Međimurske novine 784

OBITELJ GRUJIĆ iz Čakovca dobila djelomičnu zadovoljštinu zbog krivog liječenja i smrti sina Krešimira

Protiv dvojice liječnika varaždinske bolnice pokrenut disciplinski postupak

Veterinar str. 3 novi ravnatelj Doma zdravlja za ljude? www.mnovine.hr

str. 3

VIŠE NEGO INTRIGANTNO

Godina XV.

Broj 784.

^akovec, UTORAK, 14. rujna 2010.

Cijena 7 kuna

RAVNATELJ ŽUPANIJSKE BOLNICE ČAKOVEC Dragutin Kopasić neslužbeno potvrdio

str. 4

USKOK istražuje "mitologiju" na ginekologiji

str. 2-3 PEKARNA. CAFFE BAR.

sefino se

TRAGIČNO PREKINUTA KARIJERA 15-GODIŠNJEG MARINA ŠUICE, NAJPERSPEKTIVNIJEGA MLADOG HRVATSKOG TENISAČA IZ ČAKOVCA

Sanjao je postati hrvatski Federer

Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str.str.

708 media

2

Aktualno

IZ TJEDNA u tjedan

UREDNI KI osvrt

Tko je “ne astivi” na ginekološkom odjelu akove ke bolnice!?

- Neslužbeno mogu potvrditi da je nekakva istraga u tijeku potvrdni je odgovor ravnatelja Županijske bolnice akovec Dragutina Kopasi a na naš novinarski upit krajem prošlog tjedna je li istinita informacija da USKOK istražuje slu aj primanja mita na Odjelu ginekologije i porodništva. Dodao je kako su njegove neslužbene informacije “da je rije o sumnji na jednog lije nika s tog odjela”. Tako je zapravo sa najviše službene instance naše bolnice potvr eno ono o emu se ve neko vrijeme “potiho“ pri a u akovcu i Me imurju.

Korupcija je nesumnjivo jedan od najizraženijih problema u našoj zemlji.

Ali ništa ve i ni manji nego u mnogima iz EU, posebice nekima poput Rumunjske i Bugarske koji su tamo stigli puno prije nas. I oni koji za sebe tvrde da to kod njih nije ukorijenjeno, poput Njema ke, Italije ili V. Britanije, afere koje se doga aju potvr uju da baš i nije tako. Plus za njih je uglavnom to što su kod njih postavljena pravila igre, posebice u zdravstvenom sektoru i pravosu u, pa korupcionaško ponašanje nije ni potrebno.

“Mito” kao nešto sasvim normalno Tako er treba uzeti u obzir da se kod nas “mito“ podrazumijeva na svakom koraku. Posebice u zdravstvu postalo je ukorijenjeno. I kad se ne traži ništa, ljudi sretni zbog toga jer su ozdravili, što su izlije eni, osje aju potrebu

14. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

da zbog toga “nagrade“ lije nike, sestre ... Me utim, potpuno je jasno da moramo razdvojiti dobru volju svakog ovjeka za “nagradom”, od izravnog traženja da se neka “usluga” honorira lije niku izravno u džep. Ako ve nešto treba platiti, onda bi za isto trebalo izdati ra un, jer sigurno bi tada i naše zdravstvo bilo “manje bolesno“. Naravno, možemo razgovarati i o pla ama, posebice bolni kih specijalista itd., ali onda se otvara Pandorina kutija pla e državnih službenika. Me utim, tako dugo dok ste u državnoj službi jednostavno se moraju poštovati pravila igre. Mnogobrojni lije nici, posebice oni najbolji, imaju mogu nosti birati. Mogu biti privatnici, ali mnogi od njih su na “državnim jaslama“, još k tome primaju “nagrade“ zbog dobro obavljenog posla, a kao še er za kraj – honorarno rade i kod privatnika. Problem koji bi se vrlo lako mogao riješit kad bi država rekla: ili – ili! Ina e, nikako se ne smijemo pomiriti s time da je korupcija nešto normalno, jer ona to nije. I ako je zaista nekome došla voda do grla i postao je možda “svjedok pokajnik“ ukoliko USKOK kazneno prijavi nekoga – svaka mu ast.

Ali, ne smije to biti partikularni slu aj, kao što se to obi no kod nas doga a, pa se malo “usko i“ u politiku, gospodarstvo ili eto u ovom našem slu aju ili nekim drugim - u zdravstvo. Akcija bi ipak trebala biti koordiniranija na svim segmentima korupcionaškog ponašanja, jer ovako izgleda da je, primjerice, uop e nema u pravosu u, iako nas non - stop Europa upravo “dere“ po tom pitanju. Logi no je da se onda vrlo može postaviti

pitanje jesu li to možda suci, odvjetnici i državni odvjetnici u nekakvom “dealu“, “paktu nenapadanja“ i zapravo štite jedni – druge, jer ipak su kolege koji ina e vrlo esto mijenjaju pravosudne pozicije.

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

Beskrupuloznost u društvu?

I dok je u zdravstvu, posebice kad su u pitanju neke specijalisti ke operacije, korupcija, navodno, postala tako gotovo normalna, pa ak i javna, pitamo se s druge strane zašto se stje e dojam da je, primjerice, u pravosu u nema. Ljudi tvrde da se zna koliko košta neka teška operacija kod odre enog lije nika, da se zna uobi ajena tarifa koju pacijenti spremno pla aju.

Na prvi pogled, stvari su prili no jasne: u vlastitoj okolini mogu nekoliko ljudi koji su dali po stotine ili tisu e eura za kakvu operaciju, ali ni jednoga koji je, recimo, podmitio suca. Zna i li to da u pravosu u ili politici kako u Zagrebu, tako i u akovcu - nema korupcije ili pak se ipak radi o ne em drugom?

Rekao bih da je u pitanju ipak ovo drugo. U politici, državnim službama, pravosu u uglavnom je potreban “posrednik“, koji je u stalnom kontaktu s tim strukturama. Tako se podmi ivanje vrši diskretno i bez ve eg rizika, a na obostranu korist. Pla a, naravno, krajnji korisnik koji ponekad i nije svjestan što sve pla a. U zdravstvu, naravno, toga uglavnom nema, iako su i tu metode sve so isticiranije.

Da z a k lju im, pit a nje zdravlja, života ili smrti ipak je važnija od namještenog posla, gra evinske dozvole ili sudske

presude, pa je i spremnost ljudi da daju doktoru “plavu kuvertu“ u zamjenu za vlastiti život neusporedivo ve a.

Ipak, nedavne istrage kad je u pitanju korupcija koje se ti u uglavnom politi ko - gospodarskih sfera daju naznake da postoji barem dobra volja za rješavanje “rak - rane” našeg društva, iako se ponekad stje e dojam da sve više postajemo društvo beskrupuloznosti (ali ne samo mi, ve i puno ja e demokracije) u kojem se i od najve eg poštenjaka može na initi lopova. Samo ako mu se pruži prava prilika. U suprotnom pak vrlo lako može se postati predmet podrugivanja u stilu “još samo budale ginu za ideale”.

Sre om, još uvijek je onih poštenih u svim segmentima života, pa tako i u zdravstvu, i to u najve em broju. Upravo zbog toga ne bi smjeli tolerirati one koji misle da mogu koristiti priliku, a svojim ne asnim ponašanjem zapravo ve inu vuku za nos.

RAVNATELJ ŽUPANIJSKE BOLN

USKOK ist na Odjelu Vrlo neugodno odjeknula je informacija da USKOK istražuje na odjelu akove ke ginekologije. Odmah po izlasku informacije u javnosti, njezinu provjeru zatražili smo od ravnatelja dr. Dragutina Kopasi a.

- Kao ravnatelj bolnice službeno o istrazi nisam obaviješten, ali i ne trebam biti obaviješten.

Naime, istražne radnje ne odnose se na ništa što bi se ticalo lije enje pacijenata, odnosno eventualno krivi no djelo proizašlo iz nesavjesnog lije enja. Neslužbeno pak sam upoznat s tim da je USKOK tijekom ove godine istraživao na odjelu ginekologije, ali se predmet istraživanja vu e s kraja prošle godine vezano uz drugu vrstu kaznenog djela: primanje mita.

Predmet istrage je jedan lije nik s ginekologije, kaže Kopasi .

Na naše pitanje kada bi se njega kao ravnatelja trebalo obavijestiti, odgovorio nam je da je to u slu aju kada bi se pokrenuo kazneni po-

stupak ili donijela odluka o pritvoru. - Policijska uprava me imurska za sada ne provodi nikakve istražne radnje, kazao nam je tako er ravnatelj Kopasi . Me utim, policija ipak radi na ovom slu aju potvrdio je u ponedjeljak glasnogovornik PU me imurske Krunoslav Gosari kazavši da se obavljaju obavijesni razgovori.

Ravnatelj Kopasi nam je tako er rekao da za sad nema nikakvih izvanrednih okolnosti, niti bilo kakvog disciplinskog postupka “unutar ku e”, te da svi lije nici na tom odjelu rade prema uobi ajenom rasporedu...

- Trenuta no su svi lije nici s ginekologije na svojim radnim mjestima, uredno obavljaju svoj posao i nitko od njih nije ni na kakvom izvanrednom godišnjem ili bolovanju.

Župan je tako er dobio pritužbe Me imurski župan Ivica Perho kao predstavnik osniva a Županijske bolnice akovec

Me imurci se slažu da je bitno usmjeravati djecu na daljnje školovanje

Anketa “Pod vurom”

S obzirom na to da je prošli tjedan po ela nova školska godina, odlu ili smo provjeriti kakva su stajališta naših Me imuraca kada

je rije o obrazovanju.

Treba li djecu poticati na daljnje školovanje ili na što ranije zapošljavanje, upitali smo naše sugra ane.

Gotovo svi složili su se da je bitno usmjeravati djecu na daljnje školovanje, dok su neki kazali da ipak u ovom slu aju treba uzeti u ob-

ur ica Šari , Varaždin Osobno smatram da je bitno kvalitetno i, da tako kažem, dugoro no školovanje. Ne treba djecu tjerati da se im prije zaposle, ve im treba dozvoliti da sami biraju svoj poziv kako bi im bolje i kvalitetnije jednog dana obavljali svoj posao.

Na žalost, školovanje je danas jako skupo, ali mišljenja sam da se isplati potrošiti novac na obrazovanje djece.

Bojan Modlic, akovec Osobno nisam za to da se školarci im prije zaposle umjesto da stje u daljnje obrazovanje. Imamo kod ku e studenta i smatram da je bitno djecu poticati da se školuju.

Dakle, duže i kvalitetnije školovanje je ono što vrijedi. Istina je da je danas školovanje, osobito studiranje, dosta skupo, no osobno bih dao zadnju kunu za školovanje svoje djece.

zir sposobnost djeteta.

Me utim, prema rije ima Me imuraca, me u kojima se našla i jedna Varaždinka, kvalitetno obrazovanje nema cije-

nu, odnosno isplati se potrošiti novac na obrazovanje djece. Svjesni velikih troškova školovanje, neki ispitanici iznijeli su i svoj prijedlog,

Davor Mlinari , akovec Osobno smatram da djecu treba poticati na daljnje školovanje. No, zbog troškova koje obrazovanje sa sobom nosi, vjerojatno neki roditelji ipak svoje školarce usmjeravaju k tome da se im prije zaposle. Što se ti e troškova školovanja, mislim da je najbolja varijanta da se od malena po inje štedjeti za djetetovo obrazovanje. (foto: zvrzan)

Vlasta Palašek, akovec Osobno sam za to da se djecu usmjerava na daljnje školovanje. Roditelji se zasigurno suo avaju s poteško ama kada je rije o obrazovanju djece, osobito kada je rije o troškovima.

Možda upravo zato neki roditelji žele da se njihova djeca im prije zaposle.

Tako er bi možda bilo najbolje da roditelji, koji si to mogu priuštiti, ve od malena štede za školovanje djeteta.

Vladimir Hren, akovec - Kod takve situacije trebamo uzimati u obzir sposobnost djece. Ukoliko dijete ne pokazuje zna ajnu angažiranost u školi, trebalo bi ga usmjeriti na neku struku koja ga zanima, dok one sposobnije treba usmjeravati na daljnje školovanje. Istina je da danas inancijski nije lako obrazovati djecu i vjerojatno upravo zbog toga neki roditelji znaju ‘tjerati’ djecu da se im prije zaposle.

prema kojem bi roditelji mogli po eti štedjeti za obrazovanje svojeg djeteta od njegovih malih nogu. (hz)

Josip Kova , Nedeliš e - Mislim da ovisi o situaciji treba li djecu usmjeravati na daljnje školovanje ili da se im prije zaposle.

Nisu svi jednako inteligentni, niti mogu svi studirati jer tko e to platiti. Veliki troškovi školovanja zasigurno današnjim roditeljima zadaju brige, i možda iz tog razloga neki boljom opcijom smatraju soluciju da se njihova djeca im prije zaposle.

US

14. rujna 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

NICE AKOVEC Dragutin Kopasi neslužbeno potvrdio

tražuje “mitologiju” ginekologije

SKOK na Odjelu akove ke ginekologije istražuje jednog lije nika, potvrdio je ravnatelj bolnice Dragutin Kopasi

kazao je da s istražnim radnja ma USKOK-a u Županijskoj bolnici nije upoznat, ali da je odmah po dolasku na vlast dobio pritužbe da se na odjelu ginekologije odre ene usluge “napla uju”. No, oni koji su se žalili željeli su ostati anonimni zbog straha da e u protivnom ukazivanjem na nemilu praksu biti ubudu e zakinuti za usluge na ginekologiji. Župan je pak s pritužbama, kao i s time na koga su se one odnosile, upoznao ravnatelja bolnice i rukovoditelja ginekologije još lani kako se takve stvari ne bi doga ale. Tako er mu je poznato da su u tom pravcu bile pokrenute odre ene istražene predradnje nadležnih organa, no Me imurska županija kao osniva Županijske bolnice, ni on kao župan, drugih informacija u tom pravcu nema.

Službenog o itovanja iz USKOK-a za sad nema.

(BMO)

Mario Mohari , veterinar po struci, jedini je kandidat za novog ravnatelja Doma zdravlja

MALO JE RE I da je intrigantno

Veterinar novi ravnatelj Doma zdravlja za ljude?

Nakon što je dr. Nevenka Kr mar dala ostavku, ili kako tvrde u HDZ-u otjerana iz Doma zdravlja, raspisan je natje aj za novog ravnatelja Doma zdravlja. Na natje aj je pristigla samo jedna molba, i to dr. vet. med. Marija Mohari a, na elnika op ine Gori ana koji je trenuta no zaposlen u državnom inspektoratu, a dolazi iz redova SDP-a. - Formalno pravno lije nik za životinje ima uvjete da postane ravnateljem Doma zdravlja. To mu omogu ava zakon, kazao je župan Ivica Perho , ali bi onda u tom slu aju njegov zamjenik trebao biti lije nik, jer ipak se radi o ustanovi koja brine o zdravlju ljudi. Me imurski župan Ivica Perho , kod koga smo provjeravali tu informaciju zbog toga

jer nam se inila nemogu om i kao ne ijom podmeta inom, potvrdio nam je da e Upravno vije e odlu iti o izboru ravnatelja na iji je natje aj pristigla samo ta jedna molba. Uz sva uvažavanje stru nih kvali ikacija Maria Mohari a - ipak je ovo za rubriku “vjerovali ili ne”. Veterinar na elu ustanove koja se brine o zdravlju ljudi!?

Imenuju li ga za ravnatelja, bila bi to zasigurno degradacija ne samo lije ni ke struke ve i skrbi za pacijente. Da ne govorimo o tome da bi time SDP sam sebi zabio autogol ovakvom kandidaturom. Prihvati li Upravno vije e Doma zdravlja Marija Mohari a za ravnatelja Doma zdravlja, bit e to pobjeda politikanstva van zdrave pameti. (BMO)

OBITELJ GRUJI iz akovca ipak dobila djelomi nu zadovoljštinu nakon smrti sina Krešimira poslije rutinske operacije hemoroida

Protiv dvojice lije nika varaždinske bolnice pokrenut disciplinski postupak - Roditelji o ekuju da Državno odvjetništvo tako er kona no pokrene istragu Zbog smrti 27-godišnjeg Krešimira Gruji a iz akovca nakon rutinske operacije hemoroida u varaždinskoj bolnici, protiv Zdravka Dolovskog i Ranka Starea, lije nika Op e bolnice Varaždin, bit e pokrenut disciplinski postupak pred asnim sudom Hrvatske lije ni ke komore. - Povjerenstvo je zauzelo stav da je zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka pred asnim sudom Komore protiv lije nika Zdravka Dolovskog i Ranka Starea opravdan jer postoje osnove sumnje da postoperacijski tijek nije vo en primjereno težini klini ke slike i rezultatima dijagnosti kih pretraga, a operacijski zahvat - laparotomija u injen je prekasno, stoji u o itovanju Povjerenstva za stru na pitanja i stru ni nadzor Hrvatske lije ni ke komore, kojim je predsjedao Herman Haller.

Drenaža umjesto operacije Podsje amo, Krešimir Gruji operiran je 12. listopada prošle godine te je šest dana kasnije umro uslijed upale potrbušnice.

Dva dana nakon rutinske operacije hemoroida njegovo se stanje znatno pogoršalo. Pao mu je tlak te je nekoliko puta kolabirao, što su u bolnici pripisali nepodnošenju analgetika.

Nakon toga kod Krešimira je uo en hematom veli ine dlana.

Njegov kirug htio ga je operirati, no morao je pri ekati svog šefa, koji je, na kraju, napravio samo drenažu. Prema rije ima ogor enih roditelja, ta drenaža samo je ubrzala sepsu, time i samu smrt njihova sina.

Iako ga je operirao mla i lije nik Zdravko Dolovski, Dragica i

Radomir kao glavnog i odgovornog za Krešimirovu smrt ipak smatraju šefa odjela Ranka Starea, koji nije

dozvolio operaciju. Tek dva dana kasnije napravljen je drugi ope-

rativni zahvat, no tada je ve bilo

Mladi iz akovca, Krešimir Gruji , operiran je 12. listopada prošle godine te je šest dana kasnije umro uslijed upale potrbušnice prekasno, kako stoji i u o itovanju Povjerenstva za stru na pitanja i stru ni nadzor Hrvatske lije ni ke komore.

Zašto Državno odvjetništvo i dalje šuti?

Protiv Zdravka Dolovskog i Ranka Starea, lije nika Op e bolnice Varaždin, bit e pokrenut disciplinski postupak pred asnim sudom Hrvatske lije ni ke komore

Nakon što je nalaz sudske obdukcije utvrdio da je Krešimir umro nasilnom smr u uslijed

upale potrbušnice, njegovi roditelji Dragica i Radomir Gruji predali su zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka. - Samo se nadamo da e asni sud postupiti onako kako mu samo ime nalaže asno i pravedno. Što se ti e lije nika, objavljivanjem njihovih imena, mi njima možemo okaljati ugled, no oni su nama uništili život, kroz suze kažu roditelji, dodaju i da su o Krešimirovom zdravlju u varaždinskoj bolnici brinuli i divni lije nici, kojima žele zahvaliti.

Prema njihovim rije ima, ako mogu i drugi, vrijeme je da i zdravstvo prizna svoje pogreške. Tako er im nije jasno kako Državno odvjetništvo još uvijek nije pokrenulo istragu. - Nije istina da se to mora toliko dugo povla iti. Što je još uz dva bitna dokumenta struke, nalaz sudske obdukcije i sada ovo o itovanje Lije ni ke komore, potrebno da se pokrene istraga, pitaju se neutješni roditelji. (hz)

4

Aktualno

14. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju

TRAGI NA SMRT MLADOGA AKOVE KOG TENISA A

Brojni brzojavi su uti, posljednji ispra aj u etvrtak P r er a na t r ag i na smrt 15-godišnjeg Marina Šuice odjeknula je bolno, ne samo u Me imurju i akovcu, ve i u cijeloj Hrvatskoj. Kad se ugasi

bilo koji mladi život, tuga je neizmjerna. U TK-u “Franjo Pun ec”, klubu u kojem je Marin bio lan, posebno je tužno i žalosno. Nema tenisa, nema

volje, ni smisla za bilo kakvu aktivnost.

Brzojavi su uti stižu sa svih strana. Me u prvima je stigao onaj od predsjednika RH Ive Jo-

sipovi a, predsjednice Vlade RH Jadranke Kosor, resornog Ministarstva, Hrvatskoga olimpijskog odbora, Hrvatskoga teniskog saveza i mnogih

drugih. U subotu je odre en i dan posljednjeg ispra aja Marina Šuice.

Bit e to u etvrtak 16. rujna u 16 sati na akove kom groblju.

PROMETNA NESRE A U MA ARSKOJ kobna po život najperspektivnijega hrvatskog i me imurskog tenisa a

IN MEMORIAM Marin Šuica (1995. - 2010.)

Petnaestogodišnji Marin Šuica preminuo u bolnici u Szekesfehervaru

Želio je postati hrvatski Federer ...

- Prema neslužbenim podacima koji su nam dostupni, ma arska policija mogla bi teretiti voza a Sašu Tuksara za izazivanje prometne nesre e sa smrtnom posljedicom (spominje se prebrza vožnja, oko 180 km/h, koja je znatno iznad dopuštene na autocesti) Na žalost, dogodilo se najgore. U etvrtak je u ma arskoj bolnici u Szekesfehervaru od posljedica prometne nesre e preminuo mladi i nadareni tenisa , ponajbolji junior svijeta u konkurenciji do 16 godina, petnaestogodišnji akov anin Marin Šuica, lan TK-a “Franjo Pun ec”.

Podsjetimo, kobna prometna nesre a dogodila se na autoputu GP-a Gori an - Budimpešta kod ma arskog grada Szekesfehervara, u subotu 4. rujna u ranim jutarnjim satima, kada je automobil kojim je upravljao njegov trener Saša Tuksar udario u zadnji dio kamiona. Tuksar i Šuica morali su s budimpeštanskog aerodroma poletjeti za latvijsku Rigu, gdje je Marin trebao igrati ITF turnir.

Tuksar u nesre i nije ozbiljnije ozlije en, dok je Šuica s teškim ozljedama glave i u stanju kome prevezen u bolnicu u Szekesfehervaru. Zbog težine ozljeda, vijesti iz Ma arske od prvog trenutka nisu bile previše optimisti ne, ali tinjala je nada da bitka za život ne e biti izgubljena. Nakon šest da-

Tuksarova prebrza vožnja na kraju se pokazala kobnom po život njegovog pulena Marina, kojeg je trenirao posljednja dva mjeseca

na iz bolnice je stigla - tragi na vijest.

Tuksar vozio prebrzo?

Zbog dodatne istrage nakon Marinove smrti koju su zatražili ma arski istražni organi, njegovo tijelo nije prevezeno, kako je bilo predvi eno, ve u petak u akovec (o ekuje se to do sredine ovog tjedna), a otkazan je i pogreb koji je bio u prvom trenutku predvi en za ponedjeljak. Prema neslužbenim podacima koji su nam dostupni, ma arska policija mogla bi teretiti Sašu Tuksara za izazivanje prometne nesre e sa smrtnom posljedicom (spominje se prebrza vožnja,oko 180 km/h, koja je znatno iznad dopuštene na autocesti).

Tuksar ina e ne želi od prvog trenutka davati bilo kakve komentare o nesre i. Njegov brat Stanislav, koji je nakon nesre e otišao po njega u Ma arsku, i sli no poput “slu aja a i ” kako doznajemo morao položiti jam evinu za njegov povratak u Hrvatsku, nakon što smo ga kontaktirali dva dana poslije nesre e prenio je kratku verziju doga aja iz Sašinog kuta, te rekao da je “do nesre e došlo rano ujutro, kad je Saša vozio svojom lijevom trakom (vjerojatno preticajnom,

Marin Šuica, najperspektivniji hrvatski tenisa do 16 godina, nije uspio dobiti najvažniji “me ” u životu. Ozljede glave bile su preteške i dogodilo se najgore u ma arskoj bolnici ...

op. a.), kad je iznenada kamion ispred njega s desne trake prešao na njegovu stranu kolnika i udar u kamionovu zadnju stranu bio je neizbježan. Situacija je bila totalno iznena uju a i nepredvidljiva”, kazao je tada njegov brat.

Me utim, s obzirom na poduzete radnje ma arske policije i tužiteljstva nakon što se dogodilo najgore, te neslužbene informacije koje nam je iznio tajnik kluba Bojan Ruži , Sašu Tuksaru vrlo vjerojatno o ekuje kaznena prijava i sudski proces.

Nenadoknadivi gubitak Me utim, ono što je najteže prihvatiti u ovom trenutku zasigurno je injenica da je izgubljeni još jedan mladi život. Ne tako dugo bili smo svjedoci tragi nog doga aja i pogibije mlade djevojke, a sada ponovno nova tragedija u našoj sredini.

Gubitak tako mladog života obitelji je nanio neopisivu bol.

Smrt pak prijatelja, talentiranog tenisa a koji je svojim odli nim igrama na najbolji mogu i na in prezentirao ne samo sebe i klub, ve i me imurski tenis i sport, cijelu zajednicu diljem svijeta, potresao je sve u našoj sredini. ®

Sudbina je o ito tako htjela. Uo i velike turneje nastupa na ITF turnirima do 18 godina (zbog teniskog napretka više nije imalo smisla igrati s vršnjacima do 16 godina starosti, ve sa starijim juniorima), na kojima se skupljaju bodovi za juniorsku listu najboljih tenisa a svijeta, posjetili smo jedan trening na doma em terenu njegovoga mati nog kluba TK-a “Franjo Pun ec” akovec i napravili intervju s Marinom Šuicom i njegovim ocem Nikolom.

Spletom okolnosti u kolovozu nismo najavili novu, nadolaze u zvijezdu hrvatskog tenisa, smatrali smo “ima vremena”, niz sjajnih rezultata tek se zahuktavao. Tri polu inala u nizu u društvu puno starijih de ki na ITF turnirima U-18, pobjeda samo što nije stigla, pa bi tada tako nešto novinski “baš sjelo na pravo mjesto”. Na žalost, u me uvremenu se odigrao tragi ni scenarij.

Marin Šuica bio je hrvatski reprezentativac u svim kategorijama u kojima je mogao nastupati. Pobjednik je brojnih me unarodnih turnira do 14 i 16 godina. Ozbiljnije se tenisom po eo baviti posljednje tri i pol godine.

Do prije mjesec i pol dana o njemu se trenerski brinuo Neven Brodar, dok je posljednja dva mjeseca s njim radio Saša Tuksar.

“ vrsto na zemlji” usprkos sjajnim rezultatima Ono što nam je ostalo kako na tonu, tako još više u sje anju kad smo razgovarali s Marinom, zasigurno je bila njegova staloženost i skromnost. Važna stvar za svakog tenisa a. Usprkos velikoj perspektivi i sjajnim rezultatima, zahvaljuju i kojima je

noga dana možda postati ono što je danas njegov uzor - Roger Federer.

Za njega su se otimali najve i svjetski teniski menadžeri Da je zaista bio vjerojatno na po etku ne ega velikog i da to uop e nije nekakva lažna patetika u ovom teškom trenutku, govori i interes za njega najja ih svjetskih menadžera koji su željeli potpisati ugovor o dugoro noj suradnji. Odluka je pala da to bude talijanski menadžer Ugo Colombini, koji je u svjetsku tenisku orbitu plasirao jednog od ponajboljih svjetskih

trenuta no bio europski br. 1 na listi za Masters tenisa a ispod 16 godina, bio je “ vrsto na zemlji”, bio je svjestan da pravi posao ako želi postati profesionalni tenisa tek predstoji.

Kad smo ga pitali koji mu je udarac najbolji, koji su mu najve i aduti, kazao je da toga još uvijek nema, da ima prostora za napredovanje u svakom udarcu, da mora još više poraditi na teniskoj taktici i, ono što je najvažnije, mora puno raditi, jer talent je samo 10 posto, a 90 posto je rad ...

Kazao nam je tom prilikom tako er da je u tenis ušao s pet godina, a da nije ni znao, ali da ga je zavolio tako jako da želi napredovati do vrhunskoga profesionalnog tenisa a, jed-

CITATI TJEDNA “Kod nas lije nik ima prosje ni standard, a u SAD-u je imu an. “ Jutarnji list, 9.9.2010.

tenisa a Juana Martina Del Potra. U brojnim razgovorima s poznatim akove kim teniskim trenerom Nikolom Horvatom, još prije koju godinu - dvije, kad smo ga pitali o me imurskim teniskim potencijalima, uvijek je za Marina govorio da bi od svih najprije mogao postati teniski profesionalac.

Ni Marin, ni njegova obitelji nisu željeli prevelike medijske pompe oko toga kako se odvija njegova karijera, koja je tražila mnogobrojna odricanja, stoga je taj razgovor bio me u jako rijetkima, kao i nekoliko fotogra ija našeg fotoreportera s teniskih terena koje su zbog svega onoga što se dogodilo, jer su jedine aktualne - obišle cijelu Hrvatsku. Na žalost, zbog potpuno “krivog” razloga ...

(D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

Istražio i odabrao Zlatko Boži

“Mafija je spasila svjetske banke“ - naslov lanka o globalnom financijskom sustavu, koji iz Guardiana prenosi SEEbiz, 8.9.2010.

“Nacionalni indeks sre e u blagom padu. Nezadovoljni i dobro se osje amo.“

“Nekad se kod svake ku e nešto proizvodilo. Sada se sve treba kupiti. I to uvozno.“

- naslov lanka na monitor.hr, 8.9.2010.

Antun Habijan

14. rujna 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

HSLS ME IMURSKE županije dao osvrt na suživot Hrvata i Roma u Me imurju

HDZ

Romi moraju pokazati poštovanje prema zajednici koja im pomaže

Za u eni istupima SDP-ovih saborskih zastupnica

- Svaka mlada i zdrava osoba treba u lokalnoj zajednici ili drugdje odraditi potporu koju dobiva te time pokazati želju za socijalizaciju i na taj na in pokazati poštovanje prema zajednici koja ti pomaže, smatraju u HSLS-u.

Od vremena kada je HSLS obnašao vlast u Me imurskoj županiji u dva mandata, od 1997. godine pa do 2005. godine, inicirali smo i pokrenuli rješavanje niza problema vezano uz socijalizaciju Roma u Me imurju. Da je u to vrijeme u državnim institucijama bilo malo više sluha za naše molbe, zahtjeve i prijedloge, danas Me imurci ne bi bili etiketirani zbog segregacije i diskriminacije Roma, kazao je Josip Grivec, predsjednik me imurskog HSLS-a, na konferenciji za novinare.

- HSLS MŽ-a na šestoj skupštini HSLS-a Me imurske županije 11. svibnja 2002. godine donio je deklaraciju “Romi u 21. stolje u”, jer smo uvidjeli da e suživot s Romima biti dugoro no jedan od najve ih problema u Me imurskoj županiji. Pozvali smo sve mjerodavne državne i lokalne institucije, ustanove, udruge, medije i pojedince da se aktivnije uklju e u rješavanje problema te da se utvrde dugoro ni i sveobuhvatni programi socijalizacije i op e integracije Roma u društvo. Tražili smo otvaranje javnih radova, uz obvezivanje na prihva anje ponu enih poslova uvjetovanjem ostvarivanja socijalnih prava. Tako er smo tražili rješavanje problema nepismenosti, niske obrazovanosti, preranog materinstva i zanemarivanja roditeljske odgovornosti.

Romi moraju uložiti i sa svoje strane dodatne napore za socijalizaciju Ovim putem tako er pozivamo Rome u Me imurju da i sa svoje strane ulože dodatne napore na rješavanju problema i stvaranju preduvjeta za civilizirani suživot Hrvata i Roma. Svjesni smo injenice da svi nismo isti, da ni svi Romi nisu isti, da ima onih koji se marljivo brinu za sebe i svoje, ali je previše onih koji su se navikli na bezuvjetnu potporu,

HSLS Me imurja: Romi moraju shvatiti kolika je važnost obrazovanja, i to ne samo deklarativno ve to treba provoditi u stvarnosti previše je onih koji je i ne koriste u svrhu za koju je dobivaju.

HSLS Me imurske županije drži da bezuvjetna potpora šteti, ne postiže svrhu i njezin je u inak upitan. Mlada i zdrava osoba treba u lokalnoj zajednici ili drugdje odraditi potporu te time pokazati želju za socijalizaciju i na taj na in pokazati poštovanje prema zajednici koja ti pomaže.

Ne možemo re i da se ništa nije pokrenulo i napravilo, naprotiv, napravilo se puno, ali opet premalo, jer to je proces koji zahtijeva desetlje a, ali i volju za prihva anje civilizacijskih normi koje njeguju Me imurci.

Naša nastojanja u rješavanju navedenih problema esto su bila do ekivana na ‘nož’ od strane predstavnika raznih romskih udruga. Našeg lana gospodina Branka Leva i a, župana Me imurske županije od 1997. do 2005. godine, optuživalo se zbog segregacije, diskriminacije i rasizma. Pojedine njegove izjave va ene su iz konteksta te korištene za dnevne potrebe pojedinaca.

Govori se o presudi Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu od 16. ožujka 2010.

godine, prema kojoj je Hrvatska izgubila spor protiv 15 romskih u enika te je proglašena krivom za diskriminaciju i segregaciju.

Spomenuta presuda izazvala je golemi revolt u cijelom Me imurju, a naro ito u mjestima gdje Romi poha aju osnovnu školu.

Postavlja se pitanje kako ravnatelji osnovnih škola uop e mogu formirati razredna odjeljenja, a da ih se kasnije ne proziva za segregaciju. Najve i su problemi u Osnovnoj školi u Macincu, gdje, na primjer, peti razred poha a 73 Roma i 5 Hrvata. Za ne povjerovati je da u 4 naselja koja gravitiraju OŠ Dr. Ivana Novaka u Macincu, a to su re an, Gornji Haš an, Macinec i Trnovec, nema više od 5 u enika Hrvata koji poha aju peti razred. O ito je da je dio roditelja svoju djecu upisao u okolne osnovne škole.

Prema informacijama roditelja koji nam se obra aju, oni se boje da njihova djeca u takvim razredima ne e mo i napredovati i ste i potrebna znanja koja su im potrebna za upis u odgovaraju u srednju školu. Podržavamo izjavu ravnateljice gospo e Božene Dogša da bi bio pedagoški zlo in

Poštovanje se ne zahtijeva, ve se daje Vlasnik lanca drogerija DM Götz Wolfgang Werner prebacio je itav svoj udio u vlasništvu tvrtke jednom humanitarnom fondu. Naravno, nitko nije naivan da povjeruje kako se Werneru ukazao duh sveti, pa je postao dobro initelj, ima on i svoju ra unicu u tome. No, istraživanja u Hrvatskoj pokazala su da su zaposlenici DM-a najzadovoljniji na svojim radim mjestima, s pla ama kakve ostali trgovci mogu samo sanjati. Što to Werner radi?

Zar mu se pomra ilo? Nije, samo uzvra a onime što su društvo i zaposlenici njemu dali.

Mnog i naši poduzet nici uglavnom su nastajali u ratnom i poslijeratnom vremenu, bilo je to vrijeme puno prilika, ali i neure enog sustava i besparice. Lov u mutnom bio je omiljeni na in poduzetni kog uspjeha, zbog toga je svaki privatnik ubrzo nazivan tajkunom i muljatorom.

No, s prestankom ratnog stanja i normalizacijom situacije došlo je vrijeme za pošteni na in rada. To je bilo vrijeme katarze, u kojoj su propadali uglavnom oni koji su do svoje imovine došli na “lakši na in“. Naime, upravljati možeš samo onime što si zaista i zaslužio, isto

zbog razumijevanja procesa koji su doveli do uspjeha.

U Hrvatskoj je, na žalost, previše današnjih vlasnika irmi do tih udjela došlo na “ratni i poratni“ na in pa je katarza ogromna. Što je još gore, kapital poštenih i nepoštenih isprepleo se do te mjere da je svako ozbiljnije istražno i sudsko uplitanje i traženje pravde postalo nemogu e. Mene osobno to ne mu i jer, kao što sam rekao, katarzi na istka po istit e sama po sebi one koji su do toga došli na nepošten na in, jer ne e znati gospodariti u normalnim uvjetima.

Glavna tema pres - konferencije koju su vode i ljudi me imurskog HDZ-a održali u Podturnu bila je reakcija na kritike saborskih zastupnica iz redova SDP-a o razvojnim projektima koje inanciraju resorna ministarstva u Me imurju, posebice u Maloj Subotici. lan predsjedništva HDZ-a i bivši zamjenik župana Mladen Križai tim povodom je rekao: - SDP kao nositelj vlasti u Me imurskoj županiji, a isto tako i SDP u Gradu akovcu za u uje svojim istupima (SDP-ovki Nadice Jelaš i Dragice Zgrebec, op. a.), kritiziraju i razvoj op ine Male Subotice i realizirane projekte. Prije svega, realizacija projekata i programa u op ini temelji se na dugoro nom strateškom planiranju i razvoju svih segmenata ljudskog djelovanja (gospodarstvo, obrazovanje, kultura, društveni život, sport). Isto tako, iza realizacije tih projekata stoji mnogo rada i aktivnosti velikog broja ljudi koje je u prethodnom razdoblju okupljala Hrvatska demokratska zajednica. Toga nisu svjesni ni mnogi žitelji op ine Male Subotice. I zamislite sad, SDP kritizira dodijeljena sredstava resornog Ministarstva za poduzetni ku zonu u kojoj je nakon formiranja zaposleno 500 radnika. Tvrdim, i toga smo mi u Maloj Subotici svjesni, nakon izgradnje autoceste zona poduzetništva u Maloj Subotici strateški

tih 5 Hrvata ne ostaviti zajedno ve ih porazmjestiti u mješovite razrede. Možemo samo zamisliti kako bi se osje ali ti u enici, gdje bi omjer bi se 1 ili 2 Hrvata našli me u 24 Roma, i kakva je to onda integracija. Prema zadnjim informacijama, razredna odjeljenja formirana su prema kriterijima predznanja djece, uz suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Možemo se samo zapitati kada e opet krenuti izjave o segregaciji i nove tužbe.

Romi moraju shvatiti kolika je važnost obrazovanja, i to ne samo deklarativno ve to treba provoditi u stvarnosti. Alarmantan je podatak da samo dvadesetak posto, a i manje, upisanih Roma završava osnovnu školu, te stoga ne treba uditi podatak da mali broj Roma nastavlja srednjoškolsko obrazovanje. Problemi nastaju u petom i u šestom razredu, kada u enike Rome “hvata” adolescencija te tada po inje ponavljanje razreda i odustajanje od školovanja. Na ruku im tom prilikom ide i zakonska odredba da nije obavezno školovanje nakon navršene petnaeste godine života. (BMO)

Predsjednik HDSS-a Ivan Martan tijekom prošlog tjedna redakciji je dao kratko priop enje u kojem se kaže “da mu je izmaklo naglasiti na održanoj strana koj pres - konferenciji kako stranka predlaže porez na više od jedne ku e i vikendice, kao i luksuz: avione, jahte i sl., a ne na ku u i vikendicu”.

Ono što me mu i je što pošteni poduzetnici u toj našoj javnoj osudi boga enja i traženju pravice ispadaju jednako krivi. A oni, ne svojom krivicom, ne znaju se snalaziti u tim situacijama, jer nisu razvijali sposobnosti odnosa s javnoš u ve su fokusirani na taj svoj trnoviti put. A kad godinama stvarate svoju tvrtku, bore i se na tržištu koje uglavnom podsje a na plivanje me u morskim psima, teško je istovremeno razvijati sebe kao ugodnu i empati nu osobu. Naravno, ast izuzecima. Zato se naši poduzetnici žale kako ih društvo ne priznaje i ne poštuje.

Upravo to je sljede i korak koji naši poduzetnici ne e više mo i

preskakati. Trebaju dobiti svoje poštovanje. No, poštovanje se dobiva samo ako se daje. Morat e prihvatiti da su im upravo njihovi zaposlenici te zajednica u kojoj djeluju i nude svoje proizvode i usluge omogu ili da se dignu iznad njih. Zbog toga ta ista zajednica od poduzetnika o ekuje povrat uloženog u njih.

Poduzetnici obi no ne shva aju da je zajednica cijelo vrijeme ulagala u njih, i da im to moraju uzvratiti.

Zahvaliti na povjerenju, novcu i vremenu koje je im je ta zajednica izra uju i njihove proizvode, kao radnici, i troše i ih, kao šira zajednica, dala. To je prirodni ciklus zatvaranja proizvodnog procesa u širem okruženju. Werner je to shvatio.

postaje najperspektivnija i ulaganja su urodila plodom.

Stoga postavljam logi no pitanje: Kakvu perspektivu SDP u Gradu akovcu nudi u smislu otvaranja novih radnih mjesta? Moram spomenuti i novosagra enu sportsku dvoranu i adaptiranu osnovnu školu, iji su kapaciteti popunjeni, što tako er opravdava investiciju. I na kraju, glasnogovornicu me imurskog SDP-a g u Nadicu Jelaš mu i i novoure eni Dom kulture koji tako er smatra promašenom investicijom, iako se nedavno prilikom otvorenja divila objektu sjede i u prvom redu na sve anosti otvorenja. Odavno smo u Maloj Subotici zaklju ili da derutni Društveni dom treba adaptirati i urediti kako bi ga lanovi mnogobrojnih udruga i društava, kao i ostali žitelji op ine mogli dostojno koristiti za sve društvene potrebe. Ako g a Jelaš misli na trenuta nu iskorištenost Doma kulture, onda se treba obratiti elnicima Op ine jer su oni odgovorni za kreiranje društvenog i kulturnog života. Zato želim poru iti g i Jelaš i njezinim istomišljenicima u SDP-u da ne rade na sprje avanju razvoja seoskih sredina, da demagogiju ostave po strani i da napokon gra anima Me imurja kažu koje e to projekte i investicije realizirati. Svesrdno u na sjednici Županijske skupštine podržati svaki projekt sli an onima koji su realizirani u op ini Mala Subotica, kazao je Križai .

HDSS

Martan: Porez za one koji imaju više od jedne ku e i vikendice

Ivan Martan, predsjednik HDSS-a

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

6

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. rujna 2010.

BIVŠI RADNICI Me imurje inženjeringa koji su završili na burzi ne odustaju od ispravljanja “krivih drina”

Ogor eni i na ste ajnog upravitelja i na svojeg pravnika u sindikatu Konferenciju za novinare u restoranu “Kristal” sazvali su bivši radnici Me imurje inženjeringa koji su nakon ste aja ove irme završili na burzi. Nakon svega sada su ogor eni i na ste ajnog upravitelja, ak i sindikat. Sadržaj svog nezadovoljstva sro ili su kao zajedni ki tekst, a novinarima ga je prezentirao Krešo Ivanek, bivši djelatnik, koji je u me uvremenu s burze otišao u mirovinu im je za to stekao prve uvjete. Na konferenciji je bila i grupa radnika koji su završili na burzi, njih oko trideset. Desetak radnika završilo je u mirovini, a petnaestak je našlo novo zaposlenje, uglavnom bivši lanovi Uprave, te mla i ili visokoobrazovani, a dvojica bivših zaposlenika otišla su u privatnu inicijativu.

Oni koji su ostali na neki na in još pokušavaju ispraviti “stare krive drine”. Razlog da je restoran “Kristal” bio mjesto sastanka s novinarima obrazložili su time jer “nismo mogli kao ‘bivši’ lanovi sindikata besplatno dobiti dvoranu za sastanke županijskog sindikata”. - Tako vam je to nakon gotovo trideset godina pla anja sindikalne lanarine, kada ostaneš bez posla i ne pla aš lanarinu više im nisi potreban, kazao je Iva-

nek, i dodao da ih jedino pravnik županijskog sindikata Miroslav Molnar uporno i dalje “zastupa” u ste ajnom odboru, premda su tražili njegovu smjenu. Izabravši ga na prvom ro ištu 22. prosinca 2009. godine na prijedlog županijskog povjerenika Mladena Zemlji a, više ga se ne mogu riješiti, premda od dana izbora Miroslav Molnar više nije kontaktirao s njima pa ni kada su tražili od njega da do e na zbor radnika koji se održavao u prostoriji županijske sindikalne organizacije, odmah do njegove kancelarije. - Prije tri mjeseca doznali smo da predstavnici u ste ajnom odboru za rad dobivaju odre enu nov anu naknadu pa je izgleda to jedini razlog za uporno ‘zastupanje’ radnika u ste ajnom odboru, smatraju bivši radnici Me imurje inženjeringa.

Ste ajni upravitelj ostao bez povjerenja bivših radnika MI Zatim su podsjetili na doga aje koji su prethodili ste aju koji je uslijedio nakon što pet mjeseci nisu dobivali pla e. Sindikat je donio odluku o pokretanju ste aja i predao sve potrebne papire županijskom sindikatu. Županijski sindikat poslao je zahtjev za pokretanje ste aja na Trgova ki

EKONOMSKI BREVIJAR

Ve i uspjeh na natje aju Natje aji su obi no raspisani s to no odre enim zahtjevima, prilozima i rokovima. Kao i obi no, dobra priprema je velik dio posla. Uvijek dobro prou ite uvjete natje aja, i budite sigurni da potpuno vladate tematikom i da ispunjavate sve tražene uvjete. Ako udovoljavate svim traženim kriterijima, podrazumijeva se da o tome pripremite odgovaraju u dokumentaciju.

Dobro je imati kratak podsjetnik o postupku pripreme natje ajne dokumentacije na kojem se bilježe sve pojedinosti (rokovi, dokumenti, sadržaj, potpis, na in dostave...). Tako je lakše pratiti cijelo odvijanje postupka, a izbjegavaju se nedoumice i nesigurnost.

Kada su svi traženi elementi pripremljeni, još se dodatno može poraditi na pove anju šansi na raspisanom natje aju. Prije svega, urednost i preglednost.

Ponuda treba biti uo ljiva i prepoznatljiva. To se, uz malo kreativnosti, s današnjim ra unalima jednostavno postiže. Ali, pokušajte koristiti svoja rješenja, a ne samo gotove predloške, jer oni su dostupni i poznati i drugima, zar ne?

Dokumenti trebaju biti posloženi prema redoslijedu koji je naveden u natje aju. Time e ponuda biti uo ljiva, usporediva, provjerljiva, pamtljiva i jasnija.

Osim tog formalnog dijela priprema, razmislite i o dodatnim pozitivnim elementima, prednostima i posebnim ponudama.

U opisnom dijelu treba se što više držati tematike i cilja natje aja, ali u dodatku vrijedi ponuditi i svoje vi enje rješenja i prijedloge za mogu a poboljša-

Hrabrost za prijavljivanje nepravilnosti skupili tek kad presušile pla e

Radnici koji su završili na burzi sud u Varaždin, ali tamo je ve bio zahtjev poslodavca. Kako je poslodavac doznao datum slanja našeg zahtjeva, dali su županijskom sindikatu ili na Trgova kom sudu, to nam do danas nije jasno, ali tko prvi preda zahtjev po njegovom se vodi postupak na sudu, rekli su bivši radnici Me imurje inženjeringa.

Ste ajni upravitelj Stanko Makar, koji je u Me imurje inženjeringu od 25. listopada 2009., kao državni predstavnik u po etku im je ulijevao povjerenje da e sve neispla ene pla e dobiti iz ste ajne mase i državne agencije. Njihovo nezadovoljstvo, me utim, po elo je nakon otkaznog roka, kada se, prema njihovu mišljenju, po eo pokazivati u pravom svjetlu. Zadržao je dvadesetak radnika za završavanje ugovorenih poslova do 11. prosinca 2009. godine, iako ugovorenih poslova ima još i danas, ali ih za njega radi novoosnovana irma ‘ akovec projekt’ d.o.o.. Kazali su da su irmu ‘ akovec projekt’ osnovali bivši lanovi Uprave i neki lanovi Nadzornog

odbora. Zbog ste aja nad glavom lanova Uprave, direktor irme je bivši predsjednik Skupštine dioni kog društva. Tvrde da je ste ajni upravitelj radnike koji su radili nakon otkaznog roka prevario s umanjenom pla om. Ipak nakon nepridržavanja zakona jedan radnik prijavio ga je inspekciji rada koja je nakon uvida protiv Stanka Makara podnijela optužni prijedlog Prekršajnom sudu u akovcu.

Ste ajnom upravitelju zamjeraju da je upravnu zgradu do prodaje dao u najam “ akovec projektu” uz najamninu od 10.000 kuna mjese no, plus režijski troškovi.

Dobiti oko 1.000 m2 za etvrtinu porezno priznate najamnine (osnovica poreza na poslovni prostor je 40 kn po m2) i uz to još kompletnu opremu (kompjutori, printeri, programi, kopiraonicu itd.) te poneke polugotove ili gotove projekte u njima za bivše radnike Me imurje inženjeringa sumnjiva je stvar. - Nastaviti raditi za ste ajnog upravitelja ili samostalno naše ugovorene projekte moglo se ostaviti radnike da to završe.

Agencija za osiguranje radni kih potraživanja zbog ste aja je za sve radnike dostavila polovinu bruto otpremnina i tri minimalne pla e na ra un Me imurje inženjeringa u ste aju. Me utim, ste ajni upravitelj Stanko Makar u svojem je ekonomskom servisu “Biro plus” d.o.o. iz akovca krivo obra unao porez na tri minimalne

Krešo Ivanek govorio je u ime otpuštenih

- Godinama se u našem dioni kom društvu radilo mimo zakona, ali radnici, dok su primali redovite pla e, nisu imali hrabrosti to prijaviti. Zbog toga smo sada prijavili Poreznoj upravi našu sumnju na nelegalno ste enu imovinu naše Uprave i pojedinih lanova Nadzornog odbora. Nakon toga, kako smo doznali, pojedinci su ve po eli darovati svoje nekretnine užoj obitelji, ništa udno u našoj zemlji. Iznijeli su svoje mišljenje da bi ste ajni upravitelj sam morao prijaviti sve nepravilnosti u poslovanju društva. (BMO)

pla e u iznosu od 54.594,86 kn i poslao državi. Nakon intervencije radnika prvo su ih uvjeravali da je sve u redu, a nakon spoznaje da su pogriješili poslali su zahtjev za povrat prepla enog poreza PU akovec. Do današnjeg dana nisu dobili prepla eni porez u prosje nom iznosu po radniku od 1.300 kn. Prigovorom na krivi obra un poreza na ispitnom ro ištu Trgova kog suda, ste ajni upravitelj Makar odgovara da je on dobro obra unao porez, ali da e Porezna uprava i i na ruku radnicima i vratiti navedene iznose poreza.

Koja to Porezna uprava ide na ruku radnika ako mora raditi po zakonu - pitaju se radnici. (BMO)

POGLED ODOZDO Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr nja. Alternativna rješenja i drugi prijedlozi sli ne (ili još bolje kvalitete) mogu dodatno pove ati mogu nosti dobivanja posla.

Svakako koristite mogu nosti kontaktiranja i dodatnih pitanja, jer se time mogu razjasniti mnoge nejasno e, ali i doznati više o speci i nim potrebama i željama onih koji su raspisali natje aj. Vrlo je važno znati tko raspisuje natje aj, ali još je važnije saznati zašto raspisuje natje aj.

Tome treba prilagoditi i popratnu dokumentaciju koja dokazuje kvali iciranost, pa ak i izvrsnost u obavljanju traženih poslova.

Reference i preporuke uvijek se o ekuju u natje ajnoj dokumentaciji, ak i ako nisu izrijekom navedene. Ako imate opsežnu referentnu listu, navedite samo najzvu nije, najvažnije i one koje su najbliže interesu nalogodavcu. Po mogu nosti navedite i kontaktne adrese na kojima se reference mogu provjeriti i potvrditi.

Više puta se na natje aju ne prolazi zbog onoga što nije napisano (a moglo je biti), nego zbog onoga što je napisano.

Zašto najbolje dajemo od sebe?

Bojimo li se mi najboljih me u sobom pa smo potajno zadovoljni kad odu od nas?

To mi se pitanje name e zbog me imurskog paradoksa da postižemo izvrsne rezultate u obrazovanju svojih mladih ljudi, ali ne uživamo plodove njihova znanja i obrazovanja, ve ih poklanjamo drugima da oni imaju koristi od njih, a ne mi sami. Budemo li i dalje tako radili na svoju štetu, postat emo još manja županija ostarjelih slabo obrazovanih i socijalno ugroženih stanovnika, jer emo odsje i granu razvoja na kojoj bi u budu nosti trebali sjediti. Je li nas i u poduzetništvu zarobio mentalitet svatko svoj mali gazda u svom dvorištu visokom ogradom odvojen od drugih. Takva rascjepkanost oduzela nam je razvoj jer smo je umjesto na udruživanja potrošili na usitnjavanje.

Sve što je sitno i malo nema snage za razvoj onoga što je krupno i veliko. Ulijat u i ma-

lo me imurskog jala u našu krv i re i da zbog toga što ne razmišljaju tako na sitno ve više kolektivno susjedni Varaždinci imaju i jednu Vindiju, regionalnog lidera ne samo u Hrvatskoj ve i u jugoisto nom dijelu Europe, a onda u kompoziciji i Barokne ve eri i Špancirfest. A mi imamo puno sitnih i srednjih poduzetnika, od kojih ni jedan nije prepoznat tim rangom zna aja i u takvim razmjerima. Nismo to sami sebi smjeli u initi. Svi oni koji imaju novac i mo moraju razmišljati o tome kako da budu prepoznati kao pozitivni lideri u svojoj zajednici. Svoju veli inu i društveni ugled ne e kupiti onim što imaju, ni kao vlasnici irmi, ni kao gazde koji osiguravaju posao i pla e mnogima, ni kao posjednici vila i automobila, ve prema tome koliko su doprinijeli unaprje uju i cijelu zajednicu. Bit e veliki po tome koliko su snažne lokomotive, po tome koliko vagona vuku

u kompoziciji razvoja svog kraja. Što su dali drugima.

Koliko su snažni magneti u privla enju ljudi, znanja i svega naprednog u gospodarstvu i kulturu. Svako jutro pri pogledu u zrcalo trebaju se oni najja i pitati što sam u inio da moja zajednica napreduje.

U protivnom oti i e kao i svi drugi bezna ajni smrtnici u grob u drvenoj kutiji u kojoj osim njihova tijela s njima u vje nost ne e oti i ništa, a i mjesto njihovo prvi vjetar izbrisat e iz pam enja ljudi s kojima su živjeli. Nitko tko se rodio s ogromnim stvarala kim talentima ne smije se prema svojim talentima olako odnositi niti ih trošiti samo da bi zgrtao blago na svom ra unu.

Nema tako velikog ra una koji se ne e istopiti, a da iza onoga tko je samo zgrtao ne ostane baš ništa. Dvadeset je godina prošlo od vremena otkako smo mogli utoliti glad za potroša kim obiljem. To je vrijeme bilo dovoljno da shvatimo

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

da samo potroša ko obilje Božena Malekoci-Oleti nePiše: može ispuniti nikoga. bozena.malekoci@mnovine.hr Ono je ugodno, ali ne ispunjava niti uzvisuje. Duboko društveno raslojavanje, ega smo bili svjedoci, samo je donijelo ogromnu koli inu frustracija, nezadovoljstva i me usobnog prijezira duboko suprotstavljenih društvenih slojeva. Kriza koja samo što nas nije slomila prilika je da pokušamo objediniti sve raspoložive resurse, tada najbolji me u nama ne e bježati od nas.

14. rujna 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURSKI PARADOKS Imamo vrhunske škole, u enike i studente, a i dalje slabu obrazovnu strukturu i gospodarstvo

Obrazovani izbjegavaju povratak u zavi aj Me imurska županija suo ena je s paradoksom, iz obrazovnog sustava izlaze sve uspješniji u enici i studenti, puno ulažemo u obrazovanje i škole, a i dalje imamo lošu obrazovnu i gospodarsku strukturu. Ono što obrazujemo više završava drugdje nego doma, na dobrobit drugih umjesto nas samih. Nismo u stanju kapitalizirati znanje svojih vlastitih ljudi. Stoga nam se dešava da ni studenti koji su primali kredite ili stipendije uz pomo županije, gradova ili op ina u svojoj sredini ne nalaze adekvatna radna mjesta. U situaciji kada nam konkurentnost gospodarstva pada ne znamo iskoristiti ni ono znanje koje nam stoji na raspolaganju, nego ga poklanjamo drugima. Nema cjelovitih podataka o tome koliko je naših mladih na studijima, ali samo Županija kreditira 250 studenata i još 29 njih na poslijediplomskim studijima, što je samo jedan, i to manji, dio studentske populacije iz Me imurja.

grebu, odakle se na novu dužnost vratila iz najprestižnije hrvatske kulturne institucije, Nacionalne i sveu ilišne knjižnice u Zagrebu.

- Županija daje kredite, a ne stipendije, te ve samim time nema obvezu zapošljavanja, ve eventualno može prona i neko radno mjesto ili sugerirati zapošljavanje na podru ju županije, oprostiti kredit, ako je u težoj socijalnoj situaciji. Nemogu e je garantirati zapošljavanje za 34 studenta Filozo skog akulteta koji trenuta no dobivaju kredit preko Županije. To je puno za Me imurje. U ovoj situaciji teško je o ekivati zapošljavanje u Me imurju i za sedam studenata strojarstva i brodogradnje i možda još deset izvan toga, jer to ne podatke nemamo. I kako e oni do i u Me imurje ako gospodarstvo

Važno je da postanemo privla na sredina za zapošljavanje fakultetski obrazovanih Jasno je da se svi iz raznih razloga ne mogu vratiti u Me imurje, niti je cjelokupni razvoj potrebno bazirati samo na zavi ajnoj vezi. Važnije je da postanemo sredina privla na za ljude koji nose razvoj.

- Ne moraju se svi vratiti, složila se i Sonja Toši - Grla , nova pro elnica za društvene djelatnosti Me imurske županije i tipi na Me imurka, koja ima bogato radno iskustvo i u Me imurju i Za-

Sonja Toši - Grla , nova pro elnica za društvene djelatnosti Županije: - Svijest Me imuraca mora se okrenuti od toga da treba biti vrijedan, marljiv i strpljiv prema tomu da treba biti inventivan i konkurentan

Stipendije umjesto kredita ja e obvezuju Županija razmišlja o uvo enju stipendija umjesto kredita. Na taj bi na in kadrovi koje sufinancira imali ve u obvezu povratka u svoj kraj. Uz to, kriteriji za stipendiranje bili bi deficitarnost kadrova, ali i ocjene, zbog potenciranja izvrsnosti, te materijalno stanje studenata.

(BMO)

Trebamo privla iti dolazak obrazovanih, a ne školovati ih za druge ne iskazuje potrebu za njima? Na medicinskim akultetima trenutno Županija kreditira petnaest studenata. Da se s njima dogovori njihov povratak u Me imurje, zasigurno bi se bolnica preporodila.

Uz to, za ilustraciju, dvadeset studenata samo Županija kreditira na Pravnom akultetu, petnaest na raznim mjestima na studijima menadžmenta u turizmu itd.

S druge strane, treba gledati interes djeteta i roditelja, kojima je do toga da svatko po završetku studija dobije bolje uvjete za posao i ve u pla u. Ve u Zgrebu taj e lije nik ili drugi stru njak to posti i te oti i iz ove sredine ili se u nju ni ne e vra ati.

“Glave skupa” Povratak školovanih u Me imurje nije samo pitanje kredita

ili stipendije nego cjelokupnog gospodarstva, kao i toga koju viziju ima Me imurje glede ljudskih potencijala. Kako mi mislimo iskoristiti pametne mlade ljude na dobrobit i za razvoj Me imurja. Župan je prošle godine osnovao udrugu doktora znanosti Me imuraca ne bi li potaknuo stvari u tom pravcu. Svi ti ljudi mogu dati svoj doprinos razvoju i smatram da, ako su se okupili, imaju volju i želju dati doprinos.

Ali treba znati da oni samostalno to ne mogu, mora ih podržati i zajednica. Naša zajednica, na žalost, ima jako puno nepismenih i onih s osnovnom školom. Svijest Me imuraca mora se okrenuti od teža kog mentaliteta i toga da treba biti vrijedan, marljiv i strpljiv prema tomu da treba biti inventivan i konkurentan. Naše

7

su srednje škole odli ne, Gimnazija postiže vrhunske rezultate.

Jednako tako i Graditeljska u dizajnu, arhitekturi, u TŠ-u elektrotehni ari ... Imamo pametnu djecu, imamo podatke o tome da su se svi upisali na jedan od prva tri izbora željena studija.

S druge strane, Me imurje u cjelini nije vrhunsko ni po obrazovanju ni po gospodarstvu. Potreban nam je jedna istraživa ka studija iji bi rezultati bili predo eni onima koji odlu uju i upravljaju Me imurjem i u politici i u gospodarstvu zašto nam se mladi ljudi ne vra aju i ne doprinose njegovu razvoju u onoj dinamici kakvu o ekujemo, kazala je Sonja Toši - Grla .

Potrebno je da svi ti vrhunsko obrazovani ljudi iz Me imurja stave glave skupa i pokrenu

nešto. Bolje je maknuti stvari s mjesta nego ekati. Neki se ljudi ne žele eksponirati, ali mislim da je ljudima koji su magistrirali ili doktorirali zada a znanje iskoristiti za dobrobit zajednice. Pro esionalna i znanstvena zada a tih ljudi je da pripadaš i daješ znanje zajednici. Svatko vrijedi onoliko koliko znanja dade drugome, a ne koliko nosi u džepu. O tome bi prvenstveno trebali razmišljati doktori znanosti i magistri.

Ali svi u županiji moramo imati isti cilj, i zaposlenici županije i župan, studenti, pro esori, u enici i svi ljudi u Me imurju da budemo izvrsni, naglasila je pro elnica. - Za to imamo sve uvjete. Nismo preveliki, gusto smo naseljeni, pametni smo, imamo geogra ski položaj. Samo u glavama moramo okrenuti razmišljanje prema korištenju ljudskih potencijala i obrazovanju, a ne da ostati mentalno ostanemo na razini ‘obrta u garaži’.

U tom smislu nije dovoljno samo ormalno obrazovanje, nego svako poduze e u Me imurju mora stimulirati školovanje svojih ljudi, jer e tim na inom pridonijeti zajednici. Na taj na in, kad postanemo dio Europske unije, i naši e ljudi imati jednake šanse da ostanu na svojim radnim mjestima i budu konkurentni drugima u toj velikoj zajednici.

Ovih dana svjedoci smo da nam je konkurentnost gospodarstva pala, izme u ostalog jer ne pokazujemo dovoljno inventivnosti, a i to je povezano s potrebom za neprestanim u enjem i spoznavanjem novih stvari.

(Božena Malekoci - Oleti )

ŽUPANIJA PODUPIRE proizvodnju vo a uz manje kemikalija

Uz pomo znanosti uklju uju se prirodni saveznici u suzbijanju štetnika U srijedu 8. rujna u maloj vije nici Me imurske županije potpisan je ugovor o financiranju projekta “Primjena biološke zaštite od važnih štetnika jabuke i vinove loze u Me imurju” pri Vije u za istraživanje u poljoprivredi. Projekt se procjenjuje na 120 tisu a kuna, pri emu bi ga zajedni ki financirali Ministarstvo za poljoprivredu i Me imurska županija, a javnosti ga je predstavio An elko Horvat, zamjenik župana. Cilj ovog istraživanja je utvr ivanje štetnika koji se javljaju u proizvodnji jabuka i vinove loze u Me imurju, te koja su dva najvažnija korisna živa organizma koji uništavaju štetnike. U daljnjem tijeku te spoznaje koristile bi se u korištenju onih zaštitnih sredstva koja nemaju štetno djelovanje na korisne organizme nego poja avaju njihovo

djelovanje u uništavanju štetnika na prirodan na in i u krajnjoj liniji smanjuju potrebu korištenja pesticida. To dovodi do obrnute logike ispitivanja djelovanja zaštitnih sredstava na korisne organizme, a ne na štetnike i bolesti. Primjerice, kako osnažiti djelovanje bubamara koje su jedan od najkorisnijih živih organizama u suzbijanju šteto ina u vo njacima.

Takav integrirani pristup poljoprivrednoj proizvodnji, u kojoj se što je mogu e više koriste prirodni saveznici u proizvodnji plodova vo a i povr a, pomaže i proizvo a ima vo a i potroša ima da do u do zdravijeg ploda vo a, znatno manje tretiranog pesticidima. Ovakav integrirani na in proizvodnje, u kojem se vodi ra una da se znatno smanjuje korištenje kemijskih

sredstava u proizvodnji kako bi se što je mogu e manje zaga ivalo tlo i voda, me imurski vo ari primjenjuju otkako su zasa eni prvi vo njaci u

Me imurju 1977. godine, zahvaljuju i od po etka dobroj suradnji s pro .

Ciglarom s Agronomskog akulteta, a rodom iz Me imurja. Me utim,

integriranu proizvodnju nije dovoljno samo primjenjivati u svojoj proizvodnji ve je i deklarirati kao takvu. Me imurski bi vo ari uz po-

mo deklaracija na taj na in ušli u cjenovno viši platni razred, budu i da je integrirana proizvodnja vo a korak ispod ekološke, ali iznad konvencionalne proizvodnje.

Suradnja me imurskih vo ara s Agronomskim akultetom iz Zagreba nastavlja se i kroz ovaj projekt. Voditelj projekta “Primjena biološke zaštite od važnih štetnika jabuke i vinove loze” bit e pro . dr.

Božena Bari s Agronomskog akulteta u Zagrebu, a njezini suradnici u Me imurju mr. sc. Tomislav Tomši iz Agrome imurja, koji je i magistrirao s temom na podru ju zaštite, te mr. sc. Milorad Šubi , rukovoditelj Podru nog ureda Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu.

(BMO)

8

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. rujna 2010.

VARAŽDINSKA POLICIJA razriješila etiri godine star slu aj ubojstva

OTKRIVEN DAVITELJ: Romkinju iz Sitnica prije etiri godine zadavio u Varaždinu njezin sunarodnjak Na kon et ir i god i ne pravda je dostigla M.0. (36) iz romskog naselja Parag kraj Trnovca. On je u mjesecu ožujku ili travnju zadavio svoju sunarodnjakinju, ženu ro enu 1978. godine iz Sitnica. Brutalni ubojica i žrtva bili su u ljubavnom odnosu te su se kobnog dana u napuštenoj zgradi Željezni kog kolodvora u Varaždinu posva ali. Žena je odbila nastaviti vezu, a M.O., bijesan zbog toga, u jednom je trenutku nasrnuo na nju, rukama je uhvatio za vrat i ugušio.

Njezino mrtvo tijelo sakrio je u jamu za popravak vlakova u napuštenoj zgradi, pokrio je odje om i pobjegao vjerojatno misle i da se zlo in koji je po inio nikada ne e saznati i da nema teorije da ikad bude optužen zbog ubojstva.

No ovih dana ipak je priveden pravdi.

VELIKI INTERES gra ana za javnu dražbu Policijske uprave me imurske

Rasprodana sva “vru a roba“ U današnja teška vremena ve ina gra ana posebno pazi gdje nešto kupiti što je tinije. To je vjerojatno i jedan od razloga što je “roba“, koju je na javnoj dražbi održanoj u subotu na prodaju ponudila Policijska uprava me imurska, odmah rasprodana. Radi se o biciklima, motociklima i raznom alatu, odnosno predmetima koji su zaplijenjeni tijekom kaznenih postupaka, a njihovi vlasnici nikad nisu prona eni. Kako kaže glasnogovornik Policijske uprave Krunoslav Gosari , prodano je apsolutno sve što je bilo ponu eno te je prihodovano ukupno 14.060 kuna, što je upla eno u državni prora un. Bicikle su nudili po procijenjenoj cijeni izme u 20 i 100 kuna, a prosje na postignuta cijena na kraju je iznosila 200 kuna. Mnogi su tako iskoristili priliku da za mali novac obnove ili dopune svoj “vozni park“, nabave bušilicu ili brusilicu. Me utim, u proteklom razdoblju policija ponovno bilježi poja an trend kra a bicikala pa policija gra ane poziva na oprez da bi takvih javnih dražbi ipak bilo što manje.

(Velimir Kelkedi)

Leš prona en u svibnju Djelomi no mumificiran i ve raspadnuti leš ubijene Romkinje djelatnici Policijske uprave varaždinske na temelju anonimne dojave pronašli su tek sredinom svibnja ove godine u napuštenoj zgradi tamošnjega Željezni kog kolodvora. Prvotno se nije moglo ni utvrditi radi li se o muškoj ili ženskoj osobi, no patolog u varaždinskoj Op oj bolnici utvrdio je nakon obdukcije da se radi o ženi. Njen identitet i na in smrti policiji su ostali nepoznati. Ostaci leša prevezeni su zatim u Centar za kriminalisti ka istraživanja i vješta enja “Ivan Vu eti ” u Zagrebu, gdje je DNA analizom napokon utvr eno da se radi o ženi ro enoj 1978. godine s prebivalištem na podru ju Me imurja, iji je nestanak prijavljen sredinom 2006. godine,

Stara kotlovnica na Željezni kom kolodvoru u Varaždinu etiri je godine skrivala tajnu teškog ubojstva iako je nestala nekoliko mjeseci prije toga.

Nakon što su utvrdili identitet žene, policajci su nastaviti

NOVA NE UVENA KRA A na groblju u Donjoj Dubravi

Tko je ukrao “Kukija” i bron ani kip lik žene?

Ponovno su se zaredale kra e na mjesnom groblju u Donjoj Dubravi. Policija je najprije prošlog tjedna izvijestila da je u vremenu od 31. kolovoza do 7. rujna nepoznati po initelj, ili više njih, tjelesnom snagom pokidao vij ane nosa e te otu io bron ani kip (lik žene) visine 158 cm i starosti 30 godina.

Kip se nalazio na postolju uz obiteljsku grobnicu u vlasništvu 50-godišnjakinje iz Donje Dubrave. Materijalna šteta procjenjuje se na oko 18 tisu a kuna.

Zatim pak je utvr eno i da su u vremenu izme u 31. kolovoza i 8. rujna za sad nepoznati lopovi ukrali bron ani kip “Dje ak”, u javnosti poznatiji kao “Kuki”, visine 60-70 cm, vlasništvo Muzeja Me imurja iz akovca. Tjelesnom snagom odvojili su ga od betonskog postolja groba i odnijeli u nepoznatom pravcu, po inivši štetu od ak 75 tisu a kuna. Kip je ina e djelo poznatog umjetnika Vanje Radauša te je bio postavljen na obiteljskoj grobnici Hirschler. Godine 2008. našao se u središtu medijske pozornosti budu i da su se oko njega sporili akove ki i varaždinski muzej. Na kraju ga je od vlasnika iz Novog Sada otkupio Muzej Me imurja.

“Dje ak”, u javnosti poznatiji kao “Kuki”, ve se našao u središtu medijske pozornosti prije dvije godine kad su se oko vlasništva sporili me imurski i varaždinski muzej. Sada pak je ukraden...

istragu o njezinoj smrti i utvrdili da je najvjerojatnije umrla na-

silnom smr u. Obavili su na desetke obavijesnih razgovora pokušavši ustanoviti sve okolnosti. Sve su više stezali obru oko ubojice i kona no u utorak priveli muškarca romske nacionalnosti M. O. (36), s prebivalištem u romskom naselju kraj Nedeliš a. Nakon što su ga priveli u policijsku postaju i prezentirali mu dokaze, ubojica se slomio i priznao zlo in. Priznao je da je svoju ljubavnicu namamio u napuštenu zgradu Željezni kog kolodvora, gdje mu je ona rekla da ne želi nastaviti vezu s njim. Lud od bijesa uhvatio ju je rukama za vrat i ugušio te zatim sakrio njezino mrtvo tijelo.Priveden je istražnom sucu Županijskog suda u Varaždinu koji mu je odredio zadržavanje. O ekuje ga su enje zbog ubojstva.(Velimir Kelkedi)

UKRATKO

Zaboravivši isklju iti peglu maloljetnik prouzro io požar u ku i PEKLENICA - Maloljetni Pekleni ar u etvrtak je nakon peglanja odje e u obiteljskoj ku i u vlasništvu svog 41-godišnjeg oca u Ulici kralja Tomislava 9 u Peklenici zaboravio isklju iti peglu. Ostavio ju je na dasci za peglanje koja se zapalila, a vatra se ubrzo proširila i na obližnju otelju i perilicu rublja. Nastali požar uspjeli su obuzdati tek vatrogasci – pri-

padnici Javne vatrogasne postrojbe akovca i Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Peklenica. Protupožarni inspektor Policijske uprave me imurske utvrdio je kako je uzrok požara nehajno ostavljena uklju ena elektri na pegla.

Sre a u nesre i je što nitko nije ozlije en, no materijalna šteta procjenjuje se na iznos od ak 40 tisu a kuna. (V. Kelkedi)

Lopovi ubrali ak 750 kilograma krumpira OREHOVICA - Za sad nepoznati po initelji u nedjelju poslijepodne s polja zvanog “Šuma“ u blizini Orehovice izvadili su i odnijeli ak 750 kilograma krumpira. Vlasnika parcele 57-godišnjaka iz Orehovice time su oštetili za oko 3 tisu e kuna. Zanimljivo je da su na mjestu kra e lopovi ostavili

bicikle, kante, vre e i motike.

Vjerojatno su otišli u žurbi s obzirom na to da je nedugo nakon kra e na polje stigao vlasnik. Bez namjere da sugeriramo ili prejudiciramo ne iju krivnju, tek spomenimo da se nedaleko od mjesta na kojem je ukraden krumpir nalazi romsko naselje. (vk)

Mrtav pijan promašio svoju ku u

Op ina nudi nov anu nagradu za informaciju o kipu Mještani Donje Dubrave su, kaže tamošnji na elnik Marijan Varga, potreseni beskrupuloznim kra ama, posebice zato jer su oba spomenuta kipa vezana uz tragedije obitelji uz ije su grobnice bili postavljeni. Varga

isti e kako su gra anima koji znaju nešto o kra ama ili po initeljima spremni ponuditi i nov anu nagradu. Postoji realna mogu nost da je kip dje aka Rudol a Kukija Hirschlera ukraden jer je izra en od bronce pa se u op ini nadaju da ga lopovi ne e rastopiti radi preprodaje bronce.

(Velimir Kelkedi)

DONJI VIDOVEC - Bizaran slu aj pijanstva zabilježen je u subotu nave er u Donjem Vidovcu. Policija je zaprimila dojavu da netko pokušava provaliti u obiteljsku ku u u Ulici Matije Gupca. Kada su policijski službenici stigli na mjesto navodne provale, imali su što vidjeti. Na terasi je ležao muškarac krvavih ruku, a staklo na ulaznim vratima bilo je razbijeno. Priveden je u Policijsku postaju

Prelog, no trebalo je sa ekati nekoliko sati da “do e k sebi“ s obzirom na to da je u organizmu imao ak 2,92 promila alkohola. Zatim je utvr eno da je 46-godišnjak iz Donjeg Vidovca na spomenutoj lokaciji završio slu ajno. Tijekom dana u selu je konzumirao ve u koli inu alkohola (vino, pivo i rakiju), a zatim se uputio ku i. No zabunom je, misle i da je njegova, pokušao u i u susjedovu ku u. (V. Kelkedi)

14. rujna 2010.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

ZBOG U ESTALIH opasnih no nih vožnji i sudara u stabla u Nazorovoj ulici u akovcu

Drvored krezub Pijani voza u automobilu pretrpanom putnicima zabio se u jedno stablo iz drvoreda u Ulici Vladimira Nazora u akovcu prvog rujanskog vikenda u sitnim no nim satima. Gotovo da i nema prometnog propisa koji nije prekršio pijani 22-godišnji voza iz Pribislavca. U organizmu je u trenutku nesre e imao ak 1,81 promil alkohola, a usto za volan je sjeo premda mu je voza ka dozvola privremeno oduzeta zbog ranije po injenih prekršaja. Nesavjesni Pribislav anin je vozio prevelikom brzinom te izgubio nadzor nad vozilom i udario u drvo, dok je automobil od siline udarca zatim još odba en u obližnju ogradu dvorišta obiteljske ku e. U nesre i je teže ozlije ena 22-godišnjakinja iz Pribislavca, dok je dvije godine mla a djevojka iz istog mjesta prošla s lakim ozljedama. U automobil se uz voza a i spomenute djevojke “naguralo“ još i dvoje sedamnaestogodišnjaka, tako er iz Pribislavca, koji nisu zadobili ozljede. S obzirom na sve navedeno, sre a je što nesre a nije završila i s težim posljedicama.

Nakon svake nesre e stablo manje Za stanare Ulice Vladimira Nazora prepoznatljive po drvoredu, koji se zbog nesre e kakva je bila i ova, na žalost, prorje uje, ovo je bila još samo jedna u nizu kojoj su bili svjedoci. O šoku koji oni svaki put prožive nakon što se nesre a dogodi u njihovoj ulici, pri emu esto i sami pomažu u prvi trenutak unesre enima do dolaska vozila hitne pomo i, ne emo ovaj put govoriti.

Ovaj put govorit emo o ne emu

Lada Niva komunalnom je redaru služila sedam godina

ZAJEDNI KO KOMUNALNO redarstvo triju op ina i Grada Mursko Središ e

Komunalnom redaru novo vozilo

- Drvo iz nesre e koje smo opisali na po etku teksta toliko je bilo ošte eno da su ga dan nakon nesre e sudionici nesre e ili njihovi bližnji samo iš upali i uklonili, po svjedo enju stanara Nazorove, bez znanja akoma. I nikome ništa... drugome, o tome kako drvored nakon svake takve nesre e bude osiromašen za jedno stablo i sve više krezub. O nestalom stablu kao šteti nitko osim stanara te ulice na razmišlja, ak je i direktorica akoma Snježana Tkal ec - Avirovi kazala da smo joj prenose i zapažanja savjesnih stanara otvorili novu dimenziju problema vezanih za uništavanje urbane opreme u vlasništvu Grada. Ne treba govoriti o tome da svako višegodišnje stablo da bi se nadomjestilo i posadilo na mjestu staroga košta više tisu a

kuna i da za to treba izdvojiti sredstva iz gradskog prora una. Drvo iz nesre e koje smo opisali na po etku teksta toliko je bilo ošte eno da su ga dan nakon nesre e sudionici nesre e ili njihovi bližnji samo iš upali i uklonili, po svjedo enju stanara Nazorove, bez znanja akoma. I nikome ništa. Kad bi se u štete ubrajale i štete na gradskoj imovini ili urbanoj opremi koja je ošte ena na taj na in, one koje bi to lupilo po džepu možda bi dva puta razmislili o svom ponašanju, a time ujedno i štitili svoje i tu e živote.

Drvored, cvjetnjaci, kandelaberi i klupe i kante za sme e, sve to ini urbanu opremu i imovinu Grada, za koju se iz gradskog prora una izdvajaju znatna sredstva.

Velik dio šteta na toj opremi ine sami gra ani.

