ustvari nemaju pojma o emu se radi. Da bi se uop e moglo da bilo kakvo misljenje u vezi hitne kontracepcije, potrebno je poznava ziologiju za e a. Nakon oplodnje koja se doga a u jajovodu, oplo ena jajna stanica putuje kroz jajovod tri dana, za m ulazi u maternicu. Ovdje sjedi na

zadebljanom endometriju(sluznici) idu a tri dana i tek onda ulazi u nju, dakle dolazi do ugnjezdavanja ili nidacije.

Upravo te procese treba sprije i hitna kontracepcija .Vjerojatno dolazi do poremetnje transporta jajne stanice i nemogu nos nidacije zbog promijenjenog endometrija. Slijedom takvog razmisljanja ne radi se o kontracepciji, jer je do oplodnje ve doslo.

U svakodnevnoj praksi problem je sre om puno jednostavniji. Svaku takvu pacijen cu treba prvo pregleda ,pa nakon toga ev.odredi terapiju. Vaginalnim ultrazvukom moze se ustanovi u kojoj je menstruacijskoj fazi do na pacijen ca. Ukoliko ovulacije u ciklusu jos nije bilo, ili se ovulacija ve dogodila prije nekoliko dana, nije moglo do i do trudno e i terapija nije potrebna. Na taj na in smo postupili pravilno i izbjegli mnoge nedoumice i nepotrebne probleme. Neodgovorno bi bilo od lije nika ordinira pacijen ci Escapelle ili nesto sli no bez pregleda. Isto tako potrebno je inzis ra na odgovornom seksualnom ponasanju i takve preparate trosi stvarno iznimno u hitnim slu ajevima.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

3. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 13 35

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

Komentari U avoglave, a ne u Knin

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Sretnem pred dane Porcijunkulova u akovcu dvojicu hrvatskih branitelja, jedan asnik i jedan do asnik, ljudi nešto mla i od mene, ali ve dosta dugo u mirovinu u koju nisu hrlili, ali ih je odluka bivšeg predsjednika države u nju natjerala.

Pitaju oni mene kako sam, a naravno i ja njih kako su, jer znamo se iz dana nakon Oluje 1995. godine, kada sam s njima obišao tek oslobo eni dio zapadne Slavonije, Lipik, Pakrac, Daruvar ...

Dok smo se potužili i pohvalili na zdravlje i svakodnevno stanje, upitah hrvatske vitezove (jer za mene oni to jesu ako cijenim samo po onome što sam vidio u Lipiku, Pakracu, Kusonjima, ardaku, Subocki, Omanovcu i drugim naseljima iz kojih su pobunjeni Srbi i JNA tukli hrvatske položaje i po njihovim pri ama) jesu li spremni za Knin 5. kolovoza na središnju proslavu Dana zahvalnosti i pobjede.

De ki su se pogledali me u sobom, a onda gotovo u glas rekli: Dragi gospodine, odavno mi ne idemo na proslave u Knin, jer tamo u posljednjih deset godina dolaze neki drugi ljudi, valjda po želji i volji državnog vrha. Odavno tamo nema istinskih osloboditelja Knina i njegove okolice. I kona no, što emo u Kninu, kada se tamo ne smije spomenuti a kamoli uzviknuti ime hrvatskih generala i istinskih osloboditelja Gotovine, Koradea, ermaka, Norca, Domazeta ... I tako vam mi nemamo što tražiti u Kninu. Par godina ve odlazimo, pa tako i sada idemo u avoglave gdje se okupljaju istinski rodoljubi i branitelji s prvih crta bojišnica i gdje slobodno možete glasno uzviknuti imena svih prije spomenutih generala.

Bit emo tamo dio ogromne mase od nekoliko desetaka tisu a ljudi koju e, istina, predsjednik i premijerka na-

AKOVE KI espresso by Bibi

akove ka pri a iz Umaga

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

zvati grupom nezadovoljnika, ali naša srca bit e radosna jer srest emo kolege s kojima smo oslobodili zapadnu Slavoniju, Banovinu, Knin, Liku i druge hrvatske krajeve u prolje e i ljeto 1995. godine. I nije nas previše briga za Knin, premda smo za njegovo osloba anje od srpskog agresora mjesecima prije živjeli, potom se borili i na kraju u njega pobjedonosno ušli. Danas nam je u Knin teže i bolnije u i nego prije devetnaest godina, a nema tamo pobunjenih Srba ni JNA. Neki drugi ljudi, neka druga istina i papagajevsko ponavljanje da je Oluja naša najsvjetlija pobjeda, a pobjednici su u zatvorima, ku nim pritvorima, bez posla i stana i s brnjicom na ustima da im ne izleti ime kojeg generala ije je ime mrsko hrvatskoj i europskoj politi koj eliti, pojasnili su mi branitelji, kojima teško pada neka nova istina o Kninu, koja je povijesna neistina i falsi ikat. - A, dobro vitezovi moji, sretan vam put u avoglave, pozdravite Thompsona, ai a i sve koje znate i poznajete. Ali svakako usput mahnite Kninu, tom simbolu Hrvata i hrvatske povijesti. Bliže i daljnje, no uvijek istinite i svijetle, bez obzira što je netko zbog osobnih interesa i briselskih fotelja želi druga ijom prikazati. Nesretnici!

I sami znate kako to otprilike izgleda kad akov anci ljeti “hvataju maglu“. Traži se destinacija kojom emo barem nakratko sparinu zamijeniti mirisom borovine, a, još važnije, svoje tijelo umo iti u slano prostranstvo.

Tjedan dana prije našeg lokalnog partijanja zvanog Porcijunkulovo, na poziv umaške snahe, moje najbolje prijateljice Melanije i njenoga zakonitog Umažanina Ivana, odlu ili smo navrnuti u Umag te našim prisustvom usput “uveli ati“ umašku tenisku ATP manifestaciju. Da ne govorim kako su nam se od silne slave ulazna vrata raznoraznih centara otvarala sama. Baš kao što se otvaraju i ostalim “selebovima“ poput nas.

Tamo smo sreli cijeli garnizon akov anaca: od onih koji tamo odu trbuhom za kruhom pa do onih koji svake godine ondje idu “badekostimom“ za zabavom. A o brojnosti akove kih tinejdžera u Umagu da ne pri am!

Ovaj je godišnji odmor bio šarlota sa injena od slanog UV veselja, prijateljske sloge i puno dobre hrane.

Pri u o dobroj hrani zapo injem “mesom z tiblice“ koje smo kao zalog donijeli iz naše (me imurske) bogate kulinarske škrinjice. Jednoipolgodišnja Jana, curica naših prijatelja, tu je suhomesnatu deliciju preko no i svrstala u top 1 ve ernje jelo te svakodnevno vi u i šifrirani naziv “SO-KA-TA“ (kojem ni-

kako da shvatimo porijeklo) uporno tražila ovaj melem za svako gurmansko nepce. Štoviše, “meso z tiblice“ dobilo je kod djeteta primat nad vo nom karamelom, što je uistinu materijal za razmišljanje možemo li ovu me imursku “poslasticu“ ikako premodi icirati u mini (baby) dimenziju te ambalažirati zgodnim roza “hello svinjicama“.

Pri u o kavi s prijateljicom u jednom ka i u na plaži najradije bih presko ila jer nas je pogled na prljave žli ice za kavu (koje su zadnji prašak u “su erici” vidjele najvjerojatnije davne 2002.) umalo pretvorio u razmažene “parishiltonice“, a pravdanje s “iskusnim“ konobarom (“Ae, gospo e, to su vam žli ice takve od mašine, je l’?“) u borce za ljudska prava. Na kraju smo se izborile za “plasti nja e“ i došle do zaklju ka da ovakav slu aj, na žalost, nije izoliran što se hrvatskog turizma ti e.

Naš pohod u Umag završio je pijavicom, što smo shvatili kao znak da je vrijeme povratka ku i.

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Kako me odre eni lokalpatriotizam umalo stajao živaca. I sluha Nakon pet sati vožnje izlazim iz automobila. Kupim svoju prtljagu što brže mogu i dajem petama vjetra. Osje am da mi uši krvare, u glavi mi zuji, a kad napokon ujem doma e “Pa de si?”, skoro puštam suzu radosnicu.

Visokofrekventni dalmatinski tonovi umalo su me stajali sluha, lokalpatriotizam duboko usa en u umove mladih Spli ana friško odmorenih živaca. Da se njih pita, “Ništa kontra Splita” bila bi nova hrvatska himna, a središte države preselilo bi se na jug. Ve u srednjim dvadesetima, zguženi u fotelje državnih irmi i agencija za nadzor nisamineznaju ega, jau u zbog muke koja se zove rad, nenavikli da i ljetne dane moraju provoditi u svojim klimatiziranim uredima, krate i radno vrijeme gledanjem omiljenih serija i ilmova, i ve u srijedu bježe i put omiljenoga grada.

Lijeni i spori u svakom pogledu, osim na jeziku, ne daju da im se objasni da i “mi gori” imamo svoje kvalitete.

Ne, mi smo ruku pod ruku sa Slovencima koje preziru, ne vide razliku izme u nas i Zagoraca, naše cure nisu toliko lijepe kao njihove, naš govor je neartikulirana selja ka buka, a naša vina, taman da su od najboljih i nagra ivanih me imurskih vinara - tudumi. Jedino što doista znaju o našem kraju je davno zatvoreni Disko Lea gdje

Koliko para, toliko muzike Svjetska banka upozorila je da Hrvatska ne može iskoristiti svoje potencijale kako treba zbog toga što promovira kulturu nerada, odnosno poti e ovisnost stanovništva o državi i socijalnim naknadama te motivira radnike da ranije odlaze u mirovinu.

No, pustimo naknade i mirovine te se usredoto imo na gore spomenutu kulturu nerada. Sasvim mi je jasno da svatko od nas ima loš trenutak, da svatko od nas ne može biti nasmiješen 24 sata na dan, no ovaj put uop e nije rije o neljubaznosti neke djelatnice na šalteru ili prodava ice u nekoj trgovini. Rije je o ne em sasvim drugom. Naime, iznenadila me pri a prijateljice koja je prošli tjedan dizala potvrdu o nekažnjavanju, koju je morala priložiti prilikom javljanja na oglas za posao. S obzirom na to da je potvrdu ve vadila, upu ena u proceduru - poli-

cija akovec, sud Varaždin i sud akovec - krenula je u “pustolovinu“ za koju se unaprijed psihi ki pripremila jer je znala što je eka. Znala je da ekanje u redovima i gubitak jednog prijepodneva ne može izbje i.

No, ve po dolasku na policiju u akovcu na šalteru joj je re eno da se potvrde više ne mogu kupiti kod njih, ve se mora vratiti u grad kako bi je kupila u knjižari. Po povratku i ponovnom ekanju u redu upu ena je na sud u Varaždin, gdje je došla do informacije koja ju je, u najmanju ruku, iznenadila. Naime, djelatnica na sudu u Varaždinu kazala joj je da nije potrebno s potvrdom i i na policiju (ako nije posljednjih 6 mjeseci mijenjala osobnu), ve je dovoljno kupiti je na njihovom sudu, potvrditi je i nositi na sud u akovec. Na njezino pitanje kada se to

promijenilo, djelatnica je odgovorila da je oduvijek tako.

Koji je razlog zašto je (saznajemo i mnoge druge) u policiji u akovcu nikada nisu upozorili na to, nije bilo jasno ni njoj, kao ni djelatnici varaždinskog suda. Koliko mora biti teško re i jednu re enicu, informirati gra ane i skratiti im ionako dugotrajan proces va enja potvrde o nekažnjavanju koja prilikom javljanja za posao ne smije biti starija od 6 mjeseci? Iako nema direktno veze s gore spomenutom kulturnom nerada, pitam se koliko radnika u Hrvatskoj doista obavlja svoj posao kako spada.

No, u ovakvim slu ajevima potrebno je pogledati i drugu stranu pri e. Svima nam je dobro poznato da se na velikom broju radnih mjesta trud jednostavno ne isplati. Osnovna zakonitost ljudskog ponašanja kaže da e se ljudi truditi onoliko ko-

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

su ‘98. partijali na maturalcu i jedan “lokalni redikul” koji je, na žalost, još uvijek jedina asocijacija na me imurske glazbenike.

Sve dok, pred kraj vožnje, ne izgubim živce i bijesno prosik em da me ve debelo vrije aju.

Uvidjevši da je vrag odnio šalu i da mi ve para izlazi na uši, oprezno mijenjaju plo u, pokušavaju i se opravdati da nisu tako mislili, da i njih ponekad živcira njihov lijeni mentalitet, zgražaju se nad omjerom rada i pla a u Me imurju i teškom mukom protiš u kroz zube jedno sramežljivo “ae, skužaj”.

Možda i nisam imala pravo toliko se naljutiti, ne mogu oni sami snositi svu krivnju za to što su sve ono što mi nismo. Ali, brate mili, da je nama njihova samouvjerenost, samodopadnost i manjak samokriti nosti, pitam se - gdje bi nam bio kraj?

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

liko su za taj trud nagra eni, bilo pove anjem pla e ili napredovanjem. Me utim, kako kod zapošljavanje ide “preko veze“, a nagra ivanje je nešto o emu mnogi samo sanjaju, nije udno da je ponekad puno lakše automatizirano obaviti odre eni posao nego uložiti trud i, u ovom slu aju, objašnjavati svakom gra aninu što treba ili ne treba napraviti. I kada se pitamo tko je u ovakvim situacijama kriv, ponovno se sama od sebe name e ona “koliko para, toliko muzike“.

3. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 15 37

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

VOZILI SMO: Renault Wind & Renault Megane CC

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH po regijama 1.1. 30.6.2010.

Regija

koli ina udio, %

1

Zagreb

7161

36,82%

2

Primorskogoranska

1741

8,95%

3

Splitskodalma nska

1600

8,23%

4

Istarska

1025

5,27%

5

Osje kobaranjska

905

4,65%

6

Dubrova koneretvanska

739

3,80%

7

Požeško-slavonska

690

3,55%

8

Varaždinska

686

3,53%

9

Zadarska

645

3,32%

10 Vukovarskosrijemska

560

2,88%

11 Sisa komoslava ka

497

2,56%

12 Šibenskokninska

491

2,52%

13 Koprivni kokriževa ka

485

2,49%

14 Karlova ka

430

2,21%

15 Me imurska

410

2,11%

16 Brodskoposavska

385

1,98%

17 Bjelovarskobilogorska

374

1,92%

18 Krapinskozagorska

358

1,84%

19 Virovi kopodravska

142

0,73%

20 Li ko-senjska

124

0,64%

UKUPNO

19448 100%

Izvor: Promocija Plus

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podiza i, servo, ABS Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend, 2010., bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vu na služba, spuštanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 BS

8,32

Super plus 98

8,32

Super 100 BS

8,32

8,69

Eurodizel BS

7,91

7,91

LPG auto plin

4,45

4,45

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 30. srpnja 2010.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci.

VELIKI IZBOR S LAGERA

Novi modeli za uživanje pod vedr Renault Wind Renault je mali coupe roadster Wind u Hrvatskoj predstavio samo sedam dana nakon svjetske promocije u okolici Nice. Za Renault Wind se kaže da je u biti kabrioletska verzija popular-

nog modela Twingo. Renault je u Ženevi po etkom 2010. godine kao svjetsku premijeru predstavio Renault Wind, a njegova komercijalizacija je krenula širom Europe, a hrvatsko tržište je poslije engleskog i slovenskog predstavilo novi adut, a ujedno je po ela i nje-

gova prodaja. Wind je jedan od najatraktivnijih automobila u svojoj klasi koji nudi vožnju bez krova. Renault prvi puta predstavlja Renault Wind, coupé roadster s dva sjedala i dužine karoserije 3,83 metara. Svojom dužinom smjestio se izme u Twinga (3,6 m) i Clia (4 metra).

Wind koristi platformu modela Clio RS druge generacije, dok su mehani ki dijelovi u pravilu identi ni modelu Twingo Renault Sport. Renault Wind ima inventivni na in otvaranja krova.

Dovoljno je pomaknuti jednu polugu i pritisnuti prekida na centralnoj konzoli. S novim

za glavu na stražnjim sjedalima osigurava vožnju pod otvorenim nebom do brzine od 90 km/h, a da putnici ne pate od neugodne turbulencije zraka. Ovaj je model jedinstven i po staklenoj plohi u tvrdom krovu, površine 0,47 metara etvornih, koja osigurava panoramski pogled iz unutrašnjosti.

Dužina novog Megane CC je pove ana sa 429,5 na 448,5 cm, da bi se olakšao ulazak putnika vjetrobran je pomaknut prema naprijed za 6 cm u odnosu na prethodni Megane II Coupe-Cabriolet. Megane Coupe-Cabriolet je etverosjed sa prednjim pogonom. U unutrašnjosti instrumentna plo a je u potpunosti ista kao i kod modela novi Megane kombilimuzine. Stop svijetla izra ena

su LED tehnologijom. Na popisu opreme je elektri na ru na ko nica, automatska dvozonska klima, bi-Xenon svjetla, Carminat Tom Tom satelitska navigacija, USB i mini-jack priklju ak… Novi Megane CC prema navodima tvornice trebao bi ponuditi bolje vozne karakteristike zahvaljuju i kru oj šasiji koja ima za 80 posto

poboljšanu otpornost na torzijsko uvijanje u odnosu na prethodni model, a tu je i poboljšani elektri ni servo upravlja nove generacije.

U ponudi su dva benzinska i tri dizelska motora, a Megane CC je prvi model u koji se ugra uje Renaultov novi mjenja sa dvostrukom spojkom – EDC (Ef ici-

Honda predstavlja limitirani Civic GT Honda je predstavila limitiranu, sportsku seriju modela Honda Civic GT, koju krasi najviša razina opremljenosti i uklju uje jedinstvene sportske detalje. Atraktivni model Honda Civic GT opremljen je 1.4 i 1.8 litrenim benzinskim agregatima sa 100 i 140 konjskih snaga.

Civic GT je u odnosu na model Civic Sport dodatno opremljen prednjim sportskim branikom, sportskom prednjom maskom hladnjaka, bo nim sportskim pragovima u boji karoserije, aluminijskim naplatcima te ru kama i poklopcem rezervoara u boji tamnoga kroma, kao i sjedalima u kombinaciji koža-tkanina. Redovna maloprodajna cijena limitirane Honde Civic 1.4 GT iznosi 182.890 kuna, dok se isti model može sada kupiti po akcijskoj maloprodajnoj cijeni od 149.900 kuna. Redovna maloprodajna cijena limitirane Honde Civic 1.8 GT iznosi 202.800 kuna, dok se isti model može sada kupiti po akcijskoj maloprodajnoj cijeni od 168.800 kuna.

Renault Megane Coupe Cabriolet Renault je po etkom 2010. godine na Salonu automobila u Ženevi pokazao novu generaciju automobila Renault Megane CC. Renault Megane CC bit e konkurencija Opel Astri TwinTop, Focusu CC, Peugeotu 308 CC i VW Eosu (CC verzija Golfa).

Me utim, za razliku od konkurencije, Renault Coupe-Cabrio e imati dvodijelni stakleni panoramski krov pokretan elektro-hidrauli kim mehanizmom koji za spuštanje treba 21 sekundu. Obujam prtljažnika Megane CC sa podignutim krovom iznosi 417 litara, a sa spuštenim 211 litara. Stakleni de lektor smješten iza naslona

Volkswagen Amarok stiže u Europu Volkswagen gospodarska vozila s Amarokom i u Njema koj ulaze u segment pickupova srednje klase, kojih se godišnje u svijetu proda oko dva milijuna primjeraka. Amarok e se prvo prodavati kao „dupla kabina“ s etiri vrata.

Ovaj model se proizvodi u tvornici Volkswagen gospodarskih vozila u argentinskom Pachecu. Kao prvi model u konkurentskom okružju pickupova s nosivoš u od 1 tone Amarok e se nuditi s motorima koji ve udovoljavaju Euro-5 normi. S prosje nom potrošnjom goriva od 7,8 l/100 km Amarok je k tome naj-

štedljiviji pickup u klasi te dokazuje da jedan veliki i snažan auto može djelotvorno koristiti energiju. S 2,0-l-TDI® Biturbo motorom (120 kW/163 KS), s kojim e se ispo etka mo i naru ivati, Amarok kao prvi pickup u svojoj klasi postiže CO2 vrijednosti ispod 200 g. U sljede im tjednima e u Njema ku biti uvezeno ukupno oko 2.000 Amaroka, kako bi se pripremilo uvo enje na tržište. Za luku Emden pickup Volkswagen gospodarskih vozila donosi oživljavanje posla pretovara automobila. Nakon istovara s broda Amarok e se individualizirati u jedinici specijalnih vozila tvornice u Emdenu, odnosno po nalogu kupca uslijedit e specijalne dogradnje na vozilima.

3. kolovoza 2010.

rim nebom konceptom krova koji se spušta (podiže) iznimno brzo, za samo 12 sekundi, Renault Wind je sinonim za slobodu vožnje na otvorenom. Konstrukcija krova i sam krov imaju masu od samo 21,8 kg. Pri tom treba napomenuti da je krov mogu e spustiti ili podignuti samo ako vozilo u

ent Dual Clutch) transmission.

Benzinsku ponudu ine: 1,6 16V 110 KS i 1,4 TCe 130 (Turbo Control Ef iciency) motori koji dolaze u kombinaciji sa ru nim mjenja em sa šest stupnjeva prijenosa. Dizelsku ponudu ine: dCi 110 DPF, dCi 110 DPF EDC i dCi 130 DPF motori, svi u kombinaciji sa ru nim mjenja-

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Renault Hrvatska je Dubrovniku uprili io nacionalnu prezentaciju svoja dva nova modela s tvrdim sklopivim krovom: Wind i Megane CC.

potpunosti miruje, te opisane radnje nije mogu e izvesti u vožnji. Wind jedini nudi konstantni obujam prtljažnika od 270 litara bez obzira na položaj krova, što se ima zahvaliti tome što je za spušteni krov osiguran prostor, a korisnicima je bez obzira na položaj krova na raspolaganju prtljažnik iksnog obujma.

Zahvaljuju i svojim dimenzijama, Renault Wind je okretan u gradu. Renault Wind pokre u dva motora – atmosferski 1.6 16V motor od 133 KS i 160 Nm (preuzet s vozila Twingo RS) te motor 1,2 Tce 100 turbo od 100 KS i 152 Nm. Renault Wind e se komercija em sa šest stupnjeva prijenosa.

Najmanji dizelski motor dCi 110 DPF bit e u ponudi i sa novim EDC mjenja em sa dvostrukom spojkom i šest stupnjeva prijenosa. Renault Megane CoupeCabriolet proizvodi se na istoj proizvodnoj traci kao i modeli Scenic i Grand Scenic u tvornici u Francuskoj. Cilj prodaje u Hrvat-

Šavora

d.o.o.

lizirati u Europi tijekom ljeta 2010. godine, to nije od ovoga mjeseca prodaja po inje u Sloveniji i Velikoj Britaniji te Hrvatskoj, dok e na ostalim europskim tržištima prodaja po eti tijekom rujna 2010. godine.

Renault Wind se proizvodi u Novom Mestu u Sloveniji gdje se proizvode Twingo i Clio II, dok motori dolaze iz Francuske i Španjolske. Na hrvatskom tržištu ponu ena su samo dva modela Renault Wind, pri emu verzija Chic TCE 100 KS košta 134.900 kuna, a druga verzija Sport Chic 1,6 16V 133 KS košta 153.900 kuna. skoj do kraja 2010. godine je od 20 do 30 prodanih primjeraka.

Cijena po etnog modela u ponudi Renault Megane Coupe Cabriolet Expression 1,6 16V iznosi 167.000 kuna, ali na po etku prodaje odobrava se popust od 8.000 kuna na sve modele, tako da najjeftinija verzija ima cijenu od 159.000 kuna.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 0 40 /679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Auris 1.4, 97 KS, benzin, Luna oprema, 1. vlasnik, 2007.g., cijena: 10.999 eura 2. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol NAVI, 2006.g., cijena: 15.750 eura sa PDV-om 4. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 5. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 8.900 eura na ime 6. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Executive, 1. vlasnik, 2006.g., cijena 20.000 eura sa PDV-om 7. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 8. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 9. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 10. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 e ura sa PDV-om 11. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 12. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 13. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:2.100,00 eura 14. Audi A8 2,5 TDI V6 QUATTRO,180 KS,diesel,sva oprema,1999.g.,cijena: 8.900 eura sa PDV-om

Tvrtka Panda d.o.o. predstavila vozila Mahindra

Dobro poznata akove ka tvrtka Panda d.o.o. generalni je uvoznik vozila Mahindra za Republiku Hrvatsku. Prvi se puta tvrtka predstavila Mahindra brandom na ZG Auto Showu 2008. godine, od kada zastupa ovaog indijskog poizvo a a vozila.

Mahindra terenska vozila svoj po etak proizvodnje automobila vuku iz 1945. g. sa licenciranom proizvodnjom originalnog Jeepa Willysa pod nazivom Mahindra Jeep. Mahindrini vojni terenci na podru ju Jugoslavije poznati su još od davne 1969. godine kada je preko 600 vozila bila prva koli ina koja je pristigla iz Indije u tadašnju državu.

Indijska Mahindra je još za vrijeme engleskog kolonijalnog doba bila velik izvoznik elika, a uz metalurgiju, Mahindra ko-

orporacija danas posluje i u telekomunikacijskom, informati kom, infrastrukturalnom, hotelijerskom, obrazovnom, inancijskom te na podru ju proizvodnje automobila, kamiona, traktora, zrakoplova te elektoni kih komponenti i sklopova za indijsku vojsku te indijski svemirski program.

U turbulentnom razdoblju bankrotiranja mnogih etabluiranih svjetskih proizvo a a automobila, Mahindra je snažnija nego ikad. Tako je Mahindra sudjelovala u pokušaju preuzimanja Jaguara te Land Rovera, zatim posustalog Hummera u sklopu General Motors grupacije te Jeepa u sklopu Chrysler grupacije.

Mahindra&Mahindra koorporacija u procesu je pregovora oko preuzimanja južnokorejskog Ssangyong automobilskog diva, a nedavno je Mahindra Group uspješno provela

akviziciju svjetski poznatog ameri kog proizvo a a kamiona Navistar International.

Tvrtka Panda d.o.o. u ponudu vozila Mahindra uvrstio je i najnoviji model Thar koji atraktivnim izgledum budi avanturisti ki duh ovog speci i og modela.

Sve informacije o vozilima Mahindra možete dobiti u akovcu na adresi Zrinsko – frankopanska bb, putem telefona 040/328-530 ili posjetom na web stranicama www.mahindra.panda.hr.

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

EKO KUTAK

Cijena Chevrolet Volta u SAD-u 41.000 USD

NOVO PANDA d.o.o.

Ovlašteni servis Peugeot vozila Distribucija i prodaja rezervnih dijelova Zrinsko - frankopanska bb, 40 000 akovec Tel: 040/328 - 767

Fax: 040/328 - 501

www.panda.hr

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

SKUTERI POPUST !!!

POPUSTI NA SKUTERE 2008. I 2009.g. !!!

PIAGGIO ZIP 50 2T 2009.g.

PIAGGIO NRG 50 - 2009.g.

PIAGGIO ZIP 50 4T 2008.g.

