Međimurske novine 789

Posvađani pribislavski političari u Općinskom vijeću nastavili s prepucavanjima

ZAMJENIK ŽUPANA MATIJA POSAVEC o položaju HNS-a i stabilnosti vladajuće koalicije u Međimurskoj županiji

str. 10-11

Ono što mi smeta je zajedništvo međimurskog SDP-a i HDZ-a te parazitizam HSS-a

www.mnovine.hr

str. 2-3

Politička sapunica u Pribislavcu

Godina XV.

Broj 789.

^akovec, UTORAK, 19. listopada 2010.

Cijena 7 kuna

PREVENCIJA RAKA DOJKE Savjesnim odazivom međimurskih žena postignuti europski standardi

OHRABRUJUĆE BROJKE u zapošljavanju u Međimurskoj županiji

str. 6

U rujnu broj zapošljavanja s burze porastao za 124 posto!

Foto: Vjeran Žganec Rogulja

str. 16-17

Više od dvanaest tisuća Međimurki odazvalo se na mamografske preglede PEKARNA. CAFFE BAR.

sefino se Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. str. 53

70

2

Aktualno IZ TJEDNA u tjedan

UREDNI KI osvrt

19. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NOVI ravnatelj Županijske uprave za ceste

Davor Soka umjesto Zorana Šari a “NLO vi en, ali pošten politi ar ...”

Pošteni politi ar? Odgovor?

Hm ... Ima li uop e takvih danas u Hrvatskoj? Jedan vic kaže da je "NLO vi en, ali pošten politi ar ..." Šalu na stranu, iako u svakoj šali ...

Ovo se pitanje postavlja ve tjednima i mjesecima, nakon otvaranja brojnih afera, još uvijek pretežito kod gra ana koji politici i politi arima sve manje vjeruju, a, na žalost, najmanje kod politi ara samih. O ito politi ari imaju "želudac" za svašta prežvakati. Ako je ve politi ar izabran od naroda u Sabor, ili pak sjeo u neku drugu fotelju za koju se izborio zahvaljuju i stranci, zar ne bi bilo normalno i moralno da živi od svoje pla e koju dobiva za to što su mu dali narod ili stranka. Zar ne bi bilo normalno da živi u ku i ili stanu, vozi svoj auto, kupuje od svoje pla e koju tako er dobiva od toga istog naroda.

Na lokalnoj pak razini, zar ne bilo normalno da se svi u današnjoj situaciji povedu primjerom gradona elnika Primoštena Stipe Petrine, kojeg se može i ne mora ozbiljno shva ati, posebice zbog "speci i nog na ina izražavanja", ali neke su mu ideje i te kako na tragu vra anja povjerenja u politi are. Petrina kaže: "Vlast je ast!"

U op ini Primošten od izbora 2001. godine pa do danas cijela ekipa politi kog vodstva op ine Primošten, na elnik Stipe Petrina, svi vije nici i poglavari, za svoj rad od op ine ne uzimaju ni jednu kunu, a ipak rade u inkovito, uspješno i s rezultatima koji su vidljivi “iz aviona“. Upravo zbog navedenog vlast se u op ini Primošten ne doživljava kao vlast ve je ista samo instrument kojim se ostvaruje cilj koji je zacrtan na izborima - bolji život svim žiteljima - vlastitim primjerom do napretka, na na in, da parafraziram: “ne pitaj se što op ina može napraviti za tebe ve što ti možeš u initi za op inu“!

Potrebno je napomenuti da je op ina Primošten do sada na ovaj na in uštedjela višemilijunske iznose koji su iskorišteni za druge projekte pa se stara narodna uzre ica “vlast je slast“ o ituje samo u tome što je itavo vodstvo op ine ponosno i zadovoljno što su ih bira i prepoznali, dali im svoje povjerenje

Davor Soka , dipl. ing. sigurnosti, iz Preloga izabran je temeljem raspisanoga javnog natje aja za novog ravnatelja Županijske uprave za ceste Me imurske županije. Dosadašnji ravnatelj ŽUC-a bio je Zoran Šari . Novi ravnatelj ŽUC-a izabran je nakon provedenog testiranja i procjene predloženih programa rada. Upravno vije e za njega se odlu ilo izme u osam kandidata. Njega je u petak potvrdio i Odbor za

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

K

i što mogu služiti svojim gra anima, jer kao što Ustav u temeljnim odredbama l. 1. kaže: “U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana”.

Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlu ivanjem pa je zato vlastitim primjerom pokazano i dokazano da se može, da ima poštenih politi ara koji se ne brinu “samo za sebe“ i koji se ne jagme za vlast da bi nešto “uši arili“ ve da bi radili i nešto promijenili na bolje, pa makar kao volonteri!

Kraj citata.

Ono što mi se ini kao bit ranije citiranoga je upravo taj volonterski pristup koji je, na žalost, premalo zastupljen u Hrvatskoj, pa tako i u doma oj me imurskoj politici.

Umjesto e ikasnih politi ara, sve se više doga a borba za fotelje zbog dobre i sigurne ako ništa drugo onda barem pla e. Obi no se kaže da bi politi ari kad ne bi imali pla e imali i te kako prostora za korupciju. Me utim, kod nas takvo pravilo o ito ne vrijedi. Stoga, izgleda da tek kad ve ina politi ara ozbiljno smanji ili se odrekne pla a, dok se ne ukinu raznorazne naknade i druge prinadležnosti, narod ne e ni pokušati vjerovati politi arima.

Svaki po etak je težak, ali upravo tako nešto i te kako je potrebno da se vrati vjera u politiku koja se o ito kod nas shva a u stilu: "vlast je slast", a ponajmanje kao ast.

akav je položaj HNS-a unutar vladaju e koalicije u Me imurskoj županiji?

Naime, posljednjih dana uo ljivo je da je u sadašnjoj vlasti SDP kao vode i partner skloniji podjeli resora i ovlasti HSS-u nego HNS-u. Na to upu uju i najnovija kadrovska rješenja i preraspodjele resora u kojima je poziciju izgubio Zoran Šari , ravnatelj ŽUC-a, lan HNS-a, a na natje aju pobijedio inženjer prometa Davor Soka , koji je, doduše, manje poznat i istaknut pripadnik HSS-a.

HSS-u je pripao i resor turizma, premda je u promoviranju Me imurja kao turisti ke destinacije, ali i nekim projektima do sada, bio angažiran ne samo Matija Posavec kao zamjenik župana ve još više i Sandra Herman, bivša predsjednica Turisti ke zajednice, a lanica HNS-a, kojoj se ne može osporiti zapažena uloga u radu.

Je li kadroviranje, posebice nakon što je Zoran Šari izgubio ravnateljsku funkciju u ŽUC-u, dovelo i do disonantnih tonova koji su u dijelu javnosti do koje su doprli ti glasniji tonovi protuma eni kao i HNS-ove prijetnje raspadom koalicije, razgovarali smo s Marijom Posavcom, zamjenikom župana.

Da bi onima kojima politi ka matematika vladaju a koalicija ne bi imala ve inu u Skupštini. Vladaju u koaliciju u Me imurskoj županiji ini zajedni ka koalicijska lista SDP - HSS - HSU, koji zajedno imaju 17 vije nika, tu listu podupire MDS s 2 vije nika, no to nije dovoljno za ve inu. Skupština ima 41 vije ni ko mjesto i za natpolovi nu ve inu potrebna su im 22 vije ni ka glasa.

Dakle, bez HNS-ovih glasova gube ve inu.

Vladaju oj koaliciji HNS je potreban, ali ni HNS nema izbor nakon što je iz njih došao raskol koji ih je politi ki dosta koštao. A do raskola je i ve im dijelom došlo zbog toga što je dio HNS-a naginjao SDP-u, a linija bivšeg župana Josipa Posavca potpisala je koaliciju s HDZ-om.

Matija Posavec, nakon svega, kao predsjednik me imurskog HNS-a i sadašnji zamjenik župana u sadašnju koaliciju ušao je

izbor i imenovanja Skupštine Me imurske županije, a njegov izbor bit e kona an potvrdi li ga ve inom glasova Skupština Me imurske županije. Prva sljede a sjednica održat e se krajem listopada.

Davor Soka dolazi iz Preloga, a djelatnik je HEP-a Elektre akovec. Politi ki je angažiran u HSS-u, a trenuta no obavlja funkciju vije nika u Gradskom vije u Prelog. (BMO)

Davor Soka trebao bi i formalno preuzeti novu poziciju nakon što ga potvrdi Županijska skupština

RAZGOVOR S MATIJOM POSAVCOM, zamjenikom župana, o položaj

ONO ŠTO MI SM SME JE ZAJEDNIŠTVO

ME IMURSKO ME IMURSK SDP-a i HDZHDZ-a nakon što su koalicijski dogovor ve potpisali SDP, HSS i HSU, koji ine užu koaliciju koja je nastavak zajedni ke koalicije i kad su prije dolaska na vlast dijelili sudbinu najve ega me imurskog oporbenog bloka. No, ini se da je ta uža koalicija u Me imurju i me usobno bliža i lojalnija, a ova s HNS-om interesna i zbog politike središnjica SDP-a i HNS-a na državnoj razini, koje ra unaju jedna na drugu na parlamentarnoj razini. U me imurskom SDP-u još ranije imali su prema predsjedniku HNS-a a i u dvojben odnos. Utjecajna saborska zastupnica Dragica Zgrebec svojedobno ga je za prošle vlasti znala optuživati da on vodi gubernatorsku politiku prema Me imurju i vu e konce u me imurskom HNS-u. Ima li zbog svega toga Matija Posavec, pred-

sjednik me imurskog HNS-a i zamjenik župana, težu poziciju unutar vladaju e koalicije s obzirom na to da slovi za a i eva ovjeka?

HSS se samo grebe za fotelje Razgovor s Matijom Posavcom po eli smo od položaja HNS-a unutar sadašnje koalicije.

— U ovoj tro lanoj koaliciji u izvršnoj vlasi koju ine SDP, iz ijih redova dolazi župan, i HSS i HNS, odakle dolazimo mi zamjenici, vidi se tko radi i tko želi raditi, a tko se zapravo grebe za fotelje, bio je nimalo nježan prema HSS-u Matija Posavec.

• Županijska uprava za ceste?

—Po nama u izboru ravnatelja ŽUC-a nije ništa sporno osim odre enih politi kih principa i op e-

Po ele pripreme za nadolaze u hladnu zimu Najave prema kojima nas o ekuje vrlo hladna zima navela nas da upitamo Me imurce pripremaju li se za nadolaze u hladno u i na koji na in. I dok jedni polako

po inju štedjeti kako bi mogli pokriti visoke rate plina u nadolaze em razdoblju, drugima cijena plina ne stvara probleme.

Rijetki su oni koji imaju alternativu, a drugi

o njoj ne razmišljaju jer, kako kažu, to zahtijeva velika ulaganja. Gotovo svi su se ve po eli grijati, barem u ve ernjim satima kada temperatura padne. No, bilo kako bilo,

tek emo vidjeti ho e li doista nadolaze a zima biti ekstremno hladna ili su se meteorolozi prevarili, kako misli i jedna naša ispitanica. (hz)

Anketa “Pod vurom”

Nikola Gori anec, akovec Pripremamo se lagano za zimu.

Grijemo se na plin, stoga polako po injemo štedjeti jer znamo kolike e nam rate plina biti im malo zahladi. Nemamo alternativu što se ti e grijanja i nismo baš razmišljali o tome. Ina e ve smo po eli malo grijati, ali samo odre ene prostorije, poput kupaonice.

Ostalo e pri ekati dok još malo ne zahladi.

Ivan Šestan, Nedeliš e - Po eli smo s pripremama za zimu. S obzirom na visoke rate plina, ve sad štedimo kako bismo mogli pokriti troškove u zimi. Grijemo se samo na plin, a o alternativi nismo razmišljali, odnosno smatram da mi je plin jeftiniji nego drva.

Ivan Lukman, akovec - Živimo u stambenoj zgradi i grijemo se na plin. S obzirom na to da smo prije živjeli u ku i, mogu re i da nam rata za plin sada u stanu zaista nije velika. No, kada smo živjeli u ku i, imali smo alternativu, odnosno grijali smo se i na drva. To se isplatilo, a i ono što se plinom ne može nadoknaditi jest miris drveta te duže zadržavanje topline.

Darko Jambrovi , Štefanec - Polako smo se po eli pripremati za zimu. Grijemo se na plin i mogu re i, iako e možda u ovo recesijsko doba zvu ati grubo, da je plin dosta jeftin. Primjerice, za 150 kvadrata godišnje za plin izdvajam oko tisu u eura. Tako da sam zadovoljan. Za alternativu se nisam odlu io jer su u tom slu aju potrebna velika ulaganja.

Andrija Fileš, akovec - Grijemo se na plin, a alternativu nemamo, osim grijalice na struju. Alternativa zahtijeva velika ulaganja pa o tome nismo ni razmišljali. Ina e ve smo po eli grijati, no samo povremeno. Zima ima svoju cijenu i to ne možemo promijeniti. To smo prihvatili i s tim se nosimo.

Dragica Posavec, akovec Osobno ne vjerujem u pri e da e ova zima biti oštra, odnosno hladnija od ostalih. Stoga se niti bojim niti sam se po ela pripremati za zimu. Ina e, po ela sam grijati, ali samo povremeno, više u ve ernjim satima. Živim u zgradi i grijem se na plinsku pe pa bih rado uvela centralno, no trenutno mi je to preskupa investicija. (foto: Vrzan)

19. listopada 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

PRIJEDLOG nove decentralizacije Hrvatske

Otkud i zašto sada Me imurje s Podravcima i Bjelovar anima?

U etvrtak je u Zadru održana 13. sjednica Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija, na kojoj je me u ostalim prezentirana studija Ekonomskog instituta iz Zagreba s temom "Analiti ke podloge za u inkovitu decentralizaciju u Hrvatskoj".

Studiju je naru ila Hrvatska zajednica županija kako bi dobila po etne smjernice za izradu vlastitih stavova

oko ovoga važnog pitanja. Ono što je za Me imurje najzanimljivije je prijedlog podloge Hrvatske na sedam regija u kojoj nas je Ekonomski institut smjestio zajedno s Podravcima (Koprivni ko-križeva ka i Viroviti ko-podravka županija), te s Bjelovar anima (Bjelovarsko-bilogorska županija). Nešto sasvim druga ije nego što je bilo do sad, a o emu se radi, za naše itatelje

pokušat emo saznati u brojevima koji slijede.

Istraživanje je izme u ostalog pokazalo da je Hrvatska vrlo centralizirana zemlja, te da jedinice lokalne i regionalne samouprave najviše ovise o prihodima poreza na dohodak, gdje na kreiranje stopa ili obuhvata nemaju utjecaj. Tako er, iskustva decentralizacije koja se provodi posljednjih devet

ju HNS-a i stabilnosti vladaju e koalicije u Me imurskoj županiji - Prema dosadašnjem izboru elnih ljudi, odnosno pozicijama u javnim tvrtkama, pokazalo se jedno zajedništvo SDP-a i HDZ-a. Kad to usporedim s nekim dosadašnjim odlukama u Županijskoj skupštini, onda mislim da nije problem u HNS-u, nego u tom indikativnom neprirodnom poMatija Posavec tvrdi liti kom zajedništvu, da nema krize u uz parazitsku podrškoaliciji, ali da SDP ku HSS-a, koji je zapreviše nagra uje HSS, koji se samo pravo dobio previše, “grebe” za funkcije kaže Posavec

META ETA VO O

KOG -a

nito odre enih ljudskih principa. I zato je tu bilo malo poja anih tonova koje je javnost razli ito tuma ila. Do sada smo imali ravnatelja ŽUC-a kojemu je svako izvješ e prihva ala i Županijska skupština i Upravno vije e i svaki Županijski odbor. Nitko nikada, ne moram govoriti u zadnje etiri godine, mogu govoriti u zadnjih godinu, godinu i pol, koliko smo skoro na vlasti, nije doveo u pitanja nestru nost Zorana Šari a kao ravnatelja ŽUC-a. Nitko nikada nije imao primjedbe na neke odluke oko investicija u cestogradnji. A onda se najedanput raspiše natje aj, provodi se testiranje i kao postoje i ravnatelj najedanput ne valja. Dakle, ono što je meni zasmetalo je to da mi moramo re i što mi i koga želimo u tim institucijama. Želimo li nekoga tko je nestru an ili želimo vrjednovati stru nost. Na tom izboru meni se pokazalo jedno zajedništvo SDP- a i HDZ-a. Kad to usporedim s nekim dosadašnjim odlukama u Županijskoj skupštini, onda mislim da nije problem u HNS-u, nego u indikativnom zajedništvu HDZ-a i SDP-a, uz jednu parazitsku podršku HSS-a koji je zapravo dobio puno-previše.

• Kakvo zajedništvo SDP-a i HDZ-a, što pod time mislite?

— Mislim pod time da, kad dolazi do sukoba razmišljanja izme u SDP-a i HNS-a, onda HDZ uvijek ide na stranu SDP-a. To se ve pokazalo i na Skupštini.

• Mislite li da je to karakteristika samo me imurskog SDP-a ili i šire?

— Ne, ne vjerujem da je to šire. HDZ to ovdje radi isklju ivo zbog nekih svojih interesa.

• Kojih interesa?

— HDZ je na elu puno javnih poduze a i ustanova koje kontrolira Me imurska županija na elu sa SDP-om.

• Kakav je onda zapravo položaj HNS-a u sadašnjoj koaliciji u Me imurskoj županiji?

— Na prošlim izborima bila je takva situacija da su na zajedni koj listi SDP-a bili HSS i HSU. HNS je u toj koaliciji i u izvršnoj vlasti jedina stranka koja je izašla sa svojom samostalnom listom, prema tome, vrjednovanje izbornih rezultata HNS-a i HSS-a u županijskoj skupštini nije isto. Jedno je do i na vlast kao politi ki satelit ili politi kim parazitizmom i na temelju toga dobiti politi ke pozicije, a drugo je kad se morate sami izboriti za po-

zicije i po eti od nule. S druge strane, u tom odnosu snaga mislim da možemo promatrati tri strane, jer HSU i MDS daju podršku tro lanoj koaliciji, jer ne sudjeluju u izvršnoj vlasti.

Djelomi no popunjavaju nadzorne odbore, upravna vije a i školske i skupštinske odbore.

A glavnina izvršne vlasti veže se uz SDP, HSS i HNS. Mi kao HNS u tu smo koaliciju ušli nakon što je ve bio potpisan sporazum izme u SDP-a i HSS-a, i na neki na in ve izvršena podjela unkcija, i zbog toga HSS ima puno više nego HNS. Me utim, mi smo u stranci nau ili što zapravo zna i politika. Imali smo odre ene turbulencije, nakon kojih smo željeli pokazati i stvoriti percepciju da politika ne mora biti nužno zlo. Zato nas nisu zanimale ni otelje ni odre ene unkcije, niti smo i im uvjetovali naš ulazak ili odlazak. A to se vidi i dan - danas, gdje ne tražimo ništa i imamo manje od svih.

Ono što bode o i javnosti je promjena HNS-ovih kadrova • Što je HNS-u ostalo kao podru je djelovanja kako bi mogao pokazati svoju

politiku prema javnosti i je li zapravo u tome najve i problem koalicijske vlasti, jer Vaša stranka nakon posljednjih promjena kadrovski najviše izgubila* — Mi smo prije tjedan dana službenom odlukom župana podijelili resore kao lanovi izvršne vlasti i to e iza i u službenom glasniku Me imurske županije kroz kojih desetak dana. Meni ako zamjeniku župana pripada prostor djelovanja u podru jima školstva, zdravstva, europskih integracija, socijalne skrbi i nacionalnih manjina, prometa, kulture, mladih. Na neki na in društvene djelatnosti plus promet, zdravstvo, socijala i nacionalne manjine. Drugom zamjeniku pripada resor gospodarstva, poljoprivrede i turizma, a sve što se ti e unkcioniranja županije, financija, zaštite okoliša i komunalnog gospodarstva pripada županu. To je po meni korektna podjela. Što se ti e dva segmenta koji aktualno bodu u o i javnost, gdje je HNS imao elne ljude (turizam i ŽUC) - dogodili su se smjene. Je li sve to plod slu ajnosti, odnosno stvar stru nosti, neka procjeni javnost.

Prometna infrastruktura mora biti prioritet • Što se od HNS-a može o ekivati u naredne tri godine u izvršnoj vlasti?

- Zdušno se zalažemo za dovo enje in rastrukture na višu razinu. Što se ti e mog resora prometa, definitivno moramo riješiti pod broj jedan obilaznicu Nedeliš a, obilaznicu i gradnju novog mosta i poveznicu sa Slovenijom u Murskom Središ u i kao broj tri obilaznicu Preloga. Vrlo ozbiljno razmišljamo o novoj cesti izme u akovca i Varaždina jer je sadašnja prekapacitirana. U zdravstvu su prioriteti preseljenje ambulanti doma zdravlja u Fešteti u krug bolnice, a komercijalizacija postoje ih ambulanti u pješa koj zoni kako bi time nešto i oprihodovali. Potrebna nam je ustanova za osobe s mentalnom retardacijom,

obiteljski dom. Ustanova za palijativnu skrb kre e idu e godine. U školstvu je prioritet škola u Pribislavcu sa sportskom dvoranom koja mora na i mjesto u državnom prora unu 2011. godine, te završetak sportske dvorane u Orehovici, Svetom Jurju na Bregu i Belici. Što se ti e integracije Roma, jedinstveni smo u ovom dijelu Europe s predškolskim odgojem u koji smo uklju ili djecu i osigurali sredstva kako bi im podizanjem obrazovne razine omogu ili da postanu punopravni lanovi društva koji e mo i odgovorno preuzeti sva prava i obveze. Ne želimo samo gasiti vatru nego to pitanje riješiti dugoro no i uz pomo državnog prora una, ali i europskih ondova koji su nam na raspolaganju. (BMO)

godina pokazala su da spuštanje obveza s državne razine nije pratilo pove anje financijskih sredstava. Svi su se složili da se ovakvo stanje mora promijeniti.

Hrvatski župani u narednih mjesec dana analizirat e Studiju te zapo eti s diskusijom koja bi trebala rezultirati zajedni kim prijedlogom o decentralizaciji Hrvatske koji e se uputiti Vladi RH i hrvatskom Saboru.

Kad je u pitanju turizam, Upravni odjel za poljoprivredu i turizam bio je ormiran temeljem koalicijskog sporazuma izme u SDP-a i HSS-a i na neki na in to je logika da kolegi An elku Horvatu pripadne resor turizma. I to je prevagnulo kod župana da kao predsjednik Turisti ke zajednice dade ovlast gospodinu Horvatu za vo enje Turisti ke zajednice. Pritom se ra unalo na sinergiju županijske i državne vlasti, jer turizam u državi vodi HSS, ministar turizam je iz te stranke i možda tu na neki na in leži logika. Me utim, injenica je da su pokrenute mnoge dobre stvari za vrijeme Sandrinog mandata u TZ MŽ-e, u posljednje vrijeme sam se i osobno angažirao da što više približimo naše turisti ke mogu nosti kako našim turistima, tako i stranim. Stoga sam o ekivao nekakav kontinuitet u tom smislu, ali ako župan smatra da gosp. Horvat i HSS mogu doprinijeti daljnjem razvoju turizma za koji smatram da je vrlo važan za budu nost našeg kraja i da treba više “akcije” svih u Županiji i Gradu - nema problema. Kad pak su u pitanju koalicijski odnosi, moram spomenuti i Pribislavec. Politi ka situacija u toj op ini, gdje je nedavno SDP koalirao sa HDZ-om, na uštrb HNS-a, nikako nije dobra.

To u aktualnim politi kim okolnostima na državnoj razini zbunjuje ljude, jer se tu o ito ne radi o ranije dogovorenoj koaliciji za dobrobit op ine.

• Što se ti e HSS-a, je li tu važna i spona sa akove kom vlaš u i ulogom Zorana Vidovi a, koji najviše kontaktira sa Zagrebom po toj liniji?

—Vjerojatno jest. Me utim, ta podjela resora HSS-u je po meni jedan kredit koji valja opravdati. Ono što osobno o ekujem da se ve danas vidi, jer se radi državni prora un za 2011. godinu, jest da se jasno vidi taj utjecaj HSS-a u državnoj vlasti, odnosno iz županije prema državi, te da jasno imamo pokazatelje kako e se vrjednovati turizam od strane države prema Me imurju. Naravno, i jasna strategija turizma u Me imurju, jer je mi još uvijek nemamo. Turizmom se puno bavilo u Me imurju zadnjih godina. Bivša predsjednika Turisti ke zajednice Sandra Herman to je odli no radila, me utim, jasna strategija turizma nešto je što nam je potrebno. Turizam u Me imurju ne može se zasnivati samo na zdravoj hrani. To može biti samo segment.

Mi imamo potencijale za top turisti ku destinaciju. Moja je vizija da se Me imurje mora brendirati i povezati zbog svog položaja s okolinom: Ma arskom, Austrijom, Slovenijom i Varaždinskom županijom i zbog Trakoš ana i grada Varaždina, te da se to kao jedan paket unutar 70 ili 100 kilometara nudi na tržištu Europe. A što se unutar Hrvatske ti e, Me imurje ima i smještajne kapacitete za kongresni turizam i sve druge aspekte od vinskih cesta do otosa arija, kulturne baštine. Ali strategija treba biti im prije napravljena.

• Dobro, ali za razliku od ranije, kad su se resori dijelili i prema afinitetima župana i zamjenika, sada unato svom afinitetu za turizam ne ete toliko biti u prilici utjecati za to za što se zdušno zalažete?

— Pa od samog po etka župan je krenuo s novim na inom podjele resora i davanja povjerenja ljudima koji ne moraju biti nužno lanovi odre ene stranke ili ne moraju nužno imati afinitet prema tome. To je model koji smo prihvatili zato što je župan najodgovornija osoba u županiji. Je li to dobro ili loše, pokazat e vrijeme. Dakle, postoji jedan novi na in ili pristup koji je jedinstven u Hrvatskoj. E sad mi kao županijska vlast imamo nepune tri godine mandata vlasti, prema tome ako se bilo koji segment povjeravanja ovlasti pokaže pogrešnim bit e dovoljno vremena da se ispravi ili u kona nici pokažu rezultati. (BMO)

ME IMURSKI HDZ vidi spregu izme u SDP-a i Sanadera

Prljava trgovina Sanadera i SDP-a radi zaustavljanja procesa protiv SDP-ovih dužnosnika!

- Dr. Ivo Sanader nije lan HDZ-a i zbog toga nema sukoba u HDZ-u. Tu pri u želi nametnuti oporba, kazao je Vladimir Ivkovi , predsjednik županijskog odbora te stranke, na kon erenciji za novinare u petak. Kazao je da je na politi koj sceni zapravo jedan drugi scenarij. - SDP najedanput vidi u Ivi Sanaderu osobu koja govori istinu i samo istinu, osobu koja govori sigurno i samouvjereno, to no, opisuju i njegovo držanje na svjedo enju pred saborskim povjerenstvom. Iz takvoga njihovog na ina opisivanja držanja Ive Sanadera jasno je da se radi o sprezi Ive Sanadera i SDP-a, s jednim jedinim ciljem - da se sruši Vlada, ustvrdio je Vladimir Ivkovi , predsjednik me imurskog HDZ-a. - Namjera je da se promjenom Vlade promijeni situacija u državnom odvjetništvu i da se prakti ki zaustave postupci koji su po eli protiv SDP-ovih dužnosnika. Radi se o prljavoj trgovini koju zajedni ki rade SDP i Ivo Sanader i mi to kao stranka ne emo dopustiti, kazao je Ivkovi .

Sun ana Glavak, saborska zastupnika, kazala je da je dan ranije, u etvrtak, održana zajedni ka koordinacija županijskih odbora HDZ-a u njihovoj središnjici, pri emu im se pridružila i predsjednica stranke Jadranka Kosor.

Sun ana Glavak kazala je da su na tom sastanku dali potporu predsjednici stranke i Vlade. HDZ želi pokazati svoju jedinstvenost te da je "jedinstveniji" nego ikada i da želi pokazati spremnost i odgovornost za boljitak gra ana.