Smanjenju prora unskih rashoda možemo doprinijeti svi. Nisu za sve krivi ni rastrošni politi ari, nesavjesni gra ani i sami doprinose toj rastrošnosti izdvajanjem sredstava za ošte enu urbanu opremu, jer u protivnom grad dobiva zapušteni izgled. (BMO)

KOLI INA VODA za odvodnju pove ava se te nalaže nove postupke u izvo enju sustava kanalizacije

akovec nova rješenja iznalazi uz potporu Hrvatskih voda Kako se razvija i proširuje kanalizacijski sustav na podru ju Grada akovca, tako i Me imurja, paralelno se otvaraju novi problemi i iznalaze nova rješenja koja je potrebno ugraditi u kanalizacijski sustav da bi bio efikasniji. S promjenama u prostoru i na inu života pove ava se koli ina voda za odvodnju, dijelom i ku anstva i industrija stvaraju sve više otpadnih voda, a dijelom as altizacijom prometnica i poplo avanjem dvorišta i sami doprinosimo pove anju koli ina oborinskih voda koje završavaju u kanalizacijskom sustavu, što iziskuje traženje novih rješenja kamo sa sve ve om koli inom otpadnih voda.

U et v r t ak je u Gradu akovcu održana prezentacija idejnog projekta sustava odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda Grada akovca, i to prve etape koja uklju uje pripremne istražne radove za potrebe izrade pilot projekta optimalizacije sustava odvodnje. Vrijednost prve aze je 1,18 milijuna kuna, pri emu 30 posto financiraju Hrvatske

vode, a 70 posto Grad akovec.

U drugoj bi se azi na temelju dobivenih podataka izradio pilot projekt, zapravo idejni projekt optimalizacije sustava kanalizacije koji bi u cijelosti financirale Hrvatske vode. Vrijednost druge aze projekta je 1,3 milijuna kuna. Grad akovec je na inicijativu Hrvatskih voda ušao u cijeli taj posao, koji uklju uje i izradu projektne dokumentacije pa do dozvola za gra enje, kako bi se na temelju izra ene dokumentacije mogao kandidirati za dobivanje sredstava za kanalizaciju iz europskih strukturnih i kohezijskih ondova.

Nositelj projekta spomenutog projekta jesu Me imurske vode, pa nam je zna aj i potrebu ovog projekta objasnio Josip Zor ec, direktor Me imurskih voda. - Grad akovec je kanalizaciju po eo raditi još pedesetih godina prošlog stolje a i od tada na ovamo došlo je do velikih promjena u prostoru, pove anja naselja, a time i pove anja koli ina otpadnih voda, pri emu posebno oborinskih voda. Da bi to riješili na ade-

kvatan na in, pristupili smo izradi projekta koji e dati odgovore na ta pitanja. Za mjesec i pol dana trebali bi biti gotovi projekti kako bi se znalo kako i gdje nastaviti s radovima, gdje je potrebno izraditi nove kanale, a gdje rekonstruirati postoje e kako bi sustav doveli u uravnoteženo stanje.

Asfaltizacija ulica i poplo avanje dvorišta pove avaju koli inu oborinskih voda Zanimalo nas je kako to da se prezentacija idejnog projekta sustava odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda Grada akovca, i to prve etape koja uklju uje pripremne istražne radove za potrebe izrade pilot projekta optimalizacije sustava odvodnje, održava paralelno s radovima na izvo enju kanalizacije u pojedinim podru jima akovca. - Ovo novo što je isprojektirano uklapa se u nove standarde, me utim, zbog situacije iz prethodnih vremenskih razdoblja u stvarnosti je

prisutan puno ve i protok voda nego što je planirano, pa moramo znati gdje emo i kroz koje profile cijevi provesti pove ane koli ine vode, te to uklopiti u postoje e planove, pri emu ne razgovaramo o razdvajanju oborinskih i ekalnih voda, kazao je Zor ec. Ostajemo na mješovitom sustavu odvodnje ekalnih i oborinskih voda, ali zbog provo enja pove anih koli ina vode kroz cijevi moramo predvidjeti nove kolektore.

To je posljedica situacije da je sada as altirana gotovo svaka ulica i gotovo svako dvorište, što pove ava koli inu voda za odvodnju dva do tri puta.

Pitali smo zašto je uop e potrebno oborinske vode odvoditi kroz kanalizacijski sustav na kolektore i optere ivati ih tim vodama. - Za sada podru je Grada akovca nema otvorene kanale da bi te vode mogli zasebno odvojiti. I to e ova studija pokazati, bi li na odre enom podru ju bilo potrebno razdvajamo sustave ekalnih i oborinskih voda, rekao je Josip Zor ec, direktor Me imurskih voda. (BMO)

U Murskom Središ u je održan radni sastanak na kojem su sudjelovali središ anski dogradona elnik Dražen Srpak, te na elnici op ina Selnica i Sveti Martin na Muri An elko Kova i i Franjo Makovec. Tema sastanka bila je zajedni ko komunalno redarstvo - analiza rada komunalnog redara te planovi za naredno razdoblje.

Ustvr eno je da komunalni redar Dragutin Belše korektno obavlja svoj posao te da je uvo enjem komunalnog redarstva uspostavljen zna ajan pomak u komunal-

nom redu na podru ju svih op ina. Isto tako odlu eno je da se za potrebe komunalnog redarstva kupi novo terensko vozilo, jer postoje e je ve dotrajalo. Grad Mursko Središ e prikupit e ponude, a okvirna cijena novog (rabljenog) vozila treba biti oko 70 tisu a kuna.

Sastanku nije nazo io predstavnik op ine Vratišinec, a op ina Podturen je izašla iz zajedni kog redarstva jer je poslove komunalnog redarstva povjerila Javnoj ustanovi za zaštitu murskog krajolika.

(S. Mesari )

STANETINEC dobio Udrugu mladih

Preko granice k Slovencima Naselje Stanetinec u op ini Štrigova dobilo je Udrugu mladih Stanetinec. Na osniva koj skupštini za prvu je predsjednicu izabrana Martina Filipovi .

Izabrano je i predsjedništvo u koje su uz predsjednicu izabrani Davor Zadravec (zamjenik predsjednice), Ivica Filipovi (tajnik), Kristijan Grula (blagajnik) i Marinela Kocen (administratorka - zapisni arka), te donesen plan rada za naredno razdoblje. Najviše e se raditi na uspostavljanju prijateljskih, kulturnih i sportskih odnosa s mladima iz susjednih slovenskih naselja Kog i Bajzek, te Središ e ob Dravi.

K slovenskim prijateljima u Kog i Bajzek krenut e pješice, i to preko “meke granice” u vrijeme berbi grož a.

Udruga pokre e izgradnju dje jeg igrališta, te organizaciju i provo enje kulturno - umjetni kih priredbi uz Martinje, kao i oživljavanje tradicionalne berbe grož a. Minulih dana Udruga je gostovala na nogometnom natjecanju u Središ u ob Dravi, gdje su zauzeli 3. mjesto me u 15 ekipa. Nogomet se igrao na vodi, što je Stanetin ane oduševilo te e i oni na svom igra-

Martina Filipovi prva je predsjednica Udruge mladih Stanetinec lištu organizirati sli an turnir.

Udruga uživa podršku i pomo Op ine Štrigova te VMO-a i DVD-a Stanetinec, a svi mladi vrlo su poduzetni i ambiciozni. Imaju svoj glazbeni sastav “4 ljepotana” i svi su lanovi DVD-a Stanetinec.

Ovog trenutka udruga broji 35 lanova iz Stanetinca i Svetog Urbana. Na osniva koj skupštini bili su op inski na elnik Stanislav Rebernik, predsjednik Op inskog vije a Mladen Nova, predsjednik VMO-a i DVD-a Stanetinec Franjo Novak i predstavnice Društva žena Stanetinec. Svi oni su obe ali pomo i podržavaju rad mladih, što njima puno zna i.

(S. Mesari )

lanovi Udruge po okon anju osniva ke skupštine

10

Kroz Međimurje

MALA SUBOTICA

GOTOVO 350 U ENIKA Osnovne škole “Vladimir Nazor” i ovu školsku godinu provest e u derutn

Pri kraju komunalno opremanje Poduzetni ke zone u Maloj Subotici Djelatnici akove ke Tegre po eli su s radovima na ure enju pješa kih staza i prometnice u ulici Trate u Maloj Subotici, odnosno u tamošnjoj Zoni poduzetništva, ime e se u potpunosti urediti prometna infrastruktura zone. Paralelno s time dovršava se i postavljanje javne rasvjete, za što je

angažirana tvrtka “DG Commerce” iz Preloga. Vrijednost investicije je milijun kuna, koje je u cijelosti osiguralo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Sa završetkom spomenutih zahvata Zona poduzetništva Mala Subotica bit e kompletno infrastrukturno opremljena.(V. Kelkedi)

MALA SUBOTICA

Po ela izgradnja pješa ko - biciklisti ke staze u Ulici bra e Radi a Ov ih dana djelatnici tvrtke iz Mihovljana po eli su s radovima na izgradnji pješa ko - biciklisti ke staze u Ulici bra e Radi a u Maloj Subotici. Ukupna vrijednost investicije je 169.932 kune, što u jednakim omjerima inanciraju op ina Mala Subotica i Županijska uprava za ceste.

Dionica koja e se izvesti pro-

14. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

teže se od prijelaza željezni ke pruge Kotoriba - akovec pa sve do potoka Trnave. Uz izgradnju staze, kod prijelaza preko željezni ke pruge postavit e se zaštitne ograde, ime e se pove ati sigurnost pješaka i ostalih sudionika u prometu. Završetak je predvi en za sredinu listopada ove godine. (V. Kelkedi)

Lokacija nove škole k me u pribislavskim po U op ini Pribislavec ve se godinama ne može posti i dogovor oko lokacije za izgradnju škole, dok se nastava i dalje održava u dvorcu izgra enom 1870. godine, koji zbog svoje derutnosti predstavlja sve ve u opasnost za u enike i zaposlenike škole. Aktualna vlast predvo ena na elnicom Iva i (HNS) sklona je promjeni sadašnje lokacije na nekadašnju iza stadiona Nogometnog kluba “Polet”. SDP-ov blok na elu s bivšim na elnikom op ine, a sada vije nikom Rajkom Grkavcom, novu školu pak želi iza Kaštela, o emu je u vrijeme njegova mandata donesena i odluka te pribavljena potrebna dokumentacija.

Škola iza Kaštela ili kod stadiona NK “Polet” Župan Perho kaže kako za njega po pitanju lokacije nema dileme: - Gra evinska dozvola dobivena je za prostor iza Kaštela, a takav projekt koji ima isho enu gra evinsku dozvolu jedini se može kandidirati i za su inanciranje iz državnih izvora. Obavljene su sve potrebne predradnje. Politi ki igrokaz ovdašnjih politi ara kriv je za to što Pribislavec još nema školu. U boljim vremenima, kada se država lakše upuštala u investicije, politi ari su izvodili igrokaz. Ukoliko se ponovno pristupi izmjeni lokacije, to e biti korak unatrag i svi zajedno u o ima Zagreba is-

past emo neozbiljni. Ne smijemo se igrati s novom lokacijom. Ako želimo biti ozbiljni i odgovorni prema ovoj školi, vremena više nemamo. Op ina je svoju igra ku izgubila. Poduzet emo sve da realizacija projekta krene što prije.

Postoji i mogu nost da zbog loših uvjeta inspekcija zabrani održavanje nastave u dvorcu Kaštel.

Onda emo se na i u situaciji da emo djecu morati razvoziti po drugim školama.

emu toliki sukob oko lokacije?

- Na prostoru iza Kaštela otkupljeno je 2,6 hektara zemljišta, što je dostatno tek za zgradu škole i parkiralište, dakle, ne uklju uje dvorište, sportske terene i dvoranu. Za cijelu investiciju bilo bi potrebno otkupiti još oko 5 hektara. S druge strane, Osnovna škola ‘Vladimir Nazor’ u svojem vlasništvu ve duže ima 7,5 hektara zemljišta kod Poletovog stadiona koje je dobila od Ministarstva obrane. Za razliku od prostora iza Kaštela, tamo su uz glavnu cestu i svi magistralni vodovi pa je bliže i lakše ‘povu i’ infrastrukturu (plin, vodu, elektri nu energiju). Za vra anje lokacije za izgradnju kod Poleta nije potrebno ishoditi novu gra evinsku dozvolu jer ne mijenjamo projekt nego samo lokaciju.

Sve bi se moglo brzo riješiti. U darovnom ugovoru Ministarstva obrane navedeno je i da se spomenuto zemljište može iskoristiti isklju ivo za gradnju škole,

I dok se pribislavski politi ari sukobljavaju oko lokacije nove škole, u enici poha aju školu koja je u katastrofalno derutnom stanju

GRADSKO VIJE E PRELOG rebalansom gradski prora un umanjilo za 1,5 milijuna kuna

Krizu slabije osje aju od d

ŠTEFANEC

Rekonstrukcija u Ulici Vladimira Nazora Uz klasi an model inanciranja u kojem 50 % sredstava osigurava Županijska uprava za ceste te isto toliko jedinica lokalne samouprave, u ovom slu aju Op ina Mala Subotica, u tijeku su radovi na rekonstrukciji pješa ko biciklisti ke staze u Ulici Vladimira Nazora u Štefancu. Posao je povjeren jednoj akove koj tvrtki, a

vrijedi 302 tisu e 029 kuna. .

Dionica pješa ko-biciklisti ke staze širine je 2 metra, a obuhva a ulicu Vladimira Nazora od tamošnjeg ka i a do željezni kog prijelaza pruge Kotoriba- akovec. Prema sklopljenom ugovoru, radovi bi trebali biti završeni sredinom listopada. ( V. Kelkedi )

MALA SUBOTICA

Trgovina za vegetarijance Mala Subotica dobila je trgovinu zdrave hrane “Sunce“. Prodavaonica je otvorena u etvrtak u nekadašnjim prostorima tra ike “Rim” preko puta restorana “Fortuna”. Skromnu sve anost

otvaranja posjetilo je mnogo zainteresiranih mještana, a doma ini su im ponudili niz vegetarijanskih delicija. Uz zdravu prehranu “Sunce“ nudi i razli ite prirodne lijekove te ajeve.

Bez rasprave, ali uz etiri suzdržana glasa vije nika SDP-a i HSS-a, Gradsko vije e Prelog na sjednici u etvrtak prihvatilo je rebalans prora una kojim je taj temeljni inancijski dokument Grada s prvotno planiranih 20,345.000 smanjen na 18,850.500 kuna, odnosno za 1,495.000 kuna. Osnovni razlozi smanjenju, kako je rekao gradona elnik Dragutin Glavina, jesu manji prihodi od poreza te izostanak dotacija s razine države i Me imurske županije. Od planiranog iznosa od ukupno 3,335.000 kuna ta je stavka za sad realizirana s 1,519.289 kuna.

No, ukupni prora un je izmjenama umanjen tek za 7,5%, a mjesta za optimizam ima. U predstoje em razdoblju mogu je po etak izgradnje nekoliko gospodarskih objekata pa se planira pove anje prihoda od komunalnog i drugih doprinosa. Gradona elnik isti e kako se ovih dana o ekuje izdavanje gra evinske dozvole za prvu fazu izgradnje toplica u Draškovcu, što e tako er utjecati na poboljšanje stanja u gradskoj blagajni.

Donošenju izmjena i dopuna prora una prethodilo je izvješ e o izvršenju prora una u prvom polugodištu. Ukupni prihodi iznosili su 6.859,523

kune, odnosno 34% od godišnjeg plana, a rashodi 7.670,779 kuna ili 37% od plana. Obrazlažu i takvo stanje, gradona elnik Glavina izme u ostalog je

napomenuo da unato krizi, odnosno smanjenju gospodarske aktivnosti, ostvareni prihodi premašuju one u istom razdoblju prošle godinu. - Grad ured-

Aktualac: Vandali, dalekovodi, a Delladio protestirao time što ništa nije pitao!

S aktualnih pola sata sjednice izdvajamo apel SDP-ovog vije nika Dragutina Glavine koji je upozorio na zbivanja u akove koj ulici u Prelogu. Tamo se, pojasnio je, nalaze dva ugostiteljska objekta zbog ijih gostiju, posebno u no nim satima vikendom, okolni stanari ne mogu spavati. Galami se, lupa, uništavaju se nasadi cvije a, ak i trgaju poštanski sandu i i, stanje je postalo neizdrživo, napominje Glavina.

Njegov imenjak i prezimenjak - gradona elnik - odgovorio je da je upoznat s problemom te je o svemu izvijestio prelošku Policijsku postaju. Izrazio je uvjerenje da e se vandalima stati na kraj.

Pot a k nut a k t ua lnom inicijativom za izmještanje dalekovoda na podru ju Draškovca koji su se našli “na putu“ budu ega lje ilišnog kompleksa, odnosno toplica u Draškovcu, vije nik Marijan Jur an (HNS) upitao je mogu li se, ako se uspije u tom naumu, izmjestiti i dalekovodi u Cirkovljanu. Naime, kako je pojasnio, kroz to naselje prolazi nekoliko dalekovoda, a najbizarnije je što je jedan od njih (napona 110 kilovolti) smješten u dvorištu obiteljske ku e te predstavlja i realnu opasnost za stanare. - S tvrtkom ‘Dalekovod’ pregovara se o izmještanju 7 ili 8 stupova, ali samo na dionici gdje e

se graditi toplice, i to e stajati puno novca. Razmišljalo se i da se dalekovodi postave pod zemlju, me utim, to je još skuplje. Možemo zatražiti o itovanje HEP-a o spomenutom pitanju, no smatram da je to u ovom trenutku utopija, kazao je gradona elnik Glavina.

Nesvakidašnji nastup na sjednici je održao vije nik Juraj Delladio (SDP): - S obzirom na to da sam na posljednjoj sjednici bio prozivan i prekidan zbog više pitanja, danas ne u ništa pitati. A imam ne 2 nego 202 pitanja. Ovaj put samo protestiram, izgovorio je Delladio, te napustio govornicu. (vk)

14. rujna 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

nom Kaštelu

kamen spoticanja oliti arima

u suprotnom zemljišta se vra a MORH. Lako je zaklju iti što je pametnije i inancijski povoljnije, tvrdi pak op inski vije nik, ujedno i predsjednik Odbora za prostorno ure enje op ine Pribislavec, Zoran Braniša (HNS).

- U vrijeme recesije nemogu e je raditi na nekoliko kapitalnih projekata. Zato se treba koncentrirati na one za koje je isho ena dokumentacija i za koje su osigurana inancijska sredstva, kao što je osnovna škola koju treba što prije dovršiti. Tada e se stabilizirati i politi ka situacija u op ini, istaknula pak je na nedavnoj sve anoj sjednici u povodu Dana op ine Pribislavec vije nica, odnosno novoizabrana potpredsjednica Op inskog vije a, Nevenka Pintari (SDP).

Vjerojatno jedino u emu se pribislavski politi ari slažu jest potreba da se škola što prije izgradi. A u koliko se teškim i neprikladnim uvjetima odvija nastava u devastiranom Kaštelu, ilustrirala je ravnateljica škole Sandra Herman. Kaže da je Fešteti ev dvorac za potrebe škole preure en 1968. godine i od tada se radilo tek na minimalnom održavanju: 344 u enika, odnosno 21 razredni odjel na raspolaganju ima samo 9 u ionica.

- Kombiniramo maksimalno koliko što možemo, no ak se ni razredna nastava ne može u cijelosti organizirati u jednoj smjeni.

Otežani su nam dodatni programi, dopunska i dodatna nastava, izvannastavne aktivnosti. No, sve smo to ipak organizirali. Koristimo zbornicu, blagovaonicu, pomo ne u ionice ak imamo u tornju dvorca, a uredili smo i informati ki kabinet. Za 50 u enika prošle školske godine organizirali smo i produženi boravak, kao i predškolu za Rome, s obzirom na to da školu polazi i nemali broj pripadnika te nacionalne manjine. Svi se nadamo da emo novu školu dobiti što prije, kako bismo mogli raditi još bolje i kvalitetnije, napominje Herman. (Velimir Kelkedi)

drugih, ali poteško a ima no podmiruje svoje obveze, a svi znamo i našu pravu iskalnu snagu pa prora un uvijek nadmaši ono što isplaniramo, zaklju io je.

Da bi se uštedjelo, reorganizira se Gradska uprava Gradsko vije e donijelo je i nekoliko odluka vezanih uz rad i funkcioniranje Gradske uprave. Sukladno novim zakonskim propisima i s ciljem da se racionalizira poslovanje i uštedi novac, tako je prihva ena odluka o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Grada Preloga, prema kojoj e do i reorganizacija ustrojstva Gradske uprave.

Prema njoj, umjesto dosadašnja etiri, u Gradu bi djelovala samo dva upravna odjela. Dosadašnji Ured grada postat e Upravni odjel za upravu i društvene djelatnosti. U njega e prije i sadašnji djelatnici Upravnog odjela za društvene djelatnosti koji se ukida. Upravni odjel za prostorno ure enje, stambeno komunalne poslove, graditelj-

stvo i zaštitu okoliša nastavlja s radom kao Upravni odjel za gospodarstvo i inancije, s time da e preuzeti službenike i poslove sadašnjega Upravnog odjela za gospodarstvo, inancije i prora un koji prestaje postojati. Za službenike u postoje im upravnim odjelima pro elnici e donijeti rješenja o preuzimanju, dok e za radna mjesta pro elnika biti raspisani natje aji. Na pitanje jednog vije nika ne zna i li to novo zapošljavanje u Gradu, gradona elnik Glavina odgovorio je da vjeruje da su sadašnji pro elnici svojim radom pokazali kako mogu preuzeti i nove proširene odjele. Drugim rije ima, natje aj e biti raspisan “pro forme“, a radna mjesta “rezervirana“ su za aktualne pro elnike (op. a). A s ve om odgovornoš u i proširenim djelokrugom rada pro elnicama e porasti i pla e. Vije e je, naime, prihvatilo i odluku o koe icijentima za obra un pla e službenika koji za niže rangirane službenike ostaju isti, dok e se pla e pro elnika pove ati. Uz ve spomenute razloge za pove anje, odluka je

obrazložena i time da se “radi o najodgovornijim ljudima u Gradskoj upravi koji godinama nisu bili odgovaraju e pla eni s obzirom na radno mjesto“. Predvi eno je i novo radno mjesto – voditelja odsjeka. Odlu eno je i da zaposlenici Grada više ne e primati naknade za prisustvovanje sjednicama Gradskog vije a i drugih tijela koja djeluju u sklopu Vije a.

Nema zapošljavanja Oštro opovrgavaju i navode o novom zapošljavanju, u sklopu rasprave o reorganizaciji Gradske uprave, gradona elnik Glavina ujedno je odbacio pojedine tvrdnje o, kako je rekao, navodnom velikom komforu koji e uživati zaposlenici. Podsjetimo, Uprava Grada uskoro seli u obnovljenu zgradu u Glavnoj ulici 35, u blizini objekta u kojem je sada smještena. Glavina je naglasio da e (o emu smo pisali i u prijašnjim brojevima) Uprava zauzeti tek jednu tre inu renoviranog objekta, dok e se ostalo iznajmiti.

(Velimir Kelkedi)

Majstori ispiranja zlata svojski su se potrudili demonstrirati kako se to nekad radilo na Dravi

RK PRELOG organizirao manifestaciju “Rotary ispiranje zlata”

Brojni gosti upoznali ljepote dravskog krajolika “Rotary ispiranje zlata” bio je naziv manifestacije koja je u subotu 4. rujna održana na rijeci Dravi kod Donje Dubrave. Kako kažu u Rotary klubu Prelog, jednom od najmla ih rotary klubova u Hrvatskoj, projekt su željeli osmisliti na na in da bude speci i no me imurski, s ciljem da svoje goste upoznaju s ljepotama našeg kraja, prikupe novac za svoje humanitarne aktivnosti te ujedno doprinesu promociji našeg kraja. Doma ini iz Preloga, njihovi prijatelji, partneri i gosti iz Rotary klubova iz akovca, Varaždina, Ludbrega, Varaždinskih Toplica, Osijeka i Zagreba, stvorili su avanturisti ki raspoloženu grupu od 80-ak ljudi.

Netaknuta priroda, ispiranje zlata, dobro raspoloženje ...

U etrnaest amaca krenuli su nizvodno rijekom Dravom, a dobro je raspoloženje dodatno podržala i limena glazba koja je u jednom od amaca cijelim putem pratila rotarijansko društvo. Uz veslanje, pjesmu, smijeh i usputno fotogra i-

ranje neodoljivih dravskih krajolika gotovo netaknute prirode, nakon par sati stigli su do prvog odredišta, pješ anogqa rije nog spruda na kojem je uslijedila zabava uz odbojku na pijesku, nogomet i badminton te okrjepu. Rotarijanci su zatim stigli do lokacije gdje su ih ekali majstori ispira i zlata, koji su spremno demonstrirali taj tradicionalni me imurski zanat. S velikim se zanimanjem promatralo sve faze zanimljivog procesa te su nakon prvotne edukacije i svi gosti vrlo rado isprobali i sami vještinu ispiranja zlata. Vrhunac manifestacije bio je kad su se nakon krajnjeg ispiranja na dasci po ela svjetlucati zrnca žutog zlata. Zadovoljni su gosti sa svojim doma inima tada krenuli na svoje zadnje odredište, Ribi ki dom Sveta Marija, gdje je nastavljeno druženje uz zabavu. Tamo je i svaki gost sam iskovao suvenir, odnosno zlatni medaljon, na kojem e biti otisnut logotip Rotary kluba Prelog s jedne i poznati Rotary International kota s druge strane.

(V. Kelkedi)

I u Prelogu raste broj nezaposlenih Govore i o stanju u gospodarstvu Preloga, gradona elnik je izdvojio podatak da je, prema podacima akove ke Podru ne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na kraju 2009. godine na podru ju Grada bilo 308 nezaposlenih osoba. Na kraju prvog polugodišta ove godine broj se pove ao na 332 osobe, a u srpnju dodatno pove ao na 358. To je 4,78% od ukupno 7.019 nezaposlenih u našem kraju. U Prelogu živi 6,65% od ukupnog broja stanovnika Me imurske županije. Kada se u obzir uzmu svi ti podaci, unato porastu broja nezaposlenih, situacija je ipak nešto povoljnija u odnosu na neke druge op ine ili gradove u županiji, konstatirao je Glavina. (vk)

Zajedni ka snimka svih sudionika

OTOK

Tužno prisje anje na veliku tragediju na Dravi Brojani Preložani i stanovnici okolnih naselja, uz nazo nost gradskih elnika, u nedjelju su se kod kapele Svetog Huberta u Otoku prisjetili velike tragedije koja je zadesila njihove sumještane sada ve davne 1953. godine. Podsjetimo, na rijeci Dravi kod Preloga dogodila se jedna od najve ih europskih nesre a na rijekama, u kojoj je život izgubilo 14 ljudi. amac koji je

prevozio ljude preko Drave koji su išli rezati šibu prevrnuo se zbog prevelike popunjenosti. Utopili su se Ivan Božek, Andrija Malek, Ivan Novak, Magdalena Kramar, Ana Mikec, Stjepan Šestan, Štefanija Božek, Mijo Luka i , Margareta Pav ec, uro Zvornik, Ivan Zvornik, Antun Možek, Ivan Sinkovi i Stjepan Novak. Za stradalnike je služena i sveta misa. (vk)

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. rujna 2010.

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE izazvalo burnu raspravu na Op inskom vije u Kotoriba

Radnici Agrome imurja, u strahu za svoja radna DONJI VIDOVEC

Popularizacija konji kog sporta Konji ki klub “Nikola Zrinski” iz Donje Dubrave intenzivno radi na promociji konji kog sporta. U nedjelju 5. rujna na prostoru iza Hotela “Golf” u Donjem Vidovcu organizirali su trening u preponskom skakanju na 60, 80, 100, 110 i 120 centimetara visine. Na trening su pozvali

sve ljubitelje i zaljubljenike u konje, koji su istinski mogli uživati u njihovim skaka kim umije ima te se uvjeriti koliko su konji inteligentne i plemenite životinje. Posebno su bili oduševljeni oni najmla i koji su imali priliku jahati konja. (af)

DONJA DUBRAVA

U nedjelju se održavaju Kulturološki susreti Zrinskih Op ina Donja Dubrava doma in je etvrtih Kulturoloških susreta Zrinskih koji e se održati u nedjelju 19. rujna u dvorani tamošnje Osnovne škole. Sporazum o održavanju Kulturoloških susreta potpisale su pograni ne op ine Donja Dubrava i Legrad s hrvatske te Murakerestur, Belezna, Ortilos i Zakanjfalu s ma arske strane, u želji da se održe uspomene na utvrdu Novi Zrin i njezinu povijesnu ulogu tako da svake godine jedna op ina bude doma in susreta. Interes za uklju ivanje u projekt naknadno su izrazile op ine Donji Vidovec i Mlinarci. Za vrijeme Kulturološkog susreta održava se stru na tribina o Nikoli Zrinskom i Novom Zrinu, a svaki sudionik prikazuje program u trajanju do 15 minuta. U cilju što kvalitetnije provedbe susreta

imenovan je Organizacijski odbor u kojem se nalaze Mirjana Ribi , ravnateljica Osnovne škole, Dubravka Horvat, ravnateljica Dje jeg vrti a, Željko Kova , predsjednik Op inskog vije a, Rudolf Lisjak, zamjenik op inskog na elnika, Zoran Horvat, predsjednik Odbora za sport i kulturu, Saša Šopar, predsjednik KUD-a “Selja ka sloga”, Šte ica Kova , predsjednica Udruge žena, i op inski pro elnik Ivan Šte i Susreti e po eti svetom misom u 9 sati, na kojoj e se posvetiti nova zastava Kulturoloških susreta, u 10.30 slijedi polaganje vijenaca na spomen - poprsje Nikole Zrinskom, u 11 sati zapo inje stru na tribina, a za 15 sati najavljeni su otvoreni susreti za sve zainteresirane u tamošnjoj sportskoj dvorani. (af)

Ve inom glasova lanovi Op inskog vije a op ine Kotoriba donijeli su odluku o izmjenama i dopunama programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na podru ju op ine.

U novom programu stoji da prodaje zemljišta više nema, za zakup na 20 godina predvi en je 171 hektar, 308 hektara i i e u dugotrajni zakup na 50 godina, a 36 ostaje za op inske potrebe. Odluka je donesena sa 7 glasova vladaju e koalicije SDP - HSU - HSS, suzdržan prilikom glasovanja bio je nezavisni Vinko Horvat, dok novi program nisu podržali oporbeni vije nici HDZ - HSLS. Program se s popratnom dokumentacijom dostavlja na suglasnost nadležnom Ministarstvu.

Agrome imurju samo polovina dosadašnjeg zakupa Ovoj odluci prethodio je javni uvid putem kojeg su se mogli dati prigovori na izmjene i dopune. Prigovor su uputili radnici Agrome imurja d.d. akovec, pogona Kotoriba.

Oni se ne slažu s novim prijedlogom. Isti u da dosadašnjim zakupom od 650 hektara prava iz radnog odnosa ostvaruje 12 radnika iz Kotoribe, iza kojih stoji 12 obitelji. Novim prijedlogom Agrome imurju je predvi eno 308 hektara u dugotrajni zakup, što je manje od pola dosadašnjeg zakupa. Radnici isti u da e to rezultirati smanjenjem broja radnih mjesta te se boje da e ostati bez zaposlenja. Zamolili su lanove Vije a da prilikom donošenja odluke vode brige o svojim sumještanima koji u Agrome imurju zbrinjavaju

sebe i obitelji. Njihov prigovor primljen je na znanje, ali sve ostaje onako kako je planirano, dok je oporbena koalicija HDZ HSLS tražila da nitko, pa tako ni Agrome imurje, ne može imati bilo kakve povlastice kad je u pitanju cjelokupni zakup.

Ivan Špicar (HSLS): Agrome imurje preko radnika ucjenjuje Op inu Drugi prigovor dala je koalicija HDZ - HSLS. Oni predlažu da se jedan dio površina odvoji za zakup na 5 godina, da se površina pod zakupom ograni i na maksimum od 20 hektara, da se u skladu sa zakonom dugogodišnji zakup ograni i na 20 godina i ako on ostane 50 godina da obavezni uvjet bude zakup eva dostava gospodarskog programa i zapošljavanje sadašnjeg broja žitelja iz Kotoribe.

Ivan Špicar (HSLS) smatra da je period od 50 godina jako dugo razdoblje. - Ovo nije prigovor, ve ucjena od strane Agrome imurja. Žao mi je tih ljudi koji su to morali potpisati. Meni je bitno svako radno mjesto i nije

Poznati dobitnici op inskih priznanja Op insko vije e op ine Kotoriba na svojoj sjednici potvrdilo je ovogodišnje dobitnike javnih op inskih priznanja. Predsjednik povjerenstva za dodjelu javnih priznanja Željko Šebeštjan napomenuo je da su svi prijedlozi ušli u obzir, osim kandidature iz ŠRD-a “Som” koji nisu poštovali zadani rok za predaju, pa o njihovom prijedlogu lanovi povjerenstva nisu raspravljali. Zahvalnice op ine primit e Zdravko Cmre ki za rad u udruzi “Žuži ka” i Goran

Munka za svoj rad u Košarkaškom klubu Kotoriba. Op inske medalje dobit e Vilko Cmre ki za dugogodišnji uspješan rad u DVD-u Kotoriba i KUD Kotoriba povodom 35. obljetnice društva i uspješne realizacije programa Europske unije.

Plaketu Kotoribe ove godine ne e dobiti nitko. Dobitnici e svoja priznanja dobiti na sve anoj sjednici Op inskog vije a u povodu Dana op ine Kotoriba, koja e se održati u petak 17. rujna u 19 sati u prostorima OŠ Kotoriba. (af)

fer od Agrome imurja što sama Uprava nije prezentirala svoje potrebe. Nemojmo dopustiti da nas Agrome imurje ucjenjuje, rekao je Špicar, te je kao primjer naveo kotoripski MT koji je od svih tražio pomo , a ona nije stigla ni od koga. Zoran Radmani (HDZ) istaknuo je da nitko nema ništa protiv Agrome imurja da dobije zakup, ali ne razumije zašto im je problem priložiti gospodarski program.

- Šteta je što se radnici moraju boriti za svoje radno mjesto, a poslodavac je taj koji im posao daje i on bi se morao brinuti o tome. Mi samo tražimo da nam se dostavi gospodarski plan za

14. rujna 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

, pogona Kotoriba, mjesta - Prodaje zemljišta više nema, sve ide u zakup, ali Agrome imurje ostaje gotovo sigurno bez polovine zemljišta kojim je do sad raspolagalo

nom i ne može se provesti, poru io je na elnik Grgec.

Prodaju se “barake“

Zemljište koje (ne) ide u zakup dosadašnjem glavnom zakupcu na podru ju op ine Kotoribe, Agrome imurju, uznemirilo je tamošnje kako politi ke, tako i radni ke duhove

to razdoblje, istaknuo je Radmani . Na elnik op ine Ljubomir Grgec (SDP) i predsjednik OV-a Željko Šebeštjan (HSS) ponovno su istaknuli da daljnje prodaje zemljišta ne e biti zbog preprodaje kupljenog zemljišta,

a izmjene i dopune programa provest e se prema zakonskim regulativama. - Prigovore smo primili na znanje, a mi emo raditi ono što zakon govori oko uvjeta zakupa. Ve ina prigovora oporbe nije u skladu sa zako-

Na sjednici je donesena odluka o izradi izmjena i dopuna prostornog plana ure enja op ine, prihva eno je polugodišnje izvješ e o radu i aktivnostima na elnika, prihva en je prijedlog odluke o usvajanju plana zaštite i spašavanja op ine i polugodišnji izvještaj o izvršenju prora una za prvih šest mjeseci. Ukupni prihodi i primici iznose 2,268.402 kune, što je 33,82% od planiranih sredstava. Rashodi iznose 2,315.092 kune, što je 31,5% od planiranog. Na elnik Grgec o ekuje u drugom polugodištu ve i priljev prihoda.

Op ina Kotoriba provest e natje aj za prodaju 8 nekretnina u vlasništvu op ine Kotoriba. Rije je o tzv. “barakama“ u ulici Josipa Slavenskog u kojima žive obitelji. Na elnik Ljubomir Grgec rekao je da su sa stanarima obavljeni razgovori i dogovorene povoljnosti za otkup nekretnina. Op ina Kotoriba uz blagdan Uznesenja Svetog Križa od 17. do 19. rujna slavi Dane op ine. Vije nicima je prezentiran program proslave, a najve i dio zabavnog programa bit e u organizaciji Radija Me imurja, koji slavi 11. ro endan. (A. Fuš)

OP INSKO VIJE E SVETA MARIJA prihvatilo rebalans prora una

Prora un se umanjuje za 1,8 milijuna kuna - Izostaju planirani prihodi iz državnog i županijskog prora una Na 16. sjednici Op inskog vije a op ine Sveta Marija ve inom glasova donesene su prve ovogodišnje izmjene i dopune op inskog prora una. Tako e op ina raspolagati s 30% manje sredstava od planiranih.

Plan od 5,450.000 kuna bit e smanjen za 1,852.757,24 kune.

Op inski na elnik Dean Hunjadi rekao je kako je slabije punjenje op inske blagajne rezultat trenutnog stanja u Hrvatskoj, pa su stoga izostali planirani prihodi iz državnog i županijskog prora una. Izostala je inancijska pomo za dovršetak izgradnje tržnice, vanjsku opremu vrti a, ure enje parka kod Doma kulture, asfaltiranje ceste od Donjeg Mihaljevca do željezni ke postaje, izgradnju školske sportske dvorane i sanaciju smetlišta Parag i Sigetec.

Op ina je od države dobila 300 tisu a kuna za izgradnju infrastrukture u Gospodarskoj zoni, a od županije o ekuje pomo za ure enje Vatrogasnog doma u Donjem Mihaljevcu.

Zašto za Savjet mladih nije bilo kandidata iz Donjeg Mihaljevca?

Op insko vije e je tajnim glasovanjem izabralo lanove Savjeta mladih koji e biti njihovo savjetodavno tijelo. Stiglo je šest prijedloga, i to od samo dvije udruge koje okupljaju mlade, KUD-a i DVD-a. Kako Savjet broji pet lanova, pristupilo se tajnom glasovanju, što se nije svidjelo lanovima oporbe iz HSS-a. Marija Fran i istaknula je nezadovoljstvo što nema mladih iz Donjeg Mihaljevca, a ur ica Slamek smatra da su s postupkom kandidiranja trebale biti upoznate sve op inske udruge. Na elnik Hunjadi odgovorio im je kako je javni poziv bio upu en svima i dovoljno jasan. U Savjet mladih iz redova KUD-a “Ivan Musta Kantor” izabrani su Vedran Šulj i Boris Hunjadi, dok su od strane vatrogasaca Svete Marije u Savjet ušli An elko Gašpari , Gabrijela Jakupek i Dražen Kvakan.

Op ina e mijenjati vizualni identitet op inskih priznanja Odlukom Vije a op ina putem javnog nadmetanja kre e u prodaju gra evinskog zemljišta za formiranje gra evinske parcele u Gospodarskoj zoni Buzovica. Odre eno je da ukupna cijena zemljišta bude 101.694 kune, u što su ura unati svi dosadašnji troškovi administrativnog sre ivanja estica. Na sjednici je prihva ena odluka o usvajanju procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesre a za op inu.

Na prijedlog zamjenika na elnika Željka Strbada op ina e krenuti u izmjene vizualnog identiteta op inskih priznanja. On smatra da sadašnji izgled op inskih nagrada nije primjeren današnjem trenutku u kojem živimo. Prijedlog su podržali svi vije nici.

Na elnik Hunjadi predložio je da se raspiše interni natje aj, uz odre ene nagrade. (A. Fuš)

Ekipa Radija Me imurje priprema se za slavlje

NAJAVLJUJEMO Radio Me imurje slavi jedanaest godina rada

Ro endanska fešta trajat e tri dana Prije jedanaest godina, 15. rujna 1999. godine, s emitiranjem vlastitog programa zapo eo je Radio Me imurje iz Kotoribe. Grupa poduzetnika uložila je znatna sredstva kako bi najisto niji dio Me imurja imao svoj elektronski medij. U tome su i uspjeli jer je Radio Me imurje danas prepoznatljiv medij u Me imurskoj, Koprivni ko - križeva koj i Varaždinskoj županiji, a veliki su dio slušateljstva i pomurski Hrvati u Republici Ma arskoj. Danas Radio Me imurje svakodnevno sluša preko 20 tisu a ljudi. Radio Me imurje smješten je u Kotoribi u Ulici kralja Tomislava 139. U programskoj shemi veliku pažnju posve uju informativnom i glazbenom programu. U glazbenom programu prednost ima doma a glazba.

Najviše se slušaju me imurske, podravske, zagorske i zabavne pjesme, a tu su i neizostavni do-

ma i i strani evergreeni. Vlasnik i direktor Radija je Robert Veseljak, koji je glavni i odgovorni urednik.

Zaposlenici Radija su Zdravko Fundak, tehni ki realizator i glazbeni urednik, voditeljica Martina Krušelj i Alen Fuš, novinar - voditelj. Uigrana ekipa stvara program kroz koji nastoje zadovoljiti sve dobne skupine slušatelja.

Veliko veselje organizirano je za 1. ro endan, a deset godina poslije organizirat e se još ve a zabava povodom 11. ro endana.

Na slavlje, koje e se održati od petka 17. rujna pa sve do nedjelje 19. rujna, pozvani su svi.

Velik broj izvo a a Petak je rezerviran za nastup rock bendova. Od 20 sati redom nastupaju Rock Angelsi, Fishermans friend, Dino Jelusi & band, Teška industrija, Pumkin pie i The Strangers. Subotnji program po inje od

13 sati Vatrogasnim igrama bez granica te natjecanjem op inskih udruga u kuhanju gulaša. Zabavni program ispod šatora kre e u 17 sati. Na ro endansku proslavu Radija Me imurje dolaze Teta Liza, Gusti Draksar, Ivica Pepelko, Vladimir Košir Tonka, Ivica Dobrani , Žanamari Lali , Zvonimir Dravec, TS Frankopani, Jerko Fabi , Armin, Marina Tomaševi i Duško Lokin.

U nedjelju program zapo inje u 14 sati. Nastupaju Limena glazba Habeki, Mažoretkinje Kotoribe, KUD Kotoriba, Ivica Kolmar, Željko Pokupec - Šero, Ivica Jurgec, Vladimir Ko iš Zec, Vertigo, Skandal bend, Žiga Me imurski i Mladen Burna .

Prate i bend kroz dva dana bit e Hollywood bend. Radio Me imurje jam i vam nezaboravni ro endanski party u velikom šatoru od 800 m2, a na vama je da do ete i proslavite s nama 11. ro endan.

Ulaz je besplatan. (A. Fuš)

14

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

14. rujna 2010.

14. rujna 2010.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŽITELJI GORNJOME IMURSKIH naselja nezadovoljni digitalizacijom televizijskog programa

Tek sada se penjemo po krovovima - Svi se sje amo reklamiranja za digitalizaciju televizijskog programa, odnosno signala pod nazivom ‘Si ite s krovova’. Tek sada se ljudi penju po krovovima, a signal je nikakav, kaže An elko Kova i , na elnik op ine Selnica, kojemu se mještani stalno žale na loš prijem Više mještana gornjome imurskih naselja, osobito Bukovca, Gornjeg i Donjeg Zebanca, Selnice, Zaveš aka, Banfija, Robadja, Leskovca, Jalšovca, Štrigove, Gradiš aka, Stanetinca, Badli ana, od osamostaljenja Hrvatske imaju ogromnih nevolja kada je u pitanju gledanje televizijskog programa HRT-a, te RTL-a i Nove TV. Dok su im signali ORF-a i TV Slovenije kao iz pri e, na doma-

im programima snijeg ili nema signala.

Bilo je mnogih neugodnosti, nepla anje pretplate, do ovrha i sporova. Ljudi su kupovali antene, stavljali ih na visoke stupove (nosa e), ali uzalud.

Stoga su se silno obradovali kada su obaviješteni da dolazi digitalizacija signala, jer kona no e mo i pratiti hrvatski program, osobito sportske i vjerske emisije.

Signala nema, odnosno kvaliteta mu je nula

Neki su kupili satelitske ure aje Me imurske novine prve su u regiji pisale o problemu s prijamom programa HRT-a , osobito u naselju Bukovec.

Ljudi su nakon napisa imali ogromne nevolje s inkasatorima i kontrolorima HRT-a, odnosno Odašilja a i veza.

Izlu eni i poniženi, a željni hrvatskog programa, ljudi su sami kupili satelitske ure aje i sada vide programe. No, za

to su platili oko tisu u kuna.

HRT im je sve zaostatke zbog “protestnog nepla anja pretplate” naplatio te dalje uredno dolaze inkasatori. Nikakav popust za ugra ene satelitske naprave.

HRT je vjerojatno jedina tvrtka koja svoj proizvod prodaje na na in da potroša i pla aju “put do njega”. (sm)

Nalaze se u 5,2 posto nepokrivenosti

ku u obavještava kako je nepokrivenost digitalnim signalom skoro do 50 posto.

Sestrinska HRT-ova tvrtka “Odašilja i i veze” odgovorila je kako je pokrivenost u zoni D3 u koju spada i gornjome imursko podru je 94,8 posto, te da za sada ne postoji mogu nost proširenja zemaljske mreže.

- Nije istina da samo 5,2 posto ku anstava ne vidi hrvatske programe, nego je to izme u 40 i 50 posto, a ponegdje i do 70 posto, kaže selni ki na elnik

Kratko je, vrlo kratko, trajala radost, odnosno nada u bolje sutra. Digitalizacija je obavljena, ljudi su se nov ano utrošili, ali slike hrvatskih televizija na ekranu nema, samo snijeg i nema signala.

Ošte eni i ogor eni mještani s podru ja selni ke op ine obratili su se svom na elniku An elku Kova i u, koji je poslao dopis HRT-u, kojim nacionalnu

OP INSKO VIJE E Štrigova

Polugodišnje izvješ e o izvršenju prora una nije prošlo Op insko vije e Štrigova na svojoj 11. sjednici održanoj u utorak nije prihvatilo izvješ e o polugodišnjem izvršenju op inskog prora una za 2010. godinu, jer 5 vije nika je bilo za, a 6 ih je bilo suzdržano.

Izvješ e u kojem stoji da je u prvih šest mjeseci op inski prora un ostvaren u iznosu od 1,258.137 kuna nisu podržali vije nici HNS-a te HDZ-ov vije nik Bojan Štampar.

HNS-ovci smatraju da je trebalo više puta i i u Zagreb i “donesti peneze”, kao što je to inio prethodni op inski na elnik.

Uzalud je na elnik Stanislav Rebernik govorio da je sada drugo,

recesijsko vrijeme i da novca nema nigdje, pa ni “v Zagrebu”, dodavši kako se prora un ni ranijih godina u prvom polugodištu nije punio mnogo više i brže, te da sada stanje ide na bolje. Josip Zamuda, predsjednik Odbora za prora un i financije, podsjetio je HNS-ove vije nike kako je upravo njihov lan Ivan Frlin sudjelovao kod izrade prora una te da je on inzistirao na pove anju za milijun kuna. HNS-ovci nisu bili ni ZA ni PROTIV, te na taj na in izvješ e nije prošlo.

Može prodaja zemljišta Vije e pak je usvojilo odluku o raspisivanju javnog natje aja

za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na podru ju op ine Štrigova.

Isto tako donesena je odluka o visini osnovice i koeficijenta za obra un pla e na elnika i njegovog zamjenika, te odluka o visini naknade za rad na elnika i njegovog zamjenika. Za na elnika je koeficijent 2,80 posto, a za zamjenika 1,40 posto pla e državnih dužnosnika. Na elnik op ine ima pravo na mjese nu bruto naknadu od 5.000 kuna, a njegov zamjenik na 1.667,67 kuna. Aktualni na elnik i njegov zamjenik Stanislav Rebernik i Augustin Požgan odrekli

Samo 28,77 posto Planirani prihod, odnosno prora un za 2010. godinu za op inu Štrigova iznosi 4,295.000 kuna. Do 30. lipnja on je na prihodovnoj strani ostvaren u iznosu od 1,258.137,79 kuna ili s 28,77 posto, što HNS smatra mizernim.

Rashodi su ostvareni u iznosu od 906.733,28 kuna. (sm) su se naknade u korist onda za stipendiranje studenata s podru ja svoje op ine. Vije e je donijelo odluku o naknadama za rad lanova i predsjednika Op inskog vije a te službenika upravnih tijela op ine Štrigova. Vije e je usvojilo zaklju ak o objavljivanju javnog poziva za prijavu kandidata za lanove Savjeta mladih op ine Štrigova, te pozvalo mlade da se jave i organiziraju.

(S. Mesari )

STARA ŠKOLA u Bukovcu županijska je sramota

Srušiti ili urediti!?

- Neka ljudi vide sramotu, ogor eno kaže An elko Kova i , selni ki na elnik Nezaposleni radnici sa Zavoda za zapošljavanje akovec, koji su privremeno zaposlenje na javnim poslovima dobili u op ini Selnica, proteklih su dana o istili okoliš Podru ne škole Bukovec.

Na taj su na in školu, koju je nekada polazilo i do sto u enika, a sada je zapuštena, barem oslobodili zagrljaja šikarja i korova.

- Neka ljudi vide sramotu, kaže An elko Kova i , na elnik op ine Selnica, na ijem se podru ju škola nalazi. Ona je prava sramota za cijelu Me imurje, a posebice Me imursku županiju

koja je njezin vlasnik, dodaje Kova i i kaže kako je svojevremeno bivšem županu Josipu Posavcu iznio konkretan prijedlog namjene stare škole, za potrebe “škole u prirodi”, me utim, Posavec je samo obe ao, a nije ništa poduzeo.

- Sadašnja garnitura pak vjerojatno ni ne zna gdje je Bukovec i škola, a kamoli pak da ima planove što i kako s njom, ulo se na posljednjoj sjednici Op inskog vije a, gdje je bilo govora na temu ove škole, i gdje su vije nici emocionalno govorili kako bi zgradu trebalo o uvati jer je ona

Škola je oslobo ena šikarja i kupinja, da li i zaborava? izgra ena sredstvima i rukama samih mještana, no nitko nema konkretan prijedlog ili plan. Prevladalo je mišljenje da se gra e-

vina ili proda ili sruši, jer ovako je ruglo i potencijalna opasnost za ljude, osobito djecu.

(S. Mesari )

Uzalud Augustin Oleti iz Selnice traži HRT kad signala nema An elko Kova i , dodaju i kako e organizirati potpis peticije za ukidanje pristojbe, odnosno RTV pretplate. Augustin Oleti iz Selnice kaže kako su njegovi susjedi kod Kermana u Nedeliš u kupili najbolju opremu, pa svejedno nemaju hrvatski signal.

Drugi signali su ja i, a HRT hara i - Najviše posla u zadnje vrijeme ima Zlatko Bek, poduzetnik iz Murskog Središ a, kojeg ljudi pozivaju da im postavlja antene na najviši dio krova ili brijega uz ku u.

Po mojem mišljenju, hrvatske odašilja e na Ivan ici i Balogu ometaju snažniji strani odašilja i. Stoga bi na Mohokosu, najvišem me imurskom brijegu, trebalo postaviti snažan i kvalitetan odašilja i problem bi bio riješen. Ovako se ljudi samo mu e i trpe nov ane gubitke, mišljenja je Bek, i dodaje kako je HRT ljude obmanuo i prevario. Naputak je iz Odašilja a i veza neka si ljudi ugrade naprave za satelitski prijam.

No, takvi ure aji stoje do 700 kuna, što nije mali izdatak, a još uvijek nije siguran kvalitetan prijam. Selni ki na elnik An elko Kova i , koji je na neki na in postao “zaštitnik” prava za kvalitetni TV prijam, kaže kako e mjesec dana ekati da se HRT izjasni što kani napraviti da digitalni prijam popravi te, ako ne bude odgovora, kre e u potpisivanje peticije ne samo svojih mještana nego i onih s podru ja susjednih op ina. Ne e dopustiti da HRT hara i, a narod da sve to pla a. Kona no, kaže Kova i , Odašilja i i veze imali su dovoljno vremena i podataka da signalom nadja aju slovenske i austrijske odašilja e.

(Stjepan Mesari )

OP INSKO VIJE E Sveti Martin na Muri

Prora un se puni bolje nego prvih šest mjeseci - U prvih šest mjeseci op inski se prora un punio relativno slabo, odnosno uobi ajeno kao i svih godina do sada. Stoga je on ostvaren s 35 posto na prihodovnoj i 47 na rashodovnoj strani. No, u srpnju i kolovozu punjenje je bolje te smo prešli izvršenje od 50 posto, izvijestio je op inske vije nike na prošlotjednoj 11. sjednici Op inskog vije a Franjo Makovec, na elnik op ine.

Od godišnje planiranih 4,901.000 kuna prihoda ostvareno je 1,712.000 kuna, a potrošeno nešto više, ali i to je u me uvremenu pokriveno novopridošlim prihodima. Vije e je izvješ e o izvršenju prora una za prvih šest ovogodišnjih mjeseci jednoglasno prihvatilo.

Isto tako jednoglasno je Op insko vije e Sveti Martin na Muri donijelo odluku o osnivanju Savjeta mladih op ine Sveti Martin na Muri.

Jednoglasno je donesen plan zaštite spašavanja za podru je svoje op ine, te je prihva eno izvješ e o obavljenoj financijskoj reviziji.

Gotov projekt za skelu i Mlinarsku ku u Na a k t u a l nom s at u na elnik Franjo Makovec vije nike je izvijestio o do

sada obavljenim radovima i projektima, te o planovima za naredno razdoblje.

- Idejni projekti za skelu na Muri i Mlinarsku ku u gotovi su i želimo što prije po eti raditi na njihovoj izradi, odnosno gradnji. Kada su projekti u pitanju, poslali smo na potvr ivanje glavni projekt za cestu u Gornjem Koncov aku, te smo potpisali ugovor o ure enju DPU centra naselja Sveti Martin na Muri, za što smo platili 40.590 kuna, naglasio je Makovec.

Isto tako vije nike je izvijestio da je izgra en vodovod do Vila Gol u Toplicama Sveti Martin, te da su izgra ena 3 kilometra plinske mreže u briježnom dijelu op ine. Ministarstvo gospodarstva op ini je nazna ilo 400 tisu a kuna, koje e se potrošiti za ure enje Gospodarske zone.

Za izgradnju nogostupa od središta Svetog Martina na Muri do kapelice kod groblja bit e potrošena 121 tisu a kuna. Pola daje ŽUC, a pola op ina.

Vije nike je zanimalo što se to gradi kod groblja, a odgovoreno im je da se gradi drvena baraka za potrebe grobara i poslova koje obavlja.

(S. Mesari )

16

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. rujna 2010.

SJE ANJA Devetnaest godina od oslobo enja Me imurja od tzv. JNA

Bila je to velika pobjeda hrvatskog naroda 1990. bila je godina kada se hrvatski narod nakon prvih slobodnih demokratskih izbora prakti no plebiscitarno odlu io za projekat dr. Franje Tu mana tj. za samostalnu nezavisnu hrvatsku državu. Takva odluka hrvatskog naroda nije bila prihvatljiva manjinskom dijelu hrvatske, prvenstveno srpskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj. Taj se dio stanovništva vrlo brzo uklju io u projekat velike Srbije, odnosno Miloševi evog projekta zasnovanog na povijesnim zabludama teorije SANU-a o razdjeli hrvatskog teritorija na liniji Virovitica-Karlovac-Karlobag. Takvim projektom Hrvatska bi bila osaka ena gotovo za polovicu svog teritorija.

Na tom projektu, nažalost, ujedinile su se sve antihrvatske snage potpomognute s JNA i one koje su bile za podjelu Hrvatske

kao i one koje nisu mogle prihvatiti samostalnu Hrvatsku.

Nakon balvanske revolucije i krvavog Uskrsa bilo je jasno da emo mladu nezavisnu hrvatsku državu morati braniti svim sredstvima. Hrvatski narod u Me imurju nikad kao 1991. godine nije bio nacionalno kompaktniji sa maticom Hrvatskom kao tada.

Sve to dalo nam je mogu nost i snagu da u inimo povijesne korake za o uvanje samostalne Hrvatske i veliki doprinos za kona nu pobjedu nad srpskom agresijom.

Bez žrtava oslobo eno cijelo Me imurje 1991. u rujnu kada je ve ina vojarni bila pod zapovjedništvom JNA, koja se ve jasno opredijelila za velikosrpsku stranu, a Hrvatska tek stvarala svoje obrambene snage, doprinos Me imurja u

to vrijeme bio je od neprocjenjive važnosti. Mobilizacijom svih snaga u Me imurju od teritorijalnih postrojbi, dragovoljaca, civilne zaštite, lovaca, vatrogasaca i gra anske logistike, predvo ene snagama MUP-a nakon solidnih višemjese nih priprema, uspjeli smo bez žrtava cijelo Me imurje osloboditi od JNA. Tako er dobiti u ono vrijeme dragocjeno oružje, opremu i streljivo te s naoružanjem i postrojbama pomo i i aktivni sudjelovali na zauzimanju postrojbi 4. korusa JNA u Varaždinu, bilo je od neprocijenjene vrijednosti.

Nakon 19 godina mnogi naši sudionici tih rujanskih doga aja 1991. razo arani su sa odnosom omaložavanja njihovih doprinosa, što mnogi u Me imurju nisu prepoznali veli inu tih doga aja. Mnogi ne shva aju da je najve a ratna pobjeda posti i zacrtani cilj sa što manje gubitaka, razaranja i civilnih

OBILJEŽAVANJE SPOMENDANA

Polaganje vijenaca i sve ana akademija Me imurska županija 17. rujna obilježava Spomendan oslobo enja Me imurja 1991. godine.

Tim povodom to no u podne položiti e se vijenci i zapaliti svije e

žrtava, što smo mi postigli. Teza da u Me imurju nije bilo rata, velika je nepravda i nezahvala svim sudionicima ratnih doga anja u Me imurju koji su postigli ratni cilj i spasili Me imurje od razaranja. Stoga bi želio da se barem mladim generacijama prenese istina o danima domovinskog rata i u Me imurju, na doprinosu Me imurja u domovinskom ratu, te sudjelovanja velikog broja naših me imuraca u postrojbama HV-a

REAGIRANJE MUZEJA ME IMURJA

Ministar Božo Biškupi u Me imurju U vašim novinama broj 783 od 7. rujna 2010. godine na naslovnici i na 5. strani objavili ste: Ministar kulture u posjetu Me imurju otvorio pitanje daljnjeg kulturnog razvoja našega kraja, zatim Ravnatelj Muzeja Me imurja Vladimir Kalšan dobio je “pljusku” od Bože Biškupi a, a potom Ne inite ništa da bi dobili više. Na petoj stranici dodano je još u podnaslovu Prioriteti su i

dalje Stari grad, crkva u Svetom Jurju na Bregu, te domovi kulture.

Kako vaši potpisani novinari uop e nisu bili na sastanku s ministrom Biškupi em i njegovim suradnicima u Dvorani za sve ane namjene u Starom gradu Zrinskih na osnovu Zakona o javnom priop avanju tražimo da na istom mjestu i u istom obimu objavite slijede e:

Što se Muzeja Me imurja akovec ti e na sastanku je govorio samo ministar Biškupi traže i da se više pojavljujemo na izložbama u Zagrebu, posebno apostro iraju i da bi u Klovi evim dvorima trebalo postaviti izložbu Luje Bezeredija. Ravnatelj Muzeja Kalšan odgovorio je da mu je žao što ministar nije obaviješten jer je zadnjih godina u Zagrebu u KIC-u bila postavljena

PRITUŽBA revoltiranog gra anina na rad OV Šenkovec

Poruka gra anima: Ne postavljajte pitanja Poštovani gra ani, u nekoliko navrata prisustvovao sam sjednicama O.V. Op ine Šenkovec, na što po Statutu imam pravo u nadi da dobijem odgovore na pitanja koja su za mene bila nužna, a proizašle su iz rada op inara. Ne ete mi možda vjerovati da je istina da sam uvijek bio ignoriran jer su pitanja neugodna za njih. Pismenim putem obratio sam se i predsjedniku vije a Beloži u, no ni tu nije bilo sre e mada ga statut obvezuje na to. lanak 18., na podnijete predstavke i pritužbe predsjednik Op inskog vije a dužan je gra anima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja.

No 13.07. 2010. desila se kap koja je prelila ašu. Prisustvovao sam i toj sjednici potpuno legalno mirno

slušaju i to ke dnevnog reda pa da do emo na ostala pitanja. Tog dana na dnevnom redu našao se zahtjev Me imurskih voda za poskupljenjem. Na elnik govori da ne zna što u initi, odobriti ili ne, mada to može sam, traži mišljenje vije nika, dobija potporu, iako prije govori da nije u redu prihvatiti pla anje ne ega što nije prouzro eno jer su M. vode u manjku cirka 25 milijuna. Tu se sa njim slažem, danas je sve tržišno pa bi bilo najpoštenije da se problem rješava gdje je nastao i tko ga je stvorio. No pri ekat emo odgovor. Doleti na red to ka ostalo, odmah podižem ruku, na red dolazim zadnji. Pa da i ja pomognem na elniku sa osobnim mišljenjem i vjerujem mišljenjem 99% gra ana, a to je odgovor NE.

Ulazim u dijalog, još gledam pred sebe gdje su mi materijali, a kad podignem glavu imam što vidjeti. G. na elnik okrenut ovjeku do sebe. aša se prelila, pozivam ga na pozornost na dijalog NA ELNIK KOME JA govorim u tom trenutku Beluži završava sjednicu. Poruka na elniku: ovo što si ti u inio prelazi sve granice ku nog odgoja, a ne ovjeka koji bar na papiru ima puno više od obrazovanja. Sugovornik se treba saslušati uredno pa kad se sve shvati pa bilo da u tijeku razgovora kaže se: hvala, razumio sam. Odlazim do prisutne novinarke da zakažem intervju, tada dolazi Horvat: kaj bi vi šteli, govorili ste 15 minuta, tak se laže. Morao sam razgovarati te ga pitam kaj je tebi koliko. On nastavlja tak da znate mi nismo skupa krave pasli i ja to potvr ujem, jer po mojoj procjeni to njemu ne bi išlo. Tako vam se do dragi moji radi u op ini Šenkovec sa onima koji bi nešto pitali. ( itatelj iz Šenkovca I. Huzjak)

PRIBISLAVEC

Vukasovih pedeset ljeta Mladen Vukovi - Vukas, zaštitni znak KD-a “Petar Zrinski”, njegov vlasnik i direktor, ušao je u 50. godinu života. Njegovi zaposlenici pobrinuli su se da to ne pro e tek tako, pak su gazdi u pribislavskoj “Viktoriji” priredili prigodan domjenak. Slavlju su se pridružile obitelji slavljenika i zaposlenika, te je zabava trajala dugo i veselo. - Neka nam šef do eka još toliko ljeta u zdravlju, veselju i zadovoljstvu, te skrbi za sve nas u irmi, rekao je Kiki, jedan od organizatora proslave Vukasovih 50 zlatnih ljeta. (sm, zv)

izložba gra ika Ladislava Kralja Me imurca, a u Hrvatskom državnom arhivu izložba Židovi u Me imurju koju je su inanciralo Ministarstvo kulture RH. Pored toga idu e godine postavit e se velika tematska izložba Me imurja u Domovinskom ratu, a u tijeku su pregovori da se u Izložbenom salonu Muzeja Me imurja zajedno s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci

pred Spomen zidom u akovcu i pokloniti svim palim braniteljima u Domovinskom ratu. Nakon toga u zgradi Scheier održati e se sve ana akademija. na cijelom prostoru Hrvatske do kona ne pobjede.

Datum koji treba više približiti javnosti Zato nije samo cilj proslave da se mi sudionici tih doga aja s aktualnom politi kom i društvenom elitom Me imurja na emo povodom spomendana ve bi trebao taj dan biti više obilježen u tisku, lokalnim radio i tv postojama, s prigodnim emisija te školskim

postavi izložba gra ika i skulptura Salvadora Dalija.

Ravnatelj Kalšan je pozdravio vrlo optimisti ko mišljenje Željka Trstenjaka, dipl. ing. arh., predstojnika Konzervatorskog odjela MK u Varaždinu koji je naglasio da e ovakvim tempom inanciranja obnova Starog grada Zrinskih trajati pet godina.

Još je naglasio da e biti velikih problema s obnovom, restitucijom i revitalizacijom kompleksa nekadašnjeg pavlinskog samostana sv. Jelene u Šenkovcu. I to je bilo sve gdje se na sastanku spominjao Muzej Me imurja akovec.

satom u svim školama u Me imurju. Time emo bolje razumjeti potrebu zajedništva i sloge cijele nam domovine Hrvatske u svim krizama, jer samo u zajedništvu i vjeri u pobjedu budu nost e nam biti sigurnija.

Naša je povijesna obveza prema svim žrtvama i cijelom Hrvatskom narodu koji se opredijelio za samostalnu Hrvatsku državu, nitko nema za pravo uzeti kao alibi da iskoristi trenuta nu gospodarsku krizu za reviziju postignutost u Domovinskom ratu, a najmanje oni koji su se pozicionirali u osobnim interesima.

Stoga je 19 godina poslije, vrijeme za jedinstvo kakvo smo imali devedesetih godina prošlog stolje a.

(Anton Jurinec, ratni predsjednik kriznog stožera Me imurja)

Oko traženih i dobijenih sredstava Ministarstva kulture Republike Hrvatske za obnovu objekata u vlasništvu Muzeja Me imurja akovec i za naše programe za posljednje tri godine molimo da prenesete onako kako stoje u priloženim tablicama. Iz njih e svatko mo i pro itati koliko smo sredstva tražili i koliko smo dobili. Njihovo trošenje ide preko sustava javne nabave, a za zaštitne radove na objektima uspostavljen je strogi projektantski, inženjerski i konzervatorski nadzor.

Muzej Me imurja akovec

14. rujna 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

mt

Dobro je znati 17

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

18

Poljodjelstvo

AKOVE KI SAJAM I PLAC SRIJEDOM

Manje kupaca

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. rujna 2010.

DAN VINOGRADA na imanju obitelji Lovrec u Svetom Urbanu

Ništa od rujanske berbe - Vremenske prilike nisu pogodne i berba grož a sigurno ne e biti u rujnu, barem ne onih sorti koje su najzastupljenije. Realno, glavna berba bit e od 15. do 17. listopada, ustvr eno je na Danu vinograda u Svetom Urbanu

Friška je i doma a Obilježje prošle srijede na akove kom sajmu i placu je manje kupaca nego do sada, dok je prodava a bilo gotovo isto kao i do sada, odnosno “stanje je redovito”.

Najviše se kupovalo za zimnicu, od paprike, preko feferona, patlidžana do krumpira i luka. Naravno, ve e koli ine, odnosno na vre e. Potražnja za žitaricama je nešto slabija nego tjedan dana prije, a razlog je naglo pove anje cijena, što potroša i ne podržavaju, jer, kažu, jedno je Rusija i njihova suša, a drugo Me imurje. Na

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - paprika 50 kn/vre a - feferoni 60 kn/vre a - krumpir 70 kn/vre a - pšenica 1,30 kn/kg - kukuruz 1,40 kn/kg - šljive 2 do 4 kn/kg - doma e breskve 6 kn/kg - paradajz 8 kn/kg - endivija 12 kn/kg - svježi sir 20 kn/gruda placu i dalje šljive zauzimaju prvo mjesto, a dobro se prodaju i mlije ni proizvodi. (sm, zv)

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Živice II Prema na elima fengshuija, pomo u živice može se upravljati tokovima chija, enerija se može preusmjeravati. Svojim jasnim oblicima živice ulijevaju mir i nalaze put ak i do rekonvalescenata jer tako dugo zaklanjaju osobe koje se oporavljaju dok se one ponovno ne naviknu na neograni ene dojmove. Troškovi nabave živice jedva su viši od troškova podizanja ograde. Doduše, potrebno je imati na umu da se odabirom odre ena tipa živice donosi odluka za mnoge godine, ako ne i za desetlje a. Živice se planiraju kao cjelina.

Za razliku od vrta i terase gdje se po etni 0plan oblikovanja može izmjeniti, promjene i nadopune na živici kasnije su teško izvedive bez narušavanja cjelokupne slike. Stoga bi se prije kupnje i posezanja za lopatom trebalo intenzivno upoznati s materijalom. Jer živica ne postaje odmah živicom i svakako je više od obi ne tvrtke Tuja d.o.o. Upoznajte raznovrsnost živica- isplati se. Ne dopustite da vas pri donošenju odluke zavedu samo povolje ponude u trgovini. Osim na nabavnu cijenu pripazite npr. i na potreban rad i trošak orezivanja. Što brže neka biljka za živicu raste u rasadniku, to se jeftinije može ponuditi. Tobožja vam se povoljna prilika može u zadanim okolnostima vratiti poput bumeranga jer „jeftine“ e biljke i kod vas nastaviti brzo rasti- ak možda i brže nego što vam je drago.

Posljedica: ve prema tome koliko se živica treba, odnosno smije raširiti, morat ete stalno obuzdavati njezin poletan rast estim orezivanjem.

Dugoro no gledano, za vlaszite je potrebe poterebno pažljivo odabrati odgovaraju e biljke. Najvažnije pitanje glasi: Koji tip živice najbilje odgovara mojim željama?

Izbor odre enog obilika živice ovisi o ukusu i raspoloživom prostoru. Usko oblikovana živica za zaštitu od pogleda svakako je najzastupljenija. Odgovaraju i zidovi od živice naj eš e se održavaju na visini od 200 i 300 cm i mogu biti relativno uski. Taj tip živice odgovara želji mnogih ljubitelja vrtova i vlasnika ku a koji s najmanjim mogu im gubitkom prostora žele stvoriti zelenu oazu s neometanim privatnim podru jem.Upravo u gusto naseljenim stambenim podru jima s ku ama s relativno malo zemljišta taj je trend u porastu. Umetanjem pletenih ograda ili ograda od letvica u živicu postiže se to da se i kroz uske živice ništa ne vidi Uz to takve konstrukcije još dodatno stabiliziraju živicu. Pri izboru biljaka za redovito orezivane živice pazite da odaberete drvenaste biljke koje podnose ne samo orezivanje mladih izdanaka nego i katkad snažnu rezidbu sve do starog drva. Konusne forme živica ostaju guste do dolje. Prije nego što oblikujete živicu, preporu uje se razgovor sa susjedom. Informirajte se o minimalnim razmacima koji su prema zakonu o susjedskim odnosima propisani za granicu zemljišta (vidi str. 72). Osim toga, živica koja štiti od pogleda- viša od 200 cm- markantan zahvat u sliku vrta, djelomi no i s posljedicama bacanja sjene. Možda sa susjedom možete posti i dogovor i o zajedni koj živici koju ete posaditi u sredini granice izme u zemljišta.

Oboje ete uštedjeti novac, a radovi vezani uz održavanje živice mogu se podjeliti i postoje e se zemljište može bolje iskoristiti.

Pozdravi iz IVE!

Me imursko vinogradsko i vinarsko kraljevstvo Sveti Urban bilo je mjesto najve ega ovogodišnjeg skupa vinogradara i vinara Me imurske županije, na otvorenom. Naime, na imanju vinarske obitelji Lovrec u Svetom Urbanu u etvrtak je održan Dan vinograda, na kojem se okupilo pedesetak vode ih, manjih te vikend vinogradara.

Obiteljsko gospodarstvo predstavio je prof. Franjo Lovrec, a o vinogradu u kojem je bilo i stru no predavanje rekao je da je to jedan od boljih u njihovom vlasništvu, u kojem rastu sorte muškat žuti, cabernet sauvignon i syraz, sorte iz kojih se proizvode visokokvalitetna i vrhunska vina.

- Vjerojatno ste iznena eni ovakvim izgledom trsova, gdje su grozdovi visoki gotovo u visini ramena. Prvenstveno je to zbog lakše obrade, jer se tijekom obrade i berbe ne mora (ni ja se baš ne mogu sagnuti) saginjati, ali i zbog toga što grož e bolje prima sunce i što je na zraku. Isto tako vidite da nismo previše kosili me u trsovima. Željeli smo ostaviti staništa

Uvoz isklju ivo za preradu

Vinogradari pozorno prate izlaganje vode ih me imurskih agronomskih stru njaka kukcima da obavljaju svoj posao, dipl. ing. Marijan ižmešija iz Poa uvidjeli smo da grož u ne sme- ljoprivredne savjetodavne službe ta, pojasnio je izgled ina e zaista u Me imurskoj županiji. Šubi je urednog, lijepog i rodnog vinogra- predstavio rezultate programa da doma in skupa Franjo Lovrec, suzbijanja šteto ina vinove loze te posebno pohvalivši magistra je rekao kako je ova godina dosta Milorada Šubi a zbog njegovoga zahtjevna za vinogradare s obzistru nog rada i požrtvovnosti rom na raznoliko vrijeme tijekom kada su u pitanju vinogradari i godine. vinogradi.

- Zrelost i zdravstveno stanje grož a te vino kakvo želimo imaUglavnom normalna ti osnovni su uvjeti koji odre uju godina berbu, a tu se nadovezuju i vreU stru nom dijelu programa menski uvjeti. Biljne bolesti ove govorili su mr. sc. Milorad Šubi i su godine po inile znatno manje štete nego lani, no do sada imamo manje sun anih dana i puno vlage, što e se odraziti na berbu, rekao je izme u ostalog magistar Šubi . ižmešija je govorio o rezultatima mjerenja še era i kiselina u grož u na nekoliko vinogradarskih položaja i na osam sorti grož a. Kiseline su u odnosu na prošlu godinu više te ovog trenutka iznose u prosjeku 9,7 posto, dok su še eri nešto niži i iznose 76,3 oechsla.

Najviši še eri zabilježeni su na pinotu bijelom u Dragoslavcu Doma in i predava i u vinogradu u Svetom Urbanu

VINOGRADARSTVO KERMAN u Svetom Urbanu

Vrhunski pušipel

Degustacija prije buteljiranja Proteklih dana bilo je živo i sve ano u podrumu vinarske obitelji Zvonka i Ljiljane Kerman u Svetom Urbanu, gdje je vlasnik buteljirao prošlogodišnji pušipel.

- Ovo nam je prvi pušipel i mogu re i da je vrhunski, barem kada su u pitanju okusi naših potroša a, ali i moj osobno, ponosno kazuje Zvonko, dodaju i kako e se prijaviti društvo proizvo a a pušipela, me imurske marke vina.

Kermanov pušipel, odnosno grož e moslavac iz kojeg se pušipel dobiva raslo je na podru ju stanetinskog vrha, jednog od najboljih položaja u me imurskom vinogorju.

Osim pušipela, obitelj Kerman proizvodi graševinu, silvanac zeleni, muškat žuti, rizling rajnski, pinot sivi te urbansku kapljicu, stolno vino na koje su iznimno ponosni. (S. Mesari )

Ministarstvo poljoprivrede i ove e godine nadzirati promet i uvoz grož a, i to zajedno s Carinskom upravom i HCP-om, a sve u cilju da se napravi red na tržištu grož a. Grož e se smije uvoziti isklju ivo za preradu, nikako za preprodaju, poru uju nadzornici. Vinogradari koji e prodavati grož e trebaju do i u Poljoprivrednu savjetodavnu službu u akovcu, gdje e dobiti sve informacije i potrebite dokumente. Rješenja za prodaju grož a besplatna su, a cjelokupni nadzor obavljat e Državni inspektorat i vinarske inspekcije. (sm) (84 oechsla), a najniže kiseline na muškat otonelu u Železnoj Gori (6,9 posto). Niži še eri bili su od 2004. do 2006. godine, kada su i kiseline bile ve e. Stoga mogu re i da e ova godina, odnosno berba biti prosje na, naglasio je ižmešija.

Ustvr eno je da do kraja rujna berbe sigurno ne e biti, a najve i dio berbe obavit e se izme u 15. i 17. listopada, a vinogradari su izrazili bojazan da e im grož e po eti gnjiliti zbog vlažnog vremena. Svoje proizvode predstavile su tvrtke “BASF Croatia” i “Chromos Agro”, koje su zajedno s obitelji Lovrec za sve sudionike uprili ile domjenak.

(Stjepan Mesari )

14. rujna 2010.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VETERINARSKI SAVJETI

Zeleno voluminozno krmivo ima veliku koli inu vode, odli an je izvor energije i proteina. S mineralima zadovoljava, osim natrija. Paša je vanredan izvor vitamina A. Napasivanje djeluje i na zdravlje životinje – aktivno kretanje na istom zraku. Kao što smo prije naveli, krave sintetiziraju vitamin D pod utjecajem UV zraka (sun ano svijetlo), nakon ega se povisuje sadržaj tog vitamina u mlijeku.

Pašno držanje mlije nih krava Paša – napasivanje je jedan od dva osnovna na ina hranjenja stoke: 1. hranjenje zelenom krmom u staji, 2. odlaženje na pašnjake.

Radi se o napasivanju na kultiviranim pregonskim pašnjacima ili o ekstenzivnom sto arenju na prirodnim pašnjacima koji se stalno koriste.

Najpovoljnije je napasivanje za gospodarstva koja imaju 10-20 krava. Naši sto ari na selu (gospodarstva s oko 10-tak krava) ne raspolažu s ve im poljoprivrednim površinama, pa je krmnu bazu za goveda mogu e osigurati i unaprijediti jedino intenzivnom proizvodnjom vlastite kvalitetne sto ne hrane. Ina e, staje na tim gospodarstvima su ve inom zatvorene, bez ispusta i u njima se krave drže na vezu. Tu i tamo krave budu puštene na pašu. Prije 20-tak godina u našem kraju krave su još pasle rekli bismo na “klasi an na in”. U zimi su preko dana i no i bile u stajama, da bi u prolje e, ljeto i jesen odlazile na pašnjake. Na paši su ostajale tijekom cijelog dana.

U krajevima s ve im površinama pod prirodnim travnjacima (pašnjaci, livade) krmnu bazu za goveda, poglavito za mlije ne krave,

mogu e je unaprijediti intenzivnim korištenjem travnjaka putem pašnokošnog sistema (pregonsko napasivanje, proizvodnja sjenaže od livadne trave, proizvodnja kvalitetnog sijena uz dosušivanje hladnim zrakom i sl.).

Drugi važan izvor sto ne hrane za goveda su oranice. Potrebno je prije svega iskoristiti mogu nost proizvodnje razli itih me uusjeva, a tek potom, prema potrebi, koristiti se proizvodnjom glavnih usjeva. U proizvodnji vlastite krme potrebno je znatno više koristiti se siliranjem sto ne hrane (kukuruzna silaža, silaža liš a i glava še erne repe), odnosno proizvoditi sjenažu (silažu od provenute-poluosušene livadne trave ili lucerne, odnosno djeteline). Treba upozoriti na mogu nost racionalnijeg korištenja kukuruzovine siliranjem s nekim vlažnijim krmivom. Uvo enjem kukuruzne silaže (ugljikohidratno voluminozno krmivo) u obroke krava dolazi do deficita proteina. Zato treba težiti na vlastitoj proizvodnji krmiva bogatih proteinima (lucerna, djetelina, kombinirana sjetva silažnog kukuruza i soje i sl.).

