Međimurske novine 783

Ako nije poznato široj javnosti prešutno smo media str. 10-11 tolerantni

GAY IS OK!?

www.mnovine.hr

OTKRIVAMO: Pet priča "drugačijih" Međimuraca

DVIJE NAJJAČE POLITIČKE OPCIJE ŠALJU RAZLIČITE PORUKE GRAĐANIMA U NAŠOJ ŽUPANIJI

Broj 783.

^akovec, UTORAK, 7. rujna 2010.

Cijena 7 kuna

MINISTAR KULTURE U POSJETU MEĐIMURJU OTVORIO PITANJA DALJNJEGA KULTURNOG RAZVOJA NAŠEG KRAJA

str. 5

str. 3

Godina XV.

SDP: Treba jasno reći da mora biti gore da bi bilo bolje!

Ravnatelj Muzeja Vladimir Kalšan dobio "pljusku" od Bože Biškupića

HDZ: Rebalansom se štite najugroženije skupine stanovništva

Ne činite ništa da bi dobili više!

str. 8

NEIZVJESNA SUDBINA nadarenog tenisača Marina Šuice, stradalog u prometnoj nesreći

U bolnici u Szekesfehervaru strahuje se za njegov život

PEKARNA. CAFFE BAR.

sefino se Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. str. 16

70

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Politi ka prepucavanja stigla i do Me imurja Sindrom intenzivnoga politi kog prepucavanja oko prora una i (ne)mogu nosti ušteda po tom pitanju odvija se cijelo ljeto na hrvatskoj politi koj sceni, a imuni nisu ostali ni politi ari SDP-a, odnosno HDZ-a u Me imurju. Dobar je to predznak da su izbori vrlo blizu.

Na doma em terenu po elo je tako zbrajanje i oduzimanje zasluga politi ara u korist razvoja našeg kraja na teret državnih sredstava. Naravno da je to tako er sastavni dio prora unske bitke i skupljanje politi kih poena.

Kad je u pitanju lobiranje i odra ivanje “me imurskih projekata” iz državne kase, me imurski HDZ tu je zasigurno napravio puno bolji posao od SDP-a.

Stoga zvu i više kao demagogija kad SDP tvrdi da je u pitanju licemjerje ili pak “politi ki marketing”, a ne ulaganje u kvalitetne projekte me imurskog kraja.

Zašto? Pa ako je to zaista tako, a s njihovim tvrdnjama samo kad su neki projekti u pitanju poput tzv. “domova kulture” mogao bih se djelomi no složiti, puno više je onih kvalitetnih projekata koji nam trebaju, da ne govorimo o onima koji su nam neophodni, a nikako da do u na red. Druga je stvar što nikako da naši politi ari kona no stave “glave skupa”, kao neki drugi, i dogovore što su nam zaista prioriteti i na emu emo “jahati u Zagrebu”. Tu su zapravo vidi ponajviše kompletno licemjerje me imurske politike, jer kad me usobno “trguju” za osobne interese onda je sve ok, ali kad treba odraditi nešto za zajednicu, onda smo žestoki politi ki protivnici.

Pomalo pak ak iritira, kad se dublje zagrebe ispod površine, što me imurske SDP-ove politi arke pokušavaju poslati poruku i na tu foru još više politi ki pro itirati, da je kao došlo vrijeme za fer igru kad su u pitanju prora unska sredstva, dok u

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

isto vrijeme takvog ponašanja i poteza unutar njihove stranke nema. Posebice kad su u pitanju “strateška ulaganja”, zbog kojih smo zapravo vjerojatno i najviše u trenuta noj gabuli. Primjerice, zašto SDP-ovci nisu na vrijeme, kad su bili na vlasti, sprije ili uzaludno upucavanje milijardi kuna, ponajviše u rije ko brodogradilište ili pak Viktor Lenac.

Zašto se ne suprotstave takvim “projektima”!? Tu vjerojatno ne smiju ni pisnuti, jer to je Rijeka, gdje SDP ne silazi s vlasti. Ni sada, kad kritizira rebalans prora una, SDP ne kaže ništa o tome što e s brodogradnjom koja je godinama rupa bez dna. Ono pak što zaista zabrinjava kad je rezanje u pitanju, a što je Dragica Zgrebec prošli tjedan “zaboravila” spomenuti, je to što kaže SDP-ov gospodarski strateg Branko Gr i - da je “neophodno rezati na transferima jedinicama lokalne samouprave”.

S obzirom na to da je vrlo izvjesno da možemo o ekivati promjenu vlasti na državnom nivou, rade li to ve danas me imurske SDP-ove zastupnice odstupnicu i traže alibi što e Me imurje u slu aju da oni preuzmu vlast na državnoj razini, ostati kao za vrijeme Ra anove vlade, bez zna ajnijih inancijskih ulaganja s državnog nivoa?

7. rujna 2010.

MARJANU NOVAKU šestomjese ni mandat v.d. direktora MESAP-a

Ipak (za sad) o Marjan Novak i dalje je ostao na elu MESAP-a, ali kao v.d. direktora na rok od šest mjeseci, s mogu noš u produljenja do godinu dana. Na natje aj je pristiglo pet molbi, ali ni jedna nije u potpunosti zadovoljila o ekivanja lanova Nadzornog odbora, zbog ega e natje aj biti ponovljen. Nakon sjednice Nadzornog odbora, koja je održana 31. kolovoza, priop enjem javnosti oglasio se predsjednik Nadzornog odbora Kristijan Mavrek kako bi objasnio razloge za takvu odluku.

Nakon pregleda pristiglih ponuda utvr eno je da formalnim uvjetima iz natje aja (nekompletna dokumentacija) ne zadovoljavaju dvije pristigle ponude, dok je s ostala tri kandidata (Zlatko Boži , Vitomir Kiri i Marjan Novak) Nadzorni odbor obavio razgovor na kojem su kandidati predstavili svoj program razvoja MESAP-a u narednom razdoblju.

Nakon obavljenih razgovora utvr eno je da ni jedan od trojice kandidata u ovom trenutku nije svojim planom razvoja MESAP-a u potpunosti ispunio o ekivanja lanova Nadzornog odbora, te da sukladno tome ne može predložiti ni jednom od kandidata potpisivanje ugovora o radu na mjestu direktora društva na rok od etiri godine, kako je bilo navedeno u natje aju.

Kiri kao dužnosnik op ine Nedeliš e ne može biti direktor Uz to, lanovi Nadzornog odbora nisu bili sigurni nije li jedan od kandidata koji volonterski obnaša dužnost zamjenika na elnika

natje aja (posebno se to odnosi na dio u kojem su kandidati prezentirali plan daljnjeg razvoja MESAPa), te se shodno tome ni jednog od kandidata ne može predložiti za imenovanje na mjesto direktora MESAP-a d.o.o.

Sadašnji direktor MESAP-a d.o.o. Marjan Novak (kojem prestaje važiti ugovor o radu 31. kolovoza) imenovan je za vršitelja dužnosti direktora MESAP-a d.o.o. od 1. rujna ove godine na rok od 6 mjeseci, s mogu noš u produljenja do godinu dana, u skladu sa Zakonom o radu. Novi natje aj za direktora MESAP-a raspisat e se u narednih 6 mjeseci.

Marjan Novak jedini je u svom planu daljnjeg razvoja MESAP-a bio na tragu vizija i ideja kako transformirati MESAP kako o ekuje NO op ine Nedeliš e (Vitomir Kiri ) kojim slu ajem u sukobu interesa kao potencijalni kandidat za direktora društva (odnosno lana uprave) MESAP d.o.o., koji je u vlasništvu Me imurske županije (60%) i op ine Nedeliš e (40%).

Nakon konzultacija s pravnom službom Me imurske županije i javnobilježni kim uredom, utvr eno je da zamjenik na elnika op ine (kao dužnosnik de iniran prema l.1 Zakona o izmjenama i dopunama zakon o sprje avanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti NN 60/08) “ne može za vrijeme dok obnaša dužnost biti lan uprave trgova kih društava“ ( l. 11. st. 5. Zakona o sprje avanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti NN 163/03), te da je l. 9. Zakona o izborima op inskih na elnika, gradona elnika,

župana i gradona elnika grada Zagreba (NN 109/07) precizno navedeno da “op inski na elnici i njihovi zamjenici za vrijeme dok obnašaju dužnost ne mogu biti lanovi uprave trgova kih društava u pretežitom vlasništvu jedinice lokalne, odnosno podru ne (regionalne) samouprave“. Tako je Vitomir Kiri s obzirom na trenuta nu svoju dužnosni ku funkciju prakti ki otpao kao potencijalni kandidat za mjesto direktora MESAP-a.

Novi natje aj Slijedom svega navedenog, Nadzorni odbor je na sjednici održanoj 31. kolovoza donio jednoglasnu odluku o poništenju natje aja za direktora MESAP-a zbog toga što ni jedan od kandidata za mjesto direktora MESAP-a d.o.o. nije u potpunosti zadovoljio kriterije iz

Kako preustrojiti MESAP? S obzirom na to da je oko imenovanja direktora bilo dosta politi kih trzavica na relaciji SDP - HDZ, nakon imenovanja dosadašnjeg direktora Novaka, koji je blizak HDZ-ovim krugovima, iako je u NO-u ve ina SDP-ovska, ovu priliku koristimo da “stanemo na loptu” i isklju ivo iz gospodarsko - razvojnog stanovišta propitkujemo kakva je budu nost MESAP-a.

Kristijan Mavrek, predsjednik NO-a MESAP-a, pojasnio nam je što zapravo o ekuju od novog direktora, kakve su vizije, budu u da nisu bili zadovoljni s onim što nude kandidati ...

- Kao predsjednik Nadzornog odbora MESAP-a govorim isklju ivo u svoje osobno ime, premda sam svoje stavove iznio i na Nadzornom odboru koji je prihvatio moje argumente, daljnji razvoj MESAP-a vidim prvenstveno u proširenju djelatnosti MESAP-a na

Me imurci smatraju da jesmo homofobno društvo Anketa “Pod vurom”

U ovom broju Me imurskih novina donosimo vam pri u i ispovijesti homoseksualaca iz našeg kraja, koju možete pro itati u prilogu “Media”. Kakav je stav naših

Lara Sobo an, Hlapi ina - Mišljenja sam da jesmo homofobno društvo, iako meni osobno ne smetaju homoseksualci. Nemam baš ništa protiv njih, tko voli, nek’ izvoli. Me utim, smatram da su ljudi u našoj sredini još uvijek previše konzervativni po tom pitanju.

Dubravka Kemec, Cirkovljan - Iako meni osobno to nije prirodan odnos, smatram da homoseksualce treba prihvatiti kao takve i ne osu ivati ih. Me utim, mišljenja sam da jesmo homofobna i konzervativna sredina, što je sigurno razlog zašto homoseksualci u Me imurju ne žele otkriti svoju seksualnu orijentaciju.

Me imuraca prema istospolnim odnosima i jesmo li homofobno društvo, saznali smo krajem prošlog tjedna.

I dok svi ispitanici smatraju da naše društvo jest homo-

fobno i konzervativno kada je rije o homoseksualnosti, ipak ve ina sama prihva a osobe takve spolne orijentacije. Da homoseksualaca u našoj sredini ima, slažu se svi, dok kao

Ina Telebuh, akovec - Smatram da smo izrazito homofobna sredina, no osobno sam mišljenja da su homoseksualci ljudi kao i svi ostali. Mislim da osobu ne treba cijeniti prema seksualnoj orijentaciji, ve po tome kakav je ovjek. S obzirom na to da poznajem neke homoseksualce, mogu re i da je jedini razlog zašto ne žele otkriti svoju seksualnu orijentaciju konzervativna sredina u kojoj žive.

razlog zašto ne žele otkriti svoju seksualnu orijentaciju navode upravo strah od neprihva anja sredine u kojoj žive.

No, me u ispitanicima bili su i oni koji homoseksualnost ne

Luka Milas, akovec - Mišljenja sam da u Me imurju sigurno ima homoseksualaca koji to ne žele pokazati u javnosti. Smatram da to nije prirodan odnos i zato ih osobno ne bih prihvatio kada bi odlu ili otkriti svoju seksualnu orijentaciju. Bi li ih ostali ljudi prihvatili, iskreno ne znam. Niti me zanima što drugi misle.

Luka Bari , akovec Smatram da naše društvo je homofobno, no moje osobno mišljenje je ako vole, nek’ izvole. U Me imurju sigurno ima homoseksualaca, no, upravo zbog konzervativne sredine i straha od neprihva anja, ne žele u javnosti otkriti svoju seksualnu orijentaciju.

podržavaju te ne prihva aju osobe te seksualne orijentacije, objašnjavaju i da, prema njihovom mišljenju, ovdje nije rije o prirodnom odnosu. (hz)

Filip Mun ar, akovec - Iskreno ne bih znao re i jesmo li homofobna sredina ili ne, me utim, osobno homoseksualnost ne podržavam, jer je Bog stvorio muško i žensko te je po meni to prirodan odnos. Iskreno, ne bi mi bilo drago da u gradu vidim dva muškarca kako se drže za ruke. (foto: bš)

7. rujna 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

RAZLI ITE PORUKE DVIJE NAJJA E POLITI KE OPCIJE ME IMURSKIM GRA ANIMA SDP

ostaje!

KRISTIJAN MAVREK

Županijski Upravni odjel za gospodarstvo ne radi svoj posao Mavrek u pojašnjenju obrazloženja situacije oko MESAP-a nije bio samo kriti ki raspoložen prema njegovoj operativi, ve i onima u županijskim institucijama koje bi trebale davati smjernice rada i razvoja ...

- Žalosno je da sve ovo vodstvu Me imurske županije kao ve inskom vlasniku nije predložio Upravni odjel za gospodarstvo Me imurske županije! Smatram da bi razvoj me imurskom poduzetništva trebao biti njihov posao, a ne posao Nadzornog odbora jednoga trgova kog društva koji prema zakonskoj regulativi isklju ivo nadgleda poslovanje trgova kog društva. Zaklju no, savjetodavni centar za poduzetništvo (tzv. poduzetni ki centar) koji e pravnim i ekonomskim savjetima pomagati malim i srednjim poduzetnicima u osnivanju i razvoju poduze a ili obrta, isho enju potrebnih dozvola (lokacijske i gra evinske dozvole, razne potvrde ministarstva i državnih uprava i sl.), pripremi investicijskih studija za dobivanje kredita u HBOR-u ili poslovnim bankama, isho enje garancija za kredite pri HAMAG-u (Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo) istraživanje tržišta i sl. Proširenjem djelatnosti i transformacijom u nešto šire podru je potpornih institucija poduzetništva i sam MESAP mo i e aplicirati na razli ite fondove u zemlji i inozemstvu!

Drugo podru je bilo bi organiziranje me imurskih poduzetnika za nastup na sajmovima u Sloveniji, Ma arskoj, Austriji, Njema koj, Italiji, BiH, Srbiji …, te sukladno tome o ekivani dolazak ve eg broja izlaga a iz tih zemalja (prema principu reciprociteta) – na taj na in privuklo bi se više izlaga a iz navedenih zemalja, a i me imurski izlaga i osjetili bi potrebu za prezentacijom na MESAP-u zbog potencijalne konkurencije izvana, kao i prezentaciju gospodarstva Me imurske županije u zemlji i svijetu (tzv. gospodarska diplomacija).

Tre e podru je je priprema dokumentacije poduzetnicima za dobivanje nepovratnih sredstava iz Ministarstva gospodarstva za nastup na sajmovima (ali i za druge programe Ministarstva gospodarstva, Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede itd.).

Popravljanju inancijske krve slike doprinijela bi dokapitalizacija MESAP-a od strane zainteresiranih institucija za daljnji razvoj MESAP-a (u prvom redu Hrvatska obrtni ka komora, Hrvatska gospodarska komora i ostale jedinice lokalne i podru ne samouprave), kao i organizacija specijaliziranih sajmova od lokalnog zna aja izvan prostora MESAP-a na podru ju cijelog Me imurja i šire.

Kristijan Mavrek, predsjednik NO-a MESAP-a MESAP-u predstoji veliki preustroj u narednom razdoblju. Ili emo krenuti ovim pravcem ili bolje da nas nema. Bojim se da nema neke velike alternative …

(BMO) Mavreka smo zapitali zašto je Marjanu Novaku produžen mandat vršitelja dužnosti, ako ni on nije u potpunosti ispunio o ekivanja Nadzornog odbora.

- Sadašnji v.d. direktora MESAP-a Marjan Novak jedini je u svom planu daljnjeg razvoja MESAP-a bio na tragu ovih mojih vizija i ideja kako transformirati MESAP u nešto održivo i prije svega nužno potrebno za razvoj poduzetništva u Me imurju. Zbog toga sam predložio da se Marjanu Novaku ponudi mjesto v.d. direktora na 6 - 12 mjeseci. U tom periodu o ekujem da Marjan Novak predloži Nadzornom odboru, Županijskoj skupštini Me imurske županije i Op inskom vije u op ine Nedeliš e plan sukladan ovim mojim o ekivanjima.

Marjan Novak je dugogodišnji djelatnik na rukovode im pozicijama u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Me imurskoj poduzetni kom centru, REDEA-i i MESAP-u. Vrlo dobro poznaje me imursko i hrvatsko gospodarstvo. Ima odli ne kontakte u ministarstvima, agencijama i državnim poduze ima. Mislim da ima velike šanse da u narednom šestomjese nom razdoblju posloži stvari u željenom pravcu.

Ukoliko bi uspjeli MESAP transformirati u ovom pravcu, riješili bismo dva velika problema: (su) inanciranje rada MESAP-a od strane osniva a i smisao postojanja ovakvoga trgova kog društva u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave. De initivno da je samo sajamska djelatnost koja se organizira nekoliko puta godišnje premalo za instituciju i nekretninu ovakvog tipa!

Me utim, da bi MESAP postao sve ovo o emu govorim, potrebno je da prona e obrazovane i motivirane kadrove pravne i ekonomske struke koji e mo i svojim pravnim i ekonomskim znanjem pomo i poduzetnicima Me imurske županije u svim gore navedenim aktivnostima, kazao nam je završno Mavrek.

(BMO)

Gra anima jasno treba re i da mora biti gore da bi bilo bolje!

- Sazivanje izvanredne saborske sjednice bilo je potpuno suvišno, Vlada je mimo Sabora mogla donijeti odluku o preraspodjeljivanju i novom zaduživanju, jer je i do sada mimo Sabora preraspodjeljivala i znatno ve a sredstva od ovih u rebalansu.

O ekivanja od ovog rebalansa bila su velika, trebao je biti glavna poluga programa gospodarskog oporavka, ali izostanak pravog rebalansa ini sve druge mjere iz programa bespredmetnima, a sazivanje izvanredne sjednice 19 dana prije po etka redovnoga jesenskog zasjedanja koja je porezne obveznike koštala 210.000 kuna nepotrebno, kazala je Nadica Jelaš zastupnica SDP-a.

Do kraja godine novi val umirovljenika!?

Dragica Zgrebec kazala je da je rebalans prora una, re eno alkarskim rje nikom, bio pogodak u ništa. Prora unski de icit iznosi 14 milijardi kuna, a nema investicija da pokrenu teku e rashode. Ona je kao najve i uzrok naših problema s kojima se ne suo ava ova Vlada

HDZ Rebalansom se štite najugroženije skupine stanovništva T ijekom slu ž b enog posjeta Me imurju lan Predsjedništva HDZ-a, me unarodni politi ki tajnik i ministar kulture Republike Hrvatske mr. Božo Biškupi , održao je i radne sastanke s lanovima Županijskog odbora HDZ-a, te s lanovima Gradskog odbora HDZ-a Grada akovca i Grada Preloga. Govore i o gospodarskoj i politi koj situaciji u Hrvatskoj, ministar je veliku pozornost posvetio rebalansu prora una kojim se, kako je rekla i predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor, štite socijalno najugroženije skupine stanovništva, kao i cjelokupni standard gra ana. To zna i da se ne e smanjivati pla e ni mirovine, ne e se smanjivati rodiljne naknade i štite se najosjetljivije skupine društva. Ministar je ponovio da oporba i dalje kritizira svaku konkretnu mjeru koju Vlada poduzima, a pritom ne nudi nikakva svoja rješenja.

Sve što predlažu ve stoji u programu gospodarskog oporavka koji provodi Vlada Republike Hrvatske. Politika koju vodi oporba predvo ena SDP-om potpuno je nedosljedna i licemjerna. Plasiraju i svoje politikantske loskule, u SDP-u zaboravljaju da su baš oni od 2000. do 2003. godine smanjili pla e za 20%, a danas govore da pla e ne treba smanjivati, zaklju ak je u priop enju me imurskog HDZ-a.

SDP-ove zastupnice žestoko su kritizirale rebalans prora un, koji su nazvale jednim velikim “ništa”, dok su “hvalu” me imurskog HDZ-a za progurane projekte ulaganja u Me imurje nazvale licemjerstvom

NADICA JELAŠ

Me imurski HDZ licemjerni borac za naše projekte Nadica Jelaš osvrnula pak se na poja anu aktivnost me imurskog HDZ-a, kojom se prvenstveno naglašava zalaganje za “me imurske projekte” u Zagrebu, tj. njihovu poruku bez obzira što ne obnašaju lokalnu vlast, trude se izvu i što više iz državnog prora una i fondova za daljnji razvoj Me imurja. SDP-ovke kažu da to nije istina.

- To što se me imurski HDZ u posljednje vrijeme promovira kao jedini ‘borac za me imurske projekte’ u državnom prora unu, uz obrazloženje da aktualna županijska vlast vodi antiseosku politiku i ne povla i sredstva iz državnog prora una, iako su ona tamo rezervirana, zapravo je licemjerno. Odjednom se pokazuje velika briga za županijske i op inske projekte, kao da se pere ne ista savjest zbog ne injenja u prošlom mandatu kada su bili u županijskoj vlanavela nisku zaposlenost. - U Hrvatskoj radi nešto preko 1,5 milijuna ljudi, dok je 1,9 milijuna radno sposobnih neaktivno.

Uz to, u masi od preko milijun umirovljenika u mirovini s punim radnim stažom je manje od 20 posto umirovljenika. Do kraja godine broj umirovljenika još e se pove ati i tako smanjiti broj aktivnih stanovnika, pove ati broj uzdržavanih i sve to zbog najava izmjena zakona prema kojem e žene kasnije i mirovinu. Svi oni koji su sada u mogu nosti da izbjegnu kasni-

sti! I doista, ono što državne institucije nisu odradile godinama sada HDZ-ovi lanovi odrade preko no i (rješavaju imovinsko - pravne odnose vezano za zemljište – D. Vidovec, iz državne rezerve pribavljaju sredstva za opremanje škola – Orehovica, pribavljaju sredstva za saniranje krova u školi D. Dubrava …). Želi se stvoriti slika da novac i rješenja za probleme u županiju može donijeti samo HDZ. Prava je istina da se za vrijeme prethodne županijske vlasti nisu u Županiji koordinirale potrebe i zahtjevi po op inama i odre ivali prioriteti, nego se lobiralo po politi koj liniji, svaki politi ar pokušao si je iskam iti u Zagrebu barem jedan ‘spomenik’. Naravno, honorirale su se isklju ivo lokalne sredine u kojima je postojao politi ki interes bilo HDZ-a, bilo njihovih koalicijskih partnera. je umirovljenje krajem godine oti i e u mirovinu te tako pove ati kontingent umirovljenika, kaže SDP-ova doajenka, i nastavlja ...

SDP ima svoj politi ki program i odli no zna što treba rezati. O tome smo govorili od kraja 2008. (od po etka krize), predlagali sasvim konkretne mjere. Ignorirali su, ismijavali su, a sad traže da mi upiremo prstom u prora un da bi mogli re i: pogledajte što bi vam tek oni uradili! Nakon pompoznih najava bolnih rezova, rebalans

Tako su, primjerice, potrošena ogromna sredstva u brojne gospodarske zone, od kojih ve i dio nije nikad profunkcionirao, brojne društvene domove za koje su u Ministarstvu kulture i danas osigurana sredstva, ali ih op ine nisu povukle, jer same nemaju sredstava za ulaganje, a Ministarstvo ne da sredstva ako i sama op ina ne sudjeluje u inanciranju. Neki društveni domovi sagradili su se, utrošeni su milijuni kuna, ali su prazni, u njima se ne odvijaju nikakvi sadržaji (Mala Subotica). Mala Subotica je najbolji primjer da se gra ane ne može kupiti – ni domom kulture, ni gospodarskom zonom. Dolazak ministra ili drugoga državnog dužnosnika u Me imurje tako er dogovara elnik HDZ-a, a ne nadležni županijski ured.

Ivkovi se ponaša kao gubernator, kazala je Nadica Jelaš. (bmo) je zapravo jedno veliko ništa, zaklju uje SDP-ov saborski dvojac, a ovaj mandat predstavlja izgubljeno vrijeme, jer ova Vlada nema ni hrabrosti ni znanja ni politi ke volje za promjene.

Od Jadranke Kosor se nije ni moglo o ekivati kako e pristati na reformske rezove, jer rezove povla e odgovorni državnici, a ne osoba koja nema izborni legitimitet. Hrvatskim gra anima jasno treba re i da mora biti gore da bi bilo bolje, poruka je SDP-ovih zastupnica.

(BMO)

4

Aktualno

GDQD u Me imurju

DOBRA VIJEST za radnike propalog AP toursa

Prese ki zaposlio 16, a drugi prijevoznici 15 bivših radnika Dobra vijest za dio radnika nekadašnjeg AP toursa stigla je iz Prese ki grupe. Naime, kako javlja Savez samostalnih sindikata Hrvatske, spomenu-

HDSS predlaže: Porez na vikendice, štednja i PDV na još neoporezive proizvode Hrvatska demokratska selja ka stranka nije parlamentarna stranka, ali ima podršku i sudjeluje u vlasti u pojedinim lokalnim sredinama. Predsjednik središnjice te stranke je Ivan Martan iz akovca, županijski vije nik, koji je u subotu sazvao konferenciju za novinare na kojoj su bili predsjednik HDSS-a iz Koprivni ko - križeva ke županije, dogradona elnik Slatine te njihovi suradnici. HDSS-ovci su govorili i o trenuta noj gospodarskoj situaciji, kao i radu i djelovanju ove stranke, za koju imaju velika o ekivanja na narednim parlamentarnih izborima.

- U sadašnjoj ekonomskoj situaciji u vrijeme recesije Vlada je trebala smanjiti potrošnju, odnosno rashodovnu stranu za barem 3 do 5 posto, što nije u injeno, kazao je predsjednik stranke Ivan Martan. - Na prihodovnoj strani, da bi je pove ali, trebali su pove ati nove prihode porezom na vikendice, porezom na kamate na štedne uloge ve e od 24 tisu e kuna godišnje u visini od 20 posto, i uvo enjem PDV-a od 10 posto na sve ono što nije oporezovano. Uvo enjem tih poreza trebalo bi se pokriti barem 89 posto rashoda prora una, kazao je Martan.

On se osvrnuo i na banke, ustvrdivši da je HNB trebao intervenirati s deviznim rezervama zbog održavanja realnog te aja švicarskog franka, koji svojim rastom negativno utje e na otplatu kredita velikog broja gra ana iji su krediti vezani za švicarac. Uz to

Ivan Martan, predsjednik HDSS-a je kazao da Vlada ne bi trebala dozvoliti dizanje cijene struje plina i komunalnih usluga. Budu i da se radi o monopolistima, Vlada bi ih trebala strogo kontrolirati.

Ivan Martan osvrnuo se i na županijsku politiku, budu i da sjedi u županijskoj skupštini, te kazao da se ni jedna stranka ne drži predizbornog programa, da bi bilo bolje da se manje me usobno prepucavaju, a više sura uju. Ali je naglasio da on podržava me imurskog župana.

Vlado Miklobušec, predsjednik HDSS-a Koprivni ko - križeva ke županije, kazao je da njihova stranka u drugoj izbornoj jedinici ima više od tisu u lanova te da o ekuju na narednim parlamentarnim izborima barem jednoga saborskog zastupnika.

(BMO)

Vladimir Ivkovi : Neistinito povezivanje HDZ-a i MT -a Tvornice arapa - Izjave Svjetlane Šok evi , predsjednice sindikata TOKGH, na nedavnoj konferenciji za novinare vezane uz HDZ i stanje u tekstilnoj industriji u Me imurju neutemeljene su i neistinite. Hrvatska demokratska zajednica najoštrije odbacuje bilo kakvu povezanost ili utjecaj na posljednje doga aje u MT -u Tvornici arapa, kao i bilo kakvu povezanost s rukovodstvom tvrtke, kao što to

7. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

stoji u iskazu g e Šok evi . Hrvatska demokratska zajednica iskazuje zabrinutost ukoliko je došlo do nepravilnosti i kršenja radni kih prava te poziva na poštivanje Zakona Republike Hrvatske, kao i nužan konstruktivan i u inkovit socijalni dijalog sindikata i poslodavaca, stoji u priop enju koje je medijima poslao Vladimir Ivkovi , predsjednik županijskog HDZ-a. (BMO)

to prijevozni ko poduze e iz Krapine na javnom je natje aju izabrano za koncesionara za autobusni prijevoz u enika osnovnih škola na našem po-

dru ju te je u petak na potpisivanje ugovora o radu pozvalo 16 bivših radnika posrnule akove ke tvrtke. U ponedjeljak je me imurski župan Ivica

Prho kazao da su ostali prijevoznici zaposlili još 15 radnika, ime su zbrinuti svi radnici AP toursa u ste aju.

(V. Kelkedi)

PREDSTAVLJENA kampanja Mladih HNS-a pod nazivom “Budi druk iji, budi bolji”

Stanovi po POS-u i za najam Mladi HNS-a predstavili su Me imurcima svoju kampanju pod nazivom “Budi druk iji, budi bolji”.

Na Franjeva kom trgu u akovcu pretprošli su vikend dijelili letke o tri osnovne to ke programa HNS-a koji se odnosi na mla u populaciju.

Tako najvažnijim stvarima za mlade ljude u Hrvatskoj u HNS-u vide obrazovanje, zaposlenje i rješavanje stambenog pitanja. - Svim ljudima, a posebice mladima, u gradovima koje obilazimo prezentiramo naš program koji se sastoji od tri glavne to ke. Te tri glavne to ke jesu leksigurnost, kvalitetnije obrazovanje i POS najam. Smatramo da su u ovom trenutku klju na pitanja koja se ti u mladih kako se kvalitetno obrazovati, kako se zaposliti i kako do i do stana. S ovim našim programom mi nudimo odgovor na ta tri pitanja, kazao je Igor Marovi , predsjednik mladih HNS-a Hrvatske, dodaju i da je cilj kampanje približiti se mladima i upoznati ih sa spomenutim programima.

Program POS za najam, prema rije ima Marovi a,

Igor Marovi s Krunom Kanižajem, predsjednikom Mladih HNS-a Me imurske županije bio bi namijenjen mladima koji su upravo završili fakultete, a nemaju stalno zaposlenje, odnosno kreditnu sposobnost.

Ovaj program omogu uje po etak samostalnog života u stanovima po jeftinijim cijenama najma te mogu nost kasnijeg otkupa po cijeni umanjenoj za iznos upla en kroz najam.

Ve a izdvajanja za potrebe obrazovanja Mladi HNS-a tako er predlažu da ve a izdvajanja prora-

unskih sredstava za potrebe obrazovanja. Osim jednosmjenske nastave, zalažu se za besplatan upis prve godine studija za sve, te omogu avanje povoljnijih studentskih kredita, s obvezom otplate tek po zaposlenju.

Predlažu i stimuliranje doktorskih studija kroz stipendiranje i kreditiranje, kao i besplatan prijevoz za sve školarce.

K roz k ampanju “Budi druk iji, budi bolji” zalažu se i za uvo enje programa “Fleksigurnost” koji, izme u ostalog,

podrazumijeva adekvatne naknade nezaposlenima, kao i aktivne mjere pove anja mogu nosti zapošljavanja putem obaveznih obrazovnih programa prekvali ikacije i dokvali ikacije.

Turneja predstavljanja kampanje mladih HNS-a obuhvatila je dvadesetak gradova na Jadranu, dok je kraj ljeta rezerviran za obilazak kontinentalne Hrvatske, gdje e obi i trideset gradova i op ina. (hz)

ŽUPANOVA ESTITKA povodom 15. obljetnice izlaženja Me imurskih novina

Nastavite i dalje hrabro “kopati” i otvarati teme!

Naše novine prošle srijede obilježile su 15. obljetnicu izlaženja prvog broja i isto toliko godina uspješnog rada. Podsjetimo, prvi broj je izašao 1. rujna 1995. godine. U minulih 15 godina Me imurske novine postale su ugledni tjednik s vrlo dobrom novinarskom ekipom i marketingom te upravom. Danas Me imurske novine imaju ukupno 15 zaposlenika, te više vanjskih suradnika i kolumnista. Svi zajedno doprinose zajedni koj ekipi koja svaki utorak pred brojne itatelje donosi novi broj novina. Mnogo je uglednih i poslovnih ljudi te itatelja Me i-

murskim novinama estitalo 15. obljetnicu, a me u prvima je to u inio Ivica Perho , me imurski župan, iju estitku prenosimo u cijelosti: — “Cijenjeni novinari i djelatnici “Me imurskih novina”.

Prvog rujna ove godine navršilo je 15 godina od izlaska prvog broja Vašeg cijenjenog lista.

Od te, danas ve davne, 1995. godine u javnom se životu naše zemlje i županije mnogo toga promijenilo. Veliku ve inu osoba i doga aja koji su u tom vremenu ostavili trag u životu Me imurja zabilježili ste na Vašim stranicama, trude i se pravodobno,

to no i objektivno informirati Vaše itatelje. Upravo u takvoj Vašoj orijentaciji leži i razlog što ste uspjeli opstati sve te godine na nemilosrdnom i promjenjivom tržištu te što, vjerujem, iz broja u broj privla ite sve ve i broj itatelja.

Petnaest godina u novinarstvu veoma je mnogo. Ne samo što se naše društvo u tom razdoblju veoma promijenilo, ve je i sama Vaša struka doživjela zna ajne tehnološke promjene, možda najve e u svojoj povijesti.

Mnogi se u svijetu, pa i na našem lokalnom medijskom prostoru, u tim promjenama nisu snašli,

CITATI TJEDNA

no to nije slu aj s Vašim listom.

Usmjeravanjem Vaše ure iva ke politike dalje od “žutila” koje kod nas danas, na žalost, prevladava, nude i itateljima istinitu i objektivnu informaciju te pri tom drže i korak s tehnološkim novitetima poput Interneta, stekli ste brojne redovite itatelje, što je novinarima, uvjeren sam, najve e priznanje njihova rada. Želim Vam još mnogo godina uspješnog izlaženja i objektivnog informiranja me imurske javnosti. Nastavite i dalje hrabro “kopati” i otvarati teme te pozorno pratite rad svih javnih osoba. Siguran sam da uspjeh ne e izostati, a Me imurske novine i dalje e biti jedan od “opinion makera” me imurske javnosti.” Župan, Ivan Perho Op.red. Ovom prilikom zahvaljujemo i svima drugima koji su nam estitali 15 godina izlaženja Me imurskih novina bilo kojim putem.

Istražio i odabrao Zlatko Boži

“U kunama je to, zavisno, recimo otprilike deset - jedanaest milijuna eura.“

“Gra ani su zreliji i racionalniji od politi ara.“

Leo Begovi , predsjednik Uprave HEP-a, Dnevnik HTV 1, 31.8.2010.

Jutarnji list 2.9.2010.

“Kajkavaca ima oko milijun.“ informacija s Tjedna kajkavske kulture

“Obi no prema o ekivanjima loše do e prije nego dobro.“ Ivan Kralji

“U Hrvatskoj je malo poštenih ljudi koji nisu nekome nešto dužni.“

7. rujna 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

MINISTAR KULTURE u posjetu Me imurskoj županiji otvorio neka pitanja daljnjega kulturnog razvoja našeg kraja

RAVNATELJ MUZEJA VLADIMIR KALŠAN DOBIO “PLJUSKU” OD BOŽE BIŠKUPI A

Ne inite ništa da bi dobili više!

I dok je Vladimir Kalšan, ravnatelj Muzeja Me imurja, prilikom posjeta ministra kulture Bože Biškupi a o ito pokušao senzibilizirati za nova, ve a ulaganja prvenstveno u obnovu zidina akove koga Staroga grada, jer po njemu, kako se jada u medijima, obnova koju uglavnom financira država ide presporim tempom i optimisti an rok njezinog završetka je pet godina, ministar Biškupi ne dijeli njegovo mišljenje i uzvra a ...

- Stari grad i dalje ostaje prioritet. Ali, dajte se kona no pojavite s nekim novim, ve im programom. Budite aktivniji, pratite natje aje koje raspisuje Ministarstvo, javljajte se s kvalitetnim projektima, jer imam dojam da se Me imurci sa svojom bogatom baštinom premalo promoviraju u ostatku Hrvatske, kriti ki se osvrnuo ministar.

I zaista se može ustvrditi da je, primjerice, Muzej Me imurja inertna institucija koja se pretvorila na neki na in u “kulturnu birokraciju” i (pre) malo brine o promociji baštine Zrinskih kao kulturnog brenda akovca i Me imurja. I ne samo to, teško se prilago ava novom, turisti kom imidžu Me imurja, pa je tako, primjerice, za posjetitelje i turiste otvorena samo dva sata dnevno (!?), da ne govorimo o poslijepodnevnim ili ve ernjim satima, subotom, nedjeljom ili blagdanom. Iz nje, koliko ujemo u turisti kim krugovima, ne dolaze gotovo nikakve inicijative

za uklapanje u me imursku turisti ku ponudu, zapravo o ito uop e ne “diše” sa suvremenim trendovima i novim perspektivama našeg kraja.

Stoga je uop e pitanje svrhe obnove Staroga grada za potrebe Muzeja Me imurja, ini nam se da džentlmenski poru uje izme u redaka ministar kulture.

Mi pak dodatno konstatiramo, predlažemo kao temu za otvoreni razgovor, da Stari grad, najve i akove ki brend, treba možda prepustiti nekome drugome tko e ga znati pretvoriti u mjesto svakodnevnih uzbudljivih kulturno - turisti kih doga anja.

A Muzej zajedno s ravnateljem, koji se boji, kako neki dan itamo, “malo ja eg potresa” (kao da se potresi doga aju svaki dan) ili pak organizacije nekog koncerta (izjavio je navodno jednom prilikom da bi malo ja i razglas tako er mogao srušiti temelje koji se sada obnavljaju!?) - jednostavno preseliti! Bio bi valjda još ve i mir i tišina za “osobne potrebe i projekte”.

Pogledajte što je napravila Krapina ...

Koji su to novi projekti, spoj prošlosti, sadašnjosti i budu nosti, te kako unkcioniraju tu pokraj nas. Evo što smo nedavno napisali o Krapinskom muzeju pra ovjeka ...

- Napravili su takav muzej da mi ni do zla Boga jadne ceste nisu bile prepreka da stanem s drugima u red i divim se udima

Župan Ivica Perho ministra Biškupi a upoznao je s potrebama i željama pojedinih kulturnih ustanova

- Prioriteti su i dalje Stari grad, crkva u Svetom Jurju na Bregu, te domovi kulture

moderne koncepcije interaktivna muzeja, koji mi je više nego sve knjige i dugogodišnje školovanje na najljepši mogu i na in ispri ao pri u o ovjeku na njegovu putu do danas. Za to je bila potrebna hrabra zamisao. Savršene lutke praljudi koje nisu kao ona plasti na mrtva puhala u izlogu, ve ljudi s kožom koja kao da je prava, sa svim nesavršenostima, ljudskim dlakama, ozljedama. Lutke s izrazom lica koji odražava njihove osje aje: tugu, bol, u enje i o i u kojima svjetluca sjaj kao da su žive. Do aravaju prošlost nekadašnjih ljudi više nego sve autenti ne prona ene kosti koje laiku ne govore ama baš ništa. A, osim toga, na po etku je i film o životu pra ovjeka koji prikazuje važnije zgode iz njihova svakodnevna života. Tu je i pri a o postanku svijeta, hod kroz povijesna razdoblja, kojekakvi drugi zgodni e ekti, slikanje za uspomenu, pa i na kraju obilazak ponuda obližnjih restorana i nešto suvenira.

A gdje smo mi sa svojom pri om o veli anstvenoj obitelji Zrinskih? Da barem imamo rekonstruiranu jednu sobu u kojoj bi bila prikazana galerija likova iz svih staleža koji su živjeli u dvorcu. Da barem možemo pogledati filmsku verziju predivnoga ljubavnog i životnog oproštaja Katarine od Petra i brata Frana Krsta Frankopana. Da bar možemo kao inspiraciju za svoj život kupiti kopiju tog pisma. Slikati svoje lice u njihovom odrazu. Za to više nije potrebna papirnata maketa nego obi an kompjutorski program i monitor u prostoru muzeja. Nakit inspiriran onim kakav su nosile žene iz obitelji

Želimo promjene da nam ostane isto Hrvatska Vlada išla je na ruku zahtjevima sindikata, poslodavaca, radnika, oporbi ... ustvari ne znam kome nije. I digle se vuvuzele. I tako stalno, sada ve na dnevnoj bazi. Prijepodne smo država koja nije naklonjena poduzetnicima, poslijepodne smo država koja nije naklonjena radnicima. Jedne te iste novine angažirano prenose prijedloge oporbe, a kasnije pljuju po vlasti jer je napravila upravo po tim prijedlozima. I o MMF-u još se nedavno pisalo

najgore i tjeralo ga se što dalje, kao da je sam ne astivi iz centralnog kruga pakla, sad ga se zaziva jer samo on može uvesti red i vrstu ruku kakva je potrebna zemlji bez vlasti i oporbe. Tko je ovdje lud?!

Kome treba ova zbrka?

Da bilo tko od “obi nih, malih ljudi” zamisli sebe na vlasti, bi li se tako ponašao? Mislim da ne.

Vjerujem da bi najiskrenije i naj asnije probao napraviti dobro za cijelu zemlju u skladu sa svojim mogu nostima. Da ti potezi ne bi bili glupi, okupio bi oko sebe pa-

metnije od sebe, stru njake zadužene za pojedini sektor, kojima bi, naravno, trebao vjerovati. I opet bi u skladu sa svojom savješ u postupao odlu no, ali naj asnije što zna. Ne, nije to lako, ve samo vrlo jednostavno.

Ipak, morao bi se pomiriti s injenicom da e sasvim sigurno izgubiti sljede e izbore, jer ispravni potezi ine štetu onima koji su žive neispravno. No zašto bi ga trebalo biti briga za to, ako je postupao asno? Naravno, mali ljudi nisu nikad na vlasti. U redu,

Zrinski u verziji od je tine bižuterije do plemenitih metala mogao bi biti savršeni suvenir. Samo je potrebna mašta, hrabrost i želja da se napokon ispri a pri a koju imamo tu pored nas na na in prihvatljiv ovjeku 21. stolje a, koji je razmažen obiljem audiovizualnih podražaja. Treba prihvatiti istinu da izvorni dokumenti i eksponati, ma kako vrijedni bili, zbog vremenske distance koja nas dijeli s njihovim stvaraocima, percepcijom svijeta njihovog i našeg i tehnoloških dostignu a, koja su zadnjih desetlje a promijenila naš pogled na svijet i život, omogu avaju nam da u novoj dimenziji rekonstruiramo kako su živjeli naši preci. ovjekova radoznalost je neuništiva i vje na, kao i želja da se uspore ujemo sa svojim precima. No, pitanje je imamo li mi snage da iza emo iz letargije, kako nam recesija ne bi bila izgovor za ne injenje.

- Od Muzeja Me imurja tražili smo da bude aktivniji, da krene s nekim ve im programom, kazao je ministar Biškupi

Ministar kulture RH Božo Biškupi ina e je sa županom Ivicom Perho om i djelatnicima u kulturnim ustanovama Me imurske županije održao radni sastanak na kojem su razgovarali o projektima u kulturi u Me imurskoj županiji u ovoj i sljede oj godini.

Na sastanku se razgovaralo i o projektu obnove i revitalizacije Staroga grada Zrinskih u akovcu, te obnovi crkve u Svetom Jurju na Bregu, financiranju rada Bibliobusne službe Knjižnice “Nikola Zrinski” akovec, financiranju obnove domova kulture

u Me imurskoj županiji u 2010. i 2011. godini te podršci Ministarstva kulturnim mani estacijama i institucijama u Me imurskoj županiji.

Ministar Biškupi obe ao je da e u državni prora un za sljede u godinu kao prioritet sigurno u i daljnja obnova akove koga Staroga grada, završetak obnove srušenog tornja crkve u Svetom Jurju na Bregu te daljnje obnavljanje domova kulture ...

- Ono što je prioritet za samu županiju jest Stari grad, crkva u Svetom Jurju na Bregu i nastavak programa obnove domova kulture s obzirom na to da Me imurska županija ima najve i broj domova kulture od svih županija u Hrvatskoj. Tako er smo razgovarali o skrbi sakralne baštine.

Dotakli smo se i pitanja Bibliobusa, koji je županija stavila kao prioritet. Budu i da Me imurska županija nema dovoljno knjižnica, Bibliobus ima vrlo važnu ulogu.

Apeliram na op ine koje mogu da osnuju narodnu knjižnicu, jer to je centar kulture. Koliko možemo, pomo i emo i u tome, kazao je Božo Biškupi , ministar kulture RH, dodaju i da su ovom prilikom donirali preko 300 knjiga Knjižnici “Nikola Zrinski” akovec te nešto manje Knjižnici i itaonici Grada Preloga.

Ministar Biškupi tako er je kazao da Ministarstvo godi-

no možemo se zapitati zašto bi desni politi ari, koji bi po svojoj vokaciji trebali vjerovati u zagrobni život i “veliku pla u na Nebesima”, trebali plakati za izgubljenom zemaljskom vlaš u? Zašto bi isto tako lijevi politi ari, koji žele sve najbolje svom društvu i narodu, povla ili poteze koji ne idu u korist istom tom narodu, ve samo njima osobno? Tek toliko da omile narodu. Na žalost, i jedni i drugi jednako su neprincipijelni.

Ispada da su u Hrvatskoj uvijek najglasniji oni koji su u krivu. ak mi se donekle mile oni pošteni, koji su toliko kratkoga mentalnog dometa da nisu ni svjesni što rade, pa govore gluposti u najboljoj na-

mjeri vjeruju i da su u pravu. Ta nisu si oni sami krivi.

U Hrvatskoj se doga a ogroman paradoks - promjene najviše zazivaju upravo oni koji ih ne žele. Žele, doduše, ali na tu oj koži, ne na svojoj (nije tako samo kada je o politici rije , takvi smo ve postali i doma).

Promjene žele da njima ostane isto.

Naša javnost sva titra. Diže se graja, buka i najavljuje rasulo, Sudnji dan maltene. Od te buke pametni se ni ne uju. Kako bi se i uli, u zalu enoj gomili bistri pojedinci uvijek mogu samo nagrabusiti.

Pametni se povla e u sebe i opet šute, a možda razmišljaju i o bijegu.

Od larme koja se diže, hrvatska se šutnja ni ne uje.

Ministarstvo ne dobiva do kraja izra ene projekte

nama financijski potpomaže i prati projekte koji dolaze iz Me imurske županije. Posebno je istaknuo projekte obnova domova kulture, me utim, napomenuo je da neke jedinice lokalne samouprave nisu poslale svu potrebnu dokumentaciju kako bi im se odobrila financijska sredstva. - Mi smo županu spomenuli neke projekte koje smo mi prihvatili, a koji nisu, da tako kažem, do kraja realizirani.

Primjerice, za obnovu nekih domova kulture nisu uop e poslani projekti. Županu smo skrenuli pozornost na to, s obzirom na to da je vrijeme još uvijek pogodno za gra evinske radove. Ukoliko to bude u injeno, dakle, ukoliko projekti budu poslani, kazao je ministar Biškupi , bit e i realizirani. Župan Perho prihvatio je kritike te izrazio zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom s ovim Ministarstvom.

Ostaje za vidjeti ho e li se nešto promijeniti i ho emo li osim dobro poznatih standardnih pri a oko obnove domova kulture i sl. u budu nosti Ministarstvu kulture ponuditi nešto atraktivnije, ambicioznije, što emo mo i komercijalizirati, pretvoriti u kulturno - turisti ki proizvod. To su izazovi novog vremena, za koje u kulturi u našem kraju o ito i te kako nedostaje inicijative. (dz, bmo, hz)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OBRTNI KA KOMORA I ME IMURSKA ŽUPANIJA ZAJEDNI KI FINANCIRALE

Nastup obrtnika na sajmu u Gudovcu Me imurski obrtnici na sajmu u Gudovcu i ove godine na zajedni kom štandu izlažu besplatno. Na ovogodišnjem 18. jesenskom me unarodnom bjelovarskom sajmu, koji e se od 11. do 13. rujna održati u Gudovcu kraj Bjelovara, u društvu oko 500 izlaga a iz desetak europskih zemalja predstavit e se i brojni me imurski obrtnici.

Na zajedni kom izlaga kom prostoru Obrtni ke komore Me imurske županije i Me imurske županije veli ine 100 m2 izlažu Lamela, strojobravarski obrt iz Gornje Dubrave, Sandukar - drvna galanterija i pilana iz Totovca, ISM-vage Bukovi iz Donjeg Mihaljevca, Strojarstvo Branilovi iz akovca, Kroja ki obrt KOP iz Murskog Središ a, Pahek Alatnica iz akovca, Ba varija Srnec iz Nedeliš a, Keramika Fajgl iz Zasadbrega, Sušara i trgovina Siladi iz Kotoribe i Monika - radionica za izradu doma ih kola a iz Ivanovca. Na me imurskom štandu u paviljonu broj 8 posjetitelji e mo i vidjeti lamele i disk plo ice, drvene sanduke i ambalažu, razli ite vrste vaga, ba ve, komunalnu opremu i kotlove za pe enje rakije, zaštitnu odje u, sustav za obranu od tu e, me imurske suvenire, a mo i e

probati i me imursko koš i no ulje, te odli ne me imurske kola e. Promocija Me imurske županije bit e upotpunjena promotivnim materijalima Turisti ke zajednice Me imurske županije i Turisti kog klastera “ Sve se tu najde med Murom i Dravom”. Zahvaljuju i zajedni koj organizaciji i sufinanciranju Obrtni ke komore i Me imurske županije, nastup na zajedni kom prostoru za me imurske je obrtnike besplatan. Mogu nost sufinanciranja vanjskoga izložbenog prostora iskoristio je obrt Košaraštvo Pogorelec iz Kotoribe, koji e se predstaviti širokim asortimanom proizvoda od šibe.

Unato recesiji, interes izlaga a za nastup na ovoj najve oj agrarnoj mani estaciji u Hrvatskoj je iznad svih o ekivanja.

Sajam se proširio na oko 25.000 etvornih metara, a o ekuje se i više od 55 tisu a posjetitelja.

Ove e godine na sajmu biti izložen najve i broj stoke do sada, pa e se tako na izložbi pojaviti više od 500 grla razli itih vrsta i pasmina stoke, a održat e se i aukcijska prodaja rasplodnih goveda te natjecanje najmla ih uzgajiva a stoke od 4 do 16 godina pod nazivom “Bambino kup”. (R.V.)

7. rujna 2010.

U DONJEM KRALJEVCU održan

JABUKA JE D

Hrvatsko vo arstvo sprem - Ova Vlada puno daje za poljoprivredu, a vo arstvo uživa mnoge prednosti, jer se pokazalo vrlo uspješnim i perspektivnim.

Vo arstvo je spremno za Europsku uniju, u kojoj ima velike mogu nosti, naglasio je Stjepan Mikul i , državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

- Ova jabuka zlata vrijedi, tvrde Horvat i Mikul i

EKONOMSKI BREVIJAR

emu služe natje aji?

Natje ajem se objavljuje potreba obavljanja nekog posla, i njime se traže ponude potencijalnih ponu a a. Natje aj je odli no sredstvo privla enja pozitivnog publiciteta, jer raspisivanjem natje aja objavljujete da planirate razvoj, da mislite ozbiljno, da uredno poslujete i da želite promjene. ak i ako služi za ispitivanje tržišta ili dobivanje novih impulsa, natje aj može dobro poslužiti. Može se dobiti nekoliko prijedloga i više ili manje korisnih rješenja, a u krajnjem slu aju, natje aj se može poništiti.

Natje aj je uvijek pozitivna injenica. Ve i sama rije natje aj govori o natjecanju, konkurenciji i potrebi da se bude bolji. Osim toga, raspisivanjem natje aja može se ste i uvid u ponudu na tržištu, nalaženju novih ideja i novih snaga, druga ijeg na ina razmišljanja, pa ak i otkriti vlastite greške i mogu nosti poboljšanja. Raspisivanje natje aja zna i i ve u transparentnost i bolji uvid u raspoložive mogu nosti, ali i u kona ni odabir. Ukoliko imate neka o ekivanja (ili ak smjernice i to no odre ena podru ja za koje trebate prijedloge i rješenja), najbolje je da ih stavite u tekst natje aja i tako zatražite njihovu razradu (i drugo mišljenje), a ne da kasnije razo arano utvrdite kako niste dobili ono što ste o ekivali.

Ako raspisujete natje aj za konkretno poslovanje,

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr onda o ekujete odgovaraju i poslovni plan, dok je za zaokret u poslovanju, novu viziju i novu strategiju potrebna suradnja i suglasje dionika (vlasnika, banaka, institucija itd.). U natje aju se obi no opisuju obavezni uvjeti i potrebni dokumenti, a mogu se spomenuti i dodatni ili poželjni uvjeti. Obavezan dio natje aja je rok dostavljanja prijave na natje aj, a uvijek je dobro navesti i rok u kojem e se donijeti odluka i o tome obavijestiti ponu a e (natjecatelje).

Posebna vrsta su javna nadmetanja za nabavu ili prodaju. U njima se detaljno specificiraju sve pojedinosti predmeta nabave radi lakšeg odabira najpovoljnije ponude.

Važno je znati da natje aj stvara pozitivniji odjek od reklame ili oglasa, i poželjno je esto objavljivati natje aje, jer ve i broj natje aja znak je ve e gospodarske aktivnosti.

Gosti i uzvanici na sve anom otvorenju

Od petka do nedjelje u sportskoj dvorani te na prostoru oko dvorane održan je 5. me unarodni vo arski sajam, najve i sajam ovakve vrste u Hrvatskoj, koji je posjetilo i razgledalo preko etiri tisu e posjetitelje iz cijele Hrvatske, ali i Ma arske, Slovenije i Bosne i Hercegovine.

Svoje proizvode izložilo je šezdesetak subjekata iz Hrvatske i inozemstva, ija se proizvodnja veže uz poljoprivredu, osobito

uz vo arstvo. Posjetitelji, a posebno poslovni ljudi i trgovci, sklopili su niz poslova i veza, te se može re i kako je sajam osim izložbenog ostvario i veliki poslovni uspjeh. Predstavljeno je mnogo sorti jabuka, kao i jabu nih proizvoda od sokova, preko jabu nog ipsa do vo nih (jabu nih) rakija.

Osim jabuka, svoj prostor zauzele su šljive, zatim smokve i masline, ali i mnogi drugi proizvodi, osobito vina, me u kojima su kupi-

nova pobudila ogroman interes posjetitelja.

Jabuka 1. klase po 2,60 kuna Državni tajnik Stjepan Mikul i nakon sve anog otvorenja održao je radni sastanak s vo arima, trgovcima i predstavnicima op ine Donji Kraljevec i Me imurske županije. Nakon duge, na trenutke i žustre, rasprave iznjedrena je cijena ovogodišnjeg uroda jabuke.

Kilogram jabuke 1. klase iznosi 2,60 kuna, što je rezultat pregovora izme u Ministarstva i vo ara. Industrijska jabuka ima cijenu od 40 lipa i taj iznos pla a se direktno proizvo a u. Ovo je zajam ena cijena, ispod koje se jabuka ne bi smjela prodavati, no sigurno je da e proizvo a i i trgovci me usobno dogovoriti najpovoljniju cijenu.

- Ova cijena je po meni ovog trenutka realna, premda bi mi proizvo a i htjeli ve u, jer znamo koliko smo truda i sredstava uložili u njezinu proizvodnju. Trgovci pak imaju svoje prohtjeve, odnosno žele što nižu cijenu. Ovo je kompromis koji su svi usvojili, rekao je nakon sastanka An elko Horvat, zamjenik me imurskog župana, i sam proizvo a jabuka.

Dobri uvjeti za ulazak mladih u bavljenje vo arstvom Novi buša jama za vo ke zanimljiv je vo arima

Sudionike sve anog otvorenja sajma pozdravio je pred-

sjednik Organizacijskog odbora i ujedno op inski na elnik Zlatko Horvat, koji je naglasio da su u ovih pet godina sajam i Op ina Donji Kraljevec stvorili dobre uvjete mladima da se ozbiljno i lakše po inju baviti vo arskom proizvodnjom. Me imurski vo ari, a isto tako i ostali u Hrvatskoj, spremni smo za nastup na europskom tržištu, naglasio je Horvat.

Me imurski župan Ivica Perho pak je rekao da je sajam lijep uvod u novu školsku godinu. - Obrazovanje je vrlo važno za poljoprivredu, koja u ukupnom me imurskom gospodarstvu zauzima zna ajno mjesto, naglasio je Perho . Državni tajnik Stjepan Mikul i tako er je govorio o skorom ulasku Hrvatske u Europsku uniju.

- Hrvatska puno ulaže u poljoprivredu i vo arstvo.

Prošle godine podigli smo novih tisu u hektara vo njaka, te ovog trenutka proizvodimo izme u 60 i 70 tisu a tona jabuke kojom pokrivamo doma e tržište. Želja i cilj nam je potpuna proizvodnja jabuke 1. klase, a da bi to ostvarili, moramo poboljšati tehnologiju i uvesti novi sortiment, izme u ostalog rekao je Mikul i , dodavši da e Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja davati svoj doprinos razvoju i napretku vo arstva.

Tijekom sajma održano je niz stru nih predavanja i okruglih stolova, na kojima su govorili i me imurski stru -

7. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Gospodarstvo

7

BESPOVRATNE DRŽAVNE potpore drvoprera iva ima pomogle u prevladavanju krize

5. me unarodni vo arski sajam

DOBAR BIZNIS

mno je za Europsku uniju

Napokon namještaj izvozimo sve više, a uvozimo sve manje Zadnji službeni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju pozitivan trend vanjskotrgovinske robne razmjene drva, proizvoda od drva i namještaja u 2009. u odnosu na 2008., odnosno uvoz je za šest posto bio manji od izvoza.

Pozitivan trend rasta izvoza i smanjenja uvoza nastavio se i u prvom kvartalu 2010. U tom razdoblju je izvezeno drva, proizvoda od drva i namještaja 12 posto više, a uvezeno 19 posto manje nego u istom razdoblju 2009., prema podacima iz Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Što je još važnije, pozitivan je i trend rasta izvoza namještaja. Izvezeno je 17 posto više, a uvezeno 19 posto manje namještaja u prva dva kvartala 2010. godine u odnosu na isto razdoblje u 2009.

Izravna pozitivna posljedica tih pokazatelja je i rast vanjskotrgovinske bilance za gotovo etiri puta (387 posto), odnosno s 36 na 141 milijun dolara u prva dva kvartala ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Nastavak je to pozitivnog trenda iz 2009., kada je vanjskotrgovinska bilanca u odnosu na 2008. porasla za 40 posto, sa 72 milijuna dolara na 100 milijuna dolara.

Sve bolje poslovne rezultate, prema rije ima stru njaka, treba zahvaliti i brojnim poticajnim mjerama Vlade i Ministarstva, koje su drvoprera iva koj industriji pomogle da prevlada poteško e u poslovanju.

Drvna industrija je od svih industrijskih grana prva osjetila u inke gospodarske krize ve sredinom 2008. godine, tim više što drvoprera iva ka industrija 70 posto prihoda ostvaruje na stranim, prije svega europskim, tržištima.

Tako je Ministarstvo od 2007., temeljem operativnog programa razvoja industrijske prerade drva 2006. do 2010., do sad dodijelilo 222,375.000 kuna nepovratnih državnih potpora za poticanje razvoja i održivosti tvrtki za preradu drva i proizvodnju namještaja. Novac je iskorišten za sufinanciranje 717 projekata.

(BMO)

POGLED ODOZDO

Zahvatio nas je mentalitet sponzoruša Irena Zelini iz Palinovca priprema me imurske delicije

Obitelj Škvorc iz Vratišinca ima vo ne rakije Sajam otvara državni tajnik Stjepan Mikul i

njaci mr. sc. Tomislav Tomši , dipl. ing. Nikola Blažon i mr. sc. Milorad Šubi . U kulturno - umjetni kom dijelu progra-

ma nastupili su Pjeva ki zbor i Puha ki orkestar op ine Donji Kraljevec.

(Stjepan Mesari )

Ministre, nije lijepo najaviti dolazak pa ne do i!

Vo arski sajam trebao je otvoriti ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar obankovi .

Me utim, njega nije bilo, te je taj sve ani in obavio državni tajnik Stjepan Mikul i , koji je pokušao opravdati obankovi ev nedolazak. Mnogi su se prisjetili da je obankovi na veliko bio najavljen za otvaranje Dana vina u županiji Zrinskih - Urbanovo 2010. u Štrigovi, kamo nije došao.

Mnogi su u Donjem Kraljev-

cu njegov nedolazak ocijenili podcjenjiva kim prema me imurskom gospodarstvu i ljudima. Sigurno je da ministar ima opravdane razloge, ali to je znao i prije, pak nije ni trebao najaviti dolazak i nikome ništa. Ovako, ako je i od najomiljenijeg ministra, previše je, kada je u pitanju me imurski ovjek i njegovo gospodarstvo. obankovi u, ubudu e, oprezno u najavama dolaska “med Muru i Dravu”. (sm) Štand Agrome imurja stalno je pun gostiju

Me imurje se dugo, dugo, ak i u socijalizmu, ponosilo svojim poduzetništvom, svojom privatnom inicijativom i osje ajem da sami znamo rješavati svoje probleme, ne ekaju i da nam ih riješe drugi. ak mi se ini da smo prije dvadeset godina bili u stanju više preuzeti odgovornost za svoju osobnu sudbinu nego što smo to danas. Umjesto da ostatak zemlje zarazimo tim svojim poduzetnim virusom, prepustili smo se tome da virus nepoduzetnosti u e u nas. Osje a se u zraku ta loša klima. Kao neka magla uvla i se me u ljude o ekivanje da e promjena vlasti ljudima opet bez njihova osobna truda donijeti sigurnost i blagostanje, odnekuda kao da vadi poklone iz torbe. Ne želim pri tom amnestirati budu u vlast od odgovornosti za ljude, ali u zraku se može rezati taj osje aj da ljudi ne shva aju kako je glavni problem ove zemlje da svega etrdeset posto ljudi mora zaraditi ne samo za sebe, ve i za šezdeset posto ostalih. Osje amo otpor prema radu, onome što nas je odlikovalo. Svi bi nekako najradije postali ne ije uzdržavane sponzoruše. Smiješno je da velika ve ina sanja o spasonosnom dobitku na lotu, koji e im život preokrenuti na bolje. U bijegu od stvarnosti dobrom prilikom smatra se i udaja/ženidba u dobrostoje u obitelj kao ulaznica u dobar život. Ili ako ve sve te opcije nisu u igri, tada se utješnim nagradama smatra i dobivanje posla u sigurnoj državnoj službi, gdje je daleko opuštenije i uz ve a prava zaposlenih nego u privatnom sektoru. Ako ni ta mogu nost nije dostupna, tada se spasonosnim smatra i bijeg u što je mogu e ranije umirovljenje, jer mirovine za sada kapaju sigurno, ma kako bile male. Ona grupa koja nema ni jednu od tih opcija kuka i sanja kako da se do epa nekog od navedenih sretnih dobitaka. Gotovo da je društveno nepodobno govoriti o poslu u kojem uživamo, ponositi se onim što radimo i gdje radimo. O poslu kao da je po nekom prešutnom

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

dogovoru prihvatljivo govoriti kao o ne em ega se treba sramiti, ako nije izvor zamišljenoga tajkunskog bijesnog bogatstva, premda smo svjesni da normalni život pruža sasvim lijepe životne radosti i uz svakodnevne brige.

Robujemo lažnoj normi da je vrijedan spomena samo život kakav se prikazuje u petnaestominutnim prilozima o životu bogatih i slavnih. I nikoga ne zanima da su to retuširane slike koje ak ni ne moraju imati baš nikakve veze sa životima tih istih bogatih i slavnih. Nikoga ne zanima kako je njima zapravo, nego samo kakva je slika koja se stvara oko njih. I zbog toga i gra ani kao bira i sami doprinose podgrijavanju atmos ere da bi im netko umjesto njih samih trebao omogu iti da žive bolje.

Gotovo je bogohulno postaviti si pitanje što ja trebam initi za sebe.

Takva razmišljanja doživljavaju se kao nazadnja ka i nepotrebna.

Postali smo mentalne sponzoruše, zarobljenici potrebe da nas netko po mogu nosti na visokoj nozi uzdržava. I tu su uzroci našega velikog nezadovoljstva, kao u djece koju svaka nova igra ka zadovoljava kratko. Zaboravili smo osje aj onog zadovoljstva koje nas obuzima kad nakon velikog truda vlastitim snagama do emo sami do ne ega. Ako ovoj zemlji napokon netko želi dobro, tada bi upravo na tom osje aju trebao graditi svoju kampanju, umjesto na podilaženju bira ima.

8

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. rujna 2010.

DJECA IZ SPLITA na izletu po kontinentalnoj Hrvatskoj dobila probavne smetnje, koje su otklonili u akove koj bolnici NIJE MU BILO SPASA

Meningokokna sepsa uzela trogodišnjeg dje aka Trogodišnjak iz romskog naselja Pribislavec, na žalost, bio je u onoj skupini oboljelih od meningokokne sepse kojemu, unato lije ni koj pomo i u Županijskoj bolnici akovec, nije bilo pomo i.

Bakterija koju do 30 posto zdrave populacije nosi u sluznici nosa u uvjetima oslabljenog imuniteta ponekad probije moždanu ovojnicu i izazove ovakav fatalni ishod. U zadnje tri do etiri godine imali smo po jedan ovakav ishod godišnje. Sre a da je bolest rijetka i ne završava u svim slu ajevima fatalno. Dje ak je preminuo u etvrtak, a svi koji su bili sa zaraženim dje akom u kontaktu dobili su antibiotike kako bi se sprije ilo širenje zaraze. (BMO)

Nakon pružene pomo i u akovcu, oporavljeni sretno stigli ku i - Dvadesetoro od pedeset i dvoje djece, koliko je brojila izletni ka grupa sedmog razreda iz Splita, dobilo je infuziju u dnevnoj bolnici u akovcu, a etvoro od toga zadržano je u dnevnoj bolnici preko no i. No, sre om, svima su smetnje otklonjene u roku kra em od jednog dana i svi su se u nedjelju sretno vratili ku ama Djeci iz OŠ “Plokite“ iz Splita izlet po kontinentalnom djelu Hrvatske ostat e u sje anju i po neplaniranom boravku u akove koj dnevnoj bolnici, gdje su završili s kratkotrajnim, jednodnevnim, ali burnim probavnim smetnjama.

Dvadesetoro od pedeset i dvoje djece, koliko je brojila izletni ka grupa sedmog razreda iz Splita, dobilo je infuziju u dnevnoj bolnici u akovcu, a etvoro od toga zadržano je u dnevnoj bolnici preko no i. No, sre om, svima su smetnje otklonjene u roku kra em od jednog dana i svi su se u nedjelju sretno vratili ku ama, potvrdila nam je dr. Višnja Smilovi , spec. epidemiologinja.

Uz to, dežurna epidemiologinja dr. Lidija Vrbanec kazala je da se, budu i da je rije o djeci daleko od doma i roditelja, prišlo nešto radikalnijem lije enju, davanju infuzija, pa i onoj djeci koja bi u uvjetima da su imala priliku za ku nu njegu svoje tegobe lije ili dijetom i ku nom njegom.

Kako je oboljeloj djeci baza odakle su kretali na razli ite

izlete bio Hotel Park u akovcu, ovaj hotel našao se u središtu zbivanja, prema je teško re i gdje i kako su se djeca zarazila, kazala je dr. Višnja Smilovi , spec. epidemiologinja. Brzi razvoj i povla enje probavnih smetnji upu uju na kontaminaciju hranom, ali gdje su se djeca zarazila, budu i da su esto mijenjala mjesto boravka i jeli na razli itim mjestima, teško je re i. Vodstvo Hotela Park odmah je po prvoj dojavi u inilo sve da se djeci pruži lije ni ka pomo , te je organiziralo da se djeca adekvatno zbrinu, ni u jednom trenutku ne dovode i u pitanje dodatne troškove.

Nesavjesnim izvještavanjem nanesena šteta Hotelu Park?

Vodstvo Hotela smatra da je Hotelu Park nanijeta šteta na na in da se u lanku Slobodne Dalmacije spominje ime Hotela, bez da je itko od roditelja ili urednika kontaktirao osoblje Hotela Park i tražio potvrdnu informaciju što je eventualni uzrok takvog sta-

nja djece (virus, hrana, mjesto nastanka).

- Napominjemo, u 44 godine rada Hotela i tisu a djece koja su boravila kroz ekskurzije ni jednom nije bilo nikakvih trovanja hranom, napomenula je mr. sc.

Vesna Sabol Opa i , dipl. oec., direktorica Hotela, priop enjem za javnost, pri emu je iscrpno navela i kronologiju doga aja.

- U utorak 31.08.2010. nave er oko 19 sati na recepciji Hotela Park prijavilo se 52 u enika a ke ekskurzije (sedmog razreda) OŠ “Plokite“ iz Splita u pratnji 6 voditelja (u itelja). Program boravka zapo eli su ve erom. Sljede i dan nakon doru ka uputili su se na cjelodnevni izlet, nakon kojeg su ve erali u hotelu. U etvrtak poslije doru ka uputili su se na cjelodnevni izlet u Slavoniju, vratili su se na kasnu ve eru (oko 24 sata).

U petak su konzumirali doru ak, te su se uputili na izlet u Varaždinsku županiju, iza 15 sati konzumirali su ru ak u hotelu, te oko 20 sati imali su ve eru. Osoblje Hotela primijetilo je da je vrlo

malo djece konzumiralo serviranu ve eru, emu je bio razlog što su tijekom izleta konzumirali sladoled te navratili u McDonald’s, nakon ve ere djeca su se uputila u šetnju gradom, a ve er su proveli u disco klubu “Dijana”.

U subotu nakon doru ka voditelji ekskurzije kontaktirali su osoblje Hotela te izjavili da nekolicina djece ima zdravstvene poteško e (povra a). Dogovorom izme u osoblja Hotela i voditelja ekskurzije donesena je odluka da se djeca ne vra aju u Split, ve je hotel pozvao dežurnog lije nika hitne službe Županijske bolnice akovec. U krugu Hotela izvršen je lije ni ki pregled, te je lije nica predložila da djeca do u na hitni prijam u bolnicu kako bi se pružila adekvatna medicinska pomo .

Sva djeca (svih 52) autobusom su upu eni na pregled. Nakon pregleda dvadeset djece je dobilo infuziju, etvoro je zadržano u bolnici. Zdrava djeca (32) i voditelji primljeni su u Hotel te im je serviran ru ak, imaju i u vidu njihovo zdravstveno stanje. S obzirom na to da u Hotelu Park nije bilo

slobodnog mjesta, osoblje Hotela osiguralo je djeci adekvatan smještaj u Toplicama Sv. Martin, gdje im je pružena i primjerena ve era, imaju i u vidu njihovo zdravstveno stanje. U nedjelju nakon doru ka u Toplicama nakon konzultaciju osoblja Hotela Park i voditelja ekskurzije odlu eno je da su djeca nakon odmora i primljene infuzije spremna otputovati ku i. Tijekom boravka djece u Hotelu Park u hotelu je boravilo i konzumiralo istu hranu još 224 drugih gostiju, te je usluženo 570 obroka za vanjske goste. Nitko, osim spomenute djece, nije se žalio ni na kakve tegobe. U Hotelu je zaposleno ukupno 38 osoba, koji su u periodu boravka djece konzumirali istu hranu, te tako er nisu primijetili nikakve tegobe.

Sve navedene injenice neosporno ukazuju na to da uzrok poteško a djece nije moglo biti konzumiranje hrane u Hotelu Park, jer nitko od ostalih osoba nije se žalio ni na kakve probleme, a injenica je i ta da su djeca esto boravila na izletima, gdje su se mogu e in icirali. (BMO)

CRNA KRONIKA

TEŠKO STRADAO ponajbolji me imurski i hrvatski mladi tenisa u prometnoj nesre i u Ma arskoj

NOVA školska godina po ela tradicionalnom policijskom akcijom

Marin Šuica u dubokoj komi “Poštujte naše i životno opasnoj situaciji znakove“ U prometnoj nesre i koja se dogodila u subotu na autoputu kod ma arskog grada Szekesfehervara teško je stradao nadareni mladi akove ki tenisa i ponajbolji hrvatski, 15-godišnji Marin Šuica. Prema za sad poznatim informacijama, nalazi se u dubokoj komi u bolnici u Szekesfehervaru s ozljedama glave koje su opasne po život.

Kako smo u ponedjeljak neslužbeno doznali, na žalost, za sad nije bio mogu nikakav operativni zahvat, a životne funkcije održavaju mu aparati.

Što se dogodilo?

Sve okolnosti nesre e još uvijek nisu poznate, ali, prema neslužbenoj verziji doga aja, do prometne nesre e došlo je zbog udara osobnog automobila u kojem se nalazio njegov trener Tuksar sa Šuicom - u kamion.

Osobnim automobilom honda upravljao je Saša Tuksar (Marin je bio na mjestu suvoza a), koji je posljednjih nekoliko mjeseci ina e Marinov trener, i u nesre i nije teže ozlije en. Tuksarov brat Stanko u zaista teškom psihi kom stanju i vidno utu enog Sašu u subotu nakon obavlje-

Talentirani akove ki tenisa Marin Šuica bori se za život u ma arskoj bolnici

noga policijskog o evida i ostalih radnji koje su bile potrebne dovezao je ku i.

Dva dana nakon prometne nesre e u Ma arskoj nekadašnji hrvatski Davis kup reprezentativac Saša Tuksar iz Murskog Središ a još uvijek je pod dojmom doga aja koji mu je uvelike poremetio planove, a možda i život, te nije spreman

za razgovor s novinarima. Sve je prepustio svom bratu Stanislavu, donedavno vrsnom središ anskom košarkašu.

- Saša je relativno dobro, premda ne najbolje, jer je u nesre i stradao njegov pulen Marin Šuica, koji je u komi i takva situacija naravno da je jako teška, kazao je Stanislav Tuksar.

- Do nesre e je došlo u subotu rano ujutro kada je vidljivost bila dosta slaba. Saša je vozio svojim lijevim trakom, kad je najednom kamion ispred njega s desnog traka prešao na njegovu stranu kolnika, i udar u njegov zadnji dio bio je neizbježan. Toliko Saša zna, jer unato tome što je bio usmjeren na vožnju situacija je bila iznena uju a i nepredvidljiva.

Sve ostalo re i e ma arska policija, rekao je o doga aju Stanislav Tuksar.

Tuksar i Šuica ina e su putovali na ITF turnir u latvijsku Rigu.

Najvažnije u ovom trenutku je zasigurno život mladog Marina koji se nalazi u teškom stanju u ma arskoj bolnici i, ako uspije u borbi za život, to e biti zasigurno njegova najve a pobjeda. ®

Kako bi djeca bila što bolja zašti ena u prometu, posebice u prvim školskim danima, povodom po etka nove školske godine Ministarstvo unutarnjih poslova i Policijska uprava me imurska pokrenuli su tradicionalnu akciju “Poštujte naše znakove“. Policijski službenici ovih dana u me imurskim osnovnim školama tako za ake prvake održavaju eduka vna predavanja, uz podjelu prigodnih promidžbenih materijala, sve s ciljem da djecu upoznaju s osnovama ponašanja u prometu.

Uz to, radi nesmetanog i što sigurnijeg dolaska i odlaska djece u školu i iz škole, jekom ovog mjeseca policija e poja ano nadzira prilazne ceste, ulice i raskrižja u neposrednoj blizini škola. Da bi se u enicima omogu io siguran prijelaz preko kolnika, dosljedno e se

poš va sve zakonom propisane mjere prema voza ima koji ine prometne prekršaje nepoš vanja dopuštene brzine i prednos prolaska pješaka na obilježenim pješa kim prijelazima. Sankcionirat e se i oni koji nepropisno parkiraju u zonama škola, kaže Irena Branovi iz Policijske uprave me imurske.

I na roditelje aka apelira se da se ponašaju propisno, odnosno da dijete na putu do škole drže za ruku. U itelje i odgajatelje poziva se da poduzmu sve da djeci usade svijest o potrebi pravilnog kretanja prometnicama, a voza e da budu strpljivi, prilagode brzinu i pomognu djeci u snalaženju u prometu.

- Pozorno slušajte savjete roditelja i odgajatelja, nau i bi pažljivi i pridržavajte se pravila ponašanja u prometu, poru uju iz policije djeci.

(Velimir Kelkedi)

UKRATKO Ukrao sun ane nao ale, fotoaparat i nakit SAVSKA VES - Nepozna lopov iz obiteljske ku e u Ulici Josipa Bajkovca u Savskoj Vesi, u vlasništvu 36-godišnjakinje, ukrao je sun ane nao ale, fotoaparat i razni zlatni nakit. Nezvani gost u objekt je ušao nasilno otvorivši vrata terase, a vlasnicu je “olakšao“ za vrijednost od oko 10 su a kuna. (vk)

Agrome imurju ukrao akumulatore AKOVEC - Za 10 su a kuna ošte o je nepozna lopov akove ko Agrome imurje, provalivši u skladište te tvrtke u Trnavskoj ulici. Razbio je prozor na staklu te iz unutrašnjos odnio pet akumulatora te razli it alat i kablove. (vk)

Zalio ga gnojnicom!

VU ETINEC – Bizaran slu aj narušavanja javnog reda i mira zabilježen je u petak u Vu e ncu. Zbog, kako navodi policija, me usobne netrpeljivos , 21-godišnjak iz tog mjesta na ulici je sa ekao svoga 47-godišnjeg sumještanina, a kada je ovaj naišao u svojem kombiju, mladi je vozilo zalio gnojnicom. Zbog prekršaja iz domene Zakona o prekršajima pro v javnog reda i mira, bit e prijavljen. (vk)

Ribarski biznis

Poja ani nadzor Perivoja Zrinskih i vlakova Kako bi se sprije ili problemi, odnosno mogu e delikventno ponašanje i nasilje me u mladima, policija e u predstoje em razdoblju poja ati i nadzor mjesta na kojima se okupljaju u enici, pogotovo srednjoškolci. - Posebnu pažnju usmjerit emo na Perivoj Zrinskih u akovcu, a nadzirat emo i željezni ke postaje, odnosno vlakove, gdje se znaju doga ati tu njave, takozvana ‘krštenja’ novih u enika putnika, najavljuje glasnogovornik Policijske uprave me imurske Krunoslav Gosari . (vk)

PODTUREN - Policijska uprava me imurska zaprimila je prošli etvrtak dojavu da muškarac, za kojeg je utvr eno da se radi o 42-godišnjaku iz naselja Roma Lon arevo, na ulici u Podturnu prodaje ribu. Kako je utvr eno, 43-godišnjak je od 51-godišnjaka iz Podturna dobio devet komada “podusta“ te je dvojac dogovorio “biznis“. Ribe su prodavali po 20 kuna za kilogram. Podturen anin ih je ulovio u rijeci Muri na dijelu izme u Ferke nca i Podturna, i to pomo u mreže “zapleta e“. Pretragom njegova stana prona eno je ukupno 7 takvih mreža i ostali ribolovni pribor te mu je sve oduzeto.