- Oni koji dobro poznaju politi ku scenu znaju da bez HDZ-a nema budu nosti u Hrvatskoj, a što se ti e SDP-a, jasna je njihova poruka, to se vidi iz njihove nervoze da ne e birati sredstva i na ine da do u na vlast i nema toga što nisu spremni poduzeti za taj cilj, pa tako i hvaliti bivšeg lana HDZ-a. Ono što žele je zaustavljanje procesa. Nimalo im nije sveto što bi se mogli zaustaviti procesi pristupanja u punopravno lanstvo Hrvatske u EU. Želim podsjetiti da e Vlada i HDZ sa svojim koalicijskim partnerima do kraja provesti borbu protiv korupcije i kriminala, bez obzira na politi ku pripadnost. Što se ti e destabilizacije koalicije, što SDP priželjkuje, poruka je jasna: koalicija je vrsta, Vlada je stabilna, što se moglo vidjeti i iz poruka naših koalicijskih partnera Friš i a i SDSS-a.

Nema nikakvog spektakla oko povratka nekog zastupnika u Sabor, no nedopustivo je, ma o kome je rije , a ovaj put o Ivi Sanaderu, da se HDZ naziva veleizdajnicima, jer to ne emo dopustiti. HDZ se ne boji izazova, ja i smo nego ikad, vlada jedinstvo i sloga u stranci, imamo sve više lanova i, ako je ovo borba izme u dobra i zla, dobro uvijek pobje uje i mi emo ponovno pobijediti, kazala je Glavak, uz punu potporu i me imurskog lanstva. (BMO)

Zašto nas nema u velikim investicijskim projektima?

Za Me imurske novine pitali smo zašto u velikim investicijskim projektima Vlade za gospodarski oporavak Hrvatske nema ni jednog u koji bi bilo uklju eno Me imurje.

- Radi se o projek ma koji imaju višeregionalni karakter i nisu za jednu županiju, ve su namijenjeni potrebama cijele Hrvatske ili šire.

Mi se više borimo za projekte koji su vezani za naše podru je, a to je prvenstveno nanciranje nove faze navodnjavanja i cestovna infrastruktura, kazao je Ivkovi . (BMO)

4

Aktualno

19. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD

DOBRA VIJEST

Mogu nastavak Town Twinninga Okon an je projekt “S-B-S-S Town Twinning”, koji je trajao dvije godine te je okupio i zbližio pet europskih gradova, me u kojima i Sveti Martin na Muri iz Hrvatske.

Na završnom koordinacijskom sastanku u Toplicama Sveti

u Me imurju

Martin predstavnici svih gradova složili su se da je projekt vrlo uspješno odra en te da je donio puno pozitivno svim lanovima, odnosno korisnicima projekta.

Je li mogu nastavak ovog ili po etak nekoga novog projek-

ta ovih pet gradova, njema ki Steineheim, ma arski Szigetszentmiklos, talijanska Specchia, poljski Busko - Zdroj i hrvatski Sveti Martin na Muri, pitanje je koje su pred sebe postavili sudionici koordinacije, a odgovor

DODIJELJENA PRIZNANJA Turisti ke zajednice Me imurske županije

Podignuta razina kvalitete usluga i gostoljubivosti Zeleni cvijet je akcija u kojoj se ocjenjuje ure enost mjesta i pojedina nih elemenata, s ciljem podizanja op e razine kvalitete životnog prostora o uvanja i unaprje enja turisti kog prostora i zaštite okoliša. ovjek pak je klju uspjeha i njegova uljudnost, kreativnost, obzirnost i znanje utje u na podizanje razine gostoljubivosti i stvaranja klime dobrodošlice u odre enoj destinaciji.

Ova dva elementa zajedni ki te tradicija i izvrsnost kraj med Murom i Dravom ine

“Policajka broj 1” je Danijela Hamer

poželjnom destinacijom, a ukupno Hrvatsku ine zanimljivom strancima koji je dolaze posjetiti, vidjeti i u njoj se odmoriti i uživati u njezinim ljepotama, delicijama ...

Kada se spoje elementi Zelenog cvijeta i ovjeka kao klju a uspjeha i budu stavljeni u služenje turisti i gostu tada se voli Hrvatska.

Ovako su otprilike o turizmu, djelatnicima u turizmu te elementima koji ga ine zanimljivim govorili sudionici sve anosti uprili ene u etvrtak na podjeli priznanja najuspješnijima u akcijama “Volim Hrvatsku”, “Zeleni cvijet” i “ ovjek - klju uspjeha u turizmu”.

Sve anosti su održane u zgradi “Scheier” u akovcu, dok je akciju provela Turisti ka zajednica Me imurske županije.

Na ovom skupu dosadašnjoj predsjednici Sandri Herman zahvaljeno je na svemu što je u inila

Spa & Golf Resort i Željko Zadravec osvojili su prva dva mjesta

Nagra eni s priznanjima za TZ Me imurske županije i turizam op enito.

predsjednica Sandra Herman.

Sli nog je razmišljanja i turisti ki djelatnik i vodi Kristijan Kova i , koji kaže da je potrebno upregnuti sve snage, odbaciti razli itosti koje nas razdvajaju, te stvoriti financijsku osnovu, i onda e turizam u Me imurju cvjetati.

- Ve sada u Me imurskoj županiji postoje ogromni potencijali, po evši od Spa & Gol Resorta Sveti Martin, toplica u osnivanju

ovjek jest klju , ali treba i novac - Puno je dobro, korisno i lijepo u injeno kada je u pitanju Turisti ka zajednica i njezini djelatnici. Istina je da je ovjek klju uspjeha, ali isto tako treba biti realan i jasno re i da je kona no potreban i novac koji e sve pratiti i podržati, rekla je dosadašnja

Najbolja kuharica je Marija Borkovi iz Male Subotice

u Draškovcu, Vinske ceste do gradskih, op inskih i mjesnih destinacija, i to možemo i moramo snažnije iskoristiti, rekao nam je Kova i .

U kulturno - umjetni kom dijelu programa nastupile su violinistica Ana Jurinec i flautistica Barbara Turk. Kroz program je vodila Aleksandra Li anin, a u ime nagra enih zahvalio je Kristijan Kova i .

(Stjepan Mesari )

Tena Roši dobila je nagradu za najbolji literarni rad

Jasna Hajdinjak primila je nagradu za najbolji suvenir

bi se trebao znati do kraja ove godine. Naredna dva mjeseca svi gradovi moraju napisati dva projekta, te ih proslijediti Vanni Resta, za etniku i predstavniku Europske komisije za projekte, koji e zajedno sa svim sudionicima Town Twinninga odlu iti iji e prijedlog biti kandidiran prema Europskoj uniji.

(S. Mesari )

Oni su najbolji Najbolji likovni rad u kategoriji dje jih vrti a ima skupina “Školjkice” DV-a “Vjeverica”.

Estetska grupa I. OŠ akovec ima najbolji likovni rad, dok je najbolji literarni rad napravila Tena Roši iz OŠ Mursko Središ e.

“Najturisti kiji” vodi je Kristijan Kova i iz akovca, najbolji hortikulturni djelatnik je Damir Gori anec iz Bukovca, a djelatnik prodaje i marketinga broj 1 je Željko Zadravec iz Spa & Gol Resorta Sveti Martin.

Darinka Juras iz METSS-a najbolja je prodava ica, Stjepan Prprovi iz Pribislavca najbolji je ista , a Marija Borkovi iz Male Subotice najbolja je kuharica.

Smiljana Borkovi iz Šenkovca najbolja je recepcijska djelatnica, Tomica Beluži iz akovca najbolji je konobar, dok je Aleksandra Horvat iz Štrigove najbolja agencijska djelatnica. Danijela Hamer iz akovca najbolja je policajka, a Mario Kr mar iz Belice prvi je me u djelatnicima u sustavu turisti kih zajednica.

Obleka i škrlok od luš ija KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e najbolji je me imurski suvenir.

Zrinska garda akovec prva je me imurska zanimljivost.

Spa & Gol Resort Sveti Martin pobjednik je u kategoriji javnih plaža i kupališta. Najljepša oku nica privatne ku e u vlasništvu je Goranke Horvat iz Nedeliš a, najljepši park je Perivoj Zrinskih u akovcu, najure enije mjesto do deset tisu a stanovnika je Nedeliš e, a grad akovec prvi je u kategoriji naselja od dvadeset tisu a stanovnika na više.

Najzadovoljnija osoba ve eri bio je Zvonimir Taradi, op inski na elnik iz Belice, jer su u njegovu sredinu otišla ak etiri priznanja. (sm)

TURISTI KA zajednica Me imurske županije

Ivica Perho novi predsjednik, An elko Horvat “prvi operativac” Me imurski župan Ivica Perho u ponedjeljak je na 1. osniva koj sjednici skupštine Turisti ke zajednice Me imurske županije shodno zakonskim odredbama postao predsjednikom Turisti ke zajednice Me imurske županije. Ovo se dogodilo nakon što je

Ministarstvo dalo svoju suglasnost i pozitivne ocjene na prijedlog statuta Turisti ke zajednice Me imurske županije.

Za njegovog zamjenika izabran je An elko Horvat iz Donjeg Kraljevca, koji radi na poslovima zamjenika me imurskog župana, kojeg je odmah župan proglasio “prvim

operativcom” me imurskog turizma. Je li to baš najbolje rješenje, pokazat e vrijeme.

Skupština je ina e donijela novi statut i poslovnik TZ-a Me imurske županije, te izabrala lanove Turisti kog vije a i Nadzornog odbora.

Za predstavnike u Saboru Hrvatske turisti ke zajednice izabrani su Gordan Vrbanec

iz akovca i Franjo Soldat iz Dunjkovca. lanovi Turisti kog vije a postali su: Ivan Grade ak iz Preloga, Tatjana Haži iz Jurov aka, Dragica Horvat iz akovca, Marija Hreš iz Preloga, Damir Jurini iz Murskog Središ a, Damir Knezi , iz Štrigove, Tihomir Kokolek iz akovca, Dijana Krnjak, iz

Novakovca, Franjo Soldat iz Dunjkovca i Gordan Vrbanec iz akovca.

Novi predsjednik Ivica Perho kaže kako e se nastaviti dosadašnji projekti i aktivnosti, ali zapo eti i novi, koji e turizmu kao zna ajnoj grani gospodarstva dati ve i zna aj.

(S.Mesari )

CITATI TJEDNA

An elko Horvat od župana Perho a dobio je “mandat” da se brine o razvoju me imurskog turizma

Istražio i odabrao Zlatko Boži

EU e nam subvencionirati ljetovanje na sjeveru Europe, a sjevernjacima zimovanje kod nas.

Da bar ljudi imaju rep, onda bih znao tko mi se veseli.

Jabuka najbolja u 25 godina.

Pervanov dnevnik , HR 2.

- iz knjige “Tinejdžeri i roditelji” Rogera W.

Vjerujem da je spas hrvatskog vinogradarstva u Rusiji, i da možemo napraviti taj iskorak, jer poznajemo ljude i tržište. Ako u tome uspijemo, Hrvatska ne e imati dosta vina.

Vjesnik, 4.10.2010.

program, 30.9.2010.

McIntirea

Enver Morali , Lider br.258

Vjesnik, 9.10.2010.

Svatko od nas neke ljude odguruje od sebe, a neke privla i. Sami tkamo svoju društvenu mrežu.

19. listopada 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZAŠTITARI OKOLIŠA Podravine i Me imurja upozoravaju

Dano zeleno svjetlo za betonizaciju “hrvatske Amazone“!

"Hrvatskom Amazonom“ nazivaju vaju mnogi zaštitari okoliša i ljulji prirode i d uš e š rijeke ij k Mure M u bitelji Dravu izme u me imurske Donje Dubrave i podravskog Legrada. To je podru je zbog svoje bogate flore i aune 1998. godine temeljem Zakona o zaštiti prirode proglašeno i posebnim zoološkim rezervatom.

Našoj "Amazoni“, me utim, kako tvrde zaštitari okoliša, prijeti uništenje, odnosno betonizacija.

Koprivni ki biolog, publicist i otogra Goran Ša arek proteklih je dana na niz internetskih adresa i medijima uputio dopis u kojem upozorava na doga anja na spomenutom podru ju. Podršku je dobio i od nekoliko me imurskih udruga zaštite okoliša. Ša arek kaže kako Hrvatske vode ve nekoliko godina " orsiraju“ realizaciju projekta regulacije uš a Mure u Dravu. Prva je inicijativa toga državnog poduze a 2008. godine zbog medijskih i pritisaka raznih ekoloških udruga odbijena.

I zagreba ki "Oikon – Institut za primijenjenu ekologiju“, tvrtka koja je radila studiju utjecaja na okoliš za

U slu aju da krene "betonizacija" obale i "prekrajanje" cijelog podru ja, uš e e izgledati poput obi nog kanala

navedeni zahvat, tada je dao negativno mišljenje. Ponovni pokušaj uslijedio je u svibnju ove godine, no projekt je "stopirala“ i Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture. Sada se, me utim, situacija promijenila.

Šafarek: Od kakvog je to javnog interesa što hrvatski porezni obveznici "spašavaju ma arsku prugu"?

- Poduze e 'Oikon' novom je studijom utjecaja na okoliš ko-

Uš e Mure u Dravu jedan je od istinskih svjetskih prirodnih fenomena

- Ako se dopusti plan Hrvatskih voda koji žele realizirati ve nekoliko godina unatrag, u potpunosti e se promijeniti sadašnje uš e Mure u Dravu, koje je ina e zašti eni park prirode

ju su naru ile Hrvatske vode, a izra ena je u samo nekoliko tjedana, dalo zeleno svjetlo za betoniranje i 'kamenovanje' Mure.

Sve kako bi se navodno spasilo stotinjak metara ma arskih tra nica. Reguliranje uš a Mure u Dravu hrvatske porezne obveznike stajati e nove desetke milijuna kuna. Od kakvog je javnog interesa trošenje desetaka milijuna kuna na spašavanje ma arske pruge, dok se istodobno nema novca za spašavanje hrvatskih gradova od poplava. Je-

Siniša Golub: Sve je bruto, sve je neto, ništa nije sveto Svoj, kako kaže, osobni stav o cijelom slu aju na naš upit iznio je pozna me imurski ekološki ak vist Siniša Golub, koji is e: - Republika Hrvatska stavila je pod preven vnu zaš tu u kategoriji ‘Regionalni park’ cijeli tok Mure i Drave na svojem teritoriju. To zna i da se RH opredijelila za zaš tu cijeloga tog koridora, posebno imaju i na umu najvrjednije lokalitete poput Velikog Pažuta na uš u Mure u Dravu. Štoviše, 17. rujna 2009. premijerka Jadranka Kosor s ma arskim je kolegom potpisala sporazum kojim e se to podru je budu ega Regionalnog parka Mura - Drava (na koji se nadovezuje Park prirode Kopa ki rit) nominira prema UNESCO-u za zaš tu kao rezervat biosfere. Nakon najava da bi regulacija uš a i zaš ta komada ma arske pru-

ge mogla uslijedi vrlo brzo, postavlja se pitanje: što je u ovoj državi prevladavaju i javni interes?! Zaš ta jednog od najvrjednijih lokaliteta u koridoru Mura - Drava u Hrvatskoj ili zaš ta dvjesto njak metara ma arske pruge? Nadalje, je li prevladavaju i javni interes da se zaš ta ma arske pruge pla iz sredstava hrvatskih poreznih obveznika? Nije li Ma arskoj lakše do i do sredstava (iz fondova EU) za izmicanje pruge na sigurno? Iz ovog slu aja ini se da je lakše potrošiti hrvatski novac i uniš neospornu hrvatsku prirodnu vrjednotu. Pritom ni Nacionalna ekološka mreža s hrvatske strane ni NATURA 2000 status s ma arske strane o ito nisu nikakva prepreka gra evinskom lobiju. Jer, kako je ve opjevano: ništa nije sveto, sve je bruto i neto, sve je zarada!

dini je interes što se izmišlja bilo kakva prigoda da se opravdaju silna davanja hrvatskih gra ana i da se pošto - poto potroši novac, kaže Ša arek.

Opsežni plan regulacije uš a Mure u Dravu predlaže se zbog navodne opasnosti da e se urušiti dio ma arske željezni ke pruge koja prolazi uz Dravu. Do toga može do i jer e Drava kroz koju godinu probiti novo uš e.

No, zaštitari okoliša navode da mala obaloutvrda ve desetPo ovom pitanju svoj bi stav trebale izre i i brojne ekološke i okolišne udruge. Neke podravske udruge to ine, a od osamnaest takvih registriranih u Me imurju ni jedna se još nije oglasila po pitanju ilegalne izgradnje u zna ajnom krajobrazu rijeke Mure, pa je teško za o ekiva da e zauze svoj stav o ne em izvan okvira najužeg zavi aja.

Nakon knjige ‘Uš e Mure – hrvatska Amazona’ autora Gorana Šafareka, koji je vrsni stru njak - biolog, a ne samo ak vist (što mnogi ne mogu prožvaka , jer ovdje ak vist progovara izrazito kompetentno!), zar je potreban još kakav dokaz o prirodnim vrjednotama i posebnos ma toga podru ja? Ako prevlada interes ma arske pruge, a ne hrvatskoga divljeg života – zaklju ak o potrebi zahvata name e se sam po sebi. Treba uniš ono malo divljine što je ostalo, jer je djelo ovjeka ipak važnije od djela Prirode (ili Boga, ako ste katolik), kaže Golub. (vk)

“Štekdoze“ i “šalteri“ tako er su visoka tehnologija esto kad slušamo naše u ene ljude kad govore o tehnologiji, a dodamo li tome ekonomske stru njake i povrh svega politi are, dobivamo dojam da je tu rije o lansiranju novog Space Shu lea u svemir. Novi materijali, supravodljivost, silicij, nanotehnologija ... obi no su rije i koje ujemo od inženjera. Ekonomisti tome dodaju svoju legendarnu “alokaciju resursa“ i “bene te“, a poli ari to nazovu strategijom razvoja … I to je to! Nešto prašine, emisija sa stru njacima na radiju i televiziji, a nakon toga ne doga a se ništa …

Nije ni udo, jer nakon toliko pametnih rije i svako normalan bi odustao i prije negoli bi po eo. Naro ito manji poduzetnici, koji nisu sigurni mogu li napravi tu tajnovitu alokaciju resursa, iako to u prijevodu, pojednostavljeno re eno, zna i da sutra službeni auto vozi Marica, a tek prekosutra Barica.

Problem kod naše društvene vertikalne komunikacije je što su oni gore na vrhu društvene piramide navodno jako pametni, a ovi dolje su navodno preblesavi da ih razumiju. A teško da su blesavi kad su u stanju vodi tvrtku u ovakvom gospodarskom kaosu. I tako

kod nas zbog najobi nije nesposobnos komunikacije sve stoji.

Gospodarski razvitak više nije u rukama nekih tajnovitih državnih ins tucija kao što je to bilo prije, ve je u rukama tvrtki. Novac za uvo enje novoga trebaju ima tvrtke. Tu postoji još jedan paradoks, što je tvrtka manja, to je sposobnija prihva i proizvodi nove tehnologije. No manje tvrtke imaju i manje kapitala, pa ih na tom smionom putu trebaju pra banke …

Eh da, kod nas su banke posebno udo, jer za razliku od ostalog svijeta kod nas banke žive od kamata, a ne od

inves cija. Tehni ki je rije o istoj stvari, ali je ideja razli ita.

Vra mo se visokoj tehnologiji. Vrlo blizu smo krupnim promjenama energetskog poretka i energetskih sustava, jer ve je svima jasno da trenuta ne na ine crpljenja energije Zemlja ne e mo i još dugo izdrža , bez ozbiljnijeg narušavanja ekosustava. Rješenje koje se može naslu iva iz raznoraznih studija je lociranje malih izvora energije na mnogo mjesta. Takore i svatko od nas e kod ku e ima izvore elektri ne energije, koji e bi povezani na zajedni ki distribu vni sustav, kao što su danas naša ra unala

lje ima uspješno štiti ma arsku željezni ku stanicu od direktnog udara rijeke te ne postoji razlog za megalomanskom regulacijom cijelog podru ja. Željezni ka pruga udaljena je, kažu, više od stotinu metara od mjesta potencijalnoga novog uš a, a sama željezni ka stanica nalazi se još dodatnih nekoliko stotina metara dalje.

Katastrofalno obrazložene betonizacije Potrebu za provedbom regulacije Hrvatske vode obrazlažu "prevladavaju im javnim interesom“. Kako doznajemo u razgovoru sa zaštitarima okoliša, radi se o institutu predvi enom Nacionalnom ekološkom mrežom. Ako se dokaže da je projekt od javnog interesa, primjerice, da je njegova realizacija potrebna zbog zaštite od štetnog djelovanja voda, betonizacija može po eti. Prvi korak k tome – pozitivna studija utjecaja na okoliš - ve je u injen.

Nositelj projekta bi prema "prevladavaju em javnom interesu“ o svojom trošku morao negdje "napraviti novu prirodu“, kao svojevrsnu kompenzaciju zbog devastacije. No, u Velikom Pažutu nema nacionalnog interesa – naglašavaju ekolozi. Dodaju i kako Hrvatske vode do sad nisu dokazivale prevladavaju i javni interes jer su mislile da e im dozvola biti izdana u redovnoj proceduri. povezana na Internet. Razlika je u tome što e to bi istosmjerna struja, koja se danas zahvaljuju i supravodljivos i drugim otkri ima može prenosi na udaljene lokacije, što je ranije bilo mogu e samo s izmjeni nom strujom.

Sad se vra am na po etak teksta.

Ukoliko se ovaj energetski plan po can od EU ostvari, tada e se u nice, prekida i, kablovi, izmjenjiva i napona i svi srodni elemen koje ve desetlje ima radimo proizvodi i dalje, ali primjereni novim tehnologijama, tj. istosmjernom naponu. O ito je vrlo važno i dalje osta u igri. Zato, kad ubudu e budete u prilici slušati nekog pametnog kako barata “velikim rije ima“, slobodno ga pitajte što je to ustvari namjeravao re i.

5

Mura – jedina preostala nizinska rijeka u prirodnom stanju Biolog Goran Šafarek godinama istražuje uš e Mure, popisuje oru i faunu, snima dokumentarne lmove, a i izdao je knjigu “Uš e Mure – Hrvatska Amazona”. - Hrvatskim je vodama cilj prokopa kanal kroz otok ‘Ke ilend’ na uš u, skrenu tok rijeke i kamenom obloži obalu, što bi potpuno devastiralo uš e, prirodno blago, te utjecalo na sto ne biljnih i živo njskih vrsta koje tamo borave, poput kebra a, koji raste samo na uš u, vodomara, male igre, pionirske zajednice vrba. Dok se u Europskoj uniji uvaju prirodni tokovi, Hrvatske vode uništavaju meandere, obalnu vegetaciju, mrtvice, rukavce i sužavaju rijeke u usko korito, što je primi van na in gospodarenja vodama, oštro osu en od Europske unije, zbog kojeg i dolazi do katastrofalnih poplava, tvrdi Šafarek. Napominje i kako je Europska unija jasnog stava da se rijekama dade prostor, a ne da ih se s ska u kanale jer tako se i poplavljuju gradovi. Rijeke treba regulira unutar naseljenih mjesta, no izvan njih, ako se sama izlije sto metara izvan korita, nikome ne šte . (vk)

Sve ovo doga a se dok se eka proglašenje Regionalnog parka Mura - Drava (što je i za nedavnog posjeta Me imurju najavio ministar kulture Božo Biškupi ) kojim e, naravno, biti obuhva ena i "hrvatska Amazona“. Isto tako, to podru je, kao posebno vrijedno, bit e i dio ekološke mreže "Natura 2000“, kada Hrvatska u e u Europsku uniju. Nadalje, iz IPA onda Europske unije za ekološki turizam na Dravi predvi a se ulaganje od milijun eura, no taj e novac biti izgubljen ako Hrvatske vode uspiju u svom naumu.

Podravske ekološke udruge isti u i da ne spore da je potrebno zaštititi ljudsku imovinu. Ne protive se blagom u vrš enju obale, poput one kod sadašnjeg uš a koje traje ve desetlje ima, ali se protive bespotrebnom uništavanju cijelog rezervata.

Teška e mehanizacija, kažu, potpuno promijeniti lice ovog podru ja, dok e zadnji udarac biti u vrš ivanje obale - rijeka e biti pretvorena u kanal.

Dok se Podravci ve godinama trude zaštititi Veliki Pažut, o posljednjim doga anjima za sad se javno nije o itovala ni jedna od me imurskih udruga koje se bave zaštitom okoliša i prirode. A prema podacima iz publikacije "Me imurska županija u brojkama 2009.“, ima ih ak 19, uz 64 lovne i ribolovne udruge.

(Velimir Kelkedi)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

19. listopada 2010.

OHRABRUJU E BROJKE u zapošljavanju u Me imurskoj županiji

U rujnu broj zapošljavanja s burze porastao za 124 posto! ak 514 osoba napustilo je burzu rada zbog zapošljavanja. To je ak 124,5 posto više zapošljavanja nego u kolovozu, i za 48 posto više nego u rujnu prošle godine.

Podatak je to koji najviše ohrabruje, tim više što drugi mjesec za redom poslodavci iskazuju poja ane potrebe za novim zapošljavanjem. Po prvi put od ulaska u recesiju došlo je do zna ajnog brisanja iz evidencije nezaposlenih zbog zaposlenja, a ne drugih razloga, kao što je neredovito javljanje na zavod ili odlazak u mirovinu.

U rujnu je priljev u nezaposlenost bio manji od odljeva iz nezaposlenosti. U evidenciju nezaposlenih ušle su 684 osobe, dok su evidenciju napustile 754 osobe. Me u nezaposlene ušlo je više muškaraca, njih 354, nego žena, njih 330, što je povezano s najve im nedostatkom posla u gra evinarstvu,

Metalska industrija u Me imurju trenuta no je naša vode a gospodarska grana, zapošljava veliki broj radnika i ispla uju se pla e ve e od me imurskog prosjeka

I NEZAPOSLENOST PUNO KOŠTA

Rujanske naknade nezaposlenima preko 3,5 milijuna kuna

EKONOMSKI BREVIJAR

Ekonomski fenomeni Fenomen (iz gr kog jezika) je neka uo ena pojava ili doga aj, nešto znamenito, neobi no ili izuzetno.

Ako je suditi prema tom objašnjenju, oko nas sve vrvi fenomenima, iako to nije uvijek ni dobro, a kamoli pozitvno.

Izu avaju se fenomeni proizvodnje i potrošnje, poduzetništva, gospodarstva, znanja, gospodarstva, usluga, nezaposlenosti, in lacije i de lacije, neprekidnog ukama ivanja, sindikalizma i štrajkova, korupcije, globalizacije, mobilne telefonije, punjenja vode u boce, komercijalizacije svega i sva ega, pa fenomen proizvodnje i prodaje namještaja koji je stvorila jedna poznata švedska tvrtka, fenomen Poljske koja nije zapala u recesiju i prva je ostvarila rast nakon sadašnje globalne krize, zatim Njema ke koja se kolosalno izvla i iz krize, ali i nama najbliži fenomen preživljavanja u krizi. U tome smo uspješni vjerojatno zbog mnogo godina iskustva u takvim uvjetima, a vježba stvara majstore.

Pa i najnoviji fenomen posljednje otvorenog trgova kog centra u akovcu pokazuje da još ima prostora za iznena enja. Po evši od brze i u inkovite gradnje (usput, na natje aju je posao dobio i gradio je Team, što je dobra vijest), pravovremenog dovršenja i otvaranja (unato raspravama o potrebi za novim trgova -

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

kim prostorima i dojmu o višku trgova kih centara), zapošljavanu novih kadrova, prvi dani rada uzrokovali su gužvu, znatiželju i krasne prodajne rezultate.

Odmah se vidio i utjecaj na konkurenciju u vidu sniženja cijena pojedinih artikala, proširenja asortimana i drugih na ina privla enja me imurskih kupaca.

Ostali fenomeni, nažalost nisu tako pozitivni.

Zatvaranje obrta i tvrtki, prazni poslovni prostori, nezaposlenost, smanjivanje poslovnih aktivnosti, dugovanja i ovrhe svakim danom sve su eš i, a perspektive, pozitivni pomaci i inicijative nisu na vidiku.

