Međimurske novine 780

UKLJUČIVANJE Gorske službe za spašavanje u potragu za nestalim muškarcem iz Turčišća nije urodilo plodom

str. 8

www.mnovine.hr

Niti nakon dvadesetak dana tijelu Krunoslava Kontreca ni traga

Godina XV.

Broj 780.

Cijena 7 kuna

^akovec, UTORAK, 17. kolovoza 2010.

str. 2-3

PRIJETNJA STEČAJEM U ČARAPARIJI POKAZALA SE PRAZNOM PUŠKOM

ZAŠTO JE BRANKO ŠALAMON "HLADAN KAO ŠPRICER" OTRPIO POZIVE OPORBE DA RAZMISLI O OSTAVCI

Dokle gradski HDZ-ovci mogu kopati, a da obje strane ne padnu u rupu?! str. 6

ŽRTVOVANE media str. 5

predstavnice sindikata FOTOSESSION 2010.

IVA iz Čakovca

PEKARNA. CAFFE BAR.

sefino se Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. str. 16

70

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

UREDNI KI osvrt

Ima li spasa za hrvatske i me imurske tekstilce?

Proizvodnja tekstila u Hrvatskoj prakti ki ne postoji i u teškoj je krizi. Posljednjih godina s takvim su se ocjenama slagali i sindikati i poslodavci u tekstilu.

Osnovni je problem u tome što nema primarne proizvodnje i što 75 posto tekstilne industrije ini odjevna industrija koja je u suvremenim uvjetima na tržištu EU - nekonkurentna. Nekih velikih rješenja osim gašenja požara nema na vidiku. Neki predlažu zajedni ki nastup više tvrtki kako bi se dobili ve i poslovi, napravili kako doma i, tako i inozemni aranžmani. Ali ... jedino što bode u o i zasigurno je injenica da strane tvrtke iz EU, koje iz te branše do u u Hrvatsku, posluju pozitivno, ostvaruju dobit. O ito kad si kvalitetni igra na tržištu možeš dobro živjeti i od tekstila.

I ne moraš biti nužno iz EU, ima i kod nas svijetlih primjera. Naravno, uteg oko vrata mnogih naših tvrtki tako er je naslje e iz minulih godina u kojima nije na vrijeme izvršeno restrukturiranje, veliki broj ljudi zadržan je u administrativnim i drugim logisti kim službama proizvodnje koje su suvišne, nagomilani su dugovi, prijetnje ste ajem ili pak njegovo otvaranje, što je u velikom broju slu ajeva zna ilo i kraj poslovanja, to sve postalo je minulih godina hrvatska, ali, na žalost, i me imurska svakodnevnica. Ima li izlaza i nade za tekstilce?

Pitanje na koje je uvijek teško dati odgovor, ali ako e se tražiti rješenja poput brodogradilišta, tj. tražiti isklju ivo putem politike, onda se dugoro no može do i u isti orsokak kao danas brodogradnja.

Rješenja treba pokušati prona i prvenstveno u vlastitom angažmanu, traženju strateških partnera, povezivanju više tvrtki, novoj ideji i viziji izrade proizvoda koji su zanimljivi tržištu, povezivanju s modnim dizajnerima ...

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

Kao što i naša anketa govori, naši doma i ljudi više vjeruju našem tekstilnom proizvodu nego kineskom. Me utim, on mora biti istovremeno kvalitetan, ali i dostupan, bolje re eno, cjenovno prihvatljiv. Ulaganje u promociju takvog proizvoda kako na doma em tržištu, tako i stranom sigurno može donijeti rezultate.

Drugo je pitanje tko e danas sutra raditi u takvoj industriji u kojoj nema na vidiku da pla e mogu rasti na nivo nekakve elementarne dostojanstvenosti, a ne biti na minimalcu ili koju mrvicu više. Iako, kako ujem, jedna strana irma u Me imurju u jednoj sli noj branši ispla uje pla e ve e od me imurskog prosjeka, pa u proizvodnji zapošljava ak i one s VSS-om. Ni jedan posao naravno nije za podcjenjivati, posebice ako se danas za isti može primiti za me imurske uvjete više nego pristojna pla a, ali to je opet ona naša pri a u kojoj smo do sad imali premalo visokoškolovanih, a danas sve više VSS školovanih, ali i sve više nezaposlenih, koji su, na žalost, prisiljeni raditi nešto za što se uop e nisu trebali školovati. Bilo bi katastrofalno kad bi se taj ciklus zatvorio, pa se i ubudu e svi skupa vrtjeli u za arani krug.

17. kolovoza 2010.

PRIJETNJA STE AJEM u arapariji pokaza

ŽRTVOVANE PREDSTAV Radnicima zadržavanj mjesta važnije od podr vo ama u njihovim zak - Sindikalne povjerenice, a neke od njih ujedno i lanice Radni kog vije a, ukupno njih pet, koje su 3 ni otkaz ugovora o radu, koji im je uru io direktor Ivan Kraja i , ostale su usamljene, jer umjesto r ve ina, 249 od 274 radnika, koliko ih je bilo na poslu, distancirala se od izjava i akcija koje je provo Sindikat tekstila, obu e, kože, gume ponudio je 30. srpnja radnicima referendum za otvaranje ste aja u arapariji, ljuti zbog otkaza sindikalnim i radni kim povjerenicima, o emu su novinare izvijestili u ponedjeljak 2. kolovoza. Kako se u tom trenutku cijela tvornica nalazila na skra enom (zbog pove anog opsega posla) jednotjednom umjesto tradicionalnom dvotjednom godišnjem odmoru, i sindikalne aktivnosti oko prikupljanja potpisa koje su otpo ele 30. srpnja, u petak, zadnji dan prije odlaska na kolektivni godišnji odmor, trebale su biti nastavljene 8. i 9. kolovoza po povratku s godišnjeg odmora.

U prvom obra anju novinarima u ponedjeljak 2. kolovoza regionalni povjerenik sindikata Savo Šmitran tvrdio je da su ve 30. srpnja prije radnog vremena i u pauzama uspjeli prikupiti preko 50 posto potpisa zaposlenih koji su navodno bili za pokretanje ste ajnog postupka. Istodobno je tvrdio da tada ni jedan radnik nije svojim potpisom iskazao namjeru da je voljan ekati upravu do

listopada, kad bi se situacija trebala stabilizirati, a time i isplata pla a.

Podmirene obveze radnicima ohladile želju za ste ajem No, ve po povratku s kolektivnoga godišnjeg odmora situacija se stubokom promijenila.

Sindikalne povjerenice, a neke od njih ujedno i lanice Radni kog vije a, ukupno njih pet, koje su 30. srpnja primile izvanredni otkaz ugovora o radu, koji im je uru io direktor Ivan Kraja i , ostale su usamljene, jer umjesto radni ke potpore za ste aj ve ina, 249 od 274 radnika, koliko ih je bilo na poslu, distancirala se od izjava i akcija koje je provodio sindikat TOKGH i regionalni koordinator Savo Šmitran, jer to nisu njihove želje ni interes.

Sindikata TOKGH, koji je u MT -u Tvornici arapa broj ano ve i, nakon tog neuspjeha da podršku za ste ajem iskoristi ako ne drugo a ono kao pritisak na upravu zbog uru enih izvanrednih otkaza svojim lanicama

i aktivisticama sazvao je u utorak 10. kolovoza novu konferenciju za novinare na koju je došla i njihova predsjednicima Svjetlana Šok evi iz Zagreba.

U me uvremenu su okrenuli plo u, nisu više za ste aj, budu i da su u me uvremenu podmirene obveze prema radnicima, a upravo su nepodmirene obveze jedan

Proizvode MT -a Me imurcima ne može zamijeniti kineska roba Anketa “Pod vurom”

Marta Miše, akovec - Osobno sam kupovala proizvode MT -a, za koje smatram da su veoma kvalitetni, stoga mi je žao što je ova tekstilna tvrtka propala. Tako er mi je žao i samih radnika koji su ostali bez posla. akovec su trenutno ‘preplavili’ kineski du ani, no meni je kvaliteta proizvoda ipak važnija, pa osobno ne kupujem njihovu robu.

Tekstilna industrija u Me imurju ima dugu tradiciju, stoga ne udi da krah MT -a Me imurce nije ostavio ravnodušnima.

Propast našega tekstilnog diva nakon 86 godina našim žiteljima teško pada, u što su nas uvjerili prošlotjedni sugovornici.

Kvalitetne proizvode MT a, kako ih opisuju naši ispitanici, nikako ne može zamijeniti kineska roba koja se trenutno

Nada Ambruš, Pleškovec - esto sam kupovala MT -ove proizvode jer je rije o kvalitetnoj robi. Stoga naravno da mi je žao što je ta naša tvrtka propala.

Sada su nas preplavili kineski du ani, no oni, unato niskim cijenama, ne mogu zamijeniti naš tekstil. Kvaliteta je ipak na prvom mjestu.

Milan Ignac, Novo Selo na Dravi - Kupovao sam proizvode MT -a.

Pa ipak je rije o našoj me imurskoj irmi, iji su proizvodi iznimne kvalitete. Da mi je žao naše tekstilne tvrtke, moram priznati da je. Na žalost, MT i druge irme zadesila je ista sudbina koja je zadesila i nas koji smo bili djelatnici Metalca. Da nas je tada cijela Me imurska županija podržavala, možda do ovog ne bi ni došlo.

Zlatko Korbelj, akovec - Naravno da mi je žao što je naš MT propao. esto sam kupovao njihove proizvode što zbog kvalitete, što iz razloga jer je to naša me imurska irma. Robu iz kineskih du ana koji su nas ‘preplavili’ nikada nisam kupovao, ni ne u. Mišljenja sam da njih treba maknuti jer kvare našu kvalitetu.

može kupiti na svakom koraku. Unato krizi, kvaliteta proizvoda ipak je na prvom mjestu našim Me imurcima, koji

Ivan Vuruši , Gornji Zebanec Što se ti e MT -ovih proizvoda, smatram da su veoma kvalitetni i stoga je stvarno šteta što je ta naša tekstilna tvrtka propala. Što zbog nas kupaca, što zbog radnika koji su ostali bez posla.

Kineski du ani koji su na svakom koraku možda cijenom mogu zamijeniti naš MT , ali kvalitetom nikako. Iako nekad cijena prevagne, osobno mi je kvaliteta ipak u ve ini slu ajeva bitnija.

su, svi od reda, esto kupovali robu Me imurske trikotaže akovec. (hz)

Mitke Simov, akovec - Osobno mi je žao što je MT propao.

Ipak je rije o kvalitetnim proizvodima, koje su kupovali mnogi, pa i ja osobno. Što se ti e kineskih du ana, kojih je u našem gradu sve više, mišljenja sam da je to katastrofalno. Osobno mi je kvaliteta na prvom mjestu. Englezi imaju onu dobru poslovicu: ‘Nisam dovoljno bogat da kupujem jeftine stvari’. (foto: Vrzan)

17. kolovoza 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURSKA BURZA RADA - u srpnju ak 29 posto više zaposlenih nego u lipnju

ala se praznom puškom

VNICE SINDIKATA je radnog rške sindikalnim kulisnim igrama 30. srpnja primile izvanredradni ke potpore za ste aj odio sindikat TOKGH

Otpuštene radnice sindikalne aktivistice, najve e žrtve cijelog slu aja od uvjeta za pokretanje ste aja od strane radnika.

Politi ke igre Svjetlane Šok evi Svjetlana Šok evi za preokret u izjašnjavanju radnika oko ste aja i za potpisivanje izjava radnika da se ogra uju od akcija TOKGH optužila je kolegu Franju Veblea iz konkurentskog sindikata SSSH, iz kojega je Svjetlana Šok evi otprilike prije godinu dana izvukla TOKGH. Pri tome je Radovana Leskovara prili no grubim rije ima optužila da on ne brine o drugome nego o svojoj stražnjici i da po tome vrlo dobro napreduje u toj tvornici, ali da kao sindikalist ne ini uslugu radnicima. Zatim je ustvrdila da je odaziv na potpisivanje koje je organizirao Leskovar bio slab, da Leskovar ne djeluje samostalno i da je nakon mlakog odziva direktor araparije po eo hodati od stroja do stroja i prijete i otkazima tražio podršku od radnika.

Nakon toga Svjetlana Šok evi upustila se i u ocjenu rada menadžmenta, ali i dala do znanja da i ona djeluje uz pomo politi kog pritiska, tvrde i da e Krešimir Sever, koji je taj dan bio u pratnji predsjednika Josipovi a, iskoristiti priliku da upozori predsjednika na to što se doga a u arapariji, ali i Meisu Gori an i još nekim tvrtkama. Ne zaboravimo da se Svjetlana Šok evi prethodno sukobila i sa sindikalnim lanstvom u Meisu i da je u toj tvrtki tako er ostala bez podrške ve ine radnica. Uz to je kazala da e se obratiti i premijerki Kosor

im se ona vrati s godišnjeg odmora, i to ne toliko kao premijerki, ve prvenstveno kao predsjednici HDZ-a. Obrazložila je to time da se navodno Darinka Kri ka, suvlasnica araparije, pozivala na to da ima podršku HDZ-a, posebice kad je u pitanju pokušaj ulaska araparije u ateks. Kazala je da e pitati gospo u Kosor koji je interes HDZ-a “da ovako kr mi po me imurskim tvrtkama”. Lokalnoj javnosti, za razliku od Svjetlane Šok evi , poznato pak je to da je Darinka Kri ka bila lanica HNS-a i u ne baš srda nim odnosima s HDZ-om. Je li Svjetlana Šok evi radnice koje su krajem srpnja otpuštene iz araparije htjela impresionirati svojim lakim “pristupom” elnim ljudima države, teško je re i, osim da svatko ima zapravo zatražiti prijam kod njih, ali je upitno zašto bi predsjednica jednog sindikata razgovarala s Jadrankom Kosor ponajprije kao s predsjednicom stranke. O ito su u pitanju politi ke igre sindikata, koje ovih dana sve više dolaze na vidjelo, tako da postaje upitno koliko se zapravo može vjerovati sindikalnim vo ama kad je u pitanju zaštita interesa radnika, jer veliki broj njih izgleda da vrlo esto osobne interese veže uz “politi ku trgovinu”.

Jedino u emu je u svom opsežnom izlaganju novinarima bila u pravu je to da je tekstilna industrija, nekadašnji glavni izvoznik,

bila izložena dugogodišnjem zanemarivanju države i na ra un avoriziranja brodogradnje u odnosu na tekstilnu industriju, koja je u nemilosti do države sada mahom u teško ama.

Sve to navodimo zato što je na kraju kon erencije za novinare ostao dojam da su otpuštene radnice i njihova sudbina ostale u sjeni lamentacija Svjetlane Šok evi , a radnice poslužile kako bi se javnost

Sudbina tih radnica doista je žaljenja vrijedna, jer o ekuje ih sudski spor. Ako se dokaže neopravdanost njihovih otkaza, do pravomo ne presude pro i e vrijeme, a one su ostale na ulici. Ono što je pitanje nije li TOKGH trebao u initi sve da ih tome ne izloži.

Svjetlana Šok evi , predsjednica TOKGH, okružena s potpredsjednikom Nenadom Le kom, sindikalnim povjerenikom iz ateksa (s lijeve strane), i Savom Šmitrnom, regionalnim povjerenikom (s desne strane) sažalila nad njima. A one zaista zaslužuju i te kako žaljenje za koje se sve više stje e dojam da su žrtvovane kako bi javnost dirnula njihova sudbina, ali ne samo zbog njih samih ve usput i za druge ciljeve.

prema situaciji koja vlada u firmi.

A izjave Svjetlane Šok evi na moj ra un ne stoje, mišljenje lanstva o njezinu radu najbolje su vidljive po slu aju u Meisu, gdje mi nismo ni luk jeli ni luk mirisali, a opet se

Direktor Kraja i : Neprijateljsko djelovanje TOKGH u trenutku kad je poslovanje stabilizirano Direktor MT -a Tvornice arapa Ivan Kraja i predo io nam je potpise radnika kojima nije do toga da araparija ide u ste aj.

Djelovanje TOKGH nazvao je neprijateljskim djelovanjem sindikata protiv firme, i to u trenutku kada su nabavljeni poslovi i kada se situacija po ela stabilizirati. O svemu ostalom svoje e re i sud.

Tekstilci, pa i araparija, u znatno težoj situaciji bili su prošle godine kad se osjetio pad na doma em i inozemnom tržištu, U ožujku ove godine suo ili su se s gubitkom najve eg partnera koji im je otkazao svoje narudžbe. Nadomjestiti kapacitete preko no i, to je svakom razumnom jasno, nije mogu e, ali i to su uspjeli. Rastr ali su se po Europi i našli nove dobavlja e, napunili kapacitete.

Da su kapaciteti puni, priznaje i sindikat, pa ostaje zagonetka zbog ega su u ovoj situaciji tražili najžeš i scenarij - ste aj, kad se zna da tekstilne radnice koje

Ivan Kraja i , predsjednik Uprave MT -a Tvornice arapa

izgube posao drugi prakti ki u Me imurju na njih ne eka.

Direktor Ivan Kraja i dokumentirao nam je i debelim asciklom punim dvostrukih zapisnika o razgovorima i prepisaka izme u sindikata i uprave

Ohrabruje zna ajan porast zapošljavanja

Veble iz konkurentskog sindikata: Otpuštene radnice jesu žrtvovane Regionalni povjerenik konkurentskog sindikata Franjo Veble tvrdi upravo to - da su radnice bile žrtvovane.

Naš sindikat ima 20-ak lanova, to su oni koji su ostali unutar saveza nakon što je Svjetlana Šok evi istupila s TOKGH-om iz SSSH. Kad je konkurentski sindikat pokrenuo akciju oko pokretanja ste aja, nisam apsolutno ni na koji na in reagirao, baš zbog odnosa koji vladaju izme u ta dva sindikata. Zvali su me ne samo naši ve i lanovi drugog sindikata, izvještavaju i da oni nisu za ste aj, kazao je Veble, i da se njima tako er pokušava manipulirati.

Veble kaže da oni znaju kakva je situacija, da posla ima jer su osigurani novi ugovori i da e zbog toga i pla e regulirati, te dodaje ...

- Povjereniku sam dao na volju da ocijeni postupke na svoju volju

vo enih oko stanja u firmi. Kad su izgubili partnera i razmatrali što dalje na zajedni kom sastanku, i vlasnici i uprava i predstavnici radnika dogovorili su da se ne ide u otpuštanje nego da se svi skupa stisnu do listopada. (BMO)

3

- ak 386 osoba iz evidencije Zavoda za zapošljavanje pronašlo je prošli mjesec zaposlenje Franjo Veble, regionalni povjerenik SSSH i predstavnik konkurentskog sindikata u arapariji dogodio narod, gdje je lanstvo prepoznalo njezin stil rada i više nisu htjeli da im iz Zagreba sole pamet. Izuzetno mi je žao što su sindikalistice prošle tako kako su prošle jer su žrtveno janje. Istina je da su sindikalni povjerenici zašti eni zakonom, ali jednako tako mogu dobiti otkaz i sudskim putem mogu se žaliti i izboriti za povratak na posao, ali do pozitivne odluke suda te žene trebaju preživjeti, a ostale su bez izvora prihoda. injenica je da su žrtvovane. Sindikati imaju pro esionalci i oni moraju ‘u i u vatru’. Zna i, ukoliko su se odlu ili za prikupljanje potpisa, to je trebao odraditi pro esionalac u sindikatu TOKGH, jer mu Uprava društva ništa ne može. Ako nema pristup u firmu, mogao je organizirati u slobodno vrijeme drugdje, što je legalno i nije protuzakonito, a ovako su žene nastradale, isti e Veble, i nastavlja: - Vlasnici araparije Darinki Kri ka ne podilazim niti s njom sura ujem, a notorna istina je to da smo joj mi preko pravne službe skinuli pozamašan iznos na ime otpremnina radnicima u jednom prijašnjem sporu uz pravnu pomo sindikata SSSH. Tako da ne vjerujem da nas Darinka Kri ka baš voli. Ne znam zašto nas Svjetlana Šok evi spominje, ona bi mogla staviti jezik za zube, jer zna da sam na njezinu molbu otišao kao županijski povjerenik Saveza nastoje i izgladiti kad je gospo i Šok evi bio zabranjen ulaz u arapariju, kako bi se normalizirala komunikacija izme u sindikata i vlasnika araparije. Ve u ono vrijeme Darinka Kri ka govorila je da je TOKGH olajava Tvornicu arapa, no u tom izgla ivanju nisam uspio obje strane ostale su na svojim pozicijama. Mene je iznenadilo to da je TOKGH ušao u provo enje ankete za eventualno pokretanje ste aja, kad znam što zna i kad firma ode u pokretanje ste aja. Onda je gotovo, radna mjesta su upitna i deblji kraj uvijek podnesu radnici.

Vodi li se neka zakulisna igra iza koje stoji netko zainteresiran za ulazak u arapariju, ne znam, niti me interesira. Prema mojim in ormacijama i pozivima ljudi iz araparije, oni žele raditi. Moj povjerenik mi se kune da nikakvih pritisaka na radnike da potpisuju izjave za nastavak proizvodnje nije bilo, zaklju io je svoj komentar cijele situacije Franjo Veble.

Tko je i zašto u toj teškoj situaciji izgubio živce ili iskoristio je za neke druge interese, sada je manje važno. Šteta je uglavnom u injena. Nekoliko radnica ostalo je bez životne egzistencije, a s druge strane iz još jedne me imurske tvrtke želi se stvoriti “slu aj”, što zasigurno u aktualnim poslovnim okolnostima na tržištu uvijek može izazvati nepotrebne potrese i dodatne probleme tvrtki, tako da su uglavnom u ovoj situaciji svi na gubitku. (BMO)

Nazire li se recesiji barem kraj i govore li u prilog tome i brojke o poja anom zapošljavanju sa Zavoda za zapošljavanje, iz kojih bi se moglo nazrijeti da smo možda dotaknuli dno dna i da po inje penjanje prema gore? U srpnju je bilo više zapošljavanja s evidencije Zavoda u akovcu u odnosu na lipanj, ali i u odnosu na prošlogodišnji srpanj. Ohrabruju e je to da je tijekom srpnja 386 osoba iz evidencije Zavoda za zapošljavanju dobilo posao, što je za 29 posto više nego u lipnju ove godine i 8,4 posto više nego u prošlogodišnjem srpnju. U porastu je i broj prijavljenih potreba za radnicima. Poslodavci su prijavili 416 potreba za radnicima, što je 13 posto više nego prethodni mjesec i 7,2 posto više nego u srpnju prošle godine. Poja anom zapošljavanju nije, kako bi se u prvi mah moglo pomisliti, doprinijelo sezonsko zapošljavanje, jer je u ukupnoj brojci od 386 zaposlenih s evidencije Zavoda bilo svega 40 sezonsko zaposlenih radnika.

Ipak, u prilog tome da je došlo do poja anog zapošljavanja i potreba za radnicima govore i usporedbe s prošlogodišnjim srpnjom, što realnije govori o trenutnoj gospodarskoj situaciji u Me imurju.

Od ukupno 386, koliko ih je dobilo posao, najviše je zapošljavala prera iva ka industrija, njih ak 148, 37 osoba zaposleno je u prehrambenoj industriji, 15 u proizvodnji odje e, 16 proizvodnji obu e, 44 u metalnoj industriji i 6 u proizvodnji namještaja. Zapošljavanje u prera iva koj industriji slijedi zapošljavanje u gra evinarstvu i trgovini te raznim uslužnim djelatnostima.

Novopristigli završeni srednjoškolci ipak pove ali broj nezaposlenih Da sve ipak ne bi bilo sjajno, ukupan broj nezaposlenih u srpnju se ipak nije smanjio nego ak pove ao za 165 osoba ili 2,4 posto u odnosu na lipanj.

To je rezultat prijavljivanja završenih srednjoškolaca na Zavod za zapošljavanje. Iz školskih skupa na Zavod za zapošljavanje u srpnju je došao 251 srednjoškolac. U tom broju je njih 162 s trogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem, 53 s etverogodišnjim, a s diplomama više škole na Zavod je došlo 5 osoba, odnosno 27 s diplomom s visokom stru nom spremom. U srpnju je ukupno u evidenciji nezaposlenih bilo 7.019 osoba. (BMO)

4

Aktualno

17. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju

Obi ni smrtnici u mirovinu sa 65, a saborski u povlaštene Za kon o mirov inskom osiguranju dokida praksu prijevremenog umirovljenja, a ženama nalaže da rade kao muškarci, do 65. godine. Komentiraju i sindikalni zahtjev

da se kao osnovni uvjet za odlazak u mirovinu ra una radni staž, a ne dob, ministar je rekao kako je radni staž bio tekovina socijalizma i kao takav ukinut je 1999. godine. Dodao je i kako

duljina radnoga staža odre uje visinu mirovine, a ne kada e radnik oti i u mirovinu, te naglasio kako Vlada ne e popustiti pred sindikalnim ultimatumom. Unato o ito zakašnje-

lom pozivu ministra na dijalog, HUS-u više ne pada na pamet ponovno sjedati za stol dok god se ne ukinu povlaštene mirovine za saborske zastupnike i lanove Vlade.

V. Ivkovi : Dr. Nevenka Kr mar i Marjan Novak zastrašeni ne usude se re i punu istinu V lad i m i r Ivkov i , predsjednik županijske organizacije HDZ-a, nakon što je javno izjavio kako je Nevenka Kr mar otjerana iz Doma zdravlja, a Marjan Novak iz MESAP-a, ovaj tjedan je pod utjecajem dobroga medijskog odjeka još jednom kapitalizirao tu temu. Oglasio se novim priop enjem za javnost.

- Izjave dr. Nevenke Kr mar i g. Marjana Novaka samo pot vr uju moju konstataciju otjerivanja postoje ih kadrova. Štoviše, primjenjuje se metoda zastrašivanja, zbog kojih se isti ne usude

Razmjena srednjoškolskih udžbenika u svakoj školi zasebno U dogovoru s ravnateljima srednjoškolskih ustanova dogovoreno je da se posebna razmjena udžbenika ne e organizirati. Naime, svaka škola ve je ranije održala ili planira održati razmjenu za svoje polaznike, što se smatra boljim rješenjem jer je ve ina udžbenika specifi na za pojedini smjer, odnosno školu.

U Tehni koj školi akovec razmjena e se održati 30. i 31. kolovoza, a u Graditeljskoj

školi 27. kolovoza. Dok je u Gospodarskoj školi razmjena obavljena prilikom upisa, u Ekonomskoj i trgova koj školi održat e se 10. rujna, kao i u Gimnaziji akovec. U Srednjoj školi Prelog razmjena e se pak održati 25. i 26. kolovoza.

Ravnatelji škola pozivaju u enike i roditelje zainteresirane za razmjenu da prate njihove internetske stranice jer na njima stalno objavljuju detaljne in ormacije.

Ivkovi tvrdi da se doga aju “metode zastrašivanja” Nevenke Kr mar i Marjana Novaka

U ponedjeljak 23. kolovoza jesenski rok upisa u me imurske srednje škole

Najviše slobodnih mjesta u drugom upisnom roku za srednje škole je u Graditeljskoj školi akovec i Srednjoj školi Prelog.

Jesenski upisni rok u srednje škole u ponedjeljak 23. kolovoza održat e pet me imurskih srednjih škola od 8 do 16 sati, sve osim Gimnazije akovec i Srednje škole akovec, koje su svoje upisne kvote ispunile još

na prvom ljetnom roku. Najviše slobodnih mjesta, njih 88, ostalo je u Graditeljskoj školi akovec.

Najmanji interes na ljetnim rokovima me imurski osmoškolci pokazali su za zanimanje zidara, pa je ostalo još 17 slobodnih mjesta, i gra evinskog tehni ara s 13 slobodnih mjesta. Kvote nisu popunjene ni za zanimanja arhitektonskog tehni ara, tesa-

ra, stolara, plinoinstalatera i još 9 struka o kojima više možete saznati na službenoj Internet stranici Graditeljske škole akovec.

Srednja škola Prelog ima još 40 slobodnih mjesta, od ega ak pola otpada na gimnazijski smjer. Slijedi Gospodarska škola akovec s 25 slobodnih mjesta, od ega najve i broj, njih 7, otpada na zanimanje poljoprivrednog tehni ara. Deset slobodnih mjesta ostalo je u Tehni koj školi akovec, u koju e se na jesenskom roku mo i upisati 6 tehni ara za mehatroniku i po 2 elektroinstalatera i autoelektri ara. Ekonomska škola akovec u subotu 21. kolovoza, 2 dana prije samog roka, objavit e popis nepopunjenih upisnih mjesta. Objava rezultata upisa predvi ena je za utorak 24. kolovoza do 12 sati, a sami upisi vršit e se 25. i 26. kolovoza od 8 do 16 sati.

Po prvi put Me imurje e imati i žensku predstavnicu u državnoj završnici

Podrška me imurskim predstavnicima na državnom prvenstvu u oranju Pozivaju se zainteresirani lanovi Udruge ora a Me imurske županije i svi koji se žele zabaviti da se pridruže ekipi podrške našim predstavnicima u oranju na Državnom natjeca-

nju ora a, koje e se održati 28. kolovoza u Suhopolju. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Udruga za organizaciju natjecanja ora a organiziraju odlazak na Dr-

CITATI TJEDNA “Danas smo svi pet godina pametniji.“ Darko Ostoja u Ve ernjem listu 3.8.2010.

re i potpunu istinu, boje i se za svoju egzistenciju, ustvrdio je u priop enju Vladimir Ivkovi .

Prema njegovu tuma enju, dr. Nevenki Kr mar mandat ravnateljice u Domu zdravlja traje po važe em Statutu Doma zdravlja i po njemu ona može i dalje obnašati unkciju ravnateljice. U MESAP-u je natje aj za direktora ponovljen iz neobjašnjivih razloga, što samo zna i da sadašnja vlast dosadašnjeg direktora Marjana Novaka, koji se javio na natje aj, ne želi.

(BMO)

žavno natjecanje autobusom.

Zainteresirani se mogu javiti predsjedniku Udruge ora a Josipu Kolari u na broj mob. 091 334 11 55 najkasnije do 24. kolovoza. (S) Istražio i odabrao Zlatko Boži

“Dobro instvo u milijardama: 40 ameri kih milijardera polovicu bogatstva daje u dobrotvorne namjere.“

“Gra ani su umorni od bolje budu nosti i traže bolju sadašnjost.“

“HDZ uvijek pobje uje u Gospi u, ali nikad u Me imurju. Pobje uje tamo gdje nema brzog Interneta, a u podru jima s brzim Internetom ne pobje uje.“

Internetski portali i mediji, 4.8.2010.

Vjesnik, 6.8.2010.

Dragutin Lesar, “Hrvatska uživo“, HTV 1, 4.8.2010.

“Sve se doga a s razlogom.“ Žaklina Hajdarovi

“Kako se odviknuti od pušenja? Istodobno zapalite cigaretu s obje strane.“ Radio Erevan, Globus br. 1025

17. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati

5

6

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. kolovoza 2010.

ZAŠTO JE BRANKO ŠALAMON, gradona elnik akovca, “hladan kao špricer” otrpio pozive akove ke oporbe da razmisli o ostavci

Dokle gradski HDZ-ovci mogu kopati, a da obje strane ne padnu u rupu?!

Me imurska politi ka scena svela se na dva bloka, SDP i HDZ, dok su ostale stranke svedene na manje - više ulogu politi kih epizodista. Dva bloka pak po logici blokova dijele interesne sfere. Odavno su oba bloka podijelila pozicije u komunalnim i javnim poduze ima, nadzornim odborima, upravnim vije ima. Najzorniji su primjer Me imurske vode i Me imurje plin. U upravama sjede kadrovi HDZ-a, a u nadzornim odborima SDP-a. Dok “na površini” kao traju politi ki sukobi, “iza vrata” o ito jedni drugima uvaju le a...

Krajem srpnja mlada akove ka garnitura HDZ-a na elu s Vedranom Mikuli em, predsjednikom, te strana kim kolegama Željkom Jakopecom i Renatom Slavi ekom iz HSLS-a, koji u Gradskom vije u akovec djeluju kao zajedni ki blok, te poja ani Sun anom Glavak, saborskom zastupnicom (HDZ-a) i pripadnicom toga mla eg strana kog bloka, pozvali su gradona elnika akovca da razmisli o svojoj ostavci, kako ne bi akovec došao u bankrot. Naime, poznato je da je akovec poslovanje prošle godine završio u minusu i da ni nakon pola godine nije uspio ne samo u i u plus nego je minus još i pove ao. Gradona elnik akovca na njihove javne prozivke ostao je hladan ne kontriraju i žestokim protuizjavama ili pak nekim teškim rije ima. Tek opaska u stilu “psi laju, karavane prolaze”...

Oporba na lokalnom nivou gotovo pa nevažna ini se da taj me imurski najžilaviji i najotporniji politi ar, s ponajviše mandata u vlasti, najbolje poznaje i tehnike održavanja na vlasti. U ovom slu aju pustio je da njihove rije i odu u eter i izblijede na papiru, ra unaju i na zaborav gra ana kojima e ve sutradan pozornost privu i drugi politi ki skandalozniji doga aji, kojih na njegovu sre u ima iz dana u dan.

Gra ani, i sami u teškim problemima, s minusima na ra unima, u zemlji u kojoj je državna blagajna u

najve em minusu na neki su na in i imuni na takve vijesti.

Postoje i izborni zakon po kojem su gradona elnike, na elnike i župane gra ani birali direktno stavlja politi ke stranke oporbe u puno teži položaj nego u prethodnim mandatima vlasti. Gra ani kao politi ki imbenik nakon izbora postaju amorfna masa koja svoje nezadovoljstvo izborom može pokrenuti samo putem referenduma za opoziv gradona elnika.

Nezadovoljstvo mora biti jako veliko i mora tangirati velik broj gra ana da bi se oni politi ki pokrenuli. Gradona elnici i na elnici u principu osim rješavanja komunalnih problema i odgovornosti za predškolski odgoj nemaju znatniji utjecaj na život i standard gra ana.

Ono ime mogu razljutiti gra ane to su cijene komunalnih usluga za ije su formiranje nadležni ili na koje daju svoju suglasnost, a to je u ovom slu aju cijena vode ili plina.

Svoje gra ane mogu razljutiti kao u zagreba kom slu aju Varšavske ulice ne im što gra ani doživljavaju pogodovanjem odre enom tajkunu ili investitoru, a na štetu gra ana. Gra ani osim toga mogu gradona elnike ili na elnike kazniti ako vladaju bahato. Spontano doga anje naroda u principu je više iznimka nego pravilo.

Zbog toga je oporbenim strankama u sadašnjim okolnostima mnogo teže svrgavati svoje politi ke protivnike, nego kada su to mogla initi op inska ili gradska vije a, odnosno županijske skupštine, kada je bilo dovoljno da odre eni vije nici promijene politi ke boje,

dovedu do promjene odnosa snaga u vije ima ili skupštini i posljedi no do željene izmjene gradona elnika ili župana. Tako je, primjerice, smijenjen župan Radimir a i u Varaždinskoj županiji.

Smjena Šalamona nemogu a misija!?

Zbog toga Šalamonovim oponentima nije preostalo ništa drugo nego da rade na potkopavanju njegova lika i djela. Od po eka ovog mandata spo itavaju mu da akovec vodi u bankrot, da pove ava upravni aparat koji postaje sam sebi svrhom. Da su gradska poduze a napunjena obiteljima njihovih pristaša spo itnuli su mu tako er, te su samo u akomu nabrojili 23 takve obitelji. Tu je tako er enormno pove anje gradske administracije u kojoj je tako er bilo zapošljavanja po razno-raznim linijama i koja troši impozantan dio gradskog prora una, za razliku od ‘90-ih kad je ona bila gotovo zanemarivi dio prora una. Šalamonu spo itavaju i bahat odnos prema vije nicima, tvrde i da ih je uvrijedio kazavši da on ima dosta ruku u Vije u te da ih ne treba, zbog ega su mu sarkasti no uzvratili da ako ih ne treba može biti doživotni gradona elnik.

Me utim, gradona elnik se Šalamon oko optužbi i ne uzrujava pretjerano jer mu sigurnu zavjetrinu pruža zakonska odredba o na inu smjene. Ljuta oporba još bi i mogla unutar svog lanstva i svojih simpatizera osigurati 10 posto potpisa potrebnih da se pokrene referendum. U Gradu akovcu pra-

Branko Šalamon (SDP), me imurski najžilaviji i najotporniji politi ar, s ponajviše mandata u vlasti, najbolje poznaje tehnike održavanja na vlasti

vo glasa ima 23.489 bira a i barem 2.400 glasova za referendum vjerojatno bi se i moglo skupilo. No to je samo prvi korak u proceduri. Na referendum bi ipak trebala iza i polovica bira a. Od ukupnog broja, 23.489 bira a, to je njih 11.745, a na izbore je u prošlim lokalnim izborima izašlo 11.548 gra ana.

Od toga je za Branka Šalamona glasovalo 5.839 bira a. Dakle, akademski gledano, da se i pokrene referendum, oporba bi morala najprije animirati pola bira kog tijela da iza e na referendum, od

ega bi natpolovi nu ve inu izašlih morali animirati na to da budu protiv Šalamona. Sve u svemu, komplicirana misija. Navodno bi novi ustav trebao pojednostaviti i olakšati tu proceduru za gra ane, no pravo pitanje je žele li politi ke stranke to olakšanje i za svoje ili samo za njihove gradona elnike.

Mladi lavovi u HDZ-u nisu opet ni toliko mladi, a ni toliko naivni, da te komplicirane misije ne bi bili svjesni. To su priznali i na konferenciji za novinare s koje su Šalamonu poslali poruku da razmisli o svojoj ostavci. Naime, svrha te poruke bila je zapravo u tome da mu daju do znanja da mu mira ne e dati, da e ga stalno kopkati i raditi na narušavanju njegova imidža omiljenog gradona elnika.

Krajem ljeta dirnuli su u dvije slabe to ke, minuse koji se gomilaju u gradskom prora unu, jer su proteklih godina gradona elnikove ambicije bile ve e od mogu nosti, a druga slaba to ka je prodaja gradskog zemljišta po po etnim cijenama pojedinim kupcima koji su onda to zemljište po znatno višim cijenama preprodali trgova kim lancima.

Isprepleteni interesi Mladi lavovi gradskog HDZ-a (i HSLS-a), koji je akove ka oporba, pokušavaju na sve na ine pokazati da je u akovcu vrijeme za nove ljude i novu politi ku opciju na vlasti

Kradljivci pameti Kra e i nesre e postale su dio naše svakodnevnice pa se više i ne udimo što se to doga a oko nas. Stalne i gotovo svakodnevne vijesti o kra ama u crnim kronikama kao da uveseljavaju crnim humorom, tako dugo dok se to ne dogodi nama.

Tako je jedan poljoprivrednik iz Kuršanca danima i danima stražario kraj svojih polja

posa enih povr em, ne bi li sprije io samoposluživanje oni koji niti sade niti oru, no htjeli bi prodavati povr e. Jednostavno je ovjeku prekipjelo da svaki dan promatra novu štetu na polju i odlu io je dva mjeseca ne spavati.

Zbog toga su on i njegova obitelj organizirali danono no promatranje polja, provevši pravu sigurnosno - obavještaj-

nu operaciju. Kad bi se nezvani gosti približili parcelama, stražar bi mobitelom pozvao pomo koja bi ubrzo stigla. Nakon toga uslijedilo bi prijateljsko uvjeravanje da oni koji kradu nisu htjeli krasti, sve do nove prilike po danu ili po no i. Na taj je na in imao desetak neplaniranih susreta s onima koji su mislili da dolaze u samoposlugu, više ili manje ružnih.

Doduše, kralo se i nekad. Djeca koja su pasla goveda, krave ili konje jedva su ekala da nalože vatru i ispeku krumpir, domognu se ranog grož a ili “pe eni-

ce”, to je takore i bio sport naših starih u mladosti. Najviše su se bojali poljara, koji je znao do i niotkuda i poremetiti im planove, ili ih kazniti na na in da je sve ispri ao roditeljima ili vlasti.

Povijest svjedo i da su u nekim takvim prilikama radile i puške, no u Me imurju je to bila velika rijetkost.

Današnji kradljivci su, me utim, druge bezobrazne sorte, gotovo da pregovaraju s vlasnikom kojemu žele nešto ukrasti, barem su takva iskustva kad je rije o poljima i njivama, a po onoj

Trenutno vlada ljetno mrtvilo, svi su se rastr ali po godišnjim

narodnoj “Bog dao, Bog uzeo”, no ima i drasti nih slu ajeva, što je i povod ovomu tekstu.

Znate li što se dogodilo poljoprivredniku iz Kuršanca koji je odlu io uvati svoja polja? Kradljivci, vidjevši da e slabo pro i u njegovoj samoposluzi povr a na otvorenom, odlu iše mu se osvetiti. Nabili su debele metalne šipke u redove kukuruza i pšenice, tako da mu je teško stradao kombajn koji je poljoprivrednik kupio na kredit. I nikom ništa, jer službeno - ne zna se tko je to napravio.

odmorima, te se prije rujna nova politi ka odmjeravanja ne mogu o ekivati. Politi ko odmjeravanje s najve im suparnikom SDPom nastavio je Vladimir Ivkovi , predsjednik županijskog HDZ-a, s time što je on bitku prenio na širi front, na vladanje SDP-a u županiji i kadrovsko iš enje koje provodi SDP. No, razvla enje fronta može zna iti i pove anje politi kih apetita, ali i slabljenje vlastitih snaga jer kadroviranja u HDZ-ovim ormarima ima tako er na hrpe. Razvla enje snaga smanjuje izglede za pobjedu i vlastitim politi kih jastrebima. Fokusiranje na jedan cilj u pravilu donosi ve i rezultat nego razvla enje snaga na više ciljeva.

Me utim, treba pogledati i nali je lokalne politike. Politi ka scena svela se na dva bloka, SDP i HDZ, dok su ostale stranke svedene na manje - više ulogu politi kih epizodista. Dva bloka pak po logici blokova dijele interesne sfere.

Odavno su oba bloka podijelila pozicije u komunalnim i javnim poduze ima, nadzornim odborima, upravnim vije ima. Najzorniji su primjer Me imurske vode i Me imurje plin. U upravama sjede kadrovi HDZ-a, a u nadzornim odborima SDP-a.

Dvije stranke isprepletene su i preko raznih poslova i investicija, jer su jedinice lokalne samouprave i investitori raznih javnih radova, gdje lanovi i simpatizeri jednih grade poslove iji su investitori pripadnici druge opcije. Takvo stanje zahtijeva i vrlo složeno politi ko djelovanje. U principu svodi na to da se najve eg suparnika napada do odre ene razine.

Sli no politici detanta me u velikim silama, gdje se dogovorom o uklanjanju nuklearnog oružja uklanja mogu nost samouništenja obiju strana.

Zbog toga je pitanje dokle e u napadima i i jedna, odnosno druga strana. I ho e li poziv mladih lavova HDZ-a gradona elniku Šalamonu da razmisli o svojoj ostavci biti gonja granica napada?! Ako je to gornji limit, on ga za sada lako može podnijeti, a da se na njega ni ne osvr e. Pitanje je, naime, dokle mladi lavovi mogu kopati, a da obje strane na padnu u rupu po onoj narodnoj “tko pod drugim jamu kopa i sam u nju pada”?

(Božena Malekoci - Oleti )

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

17. kolovoza 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DRUGI PO ETAK vo ara Me imurja: kako se osve uje propuštena šansa prije deset godina

Bez hladnja e od 20.000 tona vo ari e ostati taoci trgovaca - Ukupni skladišni kapaciteti za vo e u Me imurju iznose oko 10.000 tona, a potrebe su nekoliko puta ve e, minimalno 30.000 tona Razvoj vo arstva u Me imurju zadnjih je desetlje a doživljavao uspone i padove. Nagli razvoj vo arstva zapo eo je prije tri desetlje a i intenzivirao se krajem prošlog stolje a. Prvi veliki vo njaci bili su oni Agrome imurja, a tako je do danas, s tim da je u me uvremenu stasao znatan broj ve ih vo ara i proizvo a a jabuke.

Zadnjih godina situacija se polako mijenja, a proizvo a i jabuke sve teže pronalaze kupce, da bi kriza nastupila upravo u ovoj godini. Kako se u krizi vidi i ono što se ina e ne vidi, niz nagomilanih problema u razvoju vo arstva isplivalo je na površinu.

Jedan od problema je i taj što zna ajan dio vo ara ima na skladištu jabuke iz prošlog uroda, a ve su stigle ljetne sorte, po prvi put su škare viškova i manjkova proizvodnje zahvatile me imurske proizvo a e. Generalno se govori da Hrvatska ima manjak vo a, što je to no, no ustvari hrvatski proizvo a i u ovom trenutku imaju manjak skladišnih kapaciteta.

To zvu i tek kao tehnološka injenica, no ni izdaleka nije tako.

Zbog manjka skladišnih prostora me imurski proizvo a i jabuka postaju manje konkurentni i ispadaju s tržišta, ili pak su prisiljeni pla ati astronomske svote za uvanje jabuka u hladnja ama.

Konkretno, ako neki proizvo a uva sto tona jabuka u hladnja i u našem kraju, on e platiti PDV na tih sto tona jabuka.

No, kad se odbiju svi troškovi skladištenja, ispada da je proizvo a dobio pla eno samo 60 tona jabuka od sto tona, ostatak od 40 tona otišao je onome tko vodi hladnja u, koji na taj na in zara uje ekstrapro it. Ve se naslu uje prvi veliki problem, pla en je PDV

Skladištenje jabuka u Me imurju predstavlja veliki problem na sto tona jabuka, a proizvo a u je pla eno samo 60 tona. U konkretnom primjeru, proizvo a ka je veleprodajna cijena kilograma jabuke kad je bila pla ena i kad su odbijeni svi troškovi skladištenja i uvanja iznosila samo 1,3 kune.

U našem primjeru, proizvo a koji je dobio iste 1,3 kune za kilogram jabuke, odnosno 78.000 kuna za njegovih sto tona jabuka, loše je prošao. Ra una se da je veleprodajna cijena jabuke u Europi oko dvije do dvije i pol kune, što zna i da je vlasnik hladnja e zaradio oko 1,5 kuna po kilogramu jabuke. Primjer je drasti an, no istovremeno i istinit.

Da bi stvar bila jasnija, u Europi, primjerice, južnom Tirolu, pokrajini koja proizvodi najviše jabuka u Europi, proizvo a i pla aju skladištenje kad se sve prora una nekoliko puta manje, ini se samo 8 posto.

Drugim rije ima, u Hrvatskoj zara uju vlasnici hladnja a i trgovci, a na štetu proizvo a a jabuka i drugog vo a. Kako promijeniti taj sustav? Prije svega

postavlja se pitanje je li promjena uop e mogu a.

Zašto nemamo hladnja u velikog kapaciteta?

Proizvo a i jabuka u Me imurju propustili su svoju šansu prije desetak godina kad je trebalo izgraditi hladnja e za uvanje vo a velikog kapaciteta.

Zbog nemogu nosti inanciranja i proširivanja nasada, vo ari su ostali bez mogu nosti kreditiranja hladnja a.

Tome je kumovala i kratkovidna politike države. Tako se, na primjer, tih istih davnih godina ulupalo u štete proizvo a ima kukuruza u Slavoniji nekoliko stotina milijuna kuna. Tako nisu izgra ene hladnja e u Me imurju kad je trebalo, što je znatno unazadilo proizvodnju jabuka i drugog vo a.

Osim Agrome imurja koje je ve imalo svoje skladišne kapacitete od 6.000 tona jabuka, manji vo ari snalazili su se samo

kako je tko mogao, a naj eš e su krenuli u gradnju manjih skladišnih kapaciteta koji, tek se sad vidi, ne zadovoljavaju potrebe tržišta. U Me imurju tako danas postoji skladišnih kapaciteta za oko 10.000 tona, hladnja a Agrome imurja u Donjem Kraljevcu, hladnja a Poljoprivredne zadruge u akovcu kapaciteta oko 2.000 tona, te hladnja a u Svetom Martinu kapaciteta oko 2.000 tona te desetak manjih hladnja a.

No u me uvremenu su stasali mnogi mladi nasadi, posebno jabuka, ra una se da u našem kraju postoji oko 600 hektara trajnih nasada vo njaka. To zna i da nedostaju hladnja e kapaciteta oko 20.000 tona, jer ukupna proizvodnja vo a iznosi ve oko 30.000 tona.

Kad bi bila izgra ena hladnja a kapaciteta 20.000 tona, to bi u mnogome promijenilo sliku me imurskog vo arstva na bolje, jer bi se stekli uvjeti za diktiranje cijena ve im trgovcima jabuke i za konkurentnost u Europi. Me utim, zbog promašene politike prije deset godina dogodilo se upravo suprotno.

Trgovci sad pregovaraju s nizom malih me imurskih proizvo a a i naj eš e ih provode žedne preko vode. Ovo je uvjetno, rije mali ovdje zna i da trgovci pregovaraju s proizvo a ima jabuka koji imaju zna ajnu proizvodnju, na primjer, 500 ili više tona, no oni su za njih premali da bi mogli utjecati na cijene i biti konkurentni, a treba znati da je i Agrome imurje premalo za red veli ina u Europi.

Samo zajedni ki nastup na tržištu uz izgradnji novih kapaciteta uz dogovor doma ih proizvo a a tek jam i uspjeh.

(J. Šimunko)

POGLED ODOZDO

Krajnostima se ne treba igrati Mu no je bilo gledati pet žena iz araparije koje su ostale bez posla u igri izme u sindikalnih vo a s upravom koja je povukla radikalne poteze. Svima e ovo biti mu no iskustvo. U ovom slu aju došlo je do izražaja pucanje granica izdržljivosti, a nakon prolivenog mlijeka ono se više ne može natrag uliti u razbijeni up. Nadajmo se da su svi uklju eni u ovaj slu aj izvukli neke pouke ili da e barem neki iz ovoga iza i pametniji. Svaki rat ima svoje žrtve, ali treba znati da su naj eš e žrtve najslabiji, vojnici “u koje se puca”, a rijetko generali koji vuku konce, pa ak ni generali vlastite a kamoli protivni ke vojske. Tako su i ove žene u teškoj situaciji izgubile strpljenje. U teškoj situaciji najteže je ekati bolje sutra onima s najnižim primanjima, koja ne stižu na vrijeme, i lako ih na pota i na gnjev i traženje rješenja sad i odmah, pa makar to bilo nemogu e. Sigurno je da e one

sindikalnom vodstvu, pa makar im ono i nije dalo otkaz, biti na savjesti, posebno ako im nisu jasno dali do znanja da zbog svog djelovanja žrtvuju mogu nost zadržavanja radnog mjesta do eventualnog pozitivnog okon anja sudskog spora. Pravda je divna stvar koju je lako ekati ako se u me uvremenu ima za golu egzistenciju. Ako se nema, tada pravda ima više nego gorak okus.

Pouku bi iz ovoga mogla izvu i i uprava zajedno s vlasnicima tvornice, jer ni oni iz ovog slu aja nisu prošli neokrznuti. Osim moralne štetu kakva se uvijek pretrpi nakon javnog iznošenja ne ijega prljavog rublja, ova je situacija pokazala kako malen korak vodi do ponora u koji su se lako mogla sunovratiti svi, i radnici i upravlja i. Ravnoteža izme u onih koji upravljaju i onih koji rade izuzetno je važna stvar.

Oni koji rade za strojem ne mogu bez onih koji ugovaraju i donose

poslove i obrnuto. Ugovori su prazna slova bez onih za strojevima. Jedni druge moraju poštovati i uvažavati, tada e stvari funkcionirati i bez posrednika izme u poslodavaca i radnika, pa bio sindikat izme u njih ili ne.

Sindikalni elnici tako er bi iz ovog trebali izvu i pouke da se olako ne la aju politike svršenog ina. Biti svjesni da na svršetku oni ipak ne e mo i radnike egzistencijalno zbrinuti. Nego je potrebno da s više diplomacije i takta nastoje povlastice za svoje lanstvo iskam iti u situacijama kad je u irmama dobro. Vješto ekati takve trenutke za pregovore kad se ima, a ne klati kravu radi kile mesa, pa se onda ne može u krizi živjeti ni od njezina mlijeka. U ovom slu aju isplivalo je na vidjelo da je i sindikatu potrebna unutarnja u tranzicija.

Prvo lanarinu od svojeg lanstva trebali bi prikupljati tako da ne ovise o uplatama poslodavca.

Na pregovore trebaju slati is-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

klju ivo ljude kojima uprava ništa ne može. U akcije ulaziti kad je uspjeh siguran, kloniti se politiziranja i davanja lekcija, menadžment kad sami ne vode irme ni ne zapošljavaju.

Ako misle da i to mogu, neka dobrim primjerima iz prakse nabijaju komplekse drugim menadžerima. U protivnom ostat e bez lanstva i prihoda te e im rasti zazubice za lanovima u onim irmama gdje nogom ne mogu stupiti pa ipak radnici primaju natprosje ne i redovite pla e i bez njihova posredovanja.

7

ME UNARODNE POHVALE OP INI OREHOVICA

Projekt kulturne autonomije Roma vrijedan više od milijun kuna U slovenskoj op ini renšovci u sklopu hrvatsko - slovenskih dana prijateljstva održan je 8. Me unarodni romski tabor na kojem su nazo ili veleposlanici stranih zemalja akreditiranih u Republici Sloveniji, direktor Vladina ureda za nacionalne manjine R. Slovenije, zamjenik hrvatskog veleposlanika u Sloveniji te elnici lokalne samouprave i obrazovnih institucija.

Op ina Orehovica je zajedno s partnerima op inom renšovci, Romskim društvom "Kamenci", Društvom za održivi razvoj Pomurja te Sveu ilištem u Ljubljani u programu prekograni ne suradnje Slovenija - Hrvatska izradila Program uspostave prekograni ne kulturno - turisti ke transverzale te razvoj integralnoga romsko - turisti kog proizvoda koji je prijavljen i odobren od strane Europske komisije.

Krajnji cilj projekta je stvaranje prostornih i društvenih uvjeta za djelovanje ustanova i udruga romske nacionalne manjine u op ini Orehovica.

Posebna pohvala Europske komisije Projekt je u vrijednosti od 1,136.837 kuna, za koji je

potrebno osigurati sredstva jer se iz europskih fondova vra aju sredstva u iznosu od 85% ukupne vrijednosti nakon odre enog izvještajnog razdoblja, naglasio je pri predstavljanju projekta na elnik op ine Orehovica Franjo Bukal. Zbog slaboga iskalnog kapaciteta op ine Orehovica i inanciranja ve zapo etih drugih projekata, poput sanacije odlagališta otpada i dva kapitalna objekta, u pomo se uklju ila Me imurska županija, o emu je govorio zamjenik župana Matija Posavec, istaknuvši kako je dio su inanciranja, uz Županiju, preuzeo Savjet za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske.

Projekt uspostave kulturno - turisti ke transverzale u op ini Orehovica i stvaranjem pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije romske nacionalne manjine u Me imurskoj županiji posebno je pohvaljen od strane Europske komisije, Vlade Republike Slovenije te veleposlanstava mnogih zemalja uklju enih u spomenuti projekt. ®

EKONOMSKI BREVIJAR

Posljedice godišnjeg odmora Povratak s godišnjeg odmora opet uzrokuje stres, ali ne mora zna iti i kraj „ugodnog“ razdoblja. Kona no, ljeto traje do 22.rujna. Ipak, svakodnevne obaveze ponovno su na rasporedu, a problemi se nisu riješili sami od sebe ( usput, razmislite o paradoksu udaljenosti: avion se ini sve manjim što se više udaljava, a problem, što se više odmi emo od njega, postaje ve im !? ).

Prvih dana poslije godišnjeg odmora svakako treba nastaviti dobre navike i obi aje ste ene za vrijeme odmora, poput vježbanja, šetnje, bavljenja hobijem i sli no. To e biti odli na poveznica, ali i nastavak kvalitetnih aktivnosti radi što lakšeg uklju ivanja u dnevni ritam.

Htjeli mi to ili ne htjeli, na godišnjem odmoru promijenili smo ritam, uveli neke nove, po mogu nosti korisne aktivnosti i nakon povratka s godišnjeg odmora prava je prilika da se dio njih, ako ne i sve takve korisne navike zadrže.

Stru njaci posebno preporu uju pomalo zaboravljenu šetnju šumom, koja je izvor mnogih blagotvornih utjecaja i u inaka (smanjenje stresa, ljutnje, agresivnosti, neraspoloženja, ali i ja anja imuniteta, pa ak i poja avanja aktivnosti stanica koje uništavaju stanice raka).

Prekrasnih šuma svatko ima u blizini, a korist od jednostavne šetnje može biti ne-

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr izmjerna. Vrijedi pokušati, jer štetiti sigurno ne može. ak i ako niste nigdje bili, to nije razlog za nezadovoljstvo ako ste dobro iskoristili slobodno vrijeme (makar i za dugo odga ane radove u garaži, kuhinji ili podrumu). Ako ste umorniji nego prije odmora, i to e pro i! Ali godišnji odmor svakako mora biti razlog za zadovoljstvo i služiti kao izvor inspiracije.

Važno je potaknuti pozitivna o ekivanja i optimizam, jer na godišnji odmor se i išlo radi opuštanja i poboljšanja raspoloženja. Pomislite na zadovoljstvo koje je stvoreno na godišnjem odmoru i utješite se time.

U svakom slu aju, razdoblje godišnjih odmora završava, pa je vrijeme za razmišljanje o svakodnevnom radu, a ne o idu em dopustu.

Dakle, ako je vrijeme godišnjeg odmora bilo dobro iskorišteno, sve je dobro. I to je odli no za po etak uobi ajenog radnog rasporeda...

8

Crna kronika

UKRATKO

17. kolovoza 2010.

NI UKLJU IVANJE Gorske službe za spašavanje u potragu za nestalim muškarcem iz Tur iš a nije urodilo plodom

Motociklom se zabio u kamion SVETI KRIŽ - Zbog onog što u prometu esto rade neki motociklisti, nastradao je 49-godišnji voza motocikla iz Draškovca. Upravljaju i prošle srijede motociklom njema kih registarskih oznaka, na državnoj cesti izme u Svetog Križa i Šte anca prestignuo je teretno vozilo, no zatim nije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

uspio priko iti i udario je u drugo teretno vozilo ispred njega. Motocikl je završio na obližnjoj oranici, a povrije eni motociklist ostao ležati na cesti. U Županijskoj bolnici akovec utvr eno je da teško ozlije en, zbog ega je zadržan na lije enju. (vk)

Tijelu Krunoslava Kontreca ni traga

Divljao automobilom, a zatim razbijao po policijskoj postaji PRELOG – itav niz policijskih prijava zaradio je 26-godišnji Preložanin koji je u subotu u no i najprije divljao automobilom, a nakon što je priveden razbijao po Policijskoj postaji Prelog. Mladi je pod jakim utjecajem alkohola (odbio je alkoskopiranje) osobnim automobilom pokušao u i na terasu ugostiteljskog objekta “Fat-boy“. No, vozilom je zagla-

vio u šljun anom prosjeku, a tada po eo “turirati“, pri emu je šljunak letio naokolo. Kad je stigla policija, ignorirao je njihova upozorenja da prestane, pa je priveden. U postaji pak je po eo razbijati inventar, pri emu je oštetio hrvatski grb, a zadobio je i lake tjelesne ozljede.

Policijski djelatnici uspjeli su ga smiriti tek kad su ga vezali lisicama. (vk)

Maloljetni Romi provozali se “daciom“ BELICA, AKOVEC - U no i s prošlog utorka na srijedu iz garaže u Ulici bra e Radi a u Belici ukraden je crveni “dacia logan“ u vlasništvu tvrtke “Uni Credit Leasing“ iz akovca. U automobilu kojim se koristio muškarac iz Belice ostavljen je klju . Kako je utvr eno, nakon kra e lopovi (tada još nepoznati policiji) otišli su “natankati“ na benzinsku postaju OMV u akovcu. Nato ili su gorivo za 200 kuna, a kako sa sobom nisu imali novac, u zalog su ostavili osobnu iskaznicu i voza ku do-

zvolu Beli anca koji je koristio automobil, zatim prometnu dozvolu i mobitel te se odvezli u nepoznatom pravcu. Idu ih dana kradljivci su prona eni.