Napredna govedarska proizvodnja na selu temelji se na kvalitetnoj

voluminoznoj krmi. U krava ve ih genetskih sposobnosti isklju iva hranidba voluminoznom krmom dovodi do deficita energije (loše gojno stanje, reproduktivni poreme aj).

Unošenjem koncentrata u obroke poboljšava se opskrba energijom, poti e se intenzivniji razvoj mikrobne populacije u buragu i probavljanje hrane, pa se postiže dobra mlije nost, masno a mlijeka i zdravlje. Od vlastitog koncentrata na prvom mjestu je proizvodnja kukuruza (mljeveni suhi klip ili zrno, mljeveni silirani klip ili zrno) te ostale žitarice i njihovi nusproizvodi. Posebno su važne pšeni ne posije, a u obzir dolaze i kupovni koncentrati.

Naše arme s više mlije nih krava su ve inom zatvorene i u njima se krave slobodno drže. U takvim stajama krave imaju osigurano slijede e: prostor za ležanje i odmaranje (ležišta), prostor za ležanje i odmaranje (ležišta), prostor za slobodno kretanje u staji i izvan nje (ispusti), prostor za hranjenje i prostor za mužnju (centralno izmuzište). Nema napasivanja.

Držanje u ispustima, barem u jednom segmentu doprinosi dobrobiti mlije nih krava, a to je: kretanje na istom

zraku, zatim sintetiziranje vitamina D pod utjecajem UV zraka.

Najje tinija, najzdravija, najprirodnija i dovoljna hrana za krave muzare je mlada paša na dobrom pašnjaku (zanemarimo sada “puno” mlijeka zbog “velike” financijske dobiti, a i ekološke nedostatke zbog uništavanja-one iš avanja prirode). Zadržavanje na paši povoljno djeluje na zdravlje, razvitak, otpornost i plodnost grla i daje naj istije mlijeko.

Bioinstitut d.o.o. akovec Veterinarska ambulanta Mursko Središ e

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464.

Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta

KUTAK ZA agrosavjet Piše: dipl. ing. agronomije Silvija Zeman

Priprema za berbu grož a Da bismo imali zdravo i bistro vino, moramo posvetiti dovoljno vremena i pažnje podrumskim prostorijama, isto i ba ava te postupku berbe i prerade grož a i njege vina. Što se ti e podruma, njega je potrebno prije berbe o istiti i zidove okre iti vapnom, recept je sljede i: 10 l vode, 1 kg živog vapna, 20 dag sumpora u prahu. Kada se zidovi osuše, preporu uje se prskanje petpostotnom otopinom modre galice, što sprje ava razvoj plijesni. Dan prije berbe podrum se dezinficira tako da se na jedan metar kubi ni zapali 1 - 2 sumporne trake. Nakon toga prostoriju moramo dobro prozra iti. Kod dezin ekcije potrebno je zaštititi željezne dijelove na preši i ba vama umatanjem u novinski papir zbog korozije. Temperatura podruma trebala bi za bijela vina biti 8 - 10 stupnjeva, a za crna vina 10 - 12 stupnjeva Celzija. isto a ba ve jednako je važna za zdravlje vina, pa im je ispraznimo prvo je operemo istom hladnom vodom, a nakon toga kipu om vodom, gdje na 30 litara vode dodajemo 1 kg kristalne sode. Valjanjem ba vu ohladimo, ispustimo otopinu sode i dobro isperemo hladnom vodom.

Kod zadnjeg ispiranja na 30 l vode stavljamo 50 g vinske kiseline. Ba vu ocijedimo i suhu sumporimo (1 traka na 300 l zapremine). Ako ba vu ne koristimo za držanje vina, sumporenje ponavljamo svakih 6 tjedana.

Osim toga tzv. suhog konzerviranja, postoji i tzv. mokro konzerviranje, gdje se na 100 l hladne vode dodaje 1 l sumporaste (ne sumporne) kiseline i na taj se na in uva ba va.

JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24

sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob.

098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel.

688-936, od 0-24, nedjeljom na tel.

645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta

Domašinec: dežurni veterinar na tel.

863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa .

DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. rujna 2010.

U PETAK 17. rujna u 10 sati

DAN ZDRAVOG OSMIJEHA Na prošli etvrtak održanoj konferenciji za novinare predstavljen je program 5. po redu Dana zdravog osmijeha, koji e se ovaj petak 17. rujna u 10 sati održati na Trgu Republike u akovcu. Ovom se akcijom obilježava Svjetski dan oralnog zdravlja, a cilj projekta je upozoriti na zabrinjavaju e stanje oralnog zdravlja u Hrvatskoj, posebno mla e populacije, i djelovati na podizanje svijesti roditelja i djece te ukazati na važnost prevencije zubnog karijesa i parodontnih bolesti.

Ovogodišnju akciju javnosti su predstavile dr. stom. Tanja Rosi iz Hrvatskog društva za dje ju i preventivnu stomatologiju i Gordana Šolti Siladi, odgajateljica, glavne organizatorice programa, a potporu im je pružio i dr. stom. Vladimir Ma ari iz me imurskog ogranka Hrvatskoga stomatološkog društva.

Jedinstvena suradnja stomatologa i odgajatelja - Doga aj se organizira ve petu godinu u akovcu i mogu re i da smo izuzetno ponosni, jer je akcija plod jedne izvrsne suradnje stomatologa i odgojno - obrazovnih djelatnika iz cijelog Me imurja. Mogu sigurno re i

da je ta suradnja jedinstvena i da takva ne postoji nigdje drugdje u Hrvatskoj. To znamo pouzdano, jer dobivamo povratne informacije i pohvale od kolega iz drugih dijelova Hrvatske koji su, zahvaljuju i našim medijima, uli za doga aj, objašnjava pokreta ica akcije Tanja Rosi , i dodaje da se akcija organizira i u drugim gradovima u Hrvatskoj, ali uvijek bude svedena tek na jedan štand na kojem se dijele promotivni materijali. - Kod nas je situacija potpuno druga ija, akcija je iz godine u godinu sve ja a i ve a, sve je više ljudi angažirano i ona poprima sasvim nove dimenzije. Prije svega govorimo o njenom edukativnom karakteru, a u preventivi je edukacija što djece, što roditelja, pa i odgojno - obrazovnih djelatnika jako važna i sigurno je njen bitan segment, dodaje dr. stom. Rosi .

U akciju uklju eni svi vrti i i osnovne škole s podru ja Grada Ove je godine u akciju Dan zdravog osmijeha uklju eno preko tristo djece iz svih vrti a i osnovnih škola s podru ja Grada akovca, ime su i sami organizatori pozitivno iznena eni. Isti u i veliku volju odgajatelja koji su ve dva tjedna prije

same akcije po eli s radionicama vezanima uz oralno zdravlje, a Dan zdravog osmijeha dolazi kao kruna nakon svih tih doga aja i priprema. - Dan zdravog osmijeha po etak je projekta Dje jeg vrti a akovec koji ve nekoliko godina radimo s djecom ‘O zubi ima više

Aktivnosti Dana zdravog osmijeha 2010. akovec, 17. rujna, 10 sati, Trg Republike - Štandovi sa stomatološkim propagandnim letcima, zubnim pastama i etkicama za zube te stomatološkim savjetima - Prisustvo stomatologa Me imurja - Nastup djece Dje jeg vrti a akovec – vrti i Vjeverica, Cvr ak, Cipelica te privatnih vrti a Žibeki i Bambi - Nastup djece osnovnih škola - Nastup plesnih studija Vivona, Teuta i Livi - Nastup Marije Jambroši Kupper i Marca Kuppera - Nastup Dje jega gradskog zbora “ akove ki mališani” pod vodstvom Rade Magi - Nastup pjeva a Davora Gobca

Prelog, 18. rujna, 10 sati, ispred župne crkve - Tihomir Bendelja – europski prvak u twirlingu i pobjednik natjecanja “Supertalent” - Petar Brklja i – sudionik emisije “Hrvatska traži zvijezdu“ - Puha ki orkestar Donji Kraljevec - Dje ji pjeva ki zbor “Maleni“ Prelog - Dje ji vrti “Fijolica“ Prelog - Osnovna škola Prelog - Dora Rašan - Dje ji vrti “Ružica“ Gori an - Zvonko Hampamer – samostalni umjetnik - Zubi vila

Dr. stom. Tanja Rosi , Gordana Šolti Siladi, odgajateljica, i dr. stom.

Vladimir Ma ari iz me imurskog ogranka Hrvatskoga stomatološkog društva predstavili su program ovogodišnjeg Dana zdravog osmijeha

znanja i bol e biti manja’, a koji se provodi tijekom cijele godine nakon Dana zdravog osmijeha, dodala je Gordana Šolti Siladi.

Program e voditi Suzana Kova i Sanja Vinceti , a sve su tri lanice kazališta za djecu Dje jeg vrti a akovec “Trinaesti i” i zaslužne su za režiju i organizaciju programa i kreativnih radionica.

- Ova je pri a zapravo proizvod koji se bazira na vrhunskoj suradnji izme u stomatologa koji imaju stru no znanje vezano uz oralno zdravlje i s druge strane nas koji smo u odgojno - obrazovnom procesu, koji ima-

mo stru no znanje kako odre ene informacije prenijeti na djecu, pojasnila je Šolti Siladi.

Svake se godine organizatori trude dovesti neku poznatu osobu s kojom su doga aji vezani uz zdravlje i stomatologiju uvijek zanimljiviji. Prve dvije godine to je bio glumac Goran Navojec, tre e godine Filip Ude, etvrte Bojan Jambroši , a ove e godine djecu zabavljati Davor Gobac.

Dodajmo da e ove godine, drugi put za redom, ista akcija biti održana i u Prelogu, i to u subotu 18. rujna ispred župne crkve u 10 sati.

(Bojana Špani ek)

OREHOVICA HRVATICE u Nizozemskoj

Kapelica u novom ruhu i sjaju Na grobu utemeljiteljice karmeli anki Okon ani su radovi na obnovi i ure enju kapelice Presvetog Trojstva u Orehovici, koja sada blista u novom ruhu.

Kapela Presvetog Trojstva prvi se put spominje 1864. godine i ve tada ima dva zvona u zvoniku. Obnavljala se do sada dva puta, prva obnova spominje se 1881. godine, kada je kapela temeljito obnovljena i prekrivena. Druga obnova bila je 1974. godine. Tada je obnovljena fasada, zatim žaluzine, krovište tornja, obnovljeni su limarski radovi, izmijenjen crijep te obavljeni tesarski i stolarski radovi. Crkva je obnovljena i iznutra, a postavljena je i ograda.

Za tu drugu obnovu najve e su svote darovali Josip Šolja sa suprugom i Marijan Golub sa suprugom iz Orehovice.

Ovu su bili tre i radovi na kapelici koji su uklju ivali obnovu krovišta, zamjenu dotrajalog crijepa, a radove je besplatno izveo tesarski obrt Branovi , zato zahvala ide obitelji Franje i Terezije Branovi . Završni radovi odnosili su se na ure enje fasade, koja je premazana žutom i bijelom fasadnom bojom, kao što je i župna crkva. Župnik vele asni Damir Slamek zahvaljuje izvo a u radova, Soboslikarsko

- li ila kom obrtu Višnji iz Štefanca koji je na vrijeme završio radove. Cijena radova je 10.500 kuna, koje su priskrbljene zalaganjem župnika. (sm, DS)

Stotinjak mladih iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine, me u kojima su bile i Klara Mihinja iz Male Subotice te Janja Obadi , Dijana Vrtari i Bernardica Braniša iz Belice, boravile su u Nizozemskoj, gdje je održana Karmelijada - 7. godišnji susret mladih pod nazivom “Ovo je pobjeda - vjera naša”.

Susret je održan u gradi u Sittardu u generalnoj ku i karmeli anki BSI, gdje se nalazi grob utemeljiteljice blažene Marije Terezije od svetog Josipa (Tauscher). Tu su mladi kroz molitvu, kateheze i dinami ne radionice razmišljali o poruci vjere blažene Marije Terezije. Najavljena je i Karmelijada za 2011., koja e od 7. do 8. svibnja biti u samostanu Svetog Ilije u Buškom Blatu. Me imurke su vrlo zadovoljne boravkom u Nizozemskoj, te najavljuju odlazak i na sljede e druženje. (sm, KM)

BOG MOJIH DETALJA

Grešnici, Isus nas voli Mnogi su tražili Isusa, a posebno oni zahtjevnijeg pro ila, kao npr.: “… carinici i grešnici” (Lk 15,1). Okupljali su se oko Njega da ga slušaju, tako kaže evan elje!

Evan elje nam uvijek ne daje sadržaj Isusovog propovijedanja, nego samo naglašava pro il ljudi koje On privla i – a to su, u ovom slu aju, grešnici. I to je propovijed, ljudi koji se okupljaju oko Isusa! etiri skupine ljudi ga redovito prate: njegovi u enici, mnoštvo, farizeji i pismoznanci, i carinici i grešnici.

Uz u enike, carinici i grešnici su mu najviše prirasli k srcu. Važno je uo iti da je Isus osobno, mjesto

okupljanja. Ljudi su dolazili k Njemu! U Njegovo vrijeme, a tako je i u ovom našem, Njega najprije, a i najlakše, prepoznaju grešni ljudi. Evan elje ih naziva: carinici i grešnici, ili ljudi na dnu društvene ljestvice, po neurednom na inu života. I upravo takvi su se okupljali oko Isusa, i to zato da ga ‘’…slušaju’’! Oni su u susretu s Njim doživljavali poštovanje, duboki mir i unutarnju promjenu (obra enje).

Lako su mu vjerovali (bili su željni slobode) i svoj život ubudu e radikalno vezali uz Njegov. Isus nikoga nikada nije osudio, jer je došao svijet razumjeti i spasiti. Me utim, u

njegovoj blizini, a i danas ih ima, postoje ljudi kojima uvijek nešto smeta u Isusovim prijedlozima, ljudi koji su isklju ivi i prepuni nepovjerenja prema Njemu: “Ovaj prima grešnike, i blaguje s njima” (Lk 15,2). Umjesto da se raduju jer je i grešnicima kona no ‘’krenulo’’, oni prosvjeduju. Ne može se zamisliti dublji i gluplji otpor prema Isusu od ovoga: protiviti se da spasenje do e do grešnika, a sve u ime vjere! Isusa takvi optužuju zbog najizvrsnijeg – što grešnike vodi do obra enja. To su najjasniji primjerci ljudske oholosti i samouvjerenosti koja sebe smatra do-

brim i nepogrešivim, a ne dopušta nikakvu mogu nost pozitivne promjene u drugome. Takav mentalitet je nespojiv s Isusovim. On e im zatim ispri ati tri pri e ili prispodobe u kojima e na jednostavan na in objasniti svoje Božje ponašanje: radi se o izgubljenoj i na enoj ovci, o izgubljenoj i na enoj drahmi, i izgubljenom i na enom sinu (Lk 15, 1- 31). U tim pri ama On Boga prikazuje kao onoga koji živo traži grešnike. Takav Bog, koji sam poduzima prvi korak i koji se ne da prete i u ljubavi, jednostavno je neodoljiv. To što se Bog nad pokajnikom više raduje nego nad onima kojima pokajanje nije potrebno (jer se smatraju ‘’pravednicima’’), je i nama ljudima dostupno kao iskustvo. Kada na emo izgubljenu stvar više joj se radujemo nego kad je nismo izgubili. Da bi se iskusila istinska radost potrebni su ‘’izgubljeni’’,

IMENDANI I BLAGDANI

Piše: vl . Antun Štefan oni koji se priznaju grešnima, ali i koji se obrate, drugim rije ima – koji do u k Isusu i povjeruju mu, koji po inju živjeti ono što im On govori. Istinska sre a sastoji se u prihva anju spasenja koje nam daje Isus.

utorak, 14. rujna Uzvišenje Svetog Križa, Slavko srijeda, 15. rujna Žalosna Gospa, Dolores, Valerija etvrtak, 16. rujna Edita, Ljudmila, Kornelije, Eda petak, 17. rujna Robert Bellamarino, Justin, Roberta subota, 18. rujna Josip Kupertinski, Sonja, Irena, Ira nedjelja, 19. rujna Suzana, Teodor, Teo, Željko ponedjeljak, 20. rujna Andrija Kim i mu enici, Svjetlana

za velike i male

Novosti • Novosti

Znamo mi i bez starijih…

Djecu uvijek upozoravamo da se ne znaju ponašati za stolom. Pa jadna djeca slušaju: - Sjedni bliže… Pazi kako držiš

žlicu… Ne maši vilicom… Pada ti u krilo… - I da dalje ne nabrajamo. No, da zna biti i druga ije svjedo i ova fotogra ija. Mališa-

ni lijepo posjedali za stol i navalili na jelo. Stariji im uop e nisu trebali. Važno da je pun stol. I…? Što re i tateki i mamike?

Svaštice • Svaštice Ništ se je nej vidlo vum.

Niti auti, niti krovi, Niti prvi sosed prek pota.

Al tak je to vu jesen.

Nemre biti toplo, ak je vuni mraz.

Ljudi su zmržjeni Kak led v škrinji.

I ma ki i pesi Se rivleju nuter De je toplo.

Al kaj moremo.

Tak bu od ve, A onda bu pak toplo.

Nikola Jankaš, 7.b OŠ DOMAŠINEC

Volim Volim zvijezde na nebu…

Volim bube u travi…

Volim sunce što grije i nebo što se plavi.

Volim rijeke, jezera, mora, oceane, a najviše onu malu kap što nam život daje.

Barbara Barat, 8.r.

OŠ MURSKO SREDIŠ E

Jesen pri meni V jutro sam se zbudil I bilo je megleno.

Leon Barani , 5.r.

III. OŠ AKOVEC

Molitva za tebe Nitko drugi nije kao ti.

Ne misli da u ni ijem životu ne postojiš, Da u ni ijem srcu ne živiš Da su svi bolji od tebe, jer…

Time vrije aš Boga.

Njega, koji te stvorio kao svoje udo.

Njega, koji ti je dao razum da razmišljaš na svoj na in, Njega, koji ti je dao slobodu da upoznaš samoga sebe.

Nikada nemoj težiti za ne im ja im i boljim, jer…

Sve je drugo ništa, slabo i lošije od tebe.

Svatko ima svoje niti, mreže poderane, snove otkinute…

Emisija za mlade : I ŠTO AKO JE TAKO 16. rujna u 19 sati Tema: KAKO NAM JE NA PO ETKU ŠKOLSKE GODINE Voditeljica: KATARINA ŠKVORC

Ali… Svatko u sebi ima svoj prostor za druge…

I to moraš iskoristiti.

Moraš prihvatiti tu e poglede, tu e govore, tu u sre u, ali…

Ne smiješ težiti da postaneš netko drugi.

Ti si jedinka, kristalna i ista, iz tebe zra i zraka, Ti si ovjek, djelo Božje, traži i otvori sebe Jer na taj eš na in upoznati ljubav bližnjega svoga.

Tko još zna što je važno, a što nije?

Tko još zna odakle dolazi ovjek i kuda ide?

Tko još govori o stvarima pravim?

Tko još traži i nalazi ljubav?

Tko još danas uop e nešto zna?

Antonija Jan ec, 8.b OŠ IVANOVEC

Jesen pri meni V jutro sem se zbudil I bilo je megleno.

Ništ se je ne vidlo vun.

Niti auti, niti krovi, Niti prvi sosod prek pota.

A tak je to vu jesen.

Nemre biti toplo, ak je vuni mraz.

Ljudi so zmržnjeni Kak led vu škrinji I ma ki i pesi Se rivleju nuter.

De je toplo.

Al kaj moremi, I onda bu topleše.

Leon Barani , 5.r III. OŠ AKOVEC

I ove e školske godine u enici razredne nastave mo i u Dje jem ilustriranom asopisu „Radost“ itati pjesme i pri e pjesnikinje Anastazije Anke Balent, u iteljice iz OŠ Hodošan. Naime, budu i da su dosadašnje pri e i pjesme naišle na dobar odjek urednika i mladih itatelja, autorica je s dje jim asopisom „Naša djeca“ za nakladni ku djelatnost ovih dana obnovila ugovor o suradnji.

Dvije torbe Po ela je školska godina. Na stolu u razredu stajale su plava i žuta torba. Plava torba bila je nova i moderna. Žuta je bila ve korištena, ali uredna i ista. Zbog svog

blještavog izgleda plava torba je odmah dala do znanja žutoj tko je u klupi glavni: - Pogledaj me kako sjajim! Ti izgledaš nekako blijedo i istrošeno.

Imaš samo jedan pretinac za mobitel, a ja imam ak tri.

- Ma nemoj! Uzalud ti i pet pretinaca, ako ni emu pametnome ne služe. Ja imam jedan, ali vrijedan - odgovorila je žuta torba.

- Molim te lijepo, pogledaj samo kakve su ti kop e. Baš izgledaš kao da si stigla iz cirkusa! - smiju i se na sav glas izrugivala se plava torba.

- Samo se ti rugaj – pla no i tužno je uzdahnula žuta torba i okrenula se na drugu stranu.

Cijeli tjedan plava torba je pred

svima ismijavala izgled žute torbe. Žuta se zbog toga osje ala posramljenom i nesretnom te se uvukla u pretinac zadnje klupe.

Nakon nekoliko dana u iteljica je u razred dovela novu u enicu. Zvala se Carla. Doselila se iz Amerike. U iteljica ju je posjela u prvu klupu gdje se nalazila i plava torba. No, nova u enica imala je hit torbu sa slikama iz ilma na kojima je bio Harry Potter. Svi su se pod prvim odmorom sjatili i naguravali oko ameri ke torbe i pri tom potrgali naramenicu plavoj. Pošteno su je i nagazili.

Po prvi puta tog dana plava torba je izašla iz škole jadna i tužna.

Nestao je njezin sjaj. Na njoj su se samo isticale mrlje i potrgana naramenica koju je vukla za sobom. Svi su joj se smijali i govorili da li i na pala inku..

Poslije tjedan dana plava torba se oporavila od šoka.

Prišla je žutoj i rekla: - Oprosti, molim te, što sam se onako ponašala. Znam kako ti je bilo teško.

Shvatila sam to kad su se i meni po eli rugati. Cijeli tjedan sam plakala. Moju tugu osje a cijela moja obitelj i zbog toga se ne osje amo baš dobro. Molim te, do i ponovo u moju klupu. Ne želim da me stalno gaze gledaju i Karlinu torbu. Ionako se Karla stalno druži s Anom, a i ula sam da e zamoliti u iteljicu da ih stavi sjediti zajedno. Obe ajem ti da ti se nikad više ne u rugati, niti tebi, a niti bilo kome drugome.

To je stvarno ružno.

Ho eš li do i? – molila je plava torba.

Znaju i da je plava dobro osjetila što zna i biti ismijan i ponižen, žuta torba je odlu ila ponovo do i na svoje mjesto. Od toga dana plava i žuta torba postale su najbolje prijateljice.

Anastazija Anka Balent

Svijet pri a • Svijet pri a

Piše: Žarko Skok

Posjet malih prijatelja Kažu da svaki grad, mjesto ili selo ima svog dobrog duha, nekoga koji je uvijek otvoren za pomo , savjet ili razgovor. Upravo je takav za jedno simpati no selo bio Miha. Visok i stasit, širokog, prijateljskog lica, gotovo uvijek nasmijanog. Živio je sa svojom Elizabetom blizu škole pa su ga u enici mnogih generacija dobro poznavali.

- Daj pet! - esto bi znao doviknuti kojem malom znancu podižu i ruku.

Dlanovi su pljesnuli a dijete je otišlo dalje puno samopouzdanja jer prijateljevati sa ovakvim ovjekom nije mala stvar.

Jednom je dobri Miha naišao na tu njavu dvojice mom i a iz

šestog razreda. Oko njih je bilo desetak njihovih kolega koji su ih glasno bodrili. Pograbili se ova dvojica pošteno i tko zna kako bi sve to završilo da ih Miha nije razdvojio primivši ih za nadlaktice. Iako je ve bio u penziji, stisnuo ih je malo ja e da osjete kako i on ima snage.

Nekoliko trenutaka su se samo gledali a vika i sa strane zašutjeli.

- De ki, svaka vam ast, dobro se mlatite. Recite mi sad kako se zove? - zapita ih Miha.

Suparnici su bili crvenih lica i snažno su disali. Što od napora a što od bijesa.

- Kako se zove? Tko? - zapitao je jedan za u eno.

- Kako tko? Pa ta cura zbog koje se tu ete - uzvrati Miha i svi prasnu u smijeh.

- Hajde, lijepo se pomirite i prestanite s glupostima - rekao im je blago i krenuo dalje.

U enici tre eg be su prvi primijetili da njihovog prijatelja ve nekoliko dana nema ni u dvorištu ni na ulici. ak su zbog toga osje ali i malu nelagodu.

-Miha je kod ku e, uganuo je gležanj i nosi longetu- pojasnila je Elizabeta kad su je

djeca pitala za njega.

- Do ite mu u posjet - dobacila im je više u šali.

Ali savjesni klinci su ovo shvatili kao svoju pravu obavezu. Od svog džeparca svatko je nešto odvojio i kupili su mu mali, skromni poklon i . Upravo kako i dolikuje- poklon od srca, a napisali su i poruke sa željama za brzo ozdravljenje.

Njih desetak je ve idu i dan pozvonilo na Mihina vrata.

- Miha, ma pogledaj molim te tko ti je došao - uzviknula je Elizabeta im je ugledala ovu dragu djecu.

- Ooo! - kliknuo je veselo Miha, naglo se okrenuo i krenuo šepaju i u svoju sobu.

- Lizi, smjesti moje prijatelje a ja se idem malo bolje odjenuti- rekao je preko ramena nekim udnim, napuklim glasom.

Dok je njegova draga Elizabeta spremala u kuhinji slatkiše i sokove za djecu, misli su joj bile nekako udne i zbrkane.

Predobro je ona poznavala svog dobrog Mihu a da ne bi znala da je on u sobu otišao obrisati suze radosnice jer ovako rijetku pažnju ne doživi baš svatko.

22

Novi život se rađa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. rujna 2010.

Mario (34) i Danijela (36) Kodba iz Krištanovca dobili su Paulu, ro enu 29. kolovoza u 15.10 sati. Kod ku e je seku do ekao Sebastian (14 mj.).

Ivica (29) i Jasmina (31) Dove er iz Pretetinca dobili su Nikšu, ro enog 6. rujna u 14.25 sati.

Ivica (26) i Samanta (18) Grbavec iz Vratišinca dobili su Lovru, ro enog 5. rujna u 11.25 sati.

Josip (31) i Tanja (30) Petrovi iz Štefanca dobili su Saru, ro enu 7. rujna u 4.45 sati. Kod ku e su seku do ekali Josipa (5) i Roko (2).

Selim (33) i Petra (26) Samardži iz Trnovca Bartolove kog dobili su Jana, ro enog 3. rujna u 6.20 sati.

NAKON DVIJE GODINE stanke zbog nedostatka sredstava

Po etkom listopada ponovno kre u te ajevi za trudnice Tragom pisma kojim nam se prošli tjedan obratila jedna budu a majka, s pitanjem zašto se više ne održavaju te ajevi za trudnice, to nije, zašto Županija nije osigurala financijska sredstva za njihovu provedbu, kontaktirali smo nadležne u Zavodu za javno zdravstvo koji te ajeve organiziraju. Kako nam je pojasnila Renata Kutnjak Kiš, dr. med., spec. epidemiologinja, u protekle je dvije godine doista došlo do prekida održavanja te ajeva zbog nedostatka financijskih sredstava. Ipak, u prora unima Grada akovca i Me imurske županije za ovu godinu predvi ena su sredstva za te ajeve, a ovih je dana stigla i potvrda da e sredstva biti dostavljena, pa e se s te ajevima krenuti po etkom listopada.

Te ajevi se održavaju ve dvanaest godina Te ajevi za trudnice ina e se u Me imurskoj županiji održavaju ve dvanaest godina, od 1998., u suradnji Zavoda za javno zdravstvo Me imurske

županije, Županijske bolnice akovec, Doma zdravlja akovec, Grada akovca i Me imurske županije. Do 2006. godine održavali su se u sklopu projekta “ akovec – zdravi grad”, a od tada je uz Grad akovec program financijski podržavala i Me imurska županija. Nakon toga, prošle i ove godine, dolazi do prekida u održavanju te ajeva zbog nedostatka financijskih sredstava. No, kako je ovih dana stigla potvrda od Me imurske županije da e financijska sredstva potrebna za organiziranje te ajeva biti dostavljena, s te ajevima e se najvjerojatnije krenuti po etkom listopada.

Poha anje te ajeva besplatno je za polaznike, no, unato tome, Renata Kutnjak Kiš isti e da odazivom nisu u potpunosti zadovoljni, premda je sudionika iz godine u godinu bilo sve više. - Do sada je program završilo 1.627 osoba (945 trudnica i 682 njihovih partnera). Prvih smo godina imali 80-ak polaznika, u 2008. godini bilo ih je 226, a u 2009. godini do rujna je

te aj poha alo 180 polaznika, objašnjava Kutnjak Kiš. O to nom terminu po etka te ajeva prijavljene trudnice bit e obaviještene tele onom.

Kako se prijaviti Prijava za te aj može se izvršiti na tele on 386-837 ili osobnim dolaskom u Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije ( akovec, Ivana Gorana Kova i a 1E – u krugu županijske bolnice). Kad se zaprimi dovoljan broj prijava, što zna i 10 - 15 trudnica, organizira se te aj koji traje 6 radnih dana.

Predavanja se održavaju u ve ernjim satima u predavaonici zdravstvenog odgoja Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije. Te aj je multidisciplinaran, a predavanja provode specijalisti ginekologije i porodiljstva, specijalisti za dje je bolesti, psiholozi te više medicinske sestre iz Županijske bolnice akovec i Doma zdravlja akovec. Program je namijenjen svim trudnicama (prvorotkinjama i višerotkinja-

Teme predavanja i predava i

Renata Kutnjak Kiš, dr. med., spec. epidemiologinja, iz Zavoda za javno zdravstvo, koji u suradnji sa Županijskom bolnicom akovec, Domom zdravlja akovec, Gradom akovcom i Me imurskom županijom organizira te ajeve za budu e majke

ma), kao i njihovim partnerima, a uklju uje predavanja, power point prezentacije, te prakti ne upute kroz radionice.

(Bojana Špani ek, oto: zvrzan)

1. Za e e i trudno a, poro aj i puerperij, tehnika disanja u porodu, spec. ginekologije i porodništva 2. Olakšavanje boli u poro aju, spec. anestezije i reanimacije 3. Novoro en e, spec. za dje je bolesti 4. Problemi dojenja, prehrana malog djeteta, spec. za dje je bolesti 5. Prakti na iskustva i kontakt trudnice s primaljom, medicinska sestra primaljskog smjera 6. Psihi ke promjene i psihološki utjecaj trudno e na ženu i obitelj, pro . psihologije 7. Priprema majke i djeteta za dolazak iz rodilišta, med. sestra patronažnog smjera

POSJET PRIMORSKO - GORANSKOJ županiji i dogovor o zdravstvenoj suradnji

Me imurska županija odlu na u formiranju palijativne skrbi Zamjenik župana Me imurske županije Matija Posavec te županijska pro elnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i nacionalne manjine dr. med. Lidija Bijeli boravili su u posjetu Primorsko - goranskoj županiji, gdje su razgovarali o projektima u zdravstvu i suradnji dviju županija. U društvu zamjenice župana Primorsko - goranske županije Nade Turina - uri obišli su Centar za palijativnu skrb Doma zdravlja kako bi se upoznavali s na inom unkcioniranja i financiranja Centra za palijativnu skrb u Primorsko - goranskoj županiji te ta iskustva prenijeli na Me imurje. Zamjenik župana Matija Posavec istaknuo je kako je unato nedore enoj zakonskoj regulativi sustav palijativne skrbi nužnost te dobar na in za podizanje standarda u zdravstvu. - Standard Europske unije odavno poznaje palijativnu skrb, no u Hrvatskoj još uvijek zatvaramo o i pred ne im što je evidentna potreba.

U init emo sve kako bi u okviru zakonskih mogu nosti realizirali ovaj projekt, a za po etak to e biti kroz ormiranje mobilnih timova u okviru Doma zdravlja.

Stoga su nam iskustva onih koji to rade neophodna, a Primorsko - goranska županija prednja i u Republici Hrvatskoj, istaknuo je Posavec.

Modna kampanja u rukama Me imuraca Snimanje kampanje za jesenskozimsku kolekciju modne ku e “Angel” ve im su dijelom realizirali Me imurci koji karijeru grade u Zagrebu. Tako je za fotografije zaslužan sve poznatiji fotograf iz Donje Dubrave Goran ižmešija, a zaštitno lice je mladi “bezobrazno zgodan” Denis Lesjak iz akovca. Više na stranici 5 našeg priloga Media.

(BŠ, foto: Goran ižmešija)

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. rujna 2010.

DESETA KNJIGA Stanke Gjuri pod nazivom “Dnevnik vodonoĹĄeâ€? izaĹĄla iz tiska 1,67( -2Ĺ 5(=(59,5$/, 692-( 0-(672 32' 681&(0 QD PRUX SODQLQL X] MH]HUR LOL ULMHNX

-2Ĺ 1,-( .$612 -(5

. 2 0 3 $ 6 =$*5(% G G 9$0 18', 6 9 , - ( 7 L WR SR SRVHEQLP FLMHQDPD $.&,-( /$67 0,187( 3218'( ),567 0,187( 3218'( 67,Ĺ˝( .$7$/2* =,0$ 6.,-$1-(

OPATIJA Hotel AMBASADOR 5* 3 polupansiona po osobi 26.09.-02.10. od 1069 kn Hotel IMPERIAL 3* 3 polupansiona po osobi 18.09.-23.09. od 625 kn

MOĹ ENI KA DRAGA Hotel MARINA 4* 3 polupansiona po osobi 19.09.-22.09. od 770 kn

PETR ANE Hotel Adriatic 4* 4 polupansiona po osobi 02.10.-07.10. od 1695 kn

RAB Hotel Rab 3* polupansion 25.09.-02.10. od 1260 kn po osobi i joĹĄ mnogo toga...www.kompas.hr

+,7 38729$1-( zrakoplovom iz Zagreba!

781,6 hotel 3*, 7 all inclusive od 1.795 kn hotel 4*, 7 all inclusiva od 2.395 kn

18',02 , zrakoplovne karte redovnih i low-cost prijevoznika ( Wizzair, Germanwings, Ryan Air...)!! i ulaznice za koncerte i priredbe (Eventim, Ticket Pro, Dekod)

ĹžHOLWH QHĹĄWR GUXJR L GUXJDÄ?LMH"

TURSKA - KAPADOKIJA

cijena 2.600 kn + takse ...i l i... gostima, koji ne Ĺžele propustiti avanture koje im ove zemlje nude, preporu amo putovanja........

JORDAN & SIRIJA & LIBANON GRUPNI POLAZAK: 30.10.2010. (8 dana/7 no i) Cijena paket aranĹžmana po osobi: 7.450,00 + zrakoplovne pristojbe 1.250 kn (ne zaboravite FIRST MINUTE popust u iznosu od 500 kn na osnovnu cijenu aranĹžmana za uplate do 30.8.2010.)

BALTI KE ZEMLJE (VWRQLMD /DWYLMD /LWYD 16.-21.10.2010 6 dana / 5 no i - od 4.995 kn+zrakoplovne pristojbe (750 kn) 9LĹĄH LQIRUPDFLMD X QDĹĄRM SRVORYQLFL X ÄŒDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Dvojezi no izdanje dostupno preko web stranice “Unibook�

ProĹĄli tjedan svjetlo dana ugledala je deseta knjiga Stanke Gjuri .

Ovaj put rije je o proznim tekstovima pod naslovom “Dnevnik vodonoĹĄe / The Diary o an Aquarian“.

Posebnost ove knjige je dvojezi nost izdanja, hrvatsko - engleska, te njezina svjetska dostupnost preko web stranice “Unibook“.

Tekstovi koji su nastali u periodu od 2002. do 2007. godine obuhva aju raznovrsne teme, od podrobnih opisa vlastitih, ponekad proro kih, snova, do esto vrlo duhovitih, ironi nih, a katkad i sjetnih zapisa o druĹženju s razli itim ljudima,

omiljenim psom Hooperom i joĹĄ mnogo toga.

Iz razloga ĹĄto nam, kroz vlastito iskustvo i na in pripovijedanja, pruĹža uvid u ono duboko zakopano u svakom ovjeku, svojom drugom proznom knjigom Stanka Gjuri joĹĄ je jednom dokazala svoje savrĹĄeno poznavanje ljudske prirode.

Tekstovi koji su nastali u periodu od 2002. do 2007. godine obuhva aju raznovrsne teme

Ĺ KOLA ANIMIRANOG FILMA akovec spremna za nove aktivnosti i obaveze

Upisi se odrĹžavaju 14. i 21. rujna Nakon zavrĹĄene Ĺ kole medijske kulture “Dr. Ante Peterli â€?, koja je ove godine po prvi put odrĹžana u akovcu, njeni doma ini, Ĺ kola animiranog filma akovec, spremni su za sve daljnje aktivnosti i obaveze.

U rujnu ih o ekuju dvije vaĹžne stvari. Prva je upis djece u ĹĄkolu, koji e se odrĹžati 14. i 21. rujna od 16 do 19 sati u prostorijama Ĺ AFa u Centru za kulturu. Upisati se mogu u enici od 2. do 8. razreda osnovne ĹĄkole, na upis trebaju do i u pratnji roditelja, a sve dodatne in ormacije mogu se dobiti na broj 040/310-458.

U Ĺ AF se mogu upisati i u enici srednjih ĹĄkola. To bi posebno veselilo voditelje Jasminku Bijeli Ljubi i Edu Lukmana, koji je kazao: - Posebno bi nam bilo drago kad bi se oni uklju ili i iskoristili sve prednosti i mogu nosti koje Ĺ kola animiranog filma nudi, s obzirom na to da je to sad postao studio koji je uistinu kvalitetno opremljen i stvarno pruĹža sve ĹĄto je potrebno animatorima, odnosno ovdje se mogu raditi apsolutno sve vrste animiranih filmova.

Druga aktivnost koja je bitna za Ĺ AF jest nastup na nacionalnoj 48. reviji hrvatskoga filmskog i videostvaralaĹĄtva djece, koja se krajem ovog mjeseca odrĹžava u Zagrebu.

Ondje e akove ki animatori nastupiti s novom produkcijom filmova, s ak tri filma: Baka Muholovka, arobnjakova ĹĄuma i Podmornica.

Ve se zna da su sva tri filma uvrĹĄtena u program estivala, a njemu e prisustvovati i sami autori filmova.

Naravno, u planu je sudjelovanje na cijelom nizu me unarodnih estivala, a Ĺ AF-ovi filmovi ve su uvrĹĄteni na estivale u Chicagu (tri filma), Australiji ( etiri filma) te se o ekuju da budu uvrĹĄteni i na estival dje jeg filma u Ĺ panjolskoj. O svemu ovome viĹĄe se moĹže doznati na sluĹžbenim stranicama Ĺ kole animiranog filma akovec: www.sa cakovec.com. (mn)

Komentar doma ina na uspjeĹĄno odrĹžanu Ĺ kolu medijske kulture

Edo Lukman: Nadam se da e nam se druge godine pridruĹžiti viĹĄe Me imuraca

- Studio je uistinu kvalitetno opremljen i pruĹža sve ĹĄto je potrebno animatorima, kazao je Edo Lukman Ĺ koli medijske kulture “Dr. Ante Peterli â€? ve smo posvetili prostor u naĹĄim novinama, naravno, radi se o zna ajnoj ĹĄkoli koja se odrĹžavala u akovcu, a koja je okupila ak 112 u itelja i pro esora iz brojnih hrvatskih osnovnih ĹĄkola, ali i lanova filmskih klubova i udruga, studenata, umjetnika i drugih zaljubljenika u film, otografiju, radio i nove medije.

Razgovor o budu im aktivnostima Ĺ AF-a bila je prilika i da ujemo komentar na ovu Ĺ kolu. Edo Lukman, dugogodiĹĄnji voditelj Ĺ AF-a, kazao nam je: - Mi smo pomalo sa strahom krenuli u sve to, brinulo nas je kako e to sve unkcionirati s obzirom na to da je Ĺ kola ovaj put bila organizirana malo druga ije nego do sad. Naime, do sad je ona uvijek bila vezana za jedan prostor,

I OVE GODINE Ĺ KOLA CRTANJA

Za sve starije od ĹĄest godina I ove godine, etvrti put za redom, Likovno udruĹženje organizira Ĺ kolu crtanja i slikanja za sve one koji Ĺžele nau iti viĹĄe o crtanju i slikanju. Edukacija je namijenjena svim uzrastima od 6 godina na dalje. Ĺ kola se odrĹžava jednom tjedno blok sati (2) u ve ernjem terminu. Skupine polaznika ormirane su za najviĹĄe 10 osoba, kako bi

edukator mogao svakom polazniku pruĹžiti im viĹĄe paĹžnje i prenijeti znanje. Ukoliko Ĺželite pripreme za akultet arhitekture ili likovnu akademiju, kod nas moĹžete dobiti potrebno znanje.

Polaznici su podijeljeni po starosnim skupinama, za samo poha anje nije potrebno imati nikakav materijal jer organizator LU osigurava sve (ĹĄta e-

laj, papir, boje, platna). Edukaciju vodi Viktorija Balog, akademska slikarica, pedagoĹĄki smjer, s iskustvom u radu u osnovnim ĹĄkolama od 7 godina i edukacijom u Ĺ CIS od samoga njenog po etka, odnosno tri godine. Cijena edukacije je 140 kn i pla a se za mjesec unaprijed. Organizator ĹĄkole je Toni FaĹžon, tel. 091 1313 988.

a sada su se radionice odrĹžavale na nekoliko lokacija u akovcu. Ali po utiscima svih sudionika i voditelja sve je proĹĄlo u najboljem redu. Svi programi odvijali su se bez ikakvih problema, ma i viĹĄe od toga, jer su svi bili stvarno zadovoljni i to nam na neki na in garantira da e Ĺ kola barem neko vrijeme ostati ovdje u akovcu.

S obzirom na to da se na prezentaciju Ĺ kole, koja je odrĹžana na prolje e, od Me imuraca gotovo nitko nije odazvao, ve a razlika nije bila ni na Ĺ koli jer se i nije baĹĄ prijavilo puno naĹĄih u itelja i zaljubljenika u kulturu medija. Izgleda da mi joĹĄ uvijek nismo svjesni koliko je zna ajna ova Ĺ kola. - To je to no, jer po mom miĹĄljenju ovo je jedna od najvaĹžnijih mani estacija ovdje u Hrvatskoj na tom planu. Sada se odrĹžala dvanaesta Ĺ kola po redu, no treba napomenuti da je povijest te ĹĄkole puno duĹža. Ona datira negdje u sedamdesete godine kada se zvala Ljetna filmska ĹĄkola. Na Ĺžalost, u vrijeme rata to je bilo prekinuto, ali vidimo da je kasnije ponovno krenula u ovom obliku. Ona je vaĹžna i zbog toga ĹĄto je ta medijska kultura zapravo sve prisutnija u naĹĄim Ĺživotima, a pogotovo u ĹĄkolama, ime je uloga te Ĺ kole tim bitnija jer svim zainteresiranima, od autora, nastavnika do zaljubljenika, omogu ava da steknu sve potrebno znanje, ĹĄto teorijsko, ĹĄto u prakti nim radionicama.

Mislim da je to jedan ĹĄiroki spektar programa i ja se nadam da e, ako se to zadrĹži u akovcu, sljede e godine i ljudi iz cijeloga ovog kraja iskoristiti tu prigodu, bilo da se uklju e direktno u rad same Ĺ kole ili da posje uju programe i projekcije koji su od ove godine slobodni za sve gra ane, istaknuo je Lukman. (mn)

14. rujna 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Autorica popularnih self-help knjiga objašnjava kako promijeniti ponašanje i razmišljanje da bismo bili uspješniji u vezi ili braku

Tatjana Divjak: Ljubav se može nau iti!

Kako prevladati bol, iscijeliti se i izgraditi emocionalni odnos temeljen na bliskosti? Što trebate nau iti da biste imali sre e u ljubavi? Razo aranje zbog neizbježnog prekida bolno je i teško narušava naše samopouzdanje i sliku o samome sebi. Što možemo nau iti iz takvog iskustva? Kako promijeniti svoje razmišljanje i ponašanje kako bi rezultat u emocionalnim odnosima bio druk iji?

Tatjana Divjak nudi odgovore na sva ova pitanja u svojoj novoj knjizi “Život nakon prekida veze”.

Ova knjiga vodi vas od trenutka bolnog prekida, preko osobne promjene i emocionalnog sazrijevanja, do izgradnje kvalitetnog i zrelog ljubavnog odnosa. Život nakon prekida veze odgovara na pitanje kako (prevladati bol, iscijeliti se, uspješno izgraditi odnos ...), a ne na pitanje zašto (zašto je bol nastala, zašto smo napušteni, zašto se sve to meni doga a ...).

Tatjana Divjak promovirala je Life Coaching kao metodu u Hrvatskoj i prva se u našoj zemlji po ela profesionalno baviti ovim zanimanjem. A što to ustvari jest, sama je objasnila: - Coach je stru njak koji e, u strukturiranim razgovorima i koriste i razli ite alate i tehnike, pomo i klijentu da osvijesti stvarne izazove u svojoj situaciji ili podru ju u kojem se osje a neispunjenim, te odredi svoje ciljeve, a zatim da postavi plan puta na ostvarenju tih ciljeva – a naj eš e je rije o promjeni koju klijent nije sam mogao ili znao ostvariti – te pri tome motivirati klijenta da pro e prve korake na svom putu do kvalitetnijeg i ispunjenijeg života i onda njime nastavi samostalno.

Coaching je iznimno e ikasna mteoda i vrlo je popularna na Zapadu, a postaje sve popularnija i kod nas. No, važno je re i da coach pomaže klijentu da prona e vlastita rješenja, a ne daje savjete.

Coach motivira, a ne mentorira, te se bavi radom s ljudima koji ne pate od poreme aja, pa su voljni i u mogu nosti preuzeti odgo-

Tatjana Divjak na promociji knjige “Život nakon prekida veze“

Što je najvažnije u životu?

Na pitanje što bi svima nama trebalo biti najvažnije u životu, Tatjana Divjak dala je zanimljiv odgovor: - Svatko ima svoju formulu. Najvažnije, po mom mišljenju, jest nau iti se uspore ivati samo sa sobom i svojim potencijalima, prihvatiti svoju nesavršenost, vornost za svoje odluke. - Obaveza za radom je ipak na strani klijenta, jer promjena ne dolazi sama od sebe. Kada me angažira osoba koje ne izvršava dogovorene zada e, prekidam coaching i predlažem da me kontaktira kada bude spremna na rad i promjenu. Spremnost klijenta na rad, naime, preduvjet je bez kojeg nema rezultata, isti e jedna od najpopularnijih hrvatskih self-help autorica.

Knjigama koje izdaje poga a “u sridu” Iza Tatjane Divjak danas su etiri knjige iz istog podru ja kojim se bavi: “Kako upravljati karijerom“, “Kako oja ati samopouzdanje u 7 dana”, “Male ideje za sretniji život” i posljednja “Život nakon prekida veze“. Sve one inspirirane su dugogodišnjim radom s klijentima i njihovim izazovima. Ovo je još jedan na in da pomogne ljudima, i to onima koji

živjeti svoje životne vrijednosti i radovati se im više je mogu e, a kada se ne možemo radovati, promijeniti sebe i svoj pogled na svijet koji nas okružuje, aktivno upravljati svojim životom, te tako od žrtve postati gospodarima svoga života. si možda ne mogu priuštiti svog life coacha, a reakcije na knjigu veoma su pozitivne.

— esto dobivam e-mail poruke od potpuno nepoznatih ljudi koji mi kažu da tekstovima koje pišem i knjigama koje sam izdala poga am ‘u sridu’. Prepoznaju se u tim situacijama, nalaze inspiraciju i podršku u njima. To me raduje i oboga uje moj duh.

Dobivam poruke i putem Facebooka kako mi je stil pisanja pitak, sadržaj dobro strukturiran, a predloženi alati i vježbe korisni. Što više treba autoru priru nika od zadovoljnih itatelja?! Sretna sam zbog toga i to me motivira na nastavak rada.

U današnje vrijeme takozvane “self-help“ knjige sve su popularnije, no ljudi puno više samo itaju i pokazuju želju da promijene život na bolje, a manje primjenjuju dobivene savjete.

Autorica nam je objasnila zašto je to tako. - Dva su bitna razloga

za estu neu inkovitost informacija koje puštamo u svoj sustav: prvi je injenica da nije dovoljno intelektualno ovladati nekom temom – treba je integrirati u svoj sustav, a drugi, po mom mišljenju, jest injenica da samo primjenom kroz mnoga ponavljanja onoga što smatramo korisnim za sebe možemo doživjeti promjenu uvjerenja i obrazaca.

Zakon inercije esto nas vrati u po etni položaj kada smo u krizi i pod stresom. Nerijetko je i rije o samosabotiranju zbog straha od promjene, ono što ponekad zovemo - strah od uspjeha. ovjek se onda zapita kako to uop e promijeniti … - Ja sam pristalica rada na sebi, a oni koji uvide da sami ne mogu na i rješenje neka potraže pomo , ili barem podršku i neka ne odustaju. Važno je ipak odrediti smjer i odabrati metodu, jer svaštarenje esto zna biti uzrokom nedovršavanja nekoga zapo etog procesa, otkrila nam je.

Ono emu istekne vrijeme treba nau iti otpustiti Ve smo spomenuli, posljednja knjiga Tatjane Divjak zove se “Život nakon prekida veze“. U njoj ona kaže da se ljubav može nau iti ... Može li se uistinu nau iti “ono nešto“ kako bi se imalo sre e u ljubavi i kako uop e izgraditi stabilnu vezu u današnjem svijetu gdje je sve ubrzano, pa tako i stvaranje i propadanje veza i brakova? - Nau ili smo i negativne stvari o ljubavi, zašto ne bismo mogli pozitivne? Bilo bi tužno ne pokušati promijeniti nešto što inimo, a daje nam neispunjavaju e ili negativne rezultate. Nije lako, to se mora priznati. I sama i dalje u im o ljubavi. Na svijetu je sedam milijardi ljudi, nisu baš svi nesretni. Znam ljude koji su vrlo sretni u ljubavi, u vrlo lijepim brakovima, a ono emu istekne vrijeme treba nau iti otpustiti.

I nadati se boljem!, objasnila je. (mn, foto: G. Stanzl/Pixsell)

OTVORENJE izložbe akove ke umjetnice

“Crte, trake i stolice” Kristine Horvat Blažinovi Prva izložba ove sezone u akove kom Centru za kulturu otvorit e se u etvrtak 16. rujna u 19 sati. Rije je o izložbi naše poznate umjetnice Kristine Horvat Blažinovi pod nazivom “Crte, trake i stolice”.

Kristina Horvat Blažinovi ro ena je 1970. godine u akovcu. Do kraja srednje škole poha ala je Školu animiranog ilma (ŠAF) akovec. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji za likovno umetnost in dizajn (ALUD) u Ljubljani, u klasi prof. Gustava Gnamuša, gdje je i magistrirala iz podru ja videa pod mentorstvom mr. art.

Dragana Sre a. Trenutno radi kao docentica na U iteljskom fakultetu Sveu ilišta u Za-

grebu, odsjek u akovcu, kao nositeljica kolegija: Likovna kultura, Metodika likovne kulture i Slikanje, na u iteljskom i odgojiteljskom studiju.

Osim toga, predaje i na Fakultetu organizacije i informatike (FOI) u Varaždinu, Sveu ilištu u Zagrebu, kao vanjska suradnica i nositeljica kolegija: Interdisciplinarni pristup vizualnoj i medijskoj kulturi.

Fundus njenih umjetni kih radova obuhva a slike, multimedijalne instalacije, ra unalne gra ike i video. Samostalno i skupno izlaže od 1993. u zemlji i inozemstvu. lanica je Hrvatskog udruženja likovnih umjetnika (HDLU).

Iz predgovora Motiv labirinta kao znak i ornament esto se ponavlja u Kristininim slikama, akvarelima, kolažima, i predstavlja jednu od ishodišnih to ka njezina rada, bilo da ga nalazimo kao aplicirani ornament na površini slike, više ili manje vidljiv, premazan slojevima boje, ili je mišljen kao sintakti ko prostorno na elo spajanja i razdvajanja, na što nas upu uje i performativ iz naslova ove izložbe.

Uz umjetni ka istraživanja i utjecaje iz širokog

polja vizualne kulture, elektroni ke umjetnosti, novih medija, softwarea, Interneta, do upotrebe predmeta iz svakodnevnog života, preko elemenata popularne kulture, masovnih medija i emblema konzumerizma, te slikarskih kodova geometrije i ekspresije, vizualni govor Kristine Horvat Blažinovi dodatno je odre en elementima njezinoga formalnog obrazovanja i profesionalnog angažmana.

ME UNARODNA suradnja fotoklubova triju država

Projekt e završiti izložbom u studenome Fotoklub akovec polako privodi kraju projekt me unarodne suradnje fotoklubova triju država, koji nosi naziv “Mura - rijeka koja nas spaja“. Fotoklub akovec kao idejni i organizacijski nositelj projekta, zajedno s partnerima u projektu, fotoklubom Nagykanisza iz Ma arske te fotoklubovima Murska Sobota i Lendava iz Slovenije, radi ve cijelu 2010. godinu.

Suradnja je zamišljena kao niz susreta kroz koje bi svaka strana predstavila svoj kraj, i to ne samo u pejzažnom smislu, nego bi se gostima/fotogra ima iz drugih država pokazivale i kulturne, povijesne, etnološke, na kraju krajeva i kulinarsko - enološke znamenitosti kraja, dakle, cjelokupna prezentacija nekog kraja.

Projekt je zapo et u sije nju ove godine kada su lanovi Fotokluba akovec ugostili ma arske i slovenske fotografe u Me imurju te im predstavili gornji dio Me imurja. Susreti su se po istom principu nastavili u Sloveniji i Ma arskoj.

Završni doga aj ovog projekta bit e izložba pod temom “Mura – rijeka koja nas spaja”, budu i da u projektu sudjeluju klubovi baš s podru ja županija kroz koje protje e rijeka Mura. Tematika izložbe ne e biti povezana samo s pejzažom, ve e motivi izložbe biti i ljudi, obi aji, tradicija, kulturna baština.

No, prije izložbe, ije otvaranje najavljuju za mjesec studeni, Fotoklub akovec organizirao je

piknik kako bi se sudionici u programu me usobno još malo bolje upoznali te u vrstili prijateljstva koja su stekli tijekom ove godine kroz koju provode program.

Piknik je bio organiziran prvi vikend u rujnu, a program cjelodnevnog druženja fotogra i iz triju država zapo eli su u Donjem Vidovcu kod hotela “Golf”, odakle su krenuli na prikaz obi aja ispiranja zlata iz Drave. Piknik se održavao kod stare karaule u Donjoj Dubravi koja se nalazi unutar parka prirode Veliki pažut. Fotogra i gosti iz Ma arske i Slovenije bili su oduševljeni ljepotom prirode u parku, te odli nom organizacijom piknika, pa se druženje fotografa iz triju država protegnulo do ve ernjih sati. (dd)

Fotografi kod Drave prate obi aj ispiranja zlata

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. rujna 2010.

Mlada pjeva ica Ena Pongrac niže uspjehe - odlazi u Hamburg na svjetski poznatu školu za mjuzikle

Pjevati mjuzikl, operu, pop ili jazz?

Nije bitno, glavno je da dolazi iz srca Kako je zapo ela studij opernog pjevanja u Grazu, Ena je odlu ila još godinu dana ostati u Grazu, a nakon završene druge godine studija, odnosno 4. semestra, prebaciti studij opernog pjevanja u Hamburg te tamo redovno upisati 5. semestar i paralelno studirati mjuzikl na Stage School. Mi pak smo iskoristili prili-

U mjuziklu se nalazi umjerenost • Trenutno studiraš operno pjevanje u Grazu. Prošlo je malo više od godinu dana otkako si tamo. Kako si se snašla na faksu?

— Na faksu je super! Puno u im, upijam. Prvu sam se godinu dosta borila s jezikom, jer sam trebala položiti njema ki jezik u roku od 2 semestra kako bih mogla nastaviti školovanje.

Bilo je poprili no teško, ali i to smo izgurali. Sad dalje samo faks.

imali samo pola sata pauze za kratki ru ak. Tako da je bilo ‘punom parom naprijed’. (smijeh) A zadnji dan izvodili smo mjuzikl u kazalištu i nakon toga bio je službeni dio u kojem su dodijelili pozivnice za školu. Stipendija se dodjeljuje samo jedna na godinu i pripala je meni.

• ini mi se da su mjuzikli sve popularniji – nakon serije ilmova High school musical, Dream Girls, Hairspray, Sweeny Toda i Nine, trenutno jedna od najpopu-

od opere, to je ipak fah koji sam odabrala i koji želim završiti.

Za uspjeh je potrebna vježba, vježba i još malo vježbe • U mjuziklu eš morati znati i glumiti i plesati. Kako ti idu ta podru ja? Što ti predstavlja ve i izazov?

— Smatram da na tome treba raditi, naravno, kao i na pjevanju. Ali da mi predstavljaju neki problem, ne bih baš rekla.

Barem nisu do sad. Volim ples isto kao i glumu, a u kombinaciji

- Bih li radije glumila pozitivne ili negativne likove? Ne bih opredijelila ni za jednu stranu, pošto mi u stvarnom životu obje leže

N

eka se samo netko usudi re i da Me imurje nema kvalitetnih mladih pjeva a.

Posljednja u nizu uspješnih mladih budu ih školovanih glazbenica je Ena Pongrac, koja sigurnim korakom kora a k blistavoj pjeva koj karijeri. Prošle godine pisali smo o tome kako je upisala studij opernog pjevanja u Grazu, tek je malo više od 364 dana prošlo, a eto nje s novim uspjehom.

Naime, ovo ljeto, to nije, od 20. do 26. srpnja, Ena je bila u Hamburgu, gdje je polagala prijemni ispit u Stage School, privatnoj školi sa svjetski poznatom reputacijom u polju mjuzikla, što je oduvijek bio njen san.

Ondje se prijemni ispiti ina e održavaju od po etka travnja do kraja srpnja, putem radionica.

U svakom mjesecu po 2 grupe u kojima je u prosjeku od 80 do 100 studenata po grupi. Na radionicama koje traju do dva tjedna, a obuhva aju pjevanje, ples i glumu, stru ni žiri odabire samo jednog studenta na godinu, kojeg e stipendirati u vidu pla ene školarine za cijelu godinu. Važno je spomenuti da školarina za jedan mjesec studiranja na ovoj školi iznosi pozamašnih 8.000 eura!

Ove godine kroz te radionice prošlo je oko 700 studenata. U Eninoj grupi bilo ih je ak stotinu. No to nije zaustavilo našu pjeva ku nadu, jer je pokazala sve što zna i umije te time impresionirala žiri koji je odlu io ovogodišnju stipendiju dodijeliti upravo njoj! Time je Ena nedvojbeno pokazala i dokazala da je vrlo rijedak talent i da joj predstoji zvjezdana karijera. Gdje god da se pojavi i zapjeva, svojim glasom o ara publiku.

- Za dvadeset godina vidim se u kazalištu na pozornici, kaže Ena Pongrac

ku i porazgovarali s njim o uzbudljivim novostima u njenom životu ...

• Tko je najviše utjecao na to da si se odlu ila posvetiti glazbi?

— Pa, recimo da je to bila moja vlastita odluka, pošto se u mojoj obitelji nitko nije bavio glazbom. Ali naravno da je cijela moja familija podržala moju odluku, prate me u stopu, brinu se za mene, na svakom su nastupu, isto kao i moji prijatelji.

• Tvoje prve zapaženije glazbene istupe mogli smo vidjeti u Pjeva kom zboru ‘Josip Štolcer Slavenski’, gdje si esto nastupala kao solistica. Kako je bilo pjevati s jednim od svjetski najboljih zborova?

— Drago mi je da ste spomenuli najbolji zbor na svijetu.

Iskustva koja sam stekla pjevaju i u zboru puno su mi pomogla i pjevati s jednim od najboljih zborova svijeta stvarno je jedna posebna ast i nezaboravno iskustvo. Ovom bih prilikom pozdravila dirigenticu gradskog zbora Senku Bašek - Šamec koja je uvelike pridonijela mom glazbenom statusu.

• I nije prošlo ni godinu dana, a ti ve nižeš uspjehe.

Odlaziš u Hamburg u Stage School, renomiranu školu za mjuzikle. Ispri aj mi nešto više o tome ...

— Pa, to je kako ste ve i sami naglasili, ‘mjuziklska’ škola u kojoj se u i kako uskladiti ples, glumu i pjevanje. Ja sam se prijavila za radionicu tzv. Stage School Workshop koja traje 7 dana i može poslužiti kao zamjena za prijemni ispit. U toku tih 7 dana nas stotinjak bilo je podijeljeno u 6 grupa i radilo se na nekom izmišljenom mjuziklu. Raspored je bio prili no naporan, škola je po injala u 9 ujutro i završavala u 19, s time da smo

larnijih serija diljem svijeta je Glee, koja je ustvari mjuzikl. Je li i to nekako utjecalo na tebe da se odlu iš na ovaj korak?

— Ne, mislim da to nije baš povezano s mojom odlukom. Mjuzikl je uvijek bio neka sredina izme u opere, kojom se sad bavim, i pop glazbe, kojom sam se bavila prije. Tako da u njemu pronalazim neku umjerenost.

• Što e biti s fakultetom u Grazu?

— Ovaj fakultet nastavit u i u Hamburgu. Zna i studirat u paralelno mjuzikl i operu, prebaciti predmete koje sam položila i tamo samo nastaviti. Ne planiram odustati

Prva pla a i i e za sestrino školovanje i odje u • Mi uop e ne sumnjamo da eš uspjeti i dobivati uloge u mjuziklima, ali i angažmane kao operna pjeva ica. Na što planiraš potrošiti svoju prvu pla u kada je dobiješ?

— E, nemam ti pojma.

Pola u dati roditeljima da ulože u sestrino školovanje, a pola u potrošiti ... na što drugo nego na odje u. (smijeh)

s pjevanjem to je pravo savršenstvo. Di eš bolje!

• Kakve bi uloge najradije igrala? Dobrice ili one malo zlo estije likove?

— (smijeh) Dobro pitanje.

Natjeralo me na razmišljanje ...

Ali mislim da se ne bih opredijelila ni za jednu stranu, pošto mi u stvarnom životu obje leže. (smijeh) • Do sad si koketirala s razli itim glazbenim stilovima, a sada vidimo da si se odlu ila za mjuzikle. Je li to ono što bi htjela raditi? Ili si otvorena i za druga ije vidove glazbe?

— Da, istina, isprobala sam svašta, ali nisam još opredijeljena. Želim završiti opernu školu i onu za mjuzikle. To e mi dati najviše opcija za daljnji razvoj i posao. Otvorena sam za sve opcije.

• Kako se pripremaš za nastupe? Neki posebni rituali?

— Vježba, vježba, vježba, vježba. Pomolimo se. (smijeh) • Znamo da su mediji prili no okrutni kada se radi o pisanju o poznatim osobama. S obzirom na to da biraš

profesiju koja je javna, jesi li spremna na to da eš jednog dana biti pod pove alom javnosti?

— Pa, pripremam se ve polako na to, ali smatram da to ima svojih prednosti isto kao i mana. Tako da svako zlo za neko dobro.

Iskrena. Optimisti na.

Tvrdoglava. Uporna.

Svoja.

• Što ti od glazbe slušaš?

— E, tu stvarno nema ega nema, od doma e do strane, od klasike pa do popa, jazza ...

• Kad bi se morala opisati u pet rije i, koje bi otprilike pogodile tvoju osobnost?

— Hm ... Iskrena. Optimisti na. Tvrdoglava. Uporna.

Svoja.

• Ne emo okolišati, ti si jako lijepa djevojka. Koliko ti je to pomoglo ili možda ak i odmoglo u ostvarivanju zacrtanih ciljeva?

— (smijeh) Pa ... samo u re i da ima to ponekad svojih ari.

• S obzirom na to da si poprili no zaposlena s mnogobrojnim obavezama, pati li ti društveni život? Kako nalaziš vremena za tebi drage ljude?

— Lagala bih ti kad bi rekla da ne pati, ali ja se trudim na i vremena za svakog. Zato kad god imam nešto slobodnog vremena visim po kavama.

• Gdje se vidiš za 20 godina?

— U kazalištu. Na pozornici. Kojoj? Nemam pojma. Gdje?

Nemam pojma. S kim? Nemam pojma. Jedino ti mogu re i da u sto posto imati mikrofon u ruci i raditi ono sto najviše volim, i što me ispunjava. Pjevati mjuzikl, operu, pop, jazz? Nije bitno.

Glavno da dolazi iz srca i uva ovaj osmjeh koji nosim. (mn)

Dvoje iz Galileje prelili kap • Tebe je ustvari akove ka publika ve imala prilike vidjeti u mjuziklu.

Glumila si u produkciji Cornerstone Arts teatra, u mjuziklu ‘Dvoje iz Galileje’, gdje si igrala glavnu ulogu Marije. Kakvo ti je bilo to iskustvo?

— To je bilo jedno predivno iskustvo koje bi u svakom slu aju željela ponoviti.

Sura ivala sam s predivnim ljudima, u predivnom mjuziklu. To je možda bila ona kap koja me natjerala na ovaj veliki korak prema mjuziklu.

14. rujna 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SNIMLJENA ANGEL KAMPANJA JESEN - ZIMA 2010./2011.

suradnik asopisa “Cosmopolitan”, Story i Gala style, portala moda.hr, te fotograf mnogih kampanja hrvatskih modnih ku a.

Jasmina Arnautovi iz akovca je stilizirala, šminkala i frizirala manekenku Petru Budimli iz zagreba ke agencije “Talia model”, kako bi je što bolje transformirala u razli ita lica triju ženskih Angel kolekcija.

Jasmina je modna dizajnerica koja stilizira za ve inu hrvatskih modnih asopisa, portal moda.hr, te na snimanjima brojnih kampanja i TV reklama.

Lice muške kolekcije CARGO by ANGEL je Denis Lesjak iz akovca, student Pravnog fakulteta u Rijeci i osvaja seniorskoga ekipnog državnog zlata u kara-

Denis i Petra zaštitna lica kampanje Modna ku a “Angel” iz Belice ija je za etnica i vlaBelice, snica Ruža urkin, završila je ovih dana snimanje fotogra ija za kampanju svojih novih jesensko - zimskih kolekcija. Zbog velikog izbora modela iz ženskih kolekcija ANGEL WOMAN, ANGEL MAMA, STAGE by ANGEL i muške CARGO by

ANGEL, pripreme i snimanje u Zagrebu trajali su nekoliko dana.

Snimanje je održano na lokacijama oko parka Zrinjevac, a ve im dijelom je za realizaciju kampanje zaslužna me imurska ekipa koja karijeru gradi u Zagrebu. Fotograf je bio Goran ižmešija iz Donje Dubrave,

teu, koji u slobodno vrijeme piše poeziju i bavi se manekenstvom, pa je nedavno osvanuo i u Cosmopolitanovoj rubrici “Bezobrazno zgodan“.

Me imurske novine premijerno, prije svih medija, predstavljaju dvije fotogra ije na temu “Susret“, na kojima Petra nosi mladena ku kolekciju STAGE by ANGEL, a Denis mušku CARGO by ANGEL. Modeli iz nove kolekcije ve se mogu prona i u Angel shopovima u akovcu, Kralja Tomislava 3, u Zagrebu, Masarykova 15, te Angel outlet shopovima u Belici, J. Slavenskog 5, i Varaždinu, Kukuljevi eva 42, gdje možete nabaviti i modele koje ste propustili prethodnih sezona. (foto: Goran ižmešija)

Sedamnaesta godišnjica akove kih mažoretkinja

PO INJE KONCERTNA SEZONA u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin

akovec doma in Državnog prvenstva mažoretkinja

Sezonu otvara Miroslav Škoro 25. rujna

akove ke mažoretkinje ve dugi niz godina svojim odli nim rezultatima spadaju u sam vrh kulturnih zbivanja u me imurskom kraju, a i šire. Uz potporu Grada akovca, Me imurske županije i Graditeljske škole akovec, sedamnaestu godišnjicu rada Udruge okrunit e organizacijom 15. Državnog prvenstva u mažoretu i 10. Državnog prvenstva u twirlingu.

Državno prvenstvo održat e se od 25. do 27. ožujka idu e godine, a na njemu e sudjelovati ekipe iz etrdesetak gradova, odnosno oko tisu u natjecateljica i natjecatelja koji e u tri dana brojnim nastupima i pozitivnom mladena kom energijom, željni novih uspjeha, pridonijeti daljnjoj popularizaciji mažoret plesa i twirlinga na ovom dijelu Lijepe naše.

Ova izuzetna ast koju je akovec dobio doma instvom prvenstva izglasovana je na redovnoj skupštini HRSAM-a i HTS-a, održanoj na Plitvi kim jezerima.

Pred svojom publikom akove ke e mažoretkinje pokušati ostvariti što bolje rezultate akove ke mažoretkinje pred svojom publikom predstavit e se s tri svoja sastava, koje vode trenerice Smiljana Nedeljko i Iva Prprovi , te pred svojom publikom pokušati ostvariti što bolje rezultate.

Djevojke mukotrpno treniraju po pet i više sati tjedno te se iskreno nadaju da uspjeh ne e izostati.

Ovim putem pozivaju se sve djevoj ice u dobi od 5 do 8 godina da se priklju e radu Udruge, koja e tijekom mjeseca rujna vršiti upise, svaki ponedjeljak i petak od 19 do 20 sati u prostorijama Doma amatera, S. Radi a 1, akovec, a za sve dodatne informacije mogu se obratiti na broj telefona 098 9360189.

Prošli je tjedan u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin održana konferencija za novinare na kojoj je najavljena nadolaze a koncertna sezona jesen/zima 2010. i prvi koncert sezone, koji e 25. rujna održati Miroslav Škoro.

U svom prvom posjetu varaždinskoj “areni “, Škoro je zahvalio organizatorima što e upravo on otvoriti novu sezonu. - Imate prekrasnu dvoranu, prvi sam put ovdje i fasciniran sam svime što sam vidio, a vidio sam samo mali dio. Jesen je baš nekako moje godišnje doba, i zato mi je posebno drago što baš u jesen imam prilike do i u grad na Dravi, jer sam ja zapravo par stotina kilometara nizvodno, i na neki na in pijemo tu istu vodu koja kola našim žilama, rekao je tom prigodom poznati pjeva .

Posebni gosti koncerta bit e Žiga&Bandisti - Na koncertu emo izvoditi naš standardni repertoar, potrudit emo se napraviti jednu proširenu verziju orkestra, tako da se ovoj publici predstavimo na jedan

Sezonu jesen/zima u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin otvorit e Miroslav Škoro na in koji ona i ovaj kraj zaslužuju.

Znam da znate cijeniti dobru glazbu i dobru zabavu. U principu, do sada nisam još napravio pravi veliki koncert u Varaždinu, ali emo to ispraviti ovim koncertom i on e na neki na in biti presjek dosadašnjeg rada s osvrtom na posljednji album ‘Moje boje’, rekao je pjeva , dodavši da e koncert u neku ruku biti i promocija njegove autobiogra ije.

- Napisao sam jednu knjigu o sebi jer sebe vjerojatno najbolje poznajem,

prvenstveno zbog želje da malo demisti iciram neke stvari i da neke stvari pojasnimo, pa e na neki na in ovaj koncert biti i promocija te autobiogra ije ‘Stoput bih isto ponovo’. Silno sam ponosan na injenicu da sam krenuo iz nekakvog minusa, iz jednoga malog mjesta pored Osijeka, a evo danas imam prilike sjediti u jednoj krasnoj dvorani u Varaždinu i praviti se važan kako u imati solisti ki koncert ovdje, završio je pjeva .

Posebni gosti koncerta bit e Žiga&Bandisti. Žiga je novinarima rekao da je iznimno sretan što je prepoznata sinergija njegove i Škorine glazbe, te da e ovaj nastup biti svojevrsna to ka na “i “ njihove dosadašnje suradnje.

Koncert je zakazan za 25. rujna u 20 sati, a nakon koncerta u šatoru ispred ulaza u parter održat e se i after party. Cijena ulaznice u pretprodaji bit e 60 kn, a na dan koncerta 80, i za parter i za tribine.

Mogu se kupiti na prodajnim mjestima Tiska, u gareni h i brojnim ka i ima. (bš)

IZMJENA PROGRAMA u Prostoru 18. rujna PONOVNO OTVOREN Beauty centar Dolly

Brojni posjetitelji izrazili zadovoljstvo otvorenjem salona Povodom otvorenja Beauty centra Dolly, prošle je subote održana proslava kojom se obilježio ponovni po etak rada. Mala proslava i domjenak pretvorili su se u ugodno druženje do kasnih sati, kojim su brojni posjetitelji željeli izraziti zadovoljstvo otvorenjem frizerskog salona, ije usluge rado koriste. Osim frizerskih usluga, beauty centar na adresi Kralja Tomislava 20 nudi i uslugu ugradnje umjetnih noktiju, dok sve dodatne informacije možete saznati na broj telefona 040/ 310-241. (foto: zvrzan)

Red Hot Chili Peppers Real tribute umjesto Guns N’ Rosesa Za ovu subotu najavljen koncert Guns N’ Roses Real Tribute benda otkazan je zbog zdravstvenih problema pjeva a grupe.

Ipak, organizatori su se pobrinuli da ljubitelji rocka u nedostatku izbora ne ostanu prikovani za televizijske ekrane, ve im nude još jedan bend Real tribute etikete – Red Hot Chili Peppers Real tribute.

Bend je ina e ve svirao u Prostoru u sije nju ove godine, ali je zbog nesretnog i uspavanog nedjeljnog termina prošao prili no nezamije en. Ovaj put to, nadamo se, ne e biti slu aj, jer se za subotnji izlazak nudi provod uz najbolje pjesme Peppersa s najboljim mogu im tribute bendom.

Tu titulu svakako mogu potvrditi oni koji su prisustvovali njihovom prošlom koncertu u akovcu.

Bend iz projekta Real tribute (www.realtribute.org - najbolji tribute bendovi na ovim prostorima) napunio je mnoge klubove na ovim prostorima i svirao na podosta festivala. Osim sjajnoga glazbenog,

o ekuje vas još bolji scenski nastup te puno energije na pozornici.

Kao predgrupa svirat e u akovcu, a i šire, dobro poznati akove ki rock bend NAP. Koncert po inje u 22 sata, a cijena ulaznice je 30 kn.

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 784

Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA

Goran Tribuson - “Ku a u kojoj stanuje vrag”

Dobitnice iz prošlog broja: Sonja Kolari iz Novog Sela Rok i Žaklina Hajdarovi iz akovca.

KNJIGA TJEDNA

Chinua Achebe “Svijet se raspada”

Ime i prezime: Adresa:

Ciklus knjiga Gorana Tribusona nastavljamo romanom “Ku a u kojoj stanuje vrag” koji je po atmos eri, crnom humoru i galeriji neobi nih likova možda najsli niji njegovom “peri erijskom kvartetu” Klub obožavatelja. Opet je radnja smještena u neki peri erijski kvart, u ijem zapuštenom pejzažu prepoznajemo sve socijalne pretvorbe našeg vremena i upoznajemo atipi ne stanovnike udnih biografija. Uzbudljiv zaplet, crni humor, dojmljivi likovi – sve su to odlike novog romana pravoga pripovjeda kog majstora suvremene proze ...

Tribuson je snažnim crnohumornim potezima do kraja karikirao svoje likove i njihovu svakodnevnicu, a u njegovom se novom romanu doista doga aju svakakve “nezgode” - umire se i ubija greškom, iskopavaju se kosturi, kradu tajne mape, obolijeva od udnog dermatitisa, pada u grobnice, ima tu i seksa u grobljanskoj atmos eri – sve u svemu, pregršt motiva kakvih se ne bi posramio ni Zoran Feri u najboljim danima. Plinara i doga aji koje Tribuson opisuje neka su vrsta modela tipi ne hrvatske socijalne zbilje u malom, u kojoj se naglašenim crnim humorom hiperboliziraju prepoznatljive neuralgi ne to ke, pa u sveop oj karnevalizaciji ak i zatvor postaje poželjnim mjestom spasa od nevjerojatnih apsurda i opa ina kakve se uredno, gotovo

14. rujna 2010.

- Roman nigerijskog romanopisca jedan je od sto najboljih i najvažnijih u 20. stolje u Okonkwo je najve i živu i hrva i ratnik Umuofije, skupine sela plemena Ibo. Njegova slava širi se diljem zemlje kao šumski požar kada puše harmatan. Ugled i poštovanje u svome rodu stekao je teškim i napornim radom. No, kada slu ajno ubije ovjeka iz istoga roda, svijet se po inje raspadati.

Vrativši se iz progonstva, zatje e u svome selu krš anske misionare i kolonijalne upravitelje. Temelji njegova svijeta polako se urušavaju te mu ne preostaje ništa drugo nego srljati u tragediju.

Klasik u svakome pogledu, ovaj mo an i lucidno ironi an roman promijenio je a ri ku i svjetsku književnost, te prvi put omogu io da A riku vidimo o ima crnog ovjeka. A taj je prikaz iskren i samokriti an.

Objavljen 1958. godine, prodan u više od deset milijuna primjeraka i preveden na pedeset svjetskih jezika, “Svijet se raspada” ostaje i danas uzbudljiva pripovijest o ponosnom i nemo nom ovjeku koji svjedo i propasti svojega naroda.

Chinua Achebe nigerijski je romanopisac i pjesnik ro en

1930. godine u Ogidi. Školovao se na Državnom sveu ilištu u Umuahiji te na Sveu ilištu u Ibadanu u Nigeriji, a diplomirao je u Londonu. Književnu karijeru zapo eo je 1950. godine te je bio jedan od najvažnijih predstavnika novoga književnog vala koji se oslanjao na usmenu tradiciju plemena i uro enika.

Napisao je više od dvadeset knjiga - romana, novela, eseja i zbirki pjesama - a najpoznatiji ostaje po romanu prvijencu “Svijet se raspada”, naj itanijoj knjizi u povijesti a ri ke

književnosti. Slijede romani “No Longer at Ease” (1960.) i “Arrow o God” (1964.) koji povezani tematikom i likovima ine tzv. a ri ku trilogiju.

Chinua Achebe dobitnik je brojnih po asnih doktorata i književnih nagrada, kako za pojedina na djela, tako i za sveukupno stvaralaštvo, od kojih se isti e prestižna nagrada “International Man Booker 2007.“. U brojnim pokušajima zbrajanja i oduzimanja književne povijesti, “Svijet se raspada” jedan je od sto najboljih i najvažnijih romana 20. stolje a.

