Međimurske novine 782

MEDIA MODEL ljeta 2010.

Meri

media str. 5

Poznić iz Novog Sela Rok www.mnovine.hr

Najbolji spidvejaši kazali da nema boljeg na svijetu

str. 45-46

SPEEDWAY SPEKTAKL NA STADIONU “MILENIUM“

Godina XV.

Broj 782.

^akovec, UTORAK, 31. kolovoza 2010.

Cijena 7 kuna

MEĐIMURSKI INFORMATIČKI GENIJALCI

str. 2-3

Igor Čanadi odlazi u Facebook, Stjepan Glavina među najboljim mladim svjetskim informatičarima NOĆNA "ŠORA" nakon uzavrelih niskih strasti, cajki i alkohola

str. 8

“Vesela noć“ ispred narodnjačkog kluba “Guru“

PEKARNA. CAFFE BAR.

sefino se Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str.str.

708 media

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Petnaest godina s Vama!

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

“Godine prolaze nervoznim korakom, mi stojimo. Jesmo li sretniji, jesmo pametniji, godine prolaze, mi gledamo ...” pjeva Bajaga u Varaždinu, a ja pomislim: “Pa u srijedu 1. rujna nam je 15 godina otkako je otisnuti prvi broj Me imurskih novina”.

I zaista, prisjetih se prvih dana i po etaka bavljenja profesionalnim novinarstvom. Nije bilo lako tada, nije ni danas.

Puno toga se promijenilo, mediji posebice kad je tehnologija u pitanju - ogromnim koracima idu naprijed. Me utim, bez obzira što se danas, za razliku od tada, medijsko tržište u potpunosti promijenilo, što je danas Internet nešto bez ega se više kao ne može, ipak još uvijek iza sve stoji ovjek. Novinarski posao postao je danas još zahtjevniji.

I nema vremena za stajanje, ni gledanje, borba na medijskom tržištu za svoju koricu kruha posljednjih je godina uzavrela. Naravno, mnogi su u tome zastranili, pa su trivijalnosti poput davanja golemog publiciteta starletama u mnogim slu ajevima važniji od analiti nosti i pisanja o istinskim problemima koji nas okružuju.

Neki kažu da je to podilaženje publici, ali dobro je poznato kamo nas može odvesti kad se povjerenje itatelja gradi isklju ivo na žutilu, tra u ...

Osje a se to kod mnogih u našoj branši, posebice novih medija poput portala koji u želji da budu brzi i ekskluzivni novinarsku profesiju u velikom broju navrata banaliziraju i ponašaju se neodgovorno.

31. kolovoza 2010.

MLADI, PAMETNI i USPJEŠNI još uvijek su bez perspektive u Me imurju koje nikako da se riješi dalje zanemaruju, ne cijene i poštuju dovoljno, ne iskorištavaju, ne “brendiraju” te, što je najvažnije

ME IMURSKI IN “Odljev mozgova PRI A PRVA akov anin Igor anadi odlazi raditi u Facebook

Naš zacrtani put nakon “poro ajnih muka” i nekoliko godina s upitnicima “što i kako” posljednjih deset godina slobodno možemo re i da je dobro poznat i, uvjereni smo, prepoznatljiv u me imurskoj javnosti prvenstveno po stavu, poruci, aktualnosti, zanimljivosti, analiti nosti, pra enju pozitivnih trendova u poslu kojim se bavimo.

Ovu našu godišnjicu, za koju smatram da nije mala stvar za jedne lokalne novine, iskoristio bih kao priliku da zahvalim Vama, poštovani itatelji, koji izdvojite svaki tjedan dio svoga nov anog budžeta za ovu novinu, kao i svima onima koji nas prate putem portala i naših web stranica, oglašiva ima i poslovnim partnerima koji zajedno s nama predstavljaju zapravo zajedni ku cjelinu, te naposljetku kolegama koji su osnovali i prošli kroz novine i redakciju, kao i onima koji su danas sastavni dio nje.

Svi zajedno predstavljamo tim zbog kojeg s veseljem ekam neku sljede u okruglu broju, npr. 1.000 broj novina. Živjeli!

Najviše me veseli intelektualn - Ovog rujna kre e na studentsku praksu u ni manje ni više nego - Facebook. Društvena mreža ija popularnost ne jenjava ovom e mladom informati aru tako osim omiljene razbibrige postati i radno mjesto, novi izazov i svakako nezaobilazna stavka u životopisu Igor anadi ove je godine završio preddiplomski studij na Fakultetu elektronike i ra unarstva u Zagrebu.

Ro eni akov anin ve je sedam godina u Zagrebu, jer je i srednju školu, XV. gimnaziju, popularni MIOC, poha ao u Zagrebu.

Aktualna logisti ka potpora našoj mladoj informati koj reprezentaciji, i sam se s brojnih natjecanja vra ao s medaljama. Najdraže su mu, kako sam isti e, ona s IOI-a 2007. i ona s me unarodnog studentskog programerskog natjecanja ACMICPC IBM-a “Battle of the Brains” iz 2008., kada je po prvi put jedan tim iz Hrvatske osvojio medalju na takvom natjecanju. Uz Igora, srebrni tim te godine inili su i Luka Kalinov i , koji ovaj tjedan po inje raditi za Google, i Lovro Pužar, koji ve radi za Facebook, i koji je zaslužan za Igorovu ulaznicu u tu tvrtku.

- U Ameriku, to nije, kalifornijski grad Palo Alto, gdje je središte Facebooka, kre em 11. rujna, objašnjava Igor, dodaju i da ga putovanje

na simboli an datum ne plaši pretjerano. - Deveta je godišnjica napada na ‘blizance’ i SAD, nije deseta, tada bi možda bilo svašta, dodaje uz smijeh.

Dva dana nakon polaska po inje raditi svoj posao iz snova, i na tom e radnom mjestu ostati vjerojatno 4, a maksimalno 6 mjeseci. – Nakon toga sve su opcije otvorene. Jedna od ideja je možda da odem raditi u Google, i kod njih sam se prijavio na praksu pa ekam intervjue, a možda se otvori i neka druga irma. Ipak, s obzirom na to da sam, nakon što sam diplomirao, uzeo slobodnu godinu prije nastavka fakulteta, taman da se i ne otvori neko drugo radno mjesto, ostaje mi vremena za sve stvari za koje nisam imao vremena tijekom studija, a koje bih volio nau iti i koje me zanimaju, kao, primjerice, nau iti španjolski jezik, igrati tenis ili pro itati brdo knjiga. Osje am da imam neke rupe u op oj kulturi koje bih volio popuniti i postoje te neke stvari koje me zanimaju i kako god okrenete ne

Igor anadi: - Teško mi je re i kada u se vratiti u Hrvatsku, a kamoli u Me imurje, kada ne znam ni kamo u nakon prakse u Facebooku. Ali u principu imam neki osje aj i prema Me imurju i prema Zagrebu i prema državi. Ili u se vratiti ili u se esto vra ati, zaboraviti ne u sigurno ... mislim da e mi tih godinu dana biti dosadno, objašnjava Igor svoje (ne) planove.

Hrvatska je u svjetskom informati kom vrhu - Moj prijatelj i kolega Lovro Pužar ve dvije godine radi u Facebooku, jako je zadovoljan i sretan i puno nam je pri ao o tome. Jednog su ga dana iz irme zamolili da preporu i neke svoje prijatelje za praksu i preporu io je nas deset. S obzirom na to da nam je pri ao doslovno bajke kako je to raditi u

Facebooku, i njegovo je oduševljenje tim poslom iskreno, rekao sam ‘ok,

prijavi me, pa ako upadnem – upadnem’. Najprije sam poslao svoj CV, nakon toga je slijedio red telefonskih intervjua koji su znali trajati i po sat vremena, uz pregršt zanimljivih pitanja i zadatke, pri ao sam o sebi i o svom životu, što radim na fakultetu i zašto bih želio raditi za njih. Nakon tri intervjua odlu ili su se za nas 5 od preporu enih 10 i, eto, ja sam bio me u njima, pri a kako je uop e došao do posla u, prema statistikama, najpoželjnijoj tvrtki na svijetu. Uz objašnjenje da je na praksu uzeto sto studenata iz cijelog svijeta, a da su petorica Hrvati, dakle, njih 5 posto, Igor dodaje da je to

Me imurci razo arani nekonstruktivnim prepucavanjem naših politi ara

Anketa “Pod vurom”

Izvanredna sjednica Hrvatskog sabora na kojoj se raspravljalo o rebalansu državnog prora una navela nas je da upitamo žitelje Me imurske županije misle li da duge

saborske rasprave vode konstruktivnom rješenju ili pak je ovdje rije o osobnim prepucavanjima me u našim politi arima koji zasigurno ne e uroditi plodom.

Svi su se složili da ovdje nema rije i o konstruktivnim sva ama.

Razo arani našim politi arima, Me imurci smatraju da su to sva e osobne prirode koje ne vode nika-

Zoran Bauer, Podturen Kada govorimo o dugim saborskim raspravama, smatram da tada nije rije o konstruktivnim sva ama, ve više o osobnim prepucavanjima me u našim politi arima. Iz takvih rasprava sigurno se ne e izroditi neko konstruktivno rješenje. Time se samo zagrebe površina, dok pravi problemi ostaju. Na žalost, mislim da emo potonuti još dublje kada je rije o trenutnoj situaciji.

gurno nikad ne e biti bolje. U bolje sutra gotovo nitko ne polaže nadu, dok neki smatraju da nas eka još gore razdoblje. (hz)

Darko urani , akovec - Osobno nisam zadovoljan politikom koja se vodi u našoj državi. Naši politi ari skupljaju se u Saboru i dugo raspravljaju, a na kraju ni do kakvih konstruktivnih rješenja ne do u. Samo pove avaju cijene kako bi mogli napuniti kasu. U ovakvim uvjetima situacija se sigurno ne e tako brzo promijeniti na bolje.

Ruža Musta , Sveta Marija - Ja sam ve toliko razo arana radom naših politi ara da nemam rije i. Mislim da njihove rasprave i sva e ne vode nikamo, a najmanje rješenju naših problema. To sve su sva e osobne prirode, dok konkretnih rješenja za odre eni problem nema. Pravi problemi ostaju neriješeni.

Ivan Trnov anec, Trnovec - Mišljenja sam da su sva e me u našim politi arima samo njihova osobna prepucavanja kojima pokušavaju ste i politi ke bodove. Mislim da ni do kakvih konkretnih rješenja ne e do i na taj na in jer su sva e više osobne prirode, dok pravi problemi s kojima se suo avamo ostaju u pozadini.

mo, a najmanje rješenju odre enih problema. Pravi problemi s kojima se suo avamo ostaju u pozadini, kažu Me imurci, i dodaju da nam s ovom garniturom politi ara zasi-

Franjo Dolenec, akovec U slu aju sva a naših politi ara, mišljenja sam da je rije o osobnim prepucavanjima, a ne konstruktivnim sva ama kojima e se nešto konkretno riješiti. Smatram da se na taj na in ne e ništa pozitivno posti i. Dok oni uživaju u visokim pla ama, mi jedva preživljavamo. Što je najgore, mislim da tako skoro ne e biti bolje.

Rajko Orel, Okrugli Vrh Ovo što rade naši politi ari nema veze sa zdravom pameti. To uop e nema veze s konceptom rješenja. Ovdje je rije o uvanje guzice u foteljama, ništa drugo.

S ovom garniturom politi ara zasigurno nam nikad ne e biti bolje. (foto: bš)

31. kolovoza 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

poznatoga “me imurskog politi kog populizma” marljivosti i radišnosti ( itaj: sindroma izvrsnih bauštelaca), dok se intelektualni rad i dostignu a i , ni ne pla aju

FORMATI KI GENIJALCI a” naša nova stvarnost

ni izazov! svakako velika pohvala za hrvatsku informatiku. – Od bezbroj prijava za praksu ak 5 Hrvata je dobilo posao, što zna i da smo zaista visoko na svjetskoj razini. I to samo potvr uje vrijednost naših medalja, vidi se da se te medalje koje dobivamo cijene, da to nisu tek tamo neke medalje, ve da imaju odre eno zna enje kasnije u životu i karijeri. Hrvatska stvarno je u svjetskom informati kom vrhu.

- Ostali de ki svoju su praksu otišli odraditi preko ljeta jer se vra aju na faks, a s obzirom na to da sam uzeo godinu dana pauze zbog ostalih stvari koje želim napraviti, ja kre em od jeseni. uo sam se s njima, kažu da se radi dosta, po 10 sati dnevno, s time da dosta vremena ode i na pauze za ru ak, ve eru ili rekreaciju i sport.

Jako je zabavno, kao u Googleu, a svi znamo kako se tamo radi. Jedan im je dan ak došao lunapark, a neki timovi odlaze, primjerice, skakati s padobranom. U biti se jako puno nau i, i u struci, i timskom radu, te kako je živjeti u Americi, sve u svemu, nau e se i pozitivne i negativne stvari, ne skriva svoje oduševljenje Igor.

Na pitanje emu se najviše veseli, bez razmišljanja daje pomalo neo ekivan odgovor ...

- Najviše me veseli intelektualni izazov. Da ja mogu sjesti, razmisliti o nekom zadatku i dati neko svoje rješenje do kojeg sam sam došao, da vidim da sve to ima smisla. Da ne radim na nekim šablonskim zadacima, ve da moram razmišljati, da pred sobom imam izazov na nekoj višoj razini, objašnjava uz pomalo žalosnu konstataciju da je u Hrvatskoj tako kreativan posao u principu jako teško na i.

S druge strane, raduje se i upoznavanju ameri kog na ina života, budu i da e ionako ostati još minimalno dvije godine na fakultetu, upoznati tamošnji život, malo se zabavljati. - Ve sada znam da u apartman dijeliti s jednim Poljakom, Rumunjom i Kinezom, dakle, družit u se sa mladima sa svih strana svijeta i vidjeti kako tko razmišlja, raduje se mladi .

Detaljnije o radnom mjestu zna tek da je raspore en u tzv. “domino

team” i da e raditi na nekom internom Facebook alatu koji e raditi na detekciji eventualnih grešaka. - Ipak, tek kad do em tamo vidjet u što me zapravo eka. Kad sam pri ao s Lovrom i pitao ga što da izaberem, rekao je: ‘sve je super, ne možeš pogriješiti’. Svatko je u svom podru ju, sve je druk ije, imaš osje aj da radiš neku ‘cutting edge tehnologiju’, pri a nam Igor.

Mjese no e za svoj rad Igor u Facebooku primati i pla u, a s obzirom na to da oni pokrivaju i troškove smještaja, glavnine hrane i avionske karte, rije je o istoj zaradi. Naravno, rije je o poslovnoj tajni, ali Igor nam je priznao da je rije o velikom iznosu. - Kad sam uo koliko, rekao sam ‘sigurno se šalite’. Radio bih tamo i da mi ništa ne daju, isto zbog iskustva, a sad još plus toliko love ...

Nakon tih godinu dana, prakse u Facebooku i punjenja rupa u op oj kulturi, Igor se vra a na fakultet. - Studij nastavljam na Sveu ilištu Wisconsin – Madison, koje sam upisao ve sada, ali sam ih molio da me pri ekaju godinu dana, što u Americi nije nikakav problem, puno je manje birokracije nego kod nas. Jednostavno sam gospo i u administraciji rekao da bih došao godinu dana kasnije o ekuju i da e mi izrecitirati cijelu proceduru kakvu morate ‘odraditi’ kod nas, ali dovoljno je bilo samo napisati mail s odlukom da odga ate upis za godinu dana, i to je bilo to.

U akovcu i Me imurju kona no se nešto pokrenulo i želim jednog dana pomo i zajednici u kojoj sam odrastao ...

Mama Milica za svog se sina, naravno, brine, ali Igor je ve od prošle godine navikava na injenicu da e na nastavak studija u Ameriku, pa se ve u principu priviknula. Igor iskreno priznaje da bi se jednog dana volio vratiti u Hrvatsku. Još ne zna u kojem trenutku života, ali siguran je da bi se volio vratiti. - Draga mi je država. Me imurje mi je isto drago, ali ovdje baš i ne vidim neku perspektivu. Možda eventualno u penziji. Znam, zvu i predugoro no, ali za mlade ovdje ni nema nekih high-tech kompanija ni sadržaja koji mladima trebaju, iskreno odgovara Igor. Na prijedlog da upravo on bude taj koji e pokrenuti ono što našoj žu-

Facebook je doista povezao ljude - Ono što je Facebook pos gao, osim što je zaradio milijune, i zašto ja vjerujem u Facebook, jest da je promijenio na in komunikacije me u ljudima. Ljudi su ipak povezaniji. Makar esto možemo u da je Facebook otu io ljude, ja se s me ne slažem.

Dapa e, mislim da im je omogu io više me usobnih veza, vrst je u svom stavu mladi informa ar.

Govore i o Facebooku, nismo se mogli ne dota i pitanja privatnos .

Igor objašnjava da njemu osobno ona nije bitna, osim kada se ne zloupotrjebljava kao u slu aju kra a iden teta. - U principu, ni eg što radim

u životu se ne sramim i, ako nekoga zanima, moj osobni pro l prili no je otvoren, ne smeta mi ako e netko zna da danas idem na Špancirfest ili da sam ju er feštao u Zagrebu. I ja volim ponekad pogleda što drugi rade. Ta privatnost po meni osobno i nije preveliki problem. Netko možda smatra da je, ne žele da se zna gdje su bili ili što su radili, ali mislim da se ljudi ne bi trebali srami toga što rade. Mislim da je zapravo recept vrlo jednostavan – ako ne želiš da drugi znaju, nemoj stavljati na Internet, jednostavno je Igorovo rješenje. (bš)

ar je raditi za odli nu i poznatu kompaniju

PRI A DRUGA Mladi Preložanin Stjepan Glavina ponovno se okitio medaljom na Me unarodnoj informati koj olimpijadi

Igor objašnjava i da su njegovi prijatelji uglavnom u jednakoj mjeri oduševljeni njegovim budu im radnim mjestom kao i on sam. Jedino postoji mala bojazan s njihove strane da e im “kopa “ po pro lima pa neki prijete da e se maknu s Facebooka, ali Igor misli da ipak ne e. - Facebook je super jer je, osim što je odli na kompanija, i poznat, radit u na ne emu što svatko od nas koris , i tu je dodatna ar ovog posla, dodaje. (bš)

Potvrdio status jednog od najboljih mladih informati ara na svijetu

paniji nedostaje, izvla imo smiješak na lice i odgovor: - Da, možda je ok ideja da ja nešto pokrenem. Ali posljednjih sam sedam godina u Zagrebu, privikao sam se na život tamo i vezan sam za taj grad.

Nekako više volim te megalomanske gradove u kojima ima puno ljudi, da kad dignem slušalicu u bilo koje doba dana mogu prona i nekoga s kim u oti i na kavu, a u akovcu mi se ini da je to nekako manje mogu e.

Ipak, ni Igorove prognoze za naš kraj nisu toliko crne. - U Me imurju i akovcu se, ujem, pokre e dosta stvari - agencija Redea, budu i Tehnopark i sl. To je stvarno pohvalno, vjerujem da e i sa znanstvenog aspekta biti nekih pozicija. Nadam se njihovom uspjehu i volio bih to, ali ipak više naginjem ideji da se vratim u neki ve i, življi grad.

Zato me i privla i Amerika, više volim tu atmosferu neprestanog doga anja, dodaje Igor.

- Ipak, volio bih, ako bude ikako mogu e, pomo i rastu i napretku kraja u kojem sam odrastao i iz kojeg dolazim, kako ne. Ne moram živjeti ovdje da bih pomogao. Recimo i naš poznati astro izi ar, profesor Dejan Vinkovi , koji je rodom iz Šenkovca, tako er ima tu neku notu. Radi u Splitu, ali esto se vra a u akovec. Kod ‘naših’ se ljudi koji idu u Ameriku na neki duži period, baš poput njega, vidi neki ‘shift’, pomak u razmišljanju u smjeru - idemo pomo i zajednici, a ne samo strpati što više para u džep, što je esto uo ljivo kod ljudi zatvorenih u neke druge hrvatske krugove. U Americi više vlada atmosfera – idemo napraviti nešto kreativno, pokrenuti nešto, pomo i zajednici. To sam osobno primijetio, ti ljudi cijene i sami pokre u nekakve inicijative. I takav mentalitet želim doživjeti i biti pod njegovim utjecajem, te neke startup inicijative za pomo zajednici.

S našom izravnom “Facebook vezom” pokušali smo dogovoriti javljanja iz Amerike, kad se smjesti i malo “ufura“. Igor je obe ao da e se pokušati javiti, svakako e nam imati štošta za ispri ati, ali problem je što – ne e smjeti. Gotovo sve u ta 4 mjeseca, osim možda pokojeg izleta, svrstavat e se u kategoriju povjerljivog i internog i, na žalost, po tom emo pitanju ostati kratkih rukava. Ipak, Igoru želimo prije svega siguran let, što više iskustva, popunjenih rupa u znanju i da nam se jednog dana vrati. Nama, u akovec, u Me imurje, jer upravo su nam mladi ljudi njegovog kalibra potrebni da se stvari doista pokrenu u višu brzinu.

(Bojana Špani ek)

Za 19-godišnjeg Stjepana Glavinu unatrag etiri godine u vrijeme srednjoškolskog obrazovanja školski praznici nisu postojali. Sve svoje vrijeme posvetio je informatici. Zato je danas me u najboljim informati arima u svijetu.

Mladi Preložanin, sad ve bivši u enik Srednje škole Prelog te brucoš zagreba kog Fakulteta elektrotehnike i ra unarstva, na 22. Me unarodnoj informati koj olimpijadi održanoj sredinom kolovoza u Kanadi osvojio je srebrnu medalju, ime je okrunio svoj rad i trud te potvrdio dosadašnje uspjehe kojima se malo tko može pohvaliti. Na Olimpijadu, na kojoj je sudjelovalo još etiri natjecatelja iz Hrvatske, plasirao se zahvaljuju i zlatnoj medalji koju je osvojio na 17. Srednjoeuropskoj informati koj olimpijadi održanoj u slova kim Košicama.

Uz svesrdnu podršku roditelja, u pripremama su mu pomagali djelatnici Srednje škole Prelog, ponajviše mentorica, profesorica informatike Danijela Naran a.

- Ve drugo ljeto za redom imamo ast predstaviti izvrsnoga mladog informati ara. Sretni smo i ponosni što je Stjepan u enik naše škole i sin grada Preloga. Želim mu sre u u daljnjem školovanju i da ne zaboravi naš kraj, rekao je na konferenciji za novinare, održanoj u petak u preloškoj Srednjoj školi, ravnatelj te ustanove profesor Tomislav Gregur.

Talent je samo preduvjet za uspjeh Sam Stjepan ne samo prema novinarima ve i prema roditeljima, što je u šali potvrdio i njegov otac Marijan, škrt je na rije ima.

Kazao je tek da je natjecanje u Kanadi trajalo dva dana, svaki dan po pet sati rješavali su etiri zadatka, a u preostalo vrijeme uspjeli su posjetiti slapove Nijagare te lunapark. - Bilo je lijepo, skroman je Stjepan. Na novinarsko pitanje o receptu za uspjeh kakav je on ostvario, odgovorio je da 20 posto ini talent, a 80 rad. O tome ime e se i gdje baviti nakon fakulteta još, kaže, ne razmišlja.

Stjepanov otac zahvalio je Srednjoj školi Prelog na pruženoj podršci i pomo i, posebno mentorici profesorici Naran a, te istaknuo kako on i Stjepanova

Stjepan s roditeljima majka nisu previše iznena eni Prelog došao ve kao županijski uspjehom njihovog sina jer su vi- prvak iz informatike i matematidjeli koliko puno radi. Uz to svoje ke. Takav talent, sklonost prema je znanje redovito testirao na ra- logici i matemati kom razmišljazli itim online natjecanjima, a u nju, kaže, kre e od malih nogu. svijetu informatike manje - više Mnoga ga djeca imaju, no potrebse zna koliko tko vrijedi. Uspjeh no ga je njegovati i razvijati, za je tim ve i što je Stjepan bio jedi- što su u Stjepanovu slu aju iznini natjecatelj koji je u enik op e, mno zaslužni roditelji. Naravno, dok su ostali bili polaznici priro- jako je važan i rad. doslovno - matemati kog smjera - Ve postati lanom hrvatgimnazije. ske olimpijske reprezentacije veU godinu dana riješi oko lik je uspjeh jer se u Hrvatskom savezu informati ara jako dobro 1.500 zadataka radi, pridodao je otac Marijan.

U razdoblju od godine dana Stjepanov životni put nastavznao je riješiti oko 1.500 zadataka. Uložio je mnogo truda i rada, lja se na fakultetu u Zagrebu za nemjerljivog satima, nije bilo za- koji je ostvario pravo na direktan datka pred kojim bi pokleknuo, upis ve u tre em razredu srednje predao se ili odustao. - Stjepanu škole kada je postao državnim zahvaljujem i na svemu što sam prvakom u informatici. Ni nakon ja od njega nau ila, prate i ga u posljednjeg uspjeha ne miruje. protekle etiri godine, naglasila Priprema se za nova natjecanja, je mentorica, profesorica Danije- od kojih je prvo u Poljskoj, pa e la Naran a. Napomenula je i da je se o njemu zasigurno još uti.

(Velimir Kelkedi) Stjepan Glavina u Srednju školu

estitke državnih dužnosnika Mladim hrvatskim informati arima koji su na natjecanju u Kanadi ukupno osvojili zlatnu i tri srebrne medalje na uspjehu su es tali i najviši državni dužnosnici.

- Upu ujem vam iskrene es tke povodom osvajanja medalja kojima ste nastavili sjajan niz rezultata koje hrvatski informa ari ostvaruju na me unarodnim natjecanjima. Vaš uspjeh ima osobit zna aj jer je pos gnut na onom podru ju ljudskog djelovanja u kojem dolazi do izražaja intelektualni potencijal, upornost i krea vnost koje e oblikova vašu i našu budu nost. Upu ujem es tke i vašim profesorima i roditeljima te Hrvatskom savezu informa ara, stoji u es tki predsjednika Ive Josipovi a. Ministar

obrazovanja, znanos i sporta Radovan Fuchs poru io pak je kako su osvojena odli ja ponos svima u Hrvatskoj, upravo kao i olimpijske medalje naših sportaša. – Vi, kao i vaši vršnjaci koji redovito ostvaruju sli ne iznimne uspjehe na olimpijadama u matema ci, zici, ali i drugim podru jima znanos , jamstvo ste uspješne budu nos Hrvatske. Vaš uspjeh obvezuje sve nas koji se brinemo za rad hrvatskoga obrazovnog sustava da osiguramo najkvalitetnije uvjete i cjelovitu potporu za nesmetan razvoj vaših dokazanih talenata, stjecanje novih znanja te napokon i preuzimanje uloge budu ih lidera sutrašnjice Hrvatske, navodi se u priop enju iz Ministarstva. (vk)

4

Aktualno

GDQD u Me imurju

Inovator iz Strahoninca ima sredstvo protiv ambrozije!?

Aleksandar Stefanovi , inovator iz Strahoninca, tvrdi da posjeduje e kasno sredstvo u borbi protiv ambrozije, ali za sad nikako da komercijalizira svoj proizvod. Nagra ivan

“D I S C I P L I N I R A N J E ” županijskih službenika evidentiranjem izlazaka - ulazaka na radno mjesto na specifi an na in - davanjem otisaka prstiju

je više puta na razli itim sajmovima inovacija, a za svoj proizvod Cas škropivo kaže da efikasno služi za suzbijanje pelinaste ambrozije. I ne samo to, nego pod istim imenom

izradio je lizaljku i bombon koji su tako er e kasni u borbi protiv razli itih vrsti bolesti, odnosno pomažu u ja anju i otpornosti organizma. Ho e li kona no njegovi proizvodi prona i

put široke primjene za koju nema prepreka, ostaje vidjeti, ali ako je istina da se ambrozija ne može iskorijeniti špricanjem ili košenjem, a može Casom, valjalo bi pokušati.

RESORNA ministarstva ne poduzimaju ništa vezano uz problematiku u OŠ Macinec

Dio roditelja upisao djecu u druge škole

Župan Perho : Savjesni djelatnici nemaju razlog za brigu Dio djelatnika Me imurske županije izrazio je nezadovoljstvo zbog najave da e se u upravnu zgradu Županije postaviti ure aj koji e pomo i pri vo enju evidencije ulazaka, odnosno izlazaka zaposlenika iz zgrade Županije. Pomalo “bigbrotherovski“ djeluje na in na koji e se voditi evidencija – davanjem otisaka prstiju putem posebnog aparata (elektronski, nikako tintom kao na policiji).

Režim koji bi trebao saživjeti ovih dana obrazložio nam je župan Perho ...

- Oni koji savjesno obavljaju svoj posao nemaju razlog za brigu. Ministarstvo gospodarstva nedavno je donijelo Pravilnik o evidenciji radnog vremena, a ovo je jedan od na in na koji možemo voditi tu evidenciju. Prije svega sami gra ani ukazuju mi na injenicu da esto ne mogu do i do razli itih službenika, odnosno djelatnika u županiji jer ih za radnog vremena nema na radnom mjestu. Obavljaju aktivnosti koje nisu vezane uz njihov posao. Ne mogu re i da javnost nije u pravu, no zna i li to da nemam povjerenja u zaposlenike? Postavljanje ure aja, koji je samo jedna, ali najizglednija opcija za rje-

31. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

- Prema mojim saznanjima, 11 od 16 djece koja su s po etkom ove školske godine trebala krenuti u 5. razred Osnovne škole Macinec ispisalo se iz te škole.

Deset e u 5. razred krenuti u OŠ Nedeliš e, dok e jedno dijete daljnje školovanje nastaviti u OŠ Gornji Mihaljevec. Ovo je rezultat toga što resorna ministarstva ništa nisu poduzela po pitanju problematike OŠ Macinec u kojoj su djeca romske nacionalnosti u velikoj ve ini, kazao nam je Željko Kofja , koji je na prolje e pokrenuo peticiju iji je cilj bio da romski u enici ne budu ve inski dio razrednih odjela u Osnovnoj školi Dr. Ivana Novaka Macinec, a koji je ujedno i roditelj djeteta koje e novu školsku godinu zapo eti u OŠ Nedeliš e.

Važno je naglasiti da do toga nije došlo zbog toga što roditelji ne žele da njihova djeca idu u školu s Romima, ve žele poboljšati kvalitetu osnovnoškolskog obrazovanja svoje djece. - Mi nemamo ništa protiv integracije romske djece u škole, nismo rasisti, ali smo za to da se kod ormiranja razrednih odjeljenja u razrede ne stavlja ve ina u enika Roma

šenje tog problema, ne zna i da djelatnici ne e mo i iza i ako moraju obaviti neki hitan posao, me utim, to mora biti evidentirano. Razmišljali smo i o karticama, no tu postoji mogu nost manipulacije, mogu se zamijeniti, dati drugoj osobi. Kada bih imao potpuno povjerenje u svoje zaposlenike, ni kartice ni ure aj za otiske prstiju ne bi bili nužni. Zaposlenici izravno odgovaraju pro elnicima odjela, a pro elnici meni. No, i neki pro elnici zloupotrjebljavaju radno vrijeme za privatne aktivnosti.

Pravila treba poštivati. Sli na evidencija vodi se u mnogim institucijama i nitko iz toga ne pravi problem. Zabrinuti su upravo oni koji izlaze kako bi obavljali privatne poslove.

Ipak, ure aj emo postaviti kad suglasnost za to daju svi zaposleni. Sam ure aj stoji nekoliko tisu a kuna, kazao je župan. Župan Perho isti e i kako problem u županiji nisu samo izlasci za radnog vremena, ve i to što se radi na radnom mjestu. - Nije dovoljno do i na posao i odsjediti osam sati. Tu emo tako er poja ati kontrolu, napomenuo je pri kraju obrazloženja ovog postupka.

(Velimir Kelkedi)

Roditelji isti u kako se ne protive integraciji i daljnjem obrazovanju njihove djece s u enicima romske nacionalnosti jer su time naša djeca zakinuta.

Kao mogu e rješenje ponudili smo da se organizira prijevoz djece romske nacionalnosti iz njihovih mjesta prebivališta do drugih osnovnih škola u Me imurskoj županiji, po potrebi i šire, naravno, u škole iji kapaciteti dozvoljavaju prihvat odre enog broja djece jer bi se samo tako u enicima romske nacionalnosti dala mogu nost potpune integracije u društvo.

No, iz Zagreba nikakve naputke ni odgovor nismo primili, objašnjava Željko Kofja , jedan od roditelja djece koja e daljnje školovanje nastaviti u drugim me imurskim školama. Ina e, Romi su u Paragu organizirali potpisivanje peticije s kojom inzistiraju da što više hrvatske djece ostane u školi, ali kad im ve tako dobro ide skupljanje potpisa, zasigurno bi roditelji romske djece morali puno više

brinuti o školovanju svoje djece, disciplini poha anja nastave, higijenskim navikama i sl. jer upravo je u tome razlika izme u romske i neromske djece i što je najvažnije nikako da do e do znatnijeg napretka.

U ostalim me imurskim školama kako saznajemo tako er je bilo ovog ljeta ispisa u enika iz sli nih razloga, ali oni su uglavnom u manjem opsegu. (hz)

ŽUPANIJSKO VIJE E Hrvatske iste stranke prava

Traže nove izbore za gradona elnika akovca Predsjednik H SP-a za Me imursku županiju Goran Roha ek sa suradnicima održao je kon erenciju za novinare na više politi kih tema.

Pravaši su Gradu akovcu postavili zahtjev za obilježavanje 19. obljetnice po etka obrane Vukovara, no odgovor nisu dobili. Roha ek je iskoristio ovu priliku da napadne Branka Šalamona, gradona elnika akovca, zbog, kako je rekao, “gubitka od 14,3 milijuna kuna u gradskom prora unu”. Pravaši zbog lošeg vo enja Grada smatraju

da trebaju izbori za novog gradona elnika, a osim toga poru uju da sadašnji gradona elnik i zbog svojega zdravstvenog stanja i starosti ne može više dobro voditi Grad.

H SP e na prosvjed u Vukovar 18. rujna prilikom dolaska srpskog predsjednika Tadi a, o ekuje se da on preuzme odgovornost za Vukovar i agresiju na Hrvatsku.

Zapošljavanje po etni kom klju u neprihvatljivo

Goran Roha ek (u sredini): - Tražimo nove izbore za gradona elnika akovca

H SP e podnijeti ustavnu tužbu zbog ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kojim se nacionalnim manjinama jam i zapošljavanje u državnim službama prema reciprocitetu nacionalne pripadnosti. Smatra se da je donošenje takvog zakona i davanje prava izvan svake pameti. - Tako, na primjer, rekao je Roha ek, imamo desetlje e za Rome, pa desetlje e za Srbe, dva desetlje a za tajkune, a kad e kona no Hrvati dobiti jednu jedinu

CITATI TJEDNA “U mjerenju ljubaznosti vrijedi: što južnije, to tužnije.“ Kristina Horbec, agencija za “tajno kupovanje“, Hrvatska danas, HTV 1, 20.8.2010.

godinu. Istovremeno kad se branitelje i umirovljenike ponižava provodi se program desetlje a za Rome, uz nejednake kriterije.

Kad je rije o aktualnom politi kom trenutku, Vlada smanjuje naklade nezaposlenima, pla e, donosi nove namete, te staje na stranu anarholiberalnog kapitala, a radnike se ostavlja na cjedilu.

Zbog toga su i HDZ i SDP najgora mogu a opcija za Hrvatsku, a pravaštvo jedina prava opcija.

(JŠ)

Istražio i odabrao Zlatko Boži

“Vjeronauk u javne tvrtke!“ Marina Jurani , Ve ernji list, 21.8.2010., prilog Obzor

“Svi raspravljaju kome e se oduzeti, i kome dati, a fokus mora biti na poticanju rasta.“

“Danas nema vremena ni za zabavu. Vikendom kada iza ete, trebate se zabaviti brzo, efikasno i primitivno.“

“Prodajem kozi – sir“ - natpis s greškom u prilogu o poljoprivrednom gospodarstvu iz mjesta Golubi

Boris Vuj i , zamjenik guvernera NBH, “Otvoreno“, HTV 1, 26.8.2010.

Dražen Turina – Šajeta o turbofolku u “Ljetnoj slagalici“, HTV 1, 20.8.2010.

Dnevnik, HTV 1, 24.8.2010.

31. kolovoza 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

NOVI NAPAD SINDIKATA TOKGH na arapariju

Zaštita radni kih prava ili želja mo nih sindikalista za uništavanjem tvrtke!?

- Nakon nezakonitih otkaza sindikalnim povjerenicama u arapariji, Uprava sada u Prelogu u dijeli j mitran, nezakonite sporazumne otkaze ugovora o radu i proizvodnju seli u akovec, rekao je Savo Šmitran, regionalni koordinator sindikata TOKGH, na prošlotjednoj presici na kojoj nije propustio navesti poantu cijelog slu aja da je tvrtka zapravo spremna za ste aj - Kada sam 10. kolovoza izrazio bojazan da e se stanje u MT -u Tvornici arapa u akovcu preseliti u Prelog, nisam slutio da e se to dogoditi tako brzo i, na žalost, bio sam u pravu. Ivan Kraja i , direktor MT -a Tvornice arapa, ujedno i direktor MT -a Tvornice dje je trikotaže u Prelogu i nakon 10. kolovoza, kada smo ukazali na njegove ne asne i protuzakonite radnje, nastavlja u svom stilu, rekao je Savo Šmitran, Regionalni koordinator sindikata TOKGH u uvodu na konferenciji za novinare, održanoj prošli petak, u povodu najnovijih zbivanja u MT -u Tvornici dje je trikotaže Prelog. Šmitran je rekao kako je trideset radnica iz Preloga sa strojevima i poslom preseljeno u MT Tvornicu arapa akovec, a da im nisu dane mogu nosti o itovanja na odluku direktora Kraja i a.

- Direktor Ivan Kraja i radnicama je rekao da u akovec sele zbog pove anja obima poslova u arapariji, me utim, kada su radnice vidjele da e u akovcu raditi na svojim strojevima i poslovima iz Preloga, bile su zaprepaštene i shvatile da su prevarene, naglasio je Šmitran, dodaju i kako su me u tim radnicama i sindikalne predstavnice.

Prema njegovim rije ima, radi se o apsolutnom kršenju pozitivnih zakonskih propisa na štetu radnica, i sindikalnih

prava, jer Kraja i ni nitko iz Uprave nije se savjetovao s Radni kim vije em, što je tek naknadno pokušano u initi kazao je Šmitran.

Što se krije iza Šmitranovih navo enja hipotekarnih dugovanja?

Naime, u njezinom nastavku dogodio se nastavak agresivne sindikalne kampanje TOKGH-a prema arapariji budu i da je Šmitran vodstvo te tvrtke optužio da je prezaduženost, a izme u redaka se dalo iš itati kako je želio poru iti i pred kolapsom. Šmitran je tako podastro i hipotekarna dugovanja tvornica u kojima je Kraja i direktor, a ona iznose preko 24 milijuna kuna. Isto tako kaže kako postoje ogromna hipotekarna zaduženja, dugovanja državi (porezi) i bankama (Splitska banka ...) u iznosu od 80 milijuna kuna i oko 4,5 milijuna eura.

Kraja i želi obmanuti državne službe, što je o ito, kada je rije o državnoj potpori. Naime, lani je MT Tvornica arapa akovec od države dobila tri milijuna kuna potpore, uz uvjet da ne otpušta radnike. Otpuštanja je bilo i ima ih, iz ega je vidljivo da Kraja i državnim službama daje krive podatke, tvrdi Šmitran, naglasivši da to ini za obje tvornice.

Malo je udno kako se Šmitran obrušio na arapariju, a nije govorio o nekim drugim tekstil-

nim tvrtkama koje su primile u prošlim godinama puno ve u inancijsku državnu pomo , a otpustile i mnogo ve i broj radnika zbog restrukturiranja i sl.

Sad kada je stigla kakva-takva državna pomo u Me imurje, Šmitran kao da želi poru iti da se takvo nešto više ne doga a.

Je li prizivanje ste aja ipak poanta cijele presice?

Nadalje, Šmitran smatra kako je ovo svjesno kršenje radni kih prava i veliki pritisak na sindikalne povjerenice u MT -u Tvornici dje je trikotaže u Prelogu, gdje preostalih 120 radni-

ca strahuje za svoja radna prava i zaposlenje. Na kraju, Šmitran kaže da su sva dugovanja u ovim tvrtkama nastajala od 2005. i 2006. godine, kada su Ksenija Preininger, Darinka Kri ka i Ivan Kraja i došli na elo tvrtke. Tvrdi kako se dugovi tvrtki ne smanjuju, nego se i dalje gomilaju, te da su oba trgova ka društva zrela za ste aj. Na kraju je Šmitran ipak došao do poante ove presice.

Ina e, ovog trenutka u MT u Tvornici arapa akovec i MT -u Tvornici dje je trikotaže Prelog radi 500-tinjak radnika i pomalo je udno da sindikalni ovjek priziva gašenje obje

DIREKTOR KRAJA I tvrdi:

Nakon 31. listopada radnice se vra aju u Prelog - Ve su smiješni i neozbiljni svi ovi Šmitranovi potezi i navodi i, što je najvažnije, uop e ne odgovaraju istini. Ni pod kakvom prisilom radnice iz Preloga nisu premještene u akovec, nego dogovorno, zbog pove anja obujma poslova. Za ovo imamo suglasnost Radni kog vije a i radnica koje su dobile nove ugovore o radu kakve su imale u Prelogu. One e u MT -u Tvornici arapa raditi do 31. listopada ove godine, a potom se vra aju na svoja radna mjesta u Prelogu. Ni ime, ali baš ni ime, ne e biti zakinute za svoja prava.

To što rade na svojim strojevima dovezenima iz Preloga sasvim je normalno u našem procesu jer su programi obje tvrtke na trenutnim poslovima sli ni i radnice ih znaju i mogu obavljati. Dakle, uop e nema nikakvih nezakonitih radnji, nego se radi o ekonomi nosti i zadržavanju narudžbi i poslova. Šmitran bi trebao biti sretan da radnice imaju što raditi i da e imati posla u narednom razdoblju, kaže direktor Ivan Kraja i , dodaju i kako ostale Šmitranove navode ne e komentirati jer su neto ni i neistiniti. (sm)

Savo Šmitran, sindikalni povjerenik, nakon araparije priziva ste aj i u Tvornici dje je trikotaže u Prelogu

tvrtke i pod krinkom zaštite radni kih prava zapravo dovodi cijelu situaciju blizu toga da se zaista dogodi ste aj, što zna i novih 500 ljudi na burzi rada.

O ito mo ni sindikalisti u pojedina nim slu ajevima gdje im to odgovara i gdje im se to dopušta prizivaju najgori mogu i scenarij, umjesto da pregovaranjem i konstruktivnim prijedlozima štite radni ka prava.

Ovako ostaje dojam kad se malo bolje “zagrebe ispod površine” da se “pljuvanjem” po Upravi i vlasnicima araparije zapravo podilazi radnicama koje su zasigurno u ovoj industrijskoj grani ionako potpla ene i

zasigurno frustrirane što za svoj rad ne mogu primiti bolju pla u.

Krije li se iza ovakvih istupa zapravo podgrijavanje atmosfere da budu još više ljute na vodstvo tvrtke i ako do e do zaista najgoreg scenarija da se na e dežurni krivac. Me utim, što e se dogoditi ako njih 500-tinjak zaista ostane bez sadašnje pla e i radnog mjesta? Ho e li im ga možda osigurati Šmitran? I zanimljivo je što je presicu držao sam Šmitran bez predstavnika sindikata iz obje tvrtke, te da su na pokrajnim stolicama sjedili jedna muška i jedna ženska osoba, navodno bliski sindikatu.

(S. Mesari )

JAVNI PRIJEVOZ na podru ju sjeverozapadne Hrvatske

Povezivanjem autobusa i vlakova do kvalitetnijeg sustava Na sastanku je dogovoreno pokretanje prvotnih mjera i pilot linija integriranoga javnog putni kog prijevoza na podru ju Me imurske i Varaždinske županije do kraja godine. Glavni koordinator Saveza za željeznicu Slavko Šte i ar predstavio je kratkoro ne i dugoro ne poteze koji

se moraju poduzeti za razvitak sustava.

Kratkoro ne mjere provedive su u vrlo kratkom roku, zahtijevaju minimalna inancijska sredstva i više su organizacijske prirode. Radi se o objedinjavanju voznih redova svih prijevoznika na jednom mjestu te njihovo postavljanje na web

stranice županija, gradova i op ina. Na stajališta autobusa i vlakova koja se nalaze vrlo blizu tako er je potrebno postaviti vozne redove oba prijevoznika.

Zajedni ke karte za vlak i autobus tako er je mogu e uspostaviti na manje frekventnim linijama bez posebne regulacije naplate karata. Dugoro ne mjere

uklju uju izradu studije razvitka integriranoga javnog prijevoza putnika te njezino provo enje po fazama kroz dugi niz godina do uspostave optimalnog sustava.

Me imursku županiju na sastanku su predstavljali zamjenik župana Me imurske županije Matija Posavec i stru na suradnica u Županijskoj upravi za ceste Me i-

Puno larme, a za niš’

ri, mudri ljudi kažu, pokrijemo se njime onoliko koliko nam pokriva dozvoljava. Kad imamo viška para, tada se ne špara, a kad imamo manjka para, tada se pak špara… I to ne šparamo na drugima ve na sebi.

Naši kroja i državnog prora una ponašaju se kao da kod ku e nemaju svoj vlastiti ku ni budžet, pa nemaju pojma o emu je rije .

Kad govore o rezanju troškova, oni govore o drugim ljudima, a ne o sebi.

Kad govore o neu inkovitosti, misle na druge, a ne na sebe… No to ve svi znamo, zar ne?

Ono što ini se ne znamo je da rebalans prora una nema nikakve veze s našom budu noš u, ve je trenuta no snalaženje. To je dakle, usporedimo li s ku nim prora u-

nom, pitanje ho emo li jesti hrenovke ili friško meso. Naša budu nost ovisi o tome u što dugoro no investirao. Ulažemo li u ku u, kupujemo li auto ili koristimo javni prijevoz, školujemo se ili školujemo djecu, kako bi nam se prihodi pove ali, kako bi kvalitetnije živjeli, itd… Dakle potezi koji e nas dugoro no odrediti.

Ako sebi ili djetetu pla amo fakultet, sigurno ga zbog nedostatka novca ne emo prekidati, jer nam je to kapitalna investicija, o kojoj ovisi budu nost, ve emo smanjiti izlaske, ne emo kupiti novi LCD televizor, jesti sendvi s 10 umjesto 15 deka salame, itd… Dakle srezati troškove koji e u budu nosti biti zaboravljeni zbog koristi koje smo dobili od ostalog, na emu nismo štedjeli.

U našem državnom kokošinjcu sve je izmiješano, i sitna zadovoljstva za rastjerivanje depresije i dugoro ne investicije. Pa tako jedni kokoda u kako bi uveli porez na dionice (e tog bi trebalo pod hitno zatvoriti negdje gdje nema pristup ljudima, jer ne razlikuje uloženi kapital koji stvara novu vrijednost od jalovog, neuloženog kapitala), drugi bi srezali pla e, tre i digli trošarine… Miješaju kruške i jabuke. U cijeloj ovoj makljaži u korist privremenih rješenja donose se odluke koje dugoro no utje u na naše živote.

Mi to slušamo i gledamo ve 20 godina. Pa dokle ljudi? Kad ete ve jednom u mirovinu? Da vam je pomalo režemo.

U srijedu je u prostorima Varaždinske županije održan sastanak na temu integriranoga javnog putni kog prijevoza na podru ju sjeverozapadne Hrvatske. On podrazumijeva objedinjenu voznu kartu, uskla ene vozne redove i zajedni ke terminale koji olakšavaju prelazak iz autobusa u vlak i obratno.

Oko rebalansa državnog prora una digla se nevi ena buka. Kao da je u injeno nešto vrlo bitno ili kao da je nešto vrlo bitno propušteno u initi. Ne znam jeste li ikad bili u situaciji doživjeti larmu koju napravi kokoš kad je nešto istjera iz gnijezda? Ako niste, vjerujte, jedva je podnošljiva. No problem je u tome što kokoš ponekad larmu digne i sama od sebe, jer nije bila u stanju snijeti jaje. Pa onda eka tko naleti da ga kokodakanjem optuži.

Upravo na kokodakanje podsje a ovo nadmetanje u argumentiranju za i protiv prora una.

Zaista mi nije jasno ime se bave

ti naši politi ari i itaju li oni išta, informiraju li se? Koja li se larma digla, kao da je nešto novo. Pa prora un ne valja ve 20 godina. A rezanje mirovina, smanjenje javne uprave, novi porezi… sve o emu se ovih dana glasno i mudro pri a nije stvar prora una, a još manje rebalansa prora una, ve razvojne politike neke zemlje.

Sam prora un nije neka ogromna mudrost, jako je sli an najobi nijem ku nom budžetu, kojeg svako od nas puni onoliko koliko je zaradio. Što na poslu, što u fušu, što sa strane... I onda to ino i predano trošimo koliko možemo. Kako sta-

murske županije Ljerka Cividini.

Posavec je pozdravio pokretanje stvaranja sustava integriranoga javnog prijevoza putnika i kazao kako je za Me imursku županiju idealna pilot linija Prelog – ehovec autobusom i dalje ehovec – akovec vlakom. Mogu nost pokretanja ove linije postojat e od prosinca ove godine.

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

6

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.

ODRŽAN jubilarni deseti Festival krumpira u Belici uz mimohod mehanizacije

KALAMPER, KALAMPER... B

proizvodi pola hrvats - Beli ka udruga proizvo a a krumpira ima 120 lanova, sve više iz godine u godinu, a 95 njih položilo je ispite za proizvo a Deseti jubilarni festival krumpira u Belici održan je ove godine uz prikaz mehanizacije i kolone traktora svih vrsta, pod nazivom “Od motike do 2010.”, izložbu sorti i modernih pakiranja krumpira, a gostima su ponu ena i jela od krumpira. Uz stru njake, predstavnike savjetodavne službe u županiji, proizvo a e i predstavnike tvrtki koje se bave krumpirom, festivalu su bili nazo ni i dožupani An elko Horvat i Matija Posavec, predstavnici HOK-a Mate Topi i Slavko Faltak te gosti iz Ma arske i mnogi drugi.

Festival je otvorio na elnik op ine Zvonimir Taradi, rekavši da op ina Belica na sve na ine koje može pomaže proizvo a ima krumpira, a mjesto i op ina Belica postali su nadaleko poznati po proizvodnji krumpira te najve i hrvatski proizvo a i. Op ina je postavila zahtjev nadležnim ministarstvima da se parcele državne zemlje daju u zakup ili prodaju po 20 hektara, a zbog velikog interesa poljoprivrednika.

i djedovi, rekao je on, te njima i svim nazo nima zaželio pjesmu “Kalamper, kalamper”, koju je potom izvrsno otpjevala Martina Krnjak uz tamburaški sastav iz Belice, što je bio i najemotivniji trenutak festivala.

Predsjednik Obrtni ke komore Me imurja Slavko Faltak bio je impresioniran koli inom i vrstom mehanizacije za proizvodnju krumpira koja je za ovu prigodu okupljena na jednom mjestu, naglasivši da se radi o pravoj tvornici na otvorenom koja zahtijeva visoka ulaganja i znanje.

Dožupan An elko Horvat rekao je da poljoprivredni proizvo a i krumpira iz op ine Be-

Impresivna mehanizacija za proizvodnju krumpira Gosti i mještani pratili su mimohod poljoprivredne mehanizacije pod nazivom “Od motike do 2010.”, s punom pažnjom rijetkost je na jednom mjestu vidjeti toliko poljoprivredne mehanizacije koja

Proizvo a i krumpira u Moderna pakiranja krumpira za supermarkete na kojima ponosno piše “Krumpir iz Me imurja”

Predsjednik Me imurske udruge proizvo a a merkantilnog krumpira Dragutin Taradi: - Cilj festivala je da na jednom mjestu okupi sve one koji se bave krumpirom i sve stru njake koji mogu pomo i

Pod predsjedanjem Enrica Cernecca, u prostorima Op ine Belica održana je sjednica Ceha za poljodjelstvo i slatkovodno ribarstvo HOK-a, kojoj su bili nazo ni i predstavnici obrtnika Me imurja i proizvo a a krumpira. Najviše rije i bilo je dakako o krumpiru, ali i o mnoštvu drugih tema. Tako se raspravljalo o otkupu i najmu poljoprivrednog zemljišta, novom Zakon u državnoj potpori poljoprivredi i, što je još važnije, o podzakonskim aktima, pravilnicima o minimalnim uvjetima za zaštitu kokoši nesilica, o minimalnim standardima za vo e i povr e i pravilniku o upisu trgovaca vo em i povr em. Cilj svih mjera je zaštita doma e proizvodnje.

Predsjednik Ceha Enrico Carnecca rekao je uz ostalo: Glavni nam je cilj da budemo

EKONOMSKI BREVIJAR

Poboljšajte osobnu produktivnost Poznata ekonomska, ali i svekolika mudrost kaže da je važno što se i koliko napravi, a ne samo koliko se vremena provede „na poslu“.

Produktivnost je mjera uspješnosti posla koji obavljate u odnosu na korištene resurse (u inak po jedinici rada), a iskazuje se naturalno ( proizvedena koli ina u radnom vremenu ) ili vrijednosno ( vrijednost

i u poljoprivredi. Ve s krajem ove godine Poljoprivredna savjetodavna služba postat e dio Poljoprivredne komore, a kako si postavimo organizaciju, tako e nam i biti. U EU je poljoprivreda javni interes to je jedina industrija koja se ne e odseliti iz države, pa poljoprivrednici moraju shvatiti svoju važnost, rekao je on.

Sjednica Ceha za poljodjelstvo i slatkovodno ribarstvo Hrvatske obrtni ke k

Spremni za Europu Predsjednik Me imurske udruge za proizvodnju merkantilnog krumpira Dragutin Taradi naglasio je pak da je beli ka zemlja bogomdana i veoma pogodna za uzgoj krumpira. Cilj festivala je da se na jednom mjestu okupe svi oni koji se bave krumpirom, svi stru njaci i svi oni koji mogu pomo i u proizvodnji krumpira. - Imamo jaku podršku sjemenarne, savjetodavne službe i otkupljiva a, rekao je Taradi. Beli ka udruga proizvo a a krumpira ima 120 lanova, sve više iz godine u godinu, a 95 njih položilo je ispite za proizvo a a krumpira i ratara, tako da mirno mogu u Europsku uniju i na doma e tržište.

- Za razvoj proizvodnje krumpira u Belici “krivi” su naši o evi

lica i Me imurja proizvode oko polovice svih potreba Hrvatske za krumpirom, pa je rije o strateškoj proizvodnji i za op inu Belica i za županiju. Županija e pružiti punu podršku proizvo a ima krumpira u svim segmentima, te pomo i u promjenama. On je zaželio bogat urod i lijepu jesen svim proizvo a ima krumpira.

Tajnik Poljoprivredne komore Bogdan Damjanovi istaknuo je da je zadivljen razvojem proizvodnje krumpira u Belici, te poželio da se proizvo a i odupru svim negativnim utjecajima i što lakše podnesu promjene. Zbog ulaska u EU do i e do znatnih promjena, jedna od njih e biti smanjenje poticaja za krumpir

proizvodnje u radnom vremenu ). Dakle, produktivniji ste ako napravite više u radnom vremenu, a uvijek se može više.

Kao i obi no, najjednostavnije i najbolje je po eti od sebe. Otkrijte, izbjegnite i otklonite sve što bi moglo smetati i sputavati u radu ( glasni razgovori, buka, stalna prekidanja, itd. ). Posvetite se onome na emu radite, i ne razmišljajte o drugima zada-

cima, o onome što ste gledali na televiziji ili itali u novinama, ne mislite na utakmicu i sli no.

Koncentrirajte se na zadatak, na tematiku, na aktivnost i na rad pred sobom. Budite sigurni da znate što treba napraviti da ne bi dolazilo do stalnih pitanja, istraživanja i provjeravanja. Drugim rije ima, dobro se pripremite.

Utvrdite unaprijed cilj rada, ali i mogu u nagradu ili zado-

voljstvo koje e uslijediti nakon završetka. Preuzmite zadatke kojima ste dorasli.

Ne razmišljajte rutinski, ve pokušajte osmisliti bolja ili jednostavnija rješenja.

Uvijek se motivirajte poticajnim rije ima „Sada u to napraviti...“, a ne grubim „Moram to napraviti...“.

Produktivnost se može pove ati poboljšanjem opreme,

prepoznatljivi za druge, i to u Hrvatskoj, a ne da svoje proizvode iznesemo na svjetsko tržište, nije sve u izvozu. To e se posti i kvalitetnom proizvodnjom i brendiranjem proizvoda, pa se daje puna podrška nastanku brenda me imurskog krumpira (kalampera), a zbog kvalitetne proizvodnje i ve im cijenama krumpira. On je predložio da se i poljoprivredni proizvo a i pojavljuju na mnogim sajmovima, kako bi se promijenio stav gra ana da kupuju uvozno.

Zbog nesuglasja proizvo a a pro itiraju trgovci Vladimir Premuš posebno se osvrnuo na odnose s otkupljiva ima. Naime, sve akcije sniženja cijena u raznim povodima idu preko le a proizvo a a krum-

procesa, radnih postupaka, znanja, vještina i obu enosti, spretnosti i zalaganja, ali i poboljšanjem svega nabrojenog.

Pitanje je jednostavno; „Kako se u odre enom vremenu sa raspoloživim sredstvima može posti i više?“ Svatko treba prona i odgovor, a odgovora ima više.

A zašto? Da bi bilo bolje svima, da bi se ostvarilo više, da bi se postiglo zadovoljstvo, da bi se dobila nagrada...

Pove anje produktivnosti treba biti stalno nastojanje, pa ak i na in života i rada. Tada je napredak zajam en.

pira, što bitno utje e na kona nu cijenu krumpira, pa je to bila tema rasprava na okruglom stolu o krumpiru.

Cijene krumpira su, što se ti e proizvo a a, preniske, kad je cijena bila dvije kune za kilogram, proizvo a i su dobro živjeli, re eno je uz ostalo. Cijene se formiraju na razini udruga proizvo a a, no nitko se toga ne drži, ne može se ništa u initi protiv politike cijena supermarketa kojima je u interesu što niža cijena, re eno je. Istaknuta je organizacija proizvo a a mandarina uz Neretvu koji su dobro organizirani i ove godine kad je mandarina dobro rodila postigli dobru cijenu kod Todori a i drugih otkupljiva a, dok je kod proizvo a a krumpira druga ije – ako jedan proizvo a ne da svoj krumpir, dat e drugi.

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

31. kolovoza 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

REDEA - Potpisani prvi ugovori u okviru Programa provjere inovativnog koncepta

e “Od motike do 2010.”

Belica s okolicom

skog krumpira a a krumpira i ratara, tako da mirno mogu u Europsku uniju i na doma e tržište

komore u Belici

u borbi za ve u cijenu

Sjednica Ceha za poljodjelstvo HOK-a, prvi lijevo na elnik op ine Zvonimir Taradi kao doma in, u sredini predsjednik Enrico Carnecca Zaklju eno je da je osnovni i glavni cilj zaštita doma e proi-

zvodnje, me utim, proizvo a i i otkupljiva i toj proizvodnji pri-

stupaju s nejednakih pozicija, proizvo a i su uvijek zakinuti.

Zbog toga su o i uprte u njema ki model, tamo proizvo a i otkupljiva zajedni ki ormiraju cijenu, a proizvo a svoj proizvod daje otkupljiva u i sam odlu uje uz koju e se cijenu prodati.

Na elnik op ine Zvonimir Taradi rekao je da je za tržišne odnose, a ne da politika odre uje cijene, te obavijestio nazo ne da se me imurski krumpir ovih dana našao i na štandu u – Zagvozdu. Gosti su posjetili novopodignuti pogon za uvanje i pakiranje i sortiranje krumpira u Belici, a u tvrtki “Dodlek” održan je i zajedni ki sastanak proizvo a a i predstavnika Gospodarskoga interesnog udruženja za krumpir i stru njaka. (JŠ)

Uloga elite u životu grada U Varaždinu je ovih dana završila desetodnevna mani estacija pod nazivom Špancir est, koja se probila na sve prve stranice medija u cijeloj Hrvatskoj.

Festival dobrih emocija, kako ga još zovu, bio je jako uspješan i prijeti za nekoliko godina po ukupnoj uspješnosti “pojesti” Dubrova ke ljetne igre, koje su desetlje ima pojam kulturnih ljetnih doga anja.

Kako i zašto je nastao Špancir est? Ne ete vjerovati, ali Špancir est je nastao zbog Varaždinskih baroknih ve eri.

Dugogodišnji prigovor da su barokne ve eri u Varaždinu elitisti ke i samo za elitu, na taj je na in elegantno riješen arolijom organizacije. Poslije svakih Varaždinskih baroknih ve eri takav je prigovor stizao od strane gra ana, kojima nije

7

bilo do baroka i klasi ne glazbe (ima i takvih).

Pravi je odgovor na takozvani elitizam bio: ljudi vole šetati, vole biti vi eni. Pa dajmo im to zapakirano na lijep na in i napravimo do toga sve anost šetnje. Na taj je na in nastao Špancir est, a po etna ideja druženja i zabave na ulici preto ena je potom u višegodišnja kvalitetna doga anja. Drugim

Kilometarska kolona traktora i suvremene mehanizacije dominirala je ovogodišnjim Festivalom krumpira treba za proizvodnju krumpira, rije je o strojevima milijunske vrijednosti. Po etak povorke bio je predvi en za proizvo a e s motikama na ramenu, kao simbolom nekadašnjih teških vremena, a kraj povorke inile su dvije ogromne hladnja e za krumpir.

U Domu kulture u Belici bila je postavljena izložba sorti krumpira i nova pakiranja krumpira od dva ili tri kilograma, u Belici postoje dvije velike pakirnice i dvije asocijacije koje okupljaju proizvo a e krumpira. Gostima i mještanima ponu ena su i jela od krumpira, kao i svake godine do sada.

U sklopu estivala održana su i dva stru na skupa, prvi Ceh za poljodjelstvo i slatkovodno ribarstvo HOK-a, te skup proizvo a a i predstavnika supermarketa, odnosno otkupljiva a. (J. Šimunko)

rije ima, Špancir est je odgovor intelektualne elite Varaždina na prigovore gra ana, koji je potom dobro osmišljen od voditelja estivala.

Zbog toga su prava intelektualna elita oni koji organiziraju taj estival, dakako i gradska vlast koja daje podršku, ali i samo dio sredstava, jer se znatan dio sredstava dobije od sponzora.

Karakteristi no je za razvoj brenda da se ove godine sponzori nadme u u medijima i kažu: ja sam pokrovitelj estivala dobrih emocija. To zna i da je Špancir est postao zna ajan brend Va-

Projekt za ispaljivanje strelica za uspavljivanje životinja i boravak na otvorenom

Potpisivanje ugovora za testiranje prototipa U etvrtak 26. kolovoza u sjedištu REDEA-e u akovcu potpisani su prvi ugovori o financiranju projekata dva me imurska poduzetnika u okviru novog programa potpore za istraživanje i razvoj te inovacije – Program provjere inovativnog koncepta.

Ugovore su potpisali Dalibor Marijanovi , direktor Poslovno - inovacijskog centra Hrvatske - BICRO d.o.o., Matija Derk, direktor REDEA-e, te korisnici sredstava, Darko Gotal, direktor tvrtke Gotal IFN d.o.o., i Mario Petkovi , direktor tvrtke Marti d.o.o.

Programom provjere inovativnog koncepta podupiru se pretkomercijalne aktivnosti istraživa a i poduzetnika na putu razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa, s ciljem pružanja potpore u ranoj azi razvoja inovacije, kako bi se pomogao i usmjerio daljnji razvoj te smanjio rizik investicije u kasnijoj azi. Program bespovratnim sredstvima u iznosima od 35.000 do 350.000 kuna po projektu financira aktivnosti provjere i zaštite intelektualnog vlasništva, demonstraciju tehni ke izvedivosti inovativne ideje te izradu unkcionalnog prototipa.

Program su zajedni kim snagama pokrenuli Poslovno - inovacijski centar Hrvatske – BICRO d.o.o., Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Regionalna razvojna agencija Me imurje - REDEA d.o.o., Ured za trans er tehnologije Sveu ilišta u Zagrebu, Tehnološki park Varaždin d.o.o. i Znanstveno tehnologijski park Sveu ilišta u Rijeci d.o.o., a realizira se pod vodstvom BICRO-a u okviru Programa za razvoj tehnologijske in rastrukture (TEHCRO).

Program provjere inovativnog koncepta (engl. Proo -o Concept Grant Fund) provodi se u sklopu Hrvatskog projekta tehnologijskog razvitka (engl.

Croatia: Science & Technology Project), uz financijsku pot-

raždina ali i svoj vlastiti brend brenda, kojega se može jako brzo razvijati u svim pravcima.

Ve ove godine doga a se logiranje kroz tzv. glazbenu kliniku, koja e sigurno za koju godinu postati veoma popularna, a tu je Ku er snova i Ulica umjetnika, s kojom se nikako ne može pogriješiti.

Na taj je na in u proteklih jedanaest godina izgra en najveseliji, najotvoreniji i vjerojatno najzabavniji estival u Hrvatskoj i regiji, no nikako ne treba zaboraviti, u duhovnoj sinergiji s Varaždinskim baroknim ve erima.

Inovatori i poduzetnici, javite se!

Upravo je u jeku i drugi krug zaprimanja prijava u Program provjere inova vnog koncepta, s rokom prijave projekata do 15. listopada 2010. godine. Sredstva su namijenjena inovatorima poduzetnicima za provjeru same inovacije. Kako je rije o rela vno zna ajnim sredstvima, ija visina može dose i i do 350.000 kuna po projektu, to je prilika da svi oni koji razmišljaju inova vno pokušaju ostvari svoje snove.

Sve informacije mogu se dobi u REDEA-i u akovcu, a bit e pružena pomo i u tehni kom dijelu u rješavanju kona ne prijave na program. (JŠ) poru Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Svjetske banke.

Ugovor je potpisan s predstavnicima tvrtke Gotal IFN d.o.o. iz Gori ana za projekt pod nazivom “Naprava za daljinsku kemijsku imobilizaciju životinja, implikaciju lijekova i uzimanje uzoraka tkiva životinja za potrebe javnog zdravstva“.

Prototip se odnosi na izradu unkcionalnog prototipa puške za ispaljivanje strelica sa serumom, koja se temelji na inovativnom konceptu ugradnje cijevi, zra nog punjenja i korištenja grija a seruma. U projekt je uklju ena i zaštita intelektualnog vlasništva te marketinške aktivnosti usmjerene na promociju i prodaju novog proizvoda.

Projekt tvrtke Marti d.o.o. iz Preloga pod nazivom “Multimedia HotSpot“ odnosi se na izradu i testiranje unkcionalnog prototipa ekskluzivnog mjesta za boravak na otvorenom s ugra enim multimedijalnim sustavima, grija ima i drugim visokim tehnologijama, i tako er je prošao na natje aju. U pripremi ovih projekata me imurski natjecatelji imali su punu podršku Regionalne razvojne agencije REDEA. (JŠ)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

8

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.

ME IMURSKA ŽUPANIJA i dalje subvencionira prijevoz srednjoškolaca i studenata

Svakom u eniku sto kuna Temeljem skorog po etka nove školske godine te situacije u kojoj se Me imurska županija našla nakon što je AP tours akovec zbog završetka ste ajnog postupka prestao s radom, župan Me imurske županije Ivica Perho izdao je sljede e priop enje: “Šestog rujna u enici se vra aju u školske klupe, a Me imurska županija i predstoje e e školske godine subvencionirati prijevoz u enika srednjih škola.

Kako je natje aj za odabir tvrtke koja e obavljati prijevoz u tijeku, jedinstvena cijena mjese ne karte za cijelo podru je Me imurja ostaje ista kao i prethodne školske godine, dakle, 420 kuna. Ona e ostati takva do završetka javnog poziva, odnosno sklapanja ugovora s novim koncesionarom.

Me imurska županija i dalje e

svakom u eniku kartu subvencionirati sa 100 kuna. Tako er, pojedine op ine i gradovi, ovisno o njihovim odlukama, subvencionirat e dio cijene karte. Prema dogovoru s Hrvatskim željeznicama, cijena mjese ne željezni ke karte obra unavat e se prema njihovom cjeniku, a Me imurska županija e svakom u eniku koji putuje vlakom pla ati 100 kuna.

Op ine i gradovi tako er e, ovisno o svojim odlukama, subvencionirati dio iznosa.”

Prijevoz u enika OŠ prema starom rasporedu “Što se ti e prijevoza u enika osnovnih škola, zbog završetka ste ajnog postupka i završetka rada bivšeg koncesionara, Me imurska županija je tijekom

ljeta raspisala natje aj za novog koncesionara koji e obavljati prijevoz osnovnoškolaca. Kako on zbog natje ajne procedure do po etka školske godine još ne e biti odabran, u dogovoru s autobusnim poduze ima prijevoz e se obavljati prema prošlogodišnjem rasporedu. Napominjem da se prijevoz osnovnoškolaca u cijelosti pla a iz državnog prora una, dok Županija i op ine pokrivaju troškove za u enike ije prebivalište je od škole udaljeno manje od 3 kilometra.

Srednjoškolci e karte mo i kupiti od 1. rujna 2010. godine i u prizemlju Scheierove zgrade (Matice hrvatske 1, akovec) za grupu I, II, III i IV i to u vremenu od 8 do 12 i od 13 do 18 sati. Za grupu I mjese ne karte mo i e se kupiti i u sjedištu tvrt-

ke “Turist” u Žabniku. Prijevoz e se obavljati prema voznom redu bivšeg koncesionara. Potvrde kojom ostvaruju pravo na subvencionirani prijevoz u enici e od srijede 1. rujna mo i podi i u Upravnom odjelu za obrazova-

nje, kulturu i sport Me imurske županije (Ru era Boškovi a 2, 1. kat). Što se ti e prijevoza studenata, kona na odluka o na inu pla anja voznih karata u sljede oj akademskoj godini donijet e se sredinom mjeseca listopada.

Napominjem da smo u ovu situaciju došli zbog završetka ste aja tvrtke AP tours akovec te njihovog prestanka obavljanja djelatnosti prijevoza po etkom lipnja ove godine.

Zakonska procedura odabira novog koncesionara traje odre eno vrijeme, te, na žalost, nije mogla završiti prije po etka školske godine. No, bez obzira na to, Me imurska županija e, prema svojim mogu nostima, i dalje subvencionirati prijevoz u enika i srednjih škola te studenata.”

Detaljne informacije vezane uz prijevoz u enika srednjih škola od ponedjeljka 30. kolovoza 2010. godine gra ani mogu pogledati i na internetskim stranicama Me imurske županije – www. medjimurska-zupanija.hr.

CRNA KRONIKA

UKRATKO Pribislav ani provalili u tvrtku “Rolete“ AKOVEC, PRIBISLAVEC - Otkriveni su po initelji kra e u kojoj je po injena materijalna šteta od ak 130 tisu a kuna. Šestorica Pribislav ana u dobi od 16 do 27 godina tijekom no i s 13. na 14. kolovoza provalili su u prostore akove ke tvrtke “Rolete“ te ukrali 22 kalupa za izradu plasti nih pro ila izra enih od raznih legura (aluminij, mesing, krom i elik). Bit e kazneno prijavljeni nadležnom ODO-u u akovcu.

Pokradena “Olga“ SVETA MARIJA - Šteta od 15 tisu a kuna nastala je uslijed kra e iz trgovine “Olga“ u Ulici Andrije Habuša u vlasništvu 50-godišnjeg akov anina. Nepoznati lopov u objekt je ušao razbivši vrata, a iz trgovine ukrao cigarete, tekstilnu robu, dezodoranse, kavu i kovani novac. (vk)

I prošli tjedan provala u “Madonnu“ DONJI VIDOVEC - Ni prošli tjedna provalnici nisu zaobišli svoje esto odredište – ka i “Madonna“ u Donjem Vidovcu.

Nepoznati lopov u objekt je provalio prošli etvrtak, razbivši bravu na ulaznim vratima, te otu io ve u koli inu raznih cigareta, a iz džuboksa kovani novac.

Materijalna šteta procijenjena je na sedam tisu a kuna. (vk)

U trgovinu po alkohol i cigarete NOVO SELO ROK - Razna alkoholna pi a, cigarete i manji iznos novca ukrao je tijekom no i s 24. na 25. kolovoza nepoznati lopov iz trgovine prehrambene robe u Ulici Rade Kon ara u Novom Selu Rok. U objekt je ušao slomivši bravu na ulaznim vratima, a šteta je procijenjena na iznos od oko dvije tisu e kuna. (vk)

NO NA “ŠORA” nakon uzavrelih niskih strasti, cajki i alkohola Provala u kafi PALOVEC- Nepoznati lopov tijekom no i 22./23. kolovoza provalio je u ugostiteljski objekt u Glavnoj ulici u Palovcu u vlasništvu 36-godišnjaka iz tog mjesta. U objekt je ušao nasilno otvorivši jedan od prozora, a iz njega otu io razna alkoholna pi a, kavu i manji iznos novca. Po initelj je nakon toga nasilno otvorio džuboks, vlasništvo poduze a “Casino games plus” iz Ivanovca, odakle je otu io neutvr enu koli inu kovanica. Materijalna šteta iznosi oko dvije tisu e kuna, a protiv po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u akovec.

Otkriven mladi provalnik iz Piškorovca MA KOVEC - Policija je otkrila lopova koji je 23. kolovoza provalio u obiteljsku ku u u Ma kovcu, odnosno Balogovcu.

Radi se o 18-godišnjaku iz Piškorovca.