Radi se o dvojici 17-godišnjaka, jedan je iz Piškorovca, a drugi iz Pribislavca. Kako navodi policija, “osobni automobil otu ili su bez namjere protupravnog prisvajanja“. No, protiv obojice ipak slijedi posebno izvješ e ODO-u za mladež akovec zbog osnovane sumnje da su po inili kazneno djelo oduzimanje tu e pokretne stvari. (vk)

Tvrtku “Rolete“ olakšali za ak sto tisu a kuna AKOVEC - U no i s 13. na 14. kolovoza nepoznati lopov provalio je u tvrtku “Rolete“ u Ulici kralja Zvonimira u akovcu. Slomio je lokot na vratima te iz skladi-

šta ukrao kalupe za izradu plasti nih profila izra ene od raznih legura (aluminija, mesinga, kroma i elika). Poduze e je oštetio za oko sto tisu a kuna. (vk)

Dizalicom po glavi Policija je otkrila osobu koja je još 2. kolovoza u no i dizalicom za auto po glavi udarila 34-godišnjaka iz Svetog Jurja u Trnju. Radi se o dvije godine mla em muškarcu iz Domašinca.

Incident se dogodio na ulici ispred restorana “Prepe-

lica“, a oba sudionika u organizmu su imala više od 2 promila alkohola. Napada 2,24, a napadnuti 2,64. Trideset etverogodišnjak je od udaraca zadobio teške tjelesne ozljede, no nakon lije ni ke obrade pušten je ku i. (vk)

Radni dogovor pripadnika PU me imurske i Gorske službe spašavanja

U nastojanjima da prona e tijelo nestalog i, kako je utvrdila policija, ubijenog Krunoslava Kontreca iz Tur iš a, Policijska uprava me imurska angažirala je i Hrvatsku gorsku službu spašavanja. Šire podru je Tur iš a, polja, šikare i šume u okolici potoka Trnave, u etvrtak prijepodne te dio poslijepodneva uz policijske službenike pretraživali su pripadnici Gorske službe spašavanja s posebno školovanim psima. No, potraga nije dala rezultat.

Doznajemo da nisu prona eni ni dodatni dokazi, ni tragovi koji bi upu ivali na to gdje bi se leš mogao nalaziti.

- Premda to nije njihova osnovna djelatnost, kolege iz Gorske službe spašavanja, njih šestorica iz Karlovca, izašli su nam u susret. U potrazi su im pomagala dva belgijska ov ara i jedan labrador. Radi se o psima koji su prošli posebnu obuku u Hrvatskoj i u Walesu. Specijalizirani su za traženje leševa u stanju raspadanja, ak i onih zakopanih u zemlju. Svi imaju certifikate i sudjelovali su u nizu sli nih akcija. Zahvaljujem i mještanima koji su se proteklih tjedana samoinicijativno upustili u potragu, policija je angažirala sve raspoložive snage, pretražili smo hektare zemljišta, ronioci vodotoke, no i teren je dosta težak. Ipak i dalje emo tražiti. Sigurno je da bi pronalazak tijela i te kako injeni no upotpunio

Traganje za lešom je misterij Pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja prvenstveno tragaju za živim ljudima, no, primjerice, ove zime pronašli su ukupno pet smrznutih osoba na podru ju Like, Krapinsko - zagorske županije i Slavonskog Broda.

Svi su dragovoljci i za svoj rad ne primaju pla u.

- Mi pripremamo svoje potražne timove, to ini vodi potražnog psa, lan HGSS-a, i sam potražni pas. Psi sami pretražuju teren, odnosno mi ih ne obu avamo na na in da oni prate tragove ili po mirisu

ovaj predmet i zato sve napore ulažemo u tom smjeru, rekao je glasnogovornik Policijske uprave me imurske Krunoslav Gosari .

Policija je uvjerena da se dogodilo ubojstvo Na novinarsko pitanje može li policija biti sigurna da je Kontrec ubijen s obzirom na to da nema tijela, odgovorio je kako raspolažu s dovoljno injenica koje upu uju na to, ali i na osobu koja ga je ubila.

predmeta neke osobe. Samostalno traže leš. Zvu no nas upozoravaju kada na u osobu. Potrage su ina e najnezahvalniji dio svih akcija spašavanja zato jer zahtijevaju jako puno ljudi i vremena. Potraga je zapravo pravi misterij, ne znamo gdje je unesre ena osoba i raspolažemo s malo in ormacija. Uz svu opremu i organizaciju ponekad je za pronalazak potrebno imati i sre e, kaže pro elnik Komisije za potrage lavina Hrvatske gorske službe spašavanja Alen Zori . (vk) Podsjetimo, 36-godišnji Krunoslav Kontrec, ina e hrvatski branitelj, 24. srpnja otišao je u ribolov na potok Trnavu i više se nije vratio. Opsežne policijske potrage koje su uslijedile odmah nakon što je prijavljen njegov nestanak nisu urodile plodom. No, na mostu kod Trnave prona ene su ahure, krv i komad kosti.

Nekoliko dana kasnije uhi en je 37-godišnji Krešimir Marodi iz Domašinca kojeg se sumnji i da je ubio godinu dana mla ega ne-

Alkoholni rekorder “napuhao“ 3,02 promila GORNJI HRAŠ AN - U subotu oko 19 sati policijski su službenici u akove koj ulici zaustavili automobil kojim je upravljao 30-godišnjak iz Puš ina. Podvrgnut je alkotestiranju te je izmjereno da u organizmu ima

ak 3,02 promila. Odmah je isklju en iz prometa te je u prostorima Policijske uprave me imurske zadržan do otrježnjenja. Koliko bi tek promila “skupio“ da je nastavio piti do jutra!? (vk) lanovi Gorske službe spašavanja sa specijalno školovanim psima traže tijelo

stalog muškarca. Kod Marodija je prona eno oružje iz kojeg su ispucane prona ene ahure te navodno odje a na kojoj je bilo Kontrecove krvi. DNA analiza u me uvremenu je potvrdila da krv prona ena na mostu preko Trnave pripada Kontrecu. Prema neslužbenim in ormacijama, u ku i osumnji enog Marodija otkrivene su i bilješke koje upu uju na to da je poznavao žrtvu te da nisu bili u idealnim odnosima.

Marodi je i dalje u pritvoru u Varaždinu, a podvrgnut je i psihijatrijskom vješta enju. Policiji je ina e poznat i otprije, najviše po nasilni kom ponašanju. U Domašincu i Tur iš u zbog svoje agresivnosti navodno je bio strah i trepet.

Kruže razli ite pri e Tur iš em kruže razli ite kontradiktorne pri e o cijelom slu aju. Od one da je ubojica imao pomo nika, da je tijelo bacio u Muru najprije ga osakativši, a neki ak tvrde, što je ipak vjerojatno izmišljotina, da je Kontrec zapravo živ te da je pobjegao u Bosnu i Hercegovinu.

Navodno je nestao i prošle godine, nije ga bilo tjedan dana, no javljao se mobitelom i na kraju vratio.

- Mislili smo da živimo u mirnom mjestu. Doga ale su se tu njave, no nikad nešto ovakvo.

Osim policije, tražilo ga je puno ljudi, više od stotinu. Voljeli bi da se slu aj razriješi što prije, kažu neki od mještana.

U me uvremenu je Županijsko državno odvjetništvo u akovcu podnijelo i istražni zahtjev protiv 37-godišnjaka iz Domašinca zbog osnovane sumnje da je po inio kazneno djelo protiv života i tijela ubojstvom. Kako se navodi u priop enju odvjetništva, postoji osnovana sumnja da je 37-godišnjak 24. srpnja izme u 20.15 i 20.30 sati u Tur iš u na mostu preko potoka Trnave, u cilju da liši života 36-godišnjaka koji je stajao na mostu i pecao, u njega ispalio nekoliko streljiva iz automatske puške. (Velimir Kelkedi, oto: Zlatko Vrzan)

17. kolovoza 2010.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

ANTUN MIKEC, ro eni Cirkovljan anin, koji danas živi u Zagrebu, zajedno s Gradom Prelogom, MO-om i ŽUC-om pobrinuo se za ljepši izgled tog mjesta

Cirkovljan od Lovre a krasi potpuno obnovljeni Trg svetog Lovre Prošli je utorak izuzetno sve ano bilo u Cirkovljanu. Uz tradicionalno mjesno proštenje Lovre e, u nazo nosti najviših županijskih i preloških dužnosnika, brojnih uglednika iz politi kog i društvenog života te crkvenih dostojanstvenika, kao i brojnih mještana, otvoren je kompletno obnovljeni Trg svetog Lovre. Radi se o investiciji ukupno vrijednoj 1,536.160 kuna, od ega je ak 750 tisu a kuna donirao ugledni zagreba ki poduzetnik, rodom iz Cirkovljana, doktor Antun Mikec. Preostali iznos osigurali su Grad Prelog, Mjesni odbor Cirkovljan i Županijska uprava za ceste, s time da je Grad prošle godine 250 tisu a kuna izdvojio i za otkup jedne od parcela na Trgu.

U sklopu velike investicije rekonstrukcije obnovljena je crkva Svetog Lovre te obližnji poklonac (dodatan novac za to tako er je donirao Mikec), rekonstruirana je cesta i nogostupi te je hortikulturno ure en.

Svake godine po jedna ve a investicija u pojedinom mjesnom odboru Ne samo u Cirkovljanu, u svakom mjesnom odboru na

Me imurje u Zagrebu. Svaka donacija ima tri uvjeta. Jedan je da imate, drugi da želite donirati, a tre i da imate snagu to napraviti.

Meni je Bog dao snagu da to napravim. To je i jedan doprinos zajedništvu. Ljudi esto ure uju samo svoje. Mislim da je ovo primjer gdje su svi doprinijeli, a ja sam samo jedan kota i u svemu. To je sad jedna lijepa sredina i vjerujem da e mještani biti ponosni na ovo djelo. Mene ljudi u Zagrebu znaju pitati odakle sam. Kažem da sam iz Me imurja iz Preloga. Neki ni ne znaju gdje je to. Od sada u, kad

Glavni donator Antun Mikec reže vrpcu na otvaranju obnovljenog Trga podru ju Grada Preloga nešto se radi. Umjesto rije i, govore djela.

Ako danas do ete u Hemuševec, ukovec, Oporovec ili bilo koje drugo mjesto, vidjet ete da se svugdje doga a nešto novo kako bi se zadovoljile op e i društvene potrebe mještana. Mjesnim odborima pripadaju sva sredstva koja se alimentiraju na njihovom podru ju, oni njima autonomno raspolažu. Zna ajnije projekte sufinancira Grad, no solidarno i ostali mjesni odbori, pa svake godine pojedino mjesto dobije odre enu

ve u investiciju. - Sve to potvrda je naše politike policentri nog razvoja, rekao je u prigodnom govoru preloški gradona elnik Dragutin Glavina, posebno zahvalivši glavnom donatoru, doktoru Mikecu. Zahvali se pridružio i prvi ovjek Mjesnog odbora Cirkovljan Zlatko Horvat. Glavina pak je izrazio i zadovoljstvo što se sve anost održava upravo na cirkovljansko proštenje Lovre e, kazavši da svako mjesto ima proštenje, a Cirkovljan Lovre e, Novoure eni Trg svetog Lovre blagoslovio

Stanje u op inskoj blagajni nije posebno zabrinjavaju e

Iz državnih izvora stiglo oko 600.000 kn Kada je rije o županijskim i državnim dotacijama, Me i-

murska županija je dozna ila 50 tisu a (od ukupno planiranih 100 tisu a) za Dom kulture i vatrogasno spremište u Podbrestu, te 20 tisu a za zgradu Nogometnog kluba Croatia i

DVD spremište u Orehovici. Iz županijskog prora una dozna eno je 30.592 kune za provedbu projekta pod akronimom ROKIC:DROM, te 20.000 kuna za ure enje crkve.

Prijevoz srednjoškolaca sufinancirat e s po 100 kuna Vije e je na sjednici, ina e održanoj s minimalnim kvorumom, donijelo i odluku o sufinanciranju prijevoza u enika srednjih škola. Svi srednjoškolci, a na podru ju Orehovice ima

ih nešto više od 60, od Op ine e dobivati po 100 kuna mjese no, i to bez obzira školuju li se u Varaždinu ili akovcu i koriste li vlak ili autobus. (vk)

je varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak.

Antun Mikec: Uvijek se vra am Cirkovljanu Rijetko tko se može pohvaliti da je svojem rodnom mjestu poklonio više od 100 tisu a eura kao što je to u inio Antun Mikec.

- Ja sam uvijek bio nekako vezan uz Me imurje, premda nisam tu živio, jer sam ve kao mali otišao u Zagreb. No, uvijek sam se vra ao Cirkovljanu, dijelom i kroz aktivnost u Zavi ajnom društvu

Op ina je od države, odnosno Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost dobila nešto više od 383 tisu e kuna za sanaciju deponija Jacine, 158 tisu a za financiranje javnih radova, od Ministarstva kulture 100 tisu a za Dom kulture u Podbrestu te od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta 3 tisu e kuna za predškolu.

Jedan od razloga kojim u Op ini obrazlažu manju realizaciju prihoda od plana jest i taj što op ina Mala Subotica, koja je u višegodišnjem sporu s Orehovicom, nije uplatila dio novca za prodaju stanova bivše op ine akovec.

Rashodi su u istom razdoblju iznosili 2,105.774 kune, što je 35% od godišnjeg plana. Kako je rekao predsjednik Op inskog vije a Branko Sušec, stanje u op inskoj “blagajni“ još je relativno dobro u odnosu na neke druge sredine.

(V. Kelkedi)

Antun Mikec diplomirao je 1967. godine na PMF-u, smjer eksperimentalne fizike. Magistrirao je 1973. godine na Elektrotehni kom akultetu, a 1981. godine na istom akultetu i doktorirao.

U razdoblju 1960. - 1996. godine radi u PTT-u i HT-u, gdje obavlja i dužnosti direktora razvojnih službi za telekomunikacije, novih telekomunikacijskih usluga i in ormatike. Objavio je 94 stru na i znanstvena rada. Desetak godina vodio je znanstvenu jedinicu na razini telekomunikacija Hrvatske.

U razdoblju 1975. - 1996. godine predaje na Elektrotehni kom akultetu u svojstvu višega znan-

jek možemo pripisati i njihovoj ne istoj savjesti, jer upravo su na ini na koje su dolazili do svojih bogatstava esto bacali ili zadržavali na prosja kom štapu mnoge obitelji, iskorištavaju i njihovo neznanje, nesnalaženje i “nesposobnost”.

No ipak, presko imo li ovo obra enje najve ih svjetskih bogataša, ije i najmanje odluke i te kako utje u na stanje na cijeloj zemaljskoj kugli, možemo uzeti i druge primjere kako utjecajni kapitalisti mijenjaju društvene odnose uspješnije od bilo kakvih

socijalisti kih partija. Jedan je primjer ideja održivog razvoja koji su donijele i prihvatile upravo najve e ekonomske asocijacije, koje ine predstavnici najuspješnijih svjetskih kapitalista. Danas se održivi razvoj, koji ima ideju iskorištavanja prirodnih resursa samo do te mjere da ne stavlja u pitanje budu nost daljnjeg opstanka zemlje, ponavlja kao najvažnija ekonomska mantra. Izmislili su je kapitalisti, a ne socijalisti, iako upravo ona ostavlja mogu nost prihvatljivog i dostojnog života i najsiromašnijim slojevima.

Još jedan ekonomski trend nastao na inicijativu upravo uspješnih svjetskih poslovnjaka je društveno odgovorno poslovanje. On poziva na poslovanje sa socijalnom odgovornoš u, cjeloživotnim u enjem, humanom organizacijom rada, uvo enjem jednakih mogu nosti, društvenom inkluzijom i održivim razvojem. Društveno odgovornim poslovanjem tvrtke nadilaze svoju unkciju zgrtanja kapitala i pretvaraju se u generatore razvoja svoje okoline i cijelog društva.

stvenog suradnika. Godine 1996. kao 50%-tni suvlasnik osniva tvrtku VMD Promet d.o.o., koja se profilirala u izgradnji stambenog i poslovnog prostora za visokozahtjevne kupce. U 12 godina postojanja tvrtka je zauzela vode e mjesto u svojoj branši (nalazi se unutar 1% najboljih poduze a po uspješnosti, profitabilnosti i rentabilnosti), s prihodom od 200 mil. kn u 2006. godini. Dr. Mikec osobno je vodio i završio “Projekt Šalata“ s 32 urbane vile u Baboni evoj ulici u Zagrebu, koji je zapo et u ožujku 2006. godine, a završen u listopadu 2007. godine. (vk)

OP INSKO VIJE E Donji Vidovec

Usvojen program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem Op ina Donji Vidovec usvojila je na svojoj 7. sjednici, održanoj 13. kolovoza, program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem na svojem podru ju koji je uskla en s novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Državnog zemljišta o kojem je rije ima 204 hektara, velika ve ina tog zemljišta ve je u dugogodišnjem zakupu, dok su manje parcele uz rub privatnih parcela ostavljene za prodaju.

Program e na odobrenje u Ministarstvo poljoprivrede, a cijene zakupa e potom odrediti Porezna uprava prema svojim kriterijima. U Donjem

Razvijeni kapitalisti ki svijet uvodi socijalizam Nedavno smo bili svjedoci odluke etrdeset svjetskih milijardera da polovicu svog imetka daruju u dobrotvorne svrhe. Na inicijativu Billa Gatesa i Warrena Bu eta, odazvalo se još 38 globalnih milijardera s idejom da svoje bogatstvo ne ostavljaju potomcima, ve da ga raspodijele na najpotrebnijim pozicijama kako bi doprinijeli da i siromašniji ljudi mogu do i do blagodati civilizacije.

Ovu akciju naravno osim istoj dobroti, koja nakon “prosvjetljenja” zra i iz tih ljudi, uvi-

me netko pita gdje je Prelog, odgovarati da je blizu Cirkovljana.

A Cirkovljan je svojim izgledom ve u Europi. Mislim da je to lijep doprinos Me imurju i našem statusu vrijednih i ljudi koji vole urednost, rekao je doktor Antun Mikec.

(Velimir Kelkedi)

Ugledan stru njak za telekomunikacije i uspješan poduzetnik

OP INSKO VIJE E OREHOVICA

Op insko vije e Orehovica na sjednici u petak prihvatilo je izvješ e o polugodišnjem izvršenju prora una za 2010. godinu. Ukupni prihodi i primici iznosili su 1,605.194 kune, što je 27 posto od ukupno planiranih 5,937.519 kuna. Kako je obrazloženo, manji prihodi rezultat su izostanka pomo i sa županijske i državne razine te 20% manjeg priljeva sredstava od poreza na dohodak.

Dr. Antun Mikec

Nabrojene inicijative pokrenute su u centrima koji generiraju novac, od strane ljudi koji su taj novac i stekli, a ne u ideološkim inkubatorima socijalisti kih i komunisti kih ideologija.

Dok se socijalisti ke stranke i sindikati, ini se, još samo bore za vlast, njihova primarna unkcija završila je u rukama klasnog neprijatelja. Neki oblik socijalizma izgleda i jest društveno ure enje budu nosti, no paradoksalno je što ga predvode uspješni kapitalisti.

Vidovcu postoji i specifi an problem, za vrijeme provedbe komasacije u Kotoribi dio mještana Vidovca dobio je državno zemljište (gmajne).

Nesre eni odnosi vuku se do danas, tako da dio zemljišta još stoji kao državno zemljište, a u biti je dodijeljen poljoprivrednicima nakon komasacije.

Prema Zakonu, sredstva od zakupa poljoprivrednog zemljišta dijele se u omjeru pola - pola na državu i op inu, tako da i op ina Donji Vidovec ima koristi od zakupa, no ima i troškove, ponajprije zbog nesre enih imovinsko - pravnih odnosa. (JŠ)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. kolovoza 2010.

SREDIŠNJOM PROSLAVOM U NEDJELJU završeni “Dani turizma” u Svetom Martinu na Muri

Postali epicentrom m Mještani Draškovca nagra ivali su pljeskom svaki nastup, jedino ih je u petak na ve er omela prava ljetna oluja

ROKOVO U DRAŠKOVCU

etiri dana slavlja i druženja Tradicionalno Rokovo u Draškovcu ove je godine trajalo etiri dana. U petak je najprije u ve ernjim satima održana sveta misa u župnoj crkvi Svetog Roka u Draškovcu, koju je vodio župnik Matija Voni , a nakon toga je u perivoju Sv. Roka uz crkvu održan koncert puha kih orkestara.

Nakon mise i litanije Svetog Roka u subotu, održan je susret KUD-ova: Szigetvar (Ma arska), KUD Donji Miholjac i Ogranka Selja ke sloge iz Preloga.

Na veliku Gospu, 15. kolovoza, održana je misa te pjesni ko - glazbena ve er.

U ponedjeljak 16. kolovoza najprije je održana rana misa i potom misa za bolesnike. Zavjetna procesija s kipom Sv. Roka svih župa Me imurja organizirana je na na in da su se skupine vjernika okupile na nogometnom igralištu.

Sve anu misu vodio je pomo ni zagreba ki biskup Valentin Pozai , uz doma eg župnika, uz blagoslov životinja i kruha te obilazak oltara i ljubljenje mo i Sv. Roka. U sklopu svete mise otkrivena je spomen - bista Georgiusu pl. Oszterhuberu, uz nazo nost župana Ivice Perho a, te prigodan govor mr. sc. Vladimira Kalšana, ravnatelja Muzeja Me imurja.

Naime, nedavno je u arhivu Zagreba ke nadbiskupije prona ena originalna Zavjetna povelja iz 1760. godine, kojom se grof Althan preko

svoga opunomo enika Georgiusa (Juraja) Oszterhubera zavjetuje da e, ako nestane kuga u Me imurju, sagraditi crkvu u znak zahvalnosti cijeloga Me imurja, u ast sv. Roku, u selu Draškovec. Kuga je nestala i crkva je sagra ena.

Draškove ki sejem U poslijepodnevnim satima u ponedjeljak održan je “Draškovski sejem” - izložba bu inog ulja, suveniri, jela od tikve, izložba najve e tikve, dje je radionice, uz prigodan žig za 250. godišnjicu zavjeta na štandu Hrvatske pošte, izložbu poštanskih markica posve enih svetom Roku iz cijelog svijeta, prodajnu izložba likovne udruge “Slika” Gori an; dok su lije nici mjeriti tlak i še er.

Održano je i natjecanje lovaca u poslušnosti njihovih pasa i izložba ku nih ljubimaca na igralištu u Draškovcu, a potom odigrana nogometna utakmica izme u Draškovca i Gori ana. U perivoju Svetog Roka održan je u ve ernjim satima festival duhovne glazbe “Sveti Rok”, a na nogometnom igralištu rock koncert za mlade. Uspostavljene su i videoveze sa župama Svetog Roka.

Rokovo u Draškovcu pratilo je nekoliko tisu a mještana i vjernika u sva etiri dana, a za organizaciju doga anja zaslužna je udruga gra ana “Sveti Rok” i župnik Mato Voni . (J. Šimunko)

Nastup tamburaša Ogranka Selja ke sloge iz Preloga

Tradicionalna turisti ka manifestacija op ine Sveti Martin na Muri “Dani turizma”, održana protekli tjedan, svoj je vrhunac doživjela središnjom proslavom u nedjelju. Nakon svete mise održane na otvorenom kod crkve Sv. Ane i kratkoga umjetni kog programa gostiju iz epinskih Martinaca, u popodnevnim se satima održao, kako ga je nazvao na elnik op ine Sv. Martin Franjo Makovec, dominantan doga aj cijele manifestacije “Povorka starih zanata”.

Povorku doista i možemo nazvati dominantnim doga ajem, ne samo u okvirima op ine, ve i na razini cijelog Me imurja. To potvr uje i prošlogodišnje nacionalno priznanje i nagrada INTERSTAS za njegovanje etno i kulturne baštine i izrazit doprinos razvoju kontinentalnog turizma.

Turizam je naša realnost Kako nam objašnjava na elnik Makovec, manifestacija se zove “Dani turizma” upravo zato što u Svetom Martinu smatraju da je turizam u našem kraju realnost. - U ovom smo trenutku još uvijek na lokalnom nivou ili možda malo šire, ali ve dogodine planiramo puno ve u i zna ajniju manifestaciju koja bi izašla iz lokalnih okvira. Nadamo se da e to zaista postati tradicija koju e turisti znati prepoznati.

Tako su u petak održani Dani polja, u subotu teniski susret, sakupljanje Oldtimer kluba i veliki plesnjak, a nedjelja je bila rezervirana za koloniju udruge ‘Likovna republika’ iz Svetog Martina na Muri, speci i noj po tome što okuplja slikare sve od Zagreba, Cestice, Varaždina, Ludbrega, Preloga i dalje, a postoji trud i da se prije e rijeka Mura te da se uklju e Slovenija i Ma arska kako bi se skupila mala me unarodna ekipa umjetnika.

I naposljetku, “Povorka starih zanata”. ak dvadesetak sudionika ovogodišnje povorke pobrinulo se da stare tradicije i zanati ne odu u zaborav, a me u njima našli su se i gosti iz Slovenije i Slavonije. Povorku su predvo-

dili oldtimer motori i automobili, za njima su išli konjanici, mažoretkinje, mlinari, krampusi, ribari, a slijedili su ih simpati ni biciklisti iz Slovenije na svojim oldtimer biciklima. Nakon njih u povorci su se našli još jedni gosti, Slavonci iz epinskih Martinaca, a dvije su se op ine povezale i sprijateljile preko društvene mreže Facebook. U povorci su se našli još i Rimljani, ekoprijevoz, cekeraj, žgajara, šnajderi i žabni ki zlatari, drvocep i vešteri za becikline. Program povorke je vodila neizostavna gospo a Eržika Ko ila, koja je svojim duhovitim dosjetkama dodatno podizala atmosferu i koju slobodno možemo nazvati prvom i pravom me imurskom stand up komi arkom.

Povorka se protezala kroz cijeli Sveti Martin na Muri, da bi se zaustavila na igralištu NK “Polet”, gdje se održao kulturno - zabavni program i nogometna utakmica.

Središnje lanski pu

Op ina Sveti Martin jedna od najja ih po doprinosu turizmu “Dani turizma” op ine Sveti Martin na Muri jedna su od etiri velike manifestacije kojom ovo gornjome imursko mjesto svakako možemo svrstati me u ja e, ako ne i najja u, op ine što se ti e doprinosa turizmu.

To nam je potvrdio i na elnik Franjo Makovec, istaknuvši da se u op ini kontinuirano radi. Tijekom godine imamo 4 velike i istaknute manifestacije – Spust murskih ladji i Panonski maraton triju država koji su me unarodnog karaktera, Vincekovo i ove aktualne Dane turizma.

Naravno, e ima još i manjih doga aja, ali ova su etiri najja a, objašnjava Makovec. Brušenje Svetog Martina kao kristala me imurskog turizma dodatno potvr uju i brojke od 60.000 no enja, koliko se ove godine ostvaruje na podru ju op ine, dok cijelo Me imurje ima oko 80.000 - 90.000 no enja. - Dakle, mi ostvarujemo oko 70% no enja, i taj postotak dovoljno karakterizira u inak op ine u turizmu. Turizam je kod nas

j, a program dstavljen i cekera U povorci je pre a i prava prv , ika Erž a o je vodila gosp nd up komi arka me imurska sta

stvarnost i realnost, ali imamo još jako puno posla u sljede ih 5, 10, 15 ili 20 godina. Toga smo apsolutno svjesni i ne pokrivamo se nekim rezultatima, znamo da nas eka još velika muka da bi ovaj kraj, pa samim time i cijelo Me imurje, postao atraktivna turisti ka destinacija. eka nas još izuzetno puno posla, ali smo mislim barem na pravom putu,

završava na elnik op ine Sveti Martin na Muri, a s njegovim se tvrdnjama ne možemo ne složiti, posebice ako ostanu realni po pogledu svojih mogu nosti, odlu ni u realizaciji, moderni u na inu komunikacije i povezivanja te ako ostanu dosljedni svojim idejama i vizijama.

(Bojana Špani ek, foto: Vrzan)

17. kolovoza 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

me imurskog turizma em doga aju Dana turizma odazvali su se i gosti iz Slovenije, pocki na svojim starim biciklima, i Slavonci iz repinskih Martinaca

Nikola Prprovi , Saša Šimi i , Milovan Pintari i Luka Šprajc nakon dva tjedna avanture ku i su se vratili sa zavidnim iskustvom i odvoženom kilometražom

Mlade snage šnajderskog obrta “Partizanka”

BICIKLISTI KA AVANTURA HRVATSKOM etvorice mladih Me imuraca

Tisu u i sto kilometara u dva tjedna za nezaboravan doživljaj etvorica mladih avanturista, Milovan Pintari (26) iz M. Mihaljevca, Nikola Prprovi (23) iz Pribislavca, Saša Šimi i (20) iz Vukanovca i Šenkov anin Luka Šprajc (19) ovo su ljeto zajedni ki Žgajara ra kije krenuli na more. Spakirali su svoje najbolje ko uz demonstraciju ka nzumirati ko je stvari, isplanirali put i zaputili se kona an pr oizvod prema Jadranu. U cijeloj pri i ne bi bilo ništa neobi no da na put nisu krenuli – biciklima.

Za planiranu rutu od Nedeliš a do Novalje na Pagu i natrag de ki su si zadali 3 - 4 dana, ali ovakvi “izleti” rijetko kada idu po strogo zacrtanom planu, pa je i ovaj neplanirano produžen na ak 2 tjedna. U tom su periodu mladi biciklisti prešli ak 1.100 kilometara, probušili nekoliko guma, otoke Pag i Mali Lošinj obišli uzduž i poprijeko i na putu susreli ljubazne i zanimljive ljude.

Radno je bilo i na kolima veštera za bicikle

Napokon ostvarena dugogodišnja želja

Milovan, Nikola, Saša i Luka ina e su lanovi Biciklisti kog kluba “Mura Avantura”, i strastveno su zaljubljeni u biciklizam i vožnju.

Ovakav pothvat najmla i Luka želio je ostvariti ve duže vrijeme, ali tek je u ostatku etvorke pronašao dovoljno odvažne suputnike.

Bez previše filozofije i samo s najnužnijim stvarima poput rezervne odje e, kreme za sun anje i alata krenuli su po etkom srpnja iz Nedeliš a prema Novalji. U 2

Svetomartinski

Stari zanat posta krampusi

vljanja slamnatih

dana prešli su 200 kilometara i preno ili u Protulipi kod Generalskog Stola. Dan kasnije odvozili su još 180 km, preko Male Kapele i Vratnog do Senja i trajektom do Novalje. Nakon 3 dana prebacuju se na Mali Lošinj gdje ostaju do kraja mjeseca. Njihov odmor, naravno, nije se sastojao samo od kupanja i dremuckanja na plaži.

De ki su pravi primjer aktivnog odmora, jer se od svojih omiljenih prijevoznih sredstava nisu odvajali ni na otocima. Povratak ku i uslijedio je preko Gorskog kotara, koji de ki zbog brdovitog krajolika s gustim šumama i rijetko kojim stanovnikom isti u kao najljepšu ali i najzahtjevniju trasu puta. Upravo tamo naišli su na ljubazne vikendaše koji su im dozvolili da u njihovom dvorištu dignu šator, a s obzirom na to da se tamo temperatura preko no i spustila s 10 na 7 stupnjeva, dodatno su ih zagrijali toplim ajem i doma om rakijom.

Ku i su se vratili umorni, iscrpljeni i nekoliko kilograma lakši, ali s iskustvom i kilometražom kojima se ne može pohvaliti baš svatko. Ova avantura mladim biciklistima sigurno ne e biti jedina tog tipa jer su ve , tek što su se vratili ku i, po eli razmišljati i planirati rutu za sljede u godinu, kada bi se trebali preko Istre zaputiti do Pule. (bš)

krovova

TURISTI KI DANI POLJA u Grkaveš aku

Sim - tam po bregima z kupicom v roki

Skupina vo ara na OPG-u “Hadela”, desno Mladen Dobrani

U petak je u Grkaveš aku održana mani estacija “Dani polja” u sklopu Dana turizma u Svetom Martinu na Muri, a u organizaciji Udruge vo ara i vinogradara op ine Sveti Martin. Glavni organizator ophodnje i druženja vo ara bio je predsjednik svetomarskih vo ara Mladen Dobrani .

Vo ari i vinogradari okupili su se najprije u Grkaveš aku na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu “Hadela”, gdje su probali kupinovo vino. Usput su u znak poštovanja prema organizatoru i doma inu “kupili” aše za vino.

Nakon toga su krenuli u posjet vo njacima i vinogradima po okolnim brežuljcima, kako bi vidjeli kakvo je stanje vo njaka, a vina nije manjkalo. Na kraju je druženje vo ara nastavljeno u vo njaku Dragutina Oleti a u Grkaveš aku uz grah i pjesmu. (JŠ, oto Z. Vrzan)

Osje aj nakon uspona neopisiv je rije ima

Naporan put zahtijeva visoku fizi ku spremnost, a de ki su se ku i vratili nekoliko kilograma lakši

12

Kroz Međimurje

17. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SVE ANA SJEDNICA Op inskog vije a Sveta Marija u znaku planova za budu nost i dodjele priznanja

Najve a želja sportska dvorana - Najve a želja mještana i vodstva op ine Sveta Marija je izgradnja sportske dvorane, rekao je na sve anoj sjednici Op inskog vije a u srijedu na elnik op ine Dean Hunjadi. Prioritet je i sanacija dvaju odlagališta otpada u op ini, kao i radovi na Domu kulture i razvoj gospodarske zone.

Op ina Sveta Marija podržava sufinanciranje prijevoza u enika na razini županije i op ina, a na putu je i da zaštiti svoju ipku kao izvorni autohtoni proizvod iz podru ja kulture. Obnovljen je Fašnik, a radi se i na zajedni kim hrvatsko - ma arskim projektima, dok je za socijalu odvojeno nešto više sredstava nego protekle godine.

Podignut je i spomenik braniteljima u Donjem Mihaljevcu.

Dožupan Matija Posavec obe ao je da e izgradnja sportske dvorane kao jedan od prioriteta biti prioritet i županijskog vodstva, te da treba predlagati što više kvalitetnih projekata za ondove EU. Gradona elnik Preloga Dragutin Glavina naglasio je da susjede povezuje više zajedni kih projekata, a ako se ostvare planovi Grada Preloga u turizmu, to bi moglo zna iti razvoj cijelog kraja. Lajoš Vlaši rekao je da je ma arsko - hrvatska suradnja pograni nih op ina odli na, što e se još više ubrzati konkretizacijom projekata.

Sve anoj sjednici Op inskog vije a bili su nazo ni Drago Kolari iz PS-a Prelog, dožupan Matija Posavec, državni revozor za županiju Nikola Musta , gost iz Ma arske Lajoš Vlaši , prvi ovjek op ine Sumarton, direktor Hrvatskih voda za podru je Me imurja (VGI) Ivica Musta , župnik u Svetoj Mariji Pavao Marka , gradona elnik Pre-

Mentorice su bile Biserka Poljak, Viktorija Balog i Renata Šalkovi – Mance.

Nagra ena je i Dora Hertelendi, koja je osvojila prvo mjesto na županijskom natjecanju u matematici, mentorica Marija Fran i , te Lucija Hošnjak, pohvaljena na državnom natjecanju, mentorica Viktorija Balog.

Bogati program proslave Dana op ine potrajao je desetak dana. Prvi dio

bio je u znaku o uvanja tradicije, sporta, rekreacije, kulturno - glazbenih doga anja, dok je kraj tjedna prošao tradicionalno u znaku vjerskih obi aja vezanih uz blagdan Velike Gospe. Sve je završilo velikim misnim slavljem u nedjelju, poslije kojeg je uslijedila tako er dugo godina unatrag tradicionalna “veljkomešna” zabava.

(Josip Šimunko)

Plakete op ine Sveta Marija dodijeljene su medicinskoj sestri Mariji Jankovi i u iteljici Mariji Balent loga Dragutin Glavina, kao i na elnici susjednih op ina.

Plakete medicinskoj sestri Mariji Jankovi i u iteljici Mariji Balent Na sve anoj sjednici u Op ini Sveta Marija u srijedu su dodijeljena priznanja op ine. Plakete op ine Sveta Marija dodijeljene su Mariji Jankovi , medicinskoj sestri u mirovini, koja se istaknula na nizu podru ja, u dobrovoljnom davanju krvi, terapiji alkoholizma te u Društvu žena i KUD-u, te Mariji Balent, dugogodišnjoj u iteljici u Svetoj Mariji, tako er aktivnoj na nizu podru ja, Društvu žena te u kulturi i životu mjesta.

Priznanje za najbolje ure ene balkone dobili su Ladislav i Katarina Jankovi iz Svete Marije, a za najbolje ure eno dvorište u Svetoj Mariji Darinka i Ivan Šulj. Najbolje ure eni balkon u Donjem Mihaljevcu je onaj Biserke i Ivana Strba-

da, dok najbolje ure eno dvorište u Donjem Mihaljevcu imaju An elka i Stjepan Igrec.

Dodijeljeno je i više zahvalnica op ine udrugama gra ana za postignute uspjehe na natjecanjima: kadetkinjama ŠRD-a “Klen” iz Svete Marije, seniorima ŠRD-a “Drava” iz Donjeg Mihaljevca, Deanu Ko išu iz DVD-a Donji Mihaljevec, te muškom natjecateljskom odjeljenju mladeži DVD-a Sveta Marija.

Prigodne darove i priznanja dobili su i u enici odlikaši koji su svih osam razreda prošli s odli nim uspjehom. To su: Ana - Marija Horvat, Diana Hunjadi, Iva Kedmenec, Sara Slavi ek i Barbara Zadravec.

Priznanja i nagrade u obliku knjiga pripale su i u eni koj zadruzi “Kockavica” koja je osvojila tre e mjesto na natjecanju u županiji u sastavu: Ana - Marija Horvat, Klara Poljak, Katarina Kaser, Tamara Blagus, Karla Poljak i Matija Kedmenec.

Nagra eni u enici

Sudionici na sve anoj sjednici

U SVETOJ MARIJI ODRŽANO tradicionalno natjecanje sa starinskim sprežnim špricama

Pehare odnijeli Donji Kraljevec i Mala Subotica Od 1996. godine DVD Sveta Marija u sklopu Dana op ine organizira vrlo zanimljivo i atraktivno natjecanje sa sprežnim špricama. Ove godine natjecanje je održano u nedjelju 8. kolovoza u samom centru mjesta i privuklo je velik broj ekipa i posjetitelja. Za pehare i veliki prijelazni pehar borilo se 37 muških i 6 ženskih ekipa iz svih krajeva Hrvatske i susjedne Slovenije. U muškoj kategoriji slavili su vatrogasci Donjeg Kraljevca 1 koji su uz pehar za pobjedu ku i ponijeli i veliki prijelazni pehar. Drugo mjesto osvojio je DVD Donji Kraljevec 2, dok je tre e mjesto pripalo vatrogascima iz Donje Dubrave. Kod žena najbolje

su bile lanice DVD-a Mala Subotica, drugo mjesto osvojile su vatrogaskinje iz Donjeg Vidovca, dok su tre e bile natjecateljice iz DVD-a Domaji.

Najljepša šprica iz Ludbrega I ove se godine birala najljepša šprica, a tu je nagradu primio DVD Ludbreg.

Pehare, medalje i zahvalnice ekipama su uru ili predsjednik DVD-a Sveta Marija Ivan Pavlic i Ivan Krištofi , zapovjednik VZ-a Me imurske županije i lan Operativnog i tehni kog stožera Hrvatske vatrogasne zajednice, op inski na elnik Dean Hunjadi i njegov zamjenik Željko Strbad. Uz natjecateljski dio, organizi-

Sve ekipe dale su sve od sebe da postignu što bolji rezultat

ran je i onaj zabavni. Na otvaranju natjecanja nastupili su lanovi KUD-a “Ivan Musta Kantor“, zrakom su letjeli lanovi Zmajerskog kluba “Rode“ iz Preloga, dok je za kraj vatrogasna veselica održana uz Žigu i Bandiste.

(A.Fuš)

Najstariji vatrogasac Ivan Šegovi , veterani VZMŽ-a najstarija ekipa Svake se godine dodjeljuju pehari najstarijem natjecatelju i najstarijoj ekipi. Ove godine najstariji vatrogasac bio je Ivan Šegovi (89), dugogodišnji lan DVD-a Mala Subotica, koji je ro en 30. svibnja 1921. godine. Najstarija ekipa bili su veterani Vatrogasne zajednice Me imurske županije. Ekipu ine 9 natjecatelja, a njihov ukupni zbroj iznosio je 622 godine. (A )

Ivan Šegovi , 89-godišnji vatrogasac iz Male Subotice

Ženska vatrogasna ekipa iz Male Subotice bila je najbolja me u vatrogaskinjama

U Svetu Mariju stigla je brojna ekspedicija DVD-a Donji Kraljevec, a pobjedni ki pehar odnijela je njihova prva ekipa

Najstariji vatrogasci Me imurske županije pokazali su svoje natjecateljsko umije e

17. kolovoza 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DVANAESTI me unarodni kamp vatrogasne mladeži u Kistolmácsu

Deset godina velikog prijateljstva Neprekinutoj dugoljetnoj suradnji vatrogasaca Letenya i Hodošana pridaje se i tradicionalni me unarodni kamp vatrogasne mladeži u organizaciji profesionalne vatrogasne postrojbe Letenye, koji se održava po dvanaesti put u Kistolmácsu (3. - 9. kolovoza), a u vremenu od 1999. godine vatrogasna mladež DVD-a Hodošan nazo na je po deseti put.

To je bila prilika da se 7. kolovoza obilježi zna ajna obljetnica na koju je DVD Hodošan pozvao prvu ekipu mladeži i sve osobe koje su bile nositelji ovoga izuzetno odgovornog posla.

Prvu ekipu 2000. godine vodio je predsjednik Društva Andrija Ilijaš, a sa injavali su je: Vanja Bari , Marino Bari , Nikola Blagus, Hrvoje Bari , David Kolari , Ivica Zrna, Dario Blagus, Antun Vuk i Marko Steyskal. Predsjednik Ilijaš zadnjih godina voditeljstvo je prepustio vatrogascu Antunu Vlaheku. Kamp se s po etne pozicije u Bazakerettyu preselio u “Horvath Garden” Camping u Kistolmácsu. Mladež iz Letenya bila je tako er gost na nekoliko višednevnih kampova u Me imurju. Tije-

DVD GORI AN

Posjet DVD-u Mieger u Austriji DVD Gori an uzvratio je po etkom kolovoza posjet DVD-u Mieger iz Austrije, koji je u Gori anu gostovao uz Dan op ine i povodom blagdana Ivanja, a pridružili su se lanovi DVD-a Vukosavljevica i DVD-a Donji Kraljevec.

Izaslanstvo vatrogasaca iz tri društva bilo je nazo no posve ivanju novoga vatrogasnog vozila DVD-a Mieger, vrijednog 350 tisu a eura. Vozilo je opremljeno modernom opremom po najnovijim standardima te potpuno automatizirano.

Na kraju je uslijedilo druženje, ovaj put uz polke i valcere. Suradnja vatrogasca Gori ana i Miegera iz Austrije nastavit e se idu e godine.

(J)

kom poznate “Hrvatske no i“ za topli do ek gostiju, izvrstan gulaš i pi e pobrinulo se mnogo lanova DVD-a i njihovih obitelji iz Hodošana. Proslavi 10. obljet-

nice bili su nazo ni i roditelji polaznika kampa.

Brojne goste pozdravio je Andrija Ilijaš, a nakon medijske prezentacije koju je pripremio

Ivan Bari dodijeljena su priznanja zaslužnima za suradnju.

Priznanja su primili ma arski vatrogasci i dužnosnici: Jozsef Kozma (ina e voditelj svih 12 kampova i zapovjednik OTE Letenye), Ferenc Toth, Edit Szitkovics, OTE Letenye, Laszlo Rostonics, Jozsepne Tuske, Miklos Marton, Katalin Koncer, Karloly Kovago, Lajos Jakopanec te stalni voditelji slovenske ekipe Marija i Josip Trnovšek. S ove strane Mure priznanja su primili Dragutin Pavlic, Ivan Bari , Dragutin Trupkovi , Vatrogasna zajednica Me imurske županije i Antun Vlahek. Posebna priznanja primili su i Antal Weber, Karoly Toth, Bela Halmi, Gyla Egri i Jeno Manninger. (foto: J. Krampa )

DJECA U E DJECU – najbolji na in za stvaranje prijateljstva

Novi putovi suradnje Na 12. kampu vatrogasne mladeži po prvi su put prvu pomo djeca predavala djeci. Županijski pobjednici na natjecanju mladeži Crvenoga križa, lanovi podmlatka CK-a Osnovne škole Hodošan, svoje znanje i iskustvo prenosili su mladim vatrogascima iz Ma arske i Slovenije. Ina e, priznata ekipa me unarodnu suradnju posebno dobro razvila je s kolegama iz Osnovne šole Veržej, predvo ene u iteljicom Majom Majer. lanovi ekipe prvo su prikazali vježbu s ranjenima u nesre i u kampu, a zatim strpljivo po grupama s malo pri e i više rada na prakti nim vježbama zbrinjavali brojne ozljede. Djeci je pomagala voditeljica ekipe, pedagoginja Jelena Sobo an, za

realisti an prikaz ozljeda pobrinuli su se Vanja i Boris Bari , a ostalu podršku pružili su im predsjednik Gradskog društva CK-a akovec Mladen Valkaj i ravnateljica Nada Špoljari . Kompletan program pripremio je i vodio Ivan Bari , ravnatelj OŠ Hodošan. Prijevod svih dokumenata na ma arski napravio je Laszlo Gulyas, predsjednik Društva Horvata kre Mure pa je sve teklo glatko. U pratnji su bili i predsjednik DVD-a Hodošan Andrija Ilijaš, tajnik VZ-a MŽ-a Dragutin Trupkovi i u iteljica Katarina Bari .

Tijekom vježbe predsjednik GD-a CK-a akovec Mladen Valkaj uspostavio je nakon dugogodišnje pauze vezu s prijateljskim Crvenim križem Letenye. Novi kontakti dogovoreni su ve ove jeseni.

Ekipa i pratitelji bili su izuzetno toplo primljeni u kampu. Najviše su se družili s novom generacijom vatrogasne mladeži iz Hodošana, predvo enom Antunom Vlahekom. Voditelj kampa Jozsef Kozma osigurao je simultanog prevoditelja Juliusa Mezodija, prehranu i ugodan boravak u Kistolmascu.

Ovo je bio i zadnji zadatak koji su ovi vrijedni u enici uspješno obavili za svoju OŠ Hodošan. Naime, od jeseni e vo a ekipe Kristina Lajtman i lanovi Iva Ivkovi , Klara Zrna, Silvija Domini , Matija Košak i Tajana Pavlic biti u enici me imurskih srednjih škola. Osim što su kroz naporno u enje, vježbe, natjecanja, putovanja i druženja najbolje shvatili što je humanost, njihovi dosadašnji voditelji i prijatelji nadaju se da e svoje znanje i iskustvo preto iti u nove uspjehe u višoj kategoriji - mladeži Crvenoga križa. (raw2, foto K. Bari )

14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

S AKOVE KOG SAJMA

PILOT PROJEKT navodnjavanja kod Kuršanca privodi se kraju

Najtraženije povr e za zimnicu

Cijena navodnjavanja po hektaru bit e oko sedamsto kuna

U jeku je sezona va enja luka, pa je on me u traženijim proizvodima ovaj tjedan Sezona slaganja zimnice po ela je prije par tjedana kada su se za kiseljenje tražili krastavci, a ovaj se tjedan naveliko kre e u pe enje ajvara. Upravo su zato na sajmu najtraženije bile paprike i drugo povr e potrebno za njegovu pripremu, a još se uvijek tražio i krastavac više. Mladi grah tako er je me u traženijim namirnicama, i upravo ga se sada najviše isplati kupiti i spremiti u škrinju.

Za kilogram o iš enoga mladog graha treba se izdvojiti 20 kn, a za grah u mahunama 8 kn. U jeku je i sezona va enja luka pa se gotovo ju er ubrani luk može kupiti za 30

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- paprika - krastavci - luk - kukuruz - krumpir - jabuke

7 - 8 kn/kg 5 kn/kg 30 kn/vre a 1 kn/kg 1,50 kn/kg 15 kn/vre a

- Ovo e sigurno biti veoma isplativ projekt. Prema najavama koje imamo u Županiji, ve sad mogu ra unati da emo vrlo brzo pokriti 250 hektara površina za navodnjavanje, kazao je zamjenik župana An elko Horvat njavanja po hektaru trebala bi biti tri puta jeftinija u odnosu na pogon pumpe traktorom, što je danas naj eš i slu aj.

kn po vre i. U svakom slu aju, baš sve što vam je potrebno da biste tijekom godine uživali u kod ku e spravljenim ukiseljenim delicijama možete prona i na akove kom sajmu. (bš, zv)

Navodnjavanje iz HE akovec

S AKOVE KOG PLACA

Šarenilo sezonskog vo a i povr a Doma i proizvodi preplavili su akove ki plac, a njihove umjeCIJENE NA AKOVE KOM PLACU - lubenica 5 kn/kg - grož e 12 kn/kg - kukuruz še erac 2 kn/kom - smokve 20 kn/kg - šljive 7 kn/kg - kruške 10 kn/kg - marelice 12 kn/kg - brokula 15 kn/kg - paradajz 7 kn/kg - paprika

7 do 8 kn/kg

rene cijene i dobra ponuda privla ili su kupce. Šarenilo sezonskog vo a i povr a, kao i cvije a i cvjetnih aranžmana, preplavilo je plac na kojem ljudi ve inom kupuju za dnevne potrebe.

Uz vo e, povr e i cvije e, u ponudi je i kukuruz še erac, za komad kojeg ete izdvojiti 2 kune, a u ponudi akove kog placa možete na i i smokve koje se prodaju po cijeni od 20 kuna po kilogramu.

- Do sredine rujna bit e dovršen pilot projekt navodnjavanja 250 hektara kod Kuršanca u Me imurju, koji e sigurno promijeniti mnogo toga u doma oj poljoprivredi, rekao je na konferenciji za novinare u srijedu dožupan An elko Horvat.

Rije je o prvom takvom zahvatu u Me imurju, ija je vrijednost nominalno 27 milijuna kuna, a koji je zna ajno inancirala država, odnosno nadležno Ministarstvo i Hrvatske vode. Sigurno je, me utim, da tih 27 milijuna kuna nisu uzalud potrošen novac, pove anjem prinosa poljoprivrednih kultura zbog navodnjavanja taj e se novac posredno vratiti kroz dvije - tri godine.

Prema izra unima, poljoprivrednici koji potpišu ugovor o natapanju zemljišta, cijena navod-

Za pogon pumpe traktorom, kad se crpi voda iz podzemlja, potrebno je po hektaru oko 3.500 kuna, koliko do e potrebna energija i ostalo. Prema izra unima, cijena vode iz sustava za natapanje, a u Kuršancu e se crpiti voda iz jezera HE akovec, znatno je manja. Voda za navodnjavanje dopremat e se cijevima blizu parcela.

Poljoprivrednik e za navodnjavanje jednog hektara površine, a to konkretno zna i u jednoj sezoni etiri natapanja s 25 litre vode po kvadratnom metru površine, platiti ukupno 700 do 800 kuna.

Ova je ra unica napravljena na bazi ukupnih troškova sustava koji su iksni i dijelom varijabilni, a što e se više hektara navodnjavati, troškovi e po kubnom metru vode biti manji. Prema simulaciji troškova navodnjavanja, troškovi za tablu od 500 hektara površine iznose svega 0,65 kuna po metru kubnom vode, a ako se navodnjava samo 60 hektara, troškovi su 1,26 kuna po metru kubnom vode.

Sustav je tako projektiran da e se inancirati sam od naplate cijene vode. Kod Nedeliš a, odnosno

17. kolovoza 2010.

U obranu od tu e samo raketama i generatorima - Za obranu od tu e ove je godine planirano 350.000 kuna iz županijskog prora una, s tim da e taj iznos biti podmiren po dijelovima. Prema naputku iz Zagreba, obrana od tu e planira se samo raketama i generatorima, a ne više zrakoplovima, rekao je na konferenciji za novinare dožupan An elko Horvat.

Poljoprivrednim proizvo a ima bit e ispla eni zaostaci poljoprivrednih subvencija za 2008. godinu koje daje Me imurska županija. Do sada je, izvijestio je zamjenik župana An elko Horvat, pla eno 600.000 kuna za višegodišnje nasade, a isto toliko izdvojit e se za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, odnosno ukupno 1,2 milijuna kuna. Za 2009. godinu sredstva za županijske subvencije u poljoprivredi bit e osigurana rebalansom županijskog prora una najavljenim za jesen. (J)

Kuršanca pilot projektom obuhva eno je 250 hektara, no kapaciteti i koli ina vode su takvi da je mogu e odmah proširiti navodnjavanje na još 250 hektara.

Cijenu vode za navodnjavanje od 800 kuna po hektaru prema izra unima podnosi gotovo svaka poljoprivredna kultura jer se to vra a pove anjem prinosa, što je pogotovo zna ajno u sušnim godinama.

uz Dravu je takav da ima više pijeska no u drugim tlima, pa je takva zemlja posebno pogodna za uzgoj povr a, mrkve itd. Natapanjem e sigurno do i do naglog pove anja prinosa povr a i drugih kultura.

Uz nisku cijenu vode isplati se navodnjavati i kukuruz

Upisi potroša a ve ovih dana

Konkretno, izra unato je da je ak mogu e uz tu cijenu navodnjavati i – kukuruz. Ra unica je sljede a: za navodnjavanje kukuruza godišnje po hektaru treba oko 400 kuna, ra unaju i dva navodnjavanja po 25 litara vode po metru kvadratnom ili etiri navodnjavanja po 12,5 litara vode po metru kvadratnom površine. Tih 400 kuna zaradi se po hektaru pove anjem prinosa. Ipak, treba re i da je navodnjavanje kukuruza manje isplativo nego drugih kultura, a iskustva drugih zemalja govore da se ratarske kulture ne isplati navodnjavati ili su na granici rentabilnosti. Ako, me utim, treba birati izme u sušne godine i smanjenja prinosa i troškova navodnjavanja, onda e se poljoprivrednici ipak odlu iti za navodnjavanje.

Podru je kod Kuršanca koje e se navodnjavati u pilot projektu speci i no je po pijesku, sastav zemlje

Obveza Me imurske županije u ugovoru s državom je i pronalaženje dovoljno potroša a vode za navodnjavanje u Kuršancu. Što e se ve i broj potroša a vode za navodnjavanje javiti, to e ukupna cijena za njih pojedina no biti manja. Za sad nije izra unata cijena priklju ka po pojedinom potroša u, što e se utvrditi naknadno kad se popisi prikupe.

Priklju ak se sastoji od uobi ajenog priklju ka za vodu ve ih dimenzija i brojila za vodu.

Dožupan An elko Horvat je optimist i kaže: - Ovo e sigurno biti veoma isplativ projekt. Prema najavama koje imamo u Županiji, ve sad mogu ra unati da emo vrlo brzo pokriti 250 hektara površina za navodnjavanje, interes pokazuju poljoprivrednici iz cijeloga onog podru ja. Stoga o ekujem da emo uskoro govoriti i o dodatnih 250 hektara u Kuršancu. (J. Šimunko)

PŠENICA i cijena kruha

Proizvo a i pšenice protiv, pekari za poskupljenje kruha - Zbog previsokih spekulantskih cijena pšenice na svjetskim tržištima, izvoz pšenice gotovo je siguran jer e donijeti prave ekstraprofite trgovcima. Pravo je pitanje ho e li onda zbog relativnog manjka pšenice poskupjeti kruh, što pekari ve sad najavljuju Udruga mlinara i pekara “Žitozajednica” za jesen je najavila pove anje cijena pekarskih proizvoda. Me utim, cijena kruha u Hrvatskoj bazirana je na cijeni kilograma pšenice od 2,20 kuna pa nema razloga da kruh poskupi zbog nešto ve e (30 lipa) otkupne cijene pšenice ovogodišnjeg roda u odnosu na lani. Zbog novog pravilnika o kvaliteti pšenice, kruh bi mogao ak i pojeftiniti, kažu predsjednici udruga seljaka, jer su mlinari dobili 40.000 tona primjesa, što je više nego jednomjese na potreba Hrvatske za pšenicom, koje su do sad završavale na sivom tržištu brašna.

Ra unica pokazuje da se za kilogram pšenice dobije 1,20 kuna, a kruh se proda za 8 ili 10 kuna. Zašto je kruh skup ako je pšenica jeftina? Marže na pekarskim proizvodima više su od 30 posto, a pokušaj pekara da pridobiju trgovce da sudjeluju u podjeli rizika, odnosno vra anju neprodanoga kruha

(20 posto) za sad je propao. Zbog toga neki o ekuju da e na jesen pšenica koštati 1,5 kuna po kilogramu.

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor ovih je dana novinarima izjavila kako e Vlada u initi sve da na jesen ne do e do poskupljenja kruha, te izjavila: “U init emo sve da se to ne dogodi.

Me utim, treba ponoviti svakome da u ovako teškim vremenima krize svatko mora dati svoj doprinos - od lanova Vlade do trgovaca.”

Hrvatska je u ovogodišnjoj žetvi osigurala oko 500.000 tona pšenice, što je dovoljno za doma e potrebe, ali je prvi put nakon više godina ne e biti za izvoz. Pšenica u cijeni kruha sudjeluje sa samo 15 posto.

Pekari pak najavljena poskupljenja pravdaju visokim cijenama sirovine, energenata i radne snage. Neki tvrde da Hrvatska jede najjeftiniji kruh u Europi. Cijena kilograma pekarskih

proizvoda u Hrvatskoj stoji 13, u Sloveniji 19, a u Austriji ak 26 kuna. No, u regiji ima i primjera gdje su cijene kruha manje nego kod nas, tako da je, primjerice, obi ni bijeli kruh u Srbiji upola jeftiniji nego u Hrvatskoj.

Bezrazložan strah od Rusije Sadašnje pove anje cijena žitarica dogodilo se velikim dijelom i zbog o ekivanja zarada na pšenici od strane spekulanata na burzama, a na takozvanim terminskim tržištima. Me utim, stru njaci procjenjuju da stanje ove godine nipošto nije tako katastrofalno. Manje je poznato da Rusija zapravo velik dio žitarica troši sama (a izvozi oko 8 posto svjetske ponude, najviše u Japan i Indoneziju). Osim toga, žetva u Sjedinjenim Ameri kim Državama bila je dobra. Zbog kiša i La Nina, rekordnu žetvu pšenice ima i Australija.

Fantaziju špekulanata pobu uje sje anje na godinu 2008. kada je cijena hrane eksplodirala - izme u ostalog i zbog proizvodnje biogoriva. Zaboravlja se da su i države dobro nau ile lekciju iz tog doba i uvelike popunile svoje zalihe. Svjetske zalihe pšenice danas su i 50 posto ve e nego što su bile 2008. godine, smatraju stru njaci.

Ako cijena žita nastavi “divljati”, državama e se svakako isplatiti barem dio svojih zaliha staviti na tržište.

U Hrvatskoj za sada nije zabranjen izvoz pšenice. Ukoliko se doista i dogodi da države, pa i Hrvatska, po nu izvoziti pšenicu, to bi moglo smanjiti visoke spekulantske cijene koje sada divljaju.