Traži li ih itko, ili svi samo ekamo.

Ako ovo jadno, samo sebi prepušteno gospodarstvo preživi sadašnje stanje bez razvojnog koncepta, strategije i bez zna ajnijeg realnog sektora, bit e to još jedan veliki fenomen. Ne samo ekonomski.

Recesija koja ve dobre dvije godine trese i me imursko gospodarstvo pove ala je i broj korisnika nov ane naknade koju dobivaju na burzi. U rujnu ove godine 2.441 nezaposlena osoba ili 34,5 posto od ukupnog broja nezaposlenih koristilo je nov anu naknadu za nezaposlene. Broj korisnika nov ane naknade ipak je u usporedbi s kolovozom smanjen za 2,6 posto. Ipak, to je ak

15,9 posto korisnika više nego u rujnu prošle godine. Korisnicama nov ane naknade u rujnu je ispla eno više od 3,5 milijuna kuna. Nov anu naknadu za nezaposlenost u rujnu je primila 1.321 žena i 1.120 muškaraca.

Nezaposlenost strahovito košta cijelo društvo, ne samo da nezaposleni nemaju priliku doprinositi putem pla a u mirovinski i zdravstveni fond, naprotiv, oni

koji rade solidarno moraju zara ivati da bi nezaposleni imali pravo na usluge iz zdravstvenog osiguranja. Zbog toga je gubitak svakoga radnog mjesta nužno zlo, ali ipak u kona nici zlo kako za pojedinca, njegovu obitelj tako poga a i sve one koji privrje uju jer se s gubitkom svakoga radnog mjesta pove ava teret uzdržavanja onima koji još privrje uju. (BMO)

gdje su pretežno zaposleni muškarci.

Na cijeni radnici za metalsku industriju Istodobno je najviše muškaraca i brisano iz evidencije nezaposlenih zbog ponovnog uzleta metalske industrije, u kojoj su oni pretežna radna snaga. Tako je s burze rada zaposleno 277 muškaraca i 237 žena. Ve ina zaposlenih dobiva ugovore na odre eno vrijeme, odnosno sezonski.

Prema djelatnostima, najve i broj zapošljavanja odnosi se na prera iva ku industriju, 215 zapošljavanja, zatim na obrazovanje, 8, a zatim trgovinu, jer je došlo do otvaranja dva trgova ka centra.

No, zbog dvogodišnjeg kontinuiranog raste nezaposlenih, koji je po eo još 2008. godine i konstantno se pove avao, ve im dijelom i ove godine broj nezaposlenih evidentiranih na Zavodu za zapošljavanje i dalje je visok. Preko sedam tisu a osoba vodi se na Zavodu kao nezaposlene i još uvijek ih je za tisu u više nego u rujnu prošle godine. I uz ovakve pozitivne trendove koji su se po eli pomaljati pitanje je koliko e vremena trebati da se stanje u gospodarstvu oporavi u toj mjeri da broj nezaposlenih povrati na broj manji od oko pet i pol tisu a nezaposlenih, koliko ih je na burzi bilo prije recesije.

(BMO)

POGLED ODOZDO

Ne zanimaju nas njihove sapunaste intrige tko je lažac, a tko nije Posramljeni smo i iznevjereni, a kao što vidimo i pokradeni, i punjenje “hotela Remetinec” pa i prve presude nisu nikakva satisfakcija za narod. Sve više dolazi do svijesti gdje bismo bili da taj silni novac nije završavao u privatnim džepovima i ho e li ga politika vratiti tamo gdje mu je i mjesto. Nasuprot tome, vladaju i misle lociranjem i individualiziranjem krivaca sprali ljagu sa sebe, a oporbeni da je time isprana ljaga s politike i da e oni nakon svega biti u o ima gra ana isti kao rosno cvije e. No, nakon svega ni gra ani više nisu tako naivni, premda i te kako priželjkuju u politiku politi are iste kao rosno cvije e. Na žalost, politi ari jedni drugima uvaju le a. Oporbi više ne e biti dovoljan alibi i pravdanje da su bili preglasani. Ni to što e nas uvjeravati da su oni znali za grijehe vladaju ih struktura i govorili o njima. Gra ani jednakim pla ama pla aju i vlast i oporbu.

Vladaju e da u duhu dobrog gos-

podara raspolažu našim zajedni kim sredstvima koja im povjeravamo na raspolaganje, a oporbu da bude kontrolor ponašanja vlasti i trošenja sredstava. To je izme u ostalog dužnost oporbe u demokraciji. Ne završava njihova uloga na tome: pa rekao sam im.

Nije dovoljno re i, potrebno je kontrolirati, ograni avati i upozoravati. Kad se ima politi ke volje i snage, tada se koriste sve institucije sistema. Pa zar bi gra ani koji su u prosjeku i do šest puta manje pla eni od onih kojima je na izborima povjeren posao da pažnjom dobrog gospodara raspolažu našim zajedni kim novcem, odnosno drugima da kontroliraju to trošenje, još trebali uz sve to biti revniji kontrolori od onih koje su za to ve platili? Zar mlitavost, neodgovornost treba još i skupo pla ati? Unutar naših stranaka na naplatu je došlo ono: ne bi se rado zamjerio.

Ovo malo poja ane vike i povišenih tonova dolazi zato jer

se približavaju izbori i kad se Remetinec obilno popunio, a “neprijatelji” su ve na podu. Sada su i u oporbi jaki. Ako su oni sve to znali, a nisu ništa poduzeli, onda se moramo zapitati s kojim interesom nisu ništa poduzeli. I ina e nitko ništa nije znao ni kod vladaju ih pa se ini kao da se u demokraciji nismo odmakli od etrdesetih i pedesetih godina prošlog stolje a, zlatnog doba velikih vo a.

Oni su bili nedodirljivi, neupitni, a lanstvo samo klicalo vo i. Koliko je u našim politi kim strankama istinskih lidera spremnih biti vo e timova, koji e zemlju izvu i iz blata, a koliko onih koji žele svrgnuti svoje protivnike s vlasti da bi oni bili obožavani vo e? U toj šumi rije i kojima jedni optužuju druge za laži malo je onih koje zanima i što nas zaista mu i, a to je stanje u gospodarstvu, nezaposlenost i sve ve e osiromašenje.

O tome ni glasa , jer oni žive u izdvojenom svijetu, problemi ovog svijeta njih se ne doti u. Njihove

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

pla e omogu uju im lijep i imu an život, pa ih zanimaju i brinu samo salonske intrige što je tko kome u kom trenutku rekao ili nije rekao. Još, gle uda, o ekuju da mi zauzimamo jednu ili drugu stranu i opredjeljujemo se tko je od njih lažac, a tko nije.

Kao da su sebi umislili da su oni likove nekakve sapunice, a itava zemlja publika koja je došla promatrati snimanje te sapunice. O ito da je i politika igre narodu dozlogrdila. Sada je potrebno više kruha, a manje igara.

19. listopada 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

ŠTO JE ISTINA, A ŠTO MIT, O ME IMURSKIM PLA AMA

Prosje ni neto iznos 3.500 kn!

- Hrvatska metropola je ispred svih županija po pla ama u rasponu od 1.000 do 2.200 kuna, a naša zaostaje za ak 1.800 kn Prosjek je samo zbir statisti kih podataka i on esto ima malo veze s ne ijom osobnom sudbinom. Prosje na pla a u gospodarstvu Grada Zagreba iznosi 5.369 kuna i za 865 kuna viša je pla a od prosje ne pla e.

No, upravo zbog statistike prosje na pla a u Hrvatskoj prelazi 4.500 kuna, a da ni u jednoj županiji u Hrvatskoj nije ispla ena tako visoka prosje na pla a. U tome je apsurd statistike, da su pla e u svim hrvatskim županijama ispod prosjeka zbog zagreba kih pla a. Prva županija po visini pla a do Grada Zagreba je Istarska županija, gdje prosje na pla a u gospodarstvu doseže 4.365 kuna.

Me imurska prosje na pla a u gospodarstvu na polu-

godištu ove godine iznosila je 3.505,57 kuna. Prosje na pla a u gospodarstvu Hrvatske iznosila je 4.503,05 kuna i od statisti koga hrvatskog prosjeka niža je za tisu u kuna, a zapravo 1.800 kuna manja od zagreba ke i 800 kuna od istarske prosje ne pla e, koja je najviša me u hrvatskim županijama.

Pla e u gospodarstvu u Zagrebu ve e su za tisu u kuna od onih u najbolje pla enoj županiji, a za ak 2.200 kuna ve e od najmanje prosje ne pla e u Viroviti ko - podravskoj županiji.

Zagreb je sjedište mnogih gospodarskih najzna ajnijih firmi u kojima i visoke menadžerske pla e dižu prosjek pla a ostalim zaposlenima u Zagrebu. Dakle,

ako stvari postavimo realnije i izuzmemo li Zagreb iz tog prosjeka zbog njegova specifi na položaja, tada možemo govoriti da se pla e u ostatku Hrvatske po županijama kre u u rasponu od 3.184 kune, koliko iznosi prosje na pla a u Viroviti ko - podravskoj županiji, do 4.365 kuna, koliko iznosi najviši županijski prosjek u Istarskoj županiji.

U društvu susjedne Varaždinske i Li kosenjske županije Me imurska županija nalazi se u grupaciji s Varaždinskom i Li ko - senjskom županijom, u kojoj se prosje ne pla e razlikuju za šaku kuna. Naime, sve tri županije ispla uju pla e

ve e od 3.500 kuna, a manje od 3.600 kuna. U Varaždinskoj je prosjek pla a na 3.549, u Li ko - senjskoj županiji 3.518, a u Me imurskoj 3.505 kuna. U skupini najnižih pla a u iznosu

od 3.184 do 3.500 kuna etiri su županije, uz ve spomenutu Viroviti ko - podravsku županiju, tu su Vukovarsko - srijemska županija, Bjelovarsko - bilogorska i Požeško - slavonska

Srednje veliki najbolje pla aju radnike Ako priželjkujete bolje pla eni posao, tada je najbolje da se u Me imurju zaposlite u nekoj od 40 srednje velikih firmi, jer one u prosjeku najbolje pla aju. Kod srednje velikih poslodavaca prosje ne pla e u Me imurju za skoro 900 kuna ve e su nego kod malih

poslodavaca. Prosje na pla a kod srednje velikih poslodavaca iznosi 4.081 kunu i ona je najbliža hrvatskom prosjeku.

Kod malih pla a u prosjeku iznosi 3.246 kuna, a kod velikih poslodavaca pla a u prosjeku iznosi 3.502 kune.

(BMO)

županija. Pla e i u rasponu od 3.700 do 4.000 kuna ima pet županije i tri na razini pla a od nešto više od 3.700 kuna, Osje ko - baranjska, Šibensko kninska i Krapinsko - zagorska županija. Sisa ko - moslava ka i Zadarska županija imaju pla e mrvicu niže ispod etiri tisu e kuna. Splitsko - dalmatinska i Karlova ka županija imaju pla e u iznosu od 4.009 kuna.

Zagreba ka u iznosu od 4.032 kune, Brodsko - posavska 4.065 kuna, Primorsko - goranska županija je na prosjeku od 4.240 kuna.

A iznad nje je pet županija koje ispla uju pla e s prosjekom iznad 4.300 kuna. To su Istarska, Koprivni ko - križeva ka i Dubrova ka županija. (BMO)

GDJE JE Me imurje u ukupnom gospodarstvu Hrvatske

Prednja imo u prihodima i dobiti, a zaostajemo u “platnim vre icama” - Na devetom smo mjestu po prihodima, sedmom po pozitivnim rezultatima, a tek sedamnaestom po pla ama Me imurska županija po ostvarenim ukupnim prihodima zauzima deveto mjesto u gospodarstvu Hrvatske, sedmo po visini ostvarenih pozitivnih rezultata, osmo mjesto po broju zaposlenih u gospodarstvu s preko 24 tisu a zaposlenih u gospodarstvu. Nalazi se u krugu 13 hrvatskih županija koje su pozitivno poslovale.

Po broju poduzetnika Me imurska županija je na desetom mjestu, s 2.087 tvrtki. Ono po emu je na za elju kolone u gospodarstvu jesu pla e, gdje je zauzela 17. mjesto po visini prosje no ispla enih pla a. Tu neslavnu sudbinu, na žalost, dijeli Varaždinska županija, ije je gospodarstvo iz Grada Zagreba, koji je izvan svih kategorija na etvrtom mjestu po ostvarenoj pozitivnoj razlici u poslovanju, peto po ostvarenim prihodima, ali su ispred njega tri velike gubitaške županije s ve im prihodima, a još ve im rashodima. Varaždinsko gospodarstvo ostvaruje dvostruko ve e prihode nego me imursko, i skoro trostruko ve u dobit, ima za tre inu ve i broj zaposlenih u gospodarstvu, no i varaždinsko gospodarstvo pla a danak u niskim prosje nim pla ama koje su na za elju kolone u Hrvatskoj, svega 34 kune ve e nego u Me imur-

skoj županiji, ali što ih je svrstalo na 15. mjesto rang liste po visini pla e u Hrvatskoj i dva mjesta više po pla ama od Me imurske županije. Obje su županije primjer o itog nesrazmjera izme u gospodarske snage i visine pla a i prelijevanja preko državnog prora una iz manje privilegiranih djelatnosti u više privilegirane djelatnosti, možda zadnjeg ostatka nekadašnjega socijalisti kog planskog na ina gospodarenja kad je prelijevanje pozitivnih rezultata za pokrivanje gubitaka bila normalna gospodarsko planska praksa. Ukupni prihodi hrvatskog gospodarstva iznose 268,9 milijardi kuna, a gospodarstvo Me imurske županije ostvaruje preko 4,5 milijardi ukupnih prihoda i pozitivni saldo u iznosu od 136,8 milijuna kuna. Ispred Me imurske županije je Grad Zagreb, ije gospodarstvo apsolutno dominira nad ostatkom Hrvatske, jer se tamo ostvaruje preko polovice ukupnih prihoda u iznosu od 143,5 milijardi kuna i preko osamdeset posto dobiti.

Od ukupnoga pozitivnog salda u hrvatskom gospodarstvu na polugodištu ove godine u iznosu od 5,7 milijardi na gospodarstvo Grada Zagreba otpada 4,8 milijardi. (BMO)

Mijenja se struktura gospodarstva U prvih šest mjeseci došlo je do zna ajnih promjena vezanih uz broj tvrtki u Me imurskoj županiji. Premda su i dalje najbrojnije tvrtke registrirane za trgovinu, iji se brojnost u prvih šest mjeseci smanjila za 4 posto, odnosno za 23 društva registrirana za trgovinu, kao i u gra evinarstvu za šest posto, odnosno za 19 trgova kih društava. Broj prera iva kih

tvrtki koje su po zastupljenosti u me imurskom gospodarstvu odmah iza trgovine pove an je za pet posto, odnosno broj takvih tvrtki je s 427 porastao na 447 tvrtki.

Broj ano je za 11 posto porastao i broj tvrtki koji se bave stru nim, znanstvenim i tehni kim djelatnostima, i to broj ano za 20 tvrtki, prema podacima za prvo polugodište ove godine. (BMO)

Vukovarski fenomen Županija koja je najviše stradala u ratu u gospodarstvu ni e kao eniks iz pepela. Po ostvarenim ukupnim prihodima nalazi se iza Me imurske županije s 4,1 milijardu kuna prihoda ostvarenih u gospodarstvu, ali sa znatno nižim rashodima od me imurskih i s dvostruko ve im ostvarenim pozitivnim rezultatima, u iznosu od 253 milijuna kuna, i sa 17 tisu a zaposlenih u gospodarstvu, što je sedam tisu a manje nego u me imurskom gospodarstvu. No, prosje ne pla e u toj županiji na predzadnjem su mjestu u Hrvatskoj i u prosjeku iznose 3.377 kuna.

Primorsko - goranski paradoks: najve i gubitaš, a u vrhu po pla ama Negativno je poslovalo gospodarstvo osam hrvatskih županija, i to Šibensko - kninska s 46,1 milijunom gubitka, Požeško - slavonska s 46,4 milijuna kuna gubitka, Splitsko - dalmatinska s 117,2 milijuna kuna gubitka, Sisa ko - moslava ka sa 128 milijuna kuna gubitka, Dubrova ko - neretvanska s 222,3 milijuna kuna gubitka, Osje ko - baranjska s 326,4 milijuna kuna gubitka. A najve i gubitaš je Primorsko

Bez dolaska u naš kraj i zapošljavanja me imurskih visokoškolovanih kadrova u tvrtkama koje se bave stru nim, znanstvenim i tehni kim djelatnostima u kojima se ispla uju iznadprosje ne pla e teško je o ekivati rast pla a - goranska županija s gubitkom od 806,5 milijuna kuna, na polugodištu ove godine.

Zanimljivo da je to županija ije gospodarstvo prima najve e subvencije za brodogradnju i koje uz subvencije ostvaruje najve i negativni rezultat u gospodarstvu u grupi je županija s najve im prosje nim pla ama u Hrvatskoj. Posljedice negativ-

nog poslovanja svog gospodarstva ne trebaju trpjeti u visini pla a ni u gubitaškom gospodarstvu Dubrova ko neretvanske županije. U grupi s ve im pla ama od onih u županijama u kojima se pozitivno posluje jesu i pla e u Šibensko - kninskoj županiji i Sisa ko - moslava koj županiji. O ito logike nema ni u gospodarstvu. Oni koji po-

zitivno posluju pune državni prora un, imaju izvozno orijentirano gospodarstvo, a nagra eni su s najnižim pla ama. Da smo preko prora una manje subvencionirali one koji stvaraju gubitke, bilo bi više za razvoj onih koji su se dokazali u stvaranju pozitivnih rezultata i za izvozno orijentirane firme koje pozitivno posluju. (BMO)

8

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

19. listopada 2010.

OPREZNO pri rukovanju poljoprivrednim strojevima

Stroj za berbu kukuruza prignje io šaku 69-godišnjem muškarcu NOVOOTVORENI POLIGON za bicikliste i pješake u punoj funkciji

U enici OŠ Hodošan prvi isprobali poligon Na nedavno otvorenom Prometnom poligonu kod Sportsko - rekreacijskog centra “Mladost“ u akovcu proveden je i prvi preventivno - edukacijski program.

Policijska uprava me imurska prošli je utorak u suradnji sa Županijskim timom za promet-

nu preventivu, Op inom Donji Kraljevec, Osnovnom školom Hodošan i Autoklubom akovec provela preventivnu akciju “Sigurno i vješto u prometu 2010.”.

U enici nižih razreda Osnovne škole Hodošan na poligonu za pješake i bicikliste u ili su prometna

pravila (propise, uklju ivanje u promet, skretanje, prestrojavanje prilikom vožnje biciklom), kao i kulturno ponašanje u prometu, sve s ciljem da smanje ili izbjegnu mogu e neželjene posljedice na cesti. (vk)

Teške tjelesne ozljede zadobio je 69-godišnjak iz Svetog Jurja u Trnju kada mu je tijekom berbe stroj za berbu kukuruza prignje io šaku.

Nesre a se dogodila prošli utorak u polju zvanom “Mliniš e” izme u naselja Sveti Juraj u Trnju i Hodošan. Na bera u je u jednom trenutku nastao kvar, a muškarac je, kako bi ga otklonio, skinuo zaštitni poklopac.

No stroj je ostavio u pogonu te mu je valjak zahvatio šaku lijeve ruke i prignje io je. Ruku su mu uspjeli osloboditi tek pripadnici Javne vatrogasne postrojbe akovca koji su došli na mjesto doga aja. U Županijskoj bolnici akovec utvr eno je da je zadobio teške tjelesne ozljede zbog kojih je zadržan na lije enju. S obzirom na to da je u tijeku sezona obavlja-

nja jesenskih poljoprivrednih radova, policija upozorava gra ane da kod rukovanja poljoprivrednom mehanizacijom i drugim radnim strojevima budu izuzetno oprezni. Veoma je

opasno uklanjati bilo kakve nedostatke kada su strojevi uklju eni, a prije uporabe potrebno je provjeriti njihovu ispravnost i funkcionalnost.

(V. Kelkedi)

CRNA KRONIKA

TEŠKA PROMETNA NESRE A na samoj grani noj crti Hrvatske i Slovenije

UKRATKO

Sa šahtova za navodnjavanje nestali poklopci KURŠANEC - U razdoblju izme u 28. rujna i 12. listopada nepoznati je lopov u poljima "Kuršanski lug" i " ep", na podru ju gdje se gradi sustav za navodnjavanje, izme u naselja Kuršanec i Gornji Kuršanec, skinuo i sa sobom odnio etrnaest metalnih poklopaca sa šahtova za navodnjavanje u vlasništvu poduze a " urkin". Materijalna šteta procijenjena je na 15.500 kuna. (vk)

Bizarno! Ukradene lova ke eke GORNJI HRAŠ AN - Nesvakidašnja kra a zabilježena je u Gornjem Hraš anu.

Nepoznati je lopov u vremenu izme u 7. rujna i 8. listopada u polju zvanom “Šoderice“ u blizini spomenutog mjesta ukrao dvije lova ke eke – jednu drvenu, jednu metalnu, ina e u vlasništvu Lova kog društva “Srnjak“ iz Macinca. Policija traga za kradljivcima. (vk)

Pokraden ugostiteljski objekt “Vrbi“ GORNJI KURŠANEC Novac, kofer sa žetonima za poker, mašinicu za miješanje karata, ru ni sat te razna alkoholna i bezalkoholna pi a ukrao je nepoznati

kradljivac u no i s etvrtka na petak iz ugostiteljskog objekta “Vrbi“ u Gornjem Kuršancu. U objekt je ušao skinuvši prozor WC-a koji je bio otvoren “na kip“. Materijalna šteta procjenjuje se na iznos od 5.200 kuna. (vk)

Ukrali auto osamdesetogodišnjaku Nepoznati je lopov tijekom no i sa 16. na 17. listopada iz dvorišta obiteljske ku e u Prvomajskoj ulici u Šenkovcu ukrao automobil u vlasništvu 80-godišnjaka.

Dan kasnije vozilo je napušteno (otklju ano s klju em u bravi) i s neznatnim ošte enjima na poljskom putu kod “Prehrane“ u akovcu pronašao gra anin, koji je o slu aju obavijestio policiju. (vk)

Uhva en kradljivac BMW-a AKOVEC - Policija je otkrila lopova koji je 21. rujna u Zrinsko - frankopanskoj ulici u akovcu ukrao automobil BMW u vlasništvu 24-godišnjaka iz Mihovljana. Rije je o 18-godišnjem akov aninu. Vozilo je prona eno i vra eno vlasniku, a spomenuti mladi bit e kazneno prijavljen ODO-u za mladež akovec zbog po injenoga kaznenog djela "oduzimanje tu e pokretne stvari". (vk)

Voza iz Murskog Središ a na mostu prešao na suprotnu stranu kolnika Prošle srijede oko 18.15 sati na samoj granici izme u Hrvatske i Slovenije, odnosno na mostu u Murskom Središ u, dvadeset metara unutar slovenskog teritorija, dogodila se prometna nesre a u kojoj je teške tjelesne ozljede zadobio 55-godišnjak iz Murskog Središ a. Kako doznajemo, on je upravljao osobnim automobilom akove kih regi-

starskih oznaka, te je iz neutvr enih razloga u jednom trenutku na mostu prešao na lijevu stranu kolnika i izravno se sudario s automobilom tako er hrvatskih nacionalnih oznaka. Na mjesto nesre e izašla je ekipa Hitne medicinske pomo i akovec, ali i slovenska lije ni ka ekipa.

Stradali Središ anac prevezen je u Županijsku bolnicu akovec,

gdje je ponajprije utvr eno da je zadobio teške tjelesne ozljede opasne po život, no kako mu se stanje poboljšalo, ozljede su prekvali icirane u teške tjelesne.

Zbog nesre e promet preko grani nog prijelaza u Murskom Središ u bio je zatvoren u vremenu od 18.45 do 20.25 sati te je preusmjeravan na druge prijelaze. (vk)

Uo i Svih svetih poja an nadzor groblja S obzirom na to da se bliži dan Svih svetih, službenici Policijske postaje akovec u sklopu akcije “Zajedno do ve e sigurnosti” provode poja ane preventivne mjere na mjestima parkiranja ve eg broja vozila, prije svega u zonama groblja.

Naime, klju evi vozila, torbice, nov anici i drugi osobni dokumenti, koje gra ani ostavljaju na vidljivim mjestima u otklju anim ili zaklju anim vozilima, predstavljaju motivaciju po initeljima za injene kaznenih djela, naj eš e kra a. Stoga e policijski službenici u narednom razdoblju prilikom obilazaka parkirališnih prostora oko groblja gra anima dijeliti letke s opi-

Šesnaestogodišnjak na ulici pronašao bombu VARAŽDIN, KURŠANEC - U subotu poslijepodne na ulici u varaždinskom kvartu Ban ica 16-godišnjak iz Kuršanca pronašao je ru nu bombu “M-52“. Eksplozivnu napravu donio je ku i i o pronalasku obavijestio svog oca, koji pak je nazvao policiju. Bombu je preuzeo pirotehni ar Policijske uprave me imurske te e biti uništena. (vk)

Kamenovan bager PIŠKOROVEC - U polju zvanom “Berek” kod naselja Piškorovec u vremenu od 7. do 11. listopada nepoznati je vandal kamenjem razbio tri bo na i zadnje staklo na bageru u vlasništvo poduze a “Hidrotehnika” d.o.o., sa sjedištem u Savskoj Vesi. Materijalna šteta procjenjuje se na sedam tisu a kuna. (vk)

Pokrao frizerski salon

sanim upozorenjima i savjetima za provo enje mjera samozaštite. Gra anima se savjetuje neka zatvaraju prozore, zaklju avaju vrata i prtljažni prostor vozila, klju eve, dokumente i vrijedne predmeta neka ne ostavljaju u vozilu i neka po mogu nosti parkiraju na osvijetljenim

mjestima. Policija e ujedno u predstoje em razdoblju obavljati videonadzor na grobljima u akovcu i Nedeliš u, dok je proteklih dana to ve inila na grobljima u Kotoribi, Donjoj Dubravi i Donjem Vidovcu na kojima je zabilježen ve i broj kra a sa spomenika. (vk)

AKOVEC - Dva mobilna telefona, mašinicu za šišanje, razne boje za kosu i kopirnu traku za registar kasu otu io je nepoznati lopov iz Gradskoga frizerskog salona u Ulici kralja Tomislava u akovcu. Kra a se dogodila u vremenu od 9. do 11. listopada, a provalnik je u objekt ušao razbivši stražnja vrata. Šteta se procjenjuje na dvije tisu e kuna. (vk)

19. listopada 2010.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KADROVI I OPREMANJE AKOVE KE BOLNICE

Procvatom poliklinika odljev specijalista iz naše bolnice - Praksa je pokazala da su klinike spremne otplatiti i troškove specijalizacije ako im je stalo odre enog specijalista iz op e bolnice dobiti za rad na klinici. Tako se i u zdravstvu o ito sve više doga aju pravi “transferi”, kao primjerice u nogometu.

U Hrvatskoj je unatrag nekoliko godina otvoreno sedamsto privatnih poliklinika i to nije prošlo bez odljeva kadrova iz javnih bolnica u privatni sektor. Problem nije mimoišao ni Županijsku bolnicu akovec, koja je tako er ostala bez odre enog broja specijalista, bilo zbog odlaska u privatne poliklinike ili u druge ja e medicinske ustanove gdje se pružaju ve e mogu nosti profesionalnog napredovanja.

Koliko je bio odljev kadrova iz Županijske bolnice, govorio nam je dr. Dragutin Kopasi , ravnatelj bolnice. Kazao je da su unatrag etiri godine, otkako je on na mjestu ravnatelja, otišla dva ginekologa, dva kardiologa, tri gastroenterologa i jedan radiolog. No, tu odlascima nije kraj. Naime, dva specijalista upravo su u procesu nostri ikacije diploma za rad u Sloveniji, a jedan psihijatar ve je otišao raditi u Ormož.