On je navedenog datuma iskoristio odsutnost 69-godišnje vlasnice te iz ku e u koju je ušao podignuvši roletu otvorenog prozora ukrao novac i zlatni lan i . Materijalna šteta procijenjena je na oko dvije tisu e kuna, a po initelj e biti kazneno prijavljen Op inskom državnom odvjetništvu za mladež u akovcu. (vk)

Kišobran joj ušao me u špice bicikla DRAŠKOVEC- U Ulici kralja Zvonimira u Draškovcu prošle srijede rano ujutro dogodila se prometna nesre a u kojoj je ozlije ena 23-godišnja voza ica bicikla. Djevojka je na upravlja u bicikla držala kišobran koji joj je u jednom trenutku ušao me u špice prednjeg kota a. Prevrnula se i pala na tlo. U Županijskoj bolnici u akovcu utvr eno je da je zadobila teške tjelesne ozljede zbog kojih je zadržana na lije enju. (vk)

“Vesela no “ ispred narodnja kog kluba “Guru“ Ispred narodnja kog kluba “Guru“ u Kolodvorskoj ulici u akovcu u no i sa subote na nedjelju sukobile su se dvije skupine pijanih mladi a. Sukob je zapo eo 30-godišnjak iz Pribislavca koji je, kako navodi policija, verbalno provocirao jednu djevojku i skupinu mladi a. Ubrzo je došlo do sva e, naguravanja, a zatim i op e tu njave u koju su se uklju ili i 24-godišnjak iz Novog Sela na

Dravi, 21-godišnjak i 20-godišnjak, obojica iz akovca, 20-godišnjak iz Podbresta te 31-godišnjak iz Belice. Svi su bili pod utjecajem alkohola mahom u koli inama ve im od jednog promila.

Ni bijeg u vozilo nije pomogao Nakon tu njave, 30-godišnji Pribislav anin i 31-godišnjak iz Belice sklonili su se u automobil muškarca iz Pribislavca

parkiran nedaleko od lokala, no suprotstavljena skupina dostigla ih je te po ela rukama i nogama udarati po vozilu, razbivši stakla, stražnje svjetlo te na inivši više udubljenja na limu. Zbog toga e prekršajno i kazneno odgovarati 20-godišnji akov anin i njegov vršnjak iz Podbresta. Uslijed napada dvojac iz automobila zadobio je lakše tjelesne ozljede, a šteta na vozilu procijenjena je na ak

40 tisu a kuna. No, ni vlasnik ošte enog vozila, muškarac iz Pribislavca, nije ostao dužan drugoj skupini. Nakon što su se “strasti smirile“, otišao je do parkirališta u Ulici Elmera Vajde i tamo oštetio automobil 21-godišnjaka iz akovca, tako er jednog od sudionika “šore“. Na više je mjesta udubio karoseriju, po inivši štetu od 5 tisu a kuna, pa e i on biti prijavljen. (Velimir Kelkedi)

U ROMSKOM NASELJU Piškorovec pucao iz automatske puške, u Orehovici prona en puškomitraljez ...

Duge cijevi ponovno “in“, moramo li se bojati za sigurnost?

Prošli tjedan u romskim naseljima u Me imurju (policija i dalje ponovno ne navodi izri ito isto!?) ponovno su prona ene “duge cijevi”, a javna je tajna da to nije nikakva novost.

Zbog po injenja kaznenog djela nedozvoljenog posjedovanja oružja i eksplozivnih tvari, kaznenu prijavu zaradio je 30-godišnjak iz Piškorovca. On je prošli etvrtak pod utjecajem

alkohola od 1,86 promila na ulici u spomenutom naselju u zrak ispalio više metaka iz automatske puške “crvena zastava“. A ista marka oružja kalibra 7,62 milimetra zajedno s dva pripadaju a okvira i ukupno više od 200 metaka prona ena je i u Dravskoj ulici u Orehovici.

Ilegalno oružje posjedovao je 47-godišnjak iz Orehovice, a predao ga je dragovoljno, prije

policijske pretrage koju je naložio istražni sudac Županijskog suda u Varaždinu. Utvr eno je da je puškomitraljez nabavio prije 9 godina od muškarca iz Grubišnog polja, a zanimljivo je da je uz oružje policija zaplijenila i policijsku službenu palicu (pendrek), koju je isti navodno pronašao na obližnjem smetlištu. S obzirom na to da se ve godinama svako malo u poli-

cijskim izvješ ima pojavljuju slu ajevi sli ni opisanima u prethodnim recima, pitanje je koliko se ilegalnog oružja još krije u me imurskim romskim naseljima. Naravno, na policiji je da odradi taj dio posla i “bez rukavica” izvijesti javnost što se zaista doga a, jer nakon ovih doga anja moramo se zapitati za sigurnost svakoga me imurskog gra anina. (vk)

Dijete zapalilo štagalj PUŠ INE - U gospodarskoj zgradi u Novoj ulici u Puš inama u nedjelju nešto iz podneva izbio je požar u kojem je izgorjelo kompletno

krovište objekta u vlasništvu 49-godišnjaka iz Puš ina. Protupožarni inspektor Policijske uprave me imurske utvrdio je

da je požar izazvalo 10-godišnje dijete, zapalivši sijeno spremljeno u potkrovlju zgrade. Vatru su ugasili pripadnici Javne vatrogasne

postrojbe akovca i Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Puš ine, a materijalna šteta procjenjuje se na oko 40 tisu a kuna. (vk)

31. kolovoza 2010.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

POTPISAN UGOVOR izme u Središnjeg državnog ureda upravljanja imovinom i dvije donjeme imurske op ine o darovanju zemljišta vrijednosti 3,7 milijuna kuna na kojem e se formirati poduzetni ke zone

Novi impuls za razvoj ovog dijela Me imurja Proteklog je tjedna u radnom posjetu Donjem Vidovcu bio Jozo Sara , prvi ovjek Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. Tom prigodom je potpisan ugovor kojom Vlada Republike Hrvatske daruje Donjem Vidovcu 12,4 ha zemljišta za poduzetni ku zonu. - Ovo je do sada najvrjedniji dar koji je Op ina Donji Vidovec ikada dobila, dar koji e dati pravi impuls razvoju ovoga kraja jer je zona je idealno locirana u samom središtu ovog dijela Me imurja, rekao je na elnik op ine Donji Vidovec Josip Grivec te zahvalio svima koji su podupirali ovu višegodišnju želju i objektivnu potrebu Donjeg Vidovca.

Zahvala za uspješno lobiranje Posebno je zahvalio Jozi Sara u u kojem je našao izvrsnog sugovornika, ovjeka koji je prepoznao važnost projekta za ovu

Na elnici Grivec i Varga u društvu J. Sara a, D. Horvata i V. Ivkovi a prilikom posjeta D. Vidovcu i potpisivanja oba ugovora o darovanju zemljišta op inu te Vladimiru Ivkovi u i Darku Horvatu iz Ministarstva gospodarstva. - Njihov doprinos realizaciji ovog projekta zaslužuje svaku zahvalnost i poštovanje, istaknuo je J. Grivec.

Prilikom posjeta Donjem Vidovcu darovano zemljište dobila je i op ina Donja Dubrava tako er u obliku nekretnine za poduzetni ku zonu. Vrijednost darovnog zemljišta za obje op-

ine je 3,7 milijuna kuna. Na sastanku se razgovaralo i o ostalim potrebama Donjeg Vidovca te je dogovorena daljnja suradnja i potpora objektivnim potrebama te op ine. (Alen Fuš)

9

DONJA DUBRAVA

Moraju li baš isti dan biti tri manifestacije?

U nedjelju 22. kolovoza u Donjoj Dubravi organizirana su tri doga aja. Doduše, svaki je bio razli itog sadržaja, no na svoj na in poseban, atraktivan i zanimljiv. Promatraju i iz svoje pozicije, pozicije novinara, jedva da sam uspio obi i i biti prisutan na tim doga anjima, pa vjerujem da su se u takvoj situaciji našli brojni posjetitelji i gosti koji su se te nedjelje našli u Donjoj Dubravi.

U Zalanovom dvorištu održana je manifestacija “Dani dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje” u sklopu festivala “Puna zdela”. Nauti ki klub “Fljosar” bio je organizator natjecanja u veslanju s dravskim amcima, dok je na Farmi Muškatljin održan trening za mlade konje, uz vrlo sadržajne zabavne aktivnosti. Sva tri doga aja uistinu su atraktivna i jedinstvena, ne samo u Me imurju ve i šire. Organizacija besprijekorna, svi na svome mjestu.

U razgovoru s mještanima

mnogi su mi postavljali pitanje: zašto tri doga aja u jednom danu? Moram priznati da se to pitanje i meni vrtjelo u glavi. Svaka od ove manifestacije prava je turisti ka promocija mjesta i privla i pažnju mještana. U neformalnim razgovorima na uo sam kako su u pitanju politi ka prepucavanja. Ah, ta politika.

Zar ona mora biti i u takvim doga ajima koji promoviraju mjesto? Ne bi smjela, jer to su manifestacije s kojima se Dobrav ani štimaju i preko kojih se uje za Donju Dubravu.

Dodamo li tome nogometnu utakmicu i ribi ko natjecanje koje se održalo isti dan, onda dolazimo do broja pet.

Svi najavljuju da e nabrojane manifestacije biti tradicionalne, pa bi onda bilo dobro da idu e godine organizatori sjednu za stol i dogovore datume održavanja. Siguran sam da svaki ovaj doga aj ima svijetlu budu nost i ima što ponuditi za zasebni cjelodnevni program. (af)

KONFERENCIJA za novinare županijskog HDZ-a

Borba za me imurske projekte u Zagrebu urodila plodom

Konferencija za novinare u sjedištu HDZ-a Predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Vladimir Ivkovi na konferenciji za novinare protekli utorak istaknuo je da je kao rezultat borbe za me imurske projekte u Zagrebu postignut zna ajan uspjeh, op inama Donji Vidovec i Donja Dubrava dodijeljeno je državno zemljište za razvoj industrijskih zona.

Rije je o 12,4 hektara državnog zemljišta kojim op ina Donji Vidovec dugoro no rješava pitanja razvoja gospodarstva, te o 4 hektara zemljišta u op ini Donja Dubrava koje je dugo bilo sporno i ko ilo razvoj op ine, ukupno vrijednosti nekoliko milijuna kuna.

Vladimir Ivkovi naglasio je da je riješen problem OŠ Orehovica, dugo je zjapila prazna zgrada, a sad je iz pri uva Ministarstva prosvjete riješeno pitanje opremanja zgrade, tako da e se u njoj mo i odvijati nastava. Rije

je o 1,5 milijuna kuna za opremu škole. Državni tajnik Središnjega državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Jozo Sara naglasio je da država na taj na in poti e razvoj gospodarstva u manjim sredinama, kako se ne bi proizvodilo u garažama i kako bi se riješilo pitanje infrastrukture.

Rije je o programu EIB II, a cijeli koncept odli no funkcionira. Na taj je na in ve dodijeljeno za razvoj gospodarstva lokalnoj upravi 2.700 hektara. Najteže je bilo riješiti imovinsko - pravne odnose zbog toga što trebaju suglasnosti više ministarstava i službi pa koordinacija nije lagana.

Ipak, za op ine Donji Vidovec i Donja Dubrava uspjelo se riješiti imovinsko - pravne zavrzlame za oko dva mjeseca, što je uspjeh, re eno je. Jedinice lokalne samouprave ne mogu prodati poklonjeno zemljište, ono je namijenjeno samo za razvoj poduzetništva.

Ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Darko Horvat rekao je uz ostalo: - Za samo šezdeset dana odradili smo do zadnjeg papira zemljište u Donjoj Dubravi, koje je zbog dugogodišnjeg stajanja imalo jako negativne politi ke konotacije u Donjoj Dubravi. Tako er je riješeno pitanje karaule, koja je sad vlasništvo op ine Donja Dubrava (ina e pripada katastarskoj op ini Legrad). Pokrenuto je i opremanje objekta za ‘Me imursku lastavicu’. Državu se u Donjoj Dubravi dijelom smatralo ma ehom, no sad se vidi da nije tako.

Tako er, na Osnovnoj školi u Donjoj Dubravi treba zamijeniti krovište koja propušta, o emu se tako er vodi ra una i dogovara, rekao je on.

Na elnik op ine Donji Vidovec Josip Grivec u svojem je obra anju javnosti rekao da je

nakon niza godina riješen veliki problem razvoja Donjeg Vidovca, bilo je izme u ostalog rije i o dugotrajnom sudskom sporu.

On je na svemu u injenomu zahvalio Vladimiru Ivkov u, Darku Horvatu i državnom tajniku Jozi Sara u. Predsjednik Op inskog odbora HDZ-a Orehovica Mišel Mesari zahvalio je pak na opremanju škole, u enici e na jesen u nove školske klupe.

Bilo je rije i i o neriješenom problemu državnog zemljišta u Murskom Središ u, odgovoreno je da je u proces uklju eno mnogo državnih institucija, rije je o izvlaš enju zemljišta, te da je postupak u tijeku. Naselja Hodošan i Palinovec dobila su za svoje zone zemljište koncesijom jer je to tada po zakonu jedino bilo mogu e, sad e uslijediti dodjela za gospodarske svrhe.

(J. Šimunko)

Op ina Donji Kraljevec

Radovi u svim mjestima op ine U tijeku su radovi na ure enju akove ke ulice u Hodošanu, koja se nastavlja na Glavnu ulicu. Hrvatske ceste upravo ure uju dio akove ke ulice od trokuta u Hodošanu do izlaza iz mjesta prema Svetom Jurju u Trnju. Cesta e se urediti, a sa sjeverne strane postaviti nogostupi, rok je mjesec dana. Radove inanciraju Hrvatske ceste, rije je o magistralnoj cesti prema akovcu.

Radovi na kanalizaciji u Donjem Hraš anu u punom su jeku, a izvo a , “Tegra”, na terenu ima etiri ekipe kako bi se poslovi što brže priveli kraju. Do sada je poslužilo lijepo vrijeme, te su zadnjih dana prije vikenda bili kišni. Zbog veoma visokih voda, u Donjem Hraš anu veoma je teško izgraditi

vodonepropusnu kanalizaciju. Ujedno se izvode radovi i na niskonaponskoj mreži u Donjem Hraš anu. U Palinovcu su u tijeku radovi na prepumpnoj stanici, a u Svetom Jurju u Trnju na sekundarnoj kanalizaciji.

Raspisani su natje aji za ure enje domova kulture u Palinovcu i Donjem Kraljevcu. Za Dom kulture u Palinovcu Ministarstvo kulture izdvojilo je 150.000 kuna. Za Dom kulture Donji Kraljevec o ekuje se da e dio sredstava osigurati op ina, dio županija, a dio Ministarstvo regionalnog razvoja u iznosu od 300.000 kuna. Mjesni odbor Donji Kraljevec, odnosno op ina su inancirat e ovu fazu ure enja doma sa 150.000 kuna, a županija s 50.000 kuna. (JŠ)

KOTORIBA

U pripremi Kotoripski vjesnik Glav na i odgovor na urednica Kotoripskog vjesnika Izabela Balog sazvala je sastanak uredništva na kojem je dogovorena koncepcija novog 85. broja koji e iz štampe iza i u povodu Dana op ine Kotoriba sredinom mjeseca rujna. Informativno glasilo op ine Kotoriba imat

e 20 stranica na kojima e biti zabilježena sva važna doga anja od prošlog broja. Na sastanku je dogovoreno da je krajnji rok za predaju tekstova 30. kolovoza na mail kotoriba@kotoriba.hr. Vjesnik se tiska u 1.300 primjeraka, a Kotorip ani ga besplatno dobivaju u svoje domove. (af)

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.

U DVIJE ME IMURSKE OP INE, NAKON ŽESTOKIH SUKOBA U OP IN OP INSKO VIJE E ŠENKOVEC u znaku sukoba oko priznanja

HDZ-ovac Franjo Leva i zbog nedodjeljivanja napustio sjednicu?!

Iako je ovotjedna sjednica Op inskog vije a Šenkovec trebala pro i u mirnom tonu, s tek tri to ke na dnevnom redu, po ve ustaljenom obi aju, HDZ-ov vije nik Franjo Leva i ve se na samom po etku pobrinuo da to ponovno ne bude tako. Galama je po ela ve na aktualnom satu, a kad je trebalo izglasovati dnevni red, Leva i je rekao sve što misli.

Predložio je da se to ka o javnim priznanjima skine s dnevnog reda jer je odluka Povjerenstva za organizaciju Dana op ine donesena van Statuta op ine u kojem stoji da se na in dodjele donosi posebnom odlukom Op inskog vije a koju Šenkovec, kako tvrdi Leva i , nema. Ipak, na elnik Vladimir Novak dokazao mu je suprotno odlukom iz 2008. godine. Nezavisni vije nik Krešimir Trojko stao je u obranu Leva i a, konstatiravši da je odluka zastarjela i da je Leva i u pravu kad tvrdi da odluka o javnim priznanjima nije prilago ena Statutu. Leva i ovdje dobiva traženi vjetar u le a, tvrdi da je kao osoba ošte en i izmanipuliran i da se “srami što je lan op ine”. Uz završno “netko me strašno povrijedio u ovom Vije u”, demonstrativno napušta sjednicu.

Iziritiran što je ostao praznih ruku?

Ipak, da bi nam stvari bile barem malo jasnije, spomenimo da je na raspisani javni poziv za dostavljanje prijedloga za dodjelu javnih priznanja op ine Šenkovec stiglo 5 prijedloga, od kojih ak 2 predlažu upravo vije nika Franju Leva i a. Nakon rasprave Povjerenstva za organizaciju Dana op ine – javna priznanja, krajem srpnja donesen je prijedlog odluke da se za dodjelu povelje predloži Dražen Korent, a za priznanje ženska ekipa Stolnoteniskog kluba Šenkovec. Iako sam tvrdi da to nije zbog toga što nije dobio priznanje, ipak ostaje dojam da je Leva i a iziritiralo upravo to što je ostao praznih ruku. I nezavisnog Miljenka Topli anca zanimalo je kako je mogu e da povelju nije dobio upravo on, iako je dva puta predložen, uz sumnju da se radi o nekakvom privatnom interesu.

Na elnik Novak takve optužbe odbacuje uz argument da se Povjerenstvo složilo da bi možda bilo neprimjereno dati priznanje osobi koja je aktivna u politici op ine. Dodao je da su svi prijedlozi uzeti u obzir, i da su svi predloženi sigurno zaslužili primiti priznanja i povelje, ali da je plasman Stolno-

Aktualni sat u znaku “bombardiranja” na elnika Ljetna pauza je za šenkove ke vije nike o ito bila preduga, jer su u aktualnom satu na elnika bez milosti krenuli bombardirati pitanjima. Leva i se tako osvrnuo na autobusna stajališta u Knezovcu, koja, prema mišljenju stanovnika, nisu izgra ena po propisu i u opasnost stavljaju živote knezove ke djece. Na elnik Vladimir Novak objasnio je da su sve mjerodavne službe (PU me imurska, ŽUC Me imurske županije)

povelje i priznanja nije se pojavio.

“Prazan” program Dana op ine?

Je li HDZ-ov vije nik Franjo Leva i dignuo buku jer je ostao praznih ruku?

teniske ekipe u prvu ligu ipak iznimno velik uspjeh koji treba nagraditi.

Iz redova vije nika za ulo se i pitanje može li se možda naknadno izglasovati još jedno priznanje za Leva i a, ali njegov strana ki kolega Mladen Mohari takav je prijedlog odbio jer je svima jasno da Leva i naknadno priznanje ne e ni htjeti primiti.

Za odluku da se povelja dodijeli Draženu Korentu, a priznanje ženskoj ekipi STK-a Šenkovec, glasovalo je 8 vije nika, nitko nije bio protiv, ali su dva vije nika ostala suzdržana.

Dodajmo samo da je Franjo Leva i na Dan op ine Šenkovec prisustvovao prvom dijelu protokola, polaganju vijenaca i svetoj misi, ali ostao je dosljedan svom protestu i na dodjeli

Do rasprave je došlo i oko organizacije samog Dana op ine.

Tako je Krešimir Trojko izrazio nezadovoljstvo na inom na koji e se Dan op ine odviti, upozorivši da su se pripreme trebale po eti odvijati ranije. Zapitao se i što je s kulturnim programom u petak poslijepodne, kao i zašto je za predstavljanje monografije odabran neprimjeren termin, u podne, kojem zbog posla ne e mo i prisustvovati ve ina mještana. Na elnik Novak odgovorio je da je termin predstavljanja mo-

dale svoj sud i da on samostalne odluke nije donosio, ve je radio kako je struka rekla.

Nezavisni vije nik Zlatko Novak osvrnuo se na uništavanje op inske imovine oko sportskog doma, parkiranje na dje jem igralištu i devastaciju tlakovaca, i ponovio pitanje koje je na elniku postavio još na sjednici 13. travnja, a odgovor nije dobio – što je poduzeto po tom pitanju? Upu en je na odgovor pisanim putem. (bš)

nografije odre en u dogovoru s njenim autorom, mr. sc. Vladimirom Kalšanom, a da je za organizaciju zabavno - ugostiteljskog programa u petak nave er raspisan javni poziv ugostiteljima s podru ja Šenkovca, no na poziv se nije javio - nitko. Dodao je da je svaka kritika dobrodošla, ali da je najlakše kritizirati, a ne se aktivno uklju iti u rad Povjerenstva. Zamjenik na elnika Saša Novak dodao je da se ovakve debate ponavljaju svake godine pred sam Dan op ine, i apelirao da se u organizaciju naredne sve anosti sa svojim prijedlozima uklju e svi.

(Bojana Špani ek)

DAN OP INE PRIBISLAVEC

“Zara ene“ strane zajedno na sve anoj sjednici - U ak tri održana govora razlike u pogledu na razvoj mjesta ipak su isplivale na površinu, ali bojkota sve anosti nije bilo U povodu Dana op ine, u Društvenom domu u Pribislavcu prošli je utorak održana sve ana sjednica Op inskog vije a.

Uz brojne mještane, sve anosti su bili nazo ni predstavnici ministarstava iz Zagreba, najviši županijski dužnosnici, elnici više me imurskih op ina te drugi gosti. Nitko od govornika, izuzev župana Ivice Perho a i njegovog zamjenika Matije Posavca, koji su pozvali na zajedništvo, nije se osvrnuo na aktualnu politi ku u najmla oj me imurskoj op ini. Podsjetimo, 16. kolovoza na zahtjev tre ine vije nika održana je osma sjednica Op inskog vije a, na kojoj je uz podršku HDZovog predsjednika Vije a Ivice Lesjaka koalicija predvo ena SDP-om preuzela ve inu u tom najvišem op inskom tijelu.

Nekoliko dana kasnije na elnica Pribislavca Višnja Iva i (HNS) spornu sjednicu nazvala je ništavnom te Uredu Državne uprave u Me imurskoj županiji podnijela zahtjev za ocjenom njene legalnosti koji se još razmatra.

Na sadašnjost se u svom kra em prigodnom govoru predsjednik Vije a Lesjak nije obazirao, ve je podsjetio na nekoliko povijesnih injenica. Dan 24. kolovoza izabran je kao Dan op ine jer je tog datuma 1768. godine izdan Urbarium – prvi pisani dokument o na inu života i ure enju u mjestu. No, naselje se prvi put spominje ve u 14. stolje u u dokumentima Zagreba ke nadbiskupije.

Pribislavec je bio posljednja rezidencija Zrinskih, u njemu

Nagrade zaslužnima Franjo Car, Nenad Novak, Stjepan Nedeljko, Josip Toplek i Vladimir Kova ovogodišnji su dobitnici priznanja op ine Pribislavec za izniman društveni doprinos. Za izniman kulturan uspjeh priznanje su dobili KUD “Kaštel“ , odnosno Damir Fodor, za promociju op ine Josip rep, za promociju

su stolovali gro ovi Althan te na kraju i Fešteti i, po kojima je zbog Kaštela mjesto danas i sve više prepoznatljivo. Op ina Pribislavec je ormirana 2001. godine odlukom Hrvatskog sabora, a po etkom 2002. godine ustrojen je i prvi saziv Op inskog vije a.

op ine u inozemstvu Melanija Posavec i Tanja Reisinger, a za sportske uspjehe ŽOK “Kaštel“ i NK “Polet“. Izme u dvadeset nasumi no odabranih doma instava, Op ina je proglasila i ona najljepše ure ena – sve u sklopu akcije “Zeleni cvijet Pribislavca“. Najljepšim balkonom proglašen je onaj Verice Mihalic,

Nova škola mora biti prioritet Skupu se nakon predsjednika obratila i novoizabrana ili, kako smatraju u koaliciji HNS - HSLS - Hrvatski laburisti (koja podržava na elnicu Iva i ), nelegalno izabrana pot-

najljepši kamenjar ima Kristina Hižman, a najljepši cvjetni nasad Rozalija Hižman. Vlasnica najljepše oku nice u mjestu je ur a Perko. Dodijeljene su i posebne nagrade: Mariji Tomši za o uvanje ekološke baštine te Kristini Mesari i Branku Oršušu za maštovitost, originalnost i trud. (vk)

predsjednica Op inskog vije a Nevenka Pintari . Ona je istaknula važnost obrazovanja kao preduvjeta za razvoj op ine te kazala kako upravo zato prioritet mora biti što brža izgradnja nove školske zgrade.

- U vrijeme recesije nemogu e je raditi na nekoliko kapi-

talnih projekata. Zato se treba koncentrirati na one za koje je isho ena dokumentacija i za koje su osigurana financijska sredstva, kao što je osnovna škola, koju treba što prije dovršiti. Tada e se stabilizirati i politi ka situacija u op ini, ocijenila je (za manje upu ene itatelje podsjetimo da je jedan od razloga sukoba u op ini i lokacija izgradnje škole. Aktualna vlast predvo ena na elnicom Iva i sklona je promjeni sadašnje lokacije na nekadašnju, iza Poletova stadiona. SDP-ov blok na elu s bivšim na elnikom op ine, a sada vije nikom, Rajkom Grkavcom novu školu pak želi iza Kaštela, o emu je u vrijeme njegova mandata donesena i odluka te pribavljena potrebna dokumentacija, op.a.).

Op inska na elnica Višnja Iva i izme u ostalog je podsje-

31. kolovoza 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NSKIM VIJE IMA, ODRŽANE SVE ANOSTI POVODOM DANA OP INE DAN OP INE ŠENKOVEC

Nakon sva e zbog priznanja, sve anost u lijepom tonu Monografija je jedan od dijelova identiteta op ine

Sve ana sjednica op ine Šenkovec

Op ina Šenkovec, prema tradiciji, i ove je godine u petak 27. kolovoza obilježila svoj dan. Nakon sve anog polaganja vijenca kod kapelice Svete Jelene i svete mise, te polaganja vijenca na spomen - plo u braniteljima kod zgrade Op ine, uslijedila je sve ana sjednica Op inskog vije a

kojoj su nazo ili brojni op inski i županijski dužnosnici i drugi gosti.

U svom se izvještaju o protekloj godini na elnik op ine Šenkovec Vladimir Novak osvrnuo na ostvarene planove i ciljeve, u prvom redu na realiziranu javnu rasvjetu u Ulici maršala Tita, za-

Monografija op ine Šenkovec

tim završenu prvu fazu dogradnje Knjižnice i itaonice Šenkovec i javnu nabavu za rekonstrukciju Ulice Augusta Šenoe koja e upravo kroz koji tjedan u i u fazu realizacije. Od ostalih, ali ne manje bitnih, stvari koje su o ovom razdoblju realizirane, na elnik Novak istaknuo je sanaciju višegodišnjeg problema oborinskih voda u Ulici bra e Radi uz inancijsku podršku ŽUC-a, obustavljanje gradnje velikih repetitora na ak 5 lokacija u op ini, pove anje inancijske potpore Dje jem vrti u “Vrap i ”, postavljanje nove prometne regulacije u pojedinim šenkove kim ulicama, a hvale vrijedno je i zapošljavanje 8 mještana preko programa javnih radova te pomaganje u radu s djecom s posebnim potrebama Osnovne škole “Petar Zrinski”, kao i zapošljavanje osobe s invaliditetom.

U svom obra anju na elnik se

dotaknuo i niza vrijednih i ambicioznih projekata koji ekaju Šenkovec i u narednoj godini.

Ove je godine op ina Šenkovec za dugogodišnji uspješan rad na promicanju sporta povelju odlu ila dodijeliti Draženu Korentu, predsjedniku STK-a Šenkovec, a priznanje su primile stolnotenisa ice istog kluba za izniman uspjeh – plasman u prvu hrvatsku stolnotenisku ligu.

Dražen Novak ovogodišnji je dobitnik povelje op ine Šenkovec

Svi zajedno na sve anoj sjednici, s brojnim uzvanicima, ali, s obzirom na stanje stvari, pribislavski politi ari vrlo vjerojatno “s figama u džepu” tila kako je 2003. godine po ela izgradnja kanalizacije – jedinog dijela komunalne infrastrukture koji još nemaju. Da bi tu veliku investiciju priveli kraju, inzistirat e na su inanciranju iz PHARE programa, kao i na pomo i Hrvatskih voda, Me imurskih voda te razli itih fondova. No, velike napore treba uložiti i u vra anje duga za do sad izvedene radove.

Izvorna prora unska sredstva nisu dostatna, država novac daje na kapaljku, zato se moramo okrenuti europskim fondovima, napomenula je.

U proteklom razdoblju Op ina je ve i izradila te kandidirala neke projekte, poput 3D fotoskeniranja dvorca Kaštel, sanacije i adaptacije male dvorane Društvenog doma te postavljanja

“ekološke“i javne rasvjete. Na elnica je usto najavila pripremu projekta izgradnje doma za osobe tre e životne dobi te novog objekta vrti a. - Stupanj realizacije ovih aktivnosti ovisit e najviše o prora unskim sredstvima koja emo realizirati svojim i angažmanom šire društvene zajednice, uz racionalno i plansko trošenje. Tako jedino možemo nastaviti konti-

Nakon dvije godine napokon je došao red da se predstavi i monogra ija op ine Šenkovec. Njen autor, mr. sc. Vladimir Kalšan, istaknuo je kako je ona sigurno jedan od dijelova identiteta op ine. - To je bez sumnje uz naš grb i kompleks pavlinskog samostana jedna od najzna ajnijih stvari koje na odre eni na in prezentiraju našu op inu. Mjesta naše op ine ina e imaju dugu povijest, ali sama je op ina kratkog vijeka, tek 13 godina, od 1997., i do sada nitko nije radio sistematski na identitetu i prepoznatljivosti naše op ine, naših mjesta Šenkovca i Knezovca, ni na županijskoj ni nacionalnoj, a ni na me unarodnoj sceni. Op ina Šenkovec to sa svojim potencijalima u svakom slu aju zaslužuje, zato što imamo sve predispozicije da takvu a irmaciju razvijemo, objasnio je na predstavljanju monogra ije Kalšan.

Monogra ija na 180 stranica govori o kulturno - povijesnim

nuitet razvoja op ine, zaklju ila je Iva i .

Potpora projektima sa županijske i državne razine, ali “glave treba staviti skupa“ Izme u ostalih kratak govor održao je i ravnatelj Uprave za nacionalne manjine Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta Mirko Markovi . Kazao je da Ministarstvo podupire izgrad-

karakteristikama i sadašnjosti dvaju naselja koja ine op inu Šenkovec. - Knezovec i Šenkovec su lijepa naselja u kojima je lijepo živjeti. Komunalno opremljena, s nizom problema, ali i s nizom uspjeha koji su kroz povijest postignuti. Cilj op ine je svakako stvoriti prostor gdje e se lijepo i ugodno živjeti, i o toj povijesti govori ova monogra ija, dodao je o samoj monogra iji njen autor.

- Zadovoljan sam što je monogra ija napokon prezentirana javnosti, jer pisati monogra iju nije jednostavno, to je vrlo ozbiljan posao koji zahtijeva mnogo truda, znanja, rada u arhivima i svugdje gdje se može do i do odre enih podataka relevantnih za pojedino mjesto, rekao je Kalšan, a njegov doprinos iskustvom i znanjem potvrdila je i ravnateljica knjižnice Šenkovec Božica Mezga. Na elnik op ine Šenkovec Vladimir Novak dodao je da smatra da nije bitno tko je na elnik ni tko je na vlasti, bitno je da je monogra ija tu. - Krivo mi je što prezentiranje monogra ije nije odra eno prije, možda prošle godine, ali s dobrim namjerama i stvarima nikada nije kasno. Rije je o izuzetno vrijednoj knjizi koju svaki Šenkov anin i Knezov anin mora imati u svom domu, zaklju io je Novak.

Svojim nastupom predstavljanje ove monogra ije uveli ali su lanovi Glazbene udruge Šenkovec i mlada perspektivna kantautorica Lea Šprajc.

(Bojana Špani ek)

Stolnotenisa ice STK-a Šenkovec nagra ene su priznanjem za plasman u prvu ligu

nju škole, dok Kaštel treba o uvati i iskoristiti za turisti ke svrhe.

Obe ao je i potporu pri realizaciji drugih investicija.

Zamjenik župana Matija Posavec izrazio je zadovoljstvo što sve ana sjednica nije protekla u sjeni aktualnih politi kih doga anja u op ini. Naglasio je kako je izgradnja školske zgrade “prvi projekt na listi županijskih prioriteta“, a osvrnuo se i na potencijal zra ne luke, zahvaljuju i kojem bi Pribislavec mogao postati snažna tranzitna to ka. Pozvao je na suradnju i zajedništvo Op inskog vije a i izvršne vlasti.

Za vrijeme Posav evog govora, ve potkraj sjednice, u dvoranu Društvenog doma stigao je i župan Ivica Perho , koji je rekao kako svojim prisustvom želi pružiti potporu razvoju Pribislavca, pozvavši ujedno na “mudrost, hrabrost i upornost“. - Stavite glave skupa.

Pribislavec to zaslužuje, poru io je.

U sklopu bogatoga kulturno umjetni kog programa sjednice nastupili su lanovi KUD-a “Kaštel” i u enici Osnovne škole “Vladimir Nazor“.

(Velimir Kelkedi)

Mlade stru njakinje iz Pribislavca Zanimljivo je da je na sjednici o zna aju obrazovanja i cjeloživotnog u enja govorila (što ina e nije praksa na sli nim sve anostima) i Tanja Reisinger, koja je završila studij ekonomije u Rijeci, sudjelovala u radu više ljetnih škola te seminara u Strasbourgu i Bruxellesu.

Mlada Pribislav anka govorila je i o svojoj sumještanki Melaniji Posavec – još jednoj stru njakinji, koja trenutno radi u Barceloni na znanstvenom institutu koji se bavi najnovijim spoznajama na podru ju medicine i biologije. Možda e mlade školovane glave, ako odlu e ostati i jednog se dana baviti lokalnom politikom, biti složnije u kreiranju budu nosti svojeg mjesta. (vk)

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.

SELNICA ostaje bez pošte ?

Bivša poštarica rastjerala Na ovotjednoj sjednici OV-a Strahoninec nije bilo rasprava ni primjedbi

NA SJEDNICI OP INSKOG VIJE A STRAHONINEC ODLU ENO

Jeftinije do priklju ka na vodoopskrbni sustav, ali ne i kanalizacijski Na prošli etvrtak održanoj sjednici Op inskog vije a Strahoninec jednoglasno je donesena odluka o akcijskim uvjetima pla anja naknade i izvo enje priklju aka na vodoopskrbni sustav op ine, dok odluka o akcijskim uvjetima priklju enja na kanalizacijski sustav nije prihva ena. Kako je objasnila na elnica op ine Strahoninec Sanja Krištofi , od samog je po etka bila protiv pove anja cijene vode pa sukladno tome nije ni sazivala Vije e kako bi po istom pitanju dobila njegovu suglasnost. No, kako je istaknula, iako je njihova ruka ostala spuštena, opet ih se podiglo dovoljno u korist pove anja cijena vode, što je s ovim mjesecom i realizirano.

Tako er smatra da bi svi mještani trebali biti priklju eni na vodoopskrbni sustav, i zato je predložila vije nicima da podupru akcijske cijene priklju aka.

S druge strane, istu odluku nije željela donijeti u slu aju priklju enja na kanalizaciju, jer se, kako kaže, šalje kriva poruka iz koje se lako da iš itati da nema potrebe za priklju enjem u prvom “valu”, kad e sa svakim sljede im priklju ak biti je tiniji. I u tom su prijedlogu svoju na elnicu vije nici jednoglasno poduprli.

Bez rasprava i primjedbi donesena je i odluka o izvršenju prora una za prvih 6 mjeseci ove godine, prema kojem su ostvareni prihodi od 1,438.100 kn, a rashodi su iznosili 1,009.321 kn. Tako er, na sjednici je donesen i zaklju ak o prihva anju procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastro a i velikih nesre a za podru je op ine te odluka o izmjenama plana od zaštite od požara i tehnoloških eksplozija. (bš)

nicu) ozna ilo uzro nicom pada prometa, jer je svojim lošim odnosom prema strankama rastjerala ljude.

- Ta je žena negativno djelovala na okolinu i nije se korektno odnosila prema

strankama. Zbog toga sam i ja osobno, ali koliko ujem i drugi ljudi, otišao u pošte Sveti Martin na Muri ili Mursko Središ e, rekao je Ivan Mezga, predsjednik Op inskog vije a. S njime se složila ve ina

vije nika, koji smatraju kako e se dolaskom nove i kvalitetne službenice ljudi vratiti u selni ku poštu, te e ona biti isplativija za Hrvatske pošte.

- Ne smije se dogoditi da Selnica ostane bez pošte. Svi

Pošta u Selnici uskoro bi mogla biti zatvorena

SELNI KA LIJE NICA ide u mirovinu

PODTUREN

Što prije most na Muri U ma arskom pograni nom naselju Kerkaszentkiraly, gdje su se održavali Dani sela i Festival slame, boravili su elni ljudi op ine Podturen, predvo eni op inskim na elnikom Josipom Lepenom, te lanovi KUD-a Podturen. Sa svojim doma inima razgovarali su o potrebi povezivanja ovog naselja i Podturna vrstom poveznicom, dakle, me udržavnom cestom.

Da bi se to ostvarilo, potrebno je na rijeci Muri sagraditi most.

Na elnik Lepen svoje je doma ine izvijestio kako Me imurska županija u svojem Prostornom

Zbog pada prometa Selica bi u skorije mogla ostati bez poštanskog ureda, izvijestio je op inske vije nike na elnik op ine Selnica An elko Kova i .

Više je vije nika dosadašnju ili bivšu poštaricu (službe-

planu ima ucrtan most na Muri te da postoje naznake kako bi on uz pomo resornog Ministarstva trebao što prije biti izgra en. Ovaj podatak Ma are silno raduje jer e most biti poveznica dvaju krajeva i dviju država koje žele tješnju suradnju, osobito kada su u pitanju gospodarstvo, kultura i sport.

Dogovoreno je da se na elnici Josip Lepen i Zoltan Pal sa suradnicima od sada eš e sastaju. Sekcije KUD-a Podturen izvele su nekoliko me imurskih narodnih pjesama i plesova.

(S. Mesari )

Tisu u i dvjesto pacijenata dobiva novog doktora Sadašnja lije nica op e prakse u zdravstvenoj ambulanti u Selnici uskoro odlazi u mirovinu, pa se me u ljudima po elo naga ati tko dolazi na njezino mjesto. Štoviše, mnoge ljude mu i ne e li Selnica ostati bez svog dokto-

ra ili doktorice, s obzirom na to da znaju kako malo tko želi u ovako male sredine.

Op inski na elnik An elko Kova i svakodnevno vodi razgovore i sluša savjete i razmišljanja po ovom vrlo važnom pitanju,

ali sam previše ne može ništa u initi.

- Po novome, pitanje lije nika, odnosno op e medicinske prakse je u nadležnosti Me imurske županije, odnosno župana.

Mi kao op ina imamo prostorije za potrebe lije nika i znam da je dosadašnja doktorica imala preko 1.200 pacijenata, koliko ih sigurno bude imao i novi lije nik.

Razgovarao sam o svemu ovome sa županom Perho em, koji mi je

31. kolovoza 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INA SVETI Martin na Muri

Nijemcima e predstaviti svoje vrijednosti

ljude!? se moramo angažirati da se ljudi vrate svojoj pošti i pozivam prvo župnika da svojim primjerom i porukom vjernicima u ini prvi korak prema tome.

Evo, ja sam sada, kad je druga poštarica, po eo transakcije obavljati u našoj pošti, pak pozivam i sve vije nike i druge da isto ine. Kada e ljudi vidjeti da mi dolazimo u ovu poštu, dolazit e i drugi, mišljenja je vije nik Ignac Šardi.

Izvjesno vrijeme ured pošte radio bi etiri sata dnevno, a to je put prema kona nom zatvaranju pošte u Selnici, isti e Kova i , dodaju i kako e razgovorima u Hrvatskim poštama nastojati da se selni ka pošta ne zatvori. Vije nici su zaprepašteni takvom mogu noš u te pozivaju na elnika da se svakako izbori za daljnji normalni rad pošte.

Isto tako pozivaju gra ane da se što više koriste uslugama mjesne pošte, a ne okolnih pošta, kako bi promet bio na razini ekonomi nosti Hrvatske pošte, te ga ona ne bi imala opravdanja zatvarati ili mu prepoloviti vrijeme uredovanja.

(S. Mesari ) obe ao da e sve biti pozitivno riješeno do 1. studenoga ove godine, kaže na elnik Kova i , dodaju i kako op inski elnici i gra ani, osobito stalni pacijenti, žele iskusnog lije nika.

Neslužbeno se govori kako postoje veliki izgledi da u Selnicu za lije nicu do e doktorica koja sada radi u Štrigovi i za koju u op ini imaju samo lijepe rije i i preporuke.

A sli no govore i ljudi. eka se županova odluka, a više od 1.200 pacijenata nada se njegovoj dobroj odluci.

(S. Mesari )

Predvo eni svojim na elnikom Franjom Makovcom, u njema ki grad Saarland odlaze predstavnici op ine Sveti Martin na Muri, te tako uzvra aju europarlamentarki Doris Pacck za njezin posjet svetomartinskoj op ini prošle godine.

U Njema koj e predstavnici Svetog Martina na Muri predstaviti svoje gospodarske, turisti ke, kulturne i sportske kapacitete, mogu nosti i aktivnosti te planove za naredno razdoblje. Želja

TURISTI KA ZAJEDNICA Prelog

Bogat program i u rujnu Parcele uz naselje ekaju kupce

OP INSKO VIJE E Selnica ima program raspolaganja državnim zemljištem

Najviše zemljišta u povrat i zakup Jednoglasnom odlukom svih vije nika Op insko vije e Selnica na svojoj je 6. sjednici donijelo program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na podru ju op ine Selnica.

Op ina Selnica raspolaže sa 16 hektara, 91 ar i 62 kvadratna metra takvog zemljišta. U zakup e op ina dati nešto više od 5 hektara, za povrat nekadašnjim vlasnicima ili nasljednicima i i e oko 9 hektara, a nešto preko 1 hektar e se prodati.

U zakup e se zemljište davati putem javnog natje aja, i to na rok od 20 godina.

Javni natje aj e raspisati op ina na osnovu odluke svog Vije a, koje e zajedno s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja odabrati najboljeg ponu a a.

Oranice, pašnjaci, šume, dvorišta trafostanica i vo njaci poljoprivredna su zemljišta koja e se dati u zakup. ak 36 parcela, odnosno katastarskih estica, namijenjeno je povratu ranijim vlasnicima i slijednicima.

Rije je o šumama, livadama, oranicama, vo njacima, pašnjacima i kanalima koje su jugoslavenske komunisti ke vlasti uzele vlasnicima.

Male estice ili parcele od pojedina no najviše 40-ak ari šuma, oranica, vinograda, vo njaka, pašnjaka i livade bit e prodane. Op ina Selnica želi da ovo zemljište zadrži prostornu cjelovitost.

Sme e i otpad Murs Ekomu Isto tako jednoglasno je Op insko vije e povjerilo Gradu akovcu javne ovla-

sti komunalne djelatnosti za odvoz, skupljanje i odlaganje komunalnog otpada na svom podru ju.

Do 1. listopada ove godine raskinut e se ugovor s dosadašnjim koncesionarom, a isti dan poslove e preuzeti Murs Ekom iz Murskog Središ a. Novi koncesionar donijet e odre ene kvalitetne novosti, ali i novu cijenu, koja e za etvero lanu obitelj stajati 58 kuna. Prije negoli novi koncesionar zapo inje svoj posao, op ina e obaviti popis doma instava, kako bi se to no utvrdio broj lanova, što utje e na cijenu koju e doma instva pla ati za odvoz sme a. Grad akovec Murs Ekomu ne dozvoljava dovoz otpada s podru ja drugih op ina i gradova izvan Me imurske županije.

(S. Mesari )

PRELOG u središtu grada dobiva novu modernu gra evinu

Poslovni prostori, Gradska uprava, odjel županijske službe u Glavnoj 35 Temeljita obnova zgrade u Glavnoj ulici 35 pri samome je kraju. Jedan od najljepših objekata u Prelogu dio je prepoznatljivosti grada. Radove na rekonstrukciji zgrade obavila je akove ka tvrtka TEAM. - Svi radovi trebali bi biti gotovi do sredine rujna, nabavit e se oprema, a otvorenje predvi amo za listopad, kaže gradona elnik Dragutin Glavina.

U rekonstrukciju je uloženo oko osam milijuna kuna, od ega je 60% osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja preko programa EIB 2, a preostali dio

im je da se uspostave kvalitetni gospodarski odnosi te Nijemce zainteresira za ulaganja na podru ju op ine, kao i za turisti ke aranžmane i dolaske u Toplice Sveti Martin. Posjet e se odvijati od 14. do 16. rujna ove godine, a dogovorio ga je Peter Cervi, njema ki poslovni ovjek i zet u Svetom Martinu na Muri, s prebivalištem u Gradiš aku, na Vencu, najatraktivnijoj svetomartinskoj turisti koj destinaciji. (sm)

Grad. U prizemlju zgrade ure ena su tri poslovna prostora. Grad e još odlu iti ho e li ih iznajmiti ili prodati, no, kako napominje Glavina, želja je da se što više iznajmi, a tako prihodovanim

novcem inanciralo bi se održavanje. Na kat i u potkrovlje pak e preseliti kompletna Gradska uprava te ispostava Upravnog odjela za gospodarstvo Me imurske županije, dok e u dvo-

rani na katu biti smještena i vjen aonica.

Zgrada u kojoj se sada nalazi Gradska uprava u jako je derutnom stanju pa e u budu nosti i nju trebati obnoviti. Tu bi onda preselio, primjerice, Dom zdravlja, a objekt u kojem sada djeluje iskoristio bi se za otvaranje specijalisti kih ambulanta za koje u Prelogu trenutno nema prostora. Mogla bi se smjestiti i ispostava Zavoda za mirovinsko osiguranje, i druge službe, zaklju uje Glavina (V. Kelkedi, foto: Z. Vrzan)

Nakon nekoliko dobro posje enih ljetnih manifestacija, Turisti ka zajednica Grada Preloga i tamošnji Dom kulture bogat kulturni program pripremili su i za mjesec rujan. Tako e u subotu 11. rujna s po etkom u 19 sati u Domu kulture biti održan tradicionalni koncert “Ve er uz tamburicu,” a ve dan kasnije u istom prostoru od 17 sati slijede Prilo ki folklorni susreti. Tako er, 12. rujna Preložani, odnosno stanovnici Otoka, prisjetit e se svojih sumještana koji su smrtno stradali u potonu u amaca na Dravi – bit e obilježen spomendan stradalih na Dravi te tim povodom kod kapelice Svetog Huberta u Otoku služena sveta misa.

Vikend kasnije, u subotu 18. rujna, prigodnim programom ispred preloške župne crkve bit e obilježen Dan zdravog osmijeha, odnosno Svjetski dan oralnog zdravlja. Još jedna manifestacija vezana uz zdravstvo planirana je za 26. rujna, kada e se u Osnovnoj školi Prelog i na “Marini” kod Otoka obilježiti Me unarodni dan srca.

Ve godinama unatrag jedan od koncerata u sklopu Varaždinskih baroknih ve eri održava se u Prelogu. Tako e biti i ove godine.

U DOMU KULTURE GRADA PRELOGA

Upis djece u Dje ji pjeva ki zbor “Maleni” U srijedu 1. rujna od 9 do 10 sati i u etvrtak 2. rujna od 19 do 20 sati u Domu kulture Grada Preloga vršit e se upis djece u Dje ji pjeva i zbor gMaleni h. Pozivaju se svi zainteresirani mališani da do u na upise te se uklju e u dje ji zbor.

Dana 26. rujna s po etkom u 19 sati u župnoj crkvi Svetog Jakoba nastupit e sastav Pentagruell iz njema kog Essena. Koncertu e prethoditi prezentacija baroknih nošnji.

U utorak 28. rujna u Pastoralnom centru blaženog Alojzija Stepinca pak e biti promovirano djelo “Bog mojih detalja“ autora vele asnog Antuna Štefana. Od vjerskih programa vrijedi izdvojiti i tjedan župnog Caritasa koji e se obilježavati od 26. rujna do 2. listopada.

(V. Kelkedi)

OREHOVICA

Tri projekta za Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost Postavljanje toplinske fasade na Sportsko - vatrogasnom domu u Orehovici i Domu kulture i vatrogasnom spremištu u Podbrestu te izgradnja u inkovitog sustava rasvjete – projekti su koje Op ina Orehovica priprema za kandidiranje pri Fondu za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost. Fond je raspisao natje aj kojim se jedinicama lokalne i regionalne samouprave dodjeljuju bespo-

vratna inancijska sredstva za poticanje energetske u inkovitosti i u inkovitog korištenja energije u neposrednoj potrošnji, korištenje obnovljivih izvora energije, održiva gradnja, istiji transport te izrada studija kojima e se osigurati pretpostavke za realiziranje ciljeva u podru ju energetske u inkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije. (vk)

OREHOVICA

Sanacija krovišta župnog dvora Op ina Orehovica je za sanaciju krovišta tamošnjega župnog dvora iz ovogodišnjeg prora una izdvojila 32.628 kuna, za što je kupljen potreban materijal. Nakon razgovora

op inskih elnika s vodstvom Me imurske županije, Županija je u svom prora unu za istu namjenu predvidjela 40 tisu a kuna, no na kraju izdvojila pola tog iznosa. (vk)

14

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.

ODRŽANA 4. TRAKTORIJADA Me imurske županije

Ima još snage u njima, premda su za “penziju” Preko trideset starih traktora sa svojim vlasnicima sudjelovalo je u nedjelju na 4. Traktorijadi Me imurske županije koju je organizirao Oldtimer klub “Me imurje” - sekcija traktorista Selnica.

Nakon okupljanja u Selnici, traktoristi su svoje ure ene, gotovo muzejske, traktore u promotivnoj vožnji pokazali žiteljima Selnice, Donjeg Koncov aka, Kapelš aka, Gradiš aka, Svetog Martina na Muri, Brezovca, Toplica Sveti Martin i na kraju Jurov aka.

- Istina, stari su to traktori, stariji od svih nas, ali još u njima ima snage. Premda su za ‘penziju’, izorali bi oni još uvijek dosta zemlje. Istina, potrajalo bi to nešto duže, ali brazde bi bile možda ak ljepše i bolje od današnjih, rekli su mnogi vlasnici starih traktora.

Najstariji traktor iz 1921. godine Najstariji traktor bio je marke International - MOD. F 14 iz 1921. godine, nabavljen u Subotici (Republika Srbija) i jedini je trebao vu nu službu, jer taj model i tip nema gume na kota ima. Ve ina traktora stara je preko 50 godina, te se s pravom može re i kako je Traktorijada bila pravi muzej na kota ima. Me u traktoristima, odnosno vlasnicima bilo je i dosta osoba iz javnog života, poduzetnik Iganc Šardi, gospodarstvenik Dragutin Barlek, nekadašnji dožupan Stjepan Škrobar, tesarski majstor Ivan Strnad te mnogi drugi. Svima njima zadovoljstvo je sudjelovati na Traktorijadi, za koju svoje ljubimce uvijek brižno pripreme i uljepšaju.

Dok je glazbeni sastav Oldtimer bend na terasi gostionice “Jastreb” izvodio evergreene, Franjo Belovi , predsjednik Oldtimer kluba, i Ignac Šardi, predsjednik sekcije, najavili su održavanje 5. jubilarne Traktorijade krajem kolovoza idu e godine, te podijelili pehare kao priznanje za sudjelovanje.

(Stjepan Mesari ) Dragutin Kocijan iz Pleškovca imao je jedan od najstarijih i po mnogima najatraktivniji traktor oldtimer, a sudjelovao je etvrti put na Traktorijadi

Oldtimer bend ine lanovi Oldtimer kluba “Me imurje”

International F 14 je iz vremena kad traktori nisu imali gume

Hlapi ani na Residentu imali su najbolji komfor

Najmla i ima etrdeset i dvije godine Mijo Kocijan iz Selnice vozio je ogromni Steyer i bio je to najmla i traktor na smotri. A ima ni manje ni više nego 42 godine i još je u funkciji.

Najviše, ak 89 godina, pak ima traktor Interna onal koji je obitelj Kudec kupila u Vojvodini i on nije u funkciji. Vlasnik kaže kako bi trebalo nešto urediti glede alternatora i on bi proradio. Me u m, ovaj traktor ne smije na asfalt ili cestu, jer na kota ima nema gume. Umjesto guma ima navarene vodoravne dijelove koji prianjaju uz zemlju.

Iz ova dva primjera vidljivo je koliko je industrija traktora uznapredovala u relativno kratko vrijeme, za samo pola stolje a. (sm)

Me u najstarijim je traktor Dragutina Barleka iz Brezja

Ignac Šardi na Steyeru je predvodio promotivnu vožnju

Prvi me imurski dožupan Škrobar na svojem Guldneru

31.

3 1. k kolovoza olovoza 2 2010.

010.

Kroz K roz Međimurje Međimurje 1155

www.mnovine.hr ww www ww.mn m ov ov ovi vin ne. ne e.hr hr • redakcija@mnovine.hr rred edakc akcija ija@mn @mnovi ovine ne.hr hr • 040 312 312 333 333

SMOTRA MAŽORETKINJA u Toplicama Sveti Martin

Ljepota pokreta, kreacija i koreografija

Promocija, te zahvala za suradnju - Na smotri sudjeluju mažoretkinje s kojima sura uje naš HKUU i Svetomartinske mažoretkinje. Ovo je priredba kojom prvenstveno promoviramo mažoretkinje i njihove programe, a ujedno im zahvaljujemo na suradnji. Istina, razmišljamo u budu e pozvati i druge, no to ovisi o više,

posebno organizacijskih, pitanja.

Smotra na otvorenom zasigurno bi bila publici zanimljivija, me utim, zbog sve eš ih vremenskih promjena i neprilika, to je teško ostvarivo, odgovara na nekoliko novinarskih upita pro . Dražen Crn ec, predsjednik HKUU-a Sveti Martin. (sm)

Mažoretkinje iz Gori ana vrlo su uigrane i dojmljive Brojni posjetitelji i gledatelji u Toplicama Sveti Martin u nedjelju su uživali u ljepoti pokreta, kreacija, koreografije i mladosti na 2. smotri mažoretkinja pod nazivom “Mi smo djeca sre e”, na kojoj je nastupilo dvjestotinjak mažoretkinja, mažoreta i mentora iz Me imurja.

Nastupile su najmla e, srednje i starije skupine mažoretkinja iz Nedeliš a, Murskog Središ a, Gori ana, Domašinca i Svetog Martina na Muri, koje su u mimohodu uz pratnju Limene glazbe Dekanovec kroz topli ki kompleks došle do sportske dvorane, gdje je smotra i održana.

Limena glazba Dekanovec na elu mimohoda

Domašine ke mažoretkinje, male, ali vrlo dobre

Na parketu dvorane mažoretkinje i mažoreti prikazali su gotovo sve svoje umije e te zadivili prepuno gledalište. Teško je re i tko je bolji ili slabiji, jer nastupi su, barem za publiku i novinare, bili savršeni. Tek tu i tamo je iz ruku mažoretkinja, i to onih mla ih, ispao štap ili se dogodilo koje neplanirano posklizavanje.

Impresionirale djevojke iz Gori ana Smotra nije imala natjecateljski karakter, no treba re i kako su mažoretkinje iz Gori ana bile

Svetomartinske najmla e mažoretkinje

impresivne te su njihovi nastupi izazvali najve e oduševljenje kod publike.

Odli an organizator i doma in smotre bila je Hrvatska kulturno - umjetni ka udruga Sveti Martin, iji je predsjednik pro . Dražen Crn ec po završetku smotre svima uru io priznanje za sudjelovanje te prigodne poklone sponzora i doma ina, SPA Gol Resorta Sveti Martin. Smotra je završila zajedni kim plesom svih sudionica te Crn ecovim pozivom na susret sljede e godine na istom mjestu. (S. Mesari )

Puno gledalište pljeskom nagra uje nastupe

16

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.

31. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 17

VELIKA AKCIJSKA PRODAJA CRIJEPA

Sav ostali gra evinski materijal od temelja do krova po najpovoljnijim cijenama

gradimo zajedno

KUPAJ SE I VOZI! Ovo nije joĹĄ jedna nagradna igra, ovo je poklon za vaĹĄu vjernost.

Kupi kartu jer skuter je gratis!

1. nagrada skuter Piaggio Zip 50 2 x 2. nagrada 2 x 7 dana u Toplicama

Sveti Martin za dvije osobe 3. nagrada 3 x vikend u Toplicama 14. 08.

Sveti Martin za dvije osobe & 4. nagrada

28.

08. wellnessu “Regina�

5. nagrada 10 x 10 ulaznica za kupanje DoÄ‘ite u subotu na kupanje u Toplice Sveti Martin, kupite cjelodnevnu kartu (i saÄ?uvajte je!), jer svaka dva tjedna poklanjamo po skuter Piaggio Zip 50 !

Prvi krug nagrađivanja Vaťe vjernosti vrijedi za subote 07. i 14. 08. 2010.

Kupite kartu, ubacite je u bubanj, a izvlaÄ?enje je 14. 08. u 20.30 sati u PUB-u “Potkovaâ€? Toplica Sveti Martin.

Drugi krug vrijedi za subote 21. i 28. 08. 2010. te je izvlaÄ?enje 28. 08. u 20.30 sati takoÄ‘er u PUB-u “Potkovaâ€?.

Karte iz prvog kruga ne sudjeluju u drugom krugu izvlaÄ?enja.

Uvijeti sudjelovanja u nagrađivanju vaťe vjernosti: - u bubanj ulaze cjelodnevne karte kupljene za subote 07., 14., 21. i 28. 08.

- karte za ostale dane u tjednu, sindikalne, godiĹĄnje, poludnevene i ostale ne ulaze u bubanj - u nagraÄ‘ivanju ne smiju sudjelovati zaposlenici Toplica Sveti Martin i Ä?lanovi njihovih obitelji - kupljenu kartu saÄ?uvajte do izvlaÄ?enja kako bi ju u sluÄ?aju dobitka mogli priloĹžiti, u protivnom dobitak se ne priznaje

A za zabavu se brinu: band Zodiac, stand-up

Toplice Sveti Martin d.d. tel: +385 40 371 111 GrkaveĹĄÄ?ak b.b. fax: +385 40 315 926 40313 Sveti Martin na Muri www.spa-golf.com.hr info@spa-golf.com.hr

SAMO SKUTER NE I MISS :)

18

Poljodjelstvo

31. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KI SAJAM I PLAC SRIJEDOM

UBRANE SU PRVE ovogodišnje jabuke

Ratari reagirali na rusku krizu

Urod manji, kvaliteta vrhunska

Sajamska i placovska srijeda na akove kom sajmu i placu uglavnom je bila u znaku žitarica, povr a i peradi.

Ratari su brzo reagirali na rusku zabranu izvoza pšenice pak su joj cijenu znatno podigli. Jednako je tako i kukuruz poskupio i najskuplji je u proteklih pet godina.

Krumpir je bio na prošlotjednoj cijeni, ovisno o kupljenoj koli ini mijenjala se cijena.

Svi ostali artikli bili su na razini prošlog tjedna. Nesilice su bile vrlo tražene i dobro prodavane, kao i tovljeni pili i, puri i i kuni i. Kotlovi za pe enje rakije pobudili su

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - kotao

- pšenica - kukuruz - krumpir - je am - zob - nesilice - tovni pili i

- puri i - paprika

2.000 do 4.000 kn/kom

1,3 kn/kg 1,3 kn/kg 2,5 kn/kg 1,6 kn/kg 2 kn/kg 45 kn/kom 15 kn/kom

40 kn/kom 4 do 6 kn/kg

zanimanje kupaca, a cijena im je ovisna o zapremnini.

Na placu je najbolje išla paprika, zatim mladi - presni grah, a dobro se prodavao paradajz, kao i šljive.

(S. Mesari )

VLADO HAMER iz Kapelš aka

Pravi autohtone me imurske suhe sireve

Svaki dan Vlado napravi ovakve turoše - Sve je doma e. Paprika i feferoni iz vrta, ešnjak iz povrtnjaka, mlijeko od naše dvije krave Ruže i Mujce, te moje dvije ruke. Samo je sol industrijska. Ovako svoj sir turoš opisuje Vlado Hamer, umirovljenik i poljodjelac iz Kapelš aka, naselja koje se proteže svetomartinskim vinorodnim krajem, podno povijesne kapele Svete Margete. Dodaje kako je i hrana za krave iz doma e proizvodnje, s doma ih pašnjaka i polja, svježa i mirisna. Sve e to u Hamerovim turošima gurmani odmah prepoznati.

- Ne pamtim od kada, valjda još od djetinjstva, volim doma i sir, a posebno turoš, koji smo ovdje u svetomartinskom kraju zvali suhi ili tvrdi sir. Kada sam postao sam svoj gazda, po eo sam praviti turoše na na in kako je to radila moja baka, a potom i mama. Možda je to nekome udno, ali to je moje i ne puštam baš nikoga blizu kada mijesim sir i potom oblikujem turoše, premda recept znaju i supruga i djeca, ponosno govori Vlado, koji svaki dan umijesi deset do dvadeset lijepo oblikovanih stožaca - turoša.

- Kravlji sir koji treba odstajati barem par dana, jer svježi se teže mijesi i oblikuje, u posudi pomiješam sa solju i paprikom te potom rukama mijesim da se grude potpuno razgrade, premda je to vrlo teško posti i. Kada je smjesa gotova po mom okusu, po injem oblikovati turoše. Ne previše male, a ni velike zbog lakšeg i kvalitetnijeg sušenja.

Tako izra ene turoše slažem na drvenu podlogu i zatim ih stavljam na sušenje. Prvo na zrak i ne previše na sunce. Kada se ustabile, idu na sunce, a ponekad i malo u dim.

Dobro je da se suše tjedan dana, no kod mene je to sve teže, jer ljudi jednostavno dolaze po njih i nagovore me da im prodam, prema najviše poklanjam, pojašnjava postupak Vlado, dodaju i kako u smjesu zna umijesiti ljutu crvenu papriku - feferone, a ponekad i ešnjak.

Turoši kakve Vlado proizvodi po mnogo emu se razlikuju od onih koji se pod istim nazivom industrijski proizvode. Sa stopostotnom sigurnoš u može se tvrditi kako je to uistinu pravi, izvorni, me imurski turoš. Osobito kada je mlijeko od vlastitih krava, recept tradicijski, a izrada ru na.

(Stjepan Mesari )

Europa ga je prepoznala Premda Vlado Hamer nigdje nije registriran kao proizvo a turoša i ve inu sira pokloni znancima i prijateljima, jedan dio i prodaje te tako “štuka” svoju malu mirovinu za obiteljske potrebe, a njegove turoše ve je upoznala zapadna Europa. Naime, brojni turisti koji iz Toplica Sveti Martin dolaze ovamo u šetnju ne mogu odoljeti izazovu i prizoru: “Suhi i crvenkasti sir na ku nim policama”. Mnogi su ga kušali i uzeli sa sobom te ga ponijeli u Njema ku, Austriju, Sloveniju ... Ostaje spoznaja da kao i u mnogim drugim primjerima država nije u inila ništa da se ovakvim ljudima pomogne i tako od zaborava spasi izvorni proizvod, koji može donijeti i ne malu zaradu. Me utim, razna dokumentacija, papiri i propisi stoje na putu onima koji bi ozbiljnije htjeli raditi ovakav posao. (sm)

Najve i, najja i i najbolji me imurski proizvo a jabuka, akove ko Agrome imurje, zapo eo je zadnjih dana kolovoza ovogodišnju berbu jabuka.

Uskoro e u vo njake i drugi me imurski vo ari.

U vo njaku izme u Nedeliš a i Puš ina zaposlenici Agrome imurja zapo eli su berbu sorti summered i gala, koje su ovog trenutka tražene na hrvatskom tržištu. Voditelj vo ar-

Prorje ivanjem plodova u prolje e sada imamo vrhunski plod, kaže mr. sc. Tomši ske proizvodnje Agrome imur- buke, a isto tako i krajnje potroja mr. sc. Tomislav Tomši , dipl. ša e, jest kvaliteta ploda. Ona je ing. agr., kaže kako je urod što vrhunska, gotovo idealna i saplanirano, što zbog vremenskih vršena. Odgovorno kažem da uvjeta nešto manji nego uobi a- se ovog trenutka u Me imurju, jeno, ali je zato kvaliteta izvan- a posebno kod nas u Agromeredna. Dnevno se ubere oko 3 imurju, proizvodi najkvalitettone svježih i zrelih vrhunskih nija jabuka u državi, ali i okolici. jabuka. - Lanjska godina e biti Ovakvu kvalitetu ostvarili smo upam ena po rekordnoj rodno- tehnološkim inovacijama, od sti, dok je ove godine urod manji kojih izdvajam namjerno smanjivanje rodnosti, ime smo dood 20 do 30 posto.

Dipl. ing. An elko Tomši provjerava No, ono što najviše raduje bili vrhunske jabuke i po okusu obujam ploda jabuke nas koji se bavimo uzgojem ja- i po obliku.

Mi smo centar za jabuke - Jednom jasno i glasno svima treba poru iti i re i da je Me imurje centar proizvodnje jabuke. To je tako, za tu tvrdnju imamo vidljive rezultate i javnost to mora znati, a trgovci i potroša i pak tu stvarnost moraju kvalitetno nagraditi, kaže

mr. sc. Tomislav Tomši . Smatra kako se to mora re i ve sljede i tjedan na Vo arskom sajmu u Donjem Kraljevcu, gdje e se iskristalizirati i ovogodišnja zaštitna cijena merkantilne jabuke. (sm)

U prirodnom i zdravom okruženju u kakvom se nalaze naši vo njaci u Donjem Kraljevcu i Nedeliš u vrhunskom smo tehnologijom dobili kvalitetu na kojoj nam mogu pozavidjeti vode e europske države proizvo a ice jabuka, kaže mr. sc. Tomislav Tomši , dodavši kako njihove jabuke ve sada vrlo lako pronalaze svoje mjesto na europskom tržištu.

(Stjepan Mesari )

KUTAK za agrosavjet Piše: dipl. ing. agronomije Silvija Zeman

Udruga p elara Me imurske županije “Agacija”

Život p ela (2) Život p ela medarica (Apis melli ica) dobro je prou en i poznat jer su p ele višestruko korisne za ovjeka i o uvanje životne okoline, a namjena ovog lanka je da upozna itatelje tek s nekim bitnim naznakama iz života p ela i p elinje zajednice. U prošlom broju pisali smo o matici, a u ovom o radilicama i trutovima.

TRUTOVI u p elinjoj zajednici imaju funkciju mužjaka, nemaju žalac i p ele radilice ih hrane jer u prirodi ne mogu uzimati hranu. Kad pro e potreba za razmnožavanjem u p elinjoj zajednici ili u prirodi nema paše p ele radilice trutove istjeraju iz košnice i oni ugibaju izvan košnice.

P ELE RADILICE su najbrojnija skupina u p elinjoj zajednici. To su nerazvijene ženke koje nemaju organe za reprodukciju ali zato imaju mlije ne i voštane žlijezde, košarice na nogama za skupljanje peluda, žalac i rilce za skupljanje nektara.

P ele radilice kad se izlegnu ne izlije u odmah izvan košnice na pašu ve imaju zadatke u košnici prema starosnoj dobi. Tako u prva tri do pet dana života iste voštane stanice i

griju leglo, od pet do dvanaest dana hrane li inke i maticu a poslije dvanaest dana starosti prorade voštane žlijezde pa p ele te dobi marljivo grade sa e, iste košnicu, deponiraju nektar u stanice gdje e nektar njihovom aktivnoš u fermentirati u med i spremaju pelud u voštane stanice sa a. Poslije osamnaestog dana p ele po inju izlijetati iz košnice radi orijentacije u okolini i vršiti stražarsku službu na letu da bi nakon toga redovito poha ale cvjetove u prirodi skupljaju i nektar i pelud i donositi ga u košnicu gdje svoj tovar predaju mla im p elama koje ga smještaju u sa e gdje je potrebno.

Takav redoslijed poslova po starosnoj dobi može biti i druga iji u zimskim uvjetima ili bespašnom periodu. Za život p elinje zajednice zna ajne su biološke osobine a to je veliki broj p ela u svako doba godine za razliku od bumbara i nekih drugih insekta gdje prezimljuje samo matica a ostale jedinke u jesen ugibaju pa njihov broj jako varira u toku godine.

Druga biološka osobina p elinje zajednice je da ovjek može uzgajati p ele gdje mu je potrebno i dresirati ih kako bi

Berba se obavlja s pokretne skele - platforme

uvanje plodova nakon berbe oprašivale samo odre enu vrstu cvjetova.

Važna biološka osobina p elinje zajednice dug je život bez obzira na duljinu života pojedine p ele u zajednici ili matice jer p ele( ili p elar) zamjene neproduktivnu maticu i time poboljšaju osobine p elinje zajednice i produljuju život.

Rojenje kao na in razmnožavanja p elinje zajednice je isto zna ajna biološka osobina, mada je to za p elare nepoželjno i p elari esto vrše razrojavanje na umjetan na in što je ekonomi nije i ve a je mogu nost selekcije.

Dakako, od p elinje zajednice imamo najve u korist od oprašivanje biljaka i proizvoda koje dobijemo a to su med, vosak, propolis, mati na mlije i p elinji otrov. Danas mnoge gospodarske grane ovise o p elinjim proizvodima koji se dodaju nizu preparata.

(Ivan Šopar)

Kada govorimo o uvanju jabuka u hladnja i, preporu uje se hladnja a s kontroliranom uvjetima, i to s temperaturom od 0 do 5 stupnjeva Celzija, koncentracija CO2 trebala bi biti izme u 2 i 4%, koncentracija O2 oko 1% i relativna vlaga zraka od 90 do 92%.

Pored održavanja optimalne temperature i vlažnosti u skladištu, za kvalitetno uvanje plodova od visoke je važnosti sadržaj kalcija.

Pošto manja gospodarstva nemaju takve uvjete, koriste se stare metode da bi se osigurale dovoljne koli ine kalcija. Jedna od takvih metoda je potapanje plodova jabuke u otopinu kalcija nakon berbe.

Za pripremu takve otopine potrebno nam je: 10 litara vode, 0,4 kg kalijevog klorida, 20 g vinobrana i 10 ml okvašiva a.

Jabuke se potapaju nekoliko minuta, te se bez brisanja polože u sanduk, najbolje u jednom sloju.

Plodove je potrebno povremeno poprskati vodom da bi se sprije ilo isušivanje.

Kod hobi vo ara preporu uje se uvanje plodova jabuke i kruške na 0- 4 stupnjeva, s relativnom vlagom 85 - 90%, zamotane u papir ili položene u slojeve sa slamom.

31. kolovoza 2010.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VETERINARSKI SAVJETI

Otežano disanje u ma aka Kako u današnjem svijetu ku ni ljubimci postaju dio naših obitelji tako raste i broj ma aka koje dijele i naše postelje i naše domove. esto, upravo zbog na ina života, obolijevaju od bolesti donjih i gornjih dišnih prohoda.

U ordinaciji upravo esto dolaze ma ke koje boluju od otežanog disanja.

Kako izgleda otežano disanje u ma ke?

Dyspnoe - kako mi medicinari nazivamo otežano disanje vidi se vrlo lako po tome što životinja ili teško udiše ili teško izdiše zrak, uju se neobi ni šumovi kod disanja ili pak ujemo kašalj. To je zapravo i ono prvo što zabrine vlasnike ma aka (ali i pasa). Za razliku od pasa, ma ke obolijevaju teže, s težim simptomima i dubioznijim ishodom bolesti.

Zašto ma ke kašlju?

Kašalj rezultira stimualacijom receptora za kašalj koji se nalaze u grkljanu, dušniku i bronhijalnim prohodima. On je znak bolesti gornjih dišnih pro-

hoda, posebice širih dišnih prohoda, dakle kašalj je rezultat nadražaja i upale dušnika i bronha.

Pse, za razliku od ma aka, kašalj povezuje s bolestima srca.

Koje su bolesti gornjih dišnih prohoda?

Dakle, koje su akutne bolesti? Ma ja gripa. Njome opisujemo bolest koja se javlja u ne cijepljenih ma aka i ma i a, posebice u ve im uzgojima, u ku i s više ma aka ili u centrima za zbrinjavanje ma aka. Uzro nik bolesti je virus - ma ji kalici ili ma ji herpes virus koji uzrokuje upalu nosa, grkljana i dušnika, ma ji korona virus te u 80% slu ajeva oni su uzro nici bolesti.

Uzro nici tih bolesti su i bakterije iz roda Bordetella, Pasturella, zatim Mycoplasme i Chlamydophile (Chlamydia psittaci). Dakako da tu moramo i spomenuti faktor okoliša kao što su visoka vlaga, prašina i dr.

Koji su klini ki znakovi bolesti? Šmrcanje, upala konjuktiva, iscjedak iz nosa i kutova o iju,

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Penja ice uza svaki zid Istok je meni najdraža strana svijeta zato što tamo izlazi sunce.

Nije da zalazi nisu romanti ni, ali izlasci su udesni. I tako, u jutro, dok je srce još isto i glava svježa, pogledamo prema suncu i odlu imo mu posaditi biljku.

Biljke koje rastu na mjestu okrenutom prema istoku i sjeveru cvjetaju nešto kasnije nego one na sun anom položaju. esto zbog toga nisu izložene kasnijem mrazu koji bi ih mogao oštetiti.

Peterolisna lozica ( Parthenocissus quinquefolia ) i trolisna lozica ( Parthenocssus tricuspidata ) listopadne su penja ice na ijim su izbojima mnogobrojne vitice koje završavaju plo astim hvataljkama. Njima se pri vrš uju za podlogu. Kod P.quinquefolia listovi su složeni od pet listi a, a kod P. Tricuspidata su trorežnjeviti. Liš e ovih lozica u jesen se prekrije predivnim nijansama crvene i bakrene boje. Zid prema istoku izložen je suncu u jutarnjim satima, pa e isto na strana odgovarati onim kultiviranima koji su zbog nježnih cvjetova osjetljiviji na sunce. Primjerice, Clematis “Nelly Moser” kojoj bi cvjetovi izloženi dugotrajnu suncu izbijedjeli. Ina e, ima jedan trik kad su klematisi u pitanju. On vole hladne noge I vru u glavu. Tako da ih je dobro korijenom posaditi na sjevernu stranu a onda biljku I potporanj voditi na istok I jug.

