Međimurske novine 781

str. 2-3

POLITIČKI "PUČ" U PRIBISLAVCU

www.mnovine.hr

SDP-ova koalicija s HDZ-om preuzela kontrolu u Općinskom vijeću

Godina XV.

Broj 781.

^akovec, UTORAK, 24. kolovoza 2010.

Cijena 7 kuna

U SUBOTU NAJVEĆI MOTO SPEKTAKL U SAMOSTALNOJ HRVATSKOJ

Na Mileniumu D. Kraljevec vozi svjetska elita

Jaroslaw Hampel (Poljska)

Tomasz Gollob (Poljska)

Jason Crump (Australija)

Rune Holta (Poljska)

Hans Andersen (Danska)

Andreas Jonsson (Švedska)

str. 5

str. 46-47

SPEEDWAY GRAND PRIX CROATIA

Fredrik Lindgren (Švedska)

Greg Hancock (SAD)

Nicki Pedersen (Danska)

Chris Harris (V. Britanija)

DVOSTRUKA MJERILA PO PITANJU ROMA

Dok se Europa rješava svojih Roma, mi smo još uvijek njihova zlatna dolina

Magnus Zetterstoem (Švedska)

Tai Woffineden (V. Britanija)

Kenneth Bjerre (Danska)

Chris Holder (Australija)

Davey Watt (Australija)

Jurica Pavlic (Hrvatska)

PEKARNA. CAFFE BAR.

sefino se Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. str. 16

70

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Vru i politi ki kraj ljeta Iako obi no ljetni mjeseci nose zatišje, a politi ka scena se zahuktava tek ujesen, o ito je aktualna gospodarska situacija takve prirode da ne trpi ekanje.

O ito nas uz vru ine koje su najavljene i u rujnu, ekaju i vru i politi ki dani.

Na državnom nivou sasvim sigurno, jer Vladu koja ovih dana radi na rebalansu prora una ekaju gotovo sigurno teški dani. Naime, posve je jasno da ne e mo i svi biti zadovoljni, a to obi no zna i kod nas i ne samo kod nas, nemirnu politi ku, ali sveukupno društvenu situaciju. Pitanje svih pitanja je kako rasporediti teret gospodarske krize? Svi su napeti, jer diranje u bilo ija inancijska prava donosi revolt. I dok na državnoj razini traje permanentni politi ki sukob, ali još uvijek u rukavicama izme u HDZ-a i SDP-a, na lokalnoj razini se ovih dana pokazalo da ove dvije stranke mogu prona i zajedni ki jezik. Iako je u pitanju potpuno neprincipijelna koalicija, jer HDZ i SDP dvije najja e hrvatske stranke niti na državnom, niti na županijskom nivou ne tvore koaliciju i uglavnom , to se dogodilo na najnižoj razini lokalne samouprave - u Pribislavcu. Simpatizeri i lanovi jedne i druge stranke zasigurno tako nešto gotovo smo sigurni ne podržavaju, me utim, još jednom se pokazalo da kad je politika u pitanju “sve je mogu e”.

Kad je Me imurje u pitanju, tolerantnost je po tom

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

24. kolovoza 2010.

PRIBISLAVEC postaje prva me imurska op ina u kojoj su najve i politi ki protivnici na županijskoj

“PU ” U OP IN SDP-ovci koalirali s kontrolirali (srušili)

pitanju još nešto ve a nego negdje drugdje, iako se politi ari trude na javnoj razini zaoštriti stvari, ali kad je u pitanju osobni interes onda je o ito mogu a svakakva politi ka trgovina, odnosno tolerancija.

I tako dok se na državnom nivou zahvaljuju i “rije ima i re enicama” politi kih lidera vladaju ih i oporbenih stranaka zahuktava politi ka scena, kod nas je ipak ponešto druga ija situacija u kojoj se zaoštravaju stvari jer politi ki partneri postaju i oni iji bira i ih nikad ne bi stavili zajedno. Ho e li tako nešto i dalje biti trend, ostaje za vidjeti, ali zasigurno s takvim potezima, neprincipijelnim koalicijama, bez obzira na obrazloženja i “više interese”, politika opet postaje sinonim za rije koja zapo inje s “k....”, a bira i se osje aju izigrano.

- Preuzimanjem vlasti raspustili su potpredsjednike OV-a, op inske odbore, komisije, a izabrali su i svojeg administratora: “Optužba”: Svi su nesposobni ili u sukobu interesa!

Ono što se dalo naslutiti ve na sjednici održanoj u mjesecu lipnju (a i nekim ranijima ), kada zbog nedovoljnog broja glasova Op insko vije e Pribislavca nije prihvatilo ni jednu od odluka klju nih za daljnji rad i razvoj op ine koje je predložila na elnica Višnja Iva i , obistinilo se. Oporbeni blok predvo en SDP-om u Op inskom vije u postao je ve inom, ali zahvaljuju i HDZ-ovcu, ina e predsjedniku OV-a koji se umjesto izvršnoj vlasti koju koalicijski ini HNS-HDZ priklonio SDP-ovskom “bloku” u predstavni kom tijelu.

Ho e li tako me imurska Op ina Pribislavec biti prva u Me imurju, pa i šire u Hrvatskoj u kojoj e se na referendumu pokušati srušiti op inska na elnica (o takvoj mogu nosti smo pisali u našem prošlom broju, ali na primjeru Grada akovca op.a.) koja je izabrana neposrednom voljom bira a? Prema aktualnom raspoloženju ve ine u Vije u - referendum se pojavljuje kao vrlo realna mogu nost.

Uspješan politi ki prevrat realizirati Grkavac (SDP) i Lesjak (HDZ) Uglavnom, na zahtjev dijela vije nika, predvo enih onima iz SDP-a, odnosno bivšim na elnikom Pribislavca, a sada vije nikom Rajkom Grkavcem prošlog ponedjeljka je održana 8. sjednica Op inskog vije a kojoj je prisustvovalo samo troje vije nika SDP-a, te nezavisni Miroslav Perši , vije nik Stranke Roma Hrvatske Željko Balog te predsjednik Op inskog vije a Ivica Lesjak iz HDZ-a, bez vije nika HNS-a, HSLSa i Hrvatskih laburista – stranke rada, kao i predstavnika izvršne vlasti – na elnice Iva i ( HNS ) i njenog zamjenika Elvisa Horvata (HDZ). Me utim i to je bilo dovoljno da se dogodi politi ki prevrat o kojem o ito niti u strankama do kraja nije bilo suglasja. Uglavnom, predsjednik Op inskog vije a, ina e HDZ-ovac dopustio je Vije em zavlada nova koalicija HDZ-SDP uz podršku još dva vije nika i da na elnica koja je u koaliciji sa HDZ-

ovskim zamjenikom više nema ve inu u istom. Tako er joj je poru eno “da ako se ne e ponašati kako e ve ina u Vije u to zahtijevati da je sljede i korak raspisivanje referenduma”. injenica da je i predsjednik Op inskog vije a Lesjak, ija je stranka HDZ ina e u koaliciji s HNS-om na elnice Iva i i HSLSom, podržao oporbene vije nike, omogu ila je da se na sjednici ostvari kvorum. Sve predložene to ke dnevnog reda obrazložio je vije nik SDP-a Rajko Grkavac, a prisutni vije nici prihvatili su ih ekspresno, bez rasprave, u manje od sat vremena. Nakon sjednice ustvrdili su da su svi vije nici na vrijeme dobili pozive i materijale za raspravu, no iz SDP-u i partnerima nepoznatih razloga, nisu se odazvali.

Preuzimanjem vlasti raspustili potpredsjednike OV-a, op inske odbore, komisije...

Vije e je ponajprije raspustilo 12 razli itih op inskih odbora

Sudionici sjednice OV Pribislavec koja je donijela politi ki prevrat i komisija te Socijalno vije e. – S obzirom da nažalost ve ina odbora i komisija nije radila, a neki nisu ni konstituirani, vidljivo je da u takvom sastavu pomo na tijela ne funkcioniraju. Primjerice, Odbor za zaštitu okoliša i ekologiju uop e nije konstituiran, Pored toga, Socijalno vije e nije radilo u skladu s op inskim statutom i poslovnikom jer njime nije rukovodio izabrani predsjednik, ve izabrani lanovi i potpredsjednici. Tako važno tijelo nije imalo kontinuitet u radu, a kamo li socijalni program, kazao je vije nik Grkavac. Odmah je iš itao imena i prezimena novopredloženih

Ve ina Me imuraca ipak deportaciju Roma ne smatra rješenjem Anketa “Pod vurom”

Stjepan Hoblaj, ŠenkovecNe znam da li je deportacija Roma rješenje, ali smatram da o ito postoji dvostruko mjerilo.

Dok je Francuskoj dozvoljeno da deportiraju Rome, nama nije dozvoljeno ništa. Oni rade kako njima odgovara, a nas osu uju i krive za neke banalne stvari.

Osobno rješenje problema s našim Romima vidim u tome da izvršavaju svoje obaveze, dakle da se školuju i zaposle te da im se tek onda daju socijalna prava.

Vijest o francuskoj deportaciji Roma u zemlje iz kojih su došli, uglavnom u Rumunjsku i Bugarsku, prošli je tjedan iznenadila mnoge. Francuski ministar unutarnjih poslova Brice Hortefeux izjavio je da je diljem

Francuske ve raseljeno i uklonjeno 51 ilegalno podignuto romsko naselje. Tako er je kazao da e do kraja mjeseca oko 700 Roma, koji su živjeli u tim naseljima, posebnim arter letovima koje e inancirati francuska

Ivan Medved, PribislavecTeško je re i da li je deportacija Roma rješenje. Oni koji ne žive s njima zapravo ne znaju kako je to. No ipak mislim da deportacija na državnoj razini nije u redu. Postoji i neki drugi na in, kao što je njihova prilagodba uvjetima u kojima žive, odnosno njihovo prihva anje obaveza poput školovanja i zaposlenja.

Stjepan Jur ec, PrelogMišljenja sam da bi se trebalo okrenuti nekom drugom rješenju, a ne deportaciji Roma. Oni se trebaju školovati i zaposliti te prihvatiti svoje obaveze kako bi imali prava.

Iako postoje problemi s njima, smatram da protjerivanje Roma nije u redu.

vlada, biti vra eno u zemlje iz kojih su došli.

Kako na ovu vijest gledaju naši Me imurci, saznali smo prošli tjedan.

Iako ve ina misli da je možda rije o predrasti noj mjeri, smatraju da se

Leonard Krznar, Gori anMislim da je Francuska ispravno postupila, no o ito da postoji neko dvostruko mjerilo. Ipak smo mi za manje drasti ne mjere osu eni za diskriminaciju, dok je Francuskoj dopuštena deportacija Roma. Rješenje problema kod nas vidim u smanjenju porodiljnih naknada, ali tako er u tome da Romi prihvate ostale obaveze poput školovanja i zapošljavanja.

problem s Romima kod nas mora pod hitno riješiti. Gotovo svi rješenje vide u školovanju i zaposlenju samih Roma, za koje kažu da trenutno nemaju nikakve obaveze, a uživaju velika prava. Tako er isti u da u Europi o ito postoje

Željko Rodinger, Lopatinec- Smatram da ipak postoji druk ije rješenje problema od deportacije Roma. Ovdje je sigurno rije o dvostrukom mjerilo, po kojem nama nije dozvoljeno gotovo ništa, dok je Francuska, bez problema, deportirala Rome. Vezano uz našu situaciju smatram da bi trebalo odrediti neka pravila koja bi Romi morali poštivati.

dvostruka mjerila jer dok je Hrvatska, prema njihovim mišljenjima, neopravdano osu ena za diskriminaciju romskih u enika iz Me imurja, Francuskoj, zbog provo enja puno drasti nijih mjera, ne prijeti nikakva kazna. (hz)

Darko Koprivec, Palovec- Mišljenja sam da je ovdje zasigurno rije o dvostrukom mjerilu. Mi ne smijemo ništa poduzeti po tom pitanju, dok je Francuska deportirala Rome. Osobno smatram da bi, vezano uz našu situaciju, pod hitno trebalo nešto napraviti.

Romima treba prvo dati obaveze koje moraju ispunjavati, a tek onda prava. (foto: zvrzan)

24. kolovoza 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NA ELNICA PRIBISLAVCA Višnja Iva i

i državnoj razini postali op inski koalicijski partneri

NSKOM VIJE U HDZ-om kako bi HNS-ovu na elnicu!

lanova i predsjednika, koji su zatim bez primjedbi prihva eni te su time formirani novi odbori i komisije.

Na meti „šestorke“ našli su se i dosadašnji potpredsjednici Op inskog vije a Slava Toplek (Hrvatski laburisti) i Dragutin Prprovi (HSLS) kojima je tako er izglasovano nepovjerenje.

Mogu referendum o povjerenju na elnici Dodajmo da je predsjednik OV-a Lesjak u neformalnom razgovoru najavio i mogu e pokretanje inicijative za raspisivanje referenduma na kojem bi mještani odlu ivali o povjerenju na elnici Višnji Iva i . (vk)

Grkavac ostavio dug od gotovo 3 milijuna kuna Ne idu i u detalje, na elnica Iva i u dijelu svoje izjave koju je pro itala na konferenciji za novinare spomenula je da o moralu i poštenju bivšeg na elnika Pribislavca Rajka Grkavca govori injenica da se njime bavi državno odvjetništvo. Zatim je naglasila da ne e dopustiti da se pozicije u Op inskom vije u koriste za osobne interese u pojedinaca te da e se boriti protiv bilo kakvog nepotizma te na tome stala. No, u op inskom glasilu „Pribislove“ optužbe na ra un Grkavca nije štedjela. Izme u ostalog ga proziva za dug od 2 milijuna 712 tisu a kuna koji je napravio, ugovorivši niz poslova koje nikad nije platio.

Javnosti je poznat i sukob „bivših“ i sadašnjih“ oko lokacije škole, ija je izgradnja, u emu se valjda jedinom slažu svi, ve mogla biti završena. Za vrijeme Grkav evog mandata donijeta je odluka o promjeni lokacije – sa zemljišta koje je Op ini darovalo Ministarstvo obrane nedaleko od igrališta NK Poleta, na prostor iza Kaštela, gdje su poljoprivredne parcele, koje je pokupovala i prenamijenila bivša vlast. Takvu promjenu zbog niza razloga Iva i smatra štetnom što tako er detalj-

Rajko Grkavac, (SDP) bivši na elnik op ine Pribislavec preuzeo je glavnu rije u op inskom vije u uz pomo aktualnog predsjednika OV-a Ivice Lesjaka (HDZ) i još nekoliko nezadovoljnih vije nika aktualnom vlaš u

no objašnjava u spomenutom lokalnom glasilu. Tamo su objavljene i kopije niza ugovora i faktura uz obrazloženja na elnice o nenamjenskom i nepotrebnom trošenju sredstava.

Kako god bilo, u Pribislavcu o ito ne drže previše do one „u malim sredinama glave skupa pa zajedno za boljitak mjesta“.

Preostaje vidjeti ho e li Op ina mo i funkcionirati dalje sa sadašnjim „rasporedom snaga“ ili u dogledno vrijeme možemo o ekivati i izvanredne izbore. (vk)

3

Za Toplekovu je Grkavac rekao da „nije zadovoljila u radu jer se u sedam održanih sjednica ni jednom nije javila za rije , nije predložila ni jedan konkretan prijedlog za poboljšanje rada te je negativno djelovala na me uljudske odnose unutar Vije a“. Navevši datume izdavanja ra una prozvao ju je i za sukob interesa, jer je, kako tvrdi, njena tvrtka Op ini Pribislavec izdala i naplatila više ra una za robu i usluge.

U toku svog rada potpredsjednik Dragutin Prprovi negativno je djelovao na me uljudske odnose me u vije nicima. Svojim radom u komunalnoj djelatnosti nije se angažirao da se kanalizacija kao glavni komunalni projekt izvodi u skladu s projektnom dokumentacijom. Kopanjem kanala koji nisu svrsishodni doprinio je komunalnom neredu u op ini, a pogodovao je isplati u visini od 18 tisu a 376 kuna pravnom subjektu „Rista“ za radove koji po našem mišljenju nisu te vrijednosti, navedeno pak je u „optužbi“ protiv Prprovi a. Za nove potpredsjednice izabrane su Nevenka Pintari i Marija Posavec, obje iz SDP-a.

Izabran je i „administrator vije a“ za kojeg je vije nik Grkavac obrazložio: Neizglasavanje ve ine dosadašnjih to aka dnevnog reda na minulih sedam sjednica plod je njihove nekvalitetne pripreme.

Ne želimo da tako bude i dalje pa smatramo da e se sjednice puno kvalitetnije pripremati uz administratora vije a, koji e u suradnji s na elnicom i Jedinstvenim upravnim odjelom sudjelovati u pripremi to aka za predsjednika OV-a i njemu olakšati rad. Administrator vije a e svoj rad obavljati volonterski, bez naknade. Spomenutu dužnost obnašat e Elvis Novak.

Donijeto i niz drugih odluka Prihva ena je i odluka o osnivanju op inskog dje jeg vrti a.

Podsjetimo, predškolsku dje-

latnost u Pribislavcu godinama unatrag vodi privatni akove ki vrti „Žibeki“ kojem je ove godine istekla koncesija. Kada je Op insko vije e nedavno raspravljalo o raspisivanju natje aja za novog koncesionara nezavisni vije nik Miroslav Perši iznio je i zdušno se zalagao za ideju da op ina osnuje vlastiti vrti . Kako je re eno, u Pribislavcu ima 80 djece vrti ke dobi, što garantira rentabilnost budu oj javnoj ustanovi. Ocijenjeno je i da e vrti pod ingerencijom Op ine biti bolji i kvalitetniji, nego što je bio do sad. Uz opasku da oni sami nemaju ništa protiv dosadašnjeg koncesionara, vije nici su napomenuli da njime o ito nisu zadovoljni roditelji, budu i da se u vrti do sad upisalo manje od 30, a u jaslice tek 9 djece. Osniva ki akt za op inski vrti trebao bi biti pripremljen u roku od 15 dana, za što je vije e zadužilo izvršnu vlast i op inske službe.

U roku od 30 dana Op insko vije e pak o ekuje po etak radova na infrastrukturi gradilišta nove zgrade osnovne škole i sportske dvorane, o emu je tako er donijeta odluka. Prema njoj, „budu i da je dobivena gra evinska dozvola i sve potrebne suglasnosti te su sve ovlasti prenesene na županijsku vlast, odnosno osniva a, infrastrukturu je potrebno što prije urediti kako bi se moglo po eti s izgradnjom.

Prema informacijama, osigurana su potrebna sredstva te je Op ina dužna poduzeti radove koji su potrebni da se projektom zapo ne“.

Nadalje, donijeta je i odluka kojom se s 50 tisu a, na 20 tisu a kuna smanjuje iznos sredstava o ijem trošenju na elnica Op ine može samostalno odlu ivati.

Iznos od 50 tisu a kuna u rukama pojedinca u ova recesijska vremena predstavlja izazov, zato smatramo da je 20 tisu a sasvim dovoljno, kratko je obrazloženo.

(Velimir Kelkedi)

Izborni gubitnici kukavi ki iskoristili vrijeme dok sam bila na godišnjem odmoru U trenutku kada u op ini realiziramo zna ajne projekte, poput izgradnje škole, asfaltiranja prometnica i kapitalizacije imovine dešava se da gubitnici na prošlogodišnjim lokalnim izborima kukavi ki iskorištavaju vrijeme mog godišnjeg odmora i blagdan Velike Gospe te na krajnje per idan i politi ki nekorektan na in provode politiku na štetu mještana i razvoja op ine, kazala je na konferenciji za novinare u etvrtak na elnica Op ine Pribislavec Višnja Iva i (HNS), komentiraju i, kako ju je nazvala, takozvanu 8. sjednicu tamošnjeg Op inskog vije a održanu u ponedjeljak. U vrijeme kada se obavljaju pripreme za proslavu Dana op ine i pred objavu zna ajnih ugovora za investicije, naslovnice tiska i medija ispunjene su destrukcijom dijela vije nika koji ne razmišljaju o napretku našeg mjesta i op ine ve doprinose tome da se Pribislavec prikazuje u negativnom kontekstu. Neiskusni politi ari izazivaju pomutnju i zasjenjuju naša postignu a. Ovim postupkom kona no su se razotkrili pojedinci iz SDP-a, HDZ-a i Nezavisne liste Miroslava Perši a od kojih su neki, naši koalicijski partneri i time izigravaju volju bira a i rezultate lokalnih izbora.

To je silovanje demokracije te javno tražim i o itovanje predsjednika SDP-a i HDZ-a, podržavaju li takvu politiku, rekla je Iva i .

Zatražila da se ispita legalitet sjednice Spornu sjednicu nazvala je nelegalnom i ništavnom te izvijestila kako je Uredu državne uprave u Me imurskoj županiji podnijela zahtjev u kojem traži da se o ituje o tome. Nije precizirala zbog ega

Višnja Iva i , op inska na elnica zatražila je da se ispita legalnost sjednice nakon koje u Pribislavcu više ništa nije isto je smatra nelegalnom, ve samo rekla kako se na njoj prekršeni Statut i Poslovnik, sam kvorum na koji se poziva „šestorka“ ne daje legitimetet zakonski provedene sjednice Moglo se pri ekati i sjednicu sazvati kada završe godišnji odmori njen i izostanak vije nika iz koalicije koja ju podržaba opravdala je godišnjim odmorima nisu mo li izi ki biti prisutni…o datumu sazivanja sjednice, kaže, razgovaralo se neposredno prije odlaska na godišnje odmore prije mjesec dana.

A još i prije toga predsjedniku vije a dala prijedlog to aka za osmu sjednicu, pa se ona mogla održati prije ili nakon godišnjih odmora po etkom rujna Na novinarsko pitanje što dalje, odnosno kako nastaviti raditi s „neprijateljskim Vije em“ odgovorila je da e biti neugodno i teško.

Na konferenciji za novinare podržali su je partneri, njen zamjenik Elvis Horvat (HNS) te smijenjeni potpredsjednici Op inskog vije a Dragutin Prprovi (HSLS) i Slava Toplek (Hrvatski laburisti).

(Velimir Kelkedi )

PRHO : Sukob pojedinaca koji me usobno ne mogu funkcionirati Kako slu aj Pribislavca komentira me imurski župan, ujedno i prvi ovjek županijske organizacije SDP-a Ivan Perho : Pribislavec je jedna od nekoliko me imurskih op ina u kojima dolazi do nezgodnih situacija jer SDP i HNS nisu u koaliciji kao na razini županije, ve su politi ki protivnici. Sadašnje stanje samo potvr uje ono što sam govorio i prije prošlogodišnjih lokalnih izbora.

No, nitko iz Pribislavca tada me nije pitao što mislim o formiranju vlasti u toj sredini. U konkretnom slu aju postoji i sukob pojedinaca, osoba moje me usobno teško mogu funkcionirati. Problem je i što je bilo kojoj vladaju oj koaliciji teško voditi politiku dok ima tanku ve inu, kao što je slu aj u Pribislavcu. Pozicija u Op inskom vije u ima jedan ili dva glasa, koji ine prevagu i uvijek se mogu odlu iti za jedan ili drugi smjer.

Smatram da uvijek treba koristiti dogovore, no opet ne „silovati“ nešto što ne ide. O tome kako za-

štiti strana ke interese emo razgovarati unutar stranke na razini županije, ali i SDP-a Hrvatske. No, svjestan sam da SDP Pribislavca ne može odre ivati „pravila igre“ jer u Op inskom vije u ima samo etiri mandata. Najgora opcija bili bi prijevremeni izbori. Ako je netko u inio nešto loše i protivno pravilima, ako odluke nisu u skladu sa zakonom, treba ih osporiti, zaklju uje Perho .(vk)

POSAVEC: Treba poštivati izborne rezultate Svako preslagivanje vije a ili bilo kojeg tijela u politici mimo rezultata izbora ide na štetu mještana, a time se gubi i vjerodostojnost u politiku i politi ko djelovanje. To osu ujem, no stranku ine ljudi i vjerujem da e biti dovoljno mudrosti i pameti da pojedinci u Op inskome vije u po nu poštivati rezultate izbora i ponašati se u skladu demokratskim normama, komentira predsjednik županijskog HNS-a i zamjenik župana

Matija Posavec. Na pitanje kako je došlo do koalicije izme u njegove stranke i HDZ-a u Pribislavcu, odgovara kako su ocijenili da toj op ini treba promjena u izvršnoj vlasti, a s obzirom da je SDP tada obnašao vlast i istaknuo svog kandidata za na elnika bili su prisiljeni odabrati druge partnere. Pronašli su model suradnje i s HDZ-om i HSLS-om, a isticanje Višnje Iva i smatraju dobrim potezom, što dokazuju i zapo eti projekti. Posavec odba-

cuje i optužbe Rajka Grkavca da se u op ini ništa ne radi. Kraj mandata, a ne kraj prve godine mandata, vrijeme je kada se polažu ra uni i sumira ne iji rad, naglašava. Izrazio je i nadu da e se problem krize vlasti riješiti kako bi se moglo nastaviti s projektima. Suradnjom sa SDP-om na razini županije je zadovoljan i kako isti e, bilo koja druga koalicija u nekoj op ini ili gradu, to ne može ugroziti. (vk)

4

Aktualno

24. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju

Seniorska podrška SDP-a Matijaševi u!

Forum seniora SDP-a Me imurske županije i Grada akovca održao je u petak konferenciju za novinare, kako bi Predsjedniku HUS-a Ozrenu Matijaševi u izra-

zili potporu. Oni su kako kažu, još 2004. bezuspješno tražili ono što Matijaševi traži sada - da se novac otu en iz mirovinskog fonda 1990. godine vrati i da taj fond preuzme

svoju funkciju koja mu po zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju pripada. Tako e umirovljenici napokon mo i primiti zara ene mirovine koje su 40 godina

upla ivali u fond, a ne u prora un.

Prora unski novac neka, poru uju SDP-ovi seniori, ostane za isplatu povlaštenih mirovina. Naravno, ako za njih bude sredstava. (bš)

KOTORIPSKI HDZ ponovno žestoko napao kotoripski SDP

PROSVJED u ordinacijama više od šesto lije nika obiteljske medicine diljem Hrvatske

Povisili su komunalnu naknadu, odvoz otpada, a vrti i do 100 posto

Lije nicima onemogu en rad s pacijentima

Predsjednik Op inskog odbora HDZ-a Zoran Radmani je u petak u akovcu održao konferenciju za novinare na kojoj je žestoko napao aktualnu kotoripsku vlast.

– U Kotoribi SDP vodi antiseosku i anikotoribsku politiku. Na žalost, ve ina projekata ugovorenih dok smo mi bili na vlasti, nije nastavljena. Napominjem da je iz prora una op ine izba ena stavka za daljnje ure enje poduzetni ke zone Jug u Kotoribi, uz obrazloženje da trenutno nema potrebe za daljnje investicije. Natje aj Ministarstva gospodarstva još je uvijek otvoren, a druge op ine vrlo intenzivno ulažu u svoje zone, pa postoji bojazan da e potencijalni investitori oti i drugdje. Izgradnja kanalizacije je obustavljena, pa ne znam kad e mještani Kotoribe imati isti komunalni standard. Prije godinu i pol dana otvorena je nova škola i dvorana, te se prišlo projektiranju pothodnika ispod pruge, no u prora unu op ine su za to ostavljena samo minimalna sredstva, kazao je u uvodu prvi ovjek kotoripskog HDZ-a.

Prekinuti projekti Radmani je sasuo “drvlje i kamenje” i na prekid projekata koje su oni zapo eli..

- Ukratko, samo godinu dana je trebalo da SDP zamrzne sve investicije u Kotoribi da op inu Kotoriba svede na servis za rješavanje osobnih egzistencijalnih potreba. Povisili su sve ega su se dotakli.

Tako su uspjeli povisiti iznos komunalne naknade, odvoza otpada, pla anje dje jeg vrti a u iznosima do 100 posto, a bez imalo socijalne osjetljivosti.

Sve ovo nije slu ajno, jer iste stvari provodi i županijska vlast, ak štoviše izjavljuje da ne treba graditi poduzetni ke zone i kanalizaciju gdje nema dovoljno priklju aka, pa se postavlja njihov zaklju ak da to treba graditi samo u gradovima, a sela prepustiti životarenju. Smatram da op inski i županijski SDP vodi antikotorobisku politiku, i otvoreno pitam zašto niti jedan kotori-

Zoran Radmani : - Op ina Kotoriba postala je servis za rješavanje egsistencijalnih potreba SDP-ovaca, tvrdi Radmani bski projekt nije u županijskom prioritetu, a prioritet je razvoja Kotoribe, rekao je Radmani i dodao: - Spomenut u samo cestu Kotoriba – Gori an, koja je kategorizirana i za koju je obe ano da e ove godine dobiti prve kilometre asfalta. Tu je i cestovni most na Muri izme u Kotoribe i Murakesrestura, za koji je izra ena projektna dokumentacija, a koja je najbliža poveznica prema pomurskim Hrvatima, a dalje se nije u inilo ništa.

Posljednji je primjer navodnjavanje, u kojem je podru je op ine Kotoriba zaobi eno u širokom luku, a na kojem jedino postoje uvjeti za navodnjavanje zbog provedene komasacije i hidromelioracije. Na silu se s druge strane uvodi kategorija zašti enog krajolika, koji obuhva a sve živo i neživo, a sad se još poja ava formiranjem rezervata, uz uvjeravanja da je to za nas najbolje, nezadovoljno je pri kraju obra anja novinarima ustvrdio Radmani . (JŠ)

Prosvjedu koji je zapo eo u etvrtak 19. kolovoza u 12,30 sati istovremeno u ordinacijama više od šesto lije nika obiteljske medicine diljem Hrvatske, pridružili su se i me imurski lije nici me u kojima su bili i zaposlenici u Specijalisti koj ordinaciji obiteljske medicine u Domašincu (na slici). Razlog prosvjedu bio je taj što je lije nicima diljem Hrvatske koji rade na informati kom programu Lord primus sa danom 14. kolovoza izba ena iz funkcije „pametna kartica“ koja im omogu uje rad s pacijentima u ordinaciji.

Naime, prema njihovim rije ima, bez njena funkcioniranja ne može se pristupiti CEZIH-u (Centralnom informacijskom zdravstvenom sustavu) i propisati recepte i uputnice e-putem, niti propisati ortopedsko pomagalo, kao niti provjeriti valjanost zdravstvene iskaznice pacijenta. Iako su stotine lije nika potpisale peticiju protiv oduzimanja licence tom programu, HZZO je uzvratio onemogu avanjem rada tim ordinacijama. -Lije nici su tako u ovoj reformi zdravstva, po ne znamo koji puta, postali taoci administracije zdravstvenog sustava, a

Zaposlenici u Specijalisti koj ordinaciji obiteljske medicine u Domašincu pacijentima su objasnili razloge prosvjeda pacijenti žrtve nepromišljenih HZZO-a poveo kreator progra- ije funkcioniranje mnogi imaju odluka, poru uju lije nici koji ma, još nije okon an. Naime, prigovore, takav rad dozvoljen, oduzeta mu je licenca jer se tvo- pitaju se lije nici. su se pridružili prosvjedu.

Na in na koji je HZZO oneLije nici ne žele odustati od rac programa Galibedin Galijainformati kog programa koji ih ševi , dr. med. aktivno uklju io mogu io rad lije nicima u jedizvrsno služi u svakodnevnom u rad KoHOM-a pod izlikom da nom danu, bez najave, izuzetno radu, s kojim su formirali „za- nije na vrijeme ažurirao pro- je štetan i za rad lije nika, a time vidne“ kartoteke medicinskih mjene. Me utim promjene su i za zdravlje njihovih pacijenata. podataka kroz više godina i ažurirane prije nego u drugim U ovako osjetljivoj djelatnosti koje ne žele izgubiti prelaskom programima koji nisu izgubili kao što je rad s bolesnicima na drugi program. Potpuni pri- licencu. može se zaista usporediti s najenos svih medicinskih podata-Program Lord Primus i s mjernim izazivanjem medicinka nije mogu i mnogi sadržaji e-receptima dobro funkcioni- ske pogreške.

-Uloga zdravstvene blamedicinskih kartona koji su ra, za razliku od nekih drugih godinama ure ivani, bili bi iz- programa koje nam name u. gajne nije da kreira na in rada gubljeni.

Taj program je izradio lije nik i lije nika i administrativno ih zato program slijedi logiku rada ometa u radu –ona je samo poProgram Lord Primus lije nika. Doista nije jasno zašto srednik u prikupljanju novca dobro funkcionira je tom programu, koji je od svih zaposlenih gra ana za njihovo Prema rije ima lije nika lije nika korisnika istog ocije- lije enje kod njihovih izabranih koji su se pridružili prosvjesu njen najvišom ocjenom i funk- lije nika. Njen je posao da plainformati ki program koji je cionira besprijekorno, oduzeta a usluge koje su za nju lije nici „izgubio“ licencu poštuje sve licenca i zašto mu se ne dozvoli obavili, a ne da ih onemogu ava kriterije potrebne za nesmetan ponovni pristup licenciranju, u pružanju zdravstvenih uslurad u ordinaciji pa i za uvo enje dok se istovremenu drugom ga. Reforma-može, ali ne bez E-zdravstva, a osim toga sudski programu na kojem radi ve i- nas te nama i pacijentima na spor koji je protiv odluke MZSS i na lije nika u Me imurju, a na štetu, isti u lije nici. (hz)

UPISI u srednje škole

Nitko ne želi u zidare...

Iako na tržištu rada postoji potreba za tom strukom, broj u enika koji iz godine u godinu upisuje strukovne srednje škole sve je manji. To potvr uje i slu aj Graditeljske škole akovec, u kojoj je ostalo najviše slobodnih mjesta na jeseskom roku. Podsje amo, najmanji interes na ljetnim rokovima me imurski osmoškolci pokazali su za zanimanje zidara, nakon ega slijedi zanimanje gra evinskog tehni ara.

Kvote nisu bile popunjene ni za zanimanja arhitektonskog tehni ara, tesara, stolara, plinoinstalatera i još 9 struka. Visina pla a ne bi trebala

biti problem, jer se može zaraditi ponekad duplo više nego “u uredu”, ali težina samog posla i “status”, s

druge strane, u slu aju našeg kraja, zasigurno donosi slab interes za strukovna zanimanja. Uvo enje

CITATI TJEDNA „Nazovite u ponedjeljak. Kolektivni godišnji je, nitko vam ne može odgovoriti.“ telefonski odgovor iz ELEKTRE akovec

državne mature tako er je, vrlo vjerojatno, mnogo osnovnoškolaca usmjerilo prema gimnazijskim usmjerenjima, što je vidljivo iz podataka da su Gimnazija akovec kao i Srednja škola akovec svoje upisne kvote ispunile još na prvom ljetnom roku. Nije nepoznato da su gimnazijalci zbog svog školskog programa u prednosti pred u enicima strukovnih škola kada je rije o državnoj maturi. S druge strane, akovec je i dalje “in”, iako je preloška Srednja škola imala slobodna mjesta.

Jesenski upisni rok u srednje škole u kojima su ostala slobodna mjesta nakon ljetnog roka održan je u ponedjeljak 23. kolovoza. Kakva e situacija biti nakon samih upisa tek emo vidjeti. (hz)

Istražio i odabrao Zlatko Boži

„Povratak osnovama: Najbolje ide trgovinama i prehrambenim tvrtkama.“ komentar polugodišnjih rezultata poslovanja doma i tvrtki, business.hr

„Lako je osmisliti ekonomski program: pitaš Nijemce što treba napraviti da hrvatske tvrtke postanu dobavlja i njema kih izvoznika u Kinu. I to je to”.

Miodrag Šajatovi , LIDER br.255

„Nitko ne radi, svi pjevaju.“

„Ne postoji ništa izme u – ili si dobar, ili si loš. Mi smo bili negdje izme u.“

Mišo Kova , In magazin, Nova TV, 12.8.2010.

Gary Lineker, bivši engleski nogometaš i reprezentativac

24. kolovoza 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

FRANCUSKI PREDSJEDNIK UZ PUNU podršku javnosti deportira svoje Rome, a gdje smo mi?

Dok se u Europi rješavaju svojih Roma, mi smo još uvijek njihova zlatna dolina - Prošlog je tjedna po ela “dobrovoljna deportacija” Roma iz Francuskih ilegalnih naselja natrag u Rumunjsku i Bugarsku. Uz simboli nu cifru od 300 eura za odraslu osobu i 100 za dijete, a uz izliku istke od kriminala i nasilja, redovnim je arter linijama stotinjak prvih Roma vra eno u mati ne zemlje. Unato brojnim i glasnim kritikama i francuske oporbe i institucija za zaštitu ljudskih prava i usporedaba sa nacisti kim režimom, Sarkozy uživa veliku potporu francuske javnosti. Romsko je pitanje ve godinama goru i problem i u našoj županiji...

Romska problematika, i u Europi, i kod nas, oduvijek je bila iznimno škakljivo pitanje kojem se uvijek pristupalo “u rukavicama”, s oprezom, kao da je rije o tempiranoj bombi.

Sada je jednom europskom “bossu”, francuskom predsjedniku Nicolasu Sarkozyju prekipjelo, i prvi je koji je odlu no udario šakom o stol i rekao – dosta. Francuska vlada odluku o deportaciji Roma donijela je nakon prošlomjese nih sukoba Roma i policije kod Grenoblea, objasnivši kako su romska naselja “leglo kriminala, trgovine ljudima, iskorištavanja djece i prostitucije”. Usporedo sa zapo etom deportacijom krenulo se i u rušenje ilegalnih romskih naselja, pa ih je porušeno pedesetak, a do kraja listopada porušit e ih se još 250.

I naši susjedi Slovenci polako gube strpljenje. Napetost u odnosima sa lokalnim stanovništvom oko Novog Mesta tinja ve godinama, i prošlog je tjedna u romskom naselju Žabjak srušena ilegalno sagra ena ku a.

Osvrnemo li se na situaciju u našoj državi, našoj županiji, zapravo, našem dvorištu, ne možemo barem ne pokušati povu i paralele. Zamjenik me imurskog župana Matija Posavec objašnjava da se ove situacije ni u kom pogledu ne mogu

uspore ivati. - Kao prvo, Francuska je lanica Europske unije, Hrvatska još uvijek nije. Politika Francuske je jedno, a nacionalna politika Hrvatske je drugo. S druge strane, Francuska kao utjecajna zemlja sigurno ima odre eni zna aj u okvirima EU, a Hrvatska, pogotovo Me imurje nema. Naš je dojam da Hrvatska još uvijek zatvara o i pred problematikom nacionalnih manjina. Po

mom osobnom mišljenju, zbog toga jer Me imurje o ito nije dovoljno zna ajno u okvirima Hrvatske da bi se posebna pažnja posvetila tome, a u Me imurju je koncentrirano 60 posto svih Roma koji žive u Hrvatskoj. Unato tome, mi ulažemo napore da se ta situacija poboljša, da se problemi svedu na mjeru društveno prihvatljivih normi, pojašnjava Posavec.

Zašto Romi ne žele iz Me imurja, kad bi drugdje imali bolje uvjete za život?

Ruku na srce, da im ovdje nije dobro, Romi bi iz Me imurja davno otišli. Ovdje žive posljednjih 50-100 godina i da se ovdje provodi segregacija njihova bi ih nomadska priroda odvela dalje. No, pogledajmo

PROJEKT PREDŠKOLSKOG ODGOJA ROMA u Me imurskoj županiji

Godinu dana za stvaranje osnovnih preduvjeta za upis u osnovne škole Upravo je problematika obrazovanja romske djece ono što je kona no zabetoniralo Me imurje kao županiju segregacije i diskriminacije. Pred tom problema kom su se godinama zatvarale o i, a problemi s kojima su se suo avali u školama, od nepoznavanja jezika, loših higijenskih navika i nepostoje ih socijalnih vješ na, doveli su do problema koji su nam svima pozna kao “slu aj Pribislavec” ili “slu aj Macinec”.

U županiji su odlu ni u tome da se takva situacija promijeni i da se ipak stvore preduvje za upis u prvi razred.

- Odlu ili smo krenuti u jedan sustav predškolskog odgoja, koji je u prvom redu zamišljen kao trogodišnji sustav.

U ovom trenutku to funkcionira u okviru male škole koja traje 3 ili 4 mjeseca što de ni vno nije dovoljno da se neke

stvari naprave i da se djeca pripreme.

Me utim, taj sustav trogodišnjeg predškolskog odgoja sa svim europskim pravilima, vrijednostima i normama košta godišnje nekih 15 milijuna kuna.

Obzirom da te novce u ovom trenutku nema ni država a još manje županija, a Europa te novce ne e sama nancira ako barem nema polovi nog udjela županije ili države, to je s obzirom na aktualnu gospodarsku situaciju možda bilo preambiciozno, ali smo našli konsenzus u smislu da se krene obavezno od ove jeseni sa jednogodišnjim sustavom tzv. predškolskog odgoja, odnosno da sva djeca koja su staros godine dana pred polazak u osnovnu školu krenu u tu jednogodišnju pripremu za prvi razred osnovne škole. Konkretno, u Me imurju je to oko 180 romskih u enika koji e

prema našem modelu bi podijeljeni u 8 grupa sukladno mjes ma stanovanja, tamo gdje postoje romska naselja, objašnjava detalje projekta dožupan Posavec.

Cijena je projekta u tom jednogodišnjem obliku 1,5 milijun kuna, a ako se s programom krene sredinom rujna, potrebno je oko 900.000 kn, s me da bi 450.000 pokrila država, 150.000 Ured za nacionalne manjine, 150.000 Ministarstvo znanos , 150.000 teku a rezerva državnog prora una. Ostatak bi pokrila Me imurska županija, konkretno, za prijevoz djece.

- Ako se model pokaže dobrim, a vrednovat emo ga na kraju lipnja sljede e godine i sasvim sigurno emo tražiti odre enu poziciju u državnom prora unu za sljede u godinu, da se

arobna rije : Obveza!

Nedavno su u jednom podravskom mjestu nedaleko Me imurja mještani duže vrijeme tolerirali ispade pojedinih lanova romske obitelji i kad im je dojadilo, referendumski su u tišini sakupili potpise itavog sela i zatražili da se romska obitelj zbog neprilago enosti jednostavno – iseli, u emu su uspjeli.

Gra ani su doista sami odlu ili tko e im biti susjed. Nešto sli no se sad doga a u Francuskoj.

Predsjednik Sarkozy zatvara nelegalne romske kampove, a Romi koji su se zamjerili državi zbog kra a i sli no, dobivaju elegantan izgon iz Francuske na francuski na in uz 300 eura otpremnine i zrakoplov. Istovremeno borci za ljudska prava i Vije e Europe upozorava na potencijalno kršenje ljudskih prava. No ve se uju i prva ozbiljna reagiranja.

Švedska u pismu poslanom Europskoj komisiji traži obvezuju i plan akcije koji bi im zajam io dostupnost stanovima, izobrazbi i radu, a koji bi trebao poduprijeti Europski socijalni fond, te se predlaže nova 20-godišnja strategija za Rome.

To što mi u Me imurju s pove anom pažnjom pratimo što se doga a u Francuskoj, živi je dokaz da smo doista globalno selo. Ono što najviše zabrinjava europske promatra e

onda od idu e godine, sukladno ovom dobrom primjeru, krene u trogodišnji sustav predškolskog odgoja. Toga nema nigdje ni u Hrvatskoj, ni u susjednim nam zemljama isto ne Europe, prema tome mi emo bi primjer, pa e to bi korisno i ostalima da na osnovu našeg dobrog primjera krenu sa ovakvim na inom i modelom, zaklju uje Ma ja Posavec.

Eto, možemo se divi francuskom predsjedniku što je odlu io lupi šakom o stol, ali deportacija je u ovom slu aju nekako najjednostavnije, gotovo deus ex machina rješenje. Puno je teže uhva se u koštac s problemom i pokuša prona i na in da se on riješi mirnim i civiliziranim putem. Možda bi jedno malo Me imurje u ovom slu aju moglo bi savršeno dobar primjer jednoj velikoj Francuskoj. (bš)

doga aja u Francuskoj je mogu nost da se taj odnos pretvori u nešto drugo, u antiromsko raspoloženje u cijeloj Europi. O dvostrukim mjerilima prema Hrvatskoj kad su u pitanju Romi i ne treba više govoriti, niti Europa nije sigurna što je najbolje.

Kako je poznato iz povijesti, Europa nije imuna na traženje žrtvenih jaraca me u narodima. Zadnji primjer genocida Židova te dijelom Roma iz Drugog svjetskog rata to samo potvr uje.

Stav Me imuraca kad je rije o Romima je poznat: kao nigdje drugdje, u Me imurju se dalo najviše što se moglo, legaliziralo naselja,

malo statistiku i gole injenice - u najnapu enijoj hrvatskoj županiji, na relativno malom prostoru od 730 km2 na kojem živi 120.000 stanovnika, nastanjeno je oko 10.000 Roma. Naravno, prema službenim statistikama njih je tek oko 2.000, ali treba u obzir uzeti injenicu da su to podaci popisa stanovništva iz 2001. godine, i da se velika ve ina Roma ve tada izjašnjavala kao pripadnici drugih nacionalnosti, uglavnom hrvatske. Zamjenik župana Matija Posavec posljednjih mjeseci intezivno se bavi romskom problematikom, nositelj je prijedloga prema državnoj vlasti koja nije baš uvijek sklona prijedlozima, koje poput preseljenja u nenaseljene hrvatske krajeve gdje bi Romi mogli ostvariti bolji standard vlastitog života ne do ekuje s odobravanjem...

- Ja sam nekako sklon razmišljati da možda nije pravedno da na tako malom podru ju živi tako velik broj Roma. Mislim da e se mnogi složiti da je potrebno dio tih Roma raseliti po ostalim dijelovima Hrvatske, pogotovo u one dijelove koji su slabo naseljeni ili nenaseljeni. Ne govorim u smislu da se mi nekoga želimo riješiti, nego da je to i u interesu tih Roma. Danas neki od njih žive u ku ama koje nisu dostojne ljudskog života, dok u nekim dijelovima Hrvatske postoje ku e koje, kad bi se netko u njih uselio, od države bio dobio i tu ku u i zemlju koja bi se kasnije mogla obra ivati. Romi su isto ljudi kao i svi drugi, treba im pružiti uvjete dostojne života. Ako negdje postoji mogu nost da oni imaju bolji standard nego ga danas imaju u Me imurju, a ta mogu nost u ovom trenutku u Hrvatskoj postoji, mislim da razmišljanje u smislu preseljenja nije nužno loše, pogotovo ako u kona nici nosi dobre rezultate, izlaže Posavec svoje mišljenje.

Potrebna je izmjena regulative za dobivanje socijalne pomo i Francuski je predsjednik cijelu pri u oko deportacije i rušenja naselja opravdao argumentom da romska naselja vrve kriminalom, prostitucijom i trgovinom ljudima.

Matija Posavec smatra da ovakav

socijalno su Romi relativno dobro zbrinuti i dobro prihva eni, nema ve ih sukoba. No trebaju poštivati i obveze, a ne samo govoriti o svojim pravima. Svakom je jasno da se rije obveza odnosi na budu nost, a ne na sadašnjost. Pod obvezom se podrazumijeva da romska djeca završe škole, a da su za to odgovorni njihovi roditelji.

Zbog svega toga, Me imurci na protjerivanje Roma reagiraju dvojako. S jedne strane žale ih zbog njihove muke, a s druge strane kažu – tako im i treba kad su se uzoholili i ne znaju na i pravu socijalnu i društvenu mjeru ponašanja.

5

Romski problem u javnosti samo kad Me imurce treba prozivati!?

Uza sve napore, država ostaje slijepa i gluha i reagira tek kad nas prozivaju za navodni rasizam, diskriminaciju i segregaciju, onda se pojavljuje i to obi no na na in da problem žele rješava “izdaleka”...

- To je goru i problem ove države, jer nisu do kraja de nirana pravila igre. Nažalost, na to ne možemo utjeca , možemo jedino predlaga putem naših saborskih zastupnika, ali bez obzira što ne možemo nešto u ovom trenutku promijeni , to nije razlog da i dalje ne ukazujemo na taj problem, kaže Posavec. argument kod nas ipak nema pokri a, iako..

- Ne kažem da je situacija savršena, ima i kod nas narušavanja javnog reda i mira, pucanja vatrenim oružjem, ugrožavanja zaštite okoliša, kriminala razli ite vrste. Me utim, mi argument koji je koristio Sarkozy ne možemo koristiti. Osim toga, jedno je kada takve postupke provodi predsjednik države poput Francuske, a drugo je kad to provodi jedna od najmanjih regija unutar jedne države, bez da ima njenu podršku za eventualnu inicijativu u tom pogledu, dodaje naš dožupan.

Prema podacima Centra za socijalnu skrb akovec, ak 84 posto ukupnih stalnih pomo i na podru ju nadležnosti centra primaju Romi. Rije je o oko 2 milijuna kuna mjese no. Svima nam je dobro poznato da se ta socijalna pomo , naglašavamo - u ve ini slu ajeva, ali ne u svim, zloupotrebljava.

Troši se nenamjenski, ne koriste je oni koji bi trebali, niti se koristi za pla anje onoga za što su ta sredstva namijenjena. Osim toga, kad se zbroje socijalne pomo i i dje ji doplatci koje pojedine romske obitelji primaju, ra unica e vrlo jasno pokazati da se romskoj populaciji jednostavno ne isplati raditi. Iz naše županije se prema vrhu države neprestano upu uju apeli da se zakonska regulativa za dobivanje socijalne pomo i izmijeni, pa je tako, izme u ostalog, predlagano da se dijelom sredstava izravno plate odre eni troškovi poput vode, struje ili plina, a i naš je župan Ivica Perho na sastanku u povodu presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Oršuš i dr. protiv Hrvatske” održanom u svibnju, doveo u vezu ponašanje roditelja ija djeca ne polaze školu a istodobno primaju socijalnu pomo , i došao do zaklju ka da bi im je možda trebalo uskratiti kako bi ih se potaknulo na odgovornije ponašanje.

Odluka i mjere francuskog predsjednika o deportaciji Roma drasti ne su i u neku ruku nehumane. Ostaje nam za vidjeti ho e li i protiv Francuske biti podignuta tužba kod Europskog suda za ljudska prava, kao što je podignuta protiv Hrvatske, i ako ho e, kakva e biti presuda. Ne do e li do tužbe, pitamo se bi li se možda mogao razviti scenarij u kojem e Hrvatska tužiti Europski sud koji se nalazi usred Francuske u Strassbourgu zbog tako o itih dvostrukih mjerila.

(Bojana Špani ek, foto: Z. Vrzan)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

6

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. kolovoza 2010.

DOZNAJEMO akovec i Me imurje plinski najhladniji dio Hrvatske

Osijek 20, a Zadar 100 indeksnih poena topliji od nas Prema podacima Me imurje – plina i njezinog direktora Vladimira Ivkovi a, akovec i Me imurje su najhladniji dio Hrvatske. To ujedno zna i da za grijanje potroši najviše plina kad je rije o relativnim odnosima.

Konkretno, grad Osijek je na prvi pogled rekli bismo hladniji od akovca, no nije tako, on je za oko 20 posto topliji od akovca kad je rije i indeksiranju temperatura na bazi potrošnje plina. Za grad Zadar znamo da je sigurno topliji od akovca, no iznenadit e vas indeks, Zadar je prema istom mjerilu za 100 indeksnih poena topliji od akovca.

To jednostavno zna i da e u apsolutnim iznosima gra anin u Osijeku potrošiti za isti režim grijanja plinom oko deset posto plina manje zbog viših vanjskih temperatura.

Gra anin Zadra potrošiti e pak kako je nazna eno, 100 indeksnih poena plina manje u odnosu na Me imurca zbog viših temperatura u Zadru. Konkretno u apsolutnim iznosima to zna i da e gra anin Zadra kad dobije plin potrošiti oko 50 posto plina kojeg potroši netko u Me imurju odnosno da e

ga grijanje pod istim režimom kao u Me imurju stajati duplo manje.

Hladno a donosi velike ra une Zbog toga što je Me imurje gotovo najhladniji kraj Hrvatske, makar se u ovim ljetnim vru inama i sparinama mnogi Me imurci ne bi s tim složili, a vjerojatno niti Gorani, koji i nemaju plin, gra ani Me imurja pla aju ve e ra une za taj energent nego da žive drugdje.

Ta se pove ana potrošnja plina ne može pripisati niti lošim izolacijama ku a, jer su i u drugim krajevima te izolacije loše, ve samo prirodi i klimatskim uvjetima, odnosno temperaturama.

Kako je poznato, glavni imbenici koji utje u na klimu Hrvatske jesu Atlantski ocean, zapadni vjetrovi, zra ne mase, ciklone i anticiklone.

U jesen i zimi stvaraju se islandske i genovske ciklone koje donose vlažno i nestabilno vrijeme, dok u ljeti azorska i sibirska anticiklona uzrokuju stabilno vrijeme. Temperature se pak pove avaju od sjeverozapada prema sjeveroistoku zemlje i prema jugu. (JŠ)

EKONOMSKI BREVIJAR

Promjena do promjena i napretka Svjesni smo da mnoge stvari treba mijenjati, iako se mnogi boje promjena. Promjena, ako je dobro osmišljena, pripremljena i obrazložena, nakon prvotnog opreza i nepovjerenja, donosi nove aktivnosti, novi na in djelovanja i nove rezultate. Tada je promjena pravi pokreta , jer svaki napredak rezultat je neke promjene.

Narav no, nije svak a promjena nužno dobra i ne treba raditi samo promjene radi promjene. Promjena mora biti prikladna i provediva, a mora biti uvedena u na pravilan na in, uz pojašnjavanje razloga zbog kojih se ona uvodi i ciljeva koji se žele posti i.

Ne pitajte koje je vrijeme pogodno za promjene, jer svako je vrijeme dobro za promjene. Tako i ovo vrijeme, posebno nakon godišnjih odmora. Ne treba ekati neke datume, mjesece, godišnja doba, novu godinu, ve treba po eti djelovati. Vrijeme nakon godišnjih odmora odli na je prilika, jer nakon odmora spremniji smo za novosti i otporniji na stres, pa lakše prihva amo, a možda ak i o ekujemo novosti i promjene. To mogu biti novouvedeni rasporedi, novi postupci, nova radna mjesta, napredovanja, pa ak i nove titule onima koji ih zaslužuju kao nadoknada uz ( ili umjesto ) materijalne nagrade. Ne smije se zaboraviti da za uvo enje promjena treba imati potpo-

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

ru i razumijevanje svih koji te promjene trebaju provoditi. Pretpostavke za uspjeh svakog posla su ljudi, procesi i organizacijska struktura, i upravo njih treba razvijati – a razvijati zna i mijenjati.

Za provo enje promjena, odluke moraju biti jasne, usmjerene i kompletne, a potrebna je i energija za njihovo provo enje. Izvor energije mogu biti motivacija ( materijalna i nematerijalna ), ovlaštenja, mo , utjecaj, položaj i sli no. Radi vjerodostojnosti, u promjenama treba po eti od sebe.

Da je promjena korisna, dokazano je bezbroj puta. ak i jednostavna povremena promjena svakodnevnog i uobi ajenog puta kojim se vozi ( ili još bolje, pješa i ) do posla ini dobro, jer razvija spoznajne i mentalne sposobnosti i poti e mozak na druga ije razmišljanje. Život bez promjena je kao automobil bez papu ice gasa...

Zlatko Boži ,dipl.oec.

- S konferencije za novinare u Donjem Kraljevcu

NAJAVLJUJEMO Peti po redu Me unarodni vo arski sajam po etkom rujna u Donjem Kraljevcu

Najavljeni stru ni skupovi, edukacija vo ara, nekoliko tisu a posjetitelja...

U petak, 3. rujna zapo inje 5. Me unarodni vo arski sajam u Donjem Kraljevcu, koji e ove godine okupiti izlaga e na 150 izlaga kih mjesta. Organizacijski odbor sajma održao je tim povodom konferenciju za novinare na kojoj su govorili dožupan An elko Horvat, na elnik op ine Zlatko Horvat, te lanovi odbora Ivan Kudec i Sandra Perca te dona elnik Kristijan Baranaši .

Ulaskom u EU nužno je vo arstvo di i u konkurentnu granu proizvodnje, tržište se proširuje, a zahtjevi za kvalitetom rastu. Osim stru nog dijela, sajam ima i edukativnu ulogu upoznavanja mladih obitelji s mogu nostima vo arske proizvodnje, te upoznavanja s novim sortama vo a i mehanizacijom.

Ove godine prinosi jabuke e u cijeloj Europi biti manji, kao i u Hrvatskoj zbog poplava i tu a, tako da se o ekuje solidna cijena. Što e na kraju ostati proizvo a ima, teško je re i.

U tri dana sajma o ekuje se nekoliko tisu a posjetitelja, a posebno vo ara. Tematski stru ni skupovi o vo arstvu trajat e dva dana, u petak i subotu, dok je nedjelja slobodna za razgledanje. O ekuje se da e sajam u petak 3. rujna u 10 sati otvoriti ministar poljoprivrede Petar obankovi . Sajam organizira op ina Donji Kraljevec uz pomo HZPSS, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Obrtni ke komore Me imurske županije, dok su pokrovitelji Ministarstvo poljoprivrede, Me imurska županija i Hrvatska gospodarska komora.

Predvi a se manji urod jabuke u cijeloj Europi Osim isto stru nog dijela, na sajmu e biti rasprave i o aktualnom momentu proizvodnje vo a u Hrvatskoj i Me imurju i što je posebno naglašeno, o cijenama jabuke kao vo a koje se najviše proizvodi. Ove godine cijela Europa i Hrvatska o ekuje manji urod jabuke za oko 30 posto, što zna i da bi ona mogla posti i bolju cijenu. No to vrijedi samo za velike trgovce, a ne za proizvo a e. injenica je da me imurskim vo arima nedostaju zna ajni kapaciteti hladnja a, ra una se da samo u Me imurju nedostaje oko 15.000 do 20.000 tona skladišnih kapaciteta. Proizvo a i su upravo zbog toga na repu doga aja, dok najviše zara uju trgovci i oni koji skladište vo e.

Dožupan An elko Horvat stoga napominje da je nužan novi dogovor s trgovcima radi preuzimanja zajedni kog rizika. Proizvo a ka cijena jabuke je 1,5 kuna za kilogram dok sve ostalo u visokoj cijeni jabuke na tržištu pripadne trgovcima i onima koji uvaju jabuku. Zbog toga se o ekuje da proizvo a i i trgovci dijele rizik plasmana,

a ho e li dogovori uspjeti dogovori teško je re i. Naime, trgovci e se teško odre i svojeg dijela kola a u korist proizvo a a, koji pak posluju na granici rentabiliteta.

Doma u jabuku uništava i neprimjeren uvoz, uo i berbe lani je uvezeno je oko 10.000 tona jabuka, a ve su ovih dana neki trgovci ponovno dogovorili uvoz u Italiji. Naime, prošlogodišnja berba bila je jedna od najboljih pa još ima viškova jabuke u stranim hladnja ama koja se sad ispod cijene plasira u Hrvatsku, što e poremetiti doma i otkup jabuke. Zapravo, ve je poremetilo, jer nigdje u trgova kim centrima nema doma e rane jabuke.

O ekuje se da e sa stru nih skupova u Donjem Kraljevcu biti upu ena “packa” Ministarstvu poljoprivrede da ne daje dozvole za uvoz jabuke prije ožujka.

Ukratko, o ekuje se važan dogovor ili po etak rasprave o podijeli rizika i zarade. Proizvo a i žele zaraditi više, ako je jabuka na tržištu po osam ili više kuna onda i oni žele dio zarade trgovaca. (J.Š.)

Bogati program sajma Za 13 sati u petak je predvi en okrugli stol Hrvatske vo arske zajednice s temom: Procjena berbe, otkupa i uspore ivanje cijena za urod jabuka 2010. godine, te informacija o visini tržišne potpore MPRRR-a.

- Orah se sve više udoma uje u Me imurju

Od 14 sati zapo inje stru ni skup Suvremene tehnologije i tržište u vo arstvu, moderator je prof.dr. Zlatko melik. Slijede teme: Suvremeno vo arstvo u RH – mogu nosti i ograni enja, predava je prof. dr. Zlatko melik, Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za vo arstvo.

O temi Suvremena tehnologija proizvodnje jabuke i marelice (kajsije) govorit e prof.dr.

Zoran Keserovi s Poljoprivrednog fakulteta Novi Sad O temi Trendovi trženja jabuke u Hrvatskoj predavat e Dinko Pavi i , dipl.inž.agr., AgroFructus d.o.o., Zagreb, a o suvremenim sortama jabuka Krunoslav Dugali , dipl.inž.agr., Poljoprivredni institut Osijek, Odjel za vo arstvo.

U subotu, 4. rujna od 10 sati biti e održana prezentacija strojeva i opreme za vo arsku proizvodnju u vo njaku Ivana Kudeca u ukovcu. Voditelj prezentacije Ivo Juras, dipl.inž.agr.

HZPSS, Zagreb, a biti e prikazana najsuvremenija oprema u vo arstvu.

Stru ni skup: Zna ajni tehnološki problemi u vo arstvu kojemu je moderator mr.sc. Tomislav Tomši zapo inje u 14 sati. Biti e rije i o introdukciji novih sorata šljiva na pokusnom nasadu HCPHS-a u Donjoj Zelini, sprje avanju pojave alternativne rodnosti kod jabuka pravilnim optere enjem sadnica, berbi kao ograni avaju em imbenik u suvremenoj proizvodnji jabuke, o višegodišnjim iskustvima kemijskog, biotehni kog i suzbijanja metodom konfuzije jabu nog savija a (Cydia pomonella) u Me imurju o emu e govoriti Milorad Šubi , a antistresnim mikrobiološkim gnojivima u vo arstvu, te o iskustvima kod ispitivanja podešenosti i ispravnosti traktorskih raspršiva a (atomizera) za primjenu u vo arstvu.

(J. Šimunko)

24. kolovoza 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

PRVA ŽENA NAJORA Me imurja nastupa u subotu na državnoj smotri u Suhopolju, a za podršku kre e i autobus navija a

Anja ima samo 18 godina, a ve ore bolje od ve ine muških!

- Ne bih nikako htjela biti zadnja, svim silama u se boriti da budem plasirana više od zadnjeg mjesta. Koliko visoko ne znam...

Na nedavnom županijskom natjecanju ora a Me imurske županije u kategoriji plugova ravnjaka pobijedila je Anja Kolari iz Savske Vesi, što je za mnoge bilo iznena enje. Tek je navršila osamnaest godina, a ovih e dana svoje snage odmjeriti s najboljim ora ima Hrvatske.

Ona e braniti boje naše županije na 8. natjecanju ora a Republike Hrvatske koje e se u subotu, 28. kolovoza održati u Viroviti ko - podravskoj županiji, odnosno u Suhopolju. Natjecanje je ina e organizirano u dvije kategorije: oranje plugovima ravnja-

— Bavim se jahanjem, imamo etiri konja za jahanje o kojima treba voditi brigu, to mi je jedan od hobija.

• etvrta si godina Gospodarske škole u akovcu u smjeru poljoprivredni tehni ar. Kakvi su ti planovi?

— Najprije moram završiti srednju školu, a želja mi je nastaviti školovanje na nekom od poljoprivrednih fakulteta, zaklju ila je Anja za koju smo sigurni da e sigurno i u Suhopolju biti na najvišem mogu em nivou.

(Josip Šimunko)

cima i premetnjacima. Kako je u kategoriji plugova premetnjaka prvo mjesto osvojio Bruno

U petak, 27. kolovoza:

10. Festival me imurskog krumpira u Belici

- Anja Kolari , prva žena pobjednica u natjecanju u oranju u Me imurskoj županiji

erjavi , na državno natjecanje otišli su i Anja i Bruno.

• S koliko godina si sjela na traktor?

— Još kao mala sjedala sam na traktor, nisu mi branili, a imam stariju bra u koji su mi pomagali. Obitelj se bavi poljoprivredom. Obra ujemo oko 200 hektara i ratari smo.

Zavoljeli smo taj posao.

• Kako si se odlu ila natjecati?

— Nagovorila su me, a i dopalo mi se. I jedan i drugi brat bili su natjecatelji i sudjelovali na natjecanju u oranju, pa su rekli da je na mene red pošto sam najmla a.

• Kakva su o ekivanja?

— Ne bih nikako htjela biti zadnja, svim silama u se boriti da budem plasirana više od zadnjeg mjesta. Koliko visoko ne znam. Na državnom natjecanju sudjeluju i ora i koji su sudjelovali na svjetskom prvenstvu i koji sigurno o ekuju prva mjesta.

Imam dobar traktor, što je dosta važno.

Konji i jahanje u slobodno vrijeme kao hobi • Ho e li u Suhopolje i navija i?

— Autobus s navija ima ve je popunjen, no više navija a najavilo je da e do i vlastitim automobilima. Imat u dosta navija a i prijatelja, a do i e i gotovo cijela obitelj.

• Imaš li hobi?

Udruga me imurskih proizvo a a merkantilnog krumpira Belica prire uje 27. kolovoza manifestaciju “10.Festival me imurskog krumpira. Festival se održava pod pokroviteljstvom op ine Belica i Me imurske županije a okupljanje je u Društvenom domu Belica s po etkom u 10 sati. Najavljen je i mimohod koji e ove godine nositi naziv “Od motike do 2010.”, a biti e održana i izložba sorti krumpira. Žene Belice pripremaju pak degustaciju jela od krumpira, koja svake godine pobu uje sve ve i interes gostiju i nazo nih.

(JŠ)

Otvorena prva prodavaonica Konzuma u Pribislavcu e, svježe, meso, pekarni a, delikatese te veliki izbor opreme za ku anstvo, tekstila, igra aka, školske opreme, kozmetike i tehnike samo su dio ponude nove Konzumove prodavaonice. Na dan otvorenja Konzum je darivao sve kupce prigodnim poklonom

U Pribislavcu, na adresi Bra e Radi a 46, minulog tjedna otvorena je prva prodavaonica Konzuma. Prodavaonicu su otvorili Josip Zaher, Agrokorov direktor poslovne grupe Maloprodaja i Višnja Iva i , na elnica Op ine Pribislavec.

Na površini od 500 kvadrata, Konzum svojim kupcima nudi više od 10 tisu a artikala te zapošljava osmero djelatnika. Svježe vo e i povr-

te ih po astio roštiljadom uz pivo i sokove. Ujedno je pripremio cijeli niz atraktivnih akcijskih ponuda koje e svim kupcima omogu iti dodatne uštede pri svakodnevnoj kupnji na jednome mjestu. Otvorenjem nove prodavaonice u Pribislavcu, Konzum

je kvalitetnom ponudom roba i i usluga dao doprinos dodatnom unaprije enju maloprodajne ponude ovog podru ja.

Radno vrijeme Konzuma u Pribislavcu je od ponedjeljka do subote od 6.30 sati do 20.00 sati, a nedjeljom od 7.00 do 12.00 sati.

8

Aktualno

24. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U SUBOTU OBILJEŽEN DAN MJESTA Savske Vesi

Narodno veselje uz mimohod, estitke i potpisivanje povelje

Zapovjednici DVD-a Savska Ves i DVD-a Nova Ves Petrijane ka potpisali su povelju kojom je samo u vrš ena dugogodišnja suradnja Protekle je subote mjesto Savska Ves proslavilo svoj dan. U ast prvog pisanog spomena naselja 1478. godine, ovaj je vikend bio rezerviran za središnju proslavu mjesta. Još u ranim subotnjim satima mještane je na slavlje podsjetila budnica, a glavni je program po eo u 18 sati mimohodom kroz mjesto i pozdravnim govorima. U bogatoj povorci našli su se lanovi svih mjesnih udruga: DVD Savska Ves, NK Bratstvo, Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata, Mladi konjari Me imurja i gosti DVD-a Nova Ves Petrijane ka.

Mještanima se nakon što je povorka prošla mjestom, svim sudionicima, mještanima i gostima obratio predsjednik Mjesnog odbora Savske Vesi Ilija Okun, posebno estitavši lanovima NK Bratstva 50. obljetnicu postojanja uz pohvalu da su svojim djelovanjem na ponos mjestu.

Službeni dio proslave završen je potpisivanjem povelje DVD-a Savska Ves i DVD-a Nova Ves Petrijane ka, kao odraz dugogodišnje suradnje koja se ne o ituje samo na vatrogasnom planu, ve je povezanost u vrš ena i jednim vjen anjem lanova obaju DVD-a.

Narodno veselje u Savskoj Vesi nastavljeno je do dugo u no uz kulinarsku deliciju, bogra kuhara Branka i živu glazbu Hekar benda. (bš)

UKOLIKO Vlada snizi pla e zaposlenicima javnih služba, školska godina ne e po eti na vrijeme

I me imurski prosvjetari pridružiti e se eventualnom štrajku Ukoliko Vlada u predstoje em rebalansu prora una odlu i sniziti pla e zaposlenika u javnim službama za deset posto, školska godina zbog štrajka možda ne e po eti 6. rujna, kako je planirano.

Budu li sindikati prisiljeni na taj na in iskazati svoje nezadovoljstvo, ni Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu „Preporod“ ne e stajati po strani.

Prema rije ima Irene Leva i , predsjednice Županijskog vije a Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu „Preporod“, problem u prosvjeti postoji ve dulje vrijeme.

-Krenula bih od 2006. kada smo imali vrlo uspješan štrajk. Rezultat je bio Sporazum o osnovici za pla e u javnim službama, sa ijim odredbama lanovi Preporoda ve od samog po etka nisu bili zadovoljni. Tim se sporazumom jam io rast pla a od 6 posto svake godine, po ev od 2007. do 2009. Tako er se u svrhu reguliranja zaostajanja pla a u sektoru obrazovanja i znanosti od ostalih zaposlenika u javnim službama odredio dodatak od 2 posto od 2007., pa do 2,3 posto do 2012. Ve tada smo imali osje aj da smo izigrani. U prolje e 2009. Vlada je jednostranom odlukom prekinula ispunjavati odredbe Sporazuma i nije bilo rasta pla a od 6 posto, zbog ega smo prošle godine u svibnju ve bili u štrajku. Od strane Vlade i osam sindikata javnih službi potpisan je tada Dodatak sporazumu o osnovici za pla e u javnim službama.

Rast osnovice naših pla a bio je vezan uz rast BDP-a i uvjetovan sa previše „ako“.

Pet uvjeta ako se nešto pozitivno dogodi moglo je donijeti reviziju Sporazuma. Mi u sindikatu Preporod to nismo srda no pozdravili, ali s obzirom da su ga ostali

sindikati potpisali, morali smo ga se držati, kaže Irena Leva i i dodaje: -Ubrzo je bilo vidljivo da Vlada ne uspijeva podmirivati svoje obveze, pa se išlo na smanjenje pla a, na uvo enje „hara a“, pa su time i naše pla e sve više zaostajale. Mene osobno zanima koji e financijski stru njak jednog dana izra unati koliko je Sporazumom od 2006.,a kasnije i Dodatkom sporazuma, Vlada zaista zakinula prosvjetare, ali i ostale djelatnike u javnim službama.

Pla a u prosvjeti zaostaje za državnim prosjekom Prema rije ima Irene Leva i , pla a u prosvjeti još uvijek zaostaje za državnim prosjekom, s obzirom na stru nu spremu zaposlenika, a u što javnost nije upu ena. Ako se prisjetimo rije i bivšeg ministra Primorca po kojima bi Hrvatska trebala biti zemlja znanja, žalosti nas injenica da se upravo na našoj djelatnosti mora toliko štedjeti.

Problema koji se ne rješavaju ima mnogo Prema rije ima Irene Leva i , problema ima mnogo. Prije dvije godine donesen je Zakon o odgoju i obrazovanju, me utim pojedini pravilnici još dan-danas nisu ugledali svjetlo dana, dok Zakon ve sada doživljava izmjene, naj eš e u negativnom smislu. – Još je ve i problem taj što nemamo Kolektivni ugovor, koji je za osnovne škole istekao još 2006. Bili smo korisnici Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, ali i on je krajem srpnja prestao važiti. Istina, zadržali smo prava iz tih ugovora, ali ini se da kolektivno pregovaranje još nije na vidiku.

Prema njezinim rije ima Državni pedagoški standard koji je donesen u svibnju 2008., tako er je ove godine doživio negativne promjene.- On je prvotno zamišljen vrlo bajkovito, a odnosi se na vrijeme od 2008. do 2023. Te amozne 2023. godine škole bi morale uz dvorane imati i zatvoreni bazen, što bi bilo lijepo da nije smiješno, jer svi znamo da je to teško izvedivo. Zašto postavljati previsoke ciljeve, ako nisu ostvarivi? Na žalost,

Prema rije ima Irene Leva i problem u prosvjeti postoji ve dulje vrijeme ve sada je došlo do izmjena u Državnom pedagoškom standardu, sa ciljem da se postignu uštede.