Teško je re i što e u initi doma i pekari, no sigurno je da im voda ide na mlin. Naime, mogu izvoziti pšenicu i tako stvoriti umjetni manjak, pa to onda naplatiti ve om cijenom kruha. (JŠ)

17. kolovoza 2010.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

VETERINARSKI SAVJETI

Dezinsekcija u objektima za proizvodnju hrane Dezinsekcija ili suzbijanje štetnih lankonožaca (Arthropoda) je skup preventivnih i korektivnih postupaka koji osiguravaju da insekti ne postanu problem, odnosno da nas ne smetaju, ugrožavaju zdravlje ili nanose ekonomsku štetu. Postoji nekoliko pristupa suzbijanja insekata pa ovisno o cilju i podru ju govorimo o: zdravstvenom, veterinarskom, poljoprivrednom i ekonomskom pristupu. Kod provo enja ove mjere potrebno je voditi brigu o: efikasnosti primijenjenih mjera, riziku po neciljane vrste, riziku po zdravlje ovjeka, da ne oštetimo predmete i robu, o o uvanju okoliša, te o troškovima. Da bi se to moglo udovoljiti moraju se poznavati barem osnovne biološke karakteristike lankonožaca (štetnika) koje suzbijamo, ali i karakteristike sredstva (pesticida) koje se koristi, te tehnika koju možemo primijeniti. Odgovore na ta pitanja treba potražiti u entomologiji. Kod suzbijanja insekata koriste se više vrsta metoda: biološka, mehani ke,

fizikalne i kemijske metode. U biološke metode suzbijanja osim prirodnog neprijatelja možemo ubrojiti i neke mehani ke, ali i fizikalne metode, jer isušivanje i promjena uvjeta i mikroklime u biotopu zapravo je biološka metoda. Mehani ka metoda suzbijanja jest korištenje ljepljivih traka, dijatomejske zemlje, raznih mreža ili sita, zatim fizi ki napravljen zaštitni jarak. Kombinacija mehani ke i biološke metode je prevrtanje gomila. U fizi ke metoda ubraja se regulacija temperature, svjetlost, zra enje i ultrazvuk. Kemijske metode suzbijanja provode se primjenom raznih pripravaka (insekticida ,larvicida…) koji imaju izraženo djelovanje na insekte ili njihove razvojne oblike, zajedni kog imena-pesticidi.

Insekticidi su zajedni ki naziv koji koristimo za suzbijanje ili smanjenje populacije insekata u prostoru, na predmetu ili ovjeku.

Kod provedbe dezinsekcije u proizvodnji hrane važno je prije samog rada zadovoljiti ne-

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464.

Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta

JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sa-

koliko to aka; napraviti pregled površina i prostora, izraditi dokumentaciju, izraditi Plan provedbe obveznih dezinsekcijskih mjera te izvršiti ocjenu provedene obrade. Da bi se dezinsekcijski postupci mogli stru no i kvalitetno izvršili te de bi nakon provedbe postupaka u inkovitost bila proporcionalna dezinsekcijskom trudu, potrebno je izvršiti niz predradnji koji u sebi sadržavaju higijenski sanitaciju prostora i površina, poboljšati sanitarno zbrinjavanje urbanog i ruralnog otpada... Higijenska sanitacija prostora i površina ima za cilj obradu istog prostora, a ne prostora optere enog otpadom, kako bi naneseni djelatni biocidni pripravak mogao do i u neposredan dodir sa štetnikom, ali i dovoljno dugo ostati na istim površinama koje nisu radne, nakon ostanka – vra anja pogona u proizvodni proces. Nakon provedenog nekog oblika monitoringa, uz utvr ivanje “kriti nih to aka”, prilazi se izradi dokumentacije Plana provedbe dezinsekcije odre e-

nog objekta – prostora, nakon ega slijedi sam postupak dezinsekcije. Plan se sastoji od niza klju nih aza kojih se moramo držati tijekom provedbe dezinsekcijskih postupaka: detaljan pregled, utvr ivanje stupnja in estacije, utvr ivanje jasnih preporuka za sanaciju stanja u objektu i na kriti nim to kama, izbor sredstva izvršenja, metode primjene i najpovoljnije vrijeme, pripreme, provedbe i vrijeme ekspozicije, odstranjivanje insekticidnog nanosa s radnih površina, utvrditi uspješnost provedenih postupaka, korekciji postupaka u hodu.

Anita Varga, san. ing.

DEŽURNI VETERINARI ta. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa .

DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Ljekovito i za insko bilje Vi ste naravno upali ili nisko kosili sve biljke ambrozije koje ste vidjeli u svojoj bližoj i daljoj okolici.

Oni drugi to, naravno, nisu radili i zato je toliko kihavaca i šmrcavaca po akovcu u sred ljeta. Kako tome na kraj? Mogu e je uniš i sve biljke, za svaki slu aj. Naša kemijska industrija takvu bi odluku svakako pozdravila. Ali nama ipak još nije do tako dras nih mjera.

Bilje se stolje ima smatralo nužnim u svakodnevnom životu. Imalo je važnu ulogu u prehrani, ku anstvu i kozme ci te kao osnovni oblik lije enja. U Bibliji i mnogim književnim djelima spominju se biljke. Shakespeare je pisao s posebnim oduševljenjem o više od 80 biljaka. Za devet sve h anglosaksonskih biljaka (kamilica, krasuljica, divlja jabuka, pravi komora , divlji pelin, obi na kopriva, suli as trputac, obi na grahorka, poto arka) vjerovalo se da tjeraju napade zla. Indijanska plemena sjeverne Amerika iskorištavala su više od 600 lokalnih biljaka u hrani, lijekovima i ukrasima. Arheolozi vjeruju da se neko bilje upotrebljavalo kao za in još prije 50000 godina! Tradicionalno znanje o biljnim ljekovitim pripravcima prenosilo se s generacije na generaciju, no u industrijaliziranom društvu izgubio se do caj s narodskim travarstvom.

No, kako su kemijski prepara po eli izaziva oštre rasprave, a ekološka svijest rasla, po elo je ponovo ras zanimanje za bilje i njegova popularnost. Na policama trgovina jedva da više možete prona i sapun, šampon, kremu, mlijeko za jelo i sl. bez dodataka aroma nog bilja! Uzgoj bilja prije svega veseli, a može nam bi i korisan. To je jedan od na ina za pos zanje prisnog odnosa s prirodom.

Jedan od najljepših oblika uzgajanja

bilja ogleda se u na inima na koje ga možete složi i koris te uživa u bojama, mirisima i okusima! Ono se tako er smatra dušom kulinarstva.

Aromati no liš e ružmarina i maj ine dušice ugodno prožima kuhana jela, sjeme kopra i komora a ribu, salate i povr e ine pikantnima itd. Upotreba bilja u ku anstvu može bi ne samo korisna ve nam podi i raspoloženje. Potpuri na injen od bilja iz vlas tog vrta svakako e nam bi draži od obojanog i namirisanog iz trgovine. Ve ina tegoba može se lije i kod ku e nizom jednostavnim biljnih lijekova, ali naravno i tu valja bi oprezan i dobro se educira o svojstvima pojedine biljke. Ako ljekovito bilje uzgajate u svom vrtu onda ga možete koris svježeg ili ga bra kad ga ima u izobilju i suši za kasniju uporabu. Neko bilje se može i suši i zamrzava , neko dodava ulju i octu, a neko jednostavno koris za ukras i miris. Prepoznavanje, uzgajanje i branje bilja samo po sebi može predstavlja iscjeljuju e iskustvo. Mali napor koji ste uložili u uzgoj bi e nagra en aroma nim srebrnim i zelenim listovima, mirisnim ukrasnim cvjetovima, ukusnim liš em i za inskim sjemenjem. Biljni vrt je zadovoljstvo kako za vrtlara i za one koji ga posje uju. Biljni kutak može se stvoriti gotovo u svakom vrtu, uklju uju i i balkonski. Bilje se može ugura unutar postoje ih cvjetnih gredica, gredica povr a ili u ukrasnim teglama. Odvojite što ve i prostor za bilje i on e vam posta mjesto mira i uživanja!

16

Mozaik

17. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUSRET NA VENCU: Peter Cervi, ugledni poslovni ovjek iz Njema ke - prijatelj Me imurja i Hrvatske

Ljubav prema kraju i domovini moje supruge nešto je posebno!

- S ovim divnim, dobrim i vrijednim ljudima povezuje me i glazba. Sviram klarinet i esto se puta na zabavama priklju im sastavu koji svira, pak sam tako gotovo postao lanom Štrigovskih muzikaša, kaže Peter Na svetomartinskom kultnom turisti kom i vinogorskom mjestu Venec susreli smo Petera Cervija, poznato nam lice iz dana kada je u Svetom Martinu na Muri boravila europarlamentarka Doris Pack, ali i drugih prigoda i skupova.

Peter Cervi je poslovni ovjek iz njema kog grada Homburga i preko etrdeset godina povezan je sa Svetim Martinom na Muri, Me imurjem i Hrvatskom, koju smatra svojom drugom domovinom.

Kao i ve ina muškaraca, i mi smo prvo o politici, osobito o Hrvatskoj i Europskoj uniji ija su nam vrata istina odškrinuta, ali još uvijek zatvorena.

- Hrvatska nema alternative i mora u Europsku uniju. Zapravo meni osobno, ali i ve ini Nijemaca, nejasno je kako su Bugarska i Rumunjska ušle u Uniju, a Hrvatska koja je baš po svemu ispred njih, ali i drugih lanica, to još uvijek nije.

Stoga sam i dogovorio onaj dolazak prijateljice i kolegice Doris Pack u Hrvatsku, nakon ega je ona u Europskom parlamentu još snažnije pritiskala ostale europarlamentarce da lobiraju za ulazak Hrvatske u

Uniju. Sada je samo pitanje trenutka kada e se to ostvariti i ja sam stoga vrlo sretan jer Hrvati i Hrvatska po svemu pripadaju uljudbenoj europskoj zajednici, emotivno i zadovoljno govori Cervi, dok mu o i kruže prekrasnim krajolikom gornjeg Me imurja, Hrvatske i susjedne Slovenije.

Nitko ne smije biti iznad zakona - Hrvatskoj je ostalo još nekoliko poglavlja i ona e u Uniju, no prije toga mora zbog sebe i svojih državljana riješiti nekoliko pitanja. Na prvom mjestu je obra un s korupcijom. On mora biti e ikasan i konkre-

tan. Samo deklarativno i na papiru ne e donijeti ništa novo ni dobro.

Korumpirane osobe treba kazniti, s vrstim dokazima, i udaljiti ih iz politike i gospodarstva. U Njema koj, ali i EU, nemogu e je da osoba za koju se utvrdi da je korumpirana može u politiku i gospodarstvo i to se o ekuje od Hrvatske. Nitko ne smije biti iznad zakona i kada tako bude onda e Hrvatska biti bogata i sretna. Radišni i pošteni ljudi ne moraju se plašiti raditi i živjeti u europskoj Hrvatskoj, jer Europa cijeni rad i poštenje. Da e nekima biti teško, to je sigurno, jer ni svi Nijemci ne voze se u mercedesima, ne ljetuju na Bahamima, ne piju Ballantines ... Dolaze nova pravila, od kojih je ve ina u Hrvatskoj ve u opticaju, optimisti an je Cervi, koji i dalje u Njema koj širi pozitivne vibracije o Hrvatskoj i njezinim ljudima te bogatstvima.

Hrvatsku nije teško zavoljeti

O glazbi s prijateljima iz štrigovskog kraja

Peter Cervi je za Hrvatsku vezan etrdesetak godina, od dana kada je upoznao mla ahnu gastarbajtericu Katarinu Stojko iz Svetog

Klarinetom svake ve eri zasvira posebice nadahnuto kad je u Me imurju Martina na Muri, za koju se oženio i s njom bio 39 godina u braku. Supruga mu je umrla prošle godine, no njegova ljubav prema supruzinoj domovini nikada nije prestala. Kad god ima vremena, do e i boravi u prostranoj vikend ku i na Vencu te obilazi Hrvatsku.

- Hrvatsku nije teško zavoljeti, osobito Nijemcima iz pokrajine iz koje ja potje em, gdje su ljudi poput Hrvata, odnosno Me imuraca.

Radimo puno, imamo dosta, ali se iznad toga znamo poveseliti. Prošao sam svijet i tvrdim da nigdje nije lijepo i sigurno kao u Hrvatskoj.

Kakva Dominikanska Republika, Malezija, Bahami, Havaji, Napulj ..., nego Opatija, Lovran, Mali Lošinj, Umag, Dubrovnik, Vodice, Bol na Bra u ..., to su ljepote.

Zahvalan sam supruzi Katarini koja je uvijek htjela samo u Hrvatsku, a ja se nisam branio.

- S ovim divnim, dobrim i vrijednim ljudima povezuje me i glazba. Sviram klarinet i esto se puta na zabavama priklju im sastavu koji svira, pak sam tako gotovo postao lan Štrigovskih muzikaša. Jednom sam, i to na svojoj svadbi, zamijenio klarinetista Franju Makovca, današnjega op inskog na elnika, pun pohvala na adrese naših ljudi govori Cervi, i raduje se trenutku kada e njegova Hrvatska biti u europskom zajedništvu s isto tako njegovom Njema kom, najve om zagovornicom hrvatskog lanstva u Europskoj uniji.

(Stjepan Mesari )

GOSPA SNJEŽNA u Merhatovcu

Lijepo je biti me u ljudima vjernima Gospi - Dragi Merhatov ani, dragi vjernici, a ujem da vas ima iz svih fara, srda no vas u Isusu Kristu pozdravljam u ovom pre-

krasnom mjestu u lijepoj i dragoj selni koj fari. Lijepo je danas, a bilo mi je i lani, biti me u ljudima koji su vjerni našoj nebeskoj

Vjerni ki puk unato vru ini pozorno je pratio propovijed

BOG MOJIH DETALJA

Vjera jednog sveca U mjesecu kolovozu slavimo blagdan svetoga Roka, poznatog sveca, ija je životna sudbina vrlo dirljiva. Sveti Rok je ro en g.

1295. u Montpellier-u, u južnoj Francuskoj. Nakon smrti roditelja, prodao je sva obiteljska imanja i podijelio ih siromasima, a potom krenuo put Rima, kao hodo asnik. Zašto takva odluka, teško nam je doku iti, me utim, priznajmo, dok je s jedne strane pomalo neobi na, s druge je vrlo jasna – Rok je tražio ‘nešto više’.

Bio je mlad i maštao za novim, boljim, iskrenijim i poštenijim životom. Mladost je uvijek takva – vrijeme kada se sanja, planira,

vrijeme u kojem se utire put i u kojem se pripremaju temelji za budu nost. To što je krenuo na hodo aš e govori nam da je ‘tražio’ Boga. Ovaj svijet op enito, a posebno u našoj staroj Europi, i još preciznije – svijet nas krš ana, izgubio je svoju svježinu, i zato nam trebaju sveci poput svetoga Roka, koji e nas ‘probuditi’. Naš svetac nije bio ovjek kojemu je pripadnost vjeri ozna avala samo ‘imati’ sakramente i poznavati vjeronauk, nego je izražavala eznju da osobno upozna Isusa, da ga istinski zavoli i živi za Njega. Htio je i i dalje u vjeri od onog poznatog i utabanog, osje ao je da

Gospi, a osobito danas kad slavimo Gospu Snježnu ili Majku Božju Snježnu, i k tome još i Dan domovinske zahvalnosti i dan pobjede, uvode i oko tisu u proštenjara u nedjeljno misno slavlje kod kapele Gospe Snježne u Merhatovcu, izrekao je pre asni Antun Štefan, predvoditelj misnog slavlja.

U propovijedi je pre asni Antun govorio o darovima koje je Bog dao ljudima na zemlji.

- Prvi i najve i dar je Isus Krist, jedini Sin Božji kojeg je Bog poslao na zemlju da nas otkupi od svih zala i da uskrsnu em pobijedi smrt i svima koji vjeruju u Njega donese vje nu slavu na Nebesima.

Drugi veliki dar na zemlji ljudima je Bog poslao jedne kolovoške no i u etvrtom stolje u, kada je snijeg prekrio jedan od rimskih brežuljaka i time odredio da se na tom mjestu izgradi crkva u spo-

men Majci Božjoj. Prema legendi, Bogorodica se ukazala u no i 3. kolovoza 352. godine tadašnjem papi Liberiju i rimskom patriciju Ivanu, naredivši im da njoj u ast izgrade crkvu na onom mjestu koje e biti ozna eno snijegom, koji e padati te no i.

Ondašnji Sveti Otac Liberije dao je izgraditi baziliku koja je najve a i najljepša na svijetu i nosi ime Santa Maria Maggiore, koju je narod prozvao kao Gospa Snježna. I to je taj Božji dar koji je Bog dao ovjeku i na kojem smo mu zahvalni.

Draga bra o i sestre, budite uvijek i posvuda vjerni dragom Bogu, koji vas sigurno nikada ne e ostaviti neutješne i osamljene. A neka vas sve štiti blagoslov Boga oca, Isusa Krista i Gospe Snježne, rekao je u propovijedi pre asni Antun.

Za oltarom je bio i doma i župnik vele asni Josip Horvat, dok

u vjeri treba rasti. Isus ga je pozvao u avanturu nasljedovanja. I zato je krenuo na hodo aš e. Kamo? To o ito nije bio samo Rim. Njegovi životopisci detaljno opisuju njegovu zauzetost za bolesne u mjestima i gradovima na putu prema Rimu, a onda na isti na in na povratku.

O Rimu, što je tamo vidio i doživio – ni rije i. A u njem je proveo tri godine. O ito, Rim nije bio cilj njegovog traženja, nego Isus. Sreo ga je u bolesnoj bra i i sestrama koje je susretao svaki dan. Uostalom, to mu je bilo najvažnije – nasljedovati Isusa! Tu se nalazio ‘’njegov Rim’’.

Za njega je to zna ilo odlu iti ostaviti sigurnost mirne luke i krenuti na otvoreno more, zna ilo je ostaviti sve i krenuti za Nepoznatim i Nedoživljenim. Zna ilo je hodati s Njim, iz dana u dan, iz godine u godinu. Biti Njegov u svim situaci-

jama u kojima e se na i, poslužuju i ga u bolesnima. I kad je i sam obolio, nije osje ao da je promašio život, nego je prihvatio svoju sudbinu mirno, dosljedno, s puno povjerenja u Boga. Nije znao što mu budu nost sprema, ali mu to i nije bilo važno. Nakon ozdravljenja vratio se u svoj grad, ali njegovi ga sugra ani nisu prepoznali, te su ga bacili u tamnicu, gdje je ponovno obolio i tu, nakon nekoliko godina, i umro. Na smrtnoj postelji su mu povjerovali i shvatili o kome se ustvari radi. Rekli bismo – bilo je prekasno! Imali su sveca i nisu ga prepoznali. No, za njega to nije bio neuspjeh, jer njegov je život bio sretan, jer on je susreo živoga Boga. Daj Bože da se i nama to dogodi.

Stolje a do sada i ubudu e, pri at e o avanturi života svetoga Roka.

Sveti Rok je zaštitnik oboljelih od

Pre asni Antun Štefan predvodi svetu misu

su misno slavlje uljepšali župni pjeva ki zbor Selnica, pod ravnanjem Julijane Ko ila, i mješovita pjeva ka skupina KUD-a

Žiškovec. Nakon svete mise KUD Žiškovec izveo je kratak ali lijep kulturno - umjetni ki program.

(Stjepan Mesari )

IMENDANI I BLAGDANI

Piše: vl . Antun Štefan gube, kuge i kolere, op enito od zaraznih bolesti, ali i invalida, kirurga i bolesti životinja. Možda bi ga mi mogli uzeti kao pomo nika u ežnji za živim Bogom.

utorak, 17. kolovoza Hijacint, Liberat, Slobodan srijeda, 18. kolovoza Jelena Križarica, Helena, Jela etvrtak, 19. kolovoza Ivan Eudes, Ratko, Timotej petak, 20. kolovoza Stjepan Kralj, Branko, Bernard subota, 21. kolovoza Pio X. papa, Sidonije, Agaton nedjelja, 22. kolovoza BDM Kraljica, Marija, Meri ponedjeljak, 23. kolovoza Ruža Limska, Ružica, Rozalija

za velike i male

Novosti • Novosti • Novosti

Pou no • Pou no • Pou no

Pogodi iz koje smo škole

Svaštice • Svaštice • Svaštice ZAGREB

udesan grad etvrti su razredi krenuli na izlet u Zagreb. Do Zagreba vozili smo se puna dva sata. Mnogi su ponijeli nešto za zabavu. Bilo nam je teško do ekati dolazak do zra ne luke. Tamo smo se vozili autobusom za razgledavanje po pisti. Vidjeli smo avione kako polije u i slije u. O arali su nas ti veliki gospodari neba.

Zatim nas je naš autobus dovezao do katedrale. Dok smo ekali našeg voza a igrali smo se sa golubovima. U katedrali nam je vodi objasnio sve o njoj.

Poezija

Pjesnici Uzbrdicom Vlak je lijeno disao.

- Oh, ne u sti i kako sam se dogovorio!

K’o iz mraka sjevnula mi misao: Bude li se vlak doista umorio, Vlakovo a mora stati, Da kota e bi odmorio…

Da sam barem mu napisao: Prijatelju, u duši poštenje pati, Ako ovjek na vrijeme dug ne vrati.

Sramota me do guše guta, Vratio bi: Autobus – kvar na pola puta…

Ne autobus – vlak! /Ne valja srce, ne valja tlak…/ “Radije nikad ne posudi, nego da prijatelj te kudi…”

Tko je kriv: Ja, vlak, Ili ona misao, Ili onaj mrak?

Prekrasne su slike visjele sa zidova.

Nakon katedrale prošetali smo do zagreba ke tržnice gdje se sve šarenilom jesenskih plodova. Malo dalje su Kamenita vrata. Tu je slika Majke Božje. U tišini smo se pomolili.

Pješke smo nastavili do Crkve svetog Marka. Ona je neobi na po tome što na krovu ima crjepovima napravljena dva grba. Pokraj crkve je i zgrada vlade. Vodi nas je kasnije odveo do Trga bana Josipa Jela i a, gdje smo se i rastali od njega. Naši umorni i gladni trbuš i i po eli su raditi punom parom kad smo ugledali znak McDonald’s. Svaki je od nas dobio svoj paket s hamburgerom i igra kom. Hrana je nestala u tren oka, a mali psi i koje smo dobili na poklon ostali su nam draga uspomena. Tako oja ani mogli smo krenuti u kupovinu suvenira.

Prema kraju naše avanture u Zagrebu posjetili smo ZOO vrt. Bili smo uzbu eni velikim i malim stvorenjima iz cijelog svijeta: gušteri, zmije, krokodili, kukci, ribe, kornja e, zebre, lavovi, tigrovi, medvjedi i još puno, puno drugih životinja. Na kraju posjeta obavijestili su nas da im je pobjegla zmija, što je u nama izazvalo strah.

Piše: Žarko Skok Petra Krnjak, 6.r OŠ DOMAŠINEC

Lipanjska mladost Lipanj, mjesec znoja, zaokruživanja ocjena, Smijeha, suza i gluposti, Doba najve e u eni ke radosti.

Igralište najviše djece privla i, I uživa u milijunima koraka dje jih.

TV sad rad ve i dio dana, Ponosan, da u ku i nije galama.

Princeza i vila

Umornim smo koracima došli do autobusa koji nas je vozio do našeg lijepog malog Me imurja.

Svugdje je lijepo, ali kod ku e je najljepše.

Kad sam nave er legla u krevet zaspala sam kao mala beba.

Sada kad pišem ovo opet doživljavam sve lijepe i dragocjene trenutke s prijateljima iz udesnog grada – Zagreba.

Karla Škvorc, 4.b OŠ I. G. KOVA I A SVETI JURAJ NA BREGU

1. Kraljevi u igra im kartama predstavljaju 4 velika kralja iz povijesti: PIK – Kralj David TREF – Aleksandar Veliki SRCE – Richard Lavljeg Srca KARO – Julije Cezar 2. 111.111.111. x 111.111.111.= 12.345.678.987.654.321 3. Kad u nekom parku vidite kip konjanika, ako konj ima obje prednje noge u zraku, to zna i da je osoba na konju poginula u ratu. Ako je samo jedna konjska noga u zraku, to zna i da je osoba umrla od ozljeda dobivenih u ratu, ali ne odmah na ratištu. Ako su sve etiri na tlu, to zna i da je osoba umrla prirodnom smr u.

4. Ako pišemo brojeve na engleskom (one, two, three, our…) dokle treba i i da se do e do slova A? Do 1000 (one thousAnd).

5. Što imaju zajedni ko prsluk za zaštitu od metaka, laser printer i brisa i na au-

tomobilu?

Izumile su ih žene.

6. Koja namirnica se ne kvari?

Med. 7. U Babilonu, prije 4000 godina je bio obi aj da otac djevojke koja se udala itav mjesec koji slijedi nakon vjen anja, mora dati zetu onoliko “mead” koliko

ovaj želi i može popiti; “Mead” je bilo pivo na bazi meda, a kako je kalendar bio vezan uz mjese eve cikluse, taj period su još zvali i mjesec “meada”. Evo zašto danas kažemo “medeni mjesec”.

Osmislila: Lea Novak, 6.a OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC

Emanuel Mikulec, 1.r PŠ GORNJI KRALJEVEC

Svijet pri a

I zada a nema više I briga se svaka briše, Druženju i igri kraja nema.

Sandi Martinjaš

Zagreb - kak imam te rad

Jeste li znali?

Prije mnogo godina u prekrasnom dvorcu živjela je princeza Lili sa svojim roditeljima. Lili je bila vesela djevoj ica, svijetle kose s kovr avim repi em i rupicama na obrazima kad se smješkala. Najviše od svega voljela je svoj arobni vrt. im bi izašlo sunce princeza Lili posjetila bi svaku životinjicu i svaku biljku u svom vrtu. Sve ih je jako voljela, a najdraža joj je bila malena i si ušna vila Lana. Prije mnogo godina Lana se sakrila u vrtu pred vilom arobnicom koja je zavladala vilinskom dolinom. Princeza Lili ju je ugledala jednog jutra kad je njegovala svoje ruže. Bila je ranjena i nije mogla letjeti. Lili ju je njegovala i otada su nerazdvojne prijateljice.

Mo na zaštita Slavuj Miro je došao na svoju omiljenu granu u isto vrijeme kao i svakog dana. Pogledao je dolje i lagano se naklonio svojoj vjernoj publici. Svi su bili na svojim mjestima: veseli ze i i su podigli uši što su više mogli, vjeverice su prestale grickati orahe, a ježi i šuškati u liš u. ak su i divlje svinje tih trenutaka odlu ile ostati mirne, valjanje u blatu su odgodile za kasnije. U šumici je vladala potpuna tišina, svi su uzbu eno ekali nastup maestra – njihovog prijatelja Mire.

Mali je slavuj podigao glavu i po eo. Prekrasne su melodije prolazile kroz njegov kljun, jed-

Lana je bila vila vrtlarica i tako su njih dvije zajedno uljepšavale i ure ivale cvije e. Sve bi bilo lijepo da arobnica i dalje nije kretala u osvajanje vrtova i potragu za Lanom. Saznala je da se Lana sakrila i danima smišljala plan kako da se ubaci u dvorac. Sa svojim zlim vilama odlu ila je uspavati kraljevsku obitelj i sve dvorjane.

Nadletjele su dvorac i bacile zli vilinski prah. Kad su svi zaspali arobnica je krenula u potragu za Lanom. Uništila je cijeli vrt, ali Lanu i Lili nije pronašla. Bila je ljuta jer Lana nije bila obi na vila. Kad je

na za drugom. esto je mijenjao brzinu i ritam pjesme što je još više uveseljavalo njegove slušatelje.

Na kraju se samo duboko naklonio, raširio krila i otprhnuo u zrak.

Sve to ne bilo ništa neobi no da male životinje nisu jednog dana primijetile u svojoj blizini velikog jastreba. Isprva su se svi bojali novog gosta, ali on je mirno sjedio na visokoj grani, samo se katkad okrenuo prema njima. Nelagoda je polako nestajala, a koncerti su se i dalje redovito održavali.

- ini se da se jastrebu svi a ova muzika – šaptali su mali ze i i.

- Ipak, treba biti oprezan – javile su se plahe vjeverice.

Jednog je dana njihov pjeva Miro bio posebno nadahnut. Pjevao je dvostruko dulje nego obi no.

Po eo je s brzim arijama, a od njih je odzvanjala cijela šuma. Zatim je nastavljao sa nježnim i laganim ljubavnim pjesmama, a sve je to bilo u ast ro endana njegove drage Mirte, najljepše slavuj ice u okolici.

O i zanesenih prijatelja bile su uprte u malog slavuja, kad ih je prenuo snažan zvuk leta jastreba.

Tog trena, nitko se nije stigao ni pomaknuti. Velika i snažna ptica upravo je letjela prema zlo estoj

lasici koja se ne ujno prikradala pjeva u Miru.

- Fiju, fijuuu – odjeknuo je dug i opasan zvuk, a lasica je brže-bolje pobjegla koliko su je noge nosile. Jastreb sleti na obližnju granu i pogleda slavuja, a zatim i sve ostale koji su ostali kao okamenjeni. Miro je želio zahvaliti, ali jednostavno nije mogao.

- Ali…zašto….zašto – ponavljao je neprekidno još ne vjeruju i da netko u šumi može biti tako zlo est.

- Možda se ne razumije u dobru glazbu – najzad se oglasi jastreb.

- Gle, gle, osim što je dobar i hrabar, još je i duhovit – kimale su pohvalno divlje svinje.

- Ovako emo. Pjevat eš samo kad ja budem u blizini – re e jastreb i odleti u zrak.

Prijašnja je napetost polako nestala, svi su radovali slavujevim koncertima koje e slušati bez ikakva straha.

- Nismo jastreba ni pitali kako se zove – rekla je mala divlja svinja Dona.

- Slažete li se da ga nazovemo Dobroslav? – upita ježi Bocko.

- Slažemo! – uzvrati gromko vesela družina.

bježala iz vilinske udoline uspjela je arobnici uzeti zli prah, a to je zna ilo da joj je oduzela zlu mo .

Lili i Lana ekale su trenutak kad se arobnica dovoljno približila te na nju prosule zli prah. Na taj na in arobnica je zauvijek izgubila svoje mo i i ostala je zarobljena u vrtu. Sve vile iz vilinske doline ponovno su imale svoj sretan dom.

Lana se tako er vratila u svoj dom, a s princezom Lili redovito se posje ivala. A zla je arobnica ostala zarobljena u vrtu i morala je raditi najteže poslove.

Laura Celinger, 3.b

Dekletova zadnja molitev Še zadnji je na vrtu rože oplela, Še zadnji je v lice zaredela, Še zadnji je pesen zapela glasno, Še zadnji je stopil on pred njo. Še zadnji se je k Muri odpravila, Še zadnji je njene valove omamila. Še zadnji je zrla vanjo, Še zadnji je obujala stare spomine nanjo. Še zadnji se je k molitvi odpravila, Še zadnji je o enaš zmolila, Še zadnji se je spovedala, Še zadnji je pred oltarjem odpuš anja prosila.

Tjaša Majeri RENŠOVCI

18

Novi život se rađa

Mario (27) i Nives (24) ura iz Murskog Središ a dobili su Karla, ro enog 10. kolovoza u 1.20 sati. Bracu je kod ku e do ekala Nadin (1,5), dok su po bebu u bolnicu došle baka Snježana i ujna Ljiljana.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Darko (23) i Ines (20) Švenda iz ehovca dobili su Enu, ro enu 9. kolovoza u 10.45 sati.

17. kolovoza 2010.

Safet (33) i Silvana (30) Oršuš iz Domašinca dobili su Laru, ro enu 8. kolovoza u 22.30 sati.

DEVEDESET I PRVI ro endan Gizele Sabol, majke poznatoga glazbenog menadžera Tonija Sabola

Glazba je svima u obitelji u krvi U Dnevnom boravku koji djeluje u sklopu akove kog Doma za starije i nemo ne prošli je petak bilo posebno veselo.

Svoj 91. ro endan proslavila je Gizela Sabol, korisnica Dnevnog boravka, koja je ujedno majka Tonija Sabola, najpoznatijega glazbenog promotora, producenta i menadžera u bivšoj Jugoslaviji, rodom iz akovca.

Devedeset i prvu godinu života oboga enog brojnim iskustvima Gizela Sabol proslavila je u društvu svojih ne akinja i prijatelja, tako er korisnika Dnevnog boravka, kao i njegovateljica koje brinu o njima. Ro ena 14. kolovoza 1919. godine u Gornjoj Bistrici u Sloveniji, simpati na

devedesetjednogodišnjakinja uz slavljeni ku tortu ispri ala nam je svoju životnu pri u.

U akovec je došla kako bi u ila šivati, što ju je, na neki na in, itav život zadržalo ovdje.

Naime, upravo je tada upoznala kroja a Franju Sabola za kojeg se udala, no, koji je, na žalost, umro prije više od 40 godina.

Godinu dana prije svoje smrti suprug Franjo, koji se u slobodno vrijeme bavio fotogra ijom, kupio je vinograd i ku u u Svetom Urbanu, gdje je Gizela Sabol, ro ena Gonza, živjela nakon suprugove smrti. Upravo o tom mjestu vitalna i razgovorljiva Gizela pri a s posebnom toplinom i osmijehom na licu.

Svi “udareni” na glazbu Uz trinaest bra e i sestara, Gizela je odrasla u Benici, gdje je provela svoje djetinjstvo. Velika obitelj bila je i njezina želja, no životne okolnosti dovele su do toga da je sa suprugom imala tek dva sina, koja, na žalost, više nisu s nama. Jedan je umro još kao beba, dok je poznati glazbeni menadžer koji je nekad u Hrvatsku doveo brojna poznata svjetska glazbena imena u ‘80 godinama Antun Sabol - Toni preminuo 2002. godine.

Osniva prvih “Demona” smisao za glazbu naslijedio je upravo po majci, u ijoj se brojnoj obitelji pjesmom esto kratilo vrijeme. Prema rije ima Gize-

le Sabol, svi su bili “udareni” na glazbu, pa je tako i dan - danas brojnim lanovima obitelji glazba u krvi.

Unato teškim i bolnim doga ajima u dugom životu Gizele Sabol, njezin duh još uvijek zra i vedrinom i veseljem. Trenutno vrijeme provodi u Dnevnom boravku gdje uživa druže i se s osobama jednako bogatoga životnog iskustva. Susretljive i drage njegovateljice, kako ih opisuje, i dobro društvo navele su Gizelu Sabol da donese odluku o stalnom preseljenju u Dom za starije i nemo ne akovec, u koji trenutno nestrpljivo o ekuje svoj primitak. (hz, foto: Vrzan)

Vitalna i razgovorljiva devedesetjednogodišnjakinja uz slavljeni ku tortu ispri ala nam je svoju životnu pri u

Osim uz svoje ne akinje, Gizela Sabol ro endan je proslavila u društvu prijatelja, korisnika Dnevnog boravka, kao i njegovateljica koje brinu o njima

Avanturistica Iva Iva (19) iz akovca velika je avanturistica, voli iskušavati nove stvari, voli rizik, putovanja Hrvatskom i inozemstvom, a ove svoje osobine pripisuje svom vatrenom horoskopskom znaku.

Kako se snašla pred objektivom našeg fotografa, pogledajte na str. 5 priloga Media. (foto: Vrzan)

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. kolovoza 2010.

DRAGUTIN MATOTEK – DRAGEC (52), dugogodišnji lan KUD-a Kotoriba

Ve 26 godina dolazi iz akovca na probe u Kotoribu

Dragutin Matotek redovito prati sva doga anja u Kotoribi, u koju su uvijek rado vra a Nakon djetinjstva i mladena kih godina provedenih u Kotoribi, Dragutin Matotek odselio je u akovec gdje 26 godina radi i živi zajedno sa svojom obitelji.

Redovito prati sva doga anja u Kotoribi, u koju su uvijek rado vra a. Svojim se mjestom ponosi i koristi svaku priliku da vlastitim radom i sposobnostima u bilo kojem obliku doprinese njegovom napretku. * Dugogodišnji ste lan KUD-a Kotoriba. Kada ste postali lan?

- Priklju io sam se KUD-u u prvim mjesecima njegovog postojanja, što zna i da ove godine zajedno obilježavamo 35. obljetnicu. Moj prvi nastup dogodio se u Ptuju. Nakon toga više nije bilo povratka, uslijedili su brojni drugi nastupi na državnim i lokalnim smotrama, kod prijateljskih društava, u Kotoribi i okolnim mjestima, gostovanja u inozemstvu ... * Što Vas je motiviralo da postanete dio kulturne obitelji Kotoribe i u kojim ste sekcijama aktivni?

- U po etku je to bila znatiželja, druženje, putovanja. Onda se to pretvorilo u ljubav prema svemu što ini Kotoribu i Me imurje tako prepoznatljivim na kulturnom i društvenom planu. Sada pak je moja veza s Kotoribom i društvom postala potreba i na in života. Prva ljubav bili su mi folklor i gluma, a kroz stihove i govor mogu se najlakše i najdublje ‘uvu i’ u svoj rodni kraj i njegov izvorni kotoripski govor, za koji sam izuzetno nostalgi no vezan, bilježim ga i interpretiram gdje god imam prilike za to. Sretan sam što u KUD-u to prepoznaju. * Kolika je vrijednost i rad kulturno - umjetni kih društva i o uvanje narodnog blaga?

- Svi u sebi nosimo neke osje aje, sli ice i uspomene iz ne tako davne prošlosti, kada je vrijeme teklo nekako polaganije, druženja su bila intenzivnija i iskrenija, kada su rad, poštenje i stariji bili autoritet. Nije bio svatko u svojoj sobi pred televizorom ili kompjutorom, ve svi zajedno kraj toplih pe i upijaju i

U jednom danu odradili dva gostovanja - Prva ljubav bili su mi folklor i gluma, a kroz stihove i govor mogu se najlakše i najdublje ‘uvu i’ u svoj rodni kraj, kaže Matotek pri e i dosjetke starijih, sudjeluju i u njihovim poslovima i obi ajima. Kulturno - umjetni ka društva to moraju prepoznati i uvati u izvornom i tradicionalnom obliku, kroz ples, pjesmu, obi aje s radostima i tugom koje ih prate. Me imurje krije u sebi veliko i neprocjenjivo bogatstvo koje treba istraživati i pokazivati. Zato njihov rad svakim danom postaje sve dragocjeniji. Dobar primjer zajedni ki je nastup me imurskih amatera u projektu ‘Me imurje u Lisinskom’.

Preko KUD-a održavam fizi ku i emotivnu vezu s rodnim krajem * Ljudi su Vaš rad prepoznali kroz dramsku sekciju u kojoj ste odigrali mnoštvo uloga. Kako se pripremate za glumu u odre enom komadu?

- Priprema uklju uje i puno i malo toga. Kada kažem puno, mislim na upoznavanje s dramskim komadom, na u estalije probe što se više približava datum predstave, na razmišljanje o pojedinim scenama, grimasama, dijalozima, rekvizitima, kostimima, na laganu tremu prije samog po etka. No sve to pada u vodu kada ste na pozornici i kada samo osluškujete reakciju publike, improvizirate i prepustite se osje aju. * Koju bi predstavu i ulogu izdvojili kao najdražu?

- Uloga starog de ka u predstavi ‘Z naslonja a v ženidbu’ koji usprkos zaostalom seoskom shva anju zaslugom moderne tehnologije uspijeva prona i svoju ljubav ni ne slute i da je to ‘susedova Marica’ jedna mi je od najdražih uloga. To je ujedno i naša najuspjelija predstava. * Zajedno s dramskom sekcijom KUD-a Kotoriba sudjelovali ste na državnoj smotri dramskih amatera u Karlovcu. Što je to zna ilo za Vaš rad?

- Bilo je to za mene i za sve glumce nezaboravno iskustvo u društvu najboljih dramskih amatera Hrvatske. Plasman na državnu smotru doživjeli smo prvenstveno kao priznanje ekipi koja godinama zajedno vježba s voditeljicom Anicom Jauk, kao ekipi koja se dobro razumije na sceni, a uz to smo i dobri prijatelji. Tamo smo upoznali i naše sadašnje prijatelje iz Sv. Križa Za retja. * Danas živite i radite u akovcu. Ljubav prema KUD-u Kotoriba nije nestala.

Godinama putujete iz akovca na probe u Kotoribu o vlastitom trošku.

- Raduje me svaki poziv iz Kotoribe jer preko KUD-a održavam izi ku i emotivnu vezu s rodnim krajem. Putovanja na probe dio su doživljaja, a svaki napor i trošak zaboravi se ve pri dolasku u Kotoribu. Glumci mi esto puta izlaze u susret tako da vrijeme proba prilago avaju mojim mogu nostima, a za nastupe KUD-a izvan Kotoribe ‘stopiram’ njihov autobus negdje usput. Najteže mi je kada zbog vremenskih neprilika moram odgoditi putovanje i izostati s probe.

Nagrada za promociju Kotoribe

- Podrška obitelji uvijek dolazi do izražaja onda kada je najpotrebnija, dodaje Matotek

* Za svoj rad dobili ste op insko priznanje - Plaketu Kotoribe?

- Plaketa Kotoribe dodijeljena mi je 2000. godine na prijedlog KUD-a za dugogodišnju aktivnost i promociju Kotoribe prezentiraju i njezinu baštinu. Došla je neo ekivano i stoga mi je posebno draga i kao priznanje i kao poziv za daljnje probe i nastupe. * Imate veliku podršku obitelji?

- Podrška obitelji uvijek dolazi do izražaja onda kada je najpotrebnija. Kada se ‘lomim’ izme u obiteljskih ili privatnih obveza i potreba društva, oni prepoznaju moju želju, tako da odluka nije teška, a esto su mi i moralna podrška na nastupima. Znaju mi zamjeriti što ‘tajim’ sadržaj predstave do samog po etka. * Aktivni ste u Odboru za narodne obi aje?

Iako je vrijeme godišnjih odmora, aktivni lanovi KUD-a Kotoriba ne miruju. U petak 23. srpnja imali su dva uspješna nastupa, i to u Zagrebu – Markuševcu i Donjoj Vo i. U Zagrebu su mladi folkloraši uz pratnju tamburaša sudjelovali na Dje joj smotri folklora. Nakon zapaženog nastupa, kudovci su krenuli prema Donjoj Vo i gdje su na poziv na elnika op ine Kruna Jurgeca bili gosti manifestacije “Tragovi iskona“.

Tamo su folkloraši i tamburaši predstavili pjesmu, ples i nošnju svoga kraja. Svoj premijerni nastup s novom predstavom imali su i lanovi dramske sekcije. Oni su po prvi put izveli predstavu “Agencija“, autora Jurja Koleni a.

Radi se o predstavi u kojoj dva mlada studenta pokušavaju kroz agenciju za zapošljavanje zaraditi novac na crno za odlazak na more, no to im ne uspijeva jer budu otkriveni. Predstavu su uvježbale Anica Jauk i Sanja Radmani . (af) - Dopredsjednik sam Odbora za narodne obi aje pri Zajednici KUU-a Me imurske županije ispred KUD-a Kotoriba.

To mi omogu uje bolji uvid u me imursku kulturnu scenu, razmjenu iskustva i programa. Odbor je suorganizator Smotre narodnih obi aja s KUD-om Kotoriba, koji to ine uspješno ve sedam godina, i to svake druge godine. Smotra obi aja postala je zaštitni znak Kotoribe. * Što volite raditi u slobodno vrijeme?

- Volim biti ‘na zraku’, raditi u vrtu, šetati, družiti se s prijateljima i susjedima, sjesti na kavu, pro itati novine, ‘potrošiti’ vrijeme s obitelji. esto pregledavam snimke s brojnih nastupa našeg i drugih KUD-ova, novinske lanke i fotodokumentaciju. Pogledam kazališnu predstavu i nastupe drugih amaterskih društava. * Vjerujem da emo još dugo uživati u Vašem gluma kom talentu i novim ulogama. Možemo se tome nadati?

- Naravno, dokle god me društvo ili netko drugi bude trebao i koliko mi izi ke mogu nosti budu dozvoljavale.

Koristim priliku da zahvalim mojim kudovcima na svim ovim godinama suradnje, druženja i povjerenja. Hvala dragoj publici koja prepoznaje moju spontanost, želju i trud te odanost Kotoribi.

(Alen Fuš)

17. kolovoza 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Rock bend Pod silom živ koncertom, uz druge rock bendove iz regije, obilježio prvu godišnjicu postojanja

Rock oaza bila je dobrodošlo osvježenje za ljetne dane Na obali Drave nedavno se dogodio pravi mali rock spektakl. Na inicijativu benda Pod silom živ okupili su se ponajbolji rock izvo a i u regiji koji rade autorske pjesme i promi u Me imurje po cijeloj državi. Na takozvanoj Rock oazi, osim organizatora, nastupio je i Goran Pintari iz Koprivnice. Takozvani panonski Bob Dylan pridobio je publiku izvode i autorske stvari i covere akusti nom gitarom.

Bili su tu i de ki iz Larve koji redovito oduševljavaju publiku svojim british pop rock coverima i alternativnim rockom.

Bend Kula iz Murskog Središ a poznat je po obradama Led Zepelinna i Jimmyja Hendrixa, a nastupio je i nešto “mla i” bend - Line out iz Gori ana, rock sastav s puno potencijala, kojima su specijalnost stvari od Nirvane i Azre.

Središ anski bend Kula žario je i palio pozornicom

Rock oaza ina e je organizirana i održana povodom obilježavanja prve godišnjice postojanja benda Pod silom živ. Bend koji unato po etnim promjenama lanova i dalje uspješno djeluje okupio se u želji da svira autorske stvari, vrsti rock s melodi nim solo dionicama. lanovi su benda Darko Ciglari , bas gitara, Bojan Hrajn, bubnjevi, Igor Tkalec, solo gitara, i Dean Kolar, vokal i gitara, a on piše i tekstove te radi glazbu koju izvode.

Na koncertu u predivnom ambijentu kraj Drave svirali su ve inom upravo autorske stvari, ve poznate singlove i nove pjesme koje e se nalaziti na prvom albumu (i koji e uskoro i i snimati u studio), ali i obrade nekih poznatih hitova iz 80-ih (Boa, Xsenia, Alisa ...) u vlastitom aranžmanu.

Ovakvih bi koncerata u Me imurju, koje je poznato po svojim

Na Rock oazi bend Pod silom živ obilježio je prvu godišnjicu postojanja

kvalitetnim rock bendovima i odli nim svirkama koje rade gdje god se pojave, trebalo biti svaka-

Me imurski bendovi trebali bi po eti svirati autorske stvari

Larva spada me u najbolje me imurske rock bendove

Rock oaza bila je prilika da se malo pokažu me imurski rockeri koji baš i nisu zastupljeni na hrvatskoj glazbenoj sceni. Što bi tome mogao biti razlog, otkrio je frontmen benda Pod silom živ Dean Kolar: - Imamo puno rock bendova i imamo dobrih rock bendova, ali premalo rade autorske pjesme i premalo se trude promovirati sebe i ono što sami naprave. Ne znam zašto je to tako, jer zbilja imamo

kvalitetnih muzi ara ovdje.

Treba to forsirati jer jednom kad jedan bend napravi nešto i uspije u Hrvatskoj za sobom e povu i i druge bendove, odnosno onda e se i drugima otvoriti neka vrata. Problem je i taj što smo mi dosta izolirani. Sve se ve inom odvija u Zagrebu i oko njega, a ako nisi ondje, ne radiš ili studiraš ondje, ne poznaješ nekoga tko ima neku vezu, nema šanse da pro eš. U to sam se

puno puta uvjerio. Ali kod nas nema ni nekih pokušaja. Ve ini je dovoljno svirati obrade, jer je ve poznatim pjesmama lakše pridobiti publiku i napuniti lokalni ka i , ali tu nema napretka. Do e se do jedne razine i to je onda to. Mi težimo ne em višem. Mi želimo promovirati našu glazbu i naš kraj od kud dolazimo. To nam je prvenstveni cilj i zbog toga radimo sve ovo, kazao je Kolar.

Publika je pokazala da interesa za dobrom rock glazbom i te kako ima ko više. Pokazuje to i dosadašnje zanimanje publike za ovu vrstu glazbe. Samo treba pokazati inicijativu i organizirati nešto. Želja je de ki iz PSŽ da Rock oaza preraste u open air festival koji e se svake godine održavati u 8. mjesecu u povodu godišnjice benda. Mi se samo možemo nadati da e se to i obistiniti pa emo sve više mo i

uživati u ovakvim kvalitetnim rock doga anjima.

Naravno, ništa se ne može bez sponzora, a organizatori bi ovom prilikom željeli zahvaliti svim sponzorima što su omogu ili održavanje koncerta. To su: Mesnica Mihali , Casa Latina, OPG Jagec, caffe bar Neverland, Tajana i Žec, podrumarstvo Kotlaj. (mn)

PO INJE varaždinski Špancirfest

Festival otvaraju Kiril Džajkovski i Zoran Predin, Hladno pivo u subotu U pet ak 20. kolovoza po inje dvanaesti po redu Špancifest, koji e se ove godine održavati u devet ulica i na pet trgova, a nastupit e izvo a i iz trinaest europskih zemalja.

Glazbeni program Špancirfesta obilježen je stilskim pro iliranjem triju pozornica u povijesnoj gradskoj jezgri te Špancirfest pretvara u tri glazbena festivala u jednome: world music i crossover, uz prstohvat rocka na Stan i evom trgu, pop i rock zvijezde na Starome gradu te evergrini i laganije note na Trgu kralja Tomislava. Uz to, tu su i ulice i trgovi Varaždina, koje e popuniti uli ni svira i svih

mogu ih stilova i pro ila, ime se dodaje i etvrta glazbena dimenzija.

Najve a festivalska pozornica, ona na Starom gradu, ponovno e biti rezervirana za najve a koncertna doga anja. Upravo na toj pozornici Špancirfest e otvoriti makedonski glazbenik Kiril Džajkovski, prošlogodišnji gost varaždinskoga festivala, koji e ove godine nastupiti sa Serdzuk orkestrom i s posebnom goš om – legendarnom divom romske glazbe Esmom Redžepovom. U isto vrijeme na Stan i evom trgu publiku e zabavljati Zoran Predin i The Gypsy Swing band. Miljenik publike, frontmen La nog

Franca, šarmantni Maribor anin Zoran Predin, u Varaždinu se vjerojatno osje a kao

kod ku e. Od svih njegovih glazbenih lica, na ovogodišnjem Špancirfestu vidjet emo

ono koje obuhva a zavodni ki zvuk gypsy swinga i koketira sa šansonom, teatrom i standup komedijom. Na Trgu kralja Tomislava svirat e Paganini band.

Odli an program ovogodišnjeg Špancirfesta

Uz Zorana Predina i The Gypsy Swing band na Stan i u, Špancirfest otvara Kiril feat. Ras Tweed & Serdzuk orkestar sa specijalnom goš om Esmom Redžepovom na pozornici Staroga grada

U subotu 21. kolovoza na najve oj festivalskoj pozornici nastupit e Over low, Zadruga te Hladno pivo, koje ne treba posebno predstavljati, dok na Stan i ev trg iz Makedonije stiže Infuse, sjajni, moderni, mo ni glazbeni virtuozi sa svojim cross-overom elektronike, popa i rocka. Ovaj odli an bend sastavljen od

vrhunskih glazbenika svojim progresivnim zvukom i spektakularnim nastupima nezadrživo osvaja Europu.

Stari grad u nedjelju je rezerviran za Juru Stubli a & Film, dok e Celia Mara & Banda di piazza Caricamento nastupiti na Stan i evom trgu.

U ponedjeljak 23. kolovoza na Trgu kralja Tomislava nastupit e Charlie & tequila band, dok e na Stan i ev trg publika uživati u glazbi Starowski benda i Kom3dije.

Odli an program ovogodišnjeg Špancirfesta nastavit e se do 29. kolovoza, a raspored doga anja za preostale dane donosimo u idu em broju Me imurskih novina.

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. kolovoza 2010.

Popularni pjeva održao koncert pred tisu ama na Trgu Republike

Boris Novkovi : akovec je grad posebne pozitivne energije

- Izuzetno mi je drago što sam bio u akovcu, kazao je Novkovi Nakon loše reklame na RTL Televiziji, koju možemo zahvaliti Aleksandri Grdi i Nevenu Ciganovi u, ipak se pronašao netko tko e nas na sva usta hvaliti. Tko, pitate se? E pa radi se o estradnoj zvijezdi koja je pohodila naš grad ovo ljeto - popularnom pjeva u Borisu Novkovi u.

Palim jedno ve er ra unalo i slu ajno otvaram portal “Indeks“ i za oko mi pada upravo razgovor s Novkovi em. I izme u ostalog, vidi uda, kaže on kako je ovo ljeto imao dosta koncerata, nešto u Hrvatskoj, a nešto u susjednim zemljama. I na svima njima ga jednako dobro prihva aju jer postiže pravu energiju s publikom, no od svih koncerata posebno dobar bio je onaj upravo u akovcu. - Bili smo na glavnom trgu pred šest tisu a ljudi i bila je vrlo pozitivna atmosfera. udi me da je toliko ljudi uop e bilo prisutno s obzirom na doba godine, kazao je on.

Eto, kad je tako, onda mi je još draže što sam imala priliku s njime i sama porazgovarati i što e naši itatelji imati priliku vidjeti što on još ima za re i ... *Ajmo po eti od ovoga akove kog koncerta. Dojmovi nakon koncerta?

- Meni je izuzetno drago što sam bio ovdje u akovcu i zbilja sam iznena en koliko ovdje pozitivnih ljudi ima, stvarno su u inili ovaj koncert posebnim. Ma, ustvari, osjetilo se to još i prije koncerta.

Rije je o toj cijeloj atmosferi u gradu. Od kad smo došli u srednjim popodnevnim satima, vidjelo se da grad živi punim plu ima i to mi se jako dopalo. ovjek kad do e u novu sredinu odmah osjeti neku novu energiju, a mene je ova ovdje zbilja oborila s nogu, na pozitivan na in. * Što slijedi dalje za ovo ljeto?

- Mi smo ve dosta nastupa ispucali za ovo ljeto. Svaki put kad napravim album moja se turneja na kraju uvijek rastegne, to je zato što se ne radi samo o koncerti-

ma u Hrvatskoj ve i u regiji. I sad je sve ovo zapravo polako kraj te moje turneje i svirki, jer sam ve po eo raditi na novom albumu i nekako sam više koncentriran sad na taj kreativni autorski dio.

Imam svugdje doma postavljene diktafone i snima e da mi budu pri ruci, kad god mi padne nešto na pamet da to mogu odmah snimiti, jer ina e se desi da i zaboravim. Ipak sam ja ve u godinama. (smijeh)

Kreativni red iz nereda * Kad ste pri ali o diktafonima i snima ima i stvaranju novih stvari, treba re i da ste zbilja glazbeno plodan autor. Iza vas je sveukupno 25 albuma, tu ubrajam i kompilacije ...

- Da, tako je nekako brojka.

Ina e je autorskih etrnaestak, ini mi se. Ali da, ja sam ustvari bio još kreativniji u toj prvoj svojoj fazi, u mladosti, jer onda ovjek nema iza sebe puno pjesama i albuma pa se trudi da stvori što više toga, što ve u set listu. U ono vrijeme radio sam godinu za godinom po jedan album, a sada sam nekako u nekoj drugoj životnoj fazi, pa puno sporije stvaram i puno sam više samokriti niji.

Nekad bi imao dvije ili tri dobre stvari, pa bih još sedam kako - tako sklepao i izdao album. Danas se trudim da svaka pjesma bude kao da je prva na albumu, mada je to ipak nerealno. No, zbog svega toga moji albumi sada nastaju svake dvije do tri godine. * Ne bi se baš moglo re i da sada manje stvarate. Pro itala sam da ve sad imate preko pedesetak pjesama na biranje ...

Kako odabrati?

- To no, a za sada su ‘zacementirane’ samo etiri. Ima tu neki kreativni red iz tog nereda. ešljam pjesme, dugo ih slušam i onda se na kraju samo iskristalizira koja je za album, a koja ne e ugledati svjetlo dana na ovom albumu. Mora se osjetiti energija

koja te veže za tu pjesmu i koja se nadovezuje na ostale pjesme. * Koliko još ima pjesama u Vama?

- To je teško re i. To je jedno ilozofsko pitanje. Ima ih onoliko koliko ima pozitivne energije u meni i koliko imam želje za još, a ja se trudim cijeli život biti zaigran i to me drži. Pa se nadam da e biti još puno pjesama.

Slavni roditelji nisu garancija uspjeha * Koncert koji ete pamtiti kao najbolji?

- Ja se trudim da mi svaki koncert bude na najboljem mogu em nivou, isto kao što to inim i s albumima. Naravno, nisu svi koncerti isti i jednako dragi i lijepi, to ovisi o kemiji izme u publike i nas na pozornici. A ponekad sitni detalj, neki kvar na pozornici, razglasu ili nešto sli no, može pokvariti stvari. Tako da ... teško je re i koji mi je

- Bili smo na glavnom trgu pred šest tisu a ljudi i bila je vrlo pozitivna atmosfera, kaže Boris Novkovi o koncertu u akovcu bio najdraži. Razli iti su koncerti, ima onih manjih, intimnijih, onda ima i ovakvih masovnijih. A sve je to lijepo. * Odrastali ste u glazbenoj familiji. Koliko vam je to pomoglo ili odmoglo u karijeri?

- Pomoglo mi je utoliko što su geni odigrali svoju ulogu, pa sam se ponekad i previše oslanjao na te gene, odnosno s obzirom na to da sam znao da imam taj naslije eni

talent za glazbu, ponekad sam bio i malo lijen u iti glazbu. Više sam volio vlastite kreacije negoli u enje osnova i teorija glazbe. S jedne strane mi je pomoglo što sam bio na izvoru glazbe kao takve, s druge strane mi je odmoglo zbog toga što kad si iz glazbene obitelji svi znaju tvoju povijest, svi znaju i misle da si imao protekcije u životu i da ti je bilo lakše. No, to nije istina.

Primjerice, nije nitko u životu postao slavan nogometaš zato jer mu se otac zvao Davor Šuker.

Slavni roditelji nisu garancija da e i dijete biti uspješno. Naravno, ima toga, ali ako te publika ne prihvati i ako nema rezultata, možeš se prezivati kako god ho eš. A ako uspiješ, otežavaju a je okolnost što ti svi to pripisuju prezimenu. Kad si mlad, onda to nekad zna biti bolno, ali onda ti ne preostaje ništa drugo nego da svojim predanim radom dokažeš svoju kvalitetu.

Prošle godine ispunila mu se velika životna želja

- Trudim se da mi svaki koncert bude na najboljem mogu em nivou, rekao je Boris Novkovi

* Prošlo je tri godine otkako je preminuo vaš otac. Još uvijek mu posve ujete pjesme koje pišete ...

- Ja sam samo javni primjer jedne normalne situacije. Smrt je sasvim normalna stvar i to je nešto što se doga a svakodnevno. I normalno da, ako si u mogu nosti, želiš pokazati koliko

ti je ta osoba zna ila. Ja imam tu mogu nost da putem glazbe, koja je jedna predivna emotivna umjetnost, dam svoj obol takvoj jednoj situaciji. * Prošle godine ispunila Vam se velika želja. Postali ste otac.

- Stvarno sam sretan i to mi je stvarno nešto što je došlo kao dar s neba. Lijepo je biti otac, pogotovo zbog toga što sam se ja u tom trenutku osje ao dovoljno odgovornim da postanem otac.

I uživam u toj svojoj ulozi, jednako koliko i u ovoj svojoj glazbenoj gdje se još uvijek osje am kao dijete. I to su dvije stvari koje se jako lako mogu spojiti. * Kad bi Vaš sin odabrao glazbu kao karijeru, što biste mu dali kao savjet?

- Da bude iskren, i da to radi iz duše i srca. Ako bude živio glazbu i vjerovao u to što ini, onda e mu se to i vratiti. * Što još možemo od Vas o ekivati u skorije vrijeme?

- Pa ja se nadam da dobar album. Ne mogu znati sa sigurnoš u, jer uvijek svi kažu da e im ovaj idu i biti najbolji. To e tek publika odlu iti. Ali nadam se da e biti ok. Album bi mogao negdje sredinom studenoga ugledati svjetlo dana. Bit e lijepih pjesama od kojih e neke, nadam se, zna iti nešto i starim ali i novim obožavateljima. Da e ljudi prona i sre u uz moje pjesme, zaljubljivati se uz njih, usre ivati jedni druge ... (mn, foto: Vrzan)

17. kolovoza 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEDIA MODEL ljeta 2010.