Tako e pokazati najviše od svoje ljepote.

Vatreni trn ( Pyracantha coccinea ) posebice je lijep kad se prekrije crvenim ili žutim ukrasnim plodovima. Iako raste kao grm, izboji sorte “ Orange Glow “

mogu se vezati za vodoravnu žicu uza sam zid. Prekrasno izgleda cijele godine zbog svojih zimzelenih listova. Grane koje se šire u neželjenu pravcu mogu se ljeti orezati.

Zapadni položaj Mjesto koje je okrenuto prema zapadu i koje je izloženo podnevnom suncu najbolje je za biljke. Ovdje možete na initi svoj kutak za odmor te posaditi biljke koje e vas razveseliti ljepotom svojih cjetova i mirisom a ujedno zaštititi od prejakog sunca..

Humulus lupulus “Aureus” vrsta je hmelja koja može izvrsno pokrivati neugledni zid. U kasno ljeto njegovi izboji mogu biti dužine i do šest metara, pokriveni svjetlozelenim listovima. Ženske biljke osobito su lijepe zbog resa s braktejama poput ešera.

Lonicera xylosteum i druge lonicere penja ice interesantne su zbog lijepog mirisa u toku ve ernjih sati... Fallopia p. biljka je koja e Vam potpuno prekriti sve što stavite u njenu blizinu, Tecoma (Campsis) radicans penja ica je koja plijeni kontrastom boja tamnozelenih listova i naran astih (ili žutih) cvjetova.

Ruže penja ice su posebna pjesma u sklopu penja ica. O njima emo više kad po nemo raspredati pri u u ružama.

Uvijek Vas vole u IVI!

“ irevi” na jeziku i sluznici usta, poja ano slini, ne jede, depresivna je, ima temperaturu, kašlje.

Dijagnozu bolesti postavlja veterinar!

Dijagnoza se postavlja na temelju izgleda bolesti, znakova bolesti, brisa sluznice nosa ili obriska dušnika. Dakako i izolacijom virusa.

Kako se lije i bolest?

Veterinar odre uje na in lije enja prema klini kim znakovima bolesti te prema izgledu bolesti i to antibioticima, na inom prehrane (poticanjem apetita) i nadoknade teku ine, odre uje njegu nosa i okoline o iju, daju se multivitamini, mucolitici i drugi lijekovi.

Kako se spre ava pojava bolesti?

U dogovoru s veterinarom odredi se program cijepljenja, obrati se na pozornost na izolaciju, novopridošlih ma aka, dobro zra enje i osun avanje prostora, izolacija oboljelih životinja.

No katkada bolest ne prestaje ili se posjeti veterinar sa

životinjom koja ve duže vrijeme boluje pa govorimo o kroni nom obliku otežanog disanja.

Taj oblik nastaje kao posljedica komplikacija virusnih i bakterijskih, gljivi nih upala nosa, alergijskih upala nosa, zbog polipa u grkljanu, zbog nosnih polipa, suženja nosnog i grkljanskog prostora te razne neoplazije (tumori), strana tijela, bolesti zuba, traume, paralize grkljana.

U nekom od slijede ih brojeva govorit emo o bolestima donjih dišnih prohoda u ma aka.

Miljenko Cmre ak, dvm

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464.

Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24

sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob.

098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel.

688-936, od 0-24, nedjeljom na tel.

645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel.

863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa .

DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.

EMOTIVAN I RADOSTAN susret brata i sestara u Železnoj Gori nakon 67 dugih godina

Australski Me imurec Martin Pozvek pronašao sestre, ali i samog sebe!

- Sada sam sretan, jer pronašavši sestre pronašao sam i sebe. Sve ovo vrijeme, skoro sedamdeset godina, slutio sam da one negdje žive, ali nisam pronalazio na in kako do i do njih. Bože, po injem novi život uz svoje sestre, radosno govori Martin Pozvek, australski državljanin iz Železne Gore Železna Gora, ali ni cijeli štrigovski kraj, ne pamti emotivniji, radosniji i srda niji susret, a uz to vrste zagrljaje i bezbrojne poljupce kakve su prošli tjedan me usobno podijelili i izmijenili Martin Pozvek i njegove sestre Magdalena Ferlin i Ana Zakrajšek. Što ili zbog ega se ovo zbilo u Železnoj Gori na imanju Mirka i Magdalene Ferlin, pod brajdama na kojima je po eo zoriti muškat otonel i plaviti se nikad obilnije bobice modre frankovke?

Martin, Magdalena i Ana su bra a i nisu se vidjeli ni uli punih 67 godina. Odmah se nisu ni prepoznali. Gotovo nisu mogli vjerovati. A onda oduševljenje, suze, zagrljaji, poljupci, pitanja ...

- Upravo sam sa ženom došao iz akovca i parkirao auto pred garažom, kada se iza nas zaustavio pove i automobil iz kojeg je izašao muškarac i pitao je li tu doma Magdalena Ferlin, djevoja ki Pozvek.

Gledao sam ovjeka i odgovorio da je tu još u autu. Kad je žena izašla, pitao je poznaje li ga. Rekla je da se ne može sjetiti, a potom je muškarac rekao da je on njezin brat Martin. Supruga je bila šokirana, malo su se pogledavali, a onda je nastupila eksplozija emocija, govori o prvom susretu brata Martina i sestre Magdalene Mirko Ferlin, Magdalenin suprug i Martinov

Draga Ana, sestro moja..., Martine, mili brate ...

šogor, dodavši da je on gledaju i brata i sestru u zagrljaju zaplakao.

Pozvali su potom i sestru Anu koja živi u Sloveniji, koja tako er nije mogla vjerovati da se pojavio brat za kojeg nisu bile sigurne da je živ, a sada je tu pred njima i s njima zdrav, vedar i sretan.

Prokleta je sirotinja koja nas je po svijetu rasula Kada su se emocije djelomice umirile, sestre i brat su ispri ali i prepri ali kako i zbog ega nisu znali jedni za druge, odnosno sestre nisu znale za brata.

- Svemu je tome kumovala sirotinja. Siromaštvo, sirotinja,

Mirko Ferlin: - Nije mojoj Magdaleni svih ovih godina bilo lako

O, Martine ..., o, Magdaleno ...!!!

BOG MOJIH DETALJA

Dvorana svetosti Pozivnice obi no pozivaju na razli ite sastanke, simpozije, susrete. Postoje i druge koje pozivaju na svadbe, razli ite promocije, sportske priredbe, itd. A postoje i one tre e, koje pozivaju u razli ita zvanja. Neke od njih su op enite, a neke su posebne. Brojnije su one prve gdje je tekst poziva otisnut unaprijed, a rukom nadodaju vaše ime. Ništa posebno. Onih drugih, gdje je sve napisano istom tehnikom, je daleko manje i zato su važnije. ini se. Na dnu op enitih pozivnica zna pisati molba da svakako pri-

Supruga mi nije svog brata nikad spomenula

javimo naš dolazak. Na onim posebnim toga nema. Dok sam bio mali, gledao sam svijet oko sebe velikim o ima, i molio Boga da me ne zaboravi u mojim vrtlozima, kada e zvijezdama dati da sjaje. Molio sam ga, da se i ja igram u blizini njegovog doma. Molio sam ga, da se ne bojim te arobne, beskrajne i predivne ceste kojom je On hodao. I dandanas sam takav – mali! Nau io sam od tada nešto važno: da uvijek ima mjesta u dvorani Svetosti, i da je svako asno. Nau io sam i da njegovi sluge imaju zadatak pozvati

Na ovo smo ekali 67 godina, od djetinjstva našeg ne znam je li sveta ili prokleta, ali sebi: ‘Martin, e sada budeš doznao to tako bilo. Rastali smo se kao ona nas je po svijetu rasula. Ne gdje su Magdalena i Ana!’ Potraga djeca, a ne kao odrasli ljudi. Nije samo nas nego i mnogu ovdašnju je bila brza i uspješna, a veliku po- bilo telefona, kamoli mobitela, a me imursku djecu i mladež. Ali s mo mi je pružila Anica Bistrovi , ni novca za pisma nismo imali. Sinama se strašno poigrala. Surovo mati arka u Štrigovi, kojoj sam romaštvo da te Bog sa uva i stalna do dna i danas mogu re i da nije neizmjerno zahvalan što sam na- borba za život u inili su svoje, te bilo vjere u Boga možda se nikada kon dugih godina i mnogo nepros- smo svatko svoju brigu brinuli. O ne bismo sreli. Vjerovao sam u onu pavanih no i u mislima ih traže i bratu Martinu nismo ništa znale, biblijsku ‘... kucajte i otvorit e vam pronašao svoje zdrave i radosne ak nismo ni ule da je otišao u Ause, tražite i na i ete ...’ sestre, izme u ostalog nam je re- straliju, osobito iz razloga što je Evo, skoro sedamdeset go- kao Martin, kojeg suze radosnice pobjegao, pak su valjda oni koji su dina sam sanjao kako u jednom nisu mazile te su mu puno puta ti- znali o tome šutjeli. Nije onda bilo vidjeti svoje sestre i do ekao sam jekom razgovora napunile bistre slobode kao danas i jednostavno taj trenutak, koji mi je najsretniji u o i kao hrvatsko Jadransko more smo se bojale pitati gdje je Martin, životu, u dahu je izgovorio Martin, i Indijski i Tihi ocean koji okružuju da ne naškodimo i njemu i nama.

A bio je izuzetno lijep dje ak i koji je kao dijete otišao u svijet. njegovu drugu domovinu Austratakvog smo ga pamtile cijeli život.

- Nas troje smo djeca jednog liju. Željele smo ga vidjeti, ali kako smo oca i dviju majki i od samog po etNismo znale da je živ, postajala starije sve smo manje u ka smo živjeli u siromaštvu. Majka a sada smo presretne to vjerovale, kažu uglas, kako to i mi je umrla i ne pamtim kako je izgledala, pomajka (ma eha) je Martinove sestre Magdalena pristaje pravim blizankama, Ana uskoro rodila sestre i teško joj i Ana blizanke su i one se esto i Magdalena.

- A najteže je bilo cijelo vrijeme je bilo brinuti se za nas, kad smo vi aju, jer Hrvatska i Slovenija su o tome šutjeti, ni najbližima ne reimali samo ‘fala ek zemlice’ i ma- blizu, na korak ... i, a kamoli pitati gdje je naš Marlo grunta. Kad smo malo odrasli, - Mnogi e danas teško razukrenuli smo ‘na res’ (nadni arstvo mjeti kako nam se moglo dogoditi tin. Bila su to onda takva vremena u polju, op. a.) u Baranju, gdje smo da ne znamo za brata, ali onda je se 1943. odlu ili krenuti svako svojim putem. Sestre u Sloveniju, ja sam još malo lutao od Beliš a do Zagreba, a onda sam kasnije, 1969. godine, kao mladi odu io pobje i iz ondašnje Jugoslavije. Pobjegao sam u Njema ku, a potom u Australiju, gdje sam zasnovao obitelj i gdje i danas živim u Melbourneu kao farmer. Svaki, ali vjerujte mi, svaki dan sam mislio na dom i svoje sestre, ali zbog mnogih okolnosti do sada nisam krenuo ih tražiti.

Budu i da imam posjed u Baranji, Maja, Jakopi i, Terbotz, hvala vam na svemu! došao sam u Hrvatsku i rekao sam

sve. I ja sam dobio takvu pozivnicu. Nisam mogao vjerovati da je netko i mene pozvao, ali stvarno – istina je. Moje je ime bilo na pozivnici, napisano rukom. A poziv je bio neodoljiv jer je moje ime napisala Njegova ruka.

Isus je jednom ispri ao pri u o kralju koji je pozvao uzvanike na svadbu svoga sina. Pozivnica im je bila napisana onom posebnom tehnikom. Njihova mjesta su ih ekala, a kralj se unaprijed osje ao osobito po aš en što e do i. Nisu morali prijaviti svoj dolazak. A oni nisu došli. Zar je mogu e otkazati kad On zove?

Biti pozvan, a nikad ne u i u tu prelijepu svadbenu dvoranu, ne vidjeti Njegove o i, ni Njegovog lica, i ne utjeti Njegovu tajanstvenu prisutnost? Zar je mogu-

e? – pitam te, U itelju. Meni je Tvoj poziv bio neodoljiv! Bio je lipanj 1966., sje am se kao da je bilo danas, vratio sam se iz škole.

Završio sam prvi razred. Nikog nije bilo doma pa sam otr ao na polje koje je bilo blizu, ‘za šancom’, gdje su moji želi pšenicu.

Bio sam dijete. Roditelji su me zapitali (više se ne sje am je li to bio tata ili mama): i – kaj je? A ja sam odgovorio k’o iz topa: opal sam! Moram vam priznati, nije mi se išlo u školu i zabadava se moja mama trudila sjediti satima uz mene, jednostavno nije ulazilo u moju glavu. Bio sam dijete i nije mi bilo do škole. Iz današnje perspektive, taj izgubljeni prvi razred u djetinjstvu ništa mi ne zna i jer me u ni em nije zaustavio. Bio je i ostao dio mog

- Ne mogu opisa kako se osje am. U braku smo preko pedeset godina i supruga mi nikada u životu nije rekla da ima brata. Prvotno sam joj zamjerio, ali sada sam opros o jer siguran sam da joj nije bilo lako.

Plakao sam kao malo dijete gledaju i ih kako se grle. Sje o sam se i svojega teškog dje njstva. Nikada nam nije bilo lako. Samo bol, tuga, rastanci, umiranja ... Ali, sve je sada pla eno. Nismo siromasi i nismo sami, sada smo svi ovdje, rekao je Mirko Ferlin, Magdalenin suprug kod kojeg sada svi borave. Svi oni zahvalni su obitelji Jakopi i osoblju restorana “Terbotz”, u kojem se okupljaju na druženjima i dobroj me imurskoj kapljici. (sm)

kada smo se svega i svakoga bojali i kada su nam roditelji pomrli.

- Ja ni svojemu suprugu do sada nisam rekla da sam imala brata, što ga je jako rastužilo, ali njegov dolazak je prikrio tu srdžbu. A vjerujte, puno sam se taje i od supruga trudila doznati gdje bi Martin bio, ali, na žalost, one koje sam molila nisu mi mogli ili htjeli pomo i. Veli Magdalena kako želi da ovaj trenutak bratovog dolaska vje no traje.

- Napokon sam mirna i sretna. Martin je s nama i dogovor je pao da se unato razdaljini eš e vidimo. Možda ve za Martinje, ako pak ne, onda na Vincekovo, da ovdje na brjegovima našeg ranog djetinjstva Bogu zahvalimo i poveselimo se jednom sretnom doga aju. Ne u re i i završetku, jer sudbina koja nam do sada nije bila sklona mora jednom stati na našu stranu i pustiti nas da budemo sretni, makar u sutonu naših života, presretna i uzbu ena kaže Ana, koja je “za svjedoke” ovog doga aja pozvala prijatelja i kolegicu iz Slovenije. Martinova supruga i Magdalenina i Anina šogorica Katica samo je slušala i gledala sretnu bra u, koja ovih dana malo spavaju, punu putuju Me imurjem i još više razgovaraju. I vjeruju da ih ništa živo više ne može sprije iti da se eš e vide i zajedno raduju. Kad u djetinjstvu i mladosti to nisu mogli.

(Stjepan Mesari )

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 31. kolovoza Josip, Rajko, Željko srijeda, 1. rujna Viktor, Verena, Jošua etvrtak, 2. rujna Ingrid, Vijeka, Divna petak, 3. rujna Grgur, Grga, Gordana Piše: vl . Antun Štefan

djetinjstva, djetinjstva svega i sva ega, mojeg i najljepšeg.

A pšenica koja je ula za moj prvi poraz, vjerojatno se vragoljasto nasmiješila. Barem je njoj bilo sve jasno.

subota, 4. rujna Dunja, Ida, Marin nedjelja, 5. rujna Majka Terezija, Lovro ponedjeljak, 6. rujna Zaharija, Kristina, Boris

za velike i male

Pri a • Pri a

Novosti • Novosti PO INJE…PO INJE…PO INJE…PO INJE…

Ljeto je lijepo, ali traje kratko. Tako i ljetni praznici. Nova školska godina je pred vratima.

Samo da vas podsjetim malo na školski kalendar rada. Nastava po inje u ponedjeljak 6. rujna 2010., a završava u srijedu 15.

lipnja 2011. godine. Zimski praznici po inju 24. prosinca, a završavaju 7. sije nja. Onda ete ekati proljetne praznike koji po inju 21. travnja, a završavaju 28. travnja 2011. i sljede u ljetni praznici zapo inju

16. lipnja 2011. Do tada imate puno rada. No, budite bez brige s vama e u svakom trenutku biti STVARAONICA, a vi sa svojim radovima u njoj. Želim vam puno petica.

(Urednik)

Ljetne svaštice Vjetar Putujem šarenilom šuma. Otkinuto liš e igra se sa mnom. Kad se nebo zarumeni, a sunce polako klizne iza gora, nebeski putnici oblaci plove za posljednjim zrakama sunca. Svojim dahom rastjerujem grlice iznad vinograda.

Karla Gužvinec, 5.r.

III. OŠ akovec

U mojoj ulici Iza em na ulicu i trgne me lavež psa. Zaškripe ko nice vlaka. Ražalosti me cviljenje svinja koje u Vajdi ekaju na klanje. Hladan povjetarac pomiluje me po licu. Vlakovo a zatrubi i najavi odlazak na neko drugo mjesto. Sva ta buka ne smeta zaigranoj djeci na obližnjem igralištu.

Spuštaju se niz tobogane. Ulicom te e rijeka automobila.

Idemo u školu.

Anda Pintari , 5.r.

III. OŠ akovec

Fti ek Bil je jen fti ek.

Po cele dneve je popeval.

V akofcu mu je bila hiža.

Lepa mala, kak ruža.

Po cele dneve je svoju ženu zval.

Za nju je živel, se bi za nju dal.

Išel ju je iskat.

Videl ju je z drugim fti om.

Srce mu se raspalo, ništ mu se ve nej dalo.

Leona Glavak, 5.r.

III. OŠ akovec

Popefka o popefki Moj je kraj tak Lepi zeleni gaj.

Tu saki fti ek i grlica, Sre ni so jer pre nam Nigdar la ni ne bodo.

Doli ravnica, Gori gorica I se okoli zlatna pšenica.

Me imurka sam prava, Nek se zna.

Me imurje v srco nosim I kam god idem Ž jim se ponosim.

Sara Vugrinec, 8.r.

OŠ Mursko Središ e

Moja Mura Zve era, Polek nje sedim I vu sebi stiha si mislim:Kulko skrivnosti, Malih i velikih, Nosi jena voda, Mrzla i globoka.

I ja njoj svoju skrivnost povem.

Una se samo malo vznemiri Pak ma poškropi…

Tena Roši , 8.r.

OŠ Mursko Središ e

Pogled na denešji svet Denešji svet? Ne znam dal bi ga gledal z jednim okom ili bi si o i stiskal.

Moja maj ika, osamdeset štiri letna žena, z rokom sam maše. Kakši je to denešji svet. Poglednite sam kakša so to deca. Ništ ne posluhneju. Sam pre televiziji sediju, a v kompjuteru vidijo Boga. Ne znaju niti kaj je to motika, niti kaj je to ljukavec ili šulenka na mleki. Nemaju asa niti loveka na cesti pozdraviti.

A meni se ini da moja maj ika ima v ne emu praf.

Mi mladi niti nemamo kam iti, malo se podružiti. Denes su moderne kr me, štere na sakomu voglu stojiju i nutri nas samo vle eju.

Saki den v školu idemo.

Dimo dojdemo mama i tata nas pitaju:-Kak je bilo v školi?Si dobil kakšno oceno?- Stalno jedno te isto. Deni prejdejo, mesec za mesecom ide i leto se obrne, a niš i nas ne pita kak nam je. Morem re i da nam je nej tak lepo kak vi mislite. Kakšo mi budu nost imamo? Kaj nam tej svet nudi. Nikšega izbora nemamo. Sami se moramo za sebe pobrigati. Školo završiti. Posla si mortik najti.

Kam of denešji svet vodi?

Pitam vas? Što bu mi rekel?

Niš i nema odgovora. Poiskal bum ga sam.

Luka Jan ec Ivanovec

Kad san postane java Sve oko njega bilo je mra no. Nije znao gdje je. Nije ništa uo, ni osje ao. U tami je vidio samo uplakane krupne o i. A onda… bum! Nestale su…pa opet…bum! uo se nekakav jadan zvuk, cviljenje. Opet… bum!

On se trgne iz sna. Sada je to bio on, sin poglavice Hrabra Glava – Hitra Strijela. Izgledao je poput svog oca. Male, skupljene i mrzovoljne o i koje su skrivale sve njegove osje aje, prije svega, tugu. Bio je visok i snažan. Imao je dugu, gustu, sjajnu crnu kosu koju je obi no skrivao ispod perja.

Sko i veselo na noge, obu e se i iza e svog šatora.

Zagleda se u neku ženu koja je zabavljala malo, razigrano dijete. Osjetio je veliku prazninu u svom srcu. Naime, njegovu su majku oteli neprijatelji Hrabre Glave još kad je bio dje arac, a nakon toga je nije vidio. Shvati kako je teško bilo odrasti samo sa strogim ocem koji je od silnih poglavarskih obveza nerijetko potpuno zaboravio na svog sina, te koliko mu nedostaje majka. Nije htio pokvariti ovako lijep dan mislima tmurnijim od najtmurnijih oblaka.

Kao i svakog jutra, otišao je do šatora Crnog Pera. No, danas ga Crno Pero nije ekao ispred šatora, u položaju spreman za još jednu pustolovinu, ve se iz šatora ulo glasno hrkanje. Strijela u e u šator. Crno Pero se raširio po prostirci i spavao dosta nemirno. Strijela uzme kantu u kojoj je bila hladna voda za umivanje i poslije Crno Pero. Ovaj se trgne i povi e najglasnije što može: “Nisam ja, ali stvarno!”

Hitra Strijela prasne u gromoglasan smijeh. Uživao je u zbijanju ovakvih dogodovština. Nakon njegova geganja po šatoru i užasno sporog obla enja, iza u i po nu razmišljati što e danas raditi.

“A da odemo u šumu?”

“Ne!” “Idemo po Crvenooku!

Znam da ti se svi a.”

“Ma ne znam… mogli bismo, možda…”

I tu ga prekine ženski vrisak i pla djece. Brzo otr e da vide što se dogodilo. Oni isti koji su oteli njegovu majku prije toliko godina, sada su otimali žene u plemenu.

“Ne u dopustiti da ta nedužna djeca ostanu bez majke.”

Otr i do svog šatora, zgrabi luk i strijelu. Neprijatelja nije bio brojan – jedva petorica slabi a. Morali su znati da o evi danas idu u lov. Strijela i Crno Pero rane im konje. A potom zaustave dva konja i stanu na njihova prsa.

“Bježite ili idem po tatu, a onda ste gotovi.”

Vojnicu su dobro znali da je Hrabra Glava opasan. Strašno su ga se bojali jer su uli da je onima koji nisu uspjeli pobje i radio užasne stvari, stoga se dignu i po nu tr ati svaki na svoju stranu. Žene su preplašeno tražile svoje šatore i djecu. Strijela se sjeti svoje majke i otkotrlja mu se bisernica niz vrele obraze.

Za nekoliko dana o evi su se vratili iz lova. Hrabra Glava i njegova vojska krenuli su za vojskom.

Strijela je te no i usnio one velike o i. Bile su mu toliko poznate, a opet toliko daleke.

Dolazile su sve bliže i bliže.

Idu ega dana vratili su se vojnici. Na konju njegova oca sjedila je ponosno žena onih istih krupnih o iju. Sko i s konja i vrsto zagrli Strijelu.

Stella Pasari , 8.c III. OŠ AKOVEC

Legende • Legende LEGENDA O POZOJU-LEGENDA O ME IMURSKOM ZMAJU. JESTE LI ZNALI DA…

Pozoj pod gradom spi POZOJ I SLAVENSKA MITOLOGIJA II. dio Za podatke koje smo dobili o ovom podru ju zahvaljujemo gospodinu Davoru Dokleji koji je nekoliko godina radio na me unarodnom projektu „Mit kao sudbina“.

U slavenskoj mitologiji lik pozoja ili zmaja veže se uz boga Velesa. On predstavlja boga zaštitnika stoke, sto ara i poljoprivrednika, ali i neplodan, hladni i mra ni dio godine. Nakon dolaska na neko podru je, Slaveni su morali na i neko mjesto gdje e smjestiti svoje bogove. Na taj na in krajolik se povezao s bogovima i ljudi su tek tada mogli neko podru je smatrati svojim.

Pozoja nalazimo i u interpretaciji svetoga drveta starih Slavenahrastu. Hrast je veliko i snažno drvo. U mitologiji njegovo korijenje predstavlja svijet mrtvih, stablo svijet živih, a grane svijet bogova. Na drvetu živi kuna koja hoda gore-dolje po stablu i prenosi poruke iz jednog u drugi svijet. A me u njegovim korijenjem živi Veles ili pozoj.

Zmajevi kroz mitove i legende stranih naroda Najstariji zmajevi potje u iz Kine i povezani su s fosilima dinosaura. Još prije nekoliko ti-

su a godina tamošnji seljaci su na mnogim mjestima, a posebice u Mongoliji, pronalazili ogromne kosti. Nisu mogli ni zamisliti kakve bi životinje to mogle biti.

Kosti su nazvali „leong“ što je na mandarinskom kineskom naziv za zmaja. Ono što seljaci nisu znali, a to je da kosti potje u od dinosaura. Zmajevi su vje iti motiv kineske umjetnosti. kao ostatak vremena kada su bili personi ikacija carske mo i iako se zmajevi susre u i kod Koreanaca i Japanaca. Razlika tih zmajeva je u broju prstiju. Kineski imaju pet, korejski etiri, a japanski samo tri prsta.

U kineskoj mitologiji, gdje ih ima napretek, zmajevi su rijetko zla udovišta iako izgledaju zstrašuju e. Stari su Kinezi vjerovali da zmajevi imaju ogromnu mo te upravljaju vjetrom i kišom. Iako oko sebe rigaju vatru , oni su prijatelji bogova i obi no lete nebom kako bi skupljali blagotvorne oblake i suhoj zemlji darivali kišu. U tom dijelu sli ni su staroslavenskom Velesu. U kineskoj astrologiji zmajevi su vjesnici dobre sudbine i nalaze se me u dvanaestživotinja-vo a koje su došle umiru em Budhi kako bi mu ukazale pokornost i poštovanje. U azijskoj državi Burmi postoji legenda o tome kako je nastao prvu rubin. Ona

kaže da je prije 2000 godina u Burmi živio zmaj koji je izlegao tri jaja. Od jednog jajeta postao je kineski car, od drugoga vladar neke druge zemlje a od tre ega je nastao rubin.

U prastarim mitovima svijeta esto se spominje i udovište wyvern koje se opisuje kao golema lete a zmija s orlovskim kandžama. Njena zloslutna pojavljivanja naj eš e su pratili krvavi ratovi, siromaštvo i kuga.

Babilonci su smatrali da je zmaj bog pa su se njemu molili.

Da bi Babiloncima dokazao da zmaj nije bog, hebrejski prorok Daniel pobijedio je zmaja u borbi i ubio ga. Time im je dokazao da je zmaj smtno bi e, a ne bog.

U Velikoj Britaniji sa uvale su se mnoge legende o zmajevima. Jedna od njih govori o borbi Crvenog i Bijelog zmaja koji su na kraju zasko eni na spavanju i spaljeni u jednom velškom samostanu.

Od toga dana Crveni zmaj je postao simbolom rata i još uvijek se može vidjeti na velškim zastavama. Englezi su uistinu vjerovali u postojanje zmajeva.

Oni esto spominju svetog Juraja sveca zaštitnika Engleske koji je spasio princezu od zmaja ubivši ga kopljem.

Ana Baša, 8.b, OŠ Ivanovec

22

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.

DRUGA grupa Rodinih radionica za trudnice

Prijave najkasnije do 12. rujna Sredinom rujna s radom zapo inje druga grupa Rodinih radionica za trudnice. U grupu e biti primljeno deset trudnica kojima je predvi eni termin poro aja izme u 25. prosinca 2010. i 25. velja e 2011. godine.

- Ovim radionicama željeli bismo trudnicama obogatiti i olakšati trudni ke dane te omogu iti poseban doživljaj trudno e i poro aja kao prirodnih i fizioloških, a ujedno jedinstvenih i posebnih, stanja koja mijenjaju život žene i obitelji, poru uju izUdruge “Roda”, podružnice SZH. Radionice e se održavati u prostoru ACT-a ako-

U ORGANIZACIJI Saveza udruga osoba s invaliditetom

Sredinom rujna radionice na otvorenom Savez udruga osoba s invaliditetom Me imurske županije ve tradicionalno i ove godine organizira radionice na otvorenom koje e se održati 18. rujna od 9 do 12 sati na Trgu Republike u akovcu.

Tom prigodom prodavat e se izložbeni predmeti iz radionica udruga i dijeliti propagandni materijal koji

prezentira rad Saveza i svih njenih lanova.

Me u udrugama koje e se uklju iti u radionice bit e Udruga slijepih MŽ-a, Udruga gluhih i nagluhih MŽ-a, Udruga invalida rada MŽ-a, Udruga tjelesnih invalida Me imurja i Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom MŽ-a.

U ORGANIZACIJI Gradskog društva Crvenog križa akovec

Akcije dobrovoljnog darivanja krvi u Svetoj Mariji i Hodošanu U srijedu 1. rujna Gradsko društvo Crvenog križa akovec organizira akcije dobrovoljnog darivanja krvi. U vremenu od 8 do 12 sati akcija e se održati u

Svetoj Mariji u prostorijama Vatrogasnog doma, dok e svi zainteresirani krv mo i dati i od 12 do 14 sati u Hodošanu u prostorijama Osnove škole Hodošan.

vec, Novakova ulica, (Stari hrast), prvi kat, u vremenu od 17 do 19.30 sati. Prijave su obavezne zbog ograni enog broja polaznica i primaju se do popunjavanja grupe, a najkasnije do 12. rujna, radnim danom od 9 do 18 sati na tel. 098 948 9907.

Na kon or mira nja grupa ne primaju se nove polaznice, stoga se mole sudionice da do u na svaku radionicu iz ciklusa.

Poželjno je do i u udobnoj odje i te ponijeti jastuk ili prostirku, odnosno nešto drugo s ime e se osje ati ugodnije. Radionice su za sve trudnice besplatne. (hz)

Teme radionica Ciklus radionica prati tijek trudno e i sastoji se od ukupno osam radionica sa sljede im temama: 18.9. - 1. Uvodna radionica: upoznavanje; spolnost kroz trudno u, poro aj i dojenje 2.10. - 2. Fiziologija trudno e, zd r a v a p r e h r a n a i n a i n ž i v o t a 16.10. - 3. Poslijeporo ajno razdoblje i dojenje 30.10. - 4. Fiziologija poro aja i utjecaji na nju, 1. dio 13.11. - 5. Fiziologija poro aja i utjecaji na nju, 2. dio 27.11. - 6. Poro aj – o ekivanja i planovi 11.12. - 7. Radionica o fiziologiji poro aja namijenjena partnerima polaznica 12.3. - 8. Susret nakon poro aja: druženje i osvrt (nakon poro aja polaznica)

Atraktivna Meri Ovotjedni fotosession rezervirali smo za mladu Meri (19) iz Novog Sela Rok, u enicu akove kog ETĹ -a.

Fotosession je snimljen u ambijentu Spa&Golf Resorta Sveti Martin, a fotografije pogledajte na str. 5 priloga Media. (foto: zvrzan)

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.

DruĹženje likovnih stvaratelja kod Grabanta u Prelogu

1,67( -2Ĺ 5(=(59,5$/, 692-( 0-(672 32' 681&(0"

-2Ĺ 1,-( .$612 -(5

. 2 0 3 $ 6 =$*5(% G G 9$0 18', 6 9 , - ( 7 L WR SR SRVHEQLP FLMHQDPD $.&,-( /$67 0,187( 3218'( ),567 0,187( 3218'( Su uraj Hotel Lavanda 04.09. 11.09. od 1.292 kn Rovinj Hotel Valdaliso 02.09. 09.09. od 972 kn Rab Hotel Rab 04.09. 11.09. od 1.700 kn Postira Hotel Vrilo 18.09. od 2.065 kn

Bilo je burno i veselo - Ako se Pavao RuĹžman ne oĹženi za godinu dana, platit e kaznu Likovnoj udruzi donjeg Me imurja Prelog Ve tradicionalno, proĹĄle je subote odrĹžano druĹženje (piknik) pedesetak likovnih stvaratelja lanova Likovne udruge donjeg Me imurja i njihovih gostiju na imanju u vikendici Alojzija Grabanta na Dravi kod Otoka. To je jedini dan u godini punoj aktivnosti, izloĹžbi i likovnih susreta kad se likovni stvaratelji neobavezno druĹže.

Zanimljivo, upravo se na takvim skupovima gdje se to ne bi o ekivalo povedu Ĺžustre i na momente osobne rasprave o umjetnosti. Taj dan likovni su se stvaratelji u dobrom raspoloĹže-

joĹĄ mnogo toga... www.kompas.hr

+,7 38729$1-$ Putovanje avionom Tunis 09.09. od 1.995 kn Pustinjska ruĹža 09.09. od 2.895 kn Antalya od 2.900 kn Rim zrakoplovom 16.09. od 2.995 kn New York 07.10. od 7.550 kn

18',02 , zrakoplovne karte redovnih i low-cost prijevoznika ( Wizzair, Germanwings, Ryan Air...) !! i ulaznice za koncerte i priredbe (Eventim, Ticket Pro, Dekod)

ĹžHOLWH QHĹĄWR GUXJR L GUXJDÄ?LMH" Otputujte u zemlju magiÄ?ne ljepote, s krajolicima koji oduzimaju dah: srebrne rijeke, mistiÄ?na jezera skrivena meÄ‘u hridima, autentiÄ?ni dvorci i bogatstvo keltske kulture... Otputujte u Irsku jer je to nezaboravno putovanje u proĹĄlost i legende...

,56.$ 28.08.- 4.9.2010 cijena 7.995 kn + takse

PRĹžGD LSDN QHĹĄWR GUXJR" 7856.$ .$3$'2.,-$ 02.10-09.10.2010. cijena 2.600 kn + takse ...i l i... gostima, koji ne Ĺžele propustiti avanture koje im ove zemlje nude, preporuÄ?amo putovanja........

-25'$1 6,5,-$ /,%$121 GRUPNI POLAZAK: 30.10.2010. (8 dana/7 noći) Cijena paket aranŞmana po osobi: 7.450,00 + zrakoplovne pristojbe 1.250 kn (ne zaboravite FIRST MINUTE popust u iznosu od 500 kn na osnovnu cijenu aranŞmana za uplate do 30.8.2010.)

%$/7,Č.( =(0/-(

(VWRQLMD /DWYLMD /LWYD 16.-21.10.2010 6 dana / 5 noći - od 4.995 kn+zrakoplovne pristojbe (750 kn)

5$=9(6(/,7( 9$Ĺ ( Ĺ .2/$5&( , 329(',7( ,+ 8 *DUGDODQG GDQD 14.I 28.08.2010. za samo 595 kn (polazak iz Zagreba)

9LĹĄH LQIRUPDFLMD X QDĹĄRM SRVORYQLFL X ÄŒDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Pavao RuĹžman: - Pomozite, otvoren je lov na mene

nju, a bilo je ribe, gulaĹĄa, odojaka, ozbiljno prihvatili posla kako bi raspravili dileme koje ih mu e, a to je ovaj put bila rasprava o odnosu naivne umjetnosti i apstraktnih tendencija u umjetnosti.

Naime, stav je jednog dijela stvaratelja da su oni koji rade u maniri naivne umjetnosti odredili svoje mjesto, dok se oni koji se izraĹžavaju apstraktno razvijaju i uvijek pokuĹĄavaju dose i neĹĄto novo.

U konkretnom primjeru rasprava se svela na pitanje lanstva u nekoj od likovnih udruga gra ana, jer su neke specijaliziranije i okupljaju viĹĄe nadrealista i apstraktnih umjetnika, tako, na primjer, Likovna republika iz Svetog Martina. Kod likovnih stvaratelja u ovom trenutku dolazi do duhovnih razdvajanja i podjele prema pravcu likovnih umjetnosti. Razlog je jednostavan, rije je o okupljanju istomiĹĄljenika i razvijanju pojedinih likovnih ideja, pa i projekata, ĹĄto nije mogu e ako je skupina previĹĄe heterogena.

No, to nije bilo sve, doĹĄlo je i do “podjelaâ€? po glazbenoj liniji. Naime,

Alojz Grabant s uokvirenom pjesmom Anke Balent o obitelji Grabant, dar Likovne udruge Donjeg Me imurja

Dok Dragutin Ĺ afar svira, goĹĄ a iz Ludbrega paĹžljivo promatra jedan od najstarijih lanova Likovne udruge donjeg Me imurja Dragutin Ĺ afar iz akovca ponio je na druĹženje svoju havajsku gitaru za dobro raspoloĹženje.

Pjevalo se gotovo cijelo popodne, da bi se pred ve er skupine pjeva a razdijelile na one koji pjevaju kako znaju i

na one koji pjevaju u terci i tenorskim dionicama. Dok su jedni htjeli pjevati kako znaju, a poneki imaju i manje sluha, drugi su zahtijevali da se pjeva â€œĹĄkolskiâ€? u terci i viĹĄeglasno. Ukratko, bilo je burno i veselo. lanovi Likovne udruge donjeg Me imurja i predsjednik Franjo RuĹžman Brko darovali su doma inu, Lojzeku Grabantu, pjesmu Anke Balent posve ene obitelji Grabant.

Na druŞenju su pale i zanimljive ideje. Tako je, uz ostalo, odlu eno da se Pavao RuŞman, dugogodiťnji tajnik udruge, do susreta za godinu dana ima – oŞeniti, a ako ovaj to ne u ini, platit e kaznu. (J. Šimunko)

KUU “Zvon� Mala Subotica gostovao u Subotici

Me imurskom tradicijom oduĹĄevili Vojvo ane Po etkom kolovoza Kulturno - umjetni ka udruga “Zvonâ€? Ĺžupne zajednice Mala Subotica gostovala je u Subotici, gradu u susjednoj Republici Srbiji, na sve anoj proslavi “DuĹžijanca 2010.â€?. DuĹžijanca u Subotici je kulturna, etnografska i religiozna manifestacija u znak zahvalnosti za obavljenu Ĺžetvu Ĺžita.

U okviru manifestacije organizirana su natjecanja u koĹĄnji pĹĄenice - ru no i konjskim zapregama, konji ke trke, folklorne priredbe, izloĹžbe, tribine i sli no.

U petak je na proslavi nastupila sekcija tamburaĹĄa KUU-a “Zvonâ€?, sa svojim uvjeĹžbanim skladbama, dok je njihov voditelj Valentino Ĺ kvorc solo dionicom na klarinetu oduĹĄevio brojnu publiku.

Idu i dan, u subotu, malosuboti ka udruga predstavila se na ve eri folklora uz koreogra ije “Me imurje, kak si lepo zelenoâ€? i “Mikor konje zajahavaâ€?. Posljednji dan odrĹžana je sveta misa i sve ani mimohod u kojem su tradicionalne me imurske noĹĄnje i naĹĄu kulturu susjedima predstavili lanovi KUU-a “Zvonâ€? iz Male Subotice. Ĺ˝eljko Jan ec iz KUU-a kazao je da su u Subotici zavrĹĄili na poziv Hrvatskoga kulturnog centra Bunjeva ko kolo. Kako im je boravak bio jedinstven i nezaboravan,

lanovi KUU-a iz Male Subotice odlu ili uzvratiti gostoprimstvo, te su svoje doma ine pozvali u Malu Suboticu povodom Dana zahvalnosti u mjesecu listopadu 2011. godine.

Stota obljetnica DuĹžijance Tradicija slavljenja zavrĹĄetka Ĺžetvenih sve anosti “DuĹžijancaâ€?, duga stotinu godina, ima brojne priredbe kulturnog, etnoloĹĄkog i duhovnog sadrĹžaja koje okupljaju velik broj sudionika i gledatelja.

Kad se Ĺžetva prestala obavljati ru no, odnosno risom, DuĹžijanca je malo - pomalo prerastala u narodni obi aj Hrvata Bunjevaca koji Ĺžive u Ba koj.

U vrijeme komunisti kog reĹžima DuĹžijancu je Crkva slavila posebno u okviru svojih mogu nosti sve do 1993. kada je, zahvaljuju i hrabrim ljudima iz Crkve, Hrvatskoga kulturnog centra i suboti kih gradskih vlasti, ponovno postala jedinstvena manifestacija s brojim duhovnim i kulturnim zbivanjima. U srediĹĄtu proslave DuĹžijanca je euharistijsko slavlje kojim Hrvati Bunjevci i danas zahvaljuju Bogu na zavrĹĄenoj Ĺžetvi, ali i na kruhu svagdanjemu. Tako se u jednom slavlju veli a Boga, ljudski rad i kruh kao plod zemlje i rada ruku ovjekovih.

Foto kino klub “Drava“ i Galerija “Stari grad“ pozivaju na

Podravski salon kolekcija umjetni ke fotografije Foto kino klub “Dravaâ€? i Galerija “Stari gradâ€? pozivaju sve zainteresirane da sudjeluju u natje aju za me unarodnu izloĹžbu “12. Podravski salon kolekcija umjetni ke fotogra ije – ur evac salon 2010.â€?.

Ovogodiťnje teme natje aja jesu voda (temu treba shvatiti i kao metaforu, aluziju, simbol, ideju ‌) i slobodna tema, a pravo sudjelovanja imaju fotogra i iz svih zemalja. Rok za prijam fotogra ija je 6. rujna 2010. godine. Autori mogu za svaku temu poslati po jednu crno - bijelu ili kolor kolekciju od po tri fotogra ije veli ine 30×40 cm. Ukupno maksimalno 6 radova. Manje fotogra ije moraju biti na podlozi maksimalne debljine do 1 mm, obavezne veli ine 30×40 cm. Na pole ini svake fotogra ije ili podloge treba napisati: naziv fotogra ije, ime i prezime autorice/autora, adresu autorice/autora, telefon i e-mail, naziv fotokluba, tema A ili B te

redni broj s prijavnice koju moĹžete dobiti preko maila: kk-drava@kc.t-com.hr. Kotizacija je 70 kn, odnosno 10 eura.

Fotogra ije za izloĹžbu treba dostaviti osobno od 25. kolovoza do 6. rujna u Galeriju „Stari grad“, ur evac, radnim danom od 9 do 13 sati ili poĹĄtom na adresu: Foto kino klub “Dravaâ€?; H-48350 ur evac; poĹĄtanski pretinac 24.

Autore fotogra ije za izloŞbu odabrat e i dodijeliti nagrade petero lani me unarodni Şiri iji su lanovi vrsni poznavatelji fotogra ije i suvremenih tendencija u likovnoj umjetnosti, odnosno i sami foto ili likovni stvaratelji. Žiri e dodijeliti u svakoj temi po jednu zlatnu, dvije srebrne i tri bron ane medalje, kao i do tri pohvale. Dodijelit e i posebne nagrade za najbolje crno - bijele kolekcije, i to prvu, drugu i tre u nagradu. Otvaranje izloŞbe bit e uprili eno 25. rujna. (mn)

lanovi KUU-a “Zvonâ€? iz Male Subotice susjedima su predstavili me imurske noĹĄnje i kulturu

IZLOĹ˝BA “Indiferencijaâ€? Veljka Posavca u Mariboru

Umjetnikovo suo avanje s osobnim doĹživljajima U galeriji “MediaNoxâ€? u Mariboru proĹĄle je srijede otvorena izloĹžba “Indiferencijaâ€?, u sklopu projekta “HrvaĹĄko poletje v Mariboruâ€? akademskog slikara - gra i ara Veljka Posavca iz NedeliĹĄ a.

IzloĹžba se moĹže pogledati do 11. rujna.

Umjetni ko djelo koje podrazumijeva istraĹživanje suo ava umjetnika s osobnim, subjek-

tivnim preokupacijama, doĹživljajima, raspoloĹženjima i upravo je to tema koju svojim radovima artikulira Veljko Posavec. - Indiferencija je u ovom slu aju viĹĄe od dosjetljive igre rije i. Naznaka je to odnosa izme u postupka koji geometrijski racionalizira i objektivizira, ‘hladi’ proĹživljenu ‘krajnju subjektivnost’ - posluĹžimo se rije ima koje bira Veljko Posavec.

31. kolovoza 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U akovcu održana dvanaesta Škola medijske kulture “Dr. Ante Peterli ”

Tko još može danas zamisliti život bez medija?

U akovcu ve više od tjedan dana traje Škola medijske kulture “Dr. Ante Peterli ” u organizaciji Hrvatskoga filmskog saveza. Na dvanaestoj Školi, koja traje do utorka 31. kolovoza, sudjelovalo je ak 112 polaznika iz Hrvatske i BiH, koji su radili na prvom stupnju seminara medijske kulture, polaznim radionicama za dokumentarni, igrani i animirani film te TV reportažu, u metodi koj radionici za u itelje medijske kulture i specijaliziranim radionicama za kameru i snimanje, montažu, scenarij u filmu, postprodukciju zvuka, digitalnu otografiju te, prvi put ove godine, u radionicama radioigre za djecu i radijske reportaže.

Radionice su se odvijale na nekoliko lokacija: hotelu Park, Centru za kulturu, prostorijama Knjižnice “Nikola Zrinski”, na Hr-

vatskom radiju akovec, zgradi Sindikata i Scheierici.

Vera Robi - Škarica, voditeljica Škole, istaknula je da je posebno važno za ovo izdanje Škole medijske kulture to što je bilo ak 12 programa, što seminara, što radionica. Ona se osvrnula i na sastav polaznika ove škole: - Interesantno je da se s godinama sastav polaznika mijenja.

Kad smo krenuli s ovom Školom prije dvanaest godina, onda je to pretežito bio sastav pro esora hrvatskog jezika koji u sklopu materinjeg jezika i predaju medijsku kulturu, te su to jednim dijelom bili autori iz videodružina. Me utim, zadnjih nekoliko godina, na našu radost, pojavljuje se sve više ljudi iz ostalih zanimanja kao što su ekonomisti, inženjeri i tehni ari u struci medija, i drugih struka.

Pomo nastavnicima u radu s u enicima Dvostruka je svrha programa Škole medijske kulture: prvo, nastavnicima i odgajateljima, kojima je to potrebno, dati temeljna znanja za provedbu nastave, a u radionicama omogu iti stjecanje neposrednih stvarala kih i radnih iskustava korisnih za nastavu te za upu eniji prakti ni rad s u enicima. Drugo, svrha je Škole omogu iti trajno obrazovanje nastavnika i zainteresiranih pojedinaca pa im u tu svrhu pruža posebne obrazovne programe sa stalno novim i aktualnim temama.

Koji pak je cilj Škole, sažeo je Petar Krelja, predsjednik Savjeta Škole medijske kulture: - Škola pokušava odgovoriti na krucijalno pitanje kako to da su audiovizualni mediji postali toliko strahovito Ovogodišnja Škola medijske kulture okupila je ak 112 polaznika iz Hrvatske i BiH

Radijske radionice odvijale su se na Hrvatskom radiju akovec

Radionica za kameru i snimanje

mo ni i potpuno nezamjenjivi u našem životu i ustvari njome se trudi uspostaviti razumijevanje nekih strukturalnih karakteristika audiovizualnih medija. Tu se pokušava otkriti na emu se zapravo temelji poetika televizije, radija ..., što je bit neke pri e i kako ti sve skupa razumjeti, kako razumjeti što je manipulativno, a što vrijednost u svemu tome.

U sklopu medijske škole, za gra anstvo svakodnevno su bile otvorene besplatne filmske projekcije u dvorani Centra za kultu-

ru akovec, uz stru ni komentar i predstavljanje. Filmovi su prošli tjedan igrali svaki dan u ve ernjim satima, a me u njima su bili “Blade Runner“ Ridleyja Scotta, “72 sata“ Danila Šerbedžije, “Gigi“ Vincenta Minnellija, “Breza“, Ante Babaje, “La dolce vita“ Federica Fellinija i drugi.

Zadnji dan škole, u utorak 31. kolovoza, u jutarnjim satima održat e se prezentacija svih programa i projekcija videoradova snimljenih na videoradionicama, uz komentar. (mn)

UGLEDNI dokumentarist i kriti ar držao predavanja na 12. Školi medijske kulture u akovcu

Petar Krelja: Iz života se uvijek mogu prona i zanimljive teme za film Sedamdesetogodišnji Petar Krelja jedan je od najuglednijih doma ih filmskih dokumentarista, ali ne samo to, ve i jedan od najproduktivnijih, naime, iza njega je oko 250 snimljenih filmova, što igranih, što dokumentaraca, što ostalih kra ih filmskih ormata.

Najviše je radio emotivno angažirane dokumentarne filmove o društvenim autsajderima, osobito djeci i mladima (npr. “Povratak”, 1975.; “Prihvatna stanica”, 1977.) te o neobi nim društveno - psihološkim enomenima (npr. “Ponude pod broj”, 1969.; “Coprnice”, 1971.) te izravnim društveno - kriti kim naslovima (“Recital”, 1972.; “Splendid Isolation”, 1973.). U devedesetima teme mu postaju sudbine ratnih prognanika i stradalnika (npr.

“Zoran Šipuš i njegova Jasna”, 1992.; “Suzanin osmjeh”, 1993.).

No, on nije samo to, ve je i cijenjeni filmski kriti ar, filmski urednik na Prvom programu Hrvatskog radija, predava na Školi medijske kulture i prije svega veliki obožavatelj filmske umjetnosti.

• Kad ste se prvi put susreli s filmom i koji ste film prvi gledali u kinu?

— Bili smo u Sisku, imao sam neke 3 ili 4 godine i brat me pozvao u kino. I u metežu ispred ulaza dogodilo se da je on nestao, a ja se našao potpuno sam me u nepoznatim ljudima i prestravio sam se. Ne znam je li to napravio da me kazni jer sam ga uhvatio kako puši ... I ja sam samo vikao gdje je Branko, ispitivao sve žive oko sebe. Kad se on kona no pojavio i kad smo gledali film, ja još od te prestravljenosti nisam ništa razumio. Film mi se inio kao beskrajno zbrkana i nemogu a stvar. No, o ito nije ostalo na tome. (smijeh)

• Koji je prvi film koji Vas je baš oborio s nogu?

— Prvi film koji me se silno dojmio i koji sam išao gledati više puta zvao se ‘Bal na vodi’ sa zanosnom Esther Williams i taj me se film strašno dojmio, djevojka u filmu i pri a, i bio je dosta blizak mojoj životnoj dobi i ja sam u njemu pronašao nešto zanimljivo. * Koji je bio prvi doma i film koji Vas se posebno dojmio?

- To je bilo isto u ranoj mladosti.

Film se zvao ‘Baš elik’, i dok me sad pitate što je to u tom filmu bilo tako jako uzbudljivo teško bi mi bilo re i, ali znam da je ostavio poprili an dojam na meni jer sam ga gledao nekoliko puta.

Redatelj s impresivnim brojem filmova • Iza Vas je danas oko 250 snimljenih filmova.

— Dobro, to uklju uje i male orme, portrete slikara koji traju pet minuta. Ali ima tu i onih koji traju po nekoliko sati. Ja sam se zaigrao, a televizija je tome sklona i drugima se svidjelo to što sam radio, a radio sam jako pro esionalno. Sve što sam dobio kao zadatak ja sam to napravio kompletno i u roku. A nisam radio samo po zadatku, dosta sam svojih projekta predlagao, i to u podru ju socijalne kritike gdje se najbolje snalazim.

Talenta za film i kritiku ima, samo se on nema gdje ispoljiti • Gdje je danas hrvatski film?

— Opet jedan paradoks, nekako poslije po etnih nesigurnih koraka po etkom devedesetih kada su nastali neki dosta problemati ni filmovi koji su film pogrešno koristili

Petar Krelja uz Veru Robi Škaricu, voditeljicu Škole medijske kulture

Velika glad za edukacijom • U akovcu ste ovaj put zbog 12. Škole medijske kulture. Koji je njezin zna aj?

— Dugovje nost ove škole i veliki interes za nju posljedica je razumijevanja jednog enomena koji je zaista obuhvatio cijeli naš život. Mi od kad ujutro ustanemo, do kad legnemo uve er, uvijek nas prate nekakvi ekrani, uvijek gledamo u neke slike i prizore, a istovremeno ne znamo snima li nas netko u tom trenutku, pa to šalje nekamo drugamo u svijetu da bi zavirio u neku našu intimu. Nema nekakvih brojnih institucija gdje se pou ava o filmu i medijima.

To se radi na akultetu, ve inom Filozo skom, Politi kim znanostima te na Akademiji dramske umjetnosti, ali tamo jako malo ljudi može upasti, a glad za edukacijom je jako velika. Kona no, rije je o medijskim stvarima, jer nije u pitanju samo film, tu su televizija, radio, video, Internet ...

Odjedanput se to sve multipliciralo i postalo prili no zagonetno.

I ljudi su strašno ovisni o tome, i ako netko u njoj ne participira, a intelektualac onda ne znam kako može živjeti, jer je isklju en iz jednog kruga in ormacija i komunikacije. I sad ljudi imaju potrebu da od stru njaka dobiju i teorijska ali i prakti na znanja, a to ova Škola daje. Kako tu ipak rade stvarno najbolji ljudi u Hrvatskoj iz ovog posla i kako je Škola jako dobro osmišljena, uistinu kad se pro e kroz ovih deset dana dobije se jak poticaj da se onda i individualno ide dalje i nadogra uje znanje.

Osim toga, ovamo neki polaznici dolaze i po pet ili šest puta, pa svaki put odlaze u druge radionice.

Recimo jednom odu u radionicu za dokumentarni film, pa idu e godinu u radionicu za igrani filma i tako dalje. A valjda e uskoro biti i radionica za eksperimentalni film, za glazbu i sli no.

kao sredstvo propagande. To je bio ba en novac u vjetar, jer su bili potpuno kontraproduktivni. I nekako rubno su bili kseno obi ni, me utim, nakon tog ispuhavanja bijesa došli su novi mladi ljudi, a stariji su se reaktivirali i tako je nastala jedna respektabilna kinematografija s finim ondom odli nih filmova i nije to naša izmišljotina. To govore ljudi iz drugih republika bivše države, a i šire, da smo ve neko vrijeme najbolji u regiji. To je to no. Ali nekako ponestaje novac, pa je i ova posljednja Arena po svim uvidima nekako izgubila na tempu. Filmovi su možda malo manje dojmljivi. No nema razloga za brigu. Ima jako puno mladih ljudi koji stižu u rojevima. Po prvi put su i žene u Hrvatskoj po ele snimati igrane filmove i projekte, koje su darovite i koje su se ve potvrdile s dokumentarcima. Ima i zrelih autora za koje se mislilo da više ne e raditi, pa ih je taj dobar duh novoga hrvatskog filma probudio iz uspavanosti. No tu se opet javlja problem. Uzmimo primjer nogometa, kad imamo darovite igra e za koje možda ovdje kod nas nema kruha, oni imaju priliku oti i igrati nekud van države. Ali mi smo takva kinematografija da, ako tu nemamo posla, onda veoma teško da možemo svoj talent vani plasirati.

Bojim se da e mnogi uludo potrošiti taj svoj talent ekaju i da im se pruži šansa, jer novca je sve manje, a prva se reže kultura, osobito ako je skupa kao film.

Škola je aktualna i prati trendove • U akovcu se održava dvanaesta po redu Škola medijske kulture. Kako ona napreduje iz godine u godinu?

— Ona nije fiksirana ili petrificirana. Ona ima svoje teme koje

su svake godine druga ije, ali neke su i zadane - na primjer, povijest svjetskog i povijest hrvatskog filma, zadane su neke teoretske teme koje su vje ne, kao rasprava o strukturi filmskog djela. Me utim, otvorenost Škole je u tome što je aktualna i interesantna te prati trenove. Isto tako dozvoljava da njeni predava i sami nalaze zanimljivosti i onda druge pou avaju o njima. Tako sam ja predavaju i o starom hrvatskom filmu, s kraja 19. stolje a do 1941. godine, došao na ideju da za idu u godinu imam šezdesete u hrvatskom filmu jer su to bile do sad najplodnije godine za film. Tih godina imali smo najbolji animirani film na svijetu, u jednom trenutku imali smo središte u svijetu u eksperimentalnom filmu i iz cijelog svijeta su filmaši dolazili k nama.

Imali smo sjajan dokumentarni film koji je pobje ivao na velikim svjetskim estivalima, imali smo igrani film - Babaja, Berkovi , Golik, Mimica, Bauer ... To je bila jedna zbilja respektabilna grupa autora koja je dala izuzetno kvalitetne filmove. Ljudi još uvijek ne mogu vjerovati koliku svježinu ima film ‘Breza’ od Babaje. Bilo je to jedno poletno razdoblje kada je procvala cijela hrvatska kultura, i u glazbi, slikarstvu ... Sve je uzavrelo i uskiptjelo, a film je bio perjanica. I o tome u idu e godine govoriti.

• Zna i, postoje veliki planovi i za idu u godinu.

— Odmah se stvaraju nove ideje na ovoj Školi, nešto novo do e, nešto staro otpadne jer je kao malo istrošeno, a onda se za nekoliko godina i to ponovo vrati. Tako je to, da bismo uvijek bili zanimljivi i svježi, da ne bismo bili dosadni za one koji su ovisnici o Škole, a ima i takvih.

Onih koji e izmisliti bilo što samo da do u idu e godine i budu ponovno s nama. (mn)

4 U SUBOTU 4. RUJNA OTVARA SE KONCERTNA SEZONA U PROSTORU

Zagreba ki Brkovi i Lazarov bend za po etak žestoke sezone Ve sam po etak ovogodišnje koncertne sezone u Prostoru obe ava bogat i žestok program kroz cijelu godinu. U subotu e tako za samo otvorenje sezone nastupiti grupa Brkovi iz Zagreba, uz potporu tzv. Lazarovog benda.

Grupa Brkovi iz Zagreba postoji od 2004. godine. Zasi eni sotoniziranjem tzv. “narodne” glazbe u medijima i uštogljenim podjelama glazbe na urbanu i neurbanu, petorica mladi a punkerske provenijencije odlu uju svirati narodnjake na na in na koji jedino znaju - žestoko i beskompromisno, s ciljem kona nog oslobo enja od vladaju e malogra anštine koja im pritiš e grud. Zahvaljuju i licemjerju koje vlada u tzv. urbanim krugovima, koje se gnuša narodnjaka, ali istodobno potajno uživa u njima, Brkovi brzo ostvaruju uspjeh. Njihovo tanko utno muziciranje, šovinisti ki tekstovi, bu enje niskih strasti, op enito - larpurlatizam, pronalaze publiku u onima koji se srame svoje rodovske prošlosti i genetskog podrijetla. Svoju glazbu nazivaju “turbo punk folk wellness i spa” sumiraju i tako sve elemente koju su u nju unijeli, kao i one koje su stvorili (wellness i spa do tada nisu se vezali uz glazbu). Album prvijenac “punkfolkwellness”, sniman po etkom 2009. godine, prvo je studijsko djelo Brkova. Devet pjesama govori o životu nakon raspada zadružne porodice, pod pritiskom metroseksualizma,

PROGRAM ZA RUJAN/LISTOPAD certom 29. velja e 2008. kada 8.9. /srijeda/ White Stain (Slovenija) etvero lani slovenski “stainy punkrock” bend zapo inje turneju po Balkanu. Pri a po inje krajem 2008. godine kad se susre u tri momka s potpuno razli itim glazbenim iskustvima i pronalaze svoj prvi zajedni ki stil - kalifornijski punkrock. Uz puno vježbe i nastupa glazba se mijenja, sastavi pjesama sve su inovativniji, tekstovi ozbiljniji, a dolaskom još jednog gitarista pjesme dobivaju i puno gitarskih riffova u stilu A Wilhelm Scream, Strung Out i Rise Against. Bend nastupa širom Slovenije, snima demo snimke i singlove, a ove godine stiže snažna odluka da se White Stain predstavi publici u Hrvatskoj, Srbiji i Rumunjskoj s onim najboljim od sebe: punkrockom s porukom!

18.9. /subota/ Guns n’ Roses Real tribute band (Novi Sad)

politi ke korektnosti, tolerancije, kulture i op enito civilizacije.

Sniman u studiju Kramasonik, a miksan i masteriran u Novom Sadu, svjetlo je dana ugledao u vlastitoj nakladi i raspar ava se na koncertima Brkova za simboli nu nov anu naknadu, ponekad ak ni za to.

Kao predgrupa e nastupiti tzv. Lazarov bend. Takozvani, jer

se za ime još nisu odlu ili, a tro lani bend, koji ine Marko Horvat na bubnjevima, Ivan Kanoti u ulozi gitarista i bekvokalista i Ranko Obadi - Lazar kao lead vokali basist, ovim e se nastupom po prvi put predstaviti ne samo akove koj nego publici uop e.

Njenu e naklonost pokušati pridobiti sviraju i punk rock obrade popularnih dje jih pjesmica.

OBILJEŽAVANJE tjedna Izraela

Album postiže iznena uju i uspjeh u Srbiji, te pjesme “Moja soba”, “Izabela”, “Vremojed” i “Ptica” postaju pravi hitovi.

Još ve i uspjeh postižu idu im albumom “Barbie Cue”, objavljenim 1996., na kojem se našla obrada pjesme “Mladi u moj” sastava Zana. Barbie Cue je bio najprodavaniji album u državi te godine, te sastav snima i Barbie Mix, album remikseva pjesama. Idu i album “Komadi koji nedostaje”, objavljuju 1999. za vrijeme NATO-vog bombardiranja SRJ, te sastav ubrzo prestaje s radom. Ponovno se okupljaju 2002. te objavljuju album “Maštoplov”, no zbog njegovog relativnog neuspjeha, ponovno se razilaze. Krajem 2004., sastav se ponovno okuplja, sa novom, pomla enom postavom, te 2007. objavljuju album “Znaš ko te pozdravio?” na kojem se nalazi i obrada pjesme “Miki, Miki” Sla ane Miloševi . Predgrupe: PANKERI ( akovec) i BKD (Varaždin)

13.10. /srijeda/ D’ Elvis (Zagreb)

od 500 komada.

Elvis Presley tribute bend, Mario Kova u ulozi Kralja Rock ‘n’ rolla After koncert u sklopu 13.

Assiteja – susreta profesionalnih kazališta za djecu i mlade

2.10. /subota/

23.10. /subota/

ORUŽJEM PROTIV OTMI ARA (Zrenjanin) Sastav je osnovan 1994. kao bunt na tadašnje este trash i turbo folk narodnjake. Svoj prvi studijski album “Oružjem protivu otmi ara”, koji su snimili za samo rekordnih 40 sati, objavljuju 1995.

Path of survival, Chained in agony, Bakterije i Bugarska skupština akove ka alternativna scena de initvno nije mrtva!

Punk-metal-hardcore meeting pt. 2, koji e biti još žeš i od prvog, održat e i podržati tu scenu na najbolji mogu i na in.

Me u renomiranim umjetnicima izlaže i Damir Klai - Klju

U srijedu 1. rujna na Maloj sceni CZK-a koncert e održati sastav Jewsers

na ovim podru jima. Osim što su predstavili klezmer hrvatskoj publici, kritika ih je prepoznala kao interesantne, inovativne i jedne od kvalitetnijih sastava u Hrvatskoj.

Svoju popularnost duguju brojnim nastupima, i to na razli itim glazbenim scenama, od Dubrova kih ljetnih igara do B. P. cluba, od uli nih festivala do Dvorane HGZ-a.

Glazbu Jewsersa nije lako opisati. Svoj stil nazivaju globalni klezmer, a to su ameri ki, balkanski, bliskoisto ni i isto noeuropski klezmer stopljeni zajedno, te za injeni jazzom, ciganskom glazbom, hrvatskim folklorom, rock i latino ritmovima i s puno improvizacije.

Nakon višegodišnjih koncertnih gostovanja u Hrvatskoj i diljem Europe, kona no po prvi put stižu i u akovec. De ki iz Jailbreaka vas zajam eno ne e ostaviti nimalo ravnodušnima sa svojim poprili no originalnim izvedbama najve ih hitova Gunsa: Paradise City, Sweet Child O’ Mine, Don’t Cry, You Could Be Mine, November Rain, Welcome To The Jungle, Knockin’ On Heaven’s Door, Patience, It’s So Easy...

Guns’n’Roses Real Tribute ve je dva puta oduševio prepunu rije ku Stereo Dvoranu.

Prvi put svojim samostalnim nastupom 23. velja e 2007., a drugi put duplim tribute kon-

su pozornicu podijelili s Red Hot Chilli Peppers tributeom.

Oba koncerta su bila uvjerljivo rasprodana. Sredinom 2008. godine, bend je snimio svoj live DVD u zagreba kom klubu Boogaloo.

Predgrupa: NAP Hard-rock bend NAP postoji od 1999. godine. Krajem 2001. godine tadašnji pjeva napušta bend. Ulogu vokala tada preuzima Dražen Kop i koji ujedno svira i bas gitaru. U bendu su od samih po etaka još i Davor Novak za bubnjevima te gitarist Tihomir Horvat. 2002. i 2003. godine bend prikuplja materijal za prvi demo album koji u suradnji s prijateljima snima u vlastitim prostorijama. Prvi demo album pod nazivom NAPAD završen je u ožujku 2003. i sadrži 10 autorskih pjesama.

Demo album NAPAD sniman je u prostorijama benda sa skromnom inancijskom podrškom.

Umnožen je u oko 300 primjeraka i podijeljen kao promotivni materijal me u publikom i prijateljima. Nakon vojnih obaveza opet se okupljaju i rade nove stvari. Single CD pod nazivom “Z nogom f aj“ sniman je u Ljutomeru (SLO) te sadrži dvije autorske pjesme. Umnožen je u 1.000 primjeraka. 2009. izdan je još jedan single CD u nakladi

OTVARANJE izložbe fotografija u Rovinju 3. rujna

Na Maloj sceni CZK-a koncert klezmer sastava Jewsers I ove se godine akove ka Židovska op ina uklju uje u program obilježavanja tjedna Izraela u Republici Hrvatskoj. U sklopu Jazz srijede, na Maloj sceni Centra za kulturu akovec ovom e se prigodom održati koncert klezmer sastava Jewsers iz Zagreba s po etkom u 20.00 sati.

Jewsers je klezmer sastav koji ine etiri mlada, akademski obrazovana muzi ara, Neven Tabakovi - klarinet, Neven Šverko - cello i klavijature, Ozren Tabakovi - udaraljke, Mario Igrec - gitara. Osnovan 2002. godine u okviru Židovske op ine Zagreb, Jewsers je jedini klezmer sastav

31. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Godine 2003. Anubis records izdao je njihov prvi album “Jewbox”, a drugi, live album, snimljen je 2004. u Novom Sadu.

Tjedan Izraela 2010. kulturna je manifestacija koju Židovska op ina Zagreb sa židovskim op inama u Republici Hrvatskoj organizira ve dvanaestu godinu za redom, a s ciljem približavanja izraelske i židovske tradicije i kulture hrvatskoj publici. Održava se kontinuirano od 1999. godine, a ovogodišnji program obuhva a razli ita kulturna doga anja u više hrvatskih gradova, u akovcu, Dubrovniku, Koprivnici, Sisku, Virovitici i Zagrebu.

U Centru vizualnih umjetnosti - Photo Art Gallery BATANA u Rovinju u petak 3. rujna u 20 sati otvara se druga po redu bijenalna, žirirana izložba iz ciklusa “AKTUALNO” Sekcije za fotogra iju ULUPUH, pod nazivom “AKTUALNO 2+60” , na kojoj e biti izložena i fotogra ija “Mornar” Damira Klai a - Klju a, prvoga me imurskog fotografa primljenog me u stotinjak lanova Sekcije za fotogra iju ULUPUH. Organizator izložbe je ULUPUH, a suorganizatori Galerija Batana u Rovinju i Narodni muzej u Labinu. Dinamika održavanja ove ve tradicionalne bijenalne smotre, jedne od najbrojnijih i najagilnijih sekcija, ove godine poklopila se sa zna ajnim jubilejem: 60. godišnjicom postojanja i djelovanja ULUPUH, krovne hrvatske Udruge za primijenjenu umjetnost i dizajn, pa

Me u izloženim fotografijama bit e i fotografija “Mornar” Damira Klai a - Klju a

otud i ovogodišnji naziv izložbe “AKTUALNO 2+60“.

Ona se ve uspješno predstavila u lipnju ove godine u zagreba kom Muzeju Mimara – organizatorovu partneru u njezinoj realizaciji u Zagrebu, izazvavši pozornost publike i medija, a nakon sadašnje prezentacije u rovinjskoj Photo Art Gallery BATANA preselit e se u listopadu u Narodni muzej u Labinu, s tim da joj se smiješi i mogu nost gostovanja u inozemstvu.

I z lo ž b a “A K T UA L NO 2+60“ realizirana je uz potporu Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba. Realizaciju su su inancirali “Batana“ Centar vizualnih umjetnosti Rovinj, kao i Narodni muzej Labin. U izložbenom prostoru Photo Art Gallery BATANA izložba e se mo i razgledati do 30. rujna 2010., u redovno radno vrijeme galerije. Ulaz je slobodan.

31. kolovoza 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEDIA MODEL ljeta 2010.

MERI Pozni (19) – Novo Selo Rok Plavokosa Meri Pozni iz Novog Sela Rok u enica je Ekonomske i trgova ke škole akovec, smjer hotelijersko - turisti ki tehni ar. U i tri strana jezika – engleski, njema ki i talijanski, a kad završi školu voljela bi se baviti manekenstvom kojim se bavila još kao djevoj ica, no zbog brojnih obveza je morala odustati. Želja joj je manekenstvom se baviti profesionalno. U slobodno vrijeme bavi se tr anjem, rolanjem, a voli zaigrati i odbojku. Kaže da je tvrdoglava, ali komunikativna osoba. Ovotjedni fotosession snimljen je u ambijentu Spa&Golf Resorta Sveti Martin. Meri je posljednja ljepotica ovogodišnjeg fotosessiona Me imurskih novina. Do sljede eg ljeta i novog serijala lijepih Me imurki uživajte u fotkama naše Meri. (foto: zvrzan)

OSOBNA KARTA: Ime i prezime: Meri Pozni Datum ro enja: 31.07.1991.

Mjere: 82/69/90 ime se bavi: u enica Slobodno vrijeme: tr anje, rolanje, odbojka

CHEER CAMP 2010. u Maloj Subotici

Preko devedeset polaznika sudjelovalo u plesno - navija kom kampu U organizaciji navija ica LIVI, uz suradnju Hrvatskoga cheerleading saveza, od 20. do 23. kolovoza u Maloj Subotici održao se plesno - navija ki kamp za nešto više od devedeset polaznika iz cijele Hrvatske.

Stru ni tim kampa pripremio je zanimljiv program rada za rad u grupama prema nivou znanja koje posjeduju plesa i. Sadržaj rada bili su cheer skokovi i ples, Nešto više od devedeset polaznika iz cijele Hrvatske sudjelovalo je u cheer kampu

Stru ni tim LIVI cheer sudjeluje šest godina na ameri kim kampovima u Europi ovakvoga tipa

partnerska i grupna dizanja i piramide, teoretska znanja iz cheerleadinga i elementi gimnastike na tlu.

Dnevno se održavalo po tri treninga, a u ve ernjim satima videoprezentacije i tribine. Uz puno napornih treninga, voditelji su pripremili niz zanimljivih motiviraju ih igrica.

Usvojena znanja polaznici su pokazali na završnom

programu koji je održan u ponedjeljak, nakon što je kamp završio.

Polaznici plesno - navija kog kampa bili su smješteni u sportskoj dvorani OŠ Mala Subotica, dok se vježbanje provodi na vanjskim sportskim terenima. Organizator zahvaljuje ravnateljici OŠ Mala Subotica ur i Horvat koja je prepoznala ovakav projekt otvaranja škole za potrebe sporta u vrijeme školskih praznika.

Stru ni tim LIVI cheer sudjeluje šest godina na ameri kim kampovima u Europi ovakvoga tipa, organizirali su do sada etiri sedmodnevna cheer kampa u Savudriji s preko dvjesto sudionika, šest jednodnevnih seminara za voditelje za potrebe Hrvatskoga cheerleading saveza te se stalno usavršavaju uz vanjske trenere koji dolaze u klub.

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 782

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA

Barbara Vine “Ro endanski dar”

31. kolovoza 2010.

KNJIGA TJEDNA

Arsen Oremovi i Ognjen Svili i - “Kupujmo hrvatsko” - Dosta vam je Jadrankine “krumpir salate“, Sanaderove “banane“, Zdravka Mami a, Gotov evih, “jubitaša“ na vlasti, “Farme“, “jamljenja“, sportskih komentatora HTV-a ...? Ovo je knjiga za vas!

Leksikon novokomponirane zbilje publicisti ko je djelo autora Ognjena Svili i a i Arsena Oremovi a. Autori daju satiri ke kritike ljudi, pojava, srozavanja kriterija, institucija, mjesta, TV emisija, trendova i enomena u modernom hrvatskom društvu po abecednom redu od A do Ž.

Knjiga je namijenjena velikom postotku ljudi koji svakodnevno govore NE ili bi ga rekli svakodnevnoj diktaturi loših, zaglupljuju ih, prevarantskih, konzumeristi kih, nemoralnih, umjetnih i na sli ne na ine sumnjivih ideja, ljudi i radnji koje dominiraju našim životima, ali ta bitka postaje sve uzaludnija.

Nikada ni jedna knjiga prije ove nije na jednom mjestu okupila toliko bedasto a koje su dijelom naše “narodno blago“, a dijelom preuzete iz slijepog preslikavanja svjetskih trendova.

“Kupujmo hrvatsko“ nastavak je, zapravo, njihova dosadašnjeg rada, ispunjen grintanjem, zanovijetanjem, pokušajem da se klasificira nered naše javne svakodnevnice, te ispisivanjem uvijek vjerodostojnih svjedo anstava vremena u kojem živimo.