Iz SZHŠ “Preporod” ve je išla poruka da bi 6. rujna mogao biti Dan zatvorenih vrata zbog mjera štednje koje su bile najavljivanje i u Izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama. -U tim je mjerama štednja bila zamišljena na štetu zaposlenika i predvidjela je tehnološke viškove. Neke od tih mjera ublažene su prolongiranjem, ali i dalje se vidi da se namjerava štedjeti na pogrešnoj strani, kaže predsjednice Županijskog vije a Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu „Preporod“ i dodaje: -S druge strane, unato prijedlozima za štednju i iz našeg sindikata, resorno ministarstvo ne vidi priliku. Naš je sindikat predlagao druga iju i kvalitetniju

organizaciju unkcioniranja sustava, smanjenje broja agencija, boljoj organizaciji stru nih skupova, racionalizaciju troškova. Naime, prema podacima kojima raspolažemo, samo za najam zgrade u kojem se nalazi Ministarstvo, pla a se naknada od 900.000 kuna. Umjesto toga, štednja se namjerava posti i smanjenjem broja djece s teško ama u razvoju, smanjenju broja prekovremenih sati, troškova prijevoza, ukidanjem manjih škola i pretvaranjem u podru ne.

Prema rije ima Irene Leva i ove najave o ponovnom kresanju pla a od 10 posto samo su dio u nizu poteško a koje se odnose na odgoj i obrazovanje i mogle bi dovesti do štrajka. Ako se iscrpe sve mogu nosti pregovaranja i mirenja, dodaje, štrajk jest zadnja mjera sindikalnog djelovanja. Do e li do štrajka, i sindikat Preporod e se uklju iti, pri tome poštuju u volju svojega lanstva i odluku Glavnog vije a. (hz)

CRNA KRONIKA

UHI ENA skupina dilera heroinom iz Zagreba, Rijeke i akovca

Pala „zagreba ka veza“ Nakon dužeg razdoblja, policija je otkrila skupinu koja se na našem i zagreba kom podru ju bavila preprodajom droge.

Djelatnici Policijske uprave me imurske u su prošlog ponedjeljka temeljem naloga istražnog suca Županijskog suda u Varaždinu, pretražili stanove na više adresa u akovcu koje koriste 35-godišnjak, 44-godišnjak, dvojica 36-godišnjaka - svi iz akovca, te 30-godišnja žena iz Rijeke.

Dan kasnije, u prostore ovdašnje Policijske uprave dovedeni su i 46-godišnjak iz Zagreba te 36-godišnji državljanin Makedonije s prebivalištem u Zagrebu, koje je uhitila Policijska uprava zagreba ka.

Utvr eno je da je 46-godišnji Zagrep anin od po etka mjeseca svibnja pa do 16. kolovoza ove godine, na podru ju grada Zagreba od makedonskog državljanina kontinuirano kupovao heroin u koli inama od 10 do 25 grama. Drogu je zatim, u koli inama od 2 do

10 grama preprodavao konzumentima s podru ja Zagreba i dijelu „ekipe“ iz akovca – 35-godišnjaku i 44-godišnjaku te 30-godišnjoj Rije anki.

Pritvor za etvorku 35-godišnji akov anin je posredovao u kupoprodaji heroina izme u 44-godišnjaka i 36-godišnjaka kao kupaca te 46-godišnjeg Zagrep anina kao prodava a, dok im je, kako navodi policija, u svemu pomagala žena iz Rijeke. 44-godišnjak, 36-godišnjak i godinu dana mla i muškarac, drogu su na kraju dilali krajnjim konzumentima s podru ja akovca i Varaždina „usitnivši“ je u paketi e od 0,5 pa do 3 grama.Istražni sudac Županijskog suda u Varaždinu svima im je, izuzev Rije anke koja je nakon saslušanja puštena na slobodu, odredio pritvor. Kako doznajemo, svi osumnji enici od ranije su poznati policiji zbog kaznenih djela vezanih uz zlouporabu droge.

(Velimir Kelkedi)

“AFERA MT ”

Vlado Bošnjak pušten iz pritvora, Farkaš ostaje Bivši direktor MT -a d.d.

52-godišnji Vlado Bošnjak pušten je iz pritvora Istražnog centra Županijskog suda u Varaždinu.

Bivši elnik MT -a – Tvornice rublja 48-godišnji Tomislav Farkaš i dalje ostaje u pritvoru. Izvori bliski istrazi, potvrdili su kako je Bošnjak pušten da se brani sa slobode jer su u slu aju kaznenih djela za koja ga se tereti ispitani svi svjedoci. U Farkaševu slu aju bit pak e ispitano još svjedoka te

je on zadržan do daljnjega, kako ne bi mogao utjecati na njih. Ujedno doznajemo da je prihva ena žalba odvjetnika optuženih te ih se ne e teretiti za teške okolnosti kaznenog djela, ve samo za stjecanje protupravne imovinske koristi.

Podsjetimo, Bošnjaka i Farkaša me imurska policija uhitila je 30. srpnja zbog sumnje da su po inili više kaznenih djela vezanih uz gospodarski kriminal

u tvrtkama kojima su upravljali.

Menadžerski dvojac uhi en je na temelju više kaznenih prijava te nakon pretrage njihovih stanova, automobila, mobitela i ra unala, odnosno poslovne dokumentacije. Tereti ih se za zloporabu položaja i ovlasti, zloporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju i sklapanje štetnih ugovora, ime su po inili ukupnu štetu od 13 milijuna 341 tisu u 994 kune.

(V. Kelkedi)

Vlado Bošnjak od prošlog tjedna više nije u pritvoru

UKRATKO Bra a blizanci prijetili policajcima

sukobu, odnosno naguravanju lakše je ozlije en jedan od bra e te jedan policajac. (vk)

MIKLAVEC/NOVAKOVEC - Zbog “prijetnje i sprje avanja ovlaštene službene osobe u vršenju službene dužnosti”, policija je kazneno prijavila dvojicu 50-godišnjaka iz Miklavca i Novakovca, ina e bra u blizance. Oni su se u no i sa subote na nedjelju osobnim automobilom vozili Frankopanskom ulicom u Murskom Središ u, gdje je policija obavljala redovni nadzor prometa. Policijski službenici pokušali su ih zaustaviti, no voza je ignorirao policijske naredbe te nastavio vožnju.

Druga ophodnja uspjela ih je zaustaviti u Glavnoj ulici u Peklenici. Kada su im policajci pokušali utvrditi identitet, voza je isko io iz vozila i po eo prijetiti rije ima: “Ubit žemo vas”, “Pištoljem ete dobiti u glavu” i sli no. Policijski službenici bra u su tada vezali lisicama i uhitili. Naknadno su pušteni, a u

Pas srušio biciklistkinju VULARIJA - Nesvakidašnja prometna nesre a zabilježena je prošle srijede na raskrižju Dravske i Prvomajske ulice u Vulariji. U bicikl koji je vozila 74-godišnja žena iz Vularije zaletio se pas koji je bez nadzora vlasnika pretr avao kolnik. Od udarca starica se prevrnula i pala na kolnik te je zadobila lake tjelesne ozljede. Vlasniku rastr anog ku nog ljubimca, 34-godišnjaku iz Vularije izdan je obavezni prekršajni nalog. (vk)

Pomogao mu, pa otišao SLEMENICE, KRIŠTANOVEC Prošlog utorka u ranim jutarnjim satima prometna nesre a dogodila se na raskrižju županijske i državne ceste u Slemenicama. 29-godišnji voza mopeda iz Krištanovca ušao je u raskrižje

sa županijske ceste, a da nije propustio sva vozila koja su se kretala državnom cestom, odnosno prometnicom s prednoš u prolaska. Zbog toga je, navodi policija, izazvao neposrednu opasnost za 53-godišnjeg biciklista iz akovca, koji je, da bi izbjegao sudar s mopedistom, skrenuo, izgubio stabilnost te se prevrnuo i pao na kolnik. Voza mopeda pružio je pomo biciklistu, no zatim je otišao bez da je o nesre i obavijestio policiju. Naknadno je prona en u Gori anu. akov aninu je u nesre i slomljen palac, što se karakterizira kao teška tjelesna ozljeda, pa e mopedist biti kazneno prijavljen.

Zbog neopreznog skretanja ozlijedio mopedista NEDELIŠ E - Zbog neopreza, a vjerojatno i alkoholiziranosti ( 0,84 promila), 45-godišnji voza osobnog automobila iz Nedeliš a prouzro io je prometnu nesre u u kojoj je ozlije en

31-godišnji mopedist iz Sivice. Voza automobila je prošlog ponedjeljka skretao prema kolnom ulazu u dvorište u Varaždinskoj ulici u Nedeliš u, presijecaju i pri tome biciklisti ku stazu. U tom trenutku u njegov je automobil udario mopedist, koji se prevrnuo i pao na tlo. U Županijskoj bolnici akovec utvr eno je da je zadobio teške tjelesne ozljede. Voza iz Nedeliš a e biti kazneno prijavljen.(vk)

Biciklista iz Dunjkovca s rekordnih 2,76 promila NEDELIŠ E - Tridesetogodišnji biciklist iz Dunjkovca u nedjelju prijepodne u nezgodi koja se dogodila u Nedeliš u nije tako loše prošao. Naime, pijan se zaletio u parkirani automobil koji je bio parkiran u kolnom ulazu, ali nije teže ozlije en. Me utim, policija mu je izmjerila niti više, niti manje nego ak 2,76 g/kg alkohola u krvi.

24. kolovoza 2010.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

RASPRAVE Prof. dr. sc. Dragutin Feletar, lan suradnik HAZU, smatra da je 30. travnja idealno izabran za Dan me imurske županije i da ga ne treba mijenjati

Od promjene datuma svojeg dana Me imurje bi imalo samo štete - Uvjeren sam da je 30. travnja idealno izabran za Dan Me imurske županije – tvrdi prof. dr. sc. Dragutin Feletar i nastavlja. - Zapravo, osupnut sam i nije mi jasno zašto se uop e raspravlja o promjeni toga nadnevka. Naime, za takvu promjenu nema valjanog argumenta, osim loskule da ne želimo slaviti ne iju smrt.

Kao dugogodišnji istraživa povijesti sjeverne Hrvatske u 16. i 17. stolje u, o emu sam objavio nekoliko knjiga i više znanstvenih radova, temeljito sam upoznat sa zna enjem Zrinskih u hrvatskoj povijesti. O tomu mogu govoriti i kao Veliki meštar Družbe Bra a Hrvatskoga Zmaja, koji su 1919. i prenijeli kosti Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u zagreba ku prvostolnicu i koji su stoljetni nositelji izu avanja i promocije ovih najzna ajnijih hrvatskih velikaških obitelji.

Doprinos Zrinskih hrvatskoj povijesti Obilježavanjem 30. travnja hrvatski narod ne slavi pogibiju dvojice junaka u Be kom

9

OBILJEŽEN Dan Macinca

Pohvalili se uspjesima i predstavili starine

Predsjednica Udruge žena Macinec Marija Žnidari osmislila je ovu izložbu

Izložba starina

Novigradu, nego je taj nadnevak simbol ukupnog prinosa Zrinskih hrvatskoj povijesti. Bilo je logi no da se kao lan slave za Zrinske i Frankopane odredi upravo taj dan, jer on simbolizira napa enu hrvatsku povijesti toga doba, a ujedno i žrtvu Zrinskih i Frankopana koju su položili na oltar domovine.

Dakle, ne slavi slu ajno hrvatski narod Zrinske i Frankopane upravo 30. travnja ve gotovo dva stolje a. Taj se nadnevak po eo obilježavati u 19. stolje u, kada je Hrvatska bila još u sastavu Habsburške Monarhije, iji su kraljevi i dali pogubiti naše nacionalne junake. I be ki je dvor shvatio koliko nama zna e Zrinski, a

30. travnja smatrao je logi nim nadnevkom za obilježavanje ukupnog doprinosa Zrinskih i Frankopana u obrani hrvatske samosvojnosti. Kona no, Zrinsko-frankopanski dan se prije Drugog svjetskog rata slavio sve anim akademijama 30. travnja u svim hrvatskim školama i mjestima. To obilježavanje prekinuo je komunisti ki režim, a proslavu u akovcu 1971. proglasio nacionalisti kom. Želimo li se ukidanjem Dana Me imurske županije 30. travnja vratiti u ta huda vremena?

Najviše razloga da upravo 30. travnja slavi Zrinske ima Me imurska županije, jer je u Me imurju od 1546. do 1671.

(1691.) egzistiralo vlastelinstvo Zrinskih, a u akovcu se vodila srednjoeuropska politika. Brand poput Zrinskih nema niti jedan drugi hrvatski kraj i valja ga maksimalno iskoristiti. Nije slu ajno hrvatski narod izabrao upravo 30. travnja kao dan Zrinskih, jer je to inale tadašnje borbe za o uvanje hrvatske samosvojnosti. Svako mijenjanje toga nadnevka na neki drugi datum koji nije u memoriji hrvatskog naroda ukorijenjen kao simbol borbe Zrinskih, bilo bi marginaliziranje uloge Zrinskih u hrvatskoj povijesti. Od takve promjene Me imurje bi imalo samo štete – kulturne i gospodarske – tvrdi dr. Feletar. (J)

27. i 28 kolovoza

Ve tradicionalno na blagdan Velike Gospe cjelodnevnim kulturno-umjetni kim i zabavno-sportskim programom obilježen je Dan Macinca.

I ovoga puta sve anost je zapo ela svetom misom u Župnoj crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije, nakon ega se mimohodom krenulo prema nogometnom igralištu gdje je održan kulturno - umjetni ki program, uo i kojeg je Ivan Krišto i , predsjednik Vije a Mjesnog odbora pozdravio prisutne i održao prigodan govor.

Budu i da se ulazi u završnicu mandata aktualnih lanova Vije a Mjesnog odbora, Ivan Krišto i podsjetio je na ve e projekte koji su realizirani u protekle tri godine.

Osim što je asfaltirana posljednja neasfaltirana ulica u Macincu te adaptiran, ure en i namješten Sportski dom, napravljen je i novi drveni most preko Trnave, dok je uz pomo sredstava Plana Zelenog djelovanja ure en stari tok Trnave i okoliš ispred rodne ku e Dr. Ivana Novaka. Tako er je saniran najve i divlji deponij na podru ju Macinca, takozvane Sitje, te ure eno parkiralište kod mjesnog groblja. Prema rije ima Krišto i a ovo su samo neki od projekata koje je realiziralo Vije e mjesnog odbora zahvaljuju i dobroj suradnji s Op inom Nedeliš e.

Ve tradicionalno lanice Udruge žena Macinec priredile su izložbu na kojoj su ove godine izložile starinske predmete koji su se koristili u doma instvu, s ciljem promocije tradicionalnih vrijednos ovog kraja. Predmete koje su koris li naši stari sakupile su uz pomo mještana, a me u najstarijim predme ma na izložbi isticao se ribež iz 1812. godine, koji je mamio pažnju posje telja.

Upravo predsjednica Udruge žena Macinec Marija Žnidari osmislila je ovu izložbu, dok su je ostale lanice, kao i predsjednik MO Ivan Krišto , u tome podržali.

Popodnevni sati rezervirani za sportske doga aje U kulturno - umjetni kom programu mještanima su se predstavili folkloraši KUD-a “Selja ka sloga” Nedeliš e te u enici Osnovne škole Macinec, dok je nakon toga uslijedila pokazna vježba DVD-a. Obilježavanju Dana Macinca priklju ili su se lanovi Oldtimer kluba Me imurje koji su ovom prigodom posjetili Macin ane.

Popodnevni sati pak su bili rezervirani za sportske doga aje. Osim u bacanju kolutova i štafetnoj igri, svi zainteresirani natjecali su se u takozvanoj brenta i i naravno macinskoj alci. Ove godine po prvi puta su uru ene ‘recesijske’ nagrade, to nije nov ane nagrade za osvojena prva mjesta u iznosu od 100 i 200 kuna ovisno o disciplini.

Nakon cjelodnevnog programa, uslijedilo je druženje koje je potrajalo dugo u no . (hz)

Šenkovec slavi dan op ine Op ina Šenkovec ve tradicionalno obilježava svoj dan posljednjeg vikenda u kolovozu.

Program e u subotu 27.8. po eti u 9 sati sve anim polaganjem vijenca kod kapelice Svete Jelene u Šenkovcu, a u 9.30 sati bit e održana Sveta misa. U 10.30 sati vijenac e se položiti i na spomen-

plo u braniteljima (kod zgrade Op ine). Za 11.00 sati predvi ena je Sve ana sjednica Op inskog vije a u vije nica Op ine Šenkovec, a u 12.00 sati predstavit e se monogra ija Op ine Šenkovec autora mr. sc. Vladimira Kalšana.

Za subotnji dan 28. kolovoza predvi en je program sportskih

Web je mrtav?!

Svjetski najpoznatiji informati ko-popularno-znastveni asopis Wired, u svom je zadnjem broju objavio veliki naslov „Web je mrtav“. Senzacija je u tome što se taj asopis bavi prvenstveno informatikom, dakle i World Wide Webom, pa bi to bilo kao da trgovci automobilima daju oglas kojim tvrde da se javni prijevoz više isplati nego kupovina automobila.

Nedjeljni Jutarnji list, posvetio je veliku temu tom naslovu iz

Wireda, u kojoj naši stru njaci redaju komentare o tome odumire li Web ili ne. Naravno da imam o tome svoje mišljenje, ali nije mi to tema ove kolumne, a Wired je to objavio zbog sasvim vlastitih razloga.

Zanimljivo je itati kako ljudi koji dolaze iz tiskanih medija slavodobitno govore u korist odumiranja weba, jer su web stranice po ustaljenoj ekonomiji po kojoj je tisak ranije funkcionirao isti izvor gubitka

aktivnosti Gor ica 2010. Od 15 sati do 15.30 sati sudionici e se mo i prijaviti na natjecanje, a u 15:45 nakon odlaska na borilišta zapo et e samo natjecnja. Nakon natjecanja održat e se zakuska za natjecatelje, a u nastavku slijedi velika vatrogasna zabava. Svi su dobrodošli!

za nakladu. Ali žalosno je vidjeti kolege novinare kako pokapaju web, u strahu od tehnologije koju optužuju za gubitke radnih mjesta, ali za ulaganje u svoje znanje da bi ga znali u potpunosti iskoristiti, nikad nisu imali volje.

Podsje a to pomalo na ludisti ki pokret po etkom 19. stolje a, u kojem su radnici tijekom prve industrijske revolucije revoltirani gubicima radnih mjesta spaljivali i razbijali parne strojeve koji su im progutali dotadašnja radna mjesta.

Web je stubokom promijenio svijet. Govoriti o tome da je mrtav, zaista je glupo, jer se niti više

Uz u enike OŠ Macinec, mještanima su se predstavili folkloraši KUD-a “Selja ka sloga” Nedeliš e

ne sje amo kako je svijet izgledao prije weba. Pokapati nešto što je življe nego ikada, baš i nema smisla. Osobno uop e ne doživljavam web kao bitan ili nebitan, ve kao injenicu. Postajem ga svjestan samo kad ga nema. Baš kao kod ceste po kojoj vozite autom, doživljavate je tek kad je loša.

No to je ini se kod nas još uvijek vode i trend. Odustajanje prije nego li smo po eli, jer to nije za nas. Tehnologija bilo koje vrste postala je dostupna svima.

Njezina proizvodnja i korištenje nije više rezervirano samo za „razvijene“ zemlje. Uzmete li nekoliko studenata s bilo kojeg do-

ma eg fakulteta i omogu ite im dostupnost tehnologiji napravit e rezultate do kojih su u prijašnjim vremenima dolazili samo stru njaci NASA-e ili globalnih svjetskih korporacija. ini se kao da su tehnologija i znanje postali jako bitni, no u stvari je obrnuto. Tehnologija i znanje postali su nebitni, jer su svakome dostupni. Iskustvo je glavni resurs. No sada je potrebno napraviti spregu tehnologije i iskustva, a iskustvo kod nas imaju upravo oni koji radije slave nad najavama smrti ne ega što jo š nisu prihvatili, daju i time smisao tek vlastitoj beskorisnosti.

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

10

Kroz Međimurje

OP INSKO VIJE E Gornji Mihaljevec

Ne Piškornici i Eko Flor Plusu

- Svakodnevno se mještani dolaze raspitivati o odvozu sme a Održana je sjednica Op inskog vije a Gornji Mihaljevec na kojoj su vije nici razmotrili a potom i odobrili novu cijenu pitke vode. Koncesionar za odvoz i zbrinjavanje sme a Eko Flor je zatražio pove anje cijene komunalne rente, a vije nici to nisu prihvatili. Eko Flor Plus je obra un i iznos komunalne rente obra unao na primjeru Grada Karlovca što vije nike baš ne oduševljava.

Prema tom izra unu godišnja komunalna renta za Op inu Gornji Mihaljevec iznosila bi ak 25.280 kuna, što je prema mišljenju vije nika ipak previše. Na konkretnom primjeru za kantu sme a od 120 litara sada se pla a 45 kuna, a prema novoj renti cijena bi iznosila 49,40 kuna, što je za uglavnom selja ka doma instva previše.

Isto tako vije nici nisu prihvatili niti prijedlog odnosno projekt “Piškornica” - regionalne deponije otpada.

- Kada je o Piškronici rije , vije nici su mišljenja kako jednostavno ne treba žuriti prema tome projektu, za koji prema nekim njihovim spoznajam ne postoji ak niti gra evinska dozvola. Ne projektu samo je privremeni odgovor, a pokaže li se da je rije o ozbiljnom i opravdanom projektu, Vije e e ponovno o njemu raspravljati, te na osnovu iskustva i mišljenja drugih donijeti odluku korisno za svoje mještane i zajednicu. - Dakle, i Eko Flor Plusu i Piškornici privremeno izri emo “ne”, a kada uvjeti budu povoljniji o tome emo donijeti zasigurno pravilnu i kvalitetnu odluku, rekao je Franjo Kova i , op inski na elnik.

Vije e je donijelo Odluku o osnivanju Savjeta mladih Op ine Gornji Mihaljevec. Izabrano je 7 lanova Savjeta koji e izraditi Poslovnik savjeta i potom svoju održati konstituiraju u sjednicu.

(S. Mesari )

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. kolovoza 2010.

PRELOŠKU MARINU ve godinama ilegalno koriste strani “turisti”, bez pla anja bilo kakvih turisti kih i drugih nakna

HEP je dao javno dobro za korištenje na nelega nelegal - Uglavnom ovdje dolaze Austrijanci koji su zemljište pretvorili u kamp koji nigdje nije registriran i za koji oni ne pla aju nikakve turisti ke takse, te još k tome na onoga tko se približi njihovom “posjedu” puštaju opasne pse Za obalna podru ja uz akumulacijska jezera nastala izgradnjom hidroelektrana, država - ni ona bivša, a ni sadašnja, o ito previše ne mari pa su ona nerijetko poprišta divlje izgradnje – mjesta koja su prisvojili pojedinci te za sebe „ukrali“ dio prirodnih bogatstava koja bi mogli koristiti svi. Pri tome se, naravno ne gubi samo prirodni, ve i ekonomski kapital od kojeg bi tako er mogla pro itirati šira zajednica.

Kada je rije o divljoj izgradnji, uz u posljednje vrijeme u medijima esto spominjanu rijeku Muru te ve pomalo zaboravljeno jezero kod Kuršanca, iznimka nije ni „Prilo ko jezero“, kao i podru je preloške Marine. Tamo doduše nema zidanih objekata, no obala je na i kana kamp ku icama iji vlasnici ra une ne polažu nikome, a još k tome u posljednje vrijeme ponašaju se kao da je to njihova “privatna pr ija”. Tako danas gotovo svatko od njih ima jednog ili više pasa koji su u posljednje vrijeme po eli ak i napadati doma e ljude koji se približe divljem kamperskom naselju.

Osamdesetih godina, kada je gra ena hidroelektrana Dubrava tadašnja Elektroprivreda svašta je obe avala. Osobno sam bio sudionikom tih razgovora. Spominjala se marina, koja je jedina i napravljena, zatim javna kupališta, sportski i ugostiteljski sadržaji. No, kao vlasnik Elektroprivreda

se nije pokazala dobrim gospodarom.

Inundacijsko podru je od nasipa do površine jezera prvotno je dano na korištenje tadašnjem nauti kom klubu koji je djelovao u sklopu Mjesne zajednice.

Me utim, prije otprilike 15 godina, Hrvatska elektroprivreda je pod udnim uvjetima itavo zemljište uz jezero dala u zakup jednom svom bivšem djelatniku iz Preloga. A tada se dogodila situacija sli na onoj u Kuršancu, na sre u u blažem obliku. Ovdje nema objekata na betonskim temeljima, pa ih danas sutra ne e biti problem ukloniti. No oko 40 ilegalnih kamp ku ica predstavlja problem, pogotovo dok se zna da ni u i nove. To podru je se i dalje devastira svakodnevno, kaže preloški gradona elnik Dragutin Glavina kad smo ga upitali zašto nije mogu e razvijati “legalni turizam” na prostoru preloške Marine, kao i na cijelom podru ju koje je uz stari tok rijeke Drave, odnosno kanal i jezero HE.

Gradona elnik Glavina: U Austriji bi me uhitili za 20 minuta da nešto koristim nelegalno...

Pokušaj da Grad Prelog dobije koncesiju za legalno korištenje tog prostora do sad nikad nije realiziran na kvalitetan na in...

Prije nekoliko godina Grad je uspio u najam dobiti manji dio podru ja oko Marine, no samo na pet godina, s time da nema mogu nost ikakve gradnje ili drugih zahvata u prostoru, pri a preloški

gradona elnik Glavina. Kaže da u Gradu ne znaju u kakvim je odnosima bivši djelatnik HEP-a kao navodni zakupac, a još manje kako su de inirani odnosi zakupca i osoba koje su na obali ilegalno postavile ku ice.

Prvi Savjet mladih Koliko znaju u op ini za sada je ovo prvi izabrani savjet mladih u Me imurskoj županiji. ine ga: Patrik urin iz Badli ana, Dejan Golub iz Gornje Dubrave, Dominik Kova i iz Badli ana, Lea Kova i iz Gornjeg Mihaljevca, Mario Novak iz Vukanovca, Nikola Petkovi iz Vukanovca i Martina Škvorc iz Vukanovca. Svi su oni izabrani po raspisanom natje aju. (sm)

OP INA ŠTRIGOVA

Veliki Kozlov ak dobio asfalt Okon ani su radovi na rekonstrukciji ulice (puta) Veliki Kozlov ak u naselju Sveti Urban, te je ova prometnica koja je svojevremeno uzburkala politi ke vode sada u novom ruhu na zadovoljstvo žitelja i vinogradara ovog kraja.

Asfaltiran je kolnik dužine 923 metra i širine 3 metra, a vrijednost ovih radova iznosi oko 500 tisu a kuna. Investiciju inancira Op ina Štrigova, dok su prethodni zemljani radovi i navoz šljunka pla eni iz drugih izvora. Cesta e sve ano biti predana na korištenje krajem kolovoza. (sm)

Austrijanci su naj eš i “turisti” na preloškoj Marini

ETIRI PROJEKTA u Svetom Martinu na Muri

Od grobne barake do asfalta me u vilama O vog t renut k a Op ina i Turisti ka zajednica Sveti Martin na Muri rade na etiri zna ajna projekta za ukupna društveni život svojih mještana.

Tako su intenzivirane aktivnosti na projektu Muzej Mura u sklopu kojeg e biti napravljena i u promet stavljena nova skela na Muri te se izgraditi Mlinska ku a. Projekt je vrijedan

30 tisu a eura. S ovim projektom e se požuriti, kako bi iz EU fonda uslijedio povrat od 80 posto ukupnog iznosa.

Zapo eli su i radovi na izgradnji spremišta za potrebe koncesionara i grobara pokraj groblja u Svetom Martinu na Muri. Vrijednost prvog dijela cijeni se na 30 tak tisu a kuna. Drugi dio radova izvesti e ljudstvo, dragovoljno.

S Fondom za energetsku u inkovitost razmatraju se efekti stavljanja toplinskih fasada na zgradu Op inske uprave i Vatrogasnog doma u Lapšini, što je tre i projekt.

I naposljetku obavljeni su svi radovi pred po etak asfaltiranja prometnica uz golf igralište i vile koje se nalaze pokraj igrališta.

(S. Mesari )

- Zgrada Op inske uprave dobiti e toplinsku fasadu

24. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ada lokalnoj samoupravi

o u privatni posjed alan na in!

Jezero HE Dubrava u Prelogu mogla bi postati polazišna to ka za razvoj turizma na ovome podru ju

Veliki turisti ki potencijal, ho e li kona no do i do dogovora?

Javna kupališta, drvene ku ice koje bi se mogle unajmiti na dva, tri, tjedan ili više dana, sportski, ugostiteljski i zabavni sadržaji, samo su dio onog što bi mogli ponuditi turistima.

To je idealan prostor za održavanje razli itih manifestacija, posebno ljeti, da ne govorim o vodenim sportovima, od ribi ije, do jedrenja i vožnje gliserom. Jezero je samo 6 kilometara udaljeno od silaska, odnosno ulaska na autocestu, što je tako er ogromna prednost. Moglo bi postati iznimna usputna destinacija za strane turiste koji dolaze ili se vra aju s Jadrana. Autokamp postoji i danas, no on je sve drugo samo ne kamp, ve ruglo kao i puno toga drugog što se sada nalazi tamo, a grad, županija i šira zajednica od svega nemaju nikakve koristi.

Direktor sustava hidroelektrana Sjever Hrvatske elektroprivrede Damir Magi iskazao je dobru volju, održano je nekoliko sastanaka svih zainteresiranih strana te su donijeti i zaklju ci. Županijski Zavod za prostorno ure enje morao bi izraditi detaljnije tuma enje uvjeta i ograni enja korištenja navedenog prostora, sukladno Prostornom planu Me imurske županije, HEP osnovati tim za ure enje imovinsko pravnih odnosa za podru je hidroelektrana Sjever, razmotriti mogu nost davanja u zakup na duže vremensko razdoblje jedinicama lokalne samouprave, a one bi dio prostora dale u podzakup privatnom sektoru.

Tu je i direktor HEP-a Leo Begovi koji je s našeg podru ja pa je poznat sa situacijom. Nadam se da e i on pripomo i rješenju cijele te problematike, zaklju uje Glavina. (vk)

Radi se uglavnom o strancima. Prema nekim procjenama ak 90 % ine Austrijanci, ima nešto Slovenaca i Ma ara. Doma ih ljudi gotovo i ne. Tamo dnevno boravi 50 ili više ljudi, koji bi trebali pla ati izme u 50 i

Kroz Međimurje 11 100 eura boravišne takse po danu, što je na mjesec nekoliko tisu a eura. Neki su ovdje i tokom cijele godine. Grad je zakinut za velik iznos novca. Da ja do em na neko jezero u Austriji i postavim kamp, bez da se ikome javim i polažem ra une, „uhitili“ bi me za 20 minuta, kaže preloški gradona elnik Dragutin Glavina kad smo ga upitali zašto nije mogu e razvijati “legalni turizam” na prostoru preloške Marine, kao i na cijelom podru ju koje je uz stari tok rijeke Drave, odnosno kanal i jezero HE.

“Prilo ko jezero” Gradona elnik Dragutin Glavina jezero Hidroelektrane Dubrava naziva „Prilo kim jezerom“. Zato jer se, kaže, više od pola površine nalazi na podru ju Grada. Sje a se stare Drave i njenih brojnih rukavaca. Da je takvom ostala predstavljala bi iznimnu prirodnu vrijednost i ljepotu. No, nije zaboravio ni njenu varljivost, poplave i izlijevanja te je unato odre enoj nostalgiji, svjestan i prednosti „obuzdavanja“ rijeke, odnosno izgradnje hidroelektrana.

Me imurska županija, Grad Prelog i Op ina Nedeliš e na ijem se podru ju nalazi Akumulacijsko jezero Hidroelektrane akovec, prema HEP-u su pokrenuli inicijativu za donošenje kvalitetnog dugoro nog rješenja.

Glavina naglašava: HEP ne e mo i sam to riješiti. I Prelog i Nedeliš e kao jedinice lokalne samouprave zainteresirani su da, putem svojih planova prostornog ure enja, osmisle ure enje i namjenu. No, HEP bi nam morao dati zakup na duži rok, primjerice 99 godina, jer ina e nikakvi planovi ne e imati smisla. S druge strane i županijskim prostornim planom treba predvidjeti izmjene, koje ne e donositi samo ograni enja i zabrane, ve pretpostavke za razvoj turizma. To je prostor kojim bi se moglo turisti ki dobro gospodariti. Klju no je da se iskoristi komercijalno, a istodobno da se ne devastira prirodni okoliš. Svi objekti koji ne bi bili u planovima, morali bi se ukloniti. Neki bi možda i mogli ostati, no osobno smatram, na Marini vrlo malo. Najve i problemi su na otocima, koji su zamišljeni da budu staništa za ptice, op enito za loru i faunu. Mislim da bi trebali biti druk ije koncipirani od pojasa uz obalu, neke ostaviti ljudima, a drugi bi morali ostati nenastanjeni, kazao nam je preloški gradona elnik.

Jezero Hidroelektrane Dubrava je ina e površine 16 i pol kvadratnih kilometara i jedno od najve ih umjetnih jezera u Hrvatskoj.

(V. Kelkedi, foto: Z. Vrzan )

Spor oko zemljišta Op ina Orehovica u sudskom je sporu s Ivanom Lešnjakom iz Ivanovca zbog „nesporazuma“ koji je nastao oko katastarske estice Štuk na podru ju katastarske op ine Vularija. Naime, sporno zemljište nalazi se u Programu raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem na koji je Op ina Orehovica dobila sve potrebne suglasnosti. Kako je zemljište bilo predvi eno za prodaju, to je izabran i najpovoljniji ponu a – Marijan Baranaši iz Vularije. No, nakon dostave nacrta ugovora na prethodnu suglasnost Državnom odvjetništvu, prodaja je zabranjena. Prema podacima Državnog odvjetništva, estica je prije 25 godina dana u vlasništvo Ivanu Lešnjaku te Slavi i Franji Topleku i to kao zamjena za nekretnine koje im je tadašnja država oduzela eksproprijacijom za potrebe šljun are. Spomenuti se me utim nikad nisu upisali kao vlasnici, ve je kao jedini vlasnik navedena Republika Hrvatska. Spor je nastao nakon što je Ivan Lešnjak podnio zahtjev za uknjižbom prava vlasništva, a Op ina Orehovica na to predala prigovor.

Op ina u zabludi?

Dvoje svjedoka nedavno je potvrdilo da Lešnjak zemljište obra uje 25 godina te da im je poznato ga je dobio u vlasništvo u postupku eksproprijacije. Na elnik Orehovice Franjo Bukal pak tvrdi kako je vlasnik estice država, da se ona nalazi u Programu raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, da je Op ina ishodila sve potrebne suglasnosti za korištenje te da jedina njime može raspolagati.

Ukoliko sud presudi u korist Ivana Lešnjaka, zatražit emo povrat svih troškova nastalih u postupku provo enja natje aja za prodaju, budu i da je predlagatelj neupisivanjem svojeg prava u zemljišne knjige, Op inu doveo u zabludu, istaknuo je Bukal. Presuda e biti donijeta pisanim putem.

(Velimir Kelkedi)

GORI AN

I naš fotoreporter imao je bliski susret s opasnim psima koji “ uvaju” kampersko naselje

VJESNIK BERBE grož a

Klopotec zapo eo svoj ples Uz Dane turizma u Op ini Sveti Martin na Muri, postavljen je i prvi ovogodišnji klopotec u me imurskom vinogorju. Na mikro lokaciji Repeki kod Grkaveš aka ovdašnji su vinogradari postavili klopoca i tako najavili po etak zorenja grož a. Sorte muškat otonel i muškat žuti te stolna grož a poprili no su slatka, što su prepoznali vorci i drozdovi i po eli se gostiti.

I tako su Svetomartin ani postavili klopotec prije Štrigov anaca koji su to obavili predzadnje kolovoške nedjelje. Klopotec uz prakti nu funkciju, plašenja ptica ima i tradicijsku i turisti ku vrijednost. (sm)

OREHOVICA

- Klopotec na Repekima je zaklopotao

iš enje i izmještanje kanala „Jagodnjak“ U Gori anu su u tijeku radovi na iš enju kanala za oborinske vode, iji su investitor Hrvatske vode. Kanal se proteže kroz Vrtnu i Tratinsku ulicu, a dužine je 600 metara.

Nakon završetka radova krenut e se na izmještanje kanala dužine 420 m, koji se proteže kroz gospodarsku zonu kako bi se dobila ve a površina za izgradnju.

Geodetske snimke kanala inancira op ina Gori an, a ostalo je u izvedbi Hrvatskih voda. Idejni i glavni projekt izmještanja kanala Jagodnjak u vrijednosti 6.100 kn izradilo je poduze e „Princon“ iz akovca. Projekt je proveden kroz gruntovnicu i katastar.

Radovi se izvode na državnom i poljoprivrednom zemljištu, te je op ina Gori an predala zahtjev da navedeno zemljište prije e u njeno vlasništvo. (J)

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U SKLOPU “PUNE ZDELE” u Donjoj Dubravi održani gDani dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje h

Dobravski ljuk iz ekološke proizvodnje nezaobilazan dio prehrane i tradicije Proteklog je vikenda u Donjoj Dubravi održana manifestacija gDani dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje h. Manifestacija je organizirana etvrte godine zaredom, no ove godine u sklopu Festivala gPuna zdela h kojeg inancira EU kroz IPA program prekograni ne suradnje Hrvatska – Ma arska. U projektu sudjeluju op ine Donji Vidovec, Donja Dubrava i Gori an s hrvatske strane i 4 op ine iz Republike Ma arske. Cilj festivala je o uvanje gastronomskog i kulturnog naslje a svake op ine, a za cjelokupni projekt je odobreno 130 tisu a eura.

Najzaslužniji za “Dane ljuka i ekološke proizvodnje” - obitelj Sabol

Na manifestaciji su izlagali ekološki proizvo a i

24. kolovoza 2010. telj Sabol je me u prvima upisana u upisnik ekološke proizvodnje.

Dok su udruge kuhale specijalitete u kojima je jedan od glavnih sastojaka luk, prof. Željko Sobotka održao je predavanje o luku i ekološkoj proizvodnji, dok je o znamenitosti dobravskog ljuka govorio ekološki proizvo a Josip Sabol. Posjetitelji su mogli uživati u jelima od luka. Svoje ekološke proizvode izložilo je 25 izlaga a iz svih krajeva Hrvatske, a bili su tu i gosti iz Slovenije i Ma arske.

Prema odluci komisije najure eniji štand imali su Stanislav Trstenjak i u eni ka zadruga Pupoljak OŠ Donja Dubrava, dok je najproizvodom proglašena zimnica luk s krastavcima Bernarde Orehovec.

U kulturno umjetni kom programu sudjelovali su HKUD Gori an, KUD iz Nagykanizse, Selja ka sloga iz Donje Dubrave i nezaobilazna Teta Liza s tamburašima. Af

Najure enijim štandom proglašen je onaj Stanislava Trstenjaka

Na dobravskim poljima nekada samo luk

žica o ekološkom uzgoju ljuka u kojoj se nalazi i nekoliko zanimljivih recepata.

“Dani dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje” zapo eli su stru nom tribinom u subotu, 21. kolovoza u Domu kulture gZalan h na kojoj su dr. Josip Haramija, dr. Zdravko Matotan i Josip Sabol govorili o povijesti proizvodnje dobravskog ljuka, vrstama luka i njegovom zna aju u ljudskoj prehrani i zaštiti starih autohtonih sorti povr a. Na tribini je re eno da se luk uzgaja ve pet tisu a godina i potje e iz središnje Azije.

Nekada je dobravska polja krasila jedna tradicionalna poljoprivredna kultura, dobravski ljuk, sa en, uzgajan, bran i pleten rukama vrijednih i spretnih dobravskih ljukarica. Luk je danas neizostavan u prehrani, a dokazana su i njegova ljekovita svojstva da isti krv, poboljšava cirkulaciju, smanjuje razinu še era u krvi, pospješuje probavu, poboljšava apetit, itd.

Predstavljena je i prigodna knji-

Veliki doprinos obitelji Sabol Sve ano otvaranje manifestacije uprili eno je u nedjelju, 22. kolovoza u Zalanovom dvorištu.

U ime Me imurske županije otvorio ju je zamjenik župana An elko Horvat. U svom pozdravnom govoru op inski na elnik Marijan Varga istaknuo je veliki doprinos obitelji Sabol u promociji dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje što je danas prepoznala i EU. Obi-

Nezaobilazna teta Liza i tamburaši

Ribi i iz Mlinaraca najbolji u kuhanju U sklopu manifestacije održano je gastronomsko natjecanje u kuhanju jela u kojima je luk jedan od sastojaka. Žiri je imao tešku odluku, no morali su odabrati najbolje. Tre e mjesto za lukovu juhu osvojili su lanovi donjodubravskog Crvenog križa, Lova kom društvu

Nagra eni u kuhanju

Fazan iz Donje Dubrave pripala je druga nagrada za lova ki gulaš od veprovine, a pobjednik kulinarskog natjecanja postala je ekipa Ribi kog društva iz ma arskih Mlinaraca koji su pripremili iš paprikaš. Sve pripremljeno je podijeljeno posjetiteljima. af

24. kolovoza 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NA FARMI MUŠKATLJIN organiziran Dan otvorenih vrata i trening za mlade konje

Popularizacija konji kog sporta i rezervata Veliki pažut Farma Muškatljin i Instal promet Kanižaj u nedjelju, 22. kolovoza organizirali su trening za mlade konje na koji su pozvali sve zaljubljenike u konji ki sport i prirodne ljepote.

Farma Muškatljin smještena je u posebnom zoološkom rezervatu Veliki pažut kod Donje Dubrave, u neposrednoj blizini uš a Mure u Dravu, na trome i Me imurja, Podravine i Ma arske u okruženju nedirnute prirode i pruža vam mogu nost doživljaja iskonskog suživota tradicijske kulture života seljaka, sto ara, ribara, lovaca, p elara, kuhara i zlatara.

Uspjela promocija Vlasnici arme Marinko Lisjak i Duško Kanižaj odlu ili su mještanima otvoriti vrata i pokazati sve ari života na armi.

Veliki broj mještana došao je minulog nedjeljnog poslijepodneva na armu Muškatljin, a doma ini su im osigurali zanimljiv sadržaj.

Mogle su se isprobati vještine u jahanju konja, mogli ste poletjeti sa lanovima Zmajarskog kluba Rode iz Preloga, odigrati paintball i zaplesati uz Skandal bend.

Vlasnici su nam otkrili da su ovim doga ajem željeli promovirati Veliki pažut kao prirodni rezervat i konji ki sport kako Organizatori vrlo uspjele manifestacije, ujedno i vlasnici farme Marinko Lisjak i Duško Kanižaj

Farmu je u nedjelju poslijepodne posjetio veliki broj gra ana, koji su se osim upoznavanja s konji kim sportom i dobro zabavljali uz Skandal bend

bi privoljeli što više mladih jaha a. Najavili su kako idu e godine imaju u planu organizirati i prvi službeni turnir me unarodnog karaktera. Farma je izgra ena 1952. godine za sušenje duhana. Nakon dvije godine ostala je zapuštena, da bi se u njezino ure enje krenulo 1999. godine. Na treningu su posebno zanimljiva bila djeca od 12 do 17 godina koji su imali preponske jahanje na 60 i 120 centimetara. (a )

OP INA KOTORIBA

Ure uju se Dom kulture i raskrš e kod Sajmišne Ovih dana zapo eli su radovi na daljnjem ure enju unutrašnjosti Doma kulture u Kotoribi.

Dom se etapno ure uje ve nekoliko godina što ovisi o financijskim mogu nostima. Od elnika op ine Kotoriba saznali smo da e se u ovoj azi zamijeniti postoje e drvene stolice, uredit e se pod, postaviti nove zidne obloge i obaviti rekonstrukcija grijanja.

Radove e obaviti Velkom iz Kalnika kraj Križevaca, a njihova je vrijednost oko 400 tisu a kuna.

Ministarstvo kulture za ure enje Doma kulture u Kotoribi odobrilo je 200 tisu a kuna, dok e drugu polovicu financijski zatvoriti županija i op ina. Radovi bi trebali biti gotovi do proslave Dana op ine Kotoriba.

Istovremeno su zapo eli radovi na rekonstrukciji raskrš a

županijske ceste i Sajmišne ulice kod rampi sa ure enjem novog pješa ko biciklisti kog prijelaza.

Provedbu javnog natje aja za izbor najpovoljnijeg izvo a a radova obavila je Županijska uprava za ceste. Ovime e se urediti još jedan vozni trak koji e omogu iti nesmetan izlazak iz Sajmišne ulice za vrijeme kada su branici spušteni. Radove izvodi akove ka Tegra, a njihova je vrijednost 228.380 kuna. Polovicu iznosu osigurao je ŽUC, dok e drugu polovicu osigurati op ina Kotoriba u svome prora unu. Od elnika op ine saznali smo da Hrvatske željeznice imaju u planu postavljenje novih polubranika na željezni kom prijelazu. Spomenuti radovi trebali bi biti gotovi do proslave Dana op ine Kotoriba uz jesensko Križevo. (a )

AKCIJA “Kotoriba - me imurski cvjetnjak”

Izbor najljepše ure enog prozora, balkona i dvorišta Op ina Kotoriba i ove e godine provesti akciju „Kotoriba – me imurski cvjetnjak“ putem koje se biraju najljepše ure eni prozor, balkon i dvorište. Mještani se mogu prijaviti sami, a može to u initi i netko drugi.

Prijave se primaju do 5. rujna u

prostorijama op ine Kotoriba ili putem tele ona 682 265. Posebna komisija krenut e u obilazak i izabrati najljepši prozor, balkon i dvorište, a imena dobitnika posebnih priznanja saznat emo uz program za Dane op ine Kotoriba. (a )

DOZNAJEMO Što stoji iza uspjeha SUPERNOVE koja je obilježila godinu dana poslovanja

Inovativnoš u do uspjeha Dok se uslijed aktualnih gospodarskih prilika ve ina trgova kih centara u Hrvatskoj mu i kako bi privukla kupce, odnosno imala dovoljno zakupaca, pa nije rijedak slu aj da su dijelom prazni ili im se ne pla aju zakupnine, takve probleme ne poznaje Shopping Parka SUPERNOVA Varaždin, koji je u etvrtak obilježio prvu godišnjicu otvorenja.

Kako to uspijeva, pitali smo njegovu upraviteljicu Patriciju Tkal ec, dipl. kroat. i dipl. german., koja je i organizirala ro endansku proslavu na kojoj su, uz brojne kupce, bili i g. Franz

Brünner, predstavnik investitora i direktor m2 Centarmanagementa, zatim me imurski župan Ivan Perho , predsjednica Županijske skupštine Varaždinske županije Dubravka Biberdži , dipl. oec., te zamjenik gradona elnika grada Varaždina Slobodan Mikac. „Shopping Park SUPERNOVA Varaždin optimalno je osmišljen projekt koji se tijekom svoje prve godine poslovanja isprofilirao kao odli no locirana obiteljska shopping destinacija iji su brendovi raznoliki asortimanom te prije svega prilago eni regionalnoj kupovnoj mo i. Da

je uistinu tako, govori i injenica kako je upravo varaždinska SUPERNOVA u svibnju valorizirana kao TOP 5 najinovativnijih shopping objekata u srednjoisto noj i jugoisto noj Europi”, objašnjava upraviteljica priznanje ACROSS AWARD 2010, koji se tijekom nekoliko njihovih posljednjih outdoor kampanji nezaobilazno isti e svojim logotipom.

Inovativna je posebnost varaždinske SUPERNOVE upravo u tome što je zahvaljuju i njenim poslovnim smjernicama omogu ila ulazak afirmiranim svjetskim brendovima i na podru je sjeverozapadne Hrvatske.

Oko ro endanske torte okupili su se predstavnik investitora i direktor m2 Centarmanagementa Franz Brünner, predsjednica Županijske skupštine Varaždinske županije Dubravka Biberdži , dipl. oec., zatim zamjenik gradona elnika grada Varaždina Slobodan Mikac i upraviteljica Shopping Parka SUPERNOVA Varaždin Patricija Tkal ec, prof. kroatistike i prof. germanistike

Atraktivnom ponudom upotpunjenom prigodnim poklonima i nagradama Shopping Park SUPERNOVA ponovno je privukla veliki broj posjetitelja na proslavu 1. godišnjice otvorenja „Ovom bih se prilikom željela osobno zahvaliti svim djelatnicima naše 24- lane obitelji, koji su predanim radom te ljubaznim opho enjem našim sugra anima u inili užitak kupovanja ugodnim. Isto tako ne smijemo zaboraviti doprinos naših zaštitarskih, tehni kih te službi vanjskih održavanja, bez ijeg angažmana svakodnevno unkcioniranje ne bi bilo besprijekorno. Me utim, najve e hvala upravo svim našim kupcima su u SUPERNOVOJ prepoznali svoju destinaciju obiteljskog kupovanja“, isti e u svom pozdravnom govoru upraviteljica.

Shopping Park SUPERNOVA raspolaže kontingentom od ak ca. 770 besplatnih parkirališnih mjesta, od ega se dio nalazi na krovnom parkiralištu na koje se vozilom ulazi prilaznom rampom, a pješke dolazi najmodernijim dizalom sa zaslonom na dodir (ulaz izme u Farmacie specijalizirane prodavaonice i Müllera)

Kupcima ak 4.000 poklona i 300 nagrada Povodom 1. ro endana, vjerne je potroša e SUPERNOVA darivala s ak 4.000 poklona te 300 nagrada.

Tako su njezini posjetitelji u etvrtak, uz ostalo, mogli uživati u besplatnoj ro endanskoj torti velikih dimenzija, sladoledu koji se tako er dijelio besplatno, kao i kokice, še erna vata te balo-

ni, a ni korištenje prigodno postavljenog bergodroma i clics cornera nije se napla ivalo. Uz to, parkiralištem su se probijali klaunovi i drugi zabavlja i, poput ma ioni ara i maskoti. Vrhunac ve eri bio je nastup eminentnog etno glazbenika Žige i Bandista, koji je potrajao duže od planiranog, odnosno ak do 21 sat.

14

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. kolovoza 2010.

EPIDEMIJA PRETILOSTI - stigli smo u korak sa svijetom sa etvrtinom stanovnika koji imaju višak kilograma

O debljini ne smijemo razmišljati kao o kozmeti kom, ve zdravstvenom problemu!

- Komunalni radnici uklanjaju ambroziju sa zapuštenih površina

BILJKA koja mnogima zagor ava život “javila” se ovih dana

Bespoštedna borba s ambrozijom Iako je ve ina ni ne primje uje, ona mnogima zagor ava život. Pri kraju svakog ljeta ambrozija stvara probleme osobama alergi nima na nju, kojih je, sve više i više. Zdravstveni stru njaci upozoravaju da ambrozija, ina e najja i i najagresivniji peludni alergen, svake godine prekrije u prosjeku 15 novih etvornih kilometara površine. Stoga je djelovanje lokalne samouprave od presudne važnosti.

Tako je i u velikom broju me imurskih op ina ozbiljno shva en ovaj problem s kojim su se uhvatili u koštac. Posjetili smo Op inu Sveti Juraj na Bregu i upitali kakva je situacija...

Ve sredinom kolovoza je Op ina Sveti Juraj na Bregu ozbiljno krenula u borbu protiv ambrozije te drugih korova na itavom op inskom podru ju, kaže op inski na elnik An elko Nagrajsalovi koji zajedno s komunalnim redarom Vid Mar ecom upozorava sve gra ane se ne smije olako shvatiti ova agresivna biljka. Osim vlastitih akcija koje poduzimaju, pozivaju tako er mještane da sa svojih parcela uklone ambroziju i korove.

Pozivaju tako er da komunalnom redaru prijave one vlasnike koji se ogluše na poziv i jave lokacije iji su vlasnici iz drugih sredina ili su parcele dulje vrijeme zapuštene. Protiv svih pravnih i fizi kih osoba koje ne e ukloniti ambroziju i korove, komunalni redar e ispostaviti prekršajni nalog s nov anim kaznama.

Naravno da kazne ne mogu riješiti problem uništavanja ambrozije, ali zasigurno one moraju biti upozorenje svima nesavjesnima da ambroziju ne smijemo shvatiti “neozbiljno”.

– Najviša je koncentracija ambrozije u zraku od polovice kolovoza do polovice rujna. Nakon toga koncentracija pada, ali se osjeti i do kraja listopada. Tada su koncentracije niske, ali je za alergi are to jednako pogubno, kažu u Zavodu za javno zdravstvo.

Neugodni simptomi Kihanje, za epljen nos, suzenje i svrbež o iju, pa ak i napadaji ako prije e na plu a, simptomi su s kojima se alergi ni na ambroziju esto bore po etkom i krajem ljeta. Simptome reakcije na ambroziju najbolje je, kažu lije nici - sprije iti. Stoga ako želite izbje i najve u koncentraciju peludi u zraku, morate izbjegavati izlazak iz zatvorenih prostorija izme u 10 i 18 sati.

Valja izbjegavati odlazak u prirodu kad je sun ano ili pak vjetrovito, a najbolje je izlaziti nakon kiše. Ako ste pak u zatvorenom prostoru, ne biste trebali izlaziti, te stalno koristite klimatizacijski ure aj. Jedna stabljika ambrozije, ina e, može proizvesti i do pet milijuna zrnaca, a mogu putovati i do 40 kilometara.

Uglavnom, zdravstveno problemati na biljka izaziva mnogima probleme koji su svake godine sve ve i, pa zasigurno bilo dobro poduzimati i edukativne akcije kod najmla ih, prvenstveno u cilju toga da kad se negdje pojavi ova biljka da ju je najbolje odmah uništiti.

Iš upati. To je naju inkovitiji put kako i sam naslov ove teme govori u bespoštednoj borbi protiv ambrozije.

(S. Mesari )

- Ve ini ljudi razmišlja o umjereno pove anoj tjelesnoj težini kao kozmeti kom a ne i zdravstvenom problemu. Stoga je osobito zna ajno podi i svijest o zdravstvenim posljedicama pretilosti, kako bi što ve i broj ljudi odgovaraju e reagirao u slu aju dobivanja na težini, ali je istovremeno nužno voditi i ra una o umjerenosti radi mogu eg rizika za razvoj poreme aja prehrane.

Svjetska zdravstvena organizacija smatra pretilost globalnom epidemijom dvadeset i prvog stolje a. Ne poduzmu li se odlu ne mjere u prevenciji i lije enju pretilosti, do 2025. godine 50 posto svjetske populacije bit e pretilo. U Hrvatskoj je bilo pretilo, prema podacima istraživanja provedenog 2003. godine na populaciji u dobi od 18. do 74. godine, u prosjeku 21 posto ispitanika. Niti u Me imurju nije puno bolja situacija.

Dapa e.Dok su još prije tridesetak godina u pojedinim krajevima Hrvatske, osobito u nekim nerazvijenim seoskim podru jima, pothranjenost i prehrambeni deficiti bili esta pojava, danas su pothranjena djeca i odrasle osobe rijetkost, a sve eš e su pojava preuhranjena djeca i odrasli. U Hrvatskoj je pothranjeno oko 1 posto populacije. Suvremenim razvojem poljoprivrede i industrije obilježja tradicionalnog na ina prehrane mijenjaju se. Nekadašnje regionalne razlike u prehrani izme u kontinentalnog i priobalnog dijela nestaju. Moderan na in života nalaže sve eš e konzumiranje hrane izvan ku e, i to naj eš e “brze hrane” s niskom biološkom vrijednoš u, dok su kuhani obroci miješane hrane sve rje e zastupljeni. To bitno utje e na promjenu prehrambenih navika, posebice mla ih naraštaja. Modernizacija tehnologije rada i korištenje prijevoza do radnog mjesta doprinijeli su znatnom smanjenju tjelesne aktivnosti i utroška energije radno aktivnog dijela populacije. Sjedila ki na in života karakteristi an je za današnje stanovništvo svih dobnih skupina.

Pretilost kao uzrok smrti koji možemo izbje i odmah iza pušenja Pove ana tjelesna težina, a osobito pretilost, pridonosi razvoju kroni nih bolesti, prvenstveno razvoju še erne bolesti tipa 2, nekih sijela raka, te bolesti srca i krvnih žila. Za navedene bolesti dokazani su rizi ni imbenici poput nepravilne prehrane i smanjene tjelesne aktivnosti. Spomenute bolesti, osim što imaju najve i obol i smrtnost, znatno umanjuju radnu sposobnost stanovništva. Me u uzrocima smrti koje je mogu e sprije iti pretilost zauzima drugo mjesto, odmah iza pušenja. Od bolesti krvožilnog sustava u Republici Hrvatskoj godišnje umire preko dvadeset i šest tisu a ljudi, odnosno 50 posto svih umrlih. Od še erne bolesti, uglavnom u Hrvatskoj, boluje oko 6,1 posto odraslog stanovništva u dobi od 18 do 65 godina.

Budu i da postoje vrsti znanstveni dokazi da se promjenom loših prehrambenih navika i pove anjem tjelesne aktivnosti može zna ajno utjecati na regulaciju tjelesne težine i smanjenje rizika za razvoj kroni nih nezaraznih bolesti, Svjetska zdrav-

etiri sata uz televiziju i tri sata uz kompjutor U 2006. godini televiziju gleda etiri sata i više radnim danom 33,1% dje aka i 29,4% djevoj ica, približno jednako kao i prije etiri godine. No, ako se tome doda da tri i više sati uz kompjutor igraju i igrice ili dopisuju i se provede 37,8% dje aka i 15,8% djevoj ica, potpuno je jasno da ne preostaje vremena za spontano druženje ili igre oko ku e. (BMO)

Sve više jedemo vani, i to naj eš e “brzu hranu” s visokom energetskom i niskom biološkom vrijednoš u

stvena organizacija 2004. godine usvojila je globalnu strategiju o prehrani, tjelesnoj aktivnosti i zdravlju radi smanjenja rizi nih aktora za razvoj bolesti koje su posljedica nepravilne prehrane i smanjene tjelesne aktivnosti. Krajem srpnja i naša Vlada usvojila je strategiju za suzbijanje pretilosti sa zada ama svim onim ministarstvima koja bi mogla svojim djelovanjem utjecati na smanjenje problema prekomjerne tjelesne težine i poticati stanovništvo na ve u tjelesnu aktivnost.

Debljanje po inje nakon tridesete Prekomjerno pove anje tjelesne težine razvija se tijekom vremena, a

naj eš e po inje završetkom mladena kog doba, osobito nakon tridesete godine života. Razvije li se do stupnja pretilosti, lije enje je naj eš e teško i dugotrajno.

Ve ini ljudi razmišlja o umjereno pove anoj tjelesnoj težini kao kozmeti kom a ne i zdravstvenom problemu. Stoga je osobito zna ajno podi i svijest o zdravstvenim posljedicama pretilosti, kako bi što ve i broj ljudi odgovaraju e reagirao u slu aju dobivanja na težini, ali je istovremeno nužno voditi i ra una o umjerenosti radi mogu eg rizika za razvoj poreme aja prehrane.

Osobe starije životne dobi vrlo su raznolika skupina, s mnoštvom razli itih medicinskih dijagnoza i

velikim razlikama u mentalnom i unkcionalnom statusu, što uglavnom zahtijeva individualni pristup, a zbog pojedinih stanja i bolesti esto i primjenu specifi nih dijeta. Problem pretilosti u osoba starije životne dobi vrlo je složen, a lije enje je naj eš e teško i dugotrajno. Promjena na ina života, uklju uju i promjenu na ina prehrane i pove anu tjelesnu aktivnost, prvi je i osnovni pristup u prevenciji i lije enju pretilosti, s ciljem sprje avanja razvoja bolesti uzro no povezanih s prekomjernom tjelesnom težinom i pretiloš u.

Tjelesna aktivnost u starijoj životnoj dobi te održavanje tjelesne spremnosti i malog udjela masnog tkiva zna ajno je za što dulju neovisnost osoba starije životne dobi o pomo i druge osobe.

Postoji niz na ina kako stanovništvo stalno upozoravati na brigu o sebi da bi se izbjegla prekomjerna tjelesna težina. Jedna od mjera je i ozna avanje hrane, s preporukama vrijednosti za svakodnevnu konzumaciju s obzirom na njihovu hranjivu vrijednost. Uz to je potrebno uvesti ve u kontrolu radi sprje avanja obmanjivanja potroša a s navodno povoljnim utjecajem pojedinih sastojaka hrane na poboljšanje zdravlja.

(BMO)

Djeca jedu premalo vo a i povr a, a piju previše sokova Analiza prehrambenih navika školske djece ukazuje kako djeca neredovito uzimaju obroke, sve manji broj hrani ih se u školskim kuhinjama, osobito u enici viših razreda, a gotovo 50 posto anketirane djece koja imaju nastavu u jutarnjoj smjeni ne doru kuje.

Zapaža se da dio djece, uglavnom

zbog zaposlenosti roditelja i generacijskog raslojavanja obitelji, kod ku e neredovito jede kuhane obroke od raznovrsne hrane.

Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je za djecu i mlade bavljenje tjelesnom aktivnoš u najmanje 60 minuta dnevno. Rezultati o tjelesnoj aktiv-

nosti ukazuju da svega 33 posto školske djece u dobi od 11 do 15 godina ostvaruje preporuke za dnevnom tjelesnom aktivnoš u.

U svim dobnim skupinama dje aci su tjelesno aktivniji od djevoj ica. Tjelesna aktivnost opada s porastom dobi, osobito kod djevoj ica. (BMO)

24. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Potražite dobar osje aj u bio&bio Minulog petka u Varaždinu na Trgu slobode 1 bio&bio trgovina otvorila je svoje novo prodajno mjesto, i to s oko 2500 proizvoda; prirodnih dodataka prehrani, ekološke hrane, prirodne kozmetike i sredstava za iš enje te kuharica i knjiga s podru ja zdravog stila življenja.

Potražite dobar osje aj u bio&bio uz vode e svjetske brandove certificiranih ekoloških proizvoda kao što su

npr; Zelena Magma, Spirulina, Natracare, Ecover, Sojade i LaVida, Dr.Hauschka i Primavera, kao i John Masters Organics te Lavera.

U ovoj trgovini uvijek možete dobiti i razne savjete educiranih prodava a o upotrebi ili pripremi namirnica te prisustvovati mnogobrojnim promocijama, degustacijama i savjetovanjima, npr. 27.8 Isprobajte prirodnu dekorativu i preparativu Dr.Hauschka na

besplatnom savjetovanju (uz prethodnu najavu), 1.09 Degustirajte energiziraju i ljubavni napitak + savjetovanje, 10.09 Saznajte ponešto o aromaterapiji i blagotvornosti eteri nih ulja, 15.09 Otkrijte prirodne dodatke prehrani uz zeleni cappuccino, 27.9 Poslušajte zašto koristiti ekološka sredstva za iš enje.

Vode i svjetski ekološki brandovi, educirani prodava i, bogata ponuda i pregršt dobrog osje aja o ekuju vas radnim danom od 8 do 20 sati, subotom od 8 do 14, a za vrijeme Špancir esta do 20 sati. Bio&bio asortiman možete prona i i na web shopu na adresi www.biobio.com.hr .

Dobro je znati 15

16

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

24. kolovoza 2010.

24. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 17

18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. kolovoza 2010.

DAN POLJA u Sveto martinskom kraju u zabavi ali i strahu AKOVE KI SAJAM I PLAC SRIJEDOM

Tko bude sve Uz kupinovo vino doznali o to potrošio nasrtajima štetnika i bolesti

- Pepelnica je u inila gotovo katastrofalne štete i što je uznemiruju e, pepelnica je postala otporna ma pojedine preparate, odnosno zaštitna sredstva, upozorava mr.sc. Milorad Šubi

Profesionalci su oprezniji

Gdje ste kupci............?

Ponuda vo a, povr a i drugih poljoprivrednih proizvoda minule srijede na akove kom sajmu i placu je bila izuzetno dobra.

Na prodaju su ponu ene velike koli ine krumpira, žitarica, šljiva, paprike, raj ice, luka, te svakojakog cvije a.

Moglo se kupiti i raznog alata za ljetne poslove, a još uvijek nije bilo vinskih ba vi. Na placu je bila kao rijetko kada bogata ponuda svježeg mlijeka i mlije nih proizvoda, osobito svježeg kravljeg sira.

Mnogi koji su prolazili sajmišnim i placovskim prostorom pitali su se tko e svu tu robe potrošiti. A nije se baš

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA krumpir 3 do 5 kn/kg paprika 7 kn/kg paradajz 8 kn/kg šljive 20 kn/kg breskve 12 kn/kg kukuruz 1,20 kn/kg pšenica 1,10 kn/kg svježi sir 20 kn/gruda med 30 kn/ ašica rakija 30 kn/l kupovalo puno, što prodava i opravdavaju ljetnim odmorima, ali i nov anom oskudicom potroša a.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

KUTAK za agro savjet Piše: dipl. ing. agronomije Silvija Zeman

Siva plijesan (botrytis cinerea) kod vinove loze

Siva plijesan na peteljci

Siva plijesan na starijem grož u

Siva plijesan napada sve nadzemne dijelove biljke samo što su neki organi ja e podložni tom napadu. Uzrok te pojave je gljivica Botrytis cinerea , ona ja i sapro it i parazit , tj. živi i na mrtvim i na živim organima. Gljivica se naseljava u grozdi e vrlo rano, odmah nakon cvatnje samo tada još nije parazit nego sapro it (živi od mrtvih odba enih ostataka cvjetova ).Kada se grozdi i zatvore gljivica postane parazit i prodire u peteljku , petelj ice i bobe.

Najprije dolazi faza zelene plijesni (ošte enja petelj ice i bobe), a dalje se širi kao parazit i uništava zelene bobe koje tada poprimaju crvenkasto-sme u ili sivo-sme u boju. Pred zriobu dolazi faza sive plijesni iji je za etak bio kada se gljivica naselila na ostatke cvjetova nakon cvatnje. Gljivica naro ito napada napuknute bobice nakon suše koju sljede obilne kiše , nakon napada grozdova moljca , tu e i dr. Što se grož e više približava zriobi ja e je napadnuto sivom plijesni i za nepovoljna i vlažna vremena potrebna je prijevremena berba.

Kod takve situacije gubimo dio

berbe a vino dobiveno od zaraženog grož a lošije je kvalitete ( miris po plijesni, brzo mijenja boju, teško se isti..).

Pojavu sive plijesni možemo smanjiti na taj na in da reduciramo gnojidbu duši nim gnojivima i pravodobno obavimo „zelene“ radove(prozra nost).

ZAŠTITA VINOVE LOZE OD SIVE PLIJESNI: PYRUS 400 SC-konc.

0,25 %(25 ml/10 l)-djeluje putem plinovite faze što jam i bolju zašti enost u slu aju slabije kvalitete prskanja; KIDAN-0,3%(30 ml/10 l; MYTHOS-konc. 0,25% (25 ml/10 l ); TELDOR SC 500-konc 0,15%(15 ml/10l)-prvo prskanje pred zatvaranje grozda i drugo u po etku zriobe; SWITCH 62,5 WG -preporu a se za završnu fazu zrenja, karenca 21 dan za vinovu lozu, konc. je 0,08% (8g/10 l).

Sklerocij sive plijesni zimi na rozgvi

Magistar Šubi je rekao kako su profesionalni vinogradari obavili redovitu i potrebu zaštitu, te su njihovi vinogradi i grož e zdravi.

Me utim u Me imurju je puno amatera ili vikendaša koji redovito ne obavljaju zaštitu.

Njihovi vinogradi su puni bolesti i njih upozorava da spase što se spasiti može. A može se revnoš u i budnoš u uz pomo struke. (sm)

Obitelj Hadela i Mladen Dobrani , bili su odli ni doma ini U sklopu Dana turizma Op ine Sveti Martin na Muri, održan je Dan polja kojeg je organizirala svetomartinska Udruga vo ara, vinogradara i povr ara. Skup je imao zabavni ali i stru ni dio, a zapo eo je na imanju obitelji Hadela u Grkaveš aku, a nastavljen kod nekoliko tamošnjih vinogradara i okon an na imanju obitelji Oleti u Grkaveš aku.

Stotinjak sudionika se na OPG Hadela upoznalo s proizvodnjom

kupinovog vina, a kod vinogradara pak se proizvodnjom vina u manjim i srednjim koli inama.

Stru no predavanje je održao mr. sc. Milorad Šubi , voditelje Savjetodavne poljoprivredne službe u Me imurskoj županiji, a nazo ni su ga pozorno pratili jer su doznali niz stvari vezanih uz bolesti i šteto inje u vinogradarstvu i vo arstvu.

- Ovdje uz ovako kvalitetno kupinovo vino, koje je zapravo li-

jek, a ne sredstvo opijanja, malo u vas raztužiti, ali i korisno informirati i pomo i vam. Zbog izrazito nepogodnih vremenskih uvjeta koji rezultiraju manjim brojem sun anih sata i velikim koli inama kiša, vinogradari i vo ari se nalaze u zaista složenoj godini. Do sada glavni štetnik peronospora se primirila, ali se u svim elementima iskazala pepelnica, koja jednako ošte uje i liš e i grož e. Pepelnica je ve sada nanijela ogromne štete i do 30 posto. Stoga budite budni, budite oprezni i po etak rujna do ekajte sa zdravim grož em u svojim vinogradima. To e vam lakše i i uz Hadelino kupinovo vino, koje opija druga ije. Ja bih rekao nježnije, ali u inkovitije, ako se malo pretjera u koli ini, ozbiljno i u šali je upozorio Šubi .

Za po etak rujna Šubi je najavio po etak berbe ranijih sorti jabuka a za po etak listopada berbu grož a u me imurskim vinogradima, te je pozvao vo are i vinogradare da prate zbivanja u vo njacima i vinogradima, kako im berba ne bi imala gorki okus.

(Stjepan Mesari )

BOLESTI U ME IMURSKIM vinogradima

Apopleksija ubire danak Na nedavno održanim Danima polja u Svetom Martinu na Muri, vinogradari su mr. sc. Miloradu Šubi u, rukovoditelju Savjetodavno poljoprivredne službe u Me imurskoj županiji postavili pitanje zbog ega im u vinogradima stradavaju trsevi. Mladen Dobrani , je konkretizirao pitanje. - Primje ujemo da na pojedinim trsevima po inje žutiti liš e, potom se popari i na kraju posuši i trs i liš e i grozdovi, pojasnio je Dobrani , dodavši kako ova poja-

va ubire danak u sveto martinskim vinogradima.

- Da, gotovo da nema novijih vinograda u kojima nema ove pojave.

Rije je o apopleksiji ili kapi trseva.

Primjetili ste da su trsevi u prolje e normalno krenuli i ocvali, a onda se po eli sušiti. Ali apopleksija se javlja i ljeti, upravo u ovo vrijeme kada su grozdovi oformljeni i po inju se puniti pred dozrijevanje.

Naj eš i uzrok apopleksije je nestru na sadnja cijepa. U Me imurju pak tome treba pridodati i

tlo. Naime, primijetio sam da ljudi u jesen iskorijene stare vinograde, naj eš e šmarnicu ili direktora i ve slijede eg prolje a zasade nove trseve. To je pogrešno jer u zemlji su ostali ili nastali uvjeti za apopleksiju, koja se prenosi alatom koji se upotrebljava kod sadnje. Stoga, nakon što iskr ite stari vinograd, novi na istom tlu sadite za najmanje tri godine, naglasio je mr.sc. Šubi ,dodaju i kako treba i provjeriti kvalitetu cijepova.

(S. Mesari )

UDRUGA p elara Me imurske županije “Agacija”

Život p ela (1) Život p ela medarica( Apis melli ica) je dobro prou en i poznat jer su p ele višestruko korisne za ovjeka i o uvanje životne okoline, a namjena ovog lanka je da upozna itatelje tek s nekim bitnim naznakama iz života p ela i p elinje zajednice.

P ele medarice su ujedinjene u zajednicu i tako jedino mogu opstati u prirodi jer je unutar p elinje zajednice izvršena stroga podjela rada u cilju opstanka zajednice i reprodukcije. Sama p ela može u prirodi živjeti dan dva i ugiba ako je bez p elinje zajednice. U p elinjoj zajednici koja može brojati nekoliko desetaka tisu a p ela razlikujemo MATICU, RADILICE I TRUTOVE.