GILERA STALKER 50 2008.g.

KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠ A, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

Chevroletovi ovlašteni trgovci u SAD-u zapo eli su s primanjem narudžbi za Chevrolet Volt – prvi serijski proizveden elektri ni automobil s produženim dosegom koji e se na i na tržištu 2011. godine. Nakon njegovog predstavljanja u SAD-u, Volt izlazi na globalno tržište, i to prvo u Europu i Kinu, krajem 2011.

U SAD-u e Volt biti dostupan po cijeni od 41.000 USD (mogu e porezne olakšice iznose do 7.500 dolara što smanjuje cijenu vozila na 33.500 USD).

Chevrolet e u SAD-u ponuditi program 36-mjese nog leasinga za Volt s mjese nom ratom ve od 350 dolara. Prve isporuke Volta e uslijediti u saveznim državama Kaliforniji, New Yorku, Michiganu, Connecticutu, Texasu, New Yerseyju te kasnije ove godine u Washingtonu D.C. Chevrolet Volt je jedino elektri no vozilo na tržištu koje može raditi pri razli itim vremenskim i voznim uvjetima bez ograni enja ili straha od ostanka na cesti s ispražnje-

nom baterijom. Njegov ukupan vozni doseg iznosi preko 500 kilometara te ga u svakom trenutku pokre e elektri na energija. Prvih 60 kilometara Volt ne emitira štetne ni druge plinove jer ga pokre e isklju ivo elektri na energija pohranjena u litij-ionskoj bateriji kapaciteta 16kWh. Kada se ona isprazni, uklju uje se motor-generator koji produžuje doseg za daljnjih 450 km s punim rezervoarom goriva.

Ovisno o svojim poreznim davanjima, vlasnici Volta u SADu mo i e ostvariti maksimalno 7.500 dolara odbitka pri kupnji vozila, a tu su i ostale savezne i lokalne olakšice koje e mo i

koristiti, ovisno o prebivalištu.

Vlasnici u nekim državama mo i e se kvali icirati za korištenje prometnih traka za vozila s više putnika (HOV trake).

Chevrolet Volt e standardno dolaziti s kabelom za napajanje iz 120-voltne uti nice, tako da e korisnici mo i puniti svoj Volt ukap anjem u ku nu uti nicu. No prvih 4.400 kupaca Volta dobit e mogu nost besplatne nadogradnje na 240-voltnu stanicu za punjenje, uklju uju i instalaciju u dom kupca.

Spomenuta opcija dio je programa koji je razvilo ameri ko Ministarstvo energetike kako bi se širom SAD-a instaliralo oko

15.000 240-voltnih stanica za punjenje.

Vlasnici Volta u SAD-u dobit e najbolja jamstva na bateriju i vozilo u autoindustriji za elektri no vozilo. Na Voltovu litij-ionsku bateriju kapaciteta 16kWh daje se jamstvo na osam godina ili 160.000 kilometara. Volt tako er dolazi s cijelim nizom standardnih sigurnosnih zna ajki, uklju uju i osam zra nih jastuka – dvofazni prednji, bo ni, za koljena te krovne zavjese. Tu je i elektroni ka kontrola stabilnosti StabiliTrak s kontrolom proklizavanja. ak 80% Volta konstruirano je od elika visoke vrsto e za dodatnu sigurnost i zaštitu. Chevrolet e tako er pružati korisni ku podršku preko servisa Volt Savjetnik koji e biti dostupan 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu preko telefona ili Interneta. Chevrolet ovlašteni trgovci e svojim kupcima ponuditi uslugu posebnih stru njaka za Volt ija e zada a biti odgovoriti na sva pitanja te pružiti kvalitetne i relevantne informacije i savjete.

3. kolovoza 2010.

WRC poredak nakon 8 od 13 Rally-a

MotoGP poredak nakon 9 od 18 utrka

Jari - Ma Latvala

25

1.

Jorge LORENZO

25

2.

Sebas en Ogier

18

2.

Casey STONER

20

3.

Sebas en Loeb

15

3.

Valen no ROSSI

16

4.

Pe er Solberg

12

4.

Andrea DOVIZIOSO

13

5.

Dani Sordo

10

5.

Nicky HAYDEN

11

6.

Ma hew Wilson

8

6.

Ben SPIES

10

7.

Mads Ostberg

6

7.

Colin EDWARDS

9

8.

J. Kankkunen

4

8.

Marco MELANDRI

8

9.

J. Hanninen

2

9.

Mika KALLIO

1

Poredak voza a:

7

10. Loris CAPIROSSI

6

11. Roger Lee HAYDEN

5

12. Alex DE ANGELIS

4

1.

Sebas en Loeb

166

2.

Sebas en Ogier

118

3.

Jari - Ma Latvala

105

4.

Pe er Solberg

90

1.

Jorge LORENZO

210

5.

Mikko Hirvonen

86

2.

Dani PEDROSA

138

6.

Dani Sordo

77

3.

Andrea DOVIZIOSO

115

7.

Ma hew Wilson

48

4.

Casey STONER

103

8.

Federico Villagra

26

5.

Valen no ROSSI

90

9.

Henning Solberg

25

6.

Nicky HAYDEN

89

7.

Ben SPIES

77

8.

Randy DE PUNIET

69

9.

Marco MELANDRI

53

Poredak Teamova: 1. CitroĂŤn Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. CitroĂŤn Junior Team 4.

5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

16

265 210 145 108 40

Slijede i rally: Slijede i rally: ADAC Rally Rally of Turkey, Deutsc16.–18.20. hland, travnja – 22. kolovoza 2010. 2010.

Poredak voza a:

10. Marco SIMONCELLI

F1 poredak nakon 12 od 19 utrka

F1 poredak VN Ma arske, arsk rske, e, za 20 2010.

10.

Budapest, 1. kolovoza

1.

10. Mads Ostberg

Stigao je novi Beverly u Hrvatsku

MotoGP poredak za VN USA, A, A, Indianapolis, 25. srpnja 2010.

0.

Rezulta Rally Finland, and, 10..

10 29. – 31. srpnja 2010.

10. P.G. Anderson

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

49

Poredak proizvo a a: a:

U prekrasnom ambijentu splitskog Peristila u srijedu, 28. srpnja predstavljen je ĹĄiroj javnosti novi model Piaggio Beverly 300. Nakon upoznavanja sa svim detaljima i novitetima Beverly-ja otkriveni su skuteri u svim dostupnim bojama. Vo eni izloĹženim Beverly skuterima, uzvanici su doĹĄli do kraja rive gdje su odrĹžane probne voĹžnje za novinare i poslovne partnere Piaggio Hrvatske. Interes gra ana, koji e novi Beverly mo i isprobati kod

Piaggio prodavatelja, bio je zaista velik, ĹĄto joĹĄ jednom dokazuje atraktivnost najprodavanijeg skutera iznad 50 ccm u Hrvatskoj. ViĹĄe od 6.000 primjeraka prodanih od 2001. godine do danas u Hrvatskoj, dokaz su velikog uspjeha Piaggio Beverly-ja koji je stekao reputaciju agilnog i sigurnog skutera, idealnog za gradsku voĹžnju i za kra a putovanja. Piaggio Beverly uvijek je bio izbor svih koji su htjeli gradske guĹžve savladavati udobno, sigurno i sa stilom.

Nakon gotovo jednog desetlje a uspjeha, novi model dolazi s potpuno novim stilom i tehnologijom te se ponosi jedinstvenim izgledom, sigurnoĹĄ u i performansama. Elegantne so isticirane linije novog Piaggia Beverly

proizlaze iz paĹžljivo dora enih elemenata dosadaĹĄnjeg dizajna koji su evoluirali u potpuno novi dizajn koji e i dalje podsje ati na dosadaĹĄnji uspjeh. Jedan pogled dovoljan je da shvatite da se radi o potpuno novom skuteru, a opet nepogreĹĄivo o Beverly-ju.

Vrhunska tehnologija, izuzetne vozne osobine, iznimna zavrĹĄna obrada i jedinstveni dizajn dostupan je po nepromijenjenoj cijeni od 35.913 kn za gotovinsko pla anje u metalic bojama bron anoj, bijeloj, crnoj, crvenoj i modroj boji.

1.

Mark Webber

25

2.

Fernando Alonso

18

3.

Sebas an Ve el

15

4.

Felipe Massa

12

5.

Vitaly Petrov

10

6.

Nico Hulkenberg

8

7.

Pedro de la Rosa

6

8.

Jenson Bu on

9.

Kamui Kobayashi

10. Rubens Barrichello

4 2 1

Poredak voza a: 1.

Mark Webber

161

2.

Lewis Hamilton

157

3.

Sebas an Ve el

151

4.

Jenson Bu on

147

5.

Fernando Alonso

141

6.

Felipe Massa

97

7.

Nico Rosberg

94

8.

Robert Kubica

89

9.

Michalel Schumacher

38

10. Adrian Su l

35

Poredak konstruktora: ra: a: 1.

RBR-Renault

312

2.

McLaren-Mercedes

304

3.

Ferrari

238

4.

Mercedes Benz GP

132

5.

Renault

106

6.

Force India-Mercedes

47

7.

Williams-Cosworth

40

8.

BMW Sauber-Ferrari

23

9.

1.

Yamaha

215

STR-Ferrari

10

2.

Honda

175

10. Lotus-Cosworth

0

3.

Duca

133

11. HRT-Cosworth

0

4.

Suzuki

48

12. Virgin-Cosworth

0

Slijede a utrka: eĹĄke, Slijede a utrka:VN VN Japana, Brno, 15. kolovoza 25. travnja 2010. 2010.

Slijede a utrka: VN Belgije, SpaFrancorchamps, 29. kolovoza 2010.

OvlaĹĄteni servis za

t VTMVHB TFSWJTJSBOKB V[ EWJKF HPEJOF EJO OF F HBSBODJKF OB VHSBĂŞFOF EJKFMPWF t VTMVHB MJNBSJKF EJN NB t UFSNPMBLJSBOKF QP 78 TUBOEBSEJNB ;B TUBSJKB WP[JMB QPWPMKOJKF DJKFOF TFSWJTJSBOKB WP[JMB

Hoganova bivĹĄa zaru ila se s 21-godiĹĄnjakom

Linda Hogan, bivĹĄa supruga hrva a i glumca Hulka Hogana, u 52. godini odlu ila se udati za svog 21-godiĹĄnjeg de ka Charlieja Hilla, s kojim je u vezi ve dvije godine, od razvoda s Hulkom, a koji se druĹžio s njezinom djecom. Par se planira vjen ati idu e ljeto na Lindinoj jahti “Alimoney“. Charlie je ina e godinu dana mla i od Lindine i Hulkove k erke Brooke, a s Lindom se upoznao tako ĹĄto je godinama bio prijatelj s njezinim 20-godiĹĄnjim sinom Nickom.

JoĹĄ bizarnije je to da Hulku Hoganu, koji je s Lindom bio u braku 24 godine, nimalo ne smeta ĹĄto se njegova bivĹĄa supruga uda-

je za 29 godina mla eg de ka, pa je Lindi tako estitao i budu em bra nom paru poĹželio svu sre u. “Ja sam oduĹĄevljen zbog nje i jako sretan zbog njih. Mislim da su savrĹĄen par i Ĺželim im sve najbolje“, kazao je Hulk, koji se i sam proĹĄle godine zaru io s dvadeset godina mla om djevojkom Jennifer McDaniel koja izgleda kao sestra blizanka njegove k eri Brooke.

Brooke, ini se, jedina nije oduĹĄevljena maj inim izborom. “On je gubitnik. Nije problem zbog godina, nego njegovog karaktera. Njezina ljubav nije stvarna i ispravna“, kazala je ameri kim medijima ljutita Brooke.

TOP 20

Zatvorenice bijesne na Lindsay

01. ŽIVOT CURI - LUKA NIŽETI 03. BEZ TEBE (2010.) - NOLA

01. U ast svim dobrim ljudima

Nakon ĹĄto je zbog krĹĄenja uvjetne kazne zavrĹĄila u zatvoru, Lindsay Lohan dane iza reĹĄetaka provodi kao da je na odmoru - jede sladoled, gleda televiziju i ita knjige.

LiLo se trenutno nalazi u zatvoru Lynwood u Kaliforniji jer je prekrĹĄila uvjetnu kaznu iz 2007. godine za voĹžnju u pijanom stanju. Iako su uvari blagi prema

04. EL KLINJO - PRLJAVO KAZALIĹ TE

DraĹžen Ze i

05. NI KOJI MISEC, NI KOJI DAN

02. Svirajte mi tuĹžne - E.T.

KLAPA GODIMENTI

TOP 03. Tvoj sam LISTA DOMA IH

06. BROD - SEXYMOTHERFUCKERS

Armin

07. ŽELIM - YAMMAT

04. Vjerujem u an ele

08. NEVIDLJIVO BLAGO - KIM VERSON

Oliver Dragojevi

09. OTOK S BLAGOM - TEDI SPALATO

05. Danijela as

10. BUDI MOJ BROD - GUSTAFI

Danijela Mar novi

02. JUBAVI MALA - OLIVER

Lohanici, s ostalim zatvorenicama je pri a potpuno druga ija. Zatvorenice su bijesne zbog takvog ponaĹĄanja i dvostrukih kriterija, a ponajviĹĄe zbog injenice ĹĄto ima televizor i dobiva sladoled kad god Ĺželi. Lindsayin odvjetnik tvrdi kako njegova klijentica dane u eliji provodi itaju i djela Ernesta Hemingwaya te se nada da e na slobodu iza i kao bolja osoba.

TOP LISTA DOMA IH

06. Odijelo - Jole

FORMULA 13 01. EARLY IN THE MORNING

DiCaprio ne Ĺželi glumiti s Gibsonom

CYNDI LAUPER feat. B.B. KING

Poznati holivudski glumac Leonardo DiCaprio trebao je glumiti u novom ilmu Mela Gibsona o vikinzima. No, nakon skandala s Okasanom, koju je Gibson pretukao, Leonardo DiCaprio odlu io se povu i iz dogovorenog projekta.

Nakon ĹĄto se Gibson naĹĄao u srediĹĄtu pozornosti zbog nasilja u obitelji jer je pretukao djevojku Okasanu i izbio joj zube, nekoliko holivudskih producenta izjavilo je tako er da viĹĄe ne Ĺželi sura ivati s njim. Kako navodi jedan internetski portal, Leonardo je samo joĹĄ jedan u nizu holivudskih glumaca

04. AIRPLANES

koji ne Ĺžele riskirati svoju reputaciju i sura ivati s nasilju sklonom i problemati nim glumcem.

DiCaprio, zvijezda ilma “Po etak“, s obzirom na sve, zaklju io je da je za njega i njegovu karijeru najbolje povu i se iz svega. Izvor blizak glumcu izjavio je da DiCaprio ne Ĺželi imati niĹĄta s ovjekom koji je nasilan prema Ĺženama.

Zbog Leonardova povla enja sada je i upitan po etak snimanja ilma koji je zakazan za jesen. ini se da je Mel Gibson svojim nepromiĹĄljenim potezima zauvijek zape atio svoju karijeru.

02. ALEJANDRO - LADY GAGA 03. ON MELANCHOLY HILL - GORILLAZ B.O.B. feat. HAYLEY WILLIAMS 05. ALL THE LOVERS - KYLIE MINOGUE 06. LOVE THE WAY YOU LIE EMINEM feat. RIHANNA

07. Uzalud sunce sja Op a opasnost 08. Kad Ĺžena zavoli Tony Ce nski 09. Nemam pojma Bojan JambroĹĄi 10. Ne pitaj Natali Dizdar

TOP LISTA STRANIH

07. BABYFATHER - SADE

01. Rihana

08. WHY DON’T YOU LOVE ME

Russian Roule e

BEYONCE

02. Beyonce

09. POP GOES THE WORLD - GOSSIP

LISTA DOMA IH SweetTOP Dreams

10. A MOMENT - DAVID GRAY

03. David Gue a One love 04. Shakira Did it again 05. Milow Ayo Technology

Procurile Angelinine sado-mazo fotke inilo se da Angelina Jolie nije mogla dobiti viĹĄe medijske paĹžnje dok je ovih dana promovirala svoj novi ilm “Salt“, no u medije su procurile fotogra ije gdje najpoznatija mama na svijetu gola oko vrata nosi povodac za psa, a bradavice je sakrila crnom samoljepljivom trakom.

Navodno su slike nastale nakon ĹĄto je Angelina konzumirala heroin. Ameri ki asopis “Star“ objavio je osam kontroverznih slika. Tako na nekima Angelina ima samo traku preko usta, a na drugima ima povezane o i.

Sve su fotogra ije crno - bijele,

a na nekima je Angelina samo u tangama, kaubojskom ĹĄeĹĄiru i izmama.

Slike je novinama ustupio Andrew Morton koji o Angelini piĹĄe neautoriziranu biogra iju.

Andrew nije htio otkriti gdje je nabavio fotogra ije, ali je dodao da je rije o kopijama. Slike su iz 1999. godine, no ne zna se kako e na njih reagirati njezin nevjen ani muĹž Brad Pitt, iako Angelina tvrdi da ju Brad poznaje u potpunosti. Morton e knjigu objaviti za mjesec dana, nakon ĹĄto je objavio biogra iju Toma Cruisea i princeze Diane.

TOP LISTA 01. J. STAVROS & M. GRDOVI Alkohol TOP LISTA DOMA IH 02. ET & Baruni - Sve il niťta 03. ZDRAVKO OLI - Prolaze neke slike 04. BOJAN JAMBROŠI - Sasvim sam 05. OLIVER DRAGOJEVI Jubav mala 06. DAVOR RADOLFI & VANNA Samo dvije rije i 07. DANIJELA & HALID - Zarobljenik 08. JELENA ROZGA & Željko SamardŞi Ima nade 09. ZLATKO PEJAKOVI Imam malo Şelja

Serena u vezi sa svojim sparing partnerom Serena Williams ponovno ljubi. Nakon prekida veze s reperom Commonom, poznata je tenisa ica novu ljubav pronaĹĄla u svom dugogodiĹĄnjem sparing partneru i prijatelju, srpskom tenisa u i teniskom treneru Aleksandru SaĹĄi Bajinu. Ameri ki mediji ve duĹže vrijeme naga aju da Serena i SaĹĄa dijele neĹĄto viĹĄe od prijateljstva. Da je “Veliki SaĹĄaâ€?, kako ga je prozvala Serena, osvojio njeno srce, svjedo e i poruke koje je ovaj mladi par posljednjih dana razmjenjivao putem Twittera. “Ne zasluĹžujem sparing partnera kao ĹĄto je Veliki SaĹĄa. Na trenutke je tako poseban. Nitko nije bio toliko dobar prema meni kao ĹĄto je on. Neku posebnu Ĺženu sigurno e usre iti. Nikad nisam upoznala boljeg muĹĄkarca od njega (ne uklju uju i mog oca)â€?, napisala je Serena, te dodala: “OboĹžavam prsten koji mi je SaĹĄa poklonio. Tako

TJEDNI KALORIFER

Louis je lijep. I Venus je poklonio jedan sjajan. Volimo ga!“ Na te je sladunjave porukice SaĹĄa joj u ĹĄali odgovorio: “Ah, dirnut sam. Igrat eĹĄ ti tenis i u svom sljede em Ĺživotu i bit u bolji od tebe! “ Potom je dodao: “Ro en sam kako bih te u inio sretnom, i ni jednu drugu ... Toliko ti dugujem da ti ne mogu to vratiti u jednom Ĺživotu i zato se potrudi igrati tenis i u sljede em Ĺživotu kako bih ponovno mogao biti uz tebe.“

Juanita

10. NOVI FOSILI - Kada Bog sve zbroji

3. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 43

44

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

KAKO TEKU PRIPREME za Speedway Gran Prix u Donjem Kraljevcu, najve u sportsku priredbu posljednjih nekoliko desetlje a u Me imurju i jednu od najve ih ove godine u Hrvatskoj

O ekuje se devet tisu a gostiju, od toga pet tisu a iz cijelog svijeta - Dosta stranaca koji dolaze u Donji Kraljevec iz centralnih europskih država, poput Njema ke, osiguralo je pak smještaj preko njema kih agencija na ma arskom Balatonu, to je mogu e zbog blizine Donjeg Kraljevca i nove autoceste.

Mi da ho emo ne možemo primiti sve strance, Me imurje raspolaže s ukupno 1.300 kreveta, što je premalo, kaže šefica marketinga Sadra Perca Jedan od najve ih doga aja u Me imurju ove godine, Speedway Gran Prix, bit e 27. i 28. kolovoza održan u Donjem Kraljevcu, na stadionu “Milenium” kluba “Unia”. Rije je o svojevrsnom svjetskom prvenstvu, a pravo je udo što je natjecanje dobila mala op ina sa šest tisu a stanovnika, jer sli na natjecanja dobivaju samo veliki gradovi.

Nema sumnje da je natjecanje tog ranga stiglo u Donji Kraljevec zahvaljuju i naporima Zvonka Pavlica, ali i mlade ekipe spidvejaša predvo ene njegovim sinom Juricom. Razgovarali smo sa Sandrom Perca , voditeljicom marketinga natjecanja, kako teku pripreme za ovu veliku mani estaciju i što e se ponuditi stranim gostima.

• Koliko se gostiju o ekuje u Donjem Kraljevcu?

— O ekujemo oko devet tisu a posjetitelja, natjecatelja, novinara i gostiju, koji e u našem kraju boraviti više dana. Za 27. kolovoza zakazan je službeni trening, dok je 28. ko-

lovoza samo natjecanje. Prema našim saznanjima, iz cijelog svijeta u Donji Kraljevec e do i oko etiri do pet tisu a zaljubljenika u speedway.

Sami voza i s ekipama i službeno osoblje ve su rezervirali smještaj, njihov se broj penje na oko petsto. Sve tehni ke aktivnosti za natjecanje odra ene su i sve je spremno za dolazak prvih gostiju. Za organizaciju samog natjecanja s naše e strane brinuti oko dvjesto volontera i lanova kluba.

Ograni eni smještajni kapaciteti • Što im se nudi?

— U do ek gostiju uklju ena je Turisti ka agencija ‘Mura’ i Turisti ka zajednica Me imurske županije te, naravno, klub ‘Unia’. Za one koji e u Me imurju boraviti više dana, osim samog natjecanja, što se podrazumijeva, nudimo jednodnevne ili poludnevne izlete po želji. Svi koji dolaze u Donji Kraljevec mogu svoje želje izraziti preko Interneta i osigurati smještaj unaprijed, kao i neku od aktivnosti koja ih zanima. Ra unamo da e stadion za vrijeme natjecanja biti pun do zadnjeg mjesta, na njega stane oko 9.500 gledatelja, od toga je 7.500 sjede ih mjesta.

• Iz kojih mjesta o ekujete najviše doma e publike?

— Iz Hrvatske o ekujemo dosta publike iz Zagreba, Splita, Osijeka, Crikvenice, a o ekujemo i mnogo doma e

Sandra Perca : - Vjerujemo da e sve pro i u najboljem redu publike iz naše županije i sjevera Hrvatske.

• Kakva je turisti ka ponuda za goste i ima li ve dosta prijava?

— Turisti ka je ponuda s naše strane dobra, nudimo osiguranje smještaja u suradnji s Toplicama Sveti Martin i hotelom ‘Gol ’ iz Donjeg Vidovca, a prema željama i razgledavanje Drave. Kad je rije o bliskim hotelima, poput hotela ‘Kralj’ u Donjem Kraljevcu ili u Prelogu, oni su ve davno rezervirani za ekipe. Svaki hotel za sebe dalje pita gosta za želje prigodom boravka.

Dosta stranaca koji dolaze u Donji Kraljevec iz centralnih

europskih država, poput Njema ke, osiguralo je pak smještaj preko njema kih agencija na ma arskom Balatonu, to je mogu e zbog blizine Donjeg Kraljevca i nove autoceste.

Mi da ho emo ne možemo primiti sve strance, Me imurje raspolaže s ukupno 1.300 kreveta, što je premalo.

Veliki mediji ovu utrku i dalje doživljavaju “poluozbiljno”!?

• Što ete konkretno ponuditi gostima na stadionu?

— U prostoru stadiona omogu it e se kompletna ponuda me imurskih suve-

nira, koliko je to god mogu e.

Za goste pripremamo i gala ve eru u petak, na kojoj e se na i oko petsto uzvanika, nastojimo ponuditi me imurske specijalitete. Nastojat emo in ormirati goste da mogu posjetiti rodnu ku u Rudol a Steinera. Danas u doba Interneta svi oni koji misle do i ve su sigurno isplanirali svoj boravak, pa to no znaju što žele.

Moram re i da smo do sada na stadionu održali 25 jakih utrka i imamo stalne goste iz Engleske, Švicarske i dugih zemalja koji ostaju i po nekoliko dana nakon svakog natjecanja da bi uživali u hrani i prirodi.

Od doma ih snaga, nastupit e KUD Donji Kraljevec i tamburaši, Puha ki orkestar op ine Donji Kraljevec, a pokazat e se i Garda Zrinskih.

• Kakav je odjek natjecanja u županiji i op ini?

— Za sada premali, a ni u velikim medijima nije bolje, trenutno pregovaramo s televizijama. Kod nas se sve shva a nekako poluozbiljno, kao da je dolazak najboljih spidvejaša svijeta samo tek tako, pucneš prstom i oni su tu.

Moram re i da Me imurska županija daje na elnu podršku natjecanju, a i op ina Donji Kraljevec. No ovo nam je prvo tako veliko natjecanje i ne znam što nas sve o ekuje, držimo pal eve da sve pro e u najboljem redu. Drugo e natjecanje, nadam se, biti još bolje.

(J.Šimunko)

KOŠARKA

Bra a Hrka u Križevcima Mladi Andrija Hrka , sa nepunih 17 godina, jedan od najboljih igra a Hrvatske i njegov stariji brat Nikola, ubojita i precizna dvojka akove kog Me imurja, napustili su redove prošlosezonskog prvaka KK Me imurje i akove ki klub zamijenili Krževcima.

Trener Križevci Zirdum vrlo je zadovoljan takvim riješenjem. To je upravo ono što je tražio od sportskog direktora Jendriša, da na po etak priprema 16.kolovoza i na Bjelolasicu može voditi kompletan igra ki sastav i uigravati nove igra e s ostatkom mom adi, donosi portal križeva kog košarkaškog kuba.

U Me imurju se u najmanju ruku nisu nadali takvom raspletu situacije, jer pregovori s igra ima tek su trebali po eti, ali o ito su ovaj put u redovima akove kog košarkaškog drugoligaša zakasnili. (dz)

ODBOJKA

Prvoligaš Centrometal samo s doma im igra ima OK Me imurje Centrometala osvajanjem šestog mjesta u I. A odbojkaškoj ligi steklo je pravo igranja doigravanja za prvaka Hrvatske, a kadeti i mla i kadeti bili me u šest najboljih u državi, tako da je prošla sezona bila kao jedna od najuspješnijih.

Me utim, polako ali sigurno se razmišlja o novoj, iako je kon uzna situacija u hrvatskoj odbojci zbog suspenzije Saveza, tako da je nepoznato tko e organizirati prvenstvo i kada e ono krenuti.

