Međimurske novine 785

str. 9

LEGENDARNI ŠAMPION IZ DOMAŠINCA ZATVORIO VRATA

www.mnovine.hr

Josip Hamer: Iscrpljen sam, diskoteci treba udahnuti novu energiju

Godina XV.

Broj 785.

Cijena 7 kuna

^akovec, UTORAK, 21. rujna 2010.

DRAMATIČNO STANJE

Obrtnici najavili izlazak na ulice str. 2-3

U MEĐIMURSKOM OBRTNIŠTVU

SEKSUALNI ODGOJ OČITO POTREBAN

Mladi sve ranije stupaju u spolne odnose, bez znanja o posljedicama

NOVA TRAGEDIJA U PROMETU MINISTAR MILINOVIĆ POSJETIO MEĐIMURSKU ŽUPANIJU I POTVRDIO

U D. Kraljevcu Županijska bolnica poginuo Čakovec zadržat će 23-godišnjak svoj sadašnji status iz Cirkovljana

str. 8

PEKARNA. CAFFE BAR.

sefino se

str. 16-17

str. 3

Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str.str.

708 media

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OBRTNI KA KOMORA Me imurske županije ukazuje na sve teži položaj svojih lanova

IZ TJEDNA u tjedan

UREDNI KI osvrt

DRAMATI NO STA

Novinarstvo bez niskih strasti Znamo cilj kojem težimo.

Cilj je da javnosti damo jednu uravnoteženu sliku doga aja i pojedinaca. Upravo na taj na in pokušavamo raditi ove novine, posebice u danima kad postaje sve o itije da su mnogi politi ari posebna kasta društva. Nedodirljiva uglavnom, tek pojedina no “na ražnju”, kad je to poželjno.

Nije lako u takvim vremenima u javnosti stvoriti realnu sliku stvari, jer teško se probiti do pravih, povjerljivih in ormacija, posebice kad su pitanju top odluke. Me utim, iako smo pomislili da smo se u posljednjih desetak godina svi skupa “demokratizirali”, sve je jasnije da baš i nije tako. Mnoge odluke koje su se donosile, posebice na državnoj razini, o ito su bile ne samo kriminalno loše, ve su zaista predstavljale - kriminal u punom smislu rije i. I više isprika za njih ne može biti Domovinski rat. Ovo je nešto sasvim drugo. I prava je šteta što na vrijeme nisu procurile u javnost, jer zasigurno bi bilo i puno manje a era, štete u milijardama koja se sve više gomila, pa onda nije udo da smo “na rubu”.

Me utim, u današnje vrijeme, kad se sve više ispostavlja da smo premalo tržište za velike izdava ke apetite, sve više izlazi na površinu da nemamo ni visoko izbalansirane, relativno objektivne, stru ne medije i novinare. Uglavnom je na cijeni novinarstvo - niskih strasti. Ja bih to nazvao “turbo- olk novinarstvom”. Bez obzira na neke takve trendove, smatram da isti ne mogu donijeti profit, posebice ne na lokalnom nivou, u bilo kojem smislu.

Stoga e nama i dalje u epicentru biti - problem, stvar-

21. rujna 2010.

Obrtnici najavili izlazak na

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

Ukoliko se u narednom razdoblju situacija u obrtništvu ne poboljša i ne zaustavi negativni trend, obrtnici Podru ne obrtni ke komore Me imurja ne isklju uju ni odre ene postupke javnih protesta i iskazivanja pravnog neposluha, stoji izme u ostalog

ni problem o kojem pišemo.

Prvenstveno zbog toga jer smatramo da javnost s njim mora biti upoznata. I ne emo dopustiti da od toga postane važnije, kako se vrlo esto doga a u hrvatskim medijima, da se postavlja pitanje kako je novinar došao do izvora te in ormacije.

U mnogim slu ajevima bolje je sprije iti nego lije iti.

I dok je na nacionalnom nivou najja im novinama izazovno ili pak kako ve kome odgovara “otkrivati a ere”, mi smatramo da bi, posebice za našu lokalnu zajednicu, bilo puno korisnije da ih na vrijeme sprije imo i da ih ima što manje. Kad pak se detektira problem, da se svi skupa ponašamo što demokrati nije i transparentnije.

Stoga emo i dalje upozoravati na nelogi nosti u donošenje važnih odluka u lokalnoj zajednici, upozoravati i pisati o problemima koji se doga aju u našem okruženju, maksimalno pro esionalno iznijeti na vidjelo, isklju ivo zbog interesa javnosti, a nikako bilo koje politi ke ili interesne skupine.

u zaklju cima održane skupštine Obrtni ke komore Me imurske županije.

- Kad poljoprivrednicima nešto ‘zašteka’, oni zaprijete izlaskom na ceste i granice i odmah Vlada prona e novac. Pa, ako se samo izlaskom na ceste stanje može popraviti, onda idemo na ceste, ustvrdili su me imurski obrtnici, koji tvrde kako su u vrlo nezavidnoj situaciji, te isti u da se dnevno zatvara po nekoliko obrta, odnosno obrtni kih radionica.

Obrtnici u Me imurju pritisnuti su nizom stvari koje hrvatska Vlada ne želi, ne može ili ne zna riješiti. U tom su kolu s Vladom i banke koje daju lihvarske kamate, te jedinice lokalne uprave koje razrezuju najve a davanja prema obrtnicima.

- Trpimo financijski teror sa svih strana, tradicijski se obrti ne štite, obrti propadaju, a s njima i radna mjesta, i na kraju krajeva uop e ne znamo što obrtnike eka u EU, gotovo je zavapio Faltak, naglasivši kako su u najgoroj situaciji gra evinari, mali trgovci i autoprijevoznici.

Neki odlaze u mirovine sa stotinama tisu a otpremnina

Ivan Rešetar: - Sada je ve stvarno ‘pet do dvanaest’!

Lokot u bravu sve više je stvarnost me imurskih obrtnika zbog ega razmišljaju o velikom prosvjedu

Obrti se zatvaraju svaki dan Krajem 2009. godine u Me imurskoj županiji bila su aktivna 1.684 obrta, a krajem ovogodišnjeg kolovoza 1.621 obrt ili 63 manje. U 2004. godini u Me imurskoj županiji je bilo 2.013 obrtnika, a na kraju proš-

- Pitamo se što i kako dalje.

Sve se ovo znalo i prije tri godine, ali nismo u inili ništa. Ve smo onda bili ‘zreli i spremni’ za prosvjede. Sada je stvarno ‘pet do dvanaest’ i moramo jasno i glasno pokazati Vladi da ovako više ne ide. Državne

le godine bilo ih je 1.722. Najviše obrta zatvoreno je u akovcu i Nedeliš u, a samo Belica, Domašinec, Donji Vidovec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu, Šenkovec i Gori an ne bilježe pad obrtnika. (sm)

firme u mirovinu šalju svoje ljude sa stotinama tisu a kuna otpremnine, a obrtnici strepe i otpuštaju radnike, što ina e ne bi inili, odnosno to bi ostavili za sam kraj. Strašna je obrtni ka svakodnevnica, ozna io je Ivan Rešetar, rekavši i kako banke

Me imurci smatraju da naši politi ari ne lobiraju dovoljno za Me imurje Ovaj tjedan u anketi “pod vurom” upitali smo naše Me imurce lobiraju li, prema njihovom mišljenju, me imurski politi ari zajed-

ni kim akcijama dovoljno za naše Me imurje te jesi li jedinstveni u namjeri da nabave potrebna sredstva za razvoj našeg kraja. Tako er

nas je zanimalo smatraju li da naš kraj zaostaje za ostalim dijelovima Hrvatske ili ipak ne. Svi anketirani složili su se da naši politi ari nisu

jedinstveni te da svatko vu e na svoju stranu. Kada bi naši politi ari stavili glave skupa, sigurno bi se uspjelo napraviti više, kažu anke-

tirani. Ve ina tako er smatra da Me imurje ne zaostaje za drugim dijelovima Lijepe naše, me utim, osobiti napredak ne vide. (hz)

Anketa “Pod vurom”

ur ica Miji , Palovec - Mišljenja sam da me imurski politi ari ne lobiraju dovoljno za naš kraj.

Morali bi se više držati zajedno i na taj na in raditi za Me imurje.

Ne smatram da naš kraj zaostaje za drugim dijelovima Hrvatske, me utim, neki veliki napredak baš se i ne vidi. Sigurno bi moglo biti bolje, osobito kada bi se naši politi ari za Me imurje više borili zajedno.

Ivan Horvat, Domašinec - Mislim da naši me imurski politi ari zajedno ne lobiraju dovoljno za Me imurje. Ne bih rekao da naše Me imurje zaostaje za ostalim dijelovima Hrvatske, a za to su zaslužni sami žitelji koji su marljivi, vrijedni i pošteni. No, da se osobiti napredak ne vidi, tako er je istina.

Ana Vrbanec, akovec - Mišljenja sam da naši me imurski politi ari nisu dovoljno jedinstveni.

Svaki ‘vu e’ na svoju stranu i ve ina gleda samo na svoju budu u promidžbu kako bi na idu im izborima baš oni dobili glasove bira a. Kada smo ‘unutar’ Me imurja, svaka stranka može se boriti za sebe i ja ati svoje pozicije, no kada smo ‘izvan’ Me imurja, moramo staviti glave skupa i svi raditi za Me imurje.

Vladimir Varga, Ivanovec - Me imurski politi ari ne lobiraju dovoljno za naše Me imurje. Sigurno bi trebali puno više raditi na tom podru ju i držati se zajedno kada je rije o našem kraju. Ne bih rekao da Me imurje zaostaje za drugim dijelovima Hrvatske, ali niti se vidi kakav ve i napredak.

Kada bi se naši me imurski politi ari više držali skupa, sigurno bi uspjeli nešto više napraviti po pitanju napretka Me imurja.

Andrej Mutvar, Peklenica - Mislim da me imurski politi ari zajedno ne lobiraju dovoljno za Me imurje. Više bi se trebali držati zajedno kada je u pitanju naša županija. Ako gledamo susjednu nam Varaždinsku županiju, naša definitivno zaostaje po pitanju napretka. Kada bi naši politi ari stavili glave skupa, vjerojatno bi se više toga uspjelo napraviti.

Željko Kova i , Mursko Središ e - Me imurski politi ari definitivno ne lobiraju dovoljno za Me imurje. To je op e poznata stvar. Možda se ini da Me imurje ponekad zaostaje za drugim dijelovima Hrvatske, što se može promijeniti ukoliko bi se naši politi ari više držali zajedno.

Kada bi stavili glave skupa i bili jedinstveni, vjerojatno bi više toga uspjeli napraviti. ( oto: Vrzan)

21. rujna 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

RAZUM POBIJEDIO zakonsku nelogi nost

ANJE

Upravno vije e Doma zdravlja nije izabralo Marija Mohari a za ravnatelja

a ulice

Ministar Milinovi obišao je i akove ko rodilište

MINISTAR MILINOVI posjetio Me imursku županiju i potvrdio

Županijska bolnica akovec zadržat e svoj sadašnji status

obrtnicima preskupo napla uju svoje usluge.

Franjo Cimerman nije skrivao ljutnju i razo aranje odnosa jedinica lokalne uprave spram obrtnicima. - Op ine i gradovi razrezuju najve a davanja za komunalnu naknadu i odvodnju voda. Za samo par godina ovakvi su nameti porasli izme u 300 i 400 posto, dok su obrtni ke usluge desetak godina nepromjenjive ili niže iz godine u godinu. Op ine i gradovi, kada ne znaju što bi i kako bi same sa sobom, obrtnicima podignu davanja 20 ili 30 posto, a pitam se može li koji obrtnik podi i cijenu svojih usluga. Obrtnici jedva proživljavaju, a kamoli da mogu investirati u razvoj, naglasio je Franjo Cimerman, rekavši kako su dobri auti koje voze obrtnici kupljeni zbog potreba uz skupi kredit. Isto tako je rekao kako jedinice lokalne uprave lažu kada govore da pomažu, a zapravo guše obrtnike.

Dragica Horvat iz Udruženja ugostitelja rekla je da svi imaju ve a prava od obrtnika, i kod zatvaranja obrta, kod radnog odnosa, na Zavodu za zapošljavanje, a HOK obrtnike ne podržava u odnosima prema državi i drugim institucijama.

Mirjana anadi ukazala je na svakodnevno zatvaranje obrta, te rada tih istih ljudi “na crno”, što im se isplati. Svi su obrtnici na skupštini složni da se više nema što ekati i da se o ito samo izlaskom na cestu može Vladu upozoriti na neodrživo stanje u me imurskom ali i hrvatskom obrtništvu.

(Stjepan Mesari )

- Županijska bolnica akovec zadržat e svoj sadašnji status, kazao je za radnog posjeta Me imurju u srijedu mr.

Darko Milinovi , potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar zdravstva i socijalne skrbi.

On se u srijedu sastao u ravnateljstvu akove ke bolnice s ravnateljima zdravstvenih ustanova na podru ju Me imurja, a sastanku su bili nazo ni i me imurski župan Ivica Perho , ravnatelj HZZO-a Tihomir Strizirep, dr. med., ravnateljica Uprave za socijalnu skrb Tatjana Katki Stani , predsjednik Skupštine Me imurske županije Petar Nova ki, saborske zastupnice Sun ana Glavak i Nadica Jelaš te zamjenici župana Matija Posavec i An elko Horvat. Župan je ministra upoznao s potrebama koje ima me imursko zdravstvo, a za koje tražimo financijsku podršku iz Zagreba. To se u prvom redu odnosi na obnavljanje dotrajale medicinske radiološke opreme, konkretnije CT ure aja, adaptacija preostalih prostora bolnice - Jedinice intenzivnog lije enja,

Psihijatrijskog odjela i Odjela za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Zatražena je i financijska podrška za adaptaciju Dvorca Fešteti u krugu bolnice, u koji bi se smjestile ambulante Doma zdravlja.

Ravnatelj Županijske bolnice akovec ministra je upoznao s aktualnim stanjem u ovoj zdravstvenoj ustanovi, istaknuvši da se kod nas zbrinjava ak 81 posto pacijenata.

akove ka bolnica kao ogledni primjer drugima u Hrvatskoj Na pitanje kakve utiske nosi nakon vi enog u našoj bolnici, ministar Milinovi kazao je da je ono što je vidio ogledalo re orme zdravstvenog sustava. Najavio je još jedan sastanak s elnim ljudima zbog nabave nužne opreme koja bi još trebala zdravstvenom sustavu.

Kazao je da je na sastanku bilo razgovora o kategorizaciji bolnica i o limitima.

- O kategorizaciji se govori ve dvadeset godina, ali ova e Vlada donijeti novi pra-

vilnik i uvesti prve kategorizacije do kraja godine. Ova bolnica ne e biti ugrožena tom kategorizacijom, kazao je Milinovi , ve e dobiti šansu i prostor za novi napredak.

A s obzirom na sve ovo što sam vidio, o ekujem daljnji napredak zdravstvenog sustava u ovoj županija. Potvrdio je da se razgovaralo i o limitima. - U posljednjih petnaestak dana upla eno je iz dopunskog osiguranja sve ono što je kasnilo. Za sada limit odgovara ostvarenim troškovima bolnice i ne stvaraju se nove obveze, a uz re ormu e biti još i bolje, kazao je ministar.

Ministar je istaknuo da zdravstvena re orma koja je u tijeku pokazuje rezultate te da on nje ni sljede e godine, bez obzira što je izborna, ne e odustati. Dodao je i da mu je drago što zdravstvo u našoj županiji kvalitetno unkcionira. Ministar je obišao i prostore Centra za socijalnu skrb akovec, gdje su ga upoznali sa svojim radom, s posebnim naglaskom na rad s romskom nacionalnom manjinom. (BMO)

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije proslavio petnaest godina djelovanja

Hvaljen kao vrlo kvalitetan, s vrsnim kolektivom Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije osnovan je u rujnu 1995. godine te je tako je u srijedu 15. rujna u zgradi “Scheier” proslavio 15. obljetnicu djelovanja, gdje su me u uzvanicima bili i ministar zdravstva Darko Milinovi te Željko Baklai , ravnatelj

Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

- Nakon desetlje e i pol rada Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije ima 53 djelatnika i 6 djelatnosti, kazala je ravnateljica Marian Payerl - Pal. Naglasila je da Zavod djeluje u novim prostorima te da 15. obljet-

nicu proslavlja ekipiran i s brojnim rezultatima iza sebe. Zahvalila je svim djelatnicima, ali i institucijama s kojima zajedno djeluje svih ovih godina.

Pohvale me imurskom Zavodu za javno zdravstvo iskazali su i ministar Milinovi i Željko Baklai , ravnatelj

Sudionici proslave

Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji je kazao da je naš Zavod ponajbolji u Hrvatskoj, s vrsnim kolektivom. U prilog tome govore i najbolji rezultati postignuti u prevenciji raka dojke, zbog ega je odaziv žena u našoj županiji preko 80 posto, odnosno najbolji u Hrvatskoj. (BMO)

Veterinar Mario Mohari bio je jedini kandidat za ravnatelja Doma zdravlja za ljude i, prema uvjetima natje aja, ali i ormalno - pravno zakonskim okvirima, udovoljavao je uvjetima natje aja. Štoviše, da se na natje aj javio diplomirani inženjer gra evinarstva, i on bi tako er udovoljavao zakonskim uvjetima?!

No, drugo je pitanje tko tu od nas pravi ovce.

Upravno vije e ipak je ve inom glasova odbilo imenovati Marija Mohari a za ravnatelja, koji u daljnjem postupku ima pravo žalbe, a Upravno vije e raspisati novi natje aj. Dio odgovornosti za to da Upravno vije e zapravo i nije imalo izbor, budu i da se na natje aj javio samo jedan kandidat, snosi i osniva , priznao je me imurski župan Ivica Perho .

Može se ulaziti pod kožu i pitati zašto drugih kandidata nije bilo. Leži li razlog u tome što je natje aj bio objavljen samo u Narodnim novinama? Rok za prijavu bio je samo osam dana, a natje aj je objavljen u kolovozu, usred godišnjih odmora.

Ostaje problem izbora kandidata i na novom natje aju. Lije nici obiteljske medicine imaju koncesije pa je pitanje ho e li se kandidirati na natje aj za ravnatelja i ostaviti svoje uhodane ambulante. U situaciji da za ravnatelja bude imenovan netko tko nije iz zdravstvene struke, tada zamjenik obavezno mora biti iz lije ni ke struke. Svakako da to rješenje ne e biti je tinije od dosadašnjeg. Umjesto troškova za ravnatelja, imat emo i troškove za zamjenika.

Možda bi adekvatni koeficijent za ravnatelja Doma zdravlja bio poticajan za nekoga iz lije ni ke struke da preuzme ravnateljsku dužnost na odre eno mandatno razdoblje.

Župan Perho : Politi ka me kadroviranja ne zanimaju, upitan i Šari ?

Igrati se sa zdravljem ljudi zbog kadroviranja i politiziranja opasno je. Ve sutra se možemo suo iti s kakvom složenom zdravstvenom situacijom gdje e se odgovorna stru na osoba pokazati klju nom. Nema tog zakonodavca koji bi mogao predvidjeti sve životne situacije i probleme i zato je struku najbolje, zbog naše vlastite sigurnosti, prepustiti stru njacima. Sve drugo, novac, položaj karijere i osobne sujete, treba staviti u drugi plan.

Me imurski župan kao prava osoba Županije koja je osniva Doma zdravlja kazao je da njega strana ka kadroviranja ne zanimaju. Sebe vidi kao selektora reprezentacije u kojoj mogu igrati, sportskih rje nikom re eno, i igra i iz Hajduka i Dinama i Rijeke. Njegov princip je da na klju na mjesta trebaju do i ljudi izbrani putem javnog natje aja.

- Ne zanimaju me politi ka kadroviranja, želim postaviti nove standarde u kadroviranju iznad onih koji su vladali do sada. Neki e time biti pogo eni, ali to su na ela kojih se držim, rekao je župan Perho . Upozorio je da e se sli na situacija pojaviti i oko ravnatelja ŽUC-a, za kojim je raspisan natje aj. Naime, u prtljazi koju dosadašnji ravnatelj Zoran Šari nosi sa sobom još su nerazriješene okolnosti oko nepravilnosti u radu op ine Sveti Juraj na Bregu, kojoj je bio na elnik prije dolaska na dužnost ravnatelja, kao i kaznene prijave koje su podnijete po tom pitanju. (BMO)

4

Aktualno

21. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju

DOBRA VIJEST

Na pomolu tre i studij na Me imurskom veleu ilištu Ministarstvo znanos dalo je pozi vno mišljenje za tre i samostalni studijski program na Me imurskom veleu ilištu.

Tre i studijski program ima tri modula: održivi razvoj, termotehni ko inženjerstvo i inženjerstvo zaš te okoliša. S obzirom na vrste studija, i vježbališta su predvi ena u ins tucijama i rmama koje se bave navedenom problema kom. Tako se sada prikupljaju njihove suglasnos za vježbališta. Me u par-

tnerima za vježbališta jesu Bioins tut, akom, Zavod za javno zdravstvo, Tehnix, urkin, Me imurje graditeljstvo i brojni drugi, ukupno petnaest, iz podru ja iz kojih e studen mora odradi vježbe. Ovakav pristup bio bi još jedna poveznica izme u gospodarstva i visokog obrazovanja, izvijes la nas je dr. sc. Nevenka Breslauer, dekanica Me imurskog veleu ilišta.

Osnivanje Me imurskog veleu ilišta pod okriljem Ministarstva znanos donijelo mu je toliko potrebnu neovisnost od dnevne politike kakva zna imati negativne konotacije u malim sredinama, pogotovo tamo gdje je osniva lokalna sredina. Unato našem poznatom nepovjerenju u vlas te snage, Me imursko veleu ilište brzo je i snažno stasalo na vlas te noge. (BMO)

UTVR IVANJE datuma zna ajnih za Me imursku županiju

Konstruktivne prijedloge mogu dati i gra ani U Scheierovoj zgradi u akovcu pretprošli utorak po drugi put sastali su se lanovi radne skupine koja bi trebala utvrditi koje nadnevke iz me imurske povijesti treba na primjereni na in proslaviti ili obilježiti. Skupina je formirana na inicijativu me imurskog župana Ivice Perho a, a u nizu sastanaka koji e se održati narednih nekoliko mjeseci nastojat e se oko ove teme posti i konsenzus.

Na ovom sastanku ravnatelj Muzeja Me imurja akovec mr. Vladimir Kalšan nabrojio je važne datume iz me imurske povijesti, rangiraju i ih prema nacionalnom, županijskom ili lokalnom zna aju, što je uzeto kao polazište za daljnju raspravu. Tako er je inicirao da se radna skupina odredi i prema osobama koje su ostavile mjerljivi trag u našoj prošlosti, te da se utvrdi na koji e se na in valorizirati njihov zna aj, primjerice, podizanjem spomenika ili organiziranjem sve ane akademije.

Prijedlozi u roku dva tjedna Nakon rasprave zaklju eno je da Izvršni odbor, kojem predsjedava župan, a koji je uže tijelo radne skupine, u roku od dva tjedna u pisanom obliku zaprimi sve prijedloge, objedini ih, te ih prezentira na sljede oj sjednici koja bi se trebala održati krajem ovog mjeseca. Nakon utvr ivanja važnih datuma odredit e se i na in te razina njihova obilježavanja, kako bi se izbjegli protokolarni nesporazumi. Župan je predložio i da se radna skupina na jednoj od sljede ih sjednica pozabavi i najvišom županijskom nagradom “Zrinski”, kako bi joj se vratio prvobitno zamišljeni zna aj. Tako er, predložio je da se uvede i institucija po asnog gra anina županije.

Ina e, sve sjednice radne skupine otvorene su za javnost te u njima, svojim konstruktivnim prijedlozima, mogu sudjelovati svi gra ani.

OBILJEŽENA obljetnica oslobo enja Me imurja od tzv. JNA

Trebalo je hrabrosti i sloge 1991.!

U petak je u akovcu obilježena devetnaesta obljetnica oslobo enja Me imurja 1991. godine, kada je “pala” vojarna tada “kasarna” ve posve jasno samo “tzv” JNA u akovcu.

Tim povodom, najprije su župan Ivica Perho te njegovi zamjenici Matija Posavec i An elko Horvat kod spomenika u Perivoju Zrinskih položili zajedni ki vijenac u ime Me imurske županije, Grada akovca,

PU me imurske, Odsjeka za obranu akovec, UDV-a Domovinskog rata i Udruge poginulih i nestalih hrvatskih branitelja. Sli no je u injeno i kod Spomen - zida (obilježja) sa slikama poginulih Me imuraca u Domovinskom ratu, na zgradi Knjižnice i itaonice ”Nikola Zrinski”.

U zgradi ”Scheier” održana je sve ana akademija na kojoj su evocirane uspomene na doga anja u rujnu

1991. godine. O zna aju oslobo enja za Me imurje i Hrvatsku govorio je me imurski župan Ivica Perho , a o politi kim okolnostima tog vremena nazo nima je govorio Anton Jurinec, 1991. godine predsjednik Kriznog stožera u akovcu.

Vojne aspekte doga anja u rujnu 1991. godine iznio je Zlatko Holcinger, sudionik u zauzimanju vojarne i karaula u Me imurju, te

sudionik Domovinskog rata. Re eno je kako je te jeseni bilo o ito da se ne e mo i izbje i rat, koji su Hrvatskoj, tada još mladoj i novoj, nametnule srpske paravojne sile i JNA koja se otvoreno svrstala uz one koji su željeli stvoriti “veliku Srbiju” na svetom hrvatskom tlu.

Oduprijeti se u ono vrijeme vrlo snažnom i do zuba naoružanom okupatoru bio je hrabar in, koji je ostvaren zajedniš-

tvom hrvatskog naroda.

Na te dane i doga anja u Me imurju možemo biti vrlo ponosni, istaknuli su govornici. U kulturno - umjetni kom programu nastupio je Pjeva ki zbor ”Josip Štolcer Slavenski” iz akovca. Nave er je u župnoj crkvi Svetog Nikole biskupa služena sveta misa za poginule i nestale hrvatske branitelje.

(S. Mesari , foto: Z. Vrzan)

U ETVRTAK SE AKOVEC oprostio od najperspektivnijega hrvatskog tenisa a

Emotivno teški, ali uzvišeni posljednji ispra aj Marina Šuice U etvrtak poslijepodne akove ko groblje bilo je ispunjeno svima onima koji su na vje ni po inak ispratili petnaestogodišnjega akove kog tenisa a Marina Šuicu, ponajboljeg juniora svijeta u konkurenciji do 16 godina, ali i mladog ovjeka, velikog prijatelja, voljenog sina.

Posljednjem ispra aju prisustvovalo je i mnogo tenisa a iz Me imurja i cijele Hrvatske.

Od Marina se ispred Teniskog kluba “Franjo Pun ec” rije ima zahvale i priznanja oprostio tajnik kluba Bojan Ruži . Svi tenisa i i teniski djelatnici pamte ga po vedrom i

veselom pogledu i njegov dragi lik ostat e zauvijek u njima, kazao je izme u ostalog “alfa i omega” akove kog tenisa.

Na samom mjest u pokopa Marinu se obratio otac Nikola te svojim dirljivim rije ima hvale, ponosa i traženja oprosta za poneke grube rije i u svima

prisutnima izazvao velike emocije. Pro itao mu je pismo koje je ovih dana pristiglo od jednog Marinovog suparnika kojeg je Marin pobijedio, ali unato tome ostavio dojam skromne i plemenite osobe. Na kraju svog govora, sa suzama u o ima, otac je svom sinu izrazio veliko žaljenje

što ovaj put na turnir nije išao s njim.

Posebno emocionalno, ali i uzvišeno bilo je pak kad su zapjevale mlade sopranistice koje su na groblju kojim je vladala neka posebna tišina, te suze koje su potekle gotovo svakome, ispratile Marina na vje ni po inak.

To no u podne u etvrtak su se tako er u klupskim prostorijama TK-a “Franjo Pun ec” od njega na komemorativnom skupu oprostili brojni tenisa i i sportaši kako iz akovca i Me imurja, tako i iz cijele Hrvatske. (bz, foto: vžr)

CITATI TJEDNA

Istražio i odabrao Zlatko Boži

“Umjesto da saniramo krov, mi smo kupili lavor.“

“Ja sam za to da profunkcioniraju stru njaci. A njih kod nas ima.“

Ivica Mudrini , tportal, 9.9.2010.

Spomenka Avberšek, Hrvatska danas, HTV 1, 13.9.2010.

“Tko je imao posla s majstorima, ni pakao mu ne e teško pasti.“ - šaljivi uvod u temu o žbukanju u emisiji “4 zida“, HTV 2, 11.9.2010.

“Plivanjem se angažira 25% miši ne mase, dok se tr anjem angažira i 90% miši ne mase.“ prof.dr.sc. Mirna Andrijaševi , “Me u nama“, HTV 1, 15.9.2010.

“Treba pro itati 10 novina dnevno i pogledati 4 televizije da bi se donekle razabralo o emu se radi.“ Tanja Torbarina, “Globus“, br. 1031

21. rujna 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

NA PO ETKU nove školske godine župan Perho upozorio

Broj u enika u me imurskim srednjim školama svake godine sve manji Župan Ivica Perho sa suradnicima prošli je ponedjeljak održao konferenciju za novinare u Graditeljskoj školi akovec.

Ta ustanova, naime, ove školske godine bilježi najve i pad broja novoupisanih u enika, premda je, kako je naglasio župan, trend smanjenja proteklih nekoliko godina prisutan u gotovo svim srednjim školama na podru ju Me imurja.

- Ova škola ima najbrži tempo smanjenja broja u enika u odnosu na druge. Me utim, kada se pogledaju podaci od 2006. pa do ove godine, broj u enika u gotovom svim školama kontinuirano opada. Godine 2006. imali smo ukupno 4.427 u enika, 2007. – 4.355, 2008. – 4.370, 2009. – 4.359, a ove 4.245, emu treba pribrojiti i 110 u enika koji su se upisali u novoosnovanu Srednju školu akovec.

Dakle, ukupno 4.355. Kada se sve zbroji, ispada da se upisalo samo 4 u enika manje nego prošle godine, me utim, od škole do škole to sasvim druga ije izgleda. U

Gimnaziji je 26 u enika manje, u Graditeljskoj 73, u TIOŠ-u 51, u Ekonomskoj i trgova koj školi 16. Iznimka su tek Gospodarska škola koju je upisao 31 u enik više nego školske godine 2009./2010. te Srednja škola Prelog s 21 u enikom više nego lani. Primjerice, s 2006. na 2007. godinu broj polaznika akove ke Gimnazije s 869 porastao je na 886, no zatim je uslijedio kontinuirani pad - ove školske godine tu školu polaze ukupno 822 u enika. U Graditeljsku školu 2006. godine išlo je 884 u enika, da bi sada došli na brojku od 744, zna i 140 manje. Tehni ka škola imala je 1.098, a sada broji tek 865 u enika. Doduše, neka usmjerenja od TIOŠ-a je preuzela Gospodarska škola, što ujedno djelomi no objašnjava porast broja njihovih u enika. Godine 2006.

Ekonomska i trgova ka škola brojila je 783 u enika, sada ih ima 749.

Jedino Srednja škola Prelog i Gospodarska škola akovec unatrag etiri godine bilježe stalni rast broja u enika. Gospodarsku školu

2006. polazilo je 405 u enika, a sada ih je 582. S 388 na 483 porastao je broj u enika preloške Srednje škole. Sada nam slijede analize zašto opada broj u enika. Radi li se o smanjenju ukupnog broja školarca koji završavaju osnovnu školu, odnosno smanjenom natalitetu ili pak postoje i drugi razlozi, kazao je Perho .

Treba nam kvalitetnija mreža srednjih škola Trend smanjenja za sad nije prouzro io viškove u prosvjetarskom kadru, bilo je tek smanjenja razrednih odjeljenja. Me utim, sve podatke, istaknuo je župan, trebat e uzeti kao osnovu za izradu kvalitetne mreže srednjih škola koja bi trebala biti gotova do ožujka idu e godine. Izrazio je i zadovoljstvo uspjesima koje postižu me imurski u enici, ne samo za srednjoškolskog obrazovanja ve i na fakultetima. - Dobri rezultati srednjih škola iskazani su upravo kroz visok postotak prijema na fakultete. Naši studenti su viso-

Prioriteti u ulaganjima: U eni ki dom i Gimnazija Župan Perho najavio je i nastavak ulaganja u objekte srednjih škola, pri emu e, kako je naglasio, prioriteti u predstoje em razdoblju bi obnova U eni kog doma Graditeljske škole, kao i osiguranje adekvatnih prostornih uvjeta za akove ku Gimnaziju. - Do sada se nekako uvijek išlo na manje inves cije i projekte kojima e se zaokruži ulaganja u neku školu.

No, inves rat emo i u druge škole.

U Tehni koj školi u spojni hodnik, u drugim segmentima ta škola je dobro opremljena, sli no kao i Ekonomska i trgova ka škola. Zgrada Gospodarske škole novijeg je datuma pa tako er iziskuje tek manja ulaganja, kaže Perho . ko pozicionirani i mislim da je to zna ajno i zbog sadašnjih u enika kako bi lakše mogli odabrati smjer kojim e nastaviti svoje obrazova-

DO LOŽNE SEZONE otkloniti sve nedostatke u odzra ivanju pri grijanju na plin

Ve ina stanara akove kih zgrada shvatila da sa sigurnoš u ne treba igrati ruski rulet Komunalno redarstvo Grada akovca organiziralo je u utorak 14. rujna sastanak svih sudionika, vezano uz probleme oko sanacije dimovodnih kanala, zbog kojih je prošle ložne sezone bilo dosta problema, pa ak i isklju ivanja pojedinih zgrada iz sustava grijanja. Visoke koncentracije uglji nog monoksida u zgradama s neispravnim dimovodnim kanalima izazvali su jednu smrt, ali i ugrozili pojedine živote koji su, sre om, pravodobno spašeni.

Na sastanku su bili predstavnici stanara, dimnja ari, upravitelji zgrada, Me imurje plina, Grada akovca i gost predava Ivan Strelar, dipl. ing. strojarstva iz Zagreba.

Unato problemima s dimovodnim sustavima, Ivan Strelar je za akovec imao rije i pohvale, tim više što se ovdje pri uo enim problemima traže rješenja. No, i on je ponovio naj eš e situacije koje uzrokuju pojavu uglji nog dioksida u stambenim prostorima ija visoka koncentracija mo-

že izazvati gušenje i smrt, što se u prošloj ložnoj sezoni u akovcu i dogodilo. Ali strah kratko traje.

Nakon smrtnog slu aja bilo je puno poziva i zahtjeva za sanacijom uo enih problem u drugim zgradama i stanovima, no nakon mjesec dana strah je nestao i bio zaboravljen.

Tehnologije grijanja mijenjaju se, a nedovoljna educiranost može dovesti do kobnih posljedica, tako da i vlasnici sami sebe zbog nedovoljnog znanja truju.

Malo je onih koji znaju da su za razli ite kategorije stanara smrtno opasne razli ite koncentracije uglji nog monoksida. Za starije ljude, kroni no bolesne, djecu i puša e mogu biti kobnije niže koncentracije nego što su to za zdrave i mla e osobe. Najve i su problem stari zidani dimnjaci koji su prelaskom na etažno grijanje prenamijenjeni u zra nike. Dimnjake treba redovito održavati, s vremenom sanirati i redovito istiti, a ne dimnja arima zabranjivati ulaz. Stanari moraju biti

svjesni da takvo postupanje štiti njihovu sigurnost, u protivnom e se sve nadležne službe udružiti da ne dozvole loženja u zgrada gdje je izmjerena visoka koncentracija uglji nog monoksida zbog neispravnog odzra ivanja.

Drugi su problem neadekvatni plinski bojleri prevelike snage za veli inu stana, posebno u kombinaciji s plasti nom stolarijom i jakom kuhinjskom napom. Mnogi stanari ušli su u renoviranje stolarije ne konzultiraju i se sa stru njacima o utjecaju na prostor koji e izazvati zamjena takve stolarije

Ru ice male dižu k’o od šale Politi are se na ovim prostorima oduvijek doživljava kao ne ije ljude. Što je tijekom naše povijesti i bilo istina, ta radili su ili za Austro - Ugarsku ili za Jugoslaviju, jer Hrvatska je tu bila slabi poslodavac. S vremenom za narod su postali ljudi bez duše.

Mogli bi oni to promijeniti, re i i zauzeti osobni stav o nekom zakonu ili problemu, no sigurnije je skrivati se iza strana ke krinoline. Da, bilo je u našoj povijesti i izuzetaka, asnih ljudi koji su se zauzeli za ovaj narod i za sebe, ali

ili bi ostali bez glave u Wiener Neustadtu ili pak poginuli od kuršuma u Jugoslavenskoj skupštini, ili bi nestali u tunelu usred mraka.

Osamostaljenjem Hrvatske nije se mnogo toga promijenilo.

Osim za vrijeme prvoga hrvatskog predsjednika, kad su se barem njega bojali, politi ari su nastavili službovati za ne iji ra un, no ovaj put samo za svoj. Napokon je zahvaljuju i aferi “Spice” i INA-i i to po elo isplivavati na površinu, poput dugo nakupljane kanalizacije. Polan ec nije

ni svjestan kakvu mu je važnu, takore i povijesnu, ulogu “naša borba dala”.

INA je prodana u vrijeme kad sudbinu ovje anstva kroji naftaški lobi. To je kratkovidno i neodgovorno. A svi koji su u tome sudjelovali ponašaju se kao da osobno nemaju veze s time.

Kao da su to radili u dobroj namjeri, za više interese. Kako i ne bi kad se i oni sami doživljavaju tek kao vojnici svoje partije, nisu ni mogli sebi zamjeriti poslušno dizanje ru ica za odluke o kojima

- U U eni ki dom u 33 godine, otkad je izgra en, nije ulagano gotovo ništa, osim što smo, da bi izbjegli daljnju devastaciju, o vlas tom trošku izveli najnužnije sanacijske radove. Možete zamisli koliko se štete napravi kad jedna generacija protutnji kroz dom. Nedavno smo u stacionarnom dijelu zamijenili prozore i obnovili sanitarni vor, a inves ralo se i u samu školu. Sredstvima iz europskog IPA programa nabavljena su nova ra unala za informa ku u ionicu, a tamo je zamijenjena i dotrajala staklena stijena. I dalje emo nastoja poboljša kvalitetu prostornih i drugih uvjeta za naše u enike, napomenuo je ravnatelj Graditeljske škole Pazman. (vk)

nje. Moram pohvaliti i nastavnike, bez kvalitetnih kadrova u obrazovanju rezultati se teško mogu posti i.

Na konferenciji je govorio i ravnatelj Graditeljske škole Zoran Pazman. Vra aju i se na temu smanjenja broja u enika, ocijenio je kako je glavni razlog toj pojavi u njegovoj školi recesija, koja je, kao što je poznato, posebno teško pogodila graditeljstvo. - Graditeljske investicije naglo staju i tu gospodarski subjekti više nemaju interes, a na to reagiraju i djeca, odnosno njihovi roditelji. No, gotovo sva naša zanimanja i dalje su de icitarna. Kada sadašnji u enici završe školovanje za tri ili etiri, odnosno osam ili devet godina, ako upišu fakultet, situacija na tržištu zasigurno e se poboljšati. Graditeljska zanimanja bit e potrebna i graditeljstvo e ponovno postati jednom od dominantnih djelatnosti. Ne bojimo se da e škola do i u nekakvu ve u opasnost. Naprosto dobit emo jednu dimenziju koja e biti primjerena novoj mreži srednjih škola, da se ne doga a da pojedine škole imaju premalo u enika, a druge budu prekapacitirane. (Velimir Kelkedi)

NOVOST - IZNENA ENJE

Budu nost je u grijanju na drvene pelete Evo jedne zanimljivos koja nam je zapela za uho, a promovirao ju je gost predava Ivan Strelar, dipl. ing. strojarstva. Kazao je da e plin ve ulaskom u EU za potroša e znatno poskupje . Radi smanjenja potrošnje, stanarima zgrada preporu uje kondenzacijski bojler u kombinaciji sa sun a-

i mjerama sigurnosti koje treba poduzeti nakon takve ugradnje.

Zgrade koje su nekada bile projektirane na zajedni ke kotlovnice zbog visokih troškova grijanja natjerale su stanare na etažno grijanje, kako bi svaki stanar sam kontrolirao svoje troškove grijanja. Troškove su smanjili na tre inu, ali su se pojavili novi problemi, pitanje odzra ivanja u zgradama grijanima na etažna plinska trošila. U nekim zgradama pojedini vlasnici stanova blokiraju sanaciju dotrajalih dimnjaka zbog dodatnih troškova koje ne

žele snositi. U drugim zgradama previše je stanova priklju eno na jedan dimovodni sustav, što iziskuje iznalaženje rješenja za troškove odzra ivanja prekobrojnog korisnika na novi sustav odzra ivanja.

Ono što pak ljuti stanare je to da su prije nekoliko godina platili zna ajne troškove etažiranja grijanja i prelaska na plinsko grijanje, a proljetos su bili izloženi zatvaranju plina u pojedinim zgradama. Zanima ih tko je taj tko im sada može jam iti da e nova rješenja koja im se nude biti sigurna i dugoro na.

Na to pitanje nema kona nog odgovora. Trebaju vjerovati licenciranim stru njacima, ali i pomiriti se s tim da ni jedna tehnologija ne izdrži više od dva desetlje a, pa ni toliko. Tako je

se nisu osje ali ni toliko pozvanima da uop e promisle o njima. Stranka razmišlja, stranka zna, stranka ih štiti, mislili su.

Da, osim u vrijeme kad narod nepodnošljivo zahtijeva krivce. Tada ipak treba dati neku zadovoljštinu.

Polan ec, koji je vjerno u svojoj stranci pripremao poligone za dizanje ru ica, sada se osje a kao mali Josip kojega su bra a prodala u Egipat. Oh, kako je skroman biblijski motiv izabrao. Nije ni shvatio da su mu ustvari namijenili ulogu Isusa.

- Ho ete li da pustim Barabu ili Isusa?, pitao je Poncije Pilat mnoštvo.

- Barabu, Barabu, pusti nam Barabu!, vikalo je mnoštvo frustrirano rimskom okupacijom, instruirano

vodstvom revolucionara kojima je Isus odbio biti politi ki vo a. Isus je razapet na križ, bez dokazane krivice, no otkupio je time naše grijehe pred Bogom i grijehe židovskih revolucionara pred rimskim okupatorima.

Polan ec pak ne želi preuzeti ulogu Isusa i dati se razapeti za grijeh politi kih struktura. Radije bira ulogu malog Josipa. O ito se taj ipak mali ovjek našao u poziciji kojoj nije dorastao. Možda je želio samo dizati ru icu kao i svi drugi, a ne raditi ozbiljne poslove za koje treba snositi odgovornost, no to mu tada nije smetalo.

Izostala je biblijska katarza. Agonija se nastavlja. Politi ari ipak moraju ekati drugog Iskupitelja i pred vlastitim narodom i Europskom unijom.

nim kolektorima za toplu vodu, a stanarima individualnih ku a grijanje na drvene pelete, kojima se cijena nije mijenjala petnaest godina. Naglasio je da je budu nost u grijanju na drva. No, i to bi za ve inu Me imuraca zna ilo novo ulaganje u nabavu pe i za grijanje na pelete. (BMO) i generaciju atmosferskih plinskih bojlera zamijenila generacija kondenzacijskih, za koje se sada tvrdi da su napredniji, no i oni e zasigurno nakon odre enog vremena dobiti svoje tehnološke nasljednike.

Sigurnost nema cijene, ali smo s njom u stanju igrati rulet, jer košta. Ipak, na sastanku su predstavnici stanara iznosili podatke da se u ve ini zgrada nedostaci otklanjaju, saniraju se dimnjaci, tamo gdje su se pokazali kao problem atmosferski bojleri prelazi se na kondenzacijske, premda u nekim zgradama rješavanje uo enih problema ko e pojedini stanari koji svojom tvrdoglavoš u odbijaju promjene i blokiraju rješenje za cijelu zgradu.

(BMO)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

6

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

21. rujna 2010.

NAZIRE SE OPORAVAK, premda je broj nezaposlenih u Me imurju i u kolovozu blago pove an

BLAGI OPTIMIZAM Poslodavci tražili 54 posto više radnika nego u isto vrijeme lani Kako može kritizirati

FRANJO VEBLE, REGIONALNI POVJERENIK SSSH, reagirao na istupe Kreše Ivaneka iz Me imurje inženjeringa u ste aju

Unato pove anoj nezaposlenosti, u kolovozu su bila prijavljena 422 slobodna radna mjesta, što je za 1,4 posto više nego u srpnju, ali ak 54 posto više nego u kolovozu prošle godine, a takav je trend pove ane potražnje za radnicima tijekom dosadašnjeg dijela godine u odnosu na lani.

Najve i broj slobodnih mjesta u kolovozu pristigao je iz prera iva ke industrije, gra evinarstva i obrazovanja.

Prema zanimanjima, najviše su se tražila obrtni ka zanimanja, zatim slijede inženjeri, tehni ari i srodna zanimanja, jednostavna zanimanja, ali i stru njaci i

znanstvenici. Ne zaboravimo da su u kolovozu nove zaposlenike tražile i obrazovne institucije.

Na burzi više od tisu u novih nezaposlenih Broj nezaposlenih u kolovozu u odnosu na srpanj pove ao se za 131 osobu , a u odnosu na prošlogodišnji kolovoz broj nezaposlenih u Me imurju viši je za 1.148 osoba. Potražnja za nezaposlenima koja je po ela rasti tijekom ove godine još uvijek ne može kompenzirati nagli i veliki pad koji je donijela recesija. Uz to, poslodavci su krizu iskoristili da o iste svoje irme do zdrave jezgre kako bi iz krize izašli

EKONOMSKI BREVIJAR

Rang liste U današnjim vremenima natjecanje je sveprisutno i nezaobilazno. Natje emo se za posao, za izvo enje radova i pružanja usluga, za mjesto u školi ili fakultetu, o sportu da ne govorimo.

A rezultati svakog natjecanja prikazuju se u rang listama.

Rang je postignuti stupanj ili položaj, a rang lista je redoslijed koji nastaje vrednovanjem, mjerenjem ili procjenom više usporedivih ljudi, stvari ili pojava. One omogu avaju lakše snalaženje, lakšu usporedbu i lakši izbor me u više ponu enih mogu nosti.

Zato postoje rang liste sportaša, klubova, reprezentacija, zemalja, pa zatim rang liste upisa, ekanja, rang liste pjesama, posje enosti, prodaje, konkurentnosti, inovativnosti, itd.

Da bi liste bile mjerodavne i uvažavane, važno je da su one objektivne i neutralne.

Kriteriji sastavljanja rang lista trebaju biti jasni i poznati, jer ako se rang liste slažu prema osobnim naklonostima i osobnim vi enjima, nastat e samo liste favorita, a ne liste koje bi bile odraz stanja i koje bi nekome omogu ile uvid u karakteristike. Rang liste mogu biti dobro pomo no sredstvo, ali i podsjetnik ili dokument o na inu donošenja odluke.

ja i i otporniji. Zasigurno e dio njih i regenerirati radnu snagu kako bi bili konkurentniji.

Zbog toga je zadržavanje radnog mjesta postalo imperativ i za zaposlene koji i te kako moraju voditi ra una o tome da i sami budu konkurentni i zadrživi od strane poslodavca, zbog velike ponude na burzi rada i sve ve ih zahtjeva poslodavaca, kojima pak pravila igre diktira tržište, svatko u svom segmentu treba dati sve od sebe kako bi zadržao svoje radno mjesto i opstojnost irme.

Do pove anja broja nezaposlenih u kolovozu došlo je zbog pove anog priljeva osoba po završetku obrazovanja i smanjenog opsega sezonskog zapošljavanja. U kolovozu je priljev u nezaposlenost bio ve i do odljeva iz nezaposlenosti.

U evidenciju su ušle 564 osobe, što je ipak za 27 posto manje nego u srpnju, ali više za 15 posto nego u kolovozu prošle godine.

U evidenciju nezaposlenih ušlo je 307 muškaraca i 257 žena.

Ve ina, ak skoro 80 posto, novoprijavljenih ima prethodno radno iskustvo, a prema dje-

latnostima najve i višak došao je iz prera iva ke industrije, i tu opet prednja e muškarci u odnosu na žene. Slijede viškovi radnika otpušteni iz gra evinarstva i trgovine, odakle je ve i priljev žena. Upravo podaci da najviše otpuštenih dolazi iz onih grana koje ujedno oglašavaju i najviše slobodnih radnih mjesta govori o tome da poslodavci koriste krizu i za regeneraciju kadrova.

Za naknade nezaposlenih preko 3,6 milijuna kuna U kolovozu je 2.506 nezaposlenih osoba ili 35 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristilo nov anu naknadu. Broj korisnika naknade pove an je u usporedbi s prošlim mjesecom za 0,9 posto. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, evidentiran je rast za 19,7 posto.

Korisnicima nov ane naknade ispla eno je 3,693.794,21 kuna.

Nov anu naknadu za nezaposlenost primale su 1.334 žene i 1.172 muškarca.

(BMO)

našeg pravnika, a nije ni tražio da ga zastupa Franjo Veble, županijski sindikalni povjerenik, reagirao je na istupe Kreše Ivaneka i grupe radnika iz Me imurja inženjeringa u ste aju. Kazao je da Kreše Ivaneka nema me u onim radnicima koji su dali potpise da ih u ste ajnom postupku zastupa pravnik Miroslav Molnar. Podršku spomenutom pravniku za zastupanje u ste ajnom postupku dalo je 14 radnika koji su otpušteni zbog ste aja i još sedam njih koji imaju potraživanja, ali u trenutku ste aja više u Me imurje inženjeringu nisu radili. Me utim, Ivaneka me u njima nema.

Miroslav Molnar pak je dan prije sazivanja konferencije za novinare ove grupe radnika, znaju i za njihove namjere, dao ostavku ste ajnom sucu i sada se postavlja pitanje tko e zastupati radnike u daljnjem ste ajnom postupku. Da

sindikat ne ostavlja na cjedilu one koji zbog ste aja ne mogu pla ati lanarinu, najbolje govori slu aj Visokogradnje koja je prije deset godina završila u ste aju, a sindikat ih još uvijek zastupa.

Veble je tako er kazao da ne prihva a Ivanekov izgovor “da dok su primali pla e nisu imali hrabrosti ukazati na nepravilnosti”. Kazao je da znati a ne prijaviti tako er podliježe kaznenoj odgovornosti. Ako su imali saznanja o tome i da su ih na vrijeme prijavili, možda do ste aja ne bi ni došlo.

Na kraju je zaklju io da kao nadre eni prozvanog Miroslava Molnara ne e dozvoliti da se blati sindikat, tim više što onaj koji proziva sindikalnog pravnika njemu punomo nije ni dao te da ne e dozvoliti bla enje sindikata pod svojim krovom. (BMO)

POGLED ODOZDO Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

esto se sastavljaju i interne rang liste, ali uvijek treba biti oprezan s njihovim objavljivanjem, jer ono može ostvariti razli ite utjecaje.

Visokoplasiranima imponira zauzeto mjesto, nižeplasiranima može biti poticaj, ali i obeshrabrenje, pa zato treba dobro paziti gdje se, kako, kada i u koju svrhu objavljuju rang liste. , Važno je navesti svrhu izrade rang liste da ne bi dolazilo do manipulacija i zloupotreba. U praksi se mogu sastaviti najrazli itije rang liste, poredati se ože sve i svašta. Mogu se sastaviti i razne neobi ne rang liste, poput rang liste cijena automobila po kilogramu, iako više niti kilogram nije što je nekad bio, to znamo po težini kruha. Tako, npr. kilogram Passata stoji 140 kuna, Cordobe 88 kuna. Staro željezo pla aju 0,35 kuna po kilogramu. A ponekad je kratak put od sjajnog vozila do starog željeza...

Potreban je samo mali klik Me imurski standard i sve ovo što imamo dobrim djelom izgra eno je na mukama i doznakama mnogih terenaca koji su godinama svoj znoj i zdravlje ostavili na gradilištima u zemlji i inozemstvu, nose i od ku e samo “zofriga u štom i” ili zapršku u najlonskoj arapi, kako bi po povratku s posla skuhali nešto toplo i na žlicu. A pripremljena zaprška skratila im je postupak pripreme. Sre om, Me imurci su se sramili svog siromaštva i nastojali ga se u tišini im prije riješiti. I kad nisu išli u škole, voljeli su u iti i oponašati bolje od sebe. Vra aju i se u svoj rodni kraj, donosili su ono ponajbolje što su vidjeli drugdje. Tako su pokrenuli mnoge privatne poslove, stvorili vlastite irme i kult rada. Sada smo na prekretnici kada kultu rada trebaju dodati kult znanja. A kulta znanja ve ina poduzetnika koji su svoje poslove mukotrpno bez podrške pokrenuli iz garaža postali su svjesni tek kad su njihova vlastita djeca stekla visoko obrazova-

nje. Tu pozitivnu promjenu prema važnosti znanja i obrazovanja primijetila sam kod mnogih poduzetnika bez diplome kad su je stekla njihov ro ena djeca.

Više ga cijene, više su spremni na promjene. Me imurci mnogo toga rade zbog boljitka svoje djece, ali i najbolje, još priznaju svoju životnu školu ste enu na vlastitoj koži. Tako preko svoje djece otkrivaju i važnost visokog obrazovanja. Mnogo puta u Me imurskim novinama pisali smo kroz razli ite prilike o važnosti obrazovanja i znanja, posebice u Me imurju koje unato lijepoj ure enosti i visokoj komunalnoj infrastrukturi ima daleko premalo visoko obrazovanih kadrova. Zbog toga sada trpi, jer u novim okolnostima ne kreiramo nova radna mjesta i one gospodarske grane koje zahtijevaju visokoobrazovanu radnu snagu i donose ve i višak vrijednosti. No, premda kasno, i mi smo se trgnuli i sve više i više djecu šaljemo u škole. I ponosni smo na njihove uspjehe. Me i-

murci samozatajni kakvi jesu nisu skloni isticati svoje uspjehe. Usa ena im je nelagoda da to ine. No, u me uvremenu nam samopouzdanje ipak raste i sve eš e odajemo priznanje onima koji postižu zapažene rezultate na tom polju. Bilo mi je izuzetno drago kad je prošli tjedna na moj e-mali došla poruka o uspjehu jednog studenta druge godine prava, koji se isti e po svojim ocjenama, koje mu uz to donose temelj uspjeha i odre ene privilegije.

Zna i li to da po injemo cijeniti izvrsnost, a ne samo snalažljivost, baha enje, i gaženje preko drugih. Lijepo je da nas zbog tih uspjeha ispunjava ponos.

To nam treba biti po etni kapital na kojem emo dalje graditi svoj razvoj, znanje s kojim raspolažemo i kadrove koje imamo. Golo zemljište investitori mogu kupiti jeftinije i drugdje. Potreban nam je samo mali klik da toga postanemo svjesni i da nam to bude misao vodilja

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

u viziji Me imurja kakvo želiPiše: Božena Malekoci-Oleti mo u budu nosti. Kad nam to bozena.malekoci@mnovine.hr postane jasno, tada emo sve što imamo, baštinu, gospodarstvo, znanje i lijepo ure eni kraj i dobru infrastrukturu i položaj, mo i upakirati u jedan zajedni ki paket i izdi i Me imurje u kraj koji e biti još poželjniji za življenje. Micanjem grani nih brklji prema Europi naše e Me imurje dobiti i novi geostrateški položaj i više ne e biti provincija stisnuta uz ogradu, ve e se ponovno na i u središtu europskih putova.

21. rujna 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

ISPITALI SMO što stoji iza pisma nezadovoljnika izletom u Nagykanizsu

TZ akovca organizirala je samo besplatan bus i ništa više!

Redakciji Me imurskih novina prošli tjedan obratili su se nezadovoljni sudionici izleta na manifestaciju “Vino i Dödölle” u Nagykanizsu u Ma arsku, koji je po etkom rujna, kako stoji u pismu koje smo primili, organizirala Turisti ka zajednica grada akovca.

Prema rije ima nezadovoljnih sudionika, organizacija ovog izleta bila je ispod svakog o ekivanja, te je ono što je trebao biti jedan ugodan i lijep izlet bio sve samo ne to.

-Osje ali smo se kao ‘krumpiri’ koje se natovari u kamion, otpremi i istovari. Organizacija putovanja bila je ravna nuli, odnosno daleko ispod nule, stoji u pismu koje potpisuju sudionici putovanja u Nagykanizsu. Razo arani putnici, izme u ostalog, iznose kritiku da ukoliko netko organizira putovanje u inozemstvo utoliko treba biti vo a puta, koji e skupinu i predstavljati. Tako er kažu da ih nitko nije upoznao s programom putovanja, kao ni s informacijom da se u Ma arskoj pla a forintima.

Osim toga, nezadovoljni sudionici

putovanja spominju i dugo ekanje na granici, dok na kraju pisma navode kako se name e pitanje rade li uop e u Turisti koj zajednici grada akovca pravi ljudi.

Ivana Maltar: Nije bilo rije i o izletu u našoj organizaciji S obzirom na to da su kritike iznesene na ra un Turisti ke zajednice grada akovca kao organizatora putovanja, upitali smo drugu stranu gdje je nastao problem. Ivana Maltar, direktorica Turisti kog ureda grada akovca, ponovila nam je da je besplatan prijevoz autobusom iz akovca do Nagykanizse bio organiziran za sve koji su željeli posjetiti manifestaciju “Vino i Dödölle” koja je u Ma arskoj održana taj dan.

Naime, prema njezinim rije ima, Turisti ka zajednica grada akovca kao partner na projektu “Ka a”, u okviru IPA prekograni nog programa Ma arska – Hrvatska, kojim se kroz organizaciju kulturnih i turisti kih doga aja u

Ivana Maltar isti e da joj nije jasno zašto se nezadovoljni sudionici nisu obratili upravo njima u Turisti kom uredu akovcu i Nagykanizsi nastoji oja ati suradnja izme u dviju država, bila je zadužena samo za organizaciju besplatnog prijevoza za sve zainteresirane. - Mi smo bili zaduženi da organiziramo autobuse kojima bi se zainteresirane osobe prevezle do Nagykanizse na njihovu manifestaciju. Dakle, nije se radilo o organiziranom izletu u našoj režiji

i inancijskoj konstrukciji, ve o organiziranom besplatnom prijevozu u Nagykanizsu na manifestaciju ‘Vino i Dödölle’. Mi nismo kontrolirali ho e li osobe koje se prijave za besplatan prijevoz tamo jesti dödölle, prošetati i pogledati štandove, sjesti u restoran ili e obaviti šoping. Tako er samim projektom nije predvi eno da se, na kraju krajeva, plati vodi . Što se ti e ekanja na granici, vjerujem da nije ugodno, ali nije u našim ovlastima da utje emo na takve stvari, kazala je Ivana Maltar, direktorica Turisti kog ureda grada akovca.

Zašto se nezadovoljni sudionici nisu obratili nama Ivana Maltar tako er isti e da joj nije jasno zašto se nezadovoljni sudionici nisu obratili upravo njima. Tako er isti e da su zaposlenici akove koga Turisti kog ureda, nakon što je manifestacija “Vino i Dödölle”održana, kontaktirali sudionike koji, osim podužeg ekanja na granici, nisu spomenuli ni jednu

drugu kritiku, ve su, sasvim suprotno, izrazili zadovoljstvo.

Na kritiku nezadovoljnih sudionika dodala je i sljede e: - Mi smo kroz plakate obavijestili širu javnost da se mogu kod nas prijaviti za besplatan prijevoz na manifestaciju u Ma arsku. Istovremeno smo bili u dosluhu s autobusnim prijevoznicima, s kojima smo dogovorili kada se kre e, kada se vra a, dostavili smo im popis ljudi i to nu adresu gdje se manifestacija održava, kao i sam plan grada Nagykanizse. Pojedina no smo o svemu obavijestili i sve koji su se prijavili za besplatan prijevoz. Tako er nije istina da nitko nije bio u Nagykanizsi, kako navode nezadovoljni sudionici. Tamo je bila Marina Kolar, voditeljica projekta ‘Ka a’. Tako er, predstavnici organizatora iz Nagykanizse do ekali su naše ljude tamo. Na kraju krajeva, od njih smo dobili i adresu gdje se manifestacija održava, kazala je direktorica Turisti kog ureda grada akovca, dodaju i da o ito ono što je besplatno ljudima doista ništa ne vrijedi. (hz)

Mnogima je ipak bilo lijepo Na skupu prekograni nog IPA programa Ma arska - Hrvatska bilo je i onih koji su vrlo zadovoljni svime što se do tamo, tamo te na povratku zbivalo. Najzadovoljniji su bili predstavnici KUDa Ma kovec, TV-a akovec, ali i mnogi drugi, koji e po lijepom i dobrom manifestaciju “Vino i Dödölle” dugo pamtiti. (sm, I. Grahovec)

MILENIJSKA fotografija Šime Strikomana na temu “Hortus Croatiae”

I Me imurje e dobiti svoju fotografiju Projekt milenijskih fotogra ija Šime Strikomana uskoro obilježava svoju 10. godišnjicu s preko dvjesto snimaka, povodom ega je u pripremi i monogra ija. Kako bi i Me imurje dobilo svoju fotogra iju i time bilo prezentirano u monogra iji, Društvo turisti kih vodi a i pratitelja Me imurske županije organizira snimanje na temu “Hortus Croatiae”, koje e se održati u srijedu 22. rujna s po etkom u 12 sati.

Uz svesrdnu podršku Grada Preloga te tvrtki “Termal” d.o.o. i “AAT” d.o.o., snimanje e se održati na lokaciji termalnog izvora u Draškovcu.

Osnovni motiv bit e Me imurje predstavljeno oblikom rijeka Mure i Drave, te termalni izvor (zemlja med vodami, voda kao izvor života i termalna voda kao izvor zdravlja). Sudjelovat e preko tisu u statista iz preloških škola te udruga, a nakon snimanja organizirano je i druženje uz grah i osvježenje.

TURISTI KA ZAJEDNICA Me imurske županije

akovec i Nedeliš e najure eniji Sandra Herman i Iva Vuruši iz Turisti ke zajednice Me imurske županije u etvrtak su novinare izvijestile o rezultatima, odnosno završetku akcije “Volim Hrvatsku” za podru je Me imurske županije.

Povjerenstvo u sastavu Vanja Ha ek, Ljljana Škrobar i Pero Vidovi za najure enije naselje do 40 tisu a stanovnika proglasilo je Grad akovec, dok je za najure enije naselje do 10 tisu a stanovnika proglasilo Nedeliš e.

Perivoj Zrinskih u akovcu, oku nica Goranke Horvat u Nedeliš u, javna plaža i kupalište Spa @ Golf Resort Sveti Martin, Zrinska garda akovec i suvenir “Obleka i škrlok od luš inja” KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e pak su najbolji pojedina ni elementi. Proglašeno je i 11 djelatnika godine: Kristijan Kova i , turisti ki vodi , Da-

Najbolji regionalni kuhari i njihov predsjednik Damir Crleni

UDRUGA kuhara Me imurske županije

Odlaze na Svjetski kup u Luksemburg

Herman i Vuruši predstavljaju rezultate akcije “Volim Hrvatsku”

mir Gori anec, hortikulturni djelatnik, Željko Zadravec, marketing u turizmu, Darinka Juras, prodava ica, Stjepan Prpovi , ista , Marija Borkovi , kuharica, Smiljana Belovi , recepcionarka, Tomica Beluži ,

konobar, Aleksandra Horvat, agencijska djelatnica, Danijela Hamer, policajka, i Mario Kr mar, turisti ki djelatnik.

Sve ana dodjela priznanja, odnosno nagrada bit e 14. listopada u zgradi “Scheier”

u akovcu. Dodjela nagrada i priznanja na državnoj razini, gdje se o ekuje plasman akovca u sam vrh, bit e od 20. do 22. listopada u Rovinju na Danima hrvatskog turizma.

(S. Mesari )

Krajem studenoga u Luksemburgu e se održati Svjetski kulinarski kup na kojem e sudjelovati i me imurski te varaždinski kuhari.

O tome su An elka Horvata, zamjenika me imurskog župana, izvijestili predstavnici Regionalne kuharske ekipe Damir Crleni, predsjednik Hrvatskoga kulinarskog saveza, koordinatorica Bojana Bohor i najbolja me imurska kuharica Sla ana Herman.

Osim što e se natjecati s najboljim svjetskim kuharima, me imurski i varaždinski kuhari nastojat e što bolje predstaviti regionalnu i hrvatsku gastronomsku baštinu.

- U daljnjem razvoju turizma u našoj županiji enogastronomska ponuda zauzima zna ajno mjesto.

Kako je i turizam grana od koje sve više Me imuraca ostvaruje zna ajne prihode i od koje se puno o ekuje u budu nosti, Županija pozdravlja i daje podršku ovakvom udruživanju dviju susjednih županija koje odlaze na Svjetski kup, izme u ostalog kuharima je rekao dožupan Horvat.

Sla ana Herman upoznala je Horvata s pripremama za organizaciju 3. kola Hrvatskoga kuharskog kupa, koji e se u listopadu pod nazivom “Zlatni grozd Me imurja” održati u akovcu.

(S. Mesari )

8

Aktualno

21. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MURA, SRE OM, SAMO zaprijetila, ali bilo je i ozbiljnih situacija NAJAVLJUJEMO 20. I 21. STUDENOGA etvrto izdanje MESAP-a – Jesen

Snižene cijene izložbenog prostora - Od 26. rujna na prostor MESAP-a ponovno se vra a sajam rabljenih automobila Dana 20. i 21. studenoga u MESAP-ovoj dvorani u Nedeliš u bit e održan etvrti Mesap Jesen – sajam poljoprivrede, prehrane, komunalne i ekološke opreme te obnovljivih izvora energije i moderne gradnje. Predstavljaju i program manifestacije, vršitelj dužnosti direktora MESAP-a Marjan Novak na konferenciji za novinare održanoj u petak rekao je da su u tvrtki, svjesni teške gospodarske situcije u državi, za 10 posto odlu ili sniziti cijene izložbenog prostora.

Kvadratni metar potpuno opremljenog prostora stajat e 275 kuna, poluopremljenog 185, a vanjskog 65 kuna.

- Ne možemo zatvarati o i pred krizom i smanjili smo cijenu koliko je mogu e u našim okvirima. Nadam se da e to biti dovoljno dobar i primamljiv element i da emo uspjeti popuniti dvoranu. I ove e godine sajam biti popra en nizom stru nih predavanja i drugim sadržajima.