OSOBNA KARTA:

IVA Radek (19) – akovec Ovaj tjedan u našem ljetnom fotosessionu predstavljamo mladu Ivu Radek iz akovca. Iva je završila 1. godinu Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, koja joj je jako prirasla srcu. Osim što voli plažu, sunce, kupanje i sun anje, Iva voli i duge šetnje – kada je kod ku e obalama ri-

Ime i prezime: Iva Radek Mjere: 167/84/64/92 Datum ro enja: 25.11.1990. ime se bavi: studentica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija Glazba: pop, house, dance Slobodno vrijeme: rolanje, tr anje, hostesiranje, tenis

jeke Drave, a kada je u Opatiji poznatim šetalištem Lungomare. Iva je velika avanturistica, voli iskušavati nove stvari, voli rizik, putovanja Hrvatskom i inozemstvom, a ove svoje osobine pripisuje svom vatrenom horoskopskom znaku. Iva je završila manekensku školu Livi 2002. godine, nekoliko je godina intenzivno trenirala rukomet za ŽRK akovec, a jedno kratko vrijeme trenirala je i tenis koji još uvijek voli rekreativno zaigrati. Svoje slobodno vrijeme voli provoditi u društvu prijatelja i obitelji, dobro se zabaviti, oti i na koji koncert i ponekad plesati do zore. Nekad, ipak, vrijeme najradije provodi sama uz omiljenu pop, house ili dance glazbu. Ivi esto kažu da ima pogled koji ubija, a još uvijek nema de ka.

Ovaj je fotosession snimljen ...(foto: Z. Vrzan)

p dvojac u usponu

Medo&Fody – hip ho

Prvi akove ki rap album popra en pozitivnim kritikama

Danko Medved (Medo) i Emil Firšt (Fody) dvojac su tek nedavno spojen u jedinstvenu cjelinu koja danas drži stup akove ke hip hop scene. Iako je iza njih samo nekolicina zajedni kih nastupa po lokalnim klubovima, njihova pri a seže ve u ranija vremena kada su samostalno radili vlastite projekte kojima se hip hop scena u akovcu po ela ra ati.

U mjesecu prosincu 2009. godine izbacili su i prvi akove ki rap (demo) album “Moraš znat”, popra en pozitivnim kritikama i reakcijama koje su im otvorila mnoga vrata za rad na budu im projektima.

• Kako je nastala rap grupa ‘Medo&Fody’? Kako je zapo ela vaša pri a?

M: Zapravo, smiješna je to pri a, jer su Fodyju trebale dobre dvije godine da me dobije. Uhvatila me, ajmo re i ‘mra na faza’, faza nestvaralaštva što se ti e repanja.

Bavio sam se samo produkcijom glazbe, onako više iz gušta ...

F: Ha, ha, da ... a ja sam u to vrijeme bio u fazi stvaranja, tražio sam nekoga tko radi podloge i došao do Mede. Radio sam na svojim prvim pjesmama i imao ideju da napravim album. Istina je da sam ga godinu - dvije pokušavao dobiti, ali najvažnije je to da sam uspio. Tada smo, u kakvim - takvim uvjetima, snimili i moju prvu pjesmu. Tu je nastala kratka pauza unutar koje sam upoznao Restmena, producenta iz Siska, koji je producirao nekoliko instrumentala za moj projekt, a kasnije i ve inu pjesama s našega zajedni kog albuma. Budu i da mi se jako svidio Medin stil repanja i na in na koji prenosi svoju glazbu, htio sam s njim snimiti zajedni ku pjesmu i tako su nastale prva, druga, tre a ...

Nije bilo teško zaklju iti kako bi bilo odli no da napravimo zajedni ki projekt koji je uskoro i zapo et.

• Medo, tvoji po eci sežu godine 2003. u prvoj akove koj rap grupi ‘CIA’.

M: Da, tako je. To je ustvari bilo doba kada se rodila hip hop kultura

u akovcu. Emitirala se prva rap emisija ‘Drive By’ na tadašnjem Radiju K koja je pomogla okupiti ljude koji su gajili ljubav prema hip hopu na jedno mjesto. esto su se organizirali partyji, a na jednom je od njih i CIA dobila priliku za prvi nastup. Sve je to dovelo i do ideje da se organizira udruga za promicanje hip hop kulture u Me imurju ‘Tribe’ koja je uvelike pomogla u održavanju hip hop duha u akovcu. U CIA-i nas je bilo etvero: Tamara, Feco, DJ Dektes i ja. Mogu se pohvaliti da smo bili vrlo dobro prihva eni i odradili brojne koncerte. Ve inom je to bilo na podru ju sjeverozapadne Hrvatske, esto uz bok velikana doma e hip hop scene kao što su: Tram 11, Bolesna Bra a, Diyala, General Woo i Nered, TBF. Sada se svega prisje am s osmijehom na licu jer to su zaista bila divna vremena za me imurski hip hop.

Danas nas je, na sre u ili nesre u, ve ina pošla svojim putem, no, da nije bilo promjena, možda sada ne biste intervjuirali Medo&Fodyja.

Spoj glazbe i tekstova daje posebnu ar • Tko piše tekstove i glazbu, kako nastaju, tko ili što vam je inspiracija?

M: Zrinko Tuti , ‘hitmaker’! Šalu na stranu. Posebnost je ta da izvo a sam piše svoje tekstove te ih prilago ava glazbenoj podlozi.

Samo tako možeš izraziti sebe u potpunosti, izraziti svoje misli, želje, osje aje i stavove. To je de initivno jedna od esencija rap umjetnosti. Sloboda izražavanja na na in koji sam stvoriš.

F: Potpisujem sve što je Medo rekao. U pjesmama možeš otkriti ono što možda ne otkrivaš kada razgovaraš s nekim. Taj spoj glazbe i tekstova daje posebnu ar i izražava ono najdublje što leži u umjetnikovoj duši i u tom stvarala kom trenutku proklju a van. Staviš li svoje srce i svu svoju dušu u glazbu, ona tada ima svoju svrhu i ljudi to primijete, osjete te. Upravo je u

hip hopu to najizraženije. Sve što nas okružuje, što nam smeta ili što volimo služi kao inspiracija.

• Tko su vaši uzori na hip hop sceni?

M: Osobno nemam nekih odre enih uzora, ali uvijek pratim uspješne ljude. Volim ih promatrati, zaviriti u njihovu povijest te nau iti najbolje iz toga. Pritom ne mislim samo na uspješne na podru ju glazbe, ve op enito.

F: Moj je uzor, prije svega, Tupac Shakur, genijalan i fascinantan umjetnik ije pri e utjelovljene u stihove žive i dan - danas. S njim sam ušao u svijet hip hopa i on je ujedno imao najve i utjecaj na mene. Uz njega, moji su uzori: Snoop Dogg, Dr. Dre, Eminem, odli ni veliki Rootsi, Lauryn Hill, Queen Latifah i mnogi drugi. Na hrvatskoj hip hop sceni to su Edo Maajka i Elemental. Naveo sam samo najvažnije, a ima ih stvarno mnogo.

• Nedavno ste izdali svoj prvi demo album pod nazivom ‘Moraš znat’, recite gdje ste ga do sad imali prilike prezentirati i kakvi su vaši dojmovi s nastupa?

M: Tako je. Imali smo koncertnu promociju krajem dvanaestog mjeseca u akovcu i mogu vam re i da sam prezadovoljan reakcijom doma e publike. Uvijek mi je bilo najteže nastupati doma jer je jako teško animirati doma e ljude na koncertima, no ovaj put je to bilo nešto nevi eno. Ne mogu jednostavno opisati osje aj koji se stvara kad stojiš na pozornici i gledaš masu koja skladno izgovara tekstove tvojih pjesama i kad osjetiš njihovu energiju i podršku.

F: ‘Moraš znat’ – naš prvi album, prvi rap album u akovcu ikad. Stvarno se odli no osje am, prezadovoljan sam i mislim da smo napravili dobar posao s obzirom na uvjete. Istina je da je danas, uz svu dostupnu tehnologiju, vrlo lako snimiti album, ali esto sve ostane samo na tome. Prenijeti svoju glazbu na ljude, to je ve teži posao. Doista se nadam da smo uspjeli u tome.

Medo&Fody u prosincu 2009. godine izbacili su i prvi akove ki rap (demo) album “Moraš znat” Zahvaljujem svima koji su nam pomogli u realizaciji projekta i onima koji nam pružaju podršku koju potvr uje nezaboravna atmosfera na promociji, kao i na mnogim našim nastupima.

Glazba predstavlja vrstu mo i • S kime biste voljeli sura ivati na hrvatskoj sceni?

M: Sa Sekom Aleksi , to je sad kao popularno, ne? Za prvi smo album Fody i ja imali toliku koli inu energije i kemije da nam nije bilo potrebno raditi suradnje na pjesmama. Ne znam kako e biti na novom albumu, ali ja sam uvijek otvoren za suradnje.

F: Na sljede im projektima de initivno emo imati suradnje.

Vjerojatno s našim prijateljima iz Me imurja, to nije, s Domellom, iz Varaždina s ekipom iz Shupa crewa, te rap grupom G7 iz Novog Marofa. Što se ti e nekih širih krugova, jako bih volio da ostvarimo suradnju s Remi iz Elementala.

• Što za vas predstavlja glazba koju radite?

M: Osim dobre zabave i opuštanja, glazba za mene predstavlja neku vrstu mo i. Mo koju želim

iskoristiti na najbolji mogu i na in, tako da istaknem sve one bitne životne vrijednosti, da prenesem poruku ljudima, da ih potaknem na razmišljanje, da ih nasmijem, razveselim, na kraju krajeva, da pobudim život u njima. Moja glazba je moj život i bez nje nikako ne bi išlo.

F: Glazba ima velik utjecaj na mene i moj život. Velike su se promjene dogodile u mom životu upravo zbog glazbe. Bez nje, mene u ovom izdanju ne bi bilo. U sve što radim nastojim uklju iti cijelog sebe. Isto vrijedi kada radim glazbu. Ako dajem cijelog sebe, mo i u barem djelomi no doprijeti do neke osobe. Kad bih davao samo djelomi no, vjerojatno ne bih dopro do ljudi, a tada moj vlastiti trud ne bi imao smisla. Kroz glazbu želim prenijeti svoja razmišljanja i stavove, potaknuti ljude da u životu upotrijebe svoju glavu i da ne stoje pasivno negdje u kutku ovoga svijeta ekaju i da se dogode promjene. Želim da svi sudjelujemo u promjenama, svatko na svoj na in.

Mislim i znam da je kroz glazbu to i te kako mogu e.

• Planovi za skoru budu nost?

M: Imati puno žena, luksuznih automobila i novaca, tako to pravi reperi rade …

F: Uz ovo što Medo kaže, ja bih natuknuo da spremamo nove, kvalitetne projekte, više o tome uskoro, stoga, pratite nas.

• Kako vas se može kontaktirati? (možda vam netko ponudi suradnju) Možete nas kontaktirati putem e-maila medo.fody@gmail. com. Pjesme s našeg albuma možete preslušati na web stranici My Spacea, tako er nas možete pratiti putem Facebooka, a neke od naših live nastupa možete vidjeti na You Tubeu. (Maja Lesar, foto: Martina Gyö i)

Naše pjesme prikazuju svijet onakvim kakav jest • Preslušavaju i vaš demo album, primije la sam da imate oštre stavove prema hrvatskom društvu i poli koj sceni.

M: Moglo bi se re i da smo poprili no oštri. Hrvatskom se širi ogromno nezadovoljstvo, potla enost i jad. Cilj nam je dignu tu svijest na višu razinu, jer je naš mentalitet takav da ljudi ne poduzimaju ništa i dopuštaju da ih se gazi i iskorištava. Mislim da govorim za ve inu mladih, pa ak i starijih, kada pišem takve tekstove.

F: Važno je znati da naše pjesme prikazuju svijet onakav kakav on jest i kri ziraju ga i sve to promatraju i sa stajališta mladoga isfrustriranog ovjeka. Mislim da je mnogo problema o kojima treba govoriti, a koji se esto prikrivaju velikim zastorima. Ne može ti netko mazati o i, a da ti ne reagiraš, iako znaš kako stvari stoje, zar ne?

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 780

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA

Muriel James i Dorothy Jongeward “Ro eni pobjednik” - Transakcijska analiza s vježbama iz Gestalt terapije Prepoznata u cijelom svijetu, knjiga “Ro eni pobjednik” prodana je u više od etiri milijuna primjeraka, a od svog pojavljivanja 1971. godine najjasniji je i najneposredniji uvod u Transakcijsku analizu (TA).

Ro eni pobjednik nudi pregled razvoja i tema Transakcijske analize – metode koju je razvio i usavršio njezin za etnik Eric Berne, a zatim primjenjivali i unaprje ivali brojni pedagozi i terapeuti.

“Ro eni pobjednik” poziva nas da istražujemo i iskorištavamo svoj potencijal za uspjeh i proširenje. Kakvi su odnosi – transakcije - koje svaki dan održavam s drugima, sa svijetom i sa samim sobom? Što oni otkrivaju o meni? Jesu li zadovoljavaju i? Kako ih poboljšati ako je potrebno? Jeste li ikad pomislili da se pobjednik krije u vama još od ro enja? Nitko od nas nije se rodio kao pobjednik ili kao gubitnik, ve svi u sebi imamo kapacitet slobodno se izraziti i živjeti u skladu sa samim sobom. Živjeti bolje, zadovoljnije i kvalitetnije.

To su pitanja na kojima se temelji TA kako bi nam omogu ila da se osje amo i živimo kvalitetnije. Konkretno, TranDobitnica prošlotjedne knjige Agathe Christie “Zla ku a”: Maja Novak iz akovca.

KNJIGA TJEDNA

Pamela Des Barres - “Ja sam s bendom: Ispovijesti groupie djevojke” - Autobiografska knjiga koja otkriva detalje o životu rock’n’ roll zvijezda, na inu života groupie djevojaka i njihovim odnosima ubrzo je postala hit Pamela Des Barres, strastvena groupie djevojka koja je odrastala krajem šezdesetih godina, u zlatno doba rocka i hipi pokreta, upravo je zahvaljuju i iznena uju e iskrenoj knjizi “Ja sam s bendom” postala op eprihva enom glasnogovornicom svoje generacije i autoritetom za klasi ni rock.

Nimalo sramežljivi memoari “Ja sam s bendom” Miss Pamele tri mjeseca nisu silazili s liste najprodavanijih knjiga New York Timesa, a pohvale su joj mahom uputili i velikani rocka koje razodjeva u knjizi.

Pamela Des Barres ro ena je kao Pamela Ann Miller u Kentuckyju u Sjedinjenim Ameri kim Državama 9. rujna 1948. godine.

Kao tinejdžerica bila je zalu ena tadašnjim glazbenim zvijezdama Elvisom Presleyjem i Beatlesima, a po završetku srednje škole upoznaje Dona Van Vlieta, glazbenika i prijatelja Franka Zappe, koji je uvodi na glazbenu scenu u Los Angelesu.

Miss Pamela, kako su je zvali, zara uje za život sitnim poslovima kako bi što više vremena mogla provoditi na Sunset Stripu, zapadnom dijelu Hollywo-

oda gdje su se šezdesetih okupljale glazbene zvijezde. Ondje je zapo ela “karijeru” groupie djevojke i imala avanture s mnogim ondašnjim slavnim glazbenicima - Jimom Morrisonom, Mickom Jaggerom, Jimmyjem Pageom, Kehom Moonom, Noelom Reddingom, Chrisom Hillmanom i drugima.

Des Barres je nastupala i kao lanica umjetni ke groupie grupe GTO (Girls Together Outrageously) koju je ormirao Frank Zappa. Prvu je knjigu o svom životu objavila 1987., “I’m With the Band: Con essions o a

Groupie”. Autobiogra ska knjiga u kojoj otkriva detalje o životu rock’n’ roll zvijezda, na inu života groupie djevojaka i njihovim odnosima ubrzo je postala hit, pa je uslijedio i nastavak šest godina poslije “Take Another Little Piece o My Heart: A Groupie Grows Up”.

Osim toga, Pamela Des Barres pisala je intervjue i kolumne u mnogim asopisima, od Cosmopolitana preko Rolling Stonea i Detailsa do New York Timesa. (preuzeto s portala: Žena. hr)

ALBUM TJEDNA

Michael Bublé - “Crazy Love” sakcijska analiza okusira se na naše interakcije i pomaže nam da mijenjamo ponašanja koja su nam problem. Pragmati no, predlaže nam konkretne alate kojima se pomirujemo ne samo sa sobom nego i s drugima, poti u i nas da na “druge“ bacimo pogled iznova. Mo na, ona nam pokazuje kako smo svi ro eni kao pobjednici, da svi u sebi imamo kapacitet slobodno se izraziti i kreativno proširiti te živjeti u skladu sa sobom. Ova knjiga pokazuje taj put otkrivanja samih sebe na strukturiran i precizan na in, svakodnevnim rje nikom, živim primjerima i vježbama koje su odli no prilago ene svakodnevnom životu.

Jedan itatelj Me imurskih novina ovaj tjedan može postati vlasnik knjige “Ro eni pobjednik”.

WEB preporuka

Virtualni klavir: www. virtualpiano.net

Kanadski pjeva Michael Bublé krajem prošle godine objavio je album “Crazy Love” kojim je samo potvrdio svoj status jednog od najve ih retroshowmana na sjevernoameri kom kontinentu.

Do koncertnog albuma “Michael Bublé Meets Madison Square Garden”, Bubléa sam smatrao nekim ejkerom jer na studijskim albumima nikako nije uspio spojiti šarm i karizmu svojih evergreenskih uzora, prvenstveno Sinatre, dok se na tom liveu jasno vidi da je pravi štemer ženskih srdašca, da zna

Popis pjesama 1. Cry Me a River; 2.

All o Me; 3. Georgia on My Mind; 4. Crazy Love; 5.

Haven’t Met You Yet; 6. All I Do Is Dream o You; 7. Hold On; 8. Heartache Tonight; 9. You’re Nobody Till Somebody Loves You; 10. At This Moment; 11. Stardust; 12.

Whatever It Takes

tipkovnici vašeg ra unala odgovara tipki klavira. Možete ak i snimiti vlastitu kompoziciju pa je poslušati kasnije. Ako vam se ne svi a boja pozadine - jednostavno je promijenite. Niste sigurni što bi svirali? Pokušajte s uzorcima na vrhu aplikacije ili pogledajte kompozicije ostalih korisnika na službenoj Facebook grupi.

pogoditi i zavesti kao i njegovi prethodnici.

S “Crazy Love” se vratio u studio i ponudio mnogo bolju sliku od prošlog izdanja “Call Me Irresponsible”. Osvojivši na vrlo uvjerljiv na in Madison Square Garden, Bublé kao da je dobio novi polet u karijeri i s još “popi nijim” temama uz standardno veliku orkestralnu pratnju pružio je 13 skladbi koje tek u nekim trenucima doja uju, dok je u ostatku pružio vrlo dobru interpretaciju.

Kako je na njegovim albumima uvijek vrlo malo autorskih pjesama, tako i “Crazy Love” obiluje obradama koje su ovaj put izabrane vrlo studiozno, pa smo njihovim slaganjem na albumu dobili jednu vrlo zanimljivu dinamiku koju su uzdigle mnoge življe pjesme, posebno u središnjici albuma.

Spajaju i nešto “popi nije” aranžmane i eš e življe tonove, “Crazy Love” je vjerojatno najbliži širokoj masi ljudi jer bi mogao spojiti one “stare” koji i dalje tuguju za vremenima The Rat Packa i “nove” koji se nikad nisu upoznali s njima. Tu barijeru Bublé prelazi

s lako om i, kako vrijeme odmi e, tako i on sam biva sve sigurniji u ono što radi, što se jako dobro osje a na ovom albumu.

Uvodna “Cry Me a River” zvu i kao neka bondovska tema s po etka serijala, “All o Me” vra a Bubléa k jazz standardima, a pravo iznena enje dolazi s “Georgia on My Mind” koju je izdigao na jedan sasvim druga iji nivo u odnosu na Raya Charlesa, ija je verzija ove pjesme najpoznatija.

Središnji dio, za koji sam ve rekao da nosi veselije tonove, donosi pjesme poput Van Morrisonove “Crazy Love” koja je Bubléu izvrsno legla, u “Haven’t Met You Yet” je nevi eno vrckast (skoro kao Mika), sli nu atmos eru drži do “Heartache Tonight”, dok prema kraju ipak malo posustaje s nekoliko slabijih brojeva.

Ponekad se ini da je vrlo lagano biti zvijezda, ako živiš na tu i ra un, odnosno ako cijelu karijeru obra uješ prijašnje hitove, ali ipak

to nije tako jer trebaš imati “ono nešto” da bi anovi “popušili” iznova nešto što su ve tisu u puta uli. O ito je da Michael Bublé ima to “nešto” jer s “Crazy Love” ponovno oduševljava milijune koji kupuju njegove albume i posje uju koncerte.

Album kao album ima svoje ari, posebno u svojoj središnjici u kojoj se Bublé raspojasao kao rijetko do sad, pa je prava šteta što je stao na loptu na kraju albuma jer bismo u protivnom dobili pravu retro poslasticu. S malo više autorskog rada u narednim godinama, Bublé bi mogao biti ono što želi, Sinatra novog doba, ali za sad je još uvijek njegova najbolja kopija. (Siniša Miklauži , preuzeto s portala: Muzika.hr)

INTERNET I RA UNALA

Osnove pisanja e-maila (4) Budite kratki

Želite li nau iti svirati klavir, ali ne možete iskrcati brdo love za pravi instrument, evo ne eg za vas: sjajni virtualni klavir koji svirate pomo u tipkovnice. Do sad smo se ve susretali s razli itim verzijama virtualnih instrumenata napravljenih u flashu, no ova klavijatura je najbolja koju smo svirali. Svako slovo i brojka na

17. kolovoza 2010.

Zbog koli ine e-maila koji prosje ni e-mail korisnik dnevno prima ( ak i zanemaruju i spam poruke), najvjerojatnije ne e pozorno pro itati duge e-mailove.

Ukoliko se ne uspijete izraziti unutar par redova, itatelj e samo preletjeti pogledom e-mail i ispustiti važnije stvari. Ako vam je potrebno više teksta za objašnjavanje, dobra ideja je na po etku emaila u par rije i sažeti najosnovnije i kasnije opširnije sve opisati te e na ovaj na in biti smanjena mogu nost nesporazuma.

Odgovarajte na vrijeme Iako e-mail nije namijenjen kao sredstvo za brzu komunika-

ciju, nemojte dopustiti da e-mailovi koji zahtijevaju odgovor ekaju unedogled - op enito je pravilo da bi odgovor trebao biti poslan unutar jednog do dva radna dana.

Ukoliko niste u mogu nosti u tako kratkom vremenu napisati odgovor, dovoljno je napisati kratku poruku da e odgovor sti i kasnije kako bi osoba koja vam je poslala po etni e-mail bila obaviještena da ste poruku primili i razumjeli.

Pravopis Kao što vjerojatno pazite i kod pisane komunikacije, tako je i unutar e-maila potrebno poštivati pravopisna pravila - ve ina e-mail klijentskih aplikacija (Outlook, Thunderbird) pomo i

e vam automatskom provjerom pravopisa prilikom pisanja e-maila. Ako i ne koristite automatsku provjeru pravopisa, ne e vam biti problem poštivati barem osnovna pravila - velika po etna slova re enica i imena te interpunkcijske znakove, a tako e i e-mail biti itljiviji.

Pisanje teksta isklju ivo velikim slovima tako er je loše jer upu uje na ljutiti ton teksta.

Iako nije pravopisno to no, donekle je dopustivo ispustiti dijakriti ke znakove i zamijeniti ih sli nim slovima (npr. -> c, š -> s, -> dj) zbog tehni kih razloga - budu i da sve e-mail klijentske aplikacije ne podržavaju ova slova, može se dogoditi da se kod itatelja pretvore u upitnike ili druge znakove, što otežava itanje.

Ukoliko priroda e-maila nije u potpunosti ne ormalne prirode, slengu i kraticama uobi ajenima u elektronskoj komunikaciji (LOL, BTW i sl.) nije mjesto u e-mailu jer, osim što ove rije i ne postoje u hrvatskom jeziku, postoji opasnost da itatelj ne e znati protuma iti smisao.

Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

17. kolovoza 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE NO I DAN KNIGHT AND DAY

STARCI GROWN UPS

akcijska triler komedija Režija: James Mangold Uloge: Tom Cruise, Cameron Diaz, Peter Sarsgaard, Paul Dano, Maggie Grace

komedija Režija: Dennis Dugan Uloge: Adam Sandler, Kevin James, Chris Rock, Salma Hayek, Rob Schneider, David Spade

Radnja se vrti oko usamljene žene (Cameron Diaz) kojoj, na prvi pogled, bezopasni spoj naslijepo odjednom potpuno preokrene život jer je špijun (Tom Cruise) povede na opasan put po cijelom svijetu kako bi zaštitio akumulator

u kojem je skrivena tajna beskona nog izvora energije. U isto vrijeme njezina je sestra o ekuje na svom vjen anju kako bi zamijenila njihovoga pokojnog oca i otpratila je do oltara. Preporu ujemo starijima od 12 godina.

(tri besplatne posudbe) Glavnu ulogu u filmu “Kutija” igra: 1. D. Barrymore 2. S. Bullock 3. C. Diaz

akcijska triler komedija

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Patrik Novak, akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________

Maria Bello, Maya Rudolph) i djecom unajme veliku ku u na jezeru kako bi zajedno proslavili Dan nezavisnosti.

Nastavljaju i svoje druženje nakon toliko godina, po inju shva ati da starenje nužno ne zna i i odrastanje. Preporu ujemo starijima od 12 godina.

DVD, BLUE RAY IZLOG

Pierce Brosnan ve je glumio razbija a i utjeriva a dugova (“Ta fin“), no gledatelji(ce) ga naravno uvijek prepoznaju kao Jamesa Bonda. O ito je da voli uništavati taj imidž i ludo se zabavlja u druga ijoj ulozi. Brosnan je ve parodirao Jamesa Bonda u “Kroja u Paname“, no ovo je vrhunac: umjesto elegantnog i pristojnog agenta s dozvolom za ubijanje, gledatelj dobiva vulgarnog, iscerenog, poreme enog i zapuštenoga brkatog ubojicu u godinama koji sre uje prljave korporacijske poslove. Glavna zabava su mu alkohol, mjesne kurve i gledanje mladih cura (nerviraju ga one katoli ke, “samo crvene i nema suckie- uckie“).

No Ju l i a n Noble (Pierce Brosnan) nije samo uspješan pla eni ubojica, on je i usamljeni tip koji nema ni dom ni obitelj ni prijatelja, a poslije 20 godina staža po-

srijeda, 18.8. nema filmskog programa

“Starci” je komedija o petorici prijatelja i bivših suigra a (Adam Sandler, Kevin James, Chris Rock, David Spade i Rob Schneider) koji se nakon godina razdvojenosti ponovno sastaju povodom smrti njihovoga srednjoškolskog trenera košarke. Zajedno sa suprugama (Salma Hayek,

inje dobivati napadaje PTSP-a. Umjesto da, kao Tony Soprano, posje uje psihijatricu, Julian samo traži odmor i nekog prijatelja, no njegovi poslodavci ne vole ubojice na godišnjem odmoru, a još manje trpe ubojice kojima se po inju doga ati greške te ovaj put u Meksiku Julian ne smije pogriješiti.

Danny Wright (Greg Kinnear) tako er se poslovno nalazi u Mexico Cityju, u životu ga stalno prati neki baksuz i mora hitno sklopiti pravi posao jer vjeruje da ak ni njegova vjerna, draga žena Bean (Hope Davis) ne e zauvijek trpjeti gubitnika. Jedne se ve eri njih dvojica sretnu u hotelskom baru, ispijaju brojne margarite i pokušavaju zapo eti konverzaciju, no paranoi ni i nepristojni Julian uvrijedi Dannyja. Da se iskupi, Julian ga vodi na koridu i u i tajnama svoga zanata. Isprva Danny misli da se ovaj šali, ali uskoro otkriva da je i te kako ozbiljan (“Ozbiljan kao problem s erekcijom“ - Julian) te da mu osim svog prijateljstva nudi i da mu postane pomo nik u poslu.

utorak, 17.8.

19.00 i 21.00 NO I DAN

Ime i prezime: ______________________

UBOJSTVO I MARGARITE

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

DEVET

Mjuzikl o strastvenom filmašu u krizi (Daniel Day - Lewis) koji se suo ava sa ženama svog života: Penélope Cruz, Nicole Kidman, Kate Hudson ... Provokativni mjuzikl koji prati stvarala ku i osobnu krizu talijanskoga filmskog redatelja Guida Continija (Daniel Day - Lewis). On se istovremeno suo ava s brojnim ženama u svom životu: svojom zakonitom suprugom Luisom (Marion Cotillard), ljubavnicom Carlom (Penélope Cruz), filmskom muzom Claudijom (Nicole Kidman), osobom od povjerenja te kostimografkinjom Lili (Judi Dench), ameri kom modnom novinarkom Stephanie (Kate Hudson), kurvom iz mladosti Saraghinom (Stacy Ferguson) te svojom majkom (Sophia Loren) ...

KUTIJA Što biste u inili ako znate da ete jednim pritiskom dugmeta osvojiti milijun dolara - ali e zbog

toga jedna nepoznata osoba biti ubijena? Film redatelja “Donnieja Darka”. Norma i Arthur su bra ni par u velikim problemima. No, ni ne slute kako e ih postojanje jedne udesne kutije tek usositi. Kad se pojavi, kutija je za njih ostvarenje svih snova, jer e se pritiskom na dugme riješiti svi njihovi nov ani problemi. No, u isti as izazvat e i jedno ubojstvo. Živjeti s krivnjom ipak je preveliki teret za nesretni bra ni par ... ”Kutija” se temelji na istoimenoj pri i Richarda Mathesona (autor knjige”Ja sam legenda”) koja je objavljena 1970.

________ _____________________________

19.00 i 21.00 STARCI GROWN UPS komedija Režija: Dennis Dugan Uloge: Adam Sandler, Kevin James, Chris Rock, Salma Hayek, Rob Schneider, David Spade

petak, 20.8.

19.00 i 21.00 STARCI komedija

1. KUTIJA

subota, 21.8.

2. NAREDNIK JAMES

19.00 i 21.00 STARCI

3. GLAVNI SASTOJAK 4. OZBILJAN OVJEK

komedija

5. PERCY JACKSON I OLIMPIJCI 6. SMRTONOSNI OKRŠAJ

nedjelja, 22.8.

7. STARI FRAJERI

ŠKOLA MEDIJSKE KULTURE

8. ALISA U ZEMLJI UDESA 9. SVI SMO SUPER 10. LJUBAV SE DOGA A

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA 1. PO ETAK

ponedjeljak, 23.8.

ŠKOLA MEDIJSKE KULTURE

2. STARCI

DOM KULTURE PRELOG

3. PHILLIP MORRIS, VOLIM TE 4. GHOST WRITER 5. PRI A O IGRA KAMA 3

subota 21.8. i nedjelja 22.8. u 20 sati

6. ZALJEV 7. STREET DANCE

TURNIR SMRTI

8. UBOJICE

u Playboyu, a inspirirala je i jednu epizodu “Zone sumraka”, samo s nešto izmijenjenim završetkom. I ovaj film doživio je suprotstavljena mišljenja kriti ara, uglavnom ga smatraju nešto lošijim od “Donnieja Darka”, ali puno boljim od “Southland Talesa”. Oni koji ne vole film smatraju ga “zbrkom“ i “zanimljivim promašajem“, no dosta kriti ara predvi a mu kultni status i isti e da, uza sve mane, film ima zanimljivu pri u, intrigantnu temu i atmos eru koja e proganjati gledatelje još dugo nakon prvog gledanja.

etvrtak, 19.8.

akcijski triler

9. SEKS I GRAD 2 10. MACHAN

U.S. Box Office

NO I DAN KNIGHT AND DAY akcijska triler komedija

1. THE OTHER GUYS 2. INCEPTION

Radno vrijeme blagajne

3. STEP UP 3D 4. SALT 5. DINNER FOR SCHMUCKS 6. DESPICABLE ME 7. CATS&DOGS: THE REVENGE OF KITTY GALORE

8. CHARLIE ST. CLOUD 9. TOY STORY 3

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. THE KIDS ARE ALL RIGHT

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. kolovoza 2010.

ZA NJU

Aloe vera pomaže o uvanju zdravlja cijelog tijela - Sastojci aloe vere poznati su da lije e brojne vanjske upalne procese i povrede na koži, no sok aloe vere je i vrlo ljekovit, te sprje ava i lije i odre ene bolesti i tegobe Aloe vera jedna je od najpoznatijih ljekovitih biljaka na svijetu, no njezina ljekovita svojstva još do današnjeg dana nisu do kraja istražena. Od 250 vrsta aloe vere, samo etiri su ljekovite, a to su aloe vera - Barbadensis, Arborescens, Chinensis i Ferox.

Iako li i na kaktusa, aloe vera pripada porodici ljiljana.

Radi se o polupustinjskoj biljci pa zbog toga voli toplu i suhu klimu. No, to ne zna i da je vi ne možete uzgojiti u svojem domu, što zna i e vam kao lijek uvijek biti pri ruci. Sve što trebate jest posaditi je u lon anicu s pjeskovitom zemljom, staviti je na sun ano mjesto uz prozor i paziti da u prostoriji gdje je držite temperatura ne padne ispod 5oC, jer je vrlo osjetljiva na hladno u.

Izvor zdravlja Sastojci aloe vere poznati su da lije e brojne vanjske upalne procese i povrede na koži, sok aloe vere vrlo je ljekovit te spr-

je ava i lije i odre ene bolesti i tegobe, no, na žalost, to podru je nije do kraja istraženo. Ipak, do sada su znanstvenici prepoznali brojne vrlo ljekovite sastojke aloe vere, pa tako gel sadrži preko 250 ljekovitih i hranjivih sastojaka kao što su vitamini i minerali, folna kiselina, aminokiseline, enzimi, mukopolisaharidi i tako dalje, koji pomažu u lije enju i zacjeljivanju.

Djelovanje aloe vere

smiju se lije iti gelom aloe, jer produljuje vrijeme zacjeljivanja.

Psorijaza – etverogodišnje istraživanje pokazalo je da se kod 83 posto osoba koje su imale psorijazu koža o istila od ljusaka prilikom primjene gela aloe vere. Naime, gel ublažava svrbljive kožne ljuske i upalu na koži, što je karakteristi no za osobe sa psorijazom.

Akne – svi koji imaju problema s aknama znaju koliko ih se

Opekline – nakon što se ope ete, što brže nanesite gel od aloe vere koji smanjuje bol, vlaži kožu i ne dopušta in iciranje rane. Gel ublažava i bol protiv opeklina od sun anja. Ukoliko vam je izgorjelo cijelo tijelo, napunite kadu mlakom vodom i stavite dvije šalice soka od aloe.

Porezotine i ogrebotine – na ranjena mjesta nanesite gel aloe vere, koji e se na ruci osušiti i stvoriti zaštitni ilm koji e ubrzati zacjeljivanje. No, on je samo za manje ozljede. Ve e ozljede ne

je teško riješiti i kako dugo može trajati upalni proces. Prema istraživanju koje je provedeno, došlo se do zaklju ka da je 90 posto upalnih procesa i rana zacijelilo u roku od pet dana uz primjenu soka od aloe vere. Naime, to je dvostruko brže od konvencionalnih metoda lije enja akni.

Herpes – ukoliko imate problema s herpesom, gel od aloe vere sigurno e vam pomo i, jer sadrži protuvirusna svojstva. Zanimljivo je spomenuti da gel omogu uje bolju prokrvljenost kapilara koje vode do povrije enog mjesta, što omogu uje brži oporavak.

Brojna svojstva Ve smo spomenuli da aloe vera ljekovita za vanjsku primjenu, no da njena unutarnja primjena nije do kraja istražena. Istraživanja su pokazala manje koli ine še era u krvi kod osoba koje su mjesec i pol dana pile gel i sok aloe vere.

To zna i da bi se aloe vera mogla koristiti za lije enje dijabetesa. Japanski su pak znanstvenici otkrili

da aloe vera sprje ava želu ana izlu ivanja od koji nastaje ir na želucu.

Sok od aloe vere dobar je za ja anje imuniteta. Tako er, otkriveno je da aktivni sastojak u kori aloe vere, pod nazivom acemanan, ima protuvirusna svojstva. No, još uvijek je potrebno napraviti brojna istraživanja prije nego što se do e do konkretnih zaklju aka. Može se re i da je aloe vera i previše u inkovita kao laksativ. Naime, sok poti e probavu pa može izazvati jake gr eve u crijevima i proljev.

Primjena aloe vere Ono što je najvažnije od svega je da aloe veru treba znati primijeniti na najbolji mogu i na in.

Aloe vera gel je želatinasta masa koja se nalazi u unutrašnjosti lista. Tako er, manju koli inu soka možete iscijediti iz lista, no, ukoliko vam treba ve a koli ina, najbolje je kupiti sok u ljekarni (onaj koji sadrži najmanje 98 posto aloe).

U ljekarnama i ostalim trgovinama tako er možete kupiti razli ite pripravke i kreme s aloe verom, no pazite da kupite one kvalitetnije, s ve im postotkom te biljke. Ukoliko gelom ili sokom aloe vere lije ite neke vanjske ozlijede ili upalne procese, nanosite je do tri puta na dan. Za ostale vrste primjene držite se uputa lije nika ili ljekarnika. (preuzeto s portala: Žena. hr)

NA ŠTO MORATE PRIPAZITI KOD KUPOVANJA

Kako prepoznati je li namirnica svježa?

Namirnice koje nisu posve svježe ne e izdržati nekoliko dana ni u hladnjaku, kamoli van njega. Nisam tako bogata da kupujem jeftine stvari – moto je koji bi se mogao primijeniti i na namirnice. Jer, kad nabavljamo vo e i povr e, moramo znati da ne emo sve potrošiti odmah, a namirnice koje nisu posve svježe ne e izdržati nekoliko dana ni u hladnjaku, kamoli van njega. Pa kako onda prepoznati je li neka namirnica svježa? Donosimo vam kratak pregled po grupama namirnica ...

* Školjke moraju biti vrste i pune i mirisati na more. * Svježe meso ne smije biti sme e, nego crveno i svilenkasto.

Masni dijelovi su bijeli, a ne žuti. * Perad i divlja – noge moraju biti gipke, prsna kost mekana, a prsa punašna. Boja mora biti žu kasta, a ne sivkasta.

Povr e * Salata mora biti jasne zelene boje, bez sme ih rubova i trulih listova.

Riba i meso

* Paradajz i rotkvice moraju biti crvene boje, bez mrlja i nabora. * Avokado mora biti vrst i elasti an na pritisak. Namjeravate li ga odmah pojesti, ne e smetati ni ako je malo pocrnio. * Korjenasto povr e mora biti vrsto, nikako “naborano“. * Zreli patlidžani moraju biti izrazito sjajne i tamne boje, te vrsti na pritisak. * Gljive moraju biti vrste i suhe. Kupujte samo one koje dobro poznajete. Izbjegavajte kupovati gljive pakirane u plasti nim vre icama.

Vo e

* Svježa riba ima sjajne i skliske ljuske, svijetle izbo ene o i i jasno vidljive boje.

* Nemojte kupovati vo e na koje se uhvatilo ak i malo plije-

RECEPT tjedna

sni. Ona se brzo širi i zahva a sve plodove. * Grož e – izaberite zrele, vrste grozdove jasnih boja. * Vo e s košticama (trešnje, marelice, šljive, breskve, nektarine ...) mora biti vrsto i napeto, ali mekano na dodir, jasnih boja, neošte ene kore i bez nabora. * Jagodi asto vo e (jagode, maline, kupine, borovnice ...) mora biti izražajnih boja i tvrdo na opip.

To je vo e lako pokvarljivo i treba ga pojesti odmah. Ako se pojavi plijesan, bacite ga. * Zrele smokve moraju biti napete i mekane. * Kivi mora biti vrst i napet, neošte ene kore. * Banane su zrele ako im je kora žuta i posuta sitnim sme im

to kicama. Nezrele su zelenkaste, a prezrele sme e i mekane. * Dinje - odaberite mirišljave i napete plodove, bez ogrebotina i omekšanja na kori. * Ananas mora biti vrst, neošte en i mirisan. * Ljuske oraha moraju biti sjajne i ne smiju zvu ati šuplje kad ih protresemo. Svježi orasi lakše se iste i boljeg su okusa nego stari, koji su ponekad gorki.

Sušene i pakirane namirnice * Ove namirnice kupujte u prodavaonicama koje imaju ve i promet; manja je mogu nost da budu pokvarene. * Izaberite vrsto i napeto zrnje graha, izbjegavajte ono naborane kože. * Sušeno vo e mora biti puno i so no, a ne tvrdo i žilavo. (preuzeto s portala: Žena.hr)

www.SAVJETI-hr.com

Nježna torta s kupinama Sastojci

Priprema

Za biskvit: 5 jaja 150 g še era 125 g pšeni noga glatkog brašna 25 g kakaa 1 žli ica praška za pecivo Za kremu: 1 prašak za puding vanilija 100 g še era 500 ml mlijeka 2 žumanjka 50 ml vo nog likera 200 ml vrhnja za šlag 200 g kupina 30 g strugotina okolade (ili komadi a)

Za biskvit miješajte jaja i še er elektri nom miješalicom dok ne dobijete pjenastu smjesu. Lagano umiješajte glatko brašno pomiješano s kakaom i praškom za pecivo. Smjesu ulijte u kalup za torte obložen papirom za pe enje. Pecite u pe nici zagrijanoj na 180°C oko 30 minuta.

Biskvit pustite da se ohladi, a zatim ga prerežite na pola. Za kremu pomiješajte prašak za puding s 2 žlice še era i malo mlijeka. Žumanjke s preostalim še erom miješajte elektri nom miješalicom dok ne dobijete pjenastu smjesu i na kraju umiješajte liker. Preostalo mlijeko zagrijte i kad zakuha, umiješajte razmu eni prašak za puding i kuhajte miješa-

Zaštitite svoje novoro en e od vru ine ju i oko 2 minute. Maknite s vatre i u vreli puding umiješajte smjesu od žumanjaka te kratko vratite na vatru uz miješanje, paze i da se žumanjci ne zgrušaju. Ovu pripremljenu kremu (pokrivenu folijom) ostavite da se hladi. Vrhnje miješajte elektri nom miješalicom dok ne dobijete vrsti šlag. U ohla eni puding umiješajte vrsti šlag, strugotine okolade i kupine. U kalup za torte stavite pola biskvita, prekrijte kremom s vo em i zatim stavite drugu polovicu biskvita. Ostavite je u hladnjaku da se dobro ohladi. Tortu ukrasite vo em, narežite na kriške i poslužite. Savjet: tortu ostavite u hladnjaku nekoliko sati ili preko no i da bi se lakše rezala.

Ovi savjeti pomo i e vam da zaštitite svoje novoro en e od štetnih sun evih zra enja, te da boravak na moru bude što zabavniji.

Odje a. Po nite s pregledom kakvo e vrijeme biti svaki dan boravka na moru. Prema prognozi prilagodite i odje u za novoro en e. Prognoza nije uvijek to na, no može vam dati približnu informaciju o temperaturi, suncu i sl. Zaštitite svoju bebu od vru ine tako da mu obu ete im manje odje e, odnosno onoliko koliko je to mogu e. No-

voro en ad se vrlo lako zagrije, tako da je nepotrebna odje a višak. Vaša beba obavezno mora nositi šeširi ili kapu, tako da je lice zašti eno od sunca. Ponekad je dosta da beba ima pelene.

Uvijek pri ruci imajte bo icu vode i mokru krpu. Hladite bebu mokrom krpom da biste snizili temperature tijela. S bebom se možete kupati kad sunce više nije najja e i kad padne temperature sunca. Održavajte i sebe hladnim, tako ete uvelike pomo i vašoj bebi. Ne dozvolite da ostanete bez teku ine. Pijte

puno teku ine, pogotovo ako dojite novoro en e.

17. kolovoza 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Raj od drva Švedski arhitekt Per Bornstein kreirao je ku u za sebe i svoju obitelj u snijegom okovanoj ij k j okolini. k li i U krek ativnom procesu odlu io je koristiti prirodne materijale, ali i svoje znanje i iskutvo te na taj na in stvoriti svoj raj i to na najjeftiniji mogu i na in.

Umjesto da koristi uobi ajene materijale za gradnju, on se odlu io na ku u od masivnog drva bora. Kako i ne bi, budu i da je borovina u tom podneblju eksremno lako dobavna, a i što je najvažnije – jeftina. Kada tome dodamo da je dovoljno kvalitetna, da izgleda izvrsno i prirodno, dobili smo jack pot. Baš kao što je to u inio Per. Ku a je smještena na malom brdašcu s kojeg se vrlo dobro može vidjeti grad. Per je to iskoristio i postavio nepravilan raster prozora na prednju stranu. Tu

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Stan ina! ure uje: Bruno Kontrec

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

se nalaze prostorije dnevne zone, dok su one no ne zone postavljene na drugu stranu ku e. Baš taj moment velike koli ine svjetla pogodan je u kombinaciji s masivnim drvom koji dominira prostorom. No, on dominira njime, nikako ga ne zatvara.

Od elemenata koje je koristio u prostoru, Per je istan anim osjetom za

u initi najbolje što može. No, jedno je htjeti, a sasvim drugo je to mo i.

Po mom skromnom mišljenju, Per Bornstein to i te kako može. http://www.bornstein.se/ http://www.piaulin.com/

estetiku odabrao neke predmete u antikvarijatima i buvljacima (pe , umivaonik), neke je našao, doslovno, u kontejneru za sme e (stoli ), a sve je to odli no iskombinirao s dizajnerskim klasikama Arnea Jacobsena i Brune Mattsona te s nekim radovima koje je i sam dizajnirao (sofa i fotelje). Kada ovjek sam radi dizajn za svoju obitelj, zasigurno želi

Šumski ured studija SelgasCano S ovim sam objektom upoznat ve jedno vrijeme i sad kad sam ponovno naišao na njega nisam siguran zašto ga nisam objavio i prije. No, nikad nije kasno, stoga – evo ga sad!

Radi se o objektu u kojem se nalazi arhitektonski studio SelgasCano. Naravno, njegovi autori su lanovi tima baš tog studija. Objekt se nalazi u šumu blizu Madrida i zaista je reprezentativan. Ako zbog ni eg drugog, onda de initivno zbog svoje pozicije. Ne moram ni napomi-

njati koliko bi bilo interesantno i dobro raditi u takvoj okolini (pod uvjetom da su vam i kolege normalni, naravno). A sam je objekt izveden u obliku svojevr-

snog tunela sa zaobljenim prozorom izra enim od prozirnog akrila. Prozor je usmjeren prema sjeveru, dok je suprotan zid postavljen na južnoj strani kako bi pružao hladovinu kroz cijeli dan. Interijer je izveden

interesantnim i živopisnim bojama. Baš ova potonja injenica imala je veliku ulogu u dizajnu trgovine ovih bicikala u Londonu. Tim iz studija Elmulsion vodio se njome, te je izveo vrlo jednostavan, bijeli interijer u kojem dominaciju preuzimaju sami eksponati – bicikli. Bijeli prostor neodoljivo podsje a na iste japanske interijere, što je još jedna poveznica na relaciji istok - zapad. Kod tako postavljenih stvari naglasak pada na one detalje koji su de facto najvažniji – detalje na eksponatima, njihovu bit i srž. Pristup dizajnu bio je minimalisti ki, ak bih rekao utilitaristi ki, ali toplinu i personalizaciju prostora daju jednostavni predmeti kao što su naran e, mali drveni sandu-

– na podu i u vidu nekih elemenata gra evne stolarije i namještaja. Detalji u žarkim bojama samo naglašavaju eleganciju, ali joj daju i odre enu dozu živosti.

Stan odlikuje i krasan raspored prostorija, te njihova neujedna enost u smislu površina i volumena. Centralni dio stana, blagovaonsko/dnevni dio nalazi

se to no ispod sljemena krova, tako da visina koja je na tom mjestu daje potpuno druga iju percepciju prostora. Tako er, neki od materijala i detalja koje su koristili dizajneri vrlo interesantno odgovaraju u prostoru. Pri tome ponajprije govorim o zidovima od cigle, žar-

u bijeloj boji koja se kombinira sa živim tonovima naran aste, žute i zelene.

Fotogra ije: Iwan Baan http://www.selgascano. com/ http://www.iwan.com

Trgovina bicikala Tokyo bike u Londonu Tokyo bike je biciklisti ki brend broj 1 iz Japana koji je u vrlo kratkom vremenu osvojio i londonsko tržište. Njihovi su proizvodi vrlo jednostavni, lagani i šareni bicikli s daškom “vintage” izgleda.

Tako er, njihovu ar poja ava i injenica da ih je mogu e dobiti u

Ovaj penthouse izveo je tim iz bugarskog studija Fimera i nalazi se u Banskom, gradu koji je jedan od najpopularnijih skijaških destinacija u Bugarskoj.

Prilikom dizajna kombinirali su razne materijale, boje i dekore, ali nikako nisu pretjerali ni u kojem pogledu. Esencija ovog interijera je kombinacija neutralne sivo - bijele kombinacije s toplim dodirom masivnog drva

dinjeri s biljkom sansevieria ili pak o ogrjevnom drvu koji ima i estetsku funkciju. Namještaj je odabran u rangu od dizajnerskih komada do ru no ra enih dijelova namještaja.

Bez daljnjeg teksta, sve u svemu, stan ina! http://www. imera.com/ en/#portfolio

Trebate li besplatan savjet, javite se! ci ili pak neobavezno postavljene metle, zvu nici i neki drugi predmeti. Trgovina izvedena na taj na in izgleda kao kombinacija ne ije garaže i radionice u kojoj je pri a o biciklima jednostavno – u zraku. http://www.tokyobike. co.uk/ http://www.emulsionarchitecture.com/

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. kolovoza 2010.

17. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

11

12

17. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Nalazi se pod stalnim stresom

Strategije rješavanja konflikata

Ve duže vrijeme nalazim se u velikim problemima kako u privatnom,.tako i u poslovnom životu. Na poslu mi prijeti otkaz.

Razmišljam što ako se to dogodi? Kako i gdje u na i novi posao? Što se e se dogoditi s mojom obitelji?

Imam dva sina koja se školuju, dok mi je tre e dijete bolesno o kojem moramo voditi poja anu brigu i njegu. Supruga je zaposlena ali njezina primanja su dosta niska. Primje ujem da sam postao preosjetljiv, smetaju me sitnice, esto sam žalostan, neraspoložen, tjeskoban a u društvu nemam strpljenja slušati sugovornike. Postoji li na in kako to mogu prevazi i?

Stres je reakcija našeg tijela na prevelike zahtjeve okoline.

Ukoliko stres dulje djeluje (neprekidni niz stresnih doga anja kao primjerice, teško e na poslu, kroni ni bolesnik), tada govorimo o kroni nom stresu. U kroni nom stresu dolazi do povišenog lu enja hormona stresa

(adrenalina i krotizola) koji dovode do niza izi kih simptoma (glavobolja, ubrzani rad srca, miši na napetost, ubrzano disanje, bolovi u želucu i le ima, poja ano znojenje, hladne ruke i noge) i psihi kih simptoma (smetnje koncentracije i pam enja, razdražljivost, preosjetljivost, napetost, gubitak snage, iscrpljenost i dr.). Ukoliko ove smetnje potraju duže vrijeme može do i i do jako ozbiljnih problema ,bolesti, kao što je bolest srca, anksioznog i depresivnog poreme aja. Nastanak mnogih kroni nih bolesti povezuje se sa stresom kao što su: ulkusna bolest, dijabetes, reumatoidni artritis mnoge sr anožilne bolesti, psorijaza i Chronova bolest. Kod stanja kroni nog stresa organizam se nastoji na razne na ine oduprijeti i na neki na in staviti novonastale izi ke i psihi ke promjene pod kontrolu. Ukoliko u tome ne uspije onda upada u tzv. fazu iscrpljenja. U svakom slu aju preporu am vam da što prije posjetite psihijatra.

Nisam ba š namjeravala itavo ljeto pisati o kon liktima, ali ispada da je tema tako zahvalna da joj se ne mogu oteti. Mislim, kako da vas pustim da ne promislite o razli itim strategijama rješavanja kon likata, kad je to tako važno u našim životima? Treba znati koje su prednosti i mane pojedine strategije u razli itim kon liktnim situacijama. Zato se udobno smjestite, a nije naodmet hladiti se pritom sladoledom kako bi sve što slijedi lakše procesirali...Dakle, kad se vrijedi odlu iti za strategiju suradnje?

Kad želimo da se suprotstavljene strane dogovore na na in da svi dobivaju, da prona u takvo rješenje koje je za obje strane dobro, što rezultira kvalitetnijim i dugoro nijim rješenjima . Suradnja je potrebna kad su pitanja previše važna da bi se pravio kompromis ili nekakva privremena varijanta. Za suradnju me u ljudima treba puno vremena i strpljivosti, kao i jasna opredijeljenost da obje strane odustanu od nadmo i, što može zna iti i gubitak osje aja nezavisnosti. Svijet u kojem živimo preferira kompeticiju i nametanje, pa se esto susre emo s takvim rješavanjem kon likata. Dobro je što pokušajem nametanja svojega rješenja možemo dobiti sve, što se osje amo mo no, uzbu eno i borbeno, ali postoji i rizik da je druga strana ja a pa emo mi izgubiti. Ako i ne izgubimo bitku, možda svojim nametanjem zapravo zapo injemo rat, stje emo neprijatelja koji eka svoju priliku. Nametanje je najprikladnije kad je situacija kriti na pa treba brza i odlu na akcija ili kad se radi o vitalnim

pitanjima u kojima nema licitiranja. Ako se radi o jako važnim ciljevima, ali bi upotreba energi nih poteza imala negativne posljedice bolje je odabrati kompromis kao strategiju. To važi i kad su obje strane jednako mo ne, a ciljevi su im me usobno isklju ivi. Kompromis je dobar i kad nemamo vremena, pa trebamo privremeno rješenje složenih problema. Dobro je što nitko ne ostaje praznih ruku, ali ujedno nitko nije ni posve zadovoljan, pa je pitanje ne e li tenzija ponovno rasti. Ima situacija kad je dobro odlu iti popustiti drugoj strani, recimo ako shvatite da niste u pravu. Odustati je dobro i kad su pitanja drugoj strani puno važnija, pa joj se može prepustiti rješenje, što nam može donijeti «kredit» koji e nam kasnije možda trebati. Kad smo u situaciji da smo ve pobije eni mogu e je pravodobnim odustajanjem minimalizirati gubitke, ali sve je to pra eno lošim osje ajem poraza, nemo i i smanjenog samopoštovanja.

A takav je ponekad život! Ima i kon likata koje ne rješavamo, jer se uvamo za one važnije ili nam se ne da. Izbjegavanje rješavanja kon likata prakti no je jer nam uva vrijeme i energiju, samo treba mudrosti da se izabere kon likte koji se mogu prepustiti toj strategiji, a da to nije ista linija manjeg otpora...

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

Bipolarni poreme aj Mani na depresivna psihoza je endogeno psihi ko oboljenje u kojem se smjenjuju razdoblja manije i depresije. Smanjivanje faza nema odre eni ritam pa je prema tome težina bolesti još gora. Manija po inje u ranijoj dobi a karakteriziraju ju poreme aji mišljenja. Pacijent se nekoliko puta dnevno vra a razli itim raspoloženjima od ushita samopouzdanja do tjeskobe i neraspoloženja.

Bipolarni poreme aj manifestira se u razli itom intenzitetu. Pacijent može biti radostan, razdražljiv, hiperaktivan, loše koncentriran, slabo ili nikako ne spava, esto pretjerano mnogo jede, u razgovoru sa suradnikom mijenja temu, a pritom zaboravlja o emu se prethodno razgovaralo, ima poja ane seksualne potrebe, neracionalne zahtjeve, brzo mijenja raspoloženja od ushita do stanja nezainteresiranosti za okolinu. Takvi su ciklusi naj eš e promjenjivi. Tako dugo dok dijagnoza nije postavljena pacijent svojim ponašanjem zbunjuje svoj bliži i širi krug suradnika. On sam nije svjestan što se s njim doga a. Kad postane svjestan da je u stanju kaosa, pacijent nastoji sakriti problem, umjesto da potraži lije ni ku pomo . Ovdje, na žalost, zakaže i pomo obitelji ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

koja pogrešno zaklju uje kako je oboljela osoba preoptere ena brigama, i problemima pa to ne uzima ozbiljno.

Pomo o icijelne medicine na žalost nije dovoljna. Problem joj je dobro poznat i on se svodi na lije enje kod specijaliste psihijatra. On naj eš e pacijentu propisuje litij, ali je vrlo važna kontrola tog lijeka.

Preniska doza tog lijeka ne dovodi do poboljšanja a previsoka doza može biti otrovna. To se redovito kontrolira analizom krvi, pa je oboljeli vezan za lije ni ke ambulante, uputnice, nalaze, ljekarne, dakle gube se dani i godine dok pacijent tone sve više u bolest, dok ne do e u stanje kad više ne može sam funkcionirati nego treba cjelodnevnu brigu i pomo druge osobe. Napominjem da suicid kod takvih bolesnika nije rijetkost.

Najdjelotvornije je lije ene bioterapijom, gdje e dobro educirani bioterapeut izbalansirati organizam i vratiti ga iz stanja disbalansa u stanje normalne funkcije balansa i pacijenta osloboditi teškog stanja.

Nazovite me bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031, dogovorite svoj termin i oslobodite sebe i svojih bližnjih od bolesti i mogu ih teških posljedica.

OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

17. kolovoza 2010.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA

Informativni kutak Poliklinike Živa

Sedam stvari koje ne trebate izlanuti pred djevojkom

Sindrom iritabilnog crijeva

Svaki muškarac koji imalo drži do sebe mora znati kako neke stvari zadržati za sebe. Kako je povjerenje klju uspjeha veze, tako je i uvanje tajni koje morate držati za sebe još jedan od presudnih elemenata zdrave veze. Ovdje vam donosimo sedam stvari koje bi svaki muškarac, ako je ikako mogu e, trebao zadržati za sebe pred svojom boljom polovicom.

kuhate bolje od nje i tako vas navu i na tanak led da kuhate umjesto nje dok ona gleda sapunice. Jedino možete, odnosno morate ženu potjerati od roštilja. Svaki muškarac se mora sam brinuti o mesini i vatrici i pivicama koje idu uz roštilj.

Ne pokazujte koliko love zara ujete

Ne lažite nekome pred njom

Bilo da ste zaduženi kao Gr ka ili u plusu kao Željko Kerum, nikad to ne biste smjeli pokazivati. Iako partneri u svakoj vezi nakon nekog vremena imaju prili no precizan uvid u partnerove financije, mnogi muškarci u startu rade grešku pa ako imaju love to objavljuju na sva zvona ili ako su bez lipe u džepu lažu o istom pa nalete na sponzorušu koja ih ili baci na prosja ki štap ili ostavi im sazna da joj je de ko na tom istom štapu.

Bilo da lažete policajcu kad vas zaustavi ili teleprodava u na tele on, ma koliko bili dobri u tome, nemojte to pokazivati pred njom. Zašto? Pa ako uspijete slagati policajcu da vam skine kaznu jer ste baš jurili baki na samrti u bolnicu, ona e se zapitati koliko ste tek njoj toga nadrobili. Ako baš morate lagati pred njom, onda i nju uklju ite u pri u da podijelite krivnju.