- No, da ne bi ispalo da smo u bolnici zbog toga ostali bez specijalista, treba re i da Županijska bolnica akovec ima ukupno sto specijalista, a da se odljev, bilo prirodni ili zbog primamljivijih ponuda za rad u poliklinikama ili drugim zdravstvenim ustanovama, nadomješta novim specijalizantima, kojih je trenuta no 28, od ega je samo ove godine odobreno osam specijalizacija.

Još e biti kadrovskih pretumbacija, predvi a Dragutin Kopasi ,

ravnatelj bolnice, zbog nadolaze e kategorizacije bolnica, zbog koje e odre eni specijalisti nastojati uhvatiti zalet za daljnje napredovanje i seliti u bolnice s ve om kategorizacijom.

Naime, praksa je pokazala da su klinike spremne otplatiti i troškove specijalizacije ako im je stalo odre enog specijalista iz op e bolnice dobiti za rad na klinici. Tako se i u zdravstvu o ito sve više doga aju pravi "transferi", kao primjerice u nogometu.

A što e tek biti kad u emo u EU? Pitanje je i što e nam se doga ati po ulasku u EU, ho e li do i do

DO BOLJE OPREME I DONACIJAMA

Do kreveta donacijom iz Njema ke Županijska bolnica akovec zaprimila je vrijednu donaciju iz Njema ke od tamošnje St. Alexius/St. Josef bolnice iz Neussa. - Do donacije u našoj bolnici došlo je zahvaljuju i Josipu Kocijanu iz Varaždina koji živi u Juechenu u Njema koj. Naime, bolnica iz koje je došla donacija dobila je nove prostore i opremu, a polovna a ipak vrijedna oprema dopremljena je u tri naše bolnice, u akove ku, varaždinsku

Donacijom polovnih a ispravnih kreveta iz njema ke bolnice obnovljena je sedmina krevetnog fonda Županijske bolnice akovec

i virovi ku bolnicu. Naša bolnica preuzela je 48 bolni kih kreveta, 48 madraca, 26 bolesni kih ormari a, 54 stolice, 9 stolova i 2 dvosjeda.

Bolni ki kreve najvrjedniji su dio opreme, raspore eni su po bolni kim odjelima po prioritetima koji su odredile medicinske sestre, a po opremu je zajedno s još dva djelatnika o šao sam ravnatelj Županijske bolnice akovec Dragu n Kopasi , kako bi se dopremila samo ispravna i potrebna oprema. Donirani bolni ki kreveti ine jednu sedminu krevetnog fonda naše bolnice. (BMO)

IZASLANSTVO iz Zagreba obišlo romsku predškolu u Pribislavcu

Me imurje prednja i u Europi kada je rije o pravima Roma Predstavnici Ureda za nacionalne manjine Vlade RH, Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta i saborski zastupnik romske nacionalne manjine Nazif Memedi u pratnji su županijskih elnika op ine Pribislavec te tamošnje Osnovne škole "Vladimir Nazor“ u utorak obišli predškolu za djecu romske nacionalne manjine, koja je 15. rujna po ela s radom u zgradi Op ine Pribislavec.

Kako je uvodno rekao župan Ivica Perho , glavni cilj tog programa je osposobljavanje djece za u enje hrvatskog jezika, ije je nepoznavanje i naj eš a prepreka lakšoj integraciji u redovni obrazovni proces. - Djeca u predškoli stje u iskustva u komunikaciji s djecom iz ve inskog naroda, a podu ava ih se i osnovnim životnim navikama – higijeni, primjerenom ponašanju. Smatramo da je to dobar po etak, uostalom, ova županijska vlast od samog po etka svog mandata naglasak stavlja na potrebu obrazovanja Roma. Na tome radimo kontinuirano i zajedni ki sa svima koji se bave ovom problematikom. Da se rezultati mogu posti i, dokazuje i injenica što je za razliku od prošle ova školska godina po ela mirno, unato pojedinim suprotnim predvi anjima.

Predškolskim odgojem obuhva eno etrdeset posto romske djece Uz Pribislavec, predškole u ukupno sedam grupa djeluju u Macincu, Orehovici i Maloj Subotici i odvijaju se tijekom cijele školske godine. Polazi ih 120 djece (5,5 sati dnevno), a kada se tome pribroje i mališani koji su integrirani u redovne vrti e, ukupno 230, odnosno 40 posto od ukupnog broja romske djece koja e idu e godine krenuti u prvi razred osnovne škole uklju eno

je u sustav predškolskog odgoja.

U tu svrhu za ovu je školsku godinu osigurano 900 tisu a kuna, od ega najviše, 450 tisu a, izdvaja Me imurska županija, 300 tisu a resorno ministarstvo te 150 tisu a Ured za nacionalne manjine. Novac je namijenjen za pla e i putne troškove odgajatelja, rad psihologa, defektologa, pedagoga i romskih pomaga a, didakti ka pomagala, prehranu, energente i potrošni materijal. Roditelji Romi tako za boravak svoje djece u predškoli ne e pla ati ništa.

- Usko sura ujemo sa županijom. Pitanje uklju ivanja Ro-

Morali u iti njema ki, a nisu znali ni hrvatski jezik - Godinu sam dana ravnateljica, no u školi radim dvanaest godina. Predavala sam njema ki jezik. Kada je prije osam godina uvedeno u enje stranih jezika ve od prvog razreda, u u ionici sam imala dvadeset romske djece koji uop e nisu razumjeli ni hrvatski, a trebala sam ih nau iti njema ki jezik.

Oni su zapravo morali nau iti dva strana jezika. U školi smo

do sad organizirali ‘malu školu’.

Prošle godine je po prvi put trajala tri mjeseca, prijašnjih po mjesec dana. No, u ta tri mjeseca nau ili smo ih tek higijenske i socijalne vještine, ništa drugo.

Zato je ovo više nego zahvalan projekt jer op inske vrti e polazi vrlo mali broj Roma, rekla je ravnateljica OŠ “Vladimir Nazor“ Pribislavec Sandra Herman. (vk)

Predškolskim odgojem u Pribislavcu obuhva eno je etrdeset posto romske djece ma danas je europsko pitanje. Na europskoj razini ulažu se napori da se ovom problemu pri e na adekvatan na in. Smatram da je Hrvatska po pitanju zaštite nacionalnih manjina postigla visok stupanj, ak da smo u tome pretekli i neke europske zemlje.

Projekt predškola sjajan je primjer socijalne inkluzije Roma.

Obrazovanje je klju no za njihovu daljnju integraciju u društvo.

Svi mi želimo da to bude gotovo što prije. No ovi programi mijenjat e se i prilago avati. Naša nazo nost ovdje s vremenom e biti sve vidljivija. To je i vrsta prosvjetiteljskog rada, proces

edukacije nije lak. Koji puta je to i prisila, mala tortura za djecu, no ništa ne dolazi samo po sebi, rekao je predstojnik Vladinog Ureda za nacionalne manjine Branko So anec.

Najvažnije je uklju iti što ve i broj romske djece u predškolu Ravnatelj Uprave za nacionalne manjine Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa Mirko Markovi naglasio je da je veoma važno da se što ve i broj djece uklju i u predškolu kako bi spremni sjeli u školske klupe.

Roditeljima je stoga uputio poziv

9

još ve eg odljeva kadrova, ako ve sada pojedini specijalisti nostri iciraju diplome?

- Drasti nih promjena ne e biti, jer i za slobodni protok kadrova postoji prijelazno razdoblje, ali pojedina nih e odlazaka biti. I sam ravnatelj bolnice Dragutin Kopasi otkrio nam je da je još 2003. godine nostri icirao diplomu jer je imao mogu nost prijelaza u bolnicu u Murskoj Soboti, ali eto ni sama nostri ikacija ne mora nužno zna iti i odlazak, za taknu odluku potrebno je niz okolnosti.

Ipak odljev specijalista produži ekanje na preglede, posebno razne internisti ke preglede. Županijska bolnica ublažava tu situaciju tako da ima ugovore s dva internista iz Varaždina i jednim koji je iz naše bolnice otišao u Merkur, koji dolaze raditi dijagnosti ke pretrage u našu bolnicu, koja zbog odljeva nema dovoljno vlastitih specijalista. Uz to bolnica ima i ugovor s Novim Marofom gdje naši pacijenti mogu na ultrazvuk srca u njihovim slobodnim terminima. Što se pak ti e utjecaja poliklinika na rad bolnice, on je u svakom slu aju zanimljiv, jer suprotno našem uvjerenju one ne umanjuju pritisak na bolni ku dijagnostiku, nego i pove avaju. Poliklinike rade naj eš e sistematske preventivne preglede za osiguranike s privatnim zdravstvenim osiguranjem tijekom kojih detektiraju i odre ene zdravstvene teško e, rje e bolesti kod kojih je potrebno hitno bolni ko lije enje.

Ali nakon tih uo enih zdravstvenih teško a pacijente upu uju na dodatne preglede i pretrage u javni zdravstveni sustav i bolnicu. Vrlo esto takvi pacijenti u bolnicu dolaze zbog drugog ili tre eg mišljenja te zapravo pove avaju pritisak na bolni ku dijagnostiku. Naime, nakon dijagnosticiranja odre enog problema ve ina ljudi nastavlja lije enje u javnim bolnicama.

(BMO)

da svoju djecu upišu u predškole, što e, kako je istaknuo, biti korisno ne samo za njih ve i za širu društvenu zajednicu. Izvijestio je i kako e Hrvatska ve od idu e školske godine mo i koristiti odre ena sredstva iz pretpristupnih fondova Europske unije za tu vrstu projekata, pa je ovo dobra priprema i za takav angažman.

Saborski zastupnik romske nacionalne manjine Nazif Memedi sa svog je, kako je rekao, poslovnog ra una izdvojio deset tisu a kuna za rad predškole (novac je utrošen na ure enje prostorije u kojoj djeluje predškola). U svom je obra anju izrazio i zadovoljstvo što je nova školska godina u Pribislavcu po ela mirno te dodao: Ideju koju su mi predstavili župan Perho , njegov zamjenik Matija Posavec i na elnica Pribislavca Višnja Iva i odmah sam podržao. Što pak se ti e položaja i prava Roma u Hrvatskoj, uvijek sam govorio, i kod toga i dalje stojim, da su bolji nego igdje u Europi, pa ak i u svijetu. Me imurje ne tjera Rome poput Francuske, ve ih poziva na suradnju. Memedi je istaknuo i da ne podržava osnivanje predškola u privatnim ku ama, s obzirom na to da je bilo i takvih prijedloga.

Na elnica Pribislavca Iva i kazala je da je Op ina ponudila svoje prostore jer su prepoznali važnosti i svrsishodnost projekta. Predškola ina e djeluje u bivšoj kancelariji op inskoga komunalnog redara. Tako je i župan Perho i ovom prilikom izaslanstvu iz Zagreba uputio apel da država pomogne izgradnju novog objekta osnovne škole Pribislavec koja je prijeko potrebna što prije, zbog izrazito lošeg stanja u kojem se nalazi sadašnja zgrada – dvorac Kaštel. (Velimir Kelkedi)

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GORI AN

OP INA DONJI KRALJEVEC

Ure uje se ambulanta, Glavna ulica, groblje ...

Radovi u više naselja

U Gori anu su zapo eli radovi na tamošnjoj ambulanti, koje financira Dom zdravlja akovec. Vrijednost radova je oko 400.000 kn. Radovi obuhva aju kompletnu unutarnju i vanjsku rekonstrukciju ambulante. Uredit e se unutrašnje prostorije za drugi lije ni ki tim, obnovit e se vanjski dio zgrade, te postaviti novo krovište. Zbog aktualnog manjka prostora, ambulanta op e obiteljske medicine preselila se u

stomatološku ambulantu, gdje e ostati do završetka radova. Cijeli posao ure enja trebao bi biti gotov do kraja studenoga.

U tijeku su tako er radovi u Glavnoj ulici na ure enju pješa ke staze i odvodnje oborinskih voda, ija je vrijednost 200.000 kn, od kojih ve inu financira ŽUC, dok je od Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva dobiveno 150.000 kuna za ure enje staza na groblju.

U Hodošanu je nedavno završena “akcija” polaganja asfalta u akove koj ulici, u kojoj je sudjelovala Tegrina mehanizacija

19. listopada 2010.

Ovih dana na više mjesta u op ini Donji Kraljevec izvode se radovi na izvedbi kanalizacijskih kolektora pa je promet, posebice u Hodošanu, bio usporen i otežan. Me utim, "uskog grla" u akove koj ulici nakon as altiranja više nema.

Radovi se tako er izvode uz županijsku cestu ŽC 2024 i lokalnu cestu LC 20031 u naselju Palinovec te uz županijsku cestu ŽC 2003 u naselju Hodošan i naselju Donji Hraš an.

Ina e, u Hodošanu je u potpunosti as altirana akove ka ulica i ure ena pješa ko - biciklisti ka staza tako da je normaliziran promet na vrlo rekventnoj prometnici prema ma arskoj granici. Radove je izvela Tegra akovec.

POLITI KA SAPUNICA u Pribislavcu nastavila se i na novoj sjednici Op inskog vije a, uz pokušaj smjene njegovog predsjednika

Koalicija Grkavac (SDP) i Lesjak vije nika koji podržavaju na elni - Vladaju i u Vije u nakon neuspješnog pokušaja smjene predsjednika, odmah su uzvratili udarac, te su na elnici, kao i svim drugim zaposlenicima, drasti no smanjili pla e Vije nici HNS-a, HSLS-a i Hrvatskih laburista - stranke rada koji podržavaju na elnicu Višnju Iva i (HNS) nadevetoj sjedniciOp inskog vije a Pribislavec, održanoj u ponedjeljak, nisu uspjeli u pokušaju da smijene predsjednika spomenutog tijela, HDZ-ovca Ivicu Lesjaka kojeg podržava SDP i još neki vije nici.

Podsjetimo, upravo zahvaljuju i Lesjakovoj podršci na osmoj sjed-

nici, održanoj u mjesecu kolovozu, dotadašnja oporba u Vije u predvo ena SDP-om okupila je dovoljan broj vije nika (6 naprama 5) i postala ve inom, izabrala svoje potpredsjednike Vije a i izglasovala odluke za koje su se ve ranije zalagali.

Nakon po etnih nesporazuma oko procedure (prijedlog odluke o razrješenju predsjednika vije nicima dostavljen je

neposredno uo i sjednice), na prijedlog ukupno etvero vije nika HNS-a, HSLS-a i Hrvatskih laburista glasovanje o povjerenju Lesjaku u ponedjeljak je ipak uvršteno na dnevni red.

Za smjenu nedostajao jedan glas Dragutin Prprovi (HSLS) prije glasovanja pro itao je op-

Dio vije nika HNS - HSLS - HLSR kaže da e vrijeme pokazati da aktualno u Pribislavcu nije samo rušenje op inske na elnice od strane SDP-a i HDZ-a, ve da je pozadina pri e sasvim druga ija...

Otkuda “nova ljubav“ politi kih rivala?

Dio vije nika koalicije HNS - HSLS - HLSR koja podupire na elnicu Višnju Iva i na kon erenciji za novinare, održanoj u petak, ogradio se od ve ine odluka s devete sjednice Op inskog vije a.

Ukazali su na to da su neke odluke u suprotnosti sa zakonskim propisima, a Op ini prijete i mogu e sankcije jer Op insko vije e nije prihvatilo neke to ke dnevnog reda, poput nalaza državne revizije i izvješ a o polugodišnjem prora unu. - Opstruktivan i

nonšalantan na in djelovanja koalicije pod vodstvom SDPa, bez odgovornosti prema interesima mještana, dovodi do toga da se ne može dalje unkcionirati i rješavati goru i problemi, a ozbiljno su narušeni i me uljudski odnosi u mjestu, istaknuo je vije nik Dragutin Prprovi . Vije nik Zoran Braniša kazao pak je da su neki od sadašnjih partnera okupljenih oko SDP-a nekada bili politi ki protivnici (primjerice, Željko Balog iz Stranke Roma Hrvatske ak

je Lesjaka prozivao rije ima “Za ije peneze piješ“, a sada je Lesjak veliki dobrotvor za Rome) pa se pita otkuda sada “nova ljubav“. Neki vije nici iz suprotnog bloka su, naglašava Braniša, isprepleteni rodbinskim i poslovnim vezama. - Pitamo se koja je pozadina cijele pri e. Ne vjerujem da je njihov cilj samo rušenje op inske na elnice. Mislim da e vrijeme pokazati da smo ipak mi bili u pravu i da e to mještani Pribislavca prepoznati, zaklju io je Braniša. (vk)

širno obrazloženje prijedloga. Izme u ostalog Lesjaka donedavni koalicijski kolege prozivaju da je od samog po etka vo enja Vije a nekvalitetno vodio sjednice, neredovito i (pre)rijetko sazivao sjednice razli itih op inskih odbora, nije dolazio na razli ite mani estacije u op ini te skupove udruga, ime je obezvrijedio njihov rad. S obzirom na to da je lan u državi vladaju e stranke, na elnica ga je u više navrata molila da pokuša pomo i pri lobiranju za razli ite projekte, no ne samo da to nije u inio, nego je ak ignorirao i pozive na službena putovanja.

- Rad predsjednika Op inskog vije a je nedjelotvoran, zaklju io je Prprovi .

No s 5 glasova za smjenu Ivice Lesjaka i 6 protiv prijedlog je odba en te on i dalje ostaje predsjednikom Vije a, ime ujedno osigurava prevlast bloku okupljenom oko SDP-a. Nije teško zaklju iti da je injenica što je okrenuo le a donedavnim partnerima zapravo i pravi razlog za pokušaj njegove smjene. Zanimljivo je da je i jedan SDP-ovac, Stjepan Jarni, digao ruku za Lesjakovo razrješenje, (a i u nastavku sjednice podržao je prijedloge HNS-a, HSLS-a, HLSR-a), no to još uvijek nije bilo dovoljno.

Podršku mu daje trojica vije nika SDP-a predvo enih bivšim na elnikom Rajkom Grkavcom, te nezavisni vije nik Miroslav Perši i vije nik Stranke Roma Hrvatske Željko Balog.

Ve ina u Vije u odmah uzvratila udarac smanjenjem pola pla e na elnici S druge strane, blok pod vodstvom SDP-a usvojio je odluke koje je sam inicirao. Neke od njih pomalo i ude. Naime, sve su jedinice lokalne samouprave sukladno odluci Vlade

“Zara ene” politi ke strane u Pribislavcu i dalje produbljuju sukob

o visini osnovice za obra un pla a državnih dužnosnika u proteklom razdoblju donijele odgovaraju e odluke o osnovici i koeficijentu za obra un pla a elnicima op ina, gradova i županija. Minimalni koeficijent za op inskog na elnika može biti 1,8. No, vije nik SDP-a Rajko Grkavac u pribislavskom je slu aju podnio amandman u kojem je predložio da koeficijent pla e na elnice Iva i bude 1,00, a njenog zamjenika Elvisa Horvata – 0,75. (Pri tome je Horvat podsjetio da se ve

stupaju i na dužnost odrekao pla e.) Primjedba pro elnika Jedinstvenog upravnog odjela Vladimira Brozovi a da je odluka (s koeficijentom 1,8) ra ena na temelju zakona te da e se smanjivanjem koeficijenta elnicima zadrijeti i u pla e ostalih zaposlenika op ine (primjerice, pro elnik po zakonu ne može imati ve u pla u od na elnika op ine), nije pomogla. Vije e je izglasovalo odluku s prihva enim Grkav evim amandmanom koji je on ina e obrazložio rije ima da e "s obzirom na tešku

19. listopada 2010.

BELICA

Osnovan Klub mladih U subotu 2. listopada mladi op ine Belica svoj subotnji izlazak zapo eli su na na in ponešto druga iji od uobi ajenog. U dvorani Društvenog doma održana je Osniva ka skupština Kluba mladih Belica. Za predsjednika je izabran Petar Januši , njegova za-

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

mjenica bit e Janja Obadi , tajnica e u naredne etiri godine biti Petra Škvorc, dok e financije voditi blagajnik Krunoslav Kanižaj.

Kako je re eno, ciljevi su udruge okupljanje mladih, promicanje i razvitak zdravog života, širenje volonterstva, solidarnosti i ko-

munikacije me u mladima, te što kvalitetnije provo enje slobodnog vremena. Podršku Klubu pružili su i op inski na elnik Belice Zvonimir Taradi te predsjednica Op inskog vije a Sandra Herman. Izrazivši nadu da e Op ina i Klub dobro sura ivati, obe ali su i financijsku potporu.

Na osniva koj skupštini predstavljena je i svojevrsna parola Kluba - “polovicu djela ima onaj koji po ne”. (V. Kelkedi)

lanovi Kluba mladih s op inskim vodstvom

DEKANOVEC

Velik broj mještana u akciji povodom Svjetskog dana srca Mladež HDZ-a op ine Dekanovec i ove je godine 10. listopada ispred op inskog Doma kulture organizirala akciju u povodu obilježavanja Svjetskog dana srca.

Više od stotinu mještana došlo je izmjeriti krvni tlak i razinu še era u krvi. Akcija je uspješno provedena uz pomo stru nog osoblja županijskog Zavoda za javno zdravstvo, doktorice Zdenke Ivanovi - Azeni te medicinskih sestara Ljubice Brumen i Lucije Sršan. Dr. Ivanovi - Azeni održala je i kratko

(HDZ) izdržala napad icu Iva i (HNS)

predavanje o važnosti zdravstvene preventive, odnosno o zdravim životnim navikama.

Akciju su potpomogli i brojni sponzori. (vk)

Duel Prprovi - Lesjak Vije nici Braniša i Prprovi bili su i najaktivniji na sjednici. Raspravljali su o gotovo svakoj od ukupno osamnaest to aka dnevnog reda, a Prprovi je na “piku“ posebno imao predsjednika Vije a Lesjaka. Stalno ga je upozoravao na proceduralne pogreške pri vo enju sjednice, kršenja statuta i poslovnika, a pojedine, svima o ite primjedbe Lesjak je ak i prihvatio. No žustro je reagirao tijekom aktualnih pola sata

sjednice (koji se protegnuo na aktualni cijeli sat) kada je “potegnuto“ pitanje legitimnosti amozne osme sjednice Op inskog vije a. - Odluke s te sjednice su pravovaljane i ‘niko na svetu to nebre poništiti’, konstatirao je Lesjak.

Pro elnik Brozovi rekao pak je kako se još eka pravorijek Ministarstva uprave, a usmeno je preporu eno da se do tada sjednice održavaju prema planu. (vk)

Svi za samostalan dje ji vrti Jedna odluka ipak je bila na sjednici jednoglasna. Rije je o predradnjama za donošenje akta za osnivanje javne predškolske ustanove Dje ji vrti Pribislavec. Podsjetimo, ve duže vrijeme nezavisni vije nik Miroslav Perši zdušno se zalaže da se u Pribislavcu osnuje op inski vrti . Smatra kako bi to i za op inu i za polaznike bilo bolje rješenje od sadašnjeg. Predškolsku djelatnost u Pribislavcu ve godinama unatrag obavlja privatni vrti “Žibeki“. Istekla im je koncesija, no zbog nedovoljno ruku u zraku na sredinama u pravilu prihva aju automatizmom, bez rasprave.

Vije e je tako odbacilo i izvješ e o izvršenju prora una u prvom polugodištu. On pak je realiziran

Obnova ulica ovisno o financijskim mogu nostima U sklopu “aktualca“ sjednice izme u ostalog raspravljalo se o izgradnji kanalizacije u mjestu te obnovi razrovanih prometnica. - Zašto se radi izvan projekata i troškovnika, upitao je vije nik Rajko Grkavac na elnicu op ine Višnju Iva i . Ona mu je odgovorila da je upravo on to inio kada je bio na elnik op ine, kao primjer navevši Ulicu Antuna Mihanovi a. - Aktualni radovi na obnovi kolnika (o kojima smo pisali u prošlom broju, op. a.) odvijaju se po azama, ovisno o financijskim mogu nostima. injenica je da su mještani ne-

disciplinirani kada je rije o pla anju komunalne naknade, no na neki na in na to imaju i pravo s obzirom na stanje u kakvom su ulice ve duže vrijeme, pridodao je zamjenik na elnika Elvis Horvat. Grkavac je svojoj nasljednici u otelji op inskog na elnika spo itnuo i da mu se ne odgovara na postavljena vije ni ka pitanja, posebno ona za koja je odgovore zatražio u pisanom obliku.

-Unato obimnom poslu koji imam, potrudit u se pismeno odgovoriti na sva pitanja koja ste do sada postavili, obe ala je Iva i . (vk)

jednoj od prethodnih sjednica Op inskog vije a nije produljena. Donošenju odluke o predradnjama za osnivanje vrti a prethodila je ona kojom je poništena odluka o osnivanju Javne ustanove Dje ji vrti Pribislavec. To pak je jedna od odluka usvojenih na spornoj osmoj sjednici Op inskog vije a i za sad jedina iju je legitimnost zbog niza manjkavosti i nepoštivanja procedure osporio Ured državne uprave u Me imurskoj županiji. Vije nici su pri glasovanju o potonjoj to ki bili jednoglasni. (vk) u izuzetno malom postotku. Od 8,521.000 kuna predvi enih prihoda ostvareno je tek 16 posto, a od 15,021.000 kuna rashoda – 9 posto. (Velimir Kelkedi)

Miroslav Perši novi urednik “Pribislava“ gospodarsku situaciju primanja za izvršnu vlast s prihva enim koeficijentima biti sasvim dostatna“. - Zar smo toliko kivni jedni na druge da se ne možemo složiti ni o odlukama koje smo po zakonu dužni donijeti? Sve zajedno može nas biti sramota, ogor eno je pripomenuo vije nik Zoran Braniša.

Gotovo etverosatna sjednica ina e je protekla u nadmudrivanju oko poslovni kih i statutarnih pitanja, me usobnom prozivanju, te s povišenim i povremeno sva ala kim tonovima. Sukob

izme u dva "zara ena“ bloka koji se zaoštrio nakon sporne 8. sjednice, ali i (što je tako er bilo posve o ito) osobna netrpeljivost izme u pojedinih vije nika, samo se produbljuje. Samo jednu to ku dnevnog reda koju je predložio blok koji podržava na elnicu Vije e je prihvatilo, a sve ostale od ukupno devetnaest odbacilo. Nisu usvojene ak ni odluke koje je Vije e po zakonu dužno usvojiti ili one poput programa javnih potreba u kulturi i sportu i plana zaštite i spašavanja koje predstavni ka tijela u drugim

Na sjednici se raspravljalo i o op inskom glasilu “Pribislav“. Za novoga glavnog urednika tog lista predložen je Miroslav Perši (Nezavisna lista). – ‘Pribislav’ je prvo imao dobar e ekt, no sada se sve svelo na prigodno in ormiranje. Na elnica op ine uzurpira prostor u listu i na deset stranica promovira sebe. Potrebna je bolja organizacija, a Perši je dovoljno iskusan, obrazložio je takav prijedlog Rajko Grkavac.

Dragutin Prprovi (HSLS)

podnio pak je amandman u kojem je tražio da urednicom i dalje bude Miroslava Novak, a kao jednu od njenih prednosti istaknuo je to da je ona izvanstrana ka osoba. - Op ina ima svoj Odbor za in ormiranje, neka se u njega uklju e predstavnici svih stranaka i to e jam iti neovisnu ure iva ku politiku, dodao je vije nik Braniša (HNS). No takvi prijedlozi su odba eni te je urednikom lista imenovan vije nik Perši . (vk)

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

19. listopada 2010.

OP INSKO VIJE E DONJA DUBRAVA

Na elnik Varga kradljivcima zaprijetio seoskim stražama U aktualnom satu osme sjednice Op inskog vije a op ine Donja Dubrava vije nik Marijan Pongrac (HDZ) upitao je na elnika Marijana Vargu (HNS) kakve se radnje poduzimaju vezano za sprje avanje sve u estalijih kra a u mjestu.

Mislio je tu na kra e u naselju i na mjesnom groblju, gdje su otu ene skulpture i bron ane vaze, kojom prilikom su ošte eni nadgrobni spomenici. – Odmah nakon kra a na groblju održana su dva sastanka s policijom na kojima je ustanovljen evidentan porast kra a malih materijalnih vrijednosti. Vezano uz kra e na groblju i nestanak Kukija, ponu ena je i nov ana nagrada.