Stru njaci Fonda za zaštitu oko-

liša i energetsku u inkovitost govorit e o tome kako pridobiti sredstva iz europskih fondova, posebice IPARD-a, bit e rije i o korištenju obnovljive energije – biomase i solarne energije. Idemo prema tome da predavanja budu zanimljiva što širem krugu ljudi. Tradicionalno nam je partner i Društvo gra evinskih inženjera i tehni ara Me imurja, iji lanovi tako er pripremaju stru ne skupove, najavljuje Novak.

Me utim, ukazao je i na injenicu da se, kao i prošle godine, samo tjedan dana prije MESAP-a Jesen u Varaždinu održava sajam sli ne tematike. - Prije 4 godine možda smo o ekivali da e razvoj MESAP-a Jesen i i brže, no nailazimo na probleme, a jedan od njih je što nema koordinacije izme u ova dva sajma. Nismo se mogli dogovoriti oko toga da dva sajma objedinimo. Imperativ za narednu godinu nam je da to riješimo.

(Velimir Kelkedi)

Od nedjelje ponovno sajam rabljenih automobila Od 26. rujna u dvorištu MESAP-ove zgrade ponovno po inje i sajam rabljenih automobila koji e se od sada umjesto subotom održavati nedjeljom prijepodne. Ulaznica e stajati 35 kuna, a svi automobili koji budu ponu eni

na prodaju mo i e se pogledati i na Internet stranicama MESAP-a. Do kraja godine u dvorani u Nedeliš u bit e održan i Mesap beauty – sajam mode, kozmetike, zdravlja, vjen anja i nakita. (vk)

ŠTRIGOVA - S krovnog prozora Doma za starije i nemo ne osobe “Japa” u Štrigovi s visine od 11 metara u srijedu je oko 19.30 sati pala 80-godišnja šti enica doma iz Badli ana. S teškim ozljedama prevezena je u Županijsku bolnicu akovec, gdje je, na žalost, sat kasnije preminula. (vk)

Romi ukrali i zapalili automobil 27-godišnje žene PUŠ INE – 25-godišnjak iz Kuršanca i 28-godišnjak iz Strmca Podravskog, kako neslužbeno doznajemo, pripadnici romske nacionalne manjine, prošli su utorak tijekom no i ukrali opel corsu u vlasništvu 27-godišnje žene. Kradljivci su prvo ušli u drugi automobil koji je bio parkiran iza otu enog te ga odgurali u stranu, da bi se zatim odvezli u corsi. Oba su vozila u trenutku kra e bila otklju ana, a u ukradenom su se nalazili i dokumenti, kartice i novac vlasnice automobila te još dviju žena. Vozilo je prona eno dan kasnije u blizini Kuršanca, ali potpuno izgorjelo!

Drskim po initeljima nije bila dovoljno što su ga ukrali i provozali se, ve su ga, valjda da zametnu tragove kra e ili pak iz iste obijesti, i zapalili. Pred sudom e odgovarati zbog po injenja kaznenih djela kra e i uništenja i ošte enja tu e stvari. Materijalna šteta procijenjena je na 12 tisu a kuna. (vk)

Kra e iz dviju ku a u Mihovljanu MIHOVLJAN - Bez 15 tisu a kuna koje je uvao u torbi u svojoj ku i u Prvomajskoj ulici u Mihovljanu ostao je 68-godišnji

Od petka do nedjelje žitelji uz rijeku Muru, osobito na podru ju Svetog Martina na Muri i Podturna, bili su na nogama, a sve zbog rijeke Mure, iji je vodostaj zapo injao znatno rasti u petak predve er, kada je na mjernoj postaji u Murskom Središ a prešao + 350 centimetara, s tendencijom stalnog rasta.

Mura je osobito visoku razinu dostigla u subotu te nedjelju prijepodne, a snagu njezinih valova najsnažnije su osjetili skela i mlin na Muri kod Žabnika. Na sre u, zbog dobre konstrukcije i privezanosti, odoljeli su snazi mutne Mure i mnogim predmetima te drve u koje je sa sobom nosila. Stoga nije bilo u našem kraju dramati nih trenutaka poplavljenih obiteljskih ku a i ulica, kao u Zagorju i zagreba kim prigradskim naseljima.

Situacija pod kontrolom

Voda je dospjela do Lon areva, poplavivši i nekoliko ku a savjete, pozvali vatrogasce koji su ispumpali vodu iz nekoliko ku a, te pomogli iznijeti stvari iz njih. Romi su pretrpjeli

Sve službe i Centar za obranu od poplava Varaždin aktivno su pratili zbivanja na terenu, te nije bilo nikakvih ve ih intervencija uz Muru, kao ni uz Dravu, koja je tako er u subotu znatno narasla.

Osim Mure, naseljima uz rijeku prijetile su i druge oborinske vode, jer kiša je neprestance padala oko 38 sati. Tako je kod Podturna voda probila nasip uz gradilište prilazne ceste i poplavila nekoliko ku a u romskom naselju Lon arevo, koje je obišao op inski na elni Josip Lepen.

Lepen i Josip Balog mla i mještanima su dali potrebne

odre ene materijalne štete, a nitko nije stradao u trenucima poplave. Vodostaj Mure i Drave u nedjelju predve er po eo

je opadati, te su u ponedjeljak rano ujutro ukinute redovne obrane od poplave.

(S. Mesari , foto: Z. Vrzan)

Mura je mlin podigla na razinu obale, ali lanci su ga vrsto držali

CRNA KRONIKA

UKRATKO Osamdesetogodišnjakinja pala s visine od jedanaest metara i preminula

Mlin kod Žabnika odolio, ne i nasip kod Lon areva

muškarac. Nepoznati po initelj prošli je utorak provalio u ku u, nasilno otvorivši ulazna vrata te nestao s novcem. Tako er, nepoznati kradljivac je 9. rujna, kroz prozor otvoren na “kip“, ušao u obiteljsku ku u u Ulici Vladimira Nazora te iz spava e sobe otu io novac i pletenu torbu u vlasništvu 64-godišnje žene. Materijalna šteta iznosi oko 7 tisu a kuna. (vk)

Slovenac švercao osamsto litara vina BANFI - Pedesetogodišnji slovenski državljanin iz Podgradja u op ini Ljutomer u utorak je u ranim jutarnjim satima u Hrvatsku pokušao prokrijum ariti 800 litara bijelog vina. Policijski službenici zatekli su ga na putnom pravcu Šafarsko (SLO) - Ban i (RH) u naselju Ban i uz samu grani nu crtu. Osobnom automobilu kojim je upravljao bila je pridodana prikolica u kojoj se nalazila cisterna sa spornim sadržajem. Zbog pokušaja šverca u Carinarnici Varaždin protiv Slovenca proveden je prekršajni postupak te je kažnjen nov anom kaznom od 5 tisu a kuna, što je odmah i platio. Vino mu je, kako navodi policija, trajno oduzeto. Samo da se ne pokvari, dodali bi neki. (vk)

Pri tu njavi si “pomogao“ sjekirom KURŠANEC - U Varaždinskoj ulici u Kuršancu u srijedu poslijepodne izi ki su se sukobila dva muškarca, 34-godišnjak iz Kuršanca se nakon me usobne sva e potukao s nepoznatom muškom osobom koja je pri tome koristila i sjekiru. Policiju su o slu aju obavijestili djelatnici Hitne medicinske pomo i akovec koji su utvrdili da je 34-godišnjak zadobio teške tjelesne ozljede od udaraca sjekirom. Za nasilnikom se traga. (vk)

U PRVOM SATU PROŠLE NEDJELJE šesti smrtno stradali u prometu

U D.Kraljevcu poginuo 23-godišnjak iz Cirkovljana U prometnoj nesre i koja se dogodila oko 00.35 sati u no i sa subote na nedjelju poginuo je 23-godišnji Nikola Režek iz Cirkovljana. Upravljaju i osobnim automobilom akove kih registarskih oznaka, voza je u Dravskoj ulici u Donjem Kraljevcu izgubio nadzor nad vozilom, u desnom zavoju sletio s ceste, udario u nekoliko prometnih

U automobilu, koji je vidno ošte en nakon što je udario u nekoliko prometnih znakova i završio na kraju u potoku, smrtno je stradao voza Nikola Režek znakova te na kraju probio i zaštitnu metalnu ogradu, te sletio u potok Rakovnica. Preminuo je na mjestu doga aja.

Automobil prevrnut na krov zajedno s tijelom nesretnog mla-

di a iz vode su izvukli pripadnici DVD-a Donji Kraljevec, ijih je sedam lanova odmah po dojavi stiglo na mjesto nesre e, dok im se ubrzo priklju ila interventna postrojba Javne vatrogasne po-

strojbe akovca te su zajedni ki dovršili cijelu akciju. Nikola Režek je šesta smrtno stradala osoba ove godine na me imurskim prometnicama.

(V.Kelkedi)

NESVAKIDAŠNJA NESRE A

Derutni zid zgnje io dostavno vozilo tvrtke “Manor” ZAGREB - Na sre u, u dostavnom vozilu koje vidite na fotogra ijama nije se nalazio nitko u trenutku kada se na nj srušio zid kraj kojeg je bilo parkirano.

Slu aj se nedavno dogodio u dvorištu bivše tvornice “Katran” na Radni koj cesti u Zagrebu, gdje svoju ispostavu ima poznata

akove ka informati ka tvrtka “Manor”. Jaki naleti vjetra tijekom no i srušili su stari derutni zid uz koji se ina e parkiraju i druga vozila. No, te no i ostao je samo Manorov renault kangoo. Šteta po procjenama iz tvrtke iznosi oko 40 tisu a kuna. (vk)

21. rujna 2010.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

ŠAMPION DOMAŠINEC (privremeno) zatvorio vrata

Josip Hamer: Iscrpljen sam, diskoteci treba udahnuti novu energiju - Priznajem kako bih bio najsretniji da objekt Šampiona i dalje ostane diskoteka, no, svjestan sam da takvo što ne mogu uvjetovati potencijalnom kupcu. Može se dogoditi i da se Šampion preuredi u trgova ki centar koji Domašincu tako er nedostaje, kaže vlasnik diskoteke Poznata uzre ica kaže da je najbolje oti i kad ste na vrhuncu.

No, ona baš i ne vrijedi za domašine ki Šampion, budu i da je ta nadaleko poznata i legendarna diskoteka u proteklih 18 godina, otkad je otvorena, zapravo stalno bila na vrhuncu. Izuzev možda nekih zagreba kih, postoji li u Hrvatskoj, a pogotovo u našem kraju, diskoteka ili klub koji je pod istim imenom, s istom koncepcijom i pod istim vodstvom neprekidno vrlo uspješno radio punih 18 godina? Teško. Unato ocjenama nekih da je bio previše “ruralan“, za Šampion se bez zadrške i razmišljanja može re i da je bio kultni. U njemu su odrastale generacije. Kako sam gazda Hamer kaže, danas mu u diskoteku dolaze djeca bivših gostiju, prenose mu pozdrave roditelja, a “mama i tata upoznali su se u Šampionu“. No, to je tek dio. Šampion je ugostio cijelu hrvatsku estradu, bio redovito uspješan “probni balon“ za nastup ex-yu zvijezda nakon Domovinskog rata, te je godinama “tukao“ konkurenciju u gotovo svim drugim segmentima ugostiteljskog posla.

Na 18. ro endan zatvorio vrata Me utim, svemu jednom do e kraj, pa je Šampion u subotu 4. rujna, to no na svoj 18. ro endan, zatvorio vrata.

- Došlo je do zasi enja i zamora materijala. Kad se posljednjih godina nešto zatvara, obi no svi pomisle da je propalo.

Promet je, kao i ve ini, nešto pao, no, daleko od toga da bi Šampion poslovao negativno. Stabilna smo tvrtka, me utim, osje am da je potrebna nova energija.

Ugostiteljstvom se bavim 25 godina. Kroz to vrijeme gotovo da i nije bilo no i koju nisam proveo u Šampionu ili svojem bivšem lokalu, brinu i i za posljednjeg gosta koji je možda previše popio pa spavao u automobilu na parkiralištu. Smatram da je to kao 50 godina ne ijega ‘obi -

nog’ radnog vijeka. Tri godine razmišljao sam o zatvaranju Šampiona, a sada sam se na to kona no odlu io. Iscrpljen sam i potrošen, vrijeme je da malo odmorim, kaže u ekskluzivnom razgovoru za Me imurske novine vlasnik domašine ke diskoteke Josip Hamer.

Ugostiteljstvom se po eo baviti još 1986. godine. U Domašincu je otvorio mali snack bar imena “Šampion”. Taj lokal radio je 24 sata dnevno, bio iznimno dobro posje en i “svjetski“ ure en, napominje Hamer, dodaju i kako ga se u ono vrijeme ne bi postidio premjestiti u centar bilo kojega europskog grada. Prepoznavši trendove u ugostiteljstvu, po etkom devedesetih odlu io se na ono za što je malo tko imao hrabrosti. Na livadi usred Domašinca po eo je zidati diskoteku.

- Izgradnja je po ela 1991. godine. Uz Saturnus u Zadru, koji je arhitektonski i vrlo sli an Šampionu, to je bio prvi objekt iz temelja namjenski gra en za diskoteku. Do tada su disko klubovi obi no bili adaptirani objekti, naj eš e podrumske prostorije koje su se ranije koristile za druge djelatnosti pa esto bile i nesigurne s obzirom na veliku koncentraciju ljudi koji se okupljaju u disko klubovima. Šampion je površine 1.800 kvadratnih metara i kapaciteta za više od 2.000 gostiju (od ega je preko 800 sjede ih mjesta), što ga svrstava u red najve ih diskoteka u Hrvatskoj. Unutrašnjost se dijeli na više cjelina, kojima dominira centralni dio s plesnim podijem, a tu su još i restoran - pizzeria, terasa te zasebna galerija na katu. Gradnja diskoteke ‘od nule’ u ono vrijeme bila je velika investicija i u Hrvatskoj prakti ki nepoznanica. Uz to, bio je i rat, no, nisam kao neki bježao u Graz kupovati stanove. Svu svoju do tad zara enu obiteljsku ušte evinu bez i jedne kune kredita uložio sam u Šampion. Dana 4. rujna 1992. godine diskoteka je

bila otvorena. S vremenom smo unutar objekta proširili sadržaje, otvorili kafi , pizzeriju, restoran ... Bez lažne skromnosti mogu re i da smo postali institucijom zabave. Svih godina bili smo na pla onu ugostiteljstva s vrlo malim amplitudama. ak ozbiljno razmišljam o tome da napišem knjigu o Šampionu, pri a Hamer.

Šampiona. Rado su dolazili ovdje, a vjerujem da smo mi bili dobri doma ini, pri a Hamer.

Naglašava kako odluku nije donio lako, ponajviše zbog mladih ljudi i svih gostiju koji su voljeli Šampion. Ve je, kaže, primio i poziv u enika koji e idu e

godine biti maturanti s pitanjem: “Gdje emo mi eštati?“, budu i da je Šampion bio i tradicionalno mjesto za proslavu zadnjih dana škole.

Posebna su pri a djelatnici.

- Mogu biti izuzetno zahvalan na tome kakve sam djelatnike imao.

S ovim poslom treba živjeti Na pitanje u emu je tajna uspjeha, odgovara kako se tom poslu treba do kraja predati, živjeti s njim 25, a ne 24 sata dnevno. Najljepše pak je, kaže, bilo raditi s mladim ljudima punima energije i razumjeti se s njima. Raduje me što su roditelji mla ih gostiju sami dovozili svoju djecu u Šampion, znaju i da su tamo sigurni od nevolja, droge, nasilja i sli nog. Imali smo izvanrednu suradnju s policijom. U Šampionu nikad nije zabilježen ni jedan ve i incident ili masovna tu njava. Bio je jedan pozitivan brend u Hrvatskoj i imao je kultnu publiku svih generacija koja je dolazila ne samo iz našeg i okolnih krajeva ve i iz Zagreba, Slovenije, Ma arske, ak i Austrije. Takav rezultat postiže se predanim i strpljivim radom. Šampion je bio i esto odredište za nastupe gotovo svih hrvatskih i ex-yu glazbenih zvijezda. Previše bi mjesta zauzelo nabrajanje samo najpoznatijih glazbenika koji su nastupili u Domašincu. No, mnogi još pamte proslavu 10. ro endana Šampiona 2002. godine kada je na prostoru ispred diskoteke legendarni koncert održao or e Balaševi . - Ne smijem ni re i koliko je tamo ljudi bilo, no došli su iz svih krajeva Hrvatske. Bili su i neki tada visokopozicionirani državni dužnosnici. Koncert za pam enje. A s hrvatskom sam estradom, mogu bez lažne skromnosti re i, i više nego na ‘ti’.

Mnogi me glazbenici ovih dana zovu i s nevjericom pitaju je li to na in ormacija o zatvaranju

Nakon godina no nog rada, Josip Hamer uživa u akovcu

Bilo bi dobro svakih deset godina promijeniti biznis Govore i o svojim daljnjim planovima, isti e kako mu se sve više svi a ameri ki trend po kojem je svakih deset godina dobro promijeniti biznis.

Otkriva da iz ugostiteljstva prelazi na turizam kao novi izazov. Posjeduje zemljište u Vodicama i tamo planira izgraditi apartmane. Šampion nudi na prodaju ili e ga (s obzirom na teško stanje na tržištu nekretnina) iznajmiti. - Ovo je unosan, ali i ‘krvav’ posao. Rado bih da diskoteku preuzme netko tko

ima ‘novu energiju’, u današnje vrijeme potrebno je još i više entuzijazma, truda i volje nego nekada. Ve sam i dobio nekoliko upita zainteresiranih.

Priznaje kako bi bio najsretniji da objekt Šampiona i dalje ostane diskoteka, no, svjestan je da takvo što ne može uvjetovati potencijalnom kupcu. - Može se dogoditi i da se Šampion preuredi u trgova ki centar koji Domašincu tako er nedostaje. (vk)

Bez dobrih djelatnika, posebno u ovome poslu, teško je uspjeti.

Vijest o zatvaranju mislio sam im objaviti na po etku subotnje ve eri 4. rujna, kada je diskoteka slavila 18. ro endan. Nitko nije mogao ni naslutiti da sam donio takvu odluku. No, osim proslave ro endana, to je bila i posljednja subota uo i po etka nove školske godine. Znao sam da e biti gužva, a i da e djelatnici teško mo i odraditi smjenu sa spoznajom da, barem pod mojim vodstvom, rade posljednji put. Zato sam im rekao na kraju ve eri. Bili su šokirani i tužni, a ni meni nije bilo lako.

Na pitanje što se po njegovu mišljenju promijenilo u na inu zabave i no nog života, odgovara kratko i precizno: - Mobiteli, Facebook, Internet op enito potpuno su promijenili ‘tradicionalne’ oblike zabave, na in druženja op enito.

Bilo kako bilo, “poglavlje“ u no nom životu Me imurja, koje je trajalo punih 18 godina, završilo je. Vjerojatno bi vrlo teško bilo na i Me imurca mla e ili sada ve srednje generacije koji barem jednom ili nekoliko puta nije posjetio domašine ku diskoteku. Mnogima pak je vikend bez Šampiona bio nezamisliv. Pri a o Šampionu je i pri a o izuzetno uspješnom poslovnom projektu. Vlasnik Hamer ne krije da je danas imu an ovjek, no istodobno napominje kako nikada nije išao za lakom zaradom poput nekih ugostitelja kojima je jedini cilj gostu uzeti novac pod svaku cijenu. A unato teškim vremenima, kada se poduzetnici nevoljko odlu uju upuštati u nove investicije i izazove, tko zna, možda se vrlo brzo na e entuzijast kakav je prije 18 godina, kada je na livadi u Domašincu izgradio jednu od najve ih i najdugovje nijih hrvatskih diskoteka, bio Josip Hamer. Pa e se pri a o Šampionu nastaviti …

(Velimir Kelkedi)

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

21. rujna 2010.

U KOTORIBI OBILJEŽENI DANI OP INE

Na elnik Grgec najavio iz poslovnog i trgova kog c Mještani Kotoribe uz svetkovinu Uznesenja svetog Križa obilježavaju Dane op ine. Ovogodišnji Dani organizirani su u suradnji s Radio Me imurjem, koji je proslavio 11. ro endan. U petak je u holu OŠ Kotoriba održana sve ana sjednica Op inskog vije a, na kojoj su bili brojni gosti, od kojih treba izdvojiti župana Ivicu Perho a, njegove zamjenike An elka Horvata i Matiju Posavca te saborske zastupnice SDP-a Dragicu Zgrebec i Nadicu Jelaš. Sjednicu je vodio predsjednik vije a Željko Šebeštjan. O radu op ine govorio je na elnik Ljubomir Grgec. Pobrojao je važnije projekte koji se, unato teškoj gospodarskoj situaciji, realiziraju na podru ju op ine. U tijeku je unutarnje ure enje interijera Doma kulture, nedavno su završeni radovi na ure enju raskrš a kod rampi, izgra-

ena je pješa ka staza od ulice Stjepana Radi a do Doma kulture te je prihva en novi program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem na podru ju op ine, koji eka suglasnost Ministarstva poljoprivrede.

Planova ima, ali radi se prema financijskim mogu nostima Grgec je najavio kako su planovi op ine veliki, no radi se prema financijskim mogu nostima. Planira se izgradnja poslovnog centra i trgova ke ku e u samom središtu mjesta, daljnje ure enje nerazvrstanih cesta kroz program EIB-a, nova ulaganja u Poduzetni ku zonu Jug, nastavak ure enja Doma kulture i izgradnje kanalizacijske mreže, a tu je i dugogodišnja želja svih Kotorip ana, izgradnja cestovnoga grani nog prijelaza prema Murakeresturu i as altiranje

Najbolji gulaš Društva “Naša djeca” DVD Kotoriba organizirao je Vatrogasne igre bez granica i natjecanje u kuhanju gulaša.

Kuhalo je osamnaest ekipa, a najbolji gulaš pripremile su predstavnice Društva “Naša djeca”. Drugo mjesto osvojila je ekipa UDVIDR-a ogranak Kotoriba, dok je tre i bio NK Grani ar. Kod vatrogasaca slavili su DVD Konjš ina u muškoj i DVD Domaji u ženskoj konkurenciji. U sklopu Dana op ine Društvo žena Kotoriba u starom župnom dvoru uprili ilo je izložbu etnopredmeta i otografija s proslave 150. godišnjice pruge. Unato trodnevnoj kiši koja je padala, Radio Me imurje i op ina Kotoriba organizirali su zabavne programe ispod šatora, koji e se dugo pamtiti. O tome pak više u našem prilogu Media. (a )

Na elnik Grgec zahvalio je na potpori županu Perho u

ceste uz murski nasip prema Gori anu. – Aktualna situacija u državi u inila je svoje, no, sre om, ve ih otpuštanja radnika u mjestu nije bilo. Potrebna je daljnja financijska decentralizacija države, rekao je prvi ovjek Kotoribe. Na elnik je pohvalio rad op inskih udruga, istaknuo je dobru suradnju s Radio Me imurjem, dok je svima koji su sudjelovali u organizaciji proslave 150. godišnjice prve pruge u Hrvatskoj uru io zahvalnice. Me imurski župan Ivica Perho poru io je elnicima op ine da samo trebaju završiti sve zapo eto. Pozvao je sve politi ke opcije da stave “glave skupa“ kako bi se odredili prioriteti op ine. – Lako je iz županijskog prora una dijeliti novac kad ga imaš. Mi danas u ova teška vremena moramo uistinu biti pravi arobnjaci kako bi napravili pravednu raspodjelu. Prioriteti su nam obrazovanje, zdravstvo i socijala, rekao je Perho .

TUŽBA Op ine Domašinec protiv tvrtke “Pro Zrna”, zbog uzurpacije op inskog prostora

Strpljenju ekanja mirnog rješenja došao kraj!

- Ugostiteljski obrt “Plavi“ potpisao je ugovor o zakupu te je platio dio duga, izvijestio je na sjednici prošle srijede predsjednik Op inskog vije a Dragutin Furdi. No Pro Zrna d.o.o. i dalje ignorira sve op inske odluke Op inskim elnicima Domašinca je “prekipjelo“. Ve godinama odluke tamošnjega Op inskog vije a ignoriraju vlasnici dva kioska koji su “okupirali“ centar Domašinca i ni pod koju cijenu ne žele ukloniti svoje objekte, prije e i kvalitetno oblikovanje središta mjesta. Zbog toga je Op insko vije e na 11. sjednici održanoj u srijedu protiv jednog od vlasnika odlu ilo podi i tužbu.

Još u listopadu 2008. godine tadašnji saziv Op inskog vije a donio je odluku o ure enju centra naselja Domašinec, prema kojoj je, izme u ostalog, predvi ena gradnja spojne prometnice od Vrtne ulice do Poslovnog centra uz Dom kulture. Op ina je dobila novac od resornog Ministarstva te po ela s investicijom, no do današnjeg dana nova cesta nije dovršena jer su joj se na putu isprije ili kiosci u kojima su smješteni ugostiteljski obrt “Plavi“ vlasnika Hisnija Dervišija te objekt brze prehrane u vlasništvu tvrtke “Pro-Zrna” d.o.o. iz Tur iš a.

Oglušili se o odluku da se kiosci moraju maknuti - Sve je po elo još 1988. godine kada je tadašnja Mjesna zajednica dozvolila postavljanje kioska kod Doma kulture. Ubrzo

Sporni kiosci u središtu Domašinca su se zakupci po eli ponašati kao da mogu raditi što žele, odnosno kao da su oni vlasnici zemljišta, pa su bespravno dozidali ina e pokretne objekte. Nakon što je ormirana op ina, ipak im je produžen ugovor o zakupu. Kada je po elo ure enje centra mjesta i dok je Op insko vije e donijelo odluku po kojoj zakupci kioske moraju ukloniti, oglušili su se.

Nastavili su pla ati zakup, a mi smo im taj novac vra ali, kaže op inski na elnik Dragutin Lisjak.

Kako je situacija ostala ista, a Op ina postala svjesna da u ovoj godini teško može o ekivati državnu pomo za nastavak izgradnje ceste prema Poslovnoj zoni, Op insko vije e je na sjednici održanoj u svibnju odlu ilo “kioske“ ponovno ostaviti na miru neko vrijeme. Iako se ve i tada

spominjala mogu nost podizanja tužbi, donesena je odluka po kojoj bi se s vlasnicima sklopili ugovori o zakupu op inskog zemljišta te je odre ena cijena od 730 kuna

mjese no za svakog zakupca, po evši s 1. lipnjem ove do zaklju no 31. ožujka 2011. godine.

Uz to, Op ina im je odlu ila ispostaviti i ra une za korištenje

javne op inske površine za dio 2009. godine i prve ovogodišnje mjesece, odnosno za razdoblje kada su trebali iseliti pa im je, kako smo spomenuli, novac vra an.

Ugostiteljski obrt “Plavi“ potpisao je ugovor o zakupu te je platio dio duga, izvijestio je na sjednici prošle srijede predsjednik Op inskog vije a Dragutin Furdi. No Pro Zrna d.o.o. u svom uzastopnom ignoriranju Op ine ide i korak dalje. Op ina na adresu tvrtke šalje ugovor o zakupu, vlasnik pošiljku ne želi ni primiti, a kamoli potpisati dokument. U lipnju mu je poslana prva požurnica, a zatim u srpnju i druga u kojoj ga se moli da sve ugovore,

Odabran izvo a radova za obnovu Doma kulture u Domašincu Op ina Domašinec odabrala je najpovoljnijeg ponu a a za ure enje velike dvorane Doma kulture u Domašincu, izvijestio je na elnik Dragutin Lisjak. Na javni natje aj pristigle su etiri ponude tvrtki Majster d.o.o., TIM d.d., urkin d.o.o. i Kabelmont d.o.o. s rasponom cijena od 297.358 kuna do 434.984 kune. Spomenuti najniži iznos ponudio je Majster d.o.o. pa je izabran kao najpo-

voljniji. Podsjetimo, cjelokupnim projektom obnove Doma kulture uz veliku dvoranu planirano je i ure enje pomo nih prostorija, kao i dogradnja sanitarnog vora te prostora za smještaj ugostiteljske djelatnosti.

Investicija bi se realizirala etapno kroz etiri godine ovisno o financijskim mogu nostima Op ine i dotacijama iz drugih izvora. U prvoj azi unutarnjim ure enjem

obuhvatit e se rekonstrukcija stropova, podova i zidova u dvorani, zatim izrada instalacija za ozvu enje i nabava ozvu enja, rekonstrukcija plinskih, vodovodnih i sanitarnih instalacija, postavljanje klimatizacije te nabavka inventara. Investiciju e sa sto tisu a kuna poduprijeti Ministarstvo kulture, a isto toliko o ekuje se od Ministarstva regionalnog razvoja i Me imurske županije. (vk)

ukoliko ih ne želi potpisati, vrati Op ini. No, povratne reakcije nema. Pošiljku pošta vra a na adresu Op ine.

Gdje je gra evinska inspekcija?

- injenica je da Pro Zrna d.o.o. ne želi potpisati ugovor, a zemljište bez pravne osnove koristi kao da je njegovo. Time se može zaklju iti da u potpunosti ignorira odluke predstavni kog tijela Op ine Domašinec i uskra uje pravo Op ini na raspolaganje vlastitom nekretninom, istaknuo je predsjednik Furdi, obrazlažu i prijedlog za podizanje tužbe koji je Vije e prihvatilo uz etiri suzdržana glasa.

Na elnik Lisjak pridodao je kako se u spornom slu aju radi o uzurpaciji op inskog zemljišta te da Op insko vije e mora štititi op insku imovinu.

- Ponašanje vlasnika tvrtke ‘Pro Zrna’ moglo bi i druge koji u zakupu imaju nekretnine u vlasništvu Op ine potaknuti na sli no. A u konkretnom slu aju pitam se i gdje je gra evinska inspekcija koja bi brzo mogla naložiti uklanjanje objekata s obzirom na to da su bespravno dogra eni. U svakom slu aju, šteta je ve po injena jer je zastao projekt ure enja mjesta, ogor en je Lisjak.

(Velimir Kelkedi)

21. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

zgradnju centra

Kroz Međimurje 11

Dodijeljena op inska priznanja Na sjednici su dodijeljena op inska priznanja. Zahvalnice su primili Zdravko Cmre ki za rad u udruzi “Žuži ka” i Goran Munka za svoj rad u Košarkaškom klubu Kotoriba. Op inskim medaljama nagra eni su Vilko Cmre ki za dugogodišnji uspješan rad u DVD-u Kotoriba i KUD Kotoriba u povodu 35. obljetnice društva i uspješne realizacije programa Europske unije. U kulturnom programu nastupili su zbor OŠ Kotoriba i tamburaši KUD-a Kotoriba. (A.Fuš)

U sklopu sve anosti prire en je i prigodan kulturno - umjetni ki program

Dobitnici ovogodišnjih op inskih priznanja

VELIKA AKCIJSKA PRODAJA CRIJEPA

Sav ostali gra evinski materijal od temelja do krova po najpovoljnijim cijenama

gradimo zajedno

12

Kroz Međimurje

21. rujna 2010.

STADION u sklopu Sportskog parka “Mladost” predstavlja sramotu i ruglo, ali ...

SVETA MARIJA

Poja an nadzor komunalnog redara za pse lutalice Op ina Sveta Marija obavještava mještane da ne puštaju svoje pse na ulicu bez uzica i nadzora jer e zbog po etka školske godine komunalni redar provoditi poja ani nadzor i kažnjavati prekršitelje op inske odluke o držanju ku nih ljubimaca i postu-

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

panja sa psima i ma kama te drugim napuštenim i izgubljenim životinjama.

Vlasnici pasa koji se zateknu na ulici bit e kažnjeni od 300 do 1000 kuna ili e se naložiti ovlaštenoj firmi hvatanje tih pasa te daljnje zakonsko postupanje. (a )

Gradona elnik Glavina: Grad ne e ulagati u stadion prije nego što se riješi pitanje vlasništva!

KOTORIBA

Izabrani najljepše ure eni balkon, dvorište i oku nica Op ina Kotoriba i ove je godine provela akciju “Kotoriba - Me imurski cvijetnjak“, putem koje se biraju najljepše ure eni balkon, dvorište i oku nica. Za ovogodišnju akciju na adresu Op ine pristiglo je jedanaest prijedloga. Ku anstva su obišli lanovi povjerenstva Nikolina Fuš- Zvošec, pro ., Marina Posavec, Josipa Dornik i Mladen Grubi , te im je i ove godine bila teška

odluka u odabiru najljepših.

Najljepšim dvorištem proglasili su ono koje ure uje obitelj Šarek iz Me imurske ulice. Povjerenstvo je smatralo da najljepšu oku nicu ima obitelj Rebrek iz Ulice Ivana Mažurani a, a balkon obitelj Vidovi , ija se ku a nalazi u Ulici Josipa Slavenskog. Op ina Kotoriba najboljima e uru iti posebna priznanja. (a )

Najljepša oku nica je ona obitelji Rebrek u Ulici Ivana Mažurani a

PRIBISLAVEC

elništvo op ine s generalnim konzulom u Me ugorju U pr igodi blagdana Uzvišenja svetog Križa ve tradicionalno i ove godine izaslanstvo op ine Pribislavec, na elu s na elnicom Višnjom Iva i , njezinim zamjenikom Elvisom Horvatom i potpredsjednicima Op inskog vije a Slavicom Toplek i Dragutinom Prprovi em, hodo astilo je u Me ugorje.

Posjet Hercegovini ujedno su

iskoristili za kratko druženje i razgovor s generalnim konzulom Republike Hrvatske u Mostaru, Me imurcom Velimirom Plešom, koji se pobrinuo da njegovim gostima, sve odreda znancima iz rodnog kraja, bude ugodno te da Me ugorje i Hercegovinu upoznaju iz svih perspektiva.

(V. Kelkedi)

U posljednje vrijeme na stadionu su obavljeni zna ajni radovi, ali bez pomo i Grada cijela investicija ne može biti dovršena - Suze mi znaju pote i kad vidim stanje u kojem se nalazi Park mladosti, rekao je u sklopu rasprave o izmjenama i dopunama programa javnih potreba u sportu Grada Preloga na posljednjoj sjednici tamošnjega Gradskog vije a SDP-ov vije nik Juraj Delladio. Uz konstataciju kako bi spomenuti stadion trebao biti ponos, a ne sramota Grada, gradona elnika Dragutina Glavinu upitao je planira li se u dogledno vrijeme kakvo ulaganje, s obzirom na devastaciju kompleksa.

- Po prvi put u ne emu se slažem s vama. Sportski park ‘Mladost’ umjesto sramote trebao bi biti ponos Grada. Me utim, ne možemo, a ni ne smijemo, ulagati u tu e vlasništvo.

Sve dok se ne urede imovinsko - pravni odnosi s Nogometnim klubom ‘Mladost’, ne možemo puno u initi. Postoje naznake da se spor riješi na na in da klub dobije stadion na korištenje, no vlasnik mora biti Grad.

Tada bi odmah mogli krenuti s projektom obnove i ure enja.

Prvi dio kompleksa ina e je lijepo ure en, a preostali s kojima Grad ne gospodari predstavlja ruglo, odgovorio je gradona elnik vije niku.

Delladija je ina e na spomenuto pitanje ponukala stavka od 65.000 kuna u izmjenama i dopunama programa javnih

potreba u sportu za ovu godinu, namijenjenih upravo Sportskom parku “Mladost”. - emu taj novac kad se do daljnjega tamo ništa ne

Kamo smjestiti “arkodovce“?

U sklopu aktualnog sata sjednice Gradskog vije a Prelog, HSS-ovog vije nika, ujedno i poznatog preloškoga poljoprivrednog proizvo a a, Petra Novaka zanimalo je ho e li Grad osigurati prostor za djelatnike Hrvatske poljoprivredne agencije koji rade na upisu poljoprivrednika u ARKOD, novi sustav evidencije zemljišnih parcela u Republici Hrvatskoj.

Novak je konstatirao kako se u Me imurskoj županiji op enito kasni s realizacijom tog projekta, iako akove ki ured Hrvatske poljoprivredne agencije ima dovoljno zaposlenih ljudi. Gradona elnik Glavina kazao je da je samo usmeno upoznat sa zahtjevom za iznalaženjem prostora za rad djelatnika agencije, no vjeruje da to ne e biti problem.

Kao mogu e rješenje spomenuo je zgradu Poljoprivredne zadruge akovec u kojoj ima praznih kancelarija. Ina e, ARKOD se uspostavlja i vodi za itavo podru je Republike Hrvatske te bi poljoprivrednicima trebao omogu iti lakši i jednostavniji na in podnošenja zahtjeva za poticaje. Upis u ARKOD besplatno se obavlja u regionalnim uredima Agencije za pla anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u kojima su poljoprivrednici upisani u Upisnik (uz prethodnu najavu i poziv iz Agencije) te lokalnim uredima Hrvatske poljoprivredne agencije. Oni koji se ne upišu u ARKOD nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju ne e mo i ostvariti pravo na poticaje. (vk)

planira ulagati? Glavina je odgovorio da su tim sredstvima kupljene traktorske kosilice koje e koristiti pet sportskih klubova s podru ja Grada.

U klubu su za rješenje problema Pitanje vlasništva ina e je postavljeno na posljednjoj skupštini NK-a “Mladost” Prelog, gdje je došlo do razli itih mišljenja. Svi se u klubu slažu da ne mogu sami odraditi investiciju ure enja tribina, glavnog terena i pomo noga bez pomo i Grada, koju zapravo i o ekuju.

Me utim, neki u klubu boje se da bi prijenosom vlasništva u Grad, što ina e sugerira i Zakon o sportskim objektima, prema kojem sportski objekti moraju biti u vlasništvu lokalne samouprave, moglo do i do njegovoga krajnjeg otu enja i iskorištavanja u druge svrhe.

Zbog toga se traže garancije daljnjeg ulaganja.

Sadašnje klupsko vodstvo na elu s predsjednikom Ivicom Radikovi em voljno je riješiti ovo pitanje, kao i prijenos vlasništva, ali uz to no definirani odnos izme u Grada i kluba, kao i ulaganje u cijeli objekt kako bi bio ponos, a ne ruglo Preloga. (Velimir Kelkedi)

ZAVRŠEN PREUSTROJ Turisti ke zajednice Grada Preloga

Gradona elnik preuzeo mjesto predsjednika, izabrano vodstvo Prošli ponedjeljak u Gradskoj vije nici Preloga održana je sjednica skupštine Turisti ke zajednice Grada Preloga.

Sjednicu je vodio preloški gradona elnik Dragutin Glavina, koji je i prema novom Zakonu o turisti kim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma ujedno i predsjednik Turisti ke

zajednice, Turisti kog vije a i skupštine. Usvojeni su statut i poslovnik te izabrani lanovi Turisti kog vije a. To su: Željko Soka , Krešimir Najman, Danijel Turek, Krešimir Glavina, Ljiljana Mihalec, Dragica Horvat, Sandra Švenda i Željko Slavi ek. lanovi Nadzornog odbora bit e Ivan Erent i Dragutin Glavina mla i,

dok e tre eg lana predložiti Me imurska županija.

Skupština pak broji 18 lanova. To su Dragica Horvat, Marija Hreš , Suzana Domini , Krešimir Glavina, Blažen Sabol, Ivan Erent, Ksenija Ribi , Darko Gabaj, Franciska Radikovi , Ljiljana Mihalec, Martina Slavi ek, Lea Naran a, Siniša Puklavec, Danijel Turek,

Krešimir Najman, Ivan Novak, ur ica Sa er i Željko Soka .

Za lanove skupštine Turisti ke zajednice Me imurske županije izabrani su Krešimir Glavina i Ljiljana Mihalec, a za lana Turisti kog vije a Me imurske županije Ivan Grade ak. Na sjednici je, izme u ostalog, donesen i plan rada za 2011. godinu. (vk)

21. rujna 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ELNICI MURSKOG SREDIŠ A ne predaju se usprkos teškim vremenima

U svim naseljima poneka investicija Dok druge sredine u recesiji gube dah, Grad Mursko Središ e ne predaje se i sa skromnim prora unskim sredstvima pokušava podi i kvalitetu življenja mjesta koliko je to mogu e. Josip Dobrani , gradona elnik Murskog Središ a, Dražen Srpak, njegov zamjenik, i Ivan Le ek, predsjednik Gradskog vije a Mursko Središ e, održali su konferenciju za novinare na kojoj su govorili o radovima i projektima na podru ju Grada Mursko Središ e i pripadaju ih naselja.

U samom naselju Mursko Središ e završeni su radovi na rekonstrukciji Poljske ulice i ulice Maksima Gorkog, ija ukupna vrijednost iznosi 1,462.901,78 kuna.

Sada pak je u tijeku postupak javne nabave za nastavak izgradnje pješa kih staza u dvije ulice u Murskom Središ u, u Martinskoj ulici od ku nog broja 8 do ku nog broja 34 i Tekstilnoj ulici od ulice Ivana Gunduli a do skretanja za groblje.

U Peklenici je pješa ko - biciklisti ka staza izgra ena na dionici od društvenog doma do mosta u središtu mjesta.

Radove u Peklenici i u Tekstilnoj ulici u Murskom Središ u izvodila je tvrtka “Tegra”, dok je za radove u Martinskoj ulici u Murskom Središ u kao najpovoljniji ponuditelj izabrana tvrtka “Primiko”.

Radovi na izgradnji pješa ko - biciklisti kih staza uz županijske ceste s pola iznosa su inancira ŽUC. Završena je izgradnja pješa ko - biciklisti ke staze na relaciji Mursko Središ e – Sitnice u dužini od oko 1000 metara. Staza je od izuzetne važnosti za sigurnost pješaka na navedenoj relaciji, a Grad Mursko Središ e planirao ju je od 2005. godine. Radove je izvela tvrtka “Tegra” d.o.o. u suradnji s Hrvatskim

cestama. Grad Mursko Središ e participirao je u pripremi s izradom projekata i s rješavanjem imovinsko - pravnih poslova.

Asfaltirana je spojna cesta izme u ulice Kralja Zvonimira i Šajnovi eve ulice koja je probijena krajem ‘80-ih godina i do 2010. godine nije bila asfaltirana, te okretište u ulici Kralja Zvonimira i odvojak u ulici Vladimira Nazora. Sanirane su udarne rupe na podru ju cijelog grada. Ve i dio cijene navedenih radova snosio je Grad Mursko Središ e, a ostatak Županijska uprava za ceste Me imurske županije.

U Hlapi ini su izvedeni najve i infrastrukturni radovi na izgradnji vodoopskrbne mreže u naselju, u suradnji s Me imurskim vodama, pa e se sada gra anima omogu iti priklju enje na vodu po akcijskim cijenama ili na otplatu na 24 rate bez kamata.

U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje na javnim radovima zaposlilo se 14 nezaposlenih s evidencije Zavoda za zapošljavanje.

U Društvenom domu u Križovcu obnovljena je stolarija u suradnji s Vije em Mjesnog odbora Križovec.

Obnova zgrade kina “Rudar“

Uskoro e do i na red i rekonstrukcija zgrade kina “Rudar”

Gospodarska zona “Brezje” U završnoj fazi je i postupak prijenosa prava vlasništva nad zemljištem u gospodarskoj zoni “Brezje“, veli ine 12 hektara. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva izdvojilo je šumsko zemljište u pojasu gospodarske zone iz šumskoga gospodarskog podru ja te izdalo rješenje koje je 7. rujna postalo pravomo no, a kojim to

zemljište prenosi u vlasništvo Grada Mursko Središ e nakon isplate naknade Hrvatskim šumama. U tijeku su pregovori oko visine naknade za zemljište. Usporedno s prijenosom prava vlasništva nad nekretninama iz gospodarske zone “Brezje“, Grad Mursko Središ e pokrenuo je postupak izrade detaljnog plana ure enja te zone.

Posao je povjeren tvrtki “Urbia” d.o.o. iz akovca.

Uz to, za gospodarsku zonu “Brezje“ priprema se natje ajna

dokumentacija koja e se poslati u Ministarstvo gospodarstva radi dobivanja nov anih sredstava za projektnu dokumentaciju i dobivanje gra evinskih dozvola za izgradnju komunalne infrastrukture. U Murskom Središ u u pripremi je još jedna gospodarska zona, uz državnu ceste na izlazu iz Murskog Središ a prema akovcu, veli ine sedam hektara. Otvaranjem dviju gospodarskih zona, i Mursko Središ e dobilo bi nove

Ivan Le ek, predsjednik Gradskog vije a, Josip Dobrani , gradona elnik, i Dražen Srpak, njegov zamjenik, na konferenciji za novinare govorili su što se radilo u proteklom razdoblju

Naselje Sitnice Cjelokupno zemljište unutar Sitnica preneseno je u vlasništvo Grada Mursko Središ e, a sada je u tijeku legalizacija bespravno sagra enih objekata u suradnji s Me imurskom županijom i Vladom RH. Dodatni problemi kao što su pla anje komunalnog

mogu nosti za gospodarski razvoj.

doprinosa u postupku legalizacije i na in prijenosa vlasništva na gra ane Sitnica rješavaju se na jednak na in u cijeloj županiji, u dogovoru sa županijskim vlastima i op inama koje na svojem podru ju imaju romska naselja.

(BMO)

“December v trgovištu Središ u” Ivan Le ek, predsjednik Gradskog vije a, najavio je novu gradsku manifestaciju za prosinac ove godine, pod nazivom “Decemeber v trgovištu Središ u” ili “Memori fest”, u povodu 676 godina prvoga pisanog spomena imena Središ e. Bit e to kulturno - zabavna manifestacija u kojoj e svoj doprinos dati i brojne udruge koje djeluju na

podru ju Grada. Manifestacija e zapo eti na Dan sv. Barbare, zaštitnice rudara i ovoga nekada rudarskog mjesta 4. prosinca, a završiti do ekom Nove godine na otvorenom 31. prosinca. Me u ostalim u zabavnom djelu bit e obilježeno plesom sje anje na “Šmrk”, prvi disco klub u Me imurju.

(BMO)

Za rekonstrukciju zgrade kina “Rudar” u tijeku je postupak izrade projektne dokumentacije za dobivanje gra evinske dozvole. Temeljem dokumentacije obnova kina kandidirat e se Ministarstvu kulture kako bi se u prvoj fazi uredio barem vanjski dio krovišta i fasada, budu i da je zgrada naslonjena na sam grani ni prijelaz te ujedno i prva slika države pri ulasku u Hrvatsku. Nije svejedno kakvu sliku o sebi šaljemo u svijet. Prva faza radova procjenjuje se na preko etiristo tisu a kuna. U drugoj fazi uredile bi se instalacije, a u tre oj unutarnje višefunkcionalne zgrade namijenjene za razli ite društvene i kulturne manifestacije.

S Fondom za zaštitu okoliša i energetsku e ikasnost sklopljen je aneks sporazuma temeljem kojeg je produžen rok za isho enje gra evinske dozvole za sanaciju odlagališta do kraja 2010. godine, a sanacija odgo ena do 2013. godine. U gruntovnim knjigama temeljem prijedloga Grada uknjiženo je pravo gra enja, te se uskoro o ekuje izdavanje gra evinske dozvole.

Knjiženje prava gradnje bilo je jedina prepreka izdavanju gra evinske dozvole. Sanacija odlagalište stajat e oko 14 milijuna kuna te taj zahvat Grad nije u mogu nosti sam is inancirati, stoga e se tu potražiti nova rješenja.

Uglavnom, predstavljeni su mnogi odra eni projekti, odnosno ono što je u planu, tako da se gra anima svih naselja Grada podastre što i kako radi aktualna središ anska vlast.

(Božena Malekoci Oleti )

Projekti se kandidiraju i preko granice Dražen Srpak, zamjenik gradona elnika, angažirao se u namicanju sredstava iz europskih fondova uz pomo slovenskih prekograni nih partnera.

Kandidirano je više projekata za koje e se do kraja ove ili po etka idu e godine znati jesu li odobreni, a odnose se na sadržaje vezane uz produžetak

i oplemenjivanje sadržajima ekobaštine uz šetnicu, oboga ivanje programa Ljeta uz Muru gostovanjem susjednih slovenskih gostiju i inancijsku potporu iz EU fondova, te ure enje ribi kih graba i njihova okoliša uz sportsko - rekreativne sadržaje namijenjene gra anima s obje strane granice. (BMO)

14

Kroz Međimurje

21. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TURISTI KA ZAJEDNICA op ine Štrigova

Mikec zaposlen u Turisti kom uredu Pod predsjedanjem Stanislava Rebernika, novoga prvog ovjeka Turisti ke zajednice op ine Štrigova, održana je prva sjednica Turisti kog vije a TZ-a op ine Štrigova.

Glavna vijest s ove sjednice je imenovanje i zaposlenje dosadašnjeg predsjednika TZ-a Josipa Mikeca na poslove stru nog suradnika u Uredu Turisti ke zajednice i Turisti ko - informativnom centru Štrigova.

Vrlo je zanimljivo i zna ajno da su Mikecovo zaposlenje podržali svi nazo ni lanovi Vije a: Stanislav Rebernik, Karina Zamuda, Majda Kocen, Danica Rojko, Dragica Tivadar, Damir Knezi , Mihalj Novinš ak, Rajko Cmre njak i Jozef Novak. Prije nego se s Mikecom potpiše ugovor o radu, bit e pravno formuliran.

Turisti ko e vije e na sljede oj sjednici donijeti program rada te pravilnike o radu vije a, kao i druge potrebne akte i inancijski plan.

Mikec e voditi me udržavne projekte Za potpisnike platnih naloga izabrani su Stanislav Rebernik i Karina Zamuda, a pla anja e se obavljati Internetom, što e se urediti s poslovnom bankom.

(S. Mesari )

OP INA VRATIŠINEC sve ano proslavila svoj Dan op ine

Dožupan Posave izgradnju sports - estitam vam svima Dan op ine i ne mogu sakriti zadovoljstvo što govorim pred ovoliko mnogo ljudi. Dokaz je to da je op ina dobra, da je ljudi vole i svojim dolaskom mnogi uzvanici i ja donosimo optimizam i u ovo recesijsko vrijeme. Op ina Vratišinec ne gradi velike projekte, ali ide

naprijed, u emu ima podršku Me imurske županije. S ovog vam mjesta obe ajem da emo idu e godine zapo eti izgradnju školske sportske dvorane u vašem mjestu, jer vi i vaša djeca to zaslužujete, rekao je Matija Posavec, zamjenik me imurskog župana, na sve anoj sjednici Op inskog vije a u povodu Da-

TURISTI KA ZAJEDNICA op ine Sveti Martin na Muri

Novi suveniri i posjet Ma arima Predstavnici op ine i Turisti ke zajednice Sveti Martin na Muri u etvrtak su otputovali u ma arski grad Szigetszentmiklos na prijateljski i sportski susret s elnim ljudima ovoga ma arskog grada. Uzvratni je to susret za doma instvo koje je proljetos Sveti Martin Muri uprili io za Ma are, a sve u sklopu projekta “Town twinning - prijateljstvo pet europskih gradova”, me u kojima je i Sveti Martin na Muri. Za ovu prigodu op ina i Turisti ka zajednica Sveti Martin na Muri dale su izraditi promidžbene materijale, odnosno predmete koji su u Ma arskoj imali svoju promociju.

Rije je o ukusno oslikanim šalicama, platnenim vre icama te tiskanim vodi ima kroz op inu na više svjetskih jezika.

Svetomartin ani e do kraja godine boraviti još i u prijateljskim gradovima Specchia u Italiji te Steinheim u Njema koj.

Od 5. do 8. listopada predstavnici svih pet gradova Steinheim, Spec-

Na elnik Mlinari zadovoljan je stanjem u op ini na op ine te blagdana Uzvišenja svetog Križa - dana župnog proštenja i titulara župne crkve. Za ove rije i dožupan Posavec dobio je dugotrajan i snažan pljesak.

Mještani Vratišinca i G. Kraljevca u velikom broju na proslavi

Franjo Makovec i Anica Brezova ki prije polaska u Ma arsku platnene vre ice napunili su doma im kukuruznim brašnom hia, Busko Zdroj, Szigetszentmiklos i Sveti Martin na Muri održat e koordinacijski skup na kojemu e analizirati dosadašnji rad i rezultate te donijeti programe za naredno razdoblje. (S. Mesari )

Nastup folklorne skupine KUD-a “Dr. Vinko Žganec” u sklopu kulturno-umjetni kog programa sve anosti

Sve anosti su zapo ele proštenjarskom svetom misom koju je predvodio monsinjor Ivan Šaško, pomo ni biskup zagreba ki, a nastavljene su svetom misom za op inu te blagoslovom okon anih kanalizacijskih radova u Ulici dr. Franje Debana, što je obavio

doma i župnik vele asni Pavao Mesari .

Središnji doga aj bila je sve ana sjednica Op inskog vije a, te prigodan kulturno - umjetni ki program u Domu kulture “Dr. Vinko Žganec”.

NA DANIMA PODTURNA prikazani stari obi aji, ali i dostignu a mladih

Kosa, hobli i motika, a Udruga za promicanje i o uvanje tradicije i obi aja “Turen” iz Podturna bila je organizator dvodnevne priredbe “Dani Podturna”, na kojoj su se sastali prošlost i sadašnjost, starine i novine, mladost i starost, a sve skupa je bilo više nego lijep

doga aj i doživljaj za velik broj posjetitelja, ne samo s podru ja op ine i župe Podturen, nego i iz itavog Me imurja, Ma arske i Slovenije.

Nastupi mladih glazbenika i recitatora te eksponati od drva i dlijeta doma ih majstora,

Umjesto u centru Nedeliš a, ove godine manifestacija e se održati na prostoru MESAP-a

U SUBOTU u Nedeliš u

Dani zahvalnosti za plodove zemlje i Dani starih zanata U organizaciji Turisti ke zajednice op ine Nedeliš e u subotu 25. rujna ve tradicionalno obilježit e se Dani zahvalnosti za plodove zemlje i Dani starih zanata. Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e na taj na in ostaje vjerna tradiciji održavanja prigodne izložbe obi aja naših starih, tradicijskih jela i na ina življenja.

Me utim, ove godine manifestacija e se, umjesto u centru Nedeliš a,

održati na prostoru MESAP-a u Nedeliš u. - Brojne potvr ene najave izlaga a daju nam naslutiti da e ova jesen lijepo zapo eti. Bit e to ujedno prilika u kojoj emo obilježiti Svjetski dan turizma, ija je ovogodišnja tema – bioraznolikost, kao poveznica ekologije, kulturnog naslije a i društvenog razvoja, poru uju iz Turisti ke zajednice op ine Nedeliš e.

Svi sudionici žetvenog prikaza

Glazbenice Klara Ov ari i Valentina Jaušovec izvode Katruže kao i žetveni obi aji, bili su najdojmljiviji doga aji tradicionalne priredbe “Dani Podturna”, koju je prošli vikend posjetilo i razgledalo nekoliko stotina, a mogu e i tisu u, ljudi.

Prikazani žetveni obi aji Mlade tamburaše okupio je Stjepan Posedi Štefek

Prvi dan prikazani su žetveni obi aji te je održano druženje uz žetveni objed, a u nedjelju je odr-

An eli mira i Stjepa žana izložba ru nih radova lanova udruge, te vrlo lijep i zanimljiv kulturno - umjetni ki program, u kojem su u najve em dijelu sudjelovala djeca i mladež. DVD Podturen imao je Dan otvorenih vrata, a Dani Podturna završili su zabavom

21. rujna 2010.

ec najavio ske dvorane

Gosti i uzvanici na sve anoj sjednici

U prepunoj dvorani publike, odnosno mještana Vratišinca i Gornjeg Kraljevca, bili su i brojni gosti i uzvanici, me u kojima zamjenik me imurskog župana Matija Posavec, predsjednik

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Gradskog vije a Murskog Središ a Ivan Le ek, na elnik op ine Podturen Josip Lepen, te predstavnici i direktori javnih poduze a i elnici udruga i društava s podru ja op ine Vratišinec.

Sve su srda no pozdravili i ukratko o stanju u op ini govorili predsjednik Op inskog vije a Antun Bukovec i na elnik Zdravko Mlinari .

(Stjepan Mesari )

Najzaslužnijima nagrade i pohvale U sklopu proslave Dana op ine Vratišinec dodijeljena su priznanja i zahvalnice najzaslužnijim udrugama, klubovima, društvima i pojedincima.

Najviše op insko priznanje, Plaketu dr. Vinka Žganca, dobili su Rukometni klub “Sokol” za 50 godina djelovanja, Nogometni klub “Sokol”, KUD “Dr. Vinko Žganec”, te vratišine ka ikona Antun Bukovec, aktualni predsjednik Op inskog vije a i svestrani kulturni, društveni i sportski djelatnik.

Pet pojedinaca, Marija Le ek, Zdravko Hutinec, Stjepan Kozar, Dražen Mikoilaj i Damir Mikuli , primilo je Pe at op ine Vratišinec. Pohvalnice op ine Vratišinec dobili su Zlatko Žagar, Ivica Premuš, Alen Rendari , Vladimir Culjak, Krešimir Jezernik, Denis Jambreši , Matija Kralji , Andrija Kvakan, Marko Farkaš, Dragutin Škvorc, Miljenko Tomaši , Vlado Jambroši , Miljenko Medved, Josip Tuksar i Josip Žganec. Zahvalnice op ine Vratišinec pak su primili Marijan Trstenjak, Michael Ditzer te Dje ja sekcija KUU-a “Drušvo žena Gornji Kraljevec” i Dalibor Jambroši . Sve anost su uljepšali školski zbor pod ravnanjem profesora Stjepana Horvata, Dje ji vrti “Sr eko”, Folklorna skupina KUD-a “Dr. Vinko Žganec” i Marija Tuksar, simbol pu kog pjevanja u Vratišincu i Me imurju, koja je morala “na bis”. (sm)

ali i balet i elektronika

Znamo mi i slovenski i hrvatski

HKD POMURJE Lendava

Sudjelovali na Lendavskoj trgatvi U slovenskoj Lendavi prošli vikend održana je tradicionalna Lendavska trgatev (Lendavska berba grož a), na kojoj se predstavio i HKD Pomurje Lendava, društvo koje okuplja Hrvate iz Me imurja u Sloveniji. Osim u povorci u kojoj su prikazani jesenski obi aji, HKD Pomurje je sa svojom folklornom skupinom sudjelovao u bogatom

kulturno - umjetni kom programu održanom na otvorenoj pozornici u središtu Lendave.

Me u brojnim sudionicima bili su i KUD-ovi, mažoretkinje i limene glazbe iz akovca, Murskog Središ a, Svetog Martina na Muri, Podturna i Vratišinca, iji je doma in na zajedni kom objedu bio Anton Balažek, lendavski župan. (S. Mesari , K)

Idemo pokazati naše lijepe nošnje

Žganjarimo po me imurskim obi ajima - Uskoro e objed, gospon župan i gospon na elnik

an Horvat s “Rijeka Mura tiho šumila” oduševili su publiku i druženjem sudionika programa i mještana. Dani Podturna završili su u nedjelju velikim proštenjem te koncertom duhovne glazbe, na kojem su nastupili doma i An eli mira pod ravnanjem profesora Stjepana Horvata, VIS Agnus iz

Preloga i Zbor mladih Trinitas iz Ludbrega. Manifestaciju je obišao i o njoj se lijepo izrazio Ivica Perho , me imurski župan, a same rije i hvale i zahvale izrekao je i Josip Lepen, op inski na elnik.

(S. Mesari , DV)

Klepanje kose u polju

Me imurski ples na lendavskoj cesti

16

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

21. rujna 2010.

SEKSUALAN ODGOJ O ITO POSTAJE POTREBA Istraživanje udruge “Zora”o spolnoj aktivnost

OP INA Gornji Mihaljevec

Dominik Kova i predsjednik Savjeta mladih Oformljen je Savjet mladih op ine Gornji Mihaljevec, a ima sedam lanova. ini ga mladež od 15 do 29 godina, a za predsjednika je izabran Dominik Kova i iz Badli ana, za njegovu zamjenicu izabrana je Martina Škvorc iz Vukanovca. Ostali lanovi: Patrik urin iz Badli ana, Dejan Golub iz Gornje Dubrave, Mario Novak iz Vukanovca, Nikola Petkovi iz Vukanovca i Lea Kova i iz Gornjeg Mihaljevca.

Konstituiraju oj sjednici nazo ili su op inski na el-

nik Franjo Kova i , njegov zamjenik Boris Resman i predsjednik Op inskog vije a Franjo Golub, te lan Vije a Konrad Brezari , koji su mladima estitali na konstituiranju, te im obe ali podršku i poželjeli uspješan rad.

Savjet mladih je savjetodavno tijelo op ine, a ine ga mladi s prebivalištem na podru ju op ine Gornji Mihaljevec. Svojim radom i djelovanjem doprinosit e boljitku mladih.

(S. Mesari , Snježana)

FORUM MLADIH SDP-a KOTORIBA

Novi predsjednik Stefan Savi Na elu Foruma mladih SDP-a Op inske organizacije Kotoriba u narednom razdoblju bit e Stefan Savi , koji je na toj funkciji zamijenio Jelenu Pongrac, koja e biti dopredsjednica. U Op inski odbor Foruma ušli su Karla Dolen i , Monika Herc, Nenad Mar etko i Lea Matjanec. - Primarni cilj bio nam je što bolje upoznavanje i druženje. Što se ti e politi ke strane, prvi nam je cilj bio da

pomognemo svojoj organizaciji da zasluženo pobijedi na lokalnim izborima, istaknula je dosadašnja predsjednica, a lanovima je zahvalila na pomo i i velikoj podršci.

Gosti izbornog skupa bili su Miran Pintari , predsjednik Županijske organizacije Foruma mladih SDP-a, i Dobriša Zvošec, predsjednik Op inske organizacije SDP-a Kotoriba. (af)

Svaki drugi srednjo Me imurju seksual - Po prvi put provedeno istraživanje na srednjoškolskoj populaciji Me imurske županije pod naslovom “Rizi na spolna ponašanja i znanje o spolnom i reproduktivnom znanju srednjoškolaca Me imurske županije” pokazalo je da je 48,6 posto, odnosno svaki drugi srednjoškolac spolno aktivan. I ne samo to, ve je više od polovine njih imalo više od jednog partnera ...

Cilj istraživanja o spolnom i reproduktivnom zdravlju me imurskih srednjoškolaca, koje je u svibnju provela udruga “Zora, za nenasilje i ljudska prava”, a iji su rezultati predstavljeni javnosti ovih dana, bio je dobiti uvid u stvarno stanje i spoznati koje su stvarne potrebe mladih po tom pitanju. Stvarno stanje koje je pokazalo istraživanje na 436 polaznika svih me imurskih srednjih škola prili no je šokantno i, kako upozoravaju u “Zori”, “miriši” na katastrofu, prije svega jer se radi o ve inom maloljetnim osobama. ak je 48,6 posto mladih priznalo da je spolno aktivno, ali je svojim neznanjem pokazalo i da je sklono rizi nom spolnom ponašanju, i to zbog nedostatne informiranosti i edukacije. Posebno zabrinjavaju a je injenica da mladi u spolne odnose stupaju vrlo rano, ak 43,5 posto prije navršene 16. godine, a 16,5 posto s tek 14 godina ili manje! Podsjetimo samo da se prema Kaznenom zakonu spolni odnošaj s djetetom kažnjava kaznom zatvora, a da je dijete, prema hrvatskom zakonu, osoba mla a od 14 godina. Posla za policiju i nadležne službe moglo bi biti i zbog podatka da 3,3 posto mladih prvo spolno iskustvo veže uz prisilu i bez vlastitog pristanka, ali, na žalost, smatraju da “nagovaranje” nije isto što i silovanje.

Trebali smo po eti brinuti ve ju er!

Krenemo li u daljnju analizu rezultata, do i emo do još alarmantnih podataka: ak 37,3 posto ispitanika prvo je seksu-

alno iskustvo imalo s partnerom za jednu no , 59 posto ne koristi redovito zaštitu, 52,5 posto u seksualne odnose stupa pod utjecajem alkohola i/ili droge, a 15,6 spolno aktivnih srednjoškolaca imalo je 5 ili više partnera. Kako kaže Marina Kolar, izvršna direktorica udruge “Zora”, veliku odgovornost za ovakvo stanje nosi i lokalna zajednica.

- Mislim da smo se po eti brinuti trebali ve ju er, jer su ovo tek pokazatelji stanja kakvo je, a ljudi e se po eti brinuti tek kad se razvije svijest o testiranju. Kad se ljudi po nu testirati, stupanj zaraženosti mogao bi biti katastrofalan. Tek tada emo, po obi aju, po eti gasiti te male požare i, umjesto da krenemo od po etka, mi emo ponovno krenuti od kraja. Zna i, umjesto da krenemo s prevencijom i edukacijom koje zaista imaju u inka, jer su rezultati istraživanja na svjetskoj razini pokazali da su mladi koji su dobivali više informacija kasnije stupali u spolne odnose i da su se ponašali manje rizi no, mi emo reagirati tek kada bude prekasno, upozorava Kolar.

Jedan od glavnih argumenata protiv seksualne edukacije je da ona “navodi ili nagovara mlade na seks” ili da “u i mlade kako biti seksualno aktivan”. U Zori odlu no tvrde da te tvrdnje nisu to ne, ve da je prevencija jedan od najefektivnijih na ina sprje avanja spolno prenosivih bolesti.

Sa svojim se pitanjima za sada mladi mogu javiti u Savjetovalište za školsku djecu i mlade Školske medicine Zavoda za javno zdravstvo, gdje mogu dobiti savjet i mogu ih uputiti dalje, ili pak, ukoliko postoji neki problem, odmah se mogu javiti svom lije niku op e prakse ili ginekologu.

Neki od rezultata istraživanja • Za 37% spolno aktivnih srednjoškolaca prvo iskustvo spolnog odnosa bila je veza na jednu no .

• 37,74% prije prvoga spolnog odnosa konzumiralo je alkohol ili drogu.

• 59,91% imalo je više od jednoga seksualnog partnera.

• 55,19% ne koristi zaštitu svaki put tijekom spolnog odnosa.

• ak 40,14% ne bi reklo svom partneru da ima spolno prenosivu infekciju/bolest.

• ak 68,42% spolno aktivnih srednjoškolki nije bilo na ginekološkom pregledu.

• 92,7% srednjoškolaca nikad se nije testiralo ni na jednu od spolno prenosivih infekcija/bolesti.

- ‘Recept’ koji smo dobili našim istraživanjem, postotak mladih koji ulaze u spolne odnose sa slu ajnim partnerima na jednu no , pa oni koji prije odnosa konzumiraju alkohol ili drogu, oni koji se ne štite ni na koji na in, a još se k tome ne testiraju, zapravo je koktel za katastrofu koja se dešava upravo sada i ovdje.

Ukoliko ne po nemo raditi na ovom problemu, eka nas scenarij ostalih europskih gradova, što zasigurno nikome nije u interesu.

21. rujna 2010.

ti srednjoškolaca pokazalo da mladi sve ranije stupaju u spolne odnose

oškolac u lno je aktivan!