Ina e, odlukom uprave kluba zbog loše financijske situacije kad je u pitanju punjene klupskog prora una, u ovoj sezoni mom ad e biti sastavljena od igra a koji imaju stalno mjesto prebivališta u Me imurju. Svi doma i igra i pokazali su dobru volju za igranjem, pa se polako, ali sigurno definiraju detalji uo i po etka priprema.

3. kolovoza 2010.

PRIPREME RK ME IMURJE

Sladoljev: “Okre emo se u pozitivnom smjeru” Nova uprava RK Me imurja kao najve i je plus, odmah po preuzimanju vlasti, objavila ostanak Tomislava Sladoljeva, vrsnog vratara koji je u prošloj sezoni esto puta bio ponajbolji igra na parketu.

“S obzirom na to kako je završila sezona, nisam mislio da u ostati, ali sam se uspio dogovoriti s ljudima iz uprave i procijenio sam da se klub okre e u pozitivnom smjeru. Vidim da su naši novi elnici ambiciozni i treba im dati priliku da se dokažu. Nama igra ima najvažnija su vrsta obe anja da e sve funkcionirati”, rekao nam je Sladoljev.

Moralo se nešto pokrenuti Sezona je, ve smo pisali, završena odbijanjem tadašnjeg predsjednika Željka Kavrana da se ode na završnicu hrvatskog kup natjecanja: “Svima nam je zbog te odluke bilo jako teško, jer smo se za ulazak u inale Kupa bo-

rili cijele sezone, ali smo odlu ili stati iza predsjednika. Situacija je bila takva da se nešto moralo pokrenuti.”

No, iako su novinari od Kavrana na konferencijama za medije mogli uti da ima problema s pla anjem dvorana, skoro do kraja se nije znalo i za ostale inancijske probleme, kojih, tvrdi

U sretnoj vezi Simpati nog rukometnog vratara Me imurke na žalost ne e imati prilike osvojiti. On je naime u sretnoj dugogodišnjoj vezi sa svojom djevojkom koja stanuje u Zagrebu. Iako još mlad, Sladoljev ve razmišlja o životu nakon igra ke karijere, a nada se da e uspjeti u rukometu iskoristiti svoju diplomu ekonomije. Najviše ga privla i posao sportskog direktora, dok se u trenerskom poslu ne vidi.

Vratarska uzdanica RK Me imurja - Tomislav Sladoljev Sladoljev, nije manjkalo: “Zadnje pla e dobili smo za velja u, dakle ve pola godine smo bez pla a.

Pokušali smo se izboriti za njih, bilo je prepucavanja i mini štrajkova, ali je na kraju presudilo to što smo bili prava klapa i što smo odlu ili sezonu odigrati bez obzira na novac”, povjerava nam

Sladoljev i dodaje: “Da nismo bili takva klapa, sigurno bi se ekipa raspala.”

Zbog tih inancijskih problema mnogi su igra i napustili klub, a situacija s kadrom je nezavidna: “Cijela prva postava, osim avara, napustila je klub i malo nas je ostalo starijih i iskusnih. Sezona je

duga i bit e teško, doduše ukoliko uprava ostvari obe anja i dovede još par poja anja mislim da imamo šansu za vrh tablice. Naime, svugdje je teško s novcem, pa su skoro svi klubovi ove sezone slabiji.”

RK Me imurje otpo elo je s pripremama, u prvom dijelu radi se ve inom s kondicijskim trenerom, a što se glavnog trenera ti e, Alan Belko je bez problema uspio uspostaviti svoj autoritet, bez obzira na mladost, rekao je Sladoljev: “Vidi se da novi trener ima velike ambicije. Malo nas je šokirao disciplinskim pravilnikom, ali o ito se smatralo da je on potreban, uo sam da je u prijašnjim godinama znalo biti svega.

Pravila su dobra, posebno daju strukturu mladim igra ima kojih imamo dosta. Pravim profesionalcima ni ne treba prijetnja kaznom da budu – profesionalni. Ali mislim da je sve u svemu dobro da imamo disciplinski pravilnik.”

(Ivana Strahija, foto Mateja Goš iej)

Tjedan dana u Toplicama Sveti Martin Nova uprava uspjela je rukometašima osigurati pripreme u Toplicama Sveti Martin na Muri, gdje ostaju do 8. kolovoza. Prvu pripremnu utakmicu igrat e naši rukometaši 9. kolovoza u Ma arskoj protiv prvoligaša Curga. Doma prvu igraju 11. kolovoza protiv Velike Nedjelje, a slijedi utakmica 13. kolovoza protiv Maribora. 27. I 28. Kolovoza Me imurje ide na turnir u Graz gdje igraju jedan austrijski prvoligaš, slovenski prvoligaš Maribor te drugoligaš Graz. Velika je novost i ta da se ekipi priklju io bivši Varteksovac Zoran Jefti , iskusni pivot.

3. kolovoza 2010.

NK ME IMURJU skinuta suspenzija i kona no može igrati kontrolne utakmice, ali sada nema adekvatne protivnike

Simuni : Stanje mom adi vidjet e se tek kad starta sezona NK Me imurju ukinuta je suspenzija, ali na žalost prekasno da bi se mom ad stigla pripremiti kako treba za ozbiljno drugoligaško natjecanje. Tek su u subotu odigrali svoj prvi pripremni susret, i to u Gori anu, gdje su slavili s 5:1. Strijelci za akov ane bili su Vitas, Jambroši , Garba, Tiago i Grgi . Po asni gol za Trnavu zabio je Ribi .

Stanje ekipa nepoznanica “Bilo bi neozbiljno na temelju utakmice s protivnikom tog ranga govoriti o stanju ekipe. Na žalost, mi ni ne emo vidjeti pravo stanje, ono igra ko, do prvog kola nove sezone, jer više nemamo nikog s kime bismo odigrali pripremne susrete. Prvoligaši su zauzeti, drugoligaši imaju svoj program, a meni ostaju samo utakmice s županijskim ligašima. Svima emo biti nepoznanica”, nesretan je bio strateg Me imurja Vjeran Simuni .

Ako ve ne e igra ki, Me imurci e fizi ki biti spremni kao puške, jer su ve izlizali travu na P1 stadiona Mladosti tr anjem.

“Ekipa izvanredno radi i prola-

Vjeran Simuni nije baš najsretniji s aktualnom situacijom kad je u pitanju stanje igra kog kadra zi prvoligaške pripreme. No da bih vam mogao re i koliko oni igra ki vrijede morao bih odigrati barem jednu utakmicu s ja im protivnikom, meni je ina e obi aj tijekom priprema odigrati najmanje 10 susreta, sad emo imati možda dvije utakmice.

Imao sam neku ideju da igramo svakodnevno jedni protiv drugih u markirkama, daleko od javnosti i novinara, ali mi se

to nije ostvarilo”, objasnio je Simuni .

Problemi s igra kim kadrom Trenera mu i i nedostatak igra a, jer mu je njih dvadesetak napustilo redove, a isto toliko ih je stiglo: “Imao sam po dolasku ovdje papiri s imenima, poput Vuka, Amauri, Bratkovi , sad više ni jednog od njih nema. Tako er

se u novinama spominju neka imena koja ja nikad na treningu nisam vidio. Priznat u da imam problema, hitno trebamo ljudstvo koje bi popunilo listu. Na žalost na tržištu je malo toga ostalo.”

Problem s vratarima je, ini se, riješen: “Imamo Bešeni a, Jurina i Boži a, a Zmija (trener vratara Stamenkovi op.a.) kaže da e biti dobri”, govori nam Simuni , ali naglašava: “Otišao nam je Vuka i sad hitno trebamo igra a njegovog tipa, koji je zadužen za golove. Mislim da emo morati posegnuti i me imurski bazen i uzeti strijelce u nižim ligama ili pak emo igrati bez izrazitog golgetera, pa e veza morati zabijati golove.” Što e biti u prvom kolu, 21. kolovoza, u Solinu, to nitko ne može znati: “Ja mogu garantirati da e ekipa biti fizi ki i psihi ki spremna, ali e nam tek ta prva utakmica otvoriti o i. Iz te kože sad ne možemo, jedino ako brzo prona emo protivnike za prijateljske oglede. Molim vas da napišete da tražimo utakmice, možemo igrati svaki dan”, zaklju io je Simuni .

(Ivana Strahija)

UKRATKO iz nogometa PLENUMI KLUBOVA MNS

Poznat raspored za tri lige Protekli ponedjeljak održani su plenumi klubova Me imurskih liga. Plenumi su se održali u Novom Selu Rok za I Me imursku ligu, u Puš inama za II Me imursku ligu zapad i u Podturnu za II Me imursku ligu istok. Klubovi su upoznati sa propozicijama natjecanja za predstoje u sezonu 2010/2011, kao i o promjeni sustava natjecanja na podru ju našeg nogometnog saveza. Izvu eni su natjecateljski brojevi pa e se tako 21/22.08.2010. u prvom jesenskom kolu sa po etkom u 17,30 sati sastati: I. ME IMURSKA LIGA: 1. kolo: Omladinac (NSR) – Polet (SMNM) subota, Bratstvo (SV)

– Mladost (I), Zasadbreg – Sokol, Centrometal – BSK, Plavi (Pek.) – Naprijed, Dubrav an – Dinamo (D), Rudar – Spartak subota.

II. ME IMURSK A LIGA – ISTOK: 1. kolo: Vidov an – Mladost (SM), Radni ki – Croatia, Podturen – Grani ar (N), Budu nost (P) – Drava (DM) u 10,30 sati, SK – Mladost (Pal.), Borac PMP – Galeb, Dubrava – Draškovec.

II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD: Trnovec – Hajduk Vindija (Š), Me imurec – Drava (K), Strahoninec – Šenkovec, Puš ine – Venera PMP, Sloboda (M) – Mladost (S), Jedinstvo (NSD) – Mura, Bratstvo (J) – Sloga (Š).

TURNIR PRVAKA ME IMURSKIH LIGA

Dubrav anu pobjedni ki pehar Protekli vikend u Pribislavcu je službeno tradicionalnim turnirom prvaka svih Me imurskih liga kod seniora zapo ela nova natjecateljska sezona 2010/2011. Prvog dana u petak igrali su prvaci III Me imurskih liga Drava Kuršanec i SK ehovec. Bolja je bila Drava rezultatom 3-1. Drugog dana u polufinalu Zasadbreg je rezultatom 3-1 pobijedio doma i Polet, a u

drugom polufinalu Dubrav an je sa 4-2 pobijedio Dravu.

Nedjeljno finale pripalo je Dubrav anu koji je sa visokih 5-1 porazio Zasadbreg. Za pobjedni ku mom ad Dubrav ana iz Donje Dubrave nastupali su: Apostolovski, Jakupak, Vidovi , I. Horvat, D. Horvat, Hujs, Lovrek, Žini , Švenda, Nesti , Dr. Horvat, Hajdinjak, Štefi i Rusak.

Trener: Dražen Horvat.

ŠKOLA NOGOMETA ME IMURJE - AKOVEC

MALONOGOMETNI TURNIR – “GORI AN 2010.”

Me imurje ima prvoligaše kadete i juniore!

U srijedu finalne utakmice

S velikim nestrpljenjem ekana je odluka Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza koji je odlu ivao koji e od etiri kandidata u i u 1. HNL za juniore i kadete. Tijelo kojem je lan i Dragutin Kataleni , bivši predsjednik Škole nogometa Me imurje – akovec, u prvoligaško društvo promoviralo je kadete i juniore Me imurja te one HAŠK-a, a oba kluba imaju seniorske ekipe u 2.

HNL. Iako e natjecanje juniora i kadeta u 1. HNL staviti dodatni financijski teret na Školu nogo-

meta, svi su, a posebno predsjednik Dean Pani , presretni zbog te vijesti. Ona se našim krajem proširila i prije no što je postala službena, a na prvome treningu priprema za novu sezonu okupilo se pedesetak dje aka.

Dva povratka mladih igra a S kadetima i juniorima radit e provjeren Dragutin Nadan a i Marko Obadi , a posebno je dobra vijest da je pridruživanje prvoligaškom rangu na povratak u Me imurje potaklo i juniora Karlo

Baksu, koji je inicijalno otišao u Šibenik, te kadeta Lovru Cveka, koji je bio lan varaždinskog nogometnog prvoligaša.

Na svom je drugom sastanku Izvršni odbor Škole donio odluku da se za juniore i kadete smanji mjese na lanarina, koja iznosi 150 odnosno 100 kuna, što e svakako biti dodatni poticaj roditeljima da nastave svoju djecu usmjeravati u doma u nogometnu ustanovu. Ne manje bitno, pripreme za sve ostale kategorije nogometaša tako er su zapo ele, pa su sve selekcije nogometaša

sa svojim trenerima u punom pogonu.

Posebno je Izvršno odbor naglasio važnost angažiranja svih lanova u pribavljanju sredstava za zatvaranje postoje ih dugova Škole te zatvaranje financijske konstrukcije u novoj sezoni. Kako je op enita recesija pritisnula i donatore, odlu eno je da smanje troškovi, pa je odlu eno da se s dosadašnjim direktorom Škole Dušanom Mikolajem sporazumno raskine ugovor o radu.

(Ivana Strahija)

NK GRANI AR KOTORIBA organizirao turnir povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti

Mladost iz Svete Marije u finalu bolja od doma ina NK Grani ar iz Kotoribe tradicionalno povodom Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti Republike Hrvatske organizira nogometni turnir. Ovogodišnji turnir odigran je proteklog vikenda, a sudionici su bili Naprijed iz Cirkovljana, Mladost iz Svete Marije, Vidov an iz Donjeg Vidovca i doma in Grani ar iz Kotoribe. U subotnjim polufinalnim susretima Grani ar je pobijedio Naprijed s visokih 5:2, dok su Mladost i Vidov an u regularnom djelu utakmice odigrali 2:2. Finalistu turnira dobili smo vrlo zanimljivim izvo enjem jedanaesteraca. Nakon jedanaest serija pobijedila je svetomarska Mladost. U nedjeljnoj utakmici za tre e mjesto Vidov an je slavio protiv Naprijeda 6:2, dok su nogometaši Mladosti u borbi za pobjednika turnira i veliki pehar svladali Grani ar 2:1.Turnir je u Sportski park u Kotoribi privukao veliki broj zaljubljenika u nogomet, a susrete je sudila etvorka u sastavu Rudol ižmešija i Bernard Vu enik iz Donje Dubrave, te Dražen Jur ec iz Donjeg Kraljevca i Marin Horvat iz Cirkovljana. (a )

Pobjedni ka ekipa Mladosti koja je bila najbolja na ovogodišnjem izdanju turnira u Kotoribi

Tijekom desetak dana u Gori anu je igran malonogometni turnir u tri kategorije. Mla ih pionira prijavilo se 6, pionirskih mom adi bilo je 10, a seniorskih 23. U nedjelju su završila razigravanja po skupinama kada je obavljeno izvla enje parova etvrtfinala kod seniora. Od ju er (ponedjeljak) pa do srijede (završni dan) svake ve eri sa po etkom od 20,30 sati igraju se utakmice na ispadanje. U nastavku donosimo pregled ekipa koje su ušle u završnicu koja je zapo ela ju er u ponedjeljak etvrtfinalnim utakmicama seniora.

Parovi etvrtfinala seniora: Frizerski studio Ljepote (Donji Kraljevec) – Bumbari i rlenke (Gori an), OPG Srpak (Palinovec) – CB Ivan (Zapru e) OPG Taradi (Srpak) – CB Baza ( akovec), Poker-pro ( akovec) – Cvjetna galerija Iva (Prelog).

Parovi polufinala pionira: Furija – Pzzeria Fat boy, Bora ogo juniors – Mihaljev ani.

Parovi finalnih utakmica mla i pioniri: za 3. mjesto: Dvorš ekov most – Barcelona, finale: Mladost (Prelog) – Bumbari i rlenke.

MEMORIJAL STANKO HERMAN odigran je u Savskoj Vesi

Pobjedu odnijeli Ivanov ani Mladost iz Ivanovca pobjednik je tradicionalnog Memorijalnog turnira Stanko Herman koji je odigran u Savskoj Vesi. U finalu su svladali doma ina Bratstvo rezultatom 3:1. Ivanov ani su nakon prvih 45 minuta vodili 1:0, da bi doma in u nastavku

uspio poravnati. Ali, završnicu je bolje odigrala Mladost koja je s dva gola potvrdila pobjedu.

U susretu za tre e mjesto memorijala Stanko Herman u Savskoj Vesi Strahoninec je pobijedio Jedinstvo iz Novog Sela na Dravi 5:2.

3. kolovoza 2010.

STARTAO KUP Me imurskog nogometnog saveza

Romska vatra debitirala s katastrofalnim porazom Volja da, kvaliteta baĹĄ i ne, takve su bile prognoze uo i sluĹžbenog starta prvog kluba romske nacionalnos - Romske vatre. Pokazala je to i utakmica 1. kola Kupa MNS u Oporovcu gdje su poraĹženi s visokih 17:1. Doma i igra i nisu imali milos , pa su tako punili gostuju u mreĹžu u prosjeku gotovo svakih 5 minuta.

U etvrtak na praznik igraju se preostale utakmice 1. kola kupa (po etak 17.30 h), a u ovom broju donosimo cijelu shemu u kojoj je vidljivo koje ekipe na osnovnu rej nga ne igraju prvo, odnosno po etna dva kola. Drugo kolo igra se odmah potom, predstoje e nedjelje 8. kolovoza od 17.30 h.

PAROVI 1. KOLA: Gornji Hrať an: POBJEDA – MLADOST (Palinovec), Otok: OTOK – BORAC PMP (Tur iť e), Sveti KriŞ: EKO – POLET (Pribislavec), Brezje: HAJDUK – DUBRAV AN, Donji Kraljevec: KRALJEV AN 38 – BUDU NOST (Miklavec), Kriťtanovec: KRIŠTANOVEC

– GRANI AR (Novakovec), Hodoťan: HODOŠAN – TORPEDO, Prekopa-Bukovec: PLAVI 1975 – MALI MIHALJEVEC, Donji Hrať an: BORAC – JADRAN, Žiťkovec: DINAMO – GRANI AR (Kotoriba), Novo Selo na Dravi: JEDINSTVO – DINAMO (Domaťinec), Zebanec: ZEBANEC – BRATSTVO (Savska Ves), Kurťanec: DRAVA – DRAVA (Donji Mihaljevec), Orehovica: CROATIA – OMLADINAC (DrŞimurec-Strelec), ehovec: SK – MURA, Gardinovec: RADNI KI – OMLADINAC (Novo Selo Rok), Podbrest: BUDU NOST – OMLADINAC (Ma kovec), Donji Koncov ak: DONJI KONCOV AK – SLOBODA (Mihovljan), Selnica: MLADOST – VIDOV AN, Jurovec: BRATSTVO – PLAVI (Peklenica), Gornji Kraljevec: NAPREDAK – RUDAR, Dekanovec: MLADOST URKIN – HAJDUK (Štrukovec), Sveta Marija: MLADOST – SLOGA (Štrigova), Preseka: BRATSTVO – DUBRAVA, Gornji Mihaljevec: JEDINSTVO – DRAŠKOVEC i Puť ine: PUŠINE – NAPRIJED.

LJETNI PRIJELAZNI ROK NOGOMETAĹ A U ME IMURJU

Recesija u inila svoje: Mirnije nego ina e, ali kao i uvijek dosta promjena U subota sa 31. srpnja zavrĹĄio je onaj zanimljiviji dio ljetnog prijelaznog roka nogometaĹĄa kada je svaki nogometaĹĄ ili nogometaĹĄica mogao ili mogla od 15. lipnja promijeniti klub bez problema. Ukupno je do ponedjeljka MNS obavio oko 500 novih registracija igra a.

Ina e, u prvom dijelu prijelaznog roka igra je trebao samo putem poĹĄte uputiti mati nom klubu preporu enom

poĹĄtom zahtjev za izdavanje istupnice tzv. recipis. Neki e tajnici ili predsjednici klubova s nestrpljenjem do ekivati svog poĹĄtara ne bi li u posljednji as koji od igra a preselio u drugi klub. Od 1. kolovoza 2010. pa sve do 28. velja e 2011. traje prijelazni rok uz recipis za one koji ga imaju ili istupnicu kluba.

NaĹžalost u nekim Ĺžupanijskim savezima doĹĄlo je do gaĹĄenje po nekoliko klubova dok se

sre om u naĹĄem Me imurskom nogometnom savezu to nije dogodilo. Dapa e u natjecanje se ponovno aktiviralo Trnje iz Svetog Jurja u Trnju, a imamo i jedan novi klub, prvi romski klub Romska vatra iz PiĹĄkorovca. Ĺ to se ti e prijelaznog roka zanimljivo je da Me imurje i akovec nisu do ju er (ponedjeljak) sluĹžbeno registrirali niti jednog igra a.

Kao i uvijek ima klubova koji su

dobro ÂŤtrgovaliÂť, ima i onih koji su sve zadrĹžali na okupu, ali onih klubova koji su se oslonili na pomla ivanje mom adi. To se naro iti odnosi na klubove III. i IV. HNL koji e igrati ÂŤlige bez brigeÂť. Najzanimljivije e biti u I. Me imurskoj ligi koja e doĹživjeti najve e promjene.

U najgoroj varijanti samo e prvih ĹĄest klubova od sadaĹĄnjih 14 zadrĹžati status ÂŤprvoligaĹĄaÂť.

PREGLED PRIJELAZA KLUBOVA KOJI SU REGISTRIRALI NOVE IGRA E:

Krunoslav Bratkovi (Me imurje), Marijan Duman i (Zasadbreg), Tomislav Fu ko (Sloboda S) Sokol – Vratiťinec Robert Kova i (Napredak) Plavi – Peklenica Tomislav Vať (Spartak) Naprijed – Cirkovljan Ivan ReŞek, Denis Kemec (Galeb) Rudar – Mursko Srediť e Mihael Premuť (Nedeliť e), Stanislav Tot (ASK Roternturm), Nenad Mikuli (Plavi Pek.), Tomica Simun (Sokol), Nino Vuri (Mura), Tomislav Novak (Napredak)

belec ( akovec), Antonio Šopar (Eko) Bratstvo – Jurovec Josip Tomaťek (BSK), Vedran Jeki (Mladost S) Drava – Kurťanec Roman Liber, Mario Jaluťi (Trnovec), Krunoslav Fran i (Mladost I), Predrag Kozjak (Croatia) Mura - Hlapi ina Boris Vuruťi ( akovec), Mario Novak, Darijan Antoli (Bratstvo J) Sloboda – Mihovljan Davor Colev (Jadran), Nenad Orehovec (Sloga ), Vedran Reťetar (Omladinac NSR), Petar Peras (Mali Mihaljevec), Dino Kova i (Bratstvo SV) Trnovec Bojan Štefulj, Denis Srnec, Dario Brez, Ivan Gyo i, Goran Pavlekovi (Strahoninec), Goran Koprivec (Mladost S), Miroslav Horvat (Bratstvo SV) Puť ine Saťa Vidovi , Mario Vidovi (Strahoninec), Tomica Celinger (Nedeliť e) Šenkovec Marijan Kuqi ( akovec), Andrej Vugrinec (Mali Mihaljevec), Dario Novak (Centrometal) Jedinstvo – Novo Selo na Dravi Stjepan Varga (Polet SMNM), Dejan Jambroťi (Bratstvo SV) Mladost – Selnica Jurica Jakopi (Bratstvo J), Matija Županec (Polet SMNM)

Napredak – Gornji Kraljevec Velimir Mrazovi (Budu nost M), Nino Toplek (Šenkovec), Mario Turk (Sokol), Nikola Tkalec (Sloga Š) Romska vatra – Piťkorovec Marko Balog (Eko) Borac – Donji Hrať an Elvis Jankovi (Omladinac DS), Zoran Vrbanec (Borac PMP), Dalibor Ivkovi (Mladost Pal.)

II. HNL NK Me imurje – akovec nitko

III. HNL – istok NK Nedeliť e Saťa Treska (Me imurec), Ivan Jari , Davor Balent (Mladost Pr.), Ante Begovi , Michel Simon ( akovec) NK Mladost – Prelog Damjan Novak (Budu nost P), Antun RuŞman (Naprijed), David Farkať (Trnava)

IV. HNL Grani ar – Kotoriba Dino Marka (Mladost I) Sloga – akovec Nikola Silaj (Drava K), Ranko Orehovec (Jadran), Dejan Leťko (Sokol) Dinamo – Palovec Benjamin Kati (Omladinac DS) Sloboda – Slakovec Denis Jelen i (Mladost I), Martin Begovi (Venera PMP), Ilija Mihalic ( akovec)

I. Me imurska liga Omladinac – Novo Selo Rok Rajko Dragovi (Donji Koncov ak), Davor Jambroťi (Bratstvo SV), Jurica Novak ( akovec), Nikola Murk (Strahoninec) Polet – Sveti Martin na Muri Nikola Novak, Miran Vinko (Me imurje), Matija Horvat (Rudar), Marko Sobo an (Nafta), Goran Makovec (ASV Sankt Martin) Bratstvo – Savska Ves Velimir Tomaťi (Strahoninec), Nikola Saka (Me imurje), Miran Horvati (Polet P), Nikola Vlahov (Šenkovec) Dinamo – Domaťinec Mihael KaniŞaj (Omladinac M), Stjepan Krznar (Mladost Pr.), DraŞen Vlaťi (Omladinac DS), Mario Brez (Mladost Pal.), Mihael Jankovi (Spartak), Vladimir Pintari (Mladost D) Spartak – Mala Subotica Kristijan RuŞi , Robert Domini (Budu nost P), Dejan emerika (Mladost Pal.) Mladost – Ivanovec Dario Korent, Oliver Fegeť (Jadran), Matija Pavlekovi , Tomislav Bari (Spartak), Mijo Novak (Strahoninec), Filip Murkovi ( akovec), Goran Zlatarek (Drava K) Dubrav an – Donja Dubrava Ivan Horvat (Draťkovec), Igor Vidovi , Dino Šubaťa, Alen Jakupak, Tihomir Mikulan (Vidov an) BSK – Belica Nino Mlinari (Omladinac NSR), Danijel Srťan, Nikola Hajdarovi (Podturen) Centrometal – Macinec

II. Me imurska liga – istok Drava – Donji Mihaljevec Marko Mihoci, Mladen Slavi ek ( ukovec 77) SK – ehovec Filip HiŞman (Mladost Pr.), Ante Žvorc (Naprijed), or e Varoťanec (Trnava) Croatia – Orehovica Goran Gori anec (Jadran), Marko Hunjadi (Bratstvo SV) Dubrava – Sivica Dario Jambroťi ( akovec), Dino Doboťi (Omladinac NSR) Vidov an – Donji Vidovec Dejan Cvetini (Dubrav an), Nikola Friť i (Drava PS) Borac PMP – Tur iť e Boris Radikovi (Plavi 1975), Mario Mihalec (BSK), Goran Kova i (Omladinac DS) Budu nost – Podbrest Marko Ciglari (Omladinac DS), Dario Klobu ari (Otok), Nikola Balent (Mladost Pr.) Mladost – Palinovec Ivan Gorupi (Drava DM),, Mateo Vrbanec (Spartak), Marko MoŞek, Zoran MoŞek (Naprijed) Grani ar – Novakovec Davor Cirkven i (Strahoninec), Danijel Ciglar (Budu nost P) Galeb – Oporovec Tomislav Granatir (Borac PMP), Marko Fleten (Draťkovec), Matija Kos (Mladost Pr.)