ALBUM TJEDNA

svakodnevno, doga aju na slobodi, u plinarskoj stvarnosti.

Goran Tribuson ro en je 6. kolovoza 1948. u Bjelovaru, živi i radi u Zagrebu. Prvu knjigu kratkih pri a “Zavjera kartogra a” objavio je 1972., a potom još niz novelisti kih zbirki (Praška smrt, Raj za pse, Spava a kola, Klasici na ekranu, Zvijezda kabarea), kao i izabrane pri e “Osmi okular”. Jedan od najproduktivnijih i naj itanijih hrvatskih prozaika napisao je i niz romana objavljivanih u nekoliko izdanja (Snijeg u Heidelbergu, uješ li nas Frido Štern, Ruski rulet, Polagana predaja, Legija stranaca, Zavirivanje, Uzvratni susret, Made in U.S.A., Povijest pornografije, Siva zona. Potonulo groblje, Dublja strana zaljeva, Sanatorij, No na smjena, Bijesne lisice, Ne dao Bog ve eg zla, Gorka okolada), kao i autobiogra sku trilogiju (Rani dani, Trava i korov i Mrtva priroda).

Ovaj tjedan dva sretna itatelja mogu osvojiti primjerak romana “Ku a u kojoj stanuje vrag” Gorana Tribusona.

R.E.M. - “Fables of the Reconstruction” Svaka velika grupa ima jedan album oko kojeg se lome koplja: kod The Beatlesa to je “White Album”, kod Stonesa je “Their Satanic Majesties Request”, a kod R.E.M. “Fables o the Reconstruction”.

Poznat i pod duljim imenom “Fables o the Reconstruction o the Fables”, ovaj album ve na prvo slušanje obavještava da je rije o ne em razbijenom, pa nanovo izgra enom. Pjesme su se stvarale pod pritiskom, od poludovršenih ideja, za razliku od albuma prethodnika gdje su napisane, isprobane i razra ene u koncertnom kontekstu.

Na ovom albumu glazbene ideje zbirka su uspješna putovanja u nepoznato, a junaci stihova pjeva a Michaela Stipea

Popis pjesama WEB PREPORUKA

Internet Bird Collection - ibc.lynxeds.com

1. Feeling Gravitys Pull; 2. Maps and Legends; 3.

Driver 8; 4. Li e and How to Live It; 5. Old Man Kensey; 6.

Cant Get There rom Here; 7. Green Grow the Rushes; 8. Kohoutek; 9. Auctioneer (Another Engine); 10. Good Advices; 11. Wendell Gee

nešto su sumorniji, kao da gacaju po blatu neke selendre u vukoljubini ameri kog Juga. Ono što je na “Reckoningu” navijestila pjesma “Time A ter Time”, sada smo dobili kompletan album pomalo na tragu britanskog olka (tijekom slušanja esto zvoni ime Richard Thompson), ali i studiju samo e ljudi odba enih od ne pretjerano tolerantne sredine.

Gitarist Peter Buck prisje a se snimanja albuma u Londonu pod kontrolnom palicom Joea Boyda: za razliku od tople domicilne Georgie, u Londonu kada nije sniježilo padala je kiša.

Buck je pio kao smuk, a ni ostatak benda nije bio u veselijem raspoloženju.

Unutar studija stvari tako er nisu najbolje štimale: dok su prethodni producenti Don Dixon i Mitch Easter davali bendu dosta slobode i polagali na spontanost, Boyd je volio per ekcionisti ki peglati zvuk. Demo snimke na bonus disku svjedo e da je na nesvjesnoj razini bend imao kakav - takav okus i da je Boyd vrlo pristojno nadogradio ono emu je bend na ovaj ili onaj na in težio.

Ipak, Boyd e suzdržano džentlmenski naglasiti: “Kao pro esionalac mogu re i da sam

ispunio unkciju jer se album dobro prodavao (najbolje od sva tri albuma do tada, op.a.), tako da se može re i da je to uspjeh, ali znam da bend tu plo u nije volio. To je o ito razo aranje za mene. Lijepo smo se slagali tijekom snimanja, ali mislim da su jedva ekali da odu iz Engleske i da na sve to misle da je to udna pri a. Trudio sam se uživati kao zaposlenik, ali završilo je razo aranjem da nisam zadovoljio svoje poslodavce“, rekao je Tony Fletcher za knjigu “Remarks The Story o R.E.M.”.

Unutar knjižice koja prati ovogodišnje deluxe reizdanje Buck navodi: “Zbog nekog razloga, ljudi misle da lanovi grupe ne vole ovu plo u. To nije istina. To je gusta, atmos eri na i zlokobna plo a koja stvara svoj mali udan svijet, nelogi an, ali primamljiv“.

Sa sadašnje to ke gledišta “Fables o the Reconstruction” zvu i kao primjer kako napraviti eksperimentalnu plo u, a da se diskogra ska ku a previše ne zabrine (unato tome, u IRS-u su se svejedno brinuli). Prisustvo 4 - 5 pristupa nijih pjesama stvara izvrstan balans s hermeti nijim temama, tako da kao cjelina zadržava osnovnu nit i

prohodnost. Iako je bilo dosta neslaganja oko toga što i kako s “Fables o the Reconstruction”, eksperimenti su ovaj put bili uspješni, a za one kojima je i to bilo previše, aduti “Driver 8”, “Can’t Get There From Here”, ili “Green Grow The Rushes” vrsto su držali sponu sa starim albumima grupe R.E.M. Ono što ih nije ubilo tijekom snimanja “Fables o the Reconstruction”, grupu je definitivno oja alo. Slijedom narednih albuma R.E.M. e s(p)retno vratiti kormilo i ponovno osvijestiti svoj glazbeni okus, a “Fables o the Reconstruction” ostaje enigmati no izdanje koje e i 25 godina nakon inicijalnog objavljivanja golicati maštu slušatelja i poticati ga na razli ite interpretacije pjesama. Tmurnoj i depresivnoj atmos eri R.E.M. e se vratiti 1992. prilikom stvaranja svog remekdjela, albuma “Automatic For The People”. Ali to je ve druga pri a.

(Zoran Tu kar, preuzeto s portala: Muzika.hr)

INTERNET I RA UNALA

Nadograditi staro ili kupiti novo?

Volite li promatrati ptice i slušati njihov pjev, sigurno e vam se svidjeti i ovotjedna web preporuka. Rije je o jedinstvenom projektu iji je cilj na jednom mjestu sakupiti sve vezano uz ptice.

Internet Bird Collection je web stranica posve ena pticama. Ako vas zanima nešto o odre enoj vrsti, poput izgleda ili glasanja, IBC je prava adresa za vas. U pitanju je pregledna, enciklopedijska kolekcija pti jih

zvukova, slika i videomaterijala, dostupna javnosti bez naplate.

Tisu e pti jih vrsta sortirane su prema regiji, vrsti, rodu i porodici. Svaka ptica zastupljena je uz kratki opis, otografiju te priloženi audio i video materijal. Ve ina resursa ustupljena je od strane entuzijasta širom svijeta.

U tome se krije i najve a ljepota ove stranice. IBC vam omogu ava da preko Interneta upoznate pti je vrste iz razli itih krajeva svijeta, koje možda nikad ne ete vidjeti uživo.

Tehnologija vezana uz ra unala razvija se velikom brzinom i esto se zna re i za nekoliko godina staro ra unalo da je ve prestaro i neupotrjebljivo. No, je li to zaista tako? Novo ra unalo gotovo e uvijek biti brže, ve ih mogu nosti i, što ponekad zna biti presudno, dolazi s jamstvom - ali e isto tako njegova kupovina biti dosta ve i financijski trošak od nadogradnje starog ra unala. Što ustvari ra unalo ini zastarjelim i neprikladnim za daljnji rad? Naj eš e je to brzina rada što i ne mora biti vezano uz njegove komponente - s vremenom se ra unalo zna usporiti iz razli itih razloga; od koli ine podataka do nemarnog upravljanja i zatrpanosti programima koji nam nisu po-

trebni. U ve ini slu ajeva, ukoliko se radi o ra unalu starom do par godina, ovo je rješivo uz nekoliko sati na servisu - iš enje nepotrebnih podataka i optimizacija rada sustava vratit e starom ra unalu brzinu kakvo je imalo kad je kupljeno novo. Nadogradnja uz relativno mala ulaganja, što se ti e komponenti kao što su memorija i diskovi, može dovoljno osvježiti u inkovitost starog ra unala da je usporedivo s novijim ra unalima.

U slu aju da je ra unalo prestaro za nadogradnju (uglavnom ra unala starija od 6 do 8 godina, ali ovisi i o ra unalu), a niste zadovoljni njegovim radom, ne preostaje vam drugo nego razmišljati o kupnji novog ra unala - a za staro još uvijek možete na i svoju na-

mjenu, od upotrebe za manje zahtjevne korisnike do prenamjene, npr. u svrhu zasebnog Internet i e-mail preglednika.

Prilikom odluke o kupovini novog ra unala ura unajte i cijenu so tvera - programe i operativni sustav sa starog ra unala uglavnom nije dozvoljeno premještati na novo, ve su vezani uz staro po uvjetima licence, te je stoga potrebno kupiti novi so tver uz novo ra unalo. Kako bi radni vijek novog ra unala bio im duži, umjesto najslabijih (najje tinijih) modela radije se odlu ite za nešto naprednije modele - na ovaj ete na in sljede u kupovinu mo i odgoditi za godinu do dvije.

I za kraj - na novim ra unalima se, kao i na starim, znaju dogoditi

kvarovi; iako je popravak što se ti e hardvera kod novih pokriven jamstvom, nemojte zaboraviti redovno pohranjivati važne podatke na sigurno mjesto putem backupa, ali isto tako i redovno ga održavati kako bi vam služilo im duže.

Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

14. rujna 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MOJ LJUBIMAC MARMADUKE MARMADUKE obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski Režija: Tom Dey Uloge/Glasovi: Hrvoje Klobu ar, Hana Hegeduši , Robert Ugrina, Dražen Šivak, Ivan Jon i , Ozren Grabari , Pjer Meni anin Poznati stripovski junak pas Marmaduke stiže na velike ekrane! Obitelj iz predgra a dolazi u novo susjedstvo, zajedno sa svojim ogromnim ljubimcom, psom Marmaduke-

NAGRADNO PITANJE AROBNJAKOV U ENIK THE SORCERERS APPRENTICE akcijska komi na antazija Režija: Jon Turteltaub Uloge: Nicolas Cage, Jay Baruchel, Monica Bellucci, Al red Molina

om, koji ima nevjerojatnu sklonost za izazivanjem kaosa gdje god se pojavi.

Urnebes po inje kada se naš junak mora uklopiti u novo društvo. Za sve uzraste.

(tri besplatne posudbe)

utorak, 14.9.

“Pri a o prvaku” je:

18.00 AROBNJAKOV U ENIK

1. drama prema istinitoj pri i 2. muzi ki film 3. dokumentarni film

glazbeni romanti ni ilm

srijeda, 15.9.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

etvrtak, 16.9.

Odgovor: ___________________________

18.00 MOJ LJUBIMAC MARMADUKE MARMADUKE

Ime i prezime: ______________________

Balthazar Blake je arobnjak na suvremenom Manhattanu koji pokušava obraniti grad od svog vje nog neprijatelja Maxima Horvatha. No, za tako velik pothvat potrebna mu je pomo , stoga regrutira Davea Stutlera, na prvi pogled sasvim prosje nog mladi a. Iako protiv svoje volje postaje arobnjakov šti enik, Dave posjeduje

veliki skriveni potencijal za aroliju, a nakon što na brzinu biva upu en u umjetnost i znanost magije, postaje arobnjakov saveznik u borbi protiv sila tame. Dave e morati skupiti svu svoju hrabrost kako bi preživio obuku, spasio grad i osvojio djevojku dok postaje arobnjakov u enik. Preporu ujemo starijima od 10 godina.

DVD, BLUE RAY IZLOG

________ _____________________________

petak, 17.9. obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski

20.00 IMAGINARIJ DR. PARNASSUSA avanturisti ka antazija

1. SVI SMO SUPER 2. OZBILJAN OVJEK

subota, 18.9.

3. NAREDNIK JAMES

18.00 MOJ LJUBIMAC MARMADUKE

4. SMRTONOSNI OKRŠAJ

obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski

7. KUTIJA

nedjelja, 19.9.

9. ALISA U ZEMLJI UDESA

IZ PARIZA S LJUBAVLJU

HVALA TI ZA LJUBAV

Nabrijani akcijski triler redatelja Pierrea Morela (“96 sati”) i pro-

Drama u kojoj Tyler (Robert Pattinson) upoznaje Ally (Emilie de Ra-

vin) te uz pomo ljubavi pokušavaju prebroditi tragedije iz prošlosti.

U ovoj romanti noj drami tinejdžerska superzvijezda Robert Pattinson glumi Tylera, buntovni kog mladi a iz New Yorka koji nakon obiteljske tragedije ima težak odnos sa svojim ocem (Pierce Brosnan).

Tyler misli da nitko ne može razumjeti osje aje kroz koje prolazi, sve dok nevjerojatnim spletom okolnosti i sudbine ne upozna Ally (Emilie de Ravin).

Premda je ljubav bila posljednja stvar u njegovim preokupiranim mislima, Ally e ga polagano po eti privla iti sve dok se ne zaljubi u nju. Kroz njihovu ljubav on po inje pronalaziti sre u i svrhu svog života. No, ubrzo se otkrivaju skrivene tajne, a okolnosti koje su ih spojile prijete da e ih razdvojiti.

20.00 IMAGINARIJ DR. PARNASSUSA avanturisti ka antazija

8. SUDAR TITANA

ducenta Luca Bessona, i to s elavim Johnom Travoltom u glavnoj ulozi.

Charlie Wax (John Travolta) je tajni agent s opakim problemom ponašanja i sve rješava na najglasniji i najnasilniji mogu i na in.

Za razliku od njega, James Reece (Jonathan Rhys Meyers) je sušta suprotnost – niskopozicionirani zaposlenik ameri ke ambasade u Francuskoj, pristojan, odgovoran i nedavno zaru en. Igrom slu aja, njih dvojica e postati partneri u pokušaju zaustavljanja teroristi ke elije Pakistanaca usred Pariza, a sve e se dodatno zakomplicirati kada se otkrije tko je jedan od glavnih pripadnika te organizacije.

20.00 IMAGINARIJ DR. PARNASSUSA THE IMAGINARIUM OD DOCTOR PARNASSUS

18.00 MOJ LJUBIMAC MARMADUKE

6. GLAVNI SASTOJAK AVATAR

svoj lik (scene halucinacija genijalno su izvedene, a pod utjecajem njih gledatelj na kraju ak i posumnja da je završetak filma još samo jedna halucinacija).

Unato iznimnom karikiranju, Cage je uspio od svog poru nika stvoriti (unato svim gadostima) vrlo simpati an lik za kojeg e gledatelj navijati do samoga kraja.

Uostalom, jako je lijepo prikazano da u životu ne postoje isklju ivo dobri i loši, crni i bijeli, ve da svi mi skupa lelujamo po nijansama nekad tamnije, a nekad svjetlije sive.

U moru remakeova, “Loš poru nik” name e se kao bez premca najbolji film u toj kategoriji ove godine. Obavezno pogledati jer zabava je zagarantirana.

obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski Režija: Tom Dey Uloge/Glasovi: Hrvoje Klobu ar, Hana Hegeduši , Robert Ugrina, Dražen Šivak, Ivan Jon i

avanturisti ka antazija Režija: Terry Gilliam Uloge: Heath Ledger, Johnny Depp, Jude Law

5. NE OSVR I SE

“Loš poru nik” u režiji slavnog Nijemca Wernera Herzoga iznimno je ugodno iznena enje. Naime, sama ideja da se napravi remake sada ve kultnog filma Abela Ferrare iz 1992. godine, gdje je glavnu ulogu tuma io Harvey Keitel, ne z v u i baš obe avaju e. Me utim, u ovom je slu aju rije smislenom, kvalitetnom i pametnom remakeu koji se s užitkom gleda.

Originalna je pri a iz prljavog i mra nog New Yorka preba ena u New Orleans nakon razorne Katrine.

Nicolas Cage u naslovnoj ulozi je impresivan, ponajviše zbog injenice što je, ini se, dobio prili no odriješene ruke za interpretaciju policajca koji se igrom slu aja navu e na crack i kokain. Za razliku od interpretacije Harveyja Keitela, Nicolas Cage je u potpunosti iskarikirao

akcija komedija

20.00 STEP UP 3D

nena ilmskog programa

l. br: _______________________________

LOŠ PORU NIK

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

10. PERCY JACKSON I OLIMPIJCI

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA

18.00 MOJ LJUBIMAC MARMADUKE obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski

20.00 IMAGINARIJ DR. PARNASSUSA avanturisti ka antazija

1. IMAGINARIJ DR. PARNASSUSA

ponedjeljak, 20.9.

2. PO ETAK 3. PHILLIP MORRIS, VOLIM TE

18.00 MOJ LJUBIMAC MARMADUKE

4. STARCI

obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski

5. KAKO JE GRU UKRAO MJESEC 6. ZALJEV

20.00 IMAGINARIJ DR. PARNASSUSA avanturisti ka antazija

7. AROBNJAKOV U ENIK 8. UBOJICE

DOM KULTURE PRELOG

9. MOJ PAS MARMADUKE 10. SEKS I GRAD 2

U.S. Box Office

subota 18.9.i nedjelja 19.9.

20.00 PREDATORI znanstveno- antasti ni triler

1. THE AMERICAN 2. MACHETE

Radno vrijeme blagajne

3. TAKERS 4. THE LAST EXORCISM 5. GOING THE DISTANCE

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

6. THE EXPENDABLES 7. THE OTHER GUYS 8. EAT PRAY LOVE 9. INCEPTION 10. NANNY MCPHEE RETURNS

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8 30

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr marketing@mnovine.hr• •040 040312 312333 333

14. rujna 2010.

14. rujna 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Dobar raspored radi uda

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Ljetna ku a “Barone”

Kao dizajner interijera pohodio sam (i još u) masu stanova i stambenih prostora. Najve i problem s kojim se ljudi susre u jest loš raspored, kako funkcionalnih zona, tako i elemenata u njima. Iako se ve ini to ini kao lak zadatak i iako velik broj ljudi to radi po nekoj (njihovoj) zdravoj logici, moram priznati da sam rijetko kada naišao na suvislo raspore en i opremljen prostor. Naravno, susretao sam i interijere koji su bili perfektno i besprijekorno raspore eni. Jedan sli an predstavljam i ovdje. Radi

ure uje: Bruno Kontrec

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10% jelom stanu daje topli efekt cijelom prostoru. Uz sve to, velike staklene površine cijelom prostoru daju ogromnu koli inu danjeg svjetla.

S tim informacijama, te sa slikama koje slijede, mislite li da su dizajneri napravili dobar posao optimiziraju i ovaj stambeni prostor?

se o stanu od 50 m2 koji ima malo udan raspored. Naime, na toj površini pravokutnog oblika nalazi se samo jedna soba. Prednost je to što u njemu živi student, a ne, recimo, etvero lana ili petero lana obitelj.

Kako vidite, stan nije natrpan namještajem (kako je to esto slu aj u

ve ini stanova). Naprotiv, elementi su reducirani i uravnoteženi. Dominantna boja je (opet) bijela, ali se dinamika postigla raznim predmetima i umjetni kim djelima. Drvni dekor koji se proteže po ci-

Galerija “Orsta” Svjetle a galerija naziva “Orsta” nalazi se u švedskom gradu Kumli, a izveli su je švedski arhitekti Claesson Koivisto Rune. Postavljena je na umjetni i pravilni brežuljak, a, tako postavljena, njeno dno je kon-

U gradu Ingarö - Evlinge u Švedskoj arhitektonski tim iz studija “Widjedal Racki Bergerhoff Architects” izveo je ovu modernu ljetnu ku u.

Lokacija na kojoj je izgra ena jest padina koja se relativno strmo spušta prema rijeci.

Iako je kompletna parcela dovoljno velika da se ku a postavi na ravnom dijelu, arhitekti su je ipak odlu ili postaviti na padinu. Naravno, jedan dio ku e je ukopan u zemlju, dok

drugi viri iz nje i kroz njega se proteže prekrasan pogled na okolinu. Staklene stijene na sjevernoj strani, strani koja gleda prema rijeci, otkrivaju idili nu panoramu, što samu ku u i njen položaj postavljaju još stepenicu više. Tu na strani s pogledom postavljene su

veksnog oblika. Zidovi su zaobljeni i to joj, u kombinaciji s donjim dijelom, daje vrlo interesantan i originalan izgled. Od otvora, postavljena su vrata i tri visoka i uska prozora od poda do stropa, i to vrlo pravilno, na sredini svakog zida. Vanjska fasada je izvedena sa staklenim perlicama pa se ini da je cijela galerija osvijetljena iznutra svjetlom koje prodire kroz nju. No, to se dešava samo iz odre enog kuta, i to na trenutak. Tako, ako se vozite po cesti koja prolazi nedaleko od galerije, na trenutak e vas privu i lagani bljesak s desne strane. To vam je galerija “Orsta” dala znak. Tako er je osvijetljena preko no i LED rasvjetom u bojama. Interijer je podijeljen na etiri dijela razli itih površina koja su spojena preko dva nepravilno postavljena zida u L obliku. Klupe je izradila tvrtka “Mabeo Furniture” iz Botswane. http://mabeofurniture.com/ http://www.ckr.se/

prostorije dnevne zone, dnevni boravak, kuhinja i blagovaonica, kako bi odnos interijera i panorame bio iskorišten ve inu vremena. Sam interijer izveden je vrlo moderno u stilu i reducirano u ure enju; u kontrastnoj varijanti boja – bijela i siva. Kako vidite na slikama, on prati kombinaciju boja i materijala fasade, koja pak je

izvedena u kombinaciji s drvenim letvicama. http://www.wrb. se/

Sto i dvadeset kvadrata amsterdamske elegancije Ovaj minimalisti ki i elegantan stan djelo je nizozemskih arhitekata iz studija “Hofman Dujardin Architects”, studija s vrlo impresivnim portfoliom. Cijeli je stan, površine 120 m2, kompletno adaptiran u

prostor s velikim dnevnim boravkom na koji se vežu blagovaonica i kuhinja te sa spava om sobom, kupaonicom, WC-om, dodatnim prostorijama i ogromnom terasom. Stan je impozantne površine

za naše prilike, a svaka prostorija je vrlo prostrana i ve a nego to propisuju minimalni uvjeti. Svi zidovi, kao i velika ve ina opreme, u bijeloj su boji koja

Trebate li besplatan savjet, javite se! daje isto u i eleganciju, samo su neki detalji izvedeni u drvnom dekoru ili u pastelnoj nijansi sive ili pak crvene boje. Takav, ini se još prostraniji, svjetliji i privla niji za život. Dekoriran je skladno i uravnoteženo. http://www.hofmandujardin.nl/

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. rujna 2010.

ZA NJU

Što u initi kada vam se brak raspada? esto puta sama ljubav nije dovoljna za spas braka, posebno kada partneri imaju tajne jedan pred drugim, mnogo vremena provode odvojeni i ne uklju uju jedan drugog u svoj život, dolazi do sve ve e emocionalne odvojenosti ...

Kada vam se brak raspada, imate osje aj kao da vam se raspada cijeli život. Koji god razlog raspada braka bio, to je razdoblje u vašem životu koje ne ete rado pamtiti, ma kakav na kraju ishod bio. Naša je preporuka da pokušate spasiti brak ukoliko smatrate da je vrijedan spašavanja. Jedan od prijelomnih trenutaka može sigurno biti kada vaš partner ili vi odlu ite živjeti odvojeno.

Možda e vam se prvi trenutak initi da razdvojenost ne može biti dobra za brak ili pomirbu, no razdvojenost možda i nije toliko loša solucija, te ete vi i vaš partner dobiti vremena da malo razmislite o svojim osje ajima i postupcima, te nakon toga sjednete i pokušate riješiti probleme.

Ono što je najvažnije u tim trenucima je da poštujete želje svoje partnera. Ako zatraži da se razdvojite na neko vrijeme, nemojte tu mogu nost odmah odbacivati. S time ete samo nadolijevati ulje na vatru, a vaš

provode odvojeni i ne uklju uju jedan drugog u svoj život, dolazi do sve ve e emocionalne odvojenosti, do te mjere da nemaju ništa zajedni ko.

e partner imati osje aj zarobljenosti te e zbog toga još više imati potrebu da ode od vas. Još uvijek možete spašavati brak iako ne živite skupa.

Ako možda niste u kontaktu prvih nekoliko dana od po etka odvojenog života, to i nije tako nešto strašno. No, više od toga i nije dobar znak. Pokušajte kontaktirati, pa i razgovarati tele onski. Posebno je važno da vaš muž ostane u kontaktu s djecom, ako je imate, te da i dalje zajedni ki donosite odluke oko njihovog odgoja. Briga i ljubav prema djeci može vas podsjetiti koliko se u biti volite i koliko vam je stalo da ovaj brak opstane.

Oproštaj i istina Nemojte upirati prste i kriviti sve oko sebe zato što vam se brak raspada, posebno ne svojeg partnera, jer uzre ica “pas se sam ne grize“ vrijedi i za vaš brak, iako sigurno da postoje situacije kada je jedna strana više kriva nego druga.

Krivljenje, primjerice, partnerove

Srušite zidove i razgovarajte

rodbine tako er može uzrokovati velike probleme, što e vas i partnera još više razdvojiti, jer e se on osje ati povrije eno i ozloje eno.

U ve ini slu ajeva, brakovi se raspadaju zbog pogrešaka oba partnera, pa ukoliko shvatite koje su vaše greške, možete se ispri ati i pokušati popraviti. Isto vrijedi i za partnera. Ukoliko nema obostrane suradnje, do pomirbe e teško do i. Naime, klju no je da i vi oprostite svojem partneru, te ostavite gorku prošlost iza vas i krenete ispo etka. Ovaj korak je možda i najteži od svega i vjerojatno e

trebati pro i dosta vremena da u potpunosti oprostite. Isto vrijedi i za drugu stranu. Tako er, jedna od najvažnijih komponenta pomirbe je da nestane tajni izme u vas, jer istina je jedna od najvažnijih komponenti kada vam se brak raspada, ali je isto tako vrlo važna za novi po etak, ako do njega do e.

Dakle, kao supružnici morate sve me usobno dijeliti, bilo ono lijepo ili ružno. Naime, esto puta sama ljubav koju osje ate nije dovoljna da se brak održi. Posebno kada partneri imaju tajne jedan pred drugim, mnogo vremena

No, esto emocije mogu biti i prepreka spašavanju braka. Ukoliko osje ate bijes, mržnju, ljuti ste na sebe, partnera i cijeli svijet, tada je to još jedna zapreka koju morate nadi i. Vi se na neki na in odvajate od svojeg partnera kako vas ne bi i ja e povrijedio, te gradite zid. To je naj eš e uzrok nemogu nosti komunikacije, jer vam vaše emocije to ne e dopuštati. esto se takav zid stvara sa strane oba partnera.

Kada se to dogodi, pokušajte isklju iti svoje osje aje barem na

trenutak, iza i iz svoje ahure i pokušati sagledati situaciju iz partnerove perspektive. Vjerujemo da ete nešto novo otkriti o sebi, ali i o partneru. Najve i e ekt dobio bi se kada bi i vaš partner pokušao isto. Naime, nakon toga komunikacija bi vam bila mnogo lakša.

Odvojite vremena za razgovor o svojim emocijama, budite iskreni jedan prema drugome.

Doista slušajte jedan drugog, nemojte prekidati jedan drugoga, otvorite svoju dušu. Nakon nekoliko ozbiljnih razgovora vjerujemo da ete znati što treba u initi. Naravno, sve što kažete jedan drugome morate potkrijepiti i djelima, jer e ina e sve ostati na praznim rije ima. (izvor: Žena.hr)

Zajedni ki život prije braka – da ili ne?

- Ukoliko veza ne unkcionira, mnogo je lakše “pokupiti prnje“ i prekinuti vezu, te re i “probali smo i nije išlo“, nego se razvesti pred Bogom, obitelji i državom Zajedni ki život nevjen anih parova u današnje vrijeme postao je uobi ajena stvar, a o moralnim i ostalim društvenim aspektima zajedni kog života nevjen anog para ne raspravlja se previše. A, zašto bi se i raspravljalo, kada je izvanbra na zajednica izjedna ena s bra nom zajednicom?

Nakon tri godine zajedni kog života ili nakon ro enja zajedni kog djeteta imate sva legalna prava kao da ste svoju vezu i službeno ozakonili.

Naravno, u odre enim obiteljskim krugovima nailazi se na otpor roditelja koji ne odobravaju zajedni ki život prije braka, a brojni razlozi naj eš e nemaju mnogo smisla. Na primjer: “Tko e te htjeti ako prekineš s de kom nakon zajedni kog života?“, ili “Što e re i susjedi i rodbina?“ S druge strane, logi no bi bilo da se mladi i zaljubljeni par što više

upozna prije vjen anja, ako im je to u nekim daljnjim planovima, kako bi vidjeli kako unkcioniraju u normalnim i svakodnevnim situacijama, pa na kraju krajeva i u krevetu, što je isto tako vrlo važna životna komponenta. injenica je da je, ukoliko veza ne unkcionira, mnogo lakše “pokupiti prnje“ i prekinuti vezu, te re i “probali smo i nije išlo“, nego se razvesti pred Bogom, obitelji i državom. Na kraju krajeva, živimo u zapadnom društvu, ija nam kultura omogu ava taj stil života.

Statistika (ne) laže Ako je netko proveo istraživanja o braku i svim oblicima veza, onda su to Amerikanci, koji imaju i najve i postotak razvoda. Tako je i provedeno istraživanje o uspješnosti brakova koji su sklopljeni nakon odre enog perioda zajedni kog života te brakova kod kojih nije bilo predbra nog zajedni kog života. Ono što je zanimljivo, sli nim istraživanjima bavila su se brojna ameri ka sveu ilišta, University o Columbia, Yale University i

mnoga druga. Zanimljivo je spomenuti da su na Yaleu došli do saznanja da se ak 80 posto žena koje su živjele s partnerom prije braka razvede nego one koje su tek po ele sa zajedni kim životom nakon braka. Tako er, izvanbra ne zajednice imaju ve i postotak raspada u roku od 10 godina nego prvi brakovi, a odnos je 57 posto naprama 30 posto.

No, novije studije koje su ra ene na mnogo ve im uzorcima ispitanika pokazale su da zajedni ki život prije braka ipak nije samo sigurna “ulaznica“ za propast veze i braka, upravo suprotno. Naime, Nacionalni centar za zdravstvenu statistiku objavio je rezultate na temelju 13.000 ispitanika u dobi od 15 do 44 godine života. Prednost imaju, iako ne preveliku, parovi koji su zapo eli zajedni ki život prije braka. To nije, 71 posto muškaraca koji su zapo eli život prije braka sa svojom zaru nicom u braku do ekali su i desetu godišnjicu braka. S druge strane, 69 posto muškaraca koje nisu sa svojom odabranicom živjeli

RECEPT tjedna

250 g pšeni noga oštrog brašna 2 žli ice praška za pecivo 1 žli ica soda bikarbone ½ žli ice soli 3 žlice še era 2 ve a jaja 300 ml mla enice 4 žlice rastopljenog maslaca

Za pe enje: maslac ili ulje

Priprema: Pomiješajte brašno, prašak za pecivo, sodu bikarbonu, sol i še er u ve oj

Vlastiti životni put Statistika je ipak samo statistika, a mi ne živimo u SAD-u. Osim toga, brojke i postoci ništa vam ne zna e ako vam se veza ili brak raspada.

To je i potvrdila 33-godišnja žena koja nije sa svojim suprugom živjela prije braka: - U ku i mojih roditelja nikada se nije raspravljalo o zajedni -

kom životu prije braka, jer to jednostavno nije dolazilo u obzir. No, upravo zbog toga prva godina dana braka bila je vrlo teška. Mnogo smo se sva ali, posebno jer se nismo dovoljno poznavali i zbog straha da smo pogriješili što smo se oženili. Mislim da bi nam život prije braka donio odre enu stabilnost, upoznali bi se bolje na još jednom dubljem nivou, bez tolikog pritiska i stresa. Svi koji su iskusili bilo koji oblik zajedni kog života znaju da se tek upoznate nakon odre enog perioda zajedni kog života.

Za po etak, nau ite što vaš partner voli, a što ne voli, vidite sve njegove

prednosti ili mane, i obrnuto. Priznali mi to ili ne, upravo sitnice koje se doga aju me u parovima tvore zajedni ki život, koje na kraju mogu biti uzrok propasti braka ili veze. No, kada ste ve jednom u braku, stres je mnogo ve i jer shva ate da nema više lakog izlaza, što može još više pogoršati situaciju.

Dok ste u vezi, vaš zajedni ki život prije braka može vam pomo i da riješite odre ene probleme te se prilagodite, a ukoliko zaista uvidite da su razlike prevelike i da ljubav nije dovoljna, možete krenuti svojim putem. (izvor: Žena.hr)

www.SAVJETI-hr.com

Kanadske pala inke Sastojci:

prije braka do ekalo je 10. godišnjicu braka. Vrlo sli ni rezultati dobiveni su kod žena. Nakon temeljite obrade podataka i njihove analize, došlo se do zaklju ka da je 55 posto parova koji su živjeli zajedno prije braka doživjelo 10. godišnjicu braka.

No, isto tako dokazano je da nedostatak predbra noga zajedni kog života nije neophodno recept za propast braka. Kona ni je zaklju ak da postoje odre ene razlike me u brakovima s predbra nim stažem i onima bez, ali da te razlike nisu velike. Navodi se da su u biti “brzinski“ brakovi, bez jasne zajedni ke vizije budu nosti, najgora solucija.

i dubljoj zdjeli. Dodajte razmu ena jaja, mla enicu i rastopljeni maslac, pa sve dobro promiješajte. Tijesto treba imati manje do srednje velike grudice.

Zagrijte dio maslaca ili ulja za pe enje na tavi. Ve om zaima om (volumena oko 120 ml ili oko pola šalice) zagrabite pripremljeno tijesto i rasporedite u debljem sloju na tavu. Kada pala inka na vrhu ima mjehuri e, a rubovi su joj lagano suhi (oko 2,5 minute), okrenite je na drugu stranu i pecite još 1,5 minutu do zlatne boje na dnu. Nastavite na isti na in s preostalim tijestom.

Poslužite ih tople prelivene javorovim sirupom.

Savjet: klju mekanih pala inki je da tijesto ne miješate predugo; ne bi

ga se smjelo miješati do glatke strukture. Ukoliko nemate mla enicu, zamijenite je s 300 ml mlijeka kojem ste dodali 3 žlice limunova soka. Ostavite da odstoji 5 minuta. Ako poslužujete ove pala inke sa slaninom, sa uvajte pola žlice slanine kako bi ispustila masno u na tavu umjesto maslaca.

Kako imati uži struk Tijekom zime ovjek više jede i više spava. Puno ljudi slavi blagdane i obiteljska okupljanja. To zna i obilno hranjenje, a s time dolaze i neželjeni kilogrami koji se pojave oko struka.

Struk je najvjerojatnije naj eš e podru je tijela s kojeg ljudi žele skinuti masne naslage. Milijuni kuna potroše se na dodatke i opremu u nadi da e baš ti proizvodi dovesti do užeg struka. Žene bi rado htjele imati struk poput Shakire. Puno ljudi vjeruje da je najbolji na in mršavljenja u struku direktna vježba za podru je nakupljenih masnih naslaga. Postoji vjerovanje da e treniranjem struka

vježbama poput okreta torza u stranu, savijanjem tijela u struku, rastezanjem bokova i sl. masne naslage nestati u podru ju struka i bokova.

Dakle, vježbe koje smo nabrojili vam ne e pomo i u smanjivanju struka, takve vježbe su samo da bi definirale trbušne miši e.

Evo jednostavnog na ina kako imati uži struk. Hodanje! Provodite vrijeme na spravama namijenjenima za hodanje i tr anje. Jedite manje masnu hranu, a više vo a i povr a, nemasno meso s proteinima, te manje ugljikohidrata. Držite se ovih savjeta jer je ovaj na in mnogo e ektivniji od trbušnjaka i sl.

Klju svega je da “palite” masno u preko kardiovaskularnih vježbi i zdravom prehranom.

Pokušajte, nadamo se da e vam pomo i!

14. rujna 2010.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Informativni Kutak Poliklinike Živa

ZA NJEGA

Kakva je brada za vaše lice?

Kao što postoje razli ite traperice i jakne za razli ite oblike tijela, tako i isti oblik brade ne odgovara svima.

Bradu, kao i frizuru, trebate prilagoditi sebi, ali i trendovima. Prvo morate procijeniti kakav je vaš oblik lica, a potom izabrati kakva vam brada najbolje odgovara.

Kvadratni oblik lica David Beckham jedna je od poznatijih osoba ovakvog oblika lica, tako da možete tražiti inspiraciju u njegovom looku. Težite stilu koji e opti ki initi lice okruglijim. Pustite bradu s vanjske strane nekoliko tjedana, a zatim koristiti škare kako bi skratili duljinu.

Ako želite potpuni look kao u Beckhama, za gladak styling oko usta i brade najbolje bi bilo posjetiti brija a, bar u po etku, a poslije sami možete održavati konture, što e biti prili no jednostavno.

Oblik lica: pravokutnik - duguljast Brada bi trebala opti ki skratiti vaše lice, te stvarati privid ovalnog lica. Jedna od poznatih osoba koja ima ovakav oblik lica je Tom Ford. Kopiranje njegovog stila ne traži previše napora. Dovoljno je da bradu pustite da raste oko tjedan dana, ovisno o tome kako brzo raste, a zatim se brijete svakih nekoliko dana za održavanje iš eg oblika.

Okruglo lice Izbjegavajte naglašene zaliske, te stanjite bradu kako biste promijenili dojam lica. Za vas su idealne stilizirane brade. Kanye West jedan je od primjera koji možete pratiti.

Možete brkove sa strane spojiti s bradom. Najbolje e biti da posjetite brija a te da on napravi oblik koji želite, a potom sami održavajte look. Potrebne su vam oštre linije koje ete održavati britvom. Klju za ovaj izgled je da ostatak lica bude glatko izbrijan, tako da ete morati investirati u dobar brija , neki visoke kvalitete brijanja.

Trokutast oblik lica Muškarci s ovakvim oblikom lica imaju naglašenu bradu.

Za vas je najbolji izbor brada u stilu Ryana Goslinga. To je malo razbarušena brada koju je dosta

lako održavati. Sve što trebate napraviti je pustiti bradu da raste i s vanjske strane te održavati linije uz obraze i zaliske u dobroj formi, kao i ukloniti zalutala dla ica britvom.

Oblik lica kruška dijamant Ovakav oblik lica možete smekšati bradom. Zalisci neka budu dugi, ali slabo vidljivi. Stil koji možete pratiti je onaj glumca Danea Cooka. Za ovakvu bradu morat ete se strpjeti da raste izme u dva tjedna do mjesec dana, ovisno o tome kojom brzinom raste.

Nakon što ste izdržali, koristite škare ili trimer, te britvu oko svih rubova za održavanje konture i oblika brade. Zalisci neka budu malo deblji od ostatka vašeg lica. Brada treba biti mješavina hrapave i uredne. (izvor: Mstil.com)

Pani ni napad Pani ni napad po inje naglo, u trenutku kada je osoba zaokupljena uobi ajenim životnim aktivnostima, primjerice itanjem knjige, vožnjom automobilom, gledanjem ilma u kinu i sl. Iznenada srce po ne jako lupati i osoba ne može do i do zraka. Naj eš e se osje a ustrašeno, dapa e užasnuto, ili ošamu eno, kao da e poludjeti ili pasti u nesvijest, sigurna da se zbiva nešto strašno i da e umrijeti. Osim osje aja lupanja srca i osje aja gušenja i nedostatka zraka mogu biti prisutni i dugi tjelesni simptomi, naj eš e bol i pritisak u prsima, vrtoglavica i osje aj nestabilnosti, osje aj trnaca, drhtanje, navale hladno e i vru ine, preznojavanje, uz op i osje aj slabosti. Osje aj straha da e umrijeti, poludjeti ili izgubiti kontrolu nad sobom intenzivan je na vrhuncu napadaja, koji u pravilu nastupa brzo i brzo dostiže svoj vrhunac, ve unutar desetak minuta, te potom polako gubi na intenzitetu. Osobe esto u vrijeme

napadaja jure na hitnu traže i lije ni ku pomo .

Osobe koje imaju pani ne napade i pani ni poreme aj naj eš e su mladi odrasli, u tre em ili etvrtom desetlje u života, no napadi mogu po eti i kasnije i do šezdesetih godina života.

Osoba s pani nim napadima ima neprekidnu zabrinutost da bi se mogao pojaviti novi napad panike, te je zabrinuta da bi u napadu moglo biti ugroženo njeno zdravlje ili bi mogla izgubiti kontrolu nad svojim ponašanjem. Osoba s pani nim napadima može razviti i strah od otvorenog prostora, pa izbjegava izlazak iz ku e ili prostora u kojem se osje a sigurno. Sve to umanjuje obiteljsko, radno i socijalno funkcioniranje i u velikoj mjeri umanjuje kvalitetu života osobe s pani nim napadima.

Napadi u pravilu traju izme u 5 i 20 minuta, rijetko kada duže od jednoga sata. Neki se bolesnici iza toga i dalje osje aju uznemireno i umorno i po nekoliko sati od završetka napada.

Ponekad napad oslabi, a zatim

Mario Mikulan, dr. med. psihijatar, psihoterapeut ponovo zapo ne u punoj ja ini.

Kad se radi o bolesnicima koji imaju dugotrajne pani ne napade, esto istovremeno postoji bar još jedan psihijatrijski poreme aj. Naj eš e je to generalizirana anksioznost ili depresivni poreme aj s razdaražljivim raspoloženjem kao glavnom manifestacijom depresivnosti.

Po etno izbjegavanje i ovisne crte osobnosti opisuju karakter osoba s pani nim poreme ajem.

Još o uzrocima i lije enju pani nog poreme aja u idu em broju.

Poliklinika Živa Optujska 52, Varaždin

MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos

Jesen kaže: “Hla e!”

Ova jesen vidi veliki povratak hla a koje vizualno produžuju noge, slim hla e, hla e od mekane kože ...

Moda ove jeseni postavila je i utjelovila stil Katherine Hepburn.

Nestale su “teške“ hla e proteklih sezona, a ženski krojevi hla a ulaze u dugonogi stil koji stvara tanku siluetu. Ovaj stil hla a je modni trend kao dašak glamura, prikladan za dnevne ili ve ernje kombinacije.

Hla e koje produžuju Ovo je sezona posebnog kroja koji oslikava i prati žensku siluetu. “Dugonoge“

hla e za mršaviju iguru kombinacija su izme u visokog struka i nižeg struka, kojima dodaje nekoliko centimetara na visinu.

Tako er naglašavaju le a te stvaraju seksi siluetu. Uz ovaj stil hla a najviše odgovaraju visoke potpetice cipela ili izama.

Ve ernje hla e Za ve ernja izdanja kažemo dovi enja muškom kroju hla a, i pozdravljamo ženstvenije trendove. Visoki struk, duge nogavice, visoke potpetice i tanki remen i koji e dodatno naglasiti struk - to je pun pogodak.

Nabrane vre aste hla e Nabrane hla e u struku i stožaste nogavice nisu za svaku iguru. Ovaj stil nadahnut je dje a kim stilom 80-ih. Daje klasi ni izgled s daškom modernog. Obavezno ih kombinirati s visokim potpeticama, za uravnoteženu iguru.

Struk možete naglasiti s majicom ili bluzom uvu enom u hla e i dodajte širok remen i ukrašen draguljima.

Ako vam djeluje previše “muški stil“, odaberite pastelne tonove koji su ženstveniji i dat e mekši izgled.

Kožnate hla e Modni svijet zaljubio se u kožu, i to na potpuno novoj razini. Od kožnatih haljina i suknja, dolaze ultramekane kožnate hla e. One su prilago ene sezoni detaljima i oblikom te rastezljivim strukom.

Z a o š t r iji i z g le d odaberite crne kožnate hla e s detaljima, a za mekši izgled tu su neutralne palete, od zelene do sive. Kombinirajte ih sa svilenim košuljama i udobnim pletivom.

Možemo zaklju iti da je e nam ova jesenska sezona biti zaista ženstvena. A što je bolje od ženstvene kombinacije s visokim potpeticama?

Samo hrabro krenite u nove modne izazove.

TEHNO ZONA

Nagrade za Olympusov fotoaparat za sve vremenske uvjete i super širokokutni objektiv Olympusova nova serija digitalnih fotoaparata i dodatne opreme nastavlja puniti novinske naslovnice i osvajati prestižne nagrade. Najnoviji hvalospjevi za revolucionarnu seriju dolaze od udruženja EISA (European Imaging and Sound Association). EISA je proglasila fotoaparat TOUGH-8010 „Najboljim europskim kompaktnim

stava ve je osvojio nagradu TIPA i crvene to ke za dizajn ranije ove godine.

EISA nagrade jednom godišnje dodjeljuje odbor koji se sastoji od više od 50 istaknutih asopisa koji se bave fotogra ijom, videom, fotoaparatom za sve vremenske uvjete 2010-2011”, dok je Olympusov objektiv M.ZUIKO DIGITAL ED 9-18mm 1:4-5.6 uzeo naslov “Najboljeg europskog objektiva Micro sustava 2010-2011”. M.ZUIKO DIGITAL objektiv je dio Micro Four Thirds sustava koji je dizajniran za Olympusove nagra ivane PEN fotoaparate.

Fotoaparat E-PL1 iz PEN su-

audio opremom, ku nim kinima i mobilnom elektronikom iz 20 europskih zemalja. EISA prepoznaje koje e karakteristike najvjerojatnije cijeniti zainteresirani kupci koji traže vrhunsku kvalitetu i kreativne mogu nosti.

12

14. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Bolovi u križima i lijevoj nozi

Kako kritizirati

Imam 34 godine i po zanimanju sam gra evinski radnik. Ve više od godinu dana imam bolove u križima i lijevom kuku.

Bol se prvo pojavila u križima prilikom dizanja teškog predmeta. Poslije toga bol se širila u lijevi kuk pa uzduž lijeve noge sve do stopala. Uz bolove pojavili su se trnci u lijevoj nozi. Moj lije nik mi je rekao da se radi o lumbosakralnom sindromu i lijevostranoj lumboishijalgiji. Do sada sam koristio razne masti, uzimao tablete i dobivao injekcije. Ništa mi nije pomoglo. Što mi je initi?

Na temelju smetnja koje navodite, kod vas se radi o lijevostranoj lumboishijalgiji odnosno “išijasu”. Obzirom na dužinu trajanja smetnja radi se o kroni nom obliku.

Naime, vaši bolovi nastaju kao posljedica ukliještenja

ili pritiska na ishijadi ni živac. Ishijadi ni živac je najdulji živac u tijelu koji izlazi iz kralježni ke moždine u podru ju donjih slabinskih ( l u m b a l n i h) kralježaka. Naj eš i uzrok ukliještenja ili pritiska na ishijadikus je prolaps intervertebralnog diska (okrugla me ukralješ ana plo ica), koštana izraslina na kralješku izazvana osteoartritisom ili posljedica ozljede. Obzirom da se radi o kroni nom “išijasu” potrebno je prije svega, ukoliko to niste u inili, u initi rentgensko snimanje kralježnice i elektroneuromiografiju nogu. Sa nalazima se javite neurologu odnosno fizijatru koji e vas uputiti na daljnje lije enje. U slu aju neuspješnog konzervativnog lije enja, odnosno fizikalne terapije, potrebno je da se javite neurokirurgu koji e odlu iti je li potreban neurokirurški zahvat.

Iako se ini da nam drugi ljudi esto prigovaraju, vrlo lako pokazuju svoje neslaganje s našim mišljenjem ili postupanjem i više nas ili manje kritiziraju, kad se upita volimo li mi sami kritizirati druge re i emo da ne i da nam je muka kad to moramo.

Nemogu e je živjeti bez davanja i primanja kritika. Zato je dobro nau iti neka pravila koja mogu biti od pomo i. Jedna od naj eš ih grešaka koju inimo je odga anje izricanja kritike na ne ije o igledne propuste. Tako postupamo jer nam je neugodno nešto re i ili se nadamo da e osoba sama uo iti svoje greške i ispraviti ih, pa ekamo. Kako vrijeme prolazi, a osoba i dalje ponavlja svoje greške, raste vjerojatnost da emo jednom eksplodirati i reagirati neprimjereno. Ispast e da smo udni zato što tako burno reagiramo, a napadnuta osoba mo i e to prezentirati kao osobni napad. Najbolje je kritiku izre i što je mogu e prije, odmah nakon uo enog problema, tako je ona najefikasnija. Budite specifi ni, recite osobi to no što nije dobro uradila. Temeljno je pravilo da kritizirate ponašanje, a ne osobnost. To što netko u ini nešto loše ne zna i da je loša osoba, i jako treba paziti da izgovorenim rije ima osobu ne uvrijedimo.

Kritiku izražavate zato što želite zadržati ovjeka, ali ne i njegovo

loše ponašanje.

Okomite li se na ne ije karakterne crte i krenete etiketirati samu li nost (ti si neuredan, lijen, neodgovoran...), razumljivo je i prirodno da se ovjek po ne braniti, pa makar morao izvrtati injenice. Kad ovjeka napadnete on se emocionalno uznemiri i ne može uti što mu zapravo zamjerate, pa ni promijeniti svoje ponašanje. Zato kritiku treba dobro obrazložiti, a korisno je i posve iskreno i pošteno pokazati kako se osje ate zbog nastale situacije. Jako je važno i to da kritiziramo samo ono ponašanje koje je pod kontrolom osobe, jer nitko ne treba slušati bukvicu npr. zato što je kasnio autobus ili se pokvario printer.

Nemamo se pravo otresati jedni na druge, jer to nitko od nas ne voli, zar ne? Kritizirajte uvijek u etiri oka, važno je da osoba koja griješi ne bude posramljena pred drugima jer to je nešto od ega svi strahujemo. I nemojte zaboraviti da osoba koja je u inila nešto loše, puno toga ini dobro, pa joj to recite, da joj bude lakše.

Re enica poput: « Znam kako si uvijek to na, pa me naljutilo što si baš danas kad je važno zakasnila» otvara put za dobre odnose ubudu e. Sve ovo, naravno, ne važi ako se volite iživljavati nad drugima, ali u tom slu aju sigurno ne bi stigli do zadnje re enice ovog teksta. Pozdrav!

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

Artroza Dolaskom hladnijih dana neugodni bolovi u zglobovima kod velike ve ine osoba, njih gotovo 50%, osjetit e manje ili ve e probleme sa zglobovima.

Zglobna oboljenja naj eš e se javljaju u Europi. Rije “reuma” gr kog je porijekla a zna i “strujanje”. Sama rije govori da se radi o manjim ili ve im smetnjama u zglobovima koje ine život optere en problemima.

Pravodobna dijagnoza i adekvatno lije enje nezaobilazan je element koji se ne smije zanemariti. Ako nastupi bilo koji oblik ograni enja pokretljivosti zgloba bolest je ve poprimila ozbiljnije razmjere. Zanemarivanjem tog problema pacijent može do i u stanje blažeg ili težeg oblika invaliditeta. U skupinu ovih oboljenja naj eš e spada artroza, ak do 70%. Ljudi vrlo esto ne prihva aju injenicu da su doista bolesni i misle da e neki analgetik riješiti taj problem. Me utim to je zavaravanje bolesnog organizma jer se bol za kra e vrijeme povla i, ali se bolest za to vrijeme ozbiljno razvija. Da stvar bude gora i lije nici ponekad pošalju pacijenta s receptom u ljekarnu, on

ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIR ATE NA JEDNOM OD TE AJEVA

redovito uzima lijekove a stanje bolesnika se ne poboljšava, unato upornom uzimanju terapije, a bolest sve više uzima maha.

Osim toga ima na tisu e oboljelih koji jednostavno misle da je to kraj i da im bolest koja ih je zadesila sama po sebi pripada.

Ne pomišljaju na pomo i misle kako je problem neizlje iv.

Pacijentima koji su “zarobljeni” u svoju bolest treba izravno re i da to nije njihovo prirodno stanje i da što prije trebaju iza i iz naoko bezizlazne situacije. Nemojte ignorirati svoje zdravstveno stanje. Dobar bioterapeut e vam za nekoliko dana pomo i da se vaše zdravstveno stanje bitno popravi, opskrbiti vas velikom koli inom energije, koja e organizmu pomo i da se revitalizira. Metodom potpuno neinvazivne i efikasne terapije odstranit e bolove poboljšati kvalitetu života, mirnije spavanje i neometano kretanje. Dogovorite svoj termin za izlje enje bez SMS-a na broj tele ona 098/1347-031.

Bolovi e biti “kao rukom odneseni” a kad se to doista desi osjetit ete kako je lijepo živjeti bez bolova.

I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE Z DR AVS T V ENE PRO BLEME, A MOGU E JE I DA POPR AVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

14. rujna 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 13 35

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. rujna 2010.

Komentari SVIJET U MOJIM BOJAMA

Új nova friška gripa S promjenom vremena i godišnjeg doba evo nam i prvih prehladica, virozica i gripica. Curi nos, suze o i, kašljuc simo, kašljuc tamo, temperaturica malo gore, pa malo dole, ajeki, koja tabletica i kroz par dana gotovo.

Barem dok nam ne serviraju, prema dosadašnjem tijeku doga aja, svake sezone új novu rišku gripu.

Malo pt i ja, malo svinjska, malo kozja, ma malo majmunska. Više nije bitno ija je, ni kakva je, bitno je samo stvoriti masovnu paniku i od ljudi po ne znam koji put napraviti majmune.

Evo, u Americi su proveli istraživanje, i što je ono pokazalo? Da je virus gripe H1N1, tzv. pti je gripe, koja je prošle godine poprimila razmjere pandemije, uzrokovao manje teških komplikacija od drugih virusa gripe koji su se pojavili u novije vrijeme. Rezultati su pokazali da su, sad prepisujem iz studije, klini ki simptomi i rizik od hospitalizacije bili sli ni soju sezonske gripe i da nije pove ala rizik od teških komplikacija i hospitalizacije.

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

Zna i, sve one teorije zavjera ispredane oko klupka pti je gripe, prema kojima u principu sve potencira armaceutski lobi, i nisu tako daleko od istine. Barem sam im se ja, ina e ne pretjerano sklona teorijama zavjera, ovaj put spremna prikloniti. Vi kako želite.

Sad samo ekam koja e gripa biti aktualna ove sezone. Koja e új nova riška gripa ove godine uspjeti uzburkati duhove i natjerati nas da s maskama hodamo gradom. ekam, i baš me zanima ho e li od nas i ove godine uspjeti napraviti majmune.

Za sada im nije loše išlo.

Božica i Martina za primjer mladima

U krizi sve postaje luksuzom

- Ja sam Martina Filipovi , predstavila mi se u Stanetincu prva predsjednica Udruge mladih ovoga gornjome imurskog naselja.

- Poznavao sam jednu vrlo aktivnu djevojku, takva svijetle kose i visoka je bila, no zaboravio sam joj ime, rekoh Martini, koja je kao iz topa rekla: - Pa to je moja sestra, Jožica, sada je udana, ima djecu pa je malo manje angažirana, ali pomaže i dalje svima u selu, pojasnila mi je Martina.

A ta Jožica je uistinu bila prva posvuda. Prva u plesu na vatrogasnim veselicama i Štrigovskim no ima. Ali i prva je uzela poslužavnik i pošla poslužiti goste na zabavi ili veselici.

Prva je bila u vatrogasnoj odori na nekoj od vježbi, prva na otvorenju puta ili ceste. Djevojka puna snage, volje i uvijek spremna pomo i. Organizirala je posao rezanja vrhova na sjemenskom kukuruzu u susjednoj Sloveniji za svoje mla e sumještane i bila prva kada se odlazilo u taj ne baš lagan posao. Ukratko, gdje god se radilo ili slavilo, Božica je bila prva i najaktivnija. Ne sje am se da joj je netko javno zahvalio, kao što se i ne sje am da se ikada zbog toga potužila.

Sada je u Stanetincu, ali i na podru ju štrigovske op ine naslje uje sestra Martina, koja je minuli tjedan izabrana za predsjednicu Udruge mladih Stanetinca, no u razgovoru s njom i mještanima doznao sam kako Martina prednja i u svemu i da je kopija sestre Božice.

Aktivna je u DVD-u Stanetinec, igra mali nogomet, pjeva, pleše, brine o naselju, odnosno VMO-u, sura uje s Društvom žena, ali pomaže i u akcijama susjednih naselja. Jednostavno ona drži selo u pokretu, jer nema tu kafi a, kina, nogometnih ili drugih

Velik dio gra ana, sada ve odavno, odustao je od “luksuznih” stvari. Neosporno je da je kriza promijenila navike nekih Hrvata, iji ku ni budžeti jedva “preživljavaju”.

U krizi sve postaje luksuz. Nerijetko se broje i sami zalogaji, a luksuzom su postale i stvari poput studiranja, vožnje automobilom, ali i traženje posla u struci. Stvari koje su donedavno bile prijeko potrebne za normalan život preko no i su postale nešto što si rijetki mogu priuštiti.

Me utim, u teškim vremenima recesije hrvatski gra ani radije se odri u odje e nego cigareta, slastica i alkoholnih pi a, pokazalo je istraživanje provedeno u kolovozu i po etkom rujna. Poznato je da su poroci ipak ono ega se ljudi u krizi najteže odri u, ono što pruža utjehu u siromaštvu i depresiji.

Bilo kako bilo, ipak je ve ina potroša a svu dodatnu kupovinu odložila za bolja vremena. Novac koji vrsto drže u svojim džepovima (oni koji ga imaju) troše samo za najosnovnije potrebe. No, što je to najosnovnije? I dok jedni upravo cigarete nazivaju nepotrebnim luksuzom, a namirnice koje zadovoljavaju tek biološke potrebe smatraju osnovnim stvarima, drugi e se ipak ponekad prije odre i jednog obroka kako bi kupili cigarete i po astili se ne im “luksuznim”.

Poznato je da se u doba financijskih kriza ljudi najprije odri u luksuza, no došlo je vrijeme kada je za ve inu sve postalo nedostižno. No,

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

utakmica kamo bi ljudi zalazili i dolazili. I sve to bez kune naknade, poput sestre Božice. K tome, odli na je na svom radnom mjestu.

Puca za sve, rekli bi naši ljudi. Svaka ast i Božici i Martini, koje mogu poslužiti za primjer svim mladima.

Upravo zbog mladih pišem o Božici i Martini. Naime, svakodnevno slušam u svom mjestu kako mladi nemaju ništa za razonodu i zabavu, kako nemaju i i nikamo drugamo nego samo u jedan od desetak kafi a i nešto manje sportskih kladionica.

Sli no je i u drugim naseljima.

Op inski na elnici imaju poteško e, gotovo nemogu e misije u sastavljanju Savjeta mladih, jer nitko se ne prijavljuje, pak moraju moliti, zvati i svoje najbliže poticati da se u lane, kako bi se ispunila zakonska obveza.

Mladi, oti ite u Stanetinec, gdje Udruga mladih broji etrdesetak lanova koji se zabavljaju bez i ije pomo i i nikoga ne prozivaju da im nije napravio mjesto i na in zabave. Istina, trebaju u svakom naselju biti barem po jedna Božica i Martina koje e pokrenuti mladena ku energiju kod svojih vršnjaka, a oni ih trebaju slijediti.

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

prave luksuzne svari ne gube na vrijednosti jer si njih još uvijek netko može priuštiti.

I dok, s jedne strane, za ve inu sve postaje luksuz, s druge, pravo tržište luksuza u krizi najmanje pati. Dakle, ak i u vrijeme ekonomske krize, skromnost ostaje vrlina na koju se rijetko nailazi u onom bogatijem sloju gra ana. Udarac e osjetiti tek luksuzne marke koje su napravile kompromis kada je rije o kvaliteti kako bi se približile srednjoj klasi. Upravo zato e samo “pristupa an luksuz” vjerojatno “izumrijeti”, dok e luksuz u pravom smisli rije i nastaviti cvjetati.

Najmodernija i najkvalitetnija roba još e jedno vrijeme o ito biti na raspolaganju samo onima dubokog džepa, dok e ve ina o takvim stvarima samo maštati ili e zbog o aja pribjegavati drugim na inima, poput 23-godišnjaka koji je prošli tjedan pokušao ukrasti televizor iz prepune trgovine usred bijela dana.

AKOVE KI espresso by Bibi

U školskim pravilnicima i ovo piše: “Zabranjena prodaja cigareta”!?

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

- Jedan mali je u svojoj apsolutnoj nevinosti (i ironiji) odmah provalio: “Baš šteta, jer mi je zarada od prodaje išla super!“ Ciiiiiiiiin!!! Nakon dva i pol mjeseca struja opet kola školama, prašina se opet diže, a naš podmladak glume i nezadovoljstvo ipak je s velikim iš ekivanjem krenuo u tu odgojno - obrazovnu ustanovu da vidi svoju novu staru ekipu.

Biseri se prosipaju ve od prvog dana. U svakoj akove koj osnovnoj školi itan im je ku ni red, što je budu im “stand up“ komi arima dovoljno da odmah prona u svoje veselje. Po “neznamkojojto ci“ školskoga ku nog reda u školi je zabranjena prodaja cigareta.

Jedan mali je u svojoj apsolutnoj nevinosti (i ironiji) provalio: “Baš šteta, jer mi je zarada od prodaje išla super!“ Naravno,

nekima je nezamislivo da bi u toj dobi i pušili, a kamoli prodavali cigarete. Drugima u našoj županiji to je svakodnevnica.

I otuda ta to ka na ku nom redu.

Hmm ek. Pokušavam i ja provaliti koju smiješnu na temu po etka nove školske godine, ali jednostavno ne ide.

Osim hrpe troškova za knjige, pribor, odje u, obu u i ostale “režije“, ništa posebno mi ne pada na pamet. Dok neki roditelji kupuju duple navlake (svjedo ila sam tome u jednoj akove koj knjižari) koje onda na polugodištu mijenjaju, drugi e pokušati uštedjeti te iz starih kalendara i pak-papira improvizirati kako bi zaštitili te

od države nesubvencionirane mape znanja. “By the way“, mislim da je došlo vrijeme kada se za po etak školske godine ne kupuju nove tenisice, ako se baš ne moraju, nova jakna, ako se baš ne mora, nova torba, ako se baš ne mora.

Ipak, kad bolje promislim, IMAM jednu dobru ideju. A što ne bi nama škole kao trgovine znanja ustupile pla anje “režija“ na rate? Dakle, u rujnu, pla anje osiguranja. U listopadu, pla anje tiskanih ispita znanja. U studenom, dobrovoljni “fiksni“ prilog u humanitarne svrhe ... Jer uza sve to, svaki mjesec tu je još i užina.

Djeca moraju “ ruštukati“!

(Ipak sam s ovim pla anjem u

ratama uspjela provaliti jednu presmiješnu, je l’ da?)

Smiješno ili ne, morat’ emo zasukati rukave te napraviti ra unicu u koju emo ubaciti malo ekstrakta štedljivosti i dva svežnja odricanja. Sve to posipat’ emo za inom koji svi imamo napretek, a zove se ljubav prema djeci i svi naši tzv. problemi bit e riješeni. Sretan po etak nove školske godine!

14. rujna 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 15 37

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH po proizvo a ima 1.1.-31.8.2010.

Proizvo a

koli ina udio, %

1

Opel

2

Volkswagen

3405 13,06% 3017 11,58%

3

Chevrolet

2129

8,17%

4

Renault

2117

8,12%

5

Peugeot

1909

7,32%

6

Hyundai

1548

5,94%

7

Škoda

1527

5,86%

8

Ford

1448

5,56%

9

Citroen

1295

4,97%

10

Mazda

782

3,00%

11

Suzuki

753

2,89%

12

Toyota

731

2,80%

13

Kia

698

2,68%

14

Dacia

690

2,65%

15

Nissan

552

2,12%

16

Seat

541

2,08%

17

BMW

516

1,98%

18

Fiat

498

1,91%

19

Audi

482

1,85%

20

Mercedes

466

1,79%

21

Honda

364

1,40%

22

Volvo

106

0,41%

23

Smart

83

0,32%

24

Lada

71

0,27%

25

Mitsubishi

60

0,23%

26

Lancia

46

0,18%

27

Saab

35

0,13%

28

Alfa Romeo

33

0,13%

29

Subaru

30

0,12%

30

Mini

27

0,10%

31

Ostali

105

0,40%

26064

100%

UKUPNO Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 BS

8,48

Super plus 98

8,48

Super 100 BS

8,48

8,84

Eurodizel BS

7,91

7,91

LPG auto plin

4,45

4,29

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 10. rujna 2010.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci.

VELIKI IZBOR S LAGERA

Šavora

d.o.o.

Hyundai “Ideš” Hyundai je za mjesec rujan pripremio posebne pogodnosti kupnje. Prodajna akcija pod nazivom “ideš” osmišljena je da kupcima ponudi fantasti no opremljene modele po izuzetno povoljnim cijenama. Posebno se izdvaja model i30 1.4 iStart za 85.900 kn. Nositelji rujanske akcije “ideš” su modeli: Hyundai i10 1.1 iSmile dostupan za samo 60.484 kn s bogatom opremom. Hyundai i20 1.2 iLike dostupan je za samo 69.446 kn tako er s bogatim paketom opreme.

Više informacija o Hyundai modelima saznajte na www. hyundai.hr ili u autocentru Bratuša na adresi Preloška 38 (040/364-244).

Fenomenalne cijene dodatne opreme za Toyotu Dodatne razloge za zadovoljstvo možete prona i u širokoj paleti Toyotine dodatne opreme po akcijskim cijenama. Za vaš potpuni komfor i užitak u vožnji vaše Toyote pripremljeno je mnoštvo artikala koji vas ne e ostaviti ravnodušnim. Iz široke ponude izdvajamo, senzore za parkiranje, tepihe od velura, Bluetooth za bezru no telefoniranje, kuke za vu u, elektri ne priklju ke, bo ne zaštite za vašeg limenog ljubimca, krovne kov ege i krovne nosa e za bicikl po akcijskoj cijeni ve od 481 kn s PDV-om.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 0 40 /679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Auris 1.4, 97 KS, benzin, Luna oprema, 1. vlasnik, 2007.g., cijena: 10.999 eura 2. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol NAVI, 2006.g., cijena: 15.750 eura sa PDV-om 4. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 5. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 8.900 eura na ime 6. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Executive, 1. vlasnik, 2006.g., cijena 20.000 eura sa PDV-om 7. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 8. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 9. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 10. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 e ura sa PDV-om 11. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 12. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 13. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:2.100,00 eura 14. Audi A8 2,5 TDI V6 QUATTRO,180 KS,diesel,sva oprema,1999.g.,cijena: 8.900 eura sa PDV-om

14. rujna 2010.

Mazda predstavila no dizajnu: “Kodo – duša Mazda Motor Corporation predstavila je novi smjer u dizajnu, ‘Kodo – duša pokreta’, i dizajnerski koncept Mazda Shinari, savršeni izraz novog dizajnerskog smjera.

Od predstavljanja prvog osobnog automobila Mazde R360 Coupe prije 50 godina, Mazda je dosta godina istraživala koncept ‘kretanja’ predstavljaju i i nude i kupcima dizajn ugodan oku i privla an za vožnju. Dapa e, od predstavljanja Zoom-Zoom poruke Mazda razvija automobile sportskog izgleda te je kod svih Mazdinih modela usvojila dinami an dizajn po evši s Mazdom6 pa nadalje s RX-8 i Mazdom2.

Posljednjih godina ovaj dizajn, koji po iva na do aravanju pokreta, dalje je usavršavan kako bi prikazao pokrete inspirirane prirodom, sadržane u konceptnoj seriji Nagare i novoj Mazdi5. Kao rezultat ovih inicijativa, od predstavljanja prve Mazde6 2002., Mazdin dizajn bio je predmet mnogih pohvala primivši 30 svjetskih nagrada samo za dizajn.

silu koja nastaje kada se savije predmet izra en od elasti nog materijala velike vrsto e, poput elika ili bambusa. Tako er se odnosi na izgled osobe ili životinje u trenu kada savije tijelo prije brzog pokreta i upravo su te slike bile osnova za ime ovog koncepta. Zahvaljuju i snažnim linijama koje teku preko svakog dijela automobila, Mazda Shinari izgleda kao da je svaki tren spremna odra-

ziti se. Ovaj oblik podsje a na snažnu kralježnicu koja ide kroz tijelo, iznenadno osloba anje skrivene snage i me usobno djelovanje prekrasnih gipkih pokreta. Karakteristi ni prednji odbojnici predstavljaju daljnji razvoj izražajnih odbojnika prvi puta predstavljenih na RX-8 te naglašavaju dinami ni pokret izražen na bo nim stranama Mazde Shinari, istovremeno sportski i elegantan.

Mazda SHINARI Mazda Shinari je sportski coupe s etiri sjedala i etvero vrata te savršeno izražava novi dizajnerski smjer, ‘Kodo – duša pokreta’. Mazda Shinari tako er sadržava nekoliko novih dizajnerskih elemenata koji e i i u proizvodnju. Japanska rije shinari opisuje mo nu i gipku

Zajedno s trodimenzionalnim oblikom prednje maske, dizajn ponosno naglašava Mazdino porijeklo. Snažne linije koje naglašavaju pokret kre u se od prednje maske preko poklopca motora, blatobrana, prednjih svjetala i odbojnika.

U unutrašnjosti Mazda je kreirala ultimativni sportski prostor koji povezuje ergonomiju s osnovnim mehani kim funkcijama. Dizajnirali smo optimalni prostor za voza ki kokpit, kako bi se voza mogao koncentrirati na vožnju, i za suvoza ko mjesto koje pruža osje aj prostranosti. U ovom modelu Mazda nudi nove ideje za su elje u kokpitu koje e voza u omogu iti da se prebacuje izme u tri modula - poslovnog, zabavnog i sportskog - kako bi u svakom trenutku uživao u vožnji.

Seat Hrvatska na društvenim mrežama Od proteklog tjedna Seat Hrvatska ima i svoje službene stranice na Facebooku i YouTube-u. Svi potencijalni fanovi mogu pratiti Seat svijet dizajna, sporta i strasti i na društvenim mrežama uz jedinstvenu priliku da na po etku rada stranice sudjeluju u nagradnom natje aju u kojem mogu osvojiti vikend s Ibiza Bocanegrom. Uz najnovije informacije i zanimljivosti iz svijeta Seat -a, na Facebooku Seat Hrvatska nalazit e se i mnoge promocije, te fotogra ije sa Seat evenata, dok se razni ilmove mogu istodobno pratiti na službenom Seat YouTube kanalu.

Svi ljubitelji Seat -a imat e priliku na Facebooku direktno komunicirati i sa Seat Hrvatskom i s ostalim fanovima, te e imati mogu nost „uploadanja“ fotki sa svojim novim ili starim Seat ljubimcem, u njima najdražim situacijama. Seat Hrvatska e za sve svoje fanove redovito imati razne promocije i nagradne natje aje kroz koje e se direktno mo i osjetiti Auto Emocion duh.

Facebook Seat Hrvatska: http://www.facebook.com/SEATHrvatska YouTube Seat Hrvatska: http:// www.youtube.com/seathr

Volvo sigurnosni pojas u muzeju Smithsonian Švedska automobilska tvrtka Volvo donirala je glasovitom nacionalnom muzeju ameri ke povijesti Smithsonian svoj legendarni trito kovni sigurnosni pojas.

Ovaj izum bit e izložen u sklopu postava koji predo uje prijelomne inovacije u 75. godina napretka kroz dugu povijest pove anja sigurnosti u automobilskoj industriji.

Volvo je zauvijek ušao u automobilsku povijest kada je 13. kolovoza 1959. godine predstavio prvi automobil sa serijski ugra enim pojasom s tri to ke vezivanja. Od tog trenutka briljantan izum Nilsa Bohlina ugra en je u milijune vozila diljem svijeta, a sada je našao svoje mjesto i u jednom od najprestižnijih i najve ih muzeja na svijetu - Smithsonian nacionalnom muzeju ameri ke povijesti - koji se nalazi u Washingtonu i

koji godišnje posjeti oko 4 milijuna ljudi.

Volvov sigurnosni pojas s tri to ke u proteklih je 50 godina odigrao vitalnu ulogu u smanjenju broja ozljeda i smrtnih slu ajeva u prometnim nesre ama diljem svijeta ali i SAD-u, te nedvojbeno zaslužuje mjesto u muzeju kao što je Smithsonian, budu i da ini integralni dio ameri ke, ali i svjetske povijesti.

Ipak, prihva anje novih izložaka u muzejsku Smithsonian kolekciju dug je i kompleksan proces, koji zahtijeva detaljnu ideti ikaciju i potvrdu autenti nosti, što još jednom naglašava status ovog muzeja. Donirani pojas nalazi se na originalnom sjedalu Volva PV 544 iz 1961. godine, a autenti nost istog potvrdio je i prethodni vlasnik automobila, kao i tvornica.

14. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ovi smjer u a pokreta”

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

SKUTERI POPUST !!!

POPUSTI NA SKUTERE 2008. I 2009.g. !!!

PIAGGIO ZIP 50 2T 2009.g.

PIAGGIO NRG 50 - 2009.g.

PIAGGIO ZIP 50 4T 2008.g.

GILERA STALKER 50 2008.g.

KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠ A, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

17

18

14. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EKO KUTAK

Mila Elegovi postaje zaĹĄtitno lice Opela za Hrvatsku Glumica Mila Elegovi postala je novo zaĹĄtitno lice Opela za Hrvatsku primivĹĄi klju svoje nove Opel Merive. Predao joj ga je Damir Gavran, direktor Opela za Hrvatsku, Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu na promociji nove Merive odrĹžanoj protekle subote na zagreba kom Jarunu.

Opel je proteklog vikenda na zagreba kom Cvjetnom trgu te na Jarunu javnosti predstavio novu Opel Merivu.

Posjetitelji su mogli razgleda-

Hyundai BlueOn

ti automobil, odvesti se na probnu voĹžnju novom Merivom te sudjelovati u nagradnoj igri, a posjetitelje je pjesmom zabavljala Mila Elegovi u pratnji svog benda. Mila e voziti Opel Merivu 1.4 turbo s paketom opreme Cosmo.

AMC Me imurje akovec, Ĺ portska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podiza i, servo, ABS Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend, 2010., bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree

Hyundai BlueOn, prvi Hyundaijev produkcijski elektri ni automobil puĹĄten je u pogon, to nije pedesetak prvih proizvedenih vozila po ela je koristiti vlada republike JuĹžne Koreje i njezina ministarstva. Vozila je u ime vlade preuzeo osobno predsjednik JuĹžne Koreje, g. Lee Myung-Bak koji se nije ustru avao niti sam sjesti za upravlja i isprobati vozilo. BlueOn je napravljen na bazi modela i10, a koristi tehnologiju predstavljenu na salonu automobila u Frankfurtu 2009. Pokre e ga elektri ni motor snage 81 KS sa ak 210 Nm okretnog momenta, a napaja se putem LiPoly baterije. PostiĹže maksimalnu brzinu od 130 km/h, od 0-100 km/h ubrza za 13,1 sekundu. Baterija se puni na klasi nu uti nicu od 220V, a stanice za punjenje na i-

joj se infrastrukturi ubrzano radi imati e “brzeâ€? punja e snage 380V, koji e za samo 25 minuta napuniti 80% kapaciteta baterije. Zanimljivo, BlueOn ima i VESS tehnologiju, odnosno sustav umjetnog zvuka kako bi se pove ala sigurnost pjeĹĄaka u gradu.

Naime, bez VESS sustava, BlueOn se kre e potpuno beĹĄumno. Kombinacijom telekomunikacijske i informatik ke tehnologije, BlueOn na kontrolnoj plo i voza u pokazuje koliko se nalaze od najbliĹže stanice za punjenje. Hyundai BlueOn u 2011. godini sluĹžiti e u promotivne svrhe, a od 2012. biti e dostupan u slobodnoj prodaji za sve zemlje koje e biti spremne s infrastrukturom. BlueOn je zanimljiv i zato ĹĄto je napravljen na redizajniranom modelu i10, koji u prodaju kre e po etkom 2011.

Hyundai ix35 osvojio 5 Euro NCAP zvjezdica Nezavisna udruga EuroNCAP, objavila je rezultate testiranja Hyundaija ix35 koji je nagra en sa maksimalnih pet zvjezdica za sigurnost, po novim, stroĹžim kriterijima. Postignuti rezultat svrstava Hyundai ix35 na sam vrh po sigurnosti, a najbolje rezultate u SUV segmentu ima na testiranju sigurnosti djece na straĹžnjim sjedalima.

Hyundai ix35 je tre i Hyundaijev model za redom koji je postigao 5 zvjezdica za sigurnost, nakon modela i30, te i20. Hyundai ix35 postigao je vode e rezultate za zaĹĄtitu

djece starosne dobi 18 mjeseci i tri godine sa 88% osvojenih bodova.

Osim toga 90% bodova dobio je za zaĹĄtitu odraslih putnika i 71% bodova za sigurnosne elemente u seriskoj opremi, poput ESP-a.

VW LT 46 2.8 TDI, 2000., Ĺžuta, vu na sluĹžba, spuĹĄtanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

ž¼¨³º³°Ž¡¸º³d¡dœ¼ž°³³¹r Â˜ÂłÂ˝ÂłÂ¸ÂĽd…šœ­¡rd—š´Šœ­³œ¼²d¼š¸³¹³Œ­°r %XGXÆQRVW MH RYGMH 6XSHULRUQD SRQXGD PRWRUD NRMX QHPD QLWL MHGDQ DXWRPRELO X NODVL 2VLP QDSUHGQLK EHQ]LQVNLK Ä WHGOMLYLK GL]HOVNLK $XULV MH RG VDGD GRVWXSDQ L VD UHYROXFLRQDUQLP KLEULGQLP PRWRURP 3R]LYDPR 9DV GD SRVMHWLWH 7R\RWD VDORQH

NOVO PANDA d.o.o.

OvlaĹĄteni servis Peugeot vozila Distribucija i prodaja rezervnih dijelova %(1=,1

',=(/

Zrinsko - frankopanska bb, 40 000 akovec

+,%5,'

r¸³½³¸¼rœ

Ģ$925$ *ODYQD +RGRÄ DQ

Tel: 040/328 - 767

Fax: 040/328 - 501

www.panda.hr

14. rujna 2010.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

WRC poredak nakon 10 od 13 Rally-a:

Rezulta Rally Japan, 10. – 12. rujna 2010.

Autozubak predao RK Podravka 2 vozila na korištenje Direktorica RK Podravke Božica Pal i , trener Neven Hrupec i igra ice Miranda Tatari i Marijana Tarle primile su u etvrtak, 2. rujna 2010. klju eve

dva VW Golf Variant vozila koje AutoZubak sponzorira na tri godine. Klju eve je predao direktor AutoZubak Poslovne jedinice Koprivnica Hrvoje Ivan evi . Auto-

mobili VW Golf karavan, diesel koristit e se u svakodnevnom poslu kluba, kako za tehni ke, tako i za stru ne, trenerske potrebe.

Citroën – akcije do konca rujna U Citroënu je po ela nova prodajna akcija u kojoj su istaknuti sljede i modeli: limitirana serija Citroën C3 Adriatic s motorom 1.4i 90 KS za 85.900 kn; limitirana serija Citroën C4 Gold Edition dostupna je uz popust do 40.000 kn, a s motorom 1.4i 90 KS je u ponudi za 89.900 kn; Citroën Berlingo Multispace Plus je u ovoj akciji dostupan uz popust do 31.000 kn. Uz navedene modele,

navedena prodajna akcija se odnosi i na ostale modele iz game te je tako popust na modelu Citroën C3 Picasso do 35.000 kn, a na modelu Citroën C4 Picasso do 48.000 kn. Akcija traje do 30. rujna 2010. i dostupna je kod svih ovlaštenih distributera novih vozila Citroën koji sudjeluju u akciji uz posebnu ponudu inanciranja s kamatnom stopom od 5,99% uz Citroën Financial Services.

MotoGP poredak nakon 12 od 18 utrka

MotoGP poredak za VN San Marina, Misano, 5. rujnaa 22010 2010.

0100.

F1 poredak nakon 14 od 19 utrka

F1 poredak VN Italije, e, 10.

Monza, 12. rujna 2010.

1.

Fernando Alonso

2.

Jenson Bu on

25 18

3.

Felipe Massa

15

4.

Sebas an Ve el

12

5.

Nico Rosberg

10

1.

Sebas en Ogier

25

1.

Dani PEDROSA

25

2.

Pe er Solberg

18

2.

Jorge LORENZO

20

3.

Jari - Ma Latvala

15

3.

Valen no ROSSI

16

4.

Dani Sordo

12

4.

Andrea DOVIZIOSO

13

Casey STONER

11

6.

Mark Webber

8

Ben SPIES

10

7.

Nico Hulkenberg

6

8.

Robert Kubica

9.

Michalel Schumacher

5.

Sebas en Loeb

10

5.

6.

Mikko Hirvonen

8

6.

7.

Henning Solberg

6

7.

Colin EDWARDS

9

8.

Federico Villagra

4

8.

Alvaro BAUTISTA

8

J. Ketomaa

2

9.

10. M. Prokop

1

10. Marco MELANDRI

6

11. Aleix ESPARGARO

5

12. Hiroshi AOYAMA

4

13. Randy DE PUNIET

3

9.

Poredak voza a:

4 2

10. Rubens Barrichello

Hector BARBERA

1

7 Poredak voza a: 1.

Mark Webber

187

2.

Lewis Hamilton

182

3.

Fernando Alonso

166

4.

Jenson Bu on

165

5.

Sebas an Ve el

163

6.

Felipe Massa

1.

Sebas en Loeb

201

2.

Sebas en Ogier

158

3.

Jari - Ma Latvala

132

4.

Pe er Solberg

118

1.

Jorge LORENZO

271

7.

Nico Rosberg

112

5.

Dani Sordo

107

2.

Dani PEDROSA

208

8.

Robert Kubica

108

6.

Mikko Hirvonen

94

3.

Andrea DOVIZIOSO

139

9.

Michalel Schumacher

46

7.

Ma hew Wilson

56

4.

Valen no ROSSI

130

10. Adrian Su l

8.

Henning Solberg

31

5.

Casey STONER

130

9.

Federico Villagra

30

6.

Ben SPIES

120

1.

RBR-Renault

7.

Nicky HAYDEN

109

2.

McLaren-Mercedes

347

8.

Randy DE PUNIET

81

3.

Ferrari

290

4.

Mercedes Benz GP

158

9.

Marco MELANDRI

67

5.

Renault

127

66

6.

Force India-Mercedes

58

10. Kimi Raikkonen Poredak Teamova: 1. Citroën Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. Citroën Junior Team 4.

5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

21

345 250 183 130 46

Slijede i rally: Rally Rally de of Turkey, France, 16.–18.

30.9.

– 3.10.2010. travnja 2010.

Poredak voza a:

10. Colin EDWARDS Poredak proizvo a a: a:

124

45

Poredak konstruktora: ra: a: 350

7.

Williams-Cosworth

8.

BMW Sauber-Ferrari

27

9.

STR-Ferrari

10

47

1.

Yamaha

280

2.

Honda

245

10. Lotus-Cosworth

0

3.

Duca

170

11. HRT-Cosworth

0

4.

Suzuki

64

12. Virgin-Cosworth

0

Slijede a utrka: Slijede a utrka:Motorland VN Japana, Aragon, 19. rujna 25. travnja 2010.2010.

Sljede a utrka: VN Singapura, Sinagapore, 26. rujna 2010.

MODNO ŠPANCIRANJE 2010. – obljetnica Udruge “Evolution”

Modni vikend kulture u Varaždinu Prvi ro endan Modne udruge “Evolution” iz Varaždina, koji je obilježen 5. rujna, obilovao je trodnevnim revijama, kubanskom salsom i kazališnim predstavama u HNK-u u Varaždinu. Prvi dan varaždinskoj publici predstavila se Ivana Kuzminski, mlada dizajnerica i studentica Tekstilno - tehnološkog fakulteta u Zagrebu, a pokazala je minikolekciju koja se sastoji od modela iste i voluminozne forme koja u svojoj slojevitosti koketira s neobi nim kombinacijama materijala, dok su raznovrsne i funkcionalne torbice Sandre Ajhner dolazile do izražaja na modelima Modne škole “Evolution”.

Prohladnu ve er zagrijali su plesa i salse iz zagreba kog kluba specijaliziranog za kubanske plesove “BaileCubano”. Poseban gost bio je profesionalni plesa salse s Kube Ramon Noa Caraballo, koji je sa svojom plesnom partnericom Josipom Kolegom

prenio dio atmosfere elitnih klubova Havane u kojima je plesao.

Njihove kolege Željka Pupak i Goran Poga i izvrsno su se uklopili u ruedi, kružnoj formaciji u kojoj

Revija Blaženke Roth

parovi plesa a sinkronizirano plešu, izvode i brojne igure.

Kiša nije pokvarila središnju ve er ak ni kratkotrajna kiša nije pokvarila središnju ve er u subotu, budu i da su posjetitelji inzistirali da se revije Natalija angradovi a, Zdravke Ganzer, Borisa Pavli evi a, Ivan ice Pahor te Blaženke Roth, u suradnji s Darkom Škorancem i Ivanom Posavi Pšak, održe do kraja. Zahvaljuju i Centru kreativnih industrija kojim upravlja Tehnološki par Varaždin, tijekom cijelog doga anja bila je postavljena izložba slikarice Lile Herceg, a nastupile su i djevojke Plesnog kluba Ivan ica.

Na zadovoljstvo svih mališana, u nedjelju je održana kazališna predstava “Ne ko Svojeglave ko” u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu, kao i monodrama “Familija u prahu”, u kojoj je glumila Jagoda Kralj Novak. U kazališnom prostoru ve er je otvorena

TOP 20 01. TKO TE IMA - SUZANA HERCEG 02. TO MITREBA - SMILE PROVOKATOR

Ivan ica Pahor sa svojom je revijom tako er oduševila posjetitelje minikoncertom mladog Josipa Pliši a na klaviru, a nastavljena revijama Ljiljane Drož ek i Elene Conjar, kojima su etnomotivi stalna inspiracija.

01. MOJA BJONDICA

KLAPA GODIMENTI

Džo Mara i Maki

04. JUBAVI MALA - OLIVER

02. LIPA SPIZA ALMATINSKA

05. OVE GODINE - EDO MAAJKA

DOMA IH DuškoTOP Lokin LISTA & Grupa Pas cada

06. ŽIVOT CURI - LUKA NIŽETI

03. KAKO U JOJ RE DA VARIN

07. ONA ZA RIBARA NE E

Klapa Sv. Florijan

POSTOLAR TRIPPER

04. ALKOHOL

08. LUNA - ELEMENTAL

Jasmin Stavros & Mladen Grdovi

09. KAKO GOD BILO - VLATKA POKOS

05. SVATOVSKA - Maja Šuput

10. KAKO U JOJ RE DA VARIN

06. UZMI IL IDEM - Karma

Klapa sv. orijan Ft. edo Mar ni

07. AJ A, VOLIN TE

FORMULA 13

Jedan od najpopularnijih hrvatskih pjeva a Tony Cetinski održat e velik i koncer t u varaždinskoj Gradskoj sportskoj dvorani 23. listopada.

Cijene ulaznice za koncert Tonija Cetinskog, kao i pret-

Franka na kavi s Johnom Mayerom!

prodajna mjesta, još nisu poznate, a or g a n i z a t or najavljuje da e svi zainteresirani mo i nabaviti ulaznicu po prihvatljivoj cijeni.

Kao i uvijek kad je Tony u pitanju može se o ekivati istinski glazbeni spektakl.

Kings Of Leon izdaju novi album i dolaze na europsku turneju

fanova nakon objave prvog velikog hit-singla “Sex Of Fire” tresla Englesku i Australiju, u Americi ih još jedno vrijeme nisu doživljavali, tako da se nisu morali brinuti “zbog napastovanja fanova”. Ali, ubrzo se sve promijenilo. U posljednje dvije godine postali su jedan od najve ih svjetskih rock bendova i glazbenih koncertnih atrakcija. Pored toga što je Kings Of Leon diskografski aktivan, grupa ne prestaje ni s turnejama.

Ovogodišnja europska dvoranska turneja po inje 29. studenoga u Antwerpu u Belgiji, a najbliže što e se King Of Leon približiti Hrvatskoj je be ka Stadthalle 4. prosinca ove godine.

Me utim, kakva je popularnost ovog benda, najbolje govori loša vijest za sve njegove obožavatelje koji nisu bili dovoljno brzi i aktivni u on-line prodaji karata, jer je koncert u najve oj be koj dvorani rasprodan za samo jedan dan.

YOLANDA BE COOL feat. D-CUP 02. EVERYTHING TO LOSE - DIDO 03. CROSSFIRE - BRANDON FLOWERS

09. FRANE MOJA Klapa Ragusa 10. BIŽUTERIJA Jelena Rozga

04. I LIKE IT ENRIQUE IGLESIAS feat. PITBULL 05. SUMMER DAY - SHERYL CROW

TOP LISTA STRANIH

06. AIRPLANES

01. COMMANDER

B.O.B. feat. HAYLEY WILLIAMS

Kelly Rowland Ft. Gue a

07. EARLY IN THE MORNING

02. LOVE THE WAY YOU LIE

CYNDI LAUPER feat. B.B. KING

TOP LISTA DOMA IH Eminem Ft.Rihanna

08. DYNAMITE - TAIO CRUZ

03. SATELLTE

09. SUBURBS - ARCADE FIRE

Lenameyer Landrut

10. LOVE THE WAY YOU LI

04. ALEJANDRO

EMINEM feat. RIHANNA

Lady Gaga 05. SUNSTROKE PROJECT & OLIA TIRA Run away

Franka Bateli pet je tjedana provela na prestižnom glazbenom Sveu ilištu Berklee u Bostonu, gdje je upoznala Johna Mayera, bivšeg de ka Jennifer Aniston.

John Mayer, glazbenik koji osim propale veze s Jennifer Aniston i niza nevjerojatnih izjava u svojoj privatnoj kolekciji uva i ponekog Grammyja, sjeo je za stol za kojim su bili Franka i ekipa i s njima popio kavu. - Ugodno smo porazgovarali, bio je zabavan i samozatajan. Do tad nisam slušala njegovu glazbu, a sada mogu re i da sam po ela otkrivati koliko je

dobar, rekla je kroz smijeh Franka Bateli .

Osim Johna, Franka nije upoznala još slavnih osoba, ali je zato nau ila kako se boriti za svoje ciljeve. - Sad znam koliko se moraš truditi da bi ljudi uvažili tvoje kvalitete. Berklee je san svakog glazbenika, a škola mi je promijenila na in gledanja na život.

Franka je na prestižnom glazbenom Sveu ilištu Berklee u Bostonu bila jedna od dvije tisu a studenata koji su dobili stipendiju, a na kraju je bila me u pet najboljih studenata na Sveu ilištu.

Kings Of Leon na velikoj dvoranskoj turneji najbliže Hrvatskoj bit e u Be u 4. prosinca. Karte za taj koncert rasprodane su u samo jednom danu ...

“Come Around Sundown” naziv je novog, petog, albuma grupe Kings Of Leon, a izlazak je najavljen za 18. listopada 2010. Album je najavljen sjajnim singlom “Radioactive”. Za produkciju su još jednom zaslužni Angelo Petraglia i Jacquire King. Album je nastavak njihovoga aktualnog albuma “Only By The Night” iz 2008. godine, koji je diljem svijeta prodan u više od šest milijuna primjeraka. Dobitnik je dvije najvažnije engleske glazbene nagrade “Brit Awards” i ovjen an s etiri ameri ke nagrade Grammy. Album je iznjedrio brojne hitove poput: “Sex Of Fire”, “Use Somebody”, “Closer”, “Reverly”, “Be Somebody” ...

Iako ameri ki, bend je najprije postao popularan u Velikoj Britaniji i Australiji, prvenstveno jer je vezan uz moderne rockerske trendove, tzv. “alternative rock”, odnosno prepoznatljiv stil prozvan - “brit pop”. I dok je histerija

Klapa Kampanel 08. JEZUŠ, DE KI - Gaga

01. WE NO SPEAK AMERICANO

Tony Cetinski 23. listopada u varaždinskoj Gradskoj sportskoj dvorani

TOP LISTA DOMA IH

03. NI KOJI MISEC, NI KOJI DAN

TJEDNI KALORIFER

Gabriel

Sammie

TOP LISTA 01. HARI MATA HARI Ft. Eldin Huseinbegovi

TOP Tvoje je samoLISTA to što dašDOMA IH 02. PARNI VALJAK - Stvarno nestvarno 03. GIBONNI - Zamoli me 04. SEVERINA - Nevira 05. VLADO KALEMBER - Ostani tu 06. DAVOR RADOLFI & VANNA Samo dvije rije i 07. ET - Zbogom mala 08. ENI - Vodi me 09. BOJAN JAMBROŠI - Sasvim sam 10. CARLA BELOVARI Sretan broj

14. rujna 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 43

NOVOOTVORENO!!!

Stari passage – prizemlje Tel.: 310-539 Radno vrijeme: 9-14 16-19,30 subota 9-13

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

Stari passage 1. kat, tel.: 328-435 Radno vrijeme: 9-14 16-19 subota 9-13

10% POPUSTA KUPON VRIJEDI 15. - 23.09.2010.

9/24/09 4:14:41 PM

44

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

14. rujna 2010.

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr PREMIER HRL Neuspješno gostovanje Me imurja u Sisku

Repriza prvog kola Me imurci su u Sisku odigrali reprizu susreta iz prvog kola, kad su ugostili Nexe. Bili su ravnopravni doma inima u tri etvrtine susreta, da bi u posljednjih 15 minuta po eli nezaustavljivo padati u tempu i kvaliteti igre, te su na kraju izgubili s -5.

No, repriza je ispala samo rezultatska, jer je nedostajalo one dobre igre koju smo vidjeli u prvom kolu, a neki od prvotimaca su i razo arali.

Premda bodove iz Siska nije bilo za unaprijed upisivati, teško je ne re i da se moglo i bolje, posebno kad se protiv renomiranog protivnika, kojeg vodi bivši ervarov pomo nik Slavko Goluža, igra sasvim ravnopravno na gostuju em terenu. No, za uspjeh je trebalo 100 posto od po etne sedmorke, a tu je zakazao Herman, a nedostajali su i Paponja, koji je imao privatne obaveze, te avar, koji je ozlije en. Zamjene nisu bile na razini koja se o ekuje od rukometaša premijerligaškog ranga, te na parket nisu donijele dizanje tempa koje je bilo nasušno potrebno u zadnjih 15 minuta.

U zadnjih 15 minuta “bez glave i repa” U prvih 30 minuta igra se gol za gol, ni jedna se mom ad ne može

odvojiti na dva gola, a tako se odlazi i na odmor, s 10:10. U drugom poluvremenu su rukometaši iz akovca ak i poveli s 10:11 uz gol Rodika, no Siš ani se brzo vra aju u vodstvo, no ono do 45. minute nije nedostižno (16:15). Tada me utim naši rukometaši po inju redati tehni ke pogreške, a to znaju iskoristiti Golužini puleni, koji imaju i +6 (24:18).

“Bez dva prva krila, Paponje i avara, koji su protiv Nexea zabili 13 golova, nije išlo. Nismo imali kontranapade, a s krila smo postigli svega tri gola. Razo arao me Herman, dok je Rodik trebao, s obzirom na iskustvo, biti mnogo bolji. Dosta se toga poklopilo i poraz ne udi, ali boli, jer je tako malo nedostajalo za pozitivni rezultat”, kazao nam je nakon utakmice trener Me imurja Alan Belko.

U subotu Me imurje do ekuje Bjelovar, a Belko najavljuje: “Moramo pobijediti jer e u protivnom biti sva ega. Pojedini igra i se ve sada moraju zamisliti nad sobom, ali vjerujem da emo dobrim radom kroz tjedan, iš enjem glava i usmjeravanjem jedino i isklju ivo na utakmicu, pobijediti.”

(Ivana Strahija)

SISCIA 26 (10) ME IMURJE 21 (10) SISAK. SD Brezovica. Suci: Gubica (Petrijevci) i Miloševi (Osijek).

SISCIA: Palai , Svalina, Sokoli , Bjeliš, Juri an, Špeli , Džono, Brdar, Šprem, Somi , Nui , Klindi , Bešli , Bou ek, Butorac, Kobe . Trener: Slavko Goluža.

ME IMURJE: Kova evi , uži , Varga, Je i , Mare , Zadravec, Malovi , Sladoljev, Marcijuš, Šunji , Peras, Herman, avar, Rodik, Balent. Trener: Alan Belko.

Strijelci: Svalina 4, Špeli 7, Džono 5, Brdar 1, Šprem 4, Nui 1, Bešli 1, Butorac 3 za Sisciu; uži 5, Varga 3, Je i 5, Mare 4, Zadravec 2, Malovi 1, Rodik 1 za Me imurje.

Sedmerci: Siscia 3; Me imurje 2.

Isklju enja: Siscia 10 minuta (Sokoli , Bjeliš 2+2, Špeli , Butorac), Me imurje 6 minuta ( uži 2+2, Mare ).

Crveni karton: Sokoli .

Igra utakmice: Nikola Špeli .

Ostali rezulta : Bjelovar 27 (19) – CO Zagreb 33 (18); EMC Split 36 (15) – Moslavina 29 (15); Buzet 23 (12) – Nexe 34 (14); Karlova ka banka 27 (10) – Zamet 22 (10); Medveš ak 27 (10) – Gorica 33 (14); Pore 29 (16) – Varteks DC 26 (9); Arena Jad. 29 (13) – Dubrava 28 (11).

TABLICA 1. CO Zagreb 2. Nexe 3. Gorica 4. Dubrava 5. Zamet 6. Pore 7. Karlova ka b.

8. FMC Split

2 2 2 2 2 1 2 2 9. Arena Jadrograd 2 10. Siscia 2 11. Varteks 1 12. Medveš ak 1 13. Bjelovar 1 14. Moslavina 1 15. Me imurje 2 16. Buzet 1

2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 1 1 0 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1

67:47 66:50 63:53 60:54 58:55 29:26 53:52 61:61 57:64 46:55 26:29 27:33 27:33 29:36 48:58 23:34

4 4 4 2 2 2 2 2 2 2 0 0 0 0 0 0

Parovi 3. kola: Gorica – Buzet; Zamet – Medveš ak MFD; Dubrava – Karlova ka banka; Moslavina – Arena Jadrograd; Varteks di Caprio – FMC Split; CO Zagreb – Pore ; Me imurje – Bjelovar; Nexe – Sicia.

PRVA HRL

Drugi poraz Preložana

Kum novog kluba Mirko Alilovi u društvu starog i novog predsjednika

RK SAN SPORT DOBIO NOVO IME

Alilovi kum Info-Stara Hrvatski reprezentativni vratar Mirko Alilovi svra o je u akovec, kako bi nazo io sve anom potpisivanju ugovora izme u Sanimira Radeka, bivšeg predsjednika San Sporta, i Ma je Špesa, novog predsjednika Info-Stara, kako se po novom zove rukometni klub.

Klub u kojem igraju sve redom mladi igra i (1992. godište) natje e se u 3.

Hrvatskoj rukometnoj ligi, a svakako e plijeni pozornost u sezoni pred njima s obzirom da je Alilovi pristao bi i po asni predsjednik kluba. “Ja sam po aš en ponudom i prihva am je, nadam se da e mladi momci koji igraju u klubu od rukometa dobi mnogo veselja. Meni je svaki izlazak na parket i danas veliko uzbu enje i to ne treba nikada zaboravi , užitak u igri”, kazao je Alilovi .

Alilovi je ina e omiljen u Me imurju, gdj eje nedavno osnovan i klub njegovi obožavatelja. Stoga se mnogo

mališana okupilo i na potpisivanju ugovora, a simpati ni je hrvatski golman svra o i na akove ke bazene, kako bi se i tamo slikao sa svojim obožavateljima.

Vijest da ima klub obožavatelja, što baš i nema svaki rukometaš, Alilovi je primio s velikim osmjehom te rekao: “Nisam baš siguran da sam zaslužio tu ast, još je preda mnom mnogo nastupa, puno utakmica u dresu reprezentacije, nadam se i puno medalja. Za ovu sezonu želim do i na konstantu obrana, ima ujedna enu kvalitetu u svakoj utakmici”, kazao nam je Alilovi .

Mirko Alilovi je od ove sezone ina e lan slovenskog Celja, a oni okupljeni u njegov Fan club najavili su dolaske na utakmice, posebno one Lige prvaka. Sigurno e ih radova vidje i legendarnog kapetana hrvatske reprezentacije, Petra Metli i a, koji je tako er postao “Celjanin” od ove sezone. (Ivana Strahija)

Prelog nije na gostovanju kod novog prvoligaša uspio sti i do prve prvenstvene pobjede. Preloški rukometaši poraženi su od doma ina Mladi Rudar 31:24. U preloškoj ekipi prak ki nije bilo raspoloženog igra a, tako da je poraz realnost. Nakon nepotpuno odigrana dva kola Prelog je na za elju tablice. U sljede em kolu ugoš uju još jednog novog lana Prve HRL - Hrvatski Dragovoljac koji je poput Preloga loše startao u novu sezonu. Utakmica se igra u subotu nave er u Prelogu.

ODBOJKA

Odbojkaška generalka za novu sezonu OK Me imurje Centrometal u nedjelju 19. rujna organizira tradicionalni me unarodni odbojkaški turnir kao uvod u novu sezonu. Osim doma ina na turniru e nastupiti OK Varaždin, UVC Graz AG i OK SIP Šempeter. Turnir se igra u dvorani SGC Aton u Nedeliš .

Pokrovitelj turnira je Op ina Nedeliš e.

Nakon polu nalnih susreta koji se igraju od 13 sa , nale i borba za tre e mjesto igra se istovremeno od 18 sa .

ME IMURSKI atletski suci na Kupu kontinenata u Splitu

Dali ogroman doprinos svjetskom spektaklu Dvanaest me imurskih atletskih sudaca, lanova Zbora atletskih sudaca Me imurja, Stanislav Stojko (bacanje diska), Branko Todorovi (bacanje diska), Josip Puklavec (skok u vis), Krešimir Bari (sudac na stazi), Franjo Bubek (bacanje diska), Nada Gorupi (sutkinja na stazi), Sanja Marcijuš (bacanje kugle), Sre ko Ov ar (skok u dalj i troskok), Sanja Plavljani (sutkinja na stazi), Spomenka Puklavec (bacanje kladiva) te Nataša Sabol ec i Gordana Bulovi (tajništvo), bili su sudionici najve ega atletskog doga aja ikada održanog u samostalnoj Hrvatskoj.

Posao odra en na najbolji mogu i na in I ne samo sudionici, nego suci koji su dali ogroman doprinos uspjehu spektakla na kojem je sudjelovalo oko 400 najboljih svjetskih atleti ara, koji su do sada osvajali olimpijska odli ja

Me imurski atletski suci i djelatnici te svjetska i kontinentalna prvenstva.

Svoj posao me imurski suci odradili su vrhunski, za što su dobili pohvale glavnog suca, atleti ara i organizatora, kao i kolega sudaca iz drugih krajeva.

Najzadovoljniji su bili Stanislav Stojko, koji je bio sudac u nastupu naše Sandre Perkovi kod bacanja diska, te Josip Puklavec, koji je bio sudac kod skokova naše

najbolje atleti arke i sportašice Blanke Vlaši .

Nekoliko dana ranije me imurski atletski suci Stanislav Stojko, Sre ko Ov ar i Krešimir Bari sudili su na 60. memorijalu Borisa Hanžekovi a u Zagrebu - mitingu iz serije IAAF World Challenge. Svoje zadatke odradili su vrlo profesionalno te za to dobili same pohvale.

(S. Mesari , S. Ov ar)

USPJEŠNI NASTUP juniorske reprezentativke iz AK Me imurje

Kristina Dudek tre a u Sarajevu lanica AK Me imurje Kristina Dudek uspješno je nastupila za hrvatsku juniorsku reprezentaciju koja je sudjelovala na tradicIonalnom mi ngu prijateljstva u Sarajevu, BiH. Na ovom me unarodnom natjecanju sudjelovale su reprezentacije doma ina BiH, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore, Madžarske, Njema ke, Turske, Bugarske i Francuske. Kris na je u ovoj me unarodnoj konkurenciji odli no tr ala u svojoj najja oj disciplini 400 m, i zauzela tre e mjesto te osvojila bron anu medalju. Za hrvatsku reprezentaciju još su e ri plasman me u tri najbolja: Ivana Lon arek i Antonija radi osvojile su druga mjesta a osim Kris ne tre a je

bila Varaždinka Sara Kolak u bacanju koplja i Andi Erega u troskoku.

Godina sjajnih rezultata Za Kris nu Dudek 2010. godina je izuzetno uspješna kada su u pitanju reprezenta vni nastupi jer je u dresu sa hrvatskim grbom nastupila na e ri velika natjecanja. Najprije je sudjelovala u Moskvi na Europskom prvenstvu za ml. juniroke gdje je bila 11. za m u Pordenoneu na igrama Alpe Jadran kada je bila odli na druga, te u ma arskom Veszpremu u etveroboju Ma arske, Slovenije, eške i Hrvatske sa osvojenim 4. mjestom. Ovaj etvr nastup u susjednoj BiH zaokružio je uspješnu

sezonu nastupanja za hrvatsku reprezentaciju u 2010. godini, i dobra je najava za 2011. godinu u kojoj je glavni cilj nastupi na Svjetskom prvenstvu za ml. juniorke u Francuskoj.

FINALE Hrvatskog atletskog kupa u akovcu

Dolaze najbolji hrvatski juniori i kadeti Predstoje i tjedan za akovec ima e epitet "atletski" budu i da e se u tri dana natjecanja na stadionu SRC Mladost okupiti najbolji juniori i kade Hrvatske na završnici KUP-a za 2010. godinu. Najprije e u utorak i srijedu nastupi atletska juniorska elita iz dvadeset i tri hrvatska kluba koji e se bori za ukupnu pobjedu u muškoj i ženskoj konkmurenciji u Finalu KUP-a

Hrvatske za juniorke i juniore. Organizator natjecanja je AK Me imurje a nastupi e i najbolji me imurski atle ari od kojih treba izdvoji anove AK Me imurje, baca e Kris jana Strahiju, Leu Obadi , i Melani Kralji , sprintere Kristinu Dudek, Mateju Jambrovi i Monico Pongraca, te preponašice iz AK Nedeliš e, Gabrijelu Grabar i Alenu Hrušoci. Ovi atle ari predvodi e

svoje ekipe koje e se bori i za ukupni poredak u juniorskom KUP-u.

Atletski tjedan završi e u subotu kada je na rasporedu kadetsko nale KUP-a Hrvatske, a organizator e tom prilikom biti AK Nedeliš e. Na oba natjecanja suditi e suci Zbora atletskih sudaca Me imurja. Natjecanja u utorak i srijedu zapo inju u 16 sa a u subotu u 15.

14. rujna 2010

KOŠARKA KOŠARKAŠKI SAVEZ ME IMURSKE ŽUPANIJE

Ovoga vikenda Kup i mla e kategorije!

Slijede ega vikenda zapo inju i službene utakmice pod ingerencijom Košarkaškog saveza Me imurske županije. To nije, igra se Kup utakmica izme u Rudara Cimpera i Me imurja Globetke.

Predvi en je i start Juniorske lige (93. godište) u kojoj igra 6 sastava:Mladost iz Ivanovca, ŠK Vindija iz Varaždina, Rudar Cimper iz M. Središ a, Donji Kraljevec, Dubrav an i Me imurje. Tako er ovoga vikenda startaju i najmla i, odnosno mla i kade-

ti (97. godište) kojih u ligi ima ak 13 ekipa: Me imurje, Me imurje Globetka, Mladost Ivanovec, akovec, Rudar Cimper, Lepoglava, Ivan ica, Nedeliš e, Kotoriba, Donji Kraljevec, Prelog, Dubrav an, Šk Vindija.

Tjedan dana kasnije predvi en je i start za kadetsku ligu (95. godište), a igrat e je 9 ekipa: Me imurje, Me imurje II, Mladost Ivanovec, Rudar Cimper, Prelog, ŠK Vindija, Ivan ica, Donji Kraljevec i akovec. (bh)

UDRUGA KOŠARKAŠKIH SUDACA ME IMURSKE ŽUPANIJE

Održan seminar o izmjenama pravila!

Me imurska suda ka udruga je u suradnji sa županijskim Udrugama košarkaških sudaca Varaždinske i Koprivni ko – Križeva ke županije, a pod pokroviteljstvom Košarkaškog saveza Me imurske županije u toplicama Sveti Martin organizirala je regionalni seminar o izmjenama službenih pravila za klubove, trenere, suce

i opunomo enike. Seminaru je prisustvovalo šezdesetak trenera, sudaca i opunomo enika s podru ja regije Sjever. Voditelj i predava je bio FIBA instruktor su enja Davor Naki , a na seminaru se radilo na prezentaciji i interpretaciji izmjena pravila košarkaške igre i pripremi sudaca i opunomo enika za predstoje u sezonu. (dp)

TURNIR U MURSKOM SREDIŠ U

Medo kao prevaga!

U Murskom Središ u je održan pripremni turnir na kojem su nastupila 3 naša sjeverna A 2 ligaša (Me imurje, Rudar Cimper i Ivan ica)i juniori Zagreba. Kako smo i najavili, prigoda je to da se vidi s kakvim promjenama u igra kom kadru klubovi do ekuju prvenstvo (kre e sredinom listopada?!).

U tzv. polufinalnim utakmicama sastali su se juniori Zagreba i Rudar Cimper.

Gosti iz Zagreba su tijesno nadja ali doma ina s tri koša razlike (82:79), za «rudare» je Alen Varga zabio 29 koševa, a za zagreba ke juniore Andrija Hrka (doju erašnji igra Me imurja) je postigao 14 koševa. U drugoj utakmici Me imurje je lako izašlo na kraj s Ivan icom dvadesetak koševa razlike sa ak 5 dvoci renih košarkaša akove kog drugoligaša. U utakmici za tre e mjesto Ivan ica je pobijedila Rudar Cimper, a nakon njih na terenu su snage odmjerili u finalu juniori Zagreba i seniori Me imurja s jednim juniorom stalno na parketu – kako im i nalažu Propozicije za A 2 ligu. U izuzetno brzoj i rastr anoj

Detalj s finalne utakmice Me imurja (bijeli dresovi) i juniora Zagreba

igri s obje strane uz vatromet koševa utakmicu su sa 114:110 (?!) dobili košarkaši Me imurja uz 27 koševa Maria Novaka Medija kao kona ne prevage

na ovoj utakmici. Hrka je za Zagreb zabio 16.

Dakle, zaklju ak je da Ivan ica iz Ivanca nema kvalitativnih promjena u igra kom kadru, solidna ekipa za otprilike sredinu tablice A 2 lige Sjever. Doma in turnira, Rudar Cimper tako er ostaje s manje – više istim kadrom kao i lani kada su igrali B ligu, dojam je da ih i ove sezone eka neizvjesna borba za izbjegavanje « enjera». Veseli napredak 18-godišnjega playmakera Alena Varge, te godinu dana starijega 205 cm visokoga Davida Bogdana, za kojega je neizmjerna šteta što se nije ranije sjetio igrati košarku! akove ko Me imurje, posljednji prvak A 2 lige i u esnik kvalifikacija za Prvu ligu je doživio odre ene promjene u igra kom kadru. Iz kluba su otišli Manuel Novak, te Nikola i Andrija Hrka . U klub su došli doma i de ki Goran Fodor, Dino Goleš, Patrik Krištofi , Lovro Rusak i Danijel Podvezanec. Prema prezentiranoj košarci na turniru, a te dvije utakmice su im prve u pripremnom periodu, košarka koju je Me imurje igralo je puno brža nego lani, s mnogo trke i šutiranja, bez puno «pimplanja», dakle za publiku atraktivnija i gledljivija. Medo je još uvijek i s 33 «na ple ima» igra koji radi razliku. (Bojan Hrka )

14. rujna 2010.

II. HNL Prva pobjeda Me imurja

I. HNL - juniori i kadeti - 3. kolo

Jurin na vrijeme obranio penal Pretjerano bi bilo re i da su Me imurci u utakmici protiv Rudeša briljirali, ali su odigrali dovoljno dobro, uz kona no precizne strijelce, da uzmu sva tri boda. Dakako, velika je pomo bio i penal kojeg je realizirao Lima, dok je vratar Jurin bio pravi heroj utakmice obranivši penal Rudešana.

Nakon po etnog ispitivanja snaga rezultat se s nule pokre e u 24. minuti. Tada je netko od Rudešana u gostuju em kaznenom prostoru srušio Garbu, sudac Bali pokazuje na bijelu to ku, a kaznu hladnokrvno u gol pretvara Lima.

ME IMURJE – RUDEŠ 3:0 AKOVEC. SRC Mladost. Sudac: Bali (Split). Pomo nici: Pepur i Nimac. etvrti sudac: Mami .

Delegat: Keški .

Strijelci: 1:0 Cicero Lima (24-11m), 2:0 Jambruši (68), 3:0 Vuka (72).

ME IMURJE: Jurin, Košti , Andre Silva, Vitas (od 74. Danki ), Celiš ak, Cicero Lima, Kova i (od 46.

Jambruši ), Leva i , Garba, Grgi (od 62. Pintari ), Vuka. Trener: Vjeran Simuni .

RUDEŠ: Vincek, Herek (od 71. Kosti ), Šolji , Bodruši , Joki , Soki (od 46. Petri evi ), Gali (od 76. Brki ), Eterovi , F. Š rbec, L. Š rbec, Konopek.

Trener: Ivan Kneževi . Žuti kartoni: Eterovi , Vitas, L. Š rbec.

Igra utakmice: Mario Garba.

Gosti propustili dvije velike prilike Odli no raspoloženje doma ih prekinuto je me utim deset minuta kasnije, kad Vitas rukom igra u doma ih 16 metara, pa Bali opet pokazuje na bijelu to ku. Penal izvodi Konopek, ali nije dorastao refleksima me imurskog vratara Jurina. Mladi uvar mreže nam je nakon utakmice kazao: “ ekao sam ga do posljednjeg trenutka i pro itao kamo e pucati. Ta je obrana bila važna, ali smo svi na travnjaku zaslužni za prvu pobjedu.”

U drugom dijelu susreta Rudeš pokušava posti i gol, Gali ak iz slobodnog udarca s 25 metara poga a pre ku, a kad su Andre i Celiš ak propustili u. minuti zaustaviti Dragi evi a, on je umalo utjerao loptu u doma u mrežu, no na sre u ponovno je odli an Jurin.

Kolikogod se gosti trudili, rezultat se i opet mijenja u korist doma ih, u 68. minuti akcija kre e od Pintari a a završava to nim pronalaskom nebranjenog dijela mreže Jambruši a.

Svega etiri minute kasnije Vuka postavlja kona nih 3:0 na asistenciju Garbe.

Tri boda su Me imurce lansirala u sredinu tablice, nakon što su (pre)dugo taborili na samom dnu. Nitko nije bio sretniji od trenera Vjerana Simuni a: “Poslije svih neda a, dolaska na rub pakla, moram estitati svim svojim igra ima. Igrali smo u gr u, utakmica je u po etku bila skoro negledljiva. Rudeš je odli na ekipa, ima dosta igra a iz prvoligaških klubova. Mi smo se pobjedom vratili me u žive,

Ostali rezultati: Vukovar ‘91 – Mosor 0:0; Dugopolje – HAŠK 3:0; Croatia Sesvete – MV Croatia 3:1; Junak – Gorica 0:2; Pomorac – Suhopolje 0:0; Lu ko – Imotski 3.0; Solin – Vinogradar 1:0.

Marijan Vuka kona no je razbio golgeterski peh koji ga je pratio na po etku sezone

a svakome smo izazov, kao ranjena zvijer, bivši prvoligaš.”

Simuni optimista Simuni je bio izuzetno zadovoljan trojicom mladih igra a koje po pravilima mora imati u ekipi. O pogreškama pak nije želio previše, tek je rekao: “Svaka utakmica nosi nove stvari za vidjeti. Nismo imali prave pripremne utakmice, mom ad stvaramo kroz utakmice koje život zna e. Treba biti strpljiv i dobit emo odli nu ekipu. Ono najvažnije, stvaramo šanse, sad su lopte po ele i ulaziti. “ U Suhopolje idu, kako je kazao trener, igrati kao u akovcu, a posebno je upozorio na vru u atmos eru koju znaju stvoriti tamošnji ljubitelji nogometa. Zbog toga se nada da e i iz akovca s njima na put krenuti desetak navija a, koji su pratili Me imurje i u utakmici protiv Rudeša.

(Ivana Strahija)

TABLICA 1. Lu ko 2. Solin 3. Gorica 4. Dugopolje 5. C. Sesvete 6. Rudeš 7. Vinogradar 8. Junak 9. Suhopolje 10. Me imurje 11. Pomorac 12. Imotski 13. HAŠK 14. Mosor 15. Vukovar ‘91 16. MV Croa a

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

3 3 3 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0

1 0 0 1 0 0 2 2 2 1 1 1 1 1 1 2

0 1 1 1 2 2 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2

9:1 8:3 7:2 8:4 7:4 4:6 4:3 3:3 3:6 6:5 3:5 3:6 2:6 1:6 3:9 4:7

10 9 9 7 6 6 5 5 5 4 4 4 4 4 4 2

Parovi 5. kola: Mosor – Dugopolje; Suhopolje – Me imurje; Gorica – Pomorac; MV Croatia – Junak; Imotski – Solin; HAŠK – Croatia Sesvete; Rudeš – Lu ko; Vinogradar – Vukovar ‘91.

Prvi bodovi mladim Me imurcima Sjetvu odli nih rezultata ovog vikenda nastavili su i juniori i kadeti Me imurja, koji su svaki upisali po bod, svoj prvi prvoligaški.

Da ne bude zabune, s druge strane travnjaka stajale su mlade mom adi Lokomotive, drugog Dinamovog pogona, koji je sve samo ne bezazlen. No, o ito se ispravnim pokazalo ono što su treneri, Marko Obadi i Dragutin Naran a, govorili, da njihovim igra ima treba uigravanja i iskustva kako bi se oslobodili na travnjaku i pokazali svoje umije e.

Juniori su ak mogli i pobijediti. Lokomotiva je naime u 10. minuti došla u vodstvo pogotkom Brki a, no u 67. Baksa izjedna uje na 1:1. Tri minute pred kraj pak su Me imurci imali penal, kojeg na žalost nisu iskoristili.

Kadeti su na sasvim sli ni na in došli do boda. Nakon što je doma i Špiši postavio rezultat na 1:0, na 1:1 je izjedna io Kolari .

I u etvrtom kolu naši juniori i kadeti gostuju, ovog puta kod HAŠK-a, a zahvaljuju i prikazanom u tre em prvenstvenom kolu, imaju se pravo nadati pozitivnom rezultatu.

(Ivana Strahija)

JUNIORI: Lokomotiva – Me imurje 1:1 Zagreb, igralište Kajzerica. Suci: Danijel Trampus (Osijek), Igor Franoli (Ludbreg), Tvrtko Jureša (Zagreb). Strijelci: 1:0 Brki 10., 1:1 Baksa 67. Žuti kartoni: Boži (Lokomotiva), Makar (Me imurje).

Lokomotiva: Radeli Žarkov, Boži (od 69. Klari ), Puklin (od 81.Filipovi ),Bule,Stoji ,Peri (od63.Tomši ),Bi ani (od75.

Ljuboja), Horvat (od 56. Brekalo), Crepulja, Peji Me imurje: Tizaj, Petak, Barat, Šoštari (od 58. Valenti ), Antonovi ,Vadlja,Jakši (od40.Makar),Koren,Bobi anec(od66. Šegovi ), Mar ec (od 51. Baksa), Hergoti (od 86. Žerjav)

KADETI: Lokomotiva – Me imurje 1:1 Zagreb,igrališteKajzerica.Suci:IgorFranoli (Ludbreg),Danijel Trampus (Osijek), Tvrtko Jureša (Zagreb). Strijelci: 1:0 Špiši 34., 1:1 Kolari 73. Žuti kartoni: Lackovi (Me imurje).

Lokomotiva: Gaji , Primorac, Mislimi, Žitkovi , Niki , Ivan i , Špiši (od 73. Šobot), Krešo (od 65. Mihaljevi ), Crnogorac (od 41. Jozi ), Pjaca (od 47. Brekalo), Mari (od 55. Veneti) Me imurje: Tkal ec, Mesari , Skoliber (od 49. Pintari ), Dodlek, Tomašek, Kolari , Lackovi (od 53. Koselac) Vabec (od 62. Pongrac), Rožman (od 72. Radmani ), Kuhta (od 58.

Polak), Habuš

ODIGRANE UTAKMICE osmine-finala Kupa MNS

Branitelj naslova Sloboda Slakovec poražena u Podturnu Loše vrijeme nije omelo da se odigraju sve utakmice osmine-finala Kupa Me imurskog nogometnog saveza.

Dogodilo se i jedno veliko iznena enje.

O ito grogirana Sloboda Slakovec, prošlogodišnji pobjednik kupa i branitelj naslova ispala je u Podturnu. Borac PMP iz Tur iš a nastavio je sjajan niz u ovom natjecanju. Od 1. kola ušao je u etvrtfinale. Nova “žrtva” bio je ambiciozni Me imurec koji je naletio na “minu”. U oba susreta treneri mom adi koje se izgubile žale se na loš dan svojih vratara. U ostalim utakmicama avoriti su bili uspješni, iako mnogima nije bilo lako.

Rezultati: Tur iš e: Borac PMP Me imurec 4:2, D. Dubrava: Dubrav an - Spartak 4:5 (11m), (1:1), M. Mihaljevec: M. Mihaljevec - Grani ar (K) 1:2, Podturen: Podturen - Sloboda (S) 3:2, Novo Selo Rok: Omladinac - akovec 2:0, Selnica: Mladost - Mladost (Pr) 1:3, Sveti Martin na Muri: Polet - BSK 6:0, G. Mihaljevec: Jedinstvo - Dinamo (P) 1:2.

U petak su izvu eni doma ini etvrtfinala koje se igra uo i proljetnog nastavka prvenstva 13. ožujka.

Sastaju se: Mala Subotica: SPARTAK – BORAC PMP (Tur iš e), Podturen: PODTUREN – GRANI AR (Kotoriba), Novo Selo Rok: OMLADINAC – MLADOST (Prelog) i Sveti Martin na Muri: POLET – DINAMO (Palovec).

OMLADINAC – AKOVEC 2:0 (1:0)

PODTUREN – SLOBODA (S) 3:2 (0:0)

JEDINSTVO – DINAMO (P) 1:2 (0:2)

MLADOST – MLADOST (P) 1:3 (0:2)

NOVO SELO ROK. Igralište Omladinca. Suci: Željko Turk (Zebanec), Radovan Posedi (Puš ine), Tomislav urila (Kuršanec). Delegat: Darko Jambrovi (Šte anec).

Strijelci: 1:0 Mlinari (33), 2:0 J. Novak (90).

OMLADINAC: Tomaši , Dragovi , Reich, Jambroši , G. alopa, Horvat (od 68. Bel), K. Culjak, Krištofi (od 80. M. Culjak), J. Novak, Cerovec, Mlinari (od 76. D. alopa). Trener: Denis Ratajec.

AKOVEC: Gro , V. Pintari , N. Pintari , D. Novak, Horvat, Saka (od 77. Matu ec), H. Horvat (od 60. Komes), Miroševi , Hanc, Malovi , Orši .

Trener: Zoran Brleni . Žuti kartoni: Krištofi , J. Novak (Omladinac), Malovi ( akovec).

PODTUREN. Igralište Trnoc. Suci: Dražen Jur ec (D. Kraljevec), Dario Bubek (Pribislavec), Neven Bujani (S. Ves). Delegat: Franjo Fais (Dunjkovec).

Strijelci: 0:1 Hergoti (68), 1:1 J. Lepen (71), 1:2 Hergoti (82), 2:2 Balenovi (84), 3:2 J. Lepen (90).

PODTUREN: Šalamon, M. Horvat (od 90. Drvoderi ), J. Lepen, Radovan, Kolari , Vidovi (od 87.

Jambroši ), P. Telebuh (od 82. Škvorc), Mravljek, I. Telebuh, Balenovi , K. Boži . Trener: Dušan Novak.

SLOBODA: Jelini , Hižman, Angel, Kamenar, Buhanec, D. Novak (od 56. Mihali ), Srnec, Borko (od 87. Levec), Goricaj, Katanec, Petek (od 46.

Hergoti ). Trener: Zdenko Perca . Žuti kartoni: K. Boži , Balenovi (Podturen), Mihali , Srnec (Sloboda).

GORNJI MIHALJEVEC. Igralište Pod borom.

Suci: Marin Horvat (Šenkovec), Saša Fegeš (Nedeliš e), Nino Škrobar (Brezje). Delegat: Željko Bacinger ( akovec).

Strijelci: 0:1 P. Ruži (12), 0:2 S. Debelec (29-11m), 1:2 Plantak (70).

JEDINSTVO: Ter, S. Krumpi , M. Novak, Vuk (od 33. M. Krumpi ), Plantak, Horvat, Mikulan, Ladi , Herceg, Trtinjak, Borko (od 46. G. Mikulan).

Trener: Goran Mikulan.

DINAMO: Rebernik, Klekar, Žuli , S. Križai (od 24. Kati ), Domini , Lovren i (od 69. Hali ), S. Debelec, D. Žuli , Štampar, Mihalovi , P. Ruži (od 65. Jankovi ). Trener: Santino Debelec. Žuti kartoni: Vuk, M. Novak (Jedinstvo), Mihalovi , Kati , D. Žuli (Dinamo).

Crveni karton: Ladi (Jedinstvo).

SELNICA. Igralište Mladosti. Suci: Božidar Kolari (NSR), Ivica Horvat (Vratišinec), Josip Novak ( akovec). Delegat: Stjepan Talan (Ivanovec).

Strijelci: 0:1 D. Novak (29), 0:2 Bukal (39-11m), 0:3 Bukal (59-11m), 1:3 Tuksar (66).

MLADOST (S): Raj , Vran i , Hošpel, Rob, T. Stojko, Županec, T. Leva i (od 80. Majsen), Tuksar, Š avni ar, Živ ec (od 36. J. Leva i ), A. Leich.

Trener: Marijan Mohari .

MLADOST (P): Viher, Vutek, Farkaš, Radikovi , D. Novak, Magdaleni (od 82. Sraka), Dodlek (od 61. Miši ), Bukal, Ružman (od 46. Hreš ), Habuš, Sabol. Trener: Zoran Kralji . Žuti kartoni: Rob, J. Leva i , T. Stojko (Mladost Selnica); Farkaš, Hreš (Mladost Prrelog).

BORAC PMP – ME IMUREC 4:2 (3:1)

POLET - BSK 6:0 (3:0) MALI MIHALJEVEC – GRANI AR 1:2 (1:1)

TUR IŠ E. Igralište Borac PMP. Suci: Marijan Duman i ( akovec), Lidija Kralji (Ivanovec), Tihomir Kralji (Vularija). Delegat: Mijo Horvat (Gori an).

Strijelci: 1:0 Rušanec (10), 2:0 Bister (19), 2:1 Kregar (44), 3:1 Rušanec (45), 3:2 Kregar (499, 4:2 N. Novak (87).

BORAC PMP: Vlah, R. Brumen (od 65. Jankulija), Mihalec, Kova i , Blažin i , N. Brumen, Jan ec, Bister, Srpak, Mavrin (od 46. Vrzan), Rušanec (od 84. N. Novak). Trener: Boris Radikovi .

ME IMUREC: Marcijuš, Rešetar, S. Novak (od 79. Levec), Galov, Fu ek, Ivanuša, Škvorc, J. Treska, Bistrovi , Kos, Kregar. Trener: Siniša Trajbar. Žuti kartoni: N. Brumen, Srpak, Rušanec, Vrzan (Borac PMP)..

DUBRAV AN – SPARTAK 11:1 (1:1) – 4:5 DONJA DUBRAVA. Igralište Krbulja. Suci: Kristinko Jaluši (Kuršanec), Dražen Sukanec (S. Ves), Ivica Felker (Strahoninec). Delegat: Dragutin Hozjak (Prelog).

Strijelci: 0:1 R. Domini (15), 1:1 D. Horvat (31-11m).

DUBRAV AN: Apostolovski, B. Brljak, I. Vidovi , Hujs, D. Horvat, Jadan, Špoljar, Dr. horvat, Švenda (od 76. Jakupak), Nesti , mrlec. Trener: Dražen Horvat.

SPARTAK: Jalšovec, Ruži (od 88. Novosel), Mihalic, Opa ak, Cvetko, G. Križai , R. Domini , Hali , E. Šegovi (od 75. V. Mihalic), I. Šegovi , Lackovi . Trener: Goran Križai . Žuti kartoni: R. Domini , I. Šegovi (Spartak).

MALI MIHALJEVEC. Igralište Mali Mihaljevec.

Suci: Damir Aldi (Strahoninec), Kristijan Genc (Dunjkovec), Saša Mihali (Lopatinec). Delegat: Josip Baksa (Belica).

Strijelci: 1:0 N. Bestijani (38), 1:1 Paveli (45), 1:2 Radmani (54).

MALI MIHALJEVEC: Juriši , N. Bestijani , M. Peras, Srnec, D. Bestijani , Trupkovi , Varga, Makšadi, Posavec, Zadravec, Pušar (od 70. Mesari ). Trener: Krunoslav Mezga.

GRANI AR: Tropšek, Radmani (od 82. Marka ), Fundak, Horvat (od 46. Zošec), Na , Habuš, ižmešija, M. Matulin, Kos, Paveli, Kos. Trener: Branko Lipi . Žuti kartoni: N. Bestiijani , Srnec (M. Mihaljevec), Horvat, Na , M. Matulin, Habuš (Grani ar).

SVETI MARTIN NA MURI. Igralište Poleta.

Suci: Ivica Križai (Šte anec), Borut Križari (Ivanovec), Davor Šupljika (Šenkovec). Delegat: Dragutin Vuk ( akovec).

Strijelci: 1:0 A. Gori anec (3), 2:0 Hren (10), 3:0 U. Stojko (24), 4:0 Turk (52), 5:0 A. Gori anec (56), 6:0 Radikovi (73).

POLET: urkin, Turk (od 59. T. Kralj), Karlov ec, Sobo an, Hren, M. Horvat, Radikovi , U. Stojko, A. Gori anec (od 59. G. Gori anec), Šardi, Makovec (od 59. Karlov ec). Trener: Krešimir Šenji.

BSK: Sternad, Grbavec (od 63. B. Škvorc), Gunc, Sršan (od 63. Makar), Herc, Mihalec (od 43. F. Horvat), S. Horvat, Hajdarovi , Paler, Mlinari , Bašek. Trener: Stjepan Mihalc. Žuti karton: Gunc (BSK).

14. rujna 2010.

NEDELIŠE – LIPIK 6:0

DUNJKOVEC-PRETETINEC. IgraliĹĄte HraĹĄ ica. Sudac: Nikola Ĺ uĹĄak (Valpovo). Pomo nici: BlaĹževi i Vecko.

Strijelci: 1:0 Golubi (2), 2:0 S. Treska (14), 3:0 Zavrtnik (37), 4:0 S. Treska (42), 5:0 Golubi (71), 6:0 Golubi (73).

NEDELIŠE: Posavec, ukes, Vibovec, Zavrtnik, S. Treska, Jagec, Begovi (od 43. Simon), Golubi , Balent, D. Treska (od 46. Jari ). Trener: Željko Orehovec.

LIPIK: Šegovi , Poketti (od 46. Žulj), Nemec, Ajmak, Knezek, Beťli , Bradvica, Bok, MajdandŞi , Le elman, Briťevac (od 27. EgredŞija).

Igra utakmice: Denis Golubi .

MLADOST (P) – OLIMPIJA 3:1 PRELOG. Stadion Mladosti. Sudac: Goran Berak (Bjelovar). Pomo nici: Smr ek i Novosel.

Strijelci: 1:0 RuĹžman (23), 1:1 Vuka (44), 2:1 Bukal (60-11m), 3:1 RuĹžman (64).

MLADOST (P): Viher, Vutek (od 46. Sabol), FarkaĹĄ, Ba ari, Radikovi , Novak (od 68. HreĹĄ ), Magdaleni , Dodlek (od 73. MiĹĄi ), Bukal, RuĹžman, HabuĹĄ. Trener: Zoran Kralji .

OLIMPIJA: Pavi , Krolo, Gregori (od 65. Šimi i ), Paji , Bubalo, Baťi , Tabak, Živkovi , Br i (od 81. Gaji ), Radan (od 46. Buhalo), Vuka. Trener: Franjo Pranji .

Igra utakmice: Antun RuĹžman.

Najve i problem oba me imurska predstavnika na startu prvenstva III. HNL-istok bila je efikasnost.

Stvaralo se puno prilika, ali puno promaĹĄivalo. PreviĹĄe za ozbiljnu ligu, kao ĹĄto je ova. U subotu se strijelcima kona no otvorilo. RuĹžman je pogodio dvaput u pobjedi Mladosti, Golubi ak triput za tri boda NedeliĹĄ a.

Pola tuceta NedeliĹĄ a S ogromnih 6:0 NedeliĹĄ ani su vratili vjeru svojih navija a u dobru sezonu pred naĹĄim tre eligaĹĄima.

Iako protivnici nisu bili baĹĄ opasni, svakako treba estitati povratniku Golubi u na hat-tricku, a svima

IV. HNL - 3.kolo GRANI AR – UKOVEC 77 4:1 Kotoriba, igraliťte Grani ara. Suci: Novak (M. SRediť e), Bubek (Pribislavec), Kedmenec (Sv. Marija).

Strijelci: 1:0 Kos F. 6., 1:1 Vuk 10., 2:1 Kos F. 44., 3:1 Gorupi 73., 4:1 Hertelendi 76. 11 m.

Grani ar: TropĹĄek, Radmani , Fundak, Gorupi .

Na , HabuĹĄ (od 35. Matulin), iĹžmeĹĄija, Hertelendi.

Kos F. (od 50. Horvat), Paveli (od 15. Vukoti ), Kos V. ukovec 77: Lehki, Furun ija, Malek, Varga, Anderlin, Slavi ek, Hladnik, Lon ari , Vuk (od 85. Zimi ), Begovi (od 61. Jezer i F.), BoĹžek M. (od 70. BoĹžek D.).

NEDELJANEC – POLET 6:0 Nedeljanec. Suci: Belovi (N.S. na Dravi), Posedi (Puť ine), KriŞai (Vularija). Strijelac: 1:0 Varga 14., 2:0 Priher 29., 3:0 Kapeť 59., 4:0 Kapeť 63., 5:0 Kapeť 87., 6:0 Ba an 89.

Nedeljanec: Ĺ prem, Melnjak (od 19. Ba an), Hudoletnjak, Sedlar (od 69. Canjuga), ur ek (od 46. TomaĹĄkovi ), Ku ar, Piska , Matu ec, Varga, KapeĹĄ, Priher.

Polet: Vibovec, Toplek (od 46. Posavec), BaĹĄek, Lesjak, Magdaleni , OkreĹĄa, Gajnik, Obadi , Mlinari (od 46.

Lisjak), BaĹĄek. Palfi.

SLOGA – SRA INEC 4:0 akovec, igraliťte Sloge. Suci: Vugrinec (Komarnica), Galinec (Viťnjica), Buni (Prekno).

Strijelci: 1:0 Vabec Darko 41., 2:0 Bajzek 53., 3:0 Bajzek 81., 4:0 Bajzek 90.

Sloga: Mihalkovi M., Mihalkovi A., Obadi , Vabec Darko (od 84. Juki ), Vabec Damir, Glad D. (od 68. Glad R.), Bajzek, Bali , Kolar, Dokleja (od 81. Je ut), Vugrinec, Per i .

Sra inec: Kos Dario, DroĹž ek, Ĺ incek, Vilaj (od 71. Ivek), Kos ., Kolari , Vincek, Petri , Bukal (od 68. Kukec), Miko, Kos Dino, Bogadi.

III. HNL-ISTOK UspjeĹĄna oba me imurska predstavnika

Golubi i RuĹžman proradili za pobjedu NedeliĹĄ a i PreloĹžana ostalima u dresu NedeliĹĄ a na sasvim dobro odigranoj utakmici. “Upravo nam je Golubi nedostajao u prva tri kola, sad kad se vratio, kao i Jari , odmah imamo rezultat.

O tome sam i ranije govorio, mi imamo dobru igru, ali nismo imali strijelce�, kazao je nakon utakmice trener Nedeliť a Želimir Orehovec.

MreĹža Lipika, proĹĄle sezone prvaka, a ove ni sjene toga, trese se ve u drugoj minuti. Na gostuju i gol pucao je prvo Vibovec, loptu odbija vratar Ĺ epovi , ali je tu Golubi koji je posprema na pravo mjesto. Desetak minuta kasnije na 2:0 diĹže S. Treska, kojem je loptu dopremio Jagec, a ovaj s ruba 16 metara gostiju precizno odmjerenim udarcem postiĹže gol.

U strijelce se u 37. munuti upisuje i Zavrtnik, asistent je opet Jagec kojem leĹži ta uloga, a prije odlaska na odmor joĹĄ je jednom vratara Ĺ epovi a prevario S. Treska. U nastavku utakmice neĹĄto slabijim intenzitetom igraju doma i, zadovoljni dotad postignutim pogocima.

No, da gostuju i vratar joĹĄ dvaput mora vaditi loptu iz mreĹže pobrinuo se Golubi , prvo nakon slobodnog udarca Jageca, a zatim i nakon dobre lopte upu ene iz kuta istog igra a.

U tjednu pred nama NedeliĹĄ e e odigrati dvije prvenstvene utakmice, prvu protiv BeliĹĄ a u gostima, a drugu na HraĹĄ ici protiv akova: “U BeliĹĄ u emo pokuĹĄati nastaviti pozitivan niz i skupljanje bodova, dok protiv akova, ina e solidne ekipe, realno idemo na pobjedu. ini mi se da u ovom izdanju 3. HNL ne-

PreloĹžani slomili otpor u drugih 45 minuta Osje ka Olimpija u preloĹĄkim redovima je ozna ena kao mom ad koja se mora pobijediti, jer je izme u ostalog prema najavama jedan od kandidata za mjesto koje i trenuta no zauzima na tablici - pri samom dnu. Mladost je na kraju ispunila o ekivanja. Opet je u glavnoj ulozi bio RuĹžman. Ovaj put sre om ne samo po promaĹĄajima, ve i zabijenim golovima. Nije loĹĄe odigrao novi-stari preloĹĄki napada nijednu utakmicu u dosadaĹĄnjem dijelu sezone, ali jednostavno nije ga iĹĄao gol. Nije pogodio nijednom. Ovaj put je zabio dvaput, za vodstvo i za potvrdu pobjede 3:1. Izme u toga, RuĹžman je mogao razrijeĹĄiti puno prije drugog poluvremena sve nade gostiju u pozitivan rezultat.

Imao je joĹĄ jednu-dvije dobre prilike, ali kad je on u pitanju izgleda da ne moĹže nikad sve u mreĹžu. “Zadovoljan sam kako ne, opravdano sam do sad bio meta kritika, ali dao sam uvijek sve od sebe i protiv Olimpije kona no se sve vratiloâ€? rekao je RuĹžman kona no sa ĹĄirokim osmijehom na licu.

Puno razloga je bilo za zadovoljstvo nakon utakmice. Novi dresovi sponzora Auto-stopa koji je bio “doma in� subotnje utakmice tako su se pokazali sretnima.

Ovaj tjedan PreloĹžane ekaju ponovno dvije utakmice kao i proĹĄli. Ne e biti lako izdrĹžati, jer je igra ki kadar tanak. Sre om, za sad nema ozljeda, tako da

TABLICA 1. Bjelovar 2. Otok

4 4

4 3

0 0

0 1

7:2 11:1

12 9

3. Slobodnica

4

3

0

1

12:4

9

4. Mladost (C) 5. akovo 6. Slavija 7. Podravina 8. NedeliĹĄ e 9. Koprivnica 10. BeliĹĄ e 11. NAĹ K 12. KriĹževci 13. Mladost (P) 14. Grani ar 15. Sla na 16. Lipik 17. Olimpija 18. Croa a

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

3 3 2 2 2 2 2 2 2 1 0 1 1 0 0

0 0 1 0 0 0 0 0 0 1 3 0 0 1 0

1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 1 3 3 3 4

8:3 5:3 2:3 7:4 9:8 6:6 6:6 2:2 5:7 5:6 3:4 6:10 5:12 4:8 2:16

9 9 7 6 6 6 6 6 6 4 3 3 3 1 0

Parovi 5. kola: Koprivnic – Mladost (P); Otok – Podravina; Slobodnica – Bjelovar; Lipik – Croatia; Beliť e – Nedeliť e; akovo – KriŞevci; Slavija – Slatina; Grani ar – Mladost (C); Olimpija – NAŠK. trener Kralji moŞe kombinirati 12-13 igra a na koje najozbiljnije ra una.

U srijedu Mladost gostuje u Koprivnici gdje tradicionalno igra dobro, a onda je u subotu ponovno doma in, ovaj put s po etkom u 16.30 sati.

(I. Strahija i D. Zrna)

IV. HNL-SJEVER - skupina A - 3. kolo

Kotoripski Grani ar i dalje sa stopostotnim u inkom Kakav niz napravili su nogometaĹĄi kotoripskog Grani ara na po etku nove sezone.

Mom ad koju ve neko vrijeme uspjeĹĄno trenira Branko Lipi slavila je u svim sluĹžbenim utakmicama koje je odigrala u dosadaĹĄnjem dijelu sezone. etvrtfinale kupa i mjesto lidera na tablici IV. HNL-sjever skupine A, zaista djeluje impresivno. NogometaĹĄi iz Kotoribe nisu imali previĹĄe problema u nedjelju sa svojim gostima iz ukovcaa. Upisali su uvjerljivu pobjedu od 4:1. Napeto je bilo tek na po etku susreta, prvo je doma e u prednost doveo Filip Kos, da bi etiri minute kasnije na 1:1 izjedna io Vuk. To je Grani ar malo izbacilo iz takta, pa tek pred kraj prvog dijela susreta opet dolaze u vodstvo, ponovno golom Kosa, a pobjedu u drugom dijelu potvr uju Gorupi i Hertelendi iz penala.

Pribislav ani naletjeli na minu TeĹžak poraz doĹživjeli su novi etvrtoligaĹĄi iz Pribislavca na travnjaku u Nedeljancu.

NOVI MAROF – AKOVEC 2:2 Novi Maro . Suci: Kolari (N.S. Rok), Sukanec (S. Ves), Radek (Pribislavec). Strijelci: 1:0 Saboli 50. 11 m, 1:1 Hanc 52. 11 m, 1:2 Novak 61., 2:2 Margeti 69.

Novi Maro : Klju ari , Saka , Horvat M. (od 80. Ĺ triga), Novak M., Horvati , MeĹĄnjak, Jelen (od 46. Hrebak), Margeti , Hrebak (od 62. Planinc), Saboli , Horvat I. akovec: Gro , Pintari N., Pintari V., Novak D., Horvat P., Saka (od 46. Matu ec), Horvat H. (od 86. Komes), MiroĹĄevi , Hanc, Malovi , OrĹĄi

TRNAVA – SLOBODA S 2:1 Gori an, igraliťte Trnave. Suci: Jaluťi (Kurťanec), Genc (Dunjkovec), Brljak (D. Dubrava).

Strijelci: 1:0 JakĹĄi S. 3., 2:0 JakĹĄi S. 49., 2:1 Hergoti 82. 11 m.

Trnava: FarkaĹĄ, JakĹĄi A., Baksa, Vlah, Katanec R., Gudlin, Blagus, JakĹĄi S. (od 67. MarkuĹĄi ), Malovi (od 81. BlaĹžek), Pintar (od 54. Mesari ), Medvar.

Sloboda S: Kolar, Ciglari , Begovi (od 50. Petek), Kamenar, Buhanec, Katanec T., Srnec, Borko (od 69. Novak), Goricaj, Mihalic (od 46. Hergoti ), Angel.

ma ekipa koje posebno odska u kvalitetom�, rekao je Orehovec.

Ostali rezultati: Bjelovar – Otok 1:0; Slatina – akovo 1:2; Podravina – Koprivnica 1:2; Croatia – Slobodnica 1:4; NAŠK – Grani ar 1:0; KriŞevci – Beliť e 3:1; Mladost (C) – Slavija 3:0.

DINAMO – PLITVICA 1:2 Palovec, igraliťte Dinama. Suci: Hrasti , Šprem, Pintari (VaraŞdin). Strijelci: 0:1 Horvat V. 50., 1:1 Štampar 63., 1:2 Buhin 90.

Dinamo: Rebernik, Klekar, Žuli Darko, Domini , Lovren i , Debelec, Štampar, Hali (od 58. Palfi), Mihalovi (od 24. Žuli Danijel), Kati (od 79. Šegovi ), RuŞi .

Plitvica: KiĹĄi ek, Horvat V. (od 70. Buhin), Pomper Marin (od 48. Ister Tomislav), Horvat M. (od 65. Canjuga), Zgrebec, Pomper Marko, TomaĹĄi , Horvat I., rnila I., rnila L., Melnjak.

6:0 nije ugodno vidjeti, no DraĹžen Posavec iz Poleta objaĹĄnjava: “Rezultat nije objektivan prikaz onoga ĹĄto se doga alo na terenu, mi smo igrali bolje no ĹĄto se to iz suhoparnih injenica daje naslutiti. Nakon ĹĄto smo primili dva gola nismo imali drugog izbora do otvoriti se do kraja, stoga golovi. No, u idu em kolu opet igramo doma i ja vjerujem da e rezultat biti mnogo bolji.â€? Nije zgorega spomenuti da su za Polet utakmicu po ela ak tri 16-godiĹĄnjaka, me u njima i vratar Vibovec, koji se ipak hrabro suprotstavio raspoloĹženim strijelcima iz Nedeljanca.

Novi kiks Dinama Palov ani na doma em travnjaku nisu uspjeli svladati Gojan ane. Ĺ toviĹĄe, izgubili su pomalo neo ekivano. Nakon prvih 45 minuta bez pogodaka, u drugom dijelu odmah na po etku doma eg vratara Rebernika matira V. Horvat za 0:1. Desetak minuta kasnije Ĺ tampar vra a na 1:1, ali u posljednjoj minuti utakmice loptu u doma i gol uspijeva ugurati Buhin, koji je na travnjaku zamijenio strijelca prvog gola Horvata.

Sloga lako protiv “srakara�

SlogaĹĄima su gosti iz Sra inca bili vrlo lak plijen u tre em prvenstvenom kolu. Posebnos e u utakmici istaknuo Bajzek, koji je tri puta pronaĹĄao put do mreĹže iza vratara Darija Kosa. Sloga se pobjedom popela na respektabilno etvrto mjesto tablice, dok je Sra inec potonu sve do desetog.

SLOBODA VŽ – IVAN ICA 1:4 VaraŞdin, stadion Slobode. Suci: osi , Pani , Slunjski (VaraŞdin). Strijelci: 0:1 Kocijan 33., 0:2 Husnjak 36., 0:3 Peharda 44., 0:4 Pe en 45., 1:4 Sambolec 90.

Sloboda VĹž: Valenti (od 46. Banfi ), HiĹžak, Lon ar, urasek (od 46. KraĹĄ), Petak, Sambolec, Besek, Puclin J., Knok, Stankovi , Puclin V. Ivan ica: Ladi , Cika , Kocijan (od 67. Buhin), Gregur, Peharda (od 69. Ĺ ojat), Pe en, Bochl, Husnjak (od 62.

Balcar), Knez, BiĹĄko, Kokotec.

Slakov ani zabiljeĹžili novi poraz U Gori anu je doma a mom ad, zahvaljuju i preciznom Simonu JakĹĄi u, upisala tri boda i time se sa sedmog vinula na peto mjesto tablice. Slakov ani pak u ovoj sezoni joĹĄ nisu upisali pobjedu, a o emu se radi kazao nam je tajnik kluba Franjo Golub: “Izmorio nas je ritam srijeda-subota, ostavio je traga na igra ima. Moram ipak re i da naĹĄa igra nije slaba, a to se nadamo i dokazati idu i tjedan kad nam u goste stiĹžu imenjaci iz VaraĹždina.â€?

Prvi bod za akovec Prvog prvenstvenog boda do epao se i akovec, a za to je s druge strane trebao stajati protivnik ja ine Novog Maro a, koji do sad nije upisao ni jednu pobjedu. akov ani su u gostima mogli i pobijediti, da su znali sa uvati prednost od 2:1 koju je u 61. minuti postavio igra -trener Danijel Novak.

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

Grani ar (K) Nedeljanec Ivan ica Sloga Trnava Plitvica Polet (P) Sloboda (VĹ˝) Sra inec Novi Marof akovec Sloboda (S) Dinamo (P) ukovec 77

3 3 3 2 3 3 3 3 3 3 3 3 2 3

3 2 2 2 2 2 2 1 1 0 0 0 0 0

0 1 1 0 0 0 0 0 0 2 1 1 0 0

0 0 0 0 1 1 1 2 2 1 2 2 2 3

10:3 12:3 10:3 9:2 7:5 4:4 6:7 6:6 3:7 4:8 5:9 4:8 1:4 2:14

9 7 7 6 6 6 6 3 3 2 1 1 0 0

U 4. kolu sastaju se: akovec - Sra inec, Polet (P) Trnava, Ivan ica - Grani ar, Sloboda (S) - Sloboda (V) (subota, 16.30 sati); ukovec 77 - Dinamo (P) (nedjelja, 10.30 h); Plitvica - Sloga, Novi Maro - Nedeljanec (nedjelja, 16.30 h).

14. rujna 2010.

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

4. kolo I. ŽNL POLET – DINAMO (D) 4:3 (2:2) SVETI MARTIN. Igralište Poleta. Suci: Darko Filip i (Slakovec), Ivica Felker (Strahoninec), Vjeran Tuksar (Peklenica). Delegat: Stjepan Perko (Lopatinec).

Strijelci: 0:1 S. Krznar (5), 0:2 S. Krznar (20), 1:2 Radikovi (26), 2:2 Radikovi (40), 3:2 A. Gori anec (56), 3:3 S. Krznar (65), 4:3 Radikovi (77).

POLET: urkin, Turk (od 70. N. Novak), M. Karlov ec, Sobo an, Hren, Horvat, Radikovi , Stojko, A. Gori anec (od 71. G. gori anec), Šardi, Karlov ec (od 62. Makovec).

Trener: Krešimir Šenji.

DINAMO: D. Novak, Tisaj, Jankovi , A. Krznar, S. Krznar, Peras (od 88. Lovrek), N. Krznar, Trstenjak (od 62. Brez), Vlaši , Jakši (od 68. Jesenovi ), Kanižaj. Trener: Stjepan Makar. Žuti kartoni: Stojko, Sobo an, N. Novak (Polet), N. Krznar, Tisaj, Jankovi , Jesenovi (Dinamo).

SOKOL – DUBRAV AN 2:3 (1:2) VRATIŠINEC. Igralište Sokola. Suci: Igor Križari (Šenkovec), Borut Križari (Ivanovec), Dragutin Novak (Lopatinec). Delegat: Dragutin Šafari (Lopatinec).

Strijelci: 0:1 mrlec (5), 0:2 Dr. Horvat (10), 1:2 N. Mun ar (38), 2:2 N. Mun ar (55-11m), 1:3 D. Horvat (78-11m).

SOKOL: B. Puh, T. Lisjak, Lebar (od 35. M. Mikolaj), D. Novak, S. Puh, N. Drk (od 85.

Vincek), Žganec, Kova i , L. Mikolaj (od 79. F. Novak), N. Mun ar, Šolti . Trener: Marko Mikolaj.

DUBRAV AN: Apostolovski, B. Brljak, I. Vidovi , Hujs, D. Horvat, Jadan, Špoljar (od 46. I. Horvat), Dr. Horvat (od 87. Švenda), Lovrek (od 75. Jakupak), T. Nesti , mrlec.

Trener: Dražen Horvat. Žuti kartoni: T. Lisjak, D. Novak, Žganec (Sokol), I. Vidovi , I. Horvat (Dubrav an).

MLADOST – PLAVI (P) 3:4 (3:1) IVANOVEC. Igralište Mladosti. Suci: Marin Horvat (Šenkovec), Saša Fegeš (Nedeliš e), Siniša Luka i ( akovec). Delegat: Josip Baksa (Belica).

Strijelci: 1:0 D. Leva i (18), 1:1 B. Mesari (22), 2:1 D. Leva i (36), 3:1 Fu ko (44), 3:2 B. Mesari (83), 3:3 D. Tuksar (85), 3:4 D. Tuksar (87).

MLADOST: Fegeš, Lovren i , J. Jaluši , Fu ko (od 74. Jurinec), Murkovi , Horvat, Pavlekovi , M. Novak, Bari (od 46. N. Novak), Korent, D. Leva i (od 62. Žvorc).

Trener: Robert Taradi.

PLAVI: Vaš, D. Šolti , Nerer, Turk, Trstenjak, Zadravec (od 72. Majeri ), B. Mesari , Pintari (od 46. D. Tuksar), J. Škvorc, K. Škvorc, D. Vabec (od 42. Trupkovi ). Trener: Ivan Hamonajec. Žuti kartoni: J. Jaluši , Bari , N. Horvat, Korent (Mladost), K. Škvorc, J. Škvorc, Nerer, Zadravec (Plavi).

Crveni kartoni: N. Novak (Mladost), Šolti (Plavi).

BSK – RUDAR 1:2 (1:0) BELICA. Igralište BSK-a. Suci: Matija Horvat (S. Ves), Renato Posavec (Strahoninec), Dragan Hrustek (M. Mihaljevec). Delegat: Krešimir Glavina (Prelog).

Strijelci: 1:0 S. Horvat (5), 1:1 Kova i (65), 1:2 Rihtarec (75-11m).

BSK: Sternad, Grbavec, Makar (od 46. F. Horvat, od 77. Sršan), Gunc, Herc, Mihalec, S. Horvat, Hajdarovi (od 65. B. Škvorc), Paler, Mlinari , Beštek. Trenr: Stjepan Mihalec.

RUDAR:Rajf,D.Leva i (od70.Mikuli ),Kova i ,Šprajc,Vuri,Šolti (od70.J.Leich),Tot, Rihtarec, Zadravec, M. Šolti (od 78. Vincek), Kukovec. Trener: Smiljan Liklin. Žuti kartoni: Mihalec, Beštek, Sršan, Sternad (BSK9, Vuri, Rihtarec (Rudar).

Crveni kartoni: Gunc (BSK), Tot (Rudar).

BRATSTVO – ZASADBREG 5:2 (2:1) SAVSKA VES. Igralište Bratstva. Suci: Bojan Juras ( akovec), Tomislav urila (Vularija), Ivan Žganec ( akovec). Delegat: Rajko Zadravec (M. Središ e).

Strijelci: 0:1 Vrbanec (7), 1:1 M. Mesari (25), 2:1 N. Saka (36), 3:1 M. Mesari (46), 3:2 Vrbanec (70), 4:2 Vlahov (82), 5:2 Kocijan (90).

BRATSTVO: Lajtman, Vlahov, Bujan, N. Saka , Zlatarek, Patafta (od 78. Vugrin), M. Mesari (od 86. Kocijan), D. Mesari , Hižman, Carevi , Horvat. Trener: Slavko Stipanovi .

ZASADBREG: Kolar (od 46. M. Novak), Sabol ec (od 37. Rodinger), V. Kova i , M. Kova i , Žganec, D. Mesari , F. Rodinger, Šimunkovi , Vrbanec, Koroši , Lepen (od 84. Perho ). Trener: Dražen Novak. Žuti kartoni: Zlatarek, Saka (Bratstvo), Sabol ec, D. Mesari (Zasadbreg).

OMLADINAC – CENTROMETAL 1:4 (1:1) NOVO SELO ROK. Igralište Omladinca. Suci: Dario Bubek (Pribislavec), Tihomir Kralji (Vularija), Neven Bujani (S. Ves). Delegat: Dragutin Horvat (Belica).

Strijelci: 1:0 I. Lesjak (30), 1:1 Duman i (44), 1:2 Vibovec (67), 1:3 Vibovec (79), 1:4 Duman i (85).

OMLADINAC: Tomaši , Dragovi , Reich, Jambroši , G. alopa, Horvat, K. Culjak (od 78. M. Culjak), Krišto i (od 46. D. alopa), J. Novak (od 69. Mlinari ), Cerovec, Lesjak. Trener: Denis Ratajec.

CENTROMETAL: Trupkovi , Vincek, Vinceti , Fu ko, Sen ar, Majsen (od 72. Casimir), Bratkovi (od 84. B. Vinceti ), Lastavec, Duman i , Fegeš (od 58. Pani ), Vibovec.

Trener: Boris or evi . Žuti kartoni: Jambroši , Cerovec (Omladinac), M. Vinceti , Fu ko, Bratkovi , Casimir (Centrometal).

NAPRIJED – SPARTAK 2:1 (2:1) CIRKOVLJAN. Igralište Zdenci.Suci: Branko Bacinger (N. Marof), Damir Fodor (Slakovec), Ivica Horvat (Vratišinec). Delegat: Dragutin Vuk ( akovec).

Strijelci: 1:0 P. Horvat (3), 2:0 Martinec (20), 2:1 I. Šegovi (42).

NAPRIJED:Mlinarec,J.Hižman,N.Režek,Luka i ,Bedeni ki,Vlah(od46.A.Horvat),I. Glavina (od 53. Šimunkovi ), Martinec, P. Horvat, Ž. Glavina, Kemec (od 90. F. Hižman).

Trener: Zlatko Vugrinec.

SPARTAK: Jalšovec, K. Ruži (od 46. Novosel), Domini , Opa ak (od 76. emerika), Cvetko, G. Križai , Hali , Pasler, E. Šegovi , I. Šegovi , Lackovi . Trener: Goran Križai . Žuti kartoni: N. Režek, P. Horvat, A. Horvat (Naprijed), Pasler (Spartak).

Crveni karton: I. Šegovi (Spartak).

U znaku gostuju ih ekipa, Centrometal nanio prvi poraz Omladincu Pobjeda Centrometala u Novom Selu Rok. Nema više mom adi sa stopostotnim u inkom nakon što je Centrometal nanio poraz Omladincu na njihovom terenu, ali je zato Centrometal ostao jedina mom ad u ovoj ligi bez poraza nakon odigranih etiri kola. Doma i su dobro krenuli i zgoditkom Ivana Lesjaka nakon male pomo i gostuju eg vratara Manuela Trupkovi a u 30. minuti poveli 1-0. Marijanu Duman i u treba samo malo «samo e» i on prigodu glavom u 44. minuti pretvara u zgoditak za 1-1. Drugo poluvrijeme gosti iz Macinca odigrali su vrlo dobro i sasvim zasluženo stigli do visoke gostuju e pobjede kod lidera. Sa dva zgoditka u 67. i 79. minuti Nenad Vibovec donosi preokret gostiju i njihovo vodstvo od 3-1. Doma i trener-igra Denis Ratajec pokušavao je izmjenama nešto u initi, ali niti on nije imao svoj «dan». Pet minuta prije kraja utakmice i Marijan Duman i postiže svoj drugi zgoditak na utakmici za pobjedu od 4-1. Dva doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a.

Radikovi i Krznar zabijali, pobjeda Poletu (SMnM) Golijada u Svetom Martinu na Muri. Na kraju, uzalud hat-trick Stjepana Krznara iz mom adi Dinama Domašinec, jer su i doma i imali isto tako raspoloženog napada a - Nenada Radikovi a koji je polu io odlu uju e zgoditke za svoju mom ad. epa je ak donio dvostruku prednost za svoju mom ad u po etnom dijelu utakmice, ali uzalud. Doma i su zahvaljuju i Radikovi u do poluvremena poravnali. Gori anec je Poletu donio novu prednost. Nije se predao ni Krznar, ali ni Radikovi i na kraju 4-3 za doma ina koji je bolje odigrao drugo poluvrijeme i zasluženo slavio.

Rudar slavio u Belici Rudar do gostuju e pobjede u drugom poluvremenu. Ve u 5. minuti doma i BSK poveo je 1-0 zgoditkom Slobodana Horvata. Kada je pet minuta prije kraja prvog dijela utakmice Rudar ostao bez Stanislava Tota jer je namjerno laktom u lice udario doma eg igra a nije baš izgledalo da e gosti u Mursko Središ e odnijeti sva tri boda. No, na žalost doma ih navija a to se je ipak dogodilo. Igra BSK-a Darko Gunc pobrinuo se da se broj igra a na terenu izjedna i. Zbog druge opomene isklju en je iz igre. Prvu je zaradio u 48. minuti, a drugu, isklju uju u u 55. minuti. Deset minuta nakon njegovog isklju enja Rudar je poravnao rezultat na 1-1 zgoditkom Alena Kova i a. Rudarov pobjedni ki zgoditak postignut je iz opravdano dosu enog kaznenog udarca u 75. minuti kojeg je realizirao za pobjedu od 2-1 gostuju i kapetan mom adi Luka Rihtarec. ak etiri doma a opomenuta igra a, a gostuju a samo dvojica.

Dubrav an pjevaju i iz Vratišinca Sokol je na doma em terenu doživio svoj prvi jesenski poraz. Svladao ga je Dubrav an. Za samo deset minuta igre zgodicima Darka mrleca i Dražena Horvata gosti iz Donje Dubrave dolaze do vodstva od 2-0.

Sa dva zgoditka Nikole Mun ara Sokol u 55. minuti stiže do poravnanja rezultata na 2-2. Prvi je zgoditak

VETERANI – ISTOK – 6. KOLO

postigao u 38. minuti, a drugi iz opravdano dosu enog kaznenog udarca u 55. minuti. Kod zgoditka u 38. minuti doma ih odli na procjena vrlo dobrog suca utakmice Igora Križari a koji je nakon prekršaja gostuju eg obrambenog igra a nad doma im napada em lijepo pustio prednost, a doma i su postigli zgoditak i tako smanjili rezultat na 2-1. Pobjedu gostima od 3-2 u 78. minuti donosi trener-igra Dražen Horvat iz opravdano dosu enog kaznenog udarca. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

“Vru e” u Cirkovljanu Poraz Spartaka u Cirkovljanu. Sve se odigralo što se zgoditaka ti e u prvom poluvremenu. Petar Horvat je ve u 3. minuti doma i Naprijed doveo u vodstvo od 1-0. Željko Martinec u 20. minuti povisuje doma e vodstvo na 2-0. Tri minute prije kraja prvom poluvremena gosti iz Male Subotice zgoditkom Igora Šegovi a smanjuju na 2-1. Su enje Branka Bacingera po izvješ u delegata utakmice Dragutina Vuka u prvom dijelu vrlo dobro da bi u drugom malo «popustio». Griješio je u procjeni prekršaja, ali na štetu jedne i druge mom adi što zna i da nije bio pristran. U 85. minuti isklju io je igra a Spartaka Igora Šegovi a zbog pokušaja udaranja doma eg igra a nogom u gužvi nakon naguravanja. Vru e je bilo i u gledalištu. Po završetku utakmice došlo je do gužve i naguravanja izme u gledatelja obiju mom adi iza ograde. Po pri anju gostuju ih navija a i doma i predstavnik kluba Vladimir Martinec trebao je završiti iza ograde nakon što je protestirao kod delegata, ali je od strane istoga upozoren i sjeo je mirno na klupu. Tri doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

Pekleni anima neizvjesna završnica u Ivanovcu U triler završnici Plavima pobjeda u Ivanovcu.

Imala je doma a Mladost nakon prvog poluvremena vodstvo od 3-1 i igra a više jer je Plavima u 39. minuti iz igre isklju en Damjan Šolti zbog udaranja doma eg igra a nogom u predjelu trbuha za vrijeme prekida igre. No, sve to nije bilo dovoljno da tri boda ne bi otišla u Peklenicu. Dominik Leva i postigao je dva zgoditka za doma e u 18. i 36. minuti, a Ivan Fu ko minutu prije kraja prvog poluvremena. Jedini zgoditak u prvom dijelu za goste postigao je Bruno Mesari u 22. minuti. Kada je doma a Mladost u 77. minuti ostala bez isklju enog zbog druge opomene Nine Novaka

LISTA STRIJELACA 6 zgoditaka – Milan Mesari (Bratstvo SV) 5 zgoditaka – Nenad Vibovec (Centrometal), Nikola Mun ar (Sokol), Dražen Horvat-trener-igra (Dubrav an), Nenad Radikovi (Polet SMnM), Stjepan Krznar (Dinamo D) 4 zgoditka – Marijan Duman i (Centrometal), Boris Vrbanec (Zasadbreg) 3 zgoditka – Ma ja Pavlekovi , Dominik Leva i (Mladost I), Darko Gunc (BSK), Željko Mar nec (Naprijed), Bruno Mesari (Plavi Pek.)

FAIR PLAY

uslijedila je uzbudljiva završnica utakmice. U samo etiri minute od 83. do 87. gosti postižu tri zgoditka i dolaze do pobjede od 4-3. U tom periodu po drugi je puta na utakmici bio strijelac Bruno Mesari , a dva je zgoditka postigao Dragan Tuksar koji je u igru ušao u drugom poluvremenu. Po etvorica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Bratstvo bolje od Zasadbrega Zasadbreg je dobro krenuo u utakmicu povevši 1-0 u 7. minuti zgoditkom Borisa Vrbanca. Zgodicima Milana Mesari a i Nikole Saka a Bratstvo preokre e rezultat u svoju korist. Odmah u prvoj minuti nastavka utakmice u drugom poluvremenu svojim drugim zgoditkom Milan Mesari doma ine dovodi u prednost od 3-1. Tako er drugi zgoditak na utakmici, ali za goste iz Zasadbrega za smanjenje rezultata na 3-2 postiže u 70. minuti Boris Vrbanec. Bratstvo doma u pobjedu od 5-2 potvr uje zgodicima Nikole Vlahova u 82. minuti i Filipa Kocijana u 90. minuti. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

STATISTIKA 37 pos gnu h zgoditaka ili 5,2 po utakmici 49 opomenuta igra a 5 isklju enih igra a 3 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

Rezultati 4. kola: Polet (SMnM) - Dinamo (D) 4-3; Naprijed - Spartak 2-1; BSK - Rudar 1-2; Sokol - Dubrav an 2-3; Mladost (I) - Plavi (Peklenica) 3-4; Omladinac (NSR) - Centrometal 1-4; Bratstvo (SV) – Zasadbreg 5-2

TABLICA 1. Rudar

4

3

0

1

9:4

9

2. Dubrav an

4

3

0

1

12:8

9

3. Polet (SMnM)

4

3

0

1

9:6

9

4. Omladinac (NSR)

4

3

0

1

7:6

9

5. Centrometal

4

2

2

0

11:4

8

6. Naprijed

4

2

0

2

6:7

6

7. Plavi (Peklenica)

4

2

0

2

9:12

6

8. Sokol

4

1

2

1

10:8

5

9. Bratstvo (SV)

4

1

1

2

10:10

4

10. Spartak

4

1

1

2

4:4

4

11. BSK

4

1

1

2

7:8

4

12. Mladost (I)

4

1

1

2

9:13

4

13. Zasadbreg

4

0

1

3

8:14

1

14. Dinamo (D)

4

0

1

3

7:14

1

Parovi slijede eg kola: Rudar – Sokol; Dubrav an - Mladost (I); Plavi (Peklenica) - Omladinac (NSR); Centrometal - Bratstvo (SV); Zasadbreg - Polet (SmnM); Spartak – BSK; Dinamo (D) - Naprijed

Isklju eni igra i: Nino Novak (Mladost I), Damjan Šol (Plavi Pek.), Igor Šegovi (Spartak), Darko Gunc (BSK), Stanislav Tot (Rudar) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Nenad Režek (Naprijed), Igor Vidovi (Dubrav an)

ME IMURSKA nogometna liga veterana “sjeverozapad” - jesen 2010./2011. god.

VETERANI – ZAPAD – 6. KOLO

MLADOST – VIDOV AN 3:0 (1:0)

MLADOST – POLET (P) 0:1 (0:1)

STRAHONINEC – BRATSTVO 1:5 (0:2)

AKOVEC – POBJEDA 2:0 (2:0)

PRELOG. Igralište Mlados . Sudac: Dominik Mihoci ( ukovec).

Strijelci: 1:0 Bauer (40), 2:0 Kljaji (84), 3:0 Lepoglavec (89).

MLADOST: Hali , Posavec, Ružman (od 65. Purgar), ižmešija (od 45. Zvonarek), Hozjak, Radikovi (od 68. Lepoglavec), Bauer, Slavi ek, Kljaji , Soka , T. Kalšan.

VIDOV AN: Z. Pišpek, Me imurec, Hajdinjak, Hertelendi, Šte , Hudi ek, Dolenec, A. Vidovi , Stojkov, Igrec, Nes .

IVANOVEC. Igralište Mlados . Sudac: Kris jan Genc (Prete nec).

Strijelac: 0:1 Mesari (30).

MLADOST: Bujani , Klinec, Višnji , Bašek, Jurinec, Jambrovi , Varga, Tkal ec, Krišto , Lajtman, Kozjak.

POLET: Grkavec, D. Iva i , Sever, Pintar, D. Novak, Medved, Prprovi , Ple kapa, Mesari , Pal .

STRAHONINEC. Igralište Bujan Stjepan-S pi . Sudac: Dragu n Novak.

Strijelci: 0:1 Vrbanec (5), 0:2 Vrbanec (22), 1:2 Žuni (55), 1:3 Vrbanec (68), 1:4 Vrbanec (86), 1:5 Vrbanec (89).

STRAHONINEC: Trupkovi , Zobec, Pintari , Ma ek, Kova , Drabi , Antonovi , Hadži , Žuni , Topolnjak, Srnec, Bali .

BRATSTVO: Žnidari , Šol , Vrbanec, S. Boži , Mesari , J. Boži , Dunjko, Horvat, Tomaši , Balent, Graši .

AKOVEC. Igralište SRC Mladost. Sudac: Radovan Posedi (Puš ine).

Strijelci: 1:0 Bogdan (7), 2:0 Šenji (37).

AKOVEC: Tropša, Ga al, Koleni , Hamonajec, Sobo an, Sanjkovi , Bogdan, Šenji, Kneževi , Damjan, Šte ar.

POBJEDA: Marcijuš, Mikulan, Kova , Horvat, Ivan i , Trbovi , Zamuda, Furdi, Debelec, Zobovi , Topolnjak.

DINAMO – DINAMO (P) 4:0 (0:0) DOMAŠINEC. Igralište Dinama. Sudac: Željko Novak.

Strijelci: 1:0 Sabol (10), 2:0 Sabol (44), 3:0 Sabol (82), 4:0 Jasenovi (89).

DINAMO: Hajdarovi , Tot, Mihalec, Godina, Sabol, Ciceli, Jan ec, Jambroši , Husi , Marosi, Jasenovi , Petek.

DINAMO (P): urkin (od 46. Špilek), I. Križai , Hliš , Furdi, Koprivec, Jankovi , Kova , Zor ec, Kolari , Cirkven i , Mezga (od 46. Grana r).

SPARTAK – RADNI KI 2:2 (2:1) MALA SUBOTICA. Igralište Gardinovec. Sudac: Siniša Luka i ( akovec).

Strijelci: 1:0 Taradi (2), 1:1 Žilavec (5), 2:1 Taradi (31), 2:2 Vodopija (82).

SPARTAK: Pintar, Požgaj, Juras, I. Križai , Horvat, Milijan i , M. Križai , Mar ec, Taradi, Lon ari , Kova i .

RADNI KI: Paler, Vodopija, J. Novak, J. Križai , Vlahek, Bacinger, Hajdarovi , D. Novak, Baksa, Krznar, Žilavec.

JADRAN – PODTUREN 1:5 (1:5) ŠTEFANEC. Sudac: Velimir Leva i (Novakovec).

Strijelci: 0:1 Strnad (17), 0:2 M. Horvat (26-11m), 0:3 Mikuli (32), 1:3 Kodba (39), 1:4 Strnad (48), 1:5 Lepen (56).

JADRAN: Kova ec, Juras, Ko iš, Hras , Kranj ec, Korent, Kodba, Pavlekovi , Jan ec, G. Ko iš.

PODTUREN: Kukovec, Kerovec, Srpak, Strahija, Biber, Strnad, I. Strahija, Ko evar, Gregori (od 46. Lepen), Hranilovi , Kerovec.

BSK – KRALJEV AN 38 6:1 (1:0) BELICA. Igralište BSK-a. Sudac: Marinko Hrušoci (Nedeliš e).

Strijelci: 1:0 K. Novak (28), 2:0 M. Horvat (56), 3:0 Mlinari (67), 3:1 D. Glad (70), 4:1 Mlinari (77), 5:1 Mlinari (83), 6:1 Mlinari (87).

BSK: J. Horvat, K. Novak, T. Horvat, Mesari , Mlinari , M. Horvat, Pintari , Ha ek, Nemec, Vinkovi , Puklavec.

KRALJEV AN 38: Glavak, Radmanovi , Strbad, Mlinarec, Perca , Cerovec, Vlah, Cvek, D. Glad, Špoljar, Iskra.

HODOŠAN – SLOGA 2:2 (0:1) HODOŠAN. Igralište Hodošana. Sudac: Josip Kedmenec.

Strijelci: 0:1 Pintari (44), 1:1 Srpak (50), 2:1 Bari (57), 2:2 Pintari (58).

HODOŠAN: Krznar, Domini , Bihar, Mihokovi , Šavora, Srpak, Štefok, S. Srpak, Vlahek, Ruži , Jur ec.

SLOGA: Matjašec, Blažeka, S. Leva i , Hajdinjak, Vraži , D. Leva i , Pongrac, Ma , T. Blažeka, Bubek, Pintari .

TABLICA 1. BSK

6

4

2

0

22:7

14

2. Dinamo (D)

6

4

0

2

20:11

12

3. Spartak

6

3

2

1

34:13

11

4. Mladost (P)

6

3

2

1

16:11

11

5. Hodošan

6

3

1

2

21:11

10

6. Radni ki

6

2

4

0

15:9

10

7. Mladost (I)

6

3

1

2

13:9

10

8. Sloga ( )

6

2

4

0

11:7

10

9. Podturen

6

2

1

3

13:13

7

10. Dinamo (P)

6

2

1

3

12:24

7

11. Vidov an

6

2

0

4

14:19

5

12. Polet (P)

6

1

2

3

12:24

5

13. Jadran

6

1

0

5

16:26

3

14. Kraljev an 38

6

0

0

6

11:46

0

HAJDUK – OMLADINAC (M) 3:1 (0:1) BREZJE. Igralište Hrastje. Sudac: Franjo Hergo (Ž. Gora).

Strijelci: 0:1 Vukovi (18), 1:1 Alijaševi (71), 2:1 Slunjski (80), 3:1 Slunjski (85).

HAJDUK: Mezga, Vinkovi , Buhanec, Grabrovi , Šprajc, Jagec, Gregorin i , Žnidari , Mar ec, Slunjski.

OMLADINAC: Grahovec, Posavec, Perho , Zebec, Vukovi , Mihokovi , Novak, Kukovec, Kova evi , Dodlek, Blažon.

SLOBODA – SLOBODA (S) 7:2 (4:1) MIHOVLJAN. Igralište Ciglenica. Sudac: Ivan Žganec ( akovec).

Strijelci: 1:0 Belec (5), 2:0 Hozjan (24), 3:0 K. Mesari (28), 3:1 Petek (35), 4:1 K. Mesari (44), 5:1 K. Mesari (61), 5:2 Ivanuša (69-11m), 6:2 Dokleja (86), 7:2 Dokleja (90).

SLOBODA (M): Kova ec, Vince , Ku ek, Mar ec, Gori anec, Dokleja, Belec, Hozjan, K. Mesari , Šari , Hajdinjak.

SLOBODA (S): R. Novak, M. Goricaj, Tomši , Kiri , Sen ar, Ivanuša, Okreša, Koruni , He a, Petek, Srnec.

OMLADINAC – NEDELIŠ E 5:3 (3:0) NOVO SELO ROK. Igralište Omladinca. Sudac: Nini Škrobar (Brezje).

Strijelci: 1:0 A. Varga (7), 2:0 Vinko (28), 3:0 A. Varga (44), 3:1 G. Ma ek (54), 3:2 G. Ma ek (56), 4:2 Vinko (81), 4:3 u ek (88), 5:3 M. Leva i (90).

OMLADINAC: Jankovi , Skoliber, Kolari , Fric, Bel, Turk, Vinko, Vukovi , A. Varga, B. Varga (od 46. M. Leva i ), Kova evi .

NEDELIŠ E: Tkal ec, Kova i , Baksa, Vizinger, Branilovi , u ek, Knez, D. Branilovi , Marciuš, G. Ma ek, D. Vizinger.

ŠENKOVEC – SOKOL 3:1 (2:1) ŠENKOVEC. Igralište Gor ica. Sudac: Ivan Kolari ( akovec).

Strijelci: 0:1 Leško (10), 1:1 Saboli (14), 2:1 Saboli (35), 3:1 Saboli (51). ŠENKOVEC: Zadravec, Pušar, Polak, Kolar, Kosma , Hren, Ratajec, Saboli , Fras, Kolar, Tomši .

SOKOL: Šari , Jambreši , Mance, Posavec, Glavina, Škvorc, isar, Novak, Leško, Obradovi , Mavrek.

TABLICA 1. Sloboda (S)

6

5

0

1

21:11 15

2. Nedeliš e

6

4

0

2

24:14 12

3. Pobjeda

6

4

0

2

21:14 12

4. Sloboda (M)

5

3

1

1

21:9

5. Omladinac (NSR) 5

3

1

1

20:10 10

10

6. Rudar

4

3

0

1

13:5

7. akovec

5

3

0

2

19:14 9

9

8. Omladinac (M)

5

2

1

2

17:16 7

9. Sokol

6

1

2

3

13:17 5

10. Bratstvo (SV)

4

1

1

2

12:13 4

11. Šenkovec

6

1

0

5

10:26 3

12. Hajduk (B)

6

1

0

5

6:40

13. Strahoninec

6

0

2

4

12:20 2

3

Trojac i dalje pobje uje Rezultati 3. kola: Zasadbreg – Mladost 7:2; Venera-PMP - Polet 3:1; Napredak Mura 5:2; Dubrav an - Zebanec 1:3

TABLICA 1. Venera-PMP 2. Bratstvo 3. Zebanec 4. Napredak 5. Mura 6. Zasadbreg 7. Mladost 8. Polet 9. Dubrav an 10. D. Koncov ak

3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

3 3 3 2 1 1 1 0 0 0

0 0 0 0 1 0 0 1 0 0

0 0 0 1 1 2 2 2 3 3

18 13 11 8 8 10 6 4 3 2

4 1 4 7 7 17 14 8 10 11

9 9 9 6 4 3 3 1 0 0

Parovi 4. kola: D. Koncov ak – Zasadbreg; Bratstvo – Mura; Zebanec – Napredak; Venera-PMP – Dubrav an; Mladost - Polet

14. rujna 2010.

4. kolo II. ŽNL istok MLADOST – DRAŠKOVEC 4:0 (2:0) PALINOVEC. Igralište Mladosti. Suci: Rudolf ižmešija (D. Dubrava), Drago Mar ec (Mihovljan), Stjepan Novak ( akovec). Delegat: Drago Koruni (Šenkovec).

Strijelci: 1:0 Mlinarec (15), 2:0 Mlinarec (42), 3:0 Mlinarec (53), 4:0 Talan (65).

MLADOST: Šantavec, Cirkven i , Možek, Gorupi , Taradi, avlek, Možek, Vrbanec, Mlinarec (od 59. Borovi ), Kolari (od 46. Sabolec), Talan (od 72. Ž. Sabol). Trener: Dušan Podgorelec.

DRAŠKOVEC: Taradi, J. Repalust, Jambrovi , Mlinari (od 62. Dan. Matja i ), N. Pišpek, Baksa, Kova , Dav. Matja i , Vugrinec (od 72. D. Ivaci), Židov, Posedi (od 72. Lon ari ). Trener: Dario Kova . Žuti kartoni: Talan (Mladost), Posedi (Draškovec).

VIDOV AN – BUDU NOST 3:0 (3:0) DONJI VIDOVEC. Igralište Vidov ana. Suci: Stjepan Fic (Lopatinec), Josip Jurinec (Ivanovec), Renato Vuk (Ivanovec). Delegat: Željko Bacinger ( akovec).

Strijelci: 1:0 D. Per i (24), 2:0 Mario Matulin (39-11m), 3:0 Škoda (42).

VIDOV AN: Cvetini , Zadravec, Nemet, Ku an (od 81. Herman), N. Nesti , Mario Matulin, Škoda (od 62. D. Nemet), Friš i (od 75. R. Nesti ), Grozdek, D. Friš i , Lukša. Trener: Sre ko Gabaj.

BUDU NOST: Buza (od 46. B. Ciglari ), Višnji (od 87. T. Višnji ), Hali , Domini , Lastavec, Hali , Dodlek, N. Balent, Miši , Sinkovi (od 29. D. Ciglari ), Škiljo.

Trener: Ivan Gajnik. Žuti kartoni: Škoda (Vidov an), D. Višnji (Budu nost).

MLADOST – GALEB 0:2 (0:1) SVETA MARIJA. Igralište Mladosti. Suci: Ivica Križai (Štefanec), Marinko Hrušoci (Nedeliš e), Martin Hrušoci (Nedeliš e). Delegat: Matija Poredoš.

Strijelci: 0:1 Car (13), 0:2 Vuk (50).

MLADOST: Mir. Kranjec, Bogdan (od 46. M. Orehovec), Posavec, Šulj, Šamarija, D. Orehovec, Gašpari , Štrok, Igrec, Blažin i , Hobor (od 83. Papak). Trener: Marko Fran i .

GALEB: Dolenec, Fleten (od 9. I. Erdelji), N. Balent, Soka (od 71. Mihoci), Dan. Hertelendi (od 54. Petri ), Vuk, Car, Granatir, R. Balent, Slavi ek, Domini . Trener: Damir Pigac. Žuti kartoni: Šamarija, Štrok, Hobor, Blažin i (Mladost), Soka (Galeb).

CROATIA – SK 5:1 (4:0) OREHOVICA. Igralište Gmajna. Suci: Damir Aldi (Strahoninec), Lidija Kralji (Ivanovec), Antun Koruni (Lopatinec). Delegat: Božidar Jura i (Strahoninec).

Strijelci: 1:0 Kr mar (7), 2:0 M. Ruži (14), 3:0 Kr mar (24), 4:0 Kr mar (44), 4:1 Kramar (54), 5:1 M. Ruži (63).

CROATIA: Patar ec, D. urila (od 79. Novosel), Jeleni , Kolar, D. Bali, Hunjadi, S. Ruži , Kosi (od 46. Gori anec), Kr mar, M. Ruži , J. Bali. Trener: Kristijan Varga.

SK: Vojvoda, Baranaši , Horvat (od 46. Bašnec), Žvorc, Ke keš (od 67. Švenda), F. Hižman, Kuhanec (od 46. Lon ari ), Pigac, N. Horvat, I. Horvat, Kramar. Trener: Davor Horvat. Žuti karton: Patar ec (Croatia).

DRAVA – DUBRAVA 7:0 (5:0) DONJI MIHALJEVEC. Igralište Drave. Suci: Jadran Kukovec (Ma kovec), Boris Jakovljev (G. Hraš an), Nikola Zanjkko (Nedeliš e). Delegat: Jasmin Jambroši (Tur iš e).

Strijelci: 1:0 G. Orehovec (15), 2:0 M. Bartoli (23), 3:0 G. Orehovec (27), 4:0 Igrec (34), 5:0 Igrec (37-11m), 6:0 Markovi (53-11m), 7:0 M. Bartoli (55).

DRAVA: Ko iš, Herc, Kos, Mihoci, Hošnjak, Mihalec (od 60. Lipi ), Markovi , G. orehovec, Igrec, M. Bartoli (od 74. D. Bartoli ), Z. Igrec (od 60. V. Kranjec). Trener: Ivan Bartoli .

DUBRAVA: uranec, Gavranovi , Paler, Divjak, Sršan, Murkovi , Bobi anec, Tkalec, V. Mu i (od 62. Ov ar), Sabol (od 60. V. Golubi ), Jambroši . Trener: Vladimir Sabol. Žuti kartoni: Lipi , Mihoci (Drava), Paler, uranec (Dubrava).

4. kolo II. ŽNL zapad DRAVA – SLOBODA (M) 3:1 (1:1) KURŠANEC. Igralište Drave. Suci: Zdravko Toplišnjak (N. Ves), Ivan Peras, Antun Kukovec (Podturen). Delegat: Marijan Sabol.

Strijelci: 0:1 Tisaj (11-11m), 1:1 Medved (18), 2:1 Medved (26-11m), 3:1 Medved (90).

DRAVA: Martin evi , Kozjak (od 68. M. Horvat), Bajkovec, Carovi , Fran i , Šol, Dombaj, Tomaši , Medved (od 65. Liber), Jaluši (od 79. Vuk). Trener: Ivan Jan ec.

SLOBODA: Pintari , Bobi anec, Rešetar, Medved (od 46. Dunjko), Požgaj, N. Orehovec (od 70. Baksa), Lukman, Posavec, Sovar, Tisaj. Trener: Mladen Ku ek. Žuti kartoni: Medved, Treska (Drava), Gori anec, Posavec, Pintari , Sovar (Sloboda).

Crveni karton: Horvat (Drava).

VENERA PMP – BRATSTVO (J) 2:1 (1:0) SVETI JURAJ NA BREGU. Igralište Venere PMP. Suci: Zoran Hajdinjak ( akovec), Toni Fažon ( akovec), Mario Pintari (Nedeliš e). Delegat: Franjo Fais (Dunjkovec).

Strijelci: 1:0 I. Vabec (23-11m), 2:0 R. Vabec (48), 2:1 Vrši (86).

VENERA PMP: D. Kocijan, Srnec (od 80. Medved), Buhanec, I. Vabec, L. Vabec, E. Ambruš, R. Vabec (od 63. Perko), Peras, Kerman, Kamenar (od 86. Fic), Škvorc. Trener: Marijan Kolar.

BRATSTVO: Tratnjak, Štefulj (od 16. Pal i), Vukovi , Karlov ec, Kirec, Gori anec, Brezova ki, Vrši (od 65. Zamuda), Trstenjak, urin (od 70. Taradi), L. Jambrovi .

Trener: Damir Vrbanec. Žuti kartoni: Peras, Kerman, Perko (Venera PMP), Vrši , Vukovi , L. Jambrovi (Bratstvo).

HAJDUK-VINDIJA – MURA 1:1 (1:0) ŠTRUKOVEC. Igralište Sportski Park. Suci: Milivoj Bali (Nedeliš e), Saša Mihali (Lopatinec), Vlado Blaži ( akovec). Delegat: Mijo Horvat.

Strijelci: 1:0 Mih. Ma ari (41), 1:1 D. Novak (65-11m).

HAJDUK-VINDIJA: Jurovi , Turk, D. Hrženjak, T. Jurovi , Gori anec, Sabo (od 56.

Radikovi ), J. Ma ari , M. Debelec, Mih. Ma ari , G. Debelec (od 59. Topli anec), D. Horvat. Trener: Darko Rob. MURA: D. Novak, Lipovi , Breznik, Vuruši , D. Stojko, L. Jurovi (od 38. T. Leva i ), Vinko, Braniša, Žganec (od 52. Antoli ), A. Stojko, Na . Trener: Dražen Novak. Žuti kartoni: D. Horvat, T. Jurovi (Hajduk Vindija), Vinko (Mura).

ME IMUREC – STRAHONINEC 7:1 (2:1) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište Hraš ica. Suci: Nino Škrobar (Brezje), Bojan Rodinger (Totovec), Darijan Zadravec (M. Središ e). Delegat: Josip Lesjak (Ma kovec).

Strijelci: 1:0 S. Novak (1), 2:0 M. Bistrovi (29), 2:1 Kugi (35), 3:1 M. Bistrovi (50), 4:1 S. Novak (52), 5:1 S. Novak (54), 6:1 S. Novak (64), 7:1 S. Novak (84).

ME IMUREC: T. Novak, Galovi , Kos, Rešetar (od 46. Lon ari ), Fu ek, Ivanuša, Škvorc, Treska, M. Bistrovi (od 62. G. levec), S. Novak, Kregar. Trener: Siniša Trajbar.

STRAHONINEC: Bertapelle, Bani , Kugi, Zobec, Bujan (od 46. Štrukelj), Jaluši , Zorkovi , Zlatarek, D. Zorkovi (od 26. T. Novak), N. Zobec (od 9. Drabi ), Vrbanec.

Trener: Dražen Fric. Žuti kartoni: Galovi (Me imurec), Štrukelj (Strahoninec).

TRNOVEC – PUŠ INE 2:2 (0:2) TRNOVEC. Igralište Trnovca. Suci: Franjo Hergoti (Ž. Gora), Vlado Soka (Podturen), Dražen Šajnovi (Zasadbreg). Delegat: Antun Horvat ( akovec).

Strijelci: 0:1 Novosel (30), 0:2 J. urila (44), 1:2 Gyo i (78-11m), 2:2 M. Horvat (84).

TRNOVEC: Štefulj, D. Florjani , Zobovi (od 65. Borko), D. Horvat, Srnec, Zobec (od 10. eh), Fras, Gyo i, Mar ec, Bacinger (od 70. M. Horvat), ešnjaj. Trener: Krešo Žnidari .

PUŠ INE: Majurec, J. urila (od 74. Juras), Pintari , Novosel, Skupnjak, Pozder, Celinger, Knezi , Dove er, La evi , Vidovi (od 46. Žnidari ). Trener: Stanislav Posavec. Žuti kartoni: D. Florjani , D. Horvat, Gyo i (Trnovec), Novosel (Puš ine).

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Mladost iz Svete Marije novom uvjerljivom pobjedom drži vrh Tomica Mlinarec trostruki strijelac za novu pobjedu Mladosti. Sa po dva zgoditka u svakom poluvremenu doma a Mladost je goste iz Draškovca ostavila na «nula bodova». Tomica Mlinarec dva je zgoditka postigao u prvom poluvremenu i jedan u drugom odmah na po etku u 53. minuti. Nikola Talan u 65. minuti postavlja kona nih 4-0 za doma e. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

Visoka doma a pobjeda Croatije. Brzo su de ki iz ehovca ostali «kratki» za etiri zgoditka. Dogodilo se to ve u prvom poluvremenu. Trostruki strijelac u tom periodu bio je doma i kapetan Marijan Kr mar.

Uz njega strijelac je još bio Marko Ruži koji se u listu strijelaca upisao i u drugom poluvremenu. Aleksandar Kramar uspio je posti i po asni zgoditak za mom ad SK-e u 54. minuti. Dobra utakmica za gledanje. Puna tempa i sadržajna. Naro ito fer i korektna što se opomena ti e samo jedna i to doma em vrataru.

Vidov anu nova doma a pobjeda. Gost u Donjem Vidovcu bila je Budu nost. Sve su doma i riješili u prvom poluvremenu. Prvi zgoditak za Vidov an u 24. minuti postiže Dejan Friš i . Na 2-0 u 34. minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca povisuje Mario Matulin. Tri minute prije kraja prvog poluvremena kona nih 3-0 za doma e postavlja Hrvoje Škoda. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

Pobjeda Galeba u Svetoj Mariji. Sa po jednim zgoditkom u svakom poluvremenu gosti iz Oporovca ku i nose tri vrijedna boda. U prvom poluvremenu u 13. minuti strijelac broj 13 Slobodan Car. Kona nih 2-0 za goste djelo je Dragana Vuka u 50. minuti. ak etiri doma a opomenuta igra a, a gostuju i samo jedan.

Iz Novakovca bodovi odlaze u Tur iš e. Doma i Grani ar prvi je poveo 1-0 u 20. minuti zgoditkom

Tomice Blažona. Kad su gosti iz Tur iš a u 38. minuti poravnali na 1-1 uslijedili su žestoki protesti doma ih kod pomo nog suca Josipa Kedmenca zbog po njima navodnog zale a. Mario Mihalec bio je taj koji je samo poravnao loptu u mrežu iz zale a ili ne, a igra i Grani ara morali su krenuti s centra. Siniša Rušanec doveo je mom ad Borca PMP u vodstvo od 2-1 u 53. minuti.

Doma i su imali jednu situaciju u 85. minuti da li je lopta prošla crtu vratiju ili ne. Opet posao za pomo nog suca Josipa Kedmenca koji procjenjuje i vidi da cijela lopta nije prošla crtu vratiju Branka Vlaha. Sudac utakmice Robert Radek solidno je obavio zadatak jedino mu delegat Stjepan Križari zamjera što je igra e koji su nakon njegovog zvižduka za prekid igre dirali loptu ili je udarili dalje od mjesta prekršaja i za to «djelo» ostali nekažnjeni. Sa dvije dvojbene situacije na strani doma ih suci su po završetku utakmice od njihovih navija a bili «po aš eni» prigodnim povicima. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Podturen u drugom poluvremenu do visoke gostuju e pobjede. Ivica Telebuh bio je trostruki, a Matija Kolar dvostruki strijelac za pobjedu Podturna od 5-0.

Doma i Radni ki uzvratio je nešto agresivnijom igrom što im je donijelo i etiri opomenuta igra a dok su gosti imali samo jednog opomenutog igra a.

Sedmica Drave Dubravi. Loše su prošli igra i Dubrave na gostovanju u Donjem Mihaljevcu. Ve u prvom poluvremenu bilo je 5-0 za doma u Dravu.

Goran Orehovec postigao je svoj hattrik i to ve u prvom poluvremenu. Dva je puta strijelac za doma e bio Martin Bartoli , a po jednom Matija Markovi i Josip Igrec. Valja napomenuti da je Drava peti i šesti zgoditak postigla iz opravdano dosu enih kaznenih udaraca. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

GRANI AR – BORAC PMP 1:2 (1:1)

RADNI KI – PODTUREN 0:5 (0:1)

NOVAKOVEC.IgrališteDrvarijum.Suci:RobertRadek(Pribislavec),JosipKedmenec (Sv. Marija), Kristijan Genc (Dunjkovec). Delegat: Stjepan Križari .

Strijelci: 1:0 Blažon (20), 1:1 Mihalec (38), 1:2 Rušanec (53).

GRANI AR:Molnar,Kolari ,B.Leva i (od65.M.Leva i ),Ciglar,Horvat(od84.Furdi), Cirkven i , Blažon, Mesarek, Buhin A. Novak, T. Leva i . Trener: Danijel Ciglar.

BORAC PMP: Vlah, Mihalec, Kova i , M. Blažin i , Jankulija, N. Brumen (od 90.

J. Jambroši ), Jan ec, Bister, Srpak, Mavrin, Rušanec (od 64. N. Novak, od 88. R. Brumen). Trener: Boris Radikovi . Žuti kartoni: Ciglar, Mesarek, Cirkven i (Grani ar), Blažin i , N. Novak (Borac PMP).

GARDINOVEC. Igralište Radni kog. Suci: Marijan Duman i , Mladen Puklavec, Bernard Vu enik. Delegat: Dejan Kova .

Strijelci: 0:1 I. Telebuh (10), 0:2 I. Telebuh (51), 0:3 M. Kolar (55), 0:4 I. Telebuh (57), 0:5 M. Kolar (65).

RADNI KI: M. Horvat, Carovi , Koren, Paler, Sabol (od 75. Habuš), Toplek, S. Novak, E. Horvat, D. Novak, Živkovi (od 71. Krajner), Baksa. Trener: Vlado Kova ec.

PODTUREN: Šalamon, M. Horvat, M. Kolar (od 78. R. Boži ), Lepen, Radovan, Kolari , Mravljek (od 75. N. Škvorc), I. Telebuh, Balenovi , Kerovec, K. Boži (od 73. P. Telebuh). Trener: Dušan Novak. Žuti kartoni: Paler, Baksa, Koren, E. Horvat (Radni ki), Kolar (Podturen).

LISTA STRIJELACA 6 zgoditaka – Marko Ruži (Croatia), Matija Kolar (Podturen) 5 zgoditaka – Luka Domini (Galeb), Mario Matulin (Vidov an), Marijan Kr mar (Croa a) 3 zgoditka – Leo Grozdek, Hrvoje Škoda (Vidov an), Tomica Mlinarec (Mladost Pal.), Goran Orehovec (Drava DM), Stevica Bobi anec (Dubrava), Siniša Rušanec (Borac PMP), Ivica Telebuh (Podturen)

FAIR PLAY Isklju enja nije bilo Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Krunoslav Patar ec (Croa a), Nikola Hobor (Mladost (SM)

STATISTIKA 30 pos gnu h zgoditaka ili 4,2 po utakmici 24 opomenuta igra a isklju enja nije bilo 3 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

Rezultati 4. kola: Mladost (SM) - Galeb 0-2; Mladost Palinovec - Draškovec 4-0; Drava (DM) - Dubrava 7-0; Grani ar (N) - Borac PMP 1-2; Croatia - SK 5-1; Vidov an - Budu nost (P) 3-0; Radni ki - Podturen 0-5

TABLICA 1. Croa a 2. Mladost Palinovec 3. Vidov an 4. Galeb 5. Borac PMP 6. Mladost (SM) 7. SK 8. Podturen 9. Budu nost (P) 10. Drava (DM) 11. Grani ar (N) 12. Dubrava 13. Draškovec 14. Radni ki

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

3 3 3 3 3 3 2 2 1 1 1 1 0 0

1 1 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 0 0

0 0 1 1 1 1 1 2 2 3 3 3 4 4

15:6 9:1 14:6 9:5 8:6 7:6 5:7 14:10 4:7 11:7 4:8 6:13 2:13 7:20

10 10 9 9 9 9 7 6 4 3 3 3 0 0

Parovi slijede eg kola: Podturen - Mladost (SM); Budu nost (P) – Radni ki; SK – Vidov an; Borac PMP – Croatia; Dubrava - Grani ar (N); Draškovec Drava (DM); Galeb - Mladost Palinovec

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Me imurec zabio sedam komada Strahonincu Sedmica Me imurca Strahonincu. Nakon što su neo ekivano ispali u kupu u kojem su imali velike ambicije, ispravili su se odmah de ki iz Dunjkovca- Pretetinca.

Sandro Novak peterostruki strijelac, a Miljenko Bistrovi dvostruki za doma e. Dobro su još gosti iz Strahoninca u prvom poluvremenu stajali minimalnim vodstvom doma ih od 2-1. Taj jedini zgoditak na utakmici za Strahoninec je postigao Valentin Kuqi. Imali su i peh da su morali ve u prvom poluvremenu dvojicu svojih ozlije enih igra a zamijeniti. Drugo poluvrijeme totalni potop gostiju. Strahoninec nije uspio u 80. minuti realizirati kazneni udarac. Vratar Me imurca Tomislav Novak udarac je Edvinu Zobecu obranio. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

Drava svladala Podturen. Nakon što su prošli u kupu, Podturen nije prošao u Kuršancu. Iako su na brzinu poveli zgoditkom Maria Medveda iz penala, njegov imenjak u sastavu doma ina bio je još raspoloženiji. Davor Medved je poništio vodstvo gostiju. U nastavku je Drava povela nakon što je Medved realizirao penal kad je utakmica ušla ve u samu završnicu - 80. minutu da bi isti igra svoj sjajan dan završio tre im zgoditkom za kona nih 3-1.

Podjela bodova u Trnovcu. Gostima prvo poluvrijeme, a doma inu drugo. Zgodicima Olivera Novosela u 30. minuti i Jurice urila u 44. minuti Puš ine su imale lijepu prednost od 2-0 na gostovanju. Tek u samoj završnici utakmice doma i su uspjeli sti i do boda. Prvo je u 78. minuti iz kaznenog udarca na 2-1 smanjio Ivan Gyo i, a potom u 84. minuti na kona nih 2-2 je poravnao Miroslav Horvat koji je ušao u igru sa klupe kao joker i opravdao svoj ulazak. Tri doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

Krunoslav Tuksar sa dva zgoditka donio pobjedu Mladosti. Prvi je postigao u 20. minuti udarcem sa bijele to ke. Imali su doma i i drugi kazneni udarac u 45. minuti kojeg nije realizirao ovaj puta Krunoslav Tuksar. Da Sloga ne e do pobjede dalo se naslutiti u 76. minuti kada doma-

a Mladost dolazi do vodstva i kona nih 2-0. Dva doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a.

Trostruki strijelac Dario Novak zaslužan za pobjedu Šenkovca. Ve u 4. minuti doma i imaju kazneni udarac kojeg Dario Novak pretvara u zgoditak. Mom ad Jedinstva do poravnanja rezultata dolazi u 15. minuti zgoditkom Kristijana Štajereca. Do kraja još dva zgoditka Darija Novaka u mreži Jedinstva za pobjedu od 3-1. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Veneri PMP pomalo spretna doma a pobjeda.

Imali su doma i u 23. minuti kazneni udarac kojeg je u zgoditak pretvorio Ivan Vabec. U 36. minuti i gosti iz Jurovca imaju kazneni udarac, ali isti ne realiziraju.

Po etkom drugog poluvremena u 48. minuti na 2-0 doma e vodstvo povisuje Robert Vabec. Tek etiri minute prije kraja utakmice gostuju e Bratstvo preko Martina Vrši a smanjuje na kona nih 2-1 za doma e. Nakon tog zgoditka toliko se zaoštrilo da je sudac Hajdinjak u posljednje dvije minute utakmice opomenuo ak etvoricu igra a. Na kraju su po trojica igra a u svakoj mom adi opomenuta.

U Štrukovcu bez pobjednika. Niti nakon etiri kola hajdukovci još nisu osjetili slast prve pobjede. etiri minute prije kraja poluvremena zgoditkom Mihaela Ma ari a dolaze u vodstvo od 1-0. Gosti iz Hlapi ine u 63. minuti od suca utakmice Milivoja Bali a traže kazneni udarac, ali on nije tako mislio ve je procijenio da je doma i vratar Davor Jurovi bio brži od napada a Mure i da je on prvo dirao loptu, a potom je došlo do kontakta u kaznenom prostoru. Dvije minute kasnije dvojbe nije bilo. Opravdano dosu eni kazneni udarac za Muru. Loptu je na bijelu to ku namjestio gostuju i vratar Dražen Novak i pogodio za kona nih 1-1. Po jedno poluvrijeme pripalo je svakoj mom ad pa je kona ni ishod i realan. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra . Delegat utakmice Mijo Horvat zamjera sucu Bali u da je bio previše «blag» u pogledu dodjele opomena igra ima.

MLADOST – SLOGA (Š) 2:0 (1:0)

ŠENKOVEC – JEDINSTVO (NSnD) 3:1 (2:1)

SELNICA. Igralište Mladosti. Suci: Dario Srnec (Puš ine), Darko Pokriva (Nedeliš e), Valentino Kantoci (Šandorovec). Delegat: Franjo Kocijan (Šenkovec).

Strijelac: 1:0 K. Tuksar (20-11m), 2:0 Tuksar (76).

MLADOST:Rajf,Vran i (od82.J.Leva i ),N.Stojko,Rob,T.Stojko,Županec,T.Leva i (od 73. Vinko), K. Tuksar, Š avni ar, Jakopi , A. Leich, Novosel. Trener: Marijan Mohari .

SLOGA: Petkovi , Rojko, Vinkovi (od 65. Kova ), Brežnjak, Jambrovi , Bogdan, Smolkovi , Gori anec (od 82. T. Kova i ), Rob, Sen ar, Koraj (od 75. Sobo an), Vugrinec.

Trener: Franjo Klobu ari . Žuti kartoni: Vran i , T. Leva i (Mladost), Petkovi , Vinkovi , Bogdan, Brežnjak (Sloga).

ŠENKOVEC. Igralište Šenkovca. Suci: Velimir Leva i (Novakovec), Josip Novak ( akovec), Ivan Vlahek ( ukovec). Delegat: Slavko Novak (Podturen).

Strijelci: 1:0 D. Novak (4-11m), 1:1 Štajerec (15), 2:1 D. Novak (27), 3:1 D. Novak (70). ŠENKOVEC: G. Novak, Radikovi , M. Novak, Vugrinec, Kolar, Ban, Korent, Debelec, Thes (od 71. Zanjko), D. Novak (od 83. S. Kranjec), Gori anec (od 89. J. Kranjec). Trener: Mario Zaspan.

JEDINSTVO: Turkovi (od 13. Varga), M. Jaluši , Popovi , Jambroši , N. Jaluši , Vida ek, Štajerec (od 75. Markovi ), Plaftak, Novak, Vuruši , or evi (od 75. Krizman).

Trener: Mladen Rešetar. Žuti kartoni: Gori anec (Šenkovec), Turkovi , Štajerec, Novak (Jedinstvo).

LISTA STRIJELACA 5 zgoditaka – Slavko or evi (Jedinstvo NSD), Dario Novak (Šenkovec), Sandro Novak (Me imurec), Davor Medved (Drava K) 4 zgoditaka – Bojan Kregar, Miljenko Bistrovi (Me imurec), Josip Ma ari (Hajduk Š) 3 zgoditka – Mihael Ma ari (Hajduk Š)

FAIR PLAY Isklju enja: Mirko Horvat (Drava K) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Tomislav Jurovi (Hajduk Š), Marko Vinko (Mura), Dragan Pintari (Sloboda M)

STATISTIKA 27 pos gnu h zgoditaka ili 4 po utakmici 31 opomenu h igra a 1 isklju eni igra 10 kaznenih udaraca dosu eno, a 7 realizirano

Rezultati 4. kola: Hajduk (Š) - Mura 1-1; Mladost (S) Sloga (Š) 2-0; Venera PMP - Bratstvo (J) 2-1; Šenkovec - Jedinstvo (NSD) 3-1; Drava (K) - Sloboda (M) 3-1; Trnovec - Puš ine 2-2; Me imurec - Strahoninec 7-1

TABLICA 1. Me imurec 2. Puš ine 3. Mladost (S) 4. Šenkovec 5. Drava (K) 6. Jedinstvo (NSD) 7. Venera PMP 8. Sloga (Š) 9. Mura 10. Bratstvo (J) 11. Hajduk (Š) 12. Trnovec 13. Strahoninec 14. Sloboda (M)

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

3 3 3 3 2 2 2 1 1 1 0 0 0 0

1 1 0 0 1 0 0 2 1 1 3 3 1 0

0 0 1 1 1 2 2 1 2 2 1 1 3 4

16:4 10:3 8:5 10:8 7:5 9:7 5:9 4:5 6:7 4:5 7:10 6:9 5:14 7:13

10 10 9 9 7 6 6 5 4 4 3 3 1 0

Parovi slijede eg kola: Strahoninec - Hajduk (Š); Puš ine – Me imurec; Sloboda (M) – Trnovec; Jedinstvo (NSD) - Drava (K); Bratstvo (J) – Šenkovec; Sloga (Š) - Venera PMP; Mura - Mladost (S)

14. rujna 2010.

4. kolo III. ŽNL istok ROMSKA VATRA – MLADOST URKIN 0:5 (0:4) DEKANOVEC. Igralište Berek. Suci: Zoran Mezga (M. Mihaljevec), Željko Ivanuša (Dunjkovec), Damir Klari (D. Mihaljevec). Delegat: Tomislav Šolti .

Strijelci: 0:1 Hutinec (7), 0:2 D. Drvoderi (16), 0:3 M. Kocijan (42), 0:5 I. Škvorc (49).

ROMSKA VATRA: D. Kalanjoš, . Oršuš, B. Oršuš, M. Ignac (od 87. M. Kalanjoš), I. Oršoš, I. Kalanjoš, Lj. Ignac (od 75. R. Ignac), S. Balog, S. Oršuš (od 46. E. Oršoš), M. Balog, Kolar.

MLADOST URKIN: J. Ciceli, Majeri , M. Kocijan, Rošani , Bo kaj, Furdi (od 45. Rob), A. Ciceli (od 59. N. Novak), D. Drvoderi (od 70. Hliš ), I. Škvorc, Hutinec, Hajdarovi .

Trener: Renato Ciceli.

JADRAN – BORAC (DH) 4:1 (1:0) ŠTEFANEC. Igralište Jadrana. Suci: Robert Horbec (Kuršanec), Smiljan Perho (Zasadbreg), Luka Jaluši (NsnD). Delegat: Alojz Kopasi ( akovec).

Strijelci: 1:0 Kolari (35), 2:0 Kolari (58), 3:0 Bertovich (61), 4:0 M. Novak (70), 4:1 Vargek (78).

JADRAN: Hatlak, M. Novak (od 76. Hamonajec), Bacinger, Toplek, Palašek (od 81. S. Balog), Zagorec, Posavec (od 64. Mihalic), I. Novak, Kolari , Drvoderi , Bertovich.

Trener: Ivan Novak.

BORAC: Taradi, Kolari , Ivkovi , Pozderec, Malovi , Vrbanec, Jur ec (od 78. Far), Zrna (od 46. Jankovi ), Pavlic, N. Ivkovi (od 62. Branilovi ), Vargek. Trener: Damir Far. Žuti kartoni: Bacinger, M. Novak, Zagorec, Drvoderi (Jadran), Jur ec, Pavlic, Malovi (Borac).

NAPREDAK – TRNJE 3:0 (1:0) GORNJI KRALJEVEC. Igralište Gmajna. Suci: Tomica Cerovec ( akovec), Dino Vel i (Strahoninec), Matija repinko (Puš ine). Delegat: Antun Mesari (M. Mihaljevec).

Strijelci: 1:0 Mih. Ma ari (32), 2:0 D. Jambroši (50), 3:0 D. Jambroši (70).

NAPREDAK: Žagar, I. Ma ari , Matoša, Turk, Žganec, Bujan (od 75. Kova i ), Mih. Ma ari , D. Jambroši , Vidra (od 88. Govedi ), Tkalec (od 73. Hutinec), Cilar. Trener: Siniša Mikolaj.

TRNJE: Vuk, Habuš (od 25. Jankulija), Tišljari , Vadlja (od 60. Mihocek), Kolari , Blažeka, Puri , Brodari (od 73. Naran a), Jankulija, Furun ija, Jasni . Trener: Franjo Jan ec. Žuti kartoni: Cilar (Napredak), Puri , Jasni , Naran a (Trnje).

EKO – KRALJEV AN 38 5:4 (3:3) SVETI KRIŽ. Igralište Mi igen. Suci: Božidar Kolari (NSR), Dražen Sukanec (S. Ves), Bruno Brljak (D. Dubrava). Delegat: Darko Jambrovi (Štefanec).

Strijelci: 1:0 Mihaljkovi (3), 1:1 S. Cvek (7-11m), 1:2 V. Cvek (14), 2:2 Mihaljkovi (27), 2:3 S. Cvek (37), 3:3 Bajri (39), 4:3 J. Lastavec (50-11m), 5:3 Rudni ki (66), 5:4 V. Cvek (68).

EKO: Pintari , Gori anec, Horvat, . Balog (od 78. Z. Novak), Sabadi, N. Novak, D. Novak, Mihaljkovi , J. Lastavec (od 74. Bedi ), Rudni ki, Bajri (od 66. Ma ek). Trener: Zlatko Novak.

KRALJEV AN 38: Mar ec, Slavi ek, Filipaši (od 46. Špoljar), D. Križai , Belovi , Pigac, Štefok (od 41. Tisaj), Baksa, S. Cvek, Miketek, V. Cvek. Trener: Danijel Mar ec. Žuti kartoni: Rudni ki, . Balog, A. Horvat, Mihalkovi , Bedi (Eko), Belovi , Mar ec, Miketek (Kraljev an 38).

OTOK – OMLADINAC (DS) 2:0 (1:0) OTOK. Igralište Otoka. Suci: Mario Buhin (Belica), Ivan Kolari ( akovec); Morano Vlah (D. Mihaljevec). Delegat: Antun Vlahek.

Strijelci: 1:0 D. Blažin i (42), 2:0 Bermanec (77).

OTOK: Farkaš, Z. Novak, Vargek, J. Novak, Grabant, Reif (od 74. P. Kalšan), Bermanec, Toplek (od 90. Malek), Turk (od 83. Lepen), D. Blažin i , Vuji . Trener: Ivica Kalšan.

OMLADINAC: Saka . Jankovi , Horvat (od 78. Klekar), D. Dodlek, Malovi , Škvorc, B. Novak, Domjani , Valenti (od 88. Piknja ), S. Saka , Patafta (od 46. D. Dodlek).

Trener: Darko Sabol. Žuti kartoni: J. Novak, Turk, Toplek, Z. Novak, Na (Otok), Patafta, R. Saka , Domjani , D. Dodlek (Omladinac).

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

“Kraljevi” pali na prvom ja em ispitu Od dva derbija kola odigran je samo jedan. Utakmica izme u Hodošana i Budu nosti Miklavec, dva pretendenta za naslov prvaka odgo ena je za 7. studenoga. U drugom derbiju, ambiciozni Eko koji tako er želi naslov, isto je potvrdio svladavši Kraljev an ‘38.

Poraz Kraljev ana 38 u Svetom Križu. U pravoj golijadi doma i su sasvim zasluženo slavili. Ve u prvom poluvremenu gledatelji su vidjeli šest zgoditaka. Po tri u svakoj mreži. Bra a Cvek strijelci svih etiriju zgoditaka za Kraljev an 38 na utakmici.

Eko je poveo 1-0 ve u 3. minuti zgoditkom možda i najboljeg igra a utakmice Bojana Mihaljkovi a.

Kraljev an 38 je do izjedna enja stigao iz kaznenog udarca. Dvojbe oko prekršaja nad Vjekoslavom Cvekom nije bilo pitanje je samo da li se prekršaj dogodio izvan ili unutar kaznenog prostora. Kako je vrlo dobri sudac Božidar Kolari bio na nekoliko metara od mjesta prekršaja treba mu vjerovati da je prekršaj ipak bio u kaznenom prostoru. Na 1-1 poravnao je Silvestar Cvek. Vodstvo gostima iz Donjeg Kraljevca od 2-1 u 14. minuti donosi svojim zgoditkom Vjekoslav Cvek. U 27. minuti ponovno Bojan Mihaljkovi svojim drugim zgoditkom na utakmici poravnava rezultat na 2-2. Kraljev an 38 svoje drugo vodstvo, ovaj puta od 3-2 ima u 37. minuti drugim zgoditkom Silvestara Cveka. Dvije minute kasnije Muhamed Bajri poravnava na 3-3. Po etkom drugog poluvremena u 50. minuti i doma i Eko ima opravdano dosu eni kazneni udarac. Jadranko Lastavec svojim zgoditkom sa 11 metara dovodi Eko u vodstvo od 4-3. Kada je u 66. minuti Dino Rudni ki glavom sa pet metara pospremio loptu u gostuju u mrežu za vodstvo doma ih od 5-3 nije baš izgledalo sjajno za goste. No, dvije minute kasnije gostima je opet nadu u barem bod svojim drugim zgoditkom na utakmici pobudio Vjekoslav Cvek. Eko je do kraja utakmice vrstom i sigurnom igrom u obrani obranio rezultat i tako stigao do druge prvenstvene pobjede. ak osmorica opomenutih igra a. Pet doma ih, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Trnje namu ilo Napretka. Gosti iz Svetoj Jurja u Trnju u prvom poluvremenu u dva navrata poga aju vratnicu, ali doma i Napredak ipak zgoditkom Mihaela Ma ari a u 32. minuti dolazi do vodstva od 1-0. Da bodovi ne e iz Gornjeg Kraljevca po etkom

drugog poluvremena u 50. minuti svojim prvim, a doma im drugim zgoditkom potvrdio je Dalibor Jambroši . Isti je igra bio strijelac za kona nih 3-0 u 70. minuti. Jedan doma i, a tri gostuju i opomenuti igra i.

Romska vatra sa «pristojnim» porazom iz Dekanovca. Nakon po etnih slabih utakmica de ki iz Piškorovca polako se dižu u formi. Nakon prvog poluvremena i primljenih etiri zgoditaka igra se im u drugom dijelu nešto popravila ili pak je Mladost urkin igrala sa «pola gasa». Za de ke iz Dekanovca strijelci su bili redom Marko Hutinec, Dalibor Drvoderi , Matija Majeri , Miroslav Kocijan i Igor Škvorc.

U fer i korektnoj igri opomenutih igra a nije bilo.

Jadranu prva jesenska pobjeda. Gost u Štefancu bio je Borac iz Donjeg Hraš ana. Na ovoj utakmici u kojoj su doma i bili puno bolji ostat e sporna situacija iz 33. minute. Naime, tada je po delegatu Alojzu Kopasi u sudac utakmice Robert Horbec trebao doma eg igra a Dragana Bacingera isklju iti zbog udaranja nogom po nozi u prekidu igre gostuju eg igra a, a igra a Borca Vladimira Vargeka opomenuti zbog preoštrog starta. Sudac se zadovoljio samo opomenom doma em igra u. Kad smo kod opomena bilo ih je ukupno sedam. etiri doma im igra ima, a tri gostuju im. Zoran Kolari u 35. minuti dovodi Jadran u vodstvo od 1-0. Isti je igra u 58. minuti povisio doma e vodstvo na 2-0. Želimir Bertovich u 61. minuti povisuje na 3-0, a etvrti doma i zgoditak u 70. minuti postiže Mario Novak. Borac je poraz ublažio zgoditkom Vladimira Vargeka u 78. minuti na 4-1.

Doma a pobjeda Otoka. Iako je u 30. minuti igra doma ih Karlo Bermanec propustio realizirati kazneni udarac, pucao je pokraj vratiju tako da vratar Omladinca Rajko Saka nije niti imao potrebe za intervencijom, doma i su ipak do vodstva od 1-0 stigli u 42. minuti zgoditkom Denisa Blažin i a.

Ono što je Karlo Bermanec propustio u 30. minuti popravio je 77. minuti svojim zgoditkom za pobjedu doma ih od 2-0. Pune ruke posla imao je sudac utakmice Mario Buhin koji je opomenuo ak devetoricu igra a. Petoricu doma ih, a etvoricu gostiju iz Držimurec-Strelca. U vrstoj i rastrganoj igri doma i su bili nešto bolja mom ad i na kraju sasvim zasluženo pobijedili.

4. kolo III. ŽNL zapad

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

HAJDUK – DINAMO (Ž) 3:0 (1:0)

Rekordna pobjeda Donjeg Koncov aka za stopostotni u inak

BREZJE. Igralište Hrastje. Suci: Branko Martan (Štefanec), Boško Martan (Štefanec), Martina Koprivec (Palovec). Delegat: Željko Podgorelec.

Strijelci: 1:0 Karni nik (43), 2:0 Posedi (67), 3:0 Jarni (79).

HAJDUK: Horvat, D. Domini , Karni nik, Trupkovi , Posedi, Perko (od 78. Jarni), Sen ar, Gregorin i , Šimunkovi (od 51. Žnidari ), Buhanec, Petri evi . Trener: Vladimir Pavlekovi .

DINAMO: S. Novak, Bani , Bistrovi , Hunjadi (od 27. Šterk), Vukoja, Toplek (od 76. Mezga), Jug, Mošmondor, Šparavec, Rudni ki (od 80. Mikulaj), Zemlji . Trener: Radovan Preložnjak. Žuti kartoni: Trupkovi (Hajduk), Jug, Bani , Rudni ki (Dinamo).

Crveni karton: Radovan Preložnjak-trener (Dinamo).

DONJI KONCOV AK – OMLADINAC (M) 10:0 (3:0) DONJI KONCOV AK. Igralište Donji Koncov ak. Suci: Goran Žganec (S. Ves), Marko Toth (S. Ves), Filip Aldi (Strahoninec). Delegat: Dragutin Borko.

Strijelci: 1:0 A. Sklepi (1), 2:0 Koraj (7), 3:0 M. Pleh (35), 4:0 Hozjan (50), 5:0 M. Horvat (53), 6:0 Brezni ar (56), 7:0 M. Horvat (82), 8:0 M. Horvat (85), 9:0 M. Pleh (88), 10:0 M. Horvat (90).

DONJI KONCOV AK: Miš. Horvat, Brezni ar, Flac, T. Hrženjak, Hozjan, Koraj, A. Sklepi (od 53. Mih. Flac), Cvetkovi (od 58. Vrhar), M. Horvat, M. Sklepi (od 60. Saka ), M. Pleh.

Trener: Ivan Sklepi .

OMLADINAC: J. Dodlek, Vrbanec (od 46. Šoštari ), M. Lesjak, Kuhar, Peserlin, Povodnja, Pani (od 67. Zorkovi ), Vida i , Vuruši (od 60. Coljak), Ehrenreich, V. Dodlek. Trener: Ivan Šardi. Žuti kartoni: M. Sklepi (D. Koncov ak), Povodnja, Kuhar, Peserlin (Omladinac).

KRIŠTANOVEC – POBJEDA (GH) 0:4 (0:2) KRIŠTANOVEC. Igralište Trate. Suci: Dominik Mihoci ( ukovec), Danijel Ko ila (Žabnik), Mladen eke (Ferketinec). Delegat: Nikola Toplek (Nedeliš e).

Strijelci: 0:1 Ladi (32), 0:2 Ladi (44), 0:3 Tkal ec (69), 0:4 Tkal ec (72).

KRIŠTANOVEC: Šimuni , Miš. Medlobi (od 71. Vujani ), Januši , Belše, Sabol, Novak, Mat. Medlobi, Fric (od 70. Farkaš), M. Januši (od 46. Radikovi l), Žuni , Bedi. Trener: Zdravko Horvat.

POBJEDA: or evi , Tkal ec, Kova (od 78. K. Kova i ), Mih. Kocijan, T. Kocijan, Borko, Tkal ec (od 53. Ivanuša), Ladi , Hanžekovi , M. Kova i , Kresinger (od 72. Kozina). Trener: Željko Vukši . Žuti kartoni: Miš. Medlobi, M. Januši (Krištanovec), Kova (Pobjeda).

TORPEDO – PLAVI 1975 4:3 (4:1) KRIŽOVEC. Igralište Torpeda. Suci: Željko Novak (Prelog), Mario Gregurina (M. Subotica), Dario Kos (NSnD). Delegat: Miroslav Glavina (Prelog).

Strijelci: 1:0 Fran i (6), 1:1 T. Bistrovi (13), 2:1 N. Tuksar (31), 3:1 N. Tuksar (33), 4:1 N. Tuksar (35), 4:2 Korošec (71), 4:3 Grefel (76).

TORPEDO: Herceg, Govedi (od 63. Jezernik), Vugrinec, David, Sanjkovi , Filipovi , Pintari , Fran i , Jambroši (od 12. Strojko), D. Tuksar (od 86. Horvat), N. Tuksar. Trener: Klaudio Biber.

PLAVI 1975: Petran, N. Škvorc (od 46. E. Škvorc), Karlov ec, Francki, I. Leva i , Trajbar, Grefel, M. Škvorc (od 44. Korošec), Bistrovi , Novak, Ciglari . Žuti kartoni: D. Tuksar, Sanjkovi (Torpedo), Trajbar, Karlov ec (Plavi 1975).

Desetka Donjeg Koncov aka. Jedini klub u me imurskim seniorskim ligama sa stopostotnim u inkom u etiri prvenstvena jesenska kola. Loše je prošao Omladinac na gostovanju primivši u svoju mrežu ak deset zgoditaka. U prvom poluvremenu primili su ih «samo» tri. Drugo je poluvrijeme od strane doma ih napada a bilo puno u inkovitije.

Kod doma ih se istaknuo etverostruki strijelac Miroslav Horvat. Zanimljivo sva etiri zgoditka postigao je u drugom poluvremenu. Odmah do njega je sa dva zgoditka Marko Pleh.

Po jednom su mrežu Jurice Dodleka vratara Omladinca tresli redom Aleksandar Sklepi , Dominik Koraj, Kristijan Hozjan i Matija Brezni ar. U igri «ma ke i miša» jedan doma i, a tri gostuju i opomenuti igra i.

Jedinstvo spašavalo doma i bod. Dva su puta gosti iz Zebanca u Gornjem Mihaljevcu imali vodstvo, ali su doma i uspjeli ipak zadržati kod ku e bod. Ve u 1. minuti utakmice Zebanec je zgoditkom Tomislava Šafari a stigao do vodstva od 1-0. Bio je to «hladan tuš» za doma e navija e. Šest minuta prije odlaska na odmor doma i su zgoditkom Marija Novaka poravnali na 1-1. Kao da je prva minuta bila kobna za doma e.

Samo što se krenulo sa centra u 46. minuti Zebanec po drugi puta dolazi do vodstva ovaj puta od 2-1 drugim zgoditkom na utakmici Tomislava Šafari a. Imali su gosti nakon toga prigoda da doma em Jedinstvu nanesu poraz, ali su doma i ipak u 82. minuti zgoditkom Romana Trtinjaka uspjeli poravnati na kona nih 2-2. Dva doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a.

Hajduku doma a pobjeda nad Dinamo. Bila je ovo «mala repriza» subotnjeg Poljudskog derbija. No, samo po imenima suparnika, ne i po rezultatu. Dinamu je u 36. minuti zbog u estalog prigovaranja na suda ke odluke, ali ne i psovanja i vrije anja udaljen trener Radovan Preložnjak. Sudac utakmice Branko Martan nije se baš proslavio svojim su enjem po pisanju izvješ a delegata Željka Podgorelca. Sre om nije

JEDINSTVO – ZEBANEC 2:2 (1:1)

BRATSTVO – MALI MIHALJEVEC 3:2 (1:0)

GORNJI MIHALJEVEC. Igralište Pod borom. Suci: Dražen Jur ec (D. Kraljevec), Franjo Horvat (Strahoninec), Damir Mesari (Peklenica). Delegat: Ivan Mezga (Tur iš e).

Strijelci: 0:1 Šafari (1), 1:1 M. Novak (39), 1:2 Šafari (46), 2:2 Trtinjak (82).

JEDINSTVO: Ter, S. Krumpi , Borko (od 65. Hatlak), G. Mikulan, Plantak, Horvat, D. Mikulan, Janež (od 72. D. Novak), M. Novak (od 72. M. Krumpi ), Herceg, Trtinjak. Trener: Goran Mikulan.

ZEBANEC: Pokriva , Puri (od 20. Zadravec), Vodušek, N. Horvat, Žerjav, Radek, Petkovi , Tkal ec (od 64. G. Leva i ), Šprajc, Šafari , Kodba. Trener: Neven Horvat. Žuti kartoni: Borko, Ter (Jedinstvo), Petkovi , N. Horvat, Pokriva , Radek (Zebanec).

PRESEKA. Suci: Jasmin Lozi (Belica), Miran Culjak (Ma kovec), Ivan Kržina (NSR). Delegat: Davor Drvenkar (Belica).

Strijelci: 1:0 B. Novak (14), 1:1 Pušar (48), 2:1 B. Novak (59), 2:2 M. Mesari (60), 3:2 Golub (67-11m).

BRATSTVO: Jambrovi , D. Novak, M. abradi, Karlov ec, B. Novak, F. Kova i , Boži , Dan. Novak, Golub, Trupkovi , Leskovar. Trener: Vladimir Hunjadi.

MALI MIHALJEVEC: Magdaleni , N. Bestijani , M. Peras, Pušar, Trupkovi , Varga, Makšadi, Posavec, Zadravec (od 77. D. anadi), Mesari , D. Bestijani . Trener: Krunoslav Mezga. Žuti kartoni: Boži , Bolug, Dan. Novak (Bratstvo), Magdaleni , D. Bestijani (M. Mihaljevec).

utjecao na ishod utakmice, ali da je iritirao svojim odlukama jedne i druge to je. Gosti iz Žiškovca dobro su se držali do 43. minute kada doma i zgoditkom Tihomira Karni nika dolaze do vodstva od 1-0. Tomica Posedi povisuje vodstvo Hajduka na 2-0 u 67. minuti, a kona nih 3-0 za Hajduk djelo je Ivana Jarnija u 79. minuti. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Mali Mihaljevec u 90. minuti propustio iz kaznenog udarca do i do boda u Preseki. Dva su puta gosti lovili vodstvo doma eg Bratstva. Bojan Novak oba je puta u 14. i 59. minuti bio strijelac za doma e. Na 1-1 u 48. minuti poravnao je Sandi Pušar, a na 2-2 Miro Mesari u 60. minuti. Zgoditak odluke postignut je u 67. minuti, po delegatu Davoru Drvenkaru iz nepostoje eg kaznenog udarca kojeg je vidio samo sudac utakmice Jasmin Lozi . Delegat je mišljenja da je vratar gostiju Ivan Magdaleni prvo izbio loptu ispred doma eg napada a, a da je nakon toga došlo do kontakta vratara i napada a.

Nakon dosu enog kaznenog udarca vratar Magdaleni dobio je opomenu zbog prigovora na odluku suca Lozi a. Dejan Golub namjestio je loptu na bijelu to ku i pogodio za pobjedu od 3-2. U 90. minuti i gosti imaju kazneni udarac, ali Božidar Makšadi promašuje cijela vrata pa ostaju tri boda doma inu.

Velike zasluge za doma u pobjedu ima njihov vratar Radovan Jambrovi koji je skinuo gostima nekoliko teških udaraca. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Slavlje Pobjede u Krištanovcu. Sav po dva postignuta zgoditka Nikole Ladi a u prvom poluvremenu i Nikole Tkal eca u drugom poluvremenu Pobjeda je stigla do visoke 4-0 pobjede na gostovanju. Imali su doma i u drugom poluvremenu svoje dvije prigode da možda poravnaju rezultat, ali su gosti iz Gornjeg Hraš ana bili ti koji su na kraju slavili. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

Torpedo bolji od Plavih 1975. Nakon što su doma i u prvom poluvremenu stigli do visokih 4-1 u drugom poluvremenu gosti smanjuju rezultat i blizu su bili gostuju em bodu.

Mrežu gostiju na eo je u 6. minuti Andrej Fran i . Tomislav Bistrovi u 13. minuti poravnava na 1-1. Potom slijede tri zgoditka Nikole Tuksara za vodstvo Torpeda od 4-1. Gosti iz Prekope u samo pet minuta od 71. do 76. postižu dva zgoditka preko Alena Korošeca i Zorana Gre la i dolaze do rezultata od 4-3 za doma e. Svim silama su se trudili do i do boda, ali su doma i uspjeli sa uvati to minimalno vodstvo i upisati drugu prvenstvenu pobjedu. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

LISTA STRIJELACA 13 zgoditaka – Silvestar Cvek, Luka Lipi (Kraljev an 38) 12 zgoditaka – Zdravko Bašnec (Hodošan) 9 zgoditaka – Bojan Cirkven i (Budu nost M), Nino Belovi (Kraljev an 38) 6 zgoditaka – Emil Vidra (Napredak) 5 zgoditaka – Mario Kova evi (Hodošan), Mihael Ma ari (Napredak) 4 zgoditka – Dalibor Jambroši (Napredak) 3 zgoditka – Dario Kranj ec (Hodošan), Ivan Furundžija (Trnje), Tomislav Baksa, Roberto Miketek (Kraljev an 38), Jadranko Lastavec, Dino Rudni ki, Bojan Mihaljkovi (Eko), Denis Blažin i (Otok), Zoran Kolari (Jadran)

FAIR PLAY Isklju enja nije bilo Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nema: Antun Malovi (Borac DH)

STATISTIKA 24 pos gnu h zgoditaka ili 4,8 po utakmici 28 opomenu h igra a isklju enja nije bilo 3 kaznena udarca dosu ena, a 2 realizirani

Rezultati 4. kola: Romska vatra - Mladost (D) 0-5; Eko - Kraljev an 38 5-4; Otok - Omladinac (DS) 2-0; Jadran - Borac (DH) 4-1; Napredak – Trnje 3-0; Hodošan - Budu nost (M) -

TABLICA 1. Kraljev an 38

4

3

0

1

46:7

9

2. Hodošan

3

3

0

0

26:1

9

3. Napredak

4

3

0

1

20:8

9

4. Budu nost (M)

3

3

0

0

12:4

9

5. Mladost (D)

4

3

0

1

10:7

9

6. Eko

4

2

1

1

11:8

7

7. Jadran

4

1

1

2

9:12

4

8. Trnje

4

1

1

2

4:8

4

9. Otok

4

1

0

3

4:9

3

10. Borac (DH)

4

1

0

3

6:12

3

11. Omladinac (DS)

4

0

1

3

2:12

1

12. Romska vatra

4

0

0

4

2:64

0

Parovi slijede eg kola: Trnje - Romska vatra; Budu nost (M) – Napredak; Borac (DH) – Hodošan; Omladinac (DS) – Jadran; Kraljev an 38 – Otok; Mladost (D) - Eko

LISTA STRIJELACA 5 zgoditaka – Marko Pleh (Donji Koncov ak), Miro Mesari (Mali Mihaljevec) 4 zgoditka – Vlado Dodlek (Omladinac M), Miroslav Horvat (Donji Koncov ak), Roman Trtinjak (Jedinstvo GM), Nikola Ladi (Pobjeda) 3 zgoditka – Damir Tuksar, Nikola Tuksar, Andrej Fran i (Torpedo), Mihael Flac (Donji Koncov ak), Tomislav Šafari (Zebanec), Bojan Novak (Bratstvo P), Nikola Tkal ec (Pobjeda), Tomislav Bistrovi (Plavi 1975)

FAIR PLAY Isklju eni: Radovan Preložnjak trener (Dinamo Ž) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nema: Danijel Novak (Bratstvo P)

STATISTIKA 33 pos gnuta zgoditka ili 5,5 po utakmici 26 opomenu h igra a 1 isklju enje 2 kaznena udarca dosu ena, a 1 realiziran

Rezultati 4. kola: D. Koncov ak - Omladinac (M) 10-0; Torpedo - Plavi 1975 4-3; Jedinstvo (GM) - Zebanec 2-2; Hajduk (B) - Dinamo (Ž) 3-0; Bratstvo (P) - M. Mihaljevec 3-2; Krištanovec - Pobjeda 0-4

TABLICA 1. D. Koncov ak

4

4

0

0

18:4

12

2. Jedinstvo (GM)

4

3

1

0

14:5

10

3. Hajduk (B)

4

3

0

1

10:6

9

4. Zebanec

4

2

1

1

6:6

7

5. M. Mihaljevec

4

2

0

2

13:7

6

6. Pobjeda

4

2

0

2

9:4

6

7. Torpedo

4

2

0

2

14:13

6

8. Plavi 1975

4

1

0

3

11:14

3

9. Krištanovec

4

1

0

3

6:11

3

10. Bratstvo (P)

4

1

0

3

4:10

3

11. Omladinac (M)

4

1

0

3

7:18

3

12. Dinamo (Ž)

4

1

0

3

5:19

3

Parovi slijede eg kola: Pobjeda - D. Koncov ak; M. Mihaljevec – Krištanovec; Dinamo (Ž) - Bratstvo (P); Zebanec - Hajduk (B); Plavi 1975 - Jedinstvo (GM); Omladinac (M) - Torpedo

14. rujna 2010.

HRVATSKA KUGLA KA LIGA

Vrlo solidan nastup, sjajni Plevnjak Zapo ela je I. hrvatska kugla ka liga.

Težak po etak za kugla e akove kog Željezni ara. Morali su u goste pretendentu za naslov prvaka - Zapreši u. Doma in je na kraju opravdao ulogu favorita, ali je Željo pružio sjajan otpor. Ve i od o ekivanja. Da su oni koji su u pripremama pokazivali najbolju formu poput P. Turka i Pokriva a odigrali za nijansu bolje, moglo se možda dogoditi i prvorazredno izne enje. Prvo ime susreta zasigurno je ipak odli ni mladi akove ki kugla Bojan Plevnjak koji je još jednom potvrdio klasu. U nadmetanju s ponajboljih hrvatskim kugla ima zabilježio je najbolji

ZAPREŠI 6 (3745) ŽELJEZNI AR 2 (3495) ZAPREŠI – ŽELJEZNI AR ( akovec) 2:0 (18:6): Filipan i – Košak 0:1 (2:2, 588:594); Papi – P. Turk 1:0 (3:1, 635:565); Špiljar – Plevnjak 0:1 (2.2, 622:649); A. Kova – Pokriva 1:0 (4:0, 642:558), D. Funda – Pun ikar 1:0 (3:1, 623:585); M. Kova – Pigac 1:0 (4:0, 635:544).