Ve ina ispitanika izjasnila se da bi voljela sudjelovati u programu edukacije o spolno reproduktivnom znanju, što je još jedan kristalno jasan pokazatelj da je krajnje vrijeme da se mladima, bilo u institucijama ili izvan njih, pruži znanje i informacije.

Mitovi i legende Jedan se segment provedenog istraživanja pozabavio i mitovima o spolnosti, a rezultati su pokazali da mladi posjeduju zapanjuju e nisku razinu znanja o stvarima koje zapravo prakticiraju, a koje su tek osnovna razina znanja o spolnosti.

Tako, primjerice, polovina me imurskih srednjoškolaca vjeruje da pranje genitalija odmah nakon seksualnog odnosa može smanjiti rizik od in ekcije spolno prenosi-

Kroz Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

vim bolestima ili da organizmi koji uzrokuju spolno prenosive in ekcije mogu u tijelo u i samo kroz vaginu ili penis. Više od polovice mladih tako er nije znalo odgovoriti ni na pitanje u roku koliko dana spermij može oploditi jajašce ili koje su metode kontracepcije najprikladnije za mlade djevojke.

Ovaj problem nedovoljne in ormiranosti i educiranosti, kaže izvršna direktorica Zore, nije problem samo mladih. - I roditelji

igraju bitnu ulogu, jer misle da, ako se o tome ne govori, to se ni ne dešava. Svi su u principu nemo ni, i samo jedna strana ne može riješiti problem. To je ipak problem zajednice, i potrebna je suradnja svih strana, i mladih i roditelja, pro esora i lije nika.

Ako se cijela zajednica ne uklju i u rješavanje problema, s obzirom na to da je cijela zajednica uklju ena i u njegov nastanak, ništa se ne e promijeniti. Ono što je u Me imurskoj županiji prijeko potrebno jest što više stru njaka koji se bave ovom problematikom, više ginekoloških ordinacija i savjetovališta za mlade u sklopu prostorija u kojima se mladi mogu osje ati ugodno, sustavna edukacija o spolno reproduktivnom zdravlju, bila ona ormalna ili ne ormalna, te stav javnosti koji podržava mlade na njihovom putu prema zrelosti i omogu uje im da postanu zdravi i odgovorni mladi ljudi, završava Marina Kolar iz udruge “Zora, za nenasilje i ljudska prava”, koja je po prvi put provela istraživanje na temu spolnosti u me imurskih srednjoškolaca, te koja neprestano upozorava na problem nedostatne edukacije i prevencije. (Bojana Špani ek)

LANOVI Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom MŽ-a u radnoj akciji

Rubne dijelove akovca i Celine o istili od otpada i ambrozije lanovi Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije o istili su okoliš rubnih dijelova akovca i naselje Celine od otpada i ambrozije. Ekološka svijest korisnika Udruge, kao i potreba da okoliš bude zdrav, potaknula ih je na radnu akciju.

S manjim akcijama zapo eto je sredinom mjeseca kolovoza, dok je prva akcija ve ih razmjera, na inicijativu stanara stambenih zajednica, uz voditeljicu projekta Jasenku Šalamon, održana pretprošle subote u Celinama. Uz lanove i zaposlenike Udruge i partnera akom, u akciji su sudjelovali i lanovi MO-a Celine te lanovi Udruge “Sport za sve”, tako er iz Celina, pod vodstvom svojih predsjednika. (hz)

Prva akcija ve ih razmjera održana je pretprošle subote u Celinama

RADIONICE Doma za žrtve obiteljskog nasilja “Sigurna ku a”

Sljede a radionica na rasporedu je 22. rujna Dom za žrtve obiteljskog nasilja “Sigurna ku a” u suradnji s Centrom za socijalnu skrb akovec organizira radionice za žrtve obiteljskog nasilja, u sklopu Projekta “Podrška i zaštita žrtava obiteljskog nasilja”, koji financijski podržava Ministarstvo obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti.

Projekt se provodi od 1. kolovoza do 31. prosinca, dok se radionice održavaju dvaput mjese no.

Partnerski odnosi i komunikacija, osnaživanje, strategije suo avanja s teškim situacijama, samopoštovanje, kako promijeniti ži-

vot na bolje, posttraumatski rast, motivacija i mo pozitivnog mišljenja teme su koje se na radionicama obra uju, a koje vode socijalne radnice i psihologinje Centra za socijalnu skrb i Doma za žrtve obiteljskog nasilja “Sigurna ku a”.

Do sada su provedene tri radionice, dok e se sljede a radionica održati u srijedu 22. rujna u vremenu od 16 do 17.30 sati u prostorijama udruge “Zora” (barake kod Pilke, sajmište).

Na radionici e se obra ivati tema partnerskih odnosa i komunikacije. Na in rada je interaktivan

te se u sigurnoj atmos eri zajedni ki ohrabrujemo i u imo o pravima vezanima uz obiteljsko nasilje, kako iza i iz nasilne veze te kako poboljšati kvalitetu odnosa u obitelji, poru uju organizatori radionica.

Ovim putem pozivaju se svi zainteresirani koji žele sudjelovati na radionici, a smatraju da trebaju savjet ili pomo vezanu uz obiteljsko nasilje, ili pak samo ohrabrenje, da se jave na broj mobitela: 099 8357 335 ili e-mail: sigurna1kuca@gmail.com. Sudjelovanje na radionicama je besplatno.

UDRUGA gluhih i nagluhih Me imurske županije, 25. rujna

Druženje lanova s podru ja Me imurja Udruga gluhih i nagluhih Me imurske županije akovec povodom obilježavanja Me unarodnog dana gluhih organizira druženje

svih lanova s podru ja Me imurja.

Druženje e biti u restoranu “KTC“, Športska 6, akovec, u subotu 25. rujna s

po etkom u 11 sati. U sklopu druženja održat e se druga likovna kolonija “Dobro je initi dobro“ te natjecanja u šahu i belotu.

18

Poljodjelstvo

21. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SJETVA uljane repice ide prema kraju

Sve ve i interes ratara za kulturu budu nosti - Uljana repica je kultura budu nosti, s obzirom ob bzirom na to da u svijetu, a posebice u Europi, osim u sto noj

ishrani, zauzima sve zna ajnije

mjesto u proizvodnji biodizela

- Ni rana ni kasna sjetva ne pogoduju razvoju uljane repice, naglašava Suzana Paji iz HZPSS-a akovec Ne udi podatak da je na me imurskim poljima oko 400 hektara jesenas zasijano uljanom repicom, kulturom za koju se ispostavilo da je za proizvo a e isplativija u odnosu na ostale kulture. Tako su se površine s uljanom repicom približile do sada nepriko-

snovenoj še ernoj repi, koja se zbog turbulencija na tržištu te neselektivnih poticaja, barem kada je u pitanju Me imurje, svrstala u niži stupanj proizvodnje.

- Uljana repica je na neki na in nova poljoprivredna, odnosno ratarska kultura u Me imurskoj županiji, kada su u pitanju individualni poljoprivrednici. Ovog trenutka imamo nekoliko ratara koji su zasijali zna ajne površine (Kolari , Babi , Zobi , Bobi anec ...) te više onih koji siju pokusne površine. Uljana repica je poljoprivredna kultura koja zahtijeva dosta rada i stru nosti, ali i daje dobar i isplativ plod, kaže dipl. ing. Suzana Paji iz županijske Poljoprivredne savjetodavne službe, napominju i kako ovih dana istje e agrotehni ki rok za sjetvu ove uljarice.

Paji napominje da je optimalno vrijeme za sjetvu uljane repice od 25. kolovoza do 5. rujna, ali s obzirom na to da su vremenske prilike bile nepovoljne sjetva se malo odužila te, ako vrijeme dalje bude dobro, i tijekom rasta budu primijenjene sve agrotehni ke mjere, problema ne e biti.

Sve je više površina pod uljanom repicom

Za biodizel i sto nu hranu Uljana repica koristi se za mnoge stvari, no najzna ajnije primjene su joj u proizvodnji biodizela, proizvodnji ulja te u sto noj ishrani.

Nusproizvodi su sa ma i poga a koje sadrže 20-ak posto bjelan evina i ugljikohidrata, mineralne tvari, vitamine i druge korisne tvari. Sadržaj ulja u sjemenu je do 45 posto.

Isto tako uljana repica može se koristiti svježa za zelenu krmu ili kao silaža, a osobito je pogodna za zelenu gnojidbu. Gotovo je idealna “tre a kultura”, za uspostavljanje dvopoljnog plodoreda (kukuruz - pšenica) te za p elinju ispašu.

- U Me imurju se uglavnom proizvode dvije komercijalne sorte.

Linijske, kamo spadaju eurol, bristol i samurai, te sintetske, kamo spadaju erika, sabina, honk, silvia i lirajet.

Uljanu repicu naj eš e napadaju štetnici kao što su buha , pipa, osa listarica i repi in sjajnik i, što je vrlo važno, ovi se štetnici vrlo lako suzbijaju raznim agrotehni kim zaštitnim sredstvima. Žetva uljane repice obavlja se kad je sjeme u donjim komušinama sme e boje i tvrdo, a to se ini žitnim kombajnima. Prinosi su izme u 2,5 i 3,5 tona po hektaru. Sjemenska se roba u Me imurju može nabaviti u Poljoprivrednoj zadruzi akovec, te kod drugih organizatora proizvodnje u Donjem Kraljevcu i Kotoribi.

(S. Mesari )

UZGAJIVA I SVINJA vrš i u obrani interesa doma ih uzgajiva a i potroša a

Pokre u postupak za ozna avanje doma eg mesa

Dr. sc. Predrag Ko ila, dr. vet. med., lan Upravnog odbora Udruge uzgajiva a svinja Me imurja Savez uzgajiva a svinja pokre e postupak za ozna avanjem i obilježavanjem doma eg mesa i proizvoda od doma eg mesa u trgovinama i mesnicama, a tragom pozitivne prakse iz Austrije u kojoj se ozna ava meso doma eg porijekla.

Tom inicijativom Izvršni odbor Saveza uzgajiva a svinja Republike Hrvatske stao je vrš e u obranu doma ih uzgajiva a svinja, ali i potroša a svinjskog mesa i mesnih prera evina na svom sastanku održanom u Slavonskom Brodu, o emu nas je izvijestio dr. sc. Predrag Ko ila, dr. vet. med., lan Upravnog odbora Udruge uzgajiva a svinja Me imurja.

Na sjednici su zauzeti vrsti stavovi udruga uzgajiva a svinja prema Ministarstvu poljopri-

vrede, ribarstva i ruralnog razvoja i ostalim nadležnim institucijama radi zaštite doma eg uzgoja, ali i kvalitete mesa namijenjene doma im potroša ima.

Pozitivna praksa iz Austrije u kojoj se ozna ava meso doma eg porijekla ini im se dobrim primjerom koji bi i mi mogli slijediti.

Na mesu koje tamo dolazi pred kupce na etiketama su i svi podaci o vrsti i roku trajanja mesa ili mesnog proizvoda, kao i naziv proizvo a a. Time je kupcu omogu en izbor ije e meso kupiti, želi li ga od poznatog ili nepoznatog proizvo a a. Sve to dakako ima utjecaj na formiranje cijene, ali i kupcu ostavlja slobodu izbora. Osim što se kupcu omogu ava sloboda da izabere meso ili mesne proizvode od željenog proizvo a a, ovime se poti e i proizvo a mesa da uzgaja što kvalitetniju i zdravu stoku kako bi na police trgovina ili mesnica dostavio prepoznatljiv i kvalitetan proizvod.

Ovakav na in ozna avanja mesa i mesnih prera evina i u našoj zemlji omogu io bi kupcima da kupuju meso i mesne prera evine od to no njima željenog proizvo a a, koji e im svojim znakom na etiketi garantirati izvornost i kvalitetu proizvoda.

U mnogim županijama još uvijek nisu legalizirani i registrirani mnogi farmski objekti te se apelira na vlasnike farmi koji još nisu uspjeli završiti postupak

legalizacije i registracije svojih farmskih objekata da to što prije u ine. Naime, ako farmski objekti nisu registrirani, tada se ne mogu zatražiti ni sredstva iz IPARD-a ili bilo kojega drugog fonda pa to može biti velika zapreka za dobivanje inancijskih sredstava koje nude fondovi iz EU. Odlu eno je da se krene u prikupljanje podataka koji e u sebi sadržavati broj farmi u pojedinoj županiji, broj svinja, krma a, broj uginulih životinja i dr., a sve u cilju kako bi se moglo konkurirati fondovima Europske unije koji se ti u dobrobiti i zaštite životinja.

Iskustva iz nekih zemalja kao što su Ma arska i Austrija pokazuju da je preko ovakvih fondova mogu e dobiti do 100 eura godišnje po svinji. (BMO)

Više uvoznih, a sve manje doma ih odojaka Prošle godine iz zemalja EU u RH bilo je uvezeno 650.000 komada odojaka, što je 73 posto sveukupnog izvoza odojaka zemalja lanica EU u države koje nisu njihove lanice. U Hrvatskoj je lani registrirano svega 140.000 krma a, a tendencija je daljnjeg pada, pa se o ekuje da e ih u 2012. godini biti svega oko 60.000, a što zna i još manji broj doma ih odojaka.

21. rujna 2010.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC BIOI

VETERINARSKI SAVJETI

Miksomatoza kuni a U Me imurju se pojavila opasn opasna zarazna bolest kuni a velike gubitke koja uzrokuje u uzgajiva ima kuni a. uzgaj Što je miksomatoza ku•Š ni a i kako je prepoznati?

Miksomatoza je akutna virusna bolest kuni a kojoj je uzro nik DNA virus iz porodice boginja. Bolest je karakteristi na po pojavi miksomatoznih (želatinoznih) vorova u koži, posebno u blizini o iju, usta, nosa, uški i genitalija.

Smrtnost može biti i do 99%.

Inkubacija miksomatoze traje 7-10 dana, a ovisi o na inu infekcije, virulenciji, koli ini virusa te samom imunosnom stanju (otpornosti) životinje.

Na ulaznom mjestu prodora virusa razvija se mala bezbojna ili crvenkasta kvržica, koja se brzo pove ava. Nakon toga nastaje teška obostrana upala vje a te sluzavo-gnojni

konjuktivitis i fotofobija. Vje e se slijepe, usne oteknu, a na nosu se pojavi jaki edem. Glava kuni a poprimi izgled tzv. glava lava. Jaki edem pojavljuje se i na analu, vulvi, skrotumu.

Zatim se pojavi sluzavo-gnojna upala nosa, a na koži po cijelom tijelu pojavljuje se vorasta, ne oštro ograni ena zadebljenja.

Naj eš e ih primje ujemo na uškama i nogama. Zbog ote enja sluznica disanje i gutanje je otežano što dovodi do op e slabosti. Temperatura tijela je 41 °C. • Da li se bolest prenosi i na druge životinje i ljude?

To je bolest gotovo isklju ivo kuni a, a samo izuzetno zeca.

• Kako se prenosi bolest?

Virus se izlu uje iz promjena na koži i sluznica (osobito genitalija), a prigodice fecesom

i urinom. Nosi i konjuktivalni iscjedak infekcizoni su prva 3-4 dana infekcije. Infekcija se širi direktno kontaktom sa bolesnom životinjom i indirektno preko insekata koji sišu krv kao što su komarci i kuni ja uš.

• Da li postoji lijek i kako se miksomatoza lije i?

Za sada ne postoji ni jedan pouzdani lijek koji bi se pokazao uspješnim u lije enju miksomatoze.

• Kako sprije iti pojavu bolesti?

Bolest se sprje ava uništavanjem insekata i sprje avanjem njihovog kontakta sa kuni ima. Jednom kad se bolest pojavi, trebalo bi bolesne životinje izolirati te napraviti eutanaziju svih bolesnih životinja.

Uzgoj bi se trebao nastaviti tek pošto su staje ispražnjene i temeljito o iš ene i dezin icirane

te osam tjedana od posljednjeg uginu a.

Najbolja mjera za suzbijanje miksomatoze je vakcinacija (cijepljenje) zdravih kuni a. Imunost se razvija ve 3. dana poslije vakcinacije, a traje godinu dana. Mogu se vakcinirati životinje ve od 4. tjedna starosti. Vakcinaciju provode veterinari.

Tomislav Dolar, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464.

Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta

JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24

KUTAK ZA agrosavjet Piše: dipl. ing. agronomije Silvija Zeman

sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob.

098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel.

688-936, od 0-24, nedjeljom na tel.

645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Sumporenje vina Živice III Nakon vrenja, a prije prvog pretoka radimo zra ni test (proba na posme ivanje) – iz sredine ba ve uzmemo uzorak vina i ostavimo na ba vi 1 – 2 dana. Kod mladih vina ova je proba pokazatelj oksidacije vina i na osnovu toga reguliramo sumpor kod pretoka.

Ako ne dolazi do promjene boje zna i da je vino postojanu na zraku i dovoljno je 10 g / hl SO2 ( 20 g kalijev metabisul it). Kod pojave svjetlosme e boje sumporimo s 20 g / hl SO2, a kod jakog posme ivanja 30 g / hl SO2.

Sumpor dodajemo 3 – 4 dana prije pretakanja tako da sumpor površinski umiješamo u ba vu tako da ne uznemirimo talog. Ako dodajemo kalijev metabisul it prethodno ga otopimo u nekoliko litara vina.

Crna mlada vina sumporimo s 10 g / hl SO2. Sumporenje kod crnih vina ima utjecaj na boju – sumporena postaju svjetlija iako se boja s vremenom vra a. Op enito slabije se sumpore ja a alkoholna i kiselija vina (kiseline spre avaju razvoj bolesti).

Nakon prvog pretoka vino kontroliramo na koli inu SO2 kako bi bilo na razini koja ga e ikasno štiti pred punjenje u boce. Gornja granica vrijednosti ne smije prije i 300 mg / l ukupnog, 30 mg / l slobodnog.

Za uvanje odnjegovanog vina u toku godine poslije drugog pretoka vino mora sadržavati 70 – 130 mg / l ukupnog i 8 – 18 g / hl slobodnog SO2.

Pretjeranim pijenjem sumporenog vina nastaje poreme aj

metabolizma. Sumpor ulazi u krv i veže dio O2 pa se smanjuje koli ina O2 neophodan za normalno funkcioniranje mozga i kao posljedica javlja se glavobolja.

Kada i koliko sumporiti?

Sumporenje masulja i mošta ovisi o zdravstvenom stanju grož a, na inu berbe, vremenu potrebnom za prijevoz do podruma (prerade) i od temperature grož a.

Zdravo grož e i grož e niže temperature u kratkom roku prevezeno do podruma sumporimo manjom dozom (5 – 7,5 g / hl SO2 = 10 – 15 g / hl kalijeva metabisul ita = 100 – 150 ml sumporne kiseline 5 %-tne).

Gnjilo grož e – 10 – 15 (20) g / hl SO2 Temperatura – ako je visoka u vrijeme berbe faktor poja ane oksidacije naro ito kod ošte enog grož a te dolazi do razvoja patogene mikro lore (octene bakterije). Zato u toplim jesenima berbu radimo rano ujutro ili nave er, a grož e sumporimo 15 – 20 g / hl SO2. Mošteve s višim postotkom še era ja e sumporimo jer se dio SO2 veže na še er i na spojeve koji nastaju tijekom vrenja.

Ako nismo u mogu nosti obaviti brzi prijevoz do prerade sumporimo ga s 10 g / hl kalijeva mebisul ita.

Kod proizvodnje predikatnih vina vrenje se pod kraj prekida uz upotrebu SO2 do 100 g / hl, kako bi u vinu ostala odre ena koli ina nepovrela še era.

Domašinec: dežurni veterinar na tel.

863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa .

DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

U ovo bogato predjesenje vrijeme mi smo razmotali pri u o živicama kao vrtnim i ‘inim’ ogradama. Evo ve tre i tjedan raspredamo o tome gdje i kakve živice saditi.

Tko živi u vjetrovitom podru ju zna kako može biti teško stvoriti vlastitu vrtnu mikroklimu koja e odgovarati biljkama i životinjama. Ve i nedostatak zaklona za biljke osjetljive na mraz može opravdati oblikovanje živice za zaštitu od vjetra. Naj eš e štete od zime na vrijednim drvenastim biljkama poput ruža ili trajno zelenih grmova poput rododendrona i lovorvišnje štete su od isušivanja izazvane hladnim vjerovima s istoka koji isušuju zemlju. Živica za zaštitu od vjetra otvara posve nove perspektive vlasnicima zemljišta koje ugrožavaju hladni vjetrovi. Krute ograde ili zatvorene zidane konstrukcije imaju velik nedostatak jer posve blokiraju vjetar. Stoga na stražnjoj strani zida nastaju vrtložni vjetrovi koji na biljkama uzrokuju štete od isušivanja. Djelovanje tog vrloga može se dobro prepoznati na polegnutim, kosim biljkama, koje su esto izravno iza zida. Propusne živice za zaštitu od vjetra, npr. crvenolisne bukve ili graba, djeluju poput iltra za vjetar: oduzimaju vjetru snagu, ali ga puštaju da pro e. Doduše, tu zada u živica za zaštitu od vjetra može ispuniti samo ako stoji pod pravim kutom prema glavnom smjeru vjetra.

Formalne živice ne služe samo za ogra ivanje zemljišta ve mogu poslužiti i za podjelu prostora u vrtu. Kao niski okviri tako er su iznimno pogodne za uvo enje reda i u malom vrtu. Zgodne mini bordure od šimšira koji ostaje malen unose svojim ornamentalnim obilježjem nagovještaj baroka u privatno zelenilo. Pritom su i najmanje živice više od iste estetike jer one baš kao i velike preuzimaju mnoge ekološki važne funkcije. Za oblikovanje okvira prije svega je pogodan šimšir, uobi ajen za mini živice. Osim toga pogodne su sorte Pachysandra, Cotoneaster i Euonymus fortunei. Kod grmova i polugrmova posebnu ulogu mirisnih i cvjetnih okvira imaju primjerice macina trava i lavanda.

Obje se sorte šire u nebeskoplave površine koje pružaju mnogo veselja i zahtrjevaju malo rada. I za ure enje vrta ispred ku e zbog nedostatka prostora u uži izbor ulaze samo niske varijante živice. Ali one tada trebaju biti guste i trnovite da sprije e ulaz nepoželjnih posjetitelja. Za to se dokazala crvenolisna niska žutika (Berberis thunbergii ‘Atropurpurea Nana’) Ta e žilava, neuništiva biljka ak izdržati ako kosilica nenamjerno skrene s pravog puta, a posljedice takve male „afere“ ponovo e zarasti za nekoliko tjedana.

Posljedice ljudskih životnih pogrešaka, na žalost, ne prolaze tako brzo.

Vole Vas u Vrtnom centru Iva!

20

Mozaik

21. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HDZ Me imurske županije

Obradovali šestero lanu obitelj Dražen Balog, Danijel Krivak i Bruno Ribi osvojili su srebrne medalje, dok je Dominiku Haramiji pripala bron ana

ODRŽANI Državni susreti djece hrvatskih branitelja

Predstavnici Me imurske županije ostvarili zavidne rezultate Petnaest djece, lanova Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata, predstavljalo je Me imursku županiju na Državnim susretima djece hrvatskih branitelja, koji su se krajem kolovoza i po etkom rujna održali u dje jem odmaralištu “Vladimir Nazor” u Savudriji.

Na susretima, koji su se održali pod pokroviteljstvom Ministarstva obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti, sudjelovalo je oko 500 djece iz itave Hrvatske. lanovi Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata koji

su predstavljali našu županiju pravo nastupa stekli su svojim rezultatima na Regionalnim susretima održanima u lipnju u Slatini, dok su ovaj put tako er postigli zavidne rezultate u svim disciplinama u kojima su nastupali.

Druga mjesta i srebrne medalje osvojili su Dražen Balog iz Donje Dubrave u likovnoj radionici i Danijel Krivak iz Palovca te Bruno Ribi iz Donje Dubrave u stolnom nogometu. Tre e mjesto i bron ana medalja pripala je Dominiku Haramiji iz Donje Dubrave u Play stationu 2. (hz)

CRKVA HRVATSKIH mu enika u Udbini

Me imurci na blagoslovu

Na sve anosti blagoslova crkve Hrvatskih mu enika u Udbini me u dvanaestak tisu a sudionika bilo je i nekoliko Me imuraca.

Iz akove ke župe Svetog Nikole biskupa bio je Stjepan Vrbanec ildo, a iz murskosrediš anske Ante Penava i Mijo Šimi .

Velebnu crkvu blagoslovio je kardinal monsinjor Vinko Pulji , vrhbosanski nadbiskup, koji je i predvodio misno slavlje s hrvatskim biskupima, ranjevcima i sve enicima.

- Ovo zdanje treba uvati te sa uvati sje anje na ijoj baštini danas živimo, jer Crkva želi biti uvarica pam enja, i to ne samo pisanih dokumenata ve da to pam enje bude uklesano i u kamen, naglasio je kardinal Pulji . U ime Hrvatskog sabora okupljene je pozdravio Luka Bebi , njegov predsjednik, a u ime doma ina svima je pozdrave uputio i o razlozima izgradnje ove crkve i na ovom mjestu govorio monsinjor Mile Bogovi , biskup li ko - senjski. (S. Mesari )

BOG MOJIH DETALJA

Mladi i kriza Pripadnost vjerni koj zajednici oblikuje identitet. ovjek koji je ro en i odgajan u vjerskom ambijentu gleda svijet kroz prizmu proživljene vjere zajednice. Ona ga svojim aktivnostima i svojim svjedo enjem priprema za život, daju i mu odgovore na temeljna životna pitanja. Zato župna zajednica treba biti živa, jer e samo takva mo i oduševljavati za vrednote, svjedo iti živog Isusa, zalju-

bljenog u ovjeka. Op enito, došla su vremena krize, a to su, definitivno, i nove prilike za vjeru i Crkvu, koje trebamo istražiti. O ekonomskoj se krizi govori i piše (i previše).

Nju se bolno osje a, napose unazad nekoliko godina, ali za mnoge ona je tu oduvijek.

Postoji i kriza vjerskog života, a traje ve tamo ‘’od postanka svijeta’’, od po etaka krš anstva. Sjetimo se samo Isusovih rije i: ‘’Žetva je ve-

Predvo eni Sun anom Glavak, svojom istaknutom lanicom, saborskom zastupnicom i predsjednicom me imurske podružnice Zajednice žena “Katarina Zrinski”, lanovi ŽO-a HDZ-a Vladimir Ivkovi , Mladen Križai te na elnik i njegov zamjenik u op ini Podturen Josip Lepen i Vjenceslav Hranilovi uru ili su obitelji Novak iz Podturna vrijednu donaciju hrane i odje e. Novakovi su slabijega imovinskog statusa sa šestero djece u dobi od etiri do petnaest godina i ova im je pomo i te kako dobro došla. Akciju je potaknula

i organizirala Sun ana Glavak, i bila je rijetko vi en doga aj u Me imurju, potaknut od strane brojnih politi ara. Ina e, HDZ Me imurske županije spada u rijetke politi ke stranke koja svake godine organizira brojne humanitarne akcije u kojima pomažu drugima.

Unato mišljenju koje vlada u javnosti, u Me imurju je puno potrebitih tu e pomo i, pa bi bilo jako dobro da i druge stranke slijede primjer HDZ-a i tako pokažu kako politika nije samo preglasavanje i prepirka, nego i nešto puno ljudskije i humanije. (sm)

SVETI JURAJ na Bregu - Zasadbreg

Oprostili se od zvonarske službe Nakon dvadeset godina zvonarske službe, Ivan i Veronika Novak iz Zasadbrega u župi Sveti Juraj na Bregu zamolili su sadašnjeg župnika vele asnog Ivicu Puškadiju da ih zbog njihovih starosnih godina oslobodi ove asne i lijepe službe. Župnik je udovoljio njihovom zahtjevu, a u znak zahvalnosti uru io im je zahvalnicu za dugogodišnju službu zvonara u kapeli Marije Kraljice u Zasadbregu.

Ivan i Veronika Novak službu zvonara, koja je ujedno obuhva ala i poslove “cemeštra”, obavljali su od ranih 90-ih prošlog stolje a, kada se nad Hrvatskom po elo nadvijati zlo koje je dovelo do obrambenoga Domovinskog rata.

U Zasadbregu onda nije bilo kapele, nego su se na inicijativu ondašnjeg župnika pre asnog Ivana Kozjaka vjernici i mještani na molitve za Domovinu okupljali kod mjesnog križa, a potom i u školskoj zgradi, a tu i tako su Novakovi zapo eli svoju službu. Prvo kao poslužitelji kod improviziranog oltara, a kada je kapela dobila zvona kao zvonari.

- Prvo smo zvona pokretali ‘na voužu’, a poslije na elektroniku.

U jeku najžeš e srbo etni ke i vojne agresije na Hrvatsku u Zasadbregu je zapo ela izgradnja kapele Kraljice mira, koja je dovršena i po uzoritom kardinalu Franji Kuhari u posve ena (blagoslovljena) u kolovozu 1995. godine. Novakovi

lika, a radnika je malo…’’ (Lk 10, 2) ‘’Žetva je velika!’’ – tako je i danas, puno toga za otkriti, za istražiti, za organizirati, za živjeti – jedan veliki izazov.

Iskustvo nam govori da dok nema krize nema ni svijesti koliko nam je ustvari dobro.

Zasi eni svime, kada nam sve ide od ruke, esto se ponašamo bahato. Sli no je i u vjeri.

Kad nam dobro ide, npr. danas u slobodnoj Hrvatskoj gdje su Crkva i vjera slobodni i javni, tada smo u opasnosti da zaboravimo cijeniti naše vrednote i naše svetinje. Bog nam pošalje krizu da pro isti naše motivacije i da nas vrati k izvoru Žive vode, do pravih vrijednosti i

Veronika i Ivan sa župnikovom zahvalnicom

Križ (pil) gdje su po eli kao poslužitelji oltara

kvalitete. Kriza je zato jedno veliko i pozitivno vrijeme koje nam može donijeti velike promjene i re orme, kako u društvenom tako i u vjerskom životu, ako je znamo iskoristiti na pravi na in. Od svih slojeva krš anske zajednice, mladi su najosjetljiviji dio. Mladi ljudi su po prirodi znatiželjni, i vrlo zahtjevni, i u njihovom je vjerskom odgoju iznimno važno svjedo iti ‘’pravog’’ Isusa. Kakvog e oni Isusa i kakve krš ane otkriti u našoj zajednici, naša je odgovornost! Mladi se moraju osjetiti toliko dobrodošli da se požele sami vratiti u zajednicu (i idu e nedjelje!), te postati njezinim živim dije-

su marljivo i strpljivo brinuli o kapeli i posluživali kod svetih misa, a zvonili su tri puta na dan, kao i za potrebe misnog slavlja te za pokojne. Bogu su zahvalni što su ih župnik pre asni Kozjak i idejni za etnik i glavni donator izgradnje kapele Martin Rodinger odabrali za zvonarsku službu, koju su s puno ljubavi obavljali Bogu na ast i slavu, a vjernicima na potrebu i radost. Od sada u svoju kapelu odlaze na svete mise, a zvonarsku službu župnik Puškadija povjerio je Mariji Nedeljko, mla oj mještanki koja e nastojati isto tako revno obavljati povjerenu joj službu.

(Stjepan Mesari )

Kapela u Zasadbregu u kojoj su godinama bili zvonari

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 21. rujna Matej apostol, Matea, Mate srijeda, 22. rujna Silvana, Oton, Mauricije etvrtak, 23. rujna Lino, Elizabeta, Zaharije petak, 24. rujna Gospa od Otkupljenja, Rupert Piše: vl . Antun Štefan

lom. Oni uistinu imaju pravo u Crkvi susresti živog Isusa, a to uvelike ovisi o nama roditeljima, sve enicima i vjerou iteljima.

subota, 25. rujna Tvrtko, Firmin, Kleo a, Klea nedjelja, 26. rujna Kuzma i Damjan, Damir ponedjeljak, 27. rujna Vinko Paulski, Vinka

za velike i male

Ah, taj maturalac

Facebook Kad bi se to moglo ponoviti SLIKOM I RIJE JU S MATURALCA-GRADAC 2010.

1.dan Posjetili smo slapove Krke koji su nam se svidjeli izglednom, ali ne i prezentacijom koju su nam pripremili voditelji jer smo bili u žurbi s razgledavanjem. Kasnije smo posjetili grad Šibenik. Šibenik je lijep grad, ali na nas nije ostavio nikakve ja e dojmove. Poslijepodne smo došli u hotel Labineca u Gradcu i ugodno se smjestili. Hotel nam se svidio, ali su naša o ekivanja bila još ve a. Ipak iz agencije Express-tours ipak nisu lagali. Nakon toga svi smo uzbu eno otišli na kupanje, a nave er u šetnju gradom.

Odraz grada Šibenika u nao alama.

2.dan Drugi dan smo posjetili Makarsku i malakološki muzej školjaka. Bilo nam je veoma zanimljivo. Neki su svoje slobodno vrijeme proveli u kafi ima, neki pak su se zabavljali slikaju i se ili razgledavaju i makarsku rivijeru.

3.dan Tre i dan smo se uputili u Dubrovnik. Dubrovnik kao stari grad nam se nije možda ni svidio.

Srce grada izgleda tmurno i monotono zbog visokih starih kamenih gra evina, ali su zato obale puno ljepše i svjetlije.

Nakon popijenih sokova u skupim kafi ima krenuli smo na uš e rijeke Neretve. Nekima je bilo vru e pa su se osjvežili gaze i po pli aku.

4.dan etvrti dan smo otišli na plažu na drugom kraju grada. Tamo smo proveli dan kupaju i se i zabavljaju i te smo nave er, naravno, otišli u šetnju Gradcem. Gradac nam se vrlo svidio.

5. dan

Peti dan je, nažalost, bio posljednji dan daleko od naših domova. Neki su bili tužni, a neki su jedva ekali povratak ku i. Prije nego što smo krenuli, dobili smo sat vremena da još poneke lijepe uspomene zabilježimo otoaparatom ili pak se još malo okupamo u bazenu. Povratak ku i prošao je vrlo brzo. Uglavnom, bilo nam je vrlo lijepo i svakako bismo voljeli ponoviti to još jednom. Ovo je najkra e mogu e, jer toliko je dojmova da ne bi stalo ni u knjigu.

Zabilježile rije ju i slikom Monika Šolti i Elena Horvat, 8.r. OŠ Mursko Središ e

- da ili ne?

Internetska društvena stranica osmišljena je sasa mo za studente Harvarda.

No to se do današnjeg dana jako promijenilo. „Fejsom“ se danas koristi 855, 480 Hrvata i zasigurno nisu svi studenti Harvarda.

Niste korisnici t zv. „Fejsa“, a htjeli bi postati?

Ništa lakše! Sve što morate u initi jest utipkati www. acebook.com i besplatno se registrirati. Sve je to detaljno osmislio jedan od bivših studenata Harvarda, tj. Mark Zuckerberg.

Pitanje na koje zapravo pokušavam dobiti odgovor pišu i ovaj tekst jest da li je dobro bilo napraviti svoj Facebook profil ili ne? Odgovor je i da i ne.

školi. Brzo mogu izmijeniti poruke poruke, s time da je to be besplatno.

Pripremila: Katarina Škvorc, Gimnazija akovec Zašto ne?

Zašto da?

Iz osobnog iskustva znam da Facebook jako lako može prije i u ovisnost. Polako nam ve svima postaje navika, da im stignemo ku i idemo na Facebook. Ja znam svoje granice, no neki… Teško im je pritisnuti jedan klik na opciji „odjava“. Svi naši podaci trajno ostaju na Facebook-u. Neke stvari koje objavljujemo o sebi kasnije bi nam se mogle obiti o glavu. Naime, kad jednog dana budemo tražili posao naš bi poslodavac mogao otkriti i nekakve tajne…

Sara Gali

Mogu razmjenjivati poruke s prijateljima. Ne samo poruke, ve i slike, poveznice, statuse. Možete re i sve svoje osje aje, no imate li i dalje svoju privatnost?

Osobno se služim Facebook-om kada je rije o

Nije mi žao što sam se pridružila toj internetskoj stranici. Mogu se redovito èuti s prijateljima, a i s ljudima koje ne mogu vidjeti svaki dan. Putem Facebook-a obnovila sam neka stara prijateljstva i zaista

sam sretna zbog toga!

Ivan Novak Nije mi žao što sam napravio svoj profil. Imam prijatelje samo osobe koje poznajem. Vrlo sam pažljiv u odabiru osoba s kojima se dopisujem. Time uvam svoju privatnost.

• Znaju li roditelji što njihova djeca rade na Facebooku?

Petra Bolšec Moji roditelji ne znaju što radim na Facebook-u.

Ponekad im pokažem neku svoju sliku, ali to je sve.

Oni me ne ispituju, a ja im ne želim ništa re i.

Ana Boca Moji roditelji znaju što radim na Facebook-u. Imam par slika i to je to. Ne želim svoju privatnost dijeliti sa drugima.

Svijet pri a • Svijet pri a

Piše: Žarko Skok

Brige male Lucije To je bio odista neobi an veliki odmor. Nije bilo ganjanja po hodnicima ili naguravanja, ve su svi mirno stajali i gledali udan prizor. Jedan je golub preplašeno letio od prozora do prozora što je uveseljavalo školsku djecu. Zapravo, ne baš svu. Lucija, djevoj ica iz tre eg razreda, sve je to promatrala sa velikom zebnjom.

— Tamo je, tamo je! - pokazivali su prvaši i.

— Do i k nama! - dozivali su ga, prave i se važni, veliki osmaši.

Sa svih su se strana uli zvižduci, a mali je golub još preplašenije letio ovamo-onamo.

Nakon zvona za po etak idu eg sata, mala se Lucija poput sjene uvukla posljednja u u ionicu i sjela na svoje mjesto.

Nije ni pomislila na svoj obrok koji je ostao netaknut na velikom pladnju.

— Knjige su ve morale biti na stolu - rekla joj je trenutak kasnije u iteljica.

Misli su joj bile negdje vani, sa sirotim golubom. Kad je tijekom sata bilo o ito da Lucija uop e na razmišlja o gradivu, u iteljica joj je prišla i malo se nagnula.

— Što se dogodilo? - tiho ju je pitala.

— Pa... nekako mi je... pokušala se nekako opravdati djevoj ica.

Budu i da ju je njena u iteljica Biserka dobro poznavala kao vrijednu i dobru u enicu, znala je da za sve to mora postojati dobar razlog.

— Oprostite, smijem li iza i malo van? - pitala ju je Lucija.

— Smiješ, naravno - kimnula je glavom u iteljica. im je izašla iz razreda, otr ala je do velikog hodnika škole, ali goluba nigdje nije primijetila.

U malenoj portirnici dva su osmaša bili zadubljeni u prepisivanje gradiva u svoje bilježnice.

— Gdje je golub? - upitala je izravno, im je stigla.

— Kakav te golub spopao,

klinka? - upitno ju je pogledao jedan veliki u enik.

— Onaj koji je letio za vrijeme odmora.

— Pitaj domara, on je sve sredio - rekao je drugi dje ak, ne dižu i glavu.

— Domar! Pa nije ga valjda zatukao? - pomislila je izbezumljeno djevoj ica i polako krene hodnikom.

Baš su se u tom trenutku stepenicama spuštali sprema ica Nada i domar Drago.

— Lucija, zar ti nisi na nastavi? - upita je Nada.

Ona i Lucijina mama su odavna dobre prijateljice.

— Ne... zapravo da... a gdje je golub? - upita Lucija, gledaju i domara.

— Pa ne znam to no - nasmije se Drago – ali mislim da je negdje na slobodi.

— Stvarno? - klikne djevoj ica.

— Otvorio sam velike prozore i golub je izletio.

Pred njihovim o ima, mala Lucija kao da je po ela cvjetati. Široko se osmjehivala a boja joj se vratila u obraze.

— Hvala vam - re e zvonko i veselo otr i put u ionice.

Ni Nada ni Drago nisu bili svjesni da su prili no dugo ostali nasmiješeni, osje aju i pritom neku posebnu radost.

22

Novi život se rađa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Zdravko Korent (30) i Mirjana Šaško (25) iz Strahoninca dobili su k er Barbaru, ro enu 10. rujna u 23.50 sati.

Imbro (48) i Meri (41) Makari iz Knezovca dobili su Doroteju, ro enu 4. rujna u 21.10 sati. Kod ku e je seku do ekala Ana Marija (4,5).

Darko (30) i Katarina (29) Hižman iz Draškovca dobili su Karlu, ro enu 10. rujna u 1 sat.

Miljenko (43) i Marija (38) Juki iz Preloga dobili su Leona, ro enog 12. rujna u 3.30 sati. Kod ku e su bracu do ekale Marijeta (20) i Josip (12).

An elko i Božena Horvat iz Nedeliš a dobili su Kurinu, ro enu 15. rujna u 3.45 sati. Sestru je do ekala i Alana (2).

Branimir (33) i Valentina (31) Bel iz akovca dobili su Hanu, ro enu 15. rujna u 00.05 sati. Sestru je s nestrpljenjem do ekao i Vinko (5).

U SUBOTU I NEDJELJU obilježava se Svjetski dan srca

Akcije u akovcu, Prelogu, Dekanovcu, Svetoj Mariji i Kotoribi Pod geslom “Ja radim za srce predstoje i e se vikend po jubilarni 10. put diljem svijeta i Europe pod pokroviteljstvom Svjetske kardiološke federacije i nacionalnih kardioloških društava obilježiti Svjetski dan srca.

Me imurje se ovoj akciji pridružilo 2005. godine, pa e se i ove godine velikim javno zdravstvenim akcijama u akovcu, Prelogu, Dekanovcu, Svetoj Mariji i Kotoribi obilježiti ovaj dan. Program doga anja predstavile su Renata Kutnjak Kiš, dr. med., rukovoditeljica Djelatnosti za socijalnu medicinu, i Diana Uvodi - uri , dr. med., zamjenica ravnateljice Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije.

- Mjesec rujan ve tradicionalno u našoj županiji doživljavamo i obilježavamo kao mjesec aktivnosti i rekreacije, pa emo tu tradiciju i ove godine nastaviti s još ve im brojem akcija i ve im brojem sudionika u tim akcijama, pojasnila je Diana Uvodi - uri , a Renata Kutnjak Kiš nadovezala se objašnjenjem da se povodom Svjetskog dana srca želi javnost upozoriti na veliko breme kardiovaskularnih bolesti.

Upravo se ovakvim akcijama nastoje potaknuti i pojedinci, lokalna zajednica i nevladine udruge, a sve to pod organizacijom zdravstvenih djelatnika i sportsko - rekreativnih udruga, i posebno naglasiti što je važno i na koji je na in mogu e smanjiti smrtnost. (Bojana Špani ek)

21. rujna 2010.

Ognjen Vlahek (33) i Boška Ban - Vlahek (29) iz akovca dobili su sina po imenu Matko, ro enog 4. rujna u 13.20 sati. Braci se razveselila i Matilda (1,7).

Ivica (37) i Božica (28) Molnar iz Novakovca dobili su Luku, ro enog 14. rujna u 16 sati.

PROGRAM DOGA ANJA AKOVEC, subota, 25. rujna 9 – 12 sati – javno - zdravstvena akcija na Trgu Republike “Zajedno do zdravlja”: mjerenje krvnog tlaka, provjera razine še era i masno a u kapilarnoj krvi, analiza sastava tjelesne mase i procjena rizika sr anožilne bolesti + savjeti kardiologa i drugih specijalista o prevenciji, ranom otkrivanju i lije enju bolesti srca i krvnih žila 10 sati - škola nordijskog hodanja 11 sati - aerobik

PRELOG, nedjelja, 26. rujna 14 sati - okupljanje sudionika na sportskim terenima OŠ Prelog - nastup Mažoretkinja op ine Donji Kraljevec - vježbanje svih sudionika

- pješa enje do izletišta “Marina” kod Otoka Na izletištu “Marina”: - mjerenje krvnog tlaka, provjera razine še era i masno a u kapilarnoj krvi, analiza sastava tjelesne mase i procjena rizika sr anožilne bolesti + savjeti kardiologa i drugih specijalista o prevenciji, ranom otkrivanju i lije enju bolesti srca i krvnih žila - natjecanje u vise oj kuglani, pikadu, bacanju kolutova 16 sati - igrokaz “Za ogradom jednog dvorišta” dramske grupe OŠ Prelog - radionice za djecu “Piramida pravilne prehrane” - u slu aju kiše manifestacija e se održati u OŠ Prelog DEKANOVEC, nedjelja, 26. rujna

14 - 16.30 sati - ispred Doma kulture Dekanovec javno - zdravstvena akcija – mjerenje krvnog tlaka, odre ivanje še era u kapilarnoj krvi, savjeti lije nika o zdravom na inu života

SVETA MARIJA, nedjelja, 26. rujna 14 - 18 sati - ispred Društvenog doma Sveta Marija javno - zdravstvena akcija – mjerenje krvnog tlaka, odre ivanje še era u kapilarnoj krvi, savjeti lije nika o zdravom na inu života –sportsko - rekreativne igre KOTORIBA, nedjelja, 26. rujna 14.30 - 18 sati - ispred Doma zdravlja u Kotoribi javno - zdravstvena akcija – mjerenje krvnog tlaka, procjena pokazatelja uhranjenosti, savjeti o zdravom na inu života

25. rujna u “Areni” Varaždin Škoro i Žiga Prvi koncert sezone u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin, popularnoj “Areni”, ove e subote 25. rujna u 20 sati održati Miroslav Škoro. Posebni gosti koncerta bit e Žiga&Bandisti. Dvojica glazbenika sura uju ve neko vrijeme, pa e ovaj koncert biti svojevrsna to ka na i njihove dosadašnje suradnje. (foto: zvrzan)

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

21. rujna 2010.

Me imurska umjetnica otvorila sezonu u Centru za kulturu svojom izloĹžbom “Crte, trake i stoliceâ€?

NOVI SKI KATALOG ZIMA 2010/2011

zatraĹžite katalog u naĹĄoj poslovnici!

. 2 0 3 $ 6 =$*5(% G G

Kristina Horvat BlaĹžinovi : I samo postavljanje izloĹžbe meni je postalo kreativan in Ljudi su motivirani na razli ite na ine

9$0 18', 6 9 , - ( 7 L WR SR SRVHEQLP FLMHQDPD $.&,-( /$67 0,187( 3218'( ),567 0,187( 3218'(

• Jedan od Vaťih projekata/instalacija imali smo prilike vidjeti za vrijeme Ljeta u gradu Zrinskih u akovcu.

Kao su akov ani reagirali, s obzirom na to da su i sami sudjelovali u cijeloj pri i? — Bilo je u redu primljeno. Ljudima je to bilo interesantno. ZadrĹžavali su se ondje, ispitivali su o emu se to no radi i toj instalaciji mape. Zapravo, gradnja te jedne prostorne slike s linijama se nastavlja i na ovoj izloĹžbi. Ove crte povezuju pojedina ne radove u jednu cjelinu. • Jeste li se susreli s ljudima koji ne razumiju to ĹĄto Vi radite, VaĹĄu umjetnost? — Ljudi nekad znaju re i: ‘Ja se u to ne razumijem’, ali nemam baĹĄ puno takvih iskustava. Mislim da svatko moĹže na neki na in doĹživjeti neko djelo. Ako im i nije jasno, onda pitaju, pa pokuĹĄavaju to sve sami povezati. Oni to sve gledaju viĹĄe formalno – kao crtu, selotejp na ulici, rupu u zidu ili neĹĄto sli no. Oni ne pronalaze tu nekakve druge stvari, ne itaju likovni jezik i ne traĹže sadrĹžaj. • Nedavno sam razgovarala s VaĹĄim kolegom Veljkom Posavcom i pitala ga jedno pitanje koje u sad pitati i Vas. Umjetnici esto daju svoj komentar kroz radove.

.203$629, 6., ./8%29, u Austriji / Matrei, Sillian i Zillertal 02.01.-08.01.

6 polupansiona od 3.695 kn u Italiji / Kronplatz, Canazei i Arabba 01.01.-08.01.

7 polupansiona od 3.695 kn FRANCUSKA AUTOBUSOM Valmenier, Val Thorens, Val Cenis, Risoul,Chamrousse 02.01.-09.01. ve od 1.730 k i joĹĄ mnogo toga...www.kompas.hr

+,7 38729$1-$ zrakoplovom iz Zagreba!

TUNIS 23.09. hotel 3*, 7 all inclusive od 1.995 kn PUSTINJSKA RUŽA, tura, 8 dana od 2.895 kn EGIPAT-KRSTARENJE NILOM 07.10 i 14.10. upoznajte znamenitosti i " udesa" drevnog Egipta 8 dana ve od 6.395 kn

18',02 , zrakoplovne karte redovnih i low-cost prijevoznika (Wizzair, Germanwings, Ryan Air...)!! i ulaznice za koncerte i priredbe (Eventim, Ticket Pro, Dekod)

Ĺželite neĹĄto drugo i druga ije, nudimo vam JESENSKA PUTOVANJA GENOVA I CINQUE TERRE 07.10., 4 dana autobusom ve od 1.795 kn KRAKOW 07.10., 4 dana autobusom ve od 1.545 kn BISERI Ĺ VICARSKE 02.10., 6 dana autobusom ve od 3.295 kn RIM 07.10., 4 dana autobusom ve od 1.745 kn

:(//1(66 OPATIJA | GRAND HOTEL 4 OPATIJSKA CVIJETA 4* WELLNESS PAKETI do 29.12.2010.

3 dana od 958 kn CRIKVENICA| fALKENSTEINER HOTEL THERAPIA 4* wellness paketi od 11.9. do 28.12.2010.

4 dana od 1345 kn UMAG| Hotel MELIA CORAL 5* | Hotel SOL GARDEN ISTRA 4* & Hotel SOL UMAG 4* WELL DAYS od 1.10. do 1.11.2010.

3 dana od 1160 kn 9LĹĄH LQIRUPDFLMD X QDĹĄRM SRVORYQLFL X ÄŒDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

• Treba re i da je VaĹĄe postavljanje izloĹžbe i fizi ki naporno. Kazala je Marina OskoruĹĄ, zaduĹžena za izloĹžbe pri Centru za kulturu, da ste satima to izra ivali, penjali se po lojtrama i vjeĹĄali svoje ‘crte’ ‌ — To postavljanje izloĹžbe meni je postao kreativan in.

Samo bez publike. Ustvari, jednako kao ĹĄto se taj kreativni in doga a na samo u ateljeu ili negdje gdje ve umjetnik radi.

To je stvaranje na licima mjesta u zadanim parametrima, u ovom slu aju prostoru. Tu taj izi ki moment ode u pozadinu.

Kreacija je ono ťto vodi u tim momentima i prostor je sam po sebi poticaj i izazov da se onda na njemu neťto napravi. A za to, naravno, treba vrijeme, treba sve postaviti, pa prespavati i drugi dan vidjeti ťto treba joť napraviti ili promijeniti. • Vi i predajete na akultetu u akovcu i VaraŞdinu.

Kako spajate svoj umjetni ki duh s edukativnim? — Prakti an rad je jako bitan za profesora kako bi mogao povezati svoje iskustvo s teorijom te to onda kvalitetnije prenijeti dalje. Meni to pomaŞe. Jedino ťto vremena, naravno, nikad dovoljno za sve segmente Şivota: obiteljski, na fakultetu i kao umjetnica. Uspjeťnost se mjeri u balansiranju jednog, drugog i tre eg. (mn)

O izloĹžbi Kristine Horvat BlaĹžinovi govorila je Emilija Kova U Centru za kulturu akovec otvorena je joĹĄ jedna zanimljiva izloĹžba. Ovaj put slikama i raznovrsnim multimedijalnim instalacijama predstavlja se Kristina Horvat BlaĹžinovi .

IzloĹžbom nazvanom “Crte, trake i stoliceâ€?, koja se moĹže razgledati do 9. listopada, zadovoljni e biti i pobornici tradicionalne umjetnosti, koja je ovdje inovirana u mnogim elementima, ali i ljubitelji suvremene umjetnosti i vizualnog izraĹžavanja te prostornih efekata.

Kristina Horvat BlaŞinovi diplomirala je slikarstvo na Akademiji za likovno umetnost in dizajn (ALUD) u Ljubljani, u klasi prof. Gustava Gnamuťa, gdje je i magistrirala iz podru ja videa. Radi kao docentica na U iteljskom fakultetu Sveu iliťta u Zagrebu, odsjek u akovcu, kao nositeljica kolegija: Likovna kultura, Metodika likovne kulture i Slikanje, na u iteljskom i odgojiteljskom studiju. Predaje i na Fakultetu organizacije i informatike (FOI) u VaraŞdinu, Sveu iliťte u Zagrebu, kao vanjska suradnica i nositeljica kolegija: Interdisciplinarni pristup vizualnoj i medijskoj kulturi. Fundus umjetni kih radova obuhva a slike, multimedijalne instalacije, ra unalne gra ike i video. Samostalno i skupno izlaŞe od 1993. u zemlji i inozemstvu. lanica je Hrvatskog udruŞenja likovnih umjetnika (HDLU). • Ono ťto je kod Vas zanimljivo je to ťto ste se dosta okrenuli medijskoj umjetnosti, instalacijama, animacijama, grafikama ... — Danas je teťko izbje i nove medije uop e, pa tako i u umjetnosti. Mediji su naťa svakodnevnica koja nas okruŞuje i sad u tom kreativnom procesu oni se ne mogu zanemariti.

Svaka ideja iziskuje neki svoj medij u kojem se ovjek moŞe izraziti, barem ja to tako doŞivljavam, i na taj se na in izraŞavam. Je li to preko teksta, jeli to slika ili neka intervencija u prostoru, video, videoambijent, zna i uvijek ovisi o stavovima koje Şelim iznijeti. • S obzirom na to da su mediji postali toliko uobi ajeni i svi ih imamo kod ku e, televizore, kamere, ra unala ..., koliko ljudi onda ozbiljno shva aju ovakvu umjetnost? — Danas je taj senzibilitet ve otiťao malo dalje, jer duŞe vrijeme umjetnici se izraŞavaju kroz medije. A sad, posjedovanje tehnike ne zna i da je ovjek umjetnik. Zna i, ako imate dobar fotoaparat, opet to nije dovoljno. Tako da bih ja tu stavila kreativnost, ideju ispred tehnike. Tehnika je samo u sluŞbi toga.

Ljubitelji umjetnosti jedva su do ekali po etak nove izloŞbene sezone u Centru za kulturu Osje aju li umjetnici moralnu obvezu da daju kritiku odre enim druťtvenim pitanjima kroz svoju umjetnost? — Ljudi su motivirani na razli ite na ine. Netko Şeli izraziti svoje osje aje, netko Şeli provocirati, netko Şeli kritizirati, netko Şeli raditi lijepe stvari, netko Şeli raditi ruŞne stvari ‌ To sve ovisi o samom umjetniku, ťto njemu uop e ta umjetnost zna i i koji su mu impulsi i porivi koji ga tjeraju da se izrazi. Sve ťto ja radim povezano je s nekakvim osobnim iskustvom, ali naravno da volim ubaciti i neťto ťto je u nekakvom ťirem kontekstu. Zna i, ne Şelim izraziti samo svoje osje aje nego obuhvatiti i neke probleme koji nas tiťte i s kojima se ja susre em.

UspjeĹĄnost se mjeri u balansiranju privatnog i poslovnog Ĺživota • U Centru za kulturu otvorena je VaĹĄa izloĹžba ‘Crte, trake i stolice’. Ĺ to nam njome donosite? – Svaki prostor zahtjeva druga iji postav. Ova izloĹžba, ali ne u kompletu jer su tu i neki novi radovi, bila je i u Mariboru. NeĹĄto je bilo i u Zagrebu. Me utim, svaki put druga ije izgleda, tako da mi je uvijek interesatno aktivirati zajedno s ovim radovima prostor u kojem izlaĹžem i uklju iti na neki na in elemente koje ondje pronalazim. Nadam se da sam ga uspjela cijelog aktivirati, sad sve ovisi o tome kako e to biti doĹživljeno.

Danaťnje generacije potrebno je aktivirati umjetnoť u • Poznati ste po tome da uvijek nekako pomi ete granice umjetnosti. Dolazi li to samo po sebi? – Izraz koji koristim i nije viťe neťto novo. U gomili sve te medijske ponude teťko je ostati mimo toga. Mi jednostavno ve rastemo s medijima, pa onda i ja takve stvari uklju ujem u stvarala ki proces. Ako se Şeli zaintrigirati ljude, treba se neťto smisliti. ovjek viťe nema strpljenja stati ispred slike i gledati je deset minuta, ve to mora biti neťto ťto e ga privu i na bilo koji na in, neťto ťto e ga zaintrigirati, isprovocirati i odvu i mu paŞnju na nekoliko trenutaka. Takve su danaťnje generacije, nemaju viťe toliko strpljenja da mirno percipiraju neťto stati no. Treba se uvijek neťto doga ati, neťto ťto ih onda aktivira.

PROGRAM ACT KLUBA ZA KRAJ RUJNA

LIKOVNA republika p

Otvorena tribina - umjetnica Ana Horvat

Me unarodna likovna kolonija

Na otvorenoj tribini, koja e se odrĹžati 24. rujna u Autonomnom centru s po etkom u 19 sati, gostovat e umjetnica Ana Horvat, gdje e, izme u ostalog, predstaviti svoje najnovije radove.

Ana Horvat ro ena je 1977. u Zagrebu.

Diplomirala je kiparstvo 2003. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te je dobitnica Rektorove nagrade. Bavi se skulpturom, animacijom i izradom krpenih lutaka. Godine 2008. osvojila je 1. nagradu T-Htnagrade@ msu.hr s videoinstalacijom koja je izloĹžena i u Centru za suvremenu umjetnost u New Yorku. Boravila je u CitĂŠ Internationale des Arts u Parizu, tijekom rujna i listopada 2009. godine.

Organizator tribine je Hrvatsko druĹĄtvo likovnih umjetnika Me imurja i Autonomni centar.

Na prostoru Grada Mursko SrediĹĄ e u subotu 25.

25 rujna od 10 do 17 sati odrĹžat e se me unarodna kiparska kolonija, koju zajedni ki organiziraju Likovna republika i Tatjana Kralji , nova organizatorica i promotorica kulturnih doga anja na ovim prostorima te lanica Ĺženske manjinske udruge “Kalinkaâ€?. Sudionici kolonije bit e kipari iz Hrvatske, Rusije i Slovenije, a svoje e radove pokloniti Gradu Mursko SrediĹĄ e, koji je pokrovitelj kolonije. Prema rije ima Milene Petkovi , predsjednice Likovne republike, na koloniji e nastati radovi provokativnih oblika, sadrĹžaja i poruka, koji dolaze nakon tradicijskih odnosa u likovnoj umjetnosti kod me imurskih kipara. Petkovi poziva ljude da do u u gradsku lu icu i uĹživo vide nastajanje kiparskih radova rukama vrhunskih majstora. (sm)

Umjetnica Ana Horvat bavi se skulpturom, animacijom i izradom krpenih lutaka

Uzmi ili ostavi knjigu Osnovna ideja ovog projekta, koji e se odrĹžati od 20. do 24. rujna od 9 do 14 sati na Trgu Republike, jest indirektna razmjena knjiga. Knjiga koja vam viĹĄe ne treba sigurno treba nekom drugom i obrnuto. VaĹžno je to ĹĄto u takvoj razmjeni vrijednost i koli ina stvari koje donesete ili uzmete nisu mjerilo. Bitno je zadovoljiti potrebe. Projekt se ve tradicionalno odrĹžava svake posljednje subote u suradnji s lokalnim knjiĹžnicama i itaonicama.

21. rujna 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Ve er uz tamburicu i Prilo ki folklorni susreti

Preko 450 folkloraša zauzelo Prelog

Samo pozitivna mišljenja o Prelogu, smotrama i doma inima imaju lanovi KUD-a “Sloga“ iz Sikirevaca

Me imurje je nadaleko poznato po svom folkloru U Prelog je ove godine pristiglo i Kulturno - umjetni ko društvo “Sloga“ iz Sikirevaca, koje djeluje od 1975. godine i broji oko 50 odraslih lanova te 30 djece. Ovo je društvo koje je zbilja puno proputovalo, vidjelo svijeta i brojne smotre. A samo pozitivna mišljenja imaju i o ovoj preloškoj. Predsjednik KUD-a Siniša Kneževi o 17. Prilo kim folklornim susretima kazao je: - Me imurje je nadaleko poznato po svom folkloru i drago nam je što smo bili ovdje. Od toliko smotri na kojima smo u ovih 35 godina bili, ovdje se osje amo posebno ugodno. Ovaj put odlu ili smo se predstaviti s jednim obi ajem, malim detaljem iz svatova – pra enjem kuma. Nadamo se da se dopalo me imurskoj publici.

“Veseli Me imurci“ uvijek su otvoreni za kvalitetnu suradnju s me imurskim KUD-ovima

HPSD “Sljeme” iz Šestina Kako se ljeto bliži kraju, a jesen ve kuca na vrata, kad vru ine popuste - tada je najljepše uživati u bogatstvu folklora koji nudi naša zemlja. Dobro to znaju u Kulturnoj udruzi “Selja ka sloga“ Prelog, pa su tako nekako i odlu ili “zabezecirati“ vrijeme za svoje centralne dvije folklorne manifestacije: Ve er uz tamburicu i Prilo ke folklorne susrete, koji su se ove godine održali sedanaesti put.

Ove godine lokacija je promijenjena, i dok su se prošlih godina manifestacije održavale u sportskoj dvorani preloške Osnovne škole, sada je poprište zbivanja bio Dom kulture Grada Preloga. A zbivanja je

i te kako bilo, kako i ne bi kad se ondje u 2 dana okupilo oko 450 ljubitelja dobre popevke, svirke i narodnih obi aja.

- Ove naše manifestacije zamislili smo tako da se prvi dan na Ve eri uz tamburicu više orijentiramo na Me imurje, dok je na Prilo kim folklornim susretima cilj prije svega ugostiti druga društva i pokazati što se doga a u ostatku Hrvatske.

Tako da smo u dva dana mogli vidjeti folkloraše iz ak osam županija, te jedan iz susjedne Slovenije, i vjerujem da je publika bila više nego zadovoljna, a i mi kao organizatori smatramo da je sve prošlo onako kako je i trebalo, kazala je Mirjana Hrži , predsjednica Selja ke sloge.

U subotu 11. rujna u Domu kulture sve sudionike pozdravio je, a samim time i otvorio obje manifestacije, gradona elnik Grada Preloga Dragutin Glavina. I sve je bilo spremno da Ve eri uz tamburicu zapo nu.

Predstavilo se sedam tamburaških sastava iz Me imurja, Tamburaški sastav Kulturne udruge “Selja ka sloga” Prelog, Mla i TS KUD-a Žiškovec, TS “Sinovi Me imurja“, TS KUD-a op ine Donji Kraljevec, TS KUDa “Ivan Musta Kantor” Sveta Marija, TS KUD-a Domašinec i TS Glazbene udruge Šenkovec, dok su kao gosti iz Gorjana stigli Tamburaški sastav KUD-a “Gor-

KUD MA KOVEC šesnaesti put doma in tamburaške smotre

janac”, a iz Krapinsko - zagorske županije KUD “Bedekov ina“. U programu su s prigodnim stihovima o Gradu Prelogu nastupile lanice Književnog kruga Prelog Ivanka Novak i Marija Bermanec.

U nedjelju pak je, iako se ujutro inilo da bi vrijeme sve moglo pokvariti, na kraju popodne granulo sunce, zbog ega je tradicionalni de ile lanova udruga, na kojem se mogla vidjeti sva raskoš narodnih nošnji, glazbe i plesa, izgledao još ljepše. To popodne na pozornici Doma kulture, uz doma ine, nastupilo je još sedam KUD-ova: HPSD “Sljeme” iz Šestina, KUD “Sveti Florijan” iz Lekenika, HKUD “Me imurje” iz Ljubljane, KUD “Sloga” iz Sikirevaca, KUD “Slavko Kolar” iz Palešnika i KUU “Veseli Me imurci” iz akovca. Bio je tu i KUD “Gorjanac” iz Gorjana, iji je lan Josip Jagodi naprosto morao s nama podijeliti svoje oduševljenje ovom manifestacijom: - KUD ‘Selja ka sloga’ iz Preloga naš je pobratimljeni KUD ve trideset godina i uvijek se ovamo rado vra amo. Atmosfera je odli na, može se puno toga zanimljivog vidjeti i, naravno, dobro se svi zabavljamo i uživamo. Imamo samo rije i pohvale za naše doma ine iz Preloga i veselimo se idu oj smotri. (mn, foto:A. Naran a, hz )

KUD “Gorjanac” iz Gorjana est je gost preloških smotri

Suradnji izme u me imurskih KUD-ova trebalo bi biti i više Prvi put na Prilo kim folklornim susretima nastupio je i KUU “Veseli Me imurci“ akovec. I nisu nastupili sami, ve zajedno s KUD-om Žiškovec.

Ove dvije udruge ve dvije godine jako usko sura uju, zajedno nastupaju po smotrama, “posu uju“ si me usobno plesa e i lanove tamburaške sekcije, a i voditelji jedni drugima uska u u pomo kada je to potrebno. Ovo je jedan lijep primjer kako me imurski folkloraši mogu dobro sura ivati, a još jedan primjer jesu i dobri odnosi s KU-om ‘Selja ka sloga’“ Prelog.

Mislim da smo uz Prelog jedini sudionici koji su nastupali iz

Me imurja, pa je lijepo što su baš nas pozvali. Tu se zbilja radi o jednom velikom prijateljstvu izme u kulturno - umjetni kih udruga iz Preloga i akovca, što voditeljskom, što predsjedni kom, što prijateljstvu izme u samih lanova KUD-ova. Mirjana Hrženjak i ja sura ujemo zajedno ve nekih godinu dana u nekoliko zajedni kih projekata, a slijede i novi projekti u kojima emo, nadam se, ponovno jednako dobro sura ivati. Mislim da mi u Me imurju moramo težiti zajedni kim suradnjama i nadam se da e ih biti i više, kazao je Nikola Kotur, predsjednik Veselih Me imuraca.

Na Ve eri uz tamburicu predstavilo se sedam tamburaških sastava

U Centru za kulturu premijera predstave za djecu, 26. rujna u 16 sati

Po prvi put dva dana, 25. i 26. rujna “Matilda” združila Pinklece i Dje je kazalište Dubrava

Od 25. do 26. rujna KUD Ma kovec doma in je 16. županijske smotre KUD-ova, KUU-a, HKUUa, tamburaških sastava i tamburaških orkestara Me imurske županije. Po prvi put smotra e se održati dva dana, iz razloga što se na smotru prijavio velik broj sudionika, te e tako svaki dan na pozornicu Društvenog doma u Ma kovcu iza i po 12 sastava, koje e osim publike pratiti i Prosudbena komisija (profesori Franjo Kežman i Branimir Magdaleni ).