Policija poduzima sve radnje na otkrivanju po initelja i radi sve u cilju sprje avanja kra a. U protekla tri tjedna situacija se stabilizirala, a mi smo spremni organizirati i seoske straže kako bi do ekali po initelje ovih nedjela, odgovorio je na elnik Varga. Pongrac je predložio kako o takvim stvarima javnost treba informirati i pozvati mještane da dojave kretanje sumnjivih osoba i automobila po mjestu.

Op ina kre e u izmjene programa državnoga poljoprivrednog zemljišta Iz Ministarstva poljoprivrede na adresu op ine Donja Dubrava stigla je suglasnost na izvršenu parcelaciju državnoga poljoprivrednog zemljišta. Pred vije nicima se našao prijedlog Odbora za poljoprivredu da se krene u izmjene programa raspolaganja državnoga poljoprivrednog zemljišta. Odbor predlaže da se u programu odredi do 100 hektara za dugogodišnji zakup na 50 godina, za zakup na 20 godina predvi eno je do 120 hektara zemljišta, dok je ista površina predvi ena i za prodaju.

Jedno registrirano obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo može zakupiti ili kupiti najviše 25 hektara. Vije niku Vladimiru itušu (HNS) dugotrajan zakup na 50 godina bio je preduga ki

vremenski period, no nakon što je dobio pojašnjenje da tako nalaže zakon dignuo je ruku za ovakvu odluku. Njegovoga strana kog kolegu Zorana Horvata zanimalo je jesu li ovakvim prijedlogom zadovoljni poljoprivrednici iz Donje Dubrave, za što je od predsjednika odbora Ivana Rusaka dobio potvrdan odgovor. Suzdržan kod glasovanja bio je Marinko Lisjak (HSS), koji smatra da su vije nici dovedeni pred gotov in te nisu imali prilike raspravljati o novom programu. - Ne možemo raspravljati i na brzinu donositi odluke o zemljištu koje vrijedi 1,2 milijuna eura. Moramo svi zajedno o tome razgovarati, prona i najbolja rješenja i tek onda donijeti odluke koje e biti najbolje za naše mještane, rekao je Lisjak. Na elnik Marijan Varga odgovorio je kako se o tome ve razgovaralo na jednoj od sjednica gdje je prezentirano osamnaest parcela te naglasio kako je prije donošenja izmjena programa potrebno izvršiti gruntovnu uknjižbu, slijedi javni uvid i rasprava, nakon ega e o programu raspravljati i donositi odluke Op insko vije e. Odlu eno je da odbor u dogovoru s na elnikom predloži estice za pojedine namjene.

Pla e za op inske službenike i namještenike Vije nici su donijeli odluku o koe icijentima za obra un pla e službenika i namještenika op inskoga Jedinstvenog upravnog odjela. Za radno mjesto referenta za op e i upravne poslove utvr en je koe icijent 2,3, za komunalnog radnika koe icijent iznosi 1,5, dok je komunalnom redaru i poljo uvaru kojeg pla aju etiri donjome imurske op ine dodijeljen koe icijent 2. Op inski na elnik Marijan Varga predložio je da osnovica za obra un pla a iznosi 2.554,42 kune bruto, što je 50% iznosa osnovice za obra un pla a za državne službenike i namještenike.

(A. Fuš)

KOTORIPSKI APSURD Nakon izgradnje sportske dvorane dolazi u pitanje njezino održavanje za v

Nema tko platiti doma pa se ne može u dvora - Donedavno je bilo posve normalno da školski domari i ista ice održavaju dvoranu bez obzira na korisnike, ali o ito su došla neka nova vremena u kojima nema nimalo fleksibilnosti U javnost se proširila informacija kako sportske udruge u Kotoribi do daljnjega ne mogu koristiti sportsku dvoranu. Da su informacije to ne, potvrdila je slušateljima Radio Me imurja ravnateljica OŠ Kotoriba Snježana Matoš, prof., gostuju i u emisiji “To ka na i“. - To no je da u ovom trenutku vanjski korisnici ne mogu koristiti dvoranu iz razloga što još uvijek nije donesena odluka od strane Me imurske županije pod kojim uvjetima e sportski klubovi i ostali korisnici koristiti dvoranu. Stav Me imurske županije je da klubovi koji se inanciraju iz županije imaju mogu nost besplatnog korištenja sportskih dvorana na podru ju cijelog Me imurja. Mi smo nova škola koja je otvorena prošle godine i nismo dobili dovoljan broj djelatnika za redovnu nastavu te jednostavno nemamo ovjeka koji bi održavao i istio dvoranu u ve ernjim terminima, i to dnevno pet do šest sati.

To nam je velik problem i treba znati tko e pokrivati njegovu naknadu. Sve dok ne stigne odluka iz Županije dvorana u Kotoribi do daljnjega e biti zatvorena za vanjske korisnike, rekla je Matoš.

Ravnateljica Matoš i Dobriša Zvošec prošli tjedan svoje stavove oko korištenja dvorane iznijeli su na Radiju Me imurje

Košarkaši utakmice igraju u Donjem Kraljevcu i Donjoj Dubravi?

U spomenutoj emisiji bio je i Dobriša Zvošec, i to u dvojnoj funkciji, kao predsjednik KK-a Kotoriba i zamjenik na elnika.

- Pred nama je prvenstvena sezona, mi treninge održavamo pod vedrim nebom, a mla i kadeti utakmice igraju u dvorana-

Na elnik Grgec: Dobrom voljom sve se može riješiti Na elnik op ine Kotoriba Ljubomir Grgec kratko je komentirao nastalu situaciju. - Sramota je da se sportska dvorana ne može koristiti, mi smo kontaktirali nadležne i ekamo da se to što prije

riješi. Smatram da se previše politika miješa u to i da nikako nije dobro da se dvorana ne koristi, dogovorom i dobrom voljom sve bi se dalo riješiti, izjavio je Grgec. Pitamo se gdje je onda zapelo. (af)

ma u Donjem Kraljevcu i Donjoj Dubravi. Zar to nije žalosno, a imamo novu prekrasnu dvoranu? Op ina je u izgradnji škole i dvorane sudjelovala sa znatnim sredstvima. Od zemljišta, projekata i komunalija, do kredita od 3,2 milijuna kuna. Sada se javlja apsurdna situacija da nitko ne može u dvoranu. I druge škole ekaju odluku iz Županije, no dvorane se mogu koristiti, pojasnio je Zvošec. Ravnateljica Matoš odgovorila mu je da druge škole imaju dovoljan broj sprema ica i domara koji se mogu brinuti o dvorani. - Meni nije namjera da nekome zabranim ulazak, ali mi nije ni namjera da djelatnike tjeram da rade ono što im nije u opisu poslova. Istina je da Op ina sudjeluje u su inanciranju dvorane. No, prema pedagoškim standardima, nama bi bila dovoljna jednodijelna dvorana, a uklju ivanjem Op ine u su inanciranje Kotoriba je dobila trodi-

jelnu dvoranu u kojoj se stvaraju veliki troškovi za koje Op ina ne daje ni kunu, sve pokriva Županija. Djelatnik se do sad pla ao iz najamnine, a kotoripske su udruge dvoranu koristile po povoljnijim uvjetima. Za jedan sat Županija je propisala cijenu od 150 kuna, a ona je za naše udruge iznosila 60 kuna po satu. Tu je i besplatno korištenje opreme koju je u potpunosti inanciralo nadležno Ministarstvo. Bez nadzora nova se dvorana ne može koristiti i uništavati, odgovorila je Matoš. Dodali bismo: "izgovor zlata vrijedan", upravo idealan za ravnateljicu.

Zvošec nezadovoljan izvješ em ravnateljice Zvošec je prozvao Matoš za polugodišnje izvješ e o troškovima koje je ovih dana stiglo na op insku adresu. - Prema ugovoru, Op ina je dužna pokriti godišnje troškove dvorane do 80 tisu a

MOBILNI ODAŠILJA kod škole u Zasadbregu bit e uklonjen

Protesti mještana urodili plodom Nekoliko godina kod Podru ne škole Zasadbreg nalazi se antenski stup mobilnog odašilja a u vlasništvu T - Mobilea i isto toliko godina vlada nezadovoljstvo mještana, osobito roditelja ija djeca polaze ovu školu.

Nevoljama uskoro dolazi kraj.

- Izgleda da su protesti gra ana, a potom i postavljene bombe na stup odašilja a, urodili plodom.

Postoje i odašilja na ovom e mjestu ostati još nekoliko mjeseci, a potom e biti

srušen, odnosno uklonjen na neko drugo mjesto. To e se dogoditi tek kada bude podignut i u funkciju stavljen novi odašilja , koji e se nalaziti na privatnom zemljištu kod nogometnog igrališta NK Zasadbreg. Bit e dovoljno, stotinjak metara, udaljen od ruba naselja i dvjestotinjak metara od škole, kaže na elnik op ine Sveti Juraj na Bregu An elko Nagrajsalovi .

Na elnik kaže kako e na novom stupu biti postavljeni ure aji T - Mobi-

lea, VIP-a i Tele 2, što zna i da više ne e biti podizanja bilo kakvih novih stupova.

Ina e, ljudi su stalno pojedina no ili grupno protestirali, tvrde i kako odašilja emitira po zdravlje ljudi i djece štetne valove, pa su obavljena dopunska mjerenja. Dokaza da je to tako nema, odnosno odašilja nije imao utjecaj na zdravlje ljudi i životinja.

Na mjesto gdje se sada nalazi odašilja bit e prošireno dje je igralište.

(S. Mesari )

Stup s tehnikom uskoro e nestati s prostora kod škole

19. listopada 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U DONJEM KRALJEVCU održan skup južnoslavenskih antropozofa vanjske korisnike

ara, anu!?

Odluka na Županiji spremna, eka potpis župana Idu i dan ravnateljica škole ula se sa županijskom pro elnicom Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Sonjom Toši - Grla , koja je potvrdila kako je odluka spremna i eka potpis župana.

Matoš i Zvošec iznijeli su opravdane argumente, svaki iz svoje pozicije, no mještane Kotoribe i sve korisnike dvorane ponovno nitko ništa ne pita. Nadamo se da e velebno izdanje nove školske dvorane uskoro otvoriti svoja vrata. Na potezu su nadležni iz Županije koji e dati odgovor na sva pitanja. (af) kuna, a dužnost ravnateljice je podnijeti polugodišnje izvješ e. Mi smo izvješ e koje je ekspresno kratko dobili prije nekoliko dana. U izvješ u su navedeni prihodi, rashodi i dugovanja. Smatram da je trebalo izraditi korektno izvješ e u kojem je trebalo nazna iti koja udruga i po kojoj cijeni je koristila dvoranu i koliki su troškovi kome ispla eni. To bi onda bilo prihvatljivo izvješ e, rekao je zamjenik na elnika.

Matoš mu je uzvratila odgovorom da bi škola trebala onda zaposliti i posebnog ra unovo u da vodi brigu o tome. Što pak je previše, previše je, jer o ito je ovdje rije i o inatu ravnateljice, što cijelu pri u stavlja u sasvim druga iji kontekst. Igranje "Boga" u aktualnim vremenima ipak nije baš preporu ljivo ... (R)

Ima li smisla održavanje znanstvenih skupova bez “komercijalizacije” Steinerovog brenda!?

- Još e o ito trebati truda i napora da Donji Kraljevec zaista postane sjecište tisu e Steinerovih “u enika“, odnosno da se cijeli brend toga velikog znanstvenika, koji je ro en ovdje, turisti ki i gospodarski komercijalizira, jer ina e je upitno ima li Centar istinskog smisla Kao što smo i najavili u prošlom broju, Donji Kraljevec od petka do nedjelje bio je sjecištem južnoslavenskih antropozofa – štovatelja i sljedbenika velikog doktora Rudolfa Steinera, ro enog upravo u spomenutom mjestu. Povod njihova okupljanja bio je skup pod nazivom "Južni Slaveni na pragu 21. stolje a – u povezanosti s impulsom tro lanstva“, a organizator susreta antropozofa iz cijele jugoisto ne Europe Centar dr. Rudolfa Steinera. U donjokraljevskoj op inskoj vije nici svoja iskustva i znanja razmijenili su štovatelji, odnosno sljedbenici utemeljitelja antropozo ije (skup znanja o ljudskoj mudrosti, duhovnoj naravi ovjeka, svijeta i svemira), Waldorfske pedagogije i biodinami ke proizvodnje hrane doktora Steinera.

Brendiranje Steinera u komercijalne svrhe još uvijek nije saživjelo No, izuzev relativno užeg kruga ljudi koji se bave antropozo ijom koji su sudjelovali u radu skupa, stje e se dojam da je on ipak prošao i pomalo nezapaženo. Još e o ito trebati truda i napora da Donji Kraljevec zaista postane sjecište Steinerovih "u enika“, ali i da se cijeli brend Ste-

Nisu li Steinerovi dani prilika da osim znanstvenika na slici njegovo rodno mjesto posjete i u enici, studenti, kojih ima tisu e diljem Europe? inera turisti ki i gospodarski komercijalizira. Ostaje za vidjeti jesu li u Centru za tako nešto spremni i sposobni, jer održavanje znanstvenih skupova, bez dovo enja onih iz cijele Europe u Donji Kraljevec, koji slijede njegovo u enje (u enika osnovnih i srednjih škola, studenata i mnogih drugih), kao cijeli projekt nema previše smisla. Ravnateljica spomenutog Centra Sandra Perca kaže kako je inicijativa za okupljanje pokrenuta na ovogodišnjim Danima dr. Rudolfa Steinera, kada su u Donji Kraljevec prvi put došli antropozo i iz BiH i Srbije: - Antropozo i su se ina e okupljali i u vrijeme bivše države, a vjerujem da e ovo

postati njihovim novim središtem okupljanja.

Nakon 21 godine po prvi put okupili su se antropozo i iz jugoisto ne Europe. Nadam se da je ovo tek po etak procesa iji je cilj da Donji Kraljevec postane jedno od središnjih mjesta okupljanja svih koji štuju lik i djelo dr. Rudolfa Steinera. Ustanova 'Centar doktora Rudolfa Steinera', koju su osnovali Me imurska županija i Op ina Donji Kraljevec, još je u povojima, no nadam se da e uz dobar rad ljudi u Centru i podršku politi kih struktura i lokalne zajednice do i do zamaha razli itih djelatnosti kojima se bavio dr. Steiner – od biodinami ke

Antropozofija – divno otkri e - Centar je još u povojima, no nadam se da e uz dobar rad ljudi u Centru i podršku politi kih struktura i lokalne zajednice do i do zamaha razli itih djelatnosti kojima se bavio dr. Steiner – od biodinami ke poljoprivrede, preko znanstvenih i umjetni kih ‘impulsa’, do Waldorfske pedagogije, kaže predsjednik Antropozofskog društva “Marija Sofija“ iz Zagreba doktor Darko Znaor

U sklopu susreta antropozofa održana je i likovna radionica pod nazivom “Miholjske impresije” u koje se uklju ilo gotovo dvadeset mještana Donjeg Kraljevca – ljudi koji se ina e ne bave antropozo ijom.

Vodila ju je Anita Al irevi , lanica antropozofskog kruga “Narnia“ i Udruge slikara “Svitnjak” iz Splita, ina e diplomirana ekonomistica i akademska slikarica, koja o svojim isku-

stvima s u enjima dr. Steinera kaže: - Jedan mali lanak u novinama doveo me do Slobodne umjetni ke akademije u Splitu.

Uop e nisam znala što se tamo radi. Kada sam došla, to je za mene bilo predivno otkri e, nešto što je moje bi e o ito godinama tražilo. Na in slikanja koji je prezentirala Al irevi temelji se na Goetheovim i Steinerovim u enjima o bojama. (vk)

poljoprivrede, preko znanstvenih i umjetni kih 'impulsa' do Waldorfske pedagogije, kaže predsjednik Antropozofskog društva "Marija So ija“ iz Zagreba doktor Darko Znaor. U Hrvatskoj ina e ima oko stotinu antropozofa.

Niz predavanja i radionica Skup je obuhvatio niz predavanja i radionica. Predstavljene su euritmijske vježbe koje poti u koordinaciju pokreta te razvoj socijalnih vještina.

"Zada a Srednje Europe u odnosu na južne Slavene“ bio je naziv izlaganja koje je održao jedan od pionira antropozo ije te višegodišnji generalni sekretar Antropozofskog društva Austrije doktor Johannes Zwiauer.

O "iscjeljuju em djelovanju Camphillskih zajednica na socijalno tkivo" govorio je waldorfski u itelj Danijel Gr evi . Camphill podrazumijeva zajednice u kojima se skrbi za djecu i odrasle s posebnim potrebama na na in da se poti e suživot - življenje pod istim krovom šti enika i skrbnika.

Zasnovane su s namjerom da postanu i budu središta zajedni kog u enja u kojima se brišu uvriježene granice izme u profesionalnih disciplina, njeguje i podržava duševno - duhovno blagostanje svih njezinih lanova, ohrabruje kreativnost, spontanost te uvježbava odgovornost i ekološka

svijest. Izme u ostalog su dogovorene smjernice za obilježavanje 150. obljetnice ro enja doktora Rudolfa Steinera idu e godine te je pokrenuta inicijativa za izradu adresara južnoslavenskih antropozofa.

(Velimir Kelkedi)

Širi se trend dr. Steinera Zamjenik predsjednika Turisti ke zajednice Me imurske županije An elko Horvat istaknuo je kako se trend dr. Steinera polako širi. - Ve godinama obilježavamo Steinerove dane, a ovo je dodatni korak, s ciljem da Donji Kraljevec i cijela Me imurska županija ‘kapitaliziraju’ dr. Steinera.

Ovo mora postati i sastavnim dijelom turisti ke ponude. U simbiozi antropozo ije i proizvodnje zdrave hrane imat emo što ponuditi. Me imurska županija ulaže i inancijska sredstva u sve to pa se obnavlja rodna ku a doktora Steinera, napominje Horvat. (vk)

2 m / n 0 k2010.

,0 10.

64do 31.

kocka 30x30 siva obi na sa kockicom 10x10 crna ili crvena obi na

14

Kroz Međimurje

19. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U ETVRTAK ODRŽANA manifestacija “Jesen u Kraljevu vrtu”

Sjaj jeseni u gotovo dovršenom Kraljevom vrtu Prošli je etvrtak u prostoru Memorijalne zbirke Ladislava Kralja Me imurca održana ve tradicionalna manifestacija “Jesen u Kraljevu vrtu”. Ova je priredba jedna od tri manifestacije koje se svake godine održavaju u ast jednog od najpoznatijih me imurskih slikara starije generacije, Ladislava Kralja Me imurca. Tako se osim “Jeseni u Kraljevu vrtu” sredinom listopada, od 2007. godine u travnju organizira i “Kraljev ro endan”, a u lipnju “Kraljeve trešnje”. Ove kulturne manifestacije, pa tako i ovotjednu “Jesen u Kraljevu vrtu”, organizira Muzej Me imurja akovec u suradnji s Gospodarskom školom akovec, a za glazbeno - umjetni ki program ovaj su se put pobrinuli u enici OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec sa svojim

profesorima, Marijetom Štefanovi koja je program iskoordinirala, te Vladimirom Novakom, voditeljem zbora. Tako er, u enici su se predstavili i u likovnom stvaralaštvu, a proizvode i plodove jeseni izložilo je nekoliko poznatih me imurskih proizvo a a zdrave hrane te gljivari Gljivarskog društva “Smr ak” iz akovca.

Muzeju od Ministarstva kulture milijun kuna!

Vrt bi trebao biti dovršen do Kraljevog ro endana!

Ure enje Kraljeva vrta ina e je u svojoj završnoj fazi i prema planu trebalo bi biti dovršeno do Kraljevog ro endana. Kako bi se prikupila sredstva potrebna za dovršenje vrta, Muzej Me imurja akovec ovih je dana tiskao promotivni plakat, a sredstva od prodaje idu upravo u

Svoje su proizvode predstavili ponajbolji me imurski proizvo a i zdrave hrane

Plodovi prirode našli su svoje mjesto u Kraljevom vrtu fond za dovršetak vrta. - Da bismo dovršili ukupno ure enje Kraljevog vrta, krenuli smo u akciju koju smo nazvali 'PredAHnite', tiskali smo plakate na kojima su neobarokni stoli i sat, naši eksponati s kulturno - povijesnoga odjela, te radno vrijeme i logotip Muzeja. Plakate smo distribuirali svim školama, op inama, županiji i drugim ustanovama, a prikupljena sredstva ulažemo u ure enje vrta. Dijelom tih sredstava napravili smo rasvjetu, ono što smo obe ali na 'Kraljevim trešnjama', i zasadili smo dobar dio bilja.

Vjerujemo da emo do Kraljevog ro endana biti sa svime kompletno gotovi, pojasnio je ravnatelj Muzeja Me imurja akovec mr. sc. Vladimir Kalšan. Tako er, dodao je da je ovaj vrt ovdje za sve udruge i žitelje Me imurja te da e prostor vrlo rado ustupiti svima kojima je potrebna oaza mira, tišine i zelenila u centru grada. - Nama je u interesu da se u vrtu održava što više priredbi, kulturnih manifestacija ili sve anosti, da taj prostor postane prepoznatljiv kulturni prostor cijelog Me imurja, u kojem se održavaju speci i ne

manifestacije i priredbe koje je dobro smjestiti u ovakav prostor, u zelenilo i prirodu, nadovezao se dipl. ing. Zlatko Bacinger, glasnogovornik Muzeja, dodavši da su ove godine postavljene klupe i rasvjeta i da je, prema projektu profesorice Biserke Vojnovi iz Gospodarske škole akovec, zasa en dio ukrasnog bilja, a za sljede u godinu preostaje još samo izgradnja drvene sjenice, i time bi projekt, u koji je uloženo 180 - 200 tisu a kuna, bio završen.

(Bojana Špani ek)

Kako je na konferenciji za novinare, održanoj u utorak u Muzeju Me imurja akovec, pojasnio ravnatelj mr. sc. Vladimir Kalšan, Muzeju je od Ministarstva kulture odobrena inancijska pomo u iznosu od milijun kuna. - Potpisali smo aneks ugovora o realizaciji sredstava na iznos od milijun kuna, za zaštitne radove na akove kom Starom gradu i za radove na stati koj sanaciji pala e. Osnovni je ugovor glasio na 800.000 kn, a aneks ugovora na milijun kuna.

Dakle, sada smo za zaštitne radove na pala i Staroga grada dobili ove godine milijun i osamsto tisu a kuna.

I to bitno poboljšava ukupni rezultat onoga što smo tražili od Ministarstva kulture i onoga što smo dobili. (bš)

DANI KRUHA I DANI ZAHVALNOSTI ZA PLODOVE ZEMLJE OBNOVLJEN KRIŽ ispred Križovca i sve anost u ast plodova zemlje

Stogodišnji Trstenjakov križ štiti mjesto Predstavnici osnovnih škola Me imurske županije na smotri u Koprivnici

OŠ DONJI KRALJEVEC na smotri Dan kruha i Dan zahvalnosti za plodove zemlje u Koprivnici

Predstavnici Me imurske županije uz doma i kruh i kola e Protekle su nedjelje u enici OŠ Donji Kraljevec predstavili osnovne škole Me imurske županije na svehrvatskoj smotri Dan kruha i Dan zahvalnosti za plodove zemlje održanoj u Koprivnici.

Kako bi se što bolje pripremili za smotru, osnovnoškolci iz Donjeg Kraljevca angažirali su lanove KUD-a op ine Donji Kraljevec za pomo kod organiziranja radionice o kukuruznom kruhu. Gospo a Marija Šavora primila je u svoj dom u enike 5. razreda i pedagoginju Maju Lukman te demonstrirala pripremu i pe enje starinskoga kukuruznog kruha. Na radionici su u enici imali prilike vidjeli kojim se alatom kruh pripremao i pekao, koje je brašno bilo potrebno, kako su naši stari koristili i uvali

kvasac, a i sami su odsijali brašno i mijesili kruh.

U pripremi štanda za smotru u Koprivnici velika je pomo stigla od ravnateljice Sandre Vlahek, ujedno i tajnice KUD-a, predsjednice KUD-a Tamare Recek, gospo e Marije Šavora te roditelja koji su bili spremni svoju slobodnu nedjelju posvetiti ovoj manifestaciji. U enici Vivien i Fabio Gudlin te Glorija Kova i mentorica u sve anoj su narodnoj nošnji i uz kola e i doma i kruh prezentirali svoj kraj. U enici su u sklopu sve anosti prinijeli i darove na oltar na sve anoj misi zahvalnici.

Uz OŠ Donji Kraljevec, Me imursku županiju predstavljala je Gospodarska škola iz akovca.

OŠ KOTORIBA

Kruh se oduvijek poštovao u našem kraju Postoje dani u godini kada Gospodinu posebno zahvaljujemo. Zahvaljujemo mu što se brine za nas jer živimo od njegova kruha i njegove rije i. U Osnovnoj školi Kotoriba to nisu zaboravili te su u srijedu 13. listopada srcem zahvalili Bogu za plodove zemlje. Vrativši se na trenutak u dane djetinjstva, ravnateljica škole Snježana Matoš, prof., podsjetila je kako se nekada poštovao kruh i kako je bilo važno zahvaljivati Bogu. U holu škole održan je

prigodan program u kojem su nastupili veliki pjeva ki zbor i vjeronau na grupa, a na kraju je vl . Marinko Prstec blagoslovio kruh i sve nazo ne.

Proslava Dana zahvalnosti poticaj je svima nama da se zamislimo koliko uop e zahvalnost ima mjesta u našem životu. Zahvalnost je znak plemenitosti srca, zahvalnost je mali dar koji mi možemo pružiti onome od koga nešto primamo. (af)

Na uzlaz u selo Križovec ve sto godina stoji pil - križ kao simbol i zaštitnik mjesta. S kojom namjerom je to ko križ - pil bio podignut, mještani se više ne sje aju jer je podignut 1910. godine, prije sto godina. Pil se u Križovcu uvijek zvao "Trstenjakov pil", jer ga je prema sje anju mještana podigla ta obitelj, a godinama se o njegovu ure enju brinula Jožica Trstenjak, pripadnica te obitelji, tako dugo dok su joj životna dob i zdravstvene prilike to dozvoljavale.

U nedjelju je vele asni Pavao Mesari blagoslovio pil koji je ove godine obnovljen zahvaljuju i Mjesnom odboru Križovec i Gradu Mursko Središ e, kamo naselje Križovec pripada. Župnik Pavao Mesari prilikom blagoslova obnovljena križa, koji u postolju ima i likove Blažene Djevice Marije, Svetog Antuna i Svete Barbare, kazao je da u Me imurju postoji duga tradicija postavljanja križeva oko naselja, bilo zbog odre enih zavjeta ili zaštite od nevolja, bolesti ili nesre a. esto su se, kao što je to bio slu aj i u Križovcu, oko križeva sadila stabla lipe pod kojima su ljudi u miru i hladovini mogli izmoliti svoju prošnju ili zavjet. Stogodišnja je lipa, na žalost, ove godine morala

Obnovljen je stogodišnji Trstenjakov pil bila posje ena, pa ne bi bilo na odmet po- jesenskim plodovima, a stol su napunile saditi novu na malo prikladnijem mjestu, obiljem kola a i hrane, tako da je izložba iza križa prema polju. bila užitak za o i. Nešto ljepše nisam viNakon blagoslova križa u društve- dio, kazao je na otvorenju izložbe Dražen nom domu u Križovcu održan je drugi Srpak, zamjenik gradona elnika. Kratki dio tradicionalne jesenske sve anosti prigodni program održala su djeca školu znak zahvalnosti plodovima zemlje. ske dobi iz Križovca, te Udruga "Kalinka" lanice Društva žena Križovec uložile koja je gostovala u programu na poziv su velik trud da društveni dom ukrase Društva žena Križovec. (BMO)

ŽUPA MURSKO Središ e

Zahvala za plodove zemlje Na nedjeljnim svetim misama u središ anskoj župnoj crkvi obavljen je blagoslov plodova zemlje, te je Bogu zahvaljeno za sve plodove koje smo baštinili i uživali tijekom godine.