II. Me imurska liga – zapad Sloga – Štrigova Tomica Gori anec (Donji Koncov ak), Samir Petkovi ( akovec), Bernard Koraj (Donji Koncov ak), Lino Sobo an (Bratstvo J) Donji Koncov ak Miťel Horvat ( akovec), Predrag Pintari (Polet SMNM), Alen Jambrovi , Denis Škvorc (Mladost S) Me imurec – Dunjkovec-Pretetinec Miljenko Bistrovi (Sloga Š) Strahoninec Dario Brez (Trnovec), Danijel Štrukelj, Dalibor Zorkovi (Pobjeda), Damir Hajdinjak, Tomislav Novak (Sloboda M), Matija Grabar ( akovec), Miljenko Zorkovi , Nikola Vrbanec (Mladost I) Hajduk Vindija – Štrukovec Dominik Horvat (Rudar), Neven Bogdan (Napredak), Antonio De-

III. Me imurska liga – istok NK Trnje – Sveti Juraj u Trnju BoŞo Mihocek, Goran Habuť, Damir BlaŞeka (Mladost Pal.), Kristijan Brodari (Otok), Christijan Tiťljari , Dalibor Jankulija, Denis Jankulija (Borac DH), Ivan FurundŞija (Dubrava), Dario Puri , Antun Vuk (Hodoťan), Renato Strahija, Ivan Radi (Kraljev an 38), Tomica Puri ( SK), Renato Kramar (Mladost Pr.), Ivan Kolari (Omladinac DS) Eko – Sveti KriŞ Mladen Pintari , Danijel Novak (Jadran), Sanjin Cirkven i , Antonio Prpi (Spartak), Bojan Mihaljkovi , Aleksandar Horvat, Igor Gori anec (Budu nost P) Hodoťan Dario Blagus (Borac DH), Franjo Hali (Borac PMP), Goran Strahija (Mladost D) Kraljev an 38 – Donji Kraljevec Silvestar Cvek, Nino Belovi (Mladost I), Dejan KriŞai (Spartak), Andrejan Horvat (Vidov an), Martin Tisaj (Me imurje), Stanko Štefok ( akovec), Danijel Mar ec (Mladost Pr.) Budu nost – Miklavec Bojan Cirkven i (Dinamo P), Vinko Berdin ( akovec) Mladost urkin – Dekanovec Dino Varga (Budu nost M), Marko Hutinec (Dubrava), Ivica Bo kaj (Borac DH), Miroslav Kocijan (Strahoninec)

III. Me imurska liga – zapad Pobjeda – Gornji Hrať an Dario Golub (Me imurec) Hajduk – Brezje Antonijo Šimunkovi (Šenkovec), Silvijo Husejnovi (Nedeliť e), Ivan Horvat (Zasadbreg), David Petri evi (Mali Mihaljevec), Zoran Gregorin i , Matija Trupkovi , Nenad Gregorin i (Venera PMP), Ivan Perko (Polet P) Dinamo – Žiťkovec Neven Rudni ki (Hajduk Š), Kristijan Mezga (Omladinac M) Plavi 1975 – Prekopa-Bukovec Saťa Novak (Jadran), David Novak (Bratstvo J), Miroslav Kova i (Zasadbreg) Mali Mihaljevec Miro Mesari (Borac PMP), Marko Bogdan (Venera PMP), BoŞidar Makťadi (Bratstvo SV), Patrik Mesari ( akovec) Zebanec Tomislav Šafari (Omladinac M), Denis Puri , Robert Voduťek (Plavi 1975), Hrvoje Ma ari , Marijan Turk (Hajduk Š), Marko Tkal ec (Dinamo D), Dalibor Horvat, Danijel Kojter (Strahoninec), Nino Kopjar (Bratstvo SV) Kriťtanovec Mario Januťi (Omladinac M), Miťo Januťi , Davor Belťe (Sloboda M) Omladinac – Ma kovec Teo Ehrenreich (Dinamo Ž), Silvijo Vuruťi (Omladinac NSR) Jedinstvo – Gornji Mihaljevec Roman Trtinjak, Alen Herceg, Mihael Ter, Rajko Plantak (Trnovec), Nikola Horvat (Strahoninec)

II HNL – Şene ŽNK Trnava – Gori an Tatjana Mesari (ŽNK Sra inec) i Martina Kiva (ŽNK DinamoMaksimir) ODLASCI U INOZEMSTVO I NA PODRU JE DRUGIH SAVEZA: Od poznatijih igra a navodimo: Zoran Lesjak (Me imurje) u Sloveniju, Neven Bujani , Saťa Mihalic (Nedeliť e), Goran HadŞi , Bojan Kranjec ( akovec), Marko Miki (Puť ine) u Austriju, Igor Šoťtari (Rudar) u Švicarsku. Neki su otiťli na podru je drugog saveza DraŞen Vukina ( ukovec 77), Karlo Balent, Dino Bukal ( akovec), Marko Bosilj (Puť ine).

Najviťe odlazaka na podru je drugog saveza bilo je iz Me imurja. Igor Lozo, Amauri, Hrvoje Bubalo, Adnan Aganovi , Ante Zurak, Ivica Žuljevi , Bojan Golubovi i Adrian Valenti .

3. kolovoza 2010.

PRVENSTVO Hrvatske za juniore i mla e juniore

SOMERSBY otvara novu kategoriju pi a u Hrvatskoj

Odli ni rezultati pliva a PK-a Carlsberg Croatia je lansirala jabu ni alkoholni cider Somersby i uvela novu kategoriju na hrvatsko tržište pi a

Deni Juri an, Luka Cigler, Petra Marciuš, Kristijan Stunkovi , Jakov Rojko i Nelly Lisjak na Prvenstvu Hrvatske za juniore i mla e juniore Pliva i PK-a sudjelovali su na Prvenstvu Hrvatske za juniore i mla e juniore, koje je održano od 23. do 25. srpnja u organizaciji Hrvatskoga pliva kog saveza i pliva kog kluba Dubrava u Zagrebu. Na prvenstvu je nastupilo 243 pliva a i pliva ica, odnosno 160 mla ih juniora (72 mla e juniorke i 88 mla ih juniora) te 88 juniora (33 juniorke, 50 juniora).

Za PK su plivali Deni Juri an, Luka Cigler, Petra Marciuš, Kristijan Stunkovi , Jakov Rojko i Nelly Lisjak, dok je pliva e vodio trener Goran Kolari .

Najbolji rezultate postigao je Deni Juri an koji se plasirao u dva B inala, i to u disciplinama 100 m i 200 m leptir. U disciplini 100 m

leptir u kvali ikacijama je isplivao 15. vrijeme, da bi u popodnevnom inalu popravio rezultat na 1:04,23 i zauzeo 11. mjesto. U disciplini 200 m leptir zauzeo je 11. mjesto u kvali ikacijama, pa u inalu isplivao svoj osobni rekord 2:24,72 i zauzeo 10. mjesto.

Petra Marciuš izborila je B inale u disciplini 200 m leptir s 15. vremenom kvali ikacija, dok je u inalu isplivala svoj najbolji rezultat 2:53,36 i zauzela 14. mjesto. U disciplini 50 m slobodno zauzela je 20. mjesto s vremenom 29,44.

Nelly Lisjak, koju nadolaze i vikend još o ekuje Kadetsko PH u Splitu, odli no je otplivala 200 m leptir i plasirala se u B inale, gdje je osobnim rekordom 2:55,24 zauzela odli no 15. mjesto.

Kristijanu Stunkovi u B inale u disciplini 200 m leptir izmaklo je za samo 0,04 sekunde.

U ukupnom plasmanu zauzeo je 16. mjesto.

Jakov Rojko, kojeg tako er o ekuje Kadetsko PH u Splitu, popravio je svoje rezultate.

Pedeset m slobodno isplivao je za 26,56 sekundi, dok je 100 m slobodno isplivao u vremenu 57,67. Štafeta mla ih juniora 4 x 100m slobodno (Rojko, Cigler, Stunkovi , Juri an) odli no je plivala i zauzela 9. mjesto s vremenom 3:58,09. Štafeta mla ih juniora 4 x 100m mješovito (Stunkovi , Cigler, Juri an, Rojko) zauzela je 10. mjesto s vremenom 4:41,15.

Tijekom posljednjih godina cider je, kao posebna kategorija alkoholnih pi a dobivenih fermentacijom soka od jabuke ili kruške, doživio preporod. Ta je tržišna promjena zapo ela u Velikoj Britaniji, gdje je asopis Guardian cider proglasio novim Chardonnayom, što je dovelo do strelovitog rasta prodaje.

Carlsberg Croatia je me u prvim kompanijama Grupacije koja nastavlja trend te svoj portfolio nadogra uje ciderom. Nakon istraživanja hrvatskog tržišta, Somersby cider je pokazao zna ajan tržišni potencijal. Ujedno, time je Carlsberg Croatia uvela novu kategoriju na doma e tržište.

Somersby je jabu ni alkoholni cider u potpunosti spravljen od prirodnih sastojaka, a sadrži jabu no vino i sok od jabuke te še er i prirodne arome kojima se postižu izbalansirana slatko a i potpuni okus. Uz 4.7 posto alkohola, 59 kcal na 100 ml i nježne mjehuri e, Somersby je pravo osvježenje. Njegov izvrstan okus do punog izražaja dolazi kada je dobro rashla en i poslužen u aši s puno leda.

Somersby je kozmopolitsko pi e koje je u vrlo kratkom roku osvojilo sve svjetske metropole, ali i hrvatske gradove. Zbog svojeg je sastava savršeno pi e za druženje s prijateljima nakon posla i kasnopopodnevna doga anja, ali i idealna osvježavaju a alternativa u svim ostalim prilikama.

Somersby su širom svijeta prihvatili mladi urbani ljudi koji su uvijek otvoreni za nove trendove, izazove i promjene.

Somersby je na hrvatskom tržištu dostupan u nepovratnoj staklenoj boci 0,33 l, a preporu ena cijena u du anima mu je 8,48 kuna, a u ka i ima 15,00 kuna.

50

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

Ne odnosi se na prodavaonu 1 i 239 Čakovec i 212 Prelog

3. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 51

-50% Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

52

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

3. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 53

IN MEMORIAM

54

Informacije

3. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

POSLJEDNJI POZDRAV

FRANKI naĹĄem ajngelu mama i tata IN MEMORIAM

Na osnovu Odluke direktora ME IMURJE-PLIN d.o.o. akovec objavljuje se

PRODAJA PUTEM JAVNOG NADMETANJA PRODAJE SE:

1.teretni automobil Fiat Fiorino 1.7 D - godina proizvodnje 1995.

- neispravno i neregistrirano vozilo 2. teretni automobil Fiat Fiorino 1.4 D - godina proizvodnje 1997.

- neispravno i neregistrirano vozilo 3. osobni automobil Lada – Niva - godina proizvodnje 1999.

- neispravno i neregistrirano vozilo 4. osobni automobil Lada – Niva - godina proizvodnje 1998.

- neispravno i neregistrirano vozilo 5. mjeĹĄalica MBS 120, 2000.

- neispravno 6. notebook Compaq Presario 1510EA, 2002.

- neispravno 7. ra unalo Compaq EVO D500, 2002.

- neispravno 8. ra unalo Compaq EVO D510, 2003.

po etna vrijednost

1.000,00 kn

voljenom sinu

TOMISLAVU GOLUBI U 1.000,00 kn

9.8.2002. – 9.8.2010.

Roditelji

1.000,00 kn

1.000,00 kn

Zavod za javno zdravstvo Me imurske Ĺžupanije objavljuje

100,00 kn

NATJE AJ za zapoĹĄljavanje na odre eno vrijeme

100,00 kn 50,00 kn 50,00 kn

- neispravno Javno nadmetanje odrĹžat e se dana 06.08.2010. godine (petak) u 9,00 sa , u prostorijama ME IMURJE-PLIN d.o.o. akovec, Mihovljanska bb (iza groblja).

Predmetne stvari mogu se razgleda na dan odrĹžavanja javnog nadmetanja od 7,00 do 9,00 sa .

Prije pristupanja nadmetanju obvezna je uplata jam evine u iznosu od 50% po etne vrijednos po svakoj predmetnoj stvari. U prodajnu cijenu nije uklju en porez na dodanu vrijednost koji snosi kupac.

Porezne pristojbe i sve druge obveze glede kupoprodaje snosi kupac.

Kupnja se vrĹĄi po na elu ÂŤVI ENO-KUPLJENOÂť, pa se naknade reklamacije ne e uvaĹži .

1 izvrĹĄitelja ( m/Ĺž ) na POSLOVIMA DOKTORA MEDICINE Djelatnos za ĹĄkolsku medicinu ( zamjena za privremeno nenazo nog radnika) Uvje : visoka stru na sprema diplomirani doktor medicine, poloĹžen stru ni ispit, odobrenje za samostalan rad Hrvatske lije ni ke komore, poznavanje rada na ra unalu, poloĹžen voza ki ispit B kategorije, hrvatsko drĹžavljanstvo Uz molbu za zapoĹĄljavanje prilaĹže se: diploma, dokaz o poloĹženom stru nom ispitu, odobrenje komore, preslika radne knjiĹžice, preslika voza ke dozvole, domovnica, kra i Ĺživotopis s osvrtom na radno iskustvo Rok za podnoĹĄenje molbi je 15 dana od objave natje aja.

Molbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta natje aja dostavljaju se na adresu Zavod za javno zdravstvo Me imurske Ĺžupanije, Ivana Gorana Kova i a 1e, 40 000 akovec s naznakom “za natje aj – zapoĹĄljavanje na odre eno vrijeme-doktor medicineâ€?.

Nepravovremene i nepotpune prijave ne e se razmatra .

O rezulta ma natje aja kandida e bi obavijeĹĄteni u roku od 30 dana.

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ME IMURSKE ŽUPANIJE Broj: 01-220/2010 akovec, 28. srpnja 2010. god.

IZ MATI NOG UREDA RO ENI MATIJA VIDOVI , sin Valentine i Marijana; JAKOV ŠARI , sin Petre i Miťe; LEA REŠETAR, k i Marinele i Davora; GABRIEL KOVA I , sin Mihaele i Dragana; MATIJA I KASPER BUBEK, djeca Željke i Daria; MIHAEL GRIVEC, sin Lidije i Marjana; TENA BRLJAK, k i Suzane i Željka; SARA VIKTORIA KOŠAK, k i Kristine i Maria; KARLO MAGDALENI , sin Valentine i Mladena; KORNELIJA HORVAT, k i Nevenke i Branka; ERIKA PINTARI , k i Kristinke i Borisa; ANA BEDI , k i Željke i Miroslava; NOA TUKSAR, sin Ivanke i Denisa; FRAN LAPAT, sin Ive i Gorana; GLORIA ŠARDI, k i Marije i Marka; FRAN PODVEZANEC, sin Željke i Damira ( akovec) VJEN ANI Bojana Magdaleni i Marko Horvat, Tanja Juri i Davor Marcijuť, Nikolina BoŞi i Kristijan Legiťa, Sla ana Tomui i Neven Mikac, Petra Mikuli i Ivan Zlatarek ( akovec); Sandra Granater i Josip Tomaťi (Dekanovec); Marija Strbad i Renato Kontrec (Kotoriba); Dolores Leva i i Saťa Vrtari , Jasminka Povodja i Siniťa Trstenjak, Mateja Fran i i Renato Tomaťi (M. Srediť e); Lara Posavec i Dino Polanec (Nedeliť e); Bernardica Kriťtofi i Davor Padari , Tamara Rumi i Nino Perko (Štrigova) UMRLI Vlatka Kova evi ro . Moťmondor r. 1957., Marija Miko r. 1952., Ana Vrbanec ro . Žnidari r. 1931., Ninoslav Kukoli r. 1972., Jelena Rodek ro . Petkovi r. 1936., Branko Ivan Perho r. 1937., Ana iŞmeťija ro .

Lopari r. 1946., Marija Srnec ro .

Novak r. 1952., Katica iĹžmeĹĄija ro . Horvat r. 1923., Ana Hoblaj ro .

Trajbar r. 1930., Ivan Krizman r.

1941., Cecilija Mikuli ro . Barani r. 1928. ( akovec); Margareta Ĺ estan ro . Gosari r. 1927., Josip Ku andi r.

1949. (Prelog); Lucija Hranilovi ro .

Nedeljko r. 1940. (Dekanovec); Cecilija OĹžegovi ro . Stan ec r. 1929.

(Kotoriba); Dominik Petermanec ro . 1993., Rudol Sabo r. 1930. (M. SrediĹĄ e); Slavko Medved r. 1942., Marija Posavec ro . Pevec r. 1920.

(NedeliĹĄ e); ur ica Anastazija Fistri ro . Juri r. 1923. (Ĺ trigova)

3. kolovoza 2010.

Informacije 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Na temelju lanka 82. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (NN 76/07. i 38/09.), Grad Prelog, Upravni odjel za prostorno ure enje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaš tu okoliša, objavljuje

OP INA BELICA OBAVIJEST Na temelju lanka 17. i 19. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine 86/08), pro elnik Jedinstvenog upravnog odjela Op ine Belica, raspisao je

NATJE AJ za prijam u službu komunalnog redara na neodre eno vrijeme (1 izvršitelja/icu) u Op ini Belica a za potrebe zajedni kog komunalnog redarstva u op inama Belica i Domašinec .

Sve informacije o natje aju pogleda u Oglasniku Narodnih novina br. 94 od 30.07.2010. godine, na službenim stranicama: www.belica.hr , www.opcinadomasinec.hr ili oglasnim plo ama op ina Belica i Domašinec.

JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL

OBAVIJEST O IZRADI DETALJNOG PLANA URE ENJA sportsko-rekreacijskog centra južno od Ulice Ma je Gupca u Prelogu („Službeni glasnik Me imurske županije“, br. 12/10).

Detaljne informacije o jeku izrade navedenih prostornih planova mogu se dobi na adresi: Grad Prelog, Upravni odjel za prostorno ure enje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaš tu okoliša, Glavna 33, 40323 Prelog, putem e-maila na adresi: gospodarstvo@prelog.hr ili na telefon 040/645-301.

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Ljekarna Vjera Štefan mr.ph. AKOVEC, N.Pavi a 15, traži 1 MAGISTRA/ MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme, položen stru ni ispit, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili se javi na tel. 040-363-799, do 31.08.2010.

2. ZEPTER INTERNATIONAL d.o.o. AKOVEC, traži SAVJETNIKE U PRODAJI KOMPANIJE ZEPTER za honorarni rad, uvje : SSS, VŠS, VSS, komunika vnost, samostalnost, javi se na 091-8924-790 do 11.08.2010.

3. RATARSTVO“MM”,KOTORIBA,traži 1 VOZA A KOMBAJNA na odre eno vrijeme, javi se na 099-5177-928, do 30.07.2010.

4. Ordinacija op e medicine Marija Haramija Strbad, D.Vidovec, traži 1 VSS LIJE NIKA OP E PRAKSE na odre eno vrijeme, položen stru ni ispit, mogu nost smještaja, javiti se na 099-2141857 do 30.07.2010.

5. Restoran PREPELICA, OTOK, traži 1 KV KUHARA i 1 POM. RADNIKA U KUHINJI na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 098393-001 do 30.07.2010.

6. Zdravstvena ustanova “LJEKARNA PO U A” AKOVEC, I.G. Kova i a 20, traži1MAGISTRAFARMACIJE–LJEKARNIKA na neodre eno vrijeme, licenca za samostalan rad, mjesto rada Nedeliš e, M.Tita 1, javi se na gornju adresu ili 040-311-000, do 31.07.2010.

7. Frizerski i kozmeti ki salon Bella Lucija, Donji Kraljevec, traži 1 KOZMETI ARKU / PEDIKERKU na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 6 mj., javi se na 098-1339-311, natje aj otvoren do 31.08.2010.

8. TEK-TON d.o.o. ŠENKOVEC, J. Bedekovi a 49, traži ZIDARE, TESARE, ARMIRA E i AK. IZOLATERE na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, mog. doškolovanja, javi se na mob.

098-9393-673 do 08.08.2010.

9. ALLIANZ d.o.o. AKOVEC, traži ZASTUPNIKE OSIGURANJA (M/Ž), uvje : VŠS ili SSS, dobro poznavanje rada na ra unalu,voza kadozvolaBkat.,poslovna i prodajna orijentacija, profesionalnost, poduzetnost, komunikacijske i prezentacijske vješ ne, dostavi svoj životopis na e-mail: dijana.kolac@allianz.hr do 15.8.2010.

10. Ordinacija op e medicine dr. Somo i Bernardica, AKOVEC, F. Pun eca 2, mob. 098-744-913, traži 1 DOKTORA OP E MEDICINE na odre eno vrijeme, položen stru ni ispit, javi se na mob.

098-744913 ili e-mail: bernardica.so-

modji@ck.t-com.hr do 31.08.2010.

11. KONIM d.o.o. AKOVEC, traži 3 DJELATNIKA/CE ZA RAD U CAFFE BARU na neodre eno vrijeme, javi se na 098206-317 do 31.07.2010.

12. ELVIDA d.o.o. Ca e bar IN, STRAHONINEC, Dravska 71, traži 1 DJELATNICU ZA RAD U CAFFE BARU na neodre eno vrijeme, javi se na 091-5747-426, do 05.08.2010 13. DOM ZA STARIJE I NEMO NE OSOBE, SLAKOVEC br. 70, traži 1 SSS MEDICINSKU SESTRU na odre eno vrijeme-zamjena za porodni uz mog. stalnog radnog odnosa, odra en vježbeni ki staž, javiti se na 829-181, do 31.07.2010.

14. DOMINA-M d.o.o. AKOVEC, Trg Republike 6, traži 1 SSS KOMERCIJALISTU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, znanje engl. jezika, voza ki ispit B kat., znanje rada na PC, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: info@dominam.hr do 30.07.2010.

15. Ca e bar FRKA AKOVEC, K. Zrinski 4, traži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijemeuzmog.stalnogradnogodnosa, poželjno radno iskustvo, javi sena 091505-2724, do 07.08.2010.

16. VITA-FIT, M. SREDIŠ E, Istarsko naselje 3, traži 1 KOZMETI ARKU/MASERKU; 1 KONDICIJSKOG TRENERA i 1 FIZIOTERAPEUTA na odre eno vrijeme uzmog.stalnogodnosa,javi sena 098863-311, do 31.07.2010.

17. MURA-METAL d.o.o. KOTORIBA, traži 1 ZAVARIVA A mag postupka, poznavanje tig i rel postupka; 1 KV BRAVARA na odre eno vrijeme, radno iskustvo2g.,najavanatel.040-682-130, do 07.08.2010.

18. ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G.Kova i a 1e, traži 1 VSS LIJE NIKA SPECIJALISTA INTERNE MEDICINE na odjelu gastroenterologije na neodre eno vrijeme, položen stru ni ispit, položen spec. ispit iz interne medicine, odobrenje za samostalan rad, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu, do 09.08.2010.g.

19. Ca e bar “KOCKA” Sveta Marija, Trg B.Jela i a 4, traži 1 KV KONOBARA/ICU na neodre enovrijeme,poželjnoradno iskustvo, javi se na 099-6821-656, do 31.07.2010.

20. Prijevozništvo i vu na služba Vlado Pavlic, AKOVEC, traži 2 KV VOZA A sa B i C kat. na neodre eno vrijeme uz probni rok, znanje stranih jezika njem. i engl., poželjno radno iskustvo, javi se na 098-776-203, do 31.07.2010.

21. AUTO ROMAN d.o.o. AKOVEC, traži 1 AUTOLAKIRERA s radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-918-2092, do 31.07.2010.

22. Ca e bar AMADEUS, PLEŠKOVEC 160A, traži 1 djelatnicu za rad u ca e baru na neodre eno vrijeme, mogu nost smještaja, javiti se na 095-908-1063, do 16.08.2010.

23. ZLATNE RUKE d.o.o. ŠENKOVEC, traži 1 DJELATNICU ZA RAD U PEKARI za prodaju pekarskih proizvoda i pomo u pekari i 1 DJELATNIKA ZA POMO U PEKARI na neodre eno vrijeme uz probni rad , javi se na 095-566-0077, do 15.08.2010.

24. METAL DEKOR, IVANOVEC, traži 1STROJARSKOGTEHNI ARAILIINŽ.

STROJARSTVA za poslove tehnologa sa 4-5g. radnog iskustva, rad na ra unalu, CNC programiranje; 2 ZAVARIVA A CO2 s radnim iskustvom; 3 BRAVARA s radnim iskustvom na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnogodnosa,javi sena338-070, do 31.07.2010.

25. EL MONT Me imurje d.o.o. AKOVEC, traži 1 LIMARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 3g, javi se na 099-6241430. Natje aj otvoren do 04.08.2010.

26. BistroTINAM.SUBOTICA,traži1KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme, javi se na 098-293917. Natje aj otvoren do 06.08.2010 27. Frizerski salon IVA SV. Martin na Muri, Glavna 27, traži 1 KV FRIZERA (m/ž) na neodre eno vrijeme, javi se na 091-7867086. Natje aj otvoren do 18.08.2010.

28. Ugos teljski obrt BAROK AKOVEC, traži 1 KUHARA - PIZZA PEKARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-9382175. Natje aj otvoren do 31.08.2010.

29. Market EF, Pribislavec, J.B. Jela i a 33, traži PRODAVA AMJEŠOVITEROBE na odre eno vrijeme, javiti se na 091 789 2366, do 08.08.2010 30. STM JADRANKA HLEBEC, G. HRAŠ AN, traži 1 KROJA A za poslove krojenja i 1 KROJA A za poslove na “Ban” i 3ŠIVA A ŽENSKEODJE Enaneodre eno vrijeme, javi se na 040 858 170, do 26.08.2010.

31. Media-so d.o.o., B. Graner 14, akovec, traži VŠS,VSS INFORMATI ARA na odre eno vrijeme, prijave sla na: job@media-so .hr do 16.08.2010.

32. TP VARAŽDIN, P.Miškine 53, traži PRODAVA A MJEŠOVITE ROBE na odre eno vrijeme, javi se na tel. 042

402 466, do 14.08.2010.

33. Auto moto klub akovec, Športska 8, traži AUTOMEHANI ARA sa C kat. na odre eno vrijeme, do i osobno na gornju adresu, do 09.08.2010.

34. Ca e bar Maska, Sve Juraj u trnju, traži KONOBARA na odre eno vrijeme, javi se na mob.091 5414 868, do 25.08.2010.

35. P-m.t. . d.o.o., J. Broza 88, Mursko Središ e, traži 1 SKLADIŠTARA na neodre enovrijeme,do iosobnonagornju adresu do 14.08.2010.

36. Artner d.o.o., D.Vidovec, traži 4 MONTERA FASADA za postavljanje staklene vune na odre eno vrijeme, javiti se na mob.091 180 3139, do 13.08.2010.

37. Vinki grupa d.o.o., Glavna 18, Celine, traži 1 KONOBARA na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 866 448, do 08.08.2010.

IZVOR PODATAKA: HRVAT SKI Z AVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 I S P O S TAVA M . S RED I Š E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV - ili osobe sa školom za šiva a ili završen te aj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 31.8.