I u subotu i nedjelju smotra e zapo eti u 16 sati, jedino e prvi dan uvod biti sve aniji i protokolarno sadržajniji. Po prvi put na smotri e nastupiti KUD Belica, koji e i prvi iza i pred publiku i komisiju. Osim njih, nastupit e KUD Ma kovec, Županijski tamburaški sastav “Stjepan Bujan Stipi ”, akovec, tamburaški sastav “Biser Me imurja”, Žiškovec, stariji tamburaški sastav KUD-a

Jambor, Ujlaki i Grahovec pozivaju ljude na tamburaški doga aj godine Žiškovec, KUD Strahoninec (dva sastava), KUU “Veseli Me imurci”, akovec, KUU “Zvon”, Mala Subotica (dva sastava), Udruga žena Sivica, HKUU Sveti Martin na Muri, KUD Domašinec, KUD Zasadbreg, KUD Šandorovec, KUU “Selja ka sloga”, Nedeliš e, Glazbena udruga, Šenkovec, KUD op ine Donji Kraljevec, KUD Donja Dubrava i HKUD Gori an. Gosti programa bit e KUD Poto anka, a organi-

zatori su se pobrinuli i za niz popratnih doga anja i sadržaja. Sve ovo re eno je na prigodnoj konferenciji za novinare koju su održali Ivan Ujlaki, Vladimir Jambor i Ivan Grahovec, vode i ljudi KUD-a Ma kovec i Organizacijskog odbora smotre. Svi oni pozivaju gra ane da do u i dva dana uživaju u zvonkoj tamburaškoj glazbi, te ljepoti pjesme i narodnih nošnji.

(S. Mesari )

Centar za kulturu akovec polako po inje raditi punim kapacitetom pa, nakon ilmskih dje jih tribina nedjeljom, na red dolazi i prva kazališna.

Prva dje ja predstava na daskama velike dvorane Centra za kulturu bit e “Matilda”.

Svijet odraslih u kojem živi djevoj ica Matilda nije neki idealan svijet o kojem obi no itamo u dje joj literaturi. Njezini roditelji/posvojitelji je zapostavljaju, a u školi je izložena agresiji ravnateljice Trunchbull. Jedini s kojima ima normalnu komunikaciju jesu njezini školski kolege i u iteljica Jenny Honey. Me utim, Matilda nije dijete koja pristaje na takvu situaciju i u romanu pratimo kako je ona postupno mijenja, kako svoje nezadovoljstvo pretvara u pobunu koja onima koji je maltretiraju pokazuje što zna i kada su oni sami maltretirani.

Ova predstava pokušat e prenijeti na scenu, kroz klju ne epizode

u romanu, pri u o Matildi i njezinom nepristajanju na svijet odraslih koji je pretvara u jednu zapostavljenu djevoj icu. Njome e se pokušati pokazati da djeca ne smiju uzimati autoritet odraslih kao nešto neupitno i znati da je on esto izgovor za izostanak adekvatnog bavljenja roditelja svojom djecom.

Odabirom mladoga redatelja Olivera Frlji a cilj je nastaviti ve prepoznatljiv suvremeni scenski izraz koji njeguje sam autor, ali i Dje je kazalište Dubrava i Kazališna družina Pinklec iz akovca.

Samome redatelju povjeren je i zadatak adaptacije i dramatizacije romana Roalda Dahla, ime se dodatno naglašava komedija i apsurd današnje svakodnevnice kroz koju se probija ali i odrasta djevoj ica Matilda, onako marljiva i radina, iako to sredina oko nje i ne traži. No, njen zaigrani apetit za znanjem na kraju svima pokaže što zna i biti bolja osoba.

O predstavi Adaptacija i dramatizacija: Oliver Frlji Redatelj: Oliver Frlji Scenogra ija: Mirta akani Kostimogra ija: Modni studio Arti ana Koreogra ija: Sandra Bani Naumovski Glazba i izbor glazbe: Damir Šimunovi Asistent redatelja: Paolo Tišljari Igraju: Petar Atansoski, Marija Kolb, Lada Bonacci, Karolina Horvat i Bruno Kontrec Trajanje: 50 minuta Uzrast: 7 - 12 godina

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

21. rujna 2010.

PREDSTAVLJENI IZVO A I koji e nastupiti na Me imurskom festivalu zabavne glazbe

Osmi MEF dovodi poznate pjeva e u akovec Održana je i druga u nizu konferencija za novinare na kojima se predstavlja osmi po redu MEF - Me imurski festival zabavne glazbe, a koji e se održati od 18. do 20. studenoga u akovcu. U odnosu na prethodne, festival ne e imati predznak me unarodni, nego samo me imurski, a cilj organizatora ove godine je da MEF po kvaliteti bude me u prva etiri festivala u Hrvatskoj. Tome bi trebala pridonijeti i injenica da e na njemu nastupiti i brojni popularnii hrvatski glazbenici i pjeva i.

Neke od njih spomenuo je novi programski ravnatelj Vladimir Ko iš Zec: - Iako u ovom trenutku u Hrvatskoj zaista vlada jedna kriza festivala, i odaziv autora i izvo a a na festivale, kao manifestcije na kojima se prezentira ono od ega oni žive – glazba, strašno je loš, ipak smo imali

sre u da smo, po meni, skupili relevantna imena koja su se stvarno bez prevelikog razmišljanja odazvala i koja e svojim prisustvom i sudjelovanjem na festivalu doprinijeti da on dobije jedan zavidan glazbeni nivo.

Neki od njih jesu: Mladen Grdovi , Alka Vuica, Željko Krušlin Kruška, Lidija Ba i , Kraljevi ulice, Gazde, grupa Karma, Vlado Kalember ...

Goš e iz Slovenije Bit e tu i goš e iz Slovenije, njihova trenutna najve a pjeva ka zvijezda Nuša Derenda i popularna pjeva ica Rebeka Dremelj. Trebao je do i i Dražen Ze i , no, na žalost, zbog nepodudaranja datuma s njegovim tradicionalnim koncertom u Mariboru, to nije mogu e. Me imurske snage na festivalu

PLESNI centar Livi

Prijavite se na besplatne satove

Plesni centar Livi poziva Vas na Zumba besplatne sate utorkom u 20 sati tijekom rujna. Zbog velikog interesa požurite s prijavom na 098 170 53 89 ili na plesnicentarlivi@gmail.com.

Vježbanje je zdravo, koristi vašem tijelu i duhu te je u inkovi-

to. No, vježbanje tek uz Zumba Fitness postaje i zabavno.

Zumba spaja hipnotiziraju e latino ritmove s koracima koji se lako slijede i tako stvara dinami an program tjelovježbe koji e Vas o arati.

MAŽORETKINJE Nedeliš e

Upisi svake subote tijekom rujna i listopada

O osmom po redu MEF-u govorili su Matija Posavec, Vladimir Ko iš Zec te ostali lanovi Organizacijskog odbora

zastupat e Mirko Švenda Žiga, Suzana Herceg i Irina Jambroši .

O zna aju festivala koji bi trebao postati prepoznatljivi

pohvaliti uspješnim nastupima, kojih je doista bilo mnogo. Po etkom ove godine nedeliš anske Mažoretkinje proslavile su i 10. obljetnicu otkako je ova udruga osnovana.

Za sve dodatne informacije vezane uz upis obratite se na kontakt broj 098/932-3599.

murju da se uklju e u pra enje festivala: - Ovim putem zamolit u sve gospodarske subjekte da se uklju e, da se senzibiliziraju kako bismo ovaj festival doveli

DOKUMENTARNI FILM mladih filmaša iz Ivanovca otvara 48. Reviju hrvatskoga filmskog i videostvaralaštva djece

“Ded, baba i ovce“ odmjerit e snage s filmovima na nacionalnoj reviji Nisu ŠAF-ovci jedini koji e svoje uratke imati prilike pokazati na 48. reviji hrvatskoga ilmskog i videostvaralaštva djece, koja e se od 23. do 26. rujna održati u Zagrebu. ast otvoriti reviju pripala je dokumentarnom ilmu “Ded, baba i ovce“, koji su zajedni ki napravili u enici Osnovne škole Ivanovec i Osnovne škole Gornji Mihaljevec, a u suradnji s Foto - kino klubom Ivanovec.

Revija hrvatskoga ilmskog i videostvaralaštva djece mjesto je za predstavljanje i ocjenu jednogodišnje ilmske i videoprodukcije djece te ilmsko - pedagoškoga rada na podru ju izvanškolskih i izvannastavnih aktivnosti u razvijanju ilmske kulture.

Uz ilmske i videoprojekcije, revijski sadržaji oboga eni su održavanjem tematskih rasprava za voditelje ilmskih/ videodružina te razgovorom djece s lanovima ocjenjiva koga suda.

Na reviji 94 filmska rada

Svake subote tijekom rujna i listopada od 11 do 13 sati u dvorani Osnovne škole Nedeliš e Mažoretkinje Nedeliš e vrše upise u svoje programe.

Sa svoja tri sastava, dje ji, juniorski i seniorski, Mažoretkinje Nedeliš e osvojile su brojna priznanja i nagrade te se mogu

glazbeni, kulturni i turisti ki doga aj u Me imurju govorio je Matija Posavec, zamjenik me imurskog župana. On je pozvao gospodarske subjekte u Me i-

na onu razinu koju on zaslužuje.

Ovdje mislim u smislu pra enja festivala jer mi kona no moramo promijeniti sliku i doista vrjednovati one projekte koji su od velikog zna aja za Me imursku županiju. I ovo je jedan od doprinosa promociji i gospodarstvu jer se nešto doga a i realizira, ovo je nešto od ega mogu mnoge stvari po eti te se nastaviti i u drugim segmentima koji nisu samo glazbeni.

Festival e u direktnom prijenosu pratiti HTV, dok e izdava kompilacijskog nosa a zvuka biti “Croatia records“. U suorganizaciju cjelokupne manifestacije drugu godinu za redom priklju it e se i Hrvatsko društvo skladatelja ZAMP, koje e u dane festivala organizirati okrugli stol na temu autorskog prava za mlade autore i predstavljanje kampanje “Glas autora“. (mn)

Na reviji e biti prikazana 94 rada, me u kojima, uop e ne sumnjamo, onaj iz Ivanovca, kao i oni ŠAF-ovi, bit e najzamje eniji. Što se ilma “Ded, baba i ovce“ ti e, ovaj put rije je o neme imurskoj pri i, otkrila nam je Nataša Kralj, prof. hrvatskog jezika u OŠ Ivanovec i mentorica u enika iji ilm ide na reviju. – Mi smo oduvijek govorili kako emo prezentirati samo Me imurje, i to na onaj najosebujniji na in – kroz život

maloga me imurskog ovjeka u svim svojim problemima, brigama i radostima. No, kako lanovi Fotokluba ljetuju po Lijepoj našoj, tako je nastala jedna dirljiva pri a na otoku Pagu o djedu, baki i ovci. Pratili smo te stare ov are, na koji na in žive, na koji na in djeluju i obitavaju. Oni zapravo jako malo pri aju. To je, zapravo, dokumentarac zvuka, mirisa i boje, i mislim je u cijeloj toj pri i prava vrijednost ilma pokret, kao i sam ambijent i atmosfera te mediteranske klime. Uglavnom, snimljena je jedna zbilja zanimljiva pri a koja nam se u montaži u inila

još zanimljivijom i odlu ili smo ovaj put na reviju s jednim akavskim ilmom.

No, ovo nije jedini dokumentarac iz produkcije Foto - kino kluba Ivanovec koji e šira publika mo i vidjeti, naime, u pripremi su još dva dokumentarca koji e se idu i mjesec prikazati na DOKUartu u Bjelovaru. To su “Redovnica s tetovažom“ i “Tomino ribarenje i prigovaranje“. - Zadnjih nekoliko godina op enito je porasla tendencija da se snimaju dokumentarni ilmovi, a tu smo se nekako i mi dosta dobro snašli i okušali. Pokazalo se da su dokumentarci veoma

zabavni, posebno osnovnoškolcima, jer zahtijevaju puno terenskog rada, puno priprema koje prethode mjesecima montiranja u ilmskom kabinetu, kazala je Kralj. Želimo puno uspjeha mladim ilmašima na svim revijama, a za kraj spomenimo i imena ovih mladih me imurskih ilmskih genijalaca: Iva Tkal ec, Benjamin Hamer, Karlo Varga, Filip Ruži , Stjepan Petkovi , Iva Bulovi , Saša Bulovi i Ninoslav Juras. U svemu im, osobito u montaži, pomaže i Radovan Petkovi , predsjednik Foto - kino kluba Ivanovec. (mn)

Revija hrvatskoga filmskog i videostvaralaštva djece Od 23. do 26. rujna u Zagrebu e se, u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Agencije za odgoj i obrazovanje, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba i Hrvatskoga ilmskog saveza, održati 48. Revija hrvatskoga ilmskog i videostvaralaštva djece, a sve ano se otvaranje najavljuje za etvrtak 23. rujna u 18 sati u kinu “Europa“. Prire iva i i realizatori Revije jesu Hrvatski ilmski savez i Osnovna škola “Rudeš“ iz Zagreba, koja je ove godine prvi put doma in. Ina e je akovec do sad bio doma in najviše puta, ak pet puta.

Selekcijska komisija djelovala je u sastavu Neven Hitrec, predsjednik, te Maja Flego, Krešimir Miki , Milan Trenc i Slaven Ze evi , a od 152 ilmska i videoostvarenja koja su prijavljena na Reviju odabrala je 94 rada koji e biti prikazani u osam revijskih projekcija, a sve se održavaju u zagreba kom kinu “Europa“. Djeluju i u istom sastavu, ali sad kao Ocjenjiva ki sud, pratit e sve revijske projekcije te na kraju odlu iti o deset jednakopravnih nagrada za deset ponajboljih ostvarenja. Osim ocjenjiva kog suda odraslih, Revija ima i

ocjenjiva ki sud djece koji vodi Zorica Klinži , a ine ga, po njenom odabiru, u enici sedmih razreda zagreba ke Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera.

U nedjelju 26. rujna u 10 sati održat e se u kinu “Tuškanac“ za voditelje školskih ilmskih skupina i ilmskih udruga i klubova okrugli stol o temi prijavljivanja recentnih produkcija na 49. Reviju, ilmskom vrednovanju i ostvarivanju prava na potvrde o sudjelovanju u stvaranju ilma, a u isto vrijeme održat e se i razgovor djece, autora prikazanih ilmova, s lanovima ocjenjiva kog suda.

21. rujna 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MIROSLAV ŠKORO i Max Bögl - Tehnobeton zajedno za branitelje

Poseban popust za koncert lanovima braniteljskih udruga Sve je spremno za veliki koncert Miroslava Škore koji e se 25. rujna održati u Varaždinu, u Gradskoj sportskoj dvorani, s po etkom u 20 sati. Ususret ovom važnom koncertnom doga aju, organizator koncerta, tvrtka “Max Bögl - Tehnobeton” d.o.o., odlu ila je braniteljskim udrugama omogu iti prigodne popuste za organiziran dolazak lanova braniteljskih udruga na koncert Miroslava Škore.

Tako e braniteljske udruge imati mogu nost nabaviti ulaznice za Škorin

Škore predstoje i koncert iš ekuju s velikim nestrpljenjem, a ako je suditi po posljednjoj turneji “Svetinja“, koja je prije nekoliko godina pomela cijelu Hrvatsku, varaždinski e koncert Miroslava Škore samo još dodatno potvrditi uspjeh jednog od najve ih hrvatskih glazbenih autora i interpretatora.

Po s eb a n g o s t Š k o r i nog konc er t a bit e Žiga&Bandisti, kako su organizatori istaknuli, stari gost u “areni”, a nakon koncerta slijedi veliki after party.

spektakl za svoje lanove po cijeni od 50 kn, ukoliko se radi o broju od 20 do 50 ulaznica, dok e udruge koje naru e više od 50 ulaznica dobiti najpovoljniju cijenu od 45 kn po kupljenoj ulaznici. Svi zainteresirani lanovi braniteljskih udruga svoje e ulaznice mo i kupiti preko samih udruga, a, kako doznajemo od Nevena Buljana, dipl. ing., upravitelja Gradske sportske dvorane Varaždin, organizatori o ekuju velik odaziv lanstva.

Brojni poklonici lijepih pjesama iz pera Miroslava

BOJAN JAMBROŠI niže uspjeh za uspjehom

SRIJEDA,, 22. rujna, 20 sati

Na svom velikom koncertu primit e Zlatnu plo u Bojan Jambroši od samog po etka svoje karijere niže uspjeh za uspjehom. Svojim radom, ambicijama, odli nim albumom “Bolji od ljubavi”, ekipom profesionalaca koja se brine oko njega, publikom koja ga obožava, mnogim hitovima Bojan bilježi odli ne rezultate. To je još jednom dokazao svojim albumom kojim je dostigao zlatnu nakladu te e na svom velikom koncert u Roko & Akademiji 25. rujna službeno primiti Zlatnu plo u.

- Iznimno sam sretan i ponosan na svoju najdražu publiku što je tako dobro prihvatila mene i moj prvi album ‘Bolji od ljubavi’. Kada su mi javili da u dobiti Zlatnu plo u, nisam na prvu mogao povjerovati da je moj prvi album u kratkom vremenu osvojio srca publike te mi donio takvo priznanje koje za mene ima jako veliki zna aj.

Hvala svima koji su radili na albumu i hvala onima koji su

ga kupili i pridonijeli tome da mogu nastaviti dalje snažniji nego ikada. Jako sam nestrpljiv i ne mogu do ekati koncert koji e se održati u ‘Roku’ 25. rujna i da opet vidim svoje vjerne fanove koji me prate na svim mojim nastupima i ine moj glazbeni svijet jedinstvenim. Do ite svi na koncert, ludo se zabavite i pjevajte sa mnom. O ekujem vas, poru io je Bojan Jambroši .

Bojan e na koncertu uz bend po prvi put izvesti duet s ovogodišnjom pobjednicom Kim Verson na pjesmi “Vjeruj u snove”. S obzirom i na nadolaze i Bojanov angažman u HRT-ovom showu “Zvijezde plešu”, na koncertu o ekujemo i neke od sudionika tog showa, a možda nam mladi pjeva otkrije i neke plesne korake sa svojom plesa icom iz showa.

Ulaz na koncert je besplatan do 23 sata, a nakon toga cijena ulaznice iznosi 20 kuna.

Jazz srijeda s Dixieland bandom Ove Jazz srijede srije na Maloj sceni Centra za kulturu ku akovec doma a e pub publika ponovno mo i uživati u dixieland glazbi poznatih me imurskih m glazbenika iz Dixieland Dix banda akovec. Dixieland band osnovan je 1998. godine i u vrlo kratkom vremenu svojom kvalitetom i profesionalnim pristupom osvojio je publiku i glazbene kriti are. Iako u njemu sviraju i profesionalni i amaterski glazbenici, Dixieland djeluje vrlo skladno kao glazbena cjelina. Uz standardni dixie program, na reper-

Održan peti Trash film festival

Hrvatski filmovi odnijeli ve inu “motorki” Peta po redu revija niskobudžetnog ilma, Trash ilm festival, održana je prošli vikend u MMC-u KULT u Varaždinu. Na ovogodišnji natje aj pristigla su 34 ilma, a, osim iz Hrvatske, stigli su i ilmovi iz Njema ke, Slovenije, Srbije, Španjolske, Švedske, Finske i Italije, pa je tako u natjecateljskom programu prikazano ukupno 27 ilmova.

U ”off” programu prikazani su hrvatski dokumentarci, dijelovi kratkometražnog ilma “Sun Tzu - Za epljenje sedme akre” koji je snimila Udruga Trash, zatim pri a o istinskom

Davorin Bogovi s organizatorima festivala

Publika je odgledala 27 filmova

superjunaku s otoka Hvara, “Lavenderman - istina ili mit?”

Zvonimira Rumboldta te “Enter the Dragon” Ozrena Milhar i a, ilm o prvom spomeniku Bruceu

Leeju, postavljenom u Mostaru.

Prikazani su i “Plasti ni Isus” kojim Udruga odaje po ast preminulome Tomu Gotovcu, a publika je mogla vidjeti i šokantan i provokativan “Život i smrt porno bande” srpskog redatelja Mladena or evi a.

Kao i svake godine, najboljima su dodijeljene nagrade, o emu je odlu ivao žiri u sastavu: Nino Raspudi , profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Mladen Badovinac, pjeva grupe “The Beat Fleet”, i Željko Luketi , ilmski kriti ar Radija 101.

toaru se nalaze i obrade svjetskih vokalnih hitova, a prava posebnost su me imurske pjesme obra ene u jazz maniri. Dixieland djeluje sve ove godine u neizmijenjenom sastavu i do sada je nastupio na brojnim uglednim festivalima kao što su Tradicionalni jazz festival Varaždin, Lent festival Maribor, Sommer jazz fest Hartberg (Austrija), Olimp jazz fest Stuttgart, Zalaegerszeg, Kaposhvar, Šopron (Ma arska), Zagreb, Dubrovnik, Bjelovar, Virovitica te brojni drugi.

Ponosni dobitnici nagrade Trash Film Festivala 5 – Zlatne motorke jesu: najbolji horor: Attack of the Killer Phone Books – M. Hulse (NJEM); najbolji akcijski: Market – A. Koma & F. Starešini (HRV); najbolji SF: Zorgazam – D. Lonjak (HRV); najbolji borila ki: Nasty Nancy – S. Mance (HRV); najbolji ilm po izboru publike: Porque hay cosas que nunca se olvidian… L. Figueroa (ŠPANJ).

Dodjelu Zlatne motorke i kraj Festivala obilježili su disco zvuci “Abba Real Tribute Banda”, vrhunske ekipe iz Novog Sada i Zrenjanina, a osim njih zasvirale su i varaždinske snage, “Fuckin’ Lajsne”, “Pop Up” i “NOX”, bendovi u usponu s bezvremenskim obradama vje nih hitova. (foto: www.trash.hr)

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 785

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA

Goran Tribuson “Povijest pornografije” S etrdeset godina Goran Tribuson objavio je knjigu kojom e trajno osvojiti itateljsku publiku.

Roman “Povijest pornografije” i godina 1988. na i e se na svakom popisu antologijskih štiva i godina važnih za suvremenu hrvatsku prozu.

Pripovjeda Stanislav Ivan i dovoljno je star da bi imao potrebu rekonstruirati doga aje iz zajedni ke klapske povijesti, dovoljno mudar da se mlakoš u distancira od gorljivosti socijalisti koga vremena i dovoljno razo aran da izlaz ne bi tražio u popkulturnim sadržajima i jeziku literature.

Tribuson je i ovdje, kao i uvijek, briljantan u detalju i vo enju pri e, duhovit u postavljanju dijagnoza i sugestivan u ocjenama. itatelj u re enicama njegova pripovjeda a ita vlastiti komentar. Svi ti neko druk iji ljudi, uspješni ili neuspješni, cijenjeni ili prezreni, u inili su od svojih života uglavnom sasvim suprotno od onoga što su smjerali u initi.

Ako je do pojave “Povijesti pornografije” netko i dvojio je li Tribuson široko omiljen i voljen pisac, poslije te 1988. godine, a ne traje to malo, dvojbama više nema mjesta. Ljubav publike osigurana je stranicama na kojima se štošta svla i.

Goran Tribuson ro en je 6. kolovoza 1948. u Bjelovaru, živi i

Dobitnici iz prošlog broja: Marija rnjak i Dario Dobrani iz akovca.

KNJIGA TJEDNA

Frédéric Beigbeder “Francuski roman” - Godine 2009. Frédéric Beigbeder za ovu je knjigu nagra en prestižnom književnom nagradom “Renaudot” - Cijeli sam život izbjegavao napisati ovu knjigu. To je pri a o jednoj Emmi Bovary iz sedamdesetih, koja je za svog razvoda reproducirala šutnju prethodne generacije o nesre ama izme u dva rata. To je pri a o muškarcu koji je postao bonvivan kako bi se osvetio što je bio ostavljen, o jednom ocu koji je bio cini an jer mu je srce bilo slomljeno.

To je pri a o jednom starijem bratu koji je u inio sve kako ne bi bio nalik svojim ro-

diteljima, i o jednom mla em bratu koji je sve u inio kako ne bi bio nalik svom starijem bratu. To je pri a o dvoje djece koja su naposljetku ostvarila snove svojih roditelja kako bi osvetila njihovo ljubavno razo aranje.

To je pri a o dje aku melankoli nom jer je odrastao u zemlji koja se ubila, jer su ga odgojili roditelji deprimirani neuspjehom svoga braka. To je pri a o smrti velike kultivirane buržoazije iz provincije i o nestajanju vrijednosti staroga

viteškog plemstva. To je pri a o zemlji koja je uspjela izgubiti dva rata uvjeravaju i da ih je dobila, a potom i izgubiti svoje kolonijalno carstvo prave i se da to ni po emu ne mijenja njezinu važnost.

To je pri a o jednoj novoj humanosti, ili o tome kako su katolici monarhisti postali mondijalizirani kapitalisti.

To je život koji sam proživio: rancuski roman.

Frédéric Beigbeder (1965.) autor je nekoliko romana, od

kojih su “129,90 kn”, “Ljubav traje tri godine”, “Windows on the World”, “Romanti ni egoist”, “Upomo , molim oprost”, “Vjerujem, ni ja tako er” i “Praznici u komi” prevedeni na hrvatski jezik. Godine 2009. za “Francuski roman” nagra en je prestižnom književnom nagradom “Renaudot”. Djela su mu objavljena u dvadeset i pet zemalja. (preuzeto s portala: Žena. hr)

ALBUM TJEDNA

Morcheeba - “Blood Like Lemonade” radi u Zagrebu. Prvu knjigu kratkih pri a “Zavjera kartogra a” objavio je 1972., a potom još niz novelisti kih zbirki (Praška smrt, Raj za pse, Spava a kola, Klasici na ekranu, Zvijezda kabarea), kao i izabrane pri e “Osmi okular”. Jedan od najproduktivnijih i naj itanijih hrvatskih prozaika napisao je i niz romana objavljivanih u nekoliko izdanja (Snijeg u Heidelbergu, uješ li nas Frido Štern, Ruski rulet, Polagana predaja, Legija stranaca, Zavirivanje, Uzvratni susret, Made in U.S.A., Povijest pornografije, Siva zona. Potonulo groblje, Dublja strana zaljeva, Sanatorij, No na smjena, Bijesne lisice, Ne dao Bog ve eg zla, Gorka okolada), kao i autobiogra sku trilogiju (Rani dani, Trava i korov i Mrtva priroda).

Ovaj tjedan dva sretna itatelja mogu osvojiti primjerak romana “Povijest pornografije” Gorana Tribusona.

U nepreglednom zvijež u glazbene prošlosti i sadašnjosti, u ponudi koja nadilazi kapacitete naših ovozemaljskih života, prije slušanja nove Morcheebe, priupitao sam se samo jedno jedino pitanje. Treba li mi provedeno nedjeljno poslijepodne s bendom koji na svakoj od svojih šest dosadašnjih plo a zvu i gotovo identi no?

Po etkom devedesetih godina grupe poput Massive Attack i Portishead zaokružuju jednu underground pri u zvanu “rave”, daju i joj njezin nježniji epilog. Sporiji ritmovi, duboke bas linije, sjetni vokali inile su trip-hop odmorom za rejvere, a s druge strane pristupnom kartom za one koji su do tad zazirali od elektroni ke glazbe. U tom vrtoglavom usponu njezinih raznih oblika, kada underground

Popis pjesama

WEB PREPORUKA

Imehrvatsko.net

1. Crimson; 2. Even Though; 3. Blood Like Lemonade; 4. Mandala; 5. I am The Spring; 6. Recipe or Disaster; 7. Easier Said Than done; 8. Cut to the Bass; 9.

Sel Made Man; 10. Beat o the Drum

publika raste u tolikoj mjeri da svoj ukus i kriterije name e srednjoj struji, podastire se klima za ambivalentne bendove poput Morcheebe. Osebujna mješavina gore navedenih elektroni kih elemenata i J. J. Caleovske “laidback” estetike ubacila ih je paralelno u UK Top 40 i gotovo na svaki ku ni a ter party od San Francisca do Moskve. Tijekom petnaestak godina, koliko su aktivni, Morcheeba je uspješno balansirala na rubu izme u izrazite radio oni nosti, zahvaljuju i vrhunskom smislu za zimzelenu melodiju, i svjesnog odbijanja da se ogrnu u status pop zvijezda. Bez

ujnih oscilacija u kvaliteti i izri aju, ormacija se tako u najmanju ruku izborila za poziciju benda od kojeg znamo što da o ekujemo. To bi bilo dva - tri hit songa i uglavnom skoro polovinu glazbenih odraza u na elu dobrih ideja.

Povratak pjeva ice Skye na novom albumu i nije od neke historijske važnosti, kako se najavljuje samo po sebi, ali je bitno spomenuti da je “Blood Like Lemonade” kao povratni ka plo a (iako se ovdje samo radi o oživljenoj suradnji bra e God rey s prvom i najpoznatijom pjeva icom benda) daleko od marketinškog trika iza

INTERNET I RA UNALA

Antivirusna zaštita Želite li možda doznati nešto više o svom imenu, posjetite stranicu imehrvatsko.net, koja nudi detaljan pregled gotovo 10.000 hrvatskih imena. Rije je o diplomskom projektu Marije Peri koja je željela pridonijeti promociji hrvatske kulture i onomastike, a svaki novi posjetitelj ispunjavanjem ankete omogu uje kvalitetniju in ormaciju o hrvatskim imenima i unaprje enje projekta.

Portal imehrvatsko.net krenuo je prije etiri godine, a ovih je dana dobio i svoje novo ruho. Kako je prva ina ica na-

21. rujna 2010.

stala kao rezultat istraživanja i anketiranja, došlo je vrijeme da se ure enje portala prepusti brojnim korisnicima. Stoga, prema uzoru na Wikipediju i sve brojnije web 2.0 portale, omogu eno je mijenjanje i nadopuna svih sadržaja. Prošireni sadržaj sada, osim osobnih imena, sadrži i prezimena i toponime (za po etak naselja u Hrvatskoj), te poseban popis poznatih osoba, ne samo u smislu medijske slave, nego svih onih koji su svojim djelima vrijedni spomena svojoj obitelji i široj zajednici.

Jedna od naj eš ih boljki ra unala, uz greške nastale postupcima samih korisnika, jesu napadi virusa i ostalih štetnih programa kojima je namjena naštetiti vašim podacima na ra unalu ili ih ak otu iti. Skupinu aplikacija koje koristimo u svrhu zaštite od ovih zlo udnih programa nazivamo antivirusnim programima, iako u zadnjih nekoliko godina pružaju puno ve u razinu zaštite od samih virusa - imaju i svojstva vatrozida, antispywarea i antimalwarea.

Zbog visokog postotka upotrebe MS Windows operativnog sustava, virusi i ostali zlo udni so tver gotovo su isklju ivo prisutni na tom operativnom susta-

vu kod ra unala, dok je prisutnost na ostalim operativnim sustavima zanemariva.

Odabir i instalacija antivirusne zaštite korak je koji je potrebno napraviti odmah prilikom završetka instalacije Windows operativnog sustava - na što e vas upozoriti i sam instalacijski program. Usprkos reklamama, ni jedan antivirusni program nije jamstvo potpune zaštite - u slu aju novih virusa i zlo udnih programa uvijek postoji šansa da ne e biti prepoznati ili da ažuriranje antivirusnog programa koje pruža ciljanu zaštitu od tog virusa ne bude instalirano na vrijeme.

Ukoliko ste u nedoumici oko izbora - ne možete pogriješiti ako

odaberete antivirusni program nekog od svjetski priznatih proizvo a a na ovom podru ju zaštite jer e svi oni štititi gotovo u istoj mjeri, pod uvjetom da se redovno ažuriraju antivirusnim definicijama. Razlike izme u antivirusnih programa vidljive su najviše u brzini pregleda datoteka, optere enju sustava prilikom rada i jednostavnosti upotrebe.

Za ve e tvrtke neki antivirusni programi nude dodatne prednosti kao pregled nad svim ra unalima u tvrtki i skupno ažuriranje, što može uvelike pomo i prilikom pregleda i održavanja antivirusne zaštite.

Ako ste ku ni korisnik, neke od tvrtki koje proizvode antivi-

kojeg se krije toliko sveprisutna bezidejnost.

Dapa e, i sami ožednjeli me usobne kemije, pošlo im je za rukom snimiti najintimniju paletu pjesama u karijeri. Nepretenciozno i uz upotrebu standardno sku enoga melodijskog prostora, “Blood Like Lemonade” ra en je po nepatvorenim demo principima.

Prije svega, komunikacija materijala na plo i, iako imamo nepravedan odnos od dva triphop instrumentala i osam gitaristi kih balada, sve je samo ne jednostrana. Na prijelazu prve u drugu, te druge u tre u tre inu albuma, instrumentalni komadi dramaturški se name u poput predaha u idu i ljubavni song.

Pjesme zra e toplinom i zadiru u najskrovitije pore naših emocionalnih bi a. Ve tijekom prvog slušanja ne bih uop e pogriješio da se vratim na po etak ove recenzije i promijenim svoju predrasudu kako mi nova Morcheeba ne može ponuditi ništa doli ve izlizanog “downbeat” štiva. Na sre u, situacija je baš suprotna, novi album ne da je samo veli anje svega onoga što od Morcheebe ve dugo nismo uli, ve smo se i neopravdano bojali da je zauvijek izgubljeno.

(Višeslav Laboš, preuzeto s portala: Muzika.hr) rusni so tver nude i besplatna rješenja za zaštitu ku nih ra unala, što e vam smanjiti izdatke za ra unalo, a ujedno vas i zaštititi od neugodnosti izazvanih zlo udnim so tverom. Kod ovih besplatnih antivirusnih rješenja nije rije o so tveru manje vrijednosti zaštite, ve je rije o programima koji su nešto jednostavniji i bez dodatnih unkcionalnosti.

Tako er, njihova upotreba dozvoljena je isklju ivo za ku na ra unala te se unutar tvrtki ne smiju koristiti.

Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

21. rujna 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE KAKO JE GRU UKRAO MJESEC DESPICABLE ME

PLA ENICI THE EXPENDABLES

animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski.

Režija: Pierre Co fin i Chris Renaud Uloge/Glasovi: Rene Bitorajac, Mirela Brekalo, Ivica Zadro, Mario Petrekovi

akcijski triler Režija: Sylvester Stallone Uloge: Sylvester Stallone, Mickey Rourke, Jason Statham, Jet Li, Arnold Schwarzenegger, Bruce Willis

U veselom predgra u sa injenom od mnoštva bijelih ku ica s prekrasnim oku nicama stoji jedna crna ku a s gotovo umrtvljenim vrtom. Nitko od susjeda nema pojma, ali upravo ispod te ku e nalazi se tajno skro-

vište… Skrovište u kojem upoznajemo Grua koji zajedno sa svojim malim pomo nicima upravo smišlja najopakiji plan u povijesti ovje anstva: ukrast e Mjesec. Da, Mjesec!

Preporu ujemo starijima od 6 godina.

(tri besplatne posudbe) Radnja filma “Neosvojiva planina” doga a se:

20.00 IMAGINARIJ DR. PARNASSUSA

Dobitnik iz prošlog broja: Ivan Rodiger, akovec

avanturisti ka antazija

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

nena filmskog programa

srijeda, 22.9.

Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________

Pla enici je akcijski triler o grupi mu enika unajmljenih da bi se ubacili u državu Južne Amerike i svrgnuli njezina nemilosrdnog diktatora. Kada misija zapo ne, momci shvate da stvari nisu kakvima se ine i da su uhva eni

u opasnu mrežu prijevare i izdaje. Budu i da je misija ugrožena, a nedužan život u opasnosti, pla enici se susre u s još ve im izazovom; prijeti im uništenje. Preporu ujemo starijima od 18 godina.

DVD, BLUE RAY IZLOG

________ _____________________________

petak, 24.9. animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski 1. PERCY JACKSON I OLIMPIJCI 2. HVALA TI ZA LJUBAV

subota, 25.9.

5. SMRTONOSNI OKRŠAJ

18.00 KAKO JE GRU UKRAO MJESEC

6. TAXI 4

animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski

20.00 PLA ENICI akcijski triler

9. GLAVNI SASTOJAK

NEOSVOJIVA PLANINA Njema k a, ljeto 1936. Planinari Toni

HVALA TI ZA LJUBAV Drama u kojoj Tyler (Robert Pattinson) upoznaje Ally (Emilie de Ravin) te uz pomo ljubavi pokušavaju prebroditi tragedije iz prošlosti.

Nabrijani akcijski triler redatelja Pierrea Morela (“96 sati”) i producenta Luca Bessona, i to s elavim Johnom Travoltom u glavnoj ulozi.

Charlie Wax (John Travolta) je tajni agent s opakim problemom ponašanja i sve rješava na najglasniji i najnasilniji mogu i na in. Za razliku od njega, James Reece (Jonathan Rhys Meyers) je sušta suprotnost – niskopozicionirani zaposlenik ameri ke ambasade u Francuskoj, pristojan, odgovoran i nedavno zaru en. Igrom slu aja, njih dvojica e postati partneri u pokušaju zaustavljanja teroristi ke elije Pakistanaca usred Pariza, a sve e se dodatno zakomplicirati kada se otkrije tko je jedan od glavnih pripadnika te organizacije.

20.00 PLA ENICI akcijski triler

8. SAW VI

Klan armenijskih gangstera, Malakian, upravlja podzemljem južne Francuske. Njihov nasilni vo a, Milo Malakian, svojim svijetom upravlja eli nom šakom. Njegov sin i nasljednik Anton mašta o tome da ih napusti i ostvari svoju ljubav prema Elodie, koja nije pripadnica klana, i da sam donosi svoje odluke. Ali unutrašnji krug bande ispisan je krvlju.

Kako bi pobjegao, Anton se ne mora suo iti samo sa svojom sudbinom, nego i s ovjekom koji je prisegnuo da e uhititi njegova oca, inspektorom Saunierom.

20.00 PLA ENICI

18.00 KAKO JE GRU UKRAO MJESEC

7. SVI SMO SUPER

IZ PARIZA S LJUBAVLJU

DESPICABLE ME animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski Režija: Pierre Co fin i Chris Renaud Uloge/Glasovi: Rene Bitorajac, Mirela Brekalo, Ivica Zadro, Mario Petrekovi

akcijski triler Režija: Sylvester Stallone Uloge: Sylvester Stallone, Mickey Rourke, Jason Statham, Jet Li, Arnold Schwarzenegger, Bruce Willis

4. OZBILJAN OVJEK

U ovoj romanti noj drami tinejdžerska superzvijezda Robert Pattinson glumi Tylera, buntovni kog mladi a iz New Yorka koji nakon obiteljske tragedije ima težak odnos sa svojim ocem (Pierce Brosnan). Tyler misli da nitko ne može razumjeti osje aje kroz koje prolazi, sve dok nevjerojatnim spletom okolnosti i sudbine ne upozna Ally (Emilie de Ravin).

Premda je ljubav bila posljednja stvar u njegovim preokupiranim mislima, Ally e ga polagano po eti privla iti sve dok se ne zaljubi u nju. Kroz njihovu ljubav on po inje pronalaziti sre u i svrhu svog života. No, ubrzo se otkrivaju skrivene tajne, a okolnosti koje su ih spojile prijete da e ih razdvojiti.

etvrtak, 23.9.

18.00 KAKO JE GRU UKRAO MJESEC

THE EXPENDABLES

3. PRI A O PRVAKU

Kurz i Andi Hinterstoisser sanjaju o osvajanju zloglasne planine EigerNordwand, budu i da su mnogi raniji pokušaji završili smr u. Ujutro 18. srpnja zapo eo je uspon. Na terasama hotela u podnožju planine okupili su se znatiželjnici i novinari iz cijeloga svijeta, me u kojima i Tonijeva ljubav Louise. U po etku sve te e bez problema, me utim, vrijeme se iznenada preokre e te se jedan od planinara ozlijedi. Dramati na utrka s vremenom je zapo ela.

utorak, 21.9.

18.00 MOJ LJUBIMAC MARMADUKE obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski

1. 1916. godine 2. 1936. godine 3. 1963. godine

Ime i prezime: ______________________

U KRUGU ZLO INA

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

nedjelja, 26.9.

10. ALISA U ZEMLJI UDESA

18.00 KAKO JE GRU UKRAO MJESEC

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA 1. IMAGINARIJ DR. PARNASSUSA 2. KAKO JE GRU UKRAO MJESEC

animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski

20.00 PLA ENICI akcijski triler

ponedjeljak, 27.9.

3. PHILLIP MORRIS, VOLIM TE

18.00 KAKO JE GRU UKRAO MJESEC

4. PO ETAK 5. STARCI

animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski

6. ZALJEV

20.00 PLA ENICI akcijski triler

7. MOJ PAS MARMADUKE 8. UBOJICE

DOM KULTURE PRELOG

9. AROBNJAKOV U ENIK 10. SEKS I GRAD 2

U.S. Box Office 1. RESIDENT EVIL: AFTERLIFE

subota 25.9. i nedjelja 26.9.

20.00 NO I DAN akcijska romanti na komedija

2. TAKERS 3. THE AMERICAN 4. MACHETE 5. GOING THE DISTANCE 6. THE OTHER GUYS 7. THE LAST EXORCISM 8. THE EXPENDABLES 9. EAT PRAY LOVE

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. INCEPTION

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8 30

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr marketing@mnovine.hr• •040 040312 312333 333

21. rujna 2010.

21. rujna 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Ku a s dodatkom “Roly”

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Švedska ljetna ku a

Belgijski arhitekt Bruno Erpicum i njegovi partneri pod zajedni kim nazivom AABE kreatori su ovoga arhitektonskog djela koje mi je na prvu privuklo pažnju. Podsjetilo me na stare arhai ne ku ice u selima mog kraja, iji ih vlasnici nisu uspjeli pretvoriti u velika, nezgrapna i ki asta zdanja kakve nalazimo danas na istim mjestima. Takve kakve jesu, odišu duhom nekih starih, puno jednostavnijih vremena.

Ku ica sa staklenim dodatkom “Roly” izra ena je od kamena i cigle, naravno, bez fasade.

Ona je ustvari nekada koristila kao spremište i bila je mali objekt u dvorištu. Površine je samo 40 m2, tako da su arhitekti u nju

ure uje: Bruno Kontrec

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10% smjestili samo malu kuhinjicu, spava u sobu i kupaonicu.

Dnevni boravak izvukli su iz volumena ku ice i postavili ga u staklenu kocku. S obzirom na materijale od kojih je izra en objekat, pokušali su dobiti izi ku ali i vizualnu prohodnost kroz njega. Sam oblik ku ice, odnosno odnosi

izme u dimenzija relativno su nepravilni, što joj, u mojim o ima, daje malko bajkoviti izgled. Ili je to samo varka koju mi je preko fotogra ija uspio prodati fotograf Jean-Luc Laloux. http://www.erpicum. org/project.php?id=6 http://www.laloux.be/

Moderno zdanje od cigle Arhitektonska tvrtka “Duggan Morris Architect” iz Londona izvela je projekt ove ku e od cigle površine 140 m2. Nalazi se na parceli u jugoisto nom dijelu Londona i smještena je izme u dva reda klasi nih engleskih ku a u nizu. Arhitekti su je nazvali “King´s Grove”. Pro elje ku e je otvoreno i gleda prema uli noj strani, dok je stražnja strana (ustvari bo na) zatvorena i zašti ena visokom i jednostavnom ogradom koja se proteže duž su-

sjedne parcele i koja, de facto, ini svojevrsni hodnik izme u ku e i ulice. Veliki prozori na gra evini daju dojam da je unutrašnjost povezana s vanjštinom. Interijer ku e je minimalisti ki, s kombinacijom materijala: cigla kao jedna vrsta zi-

dova, gipskartonske plo e kao druga vrsta zidova, hrastovo drvo kao namještaj i elementi gra evne stolarije te staklo s metalnim okvirom kao materijal za otvore. Sve prostorije u ku i imaju smjer prema središnjici, gdje se nalazi atrij u kojem je visina izvu ena do stropa.

Ova ljetna ku a nalazi se u Švedskoj, a vlasništvo je švedske stilistice Katarine Grundströmer. Naravno, ona ju je i sama dekorirala. Prije no što kažem par rije i o samom interijeru, morao bih se osvrnuti na jedan vrlo važan detalj. A to je okolica, odnosno bajkoviti pejzaž s pogledom na jezero i šumu u daljini. Kada to stavimo u jednadžbu, a zatim injenicu da je mjesto radnje

u Švedskoj te da se pri tome radi o stilistici, osobi koja je na ti d s estetikom i shva anjem iste,

tada smatram da se tu ne može pogriješiti.

Ljetna ku a datira iz ´40-ih godina prošlog stolje a i nije baš prevelika. No, Katarina je izvela vrlo jednostavan i elegantan interijer s prirodnim i autenti nim elementima koji cijeli prostor maksimalno personaliziraju. Ipak, najinteresantniji element u cijelom sklopu jest vanjska drvena kada s toplom vodom, u kojoj se može nesmetano uživati kupaju i se te promatrati divlju i netaknutu prirodu koja okružuje.

Ovaj objekt je primjer dobre implementacije moderne arhitekture u sredinu s povijesnim gra evinama, u ovom slu aju, tipi an londonski kvart s ku ama izgra enima u viktorijanskom stilu. http://dugganmorrisarchitects.com/#news

Tepih po sezoni Želite li u svom domu prizvati dašak prolje a u prohladnim zimskim danima? Samo okrenite ovaj tepih na “zelenu” stranu i eto. Ono je ve tu. S druge strane (doslovno), ukoliko poželite efekt jeseni i pod od suhog liš a, okrenite tepih i to je to. Ovaj interesantan tepih djelo je nizozemske dizajnerice Yvette Laduk iz studija “YL design”. Izra en je od kvalitetnih i trajnih materijala, a može se dobiti u dimenziji 115x236 cm. http://www.yldesign.nl

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

21. rujna 2010.

ZA NJU

Što je muškarcima bitno u vezi?

Iako smo potrošile novac i novac na bezbrojne kave s prijateljicama kako bi razaznale i analizirale svaku re enicu koju je rekao, zapravo je sve vrlo jednostavno.

Muškarci su jednostavni. Uzmimo za primjer šoping. Iako ima izuzetaka, 90% muškaraca u i e u prvu trgovinu i kupiti što mu treba, dok su žene puno izbirljivija i detaljnija bi a. Iako na prvi pogled izgledaju povu eno, ne govore puno, a emocije im nisu stvari o kojima bi mogli klafrati danima na telefon, oni su zapravo druk iji od nas, tako su napravljeni, a na nama je da prihvatimo taj drugi spol i zauvijek ga zavedemo i vežemo uz sebe. Što je muškarcima zapravo bitno u vezi? Nekada nam doista do e da se upitamo. Neki vole maženje, neki vole dobar seks, tre ima je bitna osobnost. No opet, kada bolje pogledamo, svi su oni više - manje isti i postoji jedan jedini recept kako ga zadržati, a sastoji se od sljede ih sastojaka:

Pristupa nost Mi žene imamo one dane kada ne želimo nikoga vidjeti i kada bi najradije poludjele od promjene raspoloženja. Malo nam se smije, malo nam se pla e, a njemu nije ništa jasno. Pokušajmo sakriti emocije u te dane jer on ne e znati kako reagirati. Ukoliko nam je doista teško, uvijek imamo prijateljicu pred kojom možemo tu i jastuk, razbijati po ku i i topiti tugu i sre u u okoladi, a koja e nas potpuno razumjeti i plakati s nama. Pokušajmo prema voljenom muškarcu

uvijek biti vedre i vesele jer on takve stvari pamti i,i kako bi se reklo, reklo osmijeh se osmijehom vra a.

Seks Tako je kako je, ali ne možemo to izbje i. Muškarcima je bitan dobar seks. ak i ne toliko dobar, ali glavno da je seks. Sve dok mu umjereno dopuštamo isti, pa ak i kada nam se ne da, on e to jako cijeniti jer, eto, tako je napravljen.

No, po nekim zaklju cima psihologa, postoji jedinstveno rješenje kako dobiti seks od njega i kako ga smanjiti. Naime, znanstvenici tvrde da, ukoliko ne želimo seks, trebali bi se što više ponašati kao pohotna tinejdžerica koja nimfomani ki zahtijeva neumorno vo enje ljubavi.

Dok s druge strane njih jako privla i period kada nam se ne da i baš tada žele iscrpljuju i seks pun emocija i znoja. Ajme meni koja komplikacija, složit emo se.

ma je uro eno da volimo pri ati, tra ati i jednostavno biti žene žene. No njemu je pri a o sva i izme u Šte ice i Ljubice zabavna isto koliko nama koe icijenti u kladionici. Stoga, ukoliko ste vidjeli predivne hla e ili suknju u onom odli nom butiku preko puta zgrade u kojoj radite, zadnja osoba koju biste trebali nazvati je on. Osim toga, vama je u interesu da ga iznenadite novim out itom na ve eri koju spremate ovaj vikend za vas dvoje, nego da odmah izblebe ete što ste kupili, kamo ete nositi i zašto.

Izgled Muškarci jako cijene dobar izgled i kada se žena brine o sebi. Ne govorimo sada da odmah nabacite hrpu pudera i rumenila, ali osnovna higijena i malo šminke uvijek su dobrodošli. On cijeni kada žena lijepo miriše, i lijepo izgleda. Zato bi se trebale uvijek pobrinuti da na

Sitnice Muškarca se ne može kupiti novcem. I doista nije pametno pokušavati. Male sitnice tijekom veze sasvim su dozvoljene, dapa e, ak i potrebne. Barem jednom mjese no pokažite mu da vam je stalo kakvim privjeskom ili najdražom okoladom. Bit e mu drago i sigurno e vam vratiti istom mjerom ili se odužiti baš kako treba.

Problemi i tugaljive pri e Taj dio ostavite za prijateljice.

Isto kao i šoping i bapske pri e. Na-

sebi imamo istu odje u, opranu kosu i deodorans s blagim mirisom te dašak parfema.

Sloboda Svaki muškarac voli popiti pivu s prijateljima ili oti i nedjeljom na nogomet. To je sloboda koju biste mu svakako trebali priuštiti.

Isto tako vama je potpuno dozvoljeno da se družite s prijateljicama i popijete jednu do dvije kave s društvom bez njega kad god želite. Nikako mu nemojte braniti da se vi a s prijateljima i zahtijevati od njega da bude stalno s vama i biti ljubomorni na svaku ženu na koju baci pogled. Sjetite se da ga vi imate i ukoliko ga želite zadržati morate imati na umu da je muškarac kao i svaki drugi, te da mu je gledanje drugih žena uro eno.

No, dok gleda, dobro je, dok dira, nije dobro. I to je ono što mu trebate dati do znanja za zdravu i uspješnu vezu. Osim toga, vama je u interesu da, kada se na ete s njime, imate o emu pri ati, a to ne e biti mogu e ako provodite svaki slobodni trenutak zajedno i nemate više ni tema i sva ate se jer nemate o emu razgovarati.

Briga

razlikovati dobro od lošeg. Vi ste tu da nastavite taj posao. Nemojte zapustiti sebe, ku u, ku anske poslove i automatski i njega ukoliko vam se nešto ne svi a. Budite mudri i pokažite mu da ste sposobni za sve što je i njegova majka. Svidjet e mu se vaši interesi i sposobnost koja e ga podsjetiti da ima nekoga na koga se može osloniti ukoliko ne e mo i skinuti mrlje od auta s potkošulje, zavezati kravatu ili zatražiti savjet u vezi s bilo ime. Prije posla složite mu u vre icu jogurt i omiljeno pecivo, a kad se vrati do ekajte ga s vru im poljupcima, dobrom voljom, i toplim pala inkama. Nikad ne e htjeti oti i.

Brinite o njemu. Osim vas, njemu je najvjerojatnije na prvom mjestu njegova majka. Kakvo god imali mišljenje o njoj, morat ete se s tim pomiriti da je ona tako er na prvom mjestu u njegovom životu.

Ona je ta koja ga je podigla, koja ga je hranila, prala mu veš, i u ila ga

Ne lažu kad kažu da je put do muškar eva srca kroz njegov trbuh. Doista je. Muškarci jako cijene i vole kada žena zna kuhati, pogotovo kada je dobro i ino. Ne govorimo ovdje o slaganju sen-

Kuhinja

dvi a, ve o loncu graha, ako se razumijemo. Ima nas, doduše, koji smo doista pravi antitalenti za kuhanje. No, ne o ajavajte. Danas na sre u postoje razni kuharski te ajevi koji nas mogu usavršiti za tri tjedna kao vrhunske kuharice, a osim toga tu je i dobri stari Internet koji vrvi odli nim receptima i savjetima za sve što nam nije jasno.

Volja Imajte volje i ulažite je u vašu vezu. Ako vam se ini da nešto ne štima, svakako razgovarajte. No, dajte sve od sebe da udovoljite partneru barem u onoj koli ini koju svaki ovjek zaslužuje kada voli drugu osobu. To isto zahtijevajte i vi. Ljubav, sre a, predanost, odanost i sloboda samo su neki od savjeta za sretnu i uspješnu vezu.

Pružite mu ljubav, no dajte mu i dovoljno prostora. I to je ono jedino i potpuno zdravo što vas zauvijek može držati zajedno.

VAŠ omiljeni miris

Sa uvajte skupocjene parfeme od kvarenja!

Vjerojatno nema žene koja ne voli svoje prelijepe bo ice skupocjenih parfema staviti na mjesto gdje e im biti lako dostupni, ali i gdje e ih svi vidjeti i diviti im se. No, jeste li znali da upravo to “po asno“ mjesto, bilo da je ono u kupaonici, na toaletnom stoli u ili pak nekoj polici, naj eš e i nije najbolje mjesto za držanje parfema. Osim što parfemi imaju rok trajanja, podložni su i raznim vanjskim utjecajima, kao što su svjetlost, vlaga i toplina.

Ukoliko parfem držite u dobrim uvjetima, može vam trajati godinama, što bi na kraju svima trebao biti cilj jer parfemi danas koštaju pravo malo bogatstvo!

Možda vam se ne e svidjeti ove naše upute, no one su jedina šansa da vam ve nakon nekoliko mjeseci parfem ne promijeni miris i boju.

RECEPT tjedna

Sarmice Sastojci: 12 velikih opranih listova kupusa 175 g riže dugog zrna 8 komada mladog luka 15 ml (1 jušna žlica) nasjeckanoga svježeg bosiljka 15 ml (1 jušna žlica) nasjeckane svježe metvice 15 ml (1 jušna žlica) nasjeckanoga svježeg peršina 55 g pinjola 55 g grož ica sol i svježe mljeveni crni papar sok 1 limuna 30 ml (2 jušne žlice) maslinovog ulja 150 ml nemasnog jogurta 115 g krastavca

Svjetlost Svjetlost, bila ona umjetna ili prirodna, jedan je od najve ih neprijatelja parfema. Naime, ve ina žena napravi najve u grešku koju može, a to je da svoje parfeme izloži na vidljivo mjesto, gdje su podložni svim mogu im utjecajima, pa tako i svjetlu. Naime, svjetlost uzrokuje kemijske reakcije u parfemu, posebno kod hlapljivih sastojaka, koji primijene svoju strukturu ili ishlape.

Ono što je još nevjerojatnije, da se kemijske reakcije u parfemu po inju doga ati nakon samo nekoliko sati izlaganja svjetlosti, zbog toga, iako je vaša bo ica parfema predivna, najbolje bi bilo da je uvate na tamnom mjestu, primjerice, u originalnoj kutijici, ormaru ili nekom drugom tamnom mjestu.

Dakle, ako su vam parfemi izloženi svjetlu, maknite ih s te pozicije.

Stavite ih u kutiju, ormar, ladicu,

mjesto gdje ima vrlo malo ili uop e nema svjetlosti.

Vru ina i hladno a Vru ina (i hladno a) je drugi neprijatelj parfema. Savršeno bi bilo da ih uvate na maksimalnoj temperaturi do 22oC. Iako e vam neki preporu iti da ih možete držati u hladnjaku, to tako er nije poželjno, jer su u hladnjaku temperature preniske. Jedno od najgorih mjesta gdje možete držati parfeme je kupaonica. Naime, u kupaonici se

Kao što morate parfeme uvati visokih temperatura, isto je i s niskim temperaturama. Na niskim temperaturama ulja ili neki drugi kemijski spojevi koji se nalaze u parfemu po inju mijenjati strukturu.

Dakle, ni obi an hladnjak, u kojemu je oko 4oC, ne dolazi u obzir jer je prehladan.

Zrak i vlaga

Dakle, maknite ih iz kupaonice ili blizine bilo kakvih izvora topline (radijatora, pe i...).

Priprema: Oštrim nožem odrežite i bacite tvrde peteljke s listova kupusa. Listove stavite u posudu kipu e vode na oko 30 sekundi. Izvadite šupljikavom žlicom i dobro ocijedite, a zatim ih raširite na radnu površinu. Rižu stavite u posudu s dovoljno kipu e vode da je prekrije. Kuhajte 15-20 minuta, ili dok riža ne omekša i gotovo sasvim upije teku inu. Isperite rižu pod hladnom vodom i odstranite škrob. Dobro ocijedite.

Mladi luk narežite na tanke dijagonalne ploške. Rižu i luk stavite u veliku zdjelu zajedno s preostalim sastojcima, osim 15 ml (1 jušna žlica) ulja, jogurta i krastavca. Dobro promiješajte smjesu riže. Na svaki blanširani list kupusa stavite oko 30 ml (2 jušne žlice) nadjeva i lagano stisnite da dobijete izduženi oblik. Strane listova presavijte tako da djelomi no pokrijete nadjev, a zatim ih zarolajte da sasvim zatvorite nadjev.

Sarmice stavite u veliku posudu za pe enje i premažite preostalim uljem.

Zalijte vru om vodom tako da dopre ot-

doga aju najve e promjene temperature zraka i vlage. To zna i da su vaši par parfemi svakodnevno izloženi velikim promjenama temperature i uvelike ete im skratiti vijek trajanja.

Ve ina današnjih parfema ima na sebi prskalicu (sprej) koja olakšava nanošenje, ali isto tako minimalizira pristup zraka. No, neki parfemi nemaju prskalice, nego svaki put kada ih želite nanijeti morate otvoriti bo icu, što dozvoljava ulazak zraka. Na žalost, u tom slu aju ne možemo vam pomo i. Parfeme ne možete držati u vakuumu, ali, na kraju krajeva, oni su ipak potrošna roba. Ono što možete u initi je da parfem premjestite u bo icu koja ima sprej, no esto te bo ice nisu

www.SAVJETI-hr.com

prilike do polovice sarmica. Posudu pokrijte aluminijskom folijom, lagano je pritisnuvši na sarmice kako se ne bi micale. Pecite u pe nici prethodno zagrijanoj na 190oC (plinska pe nica na 5) oko 30 - 40 minuta.

U me uvremenu ogulite krastavac i narežite ga na etiri dijela po duljini. Izvadite i bacite sjemenke. Meso krastavca i pola kore nasjeckajte na sitne komadi e. Krastavac i jogurt pomiješajte u manjoj zdjeli, pokrijte i držite na hladnom dok vam ne zatreba.

Izvadite sarmice iz posude i ocijedite, a zatim ih složite na tanjur za posluživanje i zalijte s malo preljeva od krastavca. Poslužite.

Kako popraviti stol koji se njiše Poznata je šala o ovjeku kojemu se stol njihao jer su mu noge bile nejednake. On je odlu io odrezati po komadi sa svake noge stola. Stol se opet njihao. Postupak je ponavljao i na kraju su sve etiri noge bile odrezane. Ako se stol njiše, možda je kriv neravan pod. U tom slu aju nogu stola treba podložiti

podmeta em. Trajnije rješenje za popravak stola koji se njiše bilo bi da zalijepite komadi šperplo e na onu nogu koja ne doseže do poda.

Stol se može njihati i zbog toga što su olabavile lijepljene veze. U tom slu aju rastavite sve labave spojeve, o istite ostatke starog ljepila i ponovno zalijepite.

toliko kvalitetne, pa e zrak ionako ulaziti u bo icu. Najvažnije da ih sklonite iz vlažnih prostora.

Rok trajanja?

Na žalost, ne možete znati koliko e vam parfem trajati. Neki parfemi, bez obzira na sve vanjske utjecaje, mogu trajati i desetlje ima, dok e drugi ve nakon nekoliko mjeseci po eti gubiti originalan miris. Sve ovisi o kemijskim spojevima koji se razlikuju od parfema do parfema.

Rok trajanja današnjega prosje nog parfema je tri godine ukoliko nije otvaran, te izme u 6 i 18 mjeseci ako je otvoren, što i nije neki dugi period i ve ina ga žena ne stigne potrošiti.

Kada primijetite da je parfem u bo ici promijenio boju ili da nema više isti miris kao što je imao, zna i da više nije poželjan za uporabu, te može do i do iritacije kože. Naravno, na vama je da odlu ite ho ete li ga baciti ili zadržati zbog lijepe bo ice.

21. rujna 2010.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA

Informativni Kutak Poliklinike Živa

Evo zašto muškarci ne znaju plesati

Pani ni napad

Muškarcima je ina e teško oduševiti ženu na plesnom podiju. Previše mrdanja kukovima e je odbiti a previše mlataranja odbiti, rukama moglo bi je navesti da pomisli da imate epilepti ni napad.

Znanost dolazi u spas muškarcima s “dvjema lijevim nogama”, analiziraju i pokrete dobrih plesa a, pokret po pokret.

Tajni odgovor je: sve je u koljenima!

Psiholozi su zamolili 19 mladih muškaraca da plešu uz zvukove bubnja, uz muziku iz njema koga no nog kluba. Njihove plesne pokrete snimala je posebna 3D kamera i prenijela ih na ra unalo. 35 žena ocijenilo je plesne sposobnosti a da

na njih nije utjecao plesa ev izgled. Žene su ocjenjivale sposobnosti muškaraca na plesnom podiju, a znanstvenici su poku-

šali otkriti koji su pokreti inili razliku.

Manje koristiti ruke!

Znanstvenici su zaklju ili da muškarci pri plesu previše koriste ruke. Pri odlu ivanju privla nosti plesa tri dijela tijela pokazala su se kao klju na: vrat, torzo i desno koljeno, tvrde znanstvenici.

- Dobri plesa i radili su velike i male pokrete. Njihovo esto izmjenjivanje pokazivalo je njihovu kreativnost, rekao je dr. Nick Neave.

Istraživa i smatraju da je “uvijanje i okretanje” glave i torza privla no ženama jer pokazuje zdravo i fleksibilno tijelo.

Ipak, za dobar ples presudna je kondicija, pa bi se muškarci mogli posvetiti jogi ili pilatesu ako na podiju žele zadiviti pripadnice ljepšeg spola.

Pani ni napad po inje naglo, u trenutku kada je osoba zaokupljena uobi ajenim životnim aktivnostima, primjerice itanjem knjige, vožnjom automobilom, gledanjem filma u kinu i sl. Iznenada srce po ne jako lupati i osoba ne može do i do zraka. Naj eš e se osje a ustrašeno, dapa e užasnuto, ili ošamu eno, kao da e poludjeti ili pasti u nesvijest, sigurna da se zbiva nešto strašno i da e umrijeti. Osim osje aja lupanja srca i osje aja gušenja i nedostatka zraka mogu biti prisutni i dugi tjelesni simptomi, naj eš e bol i pritisak u prsima, vrtoglavica i osje aj nestabilnosti, osje aj trnaca, drhtanje, navale hladno e i vru ine, preznojavanje, uz op i osje aj slabosti. Osje aj straha da e umrijeti, poludjeti ili izgubiti kontrolu nad sobom intenzivan je na vrhuncu napadaja, koji u pravilu nastupa brzo i brzo dostiže svoj vrhunac, ve unutar desetak minuta, te potom polako gubi na intenzitetu. Osobe esto u vrijeme

napadaja jure na hitnu traže i lije ni ku pomo .

Osobe koje imaju pani ne napade i pani ni poreme aj naj eš e su mladi odrasli, u tre em ili etvrtom desetlje u života, no napadi mogu po eti i kasnije i do šezdesetih godina života.

Osoba s pani nim napadima ima neprekidnu zabrinutost da bi se mogao pojaviti novi napad panike, te je zabrinuta da bi u napadu moglo biti ugroženo njeno zdravlje ili bi mogla izgubiti kontrolu nad svojim ponašanjem. Osoba s pani nim napadima može razviti i strah od otvorenog prostora, pa izbjegava izlazak iz ku e ili prostora u kojem se osje a sigurno. Sve to umanjuje obiteljsko, radno i socijalno unkcioniranje i u velikoj mjeri umanjuje kvalitetu života osobe s pani nim napadima.

Napadi u pravilu traju izme u 5 i 20 minuta, rijetko kada duže od jednoga sata. Neki se bolesnici iza toga i dalje osje aju uznemireno i umorno i po nekoliko sati od završetka napada.

Ponekad napad oslabi, a zatim

Mario Mikulan, dr. med. psihijatar, psihoterapeut ponovo zapo ne u punoj ja ini.

Kad se radi o bolesnicima koji imaju dugotrajne pani ne napade, esto istovremeno postoji bar još jedan psihijatrijski poreme aj. Naj eš e je to generalizirana anksioznost ili depresivni poreme aj s razdaražljivim raspoloženjem kao glavnom mani estacijom depresivnosti.

Po etno izbjegavanje i ovisne crte osobnosti opisuju karakter osoba s pani nim poreme ajem.

Još o uzrocima i lije enju pani nog poreme aja u idu em broju.

Poliklinika Živa Optujska 52, Varaždin

MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos

Jesenski modni dodaci Neke trendove za novu jesensku sezonu 2010. ve ste mogli pro itati u Modnoj diktatorici. A što je s modnim dodacima? Smatram da su modni dodaci najvažniji dio za modni izgled. Stavljam okus na nekoliko modnih dodataka ove jeseni.

1. Fantasti na torba. Obratite posebnu pozornost na klasi nu žensku torbu. Svevremensku. Bit e vrlo aktualna i ove modne sezone. Crna boja nije obavezna. Možete birati izme u boje zemlje, sme e, maslinaste i kremaste. Samo vodite ra una da se može kombinirati s vašom odjevnom kombinacijom i da je od visoko kvalitetnog materijala.

Prakti nog dizajna, jednostavna za nošenje s remenom. Možete je nositi ispod ruke ili pod ruku, na vama je da odaberete.

2. Krzno. Nadolaze e jeseni i zime pune su krznenih šalova.

Mogu biti totalni modni promašaj ili idealni modni dodatak koji e u initi vaš izgled svježim i modno osviještenim.

3. Igle i broševi su se vratili.

Fancy velike igle obogatit e vaš izgled. Nisu samo vrsta nakita, ve antasti an dodatak za kardigan, kaput, haljinu ili suknju.

4. Pojasevi. Ovo je najvažniji modni dodatak. Mogu se nositi u bilo koje doba dana i u bilo koje vrijeme. Za ovu modnu jesen 2010.