- Osobito smo Bogu zahvalni i za plodove naše vjere. Radosni možemo biti što smo skoro svaki dan imali svete mise, na kojima smo slavili Boga i pokazali svoju pripadnost Katoli koj crkvi.

Zahvalni smo i za nove živote, nove bra ne parove i mogu za-

dovoljno re i da su svi ro eni i kršteni i skoro svi umrli primili sakramente, naglasio je župnik vele asni Tomislav Antekolovi , dodaju i kako plodovi zemlje nisu zanemarivi, jer smo nekada od njih živjeli - cijele obitelji, što danas baš i nije est slu aj. Misna slavlja uljepšali su pjeva ki zborovi pod vodstvom Danice Sabo i Janje Kontrec, dok su zvonari Božena i Krešo Leva i za ovu prigodu ukrasili oltar.

(S. Mesari )

19. listopada 2010.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PANA d.o.o. NA AMBIENTI

Drvo – aluminij najkvalitetniji prozor u svijet

Tvrtka Pana, lanica grupe Me imurjeplet, svoje je novitete prezentirala na ovogodišnjoj Ambienti, 37. me unarodnom sajmu namještaja, unutarnjeg ure enja i prate e industrije Zagreba kog velesajma.

Tvrtka Pana i Pana stolarija, sa svojim proizvodnim pogonima u akovcu i Turopolju, renomirani su hrvtski proizvo a i vanjske i unutarnje stolarije te parketa.

Proizvodni pogon u akovcu proizvodi asortiman drvenih prozora i vrata. U 2009. godini završena je investicija u kompletno novu tehnologiju i know – how za izradu

linije prozora, ime je u injen veliki iskorak u kvaliteti i asortimanu, a time su pove ali svoju konkurentnost na svim, pa i onim najzahtjevnijim objektima i tržištima. Tako je asortiman nadopunjen i izvedbama prozora u drvo – aluminiju i podizno kliznim stijenama. Ovi novi Panini proizvodi našli su svoj plasman na tržištima Italije, Rusije, Austrije, a uskoro i Kanada. Odlikuje ih izrada od najkvalitetnijih materijala, vrhunska i to na izvedba potkrijepljena atestnom dokumentacijom.

Nikolinu Babi , direktoricu Pane, pitali smo za kakvu stolariju se

danas odlu uju investitori: - U novije vrijeme, ljudi se sve više odlu uju za drvenu stolariju ili kombinaciju drvo – aluminij. Razlika u cijeni takvog i PVC prozora danas više nije tako velika, ali je neusporediva gledaju i na uvjete u kojima živite vi i vaša obitelj. Zdravi i prirodni materijali osiguravaju zdrav život. Bitno je o tome voditi brigu i na višem nivou jer e ubrzo do i do problema sa zbrinjavanjem nerecikliranog otpada nekih proizvoda na tržištu, a time emo taj problem ostaviti našoj djeci. Trendovi na tržištu u posljednje vrijeme zahtijevaju od prozora visoka termo - izolacijska svojstva, kao i lako održavanje i dugi vijek trajanja. Prozor u kombinaciji drvo – aluminij zadovoljava sve te zahtjeve i daje trenutno najbolji prozor na tržištu. Pana je razvila liniju vanjske stolarije Premier, koja osim što posjeduje sve dobre karakteristike drvenih prozora, dodatno je opremljena aluminijskim profilima s vanjske strane koji pove avaju otpornost na vanjske utjecaje, zahtijevaju malo održavanja i imaju niz drugih pogodnosti.”

Nova stolarija PREMIER i PREMIER TERMIC posjeduju dodatnu stabilnost u konstrukciji, postiže uskla enost s interijerom i eksterijerom, jednostavna je za održavanje, ima dugi vijek trajanja, a kad je odlu ite zamijeniti, u potpunosti se može reciklirati.

Pan nagradio vjernost Mercedesima Minulog tjedna u koprivni koj pivovari Zvonku Pongracu i Alenu Lukša uru eni su klju evi Panovih Mercedesa. Klju eve je sretnim dobitnicima uru io najpoznatiji hrvatski meteorolog Milan Sijerkovi , poznat i po svojoj ulozi u Panovoj reklami, te im zaželio sretnu i sigurnu vo-

žnju u hladnoj zimi koja nas o ekuje.

Za svoje je potroša e Pan sredinom lipnja zapo eo nagradnu igru pod nazivom Osvježi se, nagradi se!. Potroša i koji su do 30. rujna u koprivni ku pivovaru poslali kuverte s 10 epova Pana mogli su osvojiti ukupno tri Mercedesa C klase. Na-

gradna igra realizirana je u tri kruga, a izme u ukupno 140.000 pristiglih kuverta izvu ene su one od Zvonka Pongraca iz Donjeg Kraljevca i Alena Lukša iz Kotoribe.

Sve anom dodjelom nagrada u Koprivnici završena je još jedna uspješna Panova akcija koja je izazvala veliki interes potroša a.

Prozori PREMIER izra eni su od najkvalitetnijeg drva s ugra enim alu profilom s vanjske strane.

Ovo se pokazalo kao dobra kombinacija i trenutno daje najkvalitetniji prozor na tržištu. Drvo sa svojim prirodnim termoizloacijskim svojstvima, prirodnom raznolikoš u, a aluminij kao prozra na vanjska koža koja štiti drvo od vremenskih utjecaja i odgovara zahtjevima modernog življenja. Prozori su proizvedeni po mjeri, oblikovani na dimenziju i završno površinski obra eni prema željama kupca.

Prozori PREMIER TERMIC u izvedbi drvo – aluminij još imaju i poboljšanu termi ku te zvu nu izolaciju za nisko energetske ku e.

Možda je upravo to jedan od razloga da je na ovogodišnjoj AMBIENTI izložbeni prostor tvrtke “Pana” d.o.o. iz akovca bio stalna meta posjetitelja.

Sve ostale in ormacije o njihovim proizvodima i uvjetima prodaje može se dobiti u maloprodaji tvrtke na adresi Zagreba ka bb, akovec (na trokutu), odnosno na tele on 040/492-500 i aks 040/492-511, ili u prodavaonici Kralja Tomislava 23, tele on 040/312-370. Dakle, trebate li stolariju, s povjerenjem se obratite tvrtki Pana, ili potražite njihove stranice na internet adresi www. pana. hr.

(S.Z., oto: N.Š.)

VELIKA PROSLAVA 23.10. u hipermarketu „BRANKA“ Ove subote u hipermarketu „BRANKA“ sprema se velika ešta povodom 20 obljetnice postojanja poduze a BRANKA d.o.o. Varaždin .

Uz besplatnu roštiljadu, degustacije piva i drugih proizvoda , sve uz odli nu svirku poznate bednjanske grupe KAVALIRI, najduži automobil u Hrvatskoj i još mnoštvo drugih promotivnih akcija, te 100% najje tinije cijene proizvoda !

Proslava e završiti velikim koncertom TONYA CETINSKOG u Areni Varaždin s po etkom u 20h, te kasnije velikim vatrometom i a ter partyem.

AGENCIJA ZA PROMET NEKRETNINAMA

Otvorene BIM nekretnine Prošlog je tjedna u akovcu otvorena nova agencija za promet nekretninama BIM nekrenine. Vlasnice agencije su Ivana Mavrin Horvat i Blaženka Mavrin, obije s dugogodišnjim iskustvom u radu s nekretninama, i položenom licencom upisanom u imenik agenata pri Gospodarskoj komori. Agencija se nalazi u akovcu, na adresi Trg Eugena Kvaternika 3 ( iza

Gheltadusa). Radno vrijeme agencije je svakodnevno od 8 do 19 sati, a subotom od 8 do 12 sati. Uz bogat pot elj nekretnina koje imaju u ponudi pomo i e vam i oko pronalaska kreditora. Možete ih na i i na Facebooku na profilu BIM nekretnine, kontaktirati ih na 040/313-833, 099/3344664, ili bim.nekretnine@ck.t-com.hr (SZ, ZV)

SVE ANOST PROSLAVE “GLIHE” – ZATVARANJA KROVNE KONSTRUKCIJE NA AVENUE MALL U OSIJEKU GDJE JE GLAVNI IZVODITELJ RADOVA

ZAGORJE – TEHNOBETON d.d.

Zagorje – Tehnobeton d.d. može se pohvaliti izgradnjom još jednog u nizu velikog projekta Avenue Mall u Osijeku, na kojem je u etvrtak 14.10.2010. godine u 12 sati uprili ena proslava „glihe“ odnosno sve ano zatvaraje konstrukcije objekta.

Ceremoniju "glihe" predvodili su predstavnici investitora, GTC Nekretnina, po asni gradski uzvanici grada Osijeka te predstavnici Cineplexxa, prvog u potpunosti digitaliziranog kina u Hrvatskoj koje e se na sedam dvorana prostirati u Avenue Mall-u Osijek.

Ovom se ceremonijom najavilo skoro otvorenje prvog shopping centra tre e generacije u Osijeku, planiranog u

ožujku 2011. s rokom trajanja izgradnje od 15 mjeseci i vrijednoš u investicije preko 30 milijuna eura te površinom objekta od preko 64.000 m2. „Ovaj projekt u Osijeku daje nam temelj za optimizam bez obzira na daljnju situaciju“, isti e Miroslav Buni , generalni direktor Zagorje – Tehnobetona koji je nazo io ovom sve anom odga aju zajedno sa svojim zaposlenicima koji uspješno vode ovaj vrlo zahtjevan projekat. „Danas smo ispred roka izgradnje pa moram pohvaliti Zagorje - Tehnobeton koje je naš partner na osje kom projektu, a kako stvari stoje vjerojatno i na nekim budu im, isti e Siniša Slijep evi , direktor GTC-a Hrvatska.

16

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

19. listopada 2010.

OTKRIVAMO Dr. Hussein Saghir govori o pozitivnim trendovima prevencije bolesti raka dojke u naš

Ovo je gra anima bila prilika da se informiraju o temi darivanja organa

EUROPSKI DAN darivanja i presa ivanja organa

Utrka za dobrotvore Povodom obilježavanja Europskog dana darivanja i presa ivanja organa, u akove kom Perivoju Zrinskih održana je utrka u kojoj su sudjelovali brojni gra ani, koji su na taj na in podržali rad hrvatske udruge "Transplant" i Udruge dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika akovec, u ijoj je organizaciji utrka i održana.

Cilj akcije, koja je istovremeno održana u osam hrvatskih i svim ve im europskim gradovi-

ma, jest objediniti gradove Europe u popularizaciji darivanja organa u javnosti, javnom izražavanju zahvalnosti svim darovateljima i njihovim obiteljima, kao i omogu iti gra anima razgovor na temu darivanja organa. Suorganizatori ove utrke bili su Me imurska županija, Grad akovec, Atletski klub "Me imurje", dok su se u akciju uklju ili i u enici srednjih škola, kao i interventna policija Policijske uprave me imurske. (hz, foto: Vrzan)

U utrci povodom obilježavanja Europskog dana darivanja i presa ivanja organa sudjelovali su brojni gra ani

RADIO Gorice

Za Katružu tona grož a i tri tisu e kuna Me imurska zaklada "Katruža" i najbolji me imurski radio, Radio 1 akovec, prošle dvije subote proveli su akciju "Radio gorice za Katružu", u kojoj je prikupljeno 1.220 kilograma grož a i mošta, te 3.200 kuna nov anih priloga. Grož e i mošt dostavljeni su akove kom Agro-

me imurju - Podrumu Štrigova, koji e obra unanu vrijednost uplatiti na ra un Katruže. Osim ekipe Radija 1 i lanova Katruže, program su upotpunili Limena glazba, Skandal bend, ura z Me imurja i Mitrica Sanjkovi , koje su vinogradari primili otvorena srca. (S. Mesari )

HUMANITARNA AKCIJA “SVI ZAJEDNO”

Ukupno prikupljeno gotovo petnaest tisu a kuna Krajem rujna u Donjoj Dubravi održana je humanitarna akcija "Svi zajedno", s ciljem prikupljanja nov anih sredstava kojima bi se djeci koja poha aju tre i razred OŠ Donja Dubrava omogu io asistent u nastavi.

U doga ajima koji su organizirani, a me u kojima su bili koncerti te turniri u košarci, tenisu, jahanju, beli i pikadu, prikupljeno je 14.710 kuna, što je dovoljno novca za inanciranje asistenta do velja e, tako da se akcija nastavlja u prosincu, te na prolje e. - Ovom

prilikom htjeli bismo zahvaliti svim udrugama, volonterima, donatorima i svima koji su na bilo koji na in sudjelovali u ovoj akciji te tako dokazali svoju humanost, poru uju koordinatori akcije.

Prikupljeni novac položen je na žirora un Crvenog križa, na koji je upla en i zna ajan iznos donacija. Tako er svi gra ani još uvijek mogu pomo i uplatom dobrovoljnog priloga na žirora un Crvenog križa 2484008-1100643418, s naznakom "Svi zajedno“.

Savjesnim odazivom žena postignuti euro - U prvom krugu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke u našoj županiji na besplatan pregled bilo je pozvano preko 16.700 žena, od ega se pozivu odazvalo nešto više od 12 tisu a žena, što je fascinantan podatak kad se usporedi Me imurje i ostatak Hrvatske U provo enju Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, koje je zapo elo 2006. godine, Me imurska županija zauzima vode e mjesto po odazivu žena u Hrvatskoj. Ovo je, izme u ostalog, rezultat rada Kluba žena lije enih od bolesti dojke “Nova nada”, kao i same Županijske lige protiv raka akovec, u sklopu koje klub djeluje, a koji su zajedno kroz razne aktivnosti educirali i informirali žene o važnosti preventivnih pregleda.

- Otkako je Liga osnovana, 1998. godine, imali smo viziju da je prevencija najjeftinije rješenje koje daje najbolje rezultate. Me imurska županije na prvom je mjestu u odazivu žena i mogu s ponosom re i da je dio našeg rada utkan u ovaj uspjeh. No isplatilo se jer žene su nam to vratile dobrim odazivom, što nas veseli, kazao je dr. med. Hussein Saghir, spec. radiolog, predsjednik Županijske lige protiv raka akovec, dodaju i da Me imurska županija nije na prvom mjestu samo u odazivu ve i u rezultatima programa, kod kojih su u odre enim segmentima ve postignuti europski standardi.

Odaziv preko osamdeset posto Prema podacima vidljivo je da svake godine u Me imurskoj županiji imamo 43 novooboljele žene od raka dojke. To je oko 20 posto svih sijela raka. No podatak koji tako er itekako zabrinjava, da ak 18 žena godišnje umire od te bolesti u našoj županiji. Sami podaci dovoljno govore o u estalosti i ozbiljnosti ove bolesti koja, prema rije ima Husseina Saghira, danas sve eš e poga a i mla u populaciju.

- Svrha Nacionalnog programa i prevencije je smanjiti smrtnost,

- Me imurska županija na prvom je mjestu u odazivu žena i mogu s ponosom uspjeh, kazao je dr. med. Hussein Saghir, spec

Uspješna huma

Pokreta ica ove akcije Anamarija Vrbanec u društvu Husseina Saghira i Jasenke Štefi

Povodom Nacionalnog dana borbe protiv raka dojke pretprošli je etvrtak održan humanitarni koncert bendova Kom3dije i Larve u caffe baru “Zrinski”, kojim se prikupljao novac za kupnju pištolja za punkciju te monitora u svrhu dijagnosticiranja i što kvalitetnijeg lije enja raka dojke.

Koncert su organizirali vlasnici lokala Anamarija Vrbanec i Mario Žerjav u suradnji s klubom žena lije enih od bolesti dojke “Nova nada” i Županijskom ligom protiv raka akovec. I dok su lanice kluba prodavale kuhano vino koje je donirao

GRADSKO društvo Crvenog križa akovec

Druženje osoba s invaliditetom “Jesen v Me imorjo

Dodijeljena priznanja darivateljima krvi

Preko 150 osoba s inv

U organizaciji Gradskog društva Crvenog križa akovec prošli petak u Društvenom domu u Belici dodijeljena su priznanja darivateljima krvi koji su dio sebe nesebi no darivali više puta. Ovaj put priznanje je primila 21 žena i 58 muškaraca.

Osim žena koje su krv darivale od 5 do 20 puta, priznanje su primile i one koje su se u ovu akciju uklju ile više od 20 puta.

Tako su Mirjana Braniša, ur a Kau i , Ljubica Ruži i Jasminka Zrna primile priznanje za darivanje krvi od 20 do 25 puta, dok su više od 25 puta krv darivale ur a Blaži , Slavica Braniša, Verona Kolari , Ljubica Martinec, Marija Novak, Verona Premuš i Snježana Vrtari .

Preko 30 muškaraca primilo je priznanje za 10 do 30 puta darivanu krv, dok su njih 25 krv darivali preko 30 puta.

Zahvalnicu za 30 do 40 puta darivanu krv primili su Alojz Baksa, Josip Cvrtila, Ivan Dragovi , Mijo Franjkovi , Dragutin Herman, Tihomir Horvat, Mijo Horvati , Dragutin Kolar, Ivan Kranj ec, Franjo Krnjak, Stjepan Novak, Drago Partli , Vladimir Rob, Ivan Sršan i Danijel Žerjav, dok su krv više od 40 puta darivali Vladimir Blaži , Dragutin Dodlek, Ivan Dodlek, Branimir Drk, Alojz Kozjak, An elko kozjak, Vlado Lovrek, Franjo Lovren i , Petar Martinec i Josip Novak.

Društvo distro i ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec ve 22. godinu za redom po etkom listopada organiziralo je druženje osoba s invaliditetom pod nazivom “Jesen v Me imorjo“, na kojem se okupilo preko 150 osoba s invaliditetom. Druženje s lanovima srodnih udruga iz cijele Hrvatske održavalo se u Društvenom domu u Podbrestu.

Osim rekreacije, odnosno druženja u sportskom okruženju uz pikado, šah, vise u kuglanu, utrku u invalidskim kolicima, svrha ovog druženja je postizanje socijalizacije osoba s invaliditetom, ime se oboga uje njihov društveni život i omogu uje im se razgovor o svakodnevnim životnim poteško ama s osobama sa sli nim problemima. Uz doma ine, druženju su prisustvovali lanovi srodnih

Druženja u sportskom okruženju uz pikado, šah, vise u kuglanu, utrku u invalidskim kolicima održano je u Društvenom domu u Podbrestu

19. listopada 2010.

Kroz Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME UNARODNI dan bijelog štapa

šem kraju

m me imurskih opski standardi

Me imurci senzibilizirani za probleme slijepih

Klub “Nova nada” Klub žena lije enih na dojci “Nova nada”, koji ove godine slavi 10. obljetnicu, održava redovite sastanke svaki prvi ponedjeljak u mjesecu. lanice kluba ljeti se sastaju u 17, a zimi u 16 sati na adresi A. Schulteissa 19 u akovcu. lanovi kluba mogu biti oboljeli, lije eni i izli-

m re i da je dio našeg rada utkan u ovaj . radiolog

jer mi incidenciju ne možemo smanjiti. Ako e netko dobiti rak, mi na to ne možemo utjecati. Naš zadatak je otkriti rak na vrijeme, odnosno što ranije, kada je uspjeh u lije enju ve i.

U prvom krugu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke u našoj županiji na besplatan pregled bilo je pozvano preko 16.700 žena, od ega se pozivu odazvalo nešto više od 12 tisu a žena. - Na našem odjelu

anitarna akcija vinar Kojter, bendovi su se odrekli honorara, a vlasnici Zrinskog izdvojili su odre enu svotu novca, ime su svi zajedno potpomogli rad kluba i pridonijeli borbi protiv ove opake bolesti. Akciji se priklju io i akove ki fotograf Mario Jakši koji je zabilježio ovu hvale vrijednu akciju.

Odaziv akciji bio je izvrstan, što dokazuje informacija da je kuhano vino nestalo gotovo na polovici koncertne ve eri. Iako prva, prema rije ima Anamarije Vrbanec, ovo nije i posljednja akcija humanitarnog karaktera u njihovoj organizaciji. (hz, foto: Mario Jakši )

Hussein Saghir rekao je nekoliko rije i o samoj akciji

je eni, lanovi njihovih obitelji, prijatelji, medicinsko osoblje te ostali koji žele na bilo koji na in sudjelovati u radu kluba “Nova nada”. Tako er u sklopu kluba postoji linija povjerenja (040/395-307) na koju se žene mogu javiti srijedom u vremenu od 16 do 18 sati.

u Županijskoj bolnici akovec pregled je obavilo preko 8 tisu a žena. U prvom krugu u cijeloj županiji kod 63 žena dijagnosticiran je karcinom, izvijestio nas je Hussein Saghir, i dodao: - Ina e u tijeku je drugi krug Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, u kojem predvi amo da e se pregledu odazvati gotovo 15 tisu a žena, do kraja ove godine planiramo pregledati nešto manje od 13 tisu a žena. Do sada, u drugom krugu, otkriveno je 14 ili 15 karcinoma.

Kako je rak dojke na vode em mjestu i po broju oboljelih i po broju umrlih žena od zlo udnih bolesti u svijetu, ovo je još jedno upozorenje da redoviti mamografski pregled doista spašava život. I dok neki dijelovi Hrvatske, poput Varaždinske županije u kojoj se tek 15 posto žena odazvalo pregledu, nisu toliko uspješni u provo enju Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, Me imurska županija u drugom krugu planira ostvariti još bolje rezultate u prevenciji ove opake bolesti. (hz)

o“

validitetom razmijenilo iskustva

U disciplini utrke u invalidskim kolicima natjecali su se samo doma ini udruga iz Ludbrega, Ivanca, Rijeke, Koprivnice, Varaždina, Donje Stubice te lanovi Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije i Klub Mura akovec.

Prvo mjesto u disciplini vise e kuglane osvojila je udruga iz Ludbrega. Drugo mjesto pripalo je doma inima, to nije DDICP-u akovec, dok je na tre em mjestu bila udruga iz Donje Stubice. Prvo mjesto u disciplini šaha osvojili su doma ini,

DDICP akovec. Drugo mjesto pripalo je udruzi iz Varaždina, a tre e mjesto udruzi iz Ludbrega.

Prvo mjesto u disciplini elektri nog pikada osvojila je ekipa iz Ivanca, dok je drugo mjesto pripalo udruzi iz Rijeke. Ništa manje važno tre e mjesto osvojila je ekipa iz Donje Stubice. U disciplini utrke u invalidskim kolicima natjecali su se samo doma ini, lanovi DDICP-a akovec. Prvo mjesto osvojio je Goran Miljan i . Drugo mjesto pripalo je

Denisu Makovcu, dok je na tre em bio Mladen Zadravec.

Društvo distro i ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec ovim putem zahvaljuje Mjesnom odboru Podbrest koji im je omogu io održavanje susreta u prostorijama Društvenog doma, te lanovima DVD-a Podbrest koji su uvelike pomogli i dali svoj doprinos u organizaciji susreta.

Marija Ciglar kazala je da je zadovoljna suradnjom s Me imurskom županijom - Me imurci su senzibilizirani za probleme slijepih i slabovidnih osoba, što pripisujem kontinuiranom radu naše Udruge i javnih službi, istakla je Marija Ciglar, predsjednica Udruge slijepih Me imurske županije, na konferenciji za novinare koja je povodom Me unarodnog dana bijelog štapa i Europske godine borbe protiv siromaštva i socijalne isklju ivosti održana prošli tjedan u županijskoj vije nici.

Marija Ciglar tako er je kazala da je zadovoljna suradnjom s Me imurskom županijom, posebno istaknuvši Odsjek za europske integracije, koji je bio i inicijator ve ine akcija koje su provo ene ove godine. Me imurska županija preko natje aja ove godine su inancira dva projekta

Udruge slijepih MŽ-a, kojima je cilj bolja integracija slijepih osoba u društvo, te podizanje njihove kvalitete življenja. - Ova županijska vlast pokazala je izuzetnu socijalnu osjetljivost i znatna sredstva ulaže u dizanje kvalitete života osoba s invaliditetom te za pomo potrebitima. Primjerice, opremljen je zvu ni lift, ure ene su taktilne površine na križanjima u akovcu, podržani su i neki drugi projekti, rekao je zamjenik župana Me imurske županije Matija Posavec.

Konferenciji su prisustvovale i dr. med. Lidija Bijeli , spec. epidemiologinja, pro elnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i nacionalne manjine, koja je istaknula da u našoj županiji živi 721 osoba s

nekim oblikom ošte enja vida, te mr. Vesna Haluga, pro elnica Upravnog odjela za gospodarstvo, promet i europske integracije. Pro elnica Haluga pak je naglasila da je povodom 2010., Europske godine borbe protiv siromaštva i socijalne isklju ivosti, tijekom cijele godine provo eno mnogo aktivnosti, od natje aja za fotogra ije i crteže, preko konkretnih projekata poput ure enja taktilnih površina, sve do organizacije koncerata.

Tako er je najavila aktivnosti koje e Upravni odjel raditi sljede e godine koja je Europska godina volontera. Na konferenciji je prikazan i animirani ilm na temu socijalne isklju ivosti, koji su izradili u enici OŠ Mursko Središ e.

OBILJEŽEN Me unarodni dan gluhih

Druženje uz likovnu koloniju humanitarnog karaktera Povodom Me unarodnog dana gluhih, i ove godine Udruga gluhih Me imurske županije tradicionalno je organizirala cjelodnevno masovno druženje svojih lanova u restoranu “ akovec - KTC”.

U sklopu druženja održana je 2. likovna kolonija pod nazivom "Dobro je initi dobro“, koja je bila humanitarnog karaktera, a u sam rad kolonije uklju ilo se etrnaest umjetnika.

Osnovni cilj ove manifestacije bilo je druženje te aktivno provo enje vremena i ujedno pokretanje kreativnih mogu nosti kroz razne aktivnosti Udruge.

Druženju se odazvao nešto manji broj gostiju zbog toga što su i ostale udruge gluhih diljem Hrvatske provodile sli ne aktivnosti baš taj dan.

Organiziranjem 2. likovne kolonije za Udrugu je prikupljeno dvadeset vrijednih umjetni kih djela sljede ih umjetnika: Dražena Pavlovi a, Živka Toplaka, Ivana Šebestijana, Mihaila Mihajlova, Franja Ružmana - Brka, Elvire Štabi -Vidovi , Stanka Padari a, Julije Pongrac, Marije Bašnec, ur e Mar etko, Dragutina Andrašeka, Franciske Pongrac, Pavla Ružmana i Mirele Igrec.

U znak zahvale svima sudionicima uru ena su priznanja koja je donirala Tiskara KRON akovec.

Nastala likovna djela bit e izložena široj javnosti, a prihod od prodaje namijenjen je tiskanju sljede eg broja asopisa za gluhe “Fijolica” i organiziranju likovnih radionica za djecu.

Svim sponzorima ove manifestacije Udruga gluhih posebno zahvaljuje, jer u ovim teškim vremenima svaki prilog, kako god skroman bio, dobro je došao.

U sklopu druženja održana je 2. likovna kolonija pod nazivom “Dobro je initi dobro “

Izložba prodajnog karaktera Udruga gluhih i nagluhih Me imurske županije akovec, u ponedjeljak 25. listopada s po etkom u 18 sati u zgradi Scheier u akovcu, organizira otvaranje izložbe likovnih djela s druge likovne kolonije “Dobro je initi dobro”. Izložba je prodajnog

karaktera i bit e otvorena do 30. listopada.

U sklopu izložbe, Udruga gluhih akovec, e 27. i 28. listopada od 9 do 13 sati imate Dane otvorenih vrata s ciljem prezentacije rada Udruge i prigodnom prodajom uradaka sa svojih radionica.

Udruga gluhih Me imurske županije tradicionalno je organizirala cjelodnevno masovno druženje svojih lanova

18

Poljodjelstvo

AKOVE KI SAJAM I PLAC SRIJEDOM

Još malo ljetine

Na akove kom sajmu srijedom ozra je je bilo jesensko malo ljudi i malo robe. Sve je bilo gotovo sivo, pa se slabo trgovalo.

Sli no je bilo i na placu, a vidljivo je da su se prodavale posljednje koli ine ljetine, odnosno plodova koji su dozreli krajem ljeta.