Ostali rezultati: Poštar 6 (3454) – Zanatlija 2 (3272); MKK Rijeka 4 (3556) – Kandit Prem. 4 (3494); Radnik 7 (3493) – Grmoš ica 1 (3363); Konikom O. 6 (3608) – Novska 2 (3337); Zadar 7 (3839) – Velebit 1 (3653).

SJAJAN USPJEH dva me imurska ŠRD-a

Sportski ribi i Soma i Klen Vigme ponovno prvoligaši

rezultat dana (649) i bez obzira na nešto skromniji u inak pokazao da uvijek kad treba, igra najbolje.

KARATISTI Me imurja i Nedeliš a nastupili na CRO OPEN-u u Rijeci

Bujan srebrna, bronca za Gergi i Martinovi Proteklog vikenda u Rijeci je održan jedan od najja ih turnira u Hrvatskoj - CRO OPEN, na kojem je sudjelovalo 850 natjecatelja iz 12 zemalja. Me u njima su bili i natjecatelji KK Me imurjeiI KK Nedeliš e.

Prvog dana turnira na tatami su izašle seniori i seniorke. Damira Bujan i Adisa Gergi , iz KK Me imurje i Maša Mar novi iz KK Nedeliš e.

Damira Bujan je u kategoriji mla ih seniorki do 53kg do nala bila nepobjediva i pokleknula tek u nalu, te tako osvojila srebrnu medalju.

Adisa Gergi je u svojoj kategoriji, seniorke +68kg, predstavnicu Austrije pobijedila 30 sekundi prije regularnog kraja borbe, rezultatom 8:0. Za ulaz u finale od nje je bila bolja predstavnica Bosne i Hercegovine. U borbi za tre e mjesto svladala je predstavnicu Srbije i s još medaljom u nizu došla korak bliže odlasku na Svjetsko prvenstvo, koje e se krajem listopada održa u Beogradu.

Do bronce je s gla i Maša Mar novi . Ona je u kategoriji -68 zabilježila tri pobjede I jedan poraz za medalju

bron anog sjaja s kojom kandidira za nastup u državnoj reprezentaciji.

Uspješni mla i uzrasti Oba kluba nastupila su i u mla im uzras ma. KK Nedeliš e je predstavljalo sedam natjecatelja.

U uzrastu juniora Neven Ku an osvojio je broncu u lakoj -55 kg kategoriji. Damira Sutnjak osvojila je srebro u lakoj -53 kg kategoriji juniorki. U uzrastu kadeta Dominik Kolari osvojio je broncu u lakoj -52 kg kategoriji.

U uzrastu mla ih kadetkinja Jelena Bužani osvojila je zlato u lakoj -45 kg kategoriji u istoj kategoriji srebro je osvojila Bijanka Fu ko, srebro je još osvojila Mia Šari Horvat u teškoj +55 kg kategoriji. Darian Lisjak osvojio je zlato u srednjoj -52kg kategoriji mla ih kadeta.

Iz KK Me imurje nastupila su tri natjecatelja. Luna Hamer je u lakoj kategoriji u enica osvojila bron anu medalju. Sara Sabol je osvojila medalju istog sjaja u teškoj kategoriji u enica. Nešto manje sre e imao je jedini muški predstavnik Me imurja Leon Marciuš koji je u kategoriji mla ih kadeta izgubio borbu za tre e mjesto.

Naslovom prvaka II. HRL, ŠRD Som plasirao se u prvoligaško društvo U Ivancu su održana posljednja dva kola II. hrvatske ribolovne lige. Pobjednici lige postali su lanovi ŠRD-a Som iz Kotoribe.

Oni su u zadnja dva kola osvojili prvo, odnosno drugo mjesto i tako osvajanjem naslova prvaka ponovno postali - prvoligaši. Za ekipu Soma natjecali su se Zoran Lipi , Ivica Jakupak, Mihael Hor-

vat, Nikola Filipaši i Ivica Horvat, dok je kapetan ekipe Dragutin Filipaši . Naslovom prvaka u drugoj ligi ostvarili su veliki uspjeh i plasman u najelitnije ribolovno natjecanje, I. hrvatsku ribolovnu ligu.

Odli an rezultat postigli su i ribi i Klen Vigme iz Svete Marije. Oni su na kraju prvenstva

bili drugi što im je omogu ilo plasman u najviši rang jer prve dvije ekipe ulaze u prvu ligu.

Tako je Me imurje dobilo dva prvoligaša.

Od me imurskih ekipa Glavatica TTI iz Preloga na kraju je osvojila peto, a Linjak iz Ivanovca 11. mjesto. Ribi ima Soma i Klena natjecanje u prvoj ligi je poznato

OLIMPIJSKI DAN obilježen i u OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec

Pitanja bez kraja za olimpijca Filipa

jer su obje ekipe ve bile me u najboljim ribolovnim ekipama Hrvatske. Igor Mihalac iz Klena bio je pojedina no najbolji u ligi, Ivica Jakupak osvojio je tre e mjesto, dok je Ivica Horvat bio etvrti. Oni su izborili majstoricu gdje e pokušati izboriti ulazak u hrvatsku reprezentaciju. (af) Filip je u šenkove ku Osnovnu školu došao na poziv svoje školske prijateljice, pedagoginje Petre Naran a, a u enicima se obratila i ravnateljica Vesna Kalšan, prof.

Koga bolje ugostiti povodom obilježavanja Olimpijskog dana do li osvaja a olimpijske medalje? U enicima Osnovne škole “Petar Zrinski” iz Šenkovca upravo je to pošlo za rukom, pa su se na sve anosti održanoj u sportskoj dvorani škole imali prilike družiti s našim srebrnim olimpijcom Filipom Udeom. Prisutnost prave sportske veli ine u enici su i te kako znali prepoznati, pa im nije dugo trebalo da Filipa po nu obasipati brojnim pitanjima i “ispipati” pokoji detalj iz njegova života, što Filipu, naravno, nije teško palo. (bš)

Obavješavamo cijenjene korisnike gradskih bazena akovec

HRVATSKI olimpijski dan obilježili i polaznici Dje jeg vrti a akovec da e u PONEDJELJAK 06. rujna 2010. zapo eti REDOVNI GODIŠNJI REMONT POSTROJENJA GRADSKIH BAZENA koji e trajati 11 dana.

U to vrijeme bazen i restoran bit e zatvoren za korisnike, dok e ostali prostori na bazenu (fitness cntar, solarij...) raditi redovnim radnim vremenom.

BAZEN I RESTORAN ZAPO ET E S REDOVNIM RADOM U PETAK 17. rujna 2010. godine.

Zahvaljujemo na razumijevanju.

Zah GP EKOM d.o.o.

Mališani uživali u druženju i igri u sportskom duhu Povodom obljetnice osnivanja Hrvatskoga olimpijskog odbora, koji je osnovan 10. rujna 1991. godine, polaznici Dje jeg vrti a akovec sa svojim su se odgajateljicama priklju ili obilježavanju Hrvatskoga olimpijskog dana.

S ciljem da djeca od najranije dobi upoznaju i zavole sport, prošli su petak u svakom vrti u bile organizirane sportske aktivnosti. Poput pravih olimpijaca, djeca su se natjecala u raznim disciplinama, dok je poveznica me u njima bila

Poput pravih olimpijaca, djeca su se natjecala u raznim disciplinama

bijela majica kao simbol mira, prijateljstva i razumijevanja, koju su svi ovom prigodom obukli.

I dok je za jedne ovo bila prilika kako bi upoznali našega srebrnog olimpijca Filipa Udea, druge je posjetila izvrsna gimnasti arka Tijana Tkal ec.

Polaznici Dje jeg vrti a akovec tako su saznali nešto više o samom olimpizmu, ali i sportu kao aktivnosti kojom poboljšavamo svoje zdravstveno stanje i kvalitetu života. (hz, foto: Vrzan)

14. rujna 2010.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

UPRAVNO VIJE E Županijske uprave za ceste Me imurske županije Mihovljanska 70, 40000 akovec KLASA:340-09/10-01/16 URBROJ: 2109-10-05-10-10-3 U akovcu, 07.09.2010.g.

Na temelju lanka 60. Zakona o javnim cestama (NN, 180/04., 82/06., 138/06., 146/08., 152/08., 38/09., 124/09., 153/09., i 73/10.) i lanka 22.Statuta-a ŽUC-a (Službeni glasnik Me imurske županije, broj 3/97, 4/03, 2/05, 11/5-pro iš eni tekst, 4/10), Upravno vije e Županijske uprave za ceste me imurske županije, raspisuje

NATJE AJ za izbor ravnatelja/ice Županijske uprave za ceste Me imurske županije Kandidat za ravnatelja/icu Županijske uprave za ceste Me imurske županije (u daljnjem tekstu: ŽUC-a) mora udovoljava slijede im uvje ma: - završeni preddiplomski i diplomski sveu ilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveu ilišni ili specijalis ki diplomski stru ni studij, odnosno završen preddiplomski sveu ilišni studij ili stru ni studij u trajanju od najmanje 3 godine, - najmanje 5 godina radnog iskustva.

Uz prijavu na natje aj kandida moraju dostavi : - životopis - domovnicu (original ili ovjerenu presliku) - dokaz o ste enoj stru noj spremi (original ili ovjerenu presliku) - stranice radne knjižice sa osobnim podacima i podacima o stažu (original ili ovjerenu presliku) - dokaz o ispunjavanju uvjeta posjedovanja 5 godina radnog iskustva – ugovor o radu, odgovaraju e rješenje, i sl. (original ili ovjerenu presliku) - izjavu kandidata ovjerenu od javnog bilježnika da nije osu ivan za kazneno djelo - program razvitka održavanja i gra enja županijskih cesta na podru ju Me imurske županije ili program rada iz koje e se vidje da e kandidat uspješno ostvariva ciljeve ŽUC-a.

Ravnatelj/ica se imenuje na mandatno razdoblje od 4 godine.

Nepravodobne i nepotpune prijave na natje aj ne e se razmatra .

Prijave s natje ajnom dokumentacijom dostavljaju se u zatvorenoj omotnici s naznakom: „natje aj za ravnatelja/icu Županijske uprave za ceste me imurske županije“, u roku od 8 dana, na adresu: ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE ME IMURSKE ŽUPANIJE, 40000 akovec, Mihovljanska 70.

Kandida e bi obaviješteni o izboru u roku 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava. Županijska uprava za ceste Me imurske županije zadržava pravo ne izvrši izbor ravnatelja po raspisanom natje aju, te is poniš .

Predsjednik Upravnog vije a: Zvonimir Pav ec

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI IVICA HORVAT KI MANOVI , sin Irene i Božidara; BARBARA ŽIŽEK, k i Zvjezdane i Siniše; MARIN HOBLAJ, sin Marije i Ivana; LEON VRAŽI , sin Vlatke i Damira; PAULA PERAS, k i Mateje i Marka; DAVID FILIPOVI , sin Danijele i Deana; MIHAJEL ORŠOŠ, sin Zdenke i Ne e; SABINA IGNAC, k i Spomenke i Romana; IVANO IVANUŠA, sin Sanele i Tomice; EVA ŠAFARI , k i Danice i Danijela; MATEA SOBO AN, k i Urške i Blaženka; GABRIJELA IGNAC, k i Sla ane i Rudija; PAULA KODBA, k i Danijele i Maria; IVONA VIDOVI , k i Mišele i Danijela; TONI IVAN I , sin Klaudije i Danka; KARLO KOCIJAN, sin ur e i Bože; IVAN I DINO TOMAŠI , sinovi Draženke i Danijela; NIKO LEKO, sin Valentine i Gorana; GRAZIA JELENI , k i Andreje i Marka ( akovec)

VJEN ANI Manuela Gavez i Denis Mesari , Daša Šari i Bojan Borši , Nataša Toplek i Tomislav Veseli ( akovec); Ivica Horvati i Martina Januši (Dekanovec); Anita Bartoli i Dubravko Fle-

ten, Ines Jankovi i Radovan Balažin, Tamara Matoš i Goran Lukša, Vedranka Balog i uro Ignac (Kotoriba); Martina Škapin i Damir Novak, Lana Zadravec i Tomislav Pavlic, Kristina Vinkovi i Miroslav Jakopi (M. Središ e); Vanesa Mar ec i Tomica Sinko, Zvjezdana Hreš i Siniša Šafari (Nedeliš e); Sara Kolenko i Nikola Horvat (Prelog)

UMRLI August Horvat r. 1928., Franjo Novak r. 1935., uro Piknja r.

1937., Regina Novak ro . Hlebec r. 1924., Zdravko Kranjc r. 1940., Marija Škvorc ro .

Majni r. 1925., Zdravko Ciglari r. 1962., Stanislav Horvat r.

1934., Marija Oreški ro . Horvati r. 1943., Jelka Legin ro .

Vida r. 1926., Treza Šoštari ro . Šimunkovi r. 1937., Ivan Šafari r. 1914. ( akovec); ur a Štuk Matun ro . urak r. 1938. (Kotoriba); Klara Per i ro . Hertari r. 1930., Ignac Leva i r. 1924. (M. Središ e); Franjo Zorkovi r. 1938. (Nedeliš e); Franjo Igrec r. 1931., Ivica Mariji r. 1958. (Prelog); Vinko Rojko r. 1928., Augustin Kon i r. 1927. (Štrigova)

Informacije 53

IN MEMORIAM

54

Informacije

14. rujna 2010.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

GRAD AKOVEC akovec, Kralja Tomislava 15, Temeljem Zaklju ka gradona elnika Grada akovca od dana 10.09. 2010., objavljuje

PRODAJU ZEMLJIŠTA USMENOM JAVNOM DRAŽBOM U AKOVCU na podru ju Sajmišta 1. Dana 17.09.2010. godine, petak, s po etkom u 13,00 sa održat e se usmena javna dražba za prodaju zemljišta na licu mjesta u akovcu, locirano na podru ju Sajmišta, ulica Stjepana Radi a u akovcu, upisanog u: zk.ul.br.4008, k.o. akovec, - est.br.1134/30/12/2, gradilište od 194 hv, (ident. s k br.1861/1, k.o. iste, pašnjak od 854 m2), po po etnoj cijeni od 50,-EUR/m2, (u protuvrijednos kuna prema srednjem te aju HNB na dan održavanja javne dražbe), rok pla anja ukupne kupoprodajne cijene je 8 (osam) dana od dana održane usmene javne dražbe.

2. Ostali uvje javne prodaje nekretnine -Javnoj dražbi mogu pristupi i kao kupci u njoj mogu sudjelova samo osobe koje su prethodno upla le jam evinu u iznosu od 15.000,00 EUR-a, (u protuvrijednos kuna prema srednjem te aju HNB na dan pla anja) na ra un Grada akovca br. 2392007 – 1806000006, model 68, poziv na broj 7811-OIB, sa svrhom doznake – jam evina za kupnju zemljišta. Smatra se izvršenom i valjanom samo ona uplata koja bude vidljiva na ra unu Grada akovca najkasnije na dan 17.09.2010. do 10,00 sa , a jedini dokaz o tome koji e se uvaži je izvod iz platnog prometa sa ra una Grada akovca izlistan na dan 17.09.2010. godine, koji dokaz e bi predo en svim sudionicima dražbe, ako to budu zah jevali.

Drugi dokazi uplate, na ini ili naknadne uplate ne e se uvažava , ni e se mo i pristupi javnoj dražbi, -Sudionik javne dražbe koji ponudi najvišu cijenu dužan je ukupan iznos pos gnute cijene zemljišta upla na ra un Grada u roku od 8 dana od održavanja javne dražbe, u suprotnom Grad akovec donosi odluku o gubitku prava na kupnju zemljišta i gubi pravo na vra anje jam evine.

-Kupoprodaja zemljišta se vrši prema zemljišnoknjižnom i katastarskom stanju na dan održavanja javne dražbe, -Zemljište je prema važe em Generalnom urbanis kom planu Grada akovca, (Službeni glasnik Grada akovca broj 05/05, 15/07 i 01/09) namijenjeno za javnu zelenu površinu/javni park („Z1“) i nije za gradnju, U cijeni je sadržana samo vrijednost zemljišta, zemljište se kupuje po na elu „vi eno – kupljeno“, bez komunalne infrastrukture, što isklju uje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke.

Zemljište se prodaje, kupuje i predaje kupcu prema zemljišnoknjižnom i katastarskom stanju na dan održavanja javne dražbe, bez posebnog geodetskog iskol enja i primopredaje me a, a korištenje zemljišta je u skladu s važe om prostorno-planskom dokumentacijom.

- Sve daljnje troškove u vezi kupljene nekretnine snose kupci, -Pravila javnog nadmetanja sadržavat e Zapisnik o provo enju javnog nadmetanja, -Grad akovec zadržava pravo da ne prihva ni jednu ponudu ako nije u skladu sa svrhom koja se želi pos i ovom prodajom, - Nekretnina se može razgleda uz prethodnu telefonsku najavu na tel 040 314 924. Svi zainteresirani, osobito prije uplate jam evine, dužni su ostale uvjete natje aja i raspoloživu dokumentaciju preuze te traži druge informacije o nekretnini i kupoprodaji u Upravi Grada akovca, Kralja Tomislava 15, akovec, soba broj 204, II kat, svaki radni dan od 8,00 do 13,00 sa , jer se nakon uplate jam evine nikakve reklamacije, prigovori ili pritužbe ne e uvažava .

-Ovaj natje aj objavljen je i na službenoj WEB stranici Grada akovca.

Gradona elnik Grada akovca

NATJE AJ ZA RADNO MJESTO PSIHOLOG/INJE U DOMU ZA ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA «SIGURNA KU A» PSIHOLOG/INJA - prof. psihologije ili diplomirani psiholog- VSS/ VII stupanj (m/ž) – 1 izvršitelj) Uvje : - najmanje 1 godina radnog iskustva u djelatnos socijalne skrbi ili društvenim djelatnos ma - položen stru ni ispit - voza ka dozvola «B» kategorije Uz prijavu na natje aj natjecatelji su obvezni priloži životopis uz mo vacijsko pismo, domovnicu, dokaz o stru noj spremi, diplomu, presliku voza ke dozvole «B» kat., presliku isprave o položenom stru nom ispitu, uvjerenje o nekažnjavanju, ne starije od šest mjeseci.

Prijave kandidata koji nemaju potrebno radno iskustvo, kao i kandidata koji nemaju položen stru ni ispit, tako er e se uze u razmatranje. Sklapanje ugovora o radu s kandidatom koji nema položen stru ni ispit bi e mogu u svojstvu vježbenika (pripravnika) uz uvjetovano polaganje stru nog ispita, u zakonskom predvi enom roku.

Radni odnos zasniva se na neodre eno vrijeme, s pola radnog vremena.

Prijave s potrebnom dokumentacijom o ispunjavanju uvjeta iz natje aja podnose se neposredno ili preporu eno poštom, u roku od 15 dana od objave natje aja na adresu : Dom za žrtve obiteljskog nasilja «Sigurna ku a», p.p. 160, 40 000 akovec, s naznakom «Natje aj za psihologa/inju).

Nepotpune i nepravodobne prijave ne e se razmatra .

O rezulta ma natje aja kandida e, u pismenoj formi, bi obaviješteni u zakonskom roku.

Dom za žrtve obiteljskog nasilja «Sigurna ku a»

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije objavljuje

NATJE AJ za zapošljavanje na odre eno vrijeme – zamjena za porodiljni dopust - 1 izvršitelja ( m/ž ) na ra unovodstveno-knjigovodstvenim-administra vnim poslovima srednje stru ne spreme u Zavodu za javno zdravstvo Me imurske županije Uvje : završena srednja škola ekonomskog usmjerenja, poznavanje rada na ra unalu, 1 godina radnog iskustva na ra unovodstveno-knjigovodstvenim poslovima, hrvatsko državljanstvo.

Uz molbu za zapošljavanje prilaže se: svjedožba o završenoj srednjoj školi ekonomskog usmjerenja, dokaz o radnom iskustvu, domovnica, kra i životopis s osvrtom na poznavanje osnove rada na ra unalu.

Rok za podnošenje molbi je 8 dana od objave natje aja.

Molbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta natje aja dostavljaju se na adresu Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije, Ivana Gorana Kova i a 1e, 40 000 akovec s naznakom “za natje aj – zapošljavanje na odre eno vrijeme – zamjena za porodiljni dopust ”. O rezulta ma natje aja kandida e bi obaviješteni u roku od 15 dana.

Grad Prelog raspisuje

NATJE AJ za prodaju zemljišta u k.o. Hemuševec I Grad Prelog prodaje u vlasništvo parcele za gospodarsku namjenu – poslovna i/ili proizvodna-pretežno zanatska u Gospodarsko-stambenoj zoni DraškovecHemuševec i to na podru ju k.o. Hemuševec: - parcela br. 8. est.br. 424/2 oranica od 4578 m2 - parcela br. 11. est.br. 424/16 oranica od 4125 m2 - parcela br. 12. est.br. 424/17 oranica od 4106 m2.

Na parceli br. 11. zabilježeno je pravo prvokupa.

II Zemljište e se komunalno opremi s sustavom oborinske odvodnje, vodovodnom, plinskom, elektroenergetskom mrežom te trafostanicom, prometnicom s pješa kim stazama i hor kulturno uredi u roku od 36 mjeseci.

Priklju ci na izgra enu komunalnu infrastrukturu su trošak odabranog ponuditelja i reguliraju se s pojedinim distributerima.

Jedini na vrijednost komunalnog doprinosa je 6 kn/m3 gra evine.

III Po etna visina cijene zemljišta je 33,00 kn/m2.

Prednost prilikom odabira ponu a a ima e ponu a koji e ponudi ve u cijenu zemljišta, odnosno u slu aju jednako ponu ene cijene, kvalitetniji projekt gradnje. Cijena zemljišta se pla a odmah prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji zemljišta.

Sudionici koji uspiju na javnom nadmetanju mogu cijenu zemljišta ispla u cijelos u roku od 15 dana od dana održavanja javnog nadmetanja ili na odgodu u trajanju od najviše do godinu dana od dana provedenog javnog nadmetanja, uz uvjet pla anja 50 % vrijednos zemljišta u roku od 15 dana od dana provedenog javnog nadmetanja. U slu aju obro nog pla anja cijene zemljišta kupac je dužan pla pripadaju u kamatu i to u visini kamate na štedne uloge oro ene bez posebne namjene do godinu dana kod Me imurske banke, akovec. Kod obro nog pla anja cijene zemljišta prijenos vlasništva izvrši e se nakon pla anja cjelokupnog iznosa vrijednos nekretnine. U slu aju da u navedenim rokovima ne bude pla ena cijena zemljišta kupac gubi pravo na kupnju i kaparu.

IV Javno nadmetanje za prodaju u vlasništvo es ca iz to . I ovog natje aja proves e se dana 28. rujna 2010. godine s po etkom u 12,30 sa na licu mjesta s obvezom prijave u Upravu Grada Preloga dan prije javnog nadmetanja. U slu aju da es ce ne e bi prodane odre enog dana prodava e se svaki prvi utorak u mjesecu.

V Pravo sudjelovanja na natje aju imaju sve zi ke i pravne osobe koje za javno nadmetanje pripreme slijede u dokumentaciju: - ime, prezime i adresu ponu a a, odnosno naziv i adresu tvrtke pravnog subjekta i naznaku odgovorne osobe - domovnicu za zi ke osobe, odnosno važe u registraciju za pravne osobe - izjavu o planiranoj gradnji na kupljenoj es ci - izjavu da e izgra eni objekt bi ekološki prihvatljiv bez posebnog izvora zaga ivanja - uplatu jam evinu u iznosu od 50.000,00 kuna kao jamstvo za ozbiljnost ponude.

Dokumentacija koja ne sadržava priloge iz ove to ke smatra e se nepotpuna i ne e se uze u razmatranje.

VI Kopiju plana i podatke o es cama mogu e je preuze u prostorijama Grada Preloga, Prelog, Glavna 33, u vremenu od 08,00 do 14,00 sa svakog radnog dana do javnog nadmetanja.

VII Jam evina u visini od 50.000,00 kuna za ponu enu es cu upla uje se na žiro ra un Grada Preloga, broj 2392007-1835500002, pozivom na broj «68 7889 – OIB», uz naznaku svrha uplate «jam evina po natje aju za Hemuševec» ili direktno na blagajni u Upravi Grada Preloga, najkasnije jedan dan prije održavanja javnog nadmetanja.

Najpovoljnijem ponu a u jam evina e se ura una u ponu enu cijenu, a ostalim sudionicima nadmetanja e se vra .

U slu aju da odabrani ponu a odustane od sklapanja ugovora o kupoprodaji gubi pravo na povrat jam evine.

VIII Odabrani ponuditelj je dužan u roku od 15 dana od dana provedenog javnog nadmetanja s Gradom Prelogom sklopi ugovor o kupoprodaji nekretnina.

IX Troškove ovjere potpisa ugovora, uknjižbe predmetne nekretnine kao i porez na promet nekretnina snosi kupac.

X Ponudbena dokumentacija dostavljaju se na adresu GRAD PRELOG, Prelog, Glavna 33, s naznakom «ponuda za kupnju zemljišta – GS DH» do 12,00 sa dana kada se provodi javno nadmetanje.

XI Gradona elnik zadržava pravo neprihva anja ponude bilo kojeg ponuditelja, bez posebnog obrazloženja.

XII Na ini ispunjavanja uvjeta odre enih ovim natje ajem i posljedice neispunjavanja uvjeta precizno e se de nira ugovorom o kupoprodaji.

XIII Za sve dodatne informacije možete se obra na telefon 040/645-303.

GRAD PRELOG

Grad Prelog raspisuje

NATJE AJ za prodaju zemljišta u k.o. Prelog I Grad Prelog prodaje u vlasništvo gra evinske parcele za proizvodno/poslovne namjene u Gospodarskoj zoni u Prelogu - sjever, i to: Grupa zemljišta A - parcela br. 14. – kat. est.br. 4057/11 površine od 1 ha 01 a 19 m2 Grupa zemljišta B - parcela br.10. – kat. est.br. 4057/10 površine od 1 ha 00 a 35 m2 Grupa zemljišta C - parcela br. 6. – kat. est.br. 4057/22 površine od 1 ha 50 a 77 m2 - parcela br. 7. – kat. est.br. 4057/21 površine od 1 ha 00 a 56 m2 - parcela br. 8. – kat. est.br. 4057/20 površine od 77 a 00 m2.

II Zemljište je komunalno opremljeno s sustavom odvodnje, vodovodnom, plinskom, elektroenergetskom mrežom te trafostanicama, prometnicama s pješa kim stazama i hor kulturno ure eno.

Uz kupnju zemljišta odabranom ponuditelju pripada snaga elektri ne energije od 10 kW za 1000 m2 zemljišta.

Priklju ci na izgra enu komunalnu infrastrukturu s pripadaju im taksama su trošak odabranog ponuditelja i reguliraju se s pojedinim distributerima.

Jedini na vrijednost komunalnog doprinosa je 6 kn/m3 gra evine.

III Po etna visina cijene parcela sastoji se od cijene zemljišta i vrijednos komunalnog opremanja, i to: cijena zemljišta je 4,5 eura/m2 a vrijednost komunalnog opremanja zemljišta za grupu zemljišta A je 13 eura/m2, za grupu zemljišta B 10,00 eura i za grupu zemljišta C 6,5 eura/m2. Kupoprodajna cijena upla uje se u kunskoj protuvrijednos prema srednjem te aja HNB na dan pla anja.

Prednost prilikom odabira ponu a a ima e ponu a koji e ponudi ve u cijenu zemljišta, odnosno u slu aju jednako ponu ene cijene, kvalitetniji projekt gradnje. Cijena zemljišta se pla a odmah prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji zemljišta.

IV Javno nadmetanje za prodaju u vlasništvo parcela iz to . I ovog natje aja proves e se dana 28. rujan 2010. godine s po etkom u 12,00 sa na licu mjesta s obvezom prijave u Upravu Grada Preloga dan prije javnog nadmetanja. Parcele koje ne e bi prodane odre enog dana prodava e se svaki prvi utorak u mjesecu.

V Pravo sudjelovanja na natje aju imaju sve zi ke i pravne osobe koje za javno nadmetanje pripreme slijede u dokumentaciju: - ime, prezime i adresu ponu a a, odnosno naziv i adresu tvrtke pravnog subjekta i naznaku odgovorne osobe - domovnicu za zi ke osobe, odnosno važe u registraciju za pravne osobe - izjavu o planiranoj gradnji na kupljenoj es ci - izjavu da e izgra eni objekt bi ekološki prihvatljiv bez posebnog izvora zaga ivanja - izjavu da mogu osigura isplatu najmanje 35 % od ukupno ponu ene cijene za komunalno opremanje zemljišta prilikom sklapanja ugovora o me usobnim pravima i obvezama i kupoprodajnog ugovora - izjavu da e preostali iznos ponu ene cijene komunalnog opremanja platiti na vremenski period do 2 godine, uve ane za kamatu na oro enu štednju Me imurske banke, akovec za period trajanja pla anja preostale cijene komunalnog opremanja, uz osiguranje instrumenta naplate, što e se regulira ugovorom - uplatu jam evinu u iznosu od 50.000,00 kuna kao jamstvo za ozbiljnost ponude.

Dostavljena dokumentacija koje ne sadržava priloge iz ove to ke smatra e se nepotpune i ne e se uze u razmatranje.

Na nekretnini se upisuje zabrana otu enja nekretnine bez pisane suglasnos Grada Preloga na vremenski period od 2 godine u slu aju otplate na vremenski period od 2 godine.

VI Kopiju plana i podatke o es cama mogu e je preuze u prostorijama Grada Preloga, Prelog, Glavna 33, u vremenu od 08,00 do 14,00 sa svakog radnog dana do javnog nadmetanja.

VII Jam evina u visini od 50.000,00 kuna za ponu enu es cu upla uje se na žiro ra un Grada Preloga, broj 2392007-1835500002, pozivom na broj «68 7889 – OIB», uz naznaku svrha uplate «jam evina po natje aju za Sjever» ili direktno na blagajnu u Upravi Grada Preloga, najkasnije jedan dan prije održavanja javnog nadmetanja.

Najpovoljnijem ponu a u jam evina e se ura una u ponu enu cijenu, a ostalim sudionicima nadmetanja e se vra .

U slu aju da odabrani ponu a odustane od sklapanja ugovora o kupoprodaji gubi pravo na povrat jam evine.

VIII Odabrani ponuditelj je dužan u roku od 15 dana od dana provedenog javnog nadmetanja s Gradom Prelogom sklopi ugovor o kupoprodaji nekretnina i ugovor o me usobnim pravima i obvezama.

IX Troškove ovjere potpisa ugovora, uknjižbe predmetne nekretnine kao i porez na promet nekretnina snosi kupac.

X Ponudbena dokumentacija dostavljaju se na adresu GRAD PRELOG, Prelog, Glavna 33, s naznakom «ponuda za kupnju zemljišta – sjever» do 12,00 sa dana kada se provodi javno nadmetanje.

XI Gradona elnik zadržava pravo neprihva anja ponude bilo kojeg ponuditelja, bez posebnog obrazloženja.

XII Na ini ispunjavanja uvjeta odre enih ovim natje ajem i posljedice neispunjavanja uvjeta precizno e se de nira ugovorom o kupoprodaji.

XIII Za sve dodatne informacije možete se obra na telefon 040/645-303.

GRAD PRELOG

14. rujna 2010.

Informacije 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD MURSKO SREDIŠE - GRADONA ELNIK -

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA ŠTRIGOVA - OP INSKO VIJE E

Klasa: 021-05/10-01/632 Ur.broj: 2109/11-1-01/1-10-1 Mursko SrediĹĄ e, 07.09.2010.

JAVNI POZIV KORISNICIMA PRORA UNA GRADA MURSKO SREDIĹ E ZA DOSTAVU PROGRAMA I FINANCIJSKIH PLANOVA ZA 2011. GODINU Pozivamo sve korisnike prora una Grada Mursko SrediĹĄ e da dostave okvirne programe rada, te okvirne nancijske planove za 2011. godinu. Pod korisnicima prora una Grada Mursko SrediĹĄ e podrazumijevaju se ustanove, udruge, klubovi i druge organizacije isklju ivo iz naselja s podru ja Grada Mursko SrediĹĄ e, a naro ito: 1. ustanove predĹĄkolskog odgoja, 2. osnovne ĹĄkole, 3. kulturne ustanove i ins tucije, 4. amaterske kulturne udruge, 5. organizacije tehni ke kulture, 6. sportski klubovi i udruge, 7. udruge s podru ja socijalne skrbi, 8. humanitarne udruge, 9. vjerske organizacije, 10. ustanove i udruge s podru ja zdravstva, 11. ostale udruge, zajednice i klubovi.

Uz okvirne programe i nancijske planove treba dostavi posebni obrazac – prijavnicu, koja se moŞe podi i u upravi Grada Mursko Srediť e (g. Bra ko Bojan) radnim danom od 07,00 do 15,00 sa . Isto tako obavezno je dostavi saŞeto

nancijsko izvjeĹĄ e za 2009. godinu.

Programi i nancijski planovi uz koje ne e bi priloĹžena popunjena i ovjerena prijavnica te financijsko izvjeĹĄ e za 2009. godinu ne e se uzimati u obzir za

nanciranje u 2011. godini.

Rok za dostavu programa i planova je 07.10.2010. godine, a programi dostavljeni nakon navedenog roka ne e se uzima u obzir.

Programe i nancijske planove dostavite na adresu: GRAD MURSKO SREDIĹ E, TRG BANA JOSIPA JELA I A 10, 40315 MURSKO SREDIĹ E. GRADONA ELNIK: Dobrani Josip, ing.

Op insko vije e Op ine Ĺ trigova, temeljem l. 3. Odluke o osnivanju Savjeta mladih Op ine Ĺ trigova (“SluĹžbeni glasnik Me imurske Ĺžupanije“ 11/2008.), upu uje sljede i

JAVNI POZIV za predlaganje kandidata za lanove Savjeta mladih Op ine Ĺ trigova Savjet mladih Op ine Ĺ trigova osniva se kao savjetodavno jelo Op inskog vije a Op ine Ĺ trigova.

Pravo predlaganja kandidata za lanove Savjeta mladih Op ine Štrigova imaju: • udruge mladih i udruge koje se bave mladima, • u eni ka vije a, • studentski zborovi, • drugi registrirani oblici organiziranja mladih.

Kandida za lanove Savjeta mladih mogu bi osobe s prebivaliĹĄtem na podru ju Op ine Ĺ trigova, u dobi od petnaest (15) do dvadeset devet (29) godina Ĺživota.

Ovlaťteni predlagatelji moraju ispuni obrazac za svakog kandidata kojeg predlaŞu, a koji obvezno sadrŞava sljede e: 1. IME/NAZIV i SJEDIŠTE (udruge, u eni kog vije a, studentskog zbora i drugih registriranih oblika organiziranja mladih) 2. IME I PREZIME KANDIDATA TE NJEGOVO PREBIVALIŠTE, 3. DATUM I GODINA RO ENJA, 4. OBRAZLOŽENJE (detaljno naves razloge zbog ega bi kandidat bio pogodan da bude lan u Savjetu mladih), 5. POTPIS OVLAŠTENOG PREDLAGATELJA. Takav prijedlog mora bi obavezno ovjeren od ovlaťtene osobe predlagatelja.

Pisane i obrazloĹžene prijedloge ulaĹže se u omotnicu koja se zatvara, a na prednjoj strani omotnice ispisuje se adresa primatelja: OP INA Ĺ TRIGOVA, Ĺ trigova 31, 40312 Ĺ TRIGOVA, s naznakom “JAVNI POZIV ZA KANDIDATURU U SAVJETU MLADIHâ€? – prijedlog kandidata.

Prijedlog kandidata dostavlja se osobno u Jedinstveni upravni odjel Op ine Ĺ trigova ili putem poĹĄte na adresu: OP INA Ĺ TRIGOVA, Ĺ trigova 31, 40312 Ĺ TRIGOVA u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog poziva.

PREDSJEDNIK OP INSKOG VIJE A Ĺ TRIGOVA Mladen Novak

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Ljekarna Vjera Ĺ tefan mr.ph. AKOVEC, N.Pavi a 15, traĹži 1 MAGISTRA/MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme, poloĹžen stru ni ispit, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili se javi na tel. 040-363-799, do 30.09.2010.

2. Ordinacija op e medicine dr. Somo i Bernardica, AKOVEC, F. Pun eca 2, mob. 098-744-913, traĹži 1 DOKTORA OP E MEDICINE na odre eno vrijeme, poloĹžen stru ni ispit, javi se na mob. 098744913 ili e-mail: bernardica.somodji@ck.t-com. hr do 23.09.2010.

3. VS GUMISERVIS d.o.o. OPOROVEC, traĹži 1 KONOBAR/ICA, na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 098-6435810 zvati isklju ivo subotom. Natje aj otvoren do 19.09.2010.

4. LJEKARNA mr.ph. D. BLAGUS-VI ANOVI , Strahoninec, traĹži MAGISTAR/MAGISTRA FARMACIJE sa poloĹženim stru nim ispitom, na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099/686-3581.

Natje aj je otvoren do 30.09.2010.

5. TIP – TOP GORNJI KURŠANEC, traŞi 20 SOBOSLIKARA/FASADERA NA MONTAŽI DEMIT FASADA, na odre eno vrijeme, rad na terenu u Njema koj, javi se na 091/520-1307, 099/2403434. Natje aj otvoren do 16.09.2010.

6. RUŽMARINd.o.o.PRIBISLAVEC,traŞi1PRODAVA ODJE E NA ŠTANDU, prijevoz robe kombijem, na odre eno vrijeme, voza ki ispit B kategorije, javiti se na 098/9079-121. Natje aj otvoren do 26.09.2010.

7. Siga d.o.o. 42000 VARAŽDIN, traŞi proizvo a i distriburer osobnih zaťtitnih sredstava; 1 TERENSKI KOMERCIJALIST za podru je akovca i Me imurja zavrťena minimalna srednja ťkola, posjedovanje vaŞe e voza ke dozvole B kat. I spremnost putovanja, informa ke vjeť ne, iskustvo i znanje o principima rada veleprodaje i maloprodaje, poznavanje situacije na trŞiťtu i potencijala trŞiťta, komunika vnost, anali ke sposobnos , orijen ranost ka kupcu, prezentacijske vjeť ne, realizacija prodajnih ciljeva svojeg podru ja, obrada postoje ih i pronalazak novih kupaca, implemen ranje i razvijanje prodajnih ak vnos radi ostvarenja prodajnih ciljeva, unapre enje prodaje i osiguranje prisutnost proizvoda na prodajnom mjestu, razvijanje poslovnih odnosa sa partnerima, izvjeťtavanje, osiguran sluŞbeni automobil, mobilni telefon, s mula vna primanja vezana uz u inak, stru no osposobljavanja, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: siga@siga. hr Natje aj otvoren do 15.09.2010.

8. VRĹ I AGRO d.o.o. GRADIĹ AK 12, traĹži 1 DJELATNICA ZA POMO U KU I ILI NA FARMI na neodre eno vrijeme, javi se na 098/1808-731.

Natje aj otvoren do 30.09.2010.

9. VinogradarskazadrugaĹ TRIGOV ANKAĹ TRIGOVA, traĹži 1 VINOGRADARSKI RADNIK ili obitelj za rad u vinogradu i proizvodnji vina, mogu nost smjeĹĄtaja, voza ki ispit b kategorija, nazvati na 099/222-1338. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

10. GRADITELJSTVO KOCIJAN d.o.o. SELNICA, Zrinskih 22, traĹži ZIDAR, TESAR, GRA EVINSKI RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na 0912861336. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

11. SAMANTAd.o.o.HODOĹ AN,B.Radi a11,traĹži 1 KONOBAR/KONOBARICA na odre eno vrijeme, javi se na 099-6812411. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

12. HILDING CROATIA d.o.o. PRELOG, traĹži 1 MEHANI AR KONFEKCIJSKIH STROJEVA na odre eno

vrijeme, javi se na 098 244447. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

13. ZLATNE RUKE d.o.o. Ĺ ENKOVEC, traĹži 1 KV PEKAR rad u pekari, priprema bureka, peciva, kruha, pizze na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 3 godine, javi se na 092-2927633. Natje aj otvoren do 20.09.2010.

14. Gerhard i SnjeĹžana d.o.o. PRELOG, traĹži 2 SOBOSLIKARA na odre eno vrijeme, javi se na 099-7543134. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

15. Art- ing d.o.o., traĹži akovec 2 FASADERA, 2 SOBOSLIKARA na odre eno vrijeme, javi se na 091-4390279, 091-2390279. Natje aj otvoren do 24.09.2010.

16. Pekara “NIKAâ€? PRIBISLAVEC, B. J. Jela i a 33, traĹži 1 KV, PKV PEKAR na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-9055000. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

17. ARTNER d.o.o. DONJI VIDOVEC, traŞi 3 RADNIKA NA MONTAŽI STAKLENIH I ALU FASADA na odre eno vrijeme, javi se na 091-1803139. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

18. STUDIO MENERGY d.o.o. D. Kraljevec, Murska 46, traĹži 1 SSS, VĹ S, VSS SPIKER I RADIJSKI TEHNI AR na neodre eno vrijeme uz probni rad, voza ki ispit, znanje engleskog jezika, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

19. Me imurje beton d.o.o. AKOVEC, traŞi 10 PKV ZIDARA DJELATNIKA ZA MONTAŽU BETONSKIH ELEMENATA, na odre eno vrijeme, javi se svaki dan u poduze e u vremenu od 7,00-10,00 sati gosp. Raif BoŞidaru. Natje aj otvoren do 16.09.2010.

20. Dje jivr “DJE JAMAĹ TAâ€?40000 AKOVEC, B. J. Jela i a 25, traĹži 1 ISTA ICA (na pola radnog vremena), traĹži na odre eno vrijeme, zamolbe sla isklju ivo na gornju adresu ili na e-mail: dje jamaĹĄta@net.hr Natje aj otvoren do 24.09.2010.

21. HANJES d.o.o. 42202 B. Trnovec, Gospodarska 10, traĹži 3 ZAVARIVA A TIG za aluminij i inox na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, javi se osobno na gornju adresu ili dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu ili e-mail: r.sumiga@ hanjes.com Natje aj otvoren do 30.09.2010.

22. Ca e bar ZDENKA AKOVEC, I. Gunduli a bb, traĹži 1 DJELATNICA ZA RAD U CAFFE BARU na neodre eno vrijeme uz mogu nost smjeĹĄtaja, javi se na 091-9567425 Natje aj otvoren do 30.09.2010.

23. Ca ebarKOCKASVETAMARIJA,TrgB.Jela i a 4, traĹži 1 KV KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 099-6821656. Natje aj otvoren do 07.10.2010.

24. LTI SPORT d.o.o. PRIBISLAVEC, A. Mihanovi a 28, traĹži 1 PRODAVA na odre eno vrijeme, mjesto rada akovec, javi se 091-1203580. Natje aj otvoren do 17.09.2010.

25. ME IMURJE GRADITELJSTVO d.o.o. AKOVEC, traĹži 1 DIPLOMIRANI PRAVNIK sa poloĹženim pravosudnim ispitom i iskustvo zastupanja pred drĹžavnim organima, poloĹžen voza ki ispit B kat.

5 godina radnog iskustva na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zap., kontakt Ivan KuĹĄter 379-146, 098-9811219. Natje aj otvoren do 20.09.2010.

26. DOM ZDRAVLJA AKOVEC AKOVEC, I. G. Kova i a 1e, traĹži 1 DOKTOR OP E MEDICINE sa poloĹženim stru nim ispitom, na odre eno vrijeme, dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu.

Natje aj otvoren do 23.09.2010.

27. DomzaĹžrtveobiteljskognasilja“SIGURNAKU Aâ€? 40000 AKOVEC, p.p.160, traĹži 1 VSS PSIHOLOG/INJA na neodre eno vrijeme, s pola radnog vremena, najmanje 1 godina radnog iskustva, poloĹžen stru ni ispit, voza ka dozvola “Bâ€? kategorije uz prijavu na natje aj kandida su duĹžni priloĹži : Ĺživotopis uz mo vacijsko pismo, domovnicu, dokaz o stru noj spremi, diplomu, presliku voza ke dozvole B kategorije, presliku isprave o poloĹženom stru nom ispitu, uvjerenje o nekaĹžnjavanju ne starije od 6 mjeseci, prijave kandidata koji nemaju radno iskustvo i stru ni ispit tako er se se uzeti u razmatranje i sklapa se ugovor u svojstvu vjeĹžbenika uz uvjetovano polaganje stru nog ispita, dostavi na gornju adresu s naznakom “Natje aj za psihologa/inju). Natje aj otvoren do 29.09.2010.

28. ME IMURKA BS d.o.o. AKOVEC, Trg Republike 6, traĹži 1 TRGOVA KI PUTNIK ZA PRODAJU ALATA I PRIBORA na podru ju sjeverozapadne Hrvatske na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo 5 godina, voza ka dozvola B kategorije, znanje rada na ra unalu, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: info@medjimurka-bs.hr Natje aj otvoren do 17.09.2010.

29. PRINTEX d.o.o. AKOVEC, Dr. I. Novaka 38, traĹži 1 SSS DJELATNIK ZA RAD U GRAFI KOJ PRIPREMI, napredno poznavanje informa ke, obavezno poznavanje rada u gra kim programima - Adobe Illustrator, Photoshop, Indesign i Corel, poĹželjno poznavanjeprograma zagra kumontaĹžu(PREPS; PITSTOP) te rada na osvjetljiva i ili CTP-u, znanje engleskog jezika, zamolbe sa Ĺživotopisom dostavi na gornju adresu ili e-mail: saĹĄa@printex.hr Natje aj otvoren do 17.09.2010.

30. TUNA d.o.o. AKOVEC, traŞi 1 PRODAVA RIBE - 4 sata na odre eno vrijeme, javi se osobno u RIBARNICU TUNA na akove koj trŞnici gosp. Žbulj od 7-14,00 sa . Natje aj otvoren do 18.09.2010.

31. STM d.o.o. GORNJI HRAŠAN, Dr. V. Žganca 26, traŞi 2 ŠIVA A LAKE ŽENSKE KONFEKCIJE na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 6 mjeseci, javi se na 858-170. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

32. Dje ji vr GRLICA LOPATINEC, traĹži 1 ODGAJATELJ na odre eno vrijeme, javi se osobno, javi se na 855-188. Natje aj otvoren do 20.09.2010.

33. SKAI PRIBISLAVEC, Radni ka 28, traĹži 1 ELEKTROMEHANI AR na odre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 098-426273. Natje aj otvoren do 25.09.2010.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV - ili osobe sa ťkolom za ťiva a ili zavrťen te aj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ťivanja, pismene zamolbe osobno ili poťtom na gornju adresu do 30.9.

2. FRIGO&CO d.o.o., VARAŽDIN, CEHOVSKA 4; traŞi 1 TERENSKOG KOMERCIJALISTU ZA HRVATSKU (m/Ş) - prodaja i nabava proizvoda, na

SJE ANJE na drage roditelje

FRANJU TOPLEKA 18.9.2006. – 18.9.2010. i

KATARINU TOPLEK ro . Vugrinec 7.11.1996. – 2010. iz Žiťkovca Godine prolaze, ali praznina, tuga i bol ostaju.

K er Jasna s obitelji

SJE ANJE na dragog supruga, oca i djeda

ZVONIMIRA BOGDANA 16.9.2003. – 16.9.2010. Živiť u naťim srcima i mislima.

Tvoji: supruga, Daja i Dado s obiteljima

SJE ANJE na dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

DRAGUTINA ŠTEFULJA iz akovca 17.9.2009. – 17.9.2010.

S ljubavlju i poĹĄtovanjem uvamo uspomenu na Tebe.

Obitelj Ĺ tefulj i rn ec

odre eno vrijeme, uvjeti: min SSS, znanje engl. jezika u govoru i pismu, min 3g radnog iskustva na poslovima prodaje/nabave bijele tehnike i audio video tehnike, voza ki B kat. (koris se sluĹžbeno vozilo), osnove rada na ra unalu, prodajne i komunikacijske sposobnos ; probni rok 3 mj., zamolba (na engl. i hrv. jeziku) poĹĄtom na adresu ili na e-mail: robert@frigo.hr do 17.9.

3. HANJES d.o.o., GOSPODARSKA 10, 42202 B. TRNOVEC; traĹži 3 ZAVARIVA A (m/Ĺž) TIG ZA ALUMINIJ I INOX na neodre eno vrijeme, uvje : min. godina dana iskustva s TIG zavarivanjem, zahtjeva se visoka razina kvalitete rada uz odgovaraju u e kasnost.

Prije zapoĹĄljavanja izvrĹĄit e se detaljno tes ranje na kvalitetu i brzinu varenja u pogonu poslodavca.

Po etak rada mogu ĹĄto prije. Poslodavac nudi konkurentne uvjete. Pla a je redovita i na vrijeme. Prekovremeni sa se uredno pla aju u skladu s zakonom. S obzirom na opseg posla i visoku razinu kvalitete koja se zahtjeva, e kasan zavariva moĹže izvrsno zaradi .

Poslodavac nudi siguran radni odnos u uvje ma stabilnog poslovanja okrenutog izvozu s tendencijom rastaubudu nos .Osobnidolazaknaadresuod7:00 do 15:00 ili zamolbe poĹĄtom na adresu ili na e-mail: r.sumiga@hanjes.com do 30.9.

4. VIPLAST d.o.o., KU ANSKA 22, VARAŽDIN; traŞi 1 KOMERCIJALISTU (m/Ş) na neodre eno vrijeme, uvje : SSS, VŠS, VSS, radno iskustvo 1g., poznavanje njem. i engl. jezika, poznavanje rada na ra unalu, voza ki B kat., poŞeljno posjedovanje vlas tog vozila, ali nije uvjet osobni dolazak na adresu uz najavu na tel. 042/350-996, do 20.9.

5. TRANSPORTI TRSTENJA KI, D. CESARI A 93, VARAŽDIN; traŞi 2 VOZA A TERETNOG VOZILA U ME UNARODNOM PROMETU (m/Ş) - FRANCUSKA, NJEMA KA, AUSTRIJA, ITALIJA na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, voza ka dozvola C i E kat., radno iskustvo 2g, najava na tel. 042/261-326 ili mob. 098/207-618 do 6.10.

6. ROMING d.o.o., MALO GRADIĹ E 28, MALO GRADIĹ E; traĹži 2 KV, PKV ZIDARA (m/Ĺž) na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, najava na mob. 098/979-7525 Mijo Kokot ili 098/681-172 Robert Kokot do 6.10.

7. GRABAR d.o.o., ZAGREBA KA 306, VARAŽDIN;traŞi10PKV,KVZIDARA(m/Ş)naodre enovrijeme uz mog. na neodre eno, radi se u VaraŞdinu i na terenu, poslodavac osigurava smjeťtaj, osobni dolazak na adresu uz najavu na tel. 042/241-301 ili mob. 098/284-377, do 17.9.

8. PEKARA VARAŽDINKA, K. P. KREŠIMIRA IV. 9, VARAŽDIN; traŞi 1 KV PEKARA (m/Ş) na odre eno vrijeme, najava na tel. 042/320-017, do 1.10.

9. NOVOGRADNJA d.o.o., ALEJA KR. ZVONIMIRA 1, VARAŽDIN; traŞi 1 GRA EVINSKOG POSLOVO U (m/Ş) na neodre eno vrijeme, uvje : SSS, VKV, VŠS, radno iskustvo 3 g, voza ki B kat., radi se u VaraŞdinu i na terenu u Kninu, Gra acu, probni rad 3 mj., do i osobno sa Şivotopisom na adresu uz najavu na mob. 098/284-013, do 7.10.

10. DUCATI KOMPONENTI d.o.o., ZAGORSKA 6, LUDBREG; traĹži 1 ELEKTRONI ARA (m/Ĺž) za odrĹžavanje i popravak strojeva na neodre eno vrijeme, uvje : SSS, VĹ S, VSS, poĹželjno radno iskustvo, voza ki B kat., poznavanje rada na ra unalu, poznavanjeengl.ilital.jezika,najavanamob.091/140-4025 DraĹžen Crnkovi , do 18.9.

11. TIVA TISKARA d.o.o., TRG B. JELA I A 21, VARAŽDIN; traŞi 1 OSOBU ZA POSLOVE U OFSET TISKU na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS iskustvo u ofset tisku, najava na tel. 042/320-911 ili 098/209-743 gdin. Kuťter, do 24.9.

SJE ANJE na voljenog i nepreĹžaljenog supruga i oca

FRANJU DAMIŠA 16.9.2009. – 16.9.2010.

Pred godinu dana si prerano otiĹĄao od nas, ali ne iz naĹĄih misli niti iz naĹĄih srdaca.

Tvoja supruga Tea i sinovi KreĹĄimir i Hrvoje

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

IGORU DŽOJI 16.9.1992. - 16.9.2010.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

ZVONKU ZRNI 18.9.1995. - 18.9.2010.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM na hrvatskog branitelja

SRE KA ERNOI A 17.9.1991. - 17.9.2010.

Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

ŠKODA OCTAVIA 1.6 ambient benz 2001.g., 1.vl., prva reg. 2002.g., reg. do 4./11., mob. 098/935-8937 PRODAJEM OPEL ASTRU 1.4 karavan 1996.g., reg. do 2./11., povoljno, mob. 099/598-3497 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, šiber, el. retr., euro kuka, servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob.

091/7237-999 PRODAJEM CITROEN AX 1992.g., srebrni, 5vr., registr. cijelu godinu, mob. 099/5940-359 PRODA JE SE MITSUBISHI L-200 2005.g., mob. 091/353-1010 PRODAJE SE vw polo 1.0 1991.g. i daewoo nubira 1.6 16v 1998.g., plin, neregistrirani. Tel. 098/632-310 MAZDA 3 sport 1.6i CE, registriran, ful oprema, dobiven na nagradnoj igri. zvati poslije 15 sati na tel.

098/9020-676 MERCEDES 190E 1984.g., automa k, reg. do 10 mj., uš uvan, cijena 1.000 eur, mob. 099 241 4596 OPEL ASTRA 1.6 1997.g., reg. do 5/11., 1.vl., + 4 zimske gume s felgama, + vjetrobransko staklo, cijena 16.000 kn. mob. 098/434-947 FIAT BARHETA 1.8 16V 131 KS 1996.g., plava perla, reg. do 6/2011., prodajem za 4.400 eura ili mijenjam za ve i Fiatov automobil. Tel. 098/62-77-11 BMW 330 XD karavan 2001.g., 182tkm, 1. lak, serv. knjiga, koža, TV, navigacija i dr., kao nov, cijena 10.800 eura, mob. 098 9322 017 MERCEDES S-320 benz +plin 1999.g., 1. lak, serv. knj., 198tkm, zra ni ovjes i dr., reg. do 7/2011., kao nov, cijena 13.500 eura, mob. 091 2406 010 PRODAJE SE: OPEL FRONTERA 2.2 reg. ali s neispravnim motorom, za 2.000 eura; AUDI 80 ‘90.g. 1.8 za 5.000 kn; OPEL VECTRA 1.6 ‘90.g. za 4.0 0 0 kn; MERCEDES 30 0 S ‘86.g. u jako dobrom stanju i MERCEDES 1.90D za 5.000 kuna, tel.

098/807-843 PRODAJE SE HONDA CBR 600 F 1998. god., motor je u odli nom stanju; mob. 099 7996 442 PEUGEOT 306 sedan 1.4 1997.g., u odli nom stanju, prije eno 140tkm, nije uvoz, dodatne 4 zimske gume, cijena 15.000,00 kn. mob 098 828 467.

PEUGEOT 307KW 1.6E 2002.g., registr. godinu dana, redovito servisiran, metalik plavi, 102tkm, cijena povoljna. mob. 098/9920-994 PRODAJEM KARAMBOLIRANU fiat mareu 1.6, registrirana, motor odli an, povoljno. mob. 099/7488-408 PRODAJEM: ELI NE FELGE SA ZIMSKIM GUMAMA Dunlop wintersport i to 4kom dim. 165x65-R14 i 4 kom dim 185x65-R15, raspon rupa 4x100, za opel, vw, renault, honda, mob.

098 546 219

POLJOPRIVREDA KUPUJEM SLAMU ILI SIJENO u balama, te prodajem ford estu 1999.g., reg. do 6./11., mob. 091/921-7075 PRODAJEM inox cisternu od 150 lit., 2-brazdni plug za traktor T. Vinkovi (veliki), ba vu od 567 lit. i 8 kom arišovih trupaca, povoljno. mob.

098/1868-111 PRODA JE SE TRAKTOR IMT 533 1970.g., u vrlo dobrom stanju, tel.

098/180-80-27 PRODAJE SE TRAKTOR Stayer 28KS buba, povoljno i bijelo grož e na brajdama, povoljno. tel. 821-620

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJEM TRAKTOR 4712 s kabinom, te kawasaki ZX-7R nin a 122KS 750cm3 1998.g. prodajem ili mijenjam za slabiji (može i auto ili traktor ili po dogovoru). mob.

098/190-3753 PRODAJE SE prikolica Tehnostroj, nanovo registrirana, kao nova, tel.

868-057 PRODAJE SE TRAKTORSKA kiperica od 3.5T, tel. 845-588 PRODAJEM novu montažnu metalnu konstrukciju za plastenik na vrtu dim.

1x3m, pogodno za zimsku salatu i sl., cijena 300kn. mob. 091/888-3566 PRODAJEM plug IMT 12 cola visoki klirens, gumenjak, krunja kukuruza na kardan, te drveni kukuružnjak 8m, cijene povoljne i po dogovoru, mob. 092/280-3055 PRODAJE SE TRAKTOR Ursus u voznom stanju, prikolica, plug, cijena za sve 16.000 kn te karambolirani jugo. mob. 091/189-1136 PRODAJE SE KABINA za traktor Torpedo Dajc, arnjevi za traktor, plug IMT visoki, preša za grož e od 300 lit., mulja a i traktor Store, mob.

091/517-5821 PRODA JE SE Ursus 355, bera 2-redni Zmaj, plug 2-brazdni, prikolica za gnoj, prskalica od 400lit., sve ispravno. zva nave er na mob.

098/888-623

USLUGE

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI Dugogodišnje iskustvo.

Brzo i kvalitetno!

Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k Istarska I t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

NUDIM USLUGU pomo u ku i starijim ljudima ili uvanje djece. mob: 091-556-9091 NEMATE VREMENA EKATI U REDU u poš , banci ili ne možete iz stana.

Uradit emo to umjesto Vas! Rješavamo i sitne ku anske popravke. mob. 095/813-8133 DA JEM INS TRUKCIJE iz f izi ke, matematike i kemije, mob.

095/825-9606

POSAO TRAŽIM ŽENU (45-55g) iz akovca i okolice za kompletno vo enje doma instva etvero lane obitelji u ku i u akovcu (održavanje, priprema obroka, iš enje). Radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 7 do 14 sa . Poželjna voza ka dozvola, ali nije uvjet. Javi se na telefon: 314-408 iza 20 sa Caffe bar AK, Stjepana Radi a 1, traži mla u žensku osobu za rad u caffe-u. Javiti se na telefon 099/5907-041. Natje aj otvoren do 24.09.2010.

TRAŽIM POSAO PRODAVA A, mob.

095/803-7109 KERAMI AR s višegodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob.

091 547 2069.

OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠ ENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RA UNALU s ak vnim znanjem engleskog jezika za posao ponude patentiranih proizvoda u svijetu, mob. 099/5155-064 SERVIS ZA IŠ ENJE OBAVLJA USLUGE IŠ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 TRAŽIM DVA RADNIKA – pomo ni tesar i zidar za radove na ku i. tel.

333-253 ZARADITE I DOPRINESITE SVOM KU NOM BUDŽETU – nau ite bioterapiju i oslobodite se nancijskih problema, mob. 099/5155-064 UVALA BIH DIJETE – u akovcu.

Upita na tel. 363-018 TRAŽIM POSAO – njegovanje starije osobe (imam 7-god. iskustvo), iš enje lokala, stamb. i privatnih prostora, te branje grož a, jabuka i sl. Ponude na tel. 091/7222-479

KREDITI ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570

REALIZACIJA SVIH VRSTA KREDITA! Na ostatak pla e, ino mirovine, do 75.g. života, min. radni staž 3mj.

Jelena, mob. 091/896-7983, ured: 314-250

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE

NEKRETNINE – PRODAJA

«RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvorišta i vrta na korištenje, Istarsko naselje (ku ice). mob.

099/316-2112

SMS NEKRETNINE MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060

Agencija za promet nekretninama

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob.

095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakastih zavjesa. mob. 098/703-662 DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, mob. 091 559 4332 POSTAVA SVIH VRSTA PARKETA, laminata, tepisona - je ino. mob 099 553 7059

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE GRA EVINSKA PARCELA na južnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250 hv te oranica livada izme u Poleva i Kuršanca, 1186 hv. mob.

098/594-027 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN (polovica ku e s garažom) u akovcu, tel. 363-018

PRODAJEM GRADILIŠTE u Kotoribi povr. 1444 m2, uredni papiri, priklju ak vode + gotov iskop i nacrt za ku u. mob. 098/1760-290 KUPUJE SE VIKEND KU A u gornjem dijelu Me imurja, mob.

095/921-6717 PRODAJEM JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel.

099/325-4267 PRODAJEM KU U od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogu a zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinacije. tel.

095/8190-349 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k od 46m2, visoko prizemlje, povoljno. mob. 091/572-4557 PRODA JE SE ORANICA Begjec u Ma kovcu, zvati iza 16 sati na tel.

098/9466-750 AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob. 095-590-9215 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Središ u, mob.

098/954-9775 STAN 2 i 3-sobni s garažama, novogradnja (ispod Šafrana), kredit osiguran, prodajem, tel. 098/241-559 FRIZERSKI SALON, novi, namješten, akovec, ulica Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559 ZEMLJIŠTE est 229/1/208/1 lokacija bolnica - Mihovljan 3633m2 / 3.5 EUR, mob. 098 1970 226 PRODAJEM OBITELJSKU STAMBENU KU U u Sv. Urbanu br. 122, 170 m2, vodovod, centr. pl. grijanje, sa oku nicom, vrtom, mladim vo njakom i šumom od 620 m2. Pogled iz snova!

Pogodno za miran život. tel. 830-055, 098/723-381 PRODAJEMO DVA GRADILIŠTA 934 i 940 m2 u Šenkovcu predjelu Dolec, komunalno maksimalno opremljena. mob. 098 241 126 PRODAJE SE DVOSOBNI NAMJEŠTEN stan 60m2 u D. Dubravi, te poslovnostambena ku a u Varaždinu, Optujska 158, mob. 099/879-3408 PRODA JE SE LIVADA I VO NJAK od 1.312 hv u Grabrovniku, blaga padina, blizina gl. ceste, mob.

099-696-3963 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN u centru grada, mob.

098/806-339 PRODAJE SE ILI DAJE U NAJAM stambeno-poslovni objekt od 120m2, mob. 099/7757-340 POVOLJNO SE PRODAJE NOVOGRADNJA u Strahonincu, roh-bau, 172m2, mob. 098/749-131 PRODAJEM ili mijenjam za vikend imanje uz doplatu, dvojnu ku u u akovcu na Jugu i novi apartman sa dvorištem u Novalji, 4.red. mob.

091/505-8885 PRODAJEM ZEMLJIŠTE za gradnju od 4260m2, vojni vrtovi Sjever, planom grada k predvi eno za gradnju, parcela se može cijepa , cijena po dogovoru, mob. 098/260-062 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu, povoljno, te dvije oranice od 500 i 800 hv u akovcu (Pustakovec). tel.

363-929 ili 098/925-4619 PRODAJEM STARIJU KU U u Podbrestu, široko dvorište, priklju ak struje, vode i telefona, mob. 098/926-2140 PRODAJEM ORANICU od 1200 hv kod zaobilaznice i šumu od 1200 hv u Macincu, tel. 363-929 ili 098/925-4619 PRODA JE SE OBITEL JSK A KU A u akovcu sa svim priklju cima, mogu nost zamjene za stan. tel: 040/384-454 PRODAJE SE GRADILIŠTE s lokacijskom dozvolom, vlasništvo 1/1, na atrak vnoj lokaciji u Zasadbregu. tel.

091/7636-571 PRODAJE SE NOVIJA VIKEND KU A s prekrasnim pogledom i starija ku a katnica u Šenkovcu na gl. ces . tel.

343-557 ZAGREB, novoobnovljeni vrlo ekonomi an manji stan 41m2 na rnomercu, do Ilice 100 m, vlas parking, hitno prodajemo. mob. 098/539.350

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/325-4267 TR A ŽI SE U NA JAM STAMBENI PROSTOR (ku a, stan) u akovcu ili bližoj okolici u zamjenu za održavanje i pla anje režija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel.

040/390-260 od 8 do 14 sa Z AGREB - BORONGA J, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Grafike. tel.

092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

IZNA JML JUJEM NAM JE Š TENU SOBU i garsonijeru na Jugu, mob.

098/861-898 ZAGREB – IZNAJMLJUJEM novoizgra eni 3-sobni stan trima studen cama, povoljno, mob. 091/560-7877 Z APOSLENA OSOBA traži ma nji stan u Zagrebu u najam. tel.

091/518-1600 IZNAJMLJUJEM STUDENTIMA 2-sobni namješteni stan u centru grada, mob. 098/426-337 IZNAJMLJUJU SE DVIJE SOBE s upotrebom kuhinje i kupaonice, centralno pl. grijanje, u prizemlju obiteljske ku e u centru akovca, mob.

091/5612-052 NENAMJEŠTENI STANOVI 1-sobni i garsonijere u k, blizina Pedagoške akademije, iznajmljuju se na duže vrijeme, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM DVOSOBNI namješteni stan u akovcu na Jugu, mob. 098/426-862 IZNAJMLJUJE SE 2-SOBAN STAN studenticama, blizina Pedagoške, povoljno, tel. 363-528 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s kuhinjom i kupaonom mla oj ženskoj osobi blizu centra akovca. mob. 099 2426 087 IZNA JML JUJE SE DVOSOBNI STAN na Jugu, namješteni, mob.

098/241-583 IZNAJMLJUJEMO STAN u ku i u M. Središ u u zamjenu za održavanje ku e i pla anje režija ozbiljnim osobama. tel. 00386/70-832-720 STUDENT Me imurskog Veleu ilišta traži sustanara za stan u akovcu, uvje najma povoljni, mob.

091/548-4491

14. rujna 2010.

IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za studen ce, tel. 390-291 IZNAJMLJUJEM TROSOBNI STAN studen cama za tri osobe, u centru k, kuhinja i 2 sanitarna vora, mob.

098/426-021 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kupaone i kuhinje studen ci. mob. 098/915-0856 IZNAJMLJUJEM STAN u akovcu od 40m2, mob. mob. 095 87 17 443.

IZNAJMLJUJE SE namještena garsonijera u akovcu. Tel. 099-799-4766 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN u ku i od 95 m2, u centru akovca sa odvojenim ulazom, brojilima i dvorištem. mob. 095/808 60 50 IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM TRI LOKALA u centru akovca, mob.

091/7868-534 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN od 110m2 i jednosobni od 46m2, odvojeni ulaz i brojila, namješteno. zvati poslije 15 sati na mob.

091/933-8468 IZNAJMLJUJE SE STAN za studente, poseban ulaz, u akovcu blizu Veleu ilišta, mob 091/5962-707 IZNAJMLJUJEM TROSOBNI STAN studen ma ili bra nom paru, centr. plinsko grijanje, te se iznajmljuju sobe s upotrebom kuhinje i kupaonice, mob. 091/5636-323 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN, namješten, novorenoviran, blizina Me . Veleu ilišta, studentima ili samcima. mob. 098/553-270 IZNAJMLJUJEM ATRAKTIVAN poslovni prostor od 72m2 u centru k, te prodajem hidrauli nu prešu, kace, mulja u, drvene ba ve i ostalo. tel.

312-297 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNA KU A s dvorištem u centru k, studen cama ili ve oj obitelji, mob. 098/242-317 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONIJERA s balkonom u k, vrlo niske režije, mob. 098/9408-794 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU uz upotrebu kuhinje i kupaonice, pogodno za samce, tel. 343-492 IZNAJMLJUJE SE KU A sa pet soba za studente, u mirnom dijelu k, blizina Veleu ilišta. Vlasnici ne žive u ku i! tel. 040/312-021 ili 091/603-6627 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI DVOSOBAN stan u centru akovca. tel.

099/8595-224 IZNAJMLJUJE SE ETAŽA KU E - etverosobni stan, posebn ulaz i brojila, u Martanama- akovec, tel.

091/5977-119, 386-024.

14. rujna 2010.

IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u Ivanovcu, J. Broza 97d, gl. cesta akovec-Prelog. mob 098/920-5572 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI NAMJEŠTENI STAN u donjem dijelu ku e s posebnim ulazom, u akovcu, mob.

098/938-7532 ZAGREB - Vodovodna, lijep 2,5 sobni stan, 100m do tramvaja, parking, klima, novoobnovljen, novonamješten za 3 studenta, 400 EUR. mob.

098/539-350.

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR GRAHO RAH HO OR ORAS O R RAS AS STI TI D OSTAVA! DOS OS OSTAVA! A , PRODAJE SE JUNICA holstein, bre a, mob. 092/238-6642 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODA JEM Š T ENCE mal teze ra, mopsa i cavalier španijela, vlastiti uzgoj, cijepljeni, mob.

098/488-236 PRODAJU SE: grice, ženka šarene rozele, ženke berga, mlade nimfe i plave rozele. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 DIVL JE PATKE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozekolise, personate, pjevaju e i rozele, patke mandarinke i karolinke, paunove te srebrne i pla naste fazane, mob. 098/912-3938

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

AMERI KI STAFFORD TERIJER – prodajem štence, cijepljeni, tetovirani i ipirani sa HR rodovnicom.

Info 040/343-318.

PRODAJEM ŠTENCE BIGL, dvobojne i trobojne, cijepljene, stare 7 tjedana. Tel: 098/983-0991

VINO I GROŽ E PRODAJE SE HIDRAULI NA PREŠA za grož e od 120 lit., mob.

098/777-066 PRODAJE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montažnu garažu i vrtnu ku icu, tel. 333-253 PRODAJEM PREŠU za grož e, mulja u i ba vu od 200 lit., povoljno, tel. 639-261 PRODAJEM NOVE BA VE za vino i rakiju od hrasta i agacije, kvalitetna izrada, besplatna dostava, tel. 858-362 PRODA JEM CRNO I BIJELO GROŽ E na brajdama, mob.

091/579-3977 PRODAJE SE INOX BA VA za vino od 100 lit., mob. 099/1911-583 PRODAJE SE GROŽ E graševina, rizling, miješano, do 1500kg, mob. 099/6766-515 PRODAJEM BA VE za vino hrastove od 450, 350 i 150 lit., zvati poslije 17 sati na mob.

098/163-6488 PRODAJEM KVALITETNO GROŽ E oko 1000 kg, te drvene ba ve, mob. 099/518-2484 PRODAJE SE KVALITETNO BIJELO GROŽ E, tel. 040/343-537 PRODAJE SE DRVENA BA VA od 300 lit., mob. 099/560-3033 PRODAJEM BA VE za vino od 250 i 350 lit., mob. 099/214-1744

PRODA JE SE KVALITETAN laški rizling, šipon i grož e po 6kn, berba 2.10. nadalje. mob.

098/980-1231 PRODA JE SE GROŽ E-MOŠT žuti muškat, Sv. Urban, mob.

099/7866-702 PRODAJEM GROŽ E žuti muškat, šipon i rizling, mob. 098/997-102 PRODAJE SE BIJELO GROŽ E cijep, mlade zagorske purice i samohodna solo prskalica od 120 lit. tel 343-557

RAZNO PRODA JEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODAJEM ZVU NE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njema ki, cijena 650 eur, tel.

363-399 ili 091/516-7596 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. mob.

099/325-4267 P R O DA J E M: p r o d u ž n i k a b e l 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODA JEM f ik sni mas ažno kozmeti ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija parafina. Tel. 099/561-9127 PRODAJE SE DJE JA HALJINA za standardne i la no plesove, u ljubi astoj boji, cijena 250 kn, mob.

098/55-88-72 (Danijela) OTKUPLJUJEM MUŠKA ODIJELA, mob. 091/190-2069 PRODAJEM kosilicu MTD (700kn); motor Cagiva 125cm3 16W komplet ili u dijelovima (1.300kn – može i zamjena); frižider Gorenje star 3g. (500kn) i pl. pe Bosh na bocu (500kn). mob. 091/2711-778 PRODAJEM RABLJENU ALI JAKO UŠ UVANU DJE JU ODJE U žensku vel. 3-4 i mušku za 9g., vrlo povoljno, mob. 098/170-5447 KUPUJU SE R A ZNI NEISPR AVNI ELEK TROMOTORI, mob.

099/688-4499 PRODA JEM MINIVA Š sa benz motorom te el. motor 3kW i kosilicu 2.5KS, tel. 333-613 ili 098/676-421 KUPUJEM STARINE – stolove, komode, gredence, vitrine, zidne satove, škrinje, pe i i ostalo. tel.

858-347 ili 095/537-8617

PRODA JU SE thuje raznih visina i vrsti, buxusi te razne živice i ostalo ukrasno grmlje, mob.

098/1717-208 PRODAJU SE DJE JI KREVETI I (3kom) dim. 140x70, bijeli, mob.

098/632-614 PRODAJU SE PLINSKE PE I, tel.

040/343-746 PRODAJEM PARKET 18m2, hrast masiv 250x55, cijena 120 kn/m2, sobna vratna 7kom (100kn), spava u sobu (2.000kn), prodajem, mob. 098/9200-938 PRODAJEM URAMLJENE GOBLENE raznih mo va vel. 80x60, povoljno, mob. 098/9747-987 KUPUJEM BETONSKE STUPOVE za vinograd može i korištene, tel: 091/2866-607 PRODAJEMO RABLJENU DJE JU odje u i obu u, uš uvanu, za djevoj ice i dje ake od 0-8 g., cijena po komadu 10 kn. mob. 098 632 384 KUPUJE SE RABLJENI PROZOR pvc ili drveni dim. 100x100 ili ve i. mob 098/590-933 PRODAJEM FOTOAPARAT DSLR Samsung Gx10, skoro nekorišten, sa dod. opremom, za 2.700 kuna, mob. 098/174-4764 PRODA JEM UGOST. štednjak, friteze, kotao, roštilj, hladnjak, pizza pe , grill, toster, radni stol, sudoper, šank, ledomat, perilicu aša i espresso aparat. mob.

098/9211-929 PRODAJE SE: drvena ba va od 60 lit. (200kn), preša za grož e od 100lit. s priborom (1.200kn); manja mulja a (400kn); vel. demižon u želj. nosa u oko 60lit. (100kn) i montažni krovni prtljažnik za golf (300kn). Pogleda u k, L. Ruži ke 3, tel. 390-301 PRODA JEM o uvani T V 55cm (400kn) i glazbenu liniju (250kn).

Tel 098/295-800 KUPUJEM STARI RADIO na lampe, može i neispravan! mob. 095/90 22 161 PRODAJEM jednoetažnu pizza pe , 4 kw, dim 960x840x490, nova K, za 5.500 kn, mob. 095/848-9753

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

NILA je odmalena u azilu, a tako je lijepa i dobra kujica. Niska je rastom, pogodna i za obitelj s djecom i za boravak u stanu jer nije zahtjevna iako voli boraviti na suncu i tr ati po dvorištu.

Ro ena je 13.6.2008., kastrirana i nije za lanac!

PAN je došao sa svojom mamom i sestrom Panom u azil usred zime 2009. godine. Nakon smrti vlasnika ostali su zatvoreni u seoskom štaglju bez hrane, vode i svijetla. Prema svjedo enju susjeda bili su tamo gotovo mjesec dana prepušteni sami sebi. Pitanje je kako su uop e preživjeli. Kad su stigli u azil, bili su vrlo preplašeni. Pana i mama su udomljene i sada dragi Pan eka svoj novi dom. Ro en je negdje po etkom 2009.g., kastriran i nije za lanac!

ROKI je ov ar, vrlo pametan, poslušan i nesretan što boravi na osam kvadratnih metara boksa jer je po prirodi aktivan pas kojem treba više mjesta i barem malo dvorišta za tr anje i zelene trave za le i.

Nadamo se da e ubrzo na i svoj novi dom. Ro en je 17.7.2008. Nije za lanac!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

784

UTORAK 14. rujna 2010.

TV pregled

od 14.9.2010. do 20.9.2010.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Obiteljski posao FILM

UTORAK, HRT 1, 21:00

Hum. krimi drama. Adam McMullen mladi je koji zamjera svom ocu Vitu da ga ne razumije, za razliku od djeda, Vitova oca Jessieja McMullena, kriminalca ponosnog na svoje škotsko porijeklo. Jessie je dobar dio života proveo po zatvorima, a Adam e ubrzo sazna da je i Vito u mlados , prije nego se vjen ao s njegovom majkom, Židovkom Elaine, bio kriminalac...

Potegni!

FILM

SRIJEDA, RTL, 23:30

Kada se na eš u nezgodnoj situaciji, samo potegni! Handsome Harry Holland (Kirk Douglas) pomalo je ostarjeli revolveraš i kriminalac, koji se na e zato en u neuglednom gradi u, nakon što par ja pokera u kojoj je sudjelovao završi sva om i pucnjavom. Kako bi ga se riješili, mještani unajme Sama Starreta (James Coburn), bivšeg šerifa a sada alkoholi ara, nekadašnjega Harryjevog velikog pro vnika...

Oglas donosi smrt FILM

ETVRTAK, RTL, 23:20

Nakon što je otkrila da ju je zaru nik s kojim je živjela u stanu na Manha anu prevario s bivšom ženom, Allison Jones (Bridget Fonda) odlu i prona i cimericu.

Nakon razgovora s kandida ma, lijepa i so s cirana poslovna žena odabere Hedru Carlson (Jennifer Jason Leigh), sramežljivu i mirnu djevojku koja nema nimalo osje aja za s l, ali izgleda kao da ima zlatno srce...

Pustolovine jednog idiota FILM

PETAK, RTL, 22:55

Traže i roditelje, pronašao je slavu o kakvoj nikad nije sanjao! U želji da prona e roditelje od kojih je odvojen kao osmogodišnji dje ak, ku epazitelj Joe Dirt (David Spade) kre e prema Los Angelesu. Upadaju i u brojne avanture i susre u i najneobi nije ljude, Joe nikada ne gubi op mizam. Ta osobina održava Joea na životu, a kona no ga dovodi i do slave kada ga ugos pozna radijski voditelj Zander Kelly (Dennis Miller)...

Gradska vije nica FILM

SUBOTA, HRT 1, 22:20

Poli ki triler. Nakon što je u obra unu policajca i gangstera slu ajno ubijen šestogodišnjak, pravnik Kevin Calhoun (J. Cusack), š enik gradona elnika Johna Pappasa (A. Pacino), krene u otkrivanje pozadine zlo ina. Ubrzo e otkri da situacija u gradu nije onakva kakvom ju je zamišljao, te da je svojedobno i sam gradona elnik pristajao na odre ene kompromise.

Aerodrom FILM

NEDJELJA, HRT 1, 20:50

05.40 Najava programa 05.45 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.10 Ružmarin i maj ina dušica, serija (R) 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture (R) 10.15 Odjevna Odiseja, dok. serija 10.40 Odjevna Odiseja, dok. serija 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar (R) 12.27 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 12.30 More ljubavi, telenovela 13.15 Ljetna slagalica 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 Sutra je novi dan, serija 15.05 La Serenissima - venecijske pri e, dok. lm (R) 15.35 Škrinja 16.20 Luda ku a, hum. serija 17.00 Vijes 17.10 Hrvatska uživo 18.30 arolija, serija (R) 19.20 Vrijeme 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Boje turizma 21.00 Obiteljski posao, ameri ki lm (12) (R) 22.50 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 22.55 Dnevnik 3 23.20 Sport 23.23 Vrijeme 23.25 Vijes iz kulture 23.35 Dr. House, serija (12) 00.25 .45, ameri ki lm (18) 02.00 Bez traga 6, serija (12)

Film katastrofe. Dok najteža snježna oluja ometa rad me unarodne zrakoplovne luke Lincoln Airport u Chicagu, njezin upravitelj Mel Bakersfeld (B. Lancaster) istodobno rješava niz privatnih i poslovnih problema pri emu mu je puno više od desne ruke voditeljica odnosa s javnoš u Tanya Livingston (J. Seberg). Melova je supruga Cindy (D. Wynter) sve nezadovoljnija brakom na daljinu, a pred raspadom je i bra na zajednica...

02.45 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 03.30 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) (R) 04.15 Ljetna slagalica 05.05 More ljubavi, telenovela

10.20 10.35 11.45 12.30 13.20 14.05 15.45

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 TV vr : Knjižnica 08.10 Na kraju ulice: Važni brojevi 08.25 101 dalma nac, crtana serija (R) 08.45 Žderonja, crtana serija 09.05 Crtana serija 09.30 Navrh jezika: @ 09.40 Kratki spoj: Novi okoliš 09.55 Na prvi pogled, serija za djecu (R) 10.20 Incident u gradi u, ameri ki lm 11.50 Putne bilježnice, dok. serija (R) 12.20 Beverly Hills, serija 13.05 Beverly Hills, serija 13.50 Hum. serija (R) 14.15 Državnik novog kova, hum. serija 14.45 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.30 Serija 16.15 Pat i Mike, ameri ki lm 17.45 Mare TV, dok. serija 18.30 Mu ke, hum. serija 19.35 Glazbeni specijal 20.05 Ve ernja škola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Bez traga, serija (12) 22.20 Ubojica murjaka, serija (15) 23.10 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) 00.00 Ljetni retrovizor: Dva i pol muškarca, hum. serija (R) 00.20 Ljetni retrovizor: Momci s Madisona, serija (R) 01.05 Ljetni retrovizor: Kineska plaža, serija (12) 01.50 Kraj programa

17.25 18.30 18.55 19.10 20.00 20.45 22.10 23.05 23.15 01.00 02.00 02.45 04.00

06:05 07:05 07:55 08:10 08:25 08:50 09:50 11:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 17:35 18:30 19:15 20:00 20:40 22:45 23:00 23:30 00:00 01:50 02:20 03:20 04:05 04:30 06:05

08.00 Mi y, animirana serija 08.10 RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija 09.10 RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija

SPORT - IZDVAJAMO

Exkluziv, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 1001 no , dramska serija (R) Nestala, telenovela Los Victorinos, telenovela An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija 1001 no , dramska serija Živo nja, igrani lm, komedija CSI: NY, krimi serija (12) (R) Vijes , informa vna emisija Posljednji poljubac, igrani lm, roman na komedija Astro show, emisija uživo (18) Savršeno oružje, znanstvenofantas na serija (R) Ozna en za smrt, igrani lm, akcijski (12) CSI: NY, krimi serija (12) (R)

Hitni slu aj, serija Dona Barbara, serija Bumba, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Roary, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Naša mala klinika, serija IN magazin Najbolje godine, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija - nastavak U ime ljubavi, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Liga prvaka: Werder -Totenham Ve ernje vijes Mr. Bean, serija Liga prvaka - sažeci Charliejevi an eli: Punom brzinom, igrani lm Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) IN magazin Bra ne vode, serija Bijeli pijesak, igrani lm (15) Kraj programa

EMISIJA HRT 1

15.35

Škrinja SERIJA NOVA TV

Nogomet, LP: Bayern M – Roma

HNL: Rijeka – Hajduk

SPORT Srijeda, 15.09., HRT 2, 20.35

SPORT Nedjelja, 19.09., HRT 2, 20.10

ZVJEZDANI KUTAK Z

John Cusack Nedjelja, HRT1, 23:35 sati

Jedan iz sekcije “najboljih sporednih glumaca” samostalnost je stekao ulogama u filmovima “Biti John Malkovich” i “High Fidelity”. Debitirao je na kazališnim daskama nastupivši u nekoliko predstava da bi slavu stekao posu uju i glas, uglavnom u reklamama. Profilirao se u žanrovskog glumca, zgodnog mladi a za kojim su djevojke vrištale. Taj status dodatno je potvrdio sura uju i s Cameronom Croweom u “Say Anything”.

U tom razdoblju prihvatio je i neke ozbiljnije uloge, pojavljuju i se kao igra Chicago White Soxa u baseball filmu “Eight Men Out” i kao kriminalac u krimi drami “The Gri ters”. Po etak devedesetih donio mu je suradnju s Woodyem Allenom u komediji “Bullets Over Broadway” u kojoj glumi pisca u krizi. Njegov posljednji projekt, triler “Runaway Jury” u kojem glumi s vetaranima Geneom Hackmanom i Dustinom Ho manom, dokaz je da i u konkurenciji iskusnijih kolega Cusack može odigrati zapaženu ulogu. U privatnom životu slovi za velikog zavodnika, a posebno voli svoje kolegice glumice poput bivših Neve Campbell, Lily Taylor, Alison Eastwood, Claire Forlani, Minnie Driver.

20:00

FILM RTL

20:45

Najbolje godine

Životinja

Mladenci Danica (Asja Jovanovi ) i Božo (Žarko Poto njak) stižu u Dragošje s novim kabrioletom. uka (Velimir okljat) živi u oblacima ne shva aju i da Violetu (Mira Furlan) uop e nije briga za njega. Zlata (Jasna Odor i ) i Lale (Ljubomir Krekeš) se sramote pred Danicom (Asja Jovanovi ) koja ih podbada što su pojeli sve u ku i. Beba (Ljubica Jovi ) terorizira Marka (Karlo Feren ak) koji joj se odlu uje osve tako da joj peglom uniš najdražu košulju. Božo (Žarko Poto njak) odjeven kao grof paradira selom. Dražen (Robert Jozinovi ) pomaže Saški (Mirta Ze evi ) i oboji joj zidove...

Snažan kao lav, spretan kao impanza i zaljubljen – kao koza! On je Marvin Mange, frustrirani policijski inovnik koji dolazi u ruke ludom znanstveniku i postaje nekom vrstom živo njskog Frankensteinovog udovišta koje jede sirovo meso na prvom spoju. Marvin (Rob Schneider) je nesretni policijski inovnik koji sanja kako e jednog dana posta pravi policajac. Kada Marvin igrom slu aja ostane sam u postaji u trenutku kada s gne poziv za pomo , on odmah pojuri na mjesto doga aja – i doživi prometnu nesre u. Nešto kasnije, nakon udotvornog izlje enja, Marvin se vra a na posao, no ništa nije kao prije...

08:00 11:00 12:00 15:00 15:15 15:30 16:00 17:00 17:05 18:15 19:00 19:15 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00

08:43 09:00

23:30 23:45 23:50 00:00 01:00

Viddeostranice 1x2, kontakt eemisija Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Gile e, svijet sporta, ponavljanje Slomljeno srce, sapunica Vijes Iz produkcije K TV TV Jukebox Me imurrje danas Sport Prognoza vremena Glazbeni predah Od Mure do Drave Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Igrani lm Dom 2,emisija o ure enju interijera Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 20:35 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozai na emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA MALI OGLASI PRAVO NA OBRANU serijski lm IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi IDEMO NA MORE dokumentarna emisija TRZALICA glazbena emisija SANDOKAN serijski lm NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

23.30 20.00

1001 no

SPORT NOVA TV

20:40

Liga prvaka: Werder –Totenham

06.30 Zabavni Infokanal 06.55 Napovedniki 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.40 TV prodaja 12.10 Dober Dan, Koroška 12.40 Na Lepše 13.05 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 14.00 Bleš ica, oddaja o Modi 14.30 Studio City 15.30 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik14.09.1992 15.55 Prisluhnimo Tišini 17.00 Glasnik, oddaja TV Maribor17.25 Mostovi - Hidak: Potepanja - Barangolások, ponovitev 18.00 igavo Je Morje?, Nemška Dokumentarna oddaja, ponovitev 19.00 Na Vrtu, oddaja TV Maribor 19.25 Kako Živijo Slovenski Gradovi: Grad Brdo Pri Kranju, Dokumentarna Serija 20.00 Globus 20.30 Muzikajeto: Rusija, Igrano-Izobraževalna Mladinska Serija 21.00 Prava Ideja!, Poslovna oddaja21.30 Dediš ina Evrope: Maria Montessori: Življenje, Posve eno Otrokom, Italijanski lm 23.55 Norino Izginotje, Ameriški lm, ponovitev 01.30 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Novi po etak,

lm 22.35 24 UR 22.55 Kronike Sare Connor, serija 23.50 Porotnik, serija 0.40 No na panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Ameri ki lm 22.45 Lije nikov dnevnik, serija 23.35 No ni program

SRIJEDA 15. rujna 2010.

ETVRTAK 16. rujna 2010.

03.45 Skica za portret 04.05 Ljetna slagalica 04.55 More ljubavi, telenovela 05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 10.40 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.40 16.20 17.00 17.10 18.30 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.05 23.00 23.25 23.28 23.30 23.40 00.30 02.15 03.00

Najava programa Me u nama (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Ružmarin i maj ina dušica, serija (R) Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture (R) Odjevna Odiseja, dok. serija Odjevna Odiseja, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Orkney - blago iz vjetra, dok. lm Dok. lm Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uživo arolija, serija (R) Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Ljubav je slijepa, ameri ki lm Klasici hrvatskog dokumentarizma Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Vražja kralježnica, španjolskomeksi ki lm (15) Zvjezdane staze: Enterprise, serija Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) (R)

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 TV vr : Stolice 08.15 Na kraju ulice: udovišna arolija 08.30 101 dalma nac, crtana serija (R) 08.55 Žderonja, crtana serija 09.15 Crtana serija 09.40 Ta poli ká: Sabor 09.50 Kako nastaje: Muzikalno more 10.05 Na prvi pogled, serija za djecu (R) 10.30 Bio sam štakor, britanskokanadski lm (R) 12.20 Beverly Hills, serija 13.05 Beverly Hills, serija 13.50 Hum. serija 14.10 Državnik novog kova, hum. serija 14.40 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.25 Serija 16.10 Mermaid, ameri ki lm 17.45 Mare TV, dok. serija 18.30 Mu ke, hum. serija 20.00 Ve ernja škola 20.30 Nogomet, LP - emisija 20.35 Nogomet, LP: Bayern M Roma, 1. poluvrijeme 21.30 Vijes na Drugom 21.35 Vrijeme 21.40 Nogomet, LP: Bayern M Roma, 2. poluvrijeme 22.35 Nogomet, LP - emisija 23.20 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) 00.10 Ljetni retrovizor: Dva i pol muškarca, hum. serija (R) 00.30 Ljetni retrovizor: Momci s Madisona, serija (R) 01.15 Ljetni retrovizor: Kineska plaža, serija (12) 02.00 Kraj programa

12.25 Nestala, telenovela 13.15 Los Victorinos, telenovela 14.05 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) 15.40 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.20 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija 20.45 Put osvete, krimi serija 21.35 Kos , krimi serija 22.25 CSI:NY, krimi serija (12) (R) 23.20 Vijes , informa vna emisija 23.30 Potegni!, igrani lm, vesternkomedija 01.10 Astro show, emisija uživo (18) 02.10 Najgori neprijatelj, krimi serija (R) 02.50 Živo nja, igrani lm, komedija 04.05 CSI:NY, krimi serija (12) (R)

06:05 07:05 07:55 08:10 08:25 08:50 09:50 11:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 17:35 18:30 19:15 20:05 21:05 21:50 22:20 23:30 23:45

07.50 Mi y, animirana serija 08.05 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija 10.15 Exkluziv, magazin (R) 10.35 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 11.45 1001 no , dramska serija (R)

00:45 01:15 02:15 03:00 03:25 05:15 05:40 06:05

Hitni slu aj, serija Dona Barbara, serija Bumba, crtana serija Fi i cvjetno društvo Roary, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Naša mala klinika, serija IN magazin Najbolje godine, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak U ime ljubavi, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Umorstvo po brojevima, igrani lm (12) Ve ernje vijes Umorstvo po brojevima, igrani lm (12)- nastavak Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) IN magazin Bra ne vode, serija 20/30/40, igrani lm (15) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Kraj programa

SERIJA HRT 1

03.50 Skica za portret 04.05 Ljetna slagalica 04.55 More ljubavi, telenovela 05.40 Najava programa 05.45 Rije i život, religijski program (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.10 Ružmarin i maj ina dušica, serija (R) 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture (R) 10.15 Odjevna Odiseja, dok. serija 10.40 Odjevna Odiseja, dok. serija 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar (R) 12.30 More ljubavi, telenovela 13.15 Ljetna slagalica 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 Sutra je novi dan, serija 15.05 Barentsova regija - sjeverno prijateljstvo, dok. lm (R) 15.35 Škrinja 16.20 Luda ku a, hum. serija 17.00 Vijes 17.10 Hrvatska uživo 18.30 arolija, serija (R) 19.20 Vrijeme 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Apokalipsa - Drugi svjetski rat: Svijet u plamenu, dok. serija 21.05 Otvoreno 22.10 Kratki susre 22.45 Dnevnik 3 23.10 Sport 23.13 Vrijeme 23.15 Vijes iz kulture 23.25 Dr. House, serija (12) 00.15 Skrivena oštrica, japanski lm (12) (R) 02.20 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 03.05 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) (R)

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 TV vr : Cipele 08.15 Na kraju ulice: Kviz 08.30 101 dalma nac, crtana serija (R) 08.55 Žderonja, crtana serija 09.15 Crtana serija 09.40 Abeceda EU: Slovo 09.50 Iznad crte: Kastav 10.05 Na prvi pogled, serija za djecu (R) 10.30 Italian, ruski lm (R) 12.10 Beverly Hills, serija 12.55 Beverly Hills, serija 13.40 Hum. serija 14.05 Državnik novog kova, hum. serija 14.35 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Serija 16.05 Nevjerno tvoja, ameri ki lm 17.40 Mare TV, dok. serija 18.30 Nogomet, EL - emisija 18.55 Nogomet, EL: Dinamo - Villareal, prijenos 20.50 Nogomet, EL - emisija 21.00 Nogomet, EL: AEK - Hajduk, 1. poluvrijeme 21.50 Vijes na Drugom 21.55 Vrijeme 22.00 Nogomet, EL: AEK - Hajduk, 2. poluvrijeme 22.50 Nogomet, EL - emisija 23.15 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) 00.05 Ljetni retrovizor: Dva i pol muškarca, hum. serija (R) 00.25 Ljetni retrovizor: Momci s Madisona, serija (R) 01.10 Ljetni retrovizor: Kineska plaža, serija (12) 01.55 Kraj programa

08.00 Mi y, animirana serija 08.15 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 09.10 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 10.20 Exkluziv, magazin (R) 10.35 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 11.45 1001 no , dramska serija (R)

18.30

FILM HRT 2

16.10

SERIJA NOVA TV

21.05

Lud, zbunjen, normalan

Obiteljska drama. Desi (J. Ferland) neutješna je petogodišnjakinja koja nakon smr svog oca ima ozbiljnih psihi kih problema. Ne prihva a o evu smrt i uporno iš ekuje njegov povratak.

Njezina majka Rhonda (S. Mathis) ne zna kako bi joj pomogla. Kad Desi predloži da napiše pismo ocu na nebu i zaveže ga za balon koji e mu odnije pismo, o ajna Rhonda pristane, misle i kako e to možda olakša Desino iskazivanje osje aja. Vjetar balon s pismom odnese su u kilometara daleko, do malenog naselja Mermaid...

Tri Fazlinovi a pijuckaju maksuziju i pokušavaju odgonetnu misterij zašto u njihovoj ku i ni jedna se žena ne može duže zadrža . Njihove pri e vode nas kroz razne ljubavne afere u kojima su akteri i na kraju kojih su, po pravilu, uvijek izvla ili deblji kraj. Pod utjecajem alkohola njihovo depresivno raspoloženje polagano prelazi u veselje, ali ne zadugo. Kada u San Remu ugleda Edinu, Dino (Milan Pavlovi ) joj se po inje udvara . Sve ide svojim jekom do trenutka kada Faruk (Senad Baši ) ugleda Edinu. Izet (Mustafa Nadarevi ) je na mukama zbog proširenih vena...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:27 20:00 20:30 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emisija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Vijes akove ki kutak, ponavljanje TVJukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Glazbeni predah Drevne civilizacije, serijal Jezeraš Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Prema Suncu (12) Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21.35

Kos

EMISIJA HRT 1NOVA TV ANIM.SERIJA

08:25 08:50 09:50 11:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 17:35 18:30 19:15 20:05 21:05 22:05 23:05 23:20 01:20 01:50 02:50 03:40 04:05 05:55

Hitni slu aj, serija Dona Barbara, serija Bumba, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Roary, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Naša mala klinika, serija IN magazin Najbolje godine, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serijanastavak U ime ljubavi, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Provjereno, magazin Živa meta, serija Ve ernje vijes Oglas donosi smrt, igrani lm (15) Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) IN magazin Vjerovali ili ne, dokumentarna serija Vru ina jela, igrani lm (18) Kraj programa

HUM. SERIJA HRT 2

DOK. SERIJA HRT 1

SERIJA RTL

06:05 07:05 07:55 08:10

14.05

Državnik novog kova

arolija

Mermaid

12.30 Nestala, telenovela 13.20 Los Victorinos, telenovela 14.10 An eo i vrag , telenovela (dvije epizode) 15.45 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.25 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija 20.45 CSI, krimi serija (dvije epizode) (12) 22.25 CSI: NY, krimi serija (12) (R) 23.20 Vijes , informa vna emisija 23.30 Put osvete, krimi serija (R) 00.20 Kos , krimi serija(R) 01.05 Astro show, emisija uživo (18) 02.05 Projekt X, igrani lm, znanstveno-fantas na komedija 03.45 Loša medicina, igrani lm, komedija

08.10

Fi i cvjetno društvo

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.30 TV prodaja 12.00 Fes val Nare nih Popevk 2010 14.00 Knjiga Mene Briga - Mojca Širok: Zadnji Rimski Cesar 14.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik15.09.1992 15.20 Glasbeni Ve er: Imago Sloveniae - Podoba Slovenije: Pegasus, Gr ija/slovenija, Posnetek Iz Dobrne 16.40 Mostovi - Hidak 17.10 rno Beli asi 17.30 Bitka za Kegljiš e, Avstralski lm 19.00 o Živalih in Ljudeh, oddaja TV Maribor 19.20 Kako Živijo Slovenski Gradovi: Grad Mirna Na Dolenjskem, Dokumentarna Serija 20.00 Hodil Po Zemlji Sem Naši, Dokumentarna oddaja 20.25 Plesalci Plesalcem, Mednarodni Dobrodelni Gala Baletni Koncert za ile, Posnetek Iz Sng Maribor 22.30 France Bevk: Kaplan Mar n edermac, Tv Drama 23.45 Slovenska Jazz Scena: Ve er Glasbe Janeza Gregorca: Big Band Dom, Peter Miheli in Nina Strnad 00.50 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Tajna,

lm 21.45 Kos , serija 22.40 24 UR 23.00 Špijun, serija 23.55 Porotnik, serija 0.45 No na panorama

6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 No ni program

20.10

Apokalipsa: drugi svjetski rat 7. prosinca 1941. Japansko zrakoplovstvo izvelo je iznenadan napad na ameri ku vojnu bazu u Pearl Harboru na Havajima. Roosevelt objavljuje rat Japanu. Sukob se širi na cijeli svijet. Japan kre e u osvajanje jugoisto ne Azije napadima na Hong Kong, Singapur, Burmu, Maleziju, Indoneziju i Filipine.

Japanska vojska brzo napreduje te usput zarobljava desetke su a ljudi: Amerikanaca, Britanaca, Filipinaca. Po etak je to marševa smr koji e preživjele odves u užase japanskih radnih logora...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:32 15:45 16:00 16:45 17:00 17:05 17:35 18:10 19:00 19:15 19:20 19:22 20:00 21:00 21:15 21:20 21:22 21:30 23:10 23:25 23:30 23:35 23:45 23:50 00:50

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu PP, Foršpani Yoga&Piltes Slomljeno srce, sapunica PP, Foršpani Vijes Drevne civilizacije, ponavljanje Jezeraš, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Glazeni predah Vježbanje demokracije, talk show Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Foršpani Kraljevi novca, Igrani lm (12) Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Foršpani Erotski lm Videostranice

EMISIJA RTL

19.10

Ve era za 5 Današnja doma ica je Suzana, simpa na mlada majka troje djece koja se prijavila kako bi isprobala nešto novo, upoznala nove ljude i nakratko se odmorila od brojnih svakodnevnih obveza. Iako vjeruje da dobro kuha i da ima dovoljno iskustva, Suzana je pomno smišljala jelovnik za svoju ve eru – „Jastu i i iznena enja“ kao predjelo, „Šumskomesni maxi mix“ kao glavno jelo i Crnobijela rum-bomba“ za desert.

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:15 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:35 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM OKOLO K(R)OLE mozai na emisija KONTROVERZE by Drago Ple ko NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

22.25

CSI: New York

EMISIJA NOVA TV

21.05

Provjereno

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.50 TV prodaja 11.20 Globus 11.50 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 16.09.1992 12.20 Folkart 2010, 2. Del 13.30 v Osemdese h Vrtovih Okoli Sveta: Zda, Angleška Dokumentarna Serija, 5., Zadnji Del 14.30 Slovenska Jazz Scena: Ve er Glasbe Janeza Gregorca: Big Band Dom, Peter Miheli in Nina Strnad 16.00 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 16.30 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 17.00 Mostovi - Hidak: Moj gost, Moja gostja - Vendégem, ponovitev 17.30 To Bo Moj Poklic: Izvajalec Suhomontažne Gradnje, 2. Del, Izobraževalna Serija, ponovitev 18.00 Prava Ideja!, Poslovna oddaja, ponovitev 18.25 Mladi i v Naravi: Rjava Reka Sambaru, Francoska Dokumentarna nanizanka 19.25 Kako Živijo Slovenski Gradovi: Predjamski Grad, Dokumentarna Serija 20.00 Fina Gospa, Posebna Epizoda Angleške Humorisit ne Nanizanke, ponovitev 21.00 Eindhoven: nogomet, Tekma Evropske Lige: Psv Eindhoven - Sampdoria, prenos 22.55 Neodpuš eno, Angleška nadaljevanka, Zadnji Del 23.45 nogomet, Tekme Evropske Lige, Povzetki 00.15 Komisar in Morje, Nemška nadaljevanka, ponovitev 01.45 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Brigada 49, lm 21.30 Kos , serija 22.25 24 UR 22.45 Špijun, serija 23.40 Krivi put, serija 0.30 No na panorama

6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Sommerkabare 23.05 Dobrodošli 23.15 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

PETAK 17. rujna 2010.

05.40 05.45 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 10.40 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.10 22.00 22.25

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Ružmarin i maj ina dušica, serija (R) Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture (R) Odjevna Odiseja, dok. serija Odjevna Odiseja, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Iza ekrana Iza ekrana Škrinja Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uživo arolija, serija (R) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Vinkova ke jeseni 2010, prijenos otvorenja Vinkova ke jeseni 2010, prijenos otvorenja Dnevnik 3 Sport

22.28 22.30 22.40 23.30 00.50 02.45 03.30 04.15 05.05

SUBOTA 18. rujna 2010.

Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Edmond, ameri ki lm (15) 28 dana poslije, britanski lm (18) Zvjezdane staze: Enterprise, serija Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) (R) Ljetna slagalica More ljubavi, telenovela

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.50 Najava programa 07.55 TV vr : Higijena 08.05 Na kraju ulice: Kako bi dobar 08.20 101 dalma nac, crtana serija 08.45 Žderonja, crtana serija (R) 09.05 Crtana serija 09.30 Glazbeceda: Na slovo K 09.40 Izazovi: Djevoj ica i konj 09.55 Na prvi pogled, serija za djecu (R) 10.20 Vincent i ja, kanadski lm (R) 12.00 Beverly Hills, serija 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Hum. serija 13.55 Državnik novog kova, hum. serija 14.25 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.10 Serija 15.55 Diži zastor, ameri ki lm 17.45 Mare TV, dok. serija 18.30 Mu ke, hum. serija 19.30 Garaža (R) 20.05 Ve ernja škola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.25 Bitange i princeze, hum. serija 22.05 Inspektor Montalbano, miniserija (12) 23.40 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) 00.25 Mu ke, hum. serija 02.00 Mu ke, hum. serija 03.05 Kraj programa

08.10 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 10.20 Exkluziv, magazin (R) 10.40 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 11.45 1001 no , dramska serija (R) 12.30 Nestala, telenovela 13.20 Los Victorinos, telenovela 14.10 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) (R) 15.45 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.25 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija (dvije epizode) 21.30 Instruktor, hum. serija (12) 22.00 Slu ajni turist, putopisni show 22.55 Pustolovine jednog idiota, igrani lm, komedija 00.35 Vijes , informa vna emisija 00.45 Strip z, igrani lm, komi na drama (12) 02.45 Astro show, emisija uživo (18) 03.45 Bez traga, igrani lm, drama (R)

06:05 07:05 07:55 08:10 08:25 08:50 09:50 11:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 17:35 18:30 19:15 20:05 21:45 23:50 01:40 03:10 04:40 06:25

07.55 Mi y, animirana serija

Hitni slu aj, serija Dona Barbara, serija Bumba, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Roary, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Naša mala klinika, serija IN magazin Provjereno, magazin Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak U ime ljubavi, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Supertalent , talent show Željna slobode, igrani lm Kroja Paname, igrani lm (12) Ezo TV, tarot show (18) Ispovijedi jedne go-go djevojke, igrani lm (15) Sunset, igrani lm Kraj programa

PRIJENOS HRT

06.15 06.20 06.45 08.00 08.15 10.00 10.09 10.10 10.20 10.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.05 14.40 15.40 15.55 16.30 16.39 16.45 17.00 17.25 18.20 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 21.55 22.10 22.20

00.10

02.00 03.20 03.30 04.30 05.10

Najava programa Glas domovine (R) TV kalendar Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Yellow Sky, ameri ki lm Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture (R) Ku ni ljubimci Normalan život, emisija o obitelji Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri - izbor: Tankograd Znanstvene vijes Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Kulturna baš na Jelovnici izgubljenog vremena (R) Prirodni svijet 3: Viktorijini slapovi, dok. serija Lijepom našom Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Zamjene, ameri ki lm Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend s Johnom Cusackom: Gradska vije nica, ameri ki lm (12) No i kultnih lmova: Simpa je za gospo icu Osvetu, južnokorejski lm (18) No i kultnih lmova: Tamna zvijezda, ameri ki lm (R) Znanstvene vijes Reporteri - izbor Kulturna baš na More ljubavi, telenovela

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 Žutokljunac: Pantomima -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.20 Cijele note, serija za djecu 09.45 Cijele note, serija za djecu 10.10 Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu (R) 10.35 Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu (R) 11.00 Sportske igre mladih 11.15 Briljanteen 12.00 Hrvatski pisci na TV ekranu - Josip Kulundži : Klara Dombrovska 13.30 Projekt Angkor Wat: Spašavanje hramskoga grada, dok. lm (R) 14.15 4 zida, emisija pod pokroviteljstvom 14.50 KS automagazin, emisija pod pokroviteljstvom 15.20 Izme u neba i zemlje, ameri ki lm (R) 17.50 Strani dok. lm (R) 18.40 Mu ke, hum. serija (60’) 19.40 Tu inci u Americi, hum. serija (R) 20.10 HNL - utakmica 22.05 HNL - emisija 22.55 Inspektor George Gently, mini-serija 00.30 Mu ke, hum. serija 01.55 Mu ke, hum. serija 02.55 Mu ke, hum. serija 03.55 Kraj programa

06.55 Mi y, crtana serija 07.35 Crvene kapice, crtana serija 07.55 YooHoo i prijatelji, crtana serija 08.30 Bakugan, crtana serija 08.55 U ilica, dje ji kviz (uživo) 09.15 Jedna od de kiju, hum. serija (R) 10.00 Zabranjena ljubav, sapunica (pet epizoda) 12.25 Pus vodu da miševi odu, igrani lm, animirani (R)

20.10

22.00

FILM NOVA TV

Slu ajni turist Nakon pauze koju je iskoristio za usavršavanje engleskog, Robert Knjaz vra a se na televizore s novim serijalom i starim lapsusima. Emisija “Slu ajni turist” može se opisa kao putopisnorecesijski spektakl s elemen ma vinjeta, u kojoj Knjaz istražuje Hrvatsku onkraj turis kih vodi a, i to u društvu stranaca koji su nasjeli na njegov loše sro eni oglas i retuširanu fotogra ju s mature. Za prvu epizodu vrbovao je žonglera iz Španjolske kojeg je odveo u Zagoru s namjerom da jednom zauvijek premoste jaz izme u vlaja i vegana, gusala i stepanja, Barcelone i avoglava te koride i kamena s ramena.

Anna Fos ter (Mandy Moore) je 18-ogodišnjakinja koja želi ameri ki san: život, slobodu i potragu za sre om. U najmanju ruku, želi živje slobodno poput bilo kojeg drugog nejdžera. S obzirom na to da je k i jedinica predsjednika SAD-a, svaki detalj Annina života neprestano nadziru mediji, njezini zaš tni ki nastrojeni roditelji i bataljun tajnih agenata.

Na diplomatskom posjetu Europi s roditeljima, Anna dobiva o evo dopuštenje da ide van sama, bez pratnje tajne službe. To postaje njezino prvo malo iskustvo slobode kojem se dugo nadala...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:05 23:35 23:50 23:55 23:57 00:02 01:00

08:43 09:00

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostanice Danas na programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Vijes Obzori, emisija o kulturi Auto moto nau c vision Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Glazbeni predah Ritam ljeta Me imurje danas Sport Prognoza vremna Ginger puca - Oslobo ena (12) Trzalica, glazbena emisija Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

FILM RTL

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ARTS 21 emisija o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KONTROVERZE by Drago Ple ko IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu OBJEKTIV gospodarski pregled NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

21.30

Instruktor

SHOW NOVA TV

22.55

Inspektor George Gently

21.45

Željna slobode

06:25 Dug put ku i, igrani lm 08:05 Dora istražuje, crtana serija 08:30 Timmy Time, crtana serija 08:40 Winx, crtana serija 09:05 Chuggington, crtana serija 09:20 Ben 10: Alien Force, crtana serija 09:50 Kinder surprise memori kviz 10:00 Bra ne vode, serija 10:30 Frikovi, serija 11:30 Smallville, serija 12:30 Sunset, igrani lm 14:30 Dug put ku i, igrani lm 16:30 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 17:55 Lud, zbunjen, normalan, serija 18:25 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Usamljeni zaš tnik, igrani lm 21:55 Zastave naših o eva, igrani lm (12) 00:15 Crvena rijeka, igrani lm (15) 01:50 Ezo TV, tarot show (18) 03:20 Usamljeni zaš tnik, igrani lm 04:45 Ispovijedi jedne go-go djevojke, igrani lm (15) 06:25 Kraj programa

MINI SERIJA HRT 2

Vinkova ke jeseni 2010.

FILM RTL

13.50 Uvijek postoji nada, igrani lm, drama (R) 15.50 Pustolovine jednog idiota, igrani lm, komedija 17.25 Zvijezde Ekstra: Diana, zabavna emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Bibin svijet, hum. serija 20.00 Kraljevi i ja, igrani lm, roman na komedija 22.00 Ljubav iz snova, igrani lm, roman na komedija 23.50 An eo pravde, igrani lm, akcijski (15) 01.30 Astro show, emisija uživo (18) 02.30 Obitelj iz predgra a, igrani lm, humorna drama (12) (R)

20.05

Supertalent

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 09.45 TV prodaja 10.15 Glasnik, oddaja TV Maribor 10.40 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 11.10 rno Beli asi 11.25 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 17.09.1992 11.50 Žogarija - Ko Igra Se in Ustvarja Mularija: Idrija 12.20 Sinje Nebo, Norveška Igrana nanizanka 13.05 Imago Sloveniae - Podoba Slovenije: Slovenski Citrarski Kvartet 14.30 Dokumentarna oddaja 15.20 Osmi Dan 16.25 Circom Regional, oddaja TV Maribor 16.55 Primorski Mozaik 17.25 Mostovi - Hidak, ponovitev 18.00 Na Lepše 18.25 Zlata Šestdeseta - Nostalgija z Metko Štok 19.20 Kako Živijo Slovenski Gradovi: Grad Strmol, Dokumentarna Serija 20.00 Vrnitev Svetopisemskih Nadlog, Nemška Dokumentarna Serija 20.50 Nujni Primeri, Avstrijska nadaljevanka 21.40 Twin Peaks - Ogenj, Hodi z Menoj, Ameriški lm 23.50 Tevekomedija, Ameriški lm, ponovitev 01.15 Branilke Zakona, Ameriška nadaljevanka, ponovitev 02.00 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Zlo es de ki 2,

lm 21.40 Kos , serija 22.35 24 UR 22.55 Izgubljen, lm 1.00 Šest modela, serija 1.30 No na panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humoris na serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ameri ki lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Nogomet 0.20 No ni program

20.00

FILM NOVA TV

20.05

Kraljevi i ja

Usamljeni zaštitnik

K i lokalnog farmera, Paige Morgan (Julia S les), na Sveu ilištu Wisconsin upoznaje zagonetnog de ka.

Za razliku od ostalih mladi a h godina, njega ne interesira pjevanje u lokalnom zboru ni bilo koja druga ak vnost. Jedino što Edwarda „Eddieja“ (Luke Mably) okupira je fascinacija Shakespeareom. Paige ne slu da je Eddie zapravo kraljevi Danske, a njegov prijatelj Soren (Ben Miller) njegov osobni uvar. No postali su prijatelji i ona ga upozna sa svojom obitelji, na koju on ostavi odli an dojam. Edward se vra ku i u Kopenhagen kako bi bio uz svog oca, ozbiljno bolesnog kralja Danske (James Fox), a Paige shva da je zaljubljena i kre e u Europu traži svog kraljevi a i ljubav života.

Nakon bijega za vrijeme zatvorskog premještaja, Samu Gillenu (Jean-Claude Van Damme) potrebno je mjesto na kojem bi se mogao sakri . Clydie (Rosanna Arque e) je mlada udovica s dvoje male djece koja treba nekoga tko e joj pomo i da se bori pro v korumpiranih gra evinara koji je namjeravaju istjera s njezine zemlje. Kada se Clydien sin Mookie (Kieran Culkin) sprijatelji sa Samom koji se skrio na njihovu posjedu ini se da su svi njihovi problemi riješeni. Sam se vrlo brzo zbliži s Clydie i njezinom djecom, koji mu pružaju osje aje svrhe i ispunjenja koje dosad nije iskusio. Sam u sebi otkriva nešto što e ga natjera da u ini sve za tu obitelj koja ga je zaš la.

08:00 12:00 13:00 15:30 15:32 16:00 17:00 17:15 18:20 19:00 19:15 20:15 20:20 21:20 21:30 23:15 00:15 00:20 01:15

Dje ja televizija 1x2, kontkt emisija Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Crtani lmovi Vijes Ritam ljeta, ponavljanje Jukebox Vijes Oko k(r)ole Foršpani Trzalica Foršpani Sars u Torontu, Igrani lm (12) Zapisano u zvijezdama, kontakt program Vijes Erotski lm Videostranice

09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:15 15:25 15:35 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 23:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju PUT U KATMANDU putopisni serijal NARODNO VESELJE glazbena emisija GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRZALICA glazbena emisija NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

22.00

Ljubav iz snova

FILM NOVA TV

14.30

Dug put ku i

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 09.45 TV prodaja 10.15 Glasnik, oddaja TV Maribor 10.40 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 11.10 rno Beli asi 11.25 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 17.09.1992 11.50 Žogarija - Ko Igra Se in Ustvarja Mularija: Idrija 12.20 Sinje Nebo, Norveška Igrana nanizanka 13.05 Imago Sloveniae Podoba Slovenije: Slovenski Citrarski Kvartet 14.30 Dokumentarna oddaja 15.20 Osmi Dan 16.25 Circom Regional, oddaja TV Maribor 16.55 Primorski Mozaik 17.25 Mostovi - Hidak, ponovitev 18.00 Na Lepše 18.25 Zlata Šestdeseta - Nostalgija z Metko Štok 19.20 Kako Živijo Slovenski Gradovi: Grad Strmol, Dokumentarna Serija 20.00 Vrnitev Svetopisemskih Nadlog, Nemška Dokumentarna Serija, 5., Zadnji Del 20.50 Nujni Primeri, Avstrijska nadaljevanka 21.40 Twin Peaks - Ogenj, Hodi z Menoj, Ameriški lm 23.50 Tevekomedija, Ameriški

lm, ponovitev 01.15 Branilke Zakona, serija ponovitev 02.00 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.50 Provjereno 11.55 Park Yellowstone, dok. lm 13.00 Vulkanska oluja,

lm 14.40 Poirot, serija 15.45 Umorstva u Midsomeru: asopis, lm 18.55 24 UR 20.00 Bijes pod kontrolom,

lm 22.40 Nema mjesta za starce, lm 0.50 24 UR 1.50 No na panorama

5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Ameri ki lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Film 23.20 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 19. rujna 2010.

PONEDJELJAK 20. rujna 2010.

04.05 Plodovi zemlje 04.55 Rijeka: More 05.50 05.55 06.45 07.00 07.30 08.00 08.10 09.20 09.50 09.55 09.59 10.00 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27

12.30 13.25 14.00 14.50 15.25 15.30 15.40 17.15 18.30 19.05 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 20.50 23.10 23.25 23.35 01.15 02.55

Najava programa Lijepom naĹĄom TV kalendar Euromagazin Duhovni izazovi Vijes Koncert klasi ne glazbe Pustolovina velebitskim podzemljem, dok. lm Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Vinkova ke jeseni 2010, prijenos sve anog mimohoda Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) Syngenta Agro - mali savje za poljoprivrednike, emisija pod pokroviteljstvom Plodovi zemlje Rijeka: More Strani dok. lm Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Legenda, britanski lm (R) Tribute to Miljenko Prohaska, snimka Rudolf Steiner - Modus vivendi: Eurythmia, dok. lm Baltazar: Pingvin Axel, crtana serija Vrijeme LOTO 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme S pe u gos ma, TV serija Aerodrom, ameri ki lm Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend s Johnom Cusackom: 1408, ameri ki lm (12) Mini-serija No ni reprizni dokumentarci

07.00 Panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 Jura Hura, serija za djecu 08.35 Trolovi, crtana serija (R) 09.00 Trolovi, crtana serija (R) 09.25 Hugo i Jose n, ĹĄvedski lm za djecu (R) 10.50 Biblija 11.00 Slunj: Misa, prijenos 12.05 Putovanja Ĺželjeznicom, dok. serija 12.55 Strani igrani lm 15.00 Magazin LP 17.45 Strani dok. lm (R) 18.35 Mu ke, hum. serija 19.35 GaraĹža (R) 20.10 HNL: Rijeka - Hajduk, prijenos 22.10 Zakon!, hum. serija (12) 22.45 Video na(d)zor 23.15 Prikra eni, hum. serija (12) 23.40 Ritam tjedna, glazbeni magazin 00.20 Cellomania u Osoru 01.25 Kraj programa

06.20 Mi y, animirana serija 06.55 Crvene kapice, crtana serija 07.15 Yoohoo i prijatelji, crtana serija 07.50 Bakugan, crtana serija 08.15 Jedna od de kiju, hum. serija (R) 08.40 Zabranjena ljubav, sapunica (pet epizoda) 11.15 Slu ajni turist, putopisni show (R) 12.15 Pus vodu da miĹĄevi odu, igrani lm, animirani (R) 13.40 Ljubav iz snova, igrani lm, roman na komedija 15.30 Kraljevi i ja, igrani lm, roman na komedija (R) 17.35 Discovery: PreĹživje divljinu - Pus nja Baja California, dok. lm

18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 An eo osvete, igrani lm, triler 21.45 CSI: Miami, krimi serija (12) (dvije epizode) 23.25 Sliver, igrani lm, triler (15) 01.15 An eo pravde, igrani lm, akcijski (15) 02.50 Libby, igrani lm, humorna drama

06:20 Frikovi, serija 07:10 Brza blagajna, serija 07:40 Dora istraĹžuje, crtana serija 08:05 Timmy Time, crtana serija 08:20 Winx, crtana serija 08:45 Chuggington, crtana serija 09:00 Ben 10: Alien Force, crtana serija 09:30 Kinder surprise memori kviz 09:40 Automo v, auto-moto magazin 10:10 Magazin Lige prvaka 10:40 Heroji, serija (5-6/26) 12:40 Koncert klapa na Poljudu: Ne damo te pismo naĹĄa 14:10 Sudbina, igrani lm 16:00 Supertalent, show 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Supertalent, shownastavak 17:55 Lud, zbunjen, normalan, serija 18:30 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Periferija city, serija 21:00 Superman 3, igrani lm 23:15 Red Carpet , showbiz magazin (15) 00:35 Televizijska posla, serija 01:05 Cijena stras 1, igrani lm (12) 02:40 Cijena stras 2, igrani lm (12) 04:10 Red Carpet , showbiz magazin (15) 05:35 Automo v, auto-moto magazin 06:00 Kraj programa

DOK.SERIJA HRT 2

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.00 09.50 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40 16.15 16.25 17.50 18.30 18.45 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.50 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10 00.00 01.00 01.45

Najava programa Rijeka: More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska arolija, serija (R) Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas Overland 3: Od Cape Towna do Nord Kappa, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) Tre a dob, emisija za umirovljenike Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Sutra je novi dan, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Normalan Ĺživot, emisija o obitelji Luda ku a, hum. serija Glas domovine Vijes Hrvatska uĹživo 8. kat, talk-show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zasluĹžio si pilot, TV serija Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaĹža La nica Poslovni klub Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Big, bigger, biggest - dok. serija Koncert ozbiljne glazbe Zvjezdane-Ba lestar Galac ca (R) Strana igrana serija (R)

02.30 03.15 03.45 05.15

Strana igrana serija (R) PotroĹĄa ki kod (R) La nica (R) More ljubavi, telenovela (R)

06.45 07.00 07.05 07.30 07.55 08.25 09.10

TEST Najava programa 101 dalma nac, crtana serija Žderonja, crtana serija (R) Program za djecu Školski sat Školarci obavjeťtajci, serija za djecu Na prvi pogled, serija za djecu Beverly Hills, serija Split: More (R) Lijepom naťom (R) Reporteri (R) Zvjezdane staze: Enterprise, serija Školski sat (R) Andre, ameri ki lm Veronica Mars, serija za mlade Moja Şena i djeca, hum. serija Ritam tjedna, glazbeni magazin Županijska panorama Cocco Bill, crtani lm Ponos Ratkajevih, telenovela TV Bingo Show Mala Miss Amerike, ameri ki lm 24: Redemp on, serija (12) Kalifornikacija, serija (18) Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) Retrovizor: Dva i pol muťkarca, hum. serija (R) Retrovizor: Momci s Madisona, serija (R) Retrovizor: Kineska plaŞa, serija (12) Kraj programa

09.35 10.00 10.45 11.15 12.15 13.30 14.15 15.00 16.45 17.30 17.55 18.30 19.00 19.10 20.05 20.50 22.40 23.30 00.00 00.40 01.00 01.45 02.30

23.25

SERIJA NOVA TV

07.05 Mi y, animirana serija 07.20 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija 09.30 Exkluziv, magazin (R) 10.20 Bibin svijet, hum. serija 11.05 1001 no , dramska serija (R) 12.30 Nestala, telenovela 13.20 Los Victorinos, telenovela 14.10 An eo i vrag, telenovela

12.05

20.10

FILM NOVA TV

Latinica

Pomajka

ini se da Sliver ima sve ĹĄto djevojka moĹže poĹželjeti, no nitko nije spomenuo manijakalnog voajera. Carly Norris (Sharon Stone) je urednica u izdava koj ku i i Ĺživi u apartmanu modernog zdanja Sliver Heights. Zgrada je opremljena najnovijim tehnoloĹĄkim inovacijama u graditeljstvu i osiguranju, baĹĄ po mjeri urbanih i zahtjevnih vlasnika. Carly upoznaje susjede, pisca Jacka Lansforda (Tom Berenger) i Zekea Hawkinsa (William Baldwin), koji je i vlasnik itave zgrade. Nekoliko Ĺžena, koje su Ĺživjele u zgradi, je ubijeno, a policija sumnja da je serijski ubojica jedan od stanara...

Seka (Mia Begovi ) i Asima (Meliha Faki ) uĹživaju gledaju i svoju omiljenu sapunicu. Dok one gledaju i komen raju glavne glumce, Baba (Marija Kohn) marljivo pere pod. Odjednom Slina (Jadran Puhari ) upadne u ku u te promijeni kanal, a Asima i Baba vide nale glazbenog showa ‘Preko trnja do zvijezda’. Tada u ku u u e Piljo (Ivo Gregurevi ) i kri zira program na televiziji. On ne moĹže shva da netko gleda emisiju gdje se svi belje i krevelje. Razo aran pobjednikom Slina uzme svoju gitaru te do e u radionicu od Vulkana (Branimir Vidi Flika) i po ne pjeva ...

IstraĹžitelje afere “Hypoâ€? trag novca doveo je u Hrvatsku. U naĹĄoj je zemlji Hypo grupa dijelila kredite vrijedne milijarde, a da pritom uop e nije pazila na mogu e gubitke. U Hrvatskoj nema pisanih odredbi o godiĹĄnjoj kontroli kredita i analizi korisnika kredita.

IstraĹžitelji sumnjaju da je od samog po etka bilo jasno da korisnici kredita novac ne e vra a . Kredi su se davali bez ikakvih sigurnosnih mjera, bez provjere je li korisnik kredita solventan, je li od povjerenja i bavi li se pranjem novca. Izvjesno je da je to bilo mogu e ini samo organizirano jer pojednac sve to sam ne moĹže organizira . O projektu “Hypoâ€? i organizaciji koja ga je inila govori prva ovosezonska “La nicaâ€?.

Jackie (Susan Sarandon) i Lukea (Ed Harris) se razvode, a njihova djeca, Anna (Jena Malone) i Ben (Liam Aiken) teĹĄko se mire s injenicom da im se roditelji razvode te da u o evu Ĺživotu postoji nova Ĺžena, uspjeĹĄna fotogra inja Isabel (Julia Roberts). Ona se trudi da se djeca osje aju ugodno i kad su s ocem, no oboĹžava svoj posao i ne namjerava odusta od njega. Njihova majka Jackie, smatra Isabelin trud uvredljivo nedovoljnim. Ne shva a kako joj posao moĹže bi vaĹžan koliko i djeca. Njihov sukob produbljuje iznenadna dijagnoza tumora koji bi za Jackie mogao bi smrtonosan.

08:00 11:00 12:00 15:30 15:35 16:00 16:50 17:00 17:05 18:15 18:20 19:00 19:15 19:25 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 22:20 22:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 12:45

19:00 19:30 20:13 20:20 20:50 21:30 23:15 00:15 00:45 01:45

Dje ja televizija Videostranice Danas na progrramu Life s le Glazbeni predah Crtani lmovi Tjedna konika Rezervirano vrijeme VjeĹžbanje demokracije, ponavljanje Tjedna kronika Doma i glazbeni hitovi ForĹĄpani Dom na kvadrat Oko k(r)ole Zato enica, Igrani lm (12) Zapisano u zvijezdama, kontakt program Tjedna kronika Erotski lm Videostranice

09:58 NAJAVA PROGRAMA 10:00 IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbeni program 13:30 DOKUMENTARNI PROGRAM 15:15 VJERA I NADA vjerski program 15:30 EUROPSKI DNEVNIK TV magazin 16:00 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani 16:30 ARTS 21 emisija o umjetnos 17:15 KONTROVERZE by Drago Ple ko 18:25 EUROMAXX TV magazin 18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:00 ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu 19:30 VTV TJEDNIK 20:05 KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi 20:45 PRESSICA talk show 21:45 OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 22:45 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 22:50 METAL EYE glazbena emisija ------- ODJAVA PROGRAMA ------- VIDEOSTRANICE

22:25 23:30 23:45 01:00 03:05 03:30 04:30 04:55 05:45

17.30

22.25

Sliver

08:00 12:00 15:00 15:02 15:40 16:00 17:00 17:30 18:30

17:35 18:30 19:15 20:05 21:05

HUM.SERIJA HRT 2

EMISIJA HRT 1

20.05

17.35

Discovery: Pus nja Baja California

FILM NOVA TV

08:20 08:45 09:45 10:45 11:45 12:45 13:30 14:25 16:20 17:00 17:25

Hitni slu aj, serija Dona Barbara, serija Bumba, crtana serija Fi i cvjetno druĹĄtvo, crtana serija Roary, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija U ime ljubavi, serija NaĹĄa mala klinika, serija IN magazin Najbolje godine, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak U ime ljubavi, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Pomajka, igrani lm Ve ernje vijes Pomajka, igrani lm nastavak Superman 3, igrani lm Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Bra ne vode, serija NaĹĄa mala klinika, serija Kraj programa

Moja Ĺžena i djeca

Periferija City DOK. SERIJA RTL

06:00 06:55 07:45 08:05

21:50

Putovanja Ĺželjeznicom FILM RTL

(dvije epizode) 15.45 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.25 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija 20.45 Ozna en za smrt, igrani lm, akcijski 22.25 Instruktor, hum. serija (dvije epizode) (12) (R) 23.30 Vijes , informa vna emisija 23.40 Moj tjelohranitelj, igrani lm, drama (R) 01.20 Astro show, emisija uĹživo (18) 02.20 Dobrotvor, dramska serija (R) 03.00 Is ni zlo in, igrani lm, triler

21.00

Superman 3

06.30 Zabavni Infokanal 08.20 TV prodaja 08.50 Skozi as 09.00 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 19.09.1992 09.30 Globus 10.00 El Sistema - Glasba za Prihodnost, NemĹĄki Glasbeno-Dokumentarni lm 11.05 Sven, Podgana in Vesoljci, NorveĹĄki lm 12.50 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 13.20 Turbulenca: Var evanje z Elektriko, IzobraĹževalno-Svetovalna oddaja 20.00 Diamantna Pot, Kanadska Dok. serija 20.50 Mala Dorritova, AngleĹĄka nadaljevanka 21.45 Navdih Klasike, Flav stka Eva - Nina Kozmus 21.50 Chopinova Umetnost, Francoski Dokumentarni lm 22.45 Rim, AngleĹĄko-AmeriĹĄka nadaljevanka, ponovitev 23.40 Z riĹĄka Zaroka, NemĹĄki lm, ponovitev 01.15 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.55 Dok. serija 12.00 Dvojica za ubojstvo, lm 13.45 Moto GP, prijenos utrke 15.15 Najbolji video 15.30 Shaq, show 16.25 Život nije ťala, serija 17.20 Veliki debeli laŞljivac, lm 18.55 24UR 20.00 Princezin dnevnik 2,

lm 22.30 Zvijezde na sudu, dok. serija 23.25 Normalno, lm 1.20 Novac, dok. serija 2.00 24UR 3.00 No na panorama

5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladeĹž 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Film 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 No ni program

Videostranice 1x2, emsija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Forťpani Vijes Lifestyle Forťpani Jukebox Me imurje danas Sport Auto moto nau c vision Iz produkcije K TV Me imurje danas Sport Vrmenska prognoza Živa vatra,serijski lm Forťpani Gile e,svijet sporta Me imurje danas Sport Vrijeme VOA Erotski lm Videostranice

13:15 13:45 14:45 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za sluĹĄno oĹĄte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za sluĹĄno oĹĄte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

21.30

Transporter

SERIJA NOVA TV

20.05

Najbolje godine

07.00 Infokanal 08.00 OtroĹĄki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 09.45 TV prodaja 10.15 Sobotno Popoldne, ponovitev 12.55 30. Sre anje TamburaĹĄev in Mandolinistov Slovenije 13.15 Slovenci v Italiji 13.45 Posebna Ponudba, PotroĹĄniĹĄka oddaja 14.05 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 15.05 Osmi Dan 15.35 Slovenski Magazin 16.00 Prvi in Drugi 16.25 To Bo Moj Poklic 16.55 Sport 19.00 RoĹžna Panter: Traperja, risanka 19.05 RoĹžna Panter: Losos, risanka 19.10 Iz Sobotnega Popoldneva 20.00 Dokumentarna Serija 21.05 Film 22.20 Knjiga Mene Briga, ponovitev 22.40 Film, ponovitev 00.10 Dokumentarna Serija 01.10 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 20.55 To slatko bi e, lm 22.50 24 UR 23.10 Ĺ pijun, serija 0.05 Krivi put, serija 0.55 24UR 1.55 No na panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne Ž 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

62

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Zanavek on zgine ki pogine pošteno!!!

F

iškali, pravniki i soci nam furt prepovedajo kak je na pravico treba dugo akati, ali jo navek do akamo. Verjem gda je to hitanje peska vu o i nam obi naj smrtnikaj, šteri se ne razmemo vu soce, sode, a niti pak vu pravico. Kaj bodete vi rekli ve na to gda je naš me imorski GeKa zgubiv soda od zagrebe ke Ingre. Nebrem veruvati: Ingra je bila dužna GeKajo šest miljoni dolarov za posel vu Libiji i to ve skorom dvajsti let, a ve se tej dug zgubil, o em re i, zagrebe ki sod je rekev duga ga nej. Pitam ja vas: Što ve tu z koga hrmaka dela? Petnaest let so se natezali kuliko kuni bo Ingra dala GeKajo za te milijone dolarov, a ve, na vse zadje, ga duga nej. Nega duga, nega kamatov, nega niti GeKaja, a naši težaki so , kak i nejve pot do ve, odišli po riti k meši. Nekaj si gruntam gda je to nej prvi (gda so sodi i soci vu pitajnju) kaj je David (GeKa) zgubiv od Golijata (Ingra). I unda se bodo tej soci, šteri so to presudili, udili kaj bodo vu peklo završili. se se prinas vu Me iomrjo vrti okoli Zrinskih. Naša županija je Županija Zrinskih, grad akovec je grad Zrinskih,

V

ZELENAŠ

MLAKAR

akoska knjižnica nosi ime Mikloša Zrinskog, Katica Zrinski ima svojo vulico, a vu njoj i svojo bisto, Mikloš Zrinski Sigecki ima svojega spomenika vu akoskomo parko, skorom vsako mesto ima vulico Zrinskih, imamo Staroga grada šteroga so naprajli Zrinski, pu ka škola pre Sveti Jeleni se zove po Petro Zrinskomo… i kaj nebodem dale nabrajav. Minuli tjeden se je, pre Sveti Jeleni, gde je grob Mikoša Zrinskog Sigeckog obilježavala 444-ta obljetnica otkak je Mikloš Zrinski poginuv od Tur inov vu Sigeto. Tua se obletnica obiležavle vsako leto, ali vam moram re i gda vsako leto dojdejo isti ljudi, a ovo leto nas je bio nekaj meje jerbo so dva od lani hmrli. Nabrojiv sam kak mi poštujemo Zrinske i kak se žnimi štimamo, a dok tre to pokazati unda nejve pot ne dojdemo. Nejsam mogev veruvati, ali nejga bilo niti jednoga navu itela, a o deci kaj niti nebudem govoriv. Najte me krivo razmeti, ali nekaj si gruntam gda bi tu morali biti vsi ravnateli školi, a odma polek jiv i vsi nastavniki i profesori povjesti, ak nej i drugi. Kaj je tak teško jedno vuro cajta potrošiti na naše Zrinske.

TEŽINA AMBALAŽE

OSOBNA ZAMJENICA

RADIJUS

Kajkaj vsega dobroga so Zrinski za nas napravili,a mi ne dojdemo kaj bi jim zafalili. Zrinski so dopeleli fratre vu akovec i zato je akoski gvardjan, pater Stanko biv pre Seti Jeleni, kak i vsako leto. Zna gvardjan kaj mo je red. Pak so školarci pu ke šenkoske škole morali tu biti ( a neje jim niti dauko), jerbo je Mikloš Zrinski Sigecki bil pradedek jivoga Petra Zrisnkoga. No, a kak bodo deca došla gda gda nej bilo niti navu itelov – to sam vas je pravzaprav šteuv pitati? A tuliko vsega smo još Zrinskima dužni! ej znati kaj bode, itak, z tem našim i nedelskim Mesapom. Pak vi vidite na kaj smo to mi dojšli. Nebremo nikak direktora zebrati. Oni šteri bi šteli biti direktori so nej nejbole potre ili kaj bi šteli od Mesapa. Ak si duže gruntam vse sam bedasteši, pak kak bode direktor znauv kaj o e od Mesapa, ak to gazdi neznajo. Kuliko vidim vu vsemo temo mi je Nadzorni odbor jedina svetla to ka, sam nej znati kak bode dugo zdržav. Kaj nek re em: ak ovi me imorski gazdi neznajo kuliko semi o ejo rez leto meti, a ovim nedelskim je jaden dostik. Pak si nekaj grun-

tam: a kaj e jim unda direktor ak o ejo meti sam jednoga sejma, toga jednoga morejo složiti i ogjogasci kak je to bilo pred kraj minuloga stoletja. Dok se to ne zazvedi kaj zaprav o emo, deli smo vro e kostaje vu škrijo na ekanje, a za šest meseci bodemo spametneši. Ve znamo sam to gda gospon Novak mora dokapitalizerati svoje znanje, a takše škole mi vu Lepoj našoj nemamo kaj bi ga nav ili kaj mi vu Županiji i oni vu Nedeliš o o ejo, jerbo je ona vu Kumrovco zaprta i ve frajh z plafona curi.

Kuliko se ja vu škole i navuke razmem, Marjano more pomo i jedino profesor Pervan i jegova ve ernja škola. aj god bodete vi rekli, ali gospon Biškupi je nejbolši minister. On je nej leni sesti se vu auto i dopelati se k nam, k Svetomo Jurjo, glet kak napreduvle turen na cirkvi, a gda je ve tu sko i vu Muzej i pita naše kulturnjake, onak usput, jeli bi mi mortik nucali kakše peneze, jerbo on ima vu svoji kasi nekšega viška i nezna komo dati, a mi Me imorci se nikaj ne javljamo nek o emo vse sami naprajti. I svojimi rokami i svojimi penezi.

Kak nas je pre itav!

N

IVO SERDAR

JUŽNO VO E

K

PAPIN GODIŠNJI PRIHOD

MJESTO U

ME IMURJU DOŽIVLJAJ KOD SPAVANJA

BJELINSKI

RACA PLAVA

ŠAV NA ARAPI NATRIJ

GR KI KIPAR

ŽENSKO IME

ŽENSKO IME MJESTO STANOVANJA

SASTAVNI VEZNIK

POKLON

STATUA

CILJ

IVAN NOVAK

KAMATA BORILIŠTE

ETEROVI

REAUMIR

DRVENE KOLIBE

VRSTA

CRNOGORICE

PONOVO

O EV SIN

UGLJIK

PROIZVOD

PREDUJAM

GOLMAN

IZGARANJA

RIJEKA U

KOS AMERICIJ

HRVATSKOJ

RAVNATELJ FAKULTETA

CROATIA STANOVNI CI IRSKE

H2O

OLIVER OD MILJA NABOR NA VODI

SHARIF

VRSTA PAPIGE (MN.)

ŽENSKI PJEVA KI GLAS

Odmah na samom po etku tjedna dobro razmislite što želite i potrudite se to i osvoji . Dosta prilika vam se nudi, samo je vrlo važno da ih prepoznate i iskoris te. Vaše emocije bi mogle bi prili no uzburkane te bi vas mogle uspori u vašoj produk vnos .

Pokušajte ih ostavi sa strane i rješava nekom drugom prilikom kako biste se sada mogli usredoto i na posao. Bez obzira na sve što vam se nudi, važno je da ostanete vrsto na zemlji. Postavljajte sebi samo realne ciljeve.

BIK (21.4.-20.5.)

Po etak tjedna bi mogao biti vrlo uzbudljiv za vas, iskoristite prilike koje su sada oko vas. Pokušajte ne shva ati baš sve što se doga a previše emo vno. Ne idu baš svi s namjerom da vas povrijede, uvijek ima i dobrih ljudi i prijatelja koji e bi na vašoj strani kada zatreba. Ukoliko imate partnera vikend odvojite samo za njega, ukoliko ste solo mogli biste neo ekivano privu i pažnju od jedne osobe. Znate koji su vaši atribu , stoga ih i pokažite. Nemojte štedje na šarmu.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Ukoliko imate vremena bilo bi dobro da po etkom ovog tjedna malo više pažnje posvetite svojim prijateljima. Netko od njih ima problema, no, ne e vam to otvoreno priznati, stoga se potrudite i sami saznajte. Budu i da je ovo društveni tjedan za vas posebno sredina tjedna e bi za druženja i zabavu. Sav posao koji imate odra ujte ujutro kako biste u popodnevnim sa ma imali dovoljno vremena za zabavu. Nemojte se samo drža svoga rasporeda. Budite eksibilni i zabavljate se dok radite.

PI E MORNARA

DVA ISTA SLOVA

Na samom po etku ovog tjedna zasjat ete još više nego ina e. Centar pozornos e biti vaše mjesto, uživajte i zabavljajte se. Sredina tjedna bi se mogla nešto zakomplicira , mogli biste pretjera i sebe stavi na prvo mjesto baš onda kada biste drugima trebali popus .

Slušajte svoju intuiciju, ne ponos. Vikend nemojte proves u ku i jer bi vas mogla uhva nostalgija. Kre ite se, še ite, zabavljajte se, bavite se sportom, što god vam se ini zanimljivim.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Imate osje aj kao da ste se sami izgubili u svojim mislima. Nemojte ništa forsira , možda je baš to potrebno kako biste došli do pravog zaklju ka. Samci e biti posebno privla ni drugima. Ne ete mora ništa posebno napravi , a ve ete imati nekoliko novih brojeva.

Iako vam se ini posao važnijim nije loše malo se prepus emocijama.

Bilo bi dobro da krajem tjedna malo popus te drugima i dopus te im da oni vode glavnu rije . Vama to ne e puno zna i ali njima ho e.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Pokušajte gledati na cijelu, veliku sliku, a ne na sitnice koje je ine jekom ovog tjedna. Sada je najvažnije da to u globalu izgleda dobro, a za sitnice ete ima još dosta vremena. Sanjarenje i nije tako loša ideja.

Ono vam može pomo i da saznate što zapravo želite. I sami ete se iznenadi do kojih rješenja možete do i upravo ovom tehnikom. Kraj tjedna iskoris te za druženje s partnerom ukoliko ste u vezi, a ukoliko solirate iza ite vani i ertujte. Budite malo opušteniji i zabavite se u dobrom društvu.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Naravno da zaslužujete samo najbolje, no, ponedjeljak ujutro možda nije pravo vrijeme da to kažete svome šefu. Pri ekajte nešto povoljniju situaciju. Malo strpljenje ne e škodi . Ukoliko vam se ini da imate previše posla i da sami ne možete s i sve napravi slobodno se oslonite na prijatelje. Oni e bi sretni što mogu bi uz vas u ovakvom trenutku. Vikend iskoristite za raznovrsnost. Napravite sve što želite, nemojte sami pred sebe postavlja nikakva ograni enja.

RUDOLF PERIŠIN NOGOMETAŠ BAYERA

… PO DRAVI KORPU NOSI NA GLAVI

Odlu ili ste biti otvoreni i stvarno jeste. Ništa ne skrivate i drugima otvoreno govorite ono što mislite. Pripazite samo da ne biste povrijedili neku dragu osobu. Dobro znate što drugi žele, iskoris te svoje prednos na što bolji na in. Budite malo umjereniji kada je u pitanju borba za nešto što ste sebi zacrtali da želite. Na kraju ete dobiti ono što želite, nemojte pretjeriva u nastojanjima da do ete do toga. Samo polako i umjereno.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Iako znate da na svoje prijatelje možete uvijek ra una , ovaj put biste se i sami mogli iznenadi koliko brzo ete do i do potrebnih informacija. Nemojte zaboravi vra uslugu. Nemojte se boja nau i nešto novo od novih osoba. Prepus te se trenutku. Kraj tjedna svakako iskoris te za druženje. Pozovite svoje prijatelje, partera kod sebe ili iza ite negdje vani.

Bitno je da se družite i održavate kontakte s dragim osobama.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Razgovarajte sa svojim prijateljima o onome što mislite i osje ate. Ne morate baš sve drža u sebi. Malo se opus te, vidjet ete da i oni imaju sli ne probleme i da vam nije najgore. Više slušajte što drugi govore. Ukoliko se previše udubite u svoj posao mogli biste propus neke vrlo važne i korisne informacije. Trud se uvijek ispla . Stoga, potrudite se oko svojih ciljeva. Nemojte eka da sve do e samo od sebe nego se ak virajte i sami donesite što želite.

RIBE (20.2.-20.3.)

Bez obzira ime se bavili, uvijek je važno da budete otvoreni prema novitetima. Ponekad nisu dobri, no, u ve ini slu ajeva vam mogu znatno olakša ono što radite. Pružite im priliku. Poslušajte druge što vam govore, no, nemojte dopus da vam nare uju. Odluka je na vama i dobro razmislite prije nego što je donesete.

Krajem tjedna biste se mogli prona i u gužvi. Slobodno nazovite prijatelje i potražite pomo . I vi njima pomažete kad god im je pomo potrebna, stoga i od njih možete o ekiva isto.

VIC tjedna BOA

STUBE U DALMACIJI

OPSEG

MUŠKO IME

VAGA (24.9.-23.10.)

Bez obzira što imate osje aj da vam netko uporno pokušava pokvari raspoloženje, na vama je da se tome oduprete i ostanete vjerni sebi i dobrom raspoloženju.

Ukoliko imate problema s partnerom tijekom sredine tjedna oni e isplivati na površinu. Nemojte ih po skiva nego se potrudite riješi ih. Nemojte se ispri ava drugima za nešto što niste krivi bez obzira o emu se radi. Vjerujte sebi i svojoj procjeni.

VRSTA DRVENE POSUDE (MN.)

KEM. EL. (NI)

RAJKO JAGAR

PLODOVI ORAHA

A I

NOINA LA A

OVAN (21.3.-20.4.)

LAV (23.7.-23.8.)

SREDSTVO ZA RAD

GARDNER

14. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SPARINA

Vegetarijanac Kaže Haso Muji: - Mujo brate, ja sam postao vegetarijanac.

Na to e Mujo: - Haso ja sam vegetarijanac od ro enja, ali druga ruka.

- Pa kakav je to vegetarijanac, kaže Haso. Mujo e na to: - Pa ja pojedem kravu, a krava travu.

14. rujna 2010.

Vremenska prognoza 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana PREGLED VREMENA od 06. do 14. rujna

Tri ljepša dana VREMENSKA SLIKA: U proteklih deset dana vrijeme zasigurno nije bilo po volji poljoprivrednicima, vo arima, a posebno vinogradarima. Ma vjerojatno je malotko uživao u oblacima i kiši koja je padala skoro svaki dan. To je bila posljedica zadržavanja ciklonalnog polja iznad naše i susjednih zemalja. Tu ciklonu smo u Crometeo timu nazvali Paško. Kao što kaže ovotjedna pu ka izreka „Rujanska kiša zlato je poljima, a otrov vinogradima“ ovo vrijeme nije dobro za grož e. Strpite se još malo s berbom grož a.

Sre om, u ovom tjednu bit e više sunca i topline. I temperatura zraka e ovog tjedna biti puno ugodnija.

Možemo re i da dolazi razdoblje babljeg ljeta. No, ve od petka ponovno nam slijedi nešto vlažniji tip vremena uz mogu u kišu.

VREMENSKA PROGNOZA: Prvi dan novog radnog tjedna još nije prošao posve stabilno pa je mjestimice bilo kiše ili pljuska u popodnevnim satima, ali zato od danas ulazimo u trodnevni period ugodnijeg vremena. Sljede a tri dana nema kiše.

Danas dakle o ekujemo djelomi no sun ano i ugodno toplo vrijeme. Povremeno može biti više oblaka, ali kišu ne o ekujemo.

Puhat e nam slab, povremeno i umjeren vjetar sa sjevera i sjeveroistoka, a temperatura zraka nakon jutarnjih desetak popodne porasti na 22 Celzijeva stupnja, što je jedna prosje na temperatura za sredinu rujna. Ina e, na današnji dan 1967.

godine u Rijeci je palo ak 188 litara kiše po kvadratnom metru što je uzrokovalo povodanj.

Suho i lijepo vrijeme nastavit e se i u srijedu. U jutarnjim satima postojat e mogu nost za maglu, osobito uz vodene površine, a danju o ekujemo dosta sun anog vremena. Vjetar e sa sjevernih smjerova tijekom dana okrenuti na jugozapadni, ali e biti ve inom slab. Jutro friško s temperaturom oko ili malo ispod 10°C, a najviša dnevna mogla bi porasti do 24 Celzijevca.

Još malo toplije vrijeme o ekujemo u etvrtak. Bit e pretežno ili djelomi no sun ano, više oblaka moglo bi op enito biti u drugom dijelu dana. Najvjerojatnije još uvijek možemo ra unati na suh dan uz južinu i nepovoljnu biometeorološku situaciju pa bi meteoropatima

moglo biti neugodno. Puhat e povremeno umjeren jugozapadni vjetar, a temperatura zraka e još malo porasti, osobito jutarnja koju o ekujemo oko 15°C. Najviša dnevna do 25 Celzijevaca.

Prema prognosti kom materijalu pri izradi ove prognoze ini se da e nam petak i dani vikenda donijeti lošije vrijeme. Prema nama e dolaziti sve vlažniji zrak što e biti pra eno s mnoštvom oblaka. Iz njih bi povremeno moglo biti kiše, ve u petak, a osobito tijekom subote i nedjelje. Nakon južine tijekom vikenda bi vjetar okrenuo na sjeverne smjerove što e donijeti i postupni pad temperature zraka. Zna i, vikend kišovit i hladniji.

Nadajmo se da e se u sljede im danima ovakav scenarij malo ublažiti pa da barem dio vikenda bude dobar.

Naznake za ponedjeljak ukazuju na smirivanje, prestanak kiše i razvedravanje što bi donijelo i malo višu temperaturu.

Vremensku prognozu možete provjeriti svaki dan i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.

Svakodnevna kiša Prošlog tjedna vrijeme je bilo lošije nego što su to upu ivali prognosti ki izra uni. Naime, ciklonalno polje koje smo u Crometeo timu nazvali Paško zadržavala se dulje nego što se predvidjelo. Njegov utjecaj po eo je ve od ponedjeljka i potrajao, vjerovali ili ne, sve do kraja tjedna! Kiše je bilo u izobilju što je zasigurno podiglo tlak poljoprivrednicima, posebno vinogradarima i vo arima. Statistika kaže da je svaki dan u prošlom tjednu palo barem malo kiše. U pojedinim danima to su bili pljuskovi s grmljavinom, a u nekim danima samo pokoja kap, ali eto, baš svaki dan je zabi-

lježena kiša! Sre om, nije bilo jako hladno, jutarnja temperatura bila je iznad 10, a dnevna uglavnom u rasponu od 17 do 20 Celzijevaca. Ovako dug ciklonalni utjecaj imao je loše posljedice i na zdravlje, osobito meteoropatima koji su osje ali tegobe ili imali problema sa spavanjem, glavoboljom, razdražljivoš u i sl. Tek je kraj tjedna donio postupno smirivanje. Ciklona Paško napokon se smilovala pa se vrijeme tijekom nedjelje djelomi no razvedrilo.

No, vedra no pogodovala je padu temperature i nastanku magle pa je jutro u ponedjeljak osvanulo maglovito i svježe.

Japanska vru ina iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 13.9.).

METEOROLOŠKI KALENDAR 14. rujna 1967. god. u Rijeci palo 188 mm oborine 15. rujna 1987. god. vrlo toplo razdoblje, u Mostaru ak 41°C 16. rujna – Svjetski dan zaštite ozonskog omota a 17. rujna 1977. god. pao najraniji snijeg na vrhu Medvednice 18. rujna 1977. god. u Pargu u Gorskom kotaru 16 cm snijega na tlu, na Medvednici 6 cm

Val vru ina u Japanu traje još od po etka ljeta, a osobito je izražen od sredine srpnja. U Tokiju je srednja dnevna temperatura od po etka ljeta iznosila 29.2°C, što je 5°C više od prosjeka.

U zadnja etiri tjedna temperatura je 6°C viša od prosjeka. Od 17. srpnja samo se u 8 dana temperatura nije penjala iznad 32°C. Najtopliji je dan bio 17. kolovoz kada je mjereno 37.2°C. Još u pet dana je temperatura prešla 36°C. Vru ine je pratila i suša. Od po etka ljeta u Tokiju je palo tek 35% prosje ne

koli ine kiše, odnosno oko 140 mm od prosje nih 400 mm. Velike vru ine vladale su i u drugim ve im gradovima Japana. Prema izvještajima od sredine kolovoza, najmanje se 132 smrtna slu aja povezuju s valom vru ina. Izvještaji od po etka rujna govore da je ovoljetni val vru ina najve i od kada postoje mjerenja, odnosno od 1898. godine. Oslabljenja tropska oluja Malou, koja je po etkom tjedna preko Žutog mora prošla uz rub Južne Koreje donijela je ipak dobrodošlu kišu.

Doga aji ODRŽANI DANI Podturna

U znaku mladih te doma ih majstora Nastupi mladih glazbenika i recitatora te eksponati od drva i dlijeta doma ih majstora, kao i žetveni obi aji, bili su najdojmljiviji doga aji tradicionalne priredbe “Dani Podturna”, koju je prošli vikend posjetilo i razgledalo nekoliko stotina, a mogu e i tisu u, ljudi.

Prvi dan prikazani su žetveni obi aji te je održano druženje uz žetveni objed. U nedjelju je otvorena izložba ru nih radova lanova udruge,

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

Prepuna dvorana Društvenog doma

Djeca su izvela starinsku dje ju igru

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec. ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

te održan vrlo lijep i zanimljiv kulturno - umjetni ki program, u kojem su u najve em dijelu sudjelovala djeca i mladež. DVD Podturen imao je Dan otvorenih vrata, a Dani Podturna završili su zabavom i druženjem sudionika programa i mještana. Dani Podturna završavaju narednu nedjelju velikim proštenjem te koncertom duhovne glazbe. Više o svemu pišemo u sljede em broju Me imurskih novina. (sm)

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

PRVI PRVENSTVENI USPJEH NK ME IMURJA U NOVOJ SEZONI

RUKOMETAŠI PRVOLIGAŠA ME IMURJE DOŽIVJELI I DRUGI PORAZ

ME IMURSKI SPORTSKI RIBOLOV DOBIO AK DVA PRVOLIGAŠA

Protiv Rudeša izborili prvu pobjedu

Siš ani su bili nepremostiva zapreka

U eliti sportski ribi i iz Kotoribe i Svete Marije

U ŠENKOVCU OBILJEŽENA 444. obljetnica Sigetske bitke

Zrinski i danas primjer da se pred problemima ne smije ustuknuti

Pozdrav Zrinske garde svom heroju

U organizaciji Matice hrvatske, ogranak akovec, Družbe “Bra a hr vatskoga zmaja”, Zrinske garde akovec i uvara grobnice Zrinskih KUD-a Šenkovec u utorak je održana sve anost povodom 444. obljetnice Sigetske bitke. Sve anost je zapo ela okupljanjem kod župne crkve u Šenkovcu, od koje je prema kapelici Sv. Jelene krenula povorka.

Prije 444. godine, to nije, 1566. godine, u Sigetu se odigrala bitka koja je zahvaljuju i herojskom inu Nikole Šubi a Zrinskog ušla u povijest. Zajedno sa svojom malobrojnom vojskom od 2.500 vojnika poginuo je brane i grad u južnoj Ugarskoj od 20 puta ja ih turskih snaga. Iako su Osmanlije osvojile Siget, Zrinski je svojim inom zaustavio njihovo napredovanje prema Zapadu pa nije ni udo da se obljet-

nica na tu bitku slavi širom Europe.

Sam Zrinski nakon bitke tada je od europskih suvremenika prozvan hrvatskim Leonidom i udom koje je spasilo Habsburšku Monarhiju.

Me imurje mora biti ponosno na svoje Zrinske Na sve anosti uprili enoj u Šenkovcu, ispred kapele Svete Jelene, u ijim se temeljima nalazi

mauzolej obitelji Zrinski i glava sigetskog junaka, prigodne govore u ast velikom heroju održali su dr. sc. Stjepan Hranjec u ime Matice hrvatske, pro elnik Zmajskog stola Družbe “Bra a hrvatskoga zmaja” mr. sc. Vladimir Mesari i Alojzije Sobo anec, dipl. ek., predsjednik Zrinske garde akovec.

Izme u ostalog, istaknuto je kako je ovaj in dragocjeni kamen u mozaiku hrvatske slobode, da

Vrijeme je za jaknice i kišobrane Zahladnjenje posljednjih dana primoralo je naše špicere da iz omiljenih ljetnih kombinacija usko e u one jesenske. One bi, naravno, bile nezaobilazne bez jesenskih kaputi a i jaknica, a naj eš i je modni doda-

tak ovih dana i - kišobran.

Nepredvidljivo vrijeme ipak ne može sputati naše špicere, pa se “naoružani” protukišnom obranom i osmijehom i dalje bezbrižno španciraju središtem našeg grada.

Sigetska bitka nije poraz ve pobjeda ljudskosti i da Me imurje, ali i cijela Hrvatska i Ma arska, ima pravo biti ponosno na svoje Zrinske te je naša dužnost odati im po ast. Okupljenim uzvanicima i gostima obratio se još i Tihomir Ben i u ime op ine Šenkovec, koji je istaknuo kako je op ina ponosna što na svom teritoriju ima ovakav povijesni dragulj, te predsjednik Skupštine Me imurske župani-

je Petar Nova ki, koji je dodao da Zrinski svima nama danas mora biti primjer da se pred problemima koji dolaze ne smije ustuknuti.

Nakon što su položeni vijenci i svije e, na sve anosti je nastupila i muška vokalna skupina Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski” Nedeliš e, a nakon toga održana je sveta misa zadušnica u župnoj crkvi Sv. Jelene Križarice u Šenkovcu.

(Bojana Špani ek)