U ovom broju pišemo u ulozi matice, a u sljede em o radilicama i trutovima.

MATICA je jedina ženka u p elinjoj zajednici s potpuno razvijeni organima za reprodukciju. Sve p ele i trutovi potje u od jedne matice pa je genetska kvaliteta matice zna ajna za kvalitetu p elinje zajednice što se odnosi na marljivost, agresivnost, sklonost bolestima i dr. Ako p elinja zajednica želi uzgojiti novu ma-

ticu zbog rojenja, uginu a stare matice ili iscrpljenosti, tada p ele radilice jaje-larvu od prvog dana po nu hraniti s mati nom mlije i što uvjetuje intenzivan razvoj larve u maticu dok se ostale larve hrane mješavinom meda i peluda iz ega se izlegnu p ele radilice ili trutovi ako su jaja neoplo ena.

Da bi matica bila sposobna za razmnožavanje mlada matica leti iz košnice na tzv. Svadbeni let gdje se u letu oplo uje s trutovima i to

Trs kojeg je napala apopleksija tako da do matice dospiju trutovi najbrži najbolji leta i koji oplode maticu pa se tako vrši selekcija pa leta kim sposobnostima p ela što je bitno za budu e potomstvo.

Matica u voštane stanice polaže oplo ena jaja iz kojih se izlegu p ele radilice ili matica i neoplo ena jaja iz kojih se legu trutovi koji poprimaju geneteske osobine isklju ivo od majke – matice jer nemaju oca ve samo djeda. Takvu pojavu u prirodi nazivamo partenogeneza ili djevi ansko ra anje tj. Razvoj jedinki iz neoplo enih jaja. Matica je najvažnija za osobine p elinje zajednice pa je p elari esto mijenjaju kako bi poboljšali kvalitetu p elinje zajednice jer matica može živjeti do šest godina ali nije produktivna u nesenju jaja pa je esto i same p ele zamijene.

Maticu stalno hrane mlade p ele pratilje mati nom mlije i kod kojih su razvijene mlije ne žlijezde. Kako se odvija ostali život u p elinjoj zajednici donosimo u sljede em broju. (piše: Ivan Šopar)

24. kolovoza 2010.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

VETERINARSKI SAVJETI

Konzerviranje mesa soljenjem i salamurenjem Konzerviranje mesa je postupak poboljšanja mesa, odnosno spre avanja njegovog kvarenja.

Osim razli itih mikroorganizama, kvarenje mesa mogu uzrokovati i fizikalno-kemijski imbenici aktiviraju i autoliti ke, vlastite tkivne procese u mesu. Stoga je svrha svih postupaka konzerviranja uništavanje mikroorganizama, tj. spre avanje ili usporavanje njihovog rasta i razmnožavanja, kao i spre avanja aktivacije autoliti kih procesa u mesu koji uzrokuju kvarenje.

Soljenje i salamurenje kemijski su postupci konzerviranja mesa. Osim konzerviraju eg djelovanja imaju i ulogu poboljšanja organolepti kih svojstava mesa (mirisa, okusa, so nosti, boje). Soljenje je konzerviranje mesa isklju ivo kuhinjskom solju i primjenjuje se uglavnom za konzerviranje suhomesnatih proizvoda u doma instvima, dok se u industriji pretežno primjenjuje u proizvodnji slanine, te konzerviranju i uvanju crijeva. Salamurenje je konzerviranje smjesom soli za salamurenje koja uklju uje kuhinjsku sol, nitrate i nitrite, te druge dopuštene sastojke (še er-

glukoza, dekstroza i saharoza, askorbinska kiselina i askorbati, ocat, mlije na, vinska i limunska kiselina i njihove natrijeve soli, te poli os ati). Salamurenje se primjenjuje u proizvodnji suhomesnatih proizvoda, nekih vrsta kobasica i mesnih konzervi kod kojih se želi posti i termostabilna ruži astocrvena boja proizvoda.

Konzerviraju e djelovanje salamure (vodene otopine smjese soli za salamurenje) rezultat je di uzije iona soli u meso zbog razlike u osmotskim tlakovima, te reakcija soli s komponentama miši nih vlakana. Di uzija soli u po etku je brza, budu i da je i koncentracija soli tada velika, zatim te e sporije, a prestaje kada koncentracija soli u mesu dosegne maksimalno 80% vrijednosti koncentracije soli u salamuri.

Kuhinjska sol (NaCl) prema odredbama naših propisa mora sadržavati najmanje 95% NaCl, te biti bez vidljivih stranih primjesa.

Osim što utje e na slanost mesa kuhinjska sol inhibira rast i razmnožavanje gnjiležnih bakterija, razara mioglobin pri emu nastaje metmioglobin koji daje mrko sivu boju mesu, oduzima mesu vodu

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464.

Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta

JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sa-

i djeluje na sposobnost vezanja vode. Nitrati su soli nitratne kiseline. To su fini bjelkasti kristali, a u smjesu za salamurenje mogu se dodavati u obliku natrijevog nitrata i kalijevog nitrata. Pod utjecajem reduciraju ih bakterija nitrati se reduciraju u nitrate. Nitriti su soli nitritne kiseline u smjesu za salamurenje dodaju se u obliku natrijevog i kalijevog nitrita. U ve im koli inama nitriti su štetni za zdravlje jer uzrokuju razgradnju critrocita i vitamina A. Dodatak nitrata i nitrita u slamuru rezultira nastankom specifi ne svijetlo crvene boje salamurenog mesa.

Meso se može salamuriti postupcima suhog, vlažnog ili kombiniranog salamurenja. Pri suhom soljenju i salamurenju se sol ili smjesa za salamurenje utrljava u komade mesa nakon ega se dodatno po površini posipaju odgovaraju om soli. Vlažno salamurenje izvodi se potapanjem mesa u salamuru ili ubrizgavanjem salamure u miši e i krvne žile mesa (tzv. brzi postupak salamurenja). Vlažno salamurenje potapanjem svodi se na potapanje komada mesa u salamuru u prikladnim posudama ili bazenima.

U salamuri meso ostaje od nekoliko dana do nekoliko tjedana, ovisno o vrsti proizvoda. U svakom je slu aju vrijeme salamurenja potapanjem najmanje dvostruko kra e od vremena suhog salamurenja. U nastojanju da se proces salamurenja skrati, u suvremenoj industrijskoj preradi mesa prevladali su postupci salamurenja ubrizgavanjem salamure u krvne žile i miši e, te kombinirano salamurenje.

Kombinirano salamurenje podrazumijeva ubrizgavanje salamure na meso, a postom potapanje mesa u salamuru.

Dražen Kranjec, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI ta. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa .

DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Penja ice uza svaki zid Kad udare ljetne vru ine pogled nam uvijek klizi u hladovinu. A meni se po glavi obi no motaju biljke koje nam mogu omogu iti sjenu. Zato naše pri e ljeti obi no govore o gorostasnom drve u guste krošnje ili o penja icama koje nalaze mjesto u svakom vrtu u kojem mogu slobodno osvajati visine. Penja ice su zbog hlada ali i boja i mirisa vrlo dragi stanovnici vrta. To su biljke kojima veoma uspješno možete prekriti neugledan zid ili stvoriti romantiku sjenice u cvije u. One nesmetano rastu preko ograda, uz pergole ili pak posebno izra ene potpornje, a neke e se uspješno penjati po grmlju ili deblima stabla.

Penja ice posa ene uza zid ili ogradu sakrit e njihov jednoli an izgled i istodobno uljepšati te osvježiti itav vrt.

Ne postoji razlog zbog kojega zid prema sjevernoj strani i onaj u sjeni ne bi bio urešen penja icom raskošnijom od bršljana.

Mjesto uza zid koji, okrenut prema sjeveru, ne prima izravno sun eve zrake ini se da ne odgovara biljkama. Da bi takav zid “živnuo”, posadite uz njega biljke šarenih listova ili bijelih boja cvijetova, poput klematisa ( Clematis montana ). U rano ljeto cijelu e biljku prekriti prekrasni cvjetovi bijele boje. Ruži asti varijetet Clematis montana var. Rubens zahtijeva nešto više sunca. Ova snažna penja ica treba mnogo mjesta za rast, a trebat e je u vrstiti

uza zid žicom. Nakon cvatnje možete je oblikovati orezivanjem. Penja ica hortenzija ( Hydrangea petiolaris ) novija je vrsta na našem tržištu. Penje se uza zid poput bršljana i ne treba poseban potporanj. Bijeli cvjetovi pojavljuju se u ljeto i dobro se isti u u odnosu na zelene listove. Iako orezivanje nije nužno, ako neki izboji rastu nepravilno, možete ih orezati.

Na suncu e zeleni listovi bršljana djelovati umiruju e, ali su u sjeni bolji varijeteti s prošaranim žutozelenim ili bijelozelenim listovima. Hedera helix ‘Goldheard’ prekrasno izgleda tijekom cijele godine, pa i zimi kad je prekrije mraz.

Za mnoge penja ice za cvatnju je potreban južni položaj. No, neke ne podnose izravnu podnevnu toplinu. Zbog toga na južnoj stani zida treba saditi biljke koje su istinski ljubitelji sunca.

Takva je glicinija ( Wisteria sinensis ), listopada penja ica kojoj treba osigurati potporanj. Može rasti i kao grm ali joj I u tome treba potporanj.

Ima lijepe ljubi aste cvjetove smještene u vise im grozdovima. Cvjeta u kasno prolje e.

Podnijet e i sjenu, ali je treba orezivati i na taj na in oblikovati.

Vole Vas u IVI!

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. kolovoza 2010.

MERHATOVEC

Žetveni obi aji KUD -a Žiškovec Iza svete mise u Merhatovcu, na prostoru ispred kapelice vrlo zapažen i od publike izuzetno dobro primljen imao je KUD Žiškovec iz istoimenog prvog Merhatovcu susjednog naselja.

Žiškovani su dali prikaz žetvenih obi aja u davno vrijeme, kada se žito srpovima žnjelo i u snopove slagalo. Kada se na polju jelo i pilo, te odmaralo pred novi posao. A upravo je zajutrak na travi najviše zaintrigrirao brojnu publiku. Osim prikaza žetvenih

poslova, KUD Žiškovec se predstavio s nekoliko me imurskih pjesama i plesova uz pratnju najboljih hrvatskih tamburaša Biser Me imurje. Gostovanje u Merhatovcu je organizirao Radovan Zadravec, novi predsjednik VMO Merhatovec, rodom iz

ŽUPNA CRKVA Sveti Juraj na Bregu

PRVA KNJIGA pre asnog Antuna Štefana iz Preloga

Zazidan toranj visok 27 metara Okon ano je zidanje tornja na srušenoj župnoj crkvi u Svetom Jurju na Bregu, koja je zbog nepažnje izvo a a radova na sanaciji zidova od vlage srušena 4.lipnja 2008. godine. akove ka gra evinska tvrtka akovestan zazidala je 27 metara visok toranj, na koji e uskoro biti postavljena drvena konstrukcija zvonika, koji e zatim biti presvu en bakrenim limom. Po doma em, na tornju je došlo do “glihe”, pak su na vrh (venec) postavljeni “cimer” i hrvatska trobojnica. Intenzivno se obavljaju i radovi na postavljanju krovišta na la u crkve, a potom slijedi prekrivanje i postavljanje žljebova za oborinske vode. Dragutin Barlek, jedan od elnika akovecstana kaže kako svi radovi idu svojim tijekom i da e biti dovršeni u dogovorenim rokovima. Prema najsmijelijim ocjenama za Boži ove godine crkva e biti spremna primiti vjernike, istina bez unutrašnjeg ure enja, ali sigurna od bilo kakvog stradavanja. Do sada je u obnovu crkve utrošeno izme u 8 i 9 milijuna kuna.

(S. Mesari )

“Bog mojih detalja” Pred Marijine blagdane (Gospa od An ela, Gospa Snježna, Uznesenje Marijino na Nebo......) iz tiska je izašla knjiga pod naslovom Bog mojih detalja, koje je autor i pisac katoli ki sve enik pre asni Antun Toni Štefan iz Preloga, na službi duhovnika u Me ubiskupijskom sjemeništu u Zagrebu.

Na 144 stranice Štefan piše kako osje a ( uti) Boga u detaljima života u svom sve eni kom i misionarskom životu. Zapravo piše ili otkriva velikog Boga u malim detaljima ljudskog života.

Uvodnik kojeg potpisuje urednik Matej Glavica to naziva misterijem, koji je sve enikovom oku, uhu i srcu jednostavniji izazov nego obi nom ovjeku. Knjiga je izašla u nakladi zagreba ke Teovizije, a može se naru iti kod me imurskih župnika.

tram kako taj materijal kojeg imam u glavi može sa ekati, a Isus kao Sin Božji za mene najuzvišeniji lik mora biti stalno ljudima, osobito vjernicima biti da tako kažem poslužen kao hrana, pojašnjuje Štefan zbog ega prije Isus, a onda Afrika i Benin.

- - Ljudi su oduvijek imali želju saznati o tome kakvo mišljenje drugi imaju o zajedni kim stvarima, doga ajima ili osobama. Takvu želju imao je i Isus, kada je upitao

Misionarstvo na ekanju - Mnogi su o ekivali kako u svoju prvu knjigu posvetiti mojem misionarskom služenju u Africi, no ja sma-

svoje u enike: “Što govore ljudi, tko je Sin ovje ji?” Što normalnije od toga nego da ljudi imaju mišljenje o Isusu, jer je bio javna osoba. Jedni su mislili daje ovaj, drugi da je onaj.

Mišljenja je dobro uti i znati, ali ona ne daju potpunu istinu o doga ajima, o nama i o drugima.

Ako ujemo da nam Isus postavlja pitanje što mislimo o njemu, recimo mu svoje uvjerenje, a ne mišljenje. Pitajmo ga što on misli o nama i on e nam uvijek pokazati svoje povjerenje, jesmo li mu prijatelji ili samo znanci.

Moje uvjerenje o Isusu može se doznati i iz ove knjige koju iskreno preporu ujem ljudima sa ciljem da kroz nju upoznaju Isusa, prijatelje i sebe, ukratko kaže pre asni Antun Toni Štefan, naglasivši da ništa više nije isto... od kad je Isus hodao ovom zemljom.

(S. Mesari , foto.

I. Gori anec)

- Na vencu tornja zavijorio se barjak - gliha je napravljena

BOG MOJIH DETALJA

Mnogo je zvanih, malo izabranih Poznata je Isusova prispodoba (Mt 22, 1-14) u kojoj nam govori o nezasluženosti neba, o daru neba.

Pri a kaže da je nebeska gozba bila pripravljena i da je kralj poslao svoje sluge da pozovu uzvanike. Kralj u pri i je Bog, a gozba je nebo. Kad su sluge došle do uzvanika i uputili im poziv – ovi se nisu htjeli odazvati. Tako su još jednom napravili – a oni ponovno nisu htjeli, ak su neke i ubili. Naposljetku je kralj poslao sluge na putove i raskrš a da pozovu koga god na u – i zle i dobre. Zamislite. Potom nas pri a usmjerava da primijetimo jednog ovjeka koji je došao na gozbu bez svadbenog ruha. Kralj je bio iznena en i povrije en, te mu je dao svezati ruke i noge i izbacio ga van, u tamu.

Pri a završava vrlo snažno: ‘’Doista, mnogo je zvanih, malo izabranih.”

Žiškovca, koji ih je zadržao na kra em domjenku.

- Bilo je lijepo i ugodno i ponovno emo do i, rekla je Mihaela Makovec, tajnica udruge i lanica Ženske pjeva ke skupine.

(S. Mesari )

Kako razumjeti sve to? Pri a govori o ponašanju Neba. Bog samostalno organizira i priprema gozbu, kreativan je i želi da se njegovi uzvanici kod njega osje aju po aš eno. Svojim uzvanicima ili pozvanima daje prioritet i garantira im najvažnija mjesta.

Za njih je uvijek sve spremno, samo trebaju do i i uživati. Ali oni odbijaju do i. Isus u evan elju takvima daje upozorenje da su u opasnosti da se priviknu da ih se zove, u opasnosti da se ‘’nau e na dobro’’, da im nebesko postane rutina, i da više ne pronalaze radost u injenici da su pozvani i da sve imaju. Ovi iz pri e nisu znali cijeniti ono što im je darovano. Umjesto da budu zahvalni, oni postaju grubi, nemilosrdni, i ponašaju se prezirno.

Da ovjek ne povjeruje. Pa zar i toga ima?! Ima, nažalost! Postoje drugi

koji ne misle da imaju bilo kakvu šansu Iz pri e im možemo dati i ime –’’prašinari’’. Oni su ‘’pokupljeni na putovima i raskrš ima’’, odjednom im sve kre e na bolje – pala im je ‘’sjekira u med’’, kako kažemo. Dobili su šansu života! Ovdje pomišljamo na onu narodnu: ‘’Dok se jednima ne smrkne, drugima ne svane.’’ Prolazi li to i u ovom slu aju? Nipošto! Nama krš anima ne svi e nakon što se drugima smrkne. Isus svima daje šansu života: i prvima, i drugima, i zadnjima. Svima! Kod njega svi imaju pravo na sre u. Ne zaslužuju, ali to i nije važno. Pomislimo: Kojoj grupi mi pripadamo – uzvanicima ili ‘’prašinarima’’, prvima ili drugima (ili posljednjima)? Kojoj god pripadali, u nebo ne emo u i bez svadbenog ruha. Ovi pokupljeni s putova i raskrš a

nisu imali vremena za pripreme, jer im je sve došlo nenadano. Ali se i od njih nešto o ekuje – ‘’barem malo’’, a to je ve spomenuto ‘’svadbeno ruho’’.

Od ‘’prašinara’’ (takvim se osje am!), Gospodin ne o ekuje da budu ne znam kako dobri i savršeni u ponašanju (ta pokupio ih je ‘’s ulice’’), ali o ekuje ‘’barem malo’’, zbog poštovanja prema šansi života koju im je pružio.

O ekuje da je znamo iskoristiti! To je jedino što želi. Uostalom, kad se radi o šansi, radi se o ‘’biti i ne biti’’. Možda ne idemo redovito u crkvu na misu ili na druge sakramente, i to sigurno nije dobro. Kad nam se pruži prilika i osjetimo da smo pozvani da to kona no po nemo – krenimo! Ne ispri avajmo se. Nemojmo se ponašati kao uzvanici iz prispodobe, jer to nismo.

Nismo baš neki, ali i prema takvima ‘’nikakvima’’, Boga ima pažljivo srce.

Prihva aju i Njegovu logiku, sami sebi dajemo šansu, a šansa je ‘’najbolje odijelo’’, najbolje koje znamo i imamo, da ga obu emo i da do emo u svadbenu

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 24. kolovoza Bartol apostol, Bartolomej srijeda, 25. kolovoza Ljudevit, Grgur, Ludvig etvrtak, 26. kolovoza Aleksandar, Branimir, Leksi

petak, 27. kolovoza Monika, Muna, An elka, aslav Piše: vl . Antun Štefan dvoranu. Biti e to dovoljno za našu sre u. Boga trebamo i mi izabrati.

Nije dovoljno o Njemu samo pri ati, znati da postoji, ne imati ništa protiv Njega. Budimo me u izabranima, me u onima koji su ga odabrali.

To je naša šansa života. I ne o ekuje nemogu e.

subota, 28. kolovoza Augustin, Gustav, Tin, Živko nedjelja, 29. kolovoza Glavosijek Ivana Krstitelja ponedjeljak, 30. kolovoza - Petar, Margarita, Radoslava

za velike i male

Ljetne novosti

Doga aj za pam enje

Naš itatelj Marko (tako stoji u potpisu) poslao nam je ovu zanimljivi fotogra iju i napisao. Kaže on izme u ostalog.-Ovo ljeto bio sam s roditeljima na otoku Pašmanu i prisustvovao zanimljivom doga aju. Na Dan Gospe

od Sniga (5. kolovoza) služi se misa u istoimenoj crkvici na Ugljanu. To je otok odmah uz Pašman i povezani su mostom. Pred crkvicom u luci stoje usidreni brodovi, a na jednom je kip Majke Božje.

Poslije mise brodovi plove

u krug, prave i krunicu na moru, predvo eni najve im.

I tako na taj na in brodovi prepuni vjernika vra aju se u mjesto Kukljica na Ugljanu.

Bio sam i sam u toj procesiji i bio mi je to doga aj za pam enje,- piše Marko.

Zanimlivosti • Zanimlivosti LEGENDA O POZOJU – LEGENDA JE O ME IMURSKOM ZMAJU.

Mladi talenti • Mladi talenti Mudri promatra Na suhoj borovoj grani Uspravno stoji; Svaki šušanj uje Kao udarac sjekire, Dok oštro mu oko Poput rubina Sjaji i motri; Naletom povjetarca Uzdigne mu se perje, A bridak mu kljun blista Na posljednjoj sun evoj zraci.

Pucavši u lasicu malu, Lovci ne doživješe uspjeh.

No, izvan njezina vidna polja Zasko i stara ptica Te je zgrabi kandžama Oštrim poput britve; Za u eni lovac izjavi Drugovima svojim: Da, sova je simbol mudrosti!

Jakov Skok, 6.r OŠ “PETAR ZRINKI” ŠENKOVEC

Iz dnevnika Prošli tjedan bio sam na

moru u Selcu. Sa mnom su bili baka Zlatica, deda Franjo i brat Jakov.

Vodio sam dnevnik i zabilježio:

PETAK Dolazak u Selce. Prvi susret s morem. More plavo kao nebo.

Dva bijela galeba bezbrižno plivaju. Pred ve er prvo kupanje. More toplo. Plivam. Uživancija.

SUBOTA Spavanje do devet sati. Za zajutrak pahuljice s mlijekom. Do dvanaest sati smo na plaži. Više u hladu, nego na suncu. S bratom se br kamo u vodi i igramo loptom.

Plivamo i uživamo.

u Selce uživamo promatraju i prirodu.

UTORAK Za vrijeme ru ka ispao mi je zub mlije njak. Malo me boljelo, ali izdržao sam. Pospremio sam ga i uvam ga.

Kažu da je to dobro za srežu.

Daj, Bože!

Bilo je još toga, ali o tome drugi puta.

Ivan Skok, 1.r OŠ “PETAR ZRINSKI” ŠENKOVEC

NEDJELJA Oko deset sati na moru su se pojavile jedrilice. Kile po morskoj površini. Nabrojio sam ih 36. Deda mi je rekao da je to takmi enje u jedrenju.

PONEDJELJAK Vlaki em se vozimo u Crikvenicu. Usput promatramo more, kupa e. U Crikvenici smo se osvježili sladoledom. I u povratku

Jakov Skok, 6.r OŠ “PETAR ZRINSKI” ŠENKOVEC

Jeste li znali da…

Pozoj pod gradom spi Kao što je dobro poznato, Me imurje je kraj izme u dviju rijeka, pa obiluje vodom – potocima, jezerima, rijekama, barama.

Takva je kulisa oduvijek golicala ljudsku maštu te budila strah i pozornost me u ljudima koji nisu znali i nisu se usudili istraživati što se nalazi ispod površine misti ne, blještave, nedodirljive Mure ili Drave. Upravo zato postoje brojne legende o zmajevima na koje smo naišli iz raznih izvora: knjiga, weba, iz pri anja naših baka i djedova. Razgovarali smo s ljudima koji su duže vrijeme istraživali pozoje širem podru ju.

Odlu ili smo istražiti sve te izvore i saznati ponešto o “POZOJU” ili me imurskom zmaju, još više toga što se još uvijek esto može uti od starijih ljudi: “Zlo est si kak pozoj!” ili “Fleten si kak pozoj!”.

Zato je naš zadatak bio saznati – ima li u Me imurju pozoja?

Pozoj ispod akovca Za akovec se vezuje legenda o zelenom pozoju koji je toliko velik da mu se rep nalazi ispod utvrde Zrinskih u perivoju, a glava ispod tornja crkve svetog Nikole na glavnom gradskom trgu. Neki kažu da je i obrnuto. Pozoja može osloboditi jedino Dijak Grabancijaš. On je arobnjak koji putuje svijetom i susre e mnoge narode iju dobrodošlicu ispituje raznim zamolbama i zahtjevima. Kad se vrati u grad, svojim mo nim za aranim štapom tresne nekoliko puta u zemlju. Udarci probude pozoja te oni obojica odlete nad krajeve gdje žive ljudi koji mu nisu željeli pomo i na putovanjima. On se tada na strahovit na in osve uje ljudima. Pozoj uznemiruje snage prirode svojim letom pa dolazi do potresa ili prirodnih nepogoda, on izaziva vjetrove, erupcije vulkana, me ave. Pozojeva snaga dokazala se na djelu i u novije vrijeme. Kod renoviranja centra grada prije pet godina bageri i teški strojevi zbunili su pozoja, on se probudio

misle i da ga je dozvao Grabancijaš i izazvao oluju koja je poharala središnji dio Me imurja. Uništeni su usjevi, vjetar je upao stabla, rušio krovove i nanio mnogo štete. Je li mogu e da pozoj još uvijek u i ispod akovca i eka da ga se probudi…

Štrigovski pozoj Kaže se da je pozojeva glava na uzvisini ispod crkve svetog Jeronima, a rep u nizini, kod crkve svete Marije Magdalene. Opasno je uznemiriti i Štrigovskog pozoja.

U Štrigovi se pripovijeda da mladi pozoj mlati repom svakog prolje a, kad nai u velike vode u nizinu. Ovdje se ne spominju, barem ne u zadnje vrijeme, zmajske otima ine ovaca kojih je nekad bilo mnogo. Možda zato što ovaca više nema, pa je zmaj vjerojatno prešao na riblju li pti ju dijetu. No, kada vode narastu, ptice promijene staništa, ribe se uznemire i traže mirna jezera. Rijeka nosi trupce i svakako sme e koje ometa zmaja u lovu pa je zbog svih tih razloga možda ljut i gladan.

Iz svih dijelova Me imurja Naše su nam bake i djedovi ispri ali brojne legende i svoja sje anja vezana uz zmajeve. U Svetom Jurju na Bregu postoji legenda o rnom pozoju kojeg je ubio Sveti Juraj na bijelom konju. Taj je prizor simbol op ine i na njezinom je grbu. Stari naziv Svetog Jurja glasio je Sveti Juraj nad ili med Vodami. Taj naziv upu uje na visoki položaj mjesta i crkve s kojeg puca pogled na cijelo Me imurje i dravko-murku nizinu.

Sigurno je da ova legenda krije u sebi i pretkrš ansko vjerovanje, naime, bijeli konj Svetog Jurja asocira na bijelog konja starohrvatskog boga svjetlosti Svanimira ili Svevida. Za vode rijeka Mure, Drave i Trnave vezuje se niz legendi o udnim bi ima i vodenjacima. Ta su vjerovanja još i danas poznata u Oporovcu i dijelu Preloga, te u mjestima uz Muru. Tako se na primjer vjeruje da ribi i ne smiju loviti ribu u podne jer bi mogli uloviti šarana bez repa, u stvari malog zmaja. Rije je o vrlo starom

Prema legendi pozojev rep je ispod utvrde Zrinskih vjerovanju. Smatralo se da starohrvatski bog Perun jaše na šarkanju – zmaju koji je nastao od šarana bez repa. Sli na vjerovanja esta su i danas na dalekom Istoku, što možda ukazuje na zajedni ku starinu.

U Donjem Vidovcu je do po etka dvadesetog stolje a preko 90% mještana vjerovalo da pozoj živi u i anjskoj jami kod Donjeg Vidovca, ali su se spominjale i ostale tri mo vare sasvim blizu mjesta. Pozoja može osloboditi samo Dijak Grabancijaš koji je završio dvanaest škola, ali ne i trinaestu koja nije postojala, škola magije. Kaže se da on magijskim rije ima pozove zmaja iz jame, zajaše ga i s njim odjaše u Afriku. Jama u ovom slu aju zapravo ozna ava mo varu, jezero, rukavac rijeke, a ne nekakvu špilju.

Veles se uvijek smještao u dolinu, uz rijeku ili neku drugu vodu ili u pe inu. Njegova je suprotnost Perun – vrhovni bog koji predstavlja svjetlost, plodni dio godine. On je bog ratnika i vladaju e klase. Perun je uvijek bio na brdu ili planini. O toj raspodjeli bogova još danas svjedo e imena nekih mjesta, brda, polja ili zaseoka u cijeloj Hrvatskoj.

U slavenskoj mitologiji sve je vezano uz godišnja doba, kretanje planeta i sun eve mijene. Zato postoji mit o vje noj borbi Peruna i Velesa. Perun svake godine munjom udara po mjestu gdje živi Veles ili pozoj. Na taj na in osloba a sve vode koje je zarobio Veles i donosi plodnost cjelokupnoj prirodi koja se budi. Taj trenutak ozna ava prelazak zime u prolje e. Ubojstvo Velesa po drugom tuma enju ozna ava ispravljanje svih nepravdi i uspostavljanje reda. Zaklju ujemo da se dio tog obi aja zadržao i danas spaljivanjem Fašnika.

Ana Baša, 8.r OŠ IVANOVEC

Jakov Skok, 6.r OŠ “PETAR ZRINSKI” ŠENKOVEC

Svijet pri a • Svijet pri a

Piše: Žarko Skok

Kakva divna oluja Svanulo je upravo prekrasno jutro. Sun ano i ugodno svježe te su se svi probudili veseli. Pti ice su pjevale svoje jutarnje pjesmice a ostali su krenuli put bistrog potoka na pojilo.

– Ze i i, jeste li se naspavali? - dobacivali su jazavci, ulaze i jedan po jedan u svoje rupe.

– Jesmo, jesmo - uzvra ali su mali, dugouhi veseljaci.

U tom šumarku su svi ve godinama živjeli u velikoj slozi. Tako je nalagalo nepisano pravilo i tko se nije toga držao bolje mu je bilo odmah oti i.

Tijekom prijepodneva pri-

lazila je grupa ljudi, što nije bilo ništa udno. Prolazili su i prije rekreativci, neki tr e i, neki pak biciklima, zatim djeca traže i bilje za herbarij, penzioneri u šetnju… Ipak, ovi danas su ipak donijeli nemalu nervozu. ak je i mudra sova, umjesto da se odmara poslije naporne no i, nervozno žmirkala gledaju i ove udne pridošlice. Na elu te kolone ljudi bio je jedan omaleni debeljko koji je stalno mahao rukama pokazuju i u pravcu šumarka. U jednoj je ruci imao neke papire i u njih esto upirao prstom.

– Imam predosje aj da ovi ne dolaze u dobroj namjeri- bojažljivo je rekla vjeverica.

– Ne e valjda sve ovo srušiti da bi sebi napravili zgradeprozborila je mala šojka ono ega su se zapravo svi bojali.

Dvojica iz grupe su se odvojila i po ela s mjerenjem, a debeljko je zavrnuo nogavice i još ja e mahao rukama. Sve je nagovještavalo da e uskoro do i radnici s motornim pilama a njihovog divnog šumarka kao da nikad nije ni bilo. U

svom tom raspoloženju nitko nije primijetio da su naišli oblaci, a vjetar po eo sve ja e i ja e puhati.

Prvo su od svojeg mjerenja odustali dvojica mjernika a za as i svi ostali. Jedino je debeljko prkosio vremenu i dalje neumorno obilazio po terenu.

Ali gle, vjetar mu je iznenada odnio papire. Prvo jednog a zatim i druge. Ustr ao se nervozno debeljuco, ali vjetar je bio nemilosrdan. Da stvar za njega bude gora, po ela je padati jaka, neka bo na kiša. U onoj brzini se okliznuo i tresnuo u blato.

Kako je to bio lijep prizor za male životinje. Kolona koja je maloprije gotovo vojni ki domarširala do njih, sada je mokra i pokunjena odlazila prema svojim automobilima.

Nije prošlo puno, oluja je prestala i opet je zasjalo sunce.

Raspoloženje je bilo bolje, ali opet ne kao jutrošnje. Ipak, svi su dobri stanovnici šumarka do ekali no s jednom blagom nadom da ih debeljko i njegovo društvo ne e posjetiti na malo duže vrijeme.

22

Novi život se rađa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Darko (29) i Petra (26) Jug iz akovca dobili su Leonu, ro enu 13. kolovoza u 17 sati.

Igor (22) i Maristela (19) Mun ar iz Vratišinca dobili su sina Maura, ro enog 14. kolovoza u 5,30 sati.

UDRUGA ZORA PO PRVI PUTA obilježila Me unarodni dan mladih i Me unarodni dan edukacije o transrodnim pravima

Kad žene voze bager, a muškarci pla u Udruga Zora, za nenasilje i ljudska prava djeluje od 2003. godine i osnovni joj je cilj rad na promicanju ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i prava manjina kao i edukaciji te podizanju svijesti o problemima od op eg društvenog interesa, nenasilju, zdravlju i cjeloživotnoj i ne-institucionalnoj edukaciji.

Posljednji projekt koji je udruga Zora realizirala je onaj pod nazivom “Odbaci svoje predrasude”, projekt u trajanju 3 mjeseca uz financijsku potporu Europske unije, a kojim se obilježavaju dva dana – Me unarodni dan mladih 12.8. i Me unarodni dan edukacije o transrodnim pravima 7.8., a koji je, nakon niza radionica i edukativnih akcija svoj vrhunac doživio protekle subote koncertom na Trgu Republike u akovcu.

Javnost je neinformirana S obzirom da ve sam pojam transrodnosti izaziva neprikladne reakcije, u razgovoru sa predsjednicom Zore i koordinatoricom cijelog projekta Milanom Gašparovi , pro ., pokušali smo doznati što zapravo transrodnost je i na koje se sve na ine Zora bori protiv predrasuda. Glavni cilj nam je in ormirati mlade i javnost Me imurske županije što je to pojam transrodnosti i rodne ravnopravnosti, a sve u svrhu smanjivanja predsrasuda i diskriminacije.

Javnost je nein ormirana i zbog toga se javljaju predrasude i diskriminacija, što dovodi do neravnopravnosti koja opet može dovesti do nasilja, objašnjava negativnu lan anu reakciju voditeljica projekta.

Moramo priznati, i naša prva reakcija na spomen rije i transrodnost bila je: - Pa takvih u Me imurju nema. To samo potvr uje pojašnjenje predsjednice Zore da ve sam pojam

transrodnosti izaziva predrasude. Ljudi ne znaju o emu se radi pa ve u startu ne žele uti o tome, i kad se objasni opet se javljaju predrasude o tipi no muškim i tipi no ženskim karakteristikama. Dakle, spol se odnosi na fizi ke karakteristike, ono što identificira osobu kao muško ili kao žensko, to su fizi ke odnosno biološke karakteristike. Rod se s druge strane odnosi na široko rasprostranjene ideje i o ekivanja od muškaraca i žena, to uklju uje ideje o tipi no muškim i tipi no ženskim karakteristikama te o ekivanja koja društvo ima od muškaraca i od žena.

To su neka tradicionalna o ekivanja koja nam se usa uju kroz u enje o povijesti, tradiciji, kroz medije i reklame, u školama te vjerskim i kulturnim institucijama. Prema tim karakteristikama se muškarci i žene etiketiraju i stavljaju u takozvane uloge ili rodne kutije. Muškarci su ti koji su macho, hranitelji obitelji, imaju odre ene vrste zanimanja (voza i, direktori, gra evinari i sl.), a žene su majke i doma ice, za njih su predvi ena zanimanja kroja ica, blagajnica i sl. Transrodne osobe su sve one osobe koje se ne uklapaju u te nametnute kutije tj. rodne uloge.

Recimo, pokaže li dje ak, mladi ili muškarac svoje osje aje ili možda pusti suzu, automatski mu se oduzima “titula” muškarca. Ili primjerice, žena koja radi na gradilištu, vozi bager, ili sudi nogometne utakmice vrlo esto bude omalovažavana. Upravo zato javnost treba in ormirati, jer se uvriježilo mišljenje da su transrodne osobe u manjini, a mi želimo tu istu javnost in ormirati da smo u neku ruku i na neki na in svi mi transrodni. Danas žene nose hla e, obavljaju važne politi ke unkcije, muškarci mogu oti i na porodiljni.

Važno je da muškarci i žene uživaju

24. kolovoza 2010.

Jedna od Zorinih interaktivnih radionica. Predsjednica udruge Milana Gašparovi je u sredini jednak status i imaju jednake uvjete i mogu nosti za realizaciju svojih potencijala.

Mladi su još uvijek isklju eni iz aktivnog života zajednice Me unarodni dan mladih je tako er uklopljen u projekt “Odbaci predrasude” jer u Zori smatraju da su mladi skupina prili no isklju ena iz aktivnog života u zajednici. Upravo stoga se osmišljenim programom pokušavaju boriti protiv društvene isklju enosti mladih s manje mogu nosti, onih iz udaljenih ruralnih podru ja, mladih invalida, onih koji su isklju eni zbog svojih vjerskih ili eti kih uvjerenja ili možda seksualne orijentacije. Programom se aktivno želi uklju iti sve mlade i ukinuti sve prepreke koje im stoje na putu aktivnog uklju ivanja u život zajednice. Me unarodni dan mladih uklju uje sve mlade bez obzira na njihovu kulturnu, eti ku, vjersku, ekonomsku ili sli nu pripadnost. Našim aktivnostima zapravo omogu avamo svim mladima da se po-

vežu i aktivno sudjeluju i na zabavan i edukativan na in nau e poštivati jedni druge, tolerirati razli itosti i odbaciti predrasude. Primjerice, na radionicama koje smo organizirali za mlade sudjelovali su mladi razli itih profila, od onih s posebnim potrebama, do onih druge seksualne orijentacije i to je bila idealna prilika da se svi povežu i nau e jedni s drugima timski sura ivati i tolerirati razli itosti, pojašnjava koordinatorica projekta “Odbaci predrasude”.

Postoji potreba za aktivnim uklju enjem u zajednicu Upravo je tim radionicama stvorena dobra baza volontera, njih petnaestak, koji aktivno sudjeluju u radu udruge, dolaze na akcije, volontiraju na štandovima, pakiraju promotivne materijale, uklju uju se u kreiranju i osmišljavanju samih projekata i aktivnosti. U udruzi Zora zato isti u da je njihovo iskustvo pokazalo da mladi nisu nužno samo pasivni promatra i društvenog života, dapa e, žele se aktivno

uklju iti, samo im treba dati svrhu i priliku. - U Zori se baš zato trudimo uklopiti mlade, sura ujemo sa školama koje nam šalju u enike koji se priklju uju radionicama, pa mnogi od njih ostaju volontirati kod nas, a sura ujemo i sa Centrom za socijalnu skrb koji nam na radionice šalju djecu iz udomiteljskih obitelji. Na našoj web stranici na društvenoj mreži Facebook neprestano pozivamo mlade i redovito šaljemo obavijesti, a za poseban trud i doprinos mladi uvijek budu simboli no nagra eni.

Mladi imaju budu nost u akovcu, samo se trebaju uklju iti. Aktualna generacija volontera u dogledno e vrijeme oti i na akultete i neprestano moramo raditi na tome da osvijestimo mlade o njihovoj ulozi u društvu i na ine na koje mogu doprinijeti boljitku društva. Naš rad ovisi o projektima, ovisno kako koji projekt pro e i bude isfinanciran. U vrlo bliskoj budu nosti u planu su i projekti IPA za mlade na tržištu rada koji se ne mogu zaposliti, i za mlade Rome i nerome zajedno, objašnjava Milana Gašparovi i dodaje da se u udruzi pre erira interaktivni na in u enja, jer kreativnim izražavanjem i iskustvenim u enjem kroz suradnju i timski rad mladi najviše u e, usvajaju nove vrijednosti, u e se odgovornosti, sti u samopouzdanje, u e nenaslino komunicirati i poštivati razli itosti. - Želimo uklju iti mlade tako da aktivno i ravnopravno sudjeluju, iskoriste svoje potencijale i svoju kreativnost i da se aktivno uklju e u rad svoje lokalne zajednice, da se osje aju kao važan dio gra anstva, samim time lokalne zajednice i Europe i da shvate važnost svoje uloge u društvu i da postanu odgovorniji kako bi jednog dana mogli utjecati na pozitivne promjene u društvu.

(Bojana Špani ek)

ZORA TRAŽI igra e/igra ice za edukativnonagradnu igru “ ovje e, nau i se” U sklopu inicijative mladih “Ti&Ja” Udruga Zora u subotu 4.9.2010. na trgu Republike akovec organizira cjelodnevnu akciju pod nazivom “Šarena subota-igrom do znanja”. Na akciji e mladi pokušati na zabavan na in educirati svoje vršnjake o važnosti o uvanja spolno reproduktivnog zdravlja, a što se naj eš e zanemaruje zbog neznanja, straha ili srama. Uz razli ite edukativne i zabavne aktivnosti igrati e se i pokretna igra “ ovje e, nau i se” za koju su potrebne 3-4 ekipe od 4 igra a/ica. Pitanja e biti vezana uz spolno reproduktivno zdravlje.

Ovim putem pozivamo sve zainteresirane mlade koji misle da znaju puno o tematici, žele nau iti nešto novo ili pak se jednostavno zabaviti, da izmjere snage s drugima.

Za sve prijavljene igra e/ice osigurane su majice i osvježenje, a za pobjedni ku ekipu vrijedne nagrade. Zato ne ekajte, pozovite svoje prijatelje/ice, prijavite se za igru, na zabavan na in nau ite mnoge korisne stvari i osvojite vrijedne nagrade!

Prijave se primaju putem e-mail adrese ti_ja@udrugazora.hr ili na broj mobitela 098/798-756 (Kristina) do 2.rujna 2010.

Andrea (20) iz akovca Ovog tjedna u fotosessionu nam se predstavlja mlada Andrea iz akovca. Kako se snašla pred objektivom našeg fotografa, pogledajte na str. 5 priloga Media. (foto: zvrzan)

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. kolovoza 2010.

TRI DESETLJE A Zvonimira Košaka u Big bandu HRT-a

Komercijalizacija me imurske narodne glazbe više šteti nego koristi - Smatram da me imursku narodnu glazbu ne treba previše komercijalizirati, bolje je da ostane ovako kako je nego da se neka glazbena grupacija nametne kao najvažnija. To više šteti nego koristi.

Me imursku narodnu glazbu usporedio bih sa škrinjom. Kad osjetiš potrebu, otvoriš škrinju i samo uzmeš svoj doživljaj te glazbe, rekli bismo, uzmeš tortu ili najdraži kola .

– Zvonimir Košak, trideset godina u Big bandu HRT-a Akademski glazbenik Zvonimir Košak iz Donjeg Kraljevca ove godine navršava ravno trideset godina od kad je lan Big banda HRT-a, prije Plesnog orkestra RTZ, najboljeg profesionalnog hrvatskog jazz orkestra u Hrvatskoj.

Zbog svoje nadarenosti, (srednju glazbenu školu završio je u Varaždinu), bio je zapažen još kao student na Zagreba koj glazbenoj akademiji, pa prve tri godine, još od 1980. godine, nastupa honorarno za ondašnji Plesni orkestar HRT-a kao mladi trombonist.

Potom je sve do danas, punih 27 godina, dugogodišnji profesionalni lan Big banda HRT-a, a danas i glazbenik s najdužim stažem u Big bandu, iako ne po godinama, tek mu je pedesetak i nešto godina. Živi u Zagrebu, a u Donji Kraljevec dolazi povremeno u obiteljsku ku u koju nastoji sa uvati kakva je nekad bila, a naj eš e u ljetnim mjesecima. Za vrijeme jedne od takvih posjeta razgovarali smo s njim o karijeri glazbenika.

• Što zna i biti tri desetlje a u vrhu glazbene jazz produkcije u Hrvatskoj?

— Lijep je život glazbenika, ali izuzetno naporan. Susreti glazbenika su legendarni, a ljubav prema glazbi je nenadmašna i dragocjena. Ako nemamo koncert, na probama smo svakog dana, imamo radno vrijeme na televiziji i radimo prema zadanim programima.

Usporedno radimo za potrebe radijske i TV produkcije HRT-a, za festivale, za koncerne sezone i nastupe s gostima. No naša je primarna djelatnost radijska i TV glazbena produkcija, ono smo se se vani

zove studijski glazbenici. Nastupamo i u inozemstvu, kad se pruži prilika i kad je to mogu e zbog stalnih poslova.

• Koliko se promijenio odnos prema jazzu u ova tri desetlje a?

— Došlo je do drasti nih promjena.

Prije, osamdesetih godina, jazz je bio glazba koja je slušana samo od uskog kruga ljubitelja i stru njaka, barem je tako bilo u Hrvatskoj, bili smo gotovo raritet. Tada je Big band kr io glazbene puteve. Tako je to trajalo i trajalo, doduše sedamdesete su bile jako plodne po kvalitetnoj glazbi. Onda je došao jedan duga ak period kojeg u žargonu zovemo “kuruza” u doma oj glazbi, kad smo bili nekako po strani. Tek zadnjih godina uo avam ponovno velike promjene.

Mladi glazbenici dolaze i grizu. Završavaju elitne svjetske glazbene škole i onda dolaze kao gotovi glazbenici s idejama. Mi stariji u Big bandu HRT-a to smo jedva do ekali, dugo smo ekali da jazz u Hrvatskoj postane uobi ajena

kvalitetna vrsta glazbe u rangu klasi ne glazbe. Mladih odli nih solista ima sve više, pa nam je danas mnogo lakše nego prije.

• Nastupao si s brojnim zvijezdama, koje su ti najdraže?

— Big Band sura uje s mnogim hrvatskim i svjetskim renomiranim glazbenicima i doma im pjeva ima svih generacija, od legendarnih Ive Robi a i Ivice Šerfezija, sjetimo se samo te generacije. Osim s njima, nastupio sam i nastupam s nizom doma ih zvijezda kao što su: Stjepan Jimmy Stani , Gabi Novak, Radojka Šverko, Tereza Kesovija, Drago Dikli , Jasna Biluši , Massimo Savi , Nina Badri , Vanna, Toni Cetinski, Natali Dizdar, gitarist Elvis Stani , skupina Divas, skupina Cubismo i mnogi drugi. Teško je re i koji su mi najdraži nastupi, no mi glazbenici znamo što je dobro i prema tome i sami interno ocjenjujemo, a svaki je koncert po ne emu speci i an.

Big band HRT svjetski raritet Big Band HRT-a je jedan od najstarijih svjetskih orkestara.

Danas je najprestižniji hrvatski sastav kad je rije o jazz glazbi. Prije se nazivao Plesni orkestar RTZ-a, osnovan je u sezoni 1946/47. za potrebe Radija od najboljih glazbenika iz nekoliko ansambala, okupljenih pod vodstvom Zlatka ernjula. Osim njega vodili su ga i Miroslav Killer, Milivoj Körbler i Nikica Kalogjera te više od trideset godina Miljenko Prohaska, potom Silvije Glojnari , a danas mladi Saša Nestorovi . Po dužini trajanja svjetski je raritet.

Od prvoga nastupa na Jazz festivalu na Bledu 1962. orijentiran je na vlastiti repertoar, iji je idejni za etnik, kao i najplodniji autor, bio Miljenko Prohaska, a pridružili su mu se i mnogi lanovi Orkestra (Ozren Depolo, Damir Di i , Ladislav Fidri, Silvije Glojnari i drugi). Zbog takve programske orijentacije, Orkestar je stvorio speci i an stil po kojem se razlikovao od sli nih orkestara u zemlji i svijetu.

Prvi je nastup na me unarodnoj sceni Big Band imao u Kölnu godine 1955. Nakon toga su uslijedile turneje po Bugarskoj, Poljskoj, bivšem SSSR-u, na jazz festivalima

u Franfurktu, Ingolstadtu i Nagykaniszi, te nastup u Münchenu 1972. u sklopu kulturno-zabavnog programa Olimpijade. Big Band je u suradnji s Hrvatskim radijem više puta nastupio u prijenosima za EBU (European Broadcasting Union), u kojima je predstavio hrvatske autore svih generacija koji su se a irmirali skladaju i i aranžiraju i za manje jazz sastave i za Big Band. U suradnji s Big Bandom HRT-a nastupali su svjetski priznati glazbenici:Art Farmer, Clark Terry, Ted Curson, Johnny Gri in, Sal Nistico, Ernie Wilkins, Kai Winding, John Lewis, Art Taylor, Lucky Thompson, Slide Hampton, Leo Wright i drugi.

Uz redoviti studijski rad za potrebe HRT-a, Big Band, u suradnji s Hrvatskim radijem ima redovitu koncertnu sezonu u studiju “Bajsi ” HRT-a, u sklopu koje gaji standardni Big Band repertoar (“mape” Counta Basiea, Dukea Ellingtona, Woodyja Hermanna, Glenna Millera, Pereza Pradoa.), izvodi skladbe mnogih hrvatskih autora (M. Prohaska, S. Glojnari , L. Fidri, D. Di i , B. Hohnjec, O. Depolo, I. Kelemen, Z. Dvoržak, D. Križi , M. Dedi , A. T. Šaban, A. Gelo.)

HKD POMURJE Lendava

Impresivan nastup u Ma arskoj Tamburaško - folk lorna skupina Hrvatskog kulturnog društva Pomurje iz Lendave sudjelovalo je na Me unarodnom folklornom festivalu u ma arskom gradu Kesztely.

Ovo je bio prvi javni nastup HKD Pomurje na me unarodnoj priredbi i ako je suditi po reakcijama publike i struke bio je više nego uspješan.

- Prolaze i u povorci prepunim korzom prema pozornici na obali Balatona, privla ili smo po-

zornost žitelja Kesztelja i velikog broja turista. Svi su bili oduševljeni našim izgledom i držanjem.

Naš nastup je bio impresivan emu su pridonijele i naše nove narodne nošnje, kaže anino Kutnjak, predsjednik HKD Pomurja.

Uz lendavske Hrvat(ic)e, koji su odli no predstavili Hrvatsku, Me imurje i Lendavu, na ovom festivalu su nastupili i predstavnici Ma arske, Njema ke, Rumunjske i Gr ke. (S. Mesari , K)

• Što danas u svjetskim relacijama zna i me imurska narodna glazba, kako se ona nosi s modernim trendovima u glazbi?

— Me imurska narodna glazba je zbog svoje ljepote i izvornosti danas prepoznata u cijelom svijetu. To je glazba u pentatonici, reklo bi se, gotovo isti blues. Obrada je toliko da im se ne zna broja, od Japana do Amerike. Prepoznata je po elegi nosti, dio je svjetske i hrvatske glazbene baštine. Pa i u Hrvatskoj se dosta eksploatira i stalno se poseže za njom, od rock sastava do narodnjaka i klasi ara.

• Vlatko Stefanovski je jednom rekao da voli me imursku narodnu glazbu ali da se je ne bi usudio obra ivati jer zna da e kao Makedonac to manje dobro u initi od nekog Me imurca?

— Glazba je bezvremenska i bezgrani na. Kako je me imurska glazba ve bezbroj puta obra ena, niti Stefanovski ne bi pogrešio da je obradi na svoj na in, iako se slažem s njim da e ono što želi re i najbolje prepoznati netko iz Me imurja ili Hrvatske. To me utim nije pravilo, u glazbi je najvažniji talenat.

Stefanovski je “zaboravio” dodati da taj potencijalni netko mora biti glazbeno nadaren najmanje kao on. Me imurje još eka svoju Tamaru Obrovac koja je pronijela glas istarske glazbe po cijelom svijetu. Moj je stav u vezi komercijalizacije glazbe možda nešto druga iji od nekih drugih mišljenja. Smatram da me imursku narodnu glazbu ne treba previše komercijalizirati, bolje je da ostane ovako kako je, nego da se neka glazbena grupacija nametne kao najvažnija. To više šteti nego koristi.

Me imursku narodnu glazbu usporedio bih sa škrinjom. Kad osjetiš potrebu, otvoriš škrinju i samo uzmeš svoj doživljaj te glazbe, rekli bismo, uzmeš tortu ili najdraži kola . Zbog toga i nije bitno jesi li Korejac ili Eskim, ili pak Amerikanac. Me imurska glazba je jedna jedinstvena i ima svoje mjesto u svjetskoj baštini. I Big band HRT-a esto poseže za njom i doma im motivima i jasno da je moramo uvati i cijeniti, no uvijek je najvažniji talenat i kvaliteta. Nikakve loše izvedbe ne e joj pomo i, a mogu joj samo nauditi.

• Big band HRT-a broji osamnaest profesionalnih glazbenika. Dolaze li mladi iz našeg kraja?

— Za sada sam ja jedini, no zadnjih godina kad nas honorarno svira nadareni Miro Taradi iz Belice, a znam i za druge talentirane mlade ljude koji jednog dana mogu pokucati na vrata. (J. Šimunko)

24. kolovoza 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Me imurska kantautorica snimila spot za novi singl

Carla Belovari u Casinu Parco Alfa pronašla “Sretan broj” Me imurska mlada kantautoica Carla Belovari snimila je ovih rica dana video spot za svoj novi singl “Sretan broj”. Za ovaj singl, koji je ina e izašao sredinom srpnja, Carla je sama napisala tekst i glazbu, a producirao ga je Koolade poznat i po suradnji s Edom Maajkom i El Bahateeom. Pjesma je osobito zanimljiva jer se radi o spoju žanrova, nje kao soul pjeva ice i njega hip-hopera.

Spot je sniman u prostorijama akove kog casina Parco Alfa gdje je uz profesionalni tim suradnika i odli an ambijent casina, snimanje proteklo u opuštenoj atmosferi.

Parco Alfa ujedno je i sponzor sni-

manja cjelokupnog spota. Spot je snimljen pod redateljskom palicom Tomislava Povi a, ve iskusnog snimatelja videospotova za sve ve e hrvatske glazbene zvijezde, a on je objasnio kako ina e koncipira sve svoje videospotove, pa tako i ovaj Carlin: - Ja dobijem pjesmu koja je tema i zapravo nam je ona scenarij. Tekst pjesme upu uje na sadržaj slike koji e biti u skladu sa tekstom ili kontra. U ovoj pjesmu Carla propagira da je našla svoj sretan broj. Zna i mi emo u spotu saznati kako je to igrati na mašinama i rouletu u casinu. A Carla e na kraju uvijek dobiti sretan broj. Sve to upotpu-

Posebna atrakcija u spotu su i plesa ice koje su zajedno sa Carlom izvele zanimljivu koreografiju

Spot je sniman u prostorijama akove kog casina Parco Alfa gdje je uz profesionalni tim suradnika i odli an ambijent, snimanje proteklo u opuštenoj atmosferi

nit emo s malo plesa i biti e to jako dobar spoj.

Carla je i na ovom spotu odlu ila sura ivati sa ve provjerenom ekipom sa kojima je snimila i prvi spot, za pjesmu ‘Oti i na vrijeme’.

Posebna atrakcija u spotu su i plesa ice koje su zajedno sa Carlom izvele zanimljivu koreogra iju, koju je osmislio prošlogodišnji inalist showa ‘Hrvatska traži zvijezdu’, Leo Pavli i . Za styling je bio zadužen Ivan Friš i , a frizuru Zvonimir Frani .

S obzirom da je singl “Sretan broj” ve osvojio hrvatske radio valove, ne sumnjamo da e i video spot, koji e uskoro doživjeti svoju premijeru, osvojiti doma e TV postaje. Carla je snimanjem spota bila veoma zadovoljna: - Jako sam sretna što sam snimila spot i za svoju drugu pjesmu za koju dobivam same pohvale. Imam osje aj kao da se trenutno nalazim u nekom krugu sre e iz kojeg ni ne želim iza i. Obje moje pjesme su odli no prihva ene, imam odli nu ekipu iza sebe koja je tu u svakom trenutku i koja mi

omogu ava da lako i bezbrižno stvaram. Htjela bi se još jednom zahvaliti Casinu Parco Alfa što je podržao ovo snimanje jer u suprotnom mislim da ne bi ni mogli snimiti spot, kazala je.

Iako ve pomalo s nestrpljenjem iš ekujemo kada e kona no i cijeli album Carle Belovari ugledati svjetlo dana, to se još za sada ne zna. Vjerojatno do kraja godine, a nakon toga Carla planira završiti fakultet i, naravno, i dalje se baviti glazbom. (mn)

ŠPANCIRFEST Varaždin 2010.

I naredne dane kvalitetan i bogat program Nakon otvorenja i odli nog programa protekli vikend, nastavlja se dvanaesti po redu Špancifest. Izvrsni izvo a i i glazbenici, kao i bogat popratni program, bili su zaslužni za dobru atmosferu i brojne posjetitelje koji su stigli iz cijele Hrvatske pa i šire.

I dok nas u utorak 24. kolovoza na Korzu o ekuje koncert country grupe “Crooks & Straights” iz Rijeke s po etkom u 19 sati, Pips Chips & Videoclips zabavljati e publiku na na najve oj festivalskoj pozornici u Starom gradu s po etkom u 22 sata.

Dubravko Ivaniš i njegovi PCVC prošli su dug put od rock-heroja 90-tih pa do dosizanja novih autorskih visina u zadnjih desetak godina. Jedan su od najzna ajnijih bendova svih vremena na ovim prostorima, svojim su reinkarniranim zvukom osvojili novu publiku, svira ki su bolji nego ikad, a Varaždin ih nije vidio i uo ve neko vrijeme. Nakon njih na istoj pozornici slijedi koncert benda “Letu štuke”.

Na Stan i evom trgu u 22 sata slijedi koncert benda Celtica. Ima li i eg mo nijeg od zvuka škostskih gajdi? A gajdi kombiniranih s vrstim rockom? Upravo

ovu mješavinu donosi Celtica, izvrstan i jedinstveni bend s austrijskom adresom, ali škotskim i ameri kim srcem. Svirat e na pozornici na Stan i evom trgu, ali i po ulicama i trgovima Varaždina.

Za svakog ponešto Kvartet Corona predstaviti e se publici u srijedu 25. kolovoza na Korzu, dok e Vlada Divljan

Ovogodišnji Špancirfest zatvoriti e Bajaga i Instruktori

nastupiti na pozornici u Starom gradu. Od frontmena kultnih “Idola” pa sve do mješavine popa, jazza i elektronike s njegovih posljednjih solo uradaka, Vlada Divljan je uvijek iznova potvr ivao svoju sklonost raznolikosti i artizmu u okviru glazbene srednje struje. Njegovi su izri aji bili korak ispred drugih, bilo da se radilo o najve im hitovima „Idola“, ilmskoj ili kazališnoj glazbi, a na nastupima uživo taj šarmantni veliki autor, sa svojim odli nim bendom ide još i korak dalje. U Varaždinu, prema vlastitim rije ima, nije svirao od po etka osamdesetih. Stan i ev trg pak je u srijedu rezerviran za Party Factor- Raphael Wressnig.

Kraljevi ulice publiku e zabavljati u etvrtak 26. kolovoza na korzu s po etkom u 19 sati, dok e nešto kasnije na pozornici Starog grada koncert održati naš Bojan Jambroši . Na Stan i evom trgu u 22 sata slijedi Apparatschik. Oljeg, Yuri, Viktor i Fedia- Rusi s berlinskom adresom ve više od dva desetlje a jure Europom naoružani samo balalajkom, basom, harmonikom i glasovima prepunim slavenske duše te na juriš osvajaju svaki grad u koji stignu. Njihova

Legendarni Let 3 dovest e predzadnji dan Festivala do usijanja

ultra-energi na mješavina rocka, ruskog etna i polke, do sada je više puta protutnjala Europom, od Urala do Gibraltara, od Skandinavije do Sicilije, a sada stižu pokoriti i Špancirfest.

U petak nas na Korzu o ekuje nastup Puha kog orkestra Fužine s po etkom u 19 sati. U 21 sat na pozornicu Starog grada iza i e Stillnes, nakon kojih slijedi Elemental te Dubioza Ko-

lektiv. Aerodrom e pak zagrijati atmosferu na Stan i evom trgu.

Bajaga i Instruktori za kraj Predzadnji dan Špancifesta jedan od najpoznatijih hrvatskih tenora na glavni varaždinski trg stiže utažiti že svima željnima romantike. U pratnji izvrsne klape Kampanel, ani Stipani ev e izvesti brojne klasike i autorske pjesme namijenjene svim genera-

cijama. Dakle budite na Korzu u 19 sati. Rije ka scena prodrmati e glavnu pozornicu Špancirfesta kako i prili i predstavnicima najrokerskijeg hrvatskog grada: Diskurz, još žeš i One Piece Puzzle i legendarni Let 3 dovest e predzadnji dan Festivala do usijanja.

Volite li Queen? Ne možete prežaliti što Freddya više nema?

Jedino što vas može utješiti je Queen Tribute Band, koji zvu e, izgledaju i sviraju baš kao i njihovi veliki uzori. Ovaj sjajni bend postoji od 2006, sastavljen je od iskusnih glazbenika, a obožavatelje ostavštine Queena diljem svijeta ostavljaju bez daha. Posjetitelje Špancirfesta ostaviti e bez daha u u petak na Stan i evom trgu u 22 sata.

Varaždinski tamburaški orkestar nastupiti e na Korzu posljednji dan Špancirfesta, dok e talijanski Spaghetti prodrmati pozornicu na Stan i evom trgu.

Ovogodišnji Špancirfest završiti e velikim koncertnim spektaklom na kojem e nastupiti Mom ilo Bajagi - Bajaga i njegovi Instruktori, koji e na posljednjem koncertu 12. Špancirfesta ugostiti posebne goste Davora Rodika, Dejana Cuki a i Jadranku Jovanovi .

4

24. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Ni Papa Roach nije razo arao obožavatelje

Natpis Budapest je prva stvar koju vidite kad ulazite i zadnja kad izlazite – evo tu i ekipe iz Me imurja

Procjenjuje se da je oko 400.000 ljudi posjetilo popularni festival u Budimpešti

Sziget se ustoli io kao jedan od najboljih europskih ljetnih festivala Iako si svake godine kad se iz Budimpešte vra am iscrpljena nakon nekoliko dana ludog feštanja na Sziget festivalu, uvijek govorim - ovo je zadnji put da idem (dosta je bilo ve etiri godine za redom) nekako svaki put ve s prolje em misli se po inju okretati ovom najveselijem europskom glazbenom festivalu i svakakvim dogodovštinama koje su se dogodile prošle godine, i onima koje bi se tek mogle dogoditi. A i, osim toga, Sziget je puno više od samo glazbenog festivala, to je festival dobrog raspoloženja, festival razli itih kultura i nacija, festival dobre hrane i jeftine cuge, festival koji e ve ina onih koji su bili ondje (dakle tu se ne ubrajaju osobe koje se zbog pokoje ašice previše ne sje aju ni eg) pamtiti do kraja života.

Sziget je ma arska rije za otok, pa nije iznena enje da se Sziget festival održava na Obudai otoku usred Dunava i gotovo u središtu Budimpešte (za desetak minuta unutargradskom željeznicom eto vas pred zgradom parlamenta u samom centru). Ina e, ovaj tjedan-danadug festival izrastao je iz „studentskog eventa niskog pro ila“ davne 1993. godine i postao jedan od glavnih Europskih rock festivala krajem devedesetih, a više od polovice posjetitelja ine stranci. I spomenimo da je svake godine sve više posjetitelja, a ove se godine procjenjuje da se u periodu od 9. do 16. kolovoza ta brojka popela do nekih 400.000 posjetitelja.

Sziget festival ina e je po injao na Prvi dan i trajao do Šestog dana, no zbog primjedbi stanovnika u okolici organizatori su obe ali da e fest trajati samo 5 dana. No je li to pokvarilo doživljaj za obožavatelje? Nema šanse.

Sada festival završava Peti dan, ali po inje na Nulti. Lukavi jedni lukavci, ti organizatori... I ne samo to, uz to su ubacili još jedan ekstra dan kako bi se kamperi pomalo smjestili i po eli prljati u prašini i pijesku. Službeno to je „Day -1“, nazvan „Hungarian Day“.

Zbilja u šest dana i no i koliko Sziget fest traje ovaj se otok pretvara u udovište muzike, gdje preko 1000 bendova i umjetnika nastupa na ak 55 stageova razli itih veli ina i oblika. I tako je i ove godine ovaj zeleni otok po 18. put do ekao je hodo asnike željne partyja i festivalskih programa koji su jedinstveni poput lokacije; osim raznih glazbenih

Cure su pokazale kak’ se barata štangom stilova u desecima objekata, u ponudi su i kulturni programi, od uli nog teatra do cirkuskih to aka, od izi kog teatra do raznih izložaba. Pa nije ni udno da ondje možete zate i prosjek starosti od nekoliko godina do preko šezdeset.

Treba spomenuti i to da su Ma ari zbilja super organizirani. Sve - po eci koncerata, usmjeravanje ljudi, vlakovi, autobusi, taksiji sve je išlo ko podmazano. Ove godine nismo ak niti dulje ekali na cugu – sve po svud su cijene bile iste, pa se nije na odre enim mjestima stvarala gužva.

Popularni bendovi i performeri simbol su Szigeta Sziget je poznat po odli nim bendovima koji nastupaju ondje.

U proteklih nekoliko godina ondje su nastupala imena poput Iggy Popa, Davida Bowieja, Sonic Youtha, Oasisa, Suzanne Vege, Lou Reeda, Foo Fightersa. R.E.M., Sex Pistolsa, Jamiroquaia, Alanis Morissette, The Killers, Kaiser Chiefs, The Prodigy, Placebo, Fatboy Slim, Snow Patrol... I tako dalje i tako bliže...

Moglo bi se tu još nabrajati. A bilo bi puno bolje da se skoncentriramo na ovogodišnje performere koji su bili jednako impresivni.

Nulti dan otvorili su Toots and the Maytals, The Wailers i UB40, dok je reggae stage komemorirao

Bob Marleyjev 60ti ro endan. Srijeda je bila prvi službeni dan Szigeta i masa ljudi odmah je ozbiljno nahrupila kako bi vidjela GWAR, britanski punk rock trio The Toy Dolls, španjolske ska genijalce Ska-P, švedski bend The Hives, punk rockere Bad Religion koji su uzdrmali A38-Wan2 Stage i glavne zvijezde ve eri ska legende iz sedamdesetih Madness.

Drugi dan dominirale su britanske grupe. Ove godine vidljiva je bila o ita promjena i smanjenje broja indie i new rock bendova, a sve više elektroni kih i house performera. Ovo su dobro utjelovili britanski electronica umjetnici The Young Punx.

Publiku su dobro zabavile i ska legende iz sedamdesetih The Specials, a ve er je zatvorio Faithless koji je op inio mase svojom ‘Insomniom’ i ‘Mass Destructionom’.

Relax, Take It Easy Tre i dan, i tu mi upadamo u igru jer smo tek onda stigli (ipak su godine ve tu, ne može se lumpati punih šest dana za redom. No dobro, može se, ali su jedno jedni potrošili novce na moru, pa si nisu mogli priuštiti šestodnevni boravak u Pešti), ponovo je donio više dobre ska glazbe - bjelorusku grupu Lyapis Trubetskoy, ali i rock veterane Papa Roach.

Za dobro raspoloženje i skakutanje s prvim ‘ko ti se na e pri ruci zaslužan je bio Mika koji je publiku dobrano pokrenuo svojim hitovima ‘Relax, Take It Easy’ i ‘Grace Kelly’. I na kraju tre eg dana, glavne zvijezde Thirty Seconds To Mars, zadovoljili su sviranjem iako su po eli svirati 10 minuta prekasno i završili 15 minuta prerano (ovo se na obi nim koncertima ne ini puno, ali na Szigetu sve je išlo po rasporedu k’o švicarska vurica i to no se znalo kad što po inje i koliko dugo traje) Dan etvrti protekao je uz talijanske elektro-rockere Subsonica

Na Szigetu metalci i rockeri do u na svoje....

Na Iron Maidenu je bilo skoro pa najviše ljudi u tih šest dana

koji su publiku zagrijali za The Cribse, a kao veliko inale ve eri bili su Iron Maidenovci. Oni su bili, može se re i, “najve i” bend ovogodišnjeg Szigeta i nema sumnje da su mnogi kamperi sve ove dane ekali upravo njih. Maidenovci nisu razo arali, a najviše ludila izazvale su, naravno, pjesme ‘Number of the Beast’ i ‘Wrathchild’.

Impresivan finiš Posljednji dan ve standardno ima najja u postavu. Dan su zapo eli kana ani Danko Jones i Billy Talent, iji je frontmen Ben Kowalewicz ve standardno posjedovao ne samo cijelu pozornicu i sve na što se može popentrati, ve i publiku. Pred sam iniš, kad se mrak po eo spuštati na pozornicu su stigli Kasabian, koji su žestoko po eli s ‘Shoot the Runner’. Ostali vrhunci su bili izvedbe pjesama ‘Doberman’, ‘Club Foot’ i ‘Fire’, i naravno završna ‘Lost Souls Forever’.

I še er na kraju, bend radi kojeg su se i brojni Me imurci uputili prema Budimpešti u nedjelju, Muse, koje mnogi smatraju najboljim rock bendom novog tisu lje a.

Bend je publiku oduševio setom od 13 pjesama, upotpunjenim spektakularnim svjetlosnim efektima i laserskim showom. Zapo eli su s nedavnim singlom ‘Uprising’, a uslijedili su hitovi ‘Supermassive Black Hole’ i ‘Map Of The Problematique’. Frontman Matt Bellamy, koji je bio obu en u šljoki asto odijelo, tu i tamo nešto je progovorio na lošem ma arskom (rekli su nam doma ini kad smo ih pitali kog vraga to ovaj mrmlja), no zato je puno bolji bio u prirodnom elementu pjevanja, pa su ‘Time Is Running Out’ i ‘Starlight’ publiku doveli do delirija. Koncert su završili ‘Plug In Baby’ i ‘Knights Of Cydonia’, što je bio zbilja dobar završetak Szigeta 2010.

I kako na kraju završiti pri u o Szigetu? Možda s jednim Francuzom koji je posljednjeg dana kad smo se umorne, ali sretne, vukle do taksija (dogovor je pao da emo se po astiti vožnjom, a ne pehakati do vlaka, pa jahati još kojih pola sata do hotela). Uglavnom on je iza nas svom prijatelju oduševljeno pri ao kako je do sad bio na svim ve im festivalima u Europi, uklju uju i i na Glastonburyju, koji slovi kao najbolji festival na svijetu, ali da je ovdje na Szigetu atmosfera i vibra daleko najbolja. Pa ‘ko sam ja da ga osporavam? I ovog puta ne u biti u zabludi, mi se dogodine svakako vra amo opet! (mn)

Na Szigetu je raspon starosti od 1 do 71 godine

Otkrivena tajna VIP backstagea Prošle godine pisali smo više o popratnim sadržajima, o tajnama mnogobrojnih šatora i najlu oj zabavi koja je još uvijek pod ciganskim šatorom, o gastronomskim užicima (ovog puta nismo se toliko koncentrirali na hranu koliko na zbilja odli no vino koje su za male novce to ili na Szigetu) i higijenskim nedostacima koje su ove godine ispravili jer je stvarno bilo daleko više Toi-toi-a, što je u ovakvoj gužvi itekako potrebno.

No ne emo o svemu tome.

Ovog puta ukratko emo opisa što se dešava u onom, za obi ne smrtnike, zabranjenom prostoru iza pozornice (ili u slu aju Szigeta - na lijevo od pozornice). Po prvi put ove godine odlu ili smo se kro i u misterioznu i bajkovito podru je VIP backstage-a.

To vam je mjesto gdje mogu samo oni koji imaju narukvicu druga ije boje (neš velikih faca).

Jednom davno, kad sam bila nejdžerica sve me to impresioniralo, mislim ideš tamo gdje mnogi drugi ne smiju i još ti se pruža šansa da upoznaš svoj omiljeni bend i popri aš s njima. No, sad nekoliko godina unaprijed, više nisam impresionirana. Nakon što ste bili u nekoliko VIP backstageova, vidite da je to sve zapravo jednako banalno i blesavo.

Evo kako to otprilike izgleda.

U eš unutra svojom posebnom narukvicom na to navodno sveto tlo i prvo primije š gomilu ljudi koja se drži jako “hoch”, sve velike “face”, a zapravo neki pozeri -reporter i i koji

se drže jako važnima i fotogra koji se natje u tko ima ve eg... Objek va, naravno. Me u njima tu su još deseci ljudi koji su tu, u stvari, bez ikakvog razloga. Ono znate ih - preko veze dobili VIP ulaznicu jer su bra sestri ne organizatora ili sin jednog od sponzora i tako nekako. Sve su to osobe koje se trude bi zapažene u gomili potpuno nebitnih ljudi. (Jedini pravi novinari tamo su ili piskarali u press roomu, ili tr karali okolo po fes valu gdje im je bilo barem dvadeset puta zabavnije). Bendova i zvijezda ondje, naravno, nema, pa mislim i zašto bi se družili s novinarima koji e ih ionako samo gnjavi ?