Arsen Oremovi ro en je 1966. godine u Derventi. Od 1991. godine radi u “Ve ernjem listu” kao kriti ar s podru ja (pop) kulture, kolumnist i urednik. Godine 1999. bio je direktor filmskog estivala u Puli te u dva mandata predsjednik Hrvatskog društva filmskih kriti ara

Iz pogovora Miljenka Jergovi a: Filmski režiser i scenarist Ognjen Svili i te novinar i filmski kriti ar Arsen Oremovi poduhvatili su se nezahvalnog posla pisanja leksikona svakodnevnice, premda bi se moglo re i da se i ina e njime bave. Svili i evi filmovi precizan su, u vremenu i prostoru lokaliziran, pokušaj bilježenja i-

njenica svakodnevnice. Oremovi , pak, novinare i po rubrikama kulture i spektakla, po televizijskim dodacima i estradnim prilozima, svakodnevno ispisuje neku rubnu i trivijalnu povijest, koja e, možda, postati važna jednoga dana kada budemo znali da je prošlost vrijeme kojeg više nema.

(2001./2003.), ogranka me unarodnog udruženja filmskih kriti ara FIPRESCI. Objavio je pet zbirki filmskih kritika i intervjua (u koautorstvu s Jankom Heidlom i Draženom Ilin i em), zbirku televizijskih i društvenih komentara “Ta divna stvorenja” (VBZ, 2007.), te je uredio s Borivojem Radakovi em zbirku pripovijetki “Zvu ni zid” (VBZ, 2009.).

Ognjen Svili i ro en je 1971. u Splitu. Po zanimanju je filmski scenarist i redatelj. Snimio je etiri igrana filma, od kojih su najpoznatiji “Oprosti za kung u” (2004.) i “Armin” (2007.), za koje je primio dvadesetak me unarodnih nagrada. Pisao je scenarije za igrane filmove Tomislava Radi a, Branka Schmidta i Damjana Kozolea. Napisao je nekoliko TV serija. Predaje kolegij “Filmsko pismo” na Akademiji dramske umjetnosti.

ALBUM TJEDNA

Nas & Damian Marley - “Distant Relatives” - Ako ikoji žanr utjelovljuje samo jedna persona, onda je to nepobitno Bob Marley. Zahvaljuju i svojem iznimnom talentu i smislu za originalni song, uspio je reggae glazbu kao jamaj ansko dojen e iznijeti izvan državnih okvira. Ostalo je povijest

Roman o korupciji, bra noj nevjeri, dvostrukom životu, ali i o pomra enim umovima koji idili ne živote pretvaraju u

Dobitnici iz prošlog broja: Biserka Jalšovec, akovec, i Ana Bogdan, akovec.

pakao. Barbara Vine ustvari je Ruth Rendell, najzna ajnija suvremena britanska autorica kriminalisti kih romana, iji su krimi i ne samo inteligentni i napeti nego istovremeno i solidna literatura.

Brzina se isplati, jer i ovaj tjedan možete postati vlasnikom knjige “Ro endanski dar” autorice Barbare Vine.

WEB PREPORUKA

Jimspancakes.com

Dancehall, MC, DJ, dub, jungle, dubstep i mnoštvo drugih termina suvremene plesne scene vu e svoje porijeklo s te to kice karipskog arhipelaga. Ipak, široj javnosti politi kim granicama zatvorena jamaj anska kultura u svojoj punini ostaje velika nepoznanica. Razlog tome je što se s elementima jamaj anske glazbe susre emo samo ragmentarno

Popis pjesama 1. As We Enter; 2. Tribes at War eat. K’naan; 3. Strong Will Continue; 4. Leaders eat.

Stephen Marley; 5. Friends; 6.

Count Your Blessings; 7. Dispear; 8. Land o Promise eat.

Dennis Brown; 9. In His Own Words eat. Stephen Marley; 10. Nah Mean; 11. Patience; 12. My Generation eat. Joss Stone & Lil Wayne; 13. A rica Must Wake Up eat. K’naan

u populisti kom eklekticizmu današnjice. Ako ga odlu no izbjegavamo, usmjeravaju i svoj interes na neposrednu magiju dub pionira ‘60-ih i ‘70-ih, lako nam se može dogoditi da propustimo svake pažnje vrijedan lik i djelo Damiena Marleya, Bobova najmla eg sina.

Pri otkrivanju njegove nedegenerirane krvi, svoje rije i hvale i preporuke na ra un njegovog rada su mi u raznim etapama davali JinSan i Verbal (Kingstoned Sound) i Robi (Digitron Sound). Album “Distant Relatives” njegov je etvrti, a nastao je u suradnji s Nasirom Jonesom aka. Nasom.

O nepravdi koja se kroz povijest prebija preko le a crnog ovjeka, sažeta u pojmove kao što su segregacija, apartheid, potla enost i rasni nemiri, redovno nas in ormiraju izvo a i crne boje kože. Ve ina ih dolijeva ulje na vatru šire i mržnju i pritom ne nude i konstruktivna rješenja u obliku potencijala sociologije suživota. Od

pasivnosti bluesa do potezanja vatrenog oružja gangsta klinaca tako je prošla itava vje nost. I kada se ini da povratka na ghandijevske metode više ne e biti, na snagu stupa dvojac Damian i Nas. S obzirom na to da svi znamo da je rasna jednakost pravi raritet, i da esto nema smisla tražiti ovozemaljsku pravdu, Damian i Nas su svoju umjetni ku energiju usmjerili isklju ivo na postizanje unutarnjeg mira kroz spoznaju o tome tko si, što si i odakle dolaziš. Na izvo a kom planu, njihova glavna deviza jest orma dueta. Iz nje se ra a genijalan kontrast ‘east coast’ verbalnog stilista Nasa i Jamajkanca Damiana. Klju njihove estetike leži upravo u toj protuteži urbanog i ruralnog, u slu aju da vam jedno od dva ‘narje ja’ dojadi.

U najboljoj maniri svojeg oca, koji je preminuo kada je Damian imao ne više od dvije godine, album nudi pregršt dobrih, žanrovski raznolikih i prije svega

autorskih pjesama. Dancehall ‘killeri’ “As we Enter” i “Nah Mean”, ležerno optimisti ni disco “Count your Blessings”, klasi ni reggae uz asistenciju Dennisa Brownea “Land o Promise”, slow-hop Jay-Zevske smjelosti “Patience” prožet a ri kom pjesmom “Sabali” kao lajtmotivom, samo su neke od okosnica 62 minute dugog epa o Crnoj Odiseji.

Veli anstvene “Tribes at War”, “Strong Will Continue” i “Leaders” ine niz ekvivalentan Bobovom “Exodus”, “Get up Stand up” i “Redemption Song”, na primjer, iako nikad u zajedni kom okruženju jednoga Marleyevog albuma.

U kompletu, njihova posveta svojim dalekim ro acima s a ri kog kontinenta, iako naoko zatvorena u ‘crna ku stvar’, poprima svakim novim slušanjem šire zna enje i blagoslovljeno pronosi ideju globalnog i univerzalnog zajedništva. (Višeslav Laboš, preuzeto s portala: Muzika.hr)

INTERNET I RA UNALA

VoIP - telefoniranje pomo u Interneta

Pala inke, mnogima omiljena poslastica, dolaze u obilju razli itih okusa: s Nutellom, marmeladom, orasima, vo em, pohane ... Posjetite li ovotjednu web preporuku, otkrit ete i svijet udesnih oblika od smjese za pala inke.

Jim’s Pancakes je prekrasan blog na kojem Jim Belosic

predstavlja svoje maštovite kreacije i zabavne varijacije na temu pala inki. Jim je pravi majstor u kuhinji i ini se da za tavom može napraviti sve, od dinosaura do aviona. Sve je po elo kao neobavezna zabava s Jimovom k eri Allison, a danas Belosicev blog prate tisu e redovitih posjetitelja.

U ovim vremenima, kada se pazi na sve nepotrebne troškove, na tele oniranje se u mnogim tvrtkama po inje gledati kao mjesto gdje se može uštediti zbog relativno visokih cijena razgovora. Istina, na podru ju mobilne tele onije zbog velike konkurencije može se na i doista pristupa nih ponuda za cijenu razgovora, no i s tako malim cijenama je relativni odnos utrošenog na tele oniranje velik prema ostalim troškovima. Želite li stvarno uštedjeti? Tele onirajte besplatno - VoIP tehnologija vam omogu ava da to ostvarite. VoIP (Voice over IP) je tehnologija prijenosa zvuka u realnom vremenu preko medija ra unalnih mreža, a time i Interneta. Iako je VoIP skup tehnologija za koji se

koristi isti naziv, zajedni ko im je jedno - troškove glasovne komunikacije ili eliminiraju ili ih smanjuju.

Ve ina korisnika Interneta zna za Skype ili Google Talk - servise koji izme u ostalog nude VoIP uslugu na svojim tehnološkim rješenjima, ali naj eš e upotrjebljavana tehnologija za VoIP je otvoreni SIP protokol koji omogu ava proizvo a ima hardvera i so tvera da razvijaju svoja rješenja neovisno o komercijalnim servisima.

Tele oniranje izme u dva ra unala je u ve ini slu ajeva potpuno besplatno, tj. pla ate samo koli inu Internet prometa za razgovor koja je, ukoliko imate DSL Internet vezu i s osnovnim paketom prometa kod naših Internet pružatelja usluga, gotovo neprimjetna.

Tele oniranje u klasi nom smislu s tele ona (fiksnih ili mobilnih) na tele onske brojeve u fiksnim i mobilnim mrežama tako er je mogu e, no u tom slu aju se usluga, zbog troškova povezivanja s lokalnim telekomunikacijskim operaterima, ipak napla uje - iako puno manje nego klasi no tele oniranje.

Tako er, zbog digitalnog signala kvaliteta je zvuka u ve ini slu ajeva bolja (osim kod loših Internet veza), a mogu a su i rješenja koje je vrlo teško ostvariti u klasi noj tele oniji - npr. javljati se na pozive na broj u Njema koj ili SAD-a bez da ste fizi ki tamo - direktno iz svojeg ureda u Hrvatskoj ili možete ostvariti besplatne pozive izme u svojih ureda neovisno o tome gdje su u Hrvatskoj ili svijetu.

VoIP tehnologija polako osvaja i naše tržište jer su uštede koje pruža u ve ini slu ajeva zna ajne, naro ito ako dio vaših tele onskih ra una predstavlja razgovore s inozemstvom - s VoIP tehnologijom granice nisu bitne i cijene razgovora gotovo su iste za cijeli svijet.

Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

31. kolovoza 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE SALT akcijski triler Redatelj: Phillip Noyce Uloge: Angelina Jolie, Liev Schreiber, Chiwetel Ejiofor, Zoe Lister Jones Evelyn Salt je agentica CIA-e koja se zaklela na dužnost, ast i služenje domovini. Kada je jedan prebjeg optuži da je ruski špijun, Salt zapo inje bitku kako bi skinula ljagu sa svog imena i dokazala da je domoljub. Mora upotri-

jebiti sve svoje sposobnosti i iskustvo tajnog agenta ne bi li zato ila i tako zaštitila svog supruga jer e u protivnom najmo nije sile svijeta izbrisati svaki trag njezinog postojanja.

Preporu ujemo starijima od 12 godina.

PISMA JULIJI LETTERS TO JULIET romanti na komedija Režija: Gary Winick Uloge: Amanda Seyfried, Vanessa Redgrave, Christopher Egan, Gael Garcia Bernal

(tri besplatne posudbe) Glavnu ulogu u ilmu “A dangerous man” igra: 1. T. L. Jones 2. G. Butler 3. S. Seagal

srijeda, 1.9.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________

autoricu da nakon toliko godina doputuje u Italiju u potrazi za davno izgubljenom ljubavi. Taj e dolazak pokrenuti niz nevjerojatnih doga aja u kojima e svatko od likova upoznati pravo zna enje rije i ljubav i doživjeti trenutke o kojima nikad nisu sanjali. Preporu ujemo starijima od 10 godina.

utorak, 31.8.

ŠKOLA MEDIJSKE KULTURE

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Ivan Patafta, Šenkovec

Mlada Amerikanka Sophie dolazi u Veronu, grad u kojem je ro ena Julija – slavni lik iz još slavnijeg djela “Romeo i Julia”. Sophie se uskoro pridružuje grupi dobrovoljaca koji odlu uju odgovoriti na pisma Juliji u kojima traže ljubavne savjete. Sophiejin odgovor na pismo iz davne 1951. godine inspirira njegovu

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

________ _____________________________

nema ilmskog programa

etvrtak, 2.9.

18.00 PISMA JULIJI LETTERS TO JULIET romanti na komedija Režija: Gary Winick Uloge: Amanda Seyfried, Vanessa Redgrave, Christopher Egan, Gael Garcia Bernal

20.00 SALT akcijski triler Redatelj: Phillip Noyce Uloge: Angelina Jolie, Liev Schreiber , Chiwetel Ejiofor, Zoe Lister Jones

petak, 3.9.

18.00 PISMA JULIJI romanti na komedija

20.00 SALT akcijski triler

DVD, BLUE RAY IZLOG

1. SUDAR TITANA 2. GLAVNI SASTOJAK

subota, 4.9.

3. NAREDNIK JAMES

18.00 PISMA JULIJI

4. PERCY JACKSON I OLIMPIJCI

akcijski triler

6. AVATAR 7. ALISA U ZEMLJI UDESA

nedjelja, 5.9.

8. KUTIJA

PARANORMALNO Mladi par ne može mirno spavati jer nepoznata sila opsjeda njihovu ku u. Najkomercijalniji horor svih vremena! Katie i njezin de ko Micah žive zajedno ve tri godine i najednom ih nešto po inje proganjati dok spavaju. Katie otkriva Micahu da nju, otkad je imala osam godina, nešto opsjeda. Skepti ni Micah kupuje kameru kako bi snimio paranormalnu aktivnost u ku i tijekom no i. Katie zove Fredrichsa da im pomogne, no on objašnjava da je on samo stru njak za duhove. Pa ipak, kada osjeti prisutnost Zla, savjetuje paru da nazovu stru njaka za demone ...

SUDAR TITANA Ultimativna borba za mo i suo it e ljude

protiv kraljeva, a kraljeve protiv bogova. Ali upravo bi bitka izme u bogova mogla uništiti itav svijet.

Ro en kao bog, ali odgojen kao ovjek, Perzej (Worthington) je nemo an spasiti svoju obitelj od Hada (Fiennes), osvetoljubivog boga podzemlja.

Kako više nema ništa za izgubiti, Perzej dobrovoljno postaje vo a opasne misije protiv Hada prije nego što on pokuša preuzeti vlast od Zeusa (Neeson) i doslovno otvori pakao na Zemlji.

Predvode i odvažnu skupinu ratnika, Perzej krene na opasno putovanje duboko u zabranjene svjetove.

Bore i se protiv opakih demona i nepokolebljivih zvijeri, jedini na in na koji može preživjeti je da prihvati svoju mo boga i

suprotstavi se vlastitoj sudbini.

GLAVNI SASTOJAK Dean je botani ar, vlasnik ekstrakta industrijske biljke koji se bori se s nevjernom ženom i zaposlenicima koji ga žele preveslati.

Suo en s prijevarama na privatnom i poslovnom planu, Dean e se morati izboriti za svojih pet minuta. Povreda njegovog radnika na poslu, testiranje ženine vjernosti te zaposlenica koja muze tvrtku za svoju korist ne e mu baš pomo i na putu pronalaženja samog sebe.

Mike Judge (“Of ice Space”), ameri ki animator, redatelj i glasovni glumac koji nam je donio urnebesne animirane ilmove kao što su “Beavis and Butt-head” i “King of

the Hill”, režirao je ovu zabavnu komediju u kojoj se upoznajemo s Joelom Reynoldsom, vlasnikom kompanije za proizvodnju ekstrakata, koji svim silama nastoji spasiti obožavani posao.

18.00 PISMA JULIJI

9. SHERLOCK HOLMES

romanti na komedija

10. STARI FRAJERI

20.00 SALT

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA

Godina je 1150., u Svetoj Zemlji vitezovi Templari krvavo se sva aju s muslimanima.

Arn Magnusson, potomak jedne švedske plemi ke obitelji, postaje žrtvom politi ke intrige te biva osu en na 20 godina u službi vitezova Templara te mora napustiti svoju ljubav Ceciliu, koja je u drugom stanju.

Njegova hrabrost i borila ko umije e uskoro ga dovode na mjesto vo e.

Nakon mnogo godina Arn se napokon vra a u domovinu Ceciliji i svome sinu, me utim, najteža bitka tek slijedi.

akcijski triler

ponedjeljak, 6.9.

1. GHOST WRITER

18.00 PISMA JULIJI

2. PO ETAK 3. PHILLIP MORRIS, VOLIM TE 4. STARCI

ARN – VITEZ TEMPLAR

romanti na komedija

20.00 SALT

5. SVI SMO SUPER

romanti na komedija

20.00 SALT akcijski triler

5. PRI A O IGRA KAMA 3 6. ZALJEV

DOM KULTURE PRELOG

7. STREET DANCE 8. UBOJICE

subota 4.9. i nedjelja 5.9. u 20 sati

9. MACHAN 10. SEKS I GRAD 2

U.S. Box Office

SUMRAK SAGA: POMR INA fantastika, romansa, teen

1. THE EXPENDABLES 2. VAMPIRES SUCK

Radno vrijeme blagajne

3. EAT PRAY LOVE 4. LOTTERY TICKET 5. THE OTHER GUYS 6. PIRANHA 7. THE SWITCH 8. DINNER FOR SCHMUCKS 9. INCEPTION 10. SCOTT PILGRIM VS. THE WORLD

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8 30

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr marketing@mnovine.hr• •040 040312 312333 333

31. kolovoza 2010.

31. kolovoza 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Ku ni broj 19 – Casa de Leca Idejnu fazu adaptacije obiteljske ku e naziva “Casa de Leca” potpisuje tim iz portugalskoga arhitektonskog studija EZZO. Tom su objektu na ku nom broju 19 sasvim nepretenciozno promijenili ruho, kako iznutra, tako i izvana. Budu i da je baš interijer bio primaran kod adaptacije, vanjska struktura je dora ena

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Stil na dvije etaže ure uje: B Bruno Kontrec

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10% minimalno. Minimalno, ali sa stilom. Naime, arhitekti su se tu poigrali s jednostavnom kombinacijom elemenata od metala i drva pa su na postoje u fasadu postavili metalne pro ile kako bi dobili raster na fasadi gornjeg kata. Interijer nije mijenjan u ve oj mjeri, a

Bra ni krevet “Col-Letto”

od novih prostorija de inirane su samo kuhinja, garaža i jedna nusprostorija. http://www.ezzo.pt

Talijanski proizvo a namjeTalij “Le štaja “Letto” izbacio je novi prozvod – b bra ni krevet “Col-Letto”.

Prilikom projektnog zadatka dizajneri su se pitali sljede a pitanja: je li mogu e (ili možda bolje re i, mog mogu e) osmisliti krevet kako je m koji je udoban kao gnijezdo? Kako bi spavali kad bi krevet bio omotan u vizualnu i zvu nu barijeru?

Odgovore su pokušali dobiti kreiraju i Col-Letto krevet, krevet s okvirom od mekane pjene koja se može otvoriti na svakoj strani kreveta. Na taj se na in otvara i sam krevet, a vjerujem da je ipak najljepši osje aj spavati u zatvorenoj varijanti. http://www.lago.it/

Osoba koja stoji iza projekta ovog stana jest poljska dizajnerica Joanna Zabinska iz studija “Studio Plan”. Ideja projekta bila je da se maksimizira kompletan prostor, ali i da se isti pojednostavi i stilizira. Dvije etaže s ukupnom površinom od 60 m2 (donja etaža od 42 m2 i gornja od 18 m2) predvi ene su da stvaraju udoban životni prostor mladom paru bez djece. U donjem su dijelu postavljeni kuhinja,

blagovaonica i dnevni boravak s odvojenim radnim dijelom, dok su u gornjem dijelu postavljene spava a soba i kupaonica s WCom. Najzahtjevniji zadatak u ovom projektu bila je odluka gdje postaviti stepenice. Odluka je pala da se izvedu relativno

strme i da budu smještene kod samog ulaza, a da prostor ispod njih funkcionira kao prostor u kojem e se smjestiti gornji elementi kuhinje. Donji dio je izveden kao monovolumenski prostor, cijeli u bijeloj boji s elementima u neutralnim sivim bojama (kerami ke plo ice i sofa) i u dekoru drva (stol u blagovaoni).

Elementi s loralnim motivima daju identitet prostoru, a oni se o ituju u laganom pregradnom elementu koji imitira razgranatu krošnju te u zidnoj oblozi – tapeti na kojoj su prikazana stabla breze. Gornji dio tako er je u bijeloj boji, dok je kupaonica po aš ena kombinacijom bijele boje i kerami kim plo icama u okoladno sme oj nijansi. http://www.studioplan. pl/

Rimska elegancija Ovaj elegantan stambeni prostor smješten je u strogom, povijesnom centru Rima. Redizajn prostora izvela je arhitektica Carola Vannini, pri emu je posebnu pažnju posvetila o uvanju postoje e

i originalne arhitektonske strukture. Smješten je na prvom katu zgrade koja gleda na usku i tamnu ulicu. Stoga velika koli ina svjetlosti i tople boje igraju vrlo važnu ulogu. Kombinacija bijele boje u ra-

znim nijansama s tamnim drvnim dekorima stvara idealnu platformu za bilo kakvu verziju dekoracije.

Ono što je odabrala arhitektica jest obilje raznih dekorativnih predmeta, ugradbeni elementi i spušteni stropovi. Kuhinja je djelomi no sakrivena iza pregrade, a kada su otvorena klizna vrata, koja je dijele od dnevnog boravka, može se vidjeti zid s kamenim oblogama. http://arquitectura-h.com.ar

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.

ZA NJU

Obnovite poslovnu garderobu s minimalnim budžetom - Bolje da kupite jedan dobar komad odje e nego tri loša, jer od njih ne ete imati velike koristi Vjerojatno ve ini žena kada se sjeti svoje jesensko - zimske poslovne garderobe padne mrak na o i. Ipak, kako svaki dan ne bi dolazili baš u jednakoj odje i na posao i poslovne sastanke, potrebno je imati barem pet razli itih kombinacija poslovne odje e, što je ponekad vrlo teško izvesti s ograni enim ili gotovo nepostoje im budžetom. Prije nego što krenete u šoping i besciljno po nete lutati za jeftinim i lijepim komadima odje e, napravite inventuru svojeg ormara, jer možda situacija i nije toliko loša.

Pogledajte što od odje e možete nositi narednu sezonu, a što ne možete zbog pohabanosti ili zbog nekoga drugog razloga.

Kada ste izdvojili one nosive komade, isprobajte ih da vidite kako vam stoje i koje od kombinacije te odje e možete nositi ove sezone.

Naime, možda e ispasti da možete nositi više kombinacija nego što ste u po etku mislili. Ponekad je dovoljno samo zamijeniti košulju, majicu, suknju ili sako, a da se ini kao da imate sasvim novu odje u.

Pazite što kupujete Dakle, kada kre ete u kupnju, morate po prilici znati koji vam komadi odje e nedostaju i koje boje vam najbolje odgovaraju.

Nemojte se ustru avati sa sobom

odje e nego tri loša, jer od njih ne ete imati velike koristi.

Magi ni brojevi – jedan i tri Ponekad i kriva procjena stvarne situacije može dovesti do nepotrebnih troškova. Naime, ako nemate novca, nemojte kupovati odje u i obu u koja vam ne treba. Primjerice, kapute i zimske jakne možete nositi i nekoliko sezona, a isto vrijedi za cipele i izme, naravno, ako nisu previše pohabane ili poderane. Ponekad je na izmicama od prošle godine potrebno primijeniti tabanicu ili peticu i izgledat e kao nove, što e vas kod postolara koštati oko 100 kuna. Što se pak ti e odje e u zimskom periodu, držite se magi nih brojeva jedan i tri.

Dakle, za poslovne kombinacije trebaju vam:

ponijeti odre eni komad odje e u kupovinu, kako biste lakše isprobali odre enu kombinaciju. Tako er, nemojte kupovati odje u u prvoj trgovini u koju u ete (osim ako niste 100 posto sigurni u svoj odabir). Zapamtite da je najjeftiniji odjevni predmet preskup, ako ga nikada ne ete obu i, i isto tako skuplji odjevni predmet može vam

• tri sakoa • troje hla e • tri košulje • tri majice • tri veste • tri suknje (ako ih nosite) • jedan kaput ili zimska jakna • jedne izme • jedne cipele.

Od tih odjevnih predmeta možete sastaviti jako puno kombinacija, no vrlo je važan odabir odjevnih predmeta. Tu su još razli ite boje pamu nih i svilenih marama koje možete kombinirati, zatim nakit, remeni i tako dalje.

Popravci i prepravci Kasno ljeto i rana jesen znaju biti prava “meka“ za kupovinu prošlogodišnje zimske odje e na sniženju.

Nemojte ih propustiti, ma kako vam se inilo prerano za kupovinu zim-

se višestruko isplatiti ako ga nosite esto i dugo.

Poželjno je ak prije kupovine napraviti popis i pokušati se držati onog što ste napisali. Ukoliko zaista imate vrlo malen budžet, pokušajte kupiti što univerzalniji komad odje e i neutralnije boje, koji ete mo i kombinirati s gotovo svime.

Bolje da kupite jedan dobar komad

skog kaputa, jakni ili bilo kojega zimskog odjevnog predmeta koji vam treba.

Prilikom selekcije odje e iz ormara, vjerujemo da imate odje e koja nije za odbaciti, ali možda izgleda pomalo pohabano ili staromodno. Primjerice, ako su vam rubovi hla a pohabani, odrežite hla e ispod ili iznad koljena i napravite novi rub. Zimi ih možete nositi u kombinaciji s visokim izmama ili na jesen s gležnja ama.

Na košulji promijenite gumbe, uz stariju jaknu ili kaput nosite novi šal, kapu i rukavice. Ukoliko vam ne ide šivanje, povjerite ovaj zadatak spretnoj prijateljici ili kroja ici koja vam ove popravke ne e mnogo naplatiti. Kroja ica vam može prekrojiti i cijeli kaput, kostime ...

Ukoliko ste dovoljno odvažni, kupujte odje u preko Interneta, na provjerenim stranicama, gdje možete zaista prona i mnogo jeftiniju odje u i obu u.

Najvažnije je da ne o ajavate ako ove godine zbog inancijske krize ne ete mo i biti odjeveni kako želite, vjerujte, preživjet ete.

Ima mnogo važnijih stvari od nove odje e i obu e, ma koliko vas ona usre ivala. (preuzeto s portala: Žena.hr)

DEVET ŽENSKIH MODNIH TRENDOVA KOJE MUŠKARCI MRZE

Lista “nepoželjnih“ ženskih trendova iz njegovog gledišta Prošle su ve godine otkako je dr.

John Gray ustvrdio da su muškarci s Marsa, a žene s Venere. Da, žene i muškarci što se mnogih stvari ti e imaju razli it sklop razmišljanja, a to se naravno proteže i na podru je mode. A zanimljivo istraživanje nedavno provedeno na internetskoj stranici MSN nedavno je pomalo šokiralo ljubiteljice

mode, jer ispada da su muškarci mrze i smatraju neprivla nim gotovo sve najpopularnije modne trendove ove sezone. Lista “nepoželjnih“ trendova uklju ila je cijeli niz odjevnih predmeta i modnih dodataka, da bi se na kraju zaklju ilo da ima ak devet onih koje muškarci teško mogu smisliti.

1. Harem hla e – muškarci ih mrze jer žena u njima izgleda pomalo glupo i bezobli no.

Izdvojen muški komentar: - Ne želim da moja djevojka izgleda k’o MC Hammer u najgorim danima.

2. Kombinezoni – od prošle godine postali su sve popularniji, a mi volimo njihovu udobnost i izdužuju u siluetu koju kreiraju. Na žalost, muškarci o ito ne. Izdvojen muški komentar: - Kombinezoni su jako popularni me u ženama, a mene samo zbunjuju. U najboljem slu aju izgledate kao da ste

RECEPT tjedna

1 kg svježih smokava

Za sirup: 300 g še era 5 - 6 klin i a ½ žli ice mljevenog cimeta pola limuna 500 ml vode

Priprema: U ve u tavu stavite še er, klin i e, cimet i limun narezan na koluti e. Zalijte vodom i stavite kuhati na srednjoj vatri uz povremeno miješanje. Kada

ravne sandalice i uklapaju se u gotovo svaku odjevnu kombinaciju. Izdvojen muški komentar: - Molim vas, nemojte ih nositi jer cijelo ljeto moram u glavi blokirati sliku Russella Crowea u uskom gladijatorskom ‘šosi u’. Mislim, bio je dovoljno grozan u ‘Brzi i mrtvi’.

5. Tregerice – pobu uju u nama duh zabavnih osamdesetih. I, kao i kombinezon, prili no su udobne. Izdvojen muški komentar: - Izgledaju kao ‘lederhosen’, što samo dobro stoji šestogodišnjim austrijskim dje acima, i to samo zato jer ih njihove majke vole vidjeti u tome.

6. Tajice – one su odli na laganija alternativa za traperice, udobne su i odli no izgledaju i uz haljinice, i kratke hla e. Izdvojen muški komentar: - Zbunjen sam. Zašto žene misle da je cool obla iti se kao Cyndi Lauper u najgorim danima. Žele li se djevojke stvarno samo zabavljati? Mislim da bi se puno bolje zabavile kad bi skinule tajice.

7. Ugg izmice – udobne izmice koje se nalaze u velikoj ve ini ženskih ormara s cipelama. Nosimo ih kad je hladnije, a neki se od njih ne odvajaju ni kad sunce ve zaprži. Izdvojen muški komentar: - E, ovo izgleda grozno. U njima ili izgledate kao nespretne patke ili, ako ih kombinirate s uskim trapericama, kao golf palice.

8. Velike sun ane nao ale – volite ih vi i ve ina vaših omiljenih zvijezda, no vašem se muškarci možda baš i ne dopadaju. Izdvojen muški komentar: - U njima izgledate k’o ogromne bogomoljke koje me žele napasti. Bježmooooooo!!!

9. Odijela – odijela mogu biti veoma elegantna i ne samo za poslovne prilike ve i za ve ernje ili sve anije izlaske. Izdvojen muški komentar: - Ovo me samo zbunjuje u vezi s mojom seksualnoš u i spolnom orijentacijom. Ne svi a mi se to. Izaberite nešto drugo za obu i! (preuzeto s portala: Žena.hr)

www.SAVJETI-hr.com

Desert od smokava (Dulce de higos) Sastojci

obukli seksi opravu namijenjenu dojen etu, a u najgorem k’o moja mama u sedamdesetima.

3. Trakice za kosu – mi volimo povratak šezdesetih i djece cvije a, a trakice i marame za kosu pomažu oživjeti to. Izdvojen muški komentar: Zašto bi netko u slobodno vrijeme želio izgledati kao tenisa Bjorn Borg?

4. Gladijatorice – savršene cipele.

Odli no izgledaju i s potpeticama i kao

teku ina zakipi i še er se u potpunosti rastopi, smanjite vatru i stavite oprane smokve. Kuhajte ih izme u 5 i 10 minuta uz povremeno okretanje. Za manje smokve koje su mekane i tanke kore bit e dovoljno oko 5 minuta, dok e za one tvr e ili manje zrele biti potrebno 10 minuta. Smokve izvadite iz tave, a sirup kuhajte još 5 minuta, kako bi se još ugustio.

Procijedite ga kroz gusto cjedi-

lo. Smokve poslužite mlake ili rashla ene prelivene sirupom.

Savjet: uz ovaj recept odli no ide Panna cotta na koju se mogu poslagati smokve i obilno preliti pripremljenim sirupom.

Kako znati ho ete li dobiti curicu ili de ka Možete odabrati izme u nekoliko znanstvenih i puno neznanstvenih metoda odre ivanja spola u trudno i. Evo nekoliko na ina kako znati ho ete li dobiti curicu ili de ka ...

Smatrajte procjenu preko ultrazvuka to nom, no ve ina ne e dati prognozu tako dugo dok ne vide bebine genitalije. Vjerujte rezultatima amniocenteze (amniocenteza je test u kojem se uzima mali uzorak teku ine (plodne vode) koja okružuje bebu. Analizom plodne vode može se ustanoviti ima li beba odre ene abnormalnosti).

Uzmite iglu na koncu ili ogrlicu, te neka vam je netko drugi postavi iznad trbuha. Ako se igla ili ogrlica njiše naprijed – natrag, bit e de ko.

Ako se kre e u krugovima, bit e curica.

Ako imate jake, ali jake mu nine prva 3 mjeseca trudno e, znak je da ete imati curicu, ako imate lagane i manje mu nine, bit e de ko.

Imate de ka ako vam je pupak visoko na trbuhu, a ako vam je nisko, imat ete curicu.

Osje ate se jako naote eno, lice vam je uništeno, imate podo njake,

sve je to jer imate curicu, kažu ljudi, i ve vam krade vašu ljepotu.

I još jedna metoda, ako pogledamo unatrag, ako ste bebu za eli u staja em položaju, dobit ete de ka, a ako je žena bila na muškarcu u tom trenutku, dobit ete de ka.

31. kolovoza 2010.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA

Informativni Kutak Poliklinike Živa

Tabatin protokol

Kardiologija

Tabata na in vježbanja daje mnoge pogodnosti. Osim što je odli an na in sagorijevanja viška masnih naslaga, vježbati možete bilo gdje i bilo kada.

Ako nemate vremena za vježbu, tabata je prava stvar za vas, jer ne traje dugo, a daje izvrsne rezultate.

Najve a je prednost što istovremeno utje e na oba metaboli ka sustava – onog koji je odgovoran za izdržljivost i onog za proizvodnju eksplozivne energije, te putem tabate možemo utjecati na smanjenje potkožnog masnog tkiva ali i napredovati u snazi.

Tabatin protokol dobio je naziv po japanskom znanstveniku Izumi Tabati, istraživa u na japanskom Nacionalnom institutu za itness i kineziologiju u Kanoyi. Dr. Tabata je istraživao intervalni trenažni

program, razvijen od strane trenera japanske reprezentacije brzog klizanja na kratke staze.

Nazvan je Tabatin protokol, jer je navedeni znanstvenik sa svojim istraživa kim timom istraživao koliko je program stvarno djelotvoran.

Trening se sastojao od 6 do 8 sprinteva u punoj brzini od 20 s i periodima pauze od 10 s.

U navedenoj studiji sportaši su intervalni trening provodili pet puta tjedno u trajanju od šest tjedana. Istraživa ki tim zaklju io je kako su sportaši popravili aerobni kapacitet za 14 posto i anaerobni za 28 posto.

Metoda koja daje rezultate Pitate se kako sve to funkcionira? Vrlo jednostavno. Tabata protokol se sastoji od 20 sekundi

vježbanja i 10 sekundi pauze koje se izmjenjuju kroz 8 serija. Ova metoda vježbanja se može koristiti kod svih vježbi: sklekova, u njeva, veslanja, bench pressa i sli no. U originalnoj metodi koristi se samo jedna vježba, te takav pristup izgleda ima interesantan utjecaj na samu tehniku izvo enja vježbe. Dakle, 20 sekundi radite sklekove, zatim 10 sekundi odmora i tako 8 serija, što sveukupno traje samo 4 minute.

Za po etak tabata e biti jako naporna za po etnike, i prvih tjedana morate biti pripremljeni na velike bolove po cijelom tijelu. Ali i to brzo pro e, a ostaju samo rezultati na koje ete biti ponosni. (izvor: e-muskarac.com)

Danas o iznenadnoj smrti muškaraca srednje i starije životne dobi u tijeku pove anog tjelesnog napora.

U kakvoj ste tjelesnoj kondiciji i jeste li u skupini pove anog rizika za iznenadnu smrt u tijeku tjelesne aktivnosti.

Jeste li napravili ergometriju ili se izlažete naporima bez spoznaje o rizicima? ak i mladi sportaši redovno rade sistematske preglede i kondiciona testiranja.

IZDVAJAMO PREVENTIVNI KARDIOLOŠKI PROGRAM POLIKLINIKE ŽIVA: ekspertni pregled kardiologa ultrazvuk srca doppler velikih krvnih žila ergometrija i kondiciono testiranje src anog ritma PROMOTIVNI PAKET; 30% POPUSTA DO KRAJA RUJNA 2010. GODINE

Kradiološki pregled, EKG, UZV-CD srca i ergometrija Cijena s promotivnim popustom 1120,00 Kuna (Redovna cijena bez popusta 1600,00 Kuna)

Preventivna ergometrija ili kondiciono testiranje sr anog ritma u naporu.

POZVANA CILJNA SKUPINA: Muškarci srednje i starije životne dobi, iza 40. godine života, koji se rekreativno bave sportom i izlažu ve im tjelesnim naporima.

Razlog: Pove ani rizik iznenadne smrti u tijeku tjelesne aktivnosti.

Koji se parametri mjere?

Snima se sr ani ritam i traže promjene sr anog ritma u naporu koje ukazuju na nedostatnu opskrbu

Dr. Štefica Pukši , Internist i Vaš Živa tim

sr anog miši a tijekom tjelesne aktivnosti, što može rezultirati sr anim udarom ili zlo udnom promjenom sra anog ritma, a posljedica može biti iznenadna smrt.

Tijekom pretrage prate se i vrijednosti krvnoga tlaka. Nagli porast krvnoga tlaka tijekom napora može isto tako dovesti do poreme aja rada srca i predstavlja rizik za moždani udar.

MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos

Pozdrav jeseni Ne podcjenjujte mo jeseni u modnom svijetu. Suprotno mišljenjima, jesen nas može uveseliti svojim bogatstvom boja i oblika.

Poneka kap kiše ne e upropastiti odli an styling.

Jesen nam nosi trendove 50-ih i 60-ih godina, s oblicima koji naglašavaju obline i hrane

ženstvenost. Stil je svestran i zabavan. Strukirane haljinice ispod koljena i suknje ostaju u srži

TEHNO ZONA

SanDisk iSSD - najmanji SSD na svijetu

jesenskog trenda. Povratak so isticiranih 70-ih vidjet emo u visokom struku, širokim nogavicama, bluzicama ... Ve ernje izdanje prštat e zlatom, kao što su sjajni materijali i metalik nijanse.

Military trendovi na velikim su vratima jeseni. Razumijem vas ako ste prvo pomislili “opet g? Da, ali njegov povratak je suptilniji, ali ne i manje privla an. Od military stila želim izdvojiti dugu jaknu kao klju ni element. Osim toga, izdvajam zelenu boju i visoki ovratnik na kaputu.

U popis jesenskih trendova uklju ujem i kožnate elemente – haljine, tajice, kratke suknje, prsluke ...

Ove jeseni zakop ajte svoje ovratnike na košuljama. Maksimalan utisak ostavit e zakop ana košulja u kombinaciji s minisu-

knjom, a za ozbiljniju kombinaciju odaberite visoki kroj hla a.

S obzirom na to da su još od prošle sezone izme iznad koljena ultratrend, ali se ne mogu nositi u svakodnevnim izdanjima, jesen nam nosi alternativu - obla enje visokih arapa iznad koljena. Na izbor imamo sportske, arape preko tajica ili svjetlucavo izdanje.

Nakon što je napravio snažan dojam prošle jeseni, vra aju nam se šalovi, veliki ovratnici, pon o i stole ... U elegantnim, goti kim i ležernim verzijama.

SanDisk Corporation, globalni lider u Flash memorijske kartice, objavili su prvi proizvod u novoj kategoriji ugra enih SSD (iSSD) koji je manji od poštanske marke.

Nudi ve i kapacitet i performanse od postoje ih rješenja za pohranu. Dizajniran je za korištenje u brzorastu em tržištu platformi poput tablet PC i ultratankih prijenosnika.

Njegove dimenzije ne prelaze 20x16x1,85 mm, i teži manje od 1 grama. Namijenjen je ugradnji direktno u mati nu plo u. Kapacitet pohrane varira 4 do 64 GB, i koristi industrijski standard SATA su elje u malom BGA (Ball Grid Array) paket koji omogu ava lemljenje na mati ne plo e.

SanDisk iSSD nudi 160MB/ sek sekvencijalno itanje i 100MB/sek sekvencijalno pisanje što je respektivno.

Tu je SpeedBar za ve i odziv sustava. SanDisk iSSD je bez pokretnih dijelova, malen, robustan pogon.

12

31. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

EEG-laboratorij

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Probadanje oko srca

Kako gospodariti vremenom?

Imam mnogobrojnu obitelj. Imam dosta poteško a kod usk la iv anja nekih problema unutar obitelji.

Svaki put kada se uzrujam osje am probadanje oko srca, uznemirenost, gušenje, poja ano znojenje, vrtoglavicu i strah.

Budu i da imam 62 godine, re eno mi je da bi se moglo raditi o reumatskim poteško ama. O emu se tu radi?

Ukoliko ste išli na organske pretrage po preporuci internista, kao što navodite, a u injene pretrage bile su u

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

granicama normale i ako nemate tzv. rizi nih aktora, a to zna i da nemate povišene masno e u krvi, povišeni krvni tlak, še ernu bolest, da ne pušite, onda se ovakve smetnje koje se kod vas javljaju u vrijeme nakon “nerviranja” ne bi mogle povezati s koronarnom bolesti srca, nego najprije sa stresnom posljedicom koja se prema vašim subjektivnim simptomima mani estira kao pani ni napad. Savjetujem vam da se javite na pregled kod psihijatra.

Da biste upravljali svojim vremenom morate ga biti svjesni. Ljudi koji vode pun i sretan život razmišljaju o svom vremenu, ispunjavaju ga mješavinom aktivnosti koje vode, koje su im važne i koje smatraju obaveznima, a u toj mješavini odgovorno provode raspored i trajanje pojedinih aktivnosti.

Oni se me muvaju okolo ekaju i da se nešto dogodi i dovršavaju stvari da ne bi dopustili nedovršenim poslovima ovog dana da im ukradu sljede i.

Ostvarivati ciljeve zna i voditi ra una o vremenu. Važno je prona i na in da vrijeme radi za vas, da tako kombinirate poslove i obaveze u životu da stignete ono što želite da na ete vremena. Svatko od nas ima biološki ritam koji treba poštivati, jer ako radimo protiv vlastite biologije bit emo umorni i nervozni. Onaj tko cijeni svoje vrijeme želi biti u dobroj ormi da bi uživao u njemu, zato nalazi na ine da se dobro odmori i relaksira. To nije gubljenje vre-

mena, nego najbolja pretpostavka za njegovo punije iskorištavanje!

Dobar san je kvalitetno provedeno vrijeme, nemojte ž a lit i z a njim .

Osim toga važno je uv ježbavat i pažnju i strpljivost jer i time dobivamo na vremenu. Pažnja, usmjerenost i koncentracija omogu avaju u enje (saznavanje, kreiranje) i napredovanje u životu, jer pomažu da uspostavite red i kontrolu nad stvarima tj. zadacima. Rekli smo da je vrijeme važno, dakle o njemu moramo voditi ra una bez obzira o kakvom se zadatku radi, a naš je svakodnevni život pun zadataka. Svejedno je istite li pe nicu (znam da sam vam dirnula u slabo mjesto) ili prišivate gumb, posvetite pažnju svakom trenutku i svakom pokretu. Usporite, unesite se, ne dopustite da vam nešto drugo odvu e pažnju. Bit ete efikasniji. Vrijeme e, kao, stati, a vi ete trans ormirati neutralan ili ak neugodan doga aj u ugodno iskustvo.

SOS TELEFON 040/395-555

Migrena Migrena je vrlo neugodan oblik glavobolje koja može trajati od 30 minuta do nekoliko dana. Uzroci migrenskih glavobolja još uvijek su nepoznanica oficijelne medicine i ne zna se sigurno što uzrokuje te izuzetno neugodne bolove od kojih pati oko 10 % stanovništva. Migrena naj eš e poga a žene srednje životne dobi, premda od migrene boluju i muškarci te populacija razli ite životne dobi. Bolovi su vrlo intenzivni, nerijetko popra eni mu ninom i povra anjem. Posebno je neugodna osjetljivost na zvukove, svjetlost i razli ite mirise.

Premda je prema stavu oficijelne medicine uzrok oboljenja od migrene nedefiniran, a broj oboljelih se pove ava, sve ukazuje na stres koji je uzro nik mnogih oboljenja. Dokazano je da osobe koje boluju od migrene imaju pretjerano osjetljive krvne žile koje razli ito reagiraju na razne uzro nike. Zbog toga se, kao bioterapeut, osobno okusiram na balans kontrakcije žila koje opskrbljuju mozak krvlju.

Migrena je vrlo teško stanje, dekoncentrira oboljelu osobu, onemogu uje joj normalan poslovni u inak, uzrokuje esta izbivanja s posla, odnosno pove ava bolovanja, a sve se to može izbje i iscjeljenjem i pravilnim pristupom bioterapeuta, koji e ispravnim pristupom oboljeloj osobi otkloniti miši nu napetost, izbalansirati cirkulaciju krvi, reaktivirati ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

- radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

krvotok, osloboditi osobu napetosti i drugih imbenika koji su glavni i naj eš i uzroci migrene.

Osim toga kao vrhunska bioterapeutkinja osposobljavam oboljelu osobu velikom koli inom pozitivne energije koja usput osloba a organizam stresa i mnogih drugih problema koji ne moraju nužno biti posljedica oboljenja od migrene.

Važno je da se ovijek dobro osje a, da nakon odre enih tretmana ode ku i zdrav i zadovoljan.

Zanimljivo je da, premda oboljeli ima osje aj da ga boli itava glava, bolovi se naj eš e javljaju samo na jednoj strani glave, ali se bol može preseliti na drugu stranu, dok odre eni broj oboljelih tvrdi da se bol pojavljuje na obje strane istovremeno.

Migrenske glavobolje su nasljedne ali genetska veza nije ustanovljena. Predznaci po etka migrenskih glavobolja po inju naj eš e oko 30 minuta prije po etka bolova a javljaju se kao trnci u rukama, iskrenje pred o ima ili nagli bljeskovi vrlo kratkog trajanja.

U ovim predstoje im vru im danima bilo bi uputno da osobe osjetljive na migrenu naprave preventivni tretman protiv spomenutih problema kako bi mogle bez bojazni od mogu ih problema uživati u dugom, toplom ljetu. Dogovorite svoj tretman tele onom na broj 098/1347-031, jer od mene još nitko nije otišao neizlije en.

OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

31. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 13 35

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.

Komentari Uža specijalnost ili op e znanje?

Za ameri ke brucoše Beethoven je pas iz popularnog ilma, a Michelangelo ra unalni virus. U zemlji gdje op a kultura nikad nije bila na osobitoj cijeni, nego se teži usavršavanju u uskoj specijalnosti, mladi nikad nisu uli za ehoslova ku i Jugoslaviju, piše AFP. No, ini se da situacija u našoj zemlji tako er ponekad nije mnogo druga ija. Ne tako davno Hrvatsku su šokirali rezultati testa što su ga polagali kandidati za posao, mahom diplomirani ekonomisti. Amerika je otkrivena u 20. stolje u, Sarkozy je žena, a Stradun se nalazi u Splitu samo su neki od šokantnih odgovara koje su ponudili diplomirani ekonomisti, nakon 16 godina školovanja.

I dok u Americi znanje op e kulture nikad nije bilo previše na cijeni, kod nas je situacija ipak nešto druga ija. Vjerojatno su upravo sli ne situacije navele brojne naše stru njake da upozore na ovaj problem. Primjerice, cijeli koncept ispita iz povijesti i sociologije na državnoj maturi neki su stru njaci ocijenili promašenim, pitaju i se treba li na kraju školovanja provjeravati jesu li u enici usvojili neka trajna znanja ili samo puke injenice.

Još je uvo enje ispita op e kulture, op e informiranosti te pismenosti i inteligencije prije nekoliko godina na prijamne ispite na fakultete podijelilo mnoge. I dok su jedni podržali, prema njihovim rije ima, razbijanje sustava

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

koji je desetlje ima favorizirao takozvane štrebere, kriti ari su upozorili da se na ovaj na in omalovažavaju srednjoškolske ocjene, a od budu ih studenata traže informacije koje ih u toj dobi ne zanimaju. Zagovornici takvih ispita pak su odgovorili da su na ovaj na in izdvojene osobe najviših intelektualnih sposobnosti, ujedno i s najve om koli inom op eg znanja.

Dakle, pitanje je: uža specijalnost ili op e znanje? Vjerujem da bi ve ina rekla oboje.

Me utim, dobro je poznato da je dobar balans teško posti i, a tu je ona druga strana pri e, kada pitanja ipak premašuju osnovno znanje iz op e kulture.

No, bilo kako bilo, u “zemlji znanja”, kako je Hrvatsku u svojim nastupima esto nazivao bivši ministar obrazovanja, znanosti i sporta Dragan Primorac, ne bi se smjelo dogoditi da visokoobrazovani gra ani ne raspolažu osnovnim podacima. Ali je li to samo njihova krivica? Ne bih rekla.

Zapravo, daleko od toga.

AKOVE KI espresso by Bibi

Nešto je divlje u zraku? Je, ambrozija!

Dragi kolege iz nacionalnih medija ...

Rolam kraj željezni ke stanice Buzovec i ne mogu vjerovati alergi nim o ima pa zastajem i prstima širim o ne kapke. S jedne i druge strane pruge u pravilnim razmacima nalaze se “nasadi“ ambrozije.

O ito joj odgovara i klima i tlo i demografska struktura rulje koja tu cirkulira jer, kao što vidim, baš ino uspijeva, ta AAAAPCIHA!brozija. Gruntam si je li mogu e da u tom javnom dvorištu nitko ništa ne poduzima i po injem sumnjati da sam krivo identi icirala biljku.

Kradem. Jedan procvjetali primjerak te sla ahne, dražesne bilj ice uzimam da sama sebe razuvjerim uspore uju i fotke na netu s tim primjerkom. Tadaam! Bad news! Buzovec je “ambrozivno“ pozitivan.

Razmišljam si kako je to kad nam do e putnik namjernik u naš mali slatki akovec. im spusti nogu dolje s vlaka i nagazi tu alergi nu minu, ona mu vra a stostruko. Poput vra are koja “ iribira“ magiju na daljinu, ambrozija e ga iznenaditi kad ve zaboravi da ju je i vidio, a kamoli nagazio. Udahnuo ju je i ponio ku i.

Osim izravnog udisanja, kažu da je problem što pelud ostaje i na rublju koje se suši vani na “svježem“ zraku. Ergo, listajmo brzo one letke s ograda gdje emo prona i najpovoljnije sušilice za rublje. Nadalje, izlazak i zra enje prostora od 5 sati ujutro do 10 sati prijepodne kada je koncentracija najja a treba izbjegavati. Tako emo mi suprotno svom normalnom

Evo, pišemo Vam iz provincije samo da Vam zahvalimo što tako lijepo prezentirate naš kraj u Vašim medijima. Stvarno znate zorno do arati kakvi smo mi Me imurci i kakva je atmosfera tu kod nas. Šteta što niste došli prošli tjedan, baš smo imali naše redovno sakupljanje pod bijelim kukuljicama, cijelim smo gradom marširali nose i goru e križeve. Šteta što tada niste došli!

Dajte se sredite. Mi možda jesmo provincija, možda jesmo lokalne novine, i možda smo Vama tek “oni tamo gore”. Pokušavam se sjetiti kada je posljednji put u jednom od nacionalnih medija išta lijepo re eno o Me imurju. Stvarno mi teško ide.

Još jednom ponavljam, da smo županija segregacije i rasizma, ovdje ne bi bilo toliko puno pripadnika drugih nacionalnih manjina.

Dragi kolege iz nacionalnih medija, najlakše je prona i najglasnijeg da vi e u kameru. Malo je teže zagrebati ispod površine i vidjeti da trud da se stvore normalni uvjeti za život doista postoji. Zašto se ovih dana, kada je nemogu e ne povu i paralele izme u doga aja u Francuskoj i kod nas, nitko nije pozabavio na inima na koje mi Me imurci, naša županijska vlast i pojedini politi ari pokušavamo stvoriti ugodnu atmosferu. Svima, ne samo nama.

Zašto nigdje nisu spomenuti brojni apeli prema vrhu

ovjek i vjernik, a potom vladar - kralj. Kao vladar cijenio je ljude, njihov rad i osobitu svoju domovinu. Uvidjevši da je država bez Boga slaba ili nikakva, dao je svoj bezbožni narod pokrstiti. Naravno, kao veliki ovjek prvo je pokrstiti dao sebe. Tako je postao i veliki i uzoran vjernik, kojemu je narod vjerovao i kojeg danas, tisu u godina poslije, slavi kao nacionalnog vo u i sveca. Oponente svoje politike i vladavine nije proganjao. A bio je vladar - kralj tridesetak godina.

Moja i vaša Hrvatska još tamo od Star evi a, Jela i a i donekle Radi a nema ovakvog vo u. Najdugovje niji “voljeni vo a” Josip Broz Tito niti je bio vladar jer je neistomišljenike zatvarao, proganjao i ubijao. Osobito sve enike i vjernike. Kao Hrvat, kako su ga poltroni predstavljali, nije volio Hrvatsku, nego je stvarao drugu državu Jugoslaviju koja je za Hrvate bila tamnica. A vjernik uop e nije bio. Više se puta ženio, djecu nije dao krstiti, na mise nije išao, i branio je vjeroispovijest, osobito katolicima.

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

svijetu prozore otvoriti preko podneva kada je sunce na samom vrhuncu jer nave er ionako na jugu akovca luftanje nije mogu e što zbog komaraca, što zbog smrada koji se ve godinama širi tko zna otkud.

Sve one koji ne mu e muku i ne biju bitku s ambrozijom te ak štoviše ni ne znaju kako izgleda pozivam na grupno razgledavanje kod željezni ke stanice Buzovec. “Partizanka“ koja tamo naoružana stoji i uva taj prijelaz možda vam instantno izmami suzu ili “kihanj“. No, upamtite, ako je kojim slu ajem ignorirate na svojoj zemlji, platit ete kaznu i do 2 soma kuna. U tom slu aju, suze bi vam od visine kazne i drugi put mogle pote i, a vaša parola ljeta glasila bi: platiš jednom, dobiješ dva puta!

Ambrozija je de initivno oružje protiv zdravlja mjeseca kolovoza i rujna, a na nama je da se tog oružja riješimo kako znamo.

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Stjepan, kralj hrvatski Minulog tjedna bio sam na tri svete mise koje su slavljene u prigodi blagdana i imendana Stjepana kralja, ugarskog kralja, ovjeka koji je pokrstio Ma are i utemeljio mnoge biskupije te koji je supatron Zagreba ke biskupije.

Minulih godina sve enici propovjednici u homilijama su malo govorili o ovom velikom ovjeku i vladaru, da bi ove godine opširno i vapiju i za takvim likom u našem društvu Stjepanu kralju posvetili ogromni dio propovijedi.

Naime, oni su to željeli i nastojali prenijeti puku, a ja sam bio zadovoljan jer je to bilo na razini onoga kako ja razmišljam o ovom kralju i svecu te kako zamišljam hrvatskoga državnog poglavara.

Ukratko, današnjoj Hrvatskoj potreban je Stjepan, kralj hrvatski, koji u ugarskom kralju Stjepanu ima svijetli uzor. Jer Stjepan, kralj ugarski, bio je uzoran roditelj, uzoran vladar i uzoran vjernik.

Kao roditelj skrbio je o svojoj obitelji i posebno sinu Emeriku, kojemu je kao mladi u davao savjete da mora prije svega biti

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tu man bio je državnik, volio je svoju zemlju, ali nije bio istinski vjernik. Crkveno se vjen ao tek kad je postao državni poglavar, a tada je i po eo dolaziti na svete mise. Istina, vrlo je kratko bio predsjednik države.

Njegov nasljednik Stipe Mesi , kao i njegov idejni vo a, a djelomice i prethodnik, nije bio vjernik, nije volio Hrvatsku ni svoje oponente. Nije kao drug mu Tito proganjao sve enike i vjernike, ali križ mu je smetao.

Svoje je oponente podcjenjivao, a protiv generala je vodio bespoštednu borbu da ih ponizi i kazni. Ime Stjepan prišili su mu poltroni, i to na zalasku predsjedni ke karijere. Uvijek je bio Stipe.

Ni jednom hrvatskom vrhovniku nisam spominjao djecu, kao što sam Stjepanovog Emerika. Djeca naših politi ara zašti ena su od javnosti, što je izmišljeno za Tita. Kao obitelj nema veze s funkcijom. Krivo.

Sto puta krivo. Kakav si ti pred-

sjednik ako se bojiš da javnosti žena, unuci ...

Istina je da su djeca naših predsjednika bila privilegirana i da su to uglavnom jeftino potrošila ili zatrla. Stoga ja, kao i sve enici Antekolovi , Jankovi i Logožar s pravom narodu govorimo da ubudu e moramo birati državnog poglavara, ali i niže poglavare, sli ne Stjepanu, kralju ugarskome, koji e domovinu i njezin narod voditi i voljeti na Božjem nauku.

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

države koji im se upu uju na gotovo redovitoj bazi, i na koje se redovito dobiva negativan odgovor? Zašto se gospa Jadranka ne snimi u svom uredu, kako telefonom objašnjava da nam ne želi iza i u susret s ve tisu uiprvim suvislim prijedlogom. Zašto, o dragi kolege s jedne televizije, ako ste ve demonstrirali naše novine, niste spomenuli i ono dobro što smo napisali? Ali, kada Me imurcima treba dati po prstima, to ete uvijek dati na sva zvona, zar ne?

Eto, dragi kolege iz nacionalnih medija. Mi provincijalci sljede u povorku u bijelim kukuljicama zakazali smo za nadolaze i mjesec. Pozivamo da do ete i sami se uvjerite kakvi smo mi Me imurci rasisti.

31. kolovoza 2010.

Dobro je znati 15 37

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Klinci šišanje: 25,00 kuna

• • • •

Muško šišanje: 35,00 kuna Umirovljenici, studenti, u enici, djeca: 25,00 kuna Žensko šišanje: 40,00 kn Žensko feniranje kratka kosa: 30,00 kuna

RADNO VRIJEME: Pon-pet: 07:00 - 20:00; Subotom: 07:00 - 15:00

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

9/24/09 4:14:41 PM

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH po regijama 1.1. 31.7.2010.

Regija

koli ina udio, %

1

Zagreb

8603 36,76%

2

Primorsko-goranska

2068

3

Splitsko-dalma nska

1910

8,16%

4

Osje ko-baranjska

1249

5,34%

8,84%

5

Istarska

1212

5,18%

6

Dubrova koneretvanska

869

3,71%

7

Požeško-slavonska

794

3,39%

8

Varaždinska

793

3,39%

9

Zadarska

759

3,24%

10

Vukovarskosrijemska

716

3,06%

11

Šibenskokninska

586

2,50%

12

Sisa ko-moslava ka

585

2,50%

13

Koprivni kokriževa ka

549

2,35% 2,20%

14

Karlova ka

514

15

Me imurska

492

2,10%

16

Bjelovarskobilogorska

490

2,09%

17

Brodsko-posavska

464

1,98%

18

Krapinsko-zagorska

425

1,82%

19

Virovi ko-podravska

166

0,71%

20

Li ko-senjska

157

0,67%

23401

100%

Izvor: Promocija Plus UKUPNO

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 BS

8,17

Super plus 98

8,17

Super 100 BS

8,17

8,53

Eurodizel BS

7,91

7,91

LPG auto plin

4,29

4,29

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 27. kolovoza 2010.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci.

VELIKI IZBOR S LAGERA

Šavora

d.o.o.

Fordova tvornica u Saarlouisu proizvela 12-milijunto vozilo Fordova t vornica u Saarlouisu u jugozapadnoj Njema koj, obilježila je proizvodnju svojeg 12-milijuntog vozila u samo 40 godina – radi se o bijelom Ford Focusu u ina ici s pet vrata namijenjenom jednom djelatniku u Saarlouisu.

Otvorio ju je Henry Ford II 11.lipnja 1970. i od tada je tvornica u Saarlouisu proizvela neke istinske ikone iz Fordove europske povijesti.

U njih se ubraja Ford Capri (u proizvodnji od 1971. do 1975.); Ford Fiesta (od 1976. do 1980.); Ford Orion (1983. do 1993.); Ford C-MAX (od 2003.); Ford Kuga (od 2008). Saarlouis je možda najpoznatiji kao dom Ford Escorta (1970. do 1998.) te od 1998. dom Ford Focusa.

Tvornica tako er proizvodi i sportske ina ice Ford Focusa kao primjerice Focus ST, Focus RS i Focus RS500.

Nova generacija Ford Focusa ija proizvodnja zapo inje krajem 2010., proizvodit e se u Saarlouisu za sva tržišta zapadne Europe.

Tijekom proteklog desetlje a, Ford je izdvojio 4.35 milijardi Eura na proizvodna postrojenja u Saarlouisu, a ove e godine opet uložiti nekoliko stotina milijuna Eura. Dnevna proizvodnja iznosi 1920 jedinica.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 0 40 /679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Auris 1.4, 97 KS, benzin, Luna oprema, 1. vlasnik, 2007.g., cijena: 10.999 eura 2. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol NAVI, 2006.g., cijena: 15.750 eura sa PDV-om 4. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 5. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 8.900 eura na ime 6. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Executive, 1. vlasnik, 2006.g., cijena 20.000 eura sa PDV-om 7. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 8. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 9. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 10. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 e ura sa PDV-om 11. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 12. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 13. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:2.100,00 eura 14. Audi A8 2,5 TDI V6 QUATTRO,180 KS,diesel,sva oprema,1999.g.,cijena: 8.900 eura sa PDV-om

31. kolovoza 2010.

Mazdini automobili koji su promijenili povijest Kada je Mazdin prvi automobil, mali R360, sišao sa proizvodne trake 1960. godine, trenutak se savršeno poklopio sa bu enjem ekonomije uspavanih giganata Japana i Njema ke. Mazdina proizvodnja osobnih automobila još je nekoliko godina ostala na niskoj razini, ali je u me uvremenu Mazda proizvodila laka komercijalna vozila potrebna za tadašnji procvat gra evinarstva.

To je Mazdi bila prednost, jer joj je dalo vremena da dizajnira automobile koji su nudili više nego što su ljudi o ekivali. Nekoliko tih automobila ak je promijenilo auto industriju.

njihov uspjeh. Mali roadster bio je nestašan i dovoljno cool kako bi ispunio njihove želje, a cijena je bila prihvatljiva za yuppievsku pla u. Imao je svjetla na podizanje kao RX-7, uklopljena u malu, slatku ormu, bio je lagan i brz te ugodnog i klasi nog interijera.

Roadster je bio iznimno zabavan za vožnju, a sa spuštenim krovom svi su mogli vidjeti voza a. Mazda MX-5 bila je iznimno uspješna i pokazala je da je klasi ni roadster sve samo ne mrtav. U sljede ih 20 godina, skoro svaki proizvo a automobila pokušao ga je imitirati.

Revolucija u 1960-ima – Mazda 110S Cosmo Sport Jedan od najljepših automobila koji je Mazda ikada napravila, Mazda 110 Cosmo Sport, svojim duga kim prednjim poklopcem te koncepcojom sprijeda smještenog motora i stražnjeg pogona nije 1967. donijela ništa novo. No, revolucija se nalazila ispod poklopca - dvokomorni rotacijski motor, prvi takve vrste u osobnom automobilu. Nakon neuspješnog jednokomornog rotacijskog motora NSU Spidera po etkom tog desetlje a, Mazdini inženjeri postigli su ono što su mnogi mislili da je nemogu e – napravili su rotacijski motor za osobni automobil koji je bio i izdržljiv i pouzdan, ak i kod u estale vrtnje pri 7.000 o/min. Kako bi to i dokazala, Mazda je Cosmo Sport prijavila 1968. na Marathon de la Route, iscrpljuju u 84-satnu utrku izdržljivosti na njema kom Nürburgringu, gdje je završila na etvrtom mjestu. Ro ena u desetlje u revolucije, Mazda Cosmo Sport postala je Mazdin prvi klasik. Lijepa, zabavna u vožnji i pouzdana, Cosmo Sport promijenila je razmišljanja ljudi o rotacijskom motoru.

Njezin sveukupni jedinstveni paket postao je osnova za sve budu e Mazdine sportske automobile pogonjene rotacijskim motorom.

Popustljive 1970e – Mazda RX-7 Desetlje e kasnije, revolucija nije bila toliko bitna kao osobni stil i izraz. Kada se Mazda RX-7 prvi put pojavila, uklopila se u stav 70ih da se treba istaknuti pod svaku cijenu. Bila je klinastog dizajna, imala je kupolasto stražnje staklo, prednja svjetla na

podizanje, divlje boje karoserije i materijale u unutrašnjosti koji bi natjerali i Andya Warhola da porumeni. Njezin koncept bio je vrlo fleksibilan – sljede ih 30 godina Mazda RX-7 u ponudi je bila s etverostupanjskim, peterostupanjskim i automatskim mjenja em, kao kabriolet, coupé s etiri sjedala, pogonjen trokomornim rotacijskim motorom, dvokomornim motorom s turbo-punja em i u više posebnih izdanja nego bilo koja Mazda do tada, a i poslije. A kada ve govorimo o neumjerenosti, RX-7 je ‘lokao’ gorivo i bio strahovito zabavan za vožnju.

Njegov sprijeda smješten, no prema sredini vozila pomaknut motor i stražnji pogon, davali su gotovo savršenu raspodjelu težine, ine i ga jednim od automobila s najboljom upravljivoš u svoga vremena. Kao i Cosmo Sport prije njega, RX-7 brzo je postao poznat u automobilskom sportu, pobjedivši u GTU seriji na utrci 24 sata Daytone 1979. godine, britanskom prvenstvu putni kih automobila (BTCC) 1980. i godinu kasnije na 24-satnoj utrci na Spa, gdje je pomeo grupu mo nih BMW-a. Mazda je prodala više od 1,8 milijuna RX-7-ica, ime je postala najpopularniji sportski

automobil s rotacijskim motorom na svijetu.

Yuppiejevska groznica 80-ih – svi voze roadstere!

Mamurluk iz 60-ih i 70-ih jedva se smanjio kada je Bob Hall skicirao mali roadster bez krova na plo i u uredu Kenichi Yamamota u Hiroshimi. Auto za et tog dana nije bio pretjerano unkcionalan, niti je bilo puno racionalnih razloga za njegovu kupovinu, što objašnjava zašto je Yamamoto-San morao ekati itavo desetlje e da mu odobre masovnu proizvodnju ovog automobila. Predstavljanjem malog roadstera MX-5 na Chicago Motor Showu 1989. Mazda je još jednom savršeno pogodila trenutak. Zara ivanje novca bilo je vrlo ‘in’ i mladi uspješni radni ljudi tražili su automobil koji bi iskazivao

Novo tisu lje e – Mazda6 postavlja nove standarde Kasnih 90-ih Mazda je postavila temelje za desetlje e novih uspjeha razvojem nove imidž poruke Zoom-Zoom. Tim povodom razvijena je nova generacija automobila, a prvi Zoom-Zoom automobil bila je Mazda6 iz 2002. godine. Ovo je bio veliki iskorak u odnosu na Mazdinog prethodnika u D-segmentu. Njezina agresivna prednja i stražnja svjetla te op enito vrlo izražajan dizajn dali su joj sportskiji izgled u usporedbi s glavnim konkurentima, a novi MZR benzinci s obiljem snage i prilagodljivim upravljanjem ventilima u inili su je zabavnijom u vožnji. K tome dodajte prostranost, prihvatljivu cijenu i tri karoserijske izvedbe i dobili ste novo mjerilo za japanske automobile D-segmenta – poziciju koju Mazda6 drži i dan danas.

31. kolovoza 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Volvo XC90 za modelsku 2011. godinu Ponuda motora

Volvo XC90 je uspjeĹĄan model sa brojnim inovacijama, koje su SUV segmentu automobila dale novu dimenziju te rezultirale boljim prodajnim rezultatima na ve ini trĹžiĹĄta.

Tokom godina, Volvo je konstantno dora ivao XC90, kako bi poja ao njegovu konkurentnost. Proslavljeni SUV sa sedam sjediĹĄta sada je dobio joĹĄ sofisticiranije linije i materijale, te joĹĄ bolje vozne mogu nosti, bez naruĹĄavanja sigurnosnih i ekoloĹĄkih kvaliteta.

Volvo XC90, dostupan je sa nekoliko vrhunskih pogonskih jedinica. Benzinsku ponudu ine 3.2 litarski atmos erski redni ĹĄestocilindraĹĄ sa 243 KS, te 4.4 litarski V8 benzinac sa 315 KS, najkompaktniji i naj istiji motor ovakve konfiguracije u segmentu, dok ljubitelji dizelaĹĄa mogu izabrati 2.4 litarski redni petocilindraĹĄ sa 163 KS (D3) i 185 KS (D5).

Sigurnost

Eksterijer Volvo XC90 krasi moderan i elegantan nastup. To je prostran i fleksibilan crossover model koji kombinira vozne osobine klasi nog automobila sa prostranoĹĄ u i prodornoĹĄ u punokrvnog SUV-a. Dizajn XC90 ostavlja elegantan, miĹĄi av i robustan dojam. To je postignuto sa nekoliko detalja kao ĹĄto je maska hladnjaka sa viĹĄe kro-

ma i branici sa ve im udjelom karoserijske boje. Sve verzije XC90 posjeduju bo ne zaĹĄtite i kvake na vratima u boji karoserije. Tu je i nova Flamenco crvena boja karoserije. Volvo XC90 je dostupan i u joĹĄ ekskluzivnijoj Executive verziji, te atraktivnoj R-Design izvedbi koja naglaĹĄava sportski karakter ovog vozila.

Interijer Putni ka kabina Volva XC90, izuzetno je prostrana, a krasi je moderan dizajn i kvalitetni materijali. Sedam sjediĹĄta nude se standardno na ve ini trĹžiĹĄta. Sva se putni ka sjediĹĄta daju preklopiti u potpuno ravan utovarni prostor. Fleksibilnosti upotrebe, doprinosi i dvodijelni poklopac prtljaĹžnika.

Ĺ asija Volvo XC90 je gra en kao putni ki automobil, poput klasi nih Volvo limuzina. Ĺ asija je podeĹĄena za stabilnu i kontroliranu voĹžnju, bez ĹĄtetnog uticaja na udobnost. Dodatna prednost je AWD pogon na sve kotace, koji pogonsku snagu automatski prenosi na onu pogonsku

OvlaĹĄteni servis za

t VTMVHB TFSWJTJSBOKB V[ EWJKF HPEJOF EJO OF HBSBODJKF OB VHSBĂŞFOF EJKFMPWF F t VTMVHB MJNBSJKF EJN NB t UFSNPMBLJSBOKF QP 78 TUBOEBSEJNB ;B TUBSJKB WP[JMB QPWPMKOJKF DJKFOF TFSWJTJSBOKB WP[JMB

osovinu koja ima bolji kontakt sa podlogom. Tu je i napredni DSTC sistem dinami ke kontrole stabilnosti i trakcije, koji stabilizira automobil u slu aju proklizavanja.

Kao i svaki Volvo i XC90 je krcat sigurnosnim sistemima. Posebno vrijedi izdvojiti Roll Stability Control (RSC) i Roll-Over Protection System (ROPS), namijenjeni prevenciji prevrtanja, odnosno zaĹĄtiti prilikom prevrtanja. Tu je i kamera za voĹžnju unazad, te poznati SIPS i WHIPS sistemi.

PreloĹĄka 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

SKUTERI POPUST !!!

POPUSTI NA SKUTERE 2008. I 2009.g. !!!

PIAGGIO ZIP 50 2T 2009.g.

PIAGGIO NRG 50 - 2009.g.

PIAGGIO ZIP 50 4T 2008.g.

GILERA STALKER 50 2008.g.

KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠA, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.

Volvo onCall slavi deset godina postojanja Volvov onCall sustav pomo i u iznimnim situacijama slavi deset godina postojanja. Ovu važnu obljetnicu Volvo slavi novim dodacima, jednostavnijim funkcioniranjem i zna ajnim umanjenjem cijene.

Volvo Car Corporation prvi je proizvo a automobila koji je svojim kupcima ponudio komunikacijski sustav temeljen na GPS-u.

Taj sustav omogu ava cjelodnevni kontakt s operaterom u slu aju nezgode. Operater može vidjeti to nu lokaciju vozila i po potrebi poslati pomo . Sustavom se može upravljati ru no, aktivacijom gumba u slu aju manje opasnih situacija, ili automatski prilikom teške nesre e. Ukoliko se u automobilu aktiviraju zra ni jastuci ili zateza i pojaseva, sustav se automatski aktivira, a informacija o položaju

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podiza i, servo, ABS Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend, 2010., bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vu na služba, spuštanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

vozila šalje se u Volvov onCall centar. Ne odgovori li voza na poziv operatera, o položaju vozila obavještava se policija i hitna pomo .

Moderniji pristup Nakon deset godina postojanja na tržištu Volvo onCall lansira se uz nova poboljšanja, te sada nudi moderniji pristup pomo i, uskla en sa zahtjevima kupaca i potrebom za ve om integracijom beži ne komunikacije unutar automobila. Uz ove promjene o ekuje se da 2014. godine zapo ne primjena zakona prema kojemu svaki proizvo a automobila mora ponuditi sustav pomo i u iznimnim situacijama. S Volvo onCall sustavom švedski je proizvo a uspostavio tehnološku platformu koja nudi same prednosti u odnosu na izazove budu e generacije. Novi sustav uklju uje ugra eni mobilni telefon s integriranom SIM karticom za hitne pozive. Uz tu ostavljen je i prostor za još jednu karticu, koja se može ko-

ristiti za standardne pozive.

Ugra eni telefon izdržliviji je i ima bolji prijem od standardnog mobilnog telefona. Novi Volvo onCall sustav kompatibilan je i s Volvo Bluetooth sustavom. Nova je ponuda zna ajno pojednostavljena, kako bi je kupci lakše razumjeli, a Volvo prodava i lakše prezentirali. Cijena je zna ajno umanjena na približno 1.000 eura, a uklju uje i besplatnu dvogodišnju pretplatu koju je lako produžiti preko interneta.

nadgledati to nu lokaciju vozila preko GPS prijama, imobilizirati vozilo i informirati policiju. Na zahtjev kupca operater ak može i otklju ati vrata. Ove sigurnosne funkcije opcija su u Volvo onCall sustavu. Lansiranje novog onCall paketa prate i dodatne mogu nosti koje poboljšavaju sigurnost.

Ukoliko se prijavi kra a vozila, voza koji je otu io vozilo može biti upitan za PIN kod kako bi pokrenuo motor. GPS odašilja i Volvo onCall sustav instalirani su iza vrste eli ne plo e, kako bi se zaštitili od svih mogu ih ošte enja.

Još jedna novost za vozila opremljena dodatnim grija em jest i daljinsko upravljanje njime. Grijanje se može isprogramirati preko kompjutora ili interneta te putem aplikacije, koja se može downloadati na mobilni telefon, grijanje može pokrenuti i putem SMS poruke. Volvo onCall je sustav pomo i u iznimnim situacijama s najboljom dostupnoš u u Europi. Nudi se na 14 automobilskim tržišta i dostupan je kao opcija na svim Volvo modelima.

Chevrolet odsurfao u šezdesete sa Spark Woodyjem

Chevrolet je otkrio jednu i jedinu, posebno izra enu verziju svog superminija – Spark Woody karavan. Ovaj je automobil napravljen kako bi obilježio ameri ku tradiciju ovog branda i povezanost s kulturom mladih.

Spark Woody karavan prvi je put predstavljen javnosti na surferskom, skejterskom i glazbenom festivalu Boardmasters 2010. u Newquayu u Ujedinjenom Kra-

Sigurnost i uslužnost Pored sigurnosti koju pruža u hitnim slu ajevima, Volvo onCall nudi i naprednu sigurnost u slu aju obijanja ili kra e. Ukoliko je automobilski alarm aktiviran više od 15 sekundi Volvo onCall operater dobija informaciju o tome te kontaktira vlasnika. Ako je vozilo otu eno, operater može

NOVO PANDA d.o.o.

Ovlašteni servis Peugeot vozila Distribucija i prodaja rezervnih dijelova Zrinsko - frankopanska bb, 40 000 akovec Tel: 040/328 - 767

Fax: 040/328 - 501

www.panda.hr

ljevstvu – omiljenoj destinaciji surfera. Chevrolet je odabrao Newquay za premijeru ovog automobila jer je taj cornwallski turisti ki gradi poznat diljem svijeta po svojoj surferskoj kulturi: Atlantski ocean susre e Britansko oto je na jednom od najužih poluotoka, što ini prirodno izvrsne uvjete za surfanje.

Ovaj automobil evocira uzlet surferskog pokreta u SAD-u kada su kasnih pedesetih i ranih šezdesetih godina surferi kupovali karavane s drvenim oplatama, takozvane „woodieje“. Tradicionalno su to bili veliki automobili temeljeni na mainstream modelima, no s dijelovima karoserije s drvenim okvirima tako da su bili istovremeno dovoljno jeftini i prostrani da u njih stane sva surferska oprema, uklju uju i i dasku.

Spark Woody je jedan u nizu „umjetni kih Sparkova“ nastalih protekle godine. Prvi od njih, Smeilinener Spark, jedinstvena interpretacija Sparka koju je napravio njema ka modna ku a Smeilinener, prvi je put predstavljen u inalu natje aja „Mladi, kreativni, Chevrolet“ u Berlinu prošlog listopada. Me u ostalim umjetni kim Sparkovima su WTCC leading car studenta umjetnosti iz Portugala Josea Rocha koji je pobijedio na natje aju te Spark DJ Car – najve i miks-pult na svijetu koji je po etkom ove godine napravio Chevrolet.

31. kolovoza 2010.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Aprilia europska marka s najviše Moto GP pobjeda Uspjehom španjolskog voza a Nica Terola u klasi 125 na eškoj stazi u Brnu, Aprilia postiže novi rekord u broju pobjeda na svjetskim Moto GP natjecanjima.

Konstruktor motocikala iz Noala sada bilježi 276 pobjeda, jednu više od MV Auguste, dosadašnje vode e talijanske i europske marke prema broju ukupnih pobjeda. Aprilia je osvojila: 133 utrke u klasi 125 i 143 pobjede u klasi 250, osvojivši 36 naslova svjetskog prvaka: 18 me u voza ima (9 u klasi 125, 9 u klasi 250) i 18 me u konstruktorima (9 u klasi 125, 9 u klasi 250).

Aprilia je prvi put nastupila u Moto GP klasi 250 1985. godine (prva pobjeda s Lorisom Reggianijem 1987. godine) te u klasi 125 1988 godine (prva pobjeda s Alexom Gramignijem 1991. godi-

WRC poredak nakon 9 od 13 Rally-a:

Rezulta ADAC Rally Deutschland, 20. – 22. kolovoza 2010.

1.

Lewis Hamilton

2.

Mark Webber

18

3.

Robert Kubica

15

4.

Felipe Massa

12

5.

Adrian Su l

10

6.

Nico Rosberg

8

10

7.

Michalel Schumacher

6

8.

Kamui Kobayashi

9.

Vitaly Petrov

Sebas en Loeb

25

1.

Dani PEDROSA

25

Dani Sordo

18

2.

Ben SPIES

20

3.

Sebas en Ogier

15

3.

Jorge LORENZO

16

4.

Jari - Ma Latvala

12

4.

Valen no ROSSI

13

Andrea DOVIZIOSO

11

Nicky HAYDEN

5.

Pe er Solberg

10

5.

6.

Ma hew Wilson

8

6.

7.

Kimi Raikkonen

6

7.

Marco SIMONCELLI

9

8.

K. Al Qassimi

4

8.

Alvaro BAUTISTA

8

2

9.

1

10. Hector BARBERA

6

11. Loris CAPIROSSI

5

12. Hiroshi AOYAMA

4

13. Randy DE PUNIET

3

M. Van Eldik

Poredak voza a:

10. Vitantonio Liuzzi

1.

Sebas en Loeb

191

2.

Sebas en Ogier

133

3.

Jari - Ma Latvala

117

4.

Pe er Solberg

100

5.

Dani Sordo

95

6.

Mikko Hirvonen

86

7.

Ma hew Wilson

56

4.

8.

Federico Villagra

26

9.

Henning Solberg

25

10. Kimi Raikkonen Poredak Teamova: 1. Citroën Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. Citroën Junior Team 4.

5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi’s Ford World Rally Team

21

308 222 168 118 40

Slijede i rally: Slijede i rally: Rally Rally Japan, of Turkey, 10. – 12.

16.–18. rujna 2010. travnja 2010.

F1 poredak nakon 13 od 19 utrka

F1 poredak VN Belgije, e, 29. kolo kkolovoza olovoz vozaa 2010.

20010 0110 10.

Spa-Francorchamps, 29.

1.

10. P. Sandell

utrkivali se i pobje ivali na Apriliji: od Maxa Biaggia do Lorisa Capirossija, od Valentina Rossija preko Casey Stonera pa sve do Jorhea Lorenza, Marca Melandrija i Marca Simoncellija.

Aprilia Racing može se pohvaliti izvrsnim rezultatima; 43 osvojena prvenstva koja se zbrajaju s 36 osvojenih naslova prvaka u Svjetskim Moto GP prvenstvima i 7 naslova u off-road disciplinama. Sada Aprilia nastupa i na Svjetskom Superbike prvenstvu s motociklom RSV4, s kojim je Max Biaggi postigao 9 pobjeda u ovogodišnjoj sezoni te na taj na in postigao vodstvo u ukupnom poretku voza a i konstruktora. Aprilia je uklju ena i u svjetska rally natjecanja s modelom RXV 4.5 koji je u svom prvom nastupu na natjecanju Dakar osvojio 3. mjesto, a nedavno je dominirao na rally-ju u Tunisu.

MotoGP poredak za Red Bullll GP, GP P Indianapolis, 29. kolovoza 2010.

0 0.

010.

01

2.

9.

ne). Prvi naslov svjetskog prvaka u klasi 125 osvojio je Gramigni u 1992. godini, a u klasi 250, prvi je naslov svjetskog prvaka donio Max Biaggi 1994. godine.

Mnogi motociklisti ki šampioni zapo eli su svoju karijeru,

MotoGP poredak nakon 11 od 18 utrka

Aleix ESPARGARO

4 2 1

7

Poredak voza a: 1.

25

Poredak voza a: 1.

Lewis Hamilton

182

2.

Mark Webber

179

3.

Sebas an Ve el

151

4.

Jenson Bu on

147

5.

Fernando Alonso

6.

Felipe Massa

109

7.

Robert Kubica

104 102

Jorge LORENZO

251

2.

Dani PEDROSA

183

8.

Nico Rosberg

3.

Andrea DOVIZIOSO

126

9.

Adrian Su l

Casey STONER

119

10. Michalel Schumacher

141

45 44

5.

Valen no ROSSI

114

6.

Ben SPIES

110

1.

RBR-Renault

7.

Nicky HAYDEN

109

2.

McLaren-Mercedes

329

8.

Randy DE PUNIET

78

3.

Ferrari

250

4.

Mercedes Benz GP

146

9.

Marco SIMONCELLI

63

5.

Renault

123

61

6.

10. Marco MELANDRI Poredak proizvo a a: a:

Poredak konstruktora: ra: a: 330

Force India-Mercedes

58

7.

Williams-Cosworth

40

8.

BMW Sauber-Ferrari

27

9.

STR-Ferrari

10

1.

Yamaha

260

2.

Honda

220

10. Lotus-Cosworth

0

3.

Duca

159

11. HRT-Cosworth

0

4.

Suzuki

56

12. Virgin-Cosworth

0

Slijede a utrka: Marina, Slijede a utrka:VN VNSan Japana, Misano, 5. rujna 2010.

25. travnja 2010.

Slijede a utrka: VN Italije, Monza, 12. rujna 2010.

Two Days A Week festival

U SUBOTU 4. RUJNA U VARAŽDINU “Modno španciranje”

Suradnja Blaženke Roth i mladog Darka Škoranca u kolekciji “Difference” Modna udruga Evolution iz Varaždina u subotu su ubotu 4. rujna u 20 sati, tjedan dana po zatvaranju ovogodišnjeg Špancirfesta, održat e doga aj pod nazivom “Modno španciranje”. U atriju Županijske pala e u Varaždinu predstavit e se kolekcija poznate varaždinske dizajnerice Blaženke Roth u suradnji s mladim Darkom Škorancom. Kolekcija koju e dizajnerski tandem predstaviti nazvana je “Difference” (razli itost), jer predstavlja upravo razli itost i suprotnost koje su do arane kombinacijom crne i bijele boje te spajanjem strogih i glatkih elemenata s nepravilnim “gužvanim dijelovima”. Kolekciju e upotpuniti nakit varaždinske dizajnerice nakita Ivone Posavi Pšak.

Bojan Jambroši i Kim Verson snimili duet!

Kim Verson, pobjednica druge sezone RTL-ovog talent showa “Hrvatska traži zvijezdu”, na jesen planira izdati svoj prvi album s 13 pjesama na kojem e se na i brojne glazbene suradnje. Izme u ostalih, Kim je snimila duet i sa svojim prošlogodišnjim prethodnikom Bojanom Jambroši em. Zajedno su snimili pjesmu “Vjeruj u snove”. - Mislim da je ta pjesma baš prigodna za nas pobjednike, rekao je Bojan u Exkluzivu, a Kim dodaje kako joj se svi a jer nosi jasnu poruku.

Kim se prisje a trenutaka provedenih u showu HTZ te kaže kako joj nije bilo lagano. - Nije to za sve , samo za izdržljive, rekla je mlada pjeva ica. I ona, kao i Bojan, unato brojnim obožavateljima, nema vremena za ljubav. - Trenutno nemam vremena za disanje, a kamoli za ljubav. Za sada mi je najvažnije pjevanje, i to je to, kaže slatka 16-godišnjakinja.

Na samom kraju ljetne festivalske sezone eka nas Two Days A Week koji se tradicionalno ve godinama održava u austrijskom Wiesenu. Festival je smješten u mjestašcu udaljenom 60 km od Be a, izme u Wiener Neustadta i ma arskog Soprona. Zadnjih nekoliko godina, Two Days A Week se pro ilirao kao odli an manji festival posve en punk i crossover žanrovima, no pridodavanjem tre eg dana ove godine njegova atraktivnost e se samo pove ati. Prvog dana festival e nositi Limp Bizkit.

Na istoj pozornici na i e se još i legendarni bubnjar Ramonesa - Marky Ramone, kao i odli an projekt Joey Jordisona iz Slipknota, Murderdolls. Drugi dan bit e u znaku punk-rocka.

Hedlajneri su ponovo okupljeni Blink 182, a podršku e im biti Simple Plan. Festival zatvaraju Placebo u subotu. Ulaznice su dostupne u sustavu Eventima po cijeni od 106,40 Eura za festivalsku, odnosno 176,40 eura za trodnevnu VIP ulaznicu. Dodatne informacije, kao i potpuni line-up, potražite na www.wiesen.at.

TJEDNI KALORIFER

TOP 20 01. TKO TE IMA - SUZANA HERCEG 02. TO MITREBA - SMILE PROVOKATOR

01. ALKOHOL

KLAPA GODIMENTI

JASMIN STAVROS & MLADEN GRDOVI

04. JUBAVI MALA - OLIVER

02.VRATI MI SE TI

05. OVE GODINE - EDO MAAJKA

TOP LISTA DOMA IH ZDRAVKO ŠKENDER

06. ŽIVOT CURI - LUKA NIŽETI

03.IMAM MALO ŽELJA

07. ONA ZA RIBARA NE E

ZLATKO PEJAKOVI

POSTOLAR TRIPPER

04.LIPA SPIZA DALMATINSKA

08. LUNA - ELEMENTAL

DUŠKO LOKIN & GRUPA PASTICADA

09. KAKO GOD BILO - VLATKA POKOS

05.ZABRANJENO VO E

10. KAKO U JOJ RE DA VARIN

IVAN MEZGA

Klapa sv. orijan Ft. edo Mar ni

FORMULA 13 YOLANDA BE COOL feat. D-CUP 02. EVERYTHING TO LOSE - DIDO 03. CROSSFIRE - BRANDON FLOWERS

Javnost je, tvrde neimenovani izvori iz produkcije showa “Britain’s Got Talent”, imala prilike uti jedino digitalno poboljšanu verziju njene pjeva ke audicije koja ju je u ekspresnom roku planetarno proslavila.

Mnogi su ovo ve prozvali reality prijevarom stolje a.

U službenom priop enju produkcije showa “Britain’s Got Talent” navodi se kako su predsjednik žirija Simon Cowell te njegovi kolege Piers Morgan i Amanda Holden na audicijama slušali autenti ne izvedbe kandidata. Odbili su komentirati navode da je u postprodukciji showa glas Susan Boyle na snimci audicije

ENRIQUE IGLESIAS feat. PITBULL 05. SUMMER DAY - SHERYL CROW 06. AIRPLANES

Nakon sva e sa srpskim producentom i nedolaska na Brijune zbog prevelike medijske pažnje, Angelina se u realizaciji svoga redateljskog prvijenca susre e s još jednom preprekom. Naime, poznati srpski redatelj Emir Kusturica razmišlja o podizanju tužbe protiv Angeline Jolie jer njen scenarij previše nalikuje na pri u iz njegova ilma “Život je udo”. Naime, kada je Rade Šerbedžija otkrio da se radnja vrti oko nesretne ljubavi Srbina i muslimanke, koja je istovremeno njegova zato enica u ratu, redatelja je to podsjetilo na njegovo ostvarenje te je odlu io do i do scenarija i, ukoliko ustanovi da

je prekopiran, pravdu e potražiti na sudu.

Kako snimanje Angelininog ilma još nije po elo, Kusturica ima dovoljno vremena za reakciju pa je mogu e da do realizacije scenarija holivudske dive ni ne do e.

Film “Život je udo” premijerno je prikazan 2006. godine, a glavna uloga povjerena je Slavku Štimcu u ulozi Luke kojeg napušta supruga kada po ne rat u Bosni. Tada mu srpska vojska dodjeljuje na uvanje muslimanskog taoca, djevojku Sabahu, u koju se zaljubljuje. Problem nastaje kada ona treba biti razmijenjena za zarobljenika - njegovog sina Miloša.

ALEJANDRO

CYNDI LAUPER feat. B.B. KING

TOP LISTA DOMA IH RUN AWAY

08. DYNAMITE - TAIO CRUZ

03. ADAM LAMBERT

09. SUBURBS - ARCADE FIRE

WHATAYA WANT FROM ME

10. LOVE THE WAY YOU LI

04. TAIO CRUZ FT. LUDACRIS

EMINEM feat. RIHANNA

BREAK YOUR HART 05. DELPHYC HALCYON

03. E.T. - Zbogom mala 05. Parni valjak Stvarno nestvarno 06. Bojan Jambroši Sasvim sam 07. GIBONNI - Zamoli me 08. Severina - Nevira 09. ET & Baruni - Sve il ništa10. J. Stavros & M. Grdovi - Alkohol

Russel

TOP LISTA STRANIH 01. LADY GAGA 02. SUNSTROKE PROJECT & OLIA TIRA

Tvoje je samo to što daš

Kusturica e tužiti Angelinu?

10.BAGREM BIJELI - JOLE

07. EARLY IN THE MORNING

02. Hari MataLISTA Hari Ft. Eldin Huseinbegovi TOP DOMA IH

Sarah

DANIJELA MARTINOVI 09.KOPIJA - LANA JUR EVI

B.O.B. feat. HAYLEY WILLIAMS

TOP LISTA

digitalno pro iš en i poboljšan, ime je publika na neki na in prevarena.

S druge strane, neimenovani izvori iz produkcije tabloidima su otkrili kako su zbog injenice da je javnost ve postala prezasi ena reality showovima prisiljeni gurati do kraja ljude s intrigantnim životnim pri ama, kao što je ona Susan Boyle, koju su od prve audicije javnosti predstavili kao “samozatajnu seljanku s nevjerojatnim glasom operne dive”. ITV je navodno samo na Susan Boyle, od koje su uspjeli napraviti me unarodnu zvijezdu, zaradio pola milijuna ameri kih dolara.

08.ORIGINAL

04. I LIKE IT

04. Vlado Kalember - Ostani tu

Britanski tabloidi objavili su skandaloznu vijest o tome da Susan Boyle ipak nije pjeva ko udo kakvim ju je cijeli svijet smatrao.

06.ŽENE - JASMIN STAVROS 07.DA SE NA EMO NA POLA PUTA NEDA UKRADEN

01. WE NO SPEAK AMERICANO

01. Oliver Dragojevi - Jubav mala

Susan Boyle uop e ne zna pjevati?

TOP LISTA DOMA IH

03. NI KOJI MISEC, NI KOJI DAN

31. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

mt

Dobro je znati 43

Prodajna odajna mjesta: odajna mje m jestaa: • A

ARAPKO AR A RA R AP A PK P KO K O - Ne Neum N Neumanova eeu um u m 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

44

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.

Zapo nite školu z METSSom bilježnice A4

ve od

1,99kn

Novo radno vrijeme prodavaonice br. 40/1 M. Središće Frankopanska 1 od ponedjeljka - nedjelje od 7 do 22

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

CROATIA SPEEDWAY GRAND PRIX održan je na Mileniumu D. Kraljevec

Amerikancu Hancocku naslov pobjednika, Crump ulovio priklju ak s vode im Poljacima - Dvojac sa vrha poretka u borbi za naslov svjetskog prvaka, poljski voza i Gollob i Hampel imali su promjenjivi nastup koji nije bio na nivou do sada odra enih utrka - Bila je to najuzbudljivija i naj- ostalo do kraja. Aktualni svjetski bolje organizirana speedway utrka prvak Jason Crump morao se zadou mojoj karijeri rekao je trostruki voljiti tre im mjestom, dok je Linprvak svijeta Jason Crump na- dgren završio etvrti. S bodovima kon završenog Croatia Speedway osvojenima u Hrvatskoj Crump se Grand Prixa i time rekao sve kakav u vrhu pridružio Poljacima Gollobu je odli an posao odradio SK Unia D. i Hampelu koji su usprkos ne baš Kraljevec na elu s predsjednikom kvalitetnog izdanja ostali vode i Zvonkom Pavlicem na stadionu dvojac. - Svi govore o Poljacima, ali Mileniumu. Iako je nakon utrke ja se ne predajem. Ne u se predati Najbolja trojka na pobjedni kom postolju Crump bio u žiži pozornih pratite- dok ne bude zaista gotovo, rekao lja doga anja u GP-u, jer se vratio je na kraju zadovoljni Crump. Fi- bili su vršnjak i nekada konkurent desetak tv-kanala širom svijeta, a u borbu za obranu titule svjetskog nalnu vožnju uglavnom izborila je u juniorskim danima Jurice Pavli- još petnaestak ih je kasnije emitiprvaka, ipak su prvom planu utrke najraspoloženija etvorka dana: ca - Australac Holder koji je vrlo ralo odgo enu snimku (procjena koja je zbog vremenskih neprilika Harris (VB), Hancock (SAD), Lin- blizu toga da izbori SGP izravno i gledanosti je oko 30 milijuna ljudi). preba ena sa subote nave er na dgren (ŠVE) i Crump (AUS). Harris i sljede e godine, te naturalizirani Bila je to ina e osma utrka sezone nedjelju to no u podne bili neki Hanckok odvozili su nakon odli no Norvežanin koji vozi pod poljskom u Speedway Grand Prix koja je vožena na Mileniumu D. Kraljevec drugi “igra i”. Nisu to bili Poljaci odra enog prvog dijela utrka i sjaj- zastavom - Holta. (doma ini u ovoj sezoni ve su Gollob i Hampel koji nisu bili na ne polufinale vožnje. Promjenjivo Pred oko 4.500 gledatelja bili: Leszno, Goteborg, Prag, Coperazini dosadašnjih rezultata, ve izdanje na nedjeljnoj utrci vode i nhagen, Torun, Cardi , Mallila, a na Mileniumu i 30 milijuna spidvejaši iz drugog plana kad je tandem u ukupnom poretku Pojoš slijede u Vojensu, Terenzanu i u pitanju ovogodišnja utrka za na- ljaci: Gollob i Hampel koji su nakon ljudi širom svijeta Bydgoszczu). slov pobjednika. Utrka je protekla u lošeg starta u drugom dijelu utrka Utrka je ina e zapo ela nešto U prvoj seriji, odli no je startao znaku iskusnog Amerikanca 40. go- bili puno bolji, nisu u polufinalu iza podneva pred oko 4.500 gletre i u poretku i aktualni svjetski dišnjeg Grega Hancocka i borbenog pretvorili plasmanom u finale. Medatelja, nakon što su se predstaprvak Jason Crump, kojem je ovo u osam vozaEngleza “Bombevili svi najbolji svjetski voza i na možda i posljednja prilika da se a koji su ušli ra” kako ga zovu motorima lanova Ren Ban kluba Ukupni poredak: 1. Gollob 117, priklju i vode em poljskom dvoju polufinale prijatelji - Chrisa Prelog, a Žiga otpjevao “Lijepu 2. Hampel 110, 3. Crump 107, 4. cu Gollob i Humpel. U prvoj seriji nakon 20 odHarrisa. Bio je to našu”. Izravan prijenos išao je na Holta 82, 5.

Bjerre 79, 6.

Hancock voženih vožnji najraspoloženiji 75, 7. Holder 73, 8. Harris 72, 9. dvojac dana, koji Lindgren 65, 10. Andersen 64, je zasluženo odlu11. Jonsson 63 itd. (prva osmori io i u finalu o naca imaju izravan plasman u SGP slovu pobjednika. sljede e 2011. godine).

Na kraju je ameri kom himnom završila najve a moto utrka ikad organizirana u samostalnoj Hrvatskoj. Hanckok je u prvom zavoju slomio sve protivnike u finalu i odmah preuzeo vodstvo, Harris je bio iza njega i tako je U sve 23 vožnje gledatelji su mogli vidjeti žestoke borbe na stazi

KOMENTAR

Croatian SGP = excellent, uz mali upitnik ...

Rije “excellent” (odli no, savršeno, najbolje ...) izre ena u nekoliko navrata daleko je najbolji kompliment kad je u pitanju Croa an SGP, stadion, staza, sportska organizacija na kojem se održavao, a stigla je iz usta trostrukog i aktualnog svjetskog speedway prvaka Australca Jasona Crumpa na presici nakon utrke. Kad ovjek, koji je prošao “sito i rešeto” u speedwayu, a boravi prvi put samo dva - tri dana kod nas i kaže da mu je to bila najuzbudljivija utrka u životu, i osvojio je sve što je mogao osvoji , vozio na najve im stadionima svijeta koji se pretvaraju iz nogometnih i koncertnih arena u speedway borilišta i

mogu primi pedesetak i više su a ljudi, onda ne treba ništa drugo nego es ta .

Kome drugome nego “al i omegi” cijelog projekta Zvonku Pavlicu i njegovoj ekipi što su ovaj adrenalinski najuzbudljiviji motosport u Me imurju i Hrvatskoj doveli na najvišu mogu u sportsku razinu te otvorili vrata najboljega svjetskog specijaliziranog speedway stadiona najboljim svjetskim spidvejašima.

I dok su organizatori sijali od zadovoljstva što su primali takve komplimente, s druge strane kod njih je tinjalo nezadovoljstvo zbog toga što ostatak Hrvatske, a prvenstve-

no HTV, nije prepoznao vrijednost doga aja, da mu posve puno više pozornos nego je to u inio (izravan prijenos). Zašto je to tako, organizatorima o ito nije jasno. Me utim, kad si “unutra”, onda ponekad ne vidiš što se doga a izvan cijele pri e.

Naime, dok su organizatori sportski i logis ki posao odradili na savršenom nivou, kad je u pitanju promocija, marke ng i turizam, zasigurno je potreban organiziraniji pristup, uz punu profesionalnost. I, naravno, financijska ulaganja (ne nužno organizatora, jer, primjerice, takav doga aj mora svoje mjesto prona i u programu Hrvatske turis ke za-

jednice) koja tako er moraju pra sportski i logis ki dio cijele manifestacije, jer tada bi zasigurno i kona ni povratni rezulta na svim prije nabrojenim podru jima bili mnogo kvalitetniji.

Da su pomaci po pitanju promocije potrebni, najbolje se vidi prvenstveno po broju gledatelja koji se okupio na utrci (oko 4.500, a “falilo” je još oko 3.000), dok su trke ovog nivoa diljem svijeta uglavnom rasprodane, a kapacite stadiona su ponekad i pet - šest puta ve i. Tek nakon toga ili pak nadovezano isto dolazi (ne)zainteresiranost hrvatskih medija (speedway izvan Me imurja za ostatak naše

Kona ni poredak i osvojeni broj bodova Croatia SGP: 1. Hancock 22, 2. Harris 21, 3. Crump 17, 4. Lindgren 11, 5. Gollob 10, 6. Hampel 8, 7. Holder 6, 8. Holta 6, 9. Watt 6, 10. Wo finden 6, 11. Jonsson 6, 12. Pavlic 5, 13.

Zetterstrom 5, 14. Bjerre 4, 15.

Pedersen 4 i 16. Andersen 3.

Crump je osvojio 3 boda, Gollob samo 1, a Hampel nijedan. Odli no su startali Šve ani Lindgren i Andrersen. Hrvatski adut Jurica Pavlic ostao je bez ijednog boda.

Nastavio se loš po etak vode ih u poretku Golloba i Hampela.

U drugoj seriji nisu osvojili ni bod.

Crump je i dalje sjajan ponovno je osvojio sva tri i približiva se vode em dvojcu u ukupnom poretku.

Lindgren je srušio rekord staze u prvoj vožnji koji sada iznosi 58.34.

Osvojio je kao i Crump maksimalnih 6 bodova. Prva dva boda osvojio je i Jurica Pavlic.

Najuzbudljiviju utrku dana dobio Gollob, Pavlicu 5 bodova U tre oj seriji vidjeli smo i najuzbudljiviju utrku dana. U dvoboju aktualnog prvaka Crumpa i vode-

zemlje uglavnom predstavlja istu egzo ka od sporta).

U sve to uklapa se i loš scenarij za gledatelje koji su stigli iz udaljenijih zemalja, ali istovremeno i te kako dobar primjer za organizatora što je initi ubudu e. Naime, utrka je odgo ena sa subote na nedjelju, a organizirane grupe uglavnom Poljaka i eha morale su se vra ku i, nisu imale gdje prespava , jer to nije bilo predvi eno “u jednodnevnom aranžmanu”. Gotovo su u gledatelja. Upravo na tome vidi se kakav je turis ki potencijal ove utrke, ali ako se navija i dovedu kod nas barem na dva - tri dana. To je veliki turis ki izazov za naš kraj.

Svaki po etak je težak, svaka ast organizatorima na ogromnom uloženom trudu i novcu što je SGP s gao

eg u ukupnom poretku Golloba probudio se Poljak i nakon žestoke borbe u etiri kruga na kraju uspio dobiti Australca koji se pokušava približiti u ukupnom poretku. I drugi u ukupnom poretku za naslov svjetskog prvaka Poljak Hampel kona no je pokazao zašto je tako visoko u poretku. I on je osvojio prva tri boda i istaknuo kandidaturu za ulazak u završne borbe ove utrke. Nakon tri serije odli no stoje Englez Harris koji je osvojio 7 bodova, kao i raspoloženi Amerikanac Hancock, a isto je uspjelo i Šve aninu Lindbecku. Jurica Pavlic je u ovoj seriji stigao do boda i sada ima ukupno 3. U posljednja dva bi trebao briljirati da u e me u najboljih 8 koji ulaze u polufinale, ali na kraju nije uspio.

U etvrtoj i petoj seriji Gollob je s dva prva mjesta definitivno pokazao da se kona no “probudio” i ušao je polufinale. Me utim, sjajne vožnje na Mileniumu prikazuje Englez Chris Harris zvani “Bomber”.

U 5 vožnji ispustio je samo jedan bod. Odmah do njega je tako er raspoloženi Amerikanac Hanckok, a aktualni svjetski prvak Jason Crump je tako er u samom vrhu.

Gollob je “vru i” nakon loše starta i zasigurno e u završnici kandidirati za pobjedu na Mileniumu, a njegov najve i protivnik u borbi za naslov prvaka Hampel tako er je u polufinalu. Hrvatski predstavnik Jurica Pavlic s 5 osvojenih bodova oprostio se od publike nakon prvog dijela utrka i odvoženih 20 vožnji.

Uglavnom bilo je to lijepo i uzbudljivo speedway poslijepodne, gledatelji su mogli vidjeti vrhunske borbe najve ih majstora speedwaya i veseli injenica što e svi oni do i na isto mjesto i dogodine. (Dejan Zrna, oto: Vjeran Ž. R.)

u Hrvatskoj i upravo zbog toga bila bi prava šteta da ovaj veliki doga aj u budu nos nema medijski tretman koji zaslužuje. p.s. U budu nos ne bi smjelo bi gafova poput onog koji se dogodio kolegi danskom novinaru, koji je uredno imao potvr enu rezervaciju hotela u D. Vidovcu, da bi mu na recepciji rekli kad je s gao “da im je žao, ali da su puni i ne mogu ga smjes ”. ovjek je bio frustriran i pri u pri ao o tome na sve strane, dodaju i da mu se takva hotelska neprofesionalnost (proputovao ovjek cijelu Europu i svijet) dogodila prvi put u životu. Turizam polako ali sigurno postaje važan u Me imurju i bilo bi i te kako poželjno da se ovakvi slu ajevi više ne doga aju ili ponavljaju! (Dejan Zrna)

31. kolovoza 2010

REKLI SU...

Crump: estitam obitelji Pavlic - Bilo je odli no i estitam obitelji Pavlic na stadionu, fantasti nom doga aju i veselimo se susretu sljede e godine, rije i su Jasona Crumpa nakon što je prvi dobio rije i bio u epicentru na službenoj pressici nakon utrke. Crump je bio tako er posebno zadovoljan što se bodovima s ove utrke približio poljskom dvojcu u vrhu poretka...

- Ma nije valjda da je SP gotovo, nema šanse. Svi pri aju da naslov prvaka odlazi u Poljsku. Ali ne slažem se s time. Do kraja su još tri utrke i tako dugo dok budem u igri za obranu naslova svjetskog prvaka poru io je sjajan Australac koji je napravio vjerojatno i najbolji potez svih utrka kad je u prvom zavoju prošao izme u tri voza a u tre oj seriji u kojoj se ogledao upravo s vode im Gollobom koji mu se na kraju uspio revanširati i na

Pavlic dobio startnu poziciju br. 11 U petak su na poprište 8. GP utrke sezone u speedwayu koja se vozi u subotu s po etkom u 19 sati stigli svi najbolji svjetskih spidvejaši. Prije službenog treninga koji je odra en u poslijepodnevnim satima, izvu ena je startna lista subotnje utrke.

Vode i u poretku Tomasz Gollob koji je na utrci nosio br. 2 dobio je na startnoj listi 3. poziciju, dok njegov najve i protivnik i sunarodnjak Jaroslaw Hampel koji nosi br. 13 imao je startnu poziciju br. 6. Hrvatski adut Jurica Pavlic koji je imao br. 16 izvukao je star-

tnu poziciju br. 11. U njegovom taboru s tim brojem baš i nisu bili zadovoljni. U društvu simpati nih hostesa i izravni prijenos Euronewsa ždrijeb je izvukao zamjenik župana Me imurske županije Matija Posavec.

Startna lista bila je ovakva: 1. Lindgren (9), 2. Andersen (10), 3. Gollob (2), 4. Wof ineden (15), 5. Holta (7), 6. Hampel (13), 7.

Hanckok (4), 8. Pedersen (6), 9.

Zetterstroem (11), 10. Harris (14), 11. Pavlic (16), 12. Jonsson (5), 13. Holder (12), 14. Crump (1), 15. Watt (20), 16. Bjerre (8).

Croatia SGP održan u nedjelju Naš reporter estita Englezu Chrisu Harrisu na izvrsno odra enoj utrci na Mileniumu kraju pobijediti u toj utrci. Iskusni Hancock, pobjednik utrke na kraju je dobio rije , izrazio zadovoljstvo što je pokazao i dokazao

da još uvijek može pobje ivati u GP-u. Sjajni Englez Harris pak je izrazio zadovoljstvo izvrsnom stazom i ustvrdio da je zahvalju-

ju i ovoj utrci vrlo blizu izravnog plasmana za GP i sljede e godine, što mora potvrditi u sljede e tri utrke do kraja sezone. (dz)

Subotnja utrka Speedway Grand Prixa koja se trebala voziti na stadionu Milenium u D. Kraljevcu odgo ena je iz sigurnosnih razloga sa subote u 19 na nedjelju to no u podne u 12 h. Odluku o odgodi donijeta je iz sigurnosnih razloga, budu i da je kiša koja je padala cijeli dan natopila stazu, a prognoza za subotnju ve er nije bila povoljna. U nedjelju se ipak

o ekuje razvedravanje i povoljni vremenski uvjeti tako da utrka ne bi trebala do i u pitanje. Ina e, na tribinama Mileniuma nešto prije 19 sati okupio se ve veliki broj gledatelja, ali svi oni morali su pri ekati nedjelju. Na žalost mnogo njih koji su došli iz udaljenijih zemalja na jednodnevni izlet vratili su se ku i bez da su vidjeli utrku.

31. kolovoza 2010.

POTPIS UGOVORA izme u ŠN Me imurje- akovec i NK Me imurje i NK akovec

PRETKOLO HRVATSKOG NOGOMETNOG KUPA

Škola: Kona no sre eni odnosi Potpisan je ugovor izme u Škole nogometa Me imurje- akovec i klubova Me imurje i akovec. Time je kona no definirana suradnja tih triju ustanova, ime bi se, barem na godinu dana trajanja ugovora, trebali udariti temelji “elitne nogometne škole”, kako je rekao predsjednik Dean Pani .

Bilo je ‘gužve u 16-ercu’ pred potpisivanje ugovora, to ne treba tajiti, no uz pokoju kozmeti ku promjenu i prijateljsko uvjeravanje, sve su tri strane potpisale taj povijesni dokument. Najviše je odahnuo Pani , koji je rekao: “Želja nam je stvoriti respektabilnu ustanovu, elitnu školu nogometa u kojoj e se stvarati vrhunski i obrazovani igra i. Ne želimo da nam djeca više odlaze u Varaždin

jer ovdje nemaju dovoljno dobar i kvalitetan rad.”

Pravi posao tek predstoji Pred Pani em i njegovom Upravom je tek sad veliki posao, treba zatvoriti financijsku konstrukciju za devet natjecateljskih ekipa, od toga dvije u 1. HNL, te ukupno 189 djece. Pani bi tako er volio da se s igra ima, onima najboljima, sklope stipendijski ugovori, no o tome e u Školi razmišljati tek 2011. godine, kad se utvrdi koliko e novca biti na raspolaganju.

Prema sporazumu dva kluba i Škole, potonja je odgovorna za pla anje trenera, prijevoza i organizaciju utakmica i treninga, a na klubovima je tek registracija

igra a i nabavka opreme. Što se ti e prelazaka igra a u klubove u zemlji i inozemstvu, za one do 18. godine Škola dobiva 50 posto naknade, Me imurje 30 posto, a akovec 20 posto. Za one koji oti u iz našeg kraja po navršenoj 18. godini, svaka strana dobiva po tre inu kola a. Izme u akovca i Me imurja igra i e prelaziti bez naknade, dogovoreno je.

Dušan Mikolaj, odnedavno predsjednik NK akovca, a ranije direktor i jedan od idejnih za etnika Škole, ve je najavio da e njegova strana tražiti neke izmjene potpisanog ugovora, no nije pojasnio koje. Rekao je: “NK akovec bit e produžena ruka Školi nogometa, drago mi je što je tako.”

PRVA HNL juniori i kadeti

Juniori: Hajduk – Me imurje 4:0

Dva poraza u Splitu Iako su obje selekcije NK Me imurja, ina e pod brigom Škole nogometa Me imurje – akovec, poražene u Splitu, treneri ne mogu biti nezadovoljni svojim momcima. Napredak je vidljiv u njihovom radu, a tek se moraju priu iti na prvoligaško nadmetanje. Hajduk je, osim fizi ke nadmo i, na svojoj strani imao i teren s umjetnom travom, na kojeg naši nogometaši nisu navikli.

“Nama je trebalo 50 minuta da se oslobodimo na umjetnoj travi, da shvatimo kako se kre e lopta i da prilagodimo igru. Ne mogu biti nezadovoljan, pristup i borbenost

bile su tu, igra tako er nije bila loša, pa vjerujem da emo se kroz par utakmica ve ravnopravnije nositi s protivnicima”, kazao nam je trener juniora Marko Obadi , naglasivši da je igra njegovih pulena bila bolja nego u prvoj utakmici protiv Cibalije.

Kadeti su dodatno pod optere enjem, jer su se skupili tek pred prvoligašku sezonu i po eli ozbiljnije raditi, pa e njima tako er trebati vremena da se poslože i uigraju. Razloga za zabrinutost u stvari nema, jer iako su rezultati sa sportske strane važni, bitnije je to što najbolji me imurski mladi

Miljenko Dove er, kao sportski direktor NK Me imurja, posebno je zainteresiran za sporazum, jer je zbog novih odredbi pravilnika 2. HNL klubovima obavezno imati najmanje trojicu igra a do 21 godine u prvih 45 minuta susreta. Njemu je dakako stalo da to budu najbolji pojedinci koje Škola može preporu iti. No, tako er je istaknuo: “Smatram da akovec i Me imurje treba spojiti i tako se riješiti duhova prošlosti s jedne i s druge strane. Sponzorima bi to tako er bilo lakše pratiti.” Ta je tema me utim ostavljena za neku drugu priliku, možda kraj sezone koja je zapo ela za oba spomenuta kluba.

(Ivana Strahija)

igra i stje u izuzetno važno iskustvo u kvalitetnoj ligi.

Jedan od uspjelih me imurskih pojedinaca nosio je na utakmici juniora ‘krivi dres’, onaj Hajduka. Dino Bukal je naime prešao u redove splitskog prvoligaša, i kako ujemo, dobro se nosi sa zahtjevnom sredinom: “To je sigurno kvalitetan igra , ali i osoba, kad se uspio izboriti za prvu postavu. Na žalost, ozljeda ga je malo zaustavila na putu, no vidim da se vra a u mom ad i vjerujem da je pred njim lijepa budu nost”, kazao je Obadi o mladom Me imurcu. (Ivana Strahija)

Split, Poljud, gledatelja 200. Suci: Kre ak (Šibenik), Nejašmi (Split), Perica (Šibenik). Strijelci: 1:0 Vuk evi 10., 2:0 Tomi i 16., 3:0 Bariši 45., 4:0 Župan 60. Žu kartoni: Tomi i (Hajduk), Bobi anec (Me imurje).

Hajduk: ubi , Bariši , Baši , erina (od 83. Arapovi ), Mi , Caktaš (od 63. Peri i ), Župan (od 61. Bukal), Tomi i , Jelavi , Vukovi , Vuk evi .

Me imurje: Tizaj, Petak, Barat, Hergo (od 50. Šegovi ), Šoštari (od 46. Vinko), Vadlja, Žerjav (od 46.

Antonovi ), Jakši (od 57. Valen ), Koren, Baksa (od 61. Mihalic), Bobi anec.

Kadeti: Hajduk – Me imurje 6:0 Split, Poljud, gledatelja 100. Suci: Nejašmi (Split), Kre ak (Šibenik), Perica (Šibenik).

Strijelci: 1:0 Džoni 20., 2:0 Džoni 22., 3:0 Mili A. 51., 4:0 Pašali 61., 5:0 Hajder 77., 6:0 Kušeta 80.

Hajduk: Tomi , Caktaš (od 41. Deanovi ), ukelj (od 61. Lu i ), Bartulovi (od 50. Mili evi ), Elez, Mili A., Mujan (od 50. Mili Z.), Kušeta, Džoni, Pašali (od 61.

Milkovi ), Hajder.

Me imurje: Kocijan, Polak (od 41. Kosalec), Radmani (od 41. Dodlek), Mesari , Skoliber (od 60. Habuš), Tomašek, Kolari , Pintari (od 51. Rožman), Vabec, Turk (od 18. Kuhta), Lackovi .

PRO SIGMA TERME PTUJ OPEN ITF 18

OP PUN ECA DO 14 GODINA

Šuica do polufinala

Pobjednici Povoljnjak i Brzuhalski

Marin Šuica, iako još petnaestogodišnjak, ponovno niže dobre rezultate na juniorskim turnirima do 18 godina. U Ptuju je po prvi puta održan me unarodni turnir iz kalendara ITF-a koji se boduje za svjetsku juniorsku rang listu.

Marin je pobjedama protiv eha Jakuba Eisnera 61 62, Elmara Ejupovi a (BiH) 62

62 i Yannisa Baltogiannisa iz Belgije 62 63 stigao do polufinala gdje je poražen od desetog nositelja, Austrijanca Dominica Weidingera u tri seta 57 64 46. Škvorc Karlo u prvom kolu glavnog turnira pobijedio je Austrijanca Haeuslera 64 57 60, a u drugom kolu zaustavio ga je Simunek iz eške rezultatom 36 26.

Brzuhalski me u osam plasirala se u etvrtfinale turnira gdje je poražena od Saše Klane ek iz Slovenije 57 36.

Ena Babi u drugom kolu, u dugom i iscrpljuju em susretu pobijedila je Talijanku Cillo 75 46 63, da bi u tre em kolu bila poražena od Nike Kozar iz Slovenije u tri seta 63 26 06.

Polivalentni Grgi u ovoj sezoni trebao bi biti jedna od glavnih uzdanica Me imurja Od dva me imurska predstavnika u pretkolu Hrvatskog nogometnog kupa prošle srijede igralo je samo Me imurje. I bilo je uspješno. Svladali su hrvatskog tre eligaša Hrvace u akovcu 2:0. Nakon loše odigranog prvih 45 minuta slomili su otpor gostiju u nastavku. Najprije je nakon izvrsnog uba aja Leva i a poentirao Jambruši , a onda je prolazi u 1/32 finala potvrdio Garba.

Bila je to utakmica koja je mnogo zna ila za igra e i stru ni stožer NK Me imurja, što se najbolje vidjelo po tome kakvi su bili “strastveni zagrljaji” trenera Simuni a i cijele mom adi nakon prvog postignutog zgoditka i vodstva.

Utakmica NK Slobode Slakovec koja je trebala odigrati susret s MV Croatijom u posljednji

trenutak odgo ena je za tjedan dana na 1. rujna. Utakmica se igra u Vinkovcima budu i da MV Croatija nema licencu za stadion, ve je doma in u ovoj sezoni na stadionu Cibalije, jer o ito ne može koristiti stadion NK Marsonia u Slavonskom Brodu. Kako je teren vinkova ke Cibalije u srijedu zauzet, iako nije u pitanju službena utakmica (!?) kup utakmicu je Povjerenik za kup natjecanje odgodio na tjedan dana. Postojala je ak varijanta da se utakmica odigra u Slakovcu, ali takvu soluciju Povjerenik nije dopustio (!?). Sve je to stvorilo velike organizacijske probleme NK Sloboda Slakovec, ali tako je to u hrvatskom nogometu, “mali” se gotovo uvijek ništa ne pitaju. (dz)

KARATE

Me imurska trojka odi na u reprezentativnom kimonu

RADENCI TE 12

Na me unarodnom turniru iz kalendara Tennis Europe za dje ake i djevoj ice do 12 godina održanom u Radencima nastupile su igra ice Pun eca Lorena Brzuhalski i Ena Babi .

Pobjedama protiv Slovenskih igra ica Prosenjak 61 60 i Kresal 75 61 Lorena Brzuhalski

Me imurje svladalo Hrvace, Sloboda Slakovec igra ove srijede

Na doma em terenu dvije igra ice Pun eca: Novkovi i Brzuhalski zaigrale su u finalu Teniski klub Franjo Pun ec uz ve tradicionalne turnire organizirao je još jedan turnir iz kalendra Hrvatskog teniskog saveza. OP Pun eca za dje ake i djevoj ice do 14 godina održan je po Round Robin sustavu (po grupama) sa ciljem da se prvenstveno doma im igra ima i igra ima iz regije omogu i odigravanje što više susreta i sakupljanje novih bodova za nacionalnu rang listu.

Me u dje acima prvo mjesto osvojio je Marko Povoljnjak iz TK Petrinj ica (Petrinja) pobjedivši u finalnom susretu Matka Vargu iz TK Daruvar 63 63. Doma i igra i Borna Novak i Sebastijan Brica ostvarili su plasmane u polufinale turnira gdje su zaustavljeni, Novak od Varge

62 16 26, a Brica od Povoljnjaka 06 26.

Prvo mjesto me u djevoj ica osvojila je mlada akov anka Lorena Brzuhalski, igra ica Pun eca, koja je do finala pobijedila eškovi (TK Brcko) 61 60 i Ma kovi (TK D.Miholjac) 60 60, a u finalnom susretu klupsku suigra icu Lanu Novkovi 76 62.

Novkovi je do finala bila bolja od Šimun i (TK Varteks) i Špor i (TK Podsused) 61 63.

Pehari za prvo mjesto u konkurenciji parova za dje ake pripali su doma inima Sebastijanu Brici i Borni Novaku koji su u finalnom susretu pobijedili Marka Povoljnjaka (TK Petrinj ica) i Ivana epina (TK Varteks) 26 76 10/6.

Talijanski Gradio bio je doma in jednog od najja ih me unarodnih karate turnira po kvaliteti i brojnosti zemalja i natjecatelja.

Naime na istom je nastupilo 12 reprezentativnih selekcija i klupskih timova, te preko 1100 natjecatelja. Me imurske karatistice potvr ivale su svoj nastup u reprezentaciji, pa su bile dio hrvatskog reprezentativnog tima.

KK Me imurje imao je svoje dvije predstavnice. U seniorskom uzrastu Damiru Bujan u lakoj kategoriji i AdisuGergi u teškoj kategoriji.

Damira Bujan je pobijedivši tri predstavnice Italije došla do finala. U finalu je tako er bila odli na i tijesno izgubila me rezultatom od 2:1. Osvojila je srebrnu medalja I vrlo blizu je

odlaska na EP u velja i sljede e godine.

Adisa Gergi je zablistala i zrelo krenula tako er po bodove za eventualni odlazak na SP u ekipnom nastupu koje e se održati u Beogradu u studenom mjesecu ove godine. Osvojivši srebro u teškoj kategoriji dokazala je da može do samog vrha.

Adisa Gergi je ina e bron ana s nedugo održanog prvenstva Hrvatske, tako da je sve bliže nastupu u reprezentaciji na velikom natjecanju.

Nastupila je lanica KK Nedeliš e Maša Martinovi . Ona je osvojila broncu u poluteškoj (-68 kg) kategoriji.

Reprezentativni dvojac KK Me imurje okitio se srebrnim medaljama u Italiji

ME IMURJE OPEN

U subotu u dvorani Graditeljske škole U subotu 4. rujna. 2010.g. u dvorani Graditeljske škole u akovcu (s po etkom u 9 ,30 h) održati e se tradicionalni (14. po redu) karate turnir „Me imurje open“ u organizaciji KK Globusiz akovca. Na turnir se redovito odazivaju mnogi klubovi i reprezentacije (400

do 500 natjecatelja - od mla ih kategorija do seniora) kako iz Hrvatske tako i iz susjednih zemalja u našem okruženju. Svoj dolazak najavile su reprezentacije Ma arske i Slovenije.

Najzanimmljivije borbe o ekuju se u subotu iza 13 sati.

31. kolovoza 2010.

II. HNL - 2. KOLO

III. HNL-ISTOK - 2. kolo

Vuka se vratio i Udarac Ba arija za poravnanje jedino za pam enje propisno ispromaťivao MLADOST (P) – GRANI AR 1:1

ME IMURJE – VINOGRADAR 2:2 AKOVEC. SRC Mladost. Sudac: Rajkovi (Sl. Brod).

Pomo nici: Pataki i Loparac. etvr sudac: Florijan i . Delegat: Grba.

Strijelci: 0:1 PohiĹžek (61), 1:1 JambruĹĄi (63), 1:2 Seferovi (82), 2:2 Garba (83).

ME IMURJE: Jurin, KoĹĄ (od 75. Tiago), Vitas, Andre Silva, CeliĹĄ ak, Cicero Lima, Kova i (od 46. Kova ), Leva i (od 46. Grgi ), Garba, Vuka, JambruĹĄi .

Trener: Vjeran Simuni .

VINOGRADAR: Krizmani , Spasi (od 59. S pkovi ), PohiŞek, Pal i , PovrŞeni , Tominac (od 61. Seferovi ), Du ki , Gomerac (od 61. Oluremi), Jalťovec, Boban, Backovi . Trener: Stjepan Gomerac. Žu kartoni: Tominac, PohiŞek, Leva i , Jambruťi , PovrŞeni , S pkovi .

Igra utakmice: Mario Garba.

Me imurci su nakon drugog kola 2. HNL na kontu sa svega jednim bodom, a takvim startom nitko ne moĹže biti zadovoljan. Posebno je iznenadila plejada promaĹĄaja Marijana Vuke, koji je na kraju ipak odlu io ostati u NK Me imurju, ali o ito joĹĄ nije u punoj golgeterskoj formi.

Prvu pravi priliku utakmice, u 14. minuti, imao je Lima, no njegov udarac odlazi pored gola. Vuka svoj prvi promaĹĄaj upisuje u 20. minuti nakon dodavanja Garbe, a u 24. je minuti sve iznimno neugodno iznenadio, propustivĹĄi poentirati iz najizglednije prilike.

PohiĹžek je naime u gostuju em kaznenom prostoru sruĹĄio Garbu, ĹĄto sudac Rajkovi kaĹžnjava penalom.

Na bijelu to ku s loptom staje Vuka, i puca toliko lagano i slabo da vrataru Krizmani u nije uop e bilo teĹĄko obraniti svoj gol.

Do kraja poluvremena vidjeli smo i propust suca Rajkovi a, koji je trebao PohiĹžeku dati i drugi Ĺžuti karton, nakon ĹĄto je ovaj joĹĄ jednom s le a sruĹĄio Garbu, sada malo van 16 metara Vinogradara. Priliku je imao Lima, koji poga a iz slobodnog udarca vratnicu, te CeliĹĄ ak na povratnu loptu Leva i a.

U drugom poluvremenu trener Me imurja na sre u uvodi Kova a, iji je angaĹžman na travnjaku odmah doprinio boljoj igri doma ih. Pred golom gostiju redaju se CeliĹĄ ak, JambruĹĄi i Garba, da bi gosti prvi doĹĄli do gola.

Slobodni je udarac izveo PovrĹženi , a lopta pronalazi PohiĹžeka, koji je trebao biti isklju en joĹĄ u 43. minuti, a ovaj lako matira me imur-

skog vratara Jurina za 0:1. No, osveta je ekspresna, Garba pronalazi JambruĹĄi a, a on upu uje loptu na pravo mjesto za 1:1.

PromaĹĄaji pri kraju zamalo kaĹžnjeni U 66. minuti Vuka je uspio promaĹĄiti prazan gol, a 15-tak minuta kasnije stiĹže kazna. Boban vra a loptu za Stipkovi a, on je dodaje do Seferovi a, a on je iz blizine posprema u mreĹžu. I opet je Vinogradar u prednosti manje od minute, im je lopta krenula s centra Garba je znao ĹĄto e s njome, te je zavrĹĄila iza le a vratara Krizmani a za 2:2.

Do kraja susreta joĹĄ promaĹĄaja Vuke, centarĹĄut i umalo gol CeliĹĄ aka, ali i jaki ĹĄut Bobana na doma i gol, no iznad pre ke.

PromaĹĄaje Vuke nam je komentirao trener Vjeran Simuni : “Da smo imali neke druge igra e na raspolaganju, da su mi svi zdravi, od Kova a, Tiaga do Lime, ne bih ga morao forsirati u igri. Me utim, cijeli se stru ni stoĹžer sloĹžio da bi nam on svjeĹž mogao koristiti. Mislim da je njemu sad najteĹže, on se mora psiholoĹĄki di i.

Pred nama je sedam dana da ga uigramo u ekipu i da idemo u Imotski po sva tri boda.�

(Ivana Strahija) Ostali rezultati: Vukovar ‘91 –HAĹ K 2:0; Mosor – MV Croatia 1:0; Dugopolje – Gorica 2:0; C. Sesvete – Suhopolje 4:0; Junak – RudeĹĄ 2:0; Pomorac – Imotski 2:1; Lu ko – Solin 2:1.

TABLICA 1. Lu ko

2

2

0

0 6:1

6

2. Vinogradar

2

1

1

0 4:2

4

3. Junak

2

1

1

0 2:0

4

4. Gorica

2

1

0

1

4:2

2

5. C. Sesvete

2

1

0

1

4:2

3

6. Dugopolje

2

1

0

1

3:2

3

7. Solin

2

1

0

1

2:2

3

8. RudeĹĄ

2

1

0

1

2:2

3

9. Pomorac

2

1

0

1

2:3

3

10. Vukovar '91

2

1

0

1

2:4

3

11. Suhopolje

2

1

0

1

2:5

3

12. Mosor

2

1

0

1

1:4

3

13. Me imurje

2

0

1

1

2:3

1

14. MV Croa a

2

0

1

1

1:2

1

15. Imotski

2

0

1

1

1:2

1

16. HAĹ K

2

0

1

1

1:3

1

Parovi slijede eg kola: Vinogradar – Lu ko; RudeĹĄ – Pomorac; Solin - Vukovar ‘91; MV-Croatia – Dugopolje; Gorica - Croatia-Sesvete; Imotski – Me imurje; Suhopolje – Junak; HaĹĄk – Mosor.

ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA VETERANA “SJEVEROZAPAD�

Bratstvo krenulo najuvjerljivije U tradicionalnoj Ligi veterana Sjeverozapad u kojoj igraju gornjome imurski klubovi krenulo je prvenstvo. Najuvjerljiviju pobjedu prvog kola zabiljeĹžilo je Bratstvo Jurovec koje je svladalo na gostovanju selni ku Mladost ak sa 7:1.

ProĹĄlogodiĹĄnji prvak lige Venera PMP bila je uspjeĹĄna na gostovanju u D. Koncov aku 5:2. Istim rezultatom je Zebanec svladao Zasadbreg.

Mura i Polet su remizirali 2:2, dok je Napredak svladao Dubrav an 3:2.

PRELOG. Stadion Mlados . Sudac: Ivan Kopri (KriĹževci). Pomo nici: JuriĹĄa i Polan ec.

Strijelci: 0:1 Galovi (4), 1:1 Ba ari (90).

MLADOST (P): Viher, FarkaĹĄ, Ba ari, Radikovi , Novak, Magdaleni , Dodlek, Bukal (od 84. Vutek), RuĹžman (od 71. HreĹĄ ), HabuĹĄ, MiĹĄi (od 46. Sabol).

Trener: Zoran Kralji .

GRANI AR: Ivki , Petri evi (od 83. Dominkovi ), Mili i (od 62. Ĺ umanovac), Pej i , Petri , Pavi i , Galovi , BreĹĄki , Pejakovi , Draganovi , Ĺ imi (od 57. Galovi ). Trener: Hrvoje BuĹĄi .

Crveni karton: FarkaĹĄ.

Igra utakmice: Marko Ba ari.

NEDELIŠE – OTOK 0:3 DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igraliťte Hrať ica. Sudac: Branislav Karlica (Zrejnanin). Pomo nici: Lu i i Abdi .

Strijelci: 0:1 Ĺ er (10), 0:2 M. Komljenovi (75), 0:3 Puli (87).

NEDELIĹ E: Posavec, Stankovi , Belovi (od 68.

Balent), ukes, Vibovec, Zavrtnik, Treska, D. Treska, Simon, Zanjko (od 90. Periťi ), Jagec. Trener: Želimir Orehovec.

OTOK: urkovi , Ĺ er, M. Komljeovi , Kuzmi , Grigi , Ĺ imunovi , avlovi (od 36. L. Komljeovi ), Puli , Kuzmanovi , Palin, Prnjak (od 89. BlaĹĄkovi ). Trener: Milan Jankovi .

Igra utakmice: Mario urkovi .

ProĹĄlu subotu oba me imurska predstavnika u III. HNL-istok ne e baĹĄ pamtiti po dobrome.

PreloĹžani su iĹĄ upali bod na doma em terenu, dok je NedeliĹĄ e koje radi u ovoj sezoni u profesionalnom

HODOŠAN – PODTUREN 4:0 (4:0)

MLADOST – DINAMO (P) 1:2 (0:0) IVANOVEC. Igraliťte Mlados . Sudac: Ivan Žganec ( akovec).

Strijelci: 1:0 Lajtman (53), 1:1 Zor ec (70), 1:2 J. Ĺ egovi (80).

MLADOST: RuŞi , A. Viťnji (od 46. Kozjak), Klinec (od 46. Žvorc), D. Jambrovi (od 46. R. BoŞi ), Jurinec, Lajtman, Toplek (od 25. R. Baťek), Varga, Fu ko (od 60. Kralji ), Toplek (od 60. Kralji ), Kriťto .

DINAMO: Jankovi , I. KriĹžai , Mezga (od 46. Kolari ), Furdi, Cirkven i , Zor ec, Gregorin i , J. Ĺ egovi , Dodlek, Kova , Kolari .

JADRAN – KRALJEV AN 38 11:3 (7:2) ŠTEFANEC. Igraliťte Park Mlados . Sudac: Robert Novak.

Strijelci: 1:0 M. Kodba (8), 2:0 Jan ec (16), 2:1 Perca (19), 2:2 Cerovec (22), 3:2 M. Kodba (30), 4:2 M. Kodba (32), 5:2 Jan ec (39), 6:2 M. Kodba (42), 7:2 Jan ec (45), 8:2 Jan ec (55), 9:2 M. Kodba (61), 9:3 D. Glad (74), 10:3 Pavlekovi (76), 11:3 M. Kodba (82).

JADRAN: Reif, Korent, Juras, Mesari , Ko iĹĄ, Kranj ec, Pavlekovi , M. Kodba, Ko iĹĄ, Jan ec, SuĹĄec.

KRALJEV AN 38: Strahija, Radmanovi , D. Glad, R. Balog, Iskra, Cerovec, Tisaj, Mun ar, Perca , Glavak, Vlah.

SLOGA – RADNI KI 1:1 (0:0) AKOVEC. Igraliťte Sloge. Sudac: Nini Škrobar (Brezje).

Strijelci: 0:1 M. Hajdarovi (66), 1:1 Pintari (69).

SLOGA: MatjaĹĄec, BlaĹžeka, S. Leva i , Hajdinjak, VraĹži , D. Leva i , Vincek, Ma , T. BlaĹžeka, Bubek, Pintari .

RADNI KI: Paler, Vodopija, J. Novak, J. KriŞai , Vlahek, Bacinger, M. Hajdarovi , D. Novak, D. Baksa, Z. Baksa (od 46. Žilavec), Krznar.

NedeliĹĄ e igralo, Otok zabijao NedeliĹĄ ani su u subotu pokazali tragi no malo i sasvim su zasluĹženo izgubili utakmicu.

Utakmicu su s dva kornera i jednim slobodnjakom, sve je izvodio Jagec, otvorili doma i. Te po etne minute dale su sasvim krivu sliku o gostima, koji su pravo lice pokazali

prije isteka devete minute, kad je Ĺ er proĹĄao cijelu doma u obranu, te iznenadio golmana Posavca, koji je trebao bolje reagirati.

Nakon toga se nastavlja jalova inicijativa doma ih. JoĹĄ je dvaput Jagec izvodio slobodne udarce, Simon prebacuje gostuju a vrata, a Vibovec se pod kraj prvog dijela upuĹĄta u duel s Grigi em i uspijeva pucati, ali je siguran pred svom mreĹžom golman urkovi . I doma i se vratar do isteka prvog poluvremena stigao iskupiti za slabu reakciju kod gola, te je obranio ĹĄut M. Komljenovi a.

Drugo poluvrijeme ĹĄansom otvaraju gosti, Pavlin je ugrozio doma a vrata, a potom slijedi serija slobodnih udaraca Jageca koje je dosudio sudac Karlica. Jednom loptu zaustavlja pre ka, jednom je Jaga ĹĄalje iznad gola, a jednom se uba ajem pokuĹĄao okoristiti D. Treska.

No, bez obzira na terensku dominaciju doma ih, gosti opet dolaze do pogotka, precizan je M. Komljenovi , a kona nih 0:3 postavlja Puli .

Nakon svega, trener NedeliĹĄ a Ĺ˝elimir Orehovec je rekao: “Rukopis nam je bio dobar, zada a loĹĄa. Imali smo igru ali ne i sre e. Otok je imao

Ostali rezultati: Olimpija – Slavija 0:1; Slatina – Lipik 3:1; Croatia ( ) – Koprivnica 1:3; NAŠK – akovo 1:0; KriŞevci – Slobodnica 2:1; Bjelovar – Podravina 2:1.

TABLICA 1. Otok

2

2

0

0 6:0

6

2. Bjelovar

2

2

0

0 5:2

6

3. Slavija

2

1

1

0 1:0

4

4. Podravina

2

1

0

1

5:2

3

5. Slobodnica

2

1

0

1

4:3

3

6. Mladost (C)

1

1

0

0 3:2

3

7. BeliĹĄ e

1

1

0

0 1:0

3

8. Sla na

2

1

0

1

4:4

3

9. Koprivnica

2

1

0

1

4:4

3

10. akovo

2

1

0

1

2:2

3

11. NAĹ K

2

1

0

1

1:1

3

12. NedeliĹĄ e

2

1

0

1

3:4

3

13. KriĹževci

2

1

0

1

2:4

14. Grani ar

2

0

2

0 1:1

2

15. Mladost (P)

2

0

1

1

2:4

1

0

2

1:3

3

16. Olimpija

2

0

17. Lipik

2

0 0 2 3:6

0

18. Croa a

2

0 0 2 1:7

0

0

Parovi slijede eg kola: Podravina – Mladost (P); Koprivnica – Bjelovar; Otok – Croatia; Slobodnica – Nedeliť e; Lipik – KriŞevci; Beliť e – Slatina; akovo – Mladost (C); Slavija – NAŠK; Grani ar – Olimpija.

etiri prilike i dao tri gola.â€? U idu em kolu NedeliĹĄ e gostuje kod Slobodnice: “Vra a nam se, vjerujem, Golubi , jer nam baĹĄ nedostaje napada i trebalo bi biti boljeâ€? najavio je Orehovec. (Ivana Strahija)

IV. HNL-SJEVER - skupina A

Derbiji u Pribislavcu i Palovcu doma inu, Trnava najuvjerljivija na startu Derbi prvog kola odigran je u Pribislavcu. Novi etvrtoligaĹĄ Polet pobjedom je protiv akovca startao u novoj ligi. Pribislav ani su prvi gol postigli preko Pal ija, a akovec se mu io s razigranim doma inima sve do same zavrĹĄnice. Tek poĹĄto je Erdelja isklju en, akov ani kao da su dobili mjesta za igru, pa su poravnali preko OrĹĄi a na 1:1, no Gajnik im je dokinuo nadu u bodove dvije minute pred kraj za kona nih 2:1 “Slabo smo igrali i nismo bili kompletni.

Nismo stigli registrirati petoricu igra a, a s godiĹĄnjeg odmora nam se nije vratio na vrijeme ni Vjekoslav Pintari , koji je vaĹžna karika ekipe. U idu em e kolu biti bolje, nadam se pobjedi protiv Sloge kod ku e, predsjednik akovca DuĹĄan Mikolaj.

Debelec dvaput za nedostiĹžnu prednost Drugi me imurski zanimljivi ogled odigran je u Palovcu. Palov ani su odli no krenuli u sezonu, a trener-igra Santino Debelec pokazao je svo svoje umije e, pr-

vo pogotkom s 11 metara, a zatim i iz igre. ak je i njegova zamjena, Benjamin Kati , odli no odradio posao, te je potvrdio pobjednika susreta pogodivĹĄi za 3:0. SlogaĹĄi su uspjeli sti i tek do po asnog gola, i to s bijele to ke, a viĹĄe sre e e klub koji je tijekom stanke imao dosta promjena, traĹžiti u idu em kolu, kad igraju protiv akovca na stadionu Mladosti.

Sigurni Grani ar Kotorip ani su uvjerljivo svladali Srakare, a do 60. minute Grani ar je ve imao 3:0, nakon golova Hertelendija i Vilima Kosa.

Dvostruki je kotoripski strijelac me utim isklju en u 69. minuti, kad je dobio i drugi Ĺžuti karton, pa se u ostatku susreta Grani ar orijentira na obranu rezultata.

Gosti iz Sra inca uspjeli su tek minutu pred kraj utakmice smanjiti na 3:1. “Utakmica je bila prili no izjedna ena, nije bilo velikih ĹĄansi, ali smo mi svoje poluprilike znali iskoristiti. Ostali smo bez Hertelendija zbog crvenog kartona, to e sigurno utjecati na naĹĄu

igru, no na sre u imamo 15-tak podjednakih igra a s kojima trener moŞe raspolagati�, rekao nam je Grani arov tajnik Željko Kos.

Trnava bez problema U Gori anu je postavljen najviĹĄi rezultat kola, a zahvaljuju i 5:0 (Pintar, Blagus, Ribari i dva put JakĹĄi ) Trnava e tjedan sigurno provesti na elu prvenstvene ljestvice. Pobjednik ni u jednom trenu nije bio upitan, a golove su doma i redali kao na traci, ukov ani im nisu predstavljali baĹĄ preveliku prepreku na putu do mreĹže. U idu em kolu Trnava putuje u Ivanec, gdje e mo i testirati svoju golgetersku formu protiv ipak ozbiljnijih protivnika.

Slakov anima samo bod Sloboda iz Slakovca cijeli proĹĄli tjedan se navla ilo oko kupa, da bi na kraju se za tu i za njih vrlo vaĹžnu utakmicu morali pripremati i dalje, jer igraju tek

Rezultati 1. kola: Polet – akovec 2:1; Novi Marof – Sloboda (S) 2:2; Nedeljanec – Ivan ica 2:2; Trnava – ukovec 77 5:0; Sloboda (VŽ) – Plitvica 0:1; Grani ar – Sra inec 3:1; Dinamo – Sloga 3:1.

TABLICA 1. Trnava

1

1

0

0 5-0

3

2. Dinamo

1

1

0

0 3-1

3

3. Grani ar

1

1

0

0 3-1

3

4. Polet

1

1

0

0 2-1

3

5. Plitvica

1

1

0

0 1-0

3

6. Ivan ica

1

0

1

0 2-2

1

7. Nedeljanec

1

0

1

0 2-2

1

8. Novi Marof

1

0

1

0 2-2

1

9. Sloboda (S)

1

0

1

0 2-2

1

10. akovec

1

0

0

1

1-2

0

11. Sloboda (VĹ˝)

1

0

0

1

0-1

0

12. Sloga

1

0

0

1

1-3

0

13. Sra inec

1

0

0

1

1-3

0

14. ukovec 77

1

0

0

1

0-5

0

15. Imotski

2

0

1

1

1:2

1

16. HAĹ K

2

0

1

1

1:3

1

Parovi slijede eg kola: akovec – Sloga; Sra inec – Dinamo; Plitvica – Grani ar; ukovec 77 – Sloboda (VŽ); Ivan ica – Trnava; Sloboda (S) – Nedeljanec; Polet – Novi Marof

ove srijede. Stoga su sluĹžbenu premijeru imali ipak u prvenstvu. I nije to tako bilo loĹĄe. Nije ni dobro, jer su odigrali samo 2:2 u Novom Marofu. Mogli su i do sva tri boda, ali ovaj put nije iĹĄlo.

(Ivana Strahija)

VETERANI – ZAPAD – 2. KOLO

VETERANI – ISTOK – 2. KOLO HODOŠAN. Igraliťte Hodoťana. Sudac: Velimir Leva i (Novakovec).

Strijelci: 1:0 Vlahek (14), 2:0 Ĺ avora (24), 3:0 Vlahek (31), 4:0 S. Srpak (37).

HODOĹ AN: F. Krznar, Domini , A. Srpak, Mihokovi , Bihar, Ĺ avora, Dolen i , Ciglari , Ĺ vec, S. Srpak, Sabol.

PODTUREN: Z. Ĺ ol , Kerovec, Mikuli , Strahija, Biber, Strnad, JambroĹĄi , Ko evar, Horvat, I. Hranilovi , V. Hranilovi ,

reĹžimu potpuno podbacilo. Barem rezultatski.

Pomla ena Mladost u ovoj sezoni odigrala je dobru i borbenu utakmicu protiv Grani ara. Nije bilo lako posebice jer su gosti poveli eurogolom. Stizati prednost uvijek je nezgodno, jer se osloba a prostor za kontru i tako je i bilo. Županjci su imali 0:1, ali doma i se nisu predali.

Stiskali su, iako im sudac baĹĄ i nije dao da se razmaĹĄu. Bio je zaista katastrofalan.

Pravih prilika za poravnanje u prvom dijelu nije bilo, ali zato je u nastavku gol visio u zraku. Nikako da u e, sve do posljednjih trenutaka utakmice, kad je Ba ari postigao rijetko vi en euro-gol. ZasluĹženo poravnanje i dobra atmosfera nakon utakmice u Prelogu.

MLADOST – BSK 2:2 (1:1)

STRAHONINEC – SLOBODA (S) 2:3 (0:1)

HAJDUK – POBJEDA (GH) 1:6 (0:5)

PRELOG. IgraliĹĄte Mlados . Sudac: Josip Kedmenec (Sv. Marija).

Strijelci: 1:0 Radikovi (33), 1:1 Vinkovi (39), 2:1 MarcijuĹĄ (70), 2:2 Horvat (83).

MLADOST: RuĹžman, T. KalĹĄan, Bauer (od 46. I. MarcijuĹĄ), Hozjak, Pata a, Slavi ek, Ĺ venda (od 46. Purgar), Soka , Kos (od 55. Mar nec), Radikovi , Posavec.

BSK: Horvat, Trstenjak, Se an, Ha ek, Kova ec, Mesari (od 46. K. Novak), Puklavec, Mlinari (od 46. LaptoĹĄ), Mesari , Vinkovi .

STRAHONINEC. IgraliĹĄte Bujan Stjepan-S pi . Sudac: Kris jan Genc (Prete nec).

Strijelci: 0:1 Srnec (12), 0:2 MarciuĹĄ (77), 0:3 Srnec (84), 1:3 Zobec (85), 2:3 Aldi (90).

STRAHONINEC: Trupkovi , HadŞi , Zobec, Žuni , Makovec, Srnec, Antonovi , Bali , Aldi , Topoljnjak, Kolar.

SLOBODA: Vibovec, Horvat, TomaĹĄi , Kiri , Sen ar, IvanuĹĄa, OkreĹĄa, Koruni , He a, Gavez, Srnec.

BREZJE. IgraliĹĄte Hajduka. Sudac: Radovan Posedi.

Strijelci: 0:1 A. Debelec (5), 0:2 Mlinari (10), 0:3 A. Debelec (20), 0:4 A. Debelec (25), 0:5 A. Debelec (40), 1:5 Gregorin i (68), 1:6 Trbovi (78).

HAJDUK: Mezga, Vinkovi , Buhanec, Grabrovi , Šprajc, Jagec, Gregorin i , Šafari , Žnidari , Mar ec, Slunjski.

POBJEDA: MarciuĹĄ, Mikulan, Kova , Horvat, Ivan i , Trbovi , Zamuda, Furdi, A. Debelec, Zobovi , Topolnjak.

SPARTAK – DINAMO (D) 3:1 (0:0) MALA SUBOTICA. Igraliťte Jagodiť e. Sudac: Dominik Mihoci ( ukovec).

Strijelci: 1:0 Lon ari (64), 1:1 Jan ec (73), 2:1 Mar ec (76-11m), 3:1 Domjani (80).

SPARTAK: Pintar, PoĹžgaj, Juras, I. kriĹžai , Horvat, Milijan i , M. KriĹžai (od 55.

V. Domjani ), Mar ec, Taradi, Lon ari , Kova i .

DINAMO: Hajdarovi , Tot, Husi , Mihalec, Vugrinec, Marodi, Jan ec, Jesenovi , Godina, JambroĹĄi , Ciceli.

BRATSTVO – SOKOL 2:2 (1:0) SAVSKA VES. Igraliťte Bratstva. Sudac: Marinko Hruťoci (Nedeliť e).

Strijelci: 1:0 V. Balent (29-11m), 1:1 Tarandek (65), 1:2 Mikolaj (77), 2:2 V. Balent (89).

BRATSTVO: K. Ĺ ol , J. BoĹži , Bujan, Dunjko, Horvat, Vrbanec, S. BoĹži , Mesari , M. Ĺ ol , TomaĹĄi , V. Balent.

SOKOL: Ĺ ari , JambroĹĄi , Zadravec, Glavina, Ĺ kvorc, I. novak, LeĹĄko, Obradovi , Mavrek, Mikolaj, Tarandek.

POLET – VIDOV AN 3:5 (2:2)

OMLADINAC – SLOBODA (M) 2:2 (1:0)

PRIBISLAVEC. Igraliťte Petar Perťi . Sudac: Željko Hajdarovi (Belica).

Strijelci: 1:0 Pal (16), 2:0 BaĹĄek (35), 2:1 I. vidovi (37-11m), 2:2 Ĺ˝. Nes (40), 2:3 Ĺ˝. Nes (56), 3:3 Pal (57), 3:4 LukĹĄa (78), 3:5 D. LukĹĄa (88).

POLET: Grkavec, D. Iva i , Prprovi , Sever, Pintar, Tomi i , Radek, BaĹĄek, Pal , Mihalkovi , Ple kapa.

VIDOV AN: Z. PiĹĄpek, Me imurec, A. Vidovi , Hertelendi, Pongrac, Igrec, Stojkov, D. LukĹĄa, Fabi , I. vidovi , Ĺ˝. Nes .

NOVO SELO ROK. IgraliĹĄte Omladinca. Sudac: Dragu n Novak (Lopa nec).

Strijelci: 1:0 B. Varga (42), 1:1 Dokleja (48), 1:2 Belec (75), 2:2 Turk (86).

OMLADINAC: Jankovi , M. Leva i , Fric, Jaklin, Bel, Turk, Vukovi , Varga, Jurinec, B. Varga, Kova evi .

SLOBODA: Kova ec, Vince , Ku ek, Gori anec, Hozjan, G. Dokleja, Belec, M. Dokleja, Mesari , Ĺ ari , Plevnjak.

RUDAR – NEDELIŠE 3:2 (1:1) MURSKO SREDIŠE. Igraliťte Šoderka. Sudac: DraŞen Šajnovi .

Strijelci: 1:0 D. Vabec (23), 1:1 I. Vizinger (40), 2:1 Bek (53), 2:2 D. Vizinger (68), 3:2 D. Vabec (78).

RUDAR: Šafari , Varga, Mil. trstenjak, Mar. Trstenjak, Rob, Novak, Žerjav, Antolovi , D. Vabec, Filipan, Bek. NEDELIŠE: Borko, Tkal ec, Žnidari , Pongrac, M. Vizinger, D. Vizinger, V. Branilovi , Baksa, Kova i , Fegeť, I. Vizinger.

ŠENKOVEC – AKOVEC 2:3 (1:1) ŠENKOVEC. Igraliťte Šenkovca. Sudac: Franjo Hergo .

Strijelci: 0:1 Sanjkovi (2), 1:1 Saboli (19), 2:1 Saboli (46), 2:2 Ĺ te ar (50), 2:3 Ĺ te ar (70). Ĺ ENKOVEC: Zadravec, PuĹĄar, Polak, Kolar, Kosma , Novak, Saboli , Fras, Kolar, Ratajec, Pintari .

AKOVEC: Bogdan, Ga al, Pongrac, Hamonajec, Duji , Srpak, KneĹževi , Damjan, Ĺ enji, Sanjkovi , Ĺ te ar.

31. kolovoza 2009.

2. kolo I. ŽNL SOKOL – CENTROMETAL 0:0 VRATIŠINEC. Igralište Sokola. Suci: Damir Aldi (Strahoninec), Renato Posavec (Strahoninec), Stjepan Fic (Lopa nec). Delegat: Alojz Kopasi ( akovec).

SOKOL: B. Puh, T. Lisjak, Lebar (od 68. F. Novak), S. Puh, N. Drk (od 85. Vincek), Žganec, Kova i , Mikolaj, Šol , D. Novak, Mun ar. Trener: Marko Mikolaj.

CENTROMETAL: Trupkovi , Fu ko, Vince (od 85. B. Vince ), Dove er, Sen ar (od 74. Vincek), Majsen, Bratkovi , Lastavec, Vibovec, Fegeš (od 61. Rodigue), Duman i . Trener: Boris or evi . Žu kartoni: Kova i , S. Puh (Sokol), Vince , Majsen, Rodigue (Centrometal).

MLADOST – ZASADBREG 3:2 (1:2) IVANOVEC. Igralište Mlados . Suci: Darko Filip i (Slakovec), Ivica Horvat (Vra šinec), Dragu n Novak (Lopa nec). Delegat: Franjo Kocijan (Šenkovec).

Strijelci: 0:1 Koroši (15), 1:1 D. Leva i (22), 1:2 Rodinger (27-11m), 2:2 N. Horvat (50), 3:2 Pavlekovi (80).

MLADOST: Lacko, Lovren i (od 46. Herman), J. Jaluši , Fu ko (od 78. Zlatarek), Murkovi , N. Horvat, Pavlekovi , M. Novak, Bari , D. Leva i (od 73. Žvorc), N. Novak, Fegeš. Trener: Robert Taradi.

ZASADBREG: Kolar, Kova i , Žganec, Mesari , Rodinger, Sabol ec (od 26. Perho ), Lepen, Kova i , Vrbanec, Koroši , F. Rodinger, M. Novak. Trener: Ivan David. Žu kartoni: M. Novak, Murkovi š, Zlatarek (Mladost), Kova i (Zasadbreg).

BSK – PLAVI 3:1 (2:1) BELICA. Igralište BSK-a. Suci: Branko Bacinger (Varaždin), Rudolf ižmešija (D. Dubrava), Boris Jakovljev (G. Hraš an). Delegat: Željko Štefanac ( akovec).

Strijelci: 1:0 Gunc (28-11m), 1:1 Zadravec (30-11m), 1:2 D. Šol (34-11m), 3:1 Horvat (90).

BSK: Strnad, Gunc (od 81. Horvat), Gelo, Sršan (od 46. Grabavac), Hec, Mihalec, Horvat, Hajdarovi , Palov, Mlinari , Beštek (od 70. Makar). Trener: Stjepan Mihalec.

PLAVI: Vaš, S. Škvorc (od 70. Trupkovi ), Zadravec, Šol , Trstenjak, J. Škvorc, D. Tuksar, Pintari , D. Vabec, Škvorc, Mesari (od 73. Nerer). Trener: Ivan Hamunajec. Žu kartoni: Paler (BSK), Šol (Plavi).

Crveni kartoni: Herc (BSK), Šol (Plavi).

DINAMO – RUDAR 1:5 (1:1) DOMAŠINEC. Igralište Kokotov Vez. Suci: Marin Horvat (Šenkovec), Saša Fegeš (Nedeliš e), Damir Fodor (Slakovec). Delegat: Mijo Horvat.

Strijelci: 1:0 S. Krznar (6), 1:1 Tot (18), 1:2 Rihtarec (60), 1:3 M. Šol (69), 1:4 Kova i (75), 1:5 Tot (88-11m).

DINAMO: D. Novak, Tizaj (od 30. Jasenovi ), Jankovi , A. Krznar, S. Krznar, Brez, Peras (od 65. Baranaši ), N. Krznar, Jakši , Vlasi , Kanižaj, Bobi anec. Trener: Stjepan Makar.

RUDAR: Rajf, D. Leva i (od 85. J. Leich), Kova i (od 89. D. Leva i ), Šprajc, Vuri, Šol , Tot, Rihtarec (od 79. Vincek), Zadravec, Šol , Kukovec, Novak. Trener: Smiljan Liklin. Žu kartoni: A. Krznar, N. Krznar (Dinamo), Kukovec, Šprajc, Šol (Rudar).

Crveni kartoni: Kanižaj (Dinamo), Liklin (Rudar).

POLET – SPARTAK 1:0 (0:0)

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

Samo Omladinac s dvije pobjede I druga doma a pobjeda Omladinca. Sve su igra i Omladinca riješili ve u prvom poluvremenu. Povratnik u staro jato Jurica Novak u 17. minuti svojim zgoditkom dovodi doma ine u vodstvo od 1-0. Dvije minute prije kraja prvog dijela Bratstvo je preko Marka Bujana uspjelo poravnati rezultat na 1-1. Kad se igrala posljednja minuta prvog dijela Kristijan Culjak svojim zgoditkom Omladinac dovodi u novo vodstvo od 2-1. Nažalost u drugom dijelu gledatelji zgoditka nisu vidjeli ve je ostao rezultat iz prvog dijela. Klizav teren nije omogu avao jednoj niti drugoj mom adi mogu nost kvalitetnije igre. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Tri penala u Belici, pobjeda doma inu U Belici dosu ena tri kaznena udarca. Dva za doma e, a jedan za goste. Prvi za BSK u 28. minuti realizira Darko Gunc. Dvije minute kasnije i Plavi imaju kazneni udarac kojeg u zgoditak za 1-1 pretvara Ivan Zadravec. Darko Gunc strijelac je po drugi puta za doma e sa 11 metara u 34. minuti. Po delegatu Željku Štefancu sudac utakmice Branko Bacinger mogao je još jednom pokazati na bijelu to ku za goste u drugom poluvremenu kada je ometan Dragan Tuksar gledaju u kriterije koje je imao kod prekršaja u prethodne tri situacije. BSK je pobjedu mogao osigurati u 38. minuti, ali je izglednu prigodu doma em napada u Igoru Bešteku obranio vrlo dobri vratar Plavih Tomislav Vaš.

Gosti iz Peklenice u drugom su poluvremenu jednom Bruno Mesari uzdrmali vratnicu. U dvije minute dva isklju enja. Prvo kod gostiju u 78. minuti isklju en je Damjan Šolti , a potom u 80. minuti kod doma ih Dino Herc. Obojica su isklju ena zbog druge opomene. Samo što je u 81. minuti ušao u igru umjesto dvostrukog strijelca Darka Gunca mladi Filip Horvat u 90. minuti svojim zgoditkom potvr uje doma u pobjedu BSK-a od 3-1. Samo jedan opomenuti igra i to doma i.

Ivanov ani perfektni u nastavku

SVETI MARTIN NA MURI. Igralište Poleta. Suci: Matija Horvat (S. Ves), Radovan Posedi (Puš ine), Robert Radek (Pribislavec). Delegat: Rajko Zadravec (M. Središ e).

Strijelac: 1:0 Radikovi (70).

POLET: urkin, Turk (od 63. N. Novak), M. Karlov ec, Mih. Karlov ec (od 67. U. Stojko), Hren, Horvat, Radikovi , Sobo an, Gori anec, Šardi, Makovec (od 63. G. Gori anec). Trener: Krešimir Šenji.

SPARTAK: Jalšovec, Domini (od 70. Ruži ), Mihalic (od 80. Novosel), Cvetko, G. Križai , Hali , Pasler, E. Šegovi , I. Šegovi , Lackovi , Opa ak. Trener: Tomica Šestan. Žuti kartoni: M. Karlov ec, A. Gori anec, Radikovi (Polet), Hali , Mihalic, G. Križari (Spartak).

Crveni karton: Ruži (Spartak).

U Ivanovcu svakoj mom adi po poluvrijeme, a doma inu pobjeda. Iako su doma i i u prvom poluvremenu imali inicijativu gosti iz Zasadbrega imali su vodstvo od 2-1. Marko Koroši prvi je u 15. minuti zatresao doma u mrežu vratara Stivena Lacka. Sedam minuta kasnije Dominik Leva i poravnava rezultat na 1-1. Gosti u vodstvo dolaze u 27. minuti zgoditkom kapetana mom adi Filipa Rodingera iz opravdano dosu enog kaznenog udarca. U prvom poluvremenu niti jedan opomenuti igra , ali ih je zato u drugom bilo etiri. Tri doma i, a jedan gostuju i. Nikola Horvat

OMLADINAC – BRATSTVO (SV) 2:1 (2:1)

NAPRIJED – DUBROV AN 3:2 (2:1)

NOVO SELO ROK. Igralište Omladinca. Suci: Igor Križari (Šenkovec), Borut Križari (Ivanovec), Tomislav Herman (Belica). Delegat: Slavko Novak (Podturen).

Strijelci: 1:0 J. Novak (17), 1:1 Bujan (43), 2:1 K. Culjak (45).

OMLADINAC: Tomaši , D. alopa, M. Culjak, Jambroši , G. alopa, Bel (od 46.

Horvat), K. Culjak, Krišto , J. Novak, Dragovi , Lesjak (od 78. Ratajec). Trener: Denis Ratajec.

BRATSTVO: Lajtman, Vlahov, Bujan, Saka , Vugrin (od 46. Patafta), Zlatarek, Carevi , Horvat (od 60. Zver), M. Mesari , D. Mesari , Hižman. Trener: Slavko S panovi . Žu kartoni: J. Novak (Omladinac), Vlahov, D. Mesari (Bratstvo).

CIRKOVLJAN. Igralište Zdenci. Suci: Zoran Hajdinjak ( akovec), Vlado Soka (Podturen), Ivan Žganec ( akovec). Delegat: Toni Mar njaš ( akovec).

Strijelci: 0:1 I. Vidovi (15), 1:1 Mar nec (19), 2:1 Kemec (33), 2:2 D. Horvat (68-11m), 3:2 Mar nec (90-11m).

NAPRIJED: Mlinarec, I. Varga (od 78. F. Hižman), Šimunkovi , Luka i , J. Hižman (od 86. Horvat), Bedeni ki, Vlah (od 57. N. Režek), Mar nec, Horvat, Ž. Glavina, Kemec. Trener: Zlatko Vugrinec.

DUBROV AN: Šubaša, B. Brljak (od 69. Jakupak), I. Vidovi , Hujs, D. Horvat, jadan, Špoljar, D. Horvat, Lovrek (od 76. I. Horvat), Nes , mrlec. Trener: Dražen Horvat.

VETERANI – ISTOK – 3. KOLO KRALJEV AN 38 – MLADOST (P) 3:6 (1:2) DONJI KRALJEVEC. Igralište Fondacije. Sudac: Nino Škrobar (Brezje).

Strijelci: 0:1 Radikovi (25), 0:2 Pata a (36), 1:2 Perca (44), 2:2 Mlinarec (56), 2:3 Slavi ek (67), 2:4 Soka (70), 2:5 Kljai (75), 3:5 Perca (82), 3:6 Hozjak (90-11m).

KRALJEV AN 38: Strahija, Radmanovi , Strbad, Cerovec, Mlinarec, Perca , D. Glad, Duš, Vlah, Iskra, Mun ar.

MLADOST: Gorupi , Posavec, Bauer, Hozjak, Kos (od 46. Kljai ), Pata a, Soka , Radikovi , Slavi ek, ižmešija, Zvonarek.

BSK – SPARTAK 3:3 (1:2) BELICA. Igralište Mos š e. Sudac: Dražen Šajnovi (Zasadbreg).

Strijelci: 1:0 Puklavec (32), 1:1 Taradi (35), 1:2 Taradi (38), 2:2 Pintari (50), 3:2 Mlinari (67), 3:3 Ma ek (74).

BSK: Horvat, Trstenjak, Se na, D. Ma ek, Horvat, Mesari , Puklavec, Mlinari , D. Mesari , Vinkovi , Pintari .

SPARTAK: Pintar, Požgaj, Juras, Križari , Horvat, Miljan i , M. Križari , S. Ma ek, Taradi, Lon ari , Kova i .

DINAMO – HODOŠAN 3:1 (1:1) DOMAŠINEC. Sudac: Mladen eke (Ferke nec).

Strijelci: 0:1 Ciglari (5), 1:1 Jambroši (38), 2:1 Ciceli (75), 3:1 Godina (86).

DINAMO: Hajdarovi , Tot, Husi , Mihalec, Vugrinec, Marodi, Jan ec, Jesenovi , Godina, Jambroši , Ciceli, Biber.

HODOŠAN: Krznar, Domini , Bihar, Miholkovi , Šavora, Dolen i , Ciglari , Švec, Srpak, Vlahek, Sabol, Mesari .

PODTUREN – POLET (P) 3:3 (3:1) PODTUREN. Igralište Trnoc. Sudac: Danijel Ko ila (Miklavec).

Strijelci: 1:0 V. Hranilovi (1), 2:0I. hranilovi (6), 2:1 Mihalkovi (30-11m), 3:1 V. Hranilovi (41), 3:2 Radek (46), 3:3 Tom i (60).

PODTUREN: Kukovec, Mikuli , Kerovec, Strahija, Biber, Strnad, Jambroši , Ko evar, Ov ar, I. hranilovi , V. Hranilovi .

POLET: Grkavec, Ivan i , Prprovi , Sever, Pintar, Tom i , Radek, Bašek, Pal , Mihalkovi , Ple kapa.

poravnao je na 2-2 u 50. minuti. Pobjedu doma inu od 3-2 donio je svojim zgoditkom Matija Pavlekovi u 80. minuti.

Visoka pobjeda Rudara u Domašincu Dobro je doma i Dinamo krenuo u utakmicu i ve u 6. minuti zgoditkom Stjepana Krznara poveo sa 1-0.

No, nažalost po doma e navija e bilo je to sve od doma ina. Stanislav Tot uspio je u 18. minuti poravnati na 1-1. U 27. minuti teže se ozlijedio igra Dinama Jurica Tizaj koji je pomo morao potražiti u Županijskoj bolnici u akovcu. Radilo se o ozljedi glave, odnosno u predjelu uha. Luka Rihtarec u 60. minuti dovodi Rudar u vodstvo od 2-1. Dvije minute kasnije sa gostuju e klupe udaljen je izioterapeut Dalibor Liklin zbog u estalog prigovaranja na odluke suca utakmice Marina Horvata. Marko Šolti povisuje u 69. minuti gostuju e vodstvo na 3-1, a u istoj je minuti zbog druge opomene Dinamu isklju en Mihael Kanižaj. Alen Kova i u 75. minuti povisuje na 4-1, a kona nih 5-1 za Rudar u 88. minuti iz kaznenog udarca donosi po drugi puta na utakmici strijelac Stanislav Tot. Imali su gosti iz Murskog Središ a još nekoliko lijepih prigoda za nanijeti još teži poraz Dinamu. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Poraz Spartaka u Svetom Martinu na Muri U odli noj utakmici gosti iz Male Subotice bili su u prvom poluvremenu superiornija mom ad. U 9. minuti postižu zgoditak, ali na intervenciju pomo nog suca Roberta Radeka isti nije priznat. U drugom poluvremenu doma i Polet uspio je poravnati odnos snaga na terenu. Uz pomo vratara Spartaka Stjepana Jalšovca u 70. minuti Nenad Radikovi postiže zgoditak te donosi doma inu minimalnu i prvu jesensku pobjedu od 1-0.

Od radosti što je postigao zgoditak Radikovi je skinuo dres i zaradio od suca utakmice Matije Horvata opomenu. Kad smo kod opomena bilo ih je ukupno šest, po tri u svakoj mom adi. Spartak je tri minute prije kraja utakmice ostao bez isklju enog Kristijana Ruži a zbog druge opomene. Prvu je zaradio samo dvije minute ranije.

Naprijedu sva tri boda u posljednjim sekundama Naprijed do doma e pobjede iz kaznenog udarca u suda koj nadoknadi. Vrlo živu i pravu prvenstvenu utakmicu odigrali su doma i Naprijed i gostuju i Dubrav an. Gledatelji njih oko tristotinjak može biti zadovoljnom prikazanim na terenu. U otvorenoj igri dosta su prigoda imale i jedna i druga mom ad. Gosti iz Donje Dubrave prvi su poveli u 15. minuti zgoditkom Igora Vidovi a. etiri minute kasnije na 1-1 poravnava Željko Martinec. Zgoditkom Matije Kemeca u 33. minuti Naprijed dolazi do vodstva od 2-1 koje drži do kraja prvog poluvremena. U drugom dijelu bilježimo dva kaznena udarca. Za svaku mom ad po jedan. Prvi su imali gosti u 68. minuti kojeg je u zgoditak i poravnanje na 2-2 realizirao Dražen Horvat-trener. Igrala se prva minuta suda ke nadoknade vrlo dobrog suca Zorana Hajdinjaka kada je isti po drugi puta u drugom

poluvremenu sasvim opravdano pokazao na bijelu to ku. Željko Martinec uzeo je rizik u svoje noge i sa 11 metara donio doma inu pobjedu od 3-2. Sedmorica opomenutih igra a na utakmici. Doma a samo dvojica, a gosti su imali petoricu opomenutih igra a.

Mreže ostale netaknute u Vratišincu Bez zgoditaka u srazu Sokola i Centrometala. U sudaru dviju ravnopravnih mom adi gledatelji su bili uskra eni za užitak zbog kojeg najviše dolaze na utakmice, a to je zgoditak. Od po etka se igralo borbeno i vrsto što je donijelo i tri opomene u prvom poluvremenu. U drugom su još dvojica igra a «požutjela». Gledaju i po mom adi dva od strane Sokola, a tri od strane mom adi Centrometala.

FAIR PLAY Isklju eni : Kris jan Ruži (Spartak), Mihael Kanižaj (Dinamo D), Dalibor Liklin zioterapeut (Rudar), Dino Herc (BSK), Damjan Šol (Plavi Pek.)

STATISTIKA 24 pos gnuta zgoditka ili 3,4 po utakmici 31 opomenu igra 5 isklju enja 7 kaznenih udaraca dosu eno i is realizirani

Rezultati 2. kola: Polet (SMnM) - Spartak 1-0; Dinamo (D) - Rudar 1-5; Naprijed - Dubrav an 3-2; BSK - Plavi (Peklenica) 3-1; Sokol - Centrometal 0-0; Mladost (I) - Zasadbreg 3-2; Omladinac (NSR) - Bratstvo (SV)2-1

TABLICA 1. Omladinac (NSR)

2

2

0

0 3:1

6

2. BSK

2

1

1

0 5:3

4

3. Mladost (I)

2

1

1

0 5:4

4

4. Rudar

2

1

0

1

5:3

3

5. Dubrav an

2

1

0

1

6:5

3 3

6. Spartak

2

1

0

1

2:1

7. Naprijed

2

1

0

1

4:4

3

8. Polet (SMnM)

2

1

0

1

1:1

3

9. Plavi (Peklenica)

2

1

0

1

3:4

3

10. Sokol

2

0

2

0 3:3

2

11. Centrometal

2

0

2

0 2:2

2

12. Zasadbreg

2

0

1

1

5:6

1

13. Bratstvo (SV)

2

0

1

1

3:4

1

14. Dinamo (D)

2

0

0

2 3:9

0

Parovi slijede eg kola: Bratstvo (SV) - Polet (SmnM); Zasadbreg - Omladinac (NSR); Centrometal - Mladost (I); Plavi (Peklenica) – Sokol; Dubrav an – BSK; Rudar – Naprijed; Spartak - Dinamo (D)

VETERANI – ZAPAD – 3. KOLO DINAMO – JADRAN 5:0 (2:0)

SLOBODA – HAJDUK (B) 8:0 (4:0)

PALOVEC. Igralište Dinama. Sudac: Kris jan Genc (Prete nec).

Strijelci: 1:0 Zor ec (3), 2:0 Koprivec (18), 3:0 J. Šegovi (50), 4:0 Zor ec (55), 5:0 J. Šegovi (71-11m).

DINAMO: Jankovi , I. križai , Furdi, Koprivec, Gregorin i , Dodlek, Kova , Hliš , Zor ec, J. Šegovi , Kolari .

JADRAN: Kova ec, Hras , Juras, Ko iš, Kranj ec, Mesari , Korent, Kodba, Pavlekovi , G. Ko iš, Jan ec.

RADNI KI – MLADOST (I) 2:2 (1:1) GARDINOVEC. Sudac: Mihoci Dominik ( ukovec).

Strijelci: 0:1 Krišto (7), 1:1 Žilavec (36), 2:1 Lovrek (59), 2:2 Krišto (60).

RADNI KI: Paler, Vodopija, J. Novak, J. Križai , Vlahek, Bacinger, Hajdarovi , D. Novak, D. Baksa (od 35. Lovrek), Krznar, Žilavec (od 65. Z. Baksa).

MLADOST: Bujani , Kozjak (od 17. Bašek), Klinec, Višnji , Jurinec (od 46. Tkal ec), Jambrovi (od 46. Pojer), Varga, Toplek, Krišto , Lajtman, Sušec (od 46. Žvorc).

TABLICA 1. Dinamo (P) 2. Hodošan 3. Dinamo (D) 4. BSK 5. Radni ki 6. Sloga ( ) 7. Mladost (I) 8. Mladost (P) 9. Podturen 10. Spartak 11. Jadran 12. Vidov an 13. Polet (P) 14. Kraljev an 38

3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0

1 0 0 2 2 2 1 1 1 1 0 0 1 0

0 1 1 0 0 0 1 1 1 1 2 2 2 3

10:4 9:3 8:6 9:5 8:4 7:4 7:5 10:9 7:9 6:8 11:12 7:10 7:13 7:21

7 6 6 5 5 5 4 4 4 4 3 3 1 0

SLAKOVEC. Igralište Slobode. Sudac: Franjo Hergo (Ž. Gora).

Strijelci: 1:0 Srne (13), 2:0 Okreša (22), 3:0 He a (30), 4:0 Koruni (35), 5:0 Koruni (60), 6:0 He a (67), 7:0 He a (77), 8:0 He a (80).

SLOBODA: Vibovec, Horvat, Tomši , Kiri , Sen ar, Ivanuša, Okreša, Koruni , He a, Gavez, Srnec, Filip i .

HAJDUK: Mezga, Vinkovi , Buhanec, Grabrovi , Šprajc, Jagec, Gregorin i , Šafari , Žnidari , Mar ec, Slunjski, Šprajc.

AKOVEC – OMLADINAC (NSR) 1:5 (1:4) AKOVEC. Igralište SRC Mladost. Sudac: Marinko Hrušoci.

Strijelci: 0:1 Bel (15), 0:2 Vukovi (24), 0:3 Varga (25), 0:4 Vukovi (36), 1:4 Ga al (42), 1:5 Varga (52).

AKOVEC:Tropša,Ga al,Hamonajec,Duji ,Srpak,Sobo an,Sa er,Sanjkovi ,Damjan, Zadravec, Šte ar.

OMLADINAC: Grahovec, Skoliber, Podgorelec, Fric, Jaklin, Bel, Turk, Vukovi , Varga, Jurinec, B. Varga.

NEDELIŠ E – STRAHONINEC 5:3 (2:2) NEDELIŠ E. Igralište Nedeliš a. Sudac: Dragu n Novak.

Strijelci: 1:0 Žnidari (13), 2:0 V. Branilovi (18-11m), 2:1 Hadži (26), 2:2 Hadži (35), 3:2 Baksa (60), 3:3 Srnec (62), 4:3 Knez (70), 5:3 Žnidari (88).

NEDELIŠ E: Tkal ec, Žnidari , Pongrac, M. Vizinger, D. Vizinger, V. Branilovi , Baksa (od 46. Knez), Kova i , Fegeš, I. vizinger, Marciuš.

STRAHONINEC: Trupkovi , Šimuni , Zobec, Žuni , Makovec (od 20. Hadži ), Srnec, Antonovi , Bali (od 46. Zeli ), Aldi , Topolnjak, Kolar.

OMLADINAC – BRATSTVO (SV) 7:4 (3:3) MA KOVEC. Igralište Trate. Sudac: Željko Kova i (Šenkovec).

Strijelci: 1:0 Vukovi (4), 2:0 Blažon (14), 2:1 Graši (16), 2:2 J. Boži (25), 3:2 Blažon (27), 3:3 J. Boži (40), 4:3 Blažon (46), 5:3 Vukovi (51), 5:4 J. Boži (58), 6:4 Vrbanec (66), 7:4 Blažon (86).

OMLADINAC: Grahovec, Perho , Posavec, Vukovi , Vrbanec, Novak, Kova evi , Mihol i , Bedi , Blažon, Kukovec.

BRATSTVO: Žnidari , Dunjko, Kolari , Horvat, Zanjko, Grabar, Tomaši , Graši , Balent, Ž. Kolari , J. Boži .

SOKOL – RUDAR 0:3 (0:1) VRATIŠINEC. Igralište Sokola. Sudac: Ivan Žganec ( akovec).

Strijelci: 0:1 D. Vabec (34), 0:2 Antolovi (54), 0:3 D. Vabec (56).

SOKOL: Šari , Jambreši , Mance, Zadravec, M. Glavina, Horvat, Škvorc, isar, Novak, Leško, Obradovi .

RUDAR: Šafari , S. Varga, Rob, Žerjav, Trstenjak, Z. Novak, Glavina, Bek, Trstenjak, Filipan, Antolovi .

POBJEDA – ŠENKOVEC 8:1 (8:1) GORNJI HRAŠ AN. Igralište Polenke. Sudac: Renato Posavec ( akovec).

Strijelci: 1:0 Topolnjak (5), 2:0 Trbovi (8), 3:0 A. Debelec (12), 4:0 Trbovi (15), 5:0 Topolnjak (20), 6:0 A. Debelec (28), 6:1 Pušar (35), 7:1 A. Debelec (37), 8:1 A. Debelec (46).

POBJEDA: Marciuš, Mikulan, Kova , Horvat, Ivan i , Trbovi , Zamuda, Furdi, A. Debelec, Zobovi , Topolnjak. ŠENKOVEC: Zadravec, Pušar, Polak, Kolar, Kosma , Novak, Saboli , Fras, D. Kolar, Ratajec, Pintari .

AKOVEC: Bogdan, Ga al, Koleni , Pongrac, Kneževi , Damjan, Šenji, Sanjkovi , Zadravec, Šte ar, Žganec.

HAJDUK: Mezga, Vinkovi , Buhanec, Grabrovi , Šprajc, Jagec, Gregorin i , Šafari , D. Žnidari , Mar ec, Slunjski.

TABLICA 1. Pobjeda 2. Sloboda (S) 3. akovec 4. Omladinac (M) 5. Nedeliš e 6. Rudar 7. Omladinac (NSR) 8. Sloboda (M) 9. Bratstvo (SV) 10. Sokol 11. Strahoninec 12. Šenkovec 13. Hajduk (B)

3 3 3 2 3 3 2 2 3 3 3 3 3

3 3 2 2 2 2 1 1 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 0 0 0

0 0 1 0 1 1 0 0 2 2 3 3 3

17:4 14:4 16:7 13:5 10:7 8:5 7:3 7:4 7:12 3:11 7:11 5:16 1:26

9 9 6 0 6 6 4 4 1 1 0 0 0

31. kolovoza 2009.

2. kolo II. ŽNL istok VIDOV AN – RADNI KI 7:3 (4:0) DONJI VIDOVEC. Igralište Vidov ana. Suci: Zdravko Toplišnjak (N. Ves), Franjo Horvat (Strahoninec), Josip Novak ( akovec). Delegat: Antun Horvat.

Strijelci: 1:0 Mario Matulin (15-11m), 2:0 Škoda (19), 3:0 Grozdek (30), 4:0 Mario Matulin (43-11m), 4:1 S. Novak (50), 5:1 Škoda (57), 5:2 S. Novak (62), 6:2 Friš i (70), 7:2 Grozdek (74), 7:3 Bobi anec (86).

VIDOV AN: Cve ni , Zadravec, Ku an (od 80. Friš i ), N. Nes , Mario Matulin, N. Friš i , Nemet, D. Friš i , Škoda (od 61. D. Nemet), Lukša, Grozdek (od 74. Herman).

Trener: Sre ko Gabaj.

RADNI KI:Horvat,Carovi (od80.E.Horvat),Koren,Toplek(od56.Cirkven i ),Obadi , Paler, S. Novak, Baksa, D. Novak, Živkovi , Kolari . Žu kartoni: Grozdek (Vidov an), S. Novak, M. Horvat, Kolari (Radni ki).

CROATIA – PODTUREN 5:3 (1:1) OREHOVICA. Igralište Gmajna. Suci: Ivica Križai (Štefanec), Dražen Sukanec (S. Ves), Josip Jurinec (Ivanovec). Delegat: Željko Bacinger.

Strijelci: 0:1 K. Boži (15), 1:1 D. urila (38), 1:2 Balenovi (58), 2:2 Kr mar (69), 3:2 Ivanuši (78), 4:2 Kr mar (80), 4:3 R. Boži (89-11m), 5:3 M. Ruži (90-11m).

CROATIA: Patar ec, D. urila (od 51. Ivanuši ), Jeleni (od 46. Gori anec), Kolar, urin, Hunjadi, S. Ruži , Kosi, Kr mar (od 84. Šafari ), M. Ruži , J. Bali. Trener: Kris jan Varga.

PODTUREN: Šalamon, Kolar, J. Lepen (od 84. P. Telebuh), Tkalec, Radovan, R. Boži , Mravljek (od 70. Vidovi ), I. telebuh (od 52. Kolari ), Balenovi , Kerovec, K. Boži .

Trener: Dušan Novak. Žu kartoni: Kosi, Patar ec (Croa a), Tkalec, I. Telebuh, P. Telebuh (Podturen).

DRAVA – SK 1:2 (1:2) DONJI MIHALJEVEC. Igralište Prek Druma. Suci: Nini Škrobar ( akovec), Mario Pintari (Nedeliš e), Ivan Kolari ( akovec). Delegat: Dragu n Borko (Nedeliš e).

Strijelci: 0:1 Hižman (10), 0:2 Vadlja (15), 1:2 Kos (29).

DRAVA:M.Bartoli ,Herc,Kos,Mihoci,Hošnjak,Mihalec(od55.Lipi ),Igrec(od70.Kranjec), Markovi , Ruži , G. orehovec, M. Bartoli (od 46. Igrec). Trener: Ivan Bartoli .

SK: Vojvoda, Baranaši , Žvorc, Ke keš, Graši , Hižman, Kuhanec (od 46. Kramar), Pigac (od 83. Bašnec), Vadlja (od 88. Varošanec), Horvat, Lon ari , Novak. Trener: Davor Horvat. Žu kartoni: Bartoli , Mihalec (Drava).

GALEB – DUBRAVA 4:1 (3:0) OPOROVEC. Igralište Galeba. Suci: Zoran Novak (M. Središ e), Antun Koruni (Lopa nec); Smiljan Šafari (Zasadbreg). Delegat: Antun Vlahek.

Strijelci: 1:0 L. Domini (8), 2:0 L. Domini (22), 3:0 D. Hertelendi (28), 4:0 L. Domjani (72), 4:1 Bobi anec (89-11m).

GALEB: Dolenec, Fleten (od 75. Mat. Erdelji), N. Balent, Soka , Dan. Hertelendi (od 82. Kos), Vuk, Car (od 68. I. Erdelji), Grana r, R. Balent, Slavi ek, L. Domini . Trener: Damir Pigac.

DUBRAVA: uranec, Gavranovi (od 72. Paler), Divjak, Dav. Mu i , Sršan, Bobi anec, Ko evar, Tkalec (od 75. Murkovi ), V. Mu i , Doboši , Sabol. Trener: Vladimir Sabol. Žu kartoni: Vuk, Fleten (Galeb), Divjak, Sršan, Sabol, D. Mu i , Bobi anec (Dubrava).

Crveni karton: I. Erdelji (Galeb).

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Croatia i Mladost (SM) sa šest bodova na vrhu Croatia bolja od Podturna. Nakon što su gosti poveli u 15. minuti zgoditkom Kristijana Boži a nije baš izgledalo da e doma i na kraju do i do pobjede. Uspjeli su u prvom poluvremenu tek u 38. minuti zgoditkom Damira urile izjedna iti rezultat na 1-1. Podturen u novo vodstvo od 2-1 dolazi u 58. minuti zgoditkom Mihovila Balenovi a.

Slijedi tragi nih deset minuta gostiju, a sve zahvaljuju i lošem vrataru Draženu Šalamonu. Od 69. do 80. minute Croatija prelazi u vodstvo od 4-2. Prvo je na 2-2 poravnao Marijan Kr mar, potom je vodstvo od 3-2 donio Ivan Ivanuši , a 4-2 djelo je dvostrukog strijelca na utakmici Marijana Kr mara. U posljednje dvije minute utakmice slijede dva opravdano dosu ena kaznena udarca. Za svaku mom ad po jedan. Prvo u 89. minuti za Podturen kojeg realizira Robert Boži za smanjenje rezultata na 4-3, a potom kona nih 5-3 postavlja sa bijele to ke Marko Ruži . Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

U Svetoj Mariji Mladosti i druga jesenska pobjeda. U prvom poluvremenu zgoditaka nije bilo. Drugo poluvrijeme gosti iz Draškovca dobro su zapo eli i poveli u 52. minuti zgoditkom Dejana Repalusta sa 1-0. ak su do tog trenutka bili bolja mom ad od doma e Mladosti, ali su u nastavku stali, a doma i to iskoristili i preokrenuli rezultat u svoju korist. Davor Bogdan je u 61. minuti poravnao na 1-1, a pobjedu od 2-1 donio je Silvio Šulj u 71. minuti. Samo tri opomenuta igra a i to sva trojica iz mom adi Draškovca.

U Palinovcu sve riješeno u prvom poluvremenu. Marko Možek u 10. minuti dovodi doma ine u vodstvo od 1-0, a potom šest minuta prije kraja prvog poluvremena na kona nih 2-0 povisuje Nikola Talan. Imali su i gosti iz Tur iš a svoje dvije izgledne prigode koje za razliku od svojih doma ina nisu realizirani pa im je poraz bio neizbježan. U

MLADOST – DRAŠKOVEC 2:1 (0:0) SVETA MARIJA. Igralište Mlados . Suci: Jasmin Lozi (Belica), Mladen Puklavec (G. mihaljevec), Stjepan Novak ( akovec). Delegat: Davor Drvenkar (Belica).

Strijelci: 0:1 D. Repalust (52), 1:1 Bogdan (61), 2:1 Šulj (71).

MLADOST:Mir.Kranjec,Bogdan(od90.Papak),Posavec,Šulj,Šamarija,Hobor,Blažin i , Gašpari , Štrok, Igrec, Markovi (od 23. Briševac). Trener: Božidar Kedmenec.

DRAŠKOVEC: Taradi, J. Repalust, Vugrinec, D. Ma ja i , N. Pišpek, Baksa, Kova , Dav. Matja i , F. Pišpek, Židov, D. Repalust. Trener: Dario Kova . Žu kartoni: Dan. Ma ja i , Taradi, Baksa (Draškovec).

GRANI AR – BUDU NOST 2:1 (1:1)

MLADOST – BORAC PMP 2:0 (2:0)

NOVAKOVEC. Igralište Drvarijum. Suci: Goran Žganec (S. Ves), Bruno Brljak (D. Dubrava), Dražen Novak (NSR). Delegat: Dragu n Vuk ( akovec).

Strijelci: 1:0 A. Novak (9), 1:1 N. Balent (17), 2:1 Buhin (79).

GRANI AR:Pancer,Kolari ,Mih.Leva i ,B.Leva i ,Ciglar,Cirkven i ,Blažon,Mesarek (od 71. Horvat), Buhin, Novak, T. Leva i . Trener: Josip Katan i .

BUDU NOST: onkaš, Sinkovi (od 35. Pani ), Kodba (od 79. Buza), Višnji , Hali , Lastavec, A. Hali , Domini , Ciglari , Balent, Miši . Trener: Ivan Gajnik. Žu kartoni: Mesarek, M. Leva i (Grani ar), Kodba, Balent, onkaš (Budu nost).

Crveni karton: onkaš (Budu nost).

PALINOVEC. Igralište Mlados . Suci: Franjo Hergo (Ž. Gora), Darko Pokriva (Nedeliš e), Renato Vuk (Ivanovec). Delegat: Slavko Vodopija.

Strijelci: 1:0 M. Možek (10), 2:0 Talan (39).

MLADOST: Šantavec, Borovi (od 85. Sabolec), Možek, Cirkven i , Taradi, avlek, M. Možek, Vrbanec, Mlinarec, Fileš (od 74. Sabol), Talan. Trener: Dušan Podgorelec.

BORAC PMP: Vlah, Mihalec, Kova i , Blažin i (od 68. Jankulija), Zrna, Radikovi (od 46. Vrzan), N. Brumen, Jan ec (od 68. R. Brumen), Bister, Srpak, Rušanec. Trener: Boris Radikovi . Žu kartoni: Fileš, Z. Možek (Mladost), Mihalec, Blažin i , Vlah (Borac PMP)

2. kolo II. ŽNL zapad MLADOST – JEDINSTVO (NSD) 2:1 (1:0) SELNICA. Igralište Kara a. Suci: Jadran Kukovec (Ma kovec), Toni Fažon ( akovec), Miran Culjak (Ma kovec). Delegat: Petar Krha (Novakovec).

Strijelci: 1:0 Kolar (12), 1:1 or evi (52-11m), 2:1 Županec (59).

MLADOST: Rajf, Vinko (od 49. Rob), Kolar, T. Stojko, N. Stojko, Županec, T. Leva i , Tuksar (od 90. Hošpel), Jakopi , Vran i (od 71. Š avni ar), A. Leich. Trener: Marijan Mohari .

JEDINSTVO: Varga, M. Jaluši (od 73. Krizman), Popovi , Vida ek, N. Jaluši , Jambroši , Štajerec, Pla ak, or evi , Rešetar (od 62. Markovi ), Vuruši . Trener: Mladen Rešetar. Žu kartoni: N. Stojko, Š avni ar, J. Leva i , Rob (Mladost), Rešetar, N. Jaluši , Varga, Štajerec (Jedinstvo).

HAJDUK VINDIJA – SLOGA 2:2 (1:2) ŠTRUKOVEC. Igralište Hajduka. Suci: Božidar Kolari (NSR), Tihomir Kralji (Vularija), Željko Turk (Zebanec). Delegat: Darko Jambrovi (Štefanec).

Strijelci: 0:1 Rob (4), 1:1 J. Ma ari (19), 1:2 Sen ar (28), 2:2 M. Ma ari (71).

HAJDUK VINDIJA: Jurovi , D. Horvat (od 81. A. Debelec), D. Hrženjak, T. Jurovi , Gori anec, Dobrani (od 63. Topli anec), J. Ma ari , M. Debelec, M. Ma ari , G. debelec, Bogdan (od 46. Radikovi ). Trener: Darko Rob. SLOGA: Petkovi , Rojko, Vinkovi , Brežnjak, Jambrovi , Bogdan, Smolkovi , Gori anec (od 67. Sobo an), Rob, Sen ar (od 76. Kova ), Koraj. Trener: Franjo Klobu ari . Žuti kartoni: M. Ma ari , T. Jurovi (Hajduk Vindija), Gori anec, Vinkovi , Rojko (Sloga).

DRAVA – STRAHONINEC 3:1 (1:0) KURŠANEC. Igralište Drave. Suci: Davor Šupljika (Šenkovec), Josip Kedmenec (Sv. Marija), Ivan Vlahek ( ukovec). Delegat: Dragu n Šafari .

Strijelci: 1:0 Medved (28-11m), 2:0 Treska (61), 2:1 Vrbanec (66-11m), 3:1 Dombaj (79).

DRAVA: Mar n evi , Postružin (od 87. Plevnjak), Bajkovec (od 63. Tomaši ), Carevi , Fran i , Šol, Dombaj, Kozjak, Medved (od 82. Bratuša), Liber, Treska. Trener: Goran Hadži .

STRAHONINEC: Kralji , T. Novak (od 81. Matkovi ), Bani (od 55. N. Novak), Zorkovi , D. Jaluši , Bujan, Vrbanec, Zlatarek, Lackovi , Dabi , Kuqi (od 81. Horvat). Trener: Dražen Fric. Žu kartoni: Medved, Tomaši (Drava), Zorkovi (Strahoninec).

TRNOVEC – ME IMUREC 1:4 (0:2) TRNOVEC. Igralište Trnovca. Suci: Bojan Juras ( akovec), Robert Novak (Puš ine), Valen no Kantoci (Šandorovec). Delegat: Marijan Sabol (Gardinovec).

Strijelci: 0:1 Kregar (35), 0:2 Kova (43), 1:2 Mar ec (82), 1:3 Kregar (88), 1:4 Kregar (90).

TRNOVEC: Kiri , G. florjani (od 50. Zobovi ), Gyofi, Fras, Mar ec, Pavlekovi (od 59. Borko), Srnec, Brez, Koprivec (od 46. Horvat), Bacinger, ešnjaj. Trener: Krešo Žnidari .

ME IMUREC: Marcijuš, Galovi (od 68. Rešetar), S. Novak (od 75. Lon ari ), Kova , Fu ek, Ivanuša, Škvorc, Treska, Bistrovi (od 85. D. ekunec), Kos, Kregar. Trener: Siniša Trajbar. Žu kartoni: Fras, Brez (Trnovec), Fu ek (Me imurec).

ŠENKOVEC – PUŠ INE 0:3 (0:1) ŠENKOVEC. Igralište Gor ice. Suci: Dražen Jur ec (D. Kraljevec), Ivica Felker (Strahoninec), Bojan Rodiger (Totovec). Delegat: Stjepan Križari .

Strijelci: 0:1 Dove er (45), 0:2 La evi (62), 0:3 Pintari (90). ŠENKOVEC: D. Novak, Radikovi (od 68. S. Kranjec), M. Novak, Vugrinec, Ban, Korent, S. Debelec (od 46. S. Kranjec), Thes, D. Novak, Gori anec, Kolar. Trener: Mario Zaspan.

PUŠ INE: Majurec, Knezi , Pintari , Novosel, Klemen i , Pozder, Skupnjak, Celinger (od 78. Grabar), Dove er (od 46. Šrajbek), La evi , Vidovi (od 70. M. Vidovi ). Trener: Stanislav Posavec. Žu kartoni: M. Novak, Korent, Ban (Šenkovec), Knezi , Pintari , Šrajbek, Vidovi (Puš ine).

Crveni karton: Klemen i (Puš ine).

drugom poluvremenu izjedna ena igra, ali zgoditaka više nije bilo niti na jednoj strani, pa su tako doma ini uspjeli sti i do prve jesenske pobjede. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Pobjeda SK-e u Donjem Mihaljevcu. Za 15. minuta dok se doma a Drava još nije niti snašla gosti iz ehovca poveli su sa 2-0 zgodicima u 10. minuti Filipa Hižmana i 15. minuti Dragutina Vadlje. Ipak je Drava uspjela u 29. minuti zgoditkom Damira Kosa smanjiti na 2-1. Taj su rezultat igra i iz ehovca uspjeli održati u drugom dijelu i iz Donjeg Mihaljevca odnijeti tri boda. Dva doma a opomenuta igra a. ak 10 zgoditaka u Donjem Vidovcu. Sre om po «vidovske voke» više ih je završilo u gostuju oj mreži mom adi Radni kog. Doma i su do visokog vodstva od 4-0 došli ve u prvom poluvremenu. Dva su zgoditka u 15. i 43. minuti postigli iz opravdano dosu enih kaznenih udaraca koje je realizirao Mario Matulin, a po jedan iz igre u 19. minuti Hrvoje Škoda i 30. minuti Leo Grozdek. Po etkom drugog dijela u 50. minuti i gosti iz Gardinovca postižu zgoditak preko Saše Novaka za smanjenje rezultata na 4-1. Hrvoje Škoda se po drugi puta upisuje u strijelce u 57. minuti za vodstvo Vidov ana od 5-1. Po drugi puta strijelac za goste je Saša Novak u 62. minuti. Slijede dva doma a zgoditka Dejana Friš i a i Lea Grozdeka za sada ve 7-2. etiri minute prije kraja utakmice na kona nih 7-3 smanjuje Nikola Bobi anec. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

U Oporovcu Luka Domini trostruki strijelac. Serijom svojih zgoditaka krenuo je u 8. minuti, za 2-0 vodstvo Galeba nastavio u 22. minuti. Danijel Hertelendi strijelac je u 28. minuti za 3-0 s kojim se rezultatom otišlo na odmor. Hatrik Luke Domini a uslijedio je u 72. minuti za visokih doma ih 4-0. Galeb je u 88. minuti ostao bez zbog dvije opomene isklju enog Igora Erdeljija. Minutu prije kraja utakmice Dubrava uspijeva ublažiti ionako visoki poraz na 4-1 iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Stevica Bobi anec. Dva doma a, a ak petorica gostuju ih opomenutih igra a.

Grani ar bolji od Budu nosti. Po raskvašenom terenu odigrana borbena i dinami na utakmica sa još nekoliko izglednih prigoda sa obje strane, a naro ito doma eg Grani ara. Sva tri zgoditka plodovi su grešaka obrambenih igra a. Grani ar je poveo 1-0 u 9. minuti zgoditkom Antuna Novaka. Brzo su gosti iz Podbresta u 17. minuti zgoditkom Nikole Balenta poravnali na 1-1. Trenutak odluke i sporna situacija dogodila se u 79. minuti. Po delegatu utakmice Dragutinu Vuku prije doma eg pobjedni kog zgoditka, a nakon što je sudac utakmice Goran Žganec dozvolio ubacivanje iz ega je postignut zgoditak. Prije samog ubacivanja u kaznenom prostoru Budu nosti došlo je do naguravanja igra a koje nije želio ili htio vidjeti sudac utakmice. Kada su gosti primili zgoditak kojeg je postigao za pobjedu od 2-1

Mario Buhin nastala je gužva oko suca utakmice. Najdeblji kraj izvukao je gostuju i vratar Davor onkaš koji je prvo bio opomenut zbog prigovora, a potom isklju en zbog psovanja.

Kao Budu nost još nije izvršila tri zamjene umjesto onkaša na vrata gostiju stao je pri uvni vratar Manuel Buza. Kad se sve smirilo utakmica je ipak nekako privedena kraju. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

FAIR PLAY Isklju eni : Davor onkaš (Budu nost P), Igor Erdelji (Galeb)

STATISTIKA 33 pos gnuta zgoditka ili 4,7 po utakmici 31 opomenu igra 2 isklju ena igra a 5 kaznenih udaraca dosu eno i is realizirani

Rezultati 2. kola: Mladost (SM) - Draškovec 2-1; Galeb Dubrava 4-1; Mladost Palinovec - Borac PMP 2-0; Drava (DM) - SK 1-2; Grani ar (N) - Budu nost (P) 2-1; Croatia - Podturen 5-3; Vidov an – Radni ki 7-3

TABLICA 1. Croa a 2. Mladost (SM) 3. Mladost Palinovec 4. SK 5. Vidov an 6. Dubrava 7. Podturen 8. Galeb 9. Borac PMP 10. Budu nost (P) 11. Grani ar (N) 12. Drava (DM) 13. Draškovec 14. Radni ki

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0

0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2

9:4 3:1 3:1 3:2 7:4 6:4 7:6 5:4 3:3 3:3 3:5 2:4 1:7 4:11

6 6 4 4 3 3 3 3 3 3 3 0 0 0

Parovi slijede eg kola: Radni ki - Mladost (SM); Podturen – Vidov an; Budu nost (P) – Croatia; SK - Grani ar (N); Borac PMP - Drava (DM); Dubrava - Mladost Palinovec; Draškovec - Galeb

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Puš ine s igra em manje deklasirale Šenkov ane Puš inama visoka pobjeda u Šenkovcu. Iako su ve od 10. minute gosti iz Puš ina igrali bez igra a manje jer im je opravdano isklju en Goran Klemen i zbog spre avanja doma eg napada a u izglednoj prigodi za posti i zgoditak na kraju su osvojili tri vrijedna boda. Imali su doma i nakon isklju enja inicijativu i prigode, ali je ono najvažnije realizacija izostala. U posljednjoj minuti prvog poluvremena Puš ine zgoditkom Siniše Dove era dolaze do vodstva od 1-0. U drugom dijelu iako broj ano slabiji gosti postižu još dva zgoditka za pobjedu od 3-0 koja je po prigodama, želji i htijenju mogla biti i ve a. Strijelci za Puš ine u drugom poluvremenu bili su Branko La evi i Mario Pintari . Tri doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a.

Mladosti stopostotni u inak. Nakon pobjede u Mihovljanu kod ku e u Selnici Mladost je pobijedila Jedinstvo. U nepovezanoj igri doma a mom ad iskazala je više htijenja i spretnosti u završnici. Minimalno vodstvo od 1-0 iz prvog poluvremena koje je ostvario u 12. minuti svojim zgoditkom Aleksandar Kolar. Jedinstvo je poravnalo na 1-1 u 52. minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca. Siguran izvo a najstrože kazne bio je Slavko or evi . Sedam minuta kasnije trenutak odluke o pobjedniku ovog susreta. Matija Županec bio je taj koji je svojim zgoditkom donio Mladosti pobjedu od 2-1.

Iskazana je prevelika nervoza na utakmici pa je sudac utakmice Jadran Kukovec po etvoricu igra a u svakoj mom adi opomenuo.

VENERA PMP – SLOBODA (M) 3:2 (3:0) SVETIJURAJNABREGU.IgrališteVenerePMP.Suci:VelimirLeva i (Novakovec),Nikola Zanjko (Nedeliš e), Danijel Ko ila (Žabnik). Delegat: Božidar Jura i (Strahoninec).

Strijelci: 1:0 Srnec (12), 2:0 M. Perko (23), 3:0 R. Vabec (30), 3:1 N. Orehovec (78), 3:2 Tremski (90-11m).

VENERAPMP:Kocijan,Z.Peras,T.Ambruš,Srnec,Kerman,Cvetkovi ,E.Ambruš(od77.

I. Ambruš), Buhanec, Kamenar, R. Vabec, Škvorc. Trener: Marijan Kolar.

SLOBODA:Kova i ,Gori anec,Rešetar,N.Orehovec,Medved,D.Lukman,Požgaj,Pintari , Sovar (od 61. Beliše), Tremski, Colev (od 69. Želežnjak). Trener: Dino Vrbanec. Žu kartoni: Srnec, I. Ambruš, Buhanec (Venera PMP), D. Lukman, Pintari , Tremski (Sloboda).

MURA – BRATSTVO (J) 2:1 (2:1) HLAPI INA. Igralište SRC Ole Radovan-Ratko. Suci: Dario Srnec (Puš ine), Dragan Hrustek (M. Mihaljevec), Ivan Pergar (Zasadbreg). Delegat: Zvonko Novakovi (Totovec).

Strijelci: 1:0 Vuruši (17), 1:1 Brezove ki (20), 2:1 A. Stojko (40).

MURA:D.Novak,Breznik,Antoli ,M.Novak(od83.Lipovi ),Vuruši ,D.Stojko,Jurovi , Vinko, Dragoja (od 63. Braniša), A. Stojko (od 90. Vrši ). Trener: Marko Jurovi .

BRATSTVO: Tratnjak, urin (od 71. G. trstenjak), Štefulj, Vukovi , Karlov ec, Kirec, Vrši (od 62. Tomašek), Jambrovi (od 78. Pal ), Gori anec, Brezova ki, Per i . Trener: Damir Vrbanec. Žu kartoni: Vinko, Vuruši , A. Stojko (Mura), Jambrovi , Karlov ec (Bratstvo).

Me imurec iznenadio pobjedom u Trnovcu. Ve su nakon prvih 45 minuta gosti iz Dunjkovca-Pretetinca imali vodstvo od 2-0. Bojan Kregar zapo eo je seriju svojih zgoditaka u 35. minuti, a Deni Kova nastavio u 43. minuti. Doma i su tek u 82. minuti preko Denisa Mar eca uspjeli svladati Tomislava Marcijuša vratara Me imurca.

Sa još dva zgoditka u 88. i 90. minuti Bojan Kregar upisuje svoj hatrick, a Me imurcu donosi pobjedu od 4-1. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

Dravi prva «drugoligaška» pobjeda. Poveli su doma i u 28. minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je izveo Davor Medved. Tim se minimalnim doma im vodstvom otišlo na odmor. Hrvoje Treska u 61. minuti svojim zgoditkom za vodstvo Drave od 2-0 malo kod doma ih navija a razbija nervozu. No, Strahoninec iz kaznenog udarca u 66. minuti preko Nikole Vrbanca smanjuje doma e vodstvo na 2-1 i vra a utakmicu u neizvjesnost. Kada je u 79. minuti Tomislav Dombaj povisio doma e vodstvo na 3-1 Dravi se uvelike smiješila pobjeda. To se i nakon posljednjeg su evog zvižduka i ostvarilo. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

Mura bolja od Bratstva. Sve se odigralo u prvih 45. minuta. Doma i su u 17. minuti zgoditkom Borisa Vuruši a poveli 1-0. Tri minute je samo trajalo to doma e vodstvo kada je na 1-1 poravnao David Brezova ki. Pet minuta prije kraja prvog dijela utakmice Alen Stojko svojim zgoditkom donosi vodstvo, kako se kasnije pokazalo i pobjedu od 2-1 Muri. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Veneri PMP prvo, a Slobodi drugo poluvrijeme. No, tri su boda ostala u Svetom Jurju na Bregu. Kako su samo brzo doma i zgodicima Matije Srnca, Mladena Perka i Roberta Vabeca u samo pola sata igre stekli vodstvo od 3-0. Da je u 43. minuti sudac utakmice Velimir Leva i za goste dosudio kazneni udarac pitanje je kako bi utakmica na kraju završila. Ovako su gosti iz Mihovljana tek pred kraj utakmice ublažili gostuju i poraz. Nenad Orehovec u 78. minuti postiže zgoditak za Slobodu. Gosti imaju ipak kazneni udarac, ali tek u 90. minuti kojeg realizira Denis Tremski za kona nih 3-2. Po trojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Podjela bodova u Štrukovcu. Doma i Hajduk u dva je navrata stizao vodstvo gostiju iz Štrigove. Ve u 4. minuti Sloga je nakon pogreške u doma oj obrani zgoditkom Kristijan Roba povela 1-0. Josip Ma ari je u 19. minuti iz slobodnog udarca poravnao rezultat na 1-1. Matej Sen ar ponovno Slogu dovodi u vodstvo od 2-1 u 28. minuti. Tim se rezultatom otišlo na odmor. Doma i su imali više loptu u nogama, ali završnica nikakva. Bile su i dvije situacije u

gostuju em kaznenom prostoru za kazneni udarac, ali je vrlo dobri sudac Božidar Kolari obje ispravno procijenio.

U prvoj situaciji u 64. minuti ak je doma em napada u Mihaelu Ma ari u pokazao opomenu zbog pokušaja iznu ivanja kaznenog udarca. Isti je igra u 71. minuti uspio poravnati rezultat na kona nih 2-2. Pokušavali su doma i do kraja sve ne bi li stigli do pobjede, ali su gosti odolijevali napadima i brzim kontrama pokušavali sti i i oni do tri boda. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

FAIR PLAY Isklju eni : Goran Klemen i (Puš ine)

STATISTIKA 27 pos gnu h zgoditaka ili 3,8 po utakmici 37 opomenu h igra a 1 isklju eni igra 4 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

Rezultati 2. kola: Hajduk (Š) - Sloga (Š) 2-2; Mura Bratstvo (J) 2-1; Mladost (S) - Jedinstvo 2-1; Venera PMP - Sloboda (M) 3-2; Šenkovec - Puš ine 0-3; Drava (K) - Strahoninec 3-1; Trnovec - Me imurec1-4

TABLICA 1. Puš ine

2

2

0

0

5:0

6

2. Mladost (S)

2

2

0

0

5:3

6

3. Me imurec

2

1

1

0

4:1

4

4. Drava (K)

2

1

1

0

3:1

4

5. Jedinstvo

2

1

0

1

4:4

3

6. Mura

2

1

0

1

4:4

3

7. Venera PMP

2

1

0

1

3:4

3

8. Šenkovec

2

1

0

1

3:5

3

9. Hajduk (Š)

2

0

2

0

4:4

2

10. Sloga (Š)

2

0

2

0

2:2

2

11. Bratstvo (J)

2

0

1

1

1:2

1

12. Trnovec

2

0

1

1

3:6

1

13. Sloboda (M)

2

0

0

2

4:6

0

14. Strahoninec

2

0

0

2

3:6

0

Parovi slijede eg kola: Me imurec - Hajduk (Š); Strahoninec – Trnovec; Puš ine - Drava (K); Sloboda (M) – Šenkovec; Jedinstvo - Venera PMP; Bratstvo (J) - Mladost (S); Sloga (Š) - Mura

31. kolovoza 2009.

2. kolo III. ŽNL istok ROMSKA VATRA – KRALJEV AN 38 1:28 (1:12) DONJI KRALJEVEC. Igralište Fondacije. Suci: Mario Buhin, Marko Toth, Filip Aldi .

Delegat: Tomislav Šol .

Strijelci: Kraljev an 38 (Cvek-9; Belovi -7; Tisaj-2; Lipi -7; Miketek-2; T. Baksa-1); Romska Vatra (Marko Balog).

ROMSKA VATRA: Mari. Oršuš (od 46. R. Oršoš), . Oršuš, M. Ignac (od 46. S. Ignac), Mario Oršuš, Lj. Ignac, Kolar, S. Oršuš, M. Balog, Man. Oršuš, I. Oršoš, Kalanjoš (od 36. Ig. Oršoš).

KRALJEV AN 38: Vlah, Stankov (od 46. A. Horvat), Pigac, D. Križai , Belovi , Tisaj (od 46. Špoljar), Filipašiš , Lipi , T. Baksa, Cvek, Miketek, Mar ec. Žu kartoni: Mir. Ignac, Kolar (Romska Vatra).

OTOK – BUDU NOST (M) 2:5 (2:2) OTOK. Igralište Otoka. Suci: Siniša Luka i ( akovec), Željko Ivanuša (Dunjkovec), Mar n Hrušoci (Nedeliš e). Delegat: Stjepan Perko (Lopa nec).

Strijelci: 1:0 Blažin i (14), 2:0 Blažin i (24), 2:1 Cirkven i (34), 2:2 Berdin (44), 2:3 Cerovec (82), 2:4 Cirkven i (88), 2:5 Cirkven i (89).

OTOK: Farkaš, Z. Novak (od 86. Toplek), S. Kalšan (od 65. P. Kalšan), Malek, J. Novak, Vuji , Vargek, Bermanec, Z. Kalšan, Turk (od 65. Šimec), Blažin i . Trener: Ivica Kalšan.

BUDU NOST: Lon ari , Jurši (od 46. Sklepi ), Varga (od 46. Sermek), Z. Drk, Zadravec, Lisjak, Berdin, D. Drk (od 67. Cerovec), Jambroši , Okreša, Cirkven i . Trener: Zoran Radovan. Žu kartoni: Z. Novak, Toplek (Otok), Jambroši (Budu nost).

JADRAN – TRNJE 2:2 (1:1) ŠTEFANEC. Igralište Park Mlados . Suci: Vjeran Tuksar (Peklenica), Damir Klari (D. Mihaljevec), Damir Mesari (Peklenica). Delegat: Željko Podgorelec.

Strijelci: 1:0 D. Drvoderi (23), 1:1 Furundžija (44), 2:1 Posavec (48-11m), 2:2 Jasni (85).

JADRAN: Hatlek, Mihalic (od 75. Štampar), Bacinger, Zagorec, Posavec, Toplek, D. Drvoderi , I. Novak, Palašek (od 80. Boži ), M. Novak, Kolari .

TRNJE: Vuk, Habuš (od 52. Brodari ), Tišljari , Blažeka, Kolari , Mihocek, Puri , Jasni , Jankulija (od 80. Strahija), Furundžija, Radi (od 65. K. Naran a). Trener: Mladen Grana r. Žu kartoni: Palašek, M. Novak (Jadran), Furundžija, T. Naran a (Trnje).

MLADOST – OMLADINAC (DS) 1:0 (0:0) DEKANOVEC. Igralište Berek. Suci: Dražen Šajnovi (Zasadbreg), Dino Vel i (Strahoninec), Mar na Koprivec (Palovec). Delegat: Miroslav Glavina (Prelog).

Strijelac: 1:0 A. Ciceli (55).

MLADOST: Magdaleni , Majeri , M. Hajdarovi (od 79. Žerjav), Ž. Hajdarovi (od 60.

Hliš ), Rošani , Furdi, Ciceli, D. Novak, Škvorc (od 73. M. Kocijan), Hu nec, Bo kaj.

Trener: Renato Ciceli.

OMLADINAC: Saka , Malovi , Dodlek (od 46. Jankovi ), Buhin, Valen , D. Dodlek, B. Novak, Horvat (od 79. Piknja ), Pata a, S. Saka , Domjani . Trener: Darko Sabol. Žu kartoni: Hu nec (Mladost), S. Saka , Pata a (Omladinac).

EKO – BORAC 4:3 (3:1) SVETI KRIŽ. Igralište Mi igen. Suci: Dominik Mihoci, Kris nko Jaluši , Petar Ruži .

Strijelci: 1:0 J. Lastavec (6-11m), 1:1 Pavlic (23), 2:1 Rudni ki (25), 3:1 J. Lastavec (33), 4:1 Mihaljkovi (73).

EKO: Pintari , Gori anec (od 89. Prpi ), Horvat, N. Novak, Sabadi, . Balog, D. Novak, Lastavec (od 46. Dan. Novak), Mihaljkovi , Rudni ki (od 66. Bedi ), Bajri . Trener: Zlatko Novak.

BORAC: Taradi, Rasol (od 46. Bergovec), Kolari , Bari , Malovi , Pozderec, Tjuljanov (od 46. Hegeduš), Vrbanec, Pavlic, Jankovi , Magi . Trener: Damir Far. Žu kartoni: N. Novak (Eko), Magi , Malovi (Borac).

2. kolo III. ŽNL zapad BRATSTVO – KRIŠTANOVEC 0:3 (0:1) PRESEKA. Igralište Zelena. Suci: Mladen eke (Ferke nec), Ma ja repinko (Puš ine), Dario Kos (NsnD). Delegat: Ma ja Poredoš.

Strijelci: 0:1 M. Medlobi (43), 0:2 Januši (64), 0:3 Žuni (69).

BRATSTVO: Komar, D. Novak (od 85. K. Mikulan), M. Novak (od 71. Karlov ec), Škvorc, Polak, M. abradi, Miljan i (od 46. Golub), B. Novak, Dan. Novak, Trupkovi , Leskovar. Trener: Vladimir Hunjadi.

KRIŠTANOVEC: Šimuni , M. Medlobi, Mikulaj, Belše (od 51. Fric), Sabol, D. Novak, Mat. Medlobi, Radikovi (od 81. Kova i ), Januši , Žuni , M. Januši (od 83. Bedi).

Trener: Zdravko Horvat. Žu kartoni: M. abradi, Trupkovi , Dan. Novak (Bratstvo), M. Januši (Krištanovec).

HAJDUK – POBJEDA (GH) 1:0 (1:0) BREZJE. Igralište Hrastje. Suci: Željko Kova i (Šenkovec), Robert Horbec (Kuršanec), Luka Jaluši (NsnD). Delegat: Josip Lesjak.

Strijelac: 1:0 Sen ar (44).

HAJDUK: I. Horvat, Karni nik, Trupkovi , Pintari (od 82. Petri evi ), Perko, Sen ar (od 88. Žnidari ), Gregorin i , Trupkovi , Buhanec, Jarni, B. Perko. Trener: Vladimir Palvekovi .

POBJEDA: or evi , Tkalec, Kozina, Kocijan, Golub, Kova (od 71. Hanžekovi ), Borko, Ladi (od 86. Kova i ), Ivanuša (od 46. Tkal ec), M. Kova i , Kresinger. Trener: Željko Vukši . Žu kartoni: B. Perko, Trupkovi (Hajduk), Ladi , Kocijan (Pobjeda).

TORPEDO – DINAMO (Ž) 8:1 (5:0) KRIŽOVEC. Igralište Torpeda. Suci: Saša Mihalic (Lopa nec), Goran Mezga (M. Mihaljevec), Mario Gregurina (M. Subo ca). Delegat: Mirko Leich ( akovec).

Strijelci: 1:0 Fran i (8), 2:0 Tuksar (11), 3:0 Fran i (18), 4:0 Jambroši (24), 5:0 Tuksar (45), 6:0 Sanjkovi (70), 7:0 Biber (81), 8:0 Tuksar (82), 8:1 Rudni ki (90).

TORPEDO: Herceg (od 70. Jezernik), Govedi (od 78. B. Horvat), Vugrinec, David, Sanjkovi , Filipovi , Pintari , Fran i (od 35. Biber), Jambroši , Tuksar, N. Tuksar.

Trener: Klaudio Biber.

DINAMO: Novakovi (od 15. S. Novak), M. Bistrovi , Šoštari , Brdar, Štrek, Toplek, Jug, Mezga, Mošmondor, Rudni ki, Žemlji .

DONJI KONCOV AK – PLAVI 1975 4:2 (2:1) DONJI KONCOV AK. Igralište Donji Koncov ak. Suci: Branko Martan (Štefanec), Boško Martan (Štefanec), Ivan Kržina (NSR). Delegat: Nikola Toplek (Nedeliš e).

Strijelci: 1:0 M. Pleh (5), 1:1 S. Novak (12), 2:1 Mih. Flac (25), 3:1 M. Pleh (49-11m), 3:2 Ciglari (55), 4:2 Mih. Flac (61).

DONJI KONCOV AK: Horvat, Brezni ar, D. Flac, Hrženjak, Hozja, Vrhar, Skelpi , Cvetkovi (od 50. Saka ), Pintari , M. Flac (od 63. Koraj), M. Pleh. Trener: Ivan Sklepi .

PLAVI 1975: Petran, M. Škvorc, N. Škvorc, Karlov ec, I. Leva i , Korošec, Grefel, Trajbar, E. Škvorc (od 53. Janež), S. Novak, Ciglari . Žu kartoni: D. Flac, M. Pleh (D. Koncov ak), Karlov ec, Grefel (Plavi 1975).

JEDINSTVO – MALI MIHALJEVEC 2:0 (1:0) GORNJI MIHALJEVEC. Igralište Pod Borom. Suci: Dario Bubek (Pribislavec), Antun Kukovec (Podturen), Smiljan Perho (Zasadbreg). Delegat: Stjepan Talan (Ivanovec).

Strijelci: 1:0 Herceg (14-11m), 2:0 M. Novak (63).

JEDINSTVO: Ter, M. Novak (od 86. M. Krumpi ), S. Krumpi , Mikulan, Plantak, Vuk (od 78. Horvat), D. Mikulan, Ladi , Borko (od 84. Hatlak), Herceg, Tr njak. Trener: Goran Mikulan.

MALI MIHALJEVEC: Magdaleni , N. Bes jani , Pušar, Srnec, Se an, Trupkovi (od 71.

D. Bes jani ), Varga (od 90. Juriši ), Makšadi, Posavec, Zadravec, Mesari . Trener: Krunoslav Mezga. Žu kartoni: Ladi , Herceg, Borko, Tr njak (Jedinstvo), Trupkovi , Se an, Srnec, N. Bes jani , D. Bes jani (M. Mihaljevec).

Crveni karton: Magdaleni (M. Mihaljevec).

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Na Romskoj vatri se pravi gol-razlika, etiri ekipe s maksimalnim u inkom Kraljev an 38 postigao rekordnih 28 zgoditaka Romskoj vatri. O ito su de ki iz Piškorovca nakon prva dva kola imali previše jake protivnike gdje su ukupno primili 46 zgoditaka. Najviše zgoditaka na ovoj utakmici postigli su Silvestar Cvek osam, a Luka Lipi i Nino Belovi po sedam. Uz njih po dva su puta strijelci bili Tomislav Baksa, Martin Tisaj i Roberto Miketek. Romskoj vatri pošlo je za nogom da postigne po asni zgoditak u 24. minuti, a strijelac je bio Marko Balog. Dvojica opomenutih igra a od strane Romske vatre.

Nova uvjerljiva doma a pobjeda Hodošana, ovaj put protiv Napretka. Ve u prvih 45. minuti doma i zgodicima Kreše Kova a u 7. minuti, Krešimira Majeti a u 35. minuti i Franje Hali a u 44. minuti imaju visoko vodstvo od 3-0. Iako je rezultat bio dosta visok gosti iz Gornjeg Kraljevca nisu tako loše stajali na terenu po prikazanoj igri. No, u drugom poluvremenu Zdravko Bašnec postiže još dva zgoditka i postavlja kona nih 5-0 za Hodošan. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

Pobjeda Budu nosti u Otoku. Doma i su lijepo krenuli u utakmicu i sa dva zgoditka Denisa Blažin i a u 14. i 24. minuti poveli sa 2-0. Do poluvremena gosti iz Miklavca dolaze do poravnanja rezultata od 2-2. Bojan

HODOŠAN – NAPREDAK 5:0 (3:0) HODOŠAN. Igralište Hodošana. Suci: Rudolf ižmešija, Milivoj Bali , Marinko Hrušoci. Delegat: Antun Mesari (M. Mihaljevec).

Strijelci: 1:0 Kova (7), 2:0 Maje (35), 3:0 Hali (44), 4:0 Bašnec (54), 5:0 Bašnec (57).

HODOŠAN: M. Krznar, Maje (od 81. Naran a), Kranj ec, Hranjec (od 45. Košak), Mar ec, D. Krznar (od 72. Mesari ), Murkovi , Hali , Bašnec, Kova , Kova evi .

Trener: Goran Strahija.

NAPREDAK: Žganec, I. Ma ari (od 78. Kova i ), Matuša, Jambroši , M. Žganec, Bujan, Mih. Ma ari , D. Jambroši , Vidra (od 85. Govedi ), Cilar, Tkalec (od 45.

Hu nec). Trener: Siniša Mikolaj. Žu karton: D. Krznar (Hodošan), D. Jambroši (Napredak).

Cirkven i prvo je smanjio na 2-1, a potom u drugom poluvremenu postigao još dva zgoditka. Vinko Berdin zaslužan je za poravnanje rezultata. Sebastijan Cerovec tek u 82. minuti uspijeva Budu nost dovesti u vodstvo od 3-2. Preostala dva zgoditka za pobjedu od 5-2 postiže Bojan Cirkven i u 88. i 89. minuti. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

Eko bolji od Borca. Tijekom cijele utakmice doma i su bili bolja mom ad i sasvim zasluženo pobijedili. U vodstvo od 1-0 došli su u 6. minuti iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Jadranko Lastavec. Gosti iz Donjeg Hraš ana poravnali su na 1-1 u 23. minuti zgoditkom Karla Pavlica. Dvije minute kasnije Eko u vodstvo od 2-1 dovodi Dino Rudni ki. Do kraja prvog poluvremena u listu strijelaca za doma e se po drugi puta na utakmici upisuje Jadranko Lastavec za vodstvo od 3-1. Potvrda doma e pobjede uslijedila je u 73. minuti kada kona nih 4-1 postavlja Bojan Mihaljkovi . Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Minimalna doma a pobjeda Mladosti. Dugo su gosti iz Držimurec-Strelca držali u Dekanovcu «nulu».

Zgoditak odluke vrijedan tri doma a boda postigao je u 55. minuti Ante Ciceli. Nervozna i rastrgana igra bez puno prigoda. Jedan doma i, a dvojica gostuju ih opomenutih igra a.

Trnju bod iz Štefanca. Doma i Jadran dva je puta imao prednost, ali su gosti iz Svetog Jurja u Trnju uspijevali stizati doma e vodstvo i tako sti i do boda.

Dominik Drvoderi doveo je Jadran u vodstvo od 1-0 u 23. minuti. Minutu prije odlaska na odmor Ivan Furundžija poravnava na 1-1. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 48. minuti Jadran ima kazneni udarac kojeg za vodstvo od 2-1 u zgoditak pretvara Krešo Posavec. Pet minuta prije kraja utakmice veliko veselje gostuju ih igra a i navija a jer svojim zgoditkom Igor Jasni donosi gostima bod. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

FAIR PLAY Isklju eni : nije bilo

STATISTIKA 51 pos gnu zgoditak ili 8,5 po utakmici 17 opomenu h igra a isklju enja nije bilo 3 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

Rezultati 2. kola: Romska vatra - Kraljev an 38 1-28; Mladost (D) - Omladinac (DS) 1-0; Eko - Borac (DH) 4-1; Otok - Budu nost (M) 2-5; Jadran – Trnje 2-2; Hodošan – Napredak 5-0

TABLICA 1. Kraljev an 38

2

2

0

0

36:2

2. Hodošan

2

2

0

0

23:0

6 6

3. Budu nost (M)

2

2

0

0

7:3

6

4. Mladost (D)

2

2

0

0

5:1

6

5. Trnje

2

1

1

0

3:2

4 3

6. Eko

2

1

0

1

5:3

7. Napredak

2

1

0

1

4:7

3

8. Jadran

2

0

1

1

4:6

1

9. Otok

2

0

0

2

2:6

0

10. Borac (DH)

2

0

0

2

2:8

0

11. Omladinac (DS)

2

0

0

2

1:9

0

12. Romska vatra

2

0

0

2

1:46

0

Parovi slijede eg kola: Napredak - Romska vatra; Trnje – Hodošan; Budu nost (M) – Jadran; Borac (DH) – Otok; Omladinac (DS) – Eko; Kraljev an 38 - Mladost (D)

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Trojac na vrhu, u dvoboju dva Mihaljevca pobjeda Gornjem!

Hajduku minimalna doma a pobjeda. Trenutak odluke dogodio se u 44. minuti kada je jedini zgoditak na utakmici za doma e postigao Hrvoje Sen ar. Pobjeda je odigrala dosta dobro, ali bez postignutog zgoditka se teško može što posti i osim minimalnog poraza. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Donjem Koncov aku rutinska doma a pobjeda. Sa po dva zgoditka Marka Pleha i Mihaela Flaca Donji Koncov ak je stigao do nove pobjede. Gosti iz Prekope-Bukovca uspjeli su posti i dva zgoditka u svakom poluvremenu po jedan. Strijelac za goste u prvom dijelu bio je Saša Novak, a u drugom Kristijan Ciglari . Zanimljivo je da je na klupi gostiju kao izioterapeut sjedio Zvonko Bratuša donedavni predsjednik NK akovec. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Derbi u Gornjem Mihaljevcu pripao doma inu.

Imali su doma i u 14. minuti opravdano dosu eni kazneni udarac kojeg je realizirao Alen Herceg. U vrlo dobro igri ak je devet igra a zaradilo opomenu. etiri doma a, a pet gostuju ih igra a. Kada je Mario Novak u 63. minuti povisio doma e vodstvo na 2-0 gostima iz Malog Mihaljevca nije preostalo ništa drugo nego igrati «vabank». Niti takva igra protiv dobrih doma ina nije urodila plodom. U 90. minuti Malom Mihaljevcu je isklju en vratar Ivan

OMLADINAC – ZEBANEC 2:0 (0:0) MA KOVEC. Igralište Omladinca. Suci: Darijan Zadravec (M. Središ e), Morano Vlah (D. Mihaljevec), Željko Novak (Prelog). Delegat: Drago Koruni (Šenkovec).

Strijelci: 1:0 Vuruši (57), 2:0 V. Dodlek (81).

OMLADINAC: J. Dodlek, M. Lesjak, Vrbanec, Povodnja (od 62. Pani ), Peserlin, D. Povodnja, Kuhar, Vida i , Vuruši , Ehrenreich (od 89. Zorkovi ), V. Dodlek (od 68.

Pani ). Trener: Ivan Šardi.

ZEBANEC: Pokriva , Puri (od 61. Rajf), Ter, Kojter (od 29. Horvat), Žerjav, radek, Petkovi , Tkal ec, Vodušek (od 65. Šprajc), Šafari , Kodba. Žu kartoni: Peserlin, Vuruši (Omladinac), Šafari , Ter (Zebanec).

Crveni karton: Kojter (Zebanec).

Magdaleni zbog zadržavanja igra a rukama izvan kaznenog prostora. Kako zgoditaka više nije bilo Jedinstvo je došlo do pobjede od 2-0.

Osmica Torpeda Dinamu. Pravi torpedo doživio je Dinamo na gostovanju u Križovcu. Ve je u prvih 45 minuta bilo 5-0 za doma e. U drugom dijelu još «samo» tri zgoditka u gostuju oj mreži. Neven Rudni ki uspio je za goste iz Žiškovca u 90. minuti posti i barem po asni zgoditak. Za doma i Torpedo strijelci su bili trostruki Damir Tuksar, dvostruki Andrej Fran i , a po jednom Emil Jambroši , Leonard Sanjkovi i Ivan Biber. U 68. minuti doma i kapetan Leonard Sanjkovi iz kaznenog udarca poga a vratnicu. Za pohvalu je što nije bilo opomenutih igra a što zna i da se igralo fer i korektno.

Pobjeda Krištanovca u Preseki. Dvije minute prije kraja prvog dijela gosti su dali doma em Bratstvu za naslutiti da e bodovi oti i iz Preseke. Poveli su gosti 1-0 zgoditkom Mišela Medlobija. Pitanje pobjednika u ovoj utakmici riješeno je u samo pet minuta. Prvi je na 2-0 povisio Marko Januši u 64. minuti, a potom u 69. minuti kona nih 3-0 za Krištanovec postavlja svojim zgoditkom Gordan Žuni . Tri doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

Zebanec u Ma kovcu ošte en. Po delegatu utakmice Dragutinu Koruni u u 14. minuti za goste je trebao sudac utakmice Darijan Zadravec dosuditi kazneni udarac i pitanje je kako bi se nakon toga situacija razvijala da su gosti poveli sa 1-0. Ovako je nakon prvog dijela ostalo 0-0. U poluvremenu utakmice igra Zebanca Danijel Kojter opsovao je suca utakmice i ostao u svla ionici do kraja utakmice.

Tako je Zebanec cijelo drugo poluvrijeme igrao sa igra em manje. Doma em Omladincu pak je to bila prigoda da se do epa bodova. To se i dogodilo. Silvio Vuruši u 57. minuti dovodi doma ine u vodstvo od 1-0. Kona nih 2-0 djelo je Vlade Dodleka u 81. minuti utakmice. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

FAIR PLAY Isklju eni : Danijel Kojter (Zebanec), Ivan Magdaleni (Mali Mihaljevec)

STATISTIKA 23 pos gnuta zgoditka ili 3,8 po utakmici 25 opomenu h igra a 2 isklju ena igra a 3 kaznena udarca dosu ena, a 2 realizirani

Rezultati 2. kola: D. Koncov ak - Plavi 1975 4-2; Omladinac (M) - Zebanec 2-0; Torpedo - Dinamo (Ž) 8-1; Jedinstvo (GM) - M. Mihaljevec 2-0; Hajduk (B) Pobjeda 1-0; Bratstvo (P) – Krištanovec 0-3

TABLICA 1. Hajduk (B)

2

2

0

0

6:2

6

2. D. Koncov ak

2

2

0

0

6:3

6

3. Jedinstvo (GM)

2

2

0

0

5:2

6

4. M. Mihaljevec

2

1

0

1

7:3

3 3

5. Torpedo

2

1

0

1

9:8

6. Krištanovec

2

1

0

1

5:5

3

7. Omladinac (M)

2

1

0

1

3:3

3

8. Zebanec

2

1

0

1

2:3

3

9. Dinamo (Ž)

2

1

0

1

4:9

3

10. Pobjeda

2

0

0

2

2:4

0

11. Plavi 1975

2

0

0

2

3:6

0

12. Bratstvo (P)

2

0

0

2

1:5

0

Parovi slijede eg kola: Krištanovec - D. Koncov ak; Pobjeda - Bratstvo (P); M. Mihaljevec - Hajduk (B); Dinamo (Ž) - Jedinstvo (GM); Zebanec – Torpedo; Plavi 1975 - Omladinac (M)

31. kolovoza 2010.

KK KOTORIBA

SVJETSKO PRVENSTVO U STREETBALLU

Novi trener kluba Roberto Ujlaki

Medo u Moskvi!

Predsjednik KK-a Kotoriba Dobriša Zvošec dao je informaciju za medije da je došlo do promjene trenera seniorskog sastava kluba. Dosadašnji trener Bojan Zvošec svoj košarkaški put nastavit e u radu s mladima. Za budu nost košarke u Kotoribi s njime e se brinuti Igor Munka i Rudolf Balog. Tri vrsna košarkaša brinut e se za mla e naraštaje, što dokazuje da je klubu stalo do najmla ih koji vole trenirati i igrati košarku. Seniorski sastav u novoj prvenstvenoj sezoni kroz B ligu sjever vodit e Roberto Ujlaki. On je dugogodišnji igra kotoripskog kluba, a svoj doprinos želi dati i kroz poziciju trenera. Košarkaši Kotoribe kre u u pripreme i u optimisti nom

U Moskvi je prije desetak dana održano Svjetsko prvenstvo u streetballu. Hrvatsku je predstavljao višegodišnji haklerski prvak Klesari Kebo iz Šibenika, koji se za ovu prigodu poja ao najboljim akove kim košarkašem Mariom Novakom Medijem.

U skupini su Hrvati igrali protiv Ukrajine, Srbije, Bjelorusije i Latvije, a iznena uju e su izgubili od svih osim - Srbije!? Drugoga dana se igrala osmina inala, a naše je haklere zapala Ukrajina koja je opet pobijedila, ali ovaj put se igralo na dva dobivena hakla, pa

su isto njaci slavili s 2:1 uz lagani suda ki vjetar u le a (2009. prvak je bila Ukrajina!). Tim su porazom naši ostali na diobi od 9.-16. mjesta.

Medo je igrao sve utakmice, od odigranih 7, u 5 je igrao od po etka do kraja uz prosje no 4 koša i 4 skoka po haklu.

Organizacija takmi enja po pri i samih sudionika – fantasti na, igrališta na kojima se haklalo tako er, za izlu ne haklove postavio se i stadion, a na inalu se uprizorio i – Medvedev (predsjednik Rusije!?) (mn, bh)

Medo protiv Ukrajinaca

Roberto Ujlaki, dugogodišnji igra kluba, preuzeo je trenersku poziciju

ŠRD “MURA” Mursko Središ e

raspoloženju o ekuju po etak prvenstva. (af)

Ma ari evi i Mutakovi najbolji

ZAVRŠILO “Sportsko ljeto” u Nedeliš u

Košarkaški posljednji kamp ove godine Svi sudionici natjecanja

Košarkaškim kampom završen je projekt “Sportsko ljeto” Košarkaškim kampom koji je održan pretprošli tjedan završen je projekt op ine Nedeliš e “Sportsko ljeto”, koji se tijekom ljetnih praznika za u enike osnovnih škola održavao u SGC-u “Aton“.

Posljednji kamp održavao se u organizaciji Košarkaškog kluba “Nedeliš e“. Kao trener na kampu radio je i dvadesetogodišnji Aleksandar Marciuš iz Nedeliš a, koji je hrvatski reprezentativac U20, te velika nada me imurske košarke, pa i šire. Prošle sezone debitirao je u ameri koj sveu ilišnoj ligi NCAA – prva divizija, gdje je igrao za poznati ameri ki koledž PURDUE koji je zadnje 2 godine od 400 sveu ilišnih ekipa me u prvih 16.

Osim košarke, djeca su kroz cijelo ljeto imala prilike

nau iti osnove i usavršiti rukomet, atletiku, odbojku, nogomet, disc golf, gimnastiku, karate i jahanje. Najve i interes bio je za kraljicu sportova – atletiku, dok je velik broj djece sudjelovao i u kampovima jahanje i gimnastika.

U kampove se ukupno upisalo 258 djece, na što su organizatori i koordinatori kampova veoma ponosni jer iz godine u godinu ta brojka progresivno raste. - Želja nam je da se i idu u godinu provede ovaj projekt te da se uklju i što više osnovnoškolaca, a mi emo se potruditi da uvedemo još više sportova, s ponekim iznena enjem, poru uje Tanja Mesari , koordinatorica za sportske kampove Sportskog ljeta.

Na ribolovnim površinama ŠRC-a “Zaleš e” i retenciji Selnica, ŠRD “Mura” Mursko Središ e priredio je natjecanje bra nih i mješovitih parova u lovu ribe na plovak.

U kategoriji bra nih parova natjecalo se 27 parova, a prvo mjesto osvojio je bra ni par Zvjezdan i Tanja Ma ari iz Križovca koji su ulovili 5.290 grama ribe.

Drugi su Darko i Štefanija Oreški iz Peklenice, a tre i Dragutin i Šte-

Tri prvoplasirana bra na para

KK DUBRAV AN organizirao Otvoreno prvenstvo Donje Dubrave

Dražen Cenko srušio 297 unjeva za novi rekord kuglane

Dražen Cenko slavio je pobjedu uz novi rekord kuglane

LJETNI pohod me imurskih planinara na Razor

Uvjerili se u ljepotu Julijskih alpa Posljednji kamp održavao se u organizaciji Košarkaškog kluba “Nedeliš e“

fanija Lepen. Ukupno je ulovljeno 70 kilograma ribe.

Kod mješovitih parova najbolji rezultat ostvario je par Marijan i Mirela Mutak (12,146 grama ribe), ispred Dragutina i Štefanije Lepen (11,784 g), Stjepana i Milene Lisjak (4,993 g), Željka urina i Marije Jambrovi i Milana i Danice Sovi . U ovoj kategoriji natjecalo se 11 parova.

Svi su oni dobili pehare i nagrade brojnih sponzora. (sm, SL)

Za jedan od svojih ljetnih pohoda lanovi Hrvatskoga planinarskog društva Me imurje izabrali su i Julijske alpe, odnosno planinu Razor. Planinari su na vrh krenuli iz Poga nigovog doma smještenog u, prema mnogima, najljepšem dijelu Julijskih alpa koji je fascinirao i pokojnog kardinala Franju Kuhari a.

Razor ima obilježja razlomljene, odnosno razorene planine.

Za uspon je bila potrebna dobra izi ka kondicija, uz veliku pažnju zbog sipara i kamenja koji se stalno obrušava i stvara opasnost od mogu eg otklizavanja. Vrh je na visini od 2061 metra, kažu planinari. (vk)

Kugla ki klub Dubrav an na kuglani kavane “Opera” organizirao je 14. i 15. kolovoza Otvoreno prvenstvo Donje Dubrave u kuglanju. Na turniru je sudjelovalo 48 natjecatelja u etiri kategorije. Najvrjedniji i najbolji rezultat ostvario je lan Dubrav ana Dražen Cenko, koji je s 297 srušena unja osvojio prvo mjesto, što je novi rekord kuglane. lanovima doma eg kluba pripala su i ostala dva pehara u kategoriji registriranih igra a, drugi je bio Mihajlo Žini , a tre i Davor Fabi . Radovan Rusak s 253 srušena unja nastavio je

svoju seriju pobjeda u kategoriji neregistriranih igra a. Drugo mjesto osvojio je Josip ižmešija, dok je tre i bio Marijan Miri . Prvi put je najve i pehar u kategoriji žena osvojila Marina Dolenec koja je srušila 222 unja, druga je bila Katarina Špoljar, a tre a Sla ana Kuzmi . Kod starijih osoba uvjerljivu pobjedu odnio je uro Žini srušivši 253 unja, a na drugo i tre e mjesto plasirali su se Josip Kalini i Antun Me imurec. Sponzor vrijednih pehara i medalja za najbolje kugla e bila je rma ALU-KO d.o.o. (af)

31. kolovoza 2010.

NIKOLA TKALEC iz Dunjkovca osvojio svoje prvo zlato u orijentacijskom tr anju

U dvije godine osvojio gotovo petnaest medalja Trinaestogodišnji Nikola Tkalec iz Dunjkovca pretprošli je tjedan osvojio svoju prvu zlatnu medalju u orijentacijskom tr anju kojim se bavi nešto više od tri godine. Svoje prvo zlato osvojio je na 5. memorijalu 7. gardijske brigade “Puma” koji je održan u Našicama, a na kojem mu je osim zlata u štafeti pripalo i srebro u sprintu.

Kao lan Orijentacijskog kluba “Me imurje” Selnica, koji je osnovao njegov stric Vladimir Tkalec, simpati ni Nikola do sada je osvojio gotovo petnaest medalja u ovom ne tako poznatom sportu.

Naime, rije je o sportu za koji su jednako važne dvije komponente, orijentiranje i tr anje, odnosno snalaženje u prostoru i brzina.

O ito da Dunjkov anin Nikola, u enik 7. razreda Osnovne škole Nedeliš e, posjeduje obje osobine. Dok kondiciju postiže bave i se atletikom, iš itavanje karata i orijentaciju vježba na treninzima Orijentacijskog kluba “Me imurje” Selnica, koji postoji od lipnja 2005. godine.

- Najdraža mi je nagrada upravo zlato koje sam nedavno osvojio.

Razne dogodovštine dio su ovog sporta Uzbudljivi trenutci i razne dogodovštine dio su ovog sporta. Orijentacijsko tr anje nerijetko postaje prava pustolovina, a od zanimljivosti s kojima se susretao, Nikola Tkalec izdvojio je onu kada je nekoliko sudionika u jednoj utrci preplivalo potok, s ciljem da uštede vrijeme, s obzirom na to da je most bio udaljen nekoliko stotina metara.

Solidan nastup me imurske trojke U Ivani -Gradu je održana cestovna biciklisti ka utrka Kupa Hrvatske “40. memorijal Stjepan Grgac” na kojoj su sudjelovali i lanovi BK-a “Mura Avantura” iz Svetog Martina na Muri. Organizator utrke bio je Biciklisti ki klub “Ivani ” iz Ivani -Grada, a utrka se vozila na relaciji Ivani -Grad – Popova a – Kutina – Garešnica i natrag te Ivani -Grad – Križ te natrag za po etnike i veterane.

Istovremeno s utrkom za Kup Hrvatske utrka u Ivani -Gradu bila je ujedno i nacionalna

prvenstvena cestovna utrka za kategorije veterani A, B i C. Staza je bila dužine 36,8 km, a prosje na brzina 36,7 km/h. Za BK “Mura Avantura” nastupali su Michel Tomaži u kategoriji Po etnici A koji je u svojoj kategoriji osvojio 31. mjesto (u cilj je, usprkos padu, ušao u prvoj grupi voza a), An elko Horvati u kategoriji Veterani A koji je u cilj ušao u drugoj grupi s 12. mjestom te Robertino Vidovi , koji je u kategoriji Veterani B osvojio 13. mjesto. (vpr)

S osvojenim medaljama Nikola je pozirao za svojim bubnjevima koje svira posljednjih godinu dana

Relativno mlad sport u Hrvatskoj O r ij e n t a c ij s k o t r a nje mlad je sport u Hrvatskoj, me ut im, u Europi ima dugogodišnju tradiciju.

Po etkom stolje a razvio se kao vojna vještina znanja itanja karte, kretanja na nepoznatom terenu, te kondicijske Želja mi je osvojiti još mnogo prvih mjesta, kao i nastupiti na najve im natjecanjima, onima europskog i svjetskog ranga, kaže marljivi Nikola.

Trinaestogodišnjak s nekoliko talenata Prvu medalju osvojio je u lipnju 2008. godine u utrci u Maruševcu, od kada se zaredalo još mnogo nagrada i priznanja. Iako je znatiželjni Nikola najviše medalja osvojio upravo orijentacijskim tr anjem, ipak više voli orijentaciju

pripreme, a zatim postao popularan i me u pu anstvom.

Orijentacijskim tr anjem kao natjecateljskim sportom danas se bavi oko dva milijuna ljudi, starosti izme u osam i osamdeset godina, u oko pedeset država na svih pet kontinenata. biciklima, koja se kao disciplina razvila unutar orijentacijskog sporta. Prema njegovim rije ima, orijentacija biciklima manje je naporna, ali i zabavnija. Upravo ove godine u mjesecu svibnju osvojio je drugo mjesto na MTB prvenstvu Hrvatske na duge staze.

U orijentacijskom sportu kao relativno mladom sportu u Hrvatskoj okušao se i njegov mla i brat Vedran, dok je otac Robert tako er aktivan lan OK-a “Me imurje” Selnica. Majka Klaudija, koja sve lanove obitelji podržava u ovom

Trinaestogodišnji Nikola pokazao nam je kako se u utrci prijavljuje na kontrolnoj to ki sportu, ipak sama nije isprobala svoje orijentacijske vještine.

No, Nikola nije zaljubljenik samo u sport i rekreaciju. Njegova ljubav je i glazba, što je rezultiralo kupnjom bubnjava koje u i svirati posljednjih godinu dana. Me utim, o ito da Nikola ima nekoliko talenata. Uz sve to, pravi je majstor u kuhinji, a najviše voli pe i torte i kola e.

Minuli vikend trinaestogodišnjak se po prvi put okušao i u no noj utrci koja je održana u Varaždinu, a važno je spomenuti da se i ovdje odli no snašao. Pred njim je još mnogo utrka u kojima e dati sve od sebe da bude najbolji, a mi mu želimo puno uspjeha u ostvarenju njegovih ciljeva. (hz)

ODRŽANE Igre mladih povodom Svjetskog dana mladih u Donjem Pustakovcu

Najboljim se pokazao Klub mladih “Kraljev ani” U organizaciji Savjeta mladih Me imurske županije i Kluba mladih Pustakov ana pretprošli su vikend po prvi put održane Igre mladih, na koje su bile pozvane sve društvene i neformalne organizacije mladih koje djeluju na podru ju Me imurske županije.

Kroz osam disciplina najboljim se pokazao Klub mladih “Kraljev ani”, dok su drugo mjesto zauzeli Mladi HNS-a, koji su bili jedina politi ka mladež koja je sudjelovala na ovim igrama.

Udruzi mladih Držimurca i Strelca pripalo je ništa manje važno tre e mjesto.

LANOVI BK-a “MURA AVANTURA” nastupili u Ivani -Gradu

Me u osam ekipa koje su sudjelovale bili su i lanovi ukove ke udruge mladih, Udruge mladih Cirkovljan, Kluba mladih “Pustakov ani”, Udruge mladih Draškovec i Udruga mladih Tur iš e. Osim u me imurskoj alci, brzinskom ispijanju piva sa slam icom, transportu i guljenju krumpira te šivanju gumbi (muški) i zabijanju avli (cure), lanovi organizacija mladih pokazali su svoje vještine i u guranju bale sjena, dodavanju jajem i štafeti.

Nakon igara mladi su se nastavili družiti uz svirku Musta benda.

U Igrama mladih sudjelovalo je osam ekipa

DRUGO kolo lige Sveti Martin

Bruno Turk ponovio pobjedu iz prvog kola U nedjelju 22. kolovoza održana je utrka 2. kola lige Svetog Martina u Toplicama Sveti Martin. Na ve poznatim stazama (cestovna i XC) okupilo se osamnaest natjecatelja, koje je i ovaj put poslužilo dobro vrijeme. Na cestovnoj utrci okupila su se svega etiri natjecatelja (licencirani lanovi bili su na utrci u Ivani -Gradu), a rezultati su sljede i: u kategoriji “cestari” (40 km) prvi je bio Tomislav Jambrovi s vremenom 1:19,19, a drugi je bio Jurica Geren er s vremenom 1:24,47. U kategoriji “razgleda i” (20 km) pobjednik

je doma i as Marijan Klujber s vremenom 0:38,35, a drugi je bio Matija Prprovi s vremenom 0:42,10.

Na XC utrci skupilo se nešto više natjecatelja, pa je tako u kategoriji “šumari” nastupilo 6 natjecatelja, a u kategoriji “razgleda i” njih ak osam. Pobjedu u “šumskoj” kategoriji odnio je pobjednik prijašnjeg kola Bruno Turk iz BK-a Prelog, drugi je bio Saša Šimi i , a tre i Hrvoje Džanko, dok je u “razgleda koj” kategoriji pobjedu odnio Dejan Vuk, drugi je bio Velimir Kokot, a tre i Dragan Mihalec. (vpr)

ZAVRŠILE morske pripreme pliva a PK-a

Režim od ak etiri treninga dnevno Izme u ostalog mladi su pokazali svoje vještine u me imurskoj alci

Na Igre mladih bile su pozvane sve društvene i neformalne organizacije mladih koje djeluju na podru ju naše županije

Pliva i PK-a vratili su se sa priprema, koje su na otoku Pagu u mjestu Vlaši i trajale su od 16. do 23. kolovoza. U režimu od ak 4 treninga dnevno pliva i su radili na kondicijskoj pripremi kako bi se što bolje pripremili za nadolaze u sezo-

nu. Osim samih treninga pliva i su posjetili grad Pag i Zadar.

Nakon povratka u akovec nastavlja se režim rada od dva treninga dnevno do redovno remonta bazena koji zapo inje 6. rujna sa po etkom školske godine.

IN MEMORIAM

54

Informacije

31. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Društvo energeti ara Varaždin sukladno Pravilniku o stru nom osposobljavanju I provjeri znanja za upravljanje i rukovanje energetskim postrojenjima (NN 70/2010.) po inje novi ciklus osposobljavanja i polaganja stru nih ispita za osobe koje rukuju energetskim postrojenjima (loža i i rukovatelji centralnog grijanja, strojari parnih kotlova i kompresorskih stanica…)

Upisi zainteresiranih kandidata su 8., 9. i 10. rujna od 17 do 19 sati u prostorijama Društva, Juraja Križani a 33.Varaždin.

Više informacija na našoj Web stranici: drustvo-energeticara-varazdin.hr ili putem E-maila: energeticari@vz.t-com.hr

Do 30. kolovoza 2010. GKP “ akom” d.o.o. prelazi na zimsko radno vrijeme.

Službe odvoza otpada, groblja, kamenoklesara i javnih i zelene površine radit e od 6:45 - 14:45 sa svaki radni dan od ponedjeljka do petka. Korisnici usluga odvoza otpada se mole da posude ili vre e sa otpadom iznesu na javnu površinu na dan odvoza najkasnije do 6:45 sa .

Službe blagajne, parking služba, tržnica, trgovina Zvonik i uprava radit e po starom radnom vremenu od 6:45 - 14:45 sa , a u gradu K. Tomislava 19, od 07:00 - 15:00 sa .

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI EVA PE ET, k i Maje i Nikole; KRISTINA KORUNI , k i Alenke i Predraga; LEON OREHOVEC, sin Marine i Davora; IRENA ŽVORC, k i Petre i Tihomira; DANIEL FRAN I , sin Sla ane i Ivana; RENATO KALANJOŠ, sin Zvjezdane i Dejana; IVAN NOVAK, sin Ivane i Saše; KARLO URA, sin Nives i Maria; MIA FUNDAK, k i Tihane i Aleksandra; LANA REŽEK, k i Lidije i Branka; TEA TUKSAR, k i Melanie i Miljenka; LEON MURKOVI , sin Monike i Maria ( akovec)

VJEN ANI Ivana Šokman i Nikica Tu an, Verica Krznari i Tomislav Vuger, Andreja Kolenko i David John Hartnoll, Marina Novak i Ivan Mar ec, Sanja Tadi i Goran Garunovi , Valen na Leskovar i Mladen Magdaleni , Jasmina Zdolec i Saša Srnec ( akovec); Jasmina Kolmani i Dario Domjani , Suzana Sovi i Duško Koprivec (Štrigova); Anica Matulin i Dejan Lukša, Izabela Zvonar i Ivan Horvat (Kotoriba); Jurica Herman i Mirjana Valen (M. Subo ca); Manuela isar i Marko Kova i , Petra Vugrinec i Da-

rio Šol (M. Središ e); Marina Kelenc i Dario Jambrovi (Nedeliš e); Judita Špoljari i Nikola Knez, Ivana Tisaj i Alen Baranaši (Prelog)

UMRLI Antun Baka r. 1930., Marija Kova i ro . Filipovi r. 1922., Pavao Fabi r.

1933., Julijana Bukal r. 1937., Katarina Novak ro . Turk r. 1928., Mirko Ma ek r. 1925., Milka Milovanovi ro . Ludaš r. 1931., Stjepan Kocijan r. 1962., Stjepan Jurinec r. 1954., Ignac Srpak r.

1931., Ivan Berdin r. 1933., Ana Šol ro . Medved r. 1934. ( akovec); Nina Mihailovna Meljnikova r. 1930. (Štrigova); Ljubica Škvorc ro . Slamek r. 1930.

(Dekanovec); Dragu n Pigac r. 1936., Marijan Kr ar r. 1952. (Kotoriba); Ivan Rajf r. 1923., Magdalena Žganec ro .

Zadravec r. 1917., Ma lda Mu i ro .

Hranilovi r. 1931. (M. Središ e); Franciska Jakopi ro . Golenko r. 1911., Amalija Trupkovi ro . ud r. 1920., Anka Pata a ro . Novak r. 1951. (Nedeliš e); Jelena Zorko ro . Zrna r. 1916., Viktorija Horvat ro . Šestan r. 1935., Eva Mate ro . Vidovi r. 1927., Terezija Šopar ro .

Brezni ar r. 1936. (Prelog)

Ana Begi na Špancirfestu otvorila restoran Kod ur e

Tijekom ovogodišnjeg Špancirfesta posjetitelji festivala mogli su uživati u restoranu Kod ur e koji je Pan otvorio u Varaždinu Kao što svi ve dobro znaju, Pan ekipa je otvorila restoran Kod ur e. Glavna je u lokalu ur a, a de ki pomažu. Kupuju cugu i namirnice, opremaju i iste, rade na šanku, Božo priprema oblizeke, a Ivo ih dostavlja po terenu. Nakon dobrog starta Pan ekipa je proširila posao i na Špancirfestu otvorila još jedan resta Kod ur e.

Ana Begi , koja u Panovim reklamama glumi glavni

lik – ur u, otvorila je varaždinski restoran koji je odmah postao omiljeno festivalsko okupljalište. Na otvorenju te oaze osvježenja Ani Begi pridružili su se varaždinski gradona elnik Ivan ehok, direktorica festivala Branka Tropp te predsjednik uprave Carlsberga Croatia Thomas Kure Jakobsen. Za vrijeme Špancirfesta, od 20. do 29. kolovoza, svi špancireri Kod ur e mogli su

uživati u dobroj hrani, a iz ur inog jelovnika treba izdvojiti: ur in zalogaj i (panonske kobasice), ur u u be koj školi (be ki šnicl s krumpir salatom), ur in eliksir mladosti (kotlovina) i ur inu poslasticu (pe eni dimljeni buncek). Naravno, u resta u Kod ur e dobra se hrana zalijeva hladnim Panom, a sve ur ine goste do ekala je dobra zabava, ali i mnogo iznena enja.

31. kolovoza 2010.

Informacije 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. LjekarnaVjeraŠtefanmr.ph. AKOVEC,N.Pavi a 15, traži 1 MAGISTRA/MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme, položen stru ni ispit, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili se javi na tel.

040-363-799, do 31.08.2010.

2. ZEPTER INTERNATIONAL d.o.o. AKOVEC, traži SAVJETNIKE U PRODAJI KOMPANIJE ZEPTER za honorarni rad, uvje : SSS, VŠS, VSS, komunika vnost, samostalnost, javi se na 091-8924-790 do 31.08.2010.

3. Zdravstvena ustanova “LJEKARNA PO U A” AKOVEC, I.G. Kova i a 20, traži 1 MAGISTRA FARMACIJE – LJEKARNIKA na neodre eno vrijeme, licenca za samostalan rad, mjesto rada Nedeliš e, M.Tita 1, javi se na gornju adresu ili 040-311-000, do 31.08.2010.

4. Frizerski i kozmeti ki salon Bella Lucija, Donji Kraljevec, traži 1 KOZMETI ARKU / PEDIKERKU na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 6 mj., javi se na 098-1339-311, natje aj otvoren do 31.08.2010.

5. Ordinacija op e medicine dr. Somo i Bernardica, AKOVEC, F. Pun eca 2, mob. 098-744-913, traži 1 DOKTORA OP E MEDICINE na odre eno vrijeme, položen stru ni ispit, javi se na mob. 098-744913 ili e-mail: bernardica.somodji@ck.t-com.hr do 31.08.2010.

6. METAL DEKOR, IVANOVEC, traži 1 STROJARSKOGTEHNI ARAILIINŽ.STROJARSTVAzaposlove tehnologasa4-5g.radnogiskustva,radnara unalu, CNC programiranje; 2 ZAVARIVA A CO2 s radnim iskustvom; 3 BRAVARA s radnim iskustvom na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 338-070, do 31.08.2010.

7. Frizerski salon IVA SV. Mar n na Muri, Glavna 27, traži 1 KV FRIZERA (m/ž) na neodre eno vrijeme, javi se na 091-7867086. Natje aj otvoren do 31.08.2010.

8. Ugostiteljski obrt BAROK AKOVEC, traži 1 KUHARA - PIZZA PEKARA na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-938-2175. Natje aj otvoren do 31.08.2010.

9. Frizerski salon Top stil, D. Kraljevec, traži 1 KOZMETI ARKA na odre eno vrijeme, javiti se na mob.098 372291. Natje aj je otvoren do 05.09.2010 10. Ugost. obrt Babilon Frkanovec 65, Lopa nec, traži KONOBAR/KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 091 7954651. Natje aj je otvoren do 31.08.2010.

11. Pekara Cvek d.o.o.D. Kraljevec, traži SLASTI AR na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 602 205.

Natje aj je otvoren do 31.08.2010.

12. Autolimar Gori anec Robert M. Hunjadi 13, Sv. Marija, traži AUTOLIMAR na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 651045. Natje aj je otvoren do 01.09.2010 13. Dobrani transpor Poljska, M. Središ e, traži VOZA TERETNOG VOZILA na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 543222. Natje aj je otvoren do

31.08.2010.

14. Zodijak plus d.o.o. Prelog, traži KONOBAR/KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na mob.

099/8132-800. Natje aj je otvoren do 31.08.2010.

15. DJE JIVRTI RIBICA ŽABNIK, ZABNI KA 42, traži LOGOPED, 4 sata tjedno, javi se do 31.08.2010.

16. Elektroinstalater Igrec d.o.o. Prelog, traži ELEKTROINSTALATER na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098/1687-042. Natje aj je otvoren do 30.08.2010 17. Intergradnja d.o.o. Vularija, traži GRA EVINSKI RADNIK na odre eno vrijeme, javiti se na mob.098/698-384. Natje aj je otvoren do 31.08.2010.

18. Euroton d.o.o. Mihovljan, J. Bajkovca 1, traži KONOBAR/KONOBARICA, rad u Caffe bar Matador Podturen na odre eno vrijeme, javi se na tel.

040/347-144. Natje aj je otvoren do 31.08.2010 19. Ragusa d.o.o. Športska 6, akovec, traži VOZA B, C, E KAT., na odre eno vrijeme, javiti se na tel.

040/328-022. Natje aj je otvoren do 31.08.2010 20. Teks l promet Kova Pribislavec, Lj. Gaja 9, traži ŠIVA TRIKOTAŽE, na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 099/2141-490. Natje aj je otvoren do 09.09.2010 21. Obiteljskidomzapsihi kibolesneosobeŠtrigova 138, traži 1 medicinska sestra sa položenim stru nim ispitom na odre eno vrijeme, javi se na 099/6942217. Natje aj otvoren do 31.08.2010.

22. PLASTEX Strahoninec, P. Miškine 33a, traži 1 KV BRAVAR sa radnim iskustvom na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili 333-488. Natje aj otvoren do 31.08.2010.

23. JURKOVI STOLARIJA PRIBISLAVEC, traži 2 KV STOLARA sa radnim iskustvom na odre eno vrijeme, javiti se na 098-242255. Natje aj otvoren do 08.09.2010.

24. J.V.M METALIK IVANOVEC, Varaždinska 37, traži 1 STROJARSKI TEHNI AR na neodre eno vrijeme uz probni rad radno iskustvo od 5 godina, poznavanje njema kog jezika u govoru i pismu, rad na ra unalu, AUTO-CAD, dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu ili e-mail: jvm-mealik@email.t-com.hr Natje aj otvoren do 10.09.2010.

25. MI-MONT d.o.o AKOVEC, traži 3 INSTALATERA GRIJANJA na odre eno vrijeme, javi se na 098354621. Natje aj otvoren do 10.09.2010.

26. VS GUMISERVIS d.o.o. OPOROVEC, traži 1 KONOBAR/ICA, na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javiti se na 098-6435810 zvati isklju ivo subotom. Natje aj otvoren do 19.09.2010.

27. LJEKARNA mr.ph. D. BLAGUS-VI ANOVI , traži Strahoninec MAGISTAR/MAGISTRA FARMACIJE sa položenim stru nim ispitom, na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 099/686-3581. Natje aj je otvoren do 30.09.2010.

28. TIP – TOP GORNJI KURŠANEC, traži 20 SOBOSLIKARA/FASADERA NA MONTAŽI DEMIT FASADA,

na odre eno vrijeme, rad na terenu u Njema koj, javi se na 091/520-1307, 099/240-3434. Natje aj otvoren do 16.09.2010.

29. KO-MA MONT d.o.o. PRELOG, traži 2 KV INSTALATERA GRIJANJA, PLINOINSTALATERA sa znanjem autogenog zavarivanja na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 5 godina, javi se na 098/1613-718.

Natje aj otvoren do 30.08.2010.

30. RUŽMARIN d.o.o. PRIBISLAVEC, traži 1 PRODAVA ODJE ENAŠTANDU,prijevozrobekombijem,na odre eno vrijeme, voza ki ispit B kategorije, javi se na 098/9079-121. Natje aj otvoren do 26.09.2010.

31. METAL MARODI M. SREDIŠ E, Frankopanska 36, traži 1 KV BRAVAR sa radnim iskustvom na odre eno vrijeme, javi se osobno na adresu poduze a uz najavu na mob.091/5373-652. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

32. Instalacije MARTI-MONT Nedeliš e, B. Radi a 37, traži 1 INSTALATER CENTRALNOG GRIJANJA sa radnim iskustvom, samostalnost u radu na neodre eno vrijeme, javi se na 095/5123-469. Natje aj otvoren do 10.09.2010.

33. ANDA d.o.o. PALINOVEC, traži 2 KONOBARICE, traži na odre eno vrijeme, javi se na 091/600-7806.

Natje aj otvoren do 10.09.2010.

34. AKOVE KI MLINOVI d.d. RJ “MLIN” AKOVEC, Mlinska 1, traži 1 SKLADIŠNI RADNIK, traži završena osnovna škola, te osposobljenost za rukovanje i upravljanjeVILI AROMnaodre enovrijeme,osobni dolazak ili najava na tel. br. 375-512 (Biserka Geni Sa er). Natje aj otvoren do 03.09.2010.

35. Siga d.o.o. 42000 VARAŽDIN, traži proizvo a i distriburer osobnih zaš tnih sredstava; 1 TERENSKI KOMERCIJALIST za podru je akovca i Me imurja završena minimalna srednja škola, posjedovanje važe e voza ke dozvole B kat. I spremnost putovanja, informa ke vješ ne, iskustvo i znanje o principima rada veleprodaje i maloprodaje, poznavanje situacije na tržištu i potencijala tržišta, komunika vnost, analiti ke sposobnosti , orijentiranost ka kupcu, prezentacijske vješ ne, realizacija prodajnih ciljeva svojeg podru ja, obrada postoje ih i pronalazak novih kupaca, implemen ranje i razvijanje prodajnih ak vnos radi ostvarenja prodajnih ciljeva, unapre enje prodaje i osiguranje prisutnost proizvoda na prodajnom mjestu, razvijanje poslovnih odnosa sa partnerima, izvještavanje, osiguran službeni automobil,mobilnitelefon,s mula vnaprimanjavezana uz u inak, stru no osposobljavanja, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: siga@siga.hr Natje aj otvoren do 15.09.2010.

36. VRŠI AGRO d.o.o. GRADIŠ AK 12, traži 1 DJELATNICA ZA POMO U KU I ILI NA FARMI na neodre eno vrijeme, javi se na 098/1808-731. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

37. Vinogradarska zadruga ŠTRIGOV ANKA ŠTRIGOVA, traži 1 VINOGRADARSKI RADNIK ili obitelj za rad u vinogradu i proizvodnji vina, mogu nost smještaja, voza ki ispit b kategorija, nazva na 099/2221338. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

SJE ANJE IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV - ili osobe sa školom za šiva a ili završen te aj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 30.9.

2. ZLATNO ZRNO, d.o.o. Trnovec, Bartolove ki, N. Tesle 63, traži 1 DJELATNIKA ZA PRODAJU MJEŠOVITE ROBE na odre eno, KV, SSS, iskustvo u trgovini, min. 6. mjeseci, rad na PC blagajni, radi se u Varaždinu ili Zbelavi, najava na 042/684-012. Natje aj otvoren do 30.08.

3. AUTOPRIJEVOZNIK ŠESTAK ŽARKO, Varaždin, Fabijanska 6, traži 1 VOZA A TERETNOG VOZILA (m/ž) – teglja s poluprikolicom (šleper) u doma em i inozemnom prometu, na odre eno (mogu nost na neodre eno), KV, SSS voza , položena C i E kategorija, poželjno radno iskustvo, najava na 042/331-037, 098/268-431 od 10 do 17 sa (Žarko Šestak).

Natje aj otvoren do 10.09.

4. VODOPIJA d.o.o., G. Horvat 1, Varaždin, traži 5 DJELATNIKA ZA ELEKTROINSTALATERSKE RADOVE, na neodre eno, KV elektroinstalater, radno iskustvo 5 godina, voza ki B kategorije, najava na 042/261-501, 098/246695. Natje aj otvoren do 3.9.

5. INOXMONT-VS d.o.o., Zagorska 11, Ludbreg, traži 1 SAMOSTALNI KNJIGOVO A – ra unovo a (m/ž), na neodre eno (uz probni rok od 6 mjeseci), odli no poznavanje ra unovodstvenih propisa i zakona, radno iskustvo min. 10 godina, poželjno poznavanje njema kog jezika, pismena zamolba poštom na adresu ili e-mail: info@inoxmont-vs.hr svi kandidati koji zadovoljavaju uvjete, bit e pozvani na testiranje. Natje aj otvoren do 30.10.

6. ZLATKO ZRNO d.o.o., N. Tesle 63, Trnovec B., traži 1 PEKARA (m/ž) na neodre eno, KV, poželjno radno iskustvo (6 mjeseci), u po etku je rad na odre eno vrijeme, najava na 042/684-012. Natje aj otvoren do 10.9.

7. UGOSTITELJSKI OBRT “MISTER X”, G. Kneginec, Toplipka 180, traži 3 KONOBARA/ ICA-posluživanje jela i pi a, na neodre eno, OŠ, KV, radno iskustvo nije bitno, poslodavac osigurava smještaj, najava na 095/911-5102 (gdin. Kefelja). Natje aj otvoren do 25.9.

na dragog supruga, oca, svekra, djeda i pradjeda

LEOPOLDA BRESLAUERA iz akovca 31.8.2006. – 31.8.2010.

S ljubavlju i poštovanjem uvamo uspomenu na Tebe Obitelj Breslauer

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

BOŽIDARU MAR ETKU 3.9.1995. - 3.9.2010.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

DANIJELU HORVATU 6.9.1991. - 6.9.2010.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, ĹĄiber, el. retr., euro kuka, servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob.

091/7237-999 PRODAJE SE MITSUBISHI L-200 2005.g., mob. 091/353-1010 PRODAJE SE vw polo 1.0 1991.g. i daewoo nubira 1.6 16v 1998.g., plin, neregistrirani. Tel. 098/632310 MERCEDES 190E 1984.g., automa k, reg. do 10 mj., uĹĄ uvan, cijena 1.000 eur, mob. 099 241 4596 FIAT BARHETA 1.8 16V 131 KS 1996.g., plava perla, reg. do 6/2011., prodajem za 4.400 eura ili mijenjam za ve i Fiatov automobil.

Tel. 098/62-77-11 PEUGEOT 20 6 Roland Garros 1.6E 2000.g., 183tkm, reg. do 10.6.2011., ful oprema, 1.vl., cijena 4.200 eur, mob. 098/331-535 PRODAJEM OPEL ASTRU karavan 1.4i 1996.g., reg. do 2./11., povoljno, mob. 099/598-3497 PRODAJE SE MAZDA 3 sport 1.6i CE, stara 7mj., registr., met. crvena, 5vr., klima, sva oprema, zva poslije 15 sa na mob. 098/9020676 PRODAJE SE HONDA CBR 600 F 1998.g., motor je u odli nom stanju; mob. 099 7996 442 NISSAN TERANO II 2.7TDI 1998.g., 170tkm, 4x4, 7 sjedala, klima, ĹĄiber, centr. dalj. zaklj., 4xel. pod. stakla, tehni ki do 29.6.2011., auto u sustavu pdv-a. tel. 396-374 Ĺ KODA OC TAVIA 1.6 ambient, 1.reg. 2002., 1.vl., reg. do 4./11., mob. 098/9358-937 POLJOPRIVREDA PRODAJEM KOMBAJN za krumpir Ana poljski i pakirnu liniju za krumpir i luk, mob. 091/595-0053 PRODAJE SE VILI AR Yale nosivos 1.5T, dizel, u ispravnom i dobrom stanju, tel. 635-371 ili 098/494597 PRODAJE SE TRAKTOR IMT 533, 70. godiĹĄte, nove gume, novi akumulator, u vrlo dobrom stanju. tel.

098/180-80-27 PRODAJEM ZETOR 4712 s kabinom, sa uvan, te prodajem kawasaki ZX7R nin a 122KS, 750cm3, 1998.g., ili mijenjam za manji, moĹže i auto ili traktor, sve po dogovoru, mob.

098/190-3753 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJE SE HIDRAULI NA PREĹ A za groĹž e od 120 lit., mob.

098/777-066 PRODAJE SE inox ba va od 250 litara, plas ne kace, preťa... mob 099 595 33 99 PRODAJEM SJEME REPICE za zelenu gnojidbu sorte perko i raola, Novo Selo Rok, tel. 853-258 PRODAJE SE silokombajn SIP, sjetvosprema , ťprica KŽK 340 lit., eki ar, cirkular za drva, preťa za groŞ e, mulja a i ba ve za vino, mob. 091/5175-821 ili 865-126 PRODAJEM nove ba ve za vino i rakiju od hrasta i agacije, kvalitetna izrada, besplatna dostava, tel.

858-362 PRODAJEM kotao za pe enje rakije stari model od 30 lit., ba vu od 567 lit. i jednu od 140 lit., te cisternu od inoxa od 150 lit., mali plug za T. Vinkovi , mob. 098/1868-111 PRODA JE SE TRAKTOR Massey Ferguson s manjim kvarom i kotao za pe enje rakije od 80lit., mob.

091/9080-833

31. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJE SE: cisterna Creina od 2200 lit. (1.000eur); traktorska ťprica KŽK od 320lit. (300eur); prikolica 2-osov. kiper 12T (2.000eur) i roto- ler 2.5m (1.600eur), mob.

098/170-5311 PRODAJEM TRAKTOR Lanz, uski vo arski, u vrlo dobrom stanju, mob.

091/584-5561 USLUGE

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI DugogodiĹĄnje iskustvo.

Brzo i kvalitetno!

Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k Istarska I t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570

ŽENA SA ISKUSTVOM UVALA BI DJECU bilo koje dobi u akovcu, mob. 091/5962-707 OZBILJNA I ODGOVORNA GOSPO A sa iskustvom uvanja djece, uvala bi djecu u svom domu. mob.

098/987-1058 KREDITI REALIZACIJA SVIH VRSTA KREDITA! Na ostatak pla e, ino mirovine, do 75.g. Ĺživota, min. radni staĹž 3mj. mob. 091/896-7983 Jelena, 314-250 ured POZNANSTVA MUĹ KARAC, slobodan, visok, sportski tip, dobro situiran, iz VaraĹždina, ima rmu u akovcu, ovim putem zbog prezauzetosti traĹži slobodnu Ĺžensku osobu od 35-48 god. za druĹženje i brak. mob. 091/171-4949 OZBILJAN DE KO (38g.) traĹži simpa i zgodnu djevojku ili Ĺženu za poznanstvo, izlaske, druĹženje.

Ako si zainteresirana javi se, mog. veza i mog. nanc. potpora. mob.

099/695-3584 SLOBODAN MUĹ K ARAC (40g.) ozbiljan, situiran, Ĺželio bi da mu se javi ozbiljna usamljena Ĺžena za prijateljstvo i izlaske, do 40g., mogu a veza ili neĹĄto viĹĄe. mob.

099/8570-607 GOSPO A simpa na, zgodna, diskretna, traŞi isto takvog gospodina izme u 40-50g. radi prijateljstva, molim javiti se isklju ivo putem sms-a na mob. 099/8699-455 NEKRETNINE – PRODAJA

OVLAĹ TENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/ DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE RODIKOMM d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005128 MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob.

095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, Şaluzina, trakas h zavjesa. mob. 098/703-662 PODUKE iz matema ke, mehanike, fizike i elektrotehnike. Ivanovec, tel. 337-262 POSAO TRAŽIM POSAO PRODAVA A, mob.

095/803-7109 KERAMI AR s viĹĄegodiĹĄnjim iskustvom traĹži honorarni posao, mob.

091 547 2069.

OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RA UNALU s ak vnim znanjem engleskog jezika za posao ponude patentiranih proizvoda u svijetu, mob. 099/5155-064 SERVIS ZA IŠENJE OBAVLJA USLUGE IŠENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 TRAŽIM DVA RADNIKA – pomo ni tesar i zidar za radove na ku i. tel.

333-253 ZARADITE I DOPRINESITE SVOM KU NOM BUDŽETU – nau ite bioterapiju i oslobodite se nancijskih problema, mob. 099/5155-064 UVALA BIH DIJETE – u akovcu.

Upita na tel. 363-018

PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvoriĹĄta i vrta na koriĹĄtenje, Istarsko naselje (ku ice). mob. 099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije

PRODAJEM DVORIĹ NU zgradu od 60 m2 s dozvolom za nadogradnju, pogodno za posl. prostor, ured i trgovinu, u akovcu preko puta suda, tel. 098/426-021 ISTRA, DUGA UVALA, gra evinsko zemljiĹĄte 350m2, prodajem. mob. 091/921-5937 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u PuĹĄ inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 STAN 2 i 3-sobni, sa garaĹžama, novogradnja (ispod Ĺ afrana), kredit osiguran, prodajem, tel. 098/241-559 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE GRA EVINSKA PARCELA na juĹžnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250 hv te oranica livada izme u Poleva i KurĹĄanca, 1186 hv. mob. 098/594-027 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN (polovica ku e s garaĹžom) u akovcu, tel. 363-018 KUPUJE SE VIKEND KU A u gornjem dijelu Me imurja, mob.

095/921-6717 PRODAJEM JEDNOSOBAN namjeĹĄten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/325-4267 PRODAJEM KU U od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogu a zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinacije. tel. 095/8190-349 PRODAJE SE ORANICA Begjec u Ma kovcu, zva iza 16 sa na tel.

098/9466-750

AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob. 095-590-9215 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaŞa, dvoriťte. mob.

098-393-170 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u Murskom SrediĹĄ u, mob. 098/954-9775 FRIZERSKI SALON, novi, namjeĹĄten, akovec, ulica Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559 HITNO I POVOLJNO prodajem ve u ku u u Istri-Filipana. mob.

091 3840 666 PRODAJE SE VIKENDICA s vo njakom u D. Zebancu. mob 099 595 33 99 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Mihovljanu, 165 hv, 20x30 m, blaga kosina, pogled na grad, mirna novosagra ena ulica. Tel. 098/1989410 PRODAJEM DVOSOBNI RENOVIRANI STAN od 54m2, u akovcu. tel. 098/9465-206 PRODAJE SE LIVADA I VO NJAK od 1.312 hv u Grabrovniku, blizina glavne ceste, blaga padina. mob. 099-696-3963 PRODA JE SE DVOSOBNI STAN u centru grada, mob. 098/806339 PRODAJE SE KU A u Pribislavcu od 140m2 i 90m2 + oku nica, s garaĹžom, 700m2, moĹže zamjena za manju ili dr. opcije, mob.

098/351-997 PRODAJEM KU U u k, livadu Žirofku u Puť inama, ku u u Dragoslavcu i drvo od ariťa 4m, hitno i povoljno. mob. 095/8453568 ili 095/863-5487 STAN nenamjeťten od 40m2 daje se u najam duŞe vrijeme i nenamjeťtene garsonijere od 30m2 na dvije lokacije u gradu, tel. 384515 ili 098/545-526 PRODAJE SE OBITELJSKA KU A u k, mog. zamjene za stan, tel.

384-454 PRODAJEM JEDNOIPOLSOBNI STAN od 39m2 u Vukovarskoj ul., blizu hotela, mob. 098/493122 PRODAJE SE NOVOGRADNJA u Strahonincu, sa dvoriĹĄtem, povoljno, mob. 098/749-131 PRODA JEM STARIJU KU U u Podbrestu, voda i struja, ĹĄiroko dvoriĹĄte, tel. 620-282 ili 098/9262140 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSL. PROSTOR u centru k, tel.

040/390-134 GRADILIŠTA – AKOVEC, Martane, niz, 250 hv, dva objekta, izlaz na dvije ulice, 55.000 eur, 160 hv, ulica u pripremi, 25.000 eur, mob.

098/426-375 PRODAJE SE ZEMLJIĹ TE za gradnju ku e u k, Martane, 184 hv, hitno i super povoljno, cijena 42.000 eur, mob. 098/1822-125

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE dvosobni stan u centru akovca, preko puta crkve. Inf. na tel. 098 242 990.

IZNAJMLJUJU SE 2 poslovna prostora 30 m2 u centru akovca, R. BoĹĄkovi a 1, moĹže i spojeno u 1 poslovni prostor.

Inf. na tel. 098 242 990.

IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM JEDNOSOBAN namjeťten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/325-4267 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI NAMJEŠTENI STAN u sklopu ku e s posebnim ulazom, u akovcu, useljivo poslije 15.9. mob 098-938-7532 TRAŽI SE U NAJAM STAMBENI PROSTOR (ku a, stan) u akovcu ili bliŞoj okolici u zamjenu za odrŞavanje i pla anje reŞija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel. 040/390260 od 8 do 14 sa IZNAJMLJUJE SE JEDNOIPOLSOBAN STAN u prizemlju ku e sa posebnim ulazom u akovcu. tel. 091 384 3359 ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Gra ke. tel. 092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na

atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENU SOBU i garsonijeru na Jugu, mob. 098/861898 ZAPOSLENA OSOBA traĹži manji stan u Zagrebu u najam. tel. 091/518-1600 IZNAJMLJUJU SE DVIJE SOBE s upotrebom kuhinje i kupaonice, centralno pl. grijanje, u prizemlju obiteljske ku e u centru akovca, mob.

091/5612-052 IZNAJMLJUJE SE STAN u ku i u Murskom SrediĹĄ u, cijena po dogovoru, tel. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM DVOSOBNI namjeĹĄteni stan u akovcu na Jugu, mob. 098/426-862 IZNA JML JUJE SE NAMJEĹ TENI DVOSOBNI STAN u centru k, tel.

099/8595-224 poslije 17 sa IZNAJMLJUJE SE STAN blizu Veleu iliĹĄta, ul. A. Ĺ enoe 6, poseban ulaz, za dvije studen ce, tel. 395-097 IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN studen cama za tri osobe, u centru k, kuhinja i 2 sanitarna vora, mob.

098/426-021 IZNAJMLJUJE SE namjeĹĄtena garsonjera u akovcu, studen ci, isklju ivo nepuĹĄa u. Tel. 099-799-4766 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TENA SOBA s kuhinjom i kupaonom mla oj Ĺženskoj osobi blizu centra akovca. mob. 099 2426 087

1SPEBKFNP BUSBLUJWOF TUBNCFOP QPTMPWOF QSPTUPSF V 4BWTLPK 7FTJ (SBEOKB J [BWSĂ?OB PCSBEB KF WSIVOTLF LWBMJUFUF 1SJMJLPN VMBTLB )SWBUTLF V &6 ÇŽF TWBLJ TUBNCFOJ PCKFLU USFCBUJ JNBUJ FOFSHFUTLJ DFSUJĂśLBU B UJNF ÇŽF NV CJUJ PESFĂŞFOB OKFHPWB WSJKFEOPTU B OBĂ?JN EPEBUOJN VMBHBOKFN WJ LVQVKFUF TUBO LPKJ UF WSJKFEOPTUJ WFÇŽ JNB

PREDNOSTI: t Ă?UFEOKB FOFSHJKF t GBTBEB DN TUJSPQPS DN [WBSĂ?OJ TMPK t USPTMPKOP TUBLMP t EPEBUOB J[PMBDJKB LSPWJĂ?UB

t QPEOP HSJKBOKF 8$ LVQBPOB J LVIJOKB t WJTPLP LWBMJUFUOJ QBSLFUJ t LWBMJUFUOB LFSBNJLB J TBOJUBSJKF t QSPUVQSPWBMOB J WBUSPPUQPSOB WSBUB V TUBOPWF t VEBMKFOPTU PE DFOUSB HSBEB LN B PE KVäOF [BPCJMB[OJDF N

t OBÇ?JOPN HSBEOKF J J[PMBDJKBNB TUBOPWJ TV WJTPLPLWBMJUFUOJ B Ă?UP KF DJMK NJOJNBMOB QPUSPĂ?OKB FOFSHFOBUB LPKJ ÇŽF TWBLJN EBOPN CJUJ TWF TLVQMKJ

31. kolovoza 2010.

IZNA JML JUJE SE DVOSOBNI STAN na Jugu, namješteni, mob.

098/241-583 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN od 110m2 i jednosobni stan od 46m2, odvojeni ulaz, brojila, namješteno, nazva poslije 16 sa na mob. 091/933-8468 IZNAJML JUJEM NAMJEŠTENU SOBU uz upotrebu kuhinje i kupaonice, pogodno za samce, upita na adresi: Šenkovec, M. Tita 46, tel. 343-492 IZNA JML JUJEM STUDENTIMA 2-sobni namješteni stan u centru grada, mob. 098/426-337 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI namješteni stan, blizina Me . veleu ilišta, studen ma ili samcima, mob. 098/553-270 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI namješteni stan, poseban ulaz i brojila, kod stanice Buzovec, samo ozbiljni kandida . tel. 390-053 ili 091/782-8587 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI namješteni stan u centru grada ili prodajem. Nazva poslije 16 sa na mob. 098/1929-354 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI NAMJEŠTENI STAN s balkonom u k, povoljno, mob. 095/8148715 IZNAJMLJUJE SE KU A sa tri sobe u centru k, studen cama ili obitelji. mob. 098/242-317 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN studenticama, poseban ulaz, 10min od Pedagoške, upita u k, V. Lisinskog 39. tel. 363-528 IZNAJMLJUJEM STAN od 78m2 + garaža, preko puta bolnice, cijena 250eur, te kupujem koš ce golice. mob. 099/5160-129 IZNA JML JUJEM JEDNOSOBNI STAN u zasebnom objektu u k, tel. 040/390-247

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

LJETOVANJE POVOLJNO IZNAJMLJUJEM APARTMAN I SOBE u Du brovniku u centru grada, tel.

020/419-412, 098/951-4023 ili mail: zumbulka@gmail. com pogledati možete na: http://www.hostelbookers. com/hostels/croa a/dubrovnik/36923/ VODICE – IZNAJMLJUJEMO NOVE APARTMANE od 19-29 eura/no enje. Tel. 021/378-358, 098/9096768, www.vodice.org/olga

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR GRAHO RAH HO OR ORAS O RAS RAS STI TI D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A , PRODAJEM RAZIGRANOG HR KA starog 3mj., crno-bijele boje, tel.

866-296 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM ŠTENCE maltezera, mopsa i cavalier španijela, vlas uzgoj, cijepljeni, mob. 098/488236 PRODAJU SE: grice, ženka šarene rozele, ženke berga, mlade nimfe, plave rozele. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 DIVLJE PATKE prodajem. Tel: 821362 ili 098/184-9728

PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, pjevaju e, plave i crvene rozele, patke karolinke i mandarinke, paunove, pla naste i srebrne fazane. mob. 098/912-3938

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODAJE SE GROŽ E rizling-šipon ili mošt, Železna gora, mob.

098/9449-470 PRODAJEM ZVU NE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njema ki, cijena 650 eur, tel. 363399 ili 091/516-7596 PRODA JEM L APTOP u dobrom stanju, slabija baterija, za 900kn, na poklon TV kar ca za is . mob.

098/935-2124 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. mob.

099/325-4267 P R O DA J E M: p r o d u ž n i k a b e l 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM fiksni masažno-kozmeti ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija parafina. Tel. 099/5619127 PRODAJE SE DJE JA HALJINA za standardne i la no plesove, u ljubi astoj boji, cijena 250 kn, mob.

098/55-88-72 (Danijela) PRODAJEM KVALITETNO CRNO VINO, krovnu gra u i autoprikolicu, tel. 333-253 PRODAJE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montažnu garažu i vrtnu ku icu, tel. 333-253 PRODAJEM RABLJENU ALI JAKO UŠ UVANU DJE JU ODJE U žensku vel. 3-4 i mušku za 9g., vrlo povoljno, mob. 098/170-5447 KUPUJU SE RAZNI NEISPRAVNI ELEKTROMOTORI, mob. 099/6884499 ALU FELGE 15 cola i betonski stupovi za vinograd, tel. 091/510-1064 PRODAJEM CRIJEP Biber 1300 kom, uš uvan, cijena 550 kn, Dragoslavec, tel. 384-081 PRODA JEM TRUPCE ARIŠA porušene ove zime, 8kom, te jedan rezervoar za lož ulje od 300lit. i jednu neispravnu prešu od 300lit., dogovor. mob. 098/1868-111 PRODAJE SE GROŽ E s brajdi i doma e vino, povoljno, mob.

098/9609-633

PRODAJE SE: trosjed, dvosjed, fotelja + stoli (puno drvo hrast), regal, plo a el. ugradb. štednjaka (20 0kn), gume 175/65/14 (4kom/500kn), klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn), stroj za pranje su a s manjom greškom (100eur), tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJE SE GROŽ E graševina, rizling, miješano, oko 1000kg, mob.

099/6766-515 KUPUJEM STARINSKI NAMJEŠTAJ – stolove, komode, gredence, zidne vure, škrinje, pe i i ostale starine, pla am odmah, tel. 858-347 ili 095/537-8617 PRODAJEM EL. MOTOR 3kW te kosilicu 3.5KS, tel. 333-613 ili 098/676-421 POVOLJNO PRODAJEM drvene vrtne garniture. mob. 091 3840 666 PRODA JEM o uvani T V 55cm (400kn) i glazbenu liniju (250kn).

Tel 098/295-800 PRODAJE SE profesionalna pe za pe enje mlinaca ili mesa, stroj za izradu tjestenine i nova inox napa Gorenje šir. 90cm. tel. 544-009 ili 098/750-511 KUPUJEM KNJIGE za 1.razr. Graditeljske škole, smjer likovne umjetnosti i dizajna, ponude na mob.

098/957-2863

Martina 27,

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

MALI je prona en u južnom dijelu grada akovca nakon poziva jedne ljubiteljice životinja koja ga je vidjela kako danima luta sam ulicama s povrije enom nogom. Sad je dobro. O i su pune povjerenja i im mu pri ete, baci se na le a i eka da ga eškate po trbuhu.

Maleni je rastom, može boraviti i u stanu uz redovite šetnje, ali budu i je vjerojatno mješanac terijera sigurno e biti sretan i s dvorištem na kojem može tr ati do mile volje. Ro en je u srpnju 2009. Nije za lanac!

traži društvo nekoga tko nema vremena za ozbiljnu vezu već za neobavezna seksualna druženja.

VIDA je prekrasna kujica ro ena u studenom 2006., kastrirana, umiljata i jako jako dobra. Mirne je naravi, dubokih sme ih o iju.

Kratke je dlake pa je uvijek lijepa i ista i za najružnijeg vremena. Vida bi bila dobar drug i starijim ljudima jer je mirna i poslušna kujica. Nije za lanac!

Pošalji SMS s riječi Spoj21 na broj 66306 (3,66 kn/sms) IT JEDAN, Gmajna 14, 10437 Rakitje, oib 75235737688, 062/700-700, +18

MOLI je ro ena u azilu. Mama im je prekrasna mješanka lova ke pasmine.

Ro ena je u kolovozu 2009. godine.

Moli je vrlo mirna i jako se voli uvati. Nije za lanac!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

782

UTORAK 31. kolovoza 2010.

TV pregled

04.05 Skica za portret 04.10 Ljetna slagalica (R) 05.00 More ljubavi, telenovela (R)

od 31.8.2010. do 06.9.2010.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

U redakciji novina FILM

UTORAK, 31.08. HRT 1, 21:00

Komi na drama. U New Yorku su jedne ve eri ubijena dvojica poslovnih ljudi. Sutradan su se gotovo sve njujorĹĄke novine raspisale o tome, navode i kako su za ubojstvo osumnji ena dvojica Afroamerikanaca. Jedino tabloid New York Sun, zahvaljuju i kao noj situaciji u redakciji i nemaru nekih novinara, uop e nije izvijes o o tom doga aju...

Spiderman FILM

SRIJEDA, 01.09. NOVA TV, 20:30

Studenta Petera Parkera (Tobey Maguire) ugrize gene ki preina en pauk.

Peter ubrzo otkriva da posjeduje neobi ne mo i: nadaren je snagom i sposobnos ma pauka s posebno izoĹĄtrenim paukovskim osje lima. U me uvremenu, megalomanski biznismen, Norman Osborn, (Willem Dafoe) tako er prolazi kroz neke neobi ne mijene. Eksperimentalna mu je formula eksplodirala u lice...

Ĺ kola za frajere FILM

ETVRTAK, 02.09. HRT 2, 22:40

Komedija. Roger (J. Heder) je potpuno zbunjeni i prestraĹĄeni radnik na parkiraliĹĄtu iz New Yorka ije su misli zaokupljene svime i sva im, a pogotovo djevojkom Amandom (J. Barre ) kojoj se boji pri i. Ne bi li podigao samopouzdanje, upisuje tajni te aj koji vode bizarni Dr. P. (B. B. Thornton) i njegov asistent Lesher (M. Clarke Duncan)...

Erin Brockovich FILM

PETAK, 03.09. RTL, 21:25

“Erin Brockovichâ€? donosi jedan od mogu ih odgovora na pitanje: kako bi izgledala “Zgodna Ĺženaâ€? da se nije pojavio galantni Richard Gere? Prema Stevenu Soderberghu, lijepa bi Julia postala samohrana majka troje djece, s pozamaĹĄnim minusom na ra unu i prometnom nesre om ije troĹĄkove mora snosi , iako je nije skrivila.

Tra ak svjetla za mladu Ĺženu dolazi iz najmanje o ekivanog pravca..

Ispod povrĹĄine FILM

SUBOTA, 04.09. HRT 1, 00:15

Drama/horor/triler. Profesor Norman Spencer, znanstvenik zaposlen na fakultetu, sve je zabrinutiji za svoju Ĺženu Claire. Claire je bila koncertna elistica, viĹĄe ne nastupa, a godinu ranije imala je niz nesre a. K tome je svoju k er, Spencerovu pok erku, poslala na koledĹž. Sada Claire pri a o glasovima koje uje i neobjaĹĄnjivim doga ajima u njihovoj ku i i oko nje. ..

Cijena straha FILM

NEDJELJA, 05.09. RTL, 20:00

05.40 Najava programa 05.45 Normalan Ĺživot, emisija o osobama s invaliditetom (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.10 Pet zvjezdica, serija (R) 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture (R) 10.15 Velegradnja 3: Dubai - Pala a snova, dok. serija 11.10 Oprah show (R) 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar (R) 12.30 More ljubavi, telenovela 13.15 Ljetna slagalica 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 Sutra je novi dan, serija 15.05 Grenland - blagoslov i prokletstvo, dok. lm (R) 15.35 Ĺ krinja: JeĹževa ku ica 16.25 Luda ku a, hum. serija 17.00 Vijes 17.10 Hrvatska uĹživo 18.30 arolija, serija (R) 19.20 Vrijeme 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Boje turizma 21.00 U redakciji novina, ameri ki lm (12) 22.50 Dnevnik 3 23.15 Sport 23.18 Vrijeme 23.20 Vijes iz kulture 23.30 Dr. House, serija (12) 00.20 To je vuk, ameri ki lm (15) 01.50 Bez traga, serija (12) (R) 02.35 Zvjezdane staze: Enterprise, serija (R) 03.20 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) (R)

07.00 Panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske Najava programa TV vr Na kraju ulice 101 dalma nac, crtana serija (R) 09.00 Haag: Prijenos zavrĹĄnih rije i na su enju Gotovini, Marka u i ermaku ------- Navrh jezika ------- Boli glava: ZaĹĄto stvari plutaju ------- Fawlty Towers, hum. serija (R) 14.25 Crveni patuljak, hum. serija 14.55 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.40 Pala a, serija 16.25 Slomljena strijela, ameri ki lm 17.55 Ahilova peta Golfske struje, dok. lm 18.45 Mu ke, hum. serija 19.35 Liburnija Jazz Specijal 20.05 Ve ernja ĹĄkola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Bez traga, serija (12) 22.15 He Kills Coppers, serija (12) 23.05 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) 23.50 Ljetni retrovizor: Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija (R) 00.10 Ljetni retrovizor: Velemajstor, serija (R) 00.55 Ljetni retrovizor: Kineska plaĹža, serija (12) 01.40 Kraj programa 08.00 08.05 08.20 08.35

06.50 Ne daj se, Nina!, humorna drama (R) 07.35 Mi y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.10 RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija 09.05 RTL ritam zona - Top 40

doma i, glazbena emisija 10.15 K.T.2, krimi serija 10.45 Exkluziv, magazin (R) 11.05 Punom parom, kulinarski izazov 11.50 1001 no , dramska serija (R) 12.30 Nestala, telenovela 13.20 Los Victorinos, telenovela 14.10 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) (R) 15.45 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.15 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 1001 no , dramska serija 20.45 Ekipa iz snova, igrani lm, komedija 22.40 Teorija velikog praska, hum. serija (dvije epizode) 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.45 CSI: NY, krimi serija (12) (R) 00.30 Dugi oproĹĄtaj, igrani lm, akcijski triler (12) 02.25 Astro show, emisija uĹživo (18)

07:30 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:05 22:50 23:05 23:55 00:25 00:55 01:55 03:30 05:00 06:35 07:20

NaĹĄi najbolji dani, serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Hitni slu aj, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Dream team, igrani lm (12) Ve ernje vijes IN magazin Bra ne vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Gidget, igrani lm Dream team, igrani lm (12) Gidget, igrani lm Hitni slu aj, serija Kraj programa

Od 27 su a nuklearnih projek la jedan nedostaje. SAD postaju jako zabrinute zbog ruskih intervencija u e eniji, no novi im ruski predsjednik, kojega smatraju tvrdolinijaĹĄom, poru uje kako to nisu njihove brige. CIA-in anali ar Jack Ryan (Ben A eck), me u m, nakon obimnog istraĹživanja dolazi do zaklju aka kako su pravi stavovi novog predsjednika potpuno druga iji. No, ruski se napadi nastavljaju...

SPORT - IZDVAJAMO

SERIJA HRT 1

15.35

Ĺ krinja: JeĹževa ku ica MINI SERIJA HRT 2

Europsko prvenstvo u vaterpolu: Rumunjska – Hrvatska - PRIJENOS

Istanbul: SP u koťarci: Brazil – Hrvatska - PRIJENOS

SPORT Srijeda, 01.09., HRT 2 17.50

SPORT etvrtak, 02.09., HRT 2, 20.20

ZVJEZDANI KUTAK Z

Ben Affleck 05.09. Nedjelja, 20:00 sati

JoĹĄ odmalena je imao Ĺželju postati glumcem, a prvo iskustvo stje e snimaju i reklamu za Burger King. Ve s osam godina dobiva prvi stalni posao glume i u seriji “The Voyage of the Mimiâ€? (1984).

Te godine upoznaje i svog najboljeg prijatelja, Matta Damona. Na velikim platnima prvi ga se put moglo vidje 1993. u lmu “Dazed and Confused�.

2002. je odradio ulogu koja mu je donijela neke od najboljih kri ka do tada. U “Kobnom prestrojavanjuâ€? glumio je sa Samuelom L. Jacksonom. 2006. godine utjelovio stvarnu li nost, Georgea Reevesa, u lmu “Hollywoodlandâ€?, a za m je glumio u “As u rukavuâ€?. Oba lma su bila dobro prihva ena, a njegov posljednji uradak – kriminalis ka drama “Nestala bez tragaâ€?, gdje se po prvi puta okuĹĄao u reĹžiranju, dobio je odli ne kri ke i pohvalu publike.

Poznato je da je veliki pristaĹĄa demokratske stranke, a izrazio je i interes za kandidaturu za Kongres u rodnoj mu Californiji.

22:15

FILM RTL

20:45

He kills Coppers

Ekipa iz snova

He Kills Coppers adaptacija je izvrsnog romana Jakea Arno a. U srcu pri e brutalno je ubojstvo trojice policajaca nekoliko dana nakon pobjede Engleske na Svjetskom nogometnom prvenstvu 1966. U lovu na ubojicu koji e uslijedi pra mo trojicu muťkaraca – detek va, zlo inca i novinara – jekom tri desetlje a, sve do kona nog obra una 1985. godine. Serija prikazuje Şivot u Sohou 1960 h, a ujedno je i portret britanskog druťtva jekom tri desetlje a. Prate i Şivote trojice srediťnjih likova u tako opseŞnom razdoblju, Arno prelazi granice krimig trilera i stvara impresivnu ljudsku dramu – nalaze i vremena da preispita promjenjivu prirodu policije jekom godina i zabiljeŞi smrt hipijevskog sna.