TEHNO ZONA

Novi Olympus E-5 skim bojama, od žute, crvene do tirkizne. Izbjegavajte crne cipele u paru s bijelim tajicama. Radije odaberite sme u ili metalik boju.

provjerite imate li tanki remen klasi ne boje u svom ormaru.

5. Bijele tajice. Zaboravite na tradicionalne boje arapa i zakora ite u bijele neprozirne hulahopke ili tajice. Ovo je trend zimske bjeline koji obuhva a nijanse od bijele do svijetlo krem boje. Mogu se kombinirate s malom crnom haljinom, s kožom ili printevima. Za alternativni retro izgled kombinirajte ih s neon-

U prethodnim godinama Olympus je dizajnom osvojio tržište otpornih D-SLR otoaparata, a otoaparati E-3 i E-1 postali su sinonimi za snimanje pro esionalnih otografija u svim uvjetima. Sada e Photokina ponuditi pro esionalnim otografima mogu nost da po prvi put u svoje ruke uzmu E-5, snažni novi Olympusov D-SLR dizajniran za snimanje otografija u ekstremnim situacijama, koji je predvodnik nove generacije. Tijelo otoaparata E-5, direktnog nasljednika nagra ivanog modela E-3, primjereno je

za sve terene, lagano i otporno, napravljeno od magnezijske slitine, a otporno na prašinu i zapljuskivanje, te je nevjerojatno robusno i uvijek spremno za najteže zadatke. Novi predvodnik kombinira kompatibilnost s our thirds objektivima i puno ja im procesorom za obradu slike kako bi se dobile otografije najvišeg kalibra. U tandemu s nevjerojatnim Zuiko Digital objektivima, novi 12.3 Megapikselni High Speed Live MOS senzor i TruePic V+ procesor s Tehnologijom procesuiranja finih detalja mogu

snimiti detaljnije i oštrije slike nego ostali D-SLR otoaparati u ovom rangu. E-5 postavlja nove standarde pouzdanosti, brzine i kreativnosti. Uz Olympusov jedinstveni sustav za redukciju prašine Supersonic Wave Filter, tu su i nagibni 3’’ VGA LCD zaslon, high-speed zatvara brzine 1/8000 sekunde sa sekvencijalnim snimanjem od 5 otografija u sekundi, IS0 6400, HD videozapis, beži na kontrola bljeskalica i deset Umjetni kih Filtara. Olympus E-5 bit e dostupan od listopada 2010.

12

21. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Želi se osamostaliti

Puna glava misli...

Od ranog djetinjstva živim sama s majkom nakon što nas je otac ostavio. Pošto imam 23 godine htjela bih zapo eti samostalan život.

Majka to ne želi i ponaša se prema meni kao da sam još malo dijete. Želi sve imati pod kontrolom i sve znati o meni. Ja bih htjela oti i ali svaki puta osje am grižnju savjesti, postajem depresivna i zabrinuta za mamu ali ipak bi htjela postati samostalnom. Kako to ostvariti?

Vi ste odrasla i punoljetna osoba i kao takva imate pravo

na svoje želje odnosno pravo na planiranje svog života, svoje budu nosti. Ukoliko vi želite se preseliti i živjeti samostalno, to je prirodna pojava koja se u društvu nor m a l no de šava. Prema tome ne morate imati grižnju savjesti zbog vaših planova o budu nosti.

To ne zna i da ete takvim postupkom povrijediti majku ili je manje voljeti. Vaša majka bi trebala na i sebi ravne prijatelje odnosno prijateljice i živjeti svoj život i na taj na in dozvoliti vama da živite svoj život.

Govorim o s voj oj g l a v i u ovom trenutku. I o Vašoj? Onda nastavimo zajedno kroz tekst, možda i kroz itavu seriju tekstova posve enih mislima koje su kao psihološki sadržaj u uskoj vezi s našim doživljavanjem stvarnosti i ponašanjem u raznim životnim situacijama. Toliko toga bih htjela napisati o toj važnoj temi da moram krotiti bujicu misli koje provaljuju i takmi e se oko toga koja e prije usko iti u tekst.

Nadam se da shva ate kako mi je teško i može Vam biti drago što niste na mom mjestu. Ni ja ne bih htjela biti na Vašem, jer tko zna kakve sve misli Vas mu e i što s njima inite, samo si ih imajte jer druk ije ne može biti. Mi ljudi imamo tu sre u ili nesre u da ne možemo ne misliti. Kad bi to bilo mogu e od palente bi znali napraviti zlato. Ne znate to?! Vjerojatno znate neku verziju te pri e, nije prava alkemi arska ve psihološki pou na: uo ovjek da navrh planine živi mudrac koji zna arobnu formulu kako se pravi zlato pa pošao na dug i težak put kako bi saznao recept.

Namu io se, danima se penjao a kad je kona no stigao do kolibe mudraca u sebi se zapitao zašto tako živi netko tko bi mogao biti najbogatiji na svijetu pa to pitanje otklonio zaklju kom da su mudraci udni i druga iji od njega samog, kome je bogatstvo prijeko potrebno. Mudrac ga je lijepo primio, kao što je obi avao kad bi dobio gosta, a na njegovo mu pitanje dao ovaj odgovor: zlato se pravi tako da u posudu uspemo pola mjere kukuruznog brašna, pola vode i kuhamo kao palentu, samo pri tome ne smijemo misliti na krokodile. Glupost, mislio je ovjek, tko još misli na krokodile dok kuha palentu, mora da ima

neka tajna u receptu. Nema druge tajne, rekao je mudrac, sve je baš tako jednostavno i tko tako postupi imati e zlata koliko god ho e. Sad kad znate, ako još niste isprobali ovaj recept, krenite i napokon se obogatite. Samo nemojte misliti na krokodile. ovjeku iz pri e nije uspjelo...Naše su misli i zlato i krokodili u našoj glavi i esto nam treba prava mudrost da to shvatimo. Nemogu e je ne misliti, pogotovo kad postoji nešto što unosi nejasno u ili problem u naš život.

Tada razmišljaju i nastojimo shvatiti situaciju i s njom se na odre eni na in nositi. Mišljenje može biti i konstruktivno i destruktivno, a svatko od nas doživljava i jedno i drugo u razli itim podru jima življenja, kao i u razli itim fazama života. Puno razmišljamo o sebi, svojim bližnjima, poslu, zdravlju, prijateljima, novcu, imovini, obavezama i brigama, brigama svih vrsta. Nema o emu se ne može misliti, pa i upasti u vrtlog razmišljanja. I nema nekog tko u takvu zamku nije nikad upao. Neki se i ne izvuku, jer ih pretjerano razmišljanje i zabrinjavanje povuku u ponor nekog psihi kog poreme aja. Ne, nemojte sad izvu i zaklju ak da su vaše vlastite misli opasne za vaš vlastiti život. Zaboga, krokodili su negdje daleko.

Vaše su misli zlato koje vas ini bogatima ako znate krokodile držati na distanci...

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

udesan svijet zdravlja Ve je i Hipokrat, otac suvremene medicine, dobro znao da ozdravljenje nije u kemiji nego u prirodi. Pravilna prehrana, uredan na in života (danas bismo rekli bez stresa), život s optimalnim optere enjima zavisno o godinama, kretanje, dovoljno sna, kontrola disanja i ostalo zna i udesan svijet zdravlja. Zašto je sve više bolesnih ljudi? Pa upravo zbog toga jer su svi ti elementi zanemareni ili se pokušavaju nekim medikamentima postaviti kao zamjena prirodnim izvorima zdravlja. Uredan krvotok je prirodno stanje organizma a time snabdijevanje “hranom” miši a i time i limfe. Energija kola nevidljivim kanalima u tijelu, a ona je u stvari izvor zdravog i dugovje nog života.

Zdravi ljudi ne misle kako bi ih neko zdravstveno stanje moglo izdvojiti iz savršenog funkcioniranja života. To je zapravo prava istina. Mislite samo pozitivno i u takvom ete se stanju nalaziti. Nemojte nikad predvi ati, kroz neke strahove, da e vam se desiti nekakva teža bolest jer je mislima materijalizirate i bolest e kad-tad pokucati na vrata vašeg organizma. Zato pazite što mislite jer samo pozitivne misli mogu pro istiti vaš život, dok u suprotnom slu aju, dakle negativne misli, sigurno e vam donijeti neke teže zdravstvene probleme. Ima na tisu e ljudi koji su se sami izlije ili snagom volje, ili pozitivnim gledanjem na bilo koji problem. “Svako zlo za neko dobro” stara je poslovica koju bi trebali dobro analizirati. Odmah odbacite pomisao na zlo i ostaje vam samo dobro.

Ako se meditacijom fokusirate na samo dobro to e vam se i desiti. Osim toga o icijelna medicina e svakako lije iti bolesno rame ako pacijent kaže

ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIR ATE NA JEDNOM OD TE AJEVA

da osje a slabost ramena. Niti jedan lije nik ne e pomisliti da to može upu ivati na problem s plu ima. Ako se pacijent tuži na bolove u le ima, uzrok mogu biti slabi trbušni miši i. Ve ina lije nika konvencionalne medicine odbacuje i samu pomisao da se masažom ili nekim drugim alternativnim metodama može mijenjati kolanje elektri ne energije u organizmu.

Ljekovita mo bioterapije dokumentirana je prije 5.000 godina Gr ki su lije nici bioterapijom lije ili uko enost i bolove u zglobovima. K tome su još dodavali mazanje ili samomasažu mirisnim uljima iji je miris najviše odgovarao korisniku. Organizam sam zna što mu paše pa e i to prihvatiti.

To je kombinacija bio i aromaterapijskih metoda. Važno je ne svrstavati sve ljude u istu kategoriju. Svi smo mi razli iti, imamo razli iti DNK, razli ite otiske prstiju i to se mora uzeti u obzir. Bioterapija ima jednu posebnu i izuzetnu važnost jer dodirom dovodi do zdravlja, opuštanja, stimuliranja osvježenja i eliminacije stresa.

Snaga bioterapije je neograni ena. Njezina snaga leži u ublažavanju napetosti i pritisaka svakodnevnog života u opuštanju i osje aju spokoja, ali i u izi kom dodiru terapeuta.

Neki bioterapeuti smatraju da se polaganjem ruku poti e izlu ivanje endor ina . Endor ini su kemijski spojevi koji nastaju u mozgu i imaju sli no djelovanje kao mor ij. Nastaju iz tvari u hipo izi, a sudjeluju u upravljanju endokrinim žlijezdama.

Da biste bili zdravi ili ozdravili nazovite me bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031 i dogovorite svoj termin za iscjeljenje. Želim vam puno zdravlja.

I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE Z DR AVS T V ENE PRO BLEME, A MOGU E JE I DA POPR AVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

21. rujna 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 13 35

HRVATSKO DRUŠTVO INŽENJERA SIGURNOSTI PRVI HRVATSKI SABOR INŽENJERA SIGURNOSTI Zagreb 20.10.2010.

www.safety.hr Maja Paveli , dipl. ing. sig.

mt

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

14

21. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari U koga se ugledaš, takav si Od 2005. godine bilježi se rapidan porast zatvorenika u Hrvatskoj, iji je broj od te godine po eo premašivati kapacitet zatvorskih ustanova. I dok hrvatske kaznionice i zatvori imaju predvi eni kapacitet za nešto manje od 3.500 zatvorenika i pritvorenika, ove je godine premašena brojka od 5.000 osoba koje su smještene u hrvatskim zatvorima, što zna i da se kapacitet “probija“ za etrdesetak posto.

Sve eš e slušamo i ujemo kako je i više nego jasno da mladima danas nedostaje živih uzora. Poznato je kako prožimanje imbenika okoline i društva ve u djetinjstvu snažno utje e na odgoj i formiranje mlade li nosti. Ono što mladi ovjek najviše treba, to je uzor s kojim e se mo i poistovjetiti.

No, što je s odraslima?

Oni kao da ne trebaju nekog u koga se mogu ugledati. Uvijek se spominju samo kao uzori mla im generacijama, no nikada kao osobe koje tako er imaju svoje, takozvane, uzore.

I dok svakodnevno itamo o nasilju, korupciji i mitu u sferama u kojima bi odrasli odraslima trebali biti uzori te okrutosti

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

jednih prema drugima, name e se pitanje imaju li se odrasli uop e u koga ugledati? Jedna banalna i pomalo smiješna akcija pod nazivom “Ulovi svog ‘caju’ u prekršaju“, koju je pokrenuo jedan portal, a u kojoj vjerni itatelji svakodnevno šalju fotogra ije policajaca, naj eš e u prometnim prekršajima, pokazuje koliko su ljudi izgubili vjeru u institucije koje bi im trebale osigurati sigurnost i zaštitu.

U ovakvim uvjetima, u kojima su sve vrijednosti iskrivljene, u kojima najsvetije osobe koje promi u dobrotu i ljubav zlostavljaju djecu, u kojoj osobe iji je posao pomagati nerijetko odmažu traže i mito, u kojima oni koji bi trebali uvati zakon, krše ga, nije ni udno što su naši zatvori pretrpani. Jer, u koga se ugledaš, takav si!

Opasne igre s vinom i ugledom Priznajem, nije me previše iznenadila informacija iz Policijske uprave me imurske o švercu 800 litara vina, koje je preko granice kod Ban ija pokušao prokrijum ariti 50-godišnji državljanin iz Pograda kod Ljutomera (Slovenija).

Premda je rije o relativno maloj koli ini, mišljenja sam da je ovo opasna igra s vinom i ugledom asnih i revnih me imurskih vinara.

Zašto? Iz razloga što ve dulje vrijeme, najmanje etiri godine, štrigovskim krajem kruže glasine kako pojedini vinari ilegalno (jer kad bi bilo legalno, onda bi se ulo i znalo, pa bi izgubili na reputaciji) nabavljaju vino u Austriji i Sloveniji i potom ga preko “meke” granice dovoze u svoje podrume.

Pri e idu tako daleko da se preko slovensko - hrvatske “meke” u štrigovske podrume uvozi vino iz Srbije, Makedonije, pa ak i Bugarske i Rumunjske.

Jedno su pri e, drugo su dokazi, ali pri e kolaju, esto puta nedobronamjerne, ali ne i bez osnove, i one mogu strahovito narušiti ugled koji su vode i me imurski vinari stjecali dvadeset godina, odnosno od samostalnosti Republike Hrvatske. Grozno je i pomisliti kakve bi nesagledive posljedice za vinare bile da se Hrvatskom proširi vijest da me imurski vinari dovoze vino iz drugih zemalja i potom ga prodaju pod svojom etiketom. To tim

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Interna kladionica iliti kako e netko u Njema koj zadovoljno trljati ruke

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

više što u zadnje vrijeme, kada su me imurska vina svojom kvalitetom stigla u sam vrh hrvatskog vinarstva, ve ina “vode ih” medija u državi nasilno forsira druga vina, na štetu me imurskih. Nemamo podatak kome je Slovenac vozio vino, možda nekom kr maru, ali sjeme sumnje je posijano.

On je kažnjen s pet tisu a kuna, što je odmah bez problema platio, (što e re i da se ovim poslom dulje bavi i bio je spreman i na ovakav razvoj situacije), a vino mu je trajno oduzeto. Ne bi smjelo stati ili završiti na ovome.

O ekujem da vode i me imurski vinari, osobito oni iz Društva Hortus Croatiae, zauzmu stav te inzistiraju na otkrivanju identiteta švercera i tako sa sebe skinu svaku sumnju. Kako se ne bi dogodilo da se odjednom po injemo pitati zašto sve manje ljudi dolazi kupovati njihova neprikosnovena vrhunska i visokokvalitetna vina.

Prije koji mjesec nekolicina nas nabacila je internu kladionicu - kad smo skužili da u jednom akove kom kvartu ni e novi šoping centar, odlu ili smo se kladiti kada e se doista i otvoriti. Osobno sam se malo prenaglila, vjerojatno jer sam se pouzdavala u njema ku organiziranost i to nost, tvrde i da e otvorenje biti ve na po etku rujna. Na to an datum još uvijek ekamo, ali sigurno je da ne emo još dugo.

Pa ipak, pitanje kojim bismo se svi trebali pozabaviti nije “kad e” nego “treba li nam”. Uistinu, nije li desetak postoje ih trgova kih centara u akovcu ve dovoljno, možda ak i previše? Treba li nam još jedan? Sa svakim novim centrom koji se otvori u akovcu ovo pitanje po inje kolati gradom. Svi se ude, groze i negoduju, svima se diže kosa na glavi i svi oni ni mrtvi ne e kro iti nogom u doti ni du an.

Aha, malo morgen.

I u ovom e se, kladim se, ovaj put s bitno ve om uvjerenoš u, na blagajnama stvarati goleme gužve, letci s akcijama detaljno e se prou avati i oko parkirnih mjesta vodit e se velike bitke. Bez pištolja, barem se to nadam.

Iskreno, nije mi baš jasno kojem pametnjakovi u je palo na pamet, a koji još pametniji je to odobrio - graditi trgova ki centar doslovno ljudima pod prozorom. Stanari posljednje zgrade u Ulici Ivana pl. Zajca ostali su bez zadnje zelene oaze u svom kvartu. Na stranu i-

njenica da tamošnje “atomsko” sklonište to nikada nije ni bilo, i da je kao takvo ve odavno trebalo biti maknuto. Pitajte roditelje kamo su bezbrižno mogli pustiti djecu da se igraju, a da ih uvijek vide jednim okom. Pitajte klince tih zgrada gdje su se zimi najradije grudali i sanjkali.

I, molim vas, pitajte sami sebe gdje ete parkirati svoj automobil kad shvatite da su na miniparkiralištu centra popunjena baš sva mjesta.

I tako emo, za koji dan, saznati to an datum otvorenja. Za koji dan, na otvorenju, sigurno e sve biti u pola cijene. Za koji dan, na otvorenju, kad sve bude u pola cijene, svi oni koji se kunu u nepotrebnost još jednoga velikog du ana u akovcu sigurno e biti prvi koji e dupkom napuniti svoja kolica i mrmljati da su redovi na blagajni predugi i da nema mjesta na parkiralištu.

A za to e vrijeme netko u Njema koj zadovoljno trljati ruke.

AKOVE KI espresso by Bibi

Samo najbolji umiru mladi Škrte sun eve zrake u ovo kasno rujansko ljeto ipak su kroz oblake zavirivale i zajedno s nama tugovale na posljednjem ispra aju velikog Marina Šuice. Velikoga mladog ovjeka, velikog prijatelja, velikog sportaša, ali ipak najve eg sina, brata i unuka.

Usprkos velikom mnoštvu znanaca i neznanaca okupljenih na sprovodu našeg tenisa a, isprazna tišina obuzela je akove ko groblje. Svak’ u svojim mislima, u traženju smisla ovoj tragediji, u suosje anju s najbližima, u nepomirljivosti s gorkom sudbinom. “Milost“ iz usta milozvu nih sopranistica nenadano je uzburkala osje aje svih nazo nih. Jecaji u grlu njegovih najbližih sportskih prijateljica i prija-

telja: Ive, Lucije, Karla, Brune, Petra, Borne i onih malo manje bliskih koji su, me utim, doputovali u akovec da ga isprate na vje ni po inak; suze u o ima njegovih školskih prijateljica i prijatelja: Mateje, Maje, Lucije, Eme, Antuna; tuga i žalost u svima nama, neutješna najdublja tuga u nutrini njegovih najbližih.

Duga žalosna kolona stvarala je teške i zvu ne korake do mjesta pokopa.

Njegov otac, divljenja vrijedan, svojim je govorom izazvao eksploziju emocija kod svih nas. Potpuno smireno obratio se svom pokojnom sinu dirljivim rije ima hvale za svaki zagrljaj i poljubac, rije ima ponosa na njegove osobine, rije ima traženja oprosta za poneke grube

rije i koje i svatko od nas u svojoj ljudskosti zna izre i svojim najbližima. Iz brda brzojava i re enica su uti ljudi i tenisa a iz cijeloga svijeta, izdvojio je pismo jednoga potresenog Marinovog suparnika koji je Marina poznavao tek par sati ili par dana, a doživio ga kao neponovljivog pobjednika, vedrog, skromnog i plemenitog sportaša, te mu poru io neka gore na nebu pripremi teren za revanš. Na samom kraju svog govora ipak su o eve suze pronašle svoj put jer bio je to dio kada je izrekao svoju ljubav i žaljenje što ovaj put nije išao s njim.

No, sudbina je varljiv zapis. Ona miješa karte, a mi igramo. Marinove karte ipak su bile i više no dobre.

Bio je primjeren u enik,

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

uzoran sportaš i odan prijatelj, uvijek nasmiješen i vedar. Ponos svoje majke, svog oca i brata te svih nas Me imuraca. Only the good die young!

Primijetili smo kako je predivno nebo bilo onaj dan i tada smo shvatili da je to zato što si ti tamo gore, Marine! Po ivaj u miru!

21. rujna 2010.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TRODNEVNA FEŠTA povodom ro endana Radio Me imurja u Kotoribi

Ve jedanaest godina u službi slušatelja!

Ekipa Radio Me imurja: Zdravko Fundak, tehni ki realizator i glazbeni urednik, voditeljica Martina Krušelj, direktor Davor Veseljak i Alen Fuš, novinar – voditelj

U šatoru je sva tri dana bila prava fešta

Skandal bend samo je jedan me u doista zavidnim brojem izvo a a

Ekipa ton-majstora brinula se za dobar zvuk

Teta Liza i Vladimir Košir Tonka u ugodnom razgovoru

Svoj jedanaes ro endan velikom trodnevnom feštom proslavio je ovaj vikend kotoripski Radio Me imurje. Ro endansko slavlje održavalo se od petka 17. rujna pa sve do nedjelje 19. rujna. U ta tri dana na pozornici velikog šatora kod Osnovne škole Kotoriba izredala se doista impresivna paleta izvo a a, svaki dan pod nazivnikom jednoga glazbenog žanra.

Tako je petak bio rezerviran za nastup rock bendova, uglavnom mladih bendova iz naših krajeva, objasnio je direktor Radio Me imurja Davor Veseljak. - Nastupili su Rock Angelsi, Fishermans friend, Dino Jelusi & band, Teška industrija, Pumpkin pie i The Strangers, program je trajao do 5 ujutro, i cijelo to vrijeme sve je bilo krcato bez obzira na nevrijeme, ljudi su došli i stvarno se ugodno zabavili, dodao je direktor slavljeni kog Radija.

Subotnji je program zapo eo od 13 sa Vatrogasnim igrama bez granica i natjecanjem op inskih udruga u kuhanju gulaša. Ro endansku proslavu Radio Me imurja taj su dan uveli ali Teta Liza, Gus Draksar, Ivica Pepelko, Vladimir Košir Tonka, Ivica Dobrani , Žanamari Lali , Zvonimir Dravec, TS Frankopani, Jerko Fabi , Armin, Marina Tomaševi , a zvijezda ve eri svakako je bio Duško Lokin, s obzirom na to da su upravo njegove pjesme naj eš i izbor prilikom želja i pozdrava u programu Radija.

U nedjelju je program nastavljen, a nastupili su Limena glazba Habeki, Mažoretkinje Kotoribe, KUD Kotoriba, Ivica Kolmar, Željko Pokupec - Šero, Ivica Jurgec, Vladimir Ko iš Zec, Ver go, Skandal bend, Žiga Me imurski i Mladen Burna . Prate i bend kroz dva dana bio je Hollywood bend.

Ve tradicionalno se i ove godine spremao gulaš u Republici Ma arskoj. Svakodnevno Radio Me imurje sluša preko 20 tisu a ljudi. U programskoj shemi veliku pažnju posve uju informativnom i glazbenom programu. - U naših 11 godina rada, s me da sam ja ovdje neke 4 godine, došlo je do maloga koncepcijskog pomaka - po eli smo se odmica od strane i prešli smo isklju ivo na doma u glazbu.

Kroz jedno smo ispi vanje, naime, došli do zaklju ka da u ovom kraju ljudi preferiU subotu su za podizanje atmosfere raju i traže doma u glazbu, bile zaslužne brojne vatrogasne ekipe svakakvu - od evergreena, Duška Lokina, Miše Kova a pa na dalje, i toga se držimo. Osnovna funkcija radija je da ljudima ono što ljudi traže, nema smisla ljude odgaja u glazbi jer ljudi vole ono što vole. Ako ho ete sura iva i funkcionira s njima, jednostavno morate svira ono što oni traže, objašnjava direktor Radija Robert Veseljak, svojevrsni moto Radio Me imurja. Osim njega, ekipu Radija ine još i Zdravko Fundak, tehni ki realizator i glazbeni urednik, voditeljica Mar na Krušelj i Alen Fuš, novinar – voditelj.

Za 11. ro endan Radio Me imruje organizirao je veliku trodnevnu feštu, a za 15.

Na elnik op ine Kotoriba ro endan, u šali u kojoj se zasigurno nalazi poLjubomir Grgec uru io je direkmalo is ne, direktor Veseljak najavio je petoru Radio Me imurja Davoru todnevno slavlje. Najbolji ro endanski poklon Veseljaku priznanje Radiju i dalje ostaje zavidna slušanost i vjernost stanovnika donjeg Me imurja. (B. Špani ek, foto: zvrzan)

Doma a glazba jer je ljudi vole Pri a o Radio Me imurju po inje prije 11 godina, kada je grupa poduzetnika napokon shva la da i najisto niji dio Me imurja treba svoj elektronski medij, pa je 15. rujna 1999. godine s emi ranjem vlas tog programa zapo eo Radio Me imurje iz Kotoribe. U tih je 11 godina rada Radio Me imurje prerastao u prepoznatljiv medij ne samo u Me imurskoj, ve i u Koprivni ko - kriŠto je ro endansko slavlje bez ževa koj i Varaždinskoj županiji, a veliki dio slušateljstva ine i pomurski Hrva ro endanske torte?

Za “i e i pi e” brinula se uigrana ekipa kuhara i konobara

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH po top modelima 1.1.-31.8.2010.

Model

koli ina udio, %

1

Opel Astra

1631

6,26%

2

Volkswagen Polo

1314

5,04%

3

Opel Corsa

1069

4,10%

4

Volkswagen Golf

854

3,28%

5

Renault Megane

800

3,07%

6

Škoda Octavia

684

2,62%

7

Renault Clio

646

2,48%

8

Peugeot 308

623

2,39%

9

Ford Focus

609

2,34%

10

Hyundai I30

601

2,31%

11

Chevrolet Cruze

588

2,26%

12

Škoda Fabia

585

2,24%

13

Chevrolet Aveo

538

2,06%

14

Dacia Sandero

533

2,04%

15

Kia Ceed

532

2,04%

16

Ford Fiesta

518

1,99%

17

Chevrolet Lace

495

1,90%

18

Hyundai I20

476

1,83%

19

Volkswagen Passat

460

1,76%

20

Suzuki SX4

446

1,71%

21

Ostali

UKUPNO

12062 46,28% 26064

100%

Eurosuper 95 BS

8,48

8,48

Super plus 98

8,48

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH

Super 100 BS

8,84

Eurodizel BS

7,91

7,91

LPG auto plin

4,45

4,45

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 17. rujna 2010.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci.

VELIKI IZBOR S LAGERA

Šavora

Ferrarijevi F1 voza i za upravlja ima Abartha 695 Tributo Ferrari

d.o.o.

Ford Mondeo Premium U svojem Premium izdanju, Ford Mondeo na hrvatskom tržištu dolazi s izrazito duga kim i bogatim popisom opreme: automatski dvozonski klima ure aj, ABS, ESP, EBA, zra ni jastuk za voza a i suvoza a, bo ni zra ni jastuci za voza a i suvoza a, zra ni jastuk za koljena voza a, zra ne zavjese naprijed i straga, daljinsko centralno zaklju avanje, elektri no podesivi prednji i stražnji prozori, elektri no podesiva i grijana vanjska ogledala u boji vozila, parkirni senzori naprijed i straga, Sony CD MP3 radio s komandama na stupu upravlja a, 8 zvu nika, 16” alu naplatci, tempomat, grijana sjedala za voza a i suvoza a, grijano prednje vjetrobransko staklo, putno ra unalo, prednja svjetla za maglu, metalik boja, preklopivo stražnje sjedalo, AV priklju ak, naponska uti nica, “follow me home” svjetla s odgodom gašenja, senzor za uklju ivanje pokaziva a smjera pri jakom ko enju, voza ko sjedalo elektri no podesivo s potporom za le a, imobilizator – pasivni protuprovalni sustav. Ponuda se odnosi na modele 2010.godine s 2.0 TDCi motorom 140 KS. U ovoj ponudi Ford Mondeo Premium dolazi po cijeni od 176.750 kn.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 0 40 /679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Auris 1.4, 97 KS, benzin, Luna oprema, 1. vlasnik, 2007.g., cijena: 10.999 eura 2. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol NAVI, 2006.g., cijena: 15.750 eura sa PDV-om 4. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 5. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 8.900 eura na ime 6. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Executive, 1. vlasnik, 2006.g., cijena 20.000 eura sa PDV-om 7. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 8. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 9. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 10. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 e ura sa PDV-om 11. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 12. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 13. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:2.100,00 eura 14. Audi A8 2,5 TDI V6 QUATTRO,180 KS,diesel,sva oprema,1999.g.,cijena: 8.900 eura sa PDV-om

Novi Abarth 695 Tributo Ferrari potvr uje obnovu veze izme u Abarth-a i Ferrari-a – veza na osnovi zajedni kih vrijednosti koje uklju uju strast za performansama, trka om dušom, pažnjom za detalje i talijanskim stilom. Superiorne performanse zajam ene su 1,4 Turbo Jet T-16v motorom, podešenim da razvija 180 KS. To je u kombinaciji s elektri no upravljanim Abarth natjecateljskim mjenja em s utrka - sa smanjenim vremenom za promjenu stupnja brzine, sposoban je u cijelosti iskoristiti potencijal ovog pogonskog stroja. Automobili su u crvenoj Scuderia boji sa Racing sivim detaljima kao i sa dijelovima od karbonskih vlakan poput maski vanjskih retrovizora i ku išta mjenja a.

Ograni ena i numerirana serija ovih posebnih automobila u prodaji je od srpnja ove godine te je ve zaprimljeno više od 600 narudžbi. Više od polovice ovih vozila namjenjeno je za izvoz u zemlje poput Velike Britanije, Francuske i Njema ke.

Karl Abarth i Enzo Ferrari su dva velikana ija je strast i predanost pomogla stvoriti legendu talijanskih auto-mo-

Tehni ke karakteristike: MOTOR:

1.368 ccm, 4 cilindra, 4 ventila po cilindru, 180 KS pri 5.500 o/min, 250 Nm pri 3.000 o/min, turbo punja

MJENJA :

5 brzinski Abarth competition, elektronski upravljan s polugicama na upravlja u

KO NICE:

Brembo samoventiliraju i diskovi sprijeda promjera 285 mm, diskovi straga promjera 264 mm

KOTA I:

7x17” s gumama 205/40 R17”

PERFORMANSE: Najve a brzina: 225 km/h, 0-100 km/h: < 7 secs

to utrka koje su univerzalno priznate i danas. Oba velikana stoje i iza ovih brandova krase vrlo sli ne karijere: prvo voza i, onda tuneri (prera iva i) i na kraju šefovi tvrtki koje svi poštuju u svijetu auto-moto utrka.

21. rujna 2010.

Dva Abartha 695 Tributo Ferrari, najbrži ikad-cestovni modeli 500, ustupljeni su voza ima Ferrari tima Fernandu Alonsu i Felipeu Massi proteklog tjedna u prekrasnom okruženju Villa Reale u Monzi.

21. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U AKOVCU OTVORENA NAJSUVREMENIJA AUTOPRAONICA

Najjeftinije i najkvalitetnije pranje Prošlog je etvrtka u akovcu, na lokaciji izme u južne zaobilaznice akovca, Panexa i Mercatora otvorena nova, najsuvremenija samoposlužna autopraonica. Radno vrijeme, svakodnevno od 0 do 24, predvi eno je kako bi se u potpunosti prilagodilo potrebama korisnika. Da bi izbjegli nepotrebne gužve, auto možete oprati u jednom od šest opremljenih boksova i ak osam mjesta za usisavanje, kemijsko iš enje. Isto tako ugra eni su automati za pranje gumenih tepiha te premazivanje i zaštitu guma.

U praonici postoji automat za mijenjanje novca, tako da papirnate apoene od 10, 20 i 50 kuna možete zamijeniti za kovanice, koje možete iskoristiti u automatima na praonici. Automati primaju kovanice od 1, 2 ili 5 kuna. Novost ove autopraonice je mogu nost korištenja elektronskog klju a.

Za elektronski klju se možete dogovoriti pozivom na broj 040/365-300. Najmanji iznos na klju u je sto kuna, klju se ne pla a, a koristi se umjesto novca. Pri pranju vozila klju em se aktivira automat, i možete se njime služiti dok ne potrošite upla enu svotu koju možete doplatiti kešom ili preko ra una. Prednost tog klju a je mogu nost dobivanja ra una R-1.

Praonica je predvi ena za osobne automobile i dostavna vozila do visine 2,5 metra.

Princip pranja je jednostavan, pristupa an i dostupan svima. Stanete u jedan od boksova, ubacite žeton, kovanicu ili elektronski klju i izaberete: pranje (pod visokim pritiskom i temperaturom vode od 55 C), vosak, te ispiranje (destiliranom vodom, pa brisanje nije potrebno, jer ne ostavlja mrlje ). Za takvo vanjsko pranje dovoljno je 10 do 15 kuna ovisno o veli ini automobila koji perete. Nakon toga možete auto usisati, a najve a ušteda je koristite li kemijsko iš enje vozila, jer tako jeftino ne ete pro i nigdje u gradu, ali ni okolici. Nakon toga operete još gumene tepihe, a gume namažete premazom za zaštitu i vaš metalni ljubimac blista. (SZ)

17

18

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

PreloĹĄka 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

CitroĂŤn C4 Picasso i Grand C4 Picasso s novim vizualnim identitetom marke

SKUTERI POPUST !!!

Ford velika servisna akcija

POPUSTI NA SKUTERE 2008. I 2009.g. !!!

PIAGGIO ZIP 50 2T 2009.g.

PIAGGIO NRG 50 - 2009.g.

PIAGGIO ZIP 50 4T 2008.g.

GILERA STALKER 50 2008.g.

KREDITNI I LEASING ARANĹ˝MANI â&#x20AC;˘ BEZ JAMACA, U EĹ A, KASKO OSIGURANJA â&#x20AC;˘ ROK OTPLATE DO 7 GODINA â&#x20AC;˘ ZAMJENE STARO ZA NOVO â&#x20AC;˘ ZAMJENE STARO ZA STARO â&#x20AC;˘ GARANCIJA â&#x20AC;˘ OTKUP RABLJENIH VOZILA

21. rujna 2010.

C4 Picasso Visiospace i Grand C4 Picasso Visiospace doĹživjeli su blagi redizajniran s novim vizualnim identitom Marke. Oba modela su ostvarila neosporan komercijalni uspjeh s gotovo 650.000 prodanih vozila od lansiranja. Blagi redizajn se odnosi na odre ene promjene stila i motora. Na prednjem i straĹžnjem dijelu vozila C4 Picasso i Grand C4 Picasso, koji pruĹžaju iznimnu osvijetljenost zahvaljuju i velikom panoram-

skom vjetrobranskom staklu, nalazi se novi logotip Marke te novi svjetlosni potpis uz LED svjetla, aktivna danju kao i no u koja su ugra ena u prednji odbojnik ispod postoje ih svjetala. Uvo enje mikro hibridne tehnologije e-HDi kombinira Stop&Start sustav druge generacije s ru no upravljanim mjenja em i motorom HDi 110 FAP (dostupnost u Hrvatskoj 2011. godine). Navedena tehnologija omogu uje spoj udobnosti u

voĹžnji s niskom potroĹĄnjom goriva (4,8 l/100 km) i osjetnim smanjenjem emisije ispuĹĄnih plinova i CO2 (125 g/km). Vozila C4 Picasso i Grand C4 Picasso mogu tako er biti opremljena sustavom CitroĂŤn eTouch, koji nudi usluge poput poziva za hitne slu ajeve ili pomo na cesti s geolokalizacijom poziva, virtualne servisne knjiĹžice te usluge Eco driving (Satelitska geolokalizacija zasad nije dostupna u Hrvatskoj).

U ovlaĹĄtenim Fordovim servisima ĹĄirom zemlje zapo ela je servisna akcija 1litra ulja + 1litra ulja = 4 litre ulja ĹĄto zapravo zna i da se za svaku kupljenu litru originalnog Ford ulja joĹĄ jedna dobiva potpuno besplatno.

Osim izrazito atraktivne i jedinstvene pogodnosti u nabavi originalnog Fordovog ulja, akcija podrazumijeva i kupnju iltera po izuzetno atraktivnim cijenama.

Primjerice za Ford Focus modele godiĹĄta od 1998

â&#x20AC;&#x201C; 2004. ilter ulja tijekom akcije koĹĄta 60,74 kn, ilter zraka 73,48 kn, ilter goriva 181,90 za dizel odnosno ilter goriva benzin 122,05 kn te ilter kabine 143,49 kn. Cijene iltera jednako su atraktivne i za druge modele Ford vozila. Dodatne informacije o servisnoj akciji mogu se dobiti na besplatnom info telefonu 0800/300007, na stranicama www.ford.hr ili u najbliĹžem ovlaĹĄtenom servisu (AMC Me imurje, 040/328-750).

EKO KUTAK

AMC Me imurje akovec, Ĺ portska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podiza i, servo, ABS Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend, 2010., bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI, 2000., Ĺžuta, vu na sluĹžba, spuĹĄtanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Â&#x17E;¼¨³º³°Ž¡¸º³d¡dœ¼ž°³³¹r Â&#x2DC;³½³¸¼dÂ&#x2026;šœ­¡rdÂ&#x2014;š´Šœ­³œ¼²d¼š¸³¹³Œ­°r %XGXĂ&#x2020;QRVW MH RYGMH 6XSHULRUQD SRQXGD PRWRUD NRMX QHPD QLWL MHGDQ DXWRPRELO X NODVL 2VLP QDSUHGQLK EHQ]LQVNLK Ä WHGOMLYLK GL]HOVNLK $XULV MH RG VDGD GRVWXSDQ L VD UHYROXFLRQDUQLP KLEULGQLP PRWRURP 3R]LYDPR 9DV GD SRVMHWLWH 7R\RWD VDORQH

WHAT CAR? Dodijelio je Golfu BlueMotion nagradu ÂŤGreen Car of the YearÂť BlueMotion modeli iz Volkswagena po inju pokazivati rezultate. To izme u ostalog dokazuju tri odlikovanja â&#x20AC;&#x201C; me u njima i nagrada ÂŤGreen Car of the YearÂť - kojom je britanski automobilski asopis What Car? nagradio najĹĄtedljivije Volkswagen modele u svojoj klasi u sklopu dodjele nagrada Green Awards 2010. u londonskom Twickenham stadionu.

Golf BlueMotion proglaĹĄen je najĹĄtedljivijim vozilom u kompaktnoj klasi, te se u ukupnoj kategoriji uspio nametnuti me u osam drugih pojedina nih pobjednika kao ÂŤekoloĹĄki najprihvatljiviji automobil godineÂť. Passat BlueMotion dobio je priznanje ÂŤGreen Family CarÂť.

Srce Golfa BlueMotion predstavlja snaĹžan 1,6-litreni TDI motor snage 105 KS s okretnim momentom od 250 Nm uz broj okretaja od samo 1.500 okr/min.

Brojne tehni ke mjere za smanjenje potroĹĄnje goriva uklju uju izme u ostalog start-stop sustav, gume s optimiziranim otporom kotrljanja, rekuperaciju akumulatora, produĹžene prijenosne omjere, viĹĄenamjenski pokaziva s preporukom stupnja prijenosa te jasna aerodinami na poboljĹĄanja. Ve su u sklopu dodjele nagrade ÂŤWorld Car of the Year 2010Âť u travnju ove godine odlikovani Polo, Golf i Passat BlueMotion nagradom ÂŤGreen Car of the YearÂť.

SEAT nastavlja partnerstvo s UEFA Euro ligom

%(1=,1

',=(/

+,%5,'

r¸³½³¸¼rœ

Ģ$925$ *ODYQD +RGRÄ DQ

UspjeĹĄno partnerstvo izme u SEAT-a i UEFA-ine Europa lige nastavlja se i u sezoni 2010./2011. Ve u prvoj godini sponzoriranja jedne od najve ih europskih nogometnih liga postalo je jasno, da je to jedan od najuspjeĹĄnijih paketa sponzoriranja sportskih natjecanja za marku SEAT. Nova sezona UEFA-ine Europa lige zapo ela je 16. rujna s prvim utakmicama po skupinama.

Sponzorstvo UEFA Europa lige vrlo je uspjeĹĄan srediĹĄnji element SEATove strategije izgradnje imidĹža. 205 utakmica odigranih u prvoj sezoni generirali su globalnu gledanost s 526 milijuna gledatelja koji su pratili live prijenos utakmica, dok je 4.4

milijuna ljudi gledalo utakmice u stadionima. SEAT je prezenterski sponzor UEFA Europa lige tijekom tri sezone s po etkom od rujna 2009. do 2012. Ugovor uklju uje cijeli niz asocijacijskih prava, doga anja, promocija, nove medije i medijska prava koji e pomo u u izgradnji snaĹžne veze izme u SEAT-a i nogometnih navija a iz cijele Europe.

21. rujna 2010.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Aprilia Dorsoduro 1200 14. rujna u Milanu je na otvorenju ‘’Spazia Broletta 13’’, najimpresivnijeg izložbenog salona za sva vozila Piaggio Grupacije, predstavljena Aprilia Dorsoduro 1200. Novi Aprilijin V2 agregat nadilazi svoju klasu. Aprilijin maxi supermoto nudi superiorne performanse i upravljivost, a pokre e ga potpuno novi, tehnološki napredan V2 pogonski agregat koji je u samom vrhu svoje klase po pitanju performansi.

Dorsoduro 1200 nudi uzbudljiv spoj snage, agilnosti i precizne upravljivosti. Novi dvocilindraš vrhunskih performansi smješten je u okretnu laganu šasiju. Uski dizajn, široki upravlja , precizni detalji i vrhunske komponente plasiraju ovaj motocikl u sam vrh maxi supermoto segmenta.

Dorsoduro 1200 ozna ava debi novog Aprilijinog V90 agregata s 1200 ccm, ride-by-wire sustavom elektronskog ubrizgavanja goriva s tri mape rada

te dvije bregaste osovine, etiri ventila i dvije svje ice po cilindru. S vrhunskom tehnologijom ovaj agregat pruža 130 KS pri 8.700 o/min i okretni moment od 115 Nm pri 7.200 o/min, što je u vrhu ponude u ovoj klasi motocikala, a unato tome zadovoljava i najstrože ekološke norme. Plod Aprilijine izvanredne tradicije i iskustva je

i hibridna šasija koja kombinira gornji dio okvira s eli nom rešetkom i bo nim plo ama s aluminijskim donjim dijelom okvira te na taj na in pruža idealnu vrsto u za snažni agregat s 1200 ccm. Prednja ko nica koristi Brembo radijalna ko na kliješta s 4 klipa i disk promjera 320 mm, dok na stražnji disk promjera 240 mm djeluju Brembo ko na kliješta s jednim klipom. Za najve u razinu sigurnosti Dorsoduro 1200 dostupan je i s ATC (Aprilia Traction Control) sustavom protiv proklizavanja u kombinaciji s dvokanalnim ABS sustavom. Svaki od spomenutih sustava može se zasebno isklju iti. Sustav protiv proklizavanja voza u omogu uje potpuno iskorištavanje snage pogonskog agregata i mogu nosti guma te se na taj na in može u potpunosti prepustiti užitku u vožnji koji ovaj fun bike pruža u svim uvjetima.

• Ovlašteni servis Peugeot vozila • Distribucija i prodaja rezervnih dijelova

WRC poredak nakon 10 od 13 Rally-a:

Rezulta Rally Japan, 10. – 12. rujna 2010.

MotoGP poredak nakon 13 od 18 utrka

MotoGP poredak za Motorland Aragon, 19. rujnaa 20 2010.

10.

0..

F1 poredak nakon 14 od 19 utrka

F1 poredak VN Italije, e, 10.

Monza, 12. rujna 2010.

1.

Fernando Alonso

2.

Jenson Bu on

25 18

3.

Felipe Massa

15

4.

Sebas an Ve el

12

5.

Nico Rosberg

10

1.

Sebas en Ogier

25

1.

Casey STONER

25

2.

Pe er Solberg

18

2.

Dani PEDROSA

20

3.

Jari - Ma Latvala

15

3.

Nicky HAYDEN

16

4.

Dani Sordo

12

4.

Jorge LORENZO

13

Ben SPIES

11

6.

Mark Webber

8

Valen no ROSSI

10

7.

Nico Hulkenberg

6

8.

Robert Kubica

9.

Michalel Schumacher

5.

Sebas en Loeb

10

5.

6.

Mikko Hirvonen

8

6.

7.

Henning Solberg

6

7.

Marco SIMONCELLI

9

8.

Federico Villagra

4

8.

Alvaro BAUTISTA

8

J. Ketomaa

10. M. Prokop

9.

2

9.

Marco MELANDRI

7

1

10. Aleix ESPARGARO

6

11. Hector BARBERA

5

12. Colin EDWARDS

4

13. Hiroshi AOYAMA

3

Poredak voza a:

4 2 1

10. Rubens Barrichello Poredak voza a: 1.

Mark Webber

187

2.

Lewis Hamilton

182

3.

Fernando Alonso

166

4.

Jenson Bu on

165

5.

Sebas an Ve el

163

6.

Felipe Massa

1.

Sebas en Loeb

201

2.

Sebas en Ogier

158

3.

Jari - Ma Latvala

132

4.

Pe er Solberg

118

1.

Jorge LORENZO

284

7.

Nico Rosberg

112

5.

Dani Sordo

107

2.

Dani PEDROSA

228

8.

Robert Kubica

108

6.

Mikko Hirvonen

94

3.

Casey STONER

155

9.

Michalel Schumacher

46

7.

Ma hew Wilson

56

4.

Valen no ROSSI

140

10. Adrian Su l

8.

Henning Solberg

31

5.

Andrea DOVIZIOSO

139

9.

Federico Villagra

30

6.

Ben SPIES

131

1.

RBR-Renault

7.

Nicky HAYDEN

125

2.

McLaren-Mercedes

347

8.

Randy DE PUNIET

81

3.

Ferrari

290

4.

Mercedes Benz GP

158

9.

Marco MELANDRI

74

5.

Renault

127

74

6.

Force India-Mercedes

58

10. Kimi Raikkonen Poredak Teamova: 1. Citroën Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. Citroën Junior Team 4.

5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

21

345 250 183 130 46

Slijede i rally: Rally Rally de of Turkey, France, 16.–18.

30.9.

– 3.10.2010. travnja 2010.

Poredak voza a:

10. Marco SIMONCELLI Poredak proizvo a a: a: 1.

Yamaha

293

124

45

Poredak konstruktora: ra: a: 350

7.

Williams-Cosworth

8.

BMW Sauber-Ferrari

27

9.

STR-Ferrari

10

47

2.

Honda

265

10. Lotus-Cosworth

0

3.

Duca

195

11. HRT-Cosworth

0

4.

Suzuki

72

12. Virgin-Cosworth

0

Slijede a utrka: Japana, Slijede a utrka:VN VN Japana, Motegi, 3. listopada 25. travnja 2010. 2010.

Sljede a utrka: VN Singapura, Sinagapore, 26. rujna 2010.

Po ela prodaja ulaznica za Tonyjev spektakl u Varaždinu 23. listopada!

Zapo ela je prodaja ulaznica za veliki koncert Tonyja Cetinskog koji e se 23. listopada održati u Gradskoj sportskoj dvorani u Varaždinu. Za spektakularni višesatni show kojim Tony namjerava “zapaliti“ cijelu sjeverozapadnu Hrvatsku, gra ani mogu birati izme u više kategorija ulaznica – tako za parter moraju izdvojiti 80 kuna, za tribine 90 kuna, a za najtraženiju VIP fan zonu 150 kuna, u što je uklju ena i jedna konzumacija.

Groznica i potražnja za ulaznicama ve je u punom jeku, pa organiza-

tori o ekuju rasprodanu dvoranu, a ulaznice se mogu nabaviti na sljede im prodajnim mjestima: u Varaždinu - “Soho Bar“, lounge bar “Ritz“ i trgovine “Branka“, u Ivancu - kavana “Ivana“, u Novom Marofu - bar “Prestige“, u Ludbregu – caffe bar “Jura“, u akovcu – caffe bar “Arcus“, u Prelogu – Pizzeria “Ro-sa“, te putem online prodaje www.ulaznice.hr i na prodajnim mjestima u sustavu ulaznice.hr, a u akovcu su to: CD shop Hit Records, Kompas Zagreb, Millenium putni ka agencija.

OSMI ZAGREB FILM FESTIVAL, 17. – 23. listopadaZFF se širi Zagrebom!

ZFF se širi Zagrebom!

Osmo izdanje Zagreb Film Festivala održat e se od 17. do 23. listopada. Umjesto u SC-u, program e se mo i pratiti na više zagreba kih lokacija – u kinima Europa, Tuškanac i Dokukinu Croatia te u Plesnom centru koji e za potrebe festivala na tjedan dana postati atraktivna kinodvorana. Dio programa prikazivat e se i u novootvorenom art-kinu Metropolis u Muzeju suvremene umjetnosti u Novom Zagrebu. Šire i se preko Save, Zagreb Film Festival više nego ikad suživljava se s gradom te ostaje najve i i najvažniji ilmski festival za Zagrep ane. Na festivalu e biti prikazano oko 80 ilmova u 7 programa!

Glavni program (kino Europa, kino Tuškanac, Dokukino Croatia) i ove godine donosi nove debitanske naslove – o ekuje nas 12 dugih igranih, 10 kratkih te 15 dokumentarnih ilmova. Svi se ilmovi natje u za nagradu festivala - Zlatna kolica.

Kockice (kino Tuškanac) je natjecateljski program hrvatskih kratkih igranih ilmova kojemu je

cilj promovirati i poticati doma u produkciju.

Vip Bibijada (kino Europa, MSU) ve etvrtu godinu za redom brine o najmla oj publici – i ove godine donosi pet ilmova namijenjenih djeci razli itih uzrasta, pet naslova svjetskih kinematogra ija. Cilj je ovog programa približiti ilm djeci i potaknuti ih na ritual odlaska u kino.

Moj prvi ilm (Plesni centar), inspiriran istoimenom knjigom Stephena Lowensteina, ove godine doživljava svoje peto izdanje. U fokusu programa su njema ki redatelji ije prvijence prikazujemo u Plesnom centru.

Velikih 5 (kino Tuškanac, MSU) program je kinohitova 5 velikih europskih kinematogra ija koji je osvojio zagreba ku publiku i postao jedan od najposje enijih popratnih programa. U Zagreb donosi novi eu-

Nema više nade za Faith No More!

ropski ilm iz Španjolske, Francuske, Italije, Njema ke i Velike Britanije.

Film protest (Plesni centar) nastavlja se na društveno angažirani program ZFF-a. Nakon propagandnih ilmova, ilmova o izborima i bunkeriranih ilmova, inspirirani doga ajima oko Varšavske ulice, priredili su program koji se bavi temom gra anskog protesta i pokušava odgovoriti na pitanje: Kako protestiramo?

Strano, a naše (kino Tuškanac) novi je program ilmova nastalih u inozemnim produkcijama, a u kojima su zna ajne uloge ili druge umjetni ke doprinose dali umjetnici iz Hrvatske.

Generalni je sponzor festivala Vipnet, a inancijski ga podržavaju Ured za kulturu Grada Zagreba, Hrvatski audiovizualni centar i MEDIA program.

Gorillaz postao novim partnerom Microsofta

Zajedno sa softverskom tvrtkom, bend e promovirati novu verziju Internet Explorera, Gorillaz postaje službeni partner tvrtki Microsoft, što zna i da e pomo i slaviti lansiranje Internet Explorera 9 na sli an na in na koji su svojedobno Rolling Stonesi to radili s Windowsima, ali i još bližim partnerstvom od same prodaje glazbe za promotivne svrhe.

Animirani bend tako je svoje web stranice prilagodio posebnom iskustvu pregleda u novom IE-u, kao što su vrhunska kvaliteta slike i HD gledanje spotova. Damon Albarn izjavio je kako apsolutno podržava Microsoft te kako je ovo partnerstvo veliki korak naprijed te je uzbu en zbog budu nosti projekta.

Madonna na snimanje filma došla bez trun ice šminke!

Kraljica popa pojavila se u izdanju u kojem su je do sad vi ali samo uku ani. Kao da je napokon odlu ila stati na kraj mukotrpnoj borbi s godinama. ini se da joj poslovne obaveze oduzimaju toliko vremena da se ne stigne ni našminkati pa u javnost izlazi u neprepoznatljivom izdanju. Madonna je na set ilma W.E došla bez trunke šminke na licu. Kraljica popa poznata je po brojnim pokušajima da zaustavi vrijeme i sakrije koliko joj je godina, a pojavljivanje u javnosti bez šminke u tome joj nikako ne e pomo i. Obukla je dugu vestu, vrat omotala pašminom i neure enu frizuru pokrila šiltericom.

Sun ane nao ale zataknula je oko vra-

što što nam je bilo zajedni ko.

To nam je bilo vrlo važno - no ovi su nastupi bili sve što smo napravili, izjavio je klavijaturist benda Roddy Bottum.

Bend se nakon prvog raspada 1998. ponovno okupio 2009. godine i održao seriju povratni kih nastupa po festivalima diljem Europe koji su se kasnije proširili i na ostale kontinente.

Spomenuti nastup u ileu ujedno e im biti i zaklju enje vrlo uspješnoga povratka.

Možda s vremenom nesuglasice izblijede i de ki se predomisle pa nam prirede još jedan takav, a do tada, ili svratite do ilea, ili jednostavno slušajte i uživajte ...

01. MOJA BJONDICA

03. LAGANO, LAGANO - NOVI FOSILI

Džo Mara i Maki

04. CIJELI SVIJET

02. LIPA SPIZA ALMATINSKA

ALIBI . FRANKA Bateli

DOMA IH DuškoTOP Lokin LISTA & Grupa Pas cada

05. SVIJET U MENI - DAS WEGAS

03. KAKO U JOJ RE DA VARIN

06. LJUBAV KAO MIRIS - MASSIMO

Klapa Sv. Florijan

07. STVARNO NESTVARNO

04. ALKOHOL

PARNI VALJAK

Jasmin Stavros & Mladen Grdovi

08. OTKAD TE VOLIM

05. SVATOVSKA - Maja Šuput

KRISTIJAN RAHIMOVSKI

06. UZMI IL IDEM - Karma

09. ŠKORCAN - LUKY

07. AJ A, VOLIN TE

10. TRN I CVIJET (STANI) - IVANA MARI

Klapa Kampanel 08. JEZUŠ, DE KI - Gaga

FORMULA 13

09. FRANE MOJA

01. CLUB CAN’T HANDLE ME

Klapa Ragusa

FLO RIDA feat. DAVID GUETTA

10. BIŽUTERIJA

02. MY UGLY BOY - SKUNK ANANSIE

Jelena Rozga

03. BILLIONAIRE TRAVIE McCOY feat. BRUNO MARS 04. JUST A DREAM - NELLY 05. (LOVE IS LIKE A) HEATWAVE PHIL COLLINS 06. EVERYTHING TO LOSE - DIDO 07. MINE - TAYLOR SWIFT 08. EARLY IN THE MORNING CYNDI LAUPER . B.B. KING 09. CLOSER TO THE EDGE 30 SECONDS TO MARS 10. AT OR WITH ME - JACK JOHNSON

TOP LISTA STRANIH 01. COMMANDER Kelly Rowland Ft. Gue a 02. LOVE THE WAY YOU LIE

TOP LISTA DOMA IH Eminem Ft.Rihanna 03. SATELLTE Lenameyer Landrut 04. ALEJANDRO Lady Gaga 05. SUNSTROKE PROJECT & OLIA TIRA Run away

TOP LISTA

03. DAVOR RADOLFI & VANNA Samo dvije rije i 04. HARI MATA HARI Ft. Eldin Huseinbegovi Tvoje je samo to što daš 05. ET - Zbogom mala 06. CARLA BELOVARI - Sretan broj 07. SEVERINA - Nevira 08. TUTTI FRUTTI - Pivo i tekila

ta, a na o i stavila dioptrijske. Ni im nije podsje ala na besprijekorno sre enu pjeva icu kakvu smo navikli vidjeti. Ulogu školarke u svom drugom redateljskom ilmu dala je k eri Lourdes (13).

TOP LISTA DOMA IH

LEA DEKLEVA . Mladen i Saša

TOP LISTA DOMA IH 02. PARNI VALJAK - Stvarno nestvarno

Elischa

David

02. DOGODILA SE LJUBAV

01. GIBONNI - Zamoli me

TJEDNI KALORIFER Ameri ki rock bend Faith No More najavio je svoj raspad, a posljednji e koncert održati u glavnom gradu ilea Santiagu 5. prosinca. Raspadu su navodno najviše pridonijela kreativna razmimoilaženja i nesuglasice izme u pojedinih lanova benda oko planova za novi studijski album, koji, na žalost, nisu išli onim tijekom kojim su svi htjeli da idu.

- Mislim da je snimanje albuma bila odli na ideja. Balansi unutar benda bili su dobri jer dobro poznamo jedni druge.

No, stvari su bile komplicirane bilo se vrlo udno vratiti nakon desetlje a pauze. Kada smo se odlu ili vratiti, pokušali smo ponovno spojiti i proživjeti ne-

TOP 20 01. KIŠA - NENO BELAN

09. ET & Baruni - Sve il ništa 10. SLAVONIA BAND - Ej lutkice

21. rujna 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 43

44

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

21. rujna 2010.

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

PREMIER HRL - prvo slavlje za akove ke rukometaše

PRVA HRL

Me imurje do prve pobjede sjajnom završnicom Me imurje – Bjelovar 32:29 (15:14)

Nakon dva kola bez pobjede Me imurje je u tre em protiv Bjelovara jednostavno moralo upisati dva boda.

Na sre u po igra e i trenera, u tome se uspjelo, ali na žalost po gledatelje, do pobjede se došlo na težak na in, a lijepi rukomet kojeg smo vidjeli u prvom kolu protiv Nexea u potpunosti je izostao.

Treba biti zadovoljan s dva boda, to je istina, no za povratak gledateljstva u dvoranu GŠ-a trebat e više od toga. “Svojim igra ima ne mogu zamjeriti ništa, igrali su pod užasnim pritiskom i bilo im je jako teško. Gr je bio o it, tim više što je ova utakmica bila prva u kojoj smo ozbiljno ra unali na pobjede”, rekao je nakon utakmice trener Me imurja Alan Belko.

U prvom poluvremenu je u doma im redovima vladalo veliko rasulo, lopte su (po tri Hermana i Jefti a u prvih 11 minuta) odlazile u nepovrat umjesto u gostuju u mrežu, a Bjelovar ani su u seriji nanizali pet golova i vodili s 2:7. Tek su u 20. minuti Me imurci izjedna ili, a na odmor su otišli s minimalnom prednosti. “Zbilja mi nije jasno zbog ega sam imao toliko promašaja”, kazao nam je Jefti , akove ki pivot. “Dao sam zbilja sve

Januši : Trudimo se da bude sve što bolje

Napad i obrana Me imurja bili su najbolji kad je bilo najpotrebnije od sebe, mislim da nije bilo igra a koji se nije trudio.”

Izvrsnih zadnjih osam minuta U drugo poluvrijeme Me imurci kre u bolje i odlaze na +3, ali se opet redaju bezvezne pogreške i izgubljene lopte, što Bjelovaru olakšava do-

Kuloari šuškaju o svemu i sva emu, a u posljednjih tjedan rana rukometaši su posebno bili ‘na tape ’. Pri a se o propus ma u organizaciji utakmica, do ekivanju sudaca, problemima s administracijom, sportskom opremom. Za komentar smo zamolili predsjednika Sinišu Januši a, koji je kazao: “Prvo, mi smo svi ve inom novi u ovome i trudimo se da sve bude što bolje. Svjesni smo da bez tajnice ne možemo, a ona je na vidiku i bit e uskoro imenovana. Nadalje, od ponedjeljka po inju pla e, a igra i mogu podi i tenisice. Što se e do ekivanja sudaca i delegata, mislim da je sve korektno, ne znam što bismo tu još mogli napravi .”

Januši je tako er dodao kako je šteta što su prokockane prilike za bodovima u prva dva kola, ali da su svi sretni zbog pobjede pro v Bjelovara. (is)

akovec, dvorana GOC-a, gledatelja 300.

Suci: Gladovi – Volenik (Virovi ca).

Me imurje: uži 5, Varga 3, Je i 3, Krajner 5, Mare 1, Zadravec, Malovi 1, Paponja 5 (5), Šunji , Herman 2, avar 6 (1), Mar ec, Rodik 1.

Sedmerci: 6/6. Obrane: Sladoljev 9+1, Balent 1, Kova evi –. Isklju enja: 6 minuta.

Bjelovar: Nreca, Jur evi , Vugla 4, Šimunovi , Vidakovi 1, Gavranovi , Pribani 6, Merhar 2, Gašparovi 1, Vidakovi 4, uri in 4 (3), Turkovi 6, Sršen 1, Horvat Sedmerci: 3/5. Obrane: Grgi 12, Karaba –. Isklju enja: 8 minuta.

lazak u egal na 23:23. Do 51. minute Bjelovar je opet u vodstvu +2, golovima Merhara i Vidakovi a, negdašnjeg igra a u akovcu.

Na sre u, ponovno se odli nim pokazao Sladoljev, koji je u samoj završnici, nakon izjedna enja na 29:29 pokazao koliko vrijedi i s dvije klju ne obrane otvoriti put ka pobjedi. avar je pogodio iz penala, uži i Jefti iz kontranapada i pobjeda stiže kod 32:29.

U idu em kolu naši rukometaši odlaze u Pore , na nimalo lako gostovanje: “Vjerujem da možemo u Pore u sti i do pozitivnog rezultata, pa ak i dva boda. Ve se sada vidjelo da su igra i koji su nam se priklju ili kasnije bliži pravoj formi, ne e biti više toliko oscilacija u igri”, kaže Belko.

(Ivana Strahija)

Preložani izborili remi Iako se o ekivala pobjeda protiv Hrvatskog Dragovoljca, RK Prelog je na doma em terenu na kraju jedva izvukao remi.

Završilo je 30:30. U ve em dijelu utakmice, doma i su imali prednost, ali kako se bližio kraj, bilo je sve napetije. Na kraju su

ODBOJKA

Centrometalu “fenjer” na doma em turniru Ove je nedjelje OKM Centrometal ugostio tri jake odbojkaške ekipe, kao pripremu za prvenstvo koje zapo inje 9. listopada. Trofej Nedeliš a osvojili su Slovenci, koji su u inalu svladali Austrijance. U Nedeliš u su ovog vikenda gostovale tri ekipe, UVC Graz AG ( lan 1. austrijske lige), OK Svit Unimetal ( lan 1. slovenske lige) i OK Varaždin ( lan 1. hrvatske lige), koji su s doma im OKM Centrometalom odigrali Trofej Nedeliš a.U polu inalnim susretima Centrometal je od Graza izgubio s 0:3, Varaž-

MARIO VUKOJA, vo a tima Filipa Udea uo i SP u Rotterdamu

Najvažnije je da ponovno vježba sve sprave, rezultat e do i sam po sebi!

Mario Vukoja. Sinonim za GK Marijan Zadravec Macan, me imursku i hrvatsku gimnastiku.

Kao sportski direktor i trener, od prosje nog napravio je vrhunski organiziran klub sa više od 250 lanova s kojima radi 9 trenera u akovcu, Selnici, Murskom Središ u i Prelogu, dok su podružnice u Hodošanu i Donjem Kraljevcu u osnivanju. Vo a je trenerskog tima me imurskog srebrnog olimpijca Filipa Udea, stalno uklju en u razli ite sportske sadržaje na razini županije. Za etnik je akcije “U zajedništvu do zdravlja - obiteljski višeboj” kojeg je podržala i Me imurska županija u okviru aktivnosti Tima za zdravlje. lan je Skupštine Hrvatskog gimnasti kog saveza, Izvršnog odbora u svom klubu, cijenjen gimnasti ki sudac kojem je povjerenje u korektnu suda ku procjenu dano i na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008, dok je nedavno dobio novo

priznanje jer e nadgledati suce na jednoj od sprava na predstoje em SP na predstoje em SP u Rotterdamu koje zapo inje 16. listopada.

Prvi put odradio cijeli višeboj nakon dvije i pol godine • Kakva je situacija u vrhunskoj gimnastici, a tu posebice mislimo na Filipa Ude uo i to velikog natjecanja...

— Mi smo zadovoljni. Na kontrolnom turniru u Tel Avivu u Izraelu po prvi put je odradio višeboj nakon dvije i pol godine. Za nas je to najzna ajnije, jer opet možemo planirati kako što bezbolnije izboriti plasman za OI u Londonu 2011.

• U punom zamahu je novi olimpijski ciklus. Možete li usporediti situaciju pred OI u Pekingu i sad pred OI u Londonu?

— Dobro pitanje, koje nisam još uvijek uo. Promijenilo se puno toga.

Uvjeti koje imamo su fenomenalni, ne mogu se uspore ivati s onime što smo imali pred tri- etiri godine. Što se ti e SGC Aton tako er se puno toga promijenilo na bolje kad je u pitanju njegov status. Postali smo nacionalni centar, što je zna ajan imidž u svijetu gimnastike. S onim ime nisam zadovoljan, to je razvoj gimnastike u Me imurju kao bazi -

nog sporta. Srebrna medalja Filipa Ude umjesto da je bila podstrek za ulaganje lokalne samouprave u ovaj sport, da stvaramo nove olimpijce, to se ne doga a. Moram priznati da sam razo aran, znam da su teška vremena, ali sa sadašnjim budžetom ne možemo razvijati vrhunsku gimnastiku, angažirati još dva-tri trenera kako bi zadovoljili najbolje mogu e kriterije.

• Nakon Filipa Ude, mislili smo da dolazi Nikola Dudek, ali ništa od toga?

— Vrhunski rad zahtijeva maksimalni angažman svih. I gimnasti ara i “logistike”. Nikola je odlu io jer vidi kakvo je stanje stvari u našem sportu da mu je bolje završiti faks, a gimnastikom se baviti rekreativno. Možda se nešto promijeni u godinu dana, ali situacija je takva.

Nažalost to je poremetilo planove za odlazak reprezentacije na OI u Londonu, jer to sada više nije realnost, iako emo pokušati.

gosti ti koji su imali prednost i me loptu. Imali su zadnje dvije minute igra a više na terenu i vodili, ali su Preložani na kraju ipak izborili bod. Zadnji napad gosti sre om nisu pretvorili u kona nu pobjedu. (dz)

• U me uvremenu su se promijenila pravila, pa bi nastup Filipa Ude na OI u Londonu trebala biti realnost...