Ipak postoje tri, zapravo e ri dobre stvari u VIP-u. Prva su is WCi s pravim fensi WC papirom, druga je odli na hrana koju sprema restoran koji je dobio štajaznam koliko zvjezdica po posljednjem Michellinovom vodi u. Tre a je šank na kojem još brže možete dobi cugu, jer je red još manji nego vani (iako ovo nije toliko važan razlog, jer, kao što sam spomenula, prili no se brzo dolazilo do cuge i tamo “vani”). I etvrta su udobne vise e stolice u kojima se možeš vr (no to se za neke pokazalo kao minus. Zašto pitate se? Samo zamislite što dobijete kad pijanu osobu posjednete u stolicu u kojoj se može vr ... Ishod baš i nije lijep). Eto, to je to otprilike. U stvari, vjerujte, ako nikad niste u nekakvom VIP prostoru bili, najvjerojatnije apsolutno ništa niste propus li. (mn)

Ne želite da vas ovaj votkom umjesto u usta pogodi u o i...

24. kolovoza 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEDIA MODEL ljeta 2010.

ANDREA Husajina (20) – akovec Mlada akov anka Andrea druželjubiva je osoba koja isti e izlaske i druženja kao najdraži na in provo enja svog slobodnog vremena. Uz to, voli i rolanje, tr anje i plivanje, što je rezultata ostavilo i na njenoj zavidnoj iguri. Naša ovotjedna ljepotica voli itati zabavne knjige i romanti ne romane, pogledati pokoji dobar ilm od kojih su joj najdraže komedije. akovec smatra najljepšim gradom, i upravo zato su i šetnje akove kim ulicama u društvu svojih prijateljica jedna od najdražih Andreinih aktivnosti. Andrea je našem fotografu pozirala na prekrasnoj lokaciji preloške Marine. (foto: zvrzan)

OSOBNA KARTA: Ime i prezime: Andrea Husajina Datum ro enja: 9.8.1990. ime se bavi: prodava ica Filmovi: komedije Slobodno vrijeme: rolanje, tr anje, plivanje

TOWN TWINNING u Italiji

KONCERT povodom Me unarodnog dana mladih i Me unarodnog dana edukacije o transrodnim pravima

Evroplon oduševio The Rock Flock, Emphasis i Zorini Specchiju edukatori u borbi protiv predrasuda

U sklopu me unarodnog projekta pobratimljenih gradova Town Twinning u talijanskoj Specchiji održana je priredba pod nazivom Note bianca ili Bijela no , koju je došlo pogledati oko 60 tisu a posjetitelja.

U glazbenom dijelu priredbe nastupila je i rock grupa Evroplon iz Svetog Martina na Muri, op ine koja je lanica

grupe pobratimljenih gradova iz Ma arske, Hrvatske, Italije, Njema ke i Poljske.

Evroplon je bio toliko kvalitetan da su uslijedili pozivi za gostovanja u pobratimljenim gradovima, a prvi ve za rujan u Szigetszentmiklos u Ma arskoj na manifestaciju Gastronomija II., a potom i u Busko Zdroj u Poljskoj. (sm)

- Simon Sobo an, Alen Per i , Sre ko Pintari i Kristijan Topolko, lanove Evroplona

Djevojke iz benda The Rock Flock dokazale su da žestoka svirka nije rezervirana samo za muškarce Prošle je subote na Trgu Republike u akovcu po prvi put koncertom obilježen Me unarodni dan mladih i Me unarodni dan edukacije u transrodnim pravima. Koncert je jedna od aktivnosti projekta “Odbaci svoje predrasude”, koji provodi udruga Zora u sklopu programa Europske unije “Mladi na djelu”. Projektom se želi informirati mlade i javnost naše županije o pojmovima transrodnosti i rodne ravnopravnosti u svrhu smanjivanja predrasuda i diskriminacije.

U udruzi Zora upozoravaju da se ve sam pojam transrodnosti krivo shva a, i ovim su koncertom, izme u ostalih aktivnosti uklju enih u projekt, pokušali informirati javnost što to no zna i transrodnost. Kako nam je prije koncerta pojasnila predsjednica Zore i koordinatorica projekta Milana Gašparovi , prof. hrvatskog jezika, pojam roda uklju uje nau ena ponašanja o tipi no muškim i tipi no ženskim karakteristikama te o ekivanjima kako bi se muškarci, a kako žene trebali

ponašati. Dodaje kako se te ideje i o ekivanja u e ponajprije od obitelji, prijatelja, pa u religijskim i kulturnim institucijama, školama, na radnome mjestu i iz medija i reklama. Prema uvriježenim karakteristikama, muškarci i žene etiketiraju se i stavljaju u tzv. rodne kutije, a ako od toga odska u, društvo ih odbacuje i diskriminira. Transrodne osobe su sve one osobe koje se ne uklapaju u nametnute tradicionalne

rodne uloge/kutije - možemo re i da svi ljudi na svijetu imaju karakteristike oba roda, pa su stoga transrodni.

Koncert idealno sredstvo informiranja javnosti Upravo je koncert idealno sredstvo kojim se javnost, i ona mla a i ona starija, može informirati i upozoriti na postoje i problem diskriminacije transrodnih

osoba. Koncert koji je za borbu protiv takvih predrasuda održan na Trgu Republike u akovcu obilježio je nastup doma ih post metal snaga iz benda Emphasis, a za pobijanje predrasuda dodatno su se pobrinule The rock lock iz Zagreba/Pleternice, bend koji ine isklju ivo dame, potvr uju i da žestoka rock svirka nije rezervirana samo za muški spol.

Tijekom koncerta volonteri udruge Zora dijelili su edukativno promotivne materijale, informirali brojne posjetitelje i znatiželjnike o pojmu transrodnosti i na inima kako se boriti protiv diskriminacije, a svi koji su osjetili potrebu riješiti se vlastitih predrasuda mogli su ih napisati na papir i baciti u postavljene kutije.

Tim su se inom simboli ki riješili svojih predrasuda, no borba s vjetrenja ama ovdje ne prestaje, pa u Zori nastavljaju s brojnim drugim projektima za mlade u sklopu kojih e nas zasigurno u budu nosti ekati još koja dobra svirka. (bš)

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 781

- Murakamijev bajoslovni svijet ovog romana pravi je izlog majstorija velikoga pripovjeda a na vrhuncu književnoga nadahnu a

Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA

Mary Higgins Clark: “Gdje si sad?”

Dobitnice i dobitnik iz prošlog broja: Ivana Horvat iz akovca, Danijela Zanjko iz Šenkovca, Kolari Sonja iz Novog Sela Rok, Horvat Karin iz akovca i Josip Blagus iz akovca.

KNJIGA TJEDNA

Haruki Murakami: “Kafka na žalu”

Ime i prezime: Adresa:

Mary Higgins Clark iznova e svoje itatelje povesti na uzbudljivo putovanje u svijet zlo ina, a autori ino zanimanje za poniranje u dubine poreme ene svijesti svojih likova ponovno e rezultirati napetom i do kraja neizvjesnom pri om. Svi koji su voljeli njezine romane: “Dvije djevoj ice u plavom”, “Ve sam ula tu pjesmu”, “Sjeti se”, “Srest emo se opet” i mnoge druge, itaju i roman “Gdje si sad?” ponovno e uživati u napetoj i uzbudljivoj pri i.

Mary Higgins Clark je pisac najprodavanijih romana misterije i intrige u SAD-u. Ro ena je u New Yorku. Otac joj je umro kada je imala 10 godina.

Mary upisuje školu za tajnice, te po inje raditi u reklamnoj agenciji. 1949. godine je po ela raditi kao stjuardesa za kompaniju Pan American Airlines.

Ubrzo se udala za svog susjeda

24. kolovoza 2010.

“Kafka na žalu” jedno je od najambicioznijih djela majstora suvremene japanske proze Harukija Murakamija. Ovaj biser metafizi kog realizma nose dva dojmljiva lika: žrtva edipovske rustracije, odbjegli tinejdžer Kafka Tamura i ostarjela luda Nakata, koji se pak nikad nije oporavio od ratnodopske traume, a Kafka ga neobjašnjivo privla i.

Ni protagonisti ni itatelji isprva ne mogu doku iti tajnu bajkovite odiseje toga dvojca, koju napu uju osebujni likovi i udesni doga aji. U “Kafki na žalu” ma ke govore, prostitutka citira Hegela i radi za sablasnog svodnika, u šumi sre emo vojnike za koje

je vrijeme stalo u Drugom svjetskom ratu, s nebesa e se obrušiti pljusak ribe i još koje ega.

O ekuje nas i surovo ubojstvo. Tko je žrtva? Tko je ubojica? Bez brige, o arani e itatelj dobiti sve odgovore – skupa s razrješenjem Kafkine i Nakatine sudbine. Jedan e nadmudriti usud, a drugi e dobiti priliku za novi po etak.

Bajoslovni svijet “Kafke na žalu” pravi je izlog majstorija velikoga pripovjeda a na vrhuncu književnoga nadahnu a. U ovome se romanu Murakami potvr uje kao nobelovski kandidat koji na juriš osvaja svakoga itatelja – od potroša a trivijalne kon ek-

cije do najzahtjevnijih književnih sladokusaca – i kao veliki pobornik vjere u kvalitetu bestselera sa stilom. Roman iz kojeg izvire raskoš talenta, “Kafka na žalu” djelo je jednog od doista najve ih svjetskih pripovjeda a na vrhuncu snage.

Haruki Murakami ro en je u Kiotu 1949. godine, a sada živi u blizini Tokija. Autor je romana “Lov na divlju ovcu”, “Tvrdo kuhana zemlja udesa i kraj svijeta”, “Norveška šuma”, “Pleši pleši pleši”, “Ljetopis Ptice- navijalice”, “Južno od granice, zapadno od Sunca”, “Moj slatki Sputnik”, “Kafka na žalu”, “Kad padne mrak”; publicisti ke knjige “Pod

zemljom: napad plinom u Tokiju i japanska psiha”, te zbirki pripovijedaka “Slon nestaje” i “Nakon potresa” i “Slijepa vrba”. Najnovija su mu djela memoarska proza “O emu govorim kada govorim o tr anju” te roman-trilogija “IQ84”.

Dobitnik je mnogih književnih priznanja, uklju uju i i nagradu Franz Kafka. Djela su mu prevedena na trideset i osam jezika.

ALBUM TJEDNA

Arcade Fire: “The Suburbs” Warena Clarka. Po ela je pisati kratke pri e ubrzo poslije vjen anja, te je objavila svoje prve pri e u magazinu Extension 1956. godine. Muž joj umire 1964. godine, ostavljaju i joj petero djece. Tada je Mary po eka pisati radio scenarije i kasnije knjige.

Njena prva knjiga, biogra ski roman o Georgeu Washingtonu je loše prošao na tržištu, ali njen roman “Gdje su djeca?” iz 1975. godine je postao najprodavaniji u to doba.

I ovog tjedna najbrži itatelji mogu postati vlasnicima knjige “Gdje si sad?” Mary Higgins Clark.

WEB preporuka

BeadbyBead.org

Novi album indie miljenika Arcade Fire prolazi ve inom u nešto druga ijim tonovima, mnogo mirnijim, manje eksplozivnim od onog na što su nas nau ili na svojim remek-djelima “Funeral” i “Neon Bible”.

Arcade Fire su svakako jedan od najve ih bendova prve dekade 21. stolje a jer su svojom pojavom promijenili stanje na glazbenoj sceni kojoj je odjednom bilo ora uti nešto mra no, a opet vrlo e ektno i prodorno, pa ne udi zbog ega je “Funeral” u svim ljestvicama dekade vrlo visoko, ako ne i na samom vrhu. I dok je prvijenac inspiriran mnogim smrtnim slu ajevima koji su se doga ali tijekom snimanja albuma, “Neon Bible” je ra en po

Popis pjesama 1. The Suburbs; 2. Ready to Start; 3. Modern Man; 4.

Rococo; 5. Empty Room; 6.

City With No Children; 7. Hal Light I; 8. Hal Light II (No Celebration); 9. Suburban War; 10. Month o May; 11. Wasted Hours; 12. Deep Blue; 13. We Used to Wait; 14. Sprawl I (Flatland); 15. Sprawl II (Mountains Beyond Mountains); 16. The Suburbs (continued).

najboljoj recepturi gdje su posudili ‘nešto’ s prvog albuma, te to ‘nešto’ dodatno nadogradili u novi album o kojem su svi, ali baš svi pri ali (najbolji dokaz su vrhovi godišnjih ljestvica albuma), a posebno treba izdvojiti pjesmu “Intervention” koja svojim orguljama razvaljuje.

Ponoviti istu pri u i još malo ju ‘pomaknuti’ ili totalno okrenuti plo u, vrzmalo se po glavama lanova benda, dok nisu odlu ili napraviti ovo drugo i možda zauvijek isprali sa sebe dojam nedodirljivih glazbenih genijalaca.

Osnova albuma “The Suburbs” je gotovo neprepoznatljiva za bilo kojeg ana benda, jer su ovdje vrlo mirni, skoro spokojni u ve ini pjesama, u njima nema žara kojim potpaljuju atmos eru... Ukratko re eno, album zvu i kao da im je opako nedostajalo inspiracije prilikom studijskih sessiona, pa tek u nekim dijelovima uspijevaju probuditi maštu slušatelja, dok u ve ini slu ajeva bi se “The Suburbs” mogao puštati pred spavanje kao uspavanka.

Ok, nije sad to toliko katastro alno loše, ne e Arcade Fire izgubiti svoj šarm zbog jednog nešto slabijeg albuma, ali svakako od benda tog kalibra o ekivalo se više nego što smo dobili s “The Suburbs” koji zvu i kao mra na americana s osun anim tonovima i bogatim orkestracijama.

Jedan od o itih problema je i dužina albuma, odnosno broj pjesama koji se popeo na rekordnih 16, pa kako “The Suburbs” odmi e, tako se sve više dobiva dojam jedne male monotonosti, iako album ima svojih uspona i padova, posebno pred kraj albuma gdje su se potkrale neke slabije, da ne kažem loše pjesme. Kao i kod svakog ‘duga kog’ albuma, tako je i ovdje najlakše re i ‘bilo bi bolje da je kra i, da su se izbacile neke pjesme’, posebno budu i da neke pjesme zvu e kao B-strane singlica.

Najgore na albumu sjeda pjesma “Month o May”, a sli no se doživljava i skladba “Rococo” koja ima izvrstan uvod, rekao bih jedan standardni Arcade Fireovski naboj, ali užasan re ren pokvari cijelu situaciju (“Ro-coco, Ro-co-co, Ro-co-co...”), pa se jedva do eka kraj vjerojatno najlošije pjesme koju je bend ikad objavio.

Da nije sve crno na albumu, odnosno da “The Suburbs” vrijedi iznova slušati i dati mu novu šansu dokazuje nekoliko skladbi kao što je uvodna naslovna, pomalo kabaretska “The Suburbs” i posebno “We Used to Wait” koja zvu i kao podsjetnik na “Funeral”, posebno na skladbu “Rebellion (Lies)” zbog klavirskih dionica, samo što je “We Used to Wait”

ipak nešto manje bombasti na, ali osvaja svojim emocijama

Najve i odmak od svega dosad izdanog, osje a se na pjesmi “Wasted Hours” koja zvu i vrlo poletno, kao pravi acoustic pop o kojem npr. Jack Johnson može samo sanjati zadnjih nekoliko godina. Jednostavna akusti na melodija totalno je neoptere ena ranijim uspjesima, kao da si je bend otvorio put k nekim novim temama koje u budu nosti mogu još dublje istražiti, posebno ako nadodaju svoj klasi an baroque pop štih.

“The Suburbs” je veliko iznena enje, ali i pravi put za karijeru Arcade Firea jer bi bilo nedoli no da neprestano ponavljaju sli ne orme, budu i da bi ih se ljudi vrlo brzo zasitili. Ovako, dobili su na širini za budu a izdanja na kojima mogu još više krenuti u istraživanja dosad manje zastupljenih žanrova u njihovoj pjesmarici. (Siniša Miklauži , preuzeto s portala: Muzika. hr)

INTERNET I RA UNALA

Osnove pisanja e-maila (5) Citiranje (Quote) Bead by Bead je projekt proizašao iz vizije Mirelle Brenke, Hrvatice koja sa suprugom i dvoje djece živi i radi u Ugandi, da pomogne obiteljima iz jedne od najsiromašnijih etvrti Kampale, Soweto. Soweto je etvrt, to nije re eno slum, tik uz željezni ku prugu, u kojoj ve ina stanovništva potje e s ratom i neimaštinom zahva enog sjevera Ugande. Razgovaraju i s mnogim ljudima i vode i se vlastitim iskustvom, instinktom i vizijom, odlu uju se pokrenuti Bead by Bead, društveno odgovorno poslo-

vanje, model za koji bi mogao postati modelom budu nosti.

Bead by Bead je tvrtka koja posluje kao i svaka druga, s tom razlikom da 20% svojih prihoda u Ugandi nanovo investira i vra a zajednici koja stvara proizvode, ulažu i, primjerice, u školovanje djece, zdravstveno osiguranje ili u razne društveno korisne projekte. Perlicu po Perlicu, cilj je projekta približiti ovaj unikatan, ekološki proizvod i obogatiti vas prekrasnim bojama te spoznajom da ste zaista pomogli.

Uz odgovor na e-mail dobro je ostaviti citat e-maila pošiljatelja na taj na in e odgovor, kada stigne do osobe koja vam je poslala prvobitni e-mail, imati više smisla jer e sadržavati i pitanja na koja odgovarate. Ve ina e-mail klijentskih programa e ovo odraditi za vas prilikom sastavljanja odgovora na e-mail ve pritiskom na “Odgovori” (Reply) tipku - citat e naj eš e biti ozna en “>” znakom na po etku reda što e primatelju biti dovoljna naznaka da razlikuje vaš odgovor od teksta koji mu je prethodio.

Odgovor možete pisati iznad ili ispod citata iako je prihvatljiviji oblik napisati odgovor direktno iznad te e primatelj mo i pro itati odgovor odmah bez preskakanja

teksta prethodnog e-maila. Tako er, u slu aju da je u prethodnom e-mailu bilo više pitanja, dopustivo je citirati samo bitno ili pisati odgovore ispod citata svakog od pitanja kako bi bilo jasnije na što se koji odgovor odnosi, ali u ovom slu aju pazite da odvojite svaki od ovakvih dijelova pitanja i odgovora u obliku odlomka kako bi primatelj lakše mogao pratiti e-mail.

Vicevi i lan ana pisma Što se ti e viceva i lan anih pisama (“Pošaljite ovo na adrese barem deset ljudi kako bi...”) osnovno pravilo je da ih ne šaljete unutar poslovne komunikacije, a i im više izbjegavate prilikom osobne komunikacije (lan ana pisma su u neku ruku i zabranjena na internetu, pritužbom zbog njih vam se

može uskratiti pristup internetu od strane pružatelja usluge), osim eventualno na e-mail adrese ljudi za koje ve unaprijed znate da ih žele primiti.

Kod slanja ovih pisama potrebno je voditi ra una i o privicima - esto znaju biti vrlo veliki (prezentacije, slike, dokumenti), a ponekad znaju sadržavati i viruse; ukoliko niste sigurni u njihov izvor, najbolje je ove e-mailove umjesto proslje ivanja odmah obrisati.

Dodatne preporuke Uz osnovne smjernice navedene u ovoj seriji o osnovama pisanja e-maila , nadovezuju se i uobi ajena pravila za pismenu komunikaciju - pišite što kra e bez nepotrebnih podataka, uz miroljubiv ton i bez poruka mržnje i omalovažavanja.

Op enite službene smjernice (od strane IETF organizacije) za pristojno ponašanje na internetu sadržane su unutar dokumenta RFC 1855 dokumenta kojeg možete pregledati na adresi http://www.iet .org/ r c/r c1855.txt (na engleskom jeziku).

Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

24. kolovoza 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE PRI A O IGRA KAMA 3 TOY STORY 3

STARCI GROWN UPS

animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik Režija: Lee Unkrich Uloge/Glasovi: Krešimir Miki , Ranko Zidari , Pjer Meni anin, Dean Kriva i , Nenad Cvetko, Ljubomir Kerekeš

komedija Režija: Dennis Dugan Uloge: Adam Sandler, Kevin James, Chris Rock, Salma Hayek, Rob Schneider, David Spade

Ponov no ot vorite kutiju s igra kama i vratite se u zabavan svijet Woodyja, Buzza i ostatka omiljene ekipe igra aka u koji vas vodi Pri a o igra kama 3. Woody i Buzz pomirili su se s injenicom da e njihov vlasnik Andy jednog dana odrasti,

(tri besplatne posudbe)

utorak, 24.8.

“Sudar titana” je:

ŠKOLA MEDIJSKE KULTURE

1. muzi ki 2. SF 3. ratni DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Romano Rušnjak, akovec

no ostalo je pitanje što e biti kad taj dan zaista do e. U tre em nastavku popularnoga animiranog filma Andy se priprema za odlazak na akultet ostavljaju i svoje vjerne igra ke u brizi zbog nesigurne budu nosti. Za sve uzraste.

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

srijeda, 25.8.

ŠKOLA MEDIJSKE KULTURE

Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________

“Starci” je komedija o petorici prijatelja i bivših suigra a (Adam Sandler, Kevin James, Chris Rock, David Spade i Rob Schneider) koji se nakon godina razdvojenosti ponovno sastaju povodom smrti njihovoga srednjoškolskog trenera košarke. Zajedno sa suprugama (Salma Hayek,

Maria Bello, Maya Rudolph) i djecom unajme veliku ku u na jezeru kako bi zajedno proslavili Dan nezavisnosti.

Nastavljaju i svoje druženje nakon toliko godina, po inju shva ati da starenje nužno ne zna i i odrastanje. Preporu ujemo starijima od 12 godina.

DVD, BLUE RAY IZLOG

________ _____________________________

etvrtak, 26.8.

ŠKOLA MEDIJSKE KULTURE petak, 27.8.

ŠKOLA MEDIJSKE KULTURE 1. SUDAR TITANA

subota, 28.8.

2. OZBILJAN OVJEK 3. SVI SMO SUPER 4. PERCY JACKSON I OLIMPIJCI

ŠKOLA MEDIJSKE KULTURE

5. SMRTONOSNI OKRŠAJ 6. GLAVNI SASTOJAK 7. NAREDNIK JAMES

nedjelja, 29.8.

8. KUTIJA

SUDAR TITANA Ultimativna borba za mo i suo it e ljude protiv kraljeva, a kraljeve protiv bogova. Ali upravo bi bitka izme u bogova mogla uništiti itav svijet.

Ro en kao bog, ali odgojen kao ovjek, Perzej (Worthington) je nemo an spasiti svoju obitelj od Hada (Fiennes), osvetoljubivog boga podzemlja. Kako više nema ništa za izgubiti, Perzej dobrovoljno postaje vo a opasne misije protiv Hada prije nego što on pokuša preuzeti vlast od Zeusa (Neeson) i doslovno otvori pakao na Zemlji.

Predvode i odvažnu skupinu ratnika, Perzej krene na opasno putovanje duboko u zabranjene svjetove. Bore i se protiv opakih demona i nepokolebljivih zvijeri, jedini na in na koji može preživjeti je da prihvati svoju mo boga, suprotstavi se vlastitoj sudbini i stvori vlastitu.

AVOLJA GROBNICA Nakon naglog prekida svake komunikacije s tajnim arheološkim nalazištem na Bliskom istoku, CIA u pomo šalje skupinu elitnih vojnika, na elu s kapetanom Mackom (Cuba Gooding, Jr.).

Stigavši na odredište, Mack i njegova ekipa odmah shva aju kako je rije o zadatku posve druk ijem od svega što su ikad prije prošli, a uskoro im postaje jasno da su suo eni sa zlom koje ne potje e s ovoga svijeta...

ARN – VITEZ TEMPLAR Godina je 1150., u Svetoj Zemlji vitezovi Templari krvavo se sva aju s muslimanima. Arn Magnusson, potomak jedne švedske

plemi ke obitelji, postaje žrtvom politi ke intrige te biva osu en na 20 godina u službi vitezova Templara te mora napustiti svoju ljubav Ceciliu, koja je u drugom stanju. Njegova hrabrost i borila ko umije e uskoro ga dovode na mjesto vo e.

Nakon mnogo godina Arn se napokon vra a u domovinu Ceciliji i svome sinu, me utim, najteža bitka tek slijedi.

KUTIJA Što biste u inili ako znate da ete jednim prit iskom dug met a osvojiti milijun dolara - ali e zbog toga jedna nepoznata osoba biti ubijena? Film redatelja “Donnieja Darka”. Norma i Arthur su bra ni par u velikim problemima. No, ni ne slute kako e ih postojanje jedne udesne kutije tek usositi. Kad se pojavi, kutija je za njih ostvarenje svih snova,

jer e se pritiskom na dugme riješiti svi njihovi nov ani problemi.

No, u isti as izazvat e i jedno ubojstvo. Živjeti s krivnjom ipak je preveliki teret za nesretni bra ni par ... ”Kutija” se temelji na istoimenoj pri i Richarda Mathesona (autor knjige”Ja sam legenda”) koja je objavljena 1970. u Playboyu, a inspirirala je i jednu epizodu “Zone sumraka”, samo s nešto izmijenjenim završetkom. I ovaj film doživio je suprotstavljena mišljenja kriti ara, uglavnom ga smatraju nešto lošijim od “Donnieja Darka”, ali puno boljim od “Southland Talesa”. Oni koji ne vole film smatraju ga “zbrkom“ i “zanimljivim promašajem“, no dosta kriti ara predvi a mu kultni status i isti e da, uza sve mane, film ima zanimljivu pri u, intrigantnu temu i atmos eru koja e proganjati gledatelje još dugo nakon prvog gledanja.

ŠKOLA MEDIJSKE KULTURE

9. STARI FRAJERI 10. NE OSVR I SE

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA 1. GHOST WRITER

ponedjeljak, 30.8.

2. PO ETAK

ŠKOLA MEDIJSKE KULTURE

3. PHILLIP MORRIS, VOLIM TE 4. STARCI 5. PRI A O IGRA KAMA 3

DOM KULTURE PRELOG

6. ZALJEV 7. STREET DANCE

subota 28.8. i nedjelja 29.8. u 20 sati

8. UBOJICE 9. MACHAN 10. SEKS I GRAD 2

U.S. Box Office

PRI A O IGRA KAMA 3 animirani film

1. THE EXPENDABLES 2. EAT PRAY LOVE 3. THE OTHER GUYS 4. INCEPTION 5. SCOTT PILGRIM VS. THE WORLD 6. DESPICABLE ME

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

7. STEP UP 3D 8. DINNER FOR SCHMUCKS 9. SALT 10. CATS&DOGS: THE REVENGE OF KITTY GALORE

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. kolovoza 2010.

ZA NJU: Frizura koja nikad ne izlazi iz mode

Zbog ega je bob toliko popularan?

Ameri ka glumica Mary Ann Jackson bila je me u prvim poznatim osobama koja je prihvatila ovu frizuru, a nakon nje slijedile su glumice Louise Brookers i Clara Bow, a uskoro se za bob odlu ila i modna ikona Coco Chanel.

Seksi i elegantna frizura Danas je bob jednako popularan kao i nekad

vjerojatno zbog toga što ovo nije komplicirana frizura za održavanje, a opet je veoma seksi i elegantna. Osim toga, kao što smo rekli, bob može biti veoma raznolik.

Ima zbilja mnogo varijacija izme u kojih se može birati, što zna i da odgovara ženama s razli itim oblicima lica i razli itom vrstom kose. Iako najbolje stoji ženama s ravnom kosom, novije slojevite varijacije odli no e izgledati i na valovitoj kosi.

Osim toga uz današnje proizvode i sami možete svoju kosu po želju nakovr ati ili izravnati i

tako osvježiti svoju frizuru. Jedan dan možete se odlu iti za zaigrani, pomalo raš upani look, idu i uz pomo uredne i glatke kose biti jaka žena uspješne karijere, nave er strastvena i seksi žena. I što je najbolje jednako dobro stoji i starijim i mla im ženama.

nekoliko pokreta okruglom etkom da sve bude „na svojem mjestu“. Frizura odgovara ve ini oblika lica, a najlakši je za održavanje ženama s ravnom kosom, iako odli no može izgledati i na kovr avoj.

prelazi u drugu duljinu na suprotnoj strani lica. Primjerice desna strana je do ramena, a na lijevoj do brade ili kra e.

Ova frizura odgovara okruglom obliku lica i omekšava crte lica. Razdjeljak bi trebao biti na onoj strani gdje je kosa kra a.

Klasi ni bob Klasi ni bob bez šiški je naj leksibilnija frizura koja kreira iluziju puno e i volumena kose. Ovo je savršena frizura za zaposlene žene jer nije zahtjevna i potrebno je samo

Retro bob Prona i idealnu frizuru nije lak posao, osobito ako nam frizeri stalno “serviraju” nove frizure.

Ipak jedna frizura ostaje uvijek popularna, upravo zbog svoje raznolikosti I mogu nosti da se prilagodi trendovima.

Bob frizuru prvi je osmislio francuski frizer Antoine de Paris.

Kad se prvi put pojavila daleke 1909. godine, ova odvažna frizura i nov na in šišanja izazvao je cijeli val nervoze me u muškarcima koji su bili naviknuti na to da njihove žene nose dugu kosu.

Sve je još više kuliminiralo kada je jedan ameri ki du an dao otkaze svim svojim zaposlenicama koje su se ošišale na bob. U po etku tradicionalni frizerski saloni odbijali su ovako šišati svoje klijentice, no malo, pomalo ovaj je frizura osvojila svijet.

Stepenasti bob Ovo je jednostavna frizura - srednje duga ki bob koji je stepenasto ošišan odostraga ili naprijed. Jednako je jednostavno i održavanje – samo malo prosušite kosu ili je ostavite da se prirodno posuši na zraku i na kraju nanesete malo voska na vrhove kako biste naglasili kako je kosa rezana.

Asimetri ni bob Ovaj je bob ženstven i nekonformisti ki, s jedne strane po inje na jednoj duljini i postepeno

Ovaj bob s šiškama obi no na stranu i blagim valovima popularan je još od tridesetih i svako malo se vra a kao hit stil, a uvijek je dobar i da osvježite svoj „obi ni“ bob.

Ovaj bobo odli no izgleda i bez šiški.

Šiške Ako ikojoj frizuri odli no odgovaraju šiške, onda je to bob. Bilo da su kratke ili duga ke, oštro i strogo rezane ili razbarušene, ravne ili ukoso, sve dobro ide uz ovu frizuru.

Frizure ju ak naglašavaju i daju dodatnu snagu, pa treba re i da e ovakvu frizuru najbolje nositi osobe s jakom osobnoš u.

Jeste li svjesni života?

Život je dar u kojem treba uživati Mnogo knjiga, asopisa i stru nih literatura iz raznih podru ja upu uje nas upravo u to ega naj eš e nismo svjesni. Svojeg života. Otkaz na poslu, pad na ispitu, nevjera, kiša, izdaja, kra a, samo su jedni od nabrojanih razloga zašto se svaki dan živciramo i želimo da vrijeme pro e što prije.

Naime, upravo tim pristupom životu ne inimo ništa dobro sebi ili drugima. Život je dar u kojem treba uživati, živjeti ga i svakim danom trebamo biti zahvalni na blagodatima, osje aju mirisa, sluha, ostalih ula i graditi sre u temeljenu na sitnicama. U protivnom, jednog dana emo se okrenuti i pitati gdje je i na što je pro-

šao naš život dok smo mi ekali da se nešto dogodi.

Jedan poznati mislilac jednom je rekao ‘’Dok sam ekao da odrastem i mrzio cijelu tu fazu života, shvatio sam da su to sada moje najdraže uspomene i bile svakako najbolje godine moga života.’’ Da li i vi ekate da vam se nešto dogodi? Da kona no dobijete taj posao?

Da završite zadnji ispit ili da pro e ta nesretna kiša. Nemojte više ekati. Pa kako bi izgledao život kada bismo okrenuli svako poglavlje koje nam se ne svi a. Tada život doista ne bi bio život. Njemu bi vrlo brzo došao kraj, a vi se ne bi mogli sje ati, i jednog dana smijati, svim tim nesretnim sitnicama koje su vam se doga ale.

Iskoristite svaki trenutak života Sjetite se da je život jedan velik, potpuno veli anstven put, pun zgoda, nezgoda, dobra, ali i zla s kojima se nosimo svaki dan, no opet ne posustajemo od njega. Iskoristite svaki trenutak života jer život je prepun iznena enja, doga aja i svega onog za što vrijedi živjeti.

Ljudi naj eš e uzimaju život zdravo za gotovo, jedva ekaju da im završi radni dan, da obi u jutarnju prometnu gužvu i da kona no legnu u krevet. Drugi dan dolazi iz po etka. Ne dopustite si da budete jedni od tih ljudi. Vaša sre a je vaš život. Iskoristite dan kako biste bili sretni. Smanjite nervozu, otjerajte stres, upišite te aj joge, slikarstva ili se pridružite jazz klubu. Zapamtite

RECEPT tjedna

1 kg o iš ene hobotnice sol 150 ml maslinovog ulja 1 veliki luk (nasjeckan) 4 nasjeckana režnja ešnjaka 400 g raj ica iz limenke 1/4 ajne žlice/1,25 g mljevenog ilija u prahu 500 g krumpira, oguljenog i narezanog na tanke ploške 250 g kuhanoga graška

Priprema: Hobotnicu stavite u veliku posudu, bez dodavanja vode.

jano ne zna i nužno da odmah otr ite u irmu dati otkaz ili razbijete susjedov auto jer e vas to neznatno usre iti, ve izbacite ljutnju, grižnju savjesti te svo zlo i tugu koja se gomilala u vama godinama, a niste znali kako ju izbaciti. Sjetite se da za sve postoji rješenje, kao i oprost. Ukoliko ne tu i oprost, barem vlastiti.

Ne budite tmurni, nemarni i bez volje i uživanja u svakome danu. Prepustite se životu, ljepoti svijeta, i svemu što vam život donosi.

Vrijeme je da završite poglavlje u svojem životu kada ste živjeli iz dana u dan, i krenete u novu, ovaj put pravu pustolovinu zvanu život…

Jednom kada ga doista i iskusite, sjetit ete se. To je ono pravo.

www.SAVJETI-hr.com

Hobotnica s krumpirom i graškom Sastojci:

da nikada nije kasno i da još uvijek stignete sve nau iti i isprobati, ukoliko vas bolest ne sprije i. Ne ispuštajte snove iz svojih ruku.

Doduše, današnji ljudi nisu svjesni ljepote koju im život pruža. Takve ljude vi amo svaki dan. To su ljudi koji trube u prometu, koji psuju, drogiraju se, ništa im nije po volji, ne žele sura ivati i zavidni su na tu oj sre i.

Ukoliko se pronalazite u opisu, vrijeme je da poradite na sebi. Postavite svoje razmišljanje kao grijeh zbog kojeg ete jednog dana doista i požaliti. Okružite se pozitivnim, zdravim i nasmiješenim ljudima, ostvarite snove koje ve dugo želite, i ne dajte nikome da vam pokvari niti jedan trenutak osobnog dara koji imate, a to je život.

Vi odlu ujete o njemu, o svojoj sre i, duši i budu nosti. Sve nabro-

Pospite solju, pokrijte i pustite da se kuha u vlastitim sokovima na slaboj vatri (oko 45 minuta). etiri puta tijekom kuhanja, vilicom podignite hobotnicu i uronite je u posudu kipu e vode. Zatim isperite hobotnicu pod hladnom vodom i vratite je u posudu da se nastavi kuhati.

Zagrijte ulje u vatrostalnoj posudi i lagano pirjajte luk, ešnjak, raj ice i ili u prahu oko 10 minuta, ili dok luk postane proziran. Dodajte krumpir i pirjajte oko 5 minuta. Dodajte

hobotnicu i dovoljno teku ine od njezinog kuhanja da se prekrije sadržaj u posudi. Dodajte soli prema želji i pustite da se jelo polako kuha, nepokriveno, oko 30 minuta (ili dok krumpir ne omekša a umak se zgusne).

Naposljetku, dodajte kuhani grašak i dobro zagrijte. Hobotnicu i povr e poslužite u vatrostalnoj posudi.

Kako sprije iti glavobolju bez lijekova Gotovo svatko ima glavobolje.

Naj eš e je to napetost i pritisak u glavi koji zahva a miši e u ramenima, vratu, skalpu i eljusti. esto su povezane sa stresom, depresijom i tjeskobom.

Glavobolju ete dobiti i ako previše radite, ne spavate dovoljno, izbjegavate redovite obroke ili pak konzumirate alkohol. Bol je naj eš e srednjeg inteziteta, dovoljno da oteža dnevne aktivnosti.

Nije tajna da ljudi koji imaju periodi ne glavobolje uzimaju puno aspirina ili drugih lijekova protiv bolova. Nekolicina shva a

da lijekovi protiv bolova izazivaju vra anje glavobolje bar u 70 posto onih koji koriste lijekove.

Evo kako sprije iti glavobolju bez lijekova. Alternativa lijekovima je magnezij. Mnoge napetosti, migrene i napetosti dolaze od nedostatka mineral. Magnezij bi u svakom slu aju trebao olakšati pritisak. Uzimajte ga svakodnevno i to 600 mg na dan.

Slijede a je kamilica. Biljka je posebno efektivna protiv migrena.

Kamilicu pijte po potrebi i želji.

Zadnja opcija je zatvoriti o i i opustiti se. Zamislite svijetlo pri vr eno za dio glave koji vas boli.

Svijetlo predstavlja bol. Sada zamišljajte da se svijetlo postupno gasi, to je svojevrsna meditacija i ne bi trebala trajati duže od 5 minuta. Na kraju kako je nestalo svijetlo tako bi i vaša glavobolja trebala nestati.

24. kolovoza 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Zbilja zanimljiva ku a Arhitekt Bassam El Okeily autor je projekta ove zanimljive obiteljske ku e koja se nalazi u gradi u Bilzenu, u Belgiji. Krasi ju vrlo jednostavna vanjština i veliki stakleni prozor na pro elju. No, taj nam prozor otkriva pravo kubisti ko umjetni ko djelo arhitektonskih elemenata i rasvjete. U prizemlju ku e, postavljena je minimalisti ki opremljena prostorija kroz koju se prolazi do stražnjeg dvorišta.

Na prvom katu nalazi se stan sa pripadaju im prostorijama, dok je na drugom katu postavljen umjetni ki atelje. No, ipak da se vratimo na pro elje ku e i na skulpturu iza stakla, za koju njegov kreator kaže: - To je pri a o ovjeku, ženi i strasti izme u njih. Kada vidim da netko tako promišlja arhitekturu, zaista

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

ure uje: Bruno Kontrec

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

me ushiti, ali me vrlo brzo vrate u realnost sve one gurbane vile h i privatne ku e oko nas i svi oni investitori koji misle da je imati novca jednako imati sti-

la. Odgovorno tvrdim – u krivu ste! http://www.bassamelokeily.com

U gr kom selu Dilesi, na parceli površine si 4.000 m2, tek nekoliko metara od ku e gdje živi, niknuo je umjetni ki atelje slikara i kipara Alexandrosa Liapisa. Djelo arhitektonskog studija A31 iz Atene imalo je sljede e zahtjeve na dizajn: ekonomizacija realizacije, jednostavnost, iskrenost i disciplina konstrukcije, podobnost okolini u kojoj se nalazi, ali i podobnost povijesnim momentima podru ja. Arhitekti su uspješno prilagodili objekt svim zahtjevima te su stvorili kupolastu strukturu koja ima zajedni ke postulate (što u izgledu, oblicima ili pak materijalima) iz anti kih vremena, ali i novog, (post)modernisti kog vremena te koja ima zdrav odnos sa ku om umjetnika

Minimalisti ki 5 Kao što vjerojatno znate, Skandinavci su uvijek imali smisla za dizajn. Ja bih rekao, i više od toga. Nakon desetaka i desetaka (da ne velim stotina) godina kroz koje ih prati estetska, umjetni ka i dizajnerska kultura, možemo re i da su genetski predodre eni za smisao za lijepo.

Pod pojmom lijepo, ne mislim na subjektivno poimanje te fraze (jer ništa nije toliko ružno da nekom ne bi bilo lijepo i ništa nije toliko lijepo da ne-

kom ne bi bilo ružno), ve na osnovna kompozicijska na ela ili pak na kombinaciju istih. Kontrast, ravnoteža, harmonija, proporcija su neka

od njih, a to su i elementi koje svaki (dobar) dizajn mora imati. Pa tako i dizajn interijera. Stoga se uvijek veselim kada nai em na neki minimalisti ki, jednostavan i elegantan

interijer. Ovaj se put radi o obiteljskoj ku i koja se nalazi u švedskom gradu pod imenom Saltsjo-Boo. Ona je djelo arhitekta Claessona Koivista Rune.

Sa vanjštinom od betona i drva, a interijerom od prirodnih materijala sadrži sve što je potrebno. Ni više ni manje. Nema natrpanih elemenata bez funkcije, sve je isto i otvoreno sa puno svijetla. A kroz prozore, kao da se interijer spaja sa dvorištem – zelenilo oko ku e daje osje aj potpune prirode i slobode. http://www.ckr.se/

Ova kolekcija je toliko jednostavna da je naprosto genijalna!

Djelo je brazilskog dizajnera Mauricia Arrude, a odlikuje je istan an osje aj za ekologiju i reciklažu.

Svaki element u kolekciji je izra en od tri dijela: drvenog okvira, plasti nih sanduka i metalnih nogu na kojem stoji cijeli element.

Sanduci su izra eni od reciklirane

plastike i svojevrsni su ghomage h milijunima sanduka koji se koriste na tržnicama Brazila, ali i cijeloga svijeta. To je jedan od predmeta koji je u upotrebi cijelo vrijeme, u cijelom svijetu. Ti reciklirani sanduci se ume u u okvir od drva koje ima certi ikat (FSC certi ikat) koji dokazuje da se proizvodnja gra e vršila na prostoru koji je zdrav za okoliš, ali i u ekološkim uvjetima. Drveni je okvir površinski tretiran prirodnim voskovima.

Na kraju, cijela je konstrukcija postavljena na svijene, eli ne noge koje se tretiraju sredstvom protiv korozije i zatim lakiraju lakovima koji se koriste u automobilskoj industriji. Na kraju, sanduci, koji koriste kao ladice, mogu se izvaditi i koristiti samostalno, isto kao i samostoje a konstrukcija. http://mauricioarruda.wordpress.com/

Kolekcija Jose

Umjetni ki atelje od betona

koja se nalazi pokraj. Atelje se sastoji od tri zone; prva zona je zona ulaza, odnosno terase koja je usmjerena ka jugu. Pro elje koje je kompletno u staklu, tako dobiva mnogo danjeg svijetla tijekom dana, što je esencijalno za takvu vrstu posla.

Druga zona je zona prizemlja i to je radni dio ateljea u kojem nastaju sva umjetni ka djela. Tre a zona, u koju se ulazi (tako er) betonskim stepenicama koje izlaze iz zida, nalazi se na katu i ona koristi kao skladište, odnosno spremište. http://www.a31. gr/

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10 32

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr marketing@mnovine.hr• •040 040312 312333 333

24. kolovoza 2010.

24. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 11 33

12

24. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Strah od vožnje automobila

Kako raspolažete svojim vremenom?

Prije mjesec dana doživjela sam prometnu nesre u kao voza ica. Od tada imam strah od vožnje automobila. Trebam li dalje izbjegavati voziti automobil ili možda trebam pokušati voziti unato strahu?

Nakon prometne nesre e skoro u pravilu se dešava da osoba koja ju je doživjela izbjegava vožnju automobila, jer obi no se tada kod vožnje javlja napetost, poja ano znojenje, lupanje srca, nemir, nelagoda i strah. Naro ito se to javlja prilikom mimoilaženja s drugim automobilom a smetnje su ja e i osobito izražene ako se prolazi mjesto gdje se ta prometna nesre a dogodila. Ukoliko niste doživjela neke teže tjelesne ozljede, zna i da nema nekih tje-

lesnih razloga da ne možete voziti, predlažem vam slijede e. Prije svega treba znati da strah sam po sebi ne e pro i ukoliko ništa ne budete poduzimali. Normalno je da vam je sada teško sjesti u auto pa ak i s drugim se voziti. Trebate taj strah postupno savladavati. U po etku se samo sjedite u automobil i upalite motor. Poslije toga provozajte se po dvorištu.

Na cestu kada idete voziti, bilo bi dobro, barem u po etku, da vozite nekog uz sebe, s kim se osje ate sigurno. Vozite prvo po sporednim cestama a potom po onim ja e prometnim. Na kraju se vozite tamo na mjesto gdje ste doživjeli nesre u. Kada se oslobodite straha onda postupno provedite isti postupak sama. Budite uporna i strpljiva.

Evo ve u naslovu nešto na što e netko možda reagirati: kako svojim vremenom?

Vrijeme postoji kao objek tivna datost, što tu ovjek može?! Ljudi stalno negiraju vrijeme, ne poštuju vrijeme, ili ak ne žele priznati njegovo postojanje, kao da ga pokušavaju izbaciti iz svoje svijesti. Naj eš a fraza koji ljudi izgovaraju kad je u pitanju vrijeme, jest da ga nemaju dovoljno, ve ini se gotovo ini da su drugi dobili više vremena u životu od njih samih.

Ovakav je stav obi no znak da ne kontroliraju, ili ne koriste dobro vrijeme koje imaju. Ovisno o našem subjektivnom osje aju, vrijeme se može vu i ili može letjeti, neki ga imaju toliko da ne znaju što bi s njim, a drugi iz vremena iscijede sve što se

može. Vrijeme je neprocjenjivo i nezamjenjivo. Kad shvatimo da je vrijeme dragocjeno i ograni eno, da se prema njemu trebamo odnositi kao prema blagu, takva nas unutrašnja orijentacija poti e na odgovorno i svjesno raspolaganje vremenom. Jer na in na koji provodimo vrijeme odre uje naše postojanje. Ne zna i to da ga moramo štedjeti, škrtariti s njim, možemo ga i velikodušno davati, znaju i da kad ga dajemo, dajemo dio svog života, ali ono što ne možemo - više se ne možemo odnositi prema vremenu kao da nije ništa! Dajemo li vrijeme lakomisleno i olako mi ga prostituiramo, odakle nam pravo da ga tako obezvre ujemo? Budimo svjesni vremena i tretirajmo ga s poštovanjem.

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

Astma Astma je kroni no upalno stanje sluznice dišnih putova.

Posljedica je izloženosti raznim stimulacijama pa dolazi do poja anog stvaranja sluzi u dišnim putovima koji otežavaju protok zraka i prouzrokuju astmati ne simptome. Simptomi mogu varirati u rasponu od blagih do onih po život opasnih a mogu biti uzrokovani neadekvatnim lijekovima i na inom života.

Zaga enje zraka, este magle i zadimljeni prostori nisu prijatelji astmati ara. Promjena okoline, ista atmosfera, pogotovo život na otoku, osloba anje od stresa naju inkovitiji su prirodni lijekovi protiv astmati nih tegoba Tamo pacijenti ubrzo zaboravljaju da ih prate neki zdravstveni problemi uzrokovani bolestima dišnih putova.

Astma još može biti uzrokovana izloženosti dišnog sustava, odnosno stiskanja miši a dišnog sustava uslijed izloženosti alergenima. U tom slu aju javlja se osje aj nedostatka zraka, pritisak u prsnom košu, karakteristi ni kašalj, otežano disanje, jednom rije ju oboljeli pada u stanje kad mu je potreZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

ban ure aj u vidu “pumpice” koja privremeno odga a problem.

Napadi astme mogu biti rje i ili gotovo svakodnevni. Kod o icijelne medicine uglavnom su neizlje ivi ili se, u najboljem slu aju, mogu držati pod kontrolom da ne eskaliraju.

Obzirom da ne možemo svi živjeti u idealnim uvjetima i bez stresa, posjet bioterapeutu je od zna ajne koristi. On e ve inu problema otkloniti ve u etiri dana trajanja terapije, a postavljanjem organizma iz stanja djelomi nog ili potpunog disbalansa u stanje prirodnog balansa pomo i oboljelom da se kona no bolje osje a.

Obratite mi se s povjerenjem na broj telefona 098/1347031 bez SMS-a i pomozite svom organizmu da se jednostavnije i bez stresa nosi s tom teškom boleš u. Ve nakon prve, od etiri, terapije pacijent lakše diše, jednostavnije podnosi maglu koja nam predstoji i vjerojatno zaboraviti da boluje od astme.

Zašto se mu iti tegobama najvažnije funkcije organizma, a to je disanje ako imate mogu nost biti zdravi i u formi.

OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

SOS TELEFON - 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

24. kolovoza 2010.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Informativni Kutak Poliklinike Živa

ZA NJEGA: Muška moda

Bijela i crna odje a

Ukoliko za ve ernji izlazak želite odjenuti bijele traperice tada ostatak odje e treba biti neutralan.

Ako volite nositi crnu odje u imajte na umu da nisu sve crne boje iste, te da e nijansa ovisiti o vrsti materijala, teksturi, ali i starosti odje e. Na to posebno obratite pažnju ako kombinirate nekoliko crnih

Kod bijele odje e jako je bitno da je uvijek ista i ispeglana. Na njoj se primijete nedostatci daleko više nego na drugim bojama.

Bijela majica dobro se kombinira s crnim hla ama.

Tako er, zanimljiva je kombinacija bijele majice s crnim uzorkom i crnih hla a.

odjevnih predmeta na sebi. Tako er, nemojte miješati razli ite teksture i tkanine.

Ako imate crnu pamu nu odje u posebnu pažnju obratite na izbjeljivanje. Crnu odje u uvijek perite odvojeno, a ako se radi o posebno osjetljivoj odje i možda je bolje da odete u kemijsku istionicu ili kod ku e takvu odje u perite u hladnoj vodi.

Mentalna anoreksija Na ovaj poreme aj upu uje veliki gubitak tjelesne težine u osobe mla e životne dobi. Osoba koja boluje od mentalne anoreksije obi no nije svjesna svog problema, tako da prve promjene obi no primijete osobe iz okoline. Važno je takvu osobu upu psihijatru i postavi dijagnozu, jer se radi o teškom, esto i po život opasnom psihijatrijskom poreme aju, te je važno oboljelu osobu mo vira za lije enje.

U procesu lije enja psihoterapija ima klju nu ulogu i dobra motivacija za takvim oblikom psihološkog rada na sebi klju je izlje enja ovog poreme aja. Ali u psihoterapiju nitko ne dolazi na silu, i svaki pokušaj nasilnog dovo enja takvih bolesnika nije produk van.

Prisiljava ih na bilo što, u okviru ovog poreme aja zna i samo ponudi ono što i onako predstavlja problem u životu bolesnika koji boluju od mentalne anoreksije, a to je nasilno preuzimanje kontrole nad njihovim životom. Važno je, stoga, otvori takvim bolesnicima prostor da svojom voljom u u u psihoterapijski proces, ili bolje re eno, ponudi psihoterapiju, ali bez prisile i bez o ekivanja da se i odazovu, ako je to pro vno njihovoj volji.

Osoba koja boluje od ovog poreme aja previše je zaokupljena hranom, ili bolje re eno dijetom i na inom kako da izgubi na tjelesnoj težini. Takva osoba je izrazito mršava i odbija pos i

i održa i najmanju preporu enu težinu s obzirom na svoju visinu. Pri tom osoba, za koju svi jasno u okolini vide da je premršava, za sebe i dalje misli da je debela. Svakim gubitkom tjelesne težine anoreksi na osoba ima osje aj rastu eg samopouzdanja, i obrnuto, osje aj gubitka samopouzdanja svakim dobivenim gramom. U mladih djevojaka i žena, u kojih je takav poreme aj eš i nego u muškaraca, u pravilu postoji i gubitak menstruacije. Uz mentalnu anoreksiju mogu postoja i drugi pridruženi psihijatrijski poreme aji, a depresivni su poreme aji, odnosno poreme aji raspoloženja, u estaliji u lanova obitelji anoreksi nih bolesnika u odnosu na op u populaciju.

Adolescentni zahtjev za ve om neovisnoš u i po etkom socijalnog i seksualnog funkcioniranja okida je za razvoj ovog poreme aj. Kons tucija sa svojim neuroendokrinološkim i metaboli kim karakteris kama, te struktura osobnos , koja može bi neurotska, grani na, ali i psiho na, ali i prisustvo drugih psihijatrijskih poreme aja i prisustvo psihijatrijskih poreme aja, osobito poreme aja raspoloženja, u drugih lanova obitelji odre uju i jek i prognozu mentalne anoreksije.

U psihološkom smislu adolescncija je period burnih psiholoških zbivanja koji reaktiviranjem Edipovog kompleksa i njegovim razriješenjem,

Mladen Makitan dr. med.

Internist Ravnatelj Poliklinike Živa te istospolnom iden kacijom završava formiranjem osobnog identiteta. Mijenja se i tijelo i adolescent procesom prihva anja i takvo novo jelo ugra uje u sliku vlas tog iden teta. Tjelesne su promjene, dapa e, pokreta burnih psiholoških zbivanja.

Preplavljuju i osje aji u takve mlade osobe neprestana su prijetnja osobnom integritetu, odnosno prijetnja su gubitku kontrole. Prema M. Maler, tjelesni je Ego suš na ideje o Ja. Tjelsni je Ego dakle glavna razina doživljavanja iden teta i osje aja odvojenos od objekta. On predstavlja okosnicu daljnje gradnje iden eta, te se preuzimanjem kontrole nad jelom stvara iluzijski doživljaj uspostavljanja kontrole nad samim sobom.

MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos

Volimo torbice!!! Žene vole torbe i to nije tajna. Vole ih koliko i cipele a poneke ak i više od cipela. Dok neke dame prate modne trendove kod odabira nove torbe, druge kupe vre icu i ak s njom izgledaju odli no.

Torbe su uvijek s nama i jednostavno ne možemo bez njih kad idemo na party, poseban doga aj ili u svakodnevnim kombinacijama.

Trendovi nam nose spoj ženstvenosti i muškosti, šarm starog svijeta, futurizam, individualnost. Osobni ukus diktira stil torbe za koju ete se odlu iti.

Torbice ove sezone suptilnije su ukrašene ukrasima popust nabora, traki, pletenice ili kože, lanaca ili malih patentnih zatvara a.

Torbe s multi džepovima, s vanjske ili unutarnje strane veliki su hit ove sezone. Jedino naglašavam da džepovi s vanjske strane moraju biti

uklopljeni u oblik torbe da se previše ne isti u.

Posebno nam zapinju za oko manje ru ne torbice, veli ine nov anika, s naramenicama te srednje veli ine ukrašene ukrasima i bogate teksturama.

Opet su nam se vratile šik torbice sa hipi detaljima poput resica. Osim resica torbice nose privjeske, patentne zatvara e i kop e. Glomazne torbe mo-

gu se uklopiti u stil svake modne sljedbenice, no ipak treba obratiti pažnju na njihovu veli inu.

Ove jeseni biti emo svjedoci povratka mnogih stilova iz prethodnih godina koji e biti osvježeni, ali i novih trendova.

Vojni ki stil je imao velik utjecaj na trendove prošle godine, tako da je i ova jesen djelomi no inspirirana tim stilom.

Posebno se isti u boje, maslinasta i prirodne mat nijanse. Torbice od egzoti ne kože (npr krokodil...) veliki su trend ove jeseni, a za

zadovoljniji nov anik odaberite print uzorak. Životnjski print e nadolaze e jeseni opet biti hit. Posebno se isti e zebra uzorak koji je pro injeniji, suptilniji i idealna je kombinacija s malom crnom haljinom. Osim toga vra aju nam se metalik tonovi, naprtnja e, krznene torbe...

TEHNO ZONA

Epson Stylus Photo PX820FWD i PX720WD, dva nova pisa a

Epson St ylus Photo PX820FWD je vrhunski beži ni multifunkcijski ure aj s funkcijom automatskog obostranog ispisa. Epson Stylus Photo PX720WD isporu uje fotogra ije koje nadmašuju laboratorijsku kvalitetu, plus skeniranje, kopiranje i automatski obostrani ispis.

Epson najavljuje Epson Stylus Photo PX820FWD – vode i beži ni model u širokoj gami potroša kih inkjet ure aja.

Ovaj multifunkcijski (4-u-1) ure aj sadržava itav niz osobina, uklju uju i i najnoviji high speed Wi-Fi, automatski uvlaka dokumenata i obostrani ispis te može ispisivati, skenirati i kopirati u visokoj de iniciji. Suvremeni dizajn ku išta pogodan je za smještaj u bilo koji moderan prostor. Epson Stylus Photo PX820FWD biti e dostupan na europskom tržištu od 1. rujna 2010.

PX820FWD je opremljen “pametnim” navigacijskim pa-

nelom osjetljivim na dodir, s integriranim touch-screen ekranom koji donosi sve njegove funkcionalnosti pod korisnikove prste te omogu uje ispis fotogra ija izravno s memorijske kartice te s digitalnih foto aparata koji podržavaju PictBridge™standard. Dijeljenje ispis, skeniranje i faksiranje slika i dokumenata s ostalim lanovima ku anstva jednostavno je zahvaljuju i integriranoj podršci za beži no umrežavanje.

Epson usporedno najavljuje i Stylus Photo PX720WD - elegan-

tan i moderan multifunkcijski (3-u-1) ure aj koji tako er dolazi s podrškom za Wi-Fi i Ethernet te isporu uje vrhunski ispis koji nadmašuje kvalitetu foto laboratorija. Uz veliki LCD zaslon i „pametni“ navigacijski panel osjetljiv na dodir, PX720WD je jednostavan za rukovanje te omogu uje personalizaciju CD-ova i DVD-a izravnim ispisom na medije. Epson Stylus Photo PX720WD biti e dostupan na europskom tržištu tako er od 1. rujna 2010.

Oba ure aja ispisuju s Epsonovim Claria Photographic tintama koje su optimizirane za rad s najnovijim D-SLR i kompaktnim digitalnim fotoaparatima te isporu uju ispise visoke de inicije koji su otporni na blije enje, razmazivanje i vodu. Korisnici ostvaruju uštedu sa zasebnim spremnicima za tintu jer se mijenja samo boja koja je potrošena, a dodatna ušteda ostvaruje se temeljem ENERGY STAR ® standardizacije.

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. kolovoza 2010.

Komentari Fast food gurmani I dok je za neke hrana samo nešto što je nužno kako bi preživjeli, postoje i oni kojima jelo predstavlja puno više od toga. Biološka potreba ili užitak za nepce? Kada bih morala re i u koju skupinu spadam definitivno bi to bila ova druga.

Iako u mla im danima hranu nisam doživljavala kao užitak, prije koju godinu po ela sam istinski uživati u njoj. Strast prema hrani i gastro užicima postala je sve o itija. Premda se ne bih nazvala gurmanom u pravom smislu rije i i ne mogu se stvrstati u onu skupinu koja uživa u raskošnim mirisima i okusima hrane prema kojoj ima gotovo emocionalni odnos, smatram se osobom koja voli pojesti dobru spremljeno jelo.

Izme u ostalog, moram priznati da volim i brzu hranu. Unato razli itim upozorenjima me u kojima je i ono nutricionisti ke aktivistice iji se obrok brze hrane ni nakon godinu dana nije upljesnivio niti istrunuo, a nisu ga dirnuli ni kukci, ponekad si priuštim pravi ast ood. No sve ima svoje granice. Umjerenost u svemu.

Tri etvrtine djece starosti od osam do 15 godina ne zna da ih brza hrana može ubiti, objavilo je društvo British Heart Foundation. Glasnogovornik ondacije iznio je crna predvi anja kako e dvije tre ine sve djece biti preteško ili pretilo do 2050., a da e današnji mladi biti prva generacija koja e živjeti kra e od svojih roditelja. Iako kod nas ovaj problem još

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

uvijek nije prerastao takve razmjere, konzumacija ‘junk ood-a’ ubrzo bi mogao postati ozbiljnim problemom.

U zemljama u kojim je ovaj problem ve uzeo maha, razli itim akcijama bore se protiv njega. No ponekad se ini uzalud, s obzirom da s druge strane postoji skupina onih koji upravo ovakvu hranu promoviraju.

Još jedno ‘ udovište’ iz ameri ke ast ood kuhinje predstvaljeno je na državnom sajmu u Wisconsinu. Rije je o Krispy Kreme cheeseburger ija tajna je u glaziranoj kra ni i slanini s okoladnim preljevom. Ovaj slatko-slani zalogaj sadrži otprilike 1.000 kalorija ime se uvrstio me u najkalori nije ‘specijalitete’ brze hrane.

Na ovaj na in problem sa ‘junk ood-om’ ne e se riješiti.

Na ovaj na in može se posti i samo jedno- s mla om generacijom o ito e se pojaviti još jedna novi termin- ast ood gurmani ili stru njaci za brzu hranu.

AKOVE KI espresso by Bibi

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Te aj!

E, tako se to radi

ibi e krenuti na te aj. Jednostavno mora. Mora nau iti kako sortirati sme e. Mora nau iti koga, kada i zašto pozvati da pokupi to sortirano sme e. Zatim mora nau iti gdje ostaviti to sortirano sme e da ga pokupe kada pozove „koga, kada i zašto“. Sme e je nauka i biznis. To je shvatila i jedna manjinska populacija našeg Me imurja koja bez ikakvih skrupula ulazi u naša dvorišta, kopa po kantama i ulazi u našu sme arsku intimu. Namjeravate kao otpad odložiti primjerice staru škrinju za zamrzavanje? Postoji cijeli ritual po kojem se škrinja sprema na vje ni po inak. Ne znam kakva je procedura sad, ali u nastavku pro itajte moju istinitu pri u.

U želji da se riješi glomaznog otpada, svatko od nas prvo e posegnuti za in ormacijama iz prve ruke i to od svog komunalnog poduze a. Oni se odmah ogra uju da ne odvoze elektri ni i elektroni ki otpad te neka kontaktiramo tvrtku koja ima koncesiju. „Ne budi lijena“, zovem tu tvrtku (koja nema sjedište u našoj županiji) i ve sljede eg trenutka shva am da imam posla s osobom ije su predispozicije za detektiva nenadmašne. Bombardirana sam, naime s pola tuceta pitanja.

Te o kojem se aparatu radi, te zašto ga se rješavam (možda zato jer ga ne volim više?), te da li smo ga iznijeli na cestu (samo po sebi razumljivo da jesmo jer sve im uvijek mora biti na dohvat ruke; a i tada

Kaj je preve , preve je.....

Ne daj Bog da netko pomisli kako ja imam nešto protiv Dalmacije, Istre, Slavonije, Baranje ili bilo kojeg drugog dijela Lijepe naše domovine, ali ovo moram napisati, odnosno reagirati.

O emu je rije ?!

Nije novost, (ali kako sam dva tjedna bio na godišnjem odmoru pak sam više nego ina e pratio tv programe, radio emisije i itao novine i tiskovine) da se me imurski doga aji i proizvodi gotovo ne predstavljaju na državnoj razini, ali ljetos je to prešlo sve granice.

Prvo vina. Sve hrvatske novine i asopisi koji se tituliraju kao vode i niti na jednom mjestu ne spominju me imurska vina i vinare.

Samo Enjigni, Katunar, Krauthaker, Zdjelarevi , Agrokor, Ilok, Kutjevo, Belje, akovo..., plavac. graševina, traminac, malvazija.....

Nigdje Agrome imurja, Borisa Novaka, Rajka

Cmre njaka, Bojana Štampara, Antona Kojtera, Petra Kocijana....., nigdje pušipela, silvanca zelenog, rizlinga rajnskog, pinota crnog, muškata žutog....

- Da ironija bude ve a i vidljivija. Pri a mi prijatelj kako se u Zagrebu, Splitu, Puli i Šibeniku buteljirana vina najpoznatiji hrvatskih vinara prodaju po akcijskim cijena od po 20 kuna za bocu. Isto tako itam u stru nim asopisima kako svi drugi vinari osim me imurskih ne znaju kamo s viškovima svojih vina, pa ak u pomo pozivaju Vladu i ministarstva. S druge strane me imurske butelje su skuplje i ne idu na nikakve akcijske prodaje. Gotovo svi renomiraniji me imurski vinari više nemaju niti litre vina više i jedva e do novog vina podmiriti svoje stalne kupce.

Hrana. Svakog dana na radiju tv i novinama neki recept s juga domovine. Plodovi

mora, hobotnica ispod peke, tortelini, škampi ili prstaci na buzaru, fiš paprikaš, janjetina... i onda neizostavno, ali baš po svuda maslinovo ulje, kapula, pomidori, mozzarela, rikote....

- Nigdje pe eno pile, kuhana kokoš, svinjski kotleti......, bu ino ili rno ulje, luk, paradajz, petrožul, zelje, krumpir.....

Destinacije. Svuda nas vrli novinari pozivaju, u Istarsko zale e, Dubrova ko zale e, Imotsku krajinu, Bra ke plaže, Li ke rijeke, Dane paške ipke, Dane li ke janjetine, Feštu od brokule, Ve er škampi i sopila......., ali ne u Toplice Sveti Martin, Me imursku vinsku cestu, Sveto maršku ipku, Rokovo u Draškovcu, Lovre evo u Prelogu......

I još bih toga mogao nabrojiti, gdje se jedno prenaglašava, a drugo, osobito me imursko, pak i zagorsko i podravsko prešu uje. Možda

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

još na kuponima nije bilo izri ito naglašeno da se EE otpad NE iznosi na javnu površinu), da bi nakon toga uslijedila konstatacija odnosno pitanje: „A-ha, dakle, Romi su ve bili i uzeli što im treba?“.

Ja sva ponosna odgovaram potvrdno misle i kako je to veliki plus jer e njihov posao sada biti barem malo olakšan.

No, kao da mi je netko opalio šamar. „Detektivski“ glas preko tele ona sasvim mirno mi priop ava lošu vijest da tako „oskvrnjeno“ i neupotrebljivo udo tehnike oni ne odvoze.

Taj aparat bi trebao sadržavati sve pripadaju e dijelove.

Pitam se da li je dovoljno da ta ledenica koju bacamo na otpad bude netaknuta ili je vrlo poželjno da bude što novijeg datuma, u dobrom stanju, ulickana i po mogu nosti napunjena jestivim sadržajem.

Te aj o razvrstavanju otpada! Odmah! Ima li zainteresiranih?

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

smo i sami krivi za to, ali isto tako nemarnost novinara, reportera, voditelja i turisti kih djelatnika iz središnje i južne Hrvatske, kumuju takvom stanju.

- Za ponoreti, rekli bi mi Me imurci, kojima i dalje ostaju atributi; radni i pošteni. Vjerojatno takvi ostalima ne pašemo. Kaj je preve , preve je.

Po elo je, Varaždin “gori”. Rijeke onih znatiželjnih koji e možda po prvi puta posjetiti barokni grad ili ve uigrana ekipa koja napamet zna sva doga anja slijevat e se svakodnevno u županijsko središte. Kao da emo se na kratko vratiti u 18. stolje e kada je Varaždin bio glavni grad cijele zemlje, a u neka stara vremena vratit e nas i ambijent i atmos era.

No, što zapravo ho u re i – organizatori se svake godine sve više trude oko mani estacije.

Od zvu nih imena kojima su razmazili i stare i mlade generacije, poklonike svih glazbenih stilova, uli nih atrakcija, tradicionalnih proizvoda i zanata, pa do bogate gastronomske ponude, a ove su godine uveli i posebna parkirališta te liniju Zagreb-Varaždin simpati nog naziva ŠpancirBus i po promotivnoj cijeni.

Osim toga, i neki su prodava i i ugostitelji shvatili zna aj ovog doga aja, pa su otvoreni puno duže od uobi ajenog radnog vremena, a neki od njih odlu ili su, za promjenu, ne oderati svoje kupce

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

baš na svakom klipi u ili langošu, i snizili su cijene svojih proizvoda.

I sad kad se sjetim, naš me imurski pandan Špancir estu nekako mi se ini kao tek blijeda kopija, gotovo deja vu ove doista spektakularne mani estacije. U Varaždinu se zna tko pije a tko pla a, odstupanja od zakazanog programa su minimalna, a zvijezde s pokri em i aktualnim albumom svakako su bolja solucija od ocvalih pjeva a sa pokojim hit pjesmuljkom ili tamo neka manekenkica. Vidite, Varaždinci znaju kako se to radi!

24. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 15 37

u j u l e j d Su j o n d a r g na igri! kod na Potraži SMS ji: pobijedi i osvo

Poli Pateu ili

ricu,

odigraj web ig

čunalo a r o n s o n e j 6 x pri toaparat o f i n l a t i g i 12 x d mera 30 x PC ka vrijednih 0 8 1 h i l a t s +o nagrada

www.polipate.com.hr

Dodatne informacije i zabavnu web igricu potražite na www.polipate.com.hr.

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. kolovoza 2010.

PREDSTAVLJAMO

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH po top modelima 1.1. 31.7.2010.

Model

koli ina udio, %

1

Opel Astra

1440

6,15%

2

Volkswagen Polo

1234

5,27%

3

Opel Corsa

941

4,02%

4

Volkswagen Golf

814

3,48%

5

Renault Megane

714

3,05% 2,68%

6

Škoda Octavia

626

7

Renault Clio

596

2,55%

8

Hyundai I30

569

2,43%

9

Škoda Fabia

547

2,34%

10

Peugeot 308

524

2,24%

11

Chevrolet Cruze

515

2,20%

12 Chevrolet Aveo

511

2,18%

13 Ford Focus

508

2,17%

14

478

2,04%

Dacia Sandero

15 Kia Ceed

456

1,95%

16

Volkswagen Passat

433

1,85%

17

Ford Fiesta

426

1,82%

18

Chevrolet Lace

418

1,79%

19

Suzuki SX4

413

1,76%

20

Peugeot 207

396

1,69%

21

Ostali

UKUPNO

10842 46,33% 23401

100%

Eurosuper 95 BS

8,32

8,32

Super plus 98

8,32

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH

Super 100 BS

8,69

Eurodizel BS

7,91

7,91

LPG auto plin

4,29

4,29

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 20. kolovoza 2010.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci.

VELIKI IZBOR S LAGERA

Šavora

d.o.o.

Volkswagen koncern za velike kupce i dalje ostaje prvi odabir Usprkos teškom ekonomskom ok r uženju Volkswagen koncern je s markama osobnih vozila Volkswagen, Audi, SEAT i Škoda uspješno pove ao svoje isporuke u poslovanju s velikim kupcima. U prvom polugodištu 2010. je na relevantnom tržištu voznih parkova (vozni parkovi iznad deset vozila) ukupno registrirano 77.122 vozila (prethodne godine 74.772 vozila) marki koncerna.

To ozna ava plus od 3,1 posto. Mark a Volk swagen bi mogla pove ati broj registracija za 3 posto na 46.170 te s tim i dalje neosporno stoji na vrhu top liste marki. Posebno je uspješan napredak Škode s plusom od 62,8 posto na 6.889 registriranih vozila kao i SEAT s plusom od 142,2 posto na 1.073 vozila. Na razini modela Volkswagen koncern postiže trostruki uspjeh: Volkswagen Passat je u prvom polugodištu 2010. ponovno bio omiljeno vozilo velikih kupaca, a na drugom i tre em mjestu ga slijede Audi A4 i Golf.

Na posebno vo enom tržištu voznih parkova lakih gospodarskih vozila do 5,0 tona, marka Volkswagen gospodarska vozila je u vrstila svoje vodst vo na tržišt u. Od sije anja do srpnja je postignut plus od 27,1 posto na 12.977 registriranih vozila.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 0 40 /679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Auris 1.4, 97 KS, benzin, Luna oprema, 1. vlasnik, 2007.g., cijena: 10.999 eura 2. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol NAVI, 2006.g., cijena: 15.750 eura sa PDV-om 4. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 5. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 8.900 eura na ime 6. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Executive, 1. vlasnik, 2006.g., cijena 20.000 eura sa PDV-om 7. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 8. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 9. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 10. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 e ura sa PDV-om 11. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 12. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 13. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:2.100,00 eura 14. Audi A8 2,5 TDI V6 QUATTRO,180 KS,diesel,sva oprema,1999.g.,cijena: 8.900 eura sa PDV-om

Novi VW Caddy u inkovitiji motori, novi dizajn, više sigurnosti i funkcionalnosti Volkswagen gospodarska vozila predstavlja novu generaciju vrlo popularnog Caddyja.