Ujutro su igrali stolni tenis u psihijatrijskoj bolnici, a istu ve er postaju ekipa iz snova koja je izgubljena u New Yorku i optuĹžena za ubojstvo. etvorica mentalnih bolesnika, da bi se izbavili iz nezgodne situacije i spasili omiljenog lije nika, morat e primijeni tehnike koje nisu nau ili na grupnoj terapiji. Dr. Weitzman (Dennis Boutsikaris) lije nik je u psihijatrijskoj bolnici Cedarbrook i uvjeren je da grupi njegovih pacijenata treba svjeĹžeg zraka i odmora od bolnice. Uz pristanak bolni ke administracije, lije nik odlu i poves etvoricu pacijenata na bejzbolsku utakmicu u New York, ali slu ajno postane svjedok ubojstva u jednoj uli ici gdje ga napada i teĹĄko ozlijede. Pacijen kre u u neizvjesnu potragu za napada ima svog dragog terapeuta, ali nitko ne vjeruje mentalnim bolesnicima.

08:00 11:00 12:00 15:00 15:15 15:30 16:00 17:00 17:05

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30

18:15 19:00 19:15 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:20 00:20 00:35 00:40 00:45 01:45

Videostranice 1x2, emisija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Gile te svijet sporta, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Stolje e hrvatskog nogometa, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Glazbeni predah akove ki kutak, emisija Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Erotski lm Videostranice

13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozai na emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SANDOKAN serijski lm IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi SANDOKAN serijski lm NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

23.30 20.00

1001 no

HUM. SERIJA NOVA TV

20.05

Lud, zbunjen, normalan

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 OtroĹĄki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 14.30 TV prodaja 15.00 Dober Dan, KoroĹĄka 15.25 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 31.08.1992 16.15 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 17.05 Mostovi Hidak: Pod Drobnogledom - NagyitĂł Ala 17.40 v Dobri DruĹžbi Po Slovensko 18.55 DruĹžinske Zgodbe: Bratje Olip 19.55 Ankara: Svetovno prvenstvo v KoĹĄarki (M), Gr ija - Tur ija, prenos 21.50 Evrovizijski Mladi Glasbeniki 2010, Posnetek Zaklju nega Ve era z Dunaja, ponovitev 23.35 Tsotsi, AngleĹĄko-JuĹžnoafriĹĄki lm, ponovitev 01.05 Revolucija in Strast, AmeriĹĄki lm, ponovitev 03.20 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Najbolje godine, serija 15.55 Sebi na ljubav, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u o ima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Ukradena k i, lm 22.35 24 UR 22.55 Kronike Sare Connor, serija 23.50 Porotnik, serija 0.40 No na panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 StaĹžist, hum. serija 10:30 SOKO KitzbĂźhel 11:15 Die Ăœber ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die SchlĂźmpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 StaĹžist, hum. serija 20:15 SOKO KitzbĂźhel 21.00 ZiB Flash 21.10 Ameri ki lm 22.45 Lije nikov dnevnik, serija 23.35 No ni program

SRIJEDA 1. rujna 2010.

ETVRTAK 2. rujna 2010.

03.20 Ĺ krinja: Sunce 04.10 Ljetna slagalica (R) 05.00 More ljubavi, telenovela (R) 05.45 05.50 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.25 17.00 17.10 18.30 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.05

22.55 23.20 23.23 23.25 23.35 00.25 01.50 02.35 02.50

Najava programa Me u nama (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija (R) Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture (R) Velegradnja 3: Super tanker, dok. serija Oprah show (R) Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Zemlja Baskija, dok. lm (R) Ĺ krinja: Sunce Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uĹživo arolija, serija (R) Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Strani igrani lm Klasici hrvatskog dokumentarizma: Branko Len Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Marija, ameri ko-talijanskofrancuski lm (12) Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) (R) Skica za portret Zemlja Baskija, dok. lm (R)

07.00 Panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 TV vr 08.20 Na kraju ulice 08.35 101 dalma nac, crtana serija (R) 09.00 Haag: Prijenos zavrĹĄnih rije i na su enju Gotovini, Marka u i ermaku ------- Ta poli kĂĄ ------- U zdravom jelu zdrav duh: DiĹĄni sustav 14.00 Fawlty Towers, hum. serija (R) 14.30 DrĹžavnik novog kova, hum. serija 15.00 SP u koĹĄarci - emisija 15.20 Istanbul: SP u koĹĄarci: Hrvatska - Tunis, prijenos 17.10 SP u koĹĄarci - emisija 17.30 EP u vaterpolu - emisija 17.50 Europsko prvenstvo u vaterpolu: Rumunjska Hrvatska, prijenos 19.15 EP u vaterpolu - emisija 19.35 Crtani lm 19.55 Zagreb: Atletski mi ng, prijenos 22.00 Vijes na Drugom 22.05 Vrijeme 22.10 Na granici, ameri ki lm (12) 00.05 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) 00.50 Ljetni retrovizor: Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija (R) 01.10 Ljetni retrovizor: Momci s Madisona, serija (R) 01.55 Ljetni retrovizor: Kineska plaĹža, serija (12) 02.40 Kraj programa ------- Istanbul: SP u koĹĄarci: Hrvatska - Tunis, snimka

06.45 Ne daj se, Nina!, humorna drama (R) 07.30 Mi y, animirana serija 07.45 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.05 RTL ritam zona - Retro,

glazbena emisija 10.15 K.T.2, krimi serija 10.45 Exkluziv, magazin (R) 11.05 Punom parom, kulinarski izazov 11.50 1001 no , dramska serija (R) 12.30 Nestala, telenovela 13.20 Los Victorinos, telenovela 14.10 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) (R) 15.45 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.25 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 1001 no , dramska serija 20.45 11. sat, znanstvenofantas na serija (dvije epizode) 22.20 CSI:NY, krimi serija (12) (R) 23.10 Vijes , informa vna emisija 23.25 Ekipa iz snova, igrani lm, komedija 01.15 Astro show, emisija uĹživo (18)

07:20 08:10 08:30 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 20:30 22:40 22:55 23:45 00:15 00:45 01:45 03:15 03:40 04:30 05:15 07:10

NaĹĄi najbolji dani, serija Bumba, crtana serija Fi , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Hitni slu aj, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Spider-man, igrani lm Ve ernje vijes IN magazin Bra ne vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Kanibal, igrani lm (18) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Hitni slu aj, serija Spider - man, igrani lm Kraj programa

DOK. SERIJA HRT 1

05.40 Najava programa 05.45 Rije i Ĺživot, religijski program (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.10 Divlji u srcu, serija (R) 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture (R) 10.15 Velegradnja 3: udesni oto ni svijet, dok. serija (R) 11.10 Oprah show (R) 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar (R) 12.30 More ljubavi, telenovela 13.15 Ljetna slagalica 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 Sutra je novi dan, serija 15.05 Dok. lm 15.25 Ĺ krinja: Sveta voda 16.20 Luda ku a, hum. serija 17.00 Vijes 17.10 Hrvatska uĹživo 18.30 arolija, serija (R) 19.20 Vrijeme 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Apokalipsa: Drugi svjetski rat, dok. serija 21.05 Otvoreno 22.10 Kratki susre 22.45 Dnevnik 3 23.10 Sport 23.13 Vrijeme 23.15 Vijes iz kulture 23.25 Dr. House, serija (12) 00.15 Zlatno doba u Ridgemontu, ameri ki lm (12) 01.40 Zvjezdane staze: Enterprise, serija (R) 02.25 Studio 60 na Sunset Stripu,

03.10 03.55 04.05 04.55

serija (12) (R) Pala a, serija (R) Skica za portret Ljetna slagalica (R) More ljubavi, telenovela (R)

07.00 Panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 TV vr 08.20 Na kraju ulice 08.35 101 dalma nac, crtana serija (R) 09.00 Haag: Prijenos zavrĹĄnih rije i na su enju Gotovini, Marka u i ermaku ------- Abeceda EU: Slovo E ------- Iznad crte 14.10 DrĹžavnik novog kova, hum. serija 14.40 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.25 Pala a, serija 16.10 Adamovo rebro, ameri ki lm (R) 17.45 Umjetnici groblja, dok. lm (R) 18.35 Mu ke , hum. serija 19.25 GaraĹža (R) 20.00 SP u koĹĄarci - emisija 20.20 Istanbul: SP u koĹĄarci: Brazil Hrvatska, prijenos 22.10 SP u koĹĄarci - emisija 22.30 Vijes na Drugom 22.35 Vrijeme 22.40 Ĺ kola za frajere, ameri ki lm (12) (R) 00.25 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) 01.10 Ljetni retrovizor: Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija (R) 01.30 Ljetni retrovizor: Momci s Madisona, serija (R) 02.15 Ljetni retrovizor: Kineska plaĹža, serija (12) 03.00 Kraj programa

06.40 Ne daj se, Nina!, humorna drama (R) 07.25 Mi y, animirana serija 07.40 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.00 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 08.55 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija

15.05

FILM HRT 2

22.10

SERIJA RTL

20.45

11. sat

Krimi film. Lauren (J. Lopez) je novinarka Chicago Sen nela, koja do e u Juarez, neugledan meksi ki gradi na granici Sjedinjenih DrĹžava, zbog izvjeĹĄtaja o napredovanju istrage vezane uz slu aj ubojstava i silovanja tamoĹĄnjih tvorni kih radnica. Strahotnih slu ajeva je na sto ne, no to ne pokoleba sposobnu i odvaĹžnu novinarku.

Uskoro joj pri u siromaĹĄna Ĺžena i Eva (M. Zapata), njezina k i koja je udom preĹživjela silovanje i zakapanje, mole i je za pomo i zaĹĄ tu. Odlu ivĹĄi zauze se za Evu i razrijeĹĄi njezin slu aj, Lauren ne slu na koliko e problema nai i.

Dr. Hood i Rachel istraĹžuju neobi nu smrt dvojice mladi a koji su umrli nakon no i provedene na tulumu. Za vrijeme obdukcije srca obojice iznenada po nu kuca , a lije nici uspjeĹĄno spase Ĺživot jednoga od njih. Rachel saznaje kako su obojica te ve eri imali spolni odnos s istom Ĺženom i kre e u potragu za njom. Ubrzo je pronalazi u iden nom kri nom stanju, a iznenadno pogorĹĄanje dovede dr. Hooda do otkri a bakterije koja se hrani ljudskim mesom. I dok se on bori za Ĺživote oboljelih, Rachel traga za izvorom bakterije za koju se ini da je podmetnuta.

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:27 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emisija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga & Pilats Slomljeno srce, serija Vijes Od Mure do Drave, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Glazbeni predah Drevne civilizacije, serijal Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VjeĹĄ ce iz Blaira 2, igrani lm Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA

08.05

RTL ritam zona – Retro

EMISIJA HRT 1 TV NOVA

18:30 19:15 20:05 20:45 22:45 23:00 23:50 00:20 00:50 01:50 03:20 04:50 05:15 07:05

NaĹĄi najbolji dani, serija Bumba, crtana serija Fi , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Hitni slu aj, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Karate Kid 3, igrani lm Ve ernje vijes IN magazin Bra ne vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Ukleto blago, igrani lm (18) Kanibal, igrani lm (18) Bra ne vode, serija Karate Kid 3, igrani lm Kraj programa

HUM. SERIJA HRT 2

DOK. SERIJA HRT 1

GLAZ. EMISIJA RTL

07:20 08:10 08:30 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20

18.35

Mu ke

Zemlja Baskija

Na granici

10.05 K.T.2, krimi serija 10.35 Exkluziv, magazin (R) 10.55 Punom parom, kulinarski izazov 11.40 1001 no , dramska serija (R) 12.20 Nestala, telenovela 13.10 Los Victorinos, telenovela 14.00 An eo i vrag , telenovela (dvije epizode) (R) 15.35 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.15 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 1001 no , dramska serija 20.45 CSI, krimi serija (dvije epizode) (12) 22.20 CSI: NY, krimi serija (12) (R) 23.15 Vijes , informa vna emisija 23.25 11. sat, znanstvenofantas na serija (dvije epizode) 01.00 Astro show, emisija uĹživo (18) 02.00 CSI: NY, krimi serija (12) (R)

18.30

20.10

Apokalipsa: Drugi svjetski rat Pariz je okupiran, baĹĄ poput mnogih drugih europskih glavnih gradova. Iznimka je London koji i dalje odolijeva napadima njema kih podmornica i zrakoplova. Churchill ne Ĺželi potpisa primirje s nacis ma. Hitler je zabrinut zbog ameri kog naoruĹžavanja te odlu i napas SSSR. Na taj na in Ĺželi zavlada cijelom Europom prije nego ĹĄto se SAD uklju i u rat na europskome tlu.

Taj je pothvat iznimno rizi an. No nedavni vojni uspjesi zaslijepili su FĂźhrera. ..

FILM NOVA TV

20.45

Karate Kid 3 Nakon ĹĄto su Daniel (Ralph Macchio) i Miyagi (Pat Morita) porazili karataĹĄe i osramo li njihova ucitelja Kreesea, svi su ga ucenici napus li. Kreese (Mar n Kove) odluci o ci prijatelju Terryju (Thomas Ian Gri th) kako bi mu vra o kljuceve, te mu reci da napuĹĄta grad. Terry ga odluci posla na odmor i prije odlaska obeca da ce sredi Daniela i Miyagija. Terry namjerava doves Mikea Barnesa (Sean Kanan) da se bori s Danielom na natjecanju. Za m odlazi k Danielu i Miyagi, te se predstavi kao Kreeseov prijatelj koji se...

IN magazin

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroťki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.50 TV prodaja 11.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 01.09.1992 11.50 Knjiga Mene Briga - Karl Marx, Friedrich Engels: Komunis ni Manifest 12.40 Imago SloveniaePodoba Slovenije: Ve er Tanga, Cesare Chiacchiare a in Gianpaolo Bandini 13.35 Fes val Radovljica: Ansambel Mikado - Ženska v Angleťki Renesansi 14.45 Legende Velikega in Malega Ekrana: Mito Trefalt, 2. Del: Barvni asi 15.50 Slovenci Po Svetu: Slikar Gary Bukovnik Iz Zda in Slikarka Ej Šh Iz Bolivije, oddaja TV Maribor 16.20 rno Beli asi 16.35 Mostovi - Hidak 17.10 Palookaville, Ameriťki lm 18.45 o Živalih in Ljudeh, oddaja TV Maribor 19.25 z Damijanom 20.00 Carigrad: Svetovno prvenstvo v Koťarki (M), Slovenija - Brazilija, prenos 22.35 Svetovno prvenstvo v Koťarki (M): Litva - Francija, Posnetek Iz Carigrada 00.00 Slovenska Jazz Scena: Jazz Kamp Kranj 2009: Otvoritveni Koncert Mentorjev 00.50 Zabavni Infokanal

18.30

RTL

Vijes

EMISIJA NOVA TV

18.30

IN magazin

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Najbolje godine, serija 15.55 Sebi na ljubav, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u o ima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Izdaja, lm 21.45 Mentalist, serija 22.40 24 UR 23.00 Kronike Sare Connor, serija 23.55 Porotnik, serija 0.45 No na panorama

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 18:10 19:00 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:25

6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 No ni program

00:25 00:40 00:45 00:50 01:00 02:00

Videostranice 1x2,emisija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga & Pilates Slomljeno srce, serija Vijes Drevne civilizacije, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas VjeĹžbanje demokracije Me imurje danas Sport Prognoza vremena Utrka odluke, igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:15 15:00 17:00 17:05 17:30 18:00 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:35 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM POLI MARATON emisija pod pokroviteljstvom IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM OKOLO K(R)OLE mozai na emisija KONTROVERZE by Drago Ple ko NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 OtroĹĄki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.20 TV prodaja 11.50 Brez Reza: Projekt Msnz 13.35 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 02.09.1992 14.05 Slovenska Jazz Scena: Jazz Kamp Kranj 2009: Otvoritveni Koncert Mentorjev 15.30 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 16.00 Pomagajmo Si, oddaja TV Koper-Capodistria 16.30 Mostovi - Hidak: Brez Meja - HatĂĄrtalan 17.00 To Bo Moj Poklic: Zdravstveni Tehnik, 2. Del, IzobraĹževalna Serija 17.30 Carigrad: Svetovno Prvenstvo v KoĹĄarki (M), Slovenija - Iran, prenos 20.25 Carigrad: Svetovno prvenstvo v KoĹĄarki (M), Brazilija - HrvaĹĄka, prenosb 22.20 Samotarji, Slovensko- eĹĄki lm 00.00 NeodpuĹĄ eno, AngleĹĄka nadaljevanka 00.50 Komisar in Morje, NemĹĄka nadaljevanka, ponovitev 02.25 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Najbolje godine, serija 15.55 Sebi na ljubav, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u o ima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Kod roditelja u 30- ma, lm 21.30 Mentalist, serija 22.25 24 UR 22.45 Kronike Sare Connor, serija 23.40 Porotnik, serija 0.30 No na panorama

6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Sluťaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Sommerkabare 23.05 Dobrodoťli 23.15 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

PETAK 3. rujna 2010.

05.40 05.45 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.25 16.25 17.00 17.10 18.30 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.25 22.50 22.53 22.55 23.05

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Divlji u srcu, serija (R) Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture (R) Preživje Aljasku, dok. lm (R) Oprah show (R) Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Dok. lm Škrinja: Lopo Luda ku a, hum. serij Vijes Hrvatska uživo arolija, serija (R) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Hidalgo, ameri ki lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12)

SUBOTA 4. rujna 2010.

23.55 Imagine me and you, ameri ko-britansko-njema ki lm (12) 01.25 Vrana: Opaka molitva, ameri ki lm (15) (R) 03.00 Zvjezdane staze: Enterprise, serija (R) 03.45 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) (R) 04.30 Pala a, serija (R) 05.15 Skica za portret 05.20 Dok. lm 05.40 Ljetna slagalica (R) 06.30 More ljubavi, telenovela (R)

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 TV vr 08.15 Na kraju ulice 08.30 101 dalma nac, crtana serija (R) 08.55 Šaolinski obra un, crtana serija 09.15 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.40 Glazbeceda 09.50 Izazovi 10.05 Na prvi pogled, serija za djecu (R) 10.30 Zamjena za tatu, ameri ki lm (88’) 12.00 Beverly Hills, serija 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Fawlty Towers, hum. serija (R) 14.00 Državnik novog kova, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.15 Pala a, serija 16.00 Strani igrani lm 18.05 Divlji zapad Irske Connemara, dok. lm 18.50 Mu ke, hum. serija 19.40 Garaža (R) 20.15 EP u vaterpolu - emisija 20.40 Zagreb: EP u vaterpolu: Španjolska - Hrvatska, prijenos 22.00 EP u vaterpolu - emisija 22.20 Vijes na Drugom 22.25 Vrijeme 22.30 Skrivena rije , mini-serija (12) 00.05 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) 00.50 Mu ke, hum. serija 01.40 Mu ke, hum. serija 02.30 Mu ke, hum. serija 03.55 Kraj programa

06.35 Ne daj se, Nina!, humorna drama (R) 07.25 Mi y, animirana serija 07.35 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.55 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 10.05 K.T.2, krimi serija 10.35 Exkluziv, magazin (R) 11.55 Punom parom, kulinarski izazov 11.40 1001 no , dramska serija (R) 12.20 Nestala, telenovela 13.10 Los Victorinos, telenovela 14.00 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) (R) 15.35 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.15 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 1001 no , dramska serija (dvije epizode) 21.25 Erin Brockovich, igrani lm, drama 23.40 Vijes , informa vna emisija 23.55 No ne p ce, igrani lm, akcijski triler (12) 01.35 Astro show, emisija uživo (18)

07:20 08:10 08:30 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 22:35 00:20 02:10 03:40 05:05 06:40 07:20

Naši najbolji dani, serija Bumba, crtana serija Fi , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Hitni slu aj, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Robin Hood: Princ lopova, igrani lm Duhovi Marsa, igrani lm (15) Gothika, igrani lm (15) Male no ne pri e, show (18) Potraga za ubojicom, igrani lm (12) Opasna avantura, igrani lm (15) IN magazin Kraj programa

DOK. SERIJA HRT 2

07.15 07.20 07.45 08.00 08.10 09.25 10.00 10.09 10.10 10.20 10.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.05 14.35 15.00 16.00 16.10 16.45 16.54 16.55 17.10 17.30 18.20 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 22.05 22.20 22.30 00.15 02.20

Najava programa Glas domovine (R) TV kalendar Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Bez imena na metku, ameri ki lm (R) Dok. lm Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture (R) Ku ni ljubimci Normalan život, emisija o obitelji Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Fotogra ja u Hrvatskoj Reporteri - izbor: Mumbai (Tra c) Znanstvene vijes Euromagazin: Barentzova regija - sjeverno prijateljstvo Vijes Vrijeme sutra Kulturna baš na Jelovnici izgubljenog vremena (R) Prirodni svijet, dok. serija Lijepom našom: Donji Andrijevci Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Požega: Zlatne žice Slavonije 2010.

Vijes Vijes iz kulture X-Men, ameri ki lm Filmski vikend sMichelle Pfei er: Ispod površine, ameri ki lm (12) No kultnih lmova - Mario Bava:Lisa e il diavolo/casa dell’esorcismo, talijanskonjema ko-španjolski lm (18)

03.50 No kultnih lmova Mario Bava: Tri lica straha, talijansko-francuskoameri ki lm (18) 05.25 Jelovnici izgubljenog vremena 05.45 More ljubavi, telenovela (R)

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 08.10 Najava programa 08.15 Žutokljunac 08.45 Vrijeme je za Disneyja: Li le Einsteins -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.30 Cijele note, serija za djecu 09.55 Cijele note, serija za djecu 10.20 Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu (R) 10.45 Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu (R) 11.10 Sportske igre mladih 11.25 Briljanteen 12.15 Hrvatski pisci na TV ekranu - Ivan Slamnig: Pri a o Zvjezdani 12.45 4 zida 13.20 KS automagazin 13.50 Vatrene ko ije, britanski lm 15.50 Nogomet, U-21: Srbija Hrvatska, 1. poluvrijeme 16.45 Split: Atle ka Kon nentalni kup, prijenos 17.00 Nogomet, U-21: Srbija Hrvatska, 2. poluvrijeme 17.50 Split: Atle ka Kon nentalni kup, prijenos 20.55 Sportski program 22.10 George Gently, miniserija 23.45 Mu ke, hum. serija 01.05 Mu ke, hum. serija 02.05 Kraj programa

06.50 Nestala, telenovela (R) 07.35 Mi y, animirana serija 08.15 2 glupa psa, crtana serija

18.05

21.35

FILM HRT 1

Hidalgo

X-Men

Munjeni i zbunjeni

Pustolovni vestern. Pripadništvo ameri koj vojnoj konjici priskrbilo je Franku Hopkinsu (V. Mortensen) ugled najboljeg jaha a Zapada, ali vidio je užasavaju e prizore masovnog ubijanja Indijanaca. Nije više mogao sudjelova u nasilju nad narodom ije porijeklo i sam vu e, te je svoje jaha ke sposobnos odlu io unov i sudjeluju i u putuju em showu Bu alo Billa. Tijekom jednog nastupa Hopkinsu pri e Aziz (A. Alexi - Malle), izaslanik bogatog arapskog šeika (O. Sharif), i pozove ga da sa svojim mustangom Hidalgom, navodno najbržim konjem Amerike, doputuje u Arabiju i ondje sudjeluje u pustinjskoj utrci.

Hopkins pristane i uskoro se na e na arapskom poluotoku, spreman pristupi utrci koja e se pokaza znatno opasnijom nego što je mislio.

Pjesma iz lma, ‘Everything I do’ u izvedbi Briana Adamsa nominirana je za Oscara, Alan Rickman za svoju je ulogu osvojio nagradu BAFTA, a lm je dvostruko nominiran za Zlatni globus. Nakon što su ih jekom križarskog rata uhva li Turci, Robin od Locksleyja (Kevin Costner) i Maor Azeem (Morgan Freeman) uspijevaju pobjeci u Englesku gdje se Azeem zaklinje da ce osta dok se Robinu ne oduži što mu je spasio život. U meduvremenu, Robinova oca ubio je šerif iz Nothingama (Alan Rickman) i Robin se zavjetuje da ce osve ocevu smrt. Kada mu Marian (Mary Elizabeth astrantonio), prijateljica iz dje njstva, ne može pomoci, on bježi u šervudsku šumu, pridruži se bandi prognanih seljaka i postaje im voda.

Znanstvenofantas ni lm. Amerika u ne tako dalekoj budu nosti. Požrtvovni profesor Charles Xavier (P. Stewart) ravnatelj je škole za vrlo inteligentnu i paranormalnim mo ima obdarenu djecu. U njihovim genetskim kodovima došlo je do zna ajne mutacije, pa su razvili izuzetne mentalne i tjelesne sposobnos . Dok ih obi an svijet smatra udoviš ma, razornim vidom obdaren Kiklop (J. Marsden), znanstvenica izuzetne mentalne snage Jean Grey (F. Janssen) i atrak vna Storm (H. Berry), djevojka sposobna u trenu stvori oluju, darovitu djecu pou avaju kako mogu pravilno iskoris svoje mo i i pomo i ovje anstvu. Problema ni Wolverine (H. Jackman), mladi neukro ve snage iz ijih ru nih zglobova izbijaju oštrice, i senzibilna Rogue ..

Bio je to zadnji dan škole 1976. godine, dan koji razuzdani nejdžeri ne bi nikada zaboravili da ga se samo mogu sje od silne droge i alkohola koji im je zamalo spalio mozak. Rije je o istom uživanju u jednom od najboljih lmova o srednjoškolskim neobuzdanim zabavama i odrastanju. Godina je 1976. i zadnji je dan nastave u srednjoj školi Lee High School u malom gradi u u Teksasu i stariji u enici pripremaju tradicionalno zafrkavanje brucoša. Randall “Pink” Floyd (Jason London), zvijezda srednjoškolskog nogometa, koji je pod zakletvom da ne e pi jer je svima najvažnije da osvoje prvenstvo, vo a je grupe koja voli ponižava mla e u enike. Od neugodnog maltre ranja uspijeva nakratko pobje i Mitch Kramer (Wiley Wiggins), uskoro vo a otpora...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:12 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:05 23:35 23:50 23:55 23:57 00:02 01:00

Videostranice 1x2, emisija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga & Pilates Slomljeno srce, serija Vijes Obzori, emisija o kulturi Auto-moto nau c vision Foršpani TV Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Glazbeni predah Ritam ljeta, mozai na emisija Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Tužni an eli, igrani lm Trzalica, glazbena emisija Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski program Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ARTS 21 emisija o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KONTROVERZE by Drago Ple ko IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu OBJEKTIV gospodarski pregled NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

HUM. SERIJA RTL

17.15

Bibin svijet

FILM NOVA TV

22.35

Duhovi Marsa

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.45 TV prodaja 11.15 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 11.45 rno Beli asi 12.00 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 03.09.1992 12.55 Sinje Nebo, Norveška Igrana nanizanka 13.35 Žogarija - Ko Igra Se in Ustvarja Mularija: Koper 14.00 Glasbeni Ve er: Mozar na Simfonikov Rtv Slovenija, Pavle Dešpalj, Boštjan Lipovšek in Vasilij Meljnikov (W.a. Mozart) 16.00 Dokumentarna oddaja 16.55 Osmi Dan 17.25 Mostovi - Hidak, ponovitev 18.00 Primorski Mozaik 18.30 Na Lepše, ponovitev 18.55 Zlata Šestdeseta - Nostalgija z Zoranom Kržišnikom, Petrom in Berto Ambrož 20.00 Maribor: nogomet, Kvali kacije za Evropsko Prvenstvo 2012: Slovenija - Severna Irska, prenos 23.00 Skrivnostno Jezero, Ameriški lm 00.25 Kifeljc, Francoska nadaljevanka, ponovitev 02.00 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Najbolje godine, serija 15.55 Sebi na ljubav, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u o ima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Ja, špijun, lm 21.40 Mentalist, serija 22.35 24 UR 22.55 e ri pera, lm 1.00 Šest modela, serija 1.30 No na panorama

08:00 12:00 13:00 15:30 15:32 16:00 17:00 17:15 18:20 19:00 19:15 20:10 20:45 21:30 23:15

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humoris na serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ameri ki lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Nogomet 0.20 No ni program

00:15 00:15 01:15

22.30

FILM RTL

20.05

FILM NOVA TV

15.50

Nogomet, U-21: Srbija – Hrvatska

Robin Hood: Princ lopova

20.10

07:20 Radio, igrani lm 09:05 Dora istražuje, crtana serija 09:30 Timmy Time, crtana serija 09:55 Chuggington, crtana serija 10:10 Ben 10: Alien Force, crtana serija 10:25 Vjerovali ili ne, dokumentarna serija 10:55 Dodir s neba, serija 11:55 Frikovi, serija 12:55 Smallville, serija 13:55 Robin Hood: Princ lopova, igrani lm 16:25 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show-nastavak 17:40 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Unakrsna vatra, igrani lm 21:50 2012: Sudnji dan, igrani lm (12) 23:25 Evolucija, igrani lm 01:15 Ezo TV, tarot show (18) 02:45 Diabolique, igrani lm (15) 04:30 Incognito, igrani lm (12) 06:20 Kraj programa

PRIJENOS HRT 2

Divlji zapad Irske: Connemara FILM HRT 1

08.40 Bakugan, crtana serija 09.05 Ne daj se, Nina!, humorna drama (dvije epizode) (R) 11.05 Jedna od de kiju, hum. serija (R) 11.35 Vragolija, igrani lm, roma na komedija 13.05 Tajni klub, igrani lm, akcijska komedija (R) 14.40 Kako dobi nogu, igrani lm, komedija 16.10 Erin Brockovich, igrani lm, drama 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Zvijezde Ekstra: Heidi Klum, zabavna emisija (R) 20.00 Lassie, igrani lm, obiteljski 21.35 Munjeni i zbunjeni, igrani lm, komedija (12) 23.20 avolje uto ište, igrani lm, fantas ni triler (15) 01.10 Astro show, emisija uživo (18)

Dje je televizija 1x2, emisija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga & Pilates Crtani lmovi Vijes Ritam ljeta, ponavljanje TV Jukebox Vijes Okolo k(r)ole Trzalica, glazbena emisija Obzori, ponavljanje Predsjedatelj Upravnog odbora, igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Vijes Erotski lm Videostranice

09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:15 15:25 15:35 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju PUT U KATMANDU putopisni serijal NARODNO VESELJE glazbena emisija GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRZALICA glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

14.40

Kako dobi nogu

SERIJA NOVA TV

11.55

Frikovi

06.30 Zabavni Infokanal 07.40 TV prodaja 08.10 Skozi as 08.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 04.09.1992 08.45 Pogledi Slovenije 10.15 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 11.45 Primorski Mozaik 16.00 Kras - Življenje Med Nebom in Peklom, Avstrijski Dokumentarni lm 16.55 Carigrad: Svetovno prvenstvo v Košarki (M), Osmina Finala, prenos 19.05 Slovenci Po Svetu: Slikar Gary Bukovnik Iz Zda in Slikarka Ej Š h Iz Bolivije, oddaja TV Maribor, ponovitev 19.55 Carigrad: Svetovno prvenstvo v Košarki (M), Osmina Finala, prenos 21.45 Ljubljana: Boksarski Dvoboj za Naslov Svetovnega Prvaka v Welter Kategoriji, Dejan Zavec - Rafal Jackiewicz, prenos 23.00 Bleš ica, oddaja o Modi 23.30 Slovenski Magazin: Goriška, ponovitev 00.00 Sobotno Popoldne, ponovitev 02.15 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.55 Provjereno 12.00 Velike ideje za malen svijet, dok. serija 12.30 Opasni asteroid, lm 14.15 Poirot, serija 16.10 Život nije šala, serija 17.05 Ubojstva u Midsomeru, lm 18.55 24 UR 20.00 Da Vinci kod, lm 22.40 Domovina junaka, lm 0.50 24 UR 1.50 No na panorama

5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Ameri ki lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Film 23.20 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 5. rujna 2010.

06.40 06.45 07.00 07.30 08.00 08.10 09.25 09.55 10.00 10.04 10.05 11.40 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.25 14.00 14.45 15.05 15.40 15.45 15.50 17.35 18.35 19.05 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 20.50 22.40 22.55 23.05

00.50 01.40

Najava programa TV kalendar Euromagazin Duhovni izazovi Vijes Koncert klasi ne glazbe Rijeke Hrvatske: Male rijeke, dok. serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Frostov pristup, miniserija manjinski MOZAIK Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) Plodovi zemlje Rijeka: More More-ljudi-obale: Der Du jäger, dok. lm Skica za portret Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Billy Elliot, britanskofrancuski lm Popevke za navek Krapina 2009., snimka Nevolje jednog Branimira, serija za djecu Baltazar, crtana serija Vrijeme LOTO 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme S pe u gos ma, TV serija Bogovi su pali na tjeme, bocvanski lm (R) Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend s Michele Pfei er: San Ivanjske no i, ameri ko-talijanskobritanski lm Bu enje mrtvih, miniserija (15) Bu enje mrtvih, miniserija (15)

PONEDJELJAK 6. rujna 2010.

02.30 Fotogra ja u Hrvatskoj 02.40 Popevke za navek Krapina 2009., snimka (R) 03.40 Ritam tjedna, glazbeni magazin (R) 04.20 Plodovi zemlje 05.10 Rijeka: More

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 Jura Hura, serija za djecu 08.35 Trolovi, crtana serija (R) 09.00 Kikkerdril, nizozemski lm za djecu 10.20 Biblija 10.30 Zavjetna misa - Ludbreg 12.35 Putovanja željeznicom: Vlakom kroz Luksemburg, dok. serija 13.20 Mladi lavovi, ameri ki lm 16.10 Magazin LP 16.40 Atle ka, Split: Kon nentalni kup 20.30 EP u vaterpolu - emisija 20.40 Zagreb: EP u vaterpolu: Hrvatska - Italija, prijenos 22.00 EP u vaterpolu - emisija 22.20 Video na(d)zor 22.50 Zakon!, hum. serija (12) 23.25 Prikra eni, hum. serija (12) 23.50 Ritam tjedna, glazbeni magazin 00.30 Opera pod zvijezdama 2008.

02.15 Kraj programa

07.35 Zvijezde Ekstra: Heidi Klum, zabavna emisija (R) 08.25 Mi y, animirana serija 09.00 2 glupa psa, crtana serija 09.25 Bakugan, crtana serija 09.50 Ne daj se, Nina!, humorna drama (tri epizode) (R) 09.50 Jedna od de kiju, hum. serija (R) 13.00 Tajni klub, igrani lm, akcijska komedija (R) 14.30 Kako dobi nogu, igrani

lm, komedija 16.05 Lassie, igrani lm, obiteljski (R) 17.40 Discovery: Bez cenzure Napad morskog psa, dok. lm (R) 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Cijena straha, igrani lm, triler (R) 22.00 CSI: Miami, krimi serija (12) (dvije epizode) 23.40 Dozvola za ubojstvo, igrani lm, akcijski (12) 01.10 Munjeni i zbunjeni, igrani lm, (12)

06:35 07:25 07:50 08:00 08:15 08:30 09:00 09:30 10:00 12:00 13:55 15:35 17:00 17:10 17:40 19:15 20:05

21:05 23:40 01:00 01:30 03:00 04:50 06:00 06:30

Dodir s neba, serija Dora istražuje, crtana serija Timmy Time, crtana serija Chuggington, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Brza blagajna, serija Automo v, auto-moto magazin Magazin Lige prvaka Heroji, serija Radio, igrani lm Kauboj, igrani lm Evolucija, igrani lm Vijes Nove TV Evolucija, igrani lm nastavak Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show Superman, igrani lm Red Carpet, showbiz magazin (15) Televizijska posla, serija Nezamislivo, igrani lm (15) Incognito, igrani lm (12) Red Carpet , showbiz magazin (15) Automo v, auto-moto magazin Kraj programa

PRIJENOS HRT 2

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.15 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.40 21.20 22.15 22.40 22.43 22.45 22.55 23.45 01.20 02.05

Najava programa Mir i dobro (R) Drugo mišljenje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Divlji u srcu, serija (R) Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture (R) Kamen na kamen, dok. lm (R) Oprah show (R) Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Španjolska fronta, dok. lm (R) Škrinja Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uživo arolija, serija (R) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Potroša ki kod TV Bingo Show Povijesne serije dramskoga programa: Tu inac Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) No i Godarda: Bande a part, francuski lm Zvjezdane staze: Enterprise, serija Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) (R)

02.50 03.35 04.05 04.55

Škrinja Potroša ki kod Ljetna slagalica More ljubavi, telenovela

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 08.05 Najava programa 08.10 TV vr 08.25 Na kraju ulice 08.40 101 dalma nac, crtana serija (R) 09.00 Šaolinski obra un, crtana serija 09.20 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.40 Na glasu 09.50 Brlog (R) 10.05 Na prvi pogled, serija za djecu (R) 10.30 Lud za tobom, ameri ki lm (88’) 12.00 Strani dok. lm (R) 12.10 Beverly Hills, serija 12.55 Beverly Hills, serija 13.40 Fawlty Towers, hum. serija (R) 14.10 Državnik novog kova, hum. serija 14.40 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.25 Zagreb: EP u vaterpolu (Ž), prijenos utakmice za 7. mjesto 16.45 Opasni Johnny, ameri ki lm (R) 18.15 Divlji zapad Irske - Connemara, dok. lm (R) 19.00 Mu ke 7a, hum. serija 19.50 Garaža (R) 20.05 Ve ernja škola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Vra anje duga, ameri ki lm (12) (R) 23.15 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) 00.05 Ljetni retrovizor: Dva i pol muškarca, humoris na serija (R) 00.25 Ljetni retrovizor: Momci s Madisona, serija (R) 01.10 Ljetni retrovizor: Kineska plaža, serija (12) 01.55 Kraj programa

06.50 Mi y, animirana serija 07.05 YooHoo i prijatelji, animirana

20.40

20.50

FILM NOVA TV

FILM HRT 2

21.05

21.30

SERIJA NOVA TV

20.05

Bogovi su pali na tjeme

Vra anje duga

Najbolje godine

Komedija. Duboko u pus nji Kalahari sa svojom širokom obitelji živi dobronamjerni Bušman Xi (N!xau), koji o svijetu zna upravo onoliko koliko mu je potrebno da preživi i nahrani svoje najbliže. Xi, naime, ne zna za civilizaciju izvan svoje plemenske zajednice i vjerojatno je nikada ne bi ni otkrio da jednoga dana pored njega na zemlju nije pala boca Coca-Cole. Taj božji dar, kako je Xi protuma io bocu, njegovu se plemenu isprva pokaže izrazito korisnim, no uskoro postane predmet sva a i zi kih okršaja. Xi tada odlu i riješi se „zle stvari“ i to na na in da prona e kraj svijeta i baci bocu u bezdan. Upravo na tom putu simpa ni Bušman otkrit e civilizaciju: „ udne živo nje“ s e rima okruglim nogama i velike...

Superman (Christopher Reeve) ili Kal-El , ro en je na planetu Kryptonu kao sin vode eg znanstvenika Jor-Ela (Marlon Brando) i njegove supruge Lare (Susannah York). Kada Jor-El otkriva da Kryptonu prijeti eksplozija, po inje izgradnju svemirskoga broda kojim namjerava spasiti svog sina. Na dan fatalne eksplozije Kryptona, maleni Kal-El lansiran je do udaljenoga, zaostalog planeta Zemlje. Kako bi prikrio svoj pravi iden tet, on postaje Clark Kent, blag i dobronamjeran novinar za Metropolis Daily Planet. ak ni Lois Lane (Margot Kidder) u koju je zaljubljen ni Perry White (Jackie Cooper), njegov ozbiljni i strogi urednik ne sumnjaju da su zbunjeni Kent i Superman ista osoba...

Akcijski triler. Porter (M. Gibson) je profesionalni lopov i ubojica. Njegov partner Val Resnick (G. Henry) pokaže se još ve im lopovom od njega kada nakon što zajedno oplja kaju azijsku bandu i zarade 140.000 dolara puca u njega i ostavlja ga da umre. Val bježi s novcem i Porterovom ženom Lynn (D. K. Unger). Novac mu je potreban za ulazak u mo nu kriminalnu organizaciju, tzv. sindikat The Ou it. Porter preživi i nakon pet mjeseci oporavka kre e u potjeru, traže i samo ono što mu pripada, a to je 70.000 dolara. Pomaže mu djevojka, skupa pros tutka Rosie (M. Bello). Porter nemilosrdno napreduje prema svom cilju - uništiti organizaciju kojoj Val sada pripada, na elu s opasnim Bronsonom (K. Kristo erson)...

Lorena (Katarina Radivojevi ) i njen suprug uživaju u medenom mjesecu koji kvare Danica (Asja Jovanovi ) i Božo (Žarko Poto njak). uka (Velimir okljat) skoro upuca Laleta (Ljubomir Kerekeš) zbog Zlate (Jasna Odor i ) kojoj život s Laletom nije bajan. Beba (Ljubica Jovi ) tjera Marka (Karlo Feren ak) da radi sve poslove u ku i i trgovini. Zrinka (Marija Bori ) zamjera Korani (Petra Cicvari ) što pleše na štangi u diskoklubu. Loreninog supruga zavodi ruska turistkinja. Ema (Livia Drinovac) primje uje da se Dražen (Robert Jozinovi ) i Saška (Mirta Ze evi ) ponašaju kao par. uka uz pomo Marka radi video prezentaciju sebe s kojom e na i ženu preko oglasa. Zlata je ljubomorna na to. Beba se zainteresira za uku.

Nakon što ih osramote u restoranu, mladi par bježi od Danice i Bože gliserom, ali bijeg ne završava dobro.

08:00 11:00 12:00 15:30 15:35 16:00 17:00 17:05 18:15 19:00 19:15 19:18 19:25 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 22:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 12:45

08:00 12:00 15:00 15:02 15:40 16:00 17:00 17:30 18:30 19:00 19:30 20:20 20:50 21:30 23:15 00:15 00:45 01:45

Dje ja televizija Videostranice Danas na programu Zagrljaj ljepote Glazbeni predah Crtani lmovi Tjedna kronika Rezervirano vrijeme Vježbanje demokracije, ponavljanje Tjedna kronika Doma i glazeni hitovi Dom na kvadrat, ponavljanje Okolo k(r)ole, ponavljanje Pravda iza rešetaka, igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Tjedna kronika Erotski lm Videostranice

09:58 NAJAVA PROGRAMA 10:00 IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbeni program 13:30 DOKUMENTARNI PROGRAM 15:15 VJERA I NADA vjerski program 15:30 EUROPSKI DNEVNIK TV magazin 16:00 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani 16:30 ARTS 21 emisija o umjetnos 17:15 KONTROVERZE by Drago Ple ko 18:25 EUROMAXX TV magazin 18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:00 ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu 19:30 VTV TJEDNIK 20:05 KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi 20:45 PRESSICA talk show 21:45 OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 22:45 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 22:50 METAL EYE glazbena emisija ------- ODJAVA PROGRAMA ------- VIDEOSTRANICE

09.25

Bakugan

FILM NOVA TV

10.15

Kamen na kamen

Superman CRTANA SERIJA RTL

06:55 Naši najbolji dani, serija 07:45 Bumba, crtana serija 08:05 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 08:30 Roary, crtana serija 09:00 Dona Barbara, serija 10:50 U ime ljubavi, serija 12:50 IN magazin 13:35 Hitni slu aj, serija 14:30 Dona Barbara, serija 16:25 U ime ljubavi, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:20 U ime ljubavi, serija - nastavak 18:30 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Najbolje godine, serija 21:05 Neraskidive veze, igrani lm (12) 22:50 Ve ernje vijes 23:05 Unakrsna vatra, igrani lm 00:45 Seks i grad, serija 01:15 Ezo TV, tarot show (18) 02:15 IN magazin 03:05 Bra ne vode, serija 03:30 Veliki lm, igrani lm (12) 05:10 Seks i grad, serija 05:35 Bra ne vode, serija 06:00 Kraj programa

DOK. SERIJA HRT 1

Zagreb: EP u vaterpolu: Hrvatska – Italija FILM HRT 1

serija 07.20 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija 09.30 Exkluziv, magazin (R) 10.25 Punom parom, kulinarski izazov 11.05 1001 no , dramska serija (R) 12.30 Nestala, telenovela 13.20 Los Victorinos, telenovela 14.10 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) 15.45 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.30 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 1001 no , dramska serija 20.45 Komandos, igrani lm, akcijski 22.20 Ralje 2, igrani lm, triler (12) 00.00 Vijes , informa vna emisija 00.10 Cijena straha, igrani lm, triler (R) 02.35 Astro show, emisija uživo (18)

15.35

Evolucija

06.30 Zabavni Infokanal 09.00 TV prodaja 09.30 Skozi as 09.40 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 05.09.1992 10.10 Globus 10.40 Naša Pesem 2010 - 21. Tekmovanje Slovenskih Pevskih Zborov v Mariboru, Posnetek Sklepnega Koncerta Najboljših Zborov 11.50 Izgubljeni Zaklad Templjarjev, Danski lm 13.20 Pomagajmo Si, oddaja TV Koper-Capodistria 13.50 Turbulenca: Popo itniški Stres, Izobraževalno-Svetovalna oddaja 15.20 Atle ka za Celinski Pokal, Posnetek Iz Splita 16.55 Carigrad: Svetovno prvenstvo v Košarki (M), Osmina Finala, prenos 19.55 Carigrad: Svetovno prvenstvo v Košarki (M), Osmina Finala, prenos 21.50 Atle ka za Celinski Pokal, Posnetek Iz Splita 23.20 Svetovno prvenstvo v Gorskem Teku, Reportaža Iz Kamnika - Velike Planine 23.50 Rim, Angleško-Ameriška nadaljevanka, 6/10, ponovitev 00.45 Novembrski Mož, Nemški lm, ponovitev 02.15 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.05 Iza rešetara, lm 12.50 Shaq Vs. 13.45 Moto GP, prijenos utrke 15.15 Najlu i sportovi 15.45 Život nije šala, serija 16.40 Roditeljstvo, lm 18.55 24UR 20.00 Pira s Kariba, lm 22.30 Zvijezde na sudu, dok. serija 23.25 Vje no mlad, lm 1.20 Novac, dok. serija 2.00 24UR 3.00 No na panorama

5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Film 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 No ni program

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu Yoga & Pilates Slomljeno srce, serija Vijes Najbolje u 2010. iz naše produkcije TV Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Auto moto nau c vision Stolje e hrvatskog nogometa, serijal Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Živa vatra, serijski lm Gile e, svijet sporta Me imurje danas Sport Vrijeme VOA Erotski lm Videostranice

FILM RTL

20.45

Komandos

DNEVNIK NOVA TV

19.15

Dnevnik Nove TV

13:15 13:45 14:45 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 09.45 TV prodaja 10.15 Sobotno Popoldne, ponovitev 12.55 30. Sre anje Tamburašev in Mandolinistov Slovenije 13.15 Slovenci v Italiji 13.45 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 14.05 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 15.05 Osmi Dan 15.35 Slovenski Magazin 16.00 Prvi in Drugi 16.25 To Bo Moj Poklic 16.55 Sport 19.00 Rožna Panter: Traperja, risanka 19.05 Rožna Panter: Losos, risanka 19.10 Iz Sobotnega Popoldneva 20.00 Dokumentarna Serija 21.05 Film 22.20 Knjiga Mene Briga, ponovitev 22.40 Film, ponovitev 00.10 Dokumentarna Serija 01.10 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Najbolje godine, serija 15.55 Sebi na ljubav, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u o ima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 20.55 Dnevnik Bridget Jones, lm 22.50 24 UR 23.10 Kronike Sare Connor, serija 0.05 porotnik, serija 0.55 24UR 1.55 No na panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

62

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Zlatna kokoš vu Me imorjo, a mi dremlemo…

M

inuli vikend so prinas vu Me imorjo bili nejbolši svecki spidvejaši i to vu Doljnjemo Kraljevco na stadiono Milenijum gde so se borili što bode nejbolši na sveto ovo leto.

Med njimi je biv i naš Me imorec Jurica Pavlic. Verjem gda i vi znate, jerbo to ve i vrapci po drevjo popevlejojo, gda se ta svecka trka vozila vu Kraljevco sam zbog radi tega kaj je Juri in japa, Zvonko Pavlic, napraviv, tu prinas, nejlepšo i nejbošo stezo za spidvej na sveto. Nebi vam ve šteuv pripovedati o temo kak je japa Zvonko voziv spidveja vu Priloko i kak se posle nej mogev nikaj dospomenuti z svojim bivšim klubom, pak je morav oditi na svoje tak gda ve imamo i nebolšega kluba i nejbolše spidvejaše vu Lepoj našoj, a o stadiono sam vam ve vse rekev. Z spidvejašima došlo k nam vu Me imorje hajdig (i to na hiljade) stranjskoga sveta šteri so dojšli glet trko, a naši turisti ki težaki so pak pali na ispito. Najme kaj, nejso na vreme ponudili naše hotele za spati, jesti, pija o i druge fešte tak gda so skorom vsi stranjski spali (i vse ostalo kaj ide kcoj) vu Ma arskoj. No, nekaj si gruntam gda so za to

NATJECATELJ U SPORTU

VESELJE

krivi ljudi z spidvej kluba Unia i Zvonko Pavlic šteri so organizerali takšo veliko svecko trko ruom vu vreme gda so naši turisti ki težaki na urlabo. To vam meni dojde isto kak gda bi seljaki odišli na urlab pred žetvo, pak treba žeti dok je vreme, a nej gda mi imamo as. A tak se falimo z tem našim turizmom, a dok nam se ljudi nudijo i dojdejo k nam mi zahuzamo.

Zvonko i jegovi pajdaši so nam dopelali vu Me imorje zlatno kokoš, a mi smo nej znali pobrati zlatna jajca. ok so akoski hadezeovci lejpo pozvali akoskoga grackoga na elnika nek jim preda Grada, jerbo oni to uda bole znajo delati i spasili bi akovca od bankrota šteri je pre vrati i dok se akoski hadezeovci i esdepeovci navelikom svadijo, vu isto vreme so se span ali prislaski politi ari z istih stranki. O em re i, prislaski esdepeovci so u ljetnom prelaznom roko naprajli koalicijo z Ivekom Lesjakom, precednikom prislaskog Op inskog vje a i z opozicije so prešli na vlast. I to vse dok je na elnica op ine, gospa Višnja Iva i , bila na urlabo. Kuliko vidimo niti nejvekše vru ine ljudima ne

D

RAMAZZOTTI

31. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

POKLON

ITALIJA

zmenšajo željo kajbi dojšli na vlast, a to posebno dohaja vum pri onim ljudima šteri so ve jempot bili na vlasti i bira ko telo jiv je prepoznalo i to tak kaj so na zadjim izborima zebrali druge. Nebrem vam re i kak bode to na vse zadje zišlo, kaj bo se pripetilo gda gospa Iva i dojde z urlaba i gda se zidejo vsi županijski, pak i oni vekši politi ari šteri mešajo državne i županiske posleizborne karte. I nej sam to, morem vam re i gda prelazni rok još navek traje tak gda si Ivek pak more premisliti, pak valjda i narodnjaki imajo nešternoga asa vu rukavo ak ne ejo brz Prislvca ostati. ej znati po emo je naše malo Me imorje, tej fala ec zemle med dvemi vodami, vredneši od Francoske, po emo smo to, itak, mi Me imorci bolši od Francozov? Najme kaj, Francozi so, o em re i, jiv precednik Sarkozi (ovi pre akoski gracki vuri ga zovejo Šerkezi, ali vem nebi znauv re i zakaj) je uspev natirati Rome z Francoske, a prinas vu Me imorjo ga jiv je vsaki den vse vej i vej .

Znuom, vsi nas falijo, a isto to veli i pesma mojega pajdaša Šikeja Novaka gda so tu vu Me imorjo dobri ljudi i što jempot

dojde vu naš kraj nigdar ne odide od nas. Ak je pravzaprav tak unda pak se nek vsi toga pridržavlejo, nek vsi delajo, nek vsi rintajo, a nej kaj jeni delajo, a drugi hasnuvlejo. Ak je Me imorje raj zemaljski unda nek bode za vse, kak za one šteeri so dojšli predi, tak i za one kesneše, a nej kaj oni doma i imajo obaveze, a ovi dotepenci prava. Brz as se i Sarkozi tu nej mogev dospomenuti, pak jiv je natirav nazaj vu Bugarsko i Rmunjsko na predelavanje. ak te žene bodo vništili nas moške. Jemlejo nam i ono kaj je, do ve, biv sam moški posel. Kaj bi druga ovek mogev re i na to gda je Anja Kolari z Savske Vesi bila nejbolša vu oranju z traktorom. Pak to je prava špotsramota za vse nas moške, ali to nam je tre kajpak smo jo pustili na traktor. I nej sam kaj orje , nek je i nejbolša.

Nejde mi to nikak vu glavo kak puca more globleše orati od de ki, kak ga more globleše zarinuti vu zemljo. Ali, kuliko vidimo, vse je denes druga i zato nebrem razmeti kaj se, unda, moški udijo kaj so žene glavne pre hiži. A kak i nebodo gda smo jim zeli kuha o z rok i pustili smo jiv na traktor.

P

N

NOGOMET NI SAVEZ

VRSTA TISKARSKOG SLOVA

TI SI MENI VU …

STRANICA

AGREGATNO STANJE TEKU INA

SREDINI SRCA

RAHIMOVSKI

OVAN (21.3.-20.4.)

Nemojte previše insis ra na tome da ubrzate razvoj veze u kojoj ste ili stvaranje nove jer e vam bolje odgovara privatnost, pa se u romanti nim odnosima ne ete najbolje snalazi . Vrijeme u samo i ponudit e vam psihi ki odmor i olakšanje od osobnih pri saka i napetos . Nemojte se brinu ako mislite da vam nedostaje uzbu enja, jer baš sada vam treba predah od njih.

VAGA (24.9.-23.10.)

Ljubaznost je vaše najja e oružje, ali i snaga koja vam pomaže nosi se sa svim poteško ama. Bez obzira što željeli od partnera nemojte bi nega vni. Zadržite ljubaznost i potrudite se ne povrijedi ga ni im. Budite iskreni i otvoreni, ali na sup lan i ljubazan na in. Mogli bi se javi neki strahovi i želje iz prošlos , ali o njima nemojte razgovara dok ne budete potpuno sigurni da su stvarni, a ne samo prolazna nostalgija.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Nema mjesta za kompromise. Ili vi ili partner e se stavi u poziciju sve-ili-ništa pa ne ete uspje na i se na sredini. Javit e se ekstremni osje aji, a i one najstabilnije veze mogle bi se poljulja .

Ako ste slobodni emo vne dubine i strast privu i e u vaš život tako er iznimno strastvene osobe, pa je mogu a nagla povezanost. Prepus te se, ali nemojte o i predaleko kako kasnije ne biste požalili.

Mjesec u vašem znaku intenzivirat e napetost i emocije pa ete bi udljiviji nego obi no. Javit e se mnogo pitanja u odnosu s partnerom, ali s njima se mirno nosite. Strast koju ete nosi u sebi ovaj tjedan super je stvar, sve dok je ne kombinirate s ljutnjom.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Mudro bi bilo da budete selek vniji po pitanju osoba s kojima provodite svoje vrijeme. Bolje je bi i sam nego s bilo kim. Tako er, ako vam se ostaje kod ku e, nemojte misli kako morate ugodi onima koji vas zovu da iza ete. Ako vam je romantika su ena, ona e vam do i u posjet i doma. Zbog toga je bolje umjesto forsira se na nešto, za što niste raspoloženi, osta kod ku e i završava poslovne ili druge zaostatke.

Nekarakteristi no za vas, ali kroz ovaj tjedan ne ete biti raspoloženi za zabavu. Više e vam odgovarati društvo tihih osoba nego bu ni izlasci i velika okupljanja. Zbog toga je ovaj tjedan idealan za delikatne razgovore, jer ete ima dovoljno vremena za unutarnju re eksiju koja e vam da objek vniji pristup svakoj temi i realniji pogled na odnos s bliskim ljudima.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Sve što budete radili i bilo im da se budete bavili više ete uživati nego proteklih tjedana. Nevažno, budete li koke rali, pokušali unaprijedi postoje u vezu ili zapo e novu, sve e vam i i od ruke, a i dobro ete se zabavljati.

Preuzmite vodstvo umjesto da ekate da vam netko drugi pri e.

Na vaš osobni život e kroz ovaj tjedan mnogo utjeca obitelj i prijatelji. Oni vas mogu poveza s nekom novom osobom, ali i uvu i u kon ikt s partnerom koji niste o ekivali. Budite ljubazni prema njima, ali nemojte u initi ništa što vam se ne ini sto posto ispravnim samo zbog toga da biste se nekoga riješili ili ugodili nekome. Svoje odluke sami donosite.

ANNI CURRENTIS

SVE ANA ODJE A

DIO KOPNA OKRUŽEN MOREM

LAV (23.7.-23.8.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

PRIJEVOZNO

SREDSTVO

RETURN ON SALES

POBJEDNICI UZIMATI U SEBE TEKU INU ALL INDIA RADIO

TENISKI SAVEZ

TURSKI PLEMI

POKRETNI DIO STROJA

ŠARENICA

NATRIJ

GLINENO GLAZBALO

KOTAR (MA .)

OSTALI ŠUMA VRBE IVE

ŠKOLA

KARAN

VRSTA KOVINE

RUBAC

DIZALICA

MAJKA

AUSTRIJA

OTOKAR

MJERA ZA DUŽINU

STRU NJAK U ANATOMIJI

JEDNOZ. BROJ

MACA LAURENCE OLIVIER

POGODBENI

TROJKA

VEZNIK

STANOVNI CI ESTONIJE

ITINERER

NAŠICE

KADA

OTOK U INDONEZIJI

KOMPOZICI JA OD VIŠE VAGONA

OTOK KOD ZADRA

JUŽNOAFRI KA REPUBLIKA

BILLY THE

OBOR

ŽENSKO IME

Veliki planovi za ovaj vikend teško da e se ispuniti, pa je potrebno pokazati dosta fleksibilnos kako biste proveli ugodno vrijeme. Najbolje je da ne forsirate situacije koje se ne razvijaju prema o ekivanom planu i okrenete se novima. Ipak, iz svih komplikacija možete izvu i i neke prednosti jer ete mo i bolje pogleda na sebe i svoje trenutno stanje, te ete lakše uo i ono što bi se trebalo i što se može unaprijedi .

Ljudi e gledati u vas kao u vo u, ak i ako ne želite tu ulogu. Ipak, vaš utjecaj je toliko snažan da je bolje prihvatiti svoj autoritet nego ga porica i tako svima komplicirati stvari. Pobrinite se za svoj društveni život iniciraju i druženja i organiziraju i okupljanja.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Vaša sposobnost da održite razum i u najkompliciranijim situacijama može vam pomo i nosi se sa svakim problemom koji se pojavi. Najvažnije je ne reagira previše burno i ne inzis ra na ne emu što vam trenutno nije dostupno. Ako druga strana nije dovoljno zrela da može s vama komunicira otvoreno i iskreno možda biste ljubav mogli potraži negdje drugo.

RIBE (20.2.-20.3.)

Volite sanjari o roman ci i magi nim mjes ma koja su od vas udaljena. No, vrijeme je da svoju maštu pokušate pretvori u stvarnost. Istražite neobi na mjesta i tražite osobe koje mogu napravi s vama korak izvan realnosti i podijeliti boga svijet mašte. Slijedite svoje osje aje i velike su šanse da ete prona i ljubav.

NAMATATI POLUOTOK U GR KOJ

VIC tjedna

TURSKA OMOT

ŽENSKO IME

RAJKO JAGAR

KALIJ

ODRE IVANJE UDALJENOSTI PREDMETA

RABLJENE STVARI

Dobar ulov Uhvatio Mujo medvjeda u lovu kad nai e Haso, te ga pita: - Kako si ga uhvatio?

- Lako, pucao sam sto puta!

- I koliko si ga puta pogodio?

- Ni jednom, umro je od smijeha!

31. kolovoza 2010.

Vremenska prognoza 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana PREGLED VREMENA od 23. do 30. kolovoza

Prohladna jutra VREMENSKA SLIKA: Subotnje pogoršanje vremena kad je temperatura potonula za 15 Celzijevaca u odnosu na petak, ozna ilo je i kraj najtoplijeg dijela godine. Ljeto još nije gotovo, ali val vru ina zasigurno je. Imat emo još lijepih dana, ali pitanje je ho e li se ove godine na našem podru ju temperatura ponovno popeti na vrijednosti preko 30 Celzijevaca. Ovog tjedna ne e.

Nakon današnje kiše uslijedit e smirivanje, ali uz prohladna jutra. Nova promjena vremena mogu a je oko subote, no u trenutku izrade prognoze još nije sasvim jasno koliko e ta promjena biti jaka.

VREMENSKA PROGNOZA: Glavnina nove promjene vremena dogodila se u ponedjeljak, ali još emo i danas osje ati njen utjecaj, sre om u nešto manjoj mjeri. Prevladavat e obla no i svježe. Povremeno je još mogu a slaba kiša. Uz promjenjivu naoblaku ipak su tijekom dana mogu a i kra a sun ana razdoblja.

Puhat e povremeno umjeren sjeverni i sjeveroisto ni vjetar s kojim e se initi još hladnije.

Jutarnja temperatura zraka bit e od 7 do 10°C uz mogu nost magle, a dnevna e tako er biti relativno niska, izme u 15 i 18 Celzijevaca, ovisno o koli ini sunca. Kao zanimljivost spomenimo da bi najviši velebitski vrhovi mogli vidjeti i koju pahulju snijega.

Jutro e u srijedu biti prohladno, a mogu a je i magla, osobito uz vodene površine. Najniža temperatura mogla bi se spustiti na samo 7 Celzijevih stupnjeva.

Danju o ekujemo djelomi no sun ano i ipak ve inom suho vrijeme uz slab, još ponegdje do umjeren sjeverni vjetar. Dnevna temperatura u laganom porastu tako da bi mogla oti i do 20 Celzijevaca.

I u etvrtak o ekujemo prohladno i maglovito jutro. Nakon toga vrijeme bi trebalo biti ugodno uz izmjenu sunca i malo oblaka pri emu e po eti puhati lagani vjetar s jugozapada. Najniža jutarnja temperatura od 7 do 11, a najviša dnevna do 23 ili 24 Celzijeva stupnja.

Sli no vrijeme nastavit e se i tijekom petka. Dan bi mogao po eti uz mjestimi nu maglu, a

zatim o ekujemo djelomi no sun ano i ugodno vrijeme. Uz povremeno više oblaka mala je šansa za koju kap kiše. Vjetar e s jugozapadnog tijekom dana okrenuti na sjeverni i sjeveroisto ni. Jutarnja temperatura od 10 do 14, a dnevna izme u 22 i 24 Celzijeva stupnja.

Subota se ini obla nija pa bi mjestimice moglo biti i kratkotrajne kiše. Još nije jasno u izra unima koliko e jaka i dugotrajna biti ova promjena vremena, no u trenutku izrade ove prognoze ini se da e to biti slaba i kratkotrajna fronta. Ali s tim oblacima i sjevernim vjetrom ponovno e malo osvježiti.

Nedjelja, a i po etak novog radnog tjedna, ini se da e nam donijeti opet stabilnije vremenske prilike. Jutra prohladna uz mogu u maglu, a dnevna temperatura bit e u rasponu od 21 do 25 Celzijevih stupnjeva što možemo nazvati ugodnim ranojesenskim vremenom. I na kraju dodajmo da vru ine zasad nema na vidiku.

Vremensku prognozu možete provjeriti svaki dan i na na-

Osjetno zahladilo U proteklih tjedan dana doživjeli smo prijelaz iz vru ine u znatno hladnije vrijeme. Iako je ve i dio tjedna još bio povoljan – puno sunca i visoke temperature, promjena se dogodila za vikend. Zapravo smo prošlog tjedna imali dvije fronte, jednu u utorak nave er kad je na podru ju Me imurja i Varaždina bilo i ja ih grmljavinskih pljuskova koji su pokvarili doga anja na Špancirfestu. Srijeda je bila hladnija, no ve u etvrtak i petak su nam se vratile više temperature.

Petak je bio i najtopliji dan prošlog tjedna jer je temperatura narasla na ak 32 Celzijeva stupnja.

U isto nim i južnim dijelovima Hrvatske bilo je ak 36°C, a u susjednim južnim zemljama do vrelih 40 stupnjeva! Rez se dogodio u petak nave er s novim pljuskovima pa je subota bila kišovita i hladna. Temperatura

je pala za petnaestak stupnjeva, na slovenskom Triglavu bilo je i snježnih pahuljica. Me imurje je zalila obilna kiša, izme u 35 i 50 litara po kvadratnom metru.

U nedjelju se vrijeme smirilo, zasjalo je sunce, ali i dalje je bilo svježe, osobito ujutro i nave er pa nas je u ponedjeljak do ekalo friško jutro. Meteorološki gledano prvi dan rujna je prvi dan jeseni. Rujan po svojim meteorološkim karakteristikama više pripada jeseni nego ljetu pa u meteorologiji ve s prvim danom rujna po inje jesen. A tu su i razlozi za lakše ra unanje statistike i prosjeka. Njen astronomski po etak pri ekat emo do 23. rujna. Stoga ne udi pu ka izreka koja vrijeme na posljednji dan kolovoza povezuje s predvi anjem cijele jeseni – “Kakvo se vrijeme zadnjeg dana kolovoza pruži, tako se i jesen drži“.

Štete u Rusiji šem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min. iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 30.8.).

METEOROLOŠKI KALENDAR 1. i 2. rujna 1996. god zbog obilnih kiša velike poplave u Slavoniji 4. i 5. rujna 1993. god. obilne kiše na sjevernom Jadranu, na otoku Iloviku palo 250 mm kiše 5. rujna 1873. god. strašan tornado na Dugom otoku usmrtio desetak ljudi

Gospodarska šteta nedavnih šumskih požara u Rusiji iznosi najmanje 300 milijardi ameri kih dolara, procijenili su ruski ekolozi. Direktor Ruskog centra za o uvanje prirode, Aleksej Zimenko, rekao je da šteta od požara iznosi u prosjeku 25 tisu a dolara po hektaru.

Po podacima Svjetskog centra za pra enje požara, organizacije povezane s UN-om, požari u Rusiji uništili su izme u 10 i 12 milijuna hektara. ‘Te brojke su astronomske’, rekao je Zimenko na konferenciji za novinare, objasnivši da ti podaci uzimaju u obzir cijenu pošumljavanja i tržišnu vrijednost izgubljenog drveta, ali ne i ekološke gubitke, odnosno uništenja ekosu-

stava i životinja. Organizacije za zaštitu okoliša optužile su ruske vlasti da umanjuju razmjere štete. ‘Nažalost, službeni podaci umanjuju tri do deset puta razmjere požara’, optužuju u zajedni kom priop enju Zimenkova organizacija, Greenpeace Rusija i WWF. ‘Goleme štete nanesene prirodi na tim podru jima i gospodarstvu zemlje gotovo uop e nisu uzete u obzir’.

Po ruskom ministarstvu za izvanredne situacije, požari su progutali oko milijun hektara. Ekonomisti su procijenili da e ta prirodna katastrofa stajati Rusiju izme u 0,5 i 1 posto BDP-a što iznosi izme u sedam i 15 milijardi dolara.

Doga aji BAJAGA PRED 25.000 LJUDI ZATVORIO OVOGODIŠNJI ŠPANCIRFEST

Spektakl za po etak, spektakl za kraj Ovogodišnji dvanaesti Špancirfest, prema rije ima organizatora, najve i je i najposje eniji do sada. U deset dana manifestacije gradom su prolazile rijeke ljudi, i doista je teško zaokružiti ih na tek jednu brojku. Uostalom, brojke ni nisu bitne. Bitna je emocija, a Špancir doista i jest, kako mu podnaziv kaže, festival dobrih emocija.

Iako je kiša tu i tamo poremetila planove, atmosferu koja se može osjetiti tek jednom godišnje i u tek jednom gradu nije moglo pokvariti ništa, a organizatorima je na kraju ipak pošlo za rukom sve uskladiti, zadovoljiti razli ite ukuse i ponuditi program sasvim u skladu s imidžom Špancirfesta kao najve eg i najzabavnijeg uli nog festivala u ovom dijelu Europe.

Za kraj je i ove godine ostavljen najbolji koncert koji je publika najželjnije iš ekivala. Veliki, masovni

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

Bajaga i njegovi Instruktori pred više od 25.000 ljudi priredili su spektakl dostojan zatvaranja Špancirfesta koncert za pam enje i ove je godine još više postavio letvicu za sljede u godinu.

Svi izvo a i osje ali su da je nedjelja bila posljednji dan i svi su izvukli posljednje atome kreativno-

sti kako bi desetinama tisu a špancirera ponudili najbolju mogu u zabavu. Koncertni program na Korzu zatvorili su Queen Real Tribute, o ijem repertoaru zaista ne treba posebno razglabati, a na Stan i evom

trgu nastupili su talijanski Spaghetti Swing, koji uz sjajnu glazbu na pozornici i kuhaju!

No, ono što se odigralo u Starome gradu s po etkom u 22 sata zaista zaslužuje naziv spektakl, iako je taj atribut ve bio dodijeljen nekolicini ovogodišnjih glazbenih nastupa. Bajaga i Instruktori, uz posebne goste Dejana Cuki a, Davora Rodika i opernu divu Jadranku Jovanovi , pred više od dvadeset i pet tisu a ljudi, a neke procjene govore i o ve im brojkama, odsvirali su emotivni dvosatni koncert, prepun pozitivne energije.

Bajaga u Varaždinu nije svirao od kraja osamdesetih i u više od dvadeset godina nakupilo se mnogo neutaženih emocija i pjesama koje je trebalo otpjevati. Repertoar sastavljen od najpoznatijih hitova potpuno je raspjevao publiku, a, prema rije ima samog Bajage, nastup na završnoj ve eri dvanaestog Špancirfesta bio je njegov najve i hrvatski koncert ikada! (bš)

ŠPANCIRFEST u Varaždinu

Predsjednik Josipovi upoznao Toplice Sveti Martin

Predsjednik Josipovi upoznaje se s ponudom turisti kog kompleksa Ovogodišnji Špancirfest u Varaždinu posjetio je i predsjednik Hrvatske Ivo Josipovi sa suradnicima, a prilikom obilaska priredbe zaustavio se na štandu Hrvatske poduzetni ke inicijative, gdje svoj prostor imaju Toplice Sveti Martin i Me imurske novine. Na ovom štandu Josipovi je upoznao bogate sadržaje i ponudu Toplica Sveti Martin, a direktor SPA Golfer hotela Emir Antunovi predsjednika je pozvao na odmor u topli ki kompleks

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec. ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

koji nudi aktivan odmor prema najvišim svjetskim standardima.

Josipovi se vrlo pohvalno izrazio o Toplicama koje svojim radom i uspjesima dokazuju da dobri sadržaji i kvaliteta mogu uspjeti i u ekonomski nepovoljnim vremenima, kakva su sada u Hrvatskoj i svijetu. Josipovi je u znak sje anja i zahvalnosti dobio poklon, vrijedno umjetni ko djelo Jelene Valkaj iz Železne Gore.

(S. Mesari , MPH)

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

CROATIA SPEEDWAY GRAND PRIX ODRŽAN NA MILENIUMU D. KRALJEVEC

ME IMURJE NIJE USPJELO ZABILJEŽITI PRVU PRVENSTVENU POBJEDU

PRETKOLO HRVATSKOGA NOGOMETNOG KUPA

Amerikancu Hancocku naslov pobjednika

Najprije promašili hrpu prilika, Me imurje prošlo Hrvaca, Slakov ani igraju ovu srijedu a onda spašavali bod

U MURSKOM SREDIŠ U sje anje na žrtve kornatske tragedije

Trebamo se diviti vatrogascima-volonterima koji su u svakom trenutku spremni pomo i O tre oj obljetnici tragedije na Kornatima, gdje su stradali hrvatski vatrogasci (šest ih je umrlo na Kornatima, a šest u bolnici), zadnje nedjelje u kolovozu u župnoj crkvi u Murskom Središ u služena je sveta misa, kao i za sve druge umrle i poginule vatrogasce. Svetu misu, jedinu u Me imurju za kornatske mu enike, služio je središ anski župnik vele asni Tomislav Antekolovi , koji je rekao da je vatrogasno zanimanje vrlo opasno i ozbiljno, što se jasno vidjelo na Kornatima. - Ako znamo da je najve i broj vatrogasaca ovo

asno zvanje obavlja volonterski, dakle, dobrovoljno, kao što i stoji u nazivima društva (DVD), i da su dežurni dvadeset i etiri sata, onda se takvim ljudima treba diviti, biti im zahvalan, a mi krš ani za njih možemo i moramo moliti da ne posustanu u obavljanju plemenitog posla, naglasio je vele asni Antekolovi .

U središ anskom parku blagoslovljena šprica iz 1892.

Nakon svete mise u gradskom parku središ anski žu-

Vatrogasci na svetoj misi za kornatske stradalnike

Blagoslov štrcaljke obavio je župnik Antekolovi

Vatrogasni veterani uz 128 godina staru štrcaljku

Trudnice blistale na špici Kroz cijelo ljeto brojne trudnice svakodnevno su šetale gradom pa je izgledalo kao da e pravi baby boom zavladati našom špicom.

I dok neke od njih možda ve kod ku e uživaju sa svojim mališanima,

druge nestrpljivo iš ekuju ro enje prinove. No, da se i u trudno i mogu pratiti modni trendovi, dokazale su upravo trudnice s naše špice koje su u svakom trenutku izgledale odli no.

pnik blagoslovio je vatrogasnu špricu iz 1892. godine, te spremište u kojoj e ona biti kao povijesna vrijednost.

- Ovu ru nu štrcaljku postavljamo na mjestu gdje je do 1935. godine bilo vatrogasno spremište, u kojem se i ona tada nalazila. Ovu prostoriju izgradili smo vlastitim snagama i uz pomo Grada te pojedinih majstora, rekao je Rajko Bogdan, predsjednik DVD-a Mursko Središ e.

Osim brojnih vjernika i doma ih vatrogasaca, svetoj misi i blagoslovu štrcaljke i prostorije za njezin smještaj nazo ili su tajnik Vatrogasne zajednice Me imurske županije Dragutin Trupkovi , središ anski gradona elnik Josip Dobrani i njegov zamjenik Dražen Srpak.

Vatrogasna zajednica Me imurske županije i DVD Grada Mursko Središ e godinama održavaju dobre veze s gasiteljima Vatrogasne zajednice Šibensko - kninske županije i DVD-om Šibenik, te su i na ovaj na in iskazali suosje anje sa stradalima i njihovim najbližima.

(S. Mesari )