Prvenstveno se to odnosi na grah, luk, mahune, krastavce ...

Ljudi su u o ekivanju pojave ve ih koli ina zelja za zimnicu, te ukrasa za groblje uz blagdan Svih svetih. Još uvijek kao da ljudi nisu shvatili da se bliži zima, pa prodava i drva za ogrjev gotovo ništa ne prodaju.

Kupuje se zimska obu a i odje a,

19. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BERBA GROŽ A u punom je zamahu

Šarenilo še era, kiselina i koli ina

Zadnje mahune u društvu aktualnog kestenja

Ovogodišnja berba grož a, barem dio koji je obavljen do kraja druge dekade listopada, ni po emu ne e biti upam ena. Jedva da e biti osrednja i po kvaliteti grož a i mošta te po koli inama.

Kiša i vlaga te malo sun anih dana u inili su svoje.

te ve e koli ine krumpira i luka za zimnicu.

(S. Mesari , Z. Vrzan) CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - kesten - orasi - paprika - paradajz - krumpir - mladi grah - mandarine - vrhnje - med - šampinjoni

10 kn/kg 40 kn/kg 6 kn/kg 10 kn/kg 2 kn/kg 20 kn/kg 8 kn/kg 20 kn/bo ica 30 kn/bo ica 22 kn/kg

Kod mljevenja grož a odstranjuju se slabiji grozdovi - Stalno mjerenje sladora i kiselina

- Nema generalne prosje ne ocjene ni za jednu sortu grož a ili vinograda. Svaki vinograd, svako grož e i svaki mošt razli iti su, te se ne množe re i da je graševina dobra ili vrlo dobra, da je pinot dobro ili slabo rodio i tako od sorte do sorte. Sli no je i s moštom. Svaki je jedinka i u sorti i kvaliteti, kaže dipl. ing. Marijan ižmešija iz Savjetodavne poljoprivredne službe u Me imurskoj županiji, dodaju i kako e krajem ovog tjedna i po etkom sljede eg rezultati biti jasniji, odnosno konkretniji i za grož e i za mošt. Vinogradari koji su ve pobrali svoje grož e nisu previše zadovoljni ni urodom ni kvalitetom grož a i mošta. Jesu li pobrali prerano, znaju sami najbolje, a mošt im je pokazatelj jesu li to obavili kako treba.

barem ne dijelom koji je do sada obavljen. Še eri su niži od 10 do 15 posto nego je to uobi ajeno u prosje noj berbi ili godini. Kiseline balansiramo kako bi bile na razini podnošljivih, odnosno dozvoljenih. To pak e se odraziti na ovogodišnja vina. Ne u re i da e vina biti slabije kvalitete, ali alkoholi ne e biti iznad 12 posto, odnosno bit e najviše do 12 posto. A naši potroša i vrlo dobro znaju da su naša vina bogata alkoholima, što zna i da dugo ostaju zdrava, svježa i snažna.

Koli ine e biti na razini dosadašnjih, premda se o tome ne

može govoriti generalno. Zavisi koliko je tko uspio u zaštiti vinograda, odnosno grož a, govori Zdravko Dvanajš ak, predsjednik društva “Hortus Croatiae” Me imurje. Dvanajš ak kroz desetak dana najavljuje berbu moslavca - šipona za proizvodnju pušipela, me imurske zašti ene sorte vina. O ekuje da e berba i kvaliteta biti bolje nego kod ostalih sorti, odnosno upravo onakve kakve i moraju biti kada je u pitanju ova vrsta vina, koja iz dana u dan ima sve ve i broj potroša a.

(Stjepan Mesari )

Ne e biti jakih vina Za razliku od vikend vinogradara i onih drugih, vinogradari lanovi društva “Hortus Croatiae” ovog su trenutka ušli u punu berbu, pa e i njihova vina biti zasigurno kvalitetnija, ali ne i onakva kakva su vinogradari o ekivali i na kakva su potroša i naviknuti.

- Nikako ne možemo biti zadovoljni ovogodišnjom berbom,

- Dobra zaštita, dobro grož e

HRVATSKA POLJOPRIVREDNA komora

Godišnje deset milijuna kuna Skupština Hrvatske poljoprivredne komore treba uskoro donijeti odluku o visini komorskog doprinosa u visini od 0,1 posto od ukupnog iznosa primljenih poljoprivrednih poticaja u jednoj godini. Prema Zakonu o poljoprivrednoj komori, naplatu doprinosa iz

poticaja obavljat e Agencija za pla anje, preko koje e i i isplata poticaja. Jedan od ciljeva je da se u blagajnu Poljoprivredne komore na godinu prikupi oko 10 milijuna kuna. Budu i da se razmatra nekoliko prijedloga o visini komorskog doprinosa u rasponu od 0,1 do

0,5 posto poljoprivrednog poticaja, taj bi iznos mogao biti i ve i. Hrvatska poljoprivredna komora u prora unu za 2011. godinu imat e osigurano 50 milijuna kuna, dok e godinu dana kasnije iznos biti pove an na 60 milijuna kuna. (sm)

19. listopada 2010.

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC BIOINSTIT

VETERINARSKI SAVJETI

Trovanja hranom U širem smislu, pojam “trovanje hranom” obuhva a sva oboljenja koja nastaju zbog uzimanja nezdrave, pokvarene ili otrovne hrane, primjerice otrovnih gljiva. No, takva trovanja hranom vrlo su rijetka u usporedbi s trovanjima hranom koja nastaju zbog toga što je hrana zaga ena razli i m bakterijama i njihovim otrovima. Ta su trovanja poznata još pod nazivom alimentarne toksikoinfekcije. Trovanja hranom mogu se podijeli u dvije osnovne grupe: trovanja hranom bakterijskog tipa, trovanja hranom kemijskog pa.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da od boles koje se prenose hranom i vodom godišnje umire oko 2,2 milijuna ljudi, od ega je ak 1,9 milijuna djece. Sigurnost hrane i boles prenosive hranom danas postaju sve važniji i rastu i javnozdravstveni i gospodarski problem.

U zadnjih nekoliko godine u Republici Hrvatskoj se godišnje u prosjeku registrira oko 10 000 slu ajeva trovanja hranom. Od toga je otprilike jedna tre ina uzrokovana salmonelama, a dvije tre ine uzrok ima u drugoj e ologiji.

Od trovanja hranom bakterijskoh pa naj eš e oboljevaju skoro svi koju su tu hranu konzumirali, ovisno o koli ini, imunitetu isl. pa stoga one nastupaju epidemijski, brzo i naj eš e brzo i prolaze.

Simptomi sta lokoknog otrovanja hranom javljaju se dva do šest sa nakon konzumiranja kontanimirane hrane, a to su: gr evi i bol u trbuhu popra eni povra anjem, proljevom i malaksaloš u. Tjelesna temperatura je normalna ili niža od normalne, krvni tlak je snižen.

Simptomi salmoneloznog otrovanja hranom javljaju se 12 - 24 sati nakon konzumiranja kontaminirane hrane (rje e nakon 72 sata), a u simptome se ubrajaju: mu nina, povra anje, proljev, i znatna malaksalost, te povišena tjelesna temperatura (38,5 – 40C) . Trovanje katkad zapo inje groznicom i glavoboljom. Ponekad su bolovi u trbuhu prvi simptomi, a mogu bi popra eni vodenas m, kašas m i zelenkas m proljevima. Tjelesna temperatura uvijek je povišena. Bolest obi no traje oko sedam dana.

Simptomi trovanja histaminom javljaju se nekoliko sa nakon konzu-

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel.

363-801 i 091/363-80-10.

PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDI-

Š E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470.

DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel.

645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata.

RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati.

DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

HRVATSKO TRŽIŠTE odojaka i junadi

Cijene odojaka stagniraju Na doma em tržištu odojaka u protekla dva mjeseca bilježimo stagnaciju cijena. Prosje na cijena živih odojaka je oko 12 kuna za kilogram. U odnosu na isti tjedan u 2009. godini cijene su ove godine niže za 22,28 posto. Unato relativno solidnoj cijeni, na tržištu nema ve e potražnje za odojcima.

Cijene kvalitetnih odojaka ujedna ene težine kre u se od 15 do 18 kuna po kilogramu, a cijene “selja kih” odojaka od 10 do 14 kuna po kilogramu.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Pošto je cijena odojaka u Hrvatskoj za samo 7,54 posto viša nego u EU, u narednom razdoblju ne o ekuju se zna ajne promjene.

Prosje ne cijene junadi iznose 11,50 kuna po kilogramu žive vage.

Muška junad simentalske pasmine stoji od 10 do 13 kuna po kilogramu, dok se cijene ženske junadi kre u od 10 do 11 kuna za kilogram.

Na Jadranu su cijene nešto više i kre u se od 12 do 18 kuna po kilogramu žive vage. (TISUP, sm)

macije (srdela, in una, skuša, plavica, tuna, palamida itd.), što ovisi o koli ini otrova-toksina (histamina) unesenog u jelo. Znakovi trovanja su razli i , naj eš e se javlja mu nina, gr evi u trbuhu, proljev, crvenilo lica s glavoboljom, osip, otekline po koži. Katkad se javlja ubrzanje rada srca, povra anja, šum u ušima, povišena tjelesna temperatura i svrbež.

Simptomi trovanja gljivama mogu bi brzi ve nakon 15 minuta do 2 sata nakon konzumacije ili spori 6 do 40 sa nakon konzumacije otrovnih gljiva.

Trovanja s dužim djelovanje znatno su opasnija. Simptomi su razli i , a uglavnom se javljaju u obliku mu nine, vrtoglavice, glavobolje, ubrzanog rada srca i povišenog tlaka, proljev i povra anje i sl. A mogu izazivati i neurotoksi ne u inke.

Sve namirnice, površine u kontaktu s namirnicama i ljudi sadrže razli ite mikroorganizme u razli i m koli inama, o na inu manipulacije (vrijeme, temperatura, higijena i sl.) ovisi u kojoj mjeri e se te bakterije umnoži do koli ine koje može izazva zdravstvene probleme.

U slu aju pojave trovanja hranom službeni postupak istrage provodi sanitarna inspekcija u suradnji sa epidemiolozima. A naj eš e slijedi uzimanje uzoraka ostataka hrane i površina, dokumentacijski pregled, pregled objekta,

osoblja, sirovina, prikupljanje svih ostalih bitnih injenica i dokaza, epidemiološka anketa osoba koji su oboljeli (što je tko jeo i u kojim koli inama).

Korisni savje : ne koris te hranu ošte ene ambalaže, prije pripreme ili konzumacije dobro operite ruke vodom i sapunom, kao i hranu i pribor kojim se služite, hranu dobro termi ki obradite, uvijek kontrolirajte rok trajanja i ne koris te hranu s isteklim rokom, jednom odmrznute proizvode više ne zamrzavajte, hranu uvajte isklju ivo na temperaturi koju je proizvo a propisao, ne konzumirajte hranu na sumnjivim mjes ma (loši higijenski uvje osoblja i objekta), jedite hranu za koju možete ocijeni da je svježe pripremljena i dobro termi ki obra ena.

Andrija Lesar, mag. spec. kvalitete i sigurnos hrane

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

I opet i opet o

živicama Mješovita cvatu a i bjelogori na živica za vrlo osun ane i suhe položaje Mjesto na (jakom) suncu nije baš za svaku biljku. Tko živi upravo u ljeti u suhim podru jima (vinogradski položaji), trebao bi pri sadni živice imati na umu njenu kasniju potrebu za vodom. Posebno su nezahtjevne vrste koje dobro podnose sunce primjerice kariopteris (sorte Caryopteris), rujevina (Cotinus coggyria ‘Royal Purple’), vu ji trn (sorte Hippophae rhamnoides) i proljetni tamariks (Tamarix parvi lora).

Te biljke treba dodatno zalijevati samo prvih godina u ekstremno vru im vremenskim uvjetima. Kad se jednom dobro ukorijene, posije bez problema izdržavaju prave pasje vru ine bez dodatna zalijevanja.

Mješovita cvatu a živica koja prati godišnja doba Živica etiri godišnja doba s cvatu im grmovima šalje mnogobrojne cvjetne pozdrave preko ograde vrta. Bijelo prošaran sibirski bijeli dren( Cornus alba ‘Sibirica Variegata’) sa svojim je bjelkasto prošaranim liš em i plodovima prisutan cijelog ljeta. Jesenske jarkocrvene boje spektakularne su u niske krilaste kurike (Euonymus alatus ‘Compactus’). Krumpirova ruža (Rosa rugosa) i grmolika ruža (sorte Rosa) cvatu od svibnja do listopada i završavaju godinu prepune raskošnog šipka. Ta varijanta živice spaja ugodno s korisnim, jer osim što pruža gustu zaštitu od pogleda s ulice, istodobno donosi i dekorativno liš e, raskošne plodove

i napadno bogat cvat. Preduvjet za svu tu raskoš svakako je osun an položaj.

Divlja živica od doma ih drvenastih biljaka Prirodu u istom obliku nosi ovaj oblik živice koji podupire ideje o prirodnoj životnoj zajednici. Takva je živica prikladna za mjesta na kojima zemljište grani i izravno s livadom i šumom i gdje prirodni prijelaz ima smisla. U slobodnoj se prirodi najvažnijim vrstama za živice smatraju drijen (Cornus mas), trnina(Prunus spinosa) i šipak/pasja ruža (Rosa canina). Tim se vrstama može oblikovati vrt i u pripitomljenu prirodnom prostoru jer ih se može „srezati do korijena“, to zna i da podnose – ako je potrebno – radikalno prikra ivanje i na visinu od 20 cm.

Grmovi e ponovno potjerati nove mladice. Divlja živica može ljubiteljima vrtova pružiti mnogo toga: živice od doma ih drvenastih biljaka ispunjavaju mnoge zadatke koji pridonose o uvanje i osiguranju raznolikosti vrsta, a i brojne životinje ovise o njima. Osim toga, živice izjedna avaju vremenske ekstreme i osiguravaju mnogim pticama i drugim životinjama skrovita mjesta za legla i gnijezda. Plodovi živica pticama znatno olakšavaju potragu za hranom.

Pozdravi iz Vrtnog centra IVA!

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

19. listopada 2010.

CIRKOVLJAN dobio kip Blaženog Alojzija Stepinca

Bio je prijatelj me imurskog ovjeka i vjernika - U Me imurju živi moj narod i vjernici mojoj duhovnoj pastvi podre eni. Molim Vas neka se ne dogodi da taj narod ostane bez svoje hrvatske rije i, napisao je papi Piju XII. nadbiskup zagreba ki Alojzije Stepinac u godinama kada je Me imurju prijetila svekolika ma arizacija Na 64. obljetnicu sramotne presude komunisti kog suda, koji je na montiranom politi kom procesu (11. listopada 1946. godine) zagreba kog nadbiskupa Alojzija Stepinca osudio na 16 godina zatvora, varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak u Cirkovljanu je blagoslovio kip (bistu) Blaženog Alojzija Stepinca, koji je svojem mjestu i župi darovao doma i sin koji živi i radi u Zagrebu, sve enik dr. Matija Berljak, koji je, kao i gra evinski poduzetnik dr. Antun Mikec, puno toga dao za ure enje trga pred mjesnom crkvom i same crkve, koja je u fazi unutarnjeg obnavljanja.

Bistu je izradio akademski kipar An elko Odak iz Zagreba, a smještena je na trgu pokraj mjesne crkve Svetog Lovre, u kojoj je nakon obreda blagoslova biskup Mrzljak s doma im župnikom pre asnim Antunom Hoblajem predvodio sve anu svetu misu.

O životu i zna aju blaženog Alojzija Stepinca za hrvat-

Biskup Mrzljak i donator Berljak otkrivaju Stepin ev kip

ski narod, Katoli ku crkvu i Me imurje govorio je dr. sc.

Juraj Batelja, postulator kauze Blaženog Alojzija Stepinca.

- Nadbiskup zagreba ki Alojzije Stepinac pisao je Svetom Ocu Piju XII. u vrijeme sveop e ma arizacije u Me imurju, da u Me imurju živi njegov narod i vjernici njego-

voj duhovnoj pastvi podre eni. Ti ljudi su povjereni njegovoj ljubavi, pa Svetog Oca moli neka se ne dogodi da taj narod ostane bez svoje hrvatske rije i, bez svoga hrvatskog pisma i bez svoje hrvatske pjesme, podsjetio je okupljene postulator Batelja, dodavši kako je Stepinac bio prijatelj me imurskog ovjeka i vjernika.

Sve uzvanike, goste i sudionike sve anosti srda no je pozdravio i nekoliko re enica o Cirkovljanu izrekao Zlatko Horvat, predsjednik VMO-a Cirkovljan, koji je ponosno govorio o nazivu i zna aju Cirkovljana, naglasivši kako je ovo jedino me imursko naselje koje u nazivu ima dio rije i crkva ili cirkva. Svije e su podno biste zapalili Dragutin Glavina i Ljubomir Kolarek, gradona elnik i zamjenik gradona elnika Preloga, grada koji je pomogao i pomaže ure enje Cirkovljana, koji sada izgleda vrlo lijepo i postaje poznato izvan zavi aja.

(Stjepan Mesari )

Zlatko Horvat govori o nazivu Cirkovljana i pozdravlja okupljene

Doma i župnik pre asni Hoblaj rije ima dobrodošlice pozdravlja biskupa, sve enike i uzvanike

SUSRET BIVŠIH u enika OŠ Prelog

Nakon etrdeset godina susret u novoj školi Proteklu je subotu obilježio susret generacije bivših u enika OŠ Prelog, koja je školske klupe napustila prije to no etrdeset godina. Prvi susret sa školom, kako pri aju, bio je u zgradi današnjeg PRE-KOM-a, u kojoj su poha ali niže razrede, a više razrede u zgradi Srednje škole Prelog. Susret pak se odvijao u novoj preloškoj Osnovnoj školi koju sada poha aju djeca i unuci bivših aka.

Nakon svete mise, održane u crkvi Sv. Jakoba, druženje je nastavljeno u Gradskoj kavani “Lovac” u Prelogu.

Kako su još uvijek relativno mladi, a tako se i osje aju, rastanak je ekao do ranih jutarnjih sati.

Bivši u enici preloške Osnovne škole sastali su se etrdeset godina nakon što su napustili školske klupe

BOG MOJIH DETALJA

Sindikati i molitva Svijet je u velikoj krizi, posebno privreda. Svega ima, a novca nigdje. Ušli smo u neku vrstu za aranog kruga, gdje svi svima duguju. U toj teškoj situaciji, sigurno je najteže radnicima, koji svojim znanjem i zalaganjem stvaraju vrijednosti, a koji, ni krivi ni dužni, najviše stradavaju. Oni stvaraju, ali drugi gospodare ( esto loše). Svojim poštenim radom hrane svoje obitelji, pune državnu blagajnu i brinu se za budu nost sviju, a kad do u krizna vremena kao danas, udri po njima. Zato se oni udružuju u sindikate da bi zaštitili svoja prava, poboljšali uvjete rada, i izborili se za poštenije

vrednovanje njihovog zalaganja, da na taj na in organiziraju sigurniju budu nost sebi i svojoj djeci.

Za svoja prava spremni su izi i na ulice i nositi transparente na kojima su ispisana njihova nezadovoljstva i izražena njihova potraživanja: “Uskoknite malo i kod nas”, “Dok drugi plove, mi tonemo”, ‘’Ho emo naše pla e”, “Gdje je novac?”, ‘’Oporezujte bogate’’, ‘’Mi smo gladni’’, ‘’Tu e ne emo, škver ne damo’’, ‘’Dajte nam naše’’. Uz ovu sindikalnu postoji i duhovna borba, s tom razlikom da Nebo može i ho e riješiti naše probleme. Jedan od najsigurniji na in duhovne borbe je – moli-

tva: borba vjere, osvjedo ena i ustrajna. Za razliku od sindikata Zemlje, gdje se poslodavci skrivaju i sve ine da zakompliciraju stvari, Nebeski poslodavac, Bog, reagira upravo suprotno – daje nam logiku kojom dobivamo sve što zaželimo. Jasno nam kaže: “Ištite i dat e vam se! Tražite i na i ete!

Kucajte i otvorit e vam se!’’ (Mt 7,7); ‘’Sve što god zamolite i zaištete, vjerujte da ste postigli i bit e vam!’’ (Mk 11,24); ‘’Sve je mogu e onome koji vjeruje!’’ (Mk 9,23) Kod Njega rješenja uvijek postoje, kako za Zemlju, tako i za Nebo. Zato nas u i moliti. Za molitvu je važno biti uvjeren u svoje, u ono što želimo, i biti ustrajan. Da bi potkrijepio tajnu uspješne molitve, Isus je jednom ispri ao pri u o udovici (Lk 18, 1-8) koja je tražila pravdu kod suca koji se Boga nije bojao, a

za ljude nije mario. Udovica iz pri e je vjerovala u svoje, i tako je dugo molila suca dok nije dobila što je tražila. Pri a je to o Bogu koji uje naše molitve i uslišava ih, ali koji inzistira na našoj vjeri i ustrajnosti. Ako smo uvjereni i ustrajni u ono što tražimo, Bogu je upravo drago da nam može sve to pružiti.

Uvjerena i ustrajna molitva daje uvijek rezultate. Isus zato predlaže duhovne transparente, koje je sabrao u molitvi O enaša, i nada se da emo s njima do i ‘’vikati’’ pred vrata Raja: ‘’O e naš, sveti se ime tvoje’’, ‘’Do i kraljevstvo tvoje’’, ‘’Budi volja tvoja’’, ‘’Kruh naš svagdanji daj nam danas’’, ‘’Otpusti nam duge naše’’, ‘’Ne uvedi nas u napast’’, ‘’Izbavi nas od zla’’. Gospodin nam pokazuje u kakvom raspoloženju trebamo moliti – shvatiti da se obra amo

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 19. listopada Izak, Ivan, Pavao srijeda, 20. listopada Irena, Vendelin etvrtak, 21. listopada Uršula, Zvjezdan petak, 22. listopada Dražen, Marko Piše: vl . Antun Štefan svome Ocu. Ako tako u inimo i stavimo Boga na prvo mjesto, on e se pobrinuti za sve ostalo, dat e nam naš svagdanji kruh, i sve ono što nam je potrebno za život, i ništa nam ne e nedostajati.

subota, 23. listopada Ivan Kapistran nedjelja, 24. listopada Jaroslav, Antun ponedjeljak, 25. listopada Darija, Krizant

za velike i male

Novosti • Novosti

Mjesec obilja

VOLIM HRVATSKU NATJE AJ HRVATSKE TURISTI KE

ZAJEDNICE „VOLIM HRVATSKU“ LITERARNI RADOVI /Nagrade Turisti ke zajednice Me imurske županije Tema: Bogatstvo Hrvatske u kapljici vode 1. nagrada, Tena Roši 7. r. OŠ Mursko Središ e, mentor: Ivan Le ek 2. nagrada, Lucija Šajnovi , 8.r. OŠ Štrigova, mentor: Sanja Jerosimi - Puklavec 3. nagrada, Kaja Krha , 7.r. OŠ Domašinec, mentor: Mira Janjanin

…U kapljici vode

Mjesec listopad ima Dan zahvalnosti za plodove zemlje, Dan pješa enja, Dane jabuka… Sve vezano uz prirodu koju ovjek tako nemi-

losrdno uništava, a ona mu ovih dana uzvra a obiljem.

No, ove e dane ipak ve ina u enika naše škole iza i malo na izvanu ioni ku nastavu i

vidjeti što se to zbiva u našem krajobrazu. Možda tako kao i ovi naši gimnazijalci na slici koji su tražili „stare jabuke naših baka“.

Svaštice • Svaštice Želje Svi mi imamo neku svoju viziju ili maštanje da e danas ili sutra biti novi dan. Bit u sve što poželim. Ipak to je samo san. ustanem iz kreveta, pogledam kroz ponor. Sve oko mene je priroda koju je stvorio Bog. Sjetim se tad svojih najtežih trenutaka, a i onih lijepih. Ti lijepi su kad si s obitelji, a najteži kad ti netko pogine kad zatrebaš pomo . To su samo stepenice do zvijezda.

Ako stepenice padnu, nikad ne eš sti i podi i svoju zvijezdu.

Moraš se truditi da stigneš do svoje dragocjene zvijezde. Moraš puno pomagati roditeljima.

Gdje je tim, tu je i pomo .

Svakim dobrim djelo, pružanjem pomo i lije imo ne ije bolesne rane. Time smo sve bliže tome da dohvatimo svoju blistavu zvijezdu.

Leon Mezga, 8.c OŠ “I.G.K.” SVETI JURAJ NA BREGU

Sanjarenje Polako po e padati snijeg. Kroz prozor vidim gomilu snježnih pahuljica. Brzo pohitam, ni ne razmišljaju i da bih trebala uzeti kapu ili šal, nabacim samo jaknu i nepromišljeno uronim u snježne pahuljice.

Pozivam sve prijatelje na igru. De ki po inju grudanje, a cure slažu snjegovi . Za tren

oka snjegovi osvane. Ima šešir, nos, o i, ruke, metlu… Prije spavanja poželim mu laku no bacivši još jedan pogled na njegov krasan stas.

Zadovoljan se smijao. Kao da mi maše.

No u padaše nove pahulje. Jutro je poklonilo snjegovi u nov kaput, sašiven od kristalno bijelih, nedirnutih pahuljica. Kako je prekrasan. Sav se sjajio! Bjelina me zabljesnula!

Prolazi vrijeme. Pomalo zaboravljam na svoj omiljeni snjegovi .

Topi se. Sve više i više. Danas na mjestu gdje je bio ni e mlada trava… A poslije trave niknut e mirisno, šareno cvije e.

Lorena Kapelari, 8.c OŠ “I.G.K.” SVETI JURAJ NA BREGU

Još malo i bjelina Pahuljice padaju Visoko, daleko, Bijelo i meko.

Pahuljice padaju U bijelom kaputu Po cijelom putu.

Zima se trese, Klima Ko’ starac se gega.

U bjelini snježnoj Snježi gusto pada, Sve pokriva.

Marijana Lesjak

Ne je snegec sakomu veselje 1. Nenad Varga OŠ DRAŠKOVEC

Sake zime se su grabe i bregeci puni snegeca. Bregi su si beli, a deca se veseli-

2. Anamarija Vinkovi , 8.r OŠ M. SREDIŠ E

ju, zafrkavleju, sajn eju, skijaju i lepo provodijo. Jedna baba gledi kak bu z hiže vum došla, a dedek z lopatom klamoteri, som se mo i da sega snega pozoba i. Baba mu kr i ka mu je sneg ve znova zapo. Ralica je prešla pak je hiže zakopala. Mamica v pe i kuri i kr i za ralicom, a japica cepa drva. De ica se veseliju dok se japica žalostiju. I taj den prejde. Dedeki se lopate spotereju, pa ekaju sunce da bo se kona no sneg rastopil.

Matija Bistrovi , 8.c OŠ “I.G.K.” SVETI JURAJ NA BREGU

Što djeca još znaju Djeca se znaju igrati, Nekad prezaigrati Crtati i pisati arati i risati.

Pjevati ko ptice Igrati kompjuterske igrice, Ko žabe skakati I žvake žvakati, Nekad ih razvu i ko Stare hla e Lijepe igre male, Za bebe i stare!

Grudi Danijela, 4.r OŠ PRELOG

Posko i, poleti, zaigra, zasja obasjana suncem, umivena istim kamenom, milovana mladom travom i nestade, izgubi se…

Za njom zaiskri druga, u letu pirueta širi svoja krila, i leti, leti, i leti, vesele i se suncu, nebu, oblacima, istom zraku, opranoj tišini i izgubi se u aroliji sebi istih…

I opet… posko i, kao mladi pti u zelenoj travi, u velikom luku, gleda ljepotu oko sebe, u samoj sebi i još želi da leti, da ju miluje sunce, zrak, plavo nebo i dobri ljudi

moje Hrvatske…

Jedna za drugom tako nestaju, skupljene u zajedništvo, a svaka od njih, nosi sliku moje i tvoje Domovine.

Putuje tako moja Hrvatska u svijet, gasi že i nosi sliku naše ljepote u svakoj kapljici bistre izvorske vode.

Tena Roši ,7.r.

OŠ M. Središ e (1.nagrada)

Neretva plodno tlo u Dalmaciji stvara, prirodnoj i kulturnoj baštini pridonosi. do Jadranskoga mora dug put prolazi.

Dunav je kroz mnoge zemlje svoje svilene niti provukao.

Mnogim je umjetnicima nadahnu e bio.

Slane kapljice Jadranskoga mora zrake sunca upijaju. as valove stvaraju, as stijene miluju.

Bogatstvo Hrvatske u kapljici vode

Ribari u Jadran srebrne mreže ubacuju, galebovi u njemu za ribama tragaju.

Rijeke u valovima teku, na zemljovidu Hrvatske svoje plave niti pletu.

Dolinama i nizinama, rijeke su svoju lepršavu i sjajnu kosu raspustile. moju Hrvatsku vodom su obogatile.

Mura na svom putu Dravu susre e, svoje plavetnilo kroz Me imurje prostire.

Kaja Krha , 7.r.

OŠ Domašinec (3. nagrada)

Svijet pri a • S S Svijet pri a

Piše: Žarko Skok

Zeko i baka Kata Baka Katarina, koju su svi zvali Kata, svako je jutro zapo injala s molitvom. im bi ustala, okrenula bi se k zidu na kojem je bilo raspelo i mnoštvo slika sa svecima. U molitvi se sjetila svoje djece, unu adi, pokojnog muža i predaka. Naj eš e žmire i i polako mi u i usnama, ispred nje su prolazila sva za poznata i draga lica. esto se sjetila i kumova, susjeda, prijatelja, a na kraju je molitva dotakla i svaku dobru dušu na svijetu.

Odmah zatim, spremala je obrok za jedinog stvora u selu s kojim je komunicirala. Bio je to njezin dobri pas Medo.

- Evo lijepi moj, sve je to za tebe - tepala mu je dok je Medo veselo hvatao zalogaje i mahao repom.

Baka Kata je živjela sama u

selu. Jedino ona i njen pas. Djeca su je ve bezbroj puta pozivali da do e živjeti k njima u grad, ali ona je to odlu no odbijala.

- Na samo u sam se navikla a i najdraža mi je moja sloboda - odgovarala bi im.

Zaista, kad je jednom bila kod njih itava dva tjedna, nao igled je venula, a im se vratila, brzo se oporavila.

Nakon što je dala obrok svom vjernom Medi, vratila se u svoj sobi ak i u starom štednjaku naložila vatru.

- Evo, evo, sad u ja - mrmljala je, vesele i se toplini koja e kasnije ispuniti prostor.

Pogled joj iznenada pro e kroz maleni prozor i prema vrtu iza ku e. Ugledala je velikog zeca koji je grickao njen kupus.

- Ma vidi ti njega - ljutila se u sebi i požurila put vrta.

Zeko je namirisao opasnost i s listom kupusa me u zubima tr ao što je brže mogao. Baka Kata je najprije promatrala štetu koju joj je napravio, a kad je pogledala na proplanak prema nezvanom gostu, mogla je samo uo iti bijeli rep i velika stopala što su žurno nastajala.

- Ovo je neki neobi an zeko - pomišljala je kasnije – zacijelo

je ovaj list kupusa osnio svojim potomcima.

Jesen je bila na izmaku i polako, ali sigurno je dolazila zima. Baka Kata si e u podrum u kojem je bilo svega i sva ega.

Zelja u drvenoj kaci, mrkva polegnuta u sitan pijesak kako bi što duže zadržala svojstva, repa složena na pravilne kupove...

Hrane je bilo u izobilju, puno više nego što ona može pojesti i djeca ponijeti svojim ku ama.

Gledaju i sve to, baka Kata se nehotice nasmiješi. Namirnica ima i previše, zima je pred vratima, a sad se našao netko kome e sve to jako dobro do i.

Starica je donijela važnu i veselu odluku. im snijeg prekrije ove pitome brjegove, ona e u vrtu iza ku e ostaviti pokoju mrkvu ili nekoliko listova salate. To e biti za njezine nove, divlje prijatelje. Ve se unaprijed veselila prizoru kojeg e mo i promatrati sa svog malog prozor i a. A sve je to zbog malog, dobro udnog ze i a koji je s listom kupusa jurio k svojoj obitelji.

Naravno, dobra baka Kata e ga se sjetiti u i svojoj svakojutarnjoj molitvi.

22

Novi život se rađa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

19. listopada 2010.

KVALITETNA NOVOST Djeca s posebnim potrebama u predškolskoj ustanovi “Dje ja mašta” dobila pomaga e

Damir (25) i Ivana (25) Lilek iz Donjeg Kraljevca dobili su Ivana, ro enog 6. listopada u 14.24 sata.

Ivan Novak (29) i Dobrila Boži - Novak (29) iz Peklenice dobili su Helenu, ro enu 7. listopada u 9 sati.

Josip (36) i Verica (34) Horvat iz Trnovca dobili su Narcisu, ro enu 9. listopada u 7 sati. Imaju i Elvisa (18), Karolinu (14) i Roberta (9).

Snježan (29) i Vesna (26) Oršuš iz Orehovice dobili su Denisa, ro enog 7. listopada u 14.30 sati. Imaju i Marinu (10), Roberta (8) i Martinu (6).

Za što bolju integraciju djece s teško ama u razvoju u redovni program U suradnji sa Zavodom za zapošljavanje akovec svako integrirano dijete s posebnim potrebama u predškolskoj ustanovi "Dje ja mašta", u sklopu koje djeluju etiri dje ja vrti a, od listopada ove godine dobilo je pomaga a prilikom boravka u dje jem vrti u.

Uloga pomaga a u vrti u prvenstveno je tehni ka pomo oko brige za djecu s posebnim potrebama tijekom boravka u vrti u, pratnja prilikom šetnji, izleta i posjeta u lokalnoj zajednici, ali i mogu nost individualnog rada s djecom na poticanju razvoja fine motorike, što sve podiže kvalitetu rada s djecom op enito. - Pomaga u našem Dje jem vrti u 'Bambi', koji poha aju dvije djevoj ice s posebnim potrebama, jest pomaga u tehni kom smislu. Oblik pomo i koju on nudi gledamo kroz dva nivoa, kroz pomo odgajateljima i pomo konkretno djetetu. Pomo odgajateljima pružena je u tom smislu da pomaga i pomažu kada su u pitanju šetnje, posjeti raznim ustanovama ili odlazak na predstave, priredbe i sli no, no pomažu i u izradi aplikacija, u pripremi nekih aktivnosti za drugi dan ili sljede i tjedan. Me utim, pomaga em u vrti u tako er je pove ana sigurnost i zaštita te djece, što nam je veoma bitno. Na taj na in oni se u skupini osje aju sigurnije, kazala je Grozdana Žagar, ravnateljica predškolske ustanove “Dje ja mašta”, i dodala: -U odnosu na djecu pomaga omogu uje da dijete bude direktno uklju eno u aktivnost koju odgajatelj planira. Dakle, osim što pomaga pomaže kod nekih vanjskih aktivnosti i šetnji, pomaže djetetu i u vrti u, kao i kod zadovoljavanja osnovnih higijenskih potreba, poput odlaska na toalet, pranja ruku i zubi, pomo kod jela i sli no. Iako u ovom vrti u to nije slu aj, u dru-

U Dje jem vrti u “Bambi” u akovcu djevoj ice kojima je to potrebno dobile su pomaga a gim vrti ima imamo djecu koja nemaju poteško e u intelektualnom smislu, ali su nepokretna te s njima tako er rade pomaga i.

Najvažnija socijalizacija, osamostaljivanje i priprema djece za osnovnu školu Prema rije ima Grozdane Žagar, pomaga e u vrti ima

predškolske ustanove “Dje ja mašta” financira Hrvatski zavod za zapošljavanje, Podružnica akovec, dok su važnu ulogu kod dobivanja pomaga a imale i Udruga za sindrom Down iz akovca te Društvo distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec, preko kojih su se pomaga i zapošljavali.

ASISTENTI U NASTAVI i u devet me imurskih osnovnih škola

Pomažu teško pokretnoj djeci U utorak su izme u pojedinih op ina, tamošnjih osnovnih škola i Me imurske županije potpisani sporazumi o sufinanciranju rada osobnih pomo nika u enicima s poteško ama u razvoju. Projekt je to vrijedan oko 650 tisu a kuna, od ega je županijski udio 75, a udio pojedine op ine 25 posto. Ukupno je angažirano trinaest pomaga a koji e raditi u školama u Donjoj Dubravi, Donjem Kraljevcu, Nedeliš u, akovcu, Strahonincu, Sv. Jur-

ju na Bregu, Šenkovcu, Štrigovi i Vratišincu.

- Cilj ovog projekta je roditeljima olakšati brigu oko djece, ali i podi i kvalitetu nastave u našim osnovnim školama i integraciju s ostalim u enicima. Ovo je prva godina da se kod nas provodi ovaj projekt, a sljede ih godina on e se dodatno proširiti, istaknula je Sonja Toši Grla , pro elnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Me imurske županije. (BMO)

Predškolska ustanova "Dje ja mašta" u svim svojim podru nim objektima integrira djecu s teško ama u razvoju u redovni program odgojno - obrazovnog rada.

Prema rije ima ravnateljice ustanove, to su djeca koja su s obzirom na stupanj svog razvoja u mogu nosti pratiti aktivnosti redovitog programa. No naravno da su pojedine aktivnosti prilago ene individualnim mogu nostima svakog djeteta.

Osnovni cilj rada s djecom s posebnim potrebama i njihove integracije u redovite odgojno - obrazovne skupine upravo je njihova socijalizacija, osamostaljivanje te što bolja priprema za polazak u redovnu školu. Osim toga, prema rije ima Grozdane Žagar, integracijom se postiže i poboljšanje slike o sebi i pove anje samopouzdanja kod djece s posebnim potrebama u razvoju, a istovremeno ostala djeca u skupini u e o razli itosti, me usobnoj toleranciji i važnosti pomaganja i suradnje. (hz)

Odli an koncert mladog pijanista Marija Buljana Svoj koncert i završni ispit na preddiplomskom studiju Mario Buljan održao je 12. listopada i pred doma om me imurskom publikom u punoj dvorani "Zrinski" zgrade "Scheier". (foto: Vrzan)

2

19. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KONCERT MLADOG pijanista Marija Buljana NOVI SKI KATALOG ZIMA 2010/2011

zatraĹžite katalog u naĹĄoj poslovnici!

. 2 0 3 $ 6 =$*5(% G G 9$0 18', 6 9 , - ( 7 L WR SR SRVHEQLP FLMHQDPD $.&,-( /$67 0,187( 3218'( ),567 0,187( 3218'(

Svirao s puno strasti i predanosti glazbi

Mario Buljan joĹĄ jedno je glazbeno ime iz Me imurja koje se posljednjih godina pojavilo u sve brojnijoj plejadi me imurskih glazbenih umjetnika. Ove godine zavrĹĄio je preddiplomski te upisao diplomski studij u Rijeci na podru nom odsjeku Muzi ke akademije u Zagrebu.

Svoj koncert i zavrĹĄni ispit na preddiplomskom studiju odrĹžao je 12. listopada i pred doma om me imurskom publikom u punoj dvorani “Zrinskiâ€? u zgradi “Scheierâ€?. Svirao je J. S. Bacha, L. van Beethovena, B. Papandopula, S. Rahmanjinova, F. Cho-

.203$629, 6., ./8%29, u Austriji / Matrei, Sillian i Zillertal 02.01.-08.01.

6 polupansiona od 3.695 kn u Italiji / Kronplatz, Canazei i Arabba 01.01.-08.01.

7 polupansiona od 3.695 kn FRANCUSKA AUTOBUSOM Valmenier, Val Thorens, Val Cenis, Risoul,Chamrousse 02.01.-09.01. ve od 1.730 k i joĹĄ mnogo toga...www.kompas.hr

+,7 38729$1-$ zrakoplovom iz Zagreba!

ANTALYA 20.10. hotel 4*, 8 all inclusive od 1.870 kn EGIPAT-KRSTARENJE NILOM 14.10. upoznajte znamenitosti i " udesa" drevnog Egipta 8 dana ve od 6.395 kn

18',02 , zrakoplovne karte redovnih i low-cost prijevoznika (Wizzair, Germanwings, Ryan Air...)!! i ulaznice za koncerte i priredbe (Eventim, Ticket Pro, Dekod)

Ĺželite neĹĄto drugo i druga ije, nudimo vam JESENSKA PUTOVANJA LONDON 29.10., 4 dana avionom ve od 2.995 kn PRAG 29.10., 4 dana autobusom ve od 995 kn LISABON 29.10., 5 dana avionom ve od 4.795 kn RIM 29.10., 4 dana avionom ve od 2.295 kn

:(//1(66 OPATIJA | GRAND HOTEL 4 OPATIJSKA CVIJETA 4* WELLNESS PAKETI do 29.12.2010.

3 dana od 958 kn CRIKVENICA| fALKENSTEINER HOTEL THERAPIA 4* wellness paketi od 11.9. do 28.12.2010.

4 dana od 1345 kn UMAG| Hotel MELIA CORAL 5* | Hotel SOL GARDEN ISTRA 4* & Hotel SOL UMAG 4*

pina s puno strasti i emocija. Vrijedno divljenja bilo je umjetnikovo potpuno unoĹĄenje u glazbu, tako da su se njegova inspiracija, koncentracija, virtuoznost muziciranja i sam instrument isprepleli u jedinstvenu cjelinu koja je na trenutke dala naslutiti boĹžanske zvuke vrhunskih majstora koje je imao na repertoaru.

Osnovnu i srednju glazbenu naobrazbu Mario Buljan stekao je u klasi me imurskih glazbenika i glazbenih pedagoga. Osnovnu naobrazbu stekao je u Umjetni koj ĹĄkoli “Miroslav Magdaleni â€? u klasi prof. Nade Varga, a srednju glazbenu ĹĄkolu tako er kod me imurskoga glazbenog umjetnika i profesora Predraga Ĺ anteka. Prekrasno je imati ve cijeli lanac glazbenih umjetnika koji prenose svoja glazbena umije a jedni na druge.

Mario Buljan u toj novijoj glazbenoj tradiciji Me imurja ve je tre a generacija na me imurskom glazbenom stvaralaĹĄtvu. Ro en je 1988. godine u akovcu. Nakon osnovne glazbene naobrazbe u Umjetni koj ĹĄkoli “Miroslav Magdaleni â€? u akovcu, i Srednje glazbene ĹĄkole u VaraĹždinu, upisao je Muzi ku akademiju u Zagrebu, podru ni odsjek u Rijeci, u klasi prof.

Marine Ambokadze.

No ljubav prema glazbi kod Marija Buljana ima podlogu i u obiteljskom stablu, njegovi korijeni seĹžu i do Florijana AndraĹĄeca, me imurskoga narodnog muzikologa i pjesnika preko prabake po o evoj strani koja je bila AndraĹĄecova sestra.

(BMO)

OTVORENJE izloĹžbe u Muzeju Me imurja, 22. listopada, 18 sati

Grafike Nevenke Arbanas Akademska slikarica - gra i arka Nevenka Arbanas diplomirala je na gra i kom odjelu zagreba ke Akademije likovnih umjetnosti 1975. godine u klasi prof. Alberta Kinerta. Na istoj akademiji magistrirala je gra i ke izraze.

UsavrĹĄavala je gra i ke tehnike u Nizozemskoj, Francuskoj i eĹĄkoj. lanica je HDLU-a i Kalifornijske udruge gra i ara od 1997. godine. Imala je 45 samostalnih i sudjelovala na viĹĄe od 200 Ĺžiriranih skupina izloĹžbi u zemlji i svijetu. Bavi se ilustracijom, autorica je 15 poĹĄtanskih marki i vizualnog identiteta Zagreba ke ilharmonije, priru nika “Gra i ke tehnikeâ€?, kao i 18 gra i ko - poetskih mapa nastalih suradnjom s naĹĄim uglednim knjiĹževnicima.

Bile je profesorica na Ĺ koli primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, a od 2000. godine predaje na zagreba koj Akademiji.

Na akove koj izloĹžbi Nevanka Arbanas predstavit e se reprezentativnim izborom gra ika nastalih u razdoblju od 2005. do 2010. godine.

Bit e izloĹžene 22 gra ike nastale kombiniranjem razli itih tehnika ploĹĄnog, dubokog i propusnog tiska.

IZLOĹ˝BENI salon restorana “Vuriâ€? u Murskom SrediĹĄ u

U spomen Jurici Vargi Jedna od najboljih i najljepĹĄih likovnih izloĹžbi do sada vi enih u Murskom SrediĹĄ u u petak je otvorena u izloĹžbenom salonu restorana “Vuriâ€? u Murskom SrediĹĄ u.

Otvorena je izloĹžba slika likovne umjetnice Zdravke Komes Vi i iz VaraĹždina, koju je otvaraju i izloĹžbu predstavio pjesnik, esejist, knjiĹževni i likovni kriti ar i novinar mr. Ernest FiĹĄer. Umjetnica je izloĹžbu na kojoj predstavlja dvadeset slika posvetila Jurici Vargi, preminulom slikaru i umjetniku iz VaraĹždina, umjetniku koji ju je, kako je rekla, povezao sa Zlatkom Vurijem, vlasnikom restorana “Vuriâ€? u Murskim SrediĹĄ em. Sve anost otvorenja i druĹženja nije pokvarila spoznaja da na otvorenje izloĹžbe nije doĹĄla ni jedna jedina osoba iz Murskog SrediĹĄ a.

Bilo je puno ljudi iz akovca, Zagreba i VaraĹždina.

Govore i o umjetnici, mr. FiĹĄer istaknuo je kako je ona u mladosti, dok je Ĺživjela u Zagrebu, bila istaknuta sportaĹĄica i atleti arka u kojoj je tinjao umjetni ki duh, koji se razbuktao kada je doĹĄla raditi i Ĺživjeti u VaraĹždin.

Rekao je i da je do sada svoje radove predstavila na viĹĄe izloĹžbi u Hrvatskoj, a vrhunac je bila izloĹžba u ĹĄvicarskom Baselu.

Umjetnica pak je rekla da izloĹžbu prvenstveno posve uje slikaru, umjet-

niku i nadasve dragom ovjeku Jurici Vargi, koji je 2008. godine preminuo u svom ateljeu u VaraĹždinu. Posebno je ovom prilikom zahvalila profesoru DraĹženu OĹžegu, koji je otkrio njezin talent prema umjetnosti i podrĹžava je u njezinom umjetni kom radu do dana danaĹĄnjega.

Nakon otvorenja izloĹžbe i domjenka uprili ena je degustacija ponajboljih vina Vinskih ku a Jakopi , Cmre njak, Ĺ tampar, Nemec i Kun i .

IzloĹžba je za razgledanje otvorena narednih mjesec dana u radnom vremenu restorana “Vuriâ€?, ovog trenutka jedinoga srediĹĄ anskog kutka za umjetnike.

(Stjepan Mesari )

Pozvano 163, doĹĄao nitko ak na 163 adrese Zlatko Vuri poslao je pozivnice za dolazak na otvorenje izloĹžbe slika Zdravke Komes Vi i i na degustaciju vina renomiranih me imurskih vina.

Od pozvanih na ovaj zaista lijepi i ugodni kulturni doga aj nije doĹĄao nitko. Jedini Ĺžitelji Murskog SrediĹĄ a koji su bili na ovoj sve nosti jesu Ivan Ĺ alari, koji je doĹĄao na ve eru, i potpisnik ovog teksta. Ĺ to drugo re i, nego sramota nad sramotama za srediĹĄ ansku druĹĄtvenu, politi ku, kulturnu i ostalu javnost! (sm)

WELL DAYS od 1.10. do 1.11.2010.

3 dana od 1160 kn 9LĹĄH LQIRUPDFLMD X QDĹĄRM SRVORYQLFL X ÄŒDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Mr. FiĹĄer otvara izloĹžbu

TRIBINA , 21. listopada, 20 sati

Teatar Exit “Kontrabas�

Monolog jednog kontrabasista koji slobodno vrijeme provodi u zvu no izoliranoj sobi bore i se sa svojim akutnim problemima i kroni nim “nedostatkom teku ineâ€?. RazmekĹĄana jezika upuĹĄta se u srda no i opĹĄirno izlaganje o svom instrumentu, koje, proporcionalno s brojem aĹĄica, postaje sve prisnije, ne bi li se, uz obilje samoironije i duhovitih komentara, postepeno pretvorilo u iskrenu Ĺživotnu ispovijed dobro nam poznatoga malog gra anina u joĹĄ jedan njegov sr ani pokuĹĄaj kritike ovog druĹĄtva i ovakvog Ĺživota, u o ajni ki i neodgodivi vapaj za promjenom, koji e ga na koncu i kraju doista i potaknuti na ... “Kontrabasâ€? je 1981. godine napisao

poznati njema ki knjiĹževnik Patrick SĂźskind, preveden je na 27 jezika i jedan je od najigranijih njema kih komada.

Preveo, postavio i izvodi Rene MedveĹĄek Dramaturgija: Pavlica Bajsi Glas i govor: Tomislav RaliĹĄ Kontrabas: Mario Ivelja, prof.

Scenogra ija: Tanja Lacko Kostim: Milena MedveĹĄek Svjetlo: Tomislav Baoti , Mislav Vinkovi , Andrej Ĺ tefan Ton: NebojĹĄa Paunkovi , Andrej Ĺ tefan, Pavao MedveĹĄek

19. listopada 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OTVOREN Mjesec hrvatske knjige

Ovogodišnja manifestacija vezana uz ekološke teme i dileme Prigodnim programom u kojem su se predstavili mali folkloraši “Selja ke sloge” Nedeliš e prošli petak sve ano je otvoren Mjesec hrvatske knjige, koji se ove godine održava u zajedni koj organizaciji ogranka Matice hrvatske akovec i Knjižnice “Nikola Zrinski” akovec. Na dje jem odjelu akove ke Knjižnice, osim nastupa malih folkloraša, u enici osnovnih škola s podru ja akovcu imali su prilike vidjeti ru ne radove lanica KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e, koje su svojih ruku djelo predstavile na izložbi otvorenoj ovom prigodom.

- Za ovu prigodu pripremili smo program najmla ih lanova ‘Selja ke sloge’ Nedeliš e, koji e se predstaviti spletom me imurskih pjesama i kola te s nekoliko recitacija. Uz to smo pripremili jednu izložbu povodom jeseni, no s našim rekvizitima, to nije, haljinama od ‘luš ija’. Tako er planiramo napraviti jednu radionicu na kojoj e naše lanice prikazati djeci i odraslima kako se rade proizvodi od ‘luš ija’, kazala

ODRŽANA PROMOCIJA prve zbirke pjesama preloške pjesnikinje

Povodom otvorenja Mjeseca hrvatske knjige KUU “Selja ka sloga” Nedeliš e priredio je prigodan program te izložbu rukotvorina je Jasna Hajdinjak, predsjednica KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e.

Kroz cijeli Mjesec hrvatske knjige, koji se obilježava od 15. listopada do 15. studenoga, održat e se brojne aktivnosti. Ovogodišnja manifestacija vezana je uz obilježavanje Me unarodne godine biološke raznolikosti te e se kroz razne aktivnosti pokušati ukazati na probleme koji

postoje u okolišu i predložiti rješenja istih. - S obzirom na to da je ova godina proglašena Godinom biološke raznolikosti, više smo se usredoto ili na ekoteme i dileme. U mjesecu listopadu planirali smo nekoliko aktivnosti. Jedna je radionica na kojoj e lanice KUU-a ‘Selja ka sloga’ Nedeliš e podu iti djecu kako se rade proizvodi od ‘luš ija’, a o ekuje nas još jedna radionica s Milivojem

Kuharom na temu ‘Noina arka’.

Kroz cijeli mjesec održat e se brojne aktivnosti. Pripremamo i poklon iznena enja za svakoga novoupisanog lana Knjižnice i još mnogo toga, ime djeci želimo približiti knjigu, kazala je Blaženka Hunjadi Bašek, jedna od voditeljica igraonice “Bamblek” Knjižnice i itaonice “Nikola Zrinski” akovec. (hz, foto: Vrzan)

Uz izložbu “Biološka raznolikost Me imurja” i brošura “Livadni plavci” Prošli je petak u Knjižnici “Nikola Zrinski” u akovcu, povodom Mjeseca hrvatske knjige 2010. i Me unarodne godine biološke raznolikosti, otvorena izložba upravo na temu biološke raznolikosti našega kraja, a predstavljena je i brošura “Livadni plavci – biološko blago Bedekovi evih graba”.

Tako je i akove ka Knjižnica dala svoj doprinos obilježavanju godine biološke raznolikosti, a do 15. studenoga bit e izloženo petnaestak fotogra ija najzanimljivijih biljnih i životinjskih vrsta koje obitavaju na podru ju Me imurja. Izložba je postavljena u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske županije.

Osim otvorenja izložbe, tako er je predstavljena brošura “Livadni plavci – biološko blago Bedekovi evih graba” autorica

Vrlo lijep i zapažen uspjeh na 48. reviji hrvatskoga ilmskog i videostvaralaštva djece, koja je održana u Zagrebu, ostvarila je Filmska grupa Osnovne škole Gornji Mihaljevec.

Gornjomihaljev ani su se predstavili spotom “Sunce”, koji se plasirao me u prvih deset jednakopravno nagra enih ilmova.

U Zagrebu su školu i videospot predstavili u enica 6. razreda Martina Vuk, voditeljica grupe Ljubica Žabek - Horvati i vanjska suradnica Neva Horvati .

Na ovoj reviji predstavljena su 94 uratka, me u kojima i “Sunce”, koje je prikazano u kategoriji ostalih vrsta. Filmska grupa Osnovne škole Gornji Mihaljevec djeluje drugu godinu i radi u vrlo skromnim uvjetima, pa je stoga ovaj uspjeh još zna ajniji te poticajan za lanove i voditelje grupe, koji o ekuju da nadležni prepoznaju njihov rad i kvalitetu, te im pomognu nabaviti kvalitetnu opremu za rad. (S. Mesari , SS)

Siniša Golub, Željka Kadi i Jelena Pavlic na otvorenju izložbe i predstavljanju brošure Željke Kadi, prof., i Jelene Pavlic, prof.

- Upravo su leptiri livadni plavci klju ni razlog zbog kojih su Bedekovi eve grabe poznate i izvan Me imurja, objašnjava Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske županije. - Naime, na svega sedamnaest ha tih vlažnih livada u gornjem dijelu Me imurja obitavaju

dvije od ukupno sedam najugroženijih vrsta dnevnih leptira u Europi, što je uistinu impresivno za jednu malu regiju kao što je Me imurje, koje je kroz duga stolje a suživota ovjeka i prirode, i napada ovjeka na prirodu, uspjela sa uvati jedan takav lokalitet, dodaje Golub.

Jedna od autorica brošure, Željka Kadi, prof., ispri ala je da je, istražu-

ju i loru na podru ju naše županije za potrebe svoga diplomskog rada, došla do klju nih spoznaja o livadnim plavcima, što ju je ponukalo da ih po ne tražiti po Me imurju, a njihovo je stanište pronašla u blizini svog doma, na lokalitetu Bedekovi evih graba op ine Sveti Juraj na Bregu. - Livadni plavci imaju vrlo osjetljiv i vrlo zanimljiv životni ciklus, i kada se na ne ili ošteti bilo koja karika tog ciklusa, oni nestaju.

Zato su ve na ve ini svjetskih nalazišta nestali. Me imurje ima deset lokacija gdje obitavaju, sve su obilježene u mrežu Natura 2000, a Bedekovi eve grabe bile su prvo nalazište gdje smo ih našli 2001. godine, objašnjava autorica brošure Željka Kadi. Upravo zahvaljuju i istraživanjima koje je provela s Jelenom Pavlic, 2002. godine Bedekovi eve grabe zašti ene su kao spomenik prirode.

(Bojana Špani ek)

FILMSKA GRUPA OŠ Gornji Mihaljevec ostvarila zapažen uspjeh

“Sunce” zasjalo u Zagrebu

Ljubica Fleten predstavila svoju zbirku “Sjene samo e” U Pastoralnom centru Bl. Alojzija Stepinