Međimurske novine 779

ZAVRŠILA TRODNEVNA MANIFESTACIJA "Ljeto uz Muru" u Murskom Središću

PREBROJAVANJE BIJELIH RODA u Međimurju 2010.

www.mnovine.hr

Središćanski gradski Ove godine preživjela trg pretvorio se u istinski trideset i jedna amfiteatar mlada roda str. 12

Čestitamo 15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

Godina XV.

Broj 779.

^akovec, UTORAK, 10. kolovoza 2010.

Cijena 7 kuna

VLADIMIR IVKOVIĆ, PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKOG HDZ-a, OPTUŽIO ŽUPANA I SADAŠNJU VLAST ZA KADROVSKO ČIŠĆENJE

Doktorica Nevenka Krčmar otjerana iz Doma zdravlja, a Marjan Novak iz MESAP-a VELIKI STRANAČKI SKUP HSS-a U HODOŠANU

Josip Friščić: Ako se naruše nacionalni interesi, i mi izlazimo iz koalicije

FOTOSESSION 2010.

INES iz Šenkovca PEKARNA. CAFFE BAR.

TURČIŠĆE: Misteriozni slučaj još nije razriješen

str. 8

Nestali Krunoslav Kontrec, za kojeg se sumnja da je ubijen, još nije pronađen

sefino se Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. str. 16

70

media str. 5

str. 3

2

Aktualno

I BEZ POPISA STANOVNIŠTVA VIDLJIVO DA E NAS BITI MANJE NEGO PRIJE DESET GODINA

IZ TJEDNA u tjedan

UREDNI KI osvrt

Starijih od 60 godina u Me imurju isto kao i mladih

Zašto ne vjerujemo u turizam i u Me imurju!?

Rast hrvatskog turizma posljednjih godina nije zanemariv, dapa e. Mnogi, a posebice vladaju i, kako isti u, od njega o ekuju “spasovo” kad je gospodarstvo u pitanju. Što se ti e situacije “na terenu”, ona je i te kako obe avaju a. Naime, ovih dana kad do ete na ve i dio Jadrana, pogotovo njegov sjeverni i srednji dio, baš i nema “zimmer frei”, u što sam se i osobno uvjerio. Ovo e biti sezona kao u najboljim turisti kim godinama.

Je li turizam naš spas, ostaje za vidjeti, me utim, o ito je naš veliki potencijal koji još uvijek nije do kraja iskorišten. Ni u Hrvatskoj, a još manje u našem kraju.

Na žalost, kod nas u Me imurju nikako da se odlu imo zaigrati na “kartu turizma”, što se najbolje vidi po tome što je župan srezao sredstva za tu namjenu, a ve mjesecima unatrag nikako da se konstituira Turisti ka zajednica Me imurske županije po novim “pravilima igre” kojoj bi upravo on trebao biti na elu. Me imurje samo s jednim ozbiljnim turisti kim “igra em” kao što su Toplice Sveti Martin posljednjih godina bilježi zna ajan turisti ki rast, dok je sveukupna ponuda našeg kraja još uvijek u znaku improvizacije. Stigli smo do linije kad se moramo odlu iti je li turizam naša budu nost ili nije, jer u suprotnom kola mogu krenuti vrlo lako nizbrdo, za razliku od ostatka Hrvatske, posebice naše obale.

Ono što je sigurno kad je u pitanju turizam i Me imurje i pove anje turisti kog prometa, najvažnije je da treba izgra ivati me imurski turisti ki proizvod.

Na žalost, on izdaleka još uvijek nije de iniran, a ni ne e dok se “amaterski” bavimo ne im što bi trebali (g)raditi profesionalci.

10. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

- Imamo 26 vrti kih i ak 15 ustanova za starije osobe Idu e 2011. godine održat e se redoviti desetogodišnji popis stanovništva. Bit e to nova friška inventura ljudskih resursa, kako u Hrvatskoj, tako i u Me imurskoj županiji. Premda su upravo ljudski resursi ono ime upravljaju u ovoj zemlji, najnespretnije raspolažu njima proteklih desetlje a. U proteklim desetlje ima od devedesetih na ovamo o ljudskim se resursima razmišljalo kao o tehnološkim viškovima, minimalno pla enoj radnoj snazi kao prvenstvenom rezervoaru akumulacije kapitala, o demografskom starenju i de icitu mladih s jedne strane, a s druge je strane taj de icit mladih u postoje oj gospodarskoj strukturi lažan, jer ini etvrtinu nezaposlenih koji ne mogu do posla, kad ga i na u, to je privremeno.

Svi ti društveni trendovi utje u na svijest ljudi i dovode do velikih društvenih promjena kojih smo svakodnevno svjedoci u svojim obiteljima i širem društvenom okruženju.

Prva društvena reakcija na taj društvenih trend, gdje se o ljudskim resursima razmišlja kao o kategoriji viška, jest demografska.

Svatko preuzima odgovornost samo za sebe, posljedi no to dovodi do smanjenja i starenja stanovništva, premda e pravo stanje pokazati popis idu e godine. No, Državni zavod za statistiku svake godine na temelju raspoloživih podataka izra uje procjene o broju stanovnika.

Ako se vrtimo malo u povijest, do znatnog broja porasta stanovnika došlo je u razdoblju izme u prve polovice 19. i prve polovice 20. stolje a, u kojem je broj stanovnika s polovice 19. stolje a (1857.) s 55.412 narastao na 112.551, koliko ih je bilo 1953. godine. Nakon toga broj stanovnika raste znatno spori-

Zna aj turizma u me imurskom gospodarstvu tako se i dalje (ne)svjesno podcjenjuje. I ne samo turizam, ve i nova poljoprivredna proizvodnja za koju ima i te kako zainteresiranih u Me imurju, me utim, nikako da se prelomi i kaže: “kuruza više nije in, idemo ipak saditi, brati i prodavati nešto što je ekonomi nije, od ega se može živjeti”. Uglavnom, turizam je zna ajan i za prehrambeno poljoprivrednu proizvodnju i ova kompatibilnost u budu nost može imati i te kakvu strateški gospodarsku važnost.

Na žalost, turizam nije de iniran kao gospodarska djelatnost, zbog ega je mjerenje njegovih sveukupnih efekata otežano. Naime, turizam je i potrošnja ljudi izvan stalnog mjesta boravka. U turisti ku potrošnju ulazi aktivnost mnogih službenih djelatnosti: hoteli i restorani, prijevoz, turisti ke agencije, trgovina, sport, kultura itd. Ho emo li se odrediti kona no da tako nešto mi želimo, ho emo i možemo, da bi danas sutra mogli od toga kvalitetnije i bolje živjeti!?

Rastu potrebe za zbrinjavanjem starijih ljudi je. U godini osamostaljenja, 1991., u Me imurju je bilo 119.866 stanovnika, deset godina kasnije 118.426, a procjene govore da je taj broj ve 2008. godine pao na 117.923. Do smanjenja je došlo i zbog promjene u metodologiji popisa. Odsutni više od godinu dana iz naselja popisa ne smatraju se stalnim stanovnicima.

Djece i mladih do 15 godina starosti je oko 21 tisu a, a starijih od 60 godina 22 tisu e.

Posljednjih desetak godina znatno se pove ao broj predškolskih ustanova, ali i ustanova koje brinu o odraslim osobama.

U Me imurju djeluje 26 ustanova predškolske dobi u kojima je ove

U zadnje tri godine izgubljena jedna škola s 238 u enika U Me imurju djeluje 30 osnovnih škola, u kojima broj u enika konstantno pada. Drasti an pad o it je u tri školske godine. U tri školske godine, od 2007. do 2010. godine, izgubili smo 238 u enika, odnosno prakti ki devet razrednih odjela s 26 do 27 u enika. Ili itava jedna osnovna škola. Školske godine 2007./2008. u me imurskih osnovnim školama bilo je 10.752 u enika. Naredne školske godine u našim školama bilo je 10.602 ili ak 150 u enika manje. Školske godine 2009./2010., od koje se

u enici upravo odmaraju, broj se smanjio na 10.510, dakle, za još 88 u enika. Njihov manjak osjetit e ne samo prosvjetni djelatnici, ve i naredne generacije jer ti izgubljeni mladi ljudi ne e biti u radno aktivnoj dobi kako bi uzdržavali starije.

To zna i produžavanje radnog vijeka i svijest svakoga zaposlenog da u radnoj dobi mora zbrinuti svoju starost i voditi ra una o sebi da je im duže sposoban se sam brinuti o sebi, jer e zbog malih mirovina institucionalno zbrinjavanje postati jako skupo. (BMO)

pedagoške godine bilo zbrinuto 2.605 djece.

Ustanove za starije zbrinjavaju oko tisu u osoba Istodobno u Me imurju je djelovalo 15 ustanova socijalne skrbi za odrasle osobe koje su, prema podacima iz prošle godine, zbrinjavale 951 stariju osobu.

Do naglog trenda osnivanja ustanova socijalne skrbi za starije dolazi od devedesetih na ovamo, kako se mijenja na in rada i života obitelji, kada mla i lanovi bilo zbog toga što više ne žive pod istim krovom sa starijim lanovima ili zbog zaposlenja nisu više u stanju brinuti za starije lanove.

Do devedesetih je u Me imurju postojala samo jedna ustanova, Dom za starije i nemo ne, koja i danas ima kapacitet od 280 osoba, pri emu oni danas zbrinjavaju manje od tre ine starijih u ustanovama. Zbrinjavanje starijih i nemo nih razvili se u potpuno novu djelatnost i najbrže se razvijalo u privatnoj inicijativi. (BMO)

Me imurci nezadovoljni viješ u o poskupljenju kruha Anketa “Pod vurom”

Iz Udruge mlinara i pekara “Žitozajednica” najavljeno je da e, zbog visoke cijene pšenice, ali i zbog poskupljenja energenata, na jesen do i do poskupljenja kruha

i pekarskih proizvoda, no još nije de inirano koliko e cijena spomenutih proizvoda narasti.

Ova je vijest, u najmanju ruku, neugodno iznenadila Me-

Dragutin Pti ek, Strahoninec - uo sam vijest o poskupljenju kruha i pekarskih proizvoda na jesen i smatram da to nije u redu.

Siguran sam da e cijena narasti, kao što rastu cijene i ostalih prehrambenih proizvoda. Vidljivo je iz mjeseca u mjesec da pojedini prehrambeni proizvodi poskupljuju. Osobno esto odlazimo u Sloveniju po hranu, jer su neki artikli tamo puno jeftiniji.

imurce, koji ovo poskupljenje smatraju potpuno nepotrebnim.

Prema njihovim rije ima, cijene prehrambenih proizvoda ionako stalno rastu, stoga još jedno

Amalija eh, akovec - ula sam informaciju o poskupljenju kruha i mogu re i da je to žalosno. Naša Vlada se slabo brine za nas. Ostali prehrambeni proizvodi tako er malo - pomalo poskupljuju. Svaki mjesec kada idemo u trgovinu primijetim da ostavimo više novca, odnosno da su pojedini prehrambeni proizvodi poskupjeli.

Dragica Lovrec, Nedeliš e Mislim da nije u redu da na jesen poskupi kruh. Ionako se svako malo dižu cijene prehrambenih proizvoda. Svaki puta dok do em u trgovinu poskupila je ili kava ili mlijeko, uglavnom stalno nešto poskupi. Osobno hranu kupujem kod nas, ali obilazim više trgovina, ovisno u kojoj je pojedini artikl jeftiniji.

poskupljenje u ovo vrijeme malih pla a i velike nezaposlenosti nije u redu. I dok jedni upravo iz tih razloga po hranu odlaze u Sloveniju, drugi ipak kupuju kod nas,

Franjo Vir , akovec - uli smo vijest o skupljem kruhu i pekarskim proizvodima od jeseni i osobno smatram da je to katastrofalno.

Cijena pšenice po 1,20 kuna i kruh po cijeni od 10 kuna nikako ne idu zajedno. Ionako svakodnevno rastu cijene pojedinih prehrambenih proizvoda, stoga smatram da ovo doista nije potrebno. Snalazimo se na na in da obilazimo više trgovina i u svakoj kupujemo ono što je tamo jeftinije.

ali obilaze nekoliko trgovina, ovisno u kojoj je pojedini artikl jeftiniji, ne bi li na taj na in prišparali koju kunu. (hz)

Josip Puklavec, Puš ine - Kada je kruh u pitanju, to prije svega nije politi ko pitanje, ve ekonomsko. S obzirom na to da je situacija takva da nema dovoljno pšenice ni Rusija koja je njezin glavni izvoznik, prema mom mišljenju postoji opravdan razlog za rast cijene kruha, no, s druge strane, smatram da do kraja ove godine u Hrvatskoj ipak nema potrebe za tim poskupljenjem.

Franjo Horvat, Ma kovec - Mislim da je poskupljenje kruha i pekarskih proizvoda potpuno nepotrebno u ovo vrijeme malih pla a i velike nezaposlenosti. Žalosno je to da cijene svih prehrambenih proizvoda idu gore. Kada idem u trgovinu, to no vidim koliko mi je novca trebalo za odre ene artikle prije godinu dana ili nekoliko mjeseci, a koliko mi treba danas.

Cijene na o igled rastu, a mislim da e biti i gore. (foto: Vrzan)

10. kolovoza 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

VLADIMIR IVKOVI , PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKOG HDZ-a, DRUGI TJEDAN ZA REDOM NAPADA ŽUPANA I NJEGOVU VLAST

SDP-u je važno da je im više gore, da na suzama dobije simpatije me imurskih bira a Direktno su eljavanje dviju najja ih parlamentarnih stranaka, odnosno najja a bloka, SDP-a i HDZ-a, nastavlja se ve drugi tjedan za redom. HDZ je prešao u napad, a SDP-u stavio da se brani.

Vladimir Ivkovi , predsjednik županijskog HDZ-a, u petak je sazvao konferenciju za novinare na kojoj je komentirao županovo prošlotjedno priop enje na njihov napad da ništa ne ini za Me imurje. Ovaj put je otišao korak dalje i kazao da je o ito da im je u SDP-u bitnije da bude im više gore, kako bi se moglo im više plakati i na osnovu tih suza i nadalje na predstoje im izborima dobiti simpatije Me imuraca. Iz toga se vidi kakva je to alternativa koju nam nudi SDP u slu aju budu li u poziciji formirati parlamentarnu vlast.

Ivkovi je ovaj put županu derogirao toliko da je kazao da priop enje nije njegov na in razmišljanja te da ga zbog toga zanima što se ustvari doga a i tko zapravo komentira doga aje, sam župan ili netko drugi. - Teško mi je vjerovati da se župan toliko promijenio, kazao je Ivkovi .

- Svi projekti koje je Vlada odobrila (zaobilaznice i izmještaj grani nog prijelaza u Murskom Središ u) projekti su stare županijske vlasti, kazao je Ivkovi , a ne vidim ni jedan novi projekt nove vlasti koji nije pripreman i za koji nije bilo lobirano ve za prethodne županijske vlasti.

Za Ivkovi a je sporno i to da se župan u priop enju prema javnosti prikazuje kao promatra ili kao svojevrsni glas javnosti, ak je

svojima i svugdje traži razlog za kritiziranje.

Županova antiseoska politika

Vladimir Ivkovi , predsjednik me imurskog HDZ-a: - Ne mogu vjerovati da se naš župan Ivica Perho pita ho e li nešto biti realizirano, kad je u njegovim rukama izvršna vlast i zada a da realizira projekte

rekao kao vaš kolega novinar, a ne izvršna vlast kojemu je dužnost realizirati projekte.

- Ne mogu vjerovati da se naš župan Ivica Perho pita ho e li nešto biti realizirano, kad je u njegovim rukama izvršna vlast i zada a da realizira projekte. Bilo bi vrijeme da se postavi kao župan, poru io mu je Ivkovi . - Mislim da naša uloga oko pomo i županiji u dijelu koji se odnosi na pomaganje za prolazak i uvrštavanje projekata u planove Vlade završava. Što bi još trebalo, da HDZ uzme lopate i po ne kopati kanalizaciju, izjavio je Ivkovi .

Ivkovi je županovo obnašanje vlasti usporedio s ve vi enom situacijom koju je kao mladi doživio u svom

Komadina i Jakov i za primjer Ivkovi je županu Perho u spo itnuo da se stavio u ulogu pisca pa piše ministarstvima. Usporedio ga je s bivšim zamjenikom župana Vukši em, za kojega je kazao da je svaki tjedan napisao jedno pismo u Ministarstvo i nakon toga održao konferenciju za novinare.

- Tu je ta razlika izme u raditi i uraditi, kazao je Ivkovi , istaknuvši da se on zalaže za to da se uradi, a ne samo radi. Našem županu

za primjer je dao župane Komadinu iz Primorsko goranske županije, koji je, za razliku od našeg župana, uspio uvjeriti Vladu za svoje projekte, i Jakov i a iz Istarske županije, koji je osigurao gotovo osamsto milijuna kuna za pulsku bolnicu. - Iz toga je vidljivo da strana ke boje nemaju veze nego da bi naš župan trebao po eti ostvarivati projekte i stavljati ve zapo ete programe u programe hrvatske Vlade. (BMO)

selu kad je predsjednik mjesne zajednice došao na zbor mještana i na njemu postavljao pitanja tko je kriv za neu injeno na o igled zbunjenih gra ana, koji su tek drugi dan shvatili da je onaj koji je postavljao pitanja zapravo trebao davati odgovore. - Tako bi i župan trebao davati odgovore i rješavati probleme, a ne postavljati pitanja da mu ne završi mandat od etiri godine, a gra ani onda shvate da je trebao rješavati probleme i davati odgovore, a ne postavljati pitanja.

To je ta alternativa koju nudi SDP, kazao je Ivkovi . Župan koji je na vlasti ponaša kao oporba na državnoj razini, kopira stranku na državnoj razini, priklju uje se

Vladimir Ivkovi i ovu prigodu iskoristio je da župana prozove za antiseosku politiku, zbog ega sve projekte koji se rade po selima izvan akovca proglašava ekonomski neopravdanima i neosnovanim, kao da otkriva toplu vodu, premda se zna da ekonomsko opravdanje ne smije biti osnovni kriterij za sve, jer po tome nema ekonomske opravdanosti ni za autocestu Gori an - Zagreb ili barem dionicu akovec - Varaždin, ni za Stari grad u akovcu.

Ekonomskog opravdanja po toj logici nema ni za županijske službe koje samo transferiraju novac drugim korisnicima, a onda za postojanje države. Sve to košta, ali bi nam trebali biti bitni interesi gra ana, kazao je Ivkovi .

Suprotno tome, Ivkovi se zalaže za jednakomjerni razvoj cijelog Me imuja, te smat ra da je nemogu e gledati ekonomsku isplativost kod svih objekata komunalne infrastrukture jer po županovoj logici ni kanalizacija u Nedeliš u nema tu isplativost zbog malog broja priklju enih doma instava. Gledaju i na ekonomsku isplativost, onda ne bi trebalo biti ni pojedinih kulturnih ni sportskih doga anja.

Dodao je da župan gospodarske zone samo zato što su gra ene po drugim sredinama proglašava promašajem.

(BMO)

IVKOVI OPTUŽIO ŽUPANA I SADAŠNJU VLAST ZA KADROVSKO IŠ ENJE

Doktorica Kr mar otjerana iz Doma zdravlja Vladimir Ivkovi na konferenciji za novinare održanoj u petak javno je optužio župana i sadašnju vlast da je sada ve bivša ravnateljica dr. Nevenka Kr mar otjerana iz Doma zdravlja. I to unato tome što je u toj zdravstvenoj ustanovi provela jedan od najkvalitetnijih projekata, vezan za po-

Dr. Nevenka Kr mar, dugogodišnja bivša ravnateljica Doma zdravlja

boljšanje zdravlja u Me imurju. Za svog mandata ona je uspostavila suradnju s KBCom Dubrava, kamo je više desetaka Me imuraca odlazilo posebno opremljenim i uvijek spremnim kolima hitne pomo i na intervenciju u slu aju sr anog udara. Mnogima su na taj na in ne samo spašeni

životi, ve nakon takvih intervencija i kvalitetnije žive. Zahvaljuju i takvom brzom modelu spašavanja života u slu aju sr anog udara, spašeni su životi i nizu me imurskih politi ara iz vladaju e linije, primjerice, Bukalu i Barleku, naveo je Ivkovi . On je kazao da je primjer dr. Kr mar samo

posljednji u nizu kadrovskih iš enja od kadrova i simpatizera HDZ-a koje je provela ova vlast nakon svog dolaska na vlast. U tom kontekstu otjeranih kadrova naveo je i slu aj Marjana Novaka, za kojega je kazao da je osmislio MESAP, a da ovoj vlasti smeta.

(BMO)

Marjan Novak, višegodišnji direktor MESAP-a

4

Aktualno

GDQD u Me imurju ŽUPANOV APEL povodom pogibije djevojke na pruzi u akovcu

Poziv policiji da poja ano nadzire podru je uz prugu Povodom tragi ne pogibije maloljetne F. B., koja je život izgubila na pruzi u akovcu, župan Me imurske županije Ivica Perho apelira na mladež i njihove roditelje da prostor u neposrednoj blizini željezni kih pruga ne koriste kao mjesto za igru ili okupljanje.

- Ovim putem izražavam iskrenu su ut roditeljima i ostaloj obitelji stradale djevojke, uz apel svima da se nepotrebno ne zadržavaju uz prugu, te da je prelaze na za to predvi enim mjestima, poštuju i prometnu signalizaciju, poru io je župan Perho . Djelatnike Policijske uprave me imurske župan je zamolio je da, prema svojim mogu nostima, poja ano nadziru podru ja uz željezni ku prugu na kojima se mogu dogoditi sli ne nesre e.

- Mladi život koji je zbog nesmotrenog prelaska tra nica nepotrebno ugašen daje mi obvezu da još jednom sve upozorim na opasnost nepropisnog prelaska željezni ke pruge, stoji u priop enju me imurskog župana povodom nemilog doga aja. Župan je istaknuo: - Prema mojim informacijama, mladež se tijekom vikenda skuplja u neposrednoj blizini pruge, te je prema rije ima policije i željezni ara bilo samo pitanje vremena kad e se dogoditi tragedija. Tragi na smrt djevojke treba biti upozorenje svim mladima koji se u ve ernjim satima zadržavaju uz prugu da tu nije mjesto za druženje, jer u akovcu, siguran sam, ima mnogo ljepših i ure enijih lokacija. Lokomotivu je teško zaustaviti, a kad u no i vlakovo a ugleda osobu na pruzi više ne može ništa u initi. Tako je bilo i ove subote, uz injenicu da se nesre a dogodila na mjestu koje nije predvi eno za prijelaz.

(BMO)

10. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NEMA PARA - NEMA BANKE

Guverner HNB-a Željko Rohatinski ne popušta oko ulaska nove Ljubljanske banke na hrvatsko trLjublj kaže da može, ali uvjet je vražište, k anje uloga štedišama Ljubljanske banke. banke To je stav koji HNB zastupa ve sedam godina. Je li to nova nada za hrvatske štediše Ljubljanske banke hrvats

Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski ne popušta

ili emo radi ulaska kako Slovenija ne bi postavljala nove blokade morati se odre i interesa vlastitih gra ana i još ih pustiti na svoje tržište? Zanimljivo da nova Ljubljanske banka uporno sili na naše tržište, gdje su izigrali povjerenje gra ana, vjerojatno ra unaju i na našu zaboravnost i olako opraštanje. (BMO)

Otvoren Memorijalni centar u Rujanima kod Livna

U kamen upisana imena 50 poginulih hrvatskih branitelja iz 7. gardijske brigade iz Varaždina tinske i Zadarske županije, kao i velik broj predstavnika udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Za sve uzvanike organiziran je i domjenak na ran u “Lištanac” i koncert kod crkve Sv. Jurja u Rujanima.

Na 14 kamenih plo a koje simboliziraju Križni put trajno su smještena imena 325 pripadnika HVO-a i HV-a, poginulih u oslobodila kim akcijama u zapadnoj Bosni, koje su polazile s livanjskih bojišnica, u oslobodila kim operacijima Cincar, Zima 94, Skok 1 i 2, Ljeto 95, Oluja, na Dinari te u operacijama Maestral i Južni potez. Rije je o presudnim operacijama na Dinari kojom je Hrvatska vojska u “Oluji” oslobodila Knin, te o završnim ratnim operacijama u BiH.

U mjestu Rujani kod Livna 24. srpnja, pod pokroviteljstvom predsjednice Federacije BiH Borjane Krišto, sve ano je otvoren Memorijalni centar i crkva Sv. Jurja, izgra eni u ast poginulim livanjskim braniteljima iz BiH i Hrvatske. Svetu misu za Domovinu, blagoslov crkve i posvetu oltara pred velikim brojem vjernika predvodio je biskup banjolu ki dr.

Franjo Komarica. Memorijalni centar Rujani zapo eli su graditi mještani Rujana 2000. godine uz pomo raznih donatora, a završne radove pokrenula je Braniteljska udruga Sektor - Rujani. Idejno rješenje vodio je akademski slikar Ivica Šiško, ija likovna djela krase ovaj centar s 15 postaja.

Na sve anosti u Rujanima bili su i pripadnici 7. gardijske brigade iz Varaždina, predvo eni Mirkom Martinjakom, predsjednikom udruge “Puma”.

Sad se po prvi put objavljuje podatak da je u ratnim operacijama uz granicu Hrvatske i BiH te jesenskim ratnim operacijama u zapadnoj Bosni 1995. godine poginulo ukupno 50 pripadnika 7. gardijske brigade iz Varaždina.

Me u poginulima ima i me imurskih branitelja koji su bili pripadnici 7. gardijske brigade u to vrijeme. Kako je poznato, pripadnici 7. gardijske brigade HV-a iz Varaždina prvi su ušli u Knin, a u zadnjoj vojnoj operaciji Južni potez došli su tenkovima nadomak Banje Luke. Tada je operacija zaustavljena zbog politi kih razloga. (J. Š.)

U kamenu su uklesana 325 imena poginulih hrvatskih vitezova i 8 sve enika koji su svoje živote položili u odbrani Livna od 1992. godine i svih osloba aju ih operacija koje su kretale s livanjskih bojišnica.

Otvaraju i Memorijalni centar, predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Borjana Krišto uz ostalo je rekla: - U ovom sve anom, ali i sjetnom, trenutku prisje amo se svih asnih i hrabrih ljudi koji su se, slijede i svoja opredjeljenja, hrabro i bezuvjetno borili, te poginuli za našu slobodu i bolju budu nost.

Sve anosti otvaranja Centra nazo ili su brojni politi ki dužnosnici sa svih razina vlasti F BiH i BiH, te iz Hrvatske, dužnosnici iz Splitsko - dalma-

SURADNJA S MA ARIMA u povla enju sredstava iz EU fondova

Kako do novca za energiju iz obnovljivih izvora Zamjenik župana Me imurske županije An elko Horvat u etvrtak je u prostorima Me imurske županije održao radni sastanak s predstavnicima ma arskih i me imurskih pograni nih op ina Lajosom Vlasicsem, Deanom Hunjadijem, Marijom Mohari em i Dobrišom Zvošecom, predsjednikom Udruge pomurskih Hrvata Ladislavom Guyosom, predstavnikom 17 ma arskih naselja Tiborom Koecseom, te predstavni-

cima REDEA-e i ma arske razvojne agencije.

Ma ari su našim predstavnicima prenijeli svoja iskustva u privla enju sredstava iz EU fondova, s posebnim naglasom na obnovljive izvore energije. Upravo na ovome podru ju traže partnere s naše strane kako bi zajedni ke projekte kandidirali na IPA natje aj koji je otvoren do kraja rujna.

Ma ari pripremaju projekt pomo u kojeg namjeravaju na 10 hektara po-

saditi energetsku vrbu koja bi se koristila za proizvodnju toplinske energije koju bi koristili stanovnici 10 naselja. U tim naseljima namjeravaju postavili i solarne kolektore.

Naši na elnici zainteresirani su za ovakve projekte s ma arskim susjedima, te e u narednom razdoblju intenzivirati suradnju i pokušati osmisliti zajedni ki projekt. Po jedan ve imaju i REDEA i op ina Sv. Marija, koja ovih dana kre e u izradu dokumentacije. (BMO)

CITATI TJEDNA „Nije vijest kad se turisti u špici sezone pojave na naplatnim ku icama, nego je vijest tek ako se ne pojave.“ Zrinka Pavli , Nacional, 27.7.2010.

Istražio i odabrao Zlatko Boži

„Kuna e ostati stabilna. HNB e je braniti, jer imamo rezerve dovoljno visoke da je branimo do ulaska u EU.“ Guverner HNB Željko Rohatinski u „Novom listu“

„Kirurškim rje nikom, devalvacija je isto kao liposukcija pacijenta koji ne mijenja navike, ve traži još i više.“

„Bangladeš: Šiju za poznate zapadne tvrtke za 23 dolara na mjesec.“

Jutarnji list, 28.7.2010.

Monitor.hr, 31.7.2010.

„Samo se ovce nadaju...“ - najava i naziv pjeseme Jurice Pa ena na koncertu u akovcu, 30.7.2010.

10. kolovoza 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

SVE ANO OBILJEŽEN Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza u Me imurju

Petar Nova ki: Pobjedom u Oluji završeno je stvaranje demokratske Hrvatske Dan pobjede i domovinske zahvalnosti obilježen je, osim u glavnom gradu Me imurja akovcu, i u više drugih mjesta u našem kraju. Najprije su u etvrtak položeni vijenci i zapaljene svije e ispred spomenika poginulim i nestalim braniteljima u Domovinskom ratu u akove kom Perivoju Zrinskih te kod spomen - zida poginulim i nestalim Me imurcima u Domovinskom ratu.

Po ast žrtvama odala su izaslanstva Me imurske županije, u

kojima su bili predsjednik Skupštine Me imurske županije Petar Nova ki te zamjenici An elko Horvat i Matija Posavec, predstavnici Grada akovca, Policijske uprave me imurske, Hrvatske vojske, Odsjeka za obranu akovec, Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, te predstavnici Udruge i obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja. U isto je vrijeme župan Ivica Perho na poziv premijerke Jadranke Kosor nazo io središnjoj proslavi Dana pobjede i domovin-

ske zahvalnosti koja je održana u Kninu.

Predsjednik Skupštine Me imurske županije Petar Nova ki, estitaju i današnji dan svim gra anima Me imurja, ali i Dan hrvatskih branitelja svima onima koji su oružjem branili Domovinu, naglasio je da je 5. kolovoza jedan od najzna ajnijih datuma hrvatske povijesti. - Pobjedom u Oluji završeno je stvaranje demokratske hrvatske države, a žrtve koje su pale tijekom cijeloga Domovinskog rata

POKAZNA VJEŽBA INTERVENTNE POLICIJE povodom sje anja na veli anstvenu pobjedu hrvatske vojske ip policije j j

Filmske scene policijske akcije prikazane u Murskom Središ u Na obali rijeke Mure u Murskom Središ u održana je pokazna vježba interventne policije i ronioca PU me imurske, povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, a u sklopu manifestacije “Ljeto uz Muru”. Nakon mise za Domovinu i polaganja vijenca, policija i ronioci krenuli su u demonstraciju svoje radne svakodnevnice. Akcijom traženja eksploziva, zaustavljanja i hvatanja bjegunca i traženjem oružja ba enog u rijeku Muru, pripadnici Interventne jedinice PU me imurske pokušali su gra anima približiti svoje zvanje i demonstrirati kako postupaju u opasnim situacijama. Nesvakidašnji prizori situacija s kojima se me imurski interventni policajci suo avaju svaki dan izazvali su veliku pažnju, pa se na demonstracijama skupilo više od 500 znatiželjnika.

Demonstracija policijskih vještina Poput statista u nekom atraktivnom akcijskom ilmu, posjetitelji su se najprije mogli uvjeriti kako policajac uz pomo psa za detekciju i pronalazak ek-

sploziva traži eksplozivnu napravu. Naizgled jednostavna akcija u stvarnom životu može biti i te kako opasna, pa je pas istreniran isklju ivo za detekciju eksploziva u ovakvim situacijama od iznimne važnosti. Tražena naprava naposljetku je i prona ena, a tandem pas i policajac pokazali su se kao vrlo e ikasan tim.

Demonstracija je nastavljena doista ilmski. Po initelj kaznenog djela, opasni zlo inac, u bijegu je sa svojim automobilom. Nakon potjere pripadnici Interventne policije zaustavljaju automobil i izvla e bjegunca, hapse ga i “pospremaju” u službeno vozilo kojim se kriminalac prevozi do postaje. Naši su “dobri de ki” i ovom vježbom pokazali da barataju zavidnim vještinama i sposobnostima koje doprinose lakšem rješavanju ovakvih situacija i u stvarnom životu, a akcija prikazana u Murskom Središ u svim je prisutnima zasigurno dodatno podigla razinu adrenalina u krvi.

Za kraj je, uz pomo ronioca, demonstrirana akcija traganja za oružjem uba enim u Muru. Pronalazak automatske puške ba-

Pronalazak automatske puške ba ene u rijeku Muru za ronioce je bio ma ji kašalj

Bogomdani turizam Hrvatska je blagoslovljena predivnim morem. Zemlja s su u otoka i toliko raznolikos u unutrašnjos kao da je stvorena za turizam. Prema nekim predajama, kad su Hrva prilikom velike seobe naroda došli do jadranske obale, odmah su odlu ili tu osta , zbog predivnih uvjeta. Nastanili su se od Panonske nizine do obala Jadrana, i ostali do dana današnjeg. O, kako su mudri bili Stari Hrva .

Kako dokumenti o tome što se doga alo kad su Hrva s gli na Jadran ne postoje, a mudri Stari Hrva pomrli, ova pri ica koja se prepri ava u

nekim osnovnoškolskim itankama više je plod mašte dobronamjernih pisaca negoli ima veze s is nom. injenica je da su Hrva došli s kopna, prilikom Velike seobe naroda, i da, kao i ve ina kopnenih plemena, jedva da su znali pliva , a kamoli imali pojma o moreplovstvu. U ono vrijeme more i planine predstavljale su prirodne, nepremos ve granice. Tako su i Hrva bili jednostavno prisiljeni tu osta , pa se shodno tome i ponašamo. Kao da nam ova zemlja pla a danak što nas je prisilila da ostanemo ovdje, a ustvari smo željeli bi negdje drugdje.

“Me imurski Rex” pokazao je koliko je dobro istreniran za pronalazak eksplozivnih naprava Okorjeli zlo inci i bjegunci nemaju nikakve šanse uz naše “dobre de ke”

Osim dobro uigranih akcija, posjetitelji su se, uz stru ni nadzor policajaca PU Mursko Središ e, mogli upoznati i s oružanim arsenalom, balisti kom opremom i drugim sredstvima specijaliziranim za policijsku struku. Ne moramo dodatno isticati da je susret s opremom koja se ina e može vidjeti tek na televizijskom ekranu ili ilmskom platnu tako er izazvalo veliku pozornost. Puška za izbacivanje suzavca ili ona koja

ispaljuje gumene metke samo su dio policijskog arsenala, a veliku je pažnju privuklo i atraktivno policijsko vozilo DANE 1 sa so isticiranom opremom. Iznena uju e velik interes vladao je i oko štanda za sigurnost u prometu, gdje se, osim podsjetiti na pravila o sigurnoj vožnji, moglo provjeriti i koliko je tko skupio negativnih bodova u prometu.

Organizator cijele akcije, mr. sc. Miljenko Vrbanec, na elnik Policijske postaje Mursko Središ e, istaknuo je da se ovakvim akcijama ljudima nastoji približiti rad interventne policije, a dodao je i da su sve odigrane akcije zapravo bazirane na stvarnim doga ajima.

Za sljede u godinu najavljen je još atraktivniji program, s brojnim iznena enjima za posjetitelje. (bš, foto: Vrzan)

Najprije dugo nismo bili svjesni da je Hrvatska zaista predivna. Nismo vjerovali našim “gastarbajterima” i pe albarima, koji su se uporno vra ali doma i govorili nam ne o ljepo drugih krajeva, ve o ljepo Hrvatske. Sami smo u to povjerovali tek kad nam je standard omogu io da sami vidimo druge zemlje i krajeve.

I sad opet ne uživamo u njoj, a ni ne iskorištavamo ove prednos koje su nam dane, ne našom krivicom. Imamo zemlju koju mnogi žele vidje , a nismo u stanju od toga razvi uspješan turizam. Poli ari su nakon spomenutog osvještenja o ljepo po eli bljezgari o elitnom turizmu, tj. turizmu namijenjenom bogatašima, dok bi siro nja trebala zaobilazi našu obalu u velikom luku. Kao da bogataši ne odlaze na mjesta gdje ima najviše

siro nje, me u kojom se onda i najjadniji bogataš razlikuje od ostatka puka.

Turisti ki radnici uop e ne razmišljaju o popunjavanju ponude, ve razmišljaju kako možda napla zrak. Ma i gledanje bi najradije napla li. Možda oni to i smatraju proširenjem ponude.

Cijele zime mole nebesa da turisti do u, a onda jekom sezone dignu cijene u nebeske visine, kao da namjerno žele rastjera goste da ne do u sljede e godine. Naro ito ih živciraju neki bezobrazni gos koji ne žele pla a besmisleno visoke cijene, pa hranu i pi e donose sa sobom, e takvima bi trebalo uves neku vrstu boravišne rente, zato što su uop e došli na more.

Ove godine, zbog spleta nesretnih okolnos za druge zemlje, Hrvatska je

ene u rijeku za dvojicu je ronioca bio ma ji kašalj, a za okupljene još jedna majstorski izvedena akcija.

Sve prikazane vježbe iskoordinirao je zapovjednik Interventne jedinice PU me imurske Ivica Jurak.

Sve akcije bazirane na stvarnim doga ajima

svoje kosti ugradile su u našu današnju slobodu. I brojni Me imurci dali su ogromni doprinos kona noj vojnoj pobjedi, mnogi su poginuli, a njihovu žrtvu nikad ne smijemo zaboraviti. Upravo zato se danas prisje amo svih znanih i neznanih ratnika i civila koji su za neovisnu Hrvatsku platili najve u cijenu, rekao je Nova ki.

Uz akovec, povodom blagdana prigodan program održan je i diljem Me imurja.

(J; D, foto Z. Vrzan)

Zajedni ka sve anost HDZ-a i veterana op ine Gori an

“Oluja” donijela završetak rata i mir Županijski odbor HDZ-a, Op inski odbor HDZ-a Gori an, Udruga ratnih veterana 54. pješa ke samostalne bojne akovec, Klub Gori an i Udruga hrvatskih veterana i dragovoljaca Domovinskog rata op ine Gori an zajedni ki su organizirali proslavu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, kao i Dana hrvatskih branitelja.

Ispred spomen - obilježja u Gori anu, koje se nalazi u sklopu malog parka te s domom kulture ini cjelinu, položeni su vijenci i zapaljene svije e, i to dvaput isti dan, najprije u jutarnjim satima jedan vije nik kao predstavnik op ine Gori an, a u podne branitelji i HDZ. Predsjednik Kluba Gori an 54. samostalne pješa ke bojne Mladen Magdaleni pozdravio je nazo ne veterane i dragovoljce i goste te istaknuo važnost Dana pobjede kao nacionalnog blagdana. On je pozvao veterane da govore istinu o Domovinskom ratu koji je bio pravedan i oslo-

ni kriva ni dužna preplavljena valom turista kojima se pokazuje u najgorem svjetlu. Deremo ih kao da smo bijesni na njih što su uop e došli, i kao da ne želimo da ikad više do u. Najbolje bilo da im ve kod Karlovca uzmemo lovu i okrenemo ih na autoces , mogli bismo to ve i na granici u ini , ali onda bi nas svijet mogao optuži da smo zatvorena država, a to nismo, zar ne?

I onda povrh svega baljezganje o elitnom turizmu. Da, svjetska je elita toliko blesava da pla a ono što je svugdje besplatno, a ono što skupo pla a kod nas ni nema u ponudi. Da su ljudi toliko blesavi, ne bi ni postali elita, ve bi kao ostala siro nja dolazili sija novac u Hrvatsku i ekati na naplatnim ku icama.

bodila ki, uz odavanje po asti svim hrvatskim braniteljima.

Predsjednik HDZ-a op ine Gori an Stjepan Horvat zaželio je da se svake godine okuplja sve više mještana Gori ana na sve anostima kojima se odaje po ast Domovini i njezinim junacima.

Predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Vladimir Ivkovi naglasio je da je Dan pobjede, odnosno sjajna vojno - redarstvena operacija “Oluja” donijela toliko željeni mir i završetak rata. U svojem je obra anju pohvalio inicijativu branitelja iz Gori ana. - Bilo bi lijepo organizirati okupljanja branitelja u svakoj op ini kao u Gori anu te tako obilježiti Dan pobjede, rekao je on, no znatan dio op ina nema spomenike braniteljima. Problem je i vrijeme na Dan pobjede, u jutarnjim satima tradicionalno vijence polaže županijsko vodstvo, pa se susreti i sve anosti s braniteljima po op inama mogu organizirati jedino kasnije.

(J. Š.)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

10. kolovoza 2010.

NOVI ZAKON POKUŠAVA DUGOTRAJNO NEZAPOSLENE NATJERATI NA DODATNO OBRAZOVANJE RADI VE E ZAPOŠLJIVOSTI

Mizerne naknade nakon tri mjeseca Radnici koji bi u nezaposlenost ušli s minimalnom pla om ostvarili bi u prvih 90 dana nov anu naknadu u visini od 1.575,84 kune, a preostalo vrijeme 787,92 kune, što bi u bitnom stimuliralo njihovo uklju ivanje u obrazovne aktivnosti. Naime, s obzirom na to da je pretežiti broj tih nezaposlenih osoba ujedno i niže obrazovne razine, smanjenje naknade u drugom periodu stimuliralo bi njihovo obrazovanje tijekom kojeg nezaposlena osoba ne prima nov anu naknadu ve nov anu pomo u visini neoporezive stipendije (sada 1.600 kuna), što je mnogo povoljnije i ujedno onemogu uje uklju ivanje nezaposlene osobe u podru je sive ekonomije.

Vlada je tijekom srpnja uputila u proceduru novi prijedlog zakona kojim se reguliraju prava nezaposlenih kojim pokušava dosko iti zabrinjavaju em opsegu dugotrajno nezaposlenih. Naime, Hrvatska za razliku mnogih zemalja EU ima problem da premali broj ljudi koji radi izdržava prevelik broj ljudi koji ne rade. Na svakog zaposlenog koji radi u Hrvatskoj dolaze još tri koje taj zaposleni uzdržava. Na dugi rok taj je odnos neodrživ i snižava kvalitetu života svima, i onima koji rade i onima koje zaposleni kroz poreze i doprinose uzdržavaju.

Stopa zaposlenosti u Europskoj uniji iznosi 65,41 posto i znatno je ve a nego u Hrvatskoj, a stopa nezaposlenosti znatno manja nego u Hrvatskoj i u Europskoj uniji iznosi 7,1 posto. U Hrvatskoj je osobito zabrinjavaju i opseg dugotrajne nezaposlenosti. Udio nezaposlenih dulje od jedne godine u ukupnom broju registriranih nezaposlenih krajem 2009. godine iznosio je ak 44,3 posto. Podaci pokazuju da je

EKONOMSKI BREVIJAR

Kontrolom, upravljanjem i smanjenjem stresa do uspjeha Stres naš svagdašnji više nije iznimka, ve pravilo. Zato bi mu trebalo posvetiti i dio vremena, jer stres i nervoza ionako nam oduzimaju dragocjeno vrijeme. Stres optere uje, smanjuje u inkovitost i troši energiju. Stres nije pokazatelj ne ije važnosti i velike odgovornosti, ve naprotiv, nedovoljne organiziranosti i smanjene u inkovitosti. Neki misle da je stresno stanje nešto poželjno, trendovski i moderno te da je to znak uklapanja u suvremeni na in života, jer ako netko nije pod stresom, mora da mu je život isprazan, pa je i on sam manje važan... Neto no. Stres uvijek remeti kvalitetan rad!

Tek razumna koli ina stresa (onog neizbježnog) može služiti kao poticaj i pritisak na u inkovitost, ali pretjerivanje je kontraproduktivno.

Zlatno pravilo kaže da je priprema posebno važan dio svakog posla, nakon toga bitna je metodika rada, pa zatim preciznost u izražavanju zahtjeva, postavljanju ciljeva i davanju uputa, kao i jasno postavljanje pitanja i još jasnije davanje odgovora. Naravno, i kvalitetan i predan rad. Važno je, tako er, imati samopouzdanje u vlastite mogu nosti, ali i redovito analizirati svoj rad i rezultate.

Nikada ne treba zapo eti previše stvari u isto vrijeme, a ako se one nagomilaju, treba potražiti pomo od onih koji znaju i mogu.

Kontrola stresa mogu a je uz dobru pripremu i poznavanje tematike, ali i samog sebe, svog ponašanja i svojih reakcija.

Za upravljanje stresom važno je prepoznati uzroke i suo iti se s njima, jer nakon toga mora se donijeti odluka o promjenama koje e dovesti do izbjegavanja uo enih uzroka i posljedica.

dugotrajna nezaposlenost povezana s nižom razinom obrazovanosti i s višom životnom dobi.

Dodatno obrazovanje nezaposlenih Dugotrajnu nezaposlenost mogu e je smanjivati obrazovnim mjerama aktivne politike zapošljavanja radi obnove, dopune ili promjene radnih znanja i vještina nezaposlenih osoba u cilju pove anja njihove zapošljivosti.

Stoga se predlaže mogu nost zna ajnijeg poticanja sudjelovanja nezaposlenih osoba u obrazovnim mjerama, smanjenjem pune nov ane naknade nakon odre enog perioda, kako bi se nižom naknadom stimuliralo uklju ivanje u dodatno obrazovanje i radnu aktivaciju. Vlada je zbog toga priredila novi zakonski prijedlog vezan uz prava nezaposlenih, pri emu bi nov ana naknada nezaposlenih u prvih 90 dana iznosila 70 posto, a za

preostalo vrijeme 35 posto osnovice koja se utvr uje kao prosjek obra unate pla e, umanjen za doprinose za obvezna osiguranja ostvaren u tromjese nom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. Na ovaj bi na in radnici iz prera iva ke industrije, iji je priliv u nezaposlenost tijekom 2009. godine bio i najbrojniji, prema svojoj prosje noj pla i od 6.618,00 kuna (osnovica je tada 5.294 kune) ostvarili nov anu naknadu u visini od 3.706 kuna u prvih 90 dana nezaposlenosti, te 1.853 kuna u preostalom periodu. Kako bi ovakav izra un naknade bio primjenjiv odmah po stupanju na snagu ovoga Zakona, njime bi se stavio van snage Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti kojim je privremeno najviši iznos nov ane naknade vezan uz institut minimalne pla e. Spomenutom dopunom posredno je go-

tovo izjedna en iznos nov anih naknada za sve nezaposlene osobe koje su ušle u nezaposlenost i ostvarile nov anu naknadu u drugoj polovini 2009. godine i tijekom 2010. godine.

S druge strane, predlaže se mogu nost produženja prava na nov anu naknadu nakon pada u dugotrajnu nezaposlenost na vrijeme od jednog do etiri mjeseca na obrnuto proporcionalni na in u odnosu na ostvareno vrijeme trajanja nov ane naknade, kako bi se dodatno osigurao egzistencijalni minimum dugotrajno nezaposlenim osobama.

Tako e pravo na produženje nov ane naknade u dužem periodu ostvariti osobe koje su pale u dugotrajnu nezaposlenost, a nov anu naknadu primale su u kra em trajanju.

Ovim se zakonskim prijedlogom predlaže brisanje sada propisanog razloga ste enih uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu kao prepreke za prijavu u evidenciju nezaposlenih osoba, kao i razloga za brisanje osobe iz evidencije i prestanka prava na nov anu naknadu. Dužim zadržavanjem osoba na tržištu rada spomenute promjene utjecat e i na pove anje broja nezaposlenih osoba koje e ostvarivati prava po osnovi nezaposlenosti u produženom trajanju do pet godina. S obzirom na to da podaci ukazuju na to da se slijedom stjecanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu godišnje u prosjeku briše iz evidencije nezaposlenih oko 7.000 osoba, to se može procijeniti da e od po etka primjene predloženih izmjena broj nezaposlenih rasti aritmeti kom progresijom, uve avaju i se svake godine za oko 7.000 nezaposlenih osoba više.

(BMO)

NOVOST

Trajna nov ana naknada za 32 godine staža i 5 godina do umirovljenja Naime, nov anu naknadu do zaposlenja prema sadašnjem zakonskom rješenju ostvaruje nezaposlena osoba koja je na radu provela više od 32 godine, a sadašnji podaci pokazuju da 54,4 posto sadašnjih korisnika nov ane naknade do zaposlenja pripada dobnoj skupini do 54 godine života. Slijedom navedenoga zadržavanje samo jednog uvjeta ostvarenog staža osiguranja zna ilo bi da osobe koje u nezaposlenost u u i s manje od 50 godina života ostvare pravo na “trajnu nov anu naknadu” do 65 godine života, odnosno punih 15 godina, što bi i dodatno destimuliralo njihovo uklju ivanje u mjere obrazovanja, radnu aktivaciju i zapošljavanje. Stoga se predlaže da pravo na nov anu naknadu do zaposlenja mogu ste i nezaposlene osobe koje su na radu provele 32 godine, ali uz kumulativni uvjet da toj osobi nedostaje do 5 godina do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu. Na ovaj se na in nov anom naknadom do zaposlenja štite starije nezaposlene osobe, dok se nezaposleni mla e dobi odre enim trajanjem nov ane naknade prema propisanim kriterijima stimuliraju na dodatno obrazovanje, radnu aktivaciju i zapošljavanje. (BMO)

POGLED ODOZDO

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr Smanjenje stresa postiže se ispravnim ponašanjem i uspješnim završavanjem zapo etih radova. Uobi ajen je pristup da se najprije rješavaju najteži zadaci, da bi se sa smanjivanjem radnog kapaciteta kasnije mogli pozavršavati i oni lakši. Mogu je i obrnuti pristup, u kojem se zapo inje s rješavanjem lakših zadataka koji motiviraju na zdušniji rad na težim zadacima. Izbor je individualan, ali rezultat je bitan.

Dobro je nagraditi se za uspješan završetak svakog zadatka.

Ne smije se dozvoliti da se stres kumulira, pa da se stalno diže razina stresa, kao u onom pokusu sa žabom. Ako žabu stavite u vodu i polako zagrijavate vodu, žaba e se privikavati i na kraju skuhati, ali ako žabu bacite u vrelu vodu, ona e odmah isko iti. Tako je i sa stresom, ako se on polako nakuplja, na kraju e vas „skuhati“, ali ako vam se pokuša natovariti velika koli ina stresa, pokušat ete ga se brzo riješiti.

Zato kontrolirajte stres, upravljajte njime i smanjujte ga, jer to e biti jedan nematerijalni doprinos onom drugom, materijalnom dijelu života i poslovanja.

Pasivnost je opasnija od pogreške Tko ne radi, ne može pogriješiti, a onaj tko radi sigurno e pogriješiti, jer ovjek je nesavršeno grešno bi e. Ali ono što ga ini ovjekom je upravo njegov rad, upornost, radoznalost i ustrajnost u stvaranju. Težnja da stvari oko sebe mijenja. To ga je od pretpovijesnoga izoštrenog kamena koji je izbrusio da bi lakše sjekao hranu dovelo do Interneta. Stalna težnja do pronalazi nešto novo. Da ga radoznalost i potreba za stvaralaštvom nije vukla dalje, možda bi izumro onog trena kada bi potrošio sve raspoložive životinje koje su mu služile za hranu. emu taj filozo ski uvod i kakve on veze ima sa sadašnjicom, pitate se. Služi tome da se tih stvari prisjetimo svaki put kad nas obuzmu pasivnost, letargija i depresija. Kad sami sebe kao pojedinca, ali i ljude oko sebe, uvjerimo da ne

možemo ništa u initi, da su okolnosti takve da se moramo pomiriti s trenutnim stanjem.

Kad po nemo sami sebe i druge uvjeravati da sada nije vrijeme da se nešto ini nego treba stati i pri ekati bolja vremena, kao da su ona nekakvi sretni doga aji poput udesnih kutija koje samo treba otvoriti kad ih na emo na putu iza ugla. Bolja vremena okolnosti i prilike stvaramo sami svojim djelovanjem.

Mali životni primjer je upravo dvorana I. Osnovne škole akovec koja je prošle godine u ovo doba skoro doživjela sudbinu konzerviranja gradilišta, ve su i angažirani uvari koji bi ga uvali do nastavka radova u boljim vremenima. Do takve odluke došlo se jer su okolnosti za daljnju gradnju bile loše, recesijske.

Novca taj tren nije bilo i u toj klimi podleglo se osje aju pa-

sivnosti. Sre a da pod taj osje aj pasivnosti nisu podlegli svi i da je ipak netko odlu io razbiti tu neugodnu letargiju.

Zoran Vidovi , zamjenik gradona elnika, u tom trenutku odlu io je pošto - poto odmrznuti tu najgoru opciju, zatvaranje gradilišta i godinu dana poslije dvorana I. OŠ akovec s nekoliko dodatnih u ionica je pred završetkom. Šteta što je dogra eni dio zgrade u stražnjem dvorištu mati ne škole pa nije izložen oku javnosti. Da je izložen oku javnosti, tada bi puno jasnije do izražaja došla snaga nepristajanja na pasivnost. Bilo je potrebno 1,2 milijuna kuna, što nije mali ali ni strahoviti velik novac, koji je iznašao Vidovi u Fondu za regionalni razvoj, da se iznova pokrene mašinerija i da gradilište ne zapadne u nikad dovršenu investiciju, gradsko ruglo, mjesto opasno

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

za boravak djece i lokaciju koja privla i rubne skupine društva.

Zato su optimisti ljudi koji se ne predaju i ne pristaju biti mla ni, ne kukaju ve su neprestano u potrazi za rješenjima problema najvažniji zup anici u društvu.

Oni su ti koji i kad kola stanu u glibu naprave odlu uju i ho-ruk nakon kojeg se kola iz gliba pomaknu na sigurno tlo. Njihova zarazna snaga uvijek pokre e druge, jer promjene dolaze nakon puno malih ali upornih nastojanja da se stvari poprave, a ne nekakvim velikim udima.

10. kolov kolovoza voza 2 2010.

010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr re • 040 312 333

7

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA DODIJELILO POLA MILIJUNA KUNA AKOVCU

Zoran Vidovi angažirao se u namicanju sredstava, tvrde i da treba izbjegavati pasivnost

Zoran Vidovi , zamjenik gradona elnika: Treba izbjegavati tu našu pasivnost i dnevno kontaktirati s ministarstvima

Grad akovec je 30. srpnja na svoj ra un dobio pola milijuna kuna za sufinanciranje izgradnje poduzetni ke zone, za izgradnju in rastrukture u zoni. - Za ure enje zone potrebno je ukupno dva milijuna kuna, ali, kako je rije o bespovratnim sredstvima, svaka kuna dobro do e, kazao je Zoran Vidovi , koji se angažirao u namicanju sredstava iz državne blagajne za ovu poduzetni ku zonu, ali i za druge projekte. Pri tome nije krio da mu je oko namicanja sredstva koja su ve sjela u gradski prora un pomogao Vladimir Ivkovi uz pomo svojih kontakata u Zagrebu. - Treba se samo rastr ati i dnevno kontaktirati s ministarstvima, druge nema, kazao je Zoran Vidovi , zamjenik gradona elnika iz koalicijskog HSS-a, te istaknuo da njega prije svega zanima dobrobit gra ana i njihovi interesi. - Treba izbjegavati tu našu pasivnost, nisam izmislio ništa novo, nego samo nazvao nekoliko ljudi, normalno porazgovarao i novac je došao, kazao je Vidovi . - Treba više raditi na odre enim projektima i pratiti situaciju. A mene nije sram nazvati i pitati, rekao je Vidovi vezano i uz pitanje opremanja škole, naime, pred po etak školske godine bit e dovršena dvorana i u ionice I. Osnovne škole, za koje e biti potrebna nova oprema.

Zoran Vidovi je kolovoške dane, dok je ve ina pro elnika u Gradskoj upravi bila na godišnjem, jednako kao i gradona elnik Šalamon i njegov zamjenik Biševac, koristio za obilaženje ministarstava, me u ostalim i Ministarstva turizma Damira Bajsa zbog projekata u turizmu, ali i poja anog financiranja Porcijunkulova koje je ove godine posjetio izniman broj posjetitelja.

Gradnju sportske dvorane I. OŠ akovec prošle jeseni odmrznuo je Zoran Vidovi angažiranjem 1,2 milijuna kuna iz Fonda za regionalni razvoj

Poslovni kontakti nisu zamrli ni ovih dana Unato ljetu i sezoni godišnjih odmora, ni svi poslovni kontakti zainteresiranih investitora s Gradom akovcom nisu zamrli. Zoran Vidovi otkrio nam je da postoje zainteresirani investitori vezano uz prostore SRC-a “Mladost“. Grad im nudi opciju za otvorene bazene, a u igri je i izgradnja poslovnih prostora i minihotela.

Na podru ju Grada akovca postoje još dvije atraktivne lokacije za investicije, to je podru je autobusnog kolodvora, gdje Grad diktira uvjete, a vlasnik ve eg dijela zemljišta je AP u ste aju iz Varaždina.

No, Grad tu ne dozvoljava bilo kakvu gradnju ve potencijalnim investitorima uvjetuje zadržavanje postoje e djelatnosti autobusnog kolodvora, izgradnju podzemne garaže i objekt koji se arhitektonski uklapa u taj dio grada, dakle,

isklju uje gradnju tipa montažno - skladišno - prodajne barake. Interesenata ima, ali za sad još nitko ozbiljno nije zagrizao u tu lokaciju.

Druga lokacija koja ve im dijelom stoji kao mrtvi kapital je podru je vojarne, gdje Grad akovec tako er diktira uvjete gradnje, a vlasnik zemljišta je

MINISTARSTVO TURIZMA

Potpora me imurskom turizmu U kabinetu ministra turizma Damira Bajsa u srijedu je uprili en prijam za predstavnike Me imurske županije i Grada akovca, u ijem su sastavu bili zamjenik župana Matija Posavec, Zoran Vidovi , zamjenik akove kog gradona elnika, i Gordan Vrbanec, predsjednik Gradskog vije a akovec.

Tema razgovora bila je najzna ajnija turisti ka mani estacija u Me imurju “Porcijunkulovo“, koja je i ove godine privukla nekoliko desetaka tisu a posjetitelja u akovec. Bilo je govora i o projektima prekograni ne suradnje vezanih uz turizam, koje su prezentirali zamjenik gradona elnika Zoran Vidovi i predsjednik Gradskog vije a Gordan Vrbanec. Razvoj kontinentalnog turizma u Me imurskoj županiji, potencijale i projekte elnim ljudima Ministarstva turizma predstavio je zamjenik župana Matija Posavec.

Državni tajnik Ivo Mujo izrazio je punu podršku daljnjem razvoju turizma u Me imurju te e Ministarstvo turizma i financijski podržati organizaciju Porcijunkulova, projekt me imurskih suvenirnica koji e, obe ao je, tako er sufinancirati Ministarstvo turizma. (BMO)

Me imurska županija. I za to podru je ova je vlast tri puta raspisivala natje aje, me utim, nije dobila ozbiljne investitore.

Za nedavnog boravka ameri kog veleposlanika u akovcu bilo je razgovora o njegovu kontaktu s potencijalnim ameri kim gospodarstvenicima.

(BMO)

Dvorana I. OŠ do kraja kolovoza Do po etka škole godine bolje uvjete i novu školsku dvoranu trebali bi dobiti u enici i nastavnici I. Osnovne škole akovec. Tehni ki pregled dvorane trebao bi biti krajem kolovoza, a iznalazi se

Ime koje život zna i Me imurski vinari u zadnjih desetak godina vidno su napredovali. Od nekadašnjih vina koja su po mnogo emu zaostajala za konkurencijom stiglo se do visoko kvalitetnih vina, koja još ekaju na svoju punu valorizaciju. Zasluga je to mnogih, najviše samih vinara i obitelji vinara, tako i poticaja od strane Zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu u našem kraju, a možda manjim dijelom i politike.

Svoj su dio razvoju me imurskog vinarstva dali i stru njaci za dizajn, pa je sve više lijepo dizajniranih etiketa na buteljama. Ipak, na polju dizajna još je uvijek dovoljno prostora za napredak. Naime, samo dio me imurskih vinara na svojim etiketama stavlja svoje prezime na prvo mjesto, znaju i da je ime proizvo a a ili vinske ku e jamac kvalitete.

Ovo na prvo mjesto valja shvatiti doslovno, prezime vinara mora se bezuvjetno na i na prvom mjestu na etiketi, ponajprije zbog stvaranja takozvanog brenda, što je današ-

nja nužnost, a naro ito za butik proizvodnju vina. Jedan dio me imurskih vinara poštuje tu nužnost.

Ima, me utim, još dosta vinskih etiketa na kojima je ime vinara ili proizvo a a tek na tre em mjestu po zna aju na etiketi i po veli ini slova.

Dakako, svaka vinska etiketa sadrži i ime proizvo a a, to nije sporno, ve na in na koji je ono predstavljeno. Tako, na primjer, nije dobro ako je glavni naslov na vinskoj etiketi napisan najve im slovima, na primjer “Rajnski rizling”, ili neke druge sorte vina, što je dosta est slu aj u naših vinara.

Ima za to pomalo psiholoških razloga, u naglom razvoju me imurskog vinarstva dolazile su nove kvalitetne sorte, pa su proizvo a i vina još uvijek pomalo ascinirani zna ajkama sorti, na sli an na in na koji su likovni umjetnici ascinirani likovnim tehnikama. No, ne bi trebalo tako biti.

Posljedice bez imena koje život zna i, i to na prvom mjestu, višestruke su. Nedavno se

i na in za opremanje škole iz državnog prora una. - Ono što treba izbjegavati u budu nosti je naša pasivnost, naglasio je Zoran Vidovi , kriti ki se odnose i prema radu u Gradskoj upravi. (BMO)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

žalio jedan ljubitelj prirode i druženja iz Zagreba da se ne može sjetiti koje je vino pio u Me imurju prilikom jednog od turisti kog posjeta i da ga želi ponuditi i prijateljima.

Kaže, “pio sam graševinu, to znam, no zaboravio sam iju”.

Gotovo je sigurno da na prvom mjestu na etiketi tog vina nije bilo prezime, da je bilo, on bi ga vjerojatno zapamtio. Onako, solomonski, predloženo mu je da obi e sve vinare, pa e onda možda nai i i na “svoju” graševinu.

8

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

10. kolovoza 2010.

ODRŽAN TRADICIONALNO VELIKI SKUP HSS-a u Hodošanu, uz misu za Stjepana Radi a

Josip Friš i : Ako se naruše nacionalni interesi, HSS izlazi iz koalicije - Ako bi se narušili nacionalni interesi, Hrvatska selja ka stranka iza i e iz koalicije s HDZ-om, rekao je na skupu održanom u nedjelju u Hodošanu u povodu obilježavanja obljetnice smrti Stjepana Radi a predsjednik HSS-a Josip Friš i , ne pojašnjavaju i pobliže o kojim je nacionalnim interesima rije .

No, u prijašnjim intervjuima Josip Friš i spominjao je da ne treba prodavati HEP ni obiteljsko srebro.

Ve 21. skup po redu u Hodošanu zapo eo je, kao i svake godine do sada, svetom misom zadušnicom za Stjepana Radi a, prvog predsjednika HSS-a,

Predsjednik HSS-a Josip Friš i u Hodošanu, lijevo elnik HSS-a op ine Donji Kraljevec Pavao Ku andi

koji je kao prvak stranke stradao u Beogradu. Misu je u kapeli Svetog Ivana Nepomuka u Hodošanu vodio mjesni župnik Darko Kelemeni .

Govore i na igralištu u Hodošanu pred lanovima stranke HSS-s i gostima, Josip Friš i istaknuo je da je ime Stjepana Radi a jedno od najve ih imena hrvatske politike uop e. U veoma teškim uvjetima prve Jugoslavije Stjepan Radi je osmislio stranku koja je ubrzo postala selja ki pokret i bio mu na elu itav niz godina, uvaju i hrvatske interese. Kako je poznato, umro je od ranjavanja u Beogradu.

Josip Friš i naglasio je da e poduprijeti me imurske projekte koji su u tijeku, prije svega izgrad-

nju kanalizacije i vodovoda, a posebno e se založiti za izgradnju navodnjavanja.

Suradnja s HSS-om u Me imurju je primjerena, a na državnoj razini HSS je u koaliciji s HDZ-

om, uz stav da zbog najvažnijeg cilja, a to je ulazak Hrvatske u Europsku uniju i kako ne bi došlo do zastoja, ne bi trebali prijevremeni izbori.

(JŠ, oto: D. Habuš)

Skup u Hodošanu okupio je više od stotinu lanova HSS-a iz Me imurske županije

BELICA, DOMAŠINEC

U ADAPTACIJU I OBNOVU ŠKOLSKIH OBJEKATA OVO LJETO ULOŽENO OKO 8,5 MILIJUNA KUNA

Samo pet kandidata za komunalnog redara

Županija uvela direktni nadzor zbog izbjegavanja lošeg izvo enja

Zbog kratkog roka objave i procjene da je javnost bila slabo obaviještena, op ina Belica poništila je, no odmah i raspisala, novi natje aj za zapošljavanje komunalnog redara kojeg e, sukladno donesenim odlukama, “dijeliti“ s op inom Domašinec. Kako kaže na elnik Zvonimir Taradi, na protekli natje aj stiglo je tek pet molbi

pa je, s ciljem da op ina dobije što kvalitetniji kadar, raspisan novi natje aj. Podsjetimo, planira se zapošljavanje na neodre eno vrijeme uz probni rok od tri mjeseca.

Uz zadovoljavanje op ih uvjeta, kandidat mora imati najmanje 4. stupanj stru ne spreme, položen državni stru ni ispit te se znati koristiti ra unalom. (vk)

MALA SUBOTICA

Što sa zapuštenim dvorištima iz kojih se širi ambrozija?

Na posljednjoj sjednici Op inskog vije a Mala Subotica upozoreno je na problem ve eg broja zapuštenih i korovom obraslih dvorišta, koja nagr uju cjelokupan izgled mjesta. Na vije ni ko pitanje ur e Horvat, koja je istaknula primjer jedne ku e u Šte ancu u ijem dvorištu raste korov viši od dva metra, na elnik Vladimir Domjani odgovorio je kako komunalni redar nema ovlasti na privatnim posjedima.

Na podru ju op ine evidentirano je ak više od 30 neure enih dvorišta, iji vlasnici rijetko o iste oku nice, a poseban problem predstavljaju posjedi na kojima raste ambrozija. Da bi se kakav takav komunalni red ipak uveo, za jesen je Domjani najavio do-

nošenje nove izmijenjene odluke o komunalnom redu.

Na sjednici je bilo rije i i o tome gdje mještani mogu deponirati gra evinski otpad. Na elnik Domjani je svima koji imaju takvu vrstu otpada i ne znaju kamo s njim poru io da se jave u Op inu te da e biti upu eni kamo i kako odlagati gra evinski otpad. Ponovno je izrazio nezadovoljstvo što mnogi odbacuju otpad “gdje stignu“, a dovoze ga u ranim jutarnjim ili kasnim ve ernjim satima.

S obzirom na to da Mala Subotica odnedavno ima i komunalnog redara, predvi ene su sankcije.

Nedavno je s tisu u kuna tako kažnjena osoba iz Novog Sela na Dravi koja je otpad odbacila na divljem odlagalištu Dol. (vk)

Ljetni školski raspust iskorišten je kako bi se u osam osnovnih i tri srednje škole u Me imurju adaptirale ili obnovile školske zgrade. Zbog izbjegavanja eventualnih komplikacija zbog lošeg izvo enja radova, po prvi put Županija je uvela svoj nadzor koji direktno na terenu kontrolira na koji se na in troše prora unska sredstva. Županijski nadzor provodi Ivan Vinkovi , direktor županijske tvrtke “Me imurje investicije i nekretnine“.

Protekli tjedan dva dana u obilasku škole u kojima se izvode radovi bio je i Ivica Perho , me imurski župan, kako bi se uvjerio ho e li sve biti gotovo do po etka nove školske godine, ali i postoji li potreba za dodatnim manjim radovima koji bi se financirali iz pri uvnih sredstava. Posjetio je i škole u Podturnu i Lopatincu u kojima se, zbog nekvalitetno izvedenih radova, ponovno ure uje pod, odnosno postavlja spušteni strop. Ti radovi potpadaju u garantni rok, odnosno platit e

Me imurski župan u kontroli izvo enja radova po me imurskim školama

ih izvo a i. Župan je u lopatine koj školi izjavio da su, pou eni iskustvom, skinuli žbuku i sa svih ostalih prostora u školi gdje se provode radovi, kako bi se izbjegao mogu i ponovni pad. S radovima na ovakav na in nastavit e se i sljede ih godina, jer samo tako se škole kroz odre eno vrijeme mogu osposobiti za suvremeno provo enje nastave.

Ina e, radovi se izvode u osnovnim školama u Donjem Kraljevcu, Hodošanu, Domašincu, Podturnu, Murskom Središ u, Gornjem Mihaljevcu, Lopatincu, Strahonincu te u Gimnaziji, Ekonomskoj i trgova koj te Graditeljskoj školi u akovcu. Prema planu, unutarnji radovi trebali bi biti završeni do po etka nove školske godine. Radovi koji ne ometaju

nastavu završit e se u narednih mjesec dana. U OŠ Donji Kraljevec mijenja se stolarija, podovi i ure uje asada, vrijednost radova je 593.883,36 kn, u OŠ Hodošan mijenja se vanjska stolarija, vrijednost radova je 294.787,95 kn, u OŠ Domašinec rekonstruira se krovište i ure uje asada, a vrijednost radova je 403.863,12 kn. U OŠ Podturen popravljaju se podovi, a u OŠ Mursko Središ e ure uje se asada i popravlja krovište, u što se ulaže 492.446,49 kn.

U OŠ Strahoninec ulaže se 271.723,25 kn u izmjenu stolarije i unutarnje ure enje prostora, a u OŠ “Ivan Goran Kova i “ u Lopatincu milijun kuna ide na stati ku sanaciju stubišta, ugradnju spuštenih stropova i rekonstrukciju rasvjete, zamjenu podova i obnovu krovišta. U Gimnaziji se ure uju stropovi i elektroinstalacije te u ionica za nastavu kemije, u ETŠ-u se sanira ravno krovište, a u Graditeljskoj školi sanitarni vorovi.

(BMO)

CRNA KRONIKA MISTERIOZNO UBOJSTVO kraj Tur iš a i dalje nerazjašnjeno

UKRATKO

Još se traži tijelo nestalog Krunoslava Kontreca

Ukrao alat

Policija i dalje traga za jelom nestalog i, kako se pretpostavlja, ubijenog Krunoslava Kontreca iz Tur iš a.

Podsje mo, Kontrec je 24. srpnja o šao u ribolov na potok Trnavu i više se nije vra o. Opsežne policijske potrage koje su uslijedile odmah nakon što je prijavljen njegov nestanak do sada nisu urodile plodom. No, na mostu kod Trnave prona ene su ahure, krv i komad kos . Nekoliko dana kasnije uhi en je 37-godišnji Krešimir Marodi, kojeg se sumnji i da je ubio godinu dana mla ega nestalog muškarca.

Kod Marodija je prona eno oružje iz

kojeg su ispucane prona ene ahure. DNA analiza u me uvremenu je potvrdila da prona ena krv pripada Kontrecu. Prošle nedjelje pojavila se informacija da je ma arska policija iz rijeke Drave izvukla leš muškarca, no tako er DNA analizom utvr eno je da se ne radi o muškarcu iz Tur iš a, ve jednom ma arskom državljaninu. Potraga se nastavlja, a policija za sad ne želi otkriva nikakve detalje do kuda je došla istraga o ovom za sad ipak misterioznom deliktu koji nije baš svakidašnjost našeg kraja.

(V. Kelkedi)

SVETA MARIJA – U razdoblju izme u 3. i 6. kolovoza nepozna je lopov provalio u ku u 50-godišnjeg akov anina u Ulici Andrije Habuša u Svetoj Mariji.

Ukrao je dvije udarne bušilice, ku ju sa svrdlima, dvije kutne brusilice, motornu pilu i pajser, ošte vši vlasnika za 14 su a kuna.

mobilom, sle o s ceste u polje te se vozilom višestruko prevrnuo. Jedan od putnika u automobilu, 36-godišnjak iz Oporovca, pri tome je ispao iz automobila. No i on, zatim voza te još jedna suputnica, 70-godišnjakinja iz Oporovca, prošli su samo s lakim tjelesnim ozljedama.

Sre a u nesre i

Odnio 350 metara kablova

SVETA MARIJA - D. VIDOVEC - Sre u u nesre i imali su sudionici prometne nezgode koja se dogodila u nedjelju na ces izme u Svete Marije i Donjeg Vidovca. Zbog neprilago ene brzine, 24-godišnji voza iz Donjeg Vidovca u zavoju je izgubio nadzor nad auto-

MURSKO SREDIŠ E - Šteta od ak 35.000 kuna nastala je uslijed kra e iz ogra enog deponija u vlasništvu akove ke tvrtke “Team“ u Rudarskoj ulici u Murskom Središ u. Nepozna po initelj u vremenu izme u 4. i 6. kolovoza s kranova je prerezao i sa

sobom odnio 350 metara elektri nih kablova.

Provala u automobil i caffe bar u Kotoribi KOTORIBA - Nepozna provalnik u subotu je kod mjesnog groblja u Kotoribi razbio staklo na prozoru parkiranog automobila austrijskih registarskih oznaka. Sa zadnjeg sjedišta otu io je žensku torbicu u vlasništvu 58-godišnje Kotorip anke. U torbici se nalazio doma i i strani novac te osobni dokumen , a vlasnica je kra om “olakšana“ za 4.650 kuna.

Iz ca e bara “Gani” u Ulici kralja Tomislava u Kotoribi nepozna lopov ukrao je pet tisu a kuna kovanog

novca. U lokal je ušao potrgavši ži anu mrežu te nasilno otvorio tri poker aparata u vlasništvu tvrtke “Superstar“ iz Koprivnice, kao i registar kasu u vlasništvu tvrtke “Grgec“. Materijalna šteta iznosi 5 su a kuna.

Opskrbio se odje om AKOVEC - Nepozna lopov provalio je u no i s 2. na 3 kolovoza u kioske u akove koj Ulici Josipa Kozarca.

Potrgavši bo nu stranicu objekta u vlasništvu 47-godišnjeg akov anina te za m slomivši lokot na obližnjem kiosku 46-godišnjakinje iz Totovca, sa sobom je odnio razli ite odjevne predmete. Ukupna materijalna šteta procjenjuje se na 3.385 kuna. (vk)

10. kolovoza 2010.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZAVRŠILA TRODNEVNA MANIFESTACIJA “Ljeto uz Muru” u Murskom Središ u

Središ anski gradski trg pretvorio se u istinski amfiteatar Ljeto uz Muru i ove je godine bilo višednevna raznovrsna manifestacija koja nudi zabavu za mještane Murskog Središ a i goste. Prvi dio programa bio je posve en Danu pobjede i domovinske zahvalnosti te je u tom sklopu održana pokazna vježba interventne policije na parkiralištu kod Mure u lu ici. Poslijepodne su održane zabavne sportske igre za djecu vrti kog uzrasta na igralištu NK “Rudar”.

U petak je najavljena kiša odgodila programe, osim ve ernjeg koncerta za mlade u Cimperu. Tako je sajam doma ih proizvoda preseljen s petka na subotu, a na njemu su vo ari, vinogradari i

Amfiteatar stvoren za predstave na otvorenom pljuskova preseljen s petka na subotu, sre om, u nedjelju je vrijeme bilo kao stvoreno za program na otvorenom.

Zadnji dio raznovrsnog programa Ljeta uz Muru bio je poKalinke plijene pažnju svojim nošnjama obiteljska poljoprivredna gospodarstva izložila svoje proizvode, a udruge žena kola e. U subotu su ekipe raznih gradskih udruga kuhale kotli e na Zaleš u, a održan je i Ribolovni kup grada. Nave er je pred starom školom održan koncert Vlade Kalembera.

Gradski park kao amfiteatar Završnica Ljeta uz Muru održana je u nedjelju nave er u gradskom parku u Murskom Središ u. Premda se središnji trg u Murskom Središ u nalazi uz samu državnu cestu i grani ni prijelaz, ipak ima i jednu veliku prednost. Jedinstven je po tome što je gradski park ujedno i am iteatar te kao stvoren za ljetne

priredbe na otvorenom.

Ugodnom ambijentu doprinose Spomenik rudaru, kip Svetom Ivanu Nepomuku i mala fontana koji postaju dio pozornice na otvorenom i doprinose njezinoj scenogra iji.

Uz to, gra ani Murskog Središ a vole svoj park, tim više što kao i pravi am iteatri imaju sjedišta oko pozornice pa svaki doga aj okupi mnoštvo gra ana na manifestaciji.

Zanimljiva dramska predstava elekov ana Premda Ljeto uz Muru nerijetko prate udljive vremenske prilike, tako da je i dio program Ljeta uz Muru zbog o ekivanih

Na elnicu iz elekovca na kraju predstave posjetio je USKOK sve en kulturnim sadržajima.

Dio program odradio je doma i KUD “Mura”, zbor, vokalna skupina “Fti ice”, folklorna skupina i tamburaši. A dio programa odradili su gosti. Iz susjedne Slovenije došla je muška vokalna skupina.

Udruga “Kalinka”, koju ine žene i djeca me imurskih snaha iz nekadašnjega Sovjetskog Saveza

ve godinama okupljena u svoju udrugu, prikazuje svoje kulturno blago kroz pjesmu i ples.

Publika je po aš ena i jednom dramskom predstavom, i to gostuju e kulturno - umjetni ke skupine iz elekovca. Zanimljivost ove skupine je u tome što je glavnu rolu igrala tamošnja na elnica Šte ica Sirutka koju je na kraju predstave potražio USKOK, sre om, samo u predstavi (hm, Polan ec je tako er rodom i dušom iz toga podravskog mjesta pa je nadahnu e o ito stiglo samo po sebi, op. a.). No upravo kod predstave otvoreni prostor trga pokazao se kao najnezahvalniji, jer središnji trg u Murskom Središ u trpi buku s grani nog prijelaza i državne ceste, pa bi za odvijanje ovakvih predstava trebalo na tom prostoru zahtijevati kvalitetnije ozvu enje, jer u protivnom ve i dio publike predstavu prati kao nijemi ilm. No, kad jednog dan bude preure en Centar za kulturu koji se naslanja na sam trg, i taj e problem biti riješen.

(BMO)

ALKARSKO NATJECANJE U TA KAMA po prvi put na Ljetu uz Muru

Prava atrakcija možda ipak “alka u amcima”!?

Paralelno s odvijanjem prave Sinjske alke, bez skandala koji je svake godine prate i bez visoke politi ke svite, u Murskom Središ u organizirana je prva Murska alka. Središ anski alkari natjecanju su pristupili bez konja, njihovo “prijevozno sred-

Ekipa Rudarskog zbora Mursko Središ e, u sastavu Zlatko Bek, Rajko Bogdan i Rajko Radikovi , pobjednik je prve Murske alke

stvo” bile su – ta ke, a cilj samog natjecanja prvenstveno zabava za natjecatelje i sve okupljene.

Iako su na odmjeravanje snage, brzine i vještine pozvane sve središ anske udruge, što zbog straha od nepoznatog ili onog od potencijalnih ozljeda, pozivu se odazvalo njih tek sedam – Rudarski zbor Mursko Središ e, DVD Peklenica, Pastuhi, Baby Doll, NK “Rudar”, KK “Rudar Cimper” i Rafting klub “Mura”. Ipak, i tih sedam ekipa bilo je dovoljno za napetu borbu i dobru zabavu.

Ekipe su se sastojale od tri lana, od kojih su dva gurala ta ke, a jedan je, voze i se u njima, trebao naciljati u sridu, u jedan ili u dva.

Za svaki pokušaj pojedine ekipe odre en je vremenski rok u kojem se zadatak mora izvršiti, i on je iznosio petnaest sekundi. Ekipe, dobro osigurane zaštitnom opremom, na zaletištu su se pojavljivale u tri navrata, nakon ega su zbrojeni bodovi i vremenska razlika te je proglašen pobjednik. Od samog po etka najbolje je krenula ekipa

Rudarskog zbora Mursko Središ e koja se na kraju dokazala i kao kona ni pobjednik. Zlatko Bek, Rajko Bogdan i Rajko Radikovi tako su odnijeli titulu prvih pobjednika Murske alke, a za nagradu su primili zlatnu karabitku i šest litara Cimper piva.

DANI turizma op ine Sveti Martin na Muri, 31. srpnja - 15. kolovoza

I nadolaze i vikend bogat program dvotjedne manifestacije

Dvotjedna manifestacija “Dani turizma op ine Sveti Martin na Muri“ nastavlja se i nadolaze i vikend. I dok je petak poslijepodne rezerviran za Dane polja u organizaciji Udruge vinogradara, vo ara i podrumara, ve er možete provesti uz smijeh jer vas u pubu “Potkova” u sklopu Spa & Golf Resorta Sveti Martin o ekuje stand up comedy. U okviru Dana polja predavanje o zaštiti bilja održat e mr. sc. Milorad Šubi , nakon ega slijedi šetnja po kletima i vinogradima.

U seoskom turizmu Gori anec u subotu e se održati teniski susret TK Šandorovec i TK Sveti Martin, dok e igralište NK “Polet” biti mjesto okupljanja sudionika Oldtimer kluba. U ve ernjim satima slijedi veliki plesnjak na gore spomenutom nogometnom igralištu.

Nedjelja je rezervirana za središnju proslavu Dana turizma. Završni dan obilježit e povorka starih zanata, nogometna utakmica te kulturno - zabavni program.

Program Dana turizma op ine Sveti Martin na Muri 13. kolovoza (petak) DANI POLJA u organizaciji UVVP-a 15 – 16 sati okupljanje kod OPG-a Hadela u Grkaveš aku (kupinovo vino) - predavanje mr. sc. Milorada Šubi a o zaštiti bilja, vo arstvu i vinogradarstvu 17 - 19 šetnja po kletima i vinogradima 19 završetak šetnje kod Dragutina Oleti a u Grkaveš aku uz grah SPA & GOLF RESORT SVETI MARTIN 22 sata stand up comedy u pubu “Potkova“

14. kolovoza (subota) “SEOSKI TURIZAM GORI ANEC“ 16 - 20 teniski susret TK Šandorovec i TK Sveti Martin IGRALIŠTE NK “POLET“ 15 - 16 sakupljanje sudionika OLDTIMER KLUBA na igralištu NK Polet 20 sati VELIKI PLESNJAK na igralištu NK “Polet“

15. kolovoza (nedjelja) SREDIŠNJA PROSLAVA DANA TURIZMA 10 sati sv. misa na otvorenom - kratak program gostiju KUD-a “ epinski Martinci“ 14.30 Povorka starih zanata 16.30 kulturno - zabavni program (igralište NK “Polet“) 17.30 nogometna utakmica na igralištu NK “Polet“ 19 sati VELIKA ZABAVA

29. kolovoza (nedjelja) 15 sati sve ani mimohod i smotra mažoretkinja “Mi smo djeca sre e“ u organizaciji KUU-a “Sveti Martin“ u Toplicama Sveti Martin

5. - 15. kolovoza

O ekivali amce, kad ono – ta ke ...

Murska alka u svakom je slu aju zabavan i nesvakidašnji doga aj koji je ve samo svojim nazivom privukao brojne znatiželjnike. Ipak, svi su oni o ekivali da i natjecanje bude u skladu s imenom, i da ono bude održano u amcima na rijeci Muri. Stoga je prava atrakcija, pa i onda medijska, ipak izostala, što se posebice odnosi na one nacionalne, koji su ovim doga ajem htjeli parirati onoj pravoj Sinjskoj alci.

No, za sljede u godinu, kaže nam Zlatko Bek, predsjednik Turisti ke zajednice grada Mursko Središ e, svakako planiraju realizirati upravo ovu atraktivniju varijantu, no ona iziskuje puno više pripreme.

9

OTVORENA VRATA ETNOMUZEJA OBITELJI TRSTENJAK - od 11 sati do 21 sat svaki dan

CENTAR za socijalnu skrb akovec Pokoja nezgoda ili pad pri zaustavljanju sastavni su dio Murske alke, a zaštitna oprema poslužila je svojoj svrsi Murska alka u ta kama tako je vjerojatno privremeno rješenje koje je ispunilo svoju svrhu, ali za sljede u godinu svakako o ekujemo atrakciju koja bi mogla biti od velikoga turisti kog zna aja i jednog dana možda barem malo ugroziti Sinjane i njihovu tradiciju. (Bojana Špani ek, foto: Vrzan)

U Novom Vinodolskom ljetovalo 39 djece Centar za socijalnu skrb akovec u okviru projekta “Ljetovanje i zimovanje djece” zaklade “Hrvatska za djecu” u organizaciji Ministarstva obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti uputilo je 39 djece iz udomiteljskih obitelji i djece iz obitelji s 5 ili više djece, korisnika u sustavu

socijalne skrbi, na osmodnevno ljetovanje u Novi Vinodolski.

Puna dojmova djeca su se s ljetovanja vratila pretprošli utorak. Zahvaljuju i angažmanu socijalnih radnika Centra za socijalnu skrb akovec, djeca iz Me imurske županije prva su ljetovala u okviru tog projekta.

10

Kroz Međimurje

10. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LADISLAV KRANJEC - LACI iz Donje Dubrave o poljoprivredi nekada i sad i o uspomenama na me imurskog konja

Oralo se najviše s konjima, krave Može li me imurski konj postati brend? Udruga za spas me imurskog konja, na elu s novinarom Marijanom Bel i em, želi upravo to, oživjeti brend me imurskog konja koji ve postoji, s ciljem da se brojnost me imurskog konja pove a na više stotina, kako bi bio mogu uzgoj i zbog mesa.

Danas je svega tridesetak konja u Me imurju koji se mogu nazvati me imurskim. Krajnje je vrijeme za spas. Pomaže i država, odnosno Ministarstvo poljoprivrede, no mnogo se ne može u i-

Novac od prodaje graha za porez - Izme u I. i II. svjetskog rata moglo se kupi tvorni ke željezne plugove, kao i ornice, modi cirane da se na njima mogla podešava dubina i širina brazde.

Kad je niknuo drugi dra , išlo se preure enim ogrinja em osipava (ogrinja ) kukuruz i krumpir.

Dolaskom željeznih plugova mogao se kupi željezni para , koji smo zvali planetar. Tim ogrinjanjem se me u redovima uniš o dra , a u redovima se zagrnuo sa zemljom i tako uniš o. Krumpira se moralo još najmanje jedanput ogrinja , dok kukuruza nije bilo potrebno. S kukuruzom do berbe je bilo posla u tomu da se išlo prorje iva stabljike i zalisnice. To se nosilo na put na kola i vozilo doma jer su se me hranile krave. Lje se brao i pukao grah te se sušio kako bi se lakše cijepima izmla o. Poslije se grah još dosušivao na ponjavama, da bi bio prikladan za uvanje za svoje potrebe, a višak se uvijek lako prodao. Novac od prodaje graha bio je namijenjen za naplatu državnog poreza.

niti bez konja. A kako je bilo nekad i što je zna io me imurski konj, zna Ladislav Kranjec iz Donje Dubrave, koji je živi svjedok prošlih vremena, kad je konj bio ekonomska sila.

On kazuje: - Poljodjelstvo je po usmenoj predaji otkako ljudi pamte bilo najvažnija i najsigurnija grana privrede u Donjoj Dubravi. Koja obitelj je imala 2 - 3 jutra zemlje oranice (jedno jutro, mekota ili katastarsko jutro je 1600 etvornih hvata, jedan vh = 3,6 m2 ), imao je uvjete da držati dvije krave, koje su hranile doma instvo mlijekom, sirom i putrom. Uz to se godišnje prodalo od jedne krave i jedno tele ili odrasla junica, ili bik, pa je bilo novca za petrolej, svije u, sol, obu u i po koju kocku še era, koji se kupovao samo u prigodi Boži a ili Uskrsa za kola e.

Da djeca ne bi jela kocke še era, govorilo im se da e dobiti buhe ili uši od še era. Po pripovijedanju starijih, a i za mojeg pam enja, u D. Dubravi oralo se i okopavalo s konjima, rijetko s kravama, jer krava koja radi daje mnogo manje ili ništa mlijeka. Oralo se najviše u prolje-

e, i to na slogove, po osam ili deset brazdi skupa, da bi ostao jarak za skupljanje vode prilikom jake kiše, koja zbog plitkog oranja nije mogla oti i u zemlju. Kukuruz i krumpir se sijao i sadio pod brazdu. Takva obrada je davala vrlo malo prihoda po k. j., oko 1000 kg suhog zrna kukuruza. Plugovi su imali nož, koji je rezao vertikalno, i lemeš, koji je rezao vodoravno. Plug je bio drven, a imao je drveni gredelj, drvene kvake (ru ke) za koje je ora morao držati i ravnati, plužiti, plugom. Daska je bila drvena, no kasnije su se daske obla ile limom. Plug je morao imati i ornice, koje su se sastojale od ruda, za koji su se vukli konji ili krave, desni kota , koji je išao po jarku i bio ve i, i manjeg kota a, koji je išao po površini. Podešavanjem plugovog gredelja kop anjem pomo u lanca na kra e ili dulje regulirala se dubina oranja pluga. Od ostalih oru a bile su drvene brane koje su prije imale drvene zupce, a kasnije željezne. Bili su i valjci, uglavnom od hrastovog drveta, promjera oko 30 do 35 cm širine i oko dva metra, na koji se mogao metnuti teret da bi valjak bio teži i da bi mogao, kad

Izložbeni primjerci doma eg konja na MESAP-u

Ketoši i jedanaest mlinova na Dravi - Poslije skidanja ja mena ili pšenice, strniš e se što prije izoralo i posijalo bi se proso, hajdina ili repa. Danas se to ne sije. Nekada su proso i ja men nosili u akovec za ljudsku hranu, dok se hajdina u stopama doma tukla i pripremala za hranu kao hajdinska kaša i urke (krvavice).

Raž se mljela na prosto meljavu kao i kukuruz. Svako doma instvo imalo je sito za presijavanje prosto mljevenog brašna. Kukuruzno i raženo brašno miješalo se u odre enom omjeru te su se iz toga kuhali žganci i pekao kruh. U D. Dubravi, po pri anju starijih ljudi, nekada je bilo 11 mlinova na Dravi. Mlinove su držali malo boga ji ljudi, i to dva, tri ili e ri zajedno.

To su bili ketoši (dioni ari). Mlinovi su se svake godine davali u zakup. Tko je dao najviše od ušura dioni arima, taj je mlinario. Moj otac je tako mlinario 4 godine. To je bilo najbolje brašno jer se kukuruz samljeo s klicom, koja je masna, i davao dobar okus kruhu. Takvo brašno imalo je i manu jer se brzo po elo kvari (vžoklo se). Zbog toga se svaki tjedan mljelo malo kukuruza. Kukuruzno brašno koje danas kupujemo ga vuku konji, što bolje polomiti gru je. Bilo je plugova okopa a za me urednu obradu, na kojem se moglo skidanjem moti ica (tace) i montirati daske za ogrtanje kukuruza i krumpira. Kad je kukuruz niknuo, onda se išao saditi grah i tikve (bundeve) kao me uusjev.

Nikako prije zbog toga da ne bi grah i tikve pozeble od mraza koji se obi no pojavljuje oko polovice svibnja, na takozvane ‘zmržnjene svece’. Kad je kukuruz narastao oko 3 do 4 lista, a krumpir oko 10 cm, išlo se plugom okopa em me u redove kopati (parati).

Okopa je vukao konj ili krava. S dva konja moglo se izorati 1 katastarsko jutro na dan, dok su

u trgovinama nije tako dobro jer je iz zrnja izdvojena klica da se ne bi brašno kvarilo. Od klice rade ulje koje je vrlo cijenjeno. Svako doma instvo je imalo krušnu pe te se obi no jedanput tjedno pekao kruh. Te krušne pe i služile su i za sušenje marelica, šljiva, jabuka i krušaka, naro ito tepkih. Pšenica se vozila u takozvane paromline, u Peteranec, za okupacije preko kakinjskog broda u ekenješ, pa opet poslije II. svjetskog rata u Peteranec, V. Bukovec ili D. Kraljevec, gdje se moglo dobi tri vrste brašna i posije, bijelo glatko ili oštro brašno, za kola e ili gibanicu.

Seljaci kruh iz pekare nisu kupovali, jer je bio skup. Jedna ki a ili žemlja je koštala 1 dinar, a radnik je zaradio 8 do 10 dinara dnevno. Kad su mlinovi na Dravi dotrajali i u selo došla struja, oko 1960. godine, Andrija Rusak i Katarina Kranjec kupili su mlinove ne elektropogon. No, nije se dugo radilo. Katarinu su previše oporezivali pa je morala otkazati obrt, a udova od Andrije, Terezija, isto je brzo otkazala. Životni standard se poboljšao, tako da sada svi kupuju kruh, ak i kola e, u trgovinama. se okopa em mogla izorati 2 katastasrska jutra dnevno. Onaj dra (korov) koji nije uništio okopa trebalo je uništiti motikom, kao i prorijediti kukuruz, koji se sadio guš e pod brazdu.

“To mi ide kak šintara potkova” - Konji nisu služili samo za vlastite potrebe, ve su se njima vršile i usluge onim seljacima koji nisu imali konje. Oralo se 1 katastarsko jutro za 100 kg kukuruza. Konja je bilo mnogo u D. Dubravi, no, kad je došla zarazna bolest kao bedrenica, pokosila ih je do 90%, a isto tako i krave. Vrbanec i kuga pokosili su

Nekad je oranje konjima bilo uobi ajeno

svinje. Veterinara u Donjoj Dubravi nije bilo do 1945. godine. Seljaci su sami lije ili konje, naj eš e su mu pod prsima provukli liku. To je korijen jedne biljke upleten s povesmom od konoplja. Konju bi se probušile ispod prsiju dvije rupe i ta lika se provukla ispod kože i zavezali se krajevi. Taj korijen je izazivao infekciju i nakon mjesec dana konj je ili ozdravio ili uginuo. Na Doljanski gmajni, blizu Žuškinoga kr a, 1940., kada je jedan rukavac Drave urušavao obalu, otkrilo se na stotine konjskih kostura koje je voda odnosila u glavni tok Drave. Pri ao mi je otac da su bili pokopani konji u masovnu grobnicu kad su poginuli skoro svi u selu. Za normalna uginu a postojao je šintar (živoder) u Kotoribi. To je bio unosan posao.

Bogati ljudi imali su slugu, živodera, koji je prije ukapanja životinje s nje skinuo kožu, koju je mogao dobro unov iti, jer onda nije bilo umjetnih

PROJEKT “PUNA ZDELA” u Donjem Vidovcu

Možemo li tradiciju pretvoriti u tur turi Na izložbi posta vljenoj u Domu Kulture Donji Vid proizvoda od ko ovec, osim gotov mušine, mogla ih se vidjeti i izrada košara

Prekograni ni program “Puna zdela”, u kojem sudjeluju tri me imurske i etiri ma arske op ine, protekli je tjedan zapo eo predstavljanjem prve od me imurskih op ina, Donjeg Vidovca.

Predstavljaju i turisti ke adute svog kraja, u sklopu Dana ispiranja zlata te jela od dravske ribe Donji Vidovec predstavio je upravo staru vještinu ispiranja zlata i autohtona jela od rije ne ribe.

Dane ispiranja zlata te jela od dravske ribe obilježile su stru ne

tribine upravo o tim temama, najstariji i jedini živu i ispira i zlata demonstrirali su svoju vještinu, održana je likovna kolonija, nastupili su brojni KUD-ovi iz okolnih krajeva, a u nedjelju se održalo gastronomsko natjecanje u spravljanju jela od dravske ribe.

Projekt “Puna zdela”, u okviru kojeg se održala vidovska manifestacija u sklopu IPA prekograni nog programa Ma arska – Hrvatska, su inancira Europska unija, a traje osam mjeseci. (bš)

Ribljim specijalitetima kakvi su se nekada spremali rijetko tko je mogao odoljeti

Dragutin Horvat (86), Matija Horvat (88) i Ivan Kopasi (75) jedini su u Me imurju koji mogu svjedo iti o životu ispir

10. kolovoza 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

e se uvalo za mlijeko

no

Krumpirove zlatice nije bilo do 1960. godine koža i onova. Vlasnik s uginulog konja nije smio skinuti potkove, jer je to isto radio šintar. Zato postoji izreka: ‘To mi ide kak šintara potkova’. Konja je bilo u Donjoj Dubravi mnogo, jer konj tek u tre oj godini života postaje radni. Seljak kojemu su trebala dva radna konja morao je imati i najmanje dva pomlatka u pripremi za zamjenu starih ili zbog uginu a uslijed bolesti. Pri ao mi je djed i otac da su nekad ljudi iz D. Dubrave išli u foringašiju (prijevozništvo) te su ak iz rije ke luke vozili raznu robu u Budimpeštu i natrag. Bivali su na putu i nekoliko mjeseci, a ku i su došli samo usput zamijeniti konje.

Me imurski su konji sami znali do i s paše - Kod nas je bio posebno cijenjen me imurski konj. To je bio teški konj, posebno za vu u. Prije I. svjetskog rata postojala je u Donjoj

- Krumpirove zla ce do 1960. godine nije bilo. Sorta ki in bila je za salatu, a dvije sorte za jelo. Danas se sadi automatskim sadilicama, šprica pro v dra a, gljivi nih boles i krumpirove zla ce. Nekada se iskopavao mo kom, pa plugom, a danas se vadi kombajnima koji ga iste, probiru po debljini, egaliziraju u vre e i vre e sašiju. Ima ga na sto ne sorata. Nekada se dovezao ku i, metnuo sušit u hladovinu na dva - tri dana, pa bi se pospremao u podrum. Nije smio bi na suncu, jer ono što od sunca poplavi otrovno je za jesti. Najteži posao u poljodjelstvu bilo je oranje i ogrinjanje.

Ora je morao ima i jotku. To je bila jedna ba na od 100 do 120 cm, na kraju je bila škraka ili nasa en, specijalno za to napravljen, metalni nož, ime je jotkal ( is o) nož na plugu.

Pšenica, raž, je am i zob sijale su se na malim površinama iz više

razloga. Prvo, što je D. Dubrava izme u Drave, Mure, Bistreca i mnogo baruš na. Zrak je zbog toga dosta vlažan, tako da ima mnogo maglovi h i vlažnih dana, ne samo u prolje e nego i lje . Taj vlažan zrak uzrokuje na žitaricama bolest koja se zove pepelnica (oidium) i hr a.

Nekada za te boles ljudi nisu ni znali, a nisu imali ni sredstvo za špricanje protiv te bolesti, kao ni herbicide protiv dra a u žitaricama. Ako je ja e zahva la pepelnica, zrno u klasju je bilo tako sitno da se nije moglo ondašnjim na inom ( eljenjem) izbi zrno van. Ljudi se rekli da je ispila magla zrnje u cvatu, a velikih vršalica još nije bilo.Vršilo se eljenjem, to se radilo tako da se na guvno u škednju postavila vinska ba va ili više ba ava, uzeo se snop žita ruka i po elo se njime udara po ba vi sve dok bi zrnje ispalo iz klasja. To je bio težak posao.

uristi ki risti ki adut!?

U subotu je održan mimohod kulturno - umjetni kih društava iz Ljubljane, Zemunika kod Zadra i ma arskog Sumartona

ra a zlata, a njihova je djelatnost danas svedena tek na demonstracije za turiste

Dragutin Horvat, jedan od trojice živu ih ispira a zlata, pokazuje grumen od sedamnaest grama zlata, ija je cijena danas viša nego ikada, no njegova je sentimentalna vrijednost neprocjenjiva

Dubravi pastuharna s nekoliko istokrvnih pastuha me imurske pasmine kako bi se održala ta dobra pasmina. S tim pastusima su bili vojnici, koji su ih hranili i s njima pripuštali (osjemenjivali) i po drugim selima, kuda su u sezoni, ve po planu, bili raspore eni.

Imam doma još jednu posudu od gusa iz kakvih su ti pastusi jeli.

Poslije I. svjetskog rata Kraljevina Jugoslavija, koja je Hrvatsku gospodarski unakazila, tu je selekcijsku službu s pastusima napustila.

Pastuhe su po eli držati entuzijasti po selima. Kobile, od kojih je bila neka korist, nov ano je pomagala i komunisti ka Jugoslavija. Posljednji pastuh u D. Dubravi držao je Franjo Lisjak, Jezerijev. Danas u Donjoj Dubravi nema ni jednoga radnog konja. Veterinar Marinko Lisjak ima oko pet jaha ih konja koje drži u iznajmljenim prostorijama na Pažutu.

S druge strane, u D. Dubravi danas ima oko 220 traktora. Po usmenoj predaji, kad je op ina kupila od grofova pašnjake (gmajne), mla i konji, van sezone i stariji, išli su na pašu na gmajne. Tamo su ih vodili i pazili pastiri koje smo zvali ikoši. ikoši su svakodnevno, osim kad je bili snijega, najranije oko 3 sata ljeti po eli s bi evima pucati po selu. To je bio znak da seljaci puste konje iz štale na ulicu gdje bi ih ekali ikoši i preuzeli na daljnju brigu. U odnosu na svinje i krave, ikoš je najkasnije pustio konje ku i. Svaki konj je sam znao

do i doma. Gmajna je bilo sve okolo ošan ena (napravljen nasip) ili živica kako ne bi konji, krave i svinje otišli na orani ne površine i napravili nekomu štetu. Bilo je seljaka koji su, kad je ikoš dotjerao konje doma, zajahali ih i otišli na no nu pašu (to se reklo na konjaru). Tamo su bili cijelu no s konjima. ikoš je napasivao od 200 do 300 grla konja samo na Doljanskoj gmajni. Bilo je seljaka koji su si sami pasli konje, krave i svinje na Gorjanjskoj gmajni i na gmajni u Mertvi ki. Od tog vremena i pjesma: ‘Ki su de ki kaj valjali, na konjaru su jahali’.

Od rogate stoke bilo je najviše krava, i to simental pasmine, a ako bi netko kupio bušu u Bosni, iz njega su se izrugivali da ima bosanjku.

Koza i ovca bile su rijetkost, pa bi ih djeca hodala gledati. Krave je na gmajni pazio ordaš. On bi išao oko 5 sati ujutro, isto bi pucao bi em ili trubio u kravski rog, no kasnije je imao pravu limenu trubu. Mladim junicama i bikovima privezali su na njušku ježevu kožu s osušenim bodljama prema van, da ne bi na paši posisali tu e krave, pa ni svoju. Jer kod pokušaja sisanja kravu su bodlje pikale u vime i nije se dala sisati. Na Doljanskoj gmajni se paslo 800 krava, u Mertvi ki 300, a na Gorjanjskoj gmajni su seljaci napasivali sami.

Godine 1947. izgorio je na Krbulji tzv. Selski škedenj sa štalom.

Od tada po inje umjetno osjemenjivanje krava. Osjemenjivanje je obavljao veterinar, koji je došao u D. Dubravu 1945., a bikovu spermu dobivao je iz akovca. Najžalosnije je spomenuti da danas Donja Dubrava ima samo nekoliko krava i da mlijeko kupujemo u trgovinama, koje država uvozi iz inozemstva. (kazivanje Ladislava Kranjeca, priredio J.Š.)

Dan za rezanje gužvi 8. rujna - Uvijek na Malu mešu (Malu gospu), to je 8. rujna, bio je odre en od op ine dan za rezanje gužvi (vrbove šibe) za vezanje kukuruzovine. Na taj dan je op inski šumar na dravskoj obali ekao ljude koji su morali donijeti gužve, koje su narezali pred njega, da bi on procijenio koliko je komada i napla o pristojbu u korist op ine. Te gužve su se doma metnule paziti da bi se do upotrebe malo zgubavele, da se ne bi trgale prilikom vezanja snopova.

Umjetno gnojivo moglo se kupi od oko 1930, i to superfosfat (fosfor). Bio je dosta skup, a i bila je propaganda da se od njega skamenjuje zemlja pa ga zbog toga ljudi nisu koris li. Za II. svjetskoga rata postojalo je gnojivo pod imenom PETI SO, to je bila kalijeva sol, a i bilo je je inije pa su seljaci pomalo po eli koris . Danas se umjetno gnojivo koris u velikim koli inama, i to 600 kg po k. j. ili 1000 po hektaru. Prije se gnojilo samo stajskim gnojem, sve dok nije po ela masovna upotreba umjetnih gnojiva.

Herbicid se po eo koris od 1975. godine. Od tada mnoge tvornice svake godine izumljuju nove, totalne i selek vne, herbicide i više nema uzgoja, naro ito kukuruza, bez primjene herbicida. Nekada, kada se nije koris o herbicid, sijao se, kao me uusjev me u kukuruz, grah, kve, a jedno vrijeme i konoplja za sjeme. Grah i danas neki siju, ali oni moraju sija rje e kukuruz i koris selek vni herbicide koji ne djeluje na grah. Tikve su se nekada sijale kao me uusjev.

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

10. kolovoza 2010.

REZULTATI prebrojavanja bijelih roda u Me imurju 2010.

Ove godine preživjela 31 mlada roda Broj aktivnih gnijezda bijelih roda u Me imurju polako pada, sude i prema dostupnim podacima. Ovogodišnje brojanje roda provedeno u lipnju i srpnju pokazalo je da je u Me imurju preživjela 31 mlada roda u 14 aktivnih gnijezda. Dio mladih roda, na žalost, nije preživio, naro ito tamo gdje su u gnijezdima bile po dvije ili više roda.

U nedavnoj gotovo filmskoj akciji spašavanja dvije mlade rode u Domašincu, koje su pale iz gnijezda, sudjelovali su vatrogasci iz tog mjesta, te udruga “Prijatelji životinja” i veterinari iz akovca. Mlada je roda tada stavljena u gnijezdo, no ne zadugo, drugi je dan opet pala na zemlju te stradala od unutarnjih povreda. Znalci kažu da nije pala slu ajno i da su je izgurali roditelji, to je na in na koji priroda regulira odnose u gnijezdu ako nema dovoljno hrane. U tom su gnijezdu bile dvije mlade rode, i obje su izgurali roditelji, jer su oboga eni velikim iskustvom shvatili da ne e biti dovoljno hrane ni za njih. Na žalost, vatrogasci Domašinca i aktivisti iz udruge “Prijatelji” ovaj su se put uzalud trudili kako bi spasili mlade rode.

Jedini koji se sustavno ve više desetaka godina bavi istraživanjima populacije roda u Me imurju je Josip Horvat Majzek, lovac i ljubitelj prirode, te poznati otogra prirodnih ljepota Me imurja. Doduše, i drugi ljubitelji prirode povremeno su bili uklju eni u istraživanje populacije roda, tako, na primjer, pro esori i u enici Gimnazije akovec, no Maj-

Ova mala roda iz Domašinca, na žalost, nije preživjela izbacivanje iz gnijezda, usprkos naporima vatrogasaca, udruge “Prijatelji” i veterinara

zek ima najto nije statisti ke podatke o kretanju populacije roda.

Ugrožene crne rode gnijezde se u Me imurju

Država daje sedamsto kuna po gnijezdu Novoosnovana javna ustanova za zaštitu prirode Me imurske županije tako er se bavi rodama, preko nje vlasnici ku a i objekata na kojima se rode gnijezde mogu dobiti po sedamsto kuna po gnijezdu ako u njemu ima roda. Ove godine prijavljeno je iz Me imurske županije samo nekoliko gnijezda roda, ini se tek etiri.

Prebrojavanje bijelih roda obavlja se svake godine tijekom lipnja pa do 5. srpnja, a ukupni rezultati za Hrvatsku još nisu poznati. Prebrojavanje obavljaju pojedini gra ani, rije je o amaterskoj metodi kojom se želi ustanoviti približan broj roda i gnijezda, kao i trendovi. Rode su ustvari biološki indikatori, pa se prema njima utvr uje stanje okoliša i prirode.

S druge strane, postoje zaljubljenici u prirodu koji ve dugi niz godina prebrojavaju populacije ptica, najpoznatiji su u Me imurju Andrija Lesinger iz Nedeliš a i Josip Horvat Majzek iz akovca.

Dok se Andrija Lesinger više specijalizirao za labudove, Majzek ve dugi niz godina prati populaciju roda.

Fotogra i lovac Josip Horvat Majzek bio je višegodišnji suradnik Ornitološkog zavoda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te prati populaciju bijelih roda (Ciconia ciconia) od 1987. godine u Me imurju pa sve do danas.

Tako se iz njegovih podataka zna da su 2002. godine u Me imurju prona ena 34 gnijezda roda. Te je godine u 17 aktivnih gnijezda evidentirano 40 malih pti a, dok je 17 gnijezda ostalo prazno. Uz Dravu je tada prona eno samo 5 naseljenih gnijezda, uz Muru najviše, 18 gnijezda, a izme u Mure i Drave 11 gnijezda. Najviše gnijezda bilo je na stupovima HEP-a, ak 91 posto, a samo 9 posto na dimnjacima.

Roda više nema ni na dimnjaku “Lovca” (restorana, op. ur.) u Prelogu, a ni u Cirkovljanu, Hodošanu, Svetoj Mariji i drugim mjestima Me imurja.

Razlozi su nestanka roda mnogostruki, ali najvažniji su uzroci globalno zatopljenje i pomanjkanje mo vara.

Malo je poznato da su rode zapravo slabi leta i pa koriste zra ne struje za podizanje na ve e visine, a zatim se polako spuštaju na zra nim strujama do sljede eg odredišta. Me imurske rode dolaze iz A rike Bosporskim tjesnacom,

Potpuno je nepoznat podatak da se i crne rode (Ciconia nigra) gnijezde u Me imurju. Josip Horvat Majzek prstenovao je, još kao suradnik HAZU, tri mlade crne rode u našem kraju, naime, nije se znalo da se i ta vrsta roda gnijezdi u Me imurju. Crna roda je, prema podacima iz Crvene knjige ugroženih ptica Hrvatske, veoma ugrožena, broj parova u Hrvatskoj iznosi najviše do 400. Crne su rode monogamne, teritorijalne, a par se vra a na gnijezdo zajedno.

Gnijezdo grade na velikom starom drve u, naj eš e u gornjoj tre ini stabla 4 do 25 m iznad tla. Hrane se ribama, vodozemcima. kukcima i njihovim li inkama, te sitnim sisavcima, zmijama, gušterima i ra i ima. Najvažnija su gnjezdišta crne rode u parkovima prirode Lonjsko polje i Kopa ki rit, a, kako vidimo, ima ih i u Me imurju.

Crna roda je zašti ena Zakonom o zaštiti prirode, a me unarodno zašti ena Bonskom i Bernskom konvencijom. Razlozi ugroženosti ove vrste jesu sje a šuma, mijenjanje vodnog režima šuma, nestajanje mo varnih podru ja, propadanje ribnjaka, ali i krivolov. (JŠ)

Rode u gnijezdu

a to je najve a širina mora koje prelete, one, naime, zbog zra nih struja i zbog toga što slabo lete lete samo kopnom.

Tako er je nepoznato da rode u Me imurje na gnijež enje dolaze u parovima, što zna i da samci ne dolaze u naš kraj. Najprije po etkom ožujka dolaze mužjaci koji popravljaju gnijezda, a kasnije prolje e dolaze ženke. Mlade rode koje iz Me imurja odlete u A riku ondje ostaju pet godina do spolne zrelosti, a vra aju se tek u parovima.

Gnijezda roda blizu vodotoka Rode se hrane kukcima, gmazovima, vodozemcima i malim ribama koje se mogu prona i u vlažnim i vlažnim

livadnim staništima. Preko 66 posto gnijezda nalazi se na 500 metara od najbližeg vodotoka, 15 posto gnijezda na udaljenosti manjoj od 1.000 metara od vodotoka, ostala gnijezda mogu biti udaljena od vodotoka i do dva kilometra. Rode se ne gnijezde u gradovima zbog zaga enja, ve ve inom u selima.

Prošle 2009. godine u Hrvatskoj su ukupno prebrojana 753 gnijezda roda, a akciju prebrojavanja izveli su gra ani preko Hrvatskog društva za zaštitu ptica. Ra una se da se prošle godine u Hrvatskoj izleglo ukupno 765 mladih roda, od ukupno 2.148 roda, uz ura unata gnijezda koja nisu provjerena.

Zanimljivo je da se u izvješ u prebrojavanja roda za 2009. godinu, koje

obavlja Hrvatsko društvo za zaštitu ptica, napominje da iz Me imurske županije nije bilo ni jedne jedine dojave! Josip Horvat Majzek kaže da je to zbog toga što on više ne prijavljuje kretanje populacije roda ve vodi samo svoju internu evidenciju, jer mu je dojadilo da drugi od njega samo prepisuju, dok se on mu i i troši svoje vrijeme i novac na prebrojavanje, ili pak s “Elektrom” popravlja gnijezda. Drugi gra ani a ni ekološke udruge o ito se nisu uklju ili u prebrojavanje roda. Usput, Majzek je nedavno priredio odli nu izložbu s temom života roda u Me imurju.

U svakom slu aju, broj roda u Me imurju polako pada, što mora zabrinuti sve one koji se bave istraživanjima prirode i ekologe.

(J. Šimunko, oto A. Pancer, L.Z. Drvar)

ODRŽANE IGRE vatrogasne mladeži u Žiškovcu

Natjecalo se šezdeset ekipa iz tri županije

Osim ekipa iz Me imurske, nastupile su i ekipe iz Varaždinske i Osje ko - baranjske županije

U organizaciji Vatrogasne zajednice Grada akovca, uz doma instvo DVD-a Žiškovec, sredinom srpnja održane su XII. Igre vatrogasne mladeži na kojima je nastupilo 60 ekipa iz tri županije. Uz ekipe iz Me imurske, snage su izmjerile ekipe iz Varaždinske i Osje ko - baranjske županije.

U kategoriji djeca žene najbolje je bila ekipa DVD-a Sveti Križ. Drugo mjesto osvojio je DVD Mihovljan, dok je na tre em bio DVD Peklenica. Prvo mjesto u kategoriji djeca muški osvojila je ekipa DVD-a Mihovljan 1, dok je drugo pripalo ekipi DVD-a Žiškovec.

Tre e mjesto osvojila je ekipa DVD-a Mali Mihaljevec 2.

Najbolji u kategoriji mladež žene bio je DVD Mihovljan, dok je drugo mjesto osvojio DVD Šandorovec. Ništa manje važno tre e mjesto pripalo je ekipi DVD-a Gardinovec. U kategoriji mladež muški prvo mjesto osvojila je ekipa DVD-a Sveti Križ. Drugo mjesto pripalo je DVD-u Krištanovec 2, dok je tre e osvojila ekipa DVD-a Novo Selo Rok.

Na XII. Igrama vatrogasne mladeži nastupilo je šezdeset ekipa iz tri županije

10. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kroz Međimurje 13

“LJETO RIBE UZ DRAVU” otkrilo stare nove gastronomske potencijale koji kod nas i nisu previše komercijalno iskorišteni

Dravska riba kao prvoklasni specijalitet “Ljeto ribe uz Dravu” nezaobilazan je doga aj svetomarskog kraja. U sklopu dana op ine Sveta Marija održana je tamošnja tradicionalna turisti ka, sportska i kulturna manifestacija. I ove godine, u organizaciji Športsko - ribolovnog društva “Klen” iz Svete Marije, na prostoru kod ribi kog doma cijeli se vikend moglo uživati u natjecanjima, ribljim specijalitetima i tradiciji svetomarskog kraja. (bš, foto: Vrzan)

Osim fiš paprikaša koji je kuhalo devetnaest ekipa, me u ribljim jelima našli su se i drugi specijaliteti

a” pokazale “Svetomarska ipk proizvod lanice Udr uge e njihov autohtoni uj izra se o kak su

Velik interes vlad ao je za izradu mušica za lov na pastrvu

Ruže od papira gospo e Terezije

rija

Ma a “Klen” Sveta

ija lanova ŠRD-

Izložba fotograf

Gospo a Terezija Pavlic (77) od svoje mladosti njeguje zanimljiv hobi – bavi se izradom ruža od papira. Po ela je, kako kaže, najprije za crkvu, pa su je prijatelji i prijateljice molili da i njima nešto napravi, a njeni cvjetni aranžmani nerijetko su se, osim kao ukras u ku ama poznanika, našli i na svadbama i drugim sve anostima. Gospo a Terezija, ina e lanica KUD-a “Ivan Musta Kantor” iz Svete Marije, danas izra uje pedesetak razli itih vrsta ruža, a kao predložak služe joj one “žive” iz vlastitog vrta. - Izrada ruža jako me opušta. Kad krenem, napravim jednu, pa još jednu, i nekad ve pro e pono , a ja još uvijek vrtim ružice u rukama, pri a nam gospo a Tereza.

Danas je ona jedina koja još njeguje izradu ovakvih ukrasa, a kako ovaj zanimljiv hobi ipak ne bi pao u zaborav, na jesen e se u sklopu djelatnosti KUD-a organizirati i obu avanje drugih lanova izradi cvije a od papira. (bš, foto: Vrzan)

Gospo a Terezija (u sredini) od rane se mladosti bavi izradom aranžmana od cvije a

14

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

10. kolovoza 2010.

Ne odnosi se na prodavaonu 1 i 239 Čakovec i 212 Prelog

10. kolovoza 2010.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PISAC I SLIKAR Dragutin Šafar, ovjek s najviše državljanstava u Me imurju

Život u sedam država Dragutin (Emil) Šafar iz akovca, pisac petnaestak knjiga, slikar i nesu eni glazbenik, u svojem je životu promijenio ak sedam državljanstava, a jedno je vrijeme u svojem životu ak desetak godina bio bez državljanstva.

Rodio se 23. listopada 1915. godine u Vlaislavu kraj Koprivnice, gdje su mu roditelji u to vrijeme imali trgovinu. U Donjoj Dubravi u Me imurju završava pu ku školu, a u Koprivnici zanat za pekara i trogodišnju obrtni ko - trgova ku školu.

U tridesetim godinama 20. stolje a po inje objavljivati stihove uz pomo poznatoga zagreba kog novinara FRA-MAFU koji mu pomaže, pa i Šafar po njegovoj inicijativi uzima pseudonim ŠA-EM-DRA kojim se kasnije, pa i danas, služi na svojim literarnim i likovnim radovima.

U Austro - Ugarskoj i Državi SHS Kako se rodio u tadašnjoj Austro - Ugarskoj za vrijeme Prvoga svjetskog rata, pa mu je to i prvo državljanstvo. Stara Austro - Ugarska raspada se na sastavne dijelove 1918. godine nakon izgubljenog rata.

Hrvatski sabor proglašava 29. listopada 1918. godine raskid s Austro - Ugarskom privremenu Državu Slovenaca, Hrvata i Srba (SHS), kojoj je sjedište bilo, to malo tko zna, u Zagrebu. To je ujedno drugo državljanstvo Dragutina Šafara.

U Kraljevini SHS Tajnim Londonskim ugovorom Italija dobiva Dalmaciju, to kod hrvatskih politi ara onog doba izaziva kasternaciju. Ve 1. prosinca 1918. godine odlaskom hrvatskih politi ara u Beograd i Kraljevinu Srbiju, (po onoj narodnoj “kao guske u magli”), proglašena je u Beogradu Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevina SHS, ali sa Srbima na prvom mjestu). To je ujedno tre e državljanstvo Dragutina Šafara, ili ako ho ete drugo po redu, jer je zagreba ka privremena Država SHS trajala samo nekoliko mjeseci.

Obitelj Šafar seli 1921. godine u Donju Dubravu, ve u tadašnjoj Kraljevini SHS. Nakon osnovnog školovanja, Dragutin Šafar s trinaest godina odlazi u pekarski zanat u Koprivnicu.

- U ono doba gazde su nas pekarske šegrte zvali ‘moji peseki’ ili ‘cucki’. Kad bi se rasrdio kalfa ili gazda, onda je pekarski šegrt tituliran ‘pas krvavi’. Time se negiralo svako ljudsko dostojanstvo u nama, kazuje Šafar.

Stru ni ispit za pekara polaže 1932. godine, a kako nije bilo posla, vra a se u Donju Dubravu. Slijede godine traženja posla i frentanja po itavoj tadašnjoj prvoj Jugoslaviji.

- Našao sam posao u Petrovaradinu kao pekar, gdje sam usput kod male željezni ke postaje prodavao peciva. Tu su se dugo zadržavali vlakovi jer su

se lokomotive mijenjale i punile vodom. Na taj sam željezni koj postaji sreo mnoge povijesne li nosti koje su putovale vlakom. Tako sam dva puta vidio albanskog kralja Ahmedbega Zogua I. sa suprugom. Nakon ubojstva kralja Aleksandra 1934. godine, na pokop u Beograd prugom je došlo nekoliko okrunjenih glava. Najinteresantnija igura od svih tih persona oki enih ordenjem bio je Herman Göring. On je stajao sa svojom mladom ženom, nekad glumicom, i k erkicom od jedno pet - šest godina kod otvorenog prozora vagona i samo posmatrao lijevo - desno, dok su lanovi njegove pratnje izašli i naokolo šetali. Göring je bio vo a njema ke delegacije koja je putovala na pokop Aleksandra, (kojeg je možda i pomogao ubiti). Hitler ga je poslao da prikrije sudjelovanje nacista u Marseljskom atentatu. Kako se poslije saznalo, hitlerovski vojni ataše u Parizu, kapetan Pejdel, bio je glavni koordinator tog ina koji su ustaše i bugarski emigranti izvršili. To je tada samo taj napuhani u licu, a crn u duši, tip s ordenjem, znao. Aleksandar je, naime, bio saveznik Francuske, sje a se Šafar.

Ponovno slijedi traženje posla po Jugoslaviji, da bi 1936. godine morao u vojsku.

Nakon povratka iz vojske 1937. godine ponovno nema posla, pa prijatelje iz Legrada Stjepana Kiša i Lajoša Deaka (oba Ma ara) nagovara na odu na more i na plažama zabavljaju goste kako bi nešto zaradili. Potom sviraju po Bosni i Hrvatskoj sve do Bugojna i Livna. Vra a se u Donju Dubravu pa ponovno odlazi s klapom muzicirati jer drugog posla nije bilo. Svira u gradovima Skoplje, Niš i drugdje, u Beogradu se razbolijeva, kasnije ak svira i u Šapcu, gdje osniva sastav “Tri palme”, nastupaju u Tuzli, Tesli u, Zenici, Prjedoru.

Preko burze 1940. godine u Murskoj Soboti, koja ima ugovor s njema kim Ministarstvom poljoprivrede za zapošljavanje sezonskih radnika na šest mjeseci, odlazi na rad u Zapadnu Prusiju, 120 kilometara od Berlina. Tu ga zati e po etak Drugoga svjetskog rata. Vra a se iz Njema ke, a u ožujku 1941. godine dobiva poziv da se javi u svoju vojnu jedinicu. Ubrzo je zarobljen od Nijemaca. Sporazumom s Hortijem i Paveli em zarobljenici su oslobo eni pa tako sredinom 1942. godine dolazi ponovno u Donju Dubravu.

Dvije godine pod Ma arima Kako je Me imurje okupirano ode Ma ara, a Šafar zna njema ki, ispomaže kod ma arskih i doma ih trgovaca nakon povratka s rada u Njema koj, a i dalje svira sa svojim pajdašima.

Od jeseni 1943. godine s pajdašima potajno sakuplja “crvenu pomo ” za osu enike u zatvorima okupatora. Dvije godine ima

ma arsko državljanstvo, a to mu je ve etvrto državljanstvo.

Godine 1944. godine silom prilika odlazi u ma arsku vojsku po pozivu u pekarsku etu. Nakon odlaska na front zarobljen je od ruske vojske, a potom se prijavljuje kao dragovoljac, šalju ga najprije u Kursk.

Ni iji do 1954. godine Godine 1946. slijedi prvi neuspješni pokušaj repatrijacije u tadašnju Jugoslaviju, pomaže mu Karlo Mrazovi Gašpar, tadašnji ambasador u SSSR-u. No pri povratku u Jugoslaviju 1946. godine vlak miniraju ukrajinski nacionalisti (Banderovci), te ostaje bez obje noge. Život mu je gotovo uništen. Nakon toga lije i se po bolnicama Sovjetskog Saveza pet godina, a potom dobiva želju za školovanjem. Tih godina nema državljanstva, ma arsko je izgubio, jugoslavensko nema, a rusko nije dobio.

Od 1948. po inje sukob Tita i Staljina, pa je o povratku ku i mogao samo sanjati. Ima sre u

što se školuje i što ga trebaju.

Nije smio ni pomisliti na povratak, u dva navrata od NKVD-a i odlaska u Sibir gdje bi mu se sigurno zameo trag spašava ga najbolji prijatelj.

Završava sedmi i osmi razred ukrajinske ve ernje škole, a potom se upisuje na kulturno - prosvjetni tehnikum kotara i grada Terebovlje, za što mora uputiti molbu Ministarstvu visokog i srednjeg obrazovanja SSSR-a u Moskvi. Odobravaju mu, upisuje uz ostalo i ži ani orkestar narodnih ukrajinskih instrumenata. Mora se svaki mjesec javljati u policiju, odnosno NKVD, a pogotovo zbog promjene adrese.

Nema pravo pisati doma jer nema domovine, pa šalje pisma ujaku u Australiju, koji ih onda proslje uje u Jugoslaviju.

Pod sovjetskim državljanstvom Nakon što diplomira na tehnikumu (srednja škola), dobiva uputnicu za posao te odlu uje ostati u SSSR-u, dru-

Dragutin Šafar, ovjek sa sedam državljanstava, pisac, slikar i glazbenik

Likovni geni obitelji Šafar Talent za likovno izražavanje otkrio mu je, tek nakon tridesete godina života, profesor na Fakultetu bibliotekarstva i bibliogra ije u Harkovu u Ukrajini, gdje je po programu trebalo ilustrirati knjige, a Šafar je dobivao petice iz tog predmeta, pa mu je profesor predložio da slika.

Tu “navudrenost” je, kako kaže, naslijedio “genima otaca Šafara”, jer mu je i otac Emil odli no crtao, uostalom, kao i njegova bra a. Trojica sinova Emilovih sestara bijahu profesionalni likovnjaci i profesori, tako Mirko Jeleni u Mostaru, Božidar Jeleni u Splitu, dok je Theodor Golubi bio u enik i “desna ruka” Ivana Meštrovi a punih šesnaest godina u Americi. Taj

brati je kao najbolji ameri ki skulptor sakralnih motiva unesen u sve enciklopedije SAD-a. Tibor Toplak, sin Dragutinove sestre Ane, koja je bila udana u Ma arskoj, najbolji je likovni stvaratelj u zapadnoj Ma arskoj, a atelje mu je u Sent Gothardu.

Dragutin Šafar slika više od pola stolje a, a do sada je priredio nekoliko desetaka samostalnih i mnogo više skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Izlaže u Osijeku, Splitu, Sarajevu, u okviru nekadašnjega radni kog stvaralaštva, a prije, dok je živio u Ukrajini, u erkasima, Vinici i Zvenigorodki, u Krakovu u Poljskoj i drugdje.

Izlaže i u akovcu, Prelogu, Donjoj Dubravi, Ljutomeru i drugdje.

Notni zapis pjesme “Me imurje navek bode horvatsko” - Dragutin Šafar zabilježio je ovu pjesmu u pjesmarici “Pjesme za srce i dušu”. Pjesma se pjevala skrive ki, a Me imurci su njome izražavali svoju narodnost i rodoljublje

gog izlaza nije bilo. Ratni je invalid, dobiva 25 rubalja mirovine i 25 rublja invalidnine.

Ministarstvo kulture SSSR-a šalje ga po cijeloj Ukrajini, no on želi u Harkov, gdje jedino postoji fakultet za podru je bibliotekarstva, uskoro želju i ostvaruje.

Godine 1954. prima, nakon deset godina bez državljanstva i kao internirac pod sumnjom, sovjetsko državljanstvo, gotovo se pomirivši sa sudbinom.

To mu je ve peto državljanstvo.

Upoznaje suprugu, odlaze na rad u grad Zvenigorosku.

Mnogo radi, piše, nastupa, svira, dobiva visoka priznanja Sovjetskog Saveza za svoj rad.

Kako kaže, zbog politike Partije bio je pop sovjetske kulture (jer su u Sovjetskom Savezu tada crkve ukinute). Sovjeti nisu imali crkve, ve domove i knjižnice, gdje su se okupljali ljudi.

No, želja za povratkom u domovinu samo raste. Kona no 1956. godine dobiva dozvolu za posjet Me imurju, no kao sovjetski državljanin, a nakon niza peripetija oko dobivanja dozvole.

Jugoslavensko državljanstvo U više navrata pokušava dobiti jugoslavensko državljanstvo, jer ga službeno nema, ve šesto po redu. Stalno je u kontaktu s ondašnjom jugoslavenskom ambasadom, pomaže mu i tajnik ambasade Raif Dizdarevi i mnogi drugi, u Moskvi uporno od sovjetskih i jugoslavenskih vlasti traži repatrijaciju. Od šezdesetih godina stalno piše zamolbe, no esto dobiva ili nikakve ili negativne odgovore, to su godine Hruš ova i promjena, no za njega se ništa ne mijenja. Mora pisati zamolbe i za privatne posjete Jugoslaviji, šezdesetih ga ne puštaju iz politi kih razloga.

Tako 1964. godine i službeno cijela obitelj Šafar (on, supruga i dvoje djece) podnose zahtjev sovjetskim organima vlasti za iseljenje. No sad špekulira jugodiplomacija, teško prima Ruse

u svoje krilo, nije prošlo jer Tito ne želi sva u s Rusima.

Ponovno pokušava 1968. godine. Sad u jugoslavenskoj ambasadi traže da se najprije odrekne sovjetskog državljanstva, a zato mora zatražiti izlazak iz sovjetskog državljanstva, što mora odobriti Prezidij Vrhovnog sovjeta.

Tako podnosi zahtjev Prezidiju, u me uvremenu ga napada sovjetska policija rije ima “Što švrljate? Tu jedno državljanstvo primate, a sad želite drugo. Zar ne živite dobro u SSSR-u i zašto tražite uvijek neke promjene?”

Napokon u ožujku 1969. godine dobiva jugoslavensko državljanstvo, a u svibnju iste godine i supruga dobiva odobrenje za stalni boravak u Jugoslaviji.

Kona no u domovini nakon dva i pol desetlje a Obitelj Šafar u akovec, u ondašnju socijalisti ku Jugoslaviju, dolazi 9. sije nja 1970. godine, on se privremeno zapošljava u op inskoj upravi, gdje se tražio pomo ni knjigovo a, a supruga Marija uskoro u upravi prihoda nakon što je usvojila hrvatski jezik. U akovcu grade ku u i mirno žive sve do mirovine, no Dragutin Šafar piše, prodaje svoje knjige i slike i od tako dobivenih honorara putuje svijetom, od Ukrajine do Španjolske i Amerike.

Tako je do ekao i sedmo po redu, hrvatsko, državljanstvo u demokratskoj Hrvatskoj.

Danas se Dragutin Šafar, još nemirna duha, može sresti na brojnim turisti kim i kulturnim manifestacijama u akovcu i Me imurju gdje prodaje svoje knjige, kojih je napisao desetak, i svoje slike.

Za svoj rad primio je brojna priznanja, po asnu Povelju Oblasne uprave za kulturu u erkasima 1962. godine, Veliku po asnu Povelju Ministarstva kulture SSSR-a 1967. godine, Priznanje Op inskog vije a Donje Dubrave 1995. godine i mnoga druga.

(J. Šimunko)

16

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

10. kolovoza 2010.

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

mt

9/24/09 4:14:41 PM

-50% Program Pr P ro og graam D Da Dana ana tturizma urriizzma ma o općine pćin pć ne Sv SSveti vetti M Ma Martin arttin n naa M Mu Muri urii

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

10. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 17

18

Poljodjelstvo

10. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

S AKOVE KOG SAJMA

Hrvatska uvozi devedeset posto cvije a

Sve ve a ponuda krumpira

Dok se cvije e nemilice uvozi, doma i cvje ari propadaju

Prije kupnje krumpir treba pažljivo pogledati

Na akove kom sajmu protekla srijeda bila je udarni ljetni susret kupaca i prodava a. Ve od ranih jutarnjih sati kolona automobila protezala se od rotora u akovcu sve do sajmišta, a tako je bilo do podneva.

Ponuda vo a i povr a bila je uobi ajena i dobra, a velika je i ponuda krumpira.

Sve je više kupaca koji dolaze kupiti perad, posebno patkice i više vrsta doma ih kokoši, dok purica zbog velike potražnje nije ni bilo. Patkice su se prodavale po cijenama od trinaest

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- drva - pšenica - kukuruz - je am - zob - krumpir - luk - jabuke - kuni - purica

200 do 230 kn/m 1,10 kn/kg 1 kn/kg 1,30 kn/kg 1,50 kn/kg 1,50 kn/kg 30 kn/vre a 15 kn/vre a 100 kn/kom 80 kn/kom

do sedamnaest kuna, a one starije i za tridesetak kuna.

Veliki interes pokazan je i za ptice, ispred kaveza s pticama stalno je bilo živo. (J)

S AKOVE KOG PLACA

Stigle breskve i ljetne jabuke

Je li samo uvoz kriv za lagano propadanje proizvo a a cvije a? U Hrvatsku cvije e uvozi kako tko stigne. U Zagrebu posluje tridesetak uvoznika cvije a, a u cijeloj zemlji možda i stotinjak. U zadnjih nekoliko godina zbog pretjeranog uvoza znatno je pala doma a proizvodnja cvije a, bolje re eno, doma i su se cvje ari specijalizirali za takozvane sigurnije proizvodnje samo onih vrsta cvije a koje se prodaje uz blagdane, uz ljetno ukrasno cvije e.

Najviše cvije a i biljaka u Hrvatsku uvozimo iz Italije, oko 9.000 tona, te iz Nizozemske, 6.469 tona. No, to je samo sk vrh cvje arske sante leda. Cvivr je e i ukrasno bilje uvozimo iz je Ma arske, Njema ke i ŠpanjolMa ske, ali i iz Slovenije, oko 470 sk tona cvije a, pa ak i iz Srbije, ton u koli ini 400 tona, i iz drugih k europskih država. No, to ni eu izdaleka nije sve. Slijedi popis izd zemalja Južne Amerike iz kojih ze tako er uvozimo mnogo cvitak je a. je Tako iz Kolumbije uvozimo ve e koli ine ruža, a iz zim Ekvadora pak 263 tone raznog cvije a i tako dalje, cvije e se uvozi i iz Afrike, orhideje tko zna otkud. Uvozimo i palmino liš e i tako dalje. este prijevare s cvije em Ovo podaci o uvozu svije a sigurno e biti i pove ani nakon što pro e kriza u Hr-

Prodava a je sve više, a kupaca manje zbog godišnjih odmora

Osje a se da su kupci na ljetnim odmorima, pa vrijeme na akove kom placu kao da je nekako na trenuCIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- jaja - šampinjoni - šljive - višnje - marelice - nektarina - paradajz - paprika - krastavci - kravlji sir

1,20 kn 23 kn 15 kn/kg 10 kn/kg 10 kn/kg 12 kn/kg 7 do 8 kn/kg 9 kn/kg 5 do 6 kn/kg 20 kn/gruda

tak stalo. Svega ima, a cijene su za naše prilike povoljne u jeku sezone. Mogu a su i cjenkanja, no ona su u nas ipak rje a. No, pojavili su se i neki neobi ni kupci, dvije su Kineskinje željele kupiti – ili papri ice, kojih na placu nije bilo ni za lijek.

Sezona je cvije a, pa je lijepo pro i tržnicom, makar samo u prolazu. Od vo a, grož e možete na i po cijeni od 14 kuna, a stigle su i breskve koje su po 8 kuna, dok su ljetne sorte jabuka po 5 do 6 kuna.

vatskoj, zbog kriznih vremena kupuje se manje cvije a no ina e. Uvoznici znaju da Hrvatska ne može podnijeti skupo cvije e pa se dovijaju na razne na ine kako bi smanjili cijenu i u inili je prihvatljivom za Hrvatsku.

Naj eš i na in prijevare gra ana sastoji se u tome da na naše tržište dolazi rezano cvije e iz uvoza koje je vra eno s aukcije zbog neke pogreške ili jednostavno nije prodano na robnoj burzi cvije a, pa mu se smanji cijena. Takvo je cvije e najlakše prepoznati po tome što e uvenuti za dva - tri dana nakon kupnje jer je ve prošlo dosta vremena od berbe, ali i po njegovoj skupo i, jer netko treba platiti uvoz i duga ak put. Šansa doma ih proizvo a a u specijalizaciji Veliki i pretjerani uvoz svije a ujedno je i naša šansa.

Nema sumnje da bi organizirana proizvodnja cvije a u Hrvatskoj mogla biti konkurentna uvoznoj, ponajprije stoga što ne treba pla ati trošak prijevoza, a on je esto zna ajna stavka. Doma i cvje ari ipak ne stoje dobro i polagano propadaju. Razlog je u smanjenju tržišta, veliki trgova ki centri i uvoznici cvije a gotovo su monopolizirali promet cvije em, pa doma a

ponuda naj eš e vrijedi samo za špice sezone, kad nedostaje uvoznog cvije a.

Kako takvu situaciju preokrenuti u našu korist? Naše Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i regionalnog razvoja poti e proizvodnju cvije a na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, no samo pojedine vrste cvije a i ljekovitog bilja. Rije je o lavandi i buha u.

Me imurje je zbog malih površina sigurno pogodno za proizvodnju cvije a na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Za proizvodnju cvije a dovoljan je i jedan hektar.

Doma i izvozni aduti pak su gladiole, ljiljani i božuri. Uzgajiva i, pa tako i u Me imurju, naj eš e uzgajaju ma uhice, jaglace, petunije, sur inije, pelagonije i krizanteme.

Ukratko, nije problem proizvesti, ve prodati svije e. ”Jedino” što moraju u iti doma i proizvo a i cvije a je organizirati burzu cvije a te organizirati se me usobno i proizvoditi ono što europsko tržište traži. Cvije e ima tu prednost što ga ima beskona no mnogo vrsta i nijansi, pa je mogu a i potrebna izvozna specijalizacija, jedino na taj na in doma e

se cvje arstvo može razvijati i opstati u konkurenciji velikih europskih proizvo a a.

Iz Me imurja nitko ne izvozi cvije e

U Me imur ju djeluje Udruga vrtlara i cvje ara “Fijolica”, no doma i su cvje ari ve inom mali i okrenuti našem tržištu, dok se za sada na izvoz rijetko pomišlja. Koliko je poznato, iz Me imurja nitko ne izvozi cvije e, barem je to do sada bilo nepoznato, ili je izvoz tek u povojima. Problem je i u znanju, nitko ne ispituje što traži europsko tržište ni kako se nametnuti. Najdalje što se došlo je to da pojedini cvje ari (no, koliko je poznato, ne u Me imurju) rade za strane tvrtke.

Naime, ispada da je jedino izvozom cvije a i ukrasnog bilja mogu e dovesti doma e proizvo a e cvije a da budu konkuretni, smanjenje uvoza cvije a mogu e je jedino izvoznom orijentacijom zbog o uvanja kvalitete. Oslanjanje samo na doma e tržište je, kako se vidi, dovelo do toga da uvozimo ak 90 posto cvije a. No, prije ili kasnije doma i proizvo a i morat e, ne žele li propasti, zagristi kiselu izvoznu jabuku. (J. Šimunko)

Me imurje ima odli ne uvjete za proizvodnju cvije a Suzana Paji , savjetnica u HZPSS-a, Podru ni odjel akovec: - Me imurje i i Hrvatska imaju odli ne uvjete za proizvodnju cvije a, a ne samo ratarskih kultura.

Zbog ega ga ne proizvodimo više, pitanje je agroekonomike, proizvo a i bi

ga proizvodili da ga imaju kome prodati. Guši ih uvoz.

Naše Ministarstvo poti e uzgoj ljekovitog bilja, pa tako i u Me imurju ve imamo proizvo a e lavande, nadam se da e jednog dana mnogo više proizvo a a proizvoditi ljekovito bilje

Suzana Paji , savjetnica u HZPSS-u

10. kolovoza 2010.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

VETERINARSKI SAVJETI

Naj eš e ozljede u sportskih konja Drve e u poslovnom svijetu

BURZITIS Tijekom aktivne sezone javljaju se neke bolesti specifi ne za konje koji se koriste u sportu, poput metaboli ke acidoze, patoloških stanja vezana uz upalu ili rupturu tetiva ili tetivnih ovojnica, trauma na koštanom dijelu lokomotornog sustava (ozljede kopita, zglobova), istegnu a miši a, upale burzi i dr.

BURZE (bursae sinoviales) zatvorene su vre e, sastavljene od vezivnog tkiva, a sadrže tanak sloj teku ine koji smanjuje trenje i omogu ava glatke pokrete miši a. Nalaze se na mjestima gdje miši i ili tetive prelaze preko tvrdih podloga (kost, hrskavica, ligament ili druga tetiva).

Neke od njih komuniciraju sa sinovijalnom šupljinom zgloba preko kojega prelaze (npr. burza supskapularnog miši a). Prema nekim klasifikacijama na tijelu konja ima 77 burzi.

Obzirom na nastanak razlikujemo; PRIRO ENE (PRAVE) BURZE – razvijaju se prenatalno i smještene su na specifi nim

anatomskim mjestima, u svezi sa dubljim strukturama (ispod dubokih miši a, tetiva) i STE ENE BURZE – uglavnom su posljedica trauma, te se razvijaju uglavnom potkožno na mjestima gdje su kosti izložene udarcima ili natisku (sko ni zglob konja, lakat i sl).

BURZE tako er dijelimo prema anatomskoj lokalizaciji na potkožne (lakatna kvrga, petna kvrga), suptendine (ispod tetive), supligamentozne (ispod ligamenta – bursa calcanei) i dr.

BURZITIS – definiramo kao upalni proces unutar burze.

Udarac, odnosno, pokreti kože koji izazivaju trenje potkožnog vezivnog tkiva za posljedicu imaju nastajanje „vre e„ ispunjene sinovijalnom teku inom s primjesama fibrina kada je potpuno ormirana.

Akutni burzitis o ituje se temperiranom, ja e punjenom i bolnom oteklinom, dok kod kroni ne upale burze dolazi do odebljanja sinovijalne ovojnice, a s vanjske strane burza otvrdne.

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464.

Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta

JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sa-

esto puta burzitis predstavlja estetski nedostatak na konju koji više smeta vlasnika negoli samoj životinji. No, u nerijetkim slu ajevima pojavljuje se hromost, te se punkcijom mora utvrditi sadržaj burze kao i eventualna prisutnost in ekta.

Pojedine burze imaju otežan anatomski pristup kao npr. burza žabi ne kosti u kopitu (bursa podotrochlearis) te se pretražuju endoskopom.

DIJAGNOZA - Neke vrste burzitisa u konja mani estiraju se hromoš u, dok se kod ostalih pojavljuje fluktuiraju a, bolna oteklina na zahva enom zglobu.

Ultrazvu nom pretragom pak, možemo ustanoviti eventualnu promjenu na pripadaju oj tetivi.

LIJE ENJE - U prvom redu treba ukloniti uzroke (tvrdi ležaj, gnje enje potpeticama potkove, pritisak orme, mogu nost udaranja konja sko nim zglobom o kakvu gredu, paraziti, in ekcija). Pošteda od rada preporu a se kod nekih

burzitisa. Sadržaj burze se punktira, postavi se dren, te apliciraju glukortikoidi i antibiotici u samu burzu. Nemirne konje potrebno je sedirati da bi se mogao obaviti zahvat. Hipertonski oblozi i resorptivne masti imaju djelomi an terapijski u inak. Kirurška obrada burze preporu a se kod traumatskog potkožnog burzitisa, no na mjestima poput lakta i pete tj. sko nog zgloba u konja takav zahvat može biti vrlo rizi an zbog izrazitog nemira podru ja, popuštanja šavova i mogu ih komplikacija na samom zglobu.

Branimir Novak, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI ta. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa .

DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Stupas kul vari drve a daju naslu težnju, nastojanje i pos gnu e.

Zato ih sad treba sadi . Unose nadu u prostor u kojem ih uzgajamo. Neka je nešto uspravno i vedro u svijetu gdje se sve savija.

Ve ina ih ostaje relativno uska i manja rastom pa se mogu saditi u naše sve manje vrtove i sve uže ulice. Obi no kad se sade, u staros 5 10 godina oni budu jako simpati ni uski stupi i visine 2 do 2,5m sa granama odmah od površine tla. Kasnije, kad se ve prošire može ih se od dna obreziva , formira stablo i usku, stupastu krošnju. S vremenom se krošnja podigne na drvorednu visinu, oko 2,5 m. Kako im je kut koji grane zatvaraju s provodnicom relativno mali, to krošnja uvijek ostaje rela vno uska i zatvorena.

Jedan od najstarijih, komercijalno uzgajanih, kul vara stupastog rasta bio je jablan, Populus nigra ‘Italica’, koji se u ovim našim prostorima prije 50-60 godina sadio u velikim koli inama. Jablan baš nije neko malo drvo.

On voli prostranstva i oblake. Ali ima drugih, manjih. Gotovo da nema ni jednog roda popularnijeg ukrasnog drve a u kojem vrijedni uzgajiva i nisu pronašli, slekcionirali i ‘plasirali’ jedan ili više stupas h kul vara. Na primjer, stupas h grabova u komercijalnom uzgoju ima 3 kul vara: Fas giata, Frans Fontaine i Columnare. I stupas h lipa ima više kul vara. Javori su nešto tvrdoglaviji, kod njih je samo Columnare. Što se e uvjeta uzgoja stupas h i kuglas h kul vara, oni su is , ili sli ni, kao za uzgoj osnovne vrste. Ta-

ko se stupas hrast uzgaja sli no kao obi ni hrast. Osjetljiv je na iste boles i grickaju ga is štetnici kao i njegovog orijaškog ro aka. Jedino je prostor koji zauzimaju svojim stupas m jelima zna ajno manji. Usporedit emo grab i stupas grab: obi ni grab naraste do 20m, Fastigiata do 15m, Frans Fontaine do 10m a Columnaris do 8m .

To sve uz predpostavku da im damo vremena i da ih ne šišamo.

Prvo se u rasadniku uzgoji ravno stablo visine 1,5 do 2,5 metara a onda se na zadanu visinu nacijepe grmaste, stupaste ili pendulaste vrste. Tako onda nastaje kuglasto stupasto ili tužno drvo koje je u stvari spoj dviju razli i h vrsta. Stablo se zove podloga a ono što se nacjepljuje plemka. One s vremenom srastu i predstavljaju novo bi e koje nosi neke karakteris ke podloge i neke plemke. Što mislite, tko je glavni? Ime ta nova biljka dobiva po plemci. Za predpostavi je da je ona glavna. Ali podloga daje korijen, bez nje je plemka mrtva u nekoliko sa . Ako se nešto dogodi plemki, podloga nastavlja svoj život normalnim tokom, zna i da je u prednos . Kako se odna one dogovore, kako onda biljke raspore uju mo ? Mislim da one o tome ne raspravljaju, jednostavno nastave živjeti skupa i uzajamno se pomaga .

Još jedna pouka iz zelenog svijeta.

Pozdravi iz IVE!

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

10. kolovoza 2010.

UDRUGA za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije

lanovi Udruge sa svojim trenerima i voditeljima

Sudjelovali na sportskim igrama u eškoj Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije sudjelovala je na Me unarodnim sportskim igrama za osobe s invaliditetom “DECATLON – SH, Tucho ice 2010.“, koje su se održavale od 21. do 25. srpnja. Me u 23 ekipe, natjecatelji naše udruge zauzeli su 9. mjesto.

Na igrama je sudjelovalo 6 zemalja, odnosno 23 ekipe iz Poljske, Ma arske, Ukrajine, eške, Rumunjske i Hrvatske. Svaka ekipa brojila je 6 natjecatelja. Iz Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom naše županije bili su Ljiljana Brodari , Ivana Flac, ur ica Nuki , Mario Golub, Stjepan Šari i Tomislav Trupkovi . Osim naše Udruge, Hrvatsku su predstavljale i ekipa Udruge “OSI“ iz Kutine te ekipa Udruge za pomo osobama s men-

talnom retardacijom iz Siska.

Konkurencija je bila jaka, ali ekipe iz Hrvatske postigle su zapažene rezultate. Uz 9. mjesto ekipe naše Udruge, ekipama iz Hrvatske, to nije, Siska i Kutine, pripalo je i 4. i 5. mjesto.

Natjecatelji akove ke ekipe zahvalni su svima koji su im omogu ili ovakvo bogato iskustvo puno natjecateljskog duha, zabave, druženja te odli nih rezultata, pa ovim putem zahvaljuju Gradu akovcu, Me imurskoj županiji, tvrtki “Fotokolor Vidovi ” i trgovini “Puzzle” akovec koji su, prepoznavši važnost ovakvog doga aja, doprinijeli njihovom odlasku na me unarodno natjecanje. Tako er zahvaljuju i svojim voditeljima i trenerima, pro esorima Natali Žigo Šte ulj i Josipu Ge eku, te Jasenki Šalamon, koordinatorici stambenih zajednica Udruge, koji su se po-

brinuli za ostvarenje ovakvih rezultata i da sve protekne u najboljem redu, kao i Antonu Merhautu, koordinatoru ovakvih susreta za Republiku Hrvatsku, koji ih je pratio, hrabrio i sve organizirao s doma inima Me unarodnih sportskih igara.

Natjecatelji akove ke ekipe zauzeli su deveto mjesto

DRUŠTVO multiple skleroze Me imurske županije

Odobreno korištenje asistenata za troje lanova

U organizaciji Zajednice Saveza osoba s invaliditetom Hrvatske provedena je edukacija za osobne asistente, korisnike osobnih asistenata i voditelje projekata

Po etkom srpnja u Me imurskoj županiji zapo ela je provedba pilot projekta osobnih asistenata za osobe s najve im i najtežim stupnjem invaliditeta, financiranog od strane Ministarstva obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti. Korištenje osobnih asistenata odobreno je za troje lanova Društva multiple skleroze Me imurske županije, kao i još nekim udrugama s podru ja naše županije.

BOG MOJIH DETALJA

Ljubit u te u sve dana života svoga Ovog u ljeta imati radost predvoditi svete Mise vjen anja, pa bih htio podijeliti s vama nekoliko misli o braku, o krš anskom braku i ljubavi. Unato svih nesavršenosti koje ga obilježavaju, Crkva drži da je brak jedan od stupova “civilizacije ljubavi”, koju smo pozvani zajedno graditi. On je daleko više i dublje nego samo ‘dozvola za ljubav’ ili ‘spavanje zajedno’. Brak u crkvi, pred oltarom je savez s Bogom, Bogom ljubavi! Što Crkva govori o bra noj ljubavi? Ljubav u braku je za Crkvu poput ‘gra evinske dozvole’, kao

po etna to ka, nacrt, po etak putovanja. Bra na ljubav nije poput nekog bankovnog pologa kojeg samo treba uvati. Oženiti se ne zna i dobiti klju eve lijepe, ve sagra ene ku e, i uživati u njoj kao konzervatori. Ne! Od trenutka kada se vjen amo, sve ostaje za u initi! Brak je odluka da gradimo ljubav iz dana u dan, tijekom svih godina, uporno i vjerno. Kancelar Otto von Bismarck svojoj je izabranici rekao: “Ne uzimam te samo zato jer te volim, nego zato da te mogu voljeti”. A današnja, ‘’moderna’’ koncepcija braka, kad

govori o zajedni koj ljubavi, kaže: ‘’volimo se, pa se zato i ženimo, ali ako ta ‘ljubav’ prestane (a to se doga a), onda emo se jednostavno rastaviti.’’ Takav stav nema veze s pravom ljubavi. Zato je “ho u!” u braku od temeljne važnosti. Taj ‘’ho u!’’ daje do znanja da je naša ljubav izbor, naša odluka, a ne neko ‘sre ivanje’ kako ne bi postali žrtve ogovaranja, nešto što prihva amo da bi se drugoga u inilo sretnim, jer se osje amo dužnima, ili zato što o ekujemo dijete. Ne zato jer se bojimo da ne ostanemo sami! Ne, nego zato

jer smo tako odlu ili, ljubiti i poštovati drugog do kraja našega života! Da, ljubav je plod jednog “ho u!”, ‘’prilika da zrelimo, da se oblikujemo, da potpuno postanemo svijet za ljubav voljenog bi a’’, kaže Reiner-Maria Rilke. Kad si muž i žena me usobno izreknu svoj “da’’, oni mole Boga da se i On angažira u njihovoj ljubavi. Oni s Njim žele napredovati na putu me usobnog darivanja. U obredu vjen anja svaki od mladenaca završava svoju privolu ovim rije ima: Ljubit u te i poštovati u sve dane života svoga. Ljubav se

Samim time u organizaciji Zajednice Saveza osoba s invaliditetom Hrvatske 17. je srpnja u restoranu “Pilka” akovec provedena edukacija za osobne asistente, korisnike osobnih asistenata i voditelje projekata, koju su vodili Marica Miri i Zorislav Bobuš. Uz udruge s podru ja naše županije, edukaciji su prisustvovale i udruge s podru ja Varaždinske županije. - Moramo napo-

dakle ne temelji samo na osje ajima nego na odluci da se darujemo jedno drugom zauvijek. U životu jedne obitelji postojat e trenuci kada e osje aji splasnuti, no to ne e zna iti da e i ljubav prestati.

Ta, naša ljubav je odluka, odluka da se volimo unato svega i baš zbog toga. A Isus nastavlja: ‘’Nitko nema ve e ljubavi od ove: položiti vlastiti život za svoje prijatelje.’’

(Iv 15,13). Isus nije hodao samo pola puta za nas, niti nam je rekao da ga nismo ‘zaslužili’ ve je dao sve što je imao – cijeli svoj život.

Trebamo slijediti Njegov primjer i dati se dati potpuno jedno drugom. Što to zna i? Za one koji se vole na Isusov na in, davanje nije stvarno i potpuno ako nema svoju cijenu: ‘’Zaista, zaista, kažem vam: ako pšeni no zrno, pavši na

menuti da je ovakav projekt vrlo koristan za same osobe s invaliditetom, kao i lanove njihovih obitelji, te zahvaljujemo spomenutom Ministarstvu što je prepoznalo potrebu za financiranjem projekta na podru ju naše županije, s obzirom na to da do sada kod nas nije bilo osobnih asistenata, poru uju iz Društva multiple skleroze Me imurske županije. (hz)

Piše: vl . Antun Štefan zemlju, ne umre, ostaje samo.’’

No, tu nije i kraj jer nastavak svemu tome daje smisao: ‘’Ako li umre, donosi obilat rod.’’ (Iv 12, 24).

za velike i male

Novosti • Novosti • Novosti Baš me iznenadila moja prijateljica Klara. Poslala mi je s ljetovanja krasnu razglednicu. No, još je ljepše bilo ono što je bilo napisano.

Moja prijateljica Klara poslala mi je veliku pusu. Priznajem da me to jako zbunilo, ali i obradovalo. Nisam znao kako da joj zahvalim pa to inim ovako. Ja sam ina e Ivano, a ovo na slici je moja prijateljica Klara. Hvala ti Klara.

Što jesti

Svaštice • Svaštice Ljetna zaigranost Djetinjasto sunce blještavilom svijetli, Tek iznikla travica zvonki osmijeh mami.

Brzi i nepredvidivi pokreti dje ji, Istražuju livadu, gaj i dom ze ji.

Mlada trešnja bijaše raskošna, A gladnom vorku primamljiva.

Ah, to drve e, blaženo je ljeti Skrivena kapljica na listu svijetli.

Veseloj igri do e iznenadni kraj, Jer stigao je no ni sjaj.

I opet e biti tako sutra, Do posljednjeg ljetnog jutra.

Matej Ferlin

Sve te boje pomiješane su u jednu boju na paleti vjetra. Iz te boje izvire ponos, raste ljubav i završava život.

Ponos je velik, ljubav široka, a život kratak. Ljubav je široka i velika, po etak joj vidiš, a kraj ne.

Tako sam ja doživio more. Ležim na plaži i slušam zvukove.

Denis Toma

zbog ljubomore. Moma postane udovište i pobjegne. Larisa po e do Kire da je moli za milost, ali ona je napadne. U žestokoj borbi djevojka gurne vješticu u vatru koju je sama naložila u kaminu. I tako se Kira pretvori u prah i prokletstvo nestane. Dvoje mladih se oženi i živješe sretno.

Emilija Martinec, 3.b

Julia Varga, 2.r PŠ G. KRALJEVEC

Jednog dana zapitala sam se što bih ja mogla u initi da sam ja an eo. Da sam ja an eo, imala bih bijela krila, živjela bih na oblacima i letjela poput ptice. uvala bih svu djecu ovog svijeta, svima bih podarila ljubav i sre u.

Tugu i usamljenost zamijenila bih s osmijehom, a moja mala krila donosila bi mir u naša srca.

Da sam ja an eo, cvije e i latice bile bi poput sjajnoga zlata, a sunce bi sjajilo poput dijamanata.

Da sam ja an eo, svijet bi bio puno bolji i radosniji.

Damira Kr ar, 4.c OŠ I. G. KOVA I A SVETI JURAJ NA BREGU

Da sam ja an eo

Zvukovi i boje mora More... treba ga doživjeti, a ja sam ga doživio ovako...

Pješ ana plaža prostire se u daljinu. Predve erje je, zalazak sunca, sun eve zrake ljeskaju se na valovima. Dolazi no . Še em po mokrome pijesku. Sitni kristali bliješte na obali koju još nije prekrila tama. Mjesec se diže. More kao da svira zlatnu harfu. Mjese ina i zvijezde kupaju se u istoj modroj vodi. Vjetar njiše i previja borove grane. Zvukovi mora su prelijepi.

Osje am radost u sebi. Boje mora nikada nisu iste... tamnoplava: za vrijeme kad se sprema oluja, svjetloplava: kad je sun an dan, crna s bijelim mrljama: za vrijeme no i, a danas... danas je nešto posebno.

Poezija

Selimo se u svoj lug Ptice su zapjevale: - Usnule su sjekire, usnule su sjekire; selimo se u svoj lug, selimo se u svoj lug; put je bio dug, put je bio dug; tu su naše pjesme, tu je naša paša; savit emo gnijezda bliže zvijezda, bliže zvijezda; im dalje od ognja, im dalje od ognja...

Selimo se u svoj lug, selimo se u svoj lug; put je bio dug, put je bio dug... paša – ispaša

Pou no • Pou no • Pou no

Lete i konj Bio jednom jedan konj. Živio je u šumu koja je ljudima bila posve nepoznata. U toj je šumi živjelo mnogo divljih konja. U šumi je živjela i jedna dobra vila koja je voljela konje.

Doselila se u tu šumu jer je znala da ondje žive samo divlji konji, a posebno je voljela jednog konja koji se zvao Hallowen. Hallowen je bio dobar konj i volio je dobru vilu i zato mu je znak zahvalnosti dobra vila podarila krila i arobne mo i. Dobra je vila znala da e Hallowen znati kako upotrijebiti arobne mo i jer je na ula da se u šumu naselila jedna vještica koja je željela zavladati šumom. Hallowen nije uop e znao što ga eka jer mu to vila nije htjela re i. Dobra vila je mislila da e mo i sama otjerati vješticu iz šume, no nije moga. Kada je shvatila da to ne e mo i sama rekla je Hallowenu što se doga a i on joj je odlu io pomo i. Hallowen i dobra vila znali su da e uspjeti ako im se pridruže i drugi konji. Hallowen je pitao konje i oni su pristali. Zajedno su uspjeli poraziti vješticu i poslije se im nijedna više nije približavala jer je znala da e i nju otjerati iz njihove šume kao što su otjerali i ovu, a Hallowen još i danas še e arobnom šumom.

Klara Grožani , 3.b

Prokletstvo vještice Bila jednom jedna djevojka po imenu Larisa. Živjela je u malom selu kraj jezera. Pošto je bila iz siromašne obitelji svaki je dan odlazila na jezero da pere rublje. Dan za danom nju je iz obližnje šume promatrala ohola vještica Kira. Kira je voljela Erika, bogatog momka, vlasnika puno posjeda. Erik jednog dana odlu i po i plivati. Tamo upozna prekrasnu Larisu i zaljubi se u nju na prvi pogled.

U tome trenutku se iz šume za uje zastrašaju i krik. Bila je to vještica koja je bacala prokletstvo na Erika

Djetinjstvo – oaza u pustinji života Sjedim i razmišljam. U spomenaru itam ve pomalo otrcanu frazu: “Od kolijevke pa do groba, najljepše je a ko doba.! Dugo nisam te rije i ni razumjela. Sad znam da su one istinite, iako još uvijek toga nisam do kraja svjesna.

Djetinjstvo. Baš je lijepo, makar nam se tako ne ini. Imamo školskih briga, u itelji nas ponekad ljute, možda se ne svi amo jedni drugima, roditelji nas ponekad gnjave i traže previše...

Ali kad nekad promatram mamu u velikim brigama, esto i neutješnu jer ne vidi izlaz ne emu, shvatim kako mi je lijepo. Dani mi prolaze bezbrižno i mirno. Kad me nešto mu i i kad sam bolesna, mama je tu da mi pomogne, a kad sam tužna na e na in da me razveseli.

Uvijek ju imam, kao svog an ela uvara koji me pazi. Dani su mi ispunjeni ljubavlju, radoš u i veseljem. Igre i šale s prijateljima pune su smijeha. Svaka situacija u našim o ima blista i ima druga iji smisao.

Puni smo mašte i beskrajnih misli, otvoreni, slobodni i sretni.

I ono što voda zna i žednome, kruh gladnome, krov nad glavom nekon besku niku, tako i naše djetinjstvo izgleda kao oaza u pustinji ovjekova života.

Oaza u pustinji – kao biser na prstenu.

Dunja Šalamon OŠ IVANOVEC

“Mnogo toga se može zaklju iti o karakteru ovjeka iz na in kako jede žele bombone.” (Ronald Reagan) Neku hranu ne volimo, a neku volimo, neka nas uzbu uje i ini sretnima i veselima, a neka ve na samu pomisao budi mu ninu u želucu.

Raznolikost prehrambenih navika ima korijene u biologiji. Nevjerojatna raznolikost i mogu nost kombiniranja razne hrane podupire ljudsko zdravlje i reprodukciju.

Ljudi nemaju potrebu za posebnom hranom. Osim, naravno, maj inog mlijeka koje djelomi no mogu i nadoknaditi.

nu planiraju do najsitnijih detalja.

Ima ljudi koji se osje aju krivima ako malo zabrazde i pojedu nešto što nije na popisu “zdravog”.

Nevjerojatna raznolikost i mogu nost kombiniranja razne hrane podupire ljudsko zdravlje i reprodukciju.

Frutarijanci jedu samo vo e i razne bobice, dakle plodove. Sve se jede ve inom sirovo. Za vo e kažu da želi biti pojedeno kako bi se sjemenke proširile, ali ubrati salatu ili korijen

Tradicija i religija Naravno da se razli itosti prehrambene prakse ne mogu svesti samo na termine okoliša, hranjivosti ili otrovnosti. Mogu se pripisati tradiciji, religiji, društvu ili obitelji.

Duhovnost i hrana oduvijek su blisko povezani. Hrana je i žrtva bogovima, i krv i tijelo. Gotovo sve važnije svjetske religije imaju neke zabrane povezane s hranom ili postupkom pripreme hrane.

A vjernici kao vjernici – neki se pridržavaju pravila, neki ih svakodnevno krše, a neki sa sjajem u o ima ponizno uživaju u svim vrstama ograni enja koja su stavljena pred njih.

Prehrambeni zakoni i pravila koje propisuju islam, hinduizamm judizam i krš anstvo dolaze iz još starijih vremena, a održala su se i do danas. Bitan su dio identiteta i stup razli itosti.

Raznolikost do bola Ima ljudi koje na in prehrane društveno izolira, pa se druže samo sa sebi ravnima. Ima ljudi koji s visine gledaju na sve druge koji se ne hrane na njihov na in. Ima ljudi koji prehra-

Petra Sermek, 2.r PŠ G. KRALJEVEC mrkve – to je ve ubojstvo s predumišljajem. Jedu krastavce, raj icu, paprike i patlidžane, ali i grah, grašak i le u. Dozvoljene su i žitarice. Bretharijanci i ne jedu. Ne jedu, a živi su i tvrde da e živjeti, puno duže od nas.

Oni samo dišu i dišu, a disanjem dobivaju sve što im je za život potrebno.

“Jedenje je loša navika.”, kažu bretharijanci. Ellen Greve, poznatija kao Jasmuheen, vodi organizaciju C.I.A. (Cosmic Internet Academy), a poznata je po knjizi “Živjeti od Svjetlosti: Izvor hrane za Novi Milenij” i, da ne zaboravim, po tome što joj je nekoliko sljedbenika umrlo od gladi.

U veselom luna-parku od “bretharijanaca” do “frutarijanaca” pojavio se i “pokret za sirovu hranu”, Living and Row Foods Community.

Radi se o maloj grupi kalifornijskih zelota, okupljenih oko nekoliko restorana i velikog gurua – šefa kuhinje, Juliana Brotmana. Vatra je naš neprijatelj. Vatra uništava sve što je u hrani dobro.

Trendovi u kulinarstvu i prehra-

ni dolaze i odlaze, a najnoviji trend je istovremeno i najstariji – sirova hrana. Ali, i opasnosti vrebaju. Dok su anoreksija i bulimija opsjednutost koli inom, novi poreme aj, nova bolest je ortoreksija – opsjednutost kvalitetom hrane.

Na mirnim obalama gastronomije Daleko od tabua, bogova i ideologija, daleko do “kuhinjske duhovnosti”, naš je osobni, privatni, intimni, neobjašnjivi osje aj za hranu. Naša neobjašnjiva sklonost jednoj namirnici ili jelu.

Naša strastvena mržnja prema odre enoj namirnici.

Jednostavno, neku hranu ne volimo, a neku volimo, neka nas uzbu uje i ini sretnima i veselima, a neka ve na samu pomisao budi mu ninu u želucu. Po tome se razlikujemo, a ponekad i razilazimo ili možda sastajemo (kao neke ameri ke udruge mrzitelja gljiva ili ešnjaka).

“Ne volim brokulu i nisam je volio još otkad me mama tjerala da ju jedem. Predsjednik sam SAD-a i ne u više nikad jesti brokulu.”, ponosno je izjavio George Bush, stariji, koji je svoju frustraciju iz djetinjstva donio sve do Bijele ku e i predsjedni kog aviona, na kojem je tako er zabranio upotrebu brokule.

Salvador Dali obožavao je rakove i školjke, hranu koja svojim oblikom i oklopom uva nutrinu i sadržaj te se otkriva samo pravim znalcima. U toj hrani prepoznavao je eroti nost i snagu. A od svega je najviše mrzio špinat.

Za njega je špinat bio “bezli an poput slobode”.

Hrana i sve oko nje nas razlikuje. Hvala Bogu, nismo svi isti i ne jedemo svi pe enog piceka sa zelenom salatom nedjeljom.

Elena Horvat, 7.a

Svijet pri a • Svijet pri a

Piše: Žarko Skok

Do ite u muzej Mlada je svraka, zvana Dika, ponovo izvodila svoje poznate vježbe. Vrtjela je glavom u svim smjerovima, zatim polako podizala i spuštala krila a na kraju istezala noge.

– To pomaže da dobijem najbolje ideje- govorila je ostalim pticama koje su je u udu gledale. Zaista, bila je prepuna kojekakvih ideja koje su njenim prijateljima izgledale krajnje neobi ne. Ipak, voljeli su je jer je bila dobra i zanimljiva.

– Sjetila sam se po emu bi mogli postati nadaleko slavni - rekla je svojim pticama jednog prijepodneva. Pti ice su prestale pjevati i sve su ekale što e re i.

– Razgovarala sam sa onim velikim hrastom koji sam živi u sredini polja. Užasno mu je dosad-

no pa bi bilo dobro da mu nekako pomognemo.

– Slažemo se, ali kako? - javile su se pti ice.

– Mogli bismo na njemu i oko njega napraviti muzej - zakriještala je svom snagom. Prvo je nastao muk iznena enja a potom gromoglasni smijeh. Za tako ludu ideju još nitko nije uo. Dobra se Dika nije ljutila zbog ovog ismijavanja, doživljavala je to i ranije. Samo je ekala da se larma malo smiri.

– Dobro, kako god želite. Ja sam vam svoje rekla - poru ila im je i odletjela.

I kako to esto biva, mali su pernati stanovnici šume kroz nekoliko dana shvatili da Dikina ideja uop e nije loša. Baš naprotiv, odli na je. Prišli su mudroj svraki i pitali je za savjet.

– Što bi trebalo skupljati za muzej?

- Sve! - odgovorila im je – što god je zanimljivo i neobi no.

Za as je nastalo pravo takmi enje tko e više donijeti kod hrasta. Vrane i svrake su nosile svjetluckave vrednote iz svojih zaliha.

Bilo je tu stakalaca, dugmadi, štipaljki za rublje… Ipak, tog su dana glavne zvijezde bila etiri vrap i a.

Kod jednog su gustog žbunja našli pravu zmijsku kožu koju je zmija ostavila u proljetnom presvla enju. Zajedni kim su je snagama

donijeli i stavili na vidljivu granu.

- Još nikad nije kod mene bilo tako veselo - bio je sretan hrast koji nikad nije volio samovanje. Svraka Dika bila je ponosna na sebe i svoje prijatelje. Nije ni mislila da e se svi tako truditi oko muzeja.

- Malo se odmorite i pogledajte što ste donijeli - poru ila je svojim pti icama – zaslužili ste.

– Kako je dobro! Tko je ovo donio? - ulo se sa svih strana.

Najviše je od svih uživao veliki hrast. U znak pozdrava, blago je mahao svojim listovima. Nakon razgledavanja, po eli su pravi poslovni razgovori.

– Mi smo o muzeju razživkali po okolnim šumarcima - hvalili su se vrapci.

– A mi smo se snažno razgraktali po poljima - javile su se vrane.

– Da samo znate kako smo lijepo pjevali po parkovima u gradu - dodali su slavuji i kosovi. Svraka Dika ponosno podigne glavu.

– Ovdje e biti zaista prometno - pomislila je.

– Eh, da samo znate kako e biti kad do e vrijeme seljenja- najavile su lastavice – sve e selice svratiti ovamo.

Mnogi se kljunovi okrenu ka svraki Diki kao da žele izgovoriti: „Ideja ti nije bila loša, nego baš genijalna!“

22

Novi život se rađa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Antun (41) i Ermina (31) Jankovi iz Dekanovca dobili su Reu, ro enu 30. srpnja u 19.10 sati.

10. kolovoza 2010.

Božidar (37) i Irena (25) Horvat iz Kotoribe dobili su Ivicu, ro enog 3. kolovoza u 20.10 sati. Imaju i Benjamina (6), Martina (4) i Antonija (2).

ME UNARODNI TJEDAN DOJENJA 1. - 7. KOLOVOZA

Do uspješnog dojenja u deset koraka lanice jedne od grupa za potporu dojenja iz akovca

Deset koraka prema uspješnom dojenju 1. Imati ispisana pravila o dojenju o kojima se rutinski obavještava cjelokupno zdravstveno osoblje.

2. Obu iti cjelokupno zdravstveno osoblje vještinama potrebnima za primjenu tih pravila.

3. Informirati sve trudnice o dobrobiti dojenja i dati im osnovne upute za dojenje.

4. Pomo i majkama da doje unutar pola sata nakon ro enja djeteta.

5. Pokazati majkama kako se doji i kako da sa uvaju izlu ivanje mlijeka, ak i ako su odvojene od svog djeteta.

Svjetski se tjedan dojenja 1. - 7. kolovoza obilježava u više od 120 zemalja diljem svijeta, a promicanju dojenja priklju ila se i Hrvatska udruga grupa za potporu dojenja, koja ima središte u Me imurskoj županiji. Grupe u našoj županiji aktivno djeluju od 1998. godine, imaju svoj kontinuitet i uvelike utje u na promicanje dojenja. Svojim programima usko sura uju s UNICEF-om

i Županijom me imurskom kroz programe koji promi u dojenje. Aktivno djeluje izme u 10 do 12 grupa, najaktivniji je Grad akovec, a u cijeloj državi djeluje preko sto grupa po svim županijama.

Svjetski se tjedan dojenja obilježava kako bi se majke potaknule na dojenje, ime bi se unaprijedilo zdravlje djece i njih samih. Niske stope i rani prestanak dojenja

imaju zna ajno negativne zdravstvene i društvene posljedice za žene, djecu i okoliš, a uz to rezultiraju ve im troškovima zdravstvene njege i pove avaju nejednakost zdravlju.

Smjernice za lakše dojenje “Deset koraka prema uspješnom dojenju” smjernice su koje omogu avaju ženama da ostvare namjeru

dojenja te lakše obu avanje zdravstvenih radnika za podršku dojenju, i upravo je svijest o doprinosu ovih smjernica jedan od ciljeva i razloga obilježavanja ovogodišnjeg tjedna dojenja.

Hrvatska udruga grupa za potporu dojenja podržava svih deset koraka, najviše se zalaže za provo enje desetog koraka, a to je osnivanje grupa za potporu dojenja u lokalnoj zajednici.

6. Novoro en adi ne davati nikakvu hranu ili pi e, ve samo maj ino mlijeko, osim ako je to medicinski opravdano.

7. Primjenjivati zajedni ki boravak - omogu iti majkama i djeci da budu zajedno 24 sata dnevno.

8. Poticati majke da doje prema djetetovim potrebama.

9. Ne davati umjetne dude ili dude varalice.

10. Poticati osnivanje grupa za podršku dojenju i upu ivati majke na njih prilikom njihovog izlaska iz bolnice.

Manekenstvo e pri ekati da Ines završi fakultet Šenkov anka Ines (19) još kao djevoj ica zaljubila se u modu i danas još uvijek voli lijepo izgledati. Životni joj je prioritet završiti fakultet i napraviti nešto korisno od svog života, a za manekenstvo e ostati vremena. Fotografije atraktivne Ines pogledajte na str. 5 priloga Media. (foto: Vrzan)

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZBIRKA PJESAMA ure Ruži a, koja kasni najmanje pedeset godina

Kako su ugašene “Zvijezde nad Jalesom” Zbirka nije prihva ena iz razloga što se Partiji nisu dopale tri pjesme. Pjesma “Žena s naprtnja om“ nije bila prihvatljiva, jer navodno u socijalizmu nema bijede i gladi, a ona je bila doista napisana prema stvarnim doga ajima. Pjesmu “Procesija“ proglasili su propagiranjem religije, a pjesmu “Raspoloženja“ posebno su napali, tvrde i da je destruktivna. Kako može mladi pred kojim je svijetla budu nost socijalizma imati tmurna raspoloženja i proklinjati itav svijet “s poretkom mu glupim”?

Poznati akove ki odvjetnik i dopredsjednik Matice hrvatske akovec uro Ruži ovih je dana u vlastitoj nakladi, kako kaže, za svoje unuke i bez velikih književnih pretenzija objavio zbirku pjesma “Zvijezde nad Jalesom”, koja je po mnogo emu odredila njegov životni put u mladosti i na svoj na in govori o duhovnim represijama režima u pedesetim godinama prošlog stolje a.

Zbirka pjesama “Zvijezde nad Jalesom” trebala je iza i prije više od pola stolje a, a nije jer se tada nije dopala svemo noj Partiji. Možda pomalo i iz inata, no više zbog povijesne istine, uro Ruži je odlu io tek sad, u demokraciji, objaviti tu zbirku. Pjesme su objavljene bez naknadnih intervencija u pravopis zbirke, kako bi ostala što autenti nija. Sam naziv zbirke “Zvijezde nad Jalesom” potje e od imena bistrog potoka Jales koji proti e uz Donji Kraljevec.

Na kraju zbirke uro Ruži pojašnjava na koji je na in zabranjena zbirka, te donosi itav niz zanimljivih pojedinosti uz tadašnje vrijeme i politi ke prilike, a njegov se kra i opis djetinjstva i prvih dana mladosti i zrelosti ita kao pripovijetka. O sebi kazuje: - Ro en sam 22. velja e 1933. u Donjem Kraljevcu od oca Antuna Ruži a i majke Marije ro . Stanko iz Gori ana. Mama je u doba udaje imala 16 godina. Kada je bila stara

ŽENA S NAPRTNJA OM Vidio sam ženu, iznurena lica, na le ima joj prazna naprtnja a, gdje u platnenim papu ama kora a po blatnjavim kaljužama ulica.

Ruke joj promrzle nose par cipela.

Tko zna, možda su bile pokojnog joj muža?

Sada ih daje za ono, što joj tu a ruka pruža, a možda joj to je imovina cijela.

Mrak se polagano ve spušta, ulica je pusta.

Kiša još ja e sa štropotom pada…

U njoj još nije ugasla nada, da e nahraniti izgladnjela dje ja usta.

1950.

17 godina, rodio sam se ja. Ostao sam jedinac. Živjeli smo u ku i moga djeda Vinka. U toj ku i živjela je itava obitelj koja se sastojala od djeda i bake te njihova tri sina sa ženama i djecom. Moj otac bio je najmla i od bra e.

Stri evi su se bunili zašto se samo on školuje - Školske godine 1940./1941. završio sam prvi razred osnovne škole, a sljede a tri razreda u doba okupacije Me imurja po Ma arima. Nastava je bila isklju ivo na ma arskom jeziku. Po odlasku Ma ara morali smo ponovno i i u etvrti razred osnovne škole, budu i da je zadnji etvrti razred bio na ma arskom jeziku. Kako je u to doba bila itava obitelj na okupu, moji stri evi bunili su se da ja nastavim školovanje, budu i da su njihova djeca radila na zajedni kom imanju obitelji. Tek kada se moj otac izdvojio nastavio sam školovanje u novootvorenoj Nižoj gimnaziji u Prelogu, gdje sam 1949. godine završio oslobo en polaganja male mature. U školskoj godini 1949./1950. upisujem peti razred gimnazije u Varaždinu, gdje se odmah uklju ujem u rad kružoka mladih pisaca. lanovi ovog kružoka bili su tada kasnije priznati književnici Zvonimir Bartoli , Vlado Korotaj i Joža Skok.

Svoje prve pjesme napisao sam ve u osnovnoj školi, a kasnije sam intenzivno pisao u Nižoj gimnaziji.

Ve 1947. i 1948. moje su prve pjesme, kojih nema u ovoj zbirci, jer su to mladena ki radovi, objavljene su u ondašnjem Slobodnom domu, glasilu Selja ke stranke Hrvatske, dok je ona kao stranka još egzistirala još poslije rata. Jedna od pjesama posve ena Stjepanu Radi u objavljena je u kalendaru ‘Hrvatska republikanska boži nica’ 1948.

Prosvjetne vlasti kotara Prelog proglasile zbirku nepo udnom - Na prolje e 1954. pokušavam tiskati ovu zbirku pjesama u ondašnjoj tiskari u akovcu. Me utim, dozvolu sam tražio od prosvjetnih vlasti bivšeg kotara Prelog. Zbirka nije prihva ena iz razloga što im se nisu dopale tri pjesme. Pjesma ‘Žena s naprtnja om’ nije bila prihvatljiva, jer navodno u socijalizmu nema bijede i gladi, a ona je bila doista napisana prema stvarnim doga ajima. Pjesmu ‘Procesija’ proglasili su propagiranjem religije, a pjesmu ‘Raspoloženja’ posebno su napali, tvrde i da je destruktivna.

Kako može mladi pred kojim je svijetla budu nost socijalizma ima-

ti tmurna raspoloženja i proklinjati itav svijet ‘s poretkom mu glupim’?

Po inje hajka. Partijska organizacija Donjeg Kraljevca piše pismo Gradskom komitetu Partije u Varaždinu, a ovaj proslje uje upravi Gimnazije u Varaždinu. U tom pismu je niz neistina. Me u ostalim i da moj otac na izborima 1953. godine nije glasovao (što je u ono doba bio veliki grijeh jer se glasovalo s 99,5%).

Poslije sam dokazao da to nije istina.

Tvrdili su da moj otac kao poslovo a Poljoprivredne zadruge dijeli robu samo ‘kulacima’. Nemojmo zaboraviti da su tada bili na snazi propisi po kojima su odre enu robu mogli kupiti samo bogatiji seljaci koji su mogli državi dati obavezni otkup poljoprivrednih proizvoda. Sirotinja nije imala što državi dati pa nije dobivala bonove. Na ovaj na in htjelo se dokazati da potje em iz ‘reakcionarne familije’.

Udarne trojke na omladinskom sastanku - Na omladinskom sastanku u Donjem Kraljevcu formirale su se ‘udarne trojke’, iji je zadatak bio na dan izbora kamenjem razbijati prozore onima koji nisu došli na glasovanje.

Usprotivio sam se tome, tvrde i da se to kosi s ustavnim pravima gra ana.

To je bio razlog da se poslije tvrdilo da sam agitirao protiv izbora.

Godine 1954. završavam osmi razred Gimnazije s odli nim uspjehom i ocjenom odli an iz vladanja. Nakon primitka pisma Gradskog komiteta Partije, sastaje se nastavni ki zbor i mijenja mi ocjenu iz vladanja. Dobio sam jedinicu zbog ‘nepravilnog odnosa prema predstavnicima narodne vlasti i narodne omladine’, bez prava polaganja ispita zrelosti. Pokušavam tužiti klevetnike, ali mi ovjek, kojeg sam neobi no cijenio, ondašnji pjesnik i odvjetnik Milkovi , savjetuje da ‘ne valja dirati Partiju’.

Jednom zauvijek prestajem pisati pjesme. Maturiram sljede e godine i upisujem Pravni fakultet u Zagrebu.

Nesu eni kipar i su eni odvjetnik - Poslije odsluženja vojnog roka zaposlio sam se u ondašnjoj Op ini akovec. U op inskoj upravi radio sam punih 20 godina, nakon ega prelazim u odvjetnike. Odvjetnik sam bio sve do odlaska u mirovinu 1995.

Valja spomenuti još i to da sam 1955. godine, nakon što sam prestao pisati, položio prijemni ispit na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (smjer kiparstvo), gdje sam bio primljen i, kada sam veseo priop io mome ocu, zemljoradniku, tu vijest, rekao mi je: ‘Sinek, za takvu glupost ti ja peneze ne dam. Daj mi nabroji koliko umjetnika zaslužuje svoj svakodnevni kruh od

10. kolovoza 2010.

RASPOLOŽENJA Ima dana kada sam voljan, da itav svijet prokunem, sa svim poretkom mu glupim …

I do e mi da itav svijet sakupim i u lice da mu pljunem, a poslije da se smijem dugo, dugo, a što bih drugo?

Ja sam mržnje pun ko pehar napunjen do vrha i ako mu dodate i kap, u vlastitom bijesu i sebe e da skrha …

Mnogo puta želim da sve sretno bude i žalim ljude što u Neizvjesnost plove, želim da ukažem putove im nove, da zajedni ki odbacimo odijelo nam trulo i, opanke od lika.

Nagi oslobo eni od taština, krenemo u sjaju sretnijih Vidika … na trenutak postajem smiren, sretan.

Smijeh oko sebe pregrštima sipam, al ne za dugo …

Opet se namrštim, elo pipam.

Kud sam sada zašo?

Ljudi, ta ja sam s uma sašo!

Ljutit grdim sve na pasja kola, teturam ulicama kao ovjek pjan, pjan, od vlastitoga bola.

1951.

PROCESIJA Na vlaku smo ih sreli …

Tužna i umorna njihova je pjesma, u hodniku na podu ležao je raspeti Krist, a dva su se moma šeretski smijala nad njim, zbijaju i šale na njegov ra un.

Kada je vlak stao, umorni i tromi, sišli su sa njega …

Krist se uspravio nošen rukama dje aka.

Svrstani u povorku, šarenih boja, krenuli su, pjevaju i o sre i i blaženstvu. uo sam psovku na njihov ra un.

Na usnama mi se pojavio osmijeh, možda je bio posprdan malo, (nisam htio da takav bude).

Ne znam kome sam se podsmjehnuo, ili onome koji ih opsova, ili njima samima, a možda samome sebi …

Oni su pjevali i dalje … Hrapavo, neskladno, a ja bih im možda zavidio bio na njihovoj vjeri, da nisam vidio starice koje pritisnute godinama, osjetiš vrijeme da se približe Bogu.

Djevojke i mladi e, koji su krenuli na put, da pod okriljem Majke Božje negdje u tijesnoj sobi, spavaju zajedno.

umjetnosti’. Nakon toga upisao sam pravo, ali sam se amaterski nastavio baviti slikanjem i kiparstvom kroz itav život.

Ova zbirka pjesama tiskana je onako kako je prije gotovo šezdesetak godina napisana. S istim pravopisnim i jezi nim greškama, ovo iz razloga jer sam htio prikazati kako sam tada kao srednjoškolac pisao.

Ne ulaze i u književnu vrijednost zbirke, dao sam je u tisak da danas sutra unuci vide kako je djed pisao prije šezdeset i više godina.

Donosimo i tri onda proskribirane pjesme zbog kojih je zbirka zabranjena, koje na odre eni na in odaju buntovništvo mladog ure Ruži a, te naslovnu ljubavnu pjesmu “Zvijezde nad Jalesom”.

(J. Šimunko)

10. kolovoza 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Završili dani ljetnog “ludila“ u akovcu

Kreativno osmišljen nakit mamio je pažnju posjetitelja ( ak i onih ja eg spola)

Organizatori zadovoljni Porcijunkulovim, a posjetitelji?

Vatrometom i koncertom Marijana Bana završila je najve a kulturno - turisti ka manifestacija u Me imurju “Porcijunkulovo”, koja se ove godine održala 46. put. Manifestacija koja objedinjava zabavne, tradicijske i religijske sadržaje ponudila je niz doga anja, performansa, dje jih predstava i još koje ega. Održano je preko trideset programa na dvije bine, velikoj na Trgu Republike i manjoj na Franjeva kom trgu.

Svoje zadovoljstvo održanom manifestacijom izrazio je Gordan Vrbanec, zamjenik predsjednika Turisti ke zajednice grada akovca: - Moramo re i da su itava pješa ka zona i Perivoj Zrinski bili jedna bina na kojoj se koješta doga alo. Gotovo osamdeset izlaga a izrazilo je svoje zadovoljstvo prometom i prodajom koju su ostvarili u ova etiri dana. Osmjeh na licima naših gostiju, naših sugra ana sigurno je potvrda da je Porcijunkulovo uspjelo. Ovih se dana tražila stolica više u ugostiteljskim objektima, što nam pokazuje da ovakva manifestacija ima i ekonomsko opravdanje za ovaj grad. Istina, malo nas je vrijeme na po etku zezalo, petak je bio kišni, ali to nije nimalo pokvarilo kvalitetu doga aja i mislim da i posjetitelji i izlaga i mogu biti zadovoljni, a kad su oni zadovoljni, onda smo

i mi zadovoljni ovakvim odvijanjem manifestacije.

No, nisu se svi programi odvijali onako kako su to organizatori htjeli. Nestajalo je struje na pozornici (za vrijeme Modne zone), poneki su programi kasnili, poneki izvo a u zadnji as otkazao nastup ... – U organizaciji ovako velike manifestacije uvijek dolazi do odre enih tehni kih problema, sre om, svi problemi uspjeli su se riješiti u hodu i mislim da se to nije jako odrazilo na kvalitetu programa ili zadovoljstvo ljudi. Svi ve ernji programi bili su izuzetno posje eni, što nam dokazuje da su svojom kvalitetom, privla noš u i zanimljivoš u bili interesantni za naše posjetitelje. Ono što je najbitnije za ovo Porcijunkulovo je da je ono ostalo u duhu tradici-

Oni najmla i ipak su, ini se, najviše uživali

lova nastupili su i U sklopu Porcijunku ma arski umjetnici

su pažnju Stari zanati plijenili posjetitelja

Komedija je ovaj put nastupila s lanom više – cijeli nastup pratila ih je neum orna plesa ica je, tradicijskih obrta, duhu proizvodnje i prodaje autohtonih me imurskih suvenira, a sva ova nadogradnja u zabavno - kulturnom dijelu programa mamac je za naše goste i sugra ane.

Dnevno je u gradu bilo preko 10.000 ljudi Iako u svojim najavama manifestacije organizatori nisu htjeli otkriti koliko e se novca

Akrobatsko žonglerska grupa “Ateš“ zaslužna je za performans u centru grada

Svojim najve im hitovima publiku je po astio i Boris Novkovi

Izvrstan koncert na kojem smo se i mi odli no zabavili održala je Larva na terasi caffe bara “Zrinski“

Novkovi a i Jurice Pa ena, svakako su bili i oldtimer susret te konji ki turnir, a Porcijunkulovo ne bi bilo to što jest bez predstavljanja starih zanata i obi aja me imurskog kraja, tako su se i ove godine na ulicama grada predstavili licitari, kerami ari, lon ari, košaraši, drvorezbari i drugi.

U ova etiri dana, koliko je Porcijunkulovo trajalo, u akovec se slilo more ljudi, a organizatori procjenjuju da se ta brojka kre e oko deset tisu a posjetitelja dnevno, što doma ih, što gostiju izvana, a sad koliko su se oni zabavili i je li njima dovoljno to što se u ove dane nudi ili bi se dalo napraviti još puno, puno više, o tome bi se dalo raspravljati. (mn, foto: Vrzan)

KUD ZASADBREG

Porcijunkulovo 2010.

Na igrama na Bedenku

Dodijeljena priznanja najboljim sudionicima Naša najve a kulturno - turisti ka manifestacija “Porcijunkulovo” i ove je godine završila tradicionalnom podjelom priznanja najboljim sudionicima. Ove godine vrijedni su pokloni uru eni sudionicima u sedam kategorija.

U kategoriji najljepšega tradicionalnog muškog kostima glavnu nagradu osvojio je Zlatko Jambrovi , dok je najljepšim ženskim kostimom proglašen onaj Nade Mance. Udruzi žena “Zlatne ruke” akovec pripala je titula najsimpati nijeg izlaga a, a nagrada u kategoriji inovativnosti u suvenirskom asortimanu otišla je u ruke Doma e radinosti Horvat.

potrošiti za programe, sada se zna da se brojka kre e negdje preko 200.000 kuna.

- Još se zbraja, ali cifra se kre e izme u 200.000 i 250.000 kuna. Ono što je bitno jest da smo mi kompletne troškove, ve drugu godinu za redom, uspjeli zaokružiti i namaknuti iz donacija sponzora, najma izlaga ko - prodajnog prostora, najma gradskih terasa te od naplate parkinga.

Dakle, kompletna manifestacija ve drugu godinu sama se inancira i mislim da je to ekonomski opravdano i da na taj na in treba neke ra unice u Gradu postaviti, dodao je Vrbanec.

Me u najposje enijim programima, osim koncerata popularnih hrvatskih pjeva kih zvijezda Marijana Bana, Borisa

Mladi folkloraši na pozornici u Vo incima

Udruzi žena “Zlatne ruke” akovec pripala je titula najsimpati nijeg izlaga a Naj inejšim me imurskim na u Radionici kola a Monika. kola em proglašena je poga a KUD Zavi aj Sra inec primio od tikve i maka koja je ispe e- je nagradu za najzanimljiviju

Najljepšim ženskim kostimom proglašen je onaj Nade Mance radionicu, dok je posebno priznanje za sudjelovanje uru eno Dragutinu Šafaru.

Dje ja folklorna skupina KUD-a Zasadbreg sudjelovala je na Dje jim igrama u Vo incima koje su održane pod nazivom “Igre na Bedenku“.

Na igrama je sudjelovalo tridesetak dje jih skupina iz hrvatskih KUD-ova, a prosudbeni sud odabrat e najbolje skupine za smotre u Hrvatskoj.

Zasadbrežani su pravo sudjelovanja stekli na županijskoj dje joj smotri održanoj u Maloj Subotici, a za nastup su ih pripremile Ivana Baka - Mikolaj i Barbara Kneklin. Tamburaška potpora bili su lanovi Tamburaške sekcije pod ravnanjem majstora Zlatka Bacingera. (sm, DK)

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

10. kolovoza 2010.

POPULARNA MEDIJSKA LI NOST, glumac, sportaš i pobjednik prošlogodišnje Farme u akovcu održao stand up show

Mario Mlinari : Spremam se na obaranje tre ega Guinessovog rekorda Mario Mlinari nekome je poznat kao Jakov Bariši iz Zabranjene ljubavi, nekome kao “onaj nabildani koji je pobijedio prošle godine na Farmi”, nekome kao višestruki obara Guinessovih rekorda, nekome kao osoba na koju se tu i tamo popiknu u tra rubrikama ... akov ani pak su ga imali prilike upoznati kao stand up komi ara, iako bih ja to više nazvala animiranjem publike, a ne stand up komedijom, ali dobro, ja imam velika o ekivanja s obzirom na to da sam bila na dosta “pravih“ stand up showova.

No, vratimo se mi na Marija Mlinari a. Nakon njegovog nastupa kratko sam pro avrljala s njim i ispada da je de ko sasvim ok i na mjestu.

Elokventan, jednostavan i, kak’ bi se to reklo, djeluje kao da vrsto stoji s nogama na zemlji. No, o tome možete i sami prosuditi iz ovog razgovora ...

• Vidjeli smo te kao glumca, znamo te kao sportaša, znamo te kao pobjednika Farme, ovdje u akovcu nastupio si kao stand up komi ar ... ime se zapravo ti sve baviš?

— Mislim da smo u životu mi svi stand up komi ari, da odmah to riješimo, a što se ti e glumljenja, glumio sam u nekoliko sapunica, to mi je bio san otkako sam još bio klinac.

A onda sam nakon nekog vremena htio sudjelovati i u nekakvom reality showu gdje moraš voditi brigu sam o sebi i to sam realizirao kroz Survivor i Farmu. Htio sam se baviti i sportom, ali sam zbog nekih ozljeda od toga morao odustati, ali sam zato pronašao novi na in kako si ispuniti i tu želju – po eo sam obarati Guinessove rekorde i došao sam do toga da ostvarim san svakog sportaša, otvorio sam vlastitu teretanu.

• I to ne bilo kakvu teretanu.

— Otvorio sam teretanu u centru Zagreba, malu, od nekih 3,500 metara kvadratnih, i da ... ne bilo kakvu. Mogu re i da je to prva teretana ovog tipa u Europi, ako ne i u svijetu, a kojoj je isklju iva namjera treniranje aerobne i anaerobne izdržljivosti, odnosno da u što kra em roku postigneš snagu, definiciju, izdržljivost, koordinaciju i eksplozivnost, ono što klasi nom teretanom ne možeš posti i. Takvog prostora u svijetu

- Život je prekratak da ga trošite uzalud. Iskoristite dan, carpe diem do kraja!, poru io je Me imurcima svestrani Mario Mlinari

nema. Mi smo uzeli sve najbolje vježbe od svjetskih strikera, punchera, boraca, teške atletike i gimnastike i sve to oblikovali u jedan specifi ni unkcionalni trening. I danas tamo imam prilike raditi s brojnim vrhunskim sportašima. E sad ... u životu svatko ima svoje snove i pokušava ih ispunjavati. Ja sam zbilja sretan što zahvaljuju i spletu okolnosti sada mogu uživati u plodovima svoga mukotrpnog rada.

Trenira pomahnitalo k’o najve i lu ak • Kad ve govorimo o sportu i tebi, ne možemo se ne osvrnuti na tvoje Guinessove rekorde. Zašto se uop e u to uklju iti, i kako odabrati kategoriju u kojoj eš pokušati rušiti rekord? Ti si se recimo odlu io na guranje automobila ...

— Svi mi imamo svoje želje i zanimacije, ono što najviše volimo raditi. Netko voli skupljati goblene, neko igra šah, ja recimo guram aute.

Za prvi Guinessov rekord s Krunom Budiseli em gurao sam auto 24 sata i za to vrijeme smo ga pregurali 81 kilometar. To je bio prvi rekord, onda to više nije bilo dovoljno pa sam

gurao džip od 2 tone na jednu milju koji je prije mene ovjek izgurao za 21 minutu, ja sam to u inio za 15 minuta. I sad idem na Guinessov rekord gdje u sam gurati auto 24 sata.

To mi je nekakva satis akcija i kad biram rekorde uvijek biram najteže zadatke što se ti e snage i izdržljivosti jer volim pomahnitalo, k’o najve i lu ak, trenirati.

• Kako izgledaju pripreme za obaranje Guinessovog rekorda?

— Brutalno. Zna i, ja ne treniram da bih dobro izgledao i imao lijepo tijelo, nego zato da bih postigao rezultat. Ja ina e jedem sve, od evapa, ražnji a, krto, masno, sve ...

Uop e ne pazim na prehranu jer dijeta je najgluplja stvar koja postoji. Ali zato, kako ja to volim re i, treniram k’o životinja.

• Pobjednik si Farme. To je jedan specifi an show u kojem se, osim oživljavanja starih obi aja i poslova, u toj situaciji bez bilo kakvih modernih pomagala može vidjeti ono najbolje i najgore od ljudi.

— Nije to nimalo jednostavno.

Kad te netko makne od obitelji i ljudi koje voliš, svakodnevnih rituala i obaveza, i bace te u prostor gdje ne-

maš doticaja s ljudima izvana nego samo s 14 ljudi u istoj situaciji kao i ti, a naravno radi se o 14 osoba potpuno razli itih osobnosti i karakteristika i ti moraš prona i na in kako živjeti s tim ljudima. Vi morate unkcionirati kao tim i zajednica, a to nije nimalo jednostavno. Pogotovo ne kad se vratiš nekoliko stotina godina unatrag i živiš onako kako su ljudi nekada živjeli, a mi smo svi naviknuti na lagodan život sadašnjice. Naravno da neki ljudi nisu navikli na takav na in života i rada. Neki uop e ništa ne rade, pa im je ovo bio potpuni šok. Neki nikad nisu vidjeli ni kravu, kamoli da je pomuzu ili oždrijebe kobilu. Tako da to sve skupa nije nimalo jednostavno. Ali bilo je dosta dobrih stvari koje sam ja od tamo izvukao.

Tamo sam kona no pronašao sebe.

Kona no sam imao vremena posvetiti se sebi i vidjeti kuda i kako dalje u životu. Danas smo esto svi kao mravi, stalno nešto radimo, živimo iz dana u dan i uop e se nemamo vremena posvetiti sami sebi i onome što bismo stvarno htjeli raditi u životu. Zbog svega toga moram re i da je Farma bila jedno nezaboravno iskustvo koje mi je dalo puno smjernica u životu.

Tko može glumiti sto dana, zaslužuje Oscara • Dosta je ljudi pri alo da si tamo cijelo vrijeme podilazio drugima i publici, da si stalno glumio i da uop e nisi prikazao stvarnog sebe.

Je li to stvarno istina ili ljudi naprosto ne mogu vjerovati da postoje pozitivne, nekonfliktne osobe?

— Ljudi o ito nisu naviknuti na dobre i kvalitetne ljude. Ti možeš glumiti pet dana ili deset dana, ali da netko glumi sto dana mislim da je onda zaslužio Golden Globe, Oscar i što ja znam još koje nagrade. Ne mogu vjerovati da bi ljudi mogli misliti da sam ja toliko dobar glumac. Ja sam takav kakav jesam, vrlo jednostavan, skroman i imam nekakve ciljeve u životu. Naravno da ne možeš uvijek ugoditi ljudima, da su ljudi esto ljubomorni što sam ja uvijek dobre volje, nasmiješen i što ne dozvolim da mi neke glupe stvari pokvare dan.

Mi nemamo problema u životu. Ljudi koji su bez ruku ili nogu, ljudi koji

imaju bolesnog lana obitelji, to su problemi. Ljudi koji nemaju što jesti ili nemaju lijekove za osnovan život – to je problem. Ovo što ve ina nas ima u životu gluposti su i svakodnevni rituali koje možemo obavljati na ovaj ili onaj na in, u initi to i biti sretni ili prigovarati i biti nesretni cijelo vrijeme. A sad kad netko kaže da sam ja glumio tri mjeseca, onda mislim da sam stvarno zaslužio nekakvu nagradu i da bi mi bilo vrijeme da odem graditi karijeru u Hollywood, Bollywood ili nekud tako i da mi je mjesto me u Brad Pittovima ili nekim još boljim glumcima.

• Dotle dok ne otprašiš u Hollywood, ti stalno nešto novo smišljaš. Sada pripremaš zanimljiv projekt u svom rodnom Bjelovaru ...

— S partnerom Miroslavom Levakom uzeo sam koncesiju na bjelovarske bazene, preuredili smo ih totalno i dodali hrpu sportskih sadržaja kako bi djeci i mladima ponudili zanimljive stvari, a ne samo kafi e i opijanje po parkovima. Napravili smo paintball igralište, odbojkaške terene, teretanu na otvorenom, bo alište za starije, a spremamo se napraviti i Igre bez granica. S obzirom na to da smo imali samo petnaest dana da sve to preuredimo, mislim da smo u kratkom periodu zbilja napravili ogroman posao. U planu je napraviti i zatvorene bazene, wellness, spa i ostale sadržaje koje Bjelovar zaslužuje. To je divan grad i ljudima treba ponuditi još nešto osim kafi a. U Bjelovaru je nekad bio rukometni klub koji je bio vrhunski, imali smo odbojkaški i košarkaški klub, bila je ak i vaterpolo mom ad ... Sve to je palo u zaborav i mislim da bi se sve to trebalo ponovno probuditi i di i na noge. Bitno je ljudima ponuditi nešto. Kao što je Vajta na Farmi rekao – ljudi su prije palili krjesove i družili se uz vatru. Mi sada pokušavamo zapaliti te bjelovarske ‘krjesove’ i omogu iti ljudima da se druže na zdrav i zabavan na in.

• Imaš li za kraj kakvu poruku za Me imurce?

— Tajna života je u uživanju u svakom njegovom trenutku. Život je prekratak da ga trošite uzalud.

Iskoristite dan, carpe diem do kraja! (mn)

Mario Petrekovi pozirao je našem fotografu u društvu hrabrih Me imuraca koji su mu se pridružili na bini

POTPUNO NEOZBILJNI intervju s potpuno neozbiljnom osobom

Mario Petrekovi : Po špeceraj odlazim u Nagykaniszu Još jedna medijski poznata li nost koja je održala stand up show u akovcu je Mario Petrekovi , pozna ji i kao voditelj brojnih hrvatskih zabavnih showova. Porazgovarali smo i s njim, no kod njega na ozbiljan odgovor ne možeš naletje . Doduše, ak i da odgovori nešto ozbiljno, mislim da to više nitko ne bi ni doživio. Uglavnom, stvarno je onakav kakav se ini na televiziji, glasan, zabavan, “in your face“, i da, cure ... – poprili no zgodan.

• Kako održavaš kondiciju?

— Koju kondiciju? Je l’ to ono koliko puta na tjedan znate ve što? A ne ... sad aps niram. Sad sam ve star polako. Tako da treniram samo nekih šest puta na tjedan.

• Dobro ... nisam baš na to mislila, ali nek’ bude. Koliko si angažiran sad preko ljeta, i tu sad mislim poslovno ... Gdje sve imaš gaže, kao što je to bila ova u akovcu?

— Maksimalno sam angažiran.

Imam obiteljski biznis. S roditeljima i prijateljima imam mali štandi s kokicama i hodamo okolo po feštama, a planiramo se proširi i na pult s hot dogovima. Sada nam je malo zbog recesije pao promet, ali ina e znamo obi i cijelu regiju s našim štandom i kokicama. Htjeli smo i u Srbiji raditi, ali morali smo od tamo pobje i, ne u vam re i zašto.

• I gdje ete onda , obitelj i vaš štand s kokicama bi ovo ljeto?

— Ljeto u proves na obalama daruvarskih toplica i s frendovima u i i u Tuheljske toplice maza se ljekovi m blatom. A i i emo i u Nagykaniszu po špeceraj, to nam je omiljena des nacija, pa emo sko i do Graza u Ikeu kupi si nešto za stan i tako ... to je nama bolje nego bilo kakvo more.

LEGENDARNI SPLITSKI GLAZBENIK koncertom zatvorio ovogodišnje Ljeto u gradu Zrinskih

Marijan Ban: ast mi je što sam mogao zatvoriti Porcijunkulovo! lanovi benda uglavnom izvode vlastite skladbe

REGIONAL BAND nastupio u Havana clubu

Po astili publiku cjelove ernjim koncertom Nastavila se ljetna turneja Regional banda koji je nastupom u Havana clubu upotpunio program akove kog Porcijunkulova. Na cjelove ernjem koncertu lanovi banda izvodili su uglavnom autorske kompozicije kao što su “Gospo a s ceste“, “Albatros“, “Uz prugu“, “Volel bi“, “Kaj

god blues“ i druge, ali i skladbe poznatih autora poput Boba Dylana, Drage Mlinarca, Azre. lanovi banda, koji uglavnom izvode vlastite skladbe, uskoro po inju studijsko snimanje svoga prvog CD-a te se pripremaju za skorašnji koncert na Špancir estu.

Iako je Procijunkulovo 2010. ve iza nas, dojmovi od prošlog tjedna polako se smiruju, a doga aji ovogodišnje manifestacije još se uvijek prepri avaju. Jedan od njih je svakako koncert legendarnoga splitskog glazbenika Marijana Bana, koji je svojim nastupom zatvorio ovogodišnje Porcijunkulovo, što mu je osobno, kako nam je rekao prije koncerta, velika ast.

Oko života glazbenika koji se na scenu probio po etkom devedese h godina prošlog stolje a posljednjih se nekoliko godina digla poprili na medijska buka.

Od navodnog problema s alkoholom do samoozlje ivanja nožem, glazbenika se u medijima i nije pretjerano štedjelo. Ipak, on to ne vidi tako. - Zadnjih nekoliko godina možda mi je bilo i najbolje u životu. Pjevam i to mi je odli no. Zabavljam ljude, to je lijepa funkcija u društvu. Ljudi su poslije mog koncerta veseli, idu lijepo spava i sanjaju slatke snove, radim jednu pozi vnu stvar.

To mi je užitak i posao, objašnjava Ban.

Ne postoji razlika izme u publika S obzirom na to da je Marijan Ban glazbenik s juga, zanimalo nas je kako se osje a u našim kon nentalnim krajevima, vidi li možda nekakvu razliku izme u publike “gore” i publike “dolje”. Prema rije ima bivšeg frontmena Daleke obale, razlike nema. - Ne postoji razlika, ak ni u staros , neki recimo publiku dijele na djecu i starije.

Ne postoji razlika, svi smo mi djeca u glavi, ve ina nas. Moje pjesme su takve, teme su more, žene i brodovi, mogu se gleda i u prenesenom zna enju, kako god tko ho e, tako da se svatko može prona i u svakoj pjesmi. Svatko me prihva a na svoj na in, i nije bitno jesmo li u punk klubu ili možda u kazalištu. Doduše, ne u se baš gura u kazalište, ali i to je lijepo. Iza sebe imam preko 3.000 koncerata i nikad me nitko nije uvrijedio, uživam me u ljudima.

Malo sam prošetao vašim korzom, popio

sam kavu, pozdravio ljude, pri a glazbenik, objašnjavaju i da ga euforija prije samog koncerta malo ipak nervira. - Prije nastupa je malo euforija, malo me to živcira - fotogra ranje, mobiteli, fotoapara . Promijenilo se u odnosu na prije, smeta mi, ali što u, ljudima je to drago, a meni je to u opisu radnog mjesta. To mi je najteži dio posla, a pjevanje najljepši, kaže Ban, ni danas ne izigravaju i veliku zvijezdu.

Pjesme piše kad udari kiša Posljednji album izdao je po etkom desetlje a, ali materijala za novi ne nedostaje. - Imam ja novih pjesama u glavi, samo trebam uhva vremena, kad udari kiša. Ina e, kad do em doma, vozim motor, kad ne vozim motor, vozim brod, kad ne vozim brod, onda spavam, igram igrice, sve živo. Ali velika mi je sre a i zahvalan sam dragom Bogu što radim ono što volim i što me ljudi prihva aju i uživaju na mojim

Glazbena legenda zabavljala je posjetitelje više od dva sata koncer ma, zahvalan je Marijan. Zahvalni su i njegovi fanovi, kojih ni u Me imurju ne manjka. Prepuni Trg Republike glazbena je legenda zabavljala više od dva sata uz najbolje hitove Bana i njegove Daleke obale. Energija s obje strane pozornice, prema Banovom se mišljenju, ne može opisa nikakvim rije ima ni znanstvenom formulom, a sigurni smo da e se nemali broj mladih i starijih koji su prisustvovali koncertu za zatvaranje ovogodišnjeg Porcijunkulova svakako složi . (mn, bš, foto: Krešimir Mar etko)

10. kolovoza 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEDIA MODEL ljeta 2010.

INES Vugrinec (19) – Šenkovec Šenkov anka Ines Vugrinec još kao djevoj ica zaljubila se u modu, nosila je mnoge revije, za koje danas više nema vremena jer se posve uje u enju.

Ipak, još uvijek voli lijepo izgledati. Ove se godine prijavila i na show RTL Televizije “Hrvatski top model“, no, zbog fakultetskih obaveza koje ju ekaju na jesen, od istog je morala odustati. Ove je godine završila Privatnu ekonomsku školu u Varaždinu, a na jesen šenkove ku e adresu zamijeniti za Vodice, gdje zapo inje Studij upravnog prava. Životni joj je prioritet završiti fakultet i napraviti nešto korisno od svog života, a za manekenstvo e, kaže, ostati vremena. Za sada ostaje samo hobi.

OSOBNA KARTA: Ime i prezime: Ines Vugrinec Datum ro enja: 15.8.1991.

Mjere: 178/85/90 ime se bavi: trenutno uživa u ljetnom vremenu i priprema se za fakultet Glazba:electro, house, techno, rock Slobodno vrijeme: modeling, rolanje, tr anje

Ines voli glazbu, ali i obožava sport, pa u slobodno vrijeme esto tr i ili se rola. Komunikativna je i simpati na i uvijek je spremna pomo i drugima.

Fotosession je pred objektivom našeg fotografa Ines odradila u Spa & Golf Resortu Sv. Martin. (foto: Z. Vrzan)

ETVRTI DJE JI FESTIVAL “MALI MEF“

Grand prix pripao Lei Šprajc Grand prix festivala “Mali MEF“ za 2010.

2010 godinu, di koji k ji je j održan posljednji dan Porcijunkulova na prepunom Trgu Republike, osvojila je pjesma “Budi što jesi”, za koju je tekst i glazbu napisala i izvela Lea Šprajc, etrnaestogodišnjakinja iz Šenkovca, dok je aranžman pripremio Ivan Mikuli .

Stru ni žiri pod predsjedanjem prof. Vladimira Novaka od deset skladbi, koje su konkurirale za festivalske nagrade, odabrao je one najbolje. Prvo mjesto osvojila je skladba “Visoka ljubav” u izvo enju Matea Mikuli a, devetogodišnjaka iz Belice, autorskog tima Medak - Mikuli ,

dok je drugo mjesto pripalo prošlogodišnjem pobjedniku Filipu Knezi u (autora Culeta - Mikuli ) pjesmom “Jedna jedina”. Tre e mjesto pak je osvojila Doroteja Straniš ak skladbom “Jedan mali”, za koju je sama napisala tekst, dok je za glazbu bio zadužen Branko Jalšovec, a za aranžman Damir Rodiger.

Ivan Mikuli - Josip Pokupec) i David Blažon, “SMS” (Stjepan urkin - Ivan Mikuli ).

Deset pjeva a u konkurenciji po odabiru umjetni kog direktora festivala natjecalo se pokazavši svoja pjeva ka umije a, no samo najbolji ku i su ponijeli vrijedne nagrade. (hz, foto: Nevenka Šardi)

Ukupno deset pjeva a u konkurenciji

Nastup akove kog rap dvojca “Medo&Fody”

U odabranoj konkurenciji našlo se deset pjeva a do petnaest godina iz etiri hrvatske županije. Uz pobjednike nastupili su i Anett Glavak, “Pjevam plešem” (Jelena

Grand prix festivala “Mali MEF“ za 2010. godinu osvojila je Lea Šprajc pjesmom “Budi što jesi”

Deset pjeva a natjecalo se pokazavši svoja pjeva ka umije a

KONCERT u caffe baru “Pictura“, 13. kolovoza, 21.30 sati

Milak - Ivan Mikuli ), Toska Lumezi, “Ljeto” (Božidar Katanovi - OŠ Ljudevit Modec - D. Rodiger), Valentina Zadravec, “Rock n roll” (Bojan Jambroši ), Tea Filipovi , “Tratin ica” (Vesna Herman Ivan Mikuli ), Doria Barulek, “Škola i simpatija” (Dejan Barulek), Ana Pavlekovi , “Faca s ekrana” (Petrana Sabolek -

Prvo mjesto osvojila je skladba “Visoka ljubav” u izvo enju Matea Mikuli a

akove ki rap dvojac “Medo&Fody” održat e koncert 13. kolovoza s po etkom u 21.30 sati u caffe baru “Pictura“.

I z a Da n k a Me d ve da (Medo) i Emila Firšta (Fody) tek je nekolicina zajedni kih nastupa po lokalnim klubovima, no njihova pri a seže u ranija vremena kada su samostalno radili vlastite projekte kojima se hip hop scena u akovcu po ela ra ati. U mjesecu prosincu 2009. godine izbacili su i prvi akove ki rap (demo) album “Moraš Znat”, popra en pozitivnim kritikama i reakcijama koje su im otvorile mnoga vrata za rad na budu im projektima.

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 779

10. kolovoza 2010.

KNJIGA TJEDNA

Mihail Arcibašev - “Sanjin”

Ime i prezime: Adresa:

- Roman s famom najve ega književnog skandala 20. stolje a

Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA

Agatha Christie “Ku a zla“ U prostranoj, poludrvenoj ku i u imu nom predgra u Swinley Deana Aristide Leonides leži mrtav od trovanja barbituratima. Nesretni slu aj? Malo vjerojatno. Zapravo, sumnja je ve pala na njegovu raskošnu udovicu, lukavu ljepoticu pedeset godina mla u od njega, koja bi trebala naslijediti poprili no bogatstvo i za koju se šuška da se vi a s kršnim mladim privatnim u iteljem, udobno smještenim na obiteljskom imanju. Ali kriminolog Charles Hayward gaji vlastite sumnje glede nedužnosti itavoga Leonidesovog legla/potomstva. Prisno ih poznaje. I siguran je da u korumpiranom ku anstvu nitko nije iskren ...

- Pisati ‘Zlu ku u’ bilo je isto zadovoljstvo i osje am da je opravdano re i kako je to jedan od mojih najboljih romana, izjavila je Agatha Christie nakon što je 1949. godine objavila “Zlu ku u“ jedan od svojih najboljih kriminalisti kih romana.

Agatha Christie (Mary Clarissa Christie, 1890. - 1976.) najpoznatija je autorica kriminalisti kih romana u svijetu i najprodavanija autorica uz Dobitnica prošlotjedne knjige Richarda P. Feynmana “Što te briga što drugi misle?!“: Nikolina Drvoderi , Sivica

- Sanjin ju je snažno, gotovo joj zgnje ivši gipke grudi, privukao k sebi i njoj postane zagušljivo, a sve ono što ih je razdvajalo nekamo nestane. Posvuda je bio mrak, opojan miris vode i trave, udna hladno a i vrelina, i šutnja. I ona odjednom popusti, spusti ruke i legne ništa ne vidjevši i ne znaju i, te se s vrelim bolom i teškom nasladom prepusti tu oj, muškoj volji i snazi.

Ulomak je ovo iz poznate uspješnice razdoblja belle epoque, iz “Sanjina” Mihaila Arcibaševa, romana s amom najve ega književnog skandala 20. stolje a. Premda izniklo iz duha “bu enja masa” izme u dviju ruskih revolucija, ovo je djelo, prepuno “obnaženih tijela i slika sladostraš a”, bilo kultnom knjigom više naraštaja europske inteligencije, a duboko se dojmilo, kao što je poznato, i

slavnog prozaika D. H. Lawrencea. U zemljama tzv. isto nog bloka Arcibašev je bio zabranjen sve do 1990., zajedno s “okorjelim erotomanima” Millerom i Nabokovom.

Roman nosi dvije pri e: jedna govori o mjesnoj ljepotici Lidi koja se pored “dobre partije” (Novikova) iznenada upušta u strastvenu vezu s asnikom Zarudinom, lijepim, ali prljavim i podlim ovjekom. Pritom ubrzo zatrudni, a Zarudin se ne želi oženiti njome. O ajna, Lida se odlu i utopiti, ali je brat u zadnji tren spasi ... Druga pri a prati “naprednog” studenta Jurija Svaroži a koji se zaljubi u Zinu Karsavinu. Svaroži je opsjednut seksom, ali to skriva te Zinu umjesto “upucavanjem” zabavlja pri ama o revolucionarnom radu s masama. To zatomljivanje prirodnih sila au-

tor “kažnjava” osvješ ivanjem lažnosti revolucije, koje junaka tjera na samoubojstvo. S druge strane “nagra uje” Sanjina, propovjednika slobodne ljubavi, avanturom sa Zinom koju ovaj prati na sastanak sa slu enim Svaroži em ...

Premda se sve kovitla od zakuhalih prirodnih sokova i opojnih mirisa, “Sanjin” nije roman o ljubavi, nego o spolnosti. Stoga i ne udi što je njegovo objavljivanje izazvalo burne reakcije kritike i dijela staromodne publike.

Ruski pisac Mihail Petrovi Arcibašev (1878. - 1927.) afirmirao se kratkim romanom “Landeova smrt” (Smert’ Lande, 1904.), a roman “Sanjin” (Sanin, 1907.) u inio ga je “skandalozno” popularnim u cijeloj Europi. Prvih desetlje a 20. stolje a objavio je nekoliko romana (najpoznatiji je “Na rubu

– U poslednej erty”, 1912.), ali popularnost Sanjina nije ponovio. Izme u 1913. i 1917. tiskao je nekoliko drama i publicisti ko - esejisti ku knjigu “Piš evi zapisi” (Zapiski pisatelja). Godine 1923. zbog otpora boljševi kom režimu emigrirao je u Poljsku i posvetio se publicistici. Kad je umro u ožujku 1927., novine su pisale da je rije o jednom od najve ih gubitaka koji je zadesio rusku kulturu u emigraciji. (preuzeto s portala: Žena. hr)

ALBUM TJEDNA Shakespearea. Njezine knjige prodane su u više od milijardu primjeraka na engleskom jeziku, i više od milijardu primjeraka na 45 drugih svjetskih jezika (do 2003.). Napisala je preko osamdeset romana i drama, uglavnom detektivskih.

U mnogima od njih pojavljuju se njeni najpoznatiji likovi Hercule Poirot i Miss Marple. Ve ina njezinih knjiga i kratkih pri a adaptirana je u filmove, neke i više puta (Ubojstvo u Orijent Expressu, Smrt na Nilu, U 4.50 s Paddingtona). Pisala je i ljubavne romane pod pseudonimom Mary Westmacott.

Nazivana je i “kraljicom krimi a“, a po njoj se dodjeluje i nagrada “Agatha“ - nagrada za kriminalisti ki roman.

Ovog tjedna nagra ujemo jednog itatelja knjigom “Zla ku a” Agathe Christie.

TBF - “Perpetuum Fritule” - Kozmi ka dalmatinska glazba “Ove godine slavim jer sam sebe naš’o, ove godine slavim, nemoj pitat zašto, nego slavi sa mnom, to je prvi korak, sjeti se kol’ko je život dobar...”, stihovi su Ede Maajke, dragog kolege sastava TBF, koji se ove godine odlu io objaviti zbirku ponovno snimljenih starih pjesama i to je nazvao “Spomen plo a”. A TBF ove godine slave 20 godina postojanja objavljivanjem prvog svog live albuma “Perpetuum Fritule”.

“Fritule” su dostupne u tri varijante, kao jednostruki disk, dvostruki disk, te deluxe box-set. Ova recenzija odnosi se na dvostruko izdanje.

Dvostruki disk “Perpetuum Fritule” kompletna je snimka koncerta održanog 7. studenoga

Popis pjesama

WEB preporuka

Shop-in-zagreb.com.hr

1. Slobodni stil; 2. Fantasti na; 3. Tobogan; 4. Ye’n, dva; 5. Malo san maka; 6. Data; 7.

Plja ka; 8. Nostalgi na; 9. 3logija jada; 10. Heroyix; 11. Bog i zemljani; 12. Lud za njom

2009. (na 92. godišnjicu Oktobarske revolucije) u zagreba kom klubu “Mo vara”. Odabir mjesta, vremena i instrumentarija pokazao se izvrsnim, jer je slušaju i snimku mogu e osjetiti izmjenu energije izvo a a i publike te sa zadovoljstvom konstatirati da su studijske snimke dobile jako dobru nadogradnju na koncertima. Svirka je bila odli na uživo, a takva je i na CD-u. Sampleri, ritam mašine, i ostala “sinteti ka” glazbala bili su odsutni, svirali su se akusti ni instrumenti, i to redom gitara (Nikša Mandalini ), bas (Ognjen Pavlovi ), bubnjevi (Janko Novoseli ), klavijature, klarinet, usna harmonika (Luka Barbi ), harmonika (Aleksandar Anti ), dok se Mladen Badovinac profilirao kao pravi meštar ceremonije i najviše zabavljao publiku izme u pjesama.

“Perpetuum Fritule” nudi nevjerojatno široku glazbenu sliku.

Rijetko kad i rijetko gdje ete na i na jednom albumu da jedan te isti bend kombinira tradiciju dalmatinskih pjesama Arsena Dedi a i Zdenka Runji a, reggae, jazz, honky-tonk, teatralno-rockerske re rene iz repertoara Josipe Lisac (“Genije”), a

nešto e podsjetiti i na aranžmane Van Morrisona (“Šareni artikal”).

Bend skaku e po razli itim žanrovima poput ping pong loptice (jesam li rekao da im se prvi album zvao “Ping pong – umjetnost zdravog ira”?) i u svakom od tih žanrova snalazi se kao riba u vodi.

Dodajmo tome izvrsne tekstove, suvisle vokalne interpretacije i recept za još jedan antologijski album je tu.

Najbolji opis glazbe koju izvodi TBF bio bi “Cosmic Dalmatian Music”, izraz sli an onom kojim je floridski kantautor Gram Parsons opisao svoj na in križanja svih žanrova koji se motaju po jugu SAD-a. A, osim toga, TBF voli pjevati o svemircima.

Sadržajem albuma dominiraju direktne socijalno - politi ke pjesme (nije bez razloga Mo vara bila zatvorena neko vrijeme!) po kojima su momci iz Splita najviše i poznati, no znaju pisati i ljubavne pjesme (“Fantasti na”), a i opisati lice (“Alles gut”) i nali je dokoli arenja (“ST stanje uma”). Slabe to ke uglavnom nisu vidljive golim okom, a vrhunac albuma je “Heroyix” koja po intenzitetu svoje poruke (“A mi smo stranci u vlastitoj zemlji zbog ljudskog šljama

– lipa naša silovana”) odgovara 40 godina staroj “Ohio” iz repertoara Neil Younga. “ST stanje uma” sjajno zaklju ava plo u.

Jedna mana “Fritula” jesu instrumentalne solaže. Janko Novoseli je izniman bubnjar, ali to se više osjeti kad svira s bendom nego kad sam na sceni “lupa” po svom kompletu. Druga mana ovog albuma je naslov. Fritule su fine samo dok su tople, a ovaj e album biti fin i nakon nekoliko (desetaka) godina.

Za kraj jedno retori ko pitanje: Dino Dvornik je snimio izvrstan live album u Munchenu. Neno Belan je snimio nagra ivanu “Tvornicu snova” u Zagrebu, a Gibonni svoje albume uživo uokolo (Rijeka, Zagreb, malo i Split). TBF je snimio “Fritule” u zagreba koj Mo vari, jedino je Daleka obala objavila album sa snimkama uživo iz Splita.

Svi su oni “splitska dica”. Pada mi na pamet ono sa selom i prorocima.

(Zoran Tu kar, preuzeto s portala: Muzika.hr)

INTERNET I RA UNALA

Osnove pisanja e-maila (3) Privitak

Spremate se u šoping u metropolu? Shop in Zagreb je jedinstveni gradski vodi i online magazin specijaliziran za podru je Grada Zagreba i Zagreba ke županije, na kojem je predstavljena kompletna ponuda prema kategorijama šoping, hoteli, restorani, barovi, klubovi i

vjen anja. Jedini je to izvorni i pro esionalni web portal na kojem možete prona i sve što vam treba, uz in ormacije gdje to prona i. In ormirajte se prije no što krenete u pohod na šoping centre i izbjegnite mogu e poteško e posjetom Shop in Zagreb portalu.

Prije nego u e-mailu pošaljete privitak, pogledajte ukoliko isti dokument ne postoji ve negdje na Internetu dostupan za preuzimanje.

Punjenje primateljevog sandu i a i dugotrajno ekanje na preuzimanje e-maila prati sve pove e e-mailove s privicima te e primatelj taj e-mail vjerojatno i vrlo brzo obrisati kako bi ostavio mjesta u svojem e-mail sandu i u za nove poruke. Stoga je postavljanje linka na lokaciju na Internetu gdje je dokument iz privitka mogu e preuzeti puno bolje rješenje, jer e link trajno ostati unutar e-maila, a primatelj sam može odabrati ukoliko dokument želi preuzeti ili ne. Ukoliko se radi o nekom dokumentu koji je za internu upotrebu i koji drugi ne bi smjeli

vidjeti - razmislite još jednom o njegovom slanju preko e-maila; e-mail se op enito smatra nesigurnim sredstvom komunikacije i može se dogoditi da bude pro itan od strane nepozvane osobe.

Izuzetak su newsletteri unutar kojih se upotrjebljava HTML sa slikama - pretplatnik prilikom prijave na newsletter ionako sam bira ormat - isti tekst ili uljepšani HTML oblik.

Uljepšavanje e-maila (HTML e-mail)

Potvrda primitka (Delivery Receipt)

Probajte se suzdržati od upotrebe razli itih boja slova, pozadine, podebljanih slova, kurziva i razli itih ontova u e-mailu. E-mail je zamišljen kao sredstvo brze komunikacije i ove stvari samo usporavaju pregled in ormacija u e-mailu uz nepotrebno pove avanje veli ine e-maila. Tako er, neki ljudi imaju isklju enu mogu nost prikaza HTML e-maila te e ionako vidjeti samo isti tekst.

Iako ova opcija postoji u ve ini e-mail klijenata, nemojte o ekivati da je prisutna i kod primatelja vašeg e-maila (ako i postoji, može biti isklju ena). Zbog malog broja ljudi koji ovu opciju koriste kako bi potvrdili primitak e-maila, a i zbog zadiranja u privatnost primatelja e-maila (želite li stvarno znati kada primatelj ita e-mailove?), upotreba ove unkcionalnosti ne preporu uje se.

Kratka i uljudna molba za potvrdu primitka koju napišete prije pozdrava u e-mailu bit e puno korisnija ukoliko morate biti sigurni da je primatelj vaš e-mail pro itao - automatizirana potvrda primitka ionako vas obavještava samo o primitku, a ne o tome je li primatelj e-maila uop e pregledao.

Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

10. kolovoza 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE MACHAN komedija Režija: Uberto Pasolini Glumci: Dharmapriya Dias, Gihan de Chickera, Dharshan Dharmaraj, Mahendra Perera

NO I DAN KNIGHT AND DAY akcijska triler komedija Režija: James Mangold Uloge: Tom Cruise, Cameron Diaz, Peter Sarsgaard, Paul Dano, Maggie Grace

Radnja se vrti oko usamljene žene (Cameron Diaz) kojoj, na prvi pogled, bezopasni spoj naslijepo odjednom potpuno preokrene život jer je špijun (Tom Cruise) povede na opasan put po cijelom svijetu kako bi zaštitio akumulator

u kojem je skrivena tajna beskona nog izvora energije. U isto vrijeme njezina je sestra o ekuje na svom vjen anju kako bi zamijenila njihovog pokojnog oca i otpratila je do oltara. Preporu ujemo starijima od 12 godina

(tri besplatne posudbe) Koliko je Oscara osvojio film “Narednik James” 2010. godine: 1. pet 2. šest 3. sedam

SF misti ni triler

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Mario Škvorc, Ivanovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________

________ _____________________________

srijeda, 11.8. nema filmskog programa

etvrtak, 12.8.

19.00 i 21.00 NO I DAN KNIGHT AND DAY akcijska triler komedija Režija: James Mangold Uloge: Tom Cruise, Cameron Diaz, Peter Sarsgaard, Paul Dano, Maggie Grace

petak, 13..8. je ih prate u borbi za bolji život upoznajemo glavne junake Manoja, Stanleya i prijatelje. Preporu ujemo starijima od 10 godina.

19.00 NO I DAN akcijska triler komedija

22.00 MACHAN

DVD, BLUE RAY IZLOG

GLAVNI SASTOJAK Dean je botani ar, vlasnik ekstrakta industrijske biljke koji se bori s nevjernom ženom i zaposlenicima koji ga žele preveslati. Suo en s prijevarama na privatnom i poslovnom planu, Dean e se morati izboriti za svojih pet minuta. Povreda njegovog radnika na poslu, testiranje ženine vjernosti te zaposlenica koja muze tvrtku za svoju korist ne e mu baš pomo i na putu pronalaženja samog sebe.

Mike Judge (“O fice Space”), ameri ki animator, redatelj i glasovni glumac, koji nam je donio urnebesne animirane filmove kao što su “Beavis and Butt-head” i “King o the Hill”, režirao je ovu zabavnu komediju u kojoj se upoznajemo s Joelom Reynoldsom, vlasnikom kompanije za proizvodnju ekstrakata, koji svim silama nastoji spasiti obožavani posao.

utorak, 10.8.

18.30 i 21.00 PO ETAK

Ime i prezime: ______________________

MACHAN govori o skupini prijatelja sa Šri Lanke, koji su o ormili rukometnu mom ad i prijavili se na natjecanje u Njema koj, ne bi li dobili toliko željenu propusnicu za svijet iza granice - vizu. Ova neobi na skupina, me utim, nikad nije odigrala utakmicu rukometa! Kroz istovremeno zabavne i tužne zgode ko-

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

OZBILJAN OVJEK Možete li napraviti komediju iz pri e o ovjeku kojem sve krene po zlu? Kada bra a Coen režiraju, onda da! Larry Gopnik je dobar ovjek, odan muž i otac, predani pro esor fizike. No, jednog dana sve e krenuti po zlu. Lijeni brat mu spava u ku i, sin ima probleme u školi, k erku zanima samo operacija nosa, a žena ga ostavlja zbog ljubavnika i on iseljava iz ku e u mali motel.

I njegov posao postaje ugrožen kad po inju pristizati anonimna pisma protiv njega. Ženin ljubavnik umire, a na Larryju je da plati pokop ovjeka kojeg mrzi. Na kraju Larryju preostaje da traži savjete - od tri razli ita rabina ...

Ova mizantropska pri a ima svoje korijene u biblijskoj pri i o Jobu, a kriti ari ga ak proglašavaju najzrelijim filmom

bra e Coen. Roger Ebert ga naziva ‘djelom ljubavi’, ali upozorava da to nije komedija od koje ete se glasno smijati.

Todd McCarthy (Variety) je ocijenio da je to ‘ona vrsta filmova koju radiš kada dobiješ Oscara.’

Glede tih Oscara, ova crna komedija je tako crna da je mnogi kriti ari uspore uju s ‘Nema zemlje za starce’ i zaklju uju da je to veseliji film jer je ‘A Serious Man’ pun humora, ali i o aja i bezna a, pa se to djelo ocjenjuje kao ‘rad okrutnih genija komedije’.

KUTIJA Što biste u inili ako znate da ete jednim pritiskom dugmeta osvojiti milijun dolara - ali e zbog toga jedna nepoznata osoba biti ubijena? Film redatelja “Donnieja Darka”. Norma i Arthur su bra ni par u velikim problemima. No, ni ne slute kako e ih postojanje jedne

udesne k ut ije tek usositi. Kad se pojavi, kutija je za njih ostvarenje svih snova, jer e se pritiskom na dugme riješiti svi njihovi nov ani problemi. No, u isti as izazvat e i jedno ubojstvo. Živjeti s krivnjom je ipak preveliki teret za nesretni bra ni par ... ”Kutija” se temelji na istoimenoj pri i Richarda Mathesona (autor knjige”Ja sam legenda”) koja je objavljena 1970. u Playboyu, a inspirirala je i jednu epizodu “Zone sumraka”, samo s nešto izmijenjenim završetkom. I ovaj film doživio je suprotstavljena mišljenja kriti ara, uglavnom ga smatraju nešto lošijim od “Donnieja Darka”, ali puno boljim od “Southland Talesa”.

Oni koji ne vole film smatraju ga “zbrkom“ i “zanimljivim promašajem“, no dosta kriti ara predvi a mu kultni status i isti e da, uza sve mane, film ima zanimljivu pri u, intrigantnu temu i atmos eru koja e proganjati gledatelje još dugo nakon prvog gledanja.

komedija Režija: Uberto Pasolini Uloge: Dharmapriya Dias, Gihan de Chickera, Dharshan Dharmaraj, Mahendra Perera

1. NAREDNIK JAMES 2. AVATAR 3. GLAVNI SASTOJAK 4. ALISA U ZEMLJI UDESA 5. PERCY JACKSON I OLIMPIJCI 6. KUTIJA

subota, 14.8.

7. STARI FRAJERI

19.00 i 21.00 NO I DAN

8. OZBILJAN OVJEK 9. PRINCEZA I ŽABAC

akcijska triler komedija

10. SVI SMO SUPER

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA

nedjelja, 15.8.

19.00 i 21.00 NO I DAN

1. PHILLIP MORRIS, VOLIM TE 2. U BANANI

akcijska triler komedija

3. KAKO IZDRESIRATI ZMAJA 4. PISMA JULIJI

ponedjeljak, 16.8.

5. PRI A O IGRA KAMA 3

7. STREET DANCE

19.00 i 21.00 NO I DAN

8. ZAKON BRA E

akcijska triler komedija

6. ZALJEV

9. SEKS I GRAD 2

utorak, 17.8.

10. PRI A O IGRA KAMA 3

U.S. Box Office 1. INCEPTION

akcijska triler komedija

2. DINNER FOR SCHMUCKS 3. SALT 4. DESPICABLE ME 5. CHARLIE ST. CLOUD 6. CATS&DOGS: THE REVENGE OF KITTY GALORE 7. TOY STORY 3 8. GROWN UPS 9. THE SORCERER’S APPRENTICE 10. ECLIPSE

19.00 i 21.00 NO I DAN

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8 30

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr marketing@mnovine.hr• •040 040312 312333 333

kolozova 2010.

10. kolovoza

10. kolovoza 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Toplina malog doma Dizajnerski tim u sastavu Darrick Borowski i Danny Orenstein iz ameri kog studija “Jordan Parnass Digital Architecture“ kreirao je ovaj topli stambeni interijer u samo 46 m2 prostora. S istan anim osjetilima za ravnotežu i trikovima za štednju prostora, vrlo su interesantno postavili funkcionalne zone. S obzirom na oblik i položaj stana, kao i na položaj prozora, stan je maksimalno iskorišten, a pri tome je vrlo interesantan i u jednu ruku originalan. Ovaj stan koristi vlasnicima za život, ali i za posao. Kombinacija bijelih, sjajnih površina s drvenim namještajem ini vrlo jednostavan i u inkovit spoj, dok su odre eni elementi multifunk-

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Jedan kontejner u Teksasu ure uje: Bruno Kontrec

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10% kako bi se iskoristio volumen, a samim time dobila i ve a korisna površina.

Teksaški arhitekt Jim Poteet pomogao je umjetnici Stacey Hill kod ovog projekta. Ona je htjela dvorišnu ku icu koja e joj koristiti kao studio, ali i kao mjesto gdje e mo i uvesti svoje kolege iz slikarske kolonije San Antonija. Tako su došli na ideju da se za tu funkciju iskori-

se mali prostor za kuhinju, a iza njega je kupaonica samo s otvorenom tuš kabinom i WC sistemom za kompostiranje.

Tako er, sva voda koja se iskoristi u kuhinji i kupaonici odlazi za zalijevanje okolne lore.

Jon Ahrens iz tvrtke “Madrone Landscaping“, tvrtke zadužene za hortikulturu, na krovu kontejnera izveo je malo dvorište koje ne samo da predivno izgleda ve ima i svoju funkciju kao svojevrsni klima - ure aj.

U cijelom sustavu kontejnera ostavljena su originalna bo na

sti rabljeni kontejner površine 24 m2. Kupili su ga, dostavili na lokaciju, digli pomo u mobilnog krana i zajedno odlu ili kamo ga smjestiti. Prednju i jednu bo nu stranu izveli su u staklu, s ulazom od kliznih vrata, dok je unutrašnjost obložena bambusovim plo ama.

Naravno, ispod obloge nalazi se i dobra toplinska izolacija.

Kod ulaza su izvukli dodatnu površinu u vidu trijema, a budu i da je gotovo cijela stijena u staklu, on se doimlje kao da je dio interijera, što dodatno pove ava prostor kako vizualno, tako i izi ki. Unutra je ustvari smještena garsonijera. U sklopu “ dnevnog boravka“ nalazi

vrata, a tu je ulaz u mali prostor spremišta u kojem se uvaju stvari za dvorište. http://www.poteetarchitects.com/ http://www.chriscooperphotographer.com/main/ http://madroneldc.com/

cionalni. Prvenstveno stepenice, koje su ujedno i ladice ili pak pregradni zidovi koji su de facto ormari. Spava i je dio podignut

Obiteljska ku a Bru 1.25 Ova je obiteljska ku a djelo njema kih arhitekata iz studija “SoHo Architektur“ i ra ena je za brata jednog od njih. Na elno je izvedena za dvoje ljudi, ali je predvi ena za etvero lanu obitelj. Površine je 90 m2, a kompletan je interijer izveden vrlo jednostavno; dominira bijela boja i elementi od drva, ali u nje-

njena fasada, ali i kompletan krov, koji su izvedeni od valovitih plo a izra enih od cementnih vlakana.

Korištenjem tih plo a nije potrebno izvoditi odvodne žljebove oko krovišta, budu i da su oni sami imaju tu funkciju. Jedina mana ovog projekta jest da je on relativno zaklonjen i neotvoren prema okolini. http://www.zooeybraun.de/ main.html http://www.soho-architektur. de/

mu se tako er pojavljuje i svojevrsni sirovi, industrijski moment u vidu neobra enih zidnih površina. On se isto tako ponavlja u eksterijeru, u vidu sirove, betonske ograde, dok se ravnoteža, ipak postiže korištenjem prirodnih drvenih dasaka na podu terase. Možda je najinteresantniji detalj kada govorimo o ku i Bru 1.25

Ku ica na plaži Na plaži u Kentu, u nizu od 25 malenih ku ica vikendica, niknula je i ova ipak nešto posebnija. Na površini od 36 m2 ona za-

Nina Tolstrup iz studija “Studiomama“, koja je izvela ovo za svoju etvero lanu obitelj.

Cjeli je interijer izveden od prirodnog drva i vrlo je jednostavan i nenametljiv kako bi fokus kompletno padao

Trebate li besplatan savjet, javite se!

dovoljava sve potrebne funkcije: kuhanje, objedovanje, spavanje i uživanje u pogledu.

Investitorica je danska dizajnerica sa sjedištem u Londonu,

na jedino što je tamo važno – pogled na more. Uz to, u ku ici stoje svi potrebni elementi za život kada se obitelj zasiti ubrzanog života u Londonu.

Fotogra ije: Ben Anders http://www.studiomama. com/

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

10. kolovoza 2010.

ZA NJU

Kada zapo eti sa seksom nakon poroda?

Ro enje djeteta jedan je od najvažnijih, najtežih i najljepših najvažnijih najtežihinajljepših renutaka u života, a nakon toga cijela vaša pozornost usmjerena je na to malo stvorenje koje treba svu vašu pažnju i brigu.

Jedan važan dio intimnog života prije nego što ste zatrudnjeli i rodili bio je seks s vašim partnerom i niste ni sanjali da e seks nakon poroda biti nešto o emu ete druga ije razmišljati. Kada zapo eti sa seksom nakon poroda, zanimljivo je pitanje na koje nije lako odgovoriti, no ipak emo pokušati.

Kada ponovno po eti?

Najjednostavniji odgovor je kada vi i vaš partner osjetite da je pravo vrijeme. Sigurno ste dobili uputu da ekate da vas ginekolog pregleda šest tjedana od poroda, no postoje i preporuke da pokušate voditi ljubav i prije pregleda, kako biste eventualno mogli s ginekologom porazgovarati ako imate problem.

Svaki par ima druga ije iskustvo, neki jednostavno nastave sa seksom unutar prvog mjeseca od poroda, ili najkasnije tri mjeseca nakon. No, neki ekaju i do šest mjeseci, pa ak i godinu dana. Nema nikakvog pravila kojeg bi se trebali držati.

Mnogi parteri, pa i same žene, ponekad se pitaju zbog ega im treba toliko dugo da ponovno po nu sa seksualnim odnosima.

Odgovor leži u odbojnosti ili nezainteresiranosti žena iz mnogih razloga. Ve ina izbjegava seks zbog boli i osjetljivosti rodnice i op enito vanjskih spolnih organa od poroda (posebno ako ste prirodno popucali ili ste imali epiziotomiju). Iako i niste imali epizitomiju i niste popucali tijekom poroda, cijeli taj dio može biti vrlo osjetljiv odre eno vrijeme. Logi no je da pri ekate sa seksom tako dugo dok rana ne zacijeli, a šavovi se ne razgrade.

Umor je još jedan od vrlo važnih elemenata koji utje e na vaš seksualni život. Kada se brinete za dijete 24 sata na dana, izi ki i psihi ki ste iscrpljeni, i kada do ete u krevet samo želite spavati. Žene postanu vrlo svjesne svojeg tijela nakon poroda. Mogu e je da se vaše tijelo toliko promijenilo tijekom trudno e i poroda da ete trebati dosta vremena kako biste se ponovno osje ale kao nekad.

Mnoge žene isti u da gotovo i nemaju libido i ne osje aju potrebu za seksom.

sniti psihi ku i izi ku nelagodu koju osje ate i zbog ega niste još spremni na seks. Možda je jednostavno potrebno provesti zajedni ko vrijeme, a u prvim mjesecima nakon poroda tog vremena gotovo i nema.

Rije i i razmjena nježnosti mogu initi uda što se ti e pokazivanja me usobne ljubavi, a od ega ete oboje izvu i koristi.

Što se ti e izi ke strane, seks ne mora podrazumijevati samo penetraciju – isprobajte oralni seks ili neke druge na ine koji vas zadovoljavaju.

Prakti ni savjeti Postoji nekoliko na ina kako si možete pomo i: • lubrikant može biti vrlo koristan ukoliko je vaša rod-

Što ako moj partner želi seks prije mene?

Ova situacija se vrlo esto doga a i zbog toga treba mnogo ljubavi i razumijevanja kako to ne bi postao problem.

Prvenstveno je potrebno razgovarati o osje ajima, jer e se u protivnom vaš partner osje ati odba eno. Pokušajte mu obja-

KADA vas sunce “uhvati“

No, kada vas sunce “uhvati“ da zadobijete sun eve opekline prvog, pa ak i drugog, stupnja, a koža je jarko crvena, pe e, steže i boli na dodir, vrijeme je da poduzmete odre ene korake kako biste izbjegli još ve e neugodnosti.

Prvo što možete u initi je da se rashladite vodom. Vrlo je važno da skinete temperaturu kože i tijela, koja zbog opeklina može biti povišena.

Tako er, možete si pomo i hladnim oblozima na ope enim mjestima.

Postoji mogu nost da e, ako su opekline ja e i obuhva aju ve u površinu, i cijelo tijelo reagirati povišenom temperaturom i groznicom.

Zbog toga je vrlo važno da pijete mnogo teku ine, najbolje vode, kako ne biste još dodatno dehidrirali.

Ukoliko su opekline jake, uzmite protuupalne lijekove kao što je ibuprofen ili aspirin. Ako su pak opekline toliko jake da su se javili plikovi ve i od 1,5 centimetara, znakovi infekcije, gnoj, pretjerana osjetljivost, a osoba je dezorijentirana, zbunjena i malaksala, obavezno i bez odga anja zatražite pomo lije nika.

Je am, zeleni aj, metvica Ukoliko imate jake opekline po cijelom tijelu, složite hladnu kupku u koju ste prije toga dodali zobeno brašno ( ino usitnjeno). Pomo i si možete i oblozima od zelenog aja.

Sve što trebate je skuhati aj, rashladiti ga, natopiti ru nik ili neku drugu

RECEPT tjedna

125 g slanutka 2 jušne žlice maslaca 1 i 1/2 ajna žlica/7,5 g mljevenog kumina 1 ajna žlica/5 g mljevenog umbira 1 ajna žlica/5 g mljevene kurkume 1 ajna žlica/5 g paprike u prahu 1/2 ajne žlice/2,5 g mljevenoga crnog papra prstohvat niti šafrana 500 g janje e ple ke, narezane na kocke 1 veliki narezani luk

Što bi vas trebalo zabrinjavati?

Ukoliko je odnos bolan usprkos svoj pažnji i nježnosti i nakon duljega vremenskog razdoblja nakon poroda. Ponekad mjesto na kojem ste imali epizitomiju ili ste puknuli može uzrokovati dugotrajni neugodan osje aj, što se može ispraviti operacijskim zahvatom.

Ukoliko imate poja ani vaginalni iscjedak, koji ima udan miris i boju, mogu e je da imate infekciju i obavezno potražite pomo lije nika. Ukoliko i dalje krvarite iz vagine nakon etiri tjedna i koli ina krvi se naglo pove a, tako er zatražite lije ni ku pomo . (preuzeto sa Žena.hr)

krpu i staviti kao oblog. Naime, zeleni aj ima protuupalna svojstva.

Isto možete na initi s ajem od metvice ili pak eteri nim uljem od metvice, koje možete pomiješati u mlakoj vodi, te ohladiti. Njome nježno rashladite i operite ope ene dijelove.

Krastavci, krumpir, ocat Posebno ope ena mjesta lagano natrljajte kriškama krastavaca ili krumpira, jer oni rashla uju i

ubruse natopite jabu nim ili alkoholnim octom, te ih stavite na ope ena mjesta. Naime, ocat ima umiruju e djelovanje, pa pozitivno djeluje na bol, svrbež i upale. Obloge držite tako dugo dok se ne posuše, a nakon toga možete ponoviti postupak. Dva decilitra octa možete staviti i u hladnu kupku.

Aloe vera, jogurt, mlijeko Kada ste malo rashladili kožu, premažite opekline smjesom od je ma, kurkume i jogurta, a smjesu spravite u jednakim omjerima.

Smjesu za opekline možete spraviti od bjelanca jaja, meda i hamamelisa. Tako er, zubna pasta može ublažiti bol od opeklina te sprije iti stvaranje plikova. Aloe vera tako er može pomo i u smanjenju opeklina, a možete upotri-

jebiti svježi gel iz biljke ili ljekarne.

Vrlo je važno da gel iz ljekarne bude 100-stopostotni aloe.

Balzam koji sadrži pljuskavicu ima antisepti ka i analgetska svojstva. Mnogi koriste mlijeko za lije enje opeklina, i ono je vrlo dobro jer je bogato, a ime drugim, nego mlije nim kiselinama, ali ono ne zatvara kožu. No, ne dajte se smesti ako vam ono pomaže.

Nikako na opekline ne stavljajte bilo koju vrstu ulja ili masti jer ona zadržavaju toplinu i još više prže kožu. (izvor: Žena.hr)

www.SAVJETI-hr.com

Marokanska harira (složenac) Sastojci (4 - 6 osoba):

• jedite zdravo i pijte mnogo teku ine. Odmarajte kada god dobijete priliku. Briga o djetetu vrlo je iscrpljuju a i morate se brinuti o svojem zdravlju kako biste se mogli posvetiti bebi i sebi.

smanjuju otekline. Papirnate

Kako ublažiti i izlije iti opekline od sunca Vjerojatno nema odrasle osobe koja barem jednom nije izgorjela na suncu, odnosno zadobila sun ane opekline. Unato upozorenjima, nekako kao da vas sunce iznova iznenadi svojom ja inom, pa svake godine u prvih nekoliko dana ljetovanja pocrvenite kao rak. Sve je to u granicama normale, ukoliko nemate zbog toga nikakve tegobe.

nica osjetljiva. Tako er, može pomo i ako imate problema sa suho om rodnice • prvi spolni odnos ne morate imati prvi put kada osjetite požudu, možda bi bilo dobro da po nete polako prije nego dopustite da vas se dira na seksualan na in • pri ekajte s prvim spolnim odnosom dok vam rana u potpunosti ne zaraste, kako ne bi došlo do infekcije • kada imate spolni odnos, pokušajte izabrati pozu koja vam ne zadaje toliko pritiska na mjesto koje vam je osjetljivo.

Primjerice, pokušajte s pozom da vi budete gore i da imate kontrolu na dubinu penetracije • ukoliko je umor vaš najve i problem, pokušajte na i vrijeme kada beba spava, a vi niste u potpunosti iscrpljenosti • radite Kegelove vježbe svakodnevno, što e vam pomo i u vra anja tonusa miši a na podru ju vaše vagine i rodnice. Kada se oporavite od poroda, po nite se baviti vježbom kako biste se vratili u formu

85 g nasjeckanog peršina ravnih listi a 85 g nasjeckanog korijandera 400 g nasjeckaog paradajza iz limenke 1/4 l vode 125 g le e, oprane i probrane 2 jušne žlice limunovog soka sol prema ukusu kriške limuna i nasjeckani peršin, za posluživanje (prema želji)

Priprema: Operite slanutak i nama ite ga preko no i. U velikoj posudi rastopite maslac, te umiješajte cimet, umbir, kurkumu, papri-

ku u prahu, papar i šafran. Pirjajte na slaboj vatri 2 minute da bi se oslobodili mirisi.

Dodajte na kocke narezanu janjetinu, luk, peršin i korijander, te pirjajte, miješaju i, dok janjetina ne postane sme a i luk omekša, oko 15 minuta. Dodajte paradajz i pirjajte još 5 minuta. Tada dodajte vodu i slanutak, te pustite da provri. Kuhajte na laganoj vatri 1 sat, napola pokriveno.

Dodajte le u i kuhajte još 45 minuta, dok le a ne omekša. Zatim stavite limunov sok i sol, te kuhajte još 5 minuta. Poslužite uz rižu, kriške limuna i još malo peršina, ako je potrebno.

Kako bezbolno urediti obrve Svi znamo da danas možete odstraniti sve dlake s tijela, pa tako ni obrve ne ine razliku. Odstranjivanje obrva zna biti vrlo bolno, no evo kako ih oblikovati, a da ne boli ...

Trebat e vam prava kozmeti ka pinceta. Nemojte štedjeti na pinceti. Jeftine pincete slabe su kvalitete. Investirajte malo više novca i kupite kvalitetnu pincetu.

Odlu ite kakvu formu e vam imati obrve. Netko voli da su obrve duže, tanje, kra e ili

deblje, u luku ili ravne. Kakav god oblik želite, morate po eti od unutarnje strane obrva pa prema van.

Koristite toliko vru u vodu koliko možete podnijeti, no ne kipu u. Vru a voda je klju . Vru a voda otvara pore na koži pa je bezbolno izvaditi dlaku. Umo ite krpu u vru u vodu i prislonite na obrvu koju želite obraditi, te tako držite do 1 minute. Ponovite 2 - 3 puta. Kad ste gotovi, pincetom po nite upati dlake iz

obrve. Ponovite postupak s drugom obrvom.

10. kolovoza 2010.

ZA NJEGA

Planovi tjelovježbe bez utega Neki ljudi žele oja ati, ali ne žele se služiti utezima.

Bilo zato što u ovim financijski teškim vremenima nemaju novac za lanstvo u teretani, ili zato što žele omogu iti svom živ anom sustavu da se oporavi od naprezanja, ili pak zato što jednostavno žele promijeniti ustaljeni program tjelovježbe, ovi momci traže vježbe koje e im pomo i da oja aju bez podizanja utega. Je li to mogu e? Još kako. Uz razne vježbe optere enja i pliometri ke vježbe koje postoje, možete kreirati vrlo efikasan program vježbi koje e biti vremenski nezahtjevne, ali e pružati iznimne rezultate. Evo što trebate znati o dizanju utega bez utega.

Faktor optere enja Prvi uvjet za rast miši a jest podražaj optere enja, što je u osnovi stres s kojim se miši ranije nije susreo.

Najvažnija stvar koju treba upamtiti jest da taj stres ne mora nužno potjecati od teških utega. On može biti izazvan i težinom vašeg tijela, gravitacijom, nestabilnoš u ili zamahom. Promotrite li mnoge pro esionalne sportaše (na primjer, gimnasti are), vidite da su oni nevjerojatno snažni. Pa ipak, mnogi od njih ne provode dane u teretanama podižu i ekstremno teške utege. Oni razvijaju svoje miši e putem ciljanih gimnasti kih vježbi kao što su vježbe na gredi, karikama i podu – a sve to je zapravo “dizanje utega“, ali bez utega. Stoga, ako znate uklopiti sve ovo u svoj osobni program tjelovježbe, mo i ete posti i onakvu snagu za kakvom težite.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

na ete na tlu, zauzmite u e i položaj tako što ete u pola u nja zastati i izbrojati pet sekundi prije nego što dovršite u anj i ponovno sko ite.

Stupanje - 3 puta po 20 ponavljanja s tempom 2:0:2.

Premda se ova v ježba uglavnom izvodi s bu icom s pre kom na le ima, ako stupate dovoljno visoko i pove ate broj ponavljanja uz sporiji tempo, tada ete je i te kako osjetiti.

Stati ki zamah od pola do punog zamaha - 2 puta po 15 ponavljanja s tempom 2:1:3:1.

Stanite u položaj koji biste ina e zauzeli za stati ki zamah, a zatim zapo nite s pokretom i zaustavite ga na pola uobi ajenog poteza. Sad krenite u suprotnom smjeru i vratite se na po etni položaj, a zatim završite puni pokret. Time ste napravili jedan krug.

Podizanje tereta na jednoj nozi - 2 puta po 15 ponavljanja s tempom 3:1:3.

Stanite uspravno, a zatim istovremeno podižite jednu nogu iza sebe i sagibajte tijelo naprijed sve dok vam podignu-

Donji dio tijela

ta noga i tijelo ne budu u okomitom položaju u odnosu na nogu na kojoj stojite (obje noge moraju biti ispravljene). Ostanite tako i izbrojite jednom, a onda se vratite u po etni položaj i zamijenite noge dok ne napravite propisani broj ponavljanja.

u njevi uz skok, s pauzom u u e em položaju - 3 puta po 8 ponavljanja.

Za ovu vježbu trebate se spustiti u puni u anj, a zatim naglo sko iti s poda što više možete. Kad se ponovno

Obi ni i sklekovi postrance na smjenu - 3 puta po 15 s tempom 2:1:4.

Po nite s klasi nim sklekovima, gdje ete se spuštati dvije

Gornji dio tijela

sekunde, a podi i se za jednu. Kad ste se podigli, okrenite se na stranu i ostanite tako etiri sekunde, a zatim se vratite u sklek prije nego što završite ponavljanje.

Podizanje uz “svije u“ 3 puta po 15 ponavljanja s tempom 2:2:2:1.

Zapo nite s klasi nim potezom podizanja, ali, kada do ete do najnižeg dijela pokreta, ispravite noge u oblik “svije e“ i pokušajte ih podi i barem do razine struka.

Kad ste napravili “svije u“, krenite na sljede i pokret.

Sagibanje tricepsa s jednom nogom - 2 puta po 15 ponavljanja s tempom 2:0:2.

Zauzmite standardni položaj za sagibanje s nogama podignutima na klupu ili kutiju. Kad ste uspostavili ravnotežu, podignite jednu nogu s kutije i sagnite se u tricepsima. Morat ete puno više napregnuti trup jer nemate potporu. Ne zaboravite da trebate sa svakom nogom napraviti jednak broj vježbi.

Izvrnuto “veslanje“ - 2 puta po 15 ponavljanja s tempom 2:1:2.

Lezite na pod s štapom od metle ili šipkom izme u dvije ravne površine. Zatim se uhvatite za šipku kao da ete se saviti preko nje (naopa ke) i povucite tijelo prema njoj. Šipka mora biti dobro pri vrš ena i ne smije biti pod kutom.

Kad opet budete htjeli oja ati i isprobati nešto novo, isprobajte ove vježbe.

Premda se ne ete služiti utezima, nemojte misliti da su ove vježbe lake, jer uop e nisu. Definitivno e dotjerati vaše mogu nosti do krajnjih granica i iskušati vašu ormu.

PITAJ za zdravlje - Jesmo li odgovorni prema vla vlastitom zdravlju?

Duša zarobljena u tijelu Du Kada govorimo psihosomatskim bolestima govorimo o bolestima koje k nastaju u pojedinaca koji nago nagomilanu napetost i agresiju ne uspj uspjevaju rasteretiti psihološkim i neki nekim drugim, za tijelo manje štenim mehanizmima, ve ona, tako nagomilana neprestano podražuje i ošte uje odre eni organ ili organski sustav. Svaki je takav pojedinac “odabrao” za sebe svoj specifi ni organ koji je tome najviše izložen.

Tako e neki kroz želudac “prora ivati” svoje stresne situacije, a napetost i tjeskobu prenositi na želudac ili neki drugi dio probavnog sustava. Složenim e nesvjesnim mehanizmima u prvih to dovesti do gastrtisa i vrijeda želuca, ili pak do podraženih i nervoznih crijeva.

Drugi e “odabrati” srce i bolovati od sr anih napadaja, ili biti skloni drugim sr anim tegobama. Tre i e uvijek u stresu imati probleme s kožom, urtikarije i neurodermitise, primjerice. Oni etvrti probleme s disanjem i napadaje bronhijalne astme. Oni peti glavobolje i migrene.

Oni šesti… Brojni su primjeri psihosomatskih poreme aja i bolesti. ak se i rak drži takvom bolesti.

Apple je protekli tjedan predstavio dosta noviteta. Osim nadogra ene serije ra unala iMac, kompanija je predstavila dva noviteta: 27-in ni zaslon LED Cinema Display te ra unalo. Mac ProAppleova “sve-u-jed-

nom” serija ra unala iMac sadrži posljednje Intelove procesore Core i3, Core i5 te Core i7, nadogra enu grafiku ATI Radeo HD obitelji, koja uklju uje snažne kartice, poput ATI Radeon HD 5750, a predstavljen je

i novi Magic Trackpad. Ugra eni zaslon koristi tehnologiju IPS koja omogu uje izvrstan prikaz slike te vidljivost od ak 178 stupnjeva; SD utor za memorijske kartice od sada podržava i ormate SDXC, a korisnici koji nabave iMac od 27 in a mogu odabrati ugradnju 256–gigabajtnog SSD diska. Svaki novi iMac isporu uje se s Magic Mouseom, a po etna cijena konfiguracije kre e se od 1.199 dolara na više. Apple je predstavio i novi Mac Pro koji od sada može sadržavati do 12 procesorskih jezgri.

Mario Mikulan, dr. med. psihijatar, psihoterapeut ženje novih, zdravijih i boljih oblika suo avanja sa stresom i samim sobom. Nužna je promjena takvog opasnog i prema sebi okrenutog rastere enja pregomilane napetosti. Rijetko si tko u tome može pomo i sam. Potražite dobrog psihijatra ili psihologa, stru njake koji vam u tome mogu pomo i. Uz njihovu pomo prona ite za sebe novu kvalitetu života, i izmjenite, ili bar umanjite, svoje opasne, a nesvjesne na ine, koji doslovno razaraju Vaše tjelo i Vaš život. Ili još bolje, na ite dobrog psihoterapeuta dok još niste teško i nepovratno bolesni. Jer treba osloboditi dušu koja je zarobljena u tijelu.

MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos j

Traper manija i oblikuju guzu.

Odaberite one povišenog struka za postizanje dužine vaših nogu i užih bokova. Još jedan bonus za visoki struk jest izravnavanje trbuš i a jer ne “ pada“ preko ruba hla a.

Niski struk ipak je rezerviran za mršavice. “Skinny“ trapke ove sezone trpe sljede e boje: crnu, tamnoplavu, isprani traper, sivu, bijelu. Za odmak od klasike odaberite poderani par ili podvrnite rubove.

Traperice tajice, popularno zvane “ Jegging“, rezervirane

TEHNO ZONA

Stižu nova iMac ra unala

Zajedni ko je da ih imaju ljudi koji teško prepoznaju i iskazuju svoje osje aje. Obi no su uljudne osobe, ak pretjerano. Zatvoreni su u manjoj ili ve oj mjeri, i teško ostvaruju bliske odnose s drugim osobama.

Nemaju bogat psihološki i antazmatski život, neskloni su simboliziranju i analizi svojih osje aja. Rijetko ili nikada iskazuju svoju ljutnju i agresiju prema drugima. A gdje ona ostaje? Gomila se i udara iznutra. A zanimljivo je da, kako ni oni sami ne posve uju prevelik zna aj psihološkom, tako ni oni koji ih lije e ne ukazuju na psihološku pozadinu problema, i nedostatne psihološke i manje opasne puteve rastere enja napetosti. A upravo je u takvih ljudi potraga za tim manje štetnim oblicima rastere enja napetosti, koje oni naj eš e nisu ni svjesni, put prema njihovom ozdravljenju. Za one koji su se prepoznali, a ipak se ne odlu e posjetiti psihijatra, moja je poruka da dijagnoza njihovog gastritisa, nepravilnog rada srca ili napadaja astme, i ponu eni lijekovi za te bolesti nisu i kraj njihovog lije enja. Tek su nužan po etak. Važna je nakon toga promjena stila života i pronala-

Dolaskom malo hladnijih dana svatko od nas poseže za svojim omiljenim trapkama.

Vje ni traper svima nam je omiljeni komad odje e. Njegova razli ita lica oduševljavaju nas u svakoj prilici; za ležeran izgled, za profinjenije kombinacije. Pravi par traperica može vas u initi višim, mršavijim i usudim se re i sretnijim.

“Skinny“ trapke vuku svoje trendove i ove jeseni.

Volimo ih jer su elasti ne, prilagodljive vašim oblinama, a posebno jer “ dižu“

su za mršavije cure jer isti u svaku oblinu i potpuno su priljubljene uz nogu. Samo za hrabre. Mogu se kombinirati npr. s tunikama, haljinama i duljim vestama.

Traperice tzv. bootcut gotovo su univerzalni kroj, i pristaju skoro svim figurama jer izjedna uju gornji i donji dio noge te na taj na in prikrivaju višak kilograma.

Namijenjene su svima koji se vole opustiti u svojem najdražem paru traperica.

Modu možemo povezati s geometrijskim oblikom kruga, koja se uvijek vra a s dodatnim osvježenjem. To se može re i i za poderane traperice. Nije bitno jesu li skinny ili drugog kroja, bitne su poderotine. Definitivno spadaju u ultra ležeran stil.

Budite kreativni i napravite moderne poderane trapke od starog para koji uvate u ormaru.

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

10. kolovoza 2010.

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Piše dr. Branko Vr i

Zašto fizikalna terapija kod Parkinsonove bolesti?

Kako rješavati osobne konflikte

Hranom do 100% zdravlja!

Lije im se od Parkinsonove bolesti. Idem redovito na kontrolu kod specijaliste neurologa i uzimam preporu ene lijekove.

Kod zadnje kontrole specijalista neurolog mi je preporu io fizikalnu terapiju. Interesira me zašto fizikalna terapija?

Medikamentozno lije enje Parkinsonove bolesti mora se nadopuniti i fizikalnom terapijom odnosno medicinskom gimnastikom. Medicinska gimnastika ili kineziterapija ima za cilj prije svega da se pasivnim kretnjama udova smanjuje mogu nost pojavljivanja sekundarnih artroza jer se na taj na in održava fleksibilnost zglobova. Propisuju se programi za ja anje miši a jer je u Parkinsonovoj bolesti snaga miši-

a smanjena. Rade se aktivne vježbe koje omogo uju da se akineza barem djelomi no zamijeni intendiranom motorikom, a isto tako aktivni pokreti kod vježba, to su oni koji sam bolesnik izvodi, smanjuju tremor (drhtanje).

Kineziterapijom se vježbaju i automatski pokreti kako bi se poboljšala njihova kvaliteta, primjerice kod hodanja, uzimanja hrane, listanja novina, otvaranja prozora i sl. Pošto Parkinsonova bolest zahva a i miši e disanja, pa disanje postaje otežano, rade se i specijalne vježbe disanja. Svakako je ne malo važno da se u okviru provo enja medicinske gimnastike uklju e i igre ili lakši obrti koji omogu uju kontakt sa zdravim osobama.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Osobni konflikti po ivaju na «sukobu li nosti», što zna i da se dešavaju ljudima koji si ne pašu kao osobe. Neki e se ljudi sva ati i me usobno si beskrajno komplicirati život zbog bilo kakvog razloga, a da im sam sadržaj konflikta uop e nije bitan. Važno je da se ne slažu i da svatko tjera svoje. Ipak se ve ina nas ne voli tako prepucavati, jer se radi o vrlo burnom emocionalnom procesu. To ne zna i da se ponekad ne na emo u situaciji da nam druga strana toliko ide na živce da se po nemo otresati na nju, kad to ve i ona ini. Osobni konflikti obi no po ivaju na razlikama u karakteru i temperamentu kao i na ugroženom samopoštovanju jedne ili obje osobe u konfliktu, a uzrokuju ih i nesporazumi u komunikaciji i razlike u vi enju situacije.

Jasno je, dakle, da svi imamo šansu naletjeti na nekog s kim e nam se konflikt pretvoriti u pravi pakao.

Pod uvjetom da se pravodobno sjetimo kako nam to zapravo ne treba, mogu e je slijediti neku od ovdje izloženih uputa kako bismo taj pakao izbjegli i kad je osoba s druge strane ve navalila na nas svom silom. Sjetite se da su za sukob uvijek potrebne dvije strane.

Ako se i ne slažete sa svojim gorljivim protivnikom i najradije bi ga barem verbalno pljusnuli, možete

se suzdržati od toga.

Nemojte razmišljati o tome kako se ponaša druga osoba, sve da iz nje rcaju iskre na sve strane, nego se usmjerite na vlastito ponašanje.

Kontrolu nad ponašanjem druge osobe nemamo, ali možemo imati kontrolu nad vlastitim ponašanjem. To je vrlo mo an osje aj. Tada se možemo usmjeriti na sam problem, što e možda potaknuti drugu osobu da u ini isto. Tako bi taj naš osobni sukob prerastao u sadržajni, pa bi se obe strane posvetile samom rješavanju problema. Ovo o emu pri amo nije nimalo jednostavno, jer sukobljene su osobe jedna drugoj sve samo ne simpati ne. Zato je najvažnije da se prestanete usmjeravati na negativne osobine druge strane i ne budete opsjednuti njima, kako god da vas bodu u o i ili srce.

Teško je to kad vam se osoba ne svi a, ali nije neizvedivo. Svaki put kad u sebi kažete «kakav idiot» ili nešto sli no bit ete korak dalje od rješenja konflikta. Ako želite riješiti konflikt potrebno je smirivati vlastitu emocionalnost i nadati se da e to proizvesti u inak i na drugu stranu. Kažem, ponekad uspijeva, i ovjek se tad sjajno osje a. Ako ne uspije, onda je to još jedna eskalacija sva ala ke strasti koja je u nekim ljudima neuništiva. Ne, to niste vi, jer ste pro itali lanak do kraja.

Otkriti svoju optimalnu prehranu koja odgovara na inu Vašeg življenja, razini stresa, tjelovježbi i prehrambenim navikama, danas je cilj modernog pristupa prehrani.

Prehrana ima neprocjenjivu ulogu u nastanku i tretmanu brojnih vode ih uzroka oboljenja i poreme aja u današnjem društvu.

Tijelo iz hrane crpi hranjive sastojke, potrebne za brojne biokemijske procese koji se zbivaju u tijelu.

Ateroskleroza, debljina, osteoporoza, še erna bolest, bolesti srca, moždani udar, neki tipovi karcinoma, samo su neka oboljenja koja imaju visoku povezanost sa vrstom i koli inom hrane.

Nutrijenti potrebni da bismo se najbolje osje ali razlikuju se od osobe do osobe.

Višestruka razlika u potrebama za vitaminima i mineralima izme u dviju osoba uop e nije rijetka. esto ne primje ujemo da se nutricijske potrebe mijenjaju ovisno o dobi, spolu, izloženosti stre-

Piše Katarina Flajpan

su, kroni nim bolestima, nezdravoj hrani, zaga enom okolišu, konzumiranju cijelog niza lijekova, itd.

Iz tako promijenjenih nutricijskih potreba javljaju se simptomi nutricijskog deficita, koji su Vam tijekom života postali vjerni pratioci te im ne pridajete važnost. Eventualni posjet lije niku i laboratorijski testovi ne pokazuju znatnija odstupanja od normale a Vi se i dalje osje ate loše.

Prepoznajete li se u nekom od tih simptoma?

Ako ste: esto umorni, imate glavobolju, kožne promjene, promjene na noktima i kosi, ubrzan rad srca, bol u zglobovima, probavne smetnje, promjene raspoloženja, esto ste prehla eni, svi ti simptomi mogu biti znakovi, po etnog nutricijskog deficita te dobri temelji za razvoj budu e bolesti.

Upravo t ak vo, rano otkrivanje simptoma, pomaže u stvaranju nutricijskog program koji Vam prevenira bolest, te unaprije uje zdravlje i osje aj vitalnosti.

BIOTERAPIJA

Premorenost organizma Premorenost organizma esta je pojava u svakodnevnom životu ovjeka.

Oboljeli osje a nemo organizma, op u slabost koja se u normalnim okolnostima javlja nakon dužih i teških tjelesnih napora. To je relativno normalna pojava i ona redovito nestaje nakon temeljitog odmora. Problem nastaje ako se malaksalost javlja bez ve ih fizi kih ili umnih napora, ili jednostavno bez vidljivog razloga.

Op u slabost organizma mogu izazvati sr ane mane, plu na tuberkuloza, tumor štitnja e i sli no. Bolest je potrebno dijagnosticirati od strane oficijelne medicine. Ona se nikako ne smije zanemarivati jer nikad ne nastaje bez razloga. Dobar bioterapeut iscjeljuje uzrok, snabdjeva organizam velikom koli inom biopotencijala, osjetno poja ava imunitet i omogu uje organizmu da se sam dovede u zdravo i poželjno

stanje. Lakši oblici premorenosti organizma lije e se promjenom ishrane, dakle treba jesti što više vo a i povr a, svježe nekuhane hrane, koja se mani estira tako što povoljno utje e na izmjenu tvari, pobu uje živ ani sustav i apetit.

Osobe koje pate od stalne premorenosti moraju voditi ra una da u organizam unose uravnotežene mineralno-vitaminske sastojke, a naro ito Omega 3 masne kiseline, preparate željeza, kalcija os ora i druge. Poželjno je da ti sastojci budu u vidu hrane koja njima obiluje.

ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

Posjet bioterapeutu je neophodan jer e on ve prvog dana opskrbiti organizam energijom, dakle uspostavit prirodni balans, tako da oboljeli ne “tone” u ve e probleme. Ima ljudi koji su toliko oslabjeli da jedva ustaju iz kreveta, odnosno jedva ekaju da ponovno legnu. Kod takvih je pacijenata organizam u potpunom disbalansu koji je naj eš e uzrokovan stresom.

Bioterapeut e vam pomo i otkriti kako otkriti uzrok i u etiri dana trajanja terapije, otkloniti ga, odnosno pomo i vam da svoj organizam ponovo vratite u punu unkciju.

OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

Osoba oboljela od premorenosti rijetko odlazi lije niku jer ne može objasniti uzrok, tijek i posljedicu bolesti. S druge strane lije nici to ne uzimaju suviše ozbiljno, a oboljenje je doista opasno i vrlo ozbiljno. Razlog je STRES. Pacijent se ne može sam osloboditi stresa, ve mu je potrebna pomo . Pomo je još potrebnija posljedicama koje je taj stres uzrokovao.

Zato ne odga ajte posjet bioterapeutu koji je brz i u inkovit u svojoj terapiji.

Ako odga ate problem on može uzrokovati i neke teže bolesti iji je ishod doista atalan.

Nazovite me bez SMS-a na broj tele ona 098/1347-031 i s punim povjerenjem dogovorite svoj termin za iscjelenje. Pravo na zdrav život imaju sva živa bi a, pa nema nikakvog razloga da to pravo uskra ujete sami sebi. Želim vam dobro zdravlje.

10. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 13 35

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

10. kolovoza 2010.

Komentari AKOVE KI espresso by Bibi

Franka je bila i ostala naš mali an eo Prošli utorak tamo gore na nebu an eli su imali pripreme za dolazak “ Malog an ela“ . Nebo je suzilo, jecalo, zapomagalo ... No, Bog je znao da je Franki mjesto u njegovim bezbrižnim, rajskim odajama.

Njezinu blistavo istu dušu pozvao je k sebi. Ionako smo u ovozemaljskom svijetu samo usputni prolaznici i samo tom vjerom izlije it emo svaku tugu koju nam donese ne ija smrt. A tuga koju donese smrt ne ijeg djeteta ini se potpuno neutješnom.

Posljednji ispra aj, od vlaka stradale mlade djevojke koja je, poput tek propupalog i prerano ubranog cvijeta, otrgnuta od svojih najmilijih, svakog je prisutnog obavio velom jada i nemo i. Sam pogled na shrvane roditelje ili pak na sniježno - bijeli lijes urešen isto takvim cvije em u nama je potaknuo tisu u neizre enih misli suosje anja, štoviše, empatije.

No, sve je tog asa bilo kristalno jasno. I kad je mlada grupica pjeva a an eoskog glasa tišinu oplemenila božanstvenim višeglasjem; i kad je fra Robert prekrasnim rije ima svima nama do arao Frankine omiljene re enice u kojima je ona tako mlada ve pronalazila smisao života i svijeta; i kad je potanko analizirao korijen njenog imena, zatim vezu izme u akove ke proslave Porcijunkule (Gospe

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

od An ela) kada se ova nesre a dogodila i njenu ljubav prema an elima, te sve to zaokružio rije ima utjehe njenim najbližima i svima nama ožaloš enima; i kada su se njezine prijateljice Lana i Magdalena drhtavim glasom i dirljivim govorom opraštale od njezinih predivnih osobina i dobrohotnih o iju. Tog asa shvatili smo da je Franka bila ovdje s nama da nas obogati barem djeli em svoje plemenite baštine te da nas usmjeri na put pravih životnih vrijednosti – ljubavi, mira i sre e. An eli poput nje uvaju nas odozgora.

Zato ne pitajmo zašto i zbog ega! Razlozi ne postoje u onom obliku u kojem ih mi možemo prihvatiti. Ali, budimo uvjereni da je Franka jedna sjajna zvijezda koja oboga uje naše životno nebo. Njezino poslanje je ispunjeno i na tome joj velika hvala. Po ivala u miru!

SVIJET U MOJIM BOJAMA

ovjekov novi najbolji prijatelj

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

ovjekov najbolji prijatelj više nije ovjek. ovjekov najbolji prijatelj više nije pas. ovjekov najbolji prijatelj sada je iPhone.

Nakon višednevnog dogovaranja termina za kavu, uskla ivanja rasporeda i dogovaranja lokacije, napokon sjedamo na kavu. Prvi upit upu en konobaru sa zaustavljenim: “Kaj bute?” na ustima je: Imate wireless? Ako imaju, super. Ako nemaju, nije toliko super, ali opet ne predstavlja veliki problem.

Donose nam kavu i nakon po etnih 5 minuta skoro pa razgovora prvi se hvata za iPhone. Lan ana reakcija po inje.

Iz torbica, džepova i pederuša masovno se vade najdraži tehno ljubimci. S jedne mi strane dolazi najnovija informacija s Index. hr-a o boji ga a Paris Hilton, s druge “ ekaj da ti pokažem” bebu susjedine prijateljice ne akinje šogorice i njenoga etvrtog muža, s tre e slušam live stream GTalk dogovora za sljede u kavu, a s etvrte dopiru zvukovi pucanja balon i a s neke od najnovijih antistres aplikacija.

Uvidjevši da razgovor u ovoj situaciji baš i nema prevelike šanse, iz torbe vadim knjigu.

Rafal prijezirnih “sad buš itala?!” pogleda dopunjen je inom konstatacijom da sam baš asocijalna. Ha?!

Kad sjednem na kavu, o ekujem, gle uda, komunikaciju.

I to ne onu virtualnu. Pravu.

Gledamo se u o i kad pri amo, u žaru pri e mašemo rukama i rušimo aše sa susjednih stolova, udaramo se pod stolom kad na repertoar do u neke škakljive teme. To je u mom svijetu još uvijek na in na koji želim ispijati kavu i u mom su svijetu moji najbolji prijatelji još uvijek - ljudi.

A u vašem?

Ljudska samilost prema nemo nima Iako još nije uzelo maha, ini se da e, s obzirom na trenutnu situaciju i najavu ponovnih poskupljenja, prosja enje uskoro i u nas postati veoma ozbiljan problem.

Upravo su prošli tjedan dvije žene u Mihovljanu prijavljenje zbog prosja enja.

I dok u Zagrebu, gdje su mi u sje anju ostali brojni prosjaci na semaforima, taj problem postoji ve duže vrijeme, u našim krajevima još uvijek nije prešao u alarmantno stanje.

Brojni mališani, osobe u dronjcima ili invalidskim kolicima tvore sliku u mojoj glavi kada se prisje am ekanja tramvaja na križanjima zagreba kih ulica. Dok sam se u po etku esto znala uhvati-

ti za svoj nov anik i dati koju kunu, misle i da e je prosjak ipak puno bolje iskoristiti nego ja, ubrzo se situacija promijenila.

Tome je kriva prijateljica s fakulteta koja mi je nakon jednoga takvog slu aja spo itala bukvicu kako je prosja enje i žicanje postao unosan “biznis“ koji ionako lijene ljude ini još ljenijima, a svojim potezom i sama to poti em. Prepri ala mi je nekoliko pri a kojima je pokušala dokazati da je najviše prosjaka ipak lažnih te da je prosja enje samo jedan oblik brze zarade. Moram priznati, pomalo me uvjerila u njezine pri e, što je i razlog mojega sve rje eg dijeljenja milostinje.

Vjerujem da nisam jedina.

Prije otprilike dvije godine u medijima je prikazana snimka punoljetne muške osobe, koja se nakon odra enog dana prosja enja na jednom vrlo prometnom zagreba kom raskrižju dizala iz invalidskih kolica, sklopila ih i smjestila u mercedes, te sa zaradom odvezla na “zasluženi“ odmor. Tada sam u potpunosti shvatila na što me prijateljica koju godinu prije željela upozoriti.

Ipak mislim da mnogi jednostavno zbilja prose jer nemaju za život. Na žalost, zahvaljuju i sve brojnijim lažnim prosjacima, nerijetko prolaznici ni ne obra aju pažnju na njih. I dok s jedne strane prosja enje predstavlja izraz ljudske samilosti prema

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

nemo nima, siromašnima, bolesnima, koji bez tu e pomo i ne mogu ništa zaraditi, a “za njihovu tugu nosa a nema“, s druge, na žalost, ljudi nikada ne znaju jesu li novac dali za pravu stvar ili su opet upravo od tih nemo nih – prevareni.

10. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 15 37

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

10. kolovoza 2010.

Internacionalna prezentacija novog Volkswagen Sharana

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH po proizvo a ima 1.1. 31.7.2010.

Proizvo a

koli ina udio, %

1

Opel

3025

12,93%

2

Volkswagen

2821

12,06%

3

Chevrolet

1914

8,18%

4

Renault

1895

8,10%

5

Peugeot

1695

7,24%

6

_koda

1411

6,03%

7

Hyundai

1398

5,97%

8

Ford

1194

5,10%

9

Citroen

1184

5,06%

10 Mazda

701

3,00%

11 Suzuki

684

2,92%

12 Toyota

658

2,81%

13 Kia

600

2,56%

14 Dacia

595

2,54%

15 Nissan

492

2,10% 2,09%

16 Seat

489

17 BMW

469

2,00%

18 Audi

449

1,92%

19 Fiat

445

1,90%

20 Mercedes

411

1,76%

21 Honda

326

1,39%

22 Volvo

94

0,40%

23 Smart

82

0,35%

24 Lada

64

0,27%

25 Mitsubishi

56

0,24%

26 Lancia

41

0,18%

27 Saab

34

0,15%

28 Alfa Romeo

32

0,14%

29 Subaru

27

0,12%

30 Mini

25

0,11%

31 Ostali

90

0,38%

UKUPNO

23401 100%

Izvor: Promocija Plus

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podiza i, servo, ABS Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend, 2010., bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vu na služba, spuštanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

„Woo-Hoo, na more s Cliom!“ Unutar nagradnog natje aja Renault Nissana Hrvatska pod nazivom „Provedite ljeto s Cliom“, obilježavanje 20. ro endana Renault Clia omogu ilo je Ljliljani Klasi ek-Benceti nezaboravno ljeto - mjesec dana korištenja Clia iz limitirane ro endanske serije 20th Anniversary, uz pla eno gorivo. Književnik Ante Tomi predsjedao je žirijem u kojem su bili Marina Jelinek i Vesna Gai (Renault Nissan Hrvatska d.o.o.) i Saša Filipovi (agencija Publicis), koji je odabrao najbolje pri e pristigle na nagradni natje aj. Me u više od tisu u kra ih i dužih pri a, Ante Tomi odlu io je nagraditi pri e jednako uzbudljive, vrckave i razigrane kakav je i sam Renault Clio. Ljliljana Klasi ek-Benceti provozat e se ro endanskim Cliom po Hrvatskoj i uživati u automobilu koji svojom udobnoš u, svestranoš u, sigurnoš u i razinom opremljenosti konkurira berlini više kategorije. 5.000 km zabave i sigurnosti dobitnici osigurava 5 zvjezdica za sigurnost na crash-testovima EuroNCAP. U nagradama dodijeljenim povodom 20. ro endana omiljenog Renaultovog modela uživat e i Ines Peri , Dejan Broz, Milan Stoji , Tea Cindri i Kristina Toki .

Šavora

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 BS

8,32

Super plus 98

8,32

Super 100 BS

8,32

8,69

Eurodizel BS

7,91

7,91

LPG auto plin

4,29

4,29

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 6. kolovoza 2010.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci.

VELIKI IZBOR S LAGERA

d.o.o.

Tijekom mjeseca srpnja u Münchenu i na idili nom Tegernseeu odražavala se internacionalna prezentacija novog Volkswagen Sharana. Novi Sharan je sa svojih 485 centimetara ak 22 centimetra dulji od svog prethodnika, ali ujedno i 30 kilograma lakši. Nudi do 7 sjede ih mjesta, a najve i obujam prtljažnog prostora iznosi 2.430 litara. U pogledu sigurnosti novi Sharan nudi do 9 zra nih jastuka, a u pogledu prakti nosti do 33 mogu nosti odlaganja. Velika novost su bo na klizna vrata s obje strane. Sharan tako er nudi integrirana dje ja sjedala, veliki panoramski klizni krov, start-stop sustav i rekuperaciju.

Fenomenalno zvu i podatak da novi Sharan u dizelskoj verziji sa 140 KS troši samo 5,5 l/100 km (143 g/km CO2) i time ostvaruje najbolje vrijednosti u svojoj klasi. Novost u Sharanu je i EasyFold sustav kojim se sjedala u drugom redu izuzetno jednostavnim mehanizmom u trenutku mogu preklopiti u ravninu poda.

U prethodne dvije generacije Sharan je prodan u preko 600.000 primjeraka. U novom

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 0 40 /679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Auris 1.4, 97 KS, benzin, Luna oprema, 1. vlasnik, 2007.g., cijena: 10.999 eura 2. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol NAVI, 2006.g., cijena: 15.750 eura sa PDV-om 4. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 5. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 8.900 eura na ime 6. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Executive, 1. vlasnik, 2006.g., cijena 20.000 eura sa PDV-om 7. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 8. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 9. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 10. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 e ura sa PDV-om 11. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 12. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 13. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:2.100,00 eura 14. Audi A8 2,5 TDI V6 QUATTRO,180 KS,diesel,sva oprema,1999.g.,cijena: 8.900 eura sa PDV-om

Sharanu su njegovi TSI i TDI motori postali štedljiviji do 21 posto. Dva TSI motora nude se u varijantama sa 150 KS i 200 KS, a dva TDI motora sa 140 KS i 170 KS. Svi motori odgovaraju Euro-5 normi i mogu se dobiti i u DSG varijatni sa 6 stupnjeva prijenosa (DSG u seriji kod 200 KS TSI-a).

Novi dizajn Sharana potpisuju Walter de Silva (šef dizajna u koncernu) i Klaus Bischoff (šef dizajna marke), a razvili su VAN vozilo s novim prepoznatljivim Volkswagen DNA dizajnom.

Novi Sharan bit e u ponudi s 3 varijante opreme: Trendline, Comfortline i Highline kao i u 9 razli itih boja. Na hrvatsko tržište dolazi u drugoj polovici rujna.

10. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17

Smart dan na Jarunu

Volkswagen Hrvatska na društvenim mrežama Volkswagen je pokrenuo svoju službenu stranicu na Facebooku i YouTubeu! Tko god želi, od sada može postati fan „Das Auto“ – zajednice.

Uz najnovije zanimljive informacije iz svijeta Volkswagena, na Facebooku Volkswagen Hrvatska na i ete sadržaje i fotogra ije s raznih Volkswagenovih doga anja, s ponosnim poznatim voza ima Volkswagena poput Severine i Tarika, a razne ilmove možete istodobno pratiti na službenom Volkswagen YouTube kanalu. Na Facebooku možete aktivno sudjelovati svojim komentarima, ili još aktivnije „uploadanjem“ fotki s vašim novim ili starim Volkswagen ljubimcem, u vama najdražim ili najsmješnijim situacijama.

Svakog mjeseca Volkswagen Hrvatska e nagraditi dobitnika najbolje fotke vrijednom nagradom.

Facebook – Volkswagen Hrvatska: http:// w w w.facebook .com/ VolkswagenHrvatska YouTube – Volkswagen Hrvatska: http:// w w w.y o u t u b e . c o m/ volkswagenhr

Zgodan, prakti an, ekonomi an, okretan, originalan, moderan, jednostavan, napredan… Sve su to epiteti kojima se smart potvrdio na cesti i u koje su se mogli uvjeriti mnogobrojni posjetitelji Smart dana na Jarunu u organizaciji EUROlinea, glavnog zastupnika Daimlera AG za Hrvatsku. Posjetiteljima, me u kojima su bile i mnoge osobe iz javnoga života, predstavljeni su dobro poznati smart automobili i to na zanimljiv i zabavan na in, upravo u duhu marke smart: nagradne igre poput brzog parkiranja smart vozila u zadani prostor u najkra em roku ili slaganje ljetne opreme u smart vozilo u najkra em roku, probne vožnje s prodavateljima oko Jaruna uz poklone za najspretnije...

Zabavno je bilo i za najmla-

e koji su u svom dje jem kutku uživali u oslikavanju smart vozila na A3 papirima.

Usto, svaki je posjetitelj svojim dolaskom ostvario 10% popusta na kupnju bilo kojeg modela Smarta. Dužina od oko dva i pol metra ini ga idealnim i za vožnju i za svako parkirališno mjesto, unutrašnjost za dvije osobe udobna je i prostrana, a tu su i sigurnosne i tehnološke zna ajke, me u ostalima, tridion sigurnosna elija i izmjenjive vanjske obloge, poluautomatski mjenja i, serijska ugradnja elektronske kontrole stabilnosti… U standardnoj su opremi ESP, ABS i pomo pri ko enju.

Kupcima koji traže vozilo sa stilom smart fortwo nudi iznimnu udobnost iza upravlja a uz izvrsne performanse i atraktivnu cijenu.

Novi se Smart Fortwo može dobiti ve za 1.100 kn + PDV, što je mjese na rata za limitiranu ediciju “Black & White”. Akcija obuhva a smart pure 45 kW u crnoj ili bijeloj boji s cijenom 14.106,28 eura do registracije. Glavne prednosti ove akcije jesu primamljivi inancijski paketi i dodatna ušteda od 400 eura.

Li Shufu postao predsjednik odbora Volvo Car Corporation

Zhejiang Geely Holding Group Co. Ltd., jedan od najbrže rastu ih proizvo a a automobila u Kini je, u skladu sa kompletiranjem otkupa kompanije Volvo, od Ford Motor kompanije, objavio nova imena, koja e se na i u upravnom odboru švedskog proizvo a a. Predsjednik Zhejiang Geely Holding Group Co. Ltd, gospodin Li Shufu postati e predsjednik upravnog odbora Volva, a njegov zamjenik i

potpredsjednik, bit e Hans-Olov Olsson, bivši predsjednik i izvršni direktor švedske automobilske kompanije. Ova bi kombinacija me unarodnog iskustva trebala osigurati Volvu svijetlu budu nost. Uprkos novom kineskom vlasniku, sjedište Volva i dalje e ostati u švedskom Gothenburgu.

Poslovni plan novih vlasnika podrazumijeva ja anje prisustva u Europi i Sjevernoj Americi, te istraživanje mogu nosti na rastu em kineskom tržištu. Najavljen je nastavak sigurnosnih istraživanja i zadržavanje primarne pozicije na podrucju sigurnosti vožnje, e ikasnosti i zaštite okoline.

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

10. kolovoza 2010.

EKO KUTAK

Tesla Motors i Toyota Motor Corporation potpisuju sporazum za razvoj elektri nog modela RAV4

NOVO PANDA d.o.o.

Ovlašteni servis Peugeot vozila

Tesla Motors i Toyota Motor Corporation objavili su da su tvrtke potpisale sporazum za pokretanje razvoja elektri ne verzije modela RAV4, kao što su u svibnju ove godine najavili Elon Musk i Akio Toyoda. S ciljem plasiranja elektri nog vozila (EV) na tržište u Sjedinjenim Ameri kim državama 2012. godine, bit e izra eni prototipovi na kojima e model Toyota RAV4 biti uparen s Tesla elektri nim pogonskim agregatom. Tesla planira proizvesti i isporu iti flotu prototipova tvrtci Toyota na test tijekom ove godine.

Prvi prototip je ve izra en i

sada se testira.

U svibnju su Tesla i Toyota najavili svoju namjeru da sura uju na podru ju razvoja elektri nih vozila, rezervnih dijelova, te proizvodnih sustava i inženjerske podrške. Tesla želi nau iti i iskoristiti Toyotin inženjering i stru nost s podru ja izrade i proizvodnje, dok Toyota ima za cilj nau iti od tvrtke Tesla nešto o tehnologiji elektri nih vozila (EV), hrabrom duhu, brzom donošenju odluka i fleksibilnosti.

Toyota je od svog osnivanja 1937. godine djelovala pod filozofijom “doprinositi društvu kroz proizvodnju

automobila,” te je proizvodila automobile kako bi zadovoljila svoje brojne kupce diljem svijeta. Toyota je na tržište lansirala prvu generaciju Prius hibridnih vozila 1997. godine.

Tvrtka tako er planira uvesti elektri na vozila na tržište do 2012. godine.

Tesla ima za cilj proizvoditi cjenovno sve povoljnije elektri ne automobile za što ve i broj kupaca – uz zna ajno smanjenje troškova elektri nih vozila. Tvrtka Tesla, sa sjedištem u Kali orniji, dizajnira i proizvodi elektri na vozila i elektri ne sklopove za pogonske agregate, te je trenutno je-

dini proizvo a automobila u SAD-u koji serijski izra uje i prodaje elektri na vozila kojima je mogu a vožnja po autocesti.s

Distribucija i prodaja rezervnih dijelova Zrinsko - frankopanska bb, 40 000 akovec Tel: 040/328 - 767

Fax: 040/328 - 501

www.panda.hr

Više od jedne tre ine hrvatskih voza a ne koristi žmigavac!

Više od jedne tre ine hrvatskih voza a tijekom vožnje rijetko ili uop e ne koristi pokaziva smjera kretanja (žmigavac). Pokaziva nikada ne koristi ak 16,46% hrvatskih voza a, pokazuje anketa koju je proveo web portal www. vidiauto.com, a 6,04% voza a pokaziva uklju uje samo kada vide policiju! Samo na velikim raskrižjima žmigavac uklju uje 13,13% voza a, dok to u drugim situacijama uop e ne ine.

Iako smo svakodnevno svjedoci nekorištenja pokaziva a smjera kretanja, ipak dvije tre-

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

SKUTERI POPUST !!!

POPUSTI NA SKUTERE 2008. I 2009.g. !!!

PIAGGIO ZIP 50 2T 2009.g.

PIAGGIO NRG 50 - 2009.g.

PIAGGIO ZIP 50 4T 2008.g.

GILERA STALKER 50 2008.g.

KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠ A, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

ine voza a poštuju prometna pravila. Tako 64,38% hrvatskih voza a pokaziva smjera kretanja koristi prilikom svake promjene smjera kretanja, pokazuju rezultati ove ankete.

Nepoštivanje prometnih pravila utje e na velik broj prometnih nesre a na našim cestama koji je u odnosu na prošlu godinu ipak u padu. Tako je u prva etiri ovogodišnja mjeseca u Hrvatskoj bilo 12.783 prometnih nesre a (što je 16,7% manje nego u istom razdoblju prošle godine) - poginule su 124 osobe (139 ih je poginulo u istom razdoblju lani).

10. kolovoza 2010.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

WRC poredak nakon 8 od 13 Rally-a

MotoGP poredak nakon 9 od 18 utrka

Max Biaggi vode i i nakon Silverstonea

MotoGP poredak za VN USA, A, A, Indianapolis, 25. srpnja 2010.

0.

Rezulta Rally Finland, and, 10..

10 29. – 31. srpnja 2010.

F1 poredak nakon 12 od 19 utrka

F1 poredak VN Ma arske, arsk rske, e, za 20 2010.

10.

Budapest, 1. kolovoza 1.

Mark Webber

25

2.

Fernando Alonso

18

1.

Jari - Ma Latvala

25

1.

Jorge LORENZO

25

2.

Sebas en Ogier

18

2.

Casey STONER

20

3.

Sebas an Ve el

15

3.

Sebas en Loeb

15

3.

Valen no ROSSI

16

4.

Felipe Massa

12 10

4.

Pe er Solberg

12

4.

Andrea DOVIZIOSO

13

5.

Vitaly Petrov

5.

Dani Sordo

10

5.

Nicky HAYDEN

11

6.

Nico Hulkenberg

8

6.

Ma hew Wilson

8

6.

Ben SPIES

10

7.

Pedro de la Rosa

6

8.

Jenson Bu on

9.

Kamui Kobayashi

7.

Mads Ostberg

6

7.

Colin EDWARDS

9

8.

J. Kankkunen

4

8.

Marco MELANDRI

8

9.

J. Hanninen

2

9.

Mika KALLIO

10. P.G. Anderson

1

Poredak voza a:

7

1.

Mark Webber

161

11. Roger Lee HAYDEN

5

2.

Lewis Hamilton

157

12. Alex DE ANGELIS

4

Sebas en Loeb

166

Sebas en Ogier

118

3.

Jari - Ma Latvala

105

4.

Pe er Solberg

90

1.

Jorge LORENZO

210

5.

Mikko Hirvonen

86

2.

Dani PEDROSA

138

6.

Dani Sordo

77

3.

Andrea DOVIZIOSO

115

7.

Ma hew Wilson

48

4.

Casey STONER

103

8.

Federico Villagra

26

5.

Valen no ROSSI

90

9.

Henning Solberg

25

6.

Nicky HAYDEN

89

7.

Ben SPIES

77

8.

Randy DE PUNIET

69

9.

Marco MELANDRI

53

Poredak Teamova: 1. CitroĂŤn Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. CitroĂŤn Junior Team 4.

5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

265 210 145 108 40

Slijede i rally: Slijede i rally: ADAC Rally Rally of Turkey, Deutsc16.–18.20. hland, travnja – 22. kolovoza 2010. 2010.

Poredak voza a:

6

2.

16

4 2 1

10. Loris CAPIROSSI

1.

10. Mads Ostberg

10. Rubens Barrichello

Poredak voza a:

10. Marco SIMONCELLI

49

Poredak proizvo a a: a:

Aprilia Alitalia Racing Team vra a se nakon engleskog vikenda u Silverstoneu s osmjehom na licu.

Max Biaggi, vode i voza u ukupnom poretku, suprotstavio se grupi voza a koji su vozili na doma em terenu, odlu niji nego ikad da e posti i dobar rezultat. S petim i ĹĄestim mjestom Max Biaggi zadrĹžava veliku prednost od 60 bodova ispred

Haslama, drugoplasiranog voza a u ukupnom poretku, a Aprilia vodi me u konstruktorima s 51 bodom ispred drugoplasiranog Suzukija.

Ovo su bile dvije odli ne utrke i za Leona Camiera. Britanca nije omela loĹĄa startna pozicija gdje sa 16. mjesta u prvoj utrci osvaja 6. mjesto. U drugoj utrci postigao je joĹĄ bolji rezultat te je osvojio 3. mjesto.

3.

Sebas an Ve el

151

4.

Jenson Bu on

147

5.

Fernando Alonso

141

6.

Felipe Massa

97

7.

Nico Rosberg

94

8.

Robert Kubica

89

9.

Michalel Schumacher

38

10. Adrian Su l

35

Poredak konstruktora: ra: a: 1.

RBR-Renault

312

2.

McLaren-Mercedes

304

3.

Ferrari

238

4.

Mercedes Benz GP

132

5.

Renault

106

6.

Force India-Mercedes

47

7.

Williams-Cosworth

40

8.

BMW Sauber-Ferrari

23

9.

1.

Yamaha

215

STR-Ferrari

10

2.

Honda

175

10. Lotus-Cosworth

0

3.

Duca

133

11. HRT-Cosworth

0

4.

Suzuki

48

12. Virgin-Cosworth

0

Slijede a utrka: eĹĄke, Slijede a utrka:VN VN Japana, Brno, 15. kolovoza 25. travnja 2010. 2010.

Slijede a utrka: VN Belgije, SpaFrancorchamps, 29. kolovoza 2010.

OvlaĹĄteni servis za

t VTMVHB TFSWJTJSBOKB V[ EWJKF HPEJOF EJO OF F HBSBODJKF OB VHSBĂŞFOF EJKFMPWF t VTMVHB MJNBSJKF EJN NB t UFSNPMBLJSBOKF QP 78 TUBOEBSEJNB ;B TUBSJKB WP[JMB QPWPMKOJKF DJKFOF TFSWJTJSBOKB WP[JMB

TOP 20 01. BUDI MOJ BROD - GUSTAFI 02. EL KLINJO - PRLJAVO KAZALIŠTE

TOP LISTA DOMA IH

03. ŽIVOT CURI - LUKA NIŽETI

01. ALKOHOL

04. BROD - SEXYMOTHERFUCKERS

JASMIN STAVROS & MLADEN GRDOVI

05. KAKO U JOJ RE DA VARIN

02.VRATI MI SE TI

Klapa Sv.Florijan . edo Mar ni

ZDRAVKO ŠKENDER

06. LUDA NO - LUDIN . NENO BELAN

03.IMAM MALO ŽELJA

07. SKITNICA

ZLATKO PEJAKOVI

Jasna Zloki & MARIJAN BAN

04.LIPA SPIZA DALMATINSKA

08. TKO TE IMA - SUZANA HERCEG

DUŠKO LOKIN & GRUPA PASTICADA

09. JUBAVI MALA - OLIVER

05.ZABRANJENO VO E

10. OVE GODINE - EDO MAAJKA

IVAN MEZGA

TOP LISTA DOMA IH

06.ŽENE - JASMIN STAVROS

U ORGANIZACIJI UDRUGE “ZORA” veliki koncert 14. kolovoza na Trgu Republike

FORMULA 13 01. ALEJANDRO - LADY GAGA 02. CROSSFIRE - BRANDON FLOWERS

The rock flock i Emphasis u borbi protiv predrasuda Udruga “Zora” u sklopu projekta “Odbaci svoje predrasude”, koji se provodi u sklopu programa “Mladi na djelu” Europske unije, poziva na koncert koji e se održati 14. kolovoza na Trgu Republike u akovcu s po etkom u 20 sati.

Nastupaju: The rock flock, ženski punk rock bend iz Zagreba/Pleternice i Emphasis iz akovca.

Ovim projektom udruga “Zora” obilježava Me unarod-

ni dan mladih i Me unarodni dan edukacije o transrodnim pravima. U sklopu koncerta posjetitelji e se mo i in ormirati na štandu s promotivnim i edukativnim materijalima te simboli ki odbaciti svoje predrasude na na in da bace papir s napisanom predrasudom u veliku kutiju, odnosno kantu za sme e.

Do ite, zabavite se i odbacite svoje predrasude!

03. EARLY IN THE MORNING CYNDI LAUPER feat. B.B. KING 04. AIRPLANES 05. WE NO SPEAK AMERICANO

TOP LISTA STRANIH ALEJANDRO

07. BABYFATHER - SADE

02. SUNSTROKE PROJECT & OLIA TIRA

08. LOVE THE WAY YOU LIE

RUN AWAY

EMINEM feat. RIHANNA

03. ADAM LAMBERT

09. ON MELANCHOLY HILL - GORILLAZ

WHATAYA WANT FROM ME

10. WHEN IT’ S TIME - GREEN DAY

04. TAIO CRUZ FT. LUDACRIS

TOP LISTA DOMA IH

BREAK YOUR HART 05. DELPHYC HALCYON

TOP LISTA 01. J. STAVROS & M. GRDOVI

Alkohol TOP LISTA DOMA IH 02. ET & Baruni - Sve il ništa 03. ZDRAVKO OLI - Prolaze neke slike 04. BOJAN JAMBROŠI - Sasvim sam 05. OLIVER DRAGOJEVI

Jubav mala

Ima nade

07. DANIJELA & HALID - Zarobljenik 08. JELENA ROZGA & Željko Samardži 09. ZLATKO PEJAKOVI

Imam malo želja 10. NOVI FOSILI - Kada Bog sve zbroji

Matthew Elina

10.BAGREM BIJELI - JOLE

06. ALL THE LOVERS - KYLIE MINOGUE

Krajem studenog zagreba ka e Arena postati hramom nostalgije za ‘80-ima, glazbenom erom kojom je vladao legendarni Prince.

Nakon koncerata Lady Gag e i Guns N’Rosesa, vru u zagreba ku glazbenu jesen za init e još jedno veliko svjetsko ime. Prince e prvi put pred hrvatskom publikom nastupiti 28. studenoga u Areni Zagreb.

TV voditeljica i bivša misica Branka Prišli (29) u vezi je s bivšim predsjednikom Uprave Croatia osiguranja Hrvojem Vojkovi em (41), piše Extra.

Bivša miss Me imurske i Varaždinske županije, koja je ove godine na Vatrometu mode osvojila laskavu titulu najbolje manekenke, u intervjuu je rekla kako par ne skriva svoju vezu, ali da ona nema potrebe javno govoriti o tome ni komentirati svoj privatni život.

DANIJELA MARTINOVI

09.KOPIJA - LANA JUR EVI

01. LADY GAGA

Samo dvije rije i

TJEDNI KALORIFER

08.ORIGINAL

YOLANDA BE COOL feat. D-CUP

Prince u studenom stiže u Zagreb

Branka Prišli u vezi s Hrvojem Vojkovi em

NEDA UKRADEN

B.O.B. feat . HAYLEY WILLIAMS

06. DAVOR RADOLFI & VANNA

Glazbenik koji je u karijeri vizionarski mijenjao zvuk pop glazbe, kombinirao žanrove i uvijek dosljedno slijedio svoje glazbene vizije, usput se sukobljavaju i s konzervativnim pogledima vlastitih diskogra a, u Zagrebu e promovirati svoj novi studijski album “20Ten”.

07.DA SE NA EMO NA POLA PUTA

10. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 43

44

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

10. kolovoza 2010.

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

ME IMURJE teško pronalazi pravog sparing partnera, dok Simuni demantira pri u o mogu em odlasku

Tu u akovcu mi je dobro, ali laska mi zanimanje prvoligaša U etiri pripremne utakmice, redom sa slabijim protivnicima, Me imurci su zabili ak 29 golova. Interesantno, s obzirom da nisu nabavili pravog napada a, kakvog na mjestu upražnjenom nakon odlaska Vuke priželjkuje trener Vjeran Simuni .

Nakon što im je dignuta suspenzija, me imurci su odigrali etiri pripremne utakmice i upisali etiri pobjede. Protiv Trnave Gori an 5:1, protiv Sigetca 10:0, protiv Plitvice 11:1 i protiv Zavr a 3:2. Ukupno su postigli 29 golova i sve to bez pravog napada a.

“Nismo našli zamjenu za Vuku, jednostavno emo se morati sna i bez pravog napada a. Razni igra i premetnuli su se u strijelce, a promijenili smo i na in igre, pa emo iz igre stvarati prilike za gol. Za sad je

IZVU ENI PAROVI PRETKOLA Hrvatskog nogometnog kupa

Me imurje s Hrvacama, Sloboda Slakovec u Sl. Brodu Me imurski predstavnici u ovosezonskom natjecanju Hrvatskog nogometnog kupa saznali su svoje protivnike. U pretkolu HNK-a tako Me imurje ugoš uje NK Hrvace, dok Sloboda Slakovec gostuje u Slavonskom Brodu kod MV Croatije.

Utakmice se igraju u srijedu 25. kolovoza.

Oba protivnika nimalo ugodna za me imurske predstavnike. NK Hrvace je u posljednje dvije sezone me u najboljim amaterskim klubovima dalmatinskog zale a, ak je pred dvije sezone ostvario mogu nost ulaska u II. HNL, ali je zbog toga jer nije dobio licencu odustao.

Stoga je za Me imurje itekako olakotna okolnost da igra na doma em terenu, a ne mora na vru e gostovanje.

Sloboda iz Slakovca dobila je jednog od najja ih mogu ih protivniku u pretkolu. MV Croatia vratila je ugled slavonskobrodskom nogometu nakon potonu e Marsonije, što su pokazali ambicijom da postanu novi hrvatski drugoligaš, iako to plasmanom nisu uspjeli (bili su drugi u prvenstvu III. HNL-istok iza Lipika). Stoga bi eventualni prolaz Slakov ana usred Slavonskog Broda zasigurno bio iznimno ugodno iznena enje.

najviše golova dao Mario Garba, no planiram stvoriti ekipu bez zvijezda, radnu i kompaktnu”, ispri ao nam je Simuni .

Ekipa koja je na okupu zaigrat e otpo etka Nakon trideset dana priprema prakti ki je nemogu e po Simuni evom mišljenju dodavati nove igra e u ekipu, pa je sadašnji kadar onaj koji e nositi teren jesenskog dijela natjecanja: “Da nam se sad priklju i netko tko nije prošao pripreme teško bismo ga uklopili, a sigurno ne bi bio spreman za po etak prvenstva.

A mi trebamo jaki start. Dakle, u obzir dolazi samo netko tko je radio jednako dugo kao i mi.” Što se pripremnih utakmica ti e, one Simuni u nisu previše po-

kazale: “Svi naši protivnici bili su slabije ekipe, eventualno nam je zanimljiva bila ona u Zavr u, gdje igra par prvoligaških igra a. No, nema koristi od žaljenja za propuštenim vremenom, nadam se da u biti pa-

Mario Garba, uzdanica za novu sezonu

metniji nakon utakmice protiv Nafte iz Lendave i ona e mi poslužiti da odlu im o udarnoj postavi”, završio je pri u oko priprema me imurskog drugoligaša trener Vjeran Simuni .

No, nas je interesirao komentar glasina o prelasku u Šibenik, u kojem je ispražnjeno mjesto trenera nakon što je Branko Kara i napustio Šubi evac. Simuni nam je kazao: “Nikakvu službenu ponudu iz Šibenika nisam dobio, ali uo sam i ja te glasine. Laskaju mi, to je znak da se moj rad cijeni, ali ne mislim oti i iz akovca, tu mi je dobro. Situacija me podsje a na onu od prije desetak godina, kad smo tako er imali svakakvih problema, pa ostvarili nevjerojatno dobar rezultat”, rekao je Simuni .

(Ivana Strahija)

KUP NATJECANJEM MNS službeno zapo ela nogometna sezona u Me imurju

Tur iš ani iznenadili Pribislav ane, Novakov ani kolabirali u Hodošanu Nova nogometna sezona u Me imurju startala je utakmicama 1. i 2. kola kupa Me imurskog nogometnog saveza. Kako su nositelji koji uglavnom dolaze iz najboljih liga u kojem se natje u me imurski klubovi bili slobodni, u po etnom dijelu natjecanja igrali su klubovi koji baš nemaju u posljednje vrijeme uspjeha u ovom za mnoge me imurske klubove tako er atraktivnom natjecanju.

Nakon što je u etvrtak odigrano prvo kolo, natjecanje je nastavljeno u nedjelju drugim, dok e najboljih 16 klubova koji e nastaviti s natjecanjem biti poznato ve u nedjelju 15. kolovoza kad se igra 3. kolo i uklju uju se 16 nositelja.

Minule nedjelje najve e iznena enje je zasigurno ispadanje novog etvrtoligaša Poleta iz Pribislavca i to na doma em terenu od županijskog drugoligaša Borca PMP Tur iš a.

Napeto je bilo i u “gradskom derbiju” u Štrukovcu, gdje je doma i Hajduk do ekao Rudar. Me utim, gosti su opravdali status bolje rangirano županijskog ligaša s minimalnom pobjedom. Dubrav an je protutnjao kroz D. Kraljevec u kojem je doma in najavio ambicioznu sezonu koju baš i nije potvrdio. Dobro se držao novi županijski drugoligaš SK protiv oja anog ljetos Omladinca Novo Selo Rok. Doma i žale zbog kako smatraju nedosu enog penala kod vodstva gostiju 0:1 koji su nakon toga potvrdili pobjedu. Ina e, kup natjecanje obilježavaju i nekompletnosti mom adi, jer je sezona godišnjih odmora, pa gotovo svi klubovi ne mogu ra unati na najbolje igra e.

Grani ar Novakovec pak je u Hodošanu ne samo izgubio 6-0, nego ak nije uspio završiti utakmicu, jer su igra i

zbog “želu anih tegoba” jednostavno “kolabrirali”.

Rezultati 2. kola: Pobjeda – Sokol 2-4, Polet (P) – Borac PMP (T) 1-2, Kraljev an 38 – Dubrav an 1-5, Hodošan – Grani ar (N) 6-0, Jadran – Mali Mihaljevec 1-8, Jedinstvo (NSD) – Grani ar (K) 0-5, Drava (DM) – Bratstvo (SV) 4-1, Croatia – Šenkovec 5-3, SK – Omladinac (NSR) 0-2, Budu nost (P) – Zasadbreg 0-0 (3-1) 11m, Mladost (S) – Sloboda (M) 6-0, Plavi (Pek.) – Venera PMP 5-2, Hajduk Vindija (Š) – Rudar 0-1, Mladost (SM) – Galeb 2-2 (5-4) 11m, Jedinstvo (GM) – Dubrava 3-1, Puš ine – Sloga ( ) 2-3.

U 1. kolo bez ve ih iznena enje U prvom kolu koje je odigrano na praznik 5. kolovoza nije bilo ve ih iznena enja osim poraza ovog ljeta oja anog Dinama iz Domašinca u Novom Selu na Dravi. Od me imurskih prvoligaša uvjerljivi poraz doživio je Naprijed iz Cirkovljana u Puš inama.

Rezultati 1. kola: Oporovec: GALEB – ROMSKA VATRA 17 – 1, Gornji Hraš an: POBJEDA – MLADOST (Palinovec) 3 – 2 , Otok: OTOK – BORAC PMP (Tur iš e) 1 – 3, Sveti Križ: EKO – POLET (Pribislavec) 1 – 3, Brezje: HAJDUK – DUBRAV AN 1 – 1 (4-5) 11m, Donji Kraljevec: KRALJEV AN 38 – BUDU NOST (Miklavec) 2 – 1, Krištanovec: KRIŠTANOVEC – GRANI AR (Novakovec) 1 – 2, Hodošan: HODOŠAN – TORPEDO 0 – 0 (5-3) 11m, Prekopa-Bukovec: PLAVI 1975 – MALI MIHALJEVEC 0 – 4, Donji Hraš an: BORAC – JADRAN 3 – 6, Žiškovec: DINAMO – GRANI AR (Kotoriba) 0 – 8 , Novo Selo na Dravi: JEDINSTVO – DINAMO (Domašinec) 4 – 3, Zebanec:

ZEBANEC – BRATSTVO (Savska Ves) 0 – 4, Kuršanec: DRAVA – DRAVA (Donji Mihaljevec) 3 – 4, Orehovica: CROATIA – OMLADINAC (Držimurec-Strelec) 9 – 0, ehovec: SK – MURA 5 – 2, Gardinovec: RADNI KI – OMLADINAC (Novo Selo Rok) 0 – 5, Podbrest: BUDU NOST – OMLADINAC (Ma kovec) 5 – 1, Donji Koncov ak: D. KONCOV AK – SLOBODA (Mihovljan) 3 – 4, Selnica: MLADOST – VIDOV AN 3 – 2, Jurovec: BRATSTVO – PLAVI (Peklenica) 2 – 7, Gornji Kraljevec: NAPREDAK – RUDAR 0 – 3, Dekanovec: MLADOST URKIN – HAJDUK (Štrukovec) 3 – 4, Sveta Marija: MLADOST – SLOGA (Štrigova) 4 – 0, Preseka: BRATSTVO – DUBRAVA 4 – 5, Gornji Mihaljevec: JEDINSTVO – DRAŠKOVEC 6 – 0, Puš ine: PUŠ INE – NAPRIJED 6 – 0.

U NEDJELJU nastavak kup natjecanja

Pregršt zanimljivih utakmica Parovi 1/16 kupa MNS, utakmice se igraju 15. kolovoza (nedjelja) u 17,30 sati: Sokol – Me imurec, Borac PMP (T) – ukovec 77, Dubrav an – Trnava, Hodošan – Spartak, Mali Mihaljevec – Mladost (I), Grani ar (K) – Nedeliš e, Drava (DM) – Podturen, Croatia – Sloboda (S), Omladinac (NSR) – Centrometal, Budu nost (P) – akovec, Mladost (S) – Strahoninec, Plavi (Pek.) – Mladost (Pr.), Rudar – Polet (SMNM), Mladost (SM) – BSK, Jedinstvo (GM) – BSK, Sloga ( ) – Dinamo (P).

PRIPREME HRVATSKIH NOGOMETNIH TRE ELIGAŠA u pomalo neozbiljnom tonu

NK Nedeliš e: Problemati ni godišnji odmori Pred novu tre eligašku sezonu NK Nedeliš e odlu ilo je angažirati novog trenera, ali se nisu svi igra i odmah privikli na na in rada Želimira Orehovca i svakodnevne treninge, pa su mnogi u jeku priprema otišli na – more.

“Sad sam malo na ekanju, pet igra a mi je trenutno na godišnjem odmoru, a oko 80 posto ih se odlu ilo na odlazak na more iako su trajale pripreme.

Znam da im je teško priviknuti se na novi na in rada, svakodnevne treninge, ponekad i dvaput dnevno, ali nam je to jedini put da dignemo Nedeliš e na višu razinu i da se uspnemo na ljestvici. Cilj je gornja tre ina tablice”, objasnio je Želimir Orehovec.

Formula za takav uspjeh je jednostavna: “Želimo i dalje kod ku e igrati dobro i upisivati pobjede, ali trebamo popraviti igru u gostima”, kaže Orehovec.

Ekipa se nije mnogo mijenjala zbog odlazaka, Nedeliš e su od važnijih igra a napustili tek Bujani i Mihalic, a pristigli su Juri i Balent iz Preloga, Saša Treska iz Dunjkovca te Simon i Begovi iz akovca. “Mislim da nismo izgubili na kvaliteti odlaskom navedenog dvojca i da smo doveli dostojne zamjene.

Imamo još dva tjedna da se uigramo kako treba i onda kre e sezona”, pri a Orehovec.

Do srijede bi se treneru Nedeliš a na raspolaganje trebali vratiti svi igra i, a za tad je zakazana i pripremna utakmica protiv Zeline. U nedjelju Nedeliš e u Kotoribi igra Kup.

NK MLADOST: Nekompletnost remeti pripreme Sli no kao i u redovima Nedeliš a i kod drugog me imurskog predstavnika preloške Mladosti, treneru Kralji u najve i problem u ovom trenutku je

nekompletnost ekipe. Osim igra a koji su na godišnjem odmoru i otišli na more, problemati no je tako er i odigravanje razno-raznih turnira, doga aju se ozljede, pa muku mu i kako održati redovitost rada. I odigravanje utakmica je problemati no, jer ekipa igra u šarenom sastavu koji vjerojatno nikad ne e igrati zajedno (kadeti-juniori-seniori), tako da ne ude porazi u Cirkovljanu protiv Naprijeda 3:1 i M. Subotici sa Spartakom 5:2.

Svrha odigravanja utakmica u kojima trener mora “ arobirati” postavu. Tako er i imidž hrvatskog nogometnog tre eligaša s takvim stanjem stvari zasigurno itekako trpi.

Bilo kako bilo, Kralji e za razliku od prošle sezone imati na raspolaganju dosta izmijenjeni sastav. Otišlo je nekoliko važnih karika, u svim linijama. Posebice to vrijedi za poziciju vratara gdje više nema Mar eca, pa e na gol “iz penzije” opet iskusni Viher. I zadnja linija je oslabljena odlaskom Jari a, dok stoper njegovih kvaliteta, ali možda mla i i perspektivniji nije doveden, pa e tu poziciju pokrivati Habuš i Radikovi . A, kad njih možda ne bude morat e se “kemijati”. U veznom redu tako er e zasigurno se osjetiti odlazak Balenta, kao i u napadu Krznara. Bez te etiri karike ne e biti lako, a igra i koji su stigli: Farkaš, Novak i Ružman tek se trebaju uklopiti i vidjeti ho e li biti prinove i poja anja.

Ekipi bi se trebao priklju iti i mladi nadareni napada Domini i to bi bilo to za novu sezonu u kojoj Preložani nemaju previsoke ambicije. Tek skupljanje iskustva, selekcija igra a (priliku e dobiti dosta mladih) za sljede u sezonu, budu i da u ovoj nitko ne e ispasti iz lige. Ali to ne zna i da ne e trebati zapeti, privu i i zadržati publiku i pokušati izboriti što solidniji plasman. (Ivana Strahija i Dejan Zrna)

U Maloj Subotici Preložani su u nedjelju loše prošli

10. kolovoza 2010.

ZAPAŽENI nastupi me imurskih nogometaša izvan Me imurja

Dejan Mezga odli an u dresu Maribora, 17-godišnji Glavina u inio smiješnom Dinamovu obranu Prošli tjedan su odli ne partije i izborili medijske naslove dva me imurska igra a koji igraju izvan Me imurja.

Dejan Mezga nekadašnji igra akovca nakon što se ustalio u ambicioznom NK Mariboru, ovu

sezonu zapo eo je u sjajnoj igra koj formi. Potvrdio je to i u etvrtak u uzvratnoj utakmici kvali ikacija za ulazak u Europsku ligu. Postigao je gol i asistirao za još jedan Maribora na gostovanju kod Hiberniana u škotskom Edinburghu i na taj na in

Dejan Mezga

itekako doprinio važnom koraku prema pokušaju tog kluba da ostane u europskom natjecanju.

U subotu pak je zasjao Dominik Glavina, mla i brat Denisa Glavine koji ina e nakon neuspjelog povratka u zagreba ki Dinamo igra trenuta no u poljskom klubu Arka Gdynia (oba sinovi nekada poznatog igra a, danas trener Roberta Glavine).

Dominik je nakon što se nametnuo treneru Toplaku u pripremama i odli no ušao u sezonu, bio ponajbolji igra Varaždina na terenu upravo protiv zagreba kih modrih. Me utim, ono zbog ega je zaslužio “play of the day” je potez kod poništavanja vodstva Dinama, kad je jednim potezom u inio smiješnim na terenu stopere Barbari a i Cufrea i onda rutinski zatresao mrežu za 1:1.

Svaka ast de ki i samo naprijed! (dz, foto: pixsell/jurinec)

IZ ME IMURSKOG NOGOMETNOG SAVEZA

Izvu eni parovi prvog kola juniorskog kupa S nogometnom sezonom zapo inju i mla i uzrasti, tako er kup natjecanjem. Prvi e na teren sljede e subote juniori.

Parovi 1. kola kupa MNS – juniori – 14.08.2010.(subota) u 17,30 sati: Pobjeda – Dubrava, Mura – Jedinstvo (GM), Radni ki – Borac (DH), Draškovec – Croatia, Mladost (S) – Drava (DM), Puš ine – Donji Koncov ak, Mladost (Pal.) – Jedinstvo (NSD), Dinamo (D) – Dubrav an, Mladost (I) – Sloga (Š), Plavi (Pek.) – Bratstvo (SV).

Održani i plenumi klubova III. ŽNL istok i zapad U petak su u Krištanovcu za zapadnu skupinu i u Miklavcu za isto nu skupinu održani plenumi klubova. Od ove sezone III Me imurske lige imaju Dominik Glavina

dva nova kluba to su NK Trnje Sveti Juraj u Trnju i NK Romska vatra Piškorovec. Jedan i drugi klub od jeseni e se natjecati u III. Me imurskoj ligi istok s time da e Romska vatra sve svoje utakmice igrati u gostima.

Parovi 1. kola III. Me imurska liga – istok – 22.08.2010. u 17,30 sati: Hodošan – Romska vatra subota, Napredak – Jadran, Trnje – Otok, Budu nost (M) – Eko, Borac (DH) – Mladost urkin, Omladinac (DS) – Kraljev an 38.

Parovi 1. III. Me imurska liga – zapad – 22.08.2010. u 17,30 sati: Bratstvo (P) – Donji Koncov ak, Krištanovec – Hajduk (B), Pobjeda – Jedinstvo (GM), Mali Mihaljevec – Torpedo, Dinamo (Ž) – Omladinac (M), Zebanec – Plavi 1975.

10. kolovoza 2010.

USUSRET ITF FUTURESU U AKOVCU, jedinom profesionalnom teniskom turniru na sjeveru Hrvatske

Sudionici iz dvadeset država s tri kontinenta Osim muškog dijela turnira, po prvi put igra se i ženski turnir, tako er prvi profesionalni u ovom dijelu naše zemlje Teniski klub “Franjo Pun ec” akovec osmu godinu za redom organizator je me unarodnoga seniorskog teniskog turnira uvrštenog u kalendar ITF-a (Me unarodne teniske federacije), koji se boduje za ATP rang listu. Vrijedi podsjetiti da je tradicija samoga turnira još i znatno duža jer je taj turnir pokrenut desetak godina prije uvrštenja u kalendar ITF-a. Ove godine, po prvi put u akovcu, održat e se i profesionalni turnir u ženskoj konkurenciji koji e se bodovati za WTA rang listu. Nagradni fond za svaki od turnira je 10.000 USD. Oba turnira održat e se u istom terminu, od 14. do 21. kolovoza, za kada je predvi eno održavanje inalnih susreta.

Izvrsna promocija i olakšan prijelaz igra ima u profesionalni tenis Interes za oba turnira je velik, uz glavni turnir (32 igra a) održat

Raspored turnira Dana 14., 15. i 16. kolovoza igrat e se kvali ikacijski susreti, dok e se 17. kolovoza igrati susreti 1. kola glavnog turnira, susreti parova, bit e i sve ano otvorenje turnira, s koncertom u 20 sati. Susreti 2. kola glavnog turnira te susreti parova bit e na redu 18. kolovoza, uz grill party u 19 sati. Dana 19. kolovoza igrat e se susreti etvrtzavršnice, susreti parova. Bit e to i “ kids day “ (od 10 sati), te VIP turnir (17 sati). Poluzavršni susreti te završni susreti parova igrat e se 20. kolovoza, te turnir parova za rekreativce u 18 sati. Završni susreti bit e održani 21. kolovoza, po evši u 14 sati.

UKRATKO iz tenisa KVALIFIKACIJE WTA SAN DIEGO

Ivana Lisjak ponovno bez pobjede Ivana Lisjak dobila je još jednu lijepu priliku za popravak WTA rankinga. Organizatori velikog WTA turnira u San Diegu koji je završio prošli tjedan omogu ili su joj igranje kvali ikacija, ali one su bile posve neuspješne. Naime, Lisjak je izgubila

me prvog kola od igra ice koja poput nje tako er ne blista u posljednje vrijeme, a zove se Abagil Spears. Spears je dobila vrlo lagano me u dva seta prakti ki bez pravog Ivaninon otpora, jer je uspjela osvojiti tek nekoliko gemova.

SLOVENIAN JUNIOR OPEN ITF 18 Prošlogodišnji naslov pobjednika uzeo je hrvatski igra Nikola Mekti koji je nakon toga napredovao na ATP listi najboljih svjetskih igra a za više od 150 mjesta i bliži se ulasku me u 200 najboljih na svijetu e se i kvali ikacije (64 igra a) koje e biti popunjene do posljednjeg mjesta.

Za turnire su prijavljeni igra i i igra ice iz dvadeset država: Slova ke, Švicarske, Italije, SAD-a, Srbije, Slovenije, BiH, eške, Ma arske, Poljske, Rusije, Australije, Austrije, Njema ke, Turske, Francuske, Gr ke, Velike Britanije i Hrvatske.

Glavni pokrovitelj turnira je Grad akovec, a pokrovitelj Me imurska županija, što pokazuje da je i sredina prepoznala zna aj futures turnira koji je izvrsna promocija za Grad i županiju, budu i

da svake godine ugosti stotinjak sudionika iz itavog svijeta. No u sportskom, teniskom smislu, najve i zna aj futuresa je u tome što daju priliku mladim igra ima, posebice hrvatskim, za osvajanje ATP i WTA bodova te tako olakšavaju prelazak iz juniorskoga u profesionalni, seniorski tenis.

I ove godine na turniru se o ekuje i nazo nost velikog broja uzvanika, novinara i teniske publike iz cijele Hrvatske i inozemstva.

Uz turnir e se održati i brojne popratne manifestacije: koncerti, dje ji dan na glavnom gradskom trgu, players party i druge.

Šuica opet briljirao Marin Šuica nastavlja niz odli nih plasmana na ITF turnirima za juniore i juniorke do 18 godina. Na Slovenian junior openu, koji je održan u Domžalama, stigao je do polu inala gdje je zaustavljen od Talijana Ameriga Continia rezultatom 26 26. Prije toga Šuica je svladao bolje rangirane nositelje (3. i 5. igra a turnira prema ITF listi) od talijanskog igra a koji je tako er bio me u njima (nositelj br.

9). Do polu inala Marin je nanizao pobjede protiv Virgilia

iz Italije 62 62, Deshayesa iz Francuske 64 63, Wagnera iz Njema ke 63 64 i Diedericha iz Luksemburga 62 61, a onda je ipak posustao.

Na turniru je nastupio i Karlo Škvorc, ali nakon što je uspješno prošao kvali ikacije zaustavljen je u prvom kolu.

Nedavno smo s Marinom Šuicom porazgovarali o njegovim tenisu, onome što je bilo ju er, što se doga a danas i kakvi su planovi za budu nost, a sve to donosimo u našem sljede em broju.

NAJZVU NIJE POJA ANJE akove kog rukometnog prvoligaša

Srebrni iz Tunisa na akove kom parketu Najzvu nije poja anje kojeg je RK Me imurje doveo svakako je pivot Zoran Jefti .

Taj 27-godišnji Varaždinac bio je naime dio hrvatske reprezentacije koja je na Svjetskom prvenstvu u Tunisu osvojila srebrnu medalju.

Nezaboravne uspomene na SP u Tunisu Igraju i uz veli ine poput Šole, Dominikovi a, Lackovi a, Metli i a, Džombe, Bali a, Kaleba i Vorija Zoran Jefti imao je prilike postati dijelom povijesti.

O slavnoj 2005. godini i Tunisu kaže: “Bilo je to prekrasno razdoblje koje e mi zauvijek ostati urezano u pam enje. Tada sam igrao za Medveš ak i Lino ervar me pozvao u reprezentaciju, a nitko nije bio sretniji od mene kad sam zadovoljio na pripremama i postao reprezentativac u Tunisu. Drago mi je što sam imao prilike upoznati sve te odli ne ljude, hrvatske reprezentativce. Najviše se sje am koliko je s Bali em lako igrati te kako je drag ovjek Vori.”

Hrvati su u Tunisu ostali korak do zlata. U preliminarnoj grupi C Hrvati su pobijedili u svih pet utakmica, pa i strašne Španjolce koji su kasnije postali svjetski prvaci, rezultatom 33:31. U glavnoj rundi, u Grupi 2 krenulo se porazom od Nor-

Zoran Jefti , najzvu nije poja anje RK Me imurja, za novu sezonu veške, no ve idu eg dana pala je Njema ka, nedugo potom i tadašnja Srbija i Crna Gora. U polu inalu su Hrvati nadigrali Francuze, a u inalu za pam enje, u kojem je postignuto preko 70 golova, Hrvati su od Španjolaca izgubili 34:40.

“Teško je sad re i bismo li osvojili zlato da smo više odmarali klju ne igra e. Španjolci su stvarno bili nadmo ni, utakmica je bila luda, pravo inale”, sje a se Jefti .

Španjolsko iskustvo i “varaždinski kontigent” Jefti a je put nakon Tunisa vratio u Varaždin, da bi potom krenuo u inozemstvo, nigdje drugdje do u Španjolsku. Igrao je tamo tri godine i s ekipom ušao

u prvu ligu te, zanimljivo, bio najbolji strijelac kluba te drugi-tre i strijelac lige: “Mnogo sam nau io u Španjolskoj, a kad sam se vratio u Varaždin u Varteks, imali smo velika obe anja i po eli stvarati respektabilnu ekipu. No, kako su obe anja ostala neispunjena klub je napuštalo sve više igra a, otišao je i trener, a nas je ostalo sedam is vi smo morali igrati sve. Klub je igra ima ostao dužan pet-šest pla a. Mislim da je najve i uspjeh Varteksa u prošloj sezoni ostanak u ligi.”

U akovcu je postao dio malog ‘kontingenta’ Varaždinaca, uz Balenta, Rodika i Turkovi a: “Ima zezancije malo na toj razini, ali se svi mi znamo ve 100 godina, zajedno smo odrastali u rukomet-

nom smislu, a s nekima sam išao i na fakultet. Ovdje se radi jako dobro, dobili smo priliku oti i na pripreme u Sveti Martin gdje su uvjeti fantasti ni. Iza nas je najteži, drugi tjedan, priprema, jezici su nam do poda ali je zadovoljstvo veliko, znamo za što se spremamo a ambicije su velike.”

Naravno, svi Jefti a s obzirom na iskustvo vide u po etnih sedam RK Me imurja, no on sam kaže: “Ne pada mi na pamet da mi je zagarantirano bilo kakvo mjesto. Smatram da uvijek moraju igrati najbolji i drago mi je kad je konkurencija jaka, to mi je dodatna motivacija. No, isto sam tako siguran da u s obzirom na razinu i kvalitetu rada i ja ove sezone pro itirati, imam osje aj da je ovo moja godina. Nisam prorok, mogu dati samo sve od sebe i nadati se da e mi se vratiti.”

Za kraj smo Jefti a pitali slaže li se sa svojim negdašnjim reprezentativnim suigra em Bali em da se rukomet promijenio – na lošije? “Istina je, posebno u Njema koj, gdje svatko igra za sebe iako je to kolektivni sport. Nema više u svjetskom rukometu toliko inesa, nadmudrivanja, ide se na snagu i grubost, dosta toga suci dopuštaju.

Mislim da bi rukomet trebao biti lepršava, lijepa igra koja se igra s guštom.” (Ivana Strahija)

Marin Šuica u Domžalama je stekao nove zna ajne bodove za bolji ranking

SUMMER CUP

Karlo Škvorc u reprezentaciji Hrvatske U švicarskom Beringenu održane su kvali ikacije za Mom adsko prvenstvo Europe za juniore i juniorke do 16 godina. Za hrvatsku reprezentaciju uz Filipa Vegera i Tea Fabera nastupio je i Karlo Škvorc, lan Teniskog kluba “Franjo Pun ec” akovec i zabilježio solidan nastup.

Na žalost, reprezentacija Hrvatske zauzela je peto mjesto i nije se uspjela plasirati u završnicu. U prvom kolu koban je bio poraz protiv Turske 1:2, a nakon toga zabilježene su pobjede protiv Slova ke i Švicarske istim rezultatom 2:1.

10. kolovoza 2010.

SPEEDWAY

NOGOMETNI KLUB “ME IMUREC� Dunjkovec - Pretetinec

Kova i tre i u Gyuli Speedway sezona nastavljena je u ma arskom speedway centru Gyula, gdje je voĹžena utrka Juniorskog prvenstva etiri drĹžave. Bila je to etvrta utrka po redu. Najbolji od hrvatskih predstavnika bio je ponovno Dino Kova i , koji je osvojio tre e mjesto i 13 bodova. S tim bodovima stigao je na tre e mjesto ukupnog poretka, osvojivĹĄi ukupno 66 bodova. Samo bod viĹĄe ispred njega ima Slovenac onda, dok njegov zemljak Remih ima tri boda viĹĄe, pa je tako Kova i i dalje u igri za sam vrh. Cvetko je bio 6. sa 6 bodova, IlijaĹĄ je osvojio 4 bodova, a Vugrinec je pretposljednji s 2 boda. (dz)

KOĹ ARKA

NedeliĹĄ e i Prelog odustali od natjecanja u A-2 ligi Tri me imurska predstavnika gledat emo u novoj sezoni A-2 lige sjever, najviĹĄega koĹĄarkaĹĄkog stupnja natjecanja u kojem nastupaju me imurski klubovi. Trebala su biti etiri, ali je NedeliĹĄ e nakon raspada rostera i manjka inancija odustalo. KoĹĄarkaĹĄi Preloga, koji su ina e izborili natjecanje u A-2 ligi, od istoga su zbog inancijskih razloga odustali, pa e umjesto njih usko iti oni koji ve imaju

iskustva s tom ligom - SrediĹĄ anci i KK Rudar - Cimper. Uz njih, tu e biti i dva akove ka kluba koji e kao i uvijek imati aspiracije za vrh tablice. Posebice to vrijedi za Me imurje, iji se kona ni roster tek o ekuje, kao i KK akovec. Bilo je nekih pri a i o njihovoj fuziji, zajedni koj ĹĄkoli koĹĄarke, ali od toga niĹĄta, ĹĄto nije ni udno s obzirom na naĹĄ dobro poznati mentalitet “dobrosusjedskih odnosaâ€?.

STREETBALL

U Kotoribi ove subote 14. izdanje turnira U subotu 14. kolovoza KoĹĄarkaĹĄki klub Kotoriba organizira 14. Streetball turnir, koji e se od 17 sati igrati u Sportskom parku u Kotoribi. Na otvoreni turnir mogu se prijaviti sve zainteresirane ekipe do po etka turnira, uz kotizaciju od 100 kuna, za ĹĄto se dobiva jelo i

pi e. Najbolje tri ekipe o ekuju pehari, a jedna e ekipa osvojiti pehar za fair play. U sklopu turnira organizira se i natjecanje u ga anju trica, a najbolji tricaĹĄ osvojit e nov anu nagradu.

Kotoripski koĹĄarkaĹĄi za navija e i goste pripremat e grah, ribe i tortilje. (af)

ODBOJKA NA PIJESKU

U ukovcu igralo ak ĹĄesnaest ekipa ukove ka udruga mladih organizirala je turnir u odbojci na pijesku, kojim je ujedno obiljeĹžen i Me unarodni dan mladih koji se obiljeĹžava 12. kolovoza. Za sudjelovanje na turniru prijavilo se 16 ekipa iz Preloga, Otoka, Donje Dubrave, ukovca, Donjeg Mihaljevca, Donje Dubrave, DraĹĄkovca, HemuĹĄevca. Pobijedila je ekipa “ ur eâ€? iz Otoka/Preloga u sastavu Mislav Sraka, Ines Sraka i Sandra Trstenjak. Drugoplasirana ekipa bila je ekipa “Dream teamâ€? iz DraĹĄkovca u sastavu Miro BaranaĹĄi , Filip Mihoci i Ivan Vidovi . Tre eplasirana ekipa bila je ekipa “LCDâ€? iz ukovca u sastavu

David Mikulan, Luka BudiĹĄa i Filip Varga. Sve utakmice gotovo bez ikakvih prigovora sudili su David Mikulan, Josip Slavi ek i Katarina Lipi .

- Htjeli bismo zahvaliti svim ekipama da su sudjelovale, gledateljima i naĹĄim sponzorima, marketu “Ivaâ€?, caffe baru “Queenâ€?, te posebno pizzeriji “RoSaâ€?, koja je i dala sve nagrade. Pritom treba spomenuti i naĹĄu tajnicu Marijanu Jezer i koja radi u “RoSiâ€?, koja se potrudila pribaviti nagrade.

Zahvaljujemo i Udruzi Şena Žireki, ije su lanice pekle ine langoťe, kazao je predsjednik ukove ke udruge mladih David Mikulan.

Nogometom protiv droge i poroka Nogometni klub Me imurec organizira 12. Me unarodni nogometni turnir pod geslom “Nogometom protiv droge i drugih poroka danaĹĄnjiceâ€?. Turnir e se odrĹžati 14. i 15. kolovoza, a na njemu e sudjelovati dvanaestogodiĹĄnjaci, ro eni 1998. i mla i. Sam turnir je u kalendaru HNS-a, te je prijavljen i odobren od Me unarodne federacije UEFA. Po etak turnira je u subotu 14. studenoga u 9.30 sati.

Utakmice se odigravaju cijela dva dana. Finalni susreti odrĹžat e se u nedjelju od 16 sati.

Pojedine ekipe dolaze u petak u posljepodnevnim satima, a bit e smjeĹĄtene u U eni kom domu “Svjetionikâ€? u akovcu i Studenskom centru u VaraĹždinu. Za sve sudionike turnira osigurana je kvalitetna prehrana, smjeĹĄtaj i vrijedne nagrade. Pozivamo ljubitelje nogometa, za koje su se tako er dobro pripremili, da posjete i daju podrĹĄku mladim nogometaĹĄima, bu-

godina sluĹžbenog postojanja nogometnog kluba “Me imurecâ€? Dunjkovec - Pretetinec.

Na turniru se tradicionalno o ekuju: Dinamo Zagreb, Varteks VaraŞdin, Maribor iz Maribora, NK Split i Hajduk iz Splita, Slaven Belupo iz Koprivnice, Me imurje iz akovca, doma i NK Me imurec, Željezni ar Sarajevo i po prvi put Caldora Calcio iz Pescare Italija. (SZ)

Publike na ovom turniru nikad nije nedostajalo du im nogometnim zvjezdama.

O ekuju se i gosti, te duĹžnosnici HNS-a, koji je glavni pokrovitelj turnira, na elu s predsjednikom Markovi em. Ostali su pokrovitelji turnira Op ina NedeliĹĄ e, Nogometni savez Me imurja i Zajednica ĹĄportskih udruga i saveza Me imurske Ĺžupanije.

Sve ano otvaranje turnira bit e u subotu 15. studenoga u 15 sati.

Za organizaciju e se pobrinuti: organizacijski odbor turnira

Rukometni klub “Sokol“ VratiĹĄinec

Slavi pedeset godina Rukometni klub “Sokol“ iz VratiĹĄinca slavi 14. kolovoza 50 godina od osnutka i 25 godina redovitog odrĹžavanja memorijalnih turnira u sje anje na preminule lanove i igra e ovog kluba. U povodu jubileja prire en je turnir na kojemu e sudjelovati rukometne ekipe “Concordiaâ€? iz Lepoglave, “NedeliĹĄ eâ€?, “Vidovecâ€?, “Sokolâ€? iz VratiĹĄinca kao doma in, te veterani RK Prelog i RK “Sokolâ€?. Turnir zapo inje u 16.30 sati u subotu 14. kolovoza na igraliĹĄtu u VratiĹĄincu. Uz ostalo, bit e poloĹženi vijenci na grobove rukometaĹĄa Danijela Bukovca i Zlatka FarkaĹĄa na mjesnom groblju u VratiĹĄincu.

Prvi memorijalni turnir odrĹžan je 1985. godine pod nazivom “ Zvonimir Ĺ˝nidar“, koji je nekoliko dana prije obiljeĹžavanja 25 godina kluba preminuo.

Godine 1993. klub je tako er zadesio tragi an doga aj. Iznenada je umro jedan od najperspektivnijih mla ih igra a ovog kluba, a i ĹĄire, Danijel Bukovec, te od 1994. godine ovaj turnir nosi naziv Memorijalni turnir “Danijel Bukovec“. Godine 2007. ovu udrugu zadesila je joĹĄ jedna nesre a. U hladnim vodama Jaruna u Zagrebu Ĺživot je izgubio

lan kluba Zlatko FarkaĹĄ - Bajo. U ast ove dvojice igra a od 2007. godine memorijalni turnir koji se odrĹžava svake godine u mjesecu kolovozu nosi naziv Memorijalni turnir “Danijel i Bajo“. Kroz povijest turnira izredalo se mnogo rukometnih ekipa iz Me imurske i VaraĹždinske Ĺžupanije, pa ak i preko granica Ma arske i Slovenije.

Rukometni klub osnovan je 1960. godine u sklopu DTRO-a pod nazivom “Partizan“ VratiĹĄinec.

Najstarija sportska udruga u VratiĹĄincu Najstarija je sportska udruga u VratiĹĄincu. Naziv “Partizan“ nosi sve do 1991. godine kada se ime mijenja u RK “MEP“ VratiĹĄinec, a ve 1996. dobiva danaĹĄnji naziv RK “Sokol“ VratiĹĄinec. Od 1960. do 1982. nastupalo se na sokolskom igraliĹĄtu kod Ĺželjezni ke stanice (na ĹĄljaci). Godine 1982. prvi put nastupaju na vlastitom asfaltiranom igraliĹĄtu kod OĹ â€œDr. Vinko Ĺ˝ganec“ VratiĹĄinec. Ve 1960. godine osvaja naslov rukometnog prvaka op ine Mursko SrediĹĄ e te se plasira u takmi enje rukometnog podsaveza akovec. Godine

u sastavu Ivan Ganzer, predsjednik, te lanovi Dragutin Kataleni , Stjepan KriĹžari , Miki Toli anec, Stjepan Topolnjak. Predsjednik izvrĹĄnog odbora turnira je Zlatko Le ek, a predsjednik turnirske komisije Branko Horvat. Organizatori zahvaljuju MNS-u, ZĹ USMĹ˝-u i Suda koj organizaciji Me imurja na doprinosu u organizaciji turnira.

Ove je godine 73 godine od prvoga organiziranog igranja nogometa u naĹĄim mjestima i 50

1964. osvaja naslov rukometnog podsaveza akovec. Najuspjeťnije su sezone 1979./’80. gdje je osvojeno prvo mjesto rukometnog saveza akovec, no, zbog reorganizacije rukometnog takmi enja, na podru ju rukometnog saveza Hrvatske klub nije uťao u viťi rang takmi enja. Godinu dana kasnije kao drugoplasirana ekipa po prvi put uťli su u me uŞupanijsku ligu VaraŞdin akovec. Najuspjeťnija sezona tako er je bila 1984./’85. kada je seniorska ekipa bila prvak rukometnog saveza akovec bez poraza, a omladinska tako er prva bez poraza u svojoj kategoriji te se plasirala u zavrťnicu rukometnog prvenstva u Bjelovaru.

Te godine inale rukometnog kupa Me imurja odigrano je u VratiĹĄincu izme u doma e ekipe i RK “Zrinski“ iz akovca koja je bila i pobjednik na podru ju Me imurja. NajuspjeĹĄnije sezone u me uĹžupanijskoj ligi VaraĹždin akovec bile su: 1986./’87., 1987./’88., 2002./2003., 2003./2004., 2004./2005., 2007./2008. kada je ekipa osvajala tre a i etvrta mjesta u ligi. NajloĹĄija sezona bila je 1999./2000. te 1981./’82. kada je ekipa sve utakmice izgubila, ali i na svima nastupila.

Tako er smo 2005. osvojen je turnir “ Danijel Bukovec“, 1986. turnir “Mura“ u Hlapi i-

Ivan Ganzer, predsjednik organizacijskog odbora turnira

ni te 1996. turnir u NedeliĹĄ u.

Veliki trud posve ivao se radu s mladima koji su bili uklju eni u takmi enje osnovnih ĹĄkola, muĹĄkih i Ĺženskih, te u ligu VaraĹždin akovec Koprivnica.

Nogomet i rukomet trenira pedeset dje aka Posebna draĹž kroz povijest kluba je podatak da su jedna od rijetkih malih sredina u kojoj se rukomet o uvao kao sport unato malom broju ĹĄkolske djece.

Danas osnovnu ťkolu poha a 152 djece. Od tog su broja 60% svih u enika djevoj ice. Oko 50 dje aka uklju eno je u rad sportskih udruga – rukomet i nogomet. Unato nedostatku sportske opreme te dvorane za treninge, mnogim sportskim radnicima u VaraŞdinu nije jasno kako uspijevaju s tako malim brojem djece stvoriti pionirske, omladinske, kadetske, seniorske te veteranske ekipe kluba.

- Odgovor na ovo pitanje je jasan: oduvijek je ekipa Sokola bila neustraĹĄiva klapa s velikim lokalpatriotskim osje ajima za mjesto VratiĹĄinec i takva e i ostati. Kroz ovaj dugogodiĹĄnji rad uspjeli smo u srce mladih igra a usaditi osnovno geslo: VratiĹĄin ar sam i to mi je ast, a VratiĹĄinec mi je u srcu!, kaĹžu u RK-u “Sokolâ€?. (J. K.)

SPORTSKO LJETO u NedeliĹĄ u

Preko stotinu djece u rukometnom kampu U organizaciji i pod pokroviteljstvom op ine NedeliĹĄ e uspjeĹĄno je zavrĹĄen sedmi od ukupno devet sportskih kampova projekta “Sportsko ljetoâ€? u SGC-u “Aton“ u NedeliĹĄ u. Rije je o rukometnom kampu kojem

je prisustvovalo preko stotinu djece.

Ovaj tjedan krenuo je karate kamp u organizaciji Karate kluba NedeliĹĄ e, za koji se za sada prijavilo 155 djece, dok nakon njega slijedi posljednji, koĹĄarkaĹĄki, kamp.

UspjeĹĄno je zavrĹĄen sedmi od devet sportskih kampova

10. kolovoza 2010.

KONJI KI preponski turnir u Starom gradu Zrinskih u akovcu

Antonio Korpar izvrstan šesti u najzanimljivijoj utakmici dana - Deveti Pehar Grada akovca osvojila je Janka Krašovec iz KK Purgerski, dok je prvo mjesto u dvije od tri najzahtjevnijie utakmice turnira osvojio Vedran Nervo U organizaciji konji kog kluba Zrinski akovec u sklopu Porcijunkolova održan je dvodnevni turnir u preponskom jahanju. Janka Krašovec iz KK Purgerski na grlu Limited Edition osvojila je deveti Pehar Grada akovca, dok je prvo mjesto u dvije od tri najzahtjevnijie utakmice turnira osvojio Vedran Nervo.

Za KK Zrinski akovec jahali su Antonio Korpar, Alberto Vukovi , Valentina Turek i Dino Pu a. Me u klubovima koji su nastupili bio je i Konji ki klub Nikola Zrinski iz Donje Dubrave za koji su jahali Marinko Lisjak, Dajana Ljevakovi , Darko Juras i Matija Matotek te Konji ki klub re an za koji su nastupili Ema Prokeš i Mirna Šoštar. Iz Me imurske županije natjecali su se i Kristina Lesjak iz KK akovec, ali i Sven Kramar iz Donjeg Pustakovca koji je jahao za Konji ki klub Vaštag iz Varaždina.

U Croatia Cupu za seniore Antonio Korpar na grlu Nobilis bio je šesti. U kategoriji juniora Kristina Lesjak je na Orionu bila druga, dok je u kategoriji kadeta Matija Matotek iz KK Nikola Zrinski na grlu Cabaljero bio drugi, a Alberto Vukovi iz KK Zrinski tre i na grlu Rainbow. (hz, foto:zv)

Uru ene i posebne nagrade Nakon dodjele pehara uru ene su i posebne nagrade Optike Briljant. KK Zrinski akovec nagradio je dvoje svojih lanova Valentinu Turek i Alberta Vukovi a. (hz) Janka Krašovec iz KK Purgerski na grlu Limited Edition osvojila je deveti Pehar Grada akovca

Dvodnevni turnir u preponskom jahanju ve tradicionalno je održan pod zidinama Starog grada

SELEKCIJA GRADA PRELOGA nastupila na Me unarodnom turniru u Op ini Pucinci

Uvjerljivo prvo mjesto, najvažnije širenje prijateljstva Malonogometna selekcija nekoliko klubova i igra a s podru ja Grada Preloga u subotu je sudjelovala na me unarodnom turniru koji je organizirala Op ina Pucinci u Sloveniji.

Selekcija Preloga uvjerljivo je osvojila prvo mjesto i pobjedni ki pehar svladavši najprije malonogometnu družinu iz eškog Brna - Relax 12:6, a u drugoj utakmici doma ina 13:4.

Preložani su ovaj turnir shvatili prili no ozbiljno i poslali isto takvu ekipu, koju je sastavio u ime Grada - Krešimir Glavina, ali u pitanju je bio ipak turnir rekreacijske prirode u kojem bi šanse za osvajanje naslova i pobjedni kog pehara imala i rekreacijska ekipa neke preloške ulice.

Stoga je selekcija Preloga u sastavu: Viher, R. Švenda, Balent, Ba ari, Radikovi , Kramar, M. Pigac, Varošanec i prema internoj ocjeni “najkorisniji igra mom adi” M. Fleten bila daleko prejaka za sve suparnike. Trebala je biti ona i ja a, ali bilo je u ekspediciji onih zaboravnih kad su u pitanju osobni dokumenti. Oni nisu mogli dalje od M. Središ a. O imenima ne emo ovaj put, ionako su ona sportskoj preloškoj javnosti ve poznata kao predmet “šale male”.

Ina e, na samom turniru, bilo je malo popusta i prema obje ekipe, kako ipak rezultat ne bi bio previsok.

Ina e, ovaj turnir koji je poslužio širenju prijateljstva izme u Grada Preloga i Op ine Pucinci s kojom Prelog kandidira i za projekte EU, poslužio je izme u

Pobjedni ki pehar iz Pucinci krasiti e preloške gradske vitrine

sport ne samo na profesionalni i amaterski, ve i rekreacijski. Puno toga bilo bi jasnije i vjerojatno bi se prolijevalo manje ljutnje za nemogu nost inanciranja svih sportova i klubova.

Doma in za pet, ma ne, za deset!

Fotografija za uspomenu selekcije Grada Preloga nakon osvajanja naslova pobjednika

ostalog da uvidimo razliku koja je u nama bliskim državama u sportu.

Europska iskustva koja baš i ne želimo prihvatiti Naime, tamošnja Op ina koja ina e broji ukupno 24 sela i zaseoka (!?) ima samostalnu rekreacijsku ligu od ak 28 mom adi koje igraju tri- etiri mjeseca mali nogomet na travi, dok u cijeloj op ini imaju jednu zajedni ku ekipu koja igra pravi nogomet i sudjeluje u amaterskom ligaškom natjecanju. Nažalost, kod nas rekreacijski sport posebice u muškom dijelu populacije još uvijek nije saživio. Me utim, s obzirom na inancijsku situaciju i sve teže inanciranje amaterskom sporta ne bi bilo loše da se

ugledamo na EU i tamošnje prilike (druga ekipa Relax koja je sudjelovala na turniru pak se natje e u internoj malonogometnoj ligi grada Brno u kojoj igra ak 48 ekipa) i kona no razdvojimo

I zasigurno ono što treba naglasiti za ovo pitoresko gostovanje u slovenskom kraju koji baš i nije naša svakodnevice (infrastruktura je još uvijek daleko od me imurskog standarda) zasigurno je gostoljubivost doma ina koji su se potrudili da cijeli izlet ostane svima u nezaboravnoj uspomeni. Potrudili su se maksimalno u okviru svojih mogu nosti da sve skupa pro e u lijepom ozra ju, a na kraju baš i nismo mogli ku i “samo tako”, ve je trebalo popiti i još koju

Robi Švenda, kapetan selekcije Grada Preloga, doma inu turnira, tamošnjem županu Op ine Pucinci predao je prigodan poklon povodom susreta

rundu - (pre)više. Upravo to je i smisao sporta i malog nogometa kad je u pitanju opuštanje i rekreacija. Na Zapadu....

(D. Zrna)

Zajedni ka snimka svih sudionika turnira u Pucincima

10. kolovoza 2010.

ODRŽANO TRE E IZDANJE Me imurskog triatlona u Prelogu

Djevojke TK Me imurje najbolja ženska ekipa, muškima nesretno 4. mjesto Grad Prelog bio je doma in 3. Me imurskog triatlona, koji je ujedno bio i Ekipno prvenstvo Hrvatske u sprint triatlonu. Natjecanje su otvorila djeca iz Triatlon škole nastupivši na akvatlonu koji se sastojao od 50 m plivanja te 400 m tr anja. Nakon njih slijedila su natjecanja u supersprint i sprint triatlonu. Najbolji rezultat od me imurskih predstavnika ostvarila je ženska ekipa TK Me imurje koja je bila najbolja i osvojila pobjedni ki pehar.

U glavnoj utrci pobjedio je Jaroslav Kova i iz TK Rudolf Perešin, kluba koji je postao i ekipni prvak Hrvatske. U ženskoj konkurenciji pobjedu je odnijela Ivana Lukina iz TK Hidraulika Kurelja.

Nekoliko zapaženih rezultata me imurskih predstavnika Naše djevojke iz TK Me imurje osvojile su pehar za najbolju žensku ekipu dok su muškarci osvojili nesretno 4. mjesto. Najvrjedniji pehar tako er su podigli i kadeti u utrci supersprinta. Od klupskih predstavnika me imurskog kluba vrijedi tako er istaknuti i 1. mjesto Sare Cafuk u kategoriji gra ana u utrci supersprint triatlona, 2. mjesto Gregora Stadaasa i 3. mjesto Matije Avirovi a u kategoriji mla ih juniora kao i 3. mjesto Antonija Turka u kategoriji juniora.

Start pliva kog dijela natjecanja i prve etape triatlona

Iscrpljuju a biciklisti ka etapa još nije zna ila kraj natjecanja

Supersprint i sprint triatlon tr ao se na nasipu uz akumulacijsko jezero HE Dubrava Ženska ekipa TK Me imurje najbolja je ženska ekipa natjecanja

KADETSKO pliva ko prvenstvo Hrvatske

ODLI NI REZULTATI pliva a PK-a na Kadetskom prvenstvu Hrvatske

Ivan Modri isplivao svoje rekorde

Pet plasmana u prvih deset

Na kadetskom pliva kom prvenstvu Hrvatske u velikim bazenima od 31. srpnja 01. kolovoza održanom na Poljudu u Splitu, Ivan Modri lan gradskog pliva kog kluba “Me imurje” akovec isplivao je svoje rekorde. Osvojio je 10. mjesto na 100 le no (1:09,25) u trci u kojoj je pao kadetski

rekord Hrvatske - Ivan Ante Tralji “Jadran” Split, te 13. mjesto na 200 le no sa rezultatom 2:29,58 popravivši svoj rekord za 4 sek.

Ovim rezultatima klub zauzima 15. mjesto po uspješnosti u Hrvatskoj i ovim natjecanjem završena su ovogodišnja prvenstva države.

Zapažene rezultate Ivan Modri postigao je na kadetskom pliva kom prvenstvu Hrvatske u velikim bazenima

Pliva i PK-a sudjelovali su i ostvarili zapažene rezultate na Kadetskom prvenstvu Hrvatske koje je održano u Splitu 30. srpnja/1. kolovoza u organizaciji PK Mornar. Sudjelovale su pliva ice ro ene 1997.-1999. i pliva i ro eni 1996.-1998.

Pravo nastupa imali su pliva i koji su isplivali državne limite za nastup na Prvenstvu. Nastupio je 21 klub s ukupno 148 pliva a (82 pliva a i 66 pliva ica).

Nelly Lisjak, Jakov Rojko i Luka Dodlek uz trenera Gorana Kolari a, prof., predstavljali su akove ki pliva ki klub.

Najbolji plasman ostvarila je Nelly Lisjak (1998.) u disciplini 200 m leptir osvojivši odli no 4. mjesto s rezultatom 2:51,58. U disciplini 100 m leptir Nelly popravila je svoj osobni rekord i osvojila 7. mjesto s rezultatom 1:17,11. Osim leptira plivala je i disciplinu 200 m le no i s rezultatom 2:46,65 te zauzela 13. mjesto.

Jakov Rojko (1997.) isplivao je disciplinu 100 m slobodno u vremenu 57,94 i osvojio odli no 5. mjesto, dok je u disciplini 200 m slobodno bio 5. sa rezultatom 2:08,15.

Jakov je odli no plivao i ostale discipline te je na 200 m le no zauzeo 8. mjesto s vremenom 2:26,58, na 100 m le no bio je 15. s vremenom 1:09,91 te 800 m slobodno 16. 9:46,60!

Me imurski vrsni pliva i uz trenera Gorana Kolari a predstavljali su akove ki pliva ki klub Luka Dodlek (1997.) na Kadetskom PH plivao je šest utrka. Najbolji plasman ostvario je u disciplini 400 m mješovito i s vremenom 5:29,55 zauzeo 11. mjesto. U disciplini 200

m leptir zauzeo je 17. mjesto (2:40,81), 200 m mješovito 17. mjesto (2:35,86), 100 m leptir 20. mjesto (1:10,60), 100 m prsno 25. mjesto (1:21,85). Ovo natjecanje bodovalo se kao i

Ekipno. U konkurenciji od 21 kluba koji su plasirao na Kadetsko PH PK je zauzeo odli no 10. mjesto u muškoj konkurenciji i 12. mjesto u ženskoj konkurenciji.

10. kolovoza 2010.

DRUGO KOLO Lige Svetog Martina i biciklijada "S peciklinom protiv zaborava" D

Najbolji po kategorijama: Luka Šprajc, Marijan Klujber, Bruno Turk, Tomislav Bermanec i Valentina Haži U etvrtak, 5. kolovoza 2 2010. u Toplicama Sveti Martin održane su utrke drugog kola Lige Svetog Martina i to dvije utrke cestovne lige i dvije utrke XC lige. Na startu cestovne lige pojavilo se dvadeset natjecatelja, od ega dvije djevojke, dok je startu BX lige pristupilo 10 natjecatelja. Bitno je napomenuti da se ove godine cestovna liga vozi na novodefiniranoj stazi koja je dužine 20 km, a ovisno o kategoriji vozi se jedan (kategorija CESTARI) ili dva kruga (RAZGLEDA I i NJEŽNI RAZGLEDA I - žene) krug. XC liga vozi se na proljetos definiranoj stazi "Nad Toplicaj" koja je uz minimalne izmjene ista stazi kojom se ove godine vozilo predzadnje kolo lige "Sajmeni dani 2010". Staza "Nad Toplicaj" je dužine 5 km, a ovisno o kategoriji (ŠUMARI, ŠETACI i

NJEŽNI ŠETACI) voze se 4, 2 ili 1 krug.

Natjecanje u etiri kategorije Cestovna liga startala je ispred sportske dvorane, a stazu je u kategoriji CESTARI (2 kruga) najbrže prošao Luka Šprajc s vremenom 1:14. Desetak sekundi iza njega na cilj je stigao An elko Horvati , a tre i je bio Robertino Vidovi . U kategoriji RAZGLEDA I prvi je stazu prošao Marijan Klujber, drugi je bio Matija Prprovi , a tre i Ivan Jurini . U kategoriji žena (NJEŽNI RAZGLEDA I) stazu je prva prošla Valentina Haži , a drugo mjesto zauzela je Vedrana Šimic.

XC liga startala je petanestak minuta nakon cestovne lige, a na blatnjavoj i skliskoj stazi najbolje se snašao predstavnik BK Prelog Bruno Turk koji je u

Marijan Klujber slavio je pobjedu u kategoriji “razgleda i”

kategoriji ŠUMARI stazu prošao za 1:26:43. Iza njega boje doma eg kluba branio je Tomislav Kolac s vremenom 1.28:59, a tre e mjesto zauzeo je Hrvoje Džanko (BK Ciklus). utrku u istoj kategoriji uspješno su završili i Nikola Prprovi , Mihael Tomši i Saša Šimicic. U kategoriji ŠETACI pobjedu je odnio još jedan predstavnik BK Prelog - Tomislav Bermanec, drugi je bio Boris Vukina, a tre i Jan Rebernik.

Nakon cestovne i XC lige, sudionici su se skupili kod Doma veterana u Svetom Martinu na Muri, gdje su uz grah, tombolu i obilje dobre glazbe, zajedno s veteranima i gra anima sudjelovali na biciklijadi (Sveti Martin na Muri - Štrigova - Toplice Sveti Martin - Sveti Martin na Muri) u spomen na poginule branitelje te su tako obilježili Dan domovinske zahvalnosti. (vpr)

Sudionici maratona prošli su i GP M. Središ e

PANONSKI MARATON triju država

Biciklisti ki maratonci prošli i kroz Me imurje U nedjelju, 18. srpnja 2010. u Lendavi je organizirana me unarodna turisti ko-rekreativna sportska priredba “Panonski maraton triju država”, kojoj je cilj povezivanje i suradnja izme u triju susjednih, prijateljskih država: Slovenije Madžarske i Hrvatske. Maraton se ove godine održao sedmi puta za redom, a svake godine organizacija se seli u jednu od država. Ove je godine to bila Slovenija, a glavni organizator maratona bio je Kolesarski klub Lendava.

Trase maratona bile su duljine 112 km (veliki maraton), 50 km (srednji maraton), 15 km (mali - obiteljski maraton) te 28 km (XC maraton). Na maraton se prijavilo ak 346 biciklista iz Slovenije, Ma arske, Hrvatske, pa ak i Austrije. Najviše sudionika je vozilo srednji maraton (njih ak 184)

koji je nakon starta iz Lendave prolazio kroz Mursko Središ e, Hlapi inu i Sve Mar n na Muri gdje se preko GP gibina vra ao u Sloveniju prema Dobrovniku i Dolgoj Vasi natrag u Lendavu. Na velikom maratonu startala su 124 sudionika te su nakon starta u Lendavi krenuli prema Ma arskoj (Len ), Hrvatskoj (Mursko Središ e - Selnica - Železna gora - Sve Mar n na Muri) te se vra li prema Sloveniji.

XC maraton vozio se kroz živopisne predjele Lendavskih gorica (18 sudionika), a obiteljski maraton (20 sudionika) bio je organiziran kao turis ko vo ena vožnja za obitelji i djecu.

Nakon maratona organizirana je okrijepa i bogat kulturno-umjetni ki program s tombolom, a svi sudionici mogli su besplatno uživa na bazenima Terma Lendava.

TURNIR NA VISE OJ KUGLANI Hrastinka kraj Dunjkovca

Odli na atmosfera, puno publike i vrijedna tombola Turnir su otvorile ekipe doma ina: Servis vozila MM Nedeliš e i Grabanice – prijevoznik V. Marciuš iz Nedeliš a

U GRABANICAMA-NEDELIŠ E održan prvi malonogometni turnir

Uspjela rekreacijska priredba Proteklog je vikenda na lokaciji Grabanice u Nedeliš u održan prvi malonogometni turnir.

Turniru se odazvalo osam ekipa i to: Servis vozila MM Nedeliš e, Ninja kornja e Nedeliš e, Bipsi i – djelatnici MUP-a, Posljednja Šansa – ekipa Pikadilija iz Dunjkovca, Grabanice – prijevoznik V. Marciuš iz Nedeliš a, Mit aher Dunjkovec – Pretetinec, Mehanizacija Goricaj Pretetinec i Skitnice Nedeliš e. U subotu se igralo u dvije grupe, i iz svake su po dva najbolja u nedjelju igrala za finale, te drugo i tre e mjesto.

Turnir su otvorili doma ini i organizatori turnira Servis vozila MM Nedeliš e i Grabanice – prijevoznik V. Marciuš iz Nedeliš a. Sve utakmice sudio je Milan Novak iz Gornjeg Hraš ana.

De ki protiv puci i debeli protiv mršavih U nedjelju su prije polufinala odigrane dvije utakmice de ki protiv puci te debeli i mršavi. De ki su pobijedili cure, a druga je utakmica prošla izjedna eno.

U polufinalu Ser vis vozila MM Nedeliš e bio je bolji od Ninja kornja a

2:1 , a Mit aheri od Bipsi i 7:0. Za drugo i tre e mjesto igrali su Bipsi i i Ninja kornja e, a pobijedili su Bips a 6:3. Finalna utakmica prekinuta je nakon etiri minute igranja zbog sva e na terenu, a pobjednikom je proglašena ekipa Mit ahera iz Dunjkovca i Pretetinca, dok je ekipi Servis vozila MM pripalo drugo mjesto.

Pohvaliti treba dobru organizaciju ovog prvog turnira, te istaknuti da je posje enost bila dobra, te da se o ekuju novi projekti na ovoj lokaciji.

(S. Zorkovi )

Ekipe koje su igrale za prva tri mjesta: Servis vozila MM Nedeliš e, Ninja kornja e Nedeliš e, Bipsi i – djelatnici MUP-a i Mitfaher Dunjkovec Pretetinec

Šesti put za redom, a drugi put u organizaciji udruge Hrastinka Dunjkovec – Pretetinec, održan je turnir u vise oj kuglani. Turnir je zapo eo tombolom, a organizator se pobrinuo za ak 250 vrijednih nagrada, što je zasigurno tako er privuklo mnogobrojne posjetitelje, a sva tombola je prodana za samo sat vremena.

Nadmetalo se u tri discipline: pojedina no, parovi i egzibicije.

Najprije se trideset dvoje natjecatelja borilo za prva tri mjesta u pojedina noj konkurenciji, na na in da se prvo deset puta bacalo u pune, a zatim deset puta na tzv. iš enje. Dobra atmos era i er navijanje nije izostalo ni ovoga puta, a na turniru je bilo stotinjak što navija a, što kuglaša . Najviše uspjeha imao je ovoga puta Miljenko Novak - Miki koji je za pobjedu srušio 103 “drva”, kao i njegov sin Denis Novak, no kako je Miki bio bolji u disciplini iš enja, po pravilima igre, prva je nagrada pripala njemu, druga Denisu, dok je tre e mjesto osvojio Željko Treska – Olek, koje je ovoga puta trebalo 102 porušenih unjeva. Novost na turniru bilo je sudjelovanje prve žene Ceinger Ane iz akovca.

U igru parova bila su uvrštena prva dvanaestorica, a parovi su se birali na na in da je drugih šest izvla ilo svoj par. U igri parova u estvovali su Miljenko Novak i Goran Zorkovi , Denis Novak i Željko Ivanuša, Željko Treska i Drago Petran, Siniša Horvat i Ivan Ša ari , Ivan Mikuljan i Josip Topoljnjak, te Franjo Zadravec i Marijan Petran.

Najuspješniji par bio je Miljenko Novak – Miki i Goran Zorkovi , sa 67 bodova, drugo mjesto Franjo Zadravec i Marijan Petran s osvojenih 63 boda, dok su tre i bili Siniša Horvat i Ivan Ša ari s osvojenih 60 bodova.

U egzibicijama, ili rušenju teških pozicija, izme u dvanaest

Pobjednici na okupu

Gledatelja nije nedostajalo

Je li bogra dobar, trebalo je isprobati najboljih najviše uspjeha imao je Zoran Jaklin.

Da gostima i natjecateljima ništa ne ali, pobrinuli su se lanovi udruge Hrastinka, te predsjednik udruge Zlatko Kova , tajnik Zoran

Jaklin – oba, i blagajnik Marijan Horvat – Pero. Uz dobro pi e, pripremljen je besplatan bogra , koji je kr kao za vrijeme itavog turnira.

(S.Zorkovi )

52

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

10. kolovoza 2010.

10. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 53

IN MEMORIAM

54

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Pa vjernost nagra uje n Mercedesima U Panovoj nagradnoj igri Osvježi se, nagradi se! prvi od tri Mercedesa C klase osvojio je Pongrac Zvonko iz Donjeg Kraljevca.

Za svoje je potroša e Pan sredinom lipnja zapo eo nagradnu igru pod nazivom Osvježi se, nagradi se!. Naime, potroša i koji do 30. rujna u koprivni ku pivovaru pošalju kuverte s 10 epova Pana,

Pana BEZ i Zlatnoga Pana, u bilo kojoj kombinaciji epova staklenih ili PET boca, mogu osvojiti ukupno tri Mercedesa C klase.

U ponedjeljak, 02. kolovoza, u prostorijama koprivni ke pivovare, uz prisustvo javne bilježnice Marine Ostovi , održan je prvi krug izvla enja, a prvi od tri Mercedesa otišao je u Me imurje. Izme u 18.000

pristiglih kuverta izvu ena je ona koju je poslao Pongrac Zvonko iz Donjeg Kraljevca.

Nagradna igra Osvježi se, nagradi se! traje do 30. rujna, a sve do sada pristigle kuverte sudjelovat e i u drugom krugu izvla enja, 31. kolovoza, te u tre em krugu izvla enja, 30. rujna. Naime, još dva Mercedesa C klase ekaju na svoje sretne vlasnike.

10. kolovoza 2010.

10. kolovoza 2010.

Informacije 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IN MEMORIAM

SJE ANJE

poginulom hrvatskom branitelju

na dragog supruga, oca i djeda

MARIJANU HOKSI

TOMU LOVREN I A

13.8.1993. - 13.8.2010.

iz Palinovca 09.08.1994. - 09.08.2010.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

Tužne godine prolaze bez Tebe, a bol za Tobom ostaje vje na.

Tvoji najmiliji SLOBODNA RADNA MJESTA Ljekarna Vjera Štefan mr.ph. AKOVEC, N.Pavi a 15, traži 1 MAGISTRA/MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme, položen stru ni ispit, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili se javi na tel. 040-363-799, do 31.08.2010.

ZEPTERINTERNATIONALd.o.o. AKOVEC, traži SAVJETNIKE U PRODAJI KOMPANIJE ZEPTER za honorarni rad, uvje : SSS, VŠS, VSS,komunika vnost,samostalnost,javi se na 091-8924-790 do 21.08.2010.

RATARSTVO “MM”, KOTORIBA, traži 1 VOZA A KOMBAJNA na odre eno vrijeme, javiti se na 099-5177-928, do 23.08.2010.

Zdravstvena ustanova “LJEKARNA PO U A” AKOVEC, I.G. Kova i a 20, traži 1 MAGISTRA FARMACIJE – LJEKARNIKA na neodre eno vrijeme, licenca za samostalan rad, mjesto rada Nedeliš e, M.Tita 1, javi se na gornju adresu ili 040-311-000, do 23.08.2010.

Frizerskiikozme kisalonBellaLucija,Donji Kraljevec, traži 1 KOZMETI ARKU / PEDIKERKU na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 6 mj., javi se na 098-1339-311, natje aj otvoren do 31.08.2010.

TEK-TON d.o.o. ŠENKOVEC, J. Bedekovi a 49, traži ZIDARE, TESARE, ARMIRA E i AK. IZOLATERE na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, mog. doškolovanja, javi se na mob. 098-9393-673 do 08.08.2010.

ALLIANZ d.o.o. AKOVEC, traži ZASTUPNIKE OSIGURANJA (M/Ž), uvje : VŠS ili SSS, dobro poznavanje rada na ra unalu, voza ka dozvola B kat., poslovna i prodajna orijentacija, profesionalnost, poduzetnost, komunikacijske i prezentacijske vješ ne,dostavi svojživotopisnae-mail: dijana.kolac@allianz.hr do 15.8.2010.

Ordinacija op e medicine dr. Somo i Bernardica, AKOVEC, F. Pun eca 2, mob.

098-744-913,traži1DOKTORAOP EMEDICINE na odre eno vrijeme, položen stru ni ispit, javi se na mob. 098-744913 ili e-mail: bernardica.somodji@ck.t-com. hr do 31.08.2010.

KONIM d.o.o. AKOVEC, traži 3 DJELATNIKA/CE ZA RAD U CAFFE BARU na neodre eno vrijeme, javi se na 098-206-317 do 23.08.2010.

ELVIDA d.o.o. Caffe bar IN, STRAHONINEC, Dravska 71, traži 1 DJELATNICU ZA RAD U CAFFE BARU na neodre eno vrijeme, javiti se na 091-5747-426, do 05.08.2010 Ca ebarFRKA AKOVEC,K.Zrinski4,traži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo, javi se na 091-505-2724, do 07.08.2010.

VITA-FIT, M. SREDIŠ E, Istarsko naselje 3, traži 1 KOZMETI ARKU/MASERKU; 1 KONDICIJSKOG TRENERA i 1 FIZIOTERAPEUTA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog odnosa, javi se na 098-863-311, do 23.08.2010.

MURA-METAL d.o.o. KOTORIBA, traži 1 ZAVARIVA A mag postupka, poznavanje g i rel postupka; 1 KV BRAVARA na odre eno vrijeme, radno iskustvo 2g., najava na tel. 040- 682-130, do 07.08.2010. ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G.Kova i a 1e, traži 1 VSS LIJE NIKA SPECIJALISTA INTERNE MEDICINE na odjelu

gastroenterologije na neodre eno vrijeme, položen stru ni ispit, položen spec. ispit iz interne medicine, odobrenje za samostalanrad,dostavi pismenezamolbe na gornju adresu, do 09.08.2010.g.

AUTO ROMAN d.o.o. AKOVEC, traži 1 AUTOLAKIRERA s radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-918-2092, do 12.08.2010.

Ca e bar AMADEUS, PLEŠKOVEC 160A, traži 1 djelatnicu za rad u caffe baru na neodre eno vrijeme, mogu nost smještaja, javiti se na 095-908-1063, do 16.08.2010.

ZLATNE RUKE d.o.o. ŠENKOVEC, traži 1 DJELATNICUZARADUPEKARIzaprodaju pekarskih proizvoda i pomo u pekari i 1 DJELATNIKA ZA POMO U PEKARI na neodre eno vrijeme uz probni rad , javi se na 095-566-0077, do 15.08.2010.

METAL DEKOR, IVANOVEC, traži 1 STROJARSKOG TEHNI ARA ILI INŽ.

STROJARSTVA za poslove tehnologa sa 4-5g. radnog iskustva, rad na ra unalu, CNCprogramiranje;2ZAVARIVA ACO2 s radnim iskustvom; 3 BRAVARA s radnim iskustvom na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 338-070, do 15.08.2010.

EL MONT Me imurje d.o.o. AKOVEC, traži 1 LIMARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 3g, javiti se na 099-6241430. Natje aj otvoren do 04.08.2010.

Bistro TINA M. SUBOTICA, traži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme, javiti se na 098-293917. Natje aj otvoren do 06.08.2010 Frizerski salon IVA SV. Martin na Muri, Glavna 27, traži 1 KV FRIZERA (m/ž) na neodre eno vrijeme, javiti se na 091-7867086. Natje aj otvoren do 18.08.2010.

Ugos teljski obrt BAROK AKOVEC, traži 1 KUHARA - PIZZA PEKARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-938-2175.

Natje aj otvoren do 31.08.2010.

Market EF, Pribislavec,J.B.Jela i a 33, traži PRODAVA A MJEŠOVITE ROBE na odre eno vrijeme, javi se na 091 789 2366, do 08.08.2010 STM JADRANKA HLEBEC, G. HRAŠ AN, traži 1 KROJA A za poslove krojenja i 1 KROJA A za poslove na “Ban” i 3 ŠIVA A ŽENSKE ODJE E na neodre eno vrijeme, javi se na 040 858 170, do 26.08.2010.

Media-soft d.o.o., B. Graner 14, akovec, traži VŠS,VSS INFORMATI ARA na odre eno vrijeme, prijave sla na: job@ media-so .hr do 16.08.2010.

TP VARAŽDIN, P.Miškine 53, traži PRODAVA A MJEŠOVITE ROBE na odre eno vrijeme, javi se na tel. 042 402 466, do 14.08.2010.

Caffe bar Maska, Sveti Juraj u trnju, traži KONOBARA na odre eno vrijeme, javiti se na mob.091 5414 868, do 25.08.2010.

P-m.t. . d.o.o., J. Broza 88, Mursko Središ e, traži 1 SKLADIŠTARA na neodre eno vrijeme, do i osobno na gornju adresu do 14.08.2010.

Artner d.o.o., D.Vidovec, traži 4 MONTERA FASADA za postavljanje staklene vune na odre eno vrijeme, javiti se na

mob.091 180 3139, do 13.08.2010.

Vinki grupa d.o.o., Glavna 18, Celine, traži 1 KONOBARA na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 866 448, do 08.08.2010.

Frizerski salon Top s l, D. Kraljevec, traži 1 FRIZER na odre eno vrijeme, javi se na mob.098 372291. Natje aj je otvoren do 05.09.2010 Knauf-fal Školska 24, Novo Selo Rok, traži 2 MONTER SUHE GRADNJE 2 ŠPAHTLERI na odre eno vrijeme, javi se na mob.

098 9244510. Natje aj je otvoren do 25.08.2010 Stara Breza Ma kovec, J. B. Jela i a 11, traži KONOBAR/KONOBARICA javi se na mob.098 777084, na neodre eno.

Natje aj je otvoren do 26.08.2010 Ugost. obrt Babilon Frkanovec 65, Lopa nec, traži KONOBAR/KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javiti se na mob.

091 7954651. Natje aj je otvoren do 31.08.2010.

Pekara Cvek d.o.o.D. Kraljevec, traži SLASTI AR na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 602 205. Natje aj je otvoren do 31.08.2010.

Autolimar Gori anec Robert M. Hunjadi 13, Sv. Marija, traži AUTOLIMAR na odre eno vrijeme, javi se na mob.

098 651045. Natje aj je otvoren do 01.09.2010 Dobrani transpor Poljska, M. Središ e, traži VOZA TERETNOG VOZILA na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 543222.

Natje aj je otvoren do 31.08.2010.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV - ili osobe sa školom za šiva a ili završen te aj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 31.8.

ORIFLAME KOZMETIKA CROATIA D.O.O. traži SURADNIKE ZA RAD u direktnoj prodaji za podru je Varaždinske i Me imurske županije. Zainteresirane osobe neka se najave na tel. 042/683-576 ili 098/918-6504 (Melanija Lon ari ), do 22.8.

ELEKTROMEHANIKA d.o.o., Lovre an, Varaždinska 27, traži 5 DJELATNIKA – POMO NI POSLOVI U PROIZVODNJI I ROBOTSKOM ZAVARIVANJU, KV, SSS strojar, bravar, zavariva , elektroni ar, elektrotehni ar, strojarski tehni ar, potrebno poznavanje rada na ra unalu, na odre eno vrijeme, mjesto rada Ladanje donje, najava na 042/727-777 za to an termin razgovora (u periodu 02.08.-08.08.2010. poduze e ne radi – koriste kolek vni godišnji odmor). Natje aj otvoren do 22.08.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC tel. 384-333 AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC tel. 313-947 LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 tel. 310-651 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA tel. 373-111 ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e tel. 375-444 tel. 372-300 DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e tel. 311-790 HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE tel. 311-755 HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC tel. 372-900 HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 tel. 396-800 ME IMURSKA BANKA AKOVEC tel. 340-000 ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 tel. 395-199 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 tel. 373-700 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 tel. 371-700 - prijava kvara na tel. 371-600 GKP AKOM, Mihovljanska 74 tel. 372-466 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 tel. 390-859 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 tel. 314-080 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 tel. 396-294 REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 tel. 311-160 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 INSPEKCIJE DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 391-970 tel. 374-229; 374-121; 374-106

POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E

tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790

URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI: KAJA PEVEC, k i Ivanke i Boštjana; KATARINA ANA PALAŠEK, k i Ivane i Siniše; MIA DOVE ER, k i Tamare i Aleksandra; ENA EMERIN JURINI , k i Jelene i Maria; VIKTORIJO LEVA I , sin Verice; TESA ŠKODA, k i Petre i Saše; LOVRO ŠARONJA, sin Jasmine i An elka; SURI POSAVEC KOCIJAN, k i Nataše i Danijela; NIVES DEBAN, k i Sanje i Tomice; RAFAEL NOVAK, sin Jasmine i Mladena; TEA HRŽENJAK, k i Sandre i Mihaela; DORIJAN MAJSAN, sin Sandre i Ivice; JAKOV VIR , sin Ines i Marina; LENA ŠOŠTARI , k i Manuele i Josipa; REGINA DORNIK, k i Blaženke i Marinka; VIKTOR HADELA, sin Jasmine i Saše; FRANJO CENKO, sin Tatjane i Daria; JAKOV SRNEC, sin Mirjane i Zorislava.

VJEN ANI: Ivana Logožar i Vjeran Levec; Tina Gunc i Marin Posavec; Vesna Topolnjak i Jurica ura; Vesna Horvat i Siniša Novak ( akovec). Ivana Novak i Matija Mesari (Dekanovec). Natalija Murši i Tomislav Bistrovi (Mursko Središ e). Lara Posavec i Dino Polanec (Nedeliš e). Marija Vraži i Mario Katan i ; Marijana Golubi i Nikola Posavec (Prelog). Monika Rainer i David Štampar; Renata Šafari i Dražen Heric (Štrigova).

UMRLI: Elizabeta Varga, r. Jankovi , ro . 1923.; Dragutin Rudni ki, ro . 1926.; Terezija Klari , r. Petrac, ro . 1949. ( akovec). Antun Kolari , ro .

1949.; Anastazija Košak, r.

Lepen, ro . 1915. (Dekanovec). Agata Vincek, r. Mikuli , ro . 1924.; Marija Cilar, r. Vincek, ro . 1932.; uro Rihtarec, ro . 1941.; Ana Bahun, r. Šerer, ro . 1929.

(Mursko Središ e). Antun Novak, ro . 1920. (Nedeliš e). Katarina Planin i , r.

Posavec, ro . 1926.; Marija Križaj, r. Ivanec, ro . 1930.

(Prelog).

56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

VW GOLF III 1.8 1993.god., 90 KS, reg do 3/2011, servo, ABS, 5 vr., sivi metalik, 2.vl., za 1.950 EUR, mob. 098/551-267 PRODA JE SE Ĺ KODA FELICIA 1995.g., s a u v a n a , u v oz n o m s t a nj u , m o b.

098/1760-634 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, ťiber, el. ret., euro kuka servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob. 091/7237-999 PRODAJE SE MERCEDES 300 SE 1988, Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD MONDEO 1998, karavan, tel. 098/807-843 PRODAJE SE VU NA SLUŽBA Zastava 640, moŞe i zamjena za kombi ili osobno vozilo.

Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD ORION 1.6 1991.g., + plin, registriran, za 3.000 kuna. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE RENAULT 21 karavan diesel za 4.000 kuna. Tel. 098/807-843 OPEL VECTRA, registrirana godinu dana.

Tel. 098/807-843 PRODAJE SE MITSUBISHI L-200 2005.g., mob. 091/353-1010 PRODAJE SE VW POLO 1.0 ‘91.g., DEWOO NUBIRA 1.6, 16v, ‘98.g., plin, neregistrirani.

Tel. 098/632-310 MERCEDES 190E 1984.g., automa k, reg. do 10 mj. mob. 095-590-9215 FIAT BARHETA 1.8 16V, 131 KS, 96. godiĹĄte, plava perla, registriran 6/2011. prodajem za 4.400 eura ili mijenjam za ve i Fiatov automobil. Tel. 098/62-77-11 PEUGEOT 206 Roland Garros 1.6e 2000.g., 183tkm, reg. do 10.6.2011., ful oprema, 1.vl., cijena 4.200 eur, mob. 098/331-535 FIAT TIPO 1,4, benzin 91. god. neregistriran, cijeli ili za dijelove, telefon: 098/1382-265 PRODA JEM RENAULT 19, 1.7 benzin, 1992.g, daljinsko centralno, el. podiza i, radio, telefon: 098/397-052 PRODAJEM CITROEN SAXO 1.1, prva reg. sije anj 1999., boja srebrna, metalik, reg. do sije nja 2011. Tel. 091/594-4777 BMW 745 i 2002. g., full oprema, 15000 eura, tel. 095/907-7062 BMW 330 CI Cabriolet, automa c + hard top, 2004. g., tel. 095/907-7062 PRODAJE SE FORD FIESTA 1999. god., reg. do 06/2011., tel. 091/921-4456 Ĺ KODA OCTAVIA ambient 1.6, benzinac, 2001. god., 1 reg. 2002. god., registriran do 23.4.2011. g., 1. vlasnik, u dobrom stanju, tel. 098/935-8937 PRODAJE SE KAWASAKI ZX-7R, nin a 750 cm3 122 KS, 1998., sa uvan, moĹže i zamjena za manji, moĹže i auto ili traktor, sve dogovor, tel. 098/190-3753 FORD TRANSIT 2,5D, produĹženi, ‘94. god., reg. 12/2010., kombinirani, cijena 2300 eura, tel. 091/538-8012 AUTOMOBILE I KOMBI vozila otkupljujem neispravne, registrirane, a dotrajale, odvozim i dijelove za Fiat Tipo, Tempru, prodajem i kineske skutere, tel. 091/549-2721 FIAT PUNTO 55 1.1 40 kw, ‘97. g., 3 vrata, crvene boje u odli nom stanju, reg. godinu dana, tel. 098/136-1712 MAZDA 323F 1991.g., 08/10 reg. bijela, 500E, tel. 098/9235-104

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor – moŞe i neispravne, tel. 01/2067-370 ili 092/110-7-110 PRODAJE SE mlin za kukuruz sa 1-faznim motorom i adapterom za krunjenje kukuruza. mob. 091 583 6358 ili 095 512 3226 PRODAJE SE PLUG 2-brazdni i tanjura a 20 diska, Tel. 040/857-413 PRODAJE SE TRAKTOR Zetor 2311 1976.g., u vrlo dobrom stanju, tel. 098/180-80-27 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJE SE HIDRAULI NA PREŠA za groŞ e od 120 lit., mob. 098/777-066 PRODAJEM LUŠARU za kukuruz cijena 1500 kn, tel.098/9301-431 PRODAJEM PLASTENIK 18x4,2 m (moŞe polovica) i dvobrazni plug OLT, tel.

098/9211-929 HITNO I POVOLJNO SE PRODAJE TRAKTO R St e y r 9 0 K S , d u p l a v u a , t e l .

098/9680-411 PRODAJEM 2-brazdni plug 12 cola IMT visoki klirens, te prodajem krunja kukuruza na dardan, odli no stanje i povoljne cijene, tel. 092/285-4795 PRODAJEM SJEME repice za zelenu gnojidbu, Novo Selo Rok, tel. 853-258 PRODAJEM POVOLJNO: CISTERNA-Kreina-2200 l, prikolica-2 oso., kiper-12T, ĹĄprica-kĹžk, 320 l, buldoĹžer sa labudicom-12T, tel. 098/170-5311

10. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

KOMBAJN ZMAJ 162 S 4 rednim kukuruznim adapterom, prodajem ili mijenjam za traktor, tel. 091/517-5595 PRODAJE SE Tri cal 650 kg, 2 metalna kukurĹžnjaka 6x3x0,90 m, traktorska prikolica-sto na, auto prikolica, rasipa umjetnog gnojiva, tel. 091/579-352 PRODAJEM TRAKTOR Ursus, plug, tanjura e, prikolicu, te metalni kuruĹžnjak, tel.

347-078 PRODAJEM Zetor 2511 s kabinom, sve original, prvo njegovo – sa uvan, tel.

098/190-3753 PRODAJE SE slama u balama 100 kom i raĹž (Ĺžito), povoljno, tel, 098/693-400 PRODAJE SE: bera kukuruza troredni samohodni sa frezom pod ra un moĹže manji ili traktor, tanjura a, plug IMT i sjetvosprema , tel. 091/517-5821

SERVIS ZA IŠENJE OBAVLJA USLUGE IŠENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 TRAŽIM DVA RADNIKA – pomo ni tesar i zidar za radove na ku i. tel. 333-253 ZARADITE I DOPRINESITE SVOM KU NOM BUDŽETU – nau ite bioterapiju i oslobodite se financijskih problema, mob.

099/5155-064 TRAŽIMO ŽENSKU OSOBU ZA IŠENJE KU E u Pribislavcu, pla a 20 kn/h. tel.

360-462 UVALA BIH DJECU, ili pomagala starijim ili nemo nima, tel. 364-458 UVAL A BIH DJECU u akovcu, tel.

091/5962-707 NAJAM GRA EVINSKE fasadne brzomontaĹžne skele za sve vrste radova na ku i i ve em objektu, mob. 091/559-4332

USLUGE

KREDITI

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI

isplate mogu e u roku 48 sa , obustavom i preko 1/2 pla e, obustavom na trajni nalog, ovjerom kod javnog biljeĹžnika, temeljem zaloga, zaustavljamo ovrhe, radimo nagodbe s kar arima

NAJBRŽE DO NOVCA

DugogodiĹĄnje iskustvo.

Brzo i kvalitetno!

Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k Istarska I t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

Zva na tel. 060-610-614 svakog dana od 09 do 20 sa .

Cijena poziva: 6,88 kn/ x. i 8,28 kn/mob.

REALIZACIJA SVIH VRSTA KREDITA! Na ostatak pla e, ino mirovine, do 75.g. Ĺživota, min. radni staĹž 3mj. Jelena 091/896-7983, ured: 314-250

POZNANSTVA

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570 OVLAĹ TENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE RODIKOMM d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 STROJNO UNUTARNJE ŽBUKANJE I TERMOFASADE SVIH VRSTA IZVODIMO KVALITETNO UZ GARANCIJU. MOB. 098/242-496 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, Şaluzina, trakas h zavjesa. mob.

098/703-662 NUDIM pripomo u ku i, njegovanje starijih osoba, iĹĄ enje i peglanje, mob. 091 921 8787 ODVOZIM KRUPNI otpad namjeĹĄtaj, maĹĄine, ĹĄkrinje i sli., is m ĹĄupe, tavane i ĹĄkedje, gra s ili po dogovoru, tel. 098/1382-265 PRODAJE SE KOMPLETNA oprema za vinogradarstvo - preĹĄa, mulja a, motorna ĹĄprica, plasti ne kace... Kupcu poklanjamo drvene ba ve. ViĹĄe informacija na 099/5953-399

POSAO TRAŽIM DJELATNICU ZA RAD NA ŠTAND NA VELESAJMU ZAGREB OD 22.09. DO 26.09.2010. PREDNOST OSOBAMA KOJE IMAJU IZRAŽEN IN

TERES ZA BIOENERGIJU.TE. 040/347 328. WWW.NOVA ENERGIJA.HR T R A ŽIM P OS AO PRODAVA A , mob.

095/803-7109 KERAMI AR s viĹĄegodiĹĄnjim iskustvom traĹži honorarni posao, mob. 091 547 2069.

OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob.

095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RA UNALU s aktivnim znanjem engleskog jezika za posao ponude patentiranih proizvoda u svijetu, mob.

099/5155-064

MUĹ KARAC situiran traĹži Ĺžensku osobu vrstog karaktera, njeĹžnu, dobre naravi za druĹženje uz ostvarenje veze, mog. nancijska potpora, tel. 099/695-3584 DE KO SLOBODAN ozbiljan Ĺželio bi upoznati simpa ozbiljnu djevojku ili Ĺženu za poznanstvo, izlaske, druĹženja, mogu a veza, ako si se prepoznala, javi se, tel.

098/968-4226 SLOBODAN neoĹženjen muĹĄkarac 35 godina, ozbiljan zaposlen, situiran, traĹži Ĺžensku osobu pribliĹžnih godina radi osnivanja bra ne veze, moĹže razvedena, tel.

092/269-6213

NEKRETNINE – PRODAJA

PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u Murskom SrediĹĄ u, mob. 098/954-9775 PRODAJEM JEDNOSOBAN namjeĹĄten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/325-4267 PRODAJE SE KU A u Murskom SrediĹĄ u, 110 m2, sa svim priklju cima, odmah useljiva, vlasni ki papiri uredni, bez tereta. S velikom oku nicom, vo njakom, vrtom i garaĹžama... mob: 098/632-235 PRODAJE SE KU A u Novakovcu, mob.

098/947-8813 HITNO I POVOLJNO prodajem ve u ku u u Istri-Filipana, 091/38430-666 KUPUJEM ZEML JIĹ TE (gra evinsko, o r a n i c u), b l izina Str ah o n i n c a, te l .

098/137-0717 PRODAJEM KU U u Mihovljanu, novu, kompletno ure enu, ili mijenjam za novi stan u akovcu, tel. 098/440-313 PRODAJEM OBITELJSKU STAMBENU ku u u Svetom Urbanu (Sv. Urban 122) od 170 m2 (vodovod, centralno, grijanje, plin) s oku nicom, vrtom, mladim vo njakom i ĹĄumom od 620 m2. Pogled iz snova! Pogodno za miran Ĺživot. Tel. 830-055, 098/723-381 PRODA JEM VIKEND vo njak-gradiliĹĄte sa svim papirima u Zasedbregu, tel.

091/7636-571 PRODAJEM DVOSOBNI stan u akovcu, Vukovarska ulica, tel.098/9465-206 PRODAJE SE VIKENDICA s vo njakom u D. Zebancu, cijena povoljna. VĹĄe informacija na 099/5953-399.

GRADILIĹ TE-TOP lokacija akovec, centar sa izdanom gra . Dozvolom i pla enom naknadom, tel. 098/331-535, 040/390-770 PRODAJE SE ĹĄuma od 512 m2 i dvije oranice, u Selnici kraj ribnjaka, hitno i povoljno, tel.

098/902-4767 PRODAJE SE gradiliĹĄte na jugu akovca, ulica Ivana MeĹĄtrovi a, oko 800 m2, tel.

098/994-7635 PRODAJEM GRADILIĹ TE u Kotoribi, povrĹĄine 1440 m2, gotov nacrt za ku u, gra .

Dozvola, priklju ak vode i gotov iskop, tel.

098/176-0290 PRODAJEM ILI MIJENJAM gra . parcelu sa izgra enim podrumom u MartinuĹĄevcuStane nec, tel. 099/488-4888 STAN 2 i 3-sobni, novogradnja (ispod Ĺ afrana), kredit osiguran s garaĹžama, prodajem, tel. 098/241-559 FRIZERSKI SALON novi namjeĹĄten, akovec, Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559 PRODAJEM STARIJU ku u u Podbrestu, uvedeni struja i voda, ĹĄiroko dvoriĹĄte, tel.

098/926-2140 PRODAJEMO ZEMLJIĹ TE za gradnju od 4260 m2, Vojni vrtovi sjever, planom grada akovca, predvi eno za gradnju (parcela se moĹže cijepa ), cijena po dogovoru, tel.

098/260-062

PRODAJE SE livada i vo njak od 1312 hv u Grabrovniku, blizina glavne ceste, blaga padina, vlasniĹĄtvo 1/1, tel.

099/696-3963 PRODA JE SE 1-sobni stan od 41 m 2 u akovcu, cijena po dogovoru, tel.

099/855-7873 PRODAJEM stan u akovcu, kod teniskog igraliĹĄta, Ivana pl. Zajca 7, 1. kat, 32 m2, stan je za renoviranje, tel. 040/396-374

NOVI NAMJEĹ TENI apartmani sa dvoriĹĄtem u Novalji prodajem ili mijenjam za vikend imanje u Me imurju uz doplatu, tel. 091/505-8885.

PRODAJE SE dvojna ku a u Strahonincu, novogradnja, tel. 098/749-131 PRODA JE SE KU A prizemnica s oku nicom u Mihovljanu, 1,5 km od centra akovca. Tel: 091/505-2707, 091/520-9520

PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvoriĹĄta i vrta na koriĹĄtenje, Istarsko naselje (ku ice). mob.

099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije PRODAJEM TROSOBNI STAN u akovcu, Ivana plemenitog Zajca. Agencije isklju ene. Tel: 091/129-13-91 POVOLJNO PRODAJEM DVOSOBNI renovirani stan od 54 m2 u akovcu. tel.

098/9465-206 POVOLJNO PRODAJEM VIKEND zemljiĹĄtegradiliĹĄte, sa lokacijskom dozvolom, papiri 1/1, Zasadbreg. tel. 091/7636-571 PRODAJE SE VIKEND KU A novije gradnje sa prekrasnim pogledom na Ĺ trigovu, Sloveniju i IvanĹĄ icu, te starija ku a katnica u Ĺ enkovcu na glavnoj ces . Hitno i povoljno! tel: 099/67-14-888 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel.

099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u PuĹĄ inama, ul.

P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob.

098/9422-821 PRODAJE SE GRA EVINSKA PARCELA na juĹžnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250 hv te oranica livada izme u Poleva i KurĹĄanca, 1186 hv. mob. 098/594-027 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN s garaĹžom u akovcu, tel. 312-227 KUPUJE SE VIKEND KU A u gornjem dijelu Me imurja, mob. 095/921-6717 PRODA JEM KU U od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogu a zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinacije. tel.

095/8190-349 PRODAJE SE ORANICA Begjec u Ma kovcu, zva iza 16 sa na tel. 098/9466-750 AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob.

095-590-9215 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaĹža, dvoriĹĄte. mob. 098-393-170

1SPEBKFNP BUSBLUJWOF TUBNCFOP QPTMPWOF QSPTUPSF V 4BWTLPK 7FTJ (SBEOKB J [BWSĂ?OB PCSBEB KF WSIVOTLF LWBMJUFUF 1SJMJLPN VMBTLB )SWBUTLF V &6 ÇŽF TWBLJ TUBNCFOJ PCKFLU USFCBUJ JNBUJ FOFSHFUTLJ DFSUJĂśLBU B UJNF ÇŽF NV CJUJ PESFĂŞFOB OKFHPWB WSJKFEOPTU B OBĂ?JN EPEBUOJN VMBHBOKFN WJ LVQVKFUF TUBO LPKJ UF WSJKFEOPTUJ WFÇŽ JNB

PREDNOSTI: t Ă?UFEOKB FOFSHJKF t GBTBEB DN TUJSPQPS DN [WBSĂ?OJ TMPK t USPTMPKOP TUBLMP t EPEBUOB J[PMBDJKB LSPWJĂ?UB

t QPEOP HSJKBOKF 8$ LVQBPOB J LVIJOKB t WJTPLP LWBMJUFUOJ QBSLFUJ t LWBMJUFUOB LFSBNJLB J TBOJUBSJKF t QSPUVQSPWBMOB J WBUSPPUQPSOB WSBUB V TUBOPWF t VEBMKFOPTU PE DFOUSB HSBEB LN B PE KVäOF [BPCJMB[OJDF N

t OBÇ?JOPN HSBEOKF J J[PMBDJKBNB TUBOPWJ TV WJTPLPLWBMJUFUOJ B Ă?UP KF DJMK NJOJNBMOB QPUSPĂ?OKB FOFSHFOBUB LPKJ ÇŽF TWBLJN EBOPN CJUJ TWF TLVQMKJ

10. kolovoza 2010.

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/325-4267 TRAŽI SE U NAJAM STAMBENI PROSTOR (ku a, stan) u akovcu ili bližoj okolici u zamjenu za održavanje i pla anje režija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel. 040/390-260 od 8 do 14 sa ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Gra ke. tel.

092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU i garsonijeru na Jugu, mob. 098/861-898 ZAPOSLENA OSOBA traži manji stan u Zagrebu u najam. tel. 091/518-1600 IZNA JML JUJE SE STAN u ku i u Murskom Središ u, cijena po dogovoru, tel.

00386/70-832-720 IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM DVOSOBNI namješteni stan u akovcu na Jugu, mob.

098/426-862 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s kuhinjom i kupaonom mla oj ženskoj osobi blizu centra akovca. mob. 099 2426 087 TRAŽIM STAN u najam u Zagrebu, Trešnjevka, Medveš ak, rnomerec, tel.098/440-313 IZNAJMLJUJE SE namješteni dvosoban stan u Murskom Sredis u, mob. 091/5495-873 IZNAJMLJUJEM 1,5 SOBNI stan u prizemlju ku e ,poseban ulaz u akovcu, telefon: 091/384-3359 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI djelomi no namješpten stan u ku i u centru ak. Odvojena brojila, ulaz i dvorište.095/808-60-50 IZNAJMLJUJEM STAN od 36 m2 u Zadru, dvosobni, tel.091/5944-777 IZNAJMLJUJE SE namješteni jednosobni stan u akovcu, povoljno, tel. 095/914-8715 IZNAJMLJUJEM stan povoljno-Zagreb-Dugave, blizu FER-a, studen ma ili mladom bra nom paru, tel. 363-654, 098/426-279 IZNAJMLJUJEM prostor poslovni u centru akovca ili prodajem, tel. 040/310-406 IZNAJMLJUJEM STAN, ZAGREB novoizgra eni opremljen stan 80 m2, trima studen cama, povoljno, tel. 091/560-7877 GARSONJERE NENAMJEŠTENE u akovcu (blizina Pedagoške akademije) i stan od 39m2 (jednosobni) nenamješten, slobodan od 1.8.2010. daju se u najam na duže vrijeme + ugovor. Tel. 384-515 ili 098/54-55-26

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IZNAJMLJUJEM namještenu sobu sa upotrebom kuhinje i kupaonice, (samci), poželjno muške osobe, tel. 343-492 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni stan od 110 m2 i 1-sobni stan od 46 m2 odvojeni ulazi i brojila, namješteno u centru akovca, tel.

091/933-8468 IZNAJMLJUJE SE namještena garsonijera s balkonom u akovcu u blizini veleu ilišta, vrlo niske režije, tel. 098/162-0669 IZNAJMLJUJE SE stan za studente u akovcu, blizu veleu ilišta, tel. 091/596-2707 IZNAJMLJUJE SE 1-sobni namješteni stan sa dva balkona prigodno ure en za dvije studen ce ili mladi par, tel. 098/820-3408, 363-506 IZNAJMLJUJE SE 1-sobni namješteni stan, poseban ulaz i brojila, kod stanice Buzovec, tel.

091/782-8587, 390-053

LJETOVANJE POVOLJNO IZNAJMLJUJEM APARTMAN I SOBE u Dubrovniku u centru grada, tel. 020/419-412, 098/951-4023 ili mail: zumbulka@ gmail.com pogledati možete na: http://www.hostelbookers.com/ hostels/croa a/dubrovnik/36923/ IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI I DVOSOBNI APARTMAN u Privlaci kod Zadra, 150m od plaže, vrlo povoljno. tel. 098/805-186 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI APARTMAN na Pagu – Povljana, klima, tv, velika terasa, grill, 100m od mora, od 1.7., mob.

091/1328-236 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN u Zadru, 30m od plaže, povoljno, mob.

098/339-588

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR GRAHO RAH HO OR ORAS O RAS RAS STI TI D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A , PRODAJEM MA ARSKE VIŽLE stare mjesec dana, mob. 098/723-170

PRODAJU SE BERNSKI PLANINSKI PSI istokrvni bez rodovnika, povoljno, mob.

099/408-1317 PRODAJU SE MLADE ZAGORSKE PURICE stare 2 mj., te doma e kokoši. tel: 343-557 UDOMILI BI ILI KUPILI dva mala sijamska ma i a. tel. 360-462 PRODAJEM DVIJE KOBILE (ujahane) lipicaner pasmine, cijena po dogovoru. tel: 040/866-707 PRODAJEM mini kuni e, mlade paune,više vrsta papagaja ili mijenjam za zob, je am, kukuruz. mob. 095 903 8691 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM ŠTENCE PEKINEZERA, istokrvne bez papira, oba roditelja prisutna. Cijena 500 kuna. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJEM ŠTENCE maltezera, mopsa i cavalier španijela, vlas uzgoj, cijepljeni, mob. 098/488-236 PRODAJU SE: grice (cijena 50 kuna), ženku šarene rozele ( cijena 250 kuna), ženke berga (cijena 600kuna), mlade nimfe ( cijena 80 kuna), plave rozele (cijena 350 kuna).

Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 DIVLJE PATKE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 PRODAJU SE TRI SVINJE za klanje od 120 do 140 kilograma, cijena žive vage 10 kuna po kg sve ostale informacije na broj 091/8877-713 POKLANJAMO MA I A duže dlake, crnog, tel. 092/1257-303 PRODAJEM ZE EVEC novo zelandske žive ili o iš ene može i za daljnji rasplod, tel.

091/939-1835

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODAJEM PC AMD ATHLON XP2000, 80GB HARD, 1 GB RAM, gra ka 256 mb dvi out, dvd-rw, win xp pro hr za 600 kn. mob. 098/903-7239 PRODAJEM kombinirani plinski bojler, model Lamborghini Vela 20B, star 10 g., nikad korišten, ispravan, za 600 kn. Mob. 091 136 2756 PRODAJU SE ŠLJIVE konzumne za pekmez i rakiju, mob. 098 355 233 PRODAJEM ZVU NE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njema ki, cijena 650 eur, tel. 363-399 ili 091/516-7596 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. mob. 099/325-4267 SONY ERIC SSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 350 kn, mob.

098/777-022 PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm 2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM fiksni masažno-kozmeti ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na.

Tel. 099/561-9127 PRODAJE SE DJE JA HALJINA za standardne i la no plesove, u ljubi astoj boji, cijena 250 kn, mob. 098/55-88-72 (Danijela) PRODAJEM KVALITETNO CRNO VINO, krovnu gra u i autoprikolicu, tel. 333-253 PRODAJE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montažnu garažu i vrtnu ku icu, tel. 333-253

PRODAJEM RABLJENU ALI JAKO UŠ UVANU DJE JU ODJE U žensku vel. 3-4 i mušku za 9g., vrlo povoljno, mob. 098/170-5447 KUPUJU SE RAZNI NEISPRAVNI ELEKTROMOTORI, mob. 099/688-4499 PRODAJEM: regal, trosjed, dvosjed, fotelja + stoli (garnitura), komoda s vitrinom puno drvo hrast, el. plo a za ugradbeni štednjak (200kn), moderni tapec. krevet, gume 175/65/14 za 500kn/4kom, klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn) i stroj za pranje su a s manjom greškom (100 eur). tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRO DA JEM GUME FUL DA 2 2 5/45 r 17(cola) s alufelgama marke Honda za auto Civic sport 1.8, al pašu i na druge modele Honde, jako malo su korištene, mob.091/541-8810 PRODAJEM HRASTOVE vrtne garniture i ku ice. 091/3840-666 STEDNJAK GORENJE-pe nica, plin+struja (4+2), ispravan, povoljno, telefon: 091/523-0509 AUTOPLIN -80L”LOVATOR”ates rana,trof azni elektromotor prodajem ili mijenjam za digitalnu video kameru 098/1382-265 STOL NA RAZVLA ENJE U OVALNI, sa 6 stolica, elegantni, crni, kao novi,(2000 kn) oprema za kupaonicu colpasan (umivaonik, ogledalo, ormari i, dje ja soba Meblo(1.200 kn), niska bijela komoda 1,80m (750 kn), sve vrlo o uvano.098/539-350 TRAKASTE ZAVJESE, bijele, duge i kratke raznih veli ina, povoljno, zamrziva gorenje (100 Eur), 098/539-350 PRODAJEM KOMPLETNO ra unalo spremno za Internet i školu, AMD2500+512MB, 80GB, 17” LG monitor, tipkovnica, miš – 750 kn. 091/520-5575 SAT. RESIVER DREAMBOX DM500s ORGINAL cijena 550 kuna, tel. 0991917925 Prodajem 2 Tipkovnice za ra unalo jako malo korištene, jako povoljno, po komadu 50 kn, mob. 091/541-8810, telefon: 040/337-579 PRODAJEM UGOSTITELJSKI pl. štednjak, pl. roš lj, pl. kotao, fritezu, hladnjak, gril, pizzape , sokovnik, radne stolove, sudopere, šank, ekspreso aparat, ledomat, perilicu, tel. 098/921-1929 PRODAJEM vino cijep, tel. 091/939-1835 KUPUJEM starinski namještan: stolove, komode, gredence, zidne vure, škrinje, pe i i ostale starine, pla am odli no, tel.

095/537-8617 PRODAJEM stariju rabljenu pe za centralno grijanje na kruta goriva za 700 kuna, te kupujem 5 m narezana drva suha, tel.

341-155 PRODAJEM STOLNI nogomet (500 kn), unikatnu ku icu za lutke (1.000 kn), unikatne drvene au e (100 kn), teniski reket-Dunlop (200 kn), tel. 091/573-1604 PRODAJEM KNJIGE za 5. razred III. OŠ i prodajem za 4., tel. 099/562-7030 ili 384-224 (ili primam na dar).

PRODAJE SE balkonska vrata, nova, drvena, izoind, te el. aparat za varenje Tiny, elektromotor 1,1 kw, tel. 091/150-4759

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

MALE MACE Ove slatke male mace ostavljene su u azilu prije nekoliko dana. Kako u azilu nemamo uvjete za male ma i e, nadamo se da emo im brzo prona i novi dom.

AZRA Azra je mješanka šnaucera.

Prona ena je kako luta gradom.

Izuzetno je draga i vrlo umiljata.

Ima prekrasne o i i s povjerenjem pristupa ljudima unato svim razo arenjima koje je dosad doživjela u životu. Azra bi bila dobar prijatelj obitelji s djecom. Slaže se s drugim psima.

Ro ena je u srpnju 2008.

LUKA Luka je preslatki veseljak neobi ne kombinacije crno bijele boje. U sebi ima nešto lova kog no po karakteru je izuzetno dobar, poslušan i dobre naravi. Ro en je u travnju 2010.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

779

UTORAK 10. kolovoza 2010.

TV pregled

od 10.8.2010. do 16.8.2010.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Brza promjena FILM

UTORAK, HRT 1 - 20.10

Komedija. Kad tijekom prijepodneva u jednu njujorĹĄku banku uĹĄeta simpati ni pajac, nitko od bankovnih sluĹžbenika i klijenata ne zna da se iza ĹĄarene maske krije Grimm (B. Murray), dobroduĹĄan i pomalo nespretan momak koji je odlu io izvesti savrĹĄenu plja ku...

16 blokova FILM

SRIJEDA, NOVA TV - 21.00

Jack Mosley (Bruce Willis), je iskusan detektiv koji dobiva nezavidan zadatak premjeĹĄtanja brbljavog osudenika iz zatvora u sudnicu udaljenu ĹĄesnaest blokova. Pritom otkriva da osudenik mora svjedociti protiv Mosleyjevih kolega, a cini se kako je i u interesu cijela policije i da umre. Mosley sada mora odabrati izmedu odanosti kolegama i zaĹĄtite svjedoka...

Ludo krstarenje FILM

ETVRTAK, HRT 2 - 21.25

Komedija. Jerry (C. Gooding Jr.) je simpati an mladi momak s dobrim poslom, lijepim stanom i vjernim psom. Ima i prijatelja Nicka, koji je uvijek u potrazi za curama i uvijek neuspjeĹĄan, a ima i djevojku Felicity, ljepoticu hladnog srca koja ga glatko odbije kad je Jerry na koljenima zaprosi. Jerry punih ĹĄest mjeseci Ĺživi utu en, depresivan...

Krivci FILM

PETAK, HRT 1 - 23.10

Triler. Rujan, 1999. Mladi kriminalac Nathan Corrigan (D. Sawa) upravo je puĹĄten iz zatvora gdje je dospio zbog kra e automobila.

Ispred zatvora do ekuju ga prijatelji Dennis (D. Belsher) i Leo (J. Woolvett) kojima Nathan otkrije da planira novi po etak i odlazak u Venezuelu...

Legenda o vitezu FILM

SUBOTA, RTL - 20.00

Od sluge do viteza - on je ro en kako bi krĹĄio pravila. Nakon smrti gospodara, mladi sluga William (Heath Ledger) prepuĹĄten je sam sebi i osim viteĹĄkog oklopa, nema nikakve imovine. OtkrivĹĄi da je iznimno spretan s oruĹžjem, a osobito rje it s damama, William kre e na put u druĹĄtvu ekscentri nih kompanjona Rolanda (Mark Addy), Kate (Laura Fraser), Wata (Alan Tudyk) i Geofreyja Chaucera (Paul Bettany).

Patriotske igre FILM

05.40 Najava programa 05.45 Normalan Ĺživot, emisija o osobama s invaliditetom 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.10 Pet zvjezdica, serija 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Vizije budu nos : Kvantna revolucija, dok. serija 11.15 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 More ljubavi, telenovela 13.15 Ljetna slagalica 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 Sutra je novi dan, serija 15.05 Hrvatsko podmorje 3: LoĹĄinj 15.35 A sad u Europu!

16.20 Luda ku a, hum. serija 17.00 Vijes 17.10 Hrvatska uĹživo 18.30 arolija, serija (R) 19.15 Vrijeme 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Boje turizma 21.00 Korak ispred, ameri ki lm (12) 22.50 Dnevnik 3 23.15 Sport 23.18 Vrijeme 23.20 Vijes iz kulture 23.30 Dr. House, serija (12) 00.20 Filmske no i vesterna: Gnjev boĹžji, ameri ki lm 02.10 Bez traga, serija (12) 02.55 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 03.40 A sad u Europu!

04.25 Ljetna slagalica 05.15 More ljubavi, telenovela

NEDJELJA, RTL - 20.00

07.00 Panorame turis kih srediťta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 TV vr : TuŞibaba 08.15 Na kraju ulice: Kviz 08.30 101 dalma nac, crtana serija 08.55 Obitelj Addams, crtana serija 09.15 Dexterov laboratorij, crtana serija (R) 09.40 Navrh jezika: Ispod zvijezda 09.50 Boli glava: Vjetar zvan bura (3/6) 10.05 Heidi, serija za djecu 10.30 Heidine kronike, ameri ki lm (92’) (R) 12.00 RuŞna Be y, serija (R) 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Simpsoni, hum. serija (R) 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Knez i djevojka, serija 16.05 Vrhunska putovanja: Las Vegas, dok. serija (R) 16.55 Budimpeťta: EP u plivanju, prijenos 19.00 Mu ke, hum. serija 19.30 Mu ke, hum. serija 20.05 Ve ernja ťkola: Sport 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Bez traga, serija (12) 22.20 Zakon i red: Zlo ina ke nakane, serija (12) 23.10 Deadwood, serija (18) 00.00 Ljetni retrovizor: Kalifornikacija, hum. serija (18) 00.30 Ljetni retrovizor: Zlo ina ki umovi, serija (12) (R) 01.15 Ljetni retrovizor: Kineska plaŞa, serija (12) 02.00 Kraj programa

07.35 Mi y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.10 RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija 09.05 RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija 10.15 Bibin svijet, hum. serija 10.50 K.T.2, krimi serija 11.35 Exkluziv, magazin (R)

11.55 Punom parom, kulinarski izazov 12.20 Nestala, telenovela 13.10 Los Victorinos, telenovela 14.00 NajljepĹĄi urok, telenovela (dvije epizode) 15.35 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.25 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 Crkni ljepo ce, igrani lm, komedija 21.45 Kako sam upoznao vaĹĄu majku, hum. serija (dvije epizode) 22.35 Teorija velikog praska, hum. serija (dvije epizode) 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.45 CSI: NY, krimi serija (12) 00.35 Ubojita Jane, igrani lm, znanstveno-fantas ni (R) 02.00 Astro show, emisija uĹživo (18)

06:30 07:30 07:55 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:00 23:00 23:15 00:00 00:25 00:55 01:55 02:40 05:00 05:25 05:50 06:35

NaĹĄi najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi i cvjetno druĹĄtvo Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Karate Kid 2, igrani lm Ve ernje vijes IN magazin Bra ne vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Za arani, serija (15) Carandiru, igrani lm (15) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Baywatch, serija Kraj programa

Neka igre zapo nu. Ĺ pijunski dani stvar su proĹĄlosti za Jacka Ryana, koji je sa Ĺženom (Anne Archer) i k erkom (Thora Birch) na odmoru u Engleskoj. Pred Buckinghamskom pala om, sasvim slu ajno, Jack svjedo i teroristi kom napadu na lana kraljevske obitelji. Uspije osujetiti napad na Lorda Holmesa i postane heroj. No Ryanova hrabrost dovest e njegovu obitelji u veliku opasnost...

SPORT - IZDVAJAMO

SERIJA HRT 2

22.20

Zakon i red: Zlo ina ke nakane SERIJA HRT 2

BudimpeĹĄta: EP u plivanju

London: Atletika, Dijamantna liga

SPORT UTORAK, HRT 2 - 16.55

SPORT PETAK, HRT 2 - 19.55

ZVJEZDANI KUTAK Z

Robin Williams (Subota, NOVA TV, 22.50 h)

Kao maturant pridruĹžuje se kazaliĹĄnoj druĹžini u svojoj srednjoj ĹĄkoli. Zatim odlazi na studij politologije, ali i tamo se viĹĄe bavi glumom nego studijem. Nastavlja svoje obrazovanje u jednom od najboljih fakulteta dramske umjetnosti, Julliardu u New Yorku. Me u njima bio je i njegov budu i cimer Christopher Reeve koji e se proslaviti iste godine kad i Williams, i to u ulozi Supermana. Kad je postao prepoznatljivo lice, Williams je odlu io pokrenuti svoj stand-up show na HBO-u pod nazivom ‘Off the Wall’ (1978). Zara eni novac potroĹĄio je sa svojom suprugom Valeri Velardi na kupnju ku e u Topanga Canyonu. NaĹžalost, Williams je postao ovisnik o kokainu ĹĄto je imalo vrlo negativan utjecaj na bra nu situaciju. Barry Levison mu je iskazao povjerenje osiguravĹĄi mu ulogu u svom ‘Dobro jutro, Vijetnam’ (1987). Za ovo ostvarenje zaradio je nominaciju za Oscara u kategoriji najboljeg glumca. Uslijedio je portret profesora u Peter Weirovom ‘DruĹĄtvu mrtvih pjesnika’ (1989) za kojeg je dobio Oscara i par nominacija za Zlatni globus. Na privatnom planu, Williams se odlu io po drugi put uploviti u bra nu luku. Izabranica njegova srca bila je dadilja njegove djece iz prvog braka, Marsha Garces.

21.30

FILM RTL

20.00

Bez traga

Crkni ljepotice

lanovi tima tragaju za studentom koji je nestao nakon provokativne, rasis ke izjave o Afroamerikancima u razrednoj diskusiji. Istraga ih dovodi do otkri a obiteljske tajne koja bi mogla biti povezana s nestankom.

Nancy McKeon (The Division) gostuje u ulozi Gail Sweeney, majke nestalog ovjeka, a Michael Dorn (Star Trek: The Next Genera on) u ulozi Nathana Riggsa.

Borba izme u dobra i zla postaje ruĹžna. U Mount Roseu, malom gradu u Minneso , svake se godine odrĹžava izbor ljepote za nejdĹžerice, u kojem ve ina mjesnih cura sudjeluje samo zato jer nemaju ĹĄto drugo radi i zato ĹĄto je to tradicija. Me u m, neke natjecateljice imaju ozbiljnije, konkretnije mo ve. Amber Atkins (Kirsten Dunst) Ĺželi se domo i novca za ĹĄkolarinu, kako bi si mogla osigura odlazak iz gradi a i mogu nost da postane poput svoga uzora, novinarke Diane Sawyer...

08:00 11:00 12:00 15:00 15:07 15:15 15:30 16:00 16:50 17:00 17:05

08:43 09:00

18:10 18:15 19:00 19:15 19:20 19:24 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:25 00:25 00:40 00:45 00:50 01:50

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu ForĹĄpani Yoga & Pilates Gile e svijet sporta, ponavljanje Slomljeno srce, serija ForĹĄpani Vijes Stolje e hrvatskog nogometa, ponavljanje ForĹĄpani TV Jukebox Me imurje danas Sport Prognoza vremena ForĹĄpani Glazbeni predah akove ki kutak Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 21:30 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozai na emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA MALI OGLASI SANDOKAN serijski lm IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi SANDOKAN serijski lm NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

HUM.SERIJA RTL

23.30 22.35

Teorija velikog praska

FILM NOVA TV

21.00

Karate Kid 2

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 OtroĹĄki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.50 TV prodaja 12.20 Dober Dan, KoroĹĄka 12.45 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik10.08.1992 13.10 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 14.30 Prisluhnimo TiĹĄini 15.00 v Dobri DruĹžbi Po Slovensko 16.55 BudimpeĹĄta: Evropsko prvenstvo v Plavanju, prenos 19.00 Intervju: Katarina Kresal, ponovitev 20.00 Ljubljana StoĹžice: KoĹĄarka, Prijateljska Tekma: Slovenija - Ĺ panija, prenos 22.30 Slovenski Glasbeni Dnevi 2010, UroĹĄ Rojko: Kralj David - Citre in Me , Komorna Opera 00.00 Umazana Vojna, AngleĹĄki Koprodukcijski lm, ponovitev 01.35 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Regina 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Na otoku, lm 15.55 Regina, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u o ima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Bra ne tajne, lm 22.35 24 UR 22.55 Kronike Sare Connor, serija 23.50 Ĺ pijun, serija 0.40 No na panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 StaĹžist, hum. serija 10:30 SOKO KitzbĂźhel 11:15 Die Ăœber ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die SchlĂźmpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 StaĹžist, hum. serija 20:15 SOKO KitzbĂźhel 21.00 ZiB Flash 21.10 KĂźss Dich reich, lm 22.45 Lije nikov dnevnik, serija 23.35 No ni program

SRIJEDA 11. kolovoza 2010.

ETVRTAK 12. kolovoza 2010.

04.20 Ljetna slagalica 05.10 More ljubavi, telenovela 05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.00 22.40 23.05 23.08 23.10 23.20 00.10 01.40 02.25

Najava programa Me u nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture arolije letenja: Dotaknu nebo, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Hrvatsko podmorje: Od Savudrije do Prevlake: Savudrija A sad u Europu!

Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uĹživo arolija, serija (R) Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Nikad se nisam poljubila, ameri ki lm Klasici hrvatskog dokumentarizma Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Filmske no i vesterna: Pravi kauboji, ameri ki lm (12) Zvjezdane staze: Enterprise, serija Prekid programa radi redovnog odrĹžavanja ure aja

10.20 10.55 11.50 11.55

07.00 Panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske Najava programa TV vr : Jaje Na kraju ulice: Ku ni ljubimac 101 dalma nac, crtana serija Obitelj Addams, crtana serija Dexterov laboratorij, crtana serija 09.40 Ta poli kĂĄ: Izbori 09.50 U zdravom jelu zdrav duh: Kos i zglobovi 10.05 Heidi, serija za djecu 10.30 Mama, ja u te uva nizozemsko-belgijski lm (R) 12.00 RuĹžna Be y, serija (R) 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Simpsoni, hum. serija (R) 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Knez i djevojka, serija 16.05 Vrhunska putovanja: ile, dok. serija (R) 16.55 BudimpeĹĄta: EP u plivanju, prijenos 19.00 Mu ke, hum. serija 19.30 Mu ke, hum. serija 20.05 ReportaĹža 20.20 Nogomet, prijateljska utakmica: Slova ka Hrvatska, 1. poluvrijeme 21.20 Vijes na Drugom 21.25 Vrijeme 21.30 Nogomet, prijateljska utakmica: Slova ka Hrvatska, 2. poluvrijeme 22.25 Tri pogreba Melquiadesa Estrade, ameri ko-francuski lm (12) (R) 00.20 Deadwood, serija (18) 01.10 Ljetni retrovizor: Kalifornikacija, hum. serija (18) 01.40 Ljetni retrovizor: Zlo ina ki umovi, serija (12) (R) 02.25 Ljetni retrovizor: Kineska plaĹža, serija (12) 03.10 Kraj programa

08.00 08.05 08.15 08.30 08.55 09.15

07.35 Mi y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.05 RTL ritam zona - Retro,

12.20 13.10 14.00 15.35 17.25 18.30 18.55 19.10 20.00 20.55 22.40 23.35 23.45 01.25

07:00 07:55 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:00 22:45 23:00 23:45 00:10 00:40 01:40 02:25 04:00 04:25 04:50 05:35 06:20

glazbena emisija Bibin svijet, hum. serija K.T.2, krimi serija Exkluziv, magazin (R) Punom parom, kulinarski izazov Nestala, telenovela Los Victorinos, telenovela NajljepĹĄi urok, telenovela (dvije epizode) Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ne daj se, Nina, humorna drama L.A. Dragnet, krimi serija 11. sat, znanstvenofantas na serija (dvije epizode) CSI:NY, krimi serija (12) Vijes , informa vna emisija Crkni ljepo ce, igrani lm, komedija (R) Astro show, emisija uĹživo (18)

NaĹĄi najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi i cvjetno druĹĄtvo, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV NaĹĄa mala klinika, serija 16 blokova, igrani lm (12) Ve ernje vijes IN magazin Bra ne vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Za arani, serija (15) Samo reci da, igrani lm Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Za arani, serija (15) Baywatch, serija Kraj programa

FILM HRT 2

05.40 05.45 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 22.10 22.45 23.10 23.13 23.15 23.25 00.15 02.00 02.45 03.25 04.10 05.00

Najava programa Rije i Ĺživot, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture arolije letenja: Zra na poĹĄta - Nebeski glasnici, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Hrvatsko podmorje: Od Savudrije do Prevlake: Krk A sad u Europu!

Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uĹživo arolija, serija (R) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Apokalipsa: Drugi svjetski rat, dok. serija Otvoreno Kratki susre Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Filmske no i vesterna: 100 puĹĄaka, ameri ki lm (12) Zvjezdane staze: Enterprise, serija Knez i djevojka, serija Deadwood, serija (18) Ljetna slagalica More ljubavi, telenovela

07.00 Panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 TV vr : Pjesnik 08.15 Na kraju ulice: udoviĹĄna zimnica 08.30 101 dalma nac, crtana serija 08.55 Obitelj Addams, crtana serija 09.15 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.40 Abeceda EU: Slovo 09.50 Iznad crte: Li ko LeĹĄ e 10.05 Heidi, serija za djecu 10.30 Pismo, ameri ki lm (R) 12.05 Beverly Hills, serija 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Simpsoni, hum. serija (R) 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Knez i djevojka, serija 16.05 Vrhunska putovanja: Maldivi, dok. serija (R) 16.55 BudimpeĹĄta: EP u plivanju, prijenos 19.00 Mu ke 4b, hum. serija 20.35 Vijes na Drugom 20.40 Vrijeme 20.45 Bitange i princeze, hum. serija 21.25 Ludo krstarenje, ameri ki lm (12) (R) 23.00 Deadwood, serija (18) 23.50 Ljetni retrovizor: Kalifornikacija, hum. serija (18) 00.20 Ljetni retrovizor: Zlo ina ki umovi, serija (12) (R) 01.05 Ljetni retrovizor: Kineska plaĹža, serija (12) 01.50 Kraj programa

07.45 Mi y, animirana serija 07.55 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.15 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 09.10 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 10.20 Bibin svijet, hum. serija 10.55 K.T.2, krimi serija 11.50 Exkluziv, magazin (R) 11.55 Punom parom, kulinarski izazov 12.20 Nestala, telenovela 13.10 Los Victorinos, telenovela

20.10

FILM HRT 2

22.25

Pustolovna drama. Cibolo County, Teksas, ameri ko-meksi ka granica. U redovitoj ophodnji dvojica policajaca prona u skriveno truplo meksi kog imigranta Melquiadesa Estrade (J. C. Cedillo). I dok mjesna policija na elu sa ĹĄerifom Belmontom (D. Yoakam) nerado vodi istragu ubijenog Estrade, znaju i da je ustrijeljen oruĹžjem pograni ne policije...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:27 20:00 20:30 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emisija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Vijes Iz op ine NedeliĹĄ e, ponavljanje TVJukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Glazbeni predah Drevne civilizacije, serijal JezeraĹĄ Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Posljednje svjetlo, Igrani lm (12) Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Erotski lm Videostranice

SERIJA RTL

20.00

SERIJA HRT 2

15.20

SERIJA NOVA TV

Knez i djevojka

Navy CIS

Friedrich ne moĹže vjerovati da je dr. Gesswein zaista uhi en zbog ubojstva. Ne vjeruje da je Gesswein bio kadar u ini takvo ĹĄto. Instinktivno zna da Jennifer ima viĹĄe veze s cijelom tom situacijom nego ĹĄto se ini. Uz pomo ĹĄarmantne Iris Wohlfahrt pokuĹĄava spasi ĹĄto se spasi da. Za Beatu Gessweinovo uhi enje zna i vodu na njezin mlin. JoĹĄ kad sazna da u koncernu Thorwald nedostaju milijarde, ini joj se da je nadomak svome cilju...

lanovi ma NCIS-a nadziru skladiĹĄte kako bi ulovili lopova mornari kih radara visoke tehnologije, ali slu ajno postanu svjedocima ubojstva. Ducky (David McCallum) ima tajnu, za koju ostatak tima ne zna. Kad je vlasnik psa naden mrtav, m NCIS-a mora otkri je li ga ubio pas. Abby (Pauley Perre e) se odlucuje bori za Ĺživot psa uvjerena da je neduĹžan.

Gibbs (Mark Harmon) saznaje Jennynu (Sco e Thompson) tajnu.

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:10 19:00 19:15 19:20 19:22 20:00

08:43 09:00

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 20:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal DOKUMENTARNI PROGRAM DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18:30 19:15 20:05 21:00 22:55 23:10 23:55 00:20 00:50 01:50 02:40 04:15 04:40 05:05 05:50 06:35

20.45

21.00

Tijelo trinaestgodiĹĄnjaka prona eno je nedaleko plaĹže, u blizini rezidencijalne etvr .

Roditelji mrtvog dje aka su po svemu neobi ni par. Otac Sam Henson, ina e osebujan fizi ar, i majka Wanda shrvani su od bola.

Za ubojstvo sina optuĹžuju susjeda Paula. On tvrdi da ima alibi, no video snimka pokazuje da je lagao. U me uvremenu, Friday otkriva da su Sam i Wanda swingeri, te da su te ve eri odrĹžavali tulum u svojoj ku i. Jedan od gos ju, Bre , pogotovo je sumnjiv...