Kompaktan kombi s prakti nim sustavom kliznih vrata straga poboljšan je u svim podru jima. Šest novih TDI i TSI motora sa do 21% nižom potrošnjom goriva, potpuno restrukturiranom ponudom modela, preciznijim, svježijim dizajnom prednjeg dijela u stilu novog Amaroka i trenutne T5 generacije (Transporter, Multivan itd.) i poboljšane unutrašnjosti, sada s drugim redom sjedala s mogu nosti va enja plus dodatno smanjeni troškovi održavanja ine novi Caddy jednim od najinovativnijih gradskih dostavnih vozila i kompaktnih kombija. Globalno je tre a generacija Caddyja prodana u oko 800,000 jedinica u samo 6 godina (2004. do 2009.).

Novi Caddy sada obe ava dinami ni nastavak te pri e o uspjehu.

Novi Caddy bit e prvo urbano gradsko vozilo i kompaktan kombi u ovoj klasi koji e biti opremljen ESP-om u standardnoj opremi svih modela.

Volkswagen gospodarska vozila stoga rigorozno slijedi svoju sigurnosnu strategiju najbolje zaštite voza a i putnika.

Novi Caddy tako er e biti jedino vozilo u ovom segmentu tržišta dostupno s opcijom u inkovitog 6 ili 7 stupanjskog direct shift gearbox (DSG) mjenja a i

sustavom pomo i za kretanje uzbrdo. Naravno, nova generacija ovog popularnog vozila ponovno je dostupna s produženim me uosovinskim razmakom (Maxi) i – jedinstveno u ovom segmentu – s (4MOTION) pogonom na sva etiri kota a. 4MOTION je dostupan i za Caddy i Caddy Maxi.

Po prvi puta se drugi red sjedala u potpunosti može izvaditi na svim modelima. Za Caddy s 5 sjedala tako nastaje – natovaren do krova – kapacitet teretnog prostora do 3.030 litara; za Caddy Maxi ta brojka iznosi 3.880 litara. Novi Caddy tako er se po želji može naru iti s tre im redom sjedala (standardna oprema u Caddy Maxi Trendline i Comfortline) i tako er može primiti do sedam osoba. Šest novih vrhunskih motora: Novi benzinski i dizelski motori Caddyja izrazito su u in-

koviti (svi zadovoljavaju Euro 5 normu ispušnih plinova).

Svi su potpuno novi u ponudi i opremljeni su turbopunja em s direktnim ubrizgavanjem goriva. Turbo dizelski motori: Dizelski motori s turbopunja em sa etiri ventila (TDI) isporu e 75 KS, 102 KS, 110 KS i 140 KS. Svi TDI motori sada rade s vrlo tihim i u inkovitim common rail direktnim ubrizgavanjem. Svi TDI motori tako er su u standardnoj opremi kombinirani s dizelskim iltrom estica. 102 KS TDI može se po želji naru iti sa 7-stupanjskim DSG mjenja em.

Za snažniji 140 KS TDI tako er je dostupan posebno dizajniran 6-stupanjski DSG mjenja .

110 KS TDI je ekskluzivno dostupan kao 4MOTION model s pogonom na sva etiri kota a.

Naju inkovitiji model u ponudi je sada novi Caddy 1.6 TDI s BlueMotion tehnologijom (102 KS).

Prosje na potrošnja: 4,9 litara dizela na 100 kilometara (furgon). Emisija CO2 je maksimalno 129 g/km, a potrošnja goriva je 0,6 litara niža od ve štedljivog prethodnika s BlueMotion tehnologijom. Alternativno se 75 KS TDI tako er može naru iti s BlueMotion tehnologijom. Svaki Caddy opremljen BlueMotion tehnologijom ima Start/Stop sustav i automatsku regeneraciju akumulatora za iskorištavanje energije koja bi se ina e gubila tijekom ko enja. S ovim sustavom, kada voza makne nogu s papu ice gasa ili ciljano ko i, napon generatora se pove a i to se koristi za punjenje akumulatora.

To smanjuje optere enje motora, a time i potrošnju.

Za Caddy se koriste dva nova TSI benzinska motora. Tehni ke karakteristike oba vrhunska motora uklju uju turbopunja i direktno ubrizgavanje goriva.

Iznimno štedljivi motori sa etiri cilindra razvijaju 86 KS i 105 KS iz obujma od 1,2 litre. Koliko su ustvari motori štedljivi demonstrira na primjer verzije sa 105 KS s prosje nom potrošnjom goriva od samo 6,6 litara na 100 kilometara (iznosi za Caddy furgon; ekvivalentni 154 g/km CO2). U usporedbi s potrošnjom

24. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Jubilarni 300.000-ti Sandero isporu en doktoru iz Sarajeva Rumunska Dacia, nedavno je proslavila vrijedan jubilej, kada je u tvornici Mioveni sa proizvodne trake „sišao“ 300.000-ti model Sandero. No mnogo je zanimljivija injenica da je jubilarni Sandero, uvidom u narudžbe, bio namijenjen tržištu Bosne i Hercegovine.

Tako je jubilarni Sandero u izvedbi Stepway, platinasto sive boje, pogonjen 1,6 litarskim benzinskim agregatom sa 90 KS, nedavno isporu en kupcu u Bosni i Hercegovini. Klju eve novog automobila ispred Auto-

prethodnog modela potrošnja je niža za 1,6 litara ili kako je gore navedeno za 21 posto.

Još jedan štedljiv i iznimno ekonomi an benzinski motor za Caddy i Caddy Maxi je verzija s prirodnim plinom, preuzeta iz prethodne generacije, 2.0 EcoFuel (CNG), koja razvija 109 KS. Ponuda Caddy modela tako er je modificirana. To se odnosi i na poboljšanje razine standardne opreme, nove materijale unutrašnjosti, kola upravlja a i drugih detalja opreme kao i restrukturiranje linije modela. Caddy je i dalje dostupan u varijantama urgon i ‘kombi’, koje s oko 70% ine najve i dio udjela u prodaji ( urgon bez stražnjih bo nih prozora posebno za trgovce i obrtnike). Za kupce s profinjenijim zahtjevima u smislu specifikacije opreme, Volkswagen gospodarska vozila potpuno je reorganizirao razine opreme. Odmah su dostupne dvije linije modela Trendline i Com ortline. Trendline verzija mijenja Caddy Li e, a najbolju Com ortline verziju mijenja uspješan elegantan poseban model ‘Style’.

Kao novi vrhunski model tako er e biti dostupna Com ortline Edition (prethodno Style Edition) verzija, s kojom e Volkswagen gospodarska vozila ponovno nuditi vrlo ekskluzivnu verziju Caddyja.

Tako er, još uvijek u ponudi je popularni kamper kombi, Tramper (i kao Caddy i Caddy Maxi).

Nova svjetla za dnevnu vožnju standardna su na svim verzijama. Dodatna oprema u novoj ponudi uklju uje adaptivna svjetla za zavoje (integrirana u prednja svjetla za maglu), krovni nosa (standardna oprema na Com ortline) i novo dizajnirani RNS 315 radio/navigacijski sustav. Lansiranje novog Caddyja po inje krajem rujna u Njema koj a tijekom listopada u Hrvatskoj.

centra Beganovi , ovlaštenog Renault i Dacia koncesionara iz Zenice, preuzeo je sretni vlasnik dr.med. esir Alem iz Sarajeva, koji je uz svoj novi automobil dobio prigodan poklon i tvorni ku garanciju produženu sa standardnih 100.000 km na ak 300.000 km, ime se još jednom naglašava zna ajna prodajna brojka modela Sandero. Osim toga, ovaj velilodušni garantni rok, još jednom potvr uje koliko Dacia vjeruje u trajnost i pouzdanost svojih vozila.

Prodajna akcija za Volkswagen gospodarska vozila Za vozila modelske godine 2009. Volkswagen gospodarska vozila su u suradnji s Porsche leasingom pokrenula atraktivnu prodajnu akciju. Sva vozila kupcima su dostupna po dosad najpovoljnijim cijenama: Caddy urgon 1.4 Economy – 59.900 kn + PDV, Caddy Maxi rugon 1.6 – 81.382 kn + PDV, Transporter urgon 1.9 TDI – 100.000 kn + PDV, Caddy kombi 1.9 TDI 4MOTION – 148.100 kn s PDV-om, Caravelle Trendline 2.5 TDI –

215.250 kn s PDV-om, Multivan Highline 2.5 TDI – 336.100 kn s PDV-om. Kupnjom akcijskih vozila putem operativnog leasinga s ugovorenim ostatkom vrijednosti odnosno putem financijskog leasinga u prvoj godini financiranja ostvaruju se i sljede e gratis pogodnosti: kasko polica, 50% vrijednosti police autoodgovornosti, tehni ki pregled, registracija, troškovi obrade. Prodajna akcija traje do isteka zaliha.

NOVO PANDA d.o.o.

Ovlašteni servis Peugeot vozila Distribucija i prodaja rezervnih dijelova Zrinsko - frankopanska bb, 40 000 akovec Tel: 040/328 - 767

Fax: 040/328 - 501

www.panda.hr

17

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podiza i, servo, ABS Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend, 2010., bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vu na služba, spuštanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

18

PreloĹĄka 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

24. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Avantura sa Spa ekima po Balkanu na putu dugom 3.000 km

RABLJENA VOZILA

SKUTERI POPUST !!!

Spa ek nije mogao upaliti klju em zbog praznog akumulatora pa su ga palili kurblom na oduĹĄevljenje lokalnog stanovniĹĄtva. itav put bio je interesantna simbioza glavnih gradova i nacionalnih parkova od kojih treba izdvojiti Zlatibor, Biogradsku goru kao jednu od tri posljenje praĹĄume u Europi i Durmitor. Ohrid, kanjon Mora e, rijeka Tara, put od Elbasana do Tirane, te put od Cetinja do Kotora tako er su neke od destinacije koje su nas oduĹĄevile, a neke od destinacija zaĹĄtitio je i UNESCO. Predzadnja stanica bio je naĹĄ morski biser Dubrovnik, a zatim preko Sarajeva slijedio je povratak u Zagreb. ViĹĄe informacija o ovom doga aju moĹžete prona i na www.citroenclub.hr.

POPUSTI NA SKUTERE 2008. I 2009.g. !!!

PIAGGIO ZIP 50 2T 2009.g.

PIAGGIO NRG 50 - 2009.g.

PIAGGIO ZIP 50 4T 2008.g.

GILERA STALKER 50 2008.g.

KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠA, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

Tri Spa eka i jedna Dyana te devetero ljudi na 3.000 km dugom putu obiťli su 6 drŞava, 4 nacionalna parka i 3 grada zaťti ena UNESCOm. Posade ovih starodobnika inili su lanovi kluba iz Zagreba, Ozlja i Karlovca. Na trasi Zagreb - akovo – Beograd - NP ZlatiborNovi Pazar - Kosovska Mitrovica – Priťtina – Skopje – Šutka – Ohrid – Elbasan – Tirana – Dra – Skadar - NP Biogradska gora - NP Durmitor – Nikťi – Podgorica – Kotor – Dubrovnik - Mostar – Sarajevo -Zagreb nije bilo ozbiljnijih kvarova osim promjene reglera i pumpice za dovod goriva te jedne Şaruljice. Iako su Spa eki i Dyana stari preko 35 godina njihovi vlasnici ih redovito odrŞavaju te svake godine s njima putuju na neku od europskih destinacija.

Ove godine izbor je pao na Balkan to nije na Srbiju, Kosovo, Makedoniju, Albaniju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. NajviĹĄa to ka puta bio je Ĺ˝abljak na 1500 m, ujedno i najviĹĄe naseljeno mjesto te mjesto s najviĹĄe zabiljeĹženih oborina. NajviĹĄa temperatura zabiljeĹžena je u Skoplju s izmjerenih 37 stupnjeva C, dok je najniĹža temperatura bila na Durmitoru gdje je zabiljeĹženo samo 6 stupnjeva C. Krave, konji, svinje, kokoĹĄi bili su normalna pojava na cestama SandĹžaka, Kosova i Albanije, a za doĹživljeni kaoti ni promet koji vlada na cestama teĹĄko je na i rije i kojima bi se to moglo opisati. Na Zlatiboru uz Drvengrad od Emira Kosturice najve a turisti ka atrakcija je stari vlak „ ira“ koji prometuje uskotra nom prugom iz 1925. godine,

a koja danas vozi na relaciji Vitasi – Mokra Gora. Da bi se savladala visinska razlika od 300 metara na kratkom rastojanju pruga prolazi kroz 22 tunela te 10 mostova i sve to u obliku broja „8“ tzv. Ĺ arganska osmica. Interesantan je bio ulazak na Kosovo gdje je na granici uz pogled na tenk i bodljikavu Ĺžicu trebalo platiti 50 eura za osiguranje automobila. Ipak Spa eki prolaze bez davanja jer je nedavno zapaljena ku ica u kojoj se pla alo osiguranje. Na izlasku iz Albanije pla a se 2 eura takse po autombilu, dok se na ulasku u Crnu Goru pla a 10 eura ekoloĹĄke takse. Najegzoti niji trenutak putovanja bila je Shutka – najve i romski grad u Europi sa 50.000 stanovnika udaljen 20 km od Skoplja. Bilo je i komi nih situacija u Albaniji gdje se jedan

OvlaĹĄteni servis za

t VTMVHB TFSWJTJSBOKB V[ EWJKF HPEJOF EJO OF F HBSBODJKF OB VHSBĂŞFOF EJKFMPWF t VTMVHB MJNBSJKF EJN NB t UFSNPMBLJSBOKF QP 78 TUBOEBSEJNB ;B TUBSJKB WP[JMB QPWPMKOJKF DJKFOF TFSWJTJSBOKB WP[JMB

24. kolovoza 2010.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Volkswagen Bube na F1 stazi

WRC poredak nakon 9 od 13 Rally-a:

Rezulta ADAC Rally Deutschland, 20. – 22. kolovoza 2010.

Veliko parkiralište ispred boksova koje je bilo krcato Volkswagenima – u daljini se vidi legendarni zavoj Eau Rouge.

Sebas en Loeb

25

1.

Jorge LORENZO

25

Dani Sordo

18

2.

Dani PEDROSA

20

3.

Sebas en Ogier

15

3.

Casey STONER

16

Ben SPIES

13

Mark Webber

25

2.

Fernando Alonso

18

3.

Sebas an Ve el

15

4.

Felipe Massa

12 10

4.

Jari - Ma Latvala

12

5.

Vitaly Petrov

5.

Pe er Solberg

10

5.

Valen no ROSSI

11

6.

Nico Hulkenberg

8

6.

Ma hew Wilson

8

6.

Nicky HAYDEN

10

7.

Pedro de la Rosa

6

8.

Jenson Bu on

9.

Kamui Kobayashi

7.

Kimi Raikkonen

6

7.

Colin EDWARDS

9

8.

K. Al Qassimi

4

8.

Marco MELANDRI

8

9.

M. Van Eldik

2

9.

Hector BARBERA

7

1

10. Randy DE PUNIET

6

11. Marco SIMONCELLI

5

12. Aleix ESPARGARTO

4

13. Alex DE ANGELIS

3

Poredak voza a:

10. Rubens Barrichello

147

Fernando Alonso

141

6.

Felipe Massa

97

7.

Nico Rosberg

94

158

8.

Robert Kubica

89

Casey STONER

119

9.

Michalel Schumacher

38

Andrea DOVIZIOSO

115

10. Adrian Su l

Valen no ROSSI

101

117

4.

Pe er Solberg

100

1.

Jorge LORENZO

235

5.

Dani Sordo

95

2.

Dani PEDROSA

6.

Mikko Hirvonen

86

3.

7.

Ma hew Wilson

56

4.

8.

Federico Villagra

26

5.

9.

Henning Solberg

25

5.

118 40

Slijede i rally: Slijede i rally: Rally Rally Japan, of Turkey, 10. – 12.

16.–18. rujna 2010. travnja 2010.

157

5.

Jari - Ma Latvala

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi’s Ford World Rally Team

161

Lewis Hamilton

151

3.

222

Mark Webber

2.

Jenson Bu on

133

168

1.

Sebas an Ve el

191

Sebas en Ogier

308

Poredak voza a:

3.

Sebas en Loeb

2.

21

4 2 1

4.

1.

4.

Eau Rouge i jedna od najbržih zrakom hla enih VW Buba današnjice s Typ 4 motorom, turbokompresorom, ubrizgavanjem i s izmjerenih 360 KS pri 6.200 o/min.

1.

4.

Poredak Teamova: 1. Citroën Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. Citroën Junior Team

Minijaturni Bulli koji vozi brzinom od 20 km/h i ima domet od 20 km.

Ne ispušta niti grama CO2 i „troši“ 1 kunu na 100 kilometara.

F1 poredak nakon 12 od 19 utrka

F1 poredak VN Ma arske, arsk rske, e, za 20 2010.

10.

Budapest, 1. kolovoza

2.

10. Kimi Raikkonen

Ovaj VW Bulli razvija 550 KS, ima motor Porschea 911 Turbo serije 993, razvija preko 230 km/h i smatra se ne samo najbržim kombijem ovdje u Spa, nego i na Nurgurgringu, legendarnoj stazi u Njema koj.

MotoGP poredak za VN eške, ke, ke Brno, 15. kolovoza 2010.

1.

10. P. Sandell

Spa Franchorchamps u Belgiji, legendarna staza iz kalendara Formule 1, svake je godine prvog vikenda u kolovozu okupirana starim Volkswagenima. Pravilo je jednostavno: sjednete u svoju Bubu, Bulli, Kubelwagen, Krankenwagen, Karmann Ghiju, Typ3, Typ2 (ili koje ve zrakom hla eno vozilo iz 50-ih, 60-ih ili 70-ih imate) i uživate s istomišljenicima dva dana. Razmjenjujete iskustva i dijelove, kupujete suvenire, majice, kape i sli ne drangulije i pogledate što je sve i tko izvukao iz nekoga štaglja na podru ju Europe, pa ak i šire. Ako nemate stari Volkswagen, dobrodošli ste i s novijim. Sve je to ista obitelj.

Ove godine jedan je hrvatski VW T5 Caravelle u najve oj udobnosti na putu dugom 1200 km vozio osmero lanu ekipu VW Buba kluba Zagreb koja je posjetila skup. Okupilo se ak 2200 automobila iz Europe, Engleske, SAD-a, pa ak i Japana. ak 12.000 posjetitelja koliko je izbrojao organizator potpuno je preplavilo boksove, a stazom su jurile prvo najbrže Bube i Bulliji, a zatim sasvim serijski Volkswageni koji su svoje stare kosti dostojanstveno ugrijali na slabašnom suncu. Oko staze Spa Franchorchamps no u je pet stupnjeva ak i ljeti, što je odli no za hla enje glave nakon vru ih 30 i kusur stupnjeva u Hrvatskoj.

Najve a atrakcija bio je odrasli ovjek u minijaturnom Bulliju prera enom da vozi na struju. Maleno zeleno vozilo ne ispušta niti trunke ispušnih plinova, baterije mu daju domet od 20 km, a juri brzinom od 20 km/h. To naizgled neozbiljno, a zapravo vrlo ozbiljno vozilo možda je odgovor na pitanje kad emo dobiti Volkswagen koji 100 km prevali za jednu kunu. Tko zna, ove i mnoge high-tech stvari možda baš Volkswagen radi potajno, okružen svojom najvjernijom publikom koja živi, diše i vozi samo VW.

MotoGP poredak nakon 10 od 18 utrka

Poredak voza a:

35

Poredak konstruktora: ra: a:

6.

Nicky HAYDEN

99

1.

RBR-Renault

312

7.

Ben SPIES

90

2.

McLaren-Mercedes

304

8.

Randy DE PUNIET

75

3.

Ferrari

238

4.

Mercedes Benz GP

132

9.

Marco MELANDRI

61

5.

Renault

106

57

6.

Force India-Mercedes

47

7.

Williams-Cosworth

40

8.

BMW Sauber-Ferrari

23

9.

10. Colin EDWARDS Poredak proizvo a a: a: 1.

Yamaha

240

STR-Ferrari

10

2.

Honda

195

10. Lotus-Cosworth

0

3.

Duca

149

11. HRT-Cosworth

0

4.

Suzuki

48

12. Virgin-Cosworth

0

Slijede a utrka: Slijede a utrka: VN Japana, Indianapolis, 29. kolovoza 2010.

25. travnja 2010.

Slijede a utrka: VN Belgije, SpaFrancorchamps, 29. kolovoza 2010.

Bruce Willis rasplakao konobaricu Bruce Willis pokazao je kako ima kriterije koje je jako teško zadovoljiti i manire prave razmažene hollywoodske zvijezde. Kada je nedavno svoju novu suprugu Emmu Heming odveo na ru ak u BevHills Hotel Polo Lounge, natjerao je konobaricu na slom živaca te se ona slomila i rasplakala.

- Kada je dobio jelo koje je naru io, rekao je konobarici da nema dobar okus pa ga je ona vratila u kuhinju. Donijela mu je

novi obrok, no niti taj mu nije valjao. Kada se isti scenarij ponovio i tre i put, Bruce je nakon jednog zalogaja odgurnuo tanjur i po eo vikati na konobaricu. gNe mogu to jesti! Ne razumijem zašto ne možete to napraviti kako treba! h Konobarica se slomila, ispri ao je jedan izvor. Nakon ispada, Bruce se digao i po eo odlaziti. Emma, koja je i sama ostala u udu, morala je ostaviti svoj netaknuti ru ak i krenuti za njim.

TOP 20 01. TKO TE IMA - SUZANA HERCEG

Shakiri kazna za skok i ples u fontani u Barceloni Iako priznaju da je svojim posjetom gradu i injenicom da je baš ondje odlu ila snimiti spot Shakira napravila veliku me unarodnu promociju Barcelone, gradske su vlasti izrazile žaljenje što gShakira kao javna osoba nije gra anima pružila pozitivan primjer te zatražila dozvolu za snimanje spota ve je za potrebe pojedinih scena prekršila zakone h. Naveli su kako e na osnovi snimki i medijskih izvješ a dodatno analizirati koliko je španjolskih zakona lijepa pjeva ica prekršila.

To što se Shakira u Barceloni prilikom snimanja spota ludo zabavljala nimalo se nije svidjelo lokalnim vlastima.

Pjeva ica e zbog vožnje na motociklu bez kacige te plesa s fanovima u fontani zaraditi kaznu. Kako su objavili španjolski mediji, Shakira je svojim gantisocijalnim ponašanjem h narušila javni red i mir, a lokalne vlasti strahuju da bi, ukoliko propuste kazniti kolumbijsku zvijezdu, to moglo imati negativan u inak na obi ne gra ane.

David i Victoria stegli remen David i Victoria Beckham odlu ili su se za štednju, pa su svoje osoblje smanjili za tre inu – to nije, otpustili su 14 zaposlenika od ukupno 50, koje imaju na imanjima u Francuskoj, Velikoj Britaniji i u SAD-u.

Victoria je, naime, pozvala inancijskog stru njaka da analizira njihove inancije jer je shvatila da nije u redu nepotrebno razbacivati se novcem dok u svijetu vlada recesija, a inancijski stru njak samo joj je potvrdio kako ona i suprug David nepotrebno bacaju novce u vjetar. Ipak, Victorija nije odlu ila štedjeti na svojoj odje i (samo kolekcija njezinih torbica vrijedi milijune dolara), nego je odlu ila srezati svoje osoblje, a prvo na udaru bilo je imanje Beckingham Palace u Sawbridgeworthu te ono Bargemon u Francuskoj. - Kada je ra unovo a zaklju io da toliko osoblje nije nužno, Victoria je pristala na otpuštanja i uspjeli su ostvariti veliku uštedu, kazao je medijima obiteljski prijatelj. Na njihovom imanju u Los Angelesu otkaz je dobila ista ica koja je kod njih radila osam godina, a zamijenili su je znatno mla om i jeftinijom strankinjom, vrtlar mora obavljati i posao voza a, a od ukupno sedam vrtlara na posjedu u Francuskoj, samo je jedan sa uvao posao.

“Hermiona” obrijala glavu!

02. TO MITREBA - SMILE PROVOKATOR

01. ALKOHOL

KLAPA GODIMENTI

JASMIN STAVROS & MLADEN GRDOVI

04. JUBAVI MALA - OLIVER

02.VRATI MI SE TI

05. OVE GODINE - EDO MAAJKA

TOP LISTA DOMA IH ZDRAVKO ŠKENDER

06. ŽIVOT CURI - LUKA NIŽETI

03.IMAM MALO ŽELJA

07. ONA ZA RIBARA NE E

ZLATKO PEJAKOVI

POSTOLAR TRIPPER

04.LIPA SPIZA DALMATINSKA

08. LUNA - ELEMENTAL

DUŠKO LOKIN & GRUPA PASTICADA

09. KAKO GOD BILO - VLATKA POKOS

05.ZABRANJENO VO E

10. KAKO U JOJ RE DA VARIN

IVAN MEZGA

Klapa sv. orijan Ft. edo Mar ni

06.ŽENE - JASMIN STAVROS

FORMULA 13

Roditelji Michaela Jacksona, Joe (81) i Katherine Jackson (80) odlu ili su se rastati nakon 60 godina braka. Katherine je zatražila rastavu od Joea nakon što je zaklju ila da je umorna od njegova okrutnog ponašanja prema njoj, a pogotovo nakon njegovih tvrdnji kako je ona

odgovorna za Michaelovu smrt.

Joe i Katherine posljednjih pet godina ne žive zajedno. Njezin glasnogovornik rekao je kako ju je Joe ponižavao ve dugo vremena i da nema povratka natrag. U braku sklopljenom 1949. godine dobili su devetero djece i imaju 26 unuka.

YOLANDA BE COOL feat. D-CUP 02. EVERYTHING TO LOSE - DIDO 03. CROSSFIRE - BRANDON FLOWERS

08.ORIGINAL DANIJELA MARTINOVI 09.KOPIJA - LANA JUR EVI 10.BAGREM BIJELI - JOLE

04. I LIKE IT ENRIQUE IGLESIAS feat. PITBULL

Nakon što je nedavno ošišala svoje sme e uvojke zbog audicije za ulogu u ilmu ‘Girl With a Dragon Tattoo’, Emma Watson (20) je vi ena u jednom njujorškom klubu.

Glumica, koja je simpatije mnogih pobrala glume i Hermionu Granger u seriji ilmova o Harryju Potteru, pokazala je svoju obrijanu glavu i iznenadila sve prisutne dje a kom frizurom koju su mnogi pohvalili. Nakon što se ošišala, glumica je rekla da je to na nju djelovalo osloba aju e i da se osje ala nevjerojatno jer je to željela još od svoje 16. godine. Fotogra iju s novom frizurom objavila je i na Facebooku.

Mnogi su komentirali da im glumica jako nalikuje na Miju Farrow u u ilmu ‘Rosemaryna beba’ te na manekenku Twiggy.

TJEDNI KALORIFER

Jan

07.DA SE NA EMO NA POLA PUTA NEDA UKRADEN

01. WE NO SPEAK AMERICANO

05. SUMMER DAY - SHERYL CROW

Anna

TOP LISTA STRANIH

06. AIRPLANES

01. LADY GAGA

B.O.B. feat. HAYLEY WILLIAMS

ALEJANDRO

07. EARLY IN THE MORNING

02. SUNSTROKE PROJECT & OLIA TIRA

CYNDI LAUPER feat. B.B. KING

TOP LISTA DOMA IH RUN AWAY

08. DYNAMITE - TAIO CRUZ

03. ADAM LAMBERT

09. SUBURBS - ARCADE FIRE

WHATAYA WANT FROM ME

10. LOVE THE WAY YOU LI

04. TAIO CRUZ FT. LUDACRIS

EMINEM feat. RIHANNA

BREAK YOUR HART 05. DELPHYC HALCYON

TOP LISTA 01. EXAMPLE - Kickstarts

TOP LISTA DOMA IH 02. USHER DJ Got Us Falling In Love Ft. PITBULL 03. YOLANDA BE COOL We No Speak Americano & Dcup 04. B.O.B. Airplanes Ft. HAYLEY WILLIAMS 05. MARINA & THE DIAMONDS - Oh No 06. ENRIQUE IGLESIAS - I Like It Ft. PITBULL 07. EMINEM Love The Way U Lie Ft. RIHANNA 08. AMY McDONALD - This Pre y Face 09. 30 SECONDS TO MARS

Rastaju se Jackovi roditelji

TOP LISTA DOMA IH

03. NI KOJI MISEC, NI KOJI DAN

Closer To The Edge 10. FLO RIDA - Club Can’t Handle Me Ft. David Gue a

24. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 43

mt -50% Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

44

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

24. kolovoza 2010.

Novo radno vrijeme prodavaonice br. 40/1 M. Središće Frankopanska 1 od ponedjeljka - nedjelje od 7 do 22

Ne odnosi se na prodavaonu 1 i 239 Čakovec i 212 Prelog

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

U SUBOTU u akovcu završio jedini teniski profesionalni turnir na sjeveru Hrvatske - ITF Futures Pun ec Open koji se po prvi put igra u obje konkurencije: muškoj i ženskoj

Kristijan Mesaroš i Nastja Kolar uzeli pobjedni ke trofeje Teniski klub Franjo Pun ec akovec osmu godinu za redom organizirao je me unarodni teniski turnir za seniore iz kalendara ITF-a. Na futures turniru koji se boduju za ATP rang listu nastupilo je 77 igra a iz dvanaest država.

Ove godine, po prvi put u akovcu, održan je i profesionalni turnir u ženskoj konkurenciji koji je istog nagradnog fonda (10.000 USD) i koji se boduje za WTA rang listu.

Na turniru su nastupile 62 igra ice iz petnaest država.

Prvi nositelj muškog turnira bio je Ismar Gor i , Davis Cup reprezentativac BiH i 555. igra s ATP rang liste, a ženskog turnira Slovakinja Zuzana Zlochova, rangirana na 473. mjesto WTA rang liste.

Kvalitetan ženski finale, Gor i se mu io u finalu i predao Na turniru je odigrano podosta zanimljivih i kvalitetnih susreta, osobito u muškoj konkurenciji. U inale turnira plasirali su se Ismar Gor i (BiH) pobjedom protiv Tonija Androi a (Hrvatska) 64 76 i Kristijan Mesaroš (Hrvatska) protiv Mirze Baši a iz BiH rezultatom 75 57 64.

Finalni susret održan je u subotu u odli nom ambijentu i pred prepunim gledalištem. Pobijedio je Kristijan Mesaroš, bolje re i Ismar Gor i predao je susret zbog povrede kod rezultata 61 41 za Mesaroša. Šteta, jer su obojica igra a

Nagrade finalistima uru ili su Branko Šalamon, gradona elnik akovca, Josip Sabolek, predsjednik kluba i Darko Babi , direktor turnira

Kod igra icaj najbolja je bila Slovenka Nastja Kolar na turniru odigrala niz kvalitetnih susreta i s pravom se o ekivao dobar tenis i u završnom susretu.

Marin Draganja i Dino Marcan o ekivani su pobjednici turnira parova. Prvi nositelji i nadareni hrvatski par za koji predvi aju lijepu budu nost, bez ve ih su problema stigli do inala gdje su pobijedili Krešimira Ritza i Guida Troestera (Njema ka) 62 64.

Kod igra ica plasman u inale turnira ostvarile su mlada, šesnaestogodišnja Slovenka Nastja Kolar pobjedom protiv prve nositeljice turnira Slovakinje Zuzane Zlocho-

Kristijan Mesaroš pobjednik je turnira me u muškarcima ve, lako i uvjerljivo 61 60 i Talijanka Paola Cigui, druga nositeljica protiv Lucije Vrskove iz Slova ke, jednako lako i uvjerljivo 61 61.U ženskom inalu vi en je kvalitetan tenis. Za nijansu bolja je bila Nastja Kolar i pobijedila 75 64. Ženski parovi pripali su Slovenkama Nastji Kolar i Poloni Reberšak. Brza i uvjerljiva pobjeda u inalnom susretu protiv Slovakinja Katarine Baranove i Simonke Parajove 60 61.

Od doma ih igra a nastupio je Karlo Škvorc koji je poražen u prvom kolu kvali ikacija od Austri-

janca Propsta 26 36. Iva Mekovec i Ema Mikul i nastupile su u glavnom turniru s pozivnicama organizatora. Ema Mikul i u prvom kolu pobijedila je Slovakinju Katarinu Baranovu 60 64, da bi u drugom kolu bila poražena od kasnije pobjednice turnira Nastje Kolar rezultatom

U osam dana 160 me eva U osam dana trajanja turnira ukupno je odigrano 160 susreta, pojedina nih i u parovima. Supervisor turnira bila je Adelka inko iz Opatije, sudili su suci iz cijele Hrvatske, me u njima i me unarodna sutkinja iz akovca Jelena Damjanovi .

Nagrade inalistima uru ili su Branko Šalamon, gradona elnik akovca, Josip Sabolek, predsjednik kluba i Darko Babi , direktor turnira. Valja ista i ve poslovi no odli nu organizaciju turnira za koju su svi sudionici i službene osobe imali samo pohvale.

Glavni pokrovitelj turnira bio je Grad akovec, što pokazuje da je i sredina prepoznala zna aj turnira koji je izvrsna promocija za grad i županiju budu i da svake godine ugosti stotinjak sudionika iz itavog svijeta. No u sportskom, teniskom smislu, najve i zna aj ovakvih turnira je u tome što daju priliku mladim igra ima, posebice Hrvatskim, za osvajanje ATP i WTA bodova i tako olakšavaju prelazak iz juniorskoga u profesionalni, seniorski tenis.

06 46. Iva Mekovec zaustavljena je u prvom kolu od Hrvatice Indire Akiki 46 36.

NASTUP me imurskih igra ica i hrvatskog Davis cup reprezentativca Karanuši a

Ema Mikul i opravdala wild-card, Roko daleko od forme Mlada akove ka tenisa ica Ema Mikul i opravdala je wildcard organizatora i uspješno prošla prvo kola ITF turnira koji je s glavnim ždrijebom zapo eo u ponedjeljak. U prvom kolu je svladala Slovakinju Katarinu Baranovu, vrlo lako u dva seta 6:0, 6:4, dok je u drugom kolu naletjela na budu u osvaja icu turnira Nastju Kolar. Ema nije bila tako dobro raspoložena kao u prvom kolu. Mlada Slovenka lako je dobila prvi set 6:0 i u drugom povela 4:1. Tada je uslijedilo najbolje razdoblje igre mlade akove ke igra ice. Nakon što je uzela medicinski time-out zbog gr eva u miši u, osvojila je tri gema za redom, prijetila i u etvrtom, ali nije izdržala. Ema je o ito u ovom trenutku nije spremna za

tako visoki nivo turnira i njezina protivnica koja zaista izi ki posebice “u nogama” izgleda impresivno - to je iskoristila za kona ni uspjeh. Dobila je i drugi set 6:4, za pobjedu od 2:0 u setovima. Na kraju se ispostavilo da slovenska juniorska prvakinja može napraviti mali podvig i oti i pobjedni ki do kraja.

Druga akove ka igra ica u glavnom turniru Iva Mekovec nije imala previše sre e u ždrijebu, jer je naletjela na 3. nositeljicu turnira - hrvatsku igra icu Indiru Akiki. Izgubila je me 0:2.

Najve a atrakcija ženskog dijela turnira trebao je biti nastup daleko najbolje rangirane igra e u turniru, najbolje me imurske tenisa ice Ivane Lisjak, koja je nakon nekoliko neuspješ-

no odra enih turnira u SAD-u trebala do i ku i i pojaviti se na turniru. Me utim, ništa od nastupa jer je otkazala nastup zbog ozljede.

Od doma ih, akove kih igra a nastupio je Karlo Škvorc koji je poražen u prvom kolu kvali ikacija od Austrijanca Propsta 0:2 u setovima.

Roko prošao kvalifikacije i ispao u drugom kolu Zanimljiva situacija bila je oko Davis cup reprezentativca Hrvatske Roka Karanuši a, koji je još pred godinu dana bio 88. igra svijeta. Sad mu je ranking puno slabiji (336) ali svejedno dovoljno dobar za status prvog nositelja ovog turnira. Me utim, on je na kraju po eo turnir od

kvali ikacija, jer je kasno prijavio turnir. Sigurno je prošao druge i tre e kolo (u prvom je bio slobodan) i bio je glavna atrakcija turnira. Ali ne zadugo.

Nakon što je prošao prvo kolo i odigrao odli an prvi set protiv prvog nositelja Ismara Gor i a, u potpunosti je pao u nastavku. Izgubio je me 2. kolo 1:2 i neo ekivano ispao iz turnira.

O ito Roko nije pravi, jer je ipak to nivo turnira i igra a koji su puno slabiji od njegove stvarne kvalitete. Najbolje što smo mogli vidjeti kad je Roko Karanuši u pitanju na ovom turniru, zasigurno je bila njegova “bolja polovica”. Ako ništa drugo zbog nje se isplatilo do i na akove ke tribine.... (dz)

Slovenke Nastja Kolar i Polona Reberšak u finalnom susretu bile su bolje od Slovakinja Katarine Baranove i Simonke Parajove 60 61

Marin Draganja i Dino Marcan u turniru parova bili su bolji od Krešimira Ritza i Guida Troestera

24. kolovoza 2010.

STADION MILENIUM Donji Kraljevec 28. kolovoza doma in najboljim spidvejašima svijeta

SPEEDWAY GRAND PRIX C U subotu najve i moto spektakl u samosta Subota, 28. kolovoza povijesni je datum za hrvatski speedway i moto sport. Zahvaljuju i ambicioznosti Speedway kluba Unia i njegovog predsjednika Zvonka Pavlica na stadionu Milenium u D. Kraljevcu i Hrvatsku po prvi put e utrku najvišeg mogu eg ranga u speedwayu - Spedway Grand prix Croatia voziti najbolji spidvejaši svijeta.

U pitanju je najve a utrka moto sporta u samostalnoj Hrvatskoj koja je nakon Formule 1 i Moto Grand prixa, tre a po rangu u svjetskom auto-motu sportu.

St adion Milenium k ao najmoderniji specijalizirani speedway stadion u svijetu

ulazi u društvo svojeg imenjaka u Cardiffu ili Parkena u Kopenhagenu koji se za potrebe ovog sporta tijekom godine iz nogometno-koncertne arene pretvaraju u speedway arene i ugoš uju najbolje spidvejaše svijeta.

Velika borba dva Poljaka za naslov svjetskog prvaka U ovoj sezoni u Grand Prixu blistaju dva poljska majstora speedwaya. Nakon 7 održanih utrka u vodstvu je Tomasz Gollob sa 107 osvojenih bodova, a odmah uz bok njemu je njegov zemljak Jaroslaw Hampel koji

Jurica Pavlic, najbolji hrvatski voza speedwaya po drugi put dobiti e priliku za ogled s najboljim spidvejašima svijeta

je osvojio 102 boda. Izme u njih dva vrlo vjerojatno e pasti i odluka o prvaku, a subotnja utrka na Mileniumu zasigurno e biti posebno zanimljiva iz tog razloga što je njihova me usobna razlika minimalna i zasigurno e Hampel pokušati sve da se primakne Gollobu.

Na tre em mjestu poretka je aktualni svjetski prvak (ukupno je osvajao naslov u tri navrata) i uzor mnogim voza ima, posebice našim - Australac Jason Crump, ali njegov zaostatak za vode im dvojcem vrlo vjerojatno je preveliki da bi se uklju io u neposrednu borbu za obranu titule svjetskog prvaka. Crump

24. kolovoza 2010.

CROATIA

M. Posavec: Prilika za promociju Me imurja kao turisti ke destinacije

alnoj Hrvatskoj je skupio 90 bodova i subotnja utrka mu je vjerojatno zadnja prilika da u slu aju eventualnog kiksa oba vode a voza a pokuša smanjiti trenuta ni prili no veliki bodovni zaostatak.

Bivši svjetski prvak Danac Nicki Pedersen koji je trenirao ve ove godine na Mileniumu iza sebe ima lošu sezonu, tako da se ve oprostio od mogu nosti borbe za visoke pozicije. Tek je na 11. mjestu ukupnog poretka. Na

subotnjoj utrci ina e osim prije spomenutih voza a nastupiti e svi najbolji voza i svijeta koji se nalaze u poretku do 15 mjesta, osim Rusa Sajftudinowa dobrog poznanika Jure Pavlica s kojim se borio za naslov juniorskog svjetskog prvaka koji se kvali icirao za GP. Ruski voza ne e nastupit zbog ozljede, tako da e priliku dobiti osim Crumpa i Holdera još jedan Australac Watt. Uz prije nabrojene stižu

Startna lista Na Mileniumu je potvr en start svih najboljih svjetskih voza a koji voze ovogodišnje SGP, osim Rusa Sajfutdinowa. Ždrijeb brojeva bit e obavljen u petak.

Ukoliko u posljednji trenutak ne do e do nekih promjena na startu bi se trebali pojaviti sljede i voza i (ovo je ujedno trenuta ni bodovni poredak): Tomasz Gollob (Poljska) - 107, Jaroslaw Hampel (Poljska) 102, Jason Crump (Australija) - 90, Rune Holta (Poljska) - 76,

Kenneth Bjerre (Danska) - 75, Chris Holder (Australija) - 66, Hans Andersen (Danska) 61, Andreas Jonsson (Švedska) - 55, Fredrik Lindgren (Švedska) - 54, Greg Hancock (SAD) - 53, Nicki Pedersen (Danska) - 51, Chris Harris (V. Britanija) - 51, Magnus Zetterstoem (Švedska) - 46, Tai Wof ineden (V. Britanija) 31, Davey Watt (Australija) - 6, Jurica Pavlic (Hrvatska) - 0 bodova.

Rezerve: Matija Duh (Slovenija) i Jozsef Tabaka (Ma arska). (dz)

- Ovakve manifestacije ne emo i ne smijemo propuštati. To je dobra prilika za promociju Me imurja kao poželjne turisti ke destinacije, kazao je dožupan Matija Posavec dodaju i da su u cijelu pri u uklju ene turisti ke zajednice, turisti ke agencije, gradovi i op ine. Prema njegovim rije ima hotelski smještaj u regiji gotovo je popunjen. (hz)

Na startnoj crti speedway stadiona Milenium u subotu e se na i svi najbolji svjetski voza i

tako er: Holta (Poljska), Bjerre (Danska), Andersen (Danska), Lindgren (Švedska), Hanckok (SAD), Harris (Velika Britanija), Zetterstroem (Švedska) i Wof inden (Velika Britanija).

Priliku da vozi uz bok njima, po drugi put u karijeri nakon SGP u Krškom dobiti e hrvatski speedway as - Jurica Pavlic koji je za utrku dobio pozivnicu (wild-card).

Prijenos utrke radi 26 televizijskih ku a I dok je petak 27. kolovoza rezerviran za službeni trening, u subotu 28. kolovoza s po etkom u 19 sati zapo eti e sama utrka. - U petak je službeni trening kojem e biti prisutni svi voza i

Hrvatski dvojac u finalu EP parova Dva najbolja hrvatska voza a Jurica Pavlic i Dino Kova i vozili su u subotu polu inalnu utrku Europskog prvenstva parova u poljskom gradu Opole. Osvojili su 21 bod, od ega Jurica Pavlic maksimalnih 18 te Dino 3 boda, što je na kraju donijelo tre e mjesto i plasman u inalne. Pobjedu je odnijela Poljska, ispred eške. Finale EP parova vozi se 18. rujna u njema kom Stralsundu, Njema ka. (dz)

i sve službene osobe. Otvorenje stadiona je u 14, dok trening po inje u 15 sati. Publika je, naravno, dobrodošla da vidi i taj prvi dio. Utrka pak po inje u subotu u 19 sati, dok stadion za publiku i medije otvaramo u 16 sati.

Kakva je “utrke” najbolje se vidi iz podatka da e je izravno ili u odgo enom prijenosu raditi ak 26 televizijskih ku a (izravnog prijenosa u Hrvatskoj ne e biti, ali zato ga radi nekoliko nama dostupnih satelitskih ili u kablu tv kanala). Ukupno e je u svijetu gledati oko 30 milijuna ljudi, što je velika stvar za Me imurje i za nas kao organizatore, poru uju iz Organizacijskog odbora SK Unia dodaju i da se cijene ulaznica kre u od 150 do 400

kuna. Još uvijek se mogu nabaviti u pretprodaji putem Interneta: www.eventim.hr ili pak u Caffe baru Jabuka D. Kraljevec.

Ulaznice e se mo i kupiti i na stadionskim blagajnama, ako utrka ne e biti rasprodana. Isto trenuta no još uvijek nije slu aj, ali posljednjih dana zasigurno se o ekuje najve a navala, pa organizatori preporu uju svakom istinskom ljubitelju speedwaya da svoju ulaznicu nabavi na vrijeme. Ina e, na osmoj utrci sezone na stadionu Milenium o ekuje se oko 8.000 ljudi, od ega tre ina ili polovica stranih ljubitelja speedwaya iz Poljske, Velike Britanije, Italije, Slovenije i Ma arske. (Dejan Zrna, Helena Ze ar, foto: Zlatko Vrzan)

24. kolovoza 2010.

III. HNL - ISTOK - odigrano prvo kolo

PORAZ ME IMURJA u 1. kolu II. HNL

NedeliĹĄ e se ispri alo za Kup, o ekivani poraz PreloĹžana

Solin spremnije uĹĄao u prvenstvo

Nakon ĹĄto su neo ekivano ispali iz Kup natjecanja, NedeliĹĄ ani i trener Orehovec povratili su vjeru navija a u svoje sposobnosti lijepom pobjedom u Koprivnici.

Susret na Gradskom stadionu u Koprivnici obilovao je doga anjima. DoduĹĄe, ne i u prvih 45 minuta u kojima su mreĹže mirovale. Doma a ekipa imala jeposjed lopte, no vrlo dobrom obranom NedeliĹĄ e nije doma ima dopuĹĄtalo stvaranje opasnijih prilika. Prigodu su imali doma ini tek s bijele to ke, no lopta Ogrizovi a zavrĹĄava u vratnici gostuju eg gola.

U drugom poluvremenu doma i su poveli nakon ĹĄto je dugu loptu dobro iskoristio Bartoli , a najbolje nije reagirao ni vratar Posavec, koji je istr ao pred njega. No, 11 minuta kasnije NedeliĹĄ e se vra a u igru, a odli nu akciju Zanjka, Jageca i S. Treske dovrĹĄio je pogotkom Golubi .

Nakon toga je jasno vidljivo htjenje NedeliĹĄ ana za pobjedom, a kad je Zvartnik u solo prodoru sruĹĄen, na bijelu to ku staje, i poga a Jagec. I do kona nih 1:3 gosti dolaze iz kaznenog udarca. Ve u suda koj nadoknadi Buli je Vizingera opalio laktom u glavu, sudac Babi pokazuje na 11 metara, a Balent je siguran izvo a .

Ostali rezultati: Podravina – Croatia 4:0; Slavija – Grani ar 0:0; akovo – Olimpija 2:1; Otok – KriŞevci 3:0; Lipik – Mladost (C) 2:3; Beliť e – Naťk 1:0; Slobodnica – Slatina 3:1.

TABLICA 1. Podravina

1

1

0

0 4:0

3

2. Otok

1

1

0

0 3:0

3

3. Slobodnica

1

1

0

0 3:1

3

4. NedeliĹĄ e

1

1

0

0 3:1

3

5. Bjelovar

1

1

0

0 3:1

3

6. Mladost (C)

1

1

0

0 3:2

3

7. akovo

1

1

0

0 2:1

3

8. BeliĹĄ e

1

1

0

0 1:0

3

9. Slavija

1

0

1

0 0:0

1

10. Grani ar

1

0

1

0 0:0

1

11. Lipik

1

0

0

1

2:3

0

12. Olimpija

1

0

0

1

1:2

0

13. NAĹ K

1

0

0

1

0:1

0

14. Sla na

1

0

0

1

1:3

0

15. Mladost (P)

1

0

0

1

1:3

0

16. Koprivnica

1:3

0

17. KriĹževci

1

0

0

1

0:3

0

18. Croa a

1

1

0

0

0

0

1

1

0:4

0

Parovi 2. kola: Mladost (P) – Grani ar; Olimpija – Slavija; NAŠK – akovo; Mladost (C) – Beliť e; Slatina – Lipik; KriŞevci – Slobodnica; Nedeliť e – Otok; Croatia – Koprivnica; Bjelovar – Podravina.

“Probudili smo se nakon primljenog pogotka i po eli igrati dobro i u napadu. Doma ini su u posljednjih 30 minuta utakmice pali, a mi smo iskoristili svoju fizi ku nadmo i zaklju ili susret u svoju korist. Posebno me veseli dobra igra u azi obrane, kao i tr anje, dokaz je to dobrih pripremaâ€?, katao je trener Orehovec. U idu em kolu NedeliĹĄ e ugoĹĄ uje novog tre eligaĹĄa Otok.

PreloĹžani nisu uspjeli u prvom poluvremenu parirati Bjelovaru i zaostatak od 3:0 viĹĄe nisu mogli nadoknaditi. U prvih 45 minuta bilo je previĹĄe impresioniranih u gostuju em sastavu. Osjetilo se to u igri u kojoj je dominirao doma in i visoko poveo.

U nastavku je to bila sasvim druga pri a na terenu. Kona no su igra i Mladosti povezali redove, ubrzo smanjili rezultati, bilo je joĹĄ prilika da se moĹžda mom ad u potpunosti vrati u susret. Ali, nedostajalo je preciznosti u zavrĹĄnici. Me utim, kad se sve zbroji doma in je zasluĹženo stigao do sva tri boda, dok e PreloĹžani priliku za bodove morati traĹžiti ipak protiv slabijih suparnika.

Doma a premijera Mladosti je predstoje e subote od 17 h protiv Grani ar iz Županje.

(I. Strahija i D. Zrna) BJELOVAR – MLADOST (P) 3:1 BJELOVAR. Gradski stadion. Sudac: Zoran Špoljari (Virovi ca). Pomo nici: BlaŞevi i Vecko. Delegat: Kartuťi .

Strijelci: 1:0 Ljubi (20), 2:0 Pe ar (25), 3:0 Pavlekovi (44), 3:1 M. HreĹĄi (52).

BJELOVAR: Cvan i , Vrani , Orlovi , Jeli i (od 73.

Lama ), Bubli , Ljubi , Pe ar, Kozi , D. Vaclavek, Pavlekovi , Plei (od 88. T. Biljan). Trener: Mario Holi ek.

MLADOST: Viher, FarkaĹĄ, Ba ari, M. Radikovi , Novak, Magdaleni , Dodlek, RuĹžman (od 68. Vutek), HabuĹĄ, Sabol (od 46. M. IveĹĄi ), MiĹĄi (od 83. Sraka).

Trener: Ivica Radikovi .

Igra utakmice: Momir Ljubi .

KOPRIVNICA – NEDELIŠE 1:3 KOPRIVNICA. Gradski stadion. Sudac: Goran Babi .

Pomo nici: Stolnik i Novosel.

Strijelci: 1:0 Bartoli (58), 1:1 Golubi (60), 1:2 Jagec (88-11m), 1:3 Balent (90-11m).

KOPRIVNICA: Bali , JambruĹĄi (od 85. Njega ), Keser, Bartoli , Lon arek (od 88. Smolak), Ma jaĹĄec, Kuhar, Stubi (od 54. Jagi ), Ĺ imuni , Topol i , Ogrizovi .

Trener: Vinko PotroĹĄko.

NEDELIĹ E: Posavec, Stankovi , Belovi , Vibovec, Zavrtnik, Jagec (od 88. Vizinger), D. Treska (od 66. Golubi ; od 89. Simon), Treska, Begovi , Zanjko, Balent.

Crveni karton: Buli .

Igra utakmice: Denis Golubi .

STARTA PRVENSTVO IV. HNL-sjever skupina A

Tri me imurska ogleda Tjedan dana kasnije od svih prvenstvo zapo inju klubovi iz IV. HNLsjever Me imurske i VaraĹždinske Ĺžupanije. Kako stoje stvari ove lige od sljede e sezone ne e biti viĹĄe, pa e jedina dilema biti oko borbe za plasman u III. HNL-sjever. Prema sadaĹĄnjoj situaciji jedan klub iz svake Ĺžupanije - najbolje plasirani dobiti e priliku igrati u viĹĄoj ligi, ako e ispunjavati uvjete.

Parovi 1. kola, 28/29.08.2010., 17,00: (subota): Polet – akovec; Novi Maro - Sloboda (S); Nedeljanec – Ivan ica; (nedjelja): Trnava – ukovec 77; Sloboda (VŽ) – Plitvica; Grani ar – Sra inec; Dinamo – Sloga.

muni dakako nije bio zadovoljan rezultatom: “Vidjelo se jasno da nam nedostaje pripremnih utakmica i da u stvari nismo spremni za po etak prvenstva. Tako er, su enje je moglo biti i bolje, s obzirom da nam nije dosu en penal nakon ĹĄto je jedan doma i igra s obje ruke igrao u svom kaznenom prostoru.â€?

SOLIN – ME IMURJE 1:0 SOLIN. Pokraj Jadra. Sudac: Florijan i ( akovo).

Pomo nici: Batorek i Kuna. etvr sudac: Berger.

Delegat: Živ i .

Strijelac: 1:0 elikovi (23).

SOLIN: Topi , Liljak (od 70. Rendi ), Glavina, BoŞinovi (od 80. Koť ), ubrilo, elikovi , Ani , Plazibat (od 62. Žaja), Vukuťi , erina, Radovnikovi . Trener: Mario Osibov.

ME IMURJE: Jurin, KoĹĄ (od 46. Juki ), Cicero Lima, Slavica (od 46. Grgi ), Kova , JambruĹĄi , Garba, Ba sta, Vitas, Kova i (od 69. Nas mento, CeliĹĄ ak.

Trener: Vjeran Simuni . Žu kartoni: Celiť ak, Kova , ubrilo, Vukuťi , Kova i , Radovnikovi , Garba. Crveni kartoni: Celiť ak, ubrilo.

Igra utakmice: Ivan elikovi .

Problemati no su enje

U prvom drugoligaĹĄkom kolu, i na prvom ovosezonskom gostovanju, Me imurje nije uspjelo do i do bod(ova). Velik je hendikep naĹĄeg predstavnika u 2. HNL bilo isklju enje CeliĹĄ aka ve u 22. minuti utakmice.

Me imurje u Solinu nije u stvari odigralo toliko loĹĄe, a unato igra u manje naĹĄi su predstavnici stvorili i par opasnih prilika pred golom vratara Topi a. Trener Vjeran Si-

Na su enje se Simuni poĹžalio i zbog prvog CeliĹĄ akovog kartona, kojeg je on dobio zbog prigovora sucu Florijan i u ve u osmoj minuti, da bi u 22. minuti dobio i drugi Ĺžuti karton i morao napustiti travnjak.

Minutu poslije toga postignut je jedini pogodak utakmice, kad je elikovi s 25 metara iznenadio me imurskog vratara Jurina.

Me imurci su ina e bili dosta nervozni na travnjaku, isklju enje je to potenciralo, a utakmica je bila tvrda i gruba, o emu svjedo i pet Ĺžutih kartona, te isklju enje doma eg ubrila u 80. minuti.

Ostali rezultati: Suhopolje – Dugoolje 2:1; Gorica – Mosor 4:0; Imotski – Junak 0:0; Lu ko – Vukovar ‘91 4:0; Vinogradar – Pomorac 2:0; RudeĹĄ – C. Sesvete 2:0; MV Croatia – HAĹ K 1:1.

TABLICA 1. Lu ko

1

1

0

0 4:0

2. Gorica

1

1

0

0 4:0

3 3

3. Vinogradar

1

1

0

0 2:0

3

4. RudeĹĄ

1

1

0

0 2:0

3 3

5. Suhopolje

1

1

0

0 2:1

6. Solin

1

1

0

0 1:0

3

7. MV Croa a

1

0

1

0 1:1

1

8. HAĹ K

1

0

1

0 1:1

1

0 0:0

1

9. Junak

1

0

1

10. Imotski

1

0

1

0 0:0

11. Dugopolje

1

0

0

1

1:2

0

12. Me imurje

1

0

0

1

0:1

0

13. Pomorac

1

0

0

1

0:2

0

14. C. Sesvete

1

0

0

1

0:2

0

15. Vukovar '91

1

0

0

1

0:4

0

16. Mosor

1

0

0

1

0:4

0

17. KriĹževci

1

0

0

1

0:3

0

18. Croa a

1

0

0

1

0:4

0

1

Parovi 2. kola: Croatia-Sesvete – Suhopolje; Vukovar ‘91 – HaĹĄk; Me imurje – Vinogradar; Junak – RudeĹĄ; Pomorac – Imotski; Mosor - MV-Croatia; Lu ko – Solin; Dugopolje - Gorica

Vedran CeliĹĄ ak povratnik u redove Me imurja morao je vrlo rano zbog crvenog kartona napustiti i gru “Sad nas eka Kup s klubom Hrvace u srijedu, bit e to joĹĄ jedna provjera naĹĄih sposobnosti. Vidjet emo gdje smo, ĹĄto joĹĄ treba popraviti i onda emo do ekati Vinogradar u subotuâ€?, kazao je Simuni .

(Ivana Strahija)

I. HNL - JUNIORI i KADETI

Za po etak dva poraza Me imurja Juniori i kadeti NK Me imurja upisali su po etne poraze u natjecanju 1.HNL, u unaprijed odigranom 15. kolu protiv vinkova ke Cibalije.

NaĹĄi prvoligaĹĄki juniori i kadeti nisu oduĹĄevili u prvom odigranom kolu. Juniori, od kojih se ipak viĹĄe o ekivalo, poraĹženi su s uvjerljivih 1:4, a gol su postigli tek kad je sve ve bilo gotovo, u 89. minuti, no pogodak i akciju valja zabiljeĹžiti kao putokaz za dalje.

Me imurci su Vinkov anima loptu uzeli na sredini travnjaka, izbacili gostuju u obranu i dopremili loptu Mar ecu, koji je poentirao za utjeĹĄni gol. “Po eli smo u stvari igrati tek u posljednjih 15 minuta, a prije

toga nas je pokopao duel, kojeg smo gubili u 90 posto slu ajeva.

Cibalija je u tom aspektu igre bila mnogo vrť a, volio bih da i mi to nau imo�, kazao nam je nakon utakmice trener juniora Marko Obadi .

Treba spomenuti da su Me imurci bili i mnogo mla i nego njihovi protivnici, sa samo etiri igra a izlaznog godiĹĄta, i svima ostalima ulaznog. “Moji su igra i bili apsolutno impresionirani I. HNL, sad ih je valjda to proĹĄlo, pa emo u idu em kolu u Splitu kod Hajduka ve biti boljiâ€?, nada se Obadi .

Kadeti su poraĹženi s 0:3, a solidna mom ad Vinkov ana sve je odradila kako je trebalo i dobro krenula u sezonu. Una-

to tome trener Me imuraca Dragutin Naran a nije previĹĄe uznemiren: “O ekivao sam poraz, no na kraju sam sasvim zadovoljan igrom koju smo pokazali. Bili smo dobri u azi obrane i ĹĄteta ĹĄto u drugom dijelu nismo imali kvalitetnije dodavanje, mogli smo se vratiti u utakmicu. Uglavnom, pokazali smo da moĹžemo parirati ekipi kojoj je I. HNL normalno staniĹĄte.â€?

Kadeti su igrali bez nekolicine svojih najboljih igra a, no za Split bi trebali biti spremni i Ĺ ari i Lackovi i Dodlek, trenerove uzdanice, pa kaĹže: “U nogometu je sve mogu e, pa i to da mi budemo dobri protiv Hajduka.â€? (is)

KUP MNS

Poznati doma ini osmine-finala, u srijedu 2. kolo igraju juniori ProĹĄle srijede su u prostorijama Me imurskog nogometnog saveza (na slici) izvu eni doma ini osmine finala Kup-a MNS-a.

Utakmice se igraju u srijedu, 8. rujna s po etkom u 17 sati.

U osmini finala sastaju se: BORAC PMP – ME IMUREC, DUBRAV AN – SPARTAK , MALI MIHALJEVEC – GRANI AR (K), PODTUREN – SLOBODA (Slakovec), OMLADINAC (NSR) – AKOVEC, MLADOST (S) – MLADOST (Prelog), POLET (SMNM) – BSK i JEDINSTVO (GM) – DINAMO (Palovec).

S kup natjecanjem su zapo eli i juniori: Rezultati 1. kola: Pobjeda – Dubrava 2 – 4, Mura – Jedinstvo (GM) 0 – 7, Radni ki – Borac (DH) 0 – 1, Draťkovec – Croatia 1 – 7, Mladost (S) – Drava (DM) 2 – 6, Puť ine – Donji Koncov ak 2 – 6, Mladost (Pal.) – Jedinstvo (NSD) 1 – 0, Mladost (I) – Sloga (Š) 13 – 1, Plavi (Pek.) – Bratstvo (SV) 9 – 1 i Dinamo (D) – Dubrav an (nismo primili rezultat).

Parovi 2. kola, igra se u srijedu 25. kolovoza u 17,30 sati: Zasadbreg – Sloga ( akovec),

Vidov an – Mladost (SM), Spartak – Centrometal, Drava (DM) – Grani ar (Kotoriba), Croatia – Polet (SMNM), Omladinac (NSR) – pobjednik Dinamo (D) – Dubrav an, Polet (Pribislavec) – Nedeliť e, Mladost (Palinovec) – Mladost (Prelog), Trnava – Plavi (Peklenica), Me imurec – Mladost (Ivanovec), Donji Koncov ak – Dinamo (Palovec), Strahoninec – Sloboda (Slakovec), Jedinstvo (GM) – Dubrava, Venera PMP – Rudar i Sokol – Borac (DH).

Detalj s izvla enje doma ina kup natjecanja

Me imurje – Cibalia 1:4 (juniori) akovec, stadion Mlados . Suci: Matoc (Zapreťi ), Mari (Vrbovec), Crn i (Vrbovec).

Strijelci: 0:1 Bajtal 9., 0:2 Bajtal 25., 0:3 MuĹženjak 40., 0:4 Pulji 63. 11 m, 1:4 Mar ec 89.

Me imurje: Tizaj, Petak, Barat, Hergoti (od 78.

Mar ec), Šegovi (od 52. Mihalic), Šoťtari , Vadlja (od 79. Mu i ), Jakťi (od 72. Vinko), Koren, Baksa (od 60. Žerjav), Bobi anec Cibalia: Huselji , Krajinovi (od 57. Brdar), Miloť, Puri , Maras, Oli (od 64. Romi ), Juriťa, Župani , Bajtal (od 39. Pulji ), MuŞenjak (od 46. Juri ), orba (od 82. oli )

Me imurje – Cibalia 0:3 (kadeti) akovecm stadion Mlados . Suci: Matoc (Zapreťi ), Mari (Vrbovec), Crn i (Vrbovec). Strijelci: 0:1 Miťi 13., 0:2 Mijokovi 65., 0:3 Ber 75.

Me imurje: Tkal ec, Radmani (od 61. RoĹžman), Skoliber, Polak (od 50. Ignji ), Mesari , TomaĹĄek, Kolari , Pintari , Vabec (od 75. Novak), Kuhta (od 71. Murkovi ), Turk (od 61. Furdi) Cibalia: Jozinovi , Andri (od 78. ulo), Tustonji , Karaula,PandĹža, Mijokovi , Berti , Marin i D., Dragi evi (od 57. Marin i P.), MiĹĄi (od 75. Kun ), Baji (od 67. Ĺ imunovi )

U SRIJEDU pretkolo Hrvatskog nogometnog kupa

Me imurje do ekuje Hrvace, Slakov ani u Sl. Brodu U srijedu se igraju i utakmice pretkola Hrvatskog nogometnog kupa.

Plasman u ĹĄesnaestinu finala traĹže i dva me imurska predstavnika.

Oba ne e imati nimalo jednostavan posao. Me imurje ipak ima prednost doma eg terena protiv hrvatskog tre eligaĹĄa Hrvaca, dok Slobodu iz Slakovca o ekuje teĹĄko gostovanje kod hrvatskog drugoligaĹĄa MV Croatia u Slavonskom Brodu. (dz)

24. kolovoza 2009.

1. kolo I. ŽNL DUBROV AN – DINAMO (D) 4:2 (2:1) DONJA DUBRAVA. Igralište Krbulja. Suci: Bojan Jurec (Lopa nec), Renato Posavec (Strahoninec), Kris jan Gunc). Delegat: Dragu n Vuk ( akovec).

Strijelci: 1:0 I. Vidovi (7), 1:1 S. Krznar (14-11m), 2:1 D. Horvat (53), 2:2 Vlaši (78), 3:2 Dr. Horvat (87), 4:2 Špoljar (90).

DUBROV AN: Apostolovski, mrlec, I. Vidovi , Hujs, D. Horvat, Jadan, Špoljar, Dr. Horvat (od 90. I. Horvat), Lovrek, Nes , Brljak (od 60. Jakupak). Trener: Dražen Horvat.

DINAMO: D. Novak, Jankovi , Kramar (od 76. Pintari ), Jesenovi , G. Krznar, Broz (od 62. Strahija), Juras (od 76. Baranaši ), N. Krznar, Tratnjak, Vlaši , Križai .

Trener: Stjepan Makar.

ZASADBREG – SOKOL 3:3 (3:0) ZASADBREG. Igralište Zasadbrega. Suci: Saša Fegeš (Nedeliš e), Lidija Kralji (Ivanovec), Damir Fodor (Slakovec). Delegat: Dragu n Hozjak (Prelog).

Strijelci: 1:0 D. Lepen (31), 2:0 Koroši (34), 3:0 Vrbanec (38), 3:1 F. Novak (54), 3:2 Kova i (62), 3:3 N. Mun ar (70-11m).

ZASADBREG: Kolar, Kova i , Živko (od 62. V. Kova i ), Mesari (od 90. Perho ), Rodinger, Sobo anec (od 54. D. Perho ), D. Lepen, Koroši , Vrbanec, Šimunkovi , F. Rodinger. Trener: David Ivan.

SOKOL: B. Puh, M. Mikolaj (od 90. N. Drk); Lebar, D. Novak, F. Novak (od 76. Žagar), Žganec, Kova i , L. Mikolaj, Lisjak (od 62. Fric), N. Mun ar, Šol . Trener: Marko Mikolaj. Žu kartoni: Lebar, Žganec (Sokol).

CENTROMETAL – BSK 2:2 (2:1) MACINEC. Igralište Trate. Suci: Marin Horvat (Šenkovec), Igor Križari ( akovec), Davor Šupljika (Šenkovec). Delegat: Zvonko Novakovi .

Strijelci: 1:0 Vibovec (22), 2:0 Vibovec (29), 2:1 Beštek (42), 2:2 Gunc (74).

CENTROMETAL: Serec, Fu ko, Vince (od 81. B. Vince ), Dove er, Sen ar, Pani , Bratkovi , Lastavec (od 71. Casimir), Vibovec, Fegeš (od 84. Vincek), Duman i . Trener: Boris or evi .

BSK: Sternat, Makar (od 63. Horvat), Gunc, Gelo, Sršan (od 46. Grbavec), Herc, Horvat, Hajdarovi , Paler, Mlinari , Beštek. Trener: Stjepan Mihalec. Žu kartoni: Vibovec, Pani , Lastavec (Centrometal), Horvat (BSK)..

BRATSTVO – MLADOST (I) 2:2 (0:2) SAVKSA VES. Igralište Bratstva. Suci: Božidar Kolari (NSR), Rudolf ižmešija (D. Dubrava), Vlado Soka (Podturen). Delegat: Slavko Vopodija.

Strijelci: 0:1 Pavlekovi (14), 0:2 Pavlekovi (29), 1:2 M. Mesari (58), 2:2 M. Mesari (78).

BRATSTVO: Lajtman, Vlahov, Bujan, Saka , Zver (od 60. Vugrin), Zlatarek, Horvat, D. Mesari , M. Mesari , Carevi , Hižman. Trener: Slavko S panovi .

MLADOST: Lacko, Jurinec (od 62. Zlatarek), Lovren i , Jaluši , Fu ko, Murkovi , Horvat, Pavlekovi , M. Novak, Bari , N. Novak. Trener: Robert Taradi. Žu kartoni: F. Horvat (Bratstvo), Jurinec, N. Novak, Pavlekovi (Mladost).

RUDAR – SPARTAK 0:2 (0:1) MURSKO SREDIŠ E. Igralište Šoderka. Suci: Ivica Križai (Štefanec), Tihomir Kralji (Vularija), Željko Kova i (Šenkovec). Delegat: Josip Baksa (Belica).

Strijelci: 0:1 Mihalic (14), 0:2 E. Šegovi (80).

RUDAR: Rajf, Šprajc, Vuri, Šol , J. Leich (od 55. Simun), Tot, Rihtarec, Mikuli (od 57. D. Leva i ), Zadravec, Vincek (od 70. M. Šol ), Kukovec.

Trener: Smiljan Liklin.

SPARTAK: Jalšovec, Ruži (od 70. Novosel), Mihalic, Opa ak, Cvetko, G. Križai , Domini (od 90. emerika), Pasler, Šegovi (od 90. Lon ari ), Hali , Lackovi . Trener: Darko Lon ari . Žu kartoni: Zadravec, Kukovec, Leva i (Rudar), Hali (Spartak).

OMLADINAC – POLET (SmnM) 1:0 (0:0) NOVO SELO ROK. Igralište Omladinca. Suci: Branko Bacinger (Varaždin), Borut Križari (Ivanovec), Neven Bujani (S. Ves). Delegat: Stjepan Križari ( akovec).

Strijelac: 1:0 K. Culjak (80).

OMLADINAC: Tomaši , alopa, Reich (od 46. M. Culjak), Jambroši , G. alopa, Bel, K. Culjak, Krišto (od 62. Cerovec), Novak, Dragovi , Lesjak (od 78. Ratajec). Trener: Denis Ratajec.

POLET: urkin, Turk, M. Karlov ec, Mih. Karlov ec (od 46. Novak), Hren, Horvat, Radikovi , Sobo an, A. Gori anec (od 83. Vinko), Šardi, G. Gori anec (od 62. Makovec). Trener: Krešimir Šenji. Žu kartoni: Jambroši , Lesjak, J. Novak (Omladinac), M. Karlov ec, Turk, Radikovi (Polet).

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

U derbiju startnog kola Omladinac (NSR) bolji od Poleta (SMnM) Omladinac startao vrijednom doma om pobjedom. Gosti iz Svetog Martina na Muri predvi aju se kao jedan od favorita za vrh ljestvice, ali su ve u prvom kolu poraženi u Novom Selu Rok. Nisu niti tako loše odigrali jer je to bila vrlo dobra utakmica u kojoj su jedna i druga mom ad stvorile dosta prigoda. Vratari Tomaši i urkin ipak su kvalitetni vratari pa kod njih prolaza nije bilo. Ipak u 80. minuti nakon jednog dosu enog prekršaja, po delegatu Križari u upitnog, na 18 metara od vratiju Poleta Kristijan Culjak namjestio je loptu i iz slobodnog udarca pogodio nebranjeni dio mreže vratara Ivana urkina i tako donio Omladincu prvu minimalnu, ali vrijednu doma u pobjedu. Po trojica igra a opomenutih u svakoj mom adi.

Spartaku tri boda protiv Rudara Pobjeda Spartaka u Murskom Središ u. Ve u prvom dijelu gosti iz Male Subotice doma em Rudaru su dali do znanja da se nisu došli na gostovanje braniti ve naprotiv napali su od prve minute vrata doma eg vratara Marija Rajfa. On je pomalo i kumovao za prvi zgoditak gostiju koji je u 14. minuti postigao Domagoj Mihalic. Iz slobodnjaka gosti drmaju pre ku.

Rudar je imao jednu prigodu, ali je Stjepan Jalšovec bio vrlo siguran na vratima. Minimalnom prednoš u gostiju otišlo se na odmor. Drugi dio doma i su bili nešto agilniji i ravnopravni suparnik Spartaku, ali bez u inka. Deset minuta prije kraja utakmice zgoditkom Emanuela Šegovi a gosti su samo potvrdili svoju gostuju u pobjedu od 2-0. Tri doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

Pekleni anima pobjeda, Naprijed ogor en na suca Belovi a Plavi su na doma em terenu svladali Naprijed iz Cirkovljana. Brzo su doma i zgoditkom novog poja anja mom adi Davora Vabeca u 3. minuti stigli do vodstva od 1-0. U 19. minuti doma i traže kazneni udarac, ali po sucu utakmice Mihaelu Belovi u prekršaja nad Draganom Tuksarom nije bilo. Nakon toga Plavi su nekoliko navrata opasno prijetili gostima iz Cirkovljana, ali bez u inka. Kada je Bruno Mesari u 36. minuti povisio vodstvo Plavih na 2-0 gostuju i trener Zlatko Vugrinec odmah je do kraja prvog dijela izvršio dvije zamjene igra a ne bi li malo prodrmao mom ad.