“Prodava u“ iz Lon areva oduzete pak su ulovljene ribe te e pro v obojice bi podnesene kaznene prijave. (vk)

7. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZBOG SMANJENIH SUBVENCIJA za prijevoz srednjoškolaca roditelje ekaju pove ani troškovi

Za autobus umjesto 140 sada do 320 kuna!

Kroz Međimurje

UDRUGA “UPIT” ODRŽALA PREDAVANJE o uklanjanju barijera u kretanju osoba s invaliditetom

U akovcu u injeno puno, ali nikada i dovoljno U ponedjeljak je u velikoj vije nici Me imurske županije održano predavanje u sklopu projekta “Bez barijera”, na kojem je o uklanjanju barijera osobama koje se kre u isklju ivo uz pomo invalidskih kolica govorio predsjednik Udruge paraplegi ara i tetraplegi ara “Upit” iz Osijeka Danijel Balaži . Samo predavanje bazirano je na prezentaciji projekta koji je Udruga paraplegi ara i tetraplegi ara Osje ko - baranjske županije provodila od 2007. do 2009. godine na prostoru pet isto nohrvatskih županija prema kojima gravitiraju. - U sklopu našeg projekta obišli smo sva županijska, gradska i op inska središta tih županija i izvršili smo istraživanje pristupa nosti svih javnih objekata koji se u tim županijama nalaze. Pod tim objektima podrazumijevamo zgrade županija, grada, op ine, crkve, pošte, banke, škole, zdravstvene ustanove i sve one objekte koji služe javnoj namjeni za sve osobe, pa i za osobe s invaliditetom, pojašnjava predsjednik “Upita” sam projekt.

Predavanje kao poticaj lokalnoj upravi U ponedjeljak je zapo ela škola. Uz sve troškove koje su roditelji imali oko opremanja svojih školaraca zbog kupovine školskih knjiga, pribora, odje e i obu e, od ponedjeljka slijede i pove ani troškovi za prijevoz. Me imurska županija ove je godine subvenciju za prijevoz u enika smanjila za 40 kuna, sa 140 na 100 kuna. Ve ina op ina i gradova još razmatra ho e li i u kojem iznosu su inancirati prijevoz, pri emu se jedino Grad Mursko Središ e izri ito izjasnio da novca za su inanciranje prijevoza u enika sa svog podru ja nema. Onima koji mogu ra unati samo na 100 kuna subvencije iz prora una županije prijevoz autobusom umjesto dosadašnjih 140 koštat e ih 320 kuna. Zbog toga e mnogi roditelji svoju djecu preusmjeriti na prijevoz vlakom, koji su znatno jeftiniji, jer najskuplja karta sa subvencijom iz Kotoribe do akovca stoji 176,40 kuna.

Kako do u eni ke karte za autobus ili vlak?

Prva tri dana, dok u enici srednjih škola na podru ju Me imurja ne ri-

Gradona elnik Dobrani : M. Središ e nije u mogu nosti subvencionirati prijevoz U priop enje gradona elnika M. Središ a, Grad Mursko Središ e ove školske godine ne e su inancirati prijevoz u enika srednjih škola s podru ja Grad. Kako stoji u priop enju gradona elnika Josipa Dobrani a ove godine zbog recesije i smanjenog punjenja gradskog prora una grad nije u mogu nosti snositi troškove prijevoza.

Ostaje za vidjeti kako e reagirati druge jedinice lokalne samouprave, ali ve sada je poznato da ne e svi odustati od subvencija. ®

Vlak jeftin, ali ...

Najve i problem putovanja vlakom jesu linije neprilago ene školskom rasporedu, pri emu se HŽ jako teško prilago ava potrebama tržišta i putnika. Naime, za mnogu djecu bit e prava muka ustati u pet sati da bi vlakom došla na nastavu koje po inje u jutarnjoj smjeni u 7.10 sati. Uz to, željezni ke stanice ima ograni en broj mjesta u Me imurju, zbog toga bi povezivanje autobusnog i željezni kog prijevoza u jedinstveni sustav bio prioritet u Me imurskoj županiji. Naime, od

ješe formalnosti oko prijevoza, voze se besplatno. No, nakon toga moraju imaju autobusne ili karte za vlak. Potvrde da imaju pravo na u eni ki prijevoz podižu u svojim školama i to je prvi korak k izradi a kih karata. Za izradu autobusne karte uz tu potvrdu trebaju još i jednu fotogra iju i 20 kuna za izradu iskaznice. U enici koji putuju autobusom iskaznice te karte mo i e kupiti kod svojih prijevoznika u zgradi “Scheier” u akovcu, i to 6., 7. i 8. rujna od 8 do 12 i od 13 do 18 sati. U enici koji e koristiti prijevoz Jakopi evim autobusima mogu to i u sjedištu njihove tvrtke u Žabniku.

Cijene karte ovisit e o tome subvencionira li uz županiju u eniku kartu grad ili op ina iz koje u enik dolazi.

Tako da na podru ju Me imurja samo uz županijsku subvenciju karta e iznositi 320 kuna iz bilo kojeg mjesta do akovca. A može biti još i umanjena za iznos koji e subvencionirati op ina ili grad.

U enici koji putuju vlakom iskaznice e rješavati na željezni koj stanici. Uz sliku potrebno je u školi uzeti još i jedan obrazac za prijevoz željeznicom te izdvojiti 20 kuna za izradu iskaznice za a ku kartu. Prilikom izrade iskaznice kupuje se i karta za vlak koja je znatno jeftinija od autobusne.

Primjerice, bez subvencije karta od Murskog Središ a do akovca

jeseni se na našim prometnicama može na i pove an broj djece biciklista, a na ve ini cesta nemamo ure ene pješa ko biciklisti ke staze. Posebno je opasno budu li se djeca u zimskim uvjetima vozila po zale enim cestama do željezni kih stanica, dovode i tako u pitanje svoje živote. Ne treba zaboraviti da je ve ina srednjoškolaca maloljetna i da je od pubertetlija nemogu e o ekivati odgovornost punoljetnih osoba.

(BMO)

košta 224,80 kuna, a ve sa županijskom subvencijom stoji 124,80 kuna.

Karta od ehovca do akovca stoji bez subvencije 192,80 kuna, a samo sa županijskom subvencijom 92,80 kuna. Karta od Kotoribe do akovca bez subvencije iznosi 276,40 kuna, a samo sa županijskom subvencijom 176,40 kuna. Od akovca do Varaždina karta za vlak stoji 192,80 kuna, bez subvencije, a sa županijskom subvencijom 92,80 kuna. Putnici vlakom ako putuje od nekog odredišta u Me imurju do Varaždina bez obzira na presjedanje uzimaju jednu kartu od, primjerice, Murskog Središ a, ehovca ili Kotoribe do Varaždina. Tako najskuplja relacija, od Kotoribe do Varaždina, vlakom stoji 376,90 kuna, pri emu samo županijska subvencija cijenu spušta za 100 kuna, pa roditelja karta stoji 276,90 kuna. Na istoj relaciji putovanje autobusom do akovca i zatim presjedanje na autobus do Varaždina koštalo bi roditelje 960 kuna, pri emu je u taj iznos ura unato i subvencioniranje od strane županije od 200 kuna. Naime, samo autobusna karata od akovca do Varaždina bez županijske subvencije stoji 740 kuna, a sa subvencijom 640 kuna. Odlu i li se u enik na kombinaciju putovanja vlakom od Kotoribe do akovca i dalje presjesti na autobus prijevoz ga uz dvije subvencije i dalje košta ak 810 kuna. (BMO)

9

akove ko predavanje nije bazirano na direktnom istraživanju pristupa nosti, nego na prezentaciji projekta “Bez barijera” Udruge “Upit”. - Mi ovdje želimo prezentirati naše rezultate, što smo mi to postigli kroz te dvije godine te potaknuti regionalnu i lokalnu samoupravu, kao i organizacije civilnog društva koje u njima djeluju, da poduzmu nešto sli no onome što smo napravili mi, pojašnjava Balaži .

- Imamo neke povratne informacije o rezultatima koji su se dogodili neposredno nakon što smo mi realizirali naš projekt. Nikad se ne hvalimo da je to isklju ivo naša zasluga i da je to baš zahvaljuju i tome što smo mi radili, ali indikativno je da se to dogodilo nakon toga što smo mi prezentirali da problem postoji. Zna i projektom, nakon što smo prošli svaku od op ina, istima smo uputili dopis i odgovorne obavijestili o tome koliko je u njihovoj op ini, odnosno gradu pristupa nih objekata, a koliko onih koji nisu pristupa ni, i što bi oni trebali u initi da postanu pristupa ni. Nakon nekog vremena, kad bismo prolazili kroz te gradove i op ine u kojima smo vršili nadzor, vidjeli smo da se grade rampe, liftovi, nivelacije izme u nogostupa i ceste, što ne pripisujemo isklju ivo sebi, ali ipak povezujemo s našom intervencijom, dodao je Danijel Balaži .

Nikada ne e biti dovoljno ulaganja i zahvata U samom uvodu predavanja prisutnima se obratio i me imurski žu-

pan Ivica Perho , koji je objasnio da su u najve em dijelu institucija koje su u vlasništvu Grada i Županije osigurani barem osnovni preduvjeti za pristup osoba s invaliditetom. - Rije je o respektabilnoj populaciji prema kojoj moramo pokazati puno razumijevanja i u initi sve što možemo, nadovezao se župan uz konstataciju da ulaganja i zahvata zapravo nikada ne e biti dovoljno. Istaknuo je da upravo u odnosu prema manjinskim skupinama, osobito prema osobama s invaliditetom, društvo zapravo može vidjeti koliko je solidarno i humano.

To je potvrdio i Danijel Balaži , istaknuvši da ono što su u akovcu, doduše, u kratkom vremenu, imali prilike vidjeti zaslužuje velike pohvale, jer je u samom središtu grada po pitanju barijera u injeno puno.

- Danas je tempo života takav da invaliditet nije nešto što se doga a samo nekome drugome. Najve i je problem, kad ovjek doživi nekakvu životnu traumu, da se nakon nje im prije vrati u normalan život. A normalan život podrazumijeva da ovjek, ako je bio u radnom odnosu, nastavi raditi, ili ako je bio na školovanju da se nastavi školovati baš tamo gdje se prije školovao, da može koristiti sve institucije koje su svima u svakodnevnom životu potrebne. Zna i, da može oti i u poštu, banku, u trgovinu, da može obavljati sve one poslove koje svatko od ljudi koji hodaju mogu izvršiti i napraviti, objasnio je Balaži naposljetku svrhu i smisao cijelog projekta.

Kod nas u Me imurju živi preko 11 tisu a osoba s invaliditetom, što je gotovo 10 posto ukupnog stanovništva županije. Najve i broj invalida je u radno aktivnoj dobi, njih 49 posto.

Invaliditet je prisutan u svim dobnim skupinama, a u Me imurju je s 14,2 posto prisutan i u dje joj dobi, što je najviše u državi. Me imurska županija je u 2008. godini za projekte Udruga osoba s invaliditetom izdvojila 235.000 kn, a u 2009. godini 121.000 kn.

- Dio zdravstvenih ustanova je ve im dijelom prilago en, ali ima još ustanova koje nisu primijenile pravilnik iz 2005. godine o prilago avanju ustanova. Me utim, na tome e se raditi i dio projekata civilnih udruga isto stremi tom cilju, pa i današnja prezentacija projekta ‘Bez barijera’ na tom je tragu, da se prikaže što druge županije znaju i što su napravile po tom pitanju.

Njihove primjere mislimo slijediti, dapa e, potrebno je da se svi na neki na in usuglasimo, dodala je na kraju dr. med. spec. epidemiologinja Lidija Bijeli , pro elnica za zdravstvo, socijalnu zaštitu i nacionalne manjine.

(Bojana Špani ek)

Danijel Balaži , predsjednik Udruge paraplegi ara i tetraplegi ara “Upit” iz Osijeka, istaknuo je da je u akovcu u injeno puno po pitanju barijera

10

Kroz Međimurje

HDZ KOTORIBA

Obilježena obljetnica osloba anja karaule tzv. JNA Op inski odbor HDZ-a Kotoribe na prostoru kod Ribi kog doma ŠRD-a “Som” u petak 3. rujna organizirao je druženje za svoje lanove, simpatizere i sve mještane Kotoribe. Bila je ovo prilika da se prisjeti i obilježi 19 godina od oslobo enja karaule u Kotoribi. Krizni štab tadašnje Mjesne zajednice u rujnu 1991. godine uz pomo Teritorijalne obrane vrši blokadu i osloba anje karaule u Kotoribi.

Prvi oslobo eni objekt bivše vojske u Me imurju Kotoripska karaula je prvi vojni objekt oslobo en u Me imurju, iz koje je oružje otišlo za potrebe Hrvatske vojske.

Vrijednost oružja bila je oko sedam milijuna tadašnjih maraka. Nakon oslobo enja karaule ona je bila u rukama Kriznog štaba Kotoribe, poslije je predana Teritorijalnoj obrani, pa policiji koja je objekt s pripadaju im zemljištem dodijelila op ini, dok je danas ona u privatnom vlasništvu. Program obilježavanja zapo eo je svetom misom u župnoj crkvi, a nastavljen je prigodnim domjenkom u Ribi kom domu. U ve ernjim satima organizirana je svirka sastava Rock Angels, koji su i ovaj put privukli velik broj mla e populacije. Predsjednik kotoripskog HDZ-a Zoran Radmani ponovno je iskazao želju da ovaj doga aj u e u kalendar op inskih zbivanja u kojem bi sudjelovale sve politi ke opcije i kotoripske udruge. (a )

7. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

STRU NI KOLEGIJ grado

BEZ OBZIRA NA REC Sufinanciranje prije svim srednjoškolcim - ak 21 to ku dnevnog reda na devetoj sjednici održanoj prošle srijede odradio je Kolegij gradona elnika Preloga Grad e se, odlu eno je izme u ostalog, i u ova teška recesijska vremena uklju iti u projekt organiziranja i sufinanciranja prijevoza u enika srednjih škola sa svog podru ja. U okviru jedinstvene cijene mjese ne autobusne karte za cijelo podru je Me imurja od 420 kuna, Grad Prelog e, kao i Me imurska županija, i dalje svakom u eniku kartu mjese no subvencionirati sa 100 kuna.

Isti iznos izdvojit e i za one koji u školu putuju vlakom, a dodatnih 50 kuna, bez obzira na to koje prijevozno sredstvo koriste, primat e u enici koji se školuju izvan Me imurske županije. Pla anje navedenih subvencija regulirat e se posebnim ugovorima, koje e Grad sklopiti s linijskim autobusnim prijevoznikom te Hrvatskim željeznicama.

Uz to, subvencionirat e se i one u enike koji se školuju u Srednjoj školi Prelog, a stanuju na podru ju Grada Preloga, odnosno u prigradskim naseljima.

U tu svrhu pokrenut je postupak javne nabave. Grad traži prijevoznika koji e spomenutu skupinu srednjoškolaca au-

tobusima prevoziti do preloške Srednje škole, ali i od mjesta prebivališta do željezni ke stanice, gdje e sjesti na vlak i produžiti put do grada u kojem se školuju. Da bi ostvarili pravo na korištenje

subvencija, u enici koji se školuju izvan Me imurja u Gradskoj upravi Prelog mogu podi i odgovaraju e potvrde.

Na sjednici Kolegija prezentirano je i izvješ e o radu gradona elnika u prvih

Zbog velikog interesa u Cirkovljanu i dalje EE Infocentar U Cirkovljanu e još najmanje godinu dana raditi EE In ocentar. Kako je odlu io Kolegij gradona elnika Preloga, Grad e na spomenuto razdoblje produžiti suradnju s tvrtkom “Energosistemi” d.o.o. iz Gori ana na projektu SGE, u okviru kojeg je osnovan In ocentar za energetsku efikasnost (EE In o centar). Radi se o centru u kojem predstavnici EE tima Grada gra ane besplatno in ormiraju i savjetuju o mogu nostima uštede energije u njihovim domovima. Kako je re eno, odluka o nastavku rada donesena je zbog zna-

ajnog interesa gra ana, ali i tvrtki, i to s podru ja cijele sjeverozapadne Hrvatske, a i šire. Uz niz predavanja i savjetovanja, stru njaci su ve obavili i preliminarne preglede nekoliko objekata iji su vlasnici zainteresirani za pove anje njihove energetske u inkovitosti. Prema odluci, Grad Prelog preuzima obvezu financirana troškova najma prostora EE In ocentra u razdoblju od šest mjeseci u ukupnoj vrijednosti od 12 tisu a kuna, dok e za preostalih pola godine zakup platiti tvrtka “Energosistemi” d.o.o. (vk)

šest ovogodišnjih mjeseci, što je i prema novim zakonskim obvezama, ali i Statutu Grada Preloga, gradona elnikova dužnost (dva puta godišnje).

- Svi projekti koji su planirani u 2010. godini realiziraju se planiranim tijekom. Vrijednost investicija koje bi trebale biti završene do kraja godine iznosi respektabilni postotak ovogodišnjega gradskog prora una. Na taj se na in direktno pomaže o uvanju radnih mjesta, posebno u gra evinarstvu, rekao je izme u ostalog prvi ovjek Preloga Dragutin Glavina.

Kre e niz manjih ulaganja Prema odluci Kolegija, uskoro e otpo eti realizacija nekoliko investicija – prve aze ure enja dvorišta Doma kulture u Oporovcu (prema Idejnom krajobraznom rješenju koji je ve ranije prihvatio tamošnji Mjesni odbor) te tako er uz suglasnost Mjesnog odbora, ure enje Trga male Gospe u Hemuševcu. Radove e u oba prigrad-

HVALE VRIJEDNA investicija doma e tvrtke “DG Commerce” DOMAŠINEC

Za prijevoz srednjoškolaca 70, odnosno 140 kuna Op insko vije e Domašinec na svojoj je desetoj sjednici održanoj u etvrtak odlu ilo o sufinanciraju prijevoza u enika srednjih škola. Onima koji putuju na relaciji od mjesta prebivališta (Domašinec – Tur iš e) do akovca, odnosno Preloga, Op ina e trošak autobusne karte sufinancirati sa 70 kuna mjese no, dok e 140 kuna izdvajati za srednjoškolce koji se obrazuju u Varaždinu.

Potonji moraju u Uredu Op ine podi i potvrde koje e predati prijevoznicima. (vk)

Prelog dobiva veliki sportsko - rekreacijski kompleks I u vrijeme recesije na podru ju našega drugog po veli ini grada, Preloga, investicijska aktivnost ne zamire. U hvale vrijedan i zanimljiv poduhvat upustila se tamošnja tvrtka “DG Commerce” na elu s Draženom Gregorašem.

Preko puta Prilo kog jezera u blizini Ulice Matije Gupca poduze e planira izgraditi veliki sportski kompleks.

Zapo eli radovi Nedavno su i po eli prvi zemljani radovi, a svemu je prethodila odluka Gradskog vije a Preloga o izradi detaljnog plana ure enja sportsko - rekreacijskog centra južno od Ulice Matije Gupca. Istodobno, u tijeku je javna rasprava na

kojoj gra ani mogu iznijeti svoje eventualne primjedbe na predloženi plan. Radi se ina e o zemljištu površine 2,5 hektara. U prvoj azi planira se urediti 12 tisu a kvadratnih metara, od ega e na 3 tisu e sagraditi multi unkcionalnu dvorana za tenis, mali nogomet, košarku, rukomet. Na katu je predvi eno ure enje fitness centra, zatim ugostiteljski sadržaji i sobe za spavanje. Na sedam tisu a kvadratnih metara prostirat pak e se vanjski sportski tereni za razli ite sportove, dok je ostatak zemljišta predvi en za parkiralište. To e biti prvi objekt te vrste u donjem Me imurju i Grad pozdravlja takav projekt, kaže gradona elnik Preloga Dragutin Glavina.

(V. Kelkedi)

Naša ekipa posjetila je mjesto novog sportsko-rekreacijs

7. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kroz Međimurje 11

ona elnika Preloga odlu io

DONJI MIHALJEVEC

Privremeno zatvoren dje ji vrti

ESIJU evoza ma

lanovi Vije a Mjesnog odbora Donji Mihaljevec donijeli su odluku da vrti u tom mjestu privremeno prestane djelovati, a da sedmero djece, koliko ih je upisano u novu pedagošku godinu, krene u vrti u Svetoj Mariji. Prostorije vrti a bile su smještene u tamošnjoj mjesnoj školi.

Tako e se u Svetoj Mariji, umjesto jedne mješovite, formirati dvije, mla a i starija, grupe s desetosatnim boravkom. Odluku o privremenom preseljenju vrti ke skupine iz Donjeg Mihaljevca bilo je teško donijeti, no zbog ekonomske ra unice to se moralo tako riješiti, poru ili su lanovi donjomihaljevskog Vije a, te se nadaju da e se ve idu e godine to promijeniti. Ekonomska cijena boravka djece u vrti u “Kockavica” iznosi 1.220 kuna.

Roditelji pla aju 55% cijene, a ostali dio su inancira se iz op inskog prora una. (af)

DONJI VIDOVEC

Pokrenuta tri nova projekta prema EU U etvrtak deveta sjednica Gradskog vije a U okviru jedinstvene cijene mjese ne autobusne karte za cijelo podru je Me imurja od 420 kuna, Grad Prelog e, kao i Me imurska županija, i dalje svakom u eniku kartu mjese no subvencionirati sa 100 kuna, odlu io je gradona elnik Glavina sa svojim suradnicima

ska mjesta izvesti Gradsko komunalno poduze e “Prekom“ Prelog.

Donesena je i odluka o po etku radova na izgradnji pješa ke staze Hemuševec - Draškovec uz županijsku cestu 2034 do spoja s državnom cestom D20. Uredit e se i oborinska odvodnja, a s po 50% svaki investiciju vrijednu 600 tisu a kuna inancirat e Grad Prelog i Županijska uprava za ceste.

U samom Prelogu kre e pak izgradnja pješa ke staze, i to spoj rotora u Sajmišnoj ulici s Ludbreškom ulicom i dio Ulice

kneza Domagoja. Radi se o dionici dugoj oko 460 metara, a staza e biti širine 1,6 metara. Slijedi raspisivanje postupka javne nabave, a trošak od 400 tisu a kuna, na koliko je procijenjen zahvat, tako er e zajedni ki u jednakim omjerima podijeliti Grad Prelog i Županijska uprava za ceste.

Prihva ene su i odluke o raspisivanju javnog natje aja za dodjelu javnih priznanja Grada Preloga za 2010. godinu, kao i natje aja za dodjelu studentskih kredita za akademsku godinu 2010./2011. Kori-

snicima prora una Grada Preloga sa sjednice je upu en poziv da dostave svoje programe rada i inancijske planove za 2011. godinu te inancijska izvješ a za 2009. godinu.

(Velimir Kelkedi )

U etvrtak 9. rujna u 18.30 sati po deveti put zasjedat e Gradsko vije e Prelog. Uz izvješ e o radu gradona elnika u prvom polugodištu ove godine i izvršenju prora una u istom razdoblju, vije nici e, izme u ostalog, odlu iti i o rebalansu prora una.

Tijekom prijama mladom informati aru uru en je prigodan poklon Grada Preloga - nov ani dar i knjiga

PRIJAM za sjajnog informati ara Stjepana Glavinu

Prelog je s tobom dobio brend poznat i u svijetu!

Gradona elnik Dragutin Glavina primio je prošli tjedan Stjepana Glavinu, povodom njegovoga novog velikog uspjeha, osvajanja srebrne medalje na 22. Informati koj olimpijadi u Kanadi.

- Prije godinu dana, kad si osvojio zlatnu medalju, rekao sam da si najbolji veleposlanik koji promi e ime Preloga diljem Hrvatske i svijeta. Nastavljaš svoju misiju i Prelog je u tebi dobio jaki brend, poznat u svijetu. Iskrene estitke na još jednom velikom uspjehu, poru io je gradona elnik Dragutin Glavina brucošu FER-a Stjepanu Glavini, u eniku Srednje škole Prelog. skog centra u društvu poznatog preloškog turisti kog djelatnika Josipa Grade aka

estitao je i njegovim roditeljima, mentorici i školi. Za izniman rezultat uru io mu je nov ani dar i knjigu “Povijest Me imurja”. estitkama se pridružio i zamjenik gradona elnika Ljubomir Kolarek.

Na prijamu su bili i Stjepanov otac Marijan, mentorica Danijela Naran a i ravnatelj Srednje škole Prelog Tomislav Gregur. Stjepan je zahvalio na darovima i estitkama, najavivši da e i na FER-u sudjelovati na natjecanjima.

- Ne u vas iznevjeriti, kazao je. Predavanja mu po inju ve idu i tjedan. Od sredine drugog razreda vježba svakodnevno više sati. (foto: VIPRO)

Nakon nekoliko zajedni kih sastanaka i dogovora o kandidiranju projekata prema EU, prošli je tjedan u Donjem Vidovcu potpisana potpora jednom projektu naselja Serdahelj iz Republike Ma arske.

Svojim potpisom projekt su podržali elnici op ine Donji Vidovec na elnik Josip Grivec i njegov zamjenik Dražen Lukša i na elnik Serdehelja Stjepan Tišler. Tom je prilikom de inirana zajedni ka kandidatura tri projekta prema EU u okviru IPA programa prekograni ne suradnje Ma arska – Hrvatska.

Radi se o projektu vezanom uz pro iš avanje otpadnih voda donjeg dijela Me imurja (Prelog, Sveta Marija, Donja Dubrava, Kotoriba i Donji Vidovec). Nositelj projekta s hrvatske strane jesu Me imurske vode akovec. Tu je i projekt inanciranja izrade potrebne dokumentacije za kanalizacijsku mrežu na podru ju op ina Donji Vidovec i Donja Dubrava, gdje su Me imurske vode ponovno nositelj projekta. Tre i zajedni ki projekt vezan je uz folklor, a u njemu e sudjelovati tri ma arske op ine i op ine Donji Vidovec, Donja Dubrava i Gori an. (af)

SVETA MARIJA, HODOŠAN

Prikupljeno 56 doza Gradsko društvo Crvenog križa akovec u suradnji s Odjelom za transfuzijsku medicinu iz Zagreba proveo je u Svetoj Mariji i Hodošanu akcije dobrovoljnog darivanja krvi.

U prostorije Vatrogasnog doma u Svetoj Mariji krv je došlo dati 32 mještana, ali ih je troje zbog zdravstvenih razloga odbijeno.

U Hodošanu je akcija provedena u prostorijama škole, a prikupljene su 23 doze od ukupno 27 mještana koji su se odazvali akciji. (af)

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. rujna 2010.

GOSPODARSKA ZONA Brezje dobiva prilaznu cestu

Financijska potpora Ministarstva gospodarstva

ZBOG KRIZE drugu godinu za redom

PREDSJEDNIK AEROKLUBA ME

U ova teška vremena samo Gradi se prilazna cesta Op ina Sveti Juraj na Bregu i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva potpisali su ugovor o sufinanciranju izgradnje prilazne ceste u Gospodarskoj zoni Brezje.

Ministarstvo e uložiti 800 tisu a kuna, što je dovoljno za izgradnju I. aze ceste, koja e sa Županijske ceste akovec - Štrigova u naselju Brezje voditi u zonu ukupne površine 32 tisu e kvadratnih metara.

U Gospodarskoj zoni postoji 10 parcela, od kojih je 6 za prodaju. Cijena zemljišta iznosi 10 eura za kvadratni metar ili 35 eura za etvorni hvat. Do sada je izgra ena tra ostanica te vodovodna mreža, dok e se plin i tele on uvoditi prema potrebama pojedinog investitora. Svoj proizvodni pogon ve ima doma e poduze e “Reinox”, a akove ki Milas po eo je s izgradnjom proizvodno - poslovnog objekta.

PO INJE RASPODJELA državnog zemljišta u Štrigovi

Na prodaju osamnaest hektara - Na podru ju op ine Štrigova u prodaju, zakup i koncesiju dat e se ukupno 147 hektara zemljišta, koje je u vlasništvu Republike Hrvatske Na osnovu odluke Op inskog vije a i Zakona o državnom zemljištu, Op ina Štrigova zapo inje raspodjelu, odnosno proces raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na podru ju štrigovske op ine.

Od ukupnih površina, u prodaju ide 18 hektara, 13 ari i 40 kvadratnih metara državnog zemljišta, dok ostalo ide u zakup i koncesiju te za vlastite op inske potrebe.

Prema rije ima op inskog na elnika Stanislava Rebernika, zemljište se prodaje u pet katastarskih op ina i posvuda e biti razli ite cijene za hektar, odnosnu površinu koja se prodaje.

Ukupna po etna cijena za sve površine, odnosno parcele, iznosi 201.270 kuna, i sav novac

Aerodrom u Pribislavcu godinama je u mjesecu kolovozu bio odredište tisu ama zaljubljenika u letenje i drugih znatiželjnika, koji su posje ivali nadaleko poznati aeromiting.

No, ta mani estacija u posljednje dvije godine nije održana.

Glavni razlog, kažu u Aeroklubu “Me imurje”, jest kriza, no klub, premda možda s nešto manjim obimom aktivnosti, ipak redovno unkcionira.

Preveliki troškovi organizacije Predsjednik Vladimir Perši kaže kako je još u mjesecu velja i razgovarao s predstavnicima Ministarstva obrane o sudjelovanju njihovih letjelica na ovogodišnjem aeromitingu, no okolnosti su se u me uvremenu promijenile. Naime, ranije su vojni avioni, kao najve a atrakcija aeromitinga, dolazili o trošku resornog ministarstva, ali to više nije slu aj..

- Država sada manje ili više štedi na svim razinama, pa tako i u tom segmentu. Nadalje, leta ke zvijezde poput svjetski poznatog Ma ara Petera Besenya, koji je nastupio na posljednjem aeromitingu, svoj dolazak prili no napla uju, a u vrijeme krize

novca za tako nešto nema. Koliko znamo, Aeroklub Varaždin nakon svoga prošlogodišnjeg aeromitinga završio je s minusom na ra unu od gotovo 400 tisu a kuna. Mi si takav luksuz ne možemo dopustiti. Što pak se ti e doma ih leta kih snaga, svi zainteresirani mogu ih na aerodromu u Pribislavcu vidjeti svaki dan. Upravo zato smetaju nam i napisi nekih medija koji dovode u pitanje unkcioniranje Aerokluba ‘Me imurje’. Sve sekcije rade redovito, kroz godinu smo organizirali nekoliko jedrili arskih i modelarskih mitinga, a redovito provodimo i škole, odnosno obuku za zrakoplovce i jedrili are, što je i me u našim osnovnim aktivnostima. Aeromiting je upravo i zamišljen kao godišnja prezentacija onoga što radimo u klubu, a gosti koji dolaze popratna su atrakcija.

Idu e godine ipak aeromiting?

Kao jedan od razloga neodržavanja Perši naglašava i da se termin aeromitinga, koji se u Pribislavcu uvijek održavao posljednju nedjelju u mjesecu kolovozu, ove godine poklopio s proslavom stote godišnjice zrakoplovstva u Hrvatskoj,

Aeromiting je bio uvijek jedan od najposje enijih spektakala u Me imurju. ekaju se bolja vremena za obnovu istoga...

Najviše interesa ima za površine pod vinogradima

i i e u op insku blagajnu. Novac od zakupa i koncesije podijelit e država i op ina. Pojedinac može kupiti najviše etiri hektara zemljišta, a najviše se odnosi na vinograde i pašnjake, te livade. itav postupak prodaje, zakupa i koncesije obavlja Op ina Štrigova uz pomo i suradnju nadležnih županijskih i državnih službi, i trebao bi završiti u roku od oko šest mjeseci.

(S. Mesari )

lanovi kluba prilikom jedne od akcija

7. rujna 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INA SELNICA nezadovoljna geodetskom izmjerom

m Me imurje ostalo bez aeromitinga

E IMURJE VLADIMIR PERŠI

o bi stvorili nepotreban dug

Bez volonterskog rada ne bi bilo ni kluba Aeroklub “Me imurje” osnovan još davne 1948. godine danas okuplja ukupno oko 80 lanova – pilota, jedrili ara i aviomodelara, s time da aktivni leta i za svaki svoj let pla aju punu cijenu. U svom vlasništvu ima pet jedrilica i dva zrakoplova te sam inancira njihovo održavanje, popravke i tehni ke preglede, a o koliko “skupom sportu“ se radi, govori injenica da osiguranje samo jednog zrakoplova stoji 20 tisu a kuna.

odnosno velikim aeromitingom u Zagrebu. No, kako najavljuje, idu e godine aeromiting e u Me imurju sigurno biti održan te e, kaže, nastojati organizirati još atraktivniji program od onih prijašnjih godina.

- Aeromiting zahtijeva ozbiljnu pripremu i organizaciju, od osiguranja svih zrakoplova, pla anja pilota, do popratne logistike bez kakve se manifestacije te vrste ne mogu održati. Minimalni trošak tako iznosi 250 tisu a kuna, što Aeroklub sam nikako ne može osigurati, a ne može se pokriti ni cijenom ulaznice. Sve programe treba platiti unaprijed, no, kada i ne bi bilo tako, ukoliko padne ki-

lanovi Aerokluba i do devet puta godišnje kose ukupno 12 hektara travnate piste. Svi su volonteri i rade bez naknade, nakon svojih “redovnih“ poslova. Ujedno su u protekle dvije godine vlastitim dobrovoljnim prilozima i radom obnovili unutrašnjost objekta kluba. Da bi zgrada bila potpuno renovirana, nužna je, kažu, i obnova fasade te krovišta, no to e zbog nedostatka novca morati ekati neka bolja vremena. (vk)

ša, broj prodanih ulaznica može drasti no pasti. U posljednje vrijeme i kriza je u inila svoje, sponzori su nezainteresirani, navodi pak tajnik kluba Zoran Braniša.

Pojašnjava i da su jedini stalni izvori inanciranja Aerokluba “Me imurje” dotacije iz prora una Me imurske županije sa stavke koja se odnosi na Zajednicu tehni ke kulture u visini od 20 tisu a kuna (za ovu godinu) te prihodi od lanarine koja godišnje iznosi 4000 kuna. Svaka druga pri a je zapravo bez pokri a, dok se sve druge aktivnosti udruge nastavljaju u okvirima mogu nosti.

(V. Kelkedi)

Neprepoznati turisti ki potencijal?

U Aeroklubu “Me imurje” napominju i da je na aeromiting u Pribislavcu dolazilo izme u 10 i 15 tisu a ljudi. Ne pokazuje li, pitaju se, taj podatak da se radi o manifestaciji s velikim turisti kim potencijalom. No, o tome koliko je on prepoznat možda govori i injenica da je za posljednji aeromiting Turisti ka zajednica Me imurske županije izdvojila skromnih 2.500 kuna. (vk)

Zacrtane klupske aktivnosti odvijaju se bez zastoja

Uop e ne mjere, a uplatnice stižu i stižu Mijo Kocijan na posljednjoj sjednici Op inskog vije a Selnica zapo eo je, a ostali vije nici nastavili, raspravu o na inu i ponašanju djelatnika Geodetskog zavoda Split na poslovima katastarske izmjere na podru ju op ine Selnica za dijelove katastarskih op ina Selnica i Zebanec.

- Mu e me geodeti, koji ne rade kako je bilo dogovoreno i prezentirano nam ovdje na Vije u. Uop e ne mjere, uplatnice od Op ine samo stižu i stižu, a re eno nam je da ne pla amo dok ne stignu rješenja.

Nezadovoljan sam ja, ali i devedeset posto ljudi, rekao je na aktualnom satu vije nik Kocijan.

Na njegove rije i nadovezao se vije nik Ervin Vi evi , rekavši da mu je Ivan Kalina iz Geodetske uprave u Zagrebu rekao kako je za sve nevolje isklju ivi krivac op inski na elnik An elko Kova i , koji je samo sve potpisivao, a da nije znao što potpisuje.

Ovakva je tvrdnja Kova i a razljutila, te je sve demantirao, naglasivši kako Op ina nije provodila javnu nabavu i da vlasnici parcela nisu uvijek u pravu, jer nigdje ne piše da mjeritelji moraju mjeriti.

Vije nici Kruno Živ ec i Ervin Vi evi Kova i a su podsjetili kako je svojevremeno izjavio da nije zadovoljan s geodetima.

- Ni sada nisam zadovoljan, kao što ni onda nisam bio, ali neke stvari treba razumjeti i prihvatiti.

Svi koji imaju primjedbe neka do u u Op inu i one e biti razriješene, naglasio je Kova i .

Geodeti ne žele mjeriti i oni su problem Kruno Živ ec je ustrajan i govori kako na elnik stalno govori razli ito, te dodaje da ljudi nisu protiv izmjera, ali ne na ovakav na in.

- Geodeti ne žele mjeriti kada ih zamolimo i to je problem na koji sam osobno naišao. Kada bi oni bili komunikativni, i problema bi manje bilo. Na puno mjesta rade sami po svome, što nije dobro, i na kraju emo mi to platiti, smatra Ignac Šardi.

Zamjenik na elnika Dragutin Debelec ima dojam kako geodeti ljude žele “prije i” i sve napraviti po svojemu. Poziva na zajedništvo i pomaganje ljudima na terenu, ali i kod administriranja, jer doga a se da ljudi potpisuju, a ne znaju što.

- Stoga treba geodete pritisnuti na korektnost i kvalitetu,

- Geodeti žele ‘prije i’ ljude i mi gra anima moramo pomo i, kaže dona elnik Dragutin Debelec naglašava Ivan Mezga, predsjednik Vije a, izražavaju i vjeru kako e nakon više razgovora izmjere biti kvalitetnije. Vije nik Tomislav Tomši smatra da i vlasnici parcela trebaju više sura ivati s geodetima te tako smanjiti nejasno e, prijepore i tenzije.

- Možete govoriti što ho ete i opravdavati geodete, ali de initivno se dobro ne radi i ja ne vjerujem da e posao biti dobro odra en, ustvrdio je Kruno Živ ec, pun sumnji u na elnika i one koji mjere zemljište.

Uglavnom gotovo svi vije nici smatraju da djelatnici Geodetskog zavoda Split nisu ispunili njihova o ekivanja te se pitaju zbog ega poslovi nisu povjereni doma im ljudima, na primjer, Geo Gausu. Jer, smatraju vije nici, Spli ani žele sve što prije napraviti, naplatiti i oti i. (S. Mesari )

Šest milijuna kuna za izmjere Izmjere e se obaviti na 1.974 hektara zemljišta, što e stajati šest milijuna kuna, a najviše e platiti država, a potom Op ina Selnica i vlasnici parcela.

Do sada su vlasnici parcela uplatili oko 100 tisu a kuna.

Za tri godine e se dosti i 1/1 vlasništvo, što je i krajnji cilj katastarske izmjere. Izmjere provodi Državna geodetska uprava, a poslove elaborata izmjere izra uje Geodetski zavod Split. (sm)

TURISTI KA ZAJEDNICA op ine Štrigova

Novi predsjednik Stanislav Rebernik - Josip Mikec, dosadašnji predsjednik Turisti ke zajednice, najvjerojatnije e biti zaposlen kao voditelj TIC-a u Štrigovi, te tehni ki organizator svih priredbi Stanislav Rebernik novi je predsjednik Turisti ke zajednice op ine Štrigova, odlu eno je tako na konstituiraju oj sjednici skupštine štrigovske turisti ke zajednice.

Rebernik, koji je i op inski na elnik, predsjednikom Turisti ke zajednice postao je na osnovi Zakona o turisti kim zajednicama, koji odre uje da su gradona elnici i op inski na elnici predsjed-

nici turisti kih zajednica. Na skupštini je izabrano devet lanova Turisti kog vije e, te predstavnici u TV-u TZ-a i skupštini TZ-a Me imurske županije.

U Turisti ko vije e uz predsjednika Rebernika izabrani su Rajko Cmre njak, Karina Zamuda, Majda Kocen, Danica Rojko, Damir Knezi , Mihael Novinš ak, Dragica Tivadar i Jozef Novak.

Rajko Cmre njak delegiran je za lana skupštine, a Damir Knezi za lana Turisti kog vije a Turisti ke zajednice Me imurske županije.

Izabran je i novi Nadzorni odbor u kojemu su Branko Zadravec i Vladimir Sobo an od strane TZ-a op ine Štrigova, dok tre eg lana imenuje TZ Me imurske županije. Dosadašnji predsjednik TZ-a Josip Mikec trebao bi dobiti posao u TIC-u, jer poznato je koliko je spreman i voljan uvijek pomo i i raditi za dobro op ine i ljudi.

Osim toga, posjeduje niz kvaliteta i bogato iskustvo, osobito kada su u pitanju me unarodni i me udržavni odnosi i projekti.

(S. Mesari )

Me udržavni projekti Turisti ka zajednica radit e na realizaciji me udržavnih projekata koji se inanciraju iz EU fondova, zatim e osnažiti zna aj Vinske ceste, te ustrajati na održavanju dosadašnjih priredbi, kao što su Dani vina - Urbanovo, te Štrigovske no i i Vincekovo. -Poradit emo i na nekim novim projektima, koji e biti de inirani na sjednicama Vije a, ali i potaknuti od pojedinaca i udruga, kaže novi predsjednik Rebernik. (sm)

14

Kroz Međimurje

7. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

JOŠ JEDAN IZVRSTAN REZULTAT mlade me imurske ora ice

Anja Kolari odli na šesta u Suhopolju Pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te Viroviti ko - podravske županije u subotu je u Suhopolju održano 8. natjecanje ora a Republike

Hrvatske. Na samom natjecanju sudjelovalo je 15 ekipa, izme u njih i ekipa Me imurske županije.

U ekipi županije natjecala se i Anja Kolari iz Savske Vesi,

koja je pobijedila na natjecanju ora a Me imurske županije u kategoriji plugova ravnjaka. Na državnom natjecanju izazvala je veliku pažnju kako medija, tako i svih okupljenih. Ve ina muškaraca zavidno je gledala kako naša Anja ore, jer joj je tek 18 godina te je pred njom još puno godina natjecanja.

Uz podršku navija a do izvrsnog plasmana

Natjecanje u Suhopolju na kojem je Anja potvrdila svoje znanje

Na kraju osvojila je u kategoriji plugova ravnjaka, u kojoj se natjecalo 16 natjecatelja, izvrsno 6. mjesto i zaslužila najve i pljesak svih prisutnih na proglašenju pobjednika.

Mladi Bruno erjavi iz Strahoninca osvojio pak je 13. mjesto. Ekipu naših natjecatelja

Anja Kolari i na državnom natjecanju pokazala je da uspjeh na županijskom natjecanju nije bio slu ajan i sudaca (Matija Krha iz Gospodarske škole i Suzana Paji iz HZPSS-a) bodrila je stalna ekipa podrške, koju ni kiša nije mogla omesti u navijanju za naše natjecatelje.

Državno natjecanje organizirali su Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Hrvatska udruga za organizaciju natjecanja ora a i Udruga ora a Viroviti ko - podravske županije.

INOVATOR Aleksandar Stefanovi iz Savske Vesi izumio sredstvo protiv ambrozije, koje je ispitano i ekološki prihvatljivo

Moje sredstvo uništava ambroziju Inovator Aleksandar Stefanovi iz Savske Vesi, Radni ka 125, prije nekoliko je godina uspio prona i ekološko sredstvo za suzbijanje ambrozije, teške alergijske biljke, odnosno korova koji zadaje mnogo problema alergi arima, kojih je sve više.

Sredstvo o kojem je rije nosi trgova ki naziv CAS, te ne spada u skupinu otrova i nije zapaljivo.

Kako nije rije o kemikaliji, razvrstano je u skupinu škropiva, a ne opasnih kemijskih sredstava.

Za preparat CAS Aleksandar Stefanovi je na me unarodnim izložbama inovacija 2005.

(INOVA, Zagreb, zlatno odli je) i 2006. (INOVA, Rijeka, srebrno odli je) primio priznanja koja do danas, na žalost, nisu urodila odgovaraju om proizvodnjom i komercijalizacijom otkri a.

Sredstvo CAS je ispitao Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu. Prema toksikološkom mišljenju, rije je o ekološkom poljoprivrednom preparatu za uništavanje pelinaste ambrozije (Ambrosia elatinor).

Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu RH u Zagrebu ispitao je CAS i dao pozitivno mišljenje. Inovator Stefanovi kaže da ak i djeca bez opasnosti mogu baratati tim sredstvom koje je neškodljivo i ciljano uništava samo ambroziju, pokusi su obavljeni u vinogradu i na nasadima mladog luka, gdje su uništene samo biljke ambrozije, dok je luk ostao.

Recept preparata ne otkrivam nikome • Možete li otkriti koji su sastojci preparata CAS za suzbijanje ambrozije?

Saloni za ki enje bora i za sve ane prigode, vrsta bombona koje Aleksandar Stefanovi proizvodi prema obiteljskoj recepturi

- Uz sredstvo za suzbijanje ambrozije, najdraži su mi bomboni od ešnjaka i mentola, koji su ljekoviti, uništavaju viruse i bakterije, a jedan znanstvenik iz SAD-a ustanovio je da ešnjak uništava i superbakteriju MRSA, koja je veoma opasna jer je otporna na antibiotike, kaže me imurski inovator koji je ve dobio nekoliko priznanja za svoja dostignu a — Najprije se mora re i da je receptura izvorno samo moja. Rije je o sredstvu na bazi octene kiseline i natrijevog klorida. Sastojci se mogu pribaviti u Hrvatskoj, ali onaj veoma bitan dolazi iz jednoga suhog jezera u Egiptu, ili pak iz Gane. Ipak, puni sastav preparata poznat je samo meni.

• Je li bilo pokušaja kra e patenta?

Napisi o ljekovitosti bombona od ešnjaka i mentola koje je izumio Aleksandar

— Bilo je pokušaja, ali se u tome nije uspjelo. Ja sam dao osnovne smjernice kroz medije, ali sam dio znanja zadržao za sebe. Neki dobronamjerni Me imurci pokušali su sami napraviti mješavinu, no nije im djelovala, pa su došli k meni potužiti se da ne djeluje. Ja znam zašto nije djelovala i u tome je dio tajne, naprosto nemaju sve potrebne sastojke.

Prema ispitivanjima Agronomskog fakulteta, moje sredstvo CAS uništava ambroziju u potpunosti. Ispitivanje sredstava pomogla je i Me imurska županija, na emu ovom prilikom zahvaljujem.

• Akcije uništavanja ambrozije naj eš e se provode kad je ona ve jako velika, prije cvatnje. Pomaže li to?

— Mislim da je potpuno pogrešno kositi ili upati ambroziju kad je ona ve viša od metra, time se ona samo širi. Kad iš upate ambroziju, jedan dio korijena uvijek ostane u zemlji i za as taj korov nikne ponovno. Ako je pokosite, opet niste mnogo u inili, biljka dalje tjera, eventualno je nešto manje peluda.

Šest inovacija za kvalitetniji život i zdravlje Za sad ima 6 inovacija s ovog podru ja kaže Stefanovi i nastavlja..

- Uz sredstvo za suzbijanje ambrozije, najdraži su mi bomboni od ešnjaka i mentola, koji su ljekoviti, uništavaju viruse i bakterije, a jedan znanstvenik iz SAD-a ustanovio je da ešnjak uništava i superbakteriju MRSA, koja je veoma opasna jer je otporna na antibiotike. Rije je o inovaciji koja mi je posebno draga. Za sada proizvodim te bombone u manjim koli inama za poznanike i prijatelje. Baka mi ima 103 godine i svaki dan

Aleksandar Stefanovi : - Ne vidim razlog zbog ega se moje ekološko sredstvo za suzbijanje ambrozije, za koje je dokazano da je potpuno bezopasno, ne koristi

• Što predlažete, na koji na in uništavati ambroziju?

— Pelinastu ambroziju treba uništavati kad je taj korov izrastao do visine od 20 centimetara, tada, naime, ima dovoljnu lisnu masu.

Ako tretirate preparatom CAS kasnije, kad je biljka ve velika, potrošit ete dva puta više škropiva.

Za jedan hektar potrebno je od 30

do 40 litara preparata CAS, koji se nanese ili ru nom ili klasi nom traktorskom prskalicom.

Mnogi ne razumiju da je djelotvornost mojeg preparata CAS veoma velika. Ako njime pošpricate ambroziju, za nekoliko sati ona po ne venuti, a za tri dana istrune korijen i na tom mjestu ambrozija ne e rasti najmanje jednu pa do

Ovogodišnji su pobjednici Mario Spudi iz Karlova ke županije u kategoriji pluga ravnjaka i Tomislav Kuhari iz Krapinsko - zagorske županije u kategoriji pluga premetnjaka. (J)

pet godina. Bitno je da istrune cijeli korijen, tako da se zemlja oslobodi ambrozije, svaki drugi na in uništavanja ovog korova ne e dati dobre rezultate.

• Kakva je ekonomska cijena preparata i zašto nema zainteresiranih tvrtki?

— Ekonomska cijena preparata CAS je 20 kuna za litru, rije je o ve razrije enom škropivu. Za pola hektara, što je prosje na veli ina parcele u našem kraju, treba od 15 do 20 litara tog sredstva. Sredstvo je potpuno ekološko, a njegova cijena ne prelazi druge kemijske pesticide za suzbijanje korova.

Jedina je razlika što sredstva CAS suzbija ambroziju ciljano i, prema ispitivanjima, još neke korove, a kulturne biljke ne.

Sredstvo bi moglo biti i jeftinije ako bi bilo pakirano u kanistere od deset i dvadeset litara, cijena od oko 20 kuna s PDV-om odnosi se na pakiranje od jedne litre. Naime, ambalaža je dosta skupa.

Ja sam u mirovini i prestar sam da sad sam pokre em neku tvrtku. Doma e tvrtke nisu pokazale interes, sad pokušavam u Novom Sadu, a zainteresirani su i Ma ari. Proizvodnja sredstva je relativno jednostavna, jedini je problem organizacija prodaja.

Pogriješio sam što zainteresiranim tvrtkama otvoreno kažem da moje sredstvo uništava ambroziju na više godina, onda gube interes jer smatraju da e prodaja biti premala, rekao nam je inovator iz Savske Vesi uz nadu da e ipak netko prepoznati njegov proizvod kako bi on bio dostupan puno širem krugu ljudi. (J. Šimunko)

pojede jedan bombon s ešnjakom i mentolom, što je o ito poruka da njegovi recepti imaju u inka. *•Nekad ste kao slasti ar proizvodili duguljaste bombone tzv. salone za ki enje bora i razne sve anosti?

— Koliko znam, jedna tvrtka iz Koprivnice ih uvozi, stoje 100 kuna za kilogram u Zagrebu. Nitko ih u Hrvatskoj ne proizvodi, ne znam zašto, a isplatilo bi se. Ja ih povremeno proizvodim samo za sebe i prijatelje.

(J.Šimunko) Usporedba djelovanja preparata CAS za ekološko suzbijanje ambrozije i kemijskih preparata

7. rujna 2010.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ODRŽANA DRUGA SJEDNICA MJEŠOVITOG ODBORA ZA SURADNJU Me imurske županije s pomurskim Hrvatima

Zadovoljni u inkom, ali potrebna ja a suradnja svih op ina U etvrtak je u velikoj vije nici Me imurske županije održana druga sjednica Mješovitog odbora za suradnju Me imurske županije s pomurskim Hrvatima. Mješoviti odbor za suradnju Me imurske županije s pomurskim Hrvatima osnovan je s ciljem povezivanja pomurskih Hrvata iz pograni nih mjesta s Me imurskom županijom. Svojim djelovanjem Odbor želi o uvati ne samo kulturnu suradnju, ve ujedno nastoji osmisliti i zajedni ke projekte koji bi se mogli kandidirati na natje aje Europske unije.

Sjednica je održana pod predsjedanjem Marija Mohari a, na elnika op ine Gori an, a glavna tema bile su ostvarene i

Izgradnja prekograni nog mosta jedan od prioriteta Jedan od prioriteta Odbora je izgradnja prekograni nog mosta Murakeresztur-Kotoriba, za iju je realizaciju potreban angažman državnog vrha Hrvatske i Ma arske. Ujedno, lanovi su tražili pomo od Me imurske županije oko inanciranja projekata Europske unije, za iju je provedbu potrebno unaprijed osigurati dio inancijskih sredstava što bi gradovima i op inama omogu ilo i apliciranje ve eg broja projekata.

Dogovoreno je da e se ubudu e rad Odbora usmjeriti k ja anju suradnje na obrazovnom, kulturnom, gospodarskom i drugim podru jima.

Na sjednici Mješovitog odbora zatražena je i pomo Me imurske županije planirane aktivnosti Odbora, od- planova potrebna ja a suradnja nosno lanova Odbora. lanovi svih op ina, kako s hrvatske, su nazo nima iznijeli informaci- tako i s ma arske i slovenske je o projektima koji se provode u strane, te zajedni ki nastup svih njihovim op inama, kao i onima lanova Odbora prema fondokoji su u pripremi za trenutno vima EU, ime bi se unaprijedio otvorene natje aje Europske uni- razvoj itave pograni ne regije, je. Iako su u na elu zadovoljni do- bez obzira na granicu koja samo sadašnjim u inkom, zaklju eno formalno razdvaja dvije susjedje kako je za realizaciju budu ih ne države.

ODRŽAN prvi Kup DVD-a Nedeliš e

Nastupilo tridesetak ekipa DVD Nedeliš e ove je godine po prvi put na vatrogasnom poligonu u Doli u bio doma in natjecanja prvog Kupa DVD-a Nedeliš e.

Na veliko oduševljenje doma ina, prijavilo se ukupno 30-ak ekipa u muškoj i ženskoj kategoriji. Me u ekipama koje su nastupile bilo je i ekipa koje redovito osvajaju najbolja mjesta na državnim natjecanjima.

Tako su u tradicionalnom dijelu natjecanja s VMŠ (vježba s motornom štrcaljkom) u muškoj kategoriji prva tri mjesta osvojili DVD Biškupec, DVD Vularija i DVD Peteranec, dok su najbolje ekipe u ženskoj kategoriji bile DVD Lopatinec, DVD akovec i DVD Puš ine. Prijelazni pehar osvojila je ekipa s najboljim vremenom na natjecanju, muška

Na veliko oduševljenje doma ina, prijavilo se ukupno tridesetak ekipa ekipa DVD-a Biškupec. Pehare su najboljima, uz doma ine, podijelili i Željko Kacun, predsjednik Op inskog vije a, i Ivan Krišto i , zapovjednik vatrogasne zajed-

nice Me imurske županije. Super Kup natjecanje na izvla enje funkcija nije održano zbog lošeg vremena, no to nije sprije ilo sve posjetitelje da se uz grupu Ato-

mi zabave dugo u no . S obzirom na izvrsnu organizaciju, ve ina ekipa potvrdila je svoj dolazak i nagodinu, kad e se održati 2.

Kup DVD-a Nedeliš e.

Me imurskoj županiji odobren još jedan projekt u sklopu IPA programa Europske unije Me imurska županija nositelj je još jednoga odobrenog projekta pod nazivom S.A.A.F.E.E. (Start Af irmative Action in Female Employment Equity) prijavljenog u suradnji s partnerima, Udrugom Zora, HZZ-PS akovec te Sigurnom ku om. Ovaj projekt prijavljen je na natje aj “Uspostava podrške u socijalnom uklju ivanju i zapošljavanju socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina“ u sklopu programa IPA, komponente IV - Razvoj ljudskih potencijala.

Cilj projekta je smanjiti socijalnu isklju enost žena, posebice žrtava obiteljskog nasilja, te dugotrajno nezaposlenih žena na podru ju županije kroz programe profesionalne kvali ikacije i pružanja dodatne motivacije za uklju ivanje posebnih grupa socijalno isklju enih žena u tržište rada. Iako nasilje ne ovisi o stupnju obrazovanja, najve i broj žrtava jesu žene s

niskim stupnjem obrazovanja, inancijski su ovisne i naj eš e bez obitelji, prijatelja, kolega …

Upravo zato želi se podi i svijest poslodavaca, ali i itavog društva, o problemima žena žrtava obiteljskog nasilja i dugotrajno nezaposlenih žena u Me imurskoj županiji.

Po etak provedbe projekta ukupne vrijednosti 117.696,30 eura predvi en je za listopad 2010., a trajat e 12 mjeseci. Upravni odjel za gospodarstvo, promet i europske integracije u posljednje dvije godine aktivno je sudjelovao na jedanaest projekata iz razli itih podru ja - razvoj ljudskih resursa, edukacija, zapošljavanje, socijalna integracija, romska nacionalna manjina, prekograni na suradnja – ukupne vrijednosti 4,2 milijuna eura. Od toga dva su projekta uspješno završena, tri su trenutno u provedbi, dok se ostali nalaze u fazi evaluacije.

DVD VULARIJA doma in susretu vatrogasaca

Pokazali vještinu u dvije discipline U organizaciji Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Vularija po etkom kolovoza održan je deveti susret vatrogasaca na kojem su se natjecale brojne ekipe s podru ja Me imurske i Varaždinske županije. Natjecanje se sastojalo od dva dijela. U prvom dijelu natjecanja ekipe su pokazale svoje vještine u vježbi s vatrogasnom motornom štrcaljkom, dok se drugi dio sastojao od igara spretnosti, me u kojima je bilo bacanje koluta, alka, vino i spajanje cijevi.

U kategoriji muški u vježbi s motornom štrcaljkom najbolja je bila ekipa DVD-a Ku an Gornji, dok je drugo mjesto pripalo ekipi DVD-a Savska Ves. Tre e

mjesto pak je osvojio DVD Krištanovec. Najbolja ekipa u kategoriji žene u istoj vježbi bila je ona iz Savske Vesi. Drugo mjesto osvojila je ekipa DVD-a Nedeliš e, dok je tre e pripalo DVD-u Gornji Vidovec.

U igrama spretnosti od muških ekipa najbolja je bila ekipa DVD-a Gornji Kuršanec, dok je na drugom mjestu bila ekipa DVD-a Totovec I. Tre e mjesto u toj kategoriji pripalo je DVD-u Mihovljan. U kategoriji žene, tako er u igrama spretnosti, prvo mjesto pripalo je ekipi DVD-a Nedeliš e. Drugo mjesto osvojila je ekipa DVD-a Gornji Vidovec, dok je na tre em bila ekipa DVD-a Šandorovec I.

OSNOVNA ŠKOLA Selnica

Obilježili dvadeset godina male mature

Srpak je Debelcu uru io priznaje za njegov doprinos

GRAD MURSKO Središ e

Priznanje mladim pekleni kim gasiteljima

Dvadesetu obljetnicu male mature proslavili su nekadašnji u enici OŠ Selnica Dvadesetu godišnjicu male mature proslavili su nekadašnji polaznici Osnovne škole Selnica.

Zajedno sa svojim razrednicima Marijanom Hajdinjakom i Mirjanom Dež ek - Ciglar okupili su se, družili i

proslavili ovaj važni datum.

Prema rije ima bivših u enika, vežu ih lijepe uspomene, a susret s kolegama s kojima

su dijelili školske klupe bio je nezaboravan. Ponovni susret za pet godina ve sada s nestrpljenjem o ekuju.

Zamjenik gradona elnika Grada Mursko Središ e, Dražen Srpak, u etvrtak je imao prijam za mladež i djecu - lanove DVD Peklenica, a u povodu vrlo dobrih rezultata koje su ostvarile njihove mlade ekipe na Županijskom vatrogasnom natjecanju održanom ljetos u Savkoj Vesi. Srpak je predsjedniku društva Damjanu Debelcu

, uru io gradsko Priznanje, a djeci estitao te ih zadržao na kra em druženju i domjenku.

U Savskoj Vesi u kategoriji djeca žene do 12 godina Pekleni arske su osvojile 1. mjesto, a isti uspjeh ostvarili su i dje aci.

Djevoj ice su u kategoriji mladež žene do 16 godina osvojile 13. mjesto a mladi i 27. mjesto.

(S. Mesari )

16

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

7. rujna 2010.

7. rujna 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 17

VELIKA AKCIJSKA PRODAJA CRIJEPA

Sav ostali gra evinski materijal od temelja do krova po najpovoljnijim cijenama

gradimo zajedno

18

Poljodjelstvo

AKOVE KI SAJAM I PLAC SRIJEDOM

Po inje nabava za zimnicu Paprike u vre ama, mladi grah, luk te mnogi drugi vo arsko - poljodjelski artikli u ve im koli inama koje ljudi odvoze i odnose s placa i sajma potvrda su da je po elo spremanje zimnice.

Prodava i nude, a kupci biraju i kupuju, i, kako nam se ini, svi su zadovoljni. Roba je dobra, a cijene pristupa ne, odnosno uvijek se mogu spustiti, ovisno o mudrosti kupca i kupljenoj koli ini. (sm)

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - paprika 40 kn/vre a - feferoni 60 kn/vre a - krumpir 45 kn/vre a - mladi grah

- jabuke - krastavci - bijeli kupus - crveni kupus - šljive - mahune

Kotao za pe enje rakije, moderan i kvalitetan

7. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

35 kn/vre a

30 kn/vre a 50 kn/vre a 4 kn/kg 7 kn/kg 4 kn/kg 8 kn/kg

ZAPO ELA KAMPANJA ubiranja tikvi i va enja koštica

Za vrhunsko bu ino ulje Me imurski ratari zapo eli su ubiranje tikvi (bu a, bundeva ...) te va enja koštica, koje e potom u preradu. akove ki mlinovi, odnosno njihova radna jedinica Tvornica ulja akovec iz tih e koštica proizvesti vrhunsko bu ino ulje, koje se može prodavati kao proizvod sa zašti enim podrijetlom. I nekoliko manjih uljara otkupit e koštice me imurskih ratara, dok e se ve i dio

Ulje sumnjive kvalitete Na akove kom sajmu i placu u ponudi je mnogo tikvinog ulja, na koje potroša i imaju primjedbe.

Naime, kada kod ku e potroša otvori ulje, osjeti udan miris, što zna i da je ulje gotovo pa pokvareno.

Razlog tome je što ga prodava i prave miješanjem više vrsta ulja i prorje ivanjem, te što ga drže u neadekvatnom pakiranju, naj eš e u plasti nim i drugim bocama, slabo zatvorenim.

Takvo ulje, osim što je neukusno, štetno je za ljudsko zdravlje. (sm)

za potrebe prerade u ulje dovesti iz drugih sredina te uvoza.

Mladen Hunjadi, rukovoditelj Tvornice ulja akovec, kaže kako kod njih otkup traje cijelu godinu, ali isto tako naglašava da je jesen doba kada se otkupljuju najve e koli ine koštica od individualnih poljoprivrednika.

- Svaki dan od 7 do 15 sati preuzimamo koštice u našem sjedištu, i to na zamjenu za ulje, otkup ili polog.

Golice pla amo 16 kuna kilogram, dok koštice u ljusci pla amo 12 kuna kilogram. Do 100 kilograma pla amo odmah, a ve e koli ine pla amo u vremenu od 40 dana. Lani smo po eli koštice primati na polog i mogu re i da je to bio naš dobar poslovni potez.

Premda smo to objavili dosta kasno, sedamdesetak ljudi koštice je stavilo na polog, što je vrlo dobar odaziv. Pozivam ratare da iskoriste mogu nost pologa, koji važi godinu dana, odnosno oni koji koštice na polog daju ove godine

Ru nim va enjem dobivaju se neošte ene i kvalitetne koštice moraju pogodnosti iskoristiti do 15. rujna idu e godine, kaže Hunjadi, dodaju i da koštice trebaju biti zdrave i suhe. Hunjadi kaže kako je šteta što se u Me imurju tikve koriste samo za proizvodnju koštica i sto nu hranu, jer u Austriji i Sloveniji iz njih se proizvode marmelade, džemovi, namazi i drugi prehrambeni artikli.

Ovog trenutka nema detaljnih podataka o površinama pod kojima su zasa ene bundeve, ali zna se da ih je iz godine u godinu sve više. Naime, koštice imaju dobru cijeSvaki dan otkupljujemo i pla amo koštice, kaže nu, isplata je brza, a, što je najvažnije, u Me imurju postoji tradicija proizvodnje tikvi i koštica. (S. Mesari ) Mladen Hunjadi

PLEŠKOVEC

Svjetski urod muškata otonela

Ivana i Rozina Šafari u zagrljaju “najmuškata” Muškat otonel, rana i plemenita sorta grož a, u Pleškovcu je dostigla svoj vrhunac kada su u pitanju urod i ljepota grozdova. Teško je re i je li trs svjetski rekorder, no, koliko smo uspjeli doznati, nigdje do sada nije zabilježen tako rodni trs kao kod obitelji Ivana Šafari a, poznatog “oldtimerista” i dugogodišnjeg zaposlenika Osnovne škole Ivana Gorana Kova i a u Pleškovcu.

Na samo jednom trsu koji raste uz obiteljsku ku u razgranalo se

nekoliko rozgvi na kojima je izraslo dvjestotinjak kilograma prvorazrednoga žutog i slatkog grož a.

- Je, najmanje frtalj grož a ve sam pobrao jer se bojim da se trst ne rastrgne, i sam iznena en urodom, ali ponosan, kaže Ivan, dodaju i da je trs star desetak godina i da nikada nije bio toliko bogat urodom kao sada.

K erka Ivana kaže da je prolistala Internet i nigdje nije pronašla podatak o velikom urodu muškat

otonela, pa je mogu e da je ovo svjetski rekord o koli ini grož a na samo jednom trsu. So ne bobice, odnosno “megagrozdove” Šafari i e podijeliti prijateljima i znancima, a nešto i sami pojesti.

Putnici namjernici, Šafari eva ku a nalazi se uz Osnovnu školu pa skrenite pogled ili se zaustavite kako bi uživo vidjeli vjerojatno najrodniji trs na svijetu.

(S. Mesari )

7. rujna 2010.

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VETERINARSKI SAVJETI

Bojila u hrani Svakom potroša u, kad zastane pred nekim proizvodom, javlja se pitanje je li dobar, ima li aditiva, zašto ima aditiva? Kako da potroša zna što je dobro za njega, djecu? Zbog pritiska suvremenog društva traži se proizvod koji je privla an, trajan, zdravstveno ispravan. Da se osiguraju ta svojstva dodaju se aditivi. Radi vra anja boje hrani koja se izgubila obradom, postizanja ve e vizualne privla nosti dodaju se bojila. Pravilnikom o prehrambenim aditivima (NN 62/10) odre uju se proizvodi i bojila koja su dozvoljena u njima.

Zamršena je situacija oko primjene bojila za koje je dokazano da uzrokuju razne poreme aje kod djece (poja ana aktivnost, smanjenje usredoto enosti,…). Naj eš e su proizvodi koji su namijenjeni djeci upravo najšareniji i boje spomenutim bojilima. To su redom Sunset yellow (E 110), Quinoline yellow (E 104), Carmoisine (E 122), Allura red (E 129), Tartrazine

(E 102), Ponceau 4R (E 124). Na proizvodima koji ih sadrže mora biti navedeno „može utjecati na aktivnost i pažnju djece“. To je što kaže pravilnik, me utim ostavljen je rok do 31.01.2011. za prilagodbu. Svi proizvodi koji se stave na tržište do tog datuma mogu biti u prodaji do isteka roka trajanja. Iako se zna od 2007. godine djelovanje tih bojila još nema zna ajnijih pomaka na hrvatskom tržištu.

Veliki proizvo a i mijenjaju navedena bojila sa bojilima kojima nije dokazano takvo djelovanje, ali taj postupak je spor. Kako je javnost jako senzibilizirana na E oznake aditiva u deklaracijama sve više proizvo a a izbjegava njihovo navo enje. Prema Pravilniku o ozna avanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (NN 41/08) u deklaraciji je potrebno navesti funkciju aditiva (u ovom slu aju bojilo) i naziv ili E broj.

Deklaracija sa navodom bojilo Carmoisine je potpuno ispravna i nema nikakve razlike sa proizvodom na kojem se navodi

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464.

Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24

sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob.

098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel.

688-936, od 0-24, nedjeljom na tel.

645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel.

863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa .

DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

KUTAK ZA agrosavjet Piše: dipl. ing. agronomije Silvija Zeman

Bijeljenje ili kre enje vo aka Razlog zašto kre imo ili bijelimo debla i ra višta vo ki je posvjetljavanje i dezinfekcija kore debla.

Posvjetljavanjem se smanjuje pucanje kore uzrokovano niskim temperaturama, tj. sprje ava se naglo zagrijavanje debla pod utjecajem sun evih zraka. Zagrijavanjem debla dolazi do širenja dubljih dijelova tkiva ali se kora ne širi jednakomjerno te ona puca i ta se pojava naziva mrazopuc. Na mjestima gdje se kora raspukla naseljavaju se uzro nici truljenja i takve rane teško zacjeljuju.

Marelice su posebno osjetljive na pucanje kore te im bojenjem pove avamo šansu da opstanu duži niz godina.

Recept: 5 kg gašenog ili hidratiziranog vapna

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

0,5 kg mo ivog sumpora 0,5 kuhinjske soli voda za žitku masu koja prije bijeljenja mora odstajati 24 sata.

U toj smjesi sumpor uništava gljivice na kori a sol daje ljepljivost masi.

Kod mladih vo aka kre enje možemo ponoviti u velja i tako da smanjimo zagrijavanje vo aka u rano prolje e, što odga a prebrzo kretanje sokova, preuranjeno cvjetanje i samim time smrzavanje cvijetova.

Kod popucale kore ranu je potrebno o istiti od trule kore do zdravog tkiva i premazati gustom otopinom modre galice, te naknadno premazati vo arskim voskom.

bojilo E 122. Jedina razlika je što prosje an potroša zadnji prepoznaje kao „loš“. Problem je u injenici da potroša kupuje nešto što smatra „dobrim proizvodom bez aditiva“. Kod kontrole zdravstvene ispravnosti namirnica kontrolira se i prisutnost/koli ina dozvoljenih bojila, ali i upotreba zabranjenih bojila. Pri uvozu iz zemalja dalekog istoka esto dolazi do zabrane proizvoda zbog prisutnosti bojila koja su u zemlji proizvodnje dozvoljena, a u zemlji uvoza ne. Takvi proizvodi se mi u sa tržišta. No ne kontrolira se svaki uzorak pri uvozu. Najpoznatiji slu aj bio je uvoz za inske paprike. Paprika je sadržavala u Europi zabranjenu boju Sudan I koja je karcinogena, a u Europi se upotrebljava za bojenje petrokemijskih proizvoda. To je samo jedan primjer koji nam ukazuje kako treba uvoznim proizvodima pristupati sa pove anom pažnjom. Kako kupiti dobar slatkiš?

Dobar slatkiš kojeg možeš konzumirati svaki dan ne postoji. Za povremenu konzumaciju je svaki dobar. Tako je i za konzumaciju dobar i šaroliko obojeni bombon, ako ga jedeš povremeno. Sa svom hranom vrijedi jedno pravilo NE PRETJERIVATI.

Zbog velikog broja proizvo a a, tržište je preplavljeno proizvodima. Pravilnici propisuju sve manje uvjeta za kvalitetu proizvoda. Svaki proizvo a sam garantira za kvalitetu a sastav navodi na deklaraciji. Upravo se po tome razlikuju dva proizvoda.

Da bi potroša napravio dobar izbor robe mora biti educiran, nažalost i za prepoznat dobar kruh. Nije sve kvalitetno što dobro izgleda ili ima visoku cijenu. est je slu aj da se poznata robna marka prodaje na temelju stare slave i imena, a kvalitetom zaostaje za najjeftinijim proizvodima.

Mario Posedi, prof. iz. i kem.

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Živice O živicama ve tako dugo nismo pri ali u našoj zelenoj pa joj školi da gotovo osje am uzbu enje što je na eta ta zanimljiva tema. Živice su mnogo više od dugovje ne mogu nosti da se s malo utrošena prostora atraktivno ome i zemljište. One su onaj element oblikovanja naših vrtova koji uva dušu vrta kao dragocjeno blago.

Kad je rije o ogra ivanju vrtova, masivna zidana konstrukcija ili visoka ograda lako postaju utvrde i ne izražavaju gostoljubivost, živica pak preuzima istu zaštitnu fukciju poput ograde, a pritom ne ome uje posjed prema susjedima uko eno i ne djeluje nepristupa no. Živice su živa ograda i rezervat u koji se povla e mnoga živa bi a. Ni jedna tehni ka ograda ne može preuzeti njihove raznovrsne uloge u o uvanju života.

U unutrašnjosti živice mnogo je više života nego što se naslu uje izvana. Budu i da živice izjedna avaju temperaturne ekstreme, za u uju e mnogo živih bi a koristi se pove anom vlagom zraka i vlažnom hladno om zbog poja ana nastanka rose u isprepletenim granama kao udobnu uto ištu. Osobito živice od trnovitih i drvenastigh biljaka nude šklonište životinjama i pticama sigurn mjesto za svijanje gnjezda. Živice s plodovima proširuju svojom ponudom bobica jelovnik posjetitelja vrtova. A ljudim su živice korisne jer usporavaju brzinu vjetra , iltriraju prašinu iz zraka, umanjuju glasnu buku i stvaraju kisik. Te važne ekološke zada e ne ispunjavaju nipošto samo živice od bjelogori nog drvenastog trasklinja. I zimzelene drvenaste biljke svojim uvijek

zelenim iglicama, osobito zimi, tvore nevidljive zaštitne zone za ptice i male sisavce.

Pod pojmom živice obi no se podrazumjeva ograda oko nekog zemljišta. Otkako se ljudi bave poljoprivredom i žive u naseljima, nastoje se zaštiti od nepozvanih posjetitelja - bile to životinje ili ljudi - ali i od prirodnih sila poput vjetra. Ve su Rimljani njegovali bogato razgaranatu mrežu zidova od živice. Te praživice sastojale su se doduše od mrtvog pletiva koje se plelo oko stupova. Vjerojatno su Normani u 11 stolje u zapo eli saditi žive ograde. U srednjovjekovnoj Engleskoj živice su se ve redovito orezivale. Nisu smjele biti previsoke kakobi ih konji mogli presko iti. Još se dana u Engleskoj mogu na i stari, beskona no dugi redovi živice koji upozoravaju na ranu kulturu živica oko imanja i veleposjeda.Strogo oblikovane živice doživjele su svoj procvat u vrijeme baroka. Bile su – osim formiranja drvenastih biljaka- živi izraz formalne ilozo ije vrtlarstva društvene elite.

Kao upadljiv oblikovani element isticale su osobnost mnogih vrtova oko dvoraca i vila. Vrhunac ornamentalne umjetnosti oblikovanja živica bili su umjetni ki labirintski vrtovi. Precizno orezivane živice bile su stiliziran simbol tadašnjeg svjetonazora ure enog po jednako strogoj hijerarhiji. Upotraba živica u privatnim vrtovima seoskog je podrijetla. Niske živice od šimšira još su postojan element raskošnog seoskog vrta. U današnjim sve guš im naseljima, živice u prvom redu služe kao zaštita od pogleda. Vrtna se živica satoji od niza istih ili razli itih grmova.

Pozdravi iz IVE!

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HUMANITARNA AKCIJA “Svi zajedno”, 10. - 12. rujna

Prikupljanje sredstava za rad asistenta u nastavi Od 10. do 12. rujna, uz koordinaciju Kristine Horvat i Mladena Tota, održat e se humanitarna akcija pod nazivom “Svi zajedno”, kojom se želi skupiti financijska sredstva za rad asistenta u nastavi za dvoje u enika tre eg razreda OŠ Donja Dubrava. U organizaciji akcije sudjeluju OŠ Donja Dubrava, Op ina Donja Dubrava, KK “Dubrav an”, TK “Dubrav an”, Udruga navija a, Udruga “Fljojsari”, Crveni križ, ca e bar “Car” Donji Vidovec i brojni volonteri.

Naime, u enici kojima je potrebna pomo u nastavi boluju od cerebralne paralize pa ih u školu svakodnevno dovoze roditelji, koji ponekad ekaju svoju djecu ispred razreda za vrijeme nastave. Zabrinuti su ho e li tko mo i pomo i djeci kod odlaska na toalet, povremeno sudjeluju na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture i individualno rade sa svojom djecom.

Upravo iz ovog razloga spomenutim u enicima potreban je asistent u nastavi, ija je uloga, osim pomo i pri kretanju i ostalim tjelesnim aktivnostima, i pružanje podrške te motivacije u svladavanju nastavnog programa. Roditelji navode da je suradnja s razrednicom i školom dobra, te se zajedni kim snagama trude dobiti dodatnu podršku u razredu, odnosno pomo asistenta u nastavi, koja bi svim u enicima omogu ila ljepši i ugodniji boravak u školi te uspješnije svladavanje gradiva.

Ve dvije školske godine nisu pribavljena sredstva za financiranje asistenta u nastavi, za što je potrebno 30.000 kuna, koliko se ovom akcijom želi sakupiti. Dobrotvorni prihodi mogu se uplatiti na žirora un Crvenog križa 2484008-1100643418, s naznakom “Svi zajedno”, a u sklopu akcije organiziraju se doga anja zabavnog i sportskog karaktera na kojima e se tako er skupljati dobrovoljni prihodi namijenjeni pribavljanju potrebnih sredstava.

MINISTAR BIŠKUPI obišao crkvu u Svetom Jurju na Bregu

Dovršavanje zvonika najvažniji znak ljudima - Sve radite lijepo i dobro, najvažnije je prvo dovršiti toranj i zvonik, jer je to ipak najvidljiviji znak ljudima da radovi idu svojim tokom, savjetovao je župnika i graditelje ministar Božo Biškupi Hrvatski ministar kulture Božo Biškupi sa suradnicima je u srijedu 1. rujna posjetio i razgledao župnu crkvu u Svetom Jurju na Bregu, na kojoj se obavljaju veliki sanacijski radovi. Ministra Biškupi a je s do sada obavljenim radovima izvijestio doma i župnik vele asni Ivica Puškadija.

- Ovog trenutka dovršavaju se radovi na zidanju zvonika, krovište se ure uje za stavljanje crijepa, te se žbukaju svodovi i uklanja skela koja je držala kompletan svod crkvene la e, rekao je župnik Puškadija.

Iznio je planove i želju da crkva do Boži a ove godine bude toliko ure ena da može primiti vjernike na misno okupljanje.

Ministar sluša župnika i savjetnike Ministar je saslušao župnika te suradnicima rekao neka vode posebnu brigu o ovoj crkvi i da e njegovo Ministarstvo pomo i kao i do sada da se crkva što prije obnovi.

- Lijepo je i dobro, vi ipak prvo dovršite toranj i zvonik, da se izdaleka vidi prepoznatljivost ove crkve, pa e ljudi i radije pomo i, savjetovao je ministar župnika i majstore.

O tijeku radova, planovima i mogu nostima ministra su izvijestili i me imurski župan Ivica Per-

Program doga anja I dok je petak rezerviran za žestoku svirku Larve i The Strangersa u ca e baru “Car” u Donjem Vidovcu, u subotu e se na vanjskom terenu KK-a “Dubrav an” održati streetball turnir u košarci. Ekipa broji tri lana, a prijave su prije po etka turnira, u 12 sati. Uz teren e biti postavljen šator gdje e posjetitelji mo i uživati u jelu iznena enja, osvježiti se uz pi a po promotivnim cijenama i zabaviti uz odli nu glazbu DJ-a.

U nedjelju se nastavlja sportski vikend uz teniski turnir parova na terenima TK-a “Dubrav an”. Prijave su prije po etka turnira do 12 sati. Osim ljubitelja rocka i sudionika sportskih natjecanja, organizatori pozivaju i sve ostale da se pridruže humanitarnoj akciji i podrže natjecatelje.

ho te predstavnici tvrtke “ akovecstan” koja izvodi radove.