— S obzirom na stanje stvari i ako ne e biti ozljeda to je prvenstveni cilj. Kao i prije Pekinga idemo korak po korak, iako je danas naravno pritisak rezultata puno ve i. Ali, mi idemo svojim putem i nikome ne želimo stavljati bilo kakav teret. Vjerujem da e Filip London izboriti ve sljede e godine u Tokiju kroz višeboj.

Postoji i alternativa, jer svi koji osvoje medalje na bilo kojoj od sprava na SP, tako er idu u London. Put je na papiru puno lakši, nego za Peking, ali treba ga opravdati.

• SP u Rotterdamu po inje za manje od mjesec dana...

— Uskoro kre e završni interval od 14 dana priprema prije SP u Roterdamu. Tijekom 2011. koja je ujedno najvažnija godina iz aspekta plasmana ekipe na OI ostvarili smo 40 dana priprema. Sve je to samo pri-

dincima se isto dogodilo od strane mom adi iz Slovenske Bistrice. Tako su se u dvoboju za tre e mjesto našli Centrometal i Varaždin, a susjedi preko drave odnijeli su pobjedu s istih 3:0 (15:25, 22:25, 22:25). U inalu je slovenska mom ad svladala austrijsku, i to s 3:1 (26:24, 25:20, 24:26, 25:20).Ovaj je turnir, bez obzira na rezultat, jako dobro došao me imurskim odbojkašima.Idu eg vikenda naši odbojkaši sudjeluju na turniru u Varaždinu, gdje e uz doma ina još nastupiti Karlovac i Zagreb. (is)

Suda ka karijera napreduje punom parom Mario Vukoja sudio je dvije sprave na SP u Londonu. Ranije je sjajno odradio posao na OI u Pekingu, na dva EP. U suda kim krugovima ima svoje “ime”, tako da e na predstoje em SP u Rotterdamu, biti “monitoring sudac” na jednoj od sprava. Tako je hrvatska gimnastika dobila još jedno priznanje, a osim toga pojavljivanje kvalitetnog suca kad znaš da imaš kvalitetne gimnasti are itekako je bitno kad je u pitanju suda ki lobi. (dz) prema za SP u Tokiju 2011. godine i naravno predolimpijski višebojski turnir koji e se po etkom 2012. godine održati u Londonu, ako e biti potrebno tu nastupiti. Nema tu puno ilozo ije. Filip e pokušati odraditi što najbolje može u ovom trenutku. Nema imperativa rezultata, s obzirom da se vra a.

Ali, naravno o ekujemo da pokaže kako e za SP u Tokiju, odnosno OI u Londonu biti maksimalno spreman za dosege koji e biti stavljeni pred njega.

(Dejan Zrna)

21. rujna 2010 AKOVE KI SRC ugostio hrvatsku atletsku mladost

KUGLANJE

O ekivani poraz Želje Za razliku od prvog sasvim solidnog odigranog gostovanja u Zapreši u, u 2. kolu je akove ki prvoligaš Željezni ar doživio uvjerljiv poraz u I. HKL. U 2. kolu najbolje hrvatske kugla ke lige Željezni ar je poražen kod ku e od osje kog Konikoma 1:7). Jedini bod kod akov ana upisao je Rajmod Pokriva (586). Nitko od preostalih igra a nije bio previše raspoložen, uklju uju i sjajnog Bojana Plevnjaka u prvom kolu. U 3. kolu Željezni ar eka novi težak ispit.

Gostuje u Zadru. Bodovi stoga za sad nisu na vidiku, a kad je tako onda je za elje tablice prirodna pozicija.

Ostali rezultati: Zanatlija 2 (3398) – Velebit 6 (3468); Novska 3 (3466) – Zadar 5 (3485); Grmoš ica 2 (3692) – Zapreši 6 (3717); Kandit Prem. 5 (3490) – Radnik 3 (3459); Poštar 6 (3550) – MKK Rijeka 2 (3340).

TABLICA 1. Konikom

2 2 0 0 13:3 4

2. Poštar

2 2 0 0 12:4 4

3. Zapreši

2 2 0 0 12:4 4

ŽELJEZNI AR ( akovec) – KONIKOM OSIJEK 0:2 (6,5:17:5)

4. Zadar

2 2 0 0 12:4 4

P. Turk + Vresk – Kui 0:1 (1:3, 255+296:572); Košak – Šarkezi 0:1 (2:2, 582:595); Pokriva – B. Manev 1:0 (3:1, 586:543); Plevnjak – Mušani 0:1 (0:4, 556:621); Pun ikar – Liška 0:1 (0,5:3,5, 571:602); Pigac + Bodiš – Stoklas 0:1 (0:4, 235+267:618).

5. Kandit

2 1 1 0 9:7

6. Radnik

2 1 0 1 10:6 2

3

7. Velebit

2 1 0 1 7:9

8. MKK Rijeka

2 0 1 1 6:10 1

2

9. Novska

2 0 0 2 5:11 0

10. Zanatlija

2 0 0 2 4:12 0

11. Grmoš ica

2 0 0 2 3:13 0

12. Željezni ar

2 0 0 2 23:13 0

Kadetkinje Nedeliš a najbolje na doma em terenu akove ki SRC Mladost bio je doma in završnice juniorskog i kadetskog Kupa Hrvatske. Sjajan rezultat postigle su mlade atleti arke Nedeliš a koje su najbolje ispred mnogih eminentnih hrvatskih atletskih klubova. lanice Nedeliš a osvojile su prvo mjesto u konkurenciji kadetkinja, dok su lanice Me imurja bile tre e. U ukupnom poretku kadetkinja i kadeta Nedeliš e je na etvrtom a Me imurje na petom mjestu, pobjednik KUP-a je Dinamo Zrinjevac Zagreb, drugi je Agram Zagreb a tre i je Kvarner-Autotrans Rijeka. Finale kadetskog KUP-a u pravilu je i izborno natjecanje za nastup u kadetskoj reprezentaciji Hrvatske a prva dva mjesta trebala bi osigurati nastup na trome u kadetskih reprezentacija u Mariboru. Trenutno najbolja kadetkinja Hrvatske, Mateja Jambrovi , nije se dala iznenaditi i ovaj puta je uvjerljivo pobijedila u sva tri subotnja nastupa: na 100 i 300 m te u štafeti 4 x 100 m koja nastupila u sastavu Veronika Kova , Iva

Novak, Barbara Zadravec i Mateja Jambrovi . Prvo mjesto i primat u bacanju diska u Hrvatskoj potvrdila je Lea Obadi u dok je u bacanju kladiva bila druga.

Za AK Nedeliš e prva mjesta su osvojili Vlatka Sekirnik na 100 m prepone i Dario Lesar u skoku u vis, a visoko drugo mjesto i mjesto u hrvatskoj kadetskoj reprezentaciji osigurali su još i Alena Hrušoci na 100 i 300 m prepone te Iva Patafta u bacanju koplja. Tre e mjesto na ovom natjecanju osvojili su Petar Novak u skoku s motkom i Bernard Gavez u utrci na 1000 m.

Juniorke Me imurja tre e Tjedan atletike u akovcu završio je vrlo uspješno za me imurske atletske klubove AK Me imurje i AK Nedeliš e.

Najprije su u utorak i srijedu, kada je Finale KUP-a Hrvatske za juniorke i juniore organizirao AK Me imurje, juniorke Me imurja osvojile odli no drugo mjesto iza AK Agram iz Zagreba, dok su juniorke Nedeliš a bile tre e. Zajedno sa

juniorima koji su bili šesti, AK Me imurje je u ukupnom poretku KUP-a osvojio pokal za tre e mjesto, iza pobjednika AK Dinamo Zrinjevac i AK Agram na drugom mjestu. AK Nedeliš e u ukupnom je poretku tako er na zapaženom petom mjestu.

Mateja Jambrovi rekordno na 100 m U oba dana natjecanja posebno se istaknula Mateja Jambrovi , koja je pobijedila u utrci na 100 m sa 12,38 sekundi što je ujedno i vrijeme novog osobnog i seniorskog me imurskog rekorda. O vrijednosti ove pobjede govori i podatak da je Mateja koja je još uvijek kadetkinja, pobijedila najbolje hrvatske juniorke te da je rezultat 12,38 za samo jednu desetinku slabiji od hrvatskog rekorda za kadetkinje. Osim Mateje pobjedu na natjecanju ostvarili su i lanovi Nedeliš a Gabrijela Grabar u utrci na 400 m s preponama i Damir Posavec u skoku u vis. (md)

21. rujna 2010.

SPEEDWAY

Hrvatski par PavlicKova i tre i na EP U njema kom speedway centru Stralsundu voženo je finale EP za parove koje je izborio i hrvatski par. Pred kraj sezone, mladi hrvatski dvojac Jurica Pavlic i Dino Kova i postigao je jedan od najboljih rezultata kad su pitanju reprezentativni nastupi izborivši tre e mjesto.

Pobjedu je odnio iskusni eški par bra e Dryml, ispred doma ina Njema ke.

Hrvatski par se odli no držao, bio je i u igri za srebrnu medalju. U dodatnom vožnji koja je odlu ivala o srebru (Hrvatska i Njema ka skupile su po 20 bodova u prvom dijelu natjecanja), doma i voza Kroner, ina e najraspoloženiji pojedinac dana, svladao je Pavlica i tako Njema koj donio stepenicu više na postolju. (dz)

KARATE

Dvije medalje za KK Nedeliš e na Slovenija Openu U je održan je me unarodni karate turnir Slovenija open. Uspješne kad su u pitanju medalje bile su dvije lanice KK Nedeliš e.

Jelena Bužani osvojila je zlato u uzrastu mla ih kadetkinja -45 kg i kadetkinja -47 kg. Ana Ciglari osvojila je srebro u teškoj +35 kg kategoriji u enica.

NK ME IMURJE ušlo u pobjedni ku seriju

Nakon prve doma e, prva pobjeda i u gostima!

Nakon što su u prošlom kolu kod ku e upisali prvu pobjedu u prvenstvu, Me imurci su nastavili s dobrom igrom i u gostima, te u Suhopolju uzeli tri boda.

‘Proradio’ je Vuka, koji je zabio tri gola.

Na stadionu Park nikome nije bilo lako u subotu, težak teren uzeo je svoj danak u ljepoti nogometne igre, no snašli su se ipak bolje me imurski drugoligaši, koji su od 32. minute u vodstvu. Tada je Garba dobro nabacio u doma i kazneni prostor, a Vuka je loptu do ekao na najbolji na in i smjestio je u mrežu iza nemo nog Kuli a.

Deset minuta kasnije, rezultat je opet u egalu. Izjedna enje dolazi nakon kornera Egrija, na kojeg je Jurin nije najspretnije reagirao, a Leškovi je iskoristio poklon. No, po povratku s odmora nije trebalo dugo ekati da se gosti iz akovca vrate u vodstvo. U 61. minuti, nakon što su doma i propustili priliku preko Menegatija, Kova i nabacuje za Jambruši a, koji sa sedam metara glavom loptu šalje na pravo mjesto.

Razigrani Vuka Da ne bude sumnje oko pobjednika pobrinuo se Vuka u 74. minuti, kad je na-

se naplatio i pokazalo se istinitim da nam samo treba uigravanja, a da nam je najvažnije stvarati šanse i ne e trebati dugo da prorade napada i.”

U srijedu e Me imurci opet biti u akciji. U Kupu od 15.30 sati do ekuju Konavljanin, a o utakmici je trener Simuni kazao: “Bit e to teška utakmica, a mi idemo na pobjedu, ali i nadogradnju igre. Naša ekipa nije limitirana i mislim da može više. Gladni smo rezultata i pobjeda.” (Ivana Strahija)

SUHOPOLJE – ME IMURJE 1:3 Trener Vjeran Simuni : Rad nam se naplatio i pokazalo se istinitim da nam samo treba uigravanja, a da nam je najvažnije stvarati šanse i ne e trebati dugo da prorade napada i kon kornera Kova a uspio do i do lopte i iz neposredne blizine proparati doma u mrežu za kona nih 1:3.

Trener Vjeran Simuni bio je, malo je re i, zadovoljan vi enim: “Bili smo pod velikim pritiskom kad igrali kod ku e u etvrtom kolu, no uspjeli smo, pa smo samo igru prenijeli u Suhopolje. Rad nam

SUHOPOLJE. Stadion Park. Sudac: Igor Franoli (Ludbreg). Pomo nici: Lackovi i Pervan. etvrti sudac: Knez. Delegat: Galeši .

Strijelci: 0:1 Vuka (32), 1:1 Leškovi (42), 1:2 Jambruši (61), 1:3 Vuka (74).

SUHOPOLJE: Kuli , Kurjan i (od 71. Lepinjica), Studenovi , Zeba, Menegati, Prli , Leškovi , Zelenika, Laštro, Šimunovi , Egri (od 46. Dimitrijevi ). Trener: Dragan Mei .

ME IMURJE: Jurin, Kova i , Vitas, Celiš ak, Pintari , Danki (od 46. Grgi ), Lima, Leva i (od 55. Kova ), Jambruši , Vuka (od 90. Se an), Garba. Trener: Vjeran Simuni . Žuti karton: Egri, Vitas, Dimitrijevi , Studenovi , Leškovi , Pintari , Jurin.

Igra utakmice: Marijan Vuka.

Ostali rezultati: Imotski – Solin 2:1; Gorica – Pomorac 2:1; MV Croatia – Junak 2:1; HAŠK – Croatia Sesvete 3:2; Mosor – Dugopolje 1:1; Vinogradar – Vukovar ‘91 4:1; Rudeš – Lu ko 3:1.

TABLICA 1. Gorica 2. Lu ko

5 4 0 1 9:3 12 5 3 1 1 10:4 10

3. Solin 4. Rudeš

5 3 0 2 5 3 0 2

9:5 7:7

9 9

5. Dugopolje

5 2 2 1

9:5

8

6. Vinogradar 7. Me imurje 8. HAŠK 9. Imotski 10. Croa a Sesvete 11. Junak 12. MV Croa a 13. Suhopolje 14. Mosor 15. Pomorac 16. Vukovar ‘91

5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

1 8:4 2 9:6 2 6:8 2 5:7 3 9:7 2 4:5 2 6:8 2 4:9 2 2:7 3 4:7 3 4:13

8 7 7 7 6 5 5 5 5 4 4

2 2 2 2 2 1 1 1 1 1 1

2 1 1 1 0 2 2 2 2 1 1

Parovi sljede eg kola: Sesvete – Mosor; Vukovar ‘91 – Dugopolje; Junak – HAŠK; Pomorac – MV Croatia; Me imurje – Gorica; Solin – Rudeš; Lu ko – Suhopolje; Vinogradar – Imotski.

KOŠARKA TRENERSKI SEMINAR

HNL - kadet i juniori

U Vrbovcu seminar za mla e kategorije!

Dva minimalna poraza Me imurja u Zagrebu

U subotu, 25. rujna s po etkom od 16.30 sati održat e se regionalni trenerski seminar obavezan za sve košarkaške trenere koji rade s mladima.

Dakle, za dobivanje licence za vo enje mom adi juniora, kadeta ili mla ih kadeta u novoj sezoni (koja je u organizaciji našega saveza trebala krenuti prošloga vikenda- ali nije!) potrebno je «nacrtati se» u dvorani osnovne škole u Vrbovcu u gore navedenom vremenu. Organizacija seminara je povjerena Košarkaškom savezu Koprivni ko – križeva ke županije. (bh)

Juniorski i kadetski prvoligaši Me imurja nisu uspjeli do i do bod(ov)a na teškom terenu u Zagrebu. Iako doma e ekipe nisu bile dominantne, ak dapa e, naši su se predstavnici dobro držali na travnjaku, presudila je fizi ka sprema.

Tako nas je izvijestio Dragutin Naran a, trener kadeta i voditelj Škole nogometa Me imurje- akovec, koji je dodao: “Obje naše ekipe bile su blizu pogotku, no protivnici su bili fizi ki spremniji od nas, jer duže vremena ozbiljno rade na prvoligaškoj razini. ak su juniori imali veliku nesre u da nakon bezazlenog cen-

taršuta lopta pogodi Baksu u le a. No, moramo biti zadovoljni time što smo rad s kadetima i juniorima, kao i op enito u Školi, digli na višu razinu, a to dugoro no mora pokazati rezultate.”

U nedjelju naši juniori i kadeti do ekuju vršnjake iz Osijeka, a utakmice se igraju od 12 i od 14 sati. Treneri Me imuraca nadaju se da e protiv renomiranog protivnika opet pokazati dobru igru, s obzirom da je Osijek izri ito doma inska mom ad i na gostovanjima ne igra baš najbolje.

(Ivana Strahija)

VETERANI – ISTOK – 7. KOLO POLET – JADRAN 4:1 (0:1) PRIBISLAVEC. Igralište Petar Perši . Sudac: Radovan Posedi (Puš ine).

Strijelci: 0:1 Ko iš (11), 1:1 Radek (52), 2:1 Palfi (64), 3:1 Prpovi (74), 4:1 Palfi (87).

POLET: Grkavec, D. Iva i , Sever, Pintar, Šolti , Prprovi , Radek, Mesari , Palfi, Mihalkovi , Horvat.

JADRAN:Kova ec,Juras,Ko iš,D.Hrasti ,Kranj ec,Korent,Kodba,Pavlekovi ,Jan ec, Ko iš, Vrbanec.

KRALJEV AN 38 – HODOŠAN 4:12 (1:6) DONJI KRALJEVEC. Sudac: Dominik Mihoci ( ukovec).

Strijelci: 0:1 Švec (2), 0:2 M. Ruži (5), 0:3 Srpak (12), 0:4 M. Ruži (13), 0:5 K. Bari (29), 1:5 Špoljar (33), 1:6 Sabol (37), 2:6 Cerovec (53), 2:7 Ciglari (55), 2:8 Ciglari (65), 2:9 Ciglari (68), 2:10 Smolek (72), 2:11 Ciglari (78), 3:11 Duš (81), 3:12 Kova (82), 4:12 Duš (86).

KRALJEV AN 38: Strahija, R. Glad, Mlinarec, Strbad, Duš, Cerovec, Perca , Iskra, Tisaj, Glavak (od 32. Špoljar), Mun ar (od 32. Špoljar).

HODOŠAN: Krznar, Domini , Mihokovi , Šavora, Smolek (od 33. Sabol), Šte ok (od 45. Vlah), Bari , Švec, Srpak, Ciglari , Kova .

PODTUREN – MLADOST (P) 0:1 (0:1) PODTUREN. Igralište Trnoc. Sudac: Danijel Ko ila (Ferketinec).

Strijelac: 0:1 Zvonarek (14).

PODTUREN: Kukovec, J. Kerovec, D. Kerovec, J. Strahija, Biber, Strnad, I. Strahija, Ko evar, Mikuli , I. Hranilovi , V. Hranilovi .

MLADOST: Hali , Ružman, Hozjak, Radikovi , Bauer, Slavi ek, Kljaji , Zvonarek, Kalšan, Martinec.

RADNI KI – DINAMO (D) 3:0 (1:0) GARDINOVEC. Sudac: Josip Kedmenec (Sv. Marija).

Strijelci: 1:0 J. Križai (26), 2:0 J. Novak (50), 3:0 Vlahek (55).

RADNI KI: Paler, Bacinger, Vlahek, J. Križai , Vodopija, J. Novak, Hajdarovi , D. Novak, Baksa, Krznar, Žilavec.

DINAMO: Hajdarovi , Tot, Godina, Mihalec, Ciceli, Sabol, Jambroši , Husi , Vugrinec, Marodi, Jasenovi .

Zagreb, igralište Peš enica, gledatelja 50 Suci: Kristijan Mari (Vrbovec), Danijel Roži (Velika Gorica), Krunoslav Ambrinac (Zagreb).

Strijelac: 1:0 Margarin 73.

HAŠK: Miklec, Ribi , Šunjerga (od 46. Zeko), Vukadin, Dodi , Šutalo, Bariši (od 68. Špani ), Murselovi (od 46. Margarin), Dujmovi (od 83. Malota), Pelegrin, Debeljak.

Me imurje: Tizaj, Petak, Barat, Šegovi (od 68. Bobi anec), Šoštari (od 80. Valenti ), Antonovi , Makar (od 53. Jakši ), Vadlja (od 82. Šmit), Koren, Baksa, Hergoti (od 63. Mer ec).

Zagreb, igralište Peš enica, gledatelja 50.

Suci: Danijel Roži (Velika Gorica), Kristijan Mari (Vrbovec), Krunoslav Ambrinac (Zagreb).

Strijelci: 1:0 Petkovi 69., 2:0 Rov ani 77. Žuti kartoni: Krivi (HAŠK), Mesari (Me imurje) HAŠK: Hrgovi , Miheli (od 50. Valkovi ), Raj i , Jozi , agalj,Krzanar,Adži ,Krivi (od41.Petkovi ),Primorac (od 78. Kolak), Rov ani , Jovanovski (od 41. Matkovi ) Me imurje:Kocijan, Mesari (od 69. Pongrac), Skoliber (od 58. Koselac), Dodlek, Tomašek (od 78. Lehkec), Kolari , Lackovi , Vabec, Rožman (od 74. Radmani ), Kuhta (od 58. Polak), Habuš

VETERANI – ZAPAD – 7. KOLO DINAMO – BSK 1:4 (0:2)

SLOBODA – AKOVEC 1:0 (0:0)

BRATSTVO – HAJDUK (B) 4:2 (2:1)

PALOVEC. Igralište Dinama. Sudac: Ivan Kolari ( akovec).

Strijelci: 0:1 V. Horvat (18), 0:2 V. Horvat (43), 0:3 Mlinari (65), 0:4 Puklavec (68), 1:4 Gregurin i (75).

DINAMO: Jankovi , I. Križai , Furdi, Hliš , Cirkven i , Mezga, Gregurin i , Šegovi , Granatir, Lova , Mati .

BSK: Trstenjak, K. Novak, T. Horvat, Mesari , Mlinari , V. Horvat, M. Horvat, Pintari , Ha ek, Vinkovi , Puklavec.

SLAKOVEC. Igralište Slobode. Sudac: Kristijan Genc.

Strijelac: 1:0 Krištofi (70).

SLOBODA: Vibovec, Marciuš, Tomši , Kiri , Sen ar, Ivanuša, Petek (od 65. Krištofi ), Koruni , He a, Gavez, Srnec.

AKOVEC: Tropša, Ga al, Koleni , Hamonajec, Sobo an, Sanjkovi , Bogdan, Šenji, Kneževi , Srpak, Štefi ar.

SAVSKA VES. Sudac: Siniša Luka i ( akovec).

Strijelci: 0:1 Grabrovi (14), 1:1 Žemlji (20), 2:1 Žemlji (41), 3:1 Žemlji (63), 3:2 Mar ec (80), 4:2 Žemlji (90).

BRATSTVO: Žnidari , Šolti , Vrbanec, S. Boži , Mesari , J. Boži , Dunjko, Horvat, Tomaši , Žemlji , Balent.

HAJDUK: Buhanec, Vinkovi , Mezga, Grabrovi , Šprajc, Alijaševi , Gregorin i , Mar ec, Žnidari , Strah, Slunjski.

SLOGA – MLADOST 1:3 (1:1)

OMLADINAC – ŠENKOVEC 3:3 (1:2)

AKOVEC. Igralište Sloge. Sudac: Nino Škrobar (Brezje).

Strijelci: 0:1 Varga (2), 1:1 Pintari (29), 1:2 Krištofi (61), 1:3 Krištofi (80).

SLOGA: Matjašec, S. Leva i , Hajdinjak, Vraži , D. Leva i , Strahija, Pongrac, Horvat, Mati , Bubek, Pintari , Blažeka.

MLADOST: Bujani , Višnji (od 70. Fu ko), Klinec (od 46. Kozjak), Jurinec (od 46.

R. Boži ), Jambrovi , Varga, Krištofi , I. Toplek (od 46. Tkal ec), Z. Toplek, Lajtman, Bašek (od 46. Pojer), Sušec.

MA KOVEC. Igralište Omladinca. Sudac: Marinko Hrušoci (Nedeliš e).

Strijelci: 0:1 Fras (10), 1:1 V. Dodlek (13), 1:2 Saboli (21), 2:2 Blažon (77), 3:2 Blažon (82), 3:3 Saboli (87).

OMLADINAC: Grahovec, Horvat, Perho , Zebec, Vukovi , Mihol i , D. Novak, Kukovec, V. Dodlek, Blažon, D. Horvat. ŠENKOVEC: Kosma , Baranaši , Toplek, Ratajec, Hren, L. Novak, Kolar, Fras, Pušar, Pintari , Saboli .

VIDOV AN – SPARTAK 5:1 (3:0) DONJI VIDOVEC. Igralište Vidov ana. Sudac: Željko Novak.

Strijelci: 1:0 Kuzmi (5), 2:0 Dan. Lukša (9), 3:0 Kuzmi (15), 4:0 I. Vidovi (53), 4:1 I. Križai (87), 5:1 Ž. Nesti (88).

VIDOV AN: Pišpek, Me imurec (od 46. Dolenec), Hudi ek, Bartoli , Pongrac, Igrec, Stojkov, Dan. Lukša, Kuzmi , I. Vidovi (od 73. Hertelendi), Ž. Nesti .

SPARTAK: Hrustek, Požgaj, Juras, I. Križai , Horvat, Milijan i , M. Križai , Taradi, Lon ari , Kova i (od 73. Novak).

KADETI: HAŠK – ME IMURJE 2:0

JUNIORI: HAŠK – ME IMURJE 1:0

TABLICA 1. BSK 2. Mladost (Prelog) 3. Hodošan 4. Radni ki 5. Mladost (I) 6. Dinamo (D) 7. Spartak 8. Sloga ( ) 9. Vidov an 10. Polet (P) 11. Podturen 12. Dinamo (P) 13. Jadran 14. Kraljev an 38

7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

5 4 4 3 4 4 3 2 3 2 2 2 1 0

SOKOL – OMLADINAC (NSR) 1:5 (0:2) VRATIŠINEC. Igralište Sokola. Sudac: Franjo Hergoti (Ž. Gora).

Strijelci: 0:1 Kolari (37-11m), 0:2 Podgorelec (42), 0:3 Vukovi (50), 0:4 Vinko (78), 1:4 Jambreši (79), 1:5 Jurinec (90).

SOKOL: Petak, Jambreši , Horvat, Škvorc, Glavina, Novak, Leško, Posavec, Tarandek, Novini , Mavrek.

OMLADINAC: Jankovi , Skoliber, Fric, Bel, Turk, Vinko, Vukovi , A. Varga, B. Varga, Jurinec, Rihtarec.

RUDAR – STRAHONINEC 4:2 (2:1) 2 2 1 4 1 0 2 4 0 2 1 1 0 0

0 1 2 0 2 3 2 1 4 3 4 4 6 7

26:8 17:11 33:15 18:9 16:10 20:14 35:18 12:10 19:20 16:25 13:14 13:28 17:30 15:58

17 14 13 13 13 12 11 10 8 8 7 7 3 0

MURSKO SREDIŠ E. Igralište Šoderka. Sudac: Ivan Žganec ( akovec).

Strijelci: 1:0 Antolovi (5), 1:1 Zobec (16), 2:1 D. Vabec (30), 2:2 Bali (70), 3:2 D. Vabec (80), 4:2 Bek (89).

RUDAR: Ša ari , Turk (od 46. Bek), Kova i (od 60. Hren), Rob, Žerjav, Z. Novak, D. rešnjovec, Per i , Antolovi (od 46. Trstenjak), rešnjovec (od 65. Bogdan), D. Vabec.

STRAHONINEC: Trupkovi , Zobec, Pintari , Ma ek, Kova , Drabi , Antonovi (od 46. Bali ), Hadži , Žuni , Topolnjak, Srnec.

NEDELIŠ E – SLOBODA (M) 4:1 (2:1) NEDELIŠ E. Igralište Trate. Sudac: Dragutin Novak (Lopatinec).

Strijelci: 0:1 D. Žižek (23), 1:1 Baksa (31), 2:1 G. Ma ek (33), 3:1 Baksa (66), 4:1 Marciuš (82).

NEDELIŠ E: Borko, Kova i , Baksa, Žnidari , Vizinger, V. Branilovi , u ek, Knez, D. Branilovi , Marciuš, G. Ma ek.

SLOBODA: Kova ec, Ku ek, Mar ec, Gori anec, Mihoci, Hozjan, Dokleja, Belec, Vidovi , Mesari , D. Žižek.

TABLICA 1. Sloboda (S) 2. Nedeliš e 3. Omladinac (NSR) 4. Rudar 5. Pobjeda 6. Sloboda (M) 7. akovec 8. Omladinac (M) 9. Bratstvo (SV) 10. Sokol 11. Šenkovec 12. Hajduk (B) 13. Strahoninec

7 7 6 5 6 6 6 6 5 7 7 7 7

6 5 4 4 4 3 3 2 2 1 1 1 0

0 0 1 0 0 1 0 2 1 2 1 0 2

1 2 1 1 2 2 3 2 2 4 5 6 5

22:11 28:15 25:11 17:7 21:14 22:13 19:15 20:19 16:15 14:22 13:29 8:44 14:24

18 15 13 12 12 10 9 8 7 5 4 3 2

21. rujna 2010.

ME IMURSKI NOGOMETNI SAVEZ

HRVATSKI TRE ELIGAĹ I proĹĄli tjedan dana â&#x20AC;&#x153;radiliâ&#x20AC;? prekovremeno

Odgo ene utakmice 5. kola me imurskih nogometnih liga

Po poraz i pobjeda me imurskih predstavnika

Odgo eno je kompletno nedjeljno kolo u svih pet me imurskih nogometnih liga. Zbog kiĹĄe koja pada neprestano tri dana u Me imurju, veliki broj terena je natopljen vodom.

Stoga je Povjerenik za natjecanje Igor KriĹžari u nedjelju to no u podne donio odluku da se odga aju sve nedjeljne utakmice 5. kola koje su se trebale igra od 16.30 h.

Raspored jesenskog dijela prvenstva ovime se ne e mijenja , jer e se ovo odgo eno kolo nadoknadi nakon zavrĹĄetka prvog dijela sezone.

Utakmice 5. kola u I. i II. me imurskoj ligi istok i zapad odigrat e se u nedjelju 21. studenog s po etkom u 13.30 sa , a utakmice 5. kola III. me imurskih liga istok i zapad odigrat e se u nedjelju 7. studenog s po etkom u 14 sa .

Raspored utakmica za predstoje i vikend: I. ŽL NSM

Parovi 6. kola: Polet (SMnM) â&#x20AC;&#x201C; Naprijed; BSK - Dinamo (D); Sokol â&#x20AC;&#x201C; Spartak; Mladost (I) â&#x20AC;&#x201C; Rudar; Omladinac (NSR) â&#x20AC;&#x201C; Dubrav an; Bratstvo (SV) - Plavi (Peklenica); Zasadbreg Centrometal.

II. ŽL NSM - ISTOK

Parovi 6. kola: Podturen - Budu nost (P); Radni ki â&#x20AC;&#x201C; SK; Vidov an - Borac PMP; Croa a â&#x20AC;&#x201C; Dubrava; Grani ar (N) â&#x20AC;&#x201C; DraĹĄkovec; Drava (DM) â&#x20AC;&#x201C; Galeb; Mladost (SM) - Mladost Palinovec.

II. ŽL NSM - ZAPAD

Parovi 6. kola: Strahoninec â&#x20AC;&#x201C; PuĹĄ ine; Me imurec Sloboda (M); Trnovec - Jedinstvo (NSD); Drava (K) - Bratstvo (J); Ĺ enkovec - Sloga (Ĺ ); Venera PMP â&#x20AC;&#x201C; Mura; Hajduk (Ĺ ) - Mladost (S).

III. Ĺ˝L NSM â&#x20AC;&#x201C; ISTOK

Parovi 6. kola: Trnje - Budu nost (M); Napredak - Borac (DH); HodoĹĄan â&#x20AC;&#x201C; Omladinac; Jadran - Kraljev an 38; Otok Mladost (D); Romska vatra - Eko. III. Ĺ˝L NSM - ZAPAD

Parovi 6. kola: Pobjeda - M. Mihaljevec; KriĹĄtanovec Dinamo (Ĺ˝); Bratstvo (P) â&#x20AC;&#x201C; Zebanec; Hajduk (B) - Plavi 1975; Jedinstvo (GM) - Omladinac (M); D. Koncov ak - Torpedo.

IV. HNL - 4.kolo IVAN ICA â&#x20AC;&#x201C; GRANI AR 1:0 Ivanec, igraliĹĄte Ivan ice. Suci: JaluĹĄi (KurĹĄanec), Genc (Pretetinec), Bujani (S. Ves).

Strijelac: 1:0 Peharda 51.

Ivan ica: Ladi , Cika , Kocijan (od 80. Buhin), Hrani , Gregur, Peharda, Pa en (od 81. Kokotec), Bochl, Husnjak (od 46. Ĺ ivak), BiĹĄko, Knez.

Grani ar: TropĹĄek, Radmani , Fundak (od 81. ZvoĹĄec), Gorupi , Na , Latin, Ujlaki (od 46. Horvat), Hertelendi, iĹžmeĹĄija, Matulin (od 68. Marka ), Kos.

SLOBODA S â&#x20AC;&#x201C; SLOBODA VĹ˝ 2:0 Slakovec, igraliĹĄte Slobode. Suci: Pajtak (M. Bukovec), Galinec (ViĹĄnjica), Pintari (VaraĹždin).

Strijelci: 1:0 Goricaj 62., 2:0 Petek 84.

Sloboda S: Kolar, Ciglari (od 46. Hergoti ), Angel, Begovi . Buhanec, Katanec, Srnec, Borko, Goricaj, Mihali (od 46. HiĹžman), Petek (od 84. Novak).

Sloboda VĹž: Ban i , Lon ar, NjeĹži , KraĹĄ, Petek, HiĹžak, Sambolec, Besek (od 57. Posavec), Knok, Stankovi , Puclin (od 62. Ĺ ar evi ).

POLET â&#x20AC;&#x201C; TRNAVA 4:1 Pribislavec, igraliĹĄte Petra PerĹĄi a. Suci: Vugrinec (Komarnica), Hrasti (HrĹženica), Ĺ prem (VaraĹždin).

Strijelci: 1:0 Magdaleni 16., 1:1 JakĹĄi A. 18., 2:1 BaĹĄek N. 30., 3:1Gajnik 76., 4:1 Horvati 90.

Crveni karton: Lesjak (Trnava) 64. 2. Ĺžuti karton, povla enje protivnika i preoĹĄtar start.

Polet: Vibovec, Toplek, BaĹĄek D. (od 66. Horvati ), Lesjak, Magdaleni , OkreĹĄa, Gajnik, Posavec(od 60. Obadi ), Mlinari (od 46. Lisjak), BaĹĄek N., Pal i.

Trnava: FarkaĹĄ, JakĹĄi A., Baksa, Vlah, Katanec (od 78. Pongrac), Gudlin, Ribi , JakĹĄi S., Blagus, Ribari (od 68. Pintar), Malovi (od 78. MarkuĹĄi ).

AKOVEC â&#x20AC;&#x201C; SRA INEC 6:2 akovec, stadion Mladosti. Suci: osi , Pani , Slunjski (svi VaraĹždin).

Strijelci: 1:0 Novak 2., 2:0 Hanc 34., 3:0 Pomper 37., 4:0 Novak 58., 5:0 Hanc 64, 6:0 Novak 72., 6:1 Bukal 86., 6:2 Bukal 90. akovec: Grof, Pintari V., Pintari N., Novak (od 81. Pokos), Horvat P., Pomper, Matu ec, Hanc, MiroĹĄevi (od 62. Horvat H.)Malovi , OrĹĄi (od 25. Saka ).

Sra inec: Bogadi, DroĹž ek, Ĺ incek, Bukal, Petri (od 55. Brkinja ), Gr an, Kos, Kolari (od 62. Ivek), Miko, Vincek, Vilaj.

NOVI MAROF â&#x20AC;&#x201C; NEDELJANEC 0:2 Novi Marof. Suci: Horvat (S. Ves), Kedmenec (Sv. Marija), Kralji (Vularija). Strijelci: 0:1 KapeĹĄ 33., 0:2 KapeĹĄ 61.

Novi Marof: Klju ari , Saka , Hrebak L., Novak, Horvati , MeĹĄnjak, Jelen (od 46. Planinc), Margeti , Ĺ triga, Saboli (od 70. Migles), Horvat (od 30. Hrebak P.).

Nedeljanec: Ĺ prem, Ku ar, Sedlar, Priher, Hudoletnjak, ur ek, Piska , Varga (od 70. TomaĹĄkovi ), Canjuga (od 46. Ba an), KapeĹĄ (od 88.Komes), Matu ec.

U dvije proĹĄlog tjedna odigrane utakmice NedeliĹĄ e je upisalo tri boda. Na gostovanju u BeliĹĄ u, unato dobroj igri, naĹĄi tre eligaĹĄi nisu uspjeli do i do pogotka, iako su za to imali i viĹĄe no dovoljno prilika. Gol su primili u po etnom dijelu utakmice, kad se Vurdelja najbolje snaĹĄao u guĹžvi pred golom vratara Posavca i postigao odlu uju i zgoditak. Doma i su imali i penal u 80. minuti, kojeg nisu iskoristili, ve je lopta zavrĹĄila u vratnici. â&#x20AC;&#x153;Imali smo velik posjed lopte, nekoliko zbilja dobrih ĹĄansi, i da smo pobijedili to bi bilo zasluĹženo. No, to je nogomet, utakmice se nekad gube unato boljoj igriâ&#x20AC;?, rekao je trener NedeliĹĄ a Ĺ˝elimir Orehovec.

U subotu su pak NedeliĹĄ ani na HraĹĄ ici ugostili akovo te su bez dvije iznimno vaĹžne karike u prvoj postavi, S. Treske i Golubi a, uspjeli izvojevati pobjedu.

Prvi je gol postigao Jagec i to s bijele to ke, nakon ĹĄto je

MLADOST (P) â&#x20AC;&#x201C; NAĹ K 4.1 PRELOG. Stadion Mladosti. Sudac: Dario Krmpoti (Orahovica). Pomo nici: Gruji i MandĹžarevi .

Strijelci: 1:0 RuĹžman (20), 1:1 Horvatek (27), 2:1 Dodlek (31), 3:1 Dodlek (70), 4:1 Magdaleni (79).

MLADOST (P): Viher, Vutek, FarkaĹĄ, Ba ari, Mat. Radikovi , Novak (od 78. MiĹĄi ), Magdaleni (od 88. Mar. Radikovi ), Dodlek, Bukal, RuĹžman, Sabol (od 68. HreĹĄ ). Trener: Zoran Kralji .

NAĹ K: Drenski, Cekinovi (od 46. Tominac), TomaĹĄ, Neki (od 66. BoĹĄnjakovi ), Lokmi (od 73. Ĺ tefan i ), Tor i , Pinter, Horvatek, Hvizdak, Na , GoluĹža. Trener: Tihomir eĹĄnik.

Igra utakmice: Antonio Dodlek.

NEDELIĹ E â&#x20AC;&#x201C; AKOVO 2:0 DUNJKOVEC-PRETETINEC. IgraliĹĄte HraĹĄ ica. Sudac: Damir Ivanovi (Sl. Brod). Pomo nici: JuriĹĄa i Polan ec.

Strijelci: 1:0 Jagec (8-11m), 2:0 Begovi (85).

NEDELIŠE: Posavec, Stankovi , Hruťoci (od 65. Belovi ), ukes, Vibovec, Zavrtnik, Jagec (od 75. Begovi ), Simon (od 46. Zanjko), Treska, Jari , Balent. Trener: Željko Orehovec.

AKOVO: Begovi , Klemen (od 62. Luki ), Jari , BlaĹževi (od 46. Vukosavljevi ), BariĹĄi , BoĹĄkovi , BeriĹĄi , Ĺ va umovi , RadeĹĄ, Mezeji, Grga evi (od 83. Majer). Trener: Igor Toth.

Igra utakmice: Nikola Posavec.

sruĹĄen Vibovec. Prije toga se u strijelce mogao upisati HruĹĄoci, potom i Simon, ali i Jari , no tek je penal promijenio rezultat. Kod gostiju se istaknuo Sva umovi , koji je u 17. minuti izazvao doma eg vratara Posavca.

U drugom poluvremenu susreta doma i kre u izuzetno loĹĄe i samo je sre a, te raspoloĹženi Posavec, spasio NedeliĹĄ e od primanja gola. Posavec je imao intervencije u 60., 61. i 65. minuti, na sve je odgovorio odli no i moĹže se re i da je uvelike zasluĹžan za doma u pobjedu.

Kona no su se iz â&#x20AC;&#x2DC;Ĺžutih minutaâ&#x20AC;&#x2122; trgnuli NedeliĹĄ ani i po eli igrati neĹĄto bolje, a puni povratak u igru najavio je D. Treska, koji je u 83. minuti odli no zapucao na gostuju a vrata, ali loptu zaustavlja lokva vode. No, popravio je to Begovi , kojem je asistent za 2:0 bilo upravo Treska. â&#x20AC;&#x153;Posavec je zbilja imao svoj dan i treba mu na tome odati priznanje. Nije nam bio problem igrati dvije utakmice u tjedan dana, ve i nam je problem bio zbog izostanka glavnih napada a. Tako er, ne bi nam se trebali doga ati â&#x20AC;&#x2DC;black outiâ&#x20AC;&#x2122; poput onog na po etku drugog poluvremena, u tih smo 20 minuta lako mogli izgubiti utakmicu. Na sre u, vratili smo se, izmjene su bile dobre i digle tempo igre, te smo uspjeli uspostaviti kontrolu. Mogli smo biti i uvjerljiviji, ali tri su boda na kontuâ&#x20AC;?, rekao je Orehovec.

PreloĹžani nemo ni u Koprivnici, uvjerljivi kod ku e Mladost je u Koprivnici u srijedu loĹĄe proĹĄla. Obi no su uvijek bile to dobre utakmice PreloĹžana, ali ovaj put nije iĹĄlo. Utakmicu je zasigurno zasjenila velika pogreĹĄka suca Stoj evi a koji je drugi put za redom sudio u gostima Mladosti i ponovno kardinalno pogrijeĹĄio. U 8. minuti nije sudio isti penal nakon prodora Dodleka. Gosti su na odmor otiĹĄli s minimalnih 1:0, ali su u nastavku ubacili u viĹĄu brzinu i na kraju je bilo 5:0. De ki trenera Kralji a koji su izravno s posla doĹĄli igrat nisu mogli pratiti tempo utakmice i to se osjetilo u nastavku.

U subotu sasvim druga pri a kod ku e. Na krilima sjajnog Dodleka svladala NAĹ K sa ak 4:1. Me u-

tim, bez obzira na rezultat nije bilo lako. PreloĹžani su opet propustili na vrijeme osigurati prednost, jer su promaĹĄili penal (Bukal). Sre om, razigrani Dodlek osim izborenog penala, asistencija â&#x20AC;&#x17E;usputâ&#x20AC;&#x153; je i zabijao, pridruĹžio mu se RuĹžman, tako da je na kraju izborena visoka pobjeda.

Naravno, za pribliĹžavanje sredini tablice bit e potrebno nekoga pobijediti i u gostima, ali to ne e biti tako lako.

(D. Zrna i I. Strahija)

Ostali rezultati: Koprivnica â&#x20AC;&#x201C; Otok 1:2; KriĹževci â&#x20AC;&#x201C; Slavija 0:2; Podravina â&#x20AC;&#x201C; Slobodnica 2:1; Croatia â&#x20AC;&#x201C; BeliĹĄ e 4:3; Slatina â&#x20AC;&#x201C; Grani ar 3:0; Bjelovar â&#x20AC;&#x201C; Lipik 3:2; Mladost (C) â&#x20AC;&#x201C; Olimpija 4:0.

TABLICA 1. Bjelovar 2. Otok 3. Mladost (C) 4. Slavija 5. Slobodnica 6. Podravina 7. akovo 8. Koprivnica 9. NedeliĹĄ e 10. BeliĹĄ e 11. NAĹ K 12. Mladost (P) 13. KriĹževci 14. Sla na 15. Grani ar 16. Lipik 17. Croa a 18. Olimpija

6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6

5 4 4 4 3 3 3 3 3 3 3 2 2 2 0 1 1 0

1 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 1 1 0 4 1 1 1

0 1 1 1 2 2 2 3 3 3 3 3 3 4 2 4 4 5

11:5 14:3 14:5 7:4 14:7 10:6 6:6 12:8 11:9 10:10 5:6 9:12 6:10 10:13 5:9 10:18 9:22 4:14

16 13 13 13 10 10 10 9 9 9 9 7 7 6 4 4 4 1

Parovi 7. kola: Otok â&#x20AC;&#x201C; Mladost (P); Slobodnica â&#x20AC;&#x201C; Koprivnica; Lipik â&#x20AC;&#x201C; Podravina; BeliĹĄ e â&#x20AC;&#x201C; Bjelovar; akovo â&#x20AC;&#x201C; Croatia; Slavija â&#x20AC;&#x201C; NedeliĹĄ e; Grani ar â&#x20AC;&#x201C; KriĹževci; Olimpija â&#x20AC;&#x201C; Slatina; NAĹ K â&#x20AC;&#x201C; Mladost (C).

IV. HNL - SJEVER - SKUPINA A

Prvi poraz Kotorip ana, prva pobjeda Slakov ana U borbi dvaju klubova s vrha tablice uspjeĹĄniji je bio doma in, predstavnik susjedne Ĺžupanije. Kotorip ani su izgubili u Ivancu. Ivan ica je opet dobra i ovaj put igra i trenera Lipi a nisu uspjeli zabiljeĹžiti pobjeud. Iako se Grani ar do sada pokazali da su dobra ekipa, u teĹĄkoj utakmici odlu io je svega jedan gol, onaj Peharde, u 51. minuti. Imao je i Grani ar svoje prilike, ali ovaj put nije zabio.

Kona no slavlje za Slakov ane Sve vaĹžno za pobjedu Slakovca nad VaraĹždinom dogodilo se u drugom poluvremenu. Tada su na vidjelo doĹĄla nogometna umije a Goricaja i Peteka, koji su svaki sa po golom zaklju ili doma u pobjedu. Utakmica je igrana po kiĹĄovitom vremenu, na mokrom i skliskom terenu, pa ni jednoj ekipi nije bio lako. Slakov ani su se pobjedom uspeli za ak tri mjesta, s 12. na deveto.

Pribislav ani ponovno pobjedni ki Vrlo uvjerljiv je bio debitant lige protiv gostiju iz Gori ana. No, to nije tako izgledalo na po etku, kad je doma i Polet poveo s bijele to ke, realizator je bio Magdaleni , a gosti ekspresno izjedna ili svega dvije minute kasnije pogotkom A. JakĹĄi a. No, da se na odmor ode s pozitivnim rezultatom pobrinuo se BaĹĄek i prvih 45 minuta zavrĹĄava s 2:1. U drugom dijelu peh za Trnavu, kad je u 64. minuti drugi Ĺžuti karton dobio Lesjak, pa se gostima bilo teĹže suprotstaviti Poletu.

Prorije ene redove Trnave znali su pro i Gajnik

i Horvati , koji su svaki postigli po gol do kraja susreta.

Sloga naletjela na minu Plitvica je s visokih 4:1 svladala SlogaĹĄe, koji su u mreĹžu iza KiĹĄi eka uspjeli uputiti svega jednu loptu, onu Bali a. To dakako nije bilo dovoljno za iĹĄta viĹĄe od poraza, ali su SlogaĹĄi do bodova doĹĄli na drugi na in, i to retroaktivno u susretu 1. kola. Pozitivno je naime rijeĹĄena njihova Ĺžalba na tu utakmicu odigranu protiv Dinama u Palovcu, jer je za doma ine igrao junior koji je ranije zaradio crveni karton i tri utakmice kazne. Slogi je pobjeda upisana s 3:0 pf, a Dinamu oduzeta tri boda.

Kona no razigrani akov ani Prvu pobjedu u prvenstvu upisali su akov ani, iznenadivĹĄi stadion Mladosti, Posebno se istaknuo bivĹĄi trener-igra Novak, koji je svoj hat-trick ugradio u ĹĄest golova doma ih. Nisu me utim gosti iz Sra inca bili bezazleni, ak dapa e imali su i vrlo opasnih izra enih akcija, no spre avao ih je jako dobrim intervencijama doma i vratar Grof. akov ane treba pohvaliti i na tome ĹĄto ih nije smela teĹža ozljeda OrĹĄi a u 25. minuti, kojem su stradali prsti i morao je zavrĹĄiti utakmicu i oti i u bolnicu.

Pobjeda Palov ana u sjeni sukoba suca Bubeka i njihovog predstavnika Kolari a U nedjelju ujutro u ukovcu je bilo svega. U goste je doma em ukovcu 77 stigao Dinamo iz

PLITVICA â&#x20AC;&#x201C; SLOGA 4:1

UKOVEC 77 â&#x20AC;&#x201C; DINAMO 1:3

Gojanec. Suci: Jur ec (D. Kraljevec), Posedi (PuĹĄ ine), Breljak (D. Dubrava).

Strijelci: 1:0 TomaĹĄi 17., 1:1 Bali 23., 2:1 Buhin 29., 3:1 Buhin 53., 4:1 Pomper 85.

Plitvica: KiĹĄi ek, Horvat V., Ku ar, Zgrebec, Pomper, TomaĹĄi (od 71.

Ister Tomislav), Buhin (od 88. Horvat M.), Horvat I. (od 55. Canjuga), rnila I., rnila L., Melnjak.

Sloga: Mihalkovi M., Mihalkovi A., Obadi , Vabec Darko (od 75.

Je ut), Vabec Damir, Glad R. (od 80. LeĹĄko), Glad D., Bajzek, Bali (od 67. Juki ), Dokleja, Vugrinec.

ukovec. Suci: Bubek (Pribislavec), Radek (Pribislavec), Sukanec (S. Ves). Strijelci: 1:0 Lon ari 33., 1:1 Debelec 69. 11 m, 1:2 Ĺ tampar 75., 1:3 Mihalovi 80. Crveni karton: Varga ( ukovec 77) 79. â&#x20AC;&#x201C; 2. Ĺžuti, igranje rukom i start na protivnika s le a Isklju enje: Ivan Kolari , predstavnik Dinama, 70. â&#x20AC;&#x201C; prigovor sucu. ukovec 77: Lehki, Furun ija (od 56. Poljak), Malek, Slavi ek, Anderlin, Varga, Hladnik, Vuk, Lon ari , Begodi , BoĹžek (od 68. Jezer i ).

Dinamo: Rebernik, Klekar, Žuli , Domini , Lovren i , Debelec, Žuli (od 85. Pal i), Štampar, Hali (od 31. Jankovi ), Kati (od 46. Mihalovi ), RuŞi .

Palovca, a na terenu je iskrilo od samog po etka. Doma i su poveli preko Lon ari a u 33. minuti, gosti izjedna uju iz penala u 69., realizator je bio Debelec, a pobjedu Palov anima donose Ĺ tampar i Mihalovi . Do tog je trenutka doma a ekipa ostala ve bez Varge, koji je poslan na tuĹĄiranje u 79. minuti, a gosti bez predstavnika kluba Kolari a, koji je s klupe udaljen nakon prigovaranja sucima. Utakmica je me utim imala ruĹžni epilog, a ak je pozvana i policija iz PP Prelog, kad je nakon susreta prvo doĹĄlo do verbalnog obra una isklju enog Kolari a i glavnog suca Bubeka, a zatim je Kolari , stoji u zapisniku, â&#x20AC;&#x153;svom snagom izi ki nasrnuo na vrata svla ioniceâ&#x20AC;?, te je sucu Bubeku priklijeĹĄtio prste.

(I. Strahija) Rezultati 4. kola: akovec â&#x20AC;&#x201C; Sra inec 6-2; Ivan ica - Grani ar (K) 1-0; Sloboda (S) - Sloboda (VĹ˝) 2-0; Polet (P) - Trnava 4-1; ukovec 77 - Dinamo (P) 1-3; Plitvica - Sloga 4-1; Novi Marof - Nedeljanec 0-2

TABLICA 1. Nedeljanec 2. Ivan ica

4 4

3 3

1 1

0 0

14:3 11:3

10 10

9 7

3. Sloga

4

3

0

1

13:6

9

7

4. Grani ar (K) 5. Plitvica 6. Polet (P) 7. Trnava 8. akovec 9. Sloboda (S) 10. Sloboda (VĹ˝) 11. Dinamo (P) 12. Sra inec 13. Novi Marof 14. ukovec 77

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

3 3 3 2 1 1 1 1 1 0 0

0 0 0 0 1 1 0 0 0 2 0

1 1 1 2 2 2 3 3 3 2 4

10:4 8:5 10:8 8:9 11:11 6:8 6:8 4:8 5:13 4:10 3:17

9 9 9 6 4 4 3 3 3 2 0

6 6 6 6 3 3 2 1 1 0 0

Parovi 5. kola: Sloboda (VĹ˝) - Polet (P); Sra inec â&#x20AC;&#x201C; Plitvica; Sloga - ukovec 77; Nedeljanec â&#x20AC;&#x201C; akovec; Trnava - Novi Marof; Grani ar (K) - Sloboda (S); Dinamo (P) - Ivan ica

21. rujna 2010.

ZAVRŠENO prvenstvo u sportskom ribolovu

Linjak, Glavatica i Diver najbolji Anita i Vladimir s gradskim elnicima

GRAD MURSKO SREDIŠ E ima svjetsku viceprvakinju

Anita Žerjav druga na svijetu u radiogoniometriji Na prigodnoj sve anosti u Uredu središ anskog gradona elnika u ponedjeljak su Ivan Le ek, predsjednik Gradskog vije a, i Dražen Srpak, zamjenik gradona elnika Grada Mursko Središ e, uprili ili prijam za sedamnaestogodišnju hrvatsku reprezentativku i lanicu Radio kluba Me imurje - 9A1C Mursko Središ e Anitu Žerjav, a u povodu njezina osvajanja 2. mjesta na 15. svjetskom prvenstvu u amaterskoj radiogoniometriji, održanom u Opatiji.

Na ovom velikom i uglednom natjecanju, na kojem je sudjelovalo 385 natjecatelja iz cijelog svijeta,

Žerjav je na poklon dobila vrijedan sat

Anita Žerjav natjecala se u kategoriji W 19, i za samo jednu minutu bila je slabija od svjetske prvakinje Veremeyenko iz Ukrajine. Ukrajinka je imala vrijeme 96,49, a Žerjav 94, 47.

Srpak i Le ek su joj estitali te uru ili priznanje i prigodne poklone za najve i sportski uspjeh u Murskom Središ u.

Priznanje i nagradu dobio je i njezin trener Vladimir Vinko, koji je rekao da je Anita ovime ostvarila i najbolji hrvatski rezultat kada je rije o radiogoniometriji na svjetskim prvenstvima. Na ovom natjecanju sudjelovala je još jedna natjecateljica iz Murkog Središ a, Anja Bahun, koja je osvojila 20. mjesto. Njezin brat, Luka Bahun, u kategoriji M 19 zauzeo je 36. mjesto.

Anita Žerjav je odli na u enica akove ke Gimnazije, koja je ovom prilikom rekla da joj je želja na idu em svjetskom prvenstvu osvojiti prvo mjesto. Grad Mursko Središ e u tome e joj pomo i, rekli su Le ek i Srpak, a Vinko pak je dodao kako bi sve išlo lakše kada bi Hrvatski olimpijski odbor radiogoniometriju primio u svoje lanstvo. (Stjepan Mesari )

U sve tri me imurske lige završeno je ovogodišnje prvenstvo u sportskom ribolovu. Posljednje kolo 1. me imurske lige svoj je rasplet imalo na šljun ari Quadro kod Miklavca, gdje je ekipa ŠRD Linjak 2 iz Palovca, bila najbolja, ispred ŠRD Drave iz Donjeg Mihaljevca i ŠRD Linka 1 Palovec.

Ovim rezultatima je u kona nici ŠRD Linjak 2 osvojio 1. mjesto, a slijede ŠRD Karas Peklenica i ŠRD Drava Donji Mihaljevec. Pojedina ni pobjednik lige postao je Dario eki iz ŠRD Karas Peklenica, ispred Tihomira Vlaši a i Mire Mesari a,obojica iz ŠRD Linjak 2 Palovec.

- Posljednje kolo 2. me imurske lige održano je na jezeru Mi igen u Podbrestu. Prvo mjesto ovdje je

osvojio ŠRD Zlatna udica 2 iz Krištanovca, drugo mjesto je pripalo ŠRD Bjelka Domašinec, a tre e ŠRD Mura Dekanovec. Kada su zbrojeni rezultati svih šest kola, prvo mjesto je pripalo ekip ŠRD Glavatica 1 iz Preloga, drugo ŠRD Šaran iz Gardinovca, a tre e ŠRD TSH akovec. Pojedina ni pobjednik ove lige je Ivan Blažon iz ŠRD Ostriž 1 Novakovec, a slijede Šeko Ajdarpaši , ŠRD Glavatica 1 Prelog i Dragutin eh, ŠRD Šaran iz Gardinovca.

- Na kanalu HE Dubrava kod Svete Marije, održano je 6. zadnje kolo 2. me imurske lige istok. Ekipno je 1. mjesto osvojila ekipa ŠRD Glavatica 2 iz Preloga, ispred ŠRD Žuži ka 2 Kotoriba i ŠRD Drava Donji Mihaljevec. Kona ni pobjednik 2. lige istok je postao ŠRD Diver

ŠRD Glavatica 1 - pobjednici 2. lige zapad

ŠRD Linjak 2, pobjednik 1. lige Podbrest - Sveti Križ, drugi je ŠRD Glavatica 2 iz Preloga, a tre i ŠRD Ostriž iz Cirkovljana.

ŠRD Diver, pobjednici 2. lige istok

Pojedina ni prvaci 1. lige, Mesari , eki i Vlaši Pojedina ni pobjednik ove lige je Darko Petkovi iz ŠRD Diver Podbrest - Sveti Križ, drugi je Leo Begovi , ŠRD Glavatica 2 Prelog, a tre i Željko Sušec iz ŠRD Diver Podbrest - Sveti Križ.

Prema rije ima Darka Oreškija, tajnika me imurskih ribi a, prvenstva u sve tri lige bila su vrlo zanimljiva i uzbudljiva. Doma ini su uvijek bili odli ni organizatori, a suci su sve odluke donijeli realno i na zadovoljstvo natjecatelja i elnika svih ribi kih društava. Dakle, ne samo prvih triju, nego i svih ostalih, koji su ovaj puta ipak bili nešto slabiji od kona nih pobjednika. (S. Mesari , D. Oreški)

PRVENSTVO Golf kluba Me imurje u Moravskim toplicama

Robert Polgar najbolji u konkurenciji 26 igra a Na terenima golf livada u Moravskim toplicama pretprošli je vikend održano klupsko Prvenstvo golf kluba Me imurje, na kojem

je sudjelovalo 26 igra a. Vodila se izjedna ena borba do prak no zadnje rupe, a najviše osvojenih bruto bodova na kraju je imao Robert Pol-

gar, ispred Mladena Dokleje i Josipa Švende. S osvojena 22 bruto boda Robert Polgar postao je prvakom kluba za 2010. godinu, budu i da

GK Me imurje slavi ove godine 10. godišnjicu osnivanja, a u pripremi je i turnir kojim e se obilježi i taj zna ajni jubilej.

ZAVRŠEN redovni godišnji remont Gradskih bazena akovec

U dvanaestu godinu poslovanja bazeni ulaze kao novi Bazeni akovec u tjednu od 9. do 16. rujna prošli su svoj redovni godišnji remont.

U tom periodu, pojasnili su na konferenciji za novinare direktor GP-a “Ekom” d.o.o.

Miodrag Novosel i Gordan Vrbanec, predsjednik Nadzornog odbora, u sklopu sveobuhvatnog zahvata na cijeloj gra evini i svim sustavima, izvršen je pregled te popravak bazenske tehnike, termo - tehni ke opreme i instalacija, strojarske opreme, elektroenergetske opreme te popravci na gra evini.

“Teret” remonta su, kako je istaknuo Novosel, gotovo u cijelosti iznijeli Ekomovi radnici. U remont je uloženo otprilike 200.000 kn, a bazeni su ve od srijede krenuli u svoj normalan rad za sve posjetitelje od 8 do 22 sata, a petkom i subotom i od 20 do 24 sata.

Me u najure enijim i najsigurnijim bazenima u Hrvatskoj Tako bazeni u svoju dvanaestu godinu poslovanja ulaze ponovno obnovljeni i o iš eni, istaknuo je Gordan Vrbanec. - Svake godine remont se odvija planski i zahvaljuju i ovakvom na inu

Ovogodišnji remont bazena akovec gotovo su u cijelosti odradili djelatnici GP-a “Ekom” d.o.o.

Lopovi, oprez, snimaju vas!

održavanja bazena možemo re i da su akove ki bazeni jedni od najure enijih i najbolje održavanih zatvorenih gradskih bazena u Hrvatskoj, te nam daje za pravo tvrditi da su zbog svega toga i najsigurniji bazeni u Hrvatskoj.

Naravno da i recesija ini svoje, me utim, djelatnici Ekoma d.o.o. zaista su svojim radom i zalaganjem dokazali da mogu puno toga u initi sami, da remont i održavanje bazena ne treba ni malo trpjeti, bez obzira što je novca uvijek premalo. Ovaj je remont

završen uspješno, u injeni su svi zahvati i iš enja koji su bili predvi eni, pa i oni nepredvi eni. esto je najve a mana brige oko gradske imovine njeno održavanje, a Gradskim se bazenima gotovo ni ne vidi da je iza njih ve više od desetlje a pune eksploatacije, i da ih dnevno posje uje više od 400 kupa a i sveukupno 600 korisnika. Možemo biti jako zadovoljni ovakvim na inom vo enja Gradskih bazena, dodao je predsjednik Nadzornog odbora bazena akovec.

S obzirom na to da su Gradski bazeni jedna od naj eš ih meta kradljivaca bicikala, i da se nemali broj posjetitelja i kupa a neugodno iznenadio shvativši da se s bazena ku i mora vratiti pješke, u poduze u “Ekom” d.o.o. odlu ili su tome stati na kraj. Upravo je zato instalirana kamera i videonadzor kojima se nastoji zaštititi korisnike bazena i njihovu imovinu. Snimke kra a proslje uju se policiji na daljnju obradu. (bš)

Sustav kogeneracije za ve u uštedu Tijekom remonta bilo je u planu još i ugraditi sustav kogeneracije, ali je natje aj javne nabave morao biti ponovljen i

ovaj se sustav planira pustiti u pogon do kraja godine. Kogeneracijski sustav zapravo je energetsko postrojenje koje proizvodi elektri nu energiju, u ovom slu aju je to 30 kW elektri ne energije i 78kW toplinske energije. Investicija e stajati oko 500.000 kn, ali, gledaju i analize, predvi a se nekih 14 posto uštede na energetici (struja i plin). Rok otplate investicije je 3 - 4 godine, a ugradnjom ovog sustava imali bismo oko 100.000 kn manji trošak nego što je sad.

- Poduze e ‘Ekom’ unato recesiji i dalje ulaže u investicije koje su prvo ekološki prihvatljive, iskoristivost energenta je na iznimno visokom nivou.

O ekujemo da e profunkcio-

nirati prije prave zime i da e se uštede vratiti za 3 - 4 godine.

Kompletni je projekt poslan i na natje aj Ministarstva zaštite okoliša i energetske u inkovitosti, od kojeg smo zatražili i odre enu inancijsku pomo pa e, ako nam ona bude odobrena, ta investicija biti još jeftinija i još emo prije pokriti troškove ulaganja, dodali su Novosel i Vrbanec.

Od ostalih aktivnosti poduze a “Ekom” d.o.o., tu su o briga o stadionu, streljani, kuglani, Macanovom domu, caffe baru “Littera”, a u tijeku su i pregovori za preuzimanje stadiona NK “Sloga” u južnom dijelu akovca, što e se, prema procjenama, ostvariti do kraja godine.

(Bojana Špani ek)

50

Dobro je znati

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

21. rujna 2010.

9/24/09 4:14:41 PM

21. rujna 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 51 - PRODAJA NEKRETNINA - stanovi: - Čakovec - Zagreb - Novigrad - Umag - Otok Krk -

- adaptacija i opremanje kupaonica - instalacija centralnog grijanja - vodovodne instalacije - instalacije hlađenja - plinske instalacije -

najbolji izbor za svaki dom salon keramike TRGOPROM - salon keramike i sanitarije - najmodernija 3D simulacija Vaše buduće kupaonice - maloprodaja i veleprodaja instalaterskog materijala i opreme Bana Josipa Jelačića 69, 40000 Čakovec t: 040 396 410 f: 040 396 430 e-mail: trgoprom@trgoprom.hr ginstal@ginstal.hr web: www.ginstal.hr www.trgoprom.hr

52

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

J A V N O Z D R A V S T V E N E

A K C I J E

21. rujna 2010.

2 0 1 0 .

PREMA ZDRAVLJU

Pridružite nam se jer su prevencija, edukacija i prihvaćanje zdravih životnih navika pr(a)vi korak na putu do zdravlja! m mjerenje krvnog tlaka

m provjera razine šećera u krvi

25. rujna 2010. Čakovec

m promocija zdravog načina života

9-12 sati Trg Republike

www.PLIVAzdravlje.hr

U ORGANIZACIJI SA ZZJZ MEĐIMURSKE ŽUPANIJE, DOMOM ZDRAVLJA ČAKOVEC I ŽUPANIJSKOM BOLNICOM ČAKOVEC

21. rujna 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 53

IN MEMORIAM

54

Informacije REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA SELNICA

OBAVIJEST Dana 25. kolovoza 2010. godine, Op insko vije e op ine Selnica donijelo je Odluku o povjeravanju poslova sakupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada Gradu akovcu.

Stoga nam je Grad akovec dodijelio tvrtku Murs-ekom iz Murskog Središ a za sakupljanje i odvoz sme a a odlaganje bit e deponiji u Totovcu. Spomenuta tvrtka e dana 25. i 26. rujna 2010. godine vrši podjelu kan za sme e na podru ju cijele op ine Selnica.

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju Klasa: UP/I-350-05/10-01/57 Ur.broj: 2109/1-13/2-10-5 akovec, 15. rujna 2010.

Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju Me imurske županije, na temelju odredbe lanka 111. stavak 2. Zakona o prostornom ure enju i gradnji («Narodne novine» broj 76/07. i 38/09.)

POZIVA vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e s predmetnim nekretninama na k.o. Strahoninec, za koje se po zahtjevu Op ine Strahoninec, vodi postupak izdavanja lokacijske dozvole za zahvat u prostoru: formiranje uli nog koridora od kat. est.br. 28/2, 27/3, 812/4, 810/14, 810/8 i dijela kat. est.br. 815/2 k.o. Strahoninec i izgradnja nove ulice u Strahonincu. da izvrše uvid u Idejni projekt radi izjašnjenja.