20.55

11. sat

EMISIJA HRT 1TV VIJESTI NOVA

09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20

NaĹĄi najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi i cvjetno druĹĄtvo, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV NaĹĄa mala klinika, serija Navy CIS, serija Ve ernje vijes IN magazin Bra ne vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Za arani, serija (15) Beskrajan dan, igrani lm (12) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Za arani, serija (15) Baywatch, serija Kraj programa

SERIJA HRT 2

L.A. Dragnet SERIJA RTL

07:00 07:55 08:20 08:35 08:50

Bitange i princeze

Nikad se nisam poljubila

Tri pogreba Melquiadesa Estrade

14.00 NajljepĹĄi urok, telenovela (dvije epizode) 15.35 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.25 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 Chuck, akcijska komedija (R) 20.55 CSI, krimi serija (dvije epizode) (12) 22.40 CSI: NY, krimi serija (12) 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.50 L.A. Dragnet, krimi serija (R) 00.35 11. sat, znanstvenofantas na serija 01.25 Astro show, emisija uĹživo (18) 02.25 11. sat, znanstvenofantas na serija

22.45

Ve ernje vijes

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroťki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 09.30 TV prodaja 10.00 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 11.08.1992 10.25 Knjiga Mene Briga - Penelope Fitzgerald: Knjigarna 10.40 Glasbeni Ve er: Koncert Ob 30-Letnici Okteta Dese Brat 13.00 Legende Velikega in Malega Ekrana: De o Žgur 14.00 rno Beli asi 14.20 Slovenci Po Svetu: 17. Tabor Slovencev Po Svetu, oddaja TV Maribor14.50 Plavajo a Hiťa, Nemťki lm 16.20 Mostovi - Hidak: Pod Drobnogledom - Nagyitó Ala , ponovitev 16.55 Budimpeťta: Evropsko prvenstvo v Plavanju, prenos 19.30 z Damijanom, ponovitev 20.15 Ljubljana StoŞice: nogomet, Prijateljska Tekma: Slovenija Avstralija, prenos 22.45 G. Feydeau: Bolha v Uťesu, Tv Priredba Predstave Slg Celje 00.35 Slovenska Jazz Scena: Big Band Rtv Slovenija, Joe Lovano in Michael Abene z 51. Jazz Fes vala Ljubljana, 2., Zadnji Del 01.20 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Regina 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Život Beethovena, lm 15.55 Regina, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u o ima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As tud not padu?! 21.45 Mentalist, serija 22.40 24 UR 23.00 Kronike Sare Connor, serija 23.55 Špijun, serija 0.45 No na panorama

6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 No ni program

21:00 21:15 21:20 21:30 23:10 23:25 23:30 23:35 23:50 00:50

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu Yoga&Piltes Slomljeno srce, sapunica Vijes Drevne civilizacije, ponavljanje JezeraĹĄ, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Glazbeni predah VjeĹžbanje demokracije, talk show Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Ne moĹžeĹĄ se sskri , Igrani lm (12) Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:30 14:15 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:35 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI OTISCI VREMENA dokumentarna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma VEKERICA MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija ŽIVOT VERDIJA serijski lm OKOLO K(R)OLE mozai na emisija ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

20.00

Chuck

SERIJA NOVA TV

23.55

Bra ne vode

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 OtroĹĄki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.55 TV prodaja 11.25 Brez Reza: Rojstvo Slovenske Demokracije 12.45 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 12.08.1992 13.10 v Osemdese h Vrtovih Okoli Sveta: Avstralija in Nova Zelandija, AngleĹĄka Dokumentarna Serija 14.10 Slovenska Jazz Scena: Big Band Rtv Slovenija, Joe Lovano in Michael Abene z 51.

Jazz Fes vala Ljubljana, 2., Zadnji Del 15.25 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 15.55 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 16.25 To Bo Moj Poklic: VzdrŞevalec Teks lij, 2. Del, IzobraŞevalna Serija, ponovitev 16.55 Budimpeťta: Evropsko prvenstvo v Plavanju, prenos 19.00 Veliki Spomladanski Koncert Gimnazije Kranj 2009: Veliki Rock’n’roll Koncert 20.00 Skupinska ToŞba, Ameriťki lm 21.45 BliŞajo a Se Vihra, Angleťki lm, ponovitev 23.15 SamoseŞig, Angleťko-Kanadska nadaljevanka, 2., Zadnji Del, ponovitev 00.50 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Regina 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Prijestupnici, lm 15.55 Regina, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u o ima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As tud not padu?! 21.30 Mentalist, serija 22.25 24 UR 22.45 Kronike Sare Connor, serija 23.40 Ĺ pijun, serija 0.30 No na panorama

6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Sluťaj...

18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Sommerkabare 23.05 DobrodoĹĄli 23.15 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

PETAK 13. kolovoza 2010.

SUBOTA 14. kolovoza 2010.

03.35 Knez i djevojka, serija 04.20 Ljetna slagalica 05.10 More ljubavi, telenovela 05.40 05.45 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.40 22.05 22.08 22.10 22.20 23.10 00.55 02.50

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture arolije letenja: Nebeski divovi - Drama na povijest cepelina, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Hrvatsko podmorje: Od Savudrije do Prevlake: Krapanj A sad u Europu!

Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uĹživo arolija, serija (R) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Brza promjena, ameri ki lm (R) Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Krivci, ameri ko-britanskokanadski lm (12) Pla ljiva igra, britanskojapanski lm (18) Zvjezdane staze: Enterprise, serija

07.00 Panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 TV vr : Zna Ĺželja 08.15 Na kraju ulice: Kako bi dobar 08.30 101 dalma nac, crtana serija 08.55 Obitelj Addams, crtana serija 09.15 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.40 Glazbeceda: Slovo E 09.50 Izazovi: JoĹĄ samo danas u..., dok. lm 10.05 Mega Mindy, serija za djecu 10.30 Wind River, ameri ki lm (R) 12.05 Beverly Hills, serija 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Simpsoni, hum. serija (R) 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Knez i djevojka, serija 16.05 Vrhunska putovanja: Queensland - Australija, dok. serija (R) 16.55 BudimpeĹĄta: EP u plivanju, prijenos 19.00 Mu ke, hum. serija 19.30 Crtani lm 19.55 London: Atle ka, Dijamantna liga - prijenos 22.05 Vijes na Drugom 22.10 Vrijeme 22.15 Mjesec Koman a, miniserija (12) 23.50 Mu ke, hum. serija 00.20 Mu ke, hum. serija 00.50 Mu ke, hum. serija 01.20 Mu ke, hum. serija 01.50 Mu ke, hum. serija 02.20 Mu ke, hum. serija 02.50 Kraj programa

10.25 10.55 11.50 11.55 12.25 13.10 14.00 15.40 17.25 18.30 18.55 19.10 20.00 21.55 23.50 00.00 01.55

smrt 05.05 More ljubavi, telenovela 06.45 06.50 07.15 07.30 07.45 10.00 10.09 10.10 10.20 10.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.05 15.00

07:00 07:55 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:45 23:10 00:35

07.40 Mi y, animirana serija 07.55 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.10 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija

Bibin svijet, hum. serija K.T.2, krimi serija Exkluziv, magazin (R) Punom parom, kulinarski izazov Nestala, telenovela Los Victorinos, telenovela Najljepťi urok, telenovela (dvije epizode) Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ne daj se, Nina!, humorna drama McHaleova mornarica, igrani lm, komedija (R) Osveta ťmokljana 3: Nova generacija, igrani lm, komedija Vijes , informa vna emisija Žestoki momci, igrani lm, krimi drama (15) Astro show, emisija uŞivo (18)

02:05 03:55 05:35 06:00

NaĹĄi najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi i cvjetno druĹĄtvo, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Oluja, igrani lm Morski psi: Strah iz dubina 1, mini serija (12) Morski psi: Strah iz dubina 2, mini serija (12) Male no ne price, show (18) Vatreni an eli, igrani lm (15) Veliki lm, igrani lm (12) IN magazin Kraj programa

MINI SERIJA HRT 2

15.50 16.05 16.40 16.49 16.55 17.45 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 22.25 22.40 22.50

00.40 02.55 04.15

Najava programa Glas domovine TV kalendar Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Union Paci c, ameri ki lm (R) Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Normalan Ĺživot, emisija o obitelji Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Ekumena: Tko je konver t ili obra enik?, religijski program Reporteri - izbor: Razvoj ili smrt Znanstvene vijes Alpe Dunav Jadran Vijes Vrijeme sutra Prirodni svijet, dok. serija Biblija: Josip, serija Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme uvari zakona, ameri ki lm Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend s Robinom Williamsom: Velika bijela prevara, ameri kokanadsko-novozelandskonjema ki lm (12) No kultnih lmova: Fantom u operi, ameri kobritanski lm No kultnih lmova: Waterloo Bridge, ameri ki lm (R) Reporteri - izbor: Razvoj ili

07.00 Panorame turis kih srediťta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 Žutokljunac 08.35 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.20 Cijele note, serija za djecu 09.45 Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu (R) 10.10 Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu (R) 10.35 Sportske igre mladih 10.50 Briljanteen 11.40 Hrvatski pisci na TV ekranu - Tito Strozzi: Igra i zbilja 12.40 ovjek i afri ka fauna: Dobre namjere, dok. serija 13.40 KS automagazin 14.10 4 zida 14.45 OptuŞen bez dokaza, ameri ko-francuski lm 16.25 London: Atle ka, Dijamantna liga - prijenos 16.55 Budimpeťta: EP u plivanju, prijenos 19.00 Mu ke, hum. serija 19.30 Tu inci u Americi, hum. serija (R) 20.10 HNL: Inter - Hajduk, prijenos 22.10 Struna u krvi, serija (15) (R) 23.45 Mini HNL 00.05 Mu ke, hum. serija 01.35 Mu ke, hum. serija 02.05 Mu ke, hum. serija 02.35 Kraj programa

07.40 08.20 08.45 09.10

Mi y, animirana serija 2 glupa psa, crtana serija Bakugan, crtana serija Ne daj se, Nina!, humorna drama (dvije epizode) 11.05 Jedna od de kiju, hum. serija

22.15

15.35

FILM RTL

A sad u Europu!

Pogled na Pariz s Ei elova tornja. ZaĹĄto ga PariĹžani nisu voljeli kad je sagra en? Me u slikarima na Montmartreu, na trgu Pigalle, pred starom i novom Operom, na trgu Bas lle gdje je do Francuske revolucije bio zloglasni zatvor. NajvaĹžniju francusku nagradu za televiziju - u kategoriji dok.g lma - dobio je Sarajlija Nedim Lon arevi . Jedna gastronomska ve er u restoranu s “cuisine nouvelleâ€?, te susret s francuskim plemi ima, srodnicima Luja XIV...

Usu ujete li se zaljulja stari brod? Umirovljeni mornari ki komandant Quinton McHale (Tom Arnold) svoje dane provodi plove i Karibima u starom brodu, prodaju i sladoled i kalendare s ljepo cama u bikinijima svojim bivĹĄim kolegama. Kada njegov bivĹĄi pro vnik, a sada drugi najopasniji svjetski terorist, major Vladikov (Tim Curry) preuzme vlast na otoku San Moreno, gdje po inje gradi lansirnu rampu za nuklearno oruĹžje, McHale je pozvan da se vra u sluĹžbu...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:05 23:35 23:50 23:55 23:57 00:02 01:00

08:43 09:00

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostanice Danas na programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Vijes Obzori, emisija o kulturi Auto moto nau c vision Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Glazbeni predah Ritam ljeta Me imurje danas Sport Prognoza vremena Dolazak 2,Igrani lm (12) Trzalica, glazbena emisija Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

FILM HRT 1

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ARTS 21 emisija o umjetnos ŽIVOT VERDIJA serijski lm OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA MALI OGLASI TRZALICA glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija KOKTEL mozai na emisija PUT U KATMANDU putopisni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu OBJEKTIV gospodarski pregled NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

21.55

Osveta ĹĄmokljana 3: Nova generacija

MINI SERIJA NOVA TV

20.10

HNL: Inter – Hajduk

20.00

McHaleova mornarica

06:00 Oluja, igrani lm 07:35 Dugi oproĹĄtaj, igrani lm 09:00 Dora istraĹžuje, crtana serija 09:25 Timmy Time, crtana serija 09:40 Ben Ten: Alien Force, crtana serija 10:05 NaĹĄa mala klinika, serija 11:00 Dodir s neba, serija 12:00 Frikovi, serija 12:55 Smallville, serija 13:50 Dugi oproĹĄtaj, igrani lm 15:20 Ponovni susret, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Nad lipom 35, hum.glazbeni show 18:15 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Deset zapovijedi 1, igrani lm 21:40 Deset zapovijedi 2, igrani lm 23:15 MreĹža, lm (12) 01:10 Male no ne pri e, show (18) 02:40 Gloria, igrani lm (15) 04:40 Nadine, igrani lm (12) 06:15 Frikovi,serija 07:00 Kraj programa

SPORT HRT 2

Mjesec Koman a DOK.SERIJA HRT 1

11.30 Pakleno ljetovanje, igrani lm, komedija 13.00 Idemo do kraja, igrani lm, komedija (R) 14.45 McHaleova mornarica, igrani lm, komedija (R) 16.35 Projekt X, igrani lm, znanstveno-fantas na komedija (R) 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Zvijezde Ekstra: Natasha Richardson, zabavna emisija (R) 20.00 Legenda o vitezu, igrani lm, akcijska komedija 22.15 Iskonski strah, igrani lm, triler (12) (R) 00.25 Carlitov na in, igrani lm, krimi drama (15) 02.50 Astro show, emisija uĹživo (18)

21.45

Morski psi: Strah iz dubina 1

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 OtroĹĄki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.20 TV prodaja 10.50 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 11.20 rno Beli asi 11.35 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 13.08.1992 12.00 (Ne)Pomembne Stvari: Dvojnost, Mozai na oddaja za Mlade 12.50 Ĺ port Ĺ pas: Rade e, oddaja o Ĺ portu, Zdravju in Okolju 13.15 Slovenski Glasbeni Dnevi 2010, UroĹĄ Rojko: Kralj David - Citre in Me , Komorna Opera 15.15 Podoba Podobe: U3 - Trienale Sodobne Slovenske Umetnos 15.45 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 16.15 Istra Skozi as: BeneĹĄka Republika in HabsburĹžani, Dokumentarna oddaja 16.55 BudimpeĹĄta: Evropsko prvenstvo v Plavanju, prenos 19.00 Zlata Ĺ estdeseta - Nostalgija z Ivanko KraĹĄevec, ponovitev 20.00 Vrnitev Svetopisemskih Nadlog, NemĹĄka Dokumentarna Serija 20.50 Krvavi Otok, AmeriĹĄki lm, ponovitev 22.50 v Ĺ kripcih, AmeriĹĄki lm 00.20 Kdo Pobija Kifeljce?, AngleĹĄka nadaljevanka 01.15 Zabavni Infokanal 01.20 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Regina 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Biloxi Blues, lm 15.55 Regina, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u o ima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As tud not padu?! 21.40 Mentalist, serija 22.35 24 UR 22.55 Dobar Nijemac, lm 1.00 Ĺ est modela, serija 1.30 No na panorama

FILM NOVA TV

20.05

uvari zakona

Deset BoĹžjih zapovijedi 1

Akcijski triler. Mark Roberts (W. Snipes) zavrĹĄio je u bolnici poslije prometne nesre e, a policija ga ubrzo identificira kao ubojicu dvojice agenata ministarstva vanjskih poslova. Savezni ĹĄerif Sam Gerard (T. L. Jones) ima zadatak prebaci ga avionom u siguran zatvor, zajedno s nizom drugih strogo uvanih zatvorenika. Me u m, za vrijeme leta jedan od zatvorenika pokuĹĄa ubiti Robertsa, no metak promaĹĄi cilj i razbije avionski prozor te dolazi do pada tlaka zraka u avionu...

Kada prorocanstvo najavi da ce se rodi dijete koje ce posta princ Egipta, opasnost se nadvije nad egipatskim kraljevstvom. Faraon (Paul Rhys) naredi ubojstvo sve muĹĄke novorodencadi. No jedno dijete, Mojsije (Dougray Sco ), sin Ĺžidovskih robova, uspije izbjeci smrt. Stavljen u koĹĄaru koja pluta Nilom, Mojsije biva pronaden te odrasta u egipatskoj kraljevskoj obitelji ne znajuci za svoje pravo podrijetlo. Mojsija odgoji kraljevska obitelj, a on ne znajuci za svoju pravu sudbinu, postaje princ.

08:00 12:00 13:00 15:30 15:32 16:00 17:00 17:15 18:20 19:00 19:15 20:10 20:45 21:20 21:30 23:15

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin BlĂźmchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humoris na serija 16.50 Charmed 17.35 SluĹĄaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 SavrĹĄen muĹĄkarac, lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Mu ertag, lm 0.20 No ni program

20.10

00:15 00:20 01:15

Dje ja televizija 1x2, kontkt emisija Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Crtani lmovi Vijes Ritam ljeta, ponavljanje Jukebox Vijes Oko k(r)ole Trzalica Obzori, emisija okulturi FoĹĄpani Ubojstva na stepenicama, Igrani lm (12) Zapisano u zvijezdama, kontakt program Vijes Erotski lm Videostranice

09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:15 15:25 15:35 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 23:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju PUT U KATMANDU putopisni serijal DOKUMENTARNI PROGRAM ŽIVOT VERDIJA serijski lm MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRZALICA glazbena emisija NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

11.30

Pakleno ljetovanje

FILM NOVA TV

13.50

Dugi oproĹĄtaj

06.30 Zabavni Infokanal 09.00 TV prodaja 09.30 Skozi as 09.40 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 14.08.1992 10.05 Posebna Ponudba, PotroĹĄniĹĄka oddaja 10.25 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 10.50 Vrnitev Svetopisemskih Nadlog, NemĹĄka Dokumentarna Serija 12.10 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu: Anglija - Slovenija, Posnetek Iz Port Elizabetha 13.55 Bra slava: Svetovni Pokal v Kajakih in Kanujih Na Divjih Vodah, Slalom Ekipno - Finale, prenos 15.30 Zimski Spomini: Vancouver - Zoi 2010, Smu arski Tek - Sprint, Posnetek 16.55 BudimpeĹĄta: Evropsko prvenstvo v Plavanju, prenos 19.50 Maribor: KoĹĄarkarski Turnir: Slovenija - Rusija, prijenos 21.50 Alpe-Donava-Jadran: Sladkogrenka Sre a, 40 Let Fes vala Operete v Trstu 22.20 The Cranberries - Live in Paris, Posnetek Koncert 23.35 Sobotno Popoldne, ponovitev 01.50 Zabavni Infokanal 01.55 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.15 Divljina Europe, dok. serija 12.10 Is na o snjeŞnom leopardu, dok. serija 13.10 Velike ideje za malen planet, dok. serija 13.35 Privla nost ubojstva, lm 15.15 Poirot, serija 16.15 Život nije ťala, serija 17.08 Ubojstva u Midsomeru, lm 18.55 24 UR 20.00 As tud not padu?! 21.45 Špijunske igre, lm 23.50 Uspomene, lm 1.40 24UR 2.40 No na panorama

5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladeĹž 15.45 Serije za djecu i mladeĹž 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Rupa, lm 21.35 ZiB Flash 21.50 .ubojstvo, lm 23.20 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 15. kolovoza 2010.

PONEDJELJAK 16. kolovoza 2010.

04.05 Plodovi zemlje 04.55 Split: More 05.50 06.25 06.40 07.10 08.00 08.10 09.25 10.00 10.09 10.10 10.15 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.25 14.00 14.55 15.30 15.35 15.40 17.15 18.35 19.05 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 20.55 23.05 23.20 23.30 01.05 01.50 02.35

Najava programa TV kalendar Alpe Dunav Jadran Ekumena: Tko je konver t ili obra enik?, religijski program Vijes Cecilia Bartoli: Sacri cium Rijeke Hrvatske: Zrmanja, dok. serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Umorstva u Midsomeru, serija (R) Ep reportaĹža Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Plodovi zemlje Split: More Obale - Venecijanski zaljev: Prividna u ha, dok. serija Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Biblija: Josip, serija Klape Gospi Sinjskoj, snimka koncerta Ne daj se, Floki! - serija za djecu Baltazar, crtana serija Vrijeme LOTO 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme S pe u gos ma, TV serija Samson i Dalila, ameri ki lm Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend s Robinom Williamsom: Dan o eva, ameri ki lm (R) Bu enje mrtvih, miniserija Bu enje mrtvih, miniserija No ni reprizni dokumentarci

07.00 Panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 Jura Hura, serija za djecu 08.30 Trolovi, crtana serija (R) 08.55 Trolovi, crtana serija (R) 09.20 Idemo baki, lm za djecu (R) 10.50 Biblija 11.00 Blagdan Velike Gospe prijenos mise 13.05 Vela Gospe na Salima, emisija pu ke i predajne kulture 13.45 Igrani lm (strani) - klasici 16.05 Vrhunska putovanja: Australija - Sjeverni teritorij, dok. serija (R) 16.55 BudimpeĹĄta: EP u plivanju, prijenos 19.00 Mu ke, hum. serija 19.30 Mu ke, hum. serija 20.05 Polar Express, ameri ki animirani lm 21.50 Zakon!, hum. serija (12) 22.25 Video na(d)zor 22.55 Prikra eni, hum. serija (12) 23.20 Ritam tjedna, glazbeni magazin 00.00 ZavrĹĄnica Eurovizijskog natjecanja mladih glazbenika 2010. u Be u 01.05 Kraj programa

07.30 08.10 08.30 08.55 11.45 12.10 12.40 14.25

Mi y, animirana serija 2 glupa psa, crtana serija Bakugan, crtana serija Ne daj se Nina!, humorna drama (tri epizode) Jedna od de kiju, hum. serija Red Bull Air Race - Lausitz, sportsko-zabavna emisija Tajna, igrani lm, obiteljska drama (R) Smokey i bandit, igrani

lm, akcijska komedija 16.05 Milly, igrani lm, drama 17.40 Discovery: PreĹživje morske pse, dok. lm (R) 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Patriotske igre, igrani lm, triler 22.00 CSI: Miami, krimi serija (12) (dvije epizode) 23.35 Voljeni, igrani lm, triler (12) 01.20 Iskonski strah, igrani lm, triler (12) (R)

08:10 Dodir s neba, serija 09:05 Dora istraŞuje, crtana serija 09:30 Timmy Time, crtana serija 09:45 Ben Ten Alien Force, crtana serija 10:10 U slucaju frke, serija 10:40 Naťa mala klinika, serija 11:40 Žene americkih vojnika, serija 12:35 Automo v, auto-moto magazin 13:05 Marija. Majka sina BoŞjega, igrani lm 14:55 Deset zapovijedi 1, igrani lm 16:30 Deset zapovijedi 2, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Deset zapovijedi 2, igrani lm - nastavak 18:20 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Nad lipom 35, hum.glazbeni show 21:10 Jesse Stone: Hladnokrvno umorstvo, igrani lm (12) 22:40 Red carpet , showbiz magazin (15) 23:45 Tko je Samantha?, serija 00:15 Nestali, igrani lm (12) 01:55 MandŞurijski kandidat, igrani lm (15) 04:10 Red Carpet, showbiz magazin (15) 05:10 Automo v, auto-moto magazin 05:35 Kraj programa

ANIM.FILM HRT 2

09.55 10.25 11.10 12.00

03.55 PotroĹĄa ki kod 04.25 Ljetna slagalica 05.15 More ljubavi, telenovela 05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.30 22.25 22.50 22.53 22.55 23.05 23.55 02.25 03.10

Najava programa Mir i dobro Drugo miĹĄljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture arolije letenja: Lete i brodovi - Dinosauri avijacije, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Hrvatsko podmorje: Od Savudrije do Prevlake: Ĺ olta A sad u Europu!

Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uĹživo arolija, serija (R) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom PotroĹĄa ki kod TV Bingo Show Povijesne serije dramskoga programa: DruĹžba Isusova Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Sedam ma eva, korejskohongkonĹĄko-kineski lm (12) Prljavi seksi novac, serija (12) (R) Zvjezdane staze: Enterprise, serija

07.00 Panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 TV vr : UĹĄi 08.15 Na kraju ulice: Zamjena iden teta 08.30 101 dalma nac, crtana serija 08.55 Obitelj Addams, crtana serija 09.15 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.40 Na glasu: Stara i more 09.50 Brlog (R) 10.05 Mega Mindy, serija za djecu 10.30 Bijeg na Planinu grizlija, ameri ki lm 12.00 Beverly Hills, serija 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Simpsoni, hum. serija 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.25 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.10 Knez i djevojka, serija 15.55 Farma smijeha, ameri ki lm 17.35 Vrhunska putovanja: Kanada, dok. serija (R) 18.30 Mu ke, hum. serija 19.00 Mu ke, hum. serija 19.30 GaraĹža 20.05 Ve ernja ĹĄkola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Prevara, ameri ki lm (12) (R) 23.00 Prljavi seksi novac, serija (12) 23.50 Deadwood, serija (18) 00.40 Ljetni retrovizor: Kalifornikacija, hum. serija (18) 01.10 Ljetni retrovizor: Zlo ina ki umovi, serija (12) (R) 01.55 Ljetni retrovizor: Kineska plaĹža, serija (12) 02.40 Kraj programa

07.10 Mi y, animirana serija 07.25 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.40 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija

20.05

20.55

Samson i Dalila Povijesni spektakl. Godine 1000. prije Krista Ĺžidovska plemena neprestano trpe teror vladaju ih Filistejaca, koji strogim zakonima i vojskom ve puna e ri desetlje a zlostavljaju stanovniĹĄtvo. U provincijskom selu Zora odrasta odvaĹžan dje ak Samson, neustraĹĄivi pripadnik plemena Dan za kojeg svi, pa i njegova prijateljica i vrĹĄnjakinja Miriam, znaju da e jednog dana posta ratnik i vo a. Dvadesetak godina kasnije, kad Samson (V. Mature) stasa u izuzetno snaĹžnog muĹĄkarca...

08:00 12:00 15:00 15:02 15:40 16:00 17:00 17:30 18:30 19:00 19:30 20:20 20:50 21:30 23:15 00:15 00:45 01:45

Dje ja televizija Videostranice Danas na programu Life s le Glazbeni predah Crtani lmovi Tjedna konika Rezervirano vrijeme VjeĹžbanje demokracije, ponavljanje Tjedna kronika Doma i glazbeni hitovi Dom na kvadrat Oko k(r)ole Zvijer seksa, Igrani lm (12) Zapisano u zvijezdama, kontakt program Tjedna kronika Erotski lm Videostranice

FILM NOVA TV

Jesse Stone (Tom Selleck) je bezosjecajan ĹĄef policije u Paradiseu. Iako Stone ima veliko srce, nije od onih koji pokazuju svoje osjecaje te cesto zaviri u caĹĄicu kada mu posao postane preteĹžak. Nakon niza nerijeĹĄenih ubojstava u Paradiseu, Stone pocinje sumnja na Andrewa Lincolna (Reg Rogers) i njegovu Ĺženu Briannu (Jane Adams), par ekscentricnih umjetnika oduĹĄevljenih nasiljem...

FILM HRT 2

09:58 NAJAVA PROGRAMA 10:00 IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbeni program 13:30 DOKUMENTARNI PROGRAM 15:15 VJERA I NADA vjerski program 15:30 EUROPSKI DNEVNIK TV magazin 16:00 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani 16:30 ARTS 21 emisija o umjetnos 17:15 OTISCI VREMENA dokumentarna emisija 18:25 EUROMAXX TV magazin 18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:00 ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu 19:30 VTV TJEDNIK 20:05 KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi 20:45 PRESSICA talk show 21:45 OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 22:45 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 22:50 METAL EYE glazbena emisija ------- ODJAVA PROGRAMA ------- VIDEOSTRANICE

DOK.SERIJA RTL

17.40

Discovery: PreĹživje morske pse

HUM.SERIJA NOVA TV

17.25 18.30 18.55 19.10 20.00 21.45 23.35 23.45 01.40

07:00 07:55 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:05 22:45 23:00 23:45 00:10 00:40 01:40 02:30 04:00 04:25 04:50 05:35 06:20

NaĹĄi najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi - nastavak, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Najbolji od najboljih, igrani lm (12) Ve ernje vijes IN magazin Bra ne vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Za arani, serija (15) Dodir roze, igrani lm (18) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Za arani, serija (15) Baywatch, serija Kraj programa

21.10

PotroĹĄa ki kod

21.10

Jesse Stone: Hladokrvno ubojstvo

15.45

EMISIJA HRT 1

Polar Express FILM HRT 1

12.30 13.15 14.05

Bibin svijet, hum. serija K.T.2, krimi serija Exkluziv, magazin (R) Punom parom, kulinarski izazov Nestala, telenovela Los Victorinos, telenovela NajljepĹĄi urok, telenovela (dvije epizode) Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ne daj se, Nina!, humorna drama Pla enici, igrani lm, akcijski (R) Na zmajevom putu, igrani lm, akcijski (12) Vijes , informa vna emisija Patriotske igre, igrani lm, triler (R) Astro show, emisija uĹživo (18)

23.45

Tko je Samantha?

06.35 TV prodaja 07.05 Skozi as 07.15 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 15.08.1992 07.40 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 08.10 Alpe-Donava-Jadran: Sladkogrenka Sre a, 40 Let Fes vala Operete v Trstu 08.40 Na Obisku, oddaja TV Koper Capodistria 09.10 Fes val Oktetov Kranj 2010 - Po Oknom 09.40 za Oblaki, Portugalski lm, ponovitev 11.05 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu: Nizozemska Brazilija, Posnetek Iz Port Elizabetha 12.50 Svetovni Pokal v Kajakih in Kanujih Na Divjih Vodah: Slalom Posami no - Finala, Posnetek Iz Bra slave 13.55 Bra slava: Svetovni Pokal v Kajakih in Kanujih Na Divjih Vodah, Slalom Posami no - Finale, prenos 16.55 BudimpeĹĄta: Evropsko prvenstvo v Plavanju, prenos 19.10 Slovenci Po Svetu: 17. Tabor Slovencev Po Svetu, oddaja TV Maribor, ponovitev 19.50 Maribor: KoĹĄarkarski Turnir: Slovenija - Srbija, prenos 21.50 Na Son ni Svetlobi, Italijanski lm, ponovitev 23.25 Na Utrip Srca: UspeĹĄnice Slovenskega Okteta 00.50 Rim, AngleĹĄko-AmeriĹĄka nadaljevanka, ponovitev 01.45 Zabavni Infokanal 01.50 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.10 Provjereno 12.00 Velike ideje za malen planet, dok. serija 13.45 Moto GP, prijeno utrke 15.15 Najbolji video 16.35 Shaq!, serija 16.30 Život nije ťala, serija 17.20 Willy 3, lm 18.55 24UR 20.00 As tud not padu?! 21.35 Šavovi srca, lm 23.25 Prognozer, lm 1.40 Pala a, serija 2.35 24UR 3.35 No na panorama

5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladeĹž 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Sicko, lm 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 No ni program

21.30

FILM NOVA TV

21.05

Prevara

Najbolji od najboljih

Drama. Nakon ĹĄto jednog dana neuspjeĹĄno pokuĹĄa prevariti konobaricu u casinu, neiskusnom varalici Rodrigu (D. Luna) u pomo prisko i stariji i mnogo iskusniji kolega Richard Gaddis (J. C. Reilly). Zaklju ivĹĄi da je Rodrigo darovi prevarant, Richard odlu i pokaza mu neke trikove. Poslije nekoliko zajedni kih prijevara momci upoznaju bolesnog starca Ochou (Z. Kazann), ovjeka koji im povjeri savrĹĄene kopije navodno auten ne i vrijedne kolekcije nov anica iz drĹžavne riznice...

Mom ad karate boraca ide na prvenstvo u JuĹžnu Koreju. U mom adi od petero boraca nalazi se i Alex Grady (Eric Roberts), koji se is e sa svojom borbenoĹĄ u. Na prvenstvu susre u teĹĄkog pro vnika i to u mom adi Koreje, koja im zadaje puno muke. Osim toga, karate borci se susre u sa mnogim privatnim problemima, koji njihovog trenera (James Earl Jones ) izbacuju iz teksta te koji ulaĹže sav svoj trud da ih pokuĹĄa koncentrira na borbu. Film sadrĹži puno akcije te odli nih realis kih prikaza borbi.

08:00 11:00 12:00 15:30 15:35 16:00 17:00 17:05 18:20 19:00 19:15 19:25 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 22:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emsija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Vijes Najbolje u 2010.godini Jukebox Me imurje danas Sport Auto moto nau c vision Stolje e hrvatskog nogometa, serijal Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Živa vatra, serijski lm Gile e, svijet sporta Me imurje danas Sport Vrijeme VOA Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 12:45 13:15 13:45 14:45 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za sluĹĄno oĹĄte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za sluĹĄno oĹĄte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

20.00

Pla enici

HUM.SERIJA NOVA TV

23.45

Bra ne vode

07.00 Infokanal 08.00 OtroĹĄki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 09.45 TV prodaja 10.15 Sobotno Popoldne, ponovitev 12.55 30. Sre anje TamburaĹĄev in Mandolinistov Slovenije 13.15 Slovenci v Italiji 13.45 Posebna Ponudba, PotroĹĄniĹĄka oddaja 14.05 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 15.05 Osmi Dan 15.35 Slovenski Magazin 16.00 Prvi in Drugi 16.25 To Bo Moj Poklic 16.55 BudimpeĹĄta: Evropsko prvenstvo v Plavanju, prenos 19.00 RoĹžna Panter: Traperja, risanka 19.05 RoĹžna Panter: Losos, risanka 19.10 Iz Sobotnega Popoldneva 20.00 v Osemdese h Vrtovih Okoli Sveta: Avstralija in Nova Zelandija, AngleĹĄka Dokumentarna Serija 21.05 Film 22.20 Knjiga Mene Briga, ponovitev 22.40 Film, ponovitev 00.10 v Osemdese h Vrtovih Okoli Sveta: Avstralija in Nova Zelandija, AngleĹĄka Dokumentarna Serija 01.10 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Regina 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Prognozer, lm 15.55 Regina, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u o ima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 NaĹĄa mala klinika, serija 20.55 Ovisni o ljubavi, lm 22.50 24 UR 23.10 Kronike Sare Connor, serija 0.05 Ĺ pijun, serija 0.55 24UR 1.55 No na panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ÂŽ 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.

Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

62

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

MT -e vu ste aju, težaki na vulici, a direktori vu rešto!!!

V

saka rit dojde na šekret, rekli bi težaki eMTe eja šteri so ostali na vulici ili pak so poslani na Burzo dela kaj se tam dostarajo ili pak do akajo bolših dnevov, dok so zazvedili kaj so jivi dov erašji direktori, Vladek Bošnjakov i Tomaš Farkašov, završili vu varaždinskomo rešto, kam so pozvani na spominek i vuglede z socima šteri pak o ejo zazvediti jeli je vse vu eMTe ejo bio onak kak to dragi Božek, a i naši državni zakoni, zapovedajo. Niti dragi Božek nezna kaj bode z tega vsega zišlo, jerbo je tua akoska fabrika vu ste ajo, a hajdig vode je preteklo spod pod trnavskim mostom od onih dnevov gda je eMTe e jako dobro posluvav i gda je vu toj našoj fabriki delalo cirka, okoli tri jezeri težakov i skorom vse so bile žene. No, denes so drugi cajti i druga se dela i to tak kaj i direktori vu rešt dojdejo i to sam zato kaj so potrošili uda vej nek so zaslužili. A to morate priznat je nej ruom tak le ko i za to tre meti i pamet i vupeše. I vse je to nekak bilo i nekak se magadilo tak dugo dok so težaki hodali na posel i kakšo-takšo pla o dobavlali, makar i nej vsaki

TOVAR

PO IVALJKA

mesec, ali im je eMTe e došev vu ste aj, a težaki na burzo, unda je i zmazani veš po ev vum dohajati, pak so za to i soci zazvedili. I ve se na vse strane po ela pravica iskati. Kaj re i, dok je tak nigdar se nezna što bode dobiv bujke, a što pak opanke, o em re i, što bode odišev po riti k meši. Najte me, prosim vas lejpo, krivo razmeti, jerbo težaki so ve poslani vu našo nejvekšo fabriko, Burzo dela, gde se nikaj ne dela, a direktori so, bar za ve, vu rešto ak smo mi akov anci došli vu državne novine, na radio i na televizijo, ali nej po ne emo dobromo nek sam zato kaj je mlado sedemnajst letno puco cuk podvoziv i to vu akovco, prek Staroga Hrasta.

I im se tua nevola pripetila mam vsi znamo kaj je trelo naprajti, a kaj nebi do toga bilo došlo. Pitam se, pitam, a gde so tej stru njaki do ve bili i zakaj so nej nikaj naprajli, a znali so gda deca hodajo prek štreke, sedijo na štreki, pušijo na štreki, a nešterni se i drogerajo. Vse smo znali, a pak smo nej nikaj naprajli. Pak se trebala dogoditi nevola kaj se genemo i napravimo ono kaj moramo kak bi

P

SPARINA

10. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE

METAR

pomogli tem mladim de kima i pucama šteri ne mislijo gda bi se takše nevole i jim mogle pripetiti. Ve bi nešterni postavili blanjke polek štreke kaj se nej moglo prek hoditi, drugi bi nekaj drugo, a oni tretji još gruntaju kaj napraviti. A mlade puce ga nej, a to se na našo nejvekšo žalost neda poprajti i kaj god se ve bode naprajlo ona nam se nebode vrnula. Ali nesmemo hejati, moramo nekaj naprajti kaj se nam to nebode znova pripetilo. Tu nam morajo i policaji pomo i, treba vso ono deco štera imajo premalo let, a žnjimi so nej japa ili pak mama, na vreme dimo poslati, a ove stareše natirati krej od štreke, a ak pak ne posluhnejo otpelati jiv vu policijsko stanico dok se ne premislijo. Naši mladi imajo nas stareše zato kaj bodemo za jiv mslili tak dugo dok i oni ne dojdejo do prave pameti. Tak so nas vu ili i šinfali naši stari, tak moramo i mi svojo deco kaj bodo i oni znali svojo. To je nej nikaj novo, sam nešterni to delajo, a nešterni zahuzajo pak se onda pripetijo takše nevole. orem vam re i gda mi je nej nikaj udno kaj hadezeovci vu akovco o ejo zru-

šiti gradona elnika i tak dojti na vlast, a neje mi udno zato jerbo sam parpot biv vu jivoj kr mi istam vu koto i poslušav jive spominke. A vsi znamo gda se takše važne odluke niti nebrejo nigdi drugdi donesti kak vu kr mi, jerbo sam vam i ja vu kr mi z gemištecom vu roki nejspametneši i nejbole kuražen. No, pak kaj je nej istam normalno gda vsi oni šteri so vu opoziciji o ejo dojti na vlast. Nebrejo biti vsi kak esdepeovec Milanovi šteri o e furt biti vu opoziciji sam kaj bode mogev fest kritizerati. Ali od te mele se, bormeš, nebode kruh jev. Jedino kaj se ja nebi složiv z našim hadezeovcima je to kaj so šteli zrušiti gradona elnika baš unda gda je biv na zasluženom urlabo, jerbo je ovek zmo eni i ima pravo na po inek. Nekak mi se zdi gda vam ne moram govoriti kakša je to muka gda vam vu gracki kasi fali jeno petnaest milijonov kuni, a nebrete si pomo i.

Neje mali kunšt zeti tam gde ga nej i deti tam gde fali. To itekak zmuo i oveka i zato ga tre postiti nek si na miro po ine, a zmeniti ga unda dok dojde po ijeni na posel.

M

SJEVEROISTOK

…GOLUBICA NE E, TO PAK MENE V…

KUKAC SA ŽALCEM (MN.)

MOJEM SRCU PE E

VOLJEVICA KOTAR (MA .)

ŠIPAK PLO ICA U USTIMA KITA

PRPI

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Sen mentalno raspoloženje e omekša vaše emocije i postat ete iznimno nježni. Možda ete se osje a nesigurno, ali drugi e vas više cijeniti sada kada ste spustili štit.

Ipak, važno je da ne dopus te da osje aj potrebitos zamu realnu sliku o drugima i da dopus te da se netko prema vama ponaša loše samo zbog toga što vam je netko potreban. U ovom tjednu se uvajte prevara, jer e osobe koje vas dobro poznaju primije vaše slabos i sklonost preuzimanja tu ih nega vnos i pogrešaka na sebe.

BIK (21.4.-20.5.)

Neka emo vna pitanja iz prošlos ovih dana e se ponovno aktualizira i malo vas uzdrma . Možda e se javi ponovna želja za osobom koju ste izgubili ili ete poželje sve raš is kako biste mogli ostaviti komplikacije iza sebe i krenuti dalje. Najbolje je biti iskren i ponašati se prema onome što osje ate da trebate, a ne prema uobi ajenim konvencijama. Na taj na in ete sebe oslobodi tereta. Ovog tjedna na prvom mjestu neka bude iš enje, a tek za m osmišljavanje novih stvari.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Neriješena pitanja, stare sumnje i sve ono što vas je mu ilo u prošlos ponovno se vra a.

Strah od budu nos mogao bi uzdrma odnos s vašim partnerom jer ete uvidje da se to ili ne slaže s vašim o ekivanjima ili nije jednako dobro kao nešto što ste imali u prošlos . Bi ete usredoto eni na nega vne stvari i ono što ide loše s pretpostavkama kako e se trenutni problemi nastavi i u budu nos . Dobro razmislite što želite i raš is te probleme kako biste se mogli vra na pravi put.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Jasno razmišljanje i objek vnost su vam nužni ovaj tjedan. Nemojte se oslanja na intuiciju nego na injenice i podatke. U odnosu s partnerom inicirajte doga anja i tražite ono što želite. Ako nemate partnera usudite se predloži susrete i druženja. Možda se arolija ne e pojaviti istog trena, ali vam akcija može donije pozi van stav prema iniciranju ljubavnih doga anja u budu nos . Usredoto ite se na svoje želje i izražavajte ih otvoreno.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Strpljenje je vrlina koja vam je nužna kroz ovaj tjedan.

Usporite i izbjegavajte bilo kakve nepromišljene reakcije. ak i ako vam se u ini kako morate reagira , nemojte, jer je velika vjerojatnost da informacije koje e vam pris za ili nisu to ne ili su iskrivljene. Najbolje je da se prije svake reakcije ohladite. Ovo se odnosi i na pozitivna obe anja. Nemojte obe ava neke stvari u trenutku jer ete se kasnije pokaja .

Bit ete pretjerano osjetljivi, a sve primjedbe ete shva a vrlo osobno. Me u m, jednaka e situacija bi i s druge strane pri komunikaciji. Sve vaše šale e bi doživljene kao kri ke. Zbog toga pažljivije birajte rije i i obra te više pažnje na reakcije drugih kako ne biste pretjerali. S druge strane malo ublažite reakcije na ono što vam drugi govore i nemojte sve shva a nega vno.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Ovo e biti jedan dosta napet i stresan tjedan, a posebno oko srijede. Ipak, trenutno stanje ne odražava ono što možete o ekivati u budu nosti, pa ne smijete upadati u negativizam. Svaka situacija bez obzira koliko se bezizlazna inila može se promijeni uz prave reakcije, zbog toga umjesto da o ajavate, napravite plan i krenite u ak vno poboljšanje svoga stanja.

Tjedan je odli an za privla enje novih ljudi u život i za ak viranje ljubavnih doga anja. Ako ve imate partnera vjerojatno e se vaš odnos pope na višu razinu.

Malo smanjite posao kako biste imali dovoljno vremena za romantiku i ugodna druženja.

SLAVENSKO

DRVO

LAV (23.7.-23.8.)

GORJE U EUROPI

UZVIK NESTRPLJENJA

ŽENSKO IME JEZERO U SJ. AMERICI

EGIPATSKI BOG SUNCA

ŽENSKO IME

LI INKA

KORABLJA

RIJEKA

KONJI UZGAJIVA I P ELA

DJEVOJKA RATNIK

BRAJ I MAMINA SESTRA

DRŽI

NESIT

MOTKA ZA SVLADAVANJE SILA

UGLJIK

PILI

URE ENA ŠUMA U NASELJU

NJEMA KA

DIO OKA

LOMLJAVA

NAPAD

BILJARSKI ŠTAP

NARODNI PLES

IZVAN

BILJNI SVIJET

GLAVNINA

PRVO SLOVO ALFABETA

PAKALOVI

ANA JELUŠI

PRVI OVJEK

OTEKLINA

RIJE NA RIBA

KRIŽ KRAJPUTAŠ

PRVA ŽENA RAIFFEISEN

RTOVI

BANKA

STAROSJEDILAC AMERIKE

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Bez obzira što sve volite shva ati kao zabavu, kroz ovaj tjedan odnos s partnerom e se uozbilji . Pojavit e se jedno ozbiljno pitanje koje zahtjeva hitno rješavanje, a to e vam nešto oteža osobni život. Morat ete se pomiri s injenicom da se trebate ponaša kao odrasla osoba, te da morate ponekad komunicirati s kompliciranim ljudima i suo ava se s kompleksnim životnim situacijama.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Slobodno se oslonite na prijatelje i kolege jer oni su voljni pruži vam podršku. Možda ste trenutno po šteni i obeshrabreni, ali oni e vam pomo i, što ak vnim slušanjem, što savjetom. Ako tražite partnera tada vam prijatelji mogu pomo i savje ma ili preporukama. Ponekad je staromodni na in najbolji, jer vas prijatelji poznaju i mogu naslu što tražite od partnera. Najbolje ete se snalazi u društvu dragih osoba, a što ih bude više oko vas to e vam bi ugodnije.

Ne ete biti pretjerano društveni niti ete podnositi velike gužve oko sebe, pa izbjegavajte sva ve a okupljalište. Uživajte u društvu posebnih osoba i nemojte ima grižnju savjes ukoliko odbijete prijatelje. Tiha i mirna mjesta pružit e vam ono što buka i galama ne mogu - in mnost i nježnost.

RIBE (20.2.-20.3.)

Niste osobe koje uživaju u sukobima i velikim raspravama, ali sta u obranu svojih stavova je nužno ovaj tjedan.

Pokažite kombinaciju snage i volje za slušanjem. Na taj na in ete bi mnogo privla niji nego kada se smiješite i ne govorite ništa. Ljubav ne dolazi sama od sebe, za ono što vrijedi treba se potrudi .

KOŽULJ

SUGLASJE TONOVA

VIC tjedna

GERMANIJ KARTAŠKA IGRA

GR KA KOLONIJA

RAJKO JAGAR

RIMSKI 1000

UOSTALOM

MEKA

Pad Okliznuo se Mujo sa drugog kata i pao na cestu.

Skupilo se oko njega mnoštvo ljudi i pitaju ga, što se dogodilo!

Mujo: - Otkud znam, sad sam i ja došao!

10. kolovoza 2010.

Vremenska prognoza 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 2. do 9. kolovoza

Prvo vru ina, zatim kiša VREMENSKA SLIKA: Nakon vrlo kišne ciklone koja nas je zalila i rashladila prošlog tjedna, sad nam slijedi nekoliko sun anih i vru ih ljetnih dana. Ovakva prognoza sigurno e obradovati one koji imaju radove ili godišnji odmor, a zasigurno i sve koji se nalaze na moru. Temperatura zraka ponovno e biti vrlo visoka, ak i preko 30 Celzijevih stupnjeva. Promjenu vremena vidimo potkraj tjedna, u dane vikenda. Izgledan je dolazak nove ve e koli ine vlažnog i hladnijeg zraka što bi nam donijelo naoblaku i mjestimi nu kišu s padom temperature zraka.

VREMENSKA PROGNOZA: Tjedan je po eo uz nešto oblaka, ponegdje i kišicu, ali ve danas e nam opet biti sun anije i vrlo toplo vrijeme. Ujutro je mjestimice mogu a kratkotrajna magla, osobito uz vodene površine. Tijekom dana e prevladavati sun ano uz malu naoblaku i ve inom slab vjetar.

Nakon jutarnje svježine danju e temperatura zraka porasti na vrijednosti izme u 26 i 29 Celzijevih stupnjeva.

Kratkotrajne jutarnje magle bi moglo biti i u srijedu ujutro, uglavnom uz Muru i Dravu (na cesti uz Dravu prema Prelogu). Danju e biti ve inom sun ano i vru e.

Opet možemo ponoviti one savjete o izbjegavanju sunca, osobito u razdoblju od 10 do 17 sati, a ako

baš morate biti na suncu zaštitite se od opasnog UV zra enja. Vjetar e biti slab, a temperatura zraka sredinom dana i popodne oko 30 Celzijevaca.

Sun ano i vru e vrijeme nastavit e se i u etvrtak i petak. ak e i jutarnja temperatura iz dana u dan biti sve viša pa bi do vikenda ak i no i mogle postati neugodno tople. Zapuhat e slab, ponegdje do umjeren jugozapadni vjetar, a tlak zraka e polako po eti padati. Sve e to biti najava mogu e promjene vremena tijekom vikenda. Zbog južine poja at se e „pritisak“ pa bi se mnogi ljudi mogli osje ati lošije – umorno, razdražljivo, bezvoljno…

Najbolje se kloniti sunca i vru ine u dijelu dana izme u 10 i 17 sati kad e i indeks štetnog sun evog zra enja biti vrlo visok. Ako ipak

morate biti vani, držite se hlada, pijte dovoljno teku ine i zaštitite kožu od sunca. Temperatura bi uz povremeno umjeren jugozapadni vjetar mogla ponovno prije i 30 Celzijevih stupnjeva! Najbolje je ove dane provoditi u hladu ili još bolje – na moru.

Ve potkraj petka postojat e mogu nost za lokalni pljusak s grmljavinom, ali puno nestabilnije vrijeme o ekuje se tijekom vikenda! Tada e do našeg podru ja sti i ve a koli ina vlažnog i hladnijeg zraka. U takvim okolnostima bit e puno više oblaka uz veliku mogu nost za kišu ili pljuskove s grmljavinom. Nije isklju ena mogu nost ja eg nevremena. Uz promjenu smjera vjetra o ekujemo i pad temperature koji bi najizraženiji trebao biti na po etku sljede eg tjedna. Dakle, pred nama je prvo vru ina, a potom nova promjena vremena. Koliko e ona biti izražena možete tijekom tjedna provjeriti i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz iksnih te 3,52 KN/

Zalila nas obilna kiša Mjesec kolovoz po eo je uz sun ano i toplo vrijeme, ali to se brzo promijenilo. Najprije nas je tijekom utorka zahvatio frontalni poreme aj koji smo nazvali Karmela. S njim je bilo grmljavinskih pljuskova, a u našoj županiji palo je 15-20 mm kiše, u Osijeku ak 60 mm. Nakon toga uslijedila su dva-tri sun ana i ponovno toplija dana. Vrijeme se ponovno promijenilo na Dan domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza. Ve popodne je ja eg nevremena bilo na podru ju Lekenika i Ivani Grada, a kasno nave er grmljavina i pljuskovi stigli su i do Me imurja. U petak i subotu bili smo pod utjecajem ciklone koju je Crometeo tim nazvao Lucije. Povremeno je bilo kiše i obilnijih grmljavinskih pljuskova, osobito potkraj petka i u no i na subotu. Ukupno je u prvom tjednu kolovoza na podru ju Me imurja

pala zaista obilna kiša – izme u 80 i ak 110 litara kiše po etvornom metru! Za usporedbu, prosjek za itav kolovoz je oko 90 litara. Zna i da ovog mjeseca više ne padne ni kap kiše, ve smo dostigli mjese ni prosjek. Lucije je u nekim dijelovima Hrvatske donio i jaka navremena – u Šibeniku i Dubrovniku su snimljene pijavice, dijelovi Slavonije plivali su zbog obilnih pljuskova, a bilo je šteta od vjetra i tu e. Još gore posljedice ova ciklona je donijela Njema koj, eškoj i Poljskoj gdje je u naglim bujicama poginulo šest osoba. Za to vrijeme u Rusiji i dalje strašno visoke temperature i požari, primjerice u Moskvi je u petak izmjereno 37°C, a vidljivost je bila oko 50 metara zbog dima i smoga. Tijekom subote vrijeme se kod nas smirilo pa je nedjelja donijela lijepo i ugodno ljetno vrijeme.

Jaka zima u Južnoj Americi min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 9.8.).

METEOROLOŠKI KALENDAR 13. kolovoza 1716. god. pao je snijeg u Bosni i uzrokovao velike štete poljoprivredi 14. kolovoza 1716. god. u Zagrebu pala “silna solika i tu a” 15. kolovoza 1537. god. u Bologni je padala strahovita tu a, po zapisima komadi su bili do 14 kg 16. kolovoza 1981. god. temperatura u Kninu 39,6°C

I dok Rusija proživljava nezapam eni toplinski udar, u južnom dijelu Latinske Amerike i dalje traje vrlo hladna zima, najhladnija u posljednjih nekoliko desetlje a. Snijeg je pao u 12 od 24 pokrajine u Argentini, uklju uju i i sjeverni suptropski dio zemlje, kao i glavni grad. U Buenos Airesu je snijeg tako rijetka pojava da je od 1918. godine padao samo tri puta, od ega dva puta u srpnju ove godine. Tre i je slu aj padanja snijega bio u srpnju 2007. godine. I dok se glavni grad Argentine tek lagano zabijelio, Patagonija je pod debelim snježnim pokriva em i do 90 cm.

Na desetine sela je odsje eno od svijeta. U Argentini je zbog hlad-

no e rekordna potrošnja struje. esti su i nestanci elektri ne energije pa je rad prekinulo mnogo poduze a. Rekordna potrošnja struje zabilježena je i u Urugvaju, gdje se temperatura proteklih dana spuštala do -7°C. U proteklom je tjednu sniježilo i na jugu Brazila. Najjužnija brazilska država Rio Grande do Sul je pod tanjim snježnim pokriva em. Posljednji je put na tom podru ju sniježilo prije deset godina. I na istoku Bolivije su se temperature spustile ispod 0°C, što se nije dogodilo u proteklih pedesetak godina. Procjenjuje se da je u rijekama Grande, Pirai i Ichilo zbog smrzavanja uginulo oko šest milijuna riba.

Doga aji KONCERT GRUPE “DEEP SEA“ u spomen na Franku

Najdraže pjesme malog an ela Koncert mladoga akove kog benda “Deep Sea“, najavljen za posljednji dan Porcijunkulova, slijedom tragi nih okolnosti održan je u ast poginule Franke.

Brojni prijatelji i poznanici pre-

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

rano preminule djevojke okupili su se na Franjeva kom trgu kako bi se pjesmom oprostili od svoga “malog an ela”, a na repertoaru benda “Deep Sea“ našle su se upravo njene najdraže pjesme.

ROKOVO u Me imurju, 13. - 16. kolovoza u Draškovcu

Ove godine 250. obljetnica zavjeta svetom Roku Od 13. do 16. kolovoza u Draškovcu e se održati vjerska manifestacija “Rokovo u Me imurju”. Ovogodišnje “Rokovo”, manifestacija koja poprima sve ve i zna aj, bit e održano na 250. obljetnicu zavjeta svetom Roku.

Za Rokovo vjernici e se pripremati trodnevnicom od petka 13. do nedjelje 15. kolovoza. Kroz sva tri dana uo i mise, koja u crkvi Sv. Roka po inje u 18 sati, molit e se krunica i litanije Sv. Roka. U petak u 19 sati zapo inje ve er puha kih orkestara i u enika u Perivoju sv. Roka. U subotu 19 sati po inje susret KUD-ova iz Sigeta, Donjeg Miholjca i Preloga, dok je u nedjelju na redu pjesni ko

- glazbena ve er s prigodnom izložbom.

Središnje misno slavlje na samo Rokovo u ponedjeljak 16. kolovoza u Draškovcu e predvoditi zagreba ki pomo ni biskup mons. Valentin Pozai .

Misa u Perivoju sv. Roka zapo inje u 11 sati, a prethodit e joj sve ana procesija s kipom Sv. Roka od 10.30 sati. Nakon mise i blagoslova životinja i kruha, hodo asnici e mo i iskazati štovanje mo ima Sv. Roka koje je nedavno župi Draškovec darovalo svetište Sv. Roka iz Venecije gdje po ivaju sve evi zemaljski ostaci. Ujedno e se otkriti spomen - poprsje Jurja pl. Oszterhubera, “opunomo-

enog upravitelja plemenite gospoštije akove ke“.

Isti dan misa e biti u 7.30 sati, te u 9 sati, kada e se služiti misa za bolesnike s bolesni kim pomazanjem za sve nemo ne. U 14 sati zapo inje Draškovski sejem, s izložbom doma ih proizvoda i slika, uz izložbu poštanskih maraka posve enih sv. Roku iz cijelog svijeta te prigodni poštanski žig uz 250. obljetnicu zavjeta.

Slijedi natjecanje lovaca, izložba ljubimaca, nogometna utakmica, te koncert pred crkvom u 17 sati. U 18 sati ostvarit e se videoveze sa župama Sv. Roka. U 19 sati zapo inje festival duhovne glazbe “Sveti Rok“.

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec. ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

LOVRE E u Cirkovljanu

Otvorenje obnovljenog Trga svetog Lovre Preloško prigradsko naselje Cirkovljan danas (utorak) proslavit e Lovre e – proštenje u Cirkovljanu, a tom prigodom e ujedno biti sve ano otvoren obnovljeni Trg svetog Lovre.

Sve anost po inje na trgu u 9.45 sati, u 10 e u tamošnjoj crkvi biti služena sveta misa, a u 18 sati ispred Društvenog doma slijedi kulturno - zabavni program. (vk)

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

ZAPO ELA NOVA NOGOMETNA SEZONA U ME IMURJU

POZNATI PROTIVNICI ME IMURSKIH KLUBOVA U HNK-u

U DOMŽALAMA NOVI ODLI AN REZULTAT TENISKE NADE

U kupu u prva dva kola Me imurje do ekuje Hrvace, Šuica me u tri godine bez ve ih iznena enja Slakov ani u Sl. Brod starijima do polufinala U SKLOPU LJETA UZ MURU održano gastronomsko natjecanje “Gradski kotli ”

Mirisi središ anskih kotli a širili se i preko granice Središnja manifestacija Grada Mursko Središ e “Ljeto uz Muru” protekli je tjedan nastavila svoju dugogodišnju tradiciju. Vremenske su prilike malo pomrsile ra une organizatora, Turisti ke zajednice grada Mursko Središ e, pa je dio programa zbog kiše morao biti premješten s petka na subotu. Tako je upravo subota obilovala brojnim doga ajima zbog kojih su Središ anci rijetko koju minutu proveli kod ku e, a mnogi su odustali i od kuhanja obiteljskog ru ka. Razlog tome je natjecanje u kuhanju gastronomskih delicija “Gradski kotli ”, kojem se odazvalo ak dvadeset ekipa s podru ja Grada i šire.

Kako nam je objasnio Nenad Jurini , dopredsjednik ŠRD-a “Mura”, koji

je organizirao samo natjecanje, ono je prijateljskog karaktera i cilj je prije svega druženje, pa su svi skuhani specijaliteti bili podijeljeni posjetiteljima. Zamamni mirisi jela koja su se kr kala u kotli ima širili su se gradom i preko granice, a kako se dobar miris daleko uje, na krajnje konzumente nije trebalo dugo ekati.

Me u delicijama svatko je mogao prona i ponešto za sebe - od bogra a koji su spremale ekipe NK-a “Rudar” i Konji kog kluba “Pegaz”, preko meksi kog specijaliteta chilli con carne u kotli u KK-a “Modeks”, sportski laganog gulaša atleti ara iz AK-a “Mursko Središ e”, rudarskog graha Rafting kluba “Mura”, kakav su nekada jeli središ anski laporniki, do ruskog variva od lososa koje su spremale

Grah s ri etom kuhala je ekipa Planinarskog društva “Bundek”, a na porciju se nestrpljivo ekalo

Ekipa ŠRD-a “Mura” preuzela je organizaciju Gradskog kotli a, a u njihovom se kotli u kuhao, a što drugo, fiš paprikaš

Na štandovima s doma im kola ima na Sajmu doma ih proizvoda uvijek je bila najve a gužva

Špiceri u ljubi astim tonovima Gotovo cijeli prošli tjedan obilježilo je loše vrijeme, stoga nije udno da je kišobran bio naj eš e vi en modni dodatak naših špicera, koji su gradom prošetali u ljubi astim tonovima. Ljubi asta boja ove sezone iznad svega vlada svijetom dizajna i mode, a o ito se boja koja nadahnjuje, kako je opisuju stru njaci, svidjela i našim špicericama. No, i crvena je plijenila pozornost šeta a. Moderna igra ka najviše se svidjela onima najmla ima, iako je privukla pažnju i odraslih prolaznika.

Ugodna atmosfera vladala je i za štandovima vinogradara

lanice Udruge “Kalinka”, hrabro se suprotstavivši ribi ima ŠRD-a “Mura” u spremanju ribljih specijaliteta.

Mjesta je trebalo ostaviti i za desert, za koji su se pobrinule lanice Društva žena Križovec, Peklenica, Mursko Središ e, USR-a “Sport za sve” i Udruge “Kalinka”, a koje su svoje slastice ponudile posjetiteljima u sklopu prvog Sajma doma ih proizvoda. Osim gibanice, kropci, zlevanke i drugih autohtonih slatkih užitaka, na sajmu su se predstavili i drugi proizvo a i doma ih proizvoda – vo ari, vinogradari i obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Za dobro raspoloženje pobrinuli su se tamburaši “Sinovi Me imurja”, a pravu feštu odradio je u ve ernjim satima Vlado Kalember. (bš, foto: Vrzan)