2. ORIFLAME KOZMETIKA CROATIA D.O.O. traži SURADNIKE ZA RAD u direktnoj prodaji za podru je Varaždinske i Me imurske županije.

Zainteresirane osobe neka se najave na tel. 042/683-576 ili 098/9186504 (Melanija Lon ari ), do 10.8.

3. DIONIS d.o.o., VARAŽDIN, ZAGREBA KA 94; traži 1 OŠ, KV, SSS KONOBARA (m/ž) za posluživanje i naplatu pi a u caffe baru u Varaždinu na neodre eno i 1 KV, SSS KONOBARA (m/ž) za posluživanje i naplatu pi a u caffe baru ‘Zona’, Trnovec na neodre eno vrijeme, najava na 091/331-4151 (Biserka Sambolec), do 10.8.

Odlukom Nadzornog odbora ME IMURSKOG SAJMA PODUZETNIŠTVA društva s ograni enom odgovornoš u za prire ivanje sajmova i izložbi i ostale poslovne ak vnos (skra ena tvrtka: MESAP d.o.o.), Nedeliš e, Mar ec Josipa 27, poništava se natje aj za izbor direktora Društva raspisan 13.07.2010., te se istom odlukom objavljuje novi

NATJE AJ za izbor direktora Društva Kandidat za direktora Društva mora, osim zakonom propisanih uvjeta, udovoljava i sljede im uvje ma: - visoka stru na sprema ili viša stru na sprema ekonomskog ili tehni kog usmjerenja, - najmanje 5 godina radnog iskustva na rukovode im poslovima u gospodarstvu (prednost e ima kandida koji imaju iskustvo u organiziranju sajmova), - organizacijske sposobnos i sklonost mskom radu, - poznavanje engleskog i/ili njema kog jezika, - znanje rada u informa kom okruženju, - da ne postoje zapreke za imenovanje iz lanka 239. Zakona o trgova kim društvima („Narodne novine“ broj 111/93,34/99,121/99 - vjerodostojno tuma enje, 52/00-Odluka USRH,118/03,107/07,146/08 i 137/09), - da izradi i prezen ra program rada ili prijedlog poslovnih ak vnos za uspješno ostvarivanje ciljeva Društva.

Uz prijavu na natje aj kandida moraju dostavi : - životopis - dokaz o ste enoj stru noj spremi (original ili ovjerena preslika) - dokaz o ispunjavanju uvjeta posjedovanja 5 godina radnog iskustva na rukovode im poslovima u gospodarstvu ili na organiziranju sajmova – ugovor o radu, odgovaraju e rješenje, i sl. (original ili ovjereni preslik) - program rada ili prijedlog poslovnih ak vnos iz kojih je mogu e ocijeni da e se uspješno ostvariva ciljevi društva.

- domovnicu (original ili ovjereni preslik) - potvrdu o nekažnjavanju, ne stariju od šest mjeseci (original ili ovjereni preslik) - izjavu kandidata ovjerenu od javnog bilježnika da ne postoje zapreke za imenovanje iz l. 239. ZTD-a Direktor se imenuje na mandatno razdoblje od 4 godine.

Nepravodobne i nepotpune prijave na natje aj ne e se razmatra .

Prijave s natje ajnom dokumentacijom dostavljaju se isklju ivo preporu enom poštom na kojoj su vidljivi datum i vrijeme u zatvorenoj omotnici s naznakom: „Natje aj za direktora MESAP-A d.o.o.“ zaklju no sa 11.08.2010. do 12 sa (do tog vremena prijave treba preda na poštu) na adresu: MESAP d.o.o., 40 305 Nedeliš e, Mar ec Josipa 27.

Društvo MESAP d.o.o. zadržava pravo ne izvrši izbor direktora po raspisanom natje aju, te is poniš .

ME IMURSKA BANKA d.d.

AKOVEC objavljuje

OBAVIJEST o sudskoj dražbi 1. Predmet sudske dražbe je nekretnina upisana u zemljišne knjige Op inskog suda u akovcu, Zemljišnoknjižni odjel Prelog, u z.k.uložak br. 2206 k.o. Kotoriba, est. br. 1510/1, u naravi poslovna zgrada, pomo na zgrada, dvorište, ukupne površine 4490 m2. Predmetna nekretnina se nalazi u Kotoribi u ulici Ru era Boškovi a br. 100.

2. Vrijednost predmetne nekretnine utvr ena u postupku ovrhe iznosi 1.068.891,67 kuna.

3. Predmetna nekretnina prodava e se na II. ro ištu za prodaju koje e se održa u zgradi Op inskog suda u akovcu, R. Boškovi a 18, soba br. 23, dana 26. kolovoza 2010. godine, u 14,00 sa .

4. Na drugom ro ištu za prodaju nekretnina se ne može proda ispod 1/3 (jedne tre ine) njezine utvr ene vrijednos , dakle ne može se proda po cijeni manjoj od 356.297,22 kuna.

5. Pravo sudjelovanja imaju sve zi ke ili pravne osobe koje su najkasnije tri dana prije ro išta za prodaju upla le jam evinu u visini od 10% (deset posto) iznosa utvr ene vrijednos nekretnine. Jam evina se upla uje na ra un Op inskog suda u akovcu, broj 2390001-1300000701 poziv na broj 173-09, a kupac je potvrdu o upla enoj jam evini obvezan dostavi sudu u roku od 3 dana prije održavanja ro išta za prodaju.

Kupac je dužan položi u sud kupovninu u roku od 30 (trideset) dana nakon dana održanog ro išta za prodaju. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, sud e rješenjem prodaju proglasi nevaže om i odredi novu prodaju. Iz položenog iznosa jam evine namiri e se troškovi nove prodaje i naknadi razlika izme u kupovnine pos gnute na prijašnjoj prodaji i novoj prodaji.

Nekretnina e se dosudi i kupcima koji e ponudi nižu cijenu prema veli ini ponu ene cijene ako kupci koji su ponudili ve u cijenu ne polože kupovninu u roku koji e im za to bi odre en.

Ponuditeljima ija ponuda ne e bi prihva ena, vra e se jam evina odmah nakon zaklju enja javne dražbe.

6. Svi ostali uvje prodaje predmetne nekretnine objavljeni su na oglasnoj plo i Op inskog suda u akovcu, a za dodatne informacije možete se obra Me imurskoj banci d.d. akovec na broj telefona 040/340 050.

56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

FIAT BRAVO 1.6 1998., plin, bez prijenosa, nereg., klima, zimske i ljetne gume, 15.000 kn, 091/241-0871 OPEL OMEGA 2.0 karavan 1988.g., nove zmske gume, gen. ure en, vrlo povoljno, mob. 091/8826-781 PRODA JEM AUTOPRIKOLICU dim.

150x100, bez papira, u odli nom stanju, mob 091 559 4332 PRODAJEM MITSUBISHI 1987.g., cijena po dogovoru. mob. 099/3300-378 PRODAJE SE Ĺ KODA FELICIA 1995.g., sa uvana, u voznom stanju, mob.

098/1760-634 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, ĹĄiber, el. ret., euro kuka servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob. 091/7237-999 PRODAJE SE MERCEDES 300 SE 1988, Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD MONDEO 1998, karavan, tel. 098/807-843 PRODAJE SE VU NA SLUĹ˝BA Zastava 640, moĹže i zamjena za kombi ili osobno vozilo. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD ORION 1.6 1991.g., + plin, registriran, za 3.000 kuna. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE RENAULT 21 karavan diesel za 4.000 kuna. Tel. 098/807-843 OPEL VECTRA, registrirana godinu dana. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE MITSUBISHI L-200 2005.g., mob. 091/353-1010 PRODA JE SE VW POLO 1.0 ‘91.g., DEWOO NUBIRA 1.6, 16v, ‘98.g., plin, neregistrirani. Tel. 098/632-310 MERCEDES 190E 1984.g., automa k, reg. do 10 mj. mob. 095-590-9215 FIAT BARHETA 1.8 16V, 131 KS, 96. godiĹĄte, plava perla, registriran 6/2011. prodajem za 4.400 eura ili mijenjam za ve i Fiatov automobil. Tel. 098/62-77-11 PEUGEOT 206 Roland Garros 1.6e 2000.g., 183tkm, reg. do 10.6.2011., ful oprema, 1.vl., cijena 4.200 eur, mob.

098/331-535 BMW 330 CI cabrio automa k + hard top 2004.g., mob. 095/90-77-062 MERCEDES C 180 elegance 1994.g., 72tkm, 1.vl., reg. do 7.12.2010., u odli nom stanju, mob. 091/538-4947 PRODAJEM MOTOR Keeway 250ccm supershadow linija choper, registr., redovito ser visiran, pod tvorni kom garancijom, dalj. paljenje, mob.

098/242-737 PRODAJEM MIDICROSS 200ccm i midicross 125ccm, novi, cijena 6.200 kn i 4.300 kn. mob. 098/261-045 VW PASSAT GT TDI karavan 1996.g., sa svom opremom, mob. 098/426-760 PRODAJEM MERCEDES 190E, reg. do 28.3.2011., crni, kuka, u dobrom stanju, tel. 313-711 Ĺ K O D A O C TA V I A a m b i e n t 1 . 6 benz 2001.g., 1.reg. 2002., reg. do 23.4.2011., 1.vl., u jako dobrom stanju, mob. 098/935-8937 NISSAN TERANO II 1.7 TDI 1998.g., klima, ĹĄiber, dalj. centr. zaklj., 7 sjedala, reg. do 6./11., u sustavu pdv-a. tel.

040/396-374 OPEL ASTRA 1.6i 1995.g., reg. do 3./11., super stanje, 2 zra na, servo, centralno, ĹĄiber, 172tkm, cijena 1.600 eur, mob. 099/312-4106 GOLF III GTD 1992.g., reg. do 7./11., metalik zelena, mob. 098/182-9302

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor – moŞe i neispravne, tel. 01/2067-370 ili 092/110-7-110 PRODA JE SE TRAK TOR Zetor 2311 1976.g., u vrlo dobrom stanju, tel.

098/180-80-27

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJE SE KOMPLETNA OPREMA za vinogradarstvo, nova mulja a, preĹĄa, ba ve, plasti ne kade, mob. 099 595 33 99 PRODAJE SE LAKTOFREZ 160 lit., pokretni, za 2.000 kn. mob: 098/18 47 483 PRODAJE SE PLUG dvobrazdni i tanjura a 20 diska, tel. 040/857-413 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJE SE HIDRAULI NA PREĹ A za groĹž e od 120 lit., mob. 098/777-066 PRODAJE SE KUKURUZ, je am i odojci, tel. 333-382 PRODAJEM PREĹ U za groĹž e Gorenje Muta, uĹĄ uvanu, te gveĹždru obi nu i ba ve za vino od 200 i 300 lit., mob.

098/745-972 PRODAJE SE SIJA ICA za kukuruz, silokombajn, levator i trebilica, tel.

337-893 PRODAJEM SJEME REPICE za zelenu gnojidbu, Novo Selo Rok, tel. 853-258 PRODAJE SE preĹĄa za groĹž e od 350lit., mulja a i ba ve od 200, 250, 300 i 350 lit., mob. 091/517-5821 PRODA JE SE metalni kukuruĹžnjak 3x 3x 0. 8 0 m, v rlo p ovoljno, mob.

098/845-373 PRODA JE SE 2-brazdni plug 10 cola i prednji blatobran za fi u, mob.

099/7872-663 PRODAJE SE: kawasaki ZX-7R nin a 750cm3 122ks 1998.g., sa uvan, moĹže i zamjena za auto ili traktor (po dogovoru), te prodajem traktor Zetor 2511 s kabinom, sa uvan, sve original. mob.

098/190-3753 PRODAJEM NOVE BA VE za vino i rakiju od hrasta i agacije, kvalitetna izrada, besplatna dostava, tel. 858-362

USLUGE

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI DugogodiĹĄnje iskustvo.

Brzo i kvalitetno!

Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k IIstarska t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

STROJNO UNUTARNJE ŽBUKANJE I TERMOFASADE SVIH VRSTA IZVODIMO KVALITETNO UZ GARANCIJU. MOB. 098/242-496 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, Şaluzina, trakastih zavjesa. mob. 098/703-662 INSTRUKCIJE IZ ENGLESKOG I HRVATSKOG jezika za sve uzraste. mob. 098 920 8882 PRIMILA BI NA BRIGU I NJEGU stariju Şensku osobu u svoj dom, mob.

099/7872-663 DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzomontaŞnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu te produljive alu ljestve do 8m visine, mob. 091 559 4332 SLOBODNOJ ŽENI ili samohranoj majci dajem ku u u naslje e u zamjenu za skrb muťke osobe, mob. 098/907-5967 UVALA BI DJECU U SVOM DOMU u akovcu, mob. 091/5962-707

POSAO TRAŽIM POSAO PRODAVA A, mob.

095/803-7109 MLADA MUĹ KA OSOBA traĹži bilo kakav sezonski posao, moĹže i pripomo u doma instvu, tel. 333-382 KERAMI AR s viĹĄegodiĹĄnjim iskustvom traĹži honorarni posao, mob. 091 547 2069.

OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RA UNALU s aktivnim znanjem engleskog jezika za posao ponude paten ranih proizvoda u svijetu, mob.

099/5155-064 SERVIS ZA IŠENJE OBAVLJA USLUGE IŠENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 TRAŽIM DVA RADNIKA – pomo ni tesar i zidar za radove na ku i. tel. 333-253 ZARADITE I DOPRINESITE SVOM KU NOM BUDŽETU – nau ite bioterapiju i oslobodite se nancijskih problema, mob. 099/5155-064 ŽENSKA OSOBA TRAŽI BILO KAKAV HONORARNI POSAO. mob 099/511-4505

KREDITI NAJBRŽE DO NOVCA isplate mogu e u roku 48 sa , obustavom i preko 1/2 pla e, obustavom na trajni nalog, ovjerom kod javnog biljeŞnika, temeljem zaloga, zaustavljamo ovrhe, radimo nagodbe s kar arima

Zva na tel. 060-610-614 svakog dana od 09 do 20 sa .

Cijena poziva: 6,88 kn/ x. i 8,28 kn/mob.

POZNANSTVA ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570 OVLAĹ TENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE RODIKOMM d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 USLUGA PRIJEVOZA AUTOMOBILA – najjeftinije u Me imurju, mob.

095/9077-062

MUĹ KARAC, situiran, ozbiljan, Ĺželio bi upozna Ĺžensku osobu do 50g., dobrog karaktera, njeĹžnu i zgodnu, za poznanstvo, izlaske, mog. veza, mog. financ. potpora. mob. 099/8570-607 USAMLJEN GOSPODIN 30.-tih godina traĹži ozbiljnu Ĺžensku osobu vedre naravi koja Ĺželi paĹžnju, njeĹžnost, ljubav, mog. veze, moĹže i rastavljena. mob.

099-695-3584

NEKRETNINE – PRODAJA PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvoriťta i vrta na koriťtenje, Istarsko naselje (ku ice). mob.

099/316-2112

SMS NEKRETNINE MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA . Mob. 091/55-49-323

Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije

VLASNICA PRODAJE VIKEND vo njak-gradiliĹĄte, sa urednim papirima i dozvolama u Zasadbregu. tel. 091/7636-571 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u Vukovarskoj 3, akovec. mob 098 213 520 PRODAJE SE VIKENDICA s vo njakom i ĹĄumom u D. Zebancu. mob 099 595 33 99 PRODAJEM STAN 2-sobni i 3-sobni, novi, ispod Ĺ afrana, kredit osiguran, s garaĹžama, mob. 098/241-559 PRODAJEMO STAN 111 m2 u akovcu, F. Pun eca 4, novogradnja, komforno ure en, 2. kat, li . mob. 098 241 126 PRODAJEM KU U u Pribislavcu, hitno i povoljno. tel: 040-633-016 PRODAJE SE STAN u CENTRU akovca od 45m2, novorenoviran, namjeĹĄten. Povoljno. Zva od 16h na mob 091/505-2730 VLASNIK PRODAJE DVOSOBNI RENOVIRANI STAN od 54m2, u akovcu, Vukovarska 3. tel. 098/9465-206 PRODAJE SE LIVADA I VO NJAK od 1.312 hv u Grabrovniku, blizina gl. ceste, blaga padina, vlasniĹĄtvo 1/1, mob. 099/696-3963 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel.

099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u PuĹĄ inama, ul.

P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob.

098/9422-821 PRODAJE SE GRA EVINSKA PARCELA na juĹžnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250 hv te oranica livada izme u Poleva i KurĹĄanca, 1186 hv. mob. 098/594-027 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN s garaĹžom u akovcu, tel. 312-227 KUPUJE SE VIKEND KU A u gornjem dijelu Me imurja, mob. 095/921-6717 PRODA JEM KU U od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogu a zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinacije. tel.

095/8190-349 PRODAJE SE ORANICA Begjec u Ma kovcu, zva iza 16 sa na tel. 098/9466-750 AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob.

095-590-9215 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaĹža, dvoriĹĄte. mob. 098-393-170 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u Murskom SrediĹĄ u, mob. 098/954-9775 PRODAJEM JEDNOSOBAN namjeĹĄten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/325-4267 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k od 46m2, visoko prizemlje, povoljno, mob.

091/572-4557 FRIZERSKI SALON, novi, namjeĹĄten, akovec, Lj. Gaja 6, prodajem, mob.

098/241-559 PRODA JE SE GRADILIĹ TE u Martanama-Jug od 560m2 za 30.000 eur, mob.

095/9033-541 P R O D A J E M J E D N O S O B N I S TA N o d 41m2 u k, cijena po dogovoru, mob.

099/855-7873 KUPUJEM KU U u okolici k (max 5km od k), do 46.000 eur. mob. 095/830-7390 PRODAJEM KU U u Savskoj Vesi sa svim priklju cima, pogodno za dvije obitelji, mob.

098/553-270 PRODAJE SE VIKENDICA u Vu kovcu, cijena povoljna, tel. 384-597 PRODAJEM STARIJU KU U u Podbrestu, uvedeni struja i voda, ĹĄiroko dvoriĹĄte, tel.

098/9262-140 PRODAJEM TROSOBAN STAN u akovcu, I.pl. Zajca. Agencije isklju ene! mob.

091/129-1391

PRODAJEM KU U u k, livadu u Puť inama zvanu Žirofka, ku u u Dragoslavcu i drvo od ariťa 4m. mob. 095/845-3568 i 095/863-5487 PRODAJEM GRADILIŠTE u Kotoribi povr.

1440m2, gotov nacrt za ku u, gra . dozvola, priklju ak vode i gotov iskop. mob.

098/1760-290 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Mihovljanu. 165 hv, 20x30 m, blaga kosina, pogled na grad, mirna novosagra ena ulica. Tel. 098/198-9410 PRODAJEM JEDNOIPOLSOBNI STAN od 39m2 u zgradama solidarnos kod hotela Park, mob. 098/426-760 PRODAJEM DVORIĹ NU ZGRADU od 60m2 s dozvolom za nadogradnju, pogodno za posl. prostor, ured i trgovinu, u k, preko puta suda, mob. 098/426-021 PRODAJE SE DVOJNA KU A u Strahonincu, novogradnja, mob. 098/749-131 PRODAJEMO GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE povr. 2900m2, (mog. i posl. objekt), uz gl. cestu u Ĺ enkovcu, blizu rotora, mob.

099/731-2333 PRODAJE SE ZEMLJIĹ TE za gradnju od 4260m2, vojni vrtovi Sjever, planom grada predvi eno za gradnju, parcela se moĹže cijepat, cijena po dogovoru, mob.

098/260-062 KUPUJEM POLJOPRIVREDNO ili zapuĹĄteno zemljiĹĄte u Globetki Ĺ enkovec, tel.

098/714-188

3. kolovoza 2010.

PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Selnici vel.

750m2, mob. 099/317-3372

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM JEDNOSOBAN namjeťten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/325-4267 TRAŽI SE U NAJAM STAMBENI PROSTOR (ku a, stan) u akovcu ili bliŞoj okolici u zamjenu za odrŞavanje i pla anje reŞija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel. 040/390-260 od 8 do 14 sa TRAŽIM (UNAJMLJUJEM) URED vel. do 20m2 u akovcu, mog. telefona i adsl-a, mob. 098/9629-399 ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Gra ke. tel. 092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENU SOBU i garsonijeru na Jugu, mob. 098/861-898 ZAPOSLENA OSOBA traĹži manji stan u Zagrebu u najam. tel. 091/518-1600 IZNAJMLJUJE SE STAN u ku i u Murskom SrediĹĄ u, cijena po dogovoru, tel.

00386/70-832-720

3. kolovoza 2010.

IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM DVOSOBNI namješteni stan u akovcu na Jugu, mob. 098/426-862 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s kuhinjom i kupaonom mla oj ženskoj osobi blizu centra akovca. mob. 099 2426 087 IZNA JML JUJE SE POSLOV NI PRO STOR u Ivanovcu, J. Broza 97D, mob 098/920-5572 TRAŽIM GARSONIJERU oko 20 m2 ili sobu za studenta u centru akovca, u blizini U iteljskog fakulteta, tel: 091-503-4800 IZNA JML JUJE SE TROSOBNA komforna ku a u centru k za 4 djevojke, cijena 600kn po osobi + režije. mob.

098/242-317 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI namješteni stan, poseban ulaz i brojila, tel.

390-053 ili 091/782-8587 IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN studen cama (za 3 osobe), u centru k, kuhinja i 2 sanitarna vora, mob. 098/426-021 IZNAJMLJUJEM OBITELJSKU KU U slobodnoj ženi u zamjenu za iš enje iste i održavanje dvorišta, bez nov ane naknade, mob. 095/519-7555 IZNA JML JUJEM NAMJEŠTEN STAN od 65m2 u k, I.pl. Zajca 45, samo ozbiljnim i zaposlenim osobama. mob.

099/190-6877 IZNAJMLJUJEM OPREMLJEN STAN u Zagrebu, Dugave, studentima ili mladom bra nom paru, blizina FER-a. tel.

040/363-654 ili 098/426-279 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONIJERA s balkonom u k, blizu Veleu ilišta, vrlo niske režije, mob. 098/162-0669 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA u centru k, mob. 098/195-7448 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR od 65m2 ili prodajem, tel. 390-247 IZNAJMLJUJE SE STAN za studente u blizini Veleu ilišta u k, mob. 091/5962-707 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 110m2 i 1-sobni stan od 46m2, odvojeni ulazi i brojila, namješteno, u centru k, mob.

091/933-8468 IZNAJMLJUJE SE KU A sa 5 soba studen ma, upotreba kuhinje, kupaonice, blagovaone, blizina Veleu ilišta, mob.

091/603-6627

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

LJETOVANJE POVOLJNO IZNAJMLJUJEM APARTMAN I SOBE u Dubrovniku u centru grada, tel. 020/419-412, 098/951-4023 ili mail: zumbulka@ gmail.com pogledati možete na: http://www.hostelbookers.com/ hostels/croa a/dubrovnik/36923/

IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI I DVOSOBNI APARTMAN u Privlaci kod Zadra, 150m od plaže, vrlo povoljno. tel.

098/805-186 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI APARTMAN na Pagu – Povljana, klima, tv, velika terasa, grill, 100m od mora, od 1.7., mob. 091/1328-236 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN u Zadru, 30m od plaže, povoljno, mob.

098/339-588

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR GRAHO RAH HO OR ORAS O RAS RAS STI TI D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A , PRODAJEM MA ARSKE VIŽLE stare mjesec dana, mob. 098/723-170 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM SVINJE ZA KLANJE, doma a ishrana i vinska rakija, mob. 091 597 9588 PRODAJU SE ŠTENCI bernskog planinskog psa i shi-tzua, istokrvni, bez pedigrea, prisutna oba roditelja, tel: 099 408 1317 BERNSKI PLANINSKI PAS - prodaju se istokrvni štenci (5 de ki, 3 cure), bez rodovnice, ro eni 20.6.o.g. Tel: 098 925 8234 ili 047/715-164 PRODAJEM ŠTENCE PEKINEZERA, istokrvne bez papira, oba roditelja prisutna.

Cijena 500 kuna. Tel. 098/944-3339, 829-230

PRODAJEM ŠTENCE maltezera, mopsa i cavalier španijela, vlas uzgoj, cijepljeni, mob. 098/488-236 PRODAJU SE: tigrice (cijena 50 kuna), ženku šarene rozele ( cijena 250 kuna), ženke berga (cijena 600kuna), mlade nimfe ( cijena 80 kuna), plave rozele (cijena 350 kuna). Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 DIVLJE PATKE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 PRODAJEMO ŠTENCE koker španijela mramorne, mob. 091/530-9660 PRODAJU SE ŠTENCI njema kog ov ara, bez rodovnice i inox ba va od 100lit., mob. 099/191-1583 PRODAJEM SVINJU za klanje od 170kg i ze eve žive ili o iš ene, Brezje 157, tel.

855-740 PRODA JEM ZE E VE – žive ili o i š ene, zvati poslije 15 sati na mob.

091/337-2811 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, pjevaju e, rozele, patke mandarinke i karolinke, te pla naste, zlatne i srebrne fazane. mob. 098/912-3938

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODAJEM ZVU NE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njema ki, cijena 650 eur, tel. 363-399 ili 091/516-7596 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. mob. 099/325-4267 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 350 kn, mob.

098/777-022 NAVIGACIJA nova 44karte eu, sva oprema, za samo350kn, tel: 098 9945 745 PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM ksni masažno-kozme ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 PRODAJEM BUBNJEVE sonor 505, je ino i hitno, tel: 092 102 3081 PRODAJEM PROZORSKA KRILA sa izo staklom bez štokova ili samo izo staklo razne dimenzije, povoljno, mob 091 559 4332 PRODAJEM DJE JA KOLICA, dupla (za blizance) te dje ja sportska kolica (2kom), mob. 091/384-3347 KUPUJEMO: ormare, stol sa stolicama, kuhinjske ormari e. mob 098/9232-195 KUPINOVO VINO, ljekovito iz vlastite proizvodnje, bogato željezom, mineralima, vitaminima prodajem. Šaljem pouze em. mob. 098 1379 366 PRODAJEMO SMRZNUTI ŠPEK oko 40 kg, cijena 10 kn/kg, tel 040/635-370 ili 098/426-016

PRODAJE SE elektri ni bojler Gorenje pod garancijom za 475 kuna. mob 098/1847-483 PRODAJE SE DJE JA HALJINA za standardne i latino plesove, u ljubi astoj boji, cijena 250 kn, mob. 098/55-88-72 (Danijela) PRODAJEM KVALITETNO CRNO VINO, krovnu gra u i autoprikolicu, tel.

333-253 PRODAJE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montažnu garažu i vrtnu ku icu, tel. 333-253 PRODAJEM RABLJENU ALI JAKO UŠ UVANU DJE JU ODJE U žensku vel. 3-4 i mušku za 9g., vrlo povoljno, mob.

098/170-5447 KUPUJU SE RAZNI NEISPRAVNI ELEKTROMOTORI, mob. 099/688-4499 PRODAJE SE TROKOLO za odrasle, kao novo, za 2.000 kn i kotao za pe enje rakije 80 lit., mob. 091/9080-833 KUPUJEM UDŽBENIKE za 4.razr. Gimnazije: Ausblick 2, Filozo ja, Glazbeni susret, Fonfon književni vremeplov, te prodajem za 2.razr. Ponude na tel.

098/597-603 PRODAJEM: regal, trosjed, dvosjed, fotelja + stoli (garnitura), komoda s vitrinom puno drvo hrast, el. plo a za ugradbeni štednjak (200kn), moderni tapec. krevet, gume 175/65/14 za 500kn/4kom, klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn) i stroj za pranje su a s manjom greškom (100 eur). tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM 18m2 PARKETA hrast masiv S klasa 250x55, bijela sobna vratna krila (7kom), spava u sobu visoki sjaj, mob.

098/9200-938 PRODAJEM ŠTEDNJAK Plamen na kruta goriva, star godinu dana, tel. 333-613 ili 098/676-421 PRODAJU SE SUHI HRASTOVI FOSLI debljine 5cm, tel. 858-041 PRODAJE se prozor i balkonska vrata, unutarnja vrata (3kom) i stepenice s metalnom konstrukcijom (16kom), tel.

363-915 PRODAJEM FOTOAPARAT DSLR Samsung Gx10, 18-55mm, + razni dodaci, cijena 3.000 kn, mob. 098/174-4764 DJE JI BICIKL za 10g., kota i 24cola i dj. role br. 33-36. tel. 390-341 PRODAJEM: pl. štednjak, roš lj, fritezu, hladnjak, radne stole, sudoper, kotao, restoranska kolica, šank, ledomat, espresso aparat, perilicu aša i su a. mob. 098/9211-929 PRODAJE SE THUJA smaragd, columna, busxus te razno ukrasno grmlje od 25-90kn. mob. 098/1717-208

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

Azra je mješanka šnaucera gotovo bijele boje. Azra je tako er prona ena kako luta gradom. Izuzetno je draga i vrlo umiljata. Ima prekrasne o i i s povjerenjem pristupa ljudima unato svim razo arenjima koje je dosad doživjela u životu. Azra bi bila dobar prijatelj obitelji s djecom.

Slaže se s drugim psima. Ro ena je 15.7.2008. Nije za lanac.

Edi je štene visoko 30 cm, vrlo vesele naravi. Voli se igrati s ostalim psima, dane provodi u tr anju po dvorištu sa ostalim štencima. Edi je istokrvni mješanac koji u sebi vjerojatno ima terijerske krvi. Star je etiri mjeseca. Nije za lanac.

Ferdi je mješanac jazav ara, lijepe tamno sme e boje. Kao i mnogi naši psi ba en je na ulicu jer ga netko više nije želio. Imao je sre e da smo ga pronašli prije nego izgladni ili ga udari auto.

Ferdi je dobro udan, voli ležati i odmarati i naravno, željan je pažnje i ljubavi. Slaže se s drugim

psima. Ferdi je ro en 15.7.2008.

Nije za lanac.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

778

UTORAK 3. kolovoza 2010.

TV pregled

od 3.8.2010. do 9.8.2010.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Glave u vrpci FILM

UTORAK, RTL - 21.50

Upadnimo u nevolje! Nakon što dobiju otkaz kao zaštitari, Josh Tager (Tim Robbins) i Ivan Alexeev (John Cusack) odlu e oformiti Video Aces, tvrtku za video produkciju. Joshov talent i Ivanov smisao za posao trebali bi im omogu iti nagli i veliki proboj na tržište, koje planiraju pokoriti rade i isklju ivo na projektima koji im se svi aju.

Prije sumraka FILM

SRIJEDA, HRT 2 - 21.30

Romanti na drama. Dok u jednoj pariškoj knjižari tijekom popodneva predstavlja i kupcima potpisuje svoju novu knjigu, mladi ameri ki pisac Jesse (E. Hawke) me u posjetiteljima zadovoljno ugleda i jedno poznato lice. Rije je o privla noj Celine (J. Delpy), mladoj Parižanki koju je Jesse upoznao putuju i vlakom kroz Europu prije devet godina...

Cobb FILM

ETVRTAK, HRT 2 - 21.30

Sportski novinar Al Stump (R. Wuhl) dobio je neo ekivan poziv: legendarni igra baseballa Ty Cobb (T. Lee Jones) ponudio mu je da napiše njegovu biogra iju. Iako je u to doba bio najbolje pla eni sportski novinar u Americi, oduševljeni Stump je bez razmišljanja pristao, najviše zato što je Ty Cobb bio ovjek kojemu se divio, a i zato što je bio polaskan ponudom...

Ples an ela FILM

PETAK, NOVA TV - 20.05

Tony (Kyle Chandler) želi biti ma ijaški placeni ubojica, ali prvo mora izuciti zanat od strucnjaka, Steviea (James Belushi). Iako Tonyju ne odgovara Steviejev stil ma ijaša, on mora završiti svoju obuku kako bi se mogao obracunati s ma ijaškim racunovodom koji želi predati dokaze policiji...

Izravni udar FILM

SUBOTA, NOVA TV - 21.45

Frank Gannon (Dolph Lundgren) je policajac pred mirovinom. Kolege policajci su mu priredili proslavu za njegovo umirovljenje i pred njim je ostao još samo zadnji dan na poslu. Problemi nastaju kada Frank posumnja da u njegovom elitnom timu baš i nije sve kako bi trebalo biti. Ukradeni novac i droga, ubojstva te nevini ljudi u zatvoru...

Kleopatra FILM

05.40 Najava programa 05.45 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.10 Pet zvjezdica, serija 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Velika rasprodaja, dok. lm 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 More ljubavi, telenovela 13.15 Ljetna slagalica 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 Sutra je novi dan, serija 15.05 Hrvatsko podmorje 3: Dubrovnik 15.35 A sad u Europu!

16.20 Luda ku a, hum. serija 17.00 Vijes 17.10 Hrvatska uživo 18.30 arolija, serija (R) 19.15 Vrijeme 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Boje turizma 21.00 Neograni ena mo , ameri ki lm (12) 23.00 Dnevnik 3 23.25 Sport 23.28 Vrijeme 23.30 Vijes iz kulture 23.40 Dr. House, serija (12) 00.30 Filmske no i strave: The Funhouse, ameri ki lm 02.05 repriza dnevne serije s 2. programa 02.50 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 03.40 A sad u Europu!

04.25 Ljetna slagalica 05.15 More ljubavi, telenovela

NEDJELJA, HRT 1 - 20.55

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 TV vr : arape (R) 08.15 Na kraju ulice: Tko se boji mraka još 08.30 101 dalma nac, crtana serija (R) 08.55 Dje ak i vjeverica, crtana serija (R) 09.15 Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija (R) 09.40 Navrh jezika: Ništa (R) 09.50 Boli glava: Voda, voda...

10.05 Heidi, serija za djecu (R) 10.30 Virtualna mama, kanadski lm (90’) (R) 12.00 Ružna Be y, serija (R) 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Simpsoni , hum. serija (R) 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Bra a i sestre, serija 16.05 Conquest ot the Planet of the Apes, ameri ki lm 17.35 Vrhunska putovanja: Šangaj, dok. serija (R) 18.30 Mu ke, hum. serija 19.00 Mu ke, hum. serija 19.30 Glazbeni specijal 20.05 Ve ernja škola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Bez traga, serija (12) 22.20 Zakon i red: Zlo ina ke nakane, serija (12) 23.10 Deadwood, serija (18) 00.00 Ljetni retrovizor: Zovem se Earl, hum. serija (R) 00.20 Ljetni retrovizor: Zlo ina ki umovi, serija (12) (R) 01.05 Ljetni retrovizor: Kineska plaža, serija (12) 01.50 Kraj programa -------- Nogomet, LP - 3. pretkolo

07.50 Mi y, animirana serija 08.05 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.20 RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija 09.15 RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija 10.30 Nestala, telenovela (R) 11.40 K.T.2, krimi serija 12.10 Exkluziv, magazin (R)

12.25 Punom parom, kulinarski izazov 12.50 Bibin svijet, hum. serija 13.20 Los Victorinos, telenovela 14.10 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 15.50 Nestala, telenovela 16.35 Pod is m krovom, hum. serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija 17.30 Raymond, hum. serija 17.55 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija (dvije epizode) 20.55 Teorija velikog praska, hum. serija (dvije epizode) 21.50 Glave u vrpci, igrani lm, komedija (12) (R) 23.30 Vijes , informa vna emisija 23.40 CSI: NY, krimi serija (12) 00.35 Cobra 11, krimi serija 02.10 Astro show, emisija uživo (18)

06:30 07:30 07:55 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:25 23:40 23:55 00:45 01:10 01:40 02:40 03:25 05:00 05:25 05:50 06:25

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Karate Kid, igrani lm Ve ernje vijes Nestali, serija Bra ne vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Za arani, serija (15) Prorokova igra, igrani lm (18) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija IN magazin Kraj programa

Povijesni ilm. 48. godine prije Krista rimski car Julije Cezar (R. Harrison) šalje izaslanika Pompeja iz Farzalije u Egipat. Mladi egiptski faraon Ptolomej pokušava pridobiti Cezara koji tako er posje uje Egipat. A ne bi li i sama pridobila Cezarevu naklonost, faraonova starija sestra Kleopatra (E. Taylor) na lukav na in dospije u njegovu pala u te ga osvoji...

SPORT - IZDVAJAMO

HUM.SERIJA HRT 2

18.30

Mu ke FILM HRT 1

HNL: Varteks – Dinamo

Budimpešta: EP u plivanju

SPORT SUBOTA, HRT 2 - 20.10

SPORT PONEDJELJAK, HRT 2 - 16.55

ZVJEZDANI KUTAK Z

Winona Ryder (Subota, NOVA TV, 20.05 h)

Pravim imenom Winona Laura Horowitz (Winona, Minnesota, 29. listopada 1971.), je ameri ka ilmska glumica. Dobitnica je Zlatnog globusa za sporednu ulogu, a zaslužila je i dvije nominacije za Oskara. Ime je dobila po gradu u kojem je ro ena. U sedmoj godini obitelj joj se preselila u sjevernu Kaliforniju, u gradi Elk. U domu gdje je odrasla nije bilo elektri ne struje ni vodovodne mreže. Kada je imala deset godina obitelj se ponovno preselila, ovoga puta u Petalumu. Upisala se u American Conservatory Theatre u San Franciscu gdje je u ila glumu i glumila u manjim predstavama. Filmski debi ostvarila 1986. u ilmu Lucas. Nakon debija mijenja prezime u Ryder. Idu e godine igra i prvu glavnu ulogu u drami Square Dance. Drugu nominaciju za Oskara zaslužila je ulogom Jo March u ilmu Male žene. Tri godine kasnije odigrala je ulogu androida u zf ilmu Alien: Uskrsnu e.

21.00

FILM NOVA TV

21.25

Neograni ena mo

Karate Kid

Poli ki triler. Luther Whitney (C. Eastwood) je profesionalni provalnik i zaljubljenik u slikarstvo zbog kojeg jutra provodi u gradskom muzeju skiciraju i izložena platna. Nakon jednog tako provedenog dana odlazi ku i pripremi se za planiranu provalu. Cilj mu je oplja ka trenuta no praznu vilu 80-godišnjeg milijunaša Waltera Sullivana (E. G. Marshall) koji u njoj živi s novom, znatno mla om suprugom Christy (M. Hardin) nakon što je poslije 48 godina braka ostao udovac...

Daniel (Ralph Macchio) s majkom seli iz New Jerseyja u Kaliforniju. Ona ima izvrstan novi posao, no Daniel otkriva da se tamnokosi Talijan iz Jerseyja teško uklapa medu plave surfere, osobito kada pokuša hoda s jednom od njihovih djevojaka. Daniel se uspije izvuci iz nekoliko tucnjava, ali jednom ga prilikom uhva nekoliko dje aka koji idu u is karate klub. Daniel pada u nesvijest od udaraca i tada ugleda starog Miyagija (Pat Morita), kako uskace medu djecake, te ih pobjeduje...

08:00 11:00 12:00 15:00 15:07 15:15 15:30 16:00 16:50 17:00 17:05 18:10 18:15 19:00 19:15 19:20 19:24 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00

08:43 09:00

23:30 23:45 23:50 00:00 01:00

Viddeostranice 1x2, kontakt eemisija Videostranice Danas na programu Foršpani Yoga&Pilates Gile e, svijet sporta, ponavljanje Slomljeno srce, sapunica Foršpani Vijes Ritam ljeta, ponavljanje Foršpani TV Jukebox Me imurje danas Sport Prognoza vremena Foršpani Glazbeni predah akove ki kutak Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Igrani lm Dom 2,emisija o ure enju interijera Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 21:30 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozai na emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA MALI OGLASI SANDOKAN serijski lm IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi SANDOKAN serijski lm NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

23.30 11.40

K.T.2

HUM.SERIJA NOVA TV

20.05

Lud, zbunjen, normalan

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 14.00 TV prodaja 14.30 Dober Dan, Koroška 14.55 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 03.08.1992 15.45 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 16.40 Mostovi - Hidak: Potepanja - Barangolások 17.45 Števerjan 2010 19.00 Intervju: Gregor Golobi 20.00 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 20.35 Muzikajeto: Bel nška Banda, 1. Del, Igrano-Izobraževalna Mladinska Serija, ponovitev 21.10 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 21.45 Rde i Prah, Južnoafriški lm, ponovitev 23.40 Sac: Možje v Senci, Francoski lm, ponovitev 01.20 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 U ime ljubavi 9.30 arolija ljubavi 10.20 Tv prodaja 10.50 Iskrice u o ima 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Pokraj zvijezda, lm 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Nevinost na prodaju, lm 22.35 24 UR 22.55 Kronike Sare Connor, serija 23.50 Eli Stone, serija 0.40 No na panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Sve što trebaš je ljubav, lm 22.45 Lije nikov dnevnik, serija 23.35 No ni program

SRIJEDA 4. kolovoza 2010.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.05 22.50 23.15 23.18 23.20 23.30 00.20 02.10 02.55 04.10 05.00

Najava programa Me u nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Vizije budu nos : Revolucija inteligencije, dok, serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Hrvatsko podmorje 3: Kor ula A sad u Europu!

Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uĹživo arolija, serija (R) Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Partnerica, ameri ki lm Prvi, dok. lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Filmske no i strave: VraĹžji otpadnici, ameri ko-njema ki lm (18) repriza dnevne serije s 2. programa Zvjezdane staze: Enterprise, serija Ljetna slagalica More ljubavi, telenovela

ETVRTAK 5. kolovoza 2010.

07.00 Panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 TV vr : P ce selice (R) 08.15 Na kraju ulice: Tinka nosi nao ale 08.30 101 dalma nac, crtana serija (R) 08.55 Dje ak i vjeverica, crtana serija (R) 09.15 Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija (R) 09.40 Ta poli kĂĄ 09.50 U zdravom jelu zdrav duh 10.05 Heidi, serija za djecu (R) 10.30 NestaĹĄna Katy, kanadski lm (R) 12.00 RuĹžna Be y, serija (R) 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Simpsoni, hum. serija (R) 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Bra a i sestre, serija 16.05 Blanche, francuski lm (R) 17.40 Vrhunska putovanja: Bocvana, dok. serija (R) 18.30 Mu ke, hum. serija 19.00 Mu ke, hum. serija 19.30 GaraĹža 20.05 Ve ernja ĹĄkola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Prije sumraka, ameri ki lm (12) (R) 22.55 Deadwood, serija (18) 23.45 Ljetni retrovizor: Zovem se Earl, hum. serija (R) 00.05 Ljetni retrovizor: Zlo ina ki umovi, serija (12) (R) 00.50 Ljetni retrovizor: Kineska plaĹža, serija (12) 01.35 Kraj programa -------- Nogomet, LP - 3. pretkolo

07.50 Mi y, animirana serija 08.05 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.20 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija 10.30 Nestala, telenovela (R) 11.35 K.T.2, krimi serija 12.05 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Punom parom, kulinarski izazov

12.50 Bibin svijet, hum. serija 13.20 Los Victorinos, telenovela 14.05 NajljepĹĄi urok, telenovela (dvije epizode) 15.45 Nestala, telenovela 16.35 Pod is m krovom, hum. serija 17.00 Kralj Queensa, hum. serija 17.25 Raymond, hum. serija 17.55 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 L.A. Dragnet, krimi serija 20.55 11. sat, znanstvenofantas na serija (dvije epizode) 22.40 CSI:NY, krimi serija (12) 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.45 Glave u vrpci, igrani lm, komedija (12) 01.20 Astro show, emisija uĹživo (18)

06:30 07:30 07:55 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:00 22:50 23:05 23:55 00:20 00:50 01:50 02:35 04:15 04:40 05:05 05:40

NaĹĄi najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi i cvjetno druĹĄtvo, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV NaĹĄa mala klinika, serija Pritajena vatra, igrani lm (12) Ve ernje vijes Nestali, serija Bra ne vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Za arani, serija (15) Nali je terora, igrani lm (15) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija IN magazin Kraj programa

HUM.SERIJA HRT 2

05.00 More ljubavi, telenovela

05.40 05.45 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.00 12.00 12.11 12.13 12.15 13.30 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 22.55 23.20 23.23 23.25 23.35 00.25 01.45 02.30 03.15 04.00 04.25

Najava programa Rije i Ĺživot, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Vizije budu nos : BiotehnoloĹĄka revolucija, dok. serija (R) Prijenos obiljeĹžavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnos Dnevnik Sport Vrijeme Knin - Misa za Domovinu Vojno hodo aĹĄ e Lourdes Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Hrvatsko podmorje 3: Hvar A sad u Europu!

Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uĹživo arolija, serija (R) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Oluja nad olujama, dok. lm Dan pobjede i domovinske zahvalnos i hrvatskih branitelja Knin 2010, prijenos Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Filmske no i strave: Autostopist, ameri ki lm Serija Zvjezdane staze: Enterprise, serija repriza ve ernje serije s 2. programa Fotogra ja u Hrvatskoj Vojno hodo aĹĄ e Lourdes

07.00 Panorame turis kih srediťta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 TV vr : Konji 08.15 Na kraju ulice: Vrtni patuljak 08.30 101 dalma nac, crtana serija 08.55 Obitelj Addams, crtana serija 09.15 Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija (R) 09.40 Abeceda EU: Slovo C 09.50 Iznad crte: Hana, drugi put 10.05 Heidi, serija za djecu 10.30 Luda par ja golfa, ameri ki lm (94’) 12.05 RuŞna Be y, serija (R) 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Simpsoni, hum. serija (R) 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Bra a i sestre, serija 16.05 Neo ekivana gospo a Pollifax, ameri ki lm (R) 17.30 Vrhunska putovanja: Bali, dok. serija (R) 18.30 Mu ke, hum. serija 19.00 Mu ke, hum. serija 19.30 GaraŞa 20.05 Ve ernja ťkola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Cobb, ameri ki lm (12) 23.40 Deadwood, serija (18) 00.30 Ljetni retrovizor: Kalifornikacija, hum. serija (18) 01.00 Ljetni retrovizor: Zlo ina ki umovi, serija (12) (R) 01.45 Ljetni retrovizor: Kineska plaŞa, serija (12) 02.30 Kraj programa

07.40 Mi y, animirana serija 07.55 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.10 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 09.05 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 10.20 Nestala, telenovela (R) 11.30 K.T.2, krimi serija 12.00 Exkluziv, magazin (R) 12.15 Punom parom, kulinarski izazov

20.50

20.10

FILM NOVA TV

21.00

DOK.SERIJA HRT 1

20.10

SERIJA RTL

Oluja nad olujama

Chuck

Sa ra. Laurel (W. Goldberg) se sjajno snalazi u burnim vodama newyorĹĄkoga Wall Streeta i nancijskome druĹĄtvu u kojemu ostvaruje golemu dobit. No unapre enje ne dobiva ona ve njezin uredski kolega i navodni prijatelj Frank (T. Daly). Ogor ena i uvjerena u vlastite sposobnosti, mlada Ĺžena daje otkaz i pokre e vlastiti posao.

Ubrzo otkriva ono ĹĄto je zapravo znala cijelo vrijeme, a to je da su visoke nancije prostor rezerviran isklju ivo za muĹĄkarce...

Jack Taggart (Steven Seagal) je agent koji radi za Agenciju za zaĹĄ tu okoliĹĄa. Jacka ĹĄokiran vijest da su njegov ĹĄef Phil Pratt i najbolji prijatelj Frank Elkins pronadeni mrtvi u Kentuckyju nakon ĹĄto je Frankov kamionet pao u rijeku. Lokalna policija vjeruje da je rijec o nesreci, no Agencija za zaĹĄ tu okoliĹĄa ne misli da je njihova smrt slu ajnost. Prije pogibelji Frank je poslan u Jackson da istraĹži navode iz anonimnog pisma o zagadenju zbog kojeg je doĹĄlo do pomora riba i obolijevanja ljudi...

Vojno-redarstvena akcija Oluja zasigurno je jedna od najblistavijih vojnih pobjeda u hrvatskoj povijes . Tijekom akcije koja je trajala nepuna osamdeset i dva sata oslobo en je Knin i veliki dio do tada zaposjednutog hrvatskog teritorija, a ujedno je omogu en kraj rata na ovim prostorima te mirna reintegracija isto ne Slavonije i Baranje. U emisiji emo upozna mnoge klju ne aktere ove operacije i sazna neke ĹĄiroj javnos dosada nepoznate injenice iz Oluje.

Chuck dozna da je njegov bivĹĄi profesor vladin opera vac i da je traĹžen u vezi super tajnog dokumenta. Zbog toga se odlu i vra na Stanford, fakultet s kojeg je bio izba en. IstraĹžuju i okolnos profesorove tajne, Chuck otkriva i neke ĹĄokantne stvari o vlas toj proĹĄlos , pogotovo one vezane za Brycea Larkina, koji je bio odgovoran za njegovo isklju ivanje s fakulteta.

U me uvremenu, Morgan ima problema s novim menadĹžerom u trgovini.

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:10 19:00 19:15 19:20 19:22 20:00 21:00 21:15 21:20 21:22 21:30 23:25

08:43 09:00

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:27 20:00 20:30 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emisija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga & Pilates Slomljeno srce, serija Vijes Iz NedeliĹĄ a, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Glazbeni predah Stare civilizacije, serijal JezeraĹĄ Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Amarcord, dokumentarni lm Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 20:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal DOKUMENTARNI PROGRAM DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18:30 19:15 20:05 21:00 22:55 23:10 00:00 00:25 00:55 01:55 02:40 04:05 04:30 04:55 05:35 06:20

23.40

20.00

Partnerica

20.55

11. sat

EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA

09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20

NaĹĄi najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi i cvjetno druĹĄtvo, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV NaĹĄa mala klinika, serija Navy CIS, serija Ve ernje vijes Nestali, serija Bra ne vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Za arani, serija (15) Mo vi, igrani lm (12) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija IN magazin, serija Baywatch, serija Kraj programa

SERIJA HRT 2

Pritajena vatra SERIJA RTL

06:30 07:30 07:55 08:20 08:35 08:50

Deadwood

Bitange i princeze FILM HRT 1

12.40 Bibin svijet, hum. serija 13.15 Los Victorinos, telenovela 14.00 NajljepĹĄi urok, telenovela (dvije epizode) 15.40 Nestala, telenovela 16.30 Pod is m krovom, hum. serija 16.55 Kralj Queensa, hum. serija 17.20 Raymond, hum. serija 17.50 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 Chuck, akcijska komedija (R) 20.55 CSI, krimi serija (dvije epizode) (12) 22.40 CSI: NY, krimi serija (12) 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.50 L.A. Dragnet, krimi serija 00.35 11. sat, znanstvenofantas na serija 01.25 Astro show, emisija uĹživo (18) 02.25 11. sat, znanstvenofantas na serija

20.05

NaĹĄa mala klinika

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroťki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.55 TV prodaja 12.25 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 04.08.1992 12.50 Knjiga Mene Briga - Jana Draťler: Na Robu Sveta, v Srediť u Mesta, Knjiga o Cirkusu 13.40 Glasbeni Ve er: Volkswagner - Laibach, Simfoni ni Orkester Rtv Slovenija in Izidor Lei nger 15.00 Legende Velikega in Malega Ekrana: Rudi KriŞani 16.00 Mostovi - Hidak: Pod Drobnogledom - Nagyitó Ala 16.30 rno Beli asi 17.20 Gospod Prva Vrata Desno, Francoski lm 18.45 o Živalih in Ljudeh, oddaja TV Maribor 19.00 Na Vrtu, oddaja TV Maribor 19.25 z Damijanom 20.00 Slovenski Oktet v Postojnski Jami, Posnetek Koncerta, ponovitev 20.50 Maksim Mrvica in Orkester Slovenske Filharmonije (A.dvorak, F.mercury, M.musorgski, S.rahmaninov) 21.25 s Po Po Patagoniji, Dokumentarna oddaja 22.05 Tone Partlji : aj za Dve, Tv Priredba Predstave Sng Drama Maribor, ponovitev 23.45 Slovenska Jazz Scena: Big Band Rtv Slovenija, Joe Lovano in Michael Abene z 51. Jazz Fes vala Ljubljana 00.45 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 U ime ljubavi 9.30 arolija ljubavi 10.20 Tv prodaja 10.50 Iskrice u o ima 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Boksa Casablanca, film 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As ti tud not padu?!

21.45 Mentalist, serija 22.40 24 UR 23.00 Kronike Sare Connor, serija 23.55 Ĺ pijun, serija 0.45 No na panorama

6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 No ni program

00:25 00:40 00:45 00:48 00:50 00:55 01:55

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu Yoga & Piltes Slomljeno srce, serija Vijes Stare civilizacije, ponavljanje JezeraĹĄ, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Glazbeni predah VjeĹžbanje demokracije, talk show Me imurje danas Sport Vremenska prognoza ForĹĄpani Gubitak, igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA ForĹĄpani Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:30 14:15 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:35 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI OTISCI VREMENA dokumentarna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma VEKERICA MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija ŽIVOT VERDIJA serijski lm OKOLO K(R)OLE mozai na emisija ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

22.40

CSI: NY

SERIJA NOVA TV

23.10

Nestali

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 OtroĹĄki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.30 TV prodaja 12.00 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 05.08.1992 12.20 Brez Reza: Zgodovinski in DruĹžbeni Vidiki Cenzure 13.30 v Osemdese h Vrtovih Okoli Sveta: Srednja Amerika, AngleĹĄka Dokumentarna Serija 14.30 Slovenska Jazz Scena: Big Band Rtv Slovenija, Joe Lovano in Michael Abene z 51. Jazz Fes vala Ljubljana 15.25 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 15.55 Pomagajmo Si, oddaja TV Koper-Capodistria 17.00 MostoviHidak: Moj gost, Moja gostja... - Vendegem... 17.30 To Bo Moj Poklic: SlaĹĄ i ar, 2. Del, IzobraĹževalna Serija 18.00 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 18.35 Slovenski Vodni Krog: Unica, IzobraĹževalno Dokumentarna nanizanka 19.00 Veliki Spomladanski Koncert Gimnazije Kranj 20.00 Gospod udovi , AmeriĹĄki lm 21.35 Frida, AmeriĹĄki lm, ponovitev 23.45 SamoseĹžig, AngleĹĄko Kanadska nadaljevanka, ponovitev 01.15 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 U ime ljubavi 9.30 arolija ljubavi 10.20 Tv prodaja 10.50 Iskrice u o ima 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Kao otac i sin, lm 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As tud not padu?! 21.30 Mentalist, serija 22.25 24 UR 22.45 Kronike Sare Connor, serija 23.40 Ĺ pijun, serija 0.30 No na panorama

6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Sluťaj...

18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Sommerkabare 23.05 DobrodoĹĄli 23.15 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

PETAK 6. kolovoza 2010.

SUBOTA 7. kolovoza 2010.

05.00 More ljubavi, telenovela

05.40 05.45 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10 00.00 01.20 03.10 04.10

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Vizije budu nos : Kvantna revolucija, dok. serija (R) Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Hrvatsko podmorje 3: Sv. Andrija A sad u Europu!

Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uĹživo arolija, serija (R) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Heroji neba, britanskoameri ki lm (R) Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Zavoji put oprosta, ameri ki lm (12) (R) Mala Odessa, ameri ki lm (15) (R) Zvjezdane staze: Enterprise, serija Ljetna slagalica

07.00 Panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 TV vr : Sama u vr u 08.15 Na kraju ulice: Zlatna ribica 08.30 101 dalma nac, crtana serija 08.55 Obitelj Addams, crtana serija 09.15 Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija (R) 09.40 Glazbeceda: Slovo D 09.50 Izazovi: Uporna Lara, hrvatski dok. lm 10.05 Heidi, serija za djecu 10.30 Minoes, nizozemski lm (R) 12.00 RuĹžna Be y, serija (R) 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Simpsoni, hum. serija (R) 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Bra a i sestre, serija 16.05 S druge strane, ameri ki lm (R) 17.40 Vrhunska putovanja: Vijetnam, dok. serija (R) 18.30 Mu ke, hum. serija 19.00 Mu ke, hum. serija 19.30 GaraĹža 20.05 Ve ernja ĹĄkola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.25 Bitange i princeze, hum. serija 22.05 Comanche Moon, miniserija (12) 23.40 Mu ke, hum. serija 00.10 Mu ke, hum. serija 00.40 Mu ke, hum. serija 01.10 Mu ke, hum. serija 01.40 Mu ke, hum. serija 02.10 Kraj programa

11.30 K.T.2, krimi serija 11.55 Exkluziv, magazin (R) 12.15 Punom parom, kulinarski izazov 12.40 Bibin svijet, hum. serija 13.15 Los Victorinos, telenovela 14.05 Najljepťi urok, telenovela (dvije epizode) 15.45 Nestala, telenovela 16.35 Pod is m krovom, hum. serija 17.00 Kralj Queensa, hum. serija 17.25 Raymond, hum. serija 17.55 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 Totalno ludi, igrani lm, komedija 21.45 Porky’s 2: Dan poslije, igrani lm, komedija (12) (R) 23.40 Vijes , informa vna emisija 23.50 U njenu obranu, igrani lm, triler (R) 01.30 Astro show, emisija uŞivo (18)

06:30 07:30 07:55 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:55 23:35

07.40 Mi y, animirana serija 07.55 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.10 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 10.20 Nestala, telenovela (R)

01:10 02:40 04:05 05:45 06:20 07:05

NaĹĄi najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi i cvjetno druĹĄtvo, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Ples an ela, igrani lm Dan Tri da 1, igrani lm (12) Dan Tri da 2, igrani lm (12) Ezo TV, tarot show (18) Lovci na vampire, igrani lm (18) Ples an ela, igrani lm IN magazin Baywatch, serija Kraj programa

DOK.SERIJA HRT 2

juĹžnokorejski lm (15) (R) 04.05 Skica za portret 04.35 More ljubavi, telenovela 06.45 Hrvatsko podmorje 3: Sv. Andrija 07.15 Najava programa 07.20 Glas domovine 07.45 TV kalendar 08.00 Vijes 08.15 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Od pakla do Teksasa, ameri ki lm 09.50 Fotogra ja u Hrvatskoj 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.20 Ku ni ljubimci 10.55 Normalan Ĺživot, emisija o obitelji 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 More ljubavi, telenovela 13.20 Prizma, mul nacionalni magazin 14.05 Ekumena: Ugovori drĹžave i vjerskih zajednica, religijski program 15.05 Reporteri - izbor: Develope or die 15.55 Znanstvene vijes 16.05 Euromagazin 16.40 Vijes 16.49 Vrijeme sutra 16.50 Kulturna baĹĄ na: Gajeta 17.05 Jelovnici izgubljenog vremena 17.25 Prirodni svijet 3: Titus kralj gorila, dok. serija 18.20 Lijepom naĹĄom: Sve Mar n na Muri 19.15 Vrijeme 19.16 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Luckas profesor 2: Obitelj Klump, ameri ki lm 22.00 Vijes 22.15 Vijes iz kulture 22.25 Romeo mora umrije , ameri ki lm (12) 00.20 No kultnih lmova: Burni ponedjeljak, britanskoameri ki lm (12) 02.10 No kultnih lmova: Gorkoslatki Ĺživot,

07.00 Panorame turis kih srediťta Hrvatske 07.50 Najava programa 07.55 Žutokljunac: Nezvani gost 08.25 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.10 Pse a ophodnja, serija za djecu 09.35 Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu (R) 10.00 Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu (R) 10.25 Sportske igre mladih 10.40 Briljanteen 11.30 Hrvatski pisci na TV ekranu - Drago Gervais: Reakcionari 12.10 Batman: Tajna Batwoman, ameri ki lm (R) 13.30 ovjek i afri ka fauna: Blaga i pohlepa, dok. serija 14.30 KS automagazin 15.00 4 zida 15.40 Moj ro ak Vinny, ameri ki lm 17.40 Vrhunska putovanja: Mikronezija, dok. serija (R) 18.30 Mu ke, hum. serija 19.00 Mu ke, hum. serija 19.35 Tu inci u Americi, hum. serija (R) 20.10 HNL: Varteks - Dinamo, prijenos 22.10 Struna u krvi, serija (15) 23.45 Mini HNL 00.10 Mu ke, hum. serija 00.40 Mu ke, hum. serija 01.10 Mu ke, hum. serija 01.40 Mu ke, hum. serija 02.10 Mu ke, hum. serija 02.40 Mu ke, hum. serija 03.10 Kraj programa

20.10

FILM RTL

07.20 Mi y, animirana serija 07.55 2 glupa psa, crtana serija (dvije epizode) 08.45 Ne daj se, Nina, humorna

17.40

14.45

FILM RTL

Totalno ludi

Njihova liga

Izborni dani

Ratni film. Godina je 1916., u jeku je Prvi svjetski rat. etvorica mladih Amerikanaca, prije ameri kog ulaska u rat godinu kasnije, prijavljuju se kao dobrovoljci u francusku eskadrilu Lafayette, nazvanu po „junaku dvaju svjetova“, markizu de Lafaye eu, sudioniku ameri ke i francuske revolucije. Ta etvorica mladi a su Rawlings, Jensen, Skinner i Beagle. Oni prolaze obuku pod vodstvom kapetana Thenaulta, a u prvim borbenim zadacima predvodi ih iskusni Cassidy...

Charlie (Mikey Day) se sa sestrom seli u kalifornijski gradi u kojemu je ples zabranjen, a stanovnici ne baĹĄ pametni. Njegova sestra Lori (Dominique Swain) zaljubljuje se u domara (Chris Ka an), koji je neko , dok joĹĄ nije bio zabranjen, bio instruktor plesa. Veza izme u Lori i Gabriela postaje sve prisnija kada odu u plesni studij, za koji nitko ne smije zna da postoji. Lori ne moĹže prihva da je ples zabranjen pa planira show, koji bi se trebao dogodi na odrĹžavanju ĹĄkolskog desetoboja...

Jimmy Dugan (Tom Hanks) je ostarjeli igrac bejzbola koji je unajmljen da trenira sportaťice i nadobudne djevojke Do e Hinson (Geena Davis), njezinu mladu sestru Kit Keller (Lori Pe y), Mae Mordabito (Madonna) i Doris Murphy (Rosie O’Donnell). Ove djevojke ce ucini sve u njihovoj moci kako bi u 1943. godini, kada su profesionalni igraci bejzbola o ťli u rat, sprijecile nestanak bejzbolske lige.

Ove Ĺžene bit ce ujedno zasluĹžne i za nastanak americke profesionalne bejzbolske lige.

Bi na vlas najbolja je osveta. Tracy Flick (Reese Witherspoon), studen ca u Carver Highu, odlu i se kandidira za razrednu predsjednicu.

No njezin u itelj Jim McAllister (Ma hew Broderick), koji je ne voli, ima druga ije planove.

Za predsjednika predloĹži popularnog ĹĄkolskog sportaĹĄa i igra a ameri kog nogometa, Paula Metzlera (Chris Klein), i tako onemogu i Tracyne planove. U borbu za dobivanje glasova Tracy se priklju i Tammy (Jessica Campbell), Paulova sestra homoseksualne orijentacije...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:05 23:35 23:50 23:55 23:57 00:02 01:00

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ARTS 21 emisija o umjetnos ŽIVOT VERDIJA serijski lm OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA MALI OGLASI TRZALICA glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija KOKTEL mozai na emisija PUT U KATMANDU putopisni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu OBJEKTIV gospodarski pregled NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18:00 19:15 20:05 21:45 23:25 00:55

03:55 05:25 07:05

18.20

20.00

Heroji neba

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostanice Danas na programu Yoga & Pilates Slomljeno srce, serija Vijes Obzori, emisija o kulturi Auto moto nau c vision TV Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Glazbeni predah Ritam ljeta, mozai na emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Tunel, igrani lm Trzalica, glazbena emisija Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

17:00 17:10

EMISIJA HRT 1

FILM NOVA TV

17.55

Bibin svijet

SERIJA NOVA TV

10:15 11:15 12:10 13:05 14:45 16:50

Surfer iz Nice, igrani lm Dora istraĹžuje, crtana serija Timmy Time, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Dodir s neba, serija Frikovi, serija Smallville, serija Surfer iz Nice, igrani lm Njihova liga, igrani lm Nad lipom 35, hum.glazbeni show Vijes Nove TV Nad lipom 35, hum.glazbeni show Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Slu ajni milijunaĹĄ, igrani lm Izravni udar, igrani lm (12) No ni lovci, igrani lm (15) Male no ne pri e, show (18) Dan Tri da 1, igrani lm (12) Dan Tri da 2, igrani lm (12) Bra a u vjeri, igrani lm Kraj programa

Lijepom naĹĄom: Sve Mar n na Muri

20.00

SERIJA RTL

07:35 09:10 09:35 09:50

02:25

Vrhunska putovanja: Vijetnam FILM HRT 1

drama (dvije epizoda) 10.50 Jedna od de kiju, hum. serija 11.15 U njenu obranu, igrani lm, triler (R) 13.00 Tri Ĺželje, igrani lm, drama (R) 15.00 Ja, ja i ja, igrani lm, komedija 16.40 Totalno ludi, igrani lm, komedija (R) 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Zvijezde Ekstra: Najzlo es ji holivudski de ki, zabavna emisija (R) 20.00 Izborni dani, igrani lm, komedija 21.50 Policijska akademija 6: Grad pod opsadom, igrani lm, komedija 23.25 TeĹĄka lova, igrani lm, komedija (12) (R) 01.15 Astro show, emisija uĹživo (18)

13.35

Baywatch

07.00 Infokanal 08.00 Otroťki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.40 TV prodaja 12.10 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 12.40 rno Beli asi 12.55 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 06.08.1992 13.55 (Ne)Pomembne Stvari: Magija, Mozai na oddaja za Mlade 14.40 Šport Špas, oddaja o Športu, Zdravju in Okolju 15.05 Koncertni Cikel Fes ne 2009: Rita D’arcangelo, AljaŞ Beguť, Orkester Fes ne in Živa Ploj Perťuh (J.Rodrigo, V. Atanasovski) 16.50 Pisave: Saťa Vuga - Portret Ob 80-Letnici Avtorja 17.20 Primorski Mozaik 17.50 Mostovi - Hidak 18.25 Istra Skozi as: Srednji Vek, Dokumentarna oddaja 19.00 Zlata Šestdeseta - Nostalgija z Borom gos ťo in Belimi Vranami 20.00 Vrnitev Svetopisemskih Nadlog, Nemťka Dokumentarna Serija 20.50 Lovec Na Krokodile, Avstralski lm, ponovitev22.25 arovnika, Koprodukcijski lm 00.10 Zakon v Modrem: Etruť anska Nevesta, Italijanska nadaljevanka, ponovitev 01.05 Zakon v Modrem, Italijanska nadaljevanka, Zadnji Del, ponovitev 02.00 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 U ime ljubavi 9.30 arolija ljubavi 10.20 Tv prodaja 10.50 Iskrice u o ima 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 MuĹĄkarac koji je ljubio Ĺžene, lm 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As tud not padu?! 21.40 Mentalist, serija 22.35 24 UR 22.55 U zadnjem trenutku, lm 1.00 Ĺ est modela, serija 1.30 No na panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin BlĂźmchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humoris na serija 16.50 Charmed 17.35 SluĹĄaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Zum GlĂźck gekĂźsst, lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Poppitz, lm 0.20 No ni program

08:00 12:00 13:00 15:30 15:32 16:00 17:00 17:15 18:20 19:00 19:15 20:05 20:10 20:40 20:45 21:20 21:30 23:15 00:15 00:20 01:15

Dje ja televizija 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu Yoga & Pilates Crtani lmovi Vijes Ritam ljeta, ponavljanje TV Jukebox Vijes Okolo k(r)ole ForĹĄpani Trzalica ForĹĄpani Obzori, emisija o kulturi FoĹĄpani Krvavi Haloween, igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Vijes Erotski lm Videostranice

09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:15 15:25 15:35 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 23:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju PUT U KATMANDU putopisni serijal DOKUMENTARNI PROGRAM ŽIVOT VERDIJA serijski lm MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRZALICA glazbena emisija NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

16.40

Totalno ludi

SERIJA NOVA TV

11.15

Frikovi

06.30 Zabavni Infokanal 08.15 TV prodaja 08.45 Skozi as 08.55 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 07.08.1992 09.20 Posebna Ponudba, PotroĹĄniĹĄka oddaja 09.40 Primorski Mozaik 10.10 Vrnitev Svetopisemskih Nadlog, NemĹĄka Dokumentarna Serija 11.30 Emil in Detek vi, NemĹĄki lm, ponovitev 13.20 Zimski Spomini: Vancouver - Zoi 2010, Smu arski Skoki Na Veliki Skakalnici, Posnetek 14.50 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu: Argen na - Mehika, Posnetek Iz Johannesburga 16.20 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu: Nem ija - Anglija, Posnetek Iz Mangaunga 17.55 Ljubljana: nogomet, Tekma Prve Lige: Olimpija Maribor, prenos 19.55 Vi oria: KoĹĄarkarski Turnir: Litva - Slovenija, prenos 21.50 Slovenski Magazin 22.15 Koncert 23.15 Sobotno Popoldne 01.30 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.15 Divljina Europe, dok. serija 123.15 Tajne Antark ke, dok. serija 13.10 Velike ideje za malen planet, dok. serija 13.35 Tajni Şivo drugih Şena, lm 15.15 Poirot, serija 16.15 Život nije ťala, serija 17.05 Ubojstva u Midsomeru, lm 18.55 24 UR 20.00 As tud not padu?! 21.45 Crveni zmaj, lm 23.50 Hannibal: Ro enje zla, lm 1.40 24UR 2.40 No na panorama

5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladeĹž 15.45 Serije za djecu i mladeĹž 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Vojnik, lm 21.35 ZiB Flash 21.50 The Reaping, lm 23.20 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 8. kolovoza 2010.

05.20 Najava programa 05.25 Lijepom naĹĄom: Sve Mar n na Muri 06.20 TV kalendar 06.35 Euromagazin 07.05 Ekumena: Ugovori drĹžave i vjerskih zajednica, religijski program 08.00 Vijes 08.10 Opera pod zvijezdama 09.25 Rijeke Hrvatske: Ce na, dok. serija 09.55 Vijes iz kulture 10.00 Vijes 10.05 Vrijeme danas 10.06 Umorstva u Midsomeru, serija (R) 11.40 manjinski MOZAIK 11.55 Ep reportaĹža 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Plodovi zemlje 13.25 Rijeka: More 14.00 Obale - Zaljev MontSaint-Michel: RavnoteĹža u pokretu, dok. serija 14.55 Mir i dobro 15.30 Vijes 15.35 Vrijeme sutra 15.40 U obranu svog Ĺživota, ameri ki lm (R) 17.30 Snimka koncerta 18.35 Ne daj se, Floki! - serija za djecu 19.05 Baltazar, crtana serija 19.15 Vrijeme 19.16 LOTO 6/45 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 S pe u gos ma, TV serija 20.55 Kleopatra, ameri ki lm 00.55 Vijes 01.10 Vijes iz kulture 01.20 Posrnuli an eo, miniserija (12) 03.05 Bodulska balada, snimka koncerta (R) 04.05 Plodovi zemlje 04.55 Rijeka: More

PONEDJELJAK 9. kolovoza 2010.

07.00 Panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 Jura Hura, serija za djecu 08.35 Trolovi, crtana serija (R) 09.00 Banda iz Sugar Creeka: Razbojnici, ameri ki lm za djecu 10.50 Biblija 11.00 Zagreb: Misa, prijenos 12.05 Putovanja Ĺželjeznicom: Vlakom od Kine do Rusije, dok. serija (R) 12.55 Plavi Max, britanski lm 15.30 Doma i dok. lm 16.30 Sinjska alka, prijenos 19.30 GaraĹža 20.05 Stuart spaĹĄava svoju obitelj, ameri konjema ki lm 21.45 Zakon!, hum. serija (12) 22.20 Video na(d)zor 22.50 Prikra eni, hum. serija (12) 23.15 Ritam tjedna, glazbeni magazin 23.55 WaldbĂźhne 2007.: Berlinska lharmonija pod ravnanjem Simona Ra lea, koncert ozbiljne glazbe 01.40 Kraj programa

07.35 Mi y, animirana serija 08.15 2 glupa psa, crtana serija (dvije epizode) 09.00 Ne daj se Nina, humorna drama (tri epizoda) 11.55 Jedna od de kiju, hum. serija 12.20 Tri Ĺželje, igrani lm, drama (R) 14.20 Izborni dani, igrani lm, komedija (R) 16.05 Policijska akademija 6: Grad pod opsadom, igrani lm, komedija (R) 17.40 Discovery: PreĹživje divljinu - Pus nja, dok.

lm (R) 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Skok s Clausenovog doka, igrani lm, drama 21.40 CSI: Miami, krimi serija (12) 22.30 Velika namjeĹĄtaljka, igrani lm, triler (R) 00.25 TeĹĄka lova, igrani lm, komedija (12) (R)

08:00 Dodir s neba, serija 08:50 Dora istraŞuje, crtana serija 09:15 Timmy Time, crtana serija 09:30 Ben 10: Alien Force, crtana serija 09:55 U slucaju frke, serija 10:20 Žene ameri kih vojnika, serija 11:15 Automo v, auto-moto magazin 11:45 Njihova liga, igrani lm 13:50 Genijalni Bobby Jones, igrani lm 16:00 Slu ajni milijunať, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Slu ajni milijunať, igrani lm - nastavak 17:55 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Nad lipom 35, hum.glazbeni show 21:15 Jesse Stone: No ni prijelaz, igrani lm (12) 22:45 Red Carpet , showbiz magazin (15) 23:45 Tko je Samantha?, serija 00:15 Osu ena, igrani lm (15) 02:00 Velika pustolovina u Tokiju, igrani lm (12) 03:25 Red Carpet , showbiz magazin (15) 04:20 Jesse Stone: No ni prijelaz, igrani lm (12) 05:50 Automo v, auto-moto magazin 06:15 Kraj programa

03.40 A sad u Europu! (R) 04.25 Ljetna slagalica (R) 05.15 More ljubavi, telenovela (R) 05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.30 22.25 22.50 22.53 22.55 23.05 23.55 01.25 02.10 02.55

SERIJA HRT 1

Najava programa Mir i dobro Drugo miĹĄljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Vizije budu nos : BiotehnoloĹĄka revolucija, dok. serija (R) Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Hrvatsko podmorje 3: Pag A sad u Europu!

Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uĹživo arolija, serija (R) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom PotroĹĄa ki kod TV Bingo Show Povijesne serije dramskoga programa: Konjanik (12) Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Filmske no i vesterna: Kauboj bez mira, ameri ki lm (12) Prljavi seksi novac, serija (12) (R) Zvjezdane staze: Enterprise, serija (R) Knez i djevojka, serija (R)

07.00 Panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 TV vr : Sunce 08.15 Na kraju ulice: Zrcalo 08.30 101 dalma nac, crtana serija 08.55 Obitelj Addams, crtana serija 09.15 Dexterov laboratorij, crtana serija (R) 09.40 Na glasu: Balada o Buginim ga icama 09.50 Brlog (R) 10.05 Heidi, serija za djecu 10.30 Pas na sudu, ameri ki lm (R) 12.00 RuĹžna Be y, serija (R) 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Simpsoni, hum. serija (R) 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Knez i djevojka, serija 16.05 Vrhunska putovanja: Bugarska, dok. serija (R) 16.55 BudimpeĹĄta: EP u plivanju, prijenos 19.00 Mu ke, hum. serija 19.30 Mu ke, hum. serija 20.05 Ve ernja ĹĄkola: Rasizam 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Pravedan cilj, ameri ki lm (12) (R) 23.15 Prljavi seksi novac, serija (12) 00.05 Deadwood, serija (18) 00.55 Ljetni retrovizor: Kalifornikacija, hum. serija (18) 01.25 Ljetni retrovizor: Zlo ina ki umovi, serija (12) (R) 02.10 Ljetni retrovizor: Kineska plaĹža, serija (12) 02.55 Kraj programa

06.55 Mi y, animirana serija 07.10 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.25 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija 09.40 Bibin svijet, hum. serija 10.15 K.T.2, krimi serija

20.10

21.15

FILM RTL

Skok s Clausenovog doka

Jesse Stone (Tom Selleck) nedavno se preselio u gradi u Massachuse su koji skriva svoje tajne. Kada postane kandidat za nasljednika policijskog upravitelja, Stone se bori s alkoholizmom i rastavom te privu e pozornost gradskog vije nika Hastyja Hathawaya (Saul Rubinek). Gradski vije nik Hasty nada se kako Jesse Stone ne e primije njegove ne asne namjere.

Ponekad morate vjerova . Zajedno s djevojkom Carrie Beal (Michelle Trachtenberg), Mike Mayer (Will Estes) Ĺživi bezbriĹžno u Wisconsinu. No njihovi Ĺživo e se uskoro promijeni . Carrie shva da viĹĄe nije zaljubljena u svog zaru nika, ali, prije nego ĹĄto mu da do znanja ĹĄto osje a prema njemu, Mike doĹživi tragediju te zbog ozljede kraljeĹžnice ostane potpuno oduzet od vrata naniĹže...

08:00 12:00 15:00 15:02 15:40 16:00 17:00 17:30 18:30 19:00 19:30 20:13 20:20 20:50 21:30 23:15 00:15 00:45 01:45

Dje ja televizija Videostranice Danas na programu Zagrljaj ljepote Glazbeni predah Crtani lmovi Tjedna kronika Rezervirano vrijeme VjeĹžbanje demokracije, ponavljanje Tjedna kronika Doma i glazbeni hitovi ForĹĄpani Dom na kvadrat Okolo k(r)ole Jerry i Tom, igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Tjedna kronika Erotski lm Videostranice

FILM NOVA TV

09:58 NAJAVA PROGRAMA 10:00 IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbeni program 13:30 DOKUMENTARNI PROGRAM 15:15 VJERA I NADA vjerski program 15:30 EUROPSKI DNEVNIK TV magazin 16:00 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani 16:30 ARTS 21 emisija o umjetnos 17:15 OTISCI VREMENA dokumentarna emisija 18:25 EUROMAXX TV magazin 18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:00 ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu 19:30 VTV TJEDNIK 20:05 KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi 20:45 PRESSICA talk show 21:45 OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 22:45 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 22:50 METAL EYE glazbena emisija ------- ODJAVA PROGRAMA ------- VIDEOSTRANICE

HUM.SERIJA RTL

11.55

Jedna od de kiju

FILM NOVA TV

09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:05 22:40 22:55 23:40 00:05 00:35 01:35 02:20 03:55 04:20 04:45 05:30 06:20

NaĹĄi najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi i cvjetno druĹĄtvo, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Univerzalni vojnik: Povratak, igrani lm (12) Ve ernje vijes IN magazin Bra ne vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Za arani, serija (15) Lov na vjeĹĄ ce, igrani lm (15) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Za arani, serija (15) Baywatch, serija Kraj programa

14.20

Sutra je novi dan

20.00

Jesse Stone: No ni prijelaz

06:30 07:30 07:55 08:20 08:35 08:50

SERIJA HRT 1

S pe u gos ma FILM NOVA TV

11.00 Exkluziv, magazin (R) 11.50 Punom parom, kulinarski izazov 12.15 Nestala, telenovela 13.05 Los Victorinos, telenovela 13.55 NajljepĹĄi urok, telenovela (dvije epizode) 15.30 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.20 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 Ubojita Jane, igrani lm, znanstveno-fantas ni (R) 21.30 Rafalna paljba, igrani lm, akcijski (12) 23.15 Vijes , informa vna emisija 23.30 Skok s Clausenovog doka, igrani lm, drama (R) 01.05 Astro show, emisija uĹživo (18)

13.50

Genijalni Bobby Jones

06.30 Zabavni Infokanal 08.40 TV prodaja 09.10 Skozi as 09.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 08.08.1992 09.45 Slovenski Magazin 10.10 30.

Sre anje TamburaĹĄev in Mandolinistov Slovenije, 5., Zadnji Del 10.35 Abeltje, Nizozemski lm, ponovitev 12.45 Prisluhnimo TiĹĄini 13.15 Pomagajmo Si, oddaja TV Koper-Capodistria 13.45 K-2, Dokumentarna oddaja 15.05 Plavaj Zdaj!, Ĺ portna oddaja 15.20 Zimski Spomini: Vancouver - Zoi 2010, Smuk (M), Posnetek 16.20 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu: AlĹžirija - Slovenija, Posnetek Iz Polokwane 17.50 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu: Zda - Slovenija, Posnetek Iz Johannesburga 19.50 Vi oria: KoĹĄarski Turnir: Ĺ panija - Slovenija, prenos 21.50 Stevardese Le jo v Nebo, AmeriĹĄki lm, ponovitev 23.15 Rim, AngleĹĄko-AmeriĹĄka nadaljevanka, ponovitev 00.10 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.10 Provjereno 12.00 Velike ideje za malen planet, dok. serija 12.30 Isijavanje, lm 14.05 Rijeka, lm 16.20 Život nije ťala, serija 17.10 Willy 2, lm 18.55 24UR 20.00 As tud not padu?!

21.35 Don Juan De Marco, lm 23.25 Ogledalo, lm 1.40 Pala a, serija 2.35 24UR 3.35 No na panorama

5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladeĹž 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Mi en ims Herz, lm 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 No ni program

21.05

Univerzalni vojnik: Povratak Luc Deveraux (Jean-Claude Van Damme) je jedini preĹživjeli iz projekta Univerzalni vojnik.

Luc se sada vra a iz mirovine kako bi bio tehni ki savjetnik na specijalnom vladinom programu stvaranja novih, ja ih vojnika koji su joĹĄ so s ciraniji i inteligentniji. Sve se odvija prema planu dok vojno superra unalo SETH (Michael Jai White) ne razvije vlas um te odlu i ubi Deverauxa i ote njegovu k er...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:35 16:00 16:50 17:00 17:05 18:15 18:20 19:00 19:15 19:25 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 22:20 22:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emisija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga & Pilates Slomljeno srce, serija Forťpani Vijes Najbolje u 2010.godini Forťpani TV Jukebox Me imurje danas Sport Auto moto nau c vision Stolje e hrvatskog nogometa, serijal Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Živa vatra, serijski lm Forťpani Gile e, svijet sporta Me imurje danas Sport Vrijeme VOA Erotski lm Videostranice

FILM HRT 2

21.30

Pravedan cilj Triler. Ugledni profesor prava (S. Connery) s Harvarda prihva a na Floridi obranu crnog mladi a optuĹženog za ubojstvo i masakriranje dvanaestogodiĹĄnje djevoj ice. Bobby Earl (B. Underwood) je student koji je ve imao problema s policijom, a kod privo enja je brutalno pretu en i psihi ki zlostavljan, pa je njegovo priznanje zlo ina upitno. Armstrong vjeruje mladi u da nije po inio zlo in i kre e u istragu.

Policija nije susretljiva, ĹĄtoviĹĄe ini sve kako bi omela njegova nastojanja u otkrivanju is ne...

08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 12:45 13:15 13:45 14:45 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za sluĹĄno oĹĄte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za sluĹĄno oĹĄte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

20.00

Ubojita Jane

MAGAZIN NOVA TV

18.30

IN magazin

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 OtroĹĄki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 09.45 TV prodaja 10.15 Sobotno Popoldne, ponovitev 12.55 30. Sre anje TamburaĹĄev in Mandolinistov Slovenije 13.15 Slovenci v Italiji 13.45 Posebna Ponudba, PotroĹĄniĹĄka oddaja 14.05 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 09.08.1992 15.05 Osmi Dan 15.35 Slovenski Magazin 16.00 Prvi in Drugi 16.25 To Bo Moj Poklic: VzdrĹževalec Teks lij 16.55 BudimpeĹĄta: Evropsko prvenstvo v Plavanju, prenos 19.00 RoĹžna Panter: Traperja, risanka 19.05 RoĹžna Panter: Losos, risanka 19.10 Iz Sobotnega Popoldneva 20.00 v Osemdese h Vrtovih Okoli Sveta: Avstralija in Nova Zelandija, AngleĹĄka Dokumentarna Serija 21.05 Gori, Deklica Moja, eĹĄkoslovaĹĄki lm 22.20 Knjiga Mene Briga - Penelope Fitzgerald: Knjigarna, ponovitev 22.40 Bratje Ii, Avstrijski lm, ponovitev 00.10 v Osemdese h Vrtovih Okoli Sveta: Avstralija in Nova Zelandija, AngleĹĄka Dokumentarna Serija 01.10 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 U ime ljubavi 9.30 arolija ljubavi 10.20 Tv prodaja 10.50 Iskrice u o ima 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Posljednji ples, lm 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 NaĹĄa mala klinika, serija 20.55 Vjen ajmo se!, lm 22.50 24 UR 23.10 Kronike Sare Connor, serija 0.05 Ĺ pijun, serija 0.55 24UR 1.55 No na panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne Ž 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

62

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Demokracija z falingom…

L

ani so akov anci preslavili 350-to obletnico kak je Mikloš Zrinski akoski dopelav fratre vu akovec, a fratri so mam im so došli obslužavali proš eje na Prcinkulovo. No, lani so akoski turisti ki težaki vsima pripovedali kak slavijo 45 proš eje, a nejso mi znali re i otkod so to brojko spuknuli, pak sam jim zato i lani rekev gda je to bilo 350-to proš eje. I na tomo je ostalo, a ja sem misliv gda je spametnima dostik desetpot re i, ali, kuliko ujem, vrag nigdar ne spi, tak gda ovo leto pak prepovedajo kak je to 46-to proš eje. Nej znati što to na vuhima sedi i komo to ja (i nej samo ja) pripovedam. Prosiv bi lejpo turisti ke težake kajbi ve jempot zapamtili da se proš eja brojijo, od 1659. leta od gda so fratri vu akovco. Ak još jempot ujem nekaj drugo bodem vse turisti ke težake, a i jive šefe, poslav vu ve ernjo školo. u soboto, prvoga dneva akoskoga proš eja, od ranoga jutra so hrumeli auti i motori šteri so napunili glavnoga akoskoga trga, a i vse vulice okoli, jerbo jiv je tuliko bilo. Verjem gda znate gda so to oldtajmeri došli na proš eje, a to so vam

V

GALILEI

LEVAJ

auti i motori šteri so kak i vino, vredneši so ak so stareši. To vam je istam druga od ljudi. Morem vam re i gda so auti bili zbegecani i istam so lejpo zgledali, jerbo so ovi stareši bili bole zlišpani.

Pak kaj se udite, pak se i stareše žene morajo bole našminkati.

Nejsam ruom vpu eni vu to kuliko let morajo meti auti ili pak motori kajbi bili oldtajmeri, tak gda nejbi znauv re i jeli so vsi bili dostik stari, ali nekak mi se zdi gda so i jivi gazdi, i to skorom vsi, isto tak oldtajmeri. No, pak je tak odnavek bilo kaj si vsaki fti sebi para iš e, kaj ne? ajkaj vsega so nam naši turisti ki težaki dovlekli vu našo akosko varoš za Prcinkulovo, o em re i, vse kaj je vredilo pokazati. Tu se dalo videti hajdig teh starih zanatov štere naša deca, a kaj vnuke niti nebudem spominjav, morejo sam vu muzejo videti. Vse je to lejpo i dobro, a i hajdig ljudi je dojšlo na proš eje kaj bodo nekaj vidli i uli, kaj si nekaj pojejo i spijejo. Bilo je i hajdig toga sam mi nikak nejde vu glavo kak se vu nejvekšemo šatoro, na glavnomo akoskomo trgo moglo to iti nekše Laguna vino. I nej sam to, pak kaj mi nemamo niti jedno-

K

MAGMA

STARA MJERA ZA TEKU INU

BELGIJA

ga našega kr mara šteri bi to iv svoje vino? Naša me imorska vina so nejbolša na sveto, a šatora je melo Istravino. Najte me krivo razmeti, ali kaj nejde nejde, pak kaj je nej špot sramota kaj mi Me imorci na glavnomo akoskomo proš ejo moramo piti pivo? erjem gda vsi znate gda je naš malar Slavek Faltakov z coom zvani, Pajo dobiv državno nagrado „Zlatna roka“ i to sam za to kaj je tulikša leta zdržav kak obrtnik, a i Lejpa naša mo je štela zafaliti za vse ono kaj je pofarbav, a i vu ime vsih onih štere je farbav, prefarbav ili pak jiv još i dendenes farba. Zišev sam ga, vu minulo soboto, med oldtajmeraj. Morem vam re i gda sam nej znauv gda je on i oldtajmer, makar mi je, ve dugo, malo udno zgledav, ali još navek farba kak kalfa. Pravzaprav sam vam šteuv re i kak sam mev vu svoji roki to jegovo zlatno roko, nikaj posebno, jedna obi na radni ka roka, a kuliko je penzlini i ke i prešlo rez to roko. Vsaka mo ast, to sam mo rekev i kak je on spameten ovek mam je pija o plativ i nej mo je trelo tripot estitati kak nešternaj politi araj.

V

OVAN (21.3.-20.4.)

V

u ove vro e dneve sam vam malo štrimfav o našim Romima, francoskim Ciganima i ameri kim Indijancima, a na to me navlekev francoski precednik Sarkozi. Verjem gda ste uli kak je Sarkozi natirav deset jezeri Ciganov z Francoske i to sam zato kaj so nekše humalije delali. Podrav jim je vse hižice i kolibice i dauv jim je na voljo nek idejo na štero gud strano sveta o ejo. I niš i nikaj, niš i je nej okom trepnuv, jerbo so soci Soda za ljucka prava vu Štrazburo na urlabo i vse se to bode pozabilo, jerbo vsako udo tri dni traje. Vsi znamo gda je prinas vu Hrvaškoj demokracija još vu pelenaj i gda nas ovi stareši demokrati još navek školajo i zato vas pitam kuliko ga Indijancov vu ameri kom Senato, kuliko ga Ciganov vu francoskom Parlamento, a kuliko ga Romov vu našem hrvackom Saboro. Vsi znamo gda naši Romi imajo svojega oveka vu Saboro, a Cigani i Indijanci neznajo jeli bodo jivi prevnuki meli pravo glasa, a nej kajbi hajskali fotelje vu parlamento. Tuliko o toj demokraciji štero nam Evropa i Amerika jako drago prodavlejo.

IVAN LACKOVI

MJESTO ZAVARIVANJA

GOLOB GU E… CAR ŽIVOTINJA

NAVALA

GOLUBICA NE E

VRSTA HRASTA NATRIJ

OVJEK KOJI LOVI

PLITKA KUHINJSKA POSUDA

TKALA KOM

STROJU OGOVARANJE

6. TON SOLMIZACIJE

SMRZNUTA VODA

RAHIMOVSKI

MIRAN SEOSKI ŽIVOT

DRŽAVA U AZIJI

ANTE KOVA I

PLEMI

GLUMICA NINA

GR KI BOG ŠUME POKRIVALO GLAVE

OBJAVA ZAKONA

MUŠKO IME

ŽENSKO IME

OPSEG

VODITELJICA HORVAT

MUJ IN

ŠPANJOLSKA

GL. GRAD BJELORUSIJE

ZEMLJIŠNA MJERA (MN.)

UŠIVENI ŠAV

TRKA (NJEM.) DVOJE SLOVA ISPRED T I B ŽENSKO IME

INDUSTRIJSKA BILJKA

ŽITELJ IRSKE

VAGA (24.9.-23.10.)

Nemojte sve shva a nega vno. Toliko lijepih stvari se sada doga a vama i drugima oko vas, samo je bitno da to primije te. Dobro razumijete druge i njihove potrebe.

Iskoris te to i pomognite im oko problema u kojima se sada nalaze. Vikend ne e bi roman an onako kako ste vi to planirali, no, to ne mora podrazumijeva ništa loše. Bitno je samo da zauzmete pozi van stav i kroz sve što se doga a idete s osmijehom na licu.

BIK (21.4.-20.5.)

Ukoliko želite posti i nešto zna ajno na ljubavnom planu, onda se oko toga morate više potrudi .

Ne možete o ekiva da e sve što poželite samo od sebe do i bez ikakvog truda. Sredinom tjedna e vam se ini kako sve ovo što se sada doga a nema baš previše smisla ni utjecaja na budu nost. Nemojte sada ništa mijenja , samo budite strpljivi i ekajte. Više razgovarajte s bližnjima. Povjerite im ono što vam se sada doga a, slušajte o njihovim problemima i sl.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Po etak tjedna e biti idealan za vas. Svi e uživa u vašem društvu zbog spremnos za razgovor, zabavu i lako e komuniciranja. Nemojte zapostavlja partnera. Ovaj tjedan mu priredite nešto što e ga posebno oduševi . Ljubav vam je dosta važna, nemojte je zapostavlja . Radite ono što vas ini sretnima. Nemojte samo uga ati drugima i glumi da ste sretni. Preuzmite stvari u svoje ruke i potrudite se oko onoga što volite.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Bez obzira što vas mu ilo odmah na po etku tjedna to otvoreno recite i riješite problem.

Ignoriranje i zataškavanje vam sada ne e donijet nikakvu korist. Sredina tjedna e bi prili no energi na i zanimljiva. Nemojte staja sa strane i eka da vas netko pozove da se i vi zabavljate. Izborite se za ono što želite. Budite oprezni kada je u pitanju pisana komunikacija. Vrlo lako bi se ono što pišete moglo potpuno krivo shva .

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Po etak tjedna e bi idealan za otvaranje pred drugima. Recite im ono što mislite i što želite. Samo je bitno da ostanete ustrajni i da ne popuštate kada vidite da stvarno nisu u pravu. Krajem tjedna stvari bi se zna ajno mogle promijeni , ve ustajanje iz kreveta bi moglo stvara probleme. Pokušajte se ak vira i ne dopus depresiji da do e do vas. Vikend iskoris te za zabavu i dobar provod sa najbližima. Izbjegavajte probleme i uživajte u svemu što se sada doga a.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Bez obzira na to kako drugi pokušavaju djelova na vas vrlo je važno da zauzmete svoje stajalište i izborite se za ono što je vama važno. Budite opušteniji kada je u pitanju ljubav. Ne mora baš sve bi po nekim pravilima, nau ite se ponekad prepus trenutku. Ukoliko vam se pruži prilika za u enjem ne eg novog, posjeta druga ijim kulturama ili bilo kakvim drugim, novim aktivnostima, svakako je iskoris te.

Ponedjeljak i utorak e bi idealni za završavanje svih starih poslova, a zatim i zapo injanje novih.

Nemojte drugima ništa posebno objašnjavati, budite ono što jeste, oni e s vremenom prihvatiti vaše promjene. ak i bez imalo truda ovaj tjedan ete bi u centru pažnje. Drugima ete bi zanimljivi vi, ali i ono što radite zato nema potrebe za pretvaranjem. Što god budete radili, rezulta e bi izvrsni. Iskoris te to što bolje možete kako biste napravili što više u inkovitog posla.

ŽENSKO IME

Nije sve tako jednostavno kako se na prvi pogled ini.

Neke vaše želje izgledaju prili no jednostavnima za realizaciju dok ne pokušate napraviti što je potrebno. Sredinom tjedna vaš ponos bi vam mogao prouzrokovati manje probleme. Ukoliko ih želite izbje i morat ete nau i ponekad prešutje ono što mislite. Tijekom vikenda vaše emocije e se znatno poja a .

Ukoliko ste željeli više uzbu enja to je ono što vas ovaj vikend o ekuje.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Ponedjeljak i utorak više pažnje posve te privatnim problemima koji su se pojavili. Tako er, ra unajte i na malo odmora nakon toga. Nemojte precjenjiva svoje mogu nosti. Ukoliko imate problema s partnerom nemojte ih prešu iva , razgovarajte o onome što vas mu i. A ukoliko vam je stvarno stalo nemojte se boja pokaza osje aje. Kraj tjedna je kao i obi no idealan za opuštanje i odmor od svakodnevnice.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

PAPIN GODIŠNJI PRIHOD GL. GRAD GR KE

MAKARSKA

Po etkom tjedna ete biti više usredoto eni na ljubav i ono što bi moglo biti. Ali bilo bi bolje da se više orijen rate na ono što ste stvarno doga a.

Srijedu i etvrtak iskoris te za planiranje budu nos . Neke planove morate reorganizira i usmjeri ih prema onome što stvarno želite pos i. Ve od petka ubacite u nešto manju brzinu i pripremajte se za vikend, ert i zabavu.

LAV (23.7.-23.8.)

SREDSTVO NARKOZE RADNIK NA

MJESTO KOD OPATIJE

3. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BLAGAJNA TAJNI BROJ

HERNIJA

KONAC

SJEVERNI ILI JUŽNI

ŠIPAK

Iako je po etak tjedna, ne mora zna i da je on samo rezerviran za posao. Ukoliko želite, uvijek možete prona i dovoljno vremena za ljubav i ert. Sredina tjedna e bi posebno zanimljiva i uzbudljiva. Nemojte se uporno pokušavati držati plana jer ete tako samo pokvari zabavu. Sami odlu ujete kakav e vam bi kraj tjedna. Kakav stav vi zauzmete takvi e bi i drugi oko vas.

ZAŠIVATI RUPE

RIBE (20.2.-20.3.)

Bez obzira ime se bavili po etak tjedna e bi dosta dobar za akciju. Nemojte se boja preuzeti inicijativu i napraviti ono o emu maštate ve neko vrijeme.

Sredinom tjedna ete osje da ste spremni na promjene i u enje ne eg novog. Iskoris te energiju koje sada imate napretek. Nemojte ignorira važnost osje aja u vašem životu. Više vremena provodite s osobama do kojih vam je stalo, organizirajte nešto.

SILUETA

VIC tjedna

TELEVIZIJA POKAZNA ZAMJENICA

KARTAŠKA IGRA

RAJKO JAGAR

TONA

UD

PRISILAN RAD

Mujo trgovac Ulazi žena u butik kod Muje i pita: - Mogu li probati ovu haljinu u izlogu?

Kaže Mujo: - Ma može gospo o, al’ imamo mi i kabinu!

3. kolovoza 2010.

Vremenska prognoza 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

Nema velikih vru ina VREMENSKA SLIKA: Kolovoz je po eo uz sunce i visoku temperaturu, ali ve nam danas slijedi rashla enje! Radi se o dolasku hladne fronte sa sjeverozapada s kojom e kasno popodne i nave er biti mjestimi nih pljuskova s grmljavinom. Ve tijekom sutrašnjeg dana ide proljepšanje, a nova fronta potkraj etvrtka i u petak. Zasad se ini da e vikend biti lijep uz dosta sunca. Ovog tjedna, dakle, nema pretjeranih vru ina, bit e to sasvim ugodno vrijeme.

VREMENSKA PROGNOZA: Vru ina, južina i lagani pad tlaka što je po elo ve u ponedjeljak, nastavit e se i danas. To je

najava nove promjene vremena koja stiže popodne i nave er kad o ekujemo porast naoblake, mjestimice s kišom i grmljavinskim pljuskovima. Prije toga ipak e velik dio dana vrijeme još biti suho uz dosta sunca pa e biti vru e s temperaturom blizu 30°C. No, s ve ernjim dolaskom fronte temperatura zraka bit e u padu, a tome e pridonijeti i povremeno umjeren sjeverni vjetar. Dodajmo da postoji mogu nost i za grmljavinsko nevrijeme.

No, ni ta promjena ne e dugo trajati pa od srijede ponovno kre e stabilizacija uz više sun anog vremena. U prvom dijelu dana obla nije, još ponegdje uz kišu,

a potom razvedravanje. Jutro svježe s temperaturom oko 15, a ni dnevna temperatura ne e biti tako visoka – izme u 23 i 25 Celzijevih stupnjeva. Pirkat e lagani vjetar sjevernih smjerova.

U etvrtak e vrijeme biti vrlo sli no onome u utorak. To zna i da bi u prvom dijelu dana bilo dosta sunca, ujutro je mogu a i kratkotrajna magla. Kako dan odmi e tako e oblaka biti sve više.

Potkraj dana i u no i na petak iz tih oblaka mjestimice o ekujemo kišu ili pljuskove s grmljavinom, a ponegdje se opet može dogoditi i olujno nevrijeme. Ve i dio dana južina s visokom temperaturom, a tek nave er sjeverni vjetar i pad temperature. Vrlo sli an razvoj kao u utorak samo što bi ova fronta mogla sti i nekoliko sati kasnije.

Petak e nam zato biti promjenjiviji i svježiji. Bit e pove ane naoblake, a mjestimice kiše ili pljuskova. Uz sjeverni vjetar tem-

peratura zraka e pasti pa e se u najtoplijem dijelu dana kretati od 22 do 24 stupnja, a svježini e pridonositi povremeno umjeren vjetar sjevernih smjerova.

Dani vikenda trebali bi donijeti smirirvanje vremena i razvedravanje, više sunca i porast dnevne temperature zraka. Mala je šansa da se još dogodi kakav popodnevni pljusak.

Sljede i tjedan daje naznake da bi donio dosta sun anog i toplog vremena, ali ova prognoza nije sasvim pouzdana jer se radi o dužem prognosti kom razdoblju.

Podsje amo da detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za naše podru je i šire možete dobiti i pozivom na

naš telefon 060 444 444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 2.8.).

METEOROLOŠKI KALENDAR 3. kolovoza 1877. god. nevrijeme s pijavicom na otoku Bra u 4. kolovoza 1981. god. u Plo ama izmjerena dosad najviša temperatura u Hrvatskoj od 42,8°C

Doga aji ODRŽAN ME UNARODNI Oldtimer susret “Me imurje 2010.”

Najve a priredba u ovom dijelu Europe Tak stari,

je kunšt ... a tak lepi, to

Je, je, vužge

i na kurblin ...

Oldtimer klub Me imurje organizirao je i održao 11. me unarodni oldtimer susret “Me imurje 2010.”, na kojem se okupio rekordan broj sudionika. Nevjerojatno velik broj ljudi i vozila okupljenih u subotu u jutarnjim satima na akove kom Trgu Republike, ali i u pokrajnjim ulicama, izazvao je veliku pozornost javnosti i upite koliko je to oldtimerista u akovcu.

- To no nas je 310, i možete slobodno napisati kako je ovo rekordan broj te da je ovo najve a ovakva priredba ne samo u Me imurju i Hrvatskoj nego i u ovom dijelu Europe. To vam odgovorno kažem, jer sam bio sudionik na svim ovakvim skupovima u Hrvatskoj i susjednim državama, vrlo zadovoljno i ponosno je rekao Franjo Belovi , prvi ovjek Oldtimer kluba Me imurje, koji ove godine obilježava 13. obljetnicu osnutka i broji preko 250 lanova i više od 500 starih vozila.

Sva ta vozila na dva, tri i etiri kota a i s njima tristotinjak voza-

a i suvoza a stiglo je iz Hrvatske, Austrije, Ma arske, Njema ke, Slovenije i Srbije. Uz ve poznata i vi ena vozila s dosadašnjih okupljanja, bilo je i desetak “novih”, što pokazuje da još uvijek nije iscrpljeno bogatstvo koje ine razna vozila iz prošlog stolje a.

Prvo su ljepotani predstavljeni u akovcu, a potom u panoramskoj vožnji u Pleškovcu, Žabniku, Murskom Središ u i Donjem Pustakovcu. Osim vožnje, oldtimeristi su upoznali i kulturne te gospodarske vrijednosti Me imurske županije, kao što su crkva u Svetom Jurju na Bregu, Stari mlin kod Žabnika, proizvodno - turisti ki kompleks CIMPER u Murskom Središ u, KTC akovec i drugo. Ovaj velebni skup prošao je bez i jednog incidenta, što se može zahvaliti savjesnosti voza a, me imurskoj policiji i vrlo dobroj organizaciji.

(Stjepan Mesari , Zlatko Vrzan)

Kak je fiat z Gorice

v akovec došel ...

De ki, idemo dalje i bolje

od države ...

Franjo, majstore Možda bi na ovom mjestu bilo dobro opisati jedno od desetak “novih” vozila koja su se pojavila na ovom susretu, me utim, bila bi ipak to nepravda prema Franji Belovi u, predsjedniku Oldtimer kluba Me imurje.

Ovaj ovjek svojom sposobnoš u, smirenoš u, spremnoš u za svaki razgovor s novinarima i Mama, meni je

buba najlepša ...

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

bezbroj vrlina dao je ogroman doprinos za dolazak toliko ljudi na priredbu i za vrlo uspješnu, gotovo nepogrešivu, organizaciju. Ni jedan incident kada su u pitanju ljudi, vozila, ceste, alkohol, ples i zabava. Gotovo pa nevjerojatno i zbog svega toga Belovi zaslužuje i naše priznanje i estitke. (sm) Taj pak vam je iz Austro - Ugarske ...

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec. ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

NI MJESEC DANA DO SPORTSKOG DOGA AJA DESETLJE A

U TIJEKU NAJTEŽI DIO PRIPREMA ZA RUKOMETAŠE ME IMURJA

KOŠARKAŠI ME IMURJA OSTALI BEZ DVIJE VAŽNE KARIKE

Kako teku pripreme za Razgovor s povodom: Bra a Hrka pristupila Grand prix u speedwayu vratar Tomislav Sladoljev KK Križevcima UDRUGA kuhara Me imurske županije skuhala tisu u litara juhe

Podijeljeno oko 2000 porcija ukusne me imurske juhe Udruga kuhara Me imurske županije i ove je godine u sklopu Porcijunkulova organizirala i realizirala kuhanje velike me imurske juhe.

Oko tisu u litara, odnosno oko dvije tisu e porcija ukusne me imurske juhe podijeljeno je brojnim posjetiteljima Porcijunkulova.

Uz me imurske kuhare kojih je, naravno, ipak bilo najviše, u kuhanju juhe sudjelovali su i kuhari iz Zagreba te susjedne Varaždinske županije, predvo eni Daliborom Kova i em, predsjednikom Udruge kuhara Me imurske županije. - Njegujemo dobrosusjedske odnose. Mi svake

Recept me imurske juhe

U kuhanju juhe sudjelovali su me imurski, varaždinski i zagreba ki kuhari, predvo eni Daliborom Kova i em

Oko dvije tisu e porcija ukusne me imurske juhe podijeljeno je brojnim posjetiteljima Porcijunkulova

godine prisustvujemo manifestaciji ‘Zeljerijada’ u Vidovcu pa nam kuhari iz Varaždinske županije, tako re eno, na ovaj na in vra aju uslugu, kaže Dalibor Kova i , dodaju i da je juha veoma bogata sastojcima. Osim mesa z tiblice i doma ih kobasica, za kuhanje juhe bila je potrebna i kosana mast, hajdina kaša, kiselo vrhnje i vrganji. Upravo bogatstvo

sastojaka, uz za ine, me imursku juhu ini ovako inom i prepoznatljivom.

A upravo prepoznatljivost je cilj kuhanja velike me imurske juhe. Na promociji me imurske juhe, kako bi ona postala brend kao što je, primjerice, meso z tiblice, intenzivno se radi, a s obzirom na to da se u posljednje vrijeme juha nalazi na jelovnicima me imurskih restorana,

Jesen usred ljeta nije omela naše špicere Kiša, koja nam je najprije poslužila poput divnoga hladnog tuša nakon nesnosnih vru ina, protekli je tjedan, zaprijetivši Porcijunkulovu, po ela živcirati. Ipak, akove ka je špica i po kišnom vremenu zanimljiv prizor, posebice uz interesantne kišobrane i pokrivala za glavu. Neki

se ni unato znatnijem zahladnjenju nisu željeli odre i ljetnih krpica, a drugi su ih samo “nadogradili” proljetnim ili jesenskim jaknicama ili vesticama. Oni tre i su se pak odlu ili za nešto ležerniju varijantu. U svakom slu aju, akove ka je špica uvijek zanimljiva!

Sastojci za juhu: suho meso meso z tiblice, kobasice, dimljeni prsni vršci, hajdinska kaša, kiselo vrhnje, vrganji, sol, biber, vegeta, brašno i gove i temeljac.

Priprema jela: na kosanoj masti poprži se suho meso izrezano na kockice, zalije se temeljcom i dodaju za ini te hajdinska kaša. Juha se kuha sve dok kaša ne omekša, a onda se zgusne kiselim vrhnjem i brašnom. U juhu idu i vrganji narezani na sitno, ime juha dobiva poseban ukus, miris i tek. može se re i da je cilj ve postignut. - Po tre i put kuhamo me imursku juhu koja je doživjela veliki procvat nakon što smo je po eli kuhati. Mogu re i da je vrlo popularna, nalazimo je na jelovnicima naših restoranima, što mi je kao jednom me imurskom kuharu veoma drago, kazao je Dalibor Kova i . (hz, foto: Vrzan)