To mu je i uspjelo jer je Naprijed u drugom dijelu igrao puno bolje, ali je tek u 83. minuti iz slobodnog udar-

PLAVI – NAPRIJED (C) 2:1 (2:0) PEKLENICA. Igralište Pocurke. Suci: Mihael Belovi (NsnD), Ivica Horvat ( akovec), Ivica Felker (Strahoninec). Delegat: Darko Jambrovi .

Strijelci: 1:0 D. Vabec (3), 2:0 B. Mesari (36), 2:1 N. Režek (83).

PLAVI: Vaš, Šol , Majeri (od 84. S. Škvorc), Trstenjak, Zadravec, J. Škvorc, Pintari , K. Škvorc, D. Vabec (od 78. Vugrinec), Tuksar (od 52. Nerer), Mesari . Trener: Ivan Hamonajec.

NAPRIJED: Mlinarec, Horvat, N. Režek, Luka i (od 69. F. Hižman), Glavina, Bedeni ki, Vlah (od 39. Varga), Mar nec, Horvat, Ž. Glavina, Kemec (od 41. J. Hižman). Trener: Zlatko Vugrinec. Žu kartoni: Majeri , Zadravec (Plavi), Mar nec, Kemec, Vlah, N. Režek, I. Glavina (Naprijed).

Crveni kartoni: Vugrinec, I. Glavina (Naprijed).

VETERANI – ISTOK – 1. KOLO DONJI KRALJEVEC. Sudac: Josip Kedmenec (Sv. Marija).

Strijelci: 0:1 Cigrovski (12), 0:2 Sušec (60), 0:3 Krišto (67), 0:4 Cigrovski (75), 1:4 R. Balog (83).

KRALJEV AN 38: I. Strahija, N. Strbad (od 46. Glavak), M. Strbad (od 46. D. Glad), R. Balog, Mlinarec, Cerovec, Duš (od 46. Mun ar), Iskra, Perca , Radmanovi , Vlah (od 46. Tisaj), Glavak.

MLADOST: Bujani , A. Višnji (od 46. Bašek), Klinec (od 46. Žvorc), Tkalec, Z. Toplek (od 35. Sušec), Jambrovi (od 46. Kralji ), Varga, Fu ko (od 46. Boži ), Cigrovski, I. Toplek (od 46. Pojer), Krišto (od 46. Jurinec).

DINAMO – MLADOST (P) 4:2 (3:1)

VIDOV AN – PODTUREN 2:4 (1:1)

DOMAŠINEC. Sudac: Mladen eke (Ferke nec).

Strijelci: 1:0 Jan ec (4), 1:1 A. Slavi ek (8), 2:1 Zvonarek (16-11m), 3:1 Jan ec (23), 4:1 Jan ec (80), 4:2 Ž. Slavi ek (89-11m).

DINAMO: Hajdarovi , Tot, Mihoci, Husi , Mihalec, Vugrinec (od 55. Petak), Marodi, Ciceli (od 67. Malovi ), Jan ec, Pintar (od 69. urkin), Jesenovi .

DONJI VIDOVEC. Igralište Kalanica. Sudac: Dominik Mihoci ( ukovec).

Strijelci: 1:0 Igrec (7), 1:1 Ov ar (35), 1:2 Ov ar (61), 1:3 Lepen (68), 1:4 Ov ar (75), 2:4 Ž. Nes (83).

VIDOV AN: Z. Pišpek, Hertelendi, A. Vidovi , Šte , Stojkov, Hudi ek, Kvakan (od 76. Lukša), Fabi , I. Vidovi , Kuzmi .

PODTUREN: Kukovec, Mikuli , Kerovec, J. Strahija, Biber, Horvat, I. Strahija Ko evar (od 65. Jambroši ), Ov ar, I. Hranilovi (od 46. Lepen), V. Hranilovi .

TABLICA

BSK – JADRAN 4:0 (1:0) BELICA. Igralište BSK-a. Sudac: Željko Kova i (Šenkovec).

Strijelci: 1:0 Se an (30), 2:0 Mlinari (48), 3:0 Mlinari (79), 4:0 Trstenjak (88).

BSK: J. Horvat, Trstenjak, Se an, Kova ec, Mesari , Puklavec, Mlinari , Mesari , Vinkovi , Pinari , Buhin.JADRAN: Reif, Korent, Juras, Mesari , Ko iš, Kranj ec, Pavlekovi , Kodba, G. ko iš, Jan ec, Sušec.

SPARTAK – HODOŠAN 0:4 (0:3) MALA SUBOTICA. Igralište Jagodiš e. Sudac: Marinko Hrušoci (Nedeliš e).

Strijelci: 0:1 S. Srpak (15), 0:2 S. Srpak (26), 0:3 S. Srpak (36), 0:4 Švec (68).

SPARTAK: Pintar, Požgaj, Juras, I. križai , Horvat, Milijan i , M. Križai , Mar ec, Taradi, I. Kova i , Hras .

HODOŠAN: Krznar, Domini , A. Srpak, Mihokovi , Bihar, Šavora, Dolen i , Vlahek, Ciglari , Vlah (od 10 S. Srpak), Švec.

DINAMO – SLOGA ( ) 3:3 (2:2) PALOVEC. Igralište Dinama. Sudac: Dražen Šajnovi (Zasadbreg).

Strijelci: 1:0 M. Dodlek (2), 1:1 Pintari (12), 2:1 J. Šegovi (18), 2:2 Štampar (19), 3:2 Zor ec (52), 3:3 Pintari (65).

DINAMO: urkin, I. Križai , Klju ari , Hliš , Kolari , Cirkven i , D. Kolari , Gregorin i , Šegovi , Dodlek, Zor ec.

SLOGA: Ma jašec, B. Blažeka, T. Blažeka, Bubek, S. Leva i , D. Leva i , Štampar, Ma , Pintari , Hajdinjak, Vraži .

Dubrav an bolji od Dinama Domašinec. Dok su doma i nastavili veliku pobjedni ku seriju iz prošlog prvenstva, Dinama je krenuo loše i u novoj sezoni. Igor Vidovi prvi je u 7. minuti zatresao gostuju u mrežu.

Sedam minuta kasnije gosti iz Domašinca zgoditkom Stjepana Krznara dolaze do poravnanja rezultata na 1-1. Ponovno je sedmica u igri, ovaj puta sedam minuta prije kraja prvog poluvremena iz opravdano dosu enog kaznenog udarca Dražen Horvat dovodi Dubrav an u vodstvo od 2-1. Kada je Dražen Vlaši u 78. minuti poravnao rezultat na 2-2 bilo je teško o ekivati da e do kraja utakmice do ikakve rezultatske promjene do i. No, doma i su smogli snage i u posljednje tri minute utakmice zgodicima Dražena Horvata i Davora Špoljara stigli do pobjede od 4-2. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

BSK nadoknadio zaostatak u Macincu Podjela bodova u Macincu. Izgledalo je nakon prvih pola sata igre da su doma i zgodicima Nenada Vibovca u 22. i 29. minuti stvorili solidnu prednost od 2-0 koju do kraja utakmice ne e ispustiti. No, tako nisu mislili i igra i iz Belice pa su uspjeli do kraja utakmice sti i do gostuju eg boda. Tri minute prije kraja prvog poluvremena Igor Beštek smanjuje na 2-1. BSK-u je bod donio Darko Gunc svojim zgoditkom u 74. minuti.

Tri doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

Svakoj mom adi po poluvrijeme u Savskoj Vesi I u Savskoj Vesi bez pobjednika. Gosti iz Ivanovca bliži pobjedi, a na kraju im je i bod vjerojatno bio dobar.

Svakoj je mom adi pripalo po jedno poluvrijeme. Prvo Mladosti, a drugo doma em Bratstvu. Matija Pavlekovi oba je puta u 14. i 29. minuti bio strijelac za goste.

Doma i su tako er imali dvostrukog strijelca u svojim redovima, Milana Mesari a koji je zgoditke postigao u 58. i 78. minuti. Jedan doma i, a trojica gostuju ih opomenutih igra a.

Sokol nadoknadio tri gola zaostatka protiv Zasadbrega Sokolu bod nakon visokog vodstva doma ina.

Kada je Zasadbreg u prvih 45 minuta igre stigao do vodstva od 3-0 malo je tko od doma ih navija a, pa i gostuju ih o ekivao da se Sokol u drugom poluvremenu može vratiti u «život». To se po veselje gostuju ih

NEDELIŠ E – BRATSTVO (SV) 3:1 (1:1)

RADNI KI – POLET (P) 5:1 (1:0) GARDINOVEC. Sudac: Velimir Leva i (Novakovec).

Strijelci: 1:0 J. Novak (24), 2:0 Bacinger (50), 3:0 V. Križai (55), 4:0 Baksa (68), 4:1 J. Križai (75-ag), 5:1 Vlahek (81).

RADNI KI: Paler, Vodopija, J. Novak, Se an, J. Križai , Vlahek, V. Križai , Hajdarovi , D. Novak, Poto njak, Baksa.

MLADOST: Mihalec (od 17. Gorupi ), Bauer, Kalšan, Ružman, Hozjak, Pata a, A. Slavi ek (od 55. Marcijuš), Kljaji , Mar nec, Švenda (od 46. Ž. Slavi ek), Zvonarek.

Dubrav an i dalje pobjedni ki

navija a ipak i dogodilo. Za pola sata igre gledatelji njih oko 200 zgoditak nisu vidjeli. Samo je sedam minuta od 31. do 38. bilo dovoljno igra ima Zasadbrega Damiru Lepenu, Marku Koroši u i Borisu Vrbancu da postignu svaki po jedan zgoditak i dovedu doma ine do vodstva od 3-0. Sokolu je trebalo malo duže da u drugom dijelu stigne do poravnanja rezultata. Filip Novak je u 54. minuti po prvi puta savladao vratara Zasadbrega Kolara. Osam minuta kasnije Robert Kova i smanjuje na 3-2, a bod gostima svojim zgoditkom u 70. minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca donosi Nikola Mun ar. Samo dvojica opomenutih igra a i obojica iz mom adi Sokola i obojica za istu stvar zbog povla enja za dres suparni kog igra a.

FAIR PLAY Isklju eni igra : Zlatko Vugrinec trener, Ivica Glavina (Naprijed)

STATISTIKA 26 pos gnu h zgoditaka ili 3,7 po utakmici 30 opomenu h igra a 2 isklju enja 2 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

Rezultati 1. kola: Rudar - Spartak 0-2; Dubrav an - Dinamo (D) 4-2; Plavi (Peklenica) - Naprijed 2-1; Centrometal - BSK 2-2; Zasadbreg - Sokol 3-3; Bratstvo (SV) - Mladost (I) 2-2; Omladinac (NSR) - Polet (SMnM) 1-0

TABLICA 1. Dubrav an

1

1

0

0 4:2

3

2. Spartak

1

1

0

0 2:0

3

3. Plavi (Peklenica)

1

1

0

0 2:1

3

4. Omladinac (NSR)

1

1

0

0 1:0

3

5. Sokol

1

0

1

0 3:3

1

6. Zasadbreg

1

0

1

0 3:3

1

7. Bratstvo (SV)

1

0

1

0 2:2

1

8. BSK

1

0

1

0 2:2

1

9. Centrometal

1

0

1

0 2:2

1

10. Mladost (I)

1

0

1

0 2:2

1

11. Naprijed

1

0

0

1

1:2

0

12. Polet (SMnM)

1

0

0

1

0:1

0

13. Dinamo (D)

1

0

0

1

2:4

0

14. Rudar

1

0

0

1

0:2

0

Parovi slijede eg kola: Polet (SMnM) – Spartak; Dinamo (D) – Rudar; Naprijed – Dubrav a; BSK Plavi (Peklenica); Sokol – Centrometal; Mladost (I) – Zasadbreg; Omladinac (NSR) - Bratstvo (SV)

VETERANI – ZAPAD – 1. KOLO KRALJEV AN 38 – MLADOST (I) 1:4 (0:1)

POLET: Grkavec, Šol , D. Iva i , Prpovi , Sever, Pintar, Tomi i , Mihalkovi , Ž. Iva i , Fodor, Jeki .

ca kojeg je dobro izveo Nenad Režek smanjio na 2-1 i samo ublažio gostuju i poraz. Kada su gosti smanjili na 2-1 i tenzije su se nešto povisile. Rezultat toga su i dva isklju enja. Prvo u 88. minuti sa klupe je udaljen trener Zlatko Vugrinec, a u 90. minuti pak je isklju en Ivica Glavina, obojica zbog vrije anja suca utakmice Belovi a. Dva su doma a igra a bila opomenuta, a ak pet gostuju ih.

1. Radni ki 2. BSK 3. Hodošan 4. Mladost (I) 5. Dinamo (D) 6. Podturen 7. Dinamo (P) 8. Sloga ( ) 9. Mladost (Pr.) 10. Vidov an 11. Kraljev an 38 12. Polet (P) 13. Jadran 14. Spartak

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1

5:1 4:0 4:0 4:1 4:2 4:2 3:3 3:3 2:4 2:4 1:4 1:5 0:4 0:4

3 3 3 3 3 3 1 1 0 0 0 0 0 0

NEDELIŠ E. Igralište Trate. Sudac: Kris jan Genc.

Strijelci: 0:1 J. Boži (23), 1:1 Baksa (25), 2:1 Knez (75), 3:1 Vizinger (86).

NEDELIŠ E: Borko, Baksa, Herceg, Vukši , Marciuš, u ek (od 46. Knez), Branilovi , Vizinger, Ma ek, Pongrac, M. Vizinger.

BRATSTVO: Žnidari , J. Boži , Bujan, Dunjko, Horvat, Vrbanec, S. Boži , Mesari , Šol , Tomaši , Balent.

SOKOL – OMLADINAC 1:6 (0:5) VRATIŠINEC. Sudac: Danijel Ko ila.

Strijelci: 0:1 Kukovec (8); 0:2 V. Dodlek (10), 0:3 Kukovec (28), 0:4 V. Dodlek (39), 0:5 V. Dodlek (43), 0:6 V. Dodlek (52), 1:6 Horvat (58).

SOKOL: Šari , Jambreši , Mance, Zadravec, Jambroši , Mar njak, Horvat, Škvorc, isar, Novak, Tarandek.

OMLADINAC: Grahovec, Posavec, Perho , Zebec, Vukovi , Mihol i , Novak, Kukovec, V. Dodlek, Blažon, Horvat.

POBJEDA – STRAHONINEC 3:2 (1:1) GORNJI HRAŠ AN. Igralište Polenke. Sudac: Ivan Žganec ( akovec).

Strijelci: 1:0 Krizman (7), 1:1 Srnec (38), 2:1 Topolnjak (68), 3:1 D. Ivan i (70), 3:2 Bali (85).

POBJEDA: Marcijuš, Kova , Horvat, Ivan i , Trbovi , Zamuda, Furdi, Debelec, Zobovi , Topolnjak, Germek.

STRAHONINEC: Trupkovi , Hadži , Zobec, Žuni , Makovec, Srnec, Antonovi , Bali , Aldi , Topolnjak, Kolar.

SLOBODA – RUDAR 3:2 (3:1) SLAKOVEC. Igralište Slobode. Sudac: Dragu n Novak (Lopa nec): Strijelci: 1:0 Srnec (8), 1:1 Filipan (22), 2:1 He a (35), 3:1 Okreša (42), 3:2 Filipan (75).

SLOBODA: Vibovec, Mesari , Tomaši , Kiri , Sen ar, Ivanuša, Okreša, Petek, He a, Gavez, Srnec.

RUDAR: M. Trstenjak, Kova i , Rob, Žerjav, Mil. Trstenjak, Novak, Glavina, Bek, Filipan, Antolovi , Srnec.

SLOBODA – ŠENKOVEC 5:2 (2:2) MIHOVLJAN. Igralište Ciglana. Sudac: Nino Škrobar (Brezje).

Strijelci: 1:0 Mesari (22), 1:1 Kolar (24), 1:2 Saboli (35), 2:2 Mesari (41), 3:2 Žižek (61), 4:2 Žižek (70), 5:2 Mesari (72).

SLOBODA: Kova ec, Vince , akovi , Ku ek, Plevnjak, Mar ec, Gori anec, Mesari , Šari , Varga, Bratkovi (od 45. Žižek). ŠENKOVEC: Zadravec, Polak, Baranaši , Hren, Fras, Kolar, Pušar, Ratajec, Toplek, Šoštari (od 20. M. Kolar), Saboli . Žu kartoni: M. Kolar, Polak, Cerovski, Toplek (Šenkovec).

Crveni karton: Toplek (Šenkovec).

AKOVEC – HAJDUK (B) 12:0 (4:0) AKOVEC. Igralište SRC Mladost. Sudac: Robert Novak.

Strijelci: 1:0 Pongrac (24), 2:0 Kneževi (26), 3:0 Kneževi (32), 4:0 Šte ar (43), 5:0 Šte ar (53), 6:0 Damjan (60), 7:0 Damjan (64), 8:0 Šte ar (76), 9:0 Damjan (81), 10:0 Šte ar (82), 11:0 Kneževi (8), 12:0 Šte ar (87).

AKOVEC: Bogdan, Ga al, Koleni , Pongrac, Kneževi , Damjan, Šenji, Sanjkovi , Zadravec, Šte ar, Žganec.

HAJDUK: Mezga, Vinkovi , Buhanec, Grabrovi , Šprajc, Jagec, Gregorin i , Šafari , D. Žnidari , Mar ec, Slunjski.

TABLICA 1. akovec 2. Omladinac (M) 3. Sloboda (M) 4. Nedeliš e 5. Pobjeda 6. Sloboda (S) 7. Rudar 8. Strahoninec 9. Bratstvo (SV) 10. Šenkovec 11. Sokol 12. Hajduk (B) 13. Omladinac (NSR)

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 -

1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 -

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 -

0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 -

12:0 6:1 5:2 3:1 3:2 3:2 2:3 2:3 1:3 2:5 1:6 0:12 -

3 3 3 3 3 3 0 0 0 0 0 0 -

24. kolovoza 2009.

1. kolo II. ŽNL istok VIDOV AN – MLADOST (SM) 0:1 (0:1) DONJI VIDOVEC. Igralište Vidov ana. Suci: Dario Bubek (Pribislavec), Boško Martan (Štefanec), Branko Martan (Štefanec). Delegat: Krešimir Glavina (Prelog).

Strijelac: 0:1 Markovi (33).

VIDOV AN: Cve ni , Herman (od 46. Lukša), Zadravec, N. Nes , Ku an, Mario Matulin, Nemet, R. Nesti (od 70. Musta ), D. Nemet, D. Friš i , N. Friš i (od 46. Škoda). Trener: Sre ko Gabaj.

MLADOST: M. Kranjec, Bogdan, Posavec, Šulj, Šamarija, Hobor, Orehovec, Blažin i (od 88. Papak), Štrok (od 89. D. Orehovec), Igrec, Markovi (od 70. Briševac). Trener: Božidar Kedmenec. Žu kartoni: Dan. Nemet, D. Nemet (Vidov an), Posavec, Hobor, Štrok (Mladost).

BUDU NOST – DRAVA 2:1 (1:1) PODBREST. Igralište Budu nos . Suci: Damir Aldi (Strahoninec), Nikola Zanjko (Nedeliš e), Franjo Horvat (Strahoninec). Delegat: Alojz Kopasi ( akovec).

Strijelci: 0:1 S. Ruži (12), 1:1 Miši (34), 2:1 N. Balent (67).

BUDU NOST: onkaš, Sinkovi (od 55. Škiljo), Pani , Hali , Višnji , Ciglari (od 89. D. Ciglari ), Lastavec, A. Hali , Domini , Miši , N. Balent. Trener: Ivan Gajnik.

DRAVA: Bartoli , Herc, Kos, Mihoci, Hošnjak, Mihalec, Igrec (od 82. Lipi ), Markovi , S. Ruži , Orehovec, Bartoli (od 58. V. Kranjec). Trener: Ivan Bartoli . Žu kartoni: N. Balent, Pani , Višnji (Budu nost), Hošnjak, Mihalec, Igrec (Drava).

BORAC PMP – GALEB 3:1 (2:1) TUR IŠ E. Igralište Borac PMP. Suci: Dražen Jur ec (D. Kraljevec), Saša Mihali (Dragoslavec), Ivan Vlahek ( ukovec). Delegat: Slavko Novak (Podturen).

Strijelci: 1:0 Kova i (4), 1:1 L. Domini (11), 2:1 Radikovi (29), 3:1 Rušanec (85).

BORAC PMP: Vlah, Mihalec, Kova i , Blažin i , Zrna, Radikovi (od 46. Srpak), N. Brumen, Jan ec (od 85. Drvoderi ), Bister, Mavrin (od 53. Jambroši ), Rušanec. Trener: Boris Radikovi .

GALEB: Domini , Fleten, N. Balent, Petri (od 79. Fran i ), Soka (od 46. Slavi ek), I. Erdelji (od 34. Vuk), Hertelendi, Car, Grana r, R. Balent, L. Domini . Trener: Damir Pigac. Žu kartoni: Rušanec, Radikovi , Srpak (Borac PMP), I. Erdelji, Soka , Grana r (Galeb).

RADNI KI – CROATIA 1:4 (0:2) GARDINOVEC. Igralište Gaj. Suci: Goran Žganec (S. Ves), Bruno Brljak (D. Dubrava), Marin Culjak (Ma kovec). Delegat: Dejan Kova .

Strijelci: 0:1 urin (22), 0:2 urin (33), 1:2 D. Novak (46), 1:3 M. Ruži (85), 1:4 M. Ruži (86).

RADNI KI: M. Horvat, Carovi (od 46. Toplek), Koren, eh (od 82. Bobi anec), Obadi , Paler, S. Novak, Baksa, D. Novak, Živkovi (od 76. Jalšovec), Kolari .

CROATIA: Patar ec, Hunjadi, Jeleni , Kolar, Ivanuši (od 87. Novosel), D. Bali (od 87. urila), S. Ruži (od 90. Šafari ), Kosi, urin, M. Ruži , J. Bali. Trener: Kris jan Varga. Žu kartoni: Paler, Kolari , Koren (Radni ki); D. Bali, Patar ec, urila (Croa a).

PODTUREN – GRANI AR (N) 4:1 (1:0) PODTUREN. Igralište Trnoc. Suci: Željko Turk (Zebanec), Borut Križari (Ivanovec), Toni Fažon ( akovec). Delegat: Mijo Horvat.

Strijelci: 1:0 Mravljek (10), 1:1 Blažon (52), 2:1 R. Boži (63-11m), 3:1 J. Lepen (70), 4:1 Kolar (82).

PODTUREN: Šalamon, Kolar, J. Lepen, Tkalec, Radovan, A. Vidovi (od 55. I. Telebuh), R. Boži (od 76. Jambroši ), Mravljek, Balenovi , Kerovec, K. Boži (od 83. P. Telebuh). Trener: Dušan Novak.

GRANI AR: Pancer, Kolari , Mih. Leva i , B. Leva i , Ciglar, Cirkven i , T. Blažon, Buhin, S. Blažon, Novak, T. Leva i . Trener: Josip Katan i . Žu kartoni: R. Boži , Tkalec (Podturen), A. Novak, B. Leva i (Grani ar).

DUBRAVA – DRAŠKOVEC 5:0 (1:0) SIVICA. Igralište Dubrava. Suci: Nino Škrobar ( akovec), Darko Pokriva (Nedeliš e), Mario Pintari (Nedeliš e). Delegat: Stjepan Perko (Lopa nec).

Strijelci: 1:0 Sabol (21), 2:0 Bobi anec (56-11m), 3:0 D. Mu i (58), 4:0 D. Mu i (72), 5:0 Bobi anec (77-11m).

DUBRAVA: uranec, Gavranovi , Divjak, D. Mu i , Sršan, Bobi anec, Tkalec, Žganec (od 73.

Murkovi ), V. Mu i , Doboši (od 60. Ko evar), Sabol. Trener: Vladimir Sabol.

DRAŠKOVEC: Taradi, D. Ivaci, Vugrinec, Jambrovi , Matja i , N. Pišpek, Kova , D. Matja i , F. Pišpek, Lon ari (od 58. Kežman), Mlinari . Trener: Dario Kova . Žu kartoni: Bobi anec (Dubrava), N. Pišpek (Draškovec).

Crveni karton: Jambrovi (Draškovec).

1. kolo II. ŽNL zapad PUŠ INE – VENERA PMP 2:0 (2:0) PUŠ INE. Igralište Puš ine. Suci: Ma ja Horvat (S. Ves), Ivan Žganec ( akovec), Josip Jurinec (Ivanovec). Delegat: Franjo Fais (Dunjkovec).

Strijelci: 1:0 S. Vidovi (30), 2:0 Celinger (33).

PUŠ INE: Mohari , urila, Pintari , Novosel, Klemen i , Pozder, Kutnjak (od 54. Knezi ), Celinger (od 82. Srajbek), M. Vidovi , La evi , S. Vidovi (od 65. Žnidari ). Trener: Stanislav Posavec.

VENERA PMP: Kocijan, Peras (od 55. L. Vabec), T. Ambroš, Srnec, I. vabec, Cvetkovi , E. Ambroš, Buhanec, Kamenar (od 82. I. Ambroš), I. Škvorc (od 59. L. Vabec), Perko. Trener: Marijan Kolar. Žu kartoni: Celinger, S. Vidovi (Puš ine), R. Škvorc, Cvetkovi (Venera PMP).

Crveni karton: I. vabec (Venera PMP).

STRAHONINEC – ŠENKOVEC 2:3 (1:0) STRAHONINEC. Igralište Bujan Stjepan-S pi . Suci: Zoran Novak (M. Sredi e), Ivica Križai (Štefanec), Dražen Šajnovi (Zasadbreg). Delegat: Željko Štefanac ( akovec).

Strijelci: 1:0 M. Zorkovi (44-11m), 1:1 Korent (51), 1:2 D. Novak (58), 1:3 Govedi (62), 2:3 D. Zorkovi (90).

STRAHONINEC: Kralji , T. Novak, D. Jaluši , Bujn, D. Zorkovi , M. Zorkovi , Zlatarek, Štrukelj (od 46. Drabi ), Kuqi (od 66. Bani ), Vrbanec, Lackovi . Trener: Dražen Fric. ŠENKOVEC: G. novak (od 44. D. Novak), Thes, M. Novak, Radikovi , Kolar, Vugrinec, Korent, S. Debelec (od 21. Kranjec), Govedi , Dar. Novak (od 83. Šegovi ), Gori anec. Trener: Mario Zaspan. Žu kartoni: Vrbanec, T. Novak (Strahoninec), Dar. Novak, Din. Novak (Šenkovec).

Crveni karton: G. Novak (Šenkovec).

JEDINSTVO – MURA 3:2 (1:1) NOVO SELO NA DRAVI. Suci: Milivoj Bali (Nedeliš e), Valen no Kantoci (Šandorovec), Ivan Kolari ( akovec). Delegat: Rajko Zadravec (M. Središ e).

Strijelci: 0:1 Dragoja (4), 1:1 or evi (10), 2:1 or evi (52), 2:2 A. Stojko (56), 3:2 Krizman (82).

JEDINSTVO: Varga, M. Jaluši , Štajerec, D. Jambroši , N. Jaluši , Vida ek, Vuruši , Pla ak (od 90. Horvat), S. Novak (od 68. Markovi ), Rešetar, or evi (od 80. Krizman). Trener: Mladen Rešetar.

MURA: D. Novak, Lipovi , Breznik (od 63. D. Stojko), Antoli , M. Novak, Vuruši , Jurovi , Vinko, Dragoja (od 70. Braniša, od 83. Vrši ), A. Stojko, Na . Trener: Branko Breznik. Žu kartoni: Jambroši (Jedinstvo), Breznik (Mura).

ME IMUREC – DRAVA 0:0 DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište Hraš ica. Suci: Franjo Hergo (Ž. Gora), Ivan Pergar (Zasadbreg), Dario Kos (NSnD). Delegat: Petar Krha .

ME IMUREC: Marciuš (od 52. S. Novak), Galovi (od 61. Lon ari ), Rešetar, Kova , Fu ek, Ivanuša, Škvorc, Treska (od 83. Levec), Bistrovi , Kos, Kregar. Trener: Siniša Trajbar.

DRAVA: Mar n evi (od 79. Postružin), M. Jaluši (od 68. Tomaši ), Bajkovec, Carevi , Fran i , Šol, Dombaj, Kozjak, Medved, Liber, H. Treska (od 84. Bratuš). Trener: Goran Hadži . Žu kartoni: Ivanuša, Lon ari (Me imurec), Bajkovec, Carevi , Fran i , Dombaj (Drava),

SLOBODA – MLADOST (S) 2:3 (1:2) MIHOVLJAN. Suci: Zdravko Toplišnjak (N. Ves), Dragan Hrustek (M. Mihaljevec), Stjepan Novak ( akovec). Delegat: Drago Koruni (Šenkovec).

Strijelci: 1:0 D. Lukman (10), 1:1 Tuskar (28), 1:2 Jakupi (36), 1:3 Tuksar (75), 2:3 Višnjari (90).

SLOBODA: Kova i , Gori anec, Rešetar, Colev, Tisaj, Želežnjak (od 76. Belše), Orehovec, D. Lukman, Pintari , Sovar (od 85. Višnjari ), Tremski. Trener: Dino Vrbanec.

MLADOST: Rajf, Vran i , Kolar, J. Leva i (od 75. Hošpel), T. Stojko, N. Stojko, Županec, T. Leva i , Tuksar, Jakupi , Živ ec (od 41. Vinko). Trener: Marjan Mohari . Žu kartoni: Rešetar, Želežnjak, Pintari (Sloboda), Vran i , T. Stojko, Županec (Mladost).

BRATSTVO – SLOGA (Š) 0:0 JUROVEC. Igralište ŠRC Per i Mladen-Bokši . Suci: Kris nko Jaluši (G. kuršanec), Josip Novak ( akovec), Vlado Blaži ( akovec). Delegat: Josip Lesjak (Ma kovec).

BRATSTVO: Tratnjak, Brezove ki, Štefulj (od 89. Pal ), Vukovi , Karlov ec, Kirec, Vrši (od 86.

Zamuda), Jambrovi , Tomašek (od 62. Trstenjak), Gori anec, Per i . Trener: Damir Vrbanec.

SLOGA: Petkovi , Rojko (od 78. Sobo an), Vinkovi , Brežnjak, Jambrovi , Bogdan, Smolkovi , Gori anec, Rob (od 90. Kova i ), Sen ar, Koraj. Trener: Franjo Klobu ari . Žu kartoni: Vrši , Jambrovi , Per i (Bratstvo), Rojko, Jambrovi (Sloga).

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

U susjedskom derbiju Svetomar ani slavili protiv Vidov ana u D. Vidovcu Pobjeda Mladosti u Donjem Vidovcu. Trenutak odluke zbio se u 33. minuti kada je Vedran Markovi gostima, susjedima iz Svete Marije svojim zgoditkom donio pobjedu. Vidov an je pokušavao do i barem do izjedna enja, ali nije išlo. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. Zanimljivo je da su dvojica igra a po jedan u svakoj mom adi dobili opomene zbog prigovora na odluku pomo nog suca Branka Martana. Valjda nije imao svoj dan ili pak mu je bilo previše vru e.

Borac PMP nastavlja pobjedni ki niz. Nakon tri pobjede u kup natjecanju Borac PMP je i u prvom jesenskom prvenstvenom kolu upisao doma u pobjedu nad Galebom. Goran Kova i je ve u 4. minuti doveo doma e u vodstvo od 1-0 koje nije dugo trajalo jer u 11. minuti Luka Domini poravnava na 1-1. Zgoditkom trenera-igra a Borisa Radikovi a u 29. minuti doma i dolaze do vodstva od 2-1. U 78. minuti doma i nisu realizirali kazneni udarac. No, ipak pet minuta prije kraja utakmice Siniša Rušanec svojim zgoditkom potvr uje doma u pobjedu od 3-1. Po trojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Budu nosti doma a pobjeda nad Dravom. Najzaslužniji da su tri boda ostala u Podbrestu je doma i vratar Davor onkaš koji je skinuo tri velike prigode gostima iz Donjeg Mihaljevca. Drava je rano u 12. minuti zgoditkom Stjepana Ruži a povela sa 1-0. Do kraja prvog poluvremena Budu nost u 34. minuti zgoditkom Tomislava Miši a poravnava rezultat na 1-1. Zgoditak odluke za doma e u 67. minuti postiže Nikola Balent. Po trojica igra a u svakoj mom adi opomenuta.

Slavlje Croatije u Gardinovcu. Andreas urin sa svoja dva zgoditka u 22. i 33. minuti goste iz Orehovice dovodi u prvom dijelu do vodstva od 2-0. Odmah u prvoj minuti

SK – MLADOST (P) 1:1 (0:0) EHOVEC. Igralište SK-a. Suci: Dario Srnec (Puš ine), Marinko Hrušoci (Nedeliš e), Mar n Hrušoci (Nedeliš e). Delegat: Željko Bacinger.

Strijelci: 0:1 Fileš (67), 1:1 Kuhanec (75).

SK: Vojvoda, Baranaši , Žvorc, Ke keš (od 53. Kramar), Graši , Hižman, Kuhanec, Pigac, Vadlja (od 49. Lon ari ), Horvat (od 44. Bašnec), Horvat.

MLADOST: Šantavec, Kolari (od 43. Vrbanec), Možek (od 63. Sabol), Cirkven i , Taradi, avlek, M. Možek, Tkalec (od 83. Borovec), Mlinarec, Fileš, Talan. Trener: Dušan Podgorelec. Žu kartoni: Horvat ( SK), M. Možek, Fileš, Taradi (Mladost).

nastavka drugog poluvremena Denis Novak smanjuje gostuju e vodstvo na 2-1. Doma i Radni ki pokušava svim silama sti i do izjedna enja. U 61. minuti doma i se bune da je gostuju u vratar Krunoslav Patar ec trebao biti isklju en, a ne opomenut zbog igranja lopte rukom izvan kaznenog prostora. Po delegatu Dejanu Kova u mladi sudac Goran Žganec postupio je ispravno jer se situacija dogodila kod popre ne crte, gotovo skroz kod kutnog luka za izvo enja udarca iz kuta. U samom finišu utakmice i u samo dvije minute 85. i 86. Marko Ruži postiže dva zgoditka i gosti slave visoku pobjedu od 4-1.

Po trojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Grani ar namu io Podturen ane. Dino Mravljek u 10. minuti dovodi doma ine u vodstvo od 1-0. Potom imamo dvije dvojbene suda ke odluke. Prvo u 24. minuti pomo ni sudac Toni Fažon zaustavlja napada a Grani ara Antuna Novaka u vrlo dvojbenom zale u, potom sudac utakmice Željko Turk ima u 32. minuti kontakt igra a u doma em kaznenom prostoru, no zviždaljka za kazneni udarac gostima se nije oglasila. Ipak, Grani ar u 52. minuti uspijeva sti i do izjedna enja zgoditkom Sebastijana Blažona. Do vodstva od 2-1 Podturen dolazi u 63. minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg realizira Robert Boži . Matija Kolar do kraja utakmice postiže još dva zgoditka u 70. i 82. minuti za na kraju visoku pobjedu doma ina od 4-1. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Petarda Dubrave Draškovcu. Težak su poraz doživjeli igra i Draškovca u Sivici. Nakon prvih 45 minuta nije baš tako izgledalo jer su doma i imali vodstvo od «samo» 1-0 zgoditkom Tine Sabola u 21. minuti. U drugom poluvremenu Dubrava ima tri kaznena udarca. Jedan ne realiziraju, ali zato dva u 56. i 77. minuti realizira Stevica Bobi anec. I Davor Mu i je dvostruki strijelac u drugom poluvremenu za doma e. Draškovec je od 72. minute igrao bez zbog dvije opomene isklju enog Marka Jambrovi a. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

U ehovcu podjela bodova. Ve nakon prvog dijela kada zgoditaka nije bilo mirisalo je na «nulu». Igra Mladosti Marko Možek propustio je u 30. minuti iz ka-

znenog udarca posti i zgoditak. Njegov udarac doma i vratar Željko Vojvoda je obranio. Bliži pobjedi bili su gosti iz Palinovca koji su imali od 67. minute vodstvo od 1-0 zgoditkom Gorana Fileša. Božidar Kuhanec uspio je u 75. minuti poravnati na 1-1 i tako doma em SK-u priskrbiti bod. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a.

FAIR PLAY Isklju eni: Marko Jambrovi (Draškovec)

STATISTIKA 25 pos gnu h zgoditaka ili 3,5 po utakmici; 33 opomenuta igra a; 1 isklju eni igra ; 6 kaznenih udaraca dosu eno, a 3 realizirani

Rezultati 1. kola: Vidov an - Mladost (SM) 0-1; Radni ki - Croatia 1-4; Podturen - Grani ar (N) 4-1; Budu nost (P) - Drava (DM) 2-1; SK - Mladost Palinovec 1-1; Borac PMP - Galeb 3-1; Dubrava - Draškovec 5-0

TABLICA 1. Dubrava 2. Croa a 3. Podturen 4. Borac PMP 5. Budu nost (P) 6. Mladost (SM) 7. SK 8. Mladost Palinovec 9. Drava (DM) 10. Vidov an 11. Galeb 12. Grani ar (N) 13. Radni ki 14. Draškovec

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1

5:0 4:1 4:1 3:1 2:1 1:0 1:1 1:1 1:2 0:1 1:3 1:4 1:4 0:5

3 3 3 3 3 3 1 1 0 0 0 0 0 0

Parovi slijede eg kola: Mladost (SM) – Draškovec; Galeb – Dubrava; Mladost Palinovec - Borac PMP; Drava (DM) – SK; Grani ar (N) - Budu nost (P); Croatia – Podturen; Vidov an - Radni ki

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Puš ine sigurno kod ku e, Šenkovcu preokret za sva tri boda u Strahonincu Puš ine bolje od Venere PMP. U samo tri minute doma i koji su najavili visoke ambicije u ovoj sezoni postižu dva zgoditka i dolaze do doma e pobjede. Sve se to zbilo od 30. do 33. minute, a strijelci su bili prvo Saša Vidovi , a potom Tomica Celinger. U 66. minuti Venera PMP ostaje bez Ivana Vabeca koji je isklju en zbog druge opomene. Prvu opomenu je dobio u 61. minuti.

Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Pobjeda Šenkovca u Strahonincu. Imao je Strahoninec nakon prvog poluvremena minimalno vodstvo od 1-0 koje je u 44. minuti iz kaznenog udarca ostvario Miljenko Zorkovi . Kod dosu enog kaznenog udarca Šenkovcu je isklju en vratar Goran Novak jer je doma eg napada a sprije io u izglednoj prigodi za posti i zgoditak. Mladi Dino Novak dostojno je zamijenio svog isklju enog prezimenjaka. U drugom dijelu ravnih 11 minuta bilo je dovoljno mom adi Šenkovca da preokrene rezultat u svoju korist. Prvo je u 51. minuti na 1-1 poravnao Dejan Korent, potom slijede zgodici Darija Novaka i Saše Govedi a za vodstvo od 3-1. Do kraja utakmice tek u 90. minuti doma i preko Dalibora Zorkovi a uspijevaju samo ublažiti doma i poraz na 3-2.

Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Jedinstvo do pobjede pred kraj utakmice. Mura je povela sa 1-0 ve u 4. minuti zgoditkom Nikole Dragoje.

Sa dva zgoditka Slavka or evi a u 10. i 52. minuti Jedinstvo preokre e rezultat u svoju korist. Alen Stojko u 56. minuti poravnava na 2-2. Davor Krizman je u 80. minuti zamijenio dvostrukog strijelca Slavka or evi a i to dostojno jer je upravo on bio strijelac pobjedonosnog zgoditka za doma e u 82. minuti utakmice.

TRNOVEC – HAJDUK (Š) 2:2 (0:1) TRNOVEC. Igralište Trnovca. Suci: Velimir Leva i (Novakovec), Dragu n Novak (Lopa nec), Danijel Ko ila (Ferke nec). Delegat: Božidar Jura i (Strahoninec).

Strijelci: 0:1 Mih. Ma ari (10), 1:1 Brez (83-11m), 1:2 J. Ma ari (87), 2:2 Florjani (89).

TRNOVEC: K. Kiri , Borko (od 47. Florjani ), Štefulj, Fras, Pavlekovi , Zobec, Mar ec, Brez, Horvat (od 61. Koprivec), Gyo (od 47. Bacinger), ešnjaj. Trener: Krešo Žnidari .

HAJDUK: D. Jurovi , Šopar (od 68. A. Debelec), D. Hrženjak, T. Jurovi , Gori anec, Topli anec (od 46. Horvat), Dobrani , M. Debelec, Mih. Ma ari , J. Ma ari , Bogdan (od 61. Radikovi ). Trener: Darko Rob. Žu kartoni: K. Kiri , Brez, Zobec, Fras, Florjani (Trnovec), Šopar, D. Hrženjak, T. Jurovi (Hajduk).

Naravno dio zasluge ide i treneru Jedinstva Mladenu Rešetaru za dobro provedenu zamjenu igra a. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi, mada delegat utakmice Rajko Zadravec sucu utakmice Milivoju Bali u zamjera što još više igra a nije opomenuo, naro ito doma ih.

U Dunjkovcu-Pretetincu bez zgoditaka. Nažalost gledatelji zgoditak nisu vidjeli. Bodom svakako više zadovoljniji mogu biti gosti iz Kuršanca. U nepovezanoj igri obiju mom adi tijekom ve eg dijela utakmice doma i Me imurec imao terensku inicijativu, stvorio nekoliko obe avaju ih prigoda za zgoditak, ali bez kvalitetnih rješenja u završnici utakmice. Drava je organiziranom obrana uspjela svoju mrežu sa uvati netaknutom. Dva doma a, a ak etiri gostuju a opomenuta igra a.

I u Jurovca bez zgoditaka. ak 300 gledatelja došlo je vidjeti susjedski derbi kad u Jurovcu gostuje Sloga iz Štrigove. U lijepoj i zanimljivoj utakmici borbenost nije izostala. Jedino je šteta što nije bilo zgoditaka mada su obje mom adi imale svojih prigoda.

Tri doma a opomenuta igra a, a dva gostuju a.

Mladosti bodovi iz Mihovljana. Dobro je doma a Sloboda krenula u utakmicu. Zgoditkom Denija Lukmana u 10. minuti poveli su 1-0. Do poluvremena slijede dva zgoditka gostiju iz Selnice. Prvo u 28. minuti zgoditak Tomislava Tuksara, a potom u 36. minuti zgoditak Jurice Jakopi a. Po drugi se puta u listu strijelaca u 75. minuti za Mladost upisao Tomislav Tuksar za sada ve visokih 3-1. Ivan Višnjari uspio je u 90. minuti tek samo ublažiti poraz Slobode na 3-2.

Po trojica igra a opomenuta u svakoj mom adi.

Trnovec kod ku e spasio bod. Dva su puta gosti iz Štrukovca imali prednost da bi doma i minutu prije kraja utakmice zgoditkom Denisa Florijani a stigli do boda. Hajduk je u 10. minuti zgoditkom Mihaela Ma ari a poveo 1-0 i dugo je bio taj rezultat nepromijenjen. Sudac utakmice Velimir Leva i imao je pune ruke posla. ak je 12 igra a morao opomenuti. Petoricu doma ih i sedmoricu gostuju ih. Trnovec

je do poravnanja na 1-1 stigao u 83. minuti iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Dario Brez. Josip Ma ari u 87. minuti ponovno Hajduk dovodi u prednost. Denis Florijani koji je u igru ušao u 47. minuti uspio je doma ine spasiti od poraza.

FAIR PLAY Isklju eni: Ivan Vabec (Venera PMP), Goran Novak (Šenkovec)

STATISTIKA 21 pos gnu zgoditak ili 3 po utakmici; 39 opomenu h igra a; 2 isklju ena igra a; 2 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

Rezultati 1. kola: Trnovec - Hajduk (Š) 2-2; Me imurec - Drava (K) 0-0; Strahoninec – Šenkovec 2-3; Puš ine Venera PMP 2-0; Sloboda (M) - Mladost (S) 2-3; Jedinstvo - Mura 3-2; Bratstvo (J) - Sloga (Š) 0-0

TABLICA 1. Puš ine

1

1

0

0

2:0

3

2. Jedinstvo

1

1

0

0

3:2

3

3. Mladost (S)

1

1

0

0

3:2

3

4. Šenkovec

1

1

0

0

3:2

3

5. Hajduk (Š)

1

0

1

0

2:2

1

6. Trnovec

1

0

1

0

2:2

1

7. Bratstvo (J)

1

0

1

0

0:0

1

8. Drava (K)

1

0

1

0

0:0

1

9. Me imurec

1

0

1

0

0:0

1

10. Sloga (Š)

1

0

1

0

0:0

1

11. Mura

1

0

0

1

2:3

0

12. Sloboda (M)

1

0

0

1

2:3

0

13. Strahoninec

1

0

0

1

2:3

0

14. Venera PMP

1

0

0

1

0:2

0

Parovi slijede eg kola: Hajduk (Š) - Sloga (Š); Mura - Bratstvo (J); Mladost (S) – Jedinstvo; Venera PMP - Sloboda (M); Šenkovec – Puš ine; Drava (K) – Strahoninec; Trnovec - Me imurec

24. kolovoza 2009.

1. kolo III. ŽNL istok OMLADINAC – KRALJEV AN 38 1:8 (1:3) DRŽIMUREC-STRELEC. Igralište Omladinca. Suci: Darijan Zadravec (M. Središ e), Morano Vlah (D. Mihaljec), Bernard Vu enik (D. Dubrava). Delegat: Antun Mesari (M. Mihaljevec).

Strijelci: 0:1 Lipi (5), 1:1 Saka (8), 1:2 Cvek (35-11m), 1:3 Lipi (42), 1:5 Pigac (67), 1:6 Lipi (70), 1:7 T. Baksa (75), 1:8 Cvek (85).

OMLADINAC: R. Saka , Na , Domjani , Škvorc, Buhin, Dodlek (od 30. Klekar), Novak, T. Dodlek (od 60. Malovi ), Valen , Saka , Pata a (od 46. Jankovi ).

KRALJEV AN 38: Mar ec, Filipaši (od 65. Špoljar), Pandur (od 46. N. Pigac), D. Križai , Belovi , Lipi , Slavi ek, Baksa, S. Cvek, Mikopek, V. Cvek (od 46. H. Slavi ek). Žu karton: D. Dodlek (Omladinac).

BUDU NOST – EKO 2:1 (0:0) MIKLAVEC. Igralište Budu nos . Suci: Jadran Kukovec (Ma kovec), Robert Herbec (Kuršanec), Luka Jaluši (NsnD). Delegat: Franjo Kocijan (Šenkovec).

Strijelci: 1:0 Cirkven i (57), 2:0 Cirkven i (75), 2:1 Z. Novak (80-11m).

BUDU NOST: Lon ari , Jurši , Varga (od 46. Lisjak), Z. Drk, Zadravec, Jambroši (od 65.

Sermek), Berdin, D. Drk, Cirkven i , Tomašek (od 72. Cerovec), Okreša. Trener: Zoran Radovan.

EKO: Domini , Gori anec, A. Horvat, N. Novak, Sabadi, . Balog (od 46. Dan. Novak), Dom. Novak, Mihaljkovi , Bajri (od 64. Bedi ), Lastavec (od 74. Z. Novak), Rudni ki.

Trener: Zlatko Novak. Žu kartoni: Z. Drk, Zadravec, Lonp ari (Budu nost), Rudni ki, Mihaljkovi (Eko).

BORAC – MLADOST URKIN 1:4 (0:0) DONJI HRAŠ AN. Igralište Gaji . Suci: Vjeran Tuksar (Peklenica), Petar Ruži (Strelec), Damir Klari (D. Mihaljevec). Delegat: Ivan Mezga (Tur iš e).

Strijelci: 0:1 Hu nec (54), 1:1 Bergovac (70), 1:2 I. Škvorc (76), 1:3 D. Novak (80), 1:4 Hliš (87).

BORAC: N. Ivkovi , R. Ivkovi , Kolari , Zrna, Malovi , D. Vidovi , Bergovec, Pavlic, Jankovi , Pozderec (od 46. Jur ec), Miri . Trener: Damir Far. MLADOST URKIN: Magdaleni , Varga (od 72. Žerjav), Hajdarovi , Kocijan, Furdi, Bo kaj (od 46. Hliš ), Ciceli, Novak, I. Škvorc, Hu nec, Ž. Hajdarovi . Trener: Renato Ciceli. Žu kartoni: Jankovi , Pavlic (Borac), Ž. Hajdarovi (Mladost urkin).

HODOŠAN – ROMSKA VATRA 18:0 (10:0) HODOŠAN. Igralište Stadion Hodošana. Suci: Marijan Duman i (Nedeliš e), Mario Buhin (Belica), Dražen Novak (NSR). Delegat: Davor Drvenkar.

Strijelci: 1:0 Bašnec (7), 2:0 Kova evi (9), 3:0 Kova evi (16), 4:0 D. Kranj ec (18), 5:0 Bašnec (22), 6:0 Bašnec (29-11m), 7:0 D. Kranj ec (31), 8:0 D. Kranj ec (34), 9:0 Bašnec (36), 10:0 Hali (39), 11:0 Bašnec (53), 12:0 Kova evi (55), 13:0 Bašnec (58-11m), 14:0 Kova evi (65), 15:0 Bašnec (68), 16:0 Bašnec (70), 17:0 Kova evi (72), 18:0 K. Maje (82).

HODOŠAN: M. Krznar, Hranjec (od 51. Košak), Vadlja (od 46. K. Maje ), Mar ec (od 46.

Mesari ), S. Košak, D. Krznar, Murkovi , D. Kranj ec, Bašnec, Kova evi , Hali . Trener: Sre ko Kova .

ROMSKA VATRA: M. Oršuš, . Oršuš, E. Oršoš, Mar. Oršuš, Lj. Ignac, B. Kolar, S. Oršoš, M. Balog, M. Oršuš, I. Oršoš, J. Kalanjoš.

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Favoriti krenuli uvjerljivim pobjedama Visoka pobjeda Hodošana. Gost u Hodošanu bile je mom ad Romske vatre. Nakon prvog dijela doma i su imali vodstvo od 10-0. Do kraja utakmice Mario Oršuš morao je još osam puta po loptu u vlastitu mrežu. Što se strijelaca ti e osam je zgoditaka postigao Zdravko Bašnec od toga dva iz kaznenih udaraca dosu enih u 28. i 58. minuti, pet Mario Kova evi , tri Dario Kranj ec i po jedan Franjo Hali i Krešimir Majeti .

Opomenutih igra a nije bilo.

Kraljev anu 38 visoka pobjeda u Držimurec-Strelcu. Ve u prvom dijelu gosti iz Donjeg Kraljevca imali su vodstvo od 3-1. Luka Lipi u 5. minuti otvara seriju zgoditaka. Sandro Stjepan Saka u 8. minuti poravnava na 1-1. U 35. minuti za goste je dosu en kazneni udarac kojeg u zgoditak za vodstvo od 2-1 pretvara Silvestar Cvek. Po drugi se put u prvom poluvremenu u 42. minuti u listu strijelaca upisuje Luka Lipi .

Nakon punog sata igre Nino Belovi povisuje na 4-1. Do kraja utakmice još etiri zgoditka u doma oj mreži. Hattrikom se okitio Luka Lipi .

Dvostruki strijelac bio je Silvestar Cvek. Po jednom su mrežu Rajka Saka a tresli Nenad Pigac i Tomislav Baksa. Samo jedan i to doma i opomenuti igra .

Budu nost na svom terenu do pobjede. Nakon dužeg vremena igra i Budu nosti igrali su kod ku e u Miklavcu na novo ure enom terenu.

Nakon prvog dijela Eko je odolijevao napadima

NAPREDAK – JADRAN 4:2 (0:0)

TRNJE – OTOK 1:0 (0:0)

GORNJI KRALJEVEC. Igralište Gmajna. Suci: Tihomir Kralji (Vularija), Bojan Rodinger (Totovec), Ivan Kržina (NSR). Delegat: Marijan Sabol (Gardinovec).

Strijelci: 0:1 I. Novak (54), 0:2 Bertovich (62), 1:2 Mih. Ma ari (63), 2:2 Kova i (66), 3:2 Mih. Ma ari (68), 4:2 Mih. Ma ari (89).

NAPREDAK: M. Kova i , I. Ma ari , Matoša, Jambroši , S. Mikolaj (od 83. Govedi ), Cilar, Mih. Ma ari , Tkalec, Kova i (od 90. Turk), D. Jambroši , Bujan. Trener: Siniša Mikolaj.

JADRAN: Hatlak, Palašek, Mihalic (od 66. Bacinger), Zagorec, Hamonajec, Novak, Posavec, Drvoderi , Bertovich, I. Novak, Kolari . Žu kartoni: N. Jambroši , Kova i , Tkalec, Bujan (Napredak), Kolari , I. Novak (Jadran).

Crveni karton: Bertovich (Jadran).

SVETI JURAJ U TRNJU. Igralište Trnje. Suci: Dominik Mihoci ( ukovec), Željko Novak (Prelog), Mar na Koprivec (Palovec). Delegat: Antun Vlahek.

Strijelac: 1:0 Furun ija (68).

TRNJE: Vuk, Habuš (od 63. Jankulija), Faji (od 60. Brodari ), Tišljari , Kolari , Mihoce, Puri , Naran a (od 51. Radi ), Jankulija, Furun ija, Jasni , Kolar. Trener: Mladen Grana r.

OTOK: Farkaš, Z. Novak, M. Balent (od 71. Vargek), Grabant, J. Novak, Vuji , Malek, Bermanec (od 32. P. Kalšan), Z. Kalšan, Turk (od 55. Reif), Blažin i . Trener: Ivica Kalšan. Žu kartoni: Jasni , Jankulija (Trnje), Turk, Balent, Blažin i (Otok).

1. kolo III. ŽNL zapad KRIŠTANOVEC – HAJDUK (B) 2:5 (2:3) KRIŠTANOVEC. Igralište Trate. Suci: Jasmin Lozi (Belica), Antun Kukovec (Podturen), Zoran Mezga (M. Mihaljevec). Delegat: Mirko Leich ( akovec).

Strijelci: 0:1 Jarni (5), 0:2 B. Perko (21), 1:2 Sabol (34), 1:3 D. Domini (34), 2:3 Miš.

Medlobi (35), 2:4 Pintari (88), 2:5 N. Gregorin i (90).

KRIŠTANOVEC: Šimuni , Miš. Medlobi (od 83. Baka ), Mikulaj (od 62. Vujani ), Belše, Sabol, N. Novak, Mat. Medlobi, Radikovi (od 40. Fric), Januši , Žuni , M. Januši .

Trener: Zdravko Horvat.

HAJDUK: I. Horvat (od 46. Preložnjak), D. Domini , Trupkovi , Pintari , I. Perko, M. Trupkovi (od 71. Posedi), Sen ar, N. Gregorin i , Buhanec, Jarni (od 46. Karni nik), B. Perko. Trener: Vladimir Pavlekovi . Žu kartoni: Belše, Mat. Medlobi (Krištanovec), B. Perko, Karni nik, Gregorin i (Hajduk).

BRATSTVO – DONJI KONCOV AK 1:2 (0:2) PRESEKA. Igralište Zelena. Suci: Siniša Luka i ( akovec), Renato Vuk (Ivanovec), Damir Mesari (Peklenica). Delegat: Dragu n Borko (Nedeliš e).

Strijelci: 0:1 Flac (10), 0:2 M. Pleh (23), 1:2 B. Novak (60-11m).

BRATSTVO: Jambrovi , M. Novak (od 85. D. Novak), E. Škvorc, abradi, Miljan i , B. Novak (od 56. Zadravec), Boži , Dan. Novak, Golub (od 46. Polak), Trupkovi , Leskovar. Trener: Vladimir Hunjadi.

DONJI KONCOV AK: M. Horvat, D. Flac, T. Hrženjak, Hozjan, Breni ar, Vrhar (od 56. Saka ), Pintari , Sklepi (od 90. Grof), Flac (od 78. Koraj), Cvetkovi , M. Pleh.

Trener: Ivan Sklepi . Žu kartoni: Boži (Bratstvo), Mih. Flac (D. Koncov ak).

DINAMO – OMLADINAC (M) 3:1 (0:0) ŽIŠKOVEC. Igralište Dinama. Suci: Stjepan Fic (Lopa nec), Marko Tot (S. Ves), Filip Aldi (Strahoninec). Delegat: Dragu n Šafari .

Strijelci: 1:0 Zemlji (52), 1:1 V. Dodlek (56), 2:1 Rudni ki (61-11m), 3:1 Zemlji (63).

DINAMO: Novakovi , Bani , Štrek, Brdar, Vukoja, Hunjadi, Jug, Mezga (od 59. Šoštari ), Mošmondor, Rudni ki, Zemlji . Trener: Radovan Preložnjak.

OMLADINAC: J. Dodlek, T. Culjak (od 71. Sovi ), Vince , Povodja, Peserlin, Šoštari , Lesjak, Kuhar, Ehrenreich, Pani (od 83. Zorkovi ), V. Dodlek. Trener: Ivan Šardi. Žu kartoni: Štrek (Dinamo), Pani (Omladinac).

MALI MIHALJEVEC – TORPEDO 7:1 (4:0) MALI MIHALJEVEC. Igralište Mali Mihaljevec. Suci: Radovan Posedi (Puš ine), Robert Novak (Puš ine), Ma ja repinko (Puš ine). Delegat: Toni Mar njaš ( akovec).

Strijelci: 1:0 M. Mesari (1), 2:0 Zadravec (14), 3:0 Makšadi (25), 4:0 Srnec (43), 5:0 M. Mesari (50), 6:0 M. Mesari (65), 6:1 Sanjkovi (76), 7:1 Makšadi (78).

MALI MIHALJEVEC: Magdaleni , Peras, N. Bes jani , Srnec, Trupkovi , Pušar, Varga, Makšadi, M. Mesari , Zadravec, anadi (od 62. Žnidar). Trener: Krunoslav Mezga.

TORPEDO: Herceg (od 67. Jezernik), Govedi , Vugrinec, David, Sanjkovi , Biber, Pintari (od 46. Jezernik), Fran i , Jambroši , Tuksar (od 46. Horvat), Biber. Trener: Klaudijo Biber.

bio je taj koji je svojim zgoditkom u 68. minuti donio doma inu minimalnu, ali zaslužnu pobjedu nad Otokom. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

FAIR PLAY Isklju eni : Želimir Bertovich (Jadran)

STATISTIKA 42 pos gnuta zgoditka ili 7 po utakmici 22 opomenuta igra a 1 isklju eni igra 4 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

Rezultati 1. kola: Napredak – Jadran 4-2; Hodošan Romska vatra 18-0; Trnje – Otok 1-0; Budu nost (M) – Eko 2-1; Borac (DH) - Mladost (D) 1-4; Omladinac (DS) - Kraljev an 38 1-8

TABLICA 1. Hodošan

1

1

0

0

18:0

3

2. Kraljev an 38

1

1

0

0

8:1

3

3. Mladost (D)

1

1

0

0

4:1

3

4. Napredak

1

1

0

0

4:2

3

5. Budu nost (M)

1

1

0

0

2:1

3

6. Trnje

1

1

0

0

1:0

3

7. Eko

1

0

0

1

1:2

0

8. Otok

1

0

0

1

0:1

0

9. Jadran

1

0

0

1

2:4

0

10. Borac (DH)

1

0

0

1

1:4

0

11. Omladinac (DS)

1

0

0

1

1:8

0

12. Romska vatra

1

0

0

1

0:18

0

Parovi slijede eg kola: Romska vatra - Kraljev an 38; Mladost (D) - Omladinac (DS); Eko - Borac (DH); Otok - Budu nost (M); Jadran – Trnje; Hodošan Napredak

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Jedinstvo uspjelo sa uvati pobjedu u Gornjem Hraš anu Pobjeda Hajduka u Krištanovcu. Zanimljivo nakon prvog dijela niti jedan opomenuti igra , a u drugom dijelu ak petorica. Gosti iz Brezja su zgodicima Ivana Jarnija i Branka Perka poveli sa 2-0. Denis Sabol smanjio je gostuju e vodstvo na 2-1 u 34. minuti. U istoj minuti Denis Domini povisuje vodstvo Hajduka na 3-1. Minutu potom Mišel Medlobi smanjuje na 3-2. Pred sam kraj utakmice Robert Pintari i Nenad Gregorin i postavljaju kona nih 5-2 za Hajduk. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Pobjeda Jedinstva u Gornjem Hraš anu. Dejan Novak sa dva zgoditka u 26. i 48. minuti dovodi goste iz Gornjeg Mihaljevca u vodstvo od 2-0. Kada je Roman Trtinjak u 52. minuti svojim zgoditkom povisio vodstvo gostiju na 3-0 bilo je teško za o ekivati da do kraja utakmice doma a Pobjeda može nešto u initi. Dejan Borko smanjio je na 3-1 u 70. minuti, a Dino Tkal ec u 76. minuti na 3-2. Slijedilo je posljednjih petnaestak minuta neizvjesnosti. No, Jedinstvo je o uvalo vodstvo i stiglo do gostuju e pobjede. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Visoka pobjeda Maloga Mihaljevca. Ve nakon prvih 45. minuta Torpedo je primio etiri zgoditka. Miro Mesari kasnije trostruki strijelac zapo eo je seriju doma ih zgoditaka u 1. minuti, to nije u 11 sekundi.

Na 2-0 povisuje Zoran Zadravec u 14. minuti. Do kraja prvog dijela strijelci su još bili Božidar Makšadi prekrasnim zgoditkom sa dobrih 30 do 35 metara i Darko

POBJEDA – JEDINSTVO (GH) 2:3 (0:1) GORNJI HRAŠ AN. Igralište Pobjede. Suci: Darko Filip i (Slakovec), Mladen eke (Ferke nec), Željko Ivanuša (Dunjkovec). Delegat: Antun Horvat.

Strijelci: 0:1 D. Novak (26), 0:2 D. Novak (48), 0:3 Tr njak (52), 1:3 Borko (70), 2:3 Tkal ec (76).

POBJEDA: or evi , Tkal ec, Kozina, Kocijan, Golub, Kova , T. Kocijan (od 55. Borko), Ivanuša (od 55. Škvorc), Kova i , Kresinger. Trener: Željko Vukši .

JEDINSTVO: Ter, S. Krumpi (od 39. M. Krumpi ), M. Novak, Fujs (od 57. N. Horvat), Plantak, Vuk, Mikulan (od 82. Janež), Ladi , D. Novak, Herceg, Trtinjak. Trener: Goran Mikulaj. Žu kartoni: Kresinger, Kova (Pobjeda), Tr njak, M. Krumpi (Jedinstvo).

doma ih i zgoditka nije bilo. ak su gosti iz Svetog Križa imali tri lijepe prigode za posti i zgoditak, ali je realizacija izostala. Bojan Cirkven i u 57. i 75. minuti sa svoja dva zgoditka dovodi Budu nost u vodstvo od 2-0. Deset minuta prije kraja utakmice Eko ima kazneni udarac kojeg realizira za kona nih 2-1 Zlatko Novak. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Mladosti bodovi iz Donjeg Hraš ana. Nakon prvog dijela i rezultata 0-0 u drugom poluvremenu ak pet zgoditaka. Gosti iz Dekanovca do vodstva od 1-0 dolaze u 54. minuti zgoditkom Marka Hutinca. Filip Bergovec poravnao je na 1-1 u 70. minuti. Od 76. minute pa do kraja utakmice gosti postižu tri zgoditka i dolaze do sasvim zaslužene pobjede od 4-1. U inišu utakmice strijelci za goste bili su redom Igor Škvorc, Dubravko Novak i Dražen Hliš . Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

U Gornjem Kraljevcu Jadran ispustio vodstvo od 2-0. Niti u Gornjem Kraljevcu nakon privih 45 minuta igre zgoditaka nije bilo, ali u drugom dijelu ih je zato postignuto ak šest. Gosti iz Štefanca zgodicima Ivana Novaka i Želimira Bertovicha u 54. i 62. minuti imaju vodstvo od 2-0. Kod drugog gostuju eg zgoditka doma i su negodovali kod pomo nog suca Ivana Kržine i zaradili tri opomene za prigovor. Mihael Ma ari bio je koban za goste jer postiže tri zgoditka, a uz njega strijelac je bio i Dragan Kova i za pobjedu Napretka od 4-2. Od 68. minute Jadran je igrao bez Želimira Bertovicha koji je isklju en zbog druge opomene. Pet doma ih opomenutih i trojica gostuju ih.

Trnju prva doma a pobjeda. Nakon izbivanja sa natjecanja nekoliko godina Trnje je u nedjelju ponovno nastupilo. Pred doma im gledateljima iskazali su se borbenoš u i zalaganje te tako stigli do pobjede. Ivan Furundžija

ZEBANEC – PLAVI 1975 2:1 (1:1) ZEBANEC. Igralište Zebanca. Suci: Robert Radek (Pribislavec), Smiljan Perho (Zasadbreg), Smiljan Šafari (Zasadbreg). Delegat: Željko Podgorelec.

Strijelci: 1:0 B. Kodba (30), 1:1 D. Novak (37), 2:1 Žerjav (77-11m).

ZEBANEC: Pokriva , Puri (od 75. Rajf), Ter (od 89. Zadravec), Kojter, Žerjav, Radek, Petkovi (od 46. Horvat), Ma ari , Šafari , Kodba, Z. Novak.

PLAVI 1975: Petran, Škvorc, Korošec, D. Novak, Leva i , Trajber, Škvorc, Vodušek (od 46. Logožar), S. Novak, D. Škvorc, Ciglari , Kordiš. Žu kartoni: Ter, Tkal ec (Zebanec), Korošec, Logožar, M. Škvorc (Plavi 1975).

Crveni kartoni: Ma ari (Zebanec), D. Škvorc (Plavi 1975).

Srnec. Po etkom drugog dijela dva preostala zgoditka, do hattrika Mire Mesari a za vodstvo od 6-0. Leonard Sanjkovi uspio je u 76. minuti za Torpedo posti i barem po asni zgoditak. Kona nih 7-1 za doma e djelo je po drugi puta strijelca Božidara Makšadija. U fer i korektnoj igri opomenutih igra a nije bilo.

Donji Koncov ak slavio u Preseki. Imali su gosti zgodicima Mihaela Flaca i Marka Pleha u prvom dijelu vodstvo od 2-0, ali su u 30. minuti propustili realizirati kazneni udarac kojeg je doma i vratar Radovan Jambrovi obranio. U drugom dijelu doma e Bratstvo uspijeva u 60. minuti iz kaznenog udarca smanjiti na 2-1. Strijelac je bio Bojan Novak. No, za poravnanje rezultata nije bilo realizacijske u inkovitosti. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

Dinamo pobijedio Omladinca. Nakon podužeg vremena i Dinamo se do ekao pobjede. U prvom poluvremenu zgoditaka nije bilo. Jurica Zemlji u 52. minuti doma e dovodi u vodstvo. etiri minute kasnije gosti iz Ma kovca zgoditkom Vlade Dodleka dolaze do poravnanja. Dinamo je poveo u 61. minuti nakon što je sasvim opravdano dosu en kazneni udarac kojeg je realizirao Neven Rudni ki. Jurica Zemlji po drugi je puta strijelac za doma e u 63. minuti i kona nih 3-1.

Radost doma ih i trenera Radovana Preložnjaka. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

Zebancu pobjeda iz kaznenog udarca. Bojan Kodba u 30. minuti Zebanec dovodi u vodstvo od 1-0.

Sedam minuta kasnije na 1-1 poravnava David Novak.

Isti je igra u 75. minuti zbog druge opomene isklju en iz igre. Trenutak odluke dogodio se u 77. minuti kada je opravdano za doma e dosu en kazneni udarac kojeg u zgoditak i pobjedu od 2-1 pretvara Saša Žerjav.

U 85. minuti me usobno su se potukli Hrvoje Ma ari igra Zebanca i Dino Škvorc igra Plavih 1975. Naravno i oni su nešto ranije od ostalih završili pod tušem. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

FAIR PLAY Isklju eni : Hrvoje Ma ari (Zebanec), Dino Škvorc, David Novak (Plavi 1975)

STATISTIKA 30 pos gnu h zgoditaka ili 5 po utakmici 18 opomenu h igra a 3 isklju ena igra a 4 kaznena udarca dosu ena, a 3 realizirani

Rezultati 1. kola: Bratstvo (P) - D. Koncov ak 1-2; Krištanovec - Hajduk (B) 2-5; Pobjeda - Jedinstvo (GM) 2-3; M. Mihaljevec - Torpedo 7-1; Dinamo (Ž) Omladinac (M) 3-1; Zebanec - Plavi 1975 2-1

TABLICA 1. M. Mihaljevec

1

1

0

0

7:1

3

2. Hajduk (B)

1

1

0

0

5:2

3

3. Dinamo (Ž)

1

1

0

0

3:1

3

4. Jedinstvo (GM)

1

1

0

0

3:2

3

5. D. Koncov ak

1

1

0

0

2:1

3

6. Zebanec

1

1

0

0

2:1

3

7. Pobjeda

1

0

0

1

2:3

0

8. Bratstvo (P)

1

0

0

1

1:2

0

9. Plavi 1975

1

0

0

1

1:2

0

10. Omladinac (M)

1

0

0

1

1:3

0

11. Krištanovec

1

0

0

1

2:5

0

12. Torpedo

1

0

0

1

1:7

0

Parovi slijede eg kola: D. Koncov ak - Plavi 1975; Omladinac (M) – Zebanec; Torpedo - Dinamo (Ž); Jedinstvo (GM) - M. Mihaljevec; Hajduk (B) – Pobjeda; Bratstvo (P) - Krištanovec

24. kolovoza 2010.

NK FLJOJSAR ORGANIZIRAO NATJECANJE S DRAVSKIM AMCIMA

Na cilj prvi stigli vesla i Labuda iz Preloga ME IMURSKI ATLETI ARI nastupili u ma arskom Nagyatadu

Martina Bezek osma, ostali solidni Istinsko udo snage volje ili The true miracle of will power morali su iskazati brojni svjetski atleti ari na triatlonskoj utrci u ma arskom gradu Nagyatadu gdje je održana utrka pod nazivom eXtreneMan 2010., jedno on najja ih natjecanja ovakve vrste u svijetu.

Na utrci je sudjelovalo 414 atleti arki i atleti ara iz 15 tak državnih reprezentacija, a me u njima i deveto lana hrvatska ekipa. Martina Bezek

iz Murskog Središ a osvojila je izvrsno 8.mjesto s rezultatom 12:22:36 i bio je to najbolji hrvatski plasman.

Nikola Sobo anec je bio 78., Roberto Setnik 104., Hrvoje Bari 132., Saša Moslavac 149., Mario Pongra i 218. i Igor Zrna 280., što su solidni plasmani. Triatlo se sastojao od plivanja dionice duge 3,8 kilometara, vožnje bicikla na 180 kilometara i tr anja kloasi nog maratona od 42,2 kilometra. (S. Mesari )

lanovi Nauti kog kluba Fljojsar iz Donje Dubrave prošle su godine došli na ideju da organiziraju natjecanje u veslanju s dravskim amcima što se pokazalo jedinstvenim i atraktivnim doga ajem u našem kraju. U nedjelju, 22. kolovoza natjecanje je po drugi puta održano na derivacijskom kanalu HE Dubrave, a Fljojsari su ponovno dokazali da organizacijski spadaju u sam vrh nauti kih klubova. Ove godine prijavilo se 15 ekipa iz cijelog donjeg Me imurja, a bili su tu i vesla i iz susjedne Podravine. Ekipu ine 4 lana, start natjecanja bio je kod mosta u Svetoj Mariji, a cilj kod pristaništa u Donjoj Dubravi.

Pobjednici dionicu odveslali za 29 minuta Dionicu dugu 4 km najbrže su odveslali lanovi Labuda 1 iz Preloga. Za ekipu su veslali Milivoj Mustag, Josip Novak, Mladen Kr mar i Božidar Hus. Oni su na cilj stigli za 29 minuta. Drugo mjesto osvojili su Vidov ani iz Donjeg Vidovca, dok je tre a bila ekipa Prvi put skupa sastavljena od lanova iz više naselja. Najbolje ekipe nagra ene su peharima, a svi sudionici natjecanja primili su medalje.

Od predsjednika Fljojsara Dražena Misera saznali smo da je klub ove godine izgradio 5 istovjetnih drvenih petmetarskih amaca tradicijskog oblika te najavio da e za natjecanje 2011. godine biti osigurano 15 takvih amaca zbog regularnosti natjecanja. Ekipe na njihovom vodenom putu pratio je veliki broj mještana. (A.Fuš)

PLANINARSKA DRUŠTVA Bundek iz Murskog Središ a i HPD Me imurje akovec

U zagrljaju kraljevskog Grossglocknera Mala ali hrabra planinarska družina sastavljena od lanova PD Bundek i HPD Me imurje prvih se kolovoških dana popela na kraljevski Glossglockner koji je sa svojih 3.798 metara najviši vrh u Republici Austriji.

- Prate i visokogorske vremenske prognoze uspjeli smo uhvatiti dva stabilna dana i osvojiti ovaj biser me u planinskim vrhovima. Osim što je Glossglockner najviši austrijski vrh, na putu do njega nalazi se i planinarski dom Erzherzog Johann - Hutte koji je visini od 3.454 metra i to je dom na najve oj nadmorskoj visini u Austriji s zaista prikladnim nazivom Adlesruhe - Orlovsko gnijezdo, impresionirana ljepotama i zamkama ovog izleta profesorica Sonja Vrši , predsjednica Bundeka.

Bundeki i Me imurci su do najvišeg austrijskog vrha stigli preko stijena, litica, snijega i ledenjaka i uživali u spoznaji da su svladali jedan od najzahtjevnijih planinarskih uspona. Vrši eva kaže kako im je bilo žao napustiti tu prirodnu ljepotu s kojeg se vide Dolomiti i drugi alpski vrhovi i vratiti se u svakodnevnicu. (S. Mesari )

Pobjedni ka etvorka Labuda 1: Milivoj Mustag, Josip Novak, Mladen Kr mar i Božidar Hus

Pozdrav Me imurskim novinama s 3.800 metara

ME IMURCI osvojili planinu Cincar

Poludivlji konji i arobna priroda Devetero lanova Hrvatskog planinarskog društva Me imurje nedavno je „osvojilo“ jednu od najviših planina Bosne i Hercegovine Cincar (istoimeni vrh nalazi se na 2006 metara nadmorske visine) smještenu izmešu Kupreškog i Glamo kog polja.

Našim zaljubljenicima u planine vodi je bio predsjednik tamošnjeg Planinarskog društva Cincar i zaštitni znak livanjskog planinarstva Ivo eko. Obišli su grad Livno – središte Livanjskog kantona, izvor kraške rijeke Bistrice te boravili u planinarskom domu na Kruzima pod Cincarom na visini 1265 metara.

I usred ljeta trebala zimska oprema Posebna su pri a poludivlji konji s Cincara rijetki u krdima konja u Europi uop e. Te životinje mogu preživjeti bez ljudi u surovim uvjetima planina pronalaze i hranu tijekom cijele godine. Zimi kopaju snijeg da bi došli do trave te se penju na ve e visine gdje ima manje snijega i lakše je do i do travnatih tepiha ispod snijega. Visoravan Kruzi, jame Bezdanke, Najviši austrijski vrh Glossglockner

bezbroj vrta a, škrapa, pe ina, samo su neke od znamenitosti ovih arobnih prostora, kaže o svojim dojmovima jedan od me imurskih planinara Franjo Jankovi .

Uspon na Cincar, koji je dobio ime po sto arima cincarima koji su nekada živjeli na planini, traje tri sata, a zbog estih

promjena vremenskih uvjeta, posebice jakog vjetra, planinarima je i usred ljeta, pri vrhu zatrebala zimska oprema. elnik tamošnjih planinara eko, naše je zaljubljenike u visine upoznao i s nastojanjima da se itavo to podru je proglasi parkom prirode.

(Velimir Kelkedi )

24. kolovoza 2010.

ALEN RUŽI iz Orehovice postigao je sjajan rezultat na EP u parastreli arstvu

Mirna i precizna ruka u dramati nim situacijama za odli an rezultat Na 5. europskom parastreli arskom prvenstvu koje je sredinom kolovoza održanom u francuskom Vichyu jedini hrvatski predstavnik Alen Ruži osvojio je 9. mjesto. Me imurski streli ar koji živi u Orehovici, ina e je lan SK Cekin iz Varaždina koji je upravo prepoznatljiv po streli arima složenog luka.

Alen je u konkurenciji 46 natjecatelja u kategoriji složenog luka “Open” u kvali ikacija je zauzeo 40. mjesto s pogo enim 641 krugom. Uslijedile su eliminacijske borbe kojima se stiže do kona nog plasmana u kojima je bio puno bolji nego u prvom dijelu natjecanja. Zapravo bio je izvrstan i polu io najbolji rezultat od svih hrvatskih streli ara na tako zna ajnom natjecanju u ovoj godini.

4:6 u setovima izgubio od novog europskog prvaka, Švicarca Philippea Hornera.

Trener Zorman: Njegov napredak u streli arstvu je ogroman Njegov trener Cvijetoslav Zorman, zadovoljan je s njegovim nastupom, a posebice odli nom borbom u eliminacijama...

- U prvom dijelu natjecanja to nije bilo to, ali smo zato ve na treningu uo i eliminacija napravili analizu i uklonili neke propuste koji su se javili u kvali ikacijama prije nego su po ela raspucavanja. Moram pohvaliti kako je Alen

dobro izgledao u tim eliminacijskih borbama, posebice kad je u pitanju psihološki aspekt koji je bio na najvišem mogu em niovu.

Naime, pokazao je vrlo vrste živce, da je mentalno jak. U dva navrata je u eliminacijama poga ao sam centar, što nije nimalo jednostavno. Ali, sveukupno se njegov nastup može ocijeniti izvrsnim, jer njegov napredak nakon uklju ivanja u ovaj sport je na izuzetnom visokom nivou.

Ga ao posu enim strijelama za vrhunski rezultat Alen Ruži , tako er je zadovoljan kako je prošao njegov na-

Sjajan nastup u eliminacijama U prvom kolu, tj. 1/32 inala za protivnika je dobio predstavnika Turske Hancija Dogana, 25. iz kvali ikacija s pogo enih 660 krugova.U me usobnom me u oba su osvojila po 3 boda u setovima, ali je me s 4:3 u shoot offu bolji bio Alen. U 1/16 inala Alen je tako er u shoot offu dobio i predstavnika Finske Jukku Petaja, 8. iz kvali ikacija s pogo enih 676 krugova. Raspoloženog me imurskog streli ara u 1/8 inala sa 4:2 u setovima zaustavio je njema ki predstavnik Michael Muller. Muller je kasnije s

U društvu trenera Zormana (desno) i sportskog kolege sa borilištu I. Vugrinca (lijevo)

Alen Ruži “u akciji” na EP u Francuskoj stup na jednom tako zna ajnom natjecanju kao što je EP...

- Najprije moram izre i zahvalu, jer sam ga ao sa posu enim strijelama i ovim putem se zahvaljujem Franu Mesi u, klupskom kolegi iz streli arskog kluba „Cekin“ iz Varaždina na ovoj sjajnoj sportskoj gesti.

Naime, jako sam oštetio svoje strijele na treninzima koji su bili 4 puta tjedno po dva do tri sata.

Ali, evo trud se isplatio i postigao sam zaista rezultat kojim sam itekako zadovoljan s obzirom da treniram streli arstvo nepune dvije godine.

Nemojte zaboraviti da je Alen u invalidskim kolicima, da je stopostotni invalid domovinskog rata i da sjedenje u kolicima na suncu i kiši nije baš najlakša stvar. I zapravo najzanimljivije

– Alen je u programu treninga tek 19 mjeseci, dok su ostali streli ari u programu više od 4 godine, a prvak Europe, švicarac Philip Horner je u programu 12 godina.

Peto Europsko prvenstvo u parastreli arstvu održano je po prvi puta pod patronatom Europske streli arske federacije, jer su do sada EP u streli arstvu bila održavana u organizaciji IPC-a (Me unarodnog paraolimpic komiteta). Tako je prakti ki Federacija dala novu dimenziju cijelom natjecanju. Sredstva za nastup u Francuskoj osigurao je Hrvatski paraolimpijski odbor, a Alen je zahvaljuju i ovom izvrsnom sportskom dosegu stekao i II kategoriju vrhunskih sportaša prema klasi ikaciji HOO-a.

(D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

Stopostotni invalid Domovinskog rata optimisti nog i vedrog duha Alen Ruži je ovjek sjajnog duha, koji izuzetno voli sport i usprkos tome što je stopostotni invalid Domovinskog rata, što je prošao teške trenutke u životu, nikad ga nije napustio optimizam i upornost u svakom pogledu.

Kako u svakodnevnom životu, tako i kad se po eo baviti streli arstvom. Jer nikad ne treba zaboraviti da sjedenje u kolicima na suncu i kiši i nije baš “najlakša stvar”. I ve danas se može re i da je uspio. Jedini reprezentativac Hrvatske na EP za parastreli are. Sjajna stvar.

I još nešto, zapravo najzanimljivije – Alen je u programu treninga tek 19 mjeseci, dok su ostali streli ari u programu više od 4 godine. Novi prvak Europe, Švicarac Philip Horner u programu je 12 godina.

Alen je ina e skromna osoba, ali nada se da e njegov uspjeh prepoznati u lokalnoj samoupravu i pomo i u nekakvim normalnim okvirima, npr. omogu iti sredstva da se kupe nove strijele. (dz)

Ponosno s hrvatskom zastavom na otvaranju EP

EUROPSKE SPORTSKE IGRE TRANSPLATIRANIH I DIJALIZIRANIH OSOBA

Me imurci na europskome tronu!

- U reprezentativnome timu bili su i akov ani – Stjepan Mlinari i Vanja Ha ek, koji su u Me imurje donijeli ve i dio medalja.

Europska sportska federacija transplantiranih i dijaliziranih osoba organizirala je 6. sportske igre održane u irskom Dublinu.

Broj ano mala, ali vesela i sportski „napaljena“ reprezentacija Hrvatske postigla je zna ajne rezultate, osvojivši 6 zlatnih odli ja, isto toliko bron anih i dva srebra. U reprezentativnome timu bili su i akov ani – Stjepan Mlinari i Vanja Ha ek, koji su u Me imurje donijeli ve i dio hrvatskih medalja. Me imurski predstavnici time nastavljaju tradiciju osvajanja medalja na takvim igrama, jer su ve prijašnjih godina bili svjetski prvaci u petanqueu (bo anje metalnim kuglama), a pri vrhu su i u ten pin bowlingu.

Irski doma ini našu su reprezentaciju primili velikodušno, tim više jer je veliki broj njih boravio na odmoru u Hrvatskoj.

A vole nas i što smo u nogometu izbacili Engleze s nastupa na prošlome europskome prvenstvu. Hrvatski team manager Tanja Watz na skupštini ETGF-a kandidirala je Hrvatsku za doma instvo slijede ih igara transplantiranih i dijaliziranih koje

e se 2012. održati u Zagrebu.

Predstavnici 24 zemlje Europske unije nepobitno su prihvatili doma instvo Hrvatske, a postoji i velika mogu nost da e se dio sportskih natjecanja održati i u akovcu. Ovakve sportske igre organiziraju se na europskoj i svjetskoj razini kako bi se javnost potaknula na darivanje organa. „Osobito smo ponosni što kao punopravna lanica European Transplant and Dialysis Sport Federation (ETDSF) doprinosimo ja anju prijateljstva i suradnje Hrvatske s ve inom europskih zemalja“ isti e Tanja Watz.

Novi život uz medalje i me imurski bubreg

Sportom do novog života Kao i u svjetskim razmjerima, igre transplantiranih prepoznate su kao u inkovit na in podizanja svjesnosti javnosti o potrebi darivanja organa i tkiva u svrhu lije enja i spašavanja ljudskih života. Osim pozitivnih aspekata sportskih aktivnosti na transplantirane i dijalizirane osobe, u Hrvatskoj je u inak medijske kampanje povezane s igrama transplantiranih bio upravo veli anstven – kroz pet godina, otkako se udruga organizirano bavi sportom i rekreacijom, te zahvaljuju i medijskom pokrivenoš u ovih aktivnosti u javnosti, broj osoba koje su od-

Hrvatski predstavnici na Europskim sportskim igrama transplatiranih i dijaliziranih osoba me u kojima su bili i Me imurci iz Irske su se vratili s “brdom” osvojenih medalja bile darivanje organa rapidno se smanjio (sa 30% pao je ispod 10% - europski prosjek je izme u 14 i 25%), što je automatski re-

zultiralo pove anim brojem transplantacija. Ve tre u godinu za redom preko 250 gra ana Hrvatske dobilo je novi život na dar!,

isti u elnici „Hrvatske udruge Transplant“ i „Hrvatskog društva sportske rekreacije Transplant“ , Tanja Watz i Vanja Ha ek.

Da život ima itekako veliki smisao, poruku, budi optimizam i sve ostalo pitomo oko nas, dokazuje povratak iz Dublina.

Kasno nave er spustili smo se zrakoplovom u Ljubljanu i krenuli put Zagreba. U trenutku prikupljanja osobne prtljage na aerodromu upoznajemo jednog Irca, vozimo ga do Zagreba gdje je mentor engleskog jezika, a naš reprezentativni lan Jurica Ester, s tri zlata i jednim srebrom, nikako da u kombiju prestane pri ati o dojmovima iz Irske. Ali bio je i ljut što na svjetske igre takve naravi idu samo transplantirani, a ne i dijalizirani, kao što je on.

Kaže Tanja, „vjerujem da eš to riješiti do idu e godine kada idemo u Švedsku na svjetsku olimpijadu!“. Ostavili mi Juru doma, vratili se u Ku u života u Vlaškoj, kada u no i poziv. Juru zvali na transplantaciju!!!! Bubreg stigao iz Me imurja! Najve a i najja a je to životna medalja koju može bilo tko zamisliti! ekao je sedam godina za novi život. A tek mu je 39. Štefa i mene zafrkavao je, kartaju i belot, „kak to laprdamo po me imurski“. U ime Udruge VELIKO HVALA DONORIMA. To je misija koju ponosno provodimo. (Vanja Ha ek)

IN MEMORIAM

54

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

24. kolovoza 2010.

Rezultati projekta NIMSEC – Prvi koraci prema ve oj energetskoj neovisnosti Me imurja Nakon 32 mjeseca provedbe, 28. kolovoza službeno e završiti provedba projekta NIMSEC. Projekt je sufinanciran u okviru programa Intelligent Energy Europe (IEE) koji je alat Europske unije namijenjen promicanju mjera energetske u inkovitosti i pove anju korištenja obnovljivih izvora energije (OIE).

U projektu je sudjelovalo deset partnera iz etiri države dok je za koordinaciju bila zadužena Lokalna energetska agencija LEA Pomurje. Regije obuhva ene projektom su Pomurje u Sloveniji, Karlovo u Bugarskoj, Cadiz u Španjolskoj te Me imurje u Hrvatskoj. S hrvatske strane u projektu je, uz REDEA-u, sudjelovala i tvrtka Kon ar - Ku anski aparati d.o.o. iz Zagreba.

Klinci šišanje: 25,00 kuna

• • • •

Muško šišanje: 35,00 kuna Umirovljenici, studenti, u enici, djeca: 25,00 kuna Žensko šišanje: 40,00 kn Žensko feniranje kratka kosa: 30,00 kuna

RADNO VRIJEME: Pon-pet: 07:00 - 20:00; Subotom: 07:00 - 15:00

Sam naziv projekta NIMSEC akronim je punog naziva na engleskom jeziku koji u prijevodu zna i „Novi i integrirani model energetski održivih zajednica“. Kako bi se pridonijelo poboljšanju energetske u inkovitosti i pove anju udjela energije iz OIE, osmišljen je SEC model odnosno model energetski održivih zajednica, kao i mjere za njegovu provedbu. Prije kreiranja modela napravljena je analiza proizvodnje i potrošnje energije u regijama obuhva enim projektom. U ovoj azi napravljeni su i skra eni energetski pregledi u pet javnih zgrada s ciljem prikupljanja podataka o potrošnji energije kao prvom koraku prema uvo enju mjera energetske u inkovitosti.

Sastavni dio projekta bilo je in ormiranje i educiranje o obnovljivim izvorima energije i energetskoj u inkovitosti na razini koncepta, ali i na specifi noj razini primjene. U ovu svrhu organiziran je seminar „Suvremeni trendovi u sustavima grijanja“ na kojem su predstavljene tehnologije vode ih svjetskih i hrvatskih proizvo a a sustava za grijanje. Organizirana je i radionica na temu „Propisi u praksi – poticana proizvodnja energije iz obnovljivih izvora“ na kojoj su se prisutni mogli upoznati s važe im propisima, ali i dobiti odgovore na konkretna pitanja o njihovoj provedbi u praksi.

U okviru projekta tvrtka Kon ar-KA u suradnji s Graditeljskom školom akovec postavila je energetski kutak kao mjesto gdje se zainteresirani mogu pobliže upoznati s energetski u inkovitim ku anskim ure ajima, suvremenim sustavima rasvjete i grijanja, te upoznati druge sli ne tehnologije.

Kutak je smješten u okviru Regionalnog centra za strukovno obrazovanje u održivoj gradnji i obnovljivim izvorima energije koji djeluje u okviru Graditeljske škole akovec. Sam Centar jedinstven je u regiji jer se uz tehnologije predstavljene u energetskom kutku, mogu vidjeti i primjeri primjene drugih obnovljivih izvora energije i održive gradnje.

Projekt NIMSEC inovativan je i zbog injenice da je u okviru projekta organiziran te aj iz podru ja primjene solarnih sustava u graditeljstvu. Te aj je primjenom u enja na daljinu organiziralo Sveu ilište u Burgosu u Španjolskoj, a u njemu je sudjelovalo 19 polaznika iz svih dijelova Hrvatske. Budu i da ovakav na in u enja nije ograni en vremenom ni prostorom, idealan je za zaposlene pojedince koji nemaju vremena za putovanje na predavanja, a žele nau iti nešto novo i korisno. Najve i interes za radionice u okviru projekta pokazali su ljudi koji ve posjeduju temeljna znanja iz ovog podru ja te se žele in ormirati o suvremenim trendovima ili traže konkretne smjernice za provedbu svojih projekata.

Uz prijenos znanja i najboljih praksi me u regijama uklju enima u projekt, tijekom projekta stvoreni su temelji za daljnje konkretne aktivnosti na promicanju korištenja obnovljivih izvora energije i energetske u inkovitosti u Me imurju. Definirani SEC model daje smjernice za budu e aktivnosti u ovom podru ju i jedan je od temelja budu e strategije energetskog razvitka Me imurske županije.

Zaklju ci iz ovog modela poslužit e za osmišljavanje konkretnih mehanizama za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, kao što su primjerice poticaji za ugradnju sun evih kolektora na ijem se uvo enju u Me imurju ve intenzivno radi.

NIMSEC je stvorio dobre temelje za budu e sli ne inicijative okusirane na planiranje, ali i za projekte iz podru ja energetike u okviru kojih e se konkretizirati mjere definirane SEC modelom. Na taj na in dan je doprinos pove anju energetske u inkovitosti i udjela energije iz obnovljivih izvora. Za Me imurje najve a dugoro na korist bit e kretanje prema što ve oj energetskoj neovisnosti Me imurja kao regije i svih njegovih stanovnika.

Sve vijesti i dokumenti kreirani u okviru projekta dostupni su na dijelu internetske stranice REDEA-e posve enom NIMSEC-u (www.redea.hr) kao i na središnjoj internetskoj stranici projekta (nimsec.in o).

24. kolovoza 2010.

Informacije 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IZ MATI NOG UREDA RO ENI - NIK NOVAK, sin Mirele i Siniťe; MATEJ TRUPKOVI , sin Ines i Manuela; LANA GAŠPARLIN, k i Pavice i Ratka; NIKOLA KOVA , sin Dubravke i Mladena; MATEO OR EVI , sin Ivane i Dejana; MATEJA DRK, k i Marije i Matije; ENA ŠVENDA, k i Ines i Darka; LEON LEPEN, sin Vesne i Tomice; MARIN MAKOVEC, sin Danijele i Krunoslava; LEO ZRNA, sin Ljubice i Nikole; FRANKA HORVAT, k i Jagode i BoŞidara; MAURO MUN AR, sin Maristele i Igora; LEONA JUG, k i Petre i Darka; VIKTORIJA ORŠUŠ, k i Biljane i Marijana; DORA BEDI, k i Nataťe i Tomislava; ALINA ORŠOŠ, k i Violete i Mladena; IVA VOJVODA, k i Ane i Željka; ERIKA LADAŠI , k i An elke i Gorana ( akovec) VJEN ANI - Ivana Mar nec i Ivica KriŞai , Ljiljana Šimunek i Ernest ur ek, Marijana Slavi ek i Ivan Gudlin, Jelena Sobo an i Nevenko Tkal ec, Tanja Koloda i Jurica Hlap i , Željka Grahovec i Josip Jalťovec ( akovec); Ana Hajdarovi i Tomica Tomaťek, Biljana Horvat i Kris jan Mihalec (Dekanovec); Natalija Novak i Nikola Škvorc (M. Srediť e); Vlatka Pokriva i Igor Kramar (Nedeliť e); Diana-Chris n Vidovi i Kris jan Strahija, Dunja Dobrani i Nikola Štefan (Prelog); Radovan Novinť ak i Sandra Vegi , Tanja Miklin i Goran Mikulan (Štrigova).

POSLJEDNJI POZDRAV najdraĹžem

JURICI

NAJDRAŽI JURICA Ohne dich ich kann nicht sein‌ Volim te.

UMRLI - Stanislav Ĺ kvorc r. 1928., Stjepan Posedi r. 1937., Anka Matija i r. 1923., Vladimir Ciglar r. 1951., Dragu n Klari r. 1958., Terezija Virgej r.

1938., Jelena Pavlic ro . Ĺ trok r. 1938., Valent Jurovi r. 1932., Ivan Golub r. 1950., Josip Matotek r.

1958. ( akovec); Katarina Cirkven i ro . Lon ari r.

1921., Emilija Dodlek Zrna ro . Dodlek r. 1933., Ivan Ĺ opar r. 1935. (M. Subo ca); Ivan Vran i r. 1965., Dragu n Radikovi r. 1940. (M. SrediĹĄ e); Josip Ciglar r. 1933. (NedeliĹĄ e); Terezija Per i ro . Tivadar r. 1927., Zorka Raki ro . Baji r. 1930. (Ĺ trigova)

Bojana

Volimo te zauvijek Mara, Bun a, Bojana, Ivan

POSLJEDNJI POZDRAV

SLOBODNA RADNA MJESTA Ljekarna Vjera Ĺ tefan mr.ph. AKOVEC, N.Pavi a 15, traĹži 1 MAGISTRA/ MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme, poloĹžen stru ni ispit, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu ili se javi na tel. 040-363-799, do 31.08.2010.

ZEPTER INTERNATIONAL d.o.o. AKOVEC, traĹži SAVJETNIKE U PRODAJI KOMPANIJE ZEPTER za honorarni rad, uvje : SSS, VĹ S, VSS, komunika vnost, samostalnost, javi se na 091-8924-790 do 21.08.2010.

RATARSTVO “MMâ€?, KOTORIBA, traĹži 1 VOZA A KOMBAJNA na odre eno vrijeme, javi se na 099-5177-928, do 23.08.2010.

Zdravstvena ustanova “LJEKARNA PO U Aâ€? AKOVEC, I.G. Kova i a 20, traĹži 1 MAGISTRA FARMACIJE – LJEKARNIKA na neodre eno vrijeme, licenca za samostalan rad, mjesto rada NedeliĹĄ e, M.Tita1,javi senagornjuadresuili040311-000, do 23.08.2010.

Frizerski i kozme ki salon Bella Lucija, Donji Kraljevec,traĹži 1 KOZMETI ARKU/ PEDIKERKUnaneodre enovrijeme,radno iskustvo 6 mj., javi se na 098-1339311, natje aj otvoren do 31.08.2010.

ALLIANZ d.o.o. AKOVEC, traĹži ZASTUPNIKE OSIGURANJA (M/Ĺ˝), uvje : VĹ S ili SSS, dobro poznavanje rada na ra unalu, voza ka dozvola B kat., poslovna i prodajna orijentacija, profesionalnost, poduzetnost, komunikacijske i prezentacijske vjeĹĄ ne, dostavi svoj Ĺživotopis na e-mail: dijana.kolac@allianz.hr do 15.8.2010.

Ordinacija op e medicine dr. Somo i Bernardica, AKOVEC, F. Pun eca 2, mob. 098-744-913, traĹži 1 DOKTORA OP E MEDICINE na odre eno vrijeme, poloĹžen stru ni ispit, javiti se na mob.

098-744913 ili e-mail:bernardica.somodji@ck.t-com.hr do 31.08.2010.

KONIM d.o.o. AKOVEC, traĹži 3 DJELATNIKA/CE ZA RAD U CAFFE BARU na neodre eno vrijeme, javi se na 098206-317 do 23.08.2010.

Ca e bar FRKA AKOVEC, K. Zrinski 4, traĹži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 091-505-2724, do 16.08.2010.

VITA-FIT, M. SREDIŠE, Istarsko naselje 3, traŞi 1 KOZMETI ARKU/MASERKU; 1 KONDICIJSKOG TRENERA i 1 FIZIOTERAPEUTA na odre eno vrijeme uz mog. stalnogodnosa,javi sena098-863-311, do 23.08.2010. ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G.Kova i a 1e, traŞi 1 VSS LIJE NIKA SPECIJALISTA INTERNE MEDICINE na odjelu gastroenterologije na neodre eno vrijeme, poloŞen stru ni ispit, poloŞen spec. ispit iz interne medicine, odobrenje za samostalan rad, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu, do 09.08.2010.g.

AUTO ROMAN d.o.o. AKOVEC, traĹži 1 AUTOLAKIRERA s radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-918-2092, do 12.08.2010.

Ca e bar AMADEUS, PLEĹ KOVEC 160A, traĹži 1 djelatnicu za rad u ca e baru na neodre eno vrijeme, mogu nost smjeĹĄtaja, javi se na 095-908-1063, do 16.08.2010.

ZLATNE RUKE d.o.o. Ĺ ENKOVEC, traĹži 1 DJELATNICU ZA RAD U PEKARI za prodaju pekarskih proizvoda i pomo u pekari i 1 DJELATNIKA ZA POMO U PEKARI na neodre enovrijemeuzprobnirad,javi se na 095-566-0077, do 15.08.2010.

METAL DEKOR, IVANOVEC, traĹži 1 STROJARSKOG TEHNI ARA ILI INĹ˝.

STROJARSTVA za poslove tehnologa sa 4-5g. radnog iskustva, rad na ra unalu, CNC programiranje; 2 ZAVARIVA A CO2 s radnim iskustvom; 3 BRAVARA s

GRAD MURSKO SREDIĹ E GRADONA ELNIK

JAVNI POZIV ZA KORIĹ TENJE SPORTSKE DVORANE U MURSKOM SREDIĹ U Grad Mursko SrediĹĄ e obavjeĹĄtava sportske klubove i sportske udruge s podru ja Grada Mursko SrediĹĄ e da najkasnije do 10.09.2010. godine trebaju podnije zahtjev za koriĹĄtenje sportske dvorane.

Uni cirani sluĹžbeni zahtjevi se mogu preuze i ispunjeni te ovjereni pe atom kluba ili udruge preda kod g. Bra ko Bojana ili g. Kutnjak Bojana, djelatnika Gradske uprave zaduĹženih za poslovanje sportske dvorane.

Prednost kod odre ivanja termina ima e sportski klubovi s podru ja Grada Mursko SrediĹĄ e, klubovi dvoranskih sportova, klubovi koji dvoranu koriste jekom cijele jesensko-zimske sezone, klubovi koji rade sa dje jim uzras ma te ve dugogodiĹĄnji korisnici sportske dvorane.

Raspored koriĹĄtenja sportske dvorane bi e izvjeĹĄen na oglasnoj plo i sportske dvorane i oglasnoj plo i Grada Mursko SrediĹĄ e, te na gradskoj web stranici, najkasnije do 20.09.2010. godine, a nakon toga sa pojedinim klubovima i udrugama bi e odrĹžan sastanak u svezi dogovora za detaljno usuglaĹĄavanje preostalih termina koriĹĄtenja sportske dvorane.

ZAMJENIK GRADONA ELNIKA: DraĹžen Srpak

radnim iskustvom na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 338-070, do 30.08.2010.

EL MONT Me imurje d.o.o. AKOVEC, traĹži 1 LIMARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 3g, javiti se na 099-6241430. Natje aj otvoren do 24.08.2010.

Frizerski salon IVA SV. Martin na Muri, Glavna 27, traĹži 1 KV FRIZERA (m/Ĺž) na neodre eno vrijeme, javiti se na 091-7867086. Natje aj otvoren do 18.08.2010.

Ugos teljski obrt BAROK AKOVEC, traĹži 1 KUHARA - PIZZA PEKARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-938-2175.

Natje aj otvoren do 31.08.2010.

Market EF, Pribislavec,J.B.Jela i a 33, traĹži PRODAVA A MJEĹ OVITE ROBE na odre eno vrijeme, javi se na 091 789 2366, do 28.08.2010 STM JADRANKA HLEBEC, G. HRAĹ AN, traĹži 1 KROJA A za poslove krojenja i 1 KROJA A za poslove na “Banâ€? i 3 Ĺ IVA A Ĺ˝ENSKE ODJE E na neodre eno vrijeme, javi se na 040 858 170, do 26.08.2010.

Media-soft d.o.o., B. Graner 14, akovec, traĹži VĹ S,VSS INFORMATI ARA na odre eno vrijeme, prijave sla na: job@ media-so .hr do 16.08.2010.

Caffe bar Maska, Sveti Juraj u trnju, traĹži KONOBARA na odre eno vrijeme, javiti se na mob.091 5414 868, do 25.08.2010.

Artner d.o.o., D.Vidovec, traĹži 4 MONTERA FASADA za postavljanje staklene vune na odre eno vrijeme, javiti se na mob.091 180 3139, do 23.08.2010.

Frizerski salon Top s l, D. Kraljevec, traĹži 1 FRIZER na odre eno vrijeme, javi se na mob.098 372291. Natje aj je otvoren do 05.09.2010 Knauf-fal Ĺ kolska 24, Novo Selo Rok, traĹži 2 MONTER SUHE GRADNJE 2 Ĺ PAHTLERI na odre eno vrijeme, javi se na mob.

098 9244510. Natje aj je otvoren do 25.08.2010 Stara Breza Ma kovec, J. B. Jela i a 11, traĹži KONOBAR/KONOBARICA javi se na mob.098 777084, na neodre eno.

Natje aj je otvoren do 26.08.2010 Ugost. obrt Babilon Frkanovec 65, Lopa nec, traĹži KONOBAR/KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javiti se na mob.

091 7954651. Natje aj je otvoren do 31.08.2010.

Pekara Cvek d.o.o.D. Kraljevec, traĹži SLASTI AR na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 602 205. Natje aj je otvoren do 31.08.2010.

Autolimar Gori anec Robert M. Hunjadi 13, Sv. Marija, traĹži AUTOLIMAR na odre eno vrijeme, javi se na mob.

098 651045. Natje aj je otvoren do 01.09.2010 Dobrani transpor Poljska, M. SrediĹĄ e, traĹži VOZA TERETNOG VOZILA na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 543222.

Natje aj je otvoren do 31.08.2010.

Dje jivr Ĺ trigovaĹ trigova102,traĹžiODGOJITELJ PREDĹ KOLSKE DJECE na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040/855188. Natje aj je otvoren do 30.08.2010 Zodijak plus d.o.o. Prelog, traĹži KONOBAR/KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 099/8132-800.

Natje aj je otvoren do 31.08.2010.

DJE JI VRTI RIBICA ŽABNIK, ZABNI KA 42, traŞi LOGOPED, 4 sata tjedno, javi se do 31.08.2010.

Elektroinstalater Igrec d.o.o. Prelog, traĹži ELEKTROINSTALATER na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098/1687-042.

Natje aj je otvoren do 30.08.2010 Intergradnja d.o.o. Vularija, traĹži GRA EVINSKI RADNIK na odre eno vrijeme, javi se na mob.098/698-384. Natje aj je otvoren do 30.08.2010.

Euroton d.o.o. Mihovljan, J. Bajkovca 1, traĹži KONOBAR/KONOBARICA, rad u Ca e bar Matador Podturen na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040/347-144.

Natje aj je otvoren do 30.08.2010 Ragusa d.o.o. Športska 6, akovec, traŞi VOZA B, C, E KAT., na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040/328-022. Natje aj je otvoren do 30.08.2010 Teks l promet Kova Pribislavec, Lj. Gaja 9,traŞiŠIVA TRIKOTAŽE,naneodre eno vrijeme, javi se na mob. 099/2141-490.

Natje aj je otvoren do 09.09.2010 LJEKARNA mr. ph. D. BLAGUS-VI ANOVI Strahoninec, traĹži MAGISTAR/ MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098/3323-200.

Natje aj je otvoren do 30.08.2010 Pekara Suncokret d.o.o. Kalni ka 19, akovec, traŞi 1 PEKAR; 1 POM. PEKAR na neodre eno vrijeme, javi se osobno na adresu ili mob.091/3968-000. Natje aj je otvoren do 27.08.2010 IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: BOXMARKLEATHERd.o.o.,Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV - ili osobe sa ťkolom za ťiva a ili zavrťen te aj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ťivanja, pismene zamolbe osobno ili poťtom na gornju adresu do 31.8.

ORIFLAME KOZMETIKA CROATIA D.O.O. traĹži SURADNIKE ZA RAD u direktnoj prodaji za podru je VaraĹždinske i Me imurske Ĺžupanije. Zainteresirane osobe neka se najave na tel. 042/683-576 ili 098/9186504 (Melanija Lon ari ).

V & V d.o.o., Anina 13, VaraĹždin, traĹži 5 DJELATNIKA ZA Ĺ IVANJE RADNE ODJE E, KV, SSS, 2 godine radnog iskustva, na odre eno, osobni dolazak na adresu ili najava na 042/211-501 (Zoran Pirker).

Natje aj otvoren do 20.8.

dragom suprugu, ocu i djedu

JOSIPU LON ARI U iz Male Subotice Hvala ti za svu ljubav, brigu i podrĹĄku koju si nam darivao.

Zauvijek eĹĄ ostati u naĹĄim srcima.

Supruga Ana i k erka Jasna s obitelji

ZAHVALA povodom smrti naĹĄeg dragog supruga, oca i djeda

JOSIPA LON ARI A preminulog dana 15.8.2010. u 74.-toj godini Ĺživota ZAHVALJUJEMO svima koji su nam pruĹžili podrĹĄku i utjehu, dostojanstveno ga ispratili i na odar mu poloĹžili cvije e i svije e.

Supruga Ana i k erka Jasna s obitelji

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

BENJAMINU BLAĹ KOVI U 25.8.1995. - 25.8.2010.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

KREĹ I MADI U 28.8.1992. - 28.8.2010.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

CHRISTIANU POŽGAJU 29.8.1992. - 29.8.2010.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889 PRODAJEM TAM 80 T 50 s dizalicom, registriran godinu dana. Tel: 091/256-5852 VW GOLF III 1.8 90KS 1993, reg. do 3/11, servo, ABS, CZ, 5 vr., metalik, 2. vlasnik, 1.950 eura, mob 098/551-267 PRODAJE SE FIAT PUNTO 55 S 1996.g., registriran. Tel. 091 /520-8299 PRODAJEM POLOVNI SKUTER Kymko Agiliti 50 2006.g., 7tkm, nije u voznom stanju ali karoserija kao nova, hitno i povoljno. mob. 098 9348 398 ZIMSKE GUME za hondu sa alufelgama jako malo koriťtene skoro nove marke fulda 225/45 R17 (cola). mob. 091/541-8810 PRODAJE SE HONDA CBR 600 F 1998.god, motor je u odli nom stanju, mob 099 799 6442 HYUNDAI PONY 1.5 1991.g, plin, kuka, ispravan, registriran joť par dana, prodajem povoljno ili mijenjam za laptop ili razno, mob.

091/543-4885 BMW 318D 2003.g., 175 tkm, plavi metalik, aut. klima, M oprema, park senzori, reg. do 4/10. mob 091/445-7105 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, ĹĄiber, el. retr., euro kuka, servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob.

091/7237-999 PRODAJE SE MITSUBISHI L-200 2005.g., mob.

091/353-1010 PRODAJE SE vw polo 1.0 1991.g. i daewoo nubira 1.6 16v 1998.g., plin, neregistrirani. Tel. 098/632-310 MERCEDES 190E 1984.g., automa k, reg. do 10 mj., uĹĄ uvan, cijena 1.000 eur, mob. 099 241 4596 FIAT BARHETA 1.8 16V 131 KS 1996.g., plava perla, reg. do 6/2011., prodajem za 4.400 eura ili mijenjam za ve i Fiatov automobil. Tel. 098/62-77-11 PEUGEOT 206 Roland Garros 1.6E 2000.g., 183tkm, reg. do 10.6.2011., ful oprema, 1.vl., cijena 4.200 eur, mob. 098/331-535 PRODAJEM ILI MIJENJAM KIA SORENTO 2.5CRDI 2003.g., reg. do 2/11., u izvrsnom stanju, mob. 098/389-969 PRODA JEM YAMAHA DT50R Cros Enduro 2007.g., mogu a zamjena, mob. 091 9410 202 OPEL ASTRA 1.6 1997.g., reg. do 5./11., 1.vl., uredno odrĹžavan, +4 zimske gume s felgama + orig. vjetrobransko staklo, cijena 2.500 eur, mob. 098/434-947 NISSAN ALMERA comfort 1.5 2000.g., 8.300km, super stanje, povoljno, mob. 098/167-2678 NISSAN TERANO II 2.7TDI 1998.g., reg. do 29.6.2011., mob. 396-374 PRODAJEM DIJELOVE mehanike i limarije za hondu civic 1.5, hondu crx 1989.g., volvo 360, ren. 5 campus, zastava. mob. 098/976-5331 PRODAJEM auto, kombi, moped, skuter, motocikl, neispravan kupujem, autoprikolice manje, razne dijelove za at po i tempra prodajem. mob. 091/549-2721 PRODAJEM MOTOR Keway 250ccm, registr., tvorni ka garancija, dalj. paljenje, alarm, linija choper, redovito servisiran, 2008.g., mob.

098/242-737

POLJOPRIVREDA PRODAJEM: kombajn za va enje krumpira 1-redni poljski Ana, kombajn za kukuruz 2-redni 222 RPM hid. podeťavanje, vadilicu za krumpir 2-rednu poljsku i viťe polj. strojeva. tel. 040/635-662 PRODAJEM NOVE BA VE ZA VINO I RAKIJU od hrasta i akacije, kvalitetna izrada, besplatna dostava. Tel. 858-362 PRODAJEM LUK po 2,50 kn i krumpir po 2,00 kn, besplatno dostavljam na Vaťu adresu. Tel: 098 355 207 PRODAJE SE preťa, plasti ne kace, rostfraj ba va od 250 lit., kupcu kompletne opreme poklanjamo drvene ba ve. Viťe informacija na 099 595 33 99 PRODAJEM PLASTENIK 18x4.2m (metalni)i dvobrazdni visoki plug OLT. tel 098 9211 929 PRODAJE SE levator, treblja ica kukuruza te 4-redna sija ica, povoljno, tel 688-835, 098/723-160 PRODAJE SE hrastov kukuruŞnjak sa 4 pridola i aluminijskim pokrovom! Zva poslije 16 h na mob: 098 928 4016 PRODAJE SE TRAKTOR Zetor 2311 1976.g., u vrlo dobrom stanju, tel. 098/180-80-27 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJE SE HIDRAULI NA PREŠA za groŞ e od 120 lit., mob. 098/777-066 PRODAJU SE BALE SIJENA I STARA CIGLA oko 1500 kom. tel 040/821-294 ili 098 1830 300 PRODAJE SE preťa 450 lit, hrastove ba ve od 150, 250, 350 i 480 lit., te plasti na kaca od 1.000 lit. tel: 098 990 6423 PRODAJEM traktor Zetor 4712 s kabinom, sa uvan, i 2511 s kabinom, te kawasaki ZX 7R nin a 122KS 750cm3 1998.g., prodajem ili mijenjam za manji, moŞe i auto ili traktor - po dogovoru. mob. 098/190-3753 PRODAJE SE cisterna Creina 2200 lit., ťprica KŽK 320lit., prikolica Kikinda 2-osovinka 3T, nije kiper, roto ler 2.5m, mob. 098/170-5311 PRODAJEM PLUG 2-brazdni IMT visoki klirens, odli an, cijena 2.300 kn. mob. 092/285-4795 PRODAJE SE TRAKTORSKI VILI AR visina dizanja 240cm, nosivost 800kg, cijena 10.000 kn. mob. 098/493-131

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODA JU SE DVA KUKURUŽNJAK A dim.

6x3x0.90m, autoprikolica, prikolica za stoku i rasipa umjetnog gnojiva. mob. 091/5796352 PRODAJEM SJEME REPICE za zelenu gnojidbu sorte perko i raola, Novo Selo Rok, tel. 853258 PRODAJEM PREŠU za groŞ e od 80 lit., drvenu ba vu od 100 lit., skoro novi kukuruŞnjak 3x3x0,85cm i novi dj. bicikl. tel. 360-606 PRODAJEM DVIJE DRVENE BA VE od 150 lit., tri drvene kace, dvije pletene aťe od 10 i 15 lit., povoljno. tel. 363-528 POVOLJNO PRODAJEM METALNI KUKURUŽNJAK dim. 300x0,80x220cm, tel. 363-523 ili 099/677-4304

USLUGE

SERVIS ZA IĹ ENJE OBAVLJA USLUGE IĹ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob.

098/955-6885 TRAŽIM DVA RADNIKA – pomo ni tesar i zidar za radove na ku i. tel. 333-253 ZARADITE I DOPRINESITE SVOM KU NOM BUDŽETU – nau ite bioterapiju i oslobodite se nancijskih problema, mob. 099/5155-064 TRAŽI SE ŽENSKA OSOBA za pomo starijoj osobi 4 sata/dnevno, vikendi slobodni. PoŞeljna osoba iz N. Sela Rok. mob. 099/312-4106 TRAŽIM POSAO honorarno ili stalno: izvoz, uvoz, otpremniťtvo, iskustvo u carini, jezicima, kontakti sa ino kupcima. mob.

091/5085-707

KREDITI REALIZACIJA SVIH VRSTA KREDITA! Na ostatak pla e, ino mirovine, do 75.g. Ĺživota, min. radni staĹž 3mj. mob. 091/8967983 Jelena, 314-250 ured

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI DugogodiĹĄnje iskustvo.

Brzo i kvalitetno!

Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k Istarska I t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

NEKRETNINE – PRODAJA PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvoriťta i vrta na koriťtenje, Istarsko naselje (ku ice). mob. 099/3162112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570 OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE RODIKOMM d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 BIOENERGIJOM DO POBOLJŠANJA ZDRAVLJA. Bioterapeutkinja ťkolovana kod Zdenka Doman i a sa cer katom HUPED-a. Terapije u Štrigovi i Prelogu. Mob. 095/5567100, Marta, www.bio-healing.net MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 STROJNO UNUTARNJE ŽBUKANJE I TERMOFASADE SVIH VRSTA IZVODIMO KVALITETNO UZ GARANCIJU. MOB. 098/242-496 INSTRUKCIJE iz engleskog i hrvatskog jezika daje profesorica. mob. 098 920 8882 IZNAJMLJUJEM gra evinsku fasadnu brzomontaŞnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu te produljive ljestve do 8 m visine, mob 091 559 4332 IZNAJMLJUJEM NAVLAKE ZA STOLICE za vjen anja, boja ťampanj. mob. 098 185 6638 KERAMI AR obavlja kerami arske usluge, mob.

095 87 17 443 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob.

095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, Şaluzina, trakas h zavjesa. mob. 098/703662 INSTRUKCIJE iz matema ke, sta s ke, nancije i ra unovodstvo za srednju i fakultet. mob.

098/160-2295 UVALA BI DJECU U AKOVCU bilo koje dobi, mob. 091/5962-707

POSAO TRAŽIM DJELATNICU ZA RAD NA ŠTANDU na Velesajmu u Zagrebu od 22.9. do 26.9.2010. Prednost osobama koje imaju izraŞen interese za bioenergiju. Tel. 347-328, www. nova-energija.hr TRAŽIM POSAO PRODAVA A, mob. 095/8037109 KERAMI AR s viťegodiťnjim iskustvom traŞi honorarni posao, mob. 091 547 2069.

OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob.

095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RA UNALU s ak vnim znanjem engleskog jezika za posao ponude paten ranih proizvoda u svijetu, mob. 099/5155-064

PRODAJE SE KU A u Ivanovcu, struja, voda, plin, centralno, nove instalacije, 3 sobe, tel.: 095/890-5005 PRODAJE SE POLA KU E u Ma kovcu sa oku nicom, vinogradom i oranicom u produĹžetku, 4000m2, hitno i povoljno. mob. 099/7742249 PRODAJE SE VO NJAK s vikendicom u D. Zebancu. mob 099/595 33 99 PRODAJEM OBITELJSKU STAMBENU KU U od 170 m2 u Svetom Urbanu br. 122, vodovod, centralno pl. grijanje, oku nica, vrt, mladi vo njak i ĹĄuma od 620 m2. Pogled iz snova! Pogodno za miran Ĺživot. tel. 830-055, 098/723-381 HITNO I POVOLJNO PRODAJEM ve u ku u u Istri- Filipana (15km od Pule), mob. 091 3840 666 KUPUJEM ZEMLJIĹ TE (poljoprivredno ili gra evinsko) blizina Strahoninca. mob. 098-1370717 PRODAJE SE STAMBENO POSLOVNI OBJEKT u Ĺ enkovcu na gl. ces , povr. 370 m2 od toga 200 m2 poslovnog prostora, hitno i povoljno, mob.

098 1681 967 PRODAJE SE KU A za adaptaciju ili ruĹĄenje, oku nica od 1020 m2, ul. J. Bana Jela i a 101 u akovcu na gl. ces , pogodna je za gradnju bilo kakvog objekta ili obiteljske ku e, cijena 65.000 eura, mob. 091 5768 220 PRODAJE SE DVOSOBNI namjeĹĄten stan u D. Dubravi od 60m2, mob. 099/879-3408 PRODAJEM DVOSOBNI RENOVIRANI STAN od 54m2 u akovcu. tel. 098/9465-206 PRODAJEM GRADILIĹ TE na atrak vnoj lokaciji u Zasadbregu, vlasniĹĄtvo 1/1, lokacijska dozvola. tel. 091/7636-571 PRODAJE SE NOVA USELJIVA KU A u Vu e ncu na idili nom poloĹžaju, mob. 098 1664 106 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Mihovljanu od 165 hv, 20x30 m, blaga kosina, pogled na grad, mirna novosagra ena ulica. Tel. 098/198-9410 PRODAJE SE VIKEND KU A novije gradnje sa prekrasnim pogledom na Ĺ trigovu, Sloveniju i IvanĹĄ icu, te STARIJA KU A katnica u Ĺ enkovcu na gl. ces . tel: 343-557 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob.

091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u PuĹĄ inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob.

098/9422-821 PRODAJE SE GRA EVINSKA PARCELA na juŞnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250 hv te oranica livada izme u Poleva i Kurťanca, 1186 hv. mob. 098/594-027 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN s garaŞom u akovcu, tel. 312-227 KUPUJE SE VIKEND KU A u gornjem dijelu Me imurja, mob. 095/921-6717 PRODAJEM JEDNOSOBAN namjeťten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/325-4267 PRODAJEM KU U od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogu a zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinacije. tel. 095/8190-349 PRODAJE SE ORANICA Begjec u Ma kovcu, zva iza 16 sa na tel. 098/9466-750 AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob. 095-5909215 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaŞa, dvoriťte. mob. 098-393-170 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Srediť u, mob. 098/954-9775 PRODAJE SE KU A u Ivanovcu, struja, voda, pl. centralno, tel. 095/890-5005 FRIZERSKI SALON, novi, namjeťten, akovec, ulica Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559 PRODAJEM DVORIŠNU zgradu od 60 m2 s dozvolom za nadogradnju, pogodno za posl. prostor, ured i trgovinu, u akovcu preko puta suda, tel. 098/426-021

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Martanama-Jug od 560m2, mob. 095/9033-541 KUPUJEM STAN u k do 35m2, ure en, bliŞe centru. Agencije isklju ene! mob. 098/9043735 PRODAJEM ku u u k, livadu u Puť inama zvanu Žiro a, ku u u Dragoslavcu i drvo od ariťa duŞ. 4m. Hitno i vrlo povoljno. mob. 095/8453568 ili 095/863-5487 PRODAJE SE GRADILIŠTE s priklju cima u Pleťkovcu (Mohokos) s parcelom pogodnom za vinograd ili vo njak. mob. 091/560-3061 STAN 2 i 3-sobni, sa garaŞama, novogradnja (ispod Šafrana), kredit osiguran, prodajem, tel.

098/241-559 PRODAJEM ZEMLJIĹ TE za gradnju ku e u k, ul.

Jurja KriĹžaji a (Martane), hitno i super povoljno, cijena 42.000 eur, mob. 098/1822-125 DVOJNU KU U ili prizemni stan u k na Jugu prodajem ili mijenjam za vikend imanje u gornjem Me imurju, mob. 091/505-8885

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE dvosobni stan u centru akovca, preko puta crkve.

Inf. na tel. 098 242 990.

IZNAJMLJUJU SE 2 poslovna prostora 30 m2 u centru akovca, R. BoĹĄkovi a 1, moĹže i spojeno u 1 poslovni prostor. Inf. na tel. 098 242 990.

IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU studen cama u blizini U iteljskog fakulteta, K. Zvonimira 10, tel. 390-291, Bistrovi IZNAJMLJUJE SE polunamjeĹĄten 3-sobni stan u centru k s posebnim ulazom, brojilima i dvoriĹĄtem. mob. 095/808 60 50 UNAJMLJUJEM STAN vel. 40m2 u blizini Gimnazije u akovcu. mob. 095 87 17 443.

IZNAJMLJUJE SE dvosoban namjeĹĄteni stan u Murskom SrediĹĄ u, mob 091 5495 873 IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TEN 2-sobni stan (bra nom paru) na Jugu akovca, ozbiljne ponude na broj 098 199 2215 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN na Jugu, namjeĹĄteni, mob. 098/241-583 NOVI STAN u Koprivnici od 40 m2, namjeĹĄten, poseban ulaz, odvojene reĹžije, internet, pogodno za studente, samce ili dvije osobe, useljivo odmah. mob 098/914-5147 PRODAJE SE KU A u akovcu, vojni vrtovi, blizina centra. Mob. 091/543-3518 PRODAJE SE DVOJNA KU A u NedeliĹĄ u, sve zasebno, voda, struja ,plin, centralno grijanje, adap rana, oku nica. mob. 099 7969 541 POVOLJNO SE IZNAJMLJUJE jednosobni stan ure en za dvije studen ce (mog. prijave radi studentske subvencije) ili mladi par. tel. 098 203 408 ili 363-506 IZNA JML JUJEM NAMJEĹ TEN DVOSOBAN stan u Zadru studenticama, povoljno, mob.

091/5944-777

IZNAJMLJUJEM 2-SOBNI STAN i SOBE s upotrebom kuhinje i kupaone, sve na adresi A. Star evi a 33. tel. 390-094.

IZNAJMLJUJEM 1,5 sobni stan u Novom Zagrebu, Utrina, za 2 osobe, blizina tramvaja i autobusa. 095/532-0562 IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM JEDNOSOBAN namjeĹĄten stan u Istarskoj ulici u k, tel.

099/325-4267 TRAŽI SE U NAJAM STAMBENI PROSTOR (ku a, stan) u akovcu ili bliŞoj okolici u zamjenu za odrŞavanje i pla anje reŞija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upitati na tel. 040/390-260 od 8 do 14 sa

24. kolovoza 2010.

ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Grafike. tel.

092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENU SOBU i garsonijeru na Jugu, mob. 098/861-898 ZAPOSLENA OSOBA traĹži manji stan u Zagrebu u najam. tel. 091/518-1600 IZNA JML JUJE SE STAN u ku i u Murskom SrediĹĄ u, cijena po dogovoru, tel. 00386/70832-720

24. kolovoza 2010.

IZNAJML JUJEM ILI PRODAJEM DVOSOBNI namješteni stan u akovcu na Jugu, mob.

098/426-862 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s kuhinjom i kupaonom mla oj ženskoj osobi blizu centra akovca. mob. 099 2426 087 IZNAJMLJUJEM OBITELJSKU KU U na selu dvjema ženama u zamjenu za iš enje iste za doživotno uzdržavanje, mob. 095/519-7555 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI namješteni stan s balkonom u k, povoljno. mob. 095/8148-715 NENAMJEŠTEN STAN od 40m2 daje se u najam na duže vrijeme i nenamještena garsonijera od 30m2 blizina Pedagoške. tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE JEDNOIPOLSOBNI STAN u prizemlju ku e s posebnim ulazom, u k. mob.

091/384-3359 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONIJERA u k s balkonom u Istarskoj ul., vrlo niske režije, mob. 098/1620-669 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU s upotrebom kuhinje i kupaonice, pogodno za samce. tel. 343-492, Šenkovec, M. Tita 46 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u k, Trg E. Kvaternika, te prodajem prostor u k, tel.

310-406 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 110m2 i 1-sobni stan od 46m2, odvojeni ulaz i brojila, namješteno, preko puta Pilke u k. mob. 091933-8468 IZNAJMLJUJEM STAN u Zagrebu od 80m2, novoizgra eni, za 3 studen ce, povoljno. mob.

091/560-7877 IZNAJMLJUJE SE JEDNOIPOLSOBNI namješteni stan u k, J. Gotovca 1, na duže vrijeme, tel.

856-085 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u k, R. Boškovi a 37, tel. 390-486 IZNAJMLJUJE SE STAN za studente, poseban ulaz, vrlo povoljno, blizu Veleu ilišta, ul. A. Šenoe. mob. 091/59-62-707 IZNAJMLJUJE SE SOBA s posebnim ulazom i kupaonicom, mob. 098/195-7448 IZNAJMLJUJE SE KU A sa tri sobe u centru k, studen cama ili ve oj obitelji. mob. 098/242-317 IZNA JML JUJE SE JEDNOSOBNI namješten stan, poseban ulaz i brojila, kod stanice Buzovec, samo ozbiljni kandida . tel. 390-053 ili 091/782-8587

LJETOVANJE POVOLJNO IZNAJMLJUJEM APARTMAN I SOBE u Dubrovniku u centru grada, tel. 020/419-412, 098/9514023 ili mail: zumbulka@gmail. com pogledati možete na: http:// www.hostelbookers.com/hostels/ croa a/dubrovnik/36923/

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

VODICE – IZNAJMLJUJEMO NOVE APARTMANE od 19-29 eura/no enje. Tel. 021/378-358, 098/909-6768, www.vodice.org/olga

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR GRAHO RAH HO OR ORAS O RAS RAS STI TI D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A , PRODAJU SE ŠTENCI BERNSKOG PLANINSKOG PSA, istokrvni, bez rodovnika, tel: 099-408-1317 PRODAJEM SVINJE ZA KLANJE doma a ishrana, mob 091 597 9588 POKLANJAMO MALE MA I E. tel. 390486 PRODAJU SE ŠTENCI RETRIVERA istokrvni, jako povoljno, stari 4 tjedna, na tel: 040/384-042.

AMERI KI STAFFORDSKI TERIJER - ŠTENCI, jako umilja , cijepljeni, tetovirani - HR rodovnica, info. 040/343-318 PRODAJU SE ZAGORSKE PURICE stare oko 3 mj. i samohodna SOLO ŠPRICA pogodna za vinograde i vo njake. tel: 343-557 PRODAJEM KUNI E. Tel: 099/6880-453 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM ŠTENCE maltezera, mopsa i cavalier španijela, vlas uzgoj, cijepljeni, mob. 098/488-236 PRODAJU SE: tigrice, ženka šarene rozele, ženke berga, mlade nimfe, plave rozele. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 DIVLJE PATKE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 PRODAJU SE ŠTENCI KOKER ŠPANIJELA crno-bijeli, tel. 091/5309-660 PRODAJEM KU ICE ZA PSE i izra ujem po narudžbi. mob. 099/7872-663 POKLANJAM ŽENKU LABRADORA staru 2g., u dobre ruke, pogodna za uvara u rmi i sl., tel. 395-159 ili 099/212-5193 PRODAJU SE dva muška odojka oko 50kg, o iš eni odojci, svinjske polovice. Doma a ishrana! Mogu a zamjena za žitarice.

Dostava. mob. 098/976-5331

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel. 091/5470069 PRODA JEM MODEM za adsl Internet, malo korišten, cijena 550 kn. tel: 099 7969 541 PRODAJE SE SIMPA START paket sa 120 kn na ra unu, novi, zapakiran za 100 kn, tel: 098 956 4454 PRODAJEM VRTNE GARNITURE od punog drveta, ru no ra ene, povoljno. mob. 091 3840 666 PRODAJEM proto ni bojler Vaillant od 14 lit., star 2g., te plinske pe i Maja. mob.

098/911-7041 PRODAJEM KNJIGE za 5., 6., 7. i 8.r. OŠ, te 1.r. srednje strukovne škole; tel: 040/363108 PRODAJEM KANTE od Jupola, mob 091 559 4332 PRODAJEM PLINSKI ŠTEDNJAK s plo om koja grije stan, mob. 095 87 17 443 PRODAJEM KOMPJUTER DELL kompletan, na poklon dajem zvu nike, te prodajem i stakleni stoli za kompjuter. mob.

091/541-8810 PRODAJEM RA UNALO za školu ili internet, AMD 2500+, 512 MB, 80GB, DVD, 19” monitor, tipkovnica, miš - 850 kn.

Tel: 091/520-5575 PRODAJEM TELESKOP Konus Refractor 0.60 mm + dodatna oprema, tel. 095/8841939 POVOLJNO IZNAJMLJUJEM RAZGLASNU OPREMU za manje koncerte, priredbe i razna doga anja. Po potrebi sa toncem! mob. 095/90 22 161 PRODAJEM mali stol na kota ima za dnevni boravak, o uvan, malo korišten, kao novi, cijena 100 kn, tel: 099 7969 541 PRODAJEM dva nova HP laptopa po vrlo povoljnoj cijeni, garancija 12 mj., tel 688-247 PRODAJE SE suha stolarska blanjevina i piljevinam vrlo povoljno, mob 091 5320 559 PRODA JEM MADR AC Hespo dim.

180x200, nov i zapakiran, , tel: 688-377 PRODAJE SE RABLJENA PERILICA RUBLJA, uš uvana i malo korištena, za 300 kn i novi radijator-ljestve za kupaonicu za 250kn, mob. 091 580 6500 PRODAJEM GROŽ E: Graševina, Sivi Pinot, Sauvignon, Rajnski Rizling, Frankovka, Traminac, Chardonnay. Ve e koli ine, mogu nost prerade, tel: 099/31-95-500 PRODAJEM TENISKI REKET marke PRINCE, malo korišten, jako povoljno. tel: 040/851-187 PRODA JEM ZVU NE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njema ki, cijena 650 eur, tel. 363-399 ili 091/5167596 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. mob. 099/325-4267 PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm 2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM ksni masažno-kozme ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na.

Tel. 099/561-9127 PRODAJE SE DJE JA HAL JINA za standardne i latino plesove, u ljubi astoj boji, cijena 250 kn, mob. 098/55-88-72 (Danijela) PRODAJEM KVALITETNO CRNO VINO, krovnu gra u i autoprikolicu, tel. 333253 PRODAJE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montažnu garažu i vrtnu ku icu, tel. 333-253

PRODAJEM RABLJENU ALI JAKO UŠ UVANU DJE JU ODJE U žensku vel. 3-4 i mušku za 9g., vrlo povoljno, mob. 098/170-5447 KUPUJU SE RAZNI NEISPRAVNI ELEKTROMOTORI, mob. 099/688-4499 PRODAJU SE SUHI LIPOVI FOSLI debljine 8 cm, u odli nom stanju. tel 040/822-151 PRODAJEM: trosjed, dvosjed, fotelja + stoli , garnitura puno drvo hrast, regal, komoda s vitrinom puno drvo hrast, plo a za el. ugradbeni štednjak (200kn), moderni tapec. krevet (500kn), gume 175/65/14 (4kom(500kn), klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn). tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJE SE BIJELO doma e vino, povoljno, mob. 098/9609-633 PRODA JEM VINO zeleni silvanac, mob.

091/526-7103 PRODAJEM DJE JI RADNI STOL i bocu za plin. tel. 384-112 KUPUJEM STARINSKI NAMJEŠTAJ – stolove, komode, gredence, zidne vure, škrinje, pe i i ostale starine, pla am odli no. tel. 858-347 ili 095/537-8617 PRODAJEM ETAŽNU PE za centralno grijanje na kruta goriva, kapac. grijanja je 125m2, ili mijenjam za 5m suhih narezanih drva. tel.

341-155 PRODAJEM HRASTOVE BA VE, vitrinu, ormar iz 1930.g. i rakiju. tel. 821-158 ili 095/534-5789

Martina 27, traži društvo nekoga tko nema vremena za ozbiljnu vezu već za neobavezna seksualna druženja.

Pošalji SMS s riječi Spoj21 na broj 66306 (3,66 kn/sms) IT JEDAN, Gmajna 14, 10437 Rakitje, oib 75235737688, 062/700-700, +18

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

BEBA je mješanka labradora koja su pokupljena s ceste s njezinih 14 beba. Dvanaest beba je preživjelo i sve su udomljene. Beba je vrlo umiljato stvorenje, izuzetno dobro udna, mirna, voli se maziti, jednom rije ju poseban pas. Ro ena je 10.7.2008. Nije za lanac!

BEN je mješanac koji je nažalost završio u azilu uz velike suze i tugu svojeg malog dje jeg prijatelja. Ben je jako dobar pas, ima neobi nost u plavoj boji jezika, a ro en je 21.4.2009. Nije za lanac!

SANJA je mješanka ili terijera ili bosanskog baraka. Sanja je pomalo plašljiva, ali jako dobre naravi. Svoje dane u azilu provodi u ku ici ili pomalo se sun aju i na vrhu ku ice. Sanja treba strpljive i dobre ljude jer je plaha.

Nadamo se da e prona i nekoga tko e je voljeti i ponovo joj vratiti povjerenje u ljude, pružiti joj malo pažnje i ljubavi. Sanja je ro ena 15.1.2008, kastrirana je. Nije za lanac!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

781

UTORAK 24. kolovoza 2010.

TV pregled

od 24.8.2010. do 30.8.2010.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

U zamci FILM

UTORAK, 24.08. HRT 1, 21:00

Triler. Nakon još jedne uspješno izvedene akcije otmi ar Joe Hickey (K. Bacon) i njegov partner Marvin (P. T. Vince) zaklju e da su ve postali vrlo vješ u izvo enju otmica djece boga h roditelja. Šest mjeseci poslije njihova nova meta je obitelj Willa Jenningsa (S. Townsend), lije nika oženjenog privla nom Karen (C. Theron), s kojom ima i šestogodišnju k er Abigail (D. Fanning)...

Dream team FILM

SRIJEDA, 25.08. NOVA TV, 21:00

Ameri ki tajni agent Jack Quinn (Van Damme) povla i se s dužnos i sretan je što se može posve svojoj trudnoj ženi u njihovom skrivenoj oazi na obali mora. No CIA ga nagovara da obavi samo još jednu, zadnju, misiju: da smakne poludjelog internacionalnog teroristu Stavrosa (Mickey Rourke). Quinn le u Antwerpen kako bi iznenadio Stavrosa, no njegov plan pada u vodu...

Legenda o motoru FILM

ETVRTAK, 26.08. HRT 2, 21:30

Biografska drama s elemen ma humora. Novi Zeland, sredinom 20. stolje a.

Burt Munro (A. Hopkins) je usamljeni ovjek na pragu staros , kojem su najve a ljubav brzi motocikli. Dok ih slaže u garaži, Burt izaziva bijes njegovih susjeda i jedini mu je prijatelj dje ak Tom (A. Murphy). Iako jedva sastavlja kraj s krajem, Burt mašta o odlasku u Ameriku i sudjelovanju u brzinskim utrkama ...

Kralj škorpiona FILM

PETAK, 27.08. RTL, 20:00

Ratnik. Legenda. Kralj. U davnim vremenima, još prije piramida, zli kralj Memnon (Steven Brand) koristi se psihi kim mo ima svoje proro ice kako bi predvidio svoje velike pobjede. U posljednjem, gotovo o ajni kom pokušaju zaustavljanja Memnona na putu okupacije cijelog svijeta, vo e nekolicine preostalih slobodnih plemena unajmljuju ubojicu Mathayusa (The Rock) ...postanka Kraljem škorpiona.

Brzi i mrtvi FILM

SUBOTA, 28.08. NOVA TV, 21:35

Nepoznata revolverašica Ellen (Sharon Stone) s že u mali grad kriju i pravi razlog svog dolaska. Tamo zatekne kako se lokalni mještani prijavljuju za natjecanje u ga anju. Pravila igre odre uje ‘vlasnik’ itavog grada - Herod (Gene Heckman), koji je ujedno i obe ao pobjedniku veliku sumu novca. Herodu je cilj natjera lokalnog propovjednika Corta (Rusell Crowe) da ponovno uzme oružje u ruke. ...

Poljubac smrti FILM

NEDJELJA, 29.08. HRT 1, 22:55

05.40 Najava programa 05.45 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.15 Pet zvjezdica, serija 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Novi istraživa i s Olivierom Aubertom - Iznad horizonta: Iznad australske unutrašnjos , dok. serija 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 More ljubavi, telenovela 13.15 Ljetna slagalica 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 Sutra je novi dan, serija 15.05 Hrvatsko podmorje: Pri e iz dubina: Morski gradovi 15.35 A sad u Europu!

16.20 Luda ku a, hum. serija 17.00 Vijes 17.10 Hrvatska uživo 18.30 arolija, serija (R) 19.20 Vrijeme 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Boje turizma 21.00 U zamci, ameri ko-njema ki lm (12) (R) 22.50 Dnevnik 3 23.15 Sport 23.18 Vrijeme 23.20 Vijes iz kulture 23.30 Dr. House, serija (12) 00.20 Zva se Kubrick, britanskofrancuski lm (12) 01.45 Bez traga, serija (12) 02.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija

03.15 Zakon i red: Zlo ina ke nakane, serija (12) 04.00 Fotogra ja u Hrvatskoj 04.15 Ljetna slagalica 05.05 More ljubavi, telenovela

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 TV vr 08.15 Na kraju ulice 08.30 101 dalma nac, crtana serija 08.55 Šaolinski obra un, crtana serija 09.15 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.40 Navrh jezika: Žargonizmi i snobizmi 09.50 Boli glava: Zašto stvari plutaju 10.05 Na prvi pogled, serija za djecu 10.30 Indijanac, nizozemski lm 11.45 Afrika, arobni kon nent, dok. serija (R) 12.10 Beverly Hills, serija 12.55 Beverly Hills, serija 13.40 Simpsoni, hum. serija 14.00 Crveni patuljak, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.15 Knez i djevojka, serija 16.00 Susret u Las Vegasu, ameri ki lm 17.50 Tajna pri a o Arhipelagu Gulag, dok. lm 18.40 Mu ke 6a, hum. serija 19.30 Garaža: Osmi putnik 20.05 Ve ernja škola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Bez traga, serija (12) 22.20 Zakon i red: Zlo ina ke nakane, serija (12) 23.10 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) 00.00 Ljetni retrovizor: Kalifornikacija, hum. serija (18) 00.30 Ljetni retrovizor: Velemajstor, serija (R) 01.15 Ljetni retrovizor: Kineska plaža, serija (12) 02.00 Kraj programa

07.55 Mi y, animirana serija 08.05 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.25 RTL ritam zona - Pri a o...,

glazbena emisija 09.20 RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija 10.30 Bibin svijet, hum. serija 11.05 K.T.2, krimi serija 11.50 Exkluziv, magazin (R) 12.10 Punom parom, kulinarski izazov 12.35 Nestala, telenovela 13.25 Los Victorinos, telenovela 14.15 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) (R) 15.50 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.30 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 U mašini, igrani lm, komedija 21.45 Zamalo junaci, igrani lm, avanturis ka komedija (R) 23.20 Vijes , informa vna emisija 23.35 CSI: NY, krimi serija (12) (R) 00.20 Maloljetni špijun, igrani lm, komedija (R) 01.50 Astro show, emisija uživo (18)

07:00 07:55 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 20:40 22:45 23:00 23:30 00:00 00:25 00:55 01:55 03:25 03:50 04:15 05:05

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Hitni slu aj, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Liga prvaka, utakmica Ve ernje vijes UFC specijal (12) Sažeci Lige prvaka Bra ne vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Posljednji znak, igrani lm (15) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Hitni slu aj, serija Kraj programa

Akcijski triler. Jimmy Kilmar n (D. Caruso) bio je propalica i kradljivac automobila, no nakon što se oženio s Bev (H. Hunt) i dobio k erkicu Corinnu (L. J. Wrinn), odlu io je krenu ispravnim putem, zaposli se i ne upada u nevolje. To mu i uspijeva, sve do trenutka dok na njegova vrata ne zakuca ovjek iz prošlos – sitni kriminalac Ronnie (M. Rapaport) koji treba ovjeka da mu pomogne doves ukradeni kamion...

SPORT - IZDVAJAMO

SERIJA HRT 2

21.30

Bez traga FILM RTL

Atletika, Bruxelles: Dijamantna liga – PRIJENOS

Istanbul: SP u košarci: SAD – Hrvatska – PRIJENOS

SPORT 27.08., petak, HRT 2, 19.55

SPORT 28.08., subota, HRT 2, 17.50

ZVJEZDANI KUTAK Z

Mel Gibson 27.08., Petak, RTL, 21:35

Ameri ki glumac Mel Gibson ro en je 3. sije nja 1956. u gradi u Peekskill u saveznoj državi New York. Na filmskom platnu je debitirao s lošim filmom u kojem je jednako tako loše glumio - Summer City. Poslije po etnog debakla okušao se u sapunici Sullivanovi. Prve naznake velikog gluma kog talenta pokazao je u drami ekaju i Godota. Kada bi zbog snimanja filmova napuštao obitelj propio bi se i tukao po kafi ima.

Nakon završenih snimanja i povratku u obitelj postajao bi uzorni otac i suprug. To je trajalo sve dok Robyn nije izgubila strpljenje (1994.) i rekla mu: “Ili eš se dovesti u red ili ja odlazim!” Gibsona je takav suprugin rezolutan stav ‘doveo u red’ i nakon toga odlu io je promijeniti svoj život te je prestao piti i pušiti. Istovremeno sre a na poslovnom planu osmjehnula mu i kao glumcu (Bili smo vojnici) i kao redatelju (Hrabro srce).

21.45

SERIJA NOVA TV

13:35

Zamalo junaci

Hitni slu aj

Amerika se osvaja od jednog do drugog oceana.

Krajem osamnaestog stolje a, bivši istraživa i rekrea vna pijanica Bartholomew Hunt (Chris Farley) i povu eni Leslie Edwards (Ma hew Perry) predvode razularenu ekipu otpadnika i ništarija preko neistraženog teritorija od rijeke Mississippi do Paci ka. Njihovi suparnici Lewis i Clark u prili noj su prednos , ali dvoje se junaka ne predaje, putem doživljavaju i brojne nezgode. Mnogo smo puta vidjeli kako je osvojen ameri ki Zapad, no redatelj Christopher Guest svojom nam je urnebesnom komedijom po prvi put pokazao kako ga je i tko zapravo izgubio, prate i put dvije velike šeprtlje. U ulogama glavnog dvojca gledamo iznimno duhovite Chrisa Farleyja i Ma hewa Perryja koji je i ovdje jednako duhovit i dojmljiv ...

Za dr. Renata Uribea i njegovu ekipu na odjelu Hitne danas nije obi an dan. Troje stažista ve eras zapo inje specijalizaciju, a dr. Carmen Grez uvijek kaže: “Prva smjena za stažiste je uvijek najgora”. Nakon šest godina na fakultetu, Beatriz Salazar, Francisca Bermúdez i Alberto Cohen moraju pro i test izdržljivos . Po prvi e se put susres s krvlju, boli i smr u. Kirurgu, dr. Felipeu Or zu, mladi studen medicine smetaju te ih nemilosrdno pra kao sjena i strogo osu uje njihove pogreške. Žele i nadoknadi koleginu grubost, anesteziolog smjene, dr. Claudio Larenas, pokazuje svoj vje ni šarm i naklonost prema mladim djevojkama. Beatriz je prva dokazala da nisu svi stvoreni za lije nika Hitne. Zaprepaštena je stanjem ranjene žene. Mlada studen ca medicine onesvještava se usred operacije...