Nipošto ne pokazujte kulinarske sposobnosti Svaki muškarac mora znati kuhati, a svaki pravi muškarac e to znati sa uvati za sebe. Ukoliko pokažete da znate kuhati, nadrapali ste i bit ete osu eni na spremanje ru ka do kraja života, a cura e vam suptilno govoriti da

Kolekciju pornjave ne pokazujte ni za živu glavu Dobro je sakrijte! Iako svi muškarci tu i tamo gledaju pornjavu, nema nikakve potrebe da joj pokazujete gdje vam stoji kompilacija sabranih djela Jenne Jameson. Iako je to skroz ok s vaše strane, im se otkrije zaliha pornjave, u rangu ste perverznjaka u baloneru koji pokazuje visuljak djevoj icama u parku.

U estalost masturbacije To je nešto poput razmišljanja o seksu vaših roditelja.

Znate da su se morali bar jedanput poseksati, ali se volite pretvarati da nisu. Tako je i s masturbacijom kod muškaraca. Žene znaju da muškarci to rade ponekad, ali im je svaka in ormacija o tome previše, a kamoli o u estalosti, kvaliteti i sl. koje stvarno trebate zadržati za sebe.

Ljetni stilovi izama dodaju nekoliko centimetara visini i oblikuju vašu siluetu. ipka ozna ava liniju noge i daje osje aj vitkosti. Mogu se nositi s

izme do gležnja Spoj su cipela i izama, udobne, šik i elegantne. Dostupne su u razli itim verzijama, retro stil, trendi i elegantan. Kombiniramo ih uz suknje, hla e, traper haljine.

Kad govorimo o izmama do gležnja, ne mislimo na zimsku ina icu ve izdanje s plat ormom, s vezicama, s otvorenim prstima,

ljetnim kratkim hla icama, ili u ormalnim prilikama s odijelom. Odli na prednost ljetnih izama jest da daju podršku vašem gležnju pa podnose i vrtoglavo visoke potpetice.

Iako 1 od 5 odraslih osoba ima znakove i simptome iritabilnog crijeva, manje od polovice traži lije ni ku pomo . Važno je posjetiti lije nika zbog toga što se može radi i o mnogo ozbiljnijim boles ma crijeva. Lije nik mora isklju i upalne boles crijeva i rak debelog crijeva, te nau i bolesnike kako da izbjegnu mogu e komplikacije, primjerice kroni ne proljeve.

Mnogi ljudi iskuse simptome i znakove iritabilnog crijeva, no vjerojatnije je da se zaista radi o poreme aju ako se: - radi o mla oj osobi. Poreme aj obi no po inje u dobi do 35. godine života

Mladen Makitan, dr. med.

Internist ravnatelj Poliklinike Živa

- radi o ženi. Poreme aj se dva puta eš e javlja u žena - u bližoj obitelji ima osoba s is m poreme ajem. Istraživanja su pokazala da je rizik ve i ako roditelji ili bra a i sestre ve imaju sindrom iritabilnog crijeva.

Istraživanja su isto tako pokazala da su naslije e ili život pod is m okolnos ma unutar pojedinih obitelji, ili oboje, imbenici rizika za pojavu sindroma iritabilnog crijeva.

Dr. Mladen Makitan, internist Ravnatelj Poliklinike Živa

Tajne vaših frendova Tajne vaših rendova svakako morate držati za sebe.

Vaša djevojka ne smije znati za njihove stvari koje samo vi znate jer su žene po prirodi lajave, pa bi ubrzo nešto što vi izlanete moglo doprijeti do rendove cure. Štitite le a rendovima, i oni e vaša.

Pepeljugino najja e oružje izme s ipkom

Kada posjetiti lije nika?

Sve što vam je poklonila bivša možete koristiti koliko želite do onog trenutka spoznaje vaše sadašnje da vam je to poklonila upravo ona. Tada svi predmeti postaju okuženi i morate ih izbjegavati, od obi nih privjesaka do majica koje biste uskoro mogli na i u krpama za pranje poda.

Štikle

pa ak i s dodacima kao što je perje.

Ve ina bolesnika ima umjerene i blage simptome. Ponekad su simptomi jaki, pa ih je potrebno ublaživa lijekovima. Kako i neke druge boles , mogu ima iste ili sli ne simptome i potrebno ih je raspraviti s lije nikom.

Za mnoge ljude simptomi su trajno prisutni, iako njihova izraženost varira.

Darove koje vam je poklonila bivša ne smijete pokazivati

MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos

Svi znaju pri u o Pepeljugi i kako ju je njezin princ pronašao pomo u prekrasne staklene cipelice. Pepeljuga nam u toj pri i poru uje da par cipela može promijeniti vaš život. Zato cipele zauzimaju bitno mjesto u našim životima. U njima smo napravili prve korake, i vode nas dalje iz dana u dan. Cipele imaju nevjerojatnu mo trans ormacije bilo koje odjevne kombinacije.

Sindrom iritabilnog crijeva je es poreme aj koji zahva a debelo crijevo. Naj eš i su simptomi poreme aja gr evi i abdominalna bol, osje aj nadutos i vjetrovi, proljev ili zatvor stolice. Unato neugodnim simptomima i znacima, poreme aj ne uzrokuje zna ajna ošte enja debelog crijeva.

Uz stru no vo enje ve ina bolesnika dobro kontrolira svoje simptome. Samo mali broj bolesnika ima dugotrajno teške simptome poreme aja.

Sre om, za razliku od mnogo ozbiljnijih bolesti crijeva kao što su ulcerozni kolitis i Crohnova bolest, sindrom iritabilnog crijeva ne izaziva upalne promjene na crijevu ni kroni ne promjene tkiva, ni pove ava rizik za razvoj raka debelog crijeva. Naj eš e bolesnici mogu u zna ajnoj mjeri umanjiti svoje tegobe promjenom prehrambenih navika, stila života i eliminacijom stresa.

Znakovi i simptomi sindroma iritabilnog crijeva u velikoj su mjeri osobni i razli i . Pa ipak su naj eš i: • Gr evi i abdominalna bol • Osje aj nadutos • Vjetrovi • Proljev ili zatvor stolice — ponekad oboje naizmjeni no • Sluz u stolici.

Iako je dokazano da je moda prevrtljiva, uvijek postoje neke stvari koje nikada ne izlaze iz

mode. Štikle su jedna od njih. Ljubiteljice ove vrste cipela ove sezone dižu se u visine, pa prelaze visinu od 12 cm.

Iako nisu previše zdrave za vaše noge, imajte nekoliko pari za svaki slu aj u vašem ormaru.

Idealne za no ne izlaske i poslovne sastanke, baš su univerzalne.

za udobnost. Zato se i preporu aju za dnevni look, a posebno ih volimo u poslovnim prilikama jer su vrlo elegantne.

Mary Jane cipele U svijetu poznate pod imenom Mary Jane cipele simbol su

Platforma sandale Iako su nas prošle godine okupirale vrtoglavo visoke pete, ove godine je u potporu petama stigla plat orma. Ona je trendi ovo ljeto i jesen. Ne samo da izgledaju super i seksi, ve su i udobne za nositi. Odaberite svijetle boje poput crvene trešnje, uksije, srebrne, zlatne ili žute. Ostale zagasite boje poput bijele, bež, sive na i e se na našim nogama od jeseni.

Plat orma sandale ove se sezone pojavljuju s otvorenim prstima, s remen i ima, kožne ili od antilopa, sa šljokicama i sl.

TEHNO TEHN ZONA

Sony Ericsson FH koncept Iz Sony Ericssona dolazi nam jedan zanimljiv koncept koji bi trebao pomiriti dva svijeta - mobilnih ure aja i tableta. Drugim rije ima, u jednom bi ure aju trebali dobiti dva poprili no razli ita koncepta, što zvu i prili no zanimljivo. Jednostavno su ga nazvali Sony Ericsson FH koncept.

Neobi an je po tome što se sastoji od dva preklopna dijela koje se ne otvaraju kao klasi ni mobitel, nego “rotacijski” u smjeru kazaljke na satu.

Kada se spoji, dobit ete dva ure aja jedan pokraj drugog.

Ako ne želite posebno imati mobilni ure aj, iPad i tablet, možda e ovaj koncept biti

dovoljno dobro rješenje koje e prepoznati budu i kupci.

Izgleda dobro, ima zanimljiv

“štos” za otvaranje, a ako je i unkcionalnost na visini, prodavat e se.

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. kolovoza 2010.

Komentari AKOVE KI espresso by Bibi

Kako se nešto može skvr iti s 20 na 9 cm!? Žim-ku u emu je štos. Depresija, recesija, veresija (koja se danas daje samo osobama starijima od 90 godina uz pratnju oba roditelja!) i ostale “-sije“ koje same po sebi šire uglavnom nega vnu konotaciju današnjeg doba glavni su razlog zašto neki mesari danas “nastupaju“ kao da su se digli na lijevu nogu. Ljudi, premalo kupujemo!

Puf pant! Danas po toj sparini ovjek jedva doklipsa do trgovine, i to spajaju i i šire i ruke pred sobom kao da pliva na suhom ne bi li došao do par kubi nih cen metara zraka. Umjesto ljubaznog smiješka i progutanog komentara na narudžbu od “pola kile mesa, molim“, mesar jednoga trgova kog centra u akovcu vrlo “domišljato“ e vam odgovori da oni nisu apoteka.

Pitam se od kad se to u apoteci režu, važu i prodaju ubijene živo nje. A vi se raspitajte koja je to mesnica da im kojim slu ajem ne zasmetate tom u najmanju ruku “ udnovatom“ narudžbom.

Putujmo dalje zemljom neugodnih iskustava ... Davno sam nau ila da ne valja kupova mljeveno meso koje im pripremljeno stoji, da bih JA dobila na vremenu. Ono što u tada dobiti jesu mesni otpaci i pregršt kolesterola.

Umjesto toga, naru im pola kile june eg buta (“samlje , molim“) i pola kile svinjskog buta (“samlje , molim“). I, ne ete vjerovati, osim što dobijem pravo meso, ja i uštedim jer njihova usluga miješanja stoji koliko i etvr na te narudžbe.

Nikada, ali više nikada, pa ak ni onda, ne kupujem ve izra enu mlje-

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

venu papicu. Sada znam da je naša žurba i strka glavni adut na koji igraju ti trgova ki lanci i da e nam u ve oblikovano meso podvali svakakve bedasto e. U to sam se uvjerila kad sam kupila prekrasne, so ne pljeskavice. Prvo su u tavi ispus le tonu vode, a nakon toga i deklarirane E 356 i E 238 te se tava odjednom po ela talasati pridjevima osebujnoga me imurskog rje nika: zažnjavljen, za rmljen ... i kao to ka na i – skvr ile se s promjera od 20 cen metara na žalosnih 9 (bilo kakva sli nost s doga ajima iz stvarnog života je slu ajna!). Da ne govorim kako su nadmo no i velebno izgledale “hamerove“ lepinje s m “frclekima“ u sebi.

Ovo je bila mala škola kupovanja mesa. Apeliram na mesare: dajte nam da dišemo! Jer kad do emo pred vaš pult, od straha pred vašim noževima ne znamo jesmo li u apoteci, mesoteci ili hladno-oružje-teci. A samo želimo preživje !

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Ma jesu li baš svi teroristi?!

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

Ono što je nama bio ma ji kašalj, jednostavan prelazak granice uz namig carinika nakon brzinskog pogleda u tablice akove kih oznaka, za mladi par ispred nas polako se pretvarao u dramu.

Samo je taj automobil s tek dvoje putnika stajao u redu ispred nas, i nakon 5 minuta ekanja po eli smo se pita gdje je došlo do problema. Automobil je bio slovenskih registarskih oznaka i iz automobila je na carinikov zahtjev najprije izišao mladi . Naših godina, u jednostavnoj majici i trapericama, s tetovažom na ruci. Pretumbava se hauba, najprije stražnja pa prednja, oko automobila se kruži i provjerava svaka sitnica. Najprije sam pomislila da mom i djelatnicima upravo zbog tetovaže izgleda pomalo sumnjivo, ali sve nam je postalo jasno kada je sa suvoza kog mjesta izašla djevojka.

Naših godina, u trapericama i kariranoj tunici kakve možete vidje na bilo kojoj djevojci u gradu, a glavu je prekrila hijabom.

Da budemo na isto, ne znam u kakvoj su vezi mladi i djevojka, rodbinskoj, ljubavnoj, prijateljskoj ili nekoj desetoj. Ne znam nije li možda postajao opravdan razlog što su nakon 10 minuta auto morali parkira sa strane i upus se u daljnje carinske preglede.

Ne znam je li možda kojem istekla putovnica, jesu li možda carinici pronašli nešto što se preko granice nositi ne smije, i ne znam kako je na kraju cijela pri a završila, jer je naš “carinski pregled” (ne)obavljen u 3 sekunde nakon kojeg smo, naravno, krenuli dalje.

Ali, ako je upravo hijab kojim je djevojka zagrnula glavu uzrok onog što

je po elo nalikova pravoj carinskoj torturi, nismo se mogli ne zapita – ne bi li joj bilo jednostavnije da ga je skinula s glave? Sigurno bi.

Ipak, nošenje hijaba ili možda burke pravo je koje se ustavom jam i svim ženama muslimanske vjeroispovijes . Nama zasigurno izgleda neobi no, možda nepotrebno, i sigurno privla i pažnju. U svijetu izaziva brojne kontroverze, polemike, pa ak i zabrane. Ali, konsta ra da je netko potencijalno opasan ili ak terorist samo zato što slijedi svoju tradiciju i nosi odjevni predmet koji ve stolje ima nose žene iste religije, nije li to pomalo suludo? Ili smo možda, zbog džihada i potencijalnih opasnos od teroris kih napada, dužni “svakog od njih” ružno gleda i zaobilazi ih u širokom luku ili ih ispretresa jer su sigurno zlo inci i kriminalci?

Meni je teško ne krenu od postavke da smo svi ljudi. Da svi imamo ista prava. Da smo svi jednaki.

Ali opet, ja sam jako naivna.

Ljepota je u oku promatra a Shva anje idealne ljudske ljepote mijenjalo se kroz stolje a, no nikada toliko dras no koliko u 20. stolje u. Prikaz nekih od najljepših lmskih glumica od davnih dana do danas vjerno prikazuje kako svako vrijeme donosi svoj pojam ljepote.

Dok je, primjerice, potamnjela koža u prošlos bila znak socijalnih razlika jer blijeda je put bila privilegij aristokracije, a tamnija ozna avala niže slojeve, danas su tamnopute djevojke nerijetko oli enje ljepote. U staroj Gr koj koža se izbjeljivala nanošenjem prili no otrovnoga bijelog olova, dok su Rimljanke taj efekt postizale kredom. Aura bjeline kao ne ega uzvišenog i aristokratskog

preživjela je sve do 20. stolje a, kada ju je “pokorila” manija iskvarcanog tena.

Sli na je situacija i s debljinom kojoj se, kada je rije o ljepo , ve nekoliko godina posve uje posebna pozornost.

Marilyn Monroe i danas se smatra jednim od najve ih seks simbola svih vremena. U svoje vrijeme ona je postavila nove standarde ljepote i zi kog izgleda, a zanimljiva je injenica da je bila visoka 165 cen metara, a težila je 61 kilogram.

Dakle, o ito je da u njezino vrijeme mršavost nije bila “na cijeni”.

Ono što se nekad opisivalo kao bolestan izgled, izgled siromaštva, danas je postao ideal ljepote. I iako je ova tema ve “prožvakana” i pomalo dosadna,

o ito još uvijek predstavlja jedan veliki problem u svijetu. To dokazuje audicija za show “America’s Next Top Model”, na kojoj se me u sto nama djevojaka koje su se prijavile našla i 15-godišnja Ann, koja je sve zgrozila nevjerojatno tankim strukom, iako je visoka 188 cen metara. No, unato tome što Ann izgleda kao da je na rubu anoreksije, predsjednica žirija Tyra Banks priznala je kako u toj djevojci ima nešto što joj se jako svi a.

O ito da se ovaj problem još jedno duže vrijeme ne e iskorijeniti jer postoje oni kojima pretjerana mršavost jest ideal ljepote. Svima nam je dobro poznato da je doživljaj lijepoga strogo

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

individualan, i sve dok postoje “potroša i”, odnosno oni koji vole odre eni “proizvod”, on e i dalje postoja .

17. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 15 33

Ne odnosi se na prodavaonu 1 i 239 Čakovec i 212 Prelog

16

17. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PREDSTAVLJAMO: Renault DeZir

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Od DeZira do stvarn Renault je otkrio svoje novo koncept vozilo DeZir prije Salona automobila u Parizu.

DeZir ilustrira angažman marke u pogledu emotivnijeg dizajna.

Prodaja novih automobila u Me imurskoj županiji 1.1. 31.7.2010.

Proizvo a

koli ina udio, %

1

Opel

68

2

Chevrolet

65

13,21%

3

Hyundai

54

10,98%

4

Volkswagen

49

9,96%

5

Peugeot

31

6,30%

6

Mazda

30

6,10%

7

Ford

27

5,49%

8

Toyota

27

5,49%

9

Suzuki

24

4,88%

10 Renault

21

4,27%

11 Honda

15

3,05%

12 Škoda

15

3,05%

13,82%

13 Dacia

11

2,24%

14 Kia

10

2,03%

15 Citroen

9

1,83%

16 Fiat

8

1,63%

17 BMW

7

1,42%

18 Nissan

6

1,22%

19 Seat

5

1,02%

20 Mercedes

4

0,81%

21 Lancia

3

0,61%

22 Audi

2

0,41%

23 Lada

1

0,20%

UKUPNO

492

100%

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 BS

8,32

Super plus 98

8,32

Super 100 BS

8,32

8,69

Eurodizel BS

7,91

7,91

LPG auto plin

4,29

4,29

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 13. kolovoza 2010.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci.

VELIKI IZBOR S LAGERA

Šavora

d.o.o.

Volkswagen Transporter dobio nagradu „Njema ko gospodarsko vozilo 2011.“ Sv a ke dv ije god ine obrtnici i poduzetnici iz razli itih branši jedan vikend detaljno testiraju i ocjenjuju dostavna vozila. Ono što je ve uspjelo Volkswagen Caddyju ostvario je sad i njegov ve i brat u kategoriji do 2,8t. Renomirana nagrada „Njema ko gospodarsko vozilo 2011.“ u sljede e dvije godine pripadaTransporteru.

Pr vo su ocjenjivani voza ka kabina i utovarni prostor te dizajn i ekološka prihvatljivost, a zatim i prostornost, mogu nosti pohranjivanja predmeta, upravljivost, završna obrada, sigurnost i mogu nost obljepljivanja reklamnim porukama. Vozila su trebala sakupiti i daljnje bodove pri testnim vožnjama. Ocjenjivani su motor, mjenja i ponašanje u vožnji. Pri tome su vozila bila natovarena do pola korisne nosivosti. Prilikom ocjenjivana u obzir je uzeta i ekonomi nost.

Usprkos jasno ja im igra ima štedljivi Transporterov 2,0 TDI motor snage 102 KS osvojio je žiri.

Nagrada e biti dodijeljena u okviru Sajma gospodarskih vozila u Hannoveru 24. rujna 2010. od strane predsjednika Udruženja automobilske industrije (VDA), Mattiasa Wissmana.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 0 40 /679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Auris 1.4, 97 KS, benzin, Luna oprema, 1. vlasnik, 2007.g., cijena: 10.999 eura 2. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol NAVI, 2006.g., cijena: 15.750 eura sa PDV-om 4. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 5. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 8.900 eura na ime 6. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Executive, 1. vlasnik, 2006.g., cijena 20.000 eura sa PDV-om 7. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 8. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 9. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 10. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 e ura sa PDV-om 11. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 12. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 13. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:2.100,00 eura 14. Audi A8 2,5 TDI V6 QUATTRO,180 KS,diesel,sva oprema,1999.g.,cijena: 8.900 eura sa PDV-om

Senzualne linije i jarka crvena boja vozila DeZir odišu straš u.

Pokretan elektri nim motorom, DeZir je dokaz da su briga o okolišu i ljubav prema automobilima kompatibilne. Prvi projekt kojim upravlja Laurens van den Acker, DeZir ozna ava po etak serije konceptnih vozila koja e utjeloviti novu viziju Dizajna Renault.

Isto tako, postavlja temelje za stilske odrednice budu ih vozila Marke. Koncept vozilo DeZir e biti predstavljeno javnosti tijekom Salona automobila u Parizu 2010.

Renaultov Odjel dizajna nadahnjuje se novim potpisom Marke «Drive the Change» i istražuje stilske korijene Renaulta kako bi izrazio humanu dimenziju tvrtke kroz novu strategiju koja se temelji na životnom vijeku vozila.

Na taj na in, ova vizija ini poveznicu izme u marke i kupaca pri svakom životnom iskustvu : kada se zaljube, po nu otkrivati svijet, osnuju obitelj, po nu raditi,

iskorištavaju slobodno vrijeme i postižu mudrost. Ova strategija se poklapa s uvo enjem novog stilskog jezika nadahnutog trima klju nim rije ima koje prenose viziju Marke: «jednostavno», «senzualno», «toplo». U skladu s tom strategijom, koncept vozila e postepeno izražavati ovu vizi-

ju i najaviti plan proizvoda koji e se temeljiti na uskla enoj, jasnoj i jednostavnoj ponudi.

Fluidnost prevladava od prvih skica te je prisutna na jednostavnom oblicima i izdašnim zapremninama. Slovo «Z» u njegovom imenu asocira direktno na potpis Renault Z.E., a nekoliko

obilježja dizajna izražava dvije kvalitete koje se odmah povezuju s elektri nom mobilnoš u, odnosno napredna tehnologija i mala masa vozila. Na taj na in, linearni dizajn uvodnika zraka prednjeg odbojnika i itavi stražnji dio ostavljaju dojam lako e te omogu uju usmjeravanje pro-

Dimenzije Dužina (mm) Širina (mm) Visina (mm) Visina s otvorenim vratima (mm) Širina s otvorenim vratima Udaljenost od tla s optere enjem Me uosovinski razmak (mm) Trag kota a sprijeda (mm) Trag kota a straga (mm)

4 225 1 968 1 163 2 256 2 682 110 2 582 1 600 1 705

Tehni ki podaci Elektri ni motor

Elektri ni sinkroni motor s rotorom s namotajima

Snaga u kW /KS

110 kW / 150ch

Najve i zakretni moment (Nm)

226 Nm

Najve a brzina (km/h)

180 km/h

Ubrzanje od 0-100 km/h u s

5s

Ubrzanje 0-50 km/h u s

2s

Baterija

Litij-ionska (24 kW/h)

Doseg

160 km

Pogon

Stražnji Direktni s reduktorom i inverterom sprijeda / straga

Stražnji pogon

Elektri ni s aktivnim diferencijalom

Šasija

Cjevasta eli na

Gume

245/35 R 21

Ø Zra eni ko ioni diskovi (u mm) 356 mm (sprijeda i straga) Kliješta

6 klipova (sprijeda i straga)

Cx

0,25

Masa praznog vozila (kg)

830 kg

Partneri G Studio Michelin IRCAM

Karoserija Gume Akustika

17. kolovoza 2010.

rnosti nosti toka zraka od prednjeg prema stražnjem dijelu vozila, kako bi se ohladila baterija.

DeZir pokre e elektri ni motor postavljen u središnji položaj straga im se postiže idealna ravnoteža masa. Litij-ionska baterija kapaciteta od 24 kW/h je ugra ena vertikalno, iza klupe te nudi vozilu doseg od 160 km. Hla enje baterije se vrši s pomo u protoka zraka koji je usmjeren od naprijed prema natrag, ali nao ito s pomo u bo nih usisnika zraka skrivenih iza aluminijskih panela na bo nim stranicama vozila.

Temeljni motor je jednak onom na elektri nim vozilima u seriji, s poboljšanjima koja omogu uju razvijanje snage od 150 KS i okretnog momenta od 226 Nm. Dostupna su tri na ina punjenja baterije: standardni na in, putem standardne uti nice u doma instvu (kompletno punjenje u 8 sati), brzi na in, putem trofazne uti nice od 400 V (punjenje 80% baterije u 20 minuta), zamjena baterije, zahvaljuju i Renaultovoj tehnologiji Quick Drop. Kako bi se poboljšao doseg i dinami ke performanse, tehni ke ekipe Odjela za dizajn Renault su radile na olakšanju vozila. Na taj na in, karoserija vozila DeZir je od Kevlara, a cjevasta šasija od elika je jednaka onoj na vozilu Mégane

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

Trophy. Isto tako, DeZir raspolaže elementima ovjesa s vozila Mégane Trophy – dvostruka trokutasta ramena – za visoku preciznost vožnje.

Aerodinamici je tako er posve ena posebna pažnja, zahvaljuju i aerodinami nom podvozju i uvo enju stražnjeg difuzora.

Tako postignuti Cx iznosi 0,25.

Navedene karakteristike omogu uju postizanje vrlo interesantnih performansi: 0-100 km/h u 5 sekundi i 0-50 km/h u samo 2 sekunde.

Paket energetske u inkovitosti vozila DeZir tako er uklju uje rekuperaciju energije pri usporavanju. Tehnologija koju upotrebljava se temelji na jednakom principu kao KERS (sustav rekuperacije kineti ke energije) koji se koristio u Formuli 1. Kada vozilo usporava, kineti ka energija je rekuperirana i uskladištena u bateriju. Na vozilu DeZir, navedeno skladište energije se može iskoristiti kada voza to odlu i, putem komande pri upravlja u, kako bi se postiglo privremeno pove anje snage.

SKUTERI POPUST !!!

POPUSTI NA SKUTERE 2008. I 2009.g. !!!

PIAGGIO ZIP 50 2T 2009.g.

PIAGGIO NRG 50 - 2009.g.

PIAGGIO ZIP 50 4T 2008.g.

GILERA STALKER 50 2008.g.

KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠ A, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podiza i, servo, ABS Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend, 2010., bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vu na služba, spuštanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

NOVO PANDA d.o.o.

Ovlašteni servis Peugeot vozila Distribucija i prodaja rezervnih dijelova Zrinsko - frankopanska bb, 40 000 akovec Tel: 040/328 - 767

Fax: 040/328 - 501

www.panda.hr

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. kolovoza 2010.

EKO KUTAK

Piaggio brine za sigurnost i okoliš 7. kolovoza zapo ela je nova prodajna akcija u svim ovlaštenim Piaggio, Vespa, Gilera, Aprilia, Scarabeo i Derbi salonima diljem Hrvatske. Svi kupci koji do na recikliranje dovedu stari skuter ili motocikl kojem je odjavljena registracija, ostvaruju popust od 1.000 kn prilikom kupnje novog skutera od 50 ccm.

Akcija se odnosi na sve marke Piaggio Grupacije koje u svojoj ponudi imaju skutere od 50 ccm a to su Piaggio, Vespa, Gilera, Aprilia, Scarabeo i Derbi.

Ova akcija je u skladu s Piaggiovim visokim ekološkim i sigurnosnim normama. Povla enjem neispravnih i ekoloških neprihvatljivih vozila s cesta pove ava se sigurnost na cesti i smanjuje zaga enje okoliša. Cilj ove akcije je svim osobama koji su ve stupili u svijet dvoto kaša, kupivši skuter lošije kvalitete ili posjeduju stare neadekvatne modele, omogu iti kupnja novih, pristupa nih, sigurnih i ekološki prihvatljivih vozila.

U Piaggio Grupaciji svjesni su kako je osnovni zahtjev gradske mobilnosti poštivanje ekoloških standarda. Sve marke koje su zastupljene u Piaggio Grupaciji primjenjuju zelenu

tehnologiju u stvaranju svojih vozila koriste i kataliti ke agregate koji jam e nisku potrošnju i visok stupanj ekološke prihvatljivosti zadržavaju i vrhunske performanse. Najbolji dokaz Piaggiove brige za okoliš je prvi hibridni skuter na svijetu – Piaggio MP3 Hybrid. Ovo je prvo hibridno vozilo u cijelom sektoru automobilske industrije koje koristi litij-ionske baterije koje mogu biti napunjene iz gradske elektri ne mreže.

Zbog toga MP3 Hybrid smanjuje potrošnju goriva i emisiju CO2 u atmosferu za više od 50% u odnosu na klasi an skuter, a ove iznimne karakteristike spaja sa sigurnoš u i užitkom u vožnji. U ovom vozilu se ne nude samo dva

na ina pogona ve su prednosti motora s unutrašnjim sagorijevanjem u savršenoj sinergiji s ekološkim prednostima elektri nog motora.

Piaggio Hrvatska ima razgranatu mrežu prodajno-servisnih salona diljem Hrvatske u kojima kupci uvijek mogu ra unati na najviši nivo usluge, a do kraja kolovoza mogu iskoristi pogodnosti ove akcije te svoje dosadašnje neispravne dvoto kaše zamijeniti novim, sigurnim i ekološki prihvatljivim modernim vozilima te ostvariti zna ajnu uštedu od 1.000 kn. Ovlašteni prodavatelji se obvezuju pobrinuti za stare skutere ili motocikle i adekvatno ih reciklirati.

17. kolovoza 2010.

WRC poredak nakon 8 od 13 Rally-a

MotoGP poredak nakon 10 od 18 utrka

MotoGP poredak za VN eĹĄke, ke, ke Brno, 15. kolovoza 2010.

Rezulta Rally Finland, and, 10..

10 29. – 31. srpnja 2010.

1.

Jari - Ma Latvala

25

1.

Jorge LORENZO

25

2.

Sebas en Ogier

18

2.

Dani PEDROSA

20

3.

Sebas en Loeb

15

3.

Casey STONER

16

Ben SPIES

13

4.

Pe er Solberg

12

4.

5.

Dani Sordo

10

5.

Valen no ROSSI

11

6.

Ma hew Wilson

8

6.

Nicky HAYDEN

10

7.

Mads Ostberg

6

7.

Colin EDWARDS

9

8.

J. Kankkunen

4

8.

Marco MELANDRI

8

9.

J. Hanninen

2

9.

Hector BARBERA

7

1

10. Randy DE PUNIET

6

11. Marco SIMONCELLI

5

12. Aleix ESPARGARTO

4

13. Alex DE ANGELIS

3

10. P.G. Anderson Poredak voza a: 1.

Sebas en Loeb

166

2.

Sebas en Ogier

118

3.

Jari - Ma Latvala

105

4.

Pe er Solberg

90

1.

Jorge LORENZO

235

5.

Mikko Hirvonen

86

2.

Dani PEDROSA

158

6.

Dani Sordo

77

3.

Casey STONER

119

7.

Ma hew Wilson

48

4.

Andrea DOVIZIOSO

115

8.

Federico Villagra

26

5.

Valen no ROSSI

101

9.

Henning Solberg

25

10. Mads Ostberg Poredak Teamova: 1. CitroĂŤn Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. CitroĂŤn Junior Team 4.

5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16

265 210 145 108 40

Slijede i rally: Slijede i rally: ADAC Rally Rally of Turkey, Deutsc16.–18.20. hland, travnja – 22. kolovoza 2010. 2010.

Poredak voza a:

6.

Nicky HAYDEN

99

7.

Ben SPIES

90

8.

Randy DE PUNIET

75

9.

Marco MELANDRI

61

10. Colin EDWARDS

57

Poredak proizvo a a: a: 1.

Yamaha

240

2.

Honda

195

3.

Duca

149

4.

Suzuki

48

Slijede a utrka: Slijede a utrka: VN Japana, Indianapolis, 29. kolovoza 2010.

25. travnja 2010.

F1 poredak nakon 12 od 19 utrka

Volvo planira nastup na prestiĹžnom WTCC prvenstvu Ĺ vedski je Volvo svom ĹĄampionskom STCC timu dao zeleno svjetlo za mogu nost nastupa na prestiĹžnom WTCC prvenstvu. Motorsport odjel Volvo Cars korporacije i njegov sluĹžbeni partner Polestar Racing trenutno se pripremaju za mogu i nastup na svjetskom touring car prvenstvu (WTCC). Polestar i Volvo Motorsport ĹĄampionski su tim koji se ve otprije iskazao na Ĺ vedskom STCC touring oprvenstvu. U sklopu priprema Polestar Racing nedavno je dobio priliku da se sa svojim C30 DRIVe modelom pokretanim bioetanolom okuĹĄa na stazi Brands Hatch. Za razliku od proĹĄle godine, kada je trka i C30 DRIVe za najbrĹžim autima zaostajao 0,6 sekundi, ove je godine taj zaostatak prepolovljen na samo 0,3 sekunde. Sve do sada Volvo je nastupao na jednoj WTCC utrci po sezoni, kako bi se okuĹĄao s najboljima i skupio vrijedne podatke

F1 poredak VN Ma arske, arsk rske, e, za 20 2010.

10.

Budapest, 1. kolovoza

za unapre enje automobila, s obzirom na to da su WTCC utrke duĹže i zahtjevnije od STCC utrka na kojima Volvo briljira.

No ove godine Volvo e to u initi dvaput, pa e nakon Brand Hatch-a, Volvo i Polestar nastupiti 21. listopada i na stazi Okayama u Japanu. Podsjetimo, Polestar Racing sura uje s tvrtkom Volvo joĹĄ od 1996. godine, a aktivno je sudjelovao u razvoju aktualnog C30 trka eg

automobila s kojim je u STCC-u proĹĄle godine osvojena timska i ĹĄampionska titula. Polestar je razvio i svoju viziju modela C30 u obliku Performance Concept prototipa s 405 KS, a dugoro na je ambicija cjelovit nastup na WTCC programu. To bi se i moglo dogoditi s obzirom da je WTCC postao jedan od ciljeva Volvo Cars Motorsport odjela, pa se cjeloviti nastup moĹže o ekivati ve 2011. godine.

1.

Mark Webber

25

2.

Fernando Alonso

18

3.

Sebas an Ve el

15

4.

Felipe Massa

12

5.

Vitaly Petrov

10

6.

Nico Hulkenberg

8

7.

Pedro de la Rosa

6

8.

Jenson Bu on

9.

Kamui Kobayashi

10. Rubens Barrichello

4 2 1

Poredak voza a: 1.

Mark Webber

161

2.

Lewis Hamilton

157

3.

Sebas an Ve el

151

4.

Jenson Bu on

147

5.

Fernando Alonso

141

6.

Felipe Massa

97

7.

Nico Rosberg

94

8.

Robert Kubica

89

9.

Michalel Schumacher

38

10. Adrian Su l

35

Poredak konstruktora: ra: a: 1.

RBR-Renault

312

2.

McLaren-Mercedes

304

3.

Ferrari

238

4.

Mercedes Benz GP

132

5.

Renault

106

6.

Force India-Mercedes

47

7.

Williams-Cosworth

40

8.

BMW Sauber-Ferrari

23

9.

STR-Ferrari

10

10. Lotus-Cosworth

0

11. HRT-Cosworth

0

12. Virgin-Cosworth

0

Slijede a utrka: VN Belgije, SpaFrancorchamps, 29. kolovoza 2010.

OvlaĹĄteni servis za

t VTMVHB TFSWJTJSBOKB V[ EWJKF HPEJOF EJO OF F HBSBODJKF OB VHSBĂŞFOF EJKFMPWF t VTMVHB MJNBSJKF EJN NB t UFSNPMBLJSBOKF QP 78 TUBOEBSEJNB ;B TUBSJKB WP[JMB QPWPMKOJKF DJKFOF TFSWJTJSBOKB WP[JMB

KOLEKCIJA PROLJE E/LJETO 2011. XD XENIA DESIGN

U pohodu na modne metropole cijalnih novih a dakako i stalnih kupaca.

Akcent kolekcije za prolje e/ ljeto 2011. je na jaknama, odnosno sakoima neobi ne nove konstrukcije. Protežu se od kratkih do dugih, casual pa sve do couturea. Prepoznatljivost XD kolekcija uvijek se može vidjeti kroz neis-

XD Xenia design upravo se vratila s premijernog zaklju ivanja nove kolekcije prolje e/ljeto 2011. iz Düsseldorfa, prve destinacije u novom ciklusu prezentacija nove sezone. Kolekcija je primljena izuzetno uspješno od strane kupaca pa se to odrazilo i na dobivenim narudžbama. Sva tri dana bila su potpuno ispunjena velikim zanimanjem poten-

crpnu inspiraciju u istraživanju konstrukcija. To se proteže na sve komade – posebno su zanimljive hla e, vrlo uske, ali s detaljima na strateškim mjestima kako bi se dobila savršena linija ženskih nogu.

Sve je upakirano u tkanine s obaveznim dodatkom elastena zbog komocije. Dosta detalja je u funkciji udobnosti, pa tako u elegantnim sakoima možete i gimnasticirati jer su savršeno udobni i rastezljivi, a opet strogi u osnovnoj formi!

Osim toga, rukavi su promišljeni tako da mogu biti i duga ki i kratki. Gotovo svaki komad može se nositi na najmanje dva na ina, a mogu nost je me usobnog kombiniranja neiscrpna.

Stigle su i boje u XD Xenia design kolekciju! Dobro je napravljena kombinacija nespojivih boja i dezena, što govori da je crna ostala u pozadini kao basic, a neobi an spoj elektri no zelene i boje mesa postaje it kombinacija. Dominan-

TOP 20 01. LUDA NO - LUDIN . NENO BELAN 02. BUDI MOJ BROD - GUSTAFI

tna je i tamnoplava u nekoliko varijanti te više nijansi ve spomenute plave boje, koje najbolje do izražaja dolaze kroz teksture tkanina.

Posebno je zaokružena cjelina majica s printovima i dodatno ru no ra enim detaljima.

Posebnost su printevi koji nastaju gotovo unikatno, jer su ru no ra eni specijalnom tehnikom.

01. ALKOHOL

Klapa Sv.Florijan . edo Mar ni

JASMIN STAVROS & MLADEN GRDOVI

04. SKITNICA

02.VRATI MI SE TI

Jasna Zloki & MARIJAN BAN

TOP LISTA DOMA IH ZDRAVKO ŠKENDER

05. ŠKORCAN - LUKY

03.IMAM MALO ŽELJA

06. TKO TE IMA - SUZANA HERCEG

ZLATKO PEJAKOVI

07. BROD - SEXYMOTHERFUCKERS

04.LIPA SPIZA DALMATINSKA

08. TO MI TREBA - SMILE PROVOKATOR

DUŠKO LOKIN & GRUPA PASTICADA

09. ŽELIM - YAMMAT

05.ZABRANJENO VO E

10. OVE GODINE - EDO MAAJKA

IVAN MEZGA 06.ŽENE - JASMIN STAVROS

FORMULA 13

dova svih vremena. Zanimljivo je da su davne 1989. NOFX trebali održati koncert u Rijeci, ali tek nam se s aktualnim albumom “Coaster” posre ilo da ih ugostimo.

Kao support nastupit e Debeli precjednik i Pasi. Vrata se otvaraju u 19.30, prvi support kre e u 21 h, a NOFX na pozornicu izlaze u 22.30.

Cijena ulaznica u pretprodaji je 150 kn i mogu se kupiti u Dirty Old Shopu i Punktu 13 (Zagreb), Dallas Music Shopu (Rijeka) te na svim prodajnim mjestima Eventima. Cijena na ulazu bit e 180 kn.

S kupljenom ulaznicom za koncert

01. WE NO SPEAK AMERICANO

DANIJELA MARTINOVI

02. SUMMER DAY - SHERYL CROW

09.KOPIJA - LANA JUR EVI

03. AIRPLANES

10.BAGREM BIJELI - JOLE

04. JUST BE GOOD TO GREEN PROFESSOR GREEN & LILY ALLEN

TOP LISTA STRANIH

05. BURNING HELL - TOM JONES

01. LADY GAGA

06. CROSSFIRE - BRANDON FLOWERS

ALEJANDRO

07. ALEJANDRO - LADY GAGA

02. SUNSTROKE PROJECT & OLIA TIRA

08. LOVE THE WAY YOU LIE

TOP LISTA DOMA IH RUN AWAY

EMINEM feat. RIHANNA

03. ADAM LAMBERT

09. MISERY - MAROON 5

WHATAYA WANT FROM ME

10. ALL THE LOVERS - KYLIE MINOGUE

04. TAIO CRUZ FT. LUDACRIS BREAK YOUR HART

može se i besplatno kampirati u kampu Preluk 18. i 19. kolovoza.

The Chemical Brothers, londonski electro pioniri, u sklopu promocije novog albuma “Further” dolaze na otok Pag, to nije, u Novalju na gradski stadion, gdje e biti glavne zvijezde Moon and Rocks Festivala.

Datum je 22. kolovoza, a sam doga aj je jedan od rijetkih live nastupa što e ih ovaj elektronski duo imati tijekom ljeta po Europi.

Njihov nastup uživo bit e sinkroniziran sa slavnim vizualima Adama Smitha zvanog Flat Nose George.

Chemical Brothers obe avaju da e ovaj nastup biti jedan od njihovih najboljih izvedbi. Program festivala

Više o koncertu saznajte na DirtyOldEmpire.com. bit e upotpunjen internacionalnim respektabilnim DJ-ima.

Ulaznice se mogu nabaviti na svim prodajnim mjestima sistema Evetnima (u Zagrebu glazbena knjižara Rockmark u Berislavi evoj 13 te na Muzika.hr - kupovina ulaznica). Prvih 1000 ulaznica za stajanje iznosit e 235 kuna, dok e kasnije biti 300 kuna. Ulaznice su za tribine 265 kuna.

Tako er ima i ograni eni broj VIP paketa po cijeni od 5.300 kuna (paket od 10 ulaznica + stol za sjedenje te privatni dio) te VIP paket s cijenom 2.650 kuna (veleprodajni klub paket s 5 ulaznica i stoje im stolom), a tu su još i dva VIP paketa: Golden Circle – stajanje po 340 kuna i GA Vip Club – stajanje po 530 kuna.

05. DELPHYC HALCYON

TOP LISTA 01. OLIVER DRAGOJEVI JubavTOP mala LISTA DOMA IH 02. BOJAN JAMBROŠI Sasvim sam 03. VLADO KALEMBER - Ostani tu 04. HARI MATA HARI Ft. Eldin Huseinbegovi Tvoje je samo to što daš 05. ET & Baruni - Sve il ništa 06. ET - Zbogom mala 07. J. STAVROS & M. GRDOVI Alkohol 08. PARNI VALJAK - Stvarno nestvarno 09. SEVERINA - Nevira

Partyloop Summer Groove 21. kolovoza na koprivni kim bazenima Summer Groove Open Air - House Music Sensation. Nastupit e DJ Krnya, Woy-Khan uživo na saxu i Matej uživo na udaraljkama, DJ Stype Bones, DJ Pazman, DJ Chani Brawo i DJ Liquid. Party podravaju Somersby i Carlsberg Croatia, Bazeni Cerine i Grad Koprivnica. Po etak je u 20 sati, a zabava e potrajati sve do 5 sati

08.ORIGINAL

YOLANDA BE COOL feat. D-CUP

B.O.B. feat. HAYLEY WILLIAMS

Chemical Brothers u Novalji

Veliki Partyloop Open Air Party privukao je brojne posjetitelje na Šodericu krajem lipnja, a novi veliki susret ljubitelja elektronske plesne glazbe uskoro e se održati u Koprivnici.

U subotu 21. kolovoza na sun alištu Gradskih bazena Cerine Partyloop predstavlja vam Partyloop

07.DA SE NA EMO NA POLA PUTA NEDA UKRADEN

NOFX u Rijeci 18. kolovoza Prvo gostovanje jedan od najdugovje nijih i najpopularnijih punk bendova NOFX pred hrvatskom publikom održat e 18. kolovoza, ali ne u Opatiji, kako je prvotno najavljeno, ve na Preluku, izme u Rijeke i Opatije.

Kalifornijski punkeri iza sebe imaju 27 godina rada, 10 studijskih long play albuma, 10 kratkih kompilacija, puno 7” singlica i urnebesan televizijski show “NOFX: Backstage Passport”. Do sada je prodano više od 6 milijuna njihovih plo a po cijelom svijetu i jedan su od najuspješnijih nezavisnih ben-

TOP LISTA DOMA IH

03. KAKO U JOJ RE DA VARIN

ujutro. Kao i na Šoderici, Partyloop e i na bazenima posjetiteljima ponuditi odli an i veoma glasan zvuk, a izvo a i e nastupati na velikoj pozornici uz video projekcije na velikom videozidu i light show.

Cijena ulaznice je simboli nih deset kuna, a svi posjetitelji s kupljenom ulaznicom sudjelovat e u

nagradnoj igri koju sponzoriraju Lada delicije, Sexy Shop KC, Hangar18, Studio Glamour, Sonne solarij, Partyloop-Kosinus ... Naravno, organizatori e osigurati i logistiku bez koje se ne može - raznovrsne hrane i bogate ponude pi a bit e u dovoljnim koli inama. Tako er e se prodavati promo majice i party rekviziti.

TJEDNI KALORIFER

Jesse

Ana

10. ZLATKO PEJAKOVI Imam malo želja

17. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 39

mt -50% Prodajna mjesta: jestaa: • ARAPKO jesta: A A AR RA R AP A PK P KO K O - Neumanova Ne Neeu um u m maaan no n ovvaa 2 ((u u krugu krug kr ugu tvornice) ttvornic tv vornice) ornice) • HUL H HULAHOOP ULLA A AHOOP AH HOOP - Ma ce Maa ccee H M Hr Hrvatske rrvvva vatske atsskkkee 110 0 • P Prod Prod. rro od o d br. br 2 - Trg TTrrg Republike Reeepubl R pu p ublik likkee 6 (RK (RK (R RK Me imurka, Meee M im mu m urk rrka, kkaa 11. K Kat Kat) aattt) LA LAM AM MPY MP M PY 9, 9 Ma ce Ma Ma aa ccee hrvatske hrvats hrv h hr rrvvvaaat ats tskkee 28 28, 8, a akovec ako

akko ovveeecc • HULAHOO HULAHOOP, H HULAHOOP U AHOOP, P Gla Glavna aavvvn naa 45 n 45, 4 5, Pr Prelog Pre P reello log og • HULAHOOP HULAHOOP, H U AHOOP Vla Vladimira Vladim Vl aad d diim miira m irra Na Nazora Nazo azo aaz zorraa 37 37, 7, Pr Prelog Pre P reello log ogg (u o u kr kkrugu ru ru ugggu u tv ttvornice) vvo ornice) o rnice rn ice) • LAMPY

40

Dobro je znati

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

17. kolovoza 2010.

9/24/09 4:14:41 PM

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

U AKOVCU ZAPO EO jedini profesionalni teniski turnir u ovom dijelu Hrvatske

SPORTSKE vijes

Kre e borba za WTA i ATP bodove

SPEEDWAY

Teniski klub “Franjo Pun ec” akovec osmu godinu za redom organizator je me unarodnoga seniorskog teniskog turnira uvrštenog u kalendar ITF-a (Me unarodne teniske ederacije), koji se boduje za ATP rang listu.

Ove godine, po prvi put u akovcu, održat e se i pro esionalni turnir u ženskoj konkurenciji koji e se bodovati za WTA rang listu. Nagradni ond za svaki od turnira je 10.000 USD. Turnir je zapo eo kvalifikacijskim susretima u subotu, a glavni turnir zapo eo je u ponedjeljak.

Bez Ivane Lisjak, Karanuši igrao kvalifikacije Najve a atrakcija ženskog dijela turnira trebao je biti nastup daleko najbolje rangirane igra e u turniru, najbolje me imurske tenisa ice Ivane Lisjak, koja je nakon nekoliko neuspješno odra enih turnira u SAD-u trebala do i ku i i pojaviti se na turniru. Me utim, ništa od nastupa jer je ozlije ena. Zanimljiva je situacija oko Roka Karanuši a, koji je još pred godinu dana bio 88. igra svijeta. Sad mu je ranking puno niži (336) ali svejedno dovoljno dobar za status prvog nositelja ovog turnira.

Me utim, on je na kraju po eo turnir od kvalifikacija, jer je kasno prijavio

Iako kiša remeti raspored, i u ponedjeljak je bilo živo na akove kim teniskim terenima turnir. Sigurno je prošao dva kola i bit e glavna atrakcija muškog dijela turnira.

Prva nositeljica Slovakinja, prvi nositelj iz BiH Tako e prva nositeljica ženskog dijela turnira biti slova ka igra ica Zlochova, aktualno 473. igra ica svijeta. Priliku da se bore za WTA bodove dobile su i dvije akove ke igra ice, lanice Franje Pun eca: Iva Mekovec i Ema

Mikul i . Obje su dobile pozivnicu organizatora. Ema je me prvog kola odigrala ve ju er, dok e Iva igrati danas (utorak).

U muškom dijelu ždrijeba prvi nositelj je igra iz BiH - Ismar Gor i , ina e 566. igra svijeta, a drugi nositelj Hrvat Ante Pavi . Posebna atrakcija bit e nastup sina proslavljenog rukometaša koji je branio boje Hrvatske i Slovenije Istoka Puca - Boruta Puca koji e vjerojatno imati status 3. nositelja.

Oba turnira održat e se u istom terminu, od 14. do 21. kolovoza, za

kada je predvi eno održavanje finalnih susreta.

Interes za oba turnira je velik, uz glavni turnir (32 igra a) održane su i kvalifikacije koje su bile popunjene do posljednjeg mjesta.

Za turnire su prijavljeni igra i i igra ice iz dvadeset država: Slova ke, Švicarske, Italije, SAD-a, Srbije, Slovenije, BiH, eške, Ma arske, Poljske, Rusije, Australije, Austrije, Njema ke, Turske, Francuske, Gr ke, Velike Britanije i Hrvatske. Oba finala predvi ena su za nedjelju. (dz, oto: zv)

Me unarodni turnir za Viteza grada akovca

Najprecizniji Slovenac Klement Štrajhar, uspješni mladi me imurski streli ari U akovcu je u subotu 7. kolovoza održan me unarodni streli arski turnir pod pokroviteljstvom Grada akovca i u organizaciji streli ara “Katarine Zrinski” iz akovca. Na turniru je sudjelovalo 15 klubova iz Hrvatske, 7 klubova iz Slovenije i 1 iz BiH, s ukupno 82 streli ara.

Turnir je održan po obla nom i malo kišovitom prijepodnevu, dok su finalne borbe s ga anjem na jabuku održane po tihom, toplom i sun anom vremenu.

Kvalifikacijski, službeni dio, turnira donio je nekoliko novih rekorda u kojima su prednja ili odli ni streli ari iz Slovenije. Ali ni me imurski streli ari nisu zaostajali za njima, ve su osvojili hrpu medalja, zlatne medalje osvojili su: u stilu goli luk – Leon Pe ari , dje ak do 14 g., kadet Ste an Šalamon, kadetkinja Miroslava Sen ar i djevoj ica do 14 g. Mija Mance. Srebro su osvojili Luka Vuruši kadet i Tena Piljuši , dok je Vanda Kipke ostala bron ana. U olimpijskom luku djevoj ice do 14 godina osvojile su sve tri medalje, zlatnu Regina Novak, srebrnu Marija Rojko i bron anu Ana Štrukelj.

Mladi me imurski streli ari i na doma em terenu okitili su se brojnim medaljama U standardnom luku dje ak do 12 g. Mateo Pikl osvaja zlato i djevoj ica do 12 g. Iva Štrukelj tako er zlato.

Pehari pobjednika u Sunju i Kamnik Nakon stanke s okrjepom za sve streli are i njihovu pratnju, najbolji

streli ari, po etiri iz svakog stila, natjecali su se za prestižnu titulu Viteza grada akovca. Natjecanje su zapo eli najmla i ga anjem jabuke za njih primjerenim udaljenostima. Bez obzira na prijašnje rezultate i preciznost lukova u razli itim stilovima, sve je iznenadio

gotovo najmla i streli ar turnira Jurica Lackovi iz Sunje. Sigurnim pogocima u jabuku osigurao je titulu Malog viteza grada akovca za 2010. godinu. On je pobijedio u grupi najmla ih finalista Dejana Per i a (14 g.) iz Slovenije, Maju Orli (14 g.) iz Ogulina, Ivu Štrukelj i Teo Pikla iz akovca.

U grupi odraslih, titulu Viteza grada izborio je zaista najbolji, Klemet Štrajhar iz Slovenije (Kamnik - kadet). On je glatko pobijedio Zorana Vlahovi a iz Zagreba, Stoševskija Dobrivoja iz Slovenije, Milutina Pavi evi a iz Varaždina i Sandija Janeži a iz Slovenije. Sigurnim i stalnim pogocima pregazio je starije i iskusnije streli are i postao 17. Vitez grada akovca, koliko i traju natjecanja u zaista atraktivnom prostoru kraj grada Zrinskih.

Streli ari “Katarine Zrinski” iz akovca odli no su organizirali ovu prestižnu sportsku sve anost, dobili su zato pohvale od svih prisutnih streli ara i gostiju.

Pavlic nakon Latvije na diobi šestog mjesta U utrci finala Svjetskog prvenstva za voza e do 21 godine najbolji hrvatski spidvejaš Jurica Pavlic je u gradu Daugavpilsu u Latviji osvojio osam bodova što mu je na kraju donijelo deveto mjesto. Pavlic je u ukupnom poretku na diobi šestog mjesta s 14 bodova, a za vode im Maksimom Bogdanowim zaostaje sedam bodova. U listopadu se vozi posljednja utrka u Pardubicama koja e odlu iti o novom svjetskom juniorskom prvaku koji se ove godine po prvi put dobiva na druga iji na in.

Poredak i osvojeni bodovi utrke u Daugavpilsu: 1. Darcy Ward (Australia) - 12+3 (3,3,3,3,0), 2. Maksim Bogdanow ( itva) - 12+2 (3,2,3,1,3), 3. Artiom aguta (Rusija) - 11+3 (1,2,2,3,3), 4. Patrick Hougaard (Danska) - 11+2 (2,3,3,0,3), 5. Maciej Janowski (Poljska) - 10 (3,1,1,2,3) , 6. Rene Bach (Danska) - 10 (1,3,2,2,2) , 7. Dennis Andersson (Švedska) - 9 (1,2,3,2,1), 8. Martin Vaculik (S ova ka) - 9 (2,2,2,1,2), 9. Jurica Pavlic (Hrvatska ) - 8 (2,1,2,2,1)

RUKOMET

Neugodan poraz Me imurja u Mariboru Jaku pripremnu provjeru imali su rukometaši Me imurja na gostovanju kod slovenskog prvoligaša Maribora.

Nisu se baš dobro “proveli”, jer su izgubila ak s 15 golova razlike. Iako kontrolne utakmice ne moraju biti mjerilo, zasigurno je ovom prilikom trener Belko dobio uvid u mogu nosti svakog igra a kojeg ima na raspolaganju. Posebice nakon onoga što su odigrali u drugom poluvremenu.

MARIBOR BRANIK 34 (18) ME IMURJE 19 (13) MARIBOR. Dvorana UŠ Leona Štukelja.

MARIBORBRANIK:Jelen, udi , Lešnik, elica 2, Vre ar 1, ebokli 3, Gregorc 2, Malen i , Batinovi 8, Razgor6,Pu nik,Kle 2,Fister,Ivan i 4, Hartman 2, Fur an 2, Oštir 2.

ME IMURJE AKOVEC: Kova evi , Sladoljev, Ban, Je ti 2, Varga, Paponja 9, Zadravec 2, Turkovi , Turk 1, Peras 1, Hermian, avar 3, Vuruši 1, Mar ec.

ODBOJKA

Krenule pripreme Centrometala U ponedjeljak (ju er) trener OK Centrometal Josip Treska po prvi put je okupio svoje igra e u novoj sezoni.

Krenule su pripreme me imurskog odbojkaškog prvoligaša koji e nakon izvrsne prošle sezone pokušati odigrati još jedno isto takvu. To ne zna i da ne e biti novosti u sastavu. Naime, ponovno se u sastav vra a iskusni tehni ar Aleksej Makarov koji e dijeliti mjesto tehni ara s mladim i nadarenm Markom Davidom u novoj sezoni. U sastav se nakon šest mjeseci pauze vra a tako er nadareni Mišu

Petran, a vrlo blizu je mogu i angažman Ivana Kova a, uz možda još neko doma e poja anje (igra i izvan Me imurja iz recesijskih razloga ne e se angažirati).

Okosnicu igra kog sastava initi e: Palinkaš, Vabec, Todorovi , trojica Posavca: Dario, Tomica i Marin, a tu je mladi Dino Harambaši .

Uglavnom, igra ki kadar e se vrlo brzo kompletirati i krenuti u pripreme za prvenstvo koje je još uvijek zbog dobro poznate situacije u HOS-u vrlo neizvjesno što se ti e to nog datuma po etka.

17. kolovoza 2010.

ŠKOLA NOGOMETA ME IMURJE- AKOVEC

Prvenstvo I. HNL otvaraju Me imurje i Cibalija Juniori i kadeti Me imurja otvorit e ovosezonsko prvoligaško natjecanje dvobojem protiv vršnjaka iz vinkova ke Cibalije ove subote 21. kolovoza od 16 i od 18 sati. Još nije poznato ho e li naše trenutno najviše plasirane ekipe ugostiti Vinkov ane na glavnom ili pomo nom igralištu Stadiona Mladosti.

Juniorska ekipa Me imurja spremna je za natjecanje, a od 20. srpnja i po etka priprema mladci su pod vodstvom svog trenera Marka Obadi a odigrali i etiri pripremne utakmice te sve redom pobijedili. Situacija je, za razliku od prošle sezone, kad ih je bilo svega 12tak, ove sezone, s 30tak igra a i profesionalnim na inom rada, mnogo bolja. “Momci su bili na po etku malo iznena eni intenzitetom rada, ali su odmah prihvatili promjene i radili

smo jako dobro. Još nas eka u srijedu generalka u Pribislavcu protiv Poleta, gdje u do kraja formirati prvih 11”, kazao nam je Obadi .

Iznimno je Obadi zadovoljan i suradnjom s Vjeranom Simuni em, trenerom drugoligaša Me imurja: “Jako dobro sura ujemo, a Simuni je u svoju mom ad odlu io uzeti Kova i a, nadam se da e još koji naš igra dobiti priliku igrati za seniore.” Šef struke Škole nogometa Me imurje – akovec, i trener kadeta, Dragutin Naran a, ima nešto više posla sa svojom selekcijom u pripremama za prvoligaško natjecanje.

Imali su dvije jake provjere, s Varaždinom i s Naftom, i obje izgubili: “Imam dva jako dobra igra a, Cvitanovi a i Šari a, i ostale koji moraju još mnogo raditi, me u njima pet-šest

Drago Naran a, šef struke ŠN Me imurje- akovec, kaže da se još obje ekipe moraju posložiti kako bi bile što kvalitetnije u jakom natjecanju

igra a koji e postati nogometaši prvoligaškog formata. Nisam pretjerano sretan, ekipa je u formiranju nakon što smo prošle sezone imali problema.

Momci tek stje u profesionalne navike”, pri a Naran a.

U Prvu HNL stoga kadeti ulaze manje optimisti no: “Iskreno, bolje bi nam odgovarala niža liga, tada bismo stigli konsolidirati ekipu, ali bilo bi šteta propustiti ovu priliku.

Vidjet emo kakvi smo i kakav je odnos snaga nakon prvog kola”, rekao je Naran a.

Stabilizira se organizacijska i financijska situacija u Školi Utakmicu posljednjeg jesenskog kola Me imurje i Cibalija ina e igraju unaprijed, jer postoji bojazan da bi po etkom prosinca moglo ve sniježiti.

Ina e je Škola nogometa pod novim vodstvom, ini se, okrenula novi list, sre ena su neka dugovanja, ispoštovani su inancijski uvjeti potrebni za dobivanje licence za 1. HNL, a s ukupno 11 selekcija radi 10 trenera. “Imali smo ‘poro ajne muke’ u prvoj godini postojanja, najteže je bilo kad su tri trenera dobila otkaz u zimi pa se prestalo raditi potrebnim intenzitetom. No, uz novog predsjednika i Izvršni odbor ponovno smo na dobrom putu”, kaže Naran a.

Jedino što još preostaje jest sklopiti ugovor s NK Me imurjem i NK akovcem, što bi trebalo biti inalizirano do kraja idu eg tjedna. Ne e biti potpisivana dva ugovora, ve jedan, izme u sve tri strane, a predsjednik Dean Pani iznimno je optimisti an po tom pitanju. (Ivana Strahija)

17. kolovoza 2010.