Podsje amo, 4. lipnja 2008. godine župna crkva u Svetom Jurju na Bregu urušila se usred radova na postavljanju hidroizolacije, a zbog nepažnje i nestru nog obavljanja radova i nadzora. Do sada je u njezinu obnovu potrošeno oko 10 milijuna kuna, najviše iz Ministarstva kulture i Varaždinske biskupije, te Me imurske županije, Op ine Sveti Juraj na Bregu, kao i samih župljana.

(S. Mesari )

ŽUPA Orehovica

Ure ena kapelica u Vulariji Župnik u Orehovici vele asni Damir Slamek u Vulariji je blagoslovio obnovljenu kapelicu Presvetog srca Isusovog i Marijinog. Kapelica je obnovljena na poticaj vjernika Vularije i župnika Slameka, te je sada pravi ukras naselja. Prvo su u prozore postavljeni vitraji sa slikama Presvetog srca Isusovog, Srca Marijinog te svetih Valentina i Florijana koje su darovali vjernici Vularije te obitelj Petra i Franciške Škvorc.

BOG MOJIH DETALJA

On je Bog novog S Isusom odavno mnogi hodaju, a On im ne prestaje davati rješenja kako bi im to bilo kvalitetnije. S Njim se uvijek može i treba i i dalje, na druga iji na in. On je Bog novog i poziva nas da vjerujemo u novo, u druga ije, u ono što je izvan uobi ajenog i nau enog. Na po etku rujna, takvo nešto dolazi u pravi trenutak. Nakon godišnjih odmora, zapo inje za mnoge jedno novo razdoblje, npr. nastava po školama,

7. rujna 2010.

povratak na radna mjesta, zapo inje župna kateheza, nova pastoralna godina i mnogo toga još. Isus nas poziva da u tome ne ostanemo na starome i izlizanom, nego da svemu pristupamo kvalitetnije. Kako do i do te kvalitete? Pri aju i nam o tome, Isus nam daje jedan vrlo važan savjet, i kaže da trebamo: “…sjesti i razmisliti’’ (usp. Lk 14, 28). Kao ovjek iz naroda On dobro zna da se o ozbiljnim stva-

Potom je obnovljena asada, što su isfinancirali vjernici i obitelji Vjenceslava Babi a, Veronike Škovrc i Pavla Škvorca.

Vrijednost radova koje je obavila tvrtka “Creativ - arbe” iz Strahoninca iznosi 9.451 kunu. Na kraju blagoslova župnik Slamek od srca je zahvalio svima koji su sudjelovali i pomogli u obnovi kapelice, rekavši kako izgled crkava, kapela i pilova govori o vjernicima.

(S. Mesari , DS)

rima ne razgovara napre ac, stoje i. Treba sjesti i o svemu dobro razmisliti, sve dobro odvagnuti: gledati, prosuditi i zatim djelovati. Najve a zapreka novog i kvalitetnijeg je držati se ‘starih programa’, koji više ne zadovoljavaju (ponekad i ‘starih’ ljudi). S tim u vezi, jedno je za napraviti: “Do e li tko k meni, a ne mrzi svog oca i majku, ženu i djecu, bra u i sestre, pa i sam svoj život, ne može biti moj u enik! (Lk 14, 26). Tako se dolazi do novog, tako se nasljeduje Isusa. Zahtjevno, ali se isplati. Ništa nam drugo nije važnije od Isusa i njegovih rješenja. Pozvani smo da se ‘oslobodimo’ rutinskog i ‘nor-

malnog’. Ako to prihvatimo na po etku npr. pastoralne godine, biti emo slobodni za pronalaženje novih ideja.

On nije došao izbrisati naša rješenja, ali ih je došao pro istiti i preobraziti. Uzmemo li si vremena za razmišljanje i razlu ivanje, postat emo pošteniji i sigurniji u izboru i realizaciji. Neozbiljno bi bilo odustati ili ostati na pola puta. Zato na po etku novih izazova ne trošimo energiju na ono što ‘’imamo’’, nego odlu nije i konkretnije krenimo prema neistraženom ili nepoznatom. Križ ne e nedostajati, u kakvom god on obliku bio. Isusa se ne slijedi olako, to je barem svima jasno. Tra-

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 7. rujna Marko Križev anin, Regina srijeda, 8. rujna Mala Gospa, Marija, Maja etvrtak, 9. rujna Petar, Hijacint, Strahimir petak, 10. rujna Nikola, Sebastijan, Pulherija Piše: vl . Antun Štefan

ženje novih rješenja može nas dovesti do trpljenja, no to nas nikako ne smije sprije iti da tražimo novo s pogledom na Isusa.

subota, 11. rujna Feliks, Cvjetko, Miljenko nedjelja, 12. rujna Ime Marijino, Marica, Meri ponedjeljak, 13. rujna Ivan Zlatousti, Zlatko

za velike i male

Novosti • Novosti

Otišlo je ljeto, baš kak ti vu snu… pravimo najbolje iz toga. No ima i dobra strana svega toga. Napokon emo vidjeti prijatelje iz razreda koje možda nismo mogli vidjeti tijekom praznika. Mo i emo napokon podijeliti dojmove ovih praznika s drugima.

Krenuli smo…krenuli smo…!

Evo, po ela je nova školska godina. Neki smo krenuli veselo, a neki mrzovoljno. Nekima je ljeto trajalo predugo, a nekima prekratko. A to vam je tako. Nitko još nije svima ugodio. Ako nije nitko, ali emo pokušati mi. Vaša STVARAONICA. Bit e vedro, bit e veselo, zanimljivo, pou no, itljivo…Uglavnom, za svakoga ponešto. Vi pišete, crtate…za druge, a drugi za vas.

Možete radove poslati poštom na adresu: Stvaraonica/Me imurske novine, I. Mažurani a 2, 40 000 akovec ili e-mailom: urednik@mnovine.hr. Pa onda, nek je vesela vama i vašim u iteljima nova školska godina.

Nika Levak

Pripremila: Katarina Škvorc, Gimnazija akovec

Svaštice • Svaštice Gorice Na vrhu brega Grozdje se rleni.

Grozdje mi beremo Dok žoto sunce Po hrptima nas gladi.

Fti eki popevleju i Nikome se dimo ne žuri.

Luka Bistrovi , 5.r.

II. OŠ AKOVEC

Krava Kaj se to pripetilo Na senokoši me imorskoj?

Jana je krava bila mirna tiha, debele.

Odjamput se stala i po ela bežati fletno kak veter.

Nije se vrnula.

Tri dno so prešli, a krave nega.

Vrnula se etrto popodne.

Kraj njenih nog je mali icek stiha mleko iskal.

Kristina Lesjak, 5.r III. OŠ AKOVEC

Pokraj potoka Kraj potoka moj je dom. Žubor vode na kraju livade.

Tr i lisica preko plodne zemljice.

I ona osje a miris bakine ukusne žemljice.

Put preko livade vodi u unutrašnjost šumice.

Na putu, topor konja.

U mojoj kosi-vjetar.

Paula Šercer, 5.r III. OŠ AKOVEC

Stara drvena ku a U jednom malom selu na kraju ulice bila je jedna stara drvena ku a.

Bila je jako osamljena i tužna jer su je njeni vlasnici napustili. Oko nje raslo je mnogo drve a. Pored nje nedavno su izgradili novu lijepu ku u.

Prozori te ku e su sjali, a njeni su bili razbijeni. Stara ku a joj je zavidjela.

Skrivala se iza grmlja da je ne vidi nova. Odjednom je nova ku a zapita: “Zašto se skrivaš, zar sam tako strašna? Možemo biti prijateljice!”

Stara drvena ku a bila je jako sretna, mislila je da e joj se nova ku a rugati zbog njenog izgleda. Tako su one razgovarale i nisu ni primijetile staricu ispred njih. Starica je bila tužna. Stara ku a shvatila je da starica nema dom.

Ponudila joj je da živi kod nje. Starica je obnovila ku i i cvjetnjak, pa je stara drvena ku a blistala od radosti.

Starica je bila jako sretna, najsretnija na svijetu. I tako je završila pri a o staroj drvenoj ku i u kojoj još i danas žive stari ina djeca i unuci.

Klara Novak OŠ IVANOVEC

Da smo bili mali Da smo bili mali Puno smo bežali I fletni postali.

V šumi smo brali kostaje I poslušali pesa kak laje.

V goricah grozdje smo brali I sre no se smejali.

Rea Velicki, 5.r III. OŠ AKOVEC

Kad moja majka govori Kad moja majka govori o meni, kao da pjeva stihove, najljepše stihove na svijetu.

A može pjevati još i još.

To je beskrajna pjesma.

Najdraža izreka moje mame je: “Postoji jedno najljepše dijete na svijetu.

Ima ga svaka majka.”

Aleksandar Filo, 7.r OŠ IVANOVEC

Doroteja Mesarek, 6.a OŠ DOMAŠINEC

Put u školu Prolazim pokraj livade.

Idem kroz drvored.

Prelazim preko pruge.

Pod nogama mi šušti liš e.

Iza željeznih ograda laju psi.

Vlak ulazi u stanicu.

Kota i mu škripe. Širi se smrad svinja.

I dima iz tvornice.

Zanimljivo je.

Stela Fran i , 5.r III. OŠ AKOVEC

Hiža Bila je jena stara hiža, negda lepa hiža.

A ve ma ki po joj hodiju.

I lesa je potrta, a negda je bila najlepša v seli.

Negda su japica v pelnici pili vino i žganicu, a ve su samo štakori tam.

V dvoru je zdenec.

Negda je v njemu bila voda.

Ve? Pun kup blata.

Leon Sa er, 5.r III. OŠ AKOVEC

Moje prijateljice Ja sam Vida. Imam naj, naj, najbolje prijateljice na svijetu. One su druga ije od drugih djevoj ica i to je super. No dobro, nekad se i posva amo, ali uvijek se i pomirimo. Morate znati kakve su. Samo itajte dalje.

Anda. Ona je zabavna, cool, ora i sportski tip. S njom mogu razgovarati o sportu, de kima i tako. A Paula? Ona super pjeva, baš je talentirana za glazbu. S njom razgovaram o stvarima koje nam smetaju, o stvarima o kojima maštamo, što bismo htjele promijeniti… Tu je i Dora. Ona mi prepri ava horor filmove koje ja ne smijem gledati. Baš je uvjerljiva.

A Stela? Ona je jako vesela. Kad se igramo “Paukovi i mišice”, a ja sam njezina mišica, uvijek do em ku i sva plava. Tako me vrsto drži da joj ne pobjegnem! Baš je zabavna. I sestra mi je prijateljica. Ona me nekad i tu e, ali je dobra i jako ju volim.

I? Kakve su? Mislim da su najbolje. Ako ih upoznate, zabavljat ete se kao i ja!

Vida Ruži , 5.r III. OŠ AKOVEC

18.06. ini nam se kao da je bilo ju er. Kako smo se samo veselili tom danu. Tko se i ne bi nakon naporne godine, nakon svih onih testova, zada a…Pred nama je bilo 2 i pol mjeseca uživanja.

More, sunce, kupanje, uživanje…

Kad se samo sjetim onog osje aja- zazvonilo je zadnji put zvono i znala sam da po inju praznici.

Kome ljepše! No sve je to za nama.

Nismo ni svjesni da je od tog dugo o ekivanog datuma prošlo ve dva mjeseca. Dva mjeseca proletjelo je brzinom munje. Kako nam je samo lijepo bilo… Ve ina nas zapravo ni ne zna cijeniti slobodne dane. esto sam ula prijatelje kako se žale- „Joj, kak je meni dosadno“. Sad kad po ne škola zasigurno nam ne e biti dosadno. Malo slobodnog vremena, u enje, zada e, testovi.

To e opet biti dio naše svakodnevice. Ljeto je gotovo, nažalost!

Nema više spavanja do kasnih prijepodnevnih sati, nema više ljen arenja. Sigurna sam da bi svi htjeli produžiti ove naše praznike.

Da je to bar mogu e. No najbolje da ne sanjamo o onome što nam se zasigurno ne e dogoditi. Najbolje da se suo imo sa situacijom i na-

Meni su praznici prošli prebrzo. Kao da sam doma tek nekoliko dana. Kroz ta dva i pol mjeseca uživala sam na sve mogu e na ine. Bilo je to još jedno nezaboravno ljeto. Nadam se da e mi školska godina isto tako brzo pro i. Pred nama je nova školska godina, pred nama su novi zadaci, novi izazovi. No kako se kaže -„ Sve je lako kad si mlad“.

Lana Turk Ovi ljetni praznici bili su mi najbolji do sad, najbolje ljeto ikad!

Samo kad se sjetim da opet dolazi nova školska godina… Voljela bih da mogu vrijeme vratiti, no što je tu je. Nadam se da u u školi posti i uspjehe kakve sam si zamislila.

Tomislav Varga Meni je ovo ljeto bilo radno.

Imao sam 2 mjeseca slobodnog vremena pa sam odlu io malo zaraditi. Isplatilo se. Stigla je nova školska godina. To ima i dobru i lošu stranu. Napokon u vidjeti sve svoje prijatelje, no s druge strane… Biti e naporno. No i to e pro i, pa vrijedi od toga napraviti najbolje mogu e!

Petra Bolšec Meni su ovi praznici bili najbolji do sad! Završila sam prvi razred srednje škole i upoznala sam puno prijatelja. Nisam bila samo doma, ve sam svaki dan negdje „lutala“. Bila sam na moru gdje sam se zaista odmorila.

Posje ivala sam prijatelje iz razreda, družili smo se, odlazili na razne koncerte. Ovo ljeto sam se zaista opustila i napunila baterije za novu školsku godinu. Kada ne bih imala što raditi, otišla bih na moj omiljeni komp. Nažalost praznici su prebrzo prošli. No ipak se veselim malo školi. Vratit u se u svakodnevicu.

Ovakve prizore ekat emo jedno podugo vrijeme. Nažalost! A onda emo ponovno zapjevati. - Ljeto nam se vratilo! –

Svijet pri a • Svijet pri a

Piše: Žarko Skok

Potrošena nagrada Mama Mihaela je smiješe i gledala svoje dvoje blizanaca, Dragicu i Željka kako vrijedno grabe listove kukuruzovine na kup. Mališani su se toliko brinuli da se njihova majka ak malo i brinula.

- Lakše malo s tim grabljama da ne udarite jedno drugoga. Ne trebate se toliko žurit i- poru ila im je.

Djeca su poslušala mamu i napravili veliki kup liš a. Zatim su svojim malim ru icama sve to stavljali u pletene košare i odnosili u polje koje e se uskoro izorati.

- Kad završite slijedi vam nagrada - doviknula je još jednom Mihaela uživaju i u njihovoj marljivosti.

Mala Dragica prva podigne glavu, veselo pogleda mamu a zatim i brata.

- Željko, jesi li uo? Dobit emo nagradu.

- uo sam, zato požuri. Vidiš da je dosta toga ostalo - uzvrati joj ozbiljno brat.

Radili su oni tako i radili ali kup

kao da se nije smanjivao. Najzad su sjeli kako bi se malo odmorili.

- Bok društvo, vrijedni ste? za uli su veseli glas nešto starijeg prijatelja Ivice. Živio je u istoj ulici i esto su e družili. Volio je svakome pomo i, a bio je i neopisivo zabavan. Uz njega je vrijeme prolazilo i prebrzo sa stalnim šalama i zezanjima.

Dragica i Željko su vidno živnuli. Prvo, znali su da e im njihov plemeniti prijatelj pomo i, a drugo, još važnije, da e im cijeli posao pro i u veselju.

Upravo je tako i bilo. Mališani su složno punili košare, a snažni Ivica je to brzo odnosio u polje i prazno donosio k njima. Usput je pri ao još jednu od mnogo pri a koje je sam izmišljao. Posao je bio gotov i ekala se nagrada, a ona je bila kutija napolitanki. Za svo troje djece bilo je to premalo, zato su morali uživati u svakom zalogaju.

Uzeli su svaki po jednu napolitanku i polako jeli. Uskoro se opet oglasi Ivica.

- Što kažete, jeste li za jednu sasvim novu igru?

Kakvo smiješno pitanje, djeca su uvijek za igru, a posebno ako je nova.

Mali blizanci veselo kimnu glavama.

- Ja u biti stroj za drobljenje kukuruza a vi ete stavljati klipove u mene- objasnio im je.

Mala je Dragica prva uzela napolitanku i stavila u Ivi ina usta a

odmah zatim i Željko. Njihov je prijatelj krckao, drobio, smiješno se mu io, sve dok nekako nije savladao te dvije poslastice i na kraju uspio.

Bio je pravi stroj za drobljenje.

- Daj još - vikala su djeca i trpala u njega.

Ponovo se stroj mu io, Ivi ino lice mijenjalo oblike a klinci uživali u doga aju.

- Još, još- vikali su i stavljali mu u usta sve dok se kutija nije posve ispraznila.

Tek su sad vidjeli što su u inili.

- Nema ništa- tužno je pokazivao Željko a njegova sestrica Dragica tiho zaplakala.

Stroj, zapravo Ivica, pojeo im je sve slatkiše.

- Zar ste ve sve smazali? - udila se mama.

- Nismo mi, nego on- povikala je ljutito Dragica i još ja e nastavi plakati.

Mihaela upitno i za u eno pogleda Ivicu. Bilo je to krajnje udno jer taj dje ak nikad nije bio lakom, baš naprotiv.

- Sad u ja to ispraviti- vikne Ivica i sko i na bicikl.

Uskoro se pojavio s dvije kutije napolitanki koje je dao svojim prijateljima.

Godinama, ak i desetlje ima kasnije, kad god se prepri avao ovaj simpati ni doga aj, svi su se složili da je ipak bio vrijedan malo ljutnje i pokoje suzice. Njihov prijatelj Ivica uvijek je bio i ostao dobar i plemenit.

22

Novi život se rađa

7. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ODRŽAN prvi operativni sastanak partnera EU projekta “Sretna djetelina s etiri lista”

Vrijednost projekta u prijenosu znanja pripadnika razli itih regija Europe

Damir (35) i Vlatka (30) Vraži iz Palinovca dobili su Leona, ro enog 31. kolovoza u 11.40 sati. Po bracu je došla i Leona (8).

U Jennersdorfu u Austriji prošlu je srijedu održan prvi operativni sastanak partnera EU projekta “Sretna djetelina s etiri lista” pod vodstvom Instituta europskih regija (IRE).

Sastanak na kojem je Me imursku županiju predstavljao zamjenik župana Matija Posavec ozna io je sam po etak projekta, a na njemu se raspravljalo o detaljima provedbe zajedni kih aktivnosti i razvoju me unarodne suradnje svih uklju enih partnera.

U sklopu sastanka održana je i pres - konferencija na kojoj je

nakon uvodnog govora Franza Schausbergera, predsjednika Instituta europskih regija, zamjenik Posavec izrazio svoje zadovoljstvo na uspješnom i brzom razvoju suradnje IRE-a i Me imurske županije. Dokaz tome je i zajedni ko sudjelovanje u me unarodnom projektu kojim se nastoji unaprijediti cjelokupan razvoj zajednice, dok se posebna pažnja pridaje mladima izme u 14 i 25 godina, koji velikim dijelom sudjeluju u projektu. Tako er je napomenuo kako se vrijednost projekta ne o ituje samo u spajanju razli itih kul-

tura, ve i prijenosu znanja pripadnika razli itih regija Europe koji nam u procesu pristupanja Europskoj uniji predstavljaju vrijedno iskustvo.

Institut europskih regija organizacija je koja okuplja europske gradove i regije s ciljem razvoja politike na lokalnoj i regionalnoj razini, a ija je lanica od kraja 2009. i Me imurska županija. Glavni je cilj projekta približiti gra anima Europsku uniju, njene ciljeve i prednosti, te im omogu iti da iznesu svoje stavove. Osim regija iz Hrvatske, u projektu sudjeluju i partneri iz

Austrije, Ma arske, Slovenije te Bosne i Hercegovine.

Projekt se sastoji od 6 glavnih aktivnosti: ciklus radionica “Cafe d’Europe Regional“ s tematikom emocionalne i kulturne raznolikosti Europe, školski projekt “Moja zemlja – tvoja zemlja“, aktivno obilježavanje Dana Europe koje e biti posve eno regionalnom identitetu u zajedni koj Europi, putuju a izložba, dvije stru ne konferencije o iskustvima i o ekivanjima od EU te europsko hodo aš e mira. Predvi eno trajanje projekta je 15 mjeseci.

DJE JI FORUMI “SMJEŠKO” I “SRE A” na 14. susret DF Republike Hrvatske

Stekli brojna prijateljstva i ideje za daljnji rad Aden (34) i Božica (32) ur ek iz Totovca dobili su sina Abela, po kojeg su došli u društvu brata Benedikta (2) i sestre Jacinta (7).

lanovi prisutnih foruma u skra enom obliku prikazali dijelove svojih radionica

Miljenko (38) i Dragica (30) Antonovi iz Vularije dobili su k er Tessu, koju kod ku e ekaju bra a Luka (6) i Borna (4).

Dje ji forumi “Smješko” i “Sre a” i ove godine sudjelovali su na radionicama u Banjolu na Rabu.

Svojim radionicama i ostalim oblicima suradnje tijekom 14. susreta Dje jih foruma Republike Hrvatske uspješno su promovirali Grad akovec – prijatelj djece, kao i svoje škole.

Stekli su brojna nova prijateljstva diljem Lijepe naše i ideje za daljnji rad.

lanovi DF “Smješko” bili su Hrvoje Novak, Katarina Kova evi i Lea Pongrac te njihova voditeljica Zdenka Novak, a prikazali su radionice Igrom i glumom o dje jim pravima i Europeji i – to smo mi i vi. DF “Sre a” vodila je Zvonka Rakuša, a lanovi su bili Karlo Wertheim, Ivana Horvat i Irena Oršuš. Predstavili su se radionicama pod nazivom Život kao moj i Svi razli iti- svi jednaki.

Prijepodnevni sati bili su radno osmišljeni Prijepodnevni sati bili su radno osmišljeni gdje su lanovi prisutnih foruma u skra enom obliku prikazali dijelove svojih radionica kako bi i ostali mogli barem djelomi no sudjelovati u njima.

Na zabavan i koristan na in u ili su o Dje jim pravima te toleranciji, suradnji i poštivanju kroz igru i razli ite aktivnosti od crtanja, pisanja i glume. -Ponosni smo što smo

i ove godine izabrani izme u sedamdesetak DF RH da se družimo i prezentiramo radionice odra ene u našim školama, kazali su forumaši i njihove voditeljice.

Odlazak na Susret ne bi bio mogu bez podrške njihovih škola, inancijske potpore Grada akovca, sponzorstva Turisti ke zajednice grada akovca i Tiskare Printex.

VJEŽBAJTE JOGU - VJEŽBAJTE TAE BO

Izbjegnite prehlade i ostanite fit!

Studio SMART VISION i ove sezone nastavlja sa svojim programima koji omogu uju izi ko i psihi ko zdravlje. Program “Medic Yoge” uklju uje vježbanje joga položaja, vježbe disanja te duboku relaksaciju kroz razne vo ene tehnike.

- Ve nakon prvog dolaska iskusit ete duboki mir i opuštenost te dobrobit za itavo tijelo,

poru uje direktorica centra Dijana Posavec, dodaju i da programe preporu uje svima bez obzira na dob i spol.

Tae bo je zanimljiv aerobni trening, koji uz standardne aerobik korake uklju uje i elemente borila kih vještina te pripada skupini intenzivnog aerobika, koji je mogu e prilagoditi individualnim potrebama i sposob-

nostima svakog pojedinca. Sagorijevajte višak kalorija, imajte savršeno oblikovane miši e i savršenu kondiciju.

U ugodnom i atraktivnom prostoru pridružite se ekipi i postanite dio smart vision tima.

Programi su zapo eli 6. rujna, a sve informacije potražite na www.smartvision.hr ili na 098 710 300.

De a Di a

Anj

ja n

T

Svjetski speedway & me imurske “hot girls” Brojne kamere na utrci Croatia SGP, održanoj prije desetak dana na Mileniumu, nisu bile usmjerene samo na sjajne vožnje najboljih svjetskih spidvejaša, ve i na atraktivne mlade Me imurke koje su posebnim “performansom” najavljivale poziciju voza a na svakoj od utrka na startnoj crti.

Anja, Tanja, Dina i Dena najprije su mamile pozornost mnogih na stadionu, a nakon održane utrke možda još više nakon objavljenih snimki u fotogalerijama na nekoliko web stranica.

Jednu od zaista posebnih fotki me imurske “hot etvorke” snimio je i naš povremeni suradnik, ina e fotoreporter Pixella - Vjeran Žganec Rogulja.

a

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. rujna 2010.

TATJANA KRALJI , nova snaga srediĹĄ anske kulture 1,67( -2Ĺ 5(=(59,5$/, 692-( 0-(672 32' 681&(0 QD PRUX SODQLQL X] MH]HUR LOL ULMHNX

-2Ĺ 1,-( .$612 -(5

. 2 0 3 $ 6 =$*5(% G G 9$0 18', 6 9 , - ( 7 L WR SR SRVHEQLP FLMHQDPD $.&,-( /$67 0,187( 3218'( ),567 0,187( 3218'( 67,Ĺ˝( .$7$/2* =,0$ 6.,-$1-(

%,2*5$' 1$ 0258 Hotel ILIRIJA 4* 3 polupansiona po osobi 04.09.-11.09. od 1020 kn 11.09.-18.09.od 880 kn Hotel ADRIATIC 3* 1 polupansion po osobi 04.09.-11.09. od 324 kn 11.09.-18.09. od 294 kn

23$7,-$ Hotel AMBASADOR 5* 3 polupansiona po osobi 12.09.-16.09.od 1181 kn 26.09.-02.10. od 1069 kn Hotel IMPERIAL 3* 3 polupansiona po osobi 18.09.-23.09. od 625 kn

Grandiozna izloĹžba ruskih i ukrajinskih slikara U Pansionu “Ilonkaâ€? u Murskom SrediĹĄ u otvorena je izloĹžba slika pod nazivom “Hrvatska o ima ruskih i ukrajinskih slikaraâ€?, koju je postavila Tatjana Kralji , lanica Kaljinke, manjinske udruge ruskoga govornog podru ja u Me imurju.

- Ovo je zaista kvalitetna izloĹžba skupnih radova ruskih i ukrajinskih slikara, nastala u vrijeme njihova posjeta i boravka u Hrvatskoj.

Za vrijeme boravka i rada nastalo je preko 300 likovnih i grafi kih radova, crteĹža i skica raznih Ĺžanrova, iz ega je izdvojeno 40 radova u duhu

tradicionalne realisti ke ĹĄkole. Ovdje u Murskom SrediĹĄ u izloĹženo je 12 slika ponajboljih ruskih i ukrajinskih akademskih slikara, koji izlaĹžu slike pejzaĹža, te arhitektonsko slikanje i portrete. IzloĹžba je prodajnog karaktera i otvorena je do 26. rujna 2010. godine,

SrediĹĄ ani u Murskoj Soboti U organizaciji Europske unije, u slovenskoj Murskoj Soboti odrĹžan je estival suvremenog

02Ĺ (1, .$ '5$*$ Hotel MARINA 4* 3 polupansiona po osobi 19.09.-22.09. od 770 kn i joĹĄ mnogo toga...www.kompas.hr

+,7 38729$1-( zrakoplovom iz Zagreba!

781,6 L hotel 3*, 7 all inclusive od 1.795 kn hotel 4*, 7 all inclusiva od 2.395 kn

18',02 , zrakoplovne karte redovnih i low-cost prijevoznika ( Wizzair, Germanwings, Ryan Air...)!! i ulaznice za koncerte i priredbe (Eventim, Ticket Pro, Dekod)

ĹžHOLWH QHĹĄWR GUXJR L GUXJDÄ?LMH"

7856.$ .$3$'2.,-$

cijena 2.600 kn + takse ...i l i... gostima, koji ne Ĺžele propustiti avanture koje im ove zemlje nude, preporu amo putovanja........

-25'$1 6,5,-$ /,%$121 GRUPNI POLAZAK: 30.10.2010. (8 dana/7 no i) Cijena paket aranĹžmana po osobi: 7.450,00 + zrakoplovne pristojbe 1.250 kn (ne zaboravite FIRST MINUTE popust u iznosu od 500 kn na osnovnu cijenu aranĹžmana za uplate do 30.8.2010.)

%$/7,Č.( =(0/-( (VWRQLMD /DWYLMD /LWYD 16.-21.10.2010

6 dana / 5 no i - od 4.995 kn+zrakoplovne pristojbe (750 kn) 9LĹĄH LQIRUPDFLMD X QDĹĄRM SRVORYQLFL X ÄŒDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

kaĹže Tatjana Kralji , koja iz dana u dan postaje sve zna ajnija snaga i osoba kada su u pitanju kulturni doga aji i priredbe u Murskom SrediĹĄ u, ali i u Me imurju.

- Po zatvaranju ove izloĹžbe zajedno s Milenom Petkovi , predsjednicom

Predstavnici Murskog SrediĹĄ a u Murskoj Soboti

plesa na kojem su nastupili plesa i iz Engleske, Austrije, Slovenije, Ma arske, Hrvatske i Francuske. Mladi plesa i izvodili su suvremeni dance, akrobatski ples i balet, a sve na tematiku Ĺživota mladih u suvremenom, esto puta okrutnom, svijetu.

Priredbu su posjetili predstavnici Grada Mursko SrediĹĄ e, predvo eni Zlatkom Bekom, predsjednikom Turisti ke zajednice i pro elnikom za rad s udrugama i nacionalnim manjinama. Mnogo toga ĹĄto su vidjeli pokuĹĄat e prenijeti u rad gradskih udruga. U Murskoj Soboti uspostavljeni su kontakti i na elni dogovori vezani uz kulturnu, posebice likovnu, suradnju te uzajamnih gostovanja u jednom i drugom gradu. (sm)

Tradicionalno druĹženje na kavici u Matici

O nadnevcima, kalendarima i poratnim Ĺžrtvama Na joĹĄ jednom tradicionalnom druĹženju s novinarima na kavici predstavnici Matice hrvatske ogranak akovec izvijestili su o svojim aktivnostima u ljetnim mjesecima. NajvaĹžnije aktivnosti bile su sudjelovanje na obljetnici Novog Zrina, na sve anosti u Prelogu, gdje je ovom prigodom otkrivena spomen - plo a pu kom pjesniku Ivanu Glavini. Sudjelovali su i u obiljeĹžavanju svih vaĹžnijih datuma, osobito komemorativnim skupovima vezanima za poratne Ĺžrtve totalitarnih reĹžima. Povodom toga ogranak Matice hrvatske iskazao je posebnu potrebu da se kona no otvoreno progovori i o tim Ĺžrtvama.

- Krajnje je vrijeme da se napokon otvoreno progovori, na drĹžavnoj razini, o ovom dramati nom razdoblju hrvatske povijesti kako bi se ono napokon moglo zatvoriti. Pomirenjem kroz istinu. Za-

to je krajnje vrijeme da Hrvatski sabor napokon donese neki zakonski akt – na temelju Rezolucije Europskog parlamenta – da se: otvore i istraŞe arhivi o tom razdoblju neposredno nakon rata, da struka kaŞe svoje te da se ustanovi i donese zakonski akt o na inu obiljeŞavanja tih grobiťta diljem Hrvatske. Nije pritom rije o kaŞnjavanju nego identificiranju i Şrtve i njezina krvnika. Samo je tako mogu e zatvoriti ovu otvorenu hrvatsku ranu, kazao je pro . dr. Stjepan Hranjec, predsjednik akove kog ogranka Matice hrvatske.

Ogranak MH sudjelovao je i u akciji koju je pokrenula Ĺ˝upanija, vezanoj uz nadnevke u Me imurskoj Ĺ˝upaniji, gdje je najviĹĄe rasprave bilo o 30. travnja, Danu Ĺžupanije, naime, neki smatraju kako se Ĺžupanijski Dan ne bi trebao vezati uz “glavosijek“ te je predloĹženo da “novi“

Ĺ enkovec, utorak, 7. rujna, 18 sati

U spomen 444. obljetnice Sigetske bitke Matica hrvatska – ogranak akovec, DruĹžba “Bra a hrvatskoga zmaja g, Zrinska garda akovec i uvari grobnice Zrinskih KUD-a Ĺ enkovec pozivaju na obiljeĹžavanje 444. obljetnice Sigetske bitke. Sve anost e se odrĹžati u utorak 7. rujna, a sve po inje u 18 sati okupljanjem kod Ĺžupne crkve u Ĺ enkovcu i zajedni kom povorkom do kapelice Sv. Jelene i Mauzoleja Zrinskih.

Ondje e prigodne govore odrĹžati: Vladimir Novak, pro ., na elnik op ine Ĺ enkovec, Alojzije Sobo anec, dipl. ek.,

predsjednik Zrinske garde akovec, mr. sc. Vladimir Mesari , pro elnik Zmajskog stola DruĹžbe “Bra a hrvatskoga zmaja g, pro . dr. Stjepan Hranjec, predsjednik Matice hrvatske ogranka akovec, i Ivica Perho , Ĺžupan Me imurske Ĺžupanije. Voditelj programa je Tihomir Ben i .

Nakon polaganja vijenaca i svije a nastupit e muĹĄka vokalna skupina Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski g NedeliĹĄ e, a u 19 sati odrĹžat e se sveta misa zaduĹĄnica u Ĺžupnoj crkvi Sv. Jelene KriĹžarice u Ĺ enkovcu.

datum bude 2. rujna, kad je Nikola Zrinski doĹĄao u posjed Me imurja. Nakon izjaĹĄnjavanja brojnih uglednih povjesni ara i javnih djelatnika, odlu eno je da 30. travnja i dalje ostane Dan Ĺžupanije, ĹĄto zbog tradicije u samoj Ĺžupaniji, ĹĄto zbog vaĹžnosti ovog nadnevka u memoriji hrvatskog naroda.

Krajem studenoga novi Kajkavski kolendar Od daljnjih aktivnosti, ogranak e za po etak sudjelovati u obiljeĹžavanju 444. obljetnice Sigetske bitke 7. rujna u Ĺ enkovcu kod kapelice Sv. Jelene u Mauzoleju Zrinskih (u 18 sati), a nakon toga u ostatku godine osobito e poraditi na bu enju kulturnog Ĺživota u tre em Ĺžupanijskom gradu Murskom SrediĹĄ u, na ja anju veza sa zavi ajnom udrugom u Zagrebu te snaĹžnijoj nazo nosti u srednjim ĹĄkolama.

U planu je, naravno, i izdavanje Kajkavskog kolendara, ije je proĹĄlogodiĹĄnje izdanje u potpunosti rasprodano, kazao je urednik pro . Ivan Pranji .

- Ove godine o ekujemo isti uspjeh, s time da imamo sre e ĹĄto je doĹĄlo jako puno priloga, viĹĄe nego ikad, i moĹžemo birati one kvalitetnije tekstove. Na taj na in emo, siguran sam, ak i pove ati nakladu i ovaj godiĹĄnjak u initi joĹĄ stabilnijim i respektabilnijim. Potrudit emo se zadrĹžati sve dosadaĹĄnje atribute Kolendara, s time da emo malo mijenjati ormat, osuvremeniti ga, kako bi i mla im itateljima bio prihvatljiviji i bliĹži. Ĺ to se ti e kajkavskih tekstova, s ponosom mogu re i da je zadnji broj imao najviĹĄe kajkavskih stranica od njegove obnove 1993. godine, a mi emo se truditi to nadmaĹĄiti ove godine. Cilj nam je da jednog dana polovica tekstova u Kolendaru bude na kajkavskom, istaknuo je Pranji . Novi Kajkavski kolendar promociju bi trebao imati krajem studenoga. (mn)

Tatjana Kralji autorica je izloĹžbe u Pansionu “Ilonkaâ€? udruge ‘Likovna republika’, prire ujem veliku likovnu koloniju na otvorenom, na podru ju Murskog SrediĹĄ a. Ve sada imam potvr en dolazak slikara iz Rusije, Slovenije i, naravno, Hrvatske.

Slike koje e nastati na koloniji poklonit emo Gradu Mursko SrediĹĄ e, koji nam pomaĹže u radu, posebno dogradona elnik DraĹžen Srpak s kojim dogovaramo niz drugih projekata i doga anja, zadovoljno isti e Kralji , koja u svojim aktivnostima ima ogromnu podrĹĄku supruga Zlatana i obitelji, ĹĄto joj je kao Ruskinji u Me imurju vrlo vaĹžno.

(S. Mesari )

Ovaj vikend, 11. i 12. rujna, Prelog

Ve er uz tamburicu i 17. Prilo ki folklorni susreti Idu i vikend, u subotu i nedjelju, 11. i 12. rujna, Kulturna udruga “Selja ka slogaâ€? Prelog organizira ve tradicionalne mani estacije: Ve er uz tamburicu i 17. Prilo ke olklorne susrete. Oba susreta odrĹžat e se u Domu kulture Grada Preloga, Ve er uz tamburicu u subotu u 20 sati, a Folklorni susreti dan kasnije s po etkom u 17 sati. No, treba napomenuti kako e u nedjelju cijela mani estiacija po eti ve u 16 sati mimohodom sudionika od Osnovne ĹĄkole Prelog.

U ova dva dana u Prelogu e se predstaviti kulturno - umjetni ka druĹĄtva iz devet hrvatskih Ĺžupanija i jedno iz susjedne Slovenije. Na Ve eri uz tamburicu nastupit e: TamburaĹĄki sastav KU-a „Selja ka sloga“ Prelog, Mla i tamburaĹĄki sastav KUD-a Ĺ˝iĹĄkovec, TamburaĹĄki sastav „Sinovi Me imurja“, KUD „Bedekov ina“, TamburaĹĄki sastav op ine Donji Kraljevec, TamburaĹĄki sastav KUD-a „Ivan Musta Kantor“ Sveta Marija, TamburaĹĄki sastav KUD-a „Vinica“ – Vini ki tamburaĹĄi, TamburaĹĄki sastav KUD-a DomaĹĄinec, TamburaĹĄki sastav Glazbene udruge Ĺ enkovec i TamburaĹĄki sastav KUD-a „Gorjanac“ Gorjani.

Sudionici 17. Prilo kih olklornih susreta bit e: KU „Selja ka sloga“ Prelog, HPSD „Sljeme“ Ĺ estine, KUD „Sveti Florijan“ Lekenik, HKUD „Me imurje“ Ljubljana, KUD „Gorjanac“ Gorjani, KUD „Sloga“ Sikirevci, KUD „Slavko Kolar“ PaleĹĄnik, KUU „Veseli Me imurci“ akovec te KUD „Petar Preradovi “ ur evac.

7. rujna 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

JEDINI HRVATSKI KLEZMER SASTAV ponovno nastupio u akovcu

Jewsersi otvorili koncertnu sezonu Male scene i oduševili publiku Koncertnu sezonu u Maloj sceni Centra za kulturu akovec otvorili su stari akove ki poznanici, klezmer kvartet Jewsers. Njihov je ovotjedni nastup uprili en povodom Tjedna Izraela 2010., kulturne manifestacije koju Židovska op ina Zagreb organizira ve 12. godinu za redom, a tijekom koje nastoji židovsku i izraelsku tradiciju i kulturu približiti hrvatskoj publici. Tjedan Izraela održava se u kontinuitetu od 1999. godine, a ovogodišnji je program realiziran kroz kulturna doga anja u akovcu, Dubrovniku, Koprivnici, Sisku,

Virovitici i Zagrebu. akove ku je publiku prije samog koncerta tim povodom pozdravio dr. med.

Andrej Pal, predsjednik Židovske op ine akovec.

Klezmer kvartet Jewsers postoji, kako su sami pojasnili u kratkom razgovoru prije koncerta, ve nekih desetak godina, a aktualni sastav kvarteta ine Neven Tabakovi na klarinetu i voditelj benda, Ozren Tabakovi zadužen je za bubnjeve i tarabuku, Dinko Stipani ev za kontrabas, a gitarist je Mario Igrec.

Tijekom tih desetak godina postojanja i djelovanja Jewsersi su izdali tri

akove ka publika i Jewsersi stari su znanci

Završile radionice u Knjižnici “Nikola Zrinski” akovec

Najmla ima ovo ljeto nije bilo dosadno

albuma, “Jewbox” 2003., zatim live album iz Novog Sada, a posljednji, “Prašina od zlata”, izdan je 2009. godine. Kako nam je pojasnio gitarist Mario Igrec, u pripremi je i novi album sa svježim materijalom.

Klezmer je pun života Klezmer glazbu, isti u mnogi, prili no je teško opisati. Speci i ni je to glazbeni izri aj koji kombinira tradicijsku glazbu Židova, klasiku te modernu glazbu, a nastao je u 18. stolje u, prema nekim izvorima i ranije, na temeljima napjeva koje su pojedine europske zajednice koristile za sve anosti, slavlja i posebne prigode, a koje su lokalne glazbene skupine s vremenom mijenjale, stvaraju i potpuno nov stil, koji je danas poznat kao klezmer.

Jewsersi sviraju nešto što sami nazivaju globalnim klezmerom, koji ine balkanski, bliskoisto ni i isto noeuropski klezmer, s primjesama jazza, romske glazbe, hrvatskog folklora te rock i latino ritmova, uz puno improvizacije.

- Možda biste se za udili, ali naša glazba publiku vrlo brzo ponese ritmom. Zapravo bi ovjek najprije pomislio da je to nekakva ozbiljna, mrgodna glazba, ali klezmer je vrlo vesela glazba puna života i nepredvidivih situacija, i za nas i za

Mario Igrec gitarist je klezmer kvarteta, i svojim je virtuoznim umije em ostavio velik utisak na me imursku publiku

publiku, kao što je, uostalom, i sam život, pojasnio nam je Igrec. - To publika zna prepoznati, glazba je dobro prihva ena ne samo kod židovske publike nego i šire. esto sviramo po zagreba kim klubovima i krug publike se prili no širi, ne biste vjerovali, objašnjava Igrec da svojom glazbom mogu privu i i strance, i doma e, i stariju, ali i mla u publiku.

Nakon akove kog koncerta ne možemo se ne složiti s rije ima gitaristi kog virtuoza, jer su njihove sjetne melodije i hrapavi zvuk dominantnog klarineta izazivali žmarce, a brzi ritmovi na cupkanje u ritmu glazbe. Jewsersi su svojim akove kim nastupom u nešto više od sat vremena posjetitelje proveli na šetnju vremenima i prostorima vezanima uz židovsku

povijest, a za akove ku su publiku spremili i novo ruho tradicionalne “Vehni, vehni, ijolica”. Uzajamna ljubav akove ke publike i Jewser klezmer kvarteta tako je potvr ena i ovim njihovim nastupom, a istaknuvši kako im je drago što su došli u akovec, lanovi kvarteta obe ali su da e sigurno do i ponovno. Na obostrano zadovoljstvo. (Bojana Špani ek)

PREDSTAVLJANJE amatera Me imurja u pjesmi, glumi i plesu

U želji da se kulturne aktivnosti pokrenu i na akove kom jugu Na Trgu Antuna Padovanskog na akove kom jugu u pjesmi, glumi i plesu publici su se predstavili amateri Me imurja, u ijem su nastupu uživali brojni Me imurci. Sa svojom vokalnom i folklornom sekcijom nastupili su lanovi KUD-a “Katruže” Ivanovec, uz koje su se predstaviti trebale i lanice Društva žena Gornji Kraljevec, no zbog ne-

U ova dva mjeseca djeca su imala prilike nešto više nau iti kroz ak devet radionica Ra unalnom radionicom na kojoj su mališani mogli nau iti osnove korištenja ra unala kraju su privedene dje je radionice u Igraonici “Bamblek” Knjižnice “Nikola Zrinski” akovec.

Znaju i kako je ljeto vrijeme kada djeci višak slobodnog vremena brzo dosadi, Knjižnica svake godine nudi zanimljive kreativne radionice i igraonice koje omogu avaju kvalitetno i organizirano provo enje slobodnog vremena, a time se pridonosi i zadovoljavanju potreba djece i mladih za zabavom, druženjem s vršnjacima i razonodom.

Radionice su ove godine zapo ele krajem svibnja, a u ova dva mjeseca djeca su imala prilike nešto više nau iti kroz ak devet radionica. Mališani

su tako, osim osnova rada na ra unalu, imali prilike u iti francuski jezik, nau iti više o ekologiji i povijesti, te su itali, plesali, pjevali i likovno se izražavali. Sve ovo inili su pod budnim okom voditelja radionica, a svoje vrijeme za mališane ove godine odvojili su: Bojan Križan, student informatike, Blaženka Hunjadi Bašek, voditeljica Igraonice “Bamblek”, Melita Mezga, studentica povijesti, u iteljica Marija Marciuš, koreogra kinja Vlatka Ciber i Manuela Hren Mar ec.

Rezultat radionica jesu ispunjena dje ja srca, razvijena kreativnost i novi prijatelji, ali i zanimljivi radovi koji se mogu vidjeti u Igraonici “Bamblek” Knjižnice “Nikola Zrinski” akovec. (mn)

Osim folklornom, lanovi KUD-a “Katruže” Ivanovec predstavili su se i svojom vokalnom sekcijom predvidivih okolnosti u posljednji tren otkazale su svoj nastup.

Program koji je održan pretprošli vikend organizirao je Odbor za kulturu Gradskog kotara jug u želji da kulturne aktivnosti pokrene i na akove kom jugu. - Ve - Ovom prigodom okupili smo me imurske amatere za koje mislimo da unatrag etiri godine ovdje na jugu organiziramo jedan dio kulturnog su to zavrijedili, kazala je Sanja Bacinger

programa. Ove godine je to možda malo kasnije nego prijašnjih godina, no uspjeli smo u svom naumu.

Ovom prigodom okupili smo me imurske amatere za koje mislimo da su, uvaju i me imursku kulturu, to zavrijedili, kazala je Sanja Bacinger, predsjednica Odbora za kulturu Gradskog kotara jug. (hz)

KUU “DRUŠTVO ŽENA - GORNJI KRALJEVEC” po peti put u Vrbovcu na manifestaciji “Kaj su jeli naši stari”

Me imurska poga a s tikvama i makom planula u trenu KUU “Društvo žena - Gornji Kraljevec” i ove je godine, po peti put, sudjelovao na turisti koj - kulinarskoj manifestaciji “Kaj su jeli naši stari” u Vrbovc, u nedjelju 29. kolovoza. Kako su me imurski specijaliteti, posebice me imurska poga a s makom i tikvama, ve prepoznatljivi u

Vrbovcu, i ove je godine poga a “nestala” u trenu. Uz poga e bilo je tu i makovnja e, orehnja e i klipi a, a lanice su me imursku kuhinju predstavile i s mesom z tiblice, sušenim špekom i rebrecima, doma im kobasicama te doma im kukuruznim i raženim kruhom. (BMO)

U Vrbovcu su poga e s tikvama i makom, koje su spremile lanice KUU-a Gornji Kraljevec, planule u trenu

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. rujna 2010.

Mladi nedeliš anski umjetnik izlaže u Mladinskem kulturnem centru Maribor

Veljko Posavec: Kampanjac sam, ali pod pritiskom stvaram najbolje U Mladinskem kulturnem centru Maribor do 11. rujna može se razgledati izložba mladoga nedeliš anskog umjetnika, slikara i grafi ara Veljka Posavca. Ovo je njegova druga samostalna izložba (prva je bila prošle godine uz Majski muzi ki memorijal), a na njoj se predstavlja izborom trodimenzionalnih grafika iz ciklusa “Indi erencija”, koji je nastajao od 2007. godine, u kojima se suo ava s problematikom razgrani enja i preplitanja grafike, crteža, slike i plasti nih objekata u modernoj umjetnosti. U radovima Posavec istražuje slikarsko platno koje per orira, reže i presavija, pa to kama i crtama nastoji povezati prostor, misli i osje aje. I dok je u starijim radovima koristio bijelu (ne)boju, u novijima se okre e koloritu, ime one još više dobivaju na dubini i dinamici.

Veljko Posavec ro en je 1984. u Nedeliš u. Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn - Grafi ki odjel završio je 2002. godine. Diplomirao je 2007. na ALU, Grafi ki odsjek, u klasi Miroslava Šuteja i Nevenke Arbanas, a iste godine dobio je i diplomu na Visokom u iteljskom akultetu u akovcu.

Radi u Osnovnoj školi Nedeliš e kao u itelj likovne kulture.

Sudjelovao je na više skupnih izložbi u Zagrebu, Koprivnici, Ivani Gradu i Stuttgartu. Do sad je osvojio dvije nagrade: 2005. godine posebnu nagrada publike na 3. DAAK-u u Koprivnici i Nagrada ALU za najuspješnije diplomante (2006./2007.).

• Tko je ‘kriv’ što si postao slikar?

— Krivnja, ako se to tako može nazvati, nekako je bila potencirana i od strane roditelja, ali i u iteljice Spomenke Nedeljkov još u osnovnoj školi. Ona je prepoznala moju kreativnost i moju inicijativnost, poticala me na rad te uvelike pozitivno djelovala na moje životno usmjerenje. Kasnije mi je bilo logi no da nastavim s time, a kako u akovcu nije bilo Grafi kog odjela kao likovne grane kojoj sam ja težio, upisao sam Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu. Nakon toga otišao sam na Likovnu akademiju 2002. godine. Tako da je ustvari ‘krivica’ samo na meni, ali to ne bi bilo mogu e bez potpore moje obitelji, kako financijske, tako i moralne.

• Zna i, nisu te roditelji pokušavali nagovoriti da odabereš financijski sigurnije zanimanje i školu?

— Primijetili su da sam od malenih nogu arbao zidove i rezbario stol, tako da je to bilo realno za o ekivati.

• Znamo da je dosta teško upasti na ALU, jesi li ti imao kakvih poteško a? I kako je bilo studirati ondje?

— Problema nije bilo, samo stresnih situacija jer je na moj odjel, dakle, Grafi ki, upadalo samo osam ljudi, ak nas je godine kada sam se ja upisivao upalo samo pet jer ostali nisu prešli bodovni prag. A na ALU je u krajnju ruku bilo originalno. Svakodnevno si dvanaest sati okružen gomilom kreativaca i nema mjesta statici.

znaju esto škiljiti iza slike kako bi vidjeli što se nalazi otraga.

• Kako izgleda proces stvaranja kod tebe? Radiš li svaki dan po malo ili onako bez prestanka kad te uhvati inspiracija?

— Iskreno, uvijek sam bio kampanjac, tako da kad sam imao izložbu u akovcu prošle godine stisnula me panika par mjeseci prije da moram napraviti radove.

Ali ini mi se da tako osmišljavam najbolje radove. A sad kad sam radio za Maribor, ponovno sam po eo u zadnji as, sad prije ljeta.

Tako da je na toj izložbi polovica radova starih, a polovica novih.

No, ovaj put sam ubacio više boje, sad je tu i kolorit, više ti radovi nisu toliko bijeli, dakle, više to nije tolika indi erencija kakva je bila u akovcu

Ne trudim se biti originalan

Izložba u Mariboru druga je samostalna izložba Veljka Posavca Konstantna dinamika i ritam koji ti omogu uju i tjeraju te na što ve i rad. Razgovori, debate, tribine, predavanja, samostalan rad veliki su poticaji za razvijanje kreativnog ‘ja’ u sebi.

• Koliko obrazovanje zna i za umjetnika? Ili je ipak presudniji talent za uspjeh? - Uvijek je prisutna vje ita borba talenta i upornosti. Ja se previše ne zamaram time.

Siguran sam da svaki ovjek ima talent za nešto, netko da bude umjetnik, netko koktel majstor.

Svatko ima talent, sad ho e li ga otkriti prije ili kasnije i ho e li ga uop e otkriti za vrijeme života to je pitanje. Ali isto tako mislim da je, ako slijediš ono što te zanima i voliš, te ako si uporan, talent samo onih nekih dvadeset posto koji e ti biti temelj ne eg gdje eš ti tek po eti raditi na sebi.

Indiferencija više nije ista • Vidimo da je tebi i te kako dobro uspjelo. Reci mi nešto više o svom radu. Na što se najviše koncentriraš?

— Na aksu je to biranje podru ja i rad kroz mentorstvo koje odabereš nakon druge godine. Naravno, tu su i drugi mentori koji ti kroz razli ite odsjeke pomažu da se još bolje razviješ. Moja trenutna opsesija je grafika, i to prostornost i trodimenzionalnost. Pokušavam iza i u tre u dimenziju.

Dakle, ne baziram se u klasi nom slikarstvu. Trenutno sam s time zadovoljan, mada s vremena na vrijeme do u primisli da treba tu stati, vratiti se par koraka unatrag i krenuti u drugom smjeru. Mislim da sam ja sada u tom stadiju, pa emo vidjeti što e se iz toga zbiti.

• Što se ti e tre e dimenzije, barem si u trendu. Vidiš da su i 3D filmovi sve popularniji.

— Ljudi su pozitivno prihvatili te 3D fikcije i svi a im se što radovi više nisu toliko plošni nego se izlazi i naprijed i otraga prema zidu. Tako da moji radovi ni ne mogu svi biti na zidu, ve odmaknuti od njega, tako da ljudi

• U današnjem svijetu, gdje je skoro ve sve napravljeno, kako ostati kreativan i originalan?

— Kreativnost ... Ili eš je pokrenuti ili ne eš. Samo trebaš

Nije lako do i do izložbenog prostora • Rekao si da si prvo bio pozvan da izlažeš, a tek si onda radio radove koji e biti izloženi. Kako se uop e probiti i dobiti izložbu na nekom boljem mjestu? Kako izgleda taj proces?

- Uvijek sredinom teku e godine javljam se za izlaganje u raznim prostorima za sljede u godinu, dakle, sada je to bilo za 2011. Prijatelj i ja izradili smo zajedni ki koncept za izložbu. S obzirom na to da ja ve inom radim sve s to kama, a on s linijama, nazvali smo koncept ‘To ka – crta’ i javili se na etrnaestak razli itih natje aja od Zagreba, Bjelovara, Rijeke, Pule,

ostale cikluse u boji, jedan žuti, pa naran asti, crveni i tako redom u bojama, osnovnim i sekundarnim, ali onda sam o tome bolje razmislio i shvatio da bi eventualno došao do crne boje. A što bi bilo onda? Kraj? A ja ne mogu tu stati. Tako da nisam krenuo u tom smjeru, ve u ovom drugom.

• Predaješ likovnu kulturu u Osnovnoj školi Nedeliš e. Pretpo-

Splita ... I sad ekamo na odgovor ho emo li upasti u neku galeriju i izlagati idu e godine. Nije lako, to sigurno. Mislim da je sasvim druga situacija kada se nalaziš u Zagrebu, kad si stalno u krugu likovnjaka. Tu u akovcu, moram priznati, nije lako. Ljudi te prepoznaju i cijene tvoj rad, me utim, nema toliko prostora i afiniteta za razviti se i proširiti. Za ovu izložbu u Mariboru dobio sam pozivnicu od Smiljane Ša ari Buni koja je tamo ve izlagala, isto kao i njen suprug Luka Buni . I moram napomenuti da sam im zbilja zahvalan što su mi omogu ili ovu priliku da izlažem.

se da e znati cijeniti to što im se trudimo prenijeti.

• Radovi kojega su ti živu eg umjetnika trenutno zbilja interesantni?

— Prošli sam tjedan bio na izložbi Jagode Bui u Zagrebu, to je bila produljena izložba s kolektivom likovnjaka Me imurske županije i to što sam tamo vidio oborilo me s nogu. Ona danas živi na relaciji Dubrovnik - Venecija - Pariz i jako je svestrana umjetnica. U zadnje vrijeme dosta radi s papirom i 3D elementima, a poznata je i po svojim tapiserijama. Moram re i da me ta izložba potpuno uzdrmala i da mi je sad, preko no i, ona trenutni uzor. A od ostalih, uvijek sam nabrajao, a to e i ostati OP art, POP art, EXAT 51 ...

Nema potrebe za društvenim komentarom kroz slike

Konstruktivne kritike moglo bi biti i više • S obzirom na to da sada ve imaš neko iskustvo s izložbama, što grupnim, što samostalnim, kakve su kritike na tvoje radove i kako ih ti doživljavaš?

- Ne mogu re i da ih ne cijenim. Cijenim ih sve, od ‘obi nog’ ovjeka kojeg ni ne poznam, pa do e prvi put na izložbu i da mi ruku, kao što je to bilo sad u Mariboru, te kaže ‘Svaka ast, estitam na ovako novom konceptu’. Ljudima je to novo jer se ta tre a dimenzija ovdje u Me imurju nije toliko istraživala. ak su mi i na aksu govorili da su moji radovi nešto druga ije, me utim, ne idem ja za time da budem što originalniji. Ti radiš ono nešto što je tvoje, a ne za time da ti drugi govore koliko je to posebno i originalno. Uglavnom, kritike su do sad bile dobre i naravno da su dobar motiv za krenuti dalje. A sad o samim kritikama ... nekada sam na akultetu dobivao puno stru nije i bolje komentare nego ovdje. Ne kažem da ovdje nema stru nih ljudi, jer si mi u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika Me imurja me usobno komentiramo radove i ima dobrih i kvalitetnih savjeta, no moglo bi ih biti više.

Trodimenzionalne slike privla e pažnju posjetitelja Mladinskoga kulturnog centra u Mariboru okrenuti taj okida i po eti raditi. A što se originalnosti ti e, ne trudim se previše biti originalan. Radim ono što volim najbolje kako znam. Ja nemam unaprijed fikciju kako e ti radovi izgledati, tako da kako krene proces nekako se i samo od sebe završi.

• Spomenuo si izložbu u Sloveniji. Rekao si polovina starih, polovina novih radova. Možeš li mi re i nešto više o njima?

— U principu je koncepcija jako sli na kao i u akovcu, me utim, polovina radova je nova, unatrag nekoliko mjeseci. Intenzivno se sada u ljetnim mjesecima radilo, jer u principu, iako sam radio i u zimi i na prolje e i držao se svog koncepta, to nije bilo skroz ono što sam htio. I onda mi se tek kasnije ‘otvorilo’, krenuo sam u kolorit, više nema iste bjeline, sad je dinami nije, dobivena je još ve a dubina kroz boju i mogu re i da sam puno zadovoljniji tim radovima s bojom nego što je to bilo s Indi erencijom u akovcu.

• Je li to smjer u kojem eš se dalje likovno razvijati?

— Vjerojatno. Ja sam imao grubi koncept u glavi da nakon ovoga potpuno bijelog koncepta napravim

stavljam da je to još jedan na in da mladi slikar zaradi za život.

— To je moj trenutni posao i to je ono gdje mi trenutno ide staž. Kad sam završio akultet, jednostavno se poklopilo da se otvorilo radno mjesto ovdje u Nedeliš u, dakle, vratio sam se doma iz Zagreba nakon skoro devet godina izbivanja zbog školovanja. I moram priznati da mi nije bilo baš lako vratiti se ovdje u puno manju i usporeniju sredinu. Iskreno, ne znam ho u li tu stati. U biti se nadam da ne u, da u još nastaviti školovanje i krenuti na magisterij, me utim, nisam siguran koliko je to danas financijsko isplativo. Ali to e se tek vidjeti ... U školi je odli na atmos era, samo je možda malo previše u iteljica. Fale muške snage. (smijeh) Šalim se, naravno.

• Ali to je i velika odgovornost, oblikovati mlade umove.

— Naravno da je. Pogotovo ovdje gdje imam preko 300 u enika od 5. do 8. razreda kojima predajem.

Zaista je odgovornost prema svakom djetetu, prema svakom osje aju, prema njihovoj kreativnosti i spontanosti, jako velika. Nadam

• Umjetnici esto daju svoj komentar kroz radove. Osje aju li umjetnici moralnu obvezu da daju kritiku odre enim društvenim pitanjima kroz svoju umjetnost? ili je dovoljna slika zbog slike?

— Možda da, možda ne. Ovisno o tome kojim se žanrom bave.

Ja sam neko vrijeme kroz portrete davao odre ene poruke, me utim, ovo što trenutno radim nije baš osvrtanje na trenutno stanje oko mene ili u državi. Dosta umjetnika se time danas bavi, pogotovo per ormeri, ali ja trenutno nemam potrebu tome se okretati.

• Jesi li ikada požalio što si postao umjetnik?

— Ne. Jedino što žalim je što za vrijeme studija nisam otišao nekud van na razmjenu, dok se još pružala prilika.

• Rekao si da o ekuješ odgovore s natje aja za nekoliko izložbi.

Dok to ekaš, na emu radiš? Što te trenutno zaokuplja?

— Što slijedi dalje, još u vidjeti jer je izložba koja je bila u akovcu manje - više ra ena na materijalima koji nisu toliko trajni i fiksni.

Ova nova polovica koja se može vidjeti u Mariboru ra ena je dosta vrstim elementima, to je grafi ki lim, pa zatim neki pleksi elementi koji su skroz vrsti. Ubacio sam i neke svjetlosne e ekte ... Tako da sam se manje - više po eo okretati tim vrš im elementima, odnosno objektima koji mogu fiksno i trajno stajati u interijeru i eksterijeru. Ovi koje smo mogli vidjeti u akovcu nisu toliko otporni ni na svjetlost ni vlagu, dok je ovo što sad radim bazirano na dulje vrijeme. (mn)

7. rujna 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BRKOVI I LAZAROV BEND odli an odabir za otvorenje sezone u Prostoru

Prvi koncert sezone u znaku odli nog spajanja nespojivog!

OVAJ TJEDAN AK DVA KONCERTA U PROSTORU 8.9. /srijeda/ Predgrupa: White Stain (Slovenija) NAP

De ki iz, za sada, Lazarovog benda, uz zanimljivu “kostimografiju” i repertoar pjesama kojima svi znaju rije i mogli bi postati nezaobilazan dio doma e alternativne scene

Ove subote održan koncert u Prostoru, prvi ove sezone, opravdao je sva o ekivanja.

I organizatora i publike. Zagreba ki Brkovi, uz potporu Lazarovog benda, ispunili su Prostor i pružili posjetiteljima ve er dobre zabave. Nastavi li sezona u istom tonu, možemo biti sigurni da e upravo Prostor mnogima ostati, a drugima tek postati, omiljeno okupljalište te da e sa svakim novim koncertom privu i ve i broj posjetitelja.

No, vratimo se koncertu.

Kao što je i bilo najavljeno, prvi i gotovo na vrijeme nastupio je novi bend na akove koj, a nadamo se, i na hrvatskoj punk sceni, za sada poznat pod imenom Lazarov bend. U vremenu sveop eg osje aja bespomo nosti prema aktualnoj situaciji u državi i svijetu, odlu uju se svojoj publici pružiti barem malo istinske pozitive i obradama dje jih pjesmica vratiti ih u prošlost, u neka druga vre-

mena kada problemi nisu postojali. “Šubidubidubi”, “P elica Maja”, “Dovi enja, drage naše tete” samo su neki od hitova ovog benda koji e se, im si napokon daju ime, postati neizostavan dio doma e scene.

Morat e samo pripaziti, jer su pjesmice kojima svi znaju rije i ve na prvom koncertu dvosjekli ma – jedno vrijeme mogu biti jako voljene, ali budu li svirali pre esto ljudi e se u svakom slu aju zasititi.

Žestok i beskompromisan narodnjak!

Ve er nije mogla biti bolja za spajanje nao igled nespojivih glazbenih žanrova. Nakon dje jih pjesmica u novom punk ruhu, na red su došli narodnjaci. Me u alternativnom publikom posebno omražena glazba u izvedbi Brkova postaje ne samo prihvatljiva i slušljiva, ve postaje dobra. Uhvatiti se u koštac s vrlo teškom zada om,

spajanja žestoke glazbe s narodnjakom, ovoj petorici mladi a punkerske provenijencije to je doista i uspjelo. Sviraju žestoko i beskompromisno, s ciljem kona nog oslobo enja od vladaju e malogra anštine koja im pritiš e grud.

Grupa Brkovi iz Zagreba ina e postoji od 2004. godine.

Zahvaljuju i licemjerju koje vlada u tzv. urbanim krugovima, koje se gnuša narodnjaka, ali istodobno potajno uživa u njima, Brkovi brzo ostvaruju uspjeh. Njihovo tanko utno muziciranje, šovinisti ki tekstovi, bu enje niskih strasti, op enito - larpurlartizam, pronalaze publiku u onima koji se srame svoje rodovske prošlosti i genetskog podrijetla. Svoju glazbu nazivaju “turbo punk folk wellness i spa”, sumiraju i tako sve elemente koju su u nju unijeli, kao i one koje su stvorili (wellness i spa do tada nisu se vezali uz glazbu). Album prvijenac “punkfolkwellness”, sni-

man po etkom 2009. godine, prvo je studijsko djelo Brkova.

Devet pjesama govori o životu nakon raspada zadružne porodice, pod pritiskom metroseksualizma, politi ke korektnosti, tolerancije, kulture i op enito civilizacije. Sniman u studiju Kramasonik, a miksan i masteriran u Novom Sadu, svjetlo je dana ugledao u vlastitoj nakladi i raspar ava se na koncertima Brkova za simboli nu nov anu naknadu, ponekad ak ni za to.

Ovotjednim koncertom letvica je postavljena prili no visoko, što dokazuje i popunjenost Prostora, na žalost, pre esto i unato stvarno kvalitetnim programima praznog.

Na kraju ve eri ostao nam je osje aj da jedva ekamo nastavak sezone, koji, sre om, ne emo morati dugo ekati.

Ve u srijedu nastupa White Stain, a u subotu nam iz Novog Sada dolazi Guns N’ Roses Real tribute band.

etvero lani slovenski “stainy punkrock” bend zapo inje turneju po Balkanu. Pri a po inje krajem 2008. godine kad se susre u tri momka s potpuno razli itim glazbenim iskustvima i pronalaze svoj prvi zajedni ki stil - kalifornijski punkrock. Uz puno vježbe i nastupa glazba se mijenja, sastavi pjesama sve su inovativniji, tekstovi ozbiljniji, a dolaskom još jednog gitarista pjesme dobivaju i puno gitarskih riffova u stilu A Wilhelm Scream, Strung Out i Rise Against. Bend nastupa širom Slovenije, snima demo snimke i singlove, a ove godine stiže snažna odluka da se White Stain predstavi publici u Hrvatskoj, Srbiji i Rumunjskoj s onim najboljim od sebe: punkrockom s porukom!

18.9. /subota/ Guns n’ Roses Real tribute band (Novi Sad) Nakon višegodišnjih koncertnih gostovanja u Hrvatskoj i diljem Europe, kona no po prvi put stižu i u akovec. De ki iz Jailbreaka vas zajam eno ne e ostaviti nimalo ravnodušnima sa svojim poprili no originalnim izvedbama najve ih hitova Gunsa: Paradise City, Sweet Child O’ Mine, Don’t Cry, You Could Be Mine, November Rain, Welcome To The Jungle, Knockin’ On Heaven’s Door, Patience, It’s So Easy...

Guns’n’Roses Real Tribute ve je dva puta oduševio prepunu rije ku Stereo Dvoranu. Prvi put svojim samostalnim nastupom 23. velja e 2007., a drugi put duplim tribute koncertom 29. velja e 2008. kada su pozornicu podijelili s Red Hot Chilli Peppers tributeom. Oba koncerta su bila uvjerljivo rasprodana.

Sredinom 2008. godine bend je snimio svoj live DVD u zagreba kom klubu Boogaloo.

Hard-rock bend NAP postoji od 1999. godine. Krajem 2001. godine tadašnji pjeva napušta bend. Ulogu vokala tada preuzima Dražen Kop i , koji ujedno svira i bas gitaru. U bendu su od samih po etaka još i Davor Novak za bubnjevima te gitarist Tihomir Horvat. Godine 2002. i 2003. bend prikuplja materijal za prvi demo album koji u suradnji s prijateljima snima u vlastitim prostorijama. Prvi demo album pod nazivom NAPAD završen je u ožujku 2003. i sadrži 10 autorskih pjesama. Demo album NAPAD sniman je u prostorijama benda sa skromnom inancijskom podrškom. Umnožen je u oko 300 primjeraka i podijeljen kao promotivni materijal me u publikom i prijateljima.

Nakon toga dolaze vojni dani te smo izgubili godinu dana rada.

Nakon vojnih obaveza opet se okupljamo i radimo nove stvari te smo odabrali dvije najbolje i snimili studijski single CD kao najavu studijskog albuma. Single CD pod nazivom “Z nogom f aj“ sniman je u Ljutomeru (SLO) te sadrži dvije autorske pjesme.

Umnožen je u 1.000 primjeraka.

Izdan je 2009. još jedan single CD u nakladi od 500 komada.

Trenutno broje preko trideset autorskih pjesama. Snimljen je TV spot za pjesmu “Brišem dok sam živ“.

Od trenutka postojanja pa do sad bend je uspješno odsvirao više od 200 koncerata i nastupa po raznim festivalima i klubovima u Hrvatskoj. U 2007. i 2008. godini održali su nekoliko desetaka koncerata po Sloveniji te BiH. Praše “zreli” hard-rock bez nekih isfuravanja i rock idola. Svirali su s Majkama, Emir & Frozen Camels, Zabranjenim pušenjem, Atomskim skloništem, Divljim jagodama, Zadrugom, Hladnim pivom, TBF-om, Osmim putnikom, Baretom i pla enicima.

JESENSKI KONCERTI u Zagrebu

Guns N’ Roses prvi e put svoje najve e hitove svirati u Zagrebu Najpopularniji kalifornijski rock bend na svijetu, Guns N’ Roses, nastupit e u Zagrebu u sklopu svoje europske turneje, 24. rujna u Areni. Guns N’ Roses su nakon albuma “Chinese Democracy”, na koji se ekalo više od 10 godina, kona no krenuli na europsku turneju na kojoj e obi i 10-ak gradova, me u kojima je i Zagreb, u kojem e prvi put zasvirati svoje najve e hitove.

Rije je o ameri kom hard rock bendu koji je krajem ‘80-ih i po etkom ‘90-ih svojom glazbom, koja je mješavina rocka, bluesa, punka i heavy metala, spektakularnim koncertima, skandalima i tu njavama osvojio svjetsku javnost.

Malo tko se ne sje a rock balada November rain ili Don’t Cry, dok su Sweet Child Of Mine, Paradise City i Wellcome to The Jungle bili nezaobilazni hitovi svakoga dobrog tuluma.

Njihov album “Apetite For Destruction”, koji je izdan 1987.

godine, i danas se nalazi na listi najprodavanijih debitantskih albuma na svijetu, dok su se Use You Illusion I i II (1991.) prodali u višemilijunskim nakladama. Uslijedio je Spaghetty Incident (1993.) koji je osvojio kriti are, ali ne i publiku, a na novi album “Chinese Democracy” fanovi su ekali sve do 2008. godine.

Nastupali su s Metallicom, svirali s Eltonom Johnom, Michaelom Jacksonom, Rolling Stonesima, osvajali publiku gdje god se pojavili i stvarali op u histeriju. Bend je zaista živio slogan “seks, drugs & rock ‘n roll”, što su prenosili u svoje pjesme i nastupe pa ih je zbog toga magazin Q 2005. godine uvrstio na svoju listu “50 Bands To See Before You Die”.

Lady Gaga pomi e granice koncertnog iskustva Lady Gaga, jedna od najuzbudljivijih i najinovativnijih izvo a i-

U skladu s kazališnim, kreativnim i inovativnim duhom Lady Gage, drugi dio europske turneje pomaknut e granice koncertnog iskustva, donose i svojim fanovima spektakl kakav još nisu vidjeli.

Kriti ari diljem svijeta mahnito su pisali o prvom dijelu “The Monster Ball” turneje koju je Lady Gaga opisala kao “prvu i do sad nevi enu pop-elektro operu”. The Sun su njezin koncert opisale kao “predstavu koja oduzima dah” te “najboljim live showom koji ete vidjeti ove godine”.

Jedna od najuzbudljivijih i najinovativnijih izvo a ica današnjice u Zagrebu e nastupiti 5. studenoga ca današnjice, najavila je jesenski produžetak svoje ve rasprodane europske turneje. “The Monster Ball tour” zapo inje 7. svibnja u Stockholmu, zatim se nastavlja u Njema koj, Nizozemskoj, Belgiji, Francuskoj i Engleskoj te u Sjever-

noj Americi. Zbog mahom rasprodanih koncerata diljem Europe, Lady Gaga na jesen se vra a u Europu i nastavlja svoju turneju koncertom u Helsinkiju 13. listopada.

Zagreba ki nastup potvr en je za 5. studenoga u Areni.

Sting u pratnji Kraljevskoga filharmonijskog orkestra Live Nation i Lupa promotion objavili da e Sting, zajedno s Kraljevskim ilharmonijskim orkestrom, ove jeseni produljiti svoju europsku turneju. Turneja pod imenom “ Simphonicity”, koja

po inje u Vancouveru 2. srpnja, a ve je obilježena rasprodanim koncertima po Sjevernoj Americi, predstavit e Stinga i njegove najpoznatije pjesme redizajnirane za simfonijski orkestar. Kraljevskim ilharmonijskim orkestrom dirigirat e maestro Steven Mercurio (Pavarotti, Bocelli). Zagreba ki koncert najavljen je za 8. studenoga u Areni Zagreb, kada e Sting zajedno s Kraljevskim ilharmonijskim orkestrom održati nezaboravno glazbeno iskustvo i svoje najpopularnije pjesme uvesti na repertoar klasi ne glazbene scene. U novom ruhu, pjesme koje su posebno dizajnirane za orkestar, osvježit e bogatu paletu pjesama koje su ve sada postale klasika u svjetskim glazbenim okvirima.

Ukoliko ih još niste nabavili, ulaznice za sve spomenute koncert mogu se kupiti na svim ovlaštenim prodajnim mjestima Eventima te preko www.eventim.hr.

6

7. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 783

Boris Dežulovi – „Christkind“

Ime i prezime: Adresa:

- Za roman Boris Dežulovi 2004. godine dobiva nagradu Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo

Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA

Goran Tribuson: “Klub obožavatelja” Od ovog tjedna zapo inje ciklus knjiga Gorana Tribusona. Prvi roman koji predstavljamo je “Klub obožavatelja”, prvi put objavljen 2001. godine, a koji je književna kritika primila pretiho. etiri pri e, povezane likom Bremze, ispri ane su prvim licem jednog od njih, predanim, opreznim i sumnji avim lanom ekipe.

Svojim odnosom prema prošlosti i govorenjem o sadašnjosti, “Klub obožavatelja” podsje a na najbolje stranice autorovih romana “Polagana predaja” (1984.) i “Povijest pornografije” (1988.) te autobiogra skog ciklusa “Rani dani” (1997.) i “Trava i korov” (1999.).

Pedesetogodišnjaci su skinuli traperice, zavezali komplicirani vor kravate, teško se razboljeli i suo ili s Dobitnici iz prošlog broja: Sanja Ša ari - Hreš iz akovca i Patrick Lon ari iz Ma kovca.

KNJIGA TJEDNA

injenicom da su obe anja bila isprazna i da je groteska još jedina stvar koja ima šanse u svijetu koji se tako ozbiljno i zdušno bavi sudbinom tuljana. Važno je biti u klubu.

Pri e o plinarskim veteranima s ruba najuže su središte prostora imenovanog - suvremena hrvatska proza. Želite li obogatiti vašu ku nu bibliotekom romanom Gorana Tribusona, dovoljno je da pošaljete kupon iz ovog broja.

WEB PREPORUKA

Culturenet.hr

Za roman „Christkind“ Boris Dežulovi 2004. godine dobiva nagradu Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo. Iste godine Hrvatsko novinarsko društvo dodjeljuje mu nagradu “Marija Juri Zagorka” za novinara godine.

(Kako sam kaže, nagradu za životno djelo dobio je još 1993. – tri kilograma tešku k er Doru.) Christkind je dvojako ocijenjen od kritike i itatelja; pojedini su mu kriti ari zamjerali miješanje žanrova (elementi SF-a, horora, krimi a, esejiziranje), dok su itatelji bili iznena eni tematikom romana. O ekuju i romansiranu satiru, itatelji su dobili ozbiljno i zanimljivo štivo. Sadržaj romana teško je ispri ati u kratkim crtama jer Christkind zahtijeva, prije svega, pozorno (iš) ita(va)nje, a ne kratko prepri avanje, budu i da postavlja osjetljiva pitanja u podru ju morala.

Radnja romana odvija se krajem devetnaestog stolje a u austrijskom pansionu u kojem se okuplja kozmopolitsko društvo iz razli itih krajeva svijeta. To je vrijeme rasta rasne i nacionalne nesnošljivosti, gdje se izdvajaju židovske cionisti ke ideje s jedne strane, i s druge strane otvorena nesnošljivost naspram židovstvu. Tu je neobi na galerija likova s razli itim tajnama, a sve služi kao podloga za univerzalnu pri u o dobru i zlu i mora li se na zlo odgovoriti zlom, na zlo in zlo inom. Pored jednog lika, kojeg vam ne smijemo otkriti, Dežulovi u roman

ubacuje druge povijesne li nosti, kao što su Bram Stoker ( ijeg se Drakule protagonist romana tako er doti e u djelu), Mark Twain i Moritz Schreber, autor knjige “Sobna gimnastika”, namijenjene brižnim roditeljima.

Ro en 1964. u Splitu, Dežulovi svoju spisateljsku karijeru zapo inje u Slobodnoj Dalmaciji. Pokazuje zanimanje za strip, svira bas gitaru u Beethoven Bandu, jedan je od osniva a alternativnog kazališta Epicentar (1985.) i splitskog tjednika Feral Tribune (1993.) koji ure uje s Predragom Luci em i Viktorom Ivan i em.

Feral napušta 1999. (prema mišljenju itatelja, Feral nakon toga gubi

Ulomak iz romana “Pitate me zašto teško dišem, i kako mogu pušiti tako rano, prije paste za zube i prve jutarnje kave.

Pitate me je li sve u redu, zašto su mi o i crvene i otkud takav izbor knjiga i brošura razbacanih po podu, no nom ormari u i naslonja u: Stokerov Dracula, dva toma Deutschlands Geschichtsquellen im Mittelalter bis zur Mitte des 13-Jahrhunderts Wilhelma Wattenbacha, Hallivagov autovodi po Europi za sezonu 1987./88. i crveni Baedekerov vodi po Austriji i Ma arskoj

ustanova, izme u ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.

Kao zajedni ki projekt, portal Culturenet.hr bio je dostupan na webu od kolovoza 2001. do 31. ožujka 2004.

Od travnja 2004. godine Ministarstvo kulture Republike Hrvatske nastavlja održavati i razvijati projekt u sklopu redovne djelatnosti Uprave za kulturni razvitak i kulturnu politiku - Odjel za planiranje kulturnog razvitka.

Težnja portala je objediniti sve kulturne resurse u Hrvatskoj, državne i privatne, profitne i neprofitne, “mainstream” i alternativne.

iz 1896., pa neki otokopirani Freudovi lanci, sarajevsko izdanje Vinetua i poluraspadnuti album s istoimenim sli icama, nekoliko požutjelih primjeraka zloglasnog predratnog antisemitskog asopisa Ostara, Herzlov DerJudenstaat, dobro o uvani primjerak Šulekovog Njema ko - hrvatskog rje nika iz 1860. godine i još cijela gomila novina, asopisa i starih knjiga u koricama boje vina i naslovima u zlatotisku. Pitate me gdje si ti, ovje e, bio sino ?”

Drugu knjigu, antiratni roman “Jebo sad hiljadu dinara”, Dežulovi izdaje 2006. u sklopu biblioteke “Premijera” Jutarnjeg lista. Za razliku od prvijenca, amozni drugi roman bolje je ocijenjen od kritike i itateljstva, opisivan kao “velik korak naprijed od ionako korektnog prvijenca” (Nino Sori ). Iste godine Dežulovi izdaje antiratnu zbirku “Pjesme iz Lore” u kojoj se, kao pripovjeda , uspješno uživio u ulogu pojedinih balkanskih krvnika (iz logora Lore i okolice) i nemo nih ratnih žrtava. Zbirku pri a “Poglavnikova bakterija” Dežulovi objavljuje 2007. godine za V.B.Z.. Dosljedan svojoj poetici, u njoj opisuje ratne grozote i u isto vrijeme suosje a sa sudbinama malih ljudi iz susjedstva.