08:00 11:00 12:00 15:00 15:15 15:30 16:00 17:00 17:05

08:43 09:00

18:15 19:00 19:15 19:20 19:24 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:30 23:45 23:50 00:00 01:00

Videostranice 1x2, kontakt emissija Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Gile e, svijet sporta, ponavljanje Slomljeno srce, sapunica Vijes Stolje e hrvatskog nogometa, ponavljanje TV Jukebox Me imurrje danas Sport Prognoza vremena Foršpani Glazbeni predah Od Mure do Drave Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Igrani lm Dom 2,emisija o ure enju interijera Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozai na emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SANDOKAN serijski lm IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi SANDOKAN serijski lm NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA

SERIJA RTL

23.30 15.50

Cobra 11

EMISIJA NOVA TV

23.00

UFC specijal

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 12.15 TV prodaja 12.45 Eutrinki: Življenje v Eu 13.15 Dober Dan, Koroška 13.40 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 24.08.1992 14.05 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 15.30 Prisluhnimo Tišini 16.00 Mostovi - Hidak: Potepanja - Barangolások 17.05 41. Fes val Narodno-Zabavne Glasbe Slovenije Ptuj 2010 19.00 Družinske Zgodbe: Družina Španzel 20.00 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 20.30 Muzikajeto; Yugorock, Igrano-Izobraževalna Mladinska Serija, ponovitev 21.05 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 21.40 za Ograjo, Avstralski lm, ponovitev 23.15 Materino Pri evanje, Ameriški lm, ponovitev 00.50 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Regina 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Naša ljubav, lm 15.55 Regina, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u o ima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Is na, lm 22.35 24 UR 22.55 Kronike Sare Connor, serija 23.50 Špijun, serija 0.40 No na panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Ljubav, lm 22.45 Lije nikov dnevnik, serija 23.35 No ni program

SRIJEDA 25. kolovoza 2010.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.15 10.00 10.09 10.10 10.15

11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.00 22.40 23.05 23.08 23.10 23.20 00.10 01.50

Najava programa Me u nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Novi istraživa i s Olivierom Aubertom - Iznad horizonta: Nebo Divljeg zapada, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Hrvatsko podmorje: Pri e iz dubina: Rat u Jadranu A sad u Europu!

Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uživo arolija, serija (R) Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Prljavi pokvareni varalice, ameri ki lm Klasici hrvatskog dokumentarizma: Zoran Tadi Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Bogomdan, ameri kokanadski lm (12) (R) Zvjezdane staze: Enterprise, serija

ETVRTAK 26. kolovoza 2010.

02.35 Pala a, serija 03.20 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) (R) 04.05 Ljetna slagalica 04.55 More ljubavi, telenovela

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 TV vr 08.15 Na kraju ulice 08.30 101 dalma nac, crtana serija 08.55 Šaolinski obra un, crtana serija 09.15 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.40 Ta poli ká: Poli ke stranke 09.50 U zdravom jelu zdrav duh: Dišni sustav 10.05 Na prvi pogled, serija za djecu 10.30 Djevoj ica, švedski lm 12.05 Beverly Hills, serija 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Simpsoni, hum. serija 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Pala a, serija 16.05 Yamakasi: Samuraji našeg doba, francuski lm 17.35 Ahilova peta Golfske struje, dok. lm 18.25 Mu ke 6a, hum. serija 19.15 Cocco Bill, crtani lm 19.30 Garaža: Franko Krajcar 20.05 Ve ernja škola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Oliver Twist, francuskobritansko- eški lm 23.40 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) 00.30 Ljetni retrovizor: Kalifornikacija, hum. serija (18) 01.00 Ljetni retrovizor: Velemajstor, serija (R) 01.45 Ljetni retrovizor: Kineska plaža, serija (12) 02.30 Kraj programa

07.50 Mi y, animirana serija 08.05 YooHoo i prijatelji, animirana serija

08.25 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija 10.35 Bibin svijet, hum. serija 11.10 K.T.2, krimi serija 11.50 Exkluziv, magazin (R) 12.10 Punom parom, kulinarski izazov 12.40 Nestala, telenovela 13.25 Los Victorinos, telenovela 14.15 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) (R) 15.45 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.35 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 L.A. Dragnet, krimi serija 20.55 11. sat, znanstvenofantas na serija (dvije epizode) 22.30 CSI:NY, krimi serija (12) (R) 23.20 Vijes , informa vna emisija 23.30 U mašini, igrani lm, komedija (R) 01.05 Astro show, emisija uživo (18)

07:00 07:55 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:00 22:40 22:55 23:45 00:15 00:45 01:45 03:10 03:35 04:00 04:50

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Hitni slu aj, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Naša mala klinika, serija Dream team, igrani lm (12) Ve ernje vijes IN magazin Bra ne vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Skriveno oružje, igrani lm (15) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Hitni slu aj, serija Kraj programa

EMISIJA HRT 1

(12) (R) 04.15 Ljetna slagalica 05.05 More ljubavi, telenovela 05.40 05.45 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.15 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 22.10 22.45 23.10 23.13 23.15 23.25 00.15 02.00 02.45 03.30

Najava programa Rije i život, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Novi istraživa i s Olivierom Aubertom - Iznad horizonta: Bušmanski krajolici dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Hrvatsko podmorje: Pri e iz dubina: Tajne odaje A sad u Europu!

Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uživo arolija, serija (R) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Apokalipsa: Drugi svjetski rat, dok. serija Otvoreno Kratki susre Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Narko, ameri ko-kanadski lm (18) (R) Zvjezdane staze: Enterprise, serija Pala a, serija Studio 60 na Sunset Stripu, serija

10.30 11.05 11.50 12.10

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 TV vr 08.15 Na kraju ulice 08.30 101 dalma nac, crtana serija 08.55 Šaolinski obra un, crtana serija 09.15 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.40 Abeceda EU: Slovo E 09.50 Iznad crte: Centar mladih Ribnjak 10.05 Na prvi pogled, serija za djecu 10.30 Morrison e dobi sestru, nizozemski lm 11.45 Afrika, arobni kon nent, dok. serija (R) 12.10 Beverly Hills, serija 12.55 Beverly Hills, serija 13.40 Simpsoni, hum. serija (R) 14.00 Crveni patuljak, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.15 Pala a, serija 16.00 Tigar i snijeg, talijanski lm 17.50 Transsibirskom željeznicom: Od Moskve do Vladivostoka, dok. lm (R) 18.35 Mu ke, hum. serija 20.05 Ve ernja škola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Legenda o motoru, novozelandsko-ameri ki lm (12) 23.35 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) 00.25 Ljetni retrovizor: Dva i pol muškarca 4, hum. serija (R) 00.45 Ljetni retrovizor: Velemajstor, serija (R) 01.30 Ljetni retrovizor: Kineska plaža, serija (12) 02.15 Kraj programa

07.50 Mi y, animirana serija 08.05 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.20 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 09.15 RTL ritam zona - Top 40

22.00

21.30

SERIJA RTL

20.00

SERIJA HRT 2

15.15

SERIJA RTL

Pala a

Chuck

Drama. Devetogodišnji Oliver Twist (B. Clark) jedva preživljava u siro štu u engleskoj provinciji. Nakon što je nekoliko puta strogo kažnjen kad zatraži još hrane, Oliver uz naknadu od 3 funte bude predan na skrb pisaru Soweberryju (M. Heath). Soweberry je slabi koji ne može sprije iti da se na Oliveru iživljavaju njegova supruga (G. Hanna) i podli klinac Noah Claypole (C. Overton), zbog ega dje ak odlu i pobje i u London. Tamo upozna vršnjaka Ar ula Dodgera (H. Eden), spretnog džepara i sitnog kradljivca, koji Oliveru ponudi pomo i krov nad glavom. Dodger krade za starog Fagina (B. Kingsley), koji donekle skrbi o djeci koja rade za njega i podu ava ih lopovskim vješ nama.

Friday i Duran pozvani su istraži ubojstvo koje se je dogodilo u crkvi. Otac Andrew Milena je brutalno ubijen. Sumnjivca nema, a zlo in je toliko strašan da su svi prestravljeni i u šoku.

Milena je bio oženjen, a njegova žena ne može naves ni jednog sumnjivca jer Milena nije imao neprijatelje. Det Cobra 11ek vi istražuju sve enikovu prošlost i saznaju da ne postoji nikakav zapis o njemu prije 1996. (Uloge: Ed O’Neill, Ethan Embry, Roselyn Sanchez, Chris na Chang, Desmond Harrington, Evan Parke)

Princ George i njegov osobni zaštitar Ray Mellor udare nekoga automobilom vra aju i se sa zabave, ali George se ne zaustavlja. Povjerava se svom zaš taru Peteu Bay eldu, koji pronalazi žrtvu: rije je o starcu koji se nalazi u bolnici u kriti nom stanju. Kad Abi dozna za to, mora odlu iti u kojoj mjeri to sakriti od Richarda. Za to vrijeme Richardu soli pamet premijer Edward Shaw, rugaju i mu se jer želi pomo i udovici vojnika. Richard stoga odlu i pisa izravno udovici, ali novine objavljuju pismo. Na nesre u, tajanstvena djevojka na tronu, Richardova ljubav, je Miranda Hill, premijerova direktorica komunikacija.

Svi su mislili da je mrtav, no na Dan zahvalnosti Bryce se vra a ku i. Tajni odbor pokušava prona i „intersect“, pa angažiraju Chuckovog starog cimera i protivnika. No kako bi dokazao da nije nega vac, Bryce traži Chucka za pomo .

Kada Chuck ugleda zajedno bivše ljubavnike, Brycea i Sarah, postane ljubomoran.

U me uvremenu, u prodavaonici elektronike „Kupi više“ po inje najprometniji dan u godini.

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 18:10 19:00 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:25

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:27 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emisija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga & Pilats Slomljeno srce, serija Vijes akove ki kutak, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Glazbeni predah Drevne civilizacije, serijal Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Ljubavni trokut, igrani lm Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

20.55

EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA

20.05

Naša mala klinika

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 12.15 TV prodaja 12.45 Knjiga Mene Briga - Ryszard Kapuscinski: Potovanje s Herodotom 13.05 Glasbeni Ve er: Mozar na Simfonikov Rtv Slovenija, Solis in Pavle Dešpalj (J. Haydn, G. Botessini, W.a. Mozart) 14.25 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 25.08.1992 15.25 Legende Velikega in Malega Ekrana: Marko Okorn 16.25 Mostovi Hidak 16.55 rno Beli asi 17.15 Milijonar ez No , Nemški lm 18.45 o Živalih in Ljudeh, oddaja TV Maribor 19.00 Na Vrtu, oddaja TV Maribor 19.25 z Damijanom 20.00 Poletni Koncert Iz Schönbrunna 2010 – Dunajski Filharmoniki, Dirigent Franz Welser-Möst 21.35 za Podobo Vidnega, Dokumentarna oddaja 22.00 Andrej Rozman Roza: Skopuh - Najbolj Skopa Izvedba, Tv Priredba Monodrame 23.15 Slovenska Jazz Scena: Rok Golob, Firm Sounda on in Big Band Rtv Slovenija 00.00 Primer Ranucci, Francoski lm, ponovitev 01.30 Zabavni Infokana

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Regina 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Ljubavna pri a, lm 15.55 Regina, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u o ima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Preko ruba, lm 21.45 Mentalist, serija 22.40 24 UR 23.00 Kronike Sare Connor, serija 23.55 Špijun, serija 0.45 No na panorama

6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 No ni program

18.30 18.55 19.10 20.00 20.55 22.30 23.25 23.35 00.20 01.05 02.05

07:00 07:55 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:00 22:55 23:10 23:55 00:20 00:50 01:50 03:30 03:55 04:20 05:10

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Hitni slu aj, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Naša mala klinika, serija Navy CIS, serija Ve ernje Vijes IN magazin Bra ne vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Nali je terora, igrani lm (15) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Hitni slu aj, serija Kraj programa

21.05

20.00

L.A. Dragnet SERIJA RTL

17.30

EMISIJA HRT 1

Oliver Twist

11. sat

15.50

Otvoreno

Klasici hrvatskog dokumentarizma: Zoran Tadi FILM HRT 2

12.35 13.25 14.15

strani, glazbena emisija Bibin svijet, hum. serija K.T.2, krimi serija Exkluziv, magazin (R) Punom parom, kulinarski izazov Nestala, telenovela Los Victorinos, telenovela An eo i vrag , telenovela (dvije epizode) (R) Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ne daj se, Nina!, humorna drama Chuck, akcijska komedija (R) CSI, krimi serija (dvije epizode) (12) CSI: NY, krimi serija (12) (R) Vijes , informa vna emisija L.A. Dragnet, krimi serija (R) 11. sat, znanstvenofantas na serija Astro show, emisija uživo (18) 11. sat, znanstvenofantas na serija

00:25 00:40 00:45 00:50 01:00 02:00

Videostranice 1x2,emisija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga & Pilates Slomljeno srce, serija Vijes Drevne civilizacije, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas Vježbanje demokracije Me imurje danas Sport Prognoza vremena Privla nost, igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

13:30 14:15 15:00 17:00 17:05 17:30 18:00 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:35 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM POLI MARATON emisija pod pokroviteljstvom IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM OKOLO K(R)OLE mozai na emisija KONTROVERZE by Drago Ple ko NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

EMISIJA RTL

18.55

Exkluziv

SERIJA NOVA TV

21.00

Navy CIS

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 TV prodaja 09.30 Brez Reza: Zmaga Demokracije 11.10 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 26.08.1992 12.10 Knjiga Rekordov Šutke, eška Dokumentarna oddaja 13.15 v Osemdese h Vrtovih Okoli Sveta: Južna Amerika, Angleška Dokumentarna Serija 14.15 Slovenska Jazz Scena: Rok Golob, Firm Sounda on in Big Band Rtv Slovenija 15.30 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 16.00 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 16.30 Mostovi - Hidak: Moj gost, Moja gostja ... - Vendégem ... 17.00 To Bo Moj Poklic: Stavbni Steklar in Steklopihalec, 2.

Del, Izobraževalna Serija 17.25 Eutrinki: Obrazi Eu 18.00 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 18.35 Slovenski Vodni Krog: Blejsko Jezero, Izobraževalno Dokumentarna nanizanka 19.00 Šola Pod Fašizmom: Kras Med Dvema Vojnama, Dokumentarno Igrani lm 20.00 Otroci V erajšnega Dne, Ameriški lm 21.30 Kraljica, Angleški lm, ponovitev 23.10 Diaman , Angleško-Kanadska nadaljevanka, 2., Zadnji Del, ponovitev 00.40 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Regina 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Dobra stara vremena, lm 15.55 Regina, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u o ima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Snježni psi, lm 21.30 Mentalist, serija 22.25 24 UR 22.45 Kronike Sare Connor, serija 23.40 Špijun, serija 0.30 No na panorama

6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Sommerkabare 23.05 Dobrodošli 23.15 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

PETAK 27. kolovoza 2010.

SUBOTA 28. kolovoza 2010.

05.00 Škrinja 05.45 Ljetna slagalica 06.35 More ljubavi, telenovela 05.45 05.50 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.15 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.55 22.20 22.23 22.25 22.35 23.25 01.05 02.45 03.30 04.15

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Novi istraživa i s Olivierom Aubertom - Iznad horizonta: Kvecalov let, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Hrvatsko podmorje: Pri e iz dubina: Kamera u moru Škrinja Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uživo arolija, serija (R) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Rije po rije , ameri ki lm (R) Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Zigzag, ameri ki lm (12) (R) New Jack City, ameri ki lm (18) Zvjezdane staze: Enterprise, serija Pala a, serija Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) (R)

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.45 Najava programa 07.50 TV vr 08.05 Na kraju ulice 08.20 101 dalma nac, crtana serija 08.45 Šaolinski obra un, crtana serija 09.05 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.30 Glazbeceda: Na slovo G 09.40 Izazovi 09.55 Na prvi pogled, serija za djecu 10.20 Dje ak koji je tražio zlato, njema ki lm 11.45 Afrika, arobni kon nent, dok. serija (R) 12.10 Beverly Hills, serija 12.55 Beverly Hills, serija 13.40 Fawlty Towers, hum. serija (R) 14.10 Crveni patuljak, hum. serija 14.40 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.25 Pala a, serija 16.10 Jednog vedrog dana, britanski lm (R) 17.45 Transsibirskom željeznicom: Crna zmajeva rijeka i Zabranjeni grad, dok. lm (R) 18.30 Mu ke 6b, hum. serija 19.55 Atle ka, Bruxelles: Dijamantna liga, prijenos 20.40 Monaco: Nogomet, Superkup - prijenos 22.40 Vijes na Drugom 22.45 Vrijeme 22.50 Teufelsbraten, mini-serija (12) 00.20 Mu ke, hum. serija 01.10 Mu ke, hum. serija 02.00 Mu ke, hum. serija 02.50 Mu ke, hum. serija 03.40 Kraj programa

08.15 10.30 11.00 11.40 12.00 12.30 13.15 14.05 15.40 17.25 18.30 18.55 19.10 20.00 21.35 23.35 23.50 01.15

07:00 07:55 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:50 23:30 01:30 03:00 04:30

07.45 Mi y, animirana serija 07.45 Mi y, animirana serija 08.00 YooHoo i prijatelji,

06:00 06:50

animirana serija RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija Bibin svijet, hum. serija K.T.2, krimi serija Exkluziv, magazin (R) Punom parom, kulinarski izazov Nestala, telenovela Los Victorinos, telenovela An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) (R) Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ne daj se, Nina!, humorna drama Kralj škorpiona, igrani lm, avanturis ki (R) P ca na žici, igrani lm, akcijski Vijes , informa vna emisija Uspon i pad Heidi Fleiss, igrani lm, drama Astro show, emisija uživo (18)

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Hitni slu aj, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Samo najja i, igrani lm Prva meta, igrani lm (12) Ratnici neba i zemlje, igrani lm (15) Male no ne pri e, show (18) Vremenski stroj, igrani lm (15) Zlo inacka veza, igrani lm (15) IN magazin Kraj programa

HUM. SERIJA HRT 1

07.15 07.20 07.45 08.00 08.15 09.50 10.00 10.09 10.10 10.20 10.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.05 14.55 15.55 16.05 16.40 16.49 16.50 17.05 17.25 18.20 19.15 19.16 19.30 19.56 20.00 20.02 20.10 21.55 22.10 22.20 00.00 01.45 03.05 04.05

Najava programa Glas domovine (R) TV kalendar Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Bijeg iz tvr ave, ameri ki lm (R) Fotogra ja u Hrvatskoj Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture (R) Ku ni ljubimci Normalan život, emisija o obitelji Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni život Mitropolije zagreba ko-ljubljanske i cijele Italije, dok. lm (R) Reporteri - izbor: Tra c Znanstvene vijes Alpe Dunav Jadran Vijes Vrijeme sutra Kulturna baš na Jelovnici izgubljenog vremena (R) Prirodni svijet, dok. serija Lijepom našom: Poli nik Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vaterpolo, EP 2010. vinjeta Vrijeme Dnevnik Bridget Jones, britansko-francuski lm Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend s Nicolasom Cageom: Red Rock West, ameri ki lm (12) No kultnih lmova: Moj privatni Idaho, ameri ki lm (18) (R) No kultnih lmova: Crvenokosa žena, ameri ki lm Reporteri - izbor: Tra c (R) Znanstvene vijes (R)

04.15 Kulturna baš na (R) 04.30 Jelovnici izgubljenog vremena 04.50 More ljubavi, telenovela

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.50 Najava programa 07.55 Žutokljunac: Ro ak sa sela 08.25 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac ------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.10 Cijele note, serija za djecu 09.35 Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu (R) 10.00 Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu (R) 10.25 Sportske igre mladih 10.40 Briljanteen 11.30 Hrvatski pisci na TV ekranu - Živko Jeli i : Giovani 12.45 4 zida 13.20 KS automagazin 13.55 Spa-Francorchamps: F1 kvali kacijska utrka, prijenos 15.15 Zagreb Air Show - 100 godina zrakoplovstva u Hrvatskoj, prijenos 17.30 SP u košarci - emisija 17.50 Istanbul: SP u košarci: SAD - Hrvatska, prijenos 19.40 SP u košarci - emisija 20.10 HNL - utakmica 22.10 George Gently, mini-serija 23.45 Mini HNL 00.05 Istanbul: SP u košarci: SAD - Hrvatska, snimka 01.50 Mu ke, hum. serija 03.15 Mu ke, hum. serija 04.35 Kraj programa ------- Svilene arape, ameri ki lm

06.50 07.30 07.55 08.45

Mi y, animirana serija 2 glupa psa, crtana serija Bakugan, crtana serija 1001 noc, dramska serija ( e ri epizode) (R) 11.05 Jedna od de kiju, hum. serija (R) 12.10 Veliki prepad u North eldu, igrani lm, vestern

16.20

20.10

FILM NOVA TV

Rije po rije Obiteljska drama. Naumannovi su obitelj koja živi naizgled uobi ajenim životom prosje ne ameri ke obitelji iz predgra a. No iza hinjene uljudnosti u me usobnim odnosima i sterilnih obrazaca ponašanja, kriju se obiteljske tajne i me usobno otu ene osobnos . Otac Saul (R. Gere), sveu ilišni profesor judaizma i kabale, dominantna je osoba koja kod lanova svoje obitelji najviše cijeni talent i uspješnost. Zadovoljan je injenicom da mu je žena Miriam (J. Binoche) znanstvenica, a sin Aaron (M. Minghella) uspješan student i glazbenik. Jedini lan obitelji koji dosad nije u inio oca ponosnim povu ena je jedanaestogodišnja k i Eliza (F. Cross). Kad Saul shva da je Eliza izvanredna u sricanju rije i, svu svoju pažnju preusmjerit e na nju, u e i je kako je upravo taj dar njezin na in komuniciranja s bogom.

Gregory Harrison Agentica tajne službe Alex McGregor (Daryl Hannah) zadužena je za sigurnost predsjednika Jonathana Hayesa (Gregory Harrison). Predsjednik se nalazi u problemima zbog mocne skupine koju predvodi njegov potpredsjednik i poduzetnik, senator Jack J. P. Hunter (Tom Butler) koji mu je pomogao u dobivanju izbora. Alexin zarucnik Grant Coleman (Doug Savant) postao je blizak predsjednikov prijatelj nakon što je spasio život njegovoj kceri te namjerava zaprosi Alex.

Urotnici, predvodeni Hunterom, odlucuju eliminirati predsjednika Hayesa dok je u Seattleu na otvaranju žicare.

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:12 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:05 23:35 23:50 23:55 23:57 00:02 01:00

08:43 09:00

Videostranice 1x2, emisija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga & Pilates Slomljeno srce, serija Vijes Obzori, emisija o kulturi Auto-moto nau c vision Foršpani TV Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Glazbeni predah Ritam ljeta, mozai na emisija Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Tužni an eli, igrani lm Trzalica, glazbena emisija Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski program Videostranice

FILM HRT 1

TELENOVELA RTL

14.05

An eo i vrag

FILM NOVA TV

20.05

20.10

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.00 TV prodaja 11.30 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 27.08.1992 12.00 Eutrinki: Obrazi Eu 12.30 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 13.00 rno Beli asi 13.50 Sinje Nebo, Norveška Igrana nanizanka 14.35 Šport Špas: rni Vrh, oddaja o Športu, Zdravju in Okolju 15.05 Slovenska Jazz Scena: Vokal Xtravaganzza - Perpetuum Jazzile in Br6 16.30 Umetni Raj: Branko uri - uro 16.55 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 17.25 Mostovi Hidak 18.00 Istra Skozi as: Dvajseto Stoletje, Dokumentarna oddaja, 6., Zadnji Del 18.35 Zlata Šestdeseta - Nostalgija z Op mis in Ivom Umekom 20.00 Vrnitev Svetopisemskih Nadlog, Nemška Dokumentarna Serija 20.50 Juhica za Dušo, Ameriški lm, ponovitev 22.30 Stojnica, Kanadski lm 00.05 Kdo Pobija Kifeljce?, Angleška nadaljevanka, 3., Zadnji Del, ponovitev 01.00 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Regina 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Posao stolje a, lm 15.55 Regina, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u o ima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Slutnja, lm 21.40 Mentalist, serija 22.35 24 UR 22.55 Sunce prošlos , lm 1.00 Šest modela, serija 1.30 No na panorama 5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humoris na serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Žena za ženu, lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Nogomet 0.20 No ni program

FILM RTL

20.00

Dnevnik Bridget Jones

Virus: Andromeda

Roman na komedija. Zašavši u etvrto desetlje e života, Bridget Jones (R. Zellweger) iz Londona nema puno razloga za zadovoljstvo. Radi ne osobito zanimljiv inovni ki posao, stalno se bori s viškom kilograma i pokojom ašicom više, dok je njezin roman ni život sveden na sanjarenje o atraktivnom šefu Danielu Cleaveru (H. Grant). Podjednako je nezadovoljna što joj majka (G. Jones) i otac (J. Broadbent) na boži noj zabavi pokušavaju namjes sina njihovih susjeda, uštogljenog Marka Darcyja (C. Firth). Stvari se po nu mijenjati kad je Daniel pozove da iza u što e se Bridget u ini kao po etak promjena. Me u m, u njezin e život ponovno u i Mark.

Loš je dan za bi ovjek. Dvojica vojnika poslani su na misiju pronalaska tajanstvenog satelita koji se srušio u blizini gradi a Piedmont u ameri koj saveznoj državi Utah, ali se ini kako ga je netko uklonio s mjesta nesre e. Kako bi ga pronašli, vojnici se kre u prema gradu, u kojem nailaze na stravi an prizor – na svim stranama leže mrtva jela stanovnika. Ubrzo, umiru i vojnici. Nekoliko dana poslije, doktor Jeremy Stone (Benjamin Bra ) dobiva zadatak oformljivanja ma najve ih stru njaka, koji u tajnos i brzini rade u najmodernijem laboratoriju kako bi otkrili kakav je to udan virus ubio gra ane Piedmonta. U tome e im svakako pomo i i pregled jedinih preživjelih, male bebe i starog pijanca.

Samo najja i

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ARTS 21 emisija o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KONTROVERZE by Drago Ple ko IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu OBJEKTIV gospodarski pregled NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

13.55

Spa-Francorchamps: F1 kvali kacijska utrka

21.50

Prva meta

07:15 Taj vražji telefon, igrani lm 08:50 Dora istražuje, crtana serija 09:15 Timmy Time, crtana serija 09:30 Ben 10: Alien Force, crtana serija 09:55 Dodir s neba, serija 10:55 Frikovi, serija 11:55 Smallville, serija 12:55 Samo najja i, igrani lm 14:40 Taj vražji telefon, igrani lm 16:25 Nad lipom 35, hum.glazbeni show 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Nad lipom 35, hum.glazbeni show 17:40 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Ninja s Beverly Hillsa, igrani lm 21:35 Brzi i mrtvi, igrani lm (12) 23:30 Adrenalin: Punom snagom, igrani lm (12) 00:50 Male no ne pri e, show (18) 02:25 Prva meta, igrani lm (12) 03:55 Ništa zajedni ko, igrani lm 05:50 Frikovi, serija 06:35 Kraj programa

PRIJENOS HRT 2

Luda ku a FILM HRT 1

13.50 Topovi s Navaronea, igrani lm, ratni 16.30 Gradski kauboji 2, igrani lm, vestern-komedija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Zvijezde Ekstra: 15 najseksi jela, zabavna emisija (R) 20.00 Virus: Andromeda, igrani lm, znanstvenofantas na mini serija 23.00 Svemirski vojnici 2, igrani lm, znanstvenofantas ni (15) 00.30 Pustolovine Pluto Nasha, igrani lm, komedija 02.05 Astro show, emisija uživo (18) 03.05 Murjaci generacije X, igrani lm, akcijska komedija (12) 04.55 Uspon i pad Heidi Fleiss, igrani lm, drama (R)

08:00 12:00 13:00 15:30 15:32 16:00 17:00 17:15 18:20 19:00 19:15 20:10 20:40 20:45 21:30 23:15

Dje je televizija 1x2, emisija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga & Pilates Crtani lmovi Vijes Ritam ljeta, ponavljanje TV Jukebox Vijes Okolo k(r)ole Trzalica, glazbena emisiija Foršpani Obzori, ponavljanje Cannonball, igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija 00:15 Vijes 00:15 Erotski lm 01:15 Videostranice

09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:15 15:25 15:35 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju PUT U KATMANDU putopisni serijal NARODNO VESELJE glazbena emisija GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRZALICA glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

13.50

Topovi s Navaronea

SERIJA NOVA TV

20.05

Ninja s Beverly Hillsa

06.30 Zabavni Infokanal 08.10 TV prodaja 08.40 Skozi as 08.50 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 28.08.1992 09.20 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 09.40 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 10.40 Vrnitev Svetopisemskih Nadlog, Nemška Dokumentarna Serija 11.30 s Po Po Maleziji, oddaja TV Maribor 12.40 Svetovno prvenstvo v Aerobni Gimnas ki: Moški Posamezno in Mešani Pari, Posnetek Iz Rodeza 13.15 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu: Urugvaj Nem ija, Posnetek Tekme za Tretje Mesto Iz Port Elizabetha 15.00 Carigrad: Svetovno prvenstvo v Košarki (M), Slovenija - Tunizija, prenos 17.50 Carigrad: Svetovno prvenstvo v Košarki (M), Zda - Hravška, prenos 20.00 Nova Gorica: nogomet, Tekma Prve Lige: Luka Koper - Maribor, prenos 22.15 Alpe-Donava-Jadran: Korna , Kamni Raj 22.40 Coldplay - Live At Bbc, Posnetek Koncerta 23.30 Sobotno Popoldne 01.40 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.05 Divljina Europe, dok. serija 11.10 Divljina Europe, dok. serija 12.10 Ljetovanje u plamenu, lm 13.55 Formul 1, prijenos kvali kacija 15.05 Najljepši automobili, dok. serija 15.10 Poirot, serija 17.05 Ubojstva u Midsomeru: Krvava svadba, lm 18.55 24 UR 20.00 Posljednji samuraj, lm 22.40 Sa do vje nos , lm 0.50 24 UR 1.50 No na panorama 5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Domino efekt, lm 21.35 ZiB Flash 21.50 See no Evil, lm 23.20 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 29. kolovoza 2010.

05.30 05.35 06.30 06.45 07.15 08.00 08.10 09.25 10.00 10.09 10.10 10.15 12.00 12.11 12.13 12.15

12.17 12.30 13.25 14.00 14.55 15.30 15.35 15.40 17.25 18.30 19.05 19.15 19.16 19.30 19.56 20.00 20.02 20.10 20.50 22.20 22.35 22.40 22.55 00.35 01.25 02.15

Najava programa Lijepom našom: Poli nik (R) TV kalendar Alpe Dunav Jadran Duhovni život Mitropolije zagreba ko-ljubljanske i cijele Italije, dok. lm (R) Vijes U po ast Carlosu Kleiberu: Be ka lharmonija i Riccardo Mu u Ljubljani Rijeke Hrvatske: Neretva, dok. serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture (R) Frostov pristup, mini-serija Dnevnik Sport Vrijeme Syngenta Agro - mali savje za poljoprivrednike: Zaš ta uljane repice, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar (R) Plodovi zemlje Split: More Obale - Delta Nila, kraj uda, dok. serija Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Glup gluplji, ameri ki lm Salsa Filharmonica Nevolje jednog Branimira, serija za djecu Baltazar: Igra se lovice, crtana serija Vrijeme LOTO 6/45 Dnevnik Sport Vaterpolo, EP 2010. - vinjeta Vrijeme S pe u gos ma, TV serija U potrazi za Olujom, dok. lm Vijes Vijes iz kulture Kronika Vukovar lm fes vala Filmski vikend s Nicolasom Cageom: Poljubac smr , ameri ki lm (12) Bu enje mrtvih, mini-serija (15) (R) Bu enje mrtvih, mini-serija (15) (R) Salsa Filharmonica (R)

PONEDJELJAK 30. kolovoza 2010.

03.40 Ritam tjedna, glazbeni magazin (R) 04.20 Plodovi zemlje (R) 05.10 Split: More (R)

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 08.10 Najava programa 08.15 Jura Hura: Kad odrastem bit u..., serija za djecu 08.45 Trolovi, crtana serija (R) 09.10 Erik u zemlji kukaca, nizozemsko-belgijskonjema ki lm za djecu 10.48 Biblija 10.58 Zagreb - Crkva Corpus Domini: Misa, prijenos 12.05 Putovanja željeznicom: Vlakom kroz Švicarsku, dok. serija 13.30 Studio F1 13.50 Spa-Francorchamps: F1 za Veliku nagradu Belgije, prijenos 15.40 Studio F1 17.30 SP u košarci - emisija 17.50 Istanbul: SP u košarci: Hrvatska - Iran, prijenos 19.40 SP u košarci - emisija 19.55 Crtani lm 20.15 EP u vaterpolu - emisija 20.40 Zagreb: EP u vaterpolu: Crna Gora - Hrvatska, prijenos 21.50 EP u vaterpolu - emisija 22.10 Video na(d)zor 22.40 Zakon!, hum. serija (12) 23.15 Prikra eni, hum. serija (12) 23.40 Ritam tjedna, glazbeni magazin 00.20 Zoran Todorovich i Nadia Michael u Dubrovniku, koncert ozbiljne glazbe 01.15 Istanbul: SP u košarci: Hrvatska - Iran, snimka 03.00 Kraj programa

13.35 Sila s Naveronea, igrani lm, ratni 15.45 Gradski kauboji 2, igrani lm, vestern-komedija 17.40 Discovery: Bez cenzure Napad polarnog medvjeda, dok. lm (R) 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Posljednji preživjeli, igrani lm, akcijski triler/vestern 21.45 CSI: Miami, krimi serija (12) (dvije epizode) 23.20 Tamna materija, igrani lm, drama (12) 00.50 Svemirski vojnici 2, igrani lm, znanstveno-fantas ni (15) 02.15 Glave u vrpci, igrani lm, komedija (12) (R) 03.40 Kako do ozbiljne love, igrani lm, komedija

07:40 08:35 09:00 09:15 09:40 10:10 11:10 11:40 12:10 13:50 15:55 17:00 17:10 17:40 19:15 20:05 21:05 22:45

06.40 07.15 07.40 08.00

Mi y, animirana serija 2 glupa psa, crtana serija Bakugan, crtana serija Jedna od de kiju, hum. serija (R) 08.25 1001 no , dramska serija ( e ri epizode) (R) 11.25 Monsignor, igrani lm, krimi drama

00:05 00:35 02:10 04:45 05:55 06:20

Dodir s neba, serija Dora istražuje, crtana serija Timmy Time, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Brza blagajna, serija Žene ameri kih vojnika, serija Magazin Lige prvaka Automo v, auto-moto magazin Tri ma jaša, igrani lm Ništa zajedni ko, igrani lm Ninja s Beverly Hillsa, igrani lm Vijes Nove TV Ninja s Beverly Hillsa, igrani lm -nastavak Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, hum.-glazbeni show S mamom na medeni mjesec, igrani lm Red Carpet, showbiz magazin (15) Tko je Samantha?, serija udni likovi, igrani lm (15) Anatomija jednog ubojstva, igrani lm (15) Red Carpet , showbiz magazin (15) Automo v, auto-moto magazin Kraj programa

EMISIJA HRT 1

03.30 Potroša ki kod (R) 04.00 Ljetna slagalica (R) 04.50 More ljubavi, telenovela (R) 05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.25 17.00 17.10 18.30 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.40 21.25 22.20 22.45 22.48 22.50 23.00 23.50 01.25 02.10 02.40

Najava programa Mir i dobro (R) Drugo mišljenje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija (R) Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture (R) Doživje stotu zdravi i bez muke, dok. lm Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Dinarski javor za kremonsku violinu, dok. lm (R) Škrinja: Kapetan Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uživo arolija, serija (R) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Potroša ki kod TV Bingo Show Povijesne serije dramskoga programa: Tu inac Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) U paklu, ameri ki lm (15) Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) (R) Dinarski javor za kremonsku violinu, dok. lm (R) Škrinja: Kapetan

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 TV vr 08.20 Na kraju ulice 08.35 101 dalma nac, crtana serija (R) 09.00 Haag: Prijenos završnih rije i na su enju Gotovini, Marka u i ermaku ------- Na glasu ------- Brlog (R) 14.00 Fawlty Towers, hum. serija (R) 14.30 Crveni patuljak, hum. serija 15.00 SP u košarci - emisija 15.20 Istanbul: SP u košarci: Slovenija - Hrvatska, prijenos 17.10 SP u košarci - emisija 17.50 Sportski program 19.00 Mu ke 7a, hum. serija 20.15 EP u vaterpolu - emisija 20.40 Zagreb: EP u vaterpolu: Hrvatska - Turska, prijenos 21.50 EP u vaterpolu - emisija 22.10 Vijes na Drugom 22.20 Mamac, ameri ko-kanadski lm (12) (R) 00.20 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) 01.05 Ljetni retrovizor: Dva i pol muškarca 4, hum. serija (R) 01.25 Ljetni retrovizor: Velemajstor, serija (R) 02.10 Ljetni retrovizor: Kineska plaža, serija (12) 02.55 Kraj programa ------- Istanbul: SP u košarci: Slovenija - Hrvatska, snimka ------- Istanbul: SP u košarci: SAD Brazil, snimka

05.50 Ne daj se, Nina!, humorna drama (R) 06.40 Mi y, animirana serija 06.55 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.10 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija 09.20 K.T.2, krimi serija 09.55 Exkluziv, magazin (R) 10.45 Punom parom, kulinarski

20.10

09.40

FILM RTL

FILM HRT 2

20.00

22.20

Brza blagajna

Mamac

Nakon što je naslijedio ‘Greens & Grains’, trgovinu mješovite robe koja je niz godina u vlasništvu njegove obitelji, Leslie Pool (John Lehr) odustaje od potrage za slavom i bogatstvom u New Yorku i vraca se u Ohio.

Pomalo neprilagodeni zaposlenici ne olakšavaju stvari novaku Leslieju kada mu s poslovnim prijedlogom pristupi Amy Anderson (Jennifer Elise Cox), djevojka s kojom je išao u srednju školu. Amy, koja je sada poslovoda ‘Super Value Marta’, jednog od najvecih lanaca supermarketa, pokazuje mu ugovor o prodaji trgovine koji je njegov otac potpisao prije smr .

Unatoc prijetnjama da ce ga istjera iz posla, Leslie je odlucio da nece proda trgovinu i zavjetuje se da ce obiteljski biznis uspješno poslova .

Jednog vru eg, vjetrovitog dana u gradi koji broji svega 57 stanovnika dolazi zagonetni revolveraš John Smith (Bruce Willis). Grad je podijeljen na dvije strane: s jedne je talijanska banda, predvo ena Strozzijem (Ned Eisenberg), a s druge irska, predvo ena Doyleom (David Patrick Kelly). Uvijek u borbi za prevlast, obje se skupine po inju bori za naklonost ubojitog Smitha, a on prora unato mijenja strane i koris se neobi nom situacijom, sve dok se stvari ne otmu kontroli i do e do op e eskalacije nasilja. Doyleov ubojica, sadis ki nastrojeni Hickey (Christopher Walken), jedva eka obra una se sa Smithom, a razvoj stvari postrance gleda lukavi šerif Galt (Bruce Dern).

Akcijski triler. Alvin Dean Sanders (J. Foxx), zajedno s bratom Steviejem (M. Epps) sitni je prevarant. No Alvina pri jednoj bezazlenoj plja ki uhite i on završi u zatvoru. eliju dijeli s profesionalnim lopovom Johnom Jasterom (R. Pastorelli), koji je sa svojim partnerom ukrao 42 milijuna dolara u zlatu iz federalne banke u New Yorku. Jaster prije no što umre otkrije Alvinu gdje je skrio zlato od svog psihopatskog partnera Bristola (D. Hutchison). Tako policija, na elu s agentom Edgarom Clenteenom (D. Morse), pušta Alvina iz zatvora, nadaju i se da e preko njega uhi Bristola. Alvin ni ne slu da je upravo postao mamac u igri ma ke i miša izme u policije i psihopatskog ubojice koji mu je na tragu.

08:00 12:00 15:00 15:02 15:40 16:00 17:00 17:30 18:30 19:00 19:30 20:20 20:50 21:30 23:15 00:15 00:45 01:45

Dje ja televizija Videostranice Danas na programu Zagrljaj ljepote Glazbeni predah Crtani lmovi Tjedna kronika Rezervirano vrijeme Vježbanje demokracije, ponavljanje Tjedna kronika Doma i glazbeni hitovi Dom na kvadrat, ponavljanje Okolo k(r)ole, ponavljanje Susret svjetova, igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Tjedna kronika Erotski lm Videostranice

09:58 NAJAVA PROGRAMA 10:00 IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbeni program 13:30 DOKUMENTARNI PROGRAM 15:15 VJERA I NADA vjerski program 15:30 EUROPSKI DNEVNIK TV magazin 16:00 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani 16:30 ARTS 21 emisija o umjetnos 17:15 KONTROVERZE by Drago Ple ko 18:25 EUROMAXX TV magazin 18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:00 ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu 19:30 VTV TJEDNIK 20:05 KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi 20:45 PRESSICA talk show 21:45 OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 22:45 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 22:50 METAL EYE glazbena emisija ------- ODJAVA PROGRAMA ------- VIDEOSTRANICE

23.20

Tamna materija

EMISIJA NOVA TV

22:45 23:00 23:50 00:15 00:45 01:45 03:30 05:05 05:50 06:15 06:40 07:25

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Hitni slu aj, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija-nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Bilo jednom u Meksiku, igrani lm (12) Ve ernje vijes Navy CIS, serija Bra ne vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Avantura, igrani lm (15) Bilo jednom u Meksiku, igrani lm (12) Navy CIS, serija Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Hitni slu aj, serija Kraj programa

20.40

TV Bingo Show

Posljednji preživjeli FILM RTL

07:00 07:55 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:05

EMISIJA HRT 1

S pe u gos ma SERIJA NOVA TV

izazov 11.30 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 12.25 Nestala, telenovela 13.15 Los Victorinos, telenovela 14.05 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) (R) 15.45 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.25 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 1001 no , dramska serija 20.45 Dugi oproštaj, igrani lm, akcijski triler 22.40 Pobjednici i grešnici, igrani lm, akcijska komedija (12) 00.35 Vijes , informa vna emisija 00.45 Posljednji preživjeli, igrani lm, akcijski triler/vestern (R) 02.25 Astro show, emisija uživo (18)

22.45

Red Carpet

06.30 Zabavni Infokanal 07.20 TV prodaja 07.50 Skozi as 08.00 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 29.08.1992 08.25 AlpeDonava-Jadran: Korna , Kamni Raj 08.50 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 09.50 Fes val Oktetov Kranj 2010 - Pod Oknom 10.35 Na Obisku, oddaja TV Koper Capodistria 11.05 Klapa Olsena Mlajšega in Zaklad v Rudniku, Norveški lm, ponovitev 13.10 Daulagiri, Dokumentarna oddaja, ponovitev 14.00 Svetovno prvenstvo v Aerobni Gimnas ki: Ženske Posamezno in Trojice, Posnetek Iz Rodeza 15.00 Carigrad: Svetovno Prvenstvo v Košarki (M), Slovenija - Zda, prenos 17.35 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu, Finalna Tekma: Nizozemska Španija, Posnetek Iz Johannesburga 19.20 Hokej Na Ledu: Poslovilna Tekma Tomaža Vnuka, Reportaža Iz Ljubljane 19.50 Ankara: Svetovno Prvenstvo v Košarki (M), Tur ija - Rusija, prenos 21.50 Zakoni Privla nos , Angleški lm, ponovitev 23.20 Rim, Angleško-Ameriška nadaljevanka, ponovitev 00.15 Ve erja Pri Rogerju, Angleški lm, ponovitev 01.20 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.15 Provjereno 12.05 Spisateljica u nevolji, lm 13.45 Formula 1, prijenos utrka 15.45 Najlu i sportovi, dok. serija 16.15 Život nije šala, serija 17.05 Škola za junake, lm 18.55 24UR 20.00 Zgodna žena, lm 22.10 Moto GP, snimka utrke 23.40 Narod pro v Larry Flynta, lm 2.00 24UR 3.00 No na panorama 5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Osumnji eni, lm 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 No ni program

08:00 11:00 12:00 15:30 15:35 16:00 17:00 17:05 18:15 19:00 19:15 19:18 19:25 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 22:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu Yoga & Pilates Slomljeno srce, serija Vijes Najbolje u 2010. iz naše produkcije TV Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Auto moto nau c vision Stolje e hrvatskog nogometa, serijal Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Živa vatra, serijski lm Gile e, svijet sporta Me imurje danas Sport Vrijeme VOA Erotski lm Videostranice

FILM NOVA TV

21.05

Bilo jednom u Meksiku Gitarista razbojnika i poznatog pla enog ubojicu El Mariachija (Antonio Banderas) pokvareni agent CIA-e nagovara da sprije i jedno ubojstvo. Progonjen i slomljen tragedijom, El Mariachi se povla i u život u izolaciji.

Prisiljen je presta se skriva , kada ga Sands (Johnny Depp), korumpirani agent CIA-e, nagovori na sabotažu ubojstva meksi kog predsjednika. To ubojstvo je organizirao šef kartela Barrillo (Willem Defoe), koji uz ubojstvo predsjednika namjerava svrgnu i vladu. Uz svoja dva pra oca Lorenza (Enrique Iglesias) i Fideoa (Marco Leonardi) desperado vodi legendu o El Mariachiju u nova uzbu enja i pustolovine.

08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 12:45 13:15 13:45 14:45 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

20.45

Dugi oproštaj

HUM. SERIJA NOVA TV

23.50

Bra ne vode

07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 09.45 TV prodaja 10.15 Sobotno Popoldne, ponovitev 12.55 30. Sre anje Tamburašev in Mandolinistov Slovenije 13.15 Slovenci v Italiji 13.45 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 14.05 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 15.05 Osmi Dan 15.35 Slovenski Magazin 16.00 Prvi in Drugi 16.25 To Bo Moj Poklic 16.55 Sport 19.00 Rožna Panter: Traperja, risanka 19.05 Rožna Panter: Losos, risanka 19.10 Iz Sobotnega Popoldneva 20.00 Dokumentarna Serija 21.05 Film 22.20 Knjiga Mene Briga, ponovitev 22.40 Film, ponovitev 00.10 Dokumentarna Serija 01.10 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Regina 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.00 Debbie Travis, dok. serija 15.00 Najbolje godine, serija 15.55 Sebi na ljubav, serija 16.55 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Iskrice u o ima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika, serija 20.55 Ludi petak, lm 22.50 24 UR 23.10 Kronike Sare Connor, serija 0.05 Špijun, serija 0.55 24UR 1.55 No na panorama 5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

62

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

David bode pak srediv Golijate…???!!!

D

ok letne vru ine i letošji urlabi ido pomalem krajo, na našem fala ko zemle med dvemi vodami svaje, o em re i, štricanja politi arov hadezea i esdepea so vse jakša i jakša.

Lejpo so to zmislili hadezeovci kaj vu ovo letno vreme, dok niti trava ne raste, o ejo akov ancaj i nam Me imorcaj re i kak županija, gradi i op ine vu šterima je esdepe na vlasti ne donaša nikaj dobroga nego se tu stoji na mesti, kaj je još dobro ili pak se ide nazaj, kak na priliko vu akovco gde nikak nebrejo dojti na zeleno kito z penezima.

O em re i gda vsaki den vse vej i vej penez fali, tak gda ono malo penez kaj je dogradona elnik Zoki Vidovi ov našte iv vu Zagrebo more poštepati sam one menše luknje vu grackoj kasi.

Morem vam re i gda je gospon Zoki meuv praf gda je rekev kajbi se naši politi ari na vlasti, kak onoj lokalnoj, tak i onoj državnoj, trebali vej pot naluknuti vu ministarstva i pospominati se z onima šteri peneze imajo, pak bi se unda nekaj i k nam dokoturalo. Nebrem veruvati gda so vsi protiv nas sam zato kaj smo nejmenša županija. Brz as je tu nekaj drugo vu pitanju. Najme

MALE ŠKARE

PRIJAMNIK

kaj, pak nebudu valjda išle jasle kravam, nek mi moramo dojti vu Zagreb, donesti projektline i re i kaj i kuliko ega nucamo.

Navek smo nekaj našte ili i ne verjem gda bi i ve dojšli z praznaj rokaj. Nejleži je sedeti doma i pripovedati kak nam niš i nikaj neda i trošiti ono kaj smo doma nazoba ili. Ima Božena praf, jako teško kajbi nekaj bilo od te svaje me imorskih esedepeovcov i hadezeovcov jerbo so oni povezani na vse strane, nej sam politi ki i poslovno nek so nešterni vu mešanim brakovima. Imate familije gde punica ima dva zete, a vsaki je z druge politi ke opcije (o šogorima se niti nebodemo spominali), a kaj nebodemo vum davali i one šteri so se oženili, gde on pripada levoj opcija, a ona desnoj ili pak je to istam druga . Teško je tu biti istam spameten, jerbo je vrana nigdar nej vrani o i kopala, pak nebode niti denes druga . e znam jeli je to ruom tak kaj esdepeovci restiravlejo hadezeove ljude, kak je gospon Vladek Ivkovi rekev, ali mi vse nekak vle e na to. Nejpredi so zmenili doktorico Kr mar kakti še ico Doma za zdravi e i kak se

N

VODITELJI CA HORVAT

KARI

RADIJUS

spominajo, oni šteri vse nejbole znajo pre akoski gracki vuri, na jeno mesto bi trebav dojti jeden malo mlajši koršmit, a ne moram vam re i gda je on vu esdepejo.Malo mi je teško za veruvati gda je župan Ivek Perho ov (65 kil) uspev zaplašiti direktora Mesapa Marjana Novaka (115 kil), ali sam se unda zmisliv kaj je David napraviv z Golijatom, pak bode brz as i tu zišlo kaj bode Marjan odišev po riti k meši, kak se to negda i Golijato pripetilo, tak gda bode Mesap dale brez njega laufav i tam bode hercuvala nekša druga politi ka opcija. Kuliko vidimo Vladek je meuv praf, cugle vlasti pomalem se smickaju z desne na levo strano i zadnji je cajt, ak je vej ne minuv, kaj se tu nekaj napravi i spremeni.

Ne zam zakaj, ali mi furt nekši rvek rovari po glavi gda je ve i zadnji cug odišev. No, ali je nej, ipak, prekesno ak je karta vu žepo. ak god je teško nam Me imorcaj, jerbo tua kriza oliti recesija ne popuš a, žilava je kak vrag, ali navek si mi najdemo cajta i za lepe stvari štere delajo oveko lejpo i dobro kak za telo, tak i za dušo. Napriliko,

vu Doljnjemo Vidovco so nejpredi iskali zlato vu Dravi, a kak so ga nej našli obrnuli so se k punim zdelama i tam ga bilo dostik vsega i za vse. Dok so vu Vidovco pune zdele krepile zmo ena tela, vu akoskomo Štomfarajo je težakima pun kufer vsega. Ve so i sindikalci dobili otkaza. Ne bi se šteuv tu mešati, ali nek mi sam težaki delajo i dobavlajo pla e, a vse drugo bo se nekak zglihalo. Vu isto vreme imamo i državno turisti ko atrakcijo: Pun rešt vu Remetinco. Serjan ari so se skazali ovo leto jerbo so organizerali Serjansko alko vu onima, a prepravla se za jesen, tak mi je bar rekev precednik serjanskoga Grackoga ve a, gospon Ivek, alka vu ta kama (teljigama) vu Hlapi ini i alka na beciklino vu Peklenici. I to je još nej vse, Serjan ari so, polek Mure, kuhali bogra a, gulaša, a i druge dobrote i inote, štere zidejo vu kotlek, i to tak kaj je duha išla prek meje vu Deželo.

Kuliko sam meuv za uti tej pograni ni incident je prijavleni sodo vu Štrazburo tak gda se nezna kak bode to zišlo.. A gda bi još po Muri vino teklo mesto kalne vode gde bi nam biv kraj?

K

KONJ

HRANITI ZA TOV

PRKOS

PLJUSKATI

…LICA BELA I RLENA

ZVUK

ZVONIMIROV GRAD

BEZALKOHOLNO PI E VIRGINIA

ZBIRKA ZEMLJOVI DA

IGRA NA KONJIMA POSUDICA IZ KOJE SE PIJE STANOVNIK

ŠKOTSKE

IVAN NOVAK

IMPERATOR

SVADBA

KARTAŠKA IGRA

EVELIN NOVAK

GR KO SLOVO

ŠPANJOLSKA

MUŠKO IME

BORILIŠTE

BOLEŠTINE

UMJETNI KO RAZDOBLJE

UZORAK

SVETA POSUDA

ITALIJA

HRVATSKI

MJERA ZA DUŽINU

NAZIV

IZLU EVINA KNJIŽEVNIK A.G. MIA OREMOVI

KRANJ AR

IMANJE

IAKO

PJEVA KI ZBOR

PRICA

ŽENSKO IME

Bit ete nekarakteristi no zbunjeni i optere eni stvarima koje obi no ni ne primje ujete.

Izbjegavajte samokri ziranje ili kri ziranje bilo koga drugog jer vjerojatno pretjerujete. Savjete možete dava samo ako su konstruk vni i pozi vni.

Na sre u od subote vam se raspoloženje popravlja, pa vas vjerojatno o ekuje ljepši vikend od ostatka tjedna. Mogu e su dublje povezanos i s osobama koje poznajete kratko.

BIK (21.4.-20.5.)

Ovaj tjedan, a posebno vikend bit e iznimno romanti an, te pozitivan predznak razdoblja koje vas o ekuje. Jedini problem se može pojavi ukoliko budete komunicirali s rigidnijim ljudima koji nisu spremni ni na malene ustupke. Ipak, neka to bude vaša lekcija eksibilnos , pa kako biste o uvali dobro raspoloženje pokušajte vi biti što manje tvrdoglavi. Dajte sve od sebe i pokušajte ne odudarati od drugih. “Uklju ivanje” e vam donije zabavu, a tvrdoglavost vas isklju i iz zanimljivih grupnih ak vnos .

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRUGALJ KA

ZEMLJIŠNA MJERA

OCRT

ŠIVA I PRIBOR

STANLIO I …

I SLI NO

SUPROTNI VEZNIK

OTOK KOD ZADRA

VAGA (24.9.-23.10.)

Vjerojatno ete pomisli kako netko nešto taji od vas ili kako vam netko radi iza le a. Me u m budite smireni i ako ve morate pitajte bez pretjerivanja i preuveli avanja. Nije vrijeme za scene jer ete tako samo naškodi sebi, a možda se radi i o pogrešnom predosje aju.

Emo vni vrtuljak e potraja sve do kraja tjedna, pa unaprijed isplanirajte mnoštvo opuštaju ih ak vnos kako vas ovaj tjedan ne bi pretjerano iscrpio.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Dosta esto uživate u luckastosti svojih prijatelja, ali ovaj tjedan e bar jedan od njih pretjera . Teško da ete sve mo i podnije na smiren i opušten na in pa tražite konstruk vne ideja za ispuhivanje, poput zi ke ak vnos . Morate nau i razdvaja tu e postupke od svojih, te shva da svatko ima slobodu izbora i pravo ponaša se kako želi, ak ako se i njihovi izbori izravno u vas.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Neka vam obavljanje i završavanje ku anskih poslova bude prioritet. Svoju energiju usmjerite konstruktivno umjesto da se sa svima sva ate i prigovarate zbog onoga što i sami možete popravi . Pokrenite se i poboljšajte svoje okruženje. Ipak, budite ljubazni prema drugima i njima ostavite prostora za samostalne odluke, te nemojte nikoga prisiljava na neke aktivnosti samo zbog toga što se vama to radi.

Najviše od svega volite slobodu, pa ete baš zbog toga teško provoditi ugodno vrijeme.

Drugi e vam se jednostavno kva i i pokušavati vas kontrolirati. Ako želite biti dobar partner morate malo žrtvovati svoje želje kako biste ugodili drugima. Bu na mjesta ponekad nije toliko loše zamijeni him i mirnim okruženjem, te in mnim društvom. Pokažite kako i s vama može bi lako, te kako znate poštova tu e mišljenje.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Ako ne kažete ono što vam je u mislima lako ete eksplodirati u pogrešnom trenutku, a ako budete pokušavali objasni na vrijeme, ne ete nai i na razumijevanje, tako da vam ovaj tjedan komunika vno ne e biti lagan. Ponašajte se poput prave odrasle osobe i pokažite mnogo strpljenja. Pažljivije slušajte i manje osu ujte i prosu ujte druge.

Ono što zapo ne kao ugodan put, izlet ili doga aj može završiti kao opasno iskustvo. Ako ste osoba koja voli anvature, tada je ovo tjedan za vas, ali ako ste osoba koja voli stabilnost i emo vnu sigurnost, držite se što bliže doma, pozna h ljudi i mjesta.

Nemojte ulazi u rizi ne poslove ili inicira nove stvari.

Morate se zaustavi i prizna sami sebi, pa kasnije i drugima da ne možete ispuni sva obe anja koja ste dali, te da vam željeni životni s l postaje problem. Umjesto na ekstra aktivnosti usredoto ite se na nježnos , toplinu i osmijeh. Na taj na in ete iako niste ispunili tu a o ekivanja zasluži divljanje i poštovanje. Klju je u osobnos , a ne ak vnos .

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Ne smetaju vam ljudi koji su druga iji od vas. Vi ste osoba koja cijeni individualnos više od svega, pa ete joj ovaj tjedan teži . Ipak, jedna osoba s kojom ete do i u kontakt bit e previše udna i za vaš ukus. Pokušaj da na ete smisao u besmislenim situacijama samo e vama naškodi , pa se odlu ite ili ete uživa u “ludilu” ili ete traži mirnija mjesta i društvo. Svaki pokušaj kombiniranja e propas .

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Emocije e postati naglašene, ako ne i pretjerano.

Radit e se vrlo vjerojatno o miksu najrazli itijih osje aja koji e kreira veliku dozu napetos . Bit e vam za u uju e kako je teško shva obi ne stvari, poput toga gdje trenutno stojite i u kakvoj ste poziciji. Ali prije nego što donesete neke kona ne odluke pri ekajte da se emo vni val primiri, kako se kasnije ne biste pokajali.

RIBE (20.2.-20.3.)

Ovaj tjedan ete bi doslovno magnet za suprotan spol. Stalni partner ili nova osoba koju upoznate bit e doslovno oduševljena s vama. Ipak, morate pripaziti da zbog pretjerane brige za druge ne zapostavite sebe.

Sebe stavite na prvo mjesto.

Nau ite prihva a pohvale i nosi se s njima.

AŠE ZA PIVO

FILMSKA NAGRADA

VIC tjedna

RIMSKI 101 NAJVE A KOPNENA ŽIVOTINJA

MALA STAJA

RAJKO JAGAR

VRSTA PAPIGE

KAJ TI KUIŠNEM LICA, TVOJA…

ŠAPA

OVAN (21.3.-20.4.)

LAV (23.7.-23.8.)

POKUS

ZEUSOVA MAJKA

24. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OPSEG

ŠARENICE

DRUGI OTKOS TRAVE

Pametna krava Sjedi krava na trešnji i jede višnje. Nai e druga krava i pita je: - Što to radiš na trešnji?

- Jedem višnje! - odgovori prva krava.

- Pa otkud višnje na trešnji? - upita druga krava.

- Pa ja donijela!

24. kolovoza 2010.

Vremenska prognoza 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana PREGLED VREMENA od 17. do 23. kolovoza

Sutra kratkotrajno zahla enje Idealno ljeto VREMENSKA SLIKA: Kaže se “Prva kiša u augustu rashladi zemlju i more“, a blagdan Velike Gospe op enito se smatra prekretnicom nakon koje ljeto polako gubi snagu. Dani postaju sve kra i što za posljedicu ima niže jutarnje temperature što onda utje e i na polagani nestanak dnevnih vru ina koje su tipi ne za srpanj i po etak kolovoza. Zna se zaista dogoditi da prva promjena vremena koja nastupi u kolovozu i donese kišu i zahla enje na neki na in “ubije“ ono pravo ljeto jer se nakon te promjene velike vru ine više ne vra aju. No, ove godine nije i ne e biti tako. Ljetu još nije kraj!

Danas e vrijeme biti vru e i sparno. Promjena vremena s kišom i padom temperature stiže krajem dana i sutra, ali samo na jedan dan pa e nakon toga opet biti lijepo.

VREMENSKA PROGNOZA: Kao i u ponedjeljak, tako e i ve i dio utorka biti sun an i vru uz južinu i sparinu. Danas emo ponovno imati dojam kao da se nalazimo usred srpnja! Vrijeme e biti sun ano i vrlo toplo, sredinom dana ak i vru e. Samo e nas jutarnja svježina, a u nekim dijelovima Me imurja i kratkotrajna magla, podsje ati da se polako ipak bližimo jeseni. Vjetar e biti slab do umjeren jugozapadni, a temperatura e s jutarnjih 13°C porasti do popodnevnih 30 Celzijevaca, ponegdje i malo iznad.

Biometeorološka situacija e biti nepovoljna zbog pada tlaka i približavanja frontalnog poreme aja.

Dolazak fronte mogli bismo osje-

Protekli je tjedan na podru ju Me imurja, ali i ve eg dijela Hrvatske donio zaista lijepo ljetno vrijeme.

Nakon ciklone Margarete koja nas je zahvatila prije Velike Gospe, ovog tjedna nismo imenovali nijednu ciklonu. Na vrijeme je glavni utjecaj imalo polje povišenog tlaka zraka što je omogu ilo puno sun anog i toplog vremena. Jutarnje temperature sad su ve ugodne i lako se spava, a tome pridonose sve duže notiti ve kasno popodne, a osobito nave er kad se sa sjeverozapada o ekuje porast naoblake, a mogu i su i pljuskovi s grmljavinom, osobito u no i na srijedu. Nave er e i temperatura biti u padu jer e zapuhati sjeverni vjetar.

Glavnina te promjene vremena ini se u no i i u prvom dijelu srijede. Tada bi do našeg podru ja stigla fronta s kojom o ekujemo naobla enje uz veliku mogu nost za kišu i pljuskove s grmljavinom.

Nakon južine vjetar e okrenuti na umjeren sjeverac što e uzrokovati pad temperature tako da e popodnevne vrijednosti u srijedu biti skoro 10 stupnjeva niže nego po etkom tjedna. Možda dobrodošlo osvježenje i kiša, pogotovo jer e se nakon toga popraviti i biometeorološka situacija.

No, ta promjena e biti kratkog vijeka. Ve od etvrtka ponovno e zavladati stabilnije i sun anije vrijeme s puno sunca. Jutra

e biti svježija, ak i prohladna, mjestimice uz kratkotrajnu maglu, a dnevna temperatura e biti u porastu. Tako e najugodniji dan vjerojatno biti etvrtak, a zatim prema kraju tjedna opet bi moglo postati vru e, a južina ne e biti baš povoljna za meteoropate.

Ta južina predznak je mogu e nove promjene vremena tijekom vikenda. Ve u subotu popodne ponegdje se može pojaviti kakav pljusak s grmljavinom, no još bi ve i dio subote bilo relativno povoljno vrijeme. Temperatura zraka i dalje visoka, a tek nave er uz sjeverni vjetar o ekujemo osvježenje.

Zato e vrijeme u nedjelju, a ini se i u ponedjeljak, biti pod utjecajem hladnije i vlažnije zra ne mase. U takvim okolnostima bit e dosta promjenjivo i svježije. Uz umjerenu, povremeno i pove anu naoblaku o ekuje se mjestimi na pojava kiše ili pljuskova s grmljavinom. No, bit e i sun anih razdoblja. Temperatura zraka bit e nešto niža pa ni najviše dnevne vrijednosti vjerojatno ne e prelaziti 25 Celzijevaca.

i. Naime, sad smo u režimu brzog skra ivanja dana pa je svaki dan oko tri minute kra i od prethodnog dana.

Vrijeme je i tijekom vikenda bilo idealno za boravak na otvorenom. Prevladavalo je sun ano i vrlo toplo uz lagani povjetarac, a mogli bismo dodati da je vrlo sli an tip vremena cijelog tjedna vladao i na Jadranu pa svi koji su za godišnji odmor odabrali sredinu kolovoza vjerojatno su jako zadovoljni vremenskim prilikama.

Nova istraživanja Koliko e ova promjena vremena potrajati možete provjeriti i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 23.8.).

METEOROLOŠKI KALENDAR 23. kolovoza 1956. god. u Novoselu kraj Siska tu a usmrtila nekoliko krava na paši 24. kolovoza 1960. god. u Vostoku na Antarktici temperatura pala na -88,3°C 28. kolovoza 1896. god. nevrijeme i povodanj na Bra u

NASA od sredine kolovoza do kraja rujna provodi projekt istraživanja uragana, nazvan GRIP (Genesis and Rapid intensi ication Processes - Proces stvaranja i naglog razvoja), iji je cilj poboljšati razumijevanje stvaranja tropskih oluja i njihovog razvoja u snažne uragane. Osim letjelica s posadom NASA e koristiti i novu bespilotnu letjelicu Global Hawk opremljenu najsuvremenijim instrumentima i senzorima za prou avanje životnog ciklusa uragana. Ta e letjelica omogu iti dosad nevi en pogled na formiranje i ja anje tropske oluje u uragan.

Dosad je, koriste i letjelice s posadom bilo mogu e neprekidno dobivati podatke

iz oluje tj. uragana u trajanju od dva do etiri sata. Global Hawk e biti sposoban neprekidno prikupljati meteorološke podatke u trajanju i do 20 sati. Znanstvenici o ekuju da e projekt pružiti mnoge odgovore na brojna pitanja vezana uz kriti ne trenutke u stvaranju tropske oluje i njenog naglog razvoja u snažni uragan.

Prvu priliku za po etak istraživanja znanstvenici NASA-e imali su ve ovog vikenda. Naime na podru ju isto nog Atlantika se stvorila nova tropska oluja, a ve ina modela se slaže u tome da bi ta oluja sljede i tjedan mogla postati i uragan. Sljede e ime na ovogodišnjem popisu imena atlantskih oluja je Danielle.

Doga aji JOSIP NOVAK iz Selnice ogor en na Udrugu Oaza kojoj je poklonio parcelu zemlje

Umjesto starinskog mlina, sve je zapušteno - To morate vidjeti i želim da o tome pišete jer samo ogor en, povrije en i tužan. Ja sam Josip Novak iz Selnice i molim vas dojdite, uli smo iz telefonske slušalice i naravno krenuli na dogovoreno mjesto.

Put nas je doveo u pitomo i sve ljepše naselje Zaveš ak i selni koj op ini u kojem smo skrenuli udesno na podru je “pod mlinom” gdje žubori potok s istom briježnom vodom.

- Evo, pogledajte kako to izgleda.

Trava je do pojasa, a zbog toga što me je sram jedan sam dio sam pokosio.

Ovu parcelu sam dobio od svojih roditelja koji su je godinama održavala, a tako sam i ja inio sve do prošle godine. Doznao sam da udruga Oaza iz Selnice kani postaviti starinski mlin odnosno vodenicu uz ovaj potok i da

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

želi kupiti parcelu. Ja sam im ponudio dio svoje parcele te smo se nakon par minuta o svemu dogovorili.

Rekao sam da im parcelu dajem besplatno, ali uz uvjet da je drže u redu, dakle da redovito kose travu, iste grmlje okolo potoka. Ukratko da sve bude kako i do sada, što su oni i prihvatili, govori Novak.

Sve je ostalo na obe anjima

Evo, trava mi je do pojasa, pokazuje Josip Novak

Ali ubrzo je izgleda Oaza odustala od svojih planova...

- Dogovorili so se i da im uz manju nov anu naknadu sam pokosim travu dok se mlin ne postavi, a onda se mi em.

Dva - tri puta su mi platili, a onda više niti pla aju niti kose. Razo aran sam i

mišljenja sam da parcelu vratim u svoj posjed. Iz samo jednog razloga, što je ne održavaju, gotovo u dahu i vidno razo aran ispri ao nam je Josip. Njegova majka Marija Novak, je dodala kako su oni i njihovi susjedi uvijek svoje livada, oku nice i šumarke držali istima i da je zgrožena kako se Oaza odnosi do darovane joj parcele. Kaže Novak, da kad ih je upozorio da moraju isti i kositi travu, dobivao protu odgovor, kako on nema pravo na parcelu koju je poklonio, jer više nije njegova.

- Ja se slažem da parcela nije moja, ali imam pravo kako osoba koja ju je poklonila, ali i kao gra anin zahtijevati da bude uredno održavana, naglašava Novak, spreman da Oazi pomogne uz više njihove korektnosti. (S. Mesari )

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec. ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Ne razmim kak moreju gledati takšu travu, udi se Marija Novak

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

ZAVRŠEN ITF FUTUREC “PUN EC OPEN” U AKOVCU

ZAPO ELE SVE ME IMURSKE NOGOMETNE LIGE

STARTALO PRVENSTVO II. HRVATSKE NOGOMETNE LIGE

Pobjednici: Nastja Kolar Prilog broja: Raspored NK Me imurje startalo i Kristijan Mesaroš jesenskog dijela prvenstva porazom u Solinu SPEKTAKL VE NA OTVORENJU ovogodišnjeg Špancirfesta

Špancirfest i ove godine pretvorio Varaždin u centar svijeta Žestoki subotnji triptih

Ovogodišnji, dvanaesti po redu Špancirfest, gFestival dobrih emocija h, festival je koji se svake godine iš ekuje sa sve ve im nestrpljenjem. Uz savršen tajming pred kraj ljeta, svake godine sa sve bogatijom ponudom i gpoštelanijom h organizacijom, i ove je godine ovaj festival šeta a zapo eo kako to jednom Špancirfestu i doli i – spektakularno.

15.000 ljudi otvorilo je zajedno s makedonskom atrakcijom Kirilom Džajkovskim ovogodišnji Špancirfest

Nešto starije generacije u isto su vrijeme uživale u showu Zorana Predina

Ulice grada u petak su se ve u popodnevnim satima po ele puniti brojnim posjetiteljima, a u ve ernjim satima gradom se jedva prolazilo. ast da otvori ovogodišnji Špancir ponovo je dobio Kiril Džajkovski.

Makedonsku atrakciju na Stari je grad došlo pogledati više od 15.000 ljudi, što organizatori

isti u kao bez premca najve e koncertno otvaranje Špancirfesta u dvanaest godina njegova postojanja i potvrdu važnosti, vrijednosti i atraktivnosti gFestivala dobrih emocija h.

Kiril feat. Ras Tweed & Serdzuk Osrkestar Special uz posebnu goš u Esmu Redžepovu održali su zaista koncert za pam enje

uz jedinstvenu mješavinu elektronike, makedonskih ritmova, reggae zvuka i truba a.

Dok je Stari grad plesao uz Kirila, na Trgu Miljenka Stan i a svirao je Zoran Predin s Gypsy Swing bandom.

Sjajan kao zabavlja , Zoran je prepuni Stan i ev trg osvojio repertoarom koji je obuhvatio

sva razdoblja njegove karijere: od hitova La nog Franca pa do njegovih solo uradaka uz nekoliko zanimljivih obrada.

U 22 sata su obje pozornice: i ona na Starome gradu, i ona na Stan i evom trgu na kratko utihnule jer je po eo tradicionalni vatromet kojim se otvara svaki Špancirfest.

Nose se majice s printevima Jednostavno da jednostavnije ne može. Traperice i jednostavni t-shirt sa efektnim printom odli an je izbor za šetnju subotnom

špicom. Udobno i oku ugodno, i upravo je zato ova kombinacija ovog tjedna naj eš e vi ana na našim špicericama. Najpopular-

niji printevi su svakako oni omiljenih crtanih junaka ili superheroja, ali motivi su zaista razli iti i, što je najbolje, sve je dozvoljeno.

Subotnji je program po eo ve od jutra Susretom povijesnih postrojbi, a na scenu je drugog dana festivala stupio i teatar predstavama u sklopu dje jeg gHlapec festa h, uli nog lutkarskog kazališta te gKomedija festa h. Koncertno ludilo nastavljeno je žestokim triptihom sa injenim od koprivni kog Over lowa, zabo ke Zadruge velikog Hladnog piva na Starome gradu, a na Stan i evom trgu opet su se našli Makedonci. Ovog se puta radilo o izvrsnim, modernim i mo nim glazbenim virtuozima gInfuse h progresivnog cross-over zvuka sa snažnim utjecajima popa, rocka i eletkronike.

U nedjelju je na Stan i evom trgu nastupio Jura Stubli i njegov Film kojeg smo nedavno imali prilike vidjeti i kod nas u akovcu.

Sve informacije o daljnjem programu Špancirfesta možete prona i na www. spancirfest.com