Uvid u Idejni projekt mogu izvrši osobe s dokazom da su stranke u postupku (izvadak iz zemljišne knjige i/ili izvod iz posjedovnog lista, te osobna iskaznica) ili opunomo enik stranke s dokazom da zastupa stranku, dana, 29. rujna 2010. godine u vremenu od 9,00 do 12,00 sa , u Upravnom odjelu za prostorno ure enje i gradnju Me imurske županije, akovec, Ru era Boškovi a br. 2, soba br. 12.

Osoba koja se odazove pozivu, a ne dokaže svojstvo stranke uskra t e se mogu nost uvida u Idejni projekt.

Lokacijska dozvola za traženi zahvat u prostoru može se izda i ako se stranka ili njezin opunomo enik ne odazovu pozivu.

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD AKOVEC - Upravni odjel za društvene djelatnos KLASA: 008-01/10-07/11 URBROJ: 2109/02-07-10-1 akovec, 17. 9. 2010.

JAVNI POZIV KORISNICIMA PRORA UNA GRADA AKOVCA ZA DOSTAVU PROGRAMA I FINANCIJSKIH PLANOVA ZA 2011. GODINU Pozivamo sve korisnike Prora una Grada akovca da dostave programe rada, te nancijske planove za 2011. godinu. Pod korisnicima Prora una Grada akovca podrazumijevaju se naro ito: 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

USTANOVE PREDŠKOLSKOG ODGOJA KULTURNE USTANOVE I INSTITUCIJE AMATERSKE KULTURNE UDRUGE I POJEDINCI ORGANIZACIJE TEHNI KE KULTURE ŠPORTSKI KLUBOVI I UDRUŽENJA UDRUŽENJA S PODRU JA SOCIJALNE SKRBI I HUMANITARNE UDRUGE UDRUŽENJA GRA ANA VJERSKE ORGANIZACIJE USTANOVE I UDRUŽENJA S PODRU JA ZDRAVSTVA OSNOVNE ŠKOLE OSTALE UDRUGE, PODUZE A I POJEDINCI

Uz programe i nancijske planove treba dostavi nancijsko izvješ e za 2009. godinu te posebni obrazac – prijavnicu, koja se može podi i u upravi Grada akovca, odnosno preuze s Internet stranice Grada akovca: www.cakovec.hr Programi i nancijski planovi uz koje ne e bi priložena navedena dokumentacija ne e se uzima u obzir za nanciranje u 2011. godini.

Rok za dostavu popunjenih i ovjerenih prijavnica je 7. listopada 2010. godine.

Programe i nancijske planove, izvješ e te popunjene i ovjerene prijavnice dostavi na adresu: GRAD AKOVEC Upravni odjel za društvene djelatnos Ulica kralja Tomislava 15 40000 AKOVEC Popunjene prijavnice te izvješ e, programi i nancijski planovi mogu se posla i na e-mail adresu dolar@cakovec.hr

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

21. rujna 2010.

21. rujna 2010.

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Ljekarna Vjera Štefan mr.ph. AKOVEC, N.Pavi a 15, traži 1 MAGISTRA/MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme, položen stru ni ispit, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu ili se javi na tel. 040-363-799, do 30.09.2010.

2. Ordinacija op e medicine dr. Somo i Bernardica, AKOVEC, F. Pun eca 2, mob. 098744-913, traži 1 DOKTORA OP E MEDICINE na odre eno vrijeme, položen stru ni ispit, javi se na mob. 098-744913 ili e-mail: bernardica. somodji@ck.t-com.hr do 23.09.2010.

3. VS GUMISERVIS d.o.o. OPOROVEC, traži 1 KONOBAR/ICA, na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javiti se na 098-6435810 zva isklju ivo subotom. Natje aj otvoren do 19.09.2010.

4. LJEKARNA mr.ph. D. BLAGUS-VI ANOVI , Strahoninec, traži MAGISTAR/MAGISTRA FARMACIJE sa položenim stru nim ispitom, na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099/6863581. Natje aj je otvoren do 30.09.2010.

5. RUŽMARIN d.o.o. PRIBISLAVEC, traži 1 PRODAVA ODJE E NA ŠTANDU, prijevoz robe kombijem, na odre eno vrijeme, voza ki ispit B kategorije, javi se na 098/9079-121. Natje aj otvoren do 26.09.2010.

6. VRŠI AGRO d.o.o. GRADIŠ AK 12, traži 1 DJELATNICA ZA POMO U KU I ILI NA FARMI na neodre eno vrijeme, javi se na 098/1808-731.

Natje aj otvoren do 30.09.2010.

7. Vinogradarska zadruga ŠTRIGOV ANKA ŠTRIGOVA, traži 1 VINOGRADARSKI RADNIK ili obitelj za rad u vinogradu i proizvodnji vina, mogu nost smještaja, voza ki ispit b kategorija, nazva na 099/222-1338. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

8. GRADITELJSTVO KOCIJAN d.o.o. SELNICA, Zrinskih 22, traži ZIDAR, TESAR, GRA EVINSKI RADNIKnaneodre enovrijeme,javi sena0912861336. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

9. SAMANTA d.o.o. HODOŠAN, B. Radi a 11, traži 1 KONOBAR/KONOBARICA na odre eno vrijeme, javi se na 099-6812411. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

10. HILDING CROATIA d.o.o. PRELOG, traži 1 MEHANI AR KONFEKCIJSKIH STROJEVA na odre eno vrijeme, javi se na 098 244447. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

11. Gerhard i Snježana d.o.o. PRELOG, traži 2 SOBOSLIKARA na odre eno vrijeme, javi se na 099-7543134. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

12. Art- ing d.o.o., traži akovec 2 FASADERA, 2 SOBOSLIKARA na odre eno vrijeme, javi se na 091-4390279, 091-2390279. Natje aj otvoren do 24.09.2010.

13. Pekara“NIKA”PRIBISLAVEC,B.J.Jela i a33, traži 1 KV, PKV PEKAR na neodre eno vrijeme, javi se na 098-9055000. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

14. ARTNER d.o.o. DONJI VIDOVEC, traži 3 RADNIKA NA MONTAŽI STAKLENIH I ALU FASADA na odre eno vrijeme, javi se na 091-1803139.

Natje aj otvoren do 30.09.2010.

15. STUDIO MENERGY d.o.o. D. Kraljevec, Murska 46, traži 1 SSS, VŠS, VSS SPIKER I RADIJSKI TEHNI AR na neodre eno vrijeme uz probni rad, voza ki ispit, znanje engleskog jezika, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

16. Dje ji vr “DJE JA MAŠTA” 40000 AKOVEC, B. J. Jela i a 25, traži 1 ISTA ICA (na pola radnog vremena), traži na odre eno vrijeme, zamolbe sla isklju ivo na gornju adresu ili na e-mail: dje ja-mašta@net.hr Natje aj otvoren do 24.09.2010.

17. HANJES d.o.o. 42202 B. Trnovec, Gospodarska 10, traži 3 ZAVARIVA A TIG za aluminij i inox na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, javiti se osobno na gornju adresu ili dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu ili e-mail: r.sumiga@hanjes.com Natje aj otvoren do 30.09.2010.

18. Ca e bar ZDENKA AKOVEC, I. Gunduli a bb, traži 1 DJELATNICA ZA RAD U CAFFE BARU na neodre eno vrijeme uz mogu nost smještaja, javiti se na 091-9567425 Natje aj otvoren do 30.09.2010.

19. Ca e bar KOCKA SVETA MARIJA, Trg B. Jela i a 4, traži 1 KV KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme,javi sena099-6821656.Natje ajotvoren do 07.10.2010.

20. DOM ZDRAVLJA AKOVEC AKOVEC, I. G. Kova i a 1e, traži 1 DOKTOR OP E MEDICINE sa položenim stru nim ispitom, na odre eno vrijeme, dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu. Natje aj otvoren do 23.09.2010.

21. Dom za žrtve obiteljskog nasilja “SIGURNA KU A” 40000 AKOVEC, p.p.160, traži 1 VSS PSIHOLOG/INJA na neodre eno vrijeme, s pola radnog vremena, najmanje 1 godina radnog iskustva, položen stru ni ispit, voza ka dozvola “B” kategorije uz prijavu na natje aj kandida su dužni priloži : životopis uz mo vacijsko pismo, domovnicu, dokaz o stru noj spremi, diplomu, presliku voza ke dozvole B kategorije, presliku isprave o položenom stru nom ispitu, uvjerenje o nekažnjavanju ne starije od 6 mjeseci, prijave kandidata koji nemaju radno iskustvo i stru ni ispit tako er se se uze u razmatranje i sklapa se ugovor u svojstvu vježbenika uz uvjetovano polaganje stru nog ispita, dostavi na gornju adresu s naznakom “Natje aj za psihologa/inju).

Natje aj otvoren do 29.09.2010.

22. TUNA d.o.o. AKOVEC, traži 1 PRODAVA RIBE - 4 sata na odre eno vrijeme, javi se osobno u RIBARNICU TUNA na akove koj tržnici gosp. Žbulj od 7-14,00 sa . Natje aj otvoren do 25.09.2010.

23. STM d.o.o. GORNJI HRAŠ AN, Dr. V. Žganca 26, traži 2 ŠIVA A LAKE ŽENSKE KONFEKCIJE

Informacije 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 6 mjeseci, javi se na 858-170. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

24. SKAI PRIBISLAVEC, Radni ka 28, traži 1 ELEKTROMEHANI AR na odre eno vrijeme, poželjnoradnoiskustvo,javi sena098-426273.

Natje aj otvoren do 25.09.2010.

25. BALNEA d.o.o. AKOVEC, traži 1 TERENSKI KOMERCIJALIST - PRODAVA TEKSTILA na odre eno vrijeme, voza ki ispit B kategorije, znanje rada na PC, poželjno radno iskustvo, javi se na 098-1782085, 095-5190394. Natje aj otvoren do 23.09.2010.

26. SAŠKO d.o.o. ZASADBREG 18A, traži 2 KV ZIDARA sa radnim iskustvom; 2 GRA EVINSKA RADNIKA na odre eno vrijeme sa mogu noš u stalnogradnogodnosa,nijenaterenu,javi sena 098-1790151. Natje aj otvoren do 14.10.2010.

27. Graditeljstvo GOG IVANOVEC, traži 2 KV ZIDARA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 5-6 godina, rad na terenu, nazva na mob.0958614039. Natje aj otvoren do 14.10.2010.

28. ELEKTRIC-CO d.o.o. AKOVEC, LJ. Gaja 6, traži 2 ZIDARA, 2 TESARA, 2 ARMIRA A na odre eno vrijeme, rad na terenu, javi se na 341-188.

Natje aj otvoren do 30.09.2010.

29. RONIS d.o.o. AKOVEC, J. Kozarca 3, traži 1 VŠS, ADMINISTRATIVNO RA UNOVODSTVENI DJELATNIK, na neodre eno vrijeme, prednost ima VŠS, minimalno SSS ekonomska, ak vno znanje engleskog jezika, potrebno radno iskustvo 3 godine, poznavanje rada na ra unalu (Excel, Word), B kategorija, komunika vnost, društvenost, želja za stjecanjem novih znanja, prijave isklju ivo mailom na: ronis@ronis.hr Natje aj otvoren do 30.09.2010.

30. GIP TRAMGRAD d.o.o. AKOVEC, traži 4 ZIDARA, 3 GRA EVINSKA RADNIKA na odre eno vrijeme, javi se na 098-200234. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

31. AUTOOPTIKA VARŠI ŠENKOVEC, A. Butorac 2, traži 1 VULKANIZER na odre eno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, javi se na 0919502068. Natje aj otvoren do 30.09.2010 32. GRADNJA POSEDI BREZJE, traži 2 ZIDARA, 1 GRA EVINSKI RADNIK na odre eno vrijeme s mogu noš u stalnog radnog odnosa, rad na terenuidoma,nazva na099-8280371.Natje aj otvoren do 15.10.2010.

33. SENKO d.o.o. ŠTEFANEC, V. Nazora 22, traži 1 SSS, VŠS SURADNIK ZA RAD U PRODAJI, PROIZVODA, TEHNI AR/INŽENJER STROJARSTVA ili srodne struke na odre eno vrijeme; 1 zavariva na robotu za zavarivanje na odre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo na robotu i zavarivanju MIG/MAGpostupkom,javi seosobnosazamolbom i životopisom ili pismeno dostavi na gornju adresu. Natje aj otvoren do 25.09.2010.

34. Autolimar Gori anec Robert Sveta Marija, Glavna 36, traži 1 AUTOLIMAR na odre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili mob.

098-651045. Natje aj otvoren do 31.10.2010.

35. BIOMETRIKA d.o.o. ZAGREB, traži 10 ANKETARA-STATISTI KIHSLUŽBENIKA,anke ranjelije nikaop emedicine,ugovorodjelu,javi sena 091-3907447. Natje aj otvoren do 15.10.2010.

36. Ugost.obrt Pub 13 Savska Ves, B. Jedinstva bb, traži 1 KONOBAR/ICA na odre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo 6 mjeseci, javi se na 091-9737035. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

37. KNAUF FAL NOVO SELO ROK, traži 4 MONTERA SUHE GRADNJE, na odre eno vrijeme, javi se na 098-9244510. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

38. COMPLEX d.o.o. PRIBISLAVEC, traži 1 DIPL. ING. STROJARSTVA - podru je termotehnike; 1 STROJARSKI TEHNI AR - smjer termotehni ke instalacije na neodre eno vrijeme uz probni rad, poželjno stru ni ispit, radno iskustvo, znanje stranih jezika - ali nije uvjet, znanje rada na ra unalu, voza ki B kategorije, javi se na 360-345 ili nae-mail:complex@inet.hrNatje ajotvorendo 17.10.2010.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV - ili osobe sa školom za šiva a ili završen te aj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 30.9.

2. KOKA d.d. VARAŽDIN; traži 2 OSOBE ZA RAD U SLUŽBI TEHNI KOG ODRŽAVANJA I ENERGETIKE TE ODRŽAVANJU POGONA na odre enovrijeme,uvje :VŠS,VSSstrojarskog ili elektrotehni kog zvanja, poznavanje rada na ra unalu, voza ki B kat., radno iskustvo nije potrebno, pismena zamolba na adresu VINDIJA d.d., Me imurska 6, Varaždin ili na e-mail: posao@vindija.hr do 20.9.

3. ZLATNO ZRNO d.o.o., N. TESLE 63, TRNOVEC; traži 1 KONOBARA (m/ž) na neodre eno vrijeme, uvjeti: KV, SSS, radno iskustvo 6 mj, poznavanje rada na ra unalu, radi se u objektu u Pavlinskoj ulici u Varaždinu, najava na telefon: 042/684-012 do 1.10.

4. TURIST d.o.o., ALEJA KRALJA ZVONIMIRA 1, VARAŽDIN; traži 4 KV, SSS KUHAR (m/ž) na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, najava na mob. 098/446-435 do 1.10.

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI

POSLJEDNJI POZDRAV

JANJA RUŽMAN, k i Milene i Jasmina; MATKO VLAHEK, sin Boške i Ognjena; DAVID LEGIŠA, sin Nikoline i Kris jana; LEONARDO BOGDAN, sin Zlate i Steve; FRAN TKAL EC, sin Riane i Gorana; RIANA HERMAN, k i Lucije i Manuela; REA PUTAREK, k i Roberte i Marinka; MARKO NOVAK, sin Andrijane i Zdravka; LEON VADLJA, sin Tajane i Marka; LORENA KALANJOŠ, k i Natalije i Božidara; DANIJEL REŽONJA, sin Kris ne i Ignaca; ROBERTO BOGDAN, sin Gordane i Josipa; JAN SAMARDŽI , sin Petre i Selima; SARA PETROVI , k i Tanje i Josipa; HANA STRAHIJA, k i Sanje i Marka; REA BARTOLI , k i Marjane i Ivice; SAŠA ANDRAŠEC, k i Davorke i Tonija; LEON JUKI STRNAD, sin Marije i Miljenka; DOROTEJA MAKARI , k i Meri i Imbre; LOVRO GRBAVEC, sin Samante i Ivice; KARLA HIŽMAN, k i Katarine i Darka; SAŠA KUTNJAK, sin Željke i Darka; BARBARA KORENT, k i Mirjane i Zdravka ( akovec)

MARINU

VJEN ANI Nataša Janeš i Nikola Dolar, Melani Kobal i Luka Mikec, Jelena Wranna i Antonio Kova , Karla Golub i Krešimir Dobrani , Valentina Pevec i Nikola Zadravec ( akovec); Elis Jurovi i Tomislav Horvat (M. Središ e); Tanja Kolari i Danijel Horvat (Nedeliš e); Doris Pintar i Zdravko Bašnec (Prelog); Kris na Kraš i Slobodan Hamer (Štrigova)

UMRLI Marin Šuica r. 1995.g., Marija ituljski ro . Novak r. 1941., Nada Šupljika ro . Pongrac r. 1970., Tunjo Topi r. 1957., Sidonija Grabar ro . Živko r. 1927., An elko Pecko r. 1932., Elizabeta Gori anec ro . Per i r. 1926., Štefanija Glavina ro . Bermanec r. 1933., Rozalija Zrna ro . Novak r. 1935., Rozina Januši ro .

Toplek r. 1943., Vladimir Koroš r. 1955., Ivan Polanec r. 1942., Franjo Ov ar r. 1923., Stjepan Koša r. 1941., Rozalija Vugrinec ro . Zadravec r. 1919., Stanko Šimunkovi r. 1955., Pavao Krišto r. 1926. ( akovec); Klara Novak ro . Sklepi r. 1917. (Dekanovec).

Obrtni ka komora Me imurja, u provo enju projekta Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva „Obrazovanje u obrtništvu za 2010. godinu“ objavljuje slijede i

POZIV OBRTNICIMA na informati ko obrazovanje Obrtni ka komora Me imurja organizira: a) informa ko obrazovanje za obrtnike i to u slijede im podru jima: 1. Osnove informa ke i ra unala 2. Korištenje ra unala i rad s datotekama 3. Obrada teksta (MS Word) 4. Tabli ne kalkulacije (MS Excel) 5. Internet, e-mail i informa ke komunikacije Cijena obrazovanja je 1.500,00 kuna Najmanje 70% cijene obrazovanja podmiruje organizator, a preostali dio obrtnik-polaznik te aja.

Obrazovanje e se provodi u popodnevnim sa ma 2-3 puta tjedno.

Volimo te, ljubavi mama, tata i brat

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

VLADIMIRU ŠAJNU 22.9.1992. - 22.9.2010.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IN MEMORIAM na hrvatskog branitelja

VLADIMIRA ŠAJNA 22.9.1992. - 22.9.2010.

Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

Pisane prijave za obrazovanje, s podacima o polazniku dostavljaju se u Obrtni ku komoru Me imurja, 40000 akovec, Park R.Kropeka 1, neposredno, poštom ili na faks 312 643 te e-mail: ok.cakovec@hok.hr do 30.09.2010. godine.

Broj polaznika je ograni en, a prijave e biti prihva ene prema vremenu prispje a, do popune.

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

Osnovna škola Hodošan raspisuje

NATJE AJ za popunu radnih mjesta u itelja: 1.

2.

JOSIPU ŠAJNOVI U 25.9.1991. - 25.9.2010.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

HRVATSKOG JEZIKA – odre eno, puno MATEMATIKE – neodre eno, nepuno, 4 sata

Uvje natje aja: Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama (NN 87/08).

Rok prijave: 8 dana Punu natje ajnu dokumentaciju dostavi na adresu: OŠ Hodošan, Bra e Radi a 2/A, 40320 Donji Kraljevec.

IN MEMORIAM na hrvatskog branitelja

JOSIPA ŠAJNOVI A 25.9.1991. - 25.9.2010.

Obrtni ka komora Me imurja, u provo enju projekta Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva „Obrazovanje za poduzetništvo za 2010.godinu“ objavljuje slijede i

Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

POZIV OBRTNICIMA Obrtni ka komora Me imurja organizira seminar: Osnovna znanja za podu avanje nau nika Te aj je besplatan, a potreban je obrtnicima i poduze ima kao uvjet za dobivanje licence za naukovanje u enika u jedinstvenom modelu obrazovanja.

Obrazovanje e se provodi u popodnevnim sa ma Pisane prijave za obrazovanje, s podacima o polazniku dostavljaju se u Obrtni ku komoru Me imurja, 40000 akovec, Park R. Kropeka 1, neposredno, poštom ili na faks 312 643 te e-mail: ok.cakovec@hok.hr do 30.09.2010. godine.

Broj polaznika je ograni en, a prijave e biti prihva ene prema vremenu prispje a, do popune.

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

DARKU JURINI U 27.9.1992. - 27.9.2010.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA

POLJOPRIVREDA

AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

PRODAJE SE traktor IMT 560 1982.g., reg. godinu dana, cijena 28.000 kn te visoki plug 2-brazdni 14 cola, tel.

048/641-286.

PRODA JE SE T R A K TO R IM T 533 1970.g., u vrlo dobrom stanju, tel.

098/180-80-27 PRODAJE SE luĹĄ ara, eki ar, traktorski plugovi 10cola, traktorske drlja e i mini inkubator. mob. 091/530-5936 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJE SE traktorska ĹĄprica RAU od 440 lit., kao nova, kvalitetna rakija viljamovka po 50 kn/lit. i orehovec po 60 kn/lit., te 3-fazni elektromotori AEG 370W 1370 o/min i 0,55 kW 1390 o/ min. mob. 098/9429-681.

PRODAJE SE POVOLJNO levator, treblja ica kukuruza, 2 metalna koĹĄa i 4-redna sija ica, tel. 688-835 PRODAJE SE prikolica Tehnostroj, nanovo registrirana, kao nova, tel.

868-057 PRODAJEM plug IMT 12cola visoki klirens, gumenjak, krunja kukuruza na kardan, te drveni kukuruĹžnjak 8m. Sve po dogovoru, uz povoljne cijene! Mob. 092/280-3055 PRODAJEM traktor Zetor 4712 s kabinom, registriran, sa uvan, te prodajem kawasaki ZX 7R nin a 122KS 750cm3, 1998.g., prodajem ili mijenjam za slabiji, moĹže auto, traktor ili po dogovoru, malo voĹžen. mob. 098/190-3755 PLASTENIK, montaĹžni, metalni, za vrt, dim. 1x3m, cijena 300 kn/kom. mob.

091/888-3566 PRODAJEMO plug, tanjura e, sija icu, prskalicu, luĹĄ arku, runja e, elevator, brane, preĹĄu i mulja u. zva poslije 20 sa na tel. 829-321 PRODAJE SE BERA KUKURUZA 3-redni samohodni s frezom, pod ra un moĹže manji bera ili, traktor, i ford esta dizel. mob. 091/517-5821 PRODAJEM prikolicu Kikindu 2-osovinku 3T, nije kiper, za 4.000 kn, te prikolicu bunkeraĹĄicu 12T 2-osovinku kiper za 2.000 eur. tel. 682-180 ili 098/170-5311

PRODAJEM MERCEDES 190D 1986.g., sa uvan, bijele boje, alu, servo, reg. do 6./11., tel: 099 842 9075 HONDA ACORD 1995.g., 20 0 0 cm3, auto plin, reg. do 8/11., tel.

040/646-421 PRODAJEM TAM 80 T 50 s dizalicom, registriran, tel: 091/256-5852 RENAULT SCENIC 1.6 16V Lux Dinamique, 1.reg 2005.g., 1.vlasnica, 90tkm, servisna, izuzetno stanje, 7.900 EUR, mob. 095/513-4943 DA E WO O T I CO 19 9 9. g., 3 0 K W, 7 9 6 c m 3 , r e g. d o 1 2 /10 ., m o b.

091/8968-615 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, ĹĄiber, el. retr., euro kuka, servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob. 091/7237-999 PRODAJE SE MITSUBISHI L-200 2005.g., mob. 091/353-1010 PRODAJE SE VW POLO 1.0 1991.g. i daewoo nubira 1.6 16v 1998.g., plin, neregistrirani. Tel. 098/632-310 MERCEDES 190E 1984.g., automatik, reg. do 10 mj., uĹĄ uvan, cijena 1.000 eur, mob. 099 241 4596 FIAT BARETA 1.8 16V 131 KS 1996.g., plava perla, reg. do 6/2011., prodajem za 4.400 eura ili mijenjam za ve i Fiatov automobil. Tel. 098/62-77-11 PRODAJE SE: OPEL FRONTERA 2.2 reg. ali s neispravnim motorom, za 2.000 eura; AUDI 80 â&#x20AC;&#x2DC;90.g. 1.8 za 5.000 kn; OPEL VECTRA 1.6 â&#x20AC;&#x2DC;90.g. za 4.000 kn; MERCEDES 300 S â&#x20AC;&#x2DC;86.g. u jako dobrom stanju i MERCEDES 1.90D za 5.000 kuna, tel. 098/807-843 PRODAJE SE GOLF II 1989.g., benzinac, reg do 1.3.2011.g., cijena 4.000 kn, mob 098 161 37 91 PRODA JE SE FIAT PUNTO1.1 55S 1996.g, plave boje, registriran, mob.

091/520-8299 PRODAJEM BMW 318i 1995.g., klima, auto je u odli nom stanju motor i lim, redovito servisiran, servo, centr. zaklj., el. podiza i, el. retrovizori, novi remeni, ko nice i kugle, te novi svi 4 plinski amor zeri, cijena 3.250 Eur za keĹĄ, cijena za zamjenu po dogovoru, mob. 095 504 23 92 DAEWOO MATIZ 1999.g., reg. do 6./11., centralno, servo, ĹĄiber, mob.

098/562-740 KUPUJEM ENDURO motor od 500ccm do 1.000 eura. mob. 099/7488-408 FIAT PUNTO 1.2 2001.g., reg. do 9./11., abs, servo, daljinski, alu felge, cijena 3.200 eur, mob. 098/96-20-980 FIAT PUNTO 1.1 55s 1996.g, 4vr., registriran, plava boja, prodajem, mob.

091/520-8299 PRODAJE SE MAZDA 121 1.8D 1996.g., zva poslije 20 sa na tel. 829-321 MAZDA 3 SPORT 1.6i CE, registrirana, sva oprema, nova, dobivena na nagradnoj igri, zva poslije 15 sa na mob. 098/9020-67 PRODAJE SE HONDA ACCORD 1995.g., sa ugra enim plinom, registr. do 8/11.

Mob.: 099/8297-647.

PRODAJE SE RENAULT MEGANE 1.4 16V 2001.g, 85tkm, odrĹžavan. mob.

099 782 84 94.

NISSAN PRIMERA 1.6 16V LPG plin, 2002.g., 150tkm, 1.vl., 6.000 Eur, nema prijenosa, moĹže zamjena za noviji auto uz moju doplatu, mob 091/723 77 30 BMW 318D 2003.g., nije uvoz, 180tkm, M-tech 1 paket, 16 i 17 alu, reg do 4/11, tempomat, park senzori. Mogu a zamjena. tel: 091 445 7105 PRODA JEM SKU T ER mar ke S Y M 2006.g., cijena 3.500 kn, servisiran i garaĹžiran. Info. 091 5585 930 CHEVORLET SPARK 2006.g., reg. do 2/11, 58tkm, 1.vl., airbag, 3.800 eur, mob. 098/135-2261 CITROEN C 3 1.1 2004.g., 93tkm, dalj. centr. zaklj., servo, el. paket, multifunkcionalni volan, 4.500 eur, mob.

098/242-283 FIAT PUNTO 55s 1.1, reg. do 1/11, 2xairbag, auto je u super stanju, za 1.700 eur, mob. 098/135-2261

21. rujna 2010.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

USLUGE

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI

ANTENSKI SERVIS â&#x20AC;&#x201C; OST VARITE BESPLATNO ISPITIVANJE TV SIGNALA, prodaja, montaĹža, servis. mob.

098/241-109 MIS-MONTING SLAKOVEC â&#x20AC;&#x201C; izrada spuĹĄtenih stropova, pregradnih zidova, ure enje potkrovlja i soboslikarski radovi. tel. 099/214-7644 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODA JA I MONTAĹ˝A GARAĹ˝NIH VRATA, roleta, Ĺžaluzina, trakas h zavjesa. mob. 098/703-662 DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzomontaĹžnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu 091 559 4332.

IZNAJMLJUJEM RAZGLASNU OPREMU za manje koncerte, sportska i druĹĄtvena doga anja, vrlo povoljno, sa ton majstorom! mob. 095/90 22 161

POSAO NOVI CAFFE & PEKARA, u centru traŞi mlade i vedre osobe za voditelja i rad u smjeni. Prednost je voditeljsko iskustvo, someillerisko zvanje, znanje pekarskog posla ili sli no. Svoje molbe sa kratkim Şivotopisom molimo ťaljite na mail: plinotehnika@ plinotehnika.com info tel: 040 384 277 TRAŽIM POSAO PRODAVA A, mob.

095/803-7109 KERAMI AR s viĹĄegodiĹĄnjim iskustvom traĹži honorarni posao, mob.

091 547 2069.

OZBILJNA Ĺ˝ENA TRAĹ˝I POSLOVE IĹ ENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887 TRAĹ˝IM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RA UNALU s ak vnim znanjem engleskog jezika za posao ponude paten ranih proizvoda u svijetu, mob. 099/5155-064 SERVIS ZA IĹ ENJE OBAVLJA USLUGE IĹ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 TRAĹ˝IM DVA RADNIKA â&#x20AC;&#x201C; pomo ni tesar i zidar za radove na ku i. tel. 333-253 ZARADITE I DOPRINESITE SVOM KU NOM BUDĹ˝ETU â&#x20AC;&#x201C; nau ite bioterapiju i oslobodite se nancijskih problema, mob. 099/5155-064 UVALA BIH DIJETE â&#x20AC;&#x201C; u akovcu. Upita na tel. 363-018 PRIMAMO DVIJE OSOBE iz Me imurja za rad u m HR. Prijave na mail: posaobezgranica@htoamil.com

DugogodiĹĄnje iskustvo.

Brzo i kvalitetno!

NEKRETNINE â&#x20AC;&#x201C; PRODAJA

Povoljne cijene usluga i materijala.

PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvoriĹĄta i vrta na koriĹĄtenje, Istarsko naselje (ku ice). mob.

099/316-2112

Ä&#x152;akovec, Ä&#x152; k Istarska I t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570 OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE RODIKOMM d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC â&#x20AC;&#x201C; CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

PRODAJEM KU U u Malom Otoku, veliko dvoriĹĄte, za 10.000 eura. tel.

048/641-286 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u PuĹĄ inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE GRA EVINSKA PARCELA na juĹžnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250 hv te oranica livada izme u Poleva i KurĹĄanca, 1186 hv. mob.

098/594-027 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN (polovica ku e s garaĹžom) u akovcu, tel.

363-018 KUPUJE SE VIKEND KU A u gornjem dijelu Me imurja, mob. 095/921-6717 PRODAJEM JEDNOSOBAN namjeĹĄten stan u Istarskoj ulici u k, tel.

099/325-4267 PRODAJEM KU U od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogu a zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinacije. tel.

095/8190-349

PRODA JE SE ORANICA Begjec u Ma kovcu, zvati iza 16 sati na tel.

098/9466-750 AKOVEC â&#x20AC;&#x201C; CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob. 095-590-9215 POVOL JNO PRODA JEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaĹža, dvoriĹĄte. mob.

098-393-170 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u Murskom SrediĹĄ u, mob.

098/954-9775 PRODAJE SE DVOSOBNI NAMJEĹ TEN STAN od 60m2 u centru D. Dubrave te poslovno-stambena ku a u VaraĹždinu-Jalkove ka ulica, mob.

099/879-3408 PRODA JEM ZEML JIĹ TE, kat. est 229/1/208/1, ko. akovec, lokacija bolnica - Mihovljan, od 3633m2, 12.500 eur, mob. 098/1970-226 PRODAJE SE NOVOGRADNJA u Strahonincu, dvojna ku a, povoljno. mob. 098/749-131 PRODAJEM KU U vikendicu u Zasadbregu, vo njak, brajde, ĹĄuma, ogra eno, struja, voda, kanalizacija, plin pred zgradom, mob. 091/165-1615 POVOL JNO PRODAJEM STAMBENO-POSLOVNI prostor od 160m2 s garaĹžom i spremiĹĄtem od 70m2, dvoriĹĄte i vrt, u Ma kovcu, mob.

098/777-084 PRODAJE SE STAN u VaraĹždinu od 52m2, novo, kvalitetno, vrhunsko, stru no dizajniran, na 1. katu, sa divnim pogledom s balkona na zelenilo i ĹĄinu. mob. 091/1877-081 STAN 2-sobni i 3-sobni s garaĹžama, novogradnja (ispod Ĺ afrana), kredit osiguran, prodajem, tel.

098/241-559 PRODA JEM ILI MIJENJAM za vikend imanje uz doplatu dvojnu ku u u k na Jugu i novi apartman s dvoriĹĄtem u Novalji, 4.red. mob.

091/505-8885 PRODAJEMO GRADILIĹ TE u Ĺ enkovcu od 3000m2 uz gl. cestu za M. SrediĹĄ e, blizu ÂŤRotoraÂť, zva iza 15 sa na mob. 099/7312-333 FRIZERSKI SALON, novi, namjeĹĄten, akovec, ulica Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559 PRODAJEM STANOVE u urbanoj vili jug akovca, novogradnja, mob. 098 241 232 PRODA JE SE LIVADA I VO NJAK u Ĺ trigovi od 1.312 hv, blaga padina, blizina gl. ceste, mob.

099-696-3963 PRODAJE SE KU A u Muskom SrediĹĄ u, sa svim priklju cima, odmah useljiva, velika oku nica, vrt, vo njak, garaĹže... Mob: 098/912-4670 PRODAJE SE novija VIKEND KU A pogodna za stanovanje, sa prekrasnim pogledom i STARIJA KU A u Ĺ enkovcu na glavnoj cesti. tel.

343-557 PRODA JE SE KU A prizemnica u NedeliĹĄ u, voda, struja, plin, centalno, hitno, agencije isklju ene.

Mob: 099/7969-541, samo ozbiljne ponude.

GRADILIĹ TE u Pribislavcu u blizini grada u novom naselju prodajem. tel: 099 6737 919

PRODAJEMO GRADILIĹ TE u NedeliĹĄ u, vel. 1050m2, hitno, cijena 16.000 eur. Info. 091 5585 930

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM JEDNOSOBAN namjeťten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/325-4267 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN 2km od centra grada, mogu nost koriťtenja garaŞe, mob. 099/3337-441 ZAGREB-VODOVODNA, lijep novoobnovljeni 2,5 sobni stan, 100 m tramvaj, odli na lokacija, parking, opremljen za 3 studenta, iznajmljujemo ili prodajemo. mob 098/539-350 IZNAJMLJUJE SE ETAŽA KU E: 4-sobni stan u akovcu, poseban ulaz i brojila. mob. 091/59 77 119 ili 386-024 TRAŽI SE U NAJAM STAMBENI PROSTOR (ku a, stan) u akovcu ili bliŞoj okolici u zamjenu za odrŞavanje i pla anje reŞija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel. 040/390-260 od 8 do 14 sa ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Gra ke. tel. 092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

IZNAJML JUJEM NAMJEĹ TENU SOBU i gar sonijeru na Jugu, mob.

098/861-898

ZAPOSLENA OSOBA traĹži manji stan u Zagrebu u najam. tel. 091/518-1600 IZNAJMLJUJU SE DVIJE SOBE s upotrebom kuhinje i kupaonice, centralno pl. grijanje, u prizemlju obiteljske ku e u centru akovca, mob. 091/5612-052 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN na Jugu, namjeĹĄteni, mob. 098/241-583 IZNAJMLJUJEMO STAN u ku i u M. SrediĹĄ u u zamjenu za odrĹžavanje ku e i pla anje reĹžija ozbiljnim osobama. tel.

00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za studen ce, tel. 390-291 IZNAJMLJUJEM STAN u akovcu od 40m2, mob 095 87 17 443 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN od 110m2 i jednosobni od 46m2, odvojeni ulaz i brojila, namjeĹĄteno, zva poslije 15 sa na tel. 091/933-8468 IZNAJMLJUJEM STUDENTIMA 2-sobni namjeĹĄteni stan u centru grada, mob.

098/426-337 IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM STAN u centru grada, mob. 098/806-339 IZNAJMLJUJE SE KU A na Jugu za stanovanje, mob. 098/9159-364 STAN nenamjeĹĄten jednosobni i garsonijera nenamjeĹĄtena daje se u najam na duĹže vrijeme, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE KU A sa tri sobe u centru k studen cama ili ve oj obitelji. mob. 098/242-317 IZNAJMLJUJE SE STAN za studente blizu Veleu iliĹĄta, poseban ulaz, Internet, vrlo povoljno. mob. 091/5962-707

1SPEBKFNP BUSBLUJWOF TUBNCFOP QPTMPWOF QSPTUPSF V 4BWTLPK 7FTJ (SBEOKB J [BWSĂ?OB PCSBEB KF WSIVOTLF LWBMJUFUF 1SJMJLPN VMBTLB )SWBUTLF V &6 Ç&#x17D;F TWBLJ TUBNCFOJ PCKFLU USFCBUJ JNBUJ FOFSHFUTLJ DFSUJĂśLBU B UJNF Ç&#x17D;F NV CJUJ PESFĂŞFOB OKFHPWB WSJKFEOPTU B OBĂ?JN EPEBUOJN VMBHBOKFN WJ LVQVKFUF TUBO LPKJ UF WSJKFEOPTUJ WFÇ&#x17D; JNB

PREDNOSTI: t Ă?UFEOKB FOFSHJKF t GBTBEB DN TUJSPQPS DN [WBSĂ?OJ TMPK t USPTMPKOP TUBLMP t EPEBUOB J[PMBDJKB LSPWJĂ?UB

t QPEOP HSJKBOKF 8$ LVQBPOB J LVIJOKB t WJTPLP LWBMJUFUOJ QBSLFUJ t LWBMJUFUOB LFSBNJLB J TBOJUBSJKF t QSPUVQSPWBMOB J WBUSPPUQPSOB WSBUB V TUBOPWF t VEBMKFOPTU PE DFOUSB HSBEB LN B PE KVäOF [BPCJMB[OJDF N

t OBÇ?JOPN HSBEOKF J J[PMBDJKBNB TUBOPWJ TV WJTPLPLWBMJUFUOJ B Ă?UP KF DJMK NJOJNBMOB QPUSPĂ?OKB FOFSHFOBUB LPKJ Ç&#x17D;F TWBLJN EBOPN CJUJ TWF TLVQMKJ

21. rujna 2010.

IZNAJMLJUJE SE KU A za stanovanje ili poslovni prostor, moĹže i studenti, akovec, PreĹĄernova 26, mob.

098/1922-983 ili 098/183-9051 IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENU SOBU uz upotrebu kuhinje i kupaonice, pogodno za samce, tel. 343-492 DAJEM U NAJAM DVA LOKALA u centru k, mob. 091/786-8534 IZNAJMLJUJEMO STAN studentici u 3-sobnom stanu (dvije sobe su ve iznajmljene), u centru k, kuhinja i 2 sanitarna vora, mob. 098/426-021 STUDENT Me imurskog Veleu iliĹĄta traĹži sustanara u stanu u k, uvje najma povoljno. mob. 091/548-44-91 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN, pl. centr. grijanje te sobe s upotrebom kuhinje i kupaonice, mob. 091/5636-323 IZNAJMLJUJE SE KU A sa pet soba studentima u mirnom dijelu k, vlasnici ne Ĺžive u ku i, tel. 040/312-021 ili 091/603-6627 IZNAJMLJUJEM NOVI STAN od 83m2 na Jugu akovca na duĹži period, tel 098 426 580

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV NI JEDNODNE EVNI IJELI PILIÄ&#x2020;I, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR GRAHO RAH HO OR ORAS O R RAS AS STI TI D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A , PRODAJEM PILI E doma e o iĹĄ ene po 20kn/kg ili Ĺžive po 11kn/kg, besplatna dostava, mob. 091/528-9292 PRODAJU SE JARI I od 20-25 kg za 17 kn/kg, mob 099 786 27 58 PRODAJEM JARI E ZA KLANJE oko 25kg, cijena 450 kn, kozji gnoj ve a koli ina cijena po dogovoru, te prodajem trupce oraha i treĹĄnje debljine 30-40 cm duĹž. 3 i 4 m, tel. 040/343-810

Oglasnik 57

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM Ĺ TENCE maltezera, mopsa i cavalier ĹĄpanijela, vlas uzgoj, cijepljeni, mob. 098/488-236 PRODAJU SE: grice, Ĺženka ĹĄarene rozele, Ĺženke berga, mlade nimfe i plave rozele. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 DIVLJE PATKE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 PRODAJEM SVINJE za klanje i odojke, doma a ishrana, mob 091 597 9588 PRODAJE SE JUNICA holstein, bre a. mob. 092/238-6642

VINO I GROĹ˝ E PRODAJE SE DRVENA BA VA za vino zapremnine 200 litara. Upita na 040/ 384 417.

PRODAJEM GROĹ˝ E-CIJEP (ubrano) u Prekopi, mob. 098 632 524 PRODAJE SE 600 kg groĹž a noje. Nazvati na 098/806-331 (okolica Lepoglave).

PRODAJE SE HIDRAULI NA PREĹ A za groĹž e od 120 lit., mob. 098/777-066 PRODAJEM PREĹ U za groĹž e, mulja u i ba vu od 200lit., povoljno, tel.

639-261 PRODAJEM BA VE za vino hrastove od 450, 350 i 150 lit., zva poslije 17 sa na mob. 098/163-6488 PRODAJEM CRNO I BIJELO GROĹ˝ E na niskim brajdama, tel. 363-061 PRODAJE SE DRVENA BA VA za vino od 300lit., mob. 099/560-3033 PRODAJEM DRVENU VINSKU BA VU od 300 lit., mob. 099/512-3207 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije, kvalitetna izrada sa dostavom. tel. 858-362 PRODAJEM GROĹ˝ E 1000kg ili moĹĄt, u Ĺ trigovi, mob. 098/134-2039 PRODAJE SE GROĹ˝ E ili moĹĄt sor laĹĄki rizling i ĹĄipon, mob. 098/980-1231

PRODAJEM DVIJE BA VE od 220lit. po 300 kuna, mob. 099/518-2484 KUPUJEM plas ne ba ve i betonske stupove za vinograd moĹže i koriĹĄtene, tel: 091/2866-607 PRODAJE SE BIJELO KVALITETNO BIJELO groĹž e cijep (viĹĄe sor ) i ĹĄmarnica. tel. 343-557 PRODAJE SE GROĹ˝ E â&#x20AC;&#x153;cepâ&#x20AC;?u Dragoslavcu po 3 kune /kg, Almasi Marijan 040/829 -077 PRODAJE SE GROĹ˝ E rajnski rizling, ĹĄipon i graĹĄevina, 1.5T, berba 25.9., tel. 098/632-408

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODAJEM SADNICE JAGODA urod cijele godine, rasipa umjetnog gnojiva 300kg, i lova ku puĹĄku cal. 20, ru na izrada, stara 70g., ispravna, imaocu dozvole. mob. 091/8940-720 PRODAJEM ZVU NE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njema ki, cijena 650 eur, tel. 363-399 ili 091/516-7596 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. mob. 099/325-4267 PRODAJEM ORIGINALNI radio-navigacijski sistem VW RNS 300 i to sa eksternom GPS antenom, ita i mp3 file-ove. Jako malo koriĹĄten. mob.

098/519 309.

PLINSKI PLAMENIK za centr. grijanje, malo koriĹĄten, talijanske proizvodnje, prodajem, te pumu za pretok vina na el. pogon, prodajem. mob.

091/538-4947 PRODAJU SE WIEHLEROVI GOBLENI, viĹĄe komada, vrlo kvalitetno i pedantno ra eni, sa okvirima, te viĹĄe knjiga za itanje od raznih pisaca. mob.

095/512-7402 PRODAJEM: produĹžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM fiksni masaĹžno-kozme ki leĹžaj (novi, nekoriĹĄteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 PRODAJE SE DJE JA HALJINA za standardne i latino plesove, u ljubi astoj boji, cijena 250 kn, mob. 098/55-88-72 (Danijela) PRODAJEM fasadni pl. bojler Vailant 24kW proizv. 2007.g., i dimovodnu cijev 20cm, aluminij i unutarnji ros rei 15cm, 4m. mob. 091/5000-707 PRODAJEM RABLJENU ALI JAKO UĹ UVANU DJE JU ODJE U Ĺžensku vel. 3-4 i muĹĄku za 9g., vrlo povoljno, mob.

098/170-5447 KUPUJU SE RAZNI NEISPRAVNI ELEKTROMOTORI, mob. 099/688-4499

PRODAJE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montaĹžna garaĹža i vrtna ku ica, tel. 333-253 PRODAJEM GRAH treĹĄnjevac i zelen ek a kupujem veliku ruĹž aru, N. Selo Rok, tel. 853-258 PRODAJU SE TRI DJE JA KREVETI A bijela i tri sklopiva kreveti a, mob.

098/632-614 PRODAJEM AUTO GUME M+S 185/60R 14 cola, malo koriĹĄtene, kamin na struju, el. pe na spirale, i tv color 51 ekran, sve jako povoljno. tel. 865-293 PRODAJE SE: trosjed, dvosjed, fotelja + stoli , komoda s vitrinom (sve puno drvo hrast), plo a za el. ugradbeni ĹĄtednjak (200kn); moderni tapec. krevet (500kn); gume 175/65/14 (500kn/4kom); klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn); moderni regal, manja ĹĄkrinja sandu arka (750kn). tel.

328-106 ili 098/171-4456 KUPUJEM DASKE moĹže i rabljene, zva nakon 16 sa na tel. 343-495 PRODAJEM FOTOAPARAT Jashicu FX3 sa tri objektiva, prof. blic vivit R283, sa koĹžnom torbom, sve za samo 1.200 kuna, zvati u 8 ili iza 20 sati na mob.

098/1375-388 PRODAJE SE pvc prozor sa izo staklom i roletom, 5-komorni pro l rehau vel.

105x105, cijena po dogovoru, mob.

091/676-7197 KUPUJEM KOĹ T ICE GOLICE, tel.

040/343-191 ili 099/5160-129 PRODAJE SE KOTAO za rakiju od 100 lit. i aparat za zavarivanje CO2 280A, mob.

091/525-9023 PRODAJU SE THUJE raznih visina i vrs , buxusi i razne Ĺživice te ostalo ukrasno grmlje. mob. 098/1717-208 PRODAJEM UGOSTITELJSKI ĹĄtednjak, friteze, kotao, roĹĄtilj, hladnjak, pizza pe , gril, toster, radni stol, sudoper, ĹĄank, ledomat, perilicu aĹĄa i espresso aparat. mob. 098/9211-929 KAMIN PE Plamen 8kW, grijani prostor 160m3, koriĹĄtena 3mj., dodatna oprema, cijena 2.000 kn. mob.

098/177-6323 PRODAJE SE kuhinja, kau , regal, kutna klupa, vitrina, leĹžaj, tepisi, stol + stolice, ĹĄtednjak 3+1, reĹĄo, hladnjak i kamp prikolica, mob. 099/3361-032 PRODAJEM prozorska krila i balkonska vrata sa izo staklima bez ĹĄtokova povoljno mogu a zamjena, mob. 091 559 4332 PRODA JEM MODEM za Adsl -internet,â&#x20AC;?Speedtouch,â&#x20AC;?T-Comov,malo koristen, kao novi, cijena 300 kn. mob.

099/7969-541 PRODAJEM MALI STOL za dnevnu sobu, boja bukve, malo koriĹĄten, nije oĹĄte en, kao novi, cijena 150kn. mob. 099 7969 541

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOÄ?U Ĺ ETATI PSE!!!

Udruga za zaĹĄtitu Ĺživotinja PRIJATELJI Ĺžiro-raÄ?un: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAÄ&#x152;KE raznih pasmina, veliÄ?ina i dobi Posjetiti nas moĹžete svaki dan izmeÄ&#x2018;u 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvoĹžnjaka (kod Ä&#x152;ateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kuÄ&#x2021;anstvu, od raznih proslava i vjenÄ?anja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuĹĄtene Ĺživotinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUÄ&#x2020;NE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI Ĺ˝ELJELI POMOÄ&#x2020;I U Ĺ ETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

ASTOR je mjeĹĄanac ĹĄkotskog ov ara ro en 17.3.2007. godine. Po naravi je vrlo dobro udan i pas s velikim srcem. U azilu mu druĹĄtvo rade dvije kujice s kojima se jako dobro slaĹže. Voli ljude i jedva eka malo eĹĄkanja i maĹženja.

Astor je kastriran i nije za lanac!

BIGI je ro en 13.5.2005. Terijer je i kastriran je. Vrlo je miran i tih pas, voli se odmarati i posluĹĄan je. Naravno, uvijek je spreman na igru, a posebno se voli igrati s malim ĹĄtencima. Nije za lanac!

DUNJA RAMBO je Rambina prijateljica koja mu je pomogla da ponovo do e k sebi nakon vremena provedenog na lancu u nekom dvoriĹĄtu gdje je bio sam samcat, ostavljen od svih. ak je i hranu i vodu dobivao svaki drugi dan. Ako ne vjerujete da Ĺživotinje mogu biti suosje ajne, onda morate upoznati Dunju. Ona je toliko draga i topla da je to teĹĄko povjerovati unato tome ĹĄto je i sama pretrpjela svaĹĄta prije nego ĹĄto je doĹĄla u azil gladna, mokra, iscrpljena i mrĹĄava. Dunja je prije svega veliko srce i svakome e biti vjerni i zahvalan prijatelj. Ro ena je 2.2.2006., kastrirana i nije za lanac!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

785

UTORAK 21. rujna 2010.

TV pregled

02.15 Strana igrana serija (R) 03.00 Reprizni program (R) 05.15 More ljubavi, telenovela (R)

od 21.9.2010. do 27.9.2010.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Bijes pod kontrolom FILM

UTORAK, NOVA TV, 21:05

PlaĹĄljiv i smiren poslovni ovjek Dave Buznik (Adam Sandler) radi za tvrtku, koja se bavi prodajom odje e za ku ne ljubimce. Ima zajedljivog ĹĄefa po imenu Frank Head (Kurt Fuller), koji si esto prisvaja zasluge i koji je grozan prema njemu. Dave ima divnu djevojku Lindu, iji je najbolji prijatelj njezin bivĹĄi de ko s fakulteta Andrew...

Izvan kontrole FILM

SRIJEDA, HRT 2, 20:05

Prije 30 godina ameri ki lije nik dolazi u afri ko selo iji su stanovnici desetkovani boleĹĄ u koju uzrokuje smrtonosni virus. Premda obe avaju pomo , selo je uskoro, bombom velike snage, zbrisano s lica zemlje. DanaĹĄnje doba. Mladi radnik u carinskoj zoni odlu i ukras majmuna koji je s gao iz Afrike, ne znaju i da je Ĺživo nja zaraĹžena. Ne uspjevĹĄi ga proda , on ga puĹĄta na slobodu, ali je ve in ciran...

Ed TV FILM

ETVRTAK, HRT 2, 21:25

Komedija. Kako bi, bez pove anja troĹĄkova, podigla gledanost programa, producen ca televizijske ku e iz San Francisca Cynthia Topping (E. DeGeneres) dosje se da bi se Ĺživot nekog obi nog ovjeka mogao emi ra 24 sata. Kad ĹĄefovi odobre njezin projekt, izbor pada na Eda Pekurnyja (M. McCounaughey), mladi a koji Ĺživi sam i radi u videoteci...

Mla e je sla e FILM

PETAK, NOVA TV, 21:45

Ra Gardet (Uma Thurman) nedavno je razvedena karijeris ca koja duĹĄu olakĹĄava na kau u svoje terapeutkinje Lise Metzger (Meryl Streep). Razvodom zgaĹžen Ra n ljubavni Ĺživot dobiva nove obrise kada upozna Bryana Greenberga (David Bloomberg), slikara koji Ĺživi s bakom i djedom na Lower East Sideu. No, niĹĄta od navedenoga ne predstavlja problem poput onog da Bryan ima samo 23 godine...

Vertikalna granica FILM

SUBOTA, RTL, 21:55

Mladi penja Peter Garre mora se upus u opasan i neuobi ajen pothvat spaĹĄavanja na K2, drugom najviĹĄem vrhu na svijetu. Suo avaju i se s nevjerojatnom mo i prirode i njenih elemenata koje je nemogu e kontrolira , ali i s vlas m ograni enjima, Peter (Chris Oâ&#x20AC;&#x2122;Donnell) riskira Ĺživot kako bi spasio svoju sestru Annie (Robin Timmey) i njen m (Bill Paxton i Nicholas Lea) u utrci s vremenom...

Zatamnjenje FILM

NEDJELJA, RTL, 20:00

06.00 Najava programa 06.05 Normalan Ĺživot, emisija o obitelji (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.00 arolija, serija (R) 09.50 Vijes iz kulture 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Overland 3: Od Cape Towna do Nord Kappa, dok. serija 11.00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 More ljubavi, telenovela 13.20 Sutra je novi dan, serija 14.05 Vijes s prijevodom za gluhe 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Me u nama 15.00 Luda ku a, hum. serija 15.40 Znanstvena pe ca 16.15 Vijes 16.25 Hrvatska uĹživo 17.50 8. kat, talk-show 18.30 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 18.45 Odmori se, zasluĹžio si, TV serija 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 EP reportaĹža 20.10 DrĹžava, selo, grad 21.30 Apokalipsa - Drugi svjetski rat: Svijet u plamenu, dok. serija 22.30 Dnevnik 3 22.55 Sport 22.58 Vrijeme 23.00 Vijes iz kulture 23.10 Lica nacije 00.00 Strana igrana serija (R) 00.45 Zvjezdane/Ba lestar Galac ca (R) 01.30 Strana igrana serija (R)

Svako ubojstvo ostavlja trag. Jessica Shepard je detek vka odjela za ubojstva u San Franciscu s karijerom u usponu i mentorom Johnom Millsom (Samuel L. Jackson), bivĹĄim partnerom svog oca, koji je ponosan na nju kao ĹĄto samo otac moĹže bi . Jessica dobiva novog partnera, Mikea Delmarcoa (Andy Garcia) i novi slu aj ubojstva. Ubijeni je jedan od njezinih bivĹĄih ljubavnika, a idu i dan otkriveno je truplo joĹĄ jednog od bivĹĄih...

06.45 07.00 07.05 07.30 07.55 08.25 09.10 09.35 10.00 10.45 11.15 12.00 12.35 13.05 13.30 14.15 15.00 16.45 17.30 17.55 18.30 19.00 19.10 20.05 22.05 22.50 23.40 00.25 00.45 01.30 02.15

TEST Najava programa 101 dalma nac, crtana serija Žderonja, crtana serija (R) Program za djecu Školski sat Školarci obavjeťtajci, serija za djecu Na prvi pogled, serija za djecu Beverly Hills, serija Globalno sijelo (R) Prizma, mul nacionalni magazin (R) U istom loncu, kulinarski show (R) Euromagazin (R) Proces (R) Ba lestar Galac ca, serija Školski sat (R) Prekrťena obe anja: Kako vra Emily, ameri ki lm Veronica Mars, serija za mlade Moja Şena i djeca, hum. serija 4 zida, emisija pod pokroviteljstvom Županijska panorama Cocco Bill, crtani lm Ponos Ratkajevih, telenovela Prijateljstvo za starost, humanitarni koncert CSI: Las Vegas, serija (12) 24: Redemp on, serija (12) Bez traga, serija (12) Retrovizor: Dva i pol muťkarca, hum. serija (R) Retrovizor: Momci s Madisona, serija (R) Retrovizor: Kineska plaŞa, serija (12) Kraj programa

06.05 Mi y, animirana serija 06.15 RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija 07.15 RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija 08.30 Exkluziv, magazin (R) 08.45 Ve era za 5, lifestyle emisija (R)

SPORT - IZDVAJAMO

09.55 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) 11.20 Zabranjena ljubav, sapunica 12.15 Nestala, telenovela 13.05 Los Victorinos, telenovela 13.55 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) 15.35 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.15 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija (dvije epizode) 21.30 Billy Madison, igrani lm, komedija 23.10 Vijes , informa vna emisija 23.25 Smokey i bandit, igrani lm, akcijska komedija 01.00 Astro show, emisija uĹživo (18) 02.00 SavrĹĄeno oruĹžje, znanstvenofantas na serija (R) 02.45 Transporter 2, igrani lm, akcijski

06:00 06:55 07:45 08:05 08:20 08:45 09:45 11:45 12:45 13:30 14:25 16:20 17:00 17:25 17:35 18:30 19:15 20:05 21:05 23:10 23:25 01:30 01:55 02:55 03:30 05:25 05:50

Hitni slu aj, serija Dona Barbara, serija Bumba, crtana serija Fi i cvjetno druĹĄtvo, crtana serija Roary, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija NaĹĄa mala klinika, serija IN magazin Najbolje godine, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija - nastavak U ime ljubavi, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Bijes pod kontrolom, igrani lm Ve ernje vijes Pomajka, igrani lm Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Bra ne vode, serija More ljubavi, igrani lm (18) Seks i grad, serija Kraj programa

SERIJA HRT 1

12.30

More ljubavi EMISIJA HRT 1

Rukomet, LP: Constanta - CO Zagreb

HNL: Zagreb â&#x20AC;&#x201C; Rijeka

SPORT etvrtak, 23.09., HRT 2, 18.55

SPORT Subota, 25.09., HRT 2, 20.00

ZVJEZDANI KUTAK Z

Edward Norton Nedjelja, HRT2, 20:05 sati

Ĺ treberski vjerodostojan glumac, genijalan u preobrazbama, do svoje 30-te zaradio je dvije oscarovske nominacije, a privatno voli zlo este cure. Na audiciji za â&#x20AC;&#x153;Primal Fearâ&#x20AC;?, za ulogu mladog ubojice slagao je da je ro en u Kentuckyu i pretvarao se da ima juĹžnja ki naglasak. Producenti su bili o arani pa je ak i prije premijere filma, postao holivudska senzacija ĹĄto mu je iste godine (1996.) osiguralo uloge u â&#x20AC;&#x153;Svi kaĹžu Volim teâ&#x20AC;? Woodya Allena i u Formanovom â&#x20AC;&#x153;Narodu protiv Larrya Flintaâ&#x20AC;?. Stigle su i nagrade â&#x20AC;&#x201C; osvojio je Zlatni globus i zasluĹžio prvu oscarovsku nominaciju za najbolju sporednu ulogu. Film â&#x20AC;&#x153;Kockariâ&#x20AC;? mu je donio gotovo kultni status i blisko prijateljstvo s Bradom Pittom.

Nakon uspjeha â&#x20AC;&#x153;Kluba boracaâ&#x20AC;? osjetio se spremnim stati iza kamere. 2000-te je reĹžirao â&#x20AC;&#x153;Vjeruj u ljubavâ&#x20AC;?, a posvetio ga je majci koja je preminula od raka dojke.

Ina e, svoj privatni Ĺživot krije kao zmije noge i s prijezirom odbacuje status zvijezde. Zna se da na le ima ima tetoviranu crnu zastavu, da ima dozvolu za pilota i da podupire projekt gradnje je tinih ku a za siromaĹĄne, koji je pokrenuo njegov djed, poznati urbanist.

20:10

FILM RTL

21:30

DrĹžava, selo, grad

Billy Madison

HTV e od 21. rujna zapo eti s izravnim emi ranjem popularne i uspjeĹĄne natjecateljske glazbeno-zabavne emisije â&#x20AC;&#x17E;DrĹžava, selo, gradâ&#x20AC;&#x153;, autora Miroslava Ĺ kore, poznatog kantautora, pjeva a i zabavlja a. Kroz 15 emisija, do 28. prosinca, utorkom od 20.10 na Prvom programu, pra t emo natjecanje temeljeno na vje nom i isforsiranom sukobu izme u sela i grada. ut emo pet pjesama u izvedbi ekipa SELA i GRADA, a gledatelji putem telefona i publika u studiju ja inom pljeska odlu ivat e o pobjedniku...

Kako bi naslijedio obiteljsko bogatstvo, Billy se mora vra natrag u ĹĄkolu. Billy Madison (Adam Sandler) je nezaposleni neradnik koji nije stekao najosnovnije ĹĄkolsko obrazovanje.

Njegove nancije i preĹživljavanje ovise isklju ivo od pomo i bogatog oca. Dane provodi ispijaju i pivo, itaju i erotske asopise i vise i na gradskom bazenu. Kada njegov otac Brian (Darren McGavin) shva da je Billy nedovoljno obrazovan da preuzme obiteljski posao, razmiĹĄlja da kompaniju prepus svom ljigavom suradniku Ericu Gordonu (Bradley Whi ord)...

08:00 11:00 12:00 15:00 15:07 15:15 15:30 16:00 16:50 17:00 17:05 18:10 18:15 19:00 19:15 19:20 19:24 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:30 23:45 23:50 00:00 01:00

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30

Viddeostranice 1x2, kontakt eemissija Videostranice Danas na programu ForĹĄpani Yoga&Pilates Gile e,svijet sporta, ponavljanje Slomljeno srce, sapunica ForĹĄpani Vijes Iz produkcije K TV ForĹĄpani TV Jukebox Me imurrje danas Sport Prognoza vremena ForĹĄpani Glazbeni predah akove ki kutak Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Igrani lm Dom 2,emisija o ure enju interijera Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Erotski lm Videostranice

13:00 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:40 23:05 23:10 23:20 ------23:45 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozai na emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI KRONIKA VARAĹ˝DINSKIH BAROKNIH VE ERI emisija o kulturi VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA kontakt emisija KUP HRVATSKE - RUDAR â&#x20AC;&#x2DC;47 : HAJDUK snimka utakmice ZASTUPNI KI KLUB DOKUMENTARNI PROGRAM NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

EMISIJA RTL

23.30 18.55

Exkluziv

MAGAZIN NOVA TV

18:30

IN magazin

06.30 Zabavni Infokanal 06.40 TV prodaja 07.10 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 21.09.1992 07.35 Dober Dan, KoroĹĄka 08.05 Na LepĹĄe 08.30 BleĹĄ ica, oddaja o Modi 09.00 Studio City 09.55 Seja DrĹžavnega Zbora, prenos 15.50 Glasnik, oddaja TV Maribor 16.20 Moskva: Svetovno Prvenstvo v Ritmi ni Gimnas ki, prenos 18.00 Diamantna Pot, Kanadska Dokumentarna Serija, ponovitev 18.50 Na Vrtu, oddaja TV Maribor 19.25 Globus 20.00 Lokalne Volitve 2010 21.30 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 22.00 DediĹĄ ina Evrope: VaĹžno Je Imenova Se Ernest, AngleĹĄki lm 23.55 Kovakov Labirint, Ĺ panski Koprodukcijski lm, ponovitev 01.45 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Problemi, lm 22.35 24 UR 22.55 Ĺ pijun, serija 23.50 Krivi put, serija 0.40 No na panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 StaĹžist, hum. serija 10:30 SOKO KitzbĂźhel 11:15 Die Ă&#x153;ber ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die SchlĂźmpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 StaĹžist, hum. serija 20:15 SOKO KitzbĂźhel 21.00 ZiB Flash 21.10 Ameri ki lm 22.45 Lije nikov dnevnik, serija 23.35 No ni program

SRIJEDA 22. rujna 2010.

ETVRTAK 23. rujna 2010.

05.15 More ljubavi, telenovela (R) 06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.00 09.50 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40 16.15 16.25 17.45 18.25 18.35 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.50 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10 00.00 00.45 01.30 02.15 03.00

Najava programa Me u nama (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska arolija, serija (R) Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas Overland 3: Od Cape Towna do Nord Kappa, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Sutra je novi dan, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Rije i Ĺživot, religijski program Luda ku a, hum. serija Alpe-Dunav-Jadran Vijes Vukovar: Hrvatska uĹživo Euromagazin uĹživo 8. kat, talk-show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zasluĹžio si, TV serija LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaĹža S pe u gos ma, TV serija Hrvatska kinoteka: San o ruĹži Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Drugi format Strana igrana serija (R) Zvjezdane/Ba lestar Galac ca (R) Strana igrana serija (R) Strana igrana serija (R) Reprizni program (R)

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 101 dalma nac, crtana serija 07.30 Ĺ˝deronja, crtana serija (R) 07.55 Program za djecu 08.25 Ĺ kolski sat 09.10 Ĺ kolarci obavjeĹĄtajci, serija za djecu 09.35 Na prvi pogled, serija za djecu 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.30 Ba lestar Galac ca, serija 14.15 Ĺ kolski sat (R) 15.00 To ka gladi, ameri ki lm (88â&#x20AC;&#x2122;) 16.45 Veronica Mars, serija za mlade 17.30 Moja Ĺžena i djeca, hum. serija 17.55 e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom 18.30 Ĺ˝upanijska panorama 19.00 Cocco Bill, crtani lm 19.10 Ponos Ratkajevih, telenovela 20.05 Izvan kontrole, ameri ki lm 22.10 CSI: Las Vegas, serija (12) 22.55 24, serija (12) 23.45 Nove avanture stare Chris ne, hum. serija 00.05 Retrovizor: Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija (R) 00.25 Retrovizor: Momci s Madisona, serija (R) 01.10 Retrovizor: Kineska plaĹža, serija (12) 01.55 Kraj programa

15.40 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.20 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija (dvije epizode) 21.30 Put osvete, krimi serija 22.20 Kos , krimi serija (12) 23.10 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 00.00 Vijes , informa vna emisija 00.15 Aerodrom, igrani lm, triler 02.05 Astro show, emisija uĹživo (18) 03.05 Najgori neprijatelj, krimi serija (R) 03.45 Billy Madison, igrani lm, komedija

06:00 06:55 07:45 08:05 08:20 08:45 09:45 11:45 12:45 13:30 14:25 16:20 17:00 17:25 17:35 18:30 19:15 20:05 21:05 21:45

06.05 Mi y, animirana serija 06.20 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija 08.35 Exkluziv, magazin (R) 08.50 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 10.00 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) 11.25 Zabranjena ljubav, sapunica 12.20 Nestala, telenovela 13.10 Los Victorinos, telenovela 14.00 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode)

22:20 23:20 23:35 01:25 01:55 02:55 03:20 04:45 05:10 05:35

Hitni slu aj, serija Dona Barbara, serija Bumba, serija Fi i cvjetno druĹĄtvo, crtana serija Roary, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija NaĹĄa mala klinika, serija IN magazin Najbolje godine, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serijanastavak U ime ljubavi, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Periferija city, serija Ve ernje vijes Bijes pod kontrolom, igrani lm Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Bra ne vode, serija Lovci na vampire, igrani lm (18) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Kraj programa

HUM.SERIJA HRT 2

03.00 Reprizni program (R) 05.15 More ljubavi, telenovela (R) 06.00 Najava programa 06.05 Rije i Ĺživot, religijski program (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.02 arolija, serija (R) 09.50 Vijes iz kulture 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Overland 3: Od Cape Towna do Nord Kappa, dok. serija 11.00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 More ljubavi, telenovela 13.20 Sutra je novi dan, serija 14.05 Vijes s prijevodom za gluhe 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Trenutak spoznaje 15.00 Luda ku a, hum. serija 15.40 Doma i dok. lm 16.15 Vijes 16.25 Hrvatska uĹživo 17.50 8. kat, talk-show 18.30 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 18.45 Odmori se, zasluĹžio si, TV serija 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 EP reportaĹža 20.10 1 pro v 100, kviz 21.05 Otvoreno 21.55 Pola ure kulture 22.30 Dnevnik 3 22.55 Sport 22.58 Vrijeme 23.00 Vijes iz kulture 23.10 Na rubu znanos 00.00 Strana igrana serija (R) 00.45 Zvjezdane/Ba lestar Galac ca (R) 01.30 Strana igrana serija (R) 02.15 Strana igrana serija (R)

06.45 07.00 07.05 07.30 07.55 08.25 09.10 09.35 10.00 13.30 14.15 15.00 16.45 17.30 17.55 18.20 18.30 18.55 19.45 20.35 21.25 23.25 00.15 00.35 00.55 01.40 02.25

TEST Najava programa 101 dalma nac, crtana serija Ĺ˝deronja, crtana serija (R) Program za djecu Ĺ kolski sat Ĺ kolarci obavjeĹĄtajci, serija za djecu Na prvi pogled, serija za djecu Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Ba lestar Galac ca, serija Ĺ kolski sat (R) U vlas tom razredu, ameri ki lm Veronica Mars, serija za mlade Moja Ĺžena i djeca, hum. serija Direkt Znanstvene vijes Ĺ˝upanijska panorama 25â&#x20AC;&#x2122; Rukomet, Liga prvaka: Constanta - CO Zagreb, 1. poluvrijeme Rukomet, Liga prvaka: Constanta - CO Zagreb, 2. poluvrijeme udesni planet, dok. serija Ed TV, ameri ki lm 24, serija (12) Zovem se Earl, hum. serija (12) Retrovizor: Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija (R) Retrovizor: Dr. House, serija (12) Retrovizor: Kineska plaĹža, serija (12) Kraj programa

06.20 Mi y, animirana serija 06.35 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 07.30 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 08.40 Exkluziv, magazin (R) 09.00 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 10.05 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) 11.30 Zabranjena ljubav, sapunica 12.25 Nestala, telenovela 13.15 Los Victorinos, telenovela 14.05 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode)

23.45

22.05

SERIJA RTL

15.40

SERIJA HRT 1

21.30

FILM RTL

Ku anice

Stander

Serija CSI: Las Vegas, iju devetu sezonu prikazujemo od ovog utorka, jedna je od najgledanijih serija u svijetu, na prvome je mjestu gledanosti u svom terminu i me u deset najgledanijih dramskih serija na ameri koj televiziji i najpopularnija je igrana serija u SAD-u. Serija je i me u 20 najgledanijih serija u Australiji, Francuskoj, Njema koj, Italiji, Ĺ panjolskoj i Velikoj Britaniji, a prikazuje se na viĹĄe od 190 televizija diljem svijeta...

