Međimurske novine 786

NAŠE PROKLETSTVO

SIGURNA KUĆA

NOVA ŽRTVA NA PROMETNICI

OSNOVNA ŠKOLA ŠTRIGOVA

Plaće 22% niže od hrvatskog prosjeka

U 7 mjeseci zbrinute su čak 42 osobe

U Okruglom Vrhu smrtno stradao 14-godišnjak

Prekopa bez prvašića u ovoj školskoj godini

str. 20

Desetak slijetanja u potok str. 8

str. 12

www.mnovine.hr

str. 4

KOBNI MOST U D. KRALJEVCU

Godina XV.

Broj 786.

^akovec, UTORAK, 28. rujna 2010.

Cijena 7 kuna

MEĐIMURJE DOBILO

str. 14-15

VIŠE OD TISUĆU LJUDI POZIRALO ŠIMI STRIKOMANU NA PROSTORU BUDUĆIH TOPLICA "HORTUS CROATIAE"

MILENIJSKU FOTOGRAFIJU

PEKARNA. CAFFE BAR.

sefino se Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str.str.

708 media

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

UREDNI KI osvrt

Prevelika o ekivanja i olaka obe anja!

Ozbiljni gospodarski analiti ari kažu da još uvijek nismo zakora ili u pravi “krug pakla”, da nas najteža vremena tek ekaju. Ve ina nas ne želi uop e priznati, niti se suo iti sa situacijom u kojoj siromaštvo mnogima kuca na vrata. Dojam poja ava situacija gdje smo okruženi s ljudima koji su se obogatili preko no i, voze dobre aute, grade ku e i vikendice, kupuju skupe stanove, putuju, pitamo se zašto to isto ne bi mogli i svi mi. Nije lako!

Me utim, i me u jednima i drugima nema previše sretnih lice. Ima tzv. bogatih koji žive “na leasing ili kredit”, drugi ne znaju uživati u ste enom bogatstvu, tre i su uništili obitelj, etvrti ... esto kod njih caruje lažni osmijeh, poput ve ine drugih, obi nih, koji i kad je najteže teško to isto žele priznati. Najgore je kad nema sjaja u o ima kad se ide svakodnevno na posao ili kavu. Gr u želucu umjesto osmijeha na licima.

Stoga je bilo lijepo vidjeti, kako kažu svjedoci, iskreni osmijeh radnicama na licu kad su zakora ile u tvornicu koja je prošli tjedan u Me imurju i službeno otvorila vrata.

Možemo li umjesto zemlje bahatih politi ara i bogatuna, zemlje (pre)velikih o ekivanja, zemlje obe anja - postati zemlja sretnih ljudi. Dosta je bilo “kruha i igara”, igranja na kartu nacionalnih osje aja, par dobrih rezultata reprezentacije i sve e biti ok!

Kad se probudimo nakon takvog “pijanstva”, obi no svijet izgleda ne samo ruži-

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

28. rujna 2010.

REBALANS PRORA UNA Me i

Umanjuje se za 2 - Zaposlenicima Županije linearno smanjenje pla a za 400 kuna

astije, nego je još gore. Na žalost, prvi su politi ari koji nikako da kona no “stanu na loptu”, ve i dalje uvjeravaju narod da e sigurno biti bolje. Baš me zanima kakva je to arobna formula u kojoj e svi u državi biti zadovoljeni, sretniji nego danas, bez lažnog osmijeha na licima.

Bojim se da politi ka opcija, bez obzira koja je u pitanju i to govori - laže.

Najgore pak je kad se u javnosti stvara fama da SDP ima pravo na takvu retoriku, za razliku od HDZ-a, za kojim se gomila tisu e afera. Naime, ne znam što bi se zaista trebalo dogoditi da SDP ne dobije sljede e parlamentarne izbore. Stoga, u ovom trenutku toj stranci treba sve drugo samo ne olaka obe anja. Jer u slu aju igranja na tu kartu, bez posezanja u strateški važne rezove, sudbina Gr ke ili Ma arske zaista nam ne gine! Zašto bi morali slijediti najgore europske primjere, umjesto onih koji su danas u EU sretni i zadovoljni!?

Krajem prošle godine, kada se donosio, prora un Me imurske županije planiran je u iznosu od 161,072.018 kuna, a na kraju polugodišta ove godine ostvaren je u iznosu od 41,713.811,40 kuna ili sa svega 26 posto. Zbog lakšeg poslovanja, korišteno je i prekora enje po ra unu po principu teku eg ra una. Korišteni minus na dan 30. lipnja iznosio je 3,488.861,73 kune.

Zbog ovakvog stanja Skupština Me imurske županije prihvatila je rebalans prora una za 22,014 milijuna, ime je prora un sveden na iznos od 139,058 milijuna kuna i manji je za 14 posto.

- Prihodi od poreza na dohodak, jedni od glavnih izvora prihoda županije, do 30. lipnja iznosili su 18,721 milijun kuna ili 39 posto. Samo u ljetnim mjesecima, lipnju, srpnju i kolovozu, priljevi od poreza na dohodak (iz pla a radnika) smanjeni su za oko pola milijuna kuna, što je posljedica smanjenja broja zaposlenih i manjih pla a u me imurskom gospodarstvu, ak i prakse isplate dijela pla a ispod stola, što sve ima odraza na manje prihode u prora unu Me imurske županije, kazao je župan Ivica Perho .

Dva sata vodio se rat rije ima oko rebalansa prora una izme u oporbe i vladaju ih, da bi na kraju ve inom glasova vladaju ih rebalans bio usvojen.

Glavni problem prora una jesu nedostatni prihodi. Unato trima natje ajima, sadašnja vlast nije uspjela kapitalizirati županijsku imovinu na podru ju Vojarne. Me imurski župan Ivica Perho o ekuje da bi s te osnove mogao biti ostvaren dio prihoda do kraja godine, jer potencijalni

Zbog dugog trajanja sjednice, ni svi vije nici nisu izdržali do kraja

ulaga i i dalje iskazuju interes za te nekretnine. Tako da o prodaji ili neprodaji tih nekretnina ovisi ho e li Županija biti prisiljena na još jedan rebalans prora una na niže do kraja godine ili e prora un ostati na toj razini.

Sadašnja oporba, iji je prora un bio ve i, nije sada vladaju ima ostala dužna. Nekoliko puta podsjetili su na bockanje Nadice Jelaš iz vremena kada je SDP bio u oporbi, koja je tadašnjoj vladaju oj garnituri HNS - HDZ spo itavala da im je prora un kao konjski zalet i pile i šut. Sada su to bockanje uperili protiv njih samih. Mladen Križai iz HDZ-a kazao je da je razlika u kresanju u tome što je prošla vlast samo križala planirane a nezapo ete investicije, a sadašnja kreše tako da trpe prora unski korisnici, razne udruge, sport i socijala.

Zaposlenicima linearno 400 kuna manje pla e Osim što se svaka Skupština pretvori u nadmetanje vladaju-

ih i oporbe iji su grijesi ve i, a ije zasluge zna ajnije, vrijedno pažnje javnosti svega je nekoliko informacija. Zaposlenicima Županije pla e su linearno smanjene za 400 kuna svakome. No, masa naknada za vije nike pove ava se zbog toga što e se održati jedna sjednica više, a pla eni su po održanoj sjednici. Pokušaj vije nika Ivkovi a da predloži smanjenje vije ni kih naknade sa 600 na 500 kuna nije prošao budu i, da su vladaju i to protuma ili kao prikupljanje politi kih poena.

Ivan Martan (HDSS) pak je imao udnovatu ideju da vije nici koji su u radnom odnosu ne dobiju tu naknadu, ve samo oni vije nici koji nisu u radnom odnosu.

I opet su na dnevnom redu bili Vojarna, asni ki dom i Knjižnica.

Dug Županije prema Knjižnici vu e se još iz razdoblja kada je župan bio Leva i iz HSLS-a, a gradona elnik akovca Aleksandar Makovec, tako er iz HSLS-a. Nakon tri mandata opet je kompatibilna vlast u Županiji i Gradu akovcu.

Ovaj put vlast je SDP-ova i u Županiji i u akovcu. Kompatibilne

vlasti i ovaj su se put dogovorile da e Županija namiriti dug koji je u me uvremenu narastao na preko 400 tisu a kuna. Što se pak sporazuma Županije i akovca oko ure enja prostora na Vojarni i kupovine asni kog doma ti e, i on se vratio na po etnu to ku od prije dvije godine. De iniranje me usobnih obveza i utvr ivanja smjernica za izradu prostornih planova za podru je vojnog poligona.

Josip Posavec, bivši župan, a sada oporbeni vije nik, kazao je da se nakon dvije godine izgubljenog vremena i propuštenih prilika vra amo na osnovni sporazum. Ali da se nada da e ovaj put Grad ispoštovati sporazum i da kad odradi svoj dio koji treba po sporazumu nema razloga da im se ne oproste kamate na dug prema Županiji za asni ki dom.

Recimo i to da je sjednica zbog obimnoga dnevnog reda trajala pet sati, kao nikada do sada. Pojedini vije nici napuštali su sjednicu prije njezina kraja, tako da su kvorum na kraju držali vije nici oporbe. (BMO)

Me imurci smatraju da smo prepasivan narod da bismo izlazili na ulice Dok Francuzi ponovo štrajkaju i izlaze na ulice jer ne žele raditi do 62. godine života, od 4,5 milijuna hrvatskih glasova

glasa uti nije. Koji je razlog tome što Hrvati nikad ne izlaze na ulice i uvijek o ekuju da netko drugi riješi njihove probleme,

upitali smo prošli tjedan naše Me imurce.

Gotovo svi su se složili da smo pasivan narod, što je dio problema.

Me u razlozima tom problemu spominje se i strah, što od gubitka radnih mjesta, što od toga da se nekom ne zamjerimo. Me utim, neki su

ispitanici unato tome optimisti ni, vjeruju i da e se, sa smjenom generacija, situacija po tom pitanju ipak promijeniti na bolje. (hz)

Anketa “Pod vurom”

Drago Jelinek, re an - Mislim da se moraju generacije promijeniti i da e tada situacija po tom pitanju biti nešto bolja. Kada bi netko u ovom trenutku zbog odre ene problematike pokrenuo izlazak na ulice, mišljenja sam da ga stariji ne bi slijedili, dok vjerujem da bi se mla e generacije pridružile jer bi njih to zabavljalo. No, bilo kako bilo, u svakom slu aju mi Hrvati smo pasivan narod.

Damir Lesinger, akovec - Mišljenja sam da je razlog tome što se Hrvati nikad ne bune, ne izlaze na ulice, odnosno što o ekuju da e netko drugi riješiti njihove probleme u tome što smo takav narod. Mi Hrvati smo pasivni, sve držimo u sebi, ali trebali bi se postavljati kao što se postavljaju, primjerice, Francuzi koji su se pobunili jer ne žele raditi do 62. godine života.

Mario Kova , Brezje - Smatram da je razlog tome taj što se Hrvati boje za svoja radna mjesta. Hrvati se ne usude nikome zamjeriti.

Ako bi netko i pokrenuo nekakav izlaz na ulice, vjerujem da se ne bi mnogo ljudi odazvalo. Mi smo takav narod koji bi samo radio.

Tako er nismo dovoljno složni, ali i previše smo pasivni za takvo što.

Stjepan urkin, Domašinec - Vjerojatno razlog tome što se nikada ne bunimo i ne izlazimo na ulice leži u tome što nemamo vo u. Da netko pokrene izlazak na ulice, vjerojatno bi se ljudi pridružili, ali ukoliko bi znali o emu se radi. Veliki problem kod nas je i taj što nitko nikome ne vjeruje.

Strah je tako er jedan od razloga zašto se ne usudimo javno pobuniti.

Zdravko Holcinger, akovec Mišljenja sam da je razlog što se Hrvati nikad ne bune u tome što smo podani ki narod. Sve tu e je bolje i ljepše, naše ništa ne valja.

Još smo k tome i 'jalni' i to se ne može promijeniti jer samo takvi po prirodi. Nau eni smo da nas ujutro netko 'zašpota' pa radimo cijeli dan i dobri smo. Me utim, ukoliko moramo sami nešto izmisliti, tada nastaju problemi.

Alan Šardi, Mursko Središ e Smatram da smo pasivan narod i da zato nikad ne izlazimo na ulice i ne bunimo se, odnosno zato uvijek o ekujemo da e netko drugi riješiti naše probleme. Vjerujem da e se s generacijama to promijeniti, ali, na žalost, ne vjerujem da u ja to doživjeti. Velika nam je mana i što nismo dovoljno složni, za razliku od, primjerice, naših susjeda Slovenaca. (foto: Vrzan)

28. rujna 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

murske županije

22 mil. kuna AKTUALAC Skupštine Me imurske županije

Dobivamo upravni odjel za turizam Da e se u Županiji otvoriti još jedan upravni odjel, a time i pro elni ko mjesto, saznali smo na zaobilazni na in iz odgovora koji je me imurski župan dao vije niku Predragu Ko ili, kojeg je zanimao rad me imurske suvenirnice, njezina opravdanost, isplativost, te pitao pod koji resor spada turizam budu i da je u potrazi za tim odgovorom bio šetan od odjela do odjela. Župan Perho odgovorio je da se planira formirati upravni odjel za turizam, a što se ti e isplativosti, zamjenik Posavec kazao je da su me imurski obrtnici zadovoljni plasmanom svojih proizvoda preko suvenirnice.

Održi li ministar turizma rije , bit e pokriveni i troškovi izrade suvenirnica. A o njihovoj opravdanosti govore podaci da je za Porcijunkulova jedina bila na raspolaganju gostima i turistima u vrijeme kada su bili zatvoreni Muzej Me imurja i Turisti ki ured.

U enike nam vrbuju ve u osnovnoj školi K r ist ink a Blažek a (HSLS) otvorila je izvrsnu

temu u kojoj je pokazala da ona tko da i ima rezultata u napredovanju. A mi obi no krenemo, ali brzo odustanemo. Nju je zanimala sudbina Centara izvrsnosti u znanju.

Navela je primjer Varaždinske županije koja je 2007. godine krenula u organizaciju Centara izvrsnosti. Razlozi za njihovo osnivanje bili su pove anje kvalitete rada, zajedni ki rad u enika osnovnih i srednjih škola na jednom mjestu, bolja komunikacija me u predava ima, bolja opremljenost i iskorištenost opreme itd. Centar izvrsnosti iz matematike zapo eo je s radom na jesen 2007. godine. Za u enike putnike organiziran je prijevoz, osigurana prehrana i kvalitetna nastava, a rezultati rada vidljivi su na natjecanjima i festivalima matematike. Centar izvrsnosti iz izike otpo eo je s radom u prosincu 2008. godine sa svom potrebnom opremom, a dvoje u enika plasiralo se na me unarodno natjecanje u Kini. Varaž-

dinska županija nositelj je i projekta Centra izvrsnosti iz podru ja informatike koji je zapo eo s radom u travnju 2009. godine. U školskoj godini 2008./2009. za rad Centara izvrsnosti ukupno je izdvojeno 850.000 kuna, a u planu je i i osnivanje i Centara izvrsnosti iz drugih podru ja.

S druge strane, naše najbolje, najdarovitije i najuspješnije u enike vrbuju škole iz ve ih sredina ve u osnovnoškolskoj dobi (I. anadi, S. Glavina, T. Sabol ec …). Ako i ne odu, na pripreme za natjecanja nerijetko moraju putovati u ve e sredine. Centri izvrsnosti omogu ili bi prepoznavanje i njegovanje darovitosti te napredak još ve eg broja u enika.

Odgovor koji je dao župan Perho mogao bi se nazvati u neku ruku utješnim, jer se naša praksa svela prakti ki na ljetnu radionicu znanosti u organizaciji me imurskih doktora znanosti. To je hvale vrijedno, ali nedovoljno za sustavni rad.

(BMO)

GOSPODARSTVENICI na sastanku Gospodarsko - socijalnog vije a Me imurske županije

Ogor eni što ne štede oni koji se financiraju iz prora una U vrijeme krize nelogi no je i nepravedno da teret krize snose samo gospodarske djelatnosti, a da ostatak društva nastavi funkcionirati kao da se ništa ne doga a, pa se i dalje ležerno troši više nego što stvaramo, poru ili su gospodarstvenici na sastanku Gospodarsko - socijalnog vije a Me imurske županije, koje okuplja predstavnike vlasti, sindikata i gospodarstvenika s našeg podru ja.

- Društveni sektor ima neusporedivo bolji status u društvu od onog u gospodarstvu. Zaposlenici tih subjekata imaju znatno povoljnije probitke od zaposlenika u realnom sektoru; od pla a, drugih materijalnih primanja i ostalih pogodnosti, što su dodatno osigurali i širokom sindikalnom akcijom za referendum. Nije sporno za gospodarstvenike da te djelatnosti zaslužuju dostojan položaj i tretman društva, no u vrijeme krize nepravedno je da teret krize snose samo gospodarske djelatnosti.

Stvarnost je takva da su poslovni rezultati sve slabiji, smanjuje se opseg posla, prestaju postojati neki poslovni subjekti i djelatnosti koje su sinonim za Me imurje, teško je stanje pojedinih grana gospodarstva, od tekstilne industrije, gra evinarstva, prera iva ke industrije, prometa, poljoprivrede, trgovine i obrtništva.

U materijalu koji su pripremili za sjednicu s ostala dva partnera u vije u sindikatima i predstavnicima vlasti naveli su da su prinu eni poduzimati krajnje mjere za odr-

POVRATAK JAVNOM PRIJEVOZU ili...

Autobusna karta ve za jednu kunu?

Kada je Matija Posavec na Skupštini Me imurske županije u etvrtak iznio podatak da bi se Me imurci na javnim autobusnim linijama ve u listopadu mogli voziti za jednu do pet kuna na podru ju Me imurja, mnogi su ostali zabezeknuti. Me imurska županija je u tijeku postupka ugovaranja javnog prijevoza s prijevoznicima i u tom postupku jedan od ponu a a, Prese ki, ponudio je te revolucionarno niske cijene u javnom prijevozu, pri emu mu uz vrat pušu još neki prijevoznici.

Me utim, ostaje pitanje što e se dogoditi nakon osvajanja autobusnog tržišta, ne e li onda opet sve biti po starom kad su u pitanju skupe autobusne karte.

U principu sva odredišta u Me imurju podijeljena su u tri prstena oko akovca i, ovisno od udaljenosti, jednosmjerne autobusne karte koštaju jednu, tri ili pet kuna. U prvom prstenu najbližem akovcu u kojem se, primjerice, nalaze Mala Subotica ili Orehovica do akovca bi se stizalo za jednu kunu, a na udaljenijim relacijama kao što je Kotoriba za pet kuna. Svi koji su uli tu informaciju zapitali

Model za pove anje broja putnika u autobusnom prijevozu

Ho e li autobusi za jednu do pet kuna za kartu vratiti putnike? su se u nevjerici u emu je kvaka. Je li to ili nije mogu e? Naime, iz brze ra unice je ispalo da bi dnevno korištenje karta bilo jeftinije od u eni ke karte koja na svim relacijama košta 420 kuna. Sada pak bi i najskuplji prijevoz, pod uvjetom da se vozite svih trideset dana u mjesecu od najudaljenije to ke do akovca i natrag, koštao tristo kuna mjese no?! Za ilustraciju, jednokratna vožnja na relaciji od 15 kilometara stoji tridesetak kuna, a u tom revolucionarnom prijedlogu koštala bi vas svega šest kuna?! Sasvim primjereno vremenu i standardu koji imamo. Trenuta no i vožnja automobilom i ako ste sami u autu košta

vas barem za tre inu manje nego da se vozite autobusom. Sasvim je logi no da je netko od prijevoznika, želi li se i u budu nosti baviti tim poslom, jednom morao obrnuti logiku i po eti razmišljati kako privu i ve i broj putnika u autobus, umjesto da pokušava održati svoj opstanak dižu i cijene i traže i pomo iz prora una županije, op ina i gradova radi vlastitog opstanka, a unato sve ve em gubitku putnika.

No, sve ve a kriza u svim nov anicima gospodarstva, gra ana i onim prora unskim dovela je do toga da više nitko nema dovoljno novca da na dugi rok može pla ati tu e neracionalnosti.

I u toj nuždi nekome je trebala zasvijetliti lampica da se za budu nost autobusnog prijevoza izlaz ne može tražiti ni u pove anju cijena karata koje više putnici ne žele pla ati, ni u lokalnim prora unima koji nemaju iz ega su inancirati, ve u pove anju broja putnika koji bi ponovno trebali puniti autobuse.

Mi smo duže od dva desetlje a bili svjedoci propadanja javnoga autobusnog prijevoza i ste aja autobusnog prijevoznika i iz Varaždina i iz akovca, pri emu ni jedan nije prihva ao tu logiku da je rješenje u pove anju broja putnika i pove anju broja linija, jer u protivnom današnji putnici javni prijevoz ne e ni koristiti.

Tek kad su stvari došle do toga da javni prijevoz nitko osim srednjoškolaca i ne koristi, pri emu ni tu nisu odustali od politike zidanja cijena radi osiguranja prihoda, dok nisu stigli do zida da ni roditelji srednjoškolaca nisu mogli podnositi troškove prijevoza pa je županija, da bi djeca mogla nastaviti obrazovanje, morala uvoditi red u te cijene, a i sama ima

žavanje proizvodnje, uklju uju i i nepopularne: svekoliku štednju na uštrb svih zaposlenika, a sve je prisutnije smanjivanje materijalnih prava i poja ano otpuštanje radnika.

U pokušaju zadržavanja postoje ih aktivnosti i održavanja korektnih socijalnih odnosa, gospodarstvenici koji stvaraju svojom proizvodnjom novu vrijednost za društvenu zajednicu nemalo su iznena eni i ogor eni injenicom da se u drugim sektorima, poglavito u djelatnostima koje se inanciraju iz prora unskih sredstava (a koje se pune upravo iz prihoda tih gospodarskih subjekata), ne pristupa u organizaciji i pristupu rada na isti na in, dakle, štedljivo, racionalno i u duhu dobrog gospodarenja.

Administrativni aparat i nameti ne da se racionaliziraju, ve se gomilaju Me imurski gospodarstvenici kontinuirano i argumentirano niz godina upozoravaju na neodrživost stanja, govore o visokim troškovima nadgradnje, nepotrebnom gomilanju razli itih paralelnih institucija od državne do lokalne razine, o nesmislenosti mnogobrojnih para iskalnih nameta, optere enju gospodarstva visokim cijenama energenata (da bi se amortizirao socijalni bunt gra anstva, neekonomi no poslovanje i zavidna primanja u

tim sustavima), naknada, administrativnih troškova; op enito, injenjem svega da se oteža, a ne olakša položaj poslovanja.

Tako er je upozoreno na samovolju pojedinih elnika lokalnih samouprava koje ne da ne poduzimaju ništa u pogledu stvaranja platforme za dobro funkcioniranje gospodarstva, ve su same sebi svrha, a sve to uz nemali trošak iz prora unskih i drugih davanja koje dolaze upravo iz gospodarstva, a što je nedopustivo i neodrživo.

Donošenjem državnog rebalansa, kojim se i dalje optere uje gospodarstvo, i naznakama da i lokalne jedinice pristupaju prora unskom kola u na sli an na in, potvr uje se žalosna injenica da postoji samo deklarativno odre enje za ja anje gospodarstva kao temelja zdravog sustava, a stvarno se onemogu ava svako konkurentno poslovanje hrvatskih tvrtki na doma em i inozemnom tržištu.

Pored svega, za me imursko je gospodarstvo nepovoljno što se državnim mjerama i subvencijama naglašeno pomažu gospodarski subjekti i grane iz drugih podru ja države, koji su konstantni teret za cijelu ekonomiju, te da su razli ita pogodovanja konstruirana po principima i klju evima uskih lobija, gdje odgovornih i kompetentnih iz Me imurske županije nema, što je štetno ne samo za nas ve i ukupno gospodarstvo u državi, poru ili su u zajedni koj izjavi me imurski gospodarstvenici. (BMO)

U emu je kvaka...

Ako pak je u pitanju samo kvaka, postavlja se pitanje nije li kvaka u tome što su se prijevoznici najprije osigurali prijevozom djece po cijeni od 420 kuna koje e dobiti svaki mjesec što od roditelja, a što od Županije, op ina i gradova, i time osigurali hladni pogon, pa e si sada mo i priuštiti na linijama na kojima ve voze djecu dodatne putnike po revolucionarno niskim cijenama od jedne do pet kuna. U toj ra unici najvišu cijenu imala bi upravo u eni ka poteško a s inancijama. Tek nakon toga stvari su se po ele mijenjati u drugom pravcu.

Kako su županijski i op inski prora uni presušili, pa se ponovno pove ava udio roditelja u su inanciranju prijevoza, dobar dio u enika okrenuo se prijevozu željeznicom.

Jesu li autobusni prijevoznici shvatili da bi sada mogli ostati i bez dijela tih putnika jer je u me uvremenu Županija promijenila pravila igre.

Autobusnim prijevoznicima pla a ra une za su inanciranje prijevoza prema broju kupljenih u eni kih karata, a ne kad je prijevoz bio besplatan za sve u enike pa se nije kontroliralo tko ga koristi, a tko ne,

mjese na karta, pri emu bi bio ošte en manji broj roditelja koji imaju samo županijsku subvenciju. Ostali tu razliku ne bi toliko osjetili subvencionira li ih u cijeni autobusne karte njihova op ina.

Pristane li županija na takvu igru, bit e najviše nasamarena ona.

Matija Posavec, zamjenik župana, kaže da na ugovaranje javnog prijevoza ne e pristati jer e u protivnom u enike uputiti na kupovinu dnevnih karata.

(BMO) zbog ega su prijevoznici jednostavno Županiji donijeli popis svih upisanih srednjoškolaca. Sada kada se usluga obra unava druga ije svaki putnik postaje važan.

Put na povratak korištenja javnog prijevoza ne e biti ni idili an ni jednostavan, i to ne samo zato što smo izgubili naviku korištenja javnog prijevoza. Da bi zaposleni kao potencijalni korisnici javnog prijevoza po eli ga i koristiti, prijevoz se mora isplatiti u odnosu na vožnju automobilom, ali i linije moraju biti u estalije od dosadašnjih, ina e ni po cijenama od jednu kunu nemaju smisla.

(BMO)

4

Aktualno

GDQD u Me imurju

NA IZBORNOJ SJEDNICI Dje jega gradskog vije a Grada akovca izabrana nova dje ja gradona elnica

Karolina Bacinger preuzela dužnost od Lee Pongrac Na prošli etvrtak održanoj izbornoj sjednici Dje jega gradskog vije a Grada akovca jednoglasno je izabrana nova dje ja gradona elnica. Tu je funkciju od dosadašnje gradona elnice Lee Pongrac iz III. OŠ akovec preuzela Karolina Bacinger iz OŠ Kuršanec, a u drugom e sazivu voditeljica Dje jega gradskog vije a umjesto Zdenke Novak biti Zvonka Rakuša.

Dosadašnja, ujedno i prva akove ka dje ja gradona elnica, Lea Pongrac posljednji je put predsjedala Dje jim gradskim vije em u svom mandatu, i tom je prilikom zahvalila svima na podršci koju je uživala u obavljanju svoje dužnosti. Nova dje ja gradona elnica Grada akovca Karolina Bacinger je, prema rije ima sada ve bivše dje je gradona elnice, izabrana jer ima sve potrebno znanje i iskustvo za obavljanje te dužnosti, a koje je stekla sudjelovanjem na dje jim forumima i susretima. Karolina se prilikom primopredaje vlasti obvezala da e nastaviti uspješan rad svoje prethodnice.

pozornost odraslima na probleme koji se mogu riješiti bez nov anih davanja, te je gradskim elnicima upu en apel da se ne štedi na djeci, jer im je pomo potrebna upravo sada kada su djeca. U najljepšem je sje anju dosadašnjeg rada dje jim vije nicima ostao zajedni ki izlet u Mariju Bistricu i Kumrovec, a i u novom e sazivu nastaviti raditi na tome da se uje i dje ji glas.

Malim se vije nicima obratio i akove ki dogradona elnik Veselin Biševac, istaknuvši da su sve aktivnosti prošlog mandata za pohvalu, a na dje ji apel da se na njima ne štedi odgovorio je obe anjem da doista i ne e, ve e davati još i više. Tako er je poru io da mu je drago što se djeca upoznaju sa svojim pravima, ali i to da shva aju da s pravima dolaze i odre ene obaveze. (bš)

Djeca uputila apel da se na njima ne štedi Na sjednici su se predstavili i dje ji vije nici, po tri iz svakog od šest dje jih foruma - “Ivan ica” OŠ Ivanovec, “Zmaji ” I. OŠ akovec, “Srce” Centra za odgoj i obrazovanje akovec, “Zvjezdica” II. OŠ akovec, “Sre a” OŠ Kuršanec i “Smješko” III. OŠ akovec.

Mladi su vije nici prilikom predstavljanja istaknuli da svojim radom u dje jim forumima u e o dje jim pravima, ali i obvezama, da su nau ili da je svako dijete – dijete i da se svi zajedno moramo potruditi da ne bude tužne i zapostavljene djece. Tako er, skretali su

28. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Karolina Bacinger iz OŠ Kuršanec preuzela je dužnost dje je gradona elnice Grada akovca

DOBRA VIJEST

Gimnazija dobila novi kabinet kemije Nov i suv remeni kabinet kemije sve ano je otvoren u subotu u Gimnaziji akovec, emu su prisustvovali brojni sadašnji i bivši u enici, ali i profesori, te nova županijska pro elnica za obrazovanje, kulturu i sport Sonja Toši – Grla , kojoj je ovo ujedno bio i prvi službeni posjet na novoj dužnosti. Ravnateljica škole Tea Dragi Runjak tom je prigodom rekla da, s obzirom na injenicu da je prijašnji kabinet u punoj funkciji

Kabinet je simboli nim inom otvorio umirovljeni profesor kemije Franjo Martinez bio ve 48 godina, nije potrebno posebno isticati da je doista po-

ME IMURSKO GOSPODARSTVO više izvozi nego uvozi, ali …

NAŠE PROKLETSTVO Pla e 22 posto niže od hrvatskog prosjeka Me imursko gospodarstvo ostvarilo je hrvatski san, bilježi su icit u robnoj razmjeni s inozemstvom. No, taj san prati i no na mora. Prosje ne pla e ispla ene u našem gospodarstvu 22 posto su niže od državnog prosjeka, iznose jedva 3.587 kuna i pri dnu su hrvatskog prosjeka. S prosje nom cijenom košarice za etvero lanu obitelj koja iznosi 6.588,58 kuna, me imurska prosje na pla a pokriva 54,44 posto košarice.

U Me imurskoj županiji na dan 31. prosinca 2009. od ukupno 46.645 aktivnih stanovnika bilo je zaposleno 40.166 osoba, a nezaposleno 6.479 osoba. U 2008. od 47.350 aktivnih stanovnika bila je zaposlena 42.241 osoba, a nezaposleno 5.109. Stopa registrirane nezaposlenosti krajem 2009. iznosila je 13,9 posto, a godišnji prosjek 12,6 posto, što je 3,1 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Uspore uju i stopu nezaposlenosti u Me imurskoj županiji sa stopom nezaposlenosti na razini Republike Hrvatske, ona je manja za 2,8 posto, no u usporedbi s EU ve a je za 4,5 posto.

Izvoz u 2009. godini smanjen je u odnosu na 2008. godinu za 16,6 posto, dok je 2008. godine zabilježen rast od 20,2 posto u odnosu na 2007. godinu. Uvoz je tako er smanjen, i to za 27,3 posto, dok je 2008. godine porastao za 15,1 posto.

Me imurska županija nakon dugog niza godina

Me imurski je izvoz 10% ve i od uvoza bilježi su icit robne razmjene s inozemstvom. Tako je izvoz ve i od uvoza za 10,7%, što u apsolutnim brojkama iznosi 36,9 milijuna USD. Pri tome je pokrivenost uvoza izvozom pove ana za 14,18 posto.

Podaci poslovanja me imurskog gospodarstva prema pokazateljima koje je izradio Upravni odjel za gospodarstvo Me imurske županije pokazuju za prvih šest mjeseci ove godine rast industrijske proizvodnje i blagi rast prometa trgovine na malo u odnosu na zadnje tromjese je 2009. godine.

Gospodarska aktivnost u gra evinarstvu u prvim mjesecima 2010. nastavila je padati te je jasno da je nastavljeno i slabljenje investicijskih aktivnosti. Izostanak znatnijeg porasta maloprodaje rezultat je

CITATI TJEDNA “Me imurje uspore uju s Dolinom kraljeva u Mezopotamiji (Mura i Drava kao Eufrat i Tigris ).

- iz emisije “Euritmija“ o Rudolfu Steineru, HTV 1, 12.9.2010.

stojala potreba za rekonstrukcijom starih instalacija, ali i težnja

za osuvremenjivanjem kabineta kako bi pratio metode suvremene nastave. ast da simboli nim inom otvori kabinet pripala je bivšem profesoru kemije u Gimnaziji akovec Franji Martinezu. Tako er je najavila da je sljede e godine u isto vrijeme u planu i otvorenje obnovljenog kabineta biologije.

(Bojana Špani ek, foto: zvrzan)

nastavka negativnih trendova na tržištu rada, koje obilježava daljnji porast nezaposlenosti i pad pla a, koji redovno rezultira i pove anim pesimizmom.

Stanovništvo se i dalje susteže od nabavke trajnih proizvoda te motornih vozila, a nastavljena je i prilagodba pla a recesijskim uvjetima.

Izvozimo, a zara ujemo manje od onih koje država subvencionira Sli ne pokazatelje poslovanja, ve u pokrivenost uvoza izvozom, uz manje pla e od državnog prosjeka, imaju i susjedne sjeverozapadne županije i hrvatska politika morat e se prije ili kasnije suo iti i s tim paradoksom. Zašto i u ijem in-

teresu je da oni koji izvoze dokazuju konkurentnost na inozemnom tržištu bez izdašnih državnih subvencija, osu eni su na slabiji standard svojih zaposlenika u odnosu na one koji primaju izdašne subvencije, a ispla uju ve e prosje ne pla e od onih koji ne primaju državne subvencije (brodogradnja, Hrvatske željeznice i drugi).

Naime, postavlja se pitanje kako pove ati konkurentnost gospodarstva kada oni koji ne primaju subvencije zara uju toliko potrebne devize i štede na svojim radnicima da bi istodobno subvencionirali one koji samo produbljuju svoje dugove i uz to ispla uju ve e prosje ne pla e od onih koji zara uju bez subvencija na inozemnom tržištu?!

(BMO)

Istražio i odabrao Zlatko Boži

“Prirodna jednostavnost vra a se u modu.“ Fashion week, 19.9.2010.

“Morate nešto kupiti. Imamo izvrsne lignje iz Ma arske, finsko povr e ...“

“Kompjuter je stroj koji ljudi koriste da bi izbjegavali rad.“

“Bibin svijet“, RTL, 17.9.2010.

Penguins, “Nickelodeon“, 15.9.2010.

“Kafi i su sve prazniji. Ljudi ili rade ili nemaju!?“

28. rujna 2010.

GRAD AKOVEC suo en s manjkom planiranih prihoda

Režu svugdje, pa i pla e zaposlenih za pet posto Rebalans prora una Grada akovca donijet e se na sjednici Vije a koja e se održati u etvrtak. S planiranih 134,199.571 kunu smanjit e se na 126,330.390 kuna, pri emu se 116,996.767,55 kuna odnosi na inanciranje rashoda i izdataka, dok bi se razlikom planiranih prihoda trebao pokriti i lanjski negativni rezultat poslovanja u visini od 9,333.622,45 kuna.

Grad akovec je zbog rebalansa, kao i svi drugi, prisiljen rezati troškove na mnogim mjestima, pa i na pla ama i drugim primanjima zaposlenih, koje su dugo odolijevale smanjenju upravo zaslugom gradona elnika Šalamona koji dugo na to nije pristajao, štite i ste ena prava zaposlenih. Sada pak zbog neisplate boži nice na kraju prošle godine, nei-

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

splate regresa zaposlenima i smanjenja pla a za pet posto od 1. srpnja do kraja ove godine troškovi za zaposlene u Gradskoj upravi smanjit e se ukupno 600 tisu a kuna, kazao je gradona elnik Branko Šalamon na svom kolegiju prije sjednice Gradskog vije a.

Otežana naplata gradskih poreza - Izvorni prihodi prora una znatno su smanjeni zbog slabijih priljeva od poreza na dohodak, odnosno smanjenih isplata pla a u gospodarstvu, te izmjena propisa o porezu na dohodak. U dijelu gradskih poreza vrlo je otežana naplata, te procjenjujemo da se iznosi planirani prora unom ne e mo i ostvariti, kazao je na prošlotjednom kolegiju gradona elnik Branko Šalamon.

Zbog svega navedenoga prišlo se i racionalizaciji troškova Gradske uprave. Uz to, postignut je dogovor i s gradskim poduze ima i ustanovama da se s po etkom godine pla e smanje za najmanje pet posto, a do kraja ove godine zbog smanjenih prora unskih prihoda Grad ne bi isplatio jednu dvanaestinu prora unskih dotacija. Dotacije prora unskim korisnicima iz sporta, kulture i socijale od po etka godine smanjivane su za 40 posto.

Dobra vijest je da je unato recesiji dvorana I. OŠ akovec završena i da su osigurana sredstva za dio nove opreme uz pomo države u iznosu od 823 tisu e kuna, premda bi nabavka kompletno nove opreme iziskivala preko 2 milijuna kuna.

(BMO)

5

PREDSTAVNICI ME IMURSKE ŽUPANIJE na Konferenciji europskih regija i gradova u Salzburgu

Nastojanje da se Me imurje pozicionira kao primjer prihva anja europskih vrijednosti U Salzburgu je održana 6.

Konferencija europskih regija i gradova pod pokroviteljstvom Instituta europskih regija (IRE).

Tema ovogodišnje konferencije bila je "Kako regije i gradovi u budu nosti mogu osiguravati javne usluge".

Pokazala se izvrsnom platformom za susret vrhunskih ekonomskih stru njaka i politi ara. Konferenciji su prošli ponedjeljak prisustvovali i predstavnici Me imurske županije zamjenik župana Matija Posavec, pro elnik Ureda župana David Vugrinec i suradnica za europske integracije Mia Cingesar. U Salzburgu se boravilo s ciljem u vrš ivanja pozicije županije u okviru IRE-a te nastojanja da se Me imurje pozicionira u Europi kao primjer regije koja prihva a europske vrijednosti i standarde, iako formalno nije regija zemlje lanice Europske unije.

Zamjenik Posavec sudjelovao je na radionicama o upravljanju troškovima u regionalnoj

administraciji te regionalnim javnim uslugama prijevoza. Na marginama konferencije susreo se s povjerenikom Europske komisije za regionalna pitanja i austrijskim ministrom znanosti i istraživanja Johannesom Hahnom, gradona elnicima nekoliko austrijskih gradova, državnom tajnicom za gospodarstvo i regionalni razvoj Republike Srbije, makedonskim ministrom lokalne samouprave, kao i sa županima hrvatskih lanica IRE-a.

Politika Europske unije okre e se sve više principu supsidijar-

nosti, odnosno poti e države da budu aktivne sudionice EU, po evši od najnižih jedinica lokalne samouprave. Na Konferenciji je stavljen naglasak na veliku ulogu gradova i regija u oblikovanju europskih politika. Osim toga, predstavnici razli itih europskih regija iznijeli su probleme s kojima se susre u u postizanju zadanih ciljeva. Predstavljeni su primjeri dobre prakse te je na taj na in omogu ena razmjena iskustava i otvorena su vrata za pronalaženje idealnog rješenja za svaki pojedini slu aj. (bš)

GRADSKO VIJE E Mursko Središ e

Složni u interesu da Grad kupi autobusnu stanicu Autobusna stanica u Murskom Središ u nalazi se u samom središtu mjesta, a u vlasništvu je AP-a Varaždin u ste aju. Trgova ki sud ponovno je oglasio njezinu prodaju po cijeni od 889.000 kuna. Gradona elnik Murskog Središ a Josip Dobrani tu informaciju stavio je na dnevni red sjednice Gradskog vije a kako bi dobio konsenzus oko toga da li da se u e u kupovinu te nekretnine ili ne. Unato tome što vladaju i u Murskom Središ u imaju oštru oporbu po ovom pitanju, postignuta je složnost da bi Grad trebao u initi sve što je u njegovoj mo i da po im povoljnijoj cijeni kupi tu nekretninu. Ostaje još pitanje kako izna i sredstva za njezinu kupnju. Upravo zbog zajedni kog zalaganja za kupnje tu nekretnine, u povjerenstvo za autobusni kolodvor uz gradona elnika Josipa Dobrani a

te zamjenika Dražena Srpaka ušao je i Marijan Kutnjak, predsjednik Mjesnog odbora Mursko Središ e i oporbeni vije nik SDP-a.

Amandmani oporbenih vije nika Marijana Kutnjaka iz SDP-a i Sanjina Tomši a iz HNS-a prihva eni su po još dvije to ke dnevnog reda.

Sanjin Tomši predložio je, a Gradsko vije e prihvatilo, da se u ugovor o zakupu vatrogasnog skladišta u Križovcu, koji e se potpisati na dvadeset godina, u cijenu najma unese i indeksacija kako se vrijednost zakupa ne bi tijekom godina obezvrijedila. Sadašnja vrijednost zakupa je 112 eura mjese no.

Drugi amandman odnosio se na natje aj za koncesionara za komunalne poslove. Ugovor s Mursekomom završava 1. listopada.

Potrebno je raspisati novi natje aj.

Rebalans prora una Gradsko vije e prihva lo je ve inom glasova rebalans prora una Grada Mursko Središ e. Izmjenama i dopunama on je smanjen za 2,34 milijuna kuna i iznosi 12,69 milijuna kuna. Osim smanjenja prihoda od poreza na dohodak, poreza na nekretnine, izostale su i o ekivane kapitalne pomo i iz Županije i države. Tako se uku-

pno o ekivalo 2,6 milijuna kuna za poslovnu zgradu bivše ljekarne koja je trebala bi prenamijenjena za ispostave pojedinih službi na podru ju Grada. Od Županije se o ekivalo 800 su a kuna, milijun kuna iz državnog prora una i 800 su a kuna iz EIB III. Kako su sve tri potpore izostale, obnove zgrade za sada ne e bi . (BMO)

Složni samo oko autobusne stanice

Izbori za vije a mjesnih odbora za sva naselja na podru ju Grada Mursko Središ e, i to za naselje Mursko Središ e, Peklenica, Križovec, Štrukovec, Hlapi ina i Sitnice, održat e se 7. studenoga od 7 do 19 sa . (BMO) Kako sadašnjem odlagalištu otpada Hrastinka prijeti opasnost od zatvaranja, Marijan Kutnjak predložio je, a Gradsko vije e prihvatilo, da ugovor s budu im koncesionarom sadrži klauzulu o jednokratnom raskidu ugovora u slu aju zatvaranja Hrastinke i raspisivanja novog natje aja za koncesiju, kako bi se u tom slu aju osigurao neometani odvoz otpada.

Je li zakupac Zobi u sukobu interesa?

Ono pak o emu se gradski vije nici nisu složili jest odluka o dodjeli u zakup državnog zemljišta. Spornim su smatrali dodjelu zemljišta jednom od zakupaca, Miljenku Zobi u (HSS), i to zato što je on gradski vije nik HSS-a i lan vladaju e koalicije. Zobi je u toj podjeli dobio 17 hektara zemljišta.

Irska i Finska, a ne SAD i EU! Teško mi je komentirati konvenciju SDP-a, jer bih se ponavljao kao što se i oni ponavljaju. Sli no je i s posjetom predsjednika Josipovi a, odnosno premijerke Kosor - SAD-u.

Kao što se politi ari u nas ve 20 godina vrte u krug i ponavljaju jedne te iste stvari, bljutavo, bilo bi smiješno da nije žalosno. Radimo ono što se radi kad se izgubiš u nepoznatoj šumi. Bauljaš okolo, preživljavaš, nadaš se da eš jednom, ili e šumu porušiti buldožeri, pa e te ve netko prona i. Uglavnom, kad ne znaš cilj, kad ne znaš na in ka-

ko do i do njega i kad nemaš lidera koji bi to napravio, vrtiš se u krug.

Zemlja po kojoj neprestano gaziš postaje jalova i tvrda od hodanja po istom mjestu. No, zanimljivo, lakše je hodati tu gdje je zemlja ugažena, zar ne?

Japanci su se nakon II. svjetskog rata izvukli iz krize i razvili kopiranje tu e tehnologije, tu eg znanja. Uz svoju predanost poslu i tada još jeftinu radnu snagu, postali su ekonomska velesila koja sada više nema od koga kopirati, ve drugi kopiraju njih. Možemo li uop e zamisliti japanske inženjere,

Izbori za vije a mjesnih odbora

koje danas doživljavamo kao genijalce, kako su ponizno hodali okolo i izdresiranim fotografskim vidom snimali što i kako drugi rade, kako bi i oni to mogli. Ovu industrijsku špijunažu inancirala je i država i njihove najja e tvrtke. Zbog toga inženjere nije bilo sramota, radili su za svoj narod, za viši cilj.

Kod nas se doga alo nešto sli no. No ni približno tako. Tko je osim nekih poduzetnika išao van vidjeti kako drugi rade? Tko je osim gastarbajtera, koji su za to derali vlastitu kožu, donosio ideje i rješenja iz inozemstva? Oni nisu bili inženjeri,

Traži se otvaranje novih gradilišta Vije nik SDP-a Miladin Ma iz Peklenice na aktualnom satu Gradskog vije a zatražio je otvaranje novih gradilišta u Peklenici, za kojima postoji potreba. Kako trenuta no nema novih gradilišta, a potrebe postoje, mlade obitelji iz Pekleni-

ce prisiljene su gradilišta tražiti u drugim mjes ma. Josip Dobrani , gradona elnik, preporu io je da se napiše pismo namjere Gradu, prikupe podaci o potrebama, te e se u slu aju realnih potreba pri i otvaranju nove ulice u Peklenici. (BMO)

Smatrali su da se vije nik, zbog toga što se našao u podjeli zemljišta, našao u sukobu interesa,a da vladaju i time kupuju glasove. Miljenko Zobi živi isklju ivo od poljoprivrede i udovoljava svim kriterijima za zakup zemljišta. I dok su oporbeni vije nici Kutnjak i Tomši smatrali da je u sukobu interesa, Zobi , kojemu je zakup zemljišta egzistencijalno pitanje, zapitao je zna i li to da

on uop e ne bi smio konkurirati za zakup državnog zemljišta. Podjela koncesija za državno zemljište prolazi tri instance, od kojih je odluka Grada o dodjeli tek prva, a zatim ta odluka prolazi još dvije instance, Ministarstvo poljoprivrede i Državno odvjetništvo. Na natje aj se prijavilo 17 ponu a a, od ega je 12 ponu a a odobren zakup na 20 godina. Za 19 parcela na podru ju

kopirali su koliko su znali i mogli, koliko su shvatili. Država je u cijelom slu aju bila nezainteresirana? U koliko smo poznatih svjetskih tvrtki poslali “delegacije“ neka pokupe ideje kako se nešto organizira? Šaljemo samo inovnike da “u e“ EU. Naša država inancira samo naše politi are, da hodaju okolo i “mire svijet“, podu avaju druge o problemima na Balkanu (strašno se tu nešto ima za nau iti). Slikaju se po Washingtonu i New Yorku, po Londonu i Berlinu, gdje su ih njihovi strana ki kolege primili i tapšali po ramenu. I ku i se ne vra aju sa znanjem o rješavanju državni kih problema, ve se bahate kao Mujo kad je sreo Clinta Eastwooda.

I uporno idu u jalove posjete.

Od SAD-a, Velike Britanije i Rusije nemamo što nau iti. Velike su to zemlje, koje politi ka pitanja o patuljcima poput Hrvatske koriste tek za sitne me usobne arke. Bilo bi bolje bilo da idu u zemlje sli ne nama, a uspješne.

Finsku koja se izvukla iz krize u koju je dospjela raspadom SSSR-a i tada izgubila tržište od kojeg je doslovno živjela, ili Irsku koja je do prije desetak godina bila “krumpiraška zemlja“. Naravno, fotogra iranje s njihovim državnicima ne izgledaju toliko sjajno u politi kom životopisu, ali se od njih može nau iti što i na koji na in treba raditi da se pored velikih i mo nih država opstane i zaradi.

katastarske op ine Štrukovec nije stigla ni jedna ponuda.

Gradsko vije e odobrilo je akcijske cijene za priklju enje na vodovod u Hlapi ini. Akcija traje do 31. prosinca, a naknada za priklju enje iznosi 4.000 kuna. S popustom od 20 posto na jednokratnu uplatu iznosi 3.200 kuna. Postoji mogu nost otplate na 12 mjeseci uz 10 posto popusta ili beskamatno na 24 mjeseca.

Na sjednici Gradskog vije a Mursko Središ e prihva en je i dokument procjene ugroženosti civilnog stanovništva, koji je izradila specijalizirana irma. Gra anima Murskog Središ a, premda leži na samoj obali rijeke Mure, najve a opasnost ipak ne prijeti od poplave, ve od cisterni koje dnevno prevoze benzin i druge opasne terete u cisternama koje prolazi državnom cestom kroz samo središte mjesta.

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

6

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

28. rujna 2010.

NAJVE E NJEMA KO ulaganje u proizvodnju u Me imurju, vrijedno 5,2 milijuna eura

Sudionici okruglog stola u zgradi “Scheier”

OKRUGLI STOL: OBRTNICI pred hrvatski ulazak u Europsku uniju

Neplatišama ulazak zabranjen - Lakše e deva pro i kroz iglene uši nego neplatiše u Europsku uniju. Upravo nepla anje obveza prema dobavlja ima i majstorima loše odzvanja u ušima EU, odnosno njihove administracije i gospodarstva, ulo se na okruglom stolu u akovcu Nepla anje roba i usluga ili kašnjenja s pla anjem EU ne e tolerirati. Sva kašnjenja preko trideset dana bit e sankcionirana, odnosno takve stvari EU ne dopušta, te je neplatišama ulazak u EU zabranjen, odnosno oni koji sada tako rade bit e suo eni s mnogim sankcijama. Oni koji ne e na vrijeme pla ati svoje obveze bit e tuženi, što e umjesto obrtnika pojedina no u initi njihove udruge ili obrtni ke komore, naglašeno je na okruglom stolu na temu “Poslovanje obrtnika u Europskoj uniji”, održanom u petak u zgradi “Scheier” u akovcu.

Kako e hrvatski, pa tako i me imurski obrtnici poslovati kad Republika Hrvatska postane lanicom Europske unije, što e sve trebati prije toga u initi, što im dobro EU donosi, te mnogo drugih novosti i informacija etrdesetak obrtnika ulo je od Olgice

Spevec, državne tajnice u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, i od Željke Mazalin iz Uprave Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

Obrtnicima je predstavljen Plan Europa 2020. koji ima za cilj uspostaviti okruženje za razvoj konkurentne industrije i pomo i industriji koja se temelji na ve oj energentskoj u inkovitosti. Bilo je govora i o državnim potporama u EU, koje govornice smatraju opravdanima, osobito ako doprinose održivom rastu i utje u na uklanjanje tržišne neuspješnosti.

Turizam je istaknut kao grana koja spada u prioritete EU kada su u pitanju obrtnici.

Okruglom stolu nazo ilo je etrdesetak obrtnika, te An elko Horvat, zamjenik me imurskog župana, kao i elnici OK-a Me imurske županije.

(S. Mesari )

EKONOMSKI BREVIJAR

Paretovo pravilo 80/20 Jedno od najpotvr ivanijih i naj eš e korištenih pravila svakako je Paretovo pravilo.

Mnogi ga prepoznaju i koriste, ak i ako ga ne nazivaju njegovim pravim imenom.

Talijanski ekonomist Vilfredo Pareto još je po etkom 20. stolje a uo io da 20% stanovnika raspolaže s 80% bogatstva. Stru njak za upravljanje kvalitetom, Joseph Juran je 1940-ih proširio taj princip na cijelu ekonomiju. Pojednostavljeno: s 20% troškova i vremena postiže se 80% rezultata. Mali broj stvari (njih 20%) uzrokuje veliki broj posljedica (80%).

Naj eš e vrijedi da 20% kupaca napravi 80% prometa, 20% grešaka uzrokuje 80% troškova popravaka itd.

U svemu se može uo iti 20% vitalnog i 80% trivijalnog.

Raznolika korisnost Paretovog pravila sadržana je u naoko “eskivatorskom“ upitu “Kako sa što manje posti i što više?“ A upravo Paretovo pravilo otkriva tajnu kako s manje posti i više.

Paretovo pravilo, princip, zakon, relacija, odnos, na elo ili kako god druga ije ga nazivali, primjenjivo je na mnoga podru ja i aktivnosti.

HAIX - tvornica obu e u kojoj poštuju radnike - U Me imurju su našli kvalificiranu i kvalitetnu radnu snagu, ali i mentalitet sli an njema kom. - Nismo bez razloga kupili novih deset tisu a metara etvornih zemljišta. Naime, mati na firma namjerava udvostru iti sadašnje kapacitete proizvodnje, istaknuto je prilikom službenog otvaranja tvornice koja je ina e ve u pogonu više od godinu dana Prigodnom sve anoš u u petak su u Maloj Subotici otvoreni proizvodni pogoni tvrtke “HAIX”. Rije je o njema koj investiciji vrijednoj oko 5,2 milijuna eura, kako su na otvaranju istaknuli sami vlasnici, bra a Ewald Haimerl, predsjednik kompanije, i Franz - Xaver Haimerl, tehni ki direktor. Potrebne dozvole za gradnju izdane su im za samo tri tjedna. Takvo što za objekt veli ine oko šest tisu a kvadrata ne bi bilo mogu e ni u Njema koj, priznaju vlasnici HAIX-a. U proizvodnom pogonu HAIX-a u Maloj Subotici proizvodi se zaštitna obu a za vatrogasce, vojsku i policiju.

Po etak proizvodnje specijalne obu e seže u 2000. godinu na bazi lohn posla u akovcu u iznajmljenim prostorima u Jelenu. Pet godina kasnije obitelj Haimerl osnovala je tvrtku sa sto zaposlenika u akovcu zbog toga jer je mati na irma u Njema koj po ela rasti, što je iziskivalo pove anje kapaciteta u proizvodnji.

Kažu da je lociranje proizvodnje u Me imurju bio dobar potez iz više razloga: jedan je blizina mati ne tvrtke na šest do sedam sati vožnje, time više što je novosagra eni pogon izgra en na izlazu s autoceste Sveti Križ. U Maloj Subotici, ali i Me imurskoj županiji, naišli su na veliko razumijevanje bez administrativnih prepreka.

Arhitektu Bojanu Perho u prepuštena je ast da vlasnicima preda simboli ki klju HAIX-a, a vlasnicima Ewaldu i Franzu - Xaveru Haimerlu da prerežu vrpcu

Projektant Bojan Perho predao klju tvornice vlasnicima Otvaranje tvornice obilježila je i jedna osobitost netipi na za naš kraj. U ceremoniji otvaranja posebnu važnost vlasnici su dali projektantu zgrade, dipl. ing. arh.

Bojanu Perho u. O ito je da stranci više nego mi shva aju važnost ideje i projektiranja, jer je projektant taj koji odre uje imbenike kao

što su ušteda energije, kvaliteta i sigurnost radnog prostora i estetika zgrade te cijelog prostora oko nje. U ceremoniji otvaranja arhitektu Perho u prepuštena je ast da vlasnicima preda simboli ki klju HAIX-a, a vlasnicima Ewaldu i Franzu - Xaveru Haimerlu da prerežu vrpcu. (BMO)

Od kamena temeljca do proizvodnje za osam mjeseci Kada su u velja i 2009. godine postavili kamen temeljac za novu tvornicu, za samo osam mjeseci

Radnicima se omogu uje što je mogu e povoljnije radno okruženje

ona je bila spremna za proizvodnju. U Me imurju su našli kvali iciranu i kvalitetnu radnu snagu, ali i mentalitet sli an njema kom. - Nismo bez razloga kupili novih deset tisu a metara etvornih zemljišta.

Naime, mati na irma namjerava udvostru iti sadašnje kapacitete proizvodnje, istaknuto je.

Otprije je poznato da njema ki vlasnici smatraju da radnu snagu treba njegovati, jer to pridonosi produktivnosti i kvaliteti. Radnici u HAIX-u natprosje no su pla eni u odnosu na svoju branšu, rade u lijepo i kvalitetno ure enim radnim prostorima, ergonomski prilago enima njihovom radnom mjestu. U pogonu im je na raspolaganju besplatna laširana pitka voda i vo e, a rade uz glazbu.

Zbog toga i postižu natprosje nu produktivnost. Poslovna ilozo ija bra e Haimerl je da žele kvalitetne i kvali icirane radnike koji s radoš u teže za inovativnoš u, a sa svojim dobavlja ima njeguju partnerski odnos.

Na sve anosti otvaranja bili su mnogi uzvanici, me u kojima i veleposlanik Savezne Republike Njema ke u RH dr. Bernard Fischer, župan Me imurske županije Ivica Perho , predsjednik Skupštine Me imurske županije Petar Nova ki, te na elnik op ine Mala Subotica Vladimir Domjani . U prigodnom govoru prilikom otvaranja župan Perho je naglasio da ga vesele pozitivna iskustva koja su investitori imali s našom administracijom, što je najbolja poruka da se kod nas mogu uspješno realizirati poduzetni ki poduhvati koji imaju kvalitetne temelje. (BMO)

POGLED ODOZDO

Me imurske reference Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr U svakodnevnom životu, da bi bolje upravljali svojim vremenom, ali i (lakše) postizali (bolje) rezultate, provjerite koliko vremena trošite na pojedine poslove i aktivnosti te koje rezultate postižete.

Napravite listu aktivnosti, zadataka i termina, pa ete mo i uo iti koje spadaju me u 20% važnijih.

Kada utvrdite kojih 20% rada je zaista najvažniji, usredoto ite se na njih. Na tih 20% vrijedi utrošiti 80% vremena i energije. Preostalih 20% vremena i energije slobodno rasporedite na onih 80% manje važnih poslova i zadataka. I to je formula uspjeha. Provjerite, jer funkcionira.

Kad te ocjenjuju ljudi sa strane, puno su objektivniji nego kad se sam gledaš u ogledalu. Jer sam znaš ono što nosiš iznutra, a ono što nosiš iznutra ponekad ne znaš najbolje izraziti prema van, niti pak si u potpunosti svjestan kako te okolina doživljava. Bilo je zanimljivo na otvorenju HAIX-a promatrati kako nas doživljavaju investitori iz te najve e gospodarske sile Europe. Gdje oni prvenstveno vide naše prednosti. Zato što je to zapažanje važno kako bi ih mogli bolje iskoristiti kao reference za pronalaženje i privla enje drugih ulaga a. Precizni i organizirani Nijemci, od veleposlanika do vlasnika HAIX-a, istakli su sljede e. O nama sasvim otvoreno govore kao 28. lanici EU, i isti u povoljnost našeg položaja na trome i. Nijemcima je vožnja od šest do sedam sati do nas blizina, a ne daljina. Iz njihove perspektive možda se duže putuje u pojedine dijelove Njema ke nego do tvornice u Maloj Subotici. Dakle, moramo si osvijestiti

na druga iji na in perspektive i ulazak u novu zajednicu, gdje udaljenosti poprimaju druga ije dimenzije. Tre e, imamo kvalitetnu, obrazovnu radnu snagu, iji je mentalitet sli an radnoj etici Europske unije. Kada ulaskom u Europsku uniju prevladamo administrativne barijere koje dijele lanice od ne lanica, tada moramo znatno spretnije koristiti svoje prednosti i neprestano ih isticati.

Okrenimo logiku, kao što su stranci u Maloj Subotici okrenuli logiku. Smrtni grijeh kapitalista na hrvatski na in je u poslovnoj ilozo iji da je najjeftinije ne platiti radnika, Nijemci svoju poslovnu politiku u Maloj Subotici grade na tome da njeguju svog radnika, solidno ga pla aju s obzirom na branšu, omogu uju mu dobre radne uvjete i stvaraju ugodnu atmosferu. Zbog toga se ne treba uditi što su one naše tvornice koje nisu pla ale radnike završile u ste aju, a ova koja svoje radnike njeguje udvostru ava kapacitete. Vla-

snici kažu: poštivanje norme je minimum. Tražimo kvalitetu i inovativnost, a ona nije mogu a ako radnici na posao ne dolaze s radoš u i ežnjom za inovativnoš u.

Me imurska županija dobila je na raspolaganje goleme prostore za ulaganje na podru ju vojarne, na toj lokaciji u Me imurskom veleu ilištu školovanje prve generacije budu ih ra unaraca privodi se kraju. Da smo organizirani kao Nijemci, u referenci za privla enje partnera na to podru je nudili bi i te mlade školovane ljude uz sve druge koje smo stvorili. U natje aju za prodaju zemljišta na Vojarni ne bi tražili kupce zemljišta koji e sagraditi još jedan trgova ki centar koji e zatvoriti drugi na drugoj lokaciji i tako potrošiti naše zemljište i odnijeti novac naših gra ana - potroša a iz Me imurja preko naših blagajni radi poticanja proizvodnje drugdje. Ako smo znali vratiti doma e kupce da ne odlaze u kupovinu preko

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

granice, budimo sada tako pametni pa preusmjerimo i proizvodnju na našu stranu granice. Neka nam stranci samo ne prodaju ve i proizvode u Hrvatskoj, kad ve sami nismo pokazali odve zavidne talente za organizaciju i unaprje enje proizvodnje u vlastitoj organizaciji. Gledaju i njih, s vremenom emo i sami savladati i to gradivo.

Nije sramota u iti. Sramota je ne priznati da ne znaš i ne pitati kako se radi ono što ne znaš.

28. rujna 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

DEFINIRAN PO ETAK IZGRADNJE velike greenfield investicije - toplica u Draškovcu

Thermae Hortus Croatiae dobile gra evinsku dozvolu, radovi kre u na prolje e 2011.

Na snimanju milenijske fotogra ije Šime Strikomana u Draškovcu na lokaciji gdje e biti izgra ene nove me imurske toplice u srijedu su se okupili i predstavnici investitora za taj veliki projekt. Potvrdili su da su dobili gra evinsku dozvolu za prvu fazu izgradnje turisti ko lje ilišnog kompleksa “Hortus Croatiae – Vrt Hrvatske”, ime su nakon nekoliko godina zapravo obavljene sve predradnje potrebne za po etak same izgradnje.

Toplice imaju ambiciju postati ogledni primjer razvoja kontinentalnog turizma u Hrvatskoj u skladu sa suvremenim trendovima lje ilišnog i wellness turizma, te uz korištenje prirodnih i kulturnih resursa okruženja. itav projekt vodi tvrtka “Aqua Aera Terra” (AAT) d.o.o. registrirana u Draškovcu, a investitore iz Zagreba i Ljubljane podupire i me unarodni inancijski fond “East&west investments” iz švicarskog Luzerna.

Prva faza gotova u roku od godinu dana Predstavnik investitora Peter Vesenjak kaže da nakon što je isho ena dozvola slijede izvedbeni projekti, a zatim raspisivanje natje aja za izvo a e radova, pa e izgradnja po eti najkasnije u prolje e sljede e godine: - Kompleks je zamišljen kao kombinacija velikoga termalnog, lje ilišnog, vodenog i hortikulturnog parka. Prvom fazom na 12 hektara površine, s 25 tisu a kvadratnih metara objekata, predvi ena je izgradnja vodenog, wellness i lje ilišnog parka za dnevne goste - 2 tisu e kvadratnih metara unutarnjih

Ovako bi trebao izgledati novi turisti ki adut u Me imurju nakon prve faze izgradnje i 4 tisu e kvadratnih metara vanjskih bazena, wellness i sauna, kao i manjega medicinskog centra. Završetak se o ekuje do ljetne sezone 2012. godine.

Zatim se planira gradnja lje ilišno - konferencijskog hotela (s 4 zvjezdice) sa 150 do 180 soba, te poliklinike sa specijalizacijama na podru ju dermatologije,

Voda u Draškovcu izuzetno ljekovita Ljekovita termalna voda u Draškovcu, kaže Vesenjak, izvanredno pozitivno djeluje na kožu i pomla ivanje tijela, što su potvrdile i stru ne analize medicinskih institucija u Hrvatskoj. Temperatura vode koja izlazi na površinu je ak 80 Celzijevih stupnjeva. Ponuda u resortu bit e segmentirana i namijenjena obiteljima koje žele kvalitetno, zabavno, a ujedno i korisno provesti svoje slobodno vri-

jeme, parovima na uživanju i pomla ivanju, poslovnim ljudima u potrazi za dodatnom energijom i kondicijom, umirovljenicima i tranzitnim turistima u ljetnim mjesecima.

Posebna stru na medicinska ponuda bit e namijenjena gostima na preventivnim i kurativnim programima na podru ju brige za zdravu i lijepu kožu, ginekoloških indikacija i izioterapeutskih programa. (vk)

ginekologije i izikalne medicine.

Završnim dijelom bit e obuhva en manji apartmanski hotel s pet zvjezdica, i to na mjestu nekadašnjeg dvorca Draškovi , kao ekskluzivni dio ponude. Planira se i podizanje naselja etnoku a, apartmana te golf igralište s 9 rupa i 240 apartmana. Kasnije bi igralište proširili na dodatnih 18 rupa, što je zacrtano i u prostornim planovima Me imurske županije i Grada Preloga, no to bi dali u koncesiju.

Ukupna površina resorta bit e ak 60 hektara, a ve nakon dovršetka prve faze izgradnje u njemu e posao na i oko 120 ljudi. U kona nici cjelokupni projekt imat e pozitivan socijalno - ekonomski utjecaj na širu regiju, s predvi enih ukupno 500 novih radnih mjesta, od ega 350 u samom resortu te 150 do 200 posrednih radnih mjesta u povezanim djelatnostima, poduzetništvu i poljoprivredi.

Ekološka i ekonomska održivost Bitna karakteristika Thermae Hortus Croatiae je i ekološka i energetska održivost. itav projekt zasniva se kao kombinacija velikoga termalnog, lje ilišnog vodenog i hortikulturnog parka intenzivno povezanog s doživljajem ure ene prirode. “Vrt Hrvatske“ bit e u funkciji cjelovitog pomla ivanja ovjeka i njegovoga zadovoljnog, zdravog i dugog života. Planira se i proizvodnja energije iz održivih izvora bušotine termalne vode, kao i orijentacija na zdrav na in prehrane po principima Rudolfa Steinera, ija se rodna ku a i budu i centar nalaze nedaleko od lokacije budu ih toplica. U idili nom donjome imurskom krajoliku gostima e se nuditi i niz rekreacijskih aktivnosti – biciklizam, šetnje, trekking, lov i ribolov, isti e Vesenjak.

(Velimir Kelkedi)

Petar Vesenjak, predstavnik investitora, rekao nam je da više nema prepreka za po etak radova, koji bi trebali krenuti u prolje e

Postignut dogovor za premještanje dalekovoda Paralelno s isho enjem gra evinske dozvole investitori su s tvrtkom “Dalekovod” d.d. postigli dogovor o premještanju dalekovoda koji se nalazi na lokaciji gdje je predvi ena gradnja toplica. Nakon što se riješe tehni ki detalji dalekovod e biti maknut. (vk)

PERUTNINA PTUJ - PIPO akovec predstavila najmodernije mehanizme proizvodnje hrane

Od polja do vilice, sve je sigurno i kvalitetno Na zagreba kom Jankomiru, u Distributivnom centru Perutnine Ptuj - Pipo, u etvrtak je održana konferencija za novinare na kojoj je o najmodernijim mehanizmima proizvodnje zdrave, sigurne i kvalitetne hrane kontroliranog porijekla u domicilnom - integriranom lancu “od polja do žlice” govorio dr. vet. med. Vedran Mikuli , voditelj korporativnih komunikacija i odnosa s javnoš u Perutnine Ptuj - Pipo akovec.

Konferencija za novinare održana je u jedinstvenom, do sada kod nas nevi enom, ambijentu, gdje je jedan od najboljih hrvatskih kuhara Berislav Lackovi u konferencijskoj dvorani pripremao piletinu u vrijeme održavanja konferencije, koju su novinari konzumirali.

- Sigurnu, zdravu i kvalitetnu hranu Perutnine Ptuj Pipo akovec svakodnevno na svim tržištima kupuje dva milijuna zadovoljnih potroša a, naglasio je na presici Ve-

nima i drugim subjektima koji se bave prehranom, naglasio je Mikuli , dodavši da njegova irma godišnje proizvede oko 12 tisu a tona piletine, odnosno pile ih proizvoda.

Mikuli je posebno istaknuo kao kod Perutnine Ptuj - Pipo

Vedran Mikuli govori o kvaliteti pile ih proizvoda dran Mikuli , pojasnivši kako je prehrambeni lanac vrlo važan na putu do kona noga zdravog i vrhunskog proizvoda.

- Prehrambeni lanac ine isklju ivo doma i proizvo a i hrane, ali i proizvo a i gnoji-

akovec kada je u pitanju hrana i njezina proizvodnja nema kompromisa. Sve se zna i sve mora na kraju funkcionirati kako bi kupac, odnosno krajni potroša uživao u njihovom proizvodu.

(Stjepan Mesari )

Mikuli je pokazao i svoje kulinarske vještine

va, zaštitnih sredstava, krmne smjese ... Sudionici prehrambenog lanca jesu logisti ka poduze a koja distribuiraju ili proizvode, s kojima se lanac nastavlja sve do kona nog proizvoda koji se zajedni ki naziva

‘od polja do žlice’. Mi osobito cijenimo ili podržavamo sistem KSS - kvaliteta, sigurnost, sljedivost, što nam je vrlo važno zbog Europske unije i zbog jamstva sigurnosti proizvoda na prodajnim policama, u restora-

Vrsni kuhar Berislav Lackovi piletinu je pripremao tijekom presice

8

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

28. rujna 2010.

GRA ANI UPOZORAVAJU I TVRDE: Kraj Dravske ulice u Donjem Kraljevcu i kobni most nisu dobro prometno riješeni i uzrokuju este nesre e, od kojih je posljednja, na žalost, završila tragi no

ak deset slijetanja u potok u samo nekoliko mjeseci!

U prošlom broju izvijestili smo o prometnoj nesre i u kojoj je život izgubio 23-godišnji Nikola Režek iz Cirkovljana, ušavši u crnu statistiku kao šesta smrtno stradala osoba na me imurskim cestama ove godine.

Podsjetimo, kako je izvijestila policija, nesretni mladi je u no i sa subote na nedjelju 18. na 19. rujna u Dravskoj ulici u Donjem Kraljevcu izgubio nadzor nad automobilom, u desnom zavoju sletio s ceste, udario u nekoliko prometnih znakova te na kraju probio i zaštitnu metalnu ogradu sletjevši automobilom u potok Rakovnica. Obdukcijom je utvr eno da je uzrok njegove smrti bilo utapljanje.

Nekoliko dana nakon nesre e redakciji Me imurskih novina javilo se dvoje mještana ulice u ko-

joj se dogodila tragedija. Mladi , tvrde, možda i ne bi poginuo da je primjereno riješena prometna regulacija na tom podru ju, posebice što se ti e prolaska kroz most na tamošnjem potoku.

i dva slu ajeva slijetanja automobila u kojima su majke prevozile svoju djecu. Teško je za pretpostaviti da su one pile ili brzo vozile.

Jednu ženu koja je sletjela s ceste od utapljanja je spasio susjed. Au-

Prometno rješenje na kraju Dravske ulice u D. Kraljevcu pod hitno treba riješiti kako bi se izbjegle nove nesre e, tvrde njezini stanovnici to je tonuo u potok, a sin gospo e Strniš ak izvukao ju je u posljednji trenutak. Ima mnogo slu ajeva, no za njih se ne zna jer ljudi, ako se tek lakše ozlijede ili samo oštete svoje vozilo, ne zovu policiju.

Samo pukim udom izbjegnuto još nekoliko tragedija Franciska Strniš ak vodi vlastitu evidenciju o nesre ama i kaže da je od sije nja prošle godine do sada bilo deset slu ajeva slijetanja automobila s mosta u potok, gotovo dva mjese no.

Nikako se tako er, kaže njen susjed Dejan Iskra, ne može tvrditi da ljudi stradavaju isklju ivo zbog prekomjerne brzine, alkoholiziranosti, mraka ili loših vremenskih uvjeta: - Nesre e se ovdje doga aju i po danu. Bila su

Potok Rakovnica, iznad kojeg se nalazi kobni most, i te kako zna varirati u vodostaju. U vrijeme posljednje nesre e bio je nabujali, što je, na žalost, završilo tragi nim posljedicama, a pukom sre om u nekoliko ranijih navrata prilikom slijetanja izbjegnuto je najgore

Iskra pojašnjava da se prije “crne to ke“ na mostu, kada se dolazi iz smjera Cirkovljana, nalaze dva oštra zavoja, a nema nikakvih znakova upozorenja ili ograni enja brzine. Zato ga i ude navodi policije da je poginuli Režek najprije udario u prometne znakove. Nadalje, sam most nes(p)retno je koncipiran i sagra en. Trebalo bi, smatra, postaviti odgovaraju e prometne znakove, a most sanirati – postaviti ogradu koja bi izdržala eventualni udarac vozila. Dosadašnja je bila provizorna, svi stupovi bili su truli.

Mladi koji je poginuo u nesre i zapravo nije izravno udario u ogradu ve u izbo ine na cesti, a na ogradu se automobilom samo “naslonio“, što tako er potvr uje u koliko je lošem stanju bila. Sada je uop e nema pa strepimo od

Dejan Iskra: - Sam most nes(p)retno je koncipiran i sagra en. Trebalo bi postaviti odgovaraju e prometne znakove, a most sanirati!

Franciska Strniš ak vodi vlastitu evidenciju o nesre ama i kaže da je od sije nja prošle godine do sada bilo deset slu ajeva slijetanja automobila s mosta u potok, gotovo dva mjese no novih nesre a ako se ubrzo nešto ne poduzme, zaklju uje na kraju Iskra.

(Velimir Kelkedi, foto: Zlatko Vrzan)

CRNA KRONIKA

UKRATKO Nepoznati vandal oštetio luksuzni mercedes SLK 26-godišnjakinje iz Peklenice AKOVEC – Nepozna je po initelj u no i s nedjelje na ponedjeljak u Ulici Miroslava Magdaleni a u akovcu ošte o skupocjeni merUKRATKO cedes SLK 350, u vlasništvu 26-godišnjakinje iz Peklenice. Kako navodi policija, podesnim alatom pokušao je nasilno otvori stražnje staklo na osobnom automobilu akove kih registarskih oznaka, u emu nije uspio. No, razbio je jedno od stakala te otrgnuo i ukrao zadnju registarsku plo icu, savinuvši ujedno drža tablice. U vozilo nije ulazio. Materijalna šteta procijenjena je na ak 70 su a kuna. (vk)

U centru akovca ukraden BMW AKOVEC - Nepoznati lopov prošli je utorak ukrao BMW, u vlasništvu 24-godišnjaka iz Mihovljana. Na in na koji je došlo do kra e pomalo je neobi an. Kradljivac o ito poznaje žrtvu ili je pra o njegovo kretanje s obzirom na to da je najprije iz garderobnog ormari a trgovine na akove kom Trgu Republike, u kojoj 24-godišnjak radi, ukrao klju eve. Potom je otišao u Zrinsko - frankopansku ulicu gdje je vozilo bilo parkirano te se odvezao u nepoznatom smjeru. Materijalna šteta procijenjena je na 50 tisu a kuna. (vk)

U ku u mu ubacio “molotovljev koktel“ DONJI VIDOVEC - Nepoznati po initelj prošli je ponedjeljak kasno

nave er u prozor obiteljske ku e u vlasništvu 36-godišnjaka u Ulici bra e Radi a u Donjem Vidovcu bacio bocu s lakozapaljivom teku inom. Staklo je popucalo te se zapalilo krilo prozora, nagorjeli su okvir i roleta. Požar su lokalizirali pripadnici DVD-a Donji Vidovec, a materijalna šteta iznosi oko tri su e kuna. Policija traga za nepozna m vandalom, a utvr uje se i mo v napada. Vlasnik ku e navodno policiji nakon incidenta nije mogao da iskaz jer je bio pod teškim utjecajem alkohola te nije bio sposoban govori . (vk)

Razbijao po “Bijeloj ruži“ i udario vlasnicu jer ga je odbila poslužiti pi em PRIBISLAVEC – Dvadeset i etverogodišnjak iz Pribislavca, kako neslužbeno doznajemo, ponovno pripadnik romske nacionalne manjine, u utorak je oko 23 sata i 30 minuta divljao i razbijao po kavani “Bijela ruža“ u Štefancu, da bi na kraju svoga pijanskog pohoda udario i vlasnicu lokala. Kako je izvijestila Policijska uprava me imurska, muškarac je u kavanu došao pod utjecajem alkohola od 1,93 promila. Od vlasnice je zatražio da ga posluži pi em, no ona je to odbila s obzirom na to da je radno vrijeme bilo završeno. Za m je sa šanka po eo baca tanjuri e i aše, a potom uzeo barsku stolicu i bacio je preko šanka, razbivši aparat za kavu, registar kasu i glazbenu liniju. Ni na tome nije stao.

Vlasnicu je zatvorenom šakom udario u lice nakon što ga je pokušala sprije i u daljnjem razbijanju. Zadobila je lake tjelesne ozljede, dok se nastala materijalna šteta procjenjuje na oko 15 su a kuna. Nasilnik je uz uporabu sredstava prisile doveden u prostorije Policijske uprave me imurske, gdje je zadržan do otriježnjenja. Bit e kazneno i prekršajno prijavljen. (vk)

NOVA ŽRTVA NA ME IMURSKIM PROMETNICAMA U Okruglom Vrhu smrtno stradao etrnaestogodišnjak

Srednjoškolac bez voza ke mopedom udario u srušeno stablo i poginuo Na me imurskim prometnicama i ovaj je vikend izgubljen jedan mladi život. U no i sa subote na nedjelju oko 00.30 sati u prometnoj nesre i u Okruglom Vrhu poginuo je 14-godišnji L. H. iz tog mjesta.

- Prijatelj koje se vozio s njim lakše je ozlije en

Niz nesretnih okolnosti donio tragediju Maloljetnik i njegov godinu dana stariji prijatelj vozili su se mopedom te kod ku nog broja 59 u Okruglom Vrhu naletjeli i

Kombinacija nerazumnog upravljanja motociklom i srušenog drveta završila je tragi nim posljedicama u Okruglom Vrhu

Bizarna prometna nesre a u Ma kovcu MA KOVEC – U bizarnoj prometnoj nesre i koja se dogodila u subotu poslijepodne u Ma kovcu, odnosno Balogovcu teško je ozlije en 55-godišnjak iz Zasadbrega. Trideset i jednogodišnji voza iz Vratišinca pod utjecajem alkohola od 1,33 promila zbog neprilago ene je brzine automobilom udario u vozilo ispred njegovog, kojim je upravljao 32-godišnjak iz Ma kovca. Od siline udara vozilo je odba eno na parkiralište obližnje trgovine te je tamo udarilo

u parkirani automobil u vlasništvu 55-godišnjaka iz Zasadbrega. Taj automobil od udara je odba en unaprijed te je udario u 55-godišnjaka iz Zasadbrega koji je sjedio na stubama spomenute trgovine. Muškarac je vozilom hitne medicinske pomo i prevezen u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je zadobio tešku tjelesnu ozljedu zbog koje je zadržan na lije enju.

Naknadno je lije ni ku pomo zatražio i voza iz Ma kovca, koji je lakše ozlije en. (vk)

zabili se u stablo, koje se zbog dotrajalosti, pretpostavlja se tijekom ve eri, srušilo na cestu.

Nesretni dje ak vozio je neregistrirani i tehni ki neispravan moped (prednje ko nice bile su neispravne te uop e nije imao prednja svjetla), i to prije stjecanja prava, odnosno bez voza ke dozvole. Na glavi je imao kacigu, no unato tome od siline udarca preminuo je na mjestu nesre e. Njegov suputnik, tako er iz Okruglog Vrha, sre om samo je lakše ozlije en.

L . H. je sedma smrtno stradala osoba ove godine na me imurskim prometnicama.

Poginuli L. H. bio je ina e u enik prvog razreda srednje škole.

(V. Kelkedi)

APEL POLICIJE

Gra ani, prijavljujte mito i korupciju Policija i dalje radi na slu aju navodnog primanja mita na odjelu ginekologije i porodništva Županijske bolnice akovec. Glasnogovornik Policijske uprave me imurske Krunoslav Gosari gra anima je uputio sljede i apel: - Shodno javnom pogovoru u tisku, radijskim i televizijskim emisijama, kao i na internetskim forumima, a povodom policijskih izvida vezanih uz Županijsku bolnicu u akovcu, molimo gra ane koji imaju saznanja o mogu oj korupciji da nam se pridruže u suzbijanju te pojave i nazovu telefonski broj 0800 5092 i ostave svoje podatke kako bi se s njima mogao uspostaviti kontakt ili ostave poruku na broj telefaxa 0800 8092 ili na e-mail adresu korupcija@ mup.hr.

Gosari dodaje kako se gra ani javljaju anonimno medijima, no, kad je informacije potrebno konkretizirati, odustaju, pa policija nema na temelju ega pokrenuti predistražni postupak. - Iza svakog navoda mora stajati osoba s imenom i prezimenom koja e svoje tvrdnje ponoviti pred mjerodavnom institucijom. Policija e gra ane podržati, kaže Gosari , uz apel gra anima da skupe gra ansku hrabrost i prijave sve nezakonite pojave. (vk)

28. rujna 2010.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

PU ME IMURSKA u ponedjeljak obilježila Dan policije

U našem kraju je samo jedan posto onih koji ne poštuju zakone!

- Za suzbijanje mita, korupcije i organiziranog kriminala postoji pak samo jedna formula - biti odgovoran u svom poslu, ‘ istiti’ pred svojim vratima, što osobito vrijedi za one koji su na rukovode im mjestima. Institucije moraju raditi svoj posao, ali svi najprije moramo ‘o istiti’ u svojim institucijama, isti e na elnik Soka Nizom aktivnosti Policijska uprava me imurska u ponedjeljak je obilježila 29. rujna – Dan policije, ujedno i blagdan svog zaštitnika svetog Mihovila. Kod spomen - obilježja u sjedištu Policijske uprave te kod centralnog križa na akove kom groblju u Mihovljanu položeni su vijenci i zapaljene svije e za sve poginule i nestale djelatnike policije.

Uz prisustvo najviših županijskih i gradskih dužnosnika akovca, brojnih uglednika iz politi kog i javnog života te predstavnika policije iz susjednih krajeva i Slovenije, u akove kom Centru za kulturu održana je sve ana akademija.

- Sredina smo koja je prepoznala važnost preventive, imali smo jako puno preventivnih akcija, u emu

Na elnik Soka u prigodnom govoru istaknuo je da smo i dalje siguran kraj, s minimalnim brojem teških kaznenih djela, za što je zaslužan kvalitetan rad na preventivi, na emu e se i dalje inzistirati nas podupiru i oni koji inanciraju takve akcije – fondovi Europske unije, razvojne agencije, nacionalni programi. Prilika i potreba za pre-

ventivno djelovanje ima na pretek, u gradu, na cesti, u parku, na trgu, u školi, vrti u, oko ugostiteljskih objekata i na sli nim mjestima. Zato

Policija dodijelila posebne pohvale i zahvalnice zaslužnima Na elnik Ivan Soka donio je i odluku o posebnim pohvalama Policijske uprave me imurske, koje su na sve anosti primili: Manuel Vugrinec – policijski službenik Policijske postaje akovec zbog iznadprosje nih rezultata u radu, profesionalnosti, znanja, temeljitosti i upornosti, zatim Ljubomir Leva i – policijski službenik Policijske postaje Prelog za savjesno, odgovorno i profesionalno obavljanje naloženih zada a te iskazanu samoinicijativnost u radu, Slavko Šplajt – policijski službenik Policijske postaje Mursko Središ e za uspješno, temeljito i profesionalno obavljanje zadataka iz njegove domene te dodatni angažman na drugim poslovima u postaji, Davor Šopar – policijski službenik Postaje prometne

policije za postignute iznadprosje ne rezultate te edukaciju i aktivno poticanje ostalih policijskih službenika na uspješno obavljanje poslova prometne policije, Bruno Hozmec – policijski službenik Interventne jedinice policije za visoku profesionalnost, odgovornost i samoinicijativnost u obavljanju naloženih zada a te predanost i pouzdanost u policijskom poslu, Grupa za gospodarski kriminalitet – Pododsjeka za obradu kriminaliteta Odjela kriminalisti ke policije za višegodišnju stru nost i profesionalnost u suzbijanju najtežih kaznenih djela iz domene gospodarskog kriminaliteta, te Lucijan Bedi – djelatnik Odsjeka materijalno - inancijskih poslova za kvalitetan, uspješan i savjestan rad kojim je pridonio pove anju broja za-

dovoljnih korisnika usluga restorana Policijske uprave me imurske.

Podijeljene su i tri zahvalnice, i to ravnateljici Ekonomske i trgova ke škole akovec Dušanki Novak za višegodišnji veliki doprinos i uspješnu provedbu preventivno edukativne akcije “Dani maturanata – Coolijada“, zatim akove koj ilijali “Croatia osiguranja“d.d. za izniman doprinos u preventivnim aktivnostima koje je provodila Policijska uprava me imurska, posebice u segmentu prometa i zaštiti najranjivijih sudionika u prometu te za doprinos u izgradnji poligona “Sigurno u prometu“. Zahvalnicu je primio i novinar Miljenko Ov ar za višegodišnji izuzetan doprinos u promicanju i organizaciji promotivnih aktivnosti PU me imurske. (vk)

Priznanja PU me imurske

zahvaljujem svima koji su dali sebe, svoje slobodno vrijeme i znanje te se uklju ili u akcije. Kraju smo priveli i akciju ‘Tours’. Naši djelatnici na ispomo i na Jadranu, kao i kolege iz drugih krajeva koji su pomagali me imurskoj policiji na granici, doprinijeli su uspjehu ove turisti ke sezone. Tijekom godine Policijska uprava me imurska i kadrovski je oja ala. Imamo 34 nova vježbenika, još toliko iz naše županije radi u drugim policijskim upravama, što puno govori i o dobrim rezultatima naših srednjoškolaca na prijamnim ispitima, kazao je Soka .

U svakoj instituciji treba “o istiti” one koji se bave mitom i korupcijom Policija e u našem kraju i dalje inzistirati na preventivi, istaknuo je u daljnjem izlaganju na elnik PU me imurske, ali se osvrnuo i na negativne pojave u našem kraju, posebice kad su u pitanju mito i korupcija ...

- Policija danas kre e s novom strategijom djelovanja, metodologijom rada kojom e se nastojati sprije iti kaznena djela, preventivno djelovati, što je izazov. Kada u tome uspijemo, mo i emo reducirati i represiju prema gra anima naše županije, a svoju aktivnost usmjeriti prema jednom postotku onih koji ne poštuju zakone, posebno recidivistima. Za suzbijanje mita, korupcije i organiziranog kriminala postoji pak samo jedna formula - biti odgovoran u svom poslu, ‘ istiti’ pred svojim vratima, što osobito vrijedi za one koji su na rukovode im mjestima. Institucije moraju raditi svoj posao, ali svi najprije moramo ‘o istiti’ u svojim institucijama. Stanje je sigurnosti u našem kraju povoljno, prije svega stanje javnog reda i mira. Unato poginulim osobama proteklih tjedana, stanje u prometu je dobro. Kao i na razini države, prema statisti kim podacima svake godine opada broj nesre a s najtežim posljedicama. Na dobrom smo putu da postignemo europski

Na SRC-u “Mladost” otvoren poligon za pješake i bicikliste “Sigurno u prometu“ U ponedjeljak je kod južne tribine Sportsko - rekreacijskog centra “Mladost” u akovcu kao dio aktivnosti u povodu Dana svetog Mihovila, odnosno Dana policije sve ano otvoren i prometni poligon za pješake i bicikliste, mlade sudionike u prometu nazvan “Sigurno u prometu“. Inicijativu za taj projekt pokrenula je Policijska uprava me imurska s obzirom na to da tijekom godine provodi niz preventivnih aktivnosti usmjerenih prema edukaciji djece o ponašanju u prometu – od vrti ke do srednjoškolske dobi.

Kako je re eno, svrha poligona je da djeca kroz prakti nu i teoretsku nastavu u e prometna pravila i propise, posebice kulturno ponašanje u prometu, kako bi se izbjegle neželjene posljedice na cesti. Prakti an dio nastave uvelike e pomo i još uspješnijem provo enju preventivnih akcija, osobito polaganju ispita za voza e bicikala. Zaštita djece i mladih

sudionika u prometu je i jedna od strateških aktivnosti Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa od 2006. do 2010. godine, koji je donijela Vlada Republike Hrvatske. Analiza stanja sigurnosti cestovnog prometa pokazala je da se od 1990. do 2010. godine smanjivao broj prometnih nesre a s teško ozlije enim i smrtno stradalim osobama. Izgradnju poligona u akovcu zajedni ki su inancirali Grad akovec, Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske, Županijska uprava za ceste, Savjet za sigurnost prometa na cestama Me imurske županije, Hrvatski autoklub, Croatia osiguranje i Basler osiguranje. (vk)

Kao i svake godine, posebnu po ast djelatnici PU me imurske odali su poginulim kolegama prosjek. Premda nema najtežih kaznenih djela, ubojstava, razbojništva, odnosno napada na nov arske ustanove, problem nam predstavlja pove ani broj kra a i teških kra a.

Iako je otkriva ka djelatnost dobra, broj takvih kaznenih djela nastojat emo smanjiti, rekao je u prigodnom govoru na elnik Policijske uprave me imurske Ivan Soka .

Dan policije djelatnicima Policijske uprave me imurske estitali su i akove ki gradona elnik Branko

Šalamon i me imurski župan Ivica Perho , tako er istaknuvši važnost preventivnih programa te pohvalivši dobru suradnju policije s razli itim institucijama. U kulturno - umjetni kom programu sve anosti nastupili su uka ai , Žiga Me imurski i Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski“ iz Nedeliš a. U povodu Dana policije u Domu “Jurica Murai“ u Svetom Jurju na Bregu u ponedjeljak je služena sveta misa za sve poginule i nestale hrvatske branitelje. (Velimir Kelkedi)

ODRŽAN Susret inženjera sigurnosti Me imurske županije

Sudionici pozvani na Prvi hrvatski sabor inženjera sigurnosti U organizaciji Hrvatskog društva inženjera sigurnosti po etkom rujna u Hotelu Park u akovcu održan je Susret inženjera sigurnosti Me imurske županije, na koji su bili pozvani svi inženjeri, studenti i stru njaci sigurnosti iz Me imurske županije. U sklopu Susreta promovirana je knjige “Stru njak za zaštitu na radu”, nakon ega su sudionici informirani o Prvom hrvatskom saboru inženjera sigurnosti, koji e se održati 20. listopada u Zagrebu.

- Ovaj skup ima dvije to ke dnevnog reda. U prvom smo dijelu prezentirali novu knjigu ‘Stru njak za zaštitu na radu’, s rezultatima istraživanja problematike rada samostalnog stru njaka za zaštitu

na radu u srednje velikim poslovnim organizacijama na razini cijele Hrvatske, dok smo u drugom dijelu pozvali inženjere sigurnosti Me imurja, kojih ima oko 60, da se odazovu Prvom hrvatskom saboru inženjera sigurnosti, kazao je Josip Taradi, magistar sigurnosti, lan Upravnog odbora Hrvatskog društva inženjera sigurnosti te predsjednik Programskog odbora za pripremu Prvoga hrvatskog sabora inženjera sigurnosti.

Klju ne teme: status, školovanje i zapošljavanje Na Prvom hrvatskom saboru inženjera sigurnosti raspravljat e

Osim promocije knjige “Stru njak za zaštitu na radu”, održana je prezentacija Prvoga hrvatskog sabora inženjera sigurnosti se o klju nim temama statusa i problematike inženjera sigurnosti, me u kojima je školovanje i zapošljavanje inženjera sigurnosti, njihov status u propisima sigurnosti, problematika i njihov

status u praksi te potreba i problematika komorskog udruživanja inženjera sigurnosti. U planu ovog skupa tako er je donošenje prve javne Deklaracije inženjera sigurnosti u Hrvatskoj.

Na Susret inženjera sigurnosti Me imurske županije bili su pozvani svi inženjeri, studenti i stru njaci sigurnosti iz Me imurske županije Na Prvi hrvatski sabor inženjera sigurnosti sudionici se obavezno prijavljuju ispunjavanjem online prijava na internetskoj stanici HDIS (www.safety.hr).

Ispunjenu prijavu treba poslati

na e-mail adresu marketing@ safety.hr, dok je kotizaciju potrebno uplatiti na žirora un Hrvatskog društva inženjera sigurnosti. (hz)

10

Kroz Međimurje

OP INSKO VIJE E Dekanovec

Obnova op inske zgrade pri kraju, renoviranje župne crkve prepušteno župniku Na elnik op ine Dekanovec Ivan Hajdarovi na 11. sjednici tamošnjega Op inskog vije a, održanoj u srijedu, vije nike je izvijestio da je pri kraju obnova krovišta i fasade op inske zgrade. Predstoje još manji zahvati, a itava investicija u kona nici e stajati oko 320 tisu a kuna. Razmotrit e se i mogu nost naknadne rekonstrukcije prilaza zgradi kako bi u nju bez tu e pomo i mogle u i i osobe u invalidskim kolicima.

Premda se na dnevnom redu još nije našao prijedlog odluke o izmjenama i dopunama op inskog prora una, ve e se, kako je najavljeno, o rebalansu raspravljati na idu oj sjednici, na elnik je vije nike izvijestio da e se svi projekti, iako možda ne predvi enim tempom, privesti kraju. Ujedno je obznanio da Op ina odustaje od vo enja projekta obnove mjesne crkve i taj posao prepušta župniku. - Sto tisu a kuna koje smo dobili od Ministarstva kulture za tu namjenu prenijet emo na ra un župe, neka oni odlu e što i kako dalje, da ne do e do toga da Op ina želi

jedno, a župnik drugo. Osobno smatram da bi bilo korisnije da Op ina vodi investiciju, no nije bilo sluha s druge strane.

Me utim, mi smo uspjeli ve time što smo ishodili potrebna sredstva, rekao je Hajdarovi .

(Velimir Kelkedi)

Stipendije svim studentima Op ina Dekanovec i u novoj e akademskoj godini potpomagati studente sa svog podru ja. Vije e je donijelo odluku o raspisivanju natje aja za dodjelu studentskih stipendija.

Ove je godine etvero mladih Dekanov ana upisalo fakultet. Nekoliko ih je visokoškolsko obrazovanje privelo kraju, pa trenutno na podru ju op ine ima 10 studenata. Za one koji se školuju u Varaždinu, Zagrebu ili udaljenijim gradovima izdvajat e se po 500, a za studente koji studiraju u akovcu po 300 kuna mjese no. (vk)

DOMAŠINEC

Podržana inicijativa za osnivanje Limene glazbe Op insko vije e Domašinec na posljednjoj je sjednici jednoglasno podržalo inicijativu za osnivanje op inske Limene glazbe koju bi inili prvenstveno školarci. Ideja za taj projekt postoji ve nekoliko godina, a za njegovu realizaciju Vije e je zadužilo jednog od glavnih inicijatora – ravnatelja domašine ke Osnovne škole Tihomira Cvrtilu. Na sjednici Vije a profesor Cvrtila rekao je da e za djelovanje orkestra od 33 glazbenika godišnje biti potrebno oko 150 tisu a kuna. Zainteresiranih u enika ima, neki ve sviraju u Limenoj glazbi susjednog Dekanovca. Instrumente bi za po etak posudili, a kasnije bi ih kupili roditelji lanova orkestra. Odba ena je mogu nost da Op ina preuzme trošak nabavke prili no sku-

pih glazbala jer bi se, kako je napomenuto, lako moglo dogoditi da u enici nakon nekog vremena izgube volju za bavljenje glazbom. Takva situacija dogodila se u Gori anu. Ako pak njihovi roditelji izdvoje vlastiti novac, na neki e ih na in obvezati da tome pristupe ozbiljnije, zaklju eno je. Inicijalna sredstva za osnivanje orkestra osigurat e se u op inskom prora unu za 2011. godinu, a pomo se o ekuje i od Me imurske županije, budu i da ona, kako je napomenuto, potpomaže ve inu sli nih sastava. Domašinec je nekada imao poznati puha ki orkestar pa e se osnivanjem Limene glazbe nastaviti u posljednjem razdoblju prekinuta tradicija muziciranja u toj op ini.

(V. Kelkedi)

Ulaganja u javnu rasvjetu Op ina Domašinec javila se na natje aj državnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost, od kojeg o ekuje novac za inanciranje rekonstrukcije niskonaponske mreže.

Projekt je vrijedan 900 tisu a kuna, a obuhvatio bi kompletnu rekonstrukciju, odnosno postavljanje “ekološke“ javne rasvjete u Domašincu i Tur iš u. Dok se eka odgovor Fonda, op ina

e o svom trošku na prijedlog ravnatelja domašine ke škole i zahtjeva roditelja u enika postaviti rasvjetni stup kod ulaza u školu te kod nedavno zatvorene diskoteke “Šampion”. Elektri akovec upu en pak je zahtjev za izradu projekta javne rasvjete uz županijsku cestu koja prolazi kroz Domašinec, odnosno u dijelu Ulice Vladimira Nazora. (vk)

28. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INSKO VIJE E MALA SUBOTICA

Nezadovoljstvo zbog eksp šljunka i ponašanja Rom devastiraju okoliš škole u Na elnik op ine Vladimir Domjani konstatirao je da u vrijeme kada je donesena sporna odluka nije bio lanom ni izmjenama županijskoga prostornog plana tražili smo da se šljun ara ‘izbriše’, no ve je bila dana suglasnost n Na 14. sjednici Op inskog vije a Mala Subotica, održanoj u utorak, vije ni ke je dužnosti na vlastiti zahtjev razriješen SDP-ov vije nik Miljenko Pintari iz Palovca. Na njegovo je mjesto kooptirana lanica iste stranke Jadranka Sermek iz Svetog Križa, koja je preuzela i Pintari eve dužnosti u razli itim tijelima Op inskog vije a, pa je postala predsjednicom Odbora za izbor i imenovanje i lanicom Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

U sklopu pak aktualnog sata sjednice vije nik Dejan Horvat upitao je u ijem je interesu bilo davanje koncesije tvrtki “Pavlic asfalt beton” za eksploataciju šljunka na podru ju Držimurec - Strelca (o emu smo ve pisali u prethodnim brojevima, op. a.).

Podsjetivši na injenicu da se mještani žestoko protive tome zbog buke teških kamiona i devastacije prometnica, kazao je kako je odvoz šljunka ve po eo. Izrazio je žaljenje što sjednici ne prisustvuje bivši na elnik, a sada vije nik,

Josip Šegovi , kojeg zajedno s tadašnjim sastavom Op inskog poglavarstva smatra odgovornim za odluku o davanju koncesije. Aktualni na elnik op ine Vladimir Domjani konstatirao je da u vrijeme kada je donesena sporna odluka nije bio lanom ni jednoga op inskog tijela. Kada sam postao na elnikom, u izmjenama županijskoga prostornog plana tražili smo da se šljun ara ‘izbriše’, no ve je bila dana suglasnost na lokacijsku dozvolu, sli no kao i s lokacijom pro ista a. O tako važnim stvarima bivša vlast morala je pitati Op insko vije e te informirati širu javnost, no to, na žalost, nije u injeno.

Na temi eksploatacije šljunka svojim se pitanjem zadržala i vije nica ur a Jan ec, koju je zanimalo pod ijom je nadležnosti prometnica koja vodi od Držimurca prema Piškorovcu. Cesta je, upozorava vije nica, u lošem stanju, a može se o ekivati i pogoršanje zbog prolazaka teških kamiona. - Tvrtka ‘Pavlic asfalt beton’ je prema ugovoru dužna izgraditi alternativni pravac za prometovanje svojih vozila, a

Pitanje budu e šljun are u Držimurec - Strelcu bilo je na dnevnom redu “aktualca”, ali izgleda prekasno, jer tvrtka “Pavlic” ima sve potrebne dozvole za istu

cesta je ina e pod nadležnosti Županijske uprave za ceste, odgovorio je na elnik Domjani .

Vije nica ur a Horvat, koja je ujedno i ravnateljica Osnovne

škole Tomaša Gori anca Mala Subotica, ukazala je na nemila doga anja na prostoru oko škole. - Skupina mladih za koje znam da su naši bivši u enici, ko-

OP INSKO VIJE E DONJI KRALJEVEC

Zna ajna ulaganja u obnov - U Hodošanu se privode kraju radovi na dijelu ceste koja vodi prema Svetom Jurju u Trnju, uz iz Na elnik Donjeg Kraljevca Zlatko Horvat na 11. sjednici tamošnjega Op inskog vije a, održanoj u petak, izvijestio je o u ulaganjima na podru ju op ine.

Kazao je da se bliži kraju sanacija cesta u Hodošanu, a uskoro nastavlja u Palinovcu – naseljima u kojima je izgra ena kanalizacija.

U Hodošanu e se obnoviti dio ceste koja vodi prema Svetom Jurju u Trnju, uz izgradnju pješa ko biciklisti kih staza, a investiciju zajedni ki inanciraju Hrvatske ceste i op ina. Županijska uprava za ceste raspisala pak je natje aj za proširenje mosta kod groblja u Svetom Jurju u Trnju. Uredit e se pješa ka staza te riješiti problem odvodnje oborinskih voda. U središnjem op inskom naselju Donjem Kraljevcu, odnosno u dijelu mjesta “Gornji kraj” predvi eno je ure enje ceste koja vodi prema ehovcu. Zahvat e tako er su inancirati Županijska uprava za ceste. U planu je i obnova ceste u Donjem Hraš anu koja nešto kasni zbog visokih podzemnih voda nakon posljednjih obilnih kiša. ŽUC e, naglasio je Horvat, ove godine na podru ju op ine uložiti ukupno 1,800.000 kuna.

Odabran izvo a radova za Dom kulture u Palinovcu Vije nike je ujedno informirao da su, uz inancijsku pomo Ministarstva kulture, po eli radovi na obnovi Doma kulture u Palinovcu. Kroz nekoliko dana, s obzirom na to da je pri kraju postupak javne nabave, odnosno odabran je izvo a radova, po et e i obnova Doma kulture u Donjem Kraljevcu, što e inancirati Ministarstvo regionalnog razvoja, Me imurska županija i Mjesni odbor Donji Kraljevec.

Op insko vije e je na sjednici, izme u ostalog, prihvatilo prijedlog odluke o akcijskim uvjetima pla anja naknade i izvo enja priklju ka na kanalizacijski sustav Me imurja. Akcijom tvrtke “Me imurske vode” na cijenu od 5 tisu a kuna, koliko stoji naknada za priklju enje, nudi se 20% popusta za jednokratno pla anje u roku od 8 dana od sklapanja ugovora. Oni koji bi naknadu pla ali u 12 mjese nih rata ostvaruju pravo na 10% popusta, dok se za obro nu otplatu na 24 rate pla a puna cijena, ali bez kamata. (V. Kelkedi)

Posljednje zasjedanje Op inskog vije a Donji Kraljevec, na kojem je najvažnija

28. rujna 2010.

ploatacije a koji u M. Subotici jednoga op inskog tijela. - Kada sam postao na elnikom, u na lokacijsku dozvolu, sli no kao i s lokacijom pro ista a su naložili vatru ispred ulaza u školu. Pozvali smo policiju, no oni se i dalje vra aju. Vije nik Valentin Šipuš pridodao je da se sli ne stvari doga aju i u okolici vrti a te na sportskim terenima. Na elnik Domjani dao je zanimljiv odgovor. - Imamo ideju kako riješiti problem, no o tome za sad ne bih govorio iz razloga da ostane iznena enje za one koji to ine.

Natje aj za zakup poljoprivrednog zemljišta Op insko vije e donijelo je odluku o raspisivanju natje aja za zakup poljoprivrednog ze-

ji su školu završili prije godinu ili dvije, devastira okoliš škole.

Uništili su žljebove, kradu s hidranata. Tamo se okupljaju, piju i razbijaju. Jednom prilikom ak

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PITANJE DEVASTACIJE OKOLIŠA ŠKOLE I VRTI A: - Imamo ideju kako riješiti problem, no o tome za sad ne bih govorio iz razloga da ostane iznena enje za one koji to ine, kaže na elnik Domjani

vu prometnica zgradnju pješa ko - biciklisti ke staze

mljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Parcele se nalaze na podru ju katastarskih op ina Držimurec, Palovec, Jur evec, Benkovec, Mala Subotica, Šte anec i Podbrest. Njihova ukupna površina je 276 hektara, a ukupna po etna cijena zakupa 160.792 kune. Natje aj o zakupu e sukladno zakonskim propisima, na zahtjev op ine Mala Subotica, raspisati resorno Ministarstvo. Kako je istaknula zamjenica op inskog na elnika Danica Glad, op ina e od zakupa uprihodovati najmanje oko 80 tisu a kuna, odnosno 50% po etne cijene. U katastarskim op inama Mala Subotica, Benkovec, Podbrest, Palovec, Šte anec i Jur evec predstoji pak prodaja državnoga poljoprivrednog zemljišta. Na javnom natje aju ponudit e se parcele ukupne površine 22,31 hektar, po ukupnoj po etnoj cijeni od 271.046 kuna. Za zemljišta za koja ne e biti interesa u prvome krugu natje aj e se ponoviti.

Sufinanciraju prijevoz u enika Vije e je, izme u ostalog, prihvatilo odluku o sufinanciranju prijevoza u enika srednjih škola s op inskog podru ja. Za prijevoz autobusom ili vlakom na relaciji Mala Subotica – akovec, odnosno Prelog, Op ina e izdvajati 60,70 kuna mjese no, što predstavlja razliku do pune cijene prijevoza vlakom do akovca. Sa 100 kuna pak e se potpomagati u enici koji se školuju u Varaždinu. Cijena mjese ne karte za vlak od Male Subotice do Varaždina je 228 kuna, pa e, s obzirom na to da i Me imurska županija prijevoz subvencionira sa 100 kuna, roditelji u enika koji putuju vlakom pla ati samo 28 kuna.

(Velimir Kelkedi)

Govore i o aktualnim investicijama na podru ju op ine, na elnik Vladimir Domjani podsjetio je da su u tijeku završni radovi na komunalnom opremanju Poduzetni ke zone Mala Subotica. Financijsku injekciju od milijun kuna potrebnih za završetak toga obimnog projekta dalo je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Izvo a i radova, djelatnici akove ke Tegre, trenutno postavljaju rubnike uz prometnicu te kandelabere za vanjsku rasvjetu.

Ako vremenske prilike dopuste, investicija e biti završena do zime, najavio je Domjani .

Nakon dugih pregovora i dogovora, Op insko vije e je tvrtki “Hrvatski telekom” d.d. dalo i pravo gradnje TK mreže u zoni poduzetništva. Na elnik isti e kako su godinu dana vodili borbu oko financiranja.

Na kraju je dogovoreno da spomenuta kompanija mrežu izgradi o svom trošku. Op ina je uspjela izbje i da im dade pravo služnosti, a ostali detalji oko zahvata bit e definirani ugovorom. Investicija e stajati oko 200.000 kuna. (vk)

Jadranka Sermek iz Svetog Križa zamijenila je u Op inskom vije u Miljenka Pintari a

Vije nik Lovren i : Op ina krši zakone, svoj statut i poslovnik!

Mislio sam da op ina kre e snažno naprijed, no mještani mi se žale da su im uskra ena ustavom i zakonom propisana prava, rekao je u sklopu aktualnog sata vije nik MDS-a Zlatko Lovren i . Tu konstataciju, me utim, u svom govoru - pitanju nije potkrijepio primjerima iz svakodnevnog života stanovnika op ine, odnosno eventualnim problemima s kojima se susre u, ve je ukazao na niz navodnih nepravilnosti u radu op ine. Izme u ostalog je rekao kako radna tijela Op inskog vije a nisu unkcionalna, te da se sjednice ne sazivaju u propisanom roku. Suprotno zakonima, ali i op inskom statutu i poslovniku, op ina još nema odluku o uvanju i korištenju pe ata, sandu i za pritužbe gra ana, odluku o naknadi troškova elnicima Op inskog vije a, odluku o djelokrugu rada Jedinstvenoga upravnog odjela, a na elnik, unato zakonskoj obvezi, ne podnosi dva puta godišnje izviješ a o svom radu. - Kada e Op ina po eti raditi u skladu sa zakonom, upi-

a to ka dnevnog reda bilo ulaganje u ure enje prometnica na podru ju op ine

Poduzetni ka zona bit e potpuno ure ena do zime

tao je Lovren i , ujedno podsjetivši da ih je zbog mnogih propusta, kao jedinu op inu u Republici Hrvatskoj, 2007. godine ve kaznila Državna revizija. - Op ina radi po statutu i poslovniku, a ako vije nik želi raditi po nekom svom statutu i poslovniku, neka si ih izradi. To što smo bili kažnjeni možemo zahvaliti samo vama, poru io je Lovren i u njegov imenjak na elnik Horvat. Lovren i je, nezadovoljan danim odgovorom, zatim zatražio pisani odgovor, uz konstataciju da je na elnikova izjava neozbiljna.

U sklopu aktualnog sata, uz uvijek aktivnog Lovren i a, pitanje je postavio i vije nik Ivan Markati: - Zbog nedostatka novca zastala je obnova kolnika u akove koj ulici u Hodošanu.

Budu i da Županijska uprava za ceste u ovoj godini navodno ima i višak sredstava, može li ih se zamoliti za pomo kako bi se investicija završila? Na elnik je odgovorio da je ŽUC ve izdvojio sredstva i da e obnova biti privedena kraju u dogledno vrijeme. (vk)

Op insko vije e Orehovica izglasovalo je rebalans prora una, s kojim je isti smanjen za sedam posto

OP INSKO VIJE E OREHOVICA

Prora un smanjen za sedam posto, no do kraja godine mogu novi rebalans Op insko vije e Orehovica na sjednici u etvrtak usvojilo je prvi rebalans ovogodišnjeg prora una op ine. Prora un je s 5,937.519 smanjen na 5,520.919 kuna, odnosno z a 416 .600 kuna ili 7 posto. Kako je obrazloženo, osnovni razlozi smanjenju jesu manji priljev sredstava iz državne i županijske razine, kao i neprodaja dviju nekretnina – jednog stana u vlasništvu op ine i veterinarskog punkta. Do kraja godine ipak se o ekuju dotacije od nekoliko ministarstava te Me imurske županije. Ukoliko pak op ina ne ostvari te prihode, izgledan je još jedan rebalans.

O ekuju se sredstva iz izvanprora unskih fondova Tek u e pomo i iz dr žav nog prora una pove ane su, doduše, za 350.482 kune zbog potrebe za izvo enjem dodatnih radova na sanaciji deponija otpada te sufinanciranja 60% sredstva dodatnih radova, što

osigurava Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost. U teku e pomo i iz državnog prora una ulazi i program javnih radova Zavoda za zapošljavanje, za što je izdvojeno 158.890 kuna te 100.000 kuna koje je Savjet za nacionalne manjine odobrio za unaprje enje kulturne autonomije Roma, odnosno za projekt DROM. No, istodobno za 240.376 kuna smanjen je iznos pomo i iz županijskog prora una, upravo za spomenuti projekt za sredstva teku e pomo i.

Smanjene su i kapitalne pomo i iz državnog prora una. Umjesto planiranih 200 tisu a, Ministarstvo kulture dalo je 100 tisu a kuna. Pove ana je, me utim, pomo iz izvanprora unskih ondova. Od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost o ekuje se 254.915 kuna za izradu toplinskih asada na novosagra enim objektima – Sportsko - vatrogasnom domu u Orehovici i Domu kulture, odnosno vatrogasnom spremištu u Podbrestu. (Velimir Kelkedi)

Idu e godine ure enje groblja Ve druga sjednica Op inskog vije a Orehovica održana je bez na elnika Franje Bukala koji je na bolovanju, no, kako je rekao predsjednik vije a Branko Sušec, povremeno dolazi na posao. Zato je i u sklopu aktualnog sata postavljeno tek nekoliko pitanja. Vije nici su, uz ostalo, ukazali na potrebu ure enja mjesnog groblja u Orehovici. Neki mješta-

ni, kažu, ak se automobilom voze po groblju, pa je potrebno izgraditi ogradu, urediti središnju stazu i obnoviti krovište. - To je bilo u planu, no s obzirom na tešku financijsku situaciju, u ovoj godini ne emo mo i realizirati. U prora unu za 2011. godinu nastojat emo osigurati sredstva za tu investiciju, rekao je Sušec. (vk)

12

Kroz Međimurje

U DONJOJ DUBRAVI ODRŽANI KULTUROLOŠKI SUSRETI ZRINSKIH

Zrinski su neizostavni dio hrvatske i ma arske povijesti Op ina Donja Dubrava bila je 19. rujna, u nedjelju, doma in 4.

Kulturoloških susreta Zrinskih.

Sporazum o održavanju susreta potpisale su pograni ne op ine Donja Dubrava i Legrad s hrvatske i op ine Murski Križevci, Belezna, Ortilos i Zakanjfala s ma arske strane. Cilj im je održati uspomene na utvrdu Novi Zrin i njezinu povijesnu ulogu, na na in da svake godine jedna op ina bude doma in susreta. Interes za uklju ivanjem u ovu organizaciju izrazile su naknadno i op ine Donji Vidovec i Mlinarci iz Ma arske. Ovogodišnji susreti zapo eli su svetom misom u župnoj crkvi, koju je predvodio vl . Mirko Pilaj, koji je na toj sve anosti blagoslovio novu zastavu susreta. Poslije misnog slavlja svi sudionici susreta preselili su se u park “Nikola Zrinski” koji se nalazi u središtu Donje Dubrave, gdje su njihovi predstavnici položili vijence podno poprsja Nikole Zrinskog koje je tamo smješteno.

Na stru noj tribini govorili su mr. sc. Vladimir Kalšan, ravnatelj Muzeja Me imurja akovec, koji se osvrnuo na zna aj Nikole Zrinskog za Me imurje, a prodekan Vojne akademije “Nikola Zrinski” iz Budimpešte prof. dr. Padanyi Jozsef nazo ne je upoznao s dosezima istraživanja podru ja Novog Zrina.

U Tabore Zrinskih najmanje tri hrvatska predstavnika U sklopu susreta potpisano je pismo namjere s kon-

kretnim zadacima Hrvata i Ma ara. Hrvatska strana obvezala se da e svako ljeto u Tabore Zrinskih poslati najmanje tri svoja sudionika, pružit e pomo u stvaranju materijalnih uvjeta za djelomi na iskapanja i istraživanja bojnih polja na ovome podru ju. Obvezali su se kako e na svojoj strani dopuniti spomen - mjesta Zrinskih informativnim natpisima na hrvatskom i ma arskom jeziku. Dogovorena su doma instva daljnjih kulturoloških susreta. Op ina Donji Vidovec organizirat e ih 2013. godine, Legrad 2015., a op ina Donja Dubrava 2017. godine. Vrlo zanimljivo i dojmljivo bilo je u mjesnoj sportskoj dvorani, gdje su u kulturnom programu nastupili predstavnici Vojne akademije “Nikola Zrinski”, osnovci Murskih Križevca i Donje Dubrave te KUD-ovi iz Belezne i Legrada. Plesna skupina iz Velike Kaniže prikazala je plesove iz vremena Zrinskih, a nastupile su i mažoretkinje Ortiloša.

Op inu Donji Vidovec zastupao je akademski glazbenik Martin Srpak, a pograni nu op inu Mlinarci njihov ženski pjeva ki zbor. Za kraj je bila predstavljena knjiga “Tatarska strijela”, a kulturološke susrete zatvorili su lanovi Selja ke sloge iz Donje Dubrave spletom me imurskih narodnih kola. (af)

UZ DANE KOTORIBE

Vatrogasne igre bez granica i kuhanje gulaša U subotu 18. rujna DVD Kotoriba bio je doma in i organizator Vatrogasnih igara bez granica koje se ve nekoliko godina organiziraju u sklopu Dana op ine Kotoriba. Kod muških najbolji je bio DVD Konjš ina, drugi su bili vatrogasci iz Donjeg Mihaljevca 1, a njihovoj drugoj ekipi pripalo je tre e mjesto.

U kategoriji žena tre e mjesto osvojio je DVD Sveta Marija, druge su bile Kotorip ice, dok su prijelazni pehar odnijele lanice DVD-a Domaji. Istovremeno, ispod šatora trajalo je natjecanje

u kuhanju gulaša. Kuhalo je 18 ekipa koje su predstavljale op inske udruge. lanovima žirija, ina e vrsnim kuharima, nije bilo lako odabrati najbolji gulaš.

Ipak, najbolji gulaš pripremile su Sandra Škoda i Draženka Golub, lanice Društva “Naša djeca”. Drugo mjesto osvojila je ekipa UHVIDR-a, dok su tre i bili nogometaši Grani ara. etvrto mjesto podijelili su ekipe Udruge umirovljenika, Radio Me imurja, Motokluba Rolling ish i KUD-a Kotoriba. (af)

KNJIŽNICA I ITAONICA KOTORIBA

Djeca iz vrti a i škole crtala obilježja Kotoribe U prostorijama Knjižnice i itaonice Kotoriba održana je radionica za djecu Dje jeg vrti a Kotoriba. U posjetu je bila starija grupa, 29 djece sa svojom tetom Danicom Sabol. Tema radionice bili su nedavno održani Dani Kotoribe. Djeca su nakon razgovora o obilježjima koja ine Kotoribu prepoznatljivom, kao što su crkva, željeznica, rijeka Mura i riba, to prenijela na papir. Vrlo je zna ajno da ti elementi daju ponos svim stanovnicima Kotoribe i svima koji se tako osje aju.

Radionicu je vodila ravnateljica knjižnice Bernarda Habuš.

Knjižnicu su posjetila i djeca drugog razreda OŠ Kotoriba sa svojim u iteljicama Danijelom Sabol i Kristinom Balent. Tamo su došli u sklopu svoga nastavnog programa nastave u prirodi, putem kojeg su upoznavali znamenitosti mjesta. Ono što su smatrali najzna ajnijim nacrtali su na beton ispred knjižnice. Na kraju druženja djeca su po aš ena slatkišima. (af)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

28. rujna 2010.

NEDELIŠ E ipak u dogledno vrijeme izgleda da ne e dobiti novu školsku zgradu

Ipak vjerojatnije reko postoje e osnovne šk - Za postoje u Osnovnu školu u Nedeliš u izra ena je idejno - projektna dokumentacija za rekonstrukciju te je dobivena lokacijska dozvola. Istovremeno je prema detaljnom planu SRC-a ‘Trate’, koji obuhva a i crkveno zemljište, planirana površina za izgradnju nove škole na crkvenom zemljištu, informirao je vije nike na elnik op ine Nedeliš e Mladen Horvat na sjednici Op inskog vije a, održanoj prošli tjedan.

S obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju, prema rije ima na elnika Mladena Horvata, neizvjesno je kada e Me imurska županija i nadležno Ministarstvo biti u mogu nosti graditi novu školu. - Zato tražimo da se odmah pri e rekonstrukciji postoje e škole, a da se izgradnja nove uvrsti u srednjoro ni plan Županije.

Dakle, ne odustajemo od izgradnje nove škole, poru uje na elnik op ine Nedeliš e.

DANI ZAHVALNOSTI za plodove zemlje i Dani starih zanata i obrta u Nedeliš u

Raznolika i bogata ponuda jela i starih zanata privukla mještane Preko etrdeset izlaga a privuklo je brojne mještane u dvoranu MESAP-a u Nedeliš u, gdje je prošli vikend održana 7. po redu manifestacija Dani zahvalnosti za plodove zemlje i Dani starih zanata i obrta.

Bogata i raznovrsna ponuda starih zanata i jela koja su napravili ovogodišnji izla-

ga i probudila je zanimanje posjetitelja, koji su uz tradicionalnu izložbu mogli uživati i u nastupima folklornih skupina, kao i Mažoretkinja Nedeliš e, Limene glazbe Belica te rnih strela. Osim doma eg KUD-a “Selja ka sloga” Nedeliš e, posjetitelje su nastupom po astile i folklorne skupine

Društva Me imuraca Velenje te “Gozdar” rna na Koroškem.

Nakon kulturno - umjetni kog programa poglede mještana mamila su povijesno vrijedna vozila Oldtimer kluba “Me imurje”, koji se tako er uklju io u obilježavanje manifestacije Dani za-

OSNOVNA ŠKOLA Štrigova

Nitko ne e slovenski jezik, Prekopa bez prvaši a Kao što je to red, odnosno nalog Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, ravnatelj Osnovne škole Štrigova Stanislav Rebernik obavlja popis, odnosno evidenciju hrvatskih u enika koji žele dopunski u iti slovenski jezik.

Do sada je obavio tre inu posla i ni jedan u enik i njegov roditelj nisu iskazali želju za u enjem slovenskog jezika u svojoj školi.

U prve razrede u Osnovnoj školi upisao se 31 u e-

nik. U mati noj školi Štrigova upisano je 17 u enika, u PŠ Prekopa ni jedan, odnosno jedno prijavljeno dijete iz Prekope upisano je u OŠ Štrigova, kako u iteljica ne bi u 1. razredu radila sa samo jednim u enikom.

Podru nu školu Stanetinec polazi pet prvoškolaca, a PŠ Železna Gora osam prvaši a.

Koliko je školi i op ini poznato, ni jedno dijete nije se upisalo u prvi razred škola u susjednoj Sloveniji.

Proteklih dana u enici OŠ Štrigova u slovenskom naselju Dobrovnik sudjelovali su na Me unarodnoj berbi grož a (Mednarodna trgatev), zajedno s u enicima iz Slovenije i Ma arske, gdje je predstavljena tradicionalna berba grož a, kao i doga anja vezana uz berbu.

Ove godine u enici OŠ Štrigova ne e sudjelovati ni na jednoj berbi grož a, što je ina e bila dugogodišnja praksa, a razlog je tehni ke prirode. (S. Mesari )

hvalnosti za plodove zemlje i Dani starih zanata i obrta u Nedeliš u.

U popodnevnim satima svim izlaga ima podijeljene su zahvalnice za sudjelovanje na ovoj tradicionalnoj manifestaciji, koja svake godine privla i sve ve i broj posjetitelja. (hz)

AKCIJE DOBROVOLJNOG DARIVANJA KRVI

U akovcu, Orehovici i Gori anu U organizaciji Gradskog društva Crvenog križa akovec krajem rujna i po etkom listopada održat e se akcije dobrovoljnog darivanja krvi.

U srijedu 29. rujna akcija e se održati u Mesnoj industriji Vajda, to nije, u prostorijama restorana u vremenu od 12 do 14 sati. U petak 1. listopada svi zainteresirani mogu dobrovoljno dati krv u prostorijama dvorane OŠ Orehovic u vremenu od 9 do 11 sati te u prostorijama tvornice Meiso u Gori anu u vremenu od 12.30 do 14.30 sati.

28. rujna 2010.

onstrukcija kole Dijana Posavec: Ne možemo se pomiriti s tim da ne možemo dobiti novu školu

Za postoje u Osnovnu školu u Nedeliš u izra ena je idejno - projektna dokumentacija za rekonstrukciju

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Na ovu informaciju reagirala je vije nica Dijana Posavec, kazavši da se ne može pomiriti s time da Nedeliš e ne može dobiti novu školu.

- Ako rekonstruiramo staru, izgradnja nove past e u dugoro ni plan Županije. Može do i do rekonstrukcije, ali novu školu moramo dobiti, istaknula je vije nica Posavec.

Ho e li se izgraditi nova ili rekonstruirati i nadograditi postoje a školska zgrada u Nedeliš u, aktualna je tema ve neko vrijeme.

Podsje amo, s novim pedagoškim standardima u Osnovnoj školi Nedeliš e pojavio se problem prostornih uvjeta. Rije je o problemu mnogih škola koji se pojavio uvo enjem manjih razrednih odjela i nastave u jednoj smjeni. I dok je u nekim školama uvjete bilo lakše zadovoljiti jer je broj djece ve bio dovoljno malen da se uz male preinake dovede do standarda jednosmjenske nastave, u školama poput Osnovne škole Nedeliš e taj je problem još uvijek prisutan. (hz)

Bogata i raznovrsna ponuda starih zanata i jela pobudila je zanimanje posjetitelja

OP INA NEDELIŠ E

Vije nici pohvalili program rada Savjeta mladih Vije nici op ine Nedeliš e pohvalili su program rada Savjeta mladih op ine Nedeliš e za 2011. godinu, koji je na prošlotjednoj sjednici iznio Benjamin Tkal ec, predsjednik nedeliš anskog Savjeta mladih.

U programu rada, me u projektima za 2011. godinu, spomenuta je Državna matura, o kojoj su, prema mišljenju lanova Savjeta, mnogi u enici nedovoljno informirani. S obzirom na to da je Državna matura uvod u studij po Bolonji, lanovi smatraju da postoji potreba za edukacijom mladih o samoj maturi, kao i spomenutom na inu studiranja.

Osim sportskih susreta i suradnje s ostalim savje ma mladih, programom su predvi eni i projek vezani uz ovisnos , kao i problema ku zapošljavanja mladih. Upravo zato Savjet mladih op ine Nedeliš e planira suradnju s ins tucijama poput Zavoda za javno zdravstvo te Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Me u njihovim planovima je i upoznavanje mladih s problemom one iš enja okoliša, dok kroz neke svoje aktivnosti namjeravaju sakuplja novac, koji e usmjeri na rješavanje socijalne problema ke mladih, odnosno na kreditiranje i stipendiranje mladih s podru ja op ine. (hz)

Svetomartin ani sa svojim doma inima

SVETI MARTIN na Muri predstavljen u Njema koj

Iskazan interes za njema ka ulaganja elnici op ine Sveti Martin na Muri Franjo Makovec, Zdravko Fajfar, Milena Murši Krznar te Dragec Del Duca, voditelj prodaje za inozemno tržište Toplica Sveti Martin, vratili su se iz Njema ke, gdje su posjetili pokrajinu Saarland kod grada Homburga i bili gosti Petera Cervija, poslovnog ovjeka koji dio svog života i vremena provodi u Svetom Martinu na Muri, odnosno Gradiš aku, a u Njema koj promovira Sveti Martin na Muri i Hrvatsku.

Svetomartin ani su bili i gosti gradskog parlamenta Savezne države Saarland, a u njihovoj gospodarskoj komori u Saarbruckenu primio ih je ministar u Vladi zadužen za odnose s drugim nacijama.

- Razgovarali smo s na elnicima dviju op ina, gdje smo dobili uvid, odnosno stekli saznanja o

Rimske toplice U sklopu posjeta Njema koj predstavnici Svetog Martina na Muri razgledali su arheološko nalazište koje se proteže na francusko i njema ko podru je, gdje se istražuje povijest rimskih toplica. Ovo nalazište posebno je zainteresiralo Svetomartin ane, osobito Drageca Del Ducu, jer se i podru je Svetog Martina na Muri i Toplica Sveti Martin povijesno povezuje s rimskim toplicama. (sm)

funkcioniranju lokalne uprave u jednoj europskoj državi, i ve sada mogu potvrditi da emo pozitivna iskustva primijeniti na svom podru ju. Isto tako razgovarali smo o mogu nostima njema kih investiranja kod nas, te emo dalje raditi na uspostavi suradnje, jer smo Nijemcima zanimljivi, kaže na elnik Makovec, svjestan da je put do njema kih ulaganja u Svetom Martinu na Muri poprili no dug, ali je puno kra i ako se u razgovore i poslove krene odmah. Za po etak, osim razgovora, Nijemcima je podijeljen promotivni materijal te ponešto autohtonih me imurskih proizvoda.

(S. Mesari )

OP INA Štrigova

Pripreme za zimsku službu Kako i kome povjeriti poslove obavljanja zimske službe, to nije, iš enje snijega na lokalnim prometnicama u predstoje im zimskim mjesecima, bilo je prvo pitanje na kolegiju predsjednika vije a mjesnih odbora op ine Štrigova, održanom prvi dan jeseni u prostorijama Op ine Štrigova.

Plan e izraditi Odbor za komunalne poslove i komunalni radnik, te ga dostaviti

Op ini na razmatranje i usvajanje.

Na kolegiju je odlu eno da se pred berbe grož a urede poljski putovi, a da bi se to obavilo što e ikasnije, predsjednici VMO-a napravit e plan i potrebe za svoja naselja, a potom e se šljunak hitno navoziti.

Op inski na elnik Stanislav Rebernik predsjednicima VMO-a dao je zadatak da izrade planove i potrebe za svoja nase-

lja za naredno razdoblje, kako bi se oni uvrstili u plan radova, odnosno u inancijski plan za sljede i op inski prora un. Vo ena je i aktivna i živa rasprava o potrebi ure enja zapuštenih zemljišta i drugih parcela, s jasnim opredjeljenjem da se vlasnici upozore na potrebu ure enja i održavanja takvih parcela, te ako to ne u ine da ih se primjereno kazni. (sm)

14

Kroz Međimurje

ZLATNI CVIJET EUROPE

Op ini Sveti Martin na Muri srebrni znak u Italiji Op ina Sveti Martin na Muri osvojila je Zlatni cvijet Europe, sa srebrnim znakom, i tako se uvrstila me u najljepše i najure enije turisti ke destinacije Europe.

Sveti Martin na Muri za ovu prestižnu nagradu kandidirali su europski turisti ki novinari. Odli ja su minulog vikenda uru ena u gradu Cervia u Italiji. (sm)

TRE I PUT ZA REDOM

akovec ponovno najure eniji grad kontinentalne Hrvatske

Grad akovec ponovno je osvojio naslov najure enijega grada kontinentalne Hrvatske Po tre i put grad akovec osvojio je naslov najure enijega grada kontinentalne Hrvatske u akciji “Zeleni cvijet” Hrvatske turisti ke zajednice.

Uzimaju i u obzir kriterije isto e, hortikulturnog ure enja, ure enje prometnica, prometnu i turisti ku signalizaciju, kao i turisti ku ponudu, prema procjeni stru nog povjerenstva nagrada je ponovno pripala našem akovcu.

- Sama akcija ‘Zeleni cvijet’ ima niz kriterija koji se svake godine zaoštravaju. Ne ocjenjuje se isklju ivo sama ure enost i hortikultura grada, ve niz pojedina nih elemenata, poput ulaza u mjesto, turisti ka prometna signalizacija, samo središte grada, javni objekti izvana i iznutra, dok se od ove godine tako er ocjenjuje turisti ka ponuda. Ocjenjuju se turisti ki i ugostiteljski objekti, multimedijalna oprema te programi, manifestacije i doga aji koje organiziramo cijelu

godinu. Dakle, rije je o jednoj sveobuhvatnoj akciji, sveobuhvatnom osvrtu na sam grad, kazala je Ivana Maltar, direktorica Turisti kog ureda grada akovca, dodaju i da je unutar akcije “Volim Hrvatsku” provedena i akcija “ ovjek - klju uspjeha u turizmu”, te da na podru ju Grada imamo osam pobjednika.

Gordan Vrbanec, zamjenik predsjednika Turisti ke zajednice grada akovca, spomenuo je da, s obzirom na po tre i put osvojen naslov, akovec gubi mogu nost daljnjeg natjecanja u akciji “Zeleni cvijet”, no da se istodobno nada da e akovec i dalje biti najure eniji grad kontinentalne Hrvatske.

Podsjetimo, sve ana dodjela priznanja bit e održana 14. listopada u zgradi “Scheier” u akovcu, dok e priznanja na državnoj razini nagra eni primiti od 20. do 22. listopada u Rovinju na Danima hrvatskog turizma. (hz, foto: vrzan)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

28. rujna 2010.

ME IMURJE dobilo svoju milenijsku fotografiju na te

Preko tisu u statista poziralo Šimi Strikom Na mjestu gdje bi sljede e godine trebala krenuti izgradnja velikoga turisti ko - lje ilišnog kompleksa “Hortus Croatiae” kraj Draškovca, prošle je srijede renomirani hrvatski fotograf Šime Strikoman snimio svoju 214. milenijsku fotogra iju. Tema i naziv prve milenijske fotogra ije snimljene u Me imurje upravo je ime budu ega topli no - lje ilišnog kompleksa “Hortus Croatiae” (ali i turisti ki brend kojim se predstavlja Me imurje kao “Vrt Hrvatske”), uz osnovni motiv Me imurja predstavljenog oblikom rijeka Mure i Drave i termalnog izvora izme u njih dvije. Preko tisu u statista, me u kojima su bili u enici preloške osnovne i srednje škole, umirovljenici, turisti ki djelatnici, politi ari, lanovi raznih udruga, te brojni drugi gra ani, ponosno je poziralo na spomenutoj lokaciji.

Tako je nakon dužeg vremena realizirana ideja snimanja milenijske fotogra ije u Me imurju, koja je ve nekoliko godina unatrag inicijativa poznatoga akove kog fotografa Damira Klai a - Klju a i zaštitara prirode Siniše Goluba. Sada pak je sve realizirano uz pomo organizatora Kristijana Kova i a iz Društva turisti kih vodi a, te inancijsko - logisti ku pomo tvrtki investitora u novi turisti ko - lje ilišni kompleks “Termal” d.o.o. i “AAT” d.o.o., kao i Grada Preloga.

- Moje prijateljstvo, druženje i suradnja s Damirom Klai em i Sinišom Golubom, koji su iz žarke želje za snimanjem milenijske fotogra ije u Me imurskoj županiji obogatili milenijski svijet, upoznavši me s gospodinom

Me u statistima i budu i djelatnici toplica Prema rije ima Kristijana Kova i a, u organizaciji nastanka milenijske fotogra ije u Me imurju inicijatori su naišli na svestranu podršku Grada Preloga te tvrtka “Termal” d.o.o. i “AAT” d.o.o., investitora budu ih toplica u Draškovcu. Cijelo snimanje stavljeno je pod naziv ‘Hortus Croatiae’, što je sinonim za Me imurje, a ujedno i naziv novog projekta Termi

Preko tisu u statista na fotografiji ini motiv dviju rijeka, Mure i Drave, dok je izme u njih prikazan termalni izvor

Sudionici o samom doga aju

Katarina Verli, Cirkovljan - Moram re i da je ovo bio doista nesvakidašnji doga aj. Bilo je lijepo i nezaboravno sudjelovati i biti dio jednoga takvog projekta.

Ponosna sam što sam imala prilike prisustvovati nastanku milenijske fotogra ije.

koje e se graditi u Draškovcu.

Preko 1.200 djece i odraslih okupilo se na dan snimanja.

Zanimljivost je i ta što su me u statistima bili i u enici Srednje škole Prelog, odnosno i budu i ugostitelji koji e vjerojatno kroz nekoliko godina raditi u samim Termama, kazao je Kristijan Kova i , predsjednik Društva turisti kih vodi a i pratitelja Me imurja.

Vladimir Vadas, Donji Kraljevec - Ovo se ne može druga ije nazvati nego milenijski doživljaj i doga aj. S obzirom na prisutnost broja djece i odraslih, doista je bio doga aj za pam enje kako za male, tako i za osobe srednje i starije dobi.

Vjekoslav Kvakan, Draškovec - S obzirom na to da je rije o nastanku rijetke fotogra ije, nama mještanima jako je drago da se to dogodilo upravo ovdje. Osobno sam ponosan što sam prisustvovao ovom projektu, na koji se odazvao doista velik broj mještana.

Kristijanom Kova i em, koji mi je pak na stru an, spretan na in ispred Društva turisti kih vodi a i pratitelja Me imurske županije prezentirao projekt za iji se po etak možemo koristiti konstatacijom koja je valjda iz generacije u generaciju potvr ivana od po etka svijeta: ‘Voda je izvor života!’, kazao je Šime Strikoman, dodaju i da je scenu ove “vodene“ milenijske fotogra ije u Draškovcu nacrtao dan ranije iskoristivši motiv dviju rijeka Mure i Drave isprepletenih na jednom dijelu, dok je izme u njih prikazan termalni izvor.

Obilježava se prelazak iz drugog u tre i milenij Prema rije ima Strikomana, ina e diplomiranoga ilmskog snimatelja, na projektu milenijskih fotogra ija radi ve desetak godina.

Sve je po elo kada je ulazak u novi milenij htio obilježiti na na in koji e ostati zapam en. - Htio sam obilježiti taj prelazak iz drugog u tre i

28. rujna 2010.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

emu “Hortus Croatiae”

a ponosno manu

UDRUGA P ELARA Me imurske županije “Agacija“ na okupu u Šandorovcu

Neobi na medna sezona, no ipak zadovoljni

Šime Strikoman u društvu Josipa Kobala, poduzetnika iz Draškovca i idejnog za etnika investicije “Hortus Croatiae”

Me u statistima bili su u enici preloške osnovne i srednje škole, umirovljenici, lanovi raznih udruga te brojni drugi

Fotograf Šime Strikoman u Draškovcu je snimio svoju 214. milenijsku fotografiju milenij. To je bila osnova mog razmišljanja. Prvo sam mislio napraviti monogra iju, no brzo sam uvidio da to ne e biti tako lako s obzirom na to da je rije o velikoj investiciji. Zatim mi je palo na pamet da napravim jednu fotogra iju. Ubrzo sam shvatio da su ljudi ti koji obilježavaju neko vrijeme te sam upravo njih odlu io staviti na fotogra iju.

Tako er sam odlu io da u fotogra iju napraviti svisoka te da se, naravno, mora prepoznati grad u kojem e fotogra ija nastati. Da bih to uspio realizirati, zamolio sam šibenske vatrogasce, budu i da je prva milenijska fotogra ija nastala na trgu u Šibeniku, da mi pomognu i ustupe mi svoje ljestve, s kojih sam napravio prvu fotogra iju. Na kraju krajeva, to je bilo klju no za cijeli projekt koji sam odlu io posvetiti svim vatrogascima, koji su mi i u drugim gradovima pomogli, kazao je poznati fotograf rodom iz Vodica, te dodao: - Ustvari sam mislio snimiti jednu fotogra iju, me utim, mnogi su se zainteresirali za

Sezona je bila pomalo udna. Prolje e je krenulo relativno dobro, bagrem kao glavna paša tako er se pokazao dobrim, no po etak svibnja bio je kišovit i zahladilo je, pa su rane paše bagrema u nekim dijelovima Me imurja podbacile. Jer, primjerice, na podru ju uz Dravu kiša ne smeta, dok uz Muru pogoduje više sun anih dana. Ljetna livadna (tiha) paša bila je relativno uspješna jer je bila kišna godina i livade su medile s obiljem peluda. To je potaknulo i jak razvoj p elinjih zajednica. Nametnik varoa je pod kontrolom, p ele su sada u dobroj zdravstvenoj kondiciji i u jesen ulaze u povoljnom stanju. Tim rije ima ovogodišnju p elarsku sezonu ukratko opisuje tajnik Udruge p elara Me imurske županije “Agacija“ Ivan Šopar.

Oko pedeset lanova Udruge okupilo se prošle nedjelje na izletištu “Ra inska peta“ kraj

Med – hrana i lijek Veliki Albert Einstein jednom je prilikom ustvrdio da bi bez p ela ovje anstvo moglo preživjeti maksimalno etiri godine. Upravo je idealno kada lijek može biti hrana, a hrana lijek, kao što je to slu aj s medom. P ele med proizvode od nektara i medne rose te ga dodaju i razne enzime skladište u sa u košnice. Na p elarima je da što više o uvaju njegovu kvalitetu. Osnovni sastavni dijelovi meda jesu jednostavni še eri fruktoza i glukoza, koje tijelo ne mora rastavljati

Šandorovca kako bi raspravljali o sezoni i razmijenili iskustva, a susret je ujedno bio i prilika za još jedno od estih predavanja na kojima se uvijek nau i nešto novo. Upravo zbog važnosti koju pridaju edukaciji, isti e Šopar, med i drugi p elinji proizvodi iz

ve odmah ulaze u krvotok, vitamini, minerali, enzimi …

Med ubija bakterije, djeluje dezinfekcijski i antisepti ki.

Poznato je puno slu ajeva gdje su se otvorene rane mogle izlije iti jedino oblaganjem rana medom. Zanimljiv je i podatak da korištenjem meda iz nekih krajeva, pa i kontinenata, ovjek dolazi u doticaj s peludom na koji nije naviknut i ne zna se kako e na njega reagirati organizam, pa stru njaci preporu uju konzumiranje meda s prostora obitavanja. (vk) Me imurja iznimne su kvalitete i na dobrom glasu.

Meda je malo, cijena raste Kada je rije o cijeni, Šopar kaže kako je sezona u Europi i isto noj Hrvatskoj podbacila.

Meda je malo i cijena mu raste. ak je bilo pokušaja uvoza kineskog meda, no on je otkriven i zabranjen. Me imurski p elari dogovorili su se da e cijena njihovog meda biti 35 kuna. Nekima e se možda initi puno, no p elari napominju da imaju i ponuda iz Nizozemske. Potencijalni kupci iz te zemlje spremni su za ve e koli ine me imurskog meda u ba vama izdvojiti tako er 35 kuna za kilogram. Stoga se, naglašava Šopar, postavlja pitanje emu niža cijena od 35 kuna na ku nome pragu. Pogotovo kada se uzme u obzir injenica da takav na in prodaje iziskuje puno više posla i pove ava troškove (pretakanje u staklenke, lijepljenje etiketa).

Udruga “Agacija“ ina e okuplja oko 160 lanova. Na podru ju Me imurja ima oko 300 p elinjaka, odnosno 15 tisu a p elinjih zajednica. Me utim, postoje i ilegalni p elinjaci. Svatko tko ima p elinjak morao bi se javiti lokalnom p elarskom povjereniku u svojoj op ini ili gradu, a obi no se radi o lanu udruge. On e p elaru odrediti mjesto na koje e postaviti p elinjak.

Jer, primjerice, na podru ju uz Muru vlada prenapu enost p elama što, napominju u Agaciji, nije dobro. Potrebno je strogo voditi ra una da katastar p elinje paše bude optimalno zastupljen. Stoga je uz nadzor i pod vodstvom Hrvatskoga p elarskog saveza u tijeku i izrada katastra paša koji e obuhvatiti šume, livade i druge površine pod medonosnim biljem. Zahvaljuju i tome znat e se s kojom površinom pašnih resursa raspolaže naš kraj te e se mo i bolje organizirati proizvodnja, rasporediti košnice i sli no.

(Velimir Kelkedi)

taj projekt koji se tada i nasta-

vio. Prelog je 83. grad u kojem sam djelovao, dok je u projektu ukupno sudjelovalo oko 420 tisu a ljudi.

U pripremi monografija U pripremi je i monogra ija, za iju je tehni ku pripremu zadužen Damir Klai , a radit e se u akovcu, u kojoj e biti objedinjene sve do sad nastale milenijske fotogra ije, uklju uju i i ovu iz Draškovca. - U monogra iji e biti istaknuto oko 500 ljudi koji su ovaj doga aj organizirali, me u kojima su i me imurski organizatori. Sada su sve to moji milenijski prijatelji. Završetak snimanja za ovu prvu knjigu bit e krajem listopada u Zagrebu na Trgu bana Jela i a, dok e na samu 10. godišnjicu od nastanka prve fotogra ije na istom mjestu u Vodicama krenuti snimanje za novu knjigu, kazao je Šime Stikoman. (H. Ze ar, foto: Vjeran Žganec Rogulja i Šime Strikoman)

Udruga p elara Me imurske županije “Agacija“

Važnost p elarstva od nekad do danas (1) Preko 6.000 godina ovjek je trebao p ele, a u novom mileniju p ele trebaju ovjeka p elara. Naime, ovjek je svojim djelovanjem na genetiku p ela i uzurpiranjem životnog prostora p ela doprinio da p ele bez pomo i ovjeka ne mogu samostalno opstati u prirodi. Zbog svjetske razmjene genetskog materijala p ela i p elinjih proizvoda proširile su se bolesti i nametnici na koje autohtone pasmine p ela nisu otporne pa zahtijevaju stalnu njegu i zdravstvenu skrb. ovjek poznaje p ele od najstarijih vremena, sakupljaju i plodove u prirodi nalazio je u šupljem drve u ili pe inama p ele i med. Do meda se nikad nije lako dolazilo jer su p ele uvijek branile svoj stan. Med je od davnina bio najve a poslastica i lijek, a mito-

logija nam pri a da je bio hrana i bogovima. „Palamusjekiraumed“ je uzre ica kojom se želi iskazati da se nekom nešto izuzetno sretno dogodilo. U doslovnom smislu dešavalo se prilikom sje e šume da su drvosje e naišle na stablo koje je bilo puno meda, a koji je bio na visokoj cijeni jer nije bilo še era.

Da bi p ele, a time i med, ovjek imao u svojoj blizini, panj sa p elama preselio je u svoje dvorište i tako se po elo razvijati p elarstvo. Takvo p elarstvo je bilo primitivno, ali zna ajno zbog p elinjih proizvoda što su poticali tadašnji vlastodršci osloba aju i držaoce p ela svih nameta i poreza, pa je iz doba vladavine Marije Terezije poznat tzv. „Patent o p elarstvu“.

U 19. stolje u p elarstvo je uznapredovalo primjenom pokretnog sa a i košnica etvrtastog oblika pogodnih za p elara, ali manje pogodnih za p ele. Kad su te košnice postavili na kota e, p ele su se mogle seliti sa jedne paše na drugu što je uvelike pove alo prinose p elinjih proizvoda ali i razvoj i širenje nekih p elinjih bolesti i nametnika.

Svjetskom globalizacijom p elarstva sve su više ugrožene autohtone pasmine p ela koje nisu otporne na novodonesene bolesti i nametnike kao

i križanjem sa drugim pasminama p ela. Širenjem urbanih sredina, uzgajanjem poljoprivrednih monokultura, sje om šuma kao i sijanjem sorti bilja genetskim inženjeringom dobije se bilje koje ne medi pa se tim e uvelike smanjuju izdašne p elinje paše. Kako vidimo p ele su sve ugroženije pa je potrebna pomo p elara. U sljede em broju donosimo drugi dio ove pri e.

16

Zagrebački velesajam

28. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EURO-UNIT NA SAJMU GLAZBE I MULTIMEDIJE JESENSKOG VELESAJMA

Dvadeset godina Euro-Unita Dvadeset godina postojanja tvrtke i petnaest godina uspješne suradnje s Yamahom odli an su razlog za zadovoljstvo.

Prostor od 550 etvornih metara na ovogodišnjem Sajmu glazbe i multimedije, koji je ve tradicionalno dio Jesenskoga me unarodnog zagreba kog velesajma, pokazao se kao pravo mjesto na kojem se mogu pohvaliti i pokazati svoju ponudu. Širina asortimana, rekli bi od igle do lokomotive, ili od trzalice do koncertnog klavira, ponovno je dokazala da je tvrtka Euro - Unit apsolutni lider u Hrvatskoj, ali i šire, bez obzira na situaciju i vrijeme.

Sudjelovanjem na ovom specijaliziranom sajmu osiguravaju dobru informiranost o novitetima iz ponude, kako svojim poslovnim partnerima, tako i maloprodajnim kupcima.

Sajam je ujedno i odli no mjesto za prikupljanje povratnih informacija temeljem kojih nastoje ponudu i uslugu još više približiti željama i potrebama kupaca.

Direktor i vlasnik tvrtke Ivan Sen ar rekao nam je: “Zadovoljan kupac jedino je mjerilo uspješnosti. Stalna kontrola kvalitete robe prodajnog asortimana, stru na podrška, poštivanje standarda, osigurani servis i garancija u skladu s najstrožim normama od samih su po etaka implementirani u poslovanje tvrtke i to su prepoznali mnogobrojni kupci. Ali i tvrtku Euro - Unit kao pouzdanog partnera, pa tako danas naša tvrtka zastupa 38 kompanija poznatih i priznatih glazbenih brendova širom svijeta, ije proizvode distribuiramo kroz vlastitu maloprodajnu i veleprodajnu mrežu, a za koje imamo generalno zastupstvo za Hrvatsku, zemlje bivše Jugoslavije, te

Lion Style – još jedan novi brend tvrtke Euro - Unit

Ivan Sen ar, direktor i vlasnik tvrtke Euro - Unit Slakovec, s ponosom pokazuje njihov novi brend gitara IvanS

Na sajmu je po prvi put izložen novi brend gitare, koji se ve nalazi u prodaji pod imenom IvanS. Mogu se pohvaliti da je prodaja dobro krenula, jer su u ponudi gitare od tisu u kuna do profesionalnih Hand made modela cijene oko 20 tisu a kuna. Gitare za Euro - Unit rade dvije razli ite poznate kompanije, a izabrati možete klasi nu, elektri nu, bas ili akusti nu gitaru.

Zbog svojih kvaliteta, meko e zvuka, ve 1830. godine ti klaviri dobivaju status službenog klavira na dvoru austrijskog cara. Danas klavire ove marke imaju gotovo sve najutjecajnije institucije iz domene kulture, primjerice, kazališta – Hrvatsko narodno kazalište ...

Kupnjom tog brenda u Yamahi su dobili potpuno zaokruženu cjelinu, jer Yamahini su instrumenti odli ni za glazbene škole i jazz, dok je svijet klasike nezamisliv bez Bösendorfer zvuka.

Važno je istaknuti da u Euro - Unitu možete nabaviti instrumente od onih za po etnike do onih za najve e profesionalce. Jedna od novina jesu

udaraljke namijenjene za predškolski uzrast, osnovne škole, glazbene škole i profesionalce. Radi se o jedinstvenom Euro - Unit proizvodu i brendu Lion style koji proizvode za njih u Kini, a uz udaraljke tu je i kompletan glazbeni asseoir ili pribor kao što su, primjerice, stalci, konektori, kablovi, koferi, klavirske klupice ...

Više informacija možete na i na www.euro-unit. com, w w w.yamaha.hr, asortiman pogledati u akovcu na adresi Tome Masaryka 22 ili se raspitati na tel. 040/829-440.

(SZ, NŠ)

ovaj dio ili za neke i itavu Europu. Najve a svjetska kompanija u glazbenoj industriji je Yamaha, iji smo generalni zastupnik ve petnaest godina.

Tvrtka Yamaha ove je godine kupila najja i europski brend u proizvodnji klavira, Bösendorfer, pa je samim time kompanija Euro - Unit postala glavni distributer za Hrvatsku prošli tjedan u Be u. Ove izuzetno cijenjene instrumente u Austriji rade od 1828. godine u obiteljskoj manufakturi.

Predstavljena je i Clavinova koja je apsolutni Yamahin favorit pod nazivom YDP 141 ARIUS, primjerena u enicima i studentima, jer je omjer kvalitete i cijene neponovljiv. Sviranjem ovog instrumenta imate osje aj klasi nog klavira zbog normalnih klavirskih tipki, a cijena je 6.954,56 kuna s PDV-om, ili uz popust 20 posto za 20 godina Euro - Unita 5.563,65 kuna, emu na tržištu nema premca.

Uz tu cijenu u svim svojim centrima nude mogu nost pla anja karticama, ili uz odgodu ili na kredit do 60 rata bez kamata. Važno je da je za ovu Clavinovu isporuka odmah, te da je kupovina

Novi lan Yamahe sto posto sigurna, jer uz vlastiti servis i garanciju imaju standarde prilago ene Eu-

ropskoj uniji, što potvr uju mnogobrojni svjetski certi ikati i nagrade.

28. rujna 2010.

Dobro je znati 17

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

KOMPANIJA “TEHNIX” na Me unarodnom jesenskom zagreba kom velesajmu

Lider u ekoindustriji Me unarodni jesenski zagreba ki velesajam 86. put za redom okupio je mnogobrojne gospodarstvenike, izlaga e, poslovne ljude, znanstvenike, stru njake i posjetitelje.

Kompanija “Tehnix”, koja se bavi projektiranjem, proizvodnjom i servisiranjem opreme za zaštitu okoliša, ve godinama potvr uje se kao lider u ekoindustriji. Direktor i vlasnik kompanije “Tehnix” uro Horvat rekao nam je: - U sajam uvijek isplati ulagati, jer je to mjesto prikupljanja novih informacija, susreta ljudi razli itih djelovanja, od gospodarstvenika, znanstvenika,

uro Horvat, vlasnik i direktor tvrtke “Tehnix”, u društvu direktora Svjetske banke

Centar za gospodarenje komunalnim otpadom

institucija, veleposlanstava … I ove smo godine ugostili mnoge veleposlanike koji su posjetili sajam, te dogovorili suradnju na izgradnji centara za reciklažu.

Nedavno je našu tvornicu posjetio direktor Svjetske banke, i bio ugodno iznena en da u Hrvatskoj postoji kompanija koja se bavi rješavanjem problema kako sa uvati okoliš i zbrinjavati otpad. Trenutna orijentacija Tehnixa je preko 95 posto na svjetska tržišta, jer, na žalost, u našoj zemlji nema investicija.

Zato nam je prisutnost na sajmovima, me u kojima su i mnogi svjetski, od izuzetne važnosti.

Prije ovoga zagreba kog, izlagali smo u Njema koj na sajmu BAUMA u Münchenu. Rezultati sajma ponovno su nas uvjerili da naša kompanija ima visok nivo proizvoda, te može bez problema konkurirati i najrazvijenijim zemljama u Europskoj uniji, ali i svijetu. Tamo smo dogovorili nove poslove s tvrtkama iz razli itih zemalja, me u kojima su i one iz Australije, Jemena, Kambodže, Austrije, Njema ke ... Jedan od naših problema je i nepoštovanje doma ih proizvoda i znanja, pa se esto uvoze proizvodi koji postoje u Hrvatskoj, bez svijesti da za bolje sutra treba nužno razvijati doma u proizvodnju, kako su to napravile neke europske zemlje,

Tehnix – separatori

uro Horvat s menadžerima na Jesenskom velesajmu u Zagrebu te da novac koji doma zaradimo trebamo tu i potrošiti, kako bi nam svima bilo bolje.

Novosti u proizvodnom programu, a koje su izložili i na velesajmu, jesu: automatsko postrojenje za aerobno – biološko pro iš avanje otpadnih voda i mehani ko – biološko – termi ka obrada komunalnog otpada, te dio ostaloga svog proizvodnog asortimana u koji spadaju: komunalna tehnologija, oprema za pro iš avanje otpadnih voda, oprema za gospodarenje naf-

tnim derivatima, kontejneri za smještaj raznih ure aja i opreme u TÜV certi ikatom, te specijalni strojevi i proizvodi.

Tehnixov tim menadžera, projektanata i zaposlenika tržištu je ponudio još jedan inovativni, kvalitetni i dugotrajni proizvod, u funkciji zaštite okoliša.

Više informacija možete na i na www.tehnix.com ili u sjedištu tvrtke u Donjem Kraljevcu, Bra e Radi bb; tel.

040/650-100. (SZ, NŠ)

18

Poljodjelstvo

28. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KI SAJAM I PLAC SRIJEDOM

ZAPO ELA BERBA še erne repe

Ili se umorili ili puno rade

Sve sla i korijen

Ova bu vam dugo držala ...

Ili su se umorili ili puno rade u svojim poljima, vrtovima i vo njacima me imurski poljoprivrednici, jer ih ni na sajmu ni na placu nije bilo u o ekivanom ili uobi ajenom broju. Zato su oni koji su dopremili svoje proizvode u srijedu na akove ki sajam ili plac imali dobru prodaju.

Najviše se prodaju artikli za spremanje zimnice, razni alati, posebno oni potrebiti kod berbe i prešanja grož a, ali i ljekovito bilje. Kupuju li se ve e koli ine, cijena je

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - krumpir 2 kn/kg - paprika 4 do 7 kn/kg - krastavci 8 kn/kg - paradajz 10 kn/kg - pšenica 1,20 kn/kg - kukuruz 1,10 kn/kg - jabuke 40 kn/vre a - doma e breskve 6 kn/kg - doma e grož e 10 kn/kg - languši 10 kn/kom

manja, a mudro je u kupovinu do i odmah iza podneva. (sm, zv)

Kombajni ulaze u polja pod še ernom repom Nakon što je proteklih nekoliko godina drasti no smanjena proizvodnja še erne repe u Hrvatskoj, pa tako i u Me imurskoj županiji, proljetos je proizvodnja pove ana, te se o ekuje i dobra berba, odnosno urod.

Tako e korijen repe biti sla i, a ratari, prera iva i i potroša i še era zadovoljniji.

Me imurski ratari najviše, gotove sve koli ine, še erne repe isporu uju Tvornici še era VIRO u Virovitici, koja je postala i ve inski vlasnik Sladorane Županja.

Godinama je vode i organizator proizvodnje še erne repe u Me imurju Poljoprivredna zadruga akovec.

- Zbog raznih poreme aja na tržištu še era, VIRO ove godine

tonu še erne repe uz 16 posto digestije pla a 230 kuna, lani je to bilo 260 kuna. U cijeni še era repa ima udio do 60 posto. Ove jeseni o ekuju se prinosi do 8 tona po hektaru, a rekord je ve ostvaren u Baranji, gdje je na hektar površine ubrano ak 12 tona.

Nedavno je ministar poljoprivrede Petar obankovi izrazio uvjerenje da je Hrvatska na do-

BERBA GROŽ A u Me imurju

Še eri podnošljivi, kiseline visoke

brom putu da uspije u namjeri da referentno razdoblje bude 2004.

- 2008. godina. To e zna iti da e izvozne kvote za še er biti 192 tisu e tona godišnje. Hrvatska Vlada e proizvo a ima še erne repe repe za prijelazno razdoblje (do ulaska u EU), osim osnovnog pla anja po hektaru, osigurati i dodatne poticaje.

(S. Mesari )

KUTAK ZA agrosavjet Piše: dipl. ing. agronomije Silvija Zeman

Vrenje (fermentacija)

Uzro nici alkoholnog vrenja jesu kvasci - sitna živa bi a nevidljiva golim okom. Kvasci se nalaze u vinogradu na tlu, na lozi, na bobicama. S jagoda nakon prešanja prelaze u sorti još nije za berbu. Oso- mošt i tu se razmnožavaju, po inju alkoholno vrenje, pretvorbu še era u alkohol. Osim bito se to odnosi na silvanac kvasaca prisutni su i drugi mikroorganizmi, zeleni, graševinu, rizling bakterije, plijesni te uzro nici bolesti vina.

Marijan ižmešija revno mjeri še ere i kiseline me imurskog grož a

Prošli vikend mnogi su me imurski vinogradari, posebice vikendaši, obavili berbu grož a i sada je pitanje kakva e biti kvaliteta vina iz ovog grož a, odnosno koliko e “kemije” trebati da vina budu korektne kvalitete.

Jer, prema posljednjim mjerenjima, koje je na više lokacija obavio dipl. ing. Marijan ižmešija, viši stru ni savjetnik u HZPSS-u Me imurske županije, ve ina

rajnski, te sauvignon i pinot bijeli.

Dok su še eri koliko - toliko u redu, kiseline su još uvijek (pre)visoke.

Na pojedinim lokacijama kiseline dostižu ak 11,1 posto, a najniži su še eri 64 Oechsla.

Na primjer, na lokaciji Železne Gore sorta moslavac ima še era 70 Oechsla, a kiseline su ak 12 posto.

Ili na lokaciji Svetog Urbana graševina ima še era od 77 Oechsla, a kiseline su 10, 2 posto. Pinot sivi na lokaciji Dragoslavca ima 80 Oechsla še era i 9 posto kiselina.

Za berbu su preporu ljive sorte muškat ottonel, muškat žuti i traminac, premda bi najbolje bilo berbu odgoditi za po etak listopada, a gotovo optimalna berba kasnijih sorti na red bi trebala do i drugi listopadski vikend.

(S. Mesari )

Popravak mošta i masulja U godini s nepovoljnim klimatskim prilikama za dozrijevanje grož a ne nakupi se dovoljno še era. Mošt od takvog grož a ne osigurava dobivanje zdravog i dobrog vina pa provodimo zahvate dosla ivanja ili odkiseljavanja mošta. Sadržaj še era u moštu utje e na sadržaj alkohola u budu em vinu i time na sadržaj ostalih produkata alkoholnog vrenja. Praksa je pokazala da se vino s manje od 9% alkohola teško uva. Mošt se popravlja kristalnim še erom. Na osnovu Zakona o vinu RH pri dosla ivanju na svakih 100 litara mošta maksimalno dodajemo 3,4 kg še era, pri emu se alkohol u budu em vinu pove a za 2 vol % ili 1 kg še era/100 litara mošta pove ava alkohol 0,59 vol %. Na osnovu ovih odnosa moramo najprije izra unati koliko e u vinu biti alkohola i še era koji mošt sadrži, i onda dodati še er da dobijemo željeni alkohol. Še er dodajemo u dva ili tri navrata, tako da prvo dodavanje obavimo prije vrenja, a ostalo u po etku burnog vrenja (1 kg še era otopimo u 4 l mošta). Uz dodani še er u obrocima moštu dodajemo selekcionirani kvasac i potrebno hranjivo kako bi vrenje proteklo bez zastoja. Kod proizvodnje crnog vina masulju se dodaje še er rastopljen isto kao i za bijeli mošt, ali umanjen za 25%, jer u prosjeku 100 l masulja sadrži 75 l mošta.

Tu jedan dio še era dodajemo u masulj. Za pove anje jednog klosterneuborga u 100 l mošta dodajemo 1,25 kg še era.

28. rujna 2010.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VETERINARSKI SAVJETI

Postupak s dlakavom divlja i nakon odstrjela a u cilju poboljšanja održivosti mesa divlja i Odstrel divlja i div predstavlja završnu mjeru uzgojnog rada kojom izuzimamo iz uzgoja nepoželjnu i prekobrojnu divlja , ili pak divlja prek koja se nalazi na vvrhuncu razvoja, a nakon kojeg slijedi opadanje. Prema tome razlikujemo razli ite vrste odstrela poput sanitarnog, uzgojodst nog, redukcijskog redukcijsko ili redovitog. Prema zakonu o veterinarstvu t i t ovlaštenik prava lova dužan je obavijes nadležnu veterinarsku službu o odstrelu divlja i u roku 12 sa po odstrelu, a u cilju pregleda i kontrole mesa divlja i. Prema tome trupovi divlja i dijelovi trupa i meso podliježu obavezno veterinarskoj sanitarnoj kontroli nakon odstrela. Divlja i njezini dijelovi mogu se prenosi samo uz potvrdu ovlaštenika prava lova. (zakon o lovu 1994.g) S obzirom da je uspjeh lova neizvjestan, veterinar u pravilu ne prisustvuje samom inu odstrela.

Stoga je bitna provedba odre enog i tradicionalnog ustaljenog skupa postupaka u cilju o uvanja mesa , ali i naknadne provjere zdravstvene ispravnos .

Postupku sa divlja i nakon odstrela prethodi procedura u sklopu lova ke etike koja se prvenstveno odnosi na odavanje po as odstrijeljenoj divlja i i zahvalu na uspješnom lovu.

Budu i su procesi zrenja i kvarenja u mesu divlja i brži i burniji od is h u mesu doma ih živo nja neophodno je navedene postupke skra na najmanju mogu u mjeru. Što hitnija obrada , poglavito krupne divlja i nužan je preduvjet za o uvanje mesa , posebice u ljetnim mjesecima. Najvažnije mjere uklju uju evisceraciju (va enje unutarnjih organa) i što brže hla enje trupa.

Upravo se stoga spomenutoj obradi divlja i pristupa odmah na mjestu odstrela ili na najbližem prikladnom mjestu. Pored toga neophodno je naves da je na mjestu odstrela zabranjeno skidanje kože i rasijecanje trupala.

Trup divlja i potrebno je otvori cijelom dužinom i izvadi unutarnje organe. Naime, otvaranje trupla osim uklanjanja probavnih organa boga h bakterijama i enzimima ima za ulogu i pospješivanje hla enja divlja ine.

Pri tom valja pazi da sadržaj , prvenstveno probavnog sustava , ne one is meso pa je u tu svrhu dobro podvezati jednjak i završno crijevo.

Podvezivanje jednjaka je naro ito bitno u preživa a , poput srna, jelena, divokoze i mu ona.

U muških živo nja a posebice u veprova naglasak se stavlja na što hitnije otklanjanje spolnih organa a kod jazavca i podrepne mirisne žlijezde. Ovaj in nužan je kako divlja ina ne bi poprimila neugodan miris sekreta navedenih žlijezda. Prilikom va enja unutarnjih organa valja naglasi potrebu pohranjivanja srca, plu a, jetre i bubrega a po mogu nos i slezene za naknadni veterinarski pregled. Tu valja naglasi kako žu ni mjehur ostaje uz jetru. Vre ice valja ozna iti kako bismo pouzdano znali od koje divlja i potje u uzorci. Sve to nam govori i o neophodnom obilježavanju trupala odgovaraju im e ketama s podacima o mjestu i vremenu odstrela.

Naravski da se pri otvaranju lešine trebaju uze i okolnos u kojima je odstreljenja pa shodno tome i potraži mikroskopski vidljive promjene. Me u inima je dobro pregledati omentum na eventualne trbušne stadije trakavice. Neiskorišteni dio utrobe potrebno je duboko

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Živice VI - Neformalno cvatu e živice O da, postoji i etvrti nastavak pri e o živicama.

Sad emo o živicama za sve koji imaju mnogo mjesta, ali malo vremena pa ne mogu puno obrezivati. Ima I onih koji imaju puno vremena a malo mjesta. Oni nek šišaju.

Kad se govori o živicama naj eš e se misli na strogo orezivane kockaste oblike kakvi u slobodnoj prirodi uop e ne postoje. A sve bi zapravo trebalo biti što prirodnije. Pod oznakom „neformalne živice“ podrazumijevaju se u pravilo neorezivane cvatu e živice. Sastavni su elementi tih cvjetnih bedema ukrasni grmovi koji zbog ( ili još bolje: zahvaljuju i) svom prirodnom obliku nisu pogodne za strogo orezivanje. Neformalne cvatu e živice postižu u pravilu ve u gusto u uz bolju zaštitu od buke nego formalne živice.

Taj se tip živice sastoji ili od jedne vrste biljaka ili od mješavine mnogih razli itih vrsta. Što je živica raznovrsnija, to je zašti enija od štetnika i bolesti.

Napadnu li mješovitu živicu gusjenice, to e se na njoj jedva zapaziti jer e biti zahva ena samo djelomi no. Cvatu im živicama nije potrebno redovito orezivanje. To je predobra vijest za sve komotne vrtlare iako e redovitim održavanje, i neformalno cvatu a živica biti još ljepša. Orezivanje cvatu ih živica ograni ava

se na prorje ivanje, rezanje ocvalih izboja ili jednostavno na održavanje živice na odre enoj visini. Taj je oblik živice ipak slabo proširen, a prvom redu zato što današnje prosje ne mjere vrta ne pružaju dovoljno prostora za široke živice. Zbog toga ete u nastavku prona i niz prijedloga za cvatu e živice za velike i vrtove srednje veli ine. Obilježja biljaka sadrže osim toga i podatke o o ekivanim širinama i visinama.

U na elu, sve vrste grmova mogu poslužiti za uzgoj živice. Prednost se svakako daje vrstama koje brzo rastu i konkurentne su. Još jedna napomena: nemojte pregusto zasaditi cavtu u živicu.

Potreban prostor za sadnju ne može se generalizirati i navodi se samo za pojedina an slu aj. U pravilu se ra una s 3 do 5 biljaka po metru etvornome ako su kupljene u uobi ajenoj veli ini (visine od 60 do 100 cm). Tko ipak želi zasadniti guš e, kako bi živica brzo djelovala što zatvorenije, može tijekom godine izvaditi pojedine grmove i tako osloboditi odgovaraju i prostor za ostale lanove živice.

Pozdravljaju Vas iz Vrtnog centra Iva.

zakopa ili neškodljivo uniš . Pri odstrelu divlje svinje medvjeda i jazavca naro itu pozornost treba obra na T. spiralis te uze uzorke ošita za pregled. Podrazumijeva se da meso treba pohrani i ne konzumira do dolaska rezultata pregleda na trihinelu.

Nakon evisceracije sljede a briga ali i dužnost lovca i posjednika divlja ine je dopremi trup divlja i do objekta za hla enje gdje se is ohlade do +7 °C. Krupnu divlja treba objesi za stražnje noge kako bi pospješili istjecanje krvi. U cilju boljeg hla enja divlja ine, posebice u ljetnim mjesecima uputno je razdvoji polutke pomo u drvenih ili metalnih klinova ali i djelomice odvojiti ple ku od grudnog koša. Uputno je s trupa ukloni kožu guljenjem a kod zeca i divljeg kuni a mogu e je skinu i svla enjem. Trupove divlja i nužno je dopremi u objekte za rasijecanje i obradu u naredna 24h. U sklopu navedenog postupka provodi se i vet. sanitarni pregled mesa divlja i. Prvenstveno je utvrdi da li je divlja uginula ili je odstrijeljena, da li je sumnjiva na oboljenje te utvrditi da li je meso svježe odnosno je li zahva eno procesima gnjiljenja. Pri pregledu veterinar mora isklju i nazo nost zoonoza, malignih otoka i apscesa, parazita, otrovanja, brojne ozljede, krvarenja i edema, znakove raspadanja usred prekasno obavljene evisceracije ili kasno prona ene odstreljene divlja i , promjene boje , okusa i konzistencije, pojavu vodnjikavos , prekomjerne mršavos i one iš enja koja se ne mogu ukloniti. Upravo u cilju što bržeg nalaska odstrijeljene divlja i zakon o lovu propisuje da svako lovište koje gospodari krupnom divlja i mora ima psa za rad na krvnom tragu.

Meso divlja i može se okarakterizira higijenski ispravno/neispravno za prehranu ljudi. Ukoliko je meso proglašeno higijenski neispravni nužno ga je odmah neškodljivo ukloni . Divlja ina koja je ocijenjenena kao pogodna za prehranu ljudi ozna-

ava se okruglim žigom ili ovalnom e ketom na kojoj je o snut pe at, naravno s registracijskim brojem odobrenog objekta. Ukoliko sa trupova nije skinuta koža is se obilježavaju žigom koji se stavlja s unutrašnje strane na obje strane potrbušine. Trupove divlja i nikada ne smijemo stavlja na hrpu ak ni jekom hla enja, jer to može vrlo brzo doves do smrdljivog zrenja mesa. Princip odradbe ze eva i divljih kuni a u pravilu is osim što je jedna od prvih mjera izmokravanje. Izmokravanje (is skivanje mokra e iz mokra nog mjehura ) ini se tako da se zec ili divlji kuni podigne za prednje noge te se mokra a is sne pri skom dlana na donji dio trbuha. Na taj na in uklanjamo mokra u koja ima nega van utjecaj na o uvanje mesa i njegov miris. Kona no pri obradbi trupova valja pripazi na trofeje pojedine divlja i, tako se kod srnjaka, jelena, divokoza i mu ona glava odvaja od trupa u okcipitalnom zglobu (trofej je rogovlje s djelom ili cijelom lubanjom) a kod veprova je neophodno odvoji gornju i donju eljust na za to predvi enom mjestu (trofej su stalno rastu i zubi o njaci ili kljove).

Horvat Miljenko, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464.

Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24

sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob.

098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel.

688-936, od 0-24, nedjeljom na tel.

645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel.

863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa .

DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

20

Mozaik

POVODOM NACIONALNOG dana borbe protiv nasilja nad ženama održana tribina u zgradi “Scheier”

Sigurna ku a u Me imurju u 7 mjeseci zbrinula ak 42 osobe - Mato Oraški , bivši policajac, 22. rujna 1999. godine ušao je u zgradu Op inskog suda u Zagrebu, skrenuvši ulijevo kako bi izbjegao detektor metala. Uputio se u sudnicu na raspravu brakorazvodne parnice koju je vodio sa svojom suprugom Gordanom. Rasprava je protekla mirno, a sutkinja na slu aju Ljiljana Hvalec je, nakon što je raspravu zaklju ila, dogovorila novu za ožujak iste godine. Tada Oraški poteže pištolj i hladnokrvno puca. U suprugu, odvjetnicu, sutkinju i zapisni arku.

Misle i da ih je ubio sve, izlazi u hodnik, kratko se zadržava u WC-u i izlazi na sporedni izlaz. Jedna je žena preživjela, tri su ubijene. U svakom slu aju, ubijene su tri žene previše.

Oraški je za svoj zlo in osu en na etrdeset godina zatvora, što je do tad bila najdugotrajnija izre ena kazna u Hrvatskoj od njezina osamostaljenja. Upravo povodom tog dana, 22. rujna svake se godine obilježava kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, a protekle je srijede obilježen i tribinom u zgradi “Scheier” u akovcu. Tribinu je organiziralo Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Me imurske županije, a prisutnima se obratila njegova predsjednica Roberta Barat i progovorila o rastu broja žena žrtava nasilja, ali i o Sigurnoj ku i koja u Me imurju djeluje od velja e ove godine.

Ove godine ve dvadeset ubijenih žena!

- U odluci da se 22. rujna proglasi Nacionalnim danom bila je sadržana i namjera da se pristupi zaštiti žrtava na najbolji mogu i na in. Da se tome i danas ne pristupa na adekvatan na in, govore stravi ne brojke. U proteklih 6 godina 65 žena bilo je žrtvom nekog od lanova svojih obitelji. Me utim, tendencija rasta tih ubojstava još je stravi nija. Prije 2 godine bilo je ubijeno 11 žena od strane lanova obitelji. Prošle godine

28. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ubijena je 21 žena, a ove godine samo u prvih 8 mjeseci njih ve 20. Dakle, možemo zaklju iti da nešto u cijelom postupku ne valja. Izme u ostalog, briga je i obaveza države zaštititi svaku žrtvu, pa i žrtvu obiteljskog nasilja, pojasnila je predsjednica Povjerenstva Roberta Barat.

Po pitanju brojki i statistika, Me imurje ne odstupa od hrvatskog prosjeka, nasilje se prijavljuje na istoj razini kao i u ostalim dijelovima Hrvatske. Me utim, došlo je do pozitivnog pomaka u broju prijava. - Iako bi netko bio sklon re i da ve i broj prijava zapravo zna i ve broj nasilnih inova, istina je druga ija. Ono što zapravo raste jest osviještenost žrtava da nisu krive, da nisu odgovorne i da nikakvo nasilje nema opravdanja.

Upravo ih to nuka da prijavljuju nasilje, što je dobro jer nasilnike u njihovim inovima u svakom slu aju treba zaustaviti, objašnjava predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Me imurske županije.

Kapacitet Sigurne ku e tek sedam osoba Jedna od mjera zaštite žena je i Sigurna ku a u Me imurskoj županiji koja je, na svu sre u, ali, na žalost, tek nakon deset godina upornog angažiranja gra ana, uspješno otvore-

na. O potrebi za sigurnim uto ištem za žene žrtve nasilja govori i podatak da je od 3. velja e ove godine, kada je Sigurna ku a primila svoje prve šti enike, do sada zbrinula njih 42, i to 15 žena i 27 djece. - Djeca su uvijek kolateralne žrtve svakoga obiteljskog nasilja, bez obzira jesu li prisutni u samom inu nasilja ili možda sve slušaju iza zatvorenih vrata, upozorila je Barat. Kapacitet Sigurne ku e u Me imurju je malen, pa za sada prima tek sedam žrtava, a s obzirom na to da je uvijek puna, postoji i potreba i potencijal da se kapacitet pove a.

Roberta Barat objasnila je i da u Sigurnoj ku i svaka osoba ostaje, budu i da se ne radi o prisilnom ostanku, onoliko dugo koliko se osje a nesigurnom i koliko misli da joj treba vremena da bi eventualno promijenila svoj život i zapo ela ga na neki novi na in. - Dakle, nitko ne govori da je Sigurna ku a ta koja bi trebala odvajati ili razdvajati obitelji.

Ona ženama pruža mir, prostor za razmišljanje i za psihosocijalni tretman njih i njihove djece, da bi dobile zasluženi mir, a onda u tom miru razmislile što e dalje sa svojim životom.

Nasilje nije povezano s godinama, pa su žrtve nasilja razli itih dobi, nema veze ni sa socijalnim statusom ni

s obrazovanjem. Nasilje ima veze s mogu noš u ili nemogu noš u zdrave socijalne interakcije me u partnerima, i upravo je tu prevencija izuzetno važna, isti e Barat.

U Sigurnoj ku i sa žrtvama rade socijalni radnik i psiholog, a u Me imurju postoje i stru njaci koji bi radili s nasilnicima. Ti su stru njaci napokon dobili dugo o ekivane licence za rad, me utim, sada preostaje još jedan, uvijek isti, problem, onaj inancijske prirode. - Obratili smo se državnoj pravobraniteljici za ravnopravnost spolova da urgira po pitanju novog prora una za idu u godinu, da se u Ministarstvu pravosu a osiguraju sredstva za provedbu te mjere i da se pravilno raspodijele po županijama. Dakle, psihosocijalni tretman nasilnika u Me imurskoj županiji trebao bi se provoditi ovdje i mi smo osigurali stru njake, prostor i preostaje nam jedino osigurati sredstva, a to je nadležnost države, dodaje prva žena borbe za ravnopravnost spolova u Me imurju.

Edukacija žena žrtava nasilja za lakšu reintegraciju u društvo Na tribini održanoj u utorak prisutnima se obratila i izvršna di-

Sigurna ku a tek je jedan kamen i - Velik broj, preko osamdeset posto žena, vra a se nasilnicima, u nadi da e biti bolje. Ako se ništa ne poduzme, ta se slika ne e poboljšati. Nasilje ra a nasilje i ono progresivno raste, i takve su nade uzaludne. Mislim da društvo prije svega mora dati potporu žrtvama nasilja upravo zbog toga jer su esto u situaciji da ne mogu brinuti o sebi i o svojoj djeci. Sigurna ku a

rektorica udruge “Zora, za nenasilje i ljudska prava” Marina Kolar, koja je predstavila projekt usmjeren na pomo ženama žrtvama nasilja, a koji se inancira kroz IPA program Europske unije. Zajedno s Me imurskom županijom i Sigurnom ku om “Zora” ulazi u projekt pod nazivom “Zapo nimo pozitivnu inicijativu o ravnopravnosti zapošljavanja žena”, s ciljem smanjenja socijalne isklju enosti žena koje su žrtve obiteljskog nasilja, ali ne samo njih, ve i dugo nezaposlenih žena. - Mi emo te žene u nekoliko navrata educirati i za ‘soft’ vještine koje su im potrebne da bi se potaknule na aktivno traženje posla.

Prema potrebama u našoj lokalnoj zajednici i na tržištu rada odabrat emo odre ena zanimanja za koje e se one doškolovati. S obzirom na to da se velik broj žena nakon izlaska iz Sigurne ku e esto na e na cesti, dok nasilnik ostaje u domu, a dugo ili uop e nisu bile zaposlene, postoji i problem motivacije i psihi kih trauma koje takve osobe nose. Mislimo da je za njihovu ponovnu integraciju u društvo prije svega potrebno pružiti im alat s kojim mogu samostalno zapo eti novi život, jer, na žalost,

tek je jedan kamen i , po etak u cijeloj pri i, a potrebna je šira podrška, pojasnila je Roberta Barat, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Me imurske županije.

statistike pokazuju, osamdeset ih se posto u suprotnome vra a zlostavlja u i cijela ta pri a po inje ispo etka, objašnjava elna žena “Zore”.

Ciljana je skupina pove ana i na dugotrajno nezaposlene žene, jer su one de initivno u našoj lokalnoj zajednici marginalizirana skupina.

Tek kad se grupa formira donijet e se odluka za koja e se zanimanja žene educirati, kako se ne bi školovale za zanimanja za koja su ve kvali icirane. - Neke e se dodatno školovati, neke ispo etka, ali važno je ne samo da se školuju, ve da se kroz cijeli taj proces one ohrabre. To su žene koje imaju psihološke traume, koje se ni ne osje aju spremne biti aktivne na tržištu rada, pa je to zapravo jedan proces kojim im mi dajemo podršku da se malo oslobode i po nu aktivno tražiti. Radi se u biti tek o jednom koraku prema ostvarivanju njihovoga samostalnog života, dodaje Kolar.

Na tribini kojom je i u akovcu obilježen Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama brojnim donatorima Sigurne ku e uru ene su zahvalnice, a izvedena je i monodrama “Žena u crnom“ autorice Gordane Slivke. (Bojana Špani ek)

ŽUPA I GRAD Prelog

Tjedan Caritasa i promocija knjige

HKD “NAPREDAK” Varaždin

Izložba u Spa @ Golf Resortu Prodajnu izložbu za gradnju crkve Svetog Franje Asiškog u Žeravcu, za školovanje siromašne djece, za ljetnu školu njema kog jezika u Be u, za obitelji s brojnom djecom te za potomstvo i školstvo hrvatskog naroda u srijedu 6. listopada u Spa @ Golf Resortu Toplica Sveti

Martin prire uje HKD “Napredak” iz Varaždina. Na izložbi e biti etrdeset djela priznatih umjetnika, od Laha, preko Šohaje, fra Vidi a, Šulenti a ... do Bondora, Šiška i Vejzovi a.

Na otvorenju izložbe govorit e mnogi uglednici Crkve, kulture i društva. (sm)

Od 26. rujna do 3. listopada župa i Grad Prelog doma ini su, odnosno mjesto održavanja XV. tjedna župnog Caritasa i promocije knjige “Bog mojih detalja” vele asnog Tonija Štefana.

Program e svake ve eri zapo eti u 18 sati i odvijat e se u župnoj crkvi Svetog Jakoba i u Pastoralnom centru “Blaženi Alojzije Stepinac”. Promocija Štefanove knjige bit e u etvrtak 30. rujna u 19 sati.

U etvrtak e zapo eti i duhovna obnova koju e voditi pater Zvjezdan Lini . Subota 2. listopada bit e u znaku Dana kruha i izložbe radova naših ruku i plodova zemlje.

BOG MOJIH DETALJA

Svaki od nas ima svog siromaha I u Isusovo vrijeme postojale su društvene razlike i On je nastojao za njih pronalaziti rješenja, te ih predlagao svojim slušateljima. Tema bogataš i siromah oduvijek je bila aktualna.

I za Isusa. I ne samo kao tema.

Svoje savjete o tome ispri ao je u pri i o bogatašu i siromašnom Lazaru. Pri a je ina e bila poznata svima, a izvorno je iz Egipta.

Egipatska je pri ala o bogatašu koji je imao puno grijeha i o siromahu s puno vrlina. Kada su obojica došli ‘’na drugu stranu’’, stavljena su na vagu njihova

dobra i loša djela. I jedan i drugi bili su i dobri i loši, bez obzira na ono što su imali. Ni bogatstvo, a ni siromaštvo, jednog i drugog nije nimalo bilo važno. Bilo je nagra enih i kažnjenih s jedne i druge strane. Bila je to pravda, i prema siromašnima i prema bogatima. U Isusovo vrijeme rabini su prepri avali sli nu pri u. Bogataš je bio grešan, sin carinika, a siromah pobožan. I njima su mjerili njihove zasluge. Logi no, pobožan je pobijedio, a grešnik izgubio. Isus pri a druga ije.

On ne mjeri zasluge ni dobra

djela. U njegovoj pri i ni rije i o Lazarovim vrlinama, ali ni loše o bogatašu. Isus samo kaže da je bogataš bio bogat cijeli svoj život, a siromah siromašan na njegovim vratima. Isus naglašava nezainteresiranost koja je postojala izme u bogataša i siromaha, zato jer bogataš nije htio otvarati svoja vrata. Oni koji imaju vrata, moraju ih znati otvarati. Drugo vrlo važno u pri i su detalji o bogatašu. Odijevao se u grimiz i tanani lan, danomice se sjajno gostio, znao se razgovarati s Abrahamom. ak

ŽUPA Ma kovec u Ludbregu

etvrti put pješke u svetište Program završava u nedjelju 3. listopada velikim proštenjem i misom zahvalnicom za plodove zemlje. Župnik pre asni Antun Hoblaj poziva sve ljude dobre volje da do u na ova doga anja i Caritasov tjedan te sva doga anja koja se održavaju u sklopu njega. (sm)

ga i moli da pošalje Lazara njegovoj bra i. Imao ih je ak petero i svi su živjeli poput njega – iza zatvorenih vratiju. O siromahu Lazaru ništa ili gotovo ništa, tek ponešto. Jedina emocija bila mu je želja. O bogatašu puno. Isus mu ne daje ime, što e re i da nas poziva da se svaki od nas prepozna u njemu. Radije bismo (iz pri e) bili siromasi, ali smo ustvari svi bogataši! Tako Isus misli, a On valjda bolje zna. Situacija se u pri i radikalno izmijenila za obojicu.

Tako je i u našem životu : situacije se mijenjaju. Isus nam kaže da za neke postoji pakao na zemlji. Da nakon smrti ima pravde za sve, a da je na zemlji nema. Isus to kaže. Bogataševo nebo bilo je na zemlji, a sad je na njemu da osjeti kako to izgleda u paklu. Tako je i

et rdeset ak župljana Ma kovca pješke je pohodilo svetište Predragocjene Krvi Isusove u Ludbregu i tako nastavilo tradiciju zapo etu prije etiri godine. Prema Ludbregu pješaci su uz blagoslov doma eg župnika vele asnog Josipa Blažona krenuli to no u pono , a oko osam sati stigli su u župnu

crkvu u Ludbregu. Sa sobom su, kako se to i pristoji, nosili župni barjak i raspelo, s kojima su u procesiji ušli u svetište, gdje su iskazali istinsku vjeru u Boga i Katoli ku crkvu. Do Ludbrega su pješa ili 33 kilometra, uz kratke odmore u Ivanovcu, Podbrestu i Hemuševcu. (sm, I. Ujlaki)

IMENDANI I BLAGDANI

Piše: vl . Antun Štefan za svakoga od nas: nema nijednoga koji bi samo dobro imao!

Do i e vrijeme kada e trebati iskušati i ono drugo. Svaki od nas ima svog siromaha!

utorak, 28. rujna Vjenceslav, Ve eslav, Lovro srijeda, 29. rujna Mihael, Gabrijel, Rafael, Rafo etvrtak, 30. rujna Jeronim, Jerko, Grgur, aslav petak, 1. listopada Terezija od Djeteta Isusa, Trezika subota, 2. listopada An eli uvari, An elko, An ela nedjelja, 3. listopada Gerhard, Maksimilijan, Makso ponedjeljak, 4. listopada Franjo Asiški, Franc, Franka

za velike i male

Novosti • Novosti • Novosti

Draga Klara

ŠTO SVE DJECA RADE?

Tko više uživa?

Posljednje rujanske sun ane dane mališani skupine “Slatkiši” Dje jeg vrti a “Cipelica” proveli su u igri na otvorenom, kod a-

kove kih bazena. Predškolcima se u igri, prolaze i svojom svakodnevnom rutom za šetanje, pridružio i jednogodišnji labra-

dor Laris, a ve samim pogledom na fotogra iju teško je procijeniti jesu li u igri više uživala djeca ili ipak pas. (bš)

Djeca mogu sve Na nedavnoj proslavi Dana op ine Vratišinec nastupili su i u enici PŠ Gornji Kraljevec sa zanimljivom scenskom igrom Mi vam ne znamo biti jalni koju je napisala i uvježbala u iteljica Marija Le ek. Djeca su oduševila prepunu dvoranu svojom igrom, ali i natjerala gledatelje na razmišljanje. Treba li baš uvijek biti jala me u nama.

Izgleda da nam djeca moraju ponekad pokazati kako se treba ponašati.

Pogled u svemir Zvjezdarnice su mjesta koja ljudi posje uju iz znatiželje i sa željom za ve im znanjem o svemiru. To mjesto posje uju ve inom osnovnoškolci. U zvjezdarnicama možemo vidjeti nebeska tijela kao što su zvijezde te zvijež a. Možemo vidjeti i Mjesec te ostale planete u Sun evom sustavu. Zvjezdarnice imaju vodi e koji nas upu uju u ono što gledamo.

U Hrvatskoj su zvjezdarnice sve posje enije i sve više ljudi je zainteresirano za svemir. Imamo mnogo zvjezdarnica. Jedna od najpoznatijih zvjezdarnica je ona u Višnjanu kraj Pore a.

Ta je zvjezdarnica 1999. godine bila peta u svijetu po broju otkrivenih malih nebeskih tijela u Sun evom sustavu. Najstarija zvjezdarnica u nas je zvjezdarnica u Puli koja je utemeljena 1871. godine. S nje je otkriveno

28 planetoida. 1893. godine utemeljena je i zvjezdarnica u Malom Lošinju pod nazivom Manora u kojoj su prvi puta mogli opaziti druge planete kao i Saturnove prstene.

Neke od zvjezdarnica su još i Zvjezdarnica Vila. Zvjezdano selo Mosor, Zagreba ki astronomski savez, Astronomsko društvo Kutina te zvjezdarnica na Popovom tornju u Zagrebu.

Zvjezdarnica na Popovom tornju utemeljena je 5. prosinca 1903. godine, a njezine prvi vlasnik je bio Oton Ku era. Znanstvenik koji je i napisao knjigu o astronomiji.

Napisala: Ivana Topli anec, 8.c

VRSTE NEOBI NIH ZVIJEZDA

Nebeski patuljci i divovi Zvijezdom nazivamo bilo koje masivno plinovito tijelo u

Radio 1 105,6 Emisija za mlade i one koji se tako osje aju: I što ako je tako ETVRTAK, 30. RUJNA 2010. u 19 SATI TEMA. Projekt Gimnazije AKOVEC – BAKINE JABUKE Voditeljica: KATARINA ŠKVORC

Lijep pozdrav iz Gradca!

O Ovdje je cijeli dan obla no i pada k kiša. Pošto je loše vrijeme nisam m mogla nigdje iza i, pa sam ti iz ttog razloga odlu ila napisati ovo p pismo.

Meni se ovdje jako svi a.

Ljudi su simpati ni, hotel je predivan, a o hrani da ni ne govorim.

Upoznala sam puno novih prijatelja, ali nitko ne može zamijeniti tebe. Bila bih presretna da si ovdje sa mnom i znam da bi se super provodile. Ina e sam dobro.

Prijašnjih dana sam se cijelo vrijeme sun ala na plaži i kupala u predivnom, blistavom moru. Posjetila sam i sun ani Dubrovnik.

Slikala sam se na Dubrova kim zidinama, ru ala u luksuznom restoranu i na kraju šetaju i Stradunom ugledala jednog prelijepog de ka, sme e kose i sme ih o iju.

Pozdravila sam ga i on je odvratio. Da, ali sam ga vidjela samo jednom i nikad više. Vra aju i se nazad u Gradac cijelo vrijeme sam razmišljala o njemu. Neprestano mi se vrtjela njegova slika u glavi i onaj njegov glas. Vjerojatno se i pomalo zaljubljujem, ali što ima lošeg u jednoj ljetnoj romansi.

I to bi ukratko bilo to. U detalje u ti ispri ati kad se vidimo.

Tvoja Leona Napisala: Leona Srša 8.b OŠ Mursko Središ e

Dva Smrada

Dobro je znati • Dobro je znati GODINA ASTRONOMIJE

Svaštice • Svaštice • Svaštice

svemiru. Zvijezde se vide kao svjetle e to kice na no nom nebu koje bljeskaju. Sunce je izuzetak. Ono je jedina zvijezda dovoljno blizu Zemlje tako da se može vidjeti kao kugla i osvijetliti nas dnevnom svijetloš u. Obi no se pod pojmom zvijezda ne podrazumijeva Sunce, a ponekad se odnosi na vidljive planete pa ak i meteore.

Nama poznatije zvijezde su Sjevernja a (Polaris) i Sirius. Sjevernja a je najsjajnija zvijezda zvijež a Mali medvjed. Ona nam omogu ava da na jednostavan na in odre ujemo smjer sjevera.

Neke od zvijezda su i pulsari te neutronske zvijezde. Neutronske zvijezde su promjera oko 10 km.

Prilikom jakog rotiranja nastaju crne rupe koje su ve e od tri mase sunca. Njih zovemo pulsarima. U svemiru se nalaze razli ite vrste zvijezda. Neke od tih su jako guste i male. Jedna takva zvijezda pod vrlo simpati nim nazivom je i Bijeli patuljak. Mama Bijelog patuljka nije ve a od 1,4 Sun eve mase. Postoji i zvijezda pod imenom Sme i patuljak. To je nebesko tijelo mnogo ve e od planeta, ali ne može pokrenuti nuklearne reakcije u svom središtu. Takva nebeska tijela nazivamo neuspjelim zvijezdama. Zvijezde koje se mogu nazvati spektakularnima su Divovi i naj eš e su bijele i plave boje. Njihova masa višestruko nadmašuje masu Sunca.

Napisala: Ivana Topli anec, 8.c OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC

U podne u mom stanu, uju se dva Smrada. Jedan dolazi iz hladnjaka, a drugi iz mog nosa. Teku a, bijela tvar ljigavo me gleda iz hladnjaka. Uplašeno povi em iz sveg glasa: “Mama, mama!!! Moramo zvati pomo !” “Da zovemo vatrogasce?”, upita mama. “Ma ne, obrisat u ga krpom i baciti u sme e.”

U mom nosu veliki Smrad je složio svoju ležaljku. Kad spava glasno hr e: “Hr , hr , hr !”

Ponekad odluta na moj rukav i užasne je zelene boje. “Mama, mama, opet trebam vatrogasce!”, ponovno zaurlam iz sveg glasa.

Mama me smireno utješi. “Ma ne, trebamo samo maramice i kapljice za nos.”

Leonard Rodigor, 4.r PŠ ŽIŠKOVEC

Pjesma jeseni Kistom je obojila najljepše Dijelove prirode.

Pokucala na vrata i klju em Otvorila najljepše putove jeseni.

Pruža nam aroban ulaz Na predivan tepih na kojem Pjevamo pjesmu jeseni.

Stojimo raširenih ruku Uzbu eni i sretni.

Lea Treska, 8.a

Nau ila sam sijati sre u Mislim da sam kona no nau ila sijati sre u. Bilo je to jedno kišno poslijepodne u školi. Postalo je dosadno, tužno i sivo. Svi smo bili bezvoljni. Odjednom se pojavi moja prijateljica Nikolina. Nosila je lijepo ukrašene omotnice. Bila je vesela i sretna. inilo se da na njezinom licu nema tuge i dosade. Pitala sam ju zašto je sretna i zašto se smije? A ona mi radosno pruži omotnicu i nasmije mi se…

Sutra je moj ro endan!”, rekla je, a ja sam veselo primila omotnicu. Blistala sam od veselja, a svoje sam veselje putem prenijela na druge. Odjednom sam shvatila da škola i nije tako dosadna. Svi su se po eli smijati, a u ionica je postala puna veselja i radosti. Na Nikolininom ro endanu bilo je odli no! I tako sam nau ila da se

sre a sije preko ljubavi, smijeha, radosti i prijateljstva.

Klara Elenia Bienert, 5.r

Zaustavljeni trenutak Hodam po šumi.

Nešto mi dotakne rame. Šuštavi, mali, lagani Pozla eni list.

Sunce je ušlo u šumu.

Grane su ogoljele.

Znala sam – jesen je tu.

Ivana Dobrovi , 8.a NAŠI GOSTI OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC

KOMENTAR

Biti dje ak – mislite li da je tako?

Biti dje ak nije lako! Ako si još najstarije dijete u obitelji, onda ti roditelji stalno prigovaraju.

Za sve si ti kriv. Kad mla i brat ili sestra u ine nešto, a ti si u blizini…. Odgovor je jednostavan… kriv si. I kad pokušam objasniti, mama i tata kažu: Ma, pogledaj koliko si stariji. Jedino nas brane bake i djedovi.

Filip Ruži , 8.a Mi, dje aci, prepušteni smo sami sebi. Ako u školi dobijemo jedinicu, kod ku e na nas vi u da nismo dobro nau ili, a kad se to dogodi djevoj icama, one moraju samo malo zaplakati pred roditeljima i pustiti koju suzu pa ih se odmah tješi, bodri i govori da e sve biti u redu.

Benjamin Hamer, 8.a

Svijet pri a • Svijet pri a

Piše: Žarko Skok

Mali ljud Lovro Mali, etverogodišnji Lovro, dolazio je svakog dana u prodavaonicu mješovite robe u jednom gradi u. Prodavaonica se zvala „Tika“, a Lovro je živio u istoj zgradi, samo na drugom katu. esto je dolazio i po dva puta na dan, posebno kako bi pokazao neki odjevni predmet.

- Ovu mi je vestu baka sama naštrikala i poklonila - govorio je ponosno.

- Oooo, baš ti lijepo stoji hvalile su ga prodava ice.

Najviše je volio razgovarati s tetom Marijom, ona je bila najstarija i najozbiljnija. Uvijek ga je sa zanimanjem slušala i potvrdno mu kimala.

- Ove mi je tenisice dao moj

veliki brat Borna- objašnjavao je dje ak – nisu nove, ali su još jako dobre.

Okretao je tenisice u svim pravcima kako bi se što bolje vidjele.

Jednom je nestrpljivo pogledavao po prodavaonici sve dok nije opazio tetu Mariju.

- Ho u ti nešto pokazati, postao sam traktorist.

Pred vratima je bio veliki traktor-igra ka.

- Pravi je, s pedalama - naglasio je ponosno vlasnik.

- Baš je krasan, a što možeš s njim raditi? - zapita ga sa zanimanjem teta Marija.

- Sve. Vidiš, s ovim naprijed mogu kopati i podizati pijesak a kad padne snijeg, ja u vam sve uokolo po istiti- rekao je to s puno strasti i samopouzdanja.

Idu eg dana je donio malu plasti nu pušku.

- Danas sam lova c- povikao je veselo.

- A što rade lovci? - pitala ga je mlada Maja.

- Pa, deda mi je rekao da nose hranu u šumu i pucaju

po trepelicama - ozbiljno je uzvratio.

- Po emu? Trepelicama? pitala je smješe i se Maja.

- A kako se veli? - naslutio je grešku malo Lovro, traže i najpouzdaniju od svih, tetu Mariju.

- Prepelicama, veliki lov e - re e Marija.

Sutradan, Lovro je došao bez ikakvih rekvizita.

- Što si danas? - pitale su ga znatiželjno prodava ice.

- Danas sam samo ljud odgovori dje ak.

- Ljut? Na koga si ljut? iznenadi se teta Božena.

- Kako ne razumijete? Ako smo svi mi ljudi, onda sam ja ljud - objasni Lovro mašu i rukama.

- Cure, vi zbilja ništa ne razumijete. Naš je Lovro prijatelj-ljud- ozbiljno doda teta Marija dok je dje ak klimao glavom.

Svi se blago nasmiješe i krenu za poslom. Odmah im je bilo ljepše raditi pri samoj pomisli na ovog divnog dje aka.

22

Novi život se rađa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Hrvoje (27) i Lucija (27) Horvat iz akovec dobili su Idu, ro enu 16. rujna u 21.48 sati.

Saša (36) i Tina (32) Petkovi iz Šenkovca dobili su k er po imenu Pia, ro enu 18. rujna u 4.05 sati. Po seku su došli Noa (8), Tajna (6,5), Brigita (4,5) i Vito (3), dok je Lea (1,5) sekicu do ekala kod ku e.

Zvonko (41) i Štefica (31) Bogdan iz Sitnica dobili su Dunju, ro enu 18. rujna u 22 sata. Imaju i Mateju (13), Kristinu (10) i Dominika (5).

Tjedan dojenja 2010. - “Deset koraka prema uspješnom dojenju”, 2. - 9. listopada

Informiranje o podršci i pomo i dojenju Udruga “Roda” – Roditelji u akciji i ove e godine od 2. do 9. listopada javno obilježiti Svjetski tjedan dojenja nizom doga aja. Kako bi zainteresiranoj javnosti ukazali na probleme i mogu a rješenja kod problema vezanih uz po etke dojenja, Udruga “Roda” u subotu 2. listopada u deset gradova organizira štandove na kojima e dijeliti edukativne materijale i informirati o podršci i pomo i dojenju. Štand u akovcu bit e na Franjeva kom trgu u vremenu od 9 do 13 sati.

Tema ovogod i šnjeg a Svjetskog tjedna dojenja jest istovremeno i obilježavanje 20. godišnjice donošenja Innocenti deklaracije koja poziva na primjenu “Deset koraka prema uspješnom dojenju” u svim rodilištima u svijetu. “Deset koraka prema uspješnom dojenju” smjernice su koje omogu uju ženama da uspješno doje te olakšavaju obuku zdravstvenih djelatnika za podršku dojenju. U

tih dvadeset godina više od 20.000 rodilišta, odnosno 28 posto svih rodilišta u svijetu, u cijelosti je prihvatilo “Deset koraka” i zaslužilo naslov Rodilište - prijatelj djece.

Uz pove anje svijesti o doprinosu “Deset koraka” pove anim stopama dojenja i oživljavanje aktivnosti u zdravstvenim sustavima, kao i u zdravstvenim ustanovama i zajednicama usmjerenima na podršku ženama koje žele dojiti, me u ciljevima Me unarodnog tjedna dojenja 2010. jesu i informiranje ljudi u svim dijelovima svijeta o tome da su zaštita, promicanje i podrška dojenju pravo majke, pravo djeteta i ljudsko pravo, omogu avanje ženama i svima koji drže do ljudskih prava da se bore za zdravstvene sustave koji e podržavati dojenje te osiguravanje odgovaraju e obuke za zdravstvene djelatnike koji se brinu o majkama i djeci kako bi ih mogli savjetovati i podržavati u dojenju.

28. rujna 2010.

Vedran (38) i Marija (35) Klari iz Donje Dubrave dobili su Petra, ro enog 16. rujna u 10.09 sati. Po bracu je došla Laura (9), dok je Ivana (13) bracu do ekala kod ku e.

Dino (24) i Andreja (28) Kolenko iz Gori ana dobili su Lanu, ro enu 18. rujna u 1.50 sati. Po seku je došla Lorena (2).

DAN ZDRAVOG OSMIJEHA ovaj put nije pokvarila kiša

Pjesmom i plesom veselo do zdravih zubi a!

“Dan zdravog osmijeha”, akcija kojom se u akovcu ve pet godina za redom obilježava Svjetski dan oralnog zdravlja, napokon je održana protekli utorak. Nakon što je nemali trud organizatora pokvarila kiša i cijeli doga aj prebacila s petka na utorak, Dan zdravog osmijeha ipak se održao, i to u doista veseloj atmosferi. Više od tristo djece iz svih akove kih vrti a i osnovnih škola te plesnih studija Vivona, Teuta i Livi nastupilo je u bogatom programu na Trgu Republike u akovcu, a osim njih sudjelovali su još i Dje ji grad-

U akciji “Dan zdravog osmijeha” sudjelovala su djeca iz svih akove kih vrti a i osnovnih škola ski zbor “ akove ki mališani” pod vodstvom Rade Magi te Marija Jambroši Kupper sa sinom Marcom, koji su otpjevali i svojevrsnu himnu cijelog doga aja, pjesmicu “Bijeli, bijeli zubi”. S obzirom na to da se u akciji svake godine pridružuje i jedna poznata osoba, nakon glumca Bojana Navojca i pjeva a Bojana Jambroši a, djecu je ovaj utorak animirao poznati hrvatski pjeva Davor Gobac.

Davor Gobac s Tanjom Rosi , glavnom organizatoricom i pokreta icom akcije

Svake godine akcija sve masovnija Ovu akciju ve petu godinu za redom u akovcu provodi Hrvatsko stomatološko društvo podružnica akovec, pod organizacijom dr. stom. Tanje Rosi . - Cilj Dana zdravog osmijeha je roditelje

podsjetiti na stomatologe, razbiti strah od stomatologa koji je ve izrazito ukorijenjen i podi i jednu razinu svijesti kod roditelja i kod djece, da im se malo približimo na jedan simpati niji na in. Peta je godina obilježavanja akcije, i izrazito mi je drago što je svake godine ovako masovna i što se svake godine uklju uje sve više i više djece i vrti kog i školskog uzrasta. Povratne su informacije u svakom slu aju pozitivne, roditelji nakon akcije malo eš e vode djecu stomatologu, rekla je o samoj akciji njena glavna organizatorica dr. stom. Rosi .

Akcija organizirana na Trgu Republike, na kojoj se nije samo pjevalo i plesalo, ve su se od samih stomatologa mogli dobiti i korisni savjeti, zapravo je tek kruna svih doga aja i priprema te radionica vezanih uz

oralno zdravlje, koje odgajatelji ve dva tjedna provode s djecom, a u realizaciju samog doga aja angažirano je puno ljudi. Tako je za režiju i organizaciju samog programa i kreativnih radionica zaslužna Gordana Šolti Siladi, a program su vodile Suzana Kova i Sanja Vinceti , sve tri lanice kazališta za djecu Dje jeg vrti a akovec “Trinaesti i”. Poznati fotograf Damir Klai osmislio je logo cijelog doga aja, a tu su i brojni donatori.

Akcija “Dan zdravog osmijeha” zapravo je zahvaljuju i svom edukativno - zabavnom karakteru omasovljena i jedinstvena upravo za Me imursku županiju, a s akcijom e se svakako nastaviti i narednih godina, upravo zbog toga što se pokazuje vrlo u inkovitom u prevenciji zubnog karijesa i parodontnih bolesti. (bš, foto: zvrzan)

“Pismo z Galicije” prvi put u CZK-u Predstava “Pismo z Galicije”, autorice Kristine Štebih i redatelja Dejana Buva a, koja je na 50. Festivalu kazališnih amatera Hrvatske proglašena najboljom predstavom u cjelini, možete pogledati u Centru za kulturu 30. rujna s po etkom u 20 sati. (foto: Mario Nara a)

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

28. rujna 2010.

CENTAR ZA KULTURU, 30. rujna NOVI SKI KATALOG ZIMA 2010/2011

zatraĹžite katalog u naĹĄoj poslovnici!

. 2 0 3 $ 6 =$*5(% G G 9$0 18', 6 9 , - ( 7 L WR SR SRVHEQLP FLMHQDPD $.&,-( /$67 0,187( 3218'( ),567 0,187( 3218'(

.203$629, 6., ./8%29, u Austriji / Matrei, Sillian i Zillertal 02.01.-08.01.

6 polupansiona od 3.695 kn u Italiji / Kronplatz, Canazei i Arabba 01.01.-08.01.

7 polupansiona od 3.695 kn FRANCUSKA AUTOBUSOM Valmenier, Val Thorens, Val Cenis, Risoul,Chamrousse 02.01.-09.01. ve od 1.730 k i joĹĄ mnogo toga...www.kompas.hr

+,7 38729$1-$ zrakoplovom iz Zagreba!

TUNIS 23.09. hotel 3*, 7 all inclusive od 1.995 kn PUSTINJSKA RUŽA, tura, 8 dana od 2.895 kn EGIPAT-KRSTARENJE NILOM 07.10 i 14.10. upoznajte znamenitosti i " udesa" drevnog Egipta 8 dana ve od 6.395 kn

18',02 , zrakoplovne karte redovnih i low-cost prijevoznika (Wizzair, Germanwings, Ryan Air...)!! i ulaznice za koncerte i priredbe (Eventim, Ticket Pro, Dekod)

Ĺželite neĹĄto drugo i druga ije, nudimo vam JESENSKA PUTOVANJA GENOVA I CINQUE TERRE 07.10., 4 dana autobusom ve od 1.795 kn KRAKOW 07.10., 4 dana autobusom ve od 1.545 kn BISERI Ĺ VICARSKE 02.10., 6 dana autobusom ve od 3.295 kn RIM 07.10., 4 dana autobusom ve od 1.745 kn

:(//1(66 OPATIJA | GRAND HOTEL 4 OPATIJSKA CVIJETA 4* WELLNESS PAKETI do 29.12.2010.

3 dana od 958 kn CRIKVENICA| fALKENSTEINER HOTEL THERAPIA 4* wellness paketi od 11.9. do 28.12.2010.

4 dana od 1345 kn UMAG| Hotel MELIA CORAL 5* | Hotel SOL GARDEN ISTRA 4* & Hotel SOL UMAG 4* WELL DAYS od 1.10. do 1.11.2010.

3 dana od 1160 kn 9LĹĄH LQIRUPDFLMD X QDĹĄRM SRVORYQLFL X ÄŒDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

“Pismo z Galicijeâ€? Kristine Ĺ tebih prvi put u akovcu U Centru za kulturu u etvrtak 30. rujna s po etkom u 20 sati na programu je predstava “Pismo z Galicijeâ€? autorice Kristine Ĺ tebih i redatelja Dejana Buva a, koja je na 50. Festivalu kazaliĹĄnih amatera Hrvatske proglaĹĄena najboljom predstavom u cjelini.

Podsje amo, uz nagradu za najbolju predstavu u cjelini, spomenuti kazaliĹĄni komad u konkurenciji od ak 150 predstava osvojio je i nagradu za najbolji dramski tekst te najbolju reĹžiju. Uz to, Kristina Ĺ tebih bila je nominirana za najbolju glumicu, a predstava u cjelini i za inventivnost.

Sa Ĺželjom o uvanja narodnih obi aja, te izvornih dokumenata i pisama iz proĹĄlosti, doĹĄlo se do ideje postavljanja ovog komada na kazaliĹĄne daske. Radnja Pisma z Galicije smjeĹĄtena je u vrijeme 1. svjetskog rata, a autoricu je inspiriralo stvarno pismo, prona eno u Podravini, koje je vojnik na ratiĹĄtu u Galiciji poslao svojoj supruzi.

Posebnost predstave je i ĹĄto na pozornici prakti ki nema klasi nih scenskih rekvizita, ve se iza glumaca vrte “slajdovi“ – starinske crno - bijele fotogra ije.

Uz Ivicu Mikolaja, koji igra glavnu muĹĄku, autorica Ĺ tebih ujedno tuma i glavnu Ĺžensku ulogu. Autor glazbe (radi se o elektronskoj glazbi s etnomotivima) je Luka MoĹĄmondor, a tehni ar scene

JoĹĄ jedna nagrada Na 50. Festivalu kazaliĹĄnih amatera Hrvatske “Pismo z Galicijeâ€? proglaĹĄeno je najboljom predstavom u cjelini

Josip BaĹĄek. Me imursku pjesmu “Po nem listek pisatiâ€? za predstavu e otpjevati lanice Ĺženske vokalne grupe PZ-a “Josip Ĺ tolcer Slavenski“ akovec Jasmina Jambrovi , Senka BaĹĄek Ĺ amec i Kristina Ĺ tebih.

Trajanje predstave je 40 minuta, dok cijena ulaznice iznosi 30 kuna.

Najbolja amaterska kazaliĹĄna predstava u drĹžavi, “Pismo z Galicije“, odnosno njena autorica, poznata me imurska novinarka i pjesnikinja Kristina Ĺ tebih, dobila je joĹĄ jedno vrijedno priznanje. Nakon niza osvojenih nagrada, “Pismo z Galicije“ proglaĹĄeno je i najboljim tekstom na 29. susretu neprofesionalnih pisaca Hrvatske, odrĹžanom pretproĹĄle subote u Karlovcu.

PRELOĹ KA PJESNIKINJA izdala prvu zbirku poezije “Sjene samo eâ€?

Penelopin pjev Ljubice Fleten Ljubica Fleten iz Preloga, rodom iz Gori ana, svoju je poeziju po ela pisati prije tri godine. U kolovozu proĹĄle godine u lanila se u KnjiĹževni krug Prelog, a ve u svibnju ove godine njena je prva zbirka poezija bila spremna za izdavanje. Svoju e promociju “Sjene samo eâ€? imati 7. listopada u 19 sati u Prelogu.

Sama pjesnikinja objaĹĄnjava da je poeziju po ela pisati prije tri godine, a inspiraciju, ĹĄto se moĹže zaklju iti i iz samog naziva zbirke, pronalazi u samo i. - Udala sam se mlada, sa 17 godina, i sa suprugom sam provela cijeli svoj Ĺživot. Radili smo i Ĺživjeli u Ĺ vedskoj i podigli smo dvoje djece, a redovito smo se vra ali ku i u Prelog. Prije nekoliko nas je godina razdvojila njegova smrt, i ove su pjesme moj svojevrsni ilter.

One proizlaze iz samo e, ali i iz nekog osje aja nemo i jer viĹĄe nikada ne mogu doprijeti do svoje ljubavi.

Ta me nemo potaknula da po nem pisati pjesme. Sve su te pjesme moj Ĺživot, niĹĄta nije izmiĹĄljeno, sve one imaju elemente autobiografskog.

Znate, ima Ĺžena koje se, kad ostanu same, izgube i zaglibe u nekim stvarima koje nisu baĹĄ poĹželjne, pri a Ljubica Fleten, iz koje je poezija, kako se ini, izvukla ono najbolje. Poriv da zapiĹĄe vlastite misli i uobli i ih u formu poezije znao se pojaviti joĹĄ kad je suprug bio Ĺživ, primjerice, kad bi djeci pomagala sa ĹĄkolskim zada ama, ali sve se to nekako izgubilo. - Sada me moja samo a na to u neku ruku primo-

PreloĹĄka pjesnikinja Ljubica Fleten svoju prvu zbirku poezije nazvala je “Sjene samo eâ€? rala, imam viĹĄe vremena za sebe i mogu se posvetiti svojim mislima, objaĹĄnjava Ljubica.

Materijala ima za joĹĄ dvije - tri zbirke JoĹĄ proĹĄle godine u drugom zborniku radova KnjiĹževnog kruga Prelog objavljeno je pet Ljubi inih pjesama. - Kad sam vidjela da su moje pjesme uĹĄle u izbor za zbornik, bila sam presretna, to je ipak trebalo zasluĹžiti. To me ve guralo dalje, objaĹĄnjava Ljubica, i dodaje da u jednoj ve eri zna napisati i po sedam - osam pjesama, a sve ih briĹžno uva u svojim biljeĹžnicama.

Ve sada, kaĹže, ima materijala za joĹĄ dvije ili tri zbirke poezije, ali ve zbog ove prve je iznimno sretna. Ja sam zapravo Ĺžena koja nema visokih ĹĄkola, moja je ĹĄkola Ĺživot. To ĹĄto radim radim prema osje aju i vlastitom naho enju. S obzirom na to da sam za zbirku do sada dobila samo pohvale, o ito radim kako treba, dodaje uz smijeĹĄak.

Pjesme za prvu zbirku poezije Ljubice Fleten odabrala je Ljubica Dui - Jovanovi , koja joj je dala simboli an naziv, “Penelopin pjevâ€?, koji u svakom slu aju najbolje moĹže do arati emociju i tematiku poezije Ljubice Fleten. (bĹĄ, foto: zvrzan)

Autorici Ĺ tebih uru ena je Plaketa Mihovila Pavleka MiĹĄkine.

Susret ina e organizira Hrvatski sabor kulture, a prosudbena komisija koju su inili tajnica DruĹĄtva hrvatskih knjiĹževnika RuĹžica Cindori, knjiĹževnica BoĹžica JeluĹĄi i pjesnik Mirko Kova evi za nastup na manifestaciji odabrala je radove etrdeset autora iz cijele zemlje.

(V. Kelkedi)

KATOLI KI DOM, 1. listopada, 19.30 sati

KnjiŞevna tribina Michaela D. O’Briena U petak 1. listopada s po etkom u 19.30 sati u velikoj dvorani Katoli kog doma Şupe Svetog Nikole biskupa u akovcu odrŞat e se knjiŞevna tribina poznatoga kanadskog knjiŞevnika Michaela D. O’Briena.

Michael D. O’Brien je suvremeni kanadski pisac irskih korijena, esejist i slikar. Urednik je Nazareth Journala, katoli koga obiteljskog asopisa, i autor brojnih knjiga. Na hrvatskom mu je objavljeno nekoliko romana, a me u najpoznatijima su “Posljednja vremena�, “So ijina ku a� i “Otok svijeta�.

PiĹĄe i odrĹžava predavanja na temu vjere i kulture. Njegovi lanci na tu temu objavljivani su u mnogobrojnim asopisima. Ve dvadeset godina umjetnik je s punim radnim vremenom, sa slikama i muralima koji se nalaze u crkvama i muzejima ĹĄirom Sjeverne Amerike. Sa Ĺženom i ĹĄestero djece Ĺživi u Combermereu, Ontario. Njegov roman “Posljednja vremenaâ€? ve je nekoliko godina apsolutni hit me u katoli kom literaturom, a posjetitelji Amazon.coma, najve e svjetske Internet knjiĹžare, ocijenili su ga najviĹĄom ocjenom - s pet zvjezdica.

28. rujna 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PJEVA KI zbor “Josip Štolcer Slavenski“ gostovao na Mokranj evim danima u Srbiji

Osvojili drugo mjesto akove ki Pjeva ki zbor “Josip Štolcer Slavenski“ od 9. do 12. rujna sudjelovao je na 45.

Mokranj evim danima - središnjem doga aju zborskog pjevanja u susjednoj Srbiji. Izvevši polusatni program, akov ani su osvojili drugo mjesto s visoka 93 boda, a bolji su bili samo zboraši iz beogradske Lole.

Glazbeni festival u Negotinu, rodnom mjestu najpoznatijega srpskog skladatelja Stevana Mokranjca, okuplja ponajbolje zborove iz zemalja

bivše države. “Slavenski“, pod dirigentskom palicom Senke Bašek Šamec, na manifestaciju je pozvan jer je bio najbolji na prošlogodišnjoj državnoj smotri u Hrvatskoj. Uz natjecanje, zbor je sudjelovao i u zajedni kom nastupu svih sudionika održanom pokraj Mokranj eve rodne ku e, programu kojemu su nazo ili i visoki državni dužnosnici. Put u Srbiju potpomoglo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

(V. Kelkedi)

Okupljanje pred župnom crkvom

OKUPILI SE nekadašnji “Makovci”

Pripreme za jubilej i koncert Nekadašnji popularni i ponajbolji hrvatski crkveni pjeva ki zbor “Makovci” iz akove ke župe Svetog Nikole biskupa ponovno su na okupu. Pod vodstvom svog osniva a i dugogodišnjeg voditelja patera Drage Brgleza, “Makovci” se u akovcu pripremaju za obilježavanje 25. obljetnice osnutka zbora u kojemu je bila ast pjevati.

Jubilej e biti proslavljen u nedjelju 17. listopada velikim koncertom u Katoli kom domu u akovcu.

Na prvom radnom okupljanju bilo je 40-ak bivših “Makovaca”, te njihovi vanjski suradnici i glazbenici Marijana Hunjak i Nenad Peršak.

U 15 godina aktivnog djelovanja kroz “Makovce” je prošlo

Pripreme u Katoli kom domu oko 400 djece i mladeži, koji su Austriji, Italiji, Ma arskoj i Njenastupali diljem Hrvatske, ali i u ma koj.

- Vrlo sam sretan i zadovoljan što smo se uspjeli okupiti, jer ipak je prošlo dosta vremena, i mnogima su se životne okolnosti promijenile. Uostalom, kao i kod mene.

Uvježbavamo se i za 17. listopada najavljujem solidan nastup bivših ‘Makovaca’ te o ekujem punu dvoranu Katoli kog doma. Za ovu prigodu izdat emo dvostruki CD s duhovnim šansonama te klasi nim skladbama. CD e se nakon koncerta mo i i kupiti. Na koncertu emo imati goste s kojima smo sura ivali, a bit e i drugih ugodnih doga anja tijekom ve eri, najavljuje pater Drago Brglez, još i danas legenda u svim razgovorima me imurskih vjernika.

(Stjepan Mesari )

U pojedinim skladbama, uz zbor, nastupio je i komorni sastav, kao i Maja Magdaleni na glasoviru

ODLI AN koncert Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski” iz Nedeliš a u Brežicama

Izvedenim kompozicijama oduševili publiku Jedan od ponajboljih zborova s našeg podru ja, Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” iz Nedeliš a, pretprošli je vikend gostovao u Brežicama u Sloveniji, gdje je u povijesnoj crkvi Svetog Roka, pod ravnanjem dirigenta Branimira Magdaleni a, održao odli an koncert.

U sat i pol, koliko je koncert trajao, lanovi nedeliš anskog zbora izveli su šesnaest kompozicija, što doma ih, što stranih autora, a odli no osmišljen program izazvao je op e oduševljenje me u publikom.

Solo izvedbe Katarine Toplek, Gorana Šafari a, Nadije Bistrovi , Marinka Šege i Anite Magdaleni cijelom koncertu dali su posebnu

notu. U pojedinim skladbama, uz zbor, nastupio je i komorni sastav, kao i Maja Magdaleni na glasoviru, koji su tako er nagra eni gromoglasnim pljeskom publike.

Razlog njihova gostovanja u Brežicama jest suradnja s pjeva kim zborom KUD-a “Brežice”, s kojim je 2004. godine potpisana i povelja o prijateljstvu. Ovo je bio jubilarni 10. susret s pjeva kim zborom KUD-a “Brežice”, koji djeluje pod ravnanjem voditeljice i voditelja Elizabete i Dragutina Križani a. Izvrstan koncert završen je zajedni kom pjesmom dvaju prijateljskih zborova, koji svoju suradnju i dobre odnose planiraju njegovati i u budu nosti. (hz)

KONCERT ma arskoga nacionalnog romskog orkestra “Rajko” - sto violina, 24. listopada

Poznata kulturna atrakcija i u akovcu Pod palicom profesora Marija Jageca Big Band akovec izveo je pet jazz standarda i etiri autorske skladbe

BIG BAND AKOVEC gostovao na festivalu u gradu Szombathely

Pridobili naklonost ma arske publike Pretprošle subote Big Band akovec gostovao je u gradu Szombathely u Ma arskoj, gdje je nastupio na 5. me unarodnom festivalu Big Bandova. Pod palicom profesora Marija Jageca izveli su pet jazz standarda i etiri autorske skladbe.

Me u solistima najviše se isticao prof. Vojkan Joci na alt saksofonu, koji je svojom izvanrednom tehnikom i odli nom glazbenom interpretacijom pokazao kako se to radi u Hrvatskoj.

Big Band akovec gostovao je u gradu Szombathely, gdje je nastupio na 5. me unarodnom festivalu Big Bandova

Kroz godine su se u Big Bandu izmijenili i lanovi i dirigenti, tako da je nekima ovo bilo prvo gostovanje u inozemstvu, a nekima i prvi koncert.

Uz sve to ipak su pridobili ma arske ljubitelje jazza, te uz pljesak izvukli i pokoji “bravo”. Dug put stoji pred pro iliranjem ovih mladih u profesionalne glazbenike, no sa sigurnoš u se može re i da hrabro kro e stazama uspjeha.

Ma arski nacionalni romski orkestar “Rajko” - sto violina nastupit e 24. listopada s po etkom u 19 sati u dvorani Graditeljske škole akovec. Me imurskoj e se publici predstaviti u svom punom sastavu od sto violina te plesnim nastupom mladih Romkinja.

Ma arski nacionalni romski orkestar “Rajko”- sto violina svjetski je poznata kulturna atrakcija. Povijest ovog orkestra po ela je pred nešto više od pede-

set godina, kada su mladi romski glazbenici po eli stasati u profesionalne glazbenike i samim time osnovali su ovaj izuzetno vrijedni orkestar. U svom programu koji izvode na najpoznatijim svjetskim pozornicama našla su se djela Brahmsa, Liszta, Straussa, Bizeta, Theodorakisa i drugih skladatelja, te tradicionalne narodne pjesme iz Ma arske, Rumunjske, Italije, Rusije i drugih zemalja.

Me imurskoj publici predstavit e se u svom punom sastavu od sto violina

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

28. rujna 2010.

HDLUM i ACT u akovec doveli jednu od najintrigantnijih hrvatskih umjetnica mla e generacije

Ana Horvat: Možda bismo se trebali pomiriti s time da uop e nismo originalni Plasti ne operacije na lutkama, izložbe u kojima publika sama sudjeluje, gipsane tabule rase, platnene kokoši i ostale krpene lutke, od kojih poneke i sama autorica smatra morbidnima, samo su djeli sad ve bogatoga umjetni kog opusa Ane Horvat, mlade zagreba ke akademske kiparice, za koju se ve mnogo ulo i van Hrvatske, a za koju e likovna publika zasigurno u budu nosti još i više uti.

Doma a publika pak je nju i njen rad mogla upoznati na prošlotjednoj tribini u organizaciji HDLUM-a, Hrvatskog društva likovnih umjetnika Me imurja, i Autonomnog centra. Ana Horvat diplomirala je kiparstvo 2003. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Dobitnica je Rektorove nagrade, a 2008. godine osvojila je i prvu nagradu na natje aju T-HT-a i Muzeja suvremene umjetnosti za svoju trokanalnu videoinstalaciju nazvanu “Prije i poslije”, koja je bila izložena i u njujorškom Centru za suvremenu umjetnost. Na ra un svoje umjetnosti imala je priliku i živjeti u inozemstvu. Boravila je u Cité Internationale des Arts u Parizu (ateljeima u kojima se usavršavaju ponajbolji umjetnici iz cijelog svijeta), tijekom rujna i listopada 2009. godine.

Ana Horvat bavi se skulpturom, animacijom i izradom krpenih lutaka, te je do sada ve izradila zanimljiv i svestran opus radova izra enih od razli itih materijala, u kojima najviše istražuje ljudsku anatomiju. - Uistinu koristim razli ite materijale. Tu ima i kaširanog papira, žice, gline, vune, gipsa i svega ostalog što mi do e pod ruke. Ali ipak naj eš e koristim platno, koje je jako blisko ljudskoj koži – nikud

ne idemo bez ovakvog ili onakvog materijala na sebi. A osim toga ljudsko me tijelo op enito zanima.

Zanimljivo mi izgleda. Naše tijelo je nositelj naše duše i interesantno mi je promatrati izražajnost tijela, kako se tko drži, kako se tko ponaša ovisno o svojim emocijama.

Osim toga, radim i kao animator, što je opet povezano s tim, jer se i animacija bavi izražajnoš u, kazala je umjetnica.

Tko voli apsurdne situacije koje ni emu ne vode?

Do sad je iza nje desetak samostalnih (i duplo toliko skupnih) izložbi, od kojih je svaka donijela nešto novo, svježe i zanimljivo. Neke od najzanimljivijih Ana je podijelila s okupljenima u prostorijama ACT-a, gdje se tribina održala.

Jedna od njoj najdražih, “No u kokošinjcu“, održala se 2004. godine u zagreba koj Galeriji SC. - Sašila sam dvjesto kokoši i izložila ih u potkrovlju poslagane na gredama, naime, galerija ima otvoreno krovište koje mi je dalo ideju. I tako se na prvi pogled galerija inila potpuno praznom. Ljudi su ak ulazili unutra, pitali gdje je izložba i tek onda bi primijetili kokoši u zraku. To mi je bila zbilja simpati na izložba. Volim te pomake od o ekivanog i malo se igrati sa silnim mogu nostima koje su nam na raspolaganju.

I u daljnim izložbama nastavila je pomicati granice i iznena ivati posjetitelje. Ne emo ih spominjati sve jer bi za to bilo potrebno i nekoliko stranica u novinama, ve emo se osvrnuti na samo nekoliko posljednjih. Posebno zanimljiva bila je izložba trokanalne videoin-

stalacije nazvane “Prije i poslije“ (2005. godine), gdje je simulirala plasti ne operacije na krpenim lutkama (‘Liposukcija’, ‘Operacija korekcije nosa’, ‘Operacija pove anja grudi’), ironiziraju i današnju pošast televizijskih prikazivanja plasti nih operacija. - Sašila sam velike krpene lutke koje su služile kao pacijentice i ja sam na njima zaista obavila plasti ne operacije te to snimala videokamerom.

Izložba se kasnije sastojala od tih snimaka operacija, koje sam podijelila u tri dijela koja su se vrtjela na razli itim televizorima u nekronološkom redoslijedu. Uz to sam izložila i uzorke tkiva, radilo se, naravno, o platnu u vodi koje je bilo zapakirano kao zimnica, a izložene su bile i fotogra ije prije i poslije operacije. To je bila moja zafrkancija na ra un plasti nih operacija. Kao što sam rekla, tijelo mi je zbilja fascinantno, da se može rezati, šivati, prekrojavati po ne ijoj želji i da je to nekim ljudima kao igra. Što je, zapravo, smiješno, blesavo i strašno. A s druge strane dopalo mi se to što se to sve dogodilo bez krvi. Ovdje mislim na to da se danas u umjetnosti pokušavaju pomicati granice ukusa i zdravog razuma, pa se svašta radi, pa ak i prolijeva prava krv. Mene zabavlja da radim nešto što je nemorbidno

svojim projekcijama drugih ili sa skrivenim mra nim stranama i sitnim nastranostima. Tako se otkrilo svi aju li se nekom plavuše ili crnke, kosooke crnkinje ili pak androgeni hibridi s nekoliko grudi (dobro, s grudima su svi bili op injeni pa su ih i sami isprobavali).

Na taj na in posjetitelji su postali koautori izložbe.

Uvijek treba stajati iza onoga što se radi Mlada umjetnica iza sebe ima ve desetak samostalnih izložbi jer sam šivala krpene lutke koje nisu pravi ljudi. Volim te apsurdne situacije koje ni emu ne vode.

Posjetitelji ostvarili direktan kontakt s umjetnoš u Upravo je za tu izložbu tri godine kasnije osvojila ve spomenutu T-HT nagradu. No bilo je nakon nje još interesantnih izložbi.

Godine 2008. umjetnica je osmislila izložbu “Tabula rasa“, u kojoj je uspostavila novi odnos prema umjetnosti i u kojoj su promatra i svjesno morali napraviti korak prema direktnom kontaktu s umjetni kim djelom i bili uvu eni u proces njegova nastanka, kreaci-

je. Ana je izradila neispisane plo e - tabule rase, gipsane odljeve koje su nakon toga posjetitelji Galerije SC mogli slobodno oblikovati i na njima intervenirati kako god su željeli. Rezultat su bili unikatni “ ovje uljci“ u svim mogu im bojama i materijalima.

Još jedna interaktivna izložba bila je onda održana u Kulturnim centru Peš enica, nazvana “Custom made“. Za nju je umjetnica izradila krpene dijelove ljudskih tijela, svaki zasebno, koji su se onda vezivanjem mogli spojiti u ženu. Kroz luckastu igru sastavljanja lutaka svaki posjetitelj u njoj se, zapravo, suo io s vlastitim ukusom ili neukusom, željama,

S nagra ene izložbe “Prije i poslije“, koja je ironizirala današnju pošast televizijskih prikazivanja plasti nih operacija

“No u kokošinjcu”

Bilo je tu još kojekakvih izložbi, uvijek zanimljvih, s dobrom dozom humora koji odlikuje ovu zanimljivu zagreba ku kiparicu. S obzirom na to da se uistinu uvijek radi o “kreacijama“ koje su esto puta udne nama laicima, priupitali smo je kako u današnje vrijeme biti originalan, kao što ona uistinu jest.

- Kao prvo ovjek se možda mora pomiriti s time da možda uop e nije originalan. Meni se esto puta dogodi da dobijem neku ideju za koju mislim da je odli na, i onda u nekom trenutku vidim da je netko drugi ve napravio nešto jako sli no tome. Toliko ima ljudi na svijetu da je teško biti originalan. Ja radim ono što me zanima. Stvar je u tome da se nešto stvori. Imate neku ideju, pa je ostvarite i, ako onda radite ono što je vama gušt i što volite, to mora biti na neki na in originalno.

Najbitnije je da je ovjek iskren i da radi ono iza ega zaista stoji.

Ja se nadam da e Ana Horvat i dalje nastaviti živjeti po svojim na elima te i dalje iznena ivati svojim krpenim skulpturama, i onim smiješnim i onim fascinantnim, pa ak i onim morbidnim. I s vremenom možda te njene kreacije uskoro sretnemo i u našem gradu, a to je nešto što se i te kako isplati vidjeti. (mn)

NOVI TE AJ crtanja i slikanja

Fotoklub akovec organizira

Likovni klub “Paleta” upisuje nove polaznike

Radionice digitalne i analogne fotografije

Umjetni ka likovna organizacija, Likovni klub “Paleta”, upisuje nove polaznike. U srijedu 6. listopada s po etkom u 19 sati održat e se prvi informativni sastanak u Pu kom otvorenom u ilištu u akovcu. Mjese na cijena iznosi 180 kuna, dok se radni program održava jednom tjedno po dva školska sata.

Likovni klub “Paleta”, sa sjedištem u Zagrebu, djeluje ve preko jedanaest godina pod stru nim vodstvom profesionalnog slikara Ivana Lovrekovi a, dugogodišnjeg lana Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Osnovan je s ciljem da svima koji žele ste i crta ku i slikarsku vještinu pruži da brže razviju i usavrše svoj talent.

Prva školska godina podijeljena je u tri stupnja. Prvi stupanj ine sve popularnije crta ke tehnike, drugi slikarske tehnike - akvarel i tempera, dok tre i stupanj ine

uljane bole na platnu i staklu. Jedna od bitnih kvaliteta i rada programa Likovnog kluba je da s velikim uspjehom priprema u enike za prijamne ispite u školama i fakultetima likovnog usmjerenja. (hz)

U srijedu 29. rujna otvorenje izložbe slika U organizaciji Umjetni ke likovne organizacije u srijedu 29. rujna s po etkom u 19 sati otvorit e se izložba slika u izložbenom prostoru Pu koga otvorenog u ilišta u akovcu. Organizator izložbe je voditelj i profesionalni slikar Ivan Lovrekovi , dok e svoje radove izložiti Ivan ica Lepir, Marija Horvat, Dijana Radek, Martina Brezovec, Ana Škrobar, Tihana Škrobar, Stanka Stojko, Filip Novak te ur a Peva .

Fotoklub akovec poziva sve zainteresirane koji žele nau i osnove digitalne i analogone fotogra je, te one koji se žele uklju i u rad Fotokluba, da se prijave na fotoradionice.

Radionice e se održati u mjesecu listopadu, i to svake subote od 16 sati u zajedni kim prostorijama u barakama bivšeg GK-a Me imurja, na adresi A. Schulteissa 19, preko puta Pilke.

Radionica “Osnove digitalne fotogra je” prvenstveno su namijenjene po etnicima u fotogra ji, odvijaju se subotama u e ri termina po dva sata. Termini radionica jesu: 2., 9., 16. i 23. listopada, od 16 sa . Plan rada radionica: 1. upoznajmo svoj fotoaparat (kako radi, funkcije, gumbi i, postavke, menu itd.); 2. savladavanje osnovnih pravila pri fotogra ranju; 3. osnove pri fotografiranju portreta, pejzaža, arhitekture, akcije/ pokreta, sportske, dokumentarne i turis ke fotogra je, no ni snimci, tehnike: macro, HDR, panorame ...;

4. blic savje za što bolju fotogra ju; 5. savje koju opremu koris , kada, kako i gdje ...; 6. sve to uz prak an rad na terenu i zatvorenom prostoru (u slu aju lošeg vremena).

Treba napomenu da radionice ne sadrže suhoprano predavanje, brdo nepotrebnih termina i informacija, ve emo iz prve ruke pri a o fotogra ji i fotogra ranju, na najlakši mogu i na in, te vas time još više mo vira za fotogra ju i fotogra ranje.

Uvje za prijavu: ispuni prijavnicu koju možete preuze na našoj web stranici fotokluba (h p://www. fotoklub-cakovec.hr). Cijena radionice po osobi je 200 kuna. Grupa e bi limi rana na 10 do 15 polaznika.

Zato požurite s prijavom! Sve dodatne informacije zatražite na: tajnik@ fotoklub-cakovec.hr.

Radionica “Osnove analogne fotogra je” namjenjene su onima koji žele nau i radi crno - bijele fotogra je, fotogra je na lm, samostal-

no razvi lm i fotogra je radom u tamnoj komori. Radionice e se održavati subotom u popodnevnim sa ma. To an termin radionica odredit e se prema dogovoru s polaznicima.

Plan rada radionica: 1. upoznavanje s osnovama rada analognog fotoaparata te osnovama kadriranja; 2. razvijanje lmova u tamnoj komori; 3. razvijanje fotogra ja u tamnoj komori.

Uvje za prijavu: ispuni prijavnicu koju možete preuzeti na web stranici Fotokluba. Cijena radionice po osobi je 200 kuna.

Svaki polaznik dobiva jedan crno bijeli lm, 35 mm, 36 exp. U cijenu su uklju eni svi troškovi vezani uz rad u tamnoj komori. Posjedovanje analognog aparata nije uvjet.

Radionice e zapo e uz najmanje dvije prijave, a maksimalan broj polaznika je etiri. Sve dodatne informacije zatražite na: tajnik@ fotoklub-cakovec.hr.

28. rujna 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Udruga za razvoj kulture ETNO organizira natje aj

Prijavite se na DemoFest 2010. i osvojite snimanje u profesionalnom studiju Udruga za razvoj kulture ETNO poziva sve demo bendove da se prija prijave na otvoreni natje aj za sudjelovanje na festivalu demo bendova “DemoFest 2010.”. Pobjednik festivala osvaja nagradu snimanja do sedam pjesama u profesionalnom studiju, s produkcijskim savjetovanjem (studio “Jazbina”, Mala Subotica).

Natje aj je otvoren do 15. listopada, a pravo na sudjelovanje imaju svi bendovi koji ispune uvjete prijave.

Prijava mora sadrža-

vati: snimku maksimalno tri glazbena djela, od kojih barem jedno mora biti autorsko, na CD-u, ili u .wav ili .mp3 formatu; naziv benda i imena prijavljenih pjesama; podatke o lanovima benda i kontakt osobi. (Napomena: podaci moraju sadržavati imena, prezimena i godišta ro enja svih lanova benda, instrumente na kojima sviraju, broj telefona i mail adresu kontakt osobe, te kratku biogra iju benda.)

Prijave se dostavljaju na tri na ina: poštom, u kuverti, na adresu:

Caffe bar “Pictura”, Bana J. Jela i a 2, 40 000 akovec; ee-mailom adremailom na adre su: demofest.cakovec@gmail.com i osobno, u caffe baru “Pictura”

Festival e se u cijelosti održati u caffe baru “Pictura” krajem listopada i tijekom studenoga 2010. godine, ovisno o broju prijavljenih bendova i broju festivalskih ve eri.

Svaki bend morat e, uz svoj standardni repertoar, odsvirati i jednu

obradu tradicionalne me imurske pjesme u svom speci i nom stilu stilu, koju e na dan nastupa prijaviti lanovima komisije.

Komisija se sastoji od tri jednakopravna lana od kojih su dvije izi ke osobe, a tre i je publika. Publika e za svog favorita glasovati

na k r aju svake festivalske ve eri, s time da se za jedan bend može glasovati i onda kad on ne svira.

CEZAMOV SEDMI, a drugi ro endan Prostora

Velika ro endanska fešta uz Oružjem protivu otmi ara!

Centar za mlade akovec, CeZaM, zapo eo je s radom 4. listopada 2003. godine otvorivši svoja vrata svim kreativcima i umjetnicima u želji ili usponu. Pet godina kasnije na isti datum s radom po inje i dugo o ekivani prostor za mlade nazvan jednostavno - “Prostor”. I tako svake godine ove dvije institucije rada za mlade i s mladima svoje ro endane slave na isti dan, pa ništa druga ije ne e biti ni ove subote, 2. listopada. Za sve slavljenike i one koji se tako osje aju pripremljen je odli an koncert koji e otvoriti doma i pankeri - “Pankeri”, nastavit e varaždinski pankeri “BKD”, koji su ime dobili prema legendarnom varaždinskom okupljalištu pankera, metalaca i raznoraznih alternativaca, a nakon njih slijede zvijezde ve eri – Oružjem protivu otmi ara!

Ovaj sastav iz Zrenjanina osnovan je 1994. kao bunt na tadašnje este trash i turbo folk narodnjake. Svoj prvi studijski album “Oružjem protivu otmi ara”, koji su snimili za samo rekordnih 40 sati, objavljuju 1995. Album postiže iznena uju i uspjeh u Srbiji, te pjesme “Moja soba”,

ACTFEST - druga ija umjetnost i aktivizam

Prilika da postanete dio jednog od Blind Tape Quartets izdanja ACTFEST, festival slobodne glazbe, doživjet e svoje tre e izdanje u listopadu 2010. Program je raspore en na tri vikenda, prva dva u akovcu i tre i u Zagrebu.

ACTFEST i ove godine okuplja novomedijske umjetnike i aktiviste koji promoviraju slobodne licence, istovremeno kritiziraju i konzumerizam, kapitalizam i negativnosti modernog društva.

Prvi vikend festivala, 1. i 2. listopada, rezerviran je za goste iz Beograda, Luku Ivanovi a i Blanku Boškov, tj. za njihov interaktivni kolaborativni projekt “Blind Tape Quartets“, u kojem sudjeluju svi zainteresirani gra ani.

Luka Ivanovi aka Lukatoyboy osnovao je prije izvjesnog vremena izdava ku ku u “Blind Tapes“. Kako je zapravo rije o slobodnoj formi izdavaštva, njegovim boravkom u akovcu otvara se prilika svima da postanu dio jednog od Blind Tape Quartets izdanja. etverokanalni kasetni snima bit e dostupan svima zainteresiranima najmanje dva dana za vrijeme trajanja festivala. Na taj na in bit e

Program drugi vikend Kanadski dokumentarni ilm, dobitnik brojnih nagrada, RIP: A Remix Manifesto redatelja Bretta Gaylora (tvorca opensourcecinema. org) na rasporedu je drugi vikend Festivala. Eddie Cockrel iz Variety magazina za ovaj ilm kaže: “Film nastao s namjerom da izaziva i provocira! I u tome je de initvno uspio”.

U subot u dolaze slovensk i umjetnici Wanda & Nova DeViator s koncertom/performansom Frozen images. Zvijezde su ovogodišnjeg ACTFEST-a i nemojte ih propustiti. Mojca Kumerdej u listu Delo komentira: “Performans Frozen Images nadilazi puki oblik koncerta usvajanjem forme suvremenog, raznovrsnog

omogu eno snimanje glasa/instrumenta ili nekoga drugog izvora koji se može ukop ati direktno u snima (jack ulaz).

Svatko tko je zainteresiran za sudjelovanje mo i e se snima em

showa, u kojem se autori oslanjaju na pokrete, vizualne i tekstualne elemente, raznovrsne književne i teoretske tekstove - od Mine Loy, Clarisse Pinkole Estes do Amelie Jones - koje problematiziraju rodnost i identitet, (ne)integraciju tijela u svijet medijskih slika, neuspjele realizacije imperativa užitka, djeluju i iz hiperseksualiziranog stila preobla enja, koji je nosio jedan subverzivni naboj u 80-ima, ali je i u posljednja dva desetlje a preuzet i ‘pripitomljen’ od strane modne i zabavne industrije kao pro itabilna kulturna strategija.”

Kao predgrupa e, napokon opet u akovcu, nastupiti doma i umjetnici okupljeni u projektu TRIP.

koristiti najviše 10 minuta. Tijekom snimanja pjesme sudionici trebaju razmišljati na na in kao da sviraju u kvartetu. Jednom kada se svi uradci snime inalni miks može napraviti tko god želi. Oni koji nemaju iskustva s 4-ka-

nalnim kasetnim snima em imat e podršku tijekom cijelog procesa. Finalni miks bit e zatim snimljen na kasete.

Kasete e biti replicirane i objavljene kao novo limitirano izdanje izdava ke ku e “Blind Tapes“. Za vrijeme snimanja na istom e se mjestu izra ivati i omoti za kasete. Kasete e biti dostupne na prodaju po cijeni od 20 kn, uz veliki popust za one koji e sudjelovati.

Prijave za sudjelovanje mogu e su na e-mail actfest@actnow.hr najkasnije do 30. rujna.

Miljenici me imurske publike ponovno u akovcu U subotu 2. rujna u ve ernjim satima u akovec dolaze esti gosti, deep house umjetnici, zagreba ki Zvuk broda, predvodnici jedne od prvih hrvatskih Creative Commons izdava kih ku a EGOBOO.bits.

Zvuk broda odsvirat e jedan od svojih uvenih jednoipolsatnih live setova. Lupkanje i par melodi nih akorda, možda tu i tamo pokoji vokal koji nešto pri a ili pjeva ...

Zvuk broda, studio za oblikovanje zvuka i slike, osnovali su 2000. godine

“Izabela”, “Vremojed” i “Ptica” postaju pravi hitovi. Još ve i uspjeh postižu idu im albumom “Barbie Cue”, objavljenom 1996. na kojem se našla obrada pjesme “Mladi u moj” sastava Zana. “Barbie Cue” je bio najprodavaniji album u državi te godine, te sastav snima i “Barbie Mix”, album remikseva pjesama. Idu i album “Komadi koji nedostaje” objavljuju 1999., za vrijeme NATO-vog bombardiranja SRJ, te ubrzo prestaju s radom. Ponovno se okupljaju 2002. te objavljuju album “Maštoplov”, no zbog njegovoga relativnog neuspjeha ponovno se razilaze. Krajem 2004. “Otmi ari” se ponovno okupljaju, s novom, pomla enom postavom, te 2007. objavljuju album “Znaš ‘ko te pozdravio?” na kojem se nalazi i obrada pjesme “Miki, Miki” Sla ane Miloševi .

Tako er, svi posjetitelji mo i e razgledati izložbu fotogra ija koju su pripremili lanovi Fotografske sekcije akove kog CeZaM-a – rni Blic, a za vatrenu atmosferu ponovno e se pobrinuti lanovi još jedne CeZaM-ove “uzdanice”, Ateša.

Radionica LINUX & AUDIO na programu tre i vikend Trodnevna radionica LINUX & AUDIO belgijskog umjetnika i predava a Lievena Moorsa održat e se, u suradnji s Hacklab01, u AKC Medika u Zagrebu zadnji vikend festivala (15. - 17. listopada). Obavezno za glazbene umjetnike koji žele raditi koriste i slobodni softver otvorenog koda.

Kroz predavanja i prakti an rad obradit e se niz od 10-ak aplikacija potrebnih za sve što vam je potrebno u obradi zvuka i proizvodnji glazbe. Budite druga iji, koristite slobodni softver, a svoja djela licencirajte nekom od slobodnih licenci!

u Zagrebu Tomislav Domes i Ivan Slip evi . Zvuk broda jesu rezidencijalni umjetnici net.kulturnog kluba Mama, suosniva i izdava ke ku e EGOBOO. bits i zna ajno ime hrvatske klupske scene, ponajprije zahvaljuju i live nastupima na svim važnijim recentnim klupskim ve erima. Glazba koju Zvuk broda proizvode stilski se najbolje može odrediti kao deep house. Zvu ni i vizualni materijali Zvuka broda pokazuju kako digitalni alati koje koriste u svome radu omogu avaju brzu i jednostavnu produkciju. Stoga njihovi nastupi uživo svaki put zvu e i izgledaju svježe i druk ije.

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 786

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA

Goran Tribuson “No ne pri e” Kažu da se prvom knjigom zakora uje u književnost, da se drugom postaje dio njena života, a da se tek tre om stje e status pravog pisca. Ako je tomu tako, onda možemo re i da je Goran Tribuson sve tri stepenice prošao zahvaljuju i knjigama kratkih proza.

Nakon toga kratkoj se ormi rje e vra ao, ali uvijek na svoj prepoznatljiv na in, onaj koji kritika poštuje, a itatelji vole.

Ova knjiga donosi pregled najboljih Tribusonovih do sada objavljenih kratkih ormi, a oboga ena je dvjema novim pri ama: “Moj brat Puškaš” i “Život je ipak lijep” – uz Tribusonovo pripovijedanje, dodajmo, neusporedivo ljepši.

Goran Tribuson ro en je 6. kolovoza 1948. u Bjelovaru, živi i radi u Zagrebu. Prvu knjigu kratkih pri a “Zavjera kartogra a” objavio je 1972., a potom još niz novelisti kih zbirki (Praška smrt, Raj za pse, Spava a kola, Klasici na ekranu, Zvijezda kabarea), kao i izabrane pri e “Osmi okular”.

Jedan od najproduktivnijih i naj itanijih hrvatskih proDobitnice iz prošlog broja: Ana Horvat i Milana Gašparovi iz akovca.

28. rujna 2010.

KNJIGA TJEDNA

Charles Bukowski - “Ispovijesti starog pokvarenjaka” Još jedna nova knjiga Bukowskog? Da, istina je, ali kakva!

Knjiga ovog predstavnika drugog vala beat generacije sadrži do sad neobjavljene i davno objavljene tekstove u alternativnim, o , underground, erotskim, trash, pulp i inim listovima.

Po tim zaboravljenim i zanemarenim, mahom podcijenjenim, izdanjima, Bukowski je rasuo pravo blago pri a, pjesama, zabilješki, ispovijedi, ali i izvrsnih, manje poznatih eseja o Hemingwayu, Artaudu, Wantlingu, Poundu, Lowellu ... pa ak i prikaz koncerta Rolling Stonesa! Iako bi ovo bila sasvim dovoljna najava i ne samo Bukovim anovima, nudimo i “bonus mix” autorovih lucidnih ispovijednih zabilješki: - Jedino ime se bavim je to što pišem poeziju, cugam, slušam glazbu i ševim, nemam drugog izbora ...

Svake no i pijem sve do ranog jutra,

pišem pjesme i bezobrazne pri e ...

Volio sam oštro kamenje u svojim re enicama, grbavi smijeh, podrigivanje, prdež ... Kad neku moju pjesmu prihvati asopis koji objavljuje takozvanu kvalitetnu poeziju, smjesta se zapitam gdje sam to pogriješio ... Onog trena kad se gomila okomi na nešto, s time je gotovo. Gomila je uvijek u krivu ... Kako da ovjek u nekoliko sekundi prepri a 2 ili 3 desetlje a koja je protratio? Barem je to lako. Godine i postoje zato da se

- Ako se za bilo koga može tvrditi da je pisao ono što je poduzimao i da je poduzimao ono o emu je pisao, onda je to Charles Bukowski, diplomirani razvratnik iz Los Angelesa ... Bastard koji u sebi nosi žig neželjena

trate ... Postoji itava gomila, itava zajednica ludih ljudi, gladnih, pijanih, aknutih i udesnih. Mnoge od njih sam upoznao. Ja sam jedan od njih ...

Uspio sam ustrajati u svim zamkama, i sada želim umrijeti za pisa im strojem, s bocom vina s lijeve strane i zdesna s radioaparatom s kojeg se uje, recimo, Mozart.

Henry Charles Bukowski Mla i (Andernach, 16. kolovoza 1920.

- San Pedro, 9. ožujka 1994.), ameri ki književnik, predstavnik dru-

djeteta, individualist koji se hotimice predstavlja kao bitanga, egoman i erotoman koji uživa u svojoj marginalnosti i za kojeg konvencije vrijede manje nego rola toaletnog papira.

(Zdravko Zima)

gog vala beat generacije. Bukowski je erotski pisac, poznat po autobiogra skoj kvintologiji o svom alter egu Henryju Chinaskom. Pijanac, ali i plodan pisac. Otac ga je stalno tukao i ponižavao, a majka ga nije branila.

Studirao je dvije godine na koledžu.

Prijatelj je pisca Williama Saroyana.

U 21. po inje pisati, ali ozbiljno po inje oko 35. godine. Volio je pri e Ernesta Hemingwaya i romane koje je napisao David Herbert Lawrence.

Pisao je pjesme, prozu, i nekoliko odli nih eseja. Objavljivao je do 1992.

Umro je od leukemije. (preuzeto s portala: Žena.hr)

ALBUM TJEDNA

Crowded House - “Intriguer” zaika napisao je i niz romana objavljivanih u nekoliko izdanja (Snijeg u Heidelbergu, uješ li nas Frido Štern, Ruski rulet, Polagana predaja, Legija stranaca, Zavirivanje, Uzvratni susret, Made in U.S.A., Povijest pornografije, Siva zona.

Potonulo groblje, Dublja strana zaljeva, Sanatorij, No na smjena, Bijesne lisice, Ne dao Bog ve eg zla, Gorka okolada), kao i autobiogra sku trilogiju (Rani dani, Trava i korov i Mrtva priroda).

Ovo je posljednja knjiga iz ciklusa renomiranoga hrvatskog autora Gorana Tribusona, a dvoje itatelja mogu postati vlasnicima knjige “No ne pri e”.

Tri godine nakon povratni kog albuma “Time on Earth”, australski bend Crowded House pojavio se s novim studijskim izdanjem koji podsje a na najbolje dane s prijelaza ‘80-ih u ‘90-e.

Za ana Crowded Housea ne postoji bolji bend od Crowded House, ako je album nešto lošiji, re i e ti, treba ga nekoliko puta preslušati, pa e sve sjesti na svoje mjesto. U današnjem užurbanom svijetu malo tko ima priliku dati nekom albumu više šansi, posebno ako ga na prvu razo ara, a to bi se baš moglo dogoditi novom albumu “Intriguer”.

Nakon što su desetak godina bili “raspadnuti”, Crowded House slu ajno se ponovno o ormio prije

Popis pjesama WEB PREPORUKA

1000 Awesome Things

1. Saturday Sun; 2.

Archer’s Arrows; 3. Amsterdam; 4. Either Side O The World; 5. Falling Dove; 6.

Isolation; 7. Twice I You’re Lucky; 8. Inside Out; 9. Even I ; 10. Elephants

nekoliko godina kada je Neil Finn slagao pjesme za svoj solo album.

Shvativši da je najbolje te pjesme objaviti pod imenom Crowded House, dobili smo novu eru The Crowdies koja se temelji na bazi starih anova i tek pokojega novog.

Kao i svaki album dosad, tako i “Intriguer” obiluje nizom melankoli nih pop pjesama koje su u prvom redu namijenjene nježnijem spolu, a tek se pred kraj razmahuju u nešto življim tonovima koji im odli no odgovaraju.

Neil Finn nikad nije bio veliki pjeva , ali njegove emotivne interpretacije esto su znale pjesmu dodatno izdi i, a upravo to ini i na ovom albumu jer bi neke pjesme vrlo brzo upale u monotoniju (posebno ako se posluša vjernog ana i nekoliko puta presluša album), što se u ovom slu aju ipak ne doga a.

U odnosu na prošli “Time on Earth”, vidi se jasan pomak prema naprijed u svim segmentima glazbe, koliko god to udno zvu i za jedan tako iskusan bend. U to vrijeme osje ala se velika tuga za preminulim lanom, bubnjarom Paulom Hesterom, pa su pjesme otišle pre-

više u melankoli ne vode, dok se na “Intrigueru” ipak osje a više veselja i glazbene slobode.

Prpošni najavni singl “Saturday Sun” nije prošao pretjerano zapaženo, što je prava šteta jer na njoj zvu e kao klasi ni Crowded House pomaknut nekoliko desetlje a unaprijed.

Slijede je nešto mirnije pjesme “Archer’s Arrows” i “Amsterdam”, u kojima do izražaja dolazi osebujnost i emotivnost interpretacija prekaljenog romantika Finna.

“Falling Dove” je pjesma koja lako om ulazi u uho, “Twice I You’re Lucky” zvu i kao da je nastala sredinom ‘90-ih u Britaniji za vrijeme zlatne ere britpopa, a nakon još jedne pjesme nešto veselijeg ritma završne dvije pjesme ponovno ulaze u baladne vode.

Nakon 25 godina karijere, Crowded House i dalje imaju dobar nos za pogoditi melodiju, ali je šteta što ve inu vremena provode u laganicama, a tek povremeno malo ubrzaju u mid-tempo pjesme u kojima se osje aju najbolje, te im u tome nije potrebna vanserijska vokalna interpretacija. Kako oni izabiru drugu soluciju koja esto

može ispasti kontrae ektna, tako i “Intriguer” prosje nom slušatelju može postati dosadan, zbog ega je i najavni singl prošao toliko nezapaženo.

“Intriguer” nije najbolji album u karijeri Crowded Housea, ali je svakako bolji od prethodnog, što dokazuje da ima smisla ovaj povratak, da nisu tu samo zbog para i sentimentalnih djevojaka iz ‘80-ih, koje su sada malo ostarjele od vremena kada su bile u prvim redovima i bacale grudnjake.

Za razliku od nekih svojih istovremenika, poput Duran Durana koji tako er pokušavaju oživiti karijeru, Crowded House pokazuju znakove života i mogu nost pisanja dobrih pjesama jer su potpuno neoptere eni prijašnjim uspjehom, kao da rade to za svoj gušt, a tada od ovjeka možemo o ekivati najbolje. (Siniša Miklauži , preuzeto s portala: Muzika.hr)

INTERNET I RA UNALA

OpenOffice - besplatna alternativa uredskih aplikacija

Otvorite li novine, preplavi vas gomila loših vijesti, skandala i negativnih naslova. Uz hrpu privatnih problema koji mu e svakog ovjeka, lako je zaboraviti na svu ljepotu života. Tu nastupa naša stranica tjedna.

1000awesomethings.com je redovito osvježavan, višestruko nagra ivani blog koji se bavi svim onim malim stvarima u životu koje nam donose radost i koje je tako lako zaboraviti pod stresom svakodnevnih obaveza.

Stranicu je pokrenuo Neil Pasricha 2008. godine i krenuo u odbrojavanje malih životnih radosti uz zabavne, lako itljive tekstove. U me uvremenu je doživio svjetsku internetsku slavu, a izdao je i knjigu “The Book o Awesome”, koja se bavi istom tematikom.

Ako je i vama potrebna doza optimizma, 1000 Awesome Things idealna je Internet adresa koja vas sigurno ne e razo arati.

Obrada teksta i izra uni u prora unskim tablicama uobi ajeni su poslovi na ra unalima u uredu i za njih se uglavnom koristi Microso t O fice so tverski paket koji, uz navedene, sadržava i nešto rje e korišten alat za postavljanje prezentacija. Zbog cijene ovoga uredskog paketa koja, ovisno o ina ici, zna dostizati i cijenu samog ra unala, mnogi se odlu uju za nelegalne verzije.

Tako je, na primjer, Microso t O fice Home & Student paket vrlo povoljne cijene, no njegova upotreba dozvoljena je samo za upotrebu u ku anstvu i za potrebe školovanja.

Na sli an na in se OEM verzije (za instalaciju na novim ra unalima) O fice paketa smiju

upotrjebljavati isklju ivo na novim ra unalima, tj. legalno su instalirane jedino ukoliko se na ra unu nalaze uz novo ra unalo na kojem se upotrjebljavaju.

Alternativa Microso t O fice alata je OpenO fice - paket uredskih aplikacija koji je u potpunosti besplatan (so tver otvorenog koda), a alati su vrlo sli ni alatima unutar Microso t O fice paketa – obrada teksta i prora unskih tablica te postavljanje prezentacija može se najnormalnije odraditi s OpenO ficeom. Štoviše, sve dokumente napravljene unutar Microso t O ficea možete bez problema otvarati i obra ivati unutar OpenO ficea, a podržane su i novije ina ice dokumenata (docx, xlsx, pptx).

Sve aplikacije unutar paketa u potpunosti su lokalizirane na hrvatski jezik te je ujedno sadržana i provjera pravopisa za hrvatski, ali i bilo koji drugi jezik po potrebi. Iako je u prijašnjim verzijama kod Microso t O fice korisnika bilo dosta zamjerano na druga ijem izgledu pojedinih dokumenata nakon otvaranja u OpenO fice alatima, ove razlike gotovo više da i nema te e ih eventualno primijetiti samo napredniji korisnici kod kompliciranijih prora unskih tablica zbog razlika u nekim unkcijama.

U ovo se možete uvjeriti i sami - hrvatsku verziju OpenO ficea mogu e je preuzeti s adrese http://hr.openo fice.org/ te je nakon preuzimanja s Interneta

potrebna samo instalacija da bi bili spremni s radom. Ukoliko dokumente namjeravate koristiti i s Microso t O fice alatima, prilikom spremanja koristite opciju za spremanje u tom ormatu. Za arhiviranje je najpouzdanije koristiti PDF ormat s kojim izgled dokumenta ostaje sa uvan neovisno o pregledniku, a ujedno je i hrvatski standard za arhiviranje digitalnih dokumenata.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

28. rujna 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE KARATE KID THE KARATE KID akcijska obiteljska sportska drama Režija: Harald Zwart Uloge: Jaden Smith, Jackie Chan, Taraji P. Henson

Zbog poslovnih obaveza, samohrana majka i njezin sin Dre sele se u Kinu. On je razo aran Pekingom zbog kulturnih razlika i zlostavljanja lokalnih nasilnika. Vrlo brzo postaje o ajan

jer ne poznaje jezik i ne uklapa se u društvo. No Dre upoznaje gospodina Hana koji postaje njegov mentor u borila kim i lingvisti kim vještinama.

Preporu ujemo starijima od 10 godina.

RESIDENT EVIL: DRUGI SVIJET RESIDENT EVIL AFTERLIFE akcijski SF horor triler Režija: Paul W.S. Anderson Uloge: Milla Jovovich, Ali Larter, Wentworth Miller, Kim Coates, Shawn Roberts

Svijet je poharan virusnom in ekcijom od koje oboljeli postaju zombiji.

Alice (Milla Jovovich) pronalazi preživjele i spašava ih.

Njezina bitka s Umbrella Corporation dostiže smrtonosne razine, no u pomo joj priska e stari prijatelj. U nadi da e prona i sigurno mjesto, odlaze prema Los Angelesu.

No, grad je preplavljen tisu ama zombija i oni e naletjeti u zamku. Preporu ujemo starijima od 16 godina.

(tri besplatne posudbe) Radnja filma “Neosvojiva planina” doga a se: 1. 1916. godine 2. 1936. godine 3. 1963. godine

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________

Komedija Kena Loacha o poštaru Ericu koji je zapao u životnu krizu, a može mu pomo i samo duh omiljene nogometne zvijezde: Erica Cantone!

Eric je poštar i život mu izmi e pod nogama ... Kaoti na obitelj, divlji posinci i miješalica za cement u dvorištu nikako mu ne pomažu, a Eric ima i tajnu. Može li se suo iti s Lily, ženom koju je volio prije 30 godina?

Usprkos dobroj volji svojih rendova, strastvenih nogometnih navija a, on nastavlja tonuti. U o ajnim vremenima potreban je prijatelj iz prošlosti kako bi natjerao izgubljenog poštara da se suo i s onim najopasnijim: svojom prošloš u. I to uz malu pomo duha bivše no-

SHERLOCK HOLMES Kada Guy Ritchie ekranizira Sherlocka Holmesa, onda o ekujte detektiva koji se manje bavi razmišljanjem, a više akcijom svih vrsta: pucnjavom, utrkama i boksom.

Sherlocka Holmesa (Robert Downey Jr.) proslavilo je pronalaženje istine u najsloženijim misterijima. Uz pomo dr. Johna Watsona (Jude Law), svog saveznika od povjerenja, renomirani “detektiv savjetnik” hvata zlo ince svih vrsta, oslanjaju i se na svoju jedinstvenu mo zapažanja, zadivljuju e vještine zaklju ivanja i sirovu snagu šaka. No, sada se iznad Londona sprema oluja, prijetnja s kakvom se Holmes nikad prije nije suo io ... i upravo onakav izazov kakav je tražio.

etvrtak, 30.9. nema filmskog programa

petak, 1.10.

akcijski SF horor triler Režija: Paul W.S. Anderson Uloge: Milla Jovovich, Ali Larter, Wentworth Miller, Kim Coates, Shawn Roberts

subota, 2.10.

18.00 KARATE KID THE KARATE KID

1. MEGA MORSKI PAS 2. TRAŽE I ERICA

akcijska obiteljska sportska drama Režija: Harald Zwart Uloge: Jaden Smith, Jackie Chan, Taraji P. Henson

6. KUTIJA

TRAŽE I ERICA

srijeda, 29.9. nema filmskog programa

20.00 RESIDENT EVIL: DRUGI SVIJET RESIDENT EVIL AFTERLIFE

5. SUDAR TITANA

Akcijski horor o dvije nemani koje se me usobno bore za prevlast nad Tihim oceanom pored Kali ornije. Oceanografkinja Emma MacNeil (Deborah Gibson) koristi podmornicu i prou ava migracije kitova. Vojni helikopter baci u more odašilja zbog kojeg kitovi pobjesne te se po nu zabijati u santu leda, u kaosu se helikopter sudari sa santom, što izazove pucanje leda i osloba anje prethistorijskih bi a.

Ubrzo u Japanu gigantska hobotnica napadne na tnu bušotinu. U Kali orniji Emma istražuje ozljede nasukanog kita u kojem pronalazi ogromni zub, te doznaje da je smrtnu ozljedu u inio upravo mega morski pas. Dvije morske nemani nastav-

akcijski triler

________ _____________________________

4. POTRAGA ZA ZMAJEM

gometne zvijezde Erica Cantone!

20.00 PLA ENICI

Ime i prezime: ______________________

3. KRADLJIVAC GROMOVA

ljaju uništavati sve oko sebe.

utorak, 28.9.

18.00 KAKO JE GRU UKRAO MJESEC animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski

Dobitnik iz prošlog broja: Ivan Rodiger, akovec

DVD, BLUE RAY IZLOG

MEGA MORSKI PAS

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Nakon niza brutalnih, ritualnih ubojstava, Holmes i Watson u posljednji as spašavaju najnoviju žrtvu i razotkrivaju ubojicu, lorda Bl ack wooda ( Ma rk Strong). Prilaze i vješalima, Blackwood upozorava Holmesa da smrt nad njim nema mo i da se njegovo smaknu e odli no slaže s njegovim planovima. A kada Blackwood, po svemu sude , održi svoje obe anje, njegovo tobožnje uskrsnu e uspani ari London i unese pomutnju u Scotland Yard. No, za Holmesa igra još uvijek traje. U utrci da sprije e Blackwoodovu smrtonosnu spletku, Holmes i Watson upadaju u svijet crne magije i zapanjuju ih novih tehnologija, gdje je logika katkad najbolje oružje za borbu protiv kriminala ... i gdje je dobar udarac desnicom esto dovoljan da obavi posao!

7. GLAVNI SASTOJAK

20.00 RESIDENT EVIL: DRUGI SVIJET

8. NAREDNIK JAMES

akcijski SF horor triler

9. ALISA U ZEMLJI UDESA 10. PRI A O PRVAKU

nedjelja, 3.10.

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA 1. KAKO JE GRU UKRAO MJESEC

16.00 PRI A O IGRA KAMA 3 TOY STORY 3 animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski

2. UBOJICE 3. PHILLIP MORRIS, VOLIM TE 4. PO ETAK

18.00 KARATE KID akcijska obiteljska sportska drama

5. STARCI 6. ZALJEV 7. IMAGINARIJ DR. PARNASSUSA

20.00 RESIDENT EVIL: DRUGI SVIJET akcijski SF horor triler

8. MOJ PAS MARMADUKE 9. AROBNJAKOV U ENIK

ponedjeljak, 4.10.

10. SEKS I GRAD 2

U.S. Box Office

20.00 RESIDENT EVIL: DRUGI SVIJET akcijski SF horor triler

1. THE TOWN 2. EASY A 3. DEVIL 4. RESIDENT EVIL: AFTERLIFE 5. ALPHA AND OMEGA 6. TAKERS 7. THE AMERICAN 8. THE OTHER GUYS 9. INCEPTION 10. MACHETE

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8 30

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr marketing@mnovine.hr• •040 040312 312333 333

28. rujna 2010.

28. rujna 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Remek-djelo u Singapuru Još jedan studio koji mi je me u top 3, studio “Ong & Ong”, koji ima urede u Singapuru, Maleziji, Indiji, Vijetnamu i Kini i koji je krivac za ovo remek-djelo u Singapuru. Radi se o ku i na 3 kata s ukupnom površinom od 306 m2 koja je izgra ena u Art Deco stilu. Stari interijer tako er je bio u Art Decou, ali dotrajao, pa su ga adaptirali u ovo predivno i moderno zdanje. Iako su, na elno, promijenili stil, neke detalje na lokaciji nisu dirali, ve su ih vješto ukomponirali u svoj dizajn.

Vrlo jednostavni arhitektonski elementi, kombinirani s dizajnerskim i vrlo kvalitetnim komadima

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

ure uje: Bruno Kontrec

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

namještaja ine ovaj prostor više nego privla nim. A tu je i predivna terasa u prizemlju, iznad koje se nalaze prozori na prvom i drugom katu koji gledaju na nju. Osobno smatram da, kod interijera, veli ina zaista nije bitna ako gledamo s estetske strane; i sam sam nebrojeno puta svjedo io zaista velikim interijerima koji su zjapili bez stila i bez optimalne upotrjebljivosti. No, ova površina i ovakvo ure enje zaista me ushitilo. Ja sam de initivno za. A vi? www.ong-ong.com

Interijer konzultantskog ureda “YNNO” Roterdamski dizajn studio “Sprikk” nedavno je izveo ovaj uredski interijer za konzultantsku tvrtku “YNNO” iz Ultrechta, tako er u Nizozemskoj. Na po etku idejne faze, prilikom razmišljanja o konceptu, imali su u glavi da žele napraviti interijer koji e ulaziti u kategoriju novi modeli radne okoline , dakle, moderan i progresivan interijer s mogu noš u komunikacije, otvorenosti i ležernosti. Budu i da zaposleni konzultanti provode više vremena na terenu nego u samom uredu, logi no je bilo postaviti dispoziciju elemenata u zajedni ki, otvoreni prostor. Osim toga

velikog prostora, tu su još i dvije manje, zvu no izolirane staklene prostorije. Jedna za sastanke, a druga kao kutak za opuštanje. Prostor

je s tri strane okružen staklenom stijenom, tako da je dinamika eksterijera tako er bitan element.

Te staklene stijene dopuštaju i velikoj koli ini prirodne svjetlosti da popuni ured. Sam namještaj izveden je od brezove furnirske plo e, ali su elementi napravljeni vrlo interesantno. Nepravilne police i okomite daske stvaraju privid neke dinami ne skulpture.

A, budu i da ih ima nekoliko po prostoru, one su vrlo jak element

u njemu. Još jedan jak element jesu i rasvjetna tijela. Jednaki modeli, ali druga ijih boja, šarene cijeli prostor, ali nikako do mjere da se zbog šarenila ne bi moglo koncentrirati na rad. Podovi su izvedeni od tepiha, i to u kombinaciji sivog u glavnom djelu i naran astog u manjim, staklenim prostorima.

Stolne lampe (retro) školskog izgleda samo poja avaju osje aj da je ovaj ured projektiran za djecu ili od djece. Ali one velike, one koja znaju što rade. http://www.sprikk.com/ http://www.ynno.com/

Stambeni studio za svaki džep

Evo još jednog od onakvih stanova kakve dosta esto možete vidjeti na ovom blogu. Neveliki, jednostavni i bijeli.

Baš takav je i ovaj; sav u bijeloj boji, vrlo jednostavan, ist i elegantan, ali s mladena kim štihom. Površine je 39 m2 i krase ga veliki ulazni hodnik, dnevni boravak spojen s blagavaoni kim dijelom i kuhinjom. U samom dnevnom boravku postavljen je i krevet za spavanje, ali je odijeljen jednim zidom kako ne bi bio skroz otvoren prema

voljno prostrana. Kako vidite, svi zidovi i krpusni namještaj u bijeloj su boji, a na podu su postavljeni parketi u kombinaciji sa sivim kerami kim plo icama. S vanjske je strane dodatan balkon od 6 m2. Ono što daje to ku na i ovom prostoru jest velika koli ina svjetla koja dopire u njega kroz ogromne prozore.

I za kraj da napomenem, ovo je jedan od onih radova koji dokazuju kako za dobar dizajn ne trebaš biti bogat. Samo spreman na promjenu.

prostoru. Tako on izgleda kao da je smješten u otvor u zidu. Kupaonica s WC-om tako er je do-

Kada inspirirana stolicom Naziv ove kade (hmm, (hm mm, kladim se da vi nematenazivzasvoju)jest “Evolution”ionajevrlo mate naziv za svoju) jestt “Evolution” i ona je vrlo neobi na kada. Djelo je studija “Thol” iz Amsterdama. Radi se o produktu koji je izra en od kompozitnog mramora koji je obložen rešetkom od hrastovine. Ideja ekipe iz Thola bila je da pokažu evoluciju stolice kroz ovaj predmet. Koliko se god to inilo apstraktnim, logika je stvari vrlo jednostavna: kada je produkt u kojem se sjedi, možemo ga gledati kao objekt (ili predmet) za sjedenje. Za uspostavu poveznice izme u ta dva elementa koristi se izgled stolice i zahtjevi za kadu. Dimenzije su kade 190 x 85 x 84 cm, što e re i da je vrlo prostrana i udobna s obzirom na ostale klasi ne kade.

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

28. rujna 2010.

ZA NJU

Svi am li se svom prijatelju?

- Ve sutra testirajte naše savjete, te potvrdite ili opovrgnite svoje sumnje, jer možda je on upravo ljubav vašeg života Kada vam se nasmije, imate osje aj kao da se rastapa, kada kaže ime i želi privu i vašu pozornost, vidite sjaj u njegovim o ima, uvijek se trudi biti u vašoj blizini i osje ate nevjerojatnu bliskost ... Zna e li ti znakovi da on želi s vama biti nešto više od prijatelja? Postoji li zaista izme u vas privla nost? Kako uop e možete to sa sigurnoš u znati? Ovo su samo neka goru a pitanja na koja nije lako odgovoriti, no nije nemogu e.

Ono što morate sebi priznati, ako ve do sada niste, jest da s obzirom na to da razmišljate o znakovima koji bi mogli predstavljati privla nost s njegove strane, zna i da i vi osje ate i želite nešto više od prijateljstva. Onaj prvi moment kada shvatite da postoji mogu nost da se svi ate vašem prijatelju i da se on svi a vama naj eš e se javlja zbunjenost i u biti ne znate što ustvari želite. Vrlo je teško odlu iti kako biste se trebali ponašati u cijeloj toj situaciji i što e se dogoditi u budu nosti.

Naravno, ako ste sve te njegove znakove umislili, sigurno ne želite ugroziti prijateljstvo, a isto tako nikako ne možete zapo eti s njim razgovor gdje ete tražiti da vam kaže sve svoje osje aje prema vama. Dakle, ono što vam preostaje je da pokušate prepoznati odre ene znakove govora tijela i njegovoga

op enitog ponašanja prema vama i prema drugim ženskim prijateljicama i poznanicama. Razotkrijte što se krije u njegovom srcu.

Sigurni znakovi da mu se svi ate Ako ste ve na rubu živ anog sloma, ne spavate zbog toga no ima, ali jednostavno niste sigurni itate li dobro njegove znakove, vjerujemo da e vam nakon ovog lanka neke stvari biti jasnije. Osim toga, ve ga sutra možete testirati. Vjerujemo da barem jedan od opisanih znakova mora biti istinit i u vašem slu aju.

Gleda me druga ije …

Ako mu se svi ate više od prijateljice, ne e mo i skinuti pogled

s vas. No, nemojte se zavaravati, to ne zna i ako vas samo gleda u o i kada pri ate ili kada ste u istom društvu. Treba vas gledati druga ije. Treba imati pogled kakvim vas ne gleda jedan prijatelj. esti pogledi u o i, želja u o ima i esti široki smiješci svaki put kada uhvatite njegov pogled definitivno su jako dobar znak. Ako su svi ti znakovi i više nego o iti, odgovor je “da“, on vas želi!

Govor njegova tijela ...

Njegov govor tijela promijeni se kada ste vi u blizini, što opet ne mora zna iti ništa posebno. Primjerice, ako vam se bez obzira na veli inu društva i drugih žena koje ga

okružuje želi približiti vama, ako primje ujete da želi zadobiti vašu pažnju nervoznim smijehom, ako ne zna kamo bi s rukama, te ako se zacrveni svaki put kada ga pogledate, vjerujte, ne umišljate stvari. S druge strane, ako je vaš prijatelj sramežljiv, imate jako velik problem. Njegove znakove mnogo ete teže prepoznati ili ih uop e ne ete, jer ih ne e pokazivati, barem ne na vama primjetan na in.

Višak pažnje …

Ovo je jedna od najboljih tehnika kako otkriti svi ate li mu se.

Pokušajte ga dozvati kada ste u društvu, a njegova pažnja je trenutno usmjerena nekome drugom. Ukoliko reagira iste sekunde kada ste rekli njegovo ime, te vas odmah pogleda sa zanimanjem, to je vrlo dobar znak. Tako er, pokušajte ga dozvati možda iz neke ve e daljine, kada je u društvu.

Ako mu je potrebno neko vrijeme da se otrgne od razgovora s prijateljima, tada nije vrijedan spomena. No, ukoliko odmah po ne tražiti od kuda dolazi vaš glas, tada ste “na konju“.

Razgovarajte s drugim prijateljima ...

Pitajte zajedni ke prijatelje, ako imate dovoljno povjerenja u njih, jesu li primijetili bilo kakvu promjenu u njegovom ponašanju ili bilo što drugo. Ovi vam mogu pomo i u otkrivanju takvih stvari ako vi jednostavno ne možete jasno shvatiti njegove signale.

Postoji mogu nost da je nekome ve pri ao nešto više o vama ili je pak pokušao saznati svi a li se on vama. Na taj na in vaši zajedni ki prijatelji mogli bi vam olakšati cijelu dilemu.

Želi uti vaš glas ...

U doba svih mogu ih telekomunikacijskih uda, jedan od na ina da saznate što netko osje a prema vama jesu SMS i e-mail poruke, chat preko društvenih mreža itd. Primjerice, pokušajte ga nazvati kada je na poslu. Ako se odmah nije u mogu nosti javi-

Najzdraviji plodovi jeseni Iako još kalendarski jesen nije po ela, ve se uvukla u našu svakodnevnicu. Jesen je, što se plodova ti e, vrlo bogato godišnje doba. S obzirom na to da se naše tijelo priprema za hladnije dane, plodovi jeseni pomo i e nam da ostanemo zdravi tijekom zimskih mjeseci. Ve smo dosta pisali o koristima koje imamo od boja odre enog vo a i povr a, a jesen je prepuna upravo toga – raznobojnih plodova. Izdvojili smo za vas nekoliko osobito ukusnih i kvalitetnih jesenskih plodova.

Jabuka Zdrav je izvor vitamina C i vlakana. Ovo vo e drži vas podalje od lije nika snižavanjem kolesterola, pomažu i probavi i detoksikaciji tijela.

Bundeva Bundeve su bogate beta karotenom koji može smanjiti rizik obolijevanja od odre enih vrsta

raka i bolesti srca. One tako er mogu sprije iti neke aspekte starenja. Bundeve imaju malo kalorija, masti i natrija, a bogate su vitaminom C, kalijem i vlaknima.

Ukusne sjemenke sadrže mnogo bjelan evina, magnezija, cinka i željeza, a odli an su izvor esencijalnih masnih kiselina.

Brusnice Malene, ali mo ne, ove jesenske bobice sprje avaju in ekcije mokra nog sustava, smanjuju zubni plak i bubrežni kamenac.

Brusnice su izvor vitamina C, vlakana i imaju malo kalorija.

Muškatna tikva Ovo je jedno od najzdravijih povr a. Kao i druge zimske tikve, muškatna tikva sadrži mnogo vitamina C i beta karotena.

Paradajz Paradajz je bogat likopenom, koji pomaže u smanjenju rizika

ti, vjerojatno e na i na in da vam napiše SMS poruku uz objašnjenje da je na sastanku i da e vam se javiti im završi.

Ako mu pak pošaljete SMS poruku i odmah je uzvrati, te vas s nekom provokacijom ili pitanjem želi zadržati u razgovoru, to je vrlo dobar znak. Ukoliko se pak ne može dopisivati, sigurno e vam objasniti razlog, uz obe anje da e vam se javiti kasnije. Isto vrijedi za chat i e-mailove ... Ponekad je lakše odre ene osje aje i znakove privrženosti izre i putem SMS-a ili chata, pa iskoristite njegove prednosti.

Svi ti znakovi trebali bi vam dati do znanja da se svi ate vašem prijatelju. Ako su osje aji uzajamni, nemojte ih propustiti pokazati, jer on isto tako eka odre ene znakove od vas. Samo hrabro, možda e vam upravo on osim dobrog prijatelja postati i ljubav vašeg života. (preuzeto s portala: Žena. hr)

be za magnezijem, koji pomaže o uvati živce i miši ne stanice zdravima.

Nar

od bolesti srca, te raka dojke, plu a i prostate. Kuhanje pomaže aktivirati likopen, pa umaci od paradajza mogu biti osobito korisni. Tako er sadrži vitamine A, C, E i kalij.

Nar je vo e izuzetno bogato antioksidansima, kao što su elagi na kiselina, koja smanjuje upale koje mogu biti jedan od imbenika koji uzrokuje bolesti srca i mnoge vrste raka. Sok od nara sprje ava i ak lije i koronarne bolesti srca. Novo istraživanje pokazalo je da sok od nara smanjuje stopu rasta raka prostate. Sok poboljšava protok krvi do srca, ali i do spolnih organa, te tako može poboljšati seksualnu potenciju.

Možda se zato smatra da je A rodita, gr ka božica ljubavi, posadila prvo stablo nara na Cipru!

Paprika Paprika, posebno crvena, može pomo i oja ati vaš imunološki sustav. One su odli an izvor vitamina C (imaju tri puta više vitamina C od naran i) i beta karotena.

Tamnozeleno lisnato povr e Kelj, blitva i drugo tamnozeleno lisnato povr e sadrži lutein, koji pomaže pri zaštiti vašeg vida od makularne degeneracije i katarakte. Kelj je bogat beta karotenom, vitaminima C, E i olnom kiselinom, te kalcijem i magnezijem, važnim za jake kosti. I jedna šalica kuhane blitve sadrži oko tre inu dnevne tjelesne potre-

RECEPT tjedna

www.SAVJETI-hr.com

Lepinjice od je menog brašna

Kako odstraniti žvaka u gumu s tepiha

Sastojci

Za tijesto: 250 g je menog brašna 100 g pšeni noga oštrog brašna 3 jaja sol 1 žli ica Vegete 2 žlice ulja ½ žli ice ilija u prahu 150-200 ml mlijeka ulje za prženje

Za umak: 300 ml kiselog mlijeka 2 ešnja ešnjaka

prstohvat ilija u prahu 1 žlica narezanog mladog luka 1 žlica narezanog svježeg kopra sol

Priprema Od je menog i pšeni nog brašna, razmu enih jaja, malo soli, Vegete, ulja, ilija i mlijeka umijesite tijesto.

Tijesto mora biti mekše i glatko.

Na pobrašnjenoj dasci razvaljajte tijesto debljine oko 1 cm. Okruglim kalupom vadite poga ice promjera 5 - 8 cm. Pržite ih u dubokom ulju do zlatnožute boje. Kiselo mlijeko pomi-

ješajte s protisnutim ešnjakom, ilijem, mladim lukom i koprom.

Sve dobro izmiješajte i prema potrebi posolite. Pripremljeni umak poslužite uz tople lepinjice.

Savjet: podlogu dobro pospite pšeni nim brašnom, a zatim tijesto razvaljajte. U tijesto možete dodati 100 - 150 g ocije enoga kuhanog je ma u zrnu.

Žvaka a guma može vam uzrokovati velik problem ako je na ete zalijepljenu na tepihu.

Vjerojatno ste iskusili rustracije pokušavaju i je odstraniti s tepiha. Dobra vijest je da ima nade. iš enje parom. Najmudrija odluka je da koristite visoko tla ni ista na paru s vru om vodom i sredstvo za iš enje visoke kvalitete.

Kao alternativni na in možete zalediti žvaku na tepihu. Evo kako to u initi … Stavite kockice leda u plasti nu vre icu. Zamrznite žvaku temeljito, koliko god se to može, drže i vre icu s

ledom na žvaki u prosjeku oko 15 minuta. Nakon što se zamrznula, polako odstranite žvaku lupljenjem od ispod. Možete koristiti nož da biste ostrugali žvaku, no nemojte je naglo upati.

Koristite tjelesnu i psihološku snagu. Sredstvo za iš enje tepiha isto je dobar odabir jer oni su tu da odstrane raznovrsne mrlje.

Uzmite spužvu i nanesite sredstvo za iš enje tepiha. Po nite trljati i istiti žvaku s tepiha tako dugo dok ne nestane i zadnji komadi . Sa sredstvom za iš enje tepiha možete koristiti i etku za ribanje. Ve ina žvake pretvorit e

se u kuglice koje možete iš upati prstima.

Koristite maslac. Maslac nevjerojatno pomaže u odstranjivanju žvake s tepiha. Maslac i žvaku odstranite starom mokrom krpom.

28. rujna 2010.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA: Man in red

Informativni Kutak Poliklinike Živa

De ki, nosite crveno!

Alergije

Nedavno istraživanje provedeno me u ženama u SAD-u, Velikoj Britaniji, Njema koj i Kini pokazalo je kako su muškarci u crvenome privla niji ženama od onih u drugim bojama. De ki, nije li to odli na vijest?

Moschino, Dsquared² i Roberto Cavalli samo su od neka dizajnerska imena koja su obilato koristila crvenu boju u svojim kolekcijama, pa se vatrena boja mogla prona i na odjevnim predmetima, ali i na dodacima.

Kada je pak o “poznatima” rije , ne treba posebno napominjati kako je omiljena. Kako i ne bi kad se crvena oduvijek povezivala sa straš u i mo i!

Ukoliko i vi želite prigrliti ovaj trend, obavezno posegnite za crvenim polo majicama, crvenim kožnatim jaknama, a oni najodvažniji ne e pogriješiti ni s crvenim blejzerom. Ako sebe ipak ne možete zamisliti kao ultimativnog trendsettera u crvenom i ako nošenje crvenog ipak nije vaš stil, svoje uobi ajene kombinacije razbijte crvenim sun anim nao alama ili crvenim ru nim satom.

Kombinacije možete “za initi” i crvenim arapama, a tim malim ali efektnim detaljima pokazat ete da znate što se nosi. (izvor: Moda.hr)

Alergije dišnih organa i utjecaj na bolesti srca i krvnih žila. Je li primjerice alergija na ambroziju tek manje-više bezazlena neugodnost, ili potencijalno ozbiljan zdravstveni problem?

Sve one alergije koje uzrokuju probleme sa disanjem, curenje iz nosa i kihanje, te suzenje, mogle bi istovremeno biti i dodatni rizi ni imbenik za razvoj bolesti srca i krvnih žila. Tako bar pokazuju neka nova istraživanja. Ne zna se još to na povezanost spomenutih alergija i sr anih bolesti, ali rezultati velike Filadel ijske studije, provedene na 8600 ispitanika pokazuju da se naj eš e respiratorne alergije i sr ane bolesti istovremeno pojavljuju u velikog broja ispitanika. Ispitanici koji imaju respiratorne alergije sa problemima disanja imali su 2,6 puta ve i rizik za istovremeno postojanje bolesti srca, u usporedbi s onima bez alergije. Ispitanici koji su kao vode i simptom imali kihanje i curenje iz nosa, te suzenje o iju imali su i 40% ve i rizik

za bolesti srca u usporedbi s onima koji nisu imali alergiju.

Mogu e je da, objašnjava autor istraživanja, upalni procesi povezani s alergijom dovode i do promjena i ošte enja na stijenkama krvnih žila, ili naprosto pojedini ljudi nose gene koji su istovremeno povezani s ve om pojavnoš u i alergija i bolesti srca. Ono što su ranija istraživanja jasno pokazala, uzro no je posljedi na povezanost astme i sr anih bolesti. Kako su naj eš i respiratorni simptomi zajedni ki astmi i drugim respiratornim alergijama i ovo istraživanje pokazuje u tom smislu dosljednost u povezanosti respiratornih simptoma poput otežanog disanja, curenja iz nosa, kihanja i suzenja s pove anom pojavnosti bolesti srca u istih ispitanika. Ipak, istraživanje nije odgovorilo na pitanje da li takve alergije možemo doista smatrati odgovornim imbenicima visokog rizika za razvoj sr anih bolesti, odnosno jasna uzro no- posljedi na veza još nije dokazana. Jedno drugo zanimljivo ispitivanje pokaza-

Dr. Štefica Pukši , Internist lo je neke druge povezanosti.

Ispitanici koji su zbog alergije imali teško e s disanjem, istovremeno su eš e imali i druge imbenike visokog rizika za bolesti srca, kao što su to pušenje, pretilost i povišeni krvni tlak, u usporedbi s ispitanicima koji nisu imali takvu alergiju. U svakom slu aju, spoznaje o u estalom zajedni kom pojavljivanju i povezanosti alergije i bolesti srca i krvnih žila name u potrebu druga ijeg pristupa bolesnicima koji imaju alergiju. I potrebu daljnjeg dokazivanja važnosti lije enja alergija dišnog sustava zbog prevencije itavog niza drugih bolesti, izme u ostalog i sr ano- žilnih bolesti.

MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos

Krzneni trendovi U vrijeme ekonomskog g pada modni proizvo a i tru-de se vratiti želju za luksuzom.

Oživili su krzno, raskošno i glamurozno, a ipak toplo i prakti no. Krzno se ove sezone koristi na razli ite na ine – krzneni šeširi, haljine, no ipak su naj eš i krzeni komadi bunde i jakne. Ove sezone modni stvaratelji uspjeli su staviti bunde na drugu razinu, stvaraju i elegantni dizajn koji odgovara trenutnim modnim trendovima. Izaberite boju i stil krzna koji vam najbolje

TEHNO ZONA T

vru i dodaci jesu krznene kape, torbe i drugo, ovisno o osobnom ukusu i odje i.

Krznene izme izgledaju sjajno i dolaze u nekoliko razli itih stilova. Bilo obložene krznom iznutra ili izvana, novi dizajn izgleda nevjerojat-

Olympus razvio prvi digitalni kompaktni fotoaparat s ugra enim ZUIKO objektivom

odgovara, i izgledat ete odli no i osje ati se ugodno i toplo.

Dodaci tako er igraju važnu ulogu kada je u pitanju modni krzneni stil, jer imaju snagu za potpunu transformaciju izgleda. Ove sezone no i savršeno odgovara novim modnim trendovima. Krzno privla i pažnju, a posebno ako se nalazi na cipelama. Odaberite ravne krznene izme, izme do gležnja ili visokih peta i zasigurno ete izgledati stilski ove sezone.

Ho ete li odabrati pravo ili umjetno krzno, ostavljam vama na izbor.

Olympus razvija novi digitalni kompaktni fotoaparat koji e po prvi put imati ugra en objektiv iz proslavljenog ZUIKO sustava. Maketa novoga kompaktnog predvodnika bila je predstavljena od 21. do 26. rujna na Photokini, vode-

em svjetskom sajmu fotogra ije koji se održava u Kölnu u Njema koj. Predsjednik Olympusa, Masaharu Okubo, o ekuje po etak prodaje u prvoj polovici 2011. Osim objektiva iz nagra ivane ZUIKO linije, može se pohvaliti i ugra e-

nim priklju kom za dodatnu opremu koji e biti kompatibilan s dodatnom opremom za revolucionarne fotoaparate PEN E-P2 i E-PL1. Podatci o drugim karakteristikama i speci ikacijama otkrit e se u budu nosti.

12

28. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Piše Katarina Flajpan

Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

itanje iz tijela

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Kako dijete može reagirati kod neslaganja roditelja?

Pretjerano razmišljanje

Ve od po etka braka neslažem se sa suprugom. esto se sva amo pa dolazi osim verbalnih i do fizi kih obra unavanja. To se dešava dosta puta u prisustvu našeg sina koji ima 5,5 godina. Ne znam kako dijete na te prepirke i sva e reagira i je li e imati zbog toga kakve psihi ke posljedice sada i kasnije kada odraste. Željela bi znati kakve mogu biti njegove reakcije, kako ih mogu prepoznati i kako mu se može pomo i?

Dijete poslije takvih traumatizacija privremeno gubi svoju predstavu o svijetu kao sigurnom i predivnom mjestu. Kod djeteta se javlja strah da e se takav doga aj-odnosno trauma ponovno dogoditi. Dijete se po inje plašiti nepoznatog. Osje a strah i uznemirenost. Boji se ostati samo. Ponovno se mogu javiti ponašanja koja su bila karakteristi na za mla u dob, kao što su mokrenje u krevet, siasanje prsta, poteško e kod odlazaka na spavanje, može imati no ne more, ne želi spavati samo, plaši se mraka. Neko dijete strah može mani estirati u obliku tjelesnih simptoma pa e se žaliti da ga trbuh boli, glava i sl.

Neko dijete reagira na traumu tako da se povu e u sebe, ne e govoriti, drugo dijete može biti tužno, ljuto. Neko dijete nije uop e pogo eno onim što je vidjelo ili ulo. Reakcije na traumu se ne javljaju kod sve djece odmah. Kod neke se pojave nekoliko dana poslije, kod neke nakon nekoliko tjedana ili mjeseci a neka djeca ne odreagiraju nikada. Kako djetetu pomo i ukoliko se jave reakcije na traumu? Dozvolite djetetu da bude više vezano uz vas. Posvetite mu više pažnje. Grlite ga eš e.

Spavajte s njim skupa i nemojte gasiti svjetlo no u. Saslušatje što dijete govori i osje a. Odgovorite kratko i jednosatavno na njegova pitanja. Na neki na in provjerite je li razumio što ste htjeli da mu kažete. A sigurno da ete puno mo i pomo i i preventivno djelovati tako da ga najviše mogu e izolirate od takvih situacija. Svakako bi bilo dobro da se javite na bra no savjetovalište radi poboljšanja svojih odnosa, jer dugotrajno poreme eni odnosi negativno utje u na razvoj djeteta pa to predstavlja opasnost za vašeg sina.

Postoje ljudi koji realno sagledavaju okolnosti i probleme na koje nailaze i posve uju im dovoljno potrebnog razmišljanja da ih riješe i prožive. Postoje i druga iji ljudi koji se zapletu u vrtlog svojih misli i pretjeruju mozgaju i o situaciji u kojoj se nalaze, neodlu ni da odaberu smjer postupanja iscrpljuju se preopširnim unutarnjim monologom koji može imati štetne posljedice po duševno zdravlje. Ako emo pravo, svatko od nas tijekom svog životnog vijeka može pripadati i jednoj i drugoj skupini ljudi. Pretjerano razmišljanje otežava život jer se teško e ine ve ima nego što jesu, a sposobnost rješavanja problema se umanjuje. Reakcije na stres se poja avaju i produbljuju.

Odnosi i veze s drugima se kompliciraju, osoba koja pretjerano razmišlja ne uje sugovornika, pa tupi svoje, naporna je i dosadna, što odbija i udaljava druge ljude. Takav stil mišljenja kroz dulje vrijeme može pridonijeti i ozbiljnim duševnim poreme ajima anksioznog i depresivnog tipa. Važno je naglasiti da samo pretjerano mišljenje nije opsesivno mišljenje, kakvo imamo kod nekih anksioznih poreme aja. Na primjer, u opsesivnokompulzivnom poreme aju ili obiji oboljela se osoba ne može osloboditi odre ene nepoželjne i zastrašuju e misli koja je posve pretjerana i rezultira intenzivnom tjeskobom, a takve iste misli ostali ljudi, pa i oni koji pretjerano razmišljaju, vrlo lako odbacuju i nisu baš sposobni razumjeti iracionalni strah od bakterija, raznih životinja ili bolesti, prirodnih katastro a, strojeva, itd... Kod pretjeranog se mišljenja esto radi o silnom nepotrebnom trošenju energije na to kako da kaznimo krivce za nepravdu ili postignemo neku satis akciju, koju možda oprav-

dano zaslužujemo, ali u stvarnosti je teško dostižna.

Pretjerano razmišljanje može biti i nepotrebno detaljiziranje i analiziranje posve bezazlenih i slu ajnih doga aja kojima se možemo opet dovesti u stanje uznemirenosti i nejasno e, pa i sukobe sa drugim ljudima.

Misle i i misle i o svom životu i problemima koje imamo možemo zapasti u misaoni kaos koji posve blokira mogu nost realnog vi enja situacije. Umjesto da postupno sagledavamo svoje probleme, jedan po jedan, brinu i istovremeno o svemu i sva emu, jer nam se ini da je sve povezano, možemo sami sebe iscrpiti i emocionalno paralizirati. Naglašavaju i kaoti ne misli, u nemogu nosti da se okusiramo na pojedinu misao i neki njihov slijed, u toj mo vari ispremiješanih pitanja i odgovora mogu e je posegnuti za alkoholom ili drogama, kako bi se isklju ili ili pobjegli iz svog kaosa.... Pretjerano razmišljanje nije tek obi no zabrinjavanje kakvom smo svi ponekad skloni.

Svi se mi ponekad brinemo što bi se loše moglo dogoditi obzirom na neke stvarne probleme koje imamo u bliskim vezama, na poslu, u odgoju djece, zdravlju, vo enju financija ili bilo kom drugom segmentu svog života.

Oni koji pretjerano razmišljaju ne pitaju se ho e li se nešto loše dogoditi, nego su potpuno uvjereni da se nesre a ve dogodila i vrte loše misli u svom misaonom žrvnju. Prepoznajete se?

Ve ina se pacijenata tuži da im lije nici ne pridaju dovoljno pažnje. Više vremena posve uju administraciji, ekranu na ra unalu ili nekim nalazima iz kojih se u kona nici is itava nepromjenjenost zdravstvenog stanja organizma. Rijetko kada lije nik sjedne nasuprot pacijenta i dobro ga pogleda. Nekada su ljudi govorili da “idu na pregled lije niku” dok se to zaista danas ne može re i.

Nisu krivi lije nici, sustav naprosto od njih zahtijeva takav pristup pacijentu pa se svako odstupanje od pravila smatra nekom vrstom prekršaja.

Toga nema u praksi kod bioterapeuta. Svaki e vam od njih re i kako na temelju svog iskustva može procijeniti fizi ki i psihi ko stanje osobe i to samo promatranjem njezinog tijela. U tome mu osobito pomaže poznavanje tradicionalno poznavanje bioterapeutskih metoda. Dobar bioterapeut uvažava lije ni ku dijagnostiku ali ju želi ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIR ATE NA JEDNOM OD TE AJEVA

BIOTERAPIJA

potvrditi svojim metodama.

To su izuzetno poštovanje oboljelog i njegov opis stanja njegovog organizma. Bioterapeut e naj eš e, u dužem razgovoru, staviti svoju ruku na rame pacijenta, koja ve ima svoje terapijsko djelovanje, ali to ne e napominjati pacijentu. Zatim e s oboljelim temeljito porazgovarati o tome kako se osje a, što i gdje ga boli, kakav je intenzitet tih bolova, od kada se loše osje a, da li se intenzitet bolova mijenja u odnosu no -dan ili mirovanje i aktivnost, za to vrijeme ga gledati u o i, te na taj na in dokazati pacijentu da je on centar vaše pažnje.

Pacijent se otvara, osje a se bolje a bioterapeut je dobio važnu in ormaciju koja mu je potrebna kod pristupa iscjeljenju. Zbog toga je bioterapija redovito u inkovita, jer je centar zbivanja ovjek a ne papiri. S povjerenjem me nazovite na broj tele ona bez SMS-a 098/1347-031, dogovorite svoj termin za smireno i bezbolno iscjeljenje.

I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE Z DR AVS T V ENE PRO BLEME, A MOGU E JE I DA POPR AVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

28. rujna 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

mt

Dobro je znati 13 35

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

14

28. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Dan neovisnosti - Stjepane, kaj me ne poznaješ, za uh glas na varaždinskom placu, okrenuh se u smjeru odakle je dolazio i ugledah ženu koja je to izgovorila.

Ve skoro izustih kako je, na žalost ne poznajem, ali na kraji ku njezinih usana i rubova ela prepoznah Ivanku iz Golubovca s kojom sam polazio prvo Tekstilnu tehni ku, a potom i Višu tekstilnu tehni ku školu u Varaždinu.

- Oprosti, ali ve sam stariji pak ne vidim, ali i zaboravljam i ljude i doga aje, rekoh, stisnuvši dragoj Ivanki desnicu i prigrlih je prijateljski uz sebe. Me utim, Ivanka je, kao i uvijek dok smo još bili školarci i studenti, izrekla istinu, rekavši da se je zapravo ona strahovito promijenila (fizi ki), što joj ja nisam rekao, premda sam tako mislio.

- I kaj delaš u Varaždinu, upita prvo Ivanka, a potom, naravno, o obitelji, poslu ..., jer se duže vrijeme nismo vidjeli. Ispri ah joj da sam došao nešto kupiti i urediti si, jer u vjerojatno u Me ugorje 8. i 9. listopada, nakon ega me ona upitala: zar mi petak nije radni dan.

- Ivan ica, pak državni je blagdan, na što je uslijedilo protupitanje koji i kakav.

- O, Bože sveti, Ivanka, pak ne znaš da je Dan neovisnosti i da se ne radi ako se ne mora, i kaj ti ne slaviš ili barem ne radiš taj dan?

I onda je krenula Ivankina ispovijest koja me silno pogodila.

- Stjepane, koji Dan neovisnosti da slavim? Od ega sam ja to neovisna? Ne smijem se sjetiti i žalostiti!

Radila sam 32 godine u Varteksu i na kraju postala tehnološki višak. Bez prava na otpremninu, bez pla e, bez i ega ... Sve mi se srušilo kad sam dobila otkaz. Kasnije je i muža to stiglo. Tada je zapo ela moja golgota, doma i u životu ... jedva preživljavam, obitelj je u rasulu jer kada smo ostali bez posla ostali smo bez novca i došle su sva e, k erka je otišla od ku e ... I koju onda ja neovisnost da slavim, reci mi. Kad sam od svega i svakoga ovisna. Uvijek sam sve od sebe davala na poslu, nikada izostajala, štoviše, i doma posao nosila, samo da sve štima. Nikakvih privilegija se nisam nauživala i sve što smo stekli stekli smo radom u Varteksu, a potom još kod ku e u polju. Zbog toga što sam samo radila prvo za firmu, a tek onda za sebe, dobila sam otkaz. Srce me boli da oni koji su Varteks po eli uništavati i na kraju ga gotovo uništili voze dobre aute, imaju apartmane

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

na moru, djeca im voze aute ..., a mi ni za benzin nemamo. Nisam im jalna, Bog ne daj, ali nepravda je to, Stjepane dragi. I kaj me najviše smeta, motaju se i druže sa sve enicima i biskupima i sjede u prvim redovima na druženjima i doga ajima. Skoro su sve pokrali, a u društvu su ugledni, dok bivši radnici gotovo umiru od razo aranja i siromaštva. Hvala Bogu kaj mi više na grunt ne hodaju ‘plina i’ i ‘voda i’ jer plin i vodu davno više ne koristimo, kao ni tele on. Sve su nam iskop ali, a sve smo imali me u prvima. I koji onda Dan neovisnosti? Ne pla em ja za Jugoslavijom, partijom ni ni im drugim, jer mi to nije previše zna ilo. Pla em za vremenima kada sam za svoj predani rad dobila pla u. Ne preveliku, ali redovitu, i svaki dan sam znala da imam posao. Danas nemam ništa i jedva da postojim, u hipu je izgovorila Ivanka.

Nisam imao što na to re i.

Dugo sam kasnije promišljao o Ivanki iz Golubovca, od koje smo prepisivali zadatke iz kemije i tekstilnih sirovina i koja je crtala najbolje programe, a kada je u Varteksu uklapala šablone, radila je to bolje nego su to napravili poslovni partneri iz Njema ke i Italije. I da su joj otkaz u Varteksu dali prije dvadeset godina sigurno bi otišla u svijet, jer takvih je stru njaka u odjevnoj tehnologiji malo.

I do dravskog mosta se složih s njezinim razmišljanjima. Koji Dan neovisnosti?

Od ega neovisni? Lijepo je što imamo Hrvatsku, ali nije lijepo što su vrijedni i stru ni ljudi bez posla. I na kraju, jesmo li uop e neovisni kada moramo slijediti svjetske diktate i norme ponašanja?

Zbog Hrvatske budem proslavio Dan neovisnosti, ali ne zbog njezinih politi ara i vodstva. Zbog Ivanke i tisu e takvih kao što je ona.

Povezani Da naše raspoloženje ovisi o raspoloženju osoba koje nas okružuju, nije nepoznato. No, ipak iznena uje u kojoj su mjeri raspoloženja, pa i same navike, doista zarazna. Uz smijeh i tugu, društvom u kojem se kre emo uvjetovane su puša ke navike, podložnost debljanju, ali i glazba i hrana koju volimo.

Da na sre u, ali i debljinu, depresiju, prestanak pušenja utje u vaši prijatelji, ali i njihovi prijatelji, pa ak i prijatelji njihovih prijatelja, zaklju io je lije nik i sociolog Nicholas Christakis koji je zajedno s Jamesom Fowlerom napisao knjigu “Povezani”, uskoro objavljenu na hrvatskom, dok je do sad prevedena na dvadesetak jezika.

Najutjecajniji analiti ar nevidljivih spona koje spajaju rodbinu, prijatelje, susjede, kolege upravo te veze smatra zaslužnima što debljina, pušenje, sre a, tuga, ukusi imaju obilježja virusa. Prema njegovoj teoriji, razvoj tehnologije doveo je do toga da su ljudi po eli shva ati kako su povezani, baš kao i njihova ra unala. Svijet se osvijestio koliko je umrežen.

Me utim, koliko utje emo jedni na druge, govori i drugo istraživanje kojim je dokazano da je i sam razvod zarazan. Prema rezultatima istraživa-

SVIJET U MOJIM BOJAMA Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

nja, bolest koja bi mogla okon ati vaš brak mogu prenijeti prijatelji, ro aci, pa ak i radni kolege. Razvode li se oni, i vi imate 75 posto ve e šanse da okon ate brak. Naravno, nitko ne ostavlja bra nog druga jer je to u inio njihov prijatelj ili prijateljica, no za one u problemati noj vezi odluka o razvodu postaje lakša. Kad jednom u krugu prijatelja do e do razvoda, razbija se barijera koja je svima prije možda bila strana.

No, to nas ne bi trebalo uznemiravati. “Trebali bismo prihvatiti injenicu da smo u svojoj suštini socijalna bi a i da je veliki dio onoga što radimo odre eno silama koje su izvan najužeg kruga koji smo stvorili oko sebe i u kojem se osje amo sigurno”, rekao je sociolog Duncan Watts. Podložnost utjecaju drugih nešto je što ne možemo izbje i, no upravo ovdje trebamo vidjeti priliku i okružiti se samo pravim ljudima.

Žena broj 21 Nevjerojatno je koliko život voli biti simboli an. Tek 3 dana nakon što je diljem Hrvatske, pa i kod nas u Me imurju, obilježen Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, tek 3 dana nakon što je upozoreno na stravi nu tendenciju rasta ubojstava žena od strane lanova njihovih obitelji, uglavnom muževa, tek 3 dana nakon što su predstavljene posljednje statistike prema kojima je u prvih 8 mjeseci ove godine ubijeno ve 20 žena, tek 3 dana nakon svega toga, u statistikama se pojavila i žena broj 21.

M i r elu Sr š i K ov a , osje ku novinarku, suprug je napao nožem te joj nanio više ubodnih rana od kojih je preminula. Stravi an in odvijao se pred o ima dvoje malodobne djece. Suprug se, nakon gnjusnog ina, odlu io na samoubojstvo rezanjem žila, no prona en je živ i za njegov život traje borba.

Prema rije ima kolega tragi no preminule novinarke, uop e nije pokazivala nikakve znakove da nešto kod ku e nije u redu. Prijatelj njenog muža rekao je da se on ponašao udno, ali na Mireli Srši Kova to nije bilo vidljivo. U petak je odradila svoj posljednji zadatak – prilog o berbi lješnjaka za emisiju za koju je stalno sura ivala.

Tijekom radnog dana njeno ponašanje nije ukazivalo ni na što udno ni neuobi ajeno, kolege kažu da je normalno razgovarala i za rkavala se.

U petak popodne otišla je ku i, a u subotu je prona ena mrtva.

Kako, zašto, kojim povodom? Možemo se pitati, ali

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

teško da emo dobiti odgovore. Je li možda Mirela Srši Kova suprugu skuhala prevru u juhu? Ili možda košulja nije bila speglana onako kako je njenog supruga navikla njegova majka? Je li možda razlog financijske prirode ili jednostavno nije stigla prošetati psa? Konkretne odgovore ne emo nikada dobiti, jer za ovakve inove ni ne postoji konkretan ni opravdan razlog. Bilo koji od njih suviše je banalan da bi i jedna žena takve gluposti morala pla ati krvlju i vlastitim životom.

I zato jedan dan u godini koji je vlada proglasila Nacionalnim u borbi protiv nasilja nad ženama sigurno nije dovoljan. Taman da se njih 365 proglasi nacionalnim danom, ni to ne e biti dovoljno, sve dok se ne poduzmu mjere na koje stru njaci neprestano upozoravaju. Za te mjere, naravno, uporno i uporno nema novca. Tragi no je što je tu nesposobnost onih koji bi nešto, ne mogli nego, morali u initi na vlastitoj koži morala osjetiti i žena broj 21.

AKOVE KI espresso by Bibi

ZUMBA ili pri a o tome kako nadoknaditi (plesnog) partnera!?

Ostavile smo djecu, pripremanje ve ere, Šeherezadu te Facebook “akciju“ ne bi li, u ve organiziranim bapskim grupicama, odjurile na zumbu da vidimo i to svjetsko udo.

Pazile smo na svaki svoj korak (kao pri odgoju djece), upotrijebile svoj tajni recept kod miješanja (baš kao kod kuhanja ve ere!), pratile pomno svaki detalj (kao i kod gledanja aktualne sapunice), stopile se u masi poput za aranih i radosnih nolaj erica (kao u slu aju Fejsa) te sasvim usput uspjele i u pronalasku svog suplesa a. Ugledale smo ga u ogromnom špiglu fitness dvorane kad smo po prvi put izvodile zamamne korake zumbe i oduševile se kako od sada više ne trebamo nagovarati svoje

odabranike na rundu plesa na rijetkim svadbama te još rje im ili, bolje re eno, nikad posje enim plesnjacima. Sad eštamo na svakom zumba treningu s likom iz ogledala.

Svojim likom!

Ako ste se, itaju i ovaj gornji odlomak podbo ili, nabrali obrve i zapitali onim WTF? pogledom o emu ja to pri am, stiže odgovor. Zumba je plesni fitness koji je ranih devedesetih godina prošlog stolje a (kako ovo zvu i pradavno) izumio plesa i koreogra Alberto Beto Perez. Svoj puni procvat zumba doživljava prije par godina dok se, eto, na podru je akovca proširila tek prošli tjedan. Ova vrsta rekreacije kombinira sljede e latino plesove: salsa, mambo,

flamenco, chachacha, samba, trbušni ples, hip hop, tango te druge, manje poznate vrste plesova, s ciljem da vježbanje umjesto obaveze postane zabava.

Iako se neke akov anke nisu mogle strpjeti da zumba do e k nama te su na treninge putovale u Varaždin, ogromna trenutna zainteresiranost naših sugra anki obe aje zumbasti no svijetlu sadašnjost.

Pa nije ni akovec baš za odbaciti. akov anke su uvijek bile u trendu i uvijek pazile na svoju liniju. Pa makar za ovu latino zumbu morale “zapjevati“ i preko 200 kn mjese no, spremne su i na taj izazov.

Dok kona no i naši me imurski koreografi ne lansiraju na tržište fitness izvedbu ip

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

ardaša, drmeša, kuritarija ili pak muškog “škrlakanja“.

Više bih voljela napisati kolumnu o, primjerice, “me imurumbi“.

Ja pak sam na sve to pogledala iz druge perspektive.

Umjesto zumbe, upisala bih se na olklor. Promovirala bih tako svoju grudu zemlje, svoje korijene i svoju kulturu.

I usput održala liniju. Ako koji KUD traži nove lanove, rado u se odazvati i dati svoj doprinos.

28. rujna 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

samoposluživanje prošireno i obnovljeno na adresi I.G.Kovačića 17 b, info telefon 855-779

Dobro je znati 15 37

16

28. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Paris Motor Show 2010.

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Opela Astra GTC

Prodaja novih automobila u Me imurskoj županiji 1.1. 31.8.2010.

Proizvo a

koli i- udio, % na

1

Opel

2

Chevrolet

75 13,37%

3

Hyundai

58 10,34%

82 14,62%

4

Volkswagen

53

9,45%

5

Mazda

34

6,06%

Hyundai Genesis Coupe

Kandidati za Europski automobil godine 2011.

6

Peugeot

32

5,70%

7

Ford

30

5,35%

8

Toyota

29

5,17%

9

Suzuki

26

4,63%

24

4,28%

11 Škoda

22

3,92%

12 Honda

18

3,21%

13 Dacia

14

2,50%

14 Citroen

11

1,96%

15 Kia

10

1,78%

Kandidati:

16 Fiat

9

1,60%

17 BMW

8

1,43%

18 Nissan

8

1,43%

19 Mercedes

5

0,89%

Alfa Romeo Giulietta Audi A1 Audi A7 Audi A8 BMW serija 5 BMW X3 Chevrolet Spark Citroen C3/DS3 Citroen C4 Dacia Duster Fiat Doblo Ford C-Max / Grand C-Max Honda CR-Z Hyundai ix20 Hyundai ix35 Jaguar XJ Jeep Grand Cherokee Kia Sportage Kia Venga Lexus CT200h Mazda5 Mercedes-Benz CLS Mini Countryman Mitsubishi ASX Mitsubishi i-MiEV/ Peugeot iOn/ Citroen C-Zero Nissan Juke Nissan Leaf Nissan Micra Opel Meriva Peugeot RCZ Porsche Cayenne Renault Fluence Renault Latitude Renault Wind Saab 9-5 Suzuki Kizashi Suzuki Swift Volkswagen Passat Volkswagen Touareg Volkswagen Sharan/ SEAT Alhambra Volvo S60/V60

10 Renault

20 Seat

5

0,89%

21 Audi

3

0,53%

22 Lancia

3

0,53%

23 Lada

2

0,36%

561

100%

UKUPNO

Svjetska autoindustrija seli u Pariz od 2. do 17. listopada kada se održava tradicionalan jesenski Salon automobila u Parizu, poznatiji pod imenom “Mondial de l’ Automobile”.

Poboljšanje stanja u svjetskoj auto industriji zasigurno e biti primjetno i na predstoje em salonu, sude i po brojnim najavama proizvo a a te brojnim premijernim predstavljanjima. Salon u Parizu svakako je najzna ajniji svjetski doga aj ove godine u auto industrji, a o zna aju ove manifestacije može posvjedo iti broj akreditiranih novinara od prije dvije godine kada ih je bilo više od 13.000 iz cijelog svijeta. Organizator ove godine o ekuje tako er toliki broj novinara.

Posjetu ovom salonu toplo preporu ujemo svim zaljubljenicima u automobile jer na jednom mjestu mogu doista uživati u novitetima. Cijena ulaznica je 12 eura za odrasle, 10 eura za grupe (više od 15 ljudi), 6 eura za studente i djecu 10 do 18 godina dok mla i od 10 godina ne pla aju ulaznicu. Salon je otvoren od 10 do 20 sati svakog dana, osim etvrtka 7. i 14. listopda kada su vrata otvorena do 22 sata.

Me imurske novine i ove e godine posjetiti ovu manifestaciju s koje emo donijeti i iscrpno izvješ e. (daf)

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 BS

8,69

Super plus 98

8,69

Super 100 BS

8,69

9,07

Eurodizel BS

7,96

7,93

LPG auto plin

4,29

4,29

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 24. rujna 2010.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci.

VELIKI IZBOR S LAGERA

Objavljena je lista kandidata za nagradu Europski automobil godine 2011. Na listi je 41 automobil. Uža lista sa sedam kandidata za naslov bit e objavljena 2. studenog, a pobjednik e biti odabran 29. studenog. Žiri je sastavljen od 59 novinara iz 23 europske zemlje. Broj ana zastupljenost pojedine zemlje je odre ena prema veli ini i važnosti njihove auto-industrije, dakle najbrojniji su predstavnici Francuske, Njema ke, Italije i Španjolske koje imaju po šest zastupnika.

Peugeot 508

Peugeot iOn

Opel Astra Sports Tourer

Nissan Leaf

Toyota Verso-S

Chevrolet Orlando

Chevrolet Cruze

Chevrolet Captiva

Hyundai ix20

AMC Me imurje Citroën DS3 zvijezda novog video akovec, Športska 8, spota Pixie Lott u Velikoj Britaniji tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Focus 1.6 TDCi Trend karavan, 2010., bijela, aut. klima, tempomat, alu felge, maglenke, radio CD, dalj. centralno, el.podiza i, servo, ABS Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend 2010.,bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI 2000., žuta, vu na služba, spuštanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Citroën DS3 pojavljuje se u video spotu «Broken Arrow», posljednjem singlu novog britanskog talenta: pjeva ice i skladateljice Pixie Lott. To je prvi puta da se vozilo Citroën pojavljuje u

video spotu u za Citroën UK. Ovaj singl, koji e se pojaviti 11. listopada, dio je albuma «Turn it up» koji je od lansiranja 2009. godine prodan u više od 600.000 primjeraka u Velikoj Britaniji.

Nissan X-Trail

Svjetska premijera nove Mazde BT-50 Mazda Motor Corporation e na Australian Motor Show-u 2010. imati svjetsku premijeru nove Mazde BT-50.

Nova Mazda BT-50 predstavlja se kao “aktivno lifestyle vozilo” koje svojim modernim stilom ruši konvencionalni image kompaktnog pick-upa. Novi model razvijen je iz temelja kao sasvim novo vozilo. Osim odli nog izgleda, snage i pouzdanosti, novi BT-50 nudi savršeno rješenje za široki krug kupaca koji vode aktivan život, uklju uju i obitelji, radnike i ljude koji

znaju uživati. Svježe linije vanjskog dizajna u init e ponosnim svakog vlasnika, a markantna prisutnost navješta pouzdanost. Sportski individualisti ki dizajn novog BT-50 privla i poglede i okre e glave te jasno daje do znanja da je to Mazda.

Stil nove Mazde BT-50 pove a-

va slatko iš ekivanje vožnje i predstavlja novi smjer na tržištu kompaktnih pick up-ova.

Radi se o globalnom modelu koji e se prodavati i u Europi.

Još jedno bitno predstavljanje na ovogodišnjem Australian Motor Show-u je sljede a generacija Mazdinih SKY motora. CIlj Mazdine strategije ‘Održivi Zoom-Zoom’ iz 2007. je smanjiti potrošnju goriva za 30% do 2015. u usporedbi sa 2008. godinom, a u tome e iznimno bitnu ulogu igrati Mazda SKY-G benzinski i SKYD dizelski motori.

28. rujna 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EKO KUTAK

Severina – novo zaštitno lice Petrola Ikona nove korporativne kampanje grupe Petrol postala je najve a hrvatska zv ijezda Severina. Nova kampanja kre e ove jeseni pod nazivom „Svaki kupac je zvijezda“, u kojem e razdoblju Petrolove klijente na svim benzinskim postajama diljem zemlje ekati svakodnevna iznena enja i zvjezdani tretman. Povodom po etka kampanje, prošloga je tjedna u okolici Zagreba snimljen i reklamni spot. Tom je prilikom uvijek izazovna Severina strpljivo pozirala kamerama na Petrolovoj benzinskoj postaji u Desincu.

• Ovlašteni servis Peugeot vozila • Distribucija i prodaja rezervnih dijelova

Peugeot EX1 Inženjeri i stilisti istraživali su povijest Marke da bi pronašli najradikalnija tehni ka rješenja kao bazu za izradu automobila futuristi kih performansi posve enog pružanju jedinstvenog užitka u vožnji, ali istovremeno odgovornog prema okolišu.

Oblikom karoserije podsje a na karizmati ne konceptne automobile Asphalte i 20Cup, a koristi svu povijesnu ekspertizu Marke u podru ju elektri nih vozila. U trenutku kad elektri ni pogon ponovo postaje 100% realan za Peugeot, s Ionom koji je spreman za komercijalizaciju, EX1 otvara novu dimenziju, pružaju i puno užitka u vožnji.

Dizajn ovog roadstera dvosjeda prati mehani ki dizajn, kao “kostur” koji stavlja u prvi plan laganu masu koja je bila linija vodilja prilikom stvaranja automobila. Dizajn karoserije u skladu je s novim stilskim kodom Marke, prvi put vi enim na konceptnom automobilu SR1 po etkom ove godine, s njegovim atletskim linijama. Dijelovi od brušenog aluminija obrubljuju vrata, po uzoru na modele RCZ i BB1.

EX1 nije “klasi ni” roadster, ve je njegova konstrukcija oblikovana kao “kapljica vode”, sa stražnjim dijelom oko dva stražnja kota a smještena vrlo blizu jedan drugog.

Prednji ovjes je neovisan s dvostrukim ramenima. Stražnji ovjes sastoji se od osciliraju eg jednostrukog ramena, koje je vezano za središnje postavljen amortizer putem speci i ne poluge koja osigurava varijabilni stupanj amortizacije. Monokok struktura karoserije izra ena je karbonskih vlakana u obliku sa a radi optimalne težine i vrsto e. Na njoj se nalaze priklju ne to ke za sve ostale mehani ke elemente vozila.

Dimenzije automobila (visina od 0,9 m i širina od 1,77 m) pridonose ukupnoj e ikasnosti, snižavanjem centra gravitacije i usavršenom aerodinamikom.

Na konceptnom automobilu EX1 nalaze se dva elektri na moto-

ra, po jedan u svakoj osovini, s najve om snagom od 340 KS ukupno i trenuta nim momentom od 240 Nm sprijeda i straga. Mehani ka struktura ne omogu ava samo optimizaciju težine nego i pogon na sva etiri kota a. To ukazuje na koristi koje e omogu iti HYbrid4 tehnologija, dostupna na modelu 3008 od 2011. godine, uz HDi dizelski motor sprijeda i elektri ni motor straga.

Voza i suvoza ulaze u putni ku kabinu kroz vrata s obrnutim otvaranjem, gdje se nalaze dva školjkasta sportska sjedala.

Unutrašnjost je futuristi ka i so isticirana, kao i instrumenti te izabrani materijali. Voza , koji sjedi u razini s podom što poja ava uzbu enje, vozi automobil pomo u dvije komandne ru ice, što daje osje aj pilota aviona ili… video igrice.

južnoj j o k č e ov -a) na čak ci (iza Panex azni zaobil

tOBKKFGUJOJKF J t LFNJKTLP ǏJÝǎFOKF WP[JMB OBKLWBMJUFUOJKF QSBOKF t QSBOKF J ǏJÝǎFOKF UFQJIB t VTJTBWBOKF t NB[BOKF J [BÝUJUB HVNB

- koristi se umjesto novaca - mogućnost dobivanja R-1 računa informacije na telefon 040/365-300

18

28. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Mazda Motor Europe sklopila ugovore s proizvo a ima auto boja

Hyundai - najbrĹži rast vrijednosti marke PreloĹĄka 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

SKUTERI POPUST !!!

POPUSTI NA SKUTERE 2008. I 2009.g. !!!

PIAGGIO ZIP 50 2T 2009.g.

PIAGGIO NRG 50 - 2009.g.

Hyundai Motor Company, najbrĹže rastu a marka u autoindustriji, u 2010. godini zabiljeĹžila je i najve i rast vrijednosti, ve i za ak 9,3% u odnosu na godinu prije. Na ljestvici Best Global Brands (najboljih svjetskih marki), Hyundai Motor Company u 2010. godini ponovno biljeĹži rast. Osim ĹĄto je najbrĹže rastu a marka u automobilskoj industriji, zna ajno je i pove ana vrijednost marke i to za ak 9,3%. Rezultat je tim vrjedniji, ĹĄto je op eniti industrijski prosjek tek 2,8%. Tako-

er, na ljestvici „Top 100 Best Global Brands“, Hyundai se u posljednjih ĹĄest godina popeo sa 84. na 65. mjesto. Analiti ari tvrtke Interbrand smatraju kako je Hyundai postigao rast zahvaljuju i uspjeĹĄnosti u raznim podru jima, poput dodatnog napretka u kvaliteti, dizajnu i ĹĄirokoj paleti automobila.

Tako er, Hyundai je zabiljeĹžio i globalno zna ajnu marketinĹĄku vidljivost putem sponzoriranja svjetskog nogometnog prvenstva FIFA 2010 u Africi i SuperBowl-a u Americi.

PIAGGIO ZIP 50 4T 2008.g.

GILERA STALKER 50 2008.g.

KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠA, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

ž¼¨³º³°Ž¡¸º³d¡dœ¼ž°³³¹r Â˜ÂłÂ˝ÂłÂ¸ÂĽd…šœ­¡rd—š´Šœ­³œ¼²d¼š¸³¹³Œ­°r %XGXÆQRVW MH RYGMH 6XSHULRUQD SRQXGD PRWRUD NRMX QHPD QLWL MHGDQ DXWRPRELO X NODVL 2VLP QDSUHGQLK EHQ]LQVNLK Ä WHGOMLYLK GL]HOVNLK $XULV MH RG VDGD GRVWXSDQ L VD UHYROXFLRQDUQLP KLEULGQLP PRWRURP 3R]LYDPR 9DV GD SRVMHWLWH 7R\RWD VDORQH

Hyundai - 5 godina trostrukog jamstva

Mazda Motor Europe potpisala je ugovor s tri vrhunske kompanije specijalizirane za automobilske boje – BASF Coatings GmbH, DuPont Performance GmbH i Akzo Nobel Car Re inishes B.V. Mazdine nacionalne prodajne kompanije diljem Europe izabarat e

dobavlja a boje koji najbolje odgovara lokalnim uvjetima.

Mazda e s novim ugovorima dodatno poboljĹĄati uslugu u servisima i osigurati da popravak, kvaliteta boje i uskla enost boja odgovaraju kvaliteti po kojoj je Mazda nadaleko poznata.

Hyundai tvrdnje o kvaliteti svojih vozila sada potvr uje i uvo enjem novog – petogodiťnjeg trostrukog jamstva s ciljem osiguranja neprekidne djelotvornosti i dugotrajnosti vozila, te zadovoljstva kupaca. Stoga, sva vozila marke Hyundai u Hrvatskoj, kao i u Europi od sada imaju jedinstveno jamstvo – 5 godina trostrukog jamstva! Trostruko petogodiťnje jamstvo imaju svi aktualni modeli u ponudi, te svi novi, nadolaze i modeli.

Trostruko petogodiĹĄnje jamstvo odnosi se na: jamstvo za vozilo koje uklju uje popravak ili zamjenu svih dijelova vozila kako je propisano u uvjetima jamstva. Jamstvo vrijedi 5 godina, odnosno 60 mjeseci; Mobilno jamstvo: u okviru jamstva, tijekom pet godina, vlasnik Hyundai automobila ima pravo na besplatnu uslugu Hyundai mobilno jamstvo u slu aju nepredvi enih poteĹĄko a s vozilom. Besplatan poziv na broj je 0800/1080; Preventivni pregledi: tijekom pet godina koriĹĄtenja vozila za vrijeme jamstva, uklju eno je i pravo na preventivni, u potpunosti besplatni pregled vozila u sklopu redovitog servisnog odrĹžavanja vozila. Preventivni pregled sluĹži kako bi vozilo uvijek bio u besprijekornom stanju, spremno za voĹžnju u bilo kojim vremenskim uvjetima i kako bi uvijek pruĹžilo maksimalne performanse, sigurnost i pouzdanost.

Ĺ avora d.o.o.

ovlaĹĄteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska Ĺžupanija - HodoĹĄan, Glavna 17 Koprivni ko-kriĹževa ka Ĺžupanija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglaťava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila isklju ivo sa doma eeg trŞiťta • Sva vozila moŞete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije moŞete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA:

%(1=,1

',=(/

+,%5,'

r¸³½³¸¼rœ

Ģ$925$ *ODYQD +RGRÄ DQ

1. Toyota Auris 1.4, 97 KS, benzin, Luna oprema, 1. vlasnik, 2007.g., cijena: 10.999 eura 2. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol NAVI, 2006.g., cijena: 15.750 eura sa PDV-om 4. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 5. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 8.900 eura na ime 6. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Executive, 1. vlasnik, 2006.g., cijena 20.000 eura sa PDV-om 7. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 8. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 9. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 10. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produĹženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 e ura sa PDV-om 11. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 12. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 13. Ĺ koda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:2.100,00 eura 14. Audi A8 2,5 TDI V6 QUATTRO,180 KS,diesel,sva oprema,1999.g.,cijena: 8.900 eura sa PDV-om

28. rujna 2010.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Skuter maxi, cijena mini Iskoristite jedinstvenu priliku u svim Piaggio, Gilera i Aprilia salonima od 20. rujna, jer ovakva ponuda se ne propušta. U tijeku je jesenska akcija u kojoj se maxi skuteri nude po minimalnim cijenama, kakve još niste imali prilike vidjeti. Od sada su uz gotovinsko pla anje cijene za Gileru Nexus 250: 29.990 kn, Piaggio X7 250: 26.990 kn, Piaggio XEvo 250: 30.490 kn i Apriliu Scarabeo 250 27.990 kn. Uz novu jesensku akciju, i dalje je u tijeku akcija u kojoj Piaggio Beverly Tourer 300 može biti vaš ve od 31.990 kn.

Rezulta Rally Japan, 10. – 12. rujna 2010.

Po ela proizvodnja novog Volva V60 Proizvodnja novog Volva V60 po ela je u tvornici Torslanda. Novi karavanski V60 model, zajedno s limuzinskim S60, predstavlja najdinami niji Volvo automobil svih vremena. Pri punom proizvodnom kapacitetu tvornica e dnevno proizvoditi oko 240 primjeraka Volva V60. Prvi veri ikacijski primjerci prototipa Volva V60 prošli su kroz pogone tvornice Torslanda još u sije nju ove godine kao dio predserijskog proizvodnog procesa. Sada je zapo ela serijska poizvodnja, a V60 je zapravo prvi model proizveden u skladu s novim proizvodnim sustavom Volvo Car korporacije nazvanim GPDS (Global Product Development System), to jest sustav razvoja globalnih proizvoda. U tjednima koji nadolaze dnevno e se proizvoditi oko 60

WRC poredak nakon 10 od 13 Rally-a:

MotoGP poredak za Motorland Aragon, 19. rujnaa 20 2010.

10.

0..

18

3.

Mark Webber

15

4.

Jenson Bu on

12

5.

Nico Rosberg

10

6.

Rubens Barrichello

8

10

7.

Robert Kubica

6

8.

Adrian Su l

4

9.

Nico Hulkenberg

2

1.

Casey STONER

25

18

2.

Dani PEDROSA

20

3.

Jari - Ma Latvala

15

3.

Nicky HAYDEN

16

4.

Dani Sordo

12

4.

Jorge LORENZO

13

Ben SPIES

11

Valen no ROSSI

5.

Sebas en Loeb

10

5.

6.

Mikko Hirvonen

8

6.

7.

Henning Solberg

6

7.

Marco SIMONCELLI

9

8.

Federico Villagra

4

8.

Alvaro BAUTISTA

8

9.

J. Ketomaa

2

9.

Marco MELANDRI

7

10. M. Prokop

1

10. Aleix ESPARGARO

6

11. Hector BARBERA

5

12. Colin EDWARDS

4

13. Hiroshi AOYAMA

3

10. Felipe Massa

1.

Sebas en Loeb

201

2.

Sebas en Ogier

158

3.

Jari - Ma Latvala

132

4.

Pe er Solberg

118

1.

5.

Dani Sordo

107

6.

Mikko Hirvonen

94

7.

Ma hew Wilson

56

Henning Solberg

31

Federico Villagra

30

10. Kimi Raikkonen

su Švedska, Velika Britanija, Nizozemska, Italija i Njema ka.

Pet razli itih Volvo modela proizvodi se u tvornici Torslanda.

Pored novog V60, tu su i Volvo modeli S80, V70, XC70 i XC90. Prošle godine u Torslandi je proizvedeno 102.762 automobila, a ini se da e ove godine ta brojka porasti na 135.000 automobila.

Fernando Alonso Sebas an Ve el

25

Pe er Solberg

9.

Poredak Teamova: 1. Citroën Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. Citroën Junior Team 4.

5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

21

345 250 183 130 46

Slijede i rally: Rally Rally de of Turkey, France, 16.–18.

30.9.

– 3.10.2010. travnja 2010.

F1 poredak VN Singapura, pura, pu ra, 2010.

10.

Sinagapore, 26. rujnaa 20 2.

Sebas en Ogier

2.

8.

F1 poredak nakon 15 od 19 utrka

1.

1.

Poredak voza a:

vozila. Sredinom rujna dnevna e se proizvodnja pove ati na preko 100 vozila, a po etkom studenog pri punom kapacitetu dnevno e se proizvoditi oko 240 primjeraka Volva V60. Godišnja proizvodnja Volva V60 procjenjuje se na oko 50.000 primjeraka. Najve i e dio (90%) ovih vozila svoje kupce na i u Europi. Pet najve ih tržišta

MotoGP poredak nakon 13 od 18 utrka

Poredak voza a:

25

1

Poredak voza a: 1.

Mark Webber

202

2.

Fernando Alonso

191

3.

Lewis Hamilton

182

4.

Sebas an Ve el

181

5.

Jenson Bu on

177

6.

Felipe Massa

125

7.

Nico Rosberg

122

8.

Robert Kubica

114

9.

Adrian Su l

Jorge LORENZO

284

2.

Dani PEDROSA

228

3.

Casey STONER

155

4.

Valen no ROSSI

140

10. Michalel Schumacher

5.

Andrea DOVIZIOSO

139

6.

Ben SPIES

131

1.

RBR-Renault

383

7.

Nicky HAYDEN

125

2.

McLaren-Mercedes

359

8.

Randy DE PUNIET

81

3.

Ferrari

316

4.

Mercedes Benz GP

168

9.

Marco MELANDRI

74

5.

Renault

133

74

6.

Force India-Mercedes

62

7.

Williams-Cosworth

8.

BMW Sauber-Ferrari

27

9.

STR-Ferrari

10

10. Marco SIMONCELLI Poredak proizvo a a: a:

49 46

Poredak konstruktora: ra: a:

57

1.

Yamaha

293

2.

Honda

265

10. Lotus-Cosworth

0

3.

Duca

195

11. HRT-Cosworth

0

4.

Suzuki

72

12. Virgin-Cosworth

0

Slijede a utrka: Japana, Slijede a utrka:VN VN Japana, Motegi, 3. listopada 25. travnja 2010. 2010.

Sljede a utrka: VN Japana, Suzuka, 10. listopada 2010.

Joaquin Phoenix glumit e Hooverovog ljubavnika?

Iako se Joaquin Phoenix posljednjih godina ponašao kao da je posve izgubio razum, mnogi smatraju da je to samo velika šala na vlastiti ra un, a neki još uvijek cijene njegove gluma ke kvalitete.

Jedan od njih je i Clint Eastwood, koji navodno želi vidjeti Phoenixa u svom novom ilmu. Rije je o ilmu “Hoover”, a upu eni tvrde da bi legendarnog direktora FBI-a,

J. Edgara Hovera, trebao glumiti Leonardo DiCaprio, dok bi uloga njegova ljubavnika, Clydea Tolsona, trebala pripasti Joaquinu Phoenixu.

Sve je to još daleko od realizacije jer je proces castinga tek po eo, no redatelj ilma Clint Eastwood navodno želi upravo Phoenixa i nikoga drugog za tu ulogu. Nije jasno što o tome misli

sam Phoenix, o ijem je bizarnom ponašanju nedavno progovorio dokumentarac “I’m Still Here”, no redatelj Casey Af leck nedavno je izjavio da je rije o istoj ikciji.

To bi zna ilo da se Phoenix samo pravi ludim, a pravu bismo istinu mogli saznati ako pristane na ovu ulogu koja bi mu, neki ve sada tvrde, mogla donijeti vrlo dobre šanse za Oscara.

TOP 20 01. STVARNO NESTVARNO - PARNI VALJAK 02. KIŠA - NENO BELAN

David Hasselhoff neslavno ispao iz “Plesa sa zvijezdama” Nekadašnja zvijezda serije “Baywatch”, vazda suncem opaljeni David Hasselhoff ispao je zajedno s partnericom Kym ve u prvoj epizodi nove sezone ameri kog “Plesa sa zvijezdama”. David

tvrdi da se svojski trudio da savlada ples a- a- a, no sav trud njega i partnerice Kym Johnson nije urodio plodom jer je par dobio svega 15 od maksimalnih 30 bodova i ispao u prvoj epizodi.

Poznati je glumac i pjeva posljednjih godina imao velikih problema s alkoholom, a sude i prema tome kako se snalazi na plesnom podiju, to je na njega ostavilo prili no ozbiljne posljedice.

Najbolji je rezultat u novom “Plesu sa zvijezdama” imala Jennifer Grey, što nije naro ito neobi no obzirom da je ta glumica svojedobno igrala glavnu ulogu u plesnom megahitu “Prljavi ples”.

Lou Reed ipak popustio Susan Boyle

01. Nevidljivo blago

04. CIJELI SVIJET

Kim Verson

ALIBI . FRANKA Bateli

02. Moja bjondica

05. OTKAD TE VOLIM

Džo Mara i Maki

KRISTIJAN RAHIMOVSKI

03. Lipa spiza Dalma nska

06. DOGODILA SE LJUBAV

Duško Lokin & Grupa Pas cada

LEA DEKLEVA . Mladen i Saša

04. Kako u joj re da varin Klapa Sv. Florijan

08. DAO BI SE KLADIT - OLIVER

05. Alkohol

09. SVIJET U MENI - DAS WEGAS

Jasmin Stavros & Mladen Grdovi

10. BIT E ZAUVIJEK

06. Cijeli svijet - Alibi

DALIBOR PROCHAZKA

07. Svatovska Maja Šuput 08. Uzmi il idem - Karma

01. GET OUTTA MY WAY

09. Aj a, volin te

KYLIE MINOGUE

Klapa Kampanel

02. FEEL GOOD INC.

10. Jezuš, de ki - Gaga

RHYTHMS DEL MUNDO/GORILLAZ 03. MINE - TAYLOR SWIFT

Glumac Hugh Laurie otkrio je da je nedavno snimao škakljive prizore za popularnu seriju “Doktor House”, ali mu najneugodnija sje anja izazivaju golišave scene iz prošlosti.

Britanski glumac, koji je nedavno snimio scenu seksa s Lisom Edelstein u Doktoru Houseu, kaže da to iskustvo i nije bilo toliko strašno kao ono kada je snimao golišavu scenu za ilm “Maybe Baby” prije deset godina.

PHIL COLLINS 06. JUST A DREAM - NELLY 07. CROSSFIRE BRANDON FLOWERS 08. MY UGLY BOY SKUNK ANANSIE 09. EVERYTHING TO LOSE - DIDO

Kako je Laurie objasnio, snimanje na londonskoj ulici bilo je zakazano za 6 ujutro upravo iz razloga jer tada nikoga nema vani. U sceni je Laurie istr ao na ulicu prekriven ru nikom, a pas mu je potegnuo ru nik i otkrio golo tijelo. Ali, kao što to obi no biva, snimanje se proteglo sve do devet sati, a do tad je neugodnoj sceni ve svjedo ila hrpa školarki, dok ju je lokalni paparazzo i ovjekovje io.

Iako je prvo odbio, Reed je na kraju popustio i dopustio pjeva ici da obradi njegovu pjesmu. “Perfect Day”, jedna od poznatijih pjesama Loua Reeda, trebala se na i u repertoaru Susan Boyle, no legendarni glazbenik odmah je odbio ustupiti prava na obradu.

Boyle se navodno rasplakala kad je saznala da je Reed stopirao njezinu izvedbu te pjesme u showu “America’s Got Talent”, no na kraju je ipak popustio kad ga je ponovno zamolila, iako nitko ne zna zašto. Štoviše, Boyle e tu pjesmu obraditi na svom novom albumu “The Gift”, koji izlazi 8. studenoga, a na kojem e se, uz nekoliko boži nih pjesama, na i i obrade “Hallelujah” Leonarda Cohena i “Don’t Dream It’s Over” Crowded Housea.

TJEDNI KALORIFER

“Ro eni sinovi ismijavaju me zbog golotinje” Razuzdana prošlost po ela je sustizati nekadašnju seks bombu Pamelu Anderson, i to, na žalost, preko sinova Brandona (14) i Dylana (12), koji je ismijavaju zbog toga što je radila.

- Moji sinovi ismijavaju me zbog toga što sam pozirala gola, priznala je bivša Playboyeva ze ica u jednom nedavnom intervjuu. - U trenutku kada netko pozira gol ne razmišlja o tome da bi jednog dana mogao imati djecu koja e te fotogra ije gledati, dodala je.

Žalila za prošloš u ili ne, nekadašnja zvijezda serije “Baywatch” svoj je seksipil iskoristila kako bi postala poznata. I uspjelo joj je. Za nekadašnjom seks bombom mnogi muškarci uzdišu i dan - danas i sa zanosom gledaju njezine golišave fotogra ije.

Bujna plavuša je i s bivšim suprugom Tommyjem Leejem snimila ku ni pornouradak, te jednom prilikom izjavila kako je svojim sinovima rekla za porni . Brižna majka nije htjela da to saznaju od nekoga drugog.

TOP LISTA STRANIH

04. SELLOUT - MACY GRAY

Groove Armada prestaje postojati kao bend

“Housea” na ulici nagog zatekla hrpa školarki

TOP LISTA DOMA IH

07. NEMO AN PRED NJOM - SAŠA LOZAR

05. (LOVE IS LIKE A) HEATWAVE

lanovi Groove Armade najavili su prestanak nastupa s bendom, iako su do sad bili poznati po svojim velikim nastupima sa živim bendom, takvi koncerti koje e uskoro održati i na turneji Britanijom i Australijom bit e njihovi posljednji.

No, to ne zna i da se Groove Armada raspada – dvojac e nastaviti s produciranjem i DJ nastupima, pa kaže da je ono što slijedi u 2011. zapravo “po etak novog poglavlja”.

Andy i Tom objasnili su da su s ovim bendom ve obišli cijeli svijet pa, iako “nema takvog tima nigdje na svijetu”, vrijeme je da nastave kao dvojac, kako su i zapo eli svoju karijeru.

TOP LISTA DOMA IH

03. LJUBAV KAO MIRIS - MASSIMO

Veronica Georgio

10. THE SUBURBS - ARCADE FIRE

01. We No Speak Americano Yolanda 02. Only Girl

TOP LISTA DOMA IH Rihanna 03. Commander Kelly Rowland Ft. Gue a 04. Love The Way You Lie Eminem Ft.Rihanna 05. Alejandro Lady Gaga

TOP LISTA 01. GIBONNI - Zamoli me 02. HARI MATA HARI Ft.DOMA IH Eldin Huseinbegovi TOP LISTA Tvoje je samo to što daš 03. PARNI VALJAK Stvarno nestvarno 04. SEVERINA - Nevira 05. CARLA BELOVARI - Sretan broj 06. SLAVONIA BAND - Ej lutkice 07. BOJAN JAMBROŠI - Sasvim sam 08. ET & Baruni - Sve il ništa 09. TUTTI FRUTTI - Pivo i tekila 10. LANA - Ljubav nije greška

28. rujna 2010.

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 43

9/24/09 4:14:41 PM

44

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

28. rujna 2010.

- PRODAJA NEKRETNINA - stanovi: - Čakovec - Zagreb - Novigrad - Umag - Otok Krk -

- adaptacija i opremanje kupaonica - instalacija centralnog grijanja - vodovodne instalacije - instalacije hlađenja - plinske instalacije -

najbolji izbor za svaki dom salon keramike TRGOPROM - salon keramike i sanitarije - najmodernija 3D simulacija Vaše buduće kupaonice - maloprodaja i veleprodaja instalaterskog materijala i opreme Bana Josipa Jelačića 69, 40000 Čakovec t: 040 396 410 f: 040 396 430 e-mail: trgoprom@trgoprom.hr ginstal@ginstal.hr web: www.ginstal.hr www.trgoprom.hr

VELIKA AKCIJSKA PRODAJA CRIJEPA

Sav ostali gra evinski materijal od temelja do krova po najpovoljnijim cijenama

gradimo zajedno

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

PREMIER Hrvatska rukometna liga

BRILJANTNA PREDSTAVA RK ME IMURJA

U prvom poluvremenu Pore ane limitirali na samo etiri gola Nakon što nas u prošlom kolu Me imurci nisu oduševili, iako su upisali pobjedu, u ovom su popravili sve što nije valjalo i iz Pore a se vra aju s velikom pobjedom od +8 u džepu. Kao u najboljim danima.

Daleko najbolju utakmicu sezone odigrali su rukometaši prvoligaša Me imurja na ovom gostovanju. Totalno su nadigrali doma ina i slavili visoku pobjedu 25:18. Prvo pak je poluvrijeme bilo kao iz udžbenika kad je u pitanju igra u obrani, jer su doma inu dopustili samo etiri postignuta gola.

Doma i su bili bolji samo u po etnom dijelu utakmice, a onda je uslijedila „ljepotica“ Me imurja. vrsta obrana i sjajan kontranapad „ubili“ su doma ina koji nije znao što ga snašlo.

Na kraju su Pore ane limitirali na samo 18 postignutih golova, vratar Me imurja Sladoljev je „razoružao“ sve pokušaje doma ina.

Pore ani su tek bolje zapo inju susret i nakon gola Hermana postižu tri za redom i odlaze u vodstvo 3:1. Tu su me utim stali, doslovce postignuvši još samo jedan gol do kraja prvih 30 minuta. Vratar Sladoljev ‘spustio je roletu’ na svoju mrežu. Me imurski ru-

Ostali rezultati: Medveš ak NFD 24 (9) – Dubrava 22 (10); Karlova ka banka 37 (18) – Moslavina 25 (8); Bjelovar 29 (18) – Nexe 36 (17); Arena Jadrograd 34 (13) – Varaždin DC 26 (13); Buzet 23 (13) – Siscia 27 (15); Gorica 30 (16) – Zamet 32 (15).

Na gostovanju u Pore u Me imurje je odigralo sjajno u obrani i vrlo dobro u napadu kometaši su pak nezaustavljivo gurali naprijed. U nastavku su uspjeli održati prednost i zaklju iti susret na vlastito zadovoljstvo.

Prilika za nastavak pobjedni ke serije protiv Splita Nakon doma e pobjede, tako je Me imurje stiglo i do gostuju e i to kod velikog avorita, što budi nadu da se može izbje i gr evita borba za opstanak, naravno uz osiguranje uvjeta dostojnih igranju Premier HRL, što nije nimalo jednostavno za Upravu kluba u današnjim teškim vremenima.

U idu em kolu Me imurje ugoš uje mladu ekipu iz Splita,

Pore – Me imurje 17:25 (4:12) Pore , dvorana Veli Jože, gledatelja 400. Suci: Jurinovi (Zadar)-Mrvica (Biograd na Moru).

Pore : Prelac, Mataija, Perhat 1, Vuji 1, Thoss 2, ori 1, Šim i , Crni 2, Ivan ev, Gudi 3, Ra akovi 3, Topi , Radoši 1, Mili evi 3 Obrane: Jablan 11, Grd 8. Sedmerci: 0/2. Isklju enja: 2 minute.

Me imurje: uži 2, Varga 1, Je i 4, Krajner 1, Mare 3, Zadravec 1, Malovi 1, Paponja 4, Šunji 2, Herman 2, avar 3, Mar ec, Rodik 1 Obrane: Sladoljev 18, Balent 1, Kova evi -. Sedmerci: 2/2. Isklju enja: 2 minute.

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

4 4 3 3 2 2 2 2 2 2 2 1 1 0 0 0

0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 1 0 2 0 0

Crikvenica prejaka za Prelog Preložani su u 4. kolu upisali tre i poraz. Na gostovanju u Crikvenici koja nije baš najbolje krenula u novu sezonu, završili su utakmicu s -10 golova u mreži. Doma i su slavili pobjedu 29:19. Bila je to jedna od lošijih predstava kad je u pitanju preloški napad, tako da je na kraju doma in stigao do visoke pobjede.

REZULTATI 4. kola: akovo - Zadar 42:30, Ivan ica

- Osijek 27:25, Brod - Spa va 33:32, Mladi Rudar - Kaštela 23:23, Hrv. Dragovoljac - Županja 31:27, Senj - Umag 28:18.

Na elu tablice je Senj koji je jedini s maksimalnim u inkom od 8 bodova, Brod i Ivan ica skupili su 6 itd., dok je Prelog s 1 bodom na 11. mjestu tablice. U sljede em kolu Prelog ugoš uje akovo. (dz)

DRUGA HRL SJEVER - ŽENE

TABLICA 1. CO Zagreb 2. Nexe 3. Zamet 4. Arena Jadrograd 5. Gorica 6. Dubrava 7. Karlova ka 8. Me imurje 9. Varteks di Caprio 10. Siscia 11. Pore 12. Medveš ak NFD 13. FMC Split 14. Buzet 15. Bjelovar 16. Moslavina

PRVA HRL - MUŠKI

0 0 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 3 2 4 4

141:95 136:109 126:115 122:120 121:113 114:100 112:109 105:104 121:124 103:112 102:119 102:112 120:132 95:110 114:134 113:139

8 8 6 6 5 4 4 4 4 4 4 3 2 2 0 0

Parovi 5. kola: Zamet – Buzet; Dubrava – Gorica; Moslavina – Medveš ak NFD; Varteks di Caprio – Karlova ka banka; CO Zagreb – Arena Jadrograd; Me imurje – FMC Split; Nexe – Pore ; Siscia – Bjelovar. koja je u etiri kola upisala samo jednu pobjedu. Bit e to sjajna prilika da RK Me imurje nastavi pobjedni ki niz i nadoknadi po etna dva poraza.

(Ivana Strahija, oto: Glas Istre)

Dobar start akovca i slab Zrinskog Prošli vikend zapo elo je prvenstvo II. hrvatske rukometne lige za žene u skupini Sjever.

Rukometašice akovca na svom su parketu ugostile vrlo solidnu ekipu PAN akovo i zabilježile sigurnu pobjedu.

Krajnji rezultat bio je 23:19, nakon što su goš e prvo poluvrijeme dobile 11:10 i u nastavku vodile do 15:14, što im je bilo zadnje vodstvo u ovom susretu.

Nakon toga se raspucala Ivana Deži , koja je s 15 golova potopila akov anke i osigurala svojem sastavu zna ajnu pobjedu i dobar start u novu sezonu.

Drugi me imurski predstavnik i novajlija u ovom natjecanju, ekipa Zrinskog, na svom je parketu izgubila rezultatom 41:29 od Bjelovara, a

razlog ovakvom viskom porazu je uglavnom neiskustvo.

REZULTATI 1. KOLA: Zrinski - Bjelovar 29:41, Petrijevci - Darda 30:26, akovec - PAN akovo 23:19, Vukovar - Natura Agro 36:24, Pitoma a - Brod Gymnasium 32:26, Podravka LINO - TVIN Trgocentar, odgo eno.

POREDAK: Bjelovar, Vukovar, Pitoma a, Petrijevci, akovec 2 boda, Tvin Trgocentar, Podravka LINO, Darda, PAN akovo, Brod Gymnysium, Zrinski i Natura Agro bez bodova.

U sljede em kolu akovec gostuje kod donedavnog prvoligaša, Nature Agro, a Zrinski kod Darde, ekipa koje su u prošlom kolu izgubile svoje utakmice. Za o ekivati je da sljede i vikend u akovec do u, ako ne sva etiri, onda barem dva nova boda.

(S. Mesari )

UO I NASTUPA najbolje me imurske gimnasti arke na Svjetskom kupu u Ostravi Na Svjetski kup u Ostravi otputila se i me imurska gimnasti arka Tijana Tkal ec, koja e na tom elitnom natjecanju pokazati nove elemente svojih vježbi na parteru i u preskoku.

Tijana Tkal ec u jeku je treninga, a poja ani napori na njoj se odražavaju vrlo pozitivno. Na kratki razgovor za Me imurske novine stigla je izvrsno raspoložena, a raduje se natjecanju u Ostravi. “Kre emo u utorak poslijepodne ili u srijedu rano ujutro, a na put idemo samo trener i ja.

Tanja još nije spremna za natjecanje, a de ki imaju nešto druk iji raspored”, objašnjava Tijana.

Na Svjetskom e kupu u Ostravi ponovno do i zani-

Tijana Tkal ec predstavlja nove elemente mljivi izbor vježba a iz cijelog svijeta. Tijani e najve a konkurencija biti ehinje i Slovenke, dok Indijke i djevojke iz Katara predstavljaju nepoznanicu: “Još ne znam to no tko je sve prijavljen za natjecanje, mogu e su prijave i odjave u zadnji tren.

No, svakako e zanimljivo biti vidjeti kako se vježba u Kataru i u Indiji.”

Mogu li ja to...

U Ostravu Tijana ide s jednim ciljem: “Odlu ili smo oti i za Ostravu jer želim isprobati nove skokove, da vidim mogu li ja to. Ove sezone nam je najvažniji Svjetski kup u Osijeku, pa ne

Iza sebe najbolja me imurska gimnasti arka ima niz medalja sa svjetskih kupova, tako da nova ne bi bila iznena enje...

bih voljela tamo isprobavati nove elemente”, kaže Tijana.

Naša gimnasti arka e se natjecati u preskoku i parteru, a o novim elementima pri a: “Osim novog preskoka imam i dvije nove dijagonale na parteru, a dignuta je težina cijele vježbe. Za svaki novi element treba skoro šest mjeseci da se uklopi u izvedbu, a najvažnije od svega jest uhodati se i ‘prešaltati’ na druk iji skok.

Imala sam ozljedu pa sam pauzirala sa skokovima, zato mi Ostrava dobro do e.” Što se ti e razlike u izvo enju preskoka odnosno vježbe na parteru, osim onog o itog, Tijana isti e: “Na parteru vježba treba

izuzetno mnogo kondicije, snage, sko nosti, jer se ipak treba minutu i 30 sekundi kretati po parteru i skakati te izvesti etiri dijagonale, koje bi trebale biti jaki skokovi, dupla salta i šraube. Na preskoku je sve gotovo za 30 sekundi, jedan zalet od 25 metara i skok. Tu do izražaja dolazi eksplozivnost.”

U Ostravu Tijana putuje s mnogo samopouzdanja, dok o mogu em strahu zbog novih elemenata kaže: “Uvijek je strah prisutan, ja se s njime borim bandažiranjem, koje mi je važnije psihi ki nego fizi ki.

Kad mi je sve stisnuto, kad se ne moram brinuti ho e li se što dogoditi prilikom doskoka, mogu se koncentrirati na vježbu”, zaklju ila je Tijana.

(Ivana Strahija)

28. rujna 2010.

KOŠARKA

PRVA HRVATSKA kugla ka liga

O ekivani poraz u Zadru, ali Željo više nije zadnji Vrlo solidnu partiju kugla i Željezni ara odigrali su kod avoriziranog Zadra, jednog od kandidata za naslov državnog prvaka.

Ve ina igra a ovaj put bila je raspoložena, odigrala je dobre role i izvukla astan poraz 7:1. Jedini bod uzeo je najbolje raspoloženi od svih Pun ikar koji je prebacio 600 unjeva što je uvijek izvrstan rezultat. Bojan Plevnjak nažalost ponovno nije bio previše raspoložen, kao i Vresk iji rezultat nije mogao popraviti rezervist N. Turk koji je odigrao sasvim u redu.

Usprkos porazu, Željezni ar više nije zadnji na tablici, jer je enjer preuzela Grmoš ica koja ima lošiju set razliku.

U sljede em kolu Željo je doma in u subotu na SRC Mladost u akovcu, a možda stignu i prvi bodovi. (dz) Ostali rezultati: MMK Rijeka 5 (3538) – Zanatlija 3 (3494); Radnik 0 (3406) – Poštar 8 (3596); Zapreši 6 (3793) – Kandit Prem. 2 (3660); Kon. Osijek 8 (3715) – Grmoš ica 0 (3459); Velebit 3 (3499) – Novska 5 (3479).

ME UNARODNI TURNIR U AKOVCU

Naši u boju za tre e mjesto!

TABLICA 1. Konikom 2. Poštar 3. Zadar 4. Zapreši 5. Kandit 6. MMK Rijeka 7. Novska 8. Velebit 9. Radnik 10. Zanatlija 11. Željezni ar 12. Grmoš ica

3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

3 3 3 3 1 1 1 1 1 0 0 0

0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 1 1 2 2 2 3 3 3

21:3 20:4 19:5 18:6 11:13 11:13 10:14 10:14 10:14 7:17 4:20 3:21

6 6 6 6 3 3 2 2 2 0 0 0

ZADAR – ŽELJEZNI AR ( akovec) 2:0 (18,5:5,5): Marinovi – Pun ikar 0 :1 (1:3, 571:607), Ukalovi – Košak 1:0 (4:0, 640:591), K. Manev – Pokriva 1:0 (4:0, 623:585), Bogdanovi – Vresk+N. Turk 1:0 (3,5:0,5, 635:267+299), Baljak – Bodiš 1:0 (2:2, 600:581), Benedik – Plevnjak 1:0 (4:0, 607:559).

U subotu i nedjelju u organizaciji KK akovca u dvorani Druge osnovne škole uz izuzetno loše iscrtane nove linije ( nova pravila se primjenjuju od ove sezone!) odigran je još jedan pripremni turnir na kojem su mom adi, redom drugoligaši mogli zorno vidjeti gdje su u odnosu na konkurenciju. Nastupili su zadarska Voštarnica, Murska Sobota iz Slovenije, te akove ki (nespojeni) drugoligaši Me imurje i akovec. U polufinalu su najprije igrali Voštarnica i Me imurje, gdje je akove ka mom ad urioznom igrom u drugoj etvrtini otišla na 14 koševa razlike na poluvremenu i onda –

stala! U drugom poluvremenu igrala je samo zadarska ekipa, naši sterilni u napadu, nekoncentrirani u obrani, naro ito u skoku (slabo zagra ivanje).

Zaklju ak – zaslužena pobjeda Zadrana i njihov proboj u finale.

Drugu utakmicu su odigrali akovec i « antje» u vrlo nervoznoj utakmici (bez razloga?!); doma im košarkašima esto su pucali živci, jer «janezi» igraju vrlo agresivno «u kost», a suci sude – «kak sude». Ako se ne prilagodiš – tvoj problem! Raduje povratak košarci svojedobno najperspektivnijeg playmakera ove regije – Nikole Novaka. Nikac još uvijek nije onaj stari, ali u ovoj mom adi akovca (koja uop e ne izgleda loše, dapa e) on

REZULTATI I KOŠEVI: Me imurje – Voštarnica 67:69(23:22, 19:6, 16:25, 11:16)

ME IMURJE: Jeleni , Novak Marek 13, Vugrinec 6, Rusak 3, Zaspan 11, Fodor 11, Krišto , Goleš 3, Novak Mario Medo 16, Vuruši , Golubi A. 4. akovec – Murska Sobota 71:87(23:20, 15:22, 17:21, 16:24)

AKOVEC: Novak N. 12, Prprovi L.13, Prprovi M., Megla 12, Kranj ec 6, Golubi N. 6, Juras 3, Lon ari 2, Biševac 11, Bedi, Glavina, Vehtersbah 6.

Voštarnica – Murska Sobota 67:61 akovec – Me imurje 57:88(20:28, 19:18, 5:24, 13:18)

AKOVEC: Novak N. 9, Prprovi L. 8, Prprovi M. 2, Megla 2, Kranj ec 4, Golubi N., Juras 2, Lon ari , Biševac 21, Bedi, Glavina 4, Vehtersbah 5.

je jedini koji ho e i zna dodati loptu. Bolji i spremniji Slovenci su lako pobijedili doma ina i u nedjelju odigrali s Voštarnicom finale (i izgubili!).

Utakmicu «za broncu» su odigrala dva doma a, akove ka kluba gdje je prevagu donijelo više raspoloženih u koševima dvoznamenkastih igra a Me imurja protiv Biševca(KK akovec).

Zaklju ni je dojam da akovec mora još puno raditi ova dva tjedna do po etka prvenstva da bi igrao bitnu ulogu u (predvi amo) gornjem domu lige, dok je Me imurje skoro pa spremno za borbu za vrh lige.

(Bojan Hrka )

28. rujna 2010.

DRŽAVNO PRVENSTVO U STRELI ARSTVU

Trinaest medalja za SK Katarina Zrinski, odli ni nastup mladih nada - U ekipnoj konkurenciji osvojen je naslov seniorskog prvaka u ga anju olimpijskim lukom Protekle subote strelistreli arski klub „Rijeka“ bio je doma in najboljim streli arima Hrvatske.

Ovim prvenstvom ujedno je Rije ki klub proslavio 50. obljetnicu postojanja kluba.

Odmah od jutra žestoka kiša prijetila je da pokvari planove za održavanje državnog prvenstva, ali nakon odgode po etka za jedan sat, kiša je malo smanjila intenzitet i prvenstvo je moglo po eti. Streli ari „Katarine Zrinski“ iz akovca nastupili su sa 3 ekipe i 14 pojedinaca i ukupno osvojili 13 medalja.

U pojedina noj konkurenciji - 10 medalja U pojedina nom djelu prvenstva osvojili su ak 10

medalja U kategoriji kadetkinja medalja. sa stilom goli luk prvakinja države je Miroslava Sen ar , drugo mjesto osvojila je Tena Piljuši , a Vanda Kipke osvojila je tre e mjesto. Me u kadetima, golog luka titulu prvaka države osvojio je Leon Pe ari , a Stephan Šalamon osvojio je drugo mjesto i srebrnu medalju.

U kategoriji juniorki, stilom goli luk prvakinja države je Marija Rojko, dok se me u juniorima u stilu olimpijski luk titulom prvaka države okitio Igor Markovi , adrugo mjesto osvojiio je Jura Cmre ak.

Štrukelj bez prave koncentracije izgubio zlato

S državnog prvenstva, koje je održano na rije koj Kantridi, SK Katarina Zrinska potvrdila je epitet ponajboljeg hrvatskog streli arskog kluba

U konkurenciji seniora bilo je nešto napetije jer su održani i duel me evi nakon kvalifikacija. U olimpijskom stilu uvjerljivo

najbolji kezultat imao je Krešimir Štrukelj, ali izgubivši polufinalni dvoboj na kraju osvaja

tre e mjesto, Mihael Štebih osvaja peto, a Božidar Vuruši šesto mjesto.

Me u seniorima u stilu goli luk briljirali su naši streli ari, pa je tako Goran Cmre ak nakon kva-

lifikacija j zauzeo tre e mjesto, doda bi u finalnim borbama bor svoje suparzlovno pomeo sve sv nike i osvojio naslov državnog dobro pucao prvaka. Izuzetno dob koji je nakon je i Viktor Vadla koj kvalifikacija bio na 5.

5 poziciji, me u izbacio ali je ve u prvom me Oštreka da bi mnogo iskusnijeg Ošt na kraju u potpuno izjedna ei mjesto morali noj borbi za tre e mje jednom stresve odlu ivati sa jed lom gdje Viktor uz malo m manje sre e mje ipak k osvaja etvrto

sto. Karlo Cilar je u ovoj konkurenciji osvojio 7. mjesto.

U ekipnom djelu naše ekipe su osvojile tri medalje. Ekipa kadetkinja u stilu goli luk u sastavu Sen ar, Piljuši i Kipke osvojila je naslov državnih prvakinja i zlatnu medalju.

Ekipa seniora u olimpijskom stilu u sastavu Štrukelj, Štebih i Vuruši tako er je osvojila naslov državnih prvaka i zlatnu medalju, dok je ekipa seniora u stilu goli luk u sastavu Cmre ak, Vadlja i Cilar osvojila naslov viceprvaka i srebrnu medalju.

Streli ari „Katarine Zrinski“ ove rezultate posve uju nedavno poginulom mladom kolegi sportašu Marinu Šuici koji je bio svijetli primjer svim mladima, a posebno sportašima.

II. HNL - zaustavljena pobjedni ka serija Me imurja

HRVATSKI NOGOMETNI KUP

Nakon doma eg poraza od Gorice, vrh tablice izgleda jako daleko

Me imurje porazilo Konavljanin, s Rijekom u osmini finala

Lider prvenstvene tablice II. HNL izborio je pobjedu u akovcu. Gorica je svladala Me imurje 2:0 (1:0).

Utakmica koja nije ponudila previše ljepote i prilika, ali su gosti svoje znali iskoristiti za razliku od doma ina. S ovim porazom Me imurje je zaostalo u utrci za vrh tablice.

Me imurje uglavnom u šestom prvenstvenom kolu nije pokazalo dovoljno da bi zavrijedili pobijediti.

Kasnije je Franjo Pintari , jedan od Me imuraca u ekipi, rekao: “Zbilja mi nije jasno što se doga alo. Ne mogu re i ni za jednog od svojih suigra a da je zabušavao ili da nije želio pobjedu.

Ne znam, imali smo jako loš dan.”

Jedina prava prilika Vuke ostala neiskorištena Da su zbilja imali loš dan potvr uje i injenica da je jedina akcija na gol gostiju, koja je imala potencijal da se pretvori u gol, došla i prošla u 19. minuti. Lima je tada iz slobodnog udarca uputio nisu loptu kroz živi zid, a tamo se najbrže snašao Vuka, koji je me utim ne zna primiriti i pospremiti u gol sa svega par metara udaljenosti.

Jurinova glupost na kraju poluvremena Gosti iz Velike Gorice, vode a ekipa II. HNL, bili su mnogo ras-

Gorica je potvrdila i u akovcu status ponajbolje ekipe II. HNL

Ostali rezultati: Vukovar ‘91 – Dugopolje 1:0; C. Sesvete – Mosor 1:0; Junak – HAŠK 3:1; Pomorac – MV Croatia 1:0; Solin – Rudeš 2:3; Lu ko – Suhopolje 2:1; Vinogradar – Imotski 4:1.

TABLICA

ME IMURJE – GORICA 0:2 AKOVEC. SRC Mladost. Sudac: Franuli (Ludbreg). Pomo nici: Geler i Pervan. etvrti sudac: Hruškar. Delegat: Dundovi .

Strijelci: 0:1 Menzil (45-11m), 0:2 Budimir (53).

ME IMURJE: Jurin, Kova i , Vitas, Andre Silva, Celiš ak, Cicero Lima, Leva i (od 46. Kova ), Garba, Danki (od 58. Tiago), Grgi (od 66.

Pintari ), Vuka. Trener: Vjeran Simuni .

GORICA: Kopri , Gegi , Peri , Sabljak, Menzil, Bajto, Pek, Budimir, Crnov (od 86. Grani ), Hajduk (od 69. Ceki ), Dvornekovi (od 90.

Baruk i ). Trener: Damir Petravi . Žuti kartoni: Gegi , Jurin, Andre Silva, Vitas.

Igra utakmice: Tomislav Pek.

položeniji iza igru, a doma a vrata naj eš e ugrožavaju kombinacije Dvornekovi a, Hajduka i Budimira. Rezultat se s nule ipak pokre e tek u 44. minuti, i to s bijele to ke, nakon što je doma i vratar Jurin srušio gostuju eg Dvornekovi a pred svojim golom, a pošto je on uzeo loptu Grgi a i prošao Vitasa,

Kova i a i Limu te opasno priprijetio. Sigurni realizator je upravo Dvornekovi .

I u drugom poluvremenu je Gorica bolji protivnik na terenu stadiona Mladosti, što potvr uje i golom u 64. minuti. Tada je Budimir i iskoristio nezainteresiranost Vitasa i Tiaga za njegov protunapad te matirao Jurina za kona nih 0:2.

Nakon utakmice je doma i trener Vjeran Simuni kazao: “Na odmor smo otišli s najgorim mogu im rezultatom, nakon što smo napravili pogrešku. Pokušao sam izmjenama unijeti živost u svoju ekipu, mislim da smo u drugom poluvremenu bili nešto bolji, ali to nije bilo dovoljno. Mi smo u šest dana odigrali tri utakmice, i bolji od

1. Gorica 2. Lu ko 3. Rudeš 4. Vinogradar 5. Solin 6. C. Sesvete 7. Dugopolje 8. Junak 9. Me imurje 10. Pomorac 11. HAŠK 12. Imotski 13. Vukovar ‘91 14. MV Croa a 15. Suhopolje 16. Mosor

6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6

5 4 4 3 3 3 2 2 2 2 2 2 2 1 1 1

0 1 0 2 0 0 2 2 1 1 1 1 1 2 2 2

1 1 2 1 3 3 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3

11:3 12:5 10:9 12:5 11:8 10:7 9:6 7:6 9:8 5:7 7:11 6:11 5:13 6:9 5:11 2:8

15 13 12 11 9 9 7 8 7 7 7 7 7 5 5 5

Parovi slijede eg kola: Imotski – Vukovar ‘91; Suhopolje – Solin; Gorica – Lu ko; MV Croatia – Me imurje; HAŠK – Pomorac; Mosor – Junak; Rudeš – Vinogradar; Dugopolje – Croatia Sesvete.

nas ne mogu odigrati tri utakmice na istoj razini.”

Simuni je najavio mini – pripreme u tjednu koji slijedi i maksimalnu mobilizaciju za gostovanje kod MV Croatije u Slavonskom Brodu.

(Ivana Strahija)

PRVA HNL juniori i kadeti - 5. kolo

Osijek uvjerljivo slavio u oba susreta I nakon petog kola naši predstavnici u 1. HNL juniora i kadeta ostaju na svega jednom osvojenom bodu, jer su pobjedu u akovcu upisali gosti iz Osijeka. Iako to nakon pet kola baš i nije rezultat kojim bi se mogli ponositi, naši mladi nogometaši igraju svoju prvu sezonu u Prvoj HNL, skupljaju iskustva, a tek su kratko pred natjecanje po eli ozbiljno i prvoligaški raditi. Tako er treba imati na umu da, bez obzira na kona ni poredak nakon sezone, ti e kadeti i juniori biti mnogo spremniji za natjecanje u seniorskom stažu. (Ivana Strahija)

JUNIORI: ME IMURJE – OSIJEK 0:4

KADETI: ME IMURJE – OSIJEK 0:6

akovec, SRC Mladost, gledatelja 50 Suci: Igor Pristovnik, Slaven Kneževi , Marin avlina (svi Zagreb). Strijelci: 0:1 Petri evi 11., 0:2 Peroševi 21., 0:3 Vrdoljak 68., 0:4 Glavaš 69. Žuti kartoni: Šoštari (Me imurje).

Me imurje: Tizaj, Petak, Barat, Šoštari (od 56. Valenti ), Antonovi , Makar, Vadlja, Koren (od 68. Šmit), Baksa (od 46. Jakši ), Bobi anec (od 60. Mu i ), Mar ec (od 62. Hergoti ).

akovec, SRC Mladost, gledatelja 50 Suci: Slaven Kneževi , Igor Pristovnik, Marin avlina (svi Zagreb). Strijelci: 0:1 Miši 4., 0:2 Grgi 47., 0:3 Dugandži 54., 0:4 Plum 54., 0:5 Plum 56., 0:6 Miši 72. Žuti kartoni: Rožman, Vabec (Me imurje), Andabak, Jakobovi (Osijek).

Me imurje: Križai , Šari (od 54. Pintari ), Mesari (od 41.

Vabec), Skoliber (od 62. Pongrac), Dodlek, Tomašek, Kolari (od 52. Koselac), Lackovi , Rožman, Kuhta (od 47. Polak), Habuš.

U srijedu se odigrane preostale utakmice 1. kola, šesnaestine finala Hrvatskog nogometnog kupa. Plasman me u 16 najboljih u tom natjecanju izborilo je i Me imurje koje je svladalo hrvatskog tre eligaša Konavljanina 3:1 (2:0). Od samog po etka Me imurje je usmjerilo utakmicu u svoju korist. Marijan Vuka koji je po eo zabijati golove “kao od šale”, na eo je goste ve u 3. minuti, dok je Lima u 25. minuti povisio prednost na 2:0.

U nastavku su gosti došli do daha i zaprijetili smanjivši na 2:1, ali je u 70. minuti Vuka otklonio sve dileme oko pobjednika.

Dvostruki strijelac u Kupu bio je Vuka, koji je svojom igrom bio zadovoljan: “Moji pogoci su zasluga cijele ekipe, ali moram posebno zahvaliti treneru Simuni u što je insistirao na mom povratku.

Tako er je vjerovao u mene i kad mi nije išlo, govorio mi je da samo treba stvarat šanse i da e me golovi krenuti. To se i dogodilo.”

Tre a pobjeda u nizu je bila velik razlog za sre u trenera Vjerana Simuni a: “Ekipa se diže, igru imamo i sad napla ujemo sve što smo naporno radili. Svaka nam je utakmica važna, a posebno je Kup izlog u svijet i prilika da se pokažemo i ostatku Hrvatske. Za protivnika smo dobili Rijeku, ne e biti lako, ali nema šanse da se unaprijed predamo.”

Simuni je k tome upozorio i na ozljedu Jambroši a: “Izuzetno mi je žao što smo ga izgubili zbog ozljede. U pi-

tanju je gležanj i ne e ga biti najmanje dva tjedna.”

Nažalost, ispostavilo se ve u subotu da je Jambroši itekako bitan za igru Me imurja prema naprijed i da itekako nedostaje jedan takav kvalitetan pokretljiv napada .

Me i mu r je je dobi lo atraktivnog protivnika u osmini-finala. Igrati e protiv prvoligaša koji trenuta no igra u ponajboljoj ormi - Rijeke. Ždrijebom e se odigrati doma instvo, a u ovoj azi igra se samo jedna utakmica.

Rezultati šesnaestine finala: Rudar 47 - Hajduk Split 2:10, Karlovac - Moslavina 5:0, MV Croatia - Osijek 1:2, Zadrugar-Dinamo 0:6, Nosteria-Rijeka 2:4, BSK-Varaždin 0:2, Opatija-Slaven Belupo 0:1, Vrbovec.Zagreb 0:2, Slavija-Šibenik 3:4 nakon produžetaka, Rudeš-Cibalia 0:3, Lokomotiva-Inter Zapreši 1:2, Grani ar Pomorac 0:2, Suhopolje-Segesta 3:1, ZagoraHAŠK 2:4 nakon produžetaka, Me imurje-Konavljanin 3:1 te Istra 1961-Hrvatski Dragovoljac 3:1.

Na osnovu natjecateljskih brojeva klubova, poznati su svi parovi osmine finala: Dinamo-Karlovac, Hajduk-Istra 1961, Varaždin-HAŠK, Slaven Belupo-Suhopolje, ZagrebPomorac, Šibenik-Osijek, Cibalia-Inter Zapreši i RijekaMe imurje.

Utakmice osmine finala HNK-a igraju se 27. listopada, a doma ini utakmica odrediti e se ždrijebom ovaj tjedan.

(D. Zrna, I. Strahija)

28. rujna 2010.

III. HNL - ISTOK

NedeliĹĄ ani i PreloĹžani opet s gorkim okusom s gostovanja LoĹĄe su enje protiv me imurskih predstavnika obiljeĹžilo je subotnje gostovanje NedeliĹĄ a i Mladosti Prelog. Da je ono bilo realno NedeliĹĄ e je moglo izvu i sva tri boda, a PreloĹžani bi zasigurno bili puno bliĹže bodu, nego je to bio na kraju slu aj.

Protiv NedeliĹĄ a suci i loĹĄa realizacija NedeliĹĄ e je u gostima kod solidne Slavije stiglo do boda rezultatom 2:2. Pleterni anima je o ito teĹĄko pao kup u srijedu, kad su se istroĹĄili protiv Ĺ ibenika, te su naĹĄi tre eligaĹĄi mogli odigrati svoju igru. “Mi smo ve im dijelom utakmice, osim u po etnih 15 minuta, imali terensku premo i napravili zbilja puno ĹĄansi.

Na Şalost, realizacija nam joť nije na razini na kojoj Şelim�, rekao je trener Nedeliť a Želimir Orehovec. U mom adi Nedeliť a nije bilo Golubi a, koji je ozlije en.

To ne udi nakon godine dana bez treninga i utakmica, a s mom adi nije proĹĄao ni pripreme, pa je podloĹžniji ozljedama. Nije bilo ni ukesa, koji se Ĺžalio na list: “Nemam potrebu ni jednog od njih forisrati, radije sam ih uvao za srijedu. Na sre u, ima nas dovoljnoâ€?, rekao nam je Orehovec. Slavija je u prednost doĹĄla u 21. minuti preko Ĺ˝afarani a, ali S. Treska, nakon zajedni ke akcije Jageca i D. Treske, uspijeva poravnati rezultat prije no ĹĄto se poĹĄlo na odmor. Rezultat se opet vrlo brzo mijenja po etkom drugog dijela, kad je Mar inovi nakon udarca iz kuta iskoristio nesporazum u obrani NedeliĹĄ a. Slijedi napetih pola sata, u

IV. HNL - 5.kolo NEDELJANEC – AKOVEC 3:0 Suci: Belovi (N.S. na Dravi), Posedi (Puť ine), Brljak (D.Dubrava). Strijelci: 1:0 Sedlar 31., 2:0 Matu ec Do. 56., 3:0 Ba an 87.

Nedeljanec: Ĺ prem, Melnjak (od 50. Ba an), Hudoletnjak, Sedlar, ur ek, Ku ar, Piska , Matu ec Do., Varga, KapeĹĄ, Priher. akovec: Grof, Pintari V., Pintari N., Novak, Horvat P., Matu ec Da. (od 80. Pokos), Pomper, Hanc. Saka (od 46.

MiroĹĄevi ), Malovi , Horvat H. (od 66. Erdelja).

POLET – SLOBODA VŽ 0:0 Pribislavec, igraliťte Petar Perťi . Suci: Pajtak (M.Bukovec), Galinec (Viťnjica), Pintari (VaraŞdin).

Polet: Vibovec, Toplek (od 46.KriĹĄto i ), BaĹĄek (od 46.

Nemec), Pintari (od 54. Lisjak), Magdaleni , OkreĹĄa, Gajnik, Obadi , Posavec, BaĹĄek, Pal i.

Sloboda VĹž: Va eti , Lon ar, NjeĹži (od 64. Ĺ ar evi , od 89. Kostelac), KraĹĄ (od 49. Malnar), Petak, urasek, HiĹžak, Sambolec, Knok, Besek, Stankovi .

TRNAVA – NOVI MAROF 3:2 Gori an, igraliťte Trnave. Suci: Hala ek (Virje), Kuťec (VaraŞdin), Beťeni (V.Toplice).

Strijelci: 0:1 Hrebak 28., 1:1 Ribi 71. 11 m, 2:1 Vlah 83., 3:1 Ribari 84., 3:2 Horvat I. 90.

Trnava: FarkaĹĄ, Vlah, Gudlin, Baksa, Katanec, Pintart (od 46. Ribari ), Ribi , Blagus (od 69. MarkuĹĄi ), JakĹĄi S., Mesari , JakĹĄi A. (od 88. Pavlic).

Novi Marof: Klju ari , Saka , Hrebak, Novak, MeĹĄnjak, Migles, Jelen (od 86. Ĺ triga), Margeti (od 83. Horvat M.), Saboli . Hrebak (od 70. Planinc).

GRANI AR – SLOBODA S 1:3 Kotoriba, igraliťte Sportski park. Suci: Novak (M. Srediť e), Genc (Pretetinec), Kedmenec (Sv. Marija) Strijelci: 0:1 Goricaj 28. 11 m, 0:2 Novak 70., 1:2 Hertelendi 77. 11 m, 1:3 Angel 90.

Crveni kartoni: Na (Grani ar) 72. – 2. Şuti, preoťtri start i povla enje za dres; He a (Sloboda S) 38. – udaranje protivni kog igra a laktom.

Grani ar: TropĹĄek, Radmani , Fundak (od 61. Horvat), Gorupi , Na , Latin (od 31. HabuĹĄ), iĹžmeĹĄija, Hertelendi, Matulin (od 61. Marka ), Paveli, Kos. Sloboda S: Posavec, Begovi . Kamenar, Buhanec (od 31. Levec), Katanec, Srnec, Borko, Goricaj, Mihalic (od 60. Novak), Petek (od 87. Angel), He a.

OTOK – MLADOST (P) 4.1 OTOK. Gradski stadion. Sudac: Dario Bel (Osijek). Pomo nici: Marini i Paudenovi .

Strijelci: 0:1 Ba aro (12), 1:1 L. Komljenovi (28), 2:1 L. Komljenovi (51), 3:1 Kuzmanovi (65), 4:1 Kuzmanovi (76).

OTOK: ulina, Puli , M. Komljenovi , Kuzmi , Grigi , Ĺ imunovi , M. avlovi (od 71. Proleta), Prnjak (od 46. Ĺ er), Kuzmanovi , Pavlin, L. Komljenovi (od 83. G. Miljak). Trener: Milan Jankovi .

MLADOST (P): Ĺ pilek, Vutek (od 79. Sraka), FarkaĹĄ, Ba ari, Matija Radikovi , Novak, Magdaleni , Dodlek (od 85. Marsel Radikovi ), Bukal, RuĹžman, HabuĹĄ (od 77. MiĹĄi ). Trener: Zoran Kralji .

Igra utakmice: Ladan Komljenovi .

SLAVIJA – NEDELIŠE 2:2 PLETERNICA. Igraliťte Stjepan Zdenko Šivo. Sudac: Rac (Andrijaťevci). Pomo nici: BlaŞevi i Vecko.

Strijelci: 1:0 Dav. Žafarni (21), 1:1 S. Treska (40), 2:1 Mar inovi (48), 2:2 Jagec (73-11m).

SLAVIJA: Petkovi , uljak, Vukoja, J. Boťnjak (od 64. Putri ), Podobnik, Dal. Žafarani , An urovski (od 78. AdŞi ), Mar inovi , Dav. Žafarani , Neruda, Jakovljevi (od 59. Jogun). Trener: Predrag SamardŞija.

NEDELIŠE: Posavec, Stankovi (od 46. Zanjko), Belovi , Vibovec, Zavrtnikm, Jagec, S. Treska, Simon, D. Treska (od 89. Hruťoci), Jari , Balent (od 90. Begovi ). Trener: Željko Orehovec.

Igra utakmice: Danijel Jagec.

kojima je sudac Rac mogao mirne duĹĄe gostima dosuditi penal u barem tri navrata, no to je kona no u inio u 73. minuti, Siguran je s bijele to ke bio Jagec za 2:2, a lopta je za Petkovi a bila neuhvatljiva. Orehovec je bio zadovoljan, no ujedno je najavio: “Ovaj bod treba potvrditi u srijedu kad do ekujemo Grani ar, pa emo lakĹĄe oti i na gostovanje u subotu u Osijek.â€?

Sve je krenulo naopako nakon poravnanja iz “debelogâ€? ofsajda Mladost iz Preloga sjajno je krenula u susret protiv Otoka kojeg mnogi ubrajaju me u favorite za osvajanje naslova prvaka. Uostalom, nisu slu ajno vode a mom ad prvenstva. Me utim, to nije sprije ilo “mladostaĹĄeâ€? da pokuĹĄaju iznenaditi doma ina. U tome su i uspjeli, ali onda s nekoliko nelogi nih odluka pomo nih suca, postali su previĹĄe nervozni, ĹĄto su doma i iskoristili i pretvorili u pobjedu. I ne samo to, ve su iskartonirani gosti ostali bez nekoliko igra a za vaĹžnu utakmicu u srijedu protiv Cerni ana.

Ba ari je ina e donio Mladosti prednost i sve je iĹĄlo u prilog gostima. Doma ini su pokuĹĄali neĹĄto, ali nisu bili previĹĄe raspoloĹženi. Ĺ toviĹĄe, nije nedostajalo puno da bude i 0:2. I onda se dogodio presudan trenutak utakmice. Brzonogi doma i igra Komljenovi bio je ak metar ili dva u zale u, ali to nije smetalo pomo nom sucu da ga pusti samog prema vratima Mladosti da zabije za 1:1. Tada se igra Mladosti raspala. Igra i su se teĹĄko pomirili s

Ostali rezultati: NAŠK – Mladost (C) 2:0; Olimpija – Slatina 5:1; akovo – Croatia 0:0; Lipik – Podravina 1:1; Beliť e – Bjelovar 3:1; Grani ar – KriŞevci 3:1; Slobodnica – Koprivnica 1:4.

TABLICA 1. Otok 2. Bjelovar

7 7

5 5

1 1

1 1

18:4 12:8

16 16

3. Slavija

7

4

2

1

9:6

14

4. Mladost (C) 5. Koprivnica 6. BeliĹĄ e 7. NAĹ K 8. Podravina 9. akovo 10. Slobodnica 11. NedeliĹĄ e 12. Grani ar 13. Mladost (P) 14. KriĹževci 15. Sla na 16. Lipik 17. Croa a 18. Olimpija

7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

4 4 4 4 3 3 3 3 1 2 2 2 1 1 1

1 0 0 0 2 2 1 1 4 1 1 0 2 2 1

2 3 3 3 2 2 3 3 2 4 4 5 4 4 5

14:7 16:9 13:11 7:6 11:7 6:6 15:11 13:11 8:10 10:16 7:13 11:16 11:19 9:22 9:15

13 12 12 12 11 11 10 10 7 7 7 6 5 5 4

Parovi 8. kola: Mladost (P) – Mladost (C); Slatina – NAŠK; KriŞevci – Olimpija; Nedeliť e – Grani ar; Croatia – Slavija; Bjelovar – akovo; Podravina – Beliť e; Koprivnica – Lipik; Otok – Slobodnica. takvom odlukom, jer to nije bila prva teťka suda ka kra a, ve etvrta u nizu na gostovanju. Kad je tako, onda se uvijek ovjek pita zaťto igrati.

Doma i su to obilato iskoristili, preuzeli konce igre u svoje ruke i na kraju slavili visoku pobjedu 4:1. Kad je tako obi no ti govore, â€œĹĄto se buniĹĄ, izgubio si uvjerljivoâ€?, ali to je trebalo sasvim druga ije izgledati da su bili normalni uvjeti kad je u pitanju su enje za igru.

U srijedu u Prelogu s po etkom u 16 sati gostuje Mladost Cernik. (Ivana Strahija i Dejan Zrna)

IV. HNL-SJEVER - SKUPINA A

U Kotoribi slavili Slakov ani, Palov ani zaustavili Ivan icu Svega je bilo u kotoripskom Sportskom parku ovog vikenda. NaĹžalost najviĹĄe nesportskog ponaĹĄanja. Su enjem naravno kako je to obi no slu aj nisu bili zadovoljni ni jedni, ni drugi, ali na kraju se naravno viĹĄe ljute doma i - jer su izgubili. Do pobjede i to druge uzastopce stigli su gosti.

Slakov ani su ina e ve i dio utakmice imali igra a manje, nakon ĹĄto je u 38. minuti isklju en He a zbog nesportskog ponaĹĄanja, no ipak su uspjeli Grani aru koji je na tablici iznad njih zabiti dva gola. U igru se doma i vra aju u 77. minuti golom Hertelendija, ali kako su prije toga i oni ostali bez jednog igra a, Na a, nisu uspjeli do i do izjedna enja. Pobjedu golom u 90. minuti potvr uje Angel. Slakov ani su tako u uzlaznoj putanji, a doma i Grani ar nakon izvrsnog starta, zapao je o ito u malu rezultatsku krizu.

Sloga se napromaĹĄivala, ali jedan ipak zabila Tri boda je SlogaĹĄima donio gol Darka Vabeca u 50. minuti utakmice protiv ukovca. Time su se nogometaĹĄi s periferije akovca vinuli na visoko drugo mjesto, dok je ukovec i dalje uvjerljivo posljednji, bez i jednog osvojenog boda u pet odigranih kola.

Vrijedna tri boda Dinama Izuzetno neugodnog protivnika, ivane ku Ivan icu, Palov ani su svladali na svom travnjaku s 4:3. Po dva gola Mihalovi a i Debelca pokazala su da Dinamo zasluĹžuje bolje mjesto u poretku. od gostuju e ekipe pak je pokazana ĹĄirina klupe, jer su izmjene trenera Damira FriĹĄ i a donijele Ivan ici posebni polet, i golove kojima su ugrozili doma u pobjedu.

Nedeljanec uvjerljiv protiv akovca Pravi potop su akov ani doĹživjeli u Nedeljancu, gdje pitanje pobjednika nije bilo upitno.

Me utim, rezultat je ponekad varljiv, jer nije bila

to tako loĹĄa predstava gostiju. Ipak, zasluĹženo su tri boda otiĹĄla doma oj ekipi, koja ne samo da se bolje snaĹĄla u teĹĄkim uvjetima za igru, nego je imala i raspoloĹženije strijelce. akov ani nisu iskoristili ni najizgledniju priliku, kad je u drugom poluvremenu s bijele to ke mogao pogoditi Novak i vratiti akovec u igru. No, Novak puca slabo. Ĺ prem loptu odbija ponovno pred njega, a akov anin ponovno ne koristi priliku. “Zbilja mi je Ĺžao ĹĄto nismo uspjeli kapitalizirati dobru igru.

Iako to rezultat ne pokazuje, odigrali smo jednu

od najboljih utakmica do sad�, rekao je predsjednik akovca Duťan Mikolaj.

Trnava preokrenula U Gori anu su doma i na kraju slavili s 3:2, ali je vodstvo bilo dugo na strani gostiju, sve od pogotka Hrebaka u 28. minuti utakmice.

Novi Marof izgubio je koncentraciju tek nakon penala, kojeg je realizirao Ribi , a gostuju e su redove dodatno razbili pogoci Vlaha u Ribari a. Pobjeda je Trnavi omogu ila ostanak na sedmom mjestu tablice.

SLOGA – UKOVEC 77 1:0 akovec, igraliťte Sloge. Suci: Vugrinec (Komarnica), Šprem (VaraŞdin), Buni (Prekno).

Strijelac: 1:0 Vabec Darko 50.

Sloga: Per i , Mihalkovi , Je ud (od 46. Glad R.), Obadi , Vabec Darko, Vabec Damir, Glad D. (od 46. Juki ), Bajzek, Bali , Doklea, Vugrinec (od 88. Kolar). ukovec 77: Lehki, Run ija, BoĹžek, Poljak, Mihoci (od 60.

HliĹĄ ), Anderlin, Jezer i , Malek, Vuk, Begovi , BoĹžek.

DINAMO – IVAN ICA 4:3 Palovec, igraliťte Dinama. Suci: osi , Pani , Slunjski (svi VaraŞdin).

Strijelci: 1:0 Mihalovi 11., 1:1 Peharda 18., 2:1 Debelec 34., 3:1 Mihalovi 60., 3:2 Kolarek 62., 4:2 Debelec 85., 4:3 Ĺ minti 90.

SRA INEC – PLITVICA 1:1 Suci: Kolari (N.S.Rok), Radek (Pribislavec), Sukanec (S.Ves). Strijelci: 0:1 rnila L. 23., 1:1 Miko 63. 11 m Sra inec: Bogadi, DroŞ ek (od 60. Petri ), Šincek, Vilaj, Kolari J. (od 67. Gr an), Vincek, Kolari M., Bukal, Plantak, MIko (od 76. Ivek), Kos. Plitvica: Kiťi ek, Horvat, Ku ar (od 78. Ister Tomislav), Pomper, Horvat, Buhin, rnila I., rnila L. (od 50. Canjuga), Melnjak (od 72. Ister Tomica), Tomaťi , Zgrebec.

Rezultati 5. kola: Sloboda (VŽ) - Polet (P) 0-0; Sra inec - Plitvica 1-1; Sloga - ukovec 77 1-0; Nedeljanec - akovec 3-0; Trnava - Novi Marof 3-2; Grani ar (K) - Sloboda (S) 1-3; Dinamo (P) - Ivan ica 4–3

TABLICA 1. Nedeljanec

5

4

1

0 17:3

13

2. Sloga

5

4

0

1 14:6

12

3. Ivan ica

5

3

1

1 14:7

10

4. Plitvica

5

3

1

1 9:6

10

5. Polet (P)

5

3

1

1 10:8

10

6. Grani ar (K)

5

3

0

2 11:7

9

7. Trnava 5

3

3

0

2 11:11 9

8. Sloboda (S)

5

2

1

2 9:9

7

9. Dinamo (P)

5

2

0

3 8:11

6

10. Sloboda (VĹ˝)

5

1

1

3 6:8

4

11. akovec

5

1

1

3 11:14 4

12. Sra inec

5

1

1

3 6:14

4

13. Novi Marof

5

0

2

3 6:13

2

14. ukovec 77

5

0

0

5 3:18

0

Parovi 6. kola: akovec – Plitvica; ukovec 77 – Sra inec; Ivan ica – Sloga; Sloboda (S) – Dinamo; Polet (P) – Grani ar; Novi Marof – Sloboda (VŽ); Nedeljanec – Trnava.

28. rujna 2010.

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

6. kolo I. ŽNL BSK – DINAMO (D) 5:1 (1:0) BELICA. Igralište Mos š e. Suci: Bojan Juras ( akovec), Boris Jakovljev (G. Hraš an), Josip Novak ( akovec). Delegat: Franjo Kocijan (Šenkovec).

Strijelci: 1:0 Beštek (24-11m), 2:0 Makar (55), 2:1 S. Krznar (66-11m), 3:1 Beštek (69), 4:1 Herc (75), 5:1 Beštek (77).

BSK: Sternad, Grbavec, Makar (od 72. Sršan), Gelo, Herc (od 78. Horvat), Mihalec (od 80. Pani ), S. Horvat, Hajdarovi , Paler, Mlinari , Beštek. Trener: Stjepan Mihalec.

DINAMO: D. Novak, Tizaj, Jankovi , A. Krznar, S. Krznar, Peras (od 68. Pintari ), N. Krznar, Trstenjak, Vlaši , Jakši , Kanižaj. Žu karton: Mihalec (BSK).

POLET – NAPRIJED 1:0 (0:0) SVETI MARTIN NA MURI. Igralište Poleta. Suci: Kris nko Jaluši (Kuršanec), Renato Posavec (Strahoninec), Tihomir Kralji (Vularija). Delegat: Stjepan uranec (Šenkovec).

Strijelac: 1:0 Gori anec (82).

POLET: urkin, Turk, Karlov ec, Sobo an, Hren, Horvat, Radikovi (od 80. Vinko), Stojko, Gori anec (od 63. G. Gori anec), Šardi, Makovec (od 65. Karlov ec). Trener: Krešimir Šenji.

NAPRIJED: Mlinarec, F. Horvat, J. Hižman (od 77. F. Hižman), Luka i , Glavina, Bedeni ki, D. Režek (od 65. Šimunkovi ), Mar nec, P. Horvat, Ž. Glavina, Kemec. Trener: Zlatko Vugrinec. Žu kartoni: Sobo an, Horvat, Radikovi (Polet), P. Horvat, F. Horvat, Mlinarec (Naprijed).

MLADOST – RUDAR 2:1 (0:0) IVANOVEC. Igralište Park Mlados . Suci: Damir Aldi (Strahoninec), Tomislav urila (Kuršanec), Ivan Žganec ( akovec). Delegat: Marijan Sabol (Gardinovec).

Strijelci: 0:1 M. Šol (71), 1:1 Murkovi (76), 2:1 Fu ko (90).

MLADOST: Lacko, J. Jaluši , Škerbi , Fu ko (od 73. Žvorc), Murkovi , N. Horvat, M. Novak, Bari , Korent, Leva i , Pavlekovi , Fegeš. Trener: S ven Lacko.

RUDAR: T. Novak, D. Leva i , Šprajc, Vuri, N. Šol , J. Leich (od 75. Simon), Rihtarec, Mikuli (od 85. Varga), Zadravec, M. Šol , Kukovec. Trener: Smiljan Liklin. Žu kartoni: Murkovi , M. Novak, Pavlekovi (Mladost), Šprajc, Zadravec, Mikuli , Kukovec (Rudar).

ZASADBREG – CENTROMETAL 1:8 (1:4) ZASADBREG. Igralište Zasadbrega. Suci: Zdravko Toplišnjak (N. Ves), Ivica Felker (Strahoninec), Saša Mihali (Lopa nec). Delegat: Antun Vlahek (Hodošan).

Strijelci: 0:1 Fegeš (8), 0:2 Fegeš (9), 0:3 Bratkovi (18), 1:3 Koroši (20), 1:4 Duman i (41), 1:5 Duman i (53), 1:6 Vibovec (76), 1:7 Fegeš (77), 1:8 Fegeš (88).

ZASADBREG: Kolar, Žganec, Sabol ec (od 46. Kova i ), Mesari , Živko, M. Kova i , Rodinger, Šimunkovi , Vrbanec (od 82. Mar ec), Koroši , Perho (od 74. Lepen).

Trener: Dražen Novak.

CENTROMETAL: Trupkovi , Fu ko (od 66. Vincek), M. Vince (od 74. B. Vince ), Pani , Sen ar, Majsen, Bratkovi , Lastavec (od 78. Rodrigue), Duman i , Fegeš, Vibovec. Trener: Boris or evi . Žu kartoni: Vrbanec (Zasadbreg), Lastavec, M. Vince , Duman i (Centrometal).

Omladinac uvjerljiv u derbiju protiv Dubrav ana LISTA STRIJELACA

Derbi u Novom Selu Rok doma inu. Odigrali su igra i Omladinca pod trenerskom palicom Denisa Ratajca prvo poluvrijeme vrlo dobro i gostima iz Donje Dubrave potpuno zatvorili prilaze prema vratima Tomislava Tomaši a. Od prve su minute doma i dobro krenuli i samo se ekao zgoditak u mreži Ivice Apostolovskog. Zbilo se to u 22. minuti nakon lijepe akcije Novak-Lesjak, a ovaj posljedni postiže zgoditak. Po drugi se puta Ivan Lesjak upisao u strijelce u 35. minuti za vodstvo Omladinca od 2-0. U drugom poluvremenu Dubrav an je odigrano nešto bolje. No, bez završnice. Kada je nakon jedne kontre u 61. minuti Dalibor Hujs pogrešio i omogu io Jurici Novaku prigodu da postigne zgoditak koju on nije propustio bilo je 3-0 za Omladinac i utakmica je prakti ki bila riješena. Od prigoda gostiju treba spomenuti ve pred sam kraj kada je Dražen Horvat II pogodio vratnicu. Na kraju sasvim zaslužena pobjeda doma ih u izuzetno fer i korektnoj igri gdje vrlo dobri sudac Darko Filip i nije imao potrebe za pokazivanjem opomena.

Omladinac o ito sve više izrasta u pravu mom ad, pa e vodstvo kluba na elu sa Josipom Korošem imati briga kako uz lijep i funkcionalni stadion na hrvatskoj drugoligaškoj razini uvesti mom ad u viši stupanj natjecanja.

Polet (SMnM) promašivao, ali ipak na kraju pobijedio

SOKOL – SPARTAK 1:2 (0:0) VRATIŠINEC. Igralište Sokola. Suci: Ma ja Horvat (S. Ves), Stjepan Fic (Lopa nec), Toni Fažon ( akovec). Delegat: Slavko Vodopija (Strahoninec).

Strijelci: 0:1 Hali (52), 0:2 Novosel (62), 1:2 N. Mun ar (65).

SOKOL: B. Puh, T. Lisja, Lebar (od 65. Vincek), D. Novak, N. Drk, Žganec, Kova i , Mikolaj, Šol , N. Mun ar, Marko Mikolaj. Trenr: Marko Mikolaj.

SPARTAK: Jalšovec, Domini , Mihalic, Opa ak, Cvetko, G. Križaiž, Ruži (od 46. Novosel), Pasler, Šegovi (od 90. Lon ari ), Hali (od 89. V. Mihalic), Lackovi . Trener: Goran Križai . Žu kartoni: N. Mun ar, Marko Mikolaj (Sokol), Hali , D. Mihalic, Novosel (Spartak).

Crveni karton: L. Mikolaj (Sokol).

OMLADINAC – DUBRAV AN 3:0 (2:0) NOVO SELO ROK. Igralište Omladinca. Suci: Darko Filip i (Slakovec), Borut Križari (Ivanovec), Ivica Horvat ( akovec). Delegat: Darko Jambrovi (Štefanec).

Strijelci: 1:0 Lesjak (22), 2:0 Lesjak (35), 3:0 J. Novak (61).

OMLADINAC: Tomaši , D. alopa, Reich, Jambroši , G. alopa, Bel, K. Culjak (od 70. Cerovec), M. Culjak, J. Novak, Dragovi , Lesjak (od 87. Ratajec). Trener: Denis Ratajec.

DUBRAV AN: Apostolovski, B. Brljak, Švenda, Hujs (od 68. I. Horvat), D. Horvat, Jadan (od 80. Rusak), Špoljar, Dr. Horvat, Lovrek (od 46. Jakupak), Nes , mrlec.

Trener: Dražen Horvat.

BRATSTVO – PLAVI (P) 2:2 (0:1) SAVSKA VES. Igralište Bratstva. Suci: Dario Bubek (Miklavec), Vlado Soka (Podturen), Dragu n Novak (Lopa nec). Delegat: Franjo Fais (Dunjkovec).

Strijelci: 0:1 B. Mesari (20), 0:2 Pintari (50), 1:2 Pata a (54), 2:2 F. Horvat (68).

BRATSTVO: Lajtman, Vlah, Bujan, Zlatarek, Vugrin (od 52. Kocijan), Saka , F. Horvat, Pata a, M. Mesari , D. Mesari , Hižman. Trener: Slavko S panovi .

PLAVI: Vaš, S. Škvorc (od 65. Trupkovi ), Nerer, Turk, Trstenjak, Zadravec, Tuksar, Pintari (od 87. Majeri ), J. Škvorc, K. Škvorc, B. Mesari (od 81. Vabec). Trener: Ivan Hamunajec. Žu kartoni: D. Mesari , Saka , Kocijan, M. Mesari , F. Horvat (Bratstvo), Pintari , Turk, J. Škvorc, B. Mesari , Majeri , Vabec (Plavi).

Crveni karton: Majeri (Plavi).

Polet od bezbroj prigoda realizirao tek jednu.

Skoro su ve igra i Naprijeda ku i u Cirkovljan otišli sa bodom da su uspjeli još posljednjih osam minuta utakmice odoljeti napadima doma eg Poleta. Daleko je bio bolji protivnik doma i Polet svojim gostima, ali realizacija je zakazala. Sre om po doma e kao joker sa klupe u igru je u 63. minuti ušao Goran Gori anec i u ve spomenutoj 82. minuti svojim zgoditkom uspio doma inu donijeti minimalnu, ali vrijednu pobjedu od 1-0. Po trojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Centrometal rasturio Zasadbreg Pravi doma i potop Zasadbrega. Do vrha su doma u mrežu napunili igra i Centrometala. Izuzetno puca ki raspoložen kod gostiju iz Macinca bio je etverostruki strijelac Antonijo Fegeš. Za samo 18. minuta igre ve su gosti imali vodstvo od 3-0. Doma i Zasadbreg jedini zgoditak postigao je u 20. minuti i to Marko Koroši . Marijan Duman i u prvom je poluvremenu zaklju io gostuju u seriju zgoditaka i po etkom drugog poluvremena otvorio novu seriju zgoditaka. Nenad Vibovec bio je u 76. minuti strijelac za 6-1, a preostala dva zgoditka za visoku gostuju u pobjedu od 8-1 u samoj završnici utakmice postigao je Antonijo Fegeš. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a.

VETERANI – ISTOK – 8. KOLO MLADOST – POLET (P) 5:1 (2:0)

SPARTAK – PODTUREN 3:1 (1:0) MALA SUBOTICA. Igralište Jagodiš e. Sudac: Tomislav urila (Kuršanec).

Strijelci: 1:0 Mar ec (33), 2:0 Juras (60), 2:1 V. Hranilovi (67-11m), 3:1 Mar ec (80).

SPARTAK: Hrustek, Požgaj, Juras, I. Križai , Horvat, Milijan i , M. Križai , Mar ec, Taradi, Lon ari , Kova i .

PODTUREN: Kukovec, J. Kerovec, D. Kerovec, J. Strahija, Biber, Strnad, I. Strahija, Ko evar, Mikuli , I. Hranilovi , V. Hranilovi .

KRALJEV AN 38 – DINAMO 1:3 (1:0)

HODOŠAN – MLADOST (I) 3:0 (2:0)

DONJI KRALJEVEC. Igralište Kraljev an 38. Sudac: Željko Novak (Prelog).

Strijelci: 1:0 Mun ar (32), 1:1 J. Šegovi (78), 1:2 J. Šegovi (85), 1:3 I. Domini (89).

KRALJEV AN 38: I. Strahija, D. Glad, Mlinarec, Strbad, Duš, Cerovec, Perca , Iskra, Tisaj, Glavak, Mun ar.

DINAMO: Jankovi , I. Križai , Furdi, Cirkven i , Gregorin i , J. Šegovi , Domini , Kova , Hliš , Mezga (od 46. Zor ec), Ma (od 67. Lova ).

HODOŠAN. Sudac: Dominik Mihoci ( ukovec).

Strijelci: 1:0 Kova (10), 2:0 Srpak (37), 3:0 Ruži (79).

HODOŠAN: Mesari , Domini , Mihokovi , Šavora (od 46. Vlah), Smolek, Štefok, Bari , Srpak (od 68. A. Srpak), Ciglari (od 46. Blažeka), Kova (od 46.

Bihar), Dolen i (od 62. Ruži ).

MLADOST: Bujani , A. Višnji , Bašek, Tkal ec, Jambrovi , Varga, Lajtman (od 46. Klinec), Krišto , Fu ko, Kralji (od 46. Sušec), Kozjak (od 23. Ruži ).

DINAMO – VIDOV AN 1:4 (1:2)

BSK – RADNI KI 0:3 (0:0) BELICA. Igralište Belice. Suci: Vjeran Tuksar (Peklenica).

Strijelac: 0:1 Lovrek (47), 0:2 Lovrek (78), 0:3 Lovrek (85).

BSK: J. Horvat, K. Novak, T. Horvat, Mesari , Mlinari , V. Horvat, D. Mesari , M. Horvat, Buhin, Pintari , Ha ek.

RADNI KI: Paler, Bacinger, Vlahek, J. Križai , Vodopija, J. Novak, Hajdarovi , D. Novak (od 45. Lovrek), Baksa, Krznar, Žilavec.

JADRAN – SLOGA 1:2 (1:1) ŠTEFANEC. Igralište Štefanca. Sudac: Marinko Hrušoci (Nedeliš e).

Strijelci: 1:0 Vrbanec (32), 1:1 Štampar (37), 1:2 Blažeka (84).

JADRAN: Kova ec, Juras, Ko iš, Hras , Kranj ec, Korent, Kodba, Pavlekovi , Jan ec, G. ko iš, Vrbanec.

SLOGA: Matjašec, Blažeka, S. Leva i , Hajdinjak, Vraži , Štampar, D. Leva i , Pongrac, Ma , Bubek, Pintari .

Vratar Rudara Tomislav Novak poklonio pobjedu Mladosti. Dugo nije zgoditka bilo u Ivanovcu po kišnom vremenu. Gosti iz Murskog Središ a zgoditkom Marka Šolti a u 71. minuti dolaze do vodstva od 1-0. Potom slijede dvije kiks intervencije vratara Rudara koje doma a Mladost odnosno njezini napada i Filip Murkovi u 76. i Ivan Fu ko u 90. minuti ne propuštaju realizirati za pobjedu od 2-1. Tako je novi trener Mladosti Dragutin Naran a odmah startao pobjedom. Tri doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a u vrlo borbenoj igri.

Spartak slavio u Vratišincu Spartaku sva tri boda iz Vratišinca. Nakon prvih 45 minuta i rezultata 0-0 mirisalo je da e gosti u Malu Suboticu nešto odnijeti iz Vratišinca. Naro ito je to bilo vidljivo po tome što su gosti prvo poluvrijeme puno bolje od doma eg Sokola odigrali. Denis Hali je u 52. minuti Spartak doveo u vodstvo od 1-0.

Deset minuta kasnije gosti ve imaju vodstvo od 2-0 zgoditkom Tihomira Novosela koji je u igru ušao po etkom drugog poluvremena. Sokol je u 65. minuti uspio zgoditkom Nikole Mun ara smanjiti na 2-1 i to je bilo od njih sve. U 82. minuti doma i igra Luka Mikolaj zaradio je zbog druge opomene isklju enje.

Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Težak poraz Dinama u Belici Nakon prvog poluvremena i minimalnog doma eg vodstva od 1-0 malo se tko od gledatelja iz Domašinca nadao u drugom dijelu tako visokom porazu.

Za BSK je trostruki strijelac bio Igor Beštek. Seriju je zapo eo u 24. minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca. Dino Makar doma e vodstvo povisuje na 2-0 u 55. minuti. I Dinamo u 66. minuti ima kazneni udarac kojeg za smanjenje rezultata na 2-1 realizira Stjepan Krznar. Nakon toga gosti imaju dvije lijepe prigode koje ne realiziraju. Igor Beštek po drugi puta strijelac za vodstvo BSK-a od 3-1 u 69. minuti.

Dino Herc strijelac je etvrtog doma eg zgoditka.

Peti doma i zgoditak je od trostrukog strijelca Igora Bešteka. Samo jedan i to doma i opomenuti igra .

Bratstvo i Plavi remizirali U Savskoj Vesi podjela bodova. Gosti iz Peklenice bliži pobjedi jer su imali vodstvo od 2-0 zgodicima Brune Mesari a i Lucijana Pintari a. Doma e Bratstvo je uspjelo u drugom poluvremenu sti i do izjedna enja. Prvo je u 54. minuti na 2-1 smanjio Nikola Patafta, a bod donio svojim zgoditkom u 68. minuti Filip Horvat. ak 11 opomena, pet doma ima, a šest gostima izrekao je sudac utakmice Dario Bubek. Ipak malo previše. U 90. minuti Plavima je isklju io Tihomira Majeri a zbog psovanja.

FAIR PLAY Isklju eni igra i Tihomir Majeri (Plavi Pek.), Luka Mikolaj (Sokol) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Nino Šprajc, Dario Kukovec (Rudar), Jurica Škvorc (Plavi Pek.), Filip Horvat, Danijel Mesari (Bratstvo SV), Denis Hali (Spartak), Nikola Mun ar (Sokol), Toni Lastavec, Mišo Vince (Centrometal), Nenad Radikovi (Polet SMNM)

STATISTIKA 29 pos gnu h zgoditaka ili 4,1 po utakmici 34 opomenuta igra a 2 isklju ena igra a 2 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

Rezultati 6. kola: Polet (SMnM) - Naprijed 1-0; BSK - Dinamo (D) 5-1; Sokol - Spartak 1-2; Mladost (I) - Rudar 2-1; Omladinac (NSR) - Dubrav an 3-0; Bratstvo (SV) - Plavi (Peklenica) 2-2; Zasadbreg Centrometal 1-8

TABLICA 1. Omladinac (NSR)

5

4

0

1

10:6

12

2. Polet (SMnM)

5

4

0

1

10:6

12

3. Centrometal

5

3

2

0

19:5

11

4. Rudar

6

3

0

3

11:8

9

5. Dubrav an

5

3

0

2

12:11

9

6. Sokol

6

2

2

2

13:11

8

7. BSK

5

2

1

2

12:9

7

8. Spartak

5

2

1

2

6:5

7

9. Mladost (I)

5

2

1

2

11:14

7

10. Plavi (Peklenica)

5

2

1

2

11:14

7

11. Naprijed

5

2

0

3

6:8

6

12. Bratstvo (SV)

5

1

2

2

12:12

5

13. Dinamo (D)

5

0

1

4

8:19

1

14. Zasadbreg

5

0

1

4

9:22

1

Parovi slijede eg kola: Centrometal - Polet (SmnM); Plavi (Peklenica) – Zasadbreg; Dubrav an - Bratstvo (SV); Rudar - Omladinac (NSR); Spartak Mladost (I); Dinamo (D) – Sokol; Naprijed - BSK

VETERANI – ZAPAD – 8. KOLO

PRELOG. Igralište Mlados . Sudac: Rudolf ižmešija (D. Dubrava).

Strijelci: 1:0 ižmešija (10), 2:0 I. Marcijuš (32), 3:0 Zvonarek (56), 4:0 Slavi ek (62), 4:1 Pal (67), 5:1 Soka (76).

MLADOST: Hali , Posavec, Ružman, Hozjak, Radikovi , Bauer, Soka , Kalšan, Slavi ek, ižmešija, Pata a.

POLET: Grkavec, D. Iva i , Sever, Pinar, Jeki , Prprovi , Radek, Mesari , Pal , Mihalkovi , Horvat.

DOMAŠINEC. Sudac: Danijel Ko ila.

Strijelci: 0:1 Ž. Nes (4), 0:2 Igrec (20), 1:2 Sabol (23), 1:3 I. Vidovi (78), 1:4 Ž. Nes (81).

DINAMO: Hajdarovi , Tot, Godina, Mihalec, Ciceli, Sabol, Jambroši , Husi , Vugrinec, Marodi, Jesenovi , Jan ec.

VIDOV AN: Z. Pišpek, Me imurec, Šte , Pongrac, Hertelendi, Stojkov, Lukša, I. Vidovi , Kuzmi , N. Lukša, A. Vidovi .

Ivanov ani iskoristili “poklone” vratara Rudara

6 zgoditaka – Milan Mesari (Bratstvo SV), Stjepan Krznar (Dinamo D), Nenad Vibovec, Marijan Duman i (Centrometal), Nikola Mun ar (Sokol) 5 zgoditaka – Antonijo Fegeš (Centrometal), Dražen Horvat I (Dubrav an), Nenad Radikovi (Polet SMNM), Igor Beštek (BSK) 4 zgoditka – Boris Vrbanec (Zasadbreg), Ivan Lesjak (Omladinac NSR), Bruno Mesari (Plavi Pek.), Marko Šol (Rudar) 3 zgoditka – Ma ja Pavlekovi , Dominik Leva i (Mladost I), Darko Gunc (BSK), Željko Martinec (Naprijed), Jurica Novak (Omladinac NSR), Marko Koroši (Zasadbreg)

TABLICA 1. BSK

8

5

2

1

26:11

17

2. Mladost (Prelog)

8

5

2

1

22:12

17

3. Hodošan

8

5

1

2

36:15

16

4. Radni ki

8

4

4

0

21:9

16

5. Spartak

8

4

2

2

38:19

14

6. Mladost (I)

8

4

1

3

16:13

13

7. Sloga ( )

8

3

4

1

14:11

13

8. Dinamo (D)

8

4

0

4

21:18

12

9. Vidov an

8

4

0

4

23:21

11

10. Dinamo (P)

8

3

1

4

16:29

10

11. Polet (P)

8

2

2

4

17:30

8

12. Podturen

8

2

1

5

14:17

7

13. Jadran

8

1

0

7

18:32

3

14. Kraljev an 38

8

0

0

8

16:61

0

AKOVEC – NEDELIŠ E 2:5 (2:3)

POBJEDA – SLOBODA (S) 1:1 (1:0)

AKOVEC. Igralište SRC Mladost. Sudac: Ivan Žganec ( akovec).

Strijelci: 1:0 Srpak (14), 1:1 Knez (19), 1:2 Fegeš (22), 2:2 Bogdan (28), 2:3 Hlebec (30), 2:4 I. Vizinger (77), 2:5 Baksa (90).

AKOVEC: Tropša, Ga al, Koleni , Pongrac, Hamonajec, Sobo an, Sanjkovi , Bogdan, Kneževi , Brki , Šte ar.

NEDELIŠ E: Borko, Kova i , Tkal ec, Pongrac, Fegeš, D. Vizinger, I. Vizinger, Novak, Ma ek, Maricuš, Branilovi .

GORNJI HRAŠ AN. Igralište Pobjede. Sudac: Nino Škrobar (Brezje).

Strijelci: 1:0 Debelec (44), 1:1 He a (49).

POBJEDA: Marciuš, Mikulan, Kova , Horvat, Ivan i , Trbovi , Zamuda, Furdi, Debelec, Zobovi (od 46. Cvetkovi ), Topolnjak.

SLOBODA: Vibovec, Koruni , Tomši , Kiri , Sen ar, Ivanuša, Okreša, Koruni , He a, Gavez, Srnec.

HAJDUK – RUDAR 3:4 (1:2) BREZJE. Igralište Hrastje. Sudac: Dragu n Novak.

Strijelci: 0:1 Antolovi (11), 0:2 Antolovi (23), 1:2 Alijaševi (25-11m), 2:2 Slunjski (51), 3:2 Mezga (68), 3:3 Turk (84), 3:4 Rob (88).

HAJDUK: Alijaševi , Vinkovi , Buhanec, Grabrovi , Šprajc, Mezga, Gregorin i , Šafari , Žnidari , Mar ec, Slunjski.

RUDAR: Šafari , Turk, Rob, Žerjav, Trstenjak, Pavlovi , M. Trstenjak, D. rešnjovec, Per i , Antolovi , C. rešnjovec.

ŠENKOVEC – BRATSTVO (SV) 2:1 (1:1) ŠENKOVEC. Igralište Šenkovca. Sudac: Franjo Hergo (Ž. Gora).

Strijelci: 1:0 Saboli (18), 1:1 Vrbanec (22), 2:1 Kolar (88). ŠENKOVEC: Kosma , Baranaši , Toplek, Ratajec, Hren, Novak, Kolar, Fras, Pušar, Pintari , Saboli .

BRATSTVO: Žnidari , Šol , Vrbanec, Boži , Mesari , J. Boži , Dunjko, Horvat, Tomaši , Žemlji , Balent.

TABLICA

SLOBODA – SOKOL 5:1 (1:0) MIHOVLJAN. Igralište Ciglana. Sudac: Radovan Posedi (Puš ine).

Strijelci: 1:0 Hozjan (29), 1:1 Tarandek (61), 2:1 Mar ec (65), 3:1 Mesari (76), 4:1 Mihoci (85), 5:1 Dokleja (89).

SLOBODA: Kova ec, Mu ek, Mar ec, Gori anec, Mihoci, Hozjan, Dokleja, Belec, Vidovi , Mesari , Žižek.

SOKOL: Šari , Jambroši , Posavec, Glavina, Škvorc, Novak, Obradovi , uranec, Tarandek, Pintari , Mavrek.

OMLADINAC – OMLADINAC (M) 6:5 (5:2) NOVO SELO ROK. Igralište Omladinca. Sudac: Ivan Kolari ( akovec).

Strijelci: 1:0 Skoliber (15), 1:1 V. Dodlek (21), 1:2 Vukovi (27), 2:2 Vukovi (30), 3:2 Vinko (33), 4:2 Vinko (38), 5:2 Vinko (41), 6:2 Vukovi (50), 6:3 Blažon (58), 6:4 V. Dodlek (75), 6:5 D. Novak (78).

OMLADINAC: Jankovi , Skoliber, Turk (od 62. Ilekovi ), Fric, Bel Jaklin, Vinko, Vukovi , A. Varga (od 65. Podgorelec), B. Vara, Rihtarec.

OMLADINAC (M): Grahovec, K. Horvat, Perho (od 46. Vrbanec), Zebec, Vukovi , Mihol i , D. Novak, Kukovec (od 38. M. Vrbanec), V. Dodlek, Blažon, D. Horvat.

1. Sloboda (S)

8

6

1

1

23:12 19

2. Nedeliš e

8

6

0

2

33:17 18

3. Omladinac (NSR) 7

5

1

1

31:16 16

4. Rudar

6

5

0

1

21:10 15

5. Sloboda (M)

7

4

1

2

27:14 13

6. Pobjeda

7

4

1

2

22:15 13

7. akovec

7

3

0

4

21:20 9

8. Omladinac (M)

7

2

2

3

25:25 8

9. Bratstvo (SV)

6

2

1

3

17:17 7

10. Šenkovec

8

2

1

5

15:30 7

11. Sokol

8

1

2

5

15:27 5

12. Hajduk (B)

8

1

0

7

11:48 3

13. Strahoninec

7

0

2

5

14:24 2

ME IMURSKA nogometna liga veterana “sjeverozapad” - jesen 2010./2011. god.

Bratstvo se odvojilo Rezultati 5. kola: Zasadbreg - Bratstvo 2:9; Polet - D. Koncov ak 3:0; Dubrav an Mladost 1:1; Napredak - Venera-PMP 3:2; Zebanec - Mura 2:3

TABLICA 1. Bratstvo 2. Venera-PMP 3. Zebanec 4. Napredak 5. Mura 6. Polet 7. Mladost 8. Zasadbreg 9. Dubrav an 10. D. Koncov ak

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

4 3 3 3 2 1 1 1 0 0

0 0 0 0 1 1 1 0 1 0

0 1 1 1 1 2 2 3 3 4

22 20 13 11 11 7 7 12 4 2

3 7 7 9 9 8 15 26 11 14

12 9 9 9 7 4 4 3 1 0

Parovi 6. kola: Zasadbreg – Polet; Bratstvo – Zebanec; Venera-PMP – Mura; Mladost – Napredak; D. Koncov ak - Dubrav an

28. rujna 2010.

6. kolo II. ŽNL istok RADNI KI – SK 4:1 (1:1) GARDINOVEC. Igralište Radni kog. Suci: Ivica Križai (Štefanec), Milivoj Bali (Nedeliš e), Darko Pokriva (Nedeliš e). Delegat: Dragu n Hozjak (Prelog).

Strijelci: 1:0 Obadi (44-11m), 1:1 Pigac (45), 2:1 Živkovi (58), 3:1 D. Novak (73), 4:1 Obadi (80-11m).

RADNI KI: Horvat, Carovi , Koren (od 72. Sabol), Paler, Obadi , Toplek, Vodopija, S. Novak (od 50. M. Kolari ), Baksa, Živkovi , D. Novak (od 85. E. Horvat). Trener: Vlado Kova ec.

SK: Vojvoda, Baranaši , Žvorc, Bašnec, F. Hižman, Kuhanec (od 74. Ke keš), Pigac (od 46. N. Horvat), Švenda, I. Horvat, Lon ari , Kramar. Trener: Davor Horvat. Žu kartoni: Koren, Paler, E. Horvat (Radni ki), Pigac, Žvorc, Kramar, Kuhanec, Baranaši , Vojvoda, N. Horvat ( SK).

Crveni kartoni: I. horvat ( SK), Baksa (Radni ki).

DRAVA – GALEB 2:2 (1:1) DONJI MIHALJEVEC. Igralište Drave. Suci: Nino Škrobar (Brezje), Josip Jurinec (Ivanovec), Valen no Kantoci (Šandorovec). Delegat: Dejan Kova .

Strijelci: 0:1 D. Hertelendi (33), 1:1 Markovi (43), 2:1 Markovi (67), 2:2 Vuk (75-11m).

DRAVA: Ko iš, Herc, Kos, Mihoci, N. Novak (od 85. Igrec), Mihalec, Hošnjak, Markovi , Bartoli , Orehovec, J. Igrec, M. Bartoli .

GALEB: Dolenec, Fleten, Soka , Hertelendi (od 83. Mihaljac), Vuk, Car, Grana r (od 79. S. Mihoci), N. Balent, R. Balent, Slavi ek, Domini . Trener: Damir Pigac. Žu kartoni: M. Bartoli , M. Mihoci, Mihalac (Drava), R. Balent, N. Balent (Galeb).

Crveni karton: Slavi ek (Galeb).

PODTUREN – BUDU NOST (P) 2:2 (1:1) PODTUREN. Igralište Trnoc. Suci: Franjo Hergo (Ž. Gora), Franjo Horvat (Strahoninec), Boško Martan (Štefanec). Delegat: Ivan Mezga (Tur iš e).

Strijelci: 0:1 A. Hali (28), 1:1 N. Kolari (30), 1:2 B. Dodlek (58), 2:2 Balenovi (83).

PODTUREN:Šalamon,M.Horvat(od63.Tkalec),Kolar,Lepen,Radovan,N.Kolari (od63.Škvorc), R. Boži , Mravljek, Balenovi , I. Telebuh, K. Boži (od 37. Kerovec). Trener: Dušan Novak.

BUDU NOST: onkaš, T. Višnji , D. Višnji , Hali , Domini , Lastavec, A. Hali , Miši , B. Dodlek (od 77. Škiljo), Balent, Ciglari (od 90. Klobu ari ). Trener: Ivan Gajnik. Žu kartoni: Radovan, Škvorc (Podturen), onkaš (Budu nost).

Crveni karton: T. Višnji (Budu nost).

MLADOST – MLADOST (P) 3:2 (3:1) SVETA MARIJA. Igralište Sportski park. Suci: Božidar Kolari (NSR), Dražen Sukanec (S. Ves), Ivan Kržina (NSR). Delegat: Mijo Horvat.

Strijelci: 1:0 D. Orehovec (2), 1:1 Fileš (31), 2:1 Šulj (37), 3:1 Štrok (44), 3:2 Možek (69).

MLADOST: M. Kranjec, Dej. Orehovec (od 38. Bogdan), Posavec, Šulj, Šamarija, Papak, D. Orehovec (od 85. Briševac), Gašpari , Igrec, Blažin i , Štrok (od 89. Markovi ), Dar. Orehovec.

Trener: Marko Fran i .

MLADOST (P): Šantavec (od 46. I. Kolari ), N. Kolari (od 84. Borovi ), Cirkven i , Gorupi , Taradi, avlek, Možek, Vrbanec, Mlinarec, Fileš, Talan (od 46. Sabolec). Trener: Dušan Podgorelec. Žu kartoni: Šulj, Šamarija, Posavec (Mladost), N. Kolari , Vrbanec (Mladost P.).

GRANI AR – DRAŠKOVEC 2:0 (2:0) NOVAKOVEC. Igralište Grani ara. Suci: Tomislav Herman (Ivanovec), Dragan Hrustek (M. Mihaljevec), Antun Koruni (Lopa nec). Delegat: Antun Horvat.

Strijelci: 1:0 Mih. Leva i (13), 2:0 A. Novak (22).

GRANI AR: Pancer (od 80. Molnar), T. Kolari , Mih. Leva i , B. Leva i , Ciglar, Horvat (od 87.

Furdi), Cirkven i , Blažon, Buhin, Novak (od 87. S. Novak), T. Leva i . Trener: Daniel Ciglar.

DRAŠKOVEC: Igrec, J. Repalust, D. Ivaci, Vugrinec, Pišpek, Kova , D. Matja i , F. Pišpek, Mlinari , Židov, Posedi (od 85. Dav. Matja i ). Trener: Dario Kova . Žu kartoni: Židov, Kova (Draškovec).

CROATIA – DUBRAVA 2:1 (2:1) OREHOVICA. Igralište Gmajna. Suci: Robert Radek (Pribislavec), Bojan Rodiger (Totovec), Miran Culjak (Ma kovec). Delegat: Željko Podgorelec (M. Subo ca).

Strijelci: 1:0 J. Bali (1), 1:1 Bobi anec (6-11m), 2:1 Kr mar (23).

CROATIA: Bajkovec, D. urila (od 63. Ivanuši ), G. Gori anec (od 70. Jeleni ), Kolar, D. Bali, Hunjadi, S. Ruži , Kosi, Kr mar, M. Ruži , J. Bali (od 88. Šafari ). Trener: Kris jan Varga.

DUBRAVA: uranec, Jambroši , Gavranovi , Paler, Divjak, D. Mu i , Sršan, Bobi anec (od 24. Žganec, od 86. Golubi ), Ko evar, Tkalec, V. Mu i (od 78. Murkovi ). Trener: Vladimir Sabol. Žu kartoni: Kolar, S. Ruži , D. Bali, G. Gori anec (Croa a), Paler, Ko evar, Sršan, Jambroši . (Dubrava).

6. kolo II. ŽNL zapad HAJDUK VINDIJA – MLADOST (S) 4:1 (0:1) ŠTRUKOVEC. Suci: Saša Fegeš (Nedeliš e), Damir Fodor (Slakovec), Mario Pintari (Nedeliš e).

Delegat: Drago Koruni (Šenkovec).

Strijelci: 0:1 Š avni ar (4), 1:1 K. Gori anec (51), 2:1 K. Gori anec (59), 3:1 M. Ma ar (72), 4:1 M. Ma ari (82).

HAJDUK VINDIJA: D. Jurovi , Turk, Hrženjak, K. Gori anec, Sabo, J. Ma ari , M. Debelec, M. Ma ari , G. Debelec, Radikovi , Horvat (od 74. K. Hrženjak). Trener: Darko Rob. MLADOST: Rajf, Vran i (od 73. Vinko), N. Stojko, Rob, T. Stojko, Županec, T. Leva i , Tuksar (od 78. Živ ec), Jakupi , Š avni ar (od 54. Hošpel), A. Leich. Trener: Marjan Mohari . Žu kartoni: Turk, Horvat (Hajduk Vindija), Rob, Rajf (Mladost).

Crveni kartoni: Županec, Hošpel (Mladost).

ŠENKOVEC – SLOGA 2:0 (1:0) ŠENKOVEC. Igralište Gor ica. Suci: Jasmin Lozi (Belica), Ivan Pergar (Zasadbreg), Željko Ivanuša (Dunjkovec). Delegat: Dragu n Borko (Nedeliš e).

Strijelci: 1:0 Korent (18), 2:0 D. Novak (62-11m). ŠENKOVEC: G. Novak, Radikovi , Korent (od 70. Thes), Vugrinec, Ban, M. Novak, Debelec, Govedi , D. Novak, Gori anec (od 85. Kranjec), Kolar (od 35. Zanjko). Trener: Mario Zaspan.

SLOGA: Petkovi , Rojko, Vinkovi , Brežnjak, Jambrovi , Nemec, Smolkovi , Goria nec, Rob, Sen ar, Sobo an. Trener: Franjo Klobu ari . Žu kartoni: Kolar, Radikovi (Šenkovec), Vinkovi , Rob, Rojko, Brežnjak (Sloga).

Crveni karton: Gori anec (Sloga).

STRAHONINEC – PUŠ INE 0:6 (0:1) STRAHONINEC. Igralište Bujan Stjepan-S pi . Suci: Dražen Jur ec (D. Kraljevec), Ivan Vlahek ( ukovec), Morano Vlah (D. Mihaljevec). Delegat: Zvonko Novakovi .

Strijelci: 0:1 Celinger (22), 0:2 S. Vidovi (50), 0:3 M. Vidovi (54), 0:4 Dove er (56), 0:5 La evi (84), 0:6 Celinger (87).

STRAHONINEC: Bertapelle, Bani (od 77. Matkovi ), D. Jaluši , Zobec, Zorkovi , Vrbanec, M. Zorkovi , Zlatarek (od 79. Novak), Drabi , Lackovi , Kuqi (od 73. Krišto ). Trener: Dražen Fric.

PUŠ INE: Majurec, urila, Pintari , Novosel, Klemen i , Pozder, Skupnjak (od 30. Florjani ), Celinger, M. Vidovi (od 55. Dove er), La evi , S. Vidovi . Trener: Stanislav Posavec. Žu kartoni: Lackovi , Vrbanec (Strahoninec).

ME IMUREC – SLOBODA (M) 5:4 (1:1) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište Hraš ica. Suci: Željko Turk (Zebanec), Mladen eke (Ferke nec), Smiljan Šafari (Zasadbreg). Delegat: Davor Drvenkar (Belica).

Strijelci: 0:1 N. Orehovec (25), 1:1 Z. Škvorc (38), 2:1 Kregar (47), 2:2 Sovar (65), 2:3 N. Orehovec (70-11m), 2:4 N. Orehovec (77-11m), 3:4 G. levec (82), 4:4 Kregar (85), 5:4 M. Bistrovi (90).

ME IMUREC: T. Novak, Galovi (od 82. D. ekunec), Kos, Kova , Fu ek, Rešetar (od 64. G. Levec), Z. Škvorc (od 39. Lon ari ), Treska, M. Bistrovi , Novak, Kregar. Trener: Siniša Trajbar.

SLOBODA: Deban, Rešetar (od 46. Belše), Dunjko (od 62. Tremski), N. Orehovec, Medved, Požgaj, Lukman, Gori anec, Posavec, Sovar, Tisaj. Trener: Mladen Ku ek. Žu kartoni: Kova , Novak, Fu ek (Me imurec), Sovar, Medved (Sloboda).

TRNOVEC – JEDINSTVO (NSnD) 2:3 (1:2) TRNOVEC. Igralište Trnovca. Suci: Jadran Kukovec (Ma kovec), Danijel Ko ila (Ferke nec), Renato Vuk (Ivanovec). Delegat: Josip Lesjak (Ma kovec).

Strijelci: 1:0 Brez (11-11m), 1:1 Vuruši (23), 1:2 Pavlekovi (24-ag), 2:2 ešnjaj (70), 2:3 Vuruši (77).

TRNOVEC: Štefulj, Florjani (od 67. Zobovi ), Gyo , Pavlekovi , Srnec, D. Horvat, Fras (od 88. eh), Brez, Mar ec, Bacinger (od 65. M. Horvat), Šenjaj. Trener: Krešo Žnidari .

JEDINSTVO: Varga, M. Jaluši (od 75. Markovi ), Popovi , Jambrovi , N. Jaluši , Vida ek, Štajerec, Pla ak, or evi (od 81. Krizman), Rešetar, Vuruši . Trener: Mladen Rešetar. Žu kartoni: Bacinger, Brez (Trnovec), Vuruši , Vida ek, Rešetar (Jedinstvo).

DRAVA – BRATSTVO (J) 6:1 (3:0) KURŠANEC. Igralište Drave. Suci: Rudolf ižmešija (D. Dubrava), Bernard Vu enik (D. Dubrava), Antun Kukovec (Podturen). Delegat: Dragu n Šafari .

Strijelci: 1:0 Medved (21-11m), 2:0 Medved (37), 3:0 Carevi (44), 4:0 Fran i (62), 5:0 Medved (70), 6:0 Bajkovec (85), 6:1 Brezova ki (86).

DRAVA: Zlatarek, Kozjak, Bajkovec, Carevi , Fran i (od 63. Postružin), Šil, Dombaj, Jaluši , Medved, Liber, Treska (od 59. Bratuša). Trener: Ivan Jan ec.

BRATSTVO: Tratnjak, Tomašek (od 52. Pal ), Trstenjak, Vukovi , Karlov ec, Kerac, Vrši , Brezova ki, Horvat, Mih. Per i (od 74. M. Per i ), urin (od 63. Zamuda). Trener: Damir Vrbanec. Žu kartoni: Tomašek, Vrši (Bratstvo).

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Croatia novom pobjedom na vrhu tablice Odgoda u D. Vidovcu. Jedina utakmica koja se protekle nedjelje nije odigrala bila je ona izme u doma eg Vidov ana i Borca PMP iz Tur iš a. Najvjerojatnije e se odigra ve ove srijede 29.09. s po etkom u 16,30 sa . Teren je velikim dijelom bio pod vodom pa su kapetani obiju mom adi uz suca utakmice Branka Bacingera i delegata Dragu na Horvata 15 minuta prije samog po etka utakmice utvrdili da uvjeta za igru nema i utakmicu odgodili.

Croa a novom doma om pobjedom na vrhu tablice.

Sve se u Orehovici odigralo u prvih dvadesetak minuta utakmice. Doma i su odmah u 1. minu zgoditkom Josipa Balija poveli sa 1-0. Dubrava je do izjedna enja došla pet minuta kasnije iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je u zgoditak pretvorio Stevica Bobi anec. Kapetan doma ih Marijan Kr mar u 23. minu svojim zgoditkom donosi Croa ji doma u pobjedu od 2-1. Do kraja više zgoditaka nije bilo, ali prigode nisu izostale. Igralo se dosta vrsto pa je sudac utakmice Robert Radek opomenuo ak osmoricu igra a. Po e ri u svakoj mom adi.

U Svetoj Mariji susret dviju Mlados . Pobjeda pripala doma oj. Po vrlo teškom terenu za igru obje su mom adi pružile dobru igru pa su gledatelji mogli uživa . Bilo je bezbroj pravih proigravanja, prigoda i uzdrmanih vratnica.

Tragi ar utakmice bio je gostuju i vratar Kris jan Šantavec koji je primio zgoditak sa dobrih tridesetak metara od vra ju. No, u drugom poluvremenu odli no ga je zamjenio Igor Kolari . Doma i su poveli 1-0 u 2. minu zgoditkom Denisa Orehovca. Gos iz Palinovca do izjedna enja dolaze u 31. minu zgoditkom Gorana Fileša. Do kraja poluvremena još dva zgoditka u gostuju oj mreži. Strijelci su bili Silvio Šulj i Nikola Štrok. Marko Možek je u 69. minu svojim zgoditkom samo ublažio gostuju i poraz na 3-2. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Galeb ošte en u Donjem Mihaljevcu, ali svejedno osvojio bod. Danijel Hertelendi je u 33. minu goste iz Oporovca doveo u vodstvo od 1-0. Dvije minute prije kraja prvog poluvremena na 1-1 poravnao je Ma ja Markovi . Is je igra doma u Dravu doveo u vodstvo od 2-1 u 67. minu . Galeb je do boda došao u 75. minu iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je uspješno realizirao Dragan Vuk. Sporna situacija dogodila se u 87. minu kada je pomo ni sudac Valen no Kantoci signalizirao zale e, odnosno poniš o regularan zgoditak Galebu. Nakon toga u 90. minu igra Galeba Ivica Slavi ek zbog druge opomene zara uje isklju enje. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Podturen spašavao doma i bod i na kraju propus o pobjedu. Dva su puta gos iz Podbresta imali prednost na gostovanju u Podturnu. Armin Hali doveo je u 28. minu Budu nost u vodstvo od 1-0. Nikola Kolari poravnao je na 1-1 u 30. minu . Novo gostuju e vodstvo uslijedilo je u 58. minu zgoditkom Brune Dodleka. U 73. minu Tomica Višnji u istoj minu zara uje dvije opomene i isklju enje. Prvu zbog preoštrog starta, a drugu zbog prigovora na odluku suca. Podturen je uspio u 83. minu zgoditkom Mihovila Balenovi a poravna na 2-2. Imao je Balenovi u 90. minu iz kaznenog udarca prigodu doma inu donije sva tri boda, ali je njegov kazneni udarac vratar Budu nos Davor onkaš uspio obrani . Dva doma a, a jedan gostuju i opomenu igra .

Prva jesenska pobjeda Radni kog. Nakon prvog dijela i neriješenog ishoda 1-1 u drugom poluvremenu Radni ki dolazi do visoke pobjede. Minutu prije kraja prvog poluvremena doma i imaju kazneni udarac kojeg Marko Obadi pretvara u zgoditak. Kod kaznenog udarca SK-u je isklju en Ivan Horvat jer je sprije io doma eg napada a u izglednoj prigodi za pos i zgoditak. Po isklju enju još je za rukav navla io suca utakmice Ivicu Križai a koji je imao pune ruke posla, poglavito što se e opomena. Dodijelio ih je ak deset. Tri doma im igra ima, a sedam gos ma. Minutu kasnije SK zgoditkom Miroslava Pigaca poravnava rezultat na 1-1.

U drugom poluvremenu doma i broj ano ja i pos žu još tri zgoditka. I to redom Nebojša Živkovi , Denis Novak i po drugi puta iz kaznenog udarca Marko Obadi za kona nu pobjedu od 4-1. U 81. Minu gostuju i gledatelji u teren za igru ubacuju Tri minute prije kraja utakmice i Marko Baksa igra Radni kog je isklju en, ali zbog druge opomene.

Doma a pobjeda Grani ara. I nakon pet odigranih kola mom ad Draškovca ostala je na „nula“ bodova. Gostovanje u Novakovcu nije im donijelo ništa dobroga. Doma i su sve riješili u razmaku od 13. do 22. minute. Prvo je strijelac za 1-0 bio Mihael Leva i , a potom za kona nih 2-0 Antun Novak.

Ni u drugom poluvremenu gos nisu uspjeli pos i barem po asni zgoditak, ali su zato imali dvojicu opomenu h igra a.

Doma i ni jednog.

STATISTIKA 23 pos gnuta zgoditka ili 3,8 po utakmici 33 opomenuta igra a 4 isklju ena igra a 4 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

LISTA STRIJELACA 6 zgoditaka – Marko Ruži , Marijan Kr mar (Croa a), Ma ja Kolar (Podturen) 5 zgoditaka – Luka Domini (Galeb), Mario Matulin (Vidov an) 4 zgoditka – Stevica Bobi anec (Dubrava), Ma ja Markovi (Drava DM) 3 zgoditka – Leo Grozdek, Hrvoje Škoda (Vidov an), Tomica Mlinarec, Goran Fileš (Mladost Pal.), Goran Orehovec (Drava DM), Siniša Rušanec (Borac PMP), Ivica Telebuh (Podturen), Denis Novak (Radni ki)

FAIR PLAY Isklju eni igra i Tomica Višnji (Budu nost P), Ivica Slavi ek (Galeb), Ivan Horvat ( SK), Marko Baksa (Radni ki) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Antonio Sršan (Dubrava), Mijo Paler, Benjamin Koren (Radni ki), Damir Mihalac (Drava DM)

Rezultati 6. kola: Mladost (SM) - Mladost Palinovec 3-2; Drava (DM) – Galeb 2-2; Grani ar (N) - Draškovec 2-0; Croatia - Dubrava 2-1; Radni ki - SK 4-1; Podturen - Budu nost (P) 2-2; Vidov an - Borac PMP -

TABLICA 1. Croa a 2. Mladost (SM) 3. Mladost Palinovec 4. Galeb 5. Vidov an 6. Borac PMP 7. Podturen 8. SK 9. Grani ar (N) 10. Budu nost (P) 11. Drava (DM) 12. Dubrava 13. Radni ki 14. Draškovec

Kad igra Me imurec onda je vatromet zgoditaka zagaran ran. Barem tako govori uvodni dio sezone. Me u m, s njihove perspek ve itekako je lijep pogled na tablicu.

Ovaj put su se dobrano namu ili i tek u posljednjih pet minuta utakmice s gli do doma e pobjede. Za goste iz Mihovljana dosu ena su ina e ak tri kaznena udarca, što je zasigurno pravi raritet. Prvi u 44. minu Mario Medved ne realizira, vratar Tomislav Novak mu is brani, ali zato preostala dva u 70. i 77. minu Nenad Orehovec realizira. Sloboda je povela u 25. minu upravo zgoditkom Nenada Orehovca. Zlatko Škvorc poravnao je na 1-1 u 38. minu . Po etkom drugog poluvremena u 47. minu Bojan Kregar dovodi Me imurec u vodstvo od 2-1. Gos iz Mihovljana nakon toga pos žu tri zgoditka i dolaze u 77. minu u vodstvo od 4-2. Saša Sovar je u 65. minu poravnao na 2-2, gostuju e vodstvo djelo je trostrukog strijelca Nenada Orehovca. Drama i neizvjesnost se nastavljaju.

U posljednjih osam minuta utakmice doma i postižu tri zgoditka i dolaze do pobjede od 5-4. Bojan Levec, po drugi puta Bojan Kregar i Miljenko Bistrovi imena su strijelaca za doma e u samoj završnici utakmice. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a. Šes ca Puš ina u Strahonincu. Minimalno vodstvo od 1-0 nakon prvog poluvremena imale su Puš ine i to zgoditkom Tomice Celingera. Puš inama se teže u 30. minu ozlijedio Mario Skupnjak koji zbog istegnu a ramena prevezen u županijsku bolnicu akovec.

Prijevoz do bolnice osigurali su doma ini što je za svaku pohvalu.

Po etkom drugog poluvremena u samo šest minuta od 50. do 56. minute gos imaju ve vodstvo od 4-0. Strijelci su bili Saša Vidovi , Mario Vidovi i Siniša Dove er. Šest minuta prije kraja utakmice na 5-0 povisuje Branko La evi , a kona nih 6-0 za Puš ine u 87. minu zaklju uje dvostruki strijelac Tomica Celinger. Samo dvojica opomenu h igra a i to obojica od strane doma ina. Šenkovec novom doma om pobjedom blizu samog vrha tablice. Dejan Korent prvi je u 18. minu svaladao Samira Petkovi a vratara Sloge za vodstvo od 1-0. Kad je sudac utakmice Jasmin Lozi u 62. minu dosudio kazneni udarac za doma e takovom njegovom odlukom nije se mogao pomiri Tomica Gori anec pa je

VENERA PMP – MURA 3:2 (2:0) LOPATINEC. Igralište Venere. Suci: Dario Srnec (Puš ine), Mladen Puklavec (G. Mihaljevec), Stjepan Novak ( akovec). Delegat: Antun Mesari (M. Mihaljevec).

Strijelci: 1:0 M. Novak (11-ag), 2:0 R. Vabec (32), 2:1 Vuruši (50), 3:1 I. vabec (65-11m), 3:2 M. Novak (71).

VENERA PMP: Kocijan, Cvetkovi , Srnec, I. vabec, L. Vabec, E. Ambruš (od 85. R. Škvorc), Buhanec, R. Vabec, Peras (od 46. Perko), Kerman, Kamenar (od 80. T. Ambruš), Ciglari . Trener: Stjepan Makar.

MURA: D. Novak, Braniša, Breznik, Antoli , M. Novak, Vuruši , Stojko (od 60. Lipovi ), Jurovi , Dragoja, A. Stojko, Na . Trener: Dražen Novak. Žu kartoni: I. Vabec (Venera PMP), D. Stojko, Breznik, Lipovi , M. Novak (Mura).

Crveni karton: Vladimir Na - zioterapeut (Mura).

prigovorio. Kako je od ranije iz 15. minute imao ve jednu opomenu zaradio je isklju enje. Dario Novak namjes o je loptu na bijelu to ku i pogodio za kona nih 2-0. Dva doma a opomenuta igra a, a ak e ri gostuju a.

Drava bez milos prema Bratstvu. Po delegatu Dragu nu Šafari u sudac utakmice Rudolf ižmešija „prestrogo“ je dosudio kazneni udarac za doma e u 21. minu . No, on se ipak izveo, odnosno u inio je to trostruki strijelac Davor Medved. Pet minuta kasnije sudac ižmešija „ as o“ je igra a Bratstva Mar na Vrši a samo opomenom, a doma eg ni opomenom mada je trebao obojicu isklju i . Drava je do poluvremena uz sve ove suda ke previde pos gla još dva zgoditka i to po drugi se puta u listu strijelaca upisao Davor Medved, a po prvi puta Mario Carevi . Krunoslav Fran i u 62. minu povisuje doma e vodstvo na 4-0. Tre im zgoditkom Davora Medveda u 70. minu je 5-0. Šes doma i zgoditak kojeg je pos gao Tomislav Bajkovec pet minuta prije kraja utakmice ide na „dušu“ pomo nom sucu Bernardu Vu eniku zbog ne ozna enog zale a. Minutu potom i Bratstvo uspijeva ublaži poraz na 6-1 zgoditkom Davida Brezova kog. Dvojica opomenu h igra a i to iz mom adi gos ju iz Jurovca.

Jedinstvu pobjeda na gostovanju u Trnovcu. Doma i su prvi u 11. minu iz kaznenog udarca nakon što je u vlas tom kaznenom prostoru napada Jedinstva igrao rukom po lop poveli sa 1-0. Dario Brez bio je uspješan sa 11 metara. U samo dvije minute gos preokre u rezultat u svoju korist. Prvo u 23. minu Goran Vuruši poravnava rezultat na 1-1, a potom minutu kasnije autogolom Gorana Pavlekovi a Jedinstvo ima vodstvo od 2-1.

Trnovec do 2-2 dolazi u 70. minu zgoditkom Brune ešnjaja. Zgoditak odluke u 77. minu pos že Goran Vuruši i to svoj drugi, a od Jedinstva tre i zgoditak za pobjedu od 3-2. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Hajduk u drugom poluvremenu do visoke pobjede. Rano su gos iz Selnice ve u 4. minu zgoditkom Ivana Š avni ara došli do vodstva od 1-0 koje su držali sve do 51. minute kada je Karlo Gori anec poravnao na 1-1. Dvije minute kasnije Mlados je iz igre isklju en Ma ja Županec zbog druge opomene. U 59. minu broj ano ja i doma i dolaze do vodstva od 2-1 drugim zgoditkom na utakmici Karla Gori anca. Nakon njegova dva zgoditka slijede dva zgoditka Mihaela Ma ari a za pobjedu Hajduka od 4-1. Po završetku utakmice igra Mlados Gabrijel Hošpel vrije ao je suca utakmice Sašu Fegeša pa ga je sudac u zapisnik prijavio kao isklju enog. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.

Venera PMP sa novim trenerom bolja od Mure. Od proteklog tjedna u staro se jato vra o trener Stjepan Makar i odmah startao doma om pobjedom. Gos iz Hlapi ine ve u 11. minu zabili su si autogol, pošlo je to za nogom Mariju Novaku. Robert Vabec je u 32. minu svojim zgoditkom povisio vodstvo Venere PMP na

4 4 3 3 3 3 2 2 2 1 1 1 1 0

1 0 1 1 0 0 1 1 0 2 1 0 0 0

0 1 1 1 1 1 2 2 3 2 3 4 4 5

17:7 10:8 11:4 11:7 14:6 8:6 16:12 6:11 6:8 6:9 13:9 7:15 11:21 2:15

13 12 10 10 9 9 7 7 6 5 4 3 3 0

Parovi slijede eg kola: Budu nost (P) - Mladost (SM); SK – Podturen; Borac PMP – Radni ki; Dubrava – Vidov an; Draškovec – Croatia; Galeb - Grani ar (N); Mladost Palinovec - Drava (DM)

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Me imurec u golijadi na kraju slavio za ostanak na vrhu

5 5 5 5 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5

LISTA STRIJELACA 8 zgoditaka – Davor Medved (Drava K); 6 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec), Dario Novak (Šenkovec); 5 zgoditaka – Slavko or evi (Jedinstvo NSD), Sandro Novak, Miljenko Bistrovi (Me imurec), Mihael Ma ari (Hajduk Š); 4 zgoditaka – Josip Ma ari (Hajduk Š), Nenad Orehovec (Sloboda M), Tomica Celinger (Puš ine) 3 zgoditka – Robert Vabec (Venera PMP), David Brezova ki (Bratstvo J), Goran Vuruši (Jedinstvo NSD), Saša Vidovi (Puš ine), Dejan Korent (Šenkovec)

FAIR PLAY Isklju enja: Ma ja Županec, Gabrijel Hošpel (Mladost S), Tomica Gori anec (Sloga Š), Vladimir Na zioterapeut (Mura) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Dominik Horvat (Hajduk Š), Nikola Rojko, Damir Vinkovi (Sloga Š), Mar n Vrši (Bratstvo J)

STATISTIKA 39 pos gnu h zgoditaka ili 5,5 po utakmici; 29 opomenu h igra a; 4 isklju enja; 7 kaznenih udaraca dosu eno, a 6 realizirano

Rezultati 6. kola: Hajduk (Š) - Mladost (S) 4-1; Venera PMP - Mura 3-2; Šenkovec - Sloga (Š) 2-0; Drava (K) - Bratstvo (J) 6-1; Trnovec - Jedinstvo (NSD) 2-3; Me imurec - Sloboda (M) 5-4; Strahoninec - Puš ine 0-6

TABLICA 1. Me imurec

5

4

1

0

21:8

13

2. Puš ine

5

4

1

0

16:3

13

3. Šenkovec

5

4

0

1

12:8

12

4. Drava (K)

5

3

1

1

13:6

10

5. Jedinstvo (NSD)

5

3

0

2

12:9

9

6. Mladost (S)

5

3

0

2

9:9

9

7. Venera PMP

5

3

0

2

8:11

9

8. Hajduk (Š)

5

1

3

1

11:11

6

9. Sloga (Š)

5

1

2

2

4:7

5

10. Mura

5

1

1

3

8:10

4

11. Bratstvo (J)

5

1

1

3

5:11

4

12. Trnovec

5

0

3

2

8:12

3

13. Strahoninec

5

0

1

4

5:20

1

14. Sloboda (M)

5

0

0

5

11:18

0

Parovi slijede eg kola: Puš ine - Hajduk (Š); Sloboda (M) – Strahoninec; Jedinstvo (NSD) – Me imurec; Bratstvo (J) – Trnovec; Sloga (Š) - Drava (K); Mura – Šenkovec; Mladost (S) - Venera PMP 2-0. Boris Vuruši u 50. minu smanjuje doma e vodstvo na 2-1.

U 65. minu kazneni udarac za doma e kojeg realizira Ivan Vabec za vodstvo od 3-1. Nakon pos gnutog autogola Mario Novak se u 71. minu iskupio i ovaj puta pogodio pravu mrežu za smanjenje rezultata na 3-2 i gostuju i poraz Mure. Samo jedan doma i, a ak e ri gostuju a opomenuta igra a.

28. rujna 2010.

6. kolo III. ŽNL istok NAPREDAK – BORAC (DH) 5:2 (2:0) GORNJI KRALJEVEC. Igralište Gmajna. Suci: Mario Buhin (Belica), Damir Mesari (Peklenica), Marko Toth (S. Ves). Delegat: Tomislav Šol (Ivanovec).

Strijelci: 1:0 Tkalec (11-11m), 2:0 Vidra (22), 3:0 Vidra (51), 3:1 Pavlic (56), 3:2 Vargek (61), 4:2 Mih. Ma ari (64), 5:2 D. Jambroši (85).

NAPREDAK: Žagar, I. Ma ari , N. Jambroši , Žgane, Bujan (od 70. Kova i ), M. Ma ari , D. Jambroši , Vidra, Tkalec (od 83. Hu nec), Turk, Cilar (od 61. Matoša).

Trener: Siniša Mikolaj.

BORAC: Taradi, Kolari , Magi , Bari (od 67. Far), Pozderec, Vrbanec, N. Ivkovi , Pavlic, Jankovi , Branilovi , Vargek. Trener: Damir Far. Žu kartoni: Cilar, M. Ma ari (Napredak), Magi , Bari , Ivkovi , Far (Borac).

Crveni karton: Ivkovi (Borac).

OTOK – MLADOST URKIN 2:1 (2:0) OTOK. Igralište Otoka. Suci: Željko Novak (Prelog), Damir Klari (D. Mihaljevec), Mar na Koprivec (Palovec). Delegat: Miroslav Glavina (Prelog).

Strijelci: 1:0 Vuji (31), 2:0 Blažin i (37), 2:1 I. Škvorc (46).

OTOK: Farkaš, Z. Novak, Vargek (od 66. Reif), J. Novak, Grabant, Malek, Bermanec, Toplek, Turk, Blažin i (od 81. Kalšan), Vuji . Trener: Ivica Kalšan.

MLADOST URKIN: Magdaleni , Rošani , Bo kaj (od 70. Mir. Kocijan), Furdi, Drvoderi , I. Škvorc, Hliš , Hajdarovi (od 70. Ciceli), Krznar (od 77. Varga), M. Hajdarovi , Hu nec. Trener: Renato Ciceli. Žu kartoni: Malek, Turk (Otok), Bo kaj, M. Kocijan (Mladost urkin).

Crveni karton: Toplek (Otok).

JADRAN – KRALJEV AN 38 0:5 (0:3) ŠTEFANEC. Igralište Jadrana. Suci: Goran Žganec (S. Ves), Marinko Hrušoci (Nedeliš e), Zoran Mezga (M. Mihaljevec). Delegat: Ma ja Poredoš.

Strijelci: 0:1 V. Cvek (8), 0:2 Belovi (16), 0:3 Belovi (21), 0:4 Belovi (75), 0:5 Miketek (84).

JADRAN: Hatlak, Toplek, Mihalic (od 69. Štampar), M. Novak, Palošek (od 80. Hamonajec), Zagorec, Posavec, Novak (od 83. Lehkec), Bertovich, Drvoderi , Bacinger.

Trener: Ivan Novak.

KRALJEV AN 38: Mar ec, Filipa i , Špoljar, Belovi , Pigac, Štefok, Slavi ek, Baksa, S. Cvek, Miketek, V. Cvek. Trener: Danijel Mar ec. Žu kartoni: Bacinger, Posavec, Zagorec (Jadran), Slavie ek (Kraljev an 38).

Crveni karton: V. Cvek (Kraljev an 38).

HODOŠAN – OMLADINAC (DS) 7:1 (3:1) HODOŠAN. Igralište Hodošana. Suci: Neven Bujani (S. Ves), Lidija Kralji (Ivanovec), Vlado Blaži ( akovec). Delegat: Božidar Jura i .

Strijelci: 1:0 Blagus (9), 2:0 Kranj ec (15), 3:0 G. Strahija (24), 3:1 Pata a (45), 4:1 Blagus (48), 5:1 Blagus (51), 6:1 Bašnec (67), 7:1 Bašnec (82).

HODOŠAN: Krznar, Blagus (od 69. Krampa ), Kranj ec (od 46. Naran a), Mesari , Hranjec, Mar ec, Murkovi (od 54. M. Blagus), G. Strahija, Bašnec, Kova , D. Naran a. Trener: Goran Strahija.

OMLADINAC: Saka , Na (od 50. Piknja ), T. Dodlek, D. Dodlek (od 47. Buhin), Malovi , Horvat, Domjani , S. Saka , Valen (od 27. Klekar), Novak, Pata a. Trener: Darko Sabol. Žu kartoni: Novak, Malovi (Omladinac).

ROMSKA VATRA – EKO 0:5 (0:2) SVETI KRIŽ. Igralište Eka. Suci: Petar Ruži (Strelec), Dražen Novak (NSR), Ivan Kolari ( akovec). Delegat: Stjepan Križari .

Strijelci: 0:1 J. Lastavec (20), 0:2 J. Lastavec (23), 0:3 Mihaljkovi (58), 0:4 Mihaljkovi (75), 0:5 Z. Novak (82).

ROMSKA VATRA: D. Kalanjoš, . Oršuš, B. Oršuš, M. Ignac, I. Kalanjoš, Lj. Ignac, S. Balog (od 46. K. Balog), D. Balog (od 82. Mih. Kalanjoš), Mar. Balog, Kolar, I. Oršoš.

EKO: Pintari , Gori anec (od 46. Bedi ), An . Ma ek, . Balog, Sabadi, N. Novak, D. Novak (od 73. Z. Novak), Mihaljkovi , J. Lastavec, Rudni ki (od 46. Prpi ), Dan. Novak. Trener: Zlatko Novak.

6. kolo III. ŽNL zapad POBJEDA – MALI MIHALJEVEC 2:3 (1:0) GORNJI HRAŠ AN. Igralište Pobjede. Suci: Velimir Leva i (Novakovec), Mario Horvat (Cirkovljan), Dražen Šajnovi (Zasadbreg). Delegat: Željko Štefanac ( akovec).

Strijelci: 1:0 Golub (15), 1:1 M. Mesari (75), 2:1 Ladi (89), 2:2 Pušar (90), 2:3 M. Mesari (90).

POBJEDA: or evi , Kova , Kocijan, Golub, Borko (od 71. Ivanuša), Tkal ec, Ladi , Kova i , Kresinger (od 76. Kozina), T. Kocijan (od 80. Balog), Hanžekovi . Trener: Željko Vukši .

MALI MIHALJEVEC: Juriši , Posavec, anadi, Srnec, Trupkovi , Peras (od 46. D. Bes jani ), Zadravec, Makšadi, M. Mesari , Varga, Pušar. Žuti kartoni: Borko, T. Kocijan, Golub, Mih. Kocijan, Ladi (Pobjeda), Peras, Makšadi, Zadravec, D. Bes jani (M. Mihaljevec).

Crveni karton: Ivanuša (Pobjeda).

KRIŠTANOVEC – DINAMO (Ž) 5:0 (2:0) KRIŠTANOVEC. Igralište Trate. Suci: Marijan Duman i ( akovec), Radovan Posedi (Puš ine), Kris jan Genc (Dunjkovec). Delegat: Toni Mar njaš ( akovec).

Strijelci: 1:0 Radikovi (15), 2:0 Marko Januši (33), 3:0 Radikovi (70), 4:0 Marko Januši (78), 5:0 Mario Januši (82).

KRIŠTANOVEC: Šimuni , Miš. Medlobi, Fric (od 75. F. Bedi), Belše, Sabol, D. Novak, Mat. Medlobi (od 75. Kova i ), Radikovi , Mario Januši , Žuni , Marko Januši (od 78. Topli anec). Trener: Zdravko Horvat.

DINAMO: S. Novak (od 34. Novakovi ), Štrek, Baka , Toplek, Šajnovi , Mezga, Mošmondor, Šparavec, Rudni ki, Zemlji , Ban. Trener: Radovan Preložnjak. Žu kartoni: Sabol (Krištanovec), Mošmondor (Dinamo).

BRATSTVO – ZEBANEC 0:1 (0:0) PRESEKA. Igralište Zelena. Suci: Vjeran Tuksar (Peklenica), Tomica Cerovec ( akovec), Filip Aldi (Strahoninec). Delegat: Nikola Toplek (Nedeliš e).

Strijelac: 0:1 N. Horvat (65).

BRATSTVO: Jambrovi , M. Novak, Polak, M. abradi, Miljan i , B. Novak, J. Boži , Golub, Trupkovi , Leskovar, Kova i . Trener: Vladimir Hunjadi.

ZEBANEC: Pokriva , H. Ma ari , R. Vodušek, N. Horvat, Žerjav, Radek, Petkovi , Tkal ec (od 83. Leva i ), Šprajc (od 86. Ter), Šafari (od 90. Rajf), Kodba. Trener: Neven Horvat. Žu kartoni: Trupkovi , abradi, Novak (Bratstvo).

HAJDUK – PLAVI 1975 3:1 (3:0) BREZJE. Igralište Hrastje. Suci: Dominik Mihoci ( ukovec), Robert Novak (Puš ine), Ma ja repinko (Puš ine). Delegat: Stjepan Perko.

Strijelci: 1:0 B. Perko (3), 2:0 Mat. Trupokovi (11-11m), 3:0 Pintari (40), 3:1 Bistrovi (68).

HAJDUK: Preložnjak, Domini , Karni nik, Mar. Trupkovi , Pintari (od 65. Sen ar), I. Perko, Gregorin i , Mat. Trupkovi , Buhanec, Jarni, B. Perko (od 87. Petri evi ). Trener: Vladimir Pavlekovi .

PLAVI 1975: Petran, Karlov ec, Francki (od 34. N. Škvorc), Trajbar, Leva i , D. Škvorc, Grefel, Pintari (od 46. Korošec), Bistrovi , Novak, Ciglari . Žu kartoni: Karni nik (Hajduk), Leva i , Karlov ec, Bistrovi (Plavi 1975).

Crveni karton: Novak (Plavi 1975).

LISTA STRIJELACA

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Favoriti opravdali svoju ulogu u svim utakmicama Petica Kraljev ana 38 u Štefancu. Nino Belovi trostruki strijelac za goste iz Donjeg Kraljevca. Doma u mrežu Nine Hatlaka u 8. minuti na eo je Vjekoslav Cvek.

Do kraja prvog poluvremena Nino Belovi postiže dva zgoditka. U 45. minuti gostuju i kapetan i strijelac prvog zgoditka Vjekoslav Cvek udara doma eg igra a i zara uje isklju enje. Iako broj ano slabiji gosti u drugom poluvremenu uspijevaju posti i još dva zgoditka. Prvo u 75. minuti Nino Belovi svoj tre i na utakmici, a potom šest minuta prije kraja utakmice Roberto Miketek postavlja kona nih 5-0 za Kraljev an 38. Ve u narednom kolu u nedjelju u Donjem Kraljevcu igra se op inski derbi jer dolazi susjedni Hodošan. Tri doma a opomenuta igra a, a jedan gostuju i.

Sedmica Hodošana Omladincu. Prakti ki za pola sata igre sve je bilo riješeno. Seriju doma ih zgoditaka otvorio je u 9. minuti trostruki strijelac Dario Blagus.

Drugi Dario onaj Kranj ec u 15. minuti povisuje rezultat na 2-0. Seriju doma ih zgoditaka u prvom poluvremenu u 24. minuti zaklju uje trener-igra Goran Strahija.

Prije samog zvižduka suca utakmice Nevena Bujani a za odlazak na odmor Smiljan Patafta smanjuje doma e vodstvo na 3-1. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u šest minuta Dario Blagus postiže još dva zgoditka za vodstvo Hodošana od 5-1. Nakon njega dvostruki je strijelac Zdravko Bašnec i to u 67. i 82. minuti. Doma i su za ve u pobjedu od 7-1 etiri minute prije kraja utakmice propustili realizirati opravdano dosu eni kazneni udarac. Dva opomenuta igra a i to od gostiju iz Držimurec-Strelca.

Napredak bez problema kod ku e sa Borcem. Poveli su doma i u 11. minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je realizirao Nikola Tkalec. Na 2-0 u 22. minuti povisuje Emil Vidra. Gosti iz Donjeg Hraš ana u

TRNJE – BUDU NOST (M) 1:4 (0:1) SVETI JURAJ U TRNJU. Igralište Gaji . Suci: Ivica Horvat (Vra šinec), Robert Horbec (Kuršanec), Luka Jaluši (NsnD). Delegat: Stjepan Talan (Ivanovec).

Strijelci: 0:1 Tišljari (21-ag), 0:2 D. Drk (54), 0:3 I. Lisjak (58), 1:3 Naran a (82), 1:4 Z. Drk (89).

TRNJE: Vuk, Tišljari , Jankulija, Mihocek, Kolari , Kramar, Puri , Brodari , Jasni , Furundžija, Radi (od 54. Naran a), Kolar. Trener: Franko Jan ec.

BUDU NOST: Lon ari , Sklepi (od 77. Jurši ), Berdin, Z. Drk, Zadravec, Sermek, I. Lisjak, D. Drk, Cirkven i , Jambroši (od 23. Cerovec), Okreša (od 84. F. Sklepi ).

Trener: Zoran Radovan. Žu kartoni: Kolari , Kramar (Trnje), D. Drk (Budu nost).

34. minuti ostaju bez zbog dvije opomene isklju enog Nevena Ivkovi a. Po etkom drugog poluvremena u 51. minuti na 3-0 povisuje svojim drugim zgoditkom na utakmici Emil Vidra. U razmaku od pet minuta od 56. do 61. minute slijede dva gostuju a zgoditka u doma oj mreži. Strijelci su u tom periodu za Borac bili Karlo Pavlic i Vladimir Vargek. Da ne bi bilo neizvjesnosti do kraja doma i postižu još dva zgoditka preko Mihaela Ma ari a i Dalibora Jambroši a za pobjedu od 5-2. Dva doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a.

Pobjeda Budu nosti u Svetom Jurju u Trnju.Dobro se doma e Trnje držalo u prvom poluvremenu. Da nesretni Christijan Tišljari nije u 21. minuti postigao autogol pitanje kada bi gosti iz Miklavca slomili otpor doma ih.

No, u drugom poluvremenu u etiri minute od 54. do 58.

Budu nost zgodicima Dragutina Drka i Ivana Lisjaka dolazi do vodstva od 3-0. Trnje je u 65. minuti sa bijele to ke propustilo smanjiti vodstvo Budu nosti. Kao joker sa klupe doma ih u igru je u drugom poluvremenu ušao Tomislav Naran a i svojim zgoditkom u 82. minuti smanjio vodstvo gostiju na 3-1. Minutu prije kraja utakmice Zlatko Drk postavlja kona nih 4-1 za Budu nost. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

Petica Eka Romskoj vatri. Sa po dva zgoditka Jadranka Lastavca u prvom poluvremenu i Bojana Mihaljkovi a u drugom poluvremenu Eko je stekao vodstvo od 4-0.

Trener-igra Eka Zlatko Novak u 73. minuti zamijenio je kapetana mom adi Domagoja Novaka i u 82. minuti postigao zgoditak za kona nih 5-0. Imala je i mom ad Romske vatre svoje dvije izgledne prigode za posti i zgoditak, ali je izostala realizacija. Opomenutih igra a nije bilo.

Otok bolji od Mladosti urkin. U prvom poluvremenu borbena utakmica u kojoj je doma in bio bolji i postigao dva zgoditka. Prvi je u 31. minuti postigao Mladen Vuji , a drugi u 37. minuti Denis Blažin i . Ve u prvoj minuti nastavka drugog poluvremena gosti iz Dekanovca zgoditkom Igora Škvorca smanjuju na 2-1.

U drugom poluvremenu Mladost urkin je bila puno bolja, ali nisu uspjeli posti i barem jedan zgoditak kako bi osvojili bod, ovako su otišli ku i poraženi. Otok je u 90. minuti ostao bez Nikole Topleka koji je isklju en zbog druge opomene. Kad smo kod opomenutih igra a u svakoj mom adi po dvojica.

14 zgoditaka – Zdravko Bašnec (Hodošan) 13 zgoditaka – Silvestar Cvek, Luka Lipi (Kraljev an 38) 12 zgoditaka – Nino Belovi (Kraljev an 38) 9 zgoditaka – Bojan Cirkven i (Budu nost M) 8 zgoditaka – Emil Vidra (Napredak) 6 zgoditaka – Mihael Ma ari (Napredak) 5 zgoditaka – Mario Kova evi (Hodošan), Dalibor Jambroši (Napredak), Bojan Mihaljkovi , Jadranko Lastavec (Eko) 4 zgoditka – Dario Kranj ec (Hodošan), Denis Blažin i (Otok), Roberto Miketek (Kraljev an 38) 3 zgoditka – Dario Blagus (Hodošan), Ivan Furundžija (Trnje), Tomislav Baksa, Vjekoslav Cvek (Kraljev an 38), Dino Rudni ki (Eko), Zoran Kolari (Jadran), Igor Škvorc (Mladost D)

FAIR PLAY Isklju eni igra i Nikola Toplek (Otok), Neven Ivkovi (Borac DH), Vjekoslav Cvek (Kraljev an 38) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nema: Nikola Turk (Otok)

STATISTIKA 33 pos gnuta zgoditka ili 5,5 po utakmici 19 opomenu h igra a 3 isklju ena igra a 3 kaznena udarca dosu ena, a 1 realizirani

Rezultati 6. kola: Romska vatra – Eko 0-5; Otok - Mladost (D) 2-1; Jadran - Kraljev an 38 0-5; Hodošan - Omladinac (DS) 7-1; Napredak - Borac (DH) 5-2; Trnje - Budu nost (M) 1-4

TABLICA 1. Kraljev an 38

5

4

0

1

51:7

12

2. Hodošan

4

4

0

0

33:2

12

3. Napredak

5

4

0

1

25:10

12

4. Budu nost (M)

4

4

0

0

16:5

12

5. Eko

5

3

1

1

16:8

10

6. Mladost (D)

5

3

0

2

11:9

9

7. Otok

5

2

0

3

6:10

6

8. Trnje

5

1

1

3

5:12

4

9. Jadran

5

1

1

3

9:17

4

10. Borac (DH)

5

1

0

4

8:17

3

11. Omladinac (DS)

5

0

1

4

3:19

1

12. Romska vatra

5

0

0

5

2:69

0

Parovi slijede eg kola: Budu nost (M) - Romska vatra; Borac (DH) – Trnje; Omladinac (DS) – Napredak; Kraljev an 38 – Hodošan; Mladost (D) – Jadran; Eko - Otok

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Donji Koncov ak bez problema za ostanak na vrhu Donji Koncov ak uvjerljiv kod ku e. Za pola sata igre ve su doma i imali vodstvo od 3-0. Od ta tri zgoditka dva je pos gao Aleksandar Sklepi i to u 10. i 30. minu igre. U 23. minu strijelac pak je bio Miroslav Horvat. Kada je u 62. minu na 4-0 doma e vodstvo povisio Marko Pleh bilo je jasno da Torpedo teško može nešto osim asnog poraza do kraja utakmice u ini . Samo su dvije minute gos ma iz Križovca bile dovoljne za dva zgoditka. Prvi je u 76. minu pos gao Andrej Fran i , a drugi dvije minute kasnije za 4-2 Damir Tuksar. Pet minuta prije kraja utakmice doma i drugim zgoditkom Miroslava Horvata dolaze do pobjede od 5-2. Delegat utakmice Mirko Leich zamjera doma inu što ima na dresovima slabo vidljive brojeve. Samo dvojica opomenu h igra a i to od gos ju iz Križovca.

Jedinstvu jesna doma a pobjeda. Nakon što su poveli sa 3-0 u drugom su se poluvremenu doma i malo opus li i gos iz Ma kovca su to kaznili sa dva zgoditka tako da su opet kao i sa Zebancem doma i navija i u samoj završnici bili „smrznu “. U prvom poluvremenu za Jedinstvo su zgoditke pos gli Alen Herceg u 10. minu i Roman Tr njak u 25. minu . Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 50. minu na 3-0 povisuje Saša Krumpi . Prvi svoj zgoditak Omladinac je pos gao preko Vlade Dodleka u 76. minu . Pet minuta prije kraja na 3-2 smanjuje Dario Vinceti i završnicu ini neizvjesnom. No, doma i su to minimalno svoje vodstvo uspjeli održa . Dva gostuju a opomenuta igra a. Doma i bez kartona.

Polako, ali sigurno Hajduk drži priklju ak na vrhu tablice. Gost u ovom kolu u Brezju na teškom i blatnavom terenu za igru bili su Plavi 1975 iz Prekope-Bukovca. Hajduk nije ništa prepus o slu aja i ve nakon prvih 45 minuta stekao visoko vodstvo od 3-0. Da se Plavima ne piše dobro moglo se naslu ve u 3. minu kada su doma i zgoditkom Branka Perka došli u vodstvo od 1-0. Osam minuta kasnije doma i imaju opravdano dosu eni kazneni udarac koji uspješno za vodstvo od 2-0 realizira Ma ja Trupkovi . Pet minuta prije kraja prvog dijela Robert Pintari dovodi Hajduk u vodstvo od

DONJI KONCOV AK – TORPEDO 5:2 (3:0)

JEDINSTVO – OMLADINAC (M) 3:2 (2:0)

DONJI KONCOV AK. Igralište Donji Koncov ak. Suci: Darijan Zadravec (M. Središ e), Antun Koruni (Lopa nec), Dario Kos (NsnD). Delegat: Mirko Leich ( akovec).

Strijelci: 1:0 Sklepi (10), 2:0 M. Horvat (23), 3:0 Sklepi (30), 4:0 Sklepi (62), 4:1 Fran i (76), 4:2 D. Tuksar (78), 5:2 M. Horvat (85).

DONJI KONCOV AK: Miš. Horvat, Brezni ar (od 78. Vrhar), Flac, Hrženjak, Hozjan, Koraj (od 62. B. Pleh), Cvetkovi (od 55. M. Sklepi ), Pintari , Sklepi , M. Horvat, M. Puh. Trener: Ivan Sklepi .

TORPEDO: Herceg, Govedi (od 24. Jezernik), Vugrinec, David, Sanjkovi , Filipovi , N. Tuksar, Fran i , Strojko, D. Tuksar, Pintari (od 72. Biber). Trener: Klaudio Biber. Žu kartoni: Vugrinec, Filipovi (Torpedo).

GORNJI MIHALJEVEC. Igralište Jedinstva. Suci: Darko Filip i (Slakovec), Smiljan Perho (Zasadbreg), Dino Veldi (Strahoninec). Delegat: Josip Baksa (Belica).

Strijelci: 1:0 Herceg (17), 2:0 Tr njak (25), 3:0 S. Krumpi (50), 3:1 Tr njak (76), 3:2 D. Vince (85).

JEDINSTVO: Angel, S. Krumpi , M. Novak (od 65. Mohari ), Mikulan, Plantak, Vuk (od 84.

N. Horvat), D. Mikulan (od 70. D. Novak), Ladi , Borko, Herceg, Tr njak. Trener: Goran Mikulan.

OMLADINAC: J. Dodlek, Sovi (od 68. Šoštari ), Povodnja, Kuhar, D. Povodnja, Horvat (od 80. Zorkovi ), Culjak, D. Vince , Ehrenreich, Vida i , V. Dodlek. Trener: Ivan Šardi. Žu kartoni: D. Povodnja, D. Horvat (Jedinstvo).

3-0. U drugom poluvremenu lopte više nije bilo u mreži gostuju eg vratara Jerka Petrana. ak su Plavi u 68. minu uspjeli pos i po asni zgoditak. Pošlo je to za nogom Tomislavu Bistrovi u. U 81. minu pak su ostali bez Saše Novaka koji je laktom u predjelu prsiju za vrijeme igre udario doma eg igra a. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Pobjeda Zebanca u Preseki. Zgoditak odluke gos su pos gli u 65. minu , a strijelac je bio Neven Horvat. Teren je bio težak za igru po delegatu Nikoli Topleku na granici regularnog. U 90. minu doma e Bratstvo je tražilo kazneni udarac, no tako nije mislio sudac utakmice Vjeran Tuksar. Nakon toga dolazi do gužve, naguravanja igra a ak i pokojeg udarca, ali to Tuksar nije adekvatno sankcionirao.

Na kraju su doma i prošli sa tri opomene, a gos iz Zebanca bez kartona. Burno je bilo i po završetku utakmice kod ulaska u službene prostorije. Uz negodovanje gledatelja jedan od njih je grudom blata pogodio delegata utakmice Nikolu Topleka.

Mali Mihaljevec došao spretno do gostuju e pobjede. Dva su puta doma i imali vodstvo da bi sve u posljednjoj minu utakmice prokockali. Dario Golub u 15. minu svojim zgoditkom dovodi Pobjedu u vodstvo od 1-0. Dugo je bilo to minimalno doma e vodstvo sve do 75. minute kada Mali Mihaljevec zgoditkom Mire Mesari a dolazi do izjedna enja. U 84. minu na sredini terena za igru igra Pobjede Ma ja Ivanuša namjerno udara pro vni kog igra a i zara uje opravdano isklju enje. Minutu prije kraja utakmice Nikola Ladi dovodi doma u Pobjedu po drugi puta u vodstvo, ovaj puta od 2-1. Nakon toga veliko slavlje pretvaraju u doma i poraz. U 90. minu prvo na 2-2 poravnava Sandi Pušar, a minutu kasnije pobjedu gos ma iz Malog Mihaljevca od 3-2 osigurava dvostruki strijelac i igra utakmice Miro Mesari . Ina e su gos jekom drugog poluvremena bili bolja mom ad. Pune ruke posla imao je sudac utakmice Velimir Leva i . Opomenuo je ak devetoricu igra a. Pet doma ih i e ri gostuju a igra a.

Visoka doma a pobjeda Krištanovca. Doma i su sa po jednim zgoditkom Nikole Radikovi a u 15. minu i Marka Januši a u 33. minu imali nakon prvog poluvremena vodstvo od 2-0. Peh su imali gos iz Žiškovca jer im se u 34. minu ozlijedio vratar Stjepan Novak nakon jedne intervencije pao je nezgodno na rame i isto ozlijedio.

Zamijenio ga je na vra ma pri uvni vratar Mihael Novakovi . Krištanovec je u drugom poluvremenu pos gao još tri zgoditka. Scenarij je bio is kao u prvom poluvremenu. Po drugi su se puta u listu strijelaca upisali Nikola Radikovi i Marko Januši . Njima se još u 82. minu pridružio svojim zgoditkom Mario Januši za kona nu pobjedu od 5-0. Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi.

LISTA STRIJELACA 7 zgoditaka – Miro Mesari (Mali Mihaljevec) 6 zgoditaka – Marko Pleh, Miroslav Horvat (Donji Koncov ak) 5 zgoditaka – Vlado Dodlek (Omladinac M), Roman Tr njak (Jedinstvo GM), Nikola Ladi (Pobjeda) 4 zgoditka – Aleksandar Sklepi (Donji Koncov ak), Marko Januši (Krištanovec), Andrej Fran i , Damir Tuksar (Torpedo), Tomislav Bistrovi (Plavi 1975) 3 zgoditka – Nikola Tuksar (Torpedo), Mihael Flac (Donji Koncov ak), Tomislav Šafari (Zebanec), Bojan Novak (Bratstvo P), Nikola Tkal ec (Pobjeda), Alen Herceg (Jedinstvo GM), Sandi Pušar (Mali Mihaljevec)

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Saša Novak (Plavi 1975), Ma ja Ivanuša (Pobjeda) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Dino Bes jani (Mali Mihaljevec), Siniša Karlov ec (Plavi 1975), Tihomir Karni nik (Hajduk B), Dragan Povodnja (Omladinac M)

STATISTIKA 27 pos gnu h zgoditaka ili 4,5 po utakmici 23 opomenuta igra a 2 isklju ena igra a 1 kaznenini udarac dosu en i is realiziran

Rezultati 6. kola: D. Koncov ak - Torpedo 5-2; Jedinstvo (GM) - Omladinac (M) 3-2; Hajduk (B) - Plavi 1975 3-1; Bratstvo (P) - Zebanec 0-1; Krištanovec - Dinamo (Ž) 5-0; Pobjeda - M. Mihaljevec 2-3

TABLICA 1. D. Koncov ak

5

5

0

0

23:6

15

2. Jedinstvo (GM)

5

4

1

0

17:7

13

3. Hajduk (B)

5

4

0

1

13:7

12

4. Zebanec

5

3

1

1

7:6

10

5. M. Mihaljevec

5

3

0

2

16:9

9

6. Pobjeda

5

2

0

3

11:7

6

7. Krištanovec

5

2

0

3

11:11

6

8. Torpedo

5

2

0

3

16:18

6

9. Plavi 1975

5

1

0

4

12:17

3

10. Bratstvo (P)

5

1

0

4

4:11

3

11. Omladinac (M)

5

1

0

4

9:21

3

12. Dinamo (Ž)

5

1

0

4

5:24

3

Parovi slijede eg kola: M. Mihaljevec - D. Koncov ak; Dinamo (Ž) – Pobjeda; Zebanec – Krištanovec; Plavi 1975 - Bratstvo (P); Omladinac (M) - Hajduk (B(; Torpedo - Jedinstvo (GM)

28. rujna 2010.

PREPONSKO JAHANJE

KARATE

Sedmo mjesto za Kristinu Lesjak u Plovdivu U Plovdivu u Bugarskoj po etkom rujna održano je Prvenstvo Balkana u preponskom jahanju na kojem je nastupilo više od 140 jaha ih parova. Odli an plasman na prvenstvu ostvarila je mlada akov anka Kristina Lesjak i njezin Orion. Nakon uspješnog svladavanja parkura visine od 120 do 130 cm i bara-

Maša Martinovi potvrdila nastup na SP u Beogradu

ža 135 cm Kristina je osvojila 7. mjesto u ukupnom poretku i 2. mjesto u Junior Grand Prixu. Jednako uspješna Kristina je bila i na finalu Croatia Cupa u preponskom jahanju na zagreba kom hipodromu gdje je potvrdila odli nu ormu i osvojila 1. mjesto u ukupnom poretku Cro cup-a za 2010. godinu.

U nedjelju se u Samoboru održao izborni turnir za odlazak na svjetsko prvenstvo koje se održava u Beogradu u listopadu ove godine.

Od lanova KK Nedeliš e Maša Martinovi potvrdila je nastup u ekipnom dijelu natjecanja. Stjepan Bešeni osvojio je status prve rezerve, budu i da e hrvatske boje u toj kategoriji braniti aktualni svjetski prvak Danil Domdjoni.

Pobjednica turnira u svojoj kategoriji Mia Šari Horvat s trenerom Nenadom Murši i direktorom turnira Gerdom Rebi ek.

Tri medalje za me imurske predstavnike u Budimpešti Kristina Lesjak niže odli ne rezultate

OP KLAKE DO 14 u tenisu

Lana Novkovi ušla u finale U Zagrebu je u organizaciji Tenis kluba Klaka održan turnir iz kalendara HTS-a za dje ake i djevoj ice do 14 godina. Na turniru je nastupila Lana Novkovi , igra ica TK Franjo Pun ec kao prva nositeljica na turniru. Odli-

an rezultat za Lanu – plasman u finale turnira gdje je poražena od Nike Ili (TK Zagi) rezultatom 16 16. Do finala Lana je pobijedila Laru Horg (TK Varaždin) 61 75, Saru Šanjug (TK I Team) 63 63 i Paolu Marti (TK Daruvar) 64 64.

MOM ADSKO PRVENSTVO Me imurja za veterane

Veterani TK Pun ec odnijeli pobjedu protiv Teama 1 Veteranska mom ad TK Franjo Pun ec akovec pobjednik je ovogodišnjeg, petnaestog po redu Mom adskog prvenstva Me imurja. U dramati nom finalnom susretu punom preokreta u kojem su se sastale akove ke mom adi TK Franjo Pun ec i TK Team 1 nakon neriješenog rezultata u pojedina nim susretima 2:2 i 1:1 u susretima parova, pobjednik je odlu en boljom gem razlikom.

U ovogodišnjem prvenstvu mom ad Pun eca nastupila je

Na na jednom od najja ih karate turnira u u ovom dijelu Europe u glavnom gradu Ma arske u Budimpešti, održan je tradicionalni BUDAPEST OPEN 2010, na kojem je nastupilo preko 1.000 natjecatelja iz dvadeset zemalja.

Nastupili su i mladi me imurski karatisti. Osvojili su tri medalje.

Zlato i naslov pobjednice turnira osvojila je lanica KK Nedeliš e Mia Šari Horvat u teškoj +50 kg kategoriji mla ih kadeta.

Jelena Bužani osvojila je srebro u lakoj -47 kg kategoriji kadetkinja. Mateja Rumplin osvojila je broncu u teškoj +40 kg kategoriji u enica. Na natjecanju su još nastupili Marin Zadravec, Benjamin He a, Matej Kova i , Vilim Murši , Fabijan Murši , Ana Ciglari , Marta Delost, Dominik Kolari , Edna Pomor, Jelena Zadravec, Bijanka Fu ko, Stella Soldat i Ela Poljak.

Od lanova KK Me imurje najbolji rezultat polu ila je Luna Hamer u uzrastu u enica (10-11 godina) koja je u lakoj kategoriji osvojila broncu pobijedivši predstavnicu Rumunjske, Ukrajine te doma u predstavnicu, a izgubila samo od pobjednice turnira s rezultatom od 1:0.

Nino Cmre njak izvrsno je krenuo u borbu pobijedivši svog prvog suparnika s maksimalnim rezultatom od 8:0 i to atraktivnim nožnim tehnikama, ali nije uspio do i do medalje, jer ga je u tome sprije io predstavnik Rusije pobijedivši Ninija 3:2.

Leon Marciuš tako er nije uspio do i do medalje , ali ovo je još jedno iskustvo više za mlade talente karate kluba Me imurje koji velikim koracima kre u prema još ve im uspjesima na me unarodnom planu.

u sastavu: Milan Stojko, Goran Sutlar, Zoran Ili , Josip Borkovi , Dušan Gala, Ivan Štefi ar, Ivica Jerbi , Vlado Malner, Filip Vresk, Dražen Žvorc i Dražen Levak.

Veliki prijelazni pobjedni ki pehar kapetanu pobjedni ke mom adi predao je predsjednik Teniskog saveza Me imurja gospodin Zvonimir Vertuš.

Uz dobar tenis, valja spomenuti i to da je susret odigran u prijateljskoj atmos eri, bez i jedne sporne lopte, a završio je zajedni kim druženjem obiju ekipa.

Lucija Lesjak i Leon Marciuš stigli su do zlata u Kranju

Dva zlata za KK Me imurje u Kranju U subotu je u Kranju, Slovenija održan me unarodni turnir na kojem je nastupilo 350 natjecatelja iz 4 države, a dio tog turnira bili su i lanovi KK Me imurje. Uzeli su dva zlata.

Lucija Lesjak je u kategoriji u enica osvojila zlatno

odli je sa dvije pobjede, dok je Leon Marciuš titulu najboljeg osvojio u kategoriji mla ih kadeta.

Time je KKMe imurje po broju osvojenih zlatnih odli ja bio me u najbolje plasiranim klubovima na ovom turniru.

TENISKI KLUB Mursko Središ e

Josip Šajnovi opet najbolji

Tri najbolja, Šajnovi prvi slijeva

Održano je i završeno tenisko klupsko prvenstvo Teniskog kluba Mursko Središ e.

Pobjednik je Josip Šajnovi , koji je u finalu s 1:6, 7:5 i 6:3 bio bolji od An elka Tarandeka.

Ovo je bilo tre e uzastopno finale u kojem su igrali Šajnovi i Tarandek, a Šajnovi je bio apsolutno bolji u sva tri susreta. Tre e mjesto osvojio je Dejan Hamer, koji je bez borbe dobio susret protiv Ivana Kova i a.

Na turniru koji je odigran na terenima TK-a Mursko Središ e sudjelovala su 22 tenisa a i bio je to jedan od boljih i po broju najja i turnir.

(S. Mesari , ZB)

LANOVI BADMINTON KLUBA ME IMURJE igrali na Europskom kupu u Slova koj

Veteranska ekipa Pun eca slavila je u neizvjesnom finalu protiv Teama 1

Solidan nastup Matije Hranilovi a i Line Zadravca U slova kom gradu Prešovu održan je drugi turnir Europskog juniorskog kupa. Na tom turniru naš klub je nastupio s tri svoja igra a: Matija Hranilovi u konkurenciji do 19 godina te Filip Bel i Lino Zadravec u konkurenciji do 13 godina. Na turniru su nastupili igra i iz 12 država te preko 30 razli itih klubova.

Najbolji rezultat ostvario je Matija Hranilovi koji je u paru s Dasenom Jardasom (Rijeka) ušao u osminu finala te tamo bio poražen od drugih nositelja turnira Roj/Turk. U pojedina noj konkurenciji Matija je u tri vrlo neizvjesna gema izgubio

od srpskog igra a Petrovi a ve u prvom kolu.

Naši najmla i predstavnici nažalost nisu prošli svoje skupine. Pobjeda i poraz Filipa Bela bile su dovoljne za drugo mjesto u skupini dok je Lino Zadravec s tri poraza završio na 4. mjestu u skupini. Iako je bilo prilika i za prolaz ovih skupini.

Nedostajalo je tako er ponešto me unarodnog iskustva (prvi takav turnir za obojicu), te malo sportske sre e. No, ova akove ka generacija u samom je vrhu hrvatskog badmintona, pa se tako u budu nosti o ekuju i još bolji rezultati. (bz)

Upis novih lanova

Matija Hranilovi i Lino Zadravec predstavljali su akove ki badminton u Slova koj

Badminton klub Me imurje akovec vrši upise novim mladih lanova klub . Upisati se mogu dje aci i djevoj ice ro eni 2003. i stariji (do ro .1997. ). In ormacije i upisi mogu i su kod tajnika i trenera Tomislava Grubi a na gsm: 098 241 230 ili 098 294 037, te na treninzima u dvorani II. OŠ akovec ponedjeljkom od 19.15 – 20.30 i petkom 17.00 – 18.00 sati, odnosno u dvorani ETŠ-a u akovcu srijedom 20.00 – 21.00 i subotom 12.00 – 13.00 sati.

28. rujna 2010.

Osvaja i medalje iz BK Mura

BICIKLISTI KI KUP HRVATSKE - Tre i brdski kronometar BK Sveta Nedjelja

Michel Tomaži pokazao veliki potencijal - lanovi BK Mura Avantura osvojili su ukupno tri medalje, dok je Luka Šprajc koji vozi za varaždinsku Slogu osvojio izvrsno tre e mjesto u kategoriji U-23 Na zagreba kom Sljemenu vožene su cestovne biciklisti ke utrke u sklopu Kupa Hrvatske. Biciklisti ki klub Sveta Nedjelja organizirao je 3. brdski kronometar za cestovnjake. Po iznimno lošem, kišovitom te hladnom vremenu, na mokroj Sljemenskoj stazi pojavilo se pedesetak natjecatelja iz svih dijelova Hrvatske. Na navedenoj utrci bili su i predstavnici BK Mure Avanture iz Sv. Martina na Muri, jedinog me imurskog kluba koji ove godine vozi utrke Kupa. etiri lana cestovnog tima sudjelovali su na utrci, te ostvarili odli an rezultat, ukupno su osvojili tri medalje, dvije zlatne i jednu broncu. Dužina dionice je 3,1km za po etni ke, odnosno 6,2km za sve ostale kategorije.

ovo prva sezona u HBS-u, te iza sebe ima tek pet utrka, a ve potvr uje svoj izniman talent, te s lako om pobje uje na ovako zahtjevnom natjecanju. S pravom možemo nadati da e i u budu e biti još velikih uspjeha za njega.

Ostali predstavnici Mure Avanture natjecali su se u veteranskim kategorijama. Tako je stari lisac i specijalist za brdske terene Robertino Vidovi osvojio prvo mjesto u Veteranima B. Stazu je prošao za 23 minute i 49 sekundi. Iza njega su bili uvalo Fran i Jozing Ivica. U kategoriji Veterana A predstavnici Mure Avanture bili su An elko Horvati i Darko Krikovi . Oni su pak osvojili 3. i

Tomaži prvi u konkurenciji do 15 godina Biciklisti iz Svetog Martina na Muri natjecali su se u razli itim kategorijama, a najviše veseli uspjeh mladog petnaestogodišnjeg Michela Tomaži a koji je osvojio prvo mjesto u kategoriji Po etnika A. Stazu od 3,1 km uspona na Sljeme odvozio je za 11minuta i 45sekundi. Drugoga Bival Josipa iza sebe je ostavio ak 27 sekundi. Tre i u toj kategoriji bio je Kordi Franjo. Tomaži u je

4. mjesto. Horvati , postolje i medalju zaradio je vremenom 29minuta i 03 sekunde, dok je Krikovi stazu odvozio za 29minuta i 58 sekundi. U ovoj kategoriji prvo mjesto pripalo je Ares Burši u, a drugo Ranku Antolovi u.

Spomenimo još i uspjeh mladog Me imurca Luke Šprajca, koji vozi za varaždinsku BD Slogu, a natje e se u kategoriji U-23. Šprajc je osvojio tre e mjesto iza prvog Alena Ivan eca i drugog Mateja Valeca.

Prije završetka ovogodišnje sezone, natjecatelje u Kupu HBS-a o ekuje još jedna cestovna utrka koju tradicionalno organiziraju Varaždinci 9. listopada. (VPR)

etvrto kolo Lige Svetog Martina Kiši, magli, hladno i i blatu u inat na startu 4. kola Lige Svetog Martina pojavilo se šest hrabrih natjecatelja: dvojica u cestovnoj te etvorica u brdskoj ligi.

Cestovnu utrku u kategoriji Cestari (dva kruga) Tomislav Gori ki je bez konkurencije odvozio za sat i 38 minuta, a Marijan Klujber u kategoriji Razgleda i (jedan krug) za 43 minute.

Brdsku utrku su po veoma teškoj i blatnoj stazi nad Toplicaj u kategoriji Šumari (dva kruga) vozila tri natjecatelja, a najbrži je bio Bruno Turk iz BK Prelog, odmah do njega bio je Vladimir Hunjak tako er iz BK Prelog, a tre i je bio lan BK Mura Avantura Saša Šimi i .

Saša Golub je vozio kategoriju Šeta a (jedan krug). (vpr)

UDRUGA “SPORT ZA SVE” PRELOG

Prijavite se na aerobiku Udruga “Sport za sve” Prelog relog poziva sve stare i nove lanove nove da im se priklju e od 4. listopada opada 2010. na satovima aerobike, e, koji e se održavati u sportskoj dvoravorani SŠ Prelog svakog ponedjeljka, el ka, eljka, srijede i petka u vremenu od 20 do 21 sat.

Pozvani ste svi bez obzira ra na dob, stoga nam se priklju ite te ve na samom po etku i osjetitee ari vježbanja te sklopite brojna nova i obnovite stara prijateljstva.

Za sve dodatne informacije macije kontaktirajte nas na brojevee telefona: Manuela - 098 956 2462 462 ili Marija - 099 403 0500.

IN MEMORIAM

54

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IZ MATI NOG UREDA

“ZRINSKI d.d. akovec, raspisuje natje aj za radno mjesto

RO ENI

SAMOSTALNI REFERENT IZVOZA - dva izvrĹĄitelja

PATRIK TRSTENJAK, sin Jasminke i SiniĹĄe; MATIJA STRBAD, sin DuĹĄanke i Drage; MIA KOCIJAN, k i Jasminke i Davora; NIKĹ A DOVE ER, sin Jasmine i Ivice; KARLO LISJAK, sin Martine i Tomislava; HANA BEL, k i Valentine i Branimira; JAN GREGOREC, sin Nine i Igora; ERIK IGNAC, sin Violete i Josipa; TEN KIĹ , k i Dejane i Bojana; LORENA CVEK, k i Tanje i Vjekoslava; LUKA MOLNAR, sin BoĹžice i Ivice; PATRICIJA BOGDAN, k i Evice i Josipa; KORINA HORVAT, k i BoĹžene i An elka; PETAR KLARI , sin Marije i Vedrana; PIA PETKOVI , k i Tine i SaĹĄe; PATRIK ZLATAREK, sin Petre

UVJETI: - VSS ekonomskog usmjerenja, - ak vno znanje engleskog jezika u govoru i pismu (znanje drugog i tre eg stranog jezika je prednost), - ak vno koriťtenje Microso O ce paketa, - izrazite organizacijske i komunikacijske sposobnos , krea vno rjeťavanje problema i kri ki na in razmiťljanja, - poŞeljno iskustvo u vanjskotrgovinskim poslovima i poslovima prodaje – neposredni kontak s kupcima, - eksibilnost u izvrťavanju radnih zadataka, - ambicioznost i entuzijazam, - voza ka dozvola B kategorije s voza kim iskustvom.

Ukoliko ste pouzdana i odgovorna osoba koja Şeli poslovne ciljeve ostvari u dinami nom i profesionalnom radnom okruŞenju, molimo da u roku od 8 dana od objave ovog oglasa poťaljete Vaťu cijenjenu prijavu s Şivotopisom na adresu: ZRINSKI d.d., 40 000 AKOVEC, Dr. Ivana Novaka 13. Natje aj je otvoren do popunjenja. (Ponuda za natje aj) Kontakt osoba: Željko Megla, tel.: 040 372 284�

OBAVIJEST O O ITOVANJU VODOMJERA Od 24. rujna do 15. listopada 2010. godine obavljamo godiĹĄnje o itavanje svih vodomjera. Molimo potroĹĄa e vode na omogu e pristup vodomjerima.

PotroĹĄa i mogu i sami o ita vodomjer, a stanje javi na besplatan telefon 0800/31-31-11 ili 373-732, 373-733.

O itavanje vodomjera moĹže se prijavi i putem interneta popunom obrasca na stranici www.medjimurske-vode.hr

Temeljem lanka 43. Statuta Grada akovca (Sl. gl. Grada akovca 09/09) i lanka 8. Poslovnika gradona elnikovog stru nog kolegija (Sl. gl. Grada akovca 10/09), gradona elnik Grada akovca je na svom 11. stru nom kolegiju odrĹžanom 21. rujna 2010. donio

ODLUKU o sufinanciranju prijevoza u enika srednjih ĹĄkola s podru ja Grada akovca u ĹĄkolskoj godini 2010./2011. lanak 1.

Prijevoz se na osnovi socijalnog statusa su nancira srednjoĹĄkolcima koji zadovoljavaju sljede e kriterije: 1. U enicima iz obitelji u kojima su prihodi po lanu doma instva manji od 1.750,00 kuna mjese no, 2. U enicima bez oba roditelja, djeci samohranih majki i o eva te djeci poginulih ili nestalih hrvatskih branitelja, 3. Korisnicima stalne pomo i Centra za socijalnu skrb ili korisnicima pomo i za podmirenje troĹĄkova stanovanja Grada akovca, 4. U enicima smjeĹĄtenim u udomiteljske obitelji ili ustanove. lanak 2.

U enicima srednjih ĹĄkola s podru ja Grada akovca koji zadovoljavaju jedan od kriterija navedenih u lanku 1. ove Odluke, a do ĹĄkole putuju autobusom, Grad akovec su nancirat e cijenu autobusne karte u iznosu od 100 kuna po u eniku mjese no; u enicima koji do ĹĄkole putuju vlakom su nancirat e cijenu karte u iznosu od 50 kuna po u eniku mjese no, dok e u enicima koji kombiniraju prijevoz vlakom i autobusom su nancira cijenu karte u iznosu od 50 kuna po u eniku mjese no za vlak i 100 kuna po u eniku mjese no za autobus. (cjelokupni tekst ove Odluke dostupan je na internet stranici Grada akovca www.cakovec.hr). lanak 3.

Dokumentacija potrebna kao prilog prijavi za su nanciranje prijevoza odre ena je ovisno o kriteriju prema kojem se prijava podnosi, a informacije o potrebnim dokumen ma mogu se dobi na internet stranici Grada akovca, u Upravi Grada akovca (Kralja Tomislava 15, akovec) ili na telefon 314 935. lanak 4.

Prijave za su nanciranje prijevoza mogu se podnije od 27. 9. 2010. do 15. 10.

2010. u Upravi Grada akovca ili se mogu dostavi poĹĄtom na adresu Grad akovec, Kralja Tomislava 15, 40 000 akovec. lanak 5.

Sastavni dio ove Odluke je obrazac za prijavu za su nanciranje prijevoza u enika srednjih ĹĄkola s podru ja Grada akovca, koji je dostupan na internet stranici Grada akovca i u Upravi Grada akovca. lanak 6.

Ova Odluka stupa na snagu danom donoĹĄenja, a objavljuje se u SluĹžbenom glasniku Grada akovca, medijima (lokalnim tjednicima) i na internet stranici Grada akovca (www.cakovec.hr).

KLASA: 021-05/10-01/186 URBROJ: 2109/2-01-10-16 akovec, 21. rujna 2010.

GRADONA ELNIK Branko Ĺ alamon, v. r.

i Ivana; IDA HORVAT, k i Lucije i Hrvoja; NIVES BODGAN, k i NataĹĄe i KreĹĄe; JOSIP JUR EC, sin Manuele i Josipa; BORNA LADI , sin Tine i Davora; ELENA KOLENKO, k i Klare i Ivice ( akovec)

VJEN ANI Marija Kova i Darko Kokanovi , Andreja Kova i i Predrag Ĺ afari , Petra JalĹĄovec i Goran Markovi , SaĹĄa BoĹži i Nikola Hladki, Dijana Cerovec i Ivica Jurak, Jasenka Ĺ alamon i Ivan Joci , Petra Drvari i Danijel Ov ar ( akovec); Nina Ĺ oĹĄtari i Dominik Hren (M. SrediĹĄ e); Karmen Zarifovi i KreĹĄimir Jur ec (Prelog); Rina Antolek i Damir Ostoja (Ĺ trigova).

UMRLI Marija Zvonar ro . Grabari r.

1933., Dragutin Ov ar r. 1936., Irma Pintari ro . Podgorelec r. 1930., Marija Pavlekovi ro .

Jeleni r. 1940., Ivan Horvat r.

1931., Ana Pintari ro . Munda r. 1923., Franjo Vugrinec r. 1932., Stjepan Mavrin r. 1929., Marija Eke ro . Nedelko r. 1929., Marija Vidra ro . Kosma r. 1928. ( akovec); Karolina Gal ro . Vidovi r. 1930., Ana Petek ro . Vrzan r.

1943. (M. Subotica); Marija David ro . Skoliber r. 1921. (M. SrediĹĄ e); Vinko Krznar r. 1935., Ana Antoli ro . Ivaci r. 1914., Katarina Zor ec ro . Tretnjak r.

1928., Marija Lon ari ro . Blagus r. 1920. (Prelog).

28. rujna 2010.

28. rujna 2010.

POSLJEDNJI POZDRAV

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Ljekarna Vjera Ĺ tefan mr.ph. AKOVEC, N.Pavi a 15, traĹži 1 MAGISTRA/MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme, poloĹžen stru ni ispit, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili se javi na tel.

040-363-799, do 30.09.2010.

2. LJEKARNA mr.ph. D. BLAGUS-VI ANOVI , Strahoninec, traĹži MAGISTAR/MAGISTRA FARMACIJE sa poloĹženim stru nim ispitom, na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099/686-3581. Natje aj je otvoren do 30.09.2010.

3. VRĹ I AGRO d.o.o. GRADIĹ AK 12, traĹži 1 DJELATNICA ZA POMO U KU I ILI NA FARMI na neodre eno vrijeme, javi se na 098/1808-731. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

4. Vinogradarska zadruga Ĺ TRIGOV ANKA Ĺ TRIGOVA, traĹži 1 VINOGRADARSKI RADNIK ili obitelj za rad u vinogradu i proizvodnji vina, mogu nost smjeĹĄtaja, voza ki ispit b kategorija, nazvati na 099/222-1338.

Natje aj otvoren do 30.09.2010.

5. GRADITELJSTVO KOCIJAN d.o.o. SELNICA, Zrinskih 22, traĹži ZIDAR, TESAR, GRA EVINSKI RADNIK na neodre enovrijeme,javi sena091-2861336.Natje aj otvoren do 30.09.2010.

6. SAMANTA d.o.o. HODOĹ AN, B. Radi a 11, traĹži 1 KONOBAR/KONOBARICA na odre eno vrijeme, javi se na 099-6812411. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

7. HILDING CROATIA d.o.o. PRELOG, traĹži 1 MEHANI AR KONFEKCIJSKIH STROJEVA na odre eno vrijeme, javi se na 098 244447. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

8. GerhardiSnjeĹžanad.o.o.PRELOG,traĹži2SOBOSLIKARA na odre eno vrijeme, javi se na 099-7543134.

Natje aj otvoren do 30.09.2010.

9. Pekara “NIKAâ€? PRIBISLAVEC, B. J. Jela i a 33, traĹži 1 KV, PKV PEKAR na neodre eno vrijeme, javi se na 098-9055000. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

10. ARTNER d.o.o. DONJI VIDOVEC, traŞi 3 RADNIKA NA MONTAŽI STAKLENIH I ALU FASADA na odre eno vrijeme, javi se na 091-1803139. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

11. STUDIO MENERGY d.o.o. D. Kraljevec, Murska 46, traĹži 1 SSS, VĹ S, VSS SPIKER I RADIJSKI TEHNI AR na neodre eno vrijeme uz probni rad, voza ki ispit, znanje engleskog jezika, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

12. HANJES d.o.o. 42202 B. Trnovec, Gospodarska 10, traĹži3ZAVARIVA ATIGzaaluminijiinoxnaneodre eno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, javi se osobno na gornju adresu ili dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu ili e-mail: r.sumiga@hanjes.com Natje aj otvoren do 30.09.2010.

13. Ca ebarZDENKA AKOVEC,I.Gunduli abb,traĹži1 DJELATNICA ZA RAD U CAFFE BARU na neodre eno vrijeme uz mogu nost smjeĹĄtaja, javi se na 091-9567425 Natje aj otvoren do 30.09.2010.

14. Ca e bar KOCKA SVETA MARIJA, Trg B. Jela i a 4, traĹži 1 KV KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 099-6821656. Natje aj otvoren do 07.10.2010.

15. Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja “SIGURNA KU Aâ€?

40000 AKOVEC, p.p.160, traĹži 1 VSS PSIHOLOG/INJA na neodre eno vrijeme, s pola radnog vremena, najmanje 1 godina radnog iskustva, poloĹžen stru ni ispit, voza ka dozvola “Bâ€? kategorije uz prijavu na natje aj kandida su duĹžni priloĹži : Ĺživotopis uz mo vacijsko pismo, domovnicu, dokaz o stru noj spremi, diplomu, presliku voza ke dozvole B kategorije, presliku isprave o poloĹženom stru nom ispitu, uvjerenje o nekaĹžnjavanju ne starije od 6 mjeseci, prijave kandidata koji nemaju radno iskustvo i stru ni ispit tako er se se uzeti u razmatranje i sklapa se ugovor u svojstvu vjeĹžbenika uz uvjetovano polaganje stru nog ispita, dostavi na gornju adresu s naznakom “Natje aj za psihologa/inju).

Natje aj otvoren do 29.09.2010.

16. TUNA d.o.o. AKOVEC, traŞi 1 PRODAVA RIBE - 4 satanaodre enovrijeme,javi seosobnouRIBARNICU TUNA na akove koj trŞnici gosp. Žbulj od 7-14,00 sa .

Natje aj otvoren do 25.09.2010.

17. STMd.o.o.GORNJIHRAŠAN,Dr.V.Žganca26,traŞi 2 ŠIVA A LAKE ŽENSKE KONFEKCIJE na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 6 mjeseci, javi se na 858-170.

18. SAĹ KO d.o.o. ZASADBREG 18A, traĹži 2 KV ZIDARA sa radnim iskustvom; 2 GRA EVINSKA RADNIKA na odre eno vrijeme sa mogu noĹĄ u stalnog radnog odnosa, nije na terenu, javi se na 098-1790151. Natje aj otvoren do 14.10.2010.

19. GraditeljstvoGOGIVANOVEC,traĹži2KVZIDARAna neodre eno vrijeme, radno iskustvo 5-6 godina, rad na terenu,nazva namob.095-8614039.Natje ajotvoren do 14.10.2010.

20. ELEKTRIC-CO d.o.o. AKOVEC, LJ. Gaja 6, traĹži 2 ZIDARA, 2 TESARA, 2 ARMIRA A na odre eno vrijeme, rad na terenu, javi se na 341-188. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

21. RONIS d.o.o. AKOVEC, J. Kozarca 3, traĹži 1 VĹ S, ADMINISTRATIVNORA UNOVODSTVENIDJELATNIK, na neodre eno vrijeme, prednost ima VĹ S, minimalno SSS ekonomska, ak vno znanje engleskog jezika, potrebnoradnoiskustvo3godine,poznavanjeradana ra unalu(Excel,Word),Bkategorija,komunika vnost, druĹĄtvenost, Ĺželja za stjecanjem novih znanja, prijave isklju ivo mailom na: ronis@ronis.hr Natje aj otvoren do 30.09.2010.

22. GIP TRAMGRAD d.o.o. AKOVEC, traĹži 4 ZIDARA, 3GRA EVINSKARADNIKAnaodre enovrijeme,javi se na 098-200234. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

23. AUTOOPTIKA VARĹ I Ĺ ENKOVEC, A. Butorac 2, traĹži 1 VULKANIZER na odre eno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, javi se na 091-9502068. Natje aj otvoren do 30.09.2010 24. GRADNJA POSEDI BREZJE, traĹži 2 ZIDARA, 1 GRA EVINSKIRADNIKnaodre enovrijemesmogu noĹĄ u stalnog radnog odnosa, rad na terenu i doma, nazva na 099-8280371. Natje aj otvoren do 15.10.2010.

25. SENKO d.o.o. ŠTEFANEC, V. Nazora 22, traŞi 1 SSS, VŠS SURADNIK ZA RAD U PRODAJI, PROIZVODA, TEHNI AR/INŽENJER STROJARSTVA ili srodne struke na odre eno vrijeme; 1 zavariva na robotu za zavarivanje na odre eno vrijeme, poŞeljno radno iskustvo na robotu i zavarivanju MIG/MAG postupkom, javi se osobno sa zamolbom i Şivotopisom ili pismeno dostavi na gornju adresu. Natje aj otvoren do 25.09.2010.

26. AutolimarGori anecRobertSvetaMarija,Glavna 36, traĹži 1 AUTOLIMAR na odre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili mob. 098-651045. Natje aj otvoren do 31.10.2010.

27. BIOMETRIKAd.o.o.ZAGREB,traŞi10ANKETARASTATISTI KIH SLUŽBENIKA, anke ranje lije nika op e medicine, ugovor o djelu, javi se na 091-3907447.

Natje aj otvoren do 15.10.2010.

28. Ugost.obrt Pub 13 Savska Ves, B. Jedinstva bb, traĹži 1 KONOBAR/ICA na odre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo 6 mjeseci, javi se na 091-9737035.

Natje aj otvoren do 30.09.2010.

Informacije 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

29. KNAUF FAL NOVO SELO ROK, traĹži 4 MONTERA SUHE GRADNJE, na odre eno vrijeme, javi se na 0989244510. Natje aj otvoren do 30.09.2010.

30. COMPLEX d.o.o. PRIBISLAVEC, traĹži 1 DIPL. ING. STROJARSTVA - podru je termotehnike; 1 STROJARSKI TEHNI AR-smjertermotehni keinstalacijenaneodre enovrijemeuzprobnirad,poĹželjnostru niispit,radno iskustvo, znanje stranih jezika - ali nije uvjet, znanje rada na ra unalu, voza ki B kategorije, javi se na 360-345 ili na e-mail: complex@inet.hr Natje aj otvoren do 17.10.2010.

31. KREATIS d.o.o. M. SrediĹĄ e, J. B. Jela i a 6, traĹži 3 TERENSKA KOMERCIJALISTA (marke nĹĄki agent) na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, voza kadozvolaBkategorija,radnoiskustvoudirektnoj prodaji ili osiguranju, javi se na mob. 099-6600502, ili e-mail: admin@kreatis.hr Natje aj otvoren do 10.10.2010.

32. INTER-MONT d.o.o HODOĹ AN, traĹži 3 KV, PKV STOLARA na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 9007967. Natje aj otvoren do 10.10.2010.

33. TMT d.o.o. AKOVEC, Kalni ka bb, traĹži 1 VSS VODITELJ RA UNOVODSTVA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo 10 godina, znanje stranih jezika njema ki, engleski, zamolbe dostavi na gornju adresu ili e-mail: tmt@tmt.hr Natje aj otvoren do 01.10.2010.

34. PEKARA CRO-PEK d.o.o. AKOVEC, K. Tomislava 46, traĹži 1 PRODAVA na neodre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili 395-694. Natje aj otvoren do 03.10.2010.

35. HAIX d.o.o. M. Subo ca, Gospodarska 1, traĹži 1 SSS VODITELJSKLADIĹ TA,iskustvouvo enjuskladiĹĄtailogis ke, sa tri godine radnog iskustva, znanje njema kog jezika, upravljanje vili arom, znanje rada na ra unalu, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu 36. MANITU d.o.o. M. SrediĹĄ e, A. Ĺ enoe 24, traĹži 1 KV STOLARA za montaĹžu namjeĹĄtaja, poĹželjno radno iskustvo, voza ka dozvola B kategorije, na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, javiti se mob. 098-1645452 gosp. Golubi u. Natje aj otvoren do 01.10.2010.

37. PEKARA CVEK d.o.o. D. Kraljevec, Kolodvorska 19, traĹži 5 SLASTI ARA - RADNICA u proizvodnji kola a; 1 KV prodava -zamjena po prodavaonicama slas arnicama Pekare Cvek, voza ki ispit B kategorije, poĹželjno radno iskustvo, dostavi pismene zamolbe ili se javi na tel. 602-200. Natje aj otvoren do 07.10.2010.g.

38. Restoran Mamica, PuĹĄ ine, akove ka 47, traĹži 1 KUHAR/ICAnaodre enovrijemeuzmogu noststalnog radnog odnosa, poĹželjno radno iskustvo; 1 POMO NI RADNIK u kuhinji na odre eno vrijeme, javi se osobno saĹživotopisomuzprethodnunajavunabrojtelefon040 373434. Natje aj otvoren do 15.10.2010.

39. Restoran Lipa NedeliĹĄ e, akove ka 2, traĹži 1 KV KONOBAR, 1 KV KUHAR na odre eno vrijeme, javi se na 098-802273. Natje aj otvoren do 10.10.2010.

40. MARING d.o.o. NEDELIĹ E, Livadarska 53, traĹži 1 KONSTRUKTOR inĹženjer strojarstva VĹ S ili VSS, obavezno poznavanje rada na osobnom ra unalu, poĹželjno radno iskustvo na poslovima konstruiranja, ak vno znanje njema kog jezika; 1 TEHNOLOG-VODITELJ PROIZVODNJEstrojarstvoVSS,VĹ Sminimalno5godinaradnogiskustvaumetaloprera iva kojproizvodnji,znanje barem jednog stranog jezika, informa ka pismenost i rad u Auto Cad-u, ambicioznost i samostalnost u radu, ponude sa Ĺživotopisom i kopijom kvali kacija dostave na gore navedenu adresu ili e-mail: d.maravic@web. de; 1 ISTA ICA - za iĹĄ enje poslovnih prostorija u akovcu, javi se na 099-2821552. Natje aj otvoren do 08.10.2010.

41. Ca e bar CUPIDON BELICA, K. Tomislava 100, traĹži 1 KONOBAR na nepuno radno vrijeme, javi se na 0996664555. Natje aj otvoren do 24.10.2010.

42. Zidarski obrt Srnec M. G. HraĹĄ an, traĹži 2 ZIDARA, 1 GRA EVINSKI RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241656. Natje aj otvoren do 20.10.2010.

43. VIJENAC d.o.o. STRAHONINEC, traĹži 2 VRTLARA (rad u plasteniku) na odre eno vrijeme, javi se na 333870. Natje aj otvoren do 07.10.2010.

44. Ca e bar TANKER AKOVEC, traĹži 1 KONOBAR / ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-9124704.

Natje aj otvoren do 24.10.2010.

45. MONTAŽA TEHNIKA SERVIS d.o.o. ŠIBENIK, traŞi 10 MONTERA VISOKOSKLADIŠNIH ORMARA na odre eno vrijeme, mjesto rada Njema ka, OŠ, SSS poŞeljno radnoiskustvo,voza kiispitBkategorije,znanjestranog jezika ali nije uvjet, prednost osobama sa dozvolom za upravljanje viljuťkarom, javi se na 095-5466149, ili e-mail: zvonimir.radacic@inet.hr Natje aj otvoren do 23.10.2010.

46. PARNAD d.o.o. RIJEKA, RuŞi eva 15, traŞi 5 TERENSKIH ZASTUPNIKA – komercijalista na neodre eno vrijeme, voza ki B kategorija, vlas automobil, dostavi pismene zamolbe na adresu: Hrvatski zavod za zapoťljavanje, PS akovec 40000 akovec, B.J.Jela i a 1, soba 10 natje aj za PARNAD d.o.o. Natje aj otvoren do 12.10.2010.

47. AD/ELEKTRONIC d.o.o. AKOVEC, Uska bb, traĹži 1 SSS ELEKTRONI AR za prodaju informa ke opreme i elektrotehnike, na neodre eno vrijeme, znanje rada na ra unalu,voza kiispitBkateg.,dostavi pismenezamolbe na gornju adresu ili e-mail: o ce@ad-elektronic.hr Natje aj otvoren do 08.10.2010.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIHNAVLAKAZAAUTOMOBILEnaodre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV - ili osobe sa ťkolom za ťiva a ili zavrťen te aj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ťivanja, pismene zamolbe osobno ili poťtom na gornju adresu do 31.10.

2. GEOID - BEROĹ d.o.o., S. TOMAĹ KOVI A 43, JALKOVEC; traĹži 3 POMO NA GEOBUĹ A A - radnik na buĹĄenju (m/Ĺž) na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : KV, SSS, potreban voza ki B kat., radno iskustvo nije bitno, najava na mob.

099/212-3381 do 20.10.

3. Ustanova za zdravstvenu njegu LEKI , ZINKE KUNC 47, VARAŽDIN; traŞi 1 OSOBU za sve poslove njege i rehabilitacije u domeni medicinske sestre/ tehni ara na odre eno vrijeme, uvje : SSS medicinska sestra/tehni ar, radno iskustvo 1g., poloŞen stru niispit,potrebnoodobrenjezasamostalnirad od Hrvatske komore medicinskih sestara, potreban voza ki B kat., koriťtenje vlas tog automobila, rad na terenu - VaraŞdinska Şupanija/Novi Marof, osobni dolazak na gornju adresu do 1.10.

PETEK ANI iz Jur evca Zauvijek eĹĄ ostati u naĹĄim srcima raspisuje

NATJE AJ za slijede a radna mjesta: 1. BRAVARI traĹži se: iskusni bravari uvjet: - DOBRO poznavanje strojarskih i bravarskih nacrta - iskustvo u bravarskim poslovima prednost: - poznavanje njema kog jezika nudimo: - odli ni uvje rada, opremljena radna mjesta, ala , mjerila...

- stalni radni odnos - konstantno usavrĹĄavanje Prijavu preda isklju ivo u pismenom obliku. Uz prijavu priloĹži kratki Ĺživotopis iz kojeg su vidljiva VaĹĄa znanja, adresa i telefon.

KOSTWEIN d.o.o. - natje aj, P. MiĹĄkine 65, VaraĹždin Nepotpune molbe se ne e razmatra .

obitelj Vrzan

IN MEMORIAM na hrvatskog branitelja

IVANA VURUĹ I A 30.9.1991. - 30.9.2010.

Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

IVANU VURUĹ I U GRAD AKOVEC akovec, Kralja Tomislava 15

30.9.1991. - 30.9.2010.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

Temeljem lanka 43.st.3.t.10. Statuta Grada akovca (SluĹžbeni glasnik Grada akovca br. 09/09), gradona elnik Grada akovca objavljuje

POSLJEDNJI POZDRAV

JAVNI POZIV za izraĹžavanje interesa za kupnju zemljiĹĄta u Radnoj zoni Martane akovec, gospodarska namjena, preteĹžito zanatska „I2“, na podru ju DPU Martane istok, (SluĹžbeni glasnik Grada akovca broj 6/2000) I. Grad akovec namjerava proda i stavi u funkciju zemljiĹĄte u vlasniĹĄtvu Grada, upisano u: zk.ul.br.7291, k.o. akovec - est.br.536/1/1, paĹĄnjak, povrĹĄine 2928 m2, (ident. s k br.4150/1, k.o. iste) zk.ul.br.6224, k.o. akovec, - est.br.1135/4/1/1/6/1/1/10, paĹĄnjak povrĹĄine 2832 m2, (ident. s k br.4128/23, k.o. iste), - est.br.1135/4/1/1/6/1/1/2, paĹĄnjak povrĹĄine 3923 m2 (ident. s k br.4128/15, k.o. iste ), - est.br.1135/4/1/16/1/1/3, paĹĄnjak povrĹĄine 4120 m2 (ident. s k br.4128/16, k.o. iste), - est.br.1135/4/1/1/6/1/1/4, paĹĄnjak povrĹĄine 4310 m2 (ident. s k br.4128/17, k.o. iste), - est.br.1135/4/1/1/6/1/1/9, paĹĄnjak povrĹĄine 2745 m2 (ident. s k br. 4128/22, k.o. iste), zk.ul.br.7211, k.o. akovec, - est.br.58/C/4/2/1, paĹĄnjak povrĹĄine 47 m2 (ident. s k br.4128/22, k.o. iste), prodaje se istovremeno i zajedno sa est.br.1135/4/1/1/6/1/1/9, ident. s k br.4128/22, k.o. akovec, kao jedna parcela (spajanje kupac vrĹĄi naknadno), - est.br.58/C/4/2/2, paĹĄnjak povrĹĄine 29 m2 (ident. s k br.4128/23, k.o. iste), prodaje se istovremeno i zajedno sa est.br.1135/4/1/1/6/1/1/10, ident. s k br.4128/23, k.o. akovec, kao jedna parcela (spajanje kupac vrĹĄi naknadno).

ZemljiĹĄte bi se prodavalo javnom draĹžbom po odre enoj po etnoj cijeni.

U jeku su pripremne radnje za izgradnju komunalne infrastrukture uz gra evne parcele.

Gra ki pregled zone, kao i dodatne informacije dostupne su na web stranici Grada akovca www.cakovec.hr i u Upravnom odjelu za gospodarstvo, telefoni 040/314-925, 040/314-950.

Grad akovec

dragom p elaru

PAVLU KRIĹ TOFI U Ostat eĹĄ nam trajno u srcu, tvoja dobrota i plemeniti rad sa p elama.

P elari, Udruge p elara Me imurske Ĺžupanije, ÂŤAgacijaÂť

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

ROMEU BELI U 1.10.1992. - 1.10.2010.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

MLADENU VINKU 2.10.1991. - 2.10.2010.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM Na temelju lanka 30. Zakona o poljoprivrednom zemljiĹĄtu (NN br. 152/08) i Odluke o izmjeni Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljiĹĄtem u vlasniĹĄtvu drĹžave (SluĹžbeni glasnik Me imurske Ĺžupanije br.10/10) Op ina NedeliĹĄ e objavljuje:

JAVNI UVID U PRIJEDLOG IZMJENE PROGRAMA RASPOLAGANJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U VLASNIŠTVU DRŽAVE 1. Op ina Nedeliť e objavljuje javni uvid u prijedlog izmjene Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljiťtem u vlasniťtvu drŞave za podru je Op ine Nedeliť e na koji je Ministarstvo poljoprivrede, Šumarstva i vodnog gospodarstva dalo Suglasnost Klasa: 320-02/06-01/172, Urbroj: 525-9-06-2/GB od 31. sije nja 2006.

2. Javni uvid traje 15 dana i to od 29. 09.2010. do 15. 10. 2010. godine, radnim danom od 8 do 15 sa , u prostorijama Op ine NedeliĹĄ e, M. Tita 1, NedeliĹĄ e.

3. Zainteresirane osobe mogu da prigovore na prijedlog izmjene programa najkasnije u roku od osam dana od isteka roka javnog uvida.

OP INA NEDELIĹ E

ObiljeŞavaju i Dan policije, sa zahvalnoť u se sje amo svih hrabrih policajaca koji su dali Şivote ili nestali u obavljanju sluŞbe u vrijeme rata i mira JOSIPA ŠAJNOVI A MLADENA VINKA VLADIMIRA ROJKA DAMIRA LEHKECA BOŽIDARA KOŠIRA ŽELJKA PONGRACA DRAGUTINA LEHKECA IVANA HIŽMANA DARKA TIŠLJARI A DRAŽENA ŠTEFULJA DRAGUTINA FRIŠI A ANTUNA MUTVARA LJUBOMIRA JALŠOVCA PREDRAGA KOZARA ŽELJKA MURKA IVANA OREŠKOG VLADU ŠTAMPARA

16.03.1952. – 25.09.1991.god.

06.06.1969. – 02.10.1991.god.

14.07.1970. – 28.10.1991.god.

10.04.1970. – 01.11.1991.god.

28.09.1957. – 01.11.1991.god.

24.10.1964. – 09.11.1991. god.

01.04.1956. – 14.11.1991.god.

06.06.1953. – 19.11.1991.god.

01.06.1971. – 20.11.1991.god.

01.01.1963. – 20.11.1991.god.

02.11.1958. – 20.11.1991.god.

30.01.1969. – 20.11.1991.god.

02.11.1957. – 20.11.1991.god.

12.05.1972. – 11.11.1994.god.

04.02.1970. – 12.02.2003.god.

12.04.1950. - nestao 28.07.1965. - nestao

UVAMO USPOMENU NA VAS! DJELATNICI POLICIJSKE UPRAVE ME IMURSKE

56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, šiber, el. retr., euro kuka, servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob. 091/7237-999 PRODAJE SE MITSUBISHI L-200 2005.g., mob. 091/353-1010 PRODAJE SE VW POLO 1.0 1991.g. i daewoo nubira 1.6 16v 1998.g., plin, neregistrirani. Tel. 098/632-310 MERCEDES 190E 1984.g., automa k, reg. do 10 mj., uš uvan, cijena 1.000 eur, mob.

099 241 4596 FIAT BARETA 1.8 16V 131 KS 1996.g., plava perla, reg. do 6/2011., prodajem za 4.400 eura ili mijenjam za ve i Fiatov automobil. Tel. 098/62-77-11 PRODAJE SE: OPEL FRONTERA 2.2 reg. ali s neispravnim motorom, za 2.000 eura; AUDI 80 ‘90.g. 1.8 za 5.000 kn; OPEL VECTRA 1.6 ‘90.g. za 4.000 kn; MERCEDES 300 S ‘86.g. u jako dobrom stanju i MERCEDES 1.90D za 5.000 kuna, tel.

098/807-843 KUPUJEM ŠKODU FELICIJU 1999.-2001.g., mob. 091/931-5592 PRODAJEM VOLVO V40 karavan 1.9 dizel, reg. do 8./11., mob. 091/510-1064 PRODAJE SE ŠKODA FAVORIT 1991.g., reg. do 25.10./10., mob. 091/545-8146 KUPUJEM manji auto do 12.000kn obavezno registriran do 5./11., mob.

092/280-3055 ŠKODA OCTAVIA 1.6 ambient benz, 1.vl., prva reg. 2002., reg. do 4./11., mob.

098/935-8937 VOZILA neispravna otkupljujem, a dotrajala odvozim, pla am po kili. Dijelove starijih vozila prodajem, ugradnja gume, felge, motor, mjenja , limarija. mob.

095/591-1966 PRODAJE SE ZASTAVA 101 mediteran 1980.g., 40tkm, cijena 2.000 kn. tel.

343-451 FIAT MULTIPLA 1.6 2001.g., reg. do 7/11., sva oprema s klimom, crni metalik, registr. za 6 osoba, mob. 098/136-1712 PRODAJEM 4 kom eli nih felgi 14” 4x108 ET34, bile na Peugeot 206 ili mijenjam za 14” 4X108 ET24 (Citroen). Cijena 600 KN, mob 091/523-0509 PRODAJEM TAM 80 T 50 s dizalicom, registriran. Tel: 091/256-5852 FIAT PUNTO 1998.god., registriran godinu dana, mob. 098/726-448 FORD FOCUS 1.4i, prvi vlasnik, garažiran, registriran godinu dana, cijena 5.600 eura! tel: 091-580-968-1 PEUGEOT 306 1.4XR, 1993.g., registriran, el. podiza i stakla, šiber, centr. zaklj., cijena 1.200 Eura, mob: 099/576-1404 PRODAJEM SKUTER marke SYM 2006.g., servisiran i garažiran, cijena 3.500 kn, u super stanju. mob. 091 5585 930 PEUGEOT PARTNER 1.9D, furgon, 2004.g., klima, 59tkm, 1.vl., reg. do 8/2011, o uvan, cijena 30.000,00 Kn + pdv, i BMW 530i, 2005.g., bogata oprema, crni, 139tkm, 20.000 eur, mob. 098 242 622 CHEVORLET SPARK 30.12.2006.g., reg. do 02/11, 62tkm, airbag, u jako dobro stanju, 3.700 eur, mob. 098/135-2261 FIAT PUNTO 55S 1.1 1996.god., reg. do 1/11, 3v, auto je u vrhunskom stanju, te Citroen C 3 1.1 2004.g., 90tkm, servo, el. paket itd., za 4.500 eur, mob.

098/242-283

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor, može i neispravne, mob. 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJEM TREBLJA ICU KUKURUZA sa 8 valjaka i plug 2-brazdni 12 cola, tel.

858-081 PRODAJE SE TRAKTOR IMT 533 1970.g., u vrlo dobrom stanju, tel. 098/180-80-27 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJEM jednoredni bera kukuruza Sip, tel. 635-175 KUPUJEM KOTAO za pe enje rakije od 60-80 lit., tel. 042/657-398 PRODAJE SE STROJ za sjeckanje kukuruzovine Hors, dobro o uvan, šir. 1.10m, proizvo a Agro sip G. Hraš an, vrlo povoljno. mob. 091/256-7045, G. Hraš an PRODAJEM GRAH zelen ek, a kupujem veliku ruž aru, tel. 853-258, N. Selo Rok

28. rujna 2010.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM plug, gumenjak i drveni kukuružnjak duž. 8m, mob. 092/280-3055 PRODAJE SE SILOKOMBAJN, levator, trebilica i sija ica za kukuruz. tel. 337-893 PRODAJEM KRUMPIR po 2 kn, luk po 3 kn i besplatno dostavljam na Vašu adresu.

Tel: 098 355 207 PRODAJE SE traktorska prikolica, dvoosovinska i stara drvena kola, tel. 337 386 PRODAJE SE levator, treblja ica kukuruza, metalni koš te 4-redna sija ica kukuruza, tel 688-835 PRODAJEM TRAKTORSKU PRIKOLICU 5T, plastenik (18x4 i 6x49) metalni i dvobrazni plig Olt. Mob. 098 9211 929 PRODAJE SE METALNI KUKURUŽNJAK. Upita na tel. 098/832-563

USLUGE

SERVIS ZA IŠ ENJE OBAVLJA USLUGE IŠ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 TRAŽIM DVA RADNIKA – pomo ni tesar i zidar za radove na ku i. tel. 333-253 ZARADITE I DOPRINESITE SVOM KU NOM BUDŽETU – nau ite bioterapiju i oslobodite se nancijskih problema, mob. 099/5155-064 KROJA TEKSTILA s višegodišnjim iskustvom rada na tra noj pili traži posao. mob. 098/952-8891 TRAŽIMO DJELATNIKA ZA RAD u akove kom skloništu za napuštene živo nje. Info na 091-8988-004.

KONOBARICU u stalni radni odnos traži miran i n restoran i u Varaždinu.

Mob. 091/558-8772

KREDITI

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI

REALIZACIJA SVIH VRSTA KREDITA! Na ostatak primanja, ino mirovine, do 75.g. života, min. radni staž 3mj. Jelena, mob. 091/896-7983, ured: 314-250

Dugogodišnje iskustvo.

Brzo i kvalitetno!

POZNANSTVA

Povoljne cijene usluga i materijala.

DJEVOJKU ili GOSPO U ugodne vanjš ne, ozbiljna, od 25-40g., koja bi željela upozna muškarca srednjih godina, za poznanstvo i ozb. vezu i izlaske. mob.

098/955-4088 MUŠKARAC srednjih godina bez obaveza, situiran, traži ozbiljnu žensku osobu vedrog duha do 45g., za poznanstvo i izlaske, mogu a veza, mob.

099/8570-607 KULTURAN I SITUIRAN GOSPODIN želi upozna gospo u do 52g. za druženje. tel. i sms na 095/5725-609 DE KO SLOBODAN (37g), ozbiljan, traži ozbiljnu komunika vnu i zgodnu žensku osobu za poznanstvo, druženja i vezu, do 40g., mogu nost n. potpore, SMS na mob. 098/968-4226

Čakovec, Č k IIstarska t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570 OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakas h zavjesa. mob. 098/703-662 UVAL A BI DJECU, mob.

098/9948-233 UVALA BI DIJETE u svom stanu, mob.

095/578-6742 NUDIM USLUGU IŠ ENJA KU A, pranje prozora i peglanje, mob.

099/846-3646 UVALA BIH DIJETE – u akovcu. Upita na tel. 363-018 INSTRUKCIJE iz fizike i matematike, mob. 095/825-9606 INSTRUKCIJE IZ MATEMATIKE, mob: 092/247 80 57 IZNAJMLJUJEM RAZGLASNU OPREMU do 3,5 kw snage za manje koncerte, priredbe, društvena i sportska doga anja sa ili bez ton majstora. Vrlo povoljno! mob. 095/90 22 161

POSAO TRAŽIM POSAO PRODAVA A, mob.

095/803-7109 KERAMI AR s višegodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob. 091 547 2069.

OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠ ENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RA UNALU s ak vnim znanjem engleskog jezika za posao ponude patentiranih proizvoda u svijetu, mob. 099/5155-064

NEKRETNINE – PRODAJA PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvorišta i vrta na korištenje, Istarsko naselje (ku ice). mob.

099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE GRA EVINSKA PARCELA na južnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250 hv te oranica livada izme u Poleva i Kuršanca, 1186 hv. mob.

098/594-027 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN (polovica ku e s garažom) u akovcu, tel.

363-018 KUPUJE SE VIKEND KU A u gornjem dijelu Me imurja, mob. 095/921-6717 PRODAJEM JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel.

099/325-4267 PRODAJEM KU U od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogu a zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinacije. tel.

095/8190-349 PRODA JE SE OR ANIC A Beg jec u Ma kovcu, zvati iza 16 sati na tel.

098/9466-750 AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob.

095-590-9215 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠ T E u Mur skom Središ u, mob.

098/954-9775 FRIZERSKI SALON, novi, namješten, akovec, ulica Lj. Gaja 6, prodajem, tel.

098/241-559 STAN 2-sobni i 3-sobni s garažama, novogradnja (ispod Šafrana), kredit osiguran, prodajem, tel. 098/241-559 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k od 46m2, visoko prizemlje, povoljno. mob. 091/572-4557

PRODAJE SE VISOKA prizemnica sa svim priklju cima, odmah useljiva, velika oku nica, atrak vna lokacija za hi obrt. mob. 099/516-6780 PRODAJEM KU U u k, livadu u Puš inama zvanu Žirofka, te ku u u Dragoslavcu i drvo od ariša duž. 4m – povoljno. mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487 HITNO I POVOLJNO PRODAJE SE KU A u Pribislavcu s garažom i oku nicom, dogovor – razne opcije. mob.

098/351-997 KU U NA MIHOVLJANU – Šafran 144 + 105 m2, centralno, struja, voda, kanalizacija, manji vo njak + vrt, bez fasade, prodajem ili mijenjam za manju ku u uz nadoplatu, odmah useljiva. U obzir dolaze samo ozbiljne ponude, cijena po dogovoru. mob. 098/933-1645 POVOLJNO PRODAJEM KU U na Jugu, visoku prizemnicu, te ure en grob sa dva grobna mjesta. mob. 363-764 PRODAJEM VIKENDICU u Zasadbregu, vo njak, brajde, šuma, struja, voda, kanalizacija, plin, ogra eno pletenom žicom, mob. 091/165-1615 PRODAJE SE APARTMAN u Vodicama od 22m2, tv, klima, 100 do mora, mob.

098/9008-220 PRODAJE SE INDUSTRIJSKO ZEMLJIŠTE od 6200 m2 u Šenkovcu, industrijska zona, mob. 098/914-3423 KUPUJEM ZEMLJIŠTE u blizini Strahoninca. mob. 098 137 0717.

PRODAJE SE VIKENDICA s vo njakom u D. Zebancu. mob. 099 595 33 99 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu od 165 hv, 20x30 m, blaga kosina, pogled na grad, Ul. Ma je Gupca. Tel. 098/198-9410 PRODAJE SE STARIJA KU A na odli noj lokaciji u Zebancu hitno i vrlo povoljno. mob. 091/250 00 21 PODTUREN - stariju ku u sa dvorištem i gospodarskim objek ma prodajem povoljno. tel: 00386/17210-158 PRODAJEMO GRADILIŠTE u Šenkovcu novom naselju Dolec, 934 i 940 m2, komunalno maksimalno opremljeno. mob. 098 241 126 PRODAJE SE NOVIJA VIKEND KU A u Dragoslavcu sa prekrasnim pogledom (mogu e stanovanje) i starija ku a u Šenkovcu na glavnoj cesti. Kontakt: 099/67-14-888 PRODAJU SE NOVI STANOVI u urbanoj vili Jug akovca, mob 098 241 232 PRODAJE SE HALA u Kuršancu cca 500 m2 sa ogra enim zemljištem od 3200m2, povoljno. Mob. 098 9211 929 PRODAJE SE LIVADA I VO NJAK od 1.312 hv u Štrigovi, blaga padina, blizina glavne ceste. mob. 099-696-3963 PRODAJEMO (ili iznajmljujemo) u cjelini ili po etaž .dijelovima eksl. poslovni prostor u akovcu (prije auto salon) 1250 m2/5000m2 okoliša, pogodno za sve namjene (trgovina, ugos teljstvo, proizvodnja…i dr). Mogu nos dugoro nog nanciranja. Info: 098 242 622

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/325-4267 TRAŽI SE U NAJAM STAMBENI PROSTOR (ku a, stan) u akovcu ili bližoj okolici u zamjenu za održavanje i pla anje režija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel. 040/390-260 od 8 do 14 sa IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u akovcu, 50m2, Mihovljanska 1. mob. 091/1555-444 ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Gra ke. tel. 092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

IZNAJML JUJEM NAMJEŠTENU SOBU i gar sonijeru na Jugu, mob.

098/861-898 ZAPOSLENA OSOBA traži manji stan u Zagrebu u najam. tel. 091/518-1600 IZNAJMLJUJU SE DVIJE SOBE s upotrebom kuhinje i kupaonice, centralno pl. grijanje, u prizemlju obiteljske ku e u centru akovca, mob. 091/5612-052 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN na Jugu, namješteni, mob. 098/241-583 IZNAJMLJUJEMO STAN u ku i u M. Središ u u zamjenu za održavanje ku e i pla anje režija ozbiljnim osobama. tel.

00386/70-832-720

IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za studen ce, tel. 390-291 IZNA JML JUJE SE S TAN za jednu studenticu u centru grada, mob.

098/426-021 STUDENT Me imurskog Veleu ilišta traži sustanara za stan u k, uvje najma povoljni. mob. 091/548-4491 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN studen ma, povoljno, poseban ulaz, blizina Pedagoške akademije, tel. 363-528 ili 095/8795-755 IZNAJMLJUJE SE KU A za stanovanje ili poslovni prostor, može i studen , blizina Veleu ilišta, Prešernova 26, mob.

098/1922-983 ili 098/183-9051 IZNAJMLJUJE SE DVOETAŽNI 3-sobni stan, namješten, D. Cesari a 19, k, u sklopu novog stamb. bloka na starom sajmištu. tel. 364-958 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA uz upotrebu kuhinje i kupaonice, pogodno za samce, tel. 343-492 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN od 110m2, odvojeni ulaz i brojila, namješteno, zvati poslije 15 sati na mob.

091/933-8468 IZNAJMLJUJEMO KU U sa 5 soba, novoure enu, novo namješteno, studen ma, u mirnom dijelu k, blizu Veleu ilišta, vlasnici ne žive u ku i, tel.

312-021 ili 091/603-6627 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI ili jednosobni stan, namješten, može se pogleda popodne iza 14 sa , poseban ulaz i brojila, može i za studente, tel.

390-053 ili 091/7828-587 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA namještena, u k, blizina Veleu ilišta, vrlo niske režije, mob. 098/9408-794 NENAMJEŠTENI STANOVI od 42m2 i garsonijere nenamještene od 30m2, daju se u najam na duže vrijeme + ugovor. mob. 098/545-526 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR cca 65 m2, centar akovca, I. Mažurani a 2. Mob. 098/9211-929 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u akovcu. Tel. 098/823-717 MLADA OBITELJ SA DJETETOM TRAŽI U NAJAM manju ku u ili stan, mob.

091/5975-344 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI NENAMJEŠTEN STAN, 70 m2, u centru akovca, prizemlje obiteljske ku e, poseban ulaz. Tel 098/9412 612.

IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN od 95 m2, u ku i, u centru gradu sa odvojenim ulazom, brojilima i dvorištem. tel.

095/808 60 50 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN U AKOVCU MOB. 095 8717 443 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI NAMJEŠTENI STAN u donjem dijelu ku e s posebnim ulazom, u akovcu, info 098/938-7532

IZNAJMLJUJE SE ETAŽA KU E: 4-sobni namješten stan u akovcu, obiteljima ili studen ma, poseban ulaz i brojila. mob. 091/59 77 119 ili 040/386-024 IZNA JML JUJEM DVOSOBNI KOMFORNI STAN u M. Središ u. mob.

091/5495-873 NAMJEŠTENE SOBE pogodne za smještaj studenata i zaposlenika iznajmljujem, mob. 091/8829-352 IZNAJMLJUJE SE potpuno namještena garsonijera u centru akovca. Mob: 098/849-030

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR GRAHO RAH HO O OR ORAS RAS RAS STI TI D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A , PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM KONJE holstein, hanove – ranac i arap. Pribislavec, mob.

091/4360-101 PRODAJEM ŠTENCE maltezera, mopsa i cavalier španijela, vlas uzgoj, cijepljeni, mob. 098/488-236 PRODAJU SE DOMA E RACE i zagorske pure, mob. 098/9363-821 PRODAJU SE: grice, ženka šarene rozele, ženke berga, mlade nimfe i plave rozele. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJE SE PONY KOBILA stara 7g., ždrijebe st. 5mj. i ždrijebac st. 4g. za rasplod. Cijena povoljna, po dogovoru, tel. 868-188 ili 091/5500-492 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 PRODA JE SE JUNIC A hols tein, bre a. Palovec, Glavna 57, mob.

092/238-6642 D I V L J E PAT K E p r o d a j e m . Te l: 821-362 ili 098/184-9728 NJEMA KI BOKSERI s rodovnicom, žu , gras i bijeli, stari 1mj. Primamo rezervacije. tel. 042/641-417 ili 095/553-5369 PRODAJEM PAPIGE tigrice, nimfe, rozekolise, personate, pjevaju e i rozele, patke mandarinke i karolinke, paunove, te srebrne i pla naste fazane. mob. 098/912-3938 PRODA JEMO o iš ene odojke, s v injske p o l ov i c e i s v inje o ko 50kg, doma a ishrana, mogu a zamjena za žitarice. Dostava! tel.

091/526-8171

OTKUP ZLATA Otkupljujem sve vrste zlata,zlatnog nakita,dukata, te predmeta od zlata.

Dolazak kod Vas,nakon prihvaćene ponude.

333/ 8 K plaćam 585/14 K 750/18 K 833/20 K 900/21 K 986/23 K

7,7 13,7 17,5 19,5 21,0 23,0

Eura/gram Eura/gram Eura/gram Eura/gram Eura/gram Eura/gram

Kontakt telefon385(95) 9067171 385(98) 9232590 www.zlato-otkup.com Cijene su podložne promjenama na burzi zlata.

28. rujna 2010.

MALTEZERI: Prodajemo prekrasne štence maltezera, bijele pahuljice. mob. 098/978-3513 Poklanjam mlade sirijske hr ke, više komada, mob. 098/242-737

VINO I GROŽ E PRODA JE SE HIDR AULI NA PREŠ A z a gr ož e o d 1 20 li t ., m o b.

098/777-066 PRODAJEM PREŠU za grož e, mulja u i ba vu od 200lit., povoljno, tel.

639-261 PRODAJE SE HRASTOVA BA VA od 500 lit., u dobrom stanju. tel 040/857 052.

PRODAJEM BA VE za vino hrastove od 450 i 350 lit., zva poslije 17 sa na mob. 098/163-6488 PRODAJEM GROŽ E šmarnica, Pleškovec 151, Ferlin Franjo, tel. 855-249 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije, kvalitetna izrada, sa dostavom. tel. 858-362 PRODAJE SE BIJELO kvalitetno grož e šipon, tel. 343-537 P R O D A J E S E G R O Ž E (5 v r s t a) na brajdama u akovcu. mob.

099/7488-408 PRODAJE SE GROŽ E noje ili se mijenja za drva, mob 098/806-331 (okolica Lepoglave) PRODAJE SE oko 10T grož a, sorte šipon, savignon, graševina, mogu nost i prešanja. zvati na 040/858-146 ili 098/1624-085 PRODA JEMO BIJELO KVALITETNO GROŽ E (belina), 300 - 350 kg, 3 kn/ kg. tel. 040/524-090 CIJEP - GROŽ E PRODAJEM, mob. 098 632 524 KUPINOVO VINO, ljekovito iz vlas te proizvodnje, bogato željezom, mineralima, vitaminima prodajem. Šaljem pouze em. mob. 098 1379 366 PRODAJE SE KVALITETNO GROŽ E CIJEP (više sor ti) i bijelo grož e šmarnica, mogu a dostava. Kontakt: 099/67-14-888

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJE SE KVALITETNA GRAŠEVINA, berba poslije 4.10.2010. Za ve e koli ine mogu a dostava, cijena 3,8 kn/kg, mošt 6,5 kn/kg. Nazva poslije 16 h na broj 095/904 22 55 PRODAJEM GROŽ E, Laški rizling, berba po dogovoru, može i mošt. Mob. 099/676- 6515

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODAJEM ZVU NE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njema ki, cijena 650 eur, tel. 363-399 ili 091/516-7596 POVOL JNO PRODA JEM ot voreni ugostiteljski hladnjak za pi a, mob.

091/148-7397 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. mob. 099/325-4267 PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM stari rabljeni crijep 40x22, dobro sa uvan, proizv. Gornja Radgona «Boreci», te 8kom arišovih trupaca, sve povoljno. mob. 098/1868-111 PRODAJEM fiksni masažno-kozme ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 PRODAJE SE DJE JA HALJINA za standardne i la no plesove, u ljubi astoj boji, cijena 250 kn, mob. 098/55-88-72 (Danijela) PRODAJE SE AUTO PRIKOLICA, vrlo uš uvana ili se mijenja za Thomos automatik, ispravan, uz dogovor, te goblen šiva ica sa ramom, povoljno. tel. 334-012 PRODAJEM RABLJENU ALI JAKO UŠ UVANU DJE JU ODJE U žensku vel. 3-4 i mušku za 9g., vrlo povoljno, mob.

098/170-5447

PRODAJEM VIDIO PILE za cirkular, vidio plate za slajfeksu - eki i zidarski i tesarski – kliješta za vezanje željeza – novo. mob. 098/9262-140 KUPUJU SE RAZNI NEISPRAVNI ELEKTROMOTORI, mob. 099/688-4499 PRODAJU SE DVA DJE JA KREVETI A, 2 putna kreveti a, stolna hranilica i dj. kolica Har tman. mob.

098/632-614 PRODA JE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montažna garaža i vrtna ku ica, tel.

333-253 PRODAJE SE: motor Cagiva 125cm3 16kW, komplet ili po dijelovima (1.300kn), frižider Gorenje star 3g.

(500kn) i plinska pe Bosch na bocu (500kn), mob. 091/2711-778 PRODA JU SE RABL JENI BETONSKI STUPOVI, mob. 091/510-1064 PRODAJE SE PE za pe enje mlinci ili mesa, stroj za miješanje i izradu tjestenine, inoks napa 90cm Gorenje, te varilica vre ica – cijene po dogovoru. tel. 544-009 ili 098/750-511 PRODAJEM DRVA ZA OGRJEV agacija, hrast, bukva, grab, prigline te obavljam uslugu piljenja i molim dobre ljude na poklon stare pe i i frižider. mob. 091/9248-443 PRODAJEM traktor Zetor s kabinom, sa uvan, te prodajem kawasaki ZX 7R nin a 1998.g., 750cm3 122KS, sa uvan, ili mijenjam za slabiji, može i auto ili traktor ili po dogovoru, te kupujem šmarnicu pobranu, može i crno ali jeftino. mob. 098/190-3753 PRODAJEM NOVI MOBITEL LG KP500 na s ve kar tice, za 38 0 kn. mob.

098/178-5648 PRODAJE SE PE na plinsku bocu, korištena 3mj., mob. 098/488-236 PRODAJEM SAMSUNG DSLR fotoaparat Gx10, skoro nekorišten, za 2.600 kn. mob. 098/174-4764 PRODAJE SE hrastova ba va od 300 lit., dobro održavana i ovinjena, te svinjska mast, a kupuje se starinska puška, neispravna, a može i zra na. tel. 821-229 PRODAJEM: regal, stol + stolice, kutnu klupu, ležaj, vitrinu, pisa i stol, kau + fotelje, tepihe, štednjak, hladnjak, kuhinju, rešo i ostalo iz ku e, kao i kamp prikolicu za 3 osobe + tenda. mob. 099/3361-032 PRODA JEMO: hrastovu ba vu od 60lit. (200kn), prešu za grož e oko 100lit. (1.200kn), manju mulja u (400kn), veliki stakleni demižon u želj. okviru oko 60lit. (150kn) i montažni krovni prtljažnik za golf ili…

(300kn). Pogledati u k. L. Ruži ke 3, tel. 390-301 ili 099/674-2919 KUPUJEM O UVANI kombi i štednjak plin-struja (2+2) ili (3+1), mob.

095/8148-715 PRODAJE SE ELEKTROMOTOR s pumpom za hidrofor, novo, cijena 500kn, mob. 098/914-3423

Ovdje je za samo

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na

KUPUJEM STARINSKI NAMJEŠTAJ: komode, gredence, stolove, zidne satove, pe i i ostale starine – pla am odmah. tel. 858-347 ili 095/537-8617 PRODAJE SE KOTAO za rakiju 100lit., aparat za zavarivanje CO2 280A, te stupna bušilica. mob. 091/525-9023 PRODAJEM dvije plinske pe i i jednu plinsku grijalicu, cijena 1.000 kn za komplet. Tel. 091 787 5205, zva poslije 16 sa .

PRODAJE SE STARA CIGLA, o iš ena, oko 800 kom, može se pogledati u Selnici, cijena 2 kn/7kom. Mob: 091/516-4595 PRODAJEM PLAYSTATION 2, stariji model prima sve igrice, povoljno upitati 098/704-909 PRODAJU SE INVALIDSKA SOBNA KOLICA, tel. 042/214-682 ili 099/742-1200 PRODAJEM 11m platna u bali, doma e tkanje, za nošnje ili sli no, te prodajem malu plinsku fasadnu pe u odli nom stanju - je ino. Tel 295-810.

KUPIM DRVA 6m3. Info 00386/7084-1771 NOVA POLUKRUŽNA TUŠ KADA dim.

90x90 sa sifonom, cijena 300 kn. tel.

098/590-933 PRODA JEM BICIKL Nakamura cliff hanger 26” vrlo povoljno, mob: 091/5311-218 MONITOR IBM 17”, CRT, odli an, za 150 kn prodajem. Tel. 295-782.

PLASTENICI ZA VRT, metalni, sklopivi, cijena 300,00 kn - prodajem. mob. 091 888 3566.

PRODAJEM UGOSTITELJSKI štednjak, friteze, kotao, roštilj, hladnjak, pizza pe , gril, toster, radni stol, sudoper, šank, ledomat, perilica i esspreso aparat (komplet). mob. 098/9211-929 P R O D A J E M O U VA N I T V 5 5 c m (400kn) i glazbenu liniju (250kn). Tel 098/295-800 PRODAJEM RABL JENU UŠ UVANU DJE JU ODJE U I OBU U za djevoj ice i dje ake od 0-8 god, cijena 10 kn/ kom. Nazvati od 17-20h na mob: 098 632 384

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

PRISLI je labrador ro en 15.3.2009. i pravi je mali ljepotan. Ima vrlo topao pogled i jako je pametan. Bit e dobro društvo djeci i odraslima.

Još je mlad i zaigran, ali izgleda vrlo stabilan i dobre naravi. Nije za lanac!

SENI je mala mješanka, pomalo plahe i plašljive naravi. Ona je prona ena sama kako luta kraj ceste. Seni e biti srednjeg rasta i vjerojatno mirniji pas. Ro ena je 5.5.2010.

Nije za lanac!

LUKA je preslatki veseljak neobi ne kombinacije crno bijele boje. U sebi ima nešto lova kog no po karakteru je izuzetno dobar, poslušan i dobre naravi. Ro en je u travnju 2010. Nije za lanac!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

786

UTORAK 28. rujna 2010.

TV pregled

od 28.9.2010. do 4.10.2010.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Suci izvan zakona FILM

UTORAK, HRT 2, 20:00

Krimi lm s elemen ma sudske drame. Sudac Stephen Hardin (M. Douglas) zgrožen je nemo i zakona da dokaže krivicu dvoje zlo inaca. Njegov kolega, sudac Caul eld (H. Holbrook), obavještava ga o tajno osnovanoj organizaciji sudaca koja je unajmila pla enog ubojicu da ubija one kriminalce koji su iz is h razloga uspjeli osta na slobodi.

Tigar i snijeg FILM

SRIJEDA, HRT 2, 15:00

Komedija. A lio di Giovanni (R. Benigni) je pjesnik i profesor književnos u Rimu, poe na duša koja pomalo živi u svom svijetu. Iako ga mnogo žena simpa zira, on je zaljubljen u Vi oriju (N. Braschi) koja ne obra a previše pažnje na njega. Svake no i on sanja da je ženi, makar bio odjeven samo u bokserice i potkošulju, uz klavirsku pratnju pjeva a Toma Waitsa.

Ku a lete ih bodeža FILM

ETVRTAK, NOVA TV, 23:20

Pred kraj dinas je Tang, policajci Jin (Takeshi Kaneshiro) i Leo (Andy Lau) se udruže s Mei (Zhang Ziyi). Mei je plesa ica optužena za veze s revolucionarnom frakcijom zvanom Ku a lete ih bodeža. No policajci odlu e da ju ne privedu pravdi nego ju spase zarobljeništva. Tako je Jin odvodi na sjever u nepoznato. Na tom dugom i opasnom putovanju njih se dvoje po nu zbližava .

Zamalo junaci FILM

PETAK, RTL, 23:00

Krajem osamnaestog stolje a, bivši istraživa i rekrea vna pijanica Bartholomew Hunt (Chris Farley) i povu eni Leslie Edwards (Ma hew Perry) predvode razularenu ekipu otpadnika i ništarija preko neistraženog teritorija od rijeke Mississippi do Paci ka.

Njihovi suparnici Lewis i Clark u prili noj su prednos , ali dvoje se junaka ne predaje, putem doživljavaju i brojne nezgode.

Taxi 2 FILM

SUBOTA, RTL, 21:40

Kada treba spasi živote, zovite taksi! Japanski ambasador u posje je Marseilleu s ciljem upoznavanja tak ke koju koris francuska policija u sprje avanju kriminala.

No ambasadora otme grupa zlikovaca koji rade za japanske jakuze. Mladi službenik Emilien (Frédéric Diefenthal) odlu an je u potrazi za ambasadorom, ali i kolegicomdjevojkom Petrom (Emma Wiklund), kojoj je tako er nestao trag.

Indiana Jones i posljednji...

FILM

NEDJELJA, NOVA TV, 21:05

06.00 Najava programa 06.05 Normalan život, emisija o obitelji 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 arolija 10, serija 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Overland 3: Od Cape Towna do Nord Kappa: E opija, dok. serija 11.00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 More ljubavi, telenovela 13.20 Sutra je novi dan, serija 14.05 Vijes s prijevodom za gluhe 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Me u nama 15.00 Luda ku a, hum. serija 15.40 Znanstvena pe ca 16.15 Vijes 16.25 Hrvatska uživo 17.50 8. kat, talk-show 18.30 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 18.45 Odmori se, zaslužio si 1 TV serija 19.25 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 EP reportaža 20.10 Država, selo, grad 21.30 Apokalipsa - Drugi svjetski rat: Svijet u plamenu, dok. serija 22.20 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 22.30 Dnevnik 3 22.55 Sport 22.58 Vrijeme 23.00 Vijes iz kulture 23.10 Lica nacije 00.00 CSI: Las Vegas, serija (12) (R) 00.45 Galac ca, serija (R) 01.30 Sutra je novi dan, serija (R)

02.15 03.00 03.45 03.45 04.30 04.40 05.10

24, serija (12) (R) Bez traga, serija (12) (R) Oprah show (R) Oprah show (R) Skica za portret Znanstvena pe ca (R) Lica nacije (R)

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 --------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.45 11.15

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) 101 dalma nac, crtana serija Žderonja, crtana serija Mala TV Danica Crtani lm Dvorac igra aka, serija za djecu Školski program: Navrh jezika Kratki spoj: uvanje podataka Na prvi pogled, serija za djecu Beverly Hills, serija Globalno sijelo Prizma, mul nacionalni magazin U istom loncu, kulinarski show Euromagazin Proces Galac ca, serija Školski sat Mrs. Lambert Remembers Love, ameri ki lm Veronica Mars, serija za mlade Moja žena i djeca, hum. serija 4 zida, emisija pod pokroviteljstvom Županijska panorama Overland 3: Od Cape Towna do Nord Kappa: E opija, dok. serija (R) Hit dana Suci izvan zakona, ameri ki lm CSI: Las Vegas, serija (12) 24, serija (12) Bez traga 6, serija (12) Retrovizor: Dva i pol muškarca, hum. serija Retrovizor: Dr. House, serija (12) Retrovizor: Kineska plaža, serija (12) Kraj programa

12.00 12.35 13.05 13.30 14.15 15.00 16.45 17.30 17.55 18.30 19.00 19.45 20.00 21.45 22.30 23.20 00.00 00.20 01.05 01.50

06.10 Mi y, animirana serija 06.25 RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija

07.20 RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija 08.20 Exkluziv, magazin (R) 08.35 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 09.45 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) 11.25 Zabranjena ljubav, sapunica 12.20 Nestala, telenovela 13.10 Los Victorinos, telenovela 14.00 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) 15.40 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.20 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija (dvije epizode) 21.30 Jezikova juha, reality show 22.25 Moje prvo vjen anje, igrani lm, roman na komedija 00.15 Vijes , informa vna emisija 00.25 QR DOA: Dead Or Alive, igrani lm, akcijski (R) 02.00 Astro show, emisija uživo (18) 03.00 Savršeno oružje, znanstvenofantas na serija (R)

05:50 06:50 07:35 07:50 08:00 08:25 09:40 11:30 12:25 13:15 14:15 16:00 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 20:40 22:45 23:00 23:30 00:00 01:50 02:20 03:20 03:45 05:20

Hitni slu aj, serija Dona Barbara, serija Bumba, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Roary, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Naša mala klinika, serija IN magazin Najbolje godine, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Liga prvaka: Ajax – AC Milan, prijenos Ve ernje vijes Mr. Bean, serija Sažeci Lige prvaka 28 dana, igrani lm (12) Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Bra ne vode, serija Beskrajan dan, igrani lm Kraj programa

Indiana Jones (Harrison Ford), poznat pustolov i arheolog, dolazi u posjed dnevnika koji sadrži tragove i kartu bez naziva i vodi do zagonetnog Svetog grala. Poslao mu ga je njegov otac dr.

Henry Jones (Sean Connery) iz Italije. Nakon što je od privatnog kolekcionara Waltera Donovana cuo da je potraga za Svetim gralom propala nestankom njegova oca, Indiana Jones i kustos muzeja Marcus Brody (Denholm Elliott )odlaze u Italiju kako bi pronašli Indyjeva oca.

SPORT - IZDVAJAMO

SERIJA HRT 1

09.05

arolija SERIJA HRT 2

Nogomet, EL: PAOK – Dinamo

EBEL liga: Medveš ak - Vienna Capitals

SPORT etvrtak, 30.09., HRT 2, 21.00

SPORT Petak, 01.10., HRT 2, 17.15

ZVJEZDANI KUTAK Z

Jackie Chan Ponedjeljak, NOVA TV, 22:20 sati

Jackie Chan Sing Lung ili Jackie Chan je kineski majstor borila kih vještina, glumac akcijskih filmova, režiser, scenarist, producent, pjeva i kaskader.

Poznat je po svojim kung u, akcijskim filmovima, sa mnogim akrobatskim i komi nim scenama, u kojima esto improvizira upotrebljavaju i razne predmete kao oružje ili u druge svrhe. Ogromnu ve inu svojih opasnih scena izvodi sam. Pojavljuje se u preko 100 filmova i jedan je od najpriznatijih azijskih glumaca. Dobio je svoju zvijezdu na Avenue o Stars, Hong Kong, kao i na Hollywood Walk o Fame. Chan je, tako er, jako popularan pjeva u Aziji izdavši preko 20 albuma od 1984. godine. Pjeva na raznim jezicima, kao i u velikom broju muzi kih tema u svojim filmovima. Tako er je pomogao u stvaranju Play Station igrice, bazirane na njegovom liku. Uradio je glasove za igricu. Neumoran je u humanitarnom radu, te je 2006. godine izjavio da e, nakon smrti, donirati polovinu svoje imovine u humanitarne svrhe.

16:45

EMISIJA RTL

21:30

Veronica Mars

Jezikova juha

Veronica istražuje mogu e namještanje školskih izbora za predsjednika u eni kog vije a zbog sumnje u Duncanovu pobjedu nad popularnijom no siromašnijom u enicom koja najavljuje ukidanje povlas ca u u eni kim domovima boga m u enicima. U me uvremenu, Logan prouzro i javnu no nu moru svojim roditeljima, pozna m glumcima Aaronu i Lynn Echolls (Harry Hamlin i Lisa Rinna), kada netko objavi na internetu snimku njegove organizacije boksa kog natjecanja besku nika, te potom obavijes medije...

Ve u prvoj epizodi druge sezone „Jezikove juhe“, Stephan Macchi je svojim karakterom i strogim komentarima rasplakao glavnog kuhara u Slavonskom restoranu.

Glavni problem restorana je u njegovoj povijes . Naime, vlasnik je pozvao gastro stru njaka RTL Televizije da mu pomogne u vo enju kan ne koji je oduvijek bila namijenjena za radnike jedne tvornice, pa su „a’la cart“ klijen bili nepoznat pojam za osoblje restorana...

08:00 11:00 12:00 15:00 15:07 15:15 15:30 16:00 16:50 17:00 17:05 18:10 18:15 19:00 19:15 19:20 19:24 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:30 23:45 23:50 00:00 01:00

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30

Viddeostranice 1x2, kontakt eemissija Videostranice Danas na programu Foršpani Yoga&Pilates Gile e,svijet sporta, ponavljanje Slomljeno srce, sapunica Foršpani Vijes Sport ponedjeljkom, ponaljanje Foršpani TV Jukebox Me imurje danas Sport Prognoza vremena Foršpani Glazbeni predah akove ki kutak Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Igrani lm Dom 2,emisija o ure enju interijera Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Erotski lm Videostranice

13:00 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozai na emisija NACIONALNE ZAKLADE ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA reportaža TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI KRONIKA VARAŽDINSKIH BAROKNIH VE ERI emisija o kulturi VIJESTI VTV-A VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA kontakt emisija GLAZBENI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB gost: ZLATKO KORA EVI NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

23.30 20.00

1001 no

SPORT NOVA TV

20:40

Liga prvaka: Ajax – AC Milan

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 07.55 TV prodaja 08.25 Dober Dan, Koroška 08.55 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 28.09.1992 09.30 Na Lepše 09.55 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 10.50 NLP, Razvedrilna oddaja 14.00 Bleš ica, oddaja o Modi 14.30 Studio City 15.30 Prisluhnimo Tišini 16.00 Lokalne Volitve 2010 17.00 Glasnik, oddaja TV Maribor 17.25 Mostovi - Hidak: Kanape - Kanapé 18.00 Diamantna Pot, Kanadska Dokumentarna Serija 18.50 Na Vrtu, oddaja TV Maribor 19.20 Kako Živijo Slovenski Gradovi: Grad Brežice, Dokumentarna Serija 20.00 Lokalne Volitve 2010 20.55 Globus 21.30 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 22.00 Dediš ina Evrope: Barve Mlados , Italijanski lm 23.45 Prehodno Taboriš e, Ruski Koprodukcijski lm, ponovitev 01.35 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Neobi no prijateljstvo, lm 22.35 24 UR 22.55 Psych, serija 23.50 Krivi put, serija 0.40 No na panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Ameri ki lm 22.45 Lije nikov dnevnik, serija 23.35 No ni program

SRIJEDA 29. rujna 2010.

06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 10.00 10.09 10.10 10.15 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40 16.15 16.25 17.45 18.25 18.35 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.50 22.20 22.45 22.48 22.50 23.00 01.05 01.50

Najava programa Me u nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Overland 3: Od Cape Towna do Nord Kappa: Jemen, d.ok serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar More ljubavi, telenovela Sutra je novi dan, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Ekumena, religijski kontakt program Luda ku a, hum. serija Indeks, emisija o školstvu Vijes Hrvatska uživo 8. kat, talk-show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zaslužio si, TV serija LOTO 7/39 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaža S pe u gos ma, TV serija Hrvatska kinoteka: Sokol ga nije volio Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Drugi format Galac ca, serija (R) Sutra je novi dan, serija (R)

02.35 04.05 04.05 04.45 05.30

ETVRTAK 30. rujna 2010.

24, serija (12) (R) Oprah show (R) Oprah show (R) Drugi format (R) Indeks, emisija o školstvu (R)

11.30 12.25 13.15 14.05 15.45

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 --------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 13.30 14.15 15.00 16.50 17.35 17.55 18.30 19.00 19.45 20.30 20.35 22.35 23.20 00.10 00.30 00.50 01.35 02.20

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Krava i pile, crtana serija Žderonja, crtana serija Mala TV Ninin kutak EBU drama Dvorac igra aka, serija za djecu Školski program: Izazovi, dok. lm za mlade Ta poli ká: Vlada Na prvi pogled, serija za djecu Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Galac ca, serija Školski sat Tigar i snijeg, talijanski lm Veronica Mars, serija za mlade Moja žena i djeca, hum. serija e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom Županijska panorama Overland 3: Od Cape Towna do Nord Kappa: Jemen, dok. serija (R) Hit dana Nogomet, LP - emisija Nogomet, LP Nogomet, LP - emisija 24, serija (12) Nove avanture stare Chris ne, hum. serija Retrovizor: Dva i pol muškarca, hum. serija Retrovizor: Dr. House, serija (12) Retrovizor: Kineska plaža, serija (12) Kraj programa

17.25 18.30 18.55 19.10 20.00 21.30 22.20 23.10 00.05 00.15 01.55 02.55

05:50 06:50 07:35 07:50 08:00 08:25 09:40 11:30 12:25 13:15 14:15 16:00 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 21:05 21:45 22:15 23:20 23:35

06.10 Mi y, animirana serija 06.20 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija 08.20 Exkluziv, magazin (R) 08.40 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 09.50 1001 no , dramska serija

01:20 01:50 02:50 03:15 05:00 05:30

(dvije epizode) (R) Zabranjena ljubav, sapunica Nestala, telenovela Los Victorinos, telenovela An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija 1001 no , dramska serija (dvije epizode) Put osvete, krimi serija Kos , krimi serija (12) Zaboravljeni slu aj, krimi serija Vijes , informa vna emisija Moje prvo vjen anje, igrani lm, roman na komedija (R) Astro show, emisija uživo (18) Najgori neprijatelj, krimi serija (R)

Hitni slu aj, serija Dona Barbara, serija Bumba, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Roary, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Naša mala klinika, serija IN magazin Najbolje godine, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Periferija City, serija Ve ernje vijes Uboji strojevi, igrani lm (12) Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Bra ne vode, serija Marija, Majka Sina Božjega, igrani lm 0 Seks i grad, serija Kraj programa

HUM.SERIJA HRT 2

06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 10.00 10.09 10.10 10.15 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40 16.15 16.25 17.50 18.30 18.45 19.25 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 21.55 22.25 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10

Najava programa Ekumena, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Overland 3: Od Cape Towna do Nord Kappa: Arapski poluotok, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar More ljubavi, telenovela Sutra je novi dan, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Trenutak spoznaje Luda ku a, hum. serija Doma i dok. lm Vijes Hrvatska uživo 8. kat, talk-show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zaslužio si 1 TV serija Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaža 1 pro v 100, kviz Otvoreno Pola ure kulture Tako lako, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Na rubu znanos

00.00 00.45 01.30 02.15 03.45 03.45 04.30 04.40 05.30

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 --------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 13.30 14.15 15.00 16.45 17.30 17.55 18.20 18.30 18.55 20.50 21.00 22.55 23.10 00.00 00.20 00.40 01.25 02.10

Strana serija (R) Galac ca, serija (R) Sutra je novi dan, serija (R) 24, serija (12) (R) Oprah show (R) Oprah show (R) Znanstvene vijes (R) Na rubu znanos (R) Doma i dok. lm (R)

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Krava i pile, crtana serija Žderonja, crtana serija Mala TV Crtani lm arobna plo a - 7 kon nenata Dvorac igra aka, serija za djecu Školski program: Kokice Abeceda EU: Slovo I Mega Mindy, serija za djecu Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Galac ca 4, serija Školski sat Talijan, ruski lm Veronica Mars, serija za mlade Moja žena i djeca, hum. serija Mijenjam svijet Znanstvene vijes Nogomet, EL - emisija Nogomet, EL: Hajduk Anderlecht, prijenos Nogomet, EL - emisija Nogomet, EL: PAOK - Dinamo, prijenos Nogomet, EL - emisija 24, serija (12) Zovem se Earl 4, hum. serija (12) Retrovizor: Dva i pol muškarca, hum. serija Retrovizor: Dr. House, serija (12) Retrovizor: Kineska plaža, serija (12) Kraj programa

06.15 Mi y, animirana serija 06.25 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 07.25 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 08.20 Exkluziv, magazin (R) 08.35 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 09.45 1001 no , dramska serija (dvije

17.35

23.20

SERIJA RTL

21.30

SERIJA HRT 1

21.30

SERIJA NOVA TV

Ku anice

Najbolje godine

Jack po inje sura iva s Tonyjem ne bi li otkrio urotu u ameri koj vladi.

Taylor je prisiljena sastati se s Matobom kako bi se ameri ka vojska povukla s afri koga tla. Ethan Kanin smatra da to treba u ini što prije, ali Taylor nije sigurna. Henry se sastane sa Samanthom, Rogerovom bivšom curom, koja mu pruži dokaze da je Roger doista ubijen.

Tijelo znanstvenika koji se bavio istraživanjem karcinoma prona eno je zamrznuto. Crews i Reese zapo inju istragu koja ih vodi do društva za zaš tu živo nja. lanovi društva postanu osumnji eni da su se osve li doktoru tako što su bocu s kisikom zamijenili onom s dušikom. I dok detektivi istražuju privatni život doktora, sve više vjeruju da osumnji eni nisu odgovorni za ubojstvo. U me uvremenu, Crews je odlu io dokaza da je Jack Reese bio uklju enu u inkarnaciju.

Preston iznenadi roditelje kada ih pri povratku iz Europe upozna sa svojom zaru nicom, prekrasnom Ruskinjom Irinom. Kako bi pravilno zaprosio djevojku, Preston zatraži majku da mu pokloni bakin skupocjeni an kni prsten.

Lyne e ne vjeruje da e njihov brak potraja te odlu i napravi je iniju repliku prstena. Gaby i Angie odlaze u New York kako bi pronašle Dannyja, a sretnu Lukea, Gabynog bivšeg modnog agenta. Bree promakne Sama u potpredsjednika, što se nimalo ne svidi Andrewu...

U gostuju im ulogama pojavljuju se Filip Nola i Ranko Zidari . Suzana (Ksenija Paji ), Spomenka (Zrinka Kolak) i blizanke s žu u Dragošje te dožive šok, a jedino se Spomenki svi a selo. uka (Velimir okljat) baca Viole ne stvari i pobjesni kad uje da Violeta (Mira Furlan) spava kod Dražena (Robert Jozinovi ). Suzana i uka su bezobrazni jedno prema drugome...

12:00 16:02 16:02 17:00 17:05 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:05 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:05 22:30 23:30 00:00 01:00

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hana i vino Vijes akove ki kutak,ponavljanje Jukeebox Me imurje danas VOA Hrana i vino Pove alo Igrani lm Trzalica Me imurje danas Erotski program Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18.30 18.55 19.10 20.00 21.30 23.10 00.05 00.15 01.05 01.50 02.50 03.35

05:50 06:50 07:35 07:50 08:00 08:25 09:40 11:30 12:25 13:15 14:15 16:00 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 21:05 22:05 23:05 23:20 01:40 02:10 03:10 03:35 05:40

Hitni slu aj, serija Dona Barbara, serija Bumba, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Roary, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Naša mala klinika, serija IN magazin Najbolje godine, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Provjereno, informa vni magazin Živa meta, serija Ve ernje vijes Ku a lete ih bodeža, igrani lm (12) Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Vjerovali ili ne, serija Gospodar plime, igrani lm (15) Kraj programa

21.05

20.05

24

22.20

Kos

EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA

17.20

EMISIJA HRT 1

Put osvete SERIJA RTL

15.40

epizode) (R) Zabranjena ljubav, sapunica Nestala, telenovela Los Victorinos, telenovela An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija 1001 no , dramska serija (dvije epizode) Ku anice, dramska serija (dvije epizode) Uvod u anatomiju, dramska serija Vijes , informa vna emisija Uvod u anatomiju, dramska serija Put osvete, krimi serija (R) Astro show, emisija uživo (18) Kos , krimi serija (12) (R) Zvjezdane mape, igrani lm, komedija (12)

Otvoreno

Moja žena i djeca SERIJA HRT 2

11.25 12.20 13.10 14.00

22.15

Periferija City

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 TV prodaja 09.30 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 29.09.1992 09.55 Knjiga Mene Briga - Roger Sutherland: Nove Glasbene Perspek ve 10.15 Spet Doma 12.00 Hri-Bar 13.35 Glasbeni Ve er - Fes val Radovljica 2010: The Harp Consort, Posnetek z Graš ine Radovljica 15.20 Lokalne Volitve 2010 16.20 rno Beli asi 16.40 Svetovno prvenstvo v Kolesarstvu: Kronometer U23, Posnetek Iz Melbourna 17.45 Ljubljana: nogomet, Tekma Prve Lige: Olimpija - Maribor, prenos 20.00 Lokalne Volitve 2010 21.00 Klavdij Pal i , oddaja TV Koper-Capodistria 21.30 Skozi Trpljenje v Svobodo, Dokumentarni lm, ponovitev 22.15 C. Kosma , F. Š glic, T. Š glic: Tantadruj, Tv lm 23.35 Slovenska Jazz Scena: Jazzon 2010, Koncert Nove Slovenske Jazzovske Glasbe 00.25 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Crna udovica, lm 21.45 Kos , serija 22.40 24 UR 23.00 Psych, serija 23.55 Krivi put, serija 0.45 No na panorama

22:00 6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 No ni program

22:30 23:15 00:15 00:30 01:30

VIDEOSTRANICE Danass na prrogramu Hrana i vino Vijes Pove alo, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas VOA Hraana i vino Vježbanje demokracije Me imurje danas VOA Obzori, emisija o kulturi, ponvljanje Auto moto nau c vision, ponaavljanje Okolo k(r)ole Zapisano u zvijezdama Me imurje danas Erro ski progm Videostranice

13:30 14:15 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:35 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA dje ja emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A KRONIKA VARAŽDINSKIH BAROKNIH VE ERI emisija o kulturi OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 20 U 20 talk show NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

MAGAZIN RTL

18.55

Exkluziv

MAGAZIN NOVA TV

18.20

IN magazin

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.20 TV prodaja 11.50 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 30.09.1992 12.20 Globus 12.50 Slovenska Jazz Scena: Jazzon 2010, Koncert Nove Slovenske Jazzovske Glasbe 14.05 To Bo Moj Poklic: Zdravstveni Tehnik, 2. Del, Izobraževalna Serija 14.30 Lokalne Volitve 2010 15.30 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 16.00 Lynx Magazin, oddaja TV Koper Capodistria 16.30 Mostovi - Hidak: Brez Meja - Határtalan, ponovitev 17.00 Prava Ideja!, Poslovna oddaja, ponovitev 17.30 Svetovno prvenstvo v Kolesarstvu: Kronometer - lani, Posnetek Iz Melbourna 19.00 Mladi i v Naravi: Ravnica v Trikotniku Mara, Francoska Dokumentarna nanizanka, 3., Zadnja Epizoda 20.00 Lokalne Volitve 2010 21.00 Manchester: nogomet, Tekma Evropske Lige: Manchester City - Juventus, prenos 22.55 Lahko No , Dragi, Norveška nadaljevanka 23.55 nogomet, Tekme Evropske Lige, Povzetki 00.30 Komisar in Morje, Nemška nadaljevanka, ponovitev 02.00 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Sunce iznad Toskane, lm 21.30 Kos , serija 22.25 24 UR 22.45 Psych, serija 23.40 Krivi put, serija 0.30 No na panorama

6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Sommerkabare

23.05 Dobrodošli 23.15 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

PETAK 1. listopada 2010.

06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 10.00 10.09 10.10 10.15 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40 16.15 16.25 17.40 18.05 18.30 18.45 19.25 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.30 21.35 22.00 22.03 22.05

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Overland 3: Od Cape Towna do Nord Kappa: Jordan i Sirija, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar More ljubavi, telenovela Sutra je novi dan, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Drugo mišljenje Luda ku a, hum. serija Emisija pu ke i predajne kulture Vijes Hrvatska uživo Proces Iza ekrana Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zaslužio si 1 TV serija Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaža Misija zajedno Tako lako, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture

SUBOTA 2. listopada 2010.

22.15 Pe dan, talk-show 23.10 Filmski maraton: Tajna mirnog jezera, kanadskoameri ki lm 00.30 Filmski maraton: Muljatori, britanski lm (R) 01.55 Galac ca, serija (R) 02.40 Sutra je novi dan, serija (R) 03.25 Pravi igra i, serija (12) (R) 04.10 Oprah show (R) 04.10 Oprah show (R) 04.55 Skica za portret 05.05 Pe dan, talk-show (R)

06.00 TEST 06.15 Najava programa 06.20 More ljubavi, telenovela (R) 07.05 Krava i pile, crtana serija 07.30 Žderonja, crtana serija 07.55 Mala TV -------- Crtani lm -------- Tajni dnevnik patke Ma lde 08.25 Dvorac igra aka, serija za djecu 08.50 Školski program: -------- Puni krug -------- Glazbeceda: Na slovo M 09.35 Mega Mindy, serija za djecu 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.30 Galac ca, serija 14.10 Školski sat 14.55 My Louisiana Sky, ameri ki lm 16.35 Briljanteen 17.15 Hokej na ledu, EBEL liga: Medveš ak - Vienna Capitals, prijenos 19.50 Hit dana 20.00 Filmovi naših susjeda 21.50 Starci, hum. serija 22.20 Nijemi svjedok, miniserija (12) 23.50 Pravi igra i, serija (12) 00.35 Kraj programa

09.45 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) 11.25 Zabranjena ljubav, sapunica 12.20 Nestala, telenovela 13.10 Los Victorinos, telenovela 14.00 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) 15.40 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.20 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija (dvije epizode) 21.30 Instruktor, hum. serija 22.00 Slu ajni turist, putopisni show 23.00 Zamalo junaci, igrani lm, avanturis ka komedija 00.45 Vijes , informa vna emisija 00.55 Damien: Pretkazanje 2, igrani lm, horor (15) (R) 02.45 Astro show, emisija uživo (18)

05:50 06:50 07:35 07:50 08:00 08:25 09:40 11:30 12:25 13:15 14:15 16:00 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 21:45 23:55

06.10 Mi y, animirana serija 06.25 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 08.20 Exkluziv, magazin (R) 08.35 Ve era za 5, lifestyle emisija (R)

01:35 03:05 04:20 05:55 06:35

Hitni slu aj, serija Dona Barbara, serija Bumba, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Roary, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Naša mala klinika, serija IN magazin Provjereno, informa vni magazin Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Supertalent , talent show U naru ju vješ ce, igrani lm Stjuardese lete u nebo, igrani lm Ezo TV, tarot show (18) Moje ime je Modesty, igrani lm (15) Prvoro ena, igrani lm (18) IN magazin Kraj programa

EMISIJA HRT 2

06.05 Najava programa 06.10 Drugo mišljenje: Zaš ta zdravlja školske polulacije 06.50 TV kalendar 07.05 Iza ekrana (R) 07.30 S Me unarodne smotre folklora: Istarska glazbena i plesna baš na, emisija pu ke i predajne kulture (R) 08.00 Vijes 08.10 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Loš dan u Black Rocku, ameri ki lm 09.30 Reprizni program 09.55 Vijes iz kulture 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Ku ni ljubimci 10.45 Normalan život, emisija o obitelji (R) 11.25 Opera box 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12.16 TV kalendar 12.30 Veterani mira, emisija za branitelje 13.20 Prizma, mul nacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.40 Fotogra ja u Hrvatskoj 14.55 Eko zona 15.25 Život: Životni izazovi, dok. serija 16.20 Euromagazin 16.55 Vijes 17.00 Vrijeme sutra 17.05 Reporteri: Kostolomac 18.10 U istom loncu, kulinarski show 18.45 Potroša ki kod 19.15 LOTO 7/39 19.20 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Opros za kung fu, hrvatski lm 21.25 Vijes 21.35 Vijes iz kulture 21.45 Momci s Madisona, serija (12) 22.40 Slagalica strave 3, ameri ki lm (15)

00.35 Filmski maraton: Crna knjiga, nizozemskonjema ko- belgijski lm 02.55 Filmski maraton: Stražar, ameri ki lm (R) 04.25 Fotogra ja u Hrvatskoj (R) 04.40 Potroša ki kod (R) 05.10 U istom loncu, kulinarski show (R)

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 Trolovi, crtana serija 08.25 Cijele note, serija za djecu 08.50 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.40 Pustolovine Sare Jane 2, serija za djecu 10.05 Ni da ni ne 11.00 Mariken, bajka nizozemsko-belgijski lm za djecu 12.30 Briljanteen (R) 13.10 O Season, kanadskoameri ki lm 14.40 Aerodrom, ameri ki lm 16.30 KS automagazin, emisija pod pokroviteljstvom 17.00 Radojka Šverko, snimka koncerta 18.15 Snimka kazališne predstave -------- Rukomet, LP: Bosna Sarajevo - CO Zagreb, prijenos 22.00 HNL - emisija 22.50 Sinovi anarhije, serija (12) 23.35 Sinovi anarhije, serija (12) 00.20 Vrijeme je za jazz: Juvavum Brass featuring James Morrison 01.25 Kraj programa

07.35 Mi y, crtana serija 08.15 YooHoo i prijatelji, crtana serija (R) 08.45 Bakugan, crtana serija 09.10 Crvene kapice, crtana serija 09.40 Sinovi i k eri, hum. serija

16.35

22.20

FILM NOVA TV

Nijemi svjedok Kad rijeka izbaci osaka eno dje je truplo, u Leu se uskomešaju sje anja te se on zapita je li afri ki šestogodišnjak ubijen u ritualu ime bi se objasnio nestanak njegovih organa i udova. Leo je uvjeren da odgovor leži u religioznoritualnom, no zamra uje li prošlost njegovu prosudbu? Kad rijeka izbaci još jedno osaka eno dje je jelo, Leo po odgovore odlazi vra u u nadi da mu on može pomo i...

U kalifornijskoj dolini San Fernando Isabel Bigelow (Nicole Kidman) želi nanovo otkri samu sebe. Ina e naivna i dobronamjerna vještica odlu na je u namjeri da se odrekne svojih nadnaravnih mo i i želi živje normalnim životom.

Istovremeno, na drugoj strani grada, Jack Wya (Will Ferrell), šarmantni glumac želi oživje svoju karijeru. Za oko mu zapne nova verzija omiljene komedije iz 1960. godine naziva ‘U naru ju vješ ce’...

FILM HRT 1

12:00 VIDEOSTRANICE 16:02 Yoga&Pilates 16:30 Hrrana i vino 17:00 Vijes

17:10 Vjeežbanje demokracije, ponavljanje 18:10 TV Jukebox 19:00 Me imurje danas 19:20 VOA 19:30 Hrana i vino 20:00 Ritam tjedna 21:00 Poslovni magazin 21:45 Vinoteka 22:00 Me imurje danas 22:20 VOA 22:30 Dokumen arni ilm 23:15 Zapisano u zvijezdama 00:15 Erotski program 01:15 Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ARTS 21 emisija o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KONTROVERZE by Drago Ple ko IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu OBJEKTIV gospodarski pregled NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

21.30

Instruktor

SHOW NOVA TV

10.10

Ku ni ljubimci

21.45

U naru ju vještice

06:25 Koje je boje ljubav, igrani lm 07:55 Bracne vode, serija 08:25 Dora istražuje, crtana serija 08:50 Timmy Time, crtana serija 09:05 Winx, crtana serija 09:30 Chuggington, crtana serija 09:45 Ben 10: Alien Force, crtana serija 10:10 Kinder surprise memori kviz 10:25 Televizijska posla, serija 10:55 Frikovi, serija 11:55 Smallville, serija 12:55 Stjuardese lete u nebo, igrani lm 14:35 U narucju vješ ce, igrani lm 16:35 Periferija city, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Periferija city, serija nastavak 17:50 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Unakrsna vatra 2, igrani lm 21:45 Zmije u avionu, igrani lm 23:45 Van Helsing, igrani lm 02:00 Ezo TV, tarot show (18) 03:30 Šuma zla, igrani lm 05:05 Kraj programa

EMISIJA HRT 1

Briljanteen MINI SERIJA HRT 2

10.25 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) 11.20 Slu ajni turist, putopisni show (R) 12.20 Brewsterovi milijuni, igrani lm, komedija (R) 14.15 udnovata znanost, igrani lm, znanstvenofantas na komedija (R) 16.00 Zamalo junaci, igrani lm, avanturis ka komedija (R) 17.50 Zvijezde Ekstra: Brad Pi , zabavna emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.10 Bibin svijet, hum. serija 19.45 Žuta minuta, zabavni show 20.00 Shrek, igrani lm, animirana komedija 21.40 Taxi 2, igrani lm, akcijska komedija 23.20 Bez povratka, igrani lm, horor (15) (R) 01.05 Astro show, emisija uživo (18) 02.05 Bez traga, igrani lm, drama (R)

20.05

Supertalent

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 TV prodaja 08.30 Šport Špas, oddaja o Športu, Zdravju in Okolju 09.00 Sinje Nebo, Norveška Igrana nanizanka 09.45 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 01.10.1992 10.15 Glasnik, oddaja TV Maribor 10.40 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 11.10 rno Beli asi 11.30 Gala Koncert Ob 90-Letnici Sama Hubada 12.50 Mao: Kitajska Pravljica, Francoska Dokumentarna Serija 13.50 Osmi Dan 14.20 Lokalne Volitve 2010 15.20 Circom Regional, oddaja TV Maribor 15.50 Primorski Mozaik 16.20 Svetovno prvenstvo v Kolesarstvu: Cestna Vožnja U23, Posnetek Iz Melbourna 17.20 Mostovi - Hidak 18.00 Na Lepše 18.25 Zlata Šestdeseta - Nostalgija z Otom Pestnerjem 19.20 Kako Živijo Slovenski Gradovi: Grad Tuštanj, Dokumentarna Serija 20.00 Praznovanja: Japonska, Angleška Dokumentarna Serija 20.55 Nujni Primeri, Avstrijska nadaljevanka 21.40 Mladi Revolveraši, Ameriški lm 23.25 Vse Zastonj, Hrvaški lm, ponovitev 01.00 Branilke Zakona, Ameriška nadaljevanka, ponovitev 01.45 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Bijesna osveta, lm 21.40 Kos , serija 22.35 24 UR 22.55 Vojnik, lm 1.00 Šest modela, serija 1.30 No na panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humoris na serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ameri ki lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Nogomet 0.20 No ni program

22.40

SERIJA NOVA TV

10.25

Slagalica strave 3

Televizijska posla

Horor. John Kramer zvani Jigsaw i njegova pomo nica Amanda izigrali su policiju i krenuli u novu „igru“. Ovaj put Amanda je otela neurokirurginju Lynn Denlon kako bi operirala Jigsawa, koji je u fazi terminalnog tumora na mozgu. Amanda je stavila doktorici Lynn oko vrata eksplozivnu ogrlicu koja je priklju ena na otkucaje Jigsawova srca. Ako Jigsawo srce otkaže, Lynn s njima umire. Istodobno, igra je namještena i Je u, muškarcu koji pa jer mu je voljeni sin i stradao u prometnoj nesre i...

Liz (Tina Fey) nastoji sprijeci ekipu ‚TGSa‘ da joj unište šanse za posvojenje na dan dolaska procjeniteljice (Megan Mullally) na Lizin posao. Jack (Alec Baldwin) vraca se iz Washingtona s akcijskim planom suprotstavljanja Devinu Banksu (gostujuci glumac Will Arnett). U uvjerenju da je Lizin radni raspored prenatrpan da bi mogla imati posvojeno dijete, agen ca procjeniteljica za posvojenja Bec (Mullally) odlucuje ju posje u TV-studiju...

07:57 08:00 12:00 15:00 15:02 16:00 17:00 17:10 18:00 10:00 19:10 20:00 20:30 23:00 23:15 00:15 01:00

Danas na programu Dje ja TV VIDEOSTRANICE Danas na programu Vaše zdravlje, ponavljanje Zagrljaj ljepote Vijes Poslovni magazin Poljoprivredni savjetnik Vijes Jukebox Dom na kvadrat, ponavljanje Fio-show, glzbenohumoris na emisija Vijes Zapisano u zijezdama Erotsski program Videostranice

09:43 09:45 10:00 11:00 12:00 13:00 13:15 14:45 15:25 15:35 15:45 16:00 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 23:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju DOKUMENTARNI PROGRAM TV PRODAJA PRVA HNL JUNIORI snimka utakmice GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM TV PRODAJA GLAZBENI PROGRAM KUTIONICA dje ja emisija MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRZALICA glazbena emisija NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

INFO RTL

18.30

Vijes

SERIJA NOVA TV

10.55

Frikovi

06.30 Zabavni Infokanal 07.50 TV prodaja 08.20 Skozi as 08.30 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 02.10.1992 09.00 Pogledi Slovenije 10.30 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 10.50 Circom Regional, oddaja TV Maribor 11.20 Primorski Mozaik 11.50 Praznovanja: Japonska, Angleška Dokumentarna Serija 14.15 Klavdij Pal i , oddaja TV KoperCapodistria 14.50 Španski Ve er, Veliki Koncert Gimnazije Kranj 16.30 Lažna Gro ca, Ameriški lm 18.00 Zakaj Demokracija?, Indija, Koprodukcijska Dokumentarna oddaja 18.50 Neapeljski Psi, Avstrijska Dokumentarna oddaja 19.55 Celje: rokomet, Tekma Lige Prvakov: Celje Pivovarna Laško - Rhein Neckar Löwen, prenos 22.00 Bleš ica, oddaja o Modi 22.30 Alpe-Donava-Jadran, Podobe Iz Srednje Evrope, ponovitev 00.30 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.00 Provjereno 12.05 Velike ideje za malen svijet, dok. serija 12.40 Jedno oluje, lm 14.25 Poirot, serija 15.30 Umorstva na Midsomeru, lm 17.20 Supermodel Slovenije 18.55 24 UR 20.00 Show me, lm 21.45 Vrijeme ubijanja, lm 0.30 24 UR 1.30 No na panorama 5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Ameri ki lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Film 23.20 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 3. listopada 2010.

05.50 05.55 06.25 06.55 07.10 ------------------------------------------08.00 08.05 09.00 09.40 09.55 10.00 10.09 10.10 11.40 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.25 13.20 14.00 15.05 15.40 15.45 15.50 17.45 18.45 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.10 21.05 22.55 23.30

Najava programa Duhovni izazovi (R) Euromagazin TV kalendar Mala TV: TV vr Danica (R) Tajni dnevnik patke Ma lde Ninin kutak Profesor Baltazar Bembove pri e: Cirkus na Zelenom trgu Vijes Prijatelji, zabavni show za djecu Nora Fora, TV igra za djecu TV kalendar (R) Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas A. Chris e: Poirot 12, serija manjinski MOZAIK Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Syngenta - 100% hrvatsko, emisija pod pokroviteljstvom Plodovi zemlje Rijeka: More Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Coco Chanel, mini-serija Lijepom našom Globalno sijelo LOTO 6/45 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme 1 pro v 100, kviz Pjevajte nešto ljubavno, hrvatski lm (12) Paralele Vijes

PONEDJELJAK 4. listopada 2010.

23.40 Vijes iz kulture 23.50 Strani igrani lm (europski) 01.45 Opera box 02.15 Reprizni program 04.50 Plodovi zemlje

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.15 Najava programa 07.20 Koncert klasi ne glazbe 08.20 Zlatna kinoteka: Rashomon, japanski lm (90’) 09.50 Biblija 10.00 Zagreb: Me unarodna misa, prijenos iz Katedrale 11.35 Ordinary Miracles, ameri ki lm (90’) 13.05 Van a Kljakovi : Trgovci i ljubavnici, TV drama 14.10 Fes val klapa Omiš 2010., nale ženskih klapa 15.45 Strani dok. lm (R) 16.30 Magazin LP 17.00 Olimp - sportska emisija 17.25 HNL: Karlovac - Hajduk, prijenos -------- Olimp - sportska emisija 19.30 Garaža 20.05 Staza slonova, ameri ki lm 21.50 Posebni dodaci, emisija o lmu 22.20 Filmski bu k: Mephisto, ma arsko-njema koaustrijski lm 00.40 Kraj programa

07.05 Mi y, animirana serija 07.45 Yoohoo i prijatelji, crtana serija 08.15 Bakugan, crtana serija 08.40 Crvene kapice, crtana serija 09.05 Jesen s že, Dunjo moja, dramska serija 10.25 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) 11.20 Jezikova juha, reality show (R) 12.20 Columbo: Sivi lep r , kriminalis ka serija 14.10 Taxi 2, igrani lm, akcijska

komedija (R) 15.50 Shrek, igrani lm, animirana komedija (R) 17.30 Discovery: Preživje divljinu - Južna Dakota, dok. lm 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Hrvatski top model by Vanja Rupena, reality show 21.45 CSI, kriminalis ka serija (12) (dvije epizode) 23.35 Carlitov na in: Uspon do mo i, igrani lm, akcijski (12) 01.15 Astro show, emisija uživo (18) 02.15 Tajna, igrani lm, obiteljska drama

05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 10.00 10.09 10.10 10.15 11.00 11.10

07:30 Brza blagajna, serija 08:00 Dora istražuje, crtana serija 08:25 Timmy Time, crtana serija 08:40 Winx, crtana serija 09:05 Chuggington, crtana serija 09:20 Ben 10: Alien Force, crtana serija 09:45 Kinder surprise memori kviz 10:00 Automo v, auto moto magazin 10:30 Magazin Lige prvaka 11:00 Novac, business magazin 11:30 Heroji, serija 13:30 Koje je boje ljubav, igrani lm 15:10 Dnevnik lude crnkinje, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Dnevnik lude crnkinje, igrani lm - nastavak 17:30 Supertalent, talent show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Periferija city, serija 21:05 Indiana Jones i posljednji križarski rat, igrani lm 23:25 Red Carpet, showbiz magazin (15) 01:35 Zaljubljeni Shakespeare, igrani lm (12) 03:40 Majmun, igrani lm (15) 05:15 Red Carpet showbiz magazin (15) 06:25 Kraj programa

FESTIVAL HRT 2

12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40 16.15 16.25 17.50 18.30 18.45 19.25 19.30 19.56 20.01 20.04 20.15 21.20 21.55 22.25 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10

Rijeka: More Mir i dobro TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska arolija 10, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Overland 3 Od Cape Towna do Nord Kappa: Turska i Gr ka, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Tre a dob, emisija za umirovljenike Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar More ljubavi, telenovela Sutra je novi dan, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Normalan život, emisija o obitelji Luda ku a, hum. serija Glas domovine Vijes Hrvatska uživo 8. kat, talk-show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zaslužio si, TV serija Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom La nica, 1. dio La nica, 2. dio Poslovni klub Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture U potrazi za sve m: Skriveno lice Boga, dok. serija

00.00 01.00 01.45 02.30 03.15 03.30 04.00 04.30

Koncert ozbiljne glazbe Galac ca, serija (R) Sutra je novi dan, serija (R) 24, serija (12) (R) Skica za portret Glas domovine (R) Poslovni klub (R) La nica

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 --------------08.25 08.50

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Krava i pile, crtana serija Žderonja, crtana serija Mala TV Brlog Profesor Baltazar Dvorac igra aka, serija za djecu Školski program: Istraživa i prošlos Ton i ton: Ples i scenogra ja Na glasu Mega Mindy, serija za djecu Beverly Hills, serija Rijeka: More Lijepom našom Reporteri Galac ca, serija Školski program Stocker Ice, ameri ki lm Cocco Bill, crtani lm Veronica Mars, serija za mlade Moja žena i djeca, hum. serija Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Ritam tjedna, glazbeni magazin Županijska panorama Overland 3 Od Cape Towna do Nord Kappa: Turska i Gr ka, dok. serija (R) Hit dana TV Bingo Show The Wedding Date, ameri ki lm 24, serija (12) Kalifornikacija, serija (18) Retrovizor: Dva i pol muškarca, hum. serija Retrovizor: Dr. House, serija (12) Retrovizor: Kineska plaža, serija (12) Kraj programa

--------------09.35 10.00 10.45 11.15 12.15 13.30 14.15 15.00 16.30 16.45 17.30 17.53 17.55 18.30 19.00 19.45 20.00 20.45 22.15 23.05 23.35 23.55 00.40 01.25

21.05

FILM NOVA TV

06.05 Nestala, telenovela 06.50 Mi y, animirana serija 07.10 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija 09.10 Zabranjena ljubav, sapunica

14.10

FILM HRT 2

15.10

15.00

HUM.SERIJA NOVA TV

Stroker ace

Naša mala klinika

Helen McCarthy (Kimberly Elise) ima sve što jedna žena može poželje , lijepu kucu i bogatog muža. No kada je muž Charles (Steve Harris) izbaci iz stana nakon što joj prizna nevjeru Helen se vraca u obiteljski dom, mami, baki i rodaku Brianu (Tyler Perry). Helen je po prvi put u životu oslonjena samo na sebe, no ipak nakon nekog vremena pocinje se pita može li ipak oprostiti suprugu godine nevjere i omalovažavanja.

Komedija. Stroker Ace (B. Reynolds) je zvijezda Nascar utrka i njegov najve i suparnik je ambiciozni i drski Parker Stevenson (J. Aubrey). Kad zapadne u krizu i izgubi sponzore, Stroker Ace dobije ponudu pokvarenog biznismena Clydea Torklea (N. Bea y) da reklamira njegove pe ene pili e. Strokera savjetuju da odbije ponudu i ne ponižava se, no on prihva i potpiše ugovor debeo kao knjigu, a da ga ni ne pro ita, jer mu se ne da gubi vrijeme...

U epizodnim ulogama pojavljuju se Dean Bitorajac, Boris Svrtan, Boštjan Jamnikar, Darko Habuš i Valen na Bartolic. U kliniku dolazi nova medicinska sestra. Helga (Jadranka okic) je trudna i nece dolazi neko vrijeme na posao pa je Grospicka (Dubravka Ostojic) zaposlila sestru Andu. Bogo Moljka (Filip Nola) je na skupu motorista upoznao posebnu djevojku i sada je želi impresionira . Od Grospicke traži dopuštenje da si u klinici napravi pearcing...

09:58 10:00 13:45 14:00 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 18:00 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

NAJAVA PROGRAMA IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbeni program TV PRODAJA DOKUMENTARNI PROGRAM TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani OTISCI VREMENA dokumentarna emisija VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA kontakt emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show OKOLO K(R)OLE mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar METAL EYE glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

02:40 03:10 04:10 04:35 06:05

11.10

11.15

Struja (Ivan Herceg) je beskompromisni rocker demo-benda koji je, kako bi došao do novca za izdavanje albuma, spreman na sve, osim da proda svoja rockerska uvjerenja. Sviranje šlagera na svadbi jedina je šansa koja se bendu nudi, a ostatak benda - Strujin najbolji prijatelj klavijaturist Mario (Ivan uri i ), ljepuškas pjeva i basist Deni (Ivan Glowatzky) i ravnodušni bubnjar Žlajfa (Hrvoje Ke keš) - pokušavaju Struju nagovori na taj kompromis...

07:57 Danas na programu 08:00 Dje ja TV 12:00 VIDEOSTRANICE 14:00 Trzalica, ponavljanje 15:00 Poljoprivredni savjetnik, ponavljanje 16:00 Hrana i vino 17:00 Kronika tjedna 17:30 Zarljaj ljepote 18:15 Vinoteka, ponavljanje 19:00 Krronika jedna, ponavljnje 19:30 Jukebox 20:00 Pjeesmee koje srrce dirraju 23:15 Zapisano u zvijezdama 00:15 Erotski program 01:15 Videostranice

23:30 23:45

EMISIJA HRT 1

Dnevnik lude crnkinje 12.20

Columbo: Sivi lep r

FILM NOVA TV

08:15 08:30 08:45 09:30 11:15 12:15 13:00 14:15 16:00 17:00 17:25 18:15 19:15 20:05 21:05 21:40 22:20

Hitni slucaj, serija Dona Barbara, serija Bumba, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Roary, crtana serija Mini kviz Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Naša mala klinika, serija IN magazin Najbolje godine, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV IN magazin U ime ljubavi, serija Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Nuklearna opasnost, igrani lm Ve ernje vijes Nuklearna opasnost, igrani lm - nastavak Indiana Jones i posljednji križarski rat, igrani lm Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Bra ne vode, serija Izgubljeno vrijeme, igrani lm (15) Kraj programa

Tre a dob

Pjevajte nešto ljubavno

SERIJA RTL

05:40 06:40 07:30 08:00

00:30

Fes val klapa Omiš 2010.

HRV.FILM HRT 1

(dvije epizode) 10.25 Bibin svijet, hum. serija 11.15 Exkluziv, magazin (R) 12.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 13.00 Los Victorinos, telenovela 13.50 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) 15.30 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) 16.55 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 17.50 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija (dvije epizode) 21.30 Krvavi sport, igrani lm, akcijski (12) (R) 23.10 Zvu ni udar, igrani lm, akcijski 01.00 Vijes , informa vna emisija 01.10 Instruktor, hum. serija (R) 01.45 Astro show, emisija uživo (18) 02.45 Dobrotvor, dramska serija 03.30 Carlitov na in: Uspon do mo i, igrani lm, akcijski (15)

23.25

Red Carpet

06.30 Zabavni Infokanal 07.50 TV prodaja 08.20 Skozi as 08.30 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 02.10.1992 09.00 Pogledi Slovenije 10.30 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 10.50 Circom Regional, oddaja TV Maribor 11.20 Primorski Mozaik 11.50 Praznovanja: Japonska, Angleška Dokumentarna Serija 14.15 Klavdij Pal i , oddaja TV Koper-Capodistria 14.50 Španski Ve er, Veliki Koncert Gimnazije Kranj 16.30 Lažna Gro ca, Ameriški lm 18.00 Zakaj Demokracija?, Indija, Koprodukcijska Dokumentarna oddaja 18.50 Neapeljski Psi, Avstrijska Dokumentarna oddaja 19.55 Celje: rokomet, Tekma Lige Prvakov: Celje Pivovarna Laško - Rhein Neckar Löwen, prenos 22.00 Bleš ica, oddaja o Modi 22.30 Alpe-Donava-Jadran, Podobe Iz Srednje Evrope, ponovitev 23.00 lm 00.30 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.50 Školska košarkaška liga 11.55 Park Yellowstone, dok. serija 13.00 Dnevnik velike ma ke, dok. serija 14.00 Prokle život, lm 15.40 Život nije šala, serija 16.35 Moj pas Skip, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24UR 20.00 Big Brother 22.30 Zvijezde na sudu, dok. serija 23.25 Kad muškarac voli ženu, lm 1.20 Novac, dok. serija 2.00 24UR 3.00 No na panorama 5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Film 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 No ni program

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:00 22:30 23:00 23:20 00:20

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hana i vino Vijes Kronika tjedna,ponavljanje Jukebox Me imurje danas VOA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Mee imurje danas VOA Auto moto nau c vision Doma na kvadrat Obzori, emisija iz kulture Me imurje danas Erotski program Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:15 12:45 13:15 13:45 14:45 14:45 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

21.30

Krvavi sport

HUM.SERIJA NOVA TV

21.05

Lud, zbunjen, normalan

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.10 TV prodaja 11.40 Sobotno Popoldne 13.50 22. Revija Zagorje Ob Savi 2010, Državno Tekmovanje Otroških in Mladinskih Pevskih Zborov 15.05 Slovenski Utrinki, oddaja Madžarske Tv 15.30 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 15.50 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 27.09.1992 16.15 Ars 360 16.30 Podoba Podobe 17.00 Prvi in Drugi 17.20 To Bo Moj Poklic: Zdravstveni Tehnik, 1. Del, Izobraževalna Serija 17.50 Bratje Karamazovi, Ruska nadaljevanka 18.35 Rožna Panter: Rožna Piska , risanka 18.40 Rožna Panter: Detek v, risanka 18.50 z Damijanom 19.20 Dokumentarna Serija 20.00 Lokalne Volitve 2010 21.00 Studio City 22.00 Knjiga Mene Briga - Tine Germ: Simbolika Živali 22.15 Film 23.50 v Areni Življenja: Ivan Ma ek Ma ja 01.05 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 20.55 Da li smo ve tamo?, lm 22.50 24 UR 23.10 Psych, serija 0.05 Krivi put, serija 0.55 24UR 1.55 No na panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

62

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Oba so pala, oba so pala…, pak!

N

iš i nezna kaj se pripetilo na nebi blizo Slunja gde so se zrušili naši dva Migi 21. Nebrem to veruvati, bila je vojna vežba i naši mladi piloti so se vežbali kaj nas obranijo ak nas što, nedajbožek, pak napadane i sam najempot se nekaj pripetilo, pak so morali sko iti vum z reoplanov, a reoplani so brez pilotov, kak muhe brez glave, pali na zemlo. Vežba se snimala i komandanti so gledali kaj piloto dealjo, a niš i je nikaj nej videv i niš i nikaj nezna kaj se, itak, pripetilo vu zrako. To mi je jako sli no labodoritaškoj utakmici na šteroj ga deset jezeri ljudi i dok neš i vritne vrit soca unda niš i nikaj ne vidi. Pustimo labodoritaše i idemo mi nazaj k našim reoplanima. Prvo: vsi velijo gda so piloti bili mladi i školani i gda so znali kaj delajo i kaj morajo delati, drugo: istina je gda je Lejpa naša nej velika država, ali nekaj si gruntam gda je naše nebo dostik veliko kaj se morejo reziti štiri reoplani, a gda se ne morajo streskati, makar i dva vozijo po krivoj strani, tretje: do ve još niš i neje rekev gda je na nebi iznad Slunja bila megla, a vsejeno je niš i nikaj nej videv…

Gda nam je vsima, nej malo, nek

NAJDULJA UTRKA

ZALOG

jako sumljivo to kaj niš i nikaj ne zna kaj se pravzaprav pripetilo na nebi (a dragoga Božeka je niš i nikaj nej pitav makar so reoplani leteli po jegovomo hataro), ali tu ve nastupajo naši politi ari, a oni so svecki prvaki vu formeranjo povjerenstva štero bode zazvedilo vse i dalo nam vum kaj bodemo i mi znali kakše falinge so meli avijoni, kaj je bilo z pilotaj i jeli je biv pregosti zrak toga etrtka. Morete si misliti: do ve smo navek formerali poverenstvo gda smo šteli kaj se nikaj nebi zazvedilo, ali ve nam vsi govorijo gda je to ve istam nekaj drugo i gda bode istina dojšla na sunce.

Vsa je sre a kaj so piloti sko ili vum, jerbo jim je jiv prijatel, vu tretjemo reoplano tak kri av, a niš i ga ne vupa pitati kaj je to on,itak, videv. Jedino je bakico Marico, štera je delala na poljo, zaha iv komad od reoplana i ftrgev joj roko. To je jedino zlo ak ne ra unamo milijarde štere smo zahuzali jerbo tuliko koštajo novi reoplani. Verjem gda se i vi zmislite kak so naši braniteli 1991. leta, pre Šibeniko, z puškom zrušili dva reoplane jugosoldateske i kak je jiva slika i jivo veselje i kri anje: Oba so pala,

SKUP

PROIZVODA

IRSKA REP. ARMIJA

DUŠIK

oba so pala…obišla celoga sveta.

Minulo ja devetnaest let i znova so dva reoplani pali. Prinas se nekak v asi povjest ponavlja. I furt curijo po dva. ak smo meli za uti domašinskoga diska a so zaprli.

No, kaj nebi vi mislili gda so ga zaprli inšpektori zato kaj je nekaj nej bilo kak tre, kaj je biv duže otprti kak mo je bilo dopuš eno, kaj so tam pili i oni mlajši od 18 let, nej diska a je zaprav gazda Jožek. Rekev nam je gda je prekpreve to kaj je vodiv Šampiona 18 i gda je ve zmo eni i gda si o e ve i malo po inuti.

Ak je gazdu zmo iv diska kak je stopram deci štera so vu njemo tancala ili pak pila i pušila.

No, pozabiv sam, pak deca so se mejala, a gazda je furt biv vu buki, galami, dimo te nadauko poznate alkoholne i tancarske radionice. Vsi znamo gda je domašinski Šampion biv legenda med diska aj i gda so dohajali mladi, a i mi malo stareši, kaj se tam splešemo, kaj si nekaj spijemo, kaj se naposlušamo dobre glazbe i kaj se nagledimo lepih puci. Vse je to lejpo i dobro, Jožeko je nej bilo teško delati, ali od vsega toga nejhujši je dim, tak gda se ovek, rez tulikša

leta, napuši toga vsega i to tak kaj mo to rez nos vum vdira, pak vam unda ovek po ne i šmrcati. A kuliko pot je luftav diska a, pak je stauv i na propuho tak gda mo je dostik, jerbo se mora brigati i za svoje zdravi e. im je gazda Jožek (moj imejak) zaklenuv vrata diska a vu Domašinco, vu istom cajto je zmenšana turisti ka ponuda fala ka zemle med dvemi vodami. uda mladih nezna gde je Me imorje, ali so vsi znali gde je Šampion. To bo tre znova otprti ili pak nadomestiti negdi drugdi, jerbo kakši bi to vikendi bili kaj se naša deca nebodo mela gde stiskati, naplesati, napušiti i napiti? ej znati što je, itak, zmisliv to mitologijo na akoskoj Ginekologiji? To se najempot tak razglasilo kaj je i minister za zdravi e mam dojuriv vu akovec i Me imorje, ali, kak se i o ekivalo, neje nikaj našev, nikaj je nej videv, a ve vam nebi znauv re i jeli je formarev kakše poverenstvo kaj to ispita. Pak ak je niš i nej videv zakaj so se zrušili reoplani kak bi unda neš i mogev videti nekoga kak je doktoro nesev kakšega plavoga kuvertlina i to još z penezi.

K

ARSEN DEDI

LIJE NIK

N

STARI SLAVENI

PAC RIJEKA U RUSIJI

RIMSKI BOG LJUBAVI

KORPU NOSI

MJERA ZA DUŽINU KUTINA

MJESTO U ISTRI

VRSTA GLAVONOŠCA

RIBARSKI PRIBOR

JELUŠI

SLUŽBA NA GRANICI PJESMA UZVIŠENOG SADRŽAJA

ETAŽA

LATINO AMERI KI PLES

VARKA

PERŠIN

BESRAMNIK

STRUGALJ KA

KAMATA KORABLJA

MILINOVI

ŠTEDITI

GRAD U ŠPANJOLSKOJ

NORTH OBRAMBE NO ORUŽJE

DRŽAVA U AFRICI

INDIJANSKI TROFEJ

POKLON

SVJETSKO

PRVENSTVO

RADIJUS OVJEK KOME JE UMRLA ŽENA

UFANJE

ŠKRTAC

NOSITELJ PODATAKA

GLAVNINA VODENA BILJKA

POKRIVA LO GLAVE

DUBROVNIK URE ENA OBALA

OCRT

VRSTA PAPIGE

OVAN (21.3.-20.4.)

Pravo vrijeme je da unesete malo više stras u svoju vezu.

Nemojte se udaljava od partnera nego pokušajte što više poslova radi zajedno i pomaga jedno drugome. Ovaj tjedan e na poslovnom planu bi nešto naporniji jer ete mora puno više radi nego ina e za is rezultat. No, važno je da ne odustajete i da se trudite, a trud se uvijek ispla . Budite malo strpljiviji kada su drugi u pitanju bez obzira o emu se radilo. Ukoliko ih budete požurivali samo ete pogorša situaciju.

BIK (21.4.-20.5.)

Ovaj tjedan iskoristite za malo više druženja s partnerom i drugim dragim osobama.

Bitno je da se okružite osobama koje volite s kojima vam je ugodno u društvu. Jedna osoba e vam pokušati pokvariti raspoloženje, no, na vama je joj pokažete kako takvi ljudi ne mogu utjeca na vas i nastavite svojim tempom. Jako ste blizu onoga što želite, ukoliko ste spremni i sada se još malo potrudi lako ete do i do cilja.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Nemojte zaboravljati na obe anja koja ste dali drugima. Možda ste imali nekih drugih obveza pa su obe anja pala u drugi plan, no, nikako ih ne biste trebali potpuno zaboravi . Imate priliku pokaza što sve znate i što možete. Iskoristite je i pokažite se u najboljem svjetlu.

Bez obzira koliko se nekome želite svidje , vrlo je važno da budete ono što jeste. Pravu osobu ete osvoji sa svojim kvalitetama kojih ima jako puno a ne pretvaranjem.

RASPORED SATI

MUŠKO IME

ORGANI VIDA

PE NICA

RACA PLAVA PO DRAVI…

VAGA (24.9.-23.10.)

Ovaj tjedan e vam bi prili no zanimljiv jer ete manje bi usredoto eni na ponašanje drugih, a više na detalje onoga što je pred vama kako biste posao završili što uspješnije.

Bez obzira što vam se u nekim trenutcima ini kako nije mogu e do i do onog što želite, nemojte odustaja . Budite ono što jeste, trudite se i nagrade sigurno ne e izosta . Nemojte dopus da sve što se doga a samo prolazi pokraj vas. Potrudite se i što više sudjelujte u aktualnim doga anjima.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Potrudite se oko onog što želite. Za neke stvari je potrebno uložiti nešto više truda, za neke druge manje, no, o vama ovisi koliko ete ima . Nemojte eka da netko drugi napravi prvi korak. Dok vi do ekate da se drugi pokrenu, ve ste taj posao mogli i završi . Pokušajte bi malo odvažniji. Bez obzira koliko posla imali, nemojte gubiti strast. Po tome se razlikujete od drugih.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Imate osje aj kao da se nešto važno odvija iza vaših le a ali vam nitko ne želi re i o emu se radi.

Vaša sumnji avost vas samo usporava.

Pokažite više povjerenja ljudima s kojima radite. Ukoliko se pojave neki problemi s partnerom, skloni ste izbjegavanju is h nadaju i se da e pro i sami od sebe. Radije otvoreno razgovarajte s partnerom.

Vidjet ete da nije strašno kako vam se na prvi pogled ini. Budite malo tajnovitiji kada je posao u pitanju. Ukoliko drugima kažete sve, oni ne e ima potrebu do i kod vas i razgovara o tome, a to je ono što vi želite.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Ovaj tjedan e vam stalno zvoniti telefon. Javljat e vam se prijatelji s kojima se dosta dugo niste uli kako biste se našli i popri ali. Ukoliko primje ujete da vas netko od kolega ne želi u svojoj blizini, nemojte ništa forsira jer tako ništa ne ete pos i. Udaljite se od te osobe i pokažite da vam je to potpuno svejedno. Takve osobe nisu vrijedne vaše pažnje. Nastavite svojim putem i zaboravite na njih. Radije se više potrudite i više vremena odvojite na osobe koje vam stvarno nešto zna e.

Odmorni ste i spremni za akciju što e se na vama vidje ve u ponedjeljak. No, isto tako ete bi i agresivniji oko onog što ste sebi zacrtali da ete pos i. Pokušajte bi umjereniji. Nije dobro samo sjedi sa strane i eka da nešto drugi naprave za vas, ali isto tako i previše forsiranja nije pozi vna osobina. Pokušajte prona i zlatnu sredinu. Više vremena provodite s osobama koje volite. Oni vam popravljaju raspoloženje i sretniji ste kada znate da možete ra una na njih.

LAV (23.7.-23.8.)

TIP RENAULTA

SASTAVNI VEZNIK

28. rujna 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Navikli ste bi osoba koja je uvijek u centru pažnje, stoga, kada se pojavi netko tko se ne topi u vašoj prisutnosti postaje izazov za vaš ego. Nemojte se pretvarati, ljudi vas vole zbog onoga što jeste, a ne zbog onog što biste mogli bi .

Svoju energiju usredoto ite na ono što vam je stvarno bitno.

Pokušajte se ne zamara previše sa stvarima koje vam uop e nisu bitne.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Ovaj tjedan ete se osje ati svježe i odmorno. Spremni ste za sve poslove koji vas ekaju i u sve što radite ete uloži ak i više truda nego što je to potrebno. Osje ate se kao da vas razna pravila samo sputavaju. Nemojte se zamara s takvim stvarima, imate puno prostora u kojem možete djelova , ne morate prelazi granice da biste se dokazali. Kad ve možete bira , onda birajte jednostavniji pristup rješenju problema. Nepotrebne komplikacije vas mogu samo unazadi .

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Nemojte se previše zatrpavati poslom. Bilo bi dobro da uvijek imate dovoljno vremena za partnera i obitelj. Budite otvoreniji kada su u pitanju vaši osje aji.

Slobodno partneru recite što mislite i što želite. No, nemojte zaboravi i sluša što vam suprotna strana govori. Više se orijen rajte na svoje kvalitete. Postoje neke stvari u kojima ste zna ajno bolji od drugih. Nije loše to ponekad, sup lno pred drugima i pokaza .

RIBE (20.2.-20.3.)

Spremni ste za ozbiljan razgovor s osobom s kojom ste donedavno imali dosta problema. Budite iskreni i otvoreno recite sve što mislite.

Rješenje ne mora bi isklju ivo jedna strana, pokušajte se prona i negdje na sredini. Odvojite malo više vremena za partnera nego ina e. Pokažite mu da vam je stalo i koliko vam zna i njegova podrška. Zaboravljate se zabavlja .

Imate dovoljno vremena da svaki dan napravite nešto samo za sebe što e vam popravi raspoloženje.

LOŽIVO VRSTA TLA

VIC tjedna

RIMSKI 101 ZOB

MALA PTICA

RAJKO JAGAR

KALIJ

ŠARENICE OKA

ŽABLJE NOGE

Globalno zatopljenje - Ne postoji globalno zatopljene?

- Pa to samo Chuck Norris ima temperaturu!

28. rujna 2010.

Vremenska prognoza 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana METEOROLOŠKI DNEVNIK proteklih 7 dana

Krajem tjedna toplije VREMENSKA SLIKA: Ciklona, koju smo u Crometeo timu nazvali Šemsa, donijela je našem podru ju veliku koli inu kiše prošlog vikenda pa se u ta tri dana isto ilo izme u 20 i 40 litara kiše po kvadratnom metru! To je velika koli ina kiše, a uz kišu koja je pala prije toga, ve smo ušli u kategoriju ekstremno kišnog rujna. Sljede ih dana može pasti još samo malo kiše, a sam kraj mjeseca i prvi dani listopada možda nam ipak donesu malo povoljnije vremenske prilike.

Ide krajem tjedna na toplije.

VREMENSKA PROGNOZA: Promjenjivo vrijeme e se nastaviti i tijekom utorka. Ujutro je mogu a mjestimi na magla, a zatim e biti promjenjivo obla no uz kra a sun ana razdoblja.

Uz povremeno pove anu naoblaku postojat e mogu nost za malo kiše, ali dan bi mogao izdržati i suh. Vjetar slab do umjeren jugozapadni. Temperatura zraka se ne e bitnije mijenjati – jutarnja izme u 6 i 10°C, a najviša dnevna mogla bi porasti na 17 Celzijevaca. ini se da e srijeda ponovno biti malo lošija. Prevladavat e obla no, povremeno uz mogu nost za slabu kišu ili rosulju. Ipak su tijekom dana mogu a i kra a sun ana razdoblja. Zapuhat e

povremeno umjeren sjeverni i sjeveroisto ni vjetar, a zbog vjetra, mogu e kiše i manjka sunca temperatura zraka e malo pasti u odnosu na utorak. etvrtak bi ipak trebao biti suh i djelomi no sun an. Ujutro je mogu a magla, a danju umjerena naoblaka, ali bez kiše. Vjetar ve inom slab sjeverni. Jutarnja temperatura zraka malo e se sniziti, ali e zbog sun anih razdoblja danju biti ugodnije.

I petak bi nam bio ugodan i suh. Prema svemu sude i, vrijeme e biti djelomi no sun ano, ujutro i dio prijepodneva uz mogu nost za maglu, osobito uz vodene površine. Vjetar slab, u postupnom okretanju na juž-

ne smjerove. Jutro prohladno, a dnevna temperatura izme u 17 i 19 Celzijevih stupnjeva.

Za vikend postoje naznake da e vrijeme biti još toplije uz južinu. No, dolazit e nam i više oblaka pa nije sasvim isklju ena mogu nost za malo kiše ili kakav pljusak, ali takav razvoj još nije siguran. Prije svega bi ta kiša zahvatila Sloveniju i sjeverni Jadran, ali komadi i tog vlažnog zraka mogu se povremeno „otrgnuti” i krenuti prema nama. Ipak, ini se da e nam prvi listopadski vikend biti topliji i ugodniji od kišnih vikenda kakvi su nas pratili u rujnu.

Vr emen sk u pr og no z u možete provjeriti svaki dan

Rujan završava ekstremno kišno Ovo ve postaje nevjerojatno.

Svaki vikend je kišovit što u vrijeme berbe nikako nije povoljno.

Prošli tjedan imali smo razdoblje lijepog ranojesenskog vremena od ponedjeljka pa sve do petka. Jutra su bila prohladna i maglovita, to je uobi ajeno za po etak jeseni, ali dani su bili zaista lijepi uz vedro nebo i ugodnu temperaturu. Do petka je temperatura lagano rasla iz dana u dan pa smo dostigli i ugodnih 20 Celzijevih stupnjeva. Ina e, u etvrtak ujutro, u 5 sati i 9 minuta, po ela je jesen. I onda je uslijedila kiša. Ciklona koju je Crometeo tim nazvao Šemsa donijela je obla nu i kišovitu subotu. Prijepodne je još bilo koliko-toliko u redu, a popodne

je kiša poja ala pa je do kraja dana palo 15-20 litara kiše po kvadratnom metru. Zahladilo je. I nedjelja je bila tmurna, povremeno s kišom i nižom temperaturom tako da smo još jedan tjedan okon ali uz kišu i hladno u. Ništa bolje nije osvanulo ni jutro u ponedjeljak. Dodajmo da je ovog vikenda napokon i u Dalmaciji pala obilnija kiša, ponegdje i više od 150 litara po kvadratnom metru. Neki dijelovi Dalmacije pravu kišu nisu vidjeli tjednima, no sad je opet pretjeralo. Poplava je bila u Puli zbog strašnog nevremena u kojem je palo skoro 170 litara vode po metru kvadratnom, a u nedjelju ujutro na moru ispred Pule fotogra irana je i pijavica.

Žetveni mjesec i Jupiter

i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 27.9.).

METEOROLOŠKI KALENDAR 28. rujna 1786. god. u Našicama je pao snijeg 30. rujna 1884. god. postavljen meteorološki stup na Zrinjevcu u Zagrebu 3. listopada 1868. god. temperatura zraka u Zagrebu 31°C

Nastup jesenske ravnodnevnice (prošlog etvrtka) i vedro nebo nad našim krajevima omogu ili su nam i uživanje u pogledu na puni Mjesec koji je poznat i kao Žetveni Mjesec (a „blizu“ njega je i Jupiter). Rije je o punom Mjesecu koji pada najbliže jesenskoj ravnodnevnici. Otprilike se svakih dvadesetak godina izlazak Žetvenog Mjeseca to no poklopi s nastupom astronomske jeseni. Posljednji se puta to dogodilo 1991. godine, kada je pun Mjesec nastupio deset sati nakon trenutka jesenskog ekvinocija. Ove je godine pun Mjesec nastupio šest sati nakon po etka jeseni koja je po ela 23. rujna u 5 sati i devet minuta. Sljede i put e se ova dva doga aja poklopiti isti dan tek 2029. godine. Nastup punog Mjeseca u vrijeme oko dolaska jeseni, kada dani postaju sve kra i, bio je u prošlosti, odnosno u vrijeme dok nije bilo elektri ne rasvjete,

jako važan poljoprivrednicima, budu i da su pod sjajnom mjese inom mogli nastaviti sa žetvom i nakon zalaska Sunca. Stoga je Žetveni Mjesec bio važan doga aj u poljoprivrednom kalendaru. Vedrina koja nas je pratila u posljednjim no ima kalendarskog ljeta, kao i prve no i jeseni, omogu ila je da ne propustimo još jednog „gosta“ na nebu. Planet Jupiter je u ponedjeljak nave er bio „najbliže“ Zemlji, odnosno na udaljenosti od oko „samo“ 600 milijuna kilometara. Tako je Jupiter ovih no i, izuzev Mjeseca, najsjajniji objekt na no nom nebu i lako ga je vidjeti i golim okom. Kad je Jupiter najudaljeniji od Zemlje onda ta udaljenost iznosi i nešto više od 900 milijuna kilometara. Uz Jupiter, ovih dana i Uran prolazi „blizu“ Zemlje, ali ga je golim okom teško uo itina nebu. Uran je od Zemlje udaljen za oko 2,7 milijardi kilometara.

Doga aji PREDSTAVNICI GRADA AKOVCA na nacionalnoj konferenciji “Kretanje na in života” u Murskoj Soboti

akovec primjer dobre prakse u prometu pješaka i biciklista Na poziv župana mjesne op ine Murske Sobote Antona Štiheca predstavnici Grada akovca, Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, Upravnog odjela za prostorno ure enje te Upravnog odjela za gospodarstvo, sudjelovali su na nacionalnoj konferenciji s me unarodnim sudjelovanjem na temu trajne mobilnosti i življenja “Kretanje na in života“. Kao primjer dobre

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

prakse Grada akovca prezentaciju su održali Antun Gjerapi i Velimir Kramari na temu “Promet pješaka i biciklista“.

Težište je bilo na prezentaciji pješa ko - biciklisti kih staza i pješa ke zone Grada akovca, s obzirom na to da i Murska Sobota ima velikih problema u prometu pješaka i biciklista te se sprema na formiranje pješa ke zone u centru mjesta.

Osim Grada akovca, kao primjeri dobre prakse iznijeti su primjeri Graza i Ljubljane. Ovaj posjet organiziran je i u cilju daljnjeg razvijanja suradnje izme u glavnih gradova dviju susjednih regija, Me imurja i Prekmurja, tako da je dogovorena razmjena pozitivnih iskustava za o ekivane natje aje za sredstava iz kohezijskih i strukturalnih fondova Europske unije.

U Murskoj Soboti prezentirane su pješa ko - biciklisti ke staze i pješa ke zone Grada akovca kao primjer dobre prakse

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec. ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

IZBORNA SKUPŠTINA Udruge dijabeti ara Me imurja

U subotu u 9 sati Udruga dijabeti ara Me imurja poziva lanove udruge i sve zainteresirane na izbornu skupštinu koja e se održati u subotu 2. listopada s po etkom u 9 sati, u Domu sindikata u akovcu. Poziva se lanstvo da se odazove u što ve em broju i sudjeluje u radu skupštine, kako bi ista bila odra ena na što uspješniji na in.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

RK ME IMURJE ODIGRALO NAJBOLJU UTAKMICU SEZONE

NK ME IMURJE NIJE USPIO NASTAVITI POBJEDNI KI NIZ

Briljantno u Pore u, u prvom dijelu Gorica iskoristila loš dan, doma in postigao tek etiri gola izgubljen priklju ak s vrhom

VAŽNA PROVJERA ZA NAJBOLJU ME IMURSKU GIMNASTI ARKU

Tijana Tkal ec nastavlja sezonu nastupom na SK-u u Ostravi

DILJEM ME IMURJA javno - zdravstvenim akcijama obilježen Svjetski dan srca

Gotovo 50 posto ljudi u Me imurju umire zbog kardiovaskularnih bolesti Akcija koju je povodom Svjetskog dana srca i ove godine organizirao Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije, u suradnji s Plivom, u Prelogu, akovcu, Svetoj Mariji i Kotoribi privukla je ovaj vikend velik broj žitelja naše županije. Ni stajanje u dugim redovima na kiši nije predstavljalo problem svima zainteresiranima za besplatno mjerenje krvnog tlaka, provjeru razine še era i masno a u krvi, analizu sastava tjelesne mase ili možda pokoji savjet kardiologa i drugih specijalista, a nisu se eskivirale ni sportske aktivnosti.

Cilj ovakvih akcija koje se svake godine u rujnu obilježavaju u Me imurju svakako je upozoriti javnost na veliko breme kardiovaskularnih bolesti, pojasnila je Renata Kutnjak Kiš,

DO ZDRAVOG SRCA U DESET KORAKA 1. Vodite ra una o zdravoj prehrani 2. Redovito se kre ite 3. Nemojte puši , izbjegavajte pasivno pušenje 4. Održavajte poželjnu tjelesnu težinu 5. Nau ite koje su poželjne vrijednos krvnog tlaka, še era i masno a u krvi 6. Izbjegavajte konzumiranje alkoholnih pi a ili ograni ite njihovu upotrebu 7. Inzis rajte na svom pravu da na radnom mjestu udišete zrak bez duhanskog dima 8. Odlazite na posao pješke ili biciklom 9. Inzis rajte na zdravoj ponudi namirnica na radnom mjestu ili ponesite zdravi obrok od ku e 10. Prona ite barem nekoliko minuta unutar radnog vremena u kojima ete se opus

U akovcu brojnim zainteresiranima za provjeru zdravlja nije bio problem ekati u redu na kiši

dr. med., rukovoditeljica Djelatnosti za socijalnu medicinu. - Naime, 17,1 milijun ljudi u svijetu svake godine umire od tih bolesti, a u Hrvatskoj gotovo 26 tisu a.

Bolja situacija od hrvatskog prosjeka, gora od europskog I na centralnom je doga aju u Prelogu odaziv gra ana bio velik

U Me imurskoj županiji 2009. godine od tih je bolesti preminu-

lo 586 osoba, što je nešto više od 45% ukupnog broja umrlih. Možemo re i da ve godinama bilježimo jedan trend pada smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila, i zapravo je par godina kod nas smrtnost niža od prosjeka Hrvatske. Me utim, trebamo naglasiti da, ako se usporedimo sa zemljama EU ili nama susjednim Slovenijom ili Austrijom, tada su, na žalost, stope smrtnosti od kardiovaskularnih

Sva godišnja doba u jednom danu Ovo je najteži dio godine za obla enje. U jednom jedinom danu izmiješaju se gotovo sva godišnja doba. Kada ujutro odlazite na posao, potrebna nam je gotovo zimska oprema, a oko podneva svla imo se u kratke rukave. Zbog toga

je na našoj špici bilo svega, od zimskih izama do kratkih rukava. I svi su bili u skladu s vremenskim prilikama, ovisi samo u koje su doba dana snimke nastale.

(BMO)

bolesti u Hrvatskoj i u Me imurju više, pojasnila je Kutnjak Kiš.

- Velik odaziv gra ana na akciju ipak upu uje da je svijest naših gra ana o važnosti prevencije u svakom slu aju sve bolja i sve smo zadovoljniji, zaklju ila je glavna organizatorica akcije koja je usmjerena na edukaciju i prevenciju kardiovaskularnih bolesti. (bš, foto: zvrzan)

Ni mladi više ne misle da su kardiovaskularne bolesti nešto što se njih ne ti e