Opisuje li nerede nogometnih navija a, sve enike koji slobodno vrijeme provode na vru im linijama, nikad zadovoljne sinjske alkare ili Jadrankine mrtve bira e na hrvatskim predsjedni kim izborima, Dežulovi e itatelja istodobno rastužiti i nasmijati do suza.

ALBUM TJEDNA

David Byrne & Fatboy Slim - “Here Lies Love” Projekt “Here Lies Love” zbirka je tematski povezanih pjesama o supruzi filipinskog predsjednika Imeldi Marcos, koja prati njeno odrastanje pod patronatom Estrelle Cumpas pa sve do njenog i muževog odlaska u SAD 1986., nakon što su izgubili vlast.

“Here Lies Love” je dvostruki album o Imeldi Marcos koja je bila poznata i po ekstravaganciji, lijepom pjevanju, uspješnom sudjelovanju na izborima za miss, i

Popis pjesama 1. Here Lies Love; 2. Every Drop o Rain; 3. You’ll Be Taken Care O ; 4. The Rose o Tacloban; 5. How Are You?; 6. A Per ect Hand; 7. Eleven Days; 8. When She Passed By; 9. Walk Like a Woman; 10.

Don’t You Agree?; 11. Pretty Face; 12. Ladies in Blue

ogromnim šoping turama. Imelda i muž joj Ferdinand živjeli su životom kakvim bi im HDZ-ovci mogli samo zavidjeti, gomila novca zamra ena i preba ena na udne ra une i potrošena, doduše, ne na arbanje tunela, nego na Imeldinih 2.700 cipela. Doduše, zbog o uvanja vlasti, Marcos je znao zavesti i vojni udar, no tako je to kad u Filipinima pravo glasa nemaju dijaspora i mrtvi, kao što je to u Hrvatskoj.

Ovo nije prvi projekt preko kojeg vidimo Davida Byrnea da sura uje s elektroni arem: ve prije je sura ivao s Brianom Enom (u više navrata), a ovaj put mu je suradnik Fatboy Slim.

Još jedna Byrneova strast je opera: i taj je teritorij posje ivao prije, kao što je to slu aj i s latino prizvucima.

Produkcija je baš onakva kakva se o ekuje: camp, naki ena i, da prostite, metroseksualna i pederasta, što e re i da bi gay parade ovako nešto mogle koristiti kao svoj soundtrack. I Byrne i Fatboy Slim imaju mnogo plesnog u sebi, što se zbraja i dovodi nas

INTERNET I RA UNALA

Culturenet.hr, projekt koji su pokrenuli Ministarstvo kulture RH i Institut otvoreno društvo - Hrvatska, teži objediniti raspoložive in ormacijske resurse o hrvatskoj kulturi (organizacijama, udruženjima, institucijama, projektima, itd.), potaknuti na njihovu razradu i omogu iti kulturnim djelatnicima da na jednom mjestu prona u in ormacije koje ih zanimaju i partnere za svoje projekte.

Projekt CultureNet time teži unaprijediti kulturnu suradnju u Hrvatskoj i suradnju s inozemstvom, jednako kao i pridonijeti boljoj komunikaciji izme u hrvatskih kulturnih

na vrijednosti) i prelazi u zagreba ki Globus, gdje i danas redovno objavljuje kolumnu “Ugovor s avlom”. U suradnji s Predragom Luci em 1999. ure uje knjigu “Greatest Shits: antologija suvremene hrvatske gluposti”, u kojoj se mogu pro itati tek neke od mnogobrojnih notornih izjava pojedinih vode ih saborskih dužnosnika, cijenjenih književnika, desni arskih intelektualaca koji su devedesetih s rije ju prešli na djela, poniznih Božjih pastira i (ne)obi nih gra ana na odre enim dužnosni kim pozicijama.

Prvi roman, Christkind, Dežulovi objavljuje 2003. za Durieux i time se pridružuje grupi pisaca – novinara.

Odabir pisa a Kako bi tekst, dokument ili sliku prenijeli s ra unala na papir, potrebna nam je pomo pisa a koji e nam pružiti mogu nost ispisa, koja se, ovisno o tehnologiji, zna razlikovati po kvaliteti i brzini.

Pisa e dijelimo prema dvije najzastupljenije tehnologije koje se danas upotrjebljavaju: tintne te laserske.

Tintni (ink) pisa i Cjenovno pristupa niji, ovi su pisa i naj eš i odabir za podru ja gdje je potrebna boja i relativno malena koli ina ispisa. Same tinte su, u ve ini slu ajeva, glavni nedostatak ovih pisa a - djelomi no zbog manje stabilnosti na papiru, a najviše zbog cijene. Ukoliko se

odlu ite za ovaj pisa , a potreban vam je ve i broj ispisa, cijena utrošene tinte vrlo brzo e premašiti cijenu samog ure aja. Tako er, proizvo a i znaju privu i kupce malim cijenama pisa a kojima u tvorni kom pakiranju nema tinti u boji, a po etna koli ina tinte dostatna je za ispis tek nekoliko desetina listova teksta. Oprez je potreban i kod duljeg nekorištenja - tinta e se u tom slu aju zasušiti, a troškovi popravka esto premašuju cijenu novog ure aja.

Laserski pisa i Laserski pisa i zbog svoje su cijene i crno - bijelog ispisa esto bili izbjegavani u prošlosti, no u zadnjih nekoliko godina cijene

do nemogu eg idioma koji bi najlakše bilo krstiti kao disco-opera. Svaka je pjesma plesna, bogata zvukom, poziva na ples, odnosno, hrvatskim jezikom re eno, ima groove. Fatboy Slim nije vesla sisao zadnjih 20 godina i zvuk je skockan “kak se šika” i to je najja a strana ovog albuma.

Imeldin život je na ovom albumu opisan na na in kako bi samo spin doktori mogli: 22 dopadljive pjesme nude mnogo toga, a klju na je rije ljubav, koliko god perverzna bila.

Imeldin karakter tuma e ponajbolja grla ženske popularne glazbe: redom Tori Amos, Nellie McKay, Katie Pierson, Natalie Merchant, Florence Welch, Alison Moorer, Martha Wainwright, Roisin Murphy.

Od svih, iznad prosjeka albuma uzdiže se Cindy Lauper u “Eleven Days”, a muške snage, David Byrne i Steve Earle, posao su obavile dobro: prvi korektno, a drugi izvrsno - šteta što Earle u ulozi predsjednika Marcosa nije dobio više prostora da se razmaše.

su se ovih ure aja smanjile, a i razvoj tehnologije je u me uvremenu omogu io ispis u boji. Zbog relativno visoke po etne cijene, prema tintnim pisa ima isplativiji su samo ukoliko mislite imati ve i broj ispisa (povoljniji ispis po listu papira), a nema ni opasnosti od zasušivanja dijelova jer se za ispis koristi prah (sadržaj tonera).

Koji odabrati?

Ukoliko mislite ispisati do samo nekoliko desetina stranica mjese no u boji, a po etna cijena vam igra veliku ulogu - tintni pisa je pristupa nije rješenje, no uzmite u obzir da ga barem jednom u par tjedana upotrijebite kako ne biste imali problema sa zasušivanjem tinte.

Laserski pisa i preporuka su kod potrebe isklju ivo crno - bijelog ispisa, naro ito ako je potreban ispis ve e koli ine na mjese noj razini, dok se za ispis u boji prepo-

Iako se pjesmama nema što prigovoriti, album zvu i preglomazno, previše pjesama izgleda kao novi po etak koji ne dobiva kvalitetnu razradu u daljem kontekstu. Konkretno, dramaturgija je slaba to ka i ja i bi dojam ostavljao album od sat vremena ili ak manje.

Poznavaju i nemirni duh i Fatboy Slima i Davida Byrnea, njihovi idu i projekti bi mogli ponuditi svašta: ipak se nadam da nakon ovog ne e i i nekoliko koraka dalje i da im idu i album ne e imati ime “Nobody Mustn’t Beat You” (u prijevodu: “Nitko ne sme da vas bije”) i da se ne e raditi o Mirjani Markovi i njenom mužu. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala: Muzika.hr)

ru aju uglavnom samo za osnovne grafike, što se ti e otografija - kvalitetniji je ispis tintnih pisa a.

Zamjenske tinte i toneri esto se zbog uštede u pisa ima upotrjebljavaju zamjenske tinte i toneri. Iako se ovo ne preporu uje od strane proizvo a a zbog lošije kvalitete i mogu nosti kvarova, u ve ini slu ajeva uz uštedu e se posti i zadovoljavaju i rezultati, no potrebno je biti na oprezu jer ima i vrlo nekvalitetnih rješenja.

Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

7. rujna 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE STEP UP 3D glazbeni romanti ni ilm U našem kinu NIJE u 3D tehnici!

Režija: Jon Chu Uloge: Alyson Stoner, Harry Shum Jr., Adam G. Sevani, Sharni Vinson Spektakularni novi nastavak najpoznatijega plesnog serijala desetlje a: Step Up 3D! Grupa njujorških uli nih plesa a koja uklju uje Lukea (Malambri) i Natalie (Vinson) udružuje se s Mooseom (Sevani) kako

AROBNJAKOV U ENIK THE SORCERERS APPRENTICE akcijska komi na fantazija Režija: Jon Turteltaub Uloge: Nicolas Cage, Jay Baruchel, Monica Bellucci, Alfred Molina

bi se prijavili na najbolje svjetsko hip-hop plesno natjecanje i promijenili svoje živote zauvijek.

Promijenite i Vi svoje živote ovim plesnim doga ajem godine. Preporu ujemo starijima od 10 godina.

(tri besplatne posudbe)

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Glavnu ulogu u ilmu “A dangerous man” igra:

18.00 PISMA JULIJI romanti na komedija

1. T. L. Jones 2. G. Butler 3. S. Seagal

20.00 SALT akcijski triler

srijeda, 8.9.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

nena ilmskog programa

Odgovor: ___________________________

18.00 AROBNJAKOV U ENIK THE SORCERERS APPRENTICE

l. br: _______________________________

Balthazar Blake je arobnjak na suvremenom Manhattanu koji pokušava obraniti grad od svog vje nog neprijatelja Maxima Horvatha. No, za tako velik pothvat potrebna mu je pomo , stoga regrutira Davea Stutlera, na prvi pogled sasvim prosje nog mladi a. Iako protiv svoje volje postaje arobnjakov šti enik, Dave po-

sjeduje veliki skriveni potencijal za aroliju, a nakon što na brzinu biva upu en u umjetnost i znanost magije, postaje arobnjakov saveznik u borbi protiv sila tame.

Dave e morati skupiti svu svoju hrabrost kako bi preživio obuku, spasio grad i osvojio djevojku dok postaje arobnjakov u enik.

Preporu ujemo starijima od 10 godina.

Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

DVD, BLUE RAY IZLOG

Adam G. Sevani, Sharni Vinson

petak, 10.9.

18.00 AROBNJAKOV U ENIK akcijska komedija

20.00 STEP UP 3D glazbeni romanti ni ilm

subota, 11.9.

2. GLAVNI SASTOJAK

18.00 AROBNJAKOV U ENIK

3. NAREDNIK JAMES

akcijska komedija

4. PERCY JACKSON I OLIMPIJCI

20.00 STEP UP 3D

5. SVI SMO SUPER

glazbeni romanti ni ilm

nedjelja, 12.9.

7. ALISA U ZEMLJI UDESA

16.00 SHREK UVIJEK I ZAUVIJEK

8. KUTIJA

SHREK FOREVER AFTER

9. SHERLOCK HOLMES

Mladi par ne može mirno spavati jer nepoznata sila opsjeda njihovu ku u. Najkomercijalniji horor svih vremena! Katie i njezin de ko Micah žive zajedno ve tri godine i najednom ih nešto po inje proganjati dok spavaju. Katie otkriva Micahu da nju, otkad je imala osam godina, nešto opsjeda. Skepti ni Micah kupuje kameru kako bi snimio paranormalnu aktivnost u ku i tijekom no i. Katie zove Fredrichsa da im pomogne, no on objašnjava da je on samo stru njak za duhove. Pa ipak, kada osjeti prisutnost Zla, savjetuje paru da nazovu stru njaka za demone ...

SUDAR TITANA Ultimativna borba za mo i suo it e ljude

suprotstavi se vlastitoj sudbini.

GLAVNI SASTOJAK Dean je botani ar, vlasnik ekstrakta industrijske biljke koji se bori se s nevjernom ženom i zaposlenicima koji ga žele preveslati.

Suo en s prijevarama na privatnom i poslovnom planu, Dean e se morati izboriti za svojih pet minuta. Povreda njegovog radnika na poslu, testiranje ženine vjernosti te zaposlenica koja muze tvrtku za svoju korist ne e mu baš pomo i na putu pronalaženja samog sebe.

Mike Judge (“Of ice Space”), ameri ki animator, redatelj i glasovni glumac koji nam je donio urnebesne animirane ilmove kao što su “Beavis and Butt-head” i “King of

the Hill”, režirao je ovu zabavnu komediju u kojoj se upoznajemo s Joelom Reynoldsom, vlasnikom kompanije za proizvodnju ekstrakata, koji svim silama nastoji spasiti obožavani posao.

10. STARI FRAJERI

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA

Godina je 1150., u Svetoj Zemlji vitezovi Templari krvavo se sva aju s muslimanima.

Arn Magnusson, potomak jedne švedske plemi ke obitelji, postaje žrtvom politi ke intrige te biva osu en na 20 godina u službi vitezova Templara te mora napustiti svoju ljubav Ceciliu, koja je u drugom stanju.

Njegova hrabrost i borila ko umije e uskoro ga dovode na mjesto vo e.

Nakon mnogo godina Arn se napokon vra a u domovinu Ceciliji i svome sinu, me utim, najteža bitka tek slijedi.

animirana obiteljska fantazija sinkronizirana na hrvatski Režija: Mike Mitchell Uloge/Glasovi: Vedran Mlikota, Renata Sabljak, Krešimir Miki , Sven Medvešek

18.00 AROBNJAKOV U ENIK

1. GHOST WRITER

akcijska komedija

2. PO ETAK

20.00 STEP UP 3D

3. PHILLIP MORRIS, VOLIM TE

glazbeni romanti ni ilm U našem kinu NIJE u 3D tehnici!

4. STARCI

ARN – VITEZ TEMPLAR

akcijska komedija Režija: Jon Turteltaub Uloge: Nicolas Cage, Jay Baruchel, Monica Bellucci, Alfred Molina

20.00 STEP UP 3D

6. AVATAR

protiv kraljeva, a kraljeve protiv bogova. Ali upravo bi bitka izme u bogova mogla uništiti itav svijet.

Ro en kao bog, ali odgojen kao ovjek, Perzej (Worthington) je nemo an spasiti svoju obitelj od Hada (Fiennes), osvetoljubivog boga podzemlja.

Kako više nema ništa za izgubiti, Perzej dobrovoljno postaje vo a opasne misije protiv Hada prije nego što on pokuša preuzeti vlast od Zeusa (Neeson) i doslovno otvori pakao na Zemlji.

Predvode i odvažnu skupinu ratnika, Perzej krene na opasno putovanje duboko u zabranjene svjetove.

Bore i se protiv opakih demona i nepokolebljivih zvijeri, jedini na in na koji može preživjeti je da prihvati svoju mo boga i

etvrtak, 9.9.

glazbeni romanti ni ilm Režija: Jon Chu Uloge: Alyson Stoner, Harry Shum Jr.,

1. SUDAR TITANA

PARANORMALNO

utorak, 7.9.

5. PRI A O IGRA KAMA 3

ponedjeljak, 13.9.

6. ZALJEV

18.00 AROBNJAKOV U ENIK

7. STREET DANCE

akcijska komedija

8. UBOJICE

20.00 STEP UP 3D

9. MACHAN

glazbeni romanti ni ilm

10. SEKS I GRAD 2

U.S. Box Office

DOM KULTURE PRELOG subota 11.9.i nedjelja 12.9.

1. THE EXPENDABLES

nema ilmskog programa

2. VAMPIRES SUCK

Radno vrijeme blagajne

3. EAT PRAY LOVE 4. LOTTERY TICKET 5. THE OTHER GUYS 6. PIRANHA 7. THE SWITCH 8. DINNER FOR SCHMUCKS 9. INCEPTION 10. SCOTT PILGRIM VS. THE WORLD

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. rujna 2010.

ZA NJU

Nokti – trendovi boja za jesen 2010.

Naša manikura, njegovanost noktiju i boja laka na njima može nam mnogo toga re i o našoj sklonosti za razli ite modne stilove te o našoj osobnosti.

Kod biranja prave nijanse laka za nokte treba voditi ra una i o boji vašeg tena, kao i obliku noktiju, te ih uskladiti s najnovijim trendovima.

Kako bi se umjetnost noktiju razvijala, stru njaci su smislili nove raznovrsne i zadivljuju e nijanse. Trendove boja prvi usvajaju veliki dizajneri koji želje poboljšati ljepotu, kao i atmos eru njihovih modnih kolekcija. Trendovi boja za jesen 2010. nosive su, ali i spektakularne, nijanse kako bi impresionirali javnost.

Oni koji žele proširiti svoje kolekcije laka za nokte, kao i paletu boja, sada imaju priliku vidjeti najnovije tendencije nijansi koje e prihvatiti sve stilski osviještene osobe i poznate osobe koje ne žele kaskati za svjetskim modnim diktatom.

Greige i mat lakovi Vode a boja laka bit e greige (kombinacija sive (grey) + bež (beige) koja varira od boje bijele kave do pomalo ljubi aste), a nakon sjajnih ljetnih lakova jesen e ponovo biti mat. Ina e greige boja odgovara svim tonovima kože, kao i oblicima i duljini noktiju. Bilo da imate duge gelirane nokte ili kratke i prirodne, sve što trebate je prona i svoju omiljenu nijansu greige boje laka, kojih zbilja ima u izobilju.

Slobodno odaberite nijansu koja vam se najviše svi a i koja najbolje odgovara ve ini vaših predmeta iz vaše garderobe, ili nabavite više njih pa ih kombinirajte za izlaske ili casual varijante.

Nijanse možete koristiti i u kom-

binacijama, dvobojni nokti bit e veoma popularni ove jeseni.

Metalik i zlatne boje Što bi moglo više pomo i nego moderan metalik lak za nokte kako biste privukli instantnu pozornost i stali pod reflektor za cijelu sezonu. Doista, zlatne, srebrne i bakrene nijanse odvest e vas do sedmog neba što se ti e nail arta. Oni koji su tek po eli eksperimentirati s lakovima, ne moraju se držati obi ne manikure i nalakiranih noktiju. Sada je prilika da se prihvate novih izazova i krenu u osmišljavanje razli itih printeva i uzoraka na noktima.

Polumjesec manikura, odnosno obrnuta rancuska manikura, trenutno je me u najpopularnijim trendovima, pa biste je definitivno trebali isprobati. Metalik boje oduvijek su se smatrale savršenima i za sve ane ali i opuštenije evente, no, pripazite - za njih nokti trebaju biti savršeno ure eni i oblikovani jer jako privla e pažnju.

Ubojiti crveni nokti Crveno je nepresušno vrelo inspiracije, a ove jeseni nijanse ova vatrena boja u samom su vrhu popularnosti. Crveno na noktima zra i stilom i ženstvenoš u, što je osobito korisno kad poželite na nekom upotrijebiti vaš ženski šarm. Od krvavo crvene nijanse do pastelnih tonova, kao i svjetlucave varijante, sve e vas odvesti na sljede u razinu mode. Ove nijanse savršeno su kompatibilne s retro inspiriranim izgledom, kao što je burleska, koji se pojavio na pistama ove sezone. Ovisno o vašem stilu, provjerite imate li više nijansi crvene u svojoj kolekciji lakova za nokte kako biste ih mogli nositi prema raspoloženju i potrebi te kako biste svoje nokte u inili raznovrsni-

jim i senzualnijim dok kre ete u lude ve ernje provode.

Pankerska crna Crno doista jest novo “crno“ kad se govori o nadolaze oj kišnoj sezoni i trendovima boja noktiju. Oni koji su uvijek bili ascinirani vamp i darkerskim lookom ove e se sezone savršeno sna i me u popularnim trendovima. No, ovaj put nema potrebe držati se jednostavnog dizajna, umjesto toga oživite svoje nail art antazije bilo da imate duge ili kratke nokte, okruglo ili etvrtasto oblikovane. Nesumnjivo, otmjena crna se vratila, a vi je možete kombinirati i sa svojim omiljenim nijansama kako biste stvorili svoj vlastiti look. (izvor: Žena.hr)

ZDRAVI jelovnik nije teško sastaviti

Zdrava prehrana po inje u trgovini!

Koliko ste puta odlu ili da ete se upravo od ovog tjedna zdravije hraniti, no tada ste otvorili hladnjak i u njemu pronašli samo kalori nu, masnu, pa ak i nezdravu hranu koju ste nekoliko dana prije kupili bez imalo grižnje savjesti i žaljenja.

Naravno, svatko od nas ima pravo uživati u hrani koju voli, no svi smo svjesni opasnosti za naše op e zdravlje, ukoliko se godinama nezdravo hranimo. Zbog toga jedna od najvažnijih stvari za zdravu prehranu koja vam na kraju ne e biti teret jest sama kupovina hrane.

Piletina i riba Dakle, zdrava prehrana i spravljanje zdravih namirnica zapo inje u trgovini, njihovom kupovinom.

Na žalost, ve inu namirnica kupujemo iz navike koje se, na žalost, nije lako riješiti. Zbog toga je vrlo važno da u ve u nabavku idete s po-

pisom namirnica i da ne odstupate previše od njega. itajte što piše na deklaracijama proizvoda i pazite na rok trajanja namirnica. Pazite da ne kupujete hranu s mnogo masno a i kolesterola. Zdravi jelovnik nije teško sastaviti! Što se ti e mesa, najbolje je ono od peradi i koje ima što manje masno a. Druga opcija je riba, naravno, svježa i nemasna, po mogu nosti da prije pe enja odstranite kožu, iako je ona ponekad najukusniji dio. Ostalo meso ima mnogo više kolesterola i masno a. Najbolje je da meso pripremite na žaru, sa što manje masno a.

Kupujte svježe meso, a ne prera eno na odre ene na ine, jer ono esto sadrži ve e koli ine masti i kolesterola. Dakle, izbjegavajte polugotovu i gotovu hranu, te salame, hrenovke i kobasice.

Od drugih vrsta mesa preporu ujemo teletinu, koja naj eš e

ima manje masti i kolesterola nego junetina, govedina i svinjetina. Tako er, od peradi samo povremeno konzumirajte guš je i pa je meso, te op enito iznutrice. Vjerovali ili ne, brojni morski plodovi sadrže mnogo kolesterola, iako imaju vrlo malo zasi enih masti. Pokušajte pojesti dnevno maksimalno 200 g mesa, ribe ili morskih plodova.

Vo e, povr e i mlijeko Me u “najsigurnijim“ namirnicama nalazi se vo e ili povr e, što se ti e kolesterola, dok vrlo malo vo a kao što su avokado, kokos i maslina sadrži malo masti. Ipak, nastojite kupovati svježe vo e i povr e, a ne ono procesirano koje u sebi može sadržavati velike koli ine še era, masno a i kolesterola.

Spravljajte vo ne salate bez še era ili sa sme im še erom, te salate od povr a sa što manje ulja, a za inite je octom, limunovim

sokom, te razli itim za inima.

Izbjegavajte “dressinge“ za salate, majonezu i sl.

Kod odabira mlijeka i mlije nih proizvoda budite nešto oprezniji.

Izaberite mlijeko s 1,5 posto mlije ne masti ili manje, te isto tako sireve s manje masno e.

Isto vrijedi i za mlije ne proizvode koje koristite u pripremi hrane, kao što su vrhnje, jogurt.

Ukoliko ste se ipak odlu ili za masnije sireve, jedite ih i koristite za pripremu jela u manjim koli inama od uobi ajene.

Biljna ulja i slastan desert Jedite im više laganih variva i juha od povr a, posebno se to odnosi na grah, koji ima vrlo malo zasi enih masti i puno vlakana koja su zdrava za probavu.

Jedite i više riže i tjestenine kao glavno jelo, s laganim umacima, ko-

ji nemaju mnogo masno a i kolesterola. Naravno, jedite ih isto kao i prilog, jer ete pojesti manje mesa, a obrok e vam biti ukusniji.

Kupujte samo žitarice (müesli) koje su u potpunosti prirodne, te nemaju dodani še er, sol i druge sastojke.

Kao i u svakom ku anstvu, ulje se koristi za spravljanje brojnih jela, a upravo zahvaljuju i ulju jelo dobiva specifi an miris i okus koji svi volimo. No, to ne zna i da treba pretjerivati s koli inom ulja koje koristimo. Najbolje je koristiti biljna ulja – od kukuruza, repice, sezama, soje, suncokreta, te smanjiti upotrebu životinjskih masti.

I za kraj – desert.

Budimo realni! Tko e radije jesti rižine kola i e ako može jesti napolitanke prelivene okoladom ili tko e jesti radije jogurt sa šerbetom dok možete jesti okoladu s punjenjem od jogurta ili tko e radije grickati sušeno vo e od ukusnog ipi ipsa. No, uvijek postoji ali …

Budite umjereni u konzumaciji bilo koje slastice. Pokušajte prona i ukusne kekse koji imaju nešto manje masno a i še era ili da su barem za njih korišteni kvalitetniji sastojci (mlijeko, visok postotak kakaa …).

Svaki mjesec pokušajte barem malo smanjiti konzumaciju slastica ... oto: zdrava prehrana

RECEPT tjedna

www.SAVJETI-hr.com

Kupus kifle

Kako opustiti tvrd i bolan vrat

Sastojci (broj osoba: 6): tijesto 1 kg brašna 1 svježi kvasac 1 ravna žlica soli 1 ravna žlica še era 3 dcl mlakog mlijeka 3 dcl mlake vode 1 dcl ulja

krema 1 margarin 3 žumanjka

1 žlica soli 4 žlice brašna 1 kiselo vrhnje

Postupak pripreme: Nakon što se uzdigne kvasac, umijesi se tijesto te ostavi da udvostru i svoju koli inu.

Zatim se tijesto lagano premijesi i podijeli na tri dijela. Ostaviti da kratko odstoji, možda 15 minuta.

Svaku lopticu razvaljati u pravokutnik (kao za gužvaru),

namazati kremom te zarolati.

Stisnuti rubove da ne iza e krema i rezati rubom malog tanjura trokute.

Namazati kiflice žumanjkom te posuti kimom, sezamom, makom ili origanom.

Ako patite od tvrdih vratnih miši a i bolova u vratu, zasigurno e vam sljede i savjeti pomo i u opuštanju istih.

Toplina. Stavite bocu s vru om vodom na podru je koje je tvrdo i uko eno. Vru i ru nik tako er e pomo i, no morate ga eš e namakati u vru oj vodi.

Topikalno rješenje. Kineska mast ili krema koja hladi može poslužiti kao masažni preparat koji umasirate na bol-

no i uko eno mjesto. Tako er i bez topikalnog rješenja možete samo s masažom opustiti napete dijelove vrata.

Suzdržavajte se od dodatnog stresa i napetosti vratnih miši a koje uklju uje i miši e ramena. To zna i da e napetost uzrokovati i ako se naslanjate na laktove.

Ako vam ništa od ovoga nije pomoglo, tada oti ite fizioterapeutu. Možda su vam potrebne tablete za opuštanje.

7. rujna 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Restoran “Vesu” Studio “Arcsine Architecture” iz Oaklanda u suradnji s lanovima Bell sci Designa iz i San Francisca Bellusci pretvorili su bivšu trgovinu klavirima u treperav i veoma privla an restoran “Vesu” koji odgovara potrebama prolaznika veoma prometne ulice Locust u Walnut Creeku u Kaliforniji. Takav moderno ure en ambijent u kombinaciji s vrlo širokom ponudom pi a i jela koja dolaze iz menija glavnog kuhara Roberta Sapirmana nemogu e je izbje i. Tim više što je lociran na samom uglu kako bi privukao što više prolaznika.

Zgrada je omotana u moderne drvene panele i zaobljene staklene

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Kompaktan moderan prostor ure uje: Bruno Kontrec

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10% zadrži i, što je najvažnije, vrati zadovoljnog klijenta. http://www.arcsine.com/ php/arcsine.html http://www.belluscidesign. com/ http://www.sharonrisedorph.com/ http://www.vesurestaurant. com/

površine koje prolaznicima daju dojam kao da je plo nik dio interijera i kao da su ve u interijeru.

Unutrašnjost su izveli lanovi studija za dizajn interijera “Bellusci Design” i nadovezali su se s elementima i pri om koju su osmislili arhitekti iz Arcsina – topla, monokromatska cjelina s mnogo taktilnih elemenata. Tako de iniran, u njemu vlada ista i elegantna atmosfera, s daškom doma e ugode – baš onakva kakva je potrebna da privu e,

Vrlo sli an interijer stambenog prostora ve sam obra ivao prije par mjeseci, ali ako naglasim da je i ovaj koji predstavljam danas izvela ekipa iz nizozemskog studija i29, tada vam je, vjerojatno, jasno zašto sam ga odabrao. Ovaj se stan tako er nalazi u Amsterdamu i zadnji je projekt prije spome-

Polunaslonja “Mussel” Ovaj udoban polunaslonja naziva “Mussel” (danski: (danski dagnja) diplomski je rad danske dizajnerice Hanne Kortegaard kojim je

završila Dansku školu dizajna (Danish Design School) u Copenhagenu.

Sama za svoj rad kaže: - Polunaslonja ‘Mussel’ namijenjen je prvenstveno mladim ljudima, ali isto tako i odraslima i djeci.

Pokušala sam vizualizirati simbiozu koja postoji izme u djeteta i odrasle osobe u vrlo udobnom okruženju. Taj sam koncept pokušala spojiti s oblikom dagnje koji mi se inio vrlo prirodnim i udobnim. Tako er, kao koncept mi je poslužila i dagnja sama, i to na na in da je bio interesantan odnos izme u tijela životinje i školjke koja je okružuje i štiti. http://www.dkds.dk/Afgangsprojekter/Pro iler_2010/ Hanne_Kortegaard http://www.dkds.dk/

nute ekipe. Površine je 45 m2, dijeli se na dvije etaže i dizajniran je u modernom i minimalisti kom stilu. Dominira bijela boja na koju su savršeno povezane siva i zelena nijansa, a dašak prirodnog momenta (i ne u malim koli inama) daje pregradni zid izra en od masivnog drva bora. Tako er, od

bora je izra en i element dnevne sobe u kojem su smjestili klupicu za blagovanje, kamin i prostor za odlaganje. Interesantan detalj je klupica u sivoj boji koja se vizualno “produžuje” kako bi postala dio elementa. Budu i da je ovaj prostor vrlo malen, odabir materijala i boja, kao i uporaba istih, doista kumuje osje aju prostornosti toliko potrebnom ovom interijeru. http://www.i29.nl/ http://dizajn-interijera. com/2010/06/24/tako-to-radeu-amsterdamu/

Caffe bar “Petit Cabanon” Ovaj simpati an caffe bar u Lisabonu, glavnom gradu Portugala, kreirala je ekipa iz tamošnjeg studija “Ternullomelo Architects”. Glavna ideja ovog bara je da spaja roditelje i djecu, pa je tako izveden u stilu okupljališta za jedne i druge – tamo roditelji mogu uživati u društvu ispijaju i svoje najdraže napitke,

Trebate li besplatan savjet, javite se!

dok istovremeno djeca bezbrižno tr karaju po prostoru.

No, ni u kojem slu aju ovaj lokal nije osmišljen kao dje je igralište ili pak igraonica. Naprotiv, primarna funkcija mu

je da ugosti odrasle osobe, bez djece ili s njima, ali s izrazitim osje ajem za ove potonje. Stoga je stvoren interijer u toplim bojama i prirodnima materijalima te s izvanrednom akustikom i osje ajem topline. Za djecu tu je mala igraonica opremljena s

raznoraznim igra kama i knjigama.

Ku ica za djecu je cijela u žutoj boji i tu je sve prilago eno njihovim dimenzijama.

Dispozicija prostora izvedena je na na in da svaki roditelj u svakom trenutku može vidjeti svoje dijete.

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10

S

andra, Iva, Edita, Kristijan i Damjan, svi su ro eni i odrasli u Me imurju. Neki su još uvijek ovdje, neki su zbog fakulteta u drugim gradovima.

Svi su rasli pod istim nebom, na istoj zemlji i u više - manje istim uvjetima.

U jednom trenutku njihov se svijet okre e naglava ke. Zbog samo jedne „sitnice“. Shva aju da su druga iji jer ne vole suprotni ve isti spol.

Svi su oni i nakon te spoznaje ostali isti, ostali su Sandra, Iva, Edita, Kristijan i Damjan. No, je li i svijet oko njih ostao isti? Mišljenje Me imuraca o neimenovanim Sandrama, Ivama, Editama i Kristijanima mogli ste pro itati na po etku ovog broja, a sada možete pro itati iskustva upravo ovih mladih ljudi te iz njihovih pri a saznati kako je to biti „gej“ u našoj sredini.

Naravno, imena, kao i neki drugi podaci izmišljeni su zbog zaštite njih samih, da ne bismo kasnije iz crne kronike morali saznati da smo doista homofobna sredina.

Spomenimo samo da naši sugovornici nisu od onih koji paradiraju u nekakvim šarenim povorkama i glasno vi u za svoja prava.

Samo žele u miru živjeti svoj život upravo onakav kakav sami žele.

Uostalom, ne želimo li to svi?

PRI A PRVA SANDRA, 20, STUDENTICA: Svi znaju i sve je ok!

Sandra ima 20 godina i studentica je u Zagrebu. Svoju pri u zapo inje prije 4 godine, kada je nakon dugo vremena sama sebi odlu ila priznati da joj se svi aju cure. Kad malo zavrti ilm unatrag, shva a da joj se djevojke zapravo svi aju još od osnovne škole. Na po etku je samu sebe uspjela uvjeriti da je jedina, da nikada ne e prona i nikog kao što je ona, ali desilo se da je ve nakon par mjeseci pronašla svoju prvu djevojku.

Sandra je polako s vremenom prijateljima i roditeljima „kapala“ informacije pomo u kojih su sami mogli naslutiti da je, eto, druga ija. „Coming out“ u pravom smislu rije i nije imala, jer su nakon nekog vremena svi ve znali istinu, a i kad je pronašla prvu djevojku nije okolišala i nije se skrivala. - Imam sre e da su me i roditelji i prijatelji prihvatili bez problema, makar, naravno, kažu da bi voljeli da je druga ije, priznala je Sandra. Nikada nije imala neke ve e incidente ni napade, osim što je svako malo pokoji de ko pokušava uvjeriti da joj treba „pravo muško“ kako bi shvatila što je zapravo. Ipak, kaže da joj je malo žao što ve svi oko nje znaju. - Mislim da je današnje društvo dosta liberalno, ali samo što se ti e mla ih generacija.

Starijima je homoseksualnost još uvijek nešto ega tu nema, nešto što kod nas ne postoji. U Me imurju, barem sam takav dojam stekla, ‘nas’ i nema baš previše, a i više je de ki nego cura. Opet, ne mora zna iti da sam u pravu, nije da poznajem baš cijelo Me imurje, iskrena je Sandra, i dodaje kako je ve u Zagrebu, logi no, situacija posve druga ija,

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

jer postoji i nekolicina klubova i ka i a u kojima se homoseksualci slobodno okupljaju. Danas je Sandra u sretnoj vezi, i to ve skoro 1,5 godinu.

PRI A DRUGA KRISTIJAN, 17, U ENIK: U po etku sam se osje ao prestrašeno, danas više ne Kristijan je svoju pri u zapo eo, kako je nerado priznao, s knedlom u grlu. Ipak je skupio hrabrosti i ispri ao nam svoj put.

Najmla i je od naše petorke, ima svega 17 godina, no ve je neko vrijeme „out“ ili, kako sam kaže, siguran u ono što je. U tih nekoliko „gay godina“ imao je prilike upoznati razli ite ljude, ste i poznanstva i iskusiti na svojoj koži ono sto ve ina vršnjaka nije imala prilike osjetiti.

- Još u osnovnoj školi sam izlazio s curama, kao i svi vršnjaci. I onda sam znao da sam druga iji od drugih, ali nisam onda na to gledao na taj na in.

Svima nam je jasno da se kao osnovnoškolac moraš uklopiti u sistem, ina e ispadaš. S vremenom sam shvatio da odnos koji sam imao s curama nije onakav kakav sam htio da bude, odnosno koji su imali drugi de ki iz razreda. U po etku se osje aš udno, pomalo prestrašeno.

Znaš da nije to ono što su te u ili u školi ili kod ku e. Neko vrijeme sam još izlazio s curama, ali nikad nismo došli do neke dublje razine. Sve bi uvijek završilo prijateljstvom. Onda odjednom samo odlu iš da eš probati nešto novo i da si spreman probati ono što ve duže želiš. Znam da mi je prvi susret s de kom bio kao avanturisti ki izlet - bojiš se i nije ti svejedno, ali kada to napraviš zadovoljan si i sretan jer si napokon to napravio. Najve e mi je zadovoljstvo ipak donijela spoznaja da nisam sam, da nisam jedini kojeg privla i isti spol i da u tome ipak nema toliko toga udnog. Ipak, nisam se usudio to re i drugima. Još uvijek sam se bojao samog sebe, a kamoli ne još i odbijanja od drugih, priznaje srednjoškolac.

Svoje seksualno opredjeljenje prvoj je priznao nekoliko godina starijoj sestri, ali nije ga baš ozbiljno shvatila. U po etku je na to gledala kao na neku “furku”, kako je to sama nazvala, ili, još gore, mislila je da se Kristijan jednostavno povodi za nekim.

Kako je vrijeme odmicalo, shvatila je da se ne radi samo o trenutnoj fazi ve da je to stvarno dio njega. - I danas zna izvaliti pokoju udnu izjavu, ali shva am to kao šalu, a ne kao homofobni napad, pri a Kristijan.

Svojim roditeljima još uvijek nije priznao da je gay, premda je gotovo siguran da oni to znaju.

- Kad te netko nekoliko godina ispituje za cure, a ti to ignoriraš, ne može ne postati sumnjivo.

Moj je tata esto znao re i ‘Sine, ova je za tebe’, a ja sam to samo ignorirao. Koliko god se mi nadali da roditelji nas ne shva aju, oni su ipak roditelji koji su s nama od našeg ro enja i znaju nas bolje nego mi to sami sebi želimo priznati.

- Najve i je problem današnjice to što se izgubio osobni identitet. Siguran sam, kad bismo svi prihvatili sebe kakvi jesmo, život bi nam bio jednostavniji, a i drugi bi nas druga ije gledali.

Kristijan, 17

7. rujna 2010.

OTKRIVAMO Pri e petoro “druga ijih” mladih Me imuraca

GAY IS OK!?

Ako nije pozna poznat široj javnosti prešutno smo tolerantni Ni svojim prijateljima nije sam priznao, to je, pri a nam, u inio jedan, tada ga je smatrao, prijatelj. - Ne u nikada zaboraviti, jedna je moja prijateljica plakala i bila je jako tužna. Znam da sam bio užasno ljut i bijesan kad sam to uo, ali kasnije mi je objasnila da to nije bilo zato što volim de ke, ve je bila zabrinuta za mene i mislila kako mi je ‘teško’ sa svim tim homofobnim izjavama u našoj zemlji. Sje am se da sam joj rekao da se ne mora bojati, jer se ni ja ne bojim sve dok me ona ne osu uje, kaže Kristijan.

Najve i je problem današnjice, prema Kristijanovu mišljenju, to što se izgubio osobni identitet.

- Ako se recimo neki heteroseksualac izjasni da nema ništa protiv gay osoba, ljudi e po eti gledati kao potencijalnu gay osobu (barem tinejdžeri). Siguran sam, kad bismo svi prihvatili sebe kakvi jesmo, život bi nam bio jednostavniji, a i drugi bi nas druga ije gledali.

Ja recimo još uvijek idem u školu, esto sam se bavio razli itim izvannastavnim aktivnostima i pokušao sam što više proširiti svoje vidike. Op enito je jako bitno da se mlada osoba, bila ona heterosekusalna ili homoseksualna, pokuša družiti sa što više ljudi razli itih skupina i subkultura, jer zapravo time shva a da se ne razlikujemo samo po seksualnoj orijentaciji ve i po brojnim drugim stvarima, odlu an je mladi .

Kristijanovo se mišljenje, zanimljivo, razlikuje od onog naših ostalih sugovornika. Prema njegovu iskustvu, Me imurje je izrazito nehomofobna sredina. - Bio sam u razli itim krajevima Hrvatske, ali nikad nisam osjetio takvu opuštenost kao u Me imurju i akovcu.

Ljudi rade, razvijaju se i imaju svoje probleme. Ili im se jednostavno ne da optere ivati tu im životima. Svaki grad ima ‘svoju scenu’ i svoje homosekualce, svoj nogometni tim, svoj folklor. Tako i Me imurje. Možda se meni ini da smo mi ipak ve i zapad pa su i ljudi otvoreniji, završava mladi svoju pri u.

PRI A TRE A - EDITA, 20, STUDENTICA: Sve je krenulo kad sam se prvi put zaljubila u curu Edita je Sandrina vršnjakinja, tako er studentica. Svoju ispovijed zapo inje pri om da je shvatila da nešto nije „normalno“ kod njene orijentacije kada je bila u 8. razredu osnovne škole. - Zaljubila sam se u jednu curu i tada je to krenulo. Isprva mi je bilo jako neugodno i sva sam bila zbunjena, nisam shva ala što se doga a i odakle dolaze ti osje aji. Nakon prve simpatije došla je druga, pa tre a. Tada sam pomislila da sam možda biseksualna, jer su mi se u odre enim fazama svi ali malo de ki pa malo cure. No, tada sam zapo ela vezu sa svojom prvom djevojkom. To je bilo u srednjoj školi i išle smo zajedno u razred.

Naravno, bojale smo se da netko to ne sazna jer reakcije ljudi nikada ne možete predvidjeti. S vremenom sam se privikavala na cijelu tu situaciju i postajala sam sve opuštenija, i sada mogu re i da sam se kona no nau ila nositi sa samom sobom i sa svojim osje ajima, pri a nam Edita. Dodaje kako je jedna od stvarno sretnijih jer je njeno društvo fenomenal-

no prihvatilo njenu orijentaciju, i ak kaže da nije jedina u društvu.

Ipak, priznaje da još nije smogla snage priznati svojim roditeljima. Smatra da bi im to bio prevelik šok, iako misli da ve pomalo nešto sumnjaju. Edita studira u inozemstvu, i kaže da je vani situacija puno druga ija i opuštenija. - Mislim da smo ipak premala sredina da bi ljudi homoseksualne orijentacije to javno priznavali, jer prakti ki svi sve o svima znaju.

Osobno još nisam imala neugodnih situacija po tom pitanju, ali znam da su se ljudi selili u druge, ve e gradove tipa Zagreb, jer su ovdje proživljavali terore koje nisu više mogli podnašati. Ja sam, sre om, na studiju u inozemstvu gdje je situacija puno otvorenija, ali sam ipak oprezna i ne ‘nabacujem’ se svojom orijentacijom baš pred svima. Radije pustim da pro e neko vrijeme dok ne procijenim kakva je osoba, i tek tada kažem da sam lezbijka, otvorena je Edita. Ipak, priznaje da postoji si ušna mogu nost da je fascinira neki muškarac i da ostane s njim cijeli život. Upravo zato jer postoji barem mala sumnja u ono što jest, Edita kaže da ne želi re i svojim roditeljima. Barem dok ne bude sto posto sigurna.

PRI A ETVRTA - IVA, 22, STUDENTICA: S muškarcima se volim samo ljubiti Ivina je pri a nešto druga ija. Za sebe kaže da se ne de inira striktno kao lezbijka ni homoseksualna osoba, ve kao seksualno luidna osoba. Seksualna luidnost prili no je nov termin kojim se osoba ne stavlja u strogo

odre ene okvire ove ili one orijentacije, ve omogu ava totalnu slobodu da se bude sve što se poželi biti. Seksualna luidnost briše sve granice i ograni enja i omogu ava potpunu slobodu. Sukladno tome, Iva kaže da je, osim žena, privla e i muškarci, do odre ene granice. Dalje od poljupca jednostavno ne ide, priznaje. Privla nost prema istom spolu po ela je shva ati još u osnovnoj školi, ali u tom je periodu sve izgledalo nekako nedužno i nejasno, i nije tome pridavala neku posebnu pažnju. - To je po elo izbijati na površinu kad smo kao društvo u srednjoj školi po ele subotom me usobno eksperimentirati i kad sam shvatila koliko mi je bolje ljubiti se s curom. Puno sam pokušavala s de kima, ako me sad pitate, ak i previše. Svaki put sam mislila da je problem u tome što taj de ko nije ‘onaj pravi’, a sa svakim je bilo isto. Prekretnica se ipak dogodila na fakultetu, kada sam doživjela svoje prvo seksualno iskustvo. S djevojkom. I tada je bilo vrlo jednostavno shvatiti u emu je bio problem, i to je bilo to, bez cenzure pri a Iva. Ni ona još nije „izašla iz ormara“, a kaže da ni ne e, barem ne u skorije vrijeme. - Moji su roditelji po tom pitanju užasno ograni eni i mislim da bih letjela naglava ke van iz ku e. Ponekad bih im stvarno htjela re i, ali znam da ne mogu. Ipak, priznala sam odre enom krugu ljudi, prijateljima i kolegama s fakulteta, i oni su reagirali fenomenalno. ak i moja cimerica koja je ‘strejt’ nema nikakvih problema s tim, ne prigovara ni kad ku i dovedem koju curu. Ipak, to je u Zagrebu. Me imurje je ipak prili no homofobno. Možda je de kima gore nego curama, ali si-

7. rujna 2010.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

?

ato -

- Svi su oni normalni mladi ljudi, veseli i puni života, entuzijazma i ambicija. Razlikuju se samo po jednoj stvari – svojoj seksualnoj orijentaciji. Otkrivaju nam da me u mladima biti homoseksualan više nije tabu u Me imurju...

tuacija nikako nije dobra. Ja sam, primjerice, ostala šokirana kad sam na prošlogodišnjoj gay paradi ugledala svoga dugogodišnjeg prijatelja koji vi e ‘Ubij, ubij pedera’.

Tu sam ostala šokirana, pri a Iva. Iako je Zagreb ve i grad, i tamo se može nai i na, kako ona kaže, „zatucane“ ljude. - Ali ipak, tu nas ima više, po eli smo se okupljati u ‘našem’ kafi u, i postoje pozitivni pomaci na bolje. O budu nosti

- Ako nekome smeta što sam homoseksualac, i najradije bi mi bacio nešto u glavu, imam bolje rješenje.

Neka mi najprije plati pivo i popri a sa mnom, i neka nakon toga odlu i ho e li mi radije baciti bocu u glavu ili emo možda postati prijatelji.

Damjan, 23 Iva ne razmišlja previše. Zna tek da se ne misli „vra ati“ de kima. Ionako ne mislim roditi, ako bih i imala dijete, posvojila bih ga s djevojkom ili ga uop e ne bih imala. U principu je jako žalosno to što mi homoseksualci skrivamo ono što svijetu najviše treba i nedostaje, a to je ljubav. Možda se jednog dana i to promijeni. U svijetu je po elo, a možda jednog dana i mi do emo do te razine, nada se Iva. Iako nema planova za dalje, sigurna je u jedno – nakon akulteta seli se u Madrid ili London jer su tamo stvari puno druga ije.

PRI A PETA DAMJAN, 23, KONOBAR: Ako javnost zna, nije ugodno!

- Biti gay nije stvar osobnog izbora. To je nagon isti kao i u heteroseksualnom svijetu. Ljudi jednostavno ne shva aju da je to nešto s ime se rodiš, i ne možeš protiv sebe. U biti možeš, možeš si

prona i curu za „paravan“ roditeljima i obitelji. Jedini problem nastaje kada jednog dana ta djevojka do e s posla i upozna de ka svog de ka, smije se Damjan. - Ja sam recimo od malena znao, nikada se

po tom pitanju nisam dvoumio niti sam za dvojbama imao potrebe. Znao sam što želim i to se ne e promijeniti kroz no , niti e se promijeniti ikada. To je jednostavno osje aj da ti to odgovara, bez obzira što drugi govorili, pri a nam mladi Damjan, zaposlenik u jednom kafi u.

Od svih naših sugovornika, upravo je on nekako najviše ogor en homo obnim okruženjem u kojem živimo. - Žalosno je što ‘mi’ moramo ste i tako visok postotak hrabrosti da bismo priznali što smo zapravo i žalosno je to što smo okruženi ljudima koji smatraju da je to izopa enost, poreme aj ili bolest, ogor en je Damjan, koji za takve ljude ima jedan dobar savjet - svaka etvrta ro ena osoba je gay i takvi bi mogli malo bolje otvoriti o i kako bi shvatili da su „oni“ tu me u nama. Kad je shvatio da ova tvrdnja zvu i kao da je rije o nekoj invaziji, nasmijao se i dodao kako je ovo izjavio upravo zbog mladih cura i de ki koji još nisu skupili hrabrosti priznati drugima, pa ni samima sebi. - Niste sami, bitno je da to znate, poru uje im ovim putem Damjan.

Jedini je od naših sugovornika koji je imao priznanje pred krugom prijatelja. - Bilo je to sve samo ne depresivno i neugodno.

Imao sam velik broj ljudi s kojima sam se družio, ali kad sam im trebao priop iti svoju ‘vijest’ jednostavno sam napravio selekciju onih za koje sam želio da to znaju. I nitko me do dana današnjeg nije odbacio. Na kraju dana, ne gledaš tko sluša cajku, ili metal, ili punk. Ne gledaš tko ima ljepše zube ili koga bi radije imao uz sebe. Bitno je kakva si osoba, zaklju uje Damjan, na što možemo dodati samo – zaista mudro zbori.

Nakon što je rekao prijateljima, na red su došli roditelji. Najprije majka, koju Damjan isti e kao predobru i presuper osobu, koja se, doduše, zavjetovala da ne e nikome re i, ali je ipak ispri ala sestri, koja tako er nije imala nikakvih problema s Da-

mjanovom orijentacijom. Ipak, kad je red došao na oca, svi su se našli pred zidom. - Moja mama, sad kažem na sre u, nakon nekog vremena po ela je osje ati grižnju savjesti što ona zna, a tata ne zna. I rekla mu je. Sva uplakana, u strahu, govorila mu je neka me ne špota i neka se ne ljuti na mene. A tata? Tata ju je samo pogledao i rekao ‘Zašto radiš dramu, pa to je nešto sasvim normalno!’, pri a mladi Damjan, i priznaje kako je ipak jedan od sretnijih.

Damjan je, kad dolazimo do pitanja homo obije u našoj okolini, vrlo odlu an. Jednostavno odbija potvrditi da je ona prisutna. - Kre em se u društvu koje na moju homoseksualnost ne gledaju kao na klasifikaciju ve zajedno sa mnom uživaju u svakodnevnim veseljima. Ima dobrih ljudi za koje se vrijedno boriti i koji daju dobar i svijetli pogled u budu nost, ljudi radi kojih digneš glavu kada je najteže i koji tebe podignu kada treba. Zar danas i bez homo obije nema previše mržnje?, pita se Damjan.

Njegovo je društvo, kako kaže, „miješano“. - Najbliskije društvo ine moji heteroseksualni i homoseksualni prijatelji.

Da, ima nas homoseksualaca, i ima nas dosta. Ali, nikome ne štetimo. Ne trujemo ‘vas’, ne mu imo, ne diramo. Preoptimisti na sam osoba da bih se obazirao na eventualne ispade, koliko god povremene uvrede teško padaju. Koliko god su tra evi koji kruže bolni i užasni. Ljude koje volim volim s razlogom, završava Damjan.

I mi emo ovu, gorko - tužno - sretnu pri u završiti s jednom Damjanovom filozofijom – ako nekome smeta homoseksualac, i najradije bi mu bacio nešto u glavu, Damjan predlaže nešto druga ije rješenje: Plati mi pivo i popri aj sa mnom, pa nakon toga odlu i ho eš li mi radije baciti bocu u glavu ili emo možda postati prijatelji. Vjerujte nam, ovo drugo je ipak bolja solucija.

(Bojana Špani ek)

IRENA ŠESTAK, dipl. psihologinja

Homoseksualnost nije bolest, danas u modernom društvu postaje ak “in” Da pojasni cijelo poimanje homoseksualnosti, obratili smo se stru noj osobi. Evo kako je opisuje akove ka psihologinja Irena Šestak.

Homoseksualnost je fizi ka, seksualna, emocionalna i duhovna privla nost prema osobama istoga spola. Homoseksualnost je kao termin prvi uveo 1869. lije nik K. M. Bankert, ozna avaju i njime osobe upu ene na isti spol.

Homoseksualna orijentacija i homoseksualno ponašanje nije isto.

Seksualna orijentacija otkriva se još u vrlo ranoj životnoj dobi, a seksualno ponašanje je promjenjivo. Homoseksualnost tako er može biti prolazno razdoblje ili tzv. ‘’eksperimentalna aza’’, posebice u adolescenciji, gdje mladi ljudi otkrivaju svoj identitet, a tako i svoju seksualnost.

Genetska uvjetovanost? esto se postavlja pitanje uzroka homoseksualnosti, no

odgovor na to pitanje nije jednozna an. Iz dana u dan provode se brojna istraživanja na temelju kojih se dolazi do novih dokaza i novih spoznaja o biološkom uvjetovanju homoseksualnosti.

Do sada se naj eš e mislilo da je homoseksualnost psihi ka bolest, no to se razmišljanje mijenjalo u suprotni pol, pa se tako homoseksualnost ne klasificira kao bolest (još 1975.

Ameri ko udruženje psihologa prihvatilo je službeni stav da homoseksualnost nije poreme aj te je pozvalo sve djelatnike u podru ju mentalnog zdravlja da uklone biljeg mentalne bolesti koji se povezuje s homoseksualnoš u). Danas postoji sve više teorija koje govore da je seksualna orijentacija duboko usa ena i nije nešto što ovjek bira da bude ili ne bude, te da je genetski uvjetovana.

Austrijski psihijatar Sigmund Freud prvi se dotaknuo

pitanja o uzrocima homoseksualnosti pomo u psihoanalize te je zaklju io kako se homoseksualnost ne može izlije iti ili prevenirati, ve da se treba orijentirati na uzrok koji se skriva u ranim godinama djetinjstva ili u nekim traumati nim iskustvima u djetinjstvu. Kasniji razvoj psihoanaliti kih teorija interpretirao je homoseksualnost kao bolest koja nije uro ena ve je posljedica nekog poreme aja u razvoju osobe.

Novija istraživanja ukazuju na neke biološke utjecaje pojavnosti homoseksualnosti – primjerice, prenatalni hormonalni poreme aji prilikom razvoja embrija koji mogu dovesti do nekih promjena u organizaciji mozga. Godine 1991. otkrivena je biološka razlika izme u heteroseksualaca i homoseksualaca od strane dr. LeVaya koji je otkrio zna ajnu razliku u veli ini INAH3 jezgri dijela hipotalamusa, i to na na in da je utvr eno

kako je jezgra kod homoseksualaca manja nego kod heteroseksualaca. Sljede a dominantna teorija tog vremena je bila teorija o genetskoj predodre enosti homoseksualnosti.

S obzirom na sve navedeno, možemo zaklju iti kako nema jednostavne teorije koja bi objasnila uzorke homoseksualnosti, te da se to podru je još uvijek istražuje od strane psihologa i drugih stru njaka.

Homofobija je nerealan i nerazuman strah Uz pojam homoseksualnosti veže se i pojam homo obije.

Homo obija je nerealan i nerazuman strah od homoseksualnosti, a naj eš e je uzrokuju negativni stereotipi i predrasude prema homoseksualcima.

Nerijetko može dovesti do mržnje, diskriminacije i nasilja nad homoseksualcima.

Ve ina ljudi sklona je neprihva anju ne ega što odstupa od normalnog, uobi ajenog, onog što je devijantno ili patološko.

Društveni stavovi prema homoseksualnosti mijenjali su se kroz povijest. Homoseksualnost neki tako smatraju svojevrsnim trendom (nešto što je ‘’in’’, stvar izbora), neki homoseksualnost automatski povezuju s bolestima (AIDS), neki su homoseksualnost smatrali zlom, a osobe homoseksualne orijentacije bolesnima. Ve se i u Bibliji govori o postojanju homoseksualnosti te se osu uje.

Danas je stav prema homoseksualnosti ipak barem malo druga iji, a tome pridonosi promicanje ljudskih prava, ime se mijenjanju stavovi prema homoseksualcima, a sve se više nastoje shvatiti uzroci homoseksualnosti, kao i homo obije ili bilo koje vrste rasizma, mržnje, predrasuda i diskriminacije prema ljudima uop e.

12

7. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Kako dugo se lije i epilepsija?

Znate li primiti kritiku?

Imam 28 godina. Od epilepsijese lije im ve osam godina. Od lijekova uzimam Tegretol. Ve više od godinu dana nemam epilepti ke napade a EEG nalazi su uredni.

Zanima me kako dugo još moram uzimati lijekove i i i na neurološke i EEG kontrole?

Epilepsija je jedno od naj eš ih neuroloških oboljenja. Ipak, mnoge injenice o tom oboljenju su još uvijek malo poznate i me u oboljelima i u ukupnoj populaciji. To je nepoznavanje velikim dijelom posljedica straha i odre enih predrasuda. Ve ina vrsta

epilepsija s vremenom izaziva sve manje napadaja ili potpuno nestaju.

Ranije se, u prošlosti, antiepilepti ko lije enje provodilo do kraja života. Danas pokušavamo prekinuti lije enje nakon pet godina od prestanka napadaja, a kod nekih vrsta epilepsija ak i prije. Oko 40% bolesnika imaju napadaje ponovno i moraju nastaviti lije enje, prije nego što se pokušava ponovni prekid. Me utim kod nekih bolesnika nakon prekida uzimanja lijekova, ako se pojave ponovno napadaji, trebalo bi pokušati bez lijekova, jer u mnogim slu ajevima to uspijeva.

Drugi nas ljudi s ve im ili manjim pravom procjenjuju i kritiziraju u razli itim situacijama. Nije lako prihvat it i kritiku na otvoren i jednostavan na in, kao poruku o svom ponašanju koja može, a i ne mora biti to na. Kritiku treba iskoristiti, loše je i nepotrebno, a i nemogu e, braniti se od nje.

Može nam pomo i da uo imo kako naše ponašanje izgleda drugim ljudima i kako utje e na njih, a to je važno. Mi živimo sa drugim ljudima i držimo do njih, pa nam može biti korisno odlu iti se na neke promjene u svom ponašanju ako e to biti dobro i za nas i za druge. Mada nam se kritike ne svi aju omogu avaju nam da se okrenemo oko sebe i nau imo nešto o ljudskom ponašanju. Zato svaku kritiku koju primamo treba pažljivo saslušati, nastoje i se smirivati razumnim unutarnjim dijalogom (Pogriješila sam, ali to se može riješiti. Svi ponekad griješe, ni ja nisam izuzetak. ..). Ne treba kriti ara prekidati i onemogu avati da izloži svoje vi enje, bez obzira da li je u pravu ili ne. Dopustite da se razjasni na što se kritika odnosi i zašto ste ju dobili, nemojte se odmah uvrijediti ili razljutiti, pa ni kad je posve neopravdana. Najprije mora biti jasno što to drugoj strani smeta, a onda ete utvrditi jesu li njena zapažanja i procjene to ne ili neto ne. Znam da je ovo pojednostavljena verzija stvari, u kojoj polazim od pretpostavke da vas ljudi ne gnjave i ne kritiziraju bez veze i da ste vi dovoljno strpljivi da ih slušate, iako u stvarnom životu ima onih koji drugo i ne rade nego gun aju i kritiziraju, kao što ima i onih kojima se stvarno s pravom može puno prigovoriti, ali oni ništa ne uju i tjeraju

svoje. Recimo da ste vi razumna i dobronamjerna osoba, da niste ne bi ni itali ove lanke. Zato, ako vas kritiziraju i to no je to što kažu, u redu je priznati istinu (Da, zaista sam ostavila nered.), dati na znanje kako se osje ate (Neugodno mi je zbog toga) i pokazati da razumijete drugu osobu (Shva am da te to naljutilo), a zatim ponuditi rješenje (Odmah ujutro u pospremiti sobu) ili tek smiriti situaciju (Pokušat u biti urednija kad ti to toliko zna i.) Ako je vaš kriti ar tek djelomi no u pravu složite se s onim dijelom koji je to an, jasno recite da ostalo nije to no i u vezi s tim kako se osje ate. Ponekad nas ljudi pretjerano kritiziraju, pa im to ne treba dopustiti, ali moramo biti samokriti ni i spremni za promjene u onom dijelu gdje su drugi u pravu. Ako se dogodi da nas drugi posve neopravdano kritiziraju jer o ito nemaju to ne informacije, posve mirno treba odbaciti kritiku, govorom u prvom licu (Ne prihva am odgovornost za to. Predala sam izvještaj na vrijeme) i dodajte pozitivne misli (To nost mi je jako bitna), a zatim tražite objašnjenje (Možete li mi re i zašto mislite da ga nisam predala na vrijeme?) i pokušajte utvrditi gdje je stvarno došlo do problema, nije li netko tre i zaribao, pa se preko vaših le a pokušava izvu i... Ah, teško je s ljudima.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

Premorenost organizma Premorenost organizma esta je pojava u svakodnevnom životu. Oboljeli osje a gotovo neprestani umor i op u slabost koja se u normalnim okolnostima javlja nakon dužih i teških izi kih i intelektualnih napora. To je relativno normalna pojava i ona redovito nestaje nakon temeljitog odmora. Problem nastaje ako se malaksalost javlja bez ve ih napora ili bez vidljivog razloga. Op u slabost organizma mogu izazvati sr ane mane, plu ne tuberkuloze, tumor ili disfunkcija štitnja e i sli no.

Bolest je potrebno dijagnosticirati od strane o icijelne medicine. Ona se nikako ne smije zanemariti jer nikad ne nastaje bez razloga. Dobar bioterapeut iscjeljuje uzrok, snabdijeva organizam velikom koli inom biopotencijala, osjetno poja ava imunitet, i omogu uje organizmu da sam sebe dovede u zdravo i poželjno stanje. Lakši oblici premorenosti organizma lije e se promjenom ishrane, dakle treba jesti što više vo a, sirovog povr a, dakle što više nekuhane hrane koja se manifestira tako da povoljno utje e na izmjenu tvari, pobu uje živ ani sustav i dovodi u red apetit. Osobe koje pate od stalne premorenosti moraju voditi ra una da u organizam unose uravnotežene mineralno – vitaminske sastojke a naro ito omega 3 masne kiseline, preparate željeza, kalcija, fosfora i druge.

Posjet bioterapeutu je neophodan jer e vam on ve prvog dana opskrbiti organizam energijom, dakle ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIR ATE NA JEDNOM OD TE AJEVA

uspostaviti narušeni balans tako da oboljeli ne “tone” u ve e probleme. Ima ljudi koji su toliko oslabjeli da jedva ustaju iz kreveta, odnosno da jedva ekaju da ponovno legnu. Kod takvih je pacijenata organizam u potpunom disbalansu koji je naj eš e uzrokovan stresom. Bioterapeut e vam pomo i kako otkriti uzrok i u etiri dana trajanja terapije, otkloniti ga, odnosno pomo i vam da svoj organizam ponovno vratite u punu funkciju. Osoba oboljela od premorenosti rijetko odlazi lije niku, jer ne može objasniti svoje stanje i uzrok bolesti. S druge strane lije nik to ne uzima ozbiljno a oboljenje je doista opako i ozbiljno. Razlog je stres.

Osloboditi se stresa pacijent ne može sam a ne može ga eliminirati ni lije nik pa mu je potrebna pomo bioterapeuta.Vi ne možete do i lije niku i jednostavno mu kazati da trpite i bolujete od stresa.

On vam može, s pravom, re i “i ja tako er” jer gotovo da i nema populacije koju stres ne zahva a. Pomo je još potrebnija posljedicama koje je taj stres uzrokovao. Zato ne odga ajte posjet bioterapeutu koji je brz i u inkovit u svojoj terapiji. Ako problem odga ate on može uzrokovati i neke teže bolesti iji ishod može biti fatalan. Nazovite me bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031 i s punim povjerenjem dogovorite svoj termin za iscjelenje. Pravo na zdrav život imaju sva živa bi a pa nema nikakvog razloga da to pravo uskra ujete sami sebi. Želim vam dobro zdravlje.

I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE Z DR AVS T V ENE PRO BLEME, A MOGU E JE I DA POPR AVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

7. rujna 2010.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Informativni Kutak Poliklinike Živa ZA NJEGA

Kardiologija

Sedam najljepših ideja kako je zaprositi!

Romanti ni ili ne, ne prošnja jee jedan od najvažnijih trek u vašem š ži nutaka životu. T To jje trenutak u kojem ste izabrali nekoga s kim namjeravate provesti ostatak života. Ako ste uvjereni da ste našli osobu vašeg života, zaslužila je da joj pokažete koliko vam zna i.

Možda vam uspije s jednom od dolje navedenih ideja.

Put uspomena Napravite put vaših zajedni kih uspomena. Ako imate puno videosnimaka na kojima ste zajedno, montirajte romanti ni film ili sastavite kolaž vaših zajedni kih otografija uz to ili posebno možete snimiti CD vaših pjesama uz koje ste plesali ili se poljubili te imate bilo kakve uspomene.

Priredite putovanje kroz vaše uspomene koje e je potpuno raznježiti, a pitanje koje e se na kraju postaviti neminovno e izmamiti suzu radosnicu.

Na velikom platnu Ako je vaša bolja polovica filmofil, možete si zamisliti izraz na njenom licu kada se veliko pitanje ispiše na velikom platnu. To nije toliko komplicirano kako možda zvu i. Na

blagajni kina pitajte kome se možete obratiti za to, sigurno vam pomo i. i Sve S ššto morate e napraviti je izabrati primjeren film s po mogu nosti sretnim ili romanti nim krajem. No, iako film bude loš, ona ga ne e zaboraviti do kraja života.

s ružama ružama, bombonijerom bombonijerom, šampanjcom i slatkim malim

k na ogrlici l ima napsi em, koji pisanu ceduljicu “volim te, ho eš li se udati za mene?”. Samo pazite - to je toliko slatko da je mogu e da e se vaša draga rastopiti od sre e.

Što to zna i?

Komadi koji nedostaje

Svoju ljubav možete iskazati i pomo u knjige. Postoji knjižica u kojoj je napisano “udaj se za mene” na svim jezicima svijeta. Možete se odlu iti i da je napišete sami, u današnje vrijeme online prevoditelja ni to nije teško. Morate samo upotrijebiti jezike koje vaša partnerica ne razumije. Kada vas pita što to zna i, imajte spreman prsten!

Volim te do neba Odvedite je na jednodnevni izlet, razmazite je i obasipajte pažnjom, a na kraju dana je uputite da pogleda u nebo. Na nebu neka bude ispisano pitanje koje vu e avion ili balon, to je vaša stvar. Ni u jednom primjeru ne ete pogriješiti.

Preslatki mali stvor Voli životinje? Ispred njenih vrata ostavite košaru

TEHNO ZONA

KeyCase iPad Folio Na tržištu se pojavila nova kombinacija tipkovnice i utrole za iPad, koja pretvara Appleovo tablet ra unalo u prakti an prijenosnik. KeyCase iPad Folio sastoji se od elegantne crne utrole za iPad s ugra enom Bluetooth QWERTY tipkovnicom.

Tipkovnica je napravljena tako da pridržava iPad u okomitom položaju, no po želji možete je maknuti te koristiti KeyCase Folio isklju ivo kao utrolu. Cijena joj je oko 90 dolara.

Danas o iznenadnoj smrti muškaraca srednje i starije životne dobi u tijeku pove anog tjelesnog napora.

U kakvoj ste tjelesnoj kondiciji i jeste li u skupini pove anog rizika za iznenadnu smrt u tijeku tjelesne aktivnosti.

Jeste li napravili ergometriju ili se izlažete naporima bez spoznaje o rizicima? ak i mladi sportaši redovno rade sistematske preglede i kondiciona testiranja.

IZDVAJAMO PREVENT I V NI K A R DIOLOŠK I PROGRAM POLIKLINIKE ŽIVA: ekspertni pregled kardiologa ultrazvuk srca doppler velikih krvnih žila

ergometrija i kondiciono testiranje src anog ritma PROMOTIVNI PAKET; 30% POPUSTA DO KRAJA RUJNA 2010. GODINE Kradiološki pregled, EKG, UZV-CD srca i ergometrija Cijena s promotivnim popustom 1120,00 Kuna (Redovna cijena bez popusta 1600,00 Kuna) Preventivna ergometrija ili kondiciono testiranje sr anog ritma u naporu.

POZVANA CILJNA SKUPINA: Muškarci srednje i starije životne dobi, iza 40. godine života, koji se rekreativno bave sportom i izlažu ve im tjelesnim naporima.

Razlog: Pove ani rizik iznenadne smrti u tijeku tjelesne aktivnosti.

Koji se parametri mjere?

Snima se sr ani ritam i traže promjene sr anog ritma u naporu koje ukazuju na ne-

Dr. Štefica Pukši , Internist i Vaš Živa tim

dostatnu opskrbu sr anog miši a tijekom tjelesne aktivnosti, što može rezultirati sr anim udarom ili zlo udnom promjenom sra anog ritma, a posljedica može biti iznenadna smrt.

Tijekom pretrage prate se i vrijednosti krvnoga tlaka.

Nagli porast krvnoga tlaka tijekom napora može isto tako dovesti do poreme aja rada srca i predstavlja rizik za moždani udar.

Jeste li znali da možete napraviti slagalicu iz bilo koje otografije po vašem izboru?

Donesite im vašu najljepšu sliku, neka vam na jedan komadi ispišu “Ti me ispunjavaš!

Ho eš li biti moja žena?” Taj dio slagalice uvajte u džepu ili ruci, kada složite sve i ona vidi da jedan ali, tada otvorite svoj dlan ...

Stara dobra klasika Ukoliko vam se gornje ideje baš i ne svi aju, zaprosite je na tradicionalniji na in.

Izvedite je na ve eru uz svije e, potom je odvedite do mjesta gdje ste je prvi put vidjeli ili poljubili. Tamo kleknite i izvadite prsten. Ukoliko vam se ini sladunjavo, ve ina žena voli biti zaprošeno na ovaj tradicionalni na in.

MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos

Jesenski spektar boja Dok smo mi još u ljetnim mislima, naša moda je na vrstom putu u budu nost.

Donosim vam trendove boja za jesen 2010., koja se javlja kao mješavina boja koje osiguravaju prakti nost sa smislom za putovanja i avanture.

Prvo navodim palete s pastelnim neutralnim tonovima (kao što su siva, sme a i boja meda), tonovima svijetlog koralja i grafi ki kontrast crne i bijele. Od tkanina najv iše e se koristiti svilene mješavine, pletiva, baršunasti pamuk, koža, koje su lagane i gipke, sofisticirane. Tu su i sinteti ke tkanine - rafinirani poliamid i poliester pomiješan s vunom, svilom i kašmirom.

Tu je i retro stil koji priziva smirene tonove, boja pijeska, zeleno - plava, tamnocrvena.

U sklopu ovog stila na i e se i lila, boja cigle, oker i blijeda plava boja.

One e se kombinirati s motivima pletenica, uzica starog zlata, motivima to kica, šarenih pruga koje e podi i raspoloženje smirenim tonovima.

Raspon zelene bit e sveprisutan u kombinaciji sa sivom i ruži astom. Zelenu emo vi ati u vojni kom stilu koji sam navela u prošlom broju. Zelenu e voljeti prirodne tkanine, kop ana izdanja, kombinezoni.

Poetska strana jeseni iznenadit e nas crnom bojom, crno - plavom i ljubi astom, koje e se kombinirati s bakrom i zlatom.

Uz obilje jesenskih boja izdvajam njih top šest: 1. bež boja – dekadentno neutralna, kombinira se gotovo sa svim bojama, nova crna ove jeseni. Nagomilajte garderobu bež bojom 2. purpurna boja (boja šljive, ljubi asta) – sofisticirana, preporu ujem za ve ernja izdanja 3. metalne boje (zlatna, srebrna, bakrena) – za glamuroznu jesen

4. maslinasta – za dnevne, ležerne kombinacije 5. blijedo plava – nekarakteristi na boja za jesenske kombinacije, ali djeluje elegantno 6.

Svijetlocrvena – za podizanje raspoloženja.

14

7. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Jesmo li otupjeli na okrutnost prema ovjeku?

AKOVE KI espresso by Bibi

Nakon što je pretprošli tjedan svijet šokirala snimka na kojoj žena podiže ma ku s ulice i baca je u kontejner, prošli tjedan na Internetu se pojavila još brutalnija snimka na kojoj je prikazana okrutnost prema životinjama. Naime, rije je o snimci na kojoj djevojka baca tek oko ene psi e u rijeku.

Okrutan in zgrozio je svakog tko je samo pro itao vijest koja je obišla gotovo cijeli svijet.

Osobno snimku nisam ni pogledala; dovoljan je ak bio samo naslov da pomislim kako je ovdje rije o stravi nom inu.

Vijest je digla na noge udruženja za zaštitu životinja diljem Europe i svijeta, dok razne grupe i pojedinci za djevojku traže oštru kaznu i nadaju se da se institucije ne e oglušiti na ono što je u inila. Jedni nude novac za informacije o identitetu djevojke, a neki forumaši išli su ak tako daleko da su na Internetu objavili njezino mogu e ime i fotogra iju. Na taj na in Ve ernjakovi reporteri otkrili su da je djevojka sa snimke navodno 12-godišnja djevoj ica iz mjesta kraj Bugojna u BiH. I iako, naravno, u potpunosti osu ujem svaki oblik okrutnosti, pitam se nije li se ipak diglo previše buke s obzirom na ostale doga aje koji potresaju svijet. Pitam se nije li ipak neobi no da se toliko pozornosti

“Meljon“ ( itaj: pet) argumenata ZA i PROTIV zabrane prometa biciklima centrom grada. Buš rival bicikla po gradu ili buš laganini okretal pedale jer baš si ju er uganul nožni zglob i nebreš hodat? Ili buš kak naši balavi genijalci preletel tu pješa ku zonu brzinom onog metka kojem se jedva u zadnjoj milisekundi nekak vugnul prezgodni Neo u Matrixu?

Nekad smo bili normalni ljudi ... a onda su nam zabranili vožnju biciklom u centru gradu. Pa sad više ne znamo ‘ko je lud, zbunjen, normalan. No, podsje am da smo sli nu torturu s dežurnim autoritetima prolazili i davnih 80-ih godina prošlog stolje a. U tadašnje “komunjeno“ doba zabranjeno je bilo bicikliranje i koturanje po gradu. Mladim biciklistima bi “milicajci“ pustili ventile na gumama i tu je zapravo najviše od svega bio ispuhan ponos. Što se pak ti e koturaljki, jedan istiniti doga aj zdušno se prepri ava i dan - danas. Jednoga okorjelog koturaljkaša je usred centra akovca milicajac zaustavio s upozorenjem o zabrani koturanja i traženjem “li ne karte“.

Koturaljkaš: “Li nu ti ne dam, ali ti dam JMBG“. Veliki upitnik iznad uniformirane milicijske siluete i pogled s tisu u sumnji: “MOLIM? E, psoval me ne buš i sad te privodim u stanicu!“ Na sre u, u stanici je bilo i upu enijih koji su ve uli za akronim JMBG pa su koturaljkaša pustili i on još danas sretno kotura pješa kom zonom grada akovca.

Jedino što sada umjesto JMBG-a pamti OIB, što je opet skra enica sumnjivog izgovaranja.

Danas je slika akove ke pješa ke zone ovakva: do polo-

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

posve uje životinjama, dok se ljudske sudbine stravi nije od ove pri e “stavljaju” na stranu. Jesmo li postali osjetljiviji i senzibilniji prema životinjama negoli jedni prema drugima?

Kada se osvrnem na ovu drugu stranu, zaista ne mogu vjerovati da se više pažnje posvetilo okrutnostima prema životinjama nego brutalnostima muževa prema ženama ili nekim sli nim jednako stravi nim inovima. Jeste li ikad uli da je neka institucija ili udruga nudila nov anu nagradu za pronalazak napada a neke osobe? Osobno nisam! Jesmo li zbog sve eš ih slu ajeva nasilja me u ljudima zaista otupjeli na okrutnost prema ovjeku koja nam je postala normalna pojava ili je rije o pukoj slu ajnosti? Iskreno se nadam da je ipak posrijedi ovo drugo!

Plodna godina Ako sve ovako ostane, onda bude ova najbolja godina u minulih dvadesetak, govore ovih dana poljodjelci, ratari, vinogradari, vo ari …

Naime, kukuruz je lijep i klipovi su kao iz pri e. Krumpir je, hvala Bogu, zdrav i obilan. Grož e koje je po elo dozrijevati rodnije je i zdravije nego ikada do sada. Šljiva, posebice bistrica, nije do sada dala ovakav rod. Zdrav i sladak. Jabuke, kao iz bajke, istina, ne toliko rodne, ali lijepe, zdrave, slatke i kisele, upravo onakve kakve trebaju biti, skoro idealne. Še erna repa puca od zdravlja, a mogla bi i od stupnja digresije - sladora.

Paprike, paradajz, salate, krastavci, luk, grah i drugo povr e rodilo je u koli inama dovoljnim za prehraniti etiri Me imurja.

Iza nas je žetva koja je isto tako dala obilan rod i lijepo zrnje, dobro su rodile trešnje, breskve i marelice. A cvije e kao da je u samom raju izraslo.

Svega ima u izobilju i Bogu treba zahvaliti što imamo ovakvu zemlju - podneblje i što smo vrijedni i uspješni ljudi. Sada samo treba biti mudar i ponizan. Jer stara poslovica veli da ega je puno može na kraju nedostajati. Želim vjerovati da e Me imurci i Me-

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

imurke biti mudri i ponizni te da e obilati rod znati dobro pospremiti i, što nije nevažno, dobro unov iti.

Kada uza sav urod polja, vinograda i vo njaka pridodamo podatke iz župa da se ve do sada krstilo ili e se uskoro krstiti lijep broj novoro ene djece, a kako vidimo i na našoj špici, lijep je broj trudnica, onda e ova godina biti i plodna. I neka je tako. Da plodovi ne ostanu nepobrani i nepotrošeni. Za mjesec dana bit e više priredbi i dana zahvalnosti. Ove jeseni za velik rod i plod Bogu emo zahvaljivati sretniji i zadovoljniji nego ikada do sada.

Zašto bicikli ne mogu u centar grada!?

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

vice širine pješa ke zone - sjedila ka zona, suncobranska zona, konobarska zona, a od polovice širine - mimoilaze a zona i 40 cm široka nedozvoljena jure a biciklisti ko - rolerska zona (jer tko ne e zaraditi kaznu od 200 kn jednostavno mora projuriti da bude neprepoznatljiv usprkos kamerama koje sve snimaju). Samo da znate, roleri i skateri spadaju u kategoriju pješaka i, unato tome što mogu biti ak i opasniji od biciklista, njima je vožnja centrom grada dozvoljena.

M a d aj t e ljud i m a d a prošminkaju svoje bicikleto po centri u! Ne može biti razlog zabrane vožnje biciklom po centru to što neki voze prebrzo. Na autocesti A1 svako malo netko vozi preko 100 km na sat brže od dozvoljenog pa nisu stavili zabranu vožnje autom. Ovim zelenim prijevoznim sredstvom ekološki emo doprinositi svojoj županiji, a bome i svom zdravlju.

A jurnjava i neoprez e, kao i sve ostalo u životu, ovisiti o savjesti pojedinca. Kaznite njih, a ne sve nas!

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Gospi Jadranki Nekako sam ovih dana u maniri otvorenih pisama. Ovaj bih ga tjedan uputila gospi Jadranki.

Stavila bih, barem ovaj put, na stranu sve ono što trenutno ne valja, i ostali, da prostite, drek u kojem plivamo. U svom bih pismu, ovaj put, gospu Jacu pitala misli li ona imalo na mlade.

Pitala bih je je li svjesna da e svojom najnovijom turbogluposti, Zakonom prema kojem e se morati raditi do 65. godine života, stvoriti nove generacije probisvijeta i niškoristi. Je, ovo je pomalo brutalno predvi anje, znam.

Ali što e svi mladi ljudi nakon srednje škole ili fakulteta? Oni s možda više mogu nosti preko veze e dobiti još rijetko preostalo radno mjesto, drugi e pobje i glavom bez obzira “van iz ovog grada”, a tre i e, da prostite, doma ešati jaja. Ok, možda e se na i pokoji koji e se, da se ipak osje a korisno, uklju iti u rad neke udruge ili organizacije i volontirati.

Rekla bih joj, njoj carici, gospi Jaci, da je vrlo lako lupiti šakom o stol i osuditi radno sposobne stanovnike na doživotnu robiju.

Jer raditi do 65. ni nije ništa drugo. Ona e možda sjediti u svojoj mekanoj foteljici, i dalje e se voziti službenim auti ima s vo-

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

za em i primat e inu pla icu. Lijepo bih je zamolila, pristojno i bez ružnih rije i koje su mi ovaj put možda “vušle” u ina e pristojne retke, neka se stavi malo u ulogu blagajnice u nekom supermarketu, radnice na traci u nekoj tvornici ili možda frizerku. Neka barem proba razmisliti kako e do 65. biti raditi nekom mesaru, lije niku ili možda zidaru.

I na kraju bih je, bez ikakve žestine, bez i jednog uskli nika ili uskli nikupitnika, vrlo smireno i gotovo tiho pitala je li ona normalna. Jer iskreno, napraviti ovakvu bedasto u, a smatrati se zdravorazumnom osobom, ako mene pitate, to i nije baš nešto zdravorazumski.

7. rujna 2010.

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 15 37

9/24/09 4:14:41 PM

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH - Top modeli u srpnju Model

koli ina udio, %

1

Opel Astra

326

8,25%

2

Opel Corsa

219

5,54%

3

Volkswagen Polo

198

5,01%

4

Renault Megane

154

3,90%

5

Volkswagen Golf

142

3,59%

6

Hyundai i30

100

2,53%

7

Renault Clio

99

2,50%

8

Kia Ceed

96

2,43%

9

Chevrolet Aveo

89

2,25%

10

Chevrolet Lace

86

2,18%

11

Škoda Octavia

82

2,07%

12

Hyundai i20

77

1,95%

13

Volkswagen Passat

76

1,92%

14

Chevrolet Cruze

73

1,85%

15

Dacia Sandero

73

1,85%

16

Peugeot 308

73

1,85%

17

Ford Fiesta

71

1,80%

18

Suzuki SX4

70

1,77%

19

Škoda Fabia

60

1,52%

20

Ford Focus

57

1,44%

21

Ostali

1732 43,81%

UKUPNO

3953

100%

Eurosuper 95 BS

8,48

8,48

Super plus 98

8,48

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH

Super 100 BS

8,84

Eurodizel BS

7,91

7,91

LPG auto plin

4,45

4,29

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 3. rujna 2010.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci.

VELIKI IZBOR S LAGERA

Šavora

d.o.o.

Jesen u Toyoti - zadovoljstvo s razlogom S dolaskom novog godišnjeg doba Toyota vam predstavlja brojne mogu nosti prilikom kupnje novog Toyotinog vozila. U ovim stresnim vremenima nudimo vam osje aj potpunog zadovoljstva uz novu Toyotu i brojne osmijehe uz START smile paket koji uklju uje: 5 godina mobilnog jamstva, policu osiguranja od auto odgovornosti za prvu godinu i ENC ure aj s uklju enim cestarinama.

Aygo Crazy+ za 61.500 kn, Yaris - najve i mali auto ve od 76.900 kn s motorom 1,0 VVT-i, a u kombinaciji s motorom 1,33 VVT-i (101 KS) i s opremom Big Blue za 89.900 kn. Auris, superioran automobil ve od 99.900 kn sa besplatnim START Smile paketom. Dodatno na osnovnu verziju modela Auris tu je i poseban paket opreme Auris Supreme koji za 103.650 kn uklju uje alu felge i prednja svjetla za maglu. Verso, kao najsigurniji monovolumen u klasi pokazao je impresivne rezultate na testu sigurnosti, kao jedini sa 5 zvjezdica u kategoriji, prema novim i oštrijim kriterijima Euro NCAP ocjenjivanja, a može biti vaš ve za 149.000 kn uz besplatni START Smile paket. Avensis je dostupan od 159.000 kn sa besplatnim START Smile paketom, a RAV4 može biti vaš ve od 175.000 kn s besplatnim START Smile paketom za vaše potpuno zadovoljstvo.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 0 40 /679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Auris 1.4, 97 KS, benzin, Luna oprema, 1. vlasnik, 2007.g., cijena: 10.999 eura 2. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol NAVI, 2006.g., cijena: 15.750 eura sa PDV-om 4. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 5. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 8.900 eura na ime 6. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Executive, 1. vlasnik, 2006.g., cijena 20.000 eura sa PDV-om 7. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 8. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 9. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 10. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 e ura sa PDV-om 11. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 12. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 13. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:2.100,00 eura 14. Audi A8 2,5 TDI V6 QUATTRO,180 KS,diesel,sva oprema,1999.g.,cijena: 8.900 eura sa PDV-om

7. rujna 2010.

Volkswagen predstav predstavlj Jetta je najuspješnija limuzina svih europskih marki u Americi. S 9,6 milijuna prodanih primjeraka jedno je od najprodavanijih vozila na svijetu. Sada dolazi nova generacija Jette. Ve a, udobnija, ekološkija, dinami nija – potpuno novog dizajna. Kao hommage ameri kom tržištu Volkswagen je svjetsku premijeru novog modela organizirao na Times Square-u u New Yorku.

Limuzina razvijena u Njema koj i proizvedena u Meksiku i konceptualno i stilski pravi velik korak naprijed. Nikada prije Jetta nije bila ve a. Novi model dug je 4,64 m, visok 1,45 m i širok 1,78 m. Time je Volkswagen Jetta 9 centimetara duža od prethodnika.

Dizajneri i inženjeri izmijenili su i itavu unutrašnjost do najsitnijih detalja; kvaliteta i savršenstvo detalja automobila s petora sjedala jasno prekora uju granice njegove klase. Zahvaljuju i produženom me uosovinskom razmaku je

prije svega stražnji dio Jette s petora sjedala zna ajno udobniji: Za razliku od prethodnika sada nastaje prostor za noge dužine od 96,7 cm što je pove anje od 6,7 cm.

Spektar motora je od 105 KS do 200 KS. Verzija s turbodizelskim motorom s najnovijim Common-Rail direktnim ubrizgavanjem postavlja standardne po pitanju potrošnje. U Europi e Volkswagen po etkom 2011. kao svoj najmanji TDI predstaviti 105 KS motor. Potrošnja u verziji s BlueMotion tehnologijom: senzacionalnih 4,2 l/100 km – najbolja vrijednost u klasi 4,6-metarske limuzine.

Do 2018. godine Volkswagen of America planira utrostru iti svoj godišnji volumen prodaje izme u Isto ne i Zapadne obale na oko 800.000 vozila. Nova Jetta pri tome preuzima klju nu ulogu. Ve danas se u SAD-u godišnje proda oko 110.000 primjeraka Jette, a Volkswagen planira pove ati tu brojku. Jedan od recepata za uspjeh: jasno fokusiranje na kupca, a ne samo

na konkurenciju. To je ono što Volkswagen ini jedinstvenim me u masovnim proizvo a ima automobila, još od dana kada je Ferdinand Porsche konstruirao Bubu.

Jetta tu ilozo iju prenosi u budu nost: Svojom niskom potrošnjom goriva i opsežnim

konceptom sigurnosti. Serijska oprema uklju uje ESP i kontrolu tlaka u gumama; ve je njezin prethodnik nakon testa sudara ameri ke organizacije IIHS proglašen „Top Safety Pick“.

Zajedno s optimalnom sigurnosti putnika od sudara, automobil ima i dodatno poboljša-

Završena je nagradna igra “Dobre emocije Špancirfesta uz AutoZubak” Završena je velika nagradna igra AutoZubak-a s novom Škoda Fabiom Simply 1.2, kao glavnom nagradom! Uo i završnog koncerta 29. kolovoza na pozornici „Stari grad“ izvu ena je sretna dobitnica atraktivne Škoda Fabie Simply, Tea Tu an iz Trnovca. Uz dobitnicu glavne nagrade izvu eni su i sretni dobitnici 49 utješnih nagrada, poklon paketa AutoZubaka. Popis svih sretnih dobitnika objavljen je na web stranici www.autozubak. hr. U sklopu javnog izvla enja AutoZubak je UNICEF-u uru io donaciju u iznosu od 16.774 kn. Predstojnici Ureda UNICEF-a za Hrvat-

sku, Lori Vidovi , donaciju je uru io direktor AutoZubak PJ Varaždin, Danijel Ivankovi .

Sve ana dodjela automobila

sretnoj dobitnici, održana je u AutoZubak prodajno-servisnom centru Varaždin, Vilka Novaka 50b, 3. rujna.

7. rujna 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EKO KUTAK

vlja novu Jettu Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

Španjolska kraljica Sofia, prva voza ica novog Peugeot Iona, 100% elektri nog gradskog vozila

nu zaštitu pješaka. Kvaliteta izrade je pionirska. S iznimno udobnom unutrašnjoš u, stilskim i snažnim dizajnom te vrhunskom u inkovitoš u, nova Jetta se s automobilskim izazovima našeg vremena suo ava puno bolje od ve ine konkurenata.

Peugeot Španjolska ustupio je španjolskoj kraljici Sofiji Peugeot Ion za vrijeme trajanja njenog godišnjeg odmora na Palma de Majorci, im je ona postala prva voza ica novog Peugeot elektri nog vozila. Peugeot je imao ast dati na korištenje prvi primjerak Iona kraljevskoj obitelji Španjolske, koja je tradicionalno angažirana po pitanjima zaštite okoliša. Svjetski lider u proizvodnji elektri nih vozila s modelom 106, prodavanih od 1995. do 2003. godine, Peugeot otvara novu etapu svoje strategije smanjenja emisije štetnih plinova, lansiraju i u Europi od kraja 2010. Peugeot Ion, svoj prvi elektri ni automobil nove generacije. Tih, živahan, upravljiv i okretan, zahvaljuju i elektri nom mo-

toru od 64 KS, ovaj kompaktni gradski automobil od 3,48 m osigurat e za svoja etiri putnika jednostavnu i mirnu vožnju, visok nivo sigurnosti i brojnu opremu koja garantira udobnost. Ion može pre i 150 km s jednim punjenjem u standardnom europskom ciklusu. Za kompletno punjenje litij-ionske baterije potrebno je 6 sati – a za punjenje 80% baterije samo 30 minuta pomo u posebnog prekida a za brzo punjenje. iOn, 100% elektri ni automobil, jedan je od odgovora Peugeota na nove izazove gradske mobilnosti: do danas je ve potpisano 15 pisama namjere s operaterima mobilnosti, energeti arima i drugim tvrtkama partnerima u više europskih zemalja.

SKUTERI POPUST !!!

POPUSTI NA SKUTERE 2008. I 2009.g. !!!

PIAGGIO ZIP 50 2T 2009.g.

PIAGGIO NRG 50 - 2009.g.

PIAGGIO ZIP 50 4T 2008.g.

GILERA STALKER 50 2008.g.

KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠ A, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. rujna 2010.

Volvo - 40 godina u sluĹžbi sigurnosti Ve 40 godina Volvov tim za istraĹživanje prometnih nezgoda (Volvo Car Accident Research Team) dokumentira i analizira prometne nesre e u kojima sudjeluju Volvo automobili. Brojni sigurnosni sustavi, predstavljeni tijekom svih proteklih godina, izgra eni su zahvaljuju i znanju i impresivnoj bazi podataka ovoga tima.

Volvov tim za istraŞivanje prometnih nesre a po eo je s radom zahvaluju i jednom revolucionarnom izumu – sigurnosnom pojasu.

Samo nekoliko godina nakon ĹĄto je inĹženjer Nils Bohlin izumio sigurnosni pojas s tri to ke, Volvo ga je ve 1966. po eo standardno ugra ivati na prednja sjedala svojih automobila. Kako bi se izmjerio u inak sigurnosnog pojasa u prometnim nesre ama, sve nezgode u kojima su sudjelovali Volvo automobili pomno su bile analizirane u razdoblju od jedne godine. Rezul-

tat analize? Primjena sigurnosnog pojasa, pokazalo se, rezultirala je zavidnim smanjenjem povreda od 50%.

InĹženjeri Volva shvatili su vaĹžnost ovoga otkri a te dublje prou ili ĹĄto se zapravo doga a s putnicima i automobilom u trenutku nezgode. Tako su bili u mogu nosti preporu iti bolje i sigurnije savjete za stvaranje automobila budu nosti. Iz ovih napora 1970. godine nastao je Volvo Car Accident Research tim (to jest Tim za istraĹživanje prometnih nezgoda). Metoda kojom se tim koristi dora ivana je tijekom godina, ali se sve informacije i dalje prikupljaju iz stvarnih prometnih nesre a.

Rad u timu za istraĹživanje nesre a prati dvije glavne putanje. Kao prvo, tu su detaljne studije pojedina nih nesre a koje omogu avaju uvid u ponaĹĄanje sigurnosnih sustava te uvid u

na in nastanka povreda, a kao drugo tu su i statisti ke kalkulacije koje omogu avaju uvid u u estalost odre enog tipa nesre a.

Ove spoznaje vode k odre ivanju prioriteta prilikom razvoja novih automobila. Prikupljene informacije analizira osoblje Volvo Cars sigurnosnog centra, specijalisti u odjelu inĹženjeringa te medicinski eksperti. Sve u svemu, otkako je jedinica po ela s radom skupljene su informacije od blizu 40.000 nesre a u kojima su sudjelovali Volvo automobili, a izvrĹĄeno je 2.100 analiza. Time je stvorena vrijedna baza podataka koja predstavlja polaznu to ku prilikom razvoja novih proizvoda.

Deset godina crash test laboratorija Tim za istraĹživanje prometnih nesre a dijeli godiĹĄnjicu i s Volvovim sigurnosnim centrom, koji ove godine slavi deset godina

postojanja. Podsjetimo, 29. oĹžujka 2000. godine ĹĄvedski kralj Carl XVI Gustav otvorio je centar koji je i dan-danas najnapredniji pogon ovoga tipa na svijetu. Od svoga nastanka svaki novi Volvo automobil proĹĄao je u laboratoriju kroz 100 -150 razli itih testova kako bi se istraĹžili svi razli iti scenariji nezgoda. ak i prije nego ĹĄto automobil postane stvaran izi ki objekt na njemu ve bude provedeno tisu u testova preko virtualnih simulatora. Od 2000. godine do danas provedeno je oko 3.000 izi kih crash testova. Sav taj rad usmjeren je tomu da brojni sigurnosni sustavi unutar automobila funkcioniraju na Ĺželjeni na in i tako osiguraju u inkovitu zaĹĄtitu za sve putnike, bez obzira na uzrast, pri razli itim brzinama i razli itim scenarijima. Testovi su dodatak istraĹživanja nezgodama na terenu koje vrĹĄi Volvov tim za istraĹživanje prometnih nesre a.

5 zvjezdica za novi CitroĂŤn C4 Novi CitroĂŤn C4 je osvojio 5 zvjezdica na Euro NCAP testu. S rezultatom od 97% za sustave za pomo u voĹžnji, pos gao je najbolji rezultat me u kompaktnim limuzinama. BezbriĹžnost je ovim putem zajam ena za sve zahtjevnije kupce. Novi CitroĂŤn C4 ima uravnoteĹženo ponaĹĄanje na ces zahvaljuju i serijskim tehnologijama za pomo u voĹžnji poput elektroni kog razdjelnika ko ione sile, sustava za pomo pri naglom ko enju i sustava dinami ke kontrole stabilnos (ESP) sa sustavom pro v proklizavanja kota a. Osim samog ponaĹĄanja na ces , 6 zra nih jastuka u seriji (za voza a, suvoza a te bo ni jastuci i zra ne zavjese) ine dodatne argumente pasivnoj sigurnos . Uz najbolju ocjenu na podru ju sustava za pomo u voĹžnji, novi CitroĂŤn C4 ide korak dalje nude i nove, inova vne i inteligentne usluge, koje jam e ve u bezbriĹžnost za voza a, putnicima i ostalim sudionicima

AMC Me imurje akovec, Ĺ portska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podiza i, servo, ABS Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend, 2010., bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI, 2000., Ĺžuta, vu na sluĹžba, spuĹĄtanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

ž¼¨³º³°Ž¡¸º³d¡dœ¼ž°³³¹r Â˜ÂłÂ˝ÂłÂ¸ÂĽd…šœ­¡rd—š´Šœ­³œ¼²d¼š¸³¹³Œ­°r %XGXÆQRVW MH RYGMH 6XSHULRUQD SRQXGD PRWRUD NRMX QHPD QLWL MHGDQ DXWRPRELO X NODVL 2VLP QDSUHGQLK EHQ]LQVNLK Ä WHGOMLYLK GL]HOVNLK $XULV MH RG VDGD GRVWXSDQ L VD UHYROXFLRQDUQLP KLEULGQLP PRWRURP 3R]LYDPR 9DV GD SRVMHWLWH 7R\RWD VDORQH

NOVO PANDA d.o.o.

OvlaĹĄteni servis Peugeot vozila Distribucija i prodaja rezervnih dijelova Zrinsko - frankopanska bb, 40 000 akovec Tel: 040/328 - 767

%(1=,1

',=(/

+,%5,'

Fax: 040/328 - 501

www.panda.hr

r¸³½³¸¼rœ

Ģ$925$ *ODYQD +RGRÄ DQ

u prometu, poput: sustava za nadzor mrtvog kuta, jedinstvenog na trĹžiĹĄtu.

Ova inova vna funkcija obavjeĹĄtava voza a o prisutnos vozila u mrtvim kutovima pomo u naran aste diode koja je smjeĹĄtena u kutu retrovizora; regulatora i limitatora brzine koji se moĹže programira . Na taj na in, voza moĹže registrira do 5 vrijednos te ih lako prona i jekom promjena ograni enja brzine s kojima se moĹže susres ; nove inova vne usluge CitroĂŤn eTouch koji se sastoji od sustava S.O.S. poziva i lokaliziranog poziva za pomo na cesti koji u inkovito i jednostavno jam e visoku razinu sigurnos . Navedene dvije usluge su besplatne i dostupne od 0 do 24, 7 dana u tjednu. Zahvaljuju i ugra enoj SIM kar ci, jam e precizno lociranje vozila i brzu intervenciju u slu aju kvara ili prometne nesre e. (Satelitska geolokalizacija nije dostupna u Hrvatskoj).

7. rujna 2010.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

WRC poredak nakon 9 od 13 Rally-a:

Volkswagen predstavlja najštedljivijeg Transportera Na 63. Me unarodnom sajmu gospodarskih vozila, koji e se od 23. do 30. rujna održati u Hannoveru, marka Volkswagen gospodarska vozila demonstrira svoju snagu inovacija. Pored ostalih noviteta, poput novog Caddyja i Amaroka, marka iz Hannovera e predstaviti posebno štedljivu varijantu Transportera – Transporter TDI s tehnologijom BlueMotion i visokim potencijalom uštede. U usporedbi s podjednako opremljenim aktualnim serijskim modelom Transporteru s tehnologijom BlueMotion i potrošnjom od 6,8 l/100 potrebno je 0,5 l manje dizelskog goriva, što odgovora CO2 emisiji od 179 g nasuprot 193 g/km. Ovako nisku potrošnju mogu e je

realizirati zahvaljuju i djelotvornim 4-cilindri nim Common Rail motorima s visokim brojem okretaja u kombinaciji sa sustavom start-stop, rekuperacijom, gumama naro ito otpornim na kotrljanje i specijalnim aerodinami nim postupcima.

Posebno interesantan je pogled na funkcioniranje potpuno intuitivno upravljivog sustava start-stop. Voza se Transporterom s tehnologijom BlueMotion približava semaforu s crvenim svjetlom, ko i do stanja mirovanja, prebacuje u prazan hod i podiže nogu s kva ila. Na taj na in se motor automatski gasi. Na multifunkcionalnom pokaziva u se prikazuje napomena „Start Stop“. im se na semaforu pojavi žuto

svjetlo i stisne se kva ilo, motor se automatski pokre e, napomena „Start Stop“ se gasi, voza ubacuje u brzinu i vozi dalje. Nije potreban nikakav dodatni korak u odnosu na uobi ajeni Transporter. Tako sustav start-stop bitno pridonosi reduciranoj potrošnji goriva.

Rekuperacija pomaže da se idealno iskoristiti energija koja se koristi pri vožnji. Uvijek kad voza jednostavno spusti nogu s papu ice gasa i ciljano ko i povisuje se napon generatora i koristi se dodatno poja ano punjenje baterije vozila.

Z a hv a ljuju i t a k vom upravljanju generatorom i tako optimalno punjene baterije može se smanjiti napon generatora pri ubrzavanju ili konstantnom zadržavanju željene brzine. To rastere uje motor i smanjuje potrošnju. Kako bi se iskoristila rekuperacija, potreban je specijalni softver za upravljanje energijom i modi icirani softver ure aja za upravljanje motorom.

Transporter s tehnologijom BlueMotion e svoju premijeru doživjeti na Sajmu gospodarskih vozila 2010. u Hannoveru. Od prolje a 2011. najštedljivi Transporter svih vremena bit e sastavni dio ponude Volkswagen gospodarskih vozila.

Rezulta ADAC Rally Deutschland, 20. – 22. kolovoza 2010.

MotoGP poredak nakon 12 od 18 utrka

MotoGP poredak za VN San Marina, Misano, 5. rujnaa 22010 2010.

0100.

Lewis Hamilton

2.

Mark Webber

18

3.

Robert Kubica

15

4.

Felipe Massa

12

5.

Adrian Su l

10

6.

Nico Rosberg

8

10

7.

Michalel Schumacher

6

8.

Kamui Kobayashi

9.

Vitaly Petrov

Sebas en Loeb

25

1.

Dani PEDROSA

25

2.

Dani Sordo

18

2.

Jorge LORENZO

20

3.

Sebas en Ogier

15

3.

Valen no ROSSI

16

4.

Jari - Ma Latvala

12

4.

Andrea DOVIZIOSO

13

Casey STONER

11

Ben SPIES

5.

Pe er Solberg

10

6.

Ma hew Wilson

8

6.

7.

Kimi Raikkonen

6

7.

Colin EDWARDS

9

8.

K. Al Qassimi

4

8.

Alvaro BAUTISTA

8

2

9.

1

10. Marco MELANDRI

6

11. Aleix ESPARGARO

5

12. Hiroshi AOYAMA

4

13. Randy DE PUNIET

3

9.

M. Van Eldik

10. P. Sandell Poredak voza a:

10. Vitantonio Liuzzi

1.

Sebas en Loeb

191

2.

Sebas en Ogier

133

3.

Jari - Ma Latvala

117

4.

Pe er Solberg

100

1.

5.

Dani Sordo

95

6.

Mikko Hirvonen

86

7.

Ma hew Wilson

56

8.

Federico Villagra

26

9.

Henning Solberg

25

10. Kimi Raikkonen Poredak Teamova: 1. Citroën Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. Citroën Junior Team 4.

5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi’s Ford World Rally Team

21

308 222 168 118 40

Slijede i rally: Slijede i rally: Rally Rally Japan, of Turkey, 10. – 12.

16.–18. rujna 2010. travnja 2010.

F1 poredak VN Belgije, e, 29. kolo kkolovoza olovoz vozaa 2010.

20010 0110 10.

Spa-Francorchamps, 29.

1.

1.

5.

F1 poredak nakon 13 od 19 utrka

Hector BARBERA

25

4 2 1

7

Poredak voza a:

Poredak voza a: 1.

Lewis Hamilton

182

2.

Mark Webber

179

3.

Sebas an Ve el

151

4.

Jenson Bu on

147

5.

Fernando Alonso

141

6.

Felipe Massa

109

Jorge LORENZO

271

7.

Robert Kubica

104

2.

Dani PEDROSA

208

8.

Nico Rosberg

102

3.

Andrea DOVIZIOSO

139

9.

Adrian Su l

4.

Valen no ROSSI

130

10. Michalel Schumacher

5.

Casey STONER

130

6.

Ben SPIES

120

1.

RBR-Renault

7.

Nicky HAYDEN

109

2.

McLaren-Mercedes

329

8.

Randy DE PUNIET

81

3.

Ferrari

250

4.

Mercedes Benz GP

146

9.

Marco MELANDRI

67

5.

Renault

123

66

6.

Force India-Mercedes

58

7.

Williams-Cosworth

40

8.

BMW Sauber-Ferrari

27

9.

STR-Ferrari

10

10. Colin EDWARDS Poredak proizvo a a: a:

45 44

Poredak konstruktora: ra: a: 330

1.

Yamaha

280

2.

Honda

245

10. Lotus-Cosworth

0

3.

Duca

170

11. HRT-Cosworth

0

4.

Suzuki

64

12. Virgin-Cosworth

0

Slijede a utrka: Slijede a utrka:Motorland VN Japana, Aragon, 19. rujna 25. travnja 2010.2010.

Slijede a utrka: VN Italije, Monza, 12. rujna 2010.

Izvrsna prodaja ulaznica za Rogera Watersa Roger Waters još nije ni nabavio kartu Hrvatske, a njegov The Wall tek stoji u arhitektonskim nacrtima, no pomama za ulaznicama toga spektakularnog projekta koji e se sljede e godine održati u Areni je nevjerojatna. Iako do koncerta ima više od 7 mjeseci, u samo jedan dan prodano je ak 3.000 ulaznica, što dokazuje da ljubitelji Pink Floyda i The Walla nisu samo anovi ve istinski štovatelji lika i djela Rogera Watersa. Za o ekivati je da e do kraja godine ovaj koncert biti rasprodan.

Naravno, ovakav spektakl se ne propušta i to zna svatko tko nije markirao na satovima glazbene kulture dok je pro esor u svojih nekoliko svijetlih trenutaka predavao o rock ‘n’ rollu.

Dakle, ili ete kupiti ulaznicu na vrijeme i biti dio nekih prošlih vremena kada se sve u životu inilo lakše i jednostavnije, ili ete ostati bez nje i sjediti ispred Arene sa suzom u oku i puno nakupljenog stresa te bez mogu nosti da porušite zidove koje gradite oko sebe. Iako ete možda pokušati srušiti zid Arene u pokušaju probijanja do svog idola, postoji jednostavniji na in (i puno legalniji): kupite ulaznice za koncert po sljede im cijenama: VIP LOŽA: 800 kn TRIBINA DOLJE: 400 kn TRIBINA GORE: 360 kn PARTER: 360 kn POSEBNI PAKET: 1650 kuna, rezerviran za samo 100 sretnika

Lady Gaga unajmila ženu da spava s njom u krevetu jer ne voli biti sama

Demi ovisna o Twitteru!

Demi Moore (47) na Twitteru objavljuje slike svaki dan, i to u najrazli itijim situacijama.

Nikad nije bila sramežljiva, a kad je otkrila Twitter, totalno se “raspametila”. Na svom profilu objavljuje otografije svaki dan i ne bira situacije i poze koje e pokazati svojim pratiteljima. Objavila je otografije s pregleda zubi, iz najmanjeg li ta u kojem je ikad bila, nekoliko slika na kojima ima ogromne nao ale, jednu na kojoj grli medvjeda za kojeg je napisala da je zapravo Ashton u kostimu, otografiju u bikiniju ... Jedino još nije objavila sliku na kojoj je sasvim gola. Ashton Kutcher (32) tako er voli stavljati slike na Twi-

tter. On je objavio Deminu sliku na kojoj je samo u bijelim pamu nim ga icama, jednu na kojoj u ruci drži pušku, otografije sebe u bazenu, s Demi u krevetu ... arima Twittera nije odoljela ni Lady Gaga (24) koja tamo ima ak 5,7 milijuna pratitelja. Nadmašila je i Britney Spears (28) te Baracka Obamu. Najzanimljivije su ipak otografije koje objavi Coco-T (31). Na gotovo svima je u golišavom izdanju, a objavila je sliku gole stražnjice i onu s depilacije me unožja, zbog koje joj je na neko vrijeme zabranjeno da išta objavljuje. Reper 50 Cent (35) obožava objavljivati slike golih žena.

Gunse bocama otjerali s pozornice!

Nakon što su gotovo dva sata kasnili s po etkom koncerta, Gunsi nisu baš i najbolje primljeni kod publike u Dublinu. Ogor eni anovi svoje nezadovoljstvo iskazali su ga anjem glazbenika bocama.

Usred pjesme “Welcome to the Jungle” Axl Rose je upozorio publiku da ih prestanu ga ati i zaprijetio da e, ako doleti još jedna boca, završiti koncert.

Nakon još tri pjesme i to no 22 minute koncerta doletjela je boca, a Axl i ekipa napustili su pozornicu. Gunsi su bili spremni i oti i skroz s koncerta, ali organizatori su ih ipak uspjeli sprije iti. No bend se vratio na pozornicu kada je ve ina posjetitelja ve otišla iz koncertne dvorane.

Axl i ekipa 24. rujna e nastupiti u zagreba koj Areni, a ho e li se možda scenarij ponoviti, ostaje nam samo pri ekati.

Katy Perry želi postati Britanka Ameri ka pjeva ica koja e se uskoro udati za britanskog glumca i komi ara Russella Branda željela bi da njegova zemlja postane i njezina. - Kada se sljede i mjesec udam, jedna od prvih stvari koje u u initi bit e podnošenje zahtjeva za dvojnim državljanstvom. Ne znam ho u li morati ispunjavati neke testove, nisam se još stigla baviti time.

Znam samo da mi je Engleska ionako drugi dom, rekla je pjeva ica.

Ako zapne u birokraciji, Katy uvijek može savjet zatražiti od Madonne, koja je istu stvar napravila prije deset godina kada se udala za sada ve bivšeg supruga Guya Ritchieja. Kako piše The

Sun, da bi dobila britansko državljanstvo, Katy e morati živjeti u Velikoj Britaniji barem tri godine nakon braka. Ako postupak želi ubrzati, to mora odobriti nadležna ministrica Theresa May. Katy je i sada u Velikoj Britaniji gdje promovira svoj drugi album. Na pitanja o životu s Russellom više ne odgovara toliko gorljivo kao ranije. - Pokušavam ne govoriti toliko o njemu jer se želim koncentrirati na svoju glazbu. Ja sam pjeva ica, kaže Katy i dodaje kako nikada u životu nije bila sretnija. Ipak je otkrila kako na novom albumu ima pjesma koja direktno govori o Russellu.

- Zove se ‘Firework’ i meni je najdraža, rekla je pjeva ica.

Fan KLUB pretprodaja, koja omogu uje anovima da što prije do u do najboljih mjesta, po inje 27. kolovoza i traje sve do 30. kolovoza, dok redovna prodaja po inje 1. rujna u 8 sati ujutro.

Dodatna pogodnost za lanove FAN KLUBA Rogera Watersa je 15 minuta raniji ulazak u Arenu.

The Wall je jedan od najprodavanijih i najutjecajnijih albuma u rock povijesti iz kojeg je svakako najpoznatiji singl “Another Brick in the Wall”, a po kojemu je i Allan Parker snimio film s Bobom Geldo om u glavnoj ulozi. The Wall je najve i projekt Pink Floyda i Rogera Watersa koji hrvatska publika ima prilike vidjeti 13. travnja 2011. I vjerojatno nikada više.

Lady Gaga unajmila je suprugu svog bivšeg menadžera, Angelu Ciemny, da je prati na turnejama i da spava s njom u krevetu. Nakon što bi joj dopustila da nekoliko sati provede s mužem u autobusu na turneji, Gaga bi je zvala da joj se pridruži u sobi. Zvala bi me i slala mi poruke.

Govorila mi je da joj nedostajem i molila me da ponovo do em, pa bih se vratila. Doslovno smo sve radile zajedno, ujutro bi se skupa šminkale, a nave er skupa spremale za krevet, rekla je Angela.

Taj i još puno detalja iz života slavne pjeva ice objavila je u svojoj knjizi “Poker Face: The Rise and Rise o Lady GaGa” Maureen Callahan. Ona piše kako je pjeva ica tijekom cijele prošle godine odbijala hranu, zbog ega je šest puta završila u bolnici.

Jednom je izme u prve i posljednje probe kostima Gaga izgubila ak devet kilograma, a kao što je i sama nedavno priznala, ponekad je bila na dijeti kako bi stala u svoje oprave. Zbog estih vrtoglavica, mu nine i problema s disanjem, Gaga je u sije nju ovo godine otkazala etiri nastupa u SAD-u.

Gagin bivši menadžer David Ciemny kaže kako joj, osim fizi kog, ni mentalno zdravlje nije bilo sjajno. Tvrdi da je pjeva ica vrlo nesigurna, pa je zato njegova supruga morala provoditi s njom ve inu vremena. Gaga je tako er zagriženi per ekcionist, tvrdi Ciemny: - U 18 mjeseci je zaposlila i otpustila više od 150 ljudi. Nitko joj nije bio dovoljno dobar, a sve oko nje je moralo uvijek biti savršeno.

TJEDNI KALORIFER

Elia

Rachel

TOP 20 01. TKO TE IMA - SUZANA HERCEG 02. TO MITREBA - SMILE PROVOKATOR

TOP LISTA DOMA IH

03. NI KOJI MISEC, NI KOJI DAN

01. ALKOHOL

KLAPA GODIMENTI

JASMIN STAVROS & MLADEN GRDOVI

04. JUBAVI MALA - OLIVER

02.VRATI MI SE TI

05. OVE GODINE - EDO MAAJKA

TOP LISTA DOMA IH ZDRAVKO ŠKENDER

06. ŽIVOT CURI - LUKA NIŽETI

03.IMAM MALO ŽELJA

07. ONA ZA RIBARA NE E

ZLATKO PEJAKOVI

POSTOLAR TRIPPER

04.LIPA SPIZA DALMATINSKA

08. LUNA - ELEMENTAL

DUŠKO LOKIN & GRUPA PASTICADA

09. KAKO GOD BILO - VLATKA POKOS

05.ZABRANJENO VO E

10. KAKO U JOJ RE DA VARIN

IVAN MEZGA

Klapa sv. orijan Ft. edo Mar ni

06.ŽENE - JASMIN STAVROS

FORMULA 13

07.DA SE NA EMO NA POLA PUTA NEDA UKRADEN

01. WE NO SPEAK AMERICANO YOLANDA BE COOL feat. D-CUP 02. EVERYTHING TO LOSE - DIDO 03. CROSSFIRE - BRANDON FLOWERS

08.ORIGINAL DANIJELA MARTINOVI 09.KOPIJA - LANA JUR EVI 10.BAGREM BIJELI - JOLE

04. I LIKE IT ENRIQUE IGLESIAS feat. PITBULL 05. SUMMER DAY - SHERYL CROW

TOP LISTA STRANIH

06. AIRPLANES

01. LADY GAGA

B.O.B. feat. HAYLEY WILLIAMS

ALEJANDRO

07. EARLY IN THE MORNING

02. SUNSTROKE PROJECT & OLIA TIRA

CYNDI LAUPER feat. B.B. KING

TOP LISTA DOMA IH RUN AWAY

08. DYNAMITE - TAIO CRUZ

03. ADAM LAMBERT

09. SUBURBS - ARCADE FIRE

WHATAYA WANT FROM ME

10. LOVE THE WAY YOU LI

04. TAIO CRUZ FT. LUDACRIS

EMINEM feat. RIHANNA

BREAK YOUR HART 05. DELPHYC HALCYON

TOP LISTA 01. VLADO KALEMBER - Ostani tu

TOP LISTA 02. HARI MATA HARI FtDOMA IH .Eldin Huseinbegovi Tvoje je samo to što daš 03. PARNI VALJAK - Stvarno nestvarno 04. GIBONNI - Zamoli me 05. BOJAN JAMBROŠI - Sasvim sam 06. E.T. - Zbogom mala 07. SEVERINA - Nevira 08. OLIVER DRAGOJEVI Jubavi mala 09. DAVOR RADOLFI & VANNA Samo dvije rije i 10. CARLA BELOVARI - Sretan broj

7. rujna 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

mt

Dobro je znati 43

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

44

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

7. rujna 2010.

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

STARTALA PREMIER HRVATSKA RUKOMETNA LIGA

PRVA HRL - muški

Dobar po etak Me imurja usprkos porazu

Preložani neuspješni kod ku e

Ovosezonsko natjecanje u Premijer ligi, nakon svih peripetija s izbacivanjem Metkovi a i povratkom Moslavine, odli no su otvorili Me imurje i Nexe. Šteta što su doma i imali premalo snage da odigraju susret na istoj razini punih 60 minuta, šteta što su tako er imali užasno visok broj isklju enja (18 minuta), a šteta i što se nisu svi igra i stigli pripremiti kako valja, jer smo sigurni da bi Nexeu bilo mnogo teže do i do bodova u akovcu.

Po etak susreta bio je iznimno dobar za Me imurce, koji odlaze na 5:1 prije no što su se Naši ani uop e snašli. Prednost pove avaju ak na 10:3, uz dobre obrane Sladoljeva, no tada je kona no i gostuju i vratar Šunji po eo braniti. Uz to, doma ima su isklju eni Zadravec i

Paponja, što olakšava put Nexea da u seriji 8-1 do e do 11:11.

Imali ak +5, na kraju -5 U drugom poluvremenu se Me imurci ponovno vra aju u prednost, imaju i 20:15 zahvaljuju i golovima Paponje, Mareti a, avara i Hermana. No, sredinom poluvremena snaga doma ih rukometaša nao igled po inje kopniti, Nexe do 48. minute izjedna uje na 22:22 i potom prelazi u vodstvo kojeg doma i više nisu stigli.

Utakmicom je bio zadovoljan trener Alan Belko, koji je rekao: “Igra koju su pokazali moji de ki zbilja daje razloga za optimizam.

Ako bude tako protiv Siska, bit e zanimljivo, pokušat emo tamo nadoknaditi ono što smo danas

izgubili. Dogodilo se ono ega sam se bojao, nismo izdržali 60 minuta.

Pred 10 dana priklju ila su nam se naime još tri igra a ( uži , Mareti i Šunji op.a.), koji još nisu u dovoljno dobroj ormi. Nismo zabili zicere, Nexe je to znao iskoristiti i odmaknuti se na ve u razliku. No, dizat emo se iz utakmice u utakmicu i ja sam zbilja oduševljen zalaganjem i igrom koju smo pokazali.”

U drugom prvenstvenom kolu Me imurje ide u goste Sisciji, iji je trener Slavko Goluža, ina e i vršitelj dužnosti izbornika muške rukometne reprezentacije, susret akov ana i Naši ana pozorno pratio iz gledališta.

Ostali rezultati: Dubrava - Split 32:25, Gorica - Karl. Banka 30:26, Medveš ak - Buzet 21:21, Zamet Arena 36:28 . (Ivana Strahija)

S prvenstvom su startali i hrvatski prvoligaši, lanovi I. HRL za muške. Pod vodstvom trenera Saše Ku eka, me imurski predstavnik Prelog prvenstvo je otvorio porazom na doma em terenu od Brod Konstruktora. Gosti su slavili pobjedu 34:29. U drugom kolu idu u goste Bedekov ini, ekipi iji je status pomalo misteriozan. (dz)

Me imurje – Nexe 27:32 (14:13)

Herman je s 5 postignutih zgoditaka bio je ponajbolji u redovima doma ina

akovec, dvorana GŠ, gledatelja 250, Suci: Barle, Vu i (Zagreb).

Me imurje: uži , Varga, Jefti 3, Mareti 4, Zadravec 1, Malovi , Paponja 7 (4/4), Šunji 1, Herman 5, avar 6 (1/1), Vuruši , Mar ec, Rodik. Trener: Alan Belko.

Obrane: Sladoljev 10, Marciuš - , Balent 2 Sedmerci: 5/5. Isklju enja: 18 minuta.

Nexe: Buljubaši , Eter 2, F. Leli 2 (0/1), Mr enovi 5, Bariši – Jaman 6 (4/4), Kasak 1, Kedžo, Markoti 3, Obad 2 (1/1), Kevi 5, Tomaševi 3, Blaževi 1, Veli 2. Trener: Kasim Kamenica.

Obrane: P. Leli 5, Rajkovi -, Šunji 16. Sedmerci: 5/6.

Isklju enja: 12 minuta.

KUGLA KI KLUB ŽELJEZNI AR uo i nove sezone

“Bokci bistri ki” igraju i dalje Prvu ligu, ali pitanje je dokle e izdržati!

Kugla ki klub Željezni ar predstoje e subote 11. rujna kre e u drugu sezonu I. hrvatske kugla ke lige. Me utim, “predigra” nije bila nimalo obe avaju a. elni ljudi kluba, predsjednik Franjo Leva i i trener An elko Crn ec na pressici istaknuli su da je pitanje na koji na in e izdržati sezonu. U pitanju je sportski prvoligaš koji troši daleko najmanje sredstava od svih prvoligaša u Županiji i Gradu (prora un oko 150.000 kn, što je zaista mizerno i primjerice to je otprilike prora un županijskih nogometnih klubova koji nemaju prevelike ambicije), me utim, niti isti još uvijek nije zaokružen.

Stvarno ne znam kako emo “preživjeti” sezonu kaže predsjednik Leva i i nadodaje: Imamo osigurana sredstva za prva tri kola, možda izdržimo do kraja polusezone, ali ako odemo u dug. Stvarno je loše stanje i neusporedivo s bilo kojim prvoligašem.

Cijela pressica je ina e bila u znaku financijskih problema kluba koji je ako se to “opisno” može kazati “bogec bistri ki”, jer ve ina klubova ima etverostruko ili milijunski budžet..

Kugla ki klub Željezni ar Puno bi nam zna ilo kad bi Županija i Grad ispunili barem dio obe anja. Kad smo ulazili u Prvu ligu, zamjenik župana Matija Posavec obe ao nam je u ime Županije da e sigurno biti osigurana neka sredstva. Me utim, od tog

obe anja nije se previše ostvarilo.

Isto vrijedi za gospodina Vidovi a iz Grada akovca. Nisu u pitanju zaista veliki novci, kojih 20. do 30.000 kuna, a puno bi nam zna ila u ovom trenutku i neka manja financijska injekcija.

Iako nemaju love kao ostali prvoligaši, prošle godine su vrlo rano osigurali opstanak, a ak su uspjeli za novu sezonu ve inu igra a privoljeti da igraju i u novoj...

Zaista svaka ast igra ima što su prakti ki svi ostali u klubu.

Primjerice Bojan Plevnjak, ponajbolji mladi hrvatski kugla imao je odli ne ponude iz nekoliko prvoligaša, ak i drugoligaša, ali nije otišao prvenstveno zbog obe anja da emo svi skupa se potruditi u i oko kluba prona i mu posao. Ali, teško to ide danas i ako ne riješimo njemu pitanje osnovne egzistencije, druge godine sigurno ga ne emo mo i zadržati. Zaista bi bilo u redu da jednom hrvatskom reprezentativcu barem se riješi to pitanje.

Trener Crn ec je bio realan kad je u pitanju po etak sezone...

Raspored nas nije mazio, nemamo što previše o ekivati u uvodna tri kola, pa nismo ni zapeli do kraja u pripremnom periodu.

Kako e sezona odmicati, tako emo poja avati rad, a nema ni smisla da upregnemo sve igra e kad ne možemo platiti niti putne troškove. Ali, svi igra i sigurno e dati sve od sebe i pokušati emo kao i prošle sezone osigurati opstanak, iako je upitno kako sada stvari stoje ho emo li mo i uop e odigrati sezonu do kraja.

Na pressici je bilo još zanimljivih podtema, posebice pitanje kuglane i njezinog licenciranja, ali o ito danas u vrijeme svekolike krize nikome nije lako, pitanje

Najteži protivnik na startu Kugla i Željezni ara na startu sezone nisu mogli dobiti težeg protivnika.

Ide se u goste KK Zapreši , koji je prošle godine osvojio titulu viceprvak, a ove je glavni kandidat za prvaka. Stoga e to biti tek zagrijavanje za prave bitke s protivnicima koji su ipak na ravnopravnom nivou. Željezni ar je ina e generalku uo i prvenstva odradio protiv akovca. Slavio visoku pobjedu 8:0, koja je realnost s obzirom na kompletnost akove kog sastava. Igra i Željezni ara bili su solidno raspoloženi.

Najbolje Košak, P. Turk i Pokriva . Pigac se još uvijek nije ustabilio, B. Plevnjak može puno više nego trenuta no pokazuje kao i Ivica Pun ikar. Bodiš e po svemu sude i u prvom nastupu biti rezerva. (dz)

je možemo li financirati sve ili pak kona no politika mora re i - dosta, nekome zamjeriti i re i financirati emo dva ili tri sporta, a ostali nek se bave rekreacijom.

Ali, takva odluka zbog politi kih poena sigurno nije laka.

(D. Zrna)

7. rujna 2010

KOŠARKA KOŠARKAŠKI SAVEZ ME IMURSKE ŽUPANIJE

Prijave za Amatersku ligu!

Obavješavamo cijenjene korisnike gradskih bazena akovec

da e u PONEDJELJAK 06. rujna 2010. zapo eti REDOVNI GODIŠNJI REMONT POSTROJENJA GRADSKIH BAZENA koji e trajati 11 dana.

U to vrijeme bazen i restoran bit e zatvoren za korisnike, dok e ostali prostori na bazenu (fitness cntar, solarij...) raditi redovnim radnim vremenom.

Temeljem upita velikog broja klubova i ostalih ekipa Košarkaški savez Me imurske županije organizira Amatersku ligu prema slijede im odredbama: Organizaciju natjecanja sprovodi Košarkaški savez Me imurske županije na elu s Povjerenstvom za natje-

canje (Saša Repalust, Mario Vehtersbah Stojan, Danijel Per i ). Komunikacija s Povjerenstvom e se vršiti putem elektroni ke pošte info@ksmz.hr i s osobama koje su klubovi naveli kao odgovorne osobe za komuniciranje s Povjerenstvom za natjecanje. Sve informacije

BAZEN I RESTORAN ZAPO ET E S REDOVNIM RADOM U PETAK 17. rujna 2010. godine.

Zahvaljujemo na razumijevanju.

Zah GP EKOM d.o.o.

SEMINAR ZA KOŠARKAŠKE TRENERE

o ligama (nalozi, priop enja, rasporedi. propozicije, putni troškovi) bit e objavljeni na službenim internet stranicama Košarkaškog saveza Me imurske županije www.ksmz.hr. Amaterska liga zapo inje 23. listopada 2010. a završava 28. svibnja 2011. ovisno o broju prijav-

ljenih ekipa. Ekipe u natjecanju dužne su u natjecanje mla ih dobnih kategorija uklju iti mla e kadete ili kadete. Na utakmicama su igra i obavezni imati natjecateljske iskaznice HKS-a, a treneri iskaznice izdane od UHKT-a. (dp)

TURNIR U MURSKOM SREDIŠ U

Obavezan za B ligaše! Kvalitetni sudionici!

U Vodicama e se od 17. do 19. rujna ove godine održati trenerski seminar koji je obvezan za pomo ne trenere A 2 muških liga i pomo ne trenere A 2 ženskih liga, sve trenere B i C lige, te trenere mla ih dobnih kategorija koji nisu prisustvovali regi-

onalnom seminaru za mla e dobne kategorije u lipnju.

Treneri e biti smješteni u hotelu Olympia u Vodicama, a predavanja u dvorani u sklopu hotela. Prijave se primaju putem e-maila: info@uhkt. hr, na fax 01/4855233 ili telefonom na 01/4855 232.

U subotu, 11. rujna s po etkom od 12 sati održat e se tradicionalni košarkaški turnir na kojem ove godine u estvuju KK Me imurje iz akovca, Škola košarke Vindija iz Varaždina, juniori KK Zagreba i doma in KK Mursko Središ e. Utakmice su na rasporedu u 12, 14, 16 i 17.30

sati u dvorani Osnovne škole u Murskom Središ u. Ovaj je turnir prva prigoda da vidimo 3 drugoligaške ekipe sa sjevera kako su popunile igra ki roster, te što od njih možemo o ekivati za nadolaze e prvenstvo (po etak za mjesec dana!). (bh)

7. rujna 2010.

II. HNL - katastrofalno loš start Me imurja

III. HNL - ISTOK

Porazom u Imotskom prikovani za dno tablice Me imurje je u Imotski otputovalo s nadom da mogu zabilježiti prvu pobjedu, ali ništa od toga. Porazom su prikovani za dno tablici.

Iako su imali sve predispozicije za uspjeh. Naime, doma in je bio totalno indisponiran, posebice, prvo poluvrijeme, ali Me imurje umjesto da stvori uvjerljivu prednost, imalo je "samo" 0:1 što se pokazalo u nastavku nedostatnim.

No, za pobjedu su, po pri anju trenera Vjerana Simuni a, naši drugoligaši imali pravu šansu. Sredinom prvog poluvremena, to nije u 21. minuti došli su u vodstvo golom Grgi a, i držali tri boda u rukama do 68. minute i gola Vu emilovi a-Grgi a, koji je pao nakon slobodnog udarca iskosa.

Prije toga, Me imurje je u prvom dijelu bilo bolja mom ad, imali su nekoliko prilika, Garba je pogodio okvir gola, ali što to vrijedi kad su doma i iz dva ozbiljna pokušaja, dvaput zabili.

"Bili smo bliže pobjedi od doma ina. Na tom zbilja teškom terenu poveli smo i mogli imati ak i 3:0 da nas je lopta htjela. No, sre a nam je okrenula le a, dobili smo dva gola, kod drugog je ak našeg igra a lopta pogodila u nogu", jadao se Simuni .

Trener Imo ana Mirko Grabovac pogodio je tako er sa zamjenom, umjesto Jonji a na teren je u drugom poluvremenu poslao Prli a, što je ovaj znao iskoristiti postigavši gol za pobjedu. Simuni sa svojim izmjenama nije imao toliko sre e, trojica koja su ušla (Alan, Vuka i Tiago) nisu uspjela sa uvati barem remi ili pak pogoditi još jednom u mrežu iza Baši a za pobjedu.

Simuni : Odigrali smo najbolju utakmicu, a nismo "nagra eni" "Moja ekipa je utu ena, odigrali smo svoju do sada najbolju

Grgi je u Imotskom donio prednost, ali to nije bilo dovoljno niti za osvajanje boda

Ostali rezultati: Solin – Vukovar ‘91 5:1; Vinogradar – Lu ko 0:0; Rudeš – Pomorac 2:1; Suhopolje – Junak 1:1; Gorica – Croatia Sesvete 1:0; MV Croatia – Dugopolje 2:2; HAŠK – Mosor 2:0.

TABLICA

IMOTSKI – ME IMURJE 2:1 IMOTSKI. Gospin dolac. Sudac: Tomislav Blonda (Zapreši ). Pomo nici: Ri an i Mei (V. Gorica). etvrti sudac: Roži . Delegat: Bumbak.

Strijelci: 0:1 Grgi (21), 1:1 Vu emilovi Grgi (67), 2:1 Prli (82).

IMOTSKI: Baši , Garac, apin (od 88. Lozo), Vu emilovi Grgi , Kraljevi , Jonji (od 46. Prli ), Šuto, Marina, Sliškovi , Gudelj (od 58. Todori ), Mandari . Trener: Mirko Grabovac.

ME IMURJE: Jurin, Leva i (od 70. Nosinento), Lima, Jambruši , Garba, Batista, Vitas, Celiš ak, Kova i , Grgi (od 88. Rodrigez), Kosti . Trener: Vjeran Simuni . Žuti kartoni: Leva i , Garac, Mandari .

Igra utakmice: Ante apin.

1. Lu ko 2. Solin 3. Gorica 4. Rudeš 5. Vinogradar 6. Junak 7. Dugopolje 8. Imotski 9. HAŠK 10. Suhopolje 11. C. Sesvete 12. Pomorac 13. Vukovar ‘91 14. Mosor 15. MV Croa a 16. Me imurje

Još uvijek bez boda

Svaka utakmica, dobra škola Na žalost, nije im pomoglo ni isklju enje Šestoka u 67. minuti, izdanci Zagrebella bili su prejaki protivnici. Trener Dragutin Naran a nije nezadovoljan igrom: “Sve smo bolji, i bili

3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

2 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0

1 0 0 0 2 2 1 1 1 1 0 0 0 0 2 1

0 1 1 1 0 0 1 1 1 1 2 2 2 2 1 2

6:1 7:4 5:2 4:3 4:2 3:1 5:4 3:3 3:3 3:6 4:3 3:5 4:9 1:6 3:4 3:5

7 6 6 6 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 1

Parovi slijede eg kola: Vukovar ‘91 – Mosor; Croatia Sesvete – MV Croatia; Junak – Gorica; Pomorac – Suhopolje; Me imurje – Rudeš; Solin – Vinogradar; Dugopolje – HAŠK; Lu ko – Imotski.

PRVA HNL - kadeti i juniori

Ni protiv Zagreba Me imurci nisu uspjeli upisati bodove na svoja konta, no to je bilo teško za o ekivati kad je protivnik škola renomea poznatog Zagrebella.

Nakon dv ije subot nje utakmice najbolje plasiranih me imurskih ekipa, juniora i kadeta Me imurja, i opet ne možemo biti nezadovoljni, ali smo se ve zaželjeli bodova.

No, barem smo vidjeli gol, kojim je kadet Skoliber poravnao rezultat na 1:1, i taj su egal naši kadeti uspjeli držati pedesetak minuta.

utakmicu, a ostali bez nagrade.

Svaka nova utakmica otvara nam vidike, dižemo se u ormi, sve ide na bolje. Vjerujem da je samo pitanje vremena kad e sve 'proraditi' kako treba", rekao nam je Simuni .

U idu em kolu Me imurje ugoš uje Rudeš, jednu od nekoliko zagreba kih drugoligaških ekipa. Kao i obi no, trener najavljuje pobjedu na stadion Mladosti, ali je svjestan da nema 'lakih' protivnika: "Dokaz da je ekipa izjedna ena je i pobjeda Rudeša nad Pomorcem. No, kako sam ve rekao, kod ku e nemamo što drugo tražiti nego pobjedu."

Utakmica Me imurje i Rudeša igra se u subotu 11. rujna od 16.30 sati.

(Ivana Strahija)

JUNIORI: Me imurje – Zagreb 0:5 akovec, pomo no igralište SRC Mladosti, gledatelja 50. Suci: Šim i , Sminderovac (oba Koprivnica), Križari ( akovec). Strijelci: 0:1 Travan i 6. 11 m, 0:2 Travan i 12., 0:3 Travan i 15., 0:4 Travan i 23., 0:5 Travan i 65. Žuti kartoni: Koren (Me imurje), Travan i , Kolinger (Zagreb).

Me imurje: Prekupec, Petak, Barat, Šegovi (od 43. Hergoti ), Šoštari (od 68.

Valenti ), Antonovi , Vadlja (od 64. Žerjav), Jakši (od 56. Makar), Koren, Baksa (od 58. Mar ec), Bobi anec.

Zagreb: Tiri , Pavkovi (od 71. Cantinelli), Guliš (od 76. Zori ), Marjanovi (od 63. Štrkalj), Kolinger, Nikoli (od 63. Kafka), Bau i , Trepši (od 71. Škvorc), Cindri , Travan i , Krpan.

KADETI: Me imurje – Zagreb 1:3 akovec, pomo no igralište SRC Mladosti, gledatelja 50. Suci: : Sminderovac, Šim i (oba Koprivnica), Križari ( akovec). Strijelci: 0:1 Gomelt 13., 1:1 Skoliber 14., 1:2 Skupnjak 63., 1:3 Katani 79. Žuti kartoni: Dodlek (Me imurje), Skupnjak (Zagreb). Crveni karton: Šestok (Zagreb) 67. – grub prekršaj na protivni kom igra u.

Me imurje: Križai , Mesari , Skoliber (od 59. Radmani ), Dodlek, Tomašek, Kolari (od 72. Novak), Lackovi , Vabec, Rožman (od 49. Pongrac), Kuhta (od 59. Koselac), Habuš (od 77. Polak).

Zagreb: Tomi , Marjanovi (od 57. Morris), Borši , Šestok, Kova i , Joli , Šehi (od 41. Katani ), Skupnjak, Gomelt, F. Filipovi (od 72. Paljuši ), N. Filipovi (od 41. Šipuš).

smo jedno dulje vrijeme ravnopravni protivnici Zagrep anima, stvarali smo prilike. No, u zadnjih 20 minuta smo pali, nismo više mogli pratiti ritam Zagrep ana.”

Takav poraz daje Naran i nadu: “Momci su sad vidjeli da se radom može napredovati, o ekujem da e do šestog kola do i u punu ormu i ravnopravnije se nositi s protivnicima.

Naši kadeti presko ili su važne etape razvojnog procesa nogometaša, ovakve su stvari normalne.”

Juniori nisu uspjeli posti i ni jedan gol, a razlika izme u njih i gostiju iz Zagreba bila je vidljiva kako po igri tako i po fizi koj konstituciji: “Najve i je problem što je ve ina naših juniora ‘93. godište, svega par je ‘92., dok je kod dosadašnjih protivnika situacija obratna”, kaže Naran a.

Naran a se nada da e dolaskom ipak lakših protivnika, nakon tri teška kola, naši kadeti i juniori dobiti svoju priliku da zablistaju.

(Ivana Strahija)

Preložani previše promašili, potop Nedeliš a Sjajna atmos era u Ludbregu, gdje je gostovala preloška Mladost. Pred gotovo 1.000 gledatelja uz kulisu mase ljudi na tamošnjoj završnici velike svetkovine, Preložani su zaslužili barem bod, ali su na kraju ipak poraženi od doma e Podravine 1:0.

Bila je to utakmica ravnopravnih protivnika, u kojoj su Preložani zahvaljuju i raspoloženom Bukalu i sjajnom Magdaleni u dominirali u sredini terena. Bolje su kombinirali od po etka utakmice, ali onda u 15. minuti nakon jedne od rijetkih dobrih doma ih akcija primili zgoditak.

Ve tri minute kasnije moglo je biti 1:1. Prva velika upropaštena prilika Ružmana od ukupno tri na utakmici. Ostaje pitanje je li ovom prigodom i glavni sudac dobro postupio. Naime, u izglednoj prilici za postizanje zgoditka srušen je novi mladi preloški napada Novak, a sudac je pustio akciju jer je Ružman bio tako er u prilici za postizanje zgoditka.

Doma i vratar je sjajno reagirao, a sudac nakon toga nije ni opomenuo doma eg stopera, iako je trebao.

U drugom dijelu utakmica se otvorila. Najprije su doma i imali veliku priliku da povedu 2:0, ali sre a ovaj put mazi vratara Vihera i lopta umjesto u praznu mrežu zakucava pre ku. Bio je to Jurica Vru ina. Odmah potom isti igra je trebao dobiti crveni karton, jer je na sredini terena, namjerno, grubo iza le a startao na Bukala, ali jedva da je dobio žuti.

I onda tri matne situacije za Mladost. Slobodnjak je sjajno izveo Dodlek, doma i vratar obranio i stavio rolicu za Magdaleni a na 5 m. Ovaj je mogao što je htio, pucao je prizemno, ali doma i vratar izrasta u junaka. Do kraja Ružman je još dva put bio o i u o i s vratarem, ali ništa od gola. Preložanima o ito nedostaje pravi strijelac, ala Krznar i to se itekako osje a. Nema bodova.

Oni e biti neophodno potrebni u borbi za opstanak, stoga je utakmica u subotu protiv Olimpije pod mus kad je u pitanju pobjeda. U preloškom redovima nezadovoljni su u ponedjeljak s ocjenama u SN-u. Nije prvi put da je doma i vratar najbolji igra , a preloški igra i redom dobivaju

Ostali rezulta : Beliš e – Sla na 4:1; Slavija – NAŠK 1:0; Otok – Croatia ( ) 5:0; akovo – Mladost (C) 1:0; Lipik – Križevci 2:0; Koprivnica – Bjelovar 0:1; Grani ar – Olimpija 2:2.

TABLICA 1. Otok

3

3

0

0

11:0

9

2. Bjelovar

3

3

0

0

6:2

9

3. Slavija

3

2

1

0

2:0

7

4. Slobodnica

3

2

0

1

8:3

6

5. Podravina

3

2

0

1

6:2

6

6. Mladost (C)

3

2

0

1

5:3

6

7. Beliš e

3

2

0

1

5:3

6

8. akovo

3

2

0

1

3:2

6

9. Grani ar

3

0

3

0

3:3

3

10. Lipik

3

1

0

2

5:6

3

11. Koprivnica

3

1

0

2

4:5

3

12. NAŠK

3

1

0

2

1:2

3

13. Sla na

3

1

0

2

5:8

3

14. Križevci

3

1

0

2

2:6

3

15. Nedeliš e

3

1

0

2

3:8

3

16. Olimpija

3

0

1

2

3:5

1

17. Mladost (P) 3

0

1

2

2:5

1

18. Croa a

0

0

3

1:12

0

3

Parovi 4. kola: Mladost (P) – Olimpija; NAŠK – Grani ar; Mladost (C) – Slavija; Sla na – akovo; Križevci – Beliš e; Nede-

liš e – Lipik; Croa a – Slobodnica; Bjelovar – Otok; Podravina – Koprivnica.

po ocjenu ili ak dvije u prosjeku manje od doma ina. Nezasluženo, jer su Magdaleni i Bukal, uz stopere Habuša i Radikovi a, vrlo solidnog Dodleka i Novaka, bili ponajbolji igra i na terenu.

Teški poraz Nedeliš a Nakon što su doma teško poraženi od debitanta u ligi, mom adi Otoka s 0:3, ni kod drugog debitanta, ekipe Slobodnice, Nedeliš ani nisu prošli ništa bolje.

No, igra je bila bolja od rezultata, opet je uvjeravao trener Želimir Orehovec, koji nam je kazao: "Slobodnica je solidna ekipa, a meni je ve glupo govoriti o tome da smo igrali dobro, ali da nismo realizirali prilike koje smo stvorili. Imali smo nakon 1:0 najmanje šest šansi, jednu Golubi a, tri Saše Treske i jednu Zavrtnika, da poravnamo rezultat i okrenemo susret us voju korist, no u tome jednostavno nismo uspjeli.

Nevjerojatna je razlika izme u naše igre i rezultata, ne znam što drugo re i."

Ako su naši predstavnici igrali, Slobodnica je svakako zabijala golove i lijepo si podebljala konto na šest bodova u tri kola.

"Mi imamo priliku u subotu kod ku e protiv Lipika upisati tri boda i tako popraviti ono što smo u prošlom kolu kiksali protiv Otoka, vratiti entuzijazam u ekipu", pri a Orehovec.

Strpljenje navija a je svakako tanko, no, vjerojatno e ih obradovat povratak na travnjak Golubi a, koji bi trebao po eti utakmicu protiv Lipika: "Sad je odigrao jedno poluvrijeme, zdrav je i dobro se kre e, mislim da e sve biti u redu u subotu.

Tako er e u igru i Jari i ja o ekujem da emo s njima dvojicom mi pokazati ne bolju igru nego bolju realizaciju", objasnio je trener Nedeliš a.

Protivnik Nedeliš a u subotu od 17 sati je ekipa Lipika, koja je sezonu tako er loše po ela, te se od prošlosezonskog prvaka sada srozala na 10. mjesto tablice. U prvom je kolu Lipik izgubio 2:3 od mom adi Mladosti iz Cernika, u drugom kolu je doživio poraz u Slatini, a tek u tre em je upisao prve bodove, i to kod ku e protiv Križevaca.

(Dejan Zrna i Ivana Strahija)

SLOBODNICA – NEDELIŠ E 4:0 SLOBODNICA. Igralište Slobodnice. Sudac: Igor Julari (Osijek). Pomo nici: Marini i Sekula.

Strijelci: 1:0 M. Ravli (22), 2:0 M. Ravli (67), 3:0 Lili (71), 4:0 Lili (88).

SLOBODNICA: Vukoti , udina, Ravli , R. Vukoje, Vuksanovi , Križanovi , Lili , Petrovi , M. Ravli (od 89. Miji ), D. Vukoje (od 66. P. Vukoje), Bazina (od 79. Batini ).

Trener: Petar Vukoje.

NEDELIŠ E: Posavec, Stankovi , ukes, Vibovec, Zavrtnik, Jagec, S. Treska, D. Treska, Simon (od 46. Golubi ), Zanjko (od 63.

Periši ), Balent. Trener: Željko Orehovec.

Igra utakmice: Matej Lili .

PODRAVINA – MLADOST (P) 1:0 LUDBREG. Igralište Podravine. Sudac: Stoj evi (Donji Lipov ani). Pomo nici: Smr ek i Abdi .

Strijelac: 1:0 M. Va unec (12).

PODRAVINA: Jambres, Pomper (od 73.

Vukina), M. Va unec (Od 66. Kranjec), Valjak, Kosec (od 46. S. Va unec), Kosir, Vru ina, Golenja, Sušec, Slunjski, Vukovi . Trener: Slobodan Sude.

MLADOST (P): Viher, Vutek (od 62.

Hreš ), Ba ari, Radikovi , Novak, Magdaleni , Dodlek, Bukal, Ružman, Habuš (od 68. Miši ), Sabol. Trener: Zoran Kralji .

Igra utakmice: Dino Jambres.

7. rujna 2010.

U SRIJEDU osmina-finala Me imurskog nogometnog kupa

Ho e li favoriti opravdati svoju ulogu?

Ove srijede 8. rujna igraju se utakmice osmine inala Kupa Me imurskog nogometnog saveza.

Utakmice u kojima su dosta jasno izraĹženi favoriti, a ostaje za vidjeti ho e li oni opravdati svoju ulogu.

Utakmice se igraju s po etkom u 17 sati.

Parovi: Tur iĹĄ e: Borac PMP - Me imurec, D. Dubrava: Dubrav an - Spartak, M. Mihaljevec: M. Mihaljevec - Grani ar (K), Podturen: Podturen Sloboda (S), Novo Selo Rok: Omladinac - akovec, Selnica: Mladost - Mladost (Pr), Sveti Martin na Muri: Polet - BSK, G. Mihaljevec: Jedinstvo - Dinamo (P).

IV. HNL - 4.kolo

SLAKOV ANI bez sre e u pretkolu Hrvatskog nogometnog kupa

PropuĹĄtena prilika za povijesni uspjeh Hrvatski drugoligaĹĄ MV Croatia u posljednjoj utakmici pretkola Hrvatskog nogometnog kupa teĹĄkom mukom izbacila je drugog me imurskog predstavnika u tom natjecanju (Me imurje je proĹĄlo u ĹĄesnaestinu inala proĹĄli tjedan) Slobodu iz Slakovca golovima u samoj zavrĹĄnici utakmice za kona nih 2:0.

Utakmica je odigrana u Vinkovcima na stadionu Cibalije, gdje je MV Croatia iz Slavonskog Broda prijavila svoje doma instvo za ovu sezonu. Bila je to u potpunosti otvorena

utakmica u kojoj su Slakov ani svoje najve e prilike propustili realizirati kod aktivnog rezultata 0:0.

Daleko najbolju imao je Petek koji je u 68. minuti sam izaĹĄao pred vratara Croatije, nakon bijega sa centra igraliĹĄta, ali nije bio koncetriran u zavrĹĄnici da zabije za 0:1.

Bro ani su do plasmana me u 32 kluba koji igraju glavni Ĺždrijeb HNK-a doĹĄli u 82. i 90. minuti utakmice. Bili i je donio Croatiji vodstvo 1:0, a pobjedu je potvrdio ubel u posljednjim trenucima utakmice.

kada je stigao do etvrt inala, a iz natjecanja je izbacio primjeri tadaĹĄnji Varteks, danas NK VaraĹždin. S obzirom da Konavljanin ima bolji koe icijent u ovom natjecanju od Me imurja, utakmica se igra u akovcu, 22. rujna s po etkom u 15.30 h.

Dva najatraktivnija protivnika u ovom natjecanju dobili su klubovi iz VaraĹždinske Ĺžupanije. Tako e Zadrugar iz Hrastovskog (mjesto kraj Ludbrega) ugostiti zagreba ki Dinamo, a Rudar 47 Ladanje Donje (kraj VaraĹždina) biti doma in Hajduku. (dz)

Slakov ani mogu biti zadovoljni s igrom i odli nim otporom drugoligaĹĄu, ali zasigurno i nesretni, jer je propuĹĄtena prilika za plasman u glavni Ĺždrijeb i doma u utakmicu s nekim od uglednih hrvatskih prvoligaĹĄa.

Me imurje saznalo protivnika Vrlo ambiciozni hrvatski tre eligaĹĄ Konavljanin iz ilipa protivnik je Me imurja u 1. kolu - 1/16 inala Hrvatskog nogometnog kupa. Konavljanin je upravo u ovom natjecanju izborio najve i klupski uspjeh

IV. HNL-SJEVER - skupina A - 2. kolovoz

AKOVEC – SLOGA 2:5 akovec, stadion Mlados . Suci: Bubek, Radek (Pribislavec), Brljak (D. Dubrava) Strijelci: 1:0 Gorupi 3., 1:1 Kolar 8., 1:2 Bajzek 17., 1:3 Glad 23., 2:3 Orťi 33., 2:4 Bali 42. 11 m, 2:5 Bajzek 86. akovec: Grof (od 12. BoŞak), Gorupi (od 46. Komes), Saka (od 46. Matu ec), Novak, Horvat P., Pintari , Horvat H., Hanc, Pintari , Malovi , Orťi .

Sloga: Mihalkovi M., Mihalkovi A. (od 88. LeĹĄko), Obadi , Vabec Darko, Vabec Damir, Glad D. (od 57. Glad R.), Bajzek (od 88. Silaj), Bali , Kolar, Dokleja, Vugrinec.

SRA INEC – DINAMO 2:0 Suci: Kolari (N.S. Rok), Sukanec (S. Ves), Kedmenec (Sv. Marija). Strijelci: 1:0 Kolari M. 68., 2:0 Vilaj 77. Crveni kartoni: Plantak (Sra inec) i Jan ec (Dinamo) u 10. minu zbog me usobne tu njave.

Sra inec: Kos Dario, DroĹž ek (od 46. Miko), Ĺ incek, Kos ., Kolari J., Vincek, Kolari M. (od 78. Bukal), Gr an (od 63. Petri ), Plantak, Kos Dino.

Dinamo: Rebernik, Klekar, Jan ec, Žuli Darko, KriŞai , Domini , Lovren i (od 78. Jankovi ), Žuli Danijel (od 46. Debelec), Štampar, Mihalovi (od 61. Ka ), RuŞi .

UKOVEC 77 – SLOBODA VŽ 1:5 Suci: Pajtak (M. Bukovec), Hras , Šprem (oba VaraŞdin). Strijelci: 0:1 Knok 15., 0:2 Knok 33., 1:2 Lon ari 41. 11 m, 1:3 Cesar 64., 1:4 Cesar 88., 1:5 Knok 90.. Crveni karton: Mihoci ( ukovec) – 34. minuta, psovanje suca. ukovec 77: Lehki D., Furun ija, Slavi ek (od 64. Malek), Varga, Mihoci, Poljak (od 77. Lehki A.), Hladnik, Vuk, Begovi , BoŞek (od 46. Andrelin).

Sloboda VĹž: Valen , Lon ar, KraĹĄ, urasek, Petak, Sambolec (od 86. Ĺ eĹĄet), Besek, Cesar, Knok, Stankovi , Puclin J.

POLET – NOVI MAROF 4:0 Pribislavec, igraliťte Petar Periťi . Suci: osi , Pani , Slunjski (svi VaraŞdin).

Strijelci: 1:0 BaĹĄek N. 49., 2:0 Pal 52., 3:0 BaĹĄek N. 75., 4:0 Lisjak 90.

Polet: Vibovec, Toplek (od 60. Posavec), BaĹĄek D., Lesjak, Magdaleni , OkreĹĄa, Gajnik, Obadi (od 68. Horva M.), Juri an (od 46. Lisjak), BaĹĄek N., Pal .

Novi Marof: Klju ari , Hrebak, Horvat M. (od 46. Saka ), Novak, Horva K., MeĹĄnjak, Planinc, Jelen, Hrebak (od 46. Marge ), Horvat I. (od 55. Ĺ triga).

Pribislav ani i Kotorip ani s dvije pobjede na vrhu Dva me imurska predstavnika najbolje su startali u IV. HNL-sjever skupina A. To su Polet iz Pribislavca i Grani ar iz Kotoribe. TeĹži posao imali su Kotorip ani na startu, ali o ito je trener Lipi s ekipom napravio dobar posao u pripremama, dok su Pribislav ani iskoristili dva doma instva.

Na neugodnom gostovanju u Gojancu Grani ar je potvrdio kvalitetu. Bili su bolja mom ad svih 90 minuta i na kraju zasluĹženo stigli do pobjede 3-1 s kojom su potvrdili sjajan start.

S etvrtog je mjesta tablice debitant Polet posko io ak na prvo mjesto visokom pobjedom nad Novim Marofom na doma em travnjaku. Dva su doma a kola Pribislav ani tako dobro iskoristili, a morat e se dokazati koliko zbilja vrijede u idu em kolu, kad gostuju kod nezgodnog Nedeljanca.

Bit e to pravi test za poznatog me imurskog nogometaťa Željka Domjani a, sad trenera Poleta, i njegove izabranike.

Srakari iskoristili greĹĄke Palov ana U Sra incu pobjeda doma ih, naĹĄi Palov ani nisu u utakmicu uĹĄli kako treba, a oba su sastava ostala sa po 10 igra a nakon ĹĄto su se u 10. minuti potukli Plantak i Jan ec. To je unijelo nemir u obje mom adi, ali su se doma i bolje snaĹĄli i u drugom poluvremenu postigli dva gola. “Dvije naĹĄe pogreĹĄke iz kojih je pao gol bile su dovoljne za poraz. U idu em nam kolu u goste stiĹže Plitvica,

SLOBODA S – NEDELJANEC 1:4 Slakovec, igraliťte Slobode. Suci: Vugrinec (Komarnica), Galinec (Viťnjica), Pintari (VaraŞdin).

Strijelci: 0:1 Hudoletnjak 14., 0:2 Melnjak 34., 0:3 Hudoletnjak 48. 11 m, 1:3 Hergo 68., 1:4 Goricaj 87.

Sloboda S: Jelen i , Borko, Begovi (od 52. HiĹžman), Kamenar, Novak, Katanec, Srnec, Mihali c (od 46. Buhanec), Goricaj, Hergo , Martan (od 46. Petek).

Nedeljanec: Ĺ prem, Melnjak, Hudoletnjak, Sedlar (od 83. BlaĹži), TomaĹĄkovi , Ku ar, Matu ec (od 80. Ĺ tefulj), Varga, KapeĹĄ, Priher, Canjuga (od 66.

Kova i ).

IVAN ICA – TRNAVA 4:0 Ivanec, gradski stadion. Suci: Jur ec (D. Kraljevec), Posedi (Puť ine), Kljai (Vularija).

Strijelci: 1:0 Peharda 21., 2:0 Kocijan 26. 11 m, 3:0 Belcar 84., 4:0 Peharda 86. Crveni karton: Ribari (Trnava) – 2. Şu u 52. minu , oba za preoťtri start.

Ivan ica: Ladi , Cika , Ĺ ivak (od 32. Buhin), Kocijan (od 57. Belcar), Gregur (od 85.

Hrani ), Peharda, Pa en, Bochl, Knez, BiĹĄko, Kokotec.

Trnava: FarkaĹĄ, Pintar (od 70. Pavlic), Baksa, Vlah (od 59. Pongrac), Katanec, Gudlin, Ribi , Mesari , JakĹĄi , Ribari , Malovi (od 46. MaruĹĄi ).

i na doma em travnjaku kanimo osvojiti tri boda, a svakako Şelimo pokazati bolju igru�, rekao nam je tajnik Dinama Josip Šegovi .

Sloga uvjerljiva u gradskom derbiju Sloga je stigla do uvjerljive pobjede nad akovcem. akov ani i u 2. prvenstvenom kolu nisu imali ni sre e. Odmah po po etku susreta u jednom je duelu stradao prvi vratar Grof te nije bio u stanju nastaviti utakmicu, ve ga je u 12. minuti morao zamijeniti BoĹžak. No, gledatelji koji su se skupili mogli su pogledati lijepe golove, e ikasnu igru i zasluĹženu pobjedu gostiju. Sloga e pak nakon dva po etna gostovanja kona no biti doma in, u nedjelju u 10 sati na njihovo igraliĹĄte stiĹže Sra inec.

ukov ani ljuti na suca Pajtaka Kad ve ne ide Slobodi iz Slakovca, ide onoj iz VaraĹždina, koja je uspjela popraviti po etni doma i poraz i upisati bodove na gostovanju u ukovcu. Pobjeda Slobode nije bila upitna, posebice nakon isklju enja doma eg Mihocija. VaraĹždinac Knok doĹĄao je do prvog svog hat-tricka ove sezone. Doma i se Ĺžale na su enje, jer kako kaĹžu na po etku im sudac Pajtak nije dosudio dva ista penala. Zbog toga su bili nervozni, prigovarali su mu, a on kao da je jedva do ekao da nekoga isklju i. JoĹĄ k tome dosudio je za doma e penal koji navodno nije postojao. Kompenzacija za ranije propuĹĄteno, kad je sve viĹĄe-manje bilo gotovo.

(I. Strahija i D. Zrna)

TeĹžak poraz Trnave NogometaĹĄi iz Gori ana nisu se osladili bodovima na gostovanju kod Ivan ice. Doma i su golom Peharde i realiziranim penalom Kocijana doĹĄli do 2:0, a nadu za rezultatski povratak Trnavi je smanjilo i isklju enje Ribari a u 52. minuti, nakon drugog Ĺžutog kartona kojeg je dobio za preoĹĄtar start. U tre em kolu Trnara ugoĹĄ uje Slobodu, pa se nada osvajanju doma ih bodova.

Slakov ani se nisu oporavili od ĹĄoka u kupu Slakov ani su nakon ispadanja iz Kupa gdje su imali veliku priliku, doĹživjeli su i prvenstveni poraz, kad im je u goste stigao Nedeljanec. Dobra gostuju a mom ad nije si dopustila opuĹĄtanje na gostuju em travnjaku, ve je doma i bod iz prvog kola lijepo nadogradila pobjedom protiv Slobode, uz etiri postignuta pogotka. Sloboda e morati ozbiljnije zapeti ukoliko Ĺželi po eti pisati bolje rezultate.

TABLICA 1. Polet 2. Grani ar 3. Ivan ica 4. Nedeljanec 5. Sloboda (V) 6. Sloga 7. Trnava 8. Sra inec 9. Plitvica 10. Dinamo 11. Sloboda (S) 12. Novi Marof 13. akovec 14. ukovec 77

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0

0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 1 1 0 0

0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2

6-1 6-2 6-2 6-3 5-2 6-5 5-4 2-2 2-4 1-2 3-6 2-6 3-7 1-10

6 6 4 4 3 3 3 3 3 3 1 1 1 0

U sljede em kolu sastaju se: Novi Marof - akovec, Nedeljanec - Polet (P), Sloboda (V) - Ivan ica, Trnava - Sloboda (S), Sloga - Sra inec, Grani ar - ukovec 77, Dinamo - Plitvica.

ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA VETERANA “sjeverozapad�- Jesen 2010./2011. god.

VETERANI – ISTOK – 4. KOLO MLADOST – DINAMO (P) 2:1 (1:0)

JADRAN – RADNI KI 2:4 (0:1)

OMLADINAC – POBJEDA (DH) 8:2 (5:0)

ŠENKOVEC – SLOBODA (S) 0:3 (0:3)

Venera uvjerljivo Rezultati 2. kola: Mladost - D. Koncov ak 3:0; Bratstvo - Napredak 3:0; Mura - Dubrav an 4:0; Zebanec - Polet 3:1; Venera-PMP - Zasadbreg 10:1

PRELOG. IgraliĹĄte Mlados . Sudac: Ivan Vlahek ( ukovec).

Strijelci: 1:0 Pata a (44), 2:0 Slavi ek (67), 2:1 Zor ec (82).

MLADOST:Hali ,RuĹžman(od46.Zvonarek),Radikovi , iĹžmeĹĄija(od 46. Gorupi ), Soka , MarcijuĹĄ (od 46. Mar nec), Bauer, Posavec (od 46. T. KalĹĄan), Slavi ek, Pata a (od 65. Ĺ˝. Slavi ek), Hozjak.

DINAMO: Ĺ pilek, I. KriĹžai (od 80. Mezga), HliĹĄ , Furdi (od 70. Grana r), Koprivec, Gregorin i , Jankovi (od 46. Ĺ egovi ), Kova , Cirkven i , Zor ec, Kolari .

Ĺ TEFANEC. IgraliĹĄte Park Mlados . Sudac: Radovan Posedi.

Strijelci: 0:1 Žilavec (28), 1:1 M. Kodba (47), 2:1 M. Kodba (55), 2:2 Žilavec (62), 2:3 Lovrek (85), 2:4 Lovrek (89).

JADRAN: Kova ec, Hras , Juras, Ko iĹĄ, Kranj ec, Mesari , Korent, Kodba, Pavlekovi , Ko iĹĄ, Vrbanec.

RADNI KI: Paler, Vodopija (od 46. Lovrek), J. Novak, J. KriŞai , Vlahek, Bacinger, Hajdraovi , D. Novak, Baksa, Z. Krznar, Žilavec.

Ĺ ENKOVEC. IgraliĹĄte Gor ica. Sudac: Dragutin Novak.

Strijelci: 0:1 Gavez (28), 0:2 OkreĹĄa (38), 0:3 Koruni (41). Ĺ ENKOVEC: Zadravec, PuĹĄar, Polak, Kolar, Hren, Ratajec, Kolar, TomĹĄi , Novak, Ĺ oĹĄtari , BaranaĹĄi .

SLOBODA: Novak, Horvat, TomĹĄi , Kiri , Sen ar, IvanuĹĄa, OkreĹĄa, Koruni , MarciuĹĄ, Gavez, Srnec.

TABLICA

SPARTAK – KRALJEV AN 38 12:2 (6:1)

AKOVEC. IgraliĹĄte Sloge. Sudac: Robert Novak.

Strijelac: 0:1 Ko evar (65).

SLOGA: MatjaĹĄec, BlaĹžeka, S. Leva i , Hajdinjak, VraĹži , D. Leva i , VuruĹĄi , Vincek, Ma , T. BlaĹžeka, Pintari .

PODTUREN: Kukovec, Kerovec, Srpak, Strahija, Biber, Strnad, I. Strahija, Ko evar, Ov ar, Hranilovi , Gregori .

NOVO SELO ROK. Igraliťte Omladinca. Sudac: Željko Hajdarovi .

Strijelci: 1:0 A. Varga (3), 2:0 Bel (16), 3:0 Fric (25), 4:0 Vukovi (27), 5:0 A. Varga (37), 6:0 B. Varga (55), 6:1 Furdi (60), 7:1 B. Varga (73), 8:2 A. Varga (82).

OMLADINAC: Jankovi , Skoliber, Podgorelec, Fric, Jaklin, Bel, Turk, Vukovi , A. Varga, Jurinec, B. Varga.

POBJEDA: MarcijuĹĄ, Mikulan, Kova , Horvat, Ivan i , Trbovi , Zamuda, Furdi, Debelec, Zobovi , Topolnjak.

1. Venera-PMP

2 2 0 0

15-3 6

2. Bratstvo

2 2 0 0

10-1 6

3. Zebanec

2 2 0 0

8-3

6

4. Mura

2 1 1 0

6-2

4

5. Napredak

2 1 0 1

3-5

3

6. Mladost

2 1 0 1

4-7

3

7. Polet

2 0 1 1

3-5

1

8. Dubrav an

2 0 0 2

2-7

0

9. D. Koncov ak

2 0 0 2

2-8

10. Zasadbreg

2 0 0 2

3-15 0

0

Parovi 3. kola: D. Koncov ak – Bratstvo; Zasadbreg – Mladost; Polet - Venera-PMP; Napredak – Mura;:Dubrav an - Zebanec

MALA SUBOTICA. IgraliĹĄte JagodiĹĄ e. Sudac: Velimir Leva i (Novakovec).

Strijelci: 1:0 Lon ari (3), 2:0 Taradi (7), 2:1 Perca (12), 3:1 Domjani (15-11m), 4:1 Taradi (20), 5:1 Mar ec (30), 6:1 Taradi (36), 7:1 I. KriĹžai (57),8:1Jankovi (60),9:1Jankovi (70),10:1I.KriĹžai (78),10:2Vlah(88), 11:2 Mar ec (89), 12:2 Kova i (90).

SPARTAK: Pintar, PoĹžgaj, Juras, I. KriĹžai , Horvat, Milijan i , M. KriĹžai , Mar ec, Taradi, Lon ari , Kova i .

KRALJEV AN 38: Strahija, Radmanovi , Strbad, Mlinarec, Perca , Glavak, Cerovec, Vlah, Cvek, Glad, Ĺ poljar.

HODOŠAN – POLET (P) 10:3 (7:0) HODOŠAN. Sudac: Dominik Mihoci ( ukovec).

Strijelci: 1:0 Ĺ tefok (4), 2:0 Ciglari (14), 3:0 Ciglari (18), 4:0 Bari (21-11m), 5:0 Ĺ tefok (23), 6:0 Sabol (38), 7:0 Vlahek (44), 8:0 Srpak (58), 9:0 Bari (64), 10:0 Bari (68), 10:1 Radek (69), 10:2 Horvat (81), 10:3 Ple kapa (83).

HODOĹ AN: F. Krznar, I. Domini , Bihar (od 56. RuĹži ), Mihokovi , Dolen i (od 46. Srpak), Ciglari (od 46. Ĺ vec), Ĺ tefok, Vlahek, Sabol (od 46. Srpak), Bari , Kova .

POLET: Grkavec, D. Iva i , Prpovi , Sever, Pintar, Ĺ ol , Mihalkovi , Ple kapa, Ĺ˝. Iva i , Horvat, Jeki (od 46. Radek).

VETERANI – ZAPAD – 4. KOLO

SLOGA – PODTUREN 1:0 (0:0)

DINAMO – BSK 1:4 (0:1) DOMAŠINEC. Igraliťte Domaťinca. Sudac: Danijel Ko ila.

Strijelci: 0:1 Pintari (44), 0:2 Mlinari (53), 0:3 Vinkovi (69), 1:3 JambroĹĄi (73), 1:4 Mlinari (82).

DINAMO: Hajdarovi , Tot, Husi , Mihalec, Vugrinec, Jan ec, Jesenovi , Sabol, Ciceli, Biber, JambroĹĄi , Pintari .

BSK: Horvat, Trstenjak, Se an, Ha ek, Mesari , Puklavec, Mlinari , Mesari , Vinkovi , Pintari , Lapto .

MLADOST – VIDOV AN 4:2 (3:0) IVANOVEC. Igraliťte Mlados . Sudac: Željko Novak (Prelog).

Strijelci: 1:0 KriĹĄto (4), 2:0 Varga (28), 3:0 KriĹĄto (30), 4:0 Pojer (54), 4:1 Fabi (76), 4:2 Kuzmi (82).

MLADOST: Bujani (od 46. RuŞi ), Klinec (od 46. Žvorc), Viťnji , Lajtman, Jambrovi (od 20. Tkal ec), Jurinec, Fu ko (od 46. Pojer), Toplek, Kriťto , Varga, Baťek.

VIDOV AN: LukĹĄa, Me imurec, Hertelendi, Ĺ te , Pongrac, Stojkov, Kuzmi , Dolenec (od 46. Fabi ), Vidovi , Hajdinjak, J. Kuzmi .

SLOBODA – AKOVEC 7:1 (2:0) MIHOVLJAN. Igraliťte Ciglana. Sudac: Franjo Hergoti (Ž.

Gora).

Strijelci: 1:0 Pigac (15), 2:0 Mesari (28), 3:0 Tkal ec (50), 4:0 Ĺ ari (60), 5:0 Mesari (70), 6:0 Mesari (77), 7:0 Mesari (85), 7:1 Ĺ enji (90-11m).

SLOBODA: Kova ec, Vinceti , akovi , Ku ek, Dokleja, Mar ec, Gori anec, Mesari , Ĺ ari , Varga, Bratkovi .

AKOVEC: TropĹĄa, Ga al, Koleni , Pongrac, Hamonajec, Duji , Sobo anec, Sanjkovi , Bogdan, Damjan, Ĺ te i ar.

STRAHONINEC – SOKOL 1:1 (0:1) STRAHONINEC. Igraliťte Bujan Stjepan-Stipi . Sudac: Nini Škrobar (Brezje).

Strijelci: 0:1 isar (32), 1:1 Bali (72).

STRAHONINEC: Trupkovi , Zobec, Pintari , Ma ek, Kova , Drabi , Antonovi , HadŞi , Žuni , Topolnjak (od 46. Bali ), Srnec.

SOKOL: Ĺ ari , JambreĹĄi , Zadravec, Glavina, Horvat, Ĺ kvorc, isar, Novak, LeĹĄko, Obradovi , uranec.

RUDAR – OMLADINAC (M) 5:0 (1:0) MURSKO SREDIŠE. Igraliťte Šoderka. Sudac: Ivan Žganec ( akovec).

Strijelci: 1:0 D. Vabec (20), 2:0 C. reťnjovec (47), 3:0 Antolovi (50), 4:0 C. reťnjovec (70), 5:0 Bek (72-11m): RUDAR: Šafari , Turk, Rob, Žerjav, Novak, Trstenjak, D. reťnjovec, Filipan, Antolovi , C. reťnjovec, D. Vabec (od 46. Bek).

OMLADINAC: Grahovec, Posavec, Zebec, Vukovi , Mihol i , Kukovec, Dodlek, Horvat, Vrbanec, Bedi , K. Vrbanec.

HAJDUK – NEDELIŠE 0:5 (0:3) BREZJE. Igraliťte Hrastje. Sudac: Kristijan Genc.

Strijelci: 0:1 V. Branilovi (15-11m), 0:2 G. Ma ek (17), 0:3 Hlebec (21), 0:4 M. MarciuĹĄ (56), 0:5 G. Ma ek (61).

HAJDUK: Mezga, Vinkovi , Buhanec, Grabrovi , Šprajc, Jagec, Gregorin i , Šafari , Žnidari , Mar ec, Slunjski.

NEDELIŠE: Tkal ec, Žnidari , Pongrac, M. Vizinger (od 10.

G. Ma ek), D. Vizinger, V. Branilovi , Baksa, Kova i (od 15.

Hlebec), FegeĹĄ, I. vizinger, M. MarciuĹĄ.

7. rujna 2010.

3. kolo I. ŽNL PLAVI – SOKOL 2:5 (2:2) PEKLENICA. Igralište Pocurke. Suci: Bojan Juras ( akovec), Dragan Hrustek (M. Mihaljevec), Saša Mihali (Lopatinec). Delegat: Antun Horvat.

Strijelci: 0:1 S. Puh (129, 0:2 N. Mun ar (22), 1:2 S. Škvorc (24), 2:2 Vugrinec (40), 2:3 L. Mikulaj (62), 2:4 Lebar (65), 2:5 N. Mun ar (89).

PLAVI: Vaš, Trupkovi (od 74. Turk), S. Škvorc, Trstenjak, Zadravec, J. Škvorc, Tuksar, Pintari , Vabec, K. Škvorc, Mesari (od 60. Novak). Trener: Ivan Hamonajec.

SOKOL: B. Puh, T. Lisjak, Lebar (od 88. Vincek), D. Novak, S. Puh, N. Drk, Žganec, Kova i , L. Mikulaj (od 69. F. Novak), N. Mun ar, Šolti (od 46. M. Mikolaj).

Trener: Marko Mikulaj. Žuti kartoni: Vaš, Pintari (Plavi), N. Mun ar, Kova i (Sokol).

SPARTAK – DINAMO (D) 1:1 (1:0) MALA SUBOTICA. Igralište Jagodiš e. Suci: Igor Križari (Šenkovec), Borut Križari (Ivanovec), Ivan Žganec ( akovec). Delegat: Željko Bacinger ( akovec).

Strijelci: 1:0 R. Domini (32), 1:1 Tizaj (90).

SPARTAK: Jalšovec, R. Domini (od 66. Novosel), D. Mihalic, Opa ak, Cvetko, G. Križai , Hali (od 89. V. Mihalic), Pasler, E. Šegovi (od 90. emerika), I. Šegovi , Lackovi . Trener: Goran Križai .

DINAMO: D. Novak, Tizaj, Jankovi , A. Krznar (od 79. Baranaši ), S. Krznar, Brez (od 85. Topalovi ), D. Peras (od 70. Lovrek), N. Krznar, Trstenjak, Vlaši , Jakši . Trener: Stjepan Makar. Žuti karton: Pasler (Spartak).

CENTROMETAL – MLADOST (I) 5:1 (4:1) MACINEC. Igralište Trate. Suci: Branko Bacinger (N. Marof), Ivica Felker (Strahoninec), Boris Jakovljev (G. Hraš an). Delegat: Petar Krha (Novakovec).

Strijelci: 1:0 Duman i (5), 2:0 A. Fegeš (22), 3:0 Vibovec (32), 4:0 Duman i (39), 4:1 Murkovi (40), 5:1 Pani (68).

CENTROMETAL: Trupkovi , Fu ko (od 72. Vincek), Vinceti , Dove er, Sen ar, Majsen, Bratkovi , Lastavec, Duman i (od 75. B. Vinceti ), A. Fegeš (od 67.

Pani ), Vibovec. Trener: Boris or evi .

MLADOST: Lacko, J. Jaluši , Herman, Fu ko, Murkovi , Horvat (od 65. Jurinec), Pavlekovi (od 46. Zlatarek), M. Novak, Bari , D. Leva i , N. Novak (od 46.

Korent). Trener: Robert Taradi. Žuti kartoni: A. Fegeš, Lastavec (Centrometal), Zlatarek, Herman (Mladost).

Crveni kartoni: Dove er (Centrometal), Lajtman (Mladost).

BRATSTVO – POLET (SvnM) 2:4 (0:3) SAVSKA VES. Igralište Bratstva. Suci: Zoran Hajdinjak ( akovec), Saša Fegeš (Nedeliš e), Lidija Kralji (Ivanovec). Delegat: Josip Lesjak (Ma kovec).

Strijelci: 0:1 Šardi (15), 0:2 U. Stojko (29), 0:3 Makovec (31), 0:4 Radikovi (59-11m), 1:4 M. Mesari (72), 2:4 M. Mesar5i (86-11m).

BRATSTVO: Lajtman, Vlahov, Buhaj, Saka , Zlatarek, Patafta, Carevi , Horvat, M. Mesari (od 88. Oršuš), D. Mesari , Vugrin. Trener: Slavko Stipanovi .

POLET: urkin, Turk, Karlov ec (od 64. M. Karlov ec), Sobo an, Hren, Horvat, Radikovi (od 61. Vinko), U. Stojko, Gori anec (od 64. G. Gori anec), Šardi, Makovec. Trener: Krešimir Šenji. Žuti kartoni: D. Mesari , Horvat, M. Mesari (Bratstvo).

ZASADBREG – OMLADINAC (NSR) 1:3 (0:1) ZASADBREG. Igralište Zasadbrega. Suci: Kristinko Jaluši (Kuršanec), Renato Posavec (Strahoninec), Vlado Soka (Podturen). Delegat: Franjo Fais (Dunjkovec).

Strijelci: 0:1 I. Lesjak (10), 0:2 J. Novak (70), 1:2 Vrbanec (80), 1:3 Cerovec (83).

ZASADBREG: Kolar, Žganec, Sabolp ec, Kova i , Živko (od 88. Rodiger), Mesari , F. Rodiger, V. Kova i (od 66. Lepen), Perho , Šimunkovi , Vrbanec.

OMLADINAC: Tomaši , Dragovi , Reich, Jambroši , G. alopa, Horvat, K. Culjak (od 73. D. alopa), Krišto i (od 83. M. Culjak), J. Novak, Cerovec, I. Lesjak (od 70.

Mlinari ). Trener: Denis Ratajec. Žuti kartoni: Mesari , Šimunkovi (Zasadbreg), Dragovi , Reich (Omladinac).

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

Omladinac Novo Selo Rok jedini sa stopostotnim u inkom Omladincu pobjeda u Zasadbregu. Nakon tri odigrana kola Omladinac jedini sa stopostotnim u inkom.

Rano vodstvo gostiju iz Novog Sela Rok od 10. minute zgoditkom Ivana Lesjaka dugo je bilo ne dodirnuto.

Tek u 70. minuti Jurica Novak povisuje vodstvo gostiju na 2-0. Boris Vrbanec uspio je smanjiti na 2-1 u 80. minuti. Kapetan Omladinca Ivica Cerovec svojim zgoditkom u 83. minuti postavlja kona nih 3-1. U vrlo dobroj i borbenoj igri po dvojica igra a u svakoj mom adi opomenuta.

Rudar slomio Naprijeda u završnici Rudaru doma a pobjeda nad Naprijedom. Gosti iz Cirkovljana dugo su odolijevali napadima doma ih koji su stvorili na utakmici puno više prigoda od gostiju. U obostrano vrstoj, oštroj, na momente i preoštroj igri solidni sudac utakmice Željko Turk podijelio je šest opomena. Dvije doma im igra ima, a etiri gostuju im. Kad smo kod opomena neki od igra a koji su trebali biti opomenuti ovaj su se puta «provukli». Rudar je dva zgoditka za tri boda postigao skoro u samoj završnici utakmice. Prvi je mrežu vratara Naprijeda Dejana Mlinarca u 73. minuti zatresao Marko Šolti . Nakon što je doma i trener Robert Glavina u 68. minuti u igru uveo Denija Vinceka isti je u 79. minuti svojim zgoditkom postavio kona nih 2-0.

Dubrav an dobro iskoristio igra a više Dobro su doma i igra i krenuli u utakmicu u D. Dubravi gdje je gostovao BSK i u prvih nekoliko minuta utakmice ve stvorili prigode koje je bilo teško promašiti. No, gosti iz Belice dobro su odolijevali doma im napadima da bi tek u 30. minuti primili zgoditak.

Dubrav an je poveo 1-0 iz kaznenog udarca kojeg je izveo Dražen Horvat-trener, a tom prigodom isklju en je igra BSK-a Marijan Gelo jer je na crti vratiju rukom zaustavio loptu da ne u e u vrata i naravno od suca Darija Srneca zaradio isklju enje. Po etkom drugog dijela u 51. minuti sporna situacija. Pitanje je da li je doma i napada Darko mrlec prilikom primanje lopte bio u zale u ili ne, a nakon toga dosu en je upravo na njemu kazneni udarac. Pomo ni sudac Toni Fažon je smatrao da zale a nije bilo. Po drugi je puta loptu na bijelu to ku namjestio doma i igra -trener Dražen Horvat i pogodio za vodstvo od 2-0. Gostima je kakvu

takvu rezultatsku nadu dao zgoditak Igora Bešteka u 58. minuti smanjenjem rezultata na 2-1. Ako je i dvojbe bilo u 70. minuti Benjamin Brljak je svojim zgoditkom za vodstvo od 3-1 to razriješio. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

Polet (SMnM) konkretan i efikasan u S. Vesi Polet sa tri boda iz Savske Vesi. Gosti iz Svetog Martina na Muri puno bolja i konkretnija mom ad u ovoj utakmici. Pola sata igre bilo im je dovoljno da zgodicima Zorana Šardija, Uroša Stojka i Gorana Makovca povedu sa visokih 3-0. Kada pak je u 59. minuti Nenad Radikovi iz kaznenog udarca doveo Polet u vodstvo od 4-0 bilo je jasno da Bratstvu spasa od poraza nema. Ipak sa svoja dva zgoditka u 72. i 86. minuti Milan Mesari je barem malo ublažio doma i poraz. Treba napomenuti da je onaj drugi zgoditak u 86. minuti postigao iz kaznenog udarca. Trojica opomenutih igra a i to sva trojica doma a.

Uvjerljivi Centrometal sve riješio u prvom dijelu Mladost «naletjela» Centrometalu. Prakti ki se sve odigralo u prvom poluvremenu. Kod doma ina seriju zgoditaka u 5. minuti zapo eo je Marijan Duman i i završio u 39. minuti za vodstvo od 4-0. U me uvremenu za doma e su još zgoditke postigli Antonijo Fegeš i Nenad Vibovec. Pet minuta prije kraja prvog dijela na 4-1 smanjuje Filip Murkovi . U drugom dijelu gledatelji su vidjeli samo jedan zgoditka i to u 68. minuti, a postigao ga je Zvonimir Pani nakon što je samo minutu ranije ušao u igru za kona nih 5-1. Od 53. minute gosti iz Ivanovca na klupi nemaju izioterapeuta Zdravka Lajtmana zbog toga jer je u nekoliko navrata burno reagirao na odluku suca utakmice Branka Bacingera.

Mladost je igrala nepovezano, bezidejno, a najviše su prijetili iz prekida. U 77. minuti Centrometal je ostao bez isklju enog Denisa Dove era zbog druge opomene.

Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Dinamo do boda u Maloj Subotici u suda koj nadoknadi. Robert Domini doveo je Spartak u vodstvo od 1-0 u 32. minuti. Imali su doma i nakon toga bezbroj prigoda, ali zgoditak nikako posti i. Gosti iz Domašinca zgoditkom Jurice Tizaja u suda koj nadoknadi poravnavaju na 1-1. Samo jedan i to doma i opomenuti igra .

RUDAR – NAPRIJED (C) 2:0 (0:0)

DUBRAV AN – BSK 3:1 (1:0)

LISTA STRIJELACA

MURSKO SREDIŠ E. Igralište Šoderka. Suci: Željko Turk (Zebanec), Ivica Horvat ( akovec), Stjepan Fic (Lopatinec). Delegat: Stjepan Križari ( akovec).

Strijelci: 1:0 M. Šolti (73), 2:0 D. Vincek (79).

RUDAR: Rajf, D. Leva i , Kova i (od 88. D. Vincek), Šprajc, Vuri, N. Šolti , Tot, Rihtarec, Zadravec, M. Šolti , Kukovec (od 73. J. Leich). Trener: Smiljan Liklin.

NAPRIJED: Mlinarec, Horvat, N. Režek, Luka i , J. Hižman (od 67. D. Režek), Bedeni ki, Martinec, Horvat, Kemec, Varga (od 62. Šimunkovi ), Vlah (od 62.

F. Hižman). Trener: Zlatko Vugrinec. Žuti kartoni: Kova i , D. Leva i (Rudar), Vlah, J. Hižman, N. Režek, F. Hižman (Naprijed).

DONJA DUBRAVA. Igralište Krbulja. Suci: Dario Srnec (Puš ine), Tomislav urila (Kuršanec), Toni Fažon ( akovec). Delegat: Darko Jambroši (Štefanec).

Strijelci: 1:0 D. Hrovat (30-11m), 2:0 Horvat (51-11m), 2:1 Beštek (58), 3:1 B. Brljak (70).

DUBRAV AN: Apostolovski, B. Brljak (od 88. Jakupak), I. Vidovi , Hujs, D. Horvat, Jadan (od 81. I. Horvat), Špoljar, D. Horvat, Lovrek (od 73. Švenda), T. Nesti , mrlec. Trener: Dražen Horvat.

BSK: Sternad, Grbavec, Makar (od 46. F. Horvat), Gunc, Gelo, Mihalec, S. Horvat (od 60. Sršan), Hajdarovi (od 84. B. Škvorc), Paler, Mlinari , Beštek. Trener: Stjepan Mihalec. Žuti kartoni: Vidovi , Makar (Dubrav an).

Crveni karton: Gelo (Dubrav an).

4 zgoditka – Milan Mesari (Bratstvo SV), Dražen Horvat (Dubrav an) 3 zgoditka – Nenad Vibovec (Centrometal), Matija Pavlekovi (Mladost I), Darko Gunc (BSK), Nikola Mun ar (Sokol)

VETERANI – ISTOK – 5. KOLO RADNI KI – MLADOST (PR) 1.1 (0:1) GARDINOVEC. Sudac: Velimir Leva i (Novakovec).

Strijelci: 0:1 A. Slavi ek (38), 1:1 Lovrek (49).

RADNI KI: Paler, Vodopija, J. Novak, J. Križai , Vlahek, Bacinger, Hajdarovi , D. Novak, Baksa, Krznar, Žilavec.

MLADOST: Hali , Martinec, Ružman, Marcijuš, Hozjak, ižmešija, A. Slavi ek, Patafta, Soka , Bauer, Zvonarek.

BSK – HODOŠAN 3:0 (1:0) BELICA. Igralište Mostiš e. Sudac: Ivan Žganec ( akovec).

Strijelac: 1:0 Mlinari (38), 2:0 Mlinari (55), 3:0 Mlinari (85).

BSK: J. Horvat, T. Horvat, A. Mesari , D. Mesari , Mlinari , V. Horvat, Trstenjak, Pintari , Ha ek, Vinkovi , Laptoš.

HODOŠAN: Krznar, Domini , Bihar, Mihokovi , Dolen i , Ciglari , Srpak, Štefok, Bari , Kova , Vlahek.

POLET – SLOGA 1:1 (0:0) PRIBISLAVEC. Igralište SRC Petar Perši . Sudac: Željko Kova i (Šenkovec).

Strijelci: 1:0 Radek (77), 1:1 Pintari (81).

POLET: Grkavec, D. Iva i , Sever, Pintar, Novak, Medved, Pejanovi , Pletikapa, Radek, Mesari , Šolti .

SLOGA: Matjašec, Blažeka, S. Leva i , Hajdinjak, Vraži , D. Leva i , Vincek, Mati , T. Blažeka, Bubek, Pintari .

PODTUREN – MLADOST (I) 1:2 (1:1) PODTUREN. Igralište Trnoc. Sudac: Davor Šupljika (Šenkovec).

Strijelci: 0:1 Krišto i (16), 1:1 I. Hranilovi (44), 1:2 Krišto i (55-11m).

PODTUREN: Kukovec, Mikuli , Kerovec, Strahija, Biber, Strnad, Jambroši , Ko evar, Ov ar, I. Hranilovi , V. Hranilovi .

MLADOST: Bujani , Klinec, Višnji , Bašek, Jurinec, Tkal ec, Varga, Lajtman, Krišto i , Toplek, Fu ko.

FAIR PLAY Isklju eni Marijan Gelo (BSK), Denis Dove er (Centrometal), Zdravko Lajtman zioterapeut (Mladost I)

Susjedski derbi premo no Sokolu U Peklenici derbi susjeda. U goste je stigao Sokol i doma inu nanio “tešku bol”. I dok je u prvom dijelu sve izgledalo neizvjesno, u samo tri minute sredinom nastavka sve je bilo odlu eno. Gosti su ve u 22. minuti imali 0-2. Zabili su Saša Puh i Nikola Mun ar. Ipak, doma ini se vrlo brzo vra aju u susret. U 24. minuti Siniša Škvorc smanjuje vodstvo gostiju, a doma ine totalno vra a u igru Krunoslav Škvorc u završnici prvog dijela.

I kad su valjda doma ini pomislili da e nakon nadokna ivanja dva gola prednosti Sokola, njegovi igra i posustati, možda psihi ki pasti, dogodilo se obrnuto.

Luka Mikulaj i Mihalel Lebar u 62. i 65. minuti gostima su donijeli nova dva zgoditka prednosti koji se ovaj put nisu ispuštali iz ruku. Štoviše u samoj završnici Nikola Mun ar svojim drugim zgoditkom pobjedu svoje mom adi ini više nego uvjerljivom.

STATISTIKA 31 pos gnu zgoditak ili 4,4 po utakmici 20 opomenu h igra a 3 isklju enja 4 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

Rezultati 3. kola: Bratstvo (SV) - Polet (SMnM) 2-4; Zasadbreg - Omladinac (NSR) 1-3; Centrometal - Mladost (I) 5-1; Plavi (Peklenica) - Sokol 2-5; Dubrav an - BSK 3-1; Rudar - Naprijed 2-0; Spartak - Dinamo (D) 1-1

TABLICA 1. Omladinac (NSR)

3

3

0

0

6:2

2. Rudar

3

2

0

1

7:3

9 6

3. Dubrav an

3

2

0

1

9:6

6

4. Polet (SMnM)

3

2

0

1

5:3

6

5. Centrometal

3

1

2

0

7:3

5

6. Sokol

3

1

2

0

8:5

5

7. Spartak

3

1

1

1

3:2

4

8. BSK

3

1

1

1

6:6

4

9. Mladost (I)

3

1

1

1

6:9

4

10. Naprijed

3

1

0

2

4:6

3

11. Plavi (Peklenica)

3

1

0

2

5:9

3

12. Zasadbreg

3

0

1

2

6:9

1

13. Bratstvo (SV)

3

0

1

2

5:8

1

14. Dinamo (D)

3

0

1

2

4:10

1

Parovi slijede eg kola: Polet (SMnM) - Dinamo (D); Naprijed – Spartak; BSK – Rudar; Sokol – Dubrav an; Mladost (I) - Plavi (Peklenica); Omladinac (NSR) - Centrometal

VETERANI – ZAPAD – 5. KOLO KRALJEV AN 38 – DINAMO (D) 1:7 (0:4)

OMLADINAC – STRAHONINEC 3:3 (2:1)

SLOBODA – OMLADINAC 2:0 (2:0)

DONJI KRALJEVEC. Sudac: Josip Kedmenec (Sv. Marija).

Strijelci: 0:1 Vugrinec (14), 0:2 Ciceli (23), 0:3 Sabol (28), 0:4 Vugrinec (39), 1:4 Tisaj (48), 1:5 Mihalec (51), 1:6 Sabol (61), 1:7 Sabol (81).

KRALJEV AN 38: I. Strahija, Radmanovi , Strbad (od 46. Tisaj), Mlinarec, Perca , Glavak (od 65. Mun ar), Cerovec, Vlah, Cvek, Glad, Špoljar.

DINAMO: Hajdarovi , Tot, Mihalec, Vugrinec, Jasenovi , Godina, Sabol, Ciceli, Biber, Jambroši , Pintar.

MA KOVEC. Igralište Ma kovca. Sudac: Franjo Hergoti (Ž.

Gora).

Strijelci: 1:0 Zebec (22), 2:0 Blažon (30), 2:1 Kolar (37), 2:2 Dabi (55), 3:2 Blažon (77), 3:3 Dabi (86).

OMLADINAC: Grahovec, Posavec, Perho , Zebec, Vukovi , Mihol i , Novak, Kukovec, Dodlek, Blažon, Horvat.

STRAHONINEC: Trupkovi , Zebec, Pintari , Ma ek, Kova , Dabi , Antonovi , Hadži , Žuni , Topolnjak, Makovec.

SLAKOVEC. Igralište Slobode. Sudac: Kristijan Genc Strijelci: 1:0 Ivanuša (25), 2:0 Mesari (39).

SLOBODA: R. Novak, M. Horvat, Tomši , Kiri , Sen ar, Ivanuša, Okreša, Koruni , He a, Gavez, Srnec, Vibovec.

OMLADINAC: Jankovi , Skoliber, Kolari , Fric, Bel, Turk, Vinko, Vukovi , A. Varga, B. Varga, Kova evi .

SOKOL – HAJDUK (B) 8:2 (3:1)

TABLICA 1. BSK

5

3

2

0

16:6

11

2. Mladost (I)

5

3

1

1

13:8

10

3. Hodošan

5

3

0

2

19:9

9

4. Radni ki

5

2

3

0

13:7

9

5. Dinamo (D)

5

3

0

2

16:11

9

6. Sloga ( )

5

2

3

0

9:5

9

7. Mladost (Pr.)

5

2

2

1

13:11

8

8. Spartak

4

2

1

1

18:10

7

9. Dinamo (P)

4

2

1

1

11:6

7

10. Vidov an

5

2

0

3

14:16

5

11. Podturen

5

1

1

3

8:12

4

12. Jadran

5

1

0

4

15:21

3

13. Polet (P)

5

0

2

3

11:24

2

14. Kraljev an 38

5

0

0

5

10:40

0

VRATIŠINEC. Igralište Sokola. Sudac: Dragutin Novak (Lopatinec).

Strijelci: 0:1 Grabrovi (15-11m), 1:1 Leško (21), 2:1 Horvat (24), 3:1 Horvat (31), 3:2 Mar ec (50), 4:2 Posavec (57), 5:2 Leško (60), 6:2 Leško (65), 7:2 Horvat (80), 8:2 Leško (82).

SOKOL: Šari , Jambreši , Horvat, Škvorc, Glavina, Novak, Leško, Posavec, Tarandek, Novini .

HAJDUK: Mezga, Vinkovi , Buhanec, Grabrovi , Jagec, Gregorin i , Žnidari , Mar ec, Alijaševi , Strah.

NEDELIŠ E – ŠENKOVEC 6:2 (2:1) NEDELIŠ E. Igralište Trate. Sudac: Boris Jakovljev.

Strijelci: 1:0 V. Branilovi (9), 1:1 Kolar (22), 2:1 D. Branilovi (29), 3:1 D. Branilovi (52), 4:1 D. Branilovi (59), 5:1 D. Branilovi (62), 5:2 Fras (75), 6:2 D. Branilovi (83).

NEDELIŠ E: Herceg, Kova i , Baksa, Vizinger, V. Branilovi , u ek, Knez, D. Branilovi , Marciuš, Ma ek, D. Vizinger. ŠENKOVEC: rep, Zadravec, Pušar, Polak, Kolar, Kosma , Hren, Ratajec, Saboli , Fras, Kolar.

POBJEDA – SLOBODA 2:0 (2:0) GORNJI HRAŠ AN. Igralište Polenke. Sudac: Robert Novak.

Strijelac: 1:0 Topolnjak (38), 2:0 Topolnjak (40).

POBJEDA: Marciuš, Mikulan, Kova , Horvat, Ivan i , Trbovi , Zamuda, Furdi, Debelec, Zobovi , Topolnjak.

SLOBODA: Klinec, Vinceti , Ku ek, Gori anec, Hozjan, Dokleja, Belec, M. Dokleja, Mesari , Šari , Hajdinjak.

TABLICA 1. Sloboda (S) 2. Nedeliš e 3. Pobjeda 4. Rudar 5. Omladinac (NSR) 6. Sloboda (M) 7. Omladinac (M) 8. akovec 9. Sokol 10. Strahoninec 11. Bratstvo (SV) 12. Šenkovec 13. Hajduk (B)

5 5 5 4 4 4 4 4 5 5 3 5 5

5 4 4 3 2 2 2 2 1 0 0 0 0

0 0 0 0 1 1 1 0 2 2 1 0 0

0 1 1 1 1 1 1 2 2 3 2 5 5

19:4 21:9 21:12 13:5 15:7 14:7 16:13 17:14 12:14 11:15 7:12 7:25 3:39

15 12 12 9 7 7 7 6 5 2 1 0 0

7. rujna 2010.

3. kolo II. ŽNL istok PODTUREN – VIDOV AN 2:4 (0:2) PODTUREN. Igralište Trnoc. Suci: Nini Škrobar (Brezje), Valentino Kantoci (Šandorovec), Stjepan Novak ( akovec). Delegat: Daniel Košak (G. Mihaljevec).

Strijelci: 0:1 Grozdek (7), 0:2 D. Nemet (17), 0:3 Mario Matulin (48), 0:4 Mario Matulin (61-1m), 1:4 Kolar (74), 2:4 Kolar (87).

PODTUREN: Šalamon, Kolar, J. Lepen, Tkalec, Radovan, Kolari (od 65. P. Telebuh), A. Vidovi , R. Boži , Jambroši (od 53. I. Telebuh), Balenovi , K. Boži (od 69.

Horvat). Trener: Dušan Novak.

VIDOV AN: Cvetini , Herman, Zadravec, Ku an, Mario Matulin, Friš i (od 79. A. Nesti ), D. Nemet, D. Friš i , Škoda (od 46. Dino Nemet), Lukša, Grozdek (od 69. R. Nesti ). Trener: Sre ko Gabaj. Žuti kartoni: Balenovi , Šalamon, Kolari (Podturen).

SK – GRANI AR 1:0 (1:0) EHOVEC. Igralište SK-a. Suci: Jadran Kukovec (Ma kovec), Mladen Puklavec (G. Mihaljevec), Josip Jurinec (Ivanovec). Delegt: Željko Štefanac ( akovec).

Strijelac: 1:0 Kramar (5).

SK: Vojvoda, Baranaši , Žvorc, Ke ekš, Graši , Hižman, Horvat, Lon ari , Varošanec, Švenda (od 71. Pigac), Kramar (od 88. Novak). Trener: Davor Horvat.

GRANI AR: Pancer, Kolari (od 72. Molnar), M. Leva i , B. Leva i , Ciglar (od 46.

Horvat), Blažon, Mesarek, Buhin, S. Blažon, A. Novak (od 62. Furdi), T. Leva i .

Trener: Josip Katan i . Žuti kartoni: Kramar, Žvorc, Baranaši ( SK), B. Leva i , A. Novak (Grani ar).

Crveni kartoni: Graši ( SK), Pancer (Grani ar).

DRAŠKOVEC – GALEB 1:2 (1:2) DRAŠKOVEC. Igralište Draškovca. Suci: Dominik Mihoci ( ukovec), Darko Pokriva (Nedeliš e), Vlado Blaži ( akovec). Delegat: Željko Podgorelec.

Strijelci: 0:1 L. Domini (339, 1:1 Kova (429, 1:2 Granatir (44).

DRAŠKOVEC: Taradi, Vugrinec, Mlinari (od 59. Lon ari ), Dan. Matja i (od 67. J. Repalust), N. Pišpek, Baksa, Kova , Dav. Matja i , F. Pišpek, Židov (od 60. Posedi), D. Repalust. Trener: Dario Kova .

GALEB: Dolenec, Fleten, N. Balent, Soka , Hertelendi, Vuk (od 75. Markan), Car (od 70. Mihoci), Granatir (od 60. Petri ), R. Balent, Slavi ek, Domini . Trener: Damir Pigac. Žuti kartoni: Baksa (Draškovec), Hertelendi (Galeb).

RADNI KI – MLADOST (SM) 3:4 (2:1) GARDINOVEC. Igralište Radni kog. Suci: Vjeran Tuksar (Peklenica), Danijel Ko ila (Žabnik), Ivan Kolari ( akovec). Delegat: Stjepan Perko (Lopatinec).

Strijelci: 0:1 Štrok (17), 1:1 Baksa (19), 2:1 D. Novak (32), 2:2 D. Orehovec (709, 3:2 Baksa (71), 3:3 Papak (85), 3:4 Papak (90).

RADNI KI: Horvat, Carovi , Koren, Toplek, Obadi (od 89. E. Horvat), Paler, S. Novak, Kolari , Baksa, Živkovi , D. Novak. Trener: Vlado Kova ec.

MLADOST: Kranjec, Bogdan (od 62. Papak), Posavec, Šulj, Šamarija, D. Orehovec, Gašpari , Štrok (od 90. J. Papak), Igrec, Blažin i , Hobor. Trener: Marko Fran i . Žuti kartoni: Baksa, S. Novak, Kolari (Radni ki), Hobor, Šulj (Mladost).

DUBRAVA – MLADOST (P) 0:2 (0:0) SIVICA. Igralište Sportski Park. Suci: Dario Bubek (Miklavec), Miran Culjak (Ma kovec), Smiljan Perho (Zasadbreg). Delegat: Mijo Horvat.

Strijelci: 0:1 Fileš (74), 0:2 Kolari (89).

DUBRAVA: uranec, Gavranovi , Paler, D. Mu i , Sršan, Bobi anec, Ko evar, Tkalec, V. Mu i (od 75. Murkovi ), Sabol (od 82. Golubi ), T. Sabol (od 66. Ov ar).

Trener: Vladimir Sabol.

MLADOST: Šantavec, Cirkven i , Z. Možek, Gorupi , Taradi, avlek, M. Možek, Vrbanec, Mlinarec (od 89. Jan ec), Fileš (od 87. Kolari ), Talan (od 70. Sambolec).

Trener: Dušan Podgorelec. Žuti kartoni: Sršan, Sabol (Dubrava), Fileš, Taradi, Gorupi , Z. Možek (Mladost).

Crveni karton: Ko evar (Dubrava).

3. kolo II. ŽNL zapad ME IMUREC – HAJDUK VINDIJA 5:2 (3:0) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište Hraš ica. Suci: Zdravko Toplišnjak (N. Ves), Josip Kedmenec (Sv. Marija), Ivan Vlahek ( ukovec). Delegat: Antun Vlahek.

Strijelci: 1:0 Rešetar (4), 2:0 J. Treska (15), 3:0 M. Bistrovi (34), 4:0 Kregar (59), 4:1 J. Ma ari (61), 5:1 M. Bistrovi (78), 5:2 J. Ma ari (90).

ME IMUREC: Marciuš, Rešetar (od 66. Lon ari ), S. Novak, Kova , Fu ek, Ivanuša, Škvorc, J. Treska (od 80. Levec), M. Bistrovi (od 82. D. ekunec), Kos, Kregar. Trener: Siniša Trajbar.

HAJDUK VINDIJA: Jurovi , Turk (od 60. Radikovi ), D. Hrženjak, T. Jurovi , Gori anec, Šopar (od 60. Dobrani ), J. Ma ari , M. Debelec, M. Ma ari , G. Debelec, Horvat (od 63. K. Hrženjak). Trener: Darko Rob. Žuti kartoni: Turk, D. Hrženjak, K. Hrženjak, K. Hrženjak (Hajduk Vindija).

Crveni karton: Kova (Me imurec).

BRATSTVO – MLADOST (S) 2:1 (2:1) JUROVEC. Igralište ŠRC Per i Mladen-Bokši . Suci: Damir Aldi (Strahoninec), Bojan Rodinger (Totovec), Franjo Horvat (Strahoninec). Delegat: Božidar Jura i .

Strijelci: 1:0 T. Horvat (4-11m), 2:0 Brezove ki (9), 2:1 Š avni ar (14).

BRATSTVO: Tratnjak, urin (od 46. Vrši ), Štefullj, Vukovi , Karlov ec, Kirec, Horvat, Jambrovi (od 67. Pal i), Gori anec (od 75. Trstenjak), Brezove ki, Per i . Trener: Damir Vrbanec.

MLADOST: Rajf, Š avni ar, Kolar, N. Stojko, T. Stojko, Rob, Županec, T. Leva i (od 46. A. Leich), Tuksar (od 71. J. Leva i ), Jakopi , Vran i (od 76. Hošpel). Trener: Marijan Mohari . Žuti kartoni: Karlov ec, Kirec, Trstenjak (Bratstvo), Jakopi , A. Leich, Županec, Tuksar (Mladost).

Crveni karton: Kolar (Mladost).

JEDINSTVO – VENERA 4:0 (1:0) NOVO SELO NA DRAVI. Igralište Jedinstva. Suci: Ivica Križai (Štefanec), Bruno Brljak (D. Dubrava), Drago Mar ec (Mihovljan). Delegat: Ivan Kova (D. Kraljevec).

Strijelci: 1:0 or evi (6-11m), 2:0 Vuruši (48), 3:0 or evi (50), 4:0 Krizman (88).

JEDINSTVO: Turkovi , M. Jaluši , Popovi , Jambroši , N. Jaluši , Vida ek, Štajerec, Plaftak (od 63. Novak), or evi , Rešetar (od 76. Markovi ), Vuruši (od 85. Krizman).

Trener: Mladen Rešetar.

VENERA: Kocijan, Cvetkovi , Buhanec, I. Vabec, E. Ambruš (od 63. Medved), R. Vabec, Z. Peras (od 82. Škvorc), M. Perko, Kerman, T. Ambruš, Kamenar (od 56. I. Ambruš).

Trener: Marijan Kolar. Žuti kartoni: N. Jaluši , Novak (Jedinstvo), I. Vabec, T. Ambruš, Kamenar, L. Vabec, Kerman, Kocijan (Venera).

SLOGA – MURA 2:1 (1:1) ŠTRIGOVA. Igralište Sloge. Suci: Davor Šupljika (Šenkovec), Marinko Hrušoci (Nedeliš e), Mario Pintari (Nedeliš e). Delegat: Davor Drvenkar (Belica).

Strijelci: 0:1 Jurovi (13), 1:1 S. Jambrovi (34-11m), 2:1 Sen ar (75).

SLOGA: Petkovi , Rojko, Vinkovi , Brežnjak, S. Jambrovi , Bogdan, Smolkovi , Gori anec (od 90. Kova ), Rob (od 86. Sobo an), Sen ar, Koraj. Trener: Franjo Klobu ari .

MURA: Novak, Breznik (od 77. Lipovi ), Antoli , M. Novak, Vuruši , D. Stojko (od 85.

Braniša), Jurovi , Vinko, Dragoja, A. Stojko, Na . Trener: Dražen Novak. Žuti kartoni: Rob (Sloga), Vuruši , Antoli , Vinko (Mura).

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Mladost Sveta Marija novom pobjedom izbila na vrh Pobjedom u Gardinovcu Mladost vode a na tablici. Da doma em Radni kom ne e biti lako sa gostima iz Svete Marije pokazalo se ve u 17. minuti kada su zgoditkom Nikole Štroka poveli sa 1-0. Samo je dvije minute trajalo to njihovo vodstvo. Marko Baksa poravnao je na 1-1. Denis Novak Radni ki u 32. minuti dovodi u vodstvo od 2-1 koje su doma i održali do poluvremena. Denis Orehovec je u 70. minuti poravnao na 2-2. Minutu potom drugim svojim zgoditkom Marko Baksa dovodi Radni ki u vodstvo od 3-2. U posljednjih pet minuta utakmice Filip Papak preokre e rezultat u korist gostiju. Prvo je u 85. minuti poravnao na 3-3, a potom u 90. minuti donio pobjedu Mladosti od 4-3. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

U Podbrestu podjela bodova. Croatija je ve u 6. minuti ostala bez Andreasa urina jer je isklju en zbog udaranja doma eg igra a u prekidu igre. Budu nost je prva u 7. minuti zgoditkom Brune Dodleka povela sa 1-0. Marko Ruži uspio je u 29. minuti poravnati na 1-1 i bilo je to sve što se zgoditaka ti e. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

Mladosti bodovi iz Sivice. Dugo je bilo 0-0. Gosti iz Palinovca bili su tijekom cijelog susreta bolja mom ad, propustili su realizirati svoje prigode i utakmicu završiti ranije u svoju korist. Doma a Dubrava od 49. minute igra sa igra em manje jer im je zbog druge opomene isklju en Manuel Ko evar. Goran Fileš u 74. minuti goste dovodi u vodstvo od 1-0. Tri minute kasnije sa klupe doma ih udaljen je trener Vladimir Sabol zbog psovanja suca utakmice Darija Bubeka. Potvrda pobjede Mladosti od 2-0 uslijedila je minutu prije kraja utakmice zgoditkom Nikole Kolari a. Dva doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a.

Minimalna doma a pobjeda SK-a. Zgoditak odluke postigli su doma i odmah na po etku utakmice u 5. minuti, a strijelac je bio Aleksandar Kramar. Deset minuta kasnije doma i ostaju sa igra em manje jer im

je isklju en Zoran Graši koji je u inio grubi prekršaj na gostuju em igra u. Gosti iz Novakovca svoju broj anu prednost nisu u preostalih 75. minuta igre iskoristili barem za poravnanje, ako ne i za pobjedu. ak su se u 72. minuti poravnali jer je Grani aru isklju en vratar Alen Pancer koji je u samo dvije minute 71. i 72. zaradio dvije opomene. Kad smo kod opomenutih tri doma a, a dvojica gostuju ih.

Vidov an iznenadio pobjedom u Podturnu. Imali su gosti iz Donjeg Vidovca ve nakon prvih 45. minuta igre lijepu prednost od 2-0. zgodicima Lea Grozdeka i Danijela Nemeta. Po etkom drugog dijela u 48. minuti na 3-0 povisuje Mario Matulin. Isti igra strijelac je za 4-0 u 61. minuti iz kaznenog udarca. U posljednjih petnaestak minuta doma i uspijevaju zgodicima Matije Kolara ublažiti poraz na 4-2. Tri doma a opomenuta igra a.

Galebu susjedski derbi u Draškovcu. Što se zgoditaka ti e sve su ih gledatelji vidjeli u prvom poluvremenu. Luka Domini u 33. minuti dovodi Galeb u vodstvo od 1-0. Dario Kova poravnao je na 1-1 u 42. minuti. Minutu prije kraja prvog poluvremena zgoditak tri boda vrijedan za goste iz Oporovca postigao je Tomislav Granatir. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

U Tur iš u za Dravu prolaza nije bilo. Siniša Rušanec doveo je Borac PMP u 17. minuti u vodstvo od 1-0.

Matija Markovi poravnao je na 1-1 u 28. minuti. Doma i imaju u 36. minuti kazneni udarac kojeg u zgoditak pretvara Dražen Bister. Dvije minute prije kraja prvog dijela utakmice novi zgoditak Dražena Bistera, ali ovaj puta iz igre za vodstvo od 3-1. Po delegatu Dragutinu Vuku sudac utakmice Zoran Novak oštetio je Dravu u 50. minuti tako što nije dosudio kazneni udarac za njih.

Ipak je Drava u 82. minuti zgoditkom Josipa Hošnjaka ublažila poraz na 3-2. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

BORAC PMP – DRAVA 3:2 (3:1)

BUDU NOST – CROATIA 1:1 (1:1)

TUR IŠ E. Igralište Borca PMP. Suci: Zoran Novak (M. Središ e), Radovan Posedi (Puš ine), Robert Novak (Puš ine). Delegat: Dragutin Vuk ( akovec).

Strijelci: 1:0 Rušanec (17), 1:1 Markovi (28), 2.1 D. Bister (36-11m), 3:1 D. Bister (43), 3:2 Hošnjak (82).

BORAC PMP: Vlah, Mihalec, Kova i , Blažin i , Jankulija (od 76. R. Brumen), Radikovi (od 71. Vrzan), N. Brumen, Jan ec, D. Bister, Srpak, Rušanec. Trener: Boris Radikovi .

DRAVA: Ko iš, Herc, Kos, Mihoci, N. Novak, Mihalac, Hošnjak, Markovi (od 72.

Lipi ), Ruži (od 46. Batoli ), Orehovec, Igrec. Trener: Ivan Bartoli . Žuti kartoni: Srpak (Borac PMP), N. Novak, Ko iš (Drava).

PODBREST. Igralište Budu nosti. Suci: Božidar Kolari (NSR), Robert Radek (Pribislavec), Ivan Pergar (Zasadbreg). Delegat: Dragutin Horvat (Belica).

Strijelci: 1:0 B. Dodlek (7), 1:1 M. Ruži (29).

BUDU NOST: Buza, Pani (od 85. Ciglari ), D. Višnji , Hali , A. Domini , Lastavec, A. Hali , Ciglari (od 73. Klobu ari ), B. Dodlek (od 88. D. Ciglari ), Balent, Miši .

Trener: Ivan Gajnik.

CROATIA: Patar ec, urila, Gori anec (od 26. D. Bali), Kolar, urin, Hunjadi, Ruži , Kosi, Kr mar (od 88. Jeleni ), M. Ruži , J. Bali. Trener: Kristijan Varga. Žuti kartoni: Hali (Budu nost), Kosi (Croatia).

Crveni karton: urin (Croatia).

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Puš ine izbile na vode u poziciju Pred velikim brojem gledatelja u Puš inama gdje je gostovalo obližnja Drava Kuršanec igralo se oštro i u ponekim situacijama i preoštro. Rezultat toga su i petorica doma ih opomenutih igra a, a gostuju a samo dvojica.

Puš ine se povele u 12. minuti zgoditkom Saše Vidovi a.

Po etkom drugog poluvremena u 50. minuti na 2-0 povisuje Tomica Celinger. Davor Medved smanjio je na 2-1 u 53. minuti. Damir Knezi dvije minute prije kraja utakmice svojim zgoditkom postavlja kona nih 3-1 za Puš ine.

Odli na nogometna predstava Me imurca na doma em terenu protiv Hajduk-Vindije. Momci trenera Trajbara igraju otvoren nogomet u kojem je najvažnije posti i zgoditak više, a ovaj put su uspjeli sti i do uvjerljive pobjede od ak +3 gola razlike koje su zadržali i s igra em manje na terenu. Naime, do 34. minuti vodili su 3-0, a zabili su Ivan Rešetar, Jurica Treska i Miljenko Bistrovi . Nakon toga ubrzo su ostali s igra em manje na terenu, jer je Deni Kova srušio gostuju eg igra a u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. Me utim, gosti i s igra em više nisu došli do daha. Štoviše, u nastavku su primili i etvrti zgoditak (Bojan Kregar), nakon kojeg su se doma i ipak malo opustili i dopustili i koji gol gostima. Na 4-1 smanjio je Josip Ma ari , ali to nije bilo sve. Bistrovi zabija svoj drugi zgoditak za 5-1, a kona nih 5-2 postavlja još jednom Ma ari .

Odli na utakmica u kojoj su gledatelji osim 7 zgoditaka, vidjeli još dva udarca u okvir gola (po jedan svake ekipe).

Gosti su zaradili i etiri žuta kartona, a doma i su ostali samo na isklju enju Kova a.

Glatka pobjeda Jedinstva nad Venerom PMP. Sa po jednim postignutim zgoditkom u svakom poluvremenu Slavko or evi je bio kreator doma e pobjede Jedinstva.

Prvi zgoditak na utakmici u 6. minuti postigao je iz opravdano dosu enog kaznenog udarca. Goran Vuruši bio je strijelac za doma e u 48. minuti i Davor Krizman dvije minute prije kraja utakmice postavlja kona nih 4-0. Dva doma a, a šest gostuju ih opomenutih igra a.

Bratstvo nanijelo prvi poraz Mladosti. Za petnaest minuta sve je bilo gotovo u Jurovcu. Tomislav Horvat iz

kaznenog udarca u 4. minuti dovodi Bratstvo u vodstvo od 1-0. David Brezova ki u 9. minuti povisuje doma e vodstvo na 2-0, a Ivan Š avni ar u 14. minuti smanjuje doma e vodstvo na 2-1. Do kraja prvog dijela u 45. minuti Aleksandar Kolar u prekidu igre laktom u trbuh udara doma eg igra a. U drugom poluvremenu u 83. minuti Mladosti je sa klupe udaljen trener Marijan Mohari zbog u estalih prigovora na odluke suca utakmice Damira Aldi a. Traže gosti iz Selnice u 61. minuti kazneni udarac, ali je sudac Aldi procijenio da prekršaja nije bilo. Tri doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a.

Iz Mihovljana bodovi odlaze u Šenkovec. Nakon 24. minute igre zgoditkom Karla Posavca Sloboda je imala vodstvo od 1-0. U drugom su poluvremenu gledatelji vidjeli ak pet zgoditaka. Franjo Radikovi poravnao je na 1-1 u 57. minuti. Novo vodstvo doma a Sloboda ima u 65. minuti, a strijelac je bio po drugi puta na utakmici Karlo Posavec. Šenkovec do tri gostuju a boda dolazi u posljednjih 15 minuta utakmice. Dejan Korent u 75. minuti poravnava rezultat na 2-2. Prvi puta gosti su poveli u 78. minuti zgoditkom Darija Novaka. Goran Kolar je u 90. minuti samo potvrdio pobjedu od 4-2. Po izlasku sa terena za igru na kraju utakmice skupina doma ih gledatelja negodovala je na rad pomo nog suca Renata Vuka. etiri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Sloga bolja od Mure. Gosti iz Hlapi ine samo u prvih pola sata igre pokazuju nešto više od doma ina kada i u 13. minuti zgoditkom Luke Jurovi a dolaze do vodstva od 1-0. Doma a Sloga do poravnanja rezultata stigla je u 34. minuti iz kaznenog udarca kojeg je uspješno realizirao kapetan mom adi Smiljan Jambrovi . Matej Sen ar je svojim zgoditkom u 75. minuti doveo Slogu do pobjede od 2-1.

Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a.

U Strahonincu Trnovcu bod. Prvo je poluvrijeme pripalo doma inu, a drugo gostima iz Trnovca. Ve u 10. minuti doma i nisu uspjeli realizirati kazneni udarac, a gosti su ostali bez Gorana Pavlekovi a koji je u dvije minute 10. i 11. zaradio dvije opomene i zbog toga bio isklju en iz igre.

STRAHONINEC – TRNOVEC 1:1 (1:0)

SLOBODA – ŠENKOVEC 2:4 (1:0)

PUŠ INE – DRAVA 3:1 (1:0)

STRAHONINEC.IgrališteBujanStjepan-Stipi .Suci:DarkoFilip i (Slakovec),DraženSukanec (S. Ves), Dragutin Novak (Lopatinec). Delegat: Antun Mesari (M. Mihaljevec).

Strijelci: 1:0 M. Zorkovi (27), 1:1 ešnjaj (74).

STRAHONINEC: Bertapelle, N. Zobec, Jaluši (od 75. T. Novak), E. Zobec, Bujan, D. Zorkovi , M. Zorkovi , Zlatarek, Krišto i , Lackovi , Kuqi, Lisjak. Trener: Dražen Fric.

TRNOVEC: Kiri , ešnjaj, Gyo i, Pavlekovi (od 65. Štefulj), Mar ec, Zobec, Fras, Brez, Horvat, Bacinger (od 50. Benc), Koprivec, Košak (od 86. Srnec). Trener: Krešo Žnidari . Žuti kartoni: N. Zobec, M. Zorkovi , Bujan, Lackovi (Strahoninec), Bacinger, Gyo i, Brez (Trnovec).

Crveni kartoni: Krišto i (Strahoninec), Pavlekovi (Trnovec).

MIHOVLJAN. Igralište Ciglana. Suci: Franjo Hergoti (Ž. Gora), Siniša Luka i ( akovec), Renato Vuk (Ivanovec). Delegat: Slavko Vodopija.

Strijelci: 1:0 Posavec (24), 1:1 Radikovi (57), 2:1 Posavec (65), 2:2 Korent (75), 2:3 D. Novak (78).

SLOBODA: Kova i , Pintari (od 46. Višnjari ), Gori anec, Tisaj, Medved, Rešetar, Tremski, Orehovec, Posavec, Sovar (od 78. Belše), Lukman. ŠENKOVEC: Šegovi , Radikovi , Vugrinec, Zanjko, Ban, M. Novak, Thes (od 66. S. Debelec), Korent, D. Novak (od 81. Kranjec), Gori anec (od 90. I. Thes), Kolar. Trener: Mario Zaspan. Žuti kartoni: Lukman, Tremski, Medved (Sloboda), M. Thes (Šenkovec).

PUŠ INE. Igralište Puš ina. Suci: Velimir Leva i (Novakovec), Josip Novak ( akovec), Antun Koruni (Lopatinec). Delegat: Josip Baksa (Belica).

Strijelci: 1:0 S. Vidovi (12), 2:0 Celinger (50), 2:1 Medved (53), 3:1 Knezi (88).

PUŠ INE: Majurec, urila, Pintari , Novosel, Skupnjak (od 30. Florijani ), Pozder, Knezi , Celinger, Dove er (od 77. Žnidari ), La evi , S. Vidovi (od 68. M. Vidovi ).

Trener: Stanislav Posavec.

DRAVA: Martin evi , Jaluši , Bajkovec, Carevi , Fran i , Šol, Dombaj, Kozjak, Medved, Liber, Treska. Trener: Goran Hadži . Žuti kartoni: Novosel, Skupnjak, urila, Celinger, Pozder (Puš ine), Carevi , Šol (Drava).

LISTA STRIJELACA 5 zgoditaka – Luka Domini (Galeb) 4 zgoditka – Mario Matulin (Vidov an), Ma ja Kolar (Podturen), Marko Ruži (Croa a) 3 zgoditka – Leo Grozdek (Vidov an)

FAIR PLAY Isklju eni: Zoran Graši ( SK), Alen Pancer (Grani ar N), Manuel Ko evar, Vladimir Sabol trener (Dubrava), Andreas urin (Croa a) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Ma ja Kolari (Radni ki), Goran Fileš (Mladost Pal.)

STATISTIKA 26 pos gnu h zgoditaka ili 3,7 po utakmici 31 opomenu igra 5 isklju enja 2 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

Rezultati 3. kola: Radni ki - Mladost (SM) 3-4; Podturen - Vidov an 2-4; Budu nost (P) - Croatia 1-1; SK - Grani ar (N) 1-0; Borac PMP - Drava (DM) 3-2; Dubrava - Mladost Palinovec 0-2; Draškovec - Galeb 1-2

TABLICA 1. Mladost (SM) 2. Croa a 3. Mladost Palinovec 4. SK 5. Vidov an 6. Galeb 7. Borac PMP 8. Budu nost (P) 9. Dubrava 10. Podturen 11. Grani ar (N) 12. Drava (DM) 13. Draškovec 14. Radni ki

3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

3 2 2 2 2 2 2 1 1 1 1 0 0 0

0 1 1 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 1 1 1 1 2 2 2 3 3 3

7:4 10:5 5:1 4:2 11:6 7:5 6:5 4:4 6:6 9:10 3:6 4:7 2:9 7:15

9 7 7 7 6 6 6 4 3 3 3 0 0 0

Parovi slijede eg kola: Mladost (SM) – Galeb; Mladost Palinovec – Draškovec; Drava (DM) – Dubrava; Grani ar (N) - Borac PMP; Croatia – SK; Vidov an - Budu nost (P); Radni ki - Podturen

LISTA STRIJELACA 5 zgoditaka – Slavko or evi (Jedinstvo NSD) 4 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec), Josip Ma ari (Hajduk Š)

FAIR PLAY Isklju eni: Petar Krišto (Strahoninec), Goran Pavlekovi (Trnovec), Aleksandar Kolar, Marijan Mohari trener (Mladost S), Deni Kova (Me imurec) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nema: Dario Brez (Trnovec)

STATISTIKA 29 pos gnu h zgoditaka ili 4,1 po utakmici 44 opomenuta igra a 5 isklju enja 4 kaznena udarca dosu ena, a 3 realizirani

Rezultati 3. kola: Me imurec - Hajduk (Š) 5-2; Strahoninec - Trnovec 1-1; Puš ine - Drava (K) 3-1; Sloboda (M) – Šenkovec 2-4; Jedinstvo (NSD) - Venera PMP 4-0; Bratstvo (J) - Mladost (S) 2-1; Sloga (Š) - Mura 2-1

TABLICA 1. Puš ine 2. Me imurec 3. Jedinstvo (NSD) 4. Mladost (S) 5. Šenkovec 6. Sloga (Š) 7. Drava (K) 8. Bratstvo (J) 9. Mura 10. Venera PMP 11. Hajduk (Š) 12. Trnovec 13. Strahoninec 14. Sloboda (M)

3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

3 2 2 2 2 1 1 1 1 1 0 0 0 0

0 1 0 0 0 2 1 1 0 0 2 2 1 0

0 0 1 1 1 0 1 1 2 2 1 1 2 3

8:1 9:3 8:4 6:5 7:7 4:3 4:4 3:3 5:6 3:8 6:9 4:7 4:7 6:10

9 7 6 6 6 5 4 4 3 3 2 2 1 0

Parovi slijede eg kola: Hajduk (Š) – Mura; Mladost (S) Sloga (Š); Venera PMP - Bratstvo (J); Šenkovec - Jedinstvo (NSD); Drava (K) - Sloboda (M); Trnovec – Puš ine; Me imurec - Strahoninec

Miljenko Zorkovi prvi je na eo mrežu Kristijana Kiri a u 27. minuti za doma e vodstvo od 1-0. Bruno ešnjaj uspio je poravnati rezultat na kona nih 1-1 u 74. minuti utakmice. U 84. minuti Petar Krišto i povla io je napada a Trnovca za majicu i tako ga sprije io u izglednoj prigodi posti i zgoditak.

Naravno sudac utakmice Darko Filip i istoga je isklju io.

Pet doma ih, a trojica gostuju ih opomenutih igra a.

7. rujna 2010.

3. kolo III. ŽNL istok NAPREDAK – ROMSKA VATRA 13:1 (6:0) GORNJI KRALJEVEC. Igralište Gmajna. Suci: Mihael Belovi (NsnD), Ivan Kržina (NSR), Dražen Šajnovi ). Delegat: Stjepan uranec (Šenkovec).

Strijelci: 1:0 Bujan (6), 2:0 Vidra (17), 3:0 Vidra (20), 4:0 N. Jambroši (28), 5:0 N. Jambroši (35), 6:0 Vidra (42), 7:0 D. Jambroši (47), 8:0 D. Jambroši (60), 9:0 Hutinec (75), 10:0 Vidra (81), 10:1 M. Ignac (83), 13:1 Mih. Ma ari (84).

NAPREDAK: Žganec, Matoša (od 46. Govedi ), N. Jambroši , Žganec, Bujan (od 46.

Turk), Mih. Ma ari , Kova i (od 60. Hutinec), D. Jambroši , Vidra, Tkalec, Cilar.

Trener: Siniša Mikolaj.

ROMSKA VATRA: D. Kalanjoš, . Orušuš (od 60. M. Kalanjoš), B. Oršuš, M. Ignac, Mar. Oršuš, Lj. Ignac (od 75. Ig. Oršuš), K. Balog, S. Oršuš, Mar. Balog, Kolar, I. Oršuš.

TRNJE – HODOŠAN 1:3 (1:0) SVETI JURAJ U TRNJU. Igralište Trnje. Suci: Željko Kova i (Šenkovec), Petar Ruži (Strelec), Vladimir Granatir (Sv. Juraj u Trnju). Delegat: Franjo Kocijan (Šenkovec).

Strijelci: 1:0 Furundžija (9), 1:1 Bašnec (50), 1:2 G. Strahija (80), 1:3 Bašnec (85).

TRNJE: Vuk, Tišljari , Miho ek, Kramar, Kolari , Puri , Jasni , R. Strahija (od 30.

Faji ), Jankulija, Furundžija, Hadi (od 55. Blažeka). Trener: Franjo Jan ec.

HODOŠAN: M. Krznar, Košak, Vadlja (od 46. G. Strahija), Hranjec, Naran a, D. Krznar, Murkovi , Kranj ec, Bašnec (od 86. Mesari ), Kova , Majeti (od 71. M. Blagus).

Trener: Goran Strahija. Žuti kartoni: Kramar (Trnje), Majeti (Hodošan).

BORAC – OTOK 3:0 (2:0) DONJI HRAŠ AN. Suci: Mladen eke (Ferketinec), Zoran Mezga (M. Mihaljevec), Damir Mesari (Peklenica). Delegat: Marijan Sabol (Gardinovec).

Strijelci: 1:0 Vrbanecv (8), 2:0 Jankovi (43-11m), 3:0 Jankovi (80).

BORAC: Taradi, Kolari , Bari , Jur ec (od 70. Far), Malovi , Vrbanec, Pavlic, Jankovi , Ivkovi (od 46. L. Branilovi ), Pozderec, Zrna. Trener: Damir Far. OTOK: Farkaš, Z. Novak, Vargek, Malek, J. Novak, Vuji , S. Kalšan (od 37. Šimec, od 46.

Toplek), Bermanec, Z. Kalšan, Turk, Blažin i . Trener: Ivica Kalšan. Žuti kartoni: Malovi (Borac), Vuji , J. Novak, Blažin i (Otok).

Crveni karton: Bari (Borac), Z. Kalšan (Otok).

OMLADINAC – EKO 1:1 (0:1) DRŽIMUREC-STRELEC. Igralište Omladinca. Suci: Milivoj Bali (Nedeliš e), Željko Ivanuša (Dunjkovec), Martina Koprivec (Palovec). Delegat: Toni Martinjaš ( akovec).

Strijelci: 0:1 Rudni ki (10), 1:1 Patafta (63).

OMLADINAC: R. Saka , Klekar, T. Dodlek (od 67. Jankovi ), D. Dodlek, Malovi , Horvat (od 61. Škvorc), B. Novak, Domjani , Valenti , S. Saka , Patafta. Trener: Darko Sabol.

EKO: Pintari , Gori anec, A. Horvat, N. Novak, Sabadi, . Balog, D. Novak, Lastavec (od 78. Z. Novak), Bajri (od 56. Dan. Novak), Mihaljkovi , Rudni ki (od 56. Bedi ). Žuti kartoni: T. Dodlek, Valenti (Omladinac), Gori anec (Eko).

KRALJEV AN 38 – MLADOST URKIN 6:0 (2:0) DONJI KRALJEVEC. Igralište Fondacije. Suci: Marijan Duman i ( akovec), Kristijan Genc (Dunjkovec), Dražen Novak (NSR). Delegat: Dragutij Hozjak (Prelog).

Strijelci: 1:0 Lipi (10), 2:0 Lipi (30), 3:0 Lipi (47), 4:0 S. Cvek (54-11m), 5:0 Miketek (71), 6:0 Belovi (78).

KRALJEV AN 38: Mar ec, Filipaši (od 71. S. Slavi ek), Pigac, Križai , Belovi , Lipi (od 68. Špoljar), Štefok, Baksa, Cvek, Miketek, V. Cvek (od 62. H. Slavi ek). Trener: Danijel Mar ec.

MLADOST URKIN: Magdaleni , T. Krznar, Hajdarovi , Bo kaj, Žerjav, D. Novak (od 64. Hliš ), A. Ciceli, Kocijan, J. Ciceli, Hutinec (od 38. N. Novak), Varga. Trener: Renato Ciceli. Žuti kartoni: D. Novak, Žerjav, Hliš (Mladost urkin).

Crveni karton: Žerjav (Mladost urkin).

3. kolo III. ŽNL zapad KRIŠTANOVEC – DONJI KONCOV AK 1:2 (1:1) KRIŠTANOVEC. Igralište Trate. Suci: Rudolf ižmešija (D. Dubrava), Morano Vlah (D. Mihaljevec), Bernard Vu enik (D. Dubrava). Delegat: Jasmin Jambroši (Tur iš e).

Strijelci: 0:1 A. Sklepi (21), 1:1 Januši (34), 1:2 D. Flac (84).

KRIŠTANOVEC: Šimuni , Miš. Medlobi, Mikulaj, Belše, Sabol, J. Novak, Mat. Medlobi, Radikovi (od 48. D. Kova i ), Januši , Žuni , M. Januši . Trener: Zdravko Horvat.

DONJI KONCOV AK: M. Horvat, Brezni ar, D. Flac, T. Hrženjak, Hozjan, Koraj, Sklepi , M. Pleh, M. Flac (od 88. B. Pleh), M. Horvat (od 76. Saka ), M. Sklepi (od 66. Vrhar). Trener: Ivan Sklepi . Žuti kartoni: Mat. Medlobi (Krištanovec), M. Pleh (D. Koncov ak).

ZEBANEC – TORPEDO 2:1 (0:0) ZEBANEC. Igralište Zebanca. Suci: Goran Žganec (S. Ves), Robert Horbec (Kuršanec), Luka Jalušu (NsnD).

Strijelci: 1:0 Petkovi (47), 2:0 Šafari (57), 2:1 Pintari (78).

ZEBANEC: Pokriva , Puri (od 69. Vodušek), Ter, N. Horvat (od 79. urin), Žerjav, Radek, Petkovi , Tkal ec, Šprajc (od 66. Rajf), Šafari , Kodba. Trener: Neven Horvat.

TORPEDO: Herceg, Govedi , Vugrinec (od 61. F. Strojko), David, Sanjkovi , Filipovi (od 61. Biber), Pintari , Fran i , Jambroši (od 76. Horvat), D. Tuksar, N. Tuksar. Trener: Klaudijo Biber. Žuti kartoni: Ter, Petkovi , Tkal ec, Radek (Zebanec), Jambroši , Pintari (Torpedo).

DINAMO – JEDINSTVO (GM) 1:7 (0:2) ŽIŠKOVEC. Igralište Žiškovca. Suci: Tihomir Kralji (Vularija), Matija repinko (Puš ine), Dario Kos (NsnD). Delegat: Drago Koruni (Šenkovec).

Strijelci: 0:1 Herceg (5), 0:2 Trtinjak (40), 1:2 Mošmondor (47), 1:3 D. Mikulan (50), 1:4 Trtinjak (52), 1:5 Ladi (69), 1:6 M. Krumpi (75), 1:7 Ladi (84).

DINAMO: S. Novak, Hunjadi, Bani , Brdar, Vukoja (od 60. Šoštari ), Štrek (od 40. Jug), Toplek, Mošmondor, Šparavec, Rudni ki, Zemlji (od 72. Mezga).

Trener: Radovan Preložnjak.

JEDINSTVO: Ter, S. Krumpi , M. Krumpi , Fujs (od 19. N. Horvat), Plantak, Vuk (od 72. Miljan i ), D. Mikulan, Ladi , Borko (od 58. Hatlak), Herceg, Trtinjak. Trener: Goran Mikulan. Žuti kartoni: Vukoja, Šoštari (Dinamo), M. Krumpi (Jedinstvo).

POBJEDA – BRATSTVO (P) 3:0 (1:0) GORNJI HRAŠ AN. Suci: Branko Martan (Štefanec), Boško Martan (Štefanec), Mario Gregurina (M. Subotica). Delegat: Matija Poredoš.

Strijelci: 1:0 Ladi (14), 2:0 Tkal ec (58), 3:0 Ladi (73).

POBJEDA: or evi , Tkal ec, Kova (od 75. Hanžekovi ), Kocijan (od 79.

Kova i ), Golub, Borko, N. Tkal ec (od 70. Škvorc), Ladi , T. Kocijan, M. Kova i , Kresinger. Trener: Željko Vukši .

BRATSTVO: Jambrovi , M. Novak (od 74. D. Novak), Polak, M. abradi, Miljan i (od 83. Mikulan), B. Novak, J. Boži (od 84. Kova i ), Dan. Novak, Golub, Trupkovi , Leskovar. Trener: Vladimir Hunajdi. Žuti kartoni: Golub (Pobjeda), Miljan i , D. Novak (Bratstvo).

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Vode a trojka ne posustaje, najviše problema imao Hodošan Šestica Kraljev ana 38 Mladosti urkin. Nakon prvog poluvremena doma i su imali prednost od 2-0. Oba puta strijelac je bio Luka Lipi . Po etkom drugog dijela u 47. minuti isti igra povisuje na 3-0 vodstvo Kraljev ana 38.

U 54. minuti kada je sudac utakmice Marijan Duman i dosudio kazneni udarac za doma e gostuju i kapetan mom adi Stjepan Žerjav prigovorio je na odluku suca i zaradio opomenu. No, to mu nije bilo dovoljno pa je nastavio psovati i naravno zaradio isklju enje, a Silvestar Cvek kazneni udarac pretvorio u zgoditak za vodstvo od 4-0. Do kraja utakmice broj ano slabiji gosti iz Dekanovca primili su još dva zgoditka. Roberto Miketek bio je strijelac za 5-0 u 71. minuti, a kona nih 6-0 za doma e postavlja u 78. minuti Nino Belovi . Kraljev an 38 bez opomenutog igra a, a gostima tri opomene.

Pobjeda Hodošana u Svetom Jurju u Trnju. Prije samog po etka utakmice sudac utakmice Željko Kova i bio je na muci jer mu se nije pojavio pomo nik Smiljan Šafari iz Zasadbrega. Zamjenu je pronašao u Vladimiru Granatiru bivšem doma em igra u koji je svoj posao obavio vrlo uspješno prema izvješ u delegata utakmice Franje Kocijana. Doma e Trnje rano je u 9. minuti zgoditkom Ivana Furundžije povelo 1-0 i tijekom prvog poluvremena bilo bolje od gostiju iz Hodošana. U drugom poluvremenu Hodošan preuzima inicijativu i preokre e rezultat u svoju korist. Odmah po etkom drugog poluvremena u 50. minuti na 1-1 poravnao je Zdravko Bašnec. Tek u posljednjih desetak minuta utakmice gosti uspijevaju do i do pobjede.

Igra -trener Goran Strahija koji se sam uveo u igru u 46. minuti donosi Hodošanu svojim zgoditkom u 80. minuti vodstvo od 2-1. Pet minuta kasnije drugi zgoditak na uta-

BUDU NOST – JADRAN 5:1 (2:1) MIKLAVEC. Igralište Budu nosti. Suci: Darijan Zadravec (M. Središ e), Filip Aldi (Strahoninec), Marko Toth (S. Ves). Delegat: Tomislav Šolti .

Strijelci: 1:0 Cirkven i (29), 1:1 Kolari (38), 2:1 Cirkven i (39), 3:1 Cirkven i (53), 4:1 Cirkven i (60), 5:1 F. Sklepi (89).

BUDU NOST: Lon ari , V. Sklepi (od 80. F. Sklepi ), Berdin, Z. Drk, Zadravec, Sermek, Lisjak (od 68. Antolovi ), D. Drk, Cirkven i , Jambroši (od 73. Cerovec), Okreša.

Trener: Zoran Radovan.

JADRAN: Kameni , Mihalic (od 73. Štampar), Bacinger, Posavec, Palašek, Toplek (od 75. Boži ), D. Drvoderi , I. Novak, Kolari , M. Novak, Bertovich, Hatlak. Trener: Ivan Novak. Žuti kartoni: Lisjak, Berdin (Budu nost).

kmici Zdravka Bašnec-Zeca za pobjedu Hodošana od 3-1.

Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

Visoki poraz Jadrana u Miklavcu. Utakmica je kasnila deset minuta jer su gosti došli sa plavim dresovima kakve imaju i doma ini prijavljene. U prvom poluvremenu Jadran se još donekle držao, ali etverostruki strijelac Bojan Cirkven i bio je dovoljan za visoku doma u pobjedu Budu nosti. Dva je zgoditka postigao u prvom poluvremenu u 29. i 39. minuti, a dva u drugom poluvremenu u 53. i 60 minuti. Zoran Kolari bio je taj koji je u 38. minuti poravnao rezultat na 1-1. Jadran je u prvom poluvremenu bio ošte en od strane suca utakmice Darijana Zadravca za ne dosu eni kazneni udarac, iako je pomo ni sudac Filip Aldi isti signalizirao. Naime, radilo se o igranju lopte rukom od strane doma eg obrambenog igra a u svom kaznenom prostoru. Minutu prije kraja utakmice svojim zgoditkom Filip Sklepi postavlja kona nih 5-1 za doma e. Dva opomenuta igra a i to oba doma a.

Trinaest zgoditaka Napretka. Gost u Gornjem Kraljevcu bila je Romska vatra. Šest su zgoditaka gosti iz Piškorovca primili u prvom poluvremenu, a sedam u drugom, ali su i jedan u drugom poluvremenu postigli. Pošlo je to za nogom Miri Ignacu. Za doma i Napredak strijelci su bili šest puta Emil Vidra, po dva puta Nino Jambroši i Dalibor Jambroši , a po jednom Zvonimir Bujan, Luka Hutinec i Mihael Ma ari . U korektnoj igri kartoniranih igra a nije bilo.

Bez pobjednika u Držimurec-Strelcu. Dino Rudni ki doveo je goste iz Svetog Križa u vodstvo od 1-0 u 10. minuti.

Prvo poluvrijeme Eko je bio bolja mom ad. U drugom dijelu slika na terenu se promijenila u korist doma eg Omladinca.

Ipak doma ini su samo uspjeli u 63. minuti preko Smiljana Patafte poravnati rezultat na kona nih 1-1. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

Glatka doma a pobjeda Borca. Zoran Vrbanec prvi je u 8. minuti zatresao mrežu gostiju iz Otoka. Dvije minute prije odmora Elvis Jankovi iz opravdano dosu enog kaznenog udarca povisuje doma e vodstvo na 2-0. Isti igra svojim drugim zgoditkom na utakmici u 80. minuti postavlja kona nih 3-0 za Borac. U dvije minute dva isklju enja.

Prvo u 74. minuti Zoran Kalšan iz mom adi Otoka jer je udario doma eg igra a u predjelu ramena, a potom u 75. minuti Marino Bari zbog druge opomene. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a.

LISTA STRIJELACA 13 zgoditaka – Luka Lipi (Kraljev an 38); 12 zgoditaka – Zdravko Bašnec (Hodošan); 11 zgoditaka – Silvestar Cvek (Kraljev an 38); 9 zgoditaka – Bojan Cirkven i (Budu nost M), Nino Belovi (Kraljev an 38); 6 zgoditaka – Emil Vidra (Napredak); 5 zgoditaka – Mario Kova evi (Hodošan); 4 zgoditka – Mihael Ma ari (Napredak); 3 zgoditka – Dario Kranj ec (Hodošan), Ivan Furundžija (Trnje), Tomislav Baksa, Roberto Miketek (Kraljev an 38)

FAIR PLAY Stjepan Žerjav (Mladost urkin), Marino Bari (Borac DH), Zoran Kalšan (Otok)

STATISTIKA 35 pos gnu h zgoditaka ili 5,8 po utakmici 14 opomenu h igra a 3 isklju ena igra a 2 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

Rezultati 3. kola: Napredak - Romska vatra 13-1; Trnje – Hodošan 1-3; Budu nost (M) – Jadran 5-1; Borac (DH) – Otok 3-0; Omladinac (DS) – Eko 1-1; Kraljev an 38 - Mladost (D) 6-0

TABLICA 1. Kraljev an 38

3

3

0

0

42:2

9

2. Hodošan

3

3

0

0

26:1

9

3. Budu nost (M)

3

3

0

0

12:4

9

4. Napredak

3

2

0

1

17:8

6

5. Mladost (D)

3

2

0

1

5:7

6

6. Eko

3

1

1

1

6:4

4

7. Trnje

3

1

1

1

4:5

4

8. Borac (DH)

3

1

0

2

5:8

3

9. Jadran

3

0

1

2

5:11

1

10. Omladinac (DS)

3

0

1

2

2:10

1

11. Otok

3

0

0

3

2:9

0

12. Romska vatra

3

0

0

3

2:59

0

Parovi slijede eg kola: Romska vatra - Mladost (D); Eko Kraljev an 38; Otok - Omladinac (DS); Jadran - Borac (DH); Hodošan - Budu nost (M); Napredak - Trnje

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Vode i dvojac Jedinstvo (GM) i D. Koncov ak Jedinstvo lako do bodova u Žiškovcu. Lak su zalogaj bili igra i Dinama za goste iz Gornjeg Mihaljevca. U prvom su dijelu gosti imali vodstvo od 2-0. U drugom poluvremenu nešto su puca ki bili raspoloženiji da bi na kraju završilo 7-1 za goste. Taj jedini Dinamov zgoditak u 47. minuti postigao je Nikola Mošmondor. Za Jedinstvo dvostruki strijelci bili su Roman Trtinjak i Mihael Ladi , a po jednom Alen Herceg, Damir Mikulan i Mišo Krumpi . Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

Donjem Koncov aku pobjeda u Krištanovcu. U vrlo izjedna enoj i borbenoj igri gosti su svoje prigode realizirali i na kraju sasvim zasluženo pobijedili. Gosti su prvi poveli u 21. minuti zgoditkom Aleksandra Sklepi a. Mario Januši je u 34. minuti poravnao na 1-1. Pobjednik je odlu en šest minuta prije kraja kada je svojim zgoditkom Damjan Flac Donjem Koncov aku donio pobjedu od 2-1. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi. Nakon završetka utakmice po silasku sa terena za igru pri uvni igra Krištanovca Mišo Kova i napucao je loptu u le a sucu utakmice Rudolfu ižmešiji.

Derbi pripao Malom Mihaljevcu. Gost je bio Hajduk iz Brezja. Doma i su zgodicima Milana Posavca i Zorana Varge ve u 11. minuti utakmice imali vodstvo od 2-0. Tihomir Karni nik smanjio je u 16. minuti na 2-1. Sandi Pušar u 60. minuti povisuje doma e vodstvo na 3-1. Kona nih 4-1 za Mali Mihaljevec djelo je Mire Mesari a u 90. minuti. Dva doma a, a pet gostuju ih opomenutih igra a.

Zebancu pobjeda nad Torpedom. Nakon prvih 45. minuta zgoditaka nije bilo. Igrala se 47. minuta, a doma i zgoditkom Danijela Petkovi a dolaze u vodstvo od 1-0. Deset minuta kasnije ve je 2-0, a strijelac Tomislav Šafari . Zgoditkom Antonija Pintari a u 78. minuti Torpedo je ublažio poraz na 2-1. etiri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

«Trica» Pobjede Bratstvu. Nakon ranog vodstva iz 14. minute kada je strijelac za doma e bio Nikola Ladi trebalo je dosta vremena Pobjedi da osigura doma u pobjedu.

Nikola Tkal ec strijelac je za 2-0 u 58. minuti, a kona nih 3-0 postavio je u 73. minuti svojim drugim zgoditkom na utakmici Nikola Ladi . Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Uz «kišu» zgoditaka u Prekopi pobjeda doma inu. ak devet zgoditaka vidjeli su gledatelji koji su u nedjelju popodne došli na utakmicu u Prekopu. Do 55. minute doma i Plavi 1975 imali su sigurno vodstvo. Tada gosti iz Ma kovca dolaze do izjedna enja na 3-3. Pet minuta kasnije Omladinac dolazi do vodstva od 4-3, a potom doma i preokre u rezultat u svoju korist i tri minute prije kraja utakmice dolaze do pobjede od 5-4. Za Plave 1975 dvostruki strijelac je bio Tomislav Bistrovi , a po jednom Miljenko Trajbar, Saša Novak i Emanuel Škvorc. Za Omladinac dvostruki strijelac Vlado Dodlek, a po jednom Silvio Vuruši i Antonio Vida i . Samo jedan doma i opomenuti igra a, a ak petorica gostuju ih.

MALI MIHALJEVEC – HAJDUK (B) 4:1 (2:1)

PLAVI 1975 – OMLADINAC (M) 5:4 (3:1)

MALI MIHALJEVEC. Igralište Mali Mihaljevec. Suci: Dražen Jur ec (D. Kraljevec), Željko Novak (Prelog), Damir Klari (D. Mihaljevec). Delegat: Zvonko Novakovi (Totovec).

Strijelci: 1:0 Posavec (3), 2:0 Varga (11), 2:1 Karni nik (16), 3:1 Pušar (60), 4:1 Mesari (90).

MALI MIHALJEVEC: Juriši , N. Bestijani , M. Peras, Srnec, Se an, Trupkovi , Varga (od 81. anadi), Makšadi, Posavec, Zadravec (od 65. M. Mesari ), Pušar (od 89. Žnidar). Trener: Krunoslav Mezga.

HAJDUK: Horvat, Domini , Trupkovi , Pintari (od 59. Posedi), Perko (od 40.

Petri evi ), Sen ar, Gregorin i , M. Trupkovi , Buhanec, Jarni (od 13. Karni nik), B. Perko. Trener: Vladimir Pavlekovi . Žuti kartoni: Posavec, Mesari (M. Mihaljevec), Domini , Pintari , Karni nik, Sen ar, B. Perko (Hajduk).

PREKOPA. Igralište Plavih. Suci: Jasmin Lozi (Belica), Antun Kukovec (Podturen), Dino Vel i (Strahoninec). Delegat: Dragutin Šafari .

Strijelci: 1:0 T. Bistrovi (7), 1:1 Vuruši (8), 2:1 Trajbar (21), 3:1 S. Novak (31), 3:2 V. Dodlek (52), 3:3 Vida i (55), 3:4 V. Dodlek (60), 4:4 E. Škvorc (80), 5:4 T. Bistrovi (87).

PLAVI 1975: Petran, N. Škvorc, Karlov ec (od 73. E. Škvorc), Francki (od 68.

Korošec), I. Leva i , Trajbar, Grefel, M. Škvorc (od 46. D. Novak), T. Bistrovi , S. Novak, Ciglari .

OMLADINAC: J. Dodlek, Lesjak, Vrbanec, I. Povodnja (od 81. Sevi ), Peserlin, D. Povodnja, Kuhar, Vida i , Vuruši , Ehrenreich (od 57. Pani ), V. Dodlek.

Trener: Ivan Šardi. Žuti kartoni: D. Novak (Plavi 1975), Lesjak, D. Povodnja, Vida i , Sevi , Pani (Omladinac).

LISTA STRIJELACA 4 zgoditka – Miro Mesari (Mali Mihaljevec), Vlado Dodlek (Omladinac M) 3 zgoditka – Roman Tr njak (Jedinstvo GM), Damir Tuksar (Torpedo), Mihael Flac, Marko Pleh (Donji Koncov ak)

FAIR PLAY Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Branko Perko (Hajduk B), Leonard Ter (Zebanec)

STATISTIKA 31 pos gnu zgoditak ili 5,1 po utakmici 27 opomenu h igra a isklju enja nije bilo kaznenih udaraca nije bilo

Rezultati 3. kola: Krištanovec - D. Koncov ak 1-2; Pobjeda - Bratstvo (P) 3-0; M. Mihaljevec Hajduk (B) 4-1; Dinamo (Ž) - Jedinstvo (GM) 1-7; Zebanec - Torpedo 2-1; Plavi 1975 - Omladinac (M) 5-4

TABLICA 1. Jedinstvo (GM)

3

3

0

0

12:3

9

2. D. Koncov ak

3

3

0

0

8:4

9

3. M. Mihaljevec

3

2

0

1

11:4

6

4. Hajduk (B)

3

2

0

1

7:6

6

5. Zebanec

3

2

0

1

4:4

6

6. Pobjeda

3

1

0

2

5:4

3

7. Torpedo

3

1

0

2

10:10

3

8. Omladinac (M)

3

1

0

2

7:8

3

9. Krištanovec

3

1

0

2

6:7

3

10. Plavi 1975

3

1

0

2

8:10

3

11. Dinamo (Ž)

3

1

0

2

5:16

3

12. Bratstvo (P)

3

0

0

3

1:8

0

Parovi slijede eg kola: D. Koncov ak - Omladinac (M); Torpedo - Plavi 1975; Jedinstvo (GM) – Zebanec; Hajduk (B) - Dinamo (Ž); Bratstvo (P) - M. Mihaljevec; Krištanovec - Pobjeda

7. rujna 2010.

ODRŽAN 14. po redu karate turnir “Me imurje open” u organizaciji KK-a “Globus”

Nastupilo 400 natjecatelja iz 5 zemalja - U najzanimljivijoj seniorskoj konkurenciji etiri zlata pripala su me imurskim predstavnicima iz KK-a “Nedeliš e”, odnosno KK-a “Me imurje” U organizaciji Karate kluba “Globus” iz akovca u dvorani Graditeljske škole prošle je subote održan 14. po redu karate turnir “Me imurje open”, na kojem je nastupilo 400 natjecatelja iz Hrvatske i susjednih zemalja (Slovenija, Ma arska, Bosna i Hercegovina i Srbija).

Bez obzira na to što je karate sezona tek zapo ela, prikazan je kvalitetan karate (u katama i borbama), posebno u višim kategorijama. Svoj doprinos tome dale su osobito reprezentacije Hrvatske i Slovenije te velik broj natjecatelja iz Ma arske i Srbije.

Natjecatelji doma ina, karate kluba “Globus”, nastupali su u mla im kategorijama (borbe). Lucija Ružaj osvojila je zlatnu medalju u kategoriji mla e kadetkinje (12 i 13 g.; - 45 kg), dok je Zoji Vizinger pripalo 2. mjesto u kategoriji u enice (10 i 11 g.; - 40 kg). Simon Ružaj osvojio

je 3. mjesto u kategoriji mla i kadeti (12 i 13 g.; - 57 kg), dok je Vedranu Radi u tako er pripala bron ana medalja u kategoriji mla i kadeti (12 i 13 g.; + 57 kg). Za KK “Globus” nastupili su i Anamarija Dolen i , Sara Rajher, Sven Kralji , Roberto Plevnjak, Nikolas Obadi i Miljenko Novakovi .

KK “Nedeliš e” osvojio sedam zlatnih medalja Na 14. po redu karate turniru “Me imurje open” Karate klub “Nedeliš e” osvojio je sedam zlatnih, tri srebrne i etiri bron ane medalje. U uzrastu seniora zlato su osvojili Stjepan Bešeni u lakoj -60 kg kategoriji seniora i Maša Martinovi u poluteškoj -68 kg kategoriji. Zlato su još osvojili Matej Kova i u lakoj -34 kg kategoriji i Fabijan Murši u srednjoj -38 kg kategoriji u enika.

Vilim Murši osvojio je zlato u lakoj -36 kg kategoriji mla ih kadeta. Dominik Kolari osvojio

MOM ADSKO PH - KVALIFIKACIJE

Mladi Pun ec bez plasmana u završnicu Rujan je ve tradicionalno mjesec kada se igraju kvalifikacije za Mom adsko prvenstvo Hrvatske za dje ake i djevoj ice do 14 godina, na kojem su od me imurskih teniskih klubova nastupile dvije mom adi TK Franjo Pun ec akovec. Obje nisu uspjele u i u završnicu. Druga ekipa Pun eca ugostila je mom ad TK Varteks iz Varaždina i završila svoj nastup u prvom kolu kvalifikacija.

Nažalost, mladi Varaždinci su bili prejaki za našu drugu ekipu i pobijedili rezultatom 6:3. Pobjede za Pun ec ostvarili su Anda Pintari i David Musta te ženski par Karla Duji i Anda Pintari .

Prva ekipa u prvom kolu kvalifikacija kao prvi nositelj bila je slobodna, a u drugom kolu na gostovanju u Daruvaru pobijedila je ekipu doma ina lako i uvjerljivo rezultatom 8:1. Pobjede za ekipu Pun eca ostvarili su Lana Novkovi , Lorena Brzuhalski i Ena Babi kod djevoj ica, Bruno Babi i Borna Novak kod dje aka, te parovi Lana Novkovi /Lucija Duji , Bruno Babi /Borna Novak i Ena Babi /Sebastijan Brica.

U tre em kolu, finalnom susretu kvalifikacija regije TSSH sastale su se dvije ponajbolje ekipe: TK Koprivnica i TK Franjo Pun ec. Susret je odigran u Koprivnici a pobjeda je pripala gostima, mladim igra ima i igra icama Pun eca koji su do pobjede došli nešto teže nego u pret-

hodnom kolu. Rezultat finala: 6:3 za Pun ec. Pobjede za ekipu Pun eca ostvarili su Lana Novkovi , Lorena Brzuhalski, Ena Babi i Borna Novak u pojedina nim susretima te parovi Ena Babi / Lana Novkovi i Bruno Babi / Borna Novak.

Osvajanjem prvog mjesta u regiji TSSH ekipa Pun eca plasirala se u dodatne kvalifikacije – susret s prvoplasiranom ekipom Slavonske regije, ekipom Teniskog kluba Vinkovci. Susret je održan u Vinkovcima a pobjeda je pripala Vinkov anima tijesnim rezultatom 5:4, ime su stekli pravo nastupa na Završnici Mom adskog prvenstva Hrvatske koje se ove godine održava u Makarskoj.

Pobjede za ekipu Pun eca ostvarili su Lorena Brzuhalski, Ena Babi , Bruno Babi i ženski par Ena Babi /Lana Novkovi . Prošlogodišnji Mom adski prvak Hrvatske do 14 godina je, da podsjetimo, ekipa TK Franjo Pun ec akovec.

Juniorska mom ad Teniskog kluba Franjo Pun ec akovec poražena je na startu regionalnih kvalifikacija Mom adskog Prvenstva Hrvatske za juniore do 18 godina. U prvom kolu na gostovanju u Varaždinu kod mom adi TK Varteks zabilježen je poraz rezultatom 3:6.

Mom ad Pun eca nastupila je bez dvojice najboljih igra a Marina Šuice (turnir) i Karla Škvorca (povreda).

Karate klub “Nedeliš e” osvojio je sedam zlatnih, tri srebrne i etiri bron ane medalje

Karate klubu “Me imurje” tako er je pripalo nekoliko zlatnih medalja

je zlato u lakoj -52 kg kategoriji kadeta i lakoj -55 kg kategoriji juniora. Srebra su osvojili Mateja Rumplin u teškoj +40 kg kategoriji u enica, Fabijan Murši u lakoj -36 kg mla ih kadeta i Matija Bužani u kategoriji juniora -61 kg.

Bronce pak su otišle u ruke Ane Ciglari u teškoj +40 kg kategoriji u enica, Sebastiana Soldata u lakoj -30 kg i Vilima Murši a u lakoj -34 kg kategoriji u enika i Damire Sutnjak u srednjoj -59 kg kategoriji juniorki.

Me u najboljima i lanovi KK-a "Me imurje" Karate klubu "Me imurje" tako er je pripalo nekoliko zlatnih medalja. Prva mjesta osvojili su Leon Marciuš u u enicima, Damira Bujan u mla im seniorkama i seniorkama te Adisa Gergi u seniorkama teška kategorija. Srebrne medalje pripale su Tonyju Sabolu i Martini Ladi , dok su tre e mjesto

APSOLUTNO POJEDINA NO PRVENSTVO TK TEAM AKOVEC

Švenda i Vuruši pobjednici akove ki Teniski klub Team organizirao je Apsolutno pojedina no prvenstvo kluba, i to u dvije kategorije, seniori i veterani 35+. Prvenstvo je zapo elo još u etvrtak 27. kolovoza, a zbog kiše se proteglo sve do etvrtka 2. rujna kad su odigrana finala. Ukupno su se natjecala 46 tenisa a, a po konkurenciji je bilo najja e prvenstvo u povijesti kluba.

Do pobjede me u seniorima došao je Petar Švenda, i to uvjerljivo bez izgubljenoga seta. Švenda, ina e lan prve seniorske mom adi "Franje Pun eca", redom je bio bolji od Petra Žini a 6/4,6/1, Ranka Orehovca 6/3,6/0, Petra Hranilovi a 7/6,6/0, i u finalu Matije Trstenjaka 6/2,6/3. U borbi za tre e mjesto Nino Varga je bio bolji od Petra Hranilovi a.

Me u veteranima slavio je Predrag Vuruši koji je u finalu bio bolji od Krešimira Mikaca 6/3,6/3. Do finala je stigao pobje-

U finalu seniorskog turnira zaigrali su Švenda i Trstenjak

Me u veteranima su u finale stigli Vuruši i Mikac

dama nad Andrijom Baksa 2/0 ret., Slavkom Klari em 7/6,6/2, i Rinaldom Jurinecom 6/4,6/1.

Tre e mjesto osvojio je Jurinec kojem je Veselin Biševac pri rezultatu 2/0 predao me . (kg)

osvojili Luna Hamer i Nino Cmre njak. S malo manje sre e za KK "Me imurje" nastupili su Sara Sabol, Lucija Lesjak, Lora Tušek

Organizatori položili ispit Napominjemo da su se organizatori turnira pobrinuli da sve protekne u najboljem redu i s obzirom na to sudionici su najavili da e se i sljede e godine odazvati na turnir koji e dogodine biti 15. po redu.

I ovim putem KK "Globus" zahvaljuje svim sportskim djelatnicima, natjecateljima, sponzorima, a posebno svim volonterima koji su svojim radom doprinijeli da se svi sudionici turnira osje aju što ugodnije te su tako pokazali da se i u ova "teška vremena", koja se i te kako odražavaju na financijske prilike u sportskim klubovima, može ponekad puno napraviti i s malo sredstava.

ZAVRŠNICA mom adskog prvenstva Me imurja za veterane

Za prvaka igraju Pun ec i Team Mom adsko pr venstvo Teniskog saveza Me imurja za veterane održava se petnaestu godinu za redom. Ove godine na prvenstvu je sudjelovalo 12 mom adi. Prvi dio prvenstva održan je po grupama, a pravo nastupa u završnici izborile su mom adi: TK Franjo Pun ec, TK Prelog I, TK Team I, TK Team III, TK Sveta Marija, TK M. Središ e, TK Dubrav an i TK Pribislavec.

Susreti etvrtzavršnice odigrani su na terenima TK Franjo Pun ec u akovcu, a plasman u polu nale izborile su mom adi TK Franjo Pun ec pobjedom pro v TK M.Središ e 4:2, TK Prelog pro v TK Sveta Marija 5:1, TK Team I pro v TK Dubrov an 5:1 i TK Pribislavec pro v TK Team III 3:3. U polu nalnim susretima TK Franjo Pun ec pobijedio je mom ad TK Prelog I 4:2, a TK Team I mom ad TK Pribislavec 6:0.

PRVENSTVO TK SVETI MARTIN NA MURI

Pobjedni ki pehar Alenu Galovi u Na terenima Tenis kluba Sveti Martin na Muri tijekom kolovoza odigrano je klupsko prvenstvo u kategoriji seniora. Ove godine turnir je zasluženo osvojio Alen Galovi pobijedivši u finalu Sašu Obadi a sa 6:3, 6:2. Turnir je bio organiziran u etiri grupe, gdje se igralo svaki sa svakim i prva dva igra a iz svake grupe osigurala su prolaz dalje. Naknadno su se ormirale 2 grupe u kojima su razigravali prvi i drugi iz

Finalisti teniskog turnira u Svetom Martinu na Muri

svake skupine. Nakon razigravanja u skupinama bila su poznata etiri polufinalista.

Polufinale: Obadi Saša – Jakopi Rajko 6:2 6:2; Galovi Alen – Co ek Josip 6:2 6:3. U finalu je Galovi bez ve ih problema svladao Obadi a 6:3, 6:2.

Prigodne nagrade su finalistima uru ili predsjednik kluba Goran Per i i kapetan veteranske mom adi Kruno Makovec. (h)

7. rujna 2010.

VELIKI uspjeh Golf kluba Me imurje na golf turniru “Bransberger & Mandi ”

SPORTSKI RIBOLOV “Mura kup 2010.”

ŠRD “Mura” i Zvjezdan Ma ari najbolji Na ribolovnim površinama ŠRD-a “Ribica” u Tur iš u održan je tradicionalni Mura kup 2010. na kojem su se natjecali ribi i iz Hrvatske, Ma arske i Slovenije, ija su ribi ka društva vezana uz rijeku Muru.

Ovogodišnji pobjednik je ekipa ŠRD-a “Mura” iz Murskog Središ a u sastavu Nenad Jurini , Zvjezdan Ma ari i Pero Kerha .

Zvjezdan Ma ari proglašen je najboljim sudionikom ovog natjecanja.

Drugo mjesto osvojila je ekipa ŠRD-a “Ribica” u sastavu Renato Mu i , Danijel Novak i Krunoslav Mari . ŠRD “Stara Mura” iz Miklavca u sastavu Dragutin Lepen, Ivan Varga i Dragutin Posel zauzeo je tre e mjesto.

Potpisali deklaraciju “Mura nas spaja” Osim spomenutih ekipa, me imurske boje predstavljali

Devet golfera Golf kluba Me imurje pretprošli je vikend sudjelovalo na tradicionalnom golf turniru “Bransberger & Mandi ”, koji je održan na golf igralištu u Moravskim toplicama. U konkurenciji od 61 golfera iz nekoliko država, lanovi našeg Golf kluba postigli su odli ne rezultate.

Damir Cilar osvojio je prvo mjesto u c skupini neto, dok je Branku Grabaru pripalo drugo mjesto u istoj skupini. Ništa manje važno tre e mjesto u c skupini neto tako er je osvojio

Najbolje ekipe i pojedinci su ribi i iz Svetog Martina na Muri, Peklenice, Križovca, Podturna, Dekanovca i Novakovca. Ma ari i Slovenci sudjelovali su s po etiri ekipe. Svi sudionici potpisnici su deklaracije “Mura nas spaja”, koja

se provodi cijelu godinu, a cilj joj je razmjena iskustva te podrška projektima vezanima uz zaštitu i uvanje rijeke Mure. Nagrade najboljima i priznanja svim sudionicima uru io je Dragutin Lisjak,

na elnik op ine Domašinec. Organizatoru i doma inu natjecanja ŠRD-a “Ribica” svi sudionici izrekli su rije i pohvale za odli nu organizaciju i gostoprimstvo na kakvo se rijetko nailazi. (sm, DO)

ZLATKO NEDELJKO iz Miklavca

Smu i štuka zavidnih dimenzija Dobar ulov imao je Zlatko Nedeljko - Pepsi iz Miklavca, koji je na Muri ulovio dvije ribe zavidnih dimenzija.

Na blink i varalicu Monarch doc grand mama ulovio je štuku težine 9,1 kilogram i dužine 103 centimetra. Ogromna štuka samo je minutu pružala otpor, a potom je završila u Pepsijevoj mreži.

Pola minute dulje Pepsi se hrvao sa smu em težine 10,5 kilograma i dužine 105 centimetara. Smu se polakomio za silikonskom varalicom, koja je visjela na blinku. Na ovaj na in

U

nedjelju 5. rujna ispred društvenog doma u Gornjem Kraljevcu po 15. put održane su seoske igre u organizaciji KUU-a “Društvo žena Gornji Kraljevec”.

Godinama su se nadmetanja u šaljivim sportskim disciplinama odvijala izme u muške i ženske ekipe mještana Gornjeg Kraljevca, ali nakon tolikih godina muškarci su posustali, pa su žene odlu ile na ovogodišnje sportsko nadmetanje pozvati žene iz okolnih mjesta: Udrugu žena Sivica i Udrugu “Turen” iz Podturna.

Tri ekipe nadmetale su se u nedjelju poslijepodne u sljede im disciplinama: tr anje u vre i, napuhavanje balona, prenošenje balona u specijalnim rukavicama, nošenje mlin eka, prenošenje vode u šefu, ruž enje kukuruza, hodanje zavezanih o iju, pravljenje mumije, stavljanje kemijske olovke u bocu, guljenje krumpiru.

Najspretnija ja bila ekipa Udruge

Osam centimetara dulji smu od proljetnog ulova

Štuka kakva se rijetko pojavi u miklavskom dijelu Mure

KUU “DRUŠTVO ŽENA GORNJI KRALJEVEC”

Seoske igre petnaesti put

Damir Cilar, Branko Grabar i Tomislav Stilinovi me u najboljima

je Zlatko Nedeljko - Pepsi popravio svoj donedavni rekord koji je ostvario ulovom smu a dugog 97 centimetara, ulovljenog u prolje e. (sm)

“Turen” iz Podturna koja je osvojila prvo mjesto. Drugo mjesto osvojila je ekipa Udruge žena Sivica, a tre e doma a ekipa, KUU “Drušvo žena Gornji Kraljevec”.

Nakon podjele pobjedni kih pehara nastavljeno je zajedni ko druženje u društvenom domu, uz prepri avanje peripetija vezanih uz veselo natjecanje. Skup je pozdravio i Zdravko Mlinari , na elnik op ine Vratišinec.

(BMO)

GK “Marijan Zadravec Macan” krenuo s upisima u Malu školu gimnastike i Univerzalnu sportsku igraonicu

Prijavite djecu u programe pod motom “Postani olimpijac”!

Gimnasti ki klub “Marijan Zadravec Macan” krenuo je s upisima u Malu školu gimnastike i Univerzalnu sportsku igraonicu pod motom “Postani olimpijac”. Osim u akovcu i Nedeliš u, programi se provode i u Prelogu, Selnici te Pribislavcu. Programi u akovcu po eli su 30. kolovoza, dok su u Nedeliš u, Selnici, Prelogu i Pribislavcu krenuli 6. rujna.

Gimnasti ki klub “Marijan Zadravec Macan” jedan je od najuspješnijih sportskih kolektiva, ne samo u akovcu i Me imurju, ve i u Hrvatskoj,

AKOVEC – MACANOV DOM Tome Masaryka 24 PREDŠKOLSKI UZRAST 3 - 4 god. – utorak i petak – 17 – 17.45 sati 5 - 6 god. – utorak i petak – 17.45 – 18.30 Voditeljice: Vlatka Mikul i i Marija Jurak GIMNASTI KA ŠKOLA ZA DJE AKE 1. – 8. razred – utorak i etvrtak – 18.30 - 20 sati GIMNASTI KA ŠKOLA ZA DJEVOJ ICE 1. – 8. razred – ponedjeljak i etvrtak – 10 - 11.30 sati ponedjeljak i etvrtak – 17 18.30 OSTALE SELEKCIJSKE GRUPE (M - Ž) od ponedjeljka do petka – do 21 sati Voditelj: Damir Fotak

Pobjedni ki pokali u rukama - prvo mjesto ženama iz Podturna, drugo iz Sivice, a tre e iz Gornjeg Kraljevca Pazi da ne pukne balon Prenošenje vode u šefima

NEDELIŠ E – SGC “ATON” Josipa Mar eca bb UNIVERZALNA SPORTSKA ŠKOLA I IGRAONICA 1. nivo (1,5 - 3 god.) utorak i etvrtak – 18.20 - 19 sati 2. nivo (3 god.) utorak i etvrtak – 16.30 17.10 sati 2. nivo (4 god.) utorak i etvrtak – 17.20 - 18 sati

Izrada mumije

Zajedni ka pjesma na kraju natjecanja

golfer GK-a Me imurje, a rije je o Tomislavu Stilinovi u, kojem je pripala i nagrada za udarac najbliži zastavici.

Preostalih šest lanova Golf kluba Me imurje, me u kojima su bili Mladen Dokleja, Ivica i Biserka Horvat, Sre ko Novak, Kristijan Antolovi i Josip Jakupi , tako er su postigli vrlo dobre rezultate.

Golfere GK-a Me imurje u narednom razdoblju eka dosta novih turnira, izme u ostalog i Prvenstvo kluba, koje e se održati nadolaze i vikend. (hz)

a vrhunski rezultati njihovih lanova poznati su u cijelom svijetu. Tristotinjak lanova njihovog kluba, desetak kategoriziranih sportaša od strane HOO-a, vrhunski stru ni kadar, moderna infrastruktura s puno pomagala i rekvizita, odli no izbalansirani i koncipirani programi za sve uzraste ine Gimnasti ki klub “Marijan Zadravec Macan” poželjnom destinacijom za svako dijete.

Sve detaljnije informacije potražite u terminima treninga ili na telefon 040/821-990.

3. nivo (5 god.) ponedjeljak, srijeda i petak – 16 - 16.45 sati 3. nivo (6 god.) ponedjeljak, srijeda i petak – 17 - 17.45 sati 4. i 5. nivo ponedjeljak, srijeda i petak – 18 - 19 sati baby itness – USKORO – po licenciranom UNICEF programu (za djecu od 0 do 8 mjeseci starosti) Voditeljica: Tanja Mesari ŠKOLA GIMNASTIKE ZA DJEVOJ ICE 1. - 8. razred – ponedjeljak i etvrtak – 10 - 11.30 sati ili od 16 - 17.30 sati Voditeljica: Tatjana Goverdovskaia KOREKTIVNA GIMNASTIKA I AEROBIC ponedjeljak – 21 - 22 sati etvrtak – 20 - 21 sat Voditeljica: Tatjana Goverdovskaia

SELNICA – PRELOG – PRIBISLAVEC SELNICA (osnovna škola) ponedjeljak i srijeda – 17.45 - 19 sati Voditeljica: Jadranka Markuš PRELOG (osnovna škola) na upit: Tanja Delladio PRIBISLAVEC na upit: Marija Zemlji i Željko Domjani

IN MEMORIAM

54

Informacije

U ste ajnom postupku nad duĹžnikom AUTOBUSNI PRIJEVOZ TOURS d.o.o. u ste aju, 40 000 akovec, Zagreba ka 38, posl.br. St-17/09, ste ajni upravitelj, objavljuje

ponovnu prodaju pokretnina u vlasniĹĄtvu ste ajnog duĹžnika I/ Odre uje se ponovna prodaja preostalih pokretnina u vlasniĹĄtvu ste ajnog duĹžnika APT d.o.o. u ste aju, 40 000 akovec.

1.1. razli ita, nova, nekoriĹĄtena radna i zaĹĄ tna odje a, prema popisu Po etna cijena za pokretnine iznosi 5.000,00 kn.

1.2. nove i protek rane auto-gume za autobuse i teretna motorna vozila, prema popisu Po etna cijena za pokretnine iznosi 10.000,00 kn.

1.3. ve e koli ine novih rezervnih dijelova za autobuse i kamione, prema popisu Po etna cijena za pokretnine iznosi 100.000,00 kn.

1.4. rabljeni uredski namjeĹĄtaj, stolovi, stolice, ormari i police, prema popisu Po etna cijena za pokretnine iznosi 3.000,00 kn.

II/

REGISTRIRANA VOZILA REG. MARKA I TIP K 304ET K 490-ES K 929DP K120DK K158DK K930CR K151CA K349BZ K348BZ K561BN K113CR K544BN K556BN K531BN K533BN K493BN K474G K 601CK

EUROBUS AV 120 BOVA FUTURA NEOPLAN 316 UE NEOPLAN 316 K NEOPLAN 316 K KAES. SETRA 212 OAF 270 F12 OAF 270 M 12 OAF 270 M 12 MAN SR240 STEYR SML 14 STEYR SML 14 TAM 260 A TAM 260 A TAM 260 A TAM 260 A TAM 260 A CITROEN JUMPER

VRIJEDNOST BRUTO 152.206,67 240.772,50 214.732,36 216.243,52 219.439,23 64.206,00 164.221,34 169.695,39 167.870,71 44.587,00 40.306,17 39.036,36 50.107,66 47.975,42 48.508,48 45.532,22 64.286,66 15.225,00

IZ MATI NOG UREDA

MARKA I TIP

K504G K543BN K551BN K553BN K554BN K549BN K546BN K527BN K475BB K727EB K134N K922CM K190BZ K617CU K877CL K448CF

TAM 260 A TAM 260 A TAM 260 A TAM 260 A MAN 240 SR STEYR SML 14 KASS. SETRA KASS. SETRA KASS. SETRA KASS. SETRA TAM 130 VOLVO 12.420 RENAULT 420 4Ă—2 CARDI CARDI KRONE

VRIJEDNOST BRUTO 36.735,23 25.754,59 44.421,68 47.416,40 35.669,60 30.319,50 35.670,00 17.835,00 17.835,00 17.835,00 14.500,00 58.725,00 52.200,00 32.400,00 37.800,00 31.320,00

Sva neregistrirana vozila su pod razlu nim pravom RH Ministarstvo nancija Porezna uprava.

II/ NA IN PRODAJE: Popis predmeta prodaje i svi predme prodaje nalazi se pohranjeni u skladiťtu PANEX d.d. dr.Tome Brajkovi a 1, 40 000 akovec. Popis predstavlja sastavni dio ovog oglasa. Oglas objavi e se na ste ajnoj oglasnoj plo i Trgova kog suda u VaraŞdinu, te u „Me imurskim novinama� d.o.o..

III/ UVJETI PRODAJE 1. Prodaja e se izvrĹĄi prikupljanjem pismenih ponuda na adresu ureda ste ajnog upravitelja: Zajedni ki odvjetni ki ured Lapaine & Ostrognaj, Supilova 50 a-b/1/1, 42000 VaraĹždin uz naznaku “PONUDA – NE OTVARATIâ€?

2. Suglasno rjeťenju Trgova kog suda u VaraŞdinu posl.br. St.-17/09 od 30. kolovoza 2010. vozila i pokretnine se ne mogu proda ispod ½ vrijednos nazna enih cijena, osim vozila reg. oznaka K304ET, K490-ES, K929DP koja vozila se ne mogu proda ispod 2/3 vrijednos nazna enih cijena.

3. Porez na dodanu vrijednost i ostale troťkove u vezi kupoprodaje snosi kupac. (u istaknu m cijenama za vozila obra una je PDV) 4. Ponu a i su duŞni uz ponudu priloŞi dokaz o upla jam evine u visini 10% od ponu ene cijene na Şiro – ra un APT d.o.o. u ste aju, broj: 2340009-1190017233 otvoren kod Privredne banke d.d.

Zagreb, Poslovna jedinica akovec, uz naznaku: jam evina. Bez dokaza o upla jam evine, ponuda nije valjana.

5. Ponu a u ija e ponuda bi prihva ena, jam evina e se ura una u kupoprodajnu cijenu, a ostalim sudionicima e bi vra ena najkasnije u roku od 8 dana od dana izbora najpovoljnije podnude.

6. Kupac je duĹžan upla razliku izme u upla ene jam evine i pos gnute kupoprodajne cijene u roku od 8 dana od dana ispostave ra una.

7. Pokretnine e se proda ponu a u koji ponudi najpovoljniju cijenu.

Pokretnine mogu se proda i ponu a u koji je ponudio niĹžu cijenu prema veli ini ponu ene cijene ostalih ponu a a ako je svojom ponudom ponudio kupovinu ve e koli ine roba, alata i vozila. Prednost pri odabiru ima ponu a koji ponudi otkup cjelokupne ponu ene robe, rezervnih dijelova, namjeĹĄtaja i vozila.

Pravo nadmetanje imaju sve pravne i zi ke osobe.

8. Prodaja se povodi po na elu “vi eno-kupljenoâ€?, ĹĄto isklju uje sve naknadne prigovore kupca.

9. Rok za prikupljanje ponuda je 8 dana od dana objave.

10.

Ste ajni upravitelj zadrĹžava pravo ne prihva ni jednu dostavljenu ponudu.

IV/ OSTALO 1. Sve ostale informacije mogu se dobi na broj telefona: 098 / 284 – 306.

O rezultatu ponu a i e bi obavijeĹĄteni u roku od 8 dana od dana izbora najpovoljnije ponude.

2. Zainteresirane osobe mogu razgleda predmetne pokretnine, popise roba te dokumentaciju vozila koja se odnosi na imovinu uz prethodni dogovor sa ste ajnim upraviteljem na broj telefona 098 / 284 – 306.

Ste ajni upravitelj: odvjetnik Marko Lapaine mag.iur.

PRIVATNA SREDNJA ŠKOLA VARAŽDIN

RO ENI: LEONARDO KI MANOVI , sin Jasmine i Sr ana; FABIJAN NOVAK POSEL, sin Romane i Ivana; DOMINIK DOMINIK, sin BoŞice i Dominika; MARTIN BLEŠ, sin Ljubice i Gorana; TIA HORVAT, k i Branke i Alena; ABEL UR EK, sin BoŞice i Adena; HELENA SEN AR, k i Emine i Tomislava; NEVA NOVAK, k i Sanje i Duťana; IAN TRUPKOVI , sin Mar ne i Željka; TESSA ANTONOVI , k i Dragice i Milenka.

VJEN ANI: Mojca Slovenc i Vladimir Orel; Ines BlaĹžon i Mario Buhanec; Andreja Leskovar i Mario erepinko; Jasmina Vrbanec i Kris jan Graf ( akovec). Margareta Trajbar i Tomislav Golub (NedeliĹĄ e). Marija Marodi i Nino JambroĹĄi ; Dijana Tota i Nikola Horvat; Julija Kos i Josip Radikovi ; Renata Ke keĹĄ i Zdravko Ivaci (Prelog).

UMRLI: Vladimir Pintari , ro . 1949.; Marija Ĺ imuni , r. Ro ak, ro . 1925.; Milka Lepen, r. Kr mar, ro . 1927.; Josip Belovari, ro . 1935.; Nikola Babi , ro . 1933.; Josip Slamek, ro . 1943.; Ljudevit GyĂśfi, ro . 1939.; Ivan Radikovi , ro . 1922.; Ivan BoĹži , ro . 1933. ( akovec). Eva Novak, r. BlaĹžona, ro . 1929.; Rozina Novak, r. Sovar, ro . 1934.

(Dekanovec). Stjepan Makovec, ro . 1924. (NedeliĹĄ e).

vrĹĄi upis polaznika u programe SREDNJOĹ KOLSKOG OBRAZOVANJA ODRASLIH u ĹĄk. god. 2010/2011. za zanimanja: prodava ekonomist gra evinski tehni ar arhitektonski tehni ar zaĹĄ tar osoba i imovine

komercijalist rudarski tehni ar tesar zidar

OSPOSOBLJAVANJA I USAVRĹ AVANJA za zanimanja u podru je ekonomije i trgovine: rukovatelj robom prodava , poslovo a u trgovini samostalni knjigovo a, poslovna tajnica/tajnik - zanimanja u ugos teljstvu: posluĹžitelj jela i pi a, priprematelj jednostavnih jela i slas ca, priprematelj bureka i pizza...

- zanimanja u graditeljstvu: gra evinski poslovo a, zidar, tesar, armira , betonirac, soboslikar, kerami ar, asfalter, izolater, injek rac, torke rac, gra . staklar...

- rukovatelj rudarskog/gra evinskog stroja - zanimanja u rudarstvu: rudarski poslovo a, rudar na povrĹĄinskom kopu, geobuĹĄa , miner - rukovatelj eksplozivnim tvarima - usluĹžne djelatnos i ostala zanimanja: cvje ar - aranĹžer loĹža centralnog grijanja, dimnja ar, ljeva poslovo a sluĹžbe odrĹžavanja strojeva

PRIPREME ZA POLAGANJE MAJSTORSKIH I OBRTNI KIH ISPITA OSPOSOBLJENOSTI

Broj: 4 St-17/2009Na vozilima reg. oznake K304ET, K490-ES, K929DP nema upisanih razlu nih prava dok su sva ostala vozila razlu no pravo RH Ministarstvo nancija Porezna uprava akovec.

NEREGISTRIRANA VOZILA REG.

7. rujna 2010.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Sve potrebne informacije se mogu dobi u tajniĹĄtvu ĹĄkole - adresa: VaraĹždin, Matka Laginje 6, radnim danom prijepodne od 9 do 12 sa ili poslijepodne od 16 do 18 sa , putem telefona 042/260 423, te na mail: pssv@pssv.hr i www. pssv.hr

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Ljekarna Vjera Ĺ tefan mr.ph. AKOVEC, N.Pavi a 15, traĹži 1 MAGISTRA/ MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme, poloĹžen stru ni ispit, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu ili se javi na tel. 040-363-799, do 30.09.2010.

2. Ordinacija op e medicine dr. Somo i Bernardica, AKOVEC, F. Pun eca 2, mob.

098-744-913, traĹži 1 DOKTORA OP E MEDICINE na odre eno vrijeme, poloĹžen stru ni ispit, javi se na mob. 098-744913 ili e-mail: bernardica.somodji@ck.tcom.hr do 23.09.2010.

3. PLASTEX Strahoninec, P. MiĹĄkine 33a, traĹži 1 KV BRAVAR sa radnim iskustvom na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javiti se osobno ili 333488. Natje aj otvoren do 15.09.2010.

4. JURKOVI STOLARIJA PRIBISLAVEC, traĹži 2 KV STOLARA sa radnim iskustvom na odre eno vrijeme, javiti se na 098242255. Natje aj otvoren do 08.09.2010.

5. J.V.M METALIK IVANOVEC, VaraĹždinska 37, traĹži 1 STROJARSKI TEHNI AR na neodre eno vrijeme uz probni rad radno iskustvo od 5 godina, poznavanje njema kog jezika u govoru i pismu, rad na ra unalu, AUTO-CAD, dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu ili e-mail: jvmmealik@email.t-com.hr Natje aj otvoren do 10.09.2010.

6. MI-MONT d.o.o AKOVEC, traĹži 3 INSTALATERA GRIJANJA na odre eno vrijeme, javi se na 098-354621. Natje aj otvoren do 10.09.2010.

7. VS GUMISERVIS d.o.o. OPOROVEC, traĹži 1 KONOBAR/ICA, na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi sena098-6435810zva isklju ivosubotom. Natje aj otvoren do 19.09.2010.

8. LJEKARNA mr.ph. D. BLAGUS-VI ANOVI , Strahoninec, traĹži MAGISTAR/ MAGISTRA FARMACIJE sa poloĹženim stru nimispitom,naneodre enovrijeme, javi senamob.099/686-3581.Natje ajje otvoren do 30.09.2010.

9. TIP – TOP GORNJI KURŠANEC, traŞi 20 SOBOSLIKARA/FASADERA NA MONTAŽI DEMIT FASADA, na odre eno vrijeme, rad na terenu u Njema koj, javiti se na 091/520-1307, 099/240-3434. Natje aj otvoren do 16.09.2010.

10. RUŽMARIN d.o.o. PRIBISLAVEC, traŞi 1 PRODAVA ODJE E NA ŠTANDU, prijevoz robe kombijem, na odre eno vrijeme, voza ki ispit B kategorije, javiti se na 098/9079-121. Natje aj otvoren do 26.09.2010.

11. METAL MARODI M. SREDIĹ E, Frankopanska 36, traĹži 1 KV BRAVAR sa radnim

iskustvom na odre eno vrijeme, javi se osobno na adresu poduze a uz najavu na mob.091/5373-652. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

12. Instalacije MARTI-MONT NedeliĹĄ e, B. Radi a 37, traĹži 1 INSTALATER CENTRALNOGGRIJANJAsaradnimiskustvom, samostalnost u radu na neodre eno vrijeme, javi se na 095/5123-469. Natje aj otvoren do 10.09.2010.

13. ANDA d.o.o. PALINOVEC, traĹži 2 KONOBARICE, traĹži na odre eno vrijeme, javi se na 091/600-7806. Natje aj otvoren do 10.09.2010.

14. Siga d.o.o. 42000 VARAŽDIN, traŞi proizvo a i distriburer osobnih zať tnih sredstava; 1 TERENSKI KOMERCIJALIST za podru je akovca i Me imurja zavrťena minimalna srednja ťkola, posjedovanje vaŞe e voza ke dozvole B kat. I spremnost putovanja, informa ke vjeť ne, iskustvo i znanje o principima rada veleprodaje i maloprodaje, poznavanje situacije na trŞiťtu i potencijala trŞiťta, komunika vnost, anali ke sposobnos , orijen ranost ka kupcu, prezentacijske vjeť ne, realizacija prodajnih ciljeva svojeg podru ja, obrada postoje ih i pronalazak novih kupaca, implementiranje i razvijanje prodajnih aktivnosti radi ostvarenja prodajnih ciljeva, unapre enje prodaje i osiguranje prisutnost proizvoda na prodajnom mjestu, razvijanje poslovnih odnosa sa partnerima, izvjeťtavanje, osiguran sluŞbeni automobil, mobilni telefon, s mula vna primanja vezana uz u inak, stru no osposobljavanja, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: siga@siga.hr Natje aj otvoren do 15.09.2010.

15. VRĹ I AGRO d.o.o. GRADIĹ AK 12, traĹži 1 DJELATNICA ZA POMO U KU I ILI NA FARMI na neodre eno vrijeme, javi se na 098/1808-731. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

16. VinogradarskazadrugaĹ TRIGOV ANKA Ĺ TRIGOVA, traĹži 1 VINOGRADARSKI RADNIK ili obitelj za rad u vinogradu i proizvodnji vina, mogu nost smjeĹĄtaja, voza kiispitbkategorija,nazva na099/2221338. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

17. GRADITELJSTVO KOCIJAN d.o.o.

SELNICA, Zrinskih 22, traĹži ZIDAR, TESAR, GRA EVINSKI RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na 091-2861336. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

18. GRADI-K d.o.o. GORNJIZEBANEC 23B, traĹži SOBOSLIKAR/FASADER na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-464668.

Natje aj otvoren do 10.09.2010.

19. DJE JI VRTI “LOPTICAâ€? AKOVEC, T. Ujevi a 2, traĹži 1 SSS MEDICINSKA SESTRA

na odre eno vrijeme zamjena za porodiljni dopust, javi se osobno sa pismenom zamolbom na gornju adresu. Natje aj otvoren do 08.09.2010.

20. SAMANTA d.o.o. HODOĹ AN, B. Radi a 11, traĹži 1 KONOBAR/KONOBARICA na odre eno vrijeme, javiti se na 099-6812411. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

21. HILDINGCROATIAd.o.o.PRELOG,traĹži 1 MEHANI AR KONFEKCIJSKIH STROJEVA na odre eno vrijeme, javi se na 098 244447. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

22. ZLATNE RUKE d.o.o. Ĺ ENKOVEC, traĹži 1 KV PEKAR rad u pekari, priprema bureka, peciva, kruha, pizze na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 3 godine, javiti se na 092-2927633. Natje aj otvoren do 20.09.2010.

23. Gerhard i SnjeĹžanad.o.o. PRELOG, traĹži 2 SOBOSLIKARA na odre eno vrijeme, javi se na 099-7543134. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

24. Art- ing d.o.o., traĹži akovec 2 FASADERA, 2 SOBOSLIKARA na odre eno vrijeme, javiti se na 091-4390279, 091-2390279. Natje aj otvoren do 24.09.2010.

25. Pekara“NIKAâ€?PRIBISLAVEC,B.J.Jela i a 33, traĹži 1 KV, PKV PEKAR na neodre eno vrijeme, javi se na 098-9055000.

Natje aj otvoren do 30.09.2010.

26. ARTNER d.o.o. DONJI VIDOVEC, traŞi 3 RADNIKA NA MONTAŽI STAKLENIH I ALU FASADA na odre eno vrijeme, javi se na 091-1803139. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

27. STUDIOMENERGYd.o.o.D.Kraljevec, Murska 46, traĹži 1 SSS, VĹ S, VSS SPIKER I RADIJSKI TEHNI AR na neodre eno vrijeme uz probni rad, voza ki ispit, znanje engleskog jezika, dostavi pismene zamolbenagornjuadresu.Natje ajotvoren do 30.09.2010.

28. Me imurje beton d.o.o. AKOVEC, traŞi 10 PKV ZIDARA DJELATNIKA ZA MONTAŽU BETONSKIH ELEMENATA, na odre eno vrijeme, javiti se svaki dan u poduze e u vremenu od 7,00-10,00 sa gosp. Raif BoŞidaru. Natje aj otvoren do 16.09.2010.

29. HAIX d.o.o. MALA SUBOTICA, Gospodarska 1, traĹži 1 KV PRODAVA sa 2 godine radnog iskustva na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, dvije godine radnog iskustva, znanje rada na PC kasi, znanje stranih jezika, komunika vnost, snalaĹžljivost, javi se osobno sa zamolbom. Natje aj otvoren do 10.09.2010.

30. Dje ji vr “DJE JA MAĹ TAâ€? 40000 AKOVEC, B. J. Jela i a 25, traĹži 1 ISTA ICA (na pola radnog vremena), traĹži na odre eno vrijeme, zamolbe slati isklju ivo na gornju adresu ili na e-mail: dje ja-maĹĄta@net.hr Natje aj otvoren do 24.09.2010.

31. Dje ji vr MEDO OREHOVICA, traĹži 1 SPREMA ICA na neodre eno vrijeme, voza ki ispit B kategorije, po mogu nos vlastiti auto, prednost kandidatima iz Orehovica i okolice, dostaviti pismene zamolbeilisejavi osobno.Natje ajotvoren do 10.09.2010.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV - ili osobe sa ťkolom za ťiva a ili zavrťen te aj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ťivanja, pismene zamolbe osobno ili poťtom na gornju adresu do 30.9.

2. GRA EVINSKI OBRT OBRA-93 vl.

Tihomir VindiĹĄ, Petrinjska 6, VaraĹždin; radi se u VaraĹždinu i na terenu ( akovec, Jastrebarsko), traĹži 2 PKV GRA EVINSKA RADNIKA (m/Ĺž) s radnim iskustvom 5g.; 2 PKV, KV TESARA (m/Ĺž) s radnim iskustvom 5g. i 2 PKV, KV ZIDARA (m/Ĺž) s radnim iskustvom 5g., radna mjesta su na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, najava na mob. 091/133-0250, do 10.9.

3. MAX-TIM d.o.o., ure Sudete 13, VaraĹždin; 1 KV, SSS KUHARA (m/Ĺž) za pripremu i prodaju “fast foodâ€? hrane u kiosku na odre eno vrijeme uz mog. naneodre eno,zamolbesla poĹĄtom na gornju adresu ili na e-mail: igor.surma@zg.t-com.hr do 10.9.

4. ŽUPANI GRADITELJSTVO d.o.o., VaraŞdinska 31, Ces ca; traŞi 10 KV, PKV FASADERA (m/Ş) za unutarnje i vanjsko strojno Şbukanje i izrada termo fasada na neodre eno vrijeme, rad u Njema koj, poslodavac osigurava prijevoz i smjeťtaj, najava na mob. 098/764-694 Vlado Župani ili 098/436-129 Mario Sambolec

7. rujna 2010.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

DAMIRU GOLUBI U 8.9.1995. - 8.9.2010.

Udruženje roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

STJEPANU JURI U 10.9.1991. - 10.9.2010.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

Informacije 55 GRAD PRELOG objavljuje

OGLAS I. Pozivaju se gra ani i pravne osobe na podnošenje inicija ve za dodjelu javnih priznanja Grada Preloga, te da dostave pismeni prijedlog i obrazloženje inicija ve za dodjelu priznanja Povjerenstvu za dodjelu javnih priznanja Grada Preloga najkasnije do 22. listopada 2010. godine.

II. Javna priznanja Grada Preloga su: 1. Po asni gra anin Grada Preloga 2. Nagrada Grada Preloga za životno djelo 3. Grb Grada Preloga 4. Plaketa Grada Preloga 1.Po asnim gra aninom Grada Preloga može bi proglašena zi ka osoba koja je svojim zaslugama, postupcima i djelovanjem znatno pridonijela razvoju, zna aju i ugledu Grada Preloga. Status Po asnog gra anina Grada Preloga javno je priznanje koje se iskazuje posebnom poveljom Grada Preloga.

2.Nagrada Grada Preloga za životno djelo dodjeljuje se zi kim osobama za - osobite radne i poslovne rezultate i po caj razvitku gospodarstva na podru ju Grada Preloga - zapažena ostvarenja u znanos i znanstveno-istraživa kom radu - zapažene uspjehe i ostvarenja u kulturi i umjetnos , - zapažene uspjehe u odgojno-obrazovnom i pedagoškom radu, sportu, zdravstvenoj i obrazovnoj skrbi, - humana djela.

Nagrada Grada Preloga za životno djelo može se dodijeli samo jednoj osobi u jednoj godini.

3.Grb Grada Preloga dodjeljuje se zi kim ili pravnim osobama, ustanovama i udrugama za - osobite radne i poslovne rezultate i po caj razvitku gospodarstva na podru ju Grada Preloga - zapažena ostvarenja u znanos i znanstveno-istraživa kom radu - zapažene uspjehe i ostvarenja u kulturi i umjetnos , - zapažene uspjehe u odgojno-obrazovnom i pedagoškom radu, sportu, zdravstvenoj i obrazovnoj skrbi, - humana djela - zapaženu gra ansku hrabrost u teku oj godini.

Svake godine mogu se dodijeli najviše 3 Grba Grada Preloga.

4. Plaketa Grada Preloga može se dodijeli prijateljskim jedinicama lokalne samouprave i uprave u zemlji i inozemstvu, te doma im i stranim zi kim ili pravnim osobama, ustanovama i udrugama u znak priznanja za uspješnu i korisnu suradnju s Gradom Prelogom.

Svake godine mogu se dodijeli najviše 5 Plaketa Grada Preloga.

III. U jeku jedne godine istoj pravnoj ili zi koj osobi može se dodijeli samo jedno javno priznanje. Osobi proglašenoj Po asnim gra aninom Grada Preloga ne mogu se dodjeljiva druga javna priznanja Grada utvr ena ovom Odlukom.

IV. Prijedlog mora sadržava : podatke o podnositelju zahtjeva, životopis osobe,odnosno podatke o pravnoj osobi, koja se predlaže za priznanje, obrazloženje zasluga zbog kojih se predlaže dodjela priznanja, odgovaraju u dokumentaciju.

V. Za sve ostale informacije svi zainteresirani mogu se javi u Grad Prelog, Glavna 33, tel 645-301, radnim danom 07,00 – 15,00 sa .

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD PRELOG

JAVNI POZIV korisnicima Prora una Grada Preloga za dostavu programa i financijskih planova za 2011. godinu i financijsko izvješ e za 2009. godinu Pozivamo sve korisnike Prora una Grada Preloga da dostave programe rada te nancijske planove za 2011. godinu i nancijsko izvješ e za 2009. godinu.

Pod korisnicima Prora una Grada Preloga podrazumijevaju se: 1. USTANOVE PREDŠKOLSKOG ODGOJA 2. KULTURNE USTANOVE 3. AMATERSKE KULTURNE UDRUGE I POJEDINCI 4. ORGANIZACIJE TEHNI KE KULTURE 5. SPORTSKI KLUBOVI I UDRUŽENJA 6. UDRUŽENJA IZ PODRU JA SOCIJALNE SKRBI I HUMANITARNE UDRUGE 7. UDRUŽENJA GRA ANA 8. VJERSKE ORGANIZACIJE 9. OSTALE UDRUGE I POJEDINCI Rok za dostavu programa i nancijskih planova, kao i nancijskih izvješ a za 2009. godinu je 1. listopad 2010. godine.

Korisnici Prora una Grada Preloga koji ne dostave programe rada i nancijske planove za 2011. godinu, kao i nancijsko izvješ e za 2009. godinu u roku odre enim ovim pozivom, ne e se uzima u obzir za nanciranje u 2011. godini.

Traženu dokumentaciju dostavi na adresu: GRAD PRELOG Upravni odjel za društvene djelatnos Glavna 33 40 323 PRELOG

56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

MAXI SKUTER Piaggio x8 150 Street 2006.g., 12.700 km, alarm sa daljanskim, orig. navlaka, na poklon 2 zatamnjene kacige, servisiran, nikad padano, 13.000 kn, neregistriran, novi pla en 31.000 kn, mob: 040/639-801 ili 098/316-519 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, šiber, el. retr., euro kuka, servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob.

091/7237-999 PRODA JE SE MITSUBISHI L-200 2005.g., mob. 091/353-1010 PRODAJE SE vw polo 1.0 1991.g. i daewoo nubira 1.6 16v 1998.g., plin, neregistrirani. Tel. 098/632-310 MERCEDES 190E 1984.g., automa k, reg. do 10 mj., uš uvan, cijena 1.000 eur, mob. 099 241 4596 FIAT BARHETA 1.8 16V 131 KS 1996.g., plava perla, reg. do 6/2011., prodajem za 4.400 eura ili mijenjam za ve i Fiatov automobil. Tel. 098/62-77-11 PRODAJE SE: OPEL FRONTERA 2.2 reg. ali s neispravnim motorom, za 2.000 eura; AUDI 80 ‘90.g. 1.8 za 5.000 kn; OPEL VECTRA 1.6 ‘90.g. za 4.000 kn; MERCEDES 300 S ‘86.g. u jako dobrom stanju i MERCEDES 1.90D za 5.000 kuna, tel.

098/807-843 PRODAJEM MOTOR za amac Suzuki 20 i prikolicu za amac, samogradnja, neregistrirana, mob.

099/732-5711 PRODAJEM MOTOCIKL 250ccm, registriran, servisiran, linija choper, mob. 098/242-737 JEFTINO I DOVOLJNO se prodaje peugeot karavan 307kW 1.6E 2002.g., 102tkm, 7 sjedala, metalik plavi, mob. 098/9920-994 PRODAJE SE OPEL ASTRA D 1.7i 1992.g., reg. do 31.12.2010., te ford fiesta 1.8D 1991.g., mob.

092/276-3945 PRODAJEM FORD FOCUS 1.4 i , 2004.g, prvi vlasnik, garažiran, 6.500 eura, tel. 091 580 9681 KUPUJEM AUTO u bilo kakvom stanju, mob 098/777-095 PRODAJE SE KARAMBOLIRANA FIAT MAREA 1.6 benz, registrirana, motor dobar. mob. 099/7488-408 PRODAJEM FELGE 14 cola s gumama za golf, polo, nisan, te kupujem felge 14 cola za škodu fabiu, mob.

098/581-986

POLJOPRIVREDA PRODAJE SE LUK iz sjemena te mrkva žuta i crvena, tel. 040/382-384 PRODAJE SE TRAKTOR Zetor 2311 1976.g., u vrlo dobrom stanju, tel.

098/180-80-27 PRODAJEM plug IMT 12 cola, visoki klirens, gumenjak i krunja kukuruza na kardan, te drveni kukuružnjak 8m, sve po dogovoru, mob.

092/285-4795 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJE SE TRAKTOR Ursus, prikolica, plug i metalni kukuružnjak skoro nov, tel. 347-078 ili 091/189-1136 PRODAJE SE HIDRAULI NA PREŠA za grož e od 120 lit., mob.

098/777-066 ZETOR 4712 s kabinom, te kawasaki ZX 7R nin a 122KS 750cm3 1998.g., sa uvan, prodajem ili mijenjam za slabiji, može i auto (ili dogovor). mob. 098/190-3753 PRODAJE SE prikolica Tehnostroj, nanovo registrirana, kao nova, tel.

868-057

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM cisternu od 3500 lit., prikolicu 1-osovinku Tehnostroj 4.5T, frezu batuje 160cm, plug 2-brazdni okreta 12 cola a kupujem 1-redni bera kukuruza SIP, mob.

091/563-2125 PRODAJE SE KUKURUŽNJAK, tel.

853-203 PRODAJEM PREŠU za grož e, mulja u i ba vu od 200lit., povoljno, tel.

639-261 PRODAJE SE 2-brazdni plug 10 cola, mob. 099/877-9912 PRODAJEM SJEME REPICE za zelenu gnojidbu, a kupujem veliku ruž aru.

Novo Selo Rok, tel. 853-258 PRODAJEM KOMBAJN Zmaj 162 sa 4-rednim kukuruznim adapterom, mogu a zamjena za traktor. tel.

091/517-5595 DVOJNU KU U u k na Jugu i novi apartman u Novalji 4. red, prodajem ili mijenjam za vikend imanje u Me imurju uz doplatu. mob.

091/505-8885

USLUGE

TRAŽIM POSAO PRODAVA A, mob.

095/803-7109 KERAMI AR s višegodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob.

091 547 2069.

OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠ ENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RA UNALU s ak vnim znanjem engleskog jezika za posao ponude paten ranih proizvoda u svijetu, mob. 099/5155-064 SERVIS ZA IŠ ENJE OBAVLJA USLUGE IŠ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 TRAŽIM DVA RADNIKA – pomo ni tesar i zidar za radove na ku i. tel.

333-253 ZARADITE I DOPRINESITE SVOM KU NOM BUDŽETU – nau ite bioterapiju i oslobodite se nancijskih problema, mob. 099/5155-064 UVALA BIH DIJETE – u akovcu.

Upita na tel. 363-018 TR A ŽIM HONOR ARNI POSAO, može branje jabuka i sl., mob.

099/599-0111

KREDITI PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI Dugogodišnje iskustvo.

Brzo i kvalitetno!

Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k IIstarska t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

REALIZACIJA SVIH VRSTA KREDITA! Na ostatak pla e, ino mirovine, do 75.g. života, min. radni staž 3mj.

Jelena, mob. 091/896-7983, ured: 314-250

NEKRETNINE – PRODAJA PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvorišta i vrta na korištenje, Istarsko naselje (ku ice). mob.

099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570 OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 ANTENSKI SERVIS – OSTVARITE BESPLATNO ISPITIVANJE TV SIGNALA, prodaja, montaža, servis. mob.

098/241-109 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob.

095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakastih zavjesa. mob. 098/703-662 DAJEM INSTRUKCIJE IZ MATEMATIKE I INFORMATIKE (završen dodiplomski studij, pred završetkom diplomskog studija) za osnovne i srednje škole, mob. 095/865-1926 PODUKE iz matema ke, zike, mehanike i elektrotehnike, Ivanovec, tel. 337-262

POSAO TRAŽI SE VIŠE KOMERCIJALISTA za rad na podru ju me imurske županije, potrebna voza ka dozvola B kat., poznavanje rada na ra unalu, tel. 095/513-4224

akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

PRODAJE SE KU A prizemnica u Nedeliš u. mob. 099 7969 541 ISTRA, DUGA UVALA, gra evinsko zemljište 350m2, prodajem. mob.

091/921-5937 PRODAJE SE OBITELJSKA KU A u akovcu, mog. zamjene za stan. tel: 040/384-454 PRODAJE SE LIVADA I VO NJAK u Grabrovniku od 1.312 hv, blizina gl. ceste, blaga padina. mob.

099-696-3963 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE GRA EVINSKA PARCELA na južnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250 hv te oranica livada izme u Poleva i Kuršanca, 1186 hv. mob. 098/594-027 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN (polovica ku e s garažom) u akovcu, tel. 363-018 KUPUJE SE VIKEND KU A u gornjem dijelu Me imurja, mob.

095/921-6717 PRODAJEM JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel.

099/325-4267 PRODAJEM KU U od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogu a zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinacije. tel. 095/8190-349 PRODAJE SE ORANICA Begjec u Ma kovcu, zvati iza 16 sati na tel.

098/9466-750 AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob. 095-590-9215 POVOL JNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob.

098-393-170

PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Središ u, mob.

098/954-9775 PRODAJEM DVOSOBNI renovirani stan od 54m2, u akovcu. tel.

098/9465-206 PRODAJEM GRADILIŠTE na atrak vnoj lokaciji u Zasadbregu, vlasništvo 1/1, izdana lokacijska dozvola. tel.

091/7636-571 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k od 46m2, visoko prizemlje, povoljno, tel. 363-436 PRODAJEM DVORIŠNU zgradu od 60 m2 s dozvolom za nadogradnju, pogodno za posl. prostor, ured i trgovinu, u akovcu preko puta suda, tel. 098/426-021 STAN 2 i 3-sobni s garažama, novogradnja (ispod Šafrana), kredit osiguran, prodajem, tel. 098/241-559 FRIZERSKI SALON, novi, namješten, akovec, ulica Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559 PRODAJE SE VIKEND KU A novije gradnje u Dragoslavcu i starija ku a u Šenkovcu na glavnoj ces . tel.

343-557 PRODAJEM ZEMLJIŠTE u Okruglom Vrhu, pogodno za vikendicu ili vinograd, te jedno gradilište u Macincu u gl. ulici, mob. 091/764-1363 PRODAJEMO KU U u M. Središ u, mirna ulica, blizina centra, zva poslije 19 sa na mob. 098/990-4026 PRODAJEM GRADILIŠTE u Kotoribi povr. 1444m2, uredni papiri, priklju ak vode + gotov iskop i nacr za ku u. mob. 098/1760-290 PRODAJE SE HITNO KU A u Pribislavcu od 140m2 + 90m2 + oku nica 700m2 s garažom, može zamjena za manju ili dr. opcije, mob.

098/351-997 DA JEM DVA POSLOVNA PRO STORA – jedan u najam a drugi prodajem, centar akovca, mob.

091/786-8534 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN u centru grada, mob.

098/806-335 PRODAJEM KU U u k, livadu «žirofku» u Puš inama, ku u u Dragoslavcu i drvo od ariša 4m. Hitno i povoljno, mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487 KUPUJE SE ŠUMA ZA RUŠENJE sa papirima u gornjem dijelu Me imurja, a ujedno se otkupljuju trupci hrasta oraha i bukve, mogu nost rušenja – isplata odmah. mob. 098/807-511 PRODAJE SE KU A s dva trosobna stana i velikom oku nicom, pogodno za obrt ili gospodarstvo, mob.

095/8795-755

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEMO JEDNOSOBNI STAN Sopot, blizina tramvaja, tel.

040/311-545 IZNA JML JUJEM S T UDEN T IMA 2-sobni stan u centru grada, mob.

098/426-337

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONIJERA s balkonom u k, blizina Veleu ilišta, vrlo niske režije, mob.

098/162-0669 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI DVOSOBAN STAN u centru akovca. upita na tel. 099/8595-224 poslije 17 sa IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/325-4267 TRAŽI SE U NAJAM STAMBENI PROSTOR (ku a, stan) u akovcu ili bližoj okolici u zamjenu za održavanje i pla anje režija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel. 040/390-260 od 8 do 14 sa IZNAJMLJUJEMO JEDNOSOBNI STAN u Rijeci, blizina više fakulteta, tel.

040/311-545 Z AGREB-BORONGA J, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Grafike. tel.

092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atraktivnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407 IZN A JML JUJEM N A M JE Š T ENU SOBU i garsonijeru na Jugu, mob.

098/861-898 IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN studen cama za tri osobe, u centru k, kuhinja i 2 sanitarna vora, mob.

098/426-021

7. rujna 2010.

Z APOSLENA OSOBA traži manji stan u Zagrebu u najam. tel.

091/518-1600 IZNA JML JUJU SE DVIJE SOBE s upotrebom kuhinje i kupaonice, centralno pl. grijanje, u prizemlju obiteljske ku e u centru akovca, mob. 091/5612-052 IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM DVOSOBNI namješteni stan u akovcu na Jugu, mob. 098/426-862 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s kuhinjom i kupaonom mla oj ženskoj osobi blizu centra akovca. mob. 099 2426 087 I Z N A J M L J U J E S E DVO S O B N I STAN na Jugu, namješteni, mob.

098/241-583 IZNAJMLJUJEMO STAN u ku i u M. Središ u u zamjenu za održavanje ku e i pla anje režija ozbiljnim osobama. tel. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJEM STAN u akovcu pored Gimnazije, mob. 095 87 17 443 IZNAJMLJUJE SE SOBA u stanu studen ci, mob. 098/504-428 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za studen ce, tel. 390-291 IZNAJMLJUJE SE KU A sa tri sobe u centru k, studen cama ili ve oj obitelji, mob. 098/242-317 DAJE SE U NAJAM na duže vrijeme stan od 40m2 (za 1-2 osobe) i garsonijere do 30m2, sve namješteno, tel.

384-515 ili 098/545-526

7. rujna 2010.

IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN od 110m2 i jednosobni stan od 46m2, odvojeni ulaz, brojila, namješteno, zva poslije 16 sa na mob. 091/933-8468 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU uz upotrebu kuhinje i kupaonice, pogodno za samce, Šenkovec, M. Tita 46, tel. 343-492 IZNA JML JUJE SE KU A sa pet soba, studentima, blizina Veleu ilišta, novo namještena, u mirnom kvartu k, u ku i ne žive vlasnici. tel. 040/312-021 ili 091/603-6627 IZNA JML JUJEM JEDNOSOBNI STAN u zasebnom objektu u akovcu, tel. 390-247 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN u centru k, odvojenim brojilima, ulazom i dvorištem, djelomi no namješten, mob. 095/808-6050 IZNAJMLJUJEM STAN za studente, poseban ulaz, blizu Veleu ilišta i Pedagoške akademije u k, povoljno, tel. 395-097

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV NI JEDNODNE EVNI IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR GRAHO RAH HO OR ORAS O R RAS AS STI TI D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A , PRODAJE SE ISTOKRVNI KRADKODLAKI JAZAV AR, ženka, srna s paležima, stara 6mj, bez rodovnice, cijena 400 kn. mob. 099/7969-541 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 MUŽJAK PASMINE KOKER ŠPANIJEL zlatne boje traži ženku za parenje, mob. 098/188-0429

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODA JEM ŠTENCE malteze ra, mopsa i cavalier španijela, vlastiti uzgoj, cijepljeni, mob.

098/488-236 PRODAJU SE: grice, ženka šarene rozele, ženke berga, mlade nimfe i plave rozele. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel.

363-445 PRODAJEM SVINJE za klanje od 100-120kg, uz mog. klanja, tel.

631-717 ili 098/170-5298 DIVL JE PATKE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 PRODAJEM KU ICE ZA PSE, mob.

099/877-9912 PRODAJU SE ODOJCI i kupuje se autoprikolica 2-osovinka, tel.

635-233

VINO I GROŽ E VINO kvalitetne sorte štrigov ak i grož e ili mošt od 1.10.2010., prodajem, mob. 099/794-5180 PRODAJE SE KVALITETNA GRAŠEVINA, mogu a dostava, zvati na tel. 853-348 ili poslije 16 sati na mob. 095 904-22-55.

PRODAJE SE GROŽ E bijelo s brajdi i doma e bijelo vino, povoljno, mob. 098/960-9633 PRODAJE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montažnu garažu i vrtnu ku icu, tel. 333-253 PRODAJEM NOVE BA VE ZA VINO I RAKIJU od hrasta i agacije, kvalitetna izrada, besplatna dostava. tel. 858-362 PRODA JEMO BI JELO OBI NO GROŽ E šmarnicu u Pleškovcu, upitati kod Ferlin Franjo, tel.

855-249

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODAJEM ZVU NE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njema ki, cijena 650 eur, tel.

363-399 ili 091/516-7596 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. mob.

099/325-4267 PRODA JEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM ksni masažno-kozme ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 PRODAJE SE DJE JA HALJINA za standardne i la no plesove, u ljubi astoj boji, cijena 250 kn, mob.

098/55-88-72 (Danijela) PRODAJEM RABLJENU ALI JAKO UŠ UVANU DJE JU ODJE U žensku vel. 3-4 i mušku za 9g., vrlo povoljno, mob. 098/170-5447 KUPUJU SE R A ZNI NEISPR AVNI ELEK TROMOTORI, mob.

099/688-4499 PRODAJEM štednjak na plin sa plo om koja grije stan i rakiju šljivovicu, mob. 095 87 17 443 PRODAJE SE ORANICA 1ha u Sv. Martinu, vikendica u Kapleš aku sa zemljištem od 9000m2, te vespa 150cm3 1991.g., zva vikendom na tel. 091/931-4355 PRODA JE SE MODEM Tcomov,”Speedtouch” za adsl Internet, jako malo korišten, cijena 250 kn. mob. 099 7969 541 KUPUJEM DASKE, može i od štaglja, zva nakon 16 sa na tel. 343-495 PRODAJU SE ŠLJIVE “Bistrice” i “Stenli”, te mlade zagorske PURICE (crne) starosti oko 3,5 mj. tel 343-557 PRODAJEM MOTOR Cagiva 125cm3 16kW, komplet ili u dijelovima, zamrziva Gorenje star 3g., te plinsku pe Bosch na bocu, vrlo povoljno. mob. 091/2711-778 PRODAJEM DJE JI RADNI STOL i bocu na plin, mob. 099/513-8111 PRODAJE SE PVC PROZOR sa izo staklom i roletom, 5-komorni profil rehau vel. 105x105, mob.

091/6767-197 PRODAJEM elektr. motor 3kW, visokotla ni peka sa benz. motorom (minivaš) i kosilicu 3.5KS. mob.

098/676-421 ili 040/333-613

PRODAJEM PLINSKI ŠTEDNJAK Prak k Plamen, mob. 098/242-737 PRODA JE SE: trosjed, fotelja + stoli (garnitura puno drvo hrast), komoda s vitrinom (puno drvo hrast), plo a za el. ugrad. štednjak (20 0kn), moderni tapec. krevet (500kn), gume 175/65/14 za 500kn/4kom, klavijature Yamaha DX-21 (1.500 kn), moderni regal i manja škrinja ladi arka, tel.

328-106 ili 098/171-4456 KUPUJEM STARINE: stolove, komode, gredence, vitrine, zidne satove, škrinje, pe i i ostalo – pla am odmah. tel. 858-347 ili 095/537-8617 PRODAJEM STOLNI NOGOMET za 500 kn i teniski reket Dunlop za 200kn. mob. 091/573-1604 PRODA JEM FOTOAPARAT DSLR Samsung Gx10, skoro nekorišten, sa dod. opremom, za 2.800 kn. mob. 098/174-4764 PRODAJEM kuhinju, stol + stolice, kutnu klupu, ležaj, vitrinu, regal, kau , ormare, tapec. garnituru, pisa i stol, hladnjak, štednjak, rešo, tepihe, lustere, tendu, kamp prikolicu i ostalo iz ku e, mob.

099/3361-032 PRODAJU SE THUJE raznih visina i vrsti, buxusi, te razne živice i ostalo ukrasno grmlje. mob.

098/171-7208 TRAŽIM STARIJU KAMP PRIKOLICU bilo koji p, koja više nije za registraciju samo da ne propušta, za privremeno stanovanje, na otplatu po dogovoru. mob. 098/1868-111 PRODAJEM ugost. štednjak, friteze, kotao, roštilj, hladnjak, pizza pe , grill, toster, radni stol, sudoperi, šank, ledomat, perilicu aša i espresso aparat. mob.

098/9211-929 PRODA JEM o uvani T V 55cm (400kn) i glazbenu liniju (250kn).

Tel 098/295-800 PRODAJEM ŠIVA U MAŠINU Singer staru preko 100g., u ispravnom stanju, tel. 395-031 PRODAJEMO KNJIGE za srednju školu smjer špedicijski agencijski tehni ar, povoljno. mob.

091/1460-880

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

ABEL je još jedna nesretna duša koju je netko izbacio na ulicu pa je lutao gradom i prekopavao sme e u potrazi za hranom. Na sre u pronašli su ga dobri ljudi i doveli u azil. Izuzetno je lijepe gra e, snažan mladi pas željan dvorišta za tr anje i igru.

Abel je u duši velika beba i nadamo se da e uskoro na i novi i lijepi dom. Abel je ro en 18.10.2009. Nije za lanac!

BONI je dolutao u dvorište jedne lokalne novinarke. Vrlo je pametan, zna dati šapu i ve neko vrijeme boravi u azilu. Pružite Boniju novi dom, a on e vam to vratiti s velikom zahvalnosti. Ro en je otprilike po etkom 2008. godine, kastriran je.

Nije za lanac!

ASTOR je mješanac škotskog ov ara ro en 17.03.2007. godine. Po naravi je vrlo dobro udan i pas s velikim srcem. U azilu mu društvo rade dvije kujice s kojima se jako dobro slaže. Voli ljude i jedva eka malo eškanja i maženja. Budu i da je Astor u azilu ve dugo, nadamo se da e uskoro na i novi dom. Astor je kastriran. Nije za lanac!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

783

UTORAK 7. rujna 2010.

TV pregled

od 7.9.2010. do 13.9.2010.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Seks guru FILM

UTORAK, NOVA TV, 20:45

Kada on pri a, žene slušaju. Pus o je da zvijer iza e iz njega i postao ljubavni guru. On e vas nasmija , nau i ljubavnim majstorstvima, natjera da vam vru a krv ponovno kola venama, a to e bogme i debelo napla . Umoran od bollywoodskih lmova, ali fasciniran Hollywoodom, u itelj plesa Ramu Gopta (Jimi Mistry) od malena sanja posta pjeva em i glumcem...

Indiana Jones i ukleti hram FILM

SRIJEDA, NOVA TV, 21:05

Profesor, arheolog i legendarni junak poznat kao Indiana Jones (Harrison Ford) ponovno se vra a u akciju u svojoj najnovijoj pustolovini. Ovaj put se udružuje s pjeva icom u no nom klubu Wilhelminom ‘Willie’ Sco (Kate Capshaw) i 12-ogodišnjim dje akom po imenu Short Round (Jonathan Ke Quan). Završe u malom siromašnom indijskom selu, iji seljani vjeruju da je zao duh odveo svu njihovu djecu...

Empire Records FILM

ETVRTAK, HRT 2, 21:30

Humorna drama. Empire Records mala je prodavaonica nosa a zvuka u gradi u u Delawareu. Poslovo a je dobrodušni Joe (A. LaPaglia) koji se prema svojim zaposlenicima odnosi kao otac. Me u njima su i lijepa Corey (L. Tyler), u nju potajno zaljubljeni A. J. (J. Whitworth), za m labilna Debra (R. Tunney), te nespretnjakovi Lucas (R. Cochrane)...

Pošiljka FILM

PETAK, HRT 1, 20:10

Poli ki triler. Krajem osamdese h godina prošlog stolje a ameri ke i sovjetske vlas pokušavale su pos i sporazum kojim bi sprije ile daljnju utrku u naoružanju i napokon završile dugotrajni hladni rat. Nakon što je pod njegovim osiguranjem na konferenciji u Berlinu ubijeno nekoliko ameri kih dužnosnika, narednik Johnny Gallagher (G. Hackman) dobiva zadatak preves ratnog zatvorenika (T. L. Jones) iz Njema ke u Ameriku.

Na nišanu FILM

SUBOTA, NOVA TV, 22:05

Kubanski ambasador ubijen je u New Yorku. Kako bi sprije ila još jedan teroris ki napad na ameri ko-kubanskom skupu u Pragu, CIA šalje jednog od svojih najboljih agenata Michaela Danea (Dolph Lundgren). Osumnji ena ubojica Nikita, Simone Rosset (Maruschka Detmers), vlasnica je kluba. No kao i uvijek, stvari su mnogo kompliciranije nego što se ine i Dane mora prona i pametan izlaz kako bi preživio...

Planet terora FILM

NEDJELJA, HRT 1, 22:55

05.40 Najava programa 05.45 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.15 Divlji u srcu, serija (R) 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture (R) 10.15 Kamen na kamen, dok. lm (R) 11.10 Oprah show (R) 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar (R) 12.30 More ljubavi, telenovela 13.15 Ljetna slagalica 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 Sutra je novi dan, serija 15.05 Najljepše od Dunava, dok. lm (R) 15.35 Škrinja 16.20 Luda ku a, hum. serija 17.00 Vijes 17.10 Hrvatska uživo 18.30 arolija, serija (R) 19.20 Vrijeme 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Boje turizma 21.00 Sicko, ameri ki lm 23.05 Dnevnik 3 23.30 Sport 23.33 Vrijeme 23.35 Vijes iz kulture 23.45 Dr. House, serija (12) 00.35 No i Godarda: Udana žena, francuski lm (92’) 02.10 Bez traga, serija (12) 02.55 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 03.40 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) (R) 04.25 Ljetna slagalica 05.15 More ljubavi, telenovela

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 08.05 Najava programa 08.10 TV vr 08.25 Na kraju ulice 08.40 101 dalma nac, crtana serija (R) 09.00 Šaolinski obra un, crtana serija 09.20 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.40 Navrh jezika 09.50 Program za djecu 10.05 Na prvi pogled, serija za djecu (R) 10.30 Ima li života drugdje?, ameri ki lm 12.00 Strani dok. lm (R) 12.25 Beverly Hills, serija 13.10 Beverly Hills, serija 13.55 Fawlty Towers, hum. serija (R) 14.25 Državnik novog kova, hum. serija 14.55 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.40 Pala a, serija 16.25 Putovanje Alsaceom, dok. lm (R) 17.15 EP u vaterpolu - emisija 17.45 Europsko prvenstvo u vaterpolu - 1/4 nale, prijenos 18.55 EP u vaterpolu - emisija 19.10 Mu ke, hum. serija 20.05 Nogomet, kvali kacije za EP emisija 20.20 Nogomet, kvali kacije za EP: Hrvatska - Gr ka, 1. poluvrijeme 21.15 Vijes na Drugom 21.20 Vrijeme 21.25 Nogomet, kvali kacije za EP: Hrvatska - Gr ka, 2. poluvrijeme 22.20 Nogomet, kvali kacije za EP emisija 22.50 Bez traga, serija (12) 23.30 Ubojica murjaka, serija (15) 00.15 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) 01.00 Ljetni retrovizor: Dva i pol muškarca, hum. serija (R) 01.20 Ljetni retrovizor: Momci s Madisona, serija (R) 02.05 Ljetni retrovizor: Kineska plaža, serija (12) 02.50 Kraj programa

DOK.FILM HRT 1

FILM NOVA TV

Crna komedija. U malom teksaškom mjestu zloglasna grupa koju predvodi sumnjivi preprodava Abby suo ava se s grupom vojnika otpadnika na elu s kapetanom Muldoonom (B. Willis) u napuštenoj vojnoj bazi. Prilikom krvavog obra una, Abbyjev metak pogodi posudu s biološkim oružjem koje propušta pokusni plin, zarazan i smrtonosan koji pretvara ljude u zombije-ljudoždere...

07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.05 RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija 09.05 RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija 10.15 K.T.2, krimi serija 10.45 Exkluziv, magazin (R) 11.05 Punom parom, kulinarski izazov 11.45 1001 no , dramska serija (R) 12.30 Nestala, telenovela 13.20 Los Victorinos, telenovela 14.05 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) 15.45 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.25 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 1001 no , dramska serija 20.45 Seks guru, igrani lm, komedija 22.30 CSI: NY, krimi serija (12) (R) 23.25 Vijes , informa vna emisija 23.45 Komandos, igrani lm, akcijski 01.10 Astro show, emisija uživo (18)

06:00 06:50 07:45 08:05 08:30 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:05 22:50 23:05 00:45 01:15 02:15 03:05 03:30 05:20 05:45

07.35 Mi y, animirana serija

SPORT - IZDVAJAMO

Naši najbolji dani, serija Hitni slu aj, serija Bumba, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Roary, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Najbolje godine, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Tajni život, igrani lm (12) Ve ernje vijes Neraskidive veze, igrani lm (12) Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) IN magazin Bra ne vode, serija Iznenada, prošlog ljeta, igrani lm (12) Bra ne vode, serija Kraj programa

EMISIJA HRT 1

20.10

Boje turizma

Nogomet, kvalifikacije za EP: Hrvatska – Gr ka

Boks: Vladimir Kli ko - Samuel Peter

SPORT Utorak, 07.09., HRT 2, 20.20

SPORT Subota, 11.09., NOVA TV, 22.45

ZVJEZDANI KUTAK Z

Jennifer Lopez Subota, NOVA TV, 20:05 sati

Svestrana i ambiciozna, upornim radom uspjela je izgraditi zavidnu pjeva ku, ali i gluma ku karijeru. Jedna od mo nijih žena Hollywooda. Rodila se i odrasla u Castle Hillu.

Podrijetlom iz Puerto Rica, španjolski jezik joj je materinji, no od malena u i engleski. Od 5. godine redovna je na satovima pjevanja i plesa. Prva je prava zarada stigla od nastupa u sketch-comedy showu “In Living Color” (1990.). 1995. pleše na koncertima Janet Jackson te se pojavljuje i u njezinom spotu. Iste godine snima akcijski film sa Wesley Snipesom “Money Train”. Proslavila se u filmu “Selena” u kojem igra glavnu ulogu o ubijenoj latino pop pjeva ici. Zbog 2 milijuna dolara honorara, koje je dobila za ulogu u filmu “Out O Sight” uz George Clooneya, proglašena je najbolje pla enom Latino glumicom u povijesti Hollywooda.

21:00

21:05

Sicko

Tajni život

Dok. lm. Polaze i od injenice kako ak 50 milijuna Amerikanaca nema zdravstveno osiguranje, Michael Moore u Sickou prikazuje ubita nu kri ku ameri kog zdravstvenog sustava. Prikazuju i potresne sudbine pojedinaca koji su se, nakon oboljenja, suo ili s bes utnoš u sustava te završili bankro rani i neizlije eni, Moore pruža zastrašuju u sliku sustava zdravstvenog osiguranja mo viranog prvenstveno i isklju ivo trkom za pro tom. S druge strane, nasuprot ameri kom sustavu u kojem obolje zna i do i na korak od nancijske propas , Moore prikazuje svakodnevicu suprotnih sustava kakvi postoje u Kanadi, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Kubi.

Jill Thompson (Daphne Zuniga) je atrak vna profesorica umjetnos koja je prisiljena prisje se duhova prošlos kako bi saznala is nu o svom suprugu. Kada Jill sazna kako je njen suprug, za kojeg je smatra da je mrtav ve deset godina, umoren prošli tjedan, odlu i otputova u gradi gdje su živjeli kako bi otkrila pravu is nu o svom braku. No tamo postoje ljudi koji ne žele da ona otkrije is nu o suprugovom životu i smrti. Redatelj: George Mendeluk. Glume: Daphne Zuniga, Duncan Regehr, Ken Dresen, Philip Granger, Carol Alexander.

SERIJA RTL

23.30 20.00

1001 no

FILM NOVA TV

23.05

Neraskidive veze

08:00 11:00 12:00 15:00 15:15 15:30 16:00 17:00 17:05 18:15 19:00 19:15 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:20 00:20 00:35 00:40 00:45 01:45

Videostranice 1x2, emisija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Gile te svijet sporta, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Stolje e hrvatskog nogometa, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Glazbeni predah akove ki kutak, emisija Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozai na emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SANDOKAN serijski lm IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi SANDOKAN serijski lm NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

06.30 Zabavni Infokanal 06.55 Napovedniki 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.35 TV prodaja 12.05 Dober Dan, Koroška 12.30 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 07.09.1992 13.25 Na Lepše 13.50 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 14.45 Bleš ica, oddaja o Modi 15.15 Izvir(N)I, oddaja o Ljubiteljski Kulturi 16.20 Mostovi - Hidak: Kanape - Kanapé 16.55 Carigrad: Svetovno prvenstvo v Košarki (M), Osmina Finala, prenos 19.00 Na Vrtu, oddaja TV Maribor 19.25 Globus 20.00 Beograd: nogomet, Kvali kacije za Evropsko Prvenstvo 2012, Srbija - Slovenija, prenos 22.45 Svetovno prvenstvo v Košarki (M): Osmina Finala, Posnetek Iz Carigrada 00.20 Kon ni Obra un, Angleško-Ameriški lm, ponovitev 02.00 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Najbolje godine, serija 15.55 Sebi na ljubav, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u o ima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Afera preko Interneta, lm 22.35 24 UR 22.55 Kronike Sare Connor, serija 23.50 Porotnik, serija 0.40 No na panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Ameri ki lm 22.45 Lije nikov dnevnik, serija 23.35 No ni program

SRIJEDA 8. rujna 2010.

ETVRTAK 9. rujna 2010.

03.20 Pala a, serija (R) 04.05 Ljetna slagalica 04.55 More ljubavi, telenovela 05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.15 10.00 10.09 10.10 10.15 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.30 16.20 17.00 17.10 18.25 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.50 22.45 23.10 23.13 23.15 23.25 00.15 01.50 02.35

Najava programa Me u nama (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Divlji u srcu, serija (R) Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture (R) Strune soweta - dvije godine iz Ĺživota projekta kasi ne glazbe, dok. lm Oprah show (R) Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Turska: RaskriĹžje Europe i orijenta, dok. lm (R) Ĺ krinja Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uĹživo arolija, serija (R) Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Turner & Hooch, ameri ki lm Klasici hrvatskog dokumentarizma Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) No i Godarda: Kineskinja, francuski lm Zvjezdane staze: Enterprise, serija Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) (R)

07.00 Panorame turis kih srediťta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 TV vr 08.20 Na kraju ulice 08.35 101 dalma nac, crtana serija (R) 08.55 Šaolinski obra un, crtana serija 09.15 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.40 Ta poli kå 09.50 Program za djecu 10.05 Na prvi pogled, serija za djecu (R) 10.30 Mala Miss Norveťke, norveťko-ťvedski lm (84’) 11.55 Beverly Hills, serija 12.40 Beverly Hills, serija 13.25 Fawlty Towers, hum. serija (R) 13.55 DrŞavnik novog kova, hum. serija 14.25 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.10 Pala a, serija 15.55 Frank, ameri ki lm 17.30 Strani dok. lm 18.25 Mu ke, hum. serija 20.05 Ve ernja ťkola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Tristan+Izolde, ameri konjema ko- eťko-britanski lm 23.35 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) 00.25 Ljetni retrovizor: Dva i pol muťkarca, hum. serija (R) 00.45 Ljetni retrovizor: Momci s Madisona, serija (R) 01.30 Ljetni retrovizor: Kineska plaŞa, serija (12) 02.15 Kraj programa

07.25 Mi y, animirana serija 07.40 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.00 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija

10.10 K.T.2, krimi serija 10.40 Exkluziv, magazin (R) 11.00 Punom parom, kulinarski izazov 11.45 1001 no , dramska serija (R) 12.25 Nestala, telenovela 13.15 Los Victorinos, telenovela 14.05 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) 15.40 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.20 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 1001 no , dramska serija 20.45 11. sat, znanstvenofantas na serija (dvije epizode) 22.25 CSI:NY, krimi serija (12) (R) 23.15 Vijes , informa vna emisija 23.25 Seks guru, igrani lm, komedija 01.05 Astro show, emisija uĹživo (18)

06:00 06:50 07:45 08:05 08:30 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:05 23:10 23:25 01:05 01:35 02:35 03:25 03:50 05:25 05:50

NaĹĄi najbolji dani, serija Hitni slu aj, serija Bumba, crtana serija Fi i cvjetno druĹĄtvo, crtana serija Roary, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Najbolje godine, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Indiana Jones i ukle hram, igrani lm Ve ernje vijes Tajni Ĺživot, igrani lm (12) Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) IN magazin Bra ne vode, serija BoĹžja sluĹžbenica Agnes, igrani lm (12) Bra ne vode, serija Kraj programa

HUM. SERIJA HRT 2

04.30 Ljetna slagalica 05.20 More ljubavi, telenovela 05.40 Najava programa 05.45 Rije i Ĺživot, religijski program (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.15 Divlji u srcu, serija (R) 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture (R) 10.15 Odjevna Odiseja, dok. serija 10.40 Odjevna Odiseja, dok. serija 11.10 Oprah show (R) 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar (R) 12.30 More ljubavi, telenovela 13.15 Ljetna slagalica 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 Sutra je novi dan, serija 15.05 Tina ide na sjever, dok. lm (R) 15.35 Ĺ krinja 16.20 Luda ku a, hum. serija 17.00 Vijes 17.10 Hrvatska uĹživo 18.30 arolija, serija (R) 19.20 Vrijeme 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Apokalipsa: Drugi svjetski rat, dok. serija 21.05 Otvoreno 22.10 Kratki susre 22.45 Dnevnik 3 23.10 Sport 23.13 Vrijeme 23.15 Vijes iz kulture 23.25 Dr. House, serija (12) 00.15 Nakon vjen anja, danskoĹĄvedski lm (12) 02.15 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 03.00 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) (R) 03.45 Pala a, serija (R)

07.00 Panorame turis kih srediťta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 TV vr 08.15 Na kraju ulice 08.30 101 dalma nac, crtana serija (R) 08.55 Crtana serija 09.15 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.40 Abeceda EU 09.50 Iznad crte 10.05 Na prvi pogled, serija za djecu (R) 10.30 Mladi magi ar, kanadsko-poljski lm (98’) 12.10 Beverly Hills, serija 12.55 Beverly Hills, serija 13.40 Fawlty Towers, hum. serija (R) 14.10 DrŞavnik novog kova, hum. serija 14.40 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.25 Pala a, serija 16.10 Stocker Ace, ameri ki lm (R) 17.40 Strani dok. lm 18.25 Mu ke, hum. serija 19.30 GaraŞa (R) 20.05 Ve ernja ťkola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Empire Records, ameri ki lm (12) 23.00 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) 23.45 Ljetni retrovizor: Dva i pol muťkarca, hum. serija (R) 00.05 Ljetni retrovizor: Momci s Madisona, serija (R) 00.50 Ljetni retrovizor: Kineska plaŞa, serija (12) 01.35 Kraj programa

07.35 Mi y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.10 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 08.05 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 10.15 K.T.2, krimi serija 10.45 Exkluziv, magazin (R)

13.25

15.55

SERIJA RTL

20.45

DOK. FILM HRT 1

15.05

SERIJA NOVA TV

Tina ide na sjever

Najbolje godine

Obiteljska komedija. Jennifer York (C. Watros) uspije nagovoriti muĹža i djecu da ljeto provedu u njezinoj obiteljskoj ku i na otoku, gdje je ona provodila sretno dje njstvo. Njezina djeca ro ena su u gradu i ne ide im se na otok. K i Anna (B. Robertson), nejdĹžerica, kaĹže da otok sigurno nije mjesto njezinog sretnog dje njstva i zaĹĄto je nitko ne pita ĹĄto ona Ĺželi. Is na, predomislit e se kad u mjesnoj trgovini vidi zgodnog Seana (B. Burne ), u kojega su zaljubljene mnoge cure s otoka. Otac Colin (J. Gries) ostat e u gradu zbog posla. Sre om, uspijeva zavrĹĄi prije nego ĹĄto je mislio i ve dan kasnije kre e za svojom obitelji. No, koliko je Jennifer preporo ena u rodnom mjestu, toliko je Colin potpuno pogreĹĄna osoba na pogreĹĄnom mjestu...

U vijes ma dr. Hood sazna za slu aj misterioznog izlje enja dje aka koji je bolovao od terminalnog oblika tumora te je udesno izlije en nakon ĹĄto je pio vodu iz ĹĄumskog izvora. Skep an prema udesnim oporavcima, dr. Hood nagovara Rachel da se upute u Montanu kako bi istraĹžili slu aj. Kada se u itavu pri u upletu dva ubojstva, dr. Hood je siguran kako oporavak nije slu ajan pa mora prona i poveznicu izme u misterioznih oporavaka i ubojstva prije nego li bude prekasno. Autor: Stephen Gallagher.

Izvrťni producenti: Jerry Bruckheimer, Jonathan Littman, Danny Cann –on. Uloge: Rufus Sewell, Marley Shelton.

Tina je manji kontejnerski brod koji plovi na redovitoj liniji Ro erdam - NorveĹĄka. Ali Tina prima i putnike. I to najviĹĄe troje. Jedan od njih je Damir Matkovi koji je autor dokumentarca o putovanju uz najrazvedeniju obalu na svijetu. Uz norveĹĄku obalu je viĹĄe od 50.000 otoka i oto i a. Jedinstveni krajolik, s ordovima koji zalaze i do 140 kilometara u obalu, najbolje je doĹživje s mora. Teretni brod putniku ne nudi sve pogodnos turis kog kruzera, ali Tina zato pristaje u mnoge luke u ordovima u koje kruzeri nikada ne zalaze. Od Saude na jugu do Saltena na sjeveru, iznad polarnice, gdje se nalazi jedna od najve ih tvornica ferolegura u Europi.

Tek oŞenjeni Hajduk se odupre iskuťenju da spava s Nataťom (Nastajsa Flajc), no Lorena (Katarina Radivojevi ) i Vladimir (Vinko Mihanovi ) ih zateknu skupa. Uz pomo BoŞe (Žarko Poto njak) i laŞi izgleda da e se ipak izvu i. Drugi brat Hajduk se po inje opuťta u druťtvu Maksa (Tomislav Mar ), koji razumije njegovu Şelju da se osve Filipu (Stjepan Peri ). Lale (Ljubomir Kerekeť) se nalju i traŞi od Zlate (Jasna Odor i ) da odlu i s kim Şeli bi . Zlata odlazi uki (Velimir okljat) re i mu da se viťe ne upli e u njen Şivot, no uka je o ťao traŞi Şenu u metropolu, ali pritom se ne snalazi i svi spojevi mu propadnu...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:10 19:00 19:15 19:20 19:22 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:10 23:25 23:30 23:35 23:45 23:50 00:50

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:27 20:00 20:30 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emisija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Vijes akove ki kutak, ponavljanje TVJukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Glazbeni predah Drevne civilizacije, serijal JezeraĹĄ Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Opasni dodir, Igrani lm (12) Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18:30 19:15 20:05 21:05 23:05 23:20 01:20 01:50 02:50 03:40 04:05 05:35 06:00

20.50

20.05

11. sat 22.25

CSI: New York

EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA

08:30 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20

NaĹĄi najbolji dani, serija Hitni slu aj, serija Bumba, crtana serija Fi i cvjetno druĹĄtvo, crtana serija Roary, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Najbolje godine, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Karate kid 4, igrani lm Ve ernje vijes Indiana Jones i ukle hram, igrani lm Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) IN magazin Bra ne vode, serija Utrka s vremenom, igrani lm (12) Bra ne vode, serija Kraj programa

HUM. SERIJA HRT 2

Frank

SERIJA RTL

06:00 06:50 07:45 08:05

Bitange i princeze

Fawlty Towers FILM HRT 2

11.05 Punom parom, kulinarski izazov 11.50 1001 no , dramska serija (R) 12.30 Nestala, telenovela 13.20 Los Victorinos, telenovela 14.10 An eo i vrag , telenovela (dvije epizode) 15.45 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.25 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 1001 no , dramska serija 20.45 CSI, krimi serija (dvije epizode) (12) 22.25 CSI: NY, krimi serija (12) (R) 23.20 Vijes , informa vna emisija 23.30 11. sat, znanstvenofantas na serija (dvije epizode) 01.05 Astro show, emisija uĹživo (18) 02.05 CSI: NY, krimi serija (12) (R)

20.05

Najbolje godine

06.30 Zabavni Infokanal 06.55 Napovedniki 07.00 Infokanal 08.00 OtroĹĄki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.35 TV prodaja 12.05 Dober Dan, KoroĹĄka 12.30 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 07.09.1992 13.25 Na LepĹĄe 13.50 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 14.45 BleĹĄ ica, oddaja o Modi 15.15 Izvir(N)I, oddaja o Ljubiteljski Kulturi 16.20 Mostovi - Hidak: Kanape - KanapĂŠ 16.55 Carigrad: Svetovno prvenstvo v KoĹĄarki (M), Osmina Finala, prenos 19.00 Na Vrtu, oddaja TV Maribor 19.25 Globus 20.00 Beograd: nogomet, Kvali kacije za Evropsko Prvenstvo 2012, Srbija - Slovenija, prenos 22.45 Svetovno prvenstvo v KoĹĄarki (M): Osmina Finala, Posnetek Iz Carigrada 00.20 Kon ni Obra un, AngleĹĄko-AmeriĹĄki lm, ponovitev 02.00 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Najbolje godine, serija 15.55 Sebi na ljubav, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u o ima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Opkoljena obitelj, lm 21.45 Mentalist, serija 22.40 24 UR 23.00 Kronike Sare Connor, serija 23.55 Porotnik, serija 0.45 No na panorama

6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 No ni program

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu Yoga&Piltes Slomljeno srce, sapunica Vijes Drevne civilizacije, ponavljanje JezeraĹĄ, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Glazeni predah VjeĹžbanje demokracije, talk show Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Mrtvi ne pleĹĄu, Igrani lm (12) Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA ForĹĄpani Erotski lm Videostranice

13:30 14:15 15:00 17:00 17:05 17:30 18:00 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:35 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM POLI MARATON emisija pod pokroviteljstvom IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM OKOLO K(R)OLE mozai na emisija KONTROVERZE by Drago Ple ko NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

15.45

Cobra 11

EMISIJA NOVA TV

18.30

IN magazin

06.30 Zabavni Infokanal 06.55 Napovedniki 07.00 Infokanal 08.00 OtroĹĄki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.35 TV prodaja 12.05 Dober Dan, KoroĹĄka 12.30 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 07.09.1992 13.25 Na LepĹĄe 13.50 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 14.45 BleĹĄ ica, oddaja o Modi 15.15 Izvir(N)I, oddaja o Ljubiteljski Kulturi 16.20 Mostovi - Hidak: Kanape - KanapĂŠ 16.55 Carigrad: Svetovno prvenstvo v KoĹĄarki (M), Osmina Finala, prenos 19.00 Na Vrtu, oddaja TV Maribor 19.25 Globus 20.00 Beograd: nogomet, Kvali kacije za Evropsko Prvenstvo 2012, Srbija - Slovenija, prenos 22.45 Svetovno prvenstvo v KoĹĄarki (M): Osmina Finala, Posnetek Iz Carigrada 00.20 Kon ni Obra un, AngleĹĄko-AmeriĹĄki lm, ponovitev 02.00 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Najbolje godine, serija 15.55 Sebi na ljubav, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u o ima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Zalazak sunca, lm 21.30 Mentalist, serija 22.25 24 UR 22.45 Kronike Sare Connor, serija 23.40 Porotnik, serija 0.30 No na panorama

6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Sluťaj...

18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Sommerkabare 23.05 DobrodoĹĄli 23.15 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

PETAK 10. rujna 2010.

05.40 05.45 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.15 10.00 10.09 10.10 10.15 10.40 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.30 16.20 17.00 17.10 18.30 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.00 22.25 22.28 22.30

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Divlji u srcu, serija (R) Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture (R) Odjevna Odiseja, dok. serija Odjevna Odiseja, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Cipar - tradicija je živa, dok. lm Škrinja Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uživo arolija, serija (R) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pošiljka, ameri ki lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture

SUBOTA 11. rujna 2010.

22.40 Dr. House, serija (12) 23.30 Nebo i zemlja, ameri kofrancuski lm (18) 01.45 Absolon, kanadsko-britanski lm (12) (R) 03.20 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 04.05 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) (R) 04.50 Ljetna slagalica 05.40 More ljubavi, telenovela

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 TV vr 08.20 Na kraju ulice 08.35 101 dalma nac, crtana serija (R) 08.55 Crtana serija 09.15 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.40 Glazbeceda 09.50 Izazovi 10.05 Na prvi pogled, serija za djecu (R) 10.30 Ekstremni primat, kanadski lm za djecu (R) 11.55 Beverly Hills, serija 12.40 Beverly Hills, serija 13.25 Fawlty Towers, hum. serija (R) 13.55 Državnik novog kova, hum. serija 14.25 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.10 Bra a i sestre, serija 15.55 Bulevar sumraka, ameri ki lm (R) 17.40 Strani dok. lm 18.25 Mu ke, hum. serija 19.55 Zagreb: EP u vaterpolu nale (Ž), prijenos 21.10 Vijes na Drugom 21.15 Vrijeme 21.20 Bitange i princeze, hum. serija 22.00 Nijemi svjedok, mini-serija (12) 23.35 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) 00.20 Mu ke, hum. serija 01.10 Mu ke, hum. serija 02.00 Mu ke, hum. serija

07.35 Mi y, animirana serija 07.45 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.05 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 10.15 K.T.2, krimi serija 10.45 Exkluziv, magazin (R) 11.05 Punom parom, kulinarski izazov 11.50 1001 no , dramska serija (R) 12.30 Nestala, telenovela 13.20 Los Victorinos, telenovela 14.10 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) (R) 15.45 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.25 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 1001 no , dramska serija (dvije epizode) 21.25 Ubojica me u nama, igrani lm, krimi triler (12) 23.10 Vijes , informa vna emisija 23.20 Progonjena, igrani lm, horor/triler (15) 00.45 Astro show, emisija uživo (18)

06:00 06:50 07:45 08:05 08:30 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:55 00:10 01:50 03:20 04:55 06:30 07:00

Naši najbolji dani, serija Hitni slu aj, serija Bumba, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Roary , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Najbolje godine, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najve i rizik, igrani lm Zastave naših o eva, igrani lm (12) Snježni prijelaz, igrani lm (12) Ezo TV, tarot show (18) Tajni prozor, igrani lm (15) Beskrajan dan, igrani lm (12) IN magazin Kraj programa

07.15 07.20 07.45 08.00 08.15 10.00 10.09 10.10 10.20 10.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.05 14.40 15.40 15.55 16.30 16.39 16.45 17.00 17.25 18.15 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 21.50 22.05 22.15 00.30 02.20 04.15 05.45

Najava programa Glas domovine (R) TV kalendar Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Return of Frank James, ameri ki lm Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture (R) Ku ni ljubimci Normalan život, emisija o obitelji Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri - izbor: Cairo Sme e Znanstvene vijes Alpe Dunav Jadran Vijes Vrijeme sutra Kulturna baš na Jelovnici izgubljenog vremena (R) Prirodni svijet 3: Viktorijini slapovi, dok. serija Žrtve 11. rujna, dok. lm Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme 45. sve anos kajkavske popevke, Krapina 2010. odložni prijenos Vijes Vijes iz kulture X-Men 2, ameri ki lm Filmski vikend Grindhousea: Otporan na smrt, ameri ki lm (15) (R) No i kultnih lmova: Doma in, južnokorejski lm No i kultnih lmova: Operazione paura, talijanski lm (18) More ljubavi, telenovela

07.00 Panorame turis kih

MINI SERIJA HRT 2

središta Hrvatske 07.50 Najava programa 07.55 Žutokljunac: Zaljubljeni mesar -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.10 Cijele note, serija za djecu 09.35 Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu (R) 10.00 Sportske igre mladih 10.15 Briljanteen 11.00 Udbina: Dan hrvatskih mu enika - prijenos mise 11.00 Udbina: Dan hrvatskih mu enika - prijenos mise Spomen misa u povodu Dana hrvstskih mu enika 13.25 KS automagazin, emisija pod pokroviteljstvom 13.55 Monza: F1 kvali kacijska utrka za Veliku nagradu Italije, prijenos 15.15 4 zida, emisija pod pokroviteljstvom 15.50 Strani igrani lm 17.25 Zagreb: EP u vaterpolu utakmica za 3. mjesto + emisija 18.40 HNL: Hajduk - Dinamo, emisija 18.55 HNL: Hajduk - Dinamo, prijenos 20.50 Zagreb: EP u vaterpolu emisija 20.55 Zagreb: EP u vaterpolu prijenos nala 22.10 Zagreb: EP u vaterpolu emisija 22.30 George Gently, miniserija 00.05 Mini HNL 00.25 Mu ke, hum. serija 01.15 Mu ke, hum. serija 02.05 Kraj programa

06.20 Mi y, animirana serija 07.00 2 glupa psa, crtana serija 07.25 Yoohoo i prijatelji, crtana serija 08.00 Bakugan, crtana serija 08.20 Jedna od de kiju, hum. serija (R) 08.50 1001 no , dramska serija

22.00

23.30

FILM NOVA TV

Nebo i zemlja Ratna drama. Oliver Stone, redatelj filma, borio se svojedobno u vijetnamskom ratu. “Nebo i zemlju” snimio je, kako bi, rekao je, “taj rat predstavio i iz drugog kuta”. Taj “drugi kut” iskustvo je jedne Vijatnamke. Film se temelji na dvjema autobiografskim knjigama Vijetnamke Le Ly (Hiep Thi Le) “Kad su nebo i zemlja zamijenili mjesta” i “Dijete rata, žena mira”.

Rije je o tragi noj odiseji žene iji život pra mo od dje njstva u idili nom vijetnamskom selu s po etka pedese h godina pa do zrelog doba u Americi. To je slijed jezivih doga aja koje donosi rat, ali i šokova i mora koje poslijeratno doba donosi ženi koja je sve preživjela i onda se udala za ameri kog vojnika (T. L. Jones) i o šla u Ameriku.

Slika iz Pacifi kog rata, odnosno trenutak u vremenu uhva en na fotografiji koja prikazuje pet marinaca te jednog bolni ara koji podižu ameri ku zastavu na planini Suribachi nakon po etka bitke za japanski garnizon s Iwo Jime, osvojila je ameri ku javnost koja je žudila za nadom umorna od rata.

Za ljude uhva ene na fotogra ji, podizanje zastave samo je malena formalnost unutar strašne bitke, no za ljude kod ku e, fotografija tih muškaraca koji nijemo rade u slozi u trenu postaje simbolom heroja. Fotogra ja je majkama pružila nadu da e se njihovi sinovi vra ku i živi i dala osje aj smisla onima koji tuguju za sinovima koji se nikada ne e vra ...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:05 23:35 23:50 23:55 23:57 00:02 01:00

08:43 09:00

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostanice Danas na programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Vijes Obzori, emisija o kulturi Auto moto nau c vision Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Glazbeni predah Ritam ljeta Me imurje danas Sport Prognoza vremena No vješ ca, Igrani lm (12) Trzalica, glazbena emisija Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

FILM RTL

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ARTS 21 emisija o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KONTROVERZE by Drago Ple ko IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu OBJEKTIV gospodarski pregled NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

21.25

Ubojica me u nama

FILM NOVA TV

22.15

X-Men 2

21.55

Zastave naših o eva

07:15 eli ne magnolije, igrani lm 09:15 Dora istražuje, crtana serija 09:40 Timmy Time, crtana serija 09:55 Ben 10: Alien Force, crtana serija 10:20 Bra ne vode, serija 10:50 Frikovi, serija 11:50 Smallville, serija 12:50 Tata i sin, igrani lm 14:35 Teksaška pravila, igrani lm 16:15 Prijevara, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Prijevara, igrani lmnastavak 18:10 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Sad je dosta, igrani lm 22:05 Na nišanu, igrani lm (12) 22:45 Boks: Vladimir Kli ko Samuel Peter, prijenos 00:00 Na nišanu, igrani lm nastavak 01:10 Igra, igrani lm (12) 03:20 Ezo TV, tarot show (18) 04:50 Divlji i žestoki, igrani lm (15) 06:20 Teksaška pravila, igrani lm 07:45 Kraj programa

FILM HRT 1

Nijemi svjedok FILM HRT 1

(tri epizode) (R) 11.15 Po etnik godine, igrani lm, komedija 13.00 Corrina, Corrina , igrani lm, roman na komedija 15.00 Obiteljski plan, igrani lm, obiteljska komedija 16.35 Opsada u školi, igrani lm, akcijska komedija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Zvijezde Ekstra: Patrick Swayze, zabavna emisija (R) 20.00 Robo , animirani lm (R) 21.30 Pravi pravca frajeri, igrani lm, komedija 23.15 Totalno napušeni, igrani lm, komedija (15) (R) 00.50 Astro show, emisija uživo (18) 01.50 Opsada u školi, igrani lm, akcijska komedija

20.05

Najve i rizik

06.30 Zabavni Infokanal 06.40 TV prodaja 07.10 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 10.09.1992 07.40 rno Beli asi 07.55 Žogarija - Ko Igra Se in Ustvarja Mularija: Brežice 08.20 Sinje Nebo, Norveška Igrana nanizanka 09.10 Tacen: Svetovno prvenstvo v Kajakih in Kanujih Na Divjih Vodah, prenos 13.05 Osmi Dan, ponovitev 13.35 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 14.10 Tacen: Svetovno prvenstvo v Kajakih in Kanujih Na Divjih Vodah, prenos 17.30 Svetovno prvenstvo v Judu, Posnetek Iz Tokia 18.30 Na Lepše, ponovitev 18.55 Zlata Šestdeseta - Nostalgija z Edvinom Fliserjem 20.00 Vrnitev Svetopisemskih Nadlog, Nemška Dokumentarna Serija 20.50 Nujni Primeri, Avstrijska nadaljevanka 21.40 Hannibal, Angleško-Ameriški lm 23.45 Zarota, Ameriški lm, ponovitev 01.20 Kifeljc, Francoska nadaljevanka, ponovitev 02.50 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Najbolje godine, serija 15.55 Sebi na ljubav, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u o ima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Zlo es de ki, lm 21.40 Kos , serija 22.35 24 UR 22.55 Strah u malom mjestu, lm 1.00 Šest modela, serija 1.30 No na panorama 5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humoris na serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ameri ki lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Nogomet 0.20 No ni program

21.30

FILM NOVA TV

12.50

Pravi pravcati frajeri

Tata i sin

Posljednji preživjeli dobiva sve. Michael (Jerry O’Connell) je dužan pedeset su a dolara kasinu.

Ipak, nije previše zabrinut jer ga eka novac od oklade koju je sklopio prije sedam godina s najboljim prijateljima: onaj koji se posljednji oženi, dobit e novac iz njihovog zajedni kog fonda! Na putu do otplate, Michaela ipak eka veliko iskušenje, i to u obliku prijatelja i zakletog neženje Kylea (Jake Busey) te privla ne Natalie (Shannon Elizabeth), bivše Kyleove djevojke. Michael sklapa dogovor s Natalie, koja mora prives Kylea u bra nu zajednicu, no problemi se javljaju kada urotni ki par po ne razvija uzajamne nježne osje aje...

Marshall Seymour (Judge Reinhold) je izvršni dopredsjednik jedne od najluksuznijih robnih ku a u Chicagu. On je tako er i rastavljeni radoholi ar pod stalnim stresom i otac 11-ogodišnjeg sina Charlieja (Fred Savage). Kada prona u tajnovitu lubanju, umovi oca i sina zamijene mjesta. Sada se mladi dje ak mora nosi s licemjernim kolegama, poli kom nabijenim i opasnim sastancima i novom ljubavnom vezom, a odrastao je ovjek prisiljen suprotstavlja se školskim nasilnicima, hvata ukoštac sa zada om i pa zbog nedostatka aširane vode u kan ni. Redatelj: Brian Gilbert. Glume: Judge Reinhold, Fred Savage, Corrine Bohrer, Swoosie Kurtz, David Proval.

08:00 12:00 13:00 15:30 15:32 16:00 17:00 17:15 18:20 19:00 19:15 20:10 20:40 20:45 21:30 23:15

Dje ja televizija 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Crtani lmovi Vijes Ritam ljeta, ponavljanje Jukebox Vijes Oko k(r)ole Trzalica Foršpani Obzori, emisija o kulturi Obra un, Igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt program 00:15 Vijes 00:20 Erotski lm 01:15 Videostranice

09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:15 15:25 15:35 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju PUT U KATMANDU putopisni serijal NARODNO VESELJE glazbena emisija GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRZALICA glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

ANIM.FILM RTL

20.00

Robo

FILM NOVA TV

16.15

Prijevara

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 TV prodaja 07.30 Skozi as 07.40 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 11.09.1992 08.10 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 08.40 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 09.00 Pogledi Slovenije 10.40 Tacen: Svetovno prvenstvo v Kajakih in Kanujih Na Divjih Vodah, prenos 12.55 Vrnitev Svetopisemskih Nadlog, Nemška Dokumentarna Serija, ponovitev 14.10 Tacen: Svetovno prvenstvo v Kajakih in Kanujih Na Divjih Vodah, prenos 16.35 Svetovno prvenstvo v Judu, Posnetek Iz Tokia 17.55 Carigrad: Svetovno prvenstvo v Košarki (M), Pol nale, prenos 20.25 Carigrad: Svetovno prvenstvo v Košarki (M), Pol nale, prenos 22.20 Bleš ica, oddaja o Modi 22.50 Slovenski Magazin, ponovitev 23.20 Sobotno Popoldne, ponovitev 01.30 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.05 Provjereno 12.10 Opasni asteroid, lm 13.55 Formula 1, prijenos kvali kacija 15.05 arolija Derrena Browna, dok. serija 15.35 Najbolji video 16.00 Poirot, serija 17.05 Ubojstva u Midsomeru: Prosvjednici, lm 18.55 24 UR 20.00 Indiana Jones i kraljevstvo kristalne lubanje, lm 22.40 Preko svih granica, lm 0.50 24 UR 1.50 No na panorama

5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Ameri ki lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Film 23.20 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 12. rujna 2010.

06.15 06.20 07.15 07.30 08.00 08.10 09.30 10.00 10.09 10.10 10.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27

12.30 13.25 14.00 14.50 15.25 15.30 15.40 17.30 18.30 19.05 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 20.50 22.30 22.45 22.55

00.35 01.25 02.15 02.45

Najava programa Lijepom našom: Samobor TV kalendar Duhovni izazovi Vijes Koncert klasi ne glazbe Dok. serijal Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture (R) Frostov pristup, miniserija Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) Syngenta Agro - mali savje za poljoprivrednike, emisija pod pokroviteljstvom Plodovi zemlje Split: More More-ljudi-obale: Der Du jäger, dok. lm Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Silent Movie, ameri ki lm Koncert, snimka Serija za djecu Baltazar: Viktorov jajomat, crtana serija Vrijeme LOTO 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme S pe u gos ma, TV serija Bogovi su pali na tjeme 2, bocvansko-južnoafri koameri ki lm (R) Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend Grindhousea: Planet terora, ameri ki lm (18) (R) Bu enje mrtvih, miniserija (15) Bu enje mrtvih, miniserija (15) Dok. serijal Koncert, snimka

PONEDJELJAK 13. rujna 2010.

03.40 Ritam tjedna, glazbeni magazin (R) 04.20 Plodovi zemlje 05.10 Split: More

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 08.10 Najava programa 08.15 Jura Hura, serija za djecu 08.45 Trolovi, crtana serija (R) 09.10 Fia i klauni, norveški lm za djecu (R) 10.50 Portret mjesta i Crkve: Korenica 11.00 Korenica: Misa, prijenos 12.00 Biblija 12.15 Putovanja željeznicom, dok. serija 13.25 Studio F1 13.50 Monza: F1 za Veliku nagradu Italije, prijenos 15.40 Studio F1 16.10 Magazin LP 16.40 Strani dok. lm (R) 17.20 Hokej, EBEL LIGA: Medveš ak - Red Bull, prijenos 19.50 SP u košarci - emisija 20.25 Istanbul: SP u košarci nale, prijenos + emisija 22.25 Zakon!, hum. serija (12) 23.00 Video na(d)zor 23.30 Prikra eni, hum. serija (12) 23.55 Ritam tjedna, glazbeni magazin 00.35 Last Night of the Proms, 1.dio 01.40 Kraj programa

06.55 Zvijezde Ekstra: Patrick Swayze, zabavna emisija (R) 07.45 Mi y, animirana serija 08.25 2 glupa psa, crtana serija 08.45 Yoohoo i prijatelji, crtana serija 09.20 Bakugan, crtana serija 09.40 Jedna od de kiju, hum. serija (R) 10.05 1001 no , dramska serija (tri epizode) (R) 12.30 Corrina, Corrina, igrani lm,

roman na komedija 14.30 Obiteljski plan, igrani lm, obiteljska komedija (R) 16.05 Robo , animirani lm (R) 17.40 Discovery: Bez cenzure Napad kobre, dok. lm (R) 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Is ni zlo in, igrani lm, triler 22.05 CSI: Miami, krimi serija (12) (dvije epizode) 23.45 Neposredna opasnost, igrani lm, akcijski triler 02.05 Autoškola, igrani lm, komedija 03.30 Totalno napušeni, igrani lm, komedija (15) (R)

07:55 08:45 09:10 09:25 09:50 10:20 10:50 11:20 13:20 15:30 17:00 17:10 17:30 19:15 20:05 21:05 23:20 00:40 01:10 02:45 04:30 05:40 06:05

Frikovi, serija Dora istražuje, crtana serija Timmy Time, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Brza blagajna, serija Automo v, auto-moto magazin Magazin Lige prvaka Heroji, serija eli ne magnolije, igrani lm Tata i sin, igrani lm Vijes Nove TV Tata i sin, igrani lm nastavak Dilema jedne mladenke, igrani lm Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show Superman 2, igrani lm Red Carpet, showbiz magazin (15) Televizijska posla, serija Dilema jedne mladenke, igrani lm Bra a u vjeri, igrani lm Red Carpet, showbiz magazin (15) Automo v, auto-moto magazin Kraj programa

SPORT HRT 2

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 10.40 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.40 21.20 22.10 22.15 22.40 22.43 22.45 22.55 23.45 01.45

Najava programa Mir i dobro (R) Drugo mišljenje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Divlji u srcu, serija (R) Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture (R) Odjevna Odiseja, dok. serija Odjevna Odiseja, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Gudrun - kontejner za Gibraltar, dok. lm (R) Škrinja Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uživo arolija, serija (R) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Potroša ki kod TV Bingo Show Povijesne serije dramskoga programa: Tu inac Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Beau full Country, ameri konorveški lm (12) Zvjezdane staze: Enterprise,

serija 02.30 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) (R) 03.10 Gudrun - kontejner za Gibraltar, dok. lm 03.40 Potroša ki kod 04.10 Ljetna slagalica 05.00 More ljubavi, telenovela

20.00

FILM NOVA TV

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.50 Najava programa 07.55 TV vr : Televizor 08.05 Na kraju ulice: Izgubljeno na eno 08.20 101 dalma nac, crtana serija (R) 08.45 Žderonja, crtana serija 09.05 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.30 Na glasu: Dnevnik jedne narkomanke 09.40 Brlog (R) 09.55 Na prvi pogled, serija za djecu (R) 10.20 Dje ak koji više nije govorio, nizozemski lm za djecu 12.05 Beverly Hills, serija 12.50 Beverly Hills, serija 13.35 Fawlty Towers, hum. serija (R) 14.05 Državnik novog kova, hum. serija 14.35 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Pala a, serija 16.05 Varalice, ameri ki lm (R) 17.40 Mare TV, dok. serija 18.25 Mu ke, hum. serija 20.05 Ve ernja škola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Zmaj: Pri a o Bruceu Leeju, ameri ki lm 23.30 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) 00.20 Ljetni retrovizor: Dva i pol muškarca, hum. serija (R) 00.40 Ljetni retrovizor: Momci s Madisona, serija (R) 01.25 Ljetni retrovizor: Kineska plaža, serija (12)

07.05 Mi y, animirana serija 07.20 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija

17.20

20.45

Istiniti zlo in

Ozna en za smrt

ovjek bi trebao bi smaknut zbog ne ega što nije po inio. Novinar je odlu io is nu iznije na svjetlo dana. Steve Evere (Clint Eastwood), vrhunski novinar koji se stalno nalazi u sukobu sa svojim šefovima, naj eš e zbog toga što spava s njihovim suprugama, ali i zbog svoje alkoholi arske prošlos , dobije zadatak napisa pri u o zatvoreniku Franku Louisu Beechumu (Isaiah Washington), koji bi trebao bi pogubljen zbog ubojstva trudnice koja mu je dugovala 96 dolara. Odmah po po etku istraživanja, Everett otkriva kako je klju ni svjedok lagao, što u njemu odmah potakne sumnju u Beechumovu krivnju...

Samantha (Shannon Elizabeth) je uspješna direktorica marketinga koja itav život sanja o svome idealnom vjen anju iz bajke. Kada joj se prilika za vjen anje napokon pruži, Samantha se sjajno nosi s m zadatkom, sve dok ne po ne sumnja da njezina zaru nika (Eddie McClintock) sve to ni najmanje ne zanima. Dok napetost izme u budu ih mladenaca raste, Samantha shva a da je privla i stara simpa ja i neprežaljena ljubav s fakulteta kada s njim zapo ne suradnju na novom projektu. Savladavaju i mnoštvo svadbenih problema i nevolja, Samantha po inje shva a da najvažnija stvar nije isplanira najljepše vjen anje života, nego zapu se niz oltar s pravom osobom.

Kada zlo pokuca na vrata, ponekad je jedini odgovor – sila. John Hatcher (Steven Seagal), bivši DEA agent, vra a se ku i iz Kolumbije, gdje je njegov partner ubijen u akciji pro v opasnog dilera droge. I upravo je smrt partnera bila povod zbog kojega se John odlu io povu i u mirovinu. No kada otkrije da nemilosrdni raspa ava droge Jamaj anin Screwface (Basil Wallace) hara njegovim starim kvartom i da pokušava smaknu njegovu sestru Melllisu i njezinu k i Tracy, John je prisiljen brani obitelj i obra una se s kraljem narko ka.

Realizacija lma „Ozna en za smrt“ zapo ela je scenarijem drugoga lma, ija je radnja bila vrlo sli na filmu „Crna kiša“ Michaela Douglasa pa su Seagal i produkcijski m odlu ili snimi druga iji lm.

08:00 12:00 15:00 15:02 15:40 16:00 17:00 17:30 18:30 19:00 19:30 20:20 20:50 21:30 23:15 00:15 00:45 01:45

Dje ja televizija Videostranice Danas na programu Life style Glazbeni predah Crtani lmovi Tjedna kronika Rezervirano vrijeme Vježbanje demokracije, ponavljanje Tjedna kronika Doma i glazbeni hitovi Dom na kvadrat Oko k(r)ole No na straža, Igrani lm (12) Zapisano u zvijezdama, kontakt program Tjedna kronika Erotski lm Videostranice

09:58 NAJAVA PROGRAMA 10:00 IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbeni program 13:30 DOKUMENTARNI PROGRAM 15:15 VJERA I NADA vjerski program 15:30 EUROPSKI DNEVNIK TV magazin 16:00 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani 16:30 ARTS 21 emisija o umjetnos 17:15 KONTROVERZE by Drago Ple ko 18:25 EUROMAXX TV magazin 18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:00 ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu 19:30 VTV TJEDNIK 20:05 KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi 20:45 PRESSICA talk show 21:45 OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 22:45 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 22:50 METAL EYE glazbena emisija ------- ODJAVA PROGRAMA ------- VIDEOSTRANICE

22.25 23.30 23.40 01.20 02.20 03.00

06:05 07:05 07:55 08:10 08:25 08:50 09:50 11:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 17:35 18:30 19:15 20:05 21:05 23:00 23:15 01:30 02:00 03:00 03:45 04:10 05:30 05:55

Hitni slu aj, serija Dona Barbara, serija Bumba, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Roary, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Naša mala klinika , serija IN magazin Najbolje godine, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak U ime ljubavi, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Charliejevi an eli: Punom brzinom, igrani lm Ve ernje vijes Superman II, igrani lm Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) IN magazin Bra ne vode, serija Stella Street, igrani lm (15) Seks i grad, serija Kraj programa

SERIJA HRT 1

FILM RTL

17.30

17.40

Discovery: Bez cenzure - Napad kobre

SHOW NOVA TV

18.30 18.55 19.10 20.00 20.45

Exkluziv, magazin (R) Bibin svijet, hum. serija 1001 no , dramska serija (R) Nestala, telenovela Los Victorinos, telenovela An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija 1001 no , dramska serija Ozna en za smrt, igrani lm, akcijski Instruktor, hum. serija (dvije epizode) (12) (R) Vijes , informa vna emisija Moj tjelohranitelj, igrani lm, drama (R) Astro show, emisija uživo (18) Dobrotvor, dramska serija (R) Is ni zlo in, igrani lm, triler

22.55

Dr. House

Dilema jedne mladenke DOK. SERIJA RTL

15.45 17.25

Hokej, EBEL LIGA: Medveš ak - Red Bull FILM RTL

09.30 10.20 11.05 12.30 13.20 14.10

20.05

Nad lipom 35

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 TV prodaja 07.30 Skozi as 07.40 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 12.09.1992 08.05 Globus 08.35 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 09.10 Tacen: Svetovno prvenstvo v Kajakih in Kanujih Na Divjih Vodah, prenos 12.50 Izgubljeni Zaklad Templjarjev, Danski lm, 2., Zadnji Del, ponovitev 14.10 Tacen: Svetovno prvenstvo v Kajakih in Kanujih Na Divjih Vodah, prenos 16.30 Svetovno prvenstvo v Judu, Posnetek Iz Tokia 17.50 Evropsko prvenstvo v Veslanju, Posnetek Iz Montemor-O-Velha 20.00 Carigrad: Svetovno prvenstvo v Košarki (M), Finale, prenos 23.00 Skozi Trpljenje v Svobodo, Dokumentarni lm 23.40 Rim, Angleško-Ameriška nadaljevanka, ponovitev 00.40 Luna Nad Puš avo, Ameriški lm, ponovitev 02.15 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.00 Dok. serija 12.05 Is na, lm 13.45 Formula 1, prijenos utrke 15.45 Najlu i sportovi, dok. serija 16.20 Život nije šala, serija 17.15 Madeline, lm 18.55 24UR 20.00 Ne mogu bi tvoja, lm 22.30 Zvijezde na sudu, dok. serija 23.25 Sigurne stvari, lm 1.20 Novac, dok. serija 2.00 24UR 3.00 No na panorama

5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Film 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 No ni program

08:00 11:00 12:00 15:30 15:35 16:00 17:00 17:05 18:20 19:00 19:15 19:25 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 22:20 22:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emsija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Vijes Lifestyle Jukebox Me imurje danas Sport Auto moto nau c vision Iz produkcije K TV Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Živa vatra, serijski lm Foršpani Gile e, svijet sporta Me imurje danas Sport Vrijeme VOA Erotski lm Videostranice

FILM NOVA TV

21.05

Charliejevi an eli 2: Punom brzinom An eli Natalie (Cameron Diaz), Dylan (Drew Barrymore) i Alex (Lucy Liu) su unajmljene da prona u set ukradenih tanskih prstena. Titanski prsteni ako se stave zajedno u poseban stroj prikazuju listu svih osoba uklju enih u program zaš te svjedoka. Otkriva se da je Dylanino ime neko bilo Helen Zass, te da je i sama uklju ena u program zaš te svjedoka. An eli otkrivaju da kradljivac pokušava proda prstene najve em ponu iva u u razli i m ma jaškim grupama diljem svijeta, a u kona nici shvate da je i bivši ‘an eo’ Madison Lee (Demi Moore) upletena u zlo ine. Redatelj: McG. Glume: Cameron Diaz, Drew Barrymore, Lucy Liu, Demi Moore, Bernie Mac.

08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 12:45 13:15 13:45 14:45 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

HUM.SERIJA RTL

22.25

Instruktor

FILM NOVA TV

23.15

Superman 2

07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 09.45 TV prodaja 10.15 Sobotno Popoldne, ponovitev 12.55 30. Sre anje Tamburašev in Mandolinistov Slovenije 13.15 Slovenci v Italiji 13.45 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 14.05 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 15.05 Osmi Dan 15.35 Slovenski Magazin 16.00 Prvi in Drugi 16.25 To Bo Moj Poklic 16.55 Sport 19.00 Rožna Panter: Traperja, risanka 19.05 Rožna Panter: Losos, risanka 19.10 Iz Sobotnega Popoldneva 20.00 Dokumentarna Serija 21.05 Film 22.20 Knjiga Mene Briga, ponovitev 22.40 Film, ponovitev 00.10 Dokumentarna Serija 01.10 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Najbolje godine, serija 15.55 Sebi na ljubav, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u o ima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 20.55 Dnevnik Bridget Jones, lm 22.50 24 UR 23.10 Kronike Sare Connor, serija 0.05 porotnik, serija 0.55 24UR 1.55 No na panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

62

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Petnaest let, pak je to nej tak malo…

G

da smo mi Me imorci genijalci to vsi znajo jerbo nam je (me imorski) jal vu genima, ali neje sam to. Naši mladi so po eli pamet dobavljati i z glavom delati. Tak bi se to moglo re i za Igora anadija z akovca i jegovoga pajdaša Štefeka Glavinovoga z Priloka. Pak otkod bi drugod Štefek i mogel biti nek z Priloka ak je Glavinov. Verjem gda ste uli kak so tej dva naši de ki rasturali na sveckomo prvenstvo za kompjuteraše vu Kanadi. De ki so još niti dimo nej došli, a ve so jiv stranjski biznismeni zgrabili kaj bodo za jiv delali. A mi smo jim estitali, estitav je i precednik Lejpe naše, pak i minister za škole, ali dale smo nej išli. Pak mi školamo našo deco za druge.

Mesto kaj bi mi prodavali pamet drugima, mi jim damo, i to zabadav, našo nejspametnešo deco i unda nam ta naša deca prodavlejo našo pamet, ali vu devizaj i jako drago. Nej znati kak tej stranjski hantlari najdejo to našo nejspametnešo deco i odvle ejo jiv vum za fal penez, ali nej predi dok jiv mi ne zaškolamo. A oni so nam tu na leta, a mi ne vidimo što kuliko zna i kuliko vredi. Jako sam najge-

KAK V RLENOJ JABUKI…

PONIKVA

rek kak bodemo mi dugo ostali mala zemla za veliki (i fal???) odmor, a nej kaj bi koristili i prodavali ono kaj nam je dragi Bžek dauv, a to je pamet. Zakaj nam navek stranjski odvle ejo te zlatne kokoši, a nam ostavijo šlaprtke, a mi i dale akamo kaj nam se bodo žjiv piceki zvalili. si oni moži i žene šteri so postali japeki i mamike 1995. leta denes imajo deco vu sredjoj školi. Verjem gda vsi znate kuliko je to trelo muke, znoja i penez vložiti kaj od deteta postane školarec. Tak vam je bilo i z našaj novinaj. Dok je zišev prvi broj, pred 15 let, hajdig je bilo onih šteri so cmavkali i klimali z glavaj, jerbo kakti to udo, te nove novine, nebrejo bogzna kak dugo trajati. A kuliko vidimo još so tu, još živijo i rastejo, kak bi moj pajdaš Pišta rekev žilave so kak vrag, nedajo se sfondati, kak perika, i zato bodo ostale. Zmislim se kak denes, gda je Dragec Ov arov mahav z prvim brojom rlenih novin, a novine so jega vu penzijo posprajle i vsaki tjeden nam donašajo nekaj novoga. I tak ve petnaest let. Vsaka ast de kima i pucama šteri to pišejo, a i vam šteri itate, jerbo gda

V

RIJE NA RIBA

7. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VODENA ŽIVOTINJA

TONA

ga nejga vas, niti nas nej trelo.

Ste vidli kak sam to spametno rekev. Mortik bode nekaj i z mene jednoga dneva, a mortik i predi. nuom gda je denes nej le ko biti navu itel, ali nikak nebrem to razmeti zakaj bi naši navu iteli morali štrajkati ak bi jim naša Vlada zmenšala pla e. Najte me krivo razmeti, ne mislim gda naši navu iteli imajo prevelike pla e, ali zakaj ovo krizo i recesijo morajo na svojim zmo enim ple ima i zasukjenomo hrpto nesti sam težaki šterijo punijo državno kaso i štere je niš i nej pitav dok jim je zmenšana pla a i prek tridesti procentov. I težakima na burzi so zmenšali pla e, a niš i jiv je nej niti pitav kak i od ega živijo. A denes je ve niti zrak nej zabadav. O em re i, zakaj nebi svoje remene malo pokap ili i oni šteri praznijo državno kaso, jerbo ak je kriza onda je kriza za vse. ejbolši svecki spidvejaši so bili prinas vu Me imorjo i odišli. Nejbolša steza za spidvej na sveto nam je ostala. Gda je nejbolša, tak so rekli vsi šteri so se minulo nedelo utrkivali vu Doljnjemo Kraljevco. Kuliko

Z

N

VANZEMA LJAC IZ FILMA

GRAD U ITALIJI

sam meuv za uti, jedino Prilo anci ne ejo, niti pod milim Bogom, priznati gda je tak. akoska škola labodoritanja i akoski labodoritaški klubi, akovec i Me imorje, so deli glave skupa (ste nej uli kak je ružilo), zakopali ratno sekirko i dospomenuli so se kaj bodo delali skupa za napredak labodoritanja.I nej sam to, nebodete veruvali, ali so se dospomenuli i kak bodo delili peneze ak nešternoga labodoritaša prodajo. Jedino je ostalo otprto pitanje kak dojti do penez kaj se, kuliko-tuliko, pokrijejo stroški škole. Pak je Dejan Pani precednik škole, a nej glavni sponzor. No, pak se nebrejo ruom vse dospomenuti na prvomo zestanko. aši me imorski kadeti i junjori so popušili, vu Splito, od belih fti ov deset komadov, a nejso zabili niti jednoga. I to zbogradi toga jerbo jim je trava smetala. Najme kaj, bila je plasti na mesto prave, a našim je de kima vu o i tukla visoka boja, dok so se golmani žalili gda je lopta bila preve okrogla i fest škliska. Kak zgledi gda so jo prefrigani Dalmoši preve naboksali i nagloncali.

N

PRKOS

SASTAVI OD ETIRI LANA ZVUK

KONJSKA OPREMA

KOŠ ICA

ESTONAC EGIPATSKI BOG SUNCA

RIJE NA RIBA (MN.)

POKRIVALO GLAVE

OVAN (21.3.-20.4.)

Impulzivno ponašanje moglo bi vam donijeti dosta problema pa se pokušajte smiriti.

Nemojte dopus da vam napetost kreira još ve e frustracije. Ako vam se nešto u životu ne svi a, ili ide teže nego što ste mislili nemojte još ja e forsira , nego pokušajte promijeni smjer ili osmisli novi na in. Ponekad je zaista okolo bliže, te onaj put koji se ini najdužim, najbrže dovede do željenog cilja. Nemojte traži lake na ine ostvarenja želja.

BIK (21.4.-20.5.)

U zadnje vrijeme vam gužva i buka idu sve više na živce, pa ete poželje otputova na neko mirno mjesto. Niste raspoloženi ni za kakve zabave, pa se nemojte forsira na druženja. Kroz privatne i in mne trenutke s dragim osobama ostvarit ete zna ajniju komunikaciju, a bude li vam netko šaputao mnogo više ete u , nego da galami pokraj vas. Ovo je tjedan u kojem trebate pokaza svoju nježniju stranu.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Dosta ste strastveni i spremni za roman ku, pa to ovaj tjedan ini pravim ljubavnim potencijalom. Ali ako ste u vezi pokušajte se što više suzdržava jer ete teško zna povu i granicu izme u neobaveznog koketiranja i zavo enja. U svakom slu aju ukoliko niste raspoloženi za komplikacije tada igrajte na sigurno i nemojte se uop e upušta u komunikaciju koja bi se mogla dvosmisleno protuma i .

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Ovog tjedna e vaše ponašanje stalno bi na samoj granici, pa ete teško prona i sigurnost, ako je i tražite, ali i uop e se opustiti u komunikaciji s partnerom. Tako er, jedna iritantna osoba stalno e vas tjera na promjene i prilagodbe njenim o ekivanjima. Sve u svemu, ovo e bi jedan težak tjedan, pa nemojte privla i probleme tamo gdje ih nema, s osobama s kojima imate dobre odnose, takve nastavite njegova . Nemojte bar vi komplicira s vaše strane.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Ako postavite visoka o ekivanja ili po etkom tjedna date velika obe anja, pred kraj tjedna ete se razo ara . Nemojte uspore iva situaciju s onim što ste se nadali da e bi jer su šanse vrlo male. Uzmite ono najbolje što vam se u odre enom trenutku pruža. Jedan zanimljiv prijatelj mogao bi unije i u vaš život dodatne zabave pa nemojte odbija pozive za druženja.

Imat ete priliku ostvariti želje svoga srca, ali samo ako ste spremni preuze inicija vu. Ostavite po strani poslovne obveze i prepus te se užitku. Ne radi se o tome da ljubav trebate ozbiljno shva , nego da i ljubavi trebate da jednako prostora u svome životu kao i ostalim stvarima. Nemojte na površinu iznositi nesporazume, jer ovo nije pravi trenutak. Sada se opus te i uživajte.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Toliko ste optere eni poslom i nancijskim okolnos ma, da ete teško prona i uop e imalo vremena za sebe. Bez obzira koliko i sami shva ali da zbog prevelike zauzetos trpi vaš ljubavni život, ne ete se mo i prisili na usporavanje.

Jedino rješenje je pravljenje novog rasporeda u koji ete svjesno ugura vrijeme za ljubav ili traženje partnera ukoliko ste slobodni. Budete li o ekivali kako e se ljubav pojavi negdje usput, ništa od toga.

Obi no volite ima emocije pod kontrolom i miran osobni život, ali takvo stanje ne e bi lako održa . Nevažno koliko dobar plan imali, primijetit ete kako se okolnosti mijenjaju brže nego što biste željeli i kako ne možete previše utjeca na razvoj doga aja. Stoga je pametnije, posebno ukoliko se želite zabavi , popus sve konce i prepus se jeku doga aja, umjesto da insis rate na svome programu.

LAV (23.7.-23.8.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

NOMAD DRAŽ

MESNI PROIZVOD MJESTO STANOVANJA KU NI LJUBIMAC

IVAN OTI

KRETANJE ZRAKOM

SKLADAN ŽIVOT

KRANJ AR

OLIVER TWIST

MATEMATI KI IZRAZ

ŠAPA GLAVNINA ŽENSKO IME

VODENA BILJKA

AMPER

STRU NJAK

STANOVNIK

MAROKA

Morate napravi pauzu.

Ako želite popravi ljubavni život, tada morate promijeni obrasce ponašanja i iza i iz zone ugode. Potražite nova mjesta i egzo ne stvari. Ako ste slobodni potražite osobe potpuno druga ije od vas. Jedino nešto potpuno razli ito može vas emotivno dirnu i natjera da otvorite srce.

Spontanim razgovorom u vrs t ete postoje e i kreira nove veze. To e biti sasvim dovoljno da zagrijete svoj privatni život, koji kao da se uspavao u posljednje vrijeme. Ali ne smijete se zanije i posta nestrpljivi, ili dopus nestrpljivom pojedincu da požuruje bilo što kada je srce u pitanju. Za neke stvari ipak treba pro i dovoljno vremena da bi sjele na svoje mjesto.

UŽAS PATOLOGIJI

PSETAR

ŠTAP (ENGL.)

RADIJUS

MANJI VODENI TOK

VRSTA ZA INA

SITNA TJESTENINA

IGRA NA SRE U

PRIJELAZ SASTAVNI VEZNIK

ŠKOLSKA ILI

KAMATE

MAGARE A

STRUGALJ KA

TREE OF LIFE

VRSTA KITA

ANA KARI

MALA MA KA

GORJE U RUSIJI

MALJ

SAT

ZAVIST

JEDNOZN. BROJ

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Bit ete iznena uju e impulzivni kada su u pitanju ljubavne stvari. Nevažno, radilo se o prebrzom skakanju u zi ki odnos ili prebrzom emotivnom otvaranju, ovo e biti za vas potpuno novo iskustvo.

Ali izlasci na nove teritorije i novi obrasci ponašanja dobra su ideja, budu i da vas igranje na sigurno u posljednje vrijeme ostavlja hladnima i ne može vas zainteresira .

RIBE (20.2.-20.3.)

Da biste vratili vezu u ravnotežu, kroz ovaj tjedan morate biti malo sebi ni. Ponekad ste toliko optere eni zadovoljavanjem tu ih potreba da zaboravljate kako ste i vi jednako važni. Razmislite o svojim željama i sami sebi budite prioritet. Ne trebate bi oholi, ali malo samo-usmjerenos e vas preporodi i da vam novi po caj.

BOŽI VREMENSKA

NEPOGODA

KARLO BULI

VIC tjedna KADA

NOGOMET NA OBU A

RAJKO JAGAR

FOSFOR

MORSKA PTICA

JEDAN PRST

Mala nesre a Sreli se Mujo i Haso (Haso u gipsu). Mujo: - Bolan Haso, šta je to bilo!?

- Ma… Ti znaš da ja svaku no do em ku i, pljunem kroz prozor i sko im u krevet. Sino sam se previše napio, došao ku i, pljunuo u krevet i sko io kroz prozor!

7. rujna 2010.

Vremenska prognoza 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana PREGLED VREMENA od 30. kolovoza do 06. rujna

Ugodno toplo VREMENSKA SLIKA: Školarci, sretno! Prvi tjedan nove školske godine provest emo uz toplije, ali i promjenjivo vrijeme. Južina e uzrokovati porast temperature, osobito popodnevne, ali s njom e do i i nešto vlažniji zrak pa bi osobito sutra nave er i tijekom etvrtka moglo biti povremene kiše ili pljuskova. No, to ne e biti hladna jesenska kiša nego relativno toplo vrijeme zbog južnog vjetra. Od petka pa prema vikendu ponovno bi trebalo biti stabilnije uz ugodne ranojesenske temperature.

VREMENSKA PROGNOZA: Drugi dan nove školske godine bit e povoljan što se vremena ti e.

O ekujemo djelomi no sun ano vrijeme, povremeno uz umjerenu, a u drugom dijelu dana mjestimice i pove anu naoblaku. Trebalo bi ostati suho. Jutro e biti prohladno, a u nekim dijelovima Me imurja mogu a je i kratkotrajna sumaglica ili magla. Vjetar uglavnom slab južni i jugozapadni, a temperatura zraka e nakon jutarnjih 7 ili 8°C porasti na popodnevnih 20 Celzijevih stupnjeva.

Malo toplije, ali ipak svježe jutro o ekujemo i u srijedu, a postojat e mogu nost i za kratkotrajnu maglu, osobito u nižim dijelovima naše županije te uz vodene površine.

Danju ipak o ekujemo više oblaka nego u utorak, osobito u zapadnim dijelovima Me imurja. Uglavnom je popodne i nave er mjestimice mogu a kiša ili kakav pljusak. I

dalje e puhati slab, povremeno i umjeren južni i jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura kretat e se oko 10°C, a najviša dnevna porast e do 24 Celzijevca.

Naoblaka koju o ekujemo u srijedu bit e uvod u još malo obla niji etvrtak. Prema prognozama se ini da bi u etvrtak oblaka bilo više nego sunca, štoviše sunce bi u nekim dijelovima Me imurja ak moglo i sasvim izostati. Povremeno može biti kiše ili pljuskova s grmljavinom. Kao i proteklih dana nastavit e puhati slab do umjeren vjetar s juga i jugozapada. Zbog više oblaka jutro e biti toplije s temperaturom oko 13, a dnevna temperatura bit e sli na ili stupanj-dva niža nego u srijedu.

Petak bi nam trebao donijeti djelomi no sun ano vrijeme.

Povremeno e biti više oblaka,

ali ostat e suho. I dalje e nas propuhivati slab do umjeren vjetar, ali ne više jugozapadni nego sjeverni i sjeveroisto ni koji e, unato ugodnoj dnevnoj temperaturi, smanjivati osje aj topline. Jutarnje vrijednosti temperature o ekujemo oko 12°C zbog naoblake i vjetra, dok bi najviša dnevna temperatura mogla dosti i 22, ponegdje i 23 Celzijevca.

Zbog ja anja polja povišenog tlaka zraka vikend bi nam trebao donijeti sasvim ugodno ranojesensko vrijeme. Jutra e biti friška s temperaturom zraka oko 10°C, ponegdje i malo nižom, ali zato e dani biti vrlo ugodni. Ne bi trebalo biti kiše, a izmjenjivat e se sunce i oblaci. Uz ve inom slab dnevni vjetar temperatura zraka e danju biti oko ili malo iznad 20 Celzijevih stupnjeva.

Prema prognosti kom materijalu dostupnom pri izradi ove prognoze ini se da e se ugodno vrijeme nastaviti i u ponedjeljak.

Temperatura zraka bit e oko prosjeka za rujan.

Stigla rana jesen I tako smo ušli u rujan.

Po meteorološkom ra unanju jesen po inje upravo s prvim danom mjeseca rujna. Naime, rujan ve od svog po etka ima više jesenskih nego ljetnih obilježja, a i radi lakšeg ra unanja statistike u meteorologiji jesen po inje 1. rujna, zima 1. prosinca, prolje e 1. ožujka, a ljeto prvog dana lipnja. Onaj službeni, astronomski, po etak jeseni pri ekat emo do 23. rujna.

U proteklih deset dana doživjeli smo prijelaz iz vru ine u znatno hladnije vrijeme.

Zadnji kolovoški petak je bio i najtopliji dan jer je temperatura narasla na ak 32 Celzijeva stupnja. U isto nim i južnim dijelovima Hrvatske bilo je ak 36°C, a u susjednim

južnim zemljama do vrelih 40 stupnjeva! Rez se dogodio u petak nave er s pljuskovima pa je subota bila kišovita i hladna. Temperatura je pala za petnaestak stupnjeva, na slovenskom Triglavu bilo je i snježnih pahuljica. I tako je ovogodišnji rujan po eo s dosta hladnijim vremenom što smo najviše osjetili po jutarnjim temperaturama.

U utorak i etvrtak ujutro izmjerili smo u Me imurju samo 5 Celzijevaca. Još je hladnije bilo u Lici i Gorskom kotaru gdje se temperatura spustila na 0°C, a ak je bilo i slabog mraza. Vikend je donio malo toplije vrijeme, ali ne i posve stabilno, a malo kiše palo je ponovno u no i na ponedjeljak.

Tajfuni i tropske oluje Vremensku prognozu možete provjeriti svaki dan i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 6.9.).

METEOROLOŠKI KALENDAR 7. rujna 1946. god. temperatura u Zagrebu 34,2°C 9. rujna 1755. god. u okolici Bjelovara jaka tu a oštetila svekoliko raslinje 11. rujna 1970. god. pijavica zahvatila Veneciju i usmrtila 36 ljudi, a 500 ozlijedila

Iako je ovih dana glavna vijest na tropskim morima snažan uragan Earl koji se približava isto nim obalama SAD-a, vrlo je aktivno i na zapadnom Paci iku. Nakon rekordno mirnog po etka sezone i na tom se podru ju posljednjih dana tropske oluje nižu jedna za drugom, a dvije su pogodile i kopno. Južnu Koreju je zahvatio tajfun prve kategorije nazvan Kompasu.

Kompasu je najja a oluja koja je u zadnjih 15 godina pogodila Seoul. Uzrokovala je i ljudske žrtve. Zra ni promet bio je poreme en, a nestanak struje je zahvatio i veliki dio podzemne željeznice. Kompasu je i Sjevernoj Koreji donio obilnu

kišu i snažne vjetrove. Nakon prelaska preko Južne Koreje Kompasu se uz slabljenje preko Japana kre e dalje prema sjeveroistoku. Kompasu je prije nekoliko dana nad Žutim morem bio snažan tajfun tre e kategorije, najja i ove sezone na zapadnom Paci iku.

Jug Kine je pogodila tropska oluja Lionrock. Nakon što se posljednjih dana oluja zadržavala ispred obala Kine i Tajvana, i pri tom je apsorbirala manju tropsku oluju Namtheun, Lionrock je danas ušao na kopno južne Kine. U pokrajini Yunan obilna kiša je pokrenula odron u kojemu je poginulo etvero ljudi, a njih 44 se smatra nestalima.

Doga aji ME IMURSKI ŽUPAN SA SURADNICIMA PO ETAK ŠKOLSKE GODINE OBILJEŽIO U OŠ PRIBISLAVEC

Igrokazi doma ih politi ara onemogu ili raniju izgradnju školske zgrade Me imurski župan Ivica Perho i Sonja Toši Grla , pro elnica za školstvo, po etak školske godine obilježili su u OŠ Pribislavec, gdje im je doma ica bila ravnateljica Sandra Herman. Župan je ovu školu, da bi svim u enicima i studentima, kao i njihovim nastavnicima, zaželio uspješnu školsku godinu, izabrao namjerno, jer radi se o školi koju poha a i velik broj u enika Roma, te zbog toga što je ova škola prioritetna za dobivanje nove školske zgrade. - Samo politi ki igrokazi politi ara iz Pribislavca onemogu ili su da ovo mjesto dobije školu, kazao je župan Perho . - Me imurska županija kao osniva ima gra evinsku dozvolu za izgradnju nove škole na lo-

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

Za Županiju je izgradnja škole u Pribislavcu prioritet na lokaciji za koju je isho ena gra evinska dozvola iz Kaštela kaciji iza Kaštela i sve druge igre oko lociranja nove zgrade samo bi ponovno odgodile izgradnju

Djecu od padanja crijepa s krova štite skele

nove škole, istaknuo je župan.

Stanje u ovoj školi tako je loše da je samo pitanje trenutka kada bi inspekcija mogla zabraniti rad škole, a u enike raseliti po drugim školama. Ve duže vrijeme djecu od padanja crjepova s krova štite zaštitne skele.

- Ina e ovogodišnji po etak škole u svim školama onakav je kakav prili i po etku školske godine, kazao je župan Perho .

U prve razrede osnovne škole u Me imurju krenulo je ak oko sto prvoškolaca manje nego lani, a najmanje u osnovnoj školi Vratišinec i Donji Kraljevec. U me imurskim srednjim školama više je u enika prvih razreda nego lani, i to zahvaljuju i Srednjoj školi akovec. Najmanje u enika od

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec. ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

svih srednjih škola upisano je u Graditeljsku školu akovec.

Nova pro elnica Sonja Toši Grla kazala je da od ove godine u školama zapo inju novi projekti, uvode se asistenti za sve one u enike kojima to nalaže potreba lakšeg poha anja škole. Radi bolje pripreme romske djece za školu, u pet škola za osam grupa, uz pomo Vlade Republike Hrvatske, organizira se cjelogodišnja predškola. Sandra Herman, ravnateljica Osnovne škole u Pribislavcu, potvrdila je da takav pristup daje velike rezultate, a da ova škola ima dobra pozitivna iskustva i s integriranim produženim boravkom u školi za djecu obje nacionalnosti.

(BMO) Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

RK ME IMURJE STARTALO U NOVU RUKOMETNU SEZONU

NAKON TRI KOLA NK ME IMURJE BEZ POBJEDE U II. HNL

PRES - KONFERENCIJA KUGLA KOG KLUBA ŽELJEZNI AR

Pružili odli an otpor favoriziranim Naši anima

Porazom u Imotskom prikovani za dno tablice

Imamo novca za samo tri prvoligaška kola

OTVORENA izložba fotografija Marija Jakši a pod nazivom “Besplatno fotkanje - po etak”

Svi se vole vidjeti na fotografijama U caffe baru “Zrinski” prošli je petak otvorena izložba fotogra ija Marija Jakši a pod nazivom “Besplatno fotkanje - po etak”, koja je dio projekta nastalog 2008. godine za vrijeme ekspanzije socijalno - društvenih mreža Facebooka i MySpacea.

Na izložbi su izložene to no 223 fotogra ije, kojima e se kroz koji tjedan “pridružiti” fotogra ije nastale na otvorenju same izložbe.

- Ideja za ovaj projekt rodila se kada sam vidio fotke na pro ilima društvenih mreža. Svi su se fotkali sami s

foti ima i mobitelima, tako da su mnogi na fotogra ijama izgledali kao ‘alieni’.

Budu i da se bavim fotogra ijom, palo mi je na pamet zašto ne bih na neki na in pomogao tim ljudima kako bi imali malo bolje fotke za svoj pro il, kazao je autor fotogra ija Mario Jakši , kod kojeg ljubav prema kreativnom izražavanju postoji od malena.

Svoju ideju prvi je put proveo u djelo u svibnju 2008. godine na Chaos festivalu na sajmištu u akovcu. - Cijela je ideja odmah upalila, napravio sam preko 250 portreta, od kojih se ve ina može vidjeti

žem, ovu ‘koncertnu’ djecu. Volio bih da imam raspon godišta od 5 do 75.

Htio bih jedan takav projekt provesti sljede e godine na Porcijunkulovu gdje ima puno više razli itih ljudi.

Planirao sam napraviti i jednu, da tako kažem, retrospektivnu izložbu cijelog projekta, na kojoj bih izložio 100 najboljih portreta, kaže Jakši , dodaju i da se sve fotogra ije koje su nastale zadnje dvije godine mogu pogledati na službenoj Internet stranici projekta www.besplatnofotkanje.com. (hz)

U caffe baru “Zrinski” izloženo je preko dvjesto fotografija, kojima e se “pridružiti” i fotografije nastale na otvorenju same izložbe

na ovoj izložbi. Dva mjeseca kasnije bio je Act fest, koji je posjetilo još više ljudi.

Danas imam preko 2.500 portreta, kaže Jakši , objašnjavaju i da je najjednostavnije uzeti bijelo platno, re lektor i oti i nekamo gdje ima puno ljudi.

Želja mi je fotografirati razli ite profile ljudi Ideja za ovaj projekt rodila se za vrijeme ekspanzije socijalno - društvenih mreža Facebooka i MySpacea

Ljetu je kraj Ovo je ljeto bilo kratko, obilovalo je s dosta nepovoljna vremena ili kiša ili hladnijih dana i naprasno je prekinuto. S nostalgijom emo se idu ih mjeseci prisje ati terasa, lagane odje e, razgovora i boravka na otvorenom te sanjati o sljede em ljetu. Za oproštaj od ljeta šaljemo vam ovoljetne razglednice s male akove ke špice! (BMO)

S obzirom na to da je ovim projektom u nešto više od dvije godine nastalo oko 2.500 fotogra ija, na izložbi koja je otvorena u petak izlo-

žene su fotogra ije s prva dva gore spomenuta fotkanja. - Devedeset posto osoba na fotogra ijama jesu akov anci koji i zalaze u ovaj ka i .

Ostale fotke izložit u drugom prilikom. Primjerice, fotogra ije koje su nastale u Prostoru izložit u tamo, one koje su napravljene u Varaždinu bit e izložene ondje. Što se ti e daljnjih planova akove kog fotografa, njih ne nedostaje.

- Želja mi je tako er fotogra irati razli ite pro ile ljudi, ne samo, da tako ka-

Ovim projektom u nešto više od dvije godine nastalo je oko 2.500 fotografija