Smrtni slu aj mladi a Maxa Degenbacha natjerat e Annu Engelhardt, Benovu i Semirovu ĹĄe cu, da se ponovno suo i s gorkom ljubavnom vezom iz studentskih dana. Nakon kratkog o evida, policajci i Anne saznaju da je ubijeni mladi bivĹĄi u enik koji je za Annenog bivĹĄeg ljubavnika radio kao tajni agent na specijalnom zadatku spre avanja dilanja droge. Tijekom ru nskog obilaska autoceste, Ben i Semir nailaze na automobilsku nesre u koja im se isprva inila bezopasnom...

Gaby se mora na neko vrijeme preseli se kod Boba i Leeja kako je Celia ne bi zarazila vodenim kozicama. Iako je mislila da ne e mo i izdrĹža s de kima, brzo se navikla na Ĺživot bez djeteta i na no ne zabave. Danny je slagao majci da je o ĹĄao na kampiranje s Eddiejem, no Angie vjeruje da je joj je sin zapravo u New Yorku i najvjerojatnije e posje svoj stari kvart, ali i svojeg bioloĹĄkog oca, Patricka Logana. Ku anicama iz Wisteria Lanea Ĺživo su se dosta izmijenili od smr Katherineinog bivĹĄeg supruga...

Policajac Andre Stander (Thomas Jane) je 1976. godine u Johannesburgu doĹživio Ĺživ ani slom. Ovaj uspjeĹĄan an rasist i poolicijski kapetan Odjela za ubojstva i plja ke nije podnio teret savjesti nakon ĹĄto je ubio nenaoruĹžanog ovjeka za vrijeme protesta pro v aparthejda.

Stander se tada odlu uje suo iti s korumpiranim sustavom i naruga mu se tako ĹĄto e dok radi za policiju istovremeno plja ka banke...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:32 15:45 16:00 16:45 17:00 17:05 18:10 19:00 19:15 19:20 19:22 20:00 21:00 21:15 21:20 21:22 21:30 23:10 23:25 23:30 23:35 23:45 23:50 00:50

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:27 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emisija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Vijes Od Mure do Drave, ponavljanje TVJukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Glazbeni predah Pove alo Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Honk Kong 97,Igani lm (12) Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Erotski lm Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:40 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi DOKUMENTARNI PROGRAM TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani KUP HRVATSKE - ZADRUGAR : DINAMO snimka utakmice DOM 2 emisija o ure enju doma NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

17:35 18:30 19:15 20:05 21:05 22:05 23:05 23:20 01:25 01:55 02:55 03:20 04:50 05:15 06:00

20.10

23.20

CSI: Las Vegas

22.20

Kos

EMISIJA HRT NOVA 1 HUM.SERIJA TV

08:20 08:45 09:45 11:45 12:45 13:30 14:25 16:20 17:00 17:25

Hitni slu aj, serija Dona Barbara, serija Bumba, crtana serija Fi i cvjetno druťtvo, crtana serija Roary, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Naťa mala klinika, serija IN magazin Najbolje godine, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak U ime ljubavi, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Provjereno, informa vni magazin Živa meta, serija Ve ernje vijes Stander, igrani lm Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Vjerovali ili ne, dokumentarna serija Lov na vjeť ce, igrani lm (15) Seks i grad, serija Naťa mala klinika, serija Kraj programa

KVIZ HRT 1

Cobra 11 SERIJA RTL

06:00 06:55 07:45 08:05

1 pro v 100

Nove avanture stare Chris ne SERIJA HRT 2

15.45 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.30 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija (dvije epizode) 21.30 Ku anice, dramska serija (dvije epizode) 23.10 Uvod u anatomiju, dramska serija 00.05 Vijes , informa vna emisija 00.15 Uvod u anatomiju, dramska serija 01.05 Put osvete, krimi serija (R) 01.50 Astro show, emisija uĹživo (18) 02.50 Kos , krimi serija (12) (R) 03.35 LoĹĄa medicina, igrani lm, komedija

21.05

Lud, zbunjen, normalan

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 TV prodaja 07.30 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 22.09.1992 07.50 Hri-Bar 08.55 Seja DrŞavnega Zbora, prenos 16.00 Lokalne Volitve 2010, ponovitev 17.30 rno Beli asi 17.55 Maribor: Superpokal Slovenije v Koťarki (M), Krka Union Olimpija, prenos 20.00 Lokalne Volitve 2010 21.00 Ivan Hribar, Župan za Vse ase, Dokumentarni Feljton, ponovitev 21.30 Pla orma 22.00 F. M. Dostojevski: Stri kove Sanje, Tv Priredba Predstave Sng Drama Ljubljana 00.00 Slovenska Jazz Scena: Kris na OberŞan in Trio Grooveyard, ponovitev 00.50 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Stare laĹži, lm 21.45 Kos , serija 22.40 24 UR 23.00 Ĺ pijun, serija 23.55 Krivi put, serija 0.45 No na panorama

6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawsonâ&#x20AC;&#x2122;s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluĹ aj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 No ni program

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu PP, ForĹĄpani Yoga&Piltes Slomljeno srce, sapunica PP, ForĹĄpani Vijes Pove alo, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Glazeni predah VjeĹžbanje demokracije, talk show Me imurje danas Sport Vremenska prognoza ForĹĄpani No trka a, Igrani lm (12) Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA ForĹĄpani Erotski lm Videostranice

13:30 14:15 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A KRONIKA VARAŽDINSKIH BAROKNIH VE ERI emisija o kulturi OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 20 U 20 talk show NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

23.10

Uvod u anatomiju

SERIJA NOVA TV

22.05

Živa meta

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 07.30 TV prodaja 08.00 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 23.09.1992 08.25 Globus 08.55 Seja DrŞavnega Zbora, prenos 14.20 Lokalne Volitve 2010, ponovitev 15.15 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 15.45 Pomagajmo Si, oddaja TV Koper-Capodistria 16.20 Moskva: Svetovno Prvenstvo v Ritmi ni Gimnas ki, prenos 18.10 Prava Ideja!, Poslovna oddaja, ponovitev 18.35 Mladi i v Naravi: Polotok Valdes, Francoska Dokumentarna nanizanka 19.25 Kako Živijo Slovenski Gradovi: Blejski Grad, Dokumentarna Serija 20.00 Moja Ma , Nemťki lm 21.30 Lahko No , Dragi, Norveťka nadaljevanka 22.30 Zgodba o Jacku in Rose, Ameriťki lm 00.20 Komisar in Morje, Nemťka nadaljevanka, ponovitev 01.55 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Djevojka za ro endane, lm 21.30 Kos , serija 22.25 24 UR 22.45 Psych, serija 23.40 Krivi put, serija 0.30 No na panorama

6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawsonâ&#x20AC;&#x2122;s Creek 16.50 X-Factor 17.35 SluĹĄaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Sommerkabare 23.05 DobrodoĹĄli 23.15 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

PETAK 24. rujna 2010.

06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.00 09.02 09.50 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40 16.15 16.25 17.45 18.10 18.30 18.45 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.45 22.10 22.13 22.15 22.25 23.20

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija (R) Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas Overland 3: Od Cape Towna do Nord Kappa, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Sutra je novi dan, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Drugo mišljenje Luda ku a, hum. serija Emisija pu ke i predajne kulture Vijes Hrvatska uživo Proces Iza ekrana Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zaslužio si, TV serija Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaža Otvorenje Varaždinskih baroknih ve eri Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pe dan, talk-show Filmski maraton: Veliki Lebowski, ameri ko-

SUBOTA 25. rujna 2010.

britanski lm 01.15 Filmski maraton: Transamerika, ameri ki lm 02.55 Reprizni program (R) 05.25 More ljubavi, telenovela (R)

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 101 dalma nac, crtana serija 07.30 Žderonja, crtana serija (R) 07.55 Program za djecu 08.25 Školski sat 09.10 Školarci obavještajci, serija za djecu 09.35 Na prvi pogled, serija za djecu 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.30 Ba lestar Galac ca, serija 14.15 Školski sat (R) 15.00 Bio jednom jedan dje ak, ameri ki lm 16.35 Briljanteen 17.15 Hokej na ledu, EBEL liga: Medveš ak - VSV, prijenos 19.45 Cocco Bill, crtani lm 20.05 Zabavni program 20.35 Filmovi naših susjeda: Duhovi Sarajeva, bosansko-hercegova ki lm 22.15 The Old Guys, hum. serija 22.45 Nijemi svjedok, miniserija (12) 00.15 Pravi igra i, serija (12) 01.00 Kraj programa

06.05 Mi y, animirana serija 06.20 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 08.30 Exkluziv, magazin (R) 08.50 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 10.00 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) 11.25 Zabranjena ljubav, sapunica 12.20 Nestala, telenovela

13.10 Los Victorinos, telenovela 13.55 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) 15.35 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.20 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija (dvije epizode) 21.30 Instruktor, hum. serija 22.00 Slu ajni turist, putopisni show 23.00 Munjeni i zbunjeni, igrani lm, komedija (12) 00.50 Vijes , informa vna emisija 01.00 Vampir u Brooklynu, igrani lm, horor komedija (12) 02.45 Astro show, emisija uživo (18)

06:00 06:55 07:45 08:05 08:20 08:45 09:45 11:45 12:45 13:30 14:25 16:20 17:00 17:25 17:35 18:30 19:15 20:05 21:45 23:40 01:35 03:05 04:50 06:15

Hitni slu aj, serija Dona Barbara, serija Bumba, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Roary, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Naša mala klinika, serija IN magazin Provjereno, informa vni magazin Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak U ime ljubavi, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Supertalent , talent show Mla e je sla e, igrani lm Bliski odnosi, igrani lm (12) Ezo TV, tarot show (18) Bez izbora, igrani lm (18) Skriveno oružje, igrani lm (15) Kraj programa

HUM.SERIJA HRT 2

06.05 Najava programa 06.10 Drugo mišljenje: Život s ambrozijom (R) 06.50 TV kalendar 07.05 Iza ekrana (R) 07.30 Emisija pu ke i predajne kulture (R) 08.00 Vijes 08.10 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Om a za vješanje, ameri ki lm 09.25 Dok. lm 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Ku ni ljubimci 10.50 Veterani mira, emisija za branitelje 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12.16 TV kalendar 12.31 More ljubavi, telenovela 13.20 Prizma, mul nacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.40 Kulturna baš na: Brijuni 14.55 Eko zona 15.25 Prirodni svijet 3: Stanovnici šume hrasta plutnjaka, dok. serija 16.20 Euromagazin 16.55 Vijes 17.00 Vrijeme sutra 17.05 Reporteri: Tony Blair: “Putovanje” 18.10 U istom loncu, kulinarski show 18.45 Potroša ki kod 19.15 LOTO 7/39 19.20 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Što je muškarac bez brkova, hrvatski lm 22.05 Momci s Madisona, serija (12) 23.00 Vijes 23.10 Vijes iz kulture 23.20 Slagalica strave, ameri ki (18) 00.55 Filmski maraton: Kralj gubitnika, ameri ki lm 02.35 Filmski maraton: Psi

lutalice, iransko-francuski lm (R) 04.05 Reporteri: Tony Blair: “Putovanje” (R) 05.10 U istom loncu, kulinarski show (R)

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.05 Najava programa 07.10 More ljubavi, telenovela (R) 07.55 Trolovi, crtana serija 08.20 Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu (R) 08.45 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.35 Pustolovine Sare Jane, serija za djecu 10.00 Ni da ni ne: Varanje na testovima 10.55 Heidi, britanskokanadsko-njema ki animirani lm 12.15 Briljanteen (R) 12.55 Seventeen Again, ameri ki lm 14.30 Što ako..., dok. lm 15.25 KS automagazin, emisija pod pokroviteljstvom 15.55 Singapur: F1 kvali kacijska utrka, prijenos 17.10 Svoga tela gospodar, snimka kazališne predstave 19.25 S ng Specijal 20.00 HNL: Zagreb - Rijeka, prijenos 21.55 HNL - emisija 22.45 Sinovi anarhije, serija (12) 23.40 Sinovi anarhije, serija (12) 00.25 Vrijeme je za jazz: Juvavum Brass featuring James Morrison 01.20 Kraj programa

07.15 Mi y, crtana serija 07.55 Crvene kapice, crtana serija 08.20 YooHoo i prijatelji, crtana serija 08.50 Bakugan, crtana serija 09.15 U ilica, dje ji kviz (uživo) 09.35 Sinovi i k eri, hum. serija

22.15

23.20

FILM RTL

Veliki Lebowski Krimi komedija. U vrijeme Zaljevskog rata u Los Angelesu živi zgubidan Je Lebowski (J. Bridges), strastveni zaljubljenik u kuglanje, ispijanje piva i pušenje trave, koji sebe oslovljava imenom Dude.

Jedne mu ve eri u stan banu dvojica provalnika traže i da im vrati novac koji je njegova supruga potrošila. Kad im objasni da nema suprugu, provalnici mu uriniraju po omiljenom sagu i odu...

Bio je to zadnji dan škole 1976. godine, dan koji razuzdani nejdžeri ne bi nikada zaboravili da ga se samo mogu sje od silne droge i alkohola koji im je zamalo spalio mozak. Rije je o istom uživanju u jednom od najboljih filmova o srednjoškolskim neobuzdanim zabavama i odrastanju.

Godina je 1976. i zadnji je dan nastave u srednjoj školi Lee High School u malom gradi u u Teksasu i stariji u enici pripremaju tradicionalno zafrkavanje brucoša...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:05 23:35 23:50 23:55 23:57 00:02 01:00

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostanice Danas na programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Vijes Obzori, emisija o kulturi Auto moto nau c vision Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Glazbeni predah Vaše zdravlje Me imurje danas Sport Prognoza vremna Kocka, Igrani lm(12) PP Trzalica, glazbena emisija Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

13:00 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

FILM RTL

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KRONIKA VARAŽDINSKIH BAROKNIH VE ERI emisija o kulturi DOKUMENTARNI PROGRAM OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA 20 U 20 talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu OBJEKTIV gospodarski pregled NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

20.00

1001 no

SHOW NOVA TV

10.15

Ku ni ljubimci

23.00

Munjeni i zbunjeni

06:25 Iznevjereno prijateljstvo, igrani lm Dora istražuje, crtani lm Timmy Time, crtana serija Winx, crtana serija Chuggington, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija 09:40 Kinder surprise memori kviz 09:50 Bra ne vode, serija 10:20 Frikovi, serija 11:20 Smallville, serija 12:20 Kloniraj me, igrani lm 14:00 Iznevjereno prijateljstvo, igrani lm 15:40 Mla e je sla e, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Mla e je sla e, igrani lm - nastavak 17:50 Lud, zbunjen, normalan, serija 18:25 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Daleko od o iju, igrani lm 22:10 15 minuta, igrani lm (12) 00:25 Zatvorski obra un, igrani lm (12) 02:10 Ezo TV, tarot show (18) 03:40 Zaboravljeni, igrani lm (15) 05:10 Bliski odnosi, igrani lm (12) 06:50 Kraj programa 07:50 08:15 08:30 08:55 09:10

EMISIJA HRT 1

The Old Guys FILM HRT 1

10.20 Malcolm u sredini, hum. serija ( e ri epizode) 12.05 Majmunska posla, igrani lm, obiteljska komedija 13.55 Moderni problemi, igrani lm, komedija 15.35 Dutch, igrani lm, komedija 17.25 Zvijezde Ekstra: Johnny Depp, zabavna emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.10 Bibin svijet, hum. serija 19.50 Žuta minuta, zabavni show 20.00 Sahara, igrani lm, avanturis ki 21.55 Ver kalna granica, igrani lm, akcijski/avanturis ki 00.10 ovjek bez jela, igrani lm, znastveno-fantas ni triler (15) 02.00 Astro show, emisija uživo (18) 03.00 Cheech i Chong: Van iz moje sobe, igrani lm, komedija (12) (R)

20.05

Supertalent

06.30 Zabavni Infokanal 06.50 TV prodaja 07.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 24.09.1992 07.45 Žogarija - Ko Igra Se in Ustvarja Mularija: Ljubljana 08.10 Sinje Nebo, Norveška Igrana nanizanka 08.55 Seja Državnega Zbora, prenos 14.30 Circom Regional, oddaja TV Maribor 15.00 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 15.30 Osmi Dan 16.00 Mostovi - Hidak 16.30 Na Lepše 17.00 Moskva: Svetovno Prvenstvo v Ritmi ni Gimnas ki, prenos 20.00 Praznovanja: Indija, Angleška Dokumentarna Serija 20.55 Nujni Primeri, Avstrijska nadaljevanka 21.45 Mesto Na Obali, Ameriški lm 23.30 Gia, Ameriški lm, ponovitev 01.30 Branilke Zakona, Ameriška nadaljevanka, ponovitev 02.20 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Dobrodošli u džunglu, lm 21.40 Kos , serija 22.35 24 UR 22.55 ista leševa, lm 1.00 Šest modela, serija 1.30 No na panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humoris na serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ameri ki lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Nogomet 0.20 No ni program

13.55

FILM NOVA TV

14.00

Moderni problemi

Iznevjereno prijateljstvo

Chavy Chase e po is sve pred sobom!

Max Fielder (Chevy Chase) nije zadovoljan svojim životom. Problemi s djevojkom i posao koji ne vodi nikamo ine ga nesretnim. ini se da njegovoj nevolji nema kraja kada mu se na auto izlije nuklearni otpad. Na prvi pogled bio je to samo još jedan u nizu loših dana, no Maxu se život nakon nezgode potpuno promijeni. Dobije mo telekineze i sada na naplatu dolaze svi koji su ga živcirali i ugnjetavali...

Na okupljanju povodom desete obljetnice diplome, pet bivših cimerica okupljaju se u svom starom studentskom domu kako bi uz nekoliko boca šampanjca pretresle svoje živote. Životni putovi su im se razišli u raznim smjerovima, kako na privatnom tako i na profesionalnom planu.

Jedna od njih je majka dvoje djece koja suprugu služi jedino kao trofej. Druga je lije nica, majka dvoje djece bez slobodnog vremena. Sljede a je bankarica bez privatnog života, s njima je i akademkinja koja još uvijek živi kao studen ca...

08:00 12:00 13:00 15:30 15:32 16:00 17:00 17:15 18:20 19:00 19:15 20:15 20:20 21:20 21:30 23:15 00:15 00:20 01:15

Dje ja televizija 1x2, kontkt emisija Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Crtani lmovi Vijes Vaše zdravlje, ponavljanje Poljoprivredna emisija Vijes Oko k(r)ole Foršpani Trzalica Foršpani Povratak u raskrižje d va mjeseca, Igrani lm (12) Zapisano u zvijezdama, kontakt program Vijes Erotski lm Videostranice

09:43 09:45 10:00 11:00 12:00 13:00 13:15 14:45 15:25 15:35 15:45 16:00 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 23:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju DOKUMENTARNI PROGRAM TV PRODAJA NARODNO VESELJE glazbena emisija GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM TV PRODAJA GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRZALICA glazbena emisija NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

ZABAVNI SHOW RTL

19.50

Žuta minuta

FILM NOVA TV

22.10

15 minuta

06.30 Zabavni Infokanal 06.50 TV prodaja 07.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 24.09.1992 07.45 Žogarija - Ko Igra Se in Ustvarja Mularija: Ljubljana 08.10 Sinje Nebo, Norveška Igrana nanizanka 08.55 Seja Državnega Zbora, prenos 14.30 Circom Regional, oddaja TV Maribor 15.00 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 15.30 Osmi Dan 16.00 Mostovi - Hidak 16.30 Na Lepše 17.00 Moskva: Svetovno Prvenstvo v Ritmi ni Gimnas ki, prenos 20.00 Praznovanja: Indija, Angleška Dokumentarna Serija 20.55 Nujni Primeri, Avstrijska nadaljevanka 21.45 Mesto Na Obali, Ameriški lm 23.30 Gia, Ameriški lm, ponovitev 01.30 Branilke Zakona, Ameriška nadaljevanka, ponovitev 02.20 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.15 Provjereno 12.20 Prokleta kiša, lm 14.05 Umorstva u Midsomeru, lm 15.55 Formula 1, prijenos kvali kacija 17.05 Najbolji video 17.20 Supermodel Slovenije 18.55 24 UR 20.00 Hitch, lm 22.40 Hidalgo, lm 0.50 Igra suza, lm 2.50 24 UR 3.50 No na panorama

5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Ameri ki lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Film 23.20 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 26. rujna 2010.

PONEDJELJAK 27. rujna 2010.

23.35 Pusher, danski lm 01.20 Reprizni program (R) 04.50 Plodovi zemlje (R) 05.50 05.55 06.25 06.55 07.10 07.15 07.20 07.25 07.35 07.50 08.00 08.05 09.10 09.50 10.00 10.09 10.10 11.40 12.00 12.11 12.13 12.15 12.25 12.26

12.30 13.25 14.00 15.05 15.40 15.45 15.50 17.20 18.45 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.10 21.05 22.40 23.15 23.25

Najava programa Eko zona (R) Euromagazin (R) TV kalendar Ninin kutak: Automobil od kartonske ku je (R) Brlog: Merka (R) Danica i ze ica na sajmu starih zanata (R) Tajni dnevnik patke Ma lde arobna plo a - engleski Bembove pri e: Družba sa Zelenog trga Vijes Prijatelji, zabavni show za djecu Nora Fora, TV igra za djecu Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas A. Chris e: Poirot, serija manjinski MOZAIK Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Syngenta Agro - mali savje za poljoprivrednike, emisija pod pokroviteljstvom Plodovi zemlje Split: More Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Coco Chanel, mini-serija 50 godina Tereze, koncert Globalno sijelo LOTO 6/45 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme 1 pro v 100, kviz Kenjac, hrvatski lm (12) Paralele Vijes Vijes iz kulture

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.05 Najava programa 07.10 Brucknerova Sedma Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem Nikše Bareze 08.10 Zlatna kinoteka: Sabrina, ameri ki lm 10.00 Trsat: Misa, prijenos 12.00 Biblija 12.10 Opera box 12.40 Putovanja željeznicom, dok. serija 13.25 Studio F1 13.50 Singapur: F1 za Veliku nagradu Singapura 15.40 Studio F1 16.10 Buzet: Brdska utrka - EP u automobilizmu, reportaža 16.35 Magazin LP 17.00 Olimp - sportska emisija 17.25 Osijek: Rukomet, Croa a cup: Hrvatska - Srbija, prijenos 19.00 Olimp - sportska emisija 19.30 Garaža 20.05 Kraljevstvo nebesko, ameri ki lm 22.30 Posebni dodaci, emisija o lmu 23.00 Filmski bu k: Tre i ovjek 00.40 Kraj programa

15.35 Sahara, igrani lm, avanturis ki (R) 17.30 Discovery: Preživje divljinu - Belize, dok. lm 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Zatamnjenje, igrani lm, triler 21.45 CSI, krimi serija (12) (dvije epizode) 23.25 Zanimanje špijun, igrani lm, akcijski triler (12) (R) 01.35 Ver kalna granica, igrani lm, akcijski/avanturis ki 03.35 Minsignor, igrani lm, drama (R)

06:55 07:20 07:35 08:00 08:15 08:45 08:55 09:25 09:55 10:25 12:25 14:15 16:00 17:00 17:10 17:55 18:30

06.10 Mi y, animirana serija 06.45 Crvene kapice, crtana serija 07.05 Yoohoo i prijatelji, crtana serija 07.40 Bakugan, crtana serija 08.15 Jesen s že, Dunjo moja, dramska serija 09.10 Malcolm u sredini, hum. serija ( e ri epizode) 11.10 Slu ajni turist, putopisni show (R) 12.05 Columbo: Vrabac u ruci , krimi serija 13.45 Sportska groznica, igrani lm, roman na komedija

19:15 20:05 21:05 23:50 01:15 01:45 03:15 04:45 05:55

Dora istražuje, crtana serija Timmy Time, crtana serija Winx, crtana serija Chuggington, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Kinder surprise memori kviz Brza blagajna, serija Automo v, auto-moto magazin Magazin Lige prvaka Heroji, serija Svaki put kad se rastajemo, igrani lm Istražiteljica, igrani lm Supertalent , talent show Vijes Nove TV Supertalent , talent shownastavak Lud, zbunjen, normalan, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Periferija city, serija Superman - povratak, igrani lm Red Carpet, showbiz magazin (15) Televizijska posla, serija Projekt meduza 1, igrani lm Projekt meduza 2, igrani lm Red Carpet , showbiz magazin (15) Kraj programa

SPORT HRT 2

05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 10.00 10.09 10.10 10.15 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40 16.15 16.25 17.50 18.30 18.45 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.50 22.20 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10 00.00

Split: More Mir i dobro TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska arolija 10, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Overland 3: Od Cape Towna do Nord Kappa: KenijaE opija, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Tre a dob, emisija za umirovljenike Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar More ljubavi, telenovela Sutra je novi dan, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Normalan život, emisija o obitelji Luda ku a, hum. serija Glas domovine Vijes Hrvatska uživo 8. kat, talk-show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zaslužio si 1, TV serija Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaža La nica Poslovni klub Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Veliko, ve e, najve e - dok. serija Mantova: Rigole o, snimka

01.35 02.20 03.05 04.00 04.30

Galac ca, serija (R) Sutra je novi dan, serija (R) 24, serija (12) (R) Glas domovine (R) La nica (R)

15.40 17.25 06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 --------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.45 11.15 12.15 13.30 14.15 15.00 16.45 17.30 17.55 18.30 19.00 19.45 20.00 20.45 22.20 23.10 23.40 00.00 00.45 01.30

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) 101 dalma nac, crtana serija Žderonja, crtana serija Mala TV Brlog Profesor Baltazar Dvorac igra aka, serija za djecu Školski program: Ton i ton Na glasu: Divlji konj Na prvi pogled, serija za djecu Beverly Hills, serija Split: More Lijepom našom Reporteri Galac ca, serija Školski sat Mr. Music, kanadski lm Veronica Mars, serija za mlade Moja žena i djeca, hum. serija Ritam tjedna, glazbeni magazin Županijska panorama Overland 3: Od Cape Towna do Nord Kappa: KenijaE opija, dok. serija (R) Hit dana TV Bingo Show Juno, ameri ki lm 24, serija (12) Kalifornikacija, serija (18) Retrovizor: Dva i pol muškarca, hum. serija Retrovizor: Dr. House, serija (12) Retrovizor: Kineska plaža, serija (12) Kraj programa

12.05

SERIJA NOVA TV

05.55 Mi y, animirana serija 06.10 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija 08.10 Exkluziv, magazin (R) 09.00 Bibin svijet, hum. serija 09.45 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R)

17.25

22.20

FILM NOVA TV

24

28 dana

Nakon opomene kako je zadnji trenutak da otpla dugove, kroni ni kockar Harold odlu i ubi svog strica Big Freda, uspješnog sportskog magnata i milijunaša. Iako je ve er prije postavio bombu ispod stri evog Rolls Roycea, Harold se iznenadi kada dozna kako je zapravo s c umro.

Naime, nepozna voza nale o je na Big Freda koji je to jutro jogirao, te netragom nestao s mjesta nesre e. Ništa ne bi bilo sumnjivo da podmetnuta bomba nije eksplodirala kada je vrtlar krenuo preparkira stri ev auto.

U epizodnoj ulozi pojavljuje se Pjer Meni anin. S obzirom da svima u obitelji nešto treba, Asima (Meliha Faki ) bi novi tepih, Baba nove zube, a Slina brže ra unalo, Piljo mora smisli nekako dodatnu zaradu. Novi biznis je na pomolu, a Pošteni e Pilu upozna s novim poslodavcima. Ahmi i i Ferhmi i svoju e robu uskladiš kod Kameni a. Baba e se mora malo s snu zbog silnih ku ja, no za nove zube i malo pršuta kojeg si je poželjela i ona se mora malo žrtvova ...

Nakon Tonyjeva uhi enja Jack jekom njegova ispi vanja ponovno uzima zakon u svoje ruke jer shva da su razmjeri Tonyjeva teroris koga plana mnogo ve i nego što je itko mogao i pretpostavi . Renee zatraži od Janis Gold da ustanovi tko bi u FBI-u mogao bi kr ca, a Janis se prestraši kad sve po ne upu iva na njezina bliskog suradnika Seana Hillingera. Dubaku pošalje poruku predsjednici od koje traži da povu e svoju vojsku s afri koga tla...

Nakon što pijana skrivi prometnu nesre u na dan sestrina vjen anja, uspješna spisateljica i djevojka za tulume Gwen Cumming (Sandra Bullock) može bira izme u zatvora i centra za rehabilitaciju. Iako je izabrala centar, Gwen ne želi sudjelova u programima koje on nudi te odbija prizna kako je ovisna o alkoholu. Nakon što upozna neke od ostalih pacijenata, Gwen postupno po inje preispi va svoj život i uvi a da zapravo ima ozbiljan problem...

08:00 12:00 15:00 15:02 15:40 16:00 17:00 17:30 18:30 19:00 19:30 20:13 20:20 20:45 20:50 21:30 23:15 00:15 00:45 01:45

Dje ja televizija Videostranice Danas na progrramu Zagrljaj ljepote Glazbeni predah Crtani lmovi Tjedna konika Mi smo trudni, nastavak Vježbanje demokracije, ponavljanje Tjedna kronika Doma i glazbeni hitovi Foršpani Dom na kvadrat PP Oko k(r)ole U divljini, Igrani lm (12) Zapisano u zvijezdama, kontakt program Tjedna kronika Erotski lm Videostranice

09:58 10:00 13:45 14:00 14:45 15:00 15:30 16:00 16:30 17:00 18:25 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

NAJAVA PROGRAMA IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbeni program TV PRODAJA DOKUMENTARNI PROGRAM TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani ARTS 21 emisija o umjetnos OTISCI VREMENA dokumentarna emisija EUROMAXX TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KRONIKA VARAŽDINSKIH BAROKNIH VE ERI emisija o kulturi PRESSICA talk show OKOLO K(R)OLE mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar METAL EYE glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

17.30

FILM NOVA TV

21.05

Superman – povratak

06.30 Zabavni Infokanal 06.50 TV prodaja 07.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 24.09.1992 07.45 Žogarija - Ko Igra Se in Ustvarja Mularija: Ljubljana 08.10 Sinje Nebo, Norveška Igrana nanizanka 08.55 Seja Državnega Zbora, prijenos 14.30 Circom Regional, oddaja TV Maribor 15.00 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 15.30 Osmi Dan 16.00 Mostovi - Hidak 16.30 Na Lepše 17.00 Moskva: Svetovno Prvenstvo v Ritmi ni Gimnas ki, prenos 20.00 Praznovanja: Indija, Angleška Dokumentarna Serija 20.55 Nujni Primeri, Avstrijska nadaljevanka 21.45 Mesto Na Obali, Ameriški lm 23.30 Gia, Ameriški lm, ponovitev 01.30 Branilke Zakona, Ameriška nadaljevanka, ponovitev 02.20 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.55 Dok. serija 12.00 Glasovi iz druge strane, lm 13.45 Formula 1, prijenos utrke 15.15 Najbolji video 15.30 Shaq, show 16.25 Život nije šala, serija 17.20 Genijalci, lm 18.55 24UR 20.00 Klik, lm 22.30 Zvijezde na sudu, dok. serija 23.25 Rub ljubavi, lm 1.20 Novac, dok. serija 2.00 24UR 3.00 No na panorama

5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Film 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 No ni program

01.00 01.15 01.45 02.45 03.30

05:50 06:50 07:35 07:50 08:00 08:25 09:40 11:30 12:25 13:15 14:15 16:00 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 21:05 21:40

00:40 02:35 03:05 04:05 04:30 04:55 05:40

Hitni slu aj, serija Dona Barbara, serija Bumba, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Roary, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Naša mala klinika, serija IN magazin Najbolje godine, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Lud, zbunjen, normalan, serija 28 dana, igrani lm (12) Ve ernje vijes 28 dana, igrani lm (12)nastavak Sunset, igrani lm Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Bra ne vode, serija Seks i grad, serija Naša mala klinika, serija Kraj programa

17.50

22.20

Periferija City DOK. SERIJA RTL

23.05

TALK SHOW HRT 1

Columbo: Vrabac u ruci

Discovery: Preživje divljinu – Belize

21.30

Zabranjena ljubav, sapunica Nestala, telenovela Los Victorinos, telenovela An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija 1001 no , dramska serija (dvije epizode) DOA: Dead Or Alive, igrani lm, akcijski Mladi u itelj, igrani lm, akcijska komedija (12) Vijes , informa vna emisija Instruktor, hum. serija (R) Astro show, emisija uživo (18) Dobrotvor, dramska serija (R) Zatamnjenje, igrani lm, triler (R)

8. kat SERIJA HRT 1

20.05

18.30 18.55 19.10 20.00

22:20 23:30 23:45

Osijek: Rukomet, Croa a cup: Hrvatska – Srbija SERIJA RTL

11.25 12.20 13.10 14.00

08:00 11:00 12:00 15:30 15:35 16:00 16:50 17:00 17:05 18:15 18:20 19:00 19:15 19:25 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 22:20 22:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emsija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Foršpani Vijes Zagrljaj ljepote Foršpani Jukebox Me imurje danas Sport Auto moto nau c vision Sport ponedjeljkom Me imurje danas Sport Vrmenska prognoza Živa vatra,serijski lm Foršpani Gile e,svijet sporta Me imurje danas Sport Vrijeme VOA Erotski lm Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:15 12:45 13:15 13:45 14:45 14:45 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

21.30

DOA: Dead Or Alive

SERIJA NOVA TV

20.05

Najbolje godine

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.10 TV prodaja 11.40 Sobotno Popoldne 13.50 22. Revija Zagorje Ob Savi 2010, Državno Tekmovanje Otroških in Mladinskih Pevskih Zborov 15.05 Slovenski Utrinki, oddaja Madžarske Tv 15.30 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 15.50 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 27.09.1992 16.15 Ars 360 16.30 Podoba Podobe 17.00 Prvi in Drugi 17.20 To Bo Moj Poklic: Zdravstveni Tehnik, 1. Del, Izobraževalna Serija 17.50 Bratje Karamazovi, Ruska nadaljevanka 18.35 Rožna Panter: Rožna Piska , risanka 18.40 Rožna Panter: Detek v, risanka 18.50 z Damijanom 19.20 Kako Živijo Slovenski Gradovi: Grad Slovenska Bistrica, Dokumentarna Serija 20.00 Lokalne Volitve 2010 21.00 Studio City 22.00 Knjiga Mene Briga - Tine Germ: Simbolika Živali 22.15 Eskimi Iz Galileje, Izraelski lm 23.50 v Areni Življenja: Ivan Ma ek Ma ja 01.05 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 20.55 Miki plave o i, lm 22.50 24 UR 23.10 Psych, serija 0.05 Krivi put, serija 0.55 24UR 1.55 No na panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

62

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

OVAN (21.3.-20.4.)

Koršmit med doktoraj Z

abadav vsi agronomi, inšpektori i stru njaki za gorice, grozdje, i vina prepovedajo gda je još nej vreme za bratvo grozdja, gda so zadji dež i vse pohujšali, gda so cukori pali, ali nešterni vinogradari sam berejo, jerbo so, z dež om, lagvi puneši. Oni gazdi šteri imajo malo grozdja, a hajdig lagvov vsako leto bratvo slažejo dok dež curi tak gda se vu lagvima najde sam ono kaj je Božek dauv, jerbo je Zor ecova voda predraga kajbi se žnje vino delalo. Kak mi se vidi gda bodo i cukorfabrike mele dobroga šefta ovo leto jerbo toga dež a bo trelo posoliti, o em re i, zasladiti. Nekaj sam meuv za uti gda bodemo i uvozili grozdje. Oni pre akoski gracki vuri, šteri vse navek nejbole znajo, još vej od toga, gda se hajdig grozdja pela k nam od sosedov Janezov i to po onim istim stezama po šterima izvozimo Kineze vu Evropo. Ve dok vse to ujem, ve mi je po ev moj rvek frfrati vu glavi, pak si nekaj gruntam gda mi unda kajkaj toga spijemo, gda so nej vsa vina od grozdja, nekaj je od dež a, a nekaj z Dežele. A vseposot se falimo kak nam uda

RACA PLAVA …

OBRA IVA NJA

vina zraste, kak mi prodavlemo sam doma e i kak vsa naša vina imajo me imorsko duho.

Moramo razmeti i naše vinare, pak neje le ko napuniti lagve ak ti to a potu e gorice, a dež ne curi, kak je lani bilo. A žeja ne pita odkod je vino, glavno gda je dobre duhe i gda te e vu požirake naše.Nej znati što je, itak, zmisliv kemijo, jeli Božek ili pak naši vinari? Gda ga nej kemije vino bi se po cukoro i duhi poznalo, a ovak je vse isto, vu istaj je lašaj, a i iste so etikete na lašo nakeljene. ajte me, prosim vas lejpo, krivo razmeti, ali ja sam vam do f era misliv gda je koršmit, o em re i, veterinar doktor za marho, a ve vidim gda je to nej tak jerbo se gor anski na elnik i koršmit, gospon Mohari , prijaviv za ravnatela našega Doma za zdravi e, ali nas Me imorcov. Ve vam ja tu nikaj ne razmem: kakše veze veterinar ima z ljudima? Znuom gda je i on ovek, ali kak bode ve on gospodariv z doktoraj i z našim zdravi em. A kaj bodo na to doktori rekli, a kajpak naši betežniki? Meni so nevek govorili gda vsaki treba delati svojega

N

PROŠLE GODINE

ZEMLJIŠNA MJERA (MN.)

GRAM

posla, o em re i, ono za kaj je vu školo hodav. Brz as je denes to nekak druga ! ak smo mi Me imorci došli na prve stranice državnih novin i na vse glavneše vesti na državnoj i onaj drugaj televizijaj. im je tak mam znate gda je nej vu pitanjo nekaj dobroga nek nas je zaha ila nekša nevola. Najme kaj, vu akoskoj bolnici se na Ginekologiji pojavila mitologija. Ne vam je to nikši novi beteg, nek se pripoveda gda nešterni doktor jemle peneze od betežnikov vu rodilišto. Nebi vam znauv re i nikaj o temo jerbo niti ovi pre akoski vuri so nej sigurni jeli je to istina ili nej. Jeni velijo gda je istina i gda je to istm normalno gda japek ili pak japica da nekše peneze doktoro kaj je pomogev dok je na svet došlo malo zdravo dete, a drugi velijo gda je to neš i zmisliv, brz as nekši jalnuši.

Pak nebrem veruvati gda bi se naši doktori bogatili na našaj betežnikaj. Na vse zadje so došle puce i de ki z Uskoka tak gda se bode, ipak, vse zazvedilo. u Varaždino bode, vu soboto, popevav naš Slavonac Mirek Škoro i to vu velikoj

P

V

ANTE BABAJA

GRAD U ITALIJI

šporckoj dvorani. Neje to nikaj novoga jedino kaj si je, za pomo , zeuv našega Žigija i bandiste kaj mo napunijo dvorano. kaj je to, itak, rebalans?

Vsi se o temo spominajo. I gospodarstveniki, i politi ari, i seljkaki, a i žene. Moja soseda, štera ima prek 80 let, je došla pitat mojo teco, z šterom je skup vu školo hodala, kakši je to, itak, beteg kaj ga niti politi ari nebrejo sfondati. To je, brz as, nekaj još hujše od partizanke. Ve vidite na kaj je to došlo, gda se nekaj o e, a nema se z ega. Tak vam je i moj tetec napravivi rebalansa, jerbo je teci obe av gda bode venodjav vsaki mesec jempot, ali mo je opav tlak tak gda se mo kesa ne puni kak je planerav, pak je plana zmenšav na pol. Gda so nej toga rebalansa zmislili politi ari bi nam odišli po riti k meši. ok vsi delajo rebalanse i jaf ejo kak ga nega penez, op inari vu Svetomo Martino se špin ijo z viškom. Treba jim poslati Uskoka i vu red jiv dotirati, jerbo vsaki avel šteri str i mora dobiti po glavi. Pak je tak odnavek bilo!

A

D

MEŠIN

STAVLJATI U LEŽE I POLOŽAJ STVORITELJ

AVAR

PO DRAVI

ODJEVNI PREMET GR KO SLOVO

GRAD U DALMACIJI

KORICE

TELEVIZIJA

EPIDEMIJA NACRT

ARSEN DEDI

RIJEKA U RUSIJI

IZUMRLO GOVEDO

GR KI POLUOTOK

ŽENSKO IME

ALUMINIJ

ELEMENTAR NA INJENICA

ZABRANA

GR KO SLOVO ŠEKSPIROV LIK

DIO UHA

ITALIJA

GORJE U EUROPI

PROKOPI

KRŠ

ZVONIMIROV GRAD

SUMPOR

KRDO

PROZIRNA TKANINA

CVJETNI SOK

NAPRAVA ZA PROSIJAVANJE (MN.)

PRIJEDLOG S

NJEM. FIL. IMMANUEL KANA

SEDLO

STARI NAROD U J. AMERICI

GRAD U ITALIJI

DVA SAMOGLAS NIKA ŽENSKO IME

LJILJAN RODOVSKA ZAJEDNICA U ŠKOTSKOJ

ZADAH

SKRA ENO

SUPROTNI VEZNIK

STANOVNIK

GALIJE NE GOVORITI ISTINU

MEJOVŠEK

MJERA ZA PAPIR

OTOPITI KALIJ

ŽENSKO IME

Po etak tjedna e bi energi an i buran kako na poslovnom tako i emo vnom dijelu. Nemojte se zatvara u sebe nego se družite s drugima i iskoris te sve svoje potencijale. Sramežljivost ostavite negdje sa strane. Sredina tjedna e bi malo kompliciranija, ali sve ovisi o vama i stavu koji ete zauzeti. Nemojte dopustiti da vam zlonamjerni ljudi pokvare raspoloženje, nisu oni vrijedni toga. Ponudite pomo prijatelju. Možda vam ne želi smeta , ali potrebni su mu vaši savje . Poslušajte što ga mu i i zajedno riješite probleme.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

U posljednje vrijeme zaboravljate uživa u onome što ste dobro napravili. Trudite se sve napraviti što je bolje mogu e, napravite sve što je potrebno, a kada pos gnete željeni cilj vi se povu ete u sebe. Budite ponosni na sebe i svoje postupke. Zaboravite na male, nevažne detalje i usredoto ite se na cijelu sliku, a gledaju i nju imate zašto bi sretni. Vaše emocije e bi posebno izražene sredinom tjedna, stoga, isplanirajte nešto za partnera ili osobu koja vam je zanimljiva.

Po etak tjedna e bi posebno zanimljiv za sve škorpione. Imat ete puno energije i volje za poslovima koji su pred vama.

Iskoris te ovaj period maksimalno.

Budu i da ete ve u prvim danima napravi posao za cijeli tjedan nemojte zaboraviti više vremena provodi s partnerom. Prisje te se koliko vam zna i njegova potpora.

Vikend sami organizirajte i pozovite osobe s kojima volite bi u društvu.

Zabavite se.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Na po etku ovog tjedna posebno se držite one da ne sudite knjigu po koricama. Pružite priliku drugima da vam pokažu kakvi su zapravo, nemojte na temelju jednog doga aja ve zauzimati negativan stav. Ukoliko imate problema s partnerom pokušajte se stavi u njegovu poziciju i na situaciju pogleda iz njegove perspek ve. Tek tada ete shva neke stvari koje su vam bile nerazumljive. Recite sve što mislite, no, pripazite na na in na koji to drugima govorite. Ukoliko budete malo nježniji s rije ima kritike ne e zvu ati toliko strašno.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Nemojte bježati od problema u vezi jer ete tako samo pogoršati situaciju. Razgovarajte i zajedno pokušajte prona i odgovaraju e rješenje. Kada stariji i iskusniji ljudi pri aju o ljubavi, bilo bi dobro da ih poslušate. Uvijek možete u nešto korisno. Nemojte se boja njihovih savjeta jer vam oni mogu pomo i i olakšati situaciju u kojoj se nalazite. Kraj tjedna e bi nešto mirniji, iza ite na ve eru s prijateljima, razgovarajte o lijepim stvarima i nemojte misliti na probleme koji vas mu e.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Ljubav je u zraku, no, ako želite bi u inkovi bilo bi najbolje da razdvojite osje aje od injenica. Jedino tako ete mo i procijeni što je najbolje za napravi . Sredina tjedna bi vam mogla bi prili no naporna jer vam se ini kao da ne možete drža korak sa svojim kolegama. Pokušajte se opus te drža svoj tempo, a ne tempo od kolega. Krajem tjedna bi vas netko mogao izbaci iz takta. Pokušajte se kontrolira i ne re i ništa što niste dobro promislili.

Izbrojite do 10, duboko udahnite i tek onda recite što mislite.

Ukoliko trebate donijeti neke odluke, nemojte brzati ak i ako vam se ini da imate pravi odgovor. Pri ekajte malo da saznate još neke informacije. Sredina tjedna je idealna za rješavanje starih poslova. Sigurno postoje neke stvari s kojima odugovla ite i sada je pravo vrijeme da ih riješite. Slušajte svoje ins nkte. Iako vam se ponekad ine udnima oni e vas vodi u pravom smjeru. Više vjerujte sami sebi.

DRŽAVA U SREDNJOJ AMERICI

Na po etku tjedna ete biti prili no živ ani pa biste se nepotrebno mogli lju na partnera i kolege na poslu. Malo usporite, smirite se i duboko udahnite. Nisu oni ništa krivi za trenutku situaciju.

Više razgovarajte s drugima prije donošenja bilo kakvih odluka. Situacija je prili no komplicirana, stoga, ne bi bilo loše da ujete i drugo mišljenje.

Budite ono što jeste i nemojte se pred drugima pretvarati. Uživajte i zabavljajte se kako vama najviše odgovara.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Iako toga niste svjesni, vaša inteligencija i ideje koje imate su dosta privla ne suprotnom spolu.

Iskoris te to ukoliko želite ostavi dobar dojam. Nemojte zanemariva sve one sitne stvari koje se sada doga aju. Iako je dobro gleda na cijelu sliku, detalje nije dobro zapostavlja .

Nemojte dogovara previše sastanaka ni preuzima previše posla.

Prošli tjedan je bio prili no naporan, sada vam treba malo odmora od svega, znate da ste ga zaslužili.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Organizirali ste svoj ljubavni život, no, sada se ponovno doga aju neki nepredvidivi doga aji.

Morate shva kako osje aje ne možete kontrolirati niti možete s njima upravlja . Možete im se samo prepus . Sredinom tjedna e se situacija u kojoj se nalazite dodatno zakomplicira . Nemojte odustaja , budite uporni i izborite se za ono što želite. Kraj tjedna e napokon bi za odmor, nemojte traži kako se zabavi nego se odmorite od svega i napunite baterije za sljede i tjedan.

RIBE (20.2.-20.3.)

Po etak tjedna izbjegavajte dogovore, duboke razgovore i sli no. Neke stvari vam još nisu dovoljno jasne pa radije pri ekajte da do ete do ostalih potrebnih informacija. Sredina tjedna e bi nešto ugodnija. Dopus te partneru da vam se više približi. Kraj tjedna e riješi sve probleme, bitno je samo da ništa dodatno ne komplicirate. Prona ite rješenje i krenite dalje. Budite opušteni i nemojte se boja što e se dogodi dalje, vi ste i tako spremni.

VIC tjedna

TANTAL

RAJKO JAGAR

VAGA (24.9.-23.10.)

Radite na vrlo važnom projektu i potrebna vam je potpora partnera. Slobodno mu se otvorite, recite o emu se radi i da vam je potrebna podrška, sigurno e ima vremena i razumijevanja za vas.

Ukoliko nemate partnera nemojte se oslanja samo na sebe, radite u grupama, podijelite zadatke, nemojte se boja zbližavanja s drugim kolegama.

Zadržite pozi van stav bez obzira kako izgledala situacija. Uvijek može bi bolje.

LAV (23.7.-23.8.)

MUŠKO IME

TALIJANSKA

21. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OSNIVA ICA KLARISA

U sudnici Sudac upita optuženog uhva enog u kra i: - Jeste li oženjeni?

- Nisam i nikada ne u biti.

- Tako pametan ovjek, a krade?

21. rujna 2010.

Vremenska prognoza 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana PREGLED VREMENA od 13. do 20. rujna

Do petka lijepo V R EMENSK A SL IK A : Kiša se ovog vikenda zaista pošteno ispadala. Uzrok tako obilnoj kiši bila je stacionarna frontalna zona u sklopu genovske ciklone koju je udruga Crometeo nazvala Rozalija.

Ovog tjedna, sre om, nastupa puno ljepše vrijeme. Jutra e biti prohladna i maglovita, ali zato e dani biti suhi i sun ani uz ugodnu ranojesensku temperaturu. U etvrtak nam i službeno po inje jesen, u 5 sati i 9 minuta ujutro. Manje dobra vijest je to da bi tijekom vikenda ponovno moglo biti više oblaka, ponegdje i kiše.

To e biti nova ciklona koja bi, prema prognosti kom materijalu, osim kiše donijela i novo zahla enje.

VREMENSKA PROGNOZA: Jutro e u utorak biti hladno, a vrlo vjerojatno i maglovito. Magla se ponegdje može i dulje zadržati, ak i dio prijepodneva, osobito uz Dubravsko jezero. Sredinom dana i poslijepodne o ekujemo pretežno sun ano i ugodno toplo vrijeme. Vjetar slab ili ga uop e ne e biti. Najniža jutarnja temperatura od 4 do 7, a najviša dnevna oko 20 Celzijevaca, no s obzirom na dosta sunca

te izostanak vjetra init e se vrlo ugodno.

Lijepo i stabilno vrijeme trebalo bi potrajati i u srijedu.

Ujutro mjestimice magla, a zatim pretežno sun ano i suho uz uglavnom slab vjetar. Jutro e biti prohladno uz temperaturu od 5 do 7°C, dok bi najviša dnevna zbog sunca trebala još malo porasti, možda i stupanj-dva preko 20 Celzijevaca. Sli no vrijeme o ekujemo i tijekom etvrtka, ali uz još malo višu temperaturu tako da zaista možemo re i da e vrijeme biti lijepo. Dodajmo da e u etvrtak, 23. rujna, u 5 sati i 9 minuta ujutro astronomski po eti jesen. Baš uz

jedno prigodno ranojesensko vrijeme.

U petak ostaje ve inom suho i djelomi no sun ano, ali uz još malo višu temperaturu, osobito jutarnju. Zapuhat e lagani jugozapadnjak koji tijekom dana mogao malo poja ati i donijeti više oblaka, no trebalo bi ostati suho.

Pri izradi ove prognoze ini se da je ve a šansa za kišu u subotu ili nedjelju. Tada e se našem podru ju približiti nova ciklona zbog koje e vikend biti obla niji uz mogu u kišu. I temperatura zraka postupno e se sniziti. No, moramo napomenuti da u trenutku izrade ove prognoze još nije sasvim jasno koliko dugo i na koji na in e ova ciklona utjecati na vrijeme u Me imurju i okolici. Prema svemu sude i, o ekuje nas novo zahla enje koje emo najviše osjetiti u ponedjeljak.

Vremensku prognozu možete provjeriti svaki dan i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.

Rozalija pokvarila grož e Kao dva razli ita svijeta proteklog su vikenda bili unutrašnjost Hrvatske i sjeverni Jadran u odnosu na Dalmaciju. Naime ciklona, koju smo u Crometeo timu nazvali Rozalija, donijela je našem podru ju vrlo veliku koli inu kiše od etvrtka do nedjelje. Istovremeno je podru je od Šibenika pa prema jugu moglo uživati u pravim ljetnim temperaturama. Primjerice, u subotu je temperatura u ve em dijelu Dalmacije bila blizu 30 Celzijevih stupnjeva uz puno sunca, ljudi su se ak kupali u moru. Istovremeno je nad sjevernim Jadranom i sjeverozapadnim dijelovima unutrašnjosti vladalo depresivno jesensko vrijeme. Ciklona je sa svojom frontalnom zonom tri dana stajala na istom mjestu i nama donosila kišne oblake, a potom se brzo premjestila dalje na istok. Kiša je u Me imurju po-

ela ve u etvrtak krajem dana kad je bilo lokalnih pljuskova. Još je bilo toplo s temperaturom do 22 stupnja. No, zatim su petak i dani vikenda bili kao u kasnoj jeseni. Obla no i kišovito, a kiša je povremeno bila vrlo jaka tako da se na podru ju Me imurske županije u ta tri dana isto ilo izme u 105 i ak 130 litara kiše po kvadratnom metru! To je iznimno velika koli ina kiše, za usporedbu cijeli mjese ni prosjek za rujan iznosi oko 80 litara, što zna i da smo samo u tri dana prešli prosjek oborina za itav mjesec! U mjestu Zadlog u Sloveniji palo je nevjerojatnih 645 litara kiše po kvadratnom metru pa ne udi da je velik dio Slovenije, ali i središnje Hrvatske, imao probleme s poplavama. Sam kraj vikenda donio je smirivanje vremena pa je ponedjeljak osvanuo sun an.

Ciklona uzrokovala poplave

iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 20.9.).

METEOROLOŠKI KALENDAR 20. rujna 1880. god. veliko nevrijeme i poplava potoka Medveš aka u Zagrebu 23. rujna 821. god. po ela je vrlo jaka zima u Europi koja je trajala do 12. travnja 822. godine 25. rujna 1979. god. tajfun Mac u Kini uzrokovao katastrofalne poplave, palo je preko 800 litara kiše po kvadratnom metru

Ciklona koju smo proteklog vikenda esto spominjali, naj eš e u negativnom kontekstu, donijela je zaista velike probleme zbog obilnih kiša. Zbog obilnih kiša i poplava od subote se mnogima život pretvorio u no nu moru. Od vode i bujica uništene su širom Hrvatske ku e, automobili, ceste, štale, stoka, usjevi, vinogradi, stabla… Izlilo se šest rijeka – Mura, Sava, Sutla, Kupa, Bednja i Lonja. Vodostaj Save kod Zagreba nije bio tako visok pedesetak godina, dok je kod Jesenica bio najve i u zadnjih sto godina! Nije ni udo jer su koli ine kiše bile ekstremne! Na podru ju središnje Hrvatske, uklju uju i i Me imurje, palo je izme u 80 i 120 litara kiše po kvadratnom metru. Na dijelovima sjevernog Jadrana, osobito u rije kom zale u i u Gorskom

kotaru, palo je do 300 litara, ali apsolutni rekorder s ovom ciklonom bilo je mjesto Zadlog kod Idrije u Sloveniji. Tamo se skupilo nevjerojatnih 645 litara kišnice po kvadratnom metru! Za ilustraciju, toliko kiše u Osijeku padne u itavoj godini!

Kiše, pljuskova i grmljavine je u subotu nave er bilo i u Dalmaciji te na istoku Slavonije. U Zadru je palo 48 mm kiše, a u Šibeniku tek 9 mm. Kratkotrajne kiše bilo je i na jugu Dalmacije, ali rije je o tek manjim koli inama. Na istoku Slavonije je palo tridesetak litara kiše po kvadratnom metru. Dijelovi Istre, Kvarnera te osobito zagreba ko podru ju i Hrvatsko zagorje imali su problema s poplavama. Najgore poplave zabilježene su u Sloveniji gdje je, nažalost, jedna osoba poginula zbog vodene bujice.

Doga aji ME IMURSKA ZAKLADA solidarnosti “Katruža” i Radio 1

ZA GUINNESSOVU KNJIGU rekorda u rušenju neprekidnog igranja pokera

“KRUG PRIJATELJA BRUNE GRONINGA” ORGANIZIRA

Možete se pridružiti i Vi u

Lije ni ko predavanje o iscjeljenju duhovnim putem

Toplice Sveti Martin ovaj su tjedan doma in jednoga interesantnog zbivanja. Naime, rije je o obaranju svjetskog rekorda u igranju pokera. Guinnnessova skupina “Sportom za život” pokrenula je prvi u nizu rekorda koji e se obarati kod me imurskog doma ina. Prvo obaranje rekorda po inje ve ovaj ponedjeljak 20. rujna u jutarnjim satima u pubu “Potkova”. Cilj je odigrati pokeraški maraton u kojem e izaziva biti za stolom 80 sati u komadu.

Svi ljubitelji ove igre dobro su došli da sudjeluju i pomognu pri upisivanju u Guinnessovu knjigu rekorda 2011. Za sudjelovanje nije potrebna predbilježba ni kotizacija, ve samo dobra volja i osnovno znanje te kartaške igre. Me utim, i za

U sklopu niza stru nih predavanja u više od 60 zemalja svijeta, Medicinsko-znanstvena stru na grupa (MWF) “Kruga prijatelja Brune Gröninga” organizira lije ni ka predavanja na temu: “Iscjeljenje duhovnim putem - medicinsko dokazivo”. Predavanje se održava u nedjelju 26. rujna u 9.30 h u akovcu. Na predavanju lije nici predstavljaju medicinski provjerena iscjeljenja i izlažu mogu nosti iscjeljivanja duhovnim putem. Iscijeljeni izvještavaju kako su postigli zdravlje i oslobodili se organskih i duševnih bolesti.

Mladi tako er svjedo e svoja oslobo enja od alergija, depresija, strahova, droga itd. Lije nici specijalisti dokazuju i potvr uju

U subotu prikupljaju Toplicama Sveti Martin grož e, mošt i novac za oboljele Me imurska zaklada solidarnosti “Katruža” i Radio 1 ve tradicionalno svake godine organiziraju akciju “RADIO GORICE ZA K ATRUŽU”. Akcija e se provesti u subotu 25. rujna. Polazak karavane bio bi ispred akove kih bazena u 9 sati. Uz aktiviste Zaklade “Katruža” i Radija 1, karavani bi se priklju ili: grupa “Skandal”, ura z Me i-

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

murja i poznati me imurski izvo a i.

Cilj ove akcije je prikupljanje priloga u grož u, moštu ili novcu, a cjelokupni prihod bit e namijenjen Zakladi “Katruža” za potrebe lije enja, rehabilitacije, operacije, nabave lijekova za oboljele osobe s podru ja Me imurske županije. Do sada je Zaklada utrošila na oboljele osobe oko 2,8 milijuna kuna. (BMO)

one koji nisu upoznati s pravilima pokera organizirana je besplatna škola koja e im omogu iti naknadno uklju ivanje.

Kako i samo ime Udruge govori, “Sportom za život”, projekt je humanitarnog karaktera, s ciljem sakupljanja sredstava za lije enje djece oboljele od leukemije, što ovoj akciji daje viši smisao i plemenitu notu. Obaranje rekorda o ekuje se 23. rujna u popodnevnim satima, uz popratnu zabavu.

Ina e, trenutni Guinnessov svjetski rekord iznosi 72 sata i 2 minute i postavljen je u Americi 2004. godine. Novi Guinnessov svjetski rekord pokušat e ostvariti Danijel rni u Toplicama Sveti Martin i iznosit e 80 sati neprekidnog igranja pokera.

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec. ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

predstavljena iscjeljenja s medicinsko-stru nog stajališta.

Lije nici iz itavog svijeta angažiraju se besplatno za rad u Medicinsko-znanstvenoj stru noj grupi. Oni žele svim zainteresiranima prenijeti osobno iskustvo. Tijekom lije ni kih ispitivanja brojnih izviješ a o iscjeljenju, lije nici su ustanovili da se ljudi osloba aju bolesti na udesan na in. Na predavanju se objašnjava primanje iscjeljuju e snage i objašnjavaju osnovne postavke U enja Brune Gröninga (1906. -1959.), koji je postao poznat po svojim velikim iscjeljenjima.

Ulaz na predavanje je slobodan.

Dodatne informacija nalaze se na Internet stranici www.brunogroening.org Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

NK ME IMURJE SLAVILO I NA GOSTOVANJU

RK ME IMURJE STIGLO DO PRVE POBJEDE

MARIO VUKOJA, VO A TIMA SREBRNOG OLIMPIJCA

S prvom gostuju om Sjajnom završnicom u Filip Ude ponovno vježba pobjedom sve bliže vrhu akovcu savladan Bjelovar svih šest sprava U PRELOGU obilježen Dan zdravog osmijeha

Zube treba njegovati ve od najranije dobi “Dan zdravog osmijeha” u akovcu odgo en za (danas) utorak!

Za prošli petak predvi ena akcija “Dan zdravog osmijeha”, kojom se obilježava Svjetski dan oralnog zdravlja, zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta odgo ena je za utorak 21. rujna u 10 sati. S obzirom na to da je u programu trebalo nastupiti više od 300 sudionika, razmišljalo se o premještanju doga aja u dvoranu Katoli kog doma, no ipak je odlu eno da se kompletna akcija preseli na utorak kada e, prema prognozi, vemenski uvjeti biti povoljniji. (bš)

Od malih nogu djecu je važno nau iti koja je važnost pravilnog pranja zubi

U subotu je u prepunom Domu kulture u Prelogu obilježen 18. rujna, Svjetski dan oralnog zdravlja, u lokalnim okvirima nazvan i Danom zdravog osmijeha. Tu edukativnu i zabavnu manifestaciju drugu godinu za redom, uz pomo Grada Preloga, tamošnje Turisti ke zajednice, Društva “Naša djeca” i sponzora, organizira preloška doktorica dentalne medicine Marija Godina. Osim bogatoga glazbeno - zabavnog programa, prire ene su i edukativno - likovne radionice u sklopu kojih su uz neizbježnu

Zubi vilu medicinski asistenti i studenti Stomatološkog fakulteta djeci pokazivali kako pravilno oprati zube.

Najvažnije je sprije iti nastanak karijesa Cilj akcije je osvješ ivanje djece i njihovih roditelja o važnosti sprje avanja nastanka karijesa i drugih bolesti koje poga aju usnu šupljinu.

- Nije dovoljno samo prati zube ve je vrlo važno kojim pokretima se peru da bi se

sprije ilo nastajanje karijesa. Preporu ujem i roditeljima da s djecom do u stomatologu ve u njihovoj drugoj godini života, odnosno kad im niknu prvi mlije ni zubi i.

Dobit e savjete o njezi dje jih zubi, na inu pranja gazom, kao i upute o važnosti pravilne prehrane za zdravlje zubi i usne šupljine. Korist od svega toga je višestruka.

Djeca e se ve u ranoj dobi priviknuti na ordinaciju i stomatologa te e s vreme-

nom nestati eventualni strah od zubara, a i mi emo onda lakše mo i raditi, kaže organizatorica akcije dr. Godina.

Da Dan zdravog osmijeha pro e i u što veselijoj atmosferi, pobrinuli su se europski prvak u twirlingu i pobjednik natjecanja „Hrvatski talent“ Tihomir Bendelja, sudionik emisije „Hrvatska traži zvijezdu“ Petar Brklja i , Puha ki orkestar Donji Kraljevec, Dje ji pjeva ki zbor „Maleni“ Prelog, djeca

Doktorica dentalne medicine Marija Godina organizirala je u Prelogu ovu edukativno - zabavnu manifestaciju

Uo i vikenda lagane majice špiceri zamijenili jaknama I dok smo gotovo cijeli prošli tjedan uživali u suncu i ugodnim temperaturama, uo i vikenda stigla nam je prava jesenska kiša. Prvu polovinu tjedna obilježili su špiceri u laganim majicama, me utim, za vikend se nije mogla vidjeti osoba bez podeblje jakne na sebi. Toplo vrijeme svi su željeli iskoristiti pa je grad bio pun, no dolaskom kiše ve ina se povukla u toplinu svog doma.

i tete iz Dje jeg vrti a “Fijolica” Prelog te vrti a „Ružica“ Gori an, Dora Rašan, samostalni umjetnik Zvonko Hampamer i posebna goš a, Zubi vila. Program je vodila odgajateljica iz preloškog vrti a Anica Horvat.

(Velimir Kelkedi)