ZAPO INJE II. HNL

Dove er: Prva etiri kola pokazat e istinu koliko vrijedimo Predstavniku ekipe Varaždina nagrade za sudjelovanje uru io je Mato Kljaji ispred Nogometnog saveza Me imurja i Zajednice športskih udruga i saveza Me imurja

Pehar je pripao pobjednicima turnira, ekipi NK Dinamo iz Zagreba

ODIGRAN JUBILARNI 12. me unarodni turnir U-12 NK Me imurec

Pobjeda Dinamu u konkurenciji deset ekipa iz etiri države Sastav zagreba kog Dinama uvjerljivi je pobjednik tradicionalnog me unarodnog nogometnog turnira u Dunjkovcu - Pretetincu.

NK Me imurec dvanaesti put po redu pokazao se kao dobar doma in i organizator dvanaestog po redu tradicionalnoga me unarodnog pionirskog turnira U-12 koji je održan protekle subote i nedjelje u Dunjkovcu - Pretetincu. Turnir je odigran pod pokroviteljstvom Hrvatskoga nogometnog saveza, op ine Nedeliš e, Nogometnog saveza Me imurja i Zajednice športskih udruga i saveza Me imurske županije. Ove godine turnir je okupio deset ekipa iz etiri države: Hrvatske, BiH, Slovenije i Italije.

Za dobru organizaciju turnira bili su zaduženi - organizacijski odbor turnira u sastavu: Ivan Ganzer, Dragutin Kataleni , Stjepan Topoljnjak, Miljenko Topli anec, Stjepan Križari ; kao i izvršni odbor turnira: Zlatko Le ek, Dragan Mesari , Damir Štrukelj, Tihomir Štefulj, Josip Kova i , Željko Cimerman, Josip Ganzer, Damir ekunec i Jerko Treska. Turnirsku komisiju inili su: Branko Horvat, Franju Fais i Goran Kova i .

Me imurje i Me imurec bez završnice Ekipe su bile podijeljene u dvije skupine. U skupini A igrali su: NK DINAMO Zagreb, NK MARIBOR Maribor, NK SPLIT Split, ASD CALDORA CALCIO Pescara i NK ME IMURJE akovec. U skupini B svoje snage odmjerili su: NK VARAŽDIN Varaždin, HNK HAJDUK Split, FK ŽELJEZNI AR Sarajevo, NK SLAVEN BELUPO Koprivnica i NK ME IMUREC Dunjkovec – Pretetinec.

NK Me imurec Dunjkovec – Pretetinec ( foto: Ivan Horvat)

Ove e sezone 2. HNL umjesto 14 brojiti 16 klubova, jedan od njih je i naše Me imurje. ini se da su Me imurci nakon što su bili prisiljeni na frustriraju e treninge bez utakmica kona no došli i do nešto ja ih protivnika, a udarna ekipa je pred inalizacijom.

Zbilja se ne može kazati da Me imurci bez briga i potpuno spremni ulaze u drugoligašku sezonu. Od ozbiljnijih utakmica dvije su odradili tek nedavno i Križevce pobijedili s 3:2, a Zelinu s 1:0. Generalka je zakazana za ovaj utorak u 17.30 sati s lendavskom Naftom, a nakon nje bi trebao biti poznat najuži kadar s kojim e trener Vjeran Simuni u Solin u subotu.

Posebni je problem na po etku priprema predstavljala nova obaveza o tri igra a mla a od 21 godine u po etnih 11, no sportski direktor Miljenko Dove er tvrdi da je i ta situacija pred rješenjem: „Trener ima na raspolaganju deset mladih igra a. Posebno su zanimljivi Kova i i Leva i , koji su Me imurci i zaslužuju mjesto u ekipi, dok se Košti name e kao izgledni kandidat. Tu je još napada Slavica, zatim Vugrinec, Jel i i Nem i … Može birati“, kaže Dove er.

Spoj iskusnih i mladih igra a

Ekipa Me imurja iz akovca (foto: Ivan Horvat) U skupini A trijum irao je Dinamo ispred Maribora, dok je Me imurje bilo tre e. U skupini B najbolji je bio Željezni ar ispred Varaždina, dok je doma i Me imurec bio posljednji.

Najuspješnija ekipa turnira bila je Dinamo, koji je u inalu s 4:0 pobijedio drugoplasiranu ekipu Željezni ara. U borbi za tre e mjesto Maribor je izgubio od Varaždina 1:2.

Najboljima su nagrade uru ili Mato Kljaji ispred Nogometnog sa-

veza Me imurja i Zajednice športskih udruga i saveza Me imurja, Dragutin Kataleni , lan izvršnog odbora HNSa, Željko Kacun ispred Op inskog vije a op ine Nedeliš e, te Darko Dania ispred op ine Nedeliš e.

Dragutin Kataleni je prigodom zatvaranja turnira još jednom istaknuo njegovu važnost, te rekao da ak 54 igra a koji su do sada igrali na ovom turniru su sada igra i prvoligaških klubova.

(S. Zorkovi )

Nagra eni najbolji i najmla i na turniru Za najboljeg igra a i strijelca proglašen je Nikola Moro iz Dinama, najboljeg golmana Galuši Marko iz Varaždina, dok je najmla i igra na turniru bio iz redova doma ina NK Me imurca Patrik Kiri . (sz)

Iako su svi vrjedniji igra i nakon ispadanja iz 1. HNL napustili me imurski brod, Dove er smatra da su dovedena adekvatne zamjene i poja anja. K tome, neki su odlu ili i ostati: „Svakako, ekipa je sasvim druk ija nego na kraju prošle sezone. Ali, imamo desetak iskusnih igra a, od Andrea, Kova a, Lime, povratnika Vitasa, Jurina, Celiš aka, Jambroši a…

Probali smo dovesti igra e koji odgovaraju našim inancijskim mogu nostima i vjerujem da e logisti ki dio kojeg vodi predsjednik Uršani štimati. Uglavnom, pla e su smanjene, nemamo velikih izdataka i mislim da emo mo i poštovati dogovore s igra ima, te da e oni biti zadovoljni, a to je osnovni preduvjet za uspjeh“, pri a Dove er.

Novi u ligi ove godine su, uz Me imurje i Croatiju Sesvete, još etiri kluba, o kojima je Dove er kazao: „Vjerujem da e liga biti

Miljenko Dove er, sportski direktor NK Me imurje kvalitetnija nego prošle sezone.

Velika Gorica bi mogla igrati važniju ulogu, Dugopolje ima super infrastrukturu, ali potpuno novu mom ad, iz Slavonije stiže kvalitetna MV Croatia, a HAŠK ima na podru ju Peš enice više stanovnika nego cijela naša županija, pa ima široku bazu.“

Titula nije imperativ Dove er se tako er složio sa Simuni em da pravu spremu ekipe ne emo znati sve do prvog kola i utakmice sa Solinom: „ ak bih rekao da e nam prvi tri- etiri kola pokazati gdje smo. Solin u prvom i Imotski u tre em kolu odgovorit e nam na pitanje jesmo li ili ne favoriti za vrh tablice.“ Titula prvaka Me imurcima nije imperativ, važnije je posložiti klub i ekipu, tvrdi Dove er: „Cilj nam je stabilizirati se nakon svih tih turbulencija. Otišlo nam je dosta igra a, imamo novu ekipu koja se treba ukomponirati. Imamo spoj mladosti iskustva koji bi mogao biti dobitna kombinacija.

Postoji želja da budemo prvi i ne emo bježati od titule favorita, ali kažem, treba vidjeti kako e sve to izgledati u prvim pravim utakmicama.“ (Ivana Strahija)

Popis igra a De iniran je igra ki kadar s kojim se kre e u prvenstvo.

Trener Simuni može ra unati na: Jurin, Kova i , Andre, Kova , Garba, Leva i , Košti , Celiš ak, Jambruši , Tiago, Vitas, Alan, Lima, Juki , Danki , Nem i , Jel i , Vugrinec, Se an, Miroševi , Slavica i Pintari . (is)

MALONOGOMETNIM TURNIROM Gori an 2010. završena sezona malog nogometa u Me imurju

39 ekipa pokazalo zanimljive borbe u tri konkurencije Nakon dvadesetak dana igranja završio je i posljednji malonogometni turnir u Me imurju - Gori an 2010.

Pobjednik turnira u seniorskoj konkurenciji je ekipa Poker Pro, u pionirskom Pizzerija Fat Boy i kod lima a Bumbari i

rlenke. U organizaciji NK Trnava, ŽNK Trnava i Mažoretkinja Gori an turnir je okupio ove godine rekordni broj od 39 ekipa. Igralo se u tri konkurencije, u kojima smo vidjeli zanimljive i neizvjesne borbe.

Pobjednik seniorskog dijela turnira - Poker Pro

Tako je bilo i u seniorskom nalu gdje je Poker Pro uspio preokrenuti vodstvo Bumbara i rlenki od 3:0 i na kraju slavi pobjedu 6:4. Nažalost, nale je bilo i u znaku prekida utakmice, zbog nesportskog ponašanja dijela gledate-

lja (navija a ekipe Poker Pro). Sre om, kasnije je sve prošlo u najboljem redu i utakmica je s gla do kraja, a Poker Pro je uzeo pobjedni ki trofej.

Za ekipu Poker Pro igrali su: Medvar, Vlaši , Gotal, Magdaleni , Mlinarec,

Najbolji me u pionirima - Fat Boy

Kolar, Lepen, Hranjec, Matja i , Kalšan, Sinkovi i Biber.

U konkurenciji pionira pobjedu je odnijela ekipa Pizzerije Fat Boy u neizvjesnom finalu protiv Mihaljev ana i Svetomar ana. U konkurenciji lima a

uvjerljivu pobjedu odnijela je ekipa Bumbari i rlenke.

Organizacija turnira usprkos problema s lošim vremenom bila je na visokom nivou. (l)

Ekipa lima a Bumbari i rlenke bila je uvjerljiv pobjednik

17. kolovoza 2010.

Spartakovci uvjerljivi u Hodošanu

U NEDJELJU JE ODIGRANA ŠESNAESTINA FINALA ME IMURSKOG NOGOMETNOG KUPA

Kotorip ani izbacili Nedeliš e, Tur iš ani i dalje hit!

U nedjelju je odigrano tre e kolo ili bolje re eno šesnaestina finale Me imurskog nogometnog kupa. Sastalo se 16 nositelja s 16 ekipa koje su “preživjele” prva dva kola.

Najve e iznena enje priredio je kotoripski Grani ar koji je svladao hrvatskog tre eligaša Nedeliš e koje je poja alo redove ljetos i najavilo ambicioznu sezonu. Me utim, ve su na prvom

koraku doživjeli neugodan udarac, a trener Orehovec zasigurno dobio prvu glavobolju.

Hertelendi i V. Kos za eliminaciju Nedeliš ana Nedeliš e je ina e bolje otvorilo utakmicu, stvorili su nekoliko prilika i onda bolju igru okrunili pogotkom, za

koji doma i tvrde da je možda bio iz o sajda. Doma e je u tim trenucima na životu držao sjajnim obranama vratar Tropšek.

Ipak, Kotorip ani se nisu predali. Paveli je izborio penal, a Hertelendi poravnao rezultat ve u prvom dijelu. U nastavku gosti su stiskali, ali jalovo, bez konkretnih prilika. Doma i su bili puno opasniji iz kontranapada. Bili su i konkretniji za

razliku od gostiju i na kraju opasniju igru po vrata okrunili zgoditkom. Vilim Kos je svojoj mom adi donio vodstvo u samoj završnici utakmice koje je ostalo do kraja utakmice.

Drugi hrvatski tre eligaš, preloška Mladost usprkos promijenjenom sastavu nego u prošloj sezoni, pokazala je da kad e biti kompletna ima kvalitetu. Lagano su prošli gostovanje u Peklenici,

slavili uvjerljivu pobjedu 4:1 koja je mogla biti izražena i ve im omjerom zgoditaka u njihovu korist.

Hit kupa je i dalje Borac PMP Tur iš e. Nakon što su svladali Polet iz Pribislavca, na “minu” je naletio i ukovec ‘77.

Ispao je još jedan hrvatski etvrtoligaš Trnava Gori an koja je zaustavljena na penale od ambicioznog Dubrav ana. Po-

lufinalist prošlogodišnjeg kupa Mladost iz Ivanovca ovaj puta je zapela vrlo brzo. Bilo je još nekih manjih iznena enja, ali i utakmica u kojima su avoriti opravdali o ekivanja, iako su se u nekima morali itekako pomu iti da pro u dalje.

Ujesen e biti odigrana još osmina-finala ovog uvijek me imurskim klubovima zanimljivog natjecanja.

REZULTATI I SASTAVI ŠESNAESTINE FINALA ME IMURSKOG NOGOMETNOG KUPA GRANI AR – NEDELIŠ E 2:1 (1:1) KOTORIBA. Igralište Sportski park Grani ar. Suci: Marin Horvat (Šenkovec), Borut Križari (Ivanovec), Ivica Horvat (Vratišinec). Delegat: Dragutin Vuk ( akovec).

Strijelci: 0:1 Vibovec (22), 1:1 Dra. Hertelendi (41-11m); 2:1 V. Kos (82).

GRANI AR: Tropšek, Radmani (od 87. Na ), Z. Horvat (od 78. Fundak), Gorupi , Latin, Habuš, Matulin (od 90. Ujlaki), Hertelendi, F. Kos, Paveli, V. Kos. Trener: Branko Lipi .

NEDELIŠ E: Posaveck, Stankovi , Belovi , Vibovec, Zavrtnik, Jagec (od 68.

Simun), D. Treska, S. Treska (od 50. Begovi ), Zanjko (od 79. Jari ), Golubi , Balent. Trener: Želimir Orehovec. Žuti kartoni: Radmani , Tropšek (Grani ar), Zanjko, Jagec, Belovi (Nedeliš e).

Crveni karton: Hertelendi (Grani ar).

MALI MIHALJEVEC – MLADOST (I) 3:1 (4:2) MALI MIHALJEVEC. Igralište Mali Mihaljevec. Suci: Zdravko Toplišnjak (Nova Ves), Antun Koruni (Lopatinecv), Darko Pokriva (Nedeliš e). Delegat: Dragutin Horvat (Belica).

Strijelci: 1:0 Pušar (9), 2:0 Posavec (31), 2:1 Pavlekovi (38), 3:2 Jaluši (72), 4:2 Pušar (80).

MALI MIHALJEVEC: Magdaleni , M. Peras (od 86. anadi), D. Bestijani , Se an, N. Bestijani , Trupkovi , Varga (od 64. Srnec), Makšadi, Posavec, Zadravec (od 81. Mesari ), Pušar. Trener: Krunoslav Mezga.

MLADOST: Lacko, Lovren i , J. Jaluši , Fu ko, Murkovi , Horvat, Pavlekovi , Novak (od 60. Zlatarek), Bari , Leva i (od 58. Jurinec), Novak. Trener: Robert Taradi. Žuti kartoni: Trupkovi , N. Bestijani , Magdaleni (M. Mihaljevec), Novak, Bari (Mladost).

BORAC PMP – UKOVEC 77 2:1 (1:0) TUR IŠ E. Igralište Borac PMP. Suci: Darko Filip i (Slakovec), Robert Radek (Pribislavec), Željko Ivanuša (Dunjkovec). Delegat: Alojz Kopasi (D. Vidovec).

Strijelci: 1:0 Zrna (19), 2:0 Rušanec (51), 2:1 Lon ari (69-11m).

BORAC PMP: Vlah, Mihalec, Kova i , Blažin i , Jankulija (od 60. R. Brumen), Zrna (od 68. Radikovi ), N. Brumen, Jan ec, Bister, Mavrin (od 54. Vrzan), Rušanec. Trener: Boris Radikovi .

UKOVEC 77: Lehki, Furun ija, Zvonarek, Poljak, Mihoci, Slavi ek, Begovi , Lon ari , Božek, Hladnik, Malek. Žuti kartoni: Zrna, Mihalec, Blažin i , Kova i , Jan ec (Borac PMP), Malek ( ukovec 77).

Crveni karton: Begovi ( ukovec 77).

PLAVI – MLADOST (P) 1:4 (1:2) PEKLENICA. Igralište Pocurke. Suci: Zoran Hajdinjak ( akovec), Kristinko Jaluši (Kuršanec), Radovan Posedi (Puš ine). Delegat: Slavko Novak.

Strijelci: 0:1 Dodlek (28), 0:2 Novak (37), 1:2 Mesari (44), 1:3 Dodlek (52), 1:4 Novak (70).

PLAVI: Vaš, S. Škvorc (od 46. Vugrinec), Nerer (od 46. Trupkovi ), Šolti , Trstenjak, Zadravec (od 62. Radikovi ); J. Škvorc, Pintari , Majeri , Tuksar, Mesari .

Trener: Ivan Hamonajec.

MLADOST: Viher, Farkaš (od 50. Vutek), Ba ari, Radikovi , Novak, Magdaleni , Dodlek (od 55. Miši ), Bukal (od 62. Hreš ), Ružman, Habuš, Sabol. Trener: Zoran Kralji . Žuti karton: Radikovi (Mladost).

TRNOVEC: K. Kiri , Borko (od 69. eh), Šte ulj (od 54. D. Horvat), Pavlekovi , Mar ec, Zobec, Srnec (od 50. Bacinger), Brez, M. Horvat, Gyofi, ešnjaj. Trener: Krešo Žnidari . Žuti kartoni: Borko, Ladi (Jedinstvo).

BUDU NOST – AKOVEC 1:2 (0:2)

SOKOL – ME IMUREC 0:2 (0:2)

PODBREST. Igralište Budu nosti. Suci: Dario Bubek (Pribislavec), Lidija Kralji (Ivanovec); Mladen Puklavec (G. mihaljevec). Delegat: Franjo Kocijan (Šenkovec).

Strijelci: 0:1 Hanc (29), 0:2 Hanc (35), 1:2 Miši (83).

BUDU NOST: onkaš, Kodba, Škiljo (od 60. Pani ), Hali , Višnji , Domini , A. Hali (od 60. Germek), Lastavec, Ciglari , Balent, Miši . Trener: Ivan Gajnik.

AKOVEC: Gro , Drši , Saka (od 88. Gotal), P. Horvat, Novak, Malovi , Pintari , H. Horvat, Gorupi (od 70. Erdelja), Han, Matu ec (od 75. Florjani ). Trener: Danijel Novak. Žuti kartoni: onkaš, Miši , Višnji , Balent (Budu nost), P. Horvat, Novak, H. Horvat, Pintari , Saka , Florjani ( akovec).

VRATIŠINEC. Igralište Sokola. Suci: Zoran Novak (M. Središ e), Darijan Zadravec (M. Središ e), Dragan Hrustek (M. Mihaljevec). Delegat: Dragutin Ša ari .

Strijelci: 0:1 M. Bistrovi (30), 0:2 M. Bistrovi (37).

SOKOL: B. Puh Mikolaj, Lebar, Novak, N. Drk, Žganec, Kova i , L. Mikolaj, Lisjak, Mun ar, Šolti . Trener: Marko Mikolaj.

ME IMUREC: Marcijuš, Škvorc, M. Bistrovi , Kova , Fu ek (od 65. S. Novak), Kos, Rešetar, Kregar, Lon ari (od 83. D. ekunec), Treska, Galovi (od 85.

Levec). Trener: Siniša Trajbar. Žuti kartoni: M. Mikolaj, Lisjak (Sokol), Kova (Me imurec).

DRAVA – PODTUREN 1:5 (1:2) DONJI MIHALJEVEC. Igralište Drave. Suci: Marijan Duman i (Nedeliš e), Ivan Žganec ( akovec), Dragutin Novak (Lopatinec). Delegat: Zvonko Novakovi .

Strijelci: 1:0 Ruži (8), 1:1 Kolar (30), 1:2 Kolar (43), 1:3 A. Vidovi (47), 1:4 Lepen (58), 1:5 I. telebuh (78).

DONJI MIHALJEVEC: Pongrac, Herc (od 46. Klari ), Kos, Mihoci, Hošnjak, Mihalec (od 46. Bartoli ), Lipi , Igrec, Ruži , Orehovec (od 46. Markovi ), Igrec, M. Bartoli .

PODTUREN: Šalamon, Kolar (od 72. Jambroši ), Lepen, Radovan, Kolari , Vidovi (od 63. I. Telebuh), Boži , Mravljak, Balenovi , Kerovec, Boži (od 88. Horvat). Trener: Dušan Novak. Žuti kartoni: Mihalec, Hošnjak, Lipi (D. Mihaljevec), Balenovi (Podturen).

CROATIA – SLOBODA (S) 1:2 (1:2) OREHOVICA. Igralište Gmajna. Suci: Damir Aldi (Strahoninec), Tihomir Kralji (Vularija), Vjeran Tuksar (Peklenica). Delegat: Rajko Zadravec.

Strijelci: 1:0 Ivanuši (17), 1:1 Angel (38), 1:2 Begovi (44).

CROATIA: Patar ec, Hunjadi, Jeleni (od 56. Kolar), Ivanuši (od 46. urila), Gori anec, D. Bali, urin, Kosi, Kr mar, Ruži , J. Bali. Trener: Kristijan Varga.

SLOBODA: Kolar, Borko, Hižman, Begovi , Buhanec, Katanec, Hergoti (od 68. He a), Srnec, Goricaj, Novak (od 56. Mihalic), Petek (od 75. Ciglari ).

Trener: Zdenko Perca .

JEDINSTVO – TRNOVEC 1:1 (1:0) - 11 m (3:1) GORNJI MIHALJEVEC. Igralište Pod borom. Suci: Željko Turk (Zebanec), Franjo Hergoti (Ž. Gora), Renato Vuk (Ivanovec). Delegat: Slavko Vodopija.

Strijelci: 1:0 S. Krumpi (42), 1:1 ešnjaj (70).

JEDINSTVO: Ter, S. Krumpi , M. Novak, Fujs (od 79. Mikulan), Plantak, Vuk, Horvat (od 66. Janež), Ladi , Borko (od 72. D. Novak), Herceg, Trtinjak. Trener: Goran Mikolan.

Debelec (Dinamo).

Crveni karton: Ivan Domini -fizioterapeut (Dinamo).

OMLADINAC – CENTROMETAL 1:0 (0:0) NOVO SELO ROK. Igralište Stadion NK Omladinca. Suci: Mihael Belovi (NSnD), Josip Kedmenec (D. Vidovec), Boris Jakovljev (G. Hraš an).

Strijelac: 1:0 I. Lesjak (65).

OMLADINAC: Tomaši , D. alopa, Reich, Jambroši , G. alopa, Bel, K. Culjak (od 82. Filipovi ), Krištofi (od 66. M. Culjak), Novak, Dragovi , Lesjak (od 80.

Ratajec). Trener: Denis Ratajec.

CENTROMETAL: Serec, Vincek, M. Vinceti , Fu ko, Sen ar (od 85. Fegeš), Majsen, Rodrigue (od 76. B. Vinceti ), Lastavec (od 85. D. Dove er), Vibovec, Bratkovi , Duman i . Trener: Boris or evi . Žuti kartoni: D. alopa, Bel, Novak (Omladinac), Sen ar, Majsen, Lastavec (Centrometal).

MLADOST – BSK 1:4 (1:3)

HODOŠAN – SPARTAK 0:3 (0:3) HODOŠAN. Igralište Stadion NK Hodošan. Suci: Saša Fegeš (Nedeliš e), Vlado Soka (Podturen), Franjo Horvat (Strahoninec). Delegat: Drago Koruni (Šenkovec).

Strijelci: 0:1 I. šegovi (11), 0:2 E. Šegovi (23), 0:3 Lackovi (25).

HODOŠAN: Krznar, Ž. Krampa , Košak, Mar ec, Naran a, D. Krznar, Kranj ec, Hali , Kova evi , Kova , Blagus. Trener: Goran Strahija.

SPARTAK: Jalšovec, Novosel, Mihalic, Opa ak, Cvetko, G. križai , Hali , Pasler, E. Šegovi , I. šegovi , Lackovi . Žuti kartoni: D. Krznar (Hodošan), Opa ak, Cvetko, Domini (Spartak).

Crveni karton: Naran a (Hodošan).

MLADOST – STRAHONINEC 1:0 (0:0) SELNICA. Igralište Mladosti. Suci: Nino Škrobar (Brezje), Josip Jurinec (Ivanovec), Bojan Rodiger (Totovec). Delegat: Antun Horvat.

Strijelac: 1:0 Vran i (52-11m).

MLADOST: Raj , Š avni ar (od 46. J. Leva i ), Kolar, N. Stojko, T. Stojko, Županec, T. Leva i (od 46. Vinko), Tuksar, Jakopi , Vran i , A. Leich (od 89. Živ ec).

Trener: Marijan Mohari .

STRAHONINEC: Kralji , Matkovi (od 46. Bani ), T. Novak (od 77. Krištofi ), Zorkovi , D. Jaluši , Bujan, Zlatarek (od 72. Horvat), Vrbanec, Kukvi, Lackovi , M. Zorkovi . Trener: Dražen Fric. Žuti kartoni: Stojko, Vran i , Raj (Mladost), Krištofi (Strahoninec).

SVETA MARIJA. Suci: Dražen Jur ec (D. Kraljevec), Dražen Sukanec (S. Ves), Vlado Blaži ( akovec). Delegat: Marijan Sabol (Gardinovec).

Strijelci: 0:1 S. Horvat (1), 0:2 Beštek (2), 1:2 Gašpari (22), 1:3 S. Horvat (31), 1:4 S. Horvat (49).

MLADOST: Kranjec (od 53. D. Orehovec), Hobor, Posavec (od 65. Musta ), Šulj, Šamarija, Bogdan (od 41. M. Orehovec), Gašpari , Blažin i , Igrec, Štrok.

Trener: Božidar Kedmenec.

BSK: Sternad, Grbavec, Makar, Gunc, Gelo, Sršan (od 46. Paler), Herc, Horvat, Hajdarovi , Mlinari , Beštek. Trener: Dragutin Naran a. Žuti karton: Štrok (Mladost).

DUBRAV AN – TRNAVA 3:3 (1:1) – 11m (7:6) DONJA DUBRAVA. Igralište Krbulja. Suci: Stjepan Fic (Lopatinec), Saša Mihali (Dragoslavec), Ivan Vlahek ( ukovec). Delegat: Darko Jambrovi (Šte anec).

Strijelci: 0:1 Jakši (33), 1:1 Dr. Horvat (43-11m), 2:1 Dra. Horvat (58), 3:1 mrlec (64), 3:2 Jakši (70), 3:3 Baksa (76).

DUBRAV AN: Apostolovski, mrlec, I. vidovi , Hujs, Dr. horvat, Jadan (od 68.

Na ); Špoljar, Dra. Horvat, Lovrek, Nesti , Brljak (od 74. Jakupak). Trener: Dražen Horvat.

TRNAVA: Farkaš, Vlah, Baksa, Gudlin, Katanec, Pintar, Ribi , Mesari , Malovi (od 86. Blažek), Jakši , Ribari . Trener: Zlatko Ba ari Žuti kartoni: Baksa, Malovi , Vlah (Trnava).

RUDAR – POLET (SMnM) 0:1 (0:0)

SLOGA – DINAMO (P) 0:2 (0:1) AKOVEC. Suci: Matija Horvat (S. Ves), Rudol ižmešija (D. Dubrava), Bruno Brljak (D. Dubrava). Delegat: Božidar Jura i (Strahoninec).

Strijelci: 0:1 S. Križai (26), 0:2 S. Debelec (88).

SLOGA: M. Mihalkovi , A. Mihalkovi , Obadi , D. Vabec, D. Vabec, R. Glad (od 69. Silaj), D. Glad, Bajzek, Bali , Kolar, Vugrinec, Je ut.

DINAMO: Rebernik, Klekar, Jan ec, Žuli , G. križai , Lovren i , S. Debelec (od 90. Jankovi ), Štampar, Žuli (od 61. Kati ), Mihalkovi (od 60. Mar ec), Ruži , Juras. Trener: Santino Debelec. Žuti kartoni: A. Mihalkovi , Bali , D. Vabec (Sloga), Žuli , Lovren i , Jan ec,

MURSKO SREDIŠ E. Igralište Šoderka. Suci: Božidar Kolari (NSR), Davor Šupljika (Šenkovec), Kristijan Genc (Pretetinec). Delegat: Franjo Fais.

Strijelac: 0:1 Radikovi (52).

RUDAR: Raj , Leva i (od 75. Vincek), Kova i (od 60. Mikuli ), Šprajc, Vuri, Šolti , Tot, Rihaterc, Zadravec, M. Šolti , Kukovec (od 65. Simun). Trener: Smiljan Liklin.

POLET: urkin, Turk, Karlov ec, Sobo an, Hren, Horvat, Radikovi (od 86.

Novak), Stojko, A. Gori anec (od 76. Karlov ec), Šardi, Makovec (od 69. G. Gori anec). Trener: Krešimir Šenji. Žuti kartoni: M. Šolti , Simun, Tot, Vincek (Rudar), A. Gori anec (Polet).

PO INJE NOGOMETNA JESENSKA PRVENSTVENA SEZONA 2010./2011.

Svi me imurski nogometni klubovi osim hrv. etvrtoligaša kre u s prvenstvom Zapo inje nova nogometna sezona. Za neke klubove i lige bit e više nego zanimljiva, posebice se to odnosi na I. me imursku ligu, jer povratkom hrvatskih etvrtoligaša nakon gašenja IV. HNL-Me imurje/Varaždin od sljede e sezone ispada e dosta klubova. Što se e hrvatskih tre eligaša Nedeliš a i Mlados Preloga, oni ne bi trebali ima turbulentnu sezonu, jer je najavljeno da svi klubovi ostaju hrvatski tre eligaši. Me u m, nova III. HNL-sjever slaga e se po klju u kako se neslužbeno govori u kojem je me imurskom nogometu pripala kvota od tri kluba, što bi zna ilo da još sam jedan me imurski klub može konkurira za tu poziciju. Najozbiljniji kandidat je Grani ar iz Kotoribe, izme u ostalog jer ima mla e kategorije (juniore,

kadete, pionire i lima e) koji su obavezni za taj stupanj natjecanja. Naravno, ambicije e ima i drugi, ali ostaje za vidje kako e se odvija sezona u IV. HNL Me imurje-Varaždin (prvenstvo im zapo inje tek 28. i 29. kolovoza), dok e se naravno od 1. kola vodi velika bitka za bijeg iz opasne zone koja e bi itekako “rasprostranjena” u I. me imurskoj ligi.

Raspored prvog kola: III. HNL-ISTOK: Koprivnica - Nedeliš e, petak, 19 h, Bjelovar - Mladost Prelog, subota, 17.30 h. ŽUPANIJSKE LIGE, prvo kolo igra se 21./22. kolovoza sa po etkom u 17,30 sa : I. ME IMURSKA LIGA: Omladinac (NSR) – Polet (SMNM) subota, Bratstvo (SV) – Mladost (I), Zasadbreg – Sokol, Cen-

trometal – BSK, Plavi (Pek.) – Naprijed, Dubrav an – Dinamo (D), Rudar – Spartak subota.

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK: Vidov an – Mladost (SM), Radni ki – Croa a, Podturen – Grani ar (N), Budu nost (P) – Drava (DM), SK – Mladost (Pal.), Borac PMP – Galeb, Dubrava – Draškovec.

II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD: Trnovec – Hajduk Vindija (Š), Me imurec – Drava (K), Strahoninec – Šenkovec, Puš ine – Venera PMP, Sloboda (M) – Mladost (S), Jedinstvo (NSD) – Mura, Bratstvo (J) – Sloga (Š).

III. ME IMURSKA LIGA – ISTOK: Hodošan – Romska vatra subota, Napredak – Jadran, Trnje – Otok, Budu nost (M) – Eko, Borac (DH) – Mladost urkin, Omladinac (DS) – Kraljev an 38.

III. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD: Bratstvo (P) – Donji Koncov ak, Krištanovec – Hajduk (B), Pobjeda – Jedinstvo (GM), Mali Mihaljevec – Torpedo, Dinamo (Ž) – Omladinac (M), Zebanec – Plavi 1975.

17. kolovoza 2010.

SPORTSKE IGRE MLADIH U SPLITU

MEMORIJALNI rukometni turnir u Vratišincu

akove ki badmintonaši zasjali s 2 zlata i 1 srebrom Od 9. – 11. kolovoza u Splitu je održana završnica Sportskih igara mladih 2010 u badmintonu. Naša regija imala je 3 predstavnika: Jelena Novak, Matija Hranilovi i Lino Zadravec pod vodstvom trenera Danijela Zadravca. U suncem okupanom Splitu, nakon napornog puta te dana odmora na kupalištu Ba vice, naši badmintonaši su izašli na terene te ponovno dokazali da smo jedna od najja ih regija u badmintonu. Na završnici u svim konkurencijama pravo nastupa su imali pobjednici 6 regija plus grad Zagreb i Split.

Me imurski osvaja i medalja

Odli ni nastupi Prva je na teren izašla Jelena Novak te iako je igrala u kategoriji U-92 (ona je 1995.) i bila dvije do tri godina mla a od svih protivnica, prakti ki ni jednoj od njih nije dala šansu da osvoji gem te je tako došla i do finala. Manje probleme je imala u polufinalu gdje je nakon zaostatka u prvom gemu od 9:14 preokrenula rezultat na 16:14 i tako ponovno pobijedila. U finalu je igrala protiv predstavnice Zagreba Josipe Krti koju

je pobijedila sa 2:0 u gemovima i tako sasvim neo ekivano (jer nije bila postavljena ni za jednu od nositeljica) osvojila zlato u konkurenciji djevojaka U-92.

Sljede i od naših predstavnika bio je Lino Zadravec koji je na ovom turniru bio postavljen za prvog nositelja što je on na kraju kona nim rezultatom i potvrdio, iako je sam put do zlata bio i teži od o ekivanog.

Nakon glatkih pobjeda u po etku natjecanja, u finalu se našao

sa predstavnikom zagreba ke županije Dorianom Cvijanovi em. Igra kojeg je protekle sezone Lino ve pobijedio, u ovom je finalu igrao odli no te prvi gem pobjedio glatko sa 21:12.

U drugom gemu Lino od po etka gema name e svoju igru te na kraju pobje uje 21:10. U završnom gemu ponovno Dorian bolje kre e u gem te dolazi do prednosti od 14:9. itav gem do tada Lino nije uspio uhvatiti pravi ritam da bi odjednom

napravio odli nu seriju od 12:1 te tako na kraju pobijedio 21:15 i po prvi puta osvojio zlato na SIM-u.Naš posljednji predstavnik Matija Hranilovi nastupio je u konkurenciji mladi a U-92. itav turnir bio je prava poslastica jer se odigralo nekoliko izvrsnih me eva, a na turniru su nastupili najbolji juniori Hrvatske. Matija je došao do polufinala bez ve ih problema, a onda u polufinalu odigrao maratonski me s predstavnikom regije Zagreb Dorianom Žitnikom. Nakon 1:0 u gemovima za Doriana, Matija se našao u drugom gemu u vrlo teškoj situaciji i gubio je 11:5, no odli nom igrom nakon toga uspio je preokrenuti taj gem u svoju korist te na kraju pobjediti 2:1 u gemovima. U finalu se našao sa prvakom Hrvatske U-17 (Matija je bio 3.) Dasenom Jardasom iz Rijeke. Iako je avorit bio Dasen, Matija je odli nom igrom u drugom i tre em gemu ipak pokazao da je vrlo blizu samog vrha hrvatskog badmintona te da je uz samo malo sportske sre e mogao osvojiti ovaj turnir. (bz)

Pobjedni ki pehar otišao u Vidovec U subotu 14. kolovoza u Vratišincu je održan memorijalni rukometni turnir Danijel & Bajo u sje anje na prerano preminule igra e RK Sokol Vratišinec. Sve je zapo elo u 16.30 sati sve anim otvaranjem turnira kojeg je otvorio me imurski dožupan Matija Posavec. Isto tako prigodnim se rije ima okupljenima obratio i predsjednik Op inskog vije a op ine Vratišinec Antun Bukovec. Nakon sve anog otvaranja i polaganja vijenaca na grobove Danijela i Zlatka na mjesnom groblju u Vratišincu zapo ela je borba za osvajanje turnira. Na turniru koji je uslijedio pobjedu je odnijela ekipa RK Vidovec.

U pr voj poluf inalnoj utakmici susrele su se ekipe RK Vidovec i RK Nedeliš e gdje je ekipa Vidovca slavila sa rezultatom 21:15. Drugi polufinalni susret pripao je ekipi doma ina koja je preokrenula rezultat i u kona nici slavila protiv ekipe RK Concordie iz Lepoglave rezultatom 25:23.

Nakon odigranih polufinalnih utakmica uslijedila je utakmica izme u rukomet-

nih veterana Sokola i Preloga gdje se moglo vidjeti mnogo iskusnih pokreta, a pobjeda je pripala ekipi Preloga. U pauzi te utakmice svojom su se to kom prezentirali i program turnira obogatili lanovi olklorne i tamburaške sekcije KUD-a dr. Vinko Žganec iz Vratišinca.

U utakmici za tre e mjesto izme u RK Nedeliš e i RK Concordie bolje je bila ekipa Nedeliš a koja je slavila sa 21:19. Finale je pružilo uživanje u rukometu ali i snalažljivost. Sve je po elo dobro za ekipu Sokola koja je vodila na poluvremenu da bi se u nastavku na nekoliko minuta spustila kiša koja je promjenila rezultat. Igra i Vidovca pokazali su bolju snalažljivost na mokrom terenu te su zasluženo pobijedili rezultatom 20:17.

Najboljim igra em turnira proglašen je Rene Lovren i iz RK Vidovec, najboljim golmanom Mario Šari iz RK Sokol, dok je najbolji strijelac Mario Petek iz RK Nedeliš e sa postignutih 19 golova.

Najmla i sudionik turnira je Patrik Tarandek iz RK Sokol Vratišinec. (vk)

U KOTORIBI ODIGRAN 14. STREETBALL TURNIR

Pobjedni ki pehar osvojila akove ka Ekipa za o evid

Najbolji tricaš bio je Danijel Kraja i Košarkaški klub Kotoriba ponovno je bio uspješan organizator 14. izdanja Streetball turnira koji je u subotu, 14. kolovoza odigran u Sportskom parku u Kotoribi. Na turniru je igralo deset ekipa, a ekipu su inila tri igra a i jedna rezerva.

Nakon razigravanja po skupinama osam najboljih ušlo je u etvrtfinale, dok su pobjednici izborili polufinala. U prvom polufinalnom susretu Ekipa za o evid bila je bolja od kotoripske ekipe Rock ca e, dok su u akove kom polufinalu igra i ekipe Antibiotik bili uvjerljivi protiv Globetke. Brojni posjetitelji i simpatizeri košarke imali su prilike uživati u atraktivnom finalu u kojem su se za pobjedni ki pehar borili Ekipa za o evid (Novak, Golubi , Kraja i i Gomzi) i ekipa imena Antibiotik (Kranj ec, Marciuš, Šegovi i Štefi ). Slavila je Ekipa za o evid 22:15. U utakmici za tre e mjesto Globetka je pobijedila ekipu Rock ca e-a. U sklopu turnira održano je i natjecanje u ga anju trica. Od 24 prijavljena, najuspješniji tricaš bio je Danijel Kraja i iz akovca. Pehare je naj-

Onix je dobio pehar za fair play

Karate kampu prisustvovalo je preko stotinu djece

“SPORTSKO LJETO” u Nedeliš u

Vještine karatea u ilo preko stotinu djece Ekipa za o evid najbolja i u Kotoribi boljima uru io predsjednik KK Kotoriba Dobriša Zvošec, dok se o natjecateljskom dijelu vrlo dobro brinuo Dejan Mar etko. Or-

ganizator je posebnim peharom za air play nagradio ekipu Onix bara iz Murskog Središ a. (a )

Pretposljednji kamp projekta “Sportsko ljeto” u SGC-u “Aton“ u Nedeliš u uspješno je završen prošli tjedan. Karate kampu, koji je održan u organizaciji i pod pokroviteljstvom Op ine Nedeliš e, prisustvovalo je preko stotinu djece koja su u

pet dana nau ila osnove i tehnike karatea.

Ovaj tjedan krenuo je i posljednji kamp ove sezone za koji postoji veliki interes, a rije je o košarkaškom kampu koji se provodi u organizaciji košarkaškog kluba Nedeliš e.

Drugo mjesto osvojila je ekipa Antibiotik iz Nedeliš a Prošli tjedan uspješno je završen pretposljednji kamp ove sezone

IN MEMORIAM

46

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Broj: 4 St-17/2009-188

U ste ajnom postupku nad dužnikom AUTOBUSNI PROMET TOURS d.o.o. u ste aju, 40 000 akovec, Zagreba ka 38, posl.br.

St-17/09, Trgova ki sud u Varaždinu, objavljuje

TRGOVA KI SUD U VARAŽDINU u ime Republike Hrvatske po sucu toga suda Jasni Leki , kao ste ajnom sucu u ste ajnom postupku nad ste ajnim dužnikom AUTOBUSNI PRIJEVOZ TOURS d.o.o. akovec, Zagreba ka 38, skra ena tvrtka: APT d.o.o., MBS: 070068317, OIB:19338718776, zastupanog po ste ajnom upravitelju Marku Lapaine mag.iur., odvjetniku iz Varaždina, Supilova ulica 50a-b/1/1, dana 12. kolovoza 2010. godine, donio je slijede i

ZAKLJU AK O PRODAJI POKRETNINA MARKA I TIP EUROBUS AV 120 BOVA FUTURA NEOPLAN 316 UE NEOPLAN 316 K NEOPLAN 316 K KAES. SETRA 212 OAF 270 F12 OAF 270 M 12 OAF 270 M 12 MAN SR240 STEYR SML 14 STEYR SML 14 TAM 260 A TAM 260 A TAM 260 A TAM 260 A TAM 260 A OPAL ASTRA VW PASSAT CITROEN JUMPER TAM 80 T35 UKUPNO:

VRIJEDNOST BRUTO 152.206,67 240.772,50 214.732,36 216.243,52 219.439,23 64.206,00 164.221,34 169.695,39 167.870,71 44.587,00 40.306,17 39.036,36 50.107,66 47.975,42 48.508,48 45.532,22 64.286,66 24.410,75 53.046,00 15.225,00 3.000,00 2.085.409,44

Popis predmeta prodaje i svi predme prodaje nalazi se pohranjeni u skladištu PANEX d.d. dr.Tome Brajkovi a 1, 40 000 akovec.

Popis predstavlja sastavni dio ovog oglasa.

Na vozilima reg. oznake K304ET, K490-ES, K929DP i K215DI nema upisanih razlu nih prava dok su sva ostala vozila razlu no pravo RH Ministarstvo nancija Porezna uprava akovec.

NEREGISTRIRANA VOZILA MARKA I TIP TAM 260 A TAM 260 A TAM 260 A TAM 260 A MAN 240 SR STEYR SML 14 KASS. SETRA KASS. SETRA KASS. SETRA KASS. SETRA TAM 130 VOLVO 12.420 VOLVO 12.380 (KARAMBOL) RENAULT 420 4×2 CARDI CARDI KRONE UKUPNO

Pokretnine koje se nalaze u skladištu i servisnoj radionici na adresi ste ajnog dužnika sastoje se od: razli ita, nova, nekorištena radna i zaš tna odje a, prema popisu Po etna cijena za pokretnine iznosi 5.000,00 kn. nove i protek rane auto-gume za autobuse i teretna motorna vozila, prema popisu Po etna cijena za pokretnine iznosi 10.000,00 kn. korišteni alat i sitni inventar, prema popisu Po etna cijena za pokretnine iznosi 5.000,00 kn. ve e koli ine novih rezervnih dijelova za autobuse i kamione, prema popisu Po etna cijena za pokretnine iznosi 250.000,00 kn. pomo ni i ostali novi materijal servisne radionice, prema popisu Po etna cijena za pokretnine iznosi 15.000,00 kn. razli ita nekorištena motorna ulja i maziva, prema popisu Po etna cijena za pokretnine iznosi 7.000,00 kn.

2.000 litara dizelskog goriva u ba vama i pomo nom rezervoaru Po etna cijena za gorivo iznosi 12.000,00 kn. rabljeni uredski i kuhinjski namještaj i elektri nii apara , stolovi, stolice, ormari i police, prema popisu Po etna cijena za pokretnine iznosi 5.000,00 kn.

-2II/ NA IN PRODAJE:

Broj: 4 St-17/2009-188

REG. K504G K543BN K551BN K553BN K554BN K549BN K546BN K527BN K475BB K727EB K134N K922CM K733CF K190BZ K617CU K877CL K448CF

ponovnu prodaju pokretnina u vlasništvu ste ajnog dužnika I/ Odre uje se ponovna prodaja svih pokretnina u vlasništvu ste ajnog dužnika APT d.o.o. u ste aju, 40 000 akovec.

Odre uje se prodaja pokretnina ve e vrijednos u vlasništvu ste ajnog dužnika APT d.o.o. „u ste aju“ akovec i to vozila: REGISTRIRANA VOZILA REG. K 304ET K 490-ES K 929DP K120DK K158DK K930CR K151CA K349BZ K348BZ K561BN K113CR K544BN K556BN K531BN K533BN K493BN K474G K 351DI K215DI K 601CK K599DZ

17. kolovoza 2010.

VRIJEDNOST BRUTO 36.735,23 25.754,59 44.421,68 47.416,40 35.669,60 30.319,50 35.670,00 17.835,00 17.835,00 17.835,00 14.500,00 58.725,00 14.681,25 52.200,00 32.400,00 37.800,00 31.320,00 551.118,25

Sva vozila su pod razlu nim pravom RH Ministarstvo nancija Porezna uprava.

2. Radi prodaje vozila odre uje se

JAVNA DRAŽBA

Oglas objavi e se na ste ajnoj oglasnoj plo i Trgova kog suda u Varaždinu, „Varaždinskim vijes ma d.d.” Varaždin te u „Me imurskim novinama” d.o.o..

Ste ajni upravitelj e Hrvatskoj gospodarskoj komori dostavi podatke o pokretninama koja se prodaju u ste ajnom postupku, kao i objavi ih na web stranici Visokog Trgova kog suda u Zagrebu, a radi uvo enja u o evidnik pokretnina koje se prodaju u ste ajnom postupku.

III/ UVJETI PRODAJE Prodaja e se izvrši prikupljanjem pismenih ponuda na adresu ureda ste ajnog upravitelja: Zajedni ki odvjetni ki ured Lapaine & Ostrognaj, Supilova 50 a-b/1/1, 42000 Varaždin uz naznaku “PONUDA – NE OTVARATI”” Pokretnine se ne mogu proda ispod ½ vrijednos nazna enih cijena.

Porez na dodanu vrijednost i ostale troškove u vezi kupoprodaje snosi kupac.

Ponu a i su dužni uz ponudu priloži dokaz o upla jam evine u visini 10% od ponu ene cijene na žiro – ra un APT d.o.o. u ste aju, broj: 2340009-1190017233 otvoren kod Privredne banke d.d. Zagreb, Poslovna jedinica akovec, uz naznaku: jam evina. Bez dokaza o upla jam evine, ponuda nije valjana.

Ponu a u ija e ponuda bi prihva ena, jam evina e se ura una u kupoprodajnu cijenu, a ostalim sudionicima e bi vra ena najkasnije u roku od 8 dana od dana izbora najpovoljnije podnude.

Kupac je dužan upla razliku izme u upla ene jam evine i pos gnute kupoprodajne cijene u roku od 8 dana od dana ispostave ra una.

Pokretnine e se proda ponu a u koji ponudi najpovoljniju cijenu.

Pokretnine mogu se proda i ponu a u koji je ponudio nižu cijenu prema veli ini ponu ene cijene ostalih ponu a a ako je svojom ponudom ponudio kupovinu ve e koli ine roba i alata. Prednost pri odabiru ima ponu a koji ponudi otkup cjelokupne ponu ene robe, alata i uredskog namještaja.

-3Pravo nadmetanje imaju sve pravne i zi ke osobe.

Prodaja se povodi po na elu “vi eno-kupljeno”, što isklju uje sve naknadne prigovore kupca.

Rok za prikupljanje ponuda je 8 dana od dana objave.

Ste ajni upravitelj zadržava pravo ne prihva ni jednu dostavljenu ponudu.

kod Trgova kog suda u Varaždinu u sobi broj 226/II za dan 30. kolovoz 2010. godine u 12,00 sa

IV/ OSTALO

3. Prodaja e se vrši po prodajnim cijenama iz to ke 1. ovog Zaklju ka, me da se na prvoj dražbi pokretnine ne mogu proda ispod 2/3 procijenjene vrijednos iz to ke 1. ovog Zaklju ka ( l. 142. st. 1. Ovršnog zakona).

Sve ostale informacije mogu se dobi na broj telefona: 098 / 284 – 306.

O rezultatu ponu a i e bi obaviješteni u roku od 8 dana od dana izbora najpovoljnije ponude.

2. Zainteresirane osobe mogu razgleda predmetne pokretnine, popise roba te dokumentaciju koja se odnosi na imovinu uz prethodni dogovor sa ste ajnim upraviteljem na broj telefona 098 / 284 – 306.

Broj: 4 St-17/2009-188 4. Porez na dodanu vrijednost i ostale troškove kupoprodaje snosi kupac.

5. Dražbova mogu samo ponu a i koji su upla li jam evinu u visini od 10% od kupoprodajne cijene iz to ke 1. ovog Zaklju ka na žiro ra un APT d.o.o. „u ste aju“ broj:2340009-1190017233 kod Privredne banke d.d. Zagreb, i to 10% od cijene za vozilo za koje su zainteresirani i to najkasnije 2 dana prije odre ene javne dražbe te su na ro ištu za javnu dražbu dužni sudu predo i original uplatnice, a u pro vnom ne e mo i dražbova .

6. Ponu a je dužan kupoprodajnu cijenu upla u roku od 15 dana od dana prodaje me da e se upla ena jam evina ura una u kupoprodajnu cijenu, a ukoliko ponu a ne pla u roku od 15 dana, prodaja e se oglasi nevaže om za tog ponu a a, a troškovi jam evine e se zadrža radi podmirenja troškova prodaje i zakazivanja nove javne dražbe.

7. Za razgledavanje pokretnina i sve ostale informacije zainteresirani kupci mogu se obra ste ajnom upravitelju na broj telefona 098/284-306.

8. Ponu a i koji e kupova vozilo za ra un tvrtke dužni su uz originalnu uplatnicu o jam evini na ro ište za javnu dražbu doprinje i originalni izvadak iz trgova kog registra za tvrtku ne stariji od 30 dana.

9. Ste ajni upravitelj dužan je ovaj oglas objavi u sredstvima javnog informiranja i to Listu Me imurje i Varaždinskim vijes ma.

Obrazloženje U skladu s odlukom skupš ne vjerovnika, nakon što je izvršena procjena vrijednos vozila u vlasništvu ste ajnog dužnika po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet Stanku Divjak, prof., koji je izradio nalaz i mišljenje od 6. kolovoza 2010. godine i procijenio tržnu vrijednost svih vozila kako je to navedeno u to ki 1. ovog Zaklju ka, sud je temeljem lanka 141. stavak 4. i lanka 142. stavak Broj: 4 St-17/2009-188 1. Ovršnog zakona odredio prodaju pokretnina ste ajnog dužnika javnom dražbom putem ste ajnog suca.

U Varaždinu, 12. kolovoza 2010. godine.

STE AJNI SUDAC: Jasna Leki , v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Pro v ovog zaklju ka posebna žalba nije dopuštena.

DNA: 1. ste ajnom upravitelju Marku Lapaine, odvj. iz Varaždina razlu nom vjerovniku RH Ministarstvo nancija Porezna uprava Podru ni ured akovec oglasna plo a suda web stranica Trgova kog suda u Varaždinu

Ste ajni upravitelj: odvjetnik Marko Lapaine mag.iur.

Temeljem Zaklju ka Gradona elnika Grada Preloga Klasa: 350-02/10-01/3 Urbroj: 2109/14-03-10-26, od 12.08.2010. i u skladu s lankom 86. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (NN br. 76/07 i 38/09), Upravni odjel za prostorno ure enje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaš tu okoliša Grada Preloga objavljuje:

OBAVIJEST O JAVNOJ RASPRAVI O DETALJNOM PLANU URE ENJA SPORTSKO-REKREACIJSKOG CENTRA JUŽNO OD ULICE MATIJE GUPCA U PRELOGU ZA JAVNU RASPRAVU Javna rasprava o prijedlogu Detaljnog plana ure enja sportsko-rekreacijskog centra južno od Ulice Ma je Gupca u Prelogu, trajat e od 25.08.2010. do 23.09.2010. godine.

Javno izlaganje izra iva a održat e se 16.09.2010. godine s po etkom u 11,00 sa u prostorijama Gradske uprave u Prelogu.

Uvid u prijedlog plana bi e dostupan gra anima u prostorima Gradske uprave, Grada Preloga, Glavna 33, 40323 Prelog, u periodu trajanja javne rasprave, svaki radni dan od 8,00 do 15,00 sa .

Pisana o itovanja, primjedbe i prijedloge svi zainteresirani mogu upisiva u knjigu primjedbi ili dostavi pismeno na Upravni odjel za prostorno ure enje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaš tu okoliša Grada Preloga, u periodu trajanja javne rasprave na adresu – Grad Prelog, Glavna 33, 40323 Prelog, – s napomenom „ZA JAVNU RASPRAVU DPU SRC JUŽNO OD ULICE M.GUPCA U PRELOGU“.

UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE ENJE, STAMBENO KOMUNALNE POSLOVE, GRADITELJSTVO I ZAŠTITU OKOLIŠA GRADA PRELOGA Klasa: 350-02/10-01/3 Ur.broj: 2109/14-05-10-27 Prelog, 12.08.2010.

17. kolovoza 2010.

IZ MATI NOG UREDA RO ENI: NINA ŠEGOVI , k i Ivan ice i Tihomira; LORENA HAJDAROVI , k i Nevenke i Danijela; GABRIEL SLOKAN, sin Ljiljane i Velimira;DORIANHRŽENJAK,sinNineiKrunoslava;RAFAEL DUKI , sin Mirjane i Ivice; ROMEO HORVAT, sin Radmile i Marka; KARLO VRBANEC, sin Anamarije i Davora; REA JANKOVI , k i Ermine i Antuna; LINA VUK, k i Ivane i Danijela; DUNJA BALOG, k i Jadranke i Ljubomira; EMILI OREŠKI, k i Kris ne i Ivice; LARA ŽIVKOVI , k i Daniele i Darka; FILIP POSAVEC, sin Antonije i Damira; NIKŠA MATI , sin Silvije i Majka; IVAN PALINEC, sin Irene i Gorana; JOSIP BEUK, sin Nikoline i Mladena; LUKA BENKOVI , sin Jasminke i Nina; GRGA BRNADI , sin Branke i Davora; FRAN ŠEGOVI , sin JasmineiZorana;FRANHRANILOVI ,sinMateeiŽeljka;ELA MILJAN,k iMireleiTihomira;FABIJANORŠUŠ,sinJasminke iIvana;BORNAMA ARI ,sinAntonijeiGorana;SANJINSOBO AN, sin Mašte i Ivice; ENA MIKULAN, k i Irene i Maria; DAVID KOCIJAN, sin Sanje i Miroslava.

U SPOMEN

ZAHVALA

na voljenog

DAVORINA RADOŠEVI

povodom smrti

17.8.2005. – 17.08.2010.

KLARE SABOLEK ro . Kova iz Gardinovca preminule 06.08.2010. u 82. godini

VJEN ANI: TatjanaHižmaniDraženDomjani ;IvanaBorkoiTomislav Dori ( akovec). Kris na Lovren i i Goran Kova i (Mala Subotica). Dajana Novak i Jurica Leich; Darija Horvat i Krunoslav Škvorc (Mursko Središ e). Katarina Šegovi i Ma ja Kiri (Nedeliš e). Marta Zrna i Tihomir Petak; Ana Jesenovi i David Bergovec; Katarina Hošnjak i Marijan Živoli (Prelog).

UMRLI: Franka Bra nš ak, ro . 1993.; Agneza Kemec, r. Najman, ro . 1923.; uro Šoštari , ro . 1949.; Ivan Kos, ro . 1927.; Klara Sabolek, r. Kova , ro . 1929.; Dragu n Kova , ro .

1952.; Marija Želežnjak, r. Novak, ro . 1946.; Franjo Buhanec, ro . 1925.; Franca Jurak, r. Jantol, ro . 1926.; Dragu n Oreški, ro . 1929.; Marija Filipovi , r. Meznari , ro . 1929.; Marija Lisjak, r. Furdi, ro . 1932.; An ela Brlek, r. Zadravec, ro . 1928.; Franciska Mor, r. Brljak, ro . 1920.; Franciska Kova i , r. Fran i , ro . 1938.; Franjo Farkaš, ro . 1938.; Jela Barlovi , r. Srpak, ro . 1922.; Željka Jagec, ro . 1951.; Marijan Lesar, ro . 1952. ( akovec). Irena Matoš, r. Vugrin i , ro . 1923.; Marija Knezi , r. Matja i , ro . 1946.

(Kotoriba).LjubicaŠol ,r.Novak,ro .1932.;StjepanZobi , ro . 1920. (Mursko Središ e). Antun Sermek, ro . 1950.

(Prelog). Franjo Jagec, ro . 1927. (Štrigova).

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Ljubav je velikodušna…

Ljubav nikad ne prestaje.

(1. Kor. 13:4,8) Vjera i nada u susret s tobom u vje nosti ini vas jakima da možemo nositi bol što si nas prerano ostavio.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kumovima, susjedima, znancima na izrazima su uti i ispra aju naše drage pokojnice na vje ni po inak.

Hvala lije nicima i osoblju Županijske bolnice akovec. Hvala osoblju doma za starije i nemo ne osobe akovec.

Hvala sve eniku vl . Stjepanu Šoštari u.

Od srca hvala lanicama molitvene zajednice Marije Schönstattske (Marije Triput Divne) Ožaloš ena obitelj

S ljubavlju i tugom tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV

SLOBODNA RADNA MJESTA Ljekarna Vjera Štefan mr.ph. AKOVEC, N.Pavi a 15, traži 1 MAGISTRA/ MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme, položen stru ni ispit, dostavi pismenezamolbenagornju adresuilisejavi natel.040-363-799, do 31.08.2010.

ZEPTER INTERNATIONAL d.o.o. AKOVEC, traži SAVJETNIKE U PRODAJI KOMPANIJE ZEPTER za honorarni rad, uvjeti: SSS, VŠS, VSS, komunika vnost, samostalnost, javi se na 091-8924-790 do 21.08.2010.

RATARSTVO “MM”, KOTORIBA, traži 1 VOZA A KOMBAJNA na odre eno vrijeme, javi se na 099-5177-928, do 23.08.2010.

Zdravstvena ustanova “LJEKARNA PO U A” AKOVEC, I.G. Kova i a 20, traži 1 MAGISTRA FARMACIJE – LJEKARNIKA na neodre eno vrijeme,licencazasamostalanrad,mjesto rada Nedeliš e, M.Tita 1, javi se na gornju adresu ili 040-311-000, do 23.08.2010.

Frizerski i kozme ki salon Bella Lucija, Donji Kraljevec, traži 1 KOZMETI ARKU / PEDIKERKU na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 6 mj., javi se na 098-1339-311, natje aj otvoren do 31.08.2010.

ALLIANZ d.o.o. AKOVEC, traži ZASTUPNIKE OSIGURANJA (M/Ž), uvje : VŠS ili SSS, dobro poznavanje rada na ra unalu, voza ka dozvola B kat., poslovna i prodajna orijentacija, profesionalnost, poduzetnost, komunikacijske i prezentacijske vješ ne, dostavi svoj životopis na e-mail: dijana.kolac@allianz.hr do 15.8.2010.

Ordinacija op e medicine dr. Somo i Bernardica, AKOVEC, F. Pun eca 2, mob. 098-744-913, traži 1 DOKTORA OP E MEDICINE na odre eno vrijeme, položen stru ni ispit, javi se na mob. 098-744913 ili e-mail: bernardica.somodji@ck.t-com.hr do 31.08.2010.

KONIM d.o.o. AKOVEC, traži 3 DJELATNIKA/CE ZA RAD U CAFFE BARU na neodre eno vrijeme, javi se na 098-206-317 do 23.08.2010.

Ca ebarFRKA AKOVEC,K.Zrinski4, traži1KONOBARA/ICUnaodre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo, javi se na 091-505-2724, do 16.08.2010.

VITA-FIT, M. SREDIŠ E, Istarsko naselje 3, traži 1 KOZMETI ARKU/MASERKU; 1 KONDICIJSKOG TRENERA i 1 FIZIOTERAPEUTA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog odnosa, javi se na 098-863-311, do 23.08.2010.

ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G.Kova i a 1e, traži 1 VSS LIJE NIKASPECIJALISTAINTERNEMEDICINE na odjelu gastroenterologije na neodre eno vrijeme, položen stru ni ispit, položen spec. ispit iz interne medicine, odobrenje za samostalan rad, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu, do 09.08.2010.g.

AUTO ROMAN d.o.o. AKOVEC, traži 1 AUTOLAKIRERA s radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probnirad,javi sena098-918-2092, do 12.08.2010.

Caffe bar AMADEUS, PLEŠKOVEC 160A, traži 1 djelatnicu za rad u ca e baru na neodre eno vrijeme, mogu nost smještaja, javiti se na 095-908-1063, do 16.08.2010.

ZLATNE RUKE d.o.o. ŠENKOVEC, traži 1 DJELATNICU ZA RAD U PEKARI za prodaju pekarskih proizvoda i pomo u pekari i 1 DJELATNIKA ZA POMO U PEKARI na neodre eno vrijeme uz probni rad , javiti se na 095-566-0077, do 15.08.2010.

METAL DEKOR, IVANOVEC, traži 1 STROJARSKOG TEHNI ARA ILI INŽ.

STROJARSTVA za poslove tehnologa sa 4-5g. radnog iskustva, rad na ra unalu, CNC programiranje; 2 ZAVARIVA A CO2 s radnim iskustvom; 3 BRAVARA s radnim iskustvom na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 338-070, do 30.08.2010.

EL MONT Me imurje d.o.o. AKOVEC, traži 1 LIMARA na neodre eno vrijemeuzprobnirad,radnoiskustvo 3g,javi sena099-6241430.Natje aj otvoren do 24.08.2010.

Frizerski salon IVA SV. Mar n na Muri, Glavna 27, traži 1 KV FRIZERA (m/ž) na neodre eno vrijeme, javi se na 091-7867086. Natje aj otvoren do 18.08.2010.

Ugos teljski obrt BAROK AKOVEC, traži 1 KUHARA - PIZZA PEKARA na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-938-2175. Natje aj otvoren do 31.08.2010.

Market EF, Pribislavec,J.B.Jela i a33, traži PRODAVA A MJEŠOVITE ROBE na odre eno vrijeme, javi se na 091 789 2366, do 28.08.2010 STM JADRANKA HLEBEC, G. HRAŠ AN, traži 1 KROJA A za poslove krojenja i 1 KROJA A za poslove na “Ban” i 3 ŠIVA A ŽENSKE ODJE E na neodre eno vrijeme, javi se na 040 858 170, do 26.08.2010.

Media-so d.o.o.,B.Graner14, akovec, traži VŠS,VSS INFORMATI ARA na odre eno vrijeme, prijave sla na:

job@media-so .hr do 16.08.2010.

Ca e bar Maska, Sve Juraj u trnju, traži KONOBARA na odre eno vrijeme, javi se na mob.091 5414 868, do 25.08.2010.

Artner d.o.o., D.Vidovec, traži 4 MONTERA FASADA za postavljanje staklene vune na odre eno vrijeme, javi se na mob.091 180 3139, do 23.08.2010.

Frizerski salon Top s l, D. Kraljevec, traži 1 FRIZER na odre eno vrijeme, javi se na mob.098 372291. Natje aj je otvoren do 05.09.2010 Knauf-fal Školska 24, Novo Selo Rok, traži 2 MONTER SUHE GRADNJE 2 ŠPAHTLERI na odre eno vrijeme, javi senamob.0989244510.Natje aj je otvoren do 25.08.2010 Stara Breza Ma kovec, J. B. Jela i a 11, traži KONOBAR/KONOBARICA javiti se na mob.098 777084, na neodre eno. Natje aj je otvoren do 26.08.2010 Ugost. obrt Babilon Frkanovec 65, Lopa nec, traži KONOBAR/KONOBARICAnaneodre enovrijeme,javi se na mob. 091 7954651. Natje aj je otvoren do 31.08.2010.

Pekara Cvek d.o.o.D. Kraljevec, traži SLASTI AR na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 602 205. Natje aj je otvoren do 31.08.2010.

Autolimar Gori anec Robert M. Hunjadi 13, Sv. Marija, traži AUTOLIMAR na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 651045. Natje aj je otvoren do 01.09.2010 Dobrani transpor Poljska, M. Središ e, traži VOZA TERETNOG VOZILA na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 543222. Natje aj je otvoren do 31.08.2010.

Dje jivr ŠtrigovaŠtrigova102,traži ODGOJITELJ PREDŠKOLSKE DJECE na odre eno vrijeme, javi se na tel.

040/855-188. Natje aj je otvoren do 30.08.2010 Zodijak plus d.o.o. Prelog, traži KONOBAR/KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javiti se na mob.

099/8132-800. Natje aj je otvoren do 31.08.2010.

DJE JI VRTI RIBICA ŽABNIK, ZABNI KA 42, traži LOGOPED, 4 sata tjedno, javi se do 31.08.2010.

Elektroinstalater Igrec d.o.o. Prelog, traži ELEKTROINSTALATER na odre eno vrijeme, javi se na mob.

098/1687-042. Natje aj je otvoren do 30.08.2010 Intergradnjad.o.o.Vularija,tražiGRA EVINSKI RADNIK na odre eno vri-

jeme, javi se na mob.098/698-384.

Natje aj je otvoren do 30.08.2010.

Euroton d.o.o. Mihovljan, J. Bajkovca 1, traži KONOBAR/KONOBARICA, rad u Ca e bar Matador Podturen na odre eno vrijeme, javi se na tel.

040/347-144. Natje aj je otvoren do 30.08.2010 Ragusa d.o.o. Športska 6, akovec, traži VOZA B, C, E KAT., na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040/328-022.

Natje aj je otvoren do 30.08.2010 Teks l promet Kova Pribislavec, Lj. Gaja 9, traži ŠIVA TRIKOTAŽE, na neodre eno vrijeme, javi se na mob.

099/2141-490. Natje aj je otvoren do 09.09.2010 LJEKARNA mr. ph. D. BLAGUS-VI ANOVI Strahoninec, traži MAGISTAR/MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme, javi se na mob.

098/3323-200. Natje aj je otvoren do 30.08.2010 Pekara Suncokret d.o.o. Kalni ka 19, akovec, traži 1 PEKAR; 1 POM. PEKAR na neodre eno vrijeme, javiti se osobno na adresu ili mob.091/3968-000. Natje aj je otvoren do 27.08.2010 IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKAZAAUTOMOBILEnaodre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV - ili osobe sa školom za šiva a ili završen te aj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 31.8.

ORIFLAME KOZMETIKA CROATIA D.O.O. traži SURADNIKE ZA RAD u direktnoj prodaji za podru je Varaždinske i Me imurske županije. Zainteresirane osobe neka se najave na tel. 042/683-576 ili 098/918-6504 (Melanija Lon ari ).

V & V d.o.o., Anina 13, Varaždin, traži 5 DJELATNIKA ZA ŠIVANJE RADNE ODJE E, KV, SSS, 2 godine radnog iskustva, na odre eno, osobni dolazak na adresu ili najava na 042/211-501 (Zoran Pirker). Natje aj otvoren do 20.8.

dragoj supruzi

KLARI SABOLEK ro . Kova iz Gardinovca Ništa na svijetu toliko ne boli kao ostati bez onoga koga se voli.

Suprug Antun

POSLJEDNJI POZDRAV našoj dragoj

KLARI SABOLEK ro . Kova iz Gardinovca Hvala ti za ljubav i dobrotu koju si nam dala Marija, Ivan, Matija, Dino

POSLJEDNJI POZDRAV našoj dragoj mami, svekrvi i baki

KLARI SABOLEK ro . Kova iz Gardinovca Ostat eš zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoj sin Dragutin, Biserka, Karla, Marko

POSLJEDNJI POZDRAV

KLARI SABOLEK ro . Kova iz Gardinovca Sin Stjepan s obitelji

48

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, šiber, el. ret., euro kuka servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob.

091/7237-999 PRODAJE SE MERCEDES 300 SE 1988, Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD MONDEO 1998, karavan, tel. 098/807-843 PRODAJE SE VU NA SLUŽBA Zastava 640, može i zamjena za kombi ili osobno vozilo.

Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD ORION 1.6 1991.g., + plin, registriran, za 3.000 kuna. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE RENAULT 21 karavan diesel za 4.000 kuna. Tel. 098/807-843 OPEL VECTRA, registrirana godinu dana. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE MITSUBISHI L-200 2005.g., mob.

091/353-1010 PRODAJE SE VW POLO 1.0 ‘91.g., DEWOO NUBIRA 1.6, 16v, ‘98.g., plin, neregistrirani.

Tel. 098/632-310 MERCEDES 190E 1984.g., automa k, reg. do 10 mj. mob. 095-590-9215 FIAT BARHETA 1.8 16V, 131 KS, 96. godište, plava perla, registriran 6/2011. prodajem za 4.400 eura ili mijenjam za ve i Fiatov automobil. Tel. 098/62-77-11 PEUGEOT 206 Roland Garros 1.6e 2000.g., 183tkm, reg. do 10.6.2011., ful oprema, 1.vl., cijena 4.200 eur, mob. 098/331-535 MAXI SKUTER PIAGGIO x8 150 Street,06’ ,12700 km, alarm sa daljanskim, original navlaka, 2 zatamljene kacige, servisiran, nikad padano, 14000 kn, spuštena cijena, kupcu pla am registraciju...motor pla en, cijena, 31 000 kn, tel: 040/639-801, 098/316-519 VW Golf V 1.9 TDI Sportline mod. 2005.g., 105KS, 99 tkm, servisna, odli an, nije iz uvoza, 10.500 eura; 095/558-6384 PRODAJEM SKUTER SYM 2006 god., servisiran i garažiran, cijena 4000 kn, Inf; 091/523-7770 PRODAJEM SKORO nove gume za Hondu s alufelgama dimenzija 225/45 R17(cola), marke Fulda, mob.091/541-8810 KIA SORENTO 25 CRDI EX 12 03 reg. 02.1., 1. vlasnik, u super stanju, prodajem ili mijenjam za manje vozilo, tel. 098/389-969 BMW 330CI cabriolet, automa c + hard top 2004., tel. 095/907-7062 BMW 745 I 2007. god., full oprema, 15000 eura, tel. 095/907-7062 OPEL CORSA DIZEL 1995. god reg.12./2010.

1299 eura, old mer kadet c 1979., god. reg.

12/2010. 850 eura, Mercedes c klasa 1993. god diesel reg. 11./2010. 2800 eura, te kupujem automobile, telefon: 098/777-095 PRODAJE SE FIAT PUNTO s 55, 1996.g., sa uvan, registriran, tel. 091/520-8299 BMW 318D, 2003, 170 tkm, plavi, o uvan, nije uvoz. tel:091/4457-105 PRODAJE SE GOLF 2 ‘89.g. reg 01.03.2011.g., telefon 098/1613-791 PRODAJE SE Ford Fiesta, 1999. god., reg. do 06/2011., tel. 091/921-4456 PRODAJEM ZASTAVA 750 ( o), 1973. god., 2. vlasnik, reg. 7/2011., bijeli, crvena koža, odli an, garažiran, može zamjena za drugi registrirani auto, 12000 kn, tel. 095/897-8237 PRODAJEM karamboliran Fiat Marea, tel.

099/7488-408 PRODA JE SE MA ZDA 3 spor t 1.6 i, sva oprema, registrirana, stara 6 mjeseci, tel.

098/902-0676 (poslije 15 sa ) PRODAJE SE MAZDA 323 sedan, 1991. g., u ispravnom stanju, 191 000 tkm, nije registrirana, tel. 091/513-5770 ŠKODA OCTAVIA ambient, 1.6, benzinac, 2001. g., 1 registracija 2002. g., reg. do 23.4.2011. go., 1. vlasnik, u dobrom stanju, tel. 098/935-8937, 337-765 PRODAJEM OPEL Corsu 1.4 automa k, šiber, reg. 24.10.2010., ‘96. god., u dobrom stanju, 72000 km, tel. 313-711 MA ZDA 323 P 1.3,54 kw, 20 0 0. god.,1 reg.:2001., reg.: 01. /11., 1. vlasnik, servo, centralno zaklju avanje, 2 x airbag, radio player, sjedala podesiva po visini, nove gume, napravljen veliki servis, auto ima originalnih 98000 km, tel. 098/135-2261 FIAT PUNTO 55, 3 vrata, ‘97. god., u odli nom stanju, registriran godinu dana, prodaje vlasnica, tel. 098/136-1712 GUME I FELGE rabljene 13,14 i 15 cola, prodajem, kupujem i mijenjam, te gume za skutere, tel. 091/549-2721 AUTOMOBILE I KOMBI vozila, registrirane, neispravna kupujem, a dijelove za Tra c Reno i WV T2, Ford Tranzit, ugradnja, stariji modeli, tel. 095/591-1966 PRODAJEM U DIJELOVIMA Fiat Tipo, Tempru, Alfu 33, moped Tomos i skuter kineski, a neispravne otkupljujem, tel. 091/549-2721

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor – može i neispravne, tel. 01/2067-370 ili 092/110-7-110 PRODAJE SE TRAKTOR Zetor 2311 1976.g., u vrlo dobrom stanju, tel. 098/180-80-27 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJE SE HIDRAULI NA PREŠA za grož e od 120 lit., mob. 098/777-066 PRODAJE SE PLUG dvobrazdni i tanjura a 20 diska, tel. 040/857-413 PRODAJE SE MLIN za kukuruz sa jednofaznim motorom i sa adapterom za krunjenje kukuruza, telefon: 095/51234-226 PRODAJE SE traktor Massey ferguson s manjim kvarom, tel. 091/908-0833

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJE SE preša za grož e, ruž ara sa motorom, gveštra za grož e, brane, traktorske prikolice za traktor, gumenjak, repara, metalna, tel. 095/802-4355 PRODAJE SE Ursus 355 KA bina bera zmaj, 2 reda, plug, dvije brazde, prskalica 400 l KŽK i stražnja kosa, sve ispravno, zva nave er na 098/888-623 PRODAJEM DVOBRAZNI plug olt 1o”visoki,plastenik 18x4.2 m (može i polovica), telefon: 098/9211-929 KUPUJEM DVOREDNU vadilicu za krumpir, ponude na broj 098/803-391 PRODAJEM TRAKTORSKI vili ar, visina dizajna 240 cm, nosivost 800 kg, cijena 10000 kn, tel.

098/493-431 PRODAJEM NOVE BA VE ZA VINO I RAKIJU od hrasta i akacije, kvalitetna izrada, besplatna dostava. Tel. 858-362 PRODAJEM MULJA U (gveždru), veliku hrastovu kadu 200 l, tri drvene ba ve za vino 100, 200 i 300 l, 13 betonskih stupova 4,4m, tri prozora 140x120s štokom i duplim staklima.

Tell. 095/534-8882 PRODAJEM TRAKTOR ZETOR 2511 s kabinom ili 4712 s kabinom, Kawasaki ZX-7R-Ninja 122KSS – 750cm 1998.g. sa uvan, mijenjam za manji – može i auto ili traktor. Sve po dogovoru na tel. 098/190-37-53 PRODAJEM SJEME REPICE za zelenu gnojidbu sorte Perko i Ravola u Novom Selu Rok. Tel. 853-258.

USLUGE

ZARADITE I DOPRINESITE SVOM KU NOM BUDŽETU – nau ite bioterapiju i oslobodite se nancijskih problema, mob. 099/5155-064 TRAŽIMO DJELATNIKA za rad u skloništu za napuštene životinje u akovcu. Info na 091/8988-004 TRAŽIM POSAO na pola radnog vremena. Ponude na 091/9373-422

KREDITI REALIZACIJA SVIH VRSTA KREDITA! Na ostatak pla e, ino mirovine, do 75. g. života, min. radni staž 3 mj. Jelena 091/896-7983, ured: 314-250

NAJBRŽE DO NOVCA isplate mogu e u roku 48 sa , obustavom i preko 1/2 pla e, obustavom na trajni nalog, ovjerom kod javnog bilježnika, temeljem zaloga, zaustavljamo ovrhe, radimo nagodbe s kar arima

Zva na tel. 060-610-614 svakog dana od 09 do 20 sa .

Cijena poziva: 6,88 kn/ x. i 8,28 kn/mob.

POZNANSTVA SLOBODAN OZBILJAN MUŠKARAC, 35 godina, traži žensku osobu is h osobina za osnivanje bra ne veze, tel. 092/269-6213

NEKRETNINE – PRODAJA PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI Dugogodišnje iskustvo.

Brzo i kvalitetno!

Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k Istarska I t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvorišta i vrta na korištenje, Istarsko naselje (ku ice). mob.

099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570 OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 STROJNO UNUTARNJE ŽBUKANJE I TERMOFASADE SVIH VRSTA IZVODIMO KVALITETNO UZ GARANCIJU. MOB. 098/242-496 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakas h zavjesa. mob. 098/703-662 IZNAJMLJUJEM ALUMINIJSKE produljive ljestve do 8 m visine 091/559-4332 DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, tel. 091/559-4332 INSTRUKCIJE IZ engleskog i hrvatskog jezika za sve uzraste daje profesorica, tel.

098/920-8882 VRŠIM PRIJEVOZ do 8 putnika pod disco klubovima, itd., tel. 098/777-095 DAJEM INSTRUKCIJE iz zike, matema ke i kemije, tel. 095/825-9606

POSAO T R A Ž IM P OS AO PRO DAVA A , m o b.

095/803-7109 KERAMI AR s višegodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob. 091 547 2069.

OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠ ENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob.

095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RA UNALU s aktivnim znanjem engleskog jezika za posao ponude patentiranih proizvoda u svijetu, mob. 099/5155-064 SERVIS ZA IŠ ENJE OBAVLJA USLUGE IŠ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob.

098/955-6885 TRAŽIM DVA RADNIKA – pomo ni tesar i zidar za radove na ku i. tel. 333-253

PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob.

091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob.

098/9422-821 PRODAJE SE GRA EVINSKA PARCELA na južnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250 hv te oranica livada izme u Poleva i Kuršanca, 1186 hv. mob. 098/594-027 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN s garažom u akovcu, tel. 312-227 KUPUJE SE VIKEND KU A u gornjem dijelu Me imurja, mob. 095/921-6717 PRODAJEM KU U od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogu a zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinacije. tel. 095/8190-349 PRODAJE SE ORANICA Begjec u Ma kovcu, zva iza 16 sa na tel. 098/9466-750 AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob.

095-590-9215 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Središ u, mob. 098/954-9775 PRODAJEM JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/325-4267 PRODAJEM GRADILIŠTE 1100 m2 u Vu e ncu s najljepšim pogledom od akovca do Slovenije, tel. 098/1664-106 MURSKO SREDIŠ E, ku u katnicu 300 m2 u Martinskoj 38 prodajem. Cijena dogovor.

Tel.040/543-825 POLOVICA KU E, s garažom i dodatnim prostorijama, oku nica, papiri uredni, HITNO! Telefon 040/363-018 PODTUREN - stariju ku u prodajem, povoljno. tel. 00386/17210-158 PRODAJEM DVOSOBNI, renovirani stan od 54m2 u akovcu, tel.098/946-5206 PRODAJEM GRADILIŠTE sa istim papirima i lokacijskom dozvolom u Zasedbregu. tel.091/7636-571 PRODAJEMO GRADILIŠTE u Nedeliš u,vel.

1050 m 2 ,hitno, cijena 16 000 eura. Inf: 091/523-7770 PRODAJEM KU U u akovcu, livadu u Puš inama, ku u u Dragoslavcu i drvo od ariša 4 meterno, tel. 095/845-3568, 095/863-5487 PRODAJEM DVORIŠNU zgradu od 60 m2 s dozvolom za nadogradnju, pogodno za poslovni prostor, ured i trgovinu u akovcu, preko puta suda, tel. 098/426-021 FRIZERSKI SALON, novi, namješten, akovec, ulica Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559 PRODAJEMO DVA GRADILIŠTA 934 i 940 m2 u Šenkovcu, novom dijelu dolec, komunalno maksimalno opremljena, tel. 098/241-126 PRODAJE SE OBITELJSKA ku a u akovcu. mogu a zamjena za stan, upitati na tel: 040/384-454 PRODAJE SE novogradnja u Strahonincu, 172 m2, te oku nica, povoljno, tel. 098/749-131 PRODAJE SE ku a u Ma kovcu, B. Jela i a 126, novo ure ena, namještena, centralno grijanje, gradska kanalizacija, tel. 095/851-4834 PRODAJEMO ZEMLJIŠTE za gradnju, Vojni vrtovi sjever, planom grada akovca predvi eno za gradnju (parcela se može cijepa ), cijena po dogovoru, tel. 098/260-062 PRODAJEM VINOGRAD s 300 okota i vo njak s 50 vo aka u Dragoslavcu, tel. 098/935-6187

PRODAJEM KU U za rušenje u Sv. Mariji sa oku nicom, 637 kv i ostalim gospodarskim objek ma, udaljena od akovca 25 km, tel.

312-597 PRODAJE SE vikend ku a u Golobetki Šenkovec, struja, voda, super sre eno, sve ogra eno, hitno i povoljno, tel. 098/975-5095 PRODAJEM POSLOVNI prostor, akovec, trg E. Kvaternika, tel. 310-406 (zva 9-16) DVOJNU KU U ili prizemni stan ( akovejug), prodajem ili mijenjam za vikend imanje u gornjem Me imurju uz doplatu, tel.

091/505-8885

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/325-4267 TRAŽI SE U NAJAM STAMBENI PROSTOR (ku a, stan) u akovcu ili bližoj okolici u zamjenu za održavanje i pla anje režija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel. 040/390-260 od 8 do 14 sa IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN na Jugu, namješteni, mob. 098/241-583 ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Gra ke. tel.

092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU i garsonijeru na Jugu, mob. 098/861-898 ZAPOSLENA OSOBA traži manji stan u Zagrebu u najam. tel. 091/518-1600 I Z N A J M L J UJ E S E S TA N u ku i u M u rskom Središ u, cijena po dogovoru, tel.

00386/70-832-720 IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM DVOSOBNI namješteni stan u akovcu na Jugu, mob.

098/426-862 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s kuhinjom i kupaonom mla oj ženskoj osobi blizu centra akovca. mob. 099 2426 087 IZNAJMLJUJE SE studentima ili u enicima dvosobni namješteni stan u Varaždinu blizu fakulteta, tel 040/660-112 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI stan 65 m2 u centru akovca, poseban ulaz- pogodno za obitelj ili studente, telefon: 098/941-2612 IZNAJMLJUJEM STAN u akovcu pored gimnazije, mob. 095/08717-443 TRAŽI SE POSLOVNI prostor za pekarski obrt na podru ju akovca ili Preloga. Inf. na 091-1488-322 iza 17 sa .

IZNAJMLJUJE SE dvosoban namješteni stan u Murskom Središ u, mob. 091/5495-873 TRAŽIM U NA JAM manju garsonijeru ili sobu sa odvojenim ulazom. Ponude na 098/951-9111 IZNAJMLJUJE SE stan u prizemlju u centru akovca od 95 m2 posebna brojila, ulaz i dvorište. tel.095/8086-050 IZNAJMLJUJEM stan Zagreb, novoizgra eni, opremljen stan 80 m2, trima studen cama, povoljno, tel. 091/560-7877

IZNAJMLJUJEM 3-sobni stan studen cama za 3 osobe u centru akovca, kuhinja i 2 sanitarna vora, tel. 098/426-021 TR A ŽI SE U NA JAM ili u zamjenu za održavanje ili uzdržavanje za nekretninu ku a u bližoj okolici akovca, tel.

092/226-7259 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni stan od 110 m 2 i 1-sobni stan od 46 m 2, odvojeni ulaz i brojila, namješten u centru akovca, tel.

091/933-8468 (nazva poslije 17 sa ) I Z N A JML JUJ E S E j e dn o i p o l s o b ni stan u akovcu, Jakova Gotovca 1, tel.

856-085

17. kolovoza 2010.

IZNAJMLJUJEM POSLOVNI prostor u akovcu I. Mažurani a,65 m2 i prodajem halu 500 m2 s ogra enim zemljištem 3200 m2 140000 EUR-a, telefon: 098/921-1929 IZNAJMLJUJE SE namješteni jednosobni stan u akovcu, povoljno, tel. 095/814-8715 IZNAJMLJUJE SE garsonijera u akovcu, tel.

098/195-7448 IZNAJMLJUJE SE jednosobni stan, ure en za dvije studentice ili mladi par, tel. 363-506, 098/203-408 IZNAJMLJUJE SE poslovni prostor, može i sa podrumom ili bez podruma, u ulici Kralja Tomislava 32 u akovcu, tel. 040/312-297

17. kolovoza 2010.

IZNAJMLJUJEM namještenu sobu sa upotrebom kuhinje i kupaonice, pogodno za samce, tel. 343-492 IZNAJMLJUJE SE namještena garsonijera sa balkonom u Istarskom naselju u akovcu u blizini veleu ilišta, vrlo niske režije, tel. 098/162-0669 ORANICU U MA KOVCU 3000 kvadratnih metara dam u korištenje, tel. 341-155 OSIGURAVAMO SMJEŠTAJ radnika na privremenom radu u akovcu, te samaca, tel.

095/9006-675 IZNAJMLJUJE SE ku a sa tri sobe u centru akovca, studenticama ili ve oj obitelji, tel.

098/242-317 IZNA JML JUJEM LOK AL, z vati 9 -16, tel.

040/310-406 IZNAJMLJUJEM STAN Zagreb, Dugave, za studente ili mladom bra nom paru, super opremljen, vrlo povoljno, tel. 098/426-279, 040/363-654

LJETOVANJE POVOLJNO IZNAJMLJUJEM APARTMAN I SOBE u Dubrovniku u centru grada, tel. 020/419-412, 098/951-4023 ili mail: zumbulka@ gmail.com pogledati možete na: http://www.hostelbookers.com/ hostels/croa a/dubrovnik/36923/ IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI I DVOSOBNI APARTMAN u Privlaci kod Zadra, 150m od plaže, vrlo povoljno. tel. 098/805-186 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI APARTMAN na Pagu – Povljana, klima, tv, velika terasa, grill, 100m od mora, od 1.7., mob. 091/1328-236 IZNA JML JUJEM DVOSOBNI APARTMAN u Zadru, 30m od plaže, povoljno, mob.

098/339-588 IZNAJMLJUJE SE na duže vrijeme garsonijera od 30 m2 nenamještena (na jugu, blizina Pedagoške akademije) i stan nenamješteni od 38 m2 na duže vrijeme, tel. 384-515, 098/545-526 IZNAJMLJUJEM manji jednosoban stan na po etku Šenkovca, namješten, sa odvojenim ulazom i brojilima, idealno za samce, tel.

098/949-2666

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR GRAHO RAH HO OR ORAS O R RAS AS STI TI D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A ,

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM MA ARSKE VIŽLE stare 7 tjedana, vrhunsko leglo. Mob. 098/723-170 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM ŠTENCE maltezera, mopsa i cavalier španijela, vlastiti uzgoj, cijepljeni, mob.

098/488-236 PRODAJU SE: tigrice, ženka šarene rozele, ženke berga, mlade nimfe, mlade plave rozele, mlade pjevaju e papige. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel.

363-445 PRODAJEM ŠTENCE ZLATNOG RETRIVERA, istokrvne bez papira, cijena vrlo povoljna. Tel. 601-876, 099-41-000-94 DIVL JE PATKE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 AMERI KI STAFORD terijer-štenci, jako dobrih osobina, cijepljeni, tetovirani-HR rodovnica.

Info: 040/343-318 PRODAJEM SVINJE za klanje doma a ishrana, tel. 091/597-9588 POKLANJAMO UMILJATE i zaigrane graste ma i e, stare 1.5 mj, mjesto: 40313 Sve Mar n na Muri, telefon: 095/837-6695 PRODAJU SE ŠTENCI retrivera, stari 3 tjedna, jako povoljno, 300 kn, 600 kn, tel.091/5022-908 POKLANJAMO MA I A starog dva i pol mjeseca, crnog,duže dlake, tel. 092/1257-303 PRODA JU S E Š T EN C I, mama is t. mal tezerica, tata (izme u maltezera i shitzua) stari 7 tjedana....4 bijela, 2 šarena, cijena 1000 kn, tel,k tel. 091/6033-731 PRODAJEM JARI E za klanje cijena 450 kn, telefon: 040/343-810 PRODAJU SE ŠTENCI bernskog planinskog psa, istokr vni, bez rodovnika, telefon: 099/4081-317 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, pjevaju e, plave i crvene rozele, patke, karolinke i mandarinke, paunove i pla naste srebrne fazane, tel. 098/912-3938 PRODAJEM PAPIGE tigrice vrlo povoljno, tel.

098/803-391

ELEKTRONIKA PRODAJEM ZVU NE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njema ki, cijena 650 eur, tel. 363-399 ili 091/516-7596 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. mob. 099/325-4267 PRODAJEM RABLJENU perilicu rublja, iš uvana i malo korištena-300kn,i radijator za kupaonicu-novi 250 kn, inf: 091/580-6500 PERILICA RUBLJA i sušilica Gorenje ispravne samo 1000 kuna, tel. 384-562, 091/5404-944 P OVO L JN O PRO DA JEM do b r o o u v an analogni automatski zoom fotoaparat O LY M P U S S U P E R ZO O M 7 0 G , i n f o 091/569-2868

PRODAJEM TELFAX odvojivi tel. slušalica, digisekretarica, kopirka, prikaz broja na rolu 130 kn, tel. 099/674-3877 PRODAJEM ODLI AN DVB-T Resiver, Rekorder Top-Viw Mpg-4, Usb, fat32 ,ntfs, aac. dst, vanjsko napajanje 12v 750 Kn, tel.

099/674-3877 PRODAJEM TELEVIZOR Philips, ekran 63 cm, noviji za 400 kn, tel. 099/503-0973 PRODA JEM ODLI AN digi-sat resiver sa autoupdateom kathrein za 140 kn, telefon 099/674-3877 PRODAJEM KOMPLETAN kompjuter sa tipkovnicom marke dell, u odli nom stanju i stol za kompjuter. na poklon jaki zvu nici, mob.091/541-8810 MOBITEL NOKIA 5130 xpressmusic + simpa start paket sa garancijom, nekorišten za 400 kn, tel. 091/364-3613

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel. 091/547-0069 IZGUBLJENI SU KLJU EVI, u akovcu sa crvenim privjeskom, u snopu su tri klju a + auto klju , nalazniku NAGRADA, tel. 098/174-5059 PRODA JEM: produžni kabel 7x2.5mm 2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreveti 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM fiksni masažno-kozmeti ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 PRODAJE SE DJE JA HALJINA za standardne i la no plesove, u ljubi astoj boji, cijena 250 kn, mob. 098/55-88-72 (Danijela) PRODAJEM KVALITETNO CRNO VINO, krovnu gra u i autoprikolicu, tel. 333-253 PRODAJE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montažnu garažu i vrtnu ku icu, tel. 333-253 PRODAJEM RABLJENU ALI JAKO UŠ UVANU DJE JU ODJE U žensku vel. 3-4 i mušku za 9g., vrlo povoljno, mob. 098/170-5447 KUPUJU SE RAZNI NEISPRAVNI ELEKTROMOTORI, mob. 099/688-4499 PRODAJE SE BRAKO prikolica za kampiranje, Moguce ju je prenamijeni za prijevoz tereta cijena 500 kn ksno tel. 099/3411-412 KUPUJEM STARE stripove zagor, blek, mark, tex, kit teler, tel. 091/5373-652 PRO DA JEM PROZO RE s a iIZO s t ak l o m bez štokova i balkonska vrata, povoljno 091/5594-332 PRODAJEM AUTO prikolicu 150x 100 bez papira, tel. 091/8559-4332 PRODAJEM KNJIGE za 1. godinu novinarstva, popis šaljem na e-mail, hitno i povoljno!

098/1842-040 PRODA JEM 100 dionica mesne industrije “VAJDA”, cijena po dionici 600 kn, inf: 040/337-860 PRODAJEM DVIJE fotelje jako o uvane 300 kn obadvije, 099/674-3877 PRODAJEM POVOLJNO motornu pila s hl av51 electronic, 099/674-3877 PRODAJEM POVOL JNO novi bicikl spring ra un, garancija, prijavljen kod policije 099/674-3877 PRODAJU SE KNJIGE za 5.6.7.8. raz O.Š. te 1. raz srednje strukovne škole, telefon: 363-108 PRODAJEM RABLJENI plinski bojler 18 kW (centralno grijanje) i rabljeni elektri ni proto ni bojler 18 kW. Kontakt tel. 099/254-3901 PRODAJEM teleskop Konus Refractor 0.60 mm plus dodatna oprema, tel. 095/884-1939 PRODAJEM KOMPLETNU spava u sobu, sedam sobnih vrata bez štokova, parket hrast masiv “S” klasa 18 m2, tel. 098/920-0938 PRODAJEM PLINSKI štednjak - praktik, pe maju 8 i kupaonsku galanteriju. Povoljno! Telefon: 337-826 PRODAJEM ugostiteljski pl. štednjak s 2 i 4 plamena, fritezu, roštilj, kotao, hladnjak, radni stolove, sudopere (rabljeno), telefon: 098/9211-929 PLASTI NI AMAC sa prikolicaom (5 osoba) prodajem, telefon 091/8829-352

PRODAJE SE NOVI TEPIH za dje ju sobu s dje jim mo vom 230x160, telefon 098/632-276 PRODAJE SE šiva a mašina Adler, cik cak šivanje, odli na, 200 eura, tel. 095/851-4834 TROSJED, dvosjed, fotelja+stoli , garnitura – puno drvo, komoda sa vitrinom, regal, moderni tapecirani krevet, el. plo a za ugradbeni štednjak, gume 175/65/14 (500 kuna), 4 kom, klavijatura Yamaha DY-21 (1500 kn), stroj za pranje su a (100 eura) sa manjom greškom, tel. 328-106, 098/171-4456 PREŠA ZA GROŽ E 450 l, hrastove ba ve 150, 250, 350, 480 l, plasti na kaca 1000 l, tel.

098/9906-423 PRODAJEM POVOLJNO namještaj za kroja ku radionu i šiva e mašine, jedna obi na i jedna entlerica, jedna obi na sa kombinacijom cik cak i za rupice, tel. 040/363-491 KUPUJEM STARINSKI namještan: stolove, komode, gredence, zidne vure, škrinje, pe i i ostale starine, pla am odli no, tel.

095/537-8617, 858-347 PRODAJEM POVOLJNO: cisterna-2200 l, 1000 eura, buldezer-TG-75 ispravan, 4000 eura, labudica-12 t – 2000 eura, tel. 098/170-5311 PRODAJEM hidrauli nu prešu, mula u, ba ve, kare, tel. 040/312-297 PRODAJEMO: kuhinju, stol+stolice, kutnu klupu, kau , ležaj (o uvan), tapeciranu garnituru, stoli , regal, ormare, hladnjak, štednjak, rešo, tepihe, luster, vitrinu, tendu, kamp prikolicu, bicikl i ostalo iz ku e, tel. 360-214, 099/3361-032 PRODAJEM DOMA E šljive po 4 kn/kg, ve e koli ine dostavljamo doma, zva nave er na 098/9392-168 PRODAJE SE TV color Magnum 72 ekran, cijena 550 kn, tel. 098/914-3423 PRODAJEM STOLNI NOGOMET (500 kn), unikatne drvene au e (100 kn), unikatnu drvenu ku icu za lutke (1000 kn), teniski reket Dunlop (200 kn), tel. 091/573-1604 PRODAJEM NOVU INOX napu, pe za pe enje mlinci ili mesa za ugos teljske objekte, stroj za mijesenje i izradu tjestenine, cijena po dogovoru, tel. 098/750-511, 544-009 KUPUJEM PONY bicikl u dobrom stanju, mob: 091/1590-494

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

LORD Dovezen u azil nakon što smo dobili prijavu da je na lancu i da ima rane oko vrata. Rane su bile duboke, ali su na sre u brzo zarasle. Lord je star oko 3,5 godine i visok je rastom, 66 cm. Lord je po naravi izuzetno dobro udan pas, slaže se s drugim psima, voli djecu, ali mu trebaju duge šetnje i puno mjesta za tr anje.

Nadamo se da emo mu prona i dom u kojem e biti sretan. Nije za lanac!

Martina 27,

ARENA Mješanka rotvajlera i vu jaka.

Ostavljena je sama na jednoj livadi gdje ju je pronašla volonterka našeg azila. Vrlo je pametna, brzo u i, a stara je negdje oko tri mjeseca. Arena e izrasti u velikog psa i trebat e joj puno mjesta za šetnju i tr anje. Nije za lanac!

traži društvo nekoga tko nema vremena za ozbiljnu vezu već za neobavezna seksualna druženja.

Pošalji SMS s riječi Spoj21 na broj 66306 (3,66 kn/sms) IT JEDAN, Gmajna 14, 10437 Rakitje, oib 75235737688, 062/700-700, +18

Diskretna, ozbiljna zaposlena žena koja nema vremena za ozbiljnu vezu traži muškarca za njeno osobno sexualno zadovoljavanje, zauzvrat nudim sve što on poželi.

Pošalji sms s riječi Spoj21 na broj 66306 (3,66/sms) IT JEDAN, Gmajna 14, 10437 Rakitje, oib 75235737688, 062/700-700, +18

DEJZI Terijerka, ro ena po etkom 2008. godine. Vrlo je draga i umiljata. Dejzi je mirna po prirodi, nije zahtjevna, istraživa kog je duha kao svi terijeri, ali nije sklona skitnji. Više voli biti na miru.

Nije za lanac!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

780

UTORAK 17. kolovoza 2010.

TV pregled

04.25 Ljetna slagalica 05.15 More ljubavi, telenovela

od 17.8.2010. do 23.8.2010.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

eli ni de ki FILM

UTORAK, RTL - 20.00

Kada ne znať koji je sljede i korak – improviziraj! Sean Okden (Adam Garcia) ostavio se plesa kada je po eo raditi u eli ani, no ipak se prijavi za nastup u velikom showu u Sydneyu. Na Şalost, avantura neslavno zavrťi i on se vra a ku i. Tamo na e svoju djevojku u krevetu s bratom Mitchellom (Sam Worthington)...

Soba panike FILM

SRIJEDA, NOVA TV - 21.00

Koristeci novac, koji je dobila nakon razvoda netom razvedena Meg Altman (Jodie Foster) se useljava u njujorĹĄku viĹĄekatnicu sa svojom kcerkom Sarah (Kristen Stewart) u. U svom srediĹĄtu, kuca ima blindiranu sobu u koju se stanari mogu skriti od neĹželjenih gostiju. Blindirana soba izaziva paĹžnju Meg, no ni ne sluti da ce je ubrzo moci iskoristiti...

Oni dolaze FILM

ETVRTAK, HRT 1 - 00.15

Horor/ZF. Prije petnaest godina grupu ljudi su oteli izvanzemaljci da bi im istraĹžili tijela i na njima eksperimentirali. Jedino ih se etvoro uspjelo spasiti i vratiti se na Zemlju. Jednoga dana njih etvoro slu ajno otkriju jedno od udoviĹĄta koje se sakrilo u podzemnom skloniĹĄtu. Iako je ono vrlo opasno, napa eni ljudi se ne e mo i suzdrĹžati iskuĹĄenju da mu se osvete...

eli ni orao FILM

PETAK, RTL - 21.40

Probij zvu nu barijeru. Probij brzinsku barijeru. Dougova (Jason Gedrick) oca vojnog pilota sruĹĄe neprijateljske letjelice koje pripadaju zrakoplovstvu radikalne srednjoisto ne drĹžave i ini se kako ga nitko ne moĹže izvu i, sve dok Doug ne prona e Chappyja (Louis Gossett Jr.), pukovnika kojega ideja o tajnoj akciji dva pilota prili no zaintrigira...

Elitni ubojice FILM

SUBOTA, NOVA TV - 20.05

John Lee (Yun-Fat Chow ) pla eni je ubojica koji radi za ĹĄefa kineske ma ije Terencea Weija (Kenneth Tsang). John mora sluĹĄati gospodina Weija i dosad je inio sve ĹĄto mu je bilo nare eno. Kada mu gospodin Wei zada novi zadatak u kojem mora ubiti sina policijskog detektiva, John ne uspijeva. Wei uje za to te odlu i poslati zamjenu i kazniti Johna naru ivĹĄi ubojstvo njegove majke i sestre...

Troja FILM

NEDJELJA, HRT 1 - 20.55

05.40 Najava programa 05.45 Normalan Ĺživot, emisija o osobama s invaliditetom 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.10 Pet zvjezdica, serija 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 arolije letenja: Nebeski jaha i - povijest helikoptera, dok. serija 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 More ljubavi, telenovela 13.15 Ljetna slagalica 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 Sutra je novi dan, serija 15.05 Hrvatsko podmorje 4: Od Savudrije do Prevlake: Bra 15.35 A sad u Europu!

16.20 Luda ku a, hum. serija 17.00 Vijes 17.10 Hrvatska uĹživo 18.30 arolija, serija (R) 19.15 Vrijeme 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Boje turizma 21.00 Mladi revolveraĹĄi, ameri ki lm (12) (R) 22.50 Dnevnik 3 23.15 Sport 23.18 Vrijeme 23.20 Vijes iz kulture 23.30 Dr. House, serija (12) 00.20 Ti i ja i svi koje znamo, ameri ko-britanski lm 01.50 Bez traga, serija (12) 02.35 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 03.20 Zakon i red: Zlo ina ke nakane, serija (12) 04.05 Fotogra ja u Hrvatskoj

Povijesni spektakl. Mikenski kralj Agamemnon (B. Cox) sa svojom je vojskom u Tesaliji, zaokupljen planovima kako da proĹĄiri svoje carstvo te kako da izvede predstoje u bitku. Istodobno, trojanski princ Hektor (E. Bana) i njegov brat Paris (O. Bloom) raspravljaju o ratovanju izme u Troje i Sparte. Paris je, naime, smislio lukavi plan da iskoristi festivalski dan neprijatelja...

07.00 Panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske Najava programa TV vr : KiĹĄobran Na kraju ulice: Eksperiment 101 dalma nac, crtana serija Crtana serija Dexterov laboratorij, crtana serija 09.40 Navrh jezika: BruĹĄenje s la 09.50 Boli glava: Zrak svuda oko nas 10.05 Mega Mindy, serija za djecu 10.30 Dragi moj laĹžljiv e, ameri ki lm 12.00 Beverly Hills, serija 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Simpsoni, hum. serija 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Knez i djevojka, serija 16.05 Bitka za planet majmuna, ameri ki lm 17.40 Vrhunska putovanja: JuĹžna Afrika, dok. serija (R) 18.30 Mu ke, hum. serija 19.30 Glazbeni specijal: Salsa Filarmonica Specijal 20.05 Ve ernja ĹĄkola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Bez traga, serija (12) 22.20 Zakon i red: Zlo ina ke nakane, serija (12) 23.10 Deadwood, serija (18) 00.00 Ljetni retrovizor: Kalifornikacija, hum. serija (18) 00.30 Ljetni retrovizor: Zlo ina ki umovi, serija (12) (R) 01.15 Ljetni retrovizor: Kineska plaĹža, serija (12) 02.00 Kraj programa 08.00 08.05 08.15 08.30 08.55 09.15

07.45 Mi y, animirana serija 08.00 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.20 RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija 09.15 RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija 10.25 Bibin svijet, hum. serija 11.00 K.T.2, krimi serija

SPORT - IZDVAJAMO

11.45 Exkluziv, magazin (R) 11.55 Punom parom, kulinarski izazov 12.30 Nestala, telenovela 13.20 Los Victorinos, telenovela 14.10 NajljepĹĄi urok, telenovela (dvije epizode) 15.45 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.25 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 eli ni de ki, igrani lm, humorna drama 21.40 Kako sam upoznao vaĹĄu majku, hum. serija (dvije epizode) 22.25 Teorija velikog praska, hum. serija (dvije epizode) 23.20 Vijes , informa vna emisija 23.30 CSI: NY, krimi serija (12) 00.15 Pla enici, igrani lm, akcijski (R) 01.55 Astro show, emisija uĹživo (18)

07:00 07:55 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:05 23:00 23:15 00:00 00:25 00:55 01:55 02:40 04:35 05:00 05:25 06:10 06:55

NaĹĄi najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi - nastavak, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Karate Kid 3, igrani lm Ve ernje vijes IN magazin Bra ne vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Za arani, serija (15) Posljednji obra un, igrani lm (15) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Za arani, serija (15) Baywatch, serija Kraj programa

EMISIJA HRT 1

20.10

Boje turizma HUM.SERIJA HRT 2

ZĂźrich: Atletika - Dijamantna liga HNL: Karlovac - Rijeka SPORT ETVRTAK, HRT 2 - 19.55

SPORT SUBOTA, HRT 2 - 20.10

ZVJEZDANI KUTAK Z

Rowan Atkinson (Petak, NOVA TV, 20.10 h)

Ro en je u Consett-u, 1955. godine.

Tijekom ĹĄkolovanja u upoznaje mnoge pisce i glumce sa kojima e kasnije sura ivati. Jedan je od najve ih, ako ne i najve i komi ar malih ekrana. Pojavio se i na mnogim Jost for Laughs festivalima.

Snimio je ve i broj reklama za poznate svjetske irme. Njegova ilmska karijera po ela je 1983. sa pomo nom ulogom u ilmu James Bond: Newer Say Newer Again. Jedan od njegovih najve ih ilmskih hitova je bio ilm Four Weddings and a Funeral snimljen 1994. Me utim 1997. godine pojavljuje se njegov najve i ilmski hit Mr. Been na ilmskim platnima ĹĄirom svijeta. Zbog svog talenta za vizualnu komediju esto ga nazivaju “ ovjek sa gumenim licemâ€?.

18.30

FILM NOVA TV

21.05

Mu ke

Karate Kid 3

Kad Del sazna da Rodney izlazi s vojvodinom k eri, po inje planira vjen anje godine. U trgova kom centru u Peckhamu Rodney upozna Victoriju koja izgleda kao osiromaĹĄena glumica, no ispostavi se da je k i vojvode od Mayleburyja. Nadaju i se da e ostavi snaĹžan dojam na prvom spoju, Rodney uspije nabavi dvije ulaznice za rasprodanu “Carmenâ€?.

Vicky je oduĹĄevljena, no to joj oduĹĄevljenje naglo promijeni nazo nost Dela i njegove izblajhane fu ce, osobito kad usred opere po nu jes grickalice...

Nakon ĹĄto su Daniel (Ralph Macchio) i Miyagi (Pat Morita) porazili karataĹĄe i osramo li njihova ucitelja Kreesea, svi su ga ucenici napus li. Kreese (Mar n Kove) odluci o ci prijatelju Terryju (Thomas Ian Gri th) kako bi mu vra o kljuceve, te mu reci da napuĹĄta grad. Terry ga odluci posla na odmor i prije odlaska obeca da ce sredi Daniela i Miyagija. Terry namjerava doves Mikea Barnesa (Sean Kanan) da se bori s Danielom na natjecanju.

08:00 11:00 12:00 15:00 15:15 15:30 16:00 17:00 17:05

08:43 09:00

18:15 19:00 19:15 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:30 23:45 23:50 00:00 01:00

Viddeostranice 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Gile e,svijet sporta, ponavljanje Slomljeno srce, sapunica Vijes Stolje e hrvatskog nogometa, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas Sport Prognoza vremena Glazbeni predah akove ki kutak Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Igrani lm Dom 2,emisija o ure enju interijera Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 21:30 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozai na emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA MALI OGLASI SANDOKAN serijski lm IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi SANDOKAN serijski lm NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

HUM.SERIJA RTL

23.30 22.25

Teorija velikog praska

VIJESTI NOVA TV

19.15

Dnevnik Nove TV

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroťki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 13.00 TV prodaja 13.30 Eutrinki - Zať itene Posebnos Eu 13.55 Dober Dan, Koroťka 14.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 17.08.1992 14.45 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 16.10 Na Obisku, oddaja TV Koper Capodistria 16.40 Mostovi - Hidak: Potepanja – Barangolåsok 17.45 v Dobri DruŞbi Po Slovensko 19.00 Intervju: Borut Pahor 20.00 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 20.30 Muzikajeto: Indija, Igrano-IzobraŞevalna Mladinska Serija, ponovitev 21.05 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 21.45 Življenje Drugih, Nemťki lm, ponovitev 00.00 Hazarder, Angleťki Koprodukcijski lm, ponovitev01.50 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Regina 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Vjen anja i afere, lm 15.55 Regina, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u o ima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Afera u Ĺžupi, lm 22.35 24 UR 22.55 Kronike Sare Connor, serija 23.50 Ĺ pijun, serija 0.40 No na panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 StaĹžist, hum. serija 10:30 SOKO KitzbĂźhel 11:15 Die Ăœber ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die SchlĂźmpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 StaĹžist, hum. serija 20:15 SOKO KitzbĂźhel 21.00 ZiB Flash 21.10 Claudia, lm 22.45 Lije nikov dnevnik, serija 23.35 No ni program

SRIJEDA 18. kolovoza 2010.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.55 22.40 23.05 23.08 23.10 23.20 00.10 01.45 02.30

Najava programa Me u nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Izme u zemlje i neba: Izlet u domovinu Dogona, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Hrvatsko podmorje 4: Od Savudrije do Prevlake: Prevlaka A sad u Europu!

Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uživo arolija, serija (R) Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dok si spavao, ameri ki lm (R) Klasici hrvatskog dokumentarizma: Krsto Papi Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Dom na kraju svijeta, ameri ki lm (15) (R) Zvjezdane staze: Enterprise, serija Knez i djevojka, serija

ETVRTAK 19. kolovoza 2010.

03.15 Studio 60 on Sunset Strip, serija (12) (R) 04.00 Fotogra ja u Hrvatskoj 04.10 Ljetna slagalica 05.00 More ljubavi, telenovela

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 TV vr : Beba 08.15 Na kraju ulice: Etno nanule 08.30 101 dalma nac, crtana serija 08.55 Crtana serija 09.15 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.40 Ta poli ká: Gra ani 09.50 U zdravom jelu zdrav duh: Miši i 10.05 Mega Mindy, serija za djecu 10.30 Kako preživje sebe, nizozemski lm 12.10 Beverly Hills, serija 12.50 Beverly Hills, serija 13.35 Simpsoni, hum. serija 14.00 Crveni patuljak, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Knez i djevojka, serija 16.05 Brak i silovanje: Slu aj Rideout, ameri ki lm 17.40 Vrhunska putovanja: Florida, dok. serija (R) 18.30 Mu ke, hum. serija 19.30 Garaža 20.05 Ve ernja škola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Hvala što pušite, ameri ki lm (12) 23.05 Studio 60 on Sunset Strip, serija (12) 23.50 Ljetni retrovizor: Kalifornikacija, hum. serija (18) 00.20 Ljetni retrovizor: Zlo ina ki umovi, serija (12) (R) 01.05 Ljetni retrovizor: Kineska plaža, serija (12) 01.50 Kraj programa -------- Nogomet, LP - 4. pretkolo

07.40 Mi y, animirana serija 07.55 YooHoo i prijatelji, animirana serija

08.10 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija 10.25 Bibin svijet, hum. serija 11.00 K.T.2, krimi serija 11.45 Exkluziv, magazin (R) 12.00 Punom parom, kulinarski izazov 12.30 Nestala, telenovela 13.15 Los Victorinos, telenovela 14.05 Najljepši urok, telenovela 14.55 An eo i vrag, telenovela (R) 15.45 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.25 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 L.A. Dragnet, krimi serija 20.55 11. sat, znanstvenofantas na serija (dvije epizode) 22.30 CSI:NY, krimi serija (12) 23.20 Vijes , informa vna emisija 23.30 eli ni de ki, igrani lm, komedija humorna drama (R) 01.00 Red Bull Air Race - Lausitz, sportsko-zabavna emisija (R) 01.30 Astro show, emisija uživo (18)

07:00 07:55 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:00 22:50 23:05 23:50 00:15 00:45 01:45 03:30 03:55 04:20 05:05

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi - nastavak, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Naša mala klinika, serija Soba panike, igrani lm (12) Ve ernje vijes IN magazin Bra ne vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Soba panike, igrani lm (12) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Baywatch, serija Kraj programa

EMISIJA HRT 2

04.10 Ljetna slagalica 05.00 More ljubavi, telenovela 05.40 Najava programa 05.45 Rije i život, religijski program 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.10 Pet zvjezdica, serija 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Izme u zemlje i neba: U zemlji Berbera, dok. serija 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 More ljubavi, telenovela 13.15 Ljetna slagalica 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 Sutra je novi dan, serija 15.05 Hrvatsko podmorje 5: Pri e iz dubina: Jadransko cvije e 15.35 A sad u Europu!

16.20 Luda ku a, hum. serija 17.00 Vijes 17.10 Hrvatska uživo 18.30 arolija, serija (R) 19.15 Vrijeme 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Apokalipsa: Drugi svjetski rat, dok. serija 21.05 Otvoreno 22.10 Kratki susre 22.45 Dnevnik 3 23.10 Sport 23.13 Vrijeme 23.15 Vijes iz kulture 23.25 Dr. House, serija (12) 00.15 Oni dolaze, ameri ki lm (18) 01.40 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 02.25 Knez i djevojka, serija 03.10 Studio 60 on Sunset Strip, serija (12) (R) 03.55 Fotogra ja u Hrvatskoj

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 TV vr : Š paljka 08.15 Na kraju ulice: Telefon 08.30 101 dalma nac, crtana serija 08.55 Crtana serija 09.15 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.40 Abeceda EU: Slovo D 09.50 Iznad crte: Reportaža 10.05 Pismo za kralja, nizozemski lm 11.55 Beverly Hills, serija 12.40 Beverly Hills, serija 13.30 Simpsoni, hum. serija 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Knez i djevojka, serija 16.05 Smijeh i kazna, francuski lm (R) 17.40 Istraživa i ledenjaka, dok. lm (R) 18.30 Mu ke 5b, hum. serija 19.55 Zürich: Atle ka - Dijamantna liga, prijenos 22.05 Vijes na Drugom 22.10 Vrijeme 22.15 Ekskalibur: Ma kralja Artura, ameri ki lm (12) 00.30 Studio 60 on Sunset Strip, serija (12) 01.15 Ljetni retrovizor: Kalifornikacija, hum. serija (18) 01.45 Ljetni retrovizor: Zlo ina ki umovi, serija (12) (R) 02.30 Ljetni retrovizor: Kineska plaža, serija (12) 03.15 Kraj programa -------- Nogomet, EL

07.50 Mi y, animirana serija 08.05 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.20 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 09.15 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 10.30 Bibin svijet, hum. serija 11.05 K.T.2, krimi serija 11.50 Exkluziv, magazin (R) 12.10 Punom parom, kulinarski

09.50

DOK.SERIJA HRT 1

10.15

SERIJA RTL

20.55

11. sat

Mladi istraživa Sebas en Lafont vodi nas u balonu punjenom toplim zrakom na udaljena odredišta koja moderni svijet još nije zaposjeo. Putujemo izme u neba i Zemlje, u zaboravljena kraljevstva i upoznajemo posljednja svjetska plemena. Ovo nije sociološko ili etnološko putovanje ve putovanje koje u prvom redu ispunjava jednostavnu želju: podijeli s posljednjim uvarima zdravoga razuma i mudros kojima prije izumiranje ljepote njihova svijeta i kulture...

Na poziv u pomo starog prijatelja, Dr. Hood i Rachel bez razmišljanja se upute u Philadelphiju. Ondje se suo avaju s nizom slu ajeva nepoznatog smrtonosnog virusa koji se po inje širi velikom brzinom. Vremena je sve manje stoga Hood i skupina znanstvenika moraju žurno otkri smrtonosni patogen i sprije i epidemiju koja bi mogla poprimi nevi ene razmjere. Za vrijeme istrage Rachel je bila izložena virusu pa je sada i njen život ugrožen.

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:27 20:00 20:30 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emisija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Vijes akove ki kutak, ponavljanje TVJukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Glazbeni predah Drevne civilizacije, serijal Jezeraš Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Solarna kriza, Igrani lm Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 20:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal DOKUMENTARNI PROGRAM DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

20.00

L.A. Dragnet

EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA

18:30 19:15 20:05 21:00 22:55 23:10 23:55 00:20 00:50 01:50 03:45 04:10 04:35 05:20

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Naša mala klinika, serija Navy CIS, serija Ve ernje vijes IN magazin Bra ne vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Kriminalni kod, igrani lm (15) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Baywatch, serija Kraj programa

FILM HRT 2

DOK.SERIJA HRT 1

SERIJA RTL

07:00 07:55 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20

16.05

Smijeh i kazna

U zdravom jelu zdrav duh: Miši i

Izme u zemlje i neba

izazov 12.30 Nestala, telenovela 13.25 Los Victorinos, telenovela 14.15 An eo i vrag , telenovela (dvije epizode) (R) 15.50 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.30 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 Chuck, akcijska komedija (R) 20.55 CSI, krimi serija (dvije epizode) (12) 22.30 CSI: NY, krimi serija (12) 23.25 Vijes , informa vna emisija 23.35 L.A. Dragnet, krimi serija (R) 00.20 11. sat, znanstvenofantas na serija 01.05 Astro show, emisija uživo (18) 02.05 11. sat, znanstvenofantas na serija

14.30

Dona Barbara

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.35 TV prodaja 12.05 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 18.08.1992 12.30 Knjiga Mene Briga - Thomas Glavinic: To Sem Vendar Jaz 13.20 Glasbeni Ve er: Fes val Seviqc Brežice: Xviii-21 Le Baroque Nomade (Schubert, Kletzmer), Posnetek z Gradu Mokrice 14.50 Legende Velikega in Malega Ekrana: Katarina Lavš 16.20 Mostovi - Hidak: Pod Drobnogledom - Nagyitó Ala 16.50 rno Beli asi 17.15 Kuharjeva H i, Francoski lm 18.45 o Živalih in Ljudeh, oddaja TV Maribor 19.00 Na Vrtu, oddaja TV Maribor 19.25 z Damijanom 20.00 Po Prijateljstva, Koncert Ob 90. Obletnici Požiga Narodnega Doma v Trstu, Dirigent: Riccardo Mu 21.10 Benigarjeva Zapuš ina v Patagoniji, Dokumentarni Feljton 21.40 M. Machiavelli: Mandragola, Posnetek Predstave Pdg Nova Gorica 23.20 Slovenska Jazz Scena: Rok Golob, Firm Sounda on in Big Band Rtv Slovenija 00.05 Božanski Kuhar, Grški lm, ponovitev01.40 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Regina 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Ljubavna pri a, lm 15.55 Regina, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u o ima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As tud not padu?! 21.45 Mentalist, serija 22.40 24 UR 23.00 Kronike Sare Connor, serija 23.55 Špijun, serija 0.45 No na panorama

6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 No ni program

20.10

Apokalipsa: Drugi svjetski rat 10. svibnja 1940. I dok njema ka ofenziva bijesni Europom, Mussolinijeva fašis ka Italija ulazi u rat na strani svojih njema kih saveznika. Il Duce sanja o ratnom plijenu koji ga o ekuje. Ovo je Blitzkrieg, odnosno munjevi rat. Najprije je pregažena Nizozemska, a za m i Belgija. Civili bježe najbrže što mogu pred njema kom ratnom mašinerijom...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:10 19:00 19:15 19:20 19:22 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:10 23:25 23:30 23:35 23:50 00:50

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu Yoga&Piltes Slomljeno srce, sapunica Vijes Drevne civilizacije, ponavljanje Jezeraš, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Glazbeni predah Vježbanje demokracije, talk show Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Isporuka, Igrani lm (12) Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

SERIJA RTL

21.00

Chuck Chuck se i dalje vi a s Lou, koja zara uje za život prave i sendvi e.

Ljubomorna na Lou, Sarah otkriva da njena privrženost Chucku nije samo profesionalne prirode. Kada se razotkriju nezakoni poslovi koje je Lou vodila, postavlja se pitanje je li njezin odnos s Chuckom bio samo farsa. Morgan upoznaje neobi nu djevojku.

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:15 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:35 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI OTISCI VREMENA dokumentarna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma VEKERICA MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija DOKUMENTARNI PROGRAM OKOLO K(R)OLE mozai na emisija ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

19.10

Ne daj se, Nina!

SERIJA NOVA TV

21.00

Navy CIS

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.45 TV prodaja 11.15 Brez Reza: Berlinski Zid - 20 Let Pozneje 12.15 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 19.08.1992 13.15 v Osemdese h Vrtovih Okoli Sveta: Indija, Angleška Dokumentarna Serija 14.15 Slovenska Jazz Scena: Rok Golob, Firm Sounda on in Big Band Rtv Slovenija 15.30 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 16.00 Pomagajmo Si, oddaja TV Koper-Capodistria 16.30 Mostovi - Hidak: Moj gost, Moja gostja ... – Vendégem 17.00 To Bo Moj Poklic: Mesar, 2. Del, Izobraževalna Serija 17.25 Eutrinki - Raznolikos v Eu 18.00 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 18.40 Slovenski Vodni Krog: Meža, Izobraževalno Dokumentarna nanizanka 19.05 Komuna G7 Ali Utopija Na Robu Družbe, Dokumentarna oddaja 20.00 Ne ak, Irski lm 21.40 Ferrari, Italijanski lm, ponovitev 23.45 Diaman , Angleško-Kanadska nadaljevanka, ponovitev 01.20 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Regina 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Dobra stara vremena, lm 15.55 Regina, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u o ima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As tud not padu?! 21.30 Mentalist, serija 22.25 24 UR 22.45 Kronike Sare Connor, serija 23.40 Špijun, serija 0.30 No na panorama

6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Slušaj...

18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Sommerkabare 23.05 Dobrodošli 23.15 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

PETAK 20. kolovoza 2010.

05.40 05.45 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.40 22.05 22.08 22.10 22.20 23.10 00.45 02.35 03.20

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Izme u zemlje i neba: U zemlji plemena Venda, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Hrvatsko podmorje 5: Pri e iz dubina: Mala mora A sad u Europu!

Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uživo arolija, serija (R) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Bean... lm vrhunske katastrofe, ameri kobritanski lm (R) Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Paklena no u Amsterdamu, nizozemsko-njema ki lm Liber nac: Otrov za žene, britanski lm (18) Knez i djevojka, serija Studio 60 on Sunset Strip,

SUBOTA 21. kolovoza 2010.

serija (12) (R) 04.05 Fotogra ja u Hrvatskoj 04.10 Ljetna slagalica 05.00 More ljubavi, telenovela

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 TV vr : Brzina 08.15 Na kraju ulice: Odje a 08.30 101 dalma nac, crtana serija 08.55 Crtana serija 09.15 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.40 Glazbeceda: Slovo F 09.50 Izazovi: Kao riba u vodi, hrvatski dok. lm 10.05 Mega Mindy, serija za djecu 10.30 Mali p ar, iranski lm 12.00 Beverly Hills, serija 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Simpsoni, hum. serija 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.25 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.15 Knez i djevojka, serija 16.00 U grad!, ameri ki lm 17.35 Po etak gladi, dok. lm (R) 18.30 Mu ke 6a, hum. serija 19.30 Garaža 20.05 Ve ernja škola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.25 Bitange i princeze, hum. serija 22.05 Mjesec Koman a, miniserija (12) 23.40 Studio 60 on Sunset Strip, serija (12) 00.25 Mu ke, hum. serija 00.55 Mu ke, hum. serija 01.25 Mu ke, hum. serija 01.55 Mu ke, hum. serija 02.25 Mu ke, hum. serija 03.25 Kraj programa

11.00 K.T.2, krimi serija 11.40 Exkluziv, magazin (R) 12.00 Punom parom, kulinarski izazov 12.30 Nestala, telenovela 13.15 Los Victorinos, telenovela 14.05 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) (R) 15.40 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.25 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 Vlak odmetnika, igrani lm, akcijski 21.40 eli ni Orao, igrani lm, akcijski (12) 23.45 Vijes , informa vna emisija 00.00 Porkyjeva osveta, igrani lm, komedija (12) 01.30 Astro show, emisija uživo (18)

09.40 10.00 10.09 10.10 10.20 10.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.05 14.55

07:00 07:55 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:40 23:15 00:50

07.45 Mi y, animirana serija 08.00 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.15 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 10.30 Bibin svijet, hum. serija

07.15 07.20 07.45 08.00 08.15

02:20 03:55 05:20 06:05 06:40

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Utrka s vremenom 1, igrani lm Utrka s vremenom 2, igrani lm Zaboravljeni, igrani lm (15) Male no ne price, show (18) Osumnji eni, igrani lm (15) Poglavlje 27, igrani lm (15) Baywatch, serija IN magazin Kraj programa

EMISIJA HRT 1

15.50 16.00 16.35 16.44 16.50 17.05 17.25 18.20 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 21.50 22.05 22.15 23.50 01.20

Najava programa Glas domovine TV kalendar Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Karavana hrabrih, ameri ki lm Fotogra ja u Hrvatskoj Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Normalan život, emisija o obitelji Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Ekumena: Religija u postkomunizmu, religijski program Reporteri - izbor: Ubojstva albina u Africi Znanstvene vijes Euromagazin: Španjolska fronta Vijes Vrijeme sutra Kulturna baš na: Zagreba ke fontane Jelovnici izgubljenog vremena (R) Prirodni svijet, dok. serija Lijepom našom: Ilok Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Ku a debele mame 2, ameri ki lm (R) Vijes Vijes iz kulture Fes val Dalma nska šansona Šibenik, prijenos Filmski vikend s Liamom Neesonom: Darkman, ameri ki lm (12) Fes val Dalma nska šansona Šibenik, proglašenje pobjednika

01.40 No kultnih mova: Brza cesta, ameri ki lm (12) 03.20 No kultnih lmova: Baby Face, ameri ki lm (R) 04.35 Fotogra ja u Hrvatskoj 04.40 More ljubavi, telenovela

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 Žutokljunac: Divlji zapad 08.30 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.15 Cijele note, serija za djecu 09.40 Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu (R) 10.05 Sportske igre mladih 10.20 Briljanteen 11.05 Scooby Doo i udobište iz Loch Nessa, ameri ki lm za djecu (R) 12.25 Hrvatski pisci na TV ekranu - Tito Strozzi: Igra i zbilja 13.35 ovjek i afri ka fauna: Parkovi pro v prirode, dok. serija (R) 14.35 KS automagazin 15.05 4 zida 15.40 Oluja svih oluja, aameri ki lm 17.45 Po etak gladi, dok. lm (R) 18.40 Mu ke, hum. serija 19.30 Tu inci u Americi, hum. serija (R) 19.50 Cocco Bill, crtani lm 20.10 HNL - utakmica 22.10 Struna u krvi, serija (15) (R) 23.45 Mini HNL 00.05 Mu ke, hum. serija 01.05 Mu ke, hum. serija 02.25 Mu ke, hum. serija 03.15 Mu ke, hum. serija 04.05 Kraj programa

07.35 08.15 08.35 09.00

Mi y, animirana serija 2 glupa psa, crtana serija Bakugan, crtana serija Ne daj se, Nina!, humorna drama (dvije epizode) (R)

07.00

16.00

FILM RTL

U grad Roman na mjuzikl-komedija. To no u 6 sa s vojnog broda usidrenog u njujorškoj luci veliki broj mornara silazi na jednodnevni izlazak u grad. Me u momcima koji sljede a 24 sata žele što bolje iskoris za zabavu i pronalaženje djevojaka su i markantni Gabey (G. Kelly) i njegovi najbolji prijatelji, Chip (F. Sinatra) i Ozzie (J. Munshin). Na postaji podzemne željeznice Gabey ugleda plakat s fotogra jom Ivey Smith (Vera-Ellen), «Miss podzemne željeznice», u koju se zaljubi na prvi pogled...

Stari rivali iz hladnog rata ponovno e se na i na suprotnim stranama. Carinski agent Shawn Brooks (Sean Patrick Flanery) doznaje iz povjerljivog izvora da teroris ka skupina želi prokrijum ariti biološko oružje preko Aljaske. Na na elu teroris ke skupine nalazi se njegov stari poznanik Simeonov (Arnold Vosloo). Brooks uspije savlada Simeonova i zaustaviti transport smrtonosnog plina, no Simeonov izmi e iz ruku Brooksa i ruske agen ce Natalye Batalove...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:05 23:35 23:50 23:55 23:57 00:02 01:00

08:43 09:00

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostanice Danas na programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Vijes Obzori, emisija o kulturi Auto moto nau c vision Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Glazbeni predah Ritam ljeta Me imurje danas Sport Prognoza vremena Gideonov ma , Igrani lm (12) Trzalica, glazbena emisija Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

FILM RTL

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ARTS 21 emisija o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA MALI OGLASI TRZALICA glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu OBJEKTIV gospodarski pregled NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

EMISIJA RTL

12.00

Punom parom

FILM NOVA TV

10.20

Ku ni ljubimci

20.00

Vlak odmetnika

07:00 Legenda o tri muškarca, igrani lm 08:45 Dora, crtana serija 09:10 Timmy Time, crtana serija 09:25 Ben Ten Alien Force, crtana serija 09:50 Naša mala klinika, serija 10:50 Dodir s neba, serija 11:50 Frikovi, serija 12:45 Smallville, serija 13:40 Legenda o tri muškarca, igrani lm 15:30 Naoružan i opasan, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Nad lipom 35, hum.glazbeni show 18:10 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Elitni ubojice, igrani lm 21:40 Krvavi zlo in, igrani lm (12) 23:15 Smrtonosna zavjera, igrani lm (12) 00:45 Male no ne price, show (18) 02:15 Vožnja smr , igrani lm (15) 03:50 Za šje, igrani lm (15) 05:50 Frikovi, serija 06:35 Kraj programa

EMISIJA HRT 1

Dobro jutro, Hrvatska FILM HRT 2

11.05 Jedna od de kiju, hum. serija 11.30 3 ninje, igrani lm, akcijska komedija (R) 13.05 Dracula: veseli mrtvac, igrani lm, horor komedija 14.35 Pustolovine Pluto Nasha, igrani lm, komedija 16.15 Rat, igrani lm, drama (R) 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Zvijezde Ekstra: Farah Fawce , zabavna emisija (R) 20.00 Tigar i zmaj, igrani lm, akcijski 22.00 Slu aj Pelikan, igrani lm, triler 00.20 Pakleni red, igrani lm, horor (15) 02.05 Astro show, emisija uživo (18)

20.05

Utrka s vremenom 1

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.50 TV prodaja 12.20 Eutrinki - Raznolikos v Eu 12.50 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 13.20 rno Beli asi 13.35 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 20.08.1992 14.00 (Ne)Pomembne Stvari: Družina, Mozai na oddaja za Mlade 14.35 Šport Špas: Maribor, oddaja o Športu, Zdravju in Okolju 15.00 Vokal Xtravaganzza: Perpetuum Jazzile in Br6 16.25 Umetnost Igre: Kdo Je lovek, Ki Me Gleda Iz Ogledala? Hamlet. Pogovor s Tomažem Pandurjem 16.55 Primorski Mozaik 17.25 Mostovi – Hidak 18.00 Istra Skozi as: Dolgo 19. Stoletje, Dokumentarna oddaja 18.40 Zlata Šestdeseta - Nostalgija z Ma jo Cerarjem in Katjo Levs k 20.00 Vrnitev Svetopisemskih Nadlog, Nemška Dokumentarna Serija 20.50 Moška Stvar, Ameriški lm, ponovitev 22.30 Prikrite Sledi, Ameriški lm 00.20 Kdo Pobija Kifeljce?, Angleška nadaljevanka, ponovitev 01.10 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Regina 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Posao stolje a, lm 15.55 Regina, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u o ima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As tud not padu?!

21.40 Mentalist, serija 22.35 24 UR 22.55 Iz pakla, lm 1.00 Šest modela, serija 1.30 No na panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humoris na serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Princ i ja, lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Fink fährt ab, lm 0.20 No ni program

20.00

FILM NOVA TV

21.40

Tigar i zmaj

Krvavi zlo in

Mjesto i vrijeme radnje: Kina, 19. stolje e.

Legendarni ratnik, Li Mu Bai (Chow Yun-Fat), umorio se od dugogodišnjeg traganja za ubojicom svojeg u itelja i odlu io posve duhovnoj strani borila ke vješ ne. Na putu do prijatelja kojem kani ostavi svoj uveni ma , “Zeleni usud”, Li Mu Bai sre e staru ljubav Yu Shu Lien (Michelle Yeoh), ratnicu kojoj nikada nije izrekao svoje prave osje aje. Ponovno zbližavanje prekida drska kra a ma a, kojeg otu i mlada Jen (Zhang Ziyi)...

Za iscrpljenog policajca iz Sea lea, Daniela Prui a (Johnathon Schaech), kampiranje se pretvara u pakao kada njegovu ženu Jessicu (Elizabeth Lackey) napadnu u šumi. Na putu prema bolnici, Prui doživljava sudar, Jessica prepoznaje svog napada a u voza u drugog vozila. Lju t Prui ga tada premlati. Kada stignu na odjel hitne pomo i, Jessica mijenja mišljenje i kaže da ju je napao medicinski tehni ar. No prije no što Prui uspije ispravi stvar, otkriva da je njegova žrtva, sin šerifa Morgana McKenne, mrtav.

08:00 Dje ja televizija 12:00 1x2, kontakt emisija 13:00 Videostranice 15:30 Danas na programu 15:32 Yoga&Pilates 16:00 Crtani lmovi 17:00 Vijes 17:15 Ritam ljeta, ponavljanje 18:20 Jukebox 19:00 Vijes 19:15 Oko k(r)ole 20:10 Trzalica 20:45 Obzori, emisija o kulturi 21:30 Revolveraš, Igrani lm 23:15 Zapisano u zvijezdama, kontakt program 00:15 Vijes 00:20 Erotski lm 01:15 Videostranice

09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:15 15:25 15:35 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 23:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju PUT U KATMANDU putopisni serijal DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRZALICA glazbena emisija NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

13.05

Dracula: veseli mrtvac

SERIJA NOVA TV

12.45

Smallville

06.30 Zabavni Infokanal 09.00 TV prodaja 09.30 Skozi as 09.40 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 21.08.1992 10.10 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 11.00 Primorski Mozaik 11.30 Vrnitev Svetopisemskih Nadlog, Nemška Dokumentarna Serija 13.10 Zimski Spomini: Vancouver - Zoi 2010, Superveleslalom (Ž), Posnetek 14.30 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu: Argen na Nem ija, Posnetek Iz Cape Towna 16.15 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu: Paragvaj Španija, Posnetek Iz Johannesburga 18.00 Na Prvi Pogled, Ameriški lm 19.30 udežna Johanca, Dokumentarni Feljton 20.00 Ljubljana: nogomet, Tekma Prve Lige: Olimpija - Luka Koper, prijenos 22.15 Slovenski Magazin - Gornja Štajerska 22.45 The Who - Live in Amsterdam, Posnetek Koncerta 23.35 Sobotno Popoldne, ponovitev 01.50 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.05 Divljina Europe, dok. serija 12.05 Velike ideje za malen planet, dok. serija 12.35 Zrakoplov u plamenu, lm 14.20 Poirot, serija 16.15 Život nije šala, serija 17.05 Ubojstva u Midsomeru: Slatka smrt, lm 18.55 24 UR 20.00 As tud not padu?! 21.45 Skuplja kos ju, lm 23.55 Duhovi Mississipija, lm 2.15 24 UR 3.15 No na panorama

5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Klik, lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Deja Vu, lm 23.20 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 22. kolovoza 2010.

01.55 05.25 05.30 06.25 06.37 07.10 08.00 08.10

09.15 09.25 09.55 10.00 10.09 10.10 11.40 12.00 12.11 12.13 12.15

12.17 12.30 13.25 14.00 14.55 15.30 15.35 15.40 16.40 18.30 19.05 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 20.55 23.35 23.50 00.00

Najava programa Lijepom našom: Ilok TV kalendar Euromagazin: Španjolska fronta Ekumena: Religija u postkomunizmu, religijski program Vijes U po ast Carlosu Kleiberu: Be ka lharmonija i Riccardo Mu u Ljubljani Fotogra ja u Hrvatskoj Rijeke Hrvatske: Krka, dok. serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Umorstva u Midsomeru, serija (R) manjinski MOZAIK Dnevnik Sport Vrijeme Syngenta Agro - mali savje za poljoprivrednike: Suzbijanje korova, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Plodovi zemlje Rijeka: More Obale: Lofoten, komešanje u ordovima – dok. serija Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Klapa Intrade, snimka koncerta Bi ili ne bi , ameri ki lm Nevolje jednog Branimira, serija za djecu Baltazar, crtana serija Vrijeme LOTO 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme S pe u gos ma, TV serija Troja, ameri ki lm (12) Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend s Liamom Neesonom: Kinsey,

02.45 03.35 03.40 04.20 05.10

PONEDJELJAK 23. kolovoza 2010.

ameri ko-njema ki lm (15) Bu enje mrtvih, miniserija Bu enje mrtvih, miniserija Skica za portret Ritam tjedna, glazbeni magazin Plodovi zemlje Rijeka: More

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 Jura Hura, serija za djecu 08.30 Trolovi, crtana serija (R) 08.55 Trolovi, crtana serija (R) 09.20 Željezni div, ameri ki animirani lm (R) 10.48 Biblija 10.58 Reka kraj Koprivnice: Misa, prijenos 12.05 Putovanja željeznicom: Vlakom kroz Skandinaviju, dok. serija (R) 12.55 More trave, ameri ki lm (R) 15.00 Ne ak, irski lm (R) 16.40 Kronika jednoga kraha, nulta godina - dok. lm (R) 17.30 Vaterpolo: Hrvatska Rusija, reportaža 17.45 Zürich: Atle ka Dijamantna liga, snimka 18.40 Mu ke, hum. serija 19.30 Garaža: Swingers 20.05 Majmunarije, ameri ki lm 21.40 Zakon!, hum. serija (12) 22.15 Video na(d)zor 22.45 Prikra eni, hum. serija (12) 23.10 Ritam tjedna, glazbeni magazin 23.50 Zoran Todorovich i Nadia Michael u Dubrovniku, koncert ozbiljne glazbe 00.35 Kraj programa

07.00 07.35 08.00 08.20

Mi y, animirana serija 2 glupa psa, crtana serija Bakugan, crtana serija Ne daj se Nina!, humorna drama (tri epizode) (R) 11.05 Jedna od de kiju, hum. serija (R)

11.30 Legenda o jeseni, igrani lm, drama 13.40 Libby, igrani lm, humorna drama (R) 15.35 Bez traga, igrani lm, drama 17.40 Discovery: Bez cenzure Napad slona, dok. lm (R) 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Patriotske igre, igrani lm, triler 21.55 CSI: Miami, krimi serija (12) (dvije epizode) 23.35 Ralje: Osveta, igrani lm, triler (15) 01.05 Tigar i zmaj, igrani lm, akcijski

07:35 08:30 08:55 09:10 09:35 10:00 11:00 12:50 13:20 14:50 16:25 17:00 17:10 18:15 19:15 20:05 21:05 22:35 23:40 00:10 01:45 03:20 04:20 04:50 05:45

Dodir s neba, serija Dora, crtana serija Timmy Time, crtana serija Ben Ten Alien Force, crtana serija U slu aju frke, serija Naša mala klinika, serija Žene ameri kih vojnika, serija Automo v, auto-moto magazin Naoružan i opasan, igrani lm Vitezovi Hollywooda, igrani lm Izazov života, igrani lm Vijes Nove TV Izazov života, igrani lm nastavak Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, humoris cno-glazbeni show Uboji predator, igrani lm (12) Red Carpet, showbiz magazin (15) Tko je Samantha?, serija Divlji i žestoki, igrani lm (18) Nadine, igrani lm (12) Red Carpet, showbiz magazin (15) Automo v, auto-moto magazin Nad lipom 35, hum.glazbeni show Kraj programa

EMISIJA HRT 2

03.40 Potroša ki kod 04.10 Ljetna slagalica 05.00 More ljubavi, telenovela 05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.15 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.30 22.20 22.45 22.48 22.50 23.00 23.50 01.30 02.10 02.55

Najava programa Mir i dobro Drugo mišljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Izme u zemlje i neba: U zemlji Himba, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Hrvatsko podmorje 5: Pri e iz dubina: U moru do koljena A sad u Europu!

Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uživo arolija, serija (R) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Potroša ki kod TV Bingo Show Povijesne serije dramskoga programa: Družba Isusova Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Ro enje, ameri ki lm (12) (R) Zvjezdane staze: Enterprise, serija Knez i djevojka, serija Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) (R)

09.50 10.25 11.05 12.00

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 TV vr 08.15 Na kraju ulice 08.30 101 dalma nac, crtana serija 08.55 Šaolinski obra un, crtana serija 09.15 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.40 Na glasu: Galeb Jonathan Livingstone 09.50 Brlog (R) 10.05 Na prvi pogled, serija za djecu 10.30 Teretnjak za Afriku, kanadski lm 12.00 Afrika, arobni kon nent, dok. serija (R) 12.25 Beverly Hills, serija 13.10 Beverly Hills, serija 13.55 Simpsoni, hum. serija 14.15 Crveni patuljak, hum. serija 14.45 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.30 Knez i djevojka, serija 16.15 Ljepo ca iz Montane, ameri ki lm 17.35 Porezni rajevi: Veliko izbjegavanje, dok. lm (R) 18.25 Mu ke, hum. serija 19.15 Cocco Bill, crtani lm 19.30 Garaža: Cinkuši 20.05 Ve ernja škola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Hod po rubu, ameri konjema ki lm (R) 23.45 Studio 60 na Sunset Stripu, serija serija (18) 01.05 Ljetni retrovizor: Velemajstor, serija (R) 01.50 Ljetni retrovizor: Kineska plaža, serija (12) 02.35 Kraj programa

07.05 Mi y, animirana serija 07.20 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.40 RTL ritam zona - Pop hitovi,

19.30

20.00

FILM NOVA TV

FILM HRT 2

21.05

21.30

Patriotske igre

Hod po rubu

Neka igre zapo nu. Špijunski dani stvar su prošlosti za Jacka Ryana, koji je sa ženom (Anne Archer) i k erkom (Thora Birch) na odmoru u Engleskoj. Pred Buckinghamskom pala om, sasvim slu ajno, Jack svjedo i teroris kom napadu na lana kraljevske obitelji.

Uspije osujetiti napad na Lorda Holmesa i postane heroj. No Ryanova hrabrost dovest e njegovu obitelji u veliku opasnost. Brat ubijenog teroriste (Sean Bean) željan je osvete i kao mete ozna io je Jackovu obitelj.

Profesionalni ronioc Jimmy Wagner (Dean Cochran) sa svojom ekipom kre e u istraživanje potonulog španjolskog broda koji navodno krije vrijedne dijamante. Ispostavlja se da upravo na tom mjestu obitavaju velike Bijele morske psine te se Jimmyjev m na e na meniju morskih nemani.

On jedini uspijeva preživje taj krvavi dan, kada je, izme u ostalih, poginuo i njegov otac...

Biografska glazbena drama. Dok 13. sije nja 1968. godine eka svoj nastup pred zatvorenicima kalifornijskog zatvora Folsom, slavni i kontroverzni country glazbenik Johnny Cash (J. Phoenix) prisje a se svog dje njstva i prošlos . Odrastaju i uz povu enu majku Carrie (S. Lynne), grubog oca Raya (R. Patrick), bera a pamuka, sestru Rebu (C. Nahon) i starijeg brata Jacka (L. Till), o eva miljenika koji je želio posta sve enik, mladi John R. Cash (R. Canipe) je imao razmjerno sretno dje njstvo...

08:00 12:00 15:00 15:02 15:40 16:00 17:00 17:30 18:30 19:00 19:30 20:20 20:50 21:30 23:15 00:15 00:45 01:45

Dje ja televizija Videostranice Danas na programu Life s le Glazbeni predah Crtani lmovi Tjedna kronika Rezervirano vrijeme Vježbanje demokracije, ponavljanje Tjedna kronika Doma i glazbeni hitovi Dom na kvadrat Oko k(r)ole Ilsa sibirska grica, Igrani lm (12) Zapisano u zvijezdama, kontakt program Tjedna kronika Erotski lm Videostranice

09:58 NAJAVA PROGRAMA 10:00 IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbeni program 13:30 DOKUMENTARNI PROGRAM 15:15 VJERA I NADA vjerski program 15:30 EUROPSKI DNEVNIK TV magazin 16:00 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani 16:30 ARTS 21 emisija o umjetnos 17:15 OTISCI VREMENA dokumentarna emisija 18:25 EUROMAXX TV magazin 18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:00 ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu 19:30 VTV TJEDNIK 20:05 KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi 20:45 PRESSICA talk show 21:45 OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 22:45 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 22:50 METAL EYE glazbena emisija ------- ODJAVA PROGRAMA ------- VIDEOSTRANICE

17.40

Discovery: Bez cenzure - Napad slona

EMISIJA NOVA TV

17.25 18.30 18.55 19.10 20.00 21.30 23.15 23.25 01.20

07:00 07:55 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:05 22:50 23:05 23:50 00:15 00:45 01:45 03:30 03:55 04:20 05:10

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Igrani lm (12) Ve ernje vijes IN magazin Bra ne vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Podvala, igrani lm (15) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Baywatch, serija Kraj programa

23.00

Dr. House

Ubojiti predator DOK.SERIJA RTL

15.40

SERIJA HRT 1

Garaža: Swingers FILM RTL

12.25 13.15 14.05

glazbena emisija Bibin svijet, hum. serija K.T.2, krimi serija Exkluziv, magazin (R) Punom parom, kulinarski izazov Nestala, telenovela Los Victorinos, telenovela An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) (R) Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ne daj se, Nina!, humorna drama Maloljetni špijun, igrani lm, akcijska komedija Punisher, igrani lm, akcijski (12) Vijes , informa vna emisija Patriotske igre, igrani lm, triler (R) Astro show, emisija uživo (18)

12.50

Automo v

06.30 Zabavni Infokanal 07.30 TV prodaja 08.00 Skozi as 08.10 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 22.08.1992 08.35 Slovenski Magazin - Gornja Štajerska 09.00 Pomagajmo Si, oddaja TV KoperCapodistria 10.00 Fes val Oktetov Kranj 2010 - Pod Oknom 10.30 Prisluhnimo Tišini 11.00 Pe son in Findus: Muckonavt, Švedski Risani lm 12.20 Makalu - 30 Let Pozneje, Dokumentarna oddaja 13.15 Pikica in Ton ek, Nemški lm 15.05 Zimski Spomini: Vancouver - Zoi 2010, Veleslalom (Ž), Posnetek 16.30 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu, Nizozemska - Urugvaj, Pol nale, Posnetek Iz Cape Towna 18.15 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu, Španija - Nem ija, Pol nale, Posnetek Iz Durbana 20.00 Knjiga Rekordov Šutke, eška Dokumentarna oddaja 21.05 Pobegla Nevesta, Ameriški lm, ponovitev 23.00 Dobrodošli v Hollywoodu, Ameriški lm, ponovitev 00.25 Rim, Angleško-Ameriška nadaljevanka, ponovitev 01.20 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.45 Provjereno 11.35 Velike ideje za malen planet, dok. serija 12.05 Najbolje reklame 12.35 Ljubimica iz prošlos , lm 14.20 Zavjera, lm 16.30 Život nije šala, serija 17.20 Rezervat panda, lm 18.55 24UR 20.00 As tud not padu?! 21.55 Corellijeva mandolina, lm 0.15 Plemenita krv, lm 1.55 Pala a, serija 2.50 24UR 3.50 No na panorama

5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Die Insel der Abenteuer, lm 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 No ni program

08:00 11:00 12:00 15:30 15:35 16:00 17:00 17:05 18:20 19:00 19:15 19:25 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 22:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emisija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Vijes Najbolje u 2010.godini Jukebox Me imurje danas Sport Auto moto nau c vision Stolje e hrvatskog nogometa, serijal Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Živa vatra, serijski lm Gile e, svijet sporta Me imurje danas Sport Vrijeme VOA Erotski lm Videostranice

SERIJA NOVA TV

20.05

Lud, zbunjen, normalan Nakon što je polomio nogu, Izet (Mustafa Nadarevic) se razbacuje novcem koji je napla o od osiguravaju eg društva. Kako bi od Izeta iskam ili barem malo tog novca, Damir (Moamer Kasumovic) i Faruk (Senad Bašic) smišljaju novu prijevaru te mu podvaljuju lažne loto lis e. Kada do e u Lutriju, da preuzme dobitak, Izet vidi da je prevaren. Dino (Milan Pavlovic) je odlu an u namjeri da smršavi i studio pretvara u tness centar.

08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 12:45 13:15 13:45 14:45 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

21.30

Punisher

SERIJA NOVA TV

14.30

Dona Barbara

07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 09.45 TV prodaja 10.15 Sobotno Popoldne, ponovitev 12.55 30. Sre anje Tamburašev in Mandolinistov Slovenije 13.15 Slovenci v Italiji 13.45 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 14.05 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 15.05 Osmi Dan 15.35 Slovenski Magazin 16.00 Prvi in Drugi 16.25 To Bo Moj Poklic 16.55 Sport 19.00 Rožna Panter: Traperja, risanka 19.05 Rožna Panter: Losos, risanka 19.10 Iz Sobotnega Popoldneva 20.00 Dokumentarna Serija 21.05 Film 22.20 Knjiga Mene Briga, ponovitev 22.40 Film, ponovitev 00.10 Dokumentarna Serija 01.10 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Regina 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Bijeg iz Alcatraza, lm 15.55 Regina, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u o ima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika, serija 20.55 Dave, lm 22.50 24 UR 23.10 Kronike Sare Connor, serija 0.05 Špijun, serija 0.55 24UR 1.55 No na panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

54

Razbibriga

17. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Vu gorice mesto vijagre…

V

idla žaba kak kova kobili potkovo nabivle, pak je i ona zdigla nogo sam kaj nebode hujša. Tak smo i mi vu Lepoj našoj zazvedili gda so nešterne države vu Evropi zravnale moške i žene, o em re i, zravnali so po temo kaj i jeni i drugi morajo delati do 65 let. Nebi se šteuv mešati vu druge države, ali mi tiramo stareše kaj bodo im duže delali, bole re eno kaj bodo im kesneše vu penzijo došli, a mlade rivlemo na burzo dela kaj tam dremlejo, tuhnijo i ekajo kaj bodo ve za nikaj i kaj unda po nejo delati. Neje biv hempeš i hrmak on šteri je zmisliv kaj bodo stareši im predi išli vu penzijo jerbo je tak napraviv placa za mlajše, a ne kak ve kaj imamo furt starce na poslo, a naša deca dok so mlada lufta brenzajo na burzi mesto kaj bi delali dok so nejspametneši i nejjakši. Pa kak bodemo unda mi napreduvali? Kak? Nikak! Nej znati jeli ve nebodemo donesli i zakona po šteromo bodo i moški rodili kaj bodo jednaki z ženami. Kuliko sam mev za uti vu venodjanjo so se ve zravnali jerbo žene morejo biti i gori tak gda ne morajo furt biti sam gori na njemo. Vsima nam je poznato gda žene držijo tri

DVOJAC (MN.)

BOLJKOVAC

vogle vu hiži, ali kaj se kuha e dotikavle tu ve pomalem i mi moški dohajamo na svoje.

Pred par let smo sam meli pralo vu rokaj i posodo prali, unda smo i na ogej metali, a ve ve pomkalem i kuhamo. A naše žene nej sam kaj so spametne nek so i prefrigane pak dok mi dojdemo vu kuhju one nekam zginejo i zmislijo nekšega drugoga posla sam kaj nam se ne motajo. Brz as bi se moglo pripetiti gda se bodejo prinas delale hiže z šest vogli tak gda bodemo mi moški mogli biti jednaki z ženami, o em re i, kaj unda bode vsaki od nas držav gori svoje tri vogle. I kaj si ve nek mislim: oni šteri se bole razmijo vu politiko rekli so dok je Jadranka dojšla za šefa, o em re i še ico, naše države gda jo je ona spasila kaj je nej bankroterala, a ve smo pak i penzionerskoga fonda hitili na grba o naših ženi kaj one i tu spasijo ak se još kaj da spasiti.

Siromaške naše žene, nikaj brez jiv. I nej sam to. Mi moški se bodemo po eli buniti jerbo zgledi gda smo mi nej ruom za nikaj, vse kaj nekaj vredi žene delajo. Mogo e bodemo mi moški dobili medalje kaj smo se zmislili i zapregli naše žene.

VANA

SAT

SLOVO S KVA ICOM

Još odnegda je poznato gda je i sam vrag poslav ženo tua gde je on nej mogev rešiti ono kaj je trelo. im se to zglasa kaj bodo i naše žene delale tak dugo kak i mi, mam se bodemo mi moški po eli boriti za ravnopravnost, pak unda nek nam Božek pomore, kak zide zide, jerbo ak bodo ruom vu semo jednake onda bodo iskale i pol saborskih fotelji. Kuliko vidim, mi moški smo šteli vse narivati na slaba ženska ple a, ali pak bodemo odišli po riti k meši. Kaj mi nebodo posle saborniki bajali gda sam jim nej na vreme rekev. ebrem veruvati gda je nekši tat krauv kotla za rakijo pe i, a kcoj i još nekšega alata. Što bi rekev kaj ga denes jega još nekoga što o e delati.

Ak mene pitate, gda sam se ja zaškolav za lopova, pak unda nebi morav delati, a nej of z Plešivice, za šteroga smo još nej zazvedili odkod je i kakše škole ima, hoda krast i dimo si posla nosi. A mortik sam ga krivo optožil, mortik je meuv naru enoga kotla a ostaloga alata je zeuv jerbo se mo pri roki našev. e pak so se naši sosedi z Osterajha po eli faliti kak

N

V

so zmislili novo pivo štero moškima pomaže kaj duže morejo zdržati z ženami vu posteli. Nejsam misliv kajbi duže spali nek kaj morejo duže venodjati, tak gda jim i žene kupuvlejo to novo pivo, a nej kajbi jim branile piti. I kaj ve nek re em našim sosedima? Brz as so oni nej uli za naša me imorska vina štera so nejbolša na sveto. I nej sam to. Naša vina betežniki koristijo kak lek i ve delamo na temo kajbi se graševina i pušipel mogli dobiti na recept, a rajnski rizling, šardonaj i muškat Pliva koristi dok vijagro dela. Zato i naše žene nas moške tirajo vu gorice na okrepo, a unda nas doma po akajo kaj to snago, štero nam vino davle, zvle ejo vum z nas za mir pre hiži i zadovoljstvo vu posteli. Toga našega recepta smo ve zdavnja Slovenkaj prodali i zato mi je udno kaj Austrijanci za jega ne znajo. ej znati što bode dale dogurav vu labodoritaškoj Evropi Dinamo ili Hajduk, ali sam minuli tjeden uv kak je mladi de ko nagovarjav još mlajšo puco: želen sam te kak Dinamo Lige prvaka!

N

NATRIJ

DA …

TVOJA LICA BELA I RLENA

DOLINA

AUTO MOTO DRUŠTVO

OBAR

TI KUŠNEM LICA

NATIONAL AGRICULTURAL LIBRARY

SLOVA ISPRED LJ IP GODIŠNJE DOBA

VIDOŠEVI

DEBLO FLEŠ

EMIL KUTIJARO

MUŠKO IME

TALIJANSKA TELEVIZIJA

NAJSITNIJE ESTICE MATERIJE

MAMINA SESTRA

OTOKAR LEVAJ

NAJDUŽA TRKA

TORTI

GRAD U NJEMA KOJ

SVE ENI KA ODORA

ŠEKSPIROV LIK

ITINERAR

ŠTEFICA OD MILJA

ITALIJA

PI E OD HMELJA

STANOVNIK

LJEKOVITA MAST

RAHIMOVSKI

ŽENSKO IME

TRINA KATARINA OD MILJA

JEDICA EL. OTPORA MJENI NO JAMSTVO

APALIJA VRSTA PAPIGE (MN.) VRSTA NOJA

SVJETSKA NOG. ORG.

LOMLJAVA

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Tijekom ponedjeljka dobre vibracije e bi u zraku. Nemojte to ignorira , to vam može jako puno olakša situaciju u kojoj se trenutno nalazite.

Vaši osje aji su jaki što e posebno do i do izražaja sredinom tjedna. Najradije biste ih ignorirali i radili ono što je potrebno, no to baš i nije najbolja ideja. Sigurno postoji dobar razlog zašto su baš sada oni tu, pokušajte sazna . Vikend je idealan za dobru zabavu u paru. Ukoliko imate partnera pokušajte nešto organizira zajedno s njim, ukoliko nemate partnera dobar prijatelj može uljepša vikend.

IGRA U NOGOMETU

ETAŽA

VAGA (24.9.-23.10.)

Flert e bi posebno izražen na samom po etku tjedna, nemojte se previše brinu što e drugi re i, napravite ono što vam popravlja raspoloženje. Bez obzira koliko vam jedan dio života bio posebno zanimljiv, nemojte zapostavlja drugi. Bez obzira koliko je posao sada važan, uvijek morate imate barem malo vremena za ljubav i obrnuto. Vikend je idealan za odmor od svega.

Nemojte ništa radi jer vam treba malo slobodnog vremena kako biste se opus li i hladne glave razmislili o svemu.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Za sve škorpione ovo je idealno vrijeme za romantiku i ljubav. Bit ete posebno strastveni, nemojte to ignorirati. Prepustite se trenutku i uživajte. Jedna osoba e uporno pokušava utjeca na vas i vašu odluku, nije loše posluša je što želi re i, no, krajnja odluka je na vama pa je vrlo važno da napravite ono što baš vi želite a ne netko drugi. Bit ete vo a jer drugima djelujete kao da ste sigurni u ono što radite. To ih uvijek fascinira.

Shva te to kao kompliment.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Ponedjeljak e bi dan za zabavu i smijeh. Bez obzira kakav posao vas eka imat ete dovoljno vremena za ono što vas ini sretnima.

Tijekom sredine tjedna mogli biste preispi va svoje odluke, niste sigurni da li ste dobro reagirali i da li je to ono što vi želite. Pri ekajte još malo dok ne saznate sve informacije. Sada nemojte ništa mijenja . Od etvrtka nave er ponovno po inje vrijeme za zabavu, slobodno zaboravite na sve probleme do sljede eg tjedna.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Tijekom ovog tjedna e emocije biti prili no intenzivne i ne ete ih mo i razdvojiti od posla. Dok ne riješite problem s njima vrlo teško ete se mo i usredoto i na prave probleme. Ukoliko niste sigurni u kojem smjeru želite i i nema razloga za paniku. Malo usporite, dajte sebi dovoljno vremena da o svemu dobro razmislite kako bi lakše došli do rješenja koje e vam odgovara . Ukoliko želite zabavu, napravite je. Nemojte uporno eka da to napravi netko drugi za vas, sami se ak virajte i napravite ono što želite.

Na po etku tjedna ne ete ima baš previše izbora, dan e vam izgledati samo kao posao, posao i posao. Ukoliko trebate donije neke odluke vezane uz ljubav pri ekajte do kraja tjedna jer ete tada biti nešto opuštenije i lakše ete razmišlja o takvim stvarima. Neke stvari bi vas mogle dosta iznenadi , no, na vama je koliko ete to pokaza pred drugima. najbolje bi bilo da zadržite vrst stav i pokažete drugima koliko ste jaki i bez njih.

Na samom po etku tjedna mogli biste biti sumnji aviji nego ina e i provjeravati partnerove osje aje, kao i od svih prijatelja. Umjesto da ih provjeravate radije ih pozovite na zajedni ko druženje i dobro se zabavite.

Sredina tjedna ne e bi baš idealna za roman ku i ljubav, nemojte žali nego se usredoto ite na posao i napravite ga na što bolji na in. Nemojte dopus da zbog ponosa ne radite ono što želite. Ponekad ga jednostavno morate proguta i usredoto i se na cilj. Nije lako, no, vjerujte da je vrlo korisno.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

NE VELIKO

RASVJETNI PLIN

BIK (21.4.-20.5.)

Na po etku tjedna ete bi zasi eni ru nom pa ete napravi nešto što bi vašu svakodnevnicu moglo malo uzburka . Bitno je samo da budete umjereni kako ve za nekoliko dana ne biste morali popravljati grešku. Nemojte uporno pokušava racionalizira ljubav. Pokušajte prihva injenicu da nju ne možete kontrolirati. Samo se prepustite. Nemojte se boja roman ke, jekom vikenda zaboravite na sve probleme, okružite se osobama koje volite i uživajte. Ponekad to sebi možete priuš .

GRAM

ŠKOTSKE

SESTRA BOGA BAALA ŽENSKO IME

ONOMATOPEJA MUKANJA

Pokušajte biti nešto otvoreniji prema drugima i otvoreno im recite što to no osje ate. Ukoliko imate partnera budite iskreni i recite mu koliko mislite na njega. Sredina tjedna e bi nešto kompliciranija, nemojte brzati sa zaklju cima bez obzira o emu se radilo, pri ekajte da vidite cijelu situaciju. Bez obzira koliko posla imali vikend iskoris te za malo odmora, razgovore s bližnjima i sve ono što volite radi .

LAV (23.7.-23.8.)

UTO IŠTE

DONJI DIO POSUDE (MN.)

OVAN (21.3.-20.4.)

Tijekom ovog tjedna bit ete raspoloženi za analizu svega što se oko vas doga a. To je zato što imate nešto ambicioznije planove za budu nost pa želite bi sigurni da idete u pravom smjeru. Slušajte svoju intuiciju.

Iako je ponekad dobro provjeri da li je to ono što naslu ujete, u ve ini slu ajeva sami najbolje znate što želite i kako do i do toga. Ukoliko postoji neka nega vna energija, vrijeme je da je se riješite. Prona ite problem i potrudite se da ga sada riješite i mirno krenete dalje.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Nemojte se boja razgovara o onome što mislite i osje ate. Otvorite se pred osobom kojoj vjerujete i razgovarajte o svemu što vas mu i. Ukoliko niste sigurni što napravi u nekom trenutku pitajte prijatelja ili partnera za savjet. Naravno da ne morate napravi sve što vam kaže, ali pomo i e vam to što e vam netko na situaciju pokaza iz potpuno druga ije perspek ve. Nemojte se boja odvaži i napravite ono što mislite da je ispravno.

RIBE (20.2.-20.3.)

Odmah na po etku tjedna napravite dobar plan kako biste barem okvirno znali što vas sve eka jekom ovog tjedna i kako ete to sve ukomponira u raspoloživo vrijeme.

Posebnu pažnju posve te detaljima.

Sada se ine nebitnima, no, nikad ne znate kada e se to promijeni .

Tijekom vikenda imat ete nešto više sre e nego ina e, stoga, nemojte se bojati to i iskoristiti, bitno je samo da budete umjereni jer pretjerivanja nikad nisu dobra.

LEŽAJ

VIC tjedna

EPSKO PJESNIŠTVO

DOKTOR HARI

KERR GODINA

RAJKO JAGAR

PRATITELJ BOGA DIONIZA

VRSTA JELA

Najljepša žena na svijetu Vra a se Mujo ku i mrtav pijan. Fata mu ne otklju ava, ve kaže: - Marš pijanduro, vra aj se gdje si bio!

- Nosim cvije e za najljepšu ženu na svetu! - kaže Mujo.

Fata se raznježila, otvori vrata, te pita: - Gdje je cvije e?

- A gdje je najljepša žena na svijetu?!

17. kolovoza 2010.

Vremenska prognoza 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 8. do 16. kolovoza

Ljetu još nije kraj!

VREMENSKA SLIKA: Kaže se “Prva kiša u augustu rashladi zemlju i more“, a blagdan Velike Gospe op enito se smatra prekretnicom nakon koje ljeto polako gubi snagu. Dani postaju sve kra i što za posljedicu ima niže jutarnje temperature što onda utje e i na polagani nestanak dnevnih vru ina koje su tipi ne za srpanj i po etak kolovoza. Zna se zaista dogoditi da prva promjena vremena koja nastupi u kolovozu i donese kišu i zahla enje na neki na in “ubije“ ono pravo ljeto jer se nakon te promjene velike vru ine više ne vra aju. No, ove godine nije i ne e biti tako. Ovog tjedna emo se malo odmoriti od ciklona. Naime, ve ju er je nad našim podru jem oja alo polje povišenog tlaka zraka. Pod utjecajem te anticiklone bit emo ve i dio ovog tjedna. To nam jam i puno sun anog i vru eg ljetnog vremena, bez straha od nekakvih pogoršanja. Temperatura e biti visoka, ak možda i prije e 30 Celzijevih stupnjeva.

Ljetu još nije kraj!

VREMENSKA PROGNOZA: Danas e vrijeme biti djelomi no sun ano i ugodno toplo. U jutarnjim satima možemo o ekivati kratkotrajnu maglu, osobito uz vodene površine, uz Muru, Dravu te na cesti uz dravska jezera prema Prelogu. No, ve i dio dana vrijeme e biti lijepo. Postojat e vrlo mala mogu nost da se popodne tu i tamo pojavi kakav kratkotrajan pljuš i , no to e zaista biti rijetka pojava.

Vjetar ve inom slab jugozapadni, a temperatura e nakon jutarnjih 13°C tijekom popodneva porasti do 26 Celzijevaca.

U srijedu ujutro ponovno je mogu a mjestimi na magla, uglavnom uz vodene površine. Nakon toga pretežno ili djelomi no sun ano te ve inom suho vrijeme uz slab do umjeren jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura izme u 12 i 14, a najviša dnevna bit e oko 27 Celzijevih stupnjeva.

Druga polovica tjedna nastavit e se uz lijepo vrijeme. U etvrtak e prevladavati sun ano i vrlo toplo, ak i vru e vrijeme. Vjetar uglavnom slab sjevernih i sjeverozapadnih smjerova. Temperatura zraka u ljetnom režimu – jutarnja od 13 do 15, a najviša dnevna približit e se vrijednosti od 30 Celzijevih stupnjeva.

Sli no vrijeme o ekujemo i tijekom petka. Pretežno sun ano

i vru e uz uglavnom slab vjetar.

Jutro e biti malo toplije, a dnevna temperatura e se kretati oko 30 Celzijevaca. Najbolje se kloniti sunca i vru ine u dijelu dana izme u 10 i 17 sati kad e i indeks štetnog sun evog zra enja biti vrlo visok.

Ako ipak morate biti vani, držite se hlada, pijte dovoljno teku ine i zaštitite kožu od sunca. ini se da bi nam i dani vikenda donijeli ve inom suho, sun ano i vru e vrijeme tako da e i dalje vrijediti savjeti od petka vezani uz izbjegavanje sunca. Po nekim prognosti kim modelima postoji mogu nost da nam se pojavi i kakav kratkotrajan pljusak, no ta mogu nost nije velika i ne e bitno utjecati na dojam lijepog vikenda.

Dodajmo da e na Jadranu vjerojatno itav tjedan biti sun an i vru , dakle ovi rijetki pljuskovi mogu i su uglavnom na sjeveru Hrvatske pri emu je naša županija prva na redu.

Izgleda da bi i novi radni tjedan po eo uz sun ano, stabilno i vrlo toplo vrijeme. Dakle, pred nama je pravi ljetni tjedan, a koliko e vru ina biti izražena i kad se o ekuje konkretna kiša mo-

Ugodno ljeto Prošli ponedjeljak po eo je još uz utjecaj ciklone koju je Crometeo tim nazvao Lucije pa je bilo dosta oblaka, mjestimice i malo kišice. No, ve od utorka je zavladala anticiklona s kojom je bilo puno ljepše. Zasjalo je sunce uz porast temperature, a zatim je tako ljetno vrijeme potrajalo sve do petka. Do nas je stigla ciklona koju smo u Crometeo timu nazvali Margareta. S njom je bilo lokalnih pljuskova i grmljavine.

Nekako je najobilnija kiša pala na zagreba kom podru ju gdje je mjestimice bilo i ja ih grmljavina s tu om. U kratkom vremenu Zagreb je zalilo tridesetak litara kiše „po kvadratu“. U Me imurju je palo uglavnom oko 10 li-

tara, a došlo je i do ugodnog osvježenja. Glavnina ciklone nalazila se zapadnije od Hrvatske tako da stanovnici Slavonije i Dalmacije skoro nisu ni osjetili njen utjecaj.

Tijekom vikenda još je bilo promjenjivo uz lokalne pljuskove, ali sve više sunca tako da je nedjelja, sam blagdan Velike Gospe, ipak prošla sasvim povoljno i dobro. U pu koj meteorologiji odavno je poznata izreka vezana uz blagdan Velike Gospe. Kaže se da prva kiša oko Velike Gospe ubije ono pravo ljeto i da nakon toga više nema onih pravih ljetnih vru ina.

No, ovog tjedna možemo o ekivati nastavak pravog ljeta i ne moramo brinuti da nas eka loše vrijeme.

Spržena Rusija žete tijekom tjedna provjeriti i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 16.8.).

METEOROLOŠKI KALENDAR 16. kolovoza 1981. god. temperatura u Kninu 39,6°C 20. kolovoza 1898. god. veliko nevrijeme i „vijor“ kod azme 21. kolovoza 1981. god. u Rijeci veliko nevrijeme s 360 mm oborine 22. kolovoza 1952. god. velike vru ine na Balkanu, u Makedoniji 44,5°C

Vru ine koje vladaju Rusijom od po etka srpnja, a uzrokovale su na desetke golemih požara najgore su u posljednjih tisu u godina, rekao je ravnatelj ruskoga meteorološkog zavoda. Ni mi ni naši preci nismo doživjeli takve vru ine u tisu u godina, od osnutka naše države rekao je dužnosnik Aleksandar Frolov u govoru koji je prenijela državna televizija.

Dodao je kako je rije o jedinstvenoj, nigdje zabilježenoj pojavi. Meteoroške službe ve su objavile da su vru ine u zapadnom dijelu Rusije od po etka srpnja srušile sve rekorde i u temperaturama

i u trajanju od otvaranja registra moderne Rusije prije 130 godina. Nakon rekordnih 38,2 Celzijevih stupnjeva izmjerenih u Moskvi 29. srpnja, u bivšoj carskoj prijestolnici Sankt Peterburgu zabilježen je apsolutni rekord u visini temperature u subotu s 37,1 stupanj. Šumski požari koji bijesne od kraja srpnja na površini od 200.000 hektara, po službenim podacima, odnijeli su 52 života, a glavnome gradu Moskvi danima donose nepodnošljivu koli inu dima. U Moskvi se 35 dana zaredom dnevna temperatura ne spušta ispod 30°C.

Doga aji FESTIVAL suvremenog plesa Murska Sobota, 24. - 28. kolovoza

IVANOV ANI UZVRATILI SUSRET hrvatskom selu Petrivente u Ma arskoj

Nastupaju i hrvatski umjetnici “Katruže” i “Legende” branile hrvatske boje u Ma arskoj

Od 24. do 28. kolovoza u MurskojSobotiodržat esenaj Murskoj Soboti održat e se najve i festival suvremenog plesa u Sloveniji, na kojem e, uz umjetnike iz Slovenije, Austrije, Velike Britanije i Ma arske, nastupiti i umjetnici iz Hrvatske.

Zavod “Flota” ve petu godinu za redom organizira festival suvremenog plesa pod nazivom “Front@”. Uz ples, festival nudi i bogat popratni program, u sklopu kojeg e biti organizirane plesne radionice, seminari i okrugli stolovi o predstavama.

Peta po redu Front@ suvremenog plesa ugostit e Company Decalage i 2 Faced Dance iz Velike Britanije, Mašu Kolar i

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

Zorana Markovi a te Nataliju Manojlovi i Teater ITD iz HrvatManojlovi iTeaterITDizHrvat ske, Snježanu Premuš i Primoža Bezjaka te Gregorja Luštka i Rosanu Hribar iz Slovenije, Krisztiána Gergyeja iz Ma arske, dok iz Austrije dolazi Stephanie Cumming.

Organiziran besplatan prijevoz U okviru aktivnosti mreže “Beyond Front@”, u suorganizaciji s partnerima iz Austrije, Ma arske i Hrvatske, organizirat e se besplatni prijevozi autobusom na festivalske doga aje.

Prijevozi e biti organizirani u srijedu 25. i etvrtak 26. kolo-

voza. Zbog ograni enog broja mjesta, mjesta požurite s prijavama koje se primaju do 23. kolovoza u Turisti koj zajednici grada akovca, Kralja Tomislava 1, akovec, telefon: +385 40 313 319, e-mail: tzg-cakovca@ck.t-com. hr, Turisti koj zajednici Mursko Središ e, Zlatko Bek, telefon: +385 98 242 899, e-mail: turistickazgms@gmail.com, Zavodu za kulturo in promocijo Lendava, Trg Györgya Zale 1, telefon: +386 (0)2 577 60 22, +386 (0)2 577 60 24, e-mail: gledalisce@ zkp-lendava.si i Turizem Lendava, Glavna ul. 38, Lendava, telefon: +386 0(2) 578 83 90, e-mail: info@lendava-turizem.si.

Nakon što su se gosti iz ma arskog sela Petrivente odazvali pozivu Ivanov ana na njihove Dane mjesta i sudjelovali u kulturnom programu i nogometnom turniru, došao je red da Ivanov ani uzvrate susret. Po etkom srpnja tako su gostovali na hrvatskom danu koji se obilježavao u Petriventeu. Gosti su bili pjeva i KUDa “Katruže” i lanovi MO-a Ivanovec.

Tjedan poslije organiziran je turnir u malom nogometu u Petriventeu u kadetskoj, seniorskoj i ženskoj konkurenciji. Ivanovec su predstavljale “legende“ me imurskog nogometa Stjepan Zadravec – Bundica, Stjepan Talan – Štefek, Tihomir Žbulj – Tišo, Tomica Sršan – Tomo, Petar Krišto i – Grga, Ivan Vrbanec – Ivek, Filip Žbulj, Tihomir Kralji , Slavko Mati i Ivica

U konkurenciji od sedam seniorskih ekipa, Ivanov ani su osvojili 3. mjesto Pojer. U konkurenciji od 7 seniorskih har. Ovim je susretom suradnja dva ekipa, ivanove ke “Legende”, koje, mjesta s hrvatske i ma arske strane zanimljivo, sve zajedno imaju ravnih dodatno oja ana, a sli nih susreta za500 godina, osvojile su 3. mjesto i pe- sigurno e biti i u budu nosti. (bš)

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec. ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

ODIGRANE UTAKMICE ŠESNAESTINE FINA- ODIGRAN TRADICIONALNI ME UNARODNI U-12 ZAPO EO JEDINI PROFESIONALNI TENISKI LA NOGOMETNOG KUPA ME IMURJA TURNIR U DUNJKOVEC - PRETETINCU TURNIR U OVOM DIJELU HRVATSKE

Kotorip ani izbacili Nedeliš e, Pobjeda selekcije Dinama, naši Od ponedjeljka se na Pun ecu Tur iš ani bolji od ukov ana bez završnice skupljaju WTA i ATP bodovi DRUŽENJE HRVATA I SLOVENACA u slovenskom Šprincu

Još malo do potpunog rušenja grani nih barijera Na blagdan Velike Gospe u nedjelju 15. kolovoza slovenska Op ina Razkrižje priredila je priredbu pod nazivom “Pozdrav jeseni”, na koju je pozvala i žit lj hrvatske h t k op ine i Štrigova. Št i žitelje Ovom prigodom bio je i Dan otvorene granice kod naselja Banfi na hrvatskoj i naselja Kopriva na slovenskoj strani, pak su žitelji pograni nih naselja i novinari granicu mogli prije i bez ikakvih dokumenata (putovnice, malograni ne propusnice ili osobne iskaznice).

Tako su po prvi put od osamostaljenja dviju susjednih država žitelji s obje strane granice mirno i bez pokazivanja isprava prolazili pokraj hrvatskih i slovenskih policajaca koji su ih do ekali i popratili uz srda an osmjeh i pozdrav.

Središnja proslava održana je u naselju Šprinc, gdje je bilo proštenje i

Povijesni prelazak granice bez isprava

Doma i i gosti na svetoj misi blagoslov cvije a te sveta misa koju je predvodio vele asni Franc Horvat, novi župnik u Razkrižju. Prije svete mise sastali su se na elnik Oop ine Štrigova Stanislav Rebernik i razkriški župan Stanko Ivanuši koji su razmijenili prigodne poklone, potom bili na svetoj misi i na kraju na bogatom kulturno - umjetni kom i zabavnom programu u kojem su sudjelovali i lanovi HKUU-a “Sveti Jeronim” Štrigova. U kasnijim poslijepodnevnim satima održana je 8. utrka prijateljstva u kojoj su sudjelovali hrvatski i slovenski rekreativci i sportaši, a odvijala se naizmjence po hrvatskom i slovenskom teritoriju.

(Stjepan Mesari )

Haljinice i vru e hla ice nemogu e je izbje i Kratke haljine, ali i vru e hla ice, ove ljetne sezone gotovo je nemogu e izbje i. Dolaze u raznim varijantama, a više nisu rezervirane samo za odlazak na plažu. Odli an su odjevni pred-

met za vrijeme ovih visokih temperatura, a mogu se nositi u svakoj prilici te kombinirati sa svim modnim dodacima i razli itim vrstama sandala, cipela i balerinka.

REKLI SU ...

Rebernik, na elnik op iStanislav Reb ne Štrigova: - Odnosi izme u naših dviju op ina vrlo v su dobri, mogu re i nikada bolji, a ovaj doga aj je samo potvrda toga. Mnogo toga radimo zajjedni ki d i ki za dobro d b ljudi ovoga kraja, no danas se samo družimo i zabavljamo bez ikakvih politi kih razgovora. Želio sam da svetu misu skupa služe naš i razkriški župnik, ali sve je ostalo na želji. Možda drugi put i to ostvarimo, pak da druženje bude još kvalitetnije i srda nije.

Mladen Novak, predsjednik OV-a Štrigova: - Ovo je zaista povijesni doga aj jer po prvi put nakon gotovo 20 godina ovi ljudi granicu prelaze bez putnih i drugih isprava. Kao što su to inili do 1990. godine, kada su bili samo susjedi i prijatelji. Naša op ina i Op ina Razkrižje ine i init e sve što mogu kako bi ovi ljudi u svakodnevnoj komunikaciji bili oslobo eni carinskog i policijskog nadzora, jer rije je o prijateljima i rodbini koji su asni i pošteni.

Stanko Ivanuši , župan Razkrižja: - Naše dvije op ine vrlo dobro sura uju, kako na turisti kom i kulturnom podru ju, tako u novije vrijeme i na realizaciji komunalnih poslova.

Kako bismo ovu suradnju u vrstili i ljudima pokazali da smo zaista prijatelji i dobri susjedi, organizirali smo i ovo druženje. Zahvalan sam na elniku Reberniku i predsjedniku Turisti ke zajednice Josipu Mikecu što su organizirali dolazak ljudi, a državnim institucijama pak što su imale sluha i dopustile prelazak granice bez dokumenata, makar i samo jedan dan.

Andrijana Bogdan, medicinska sestra iz Šprinca: - Majka moje mame, dakle, baka je Hrvatica, a ja sam sada Slovenka i ponosna sam na hrvatske korijene. Premlada sam da bih se upuštala u politi ka i grani na pitanja, ali znam da su nekada ovi ljudi živjeli u slozi i prijateljstvu. Izuzetno sam radosna što su ovdje na proštenju i druženju ponovno okupljeni ljudi koje je granica razdvojila, premda su i Hrvati i Slovenci željeli svoje države. Današnji doga aj je najava jedne nove i bolje suradnje, odnosno onakvog življenja kakvo je bilo nekada, kada se u Štrigovu, Koprivu i Šprinc išlo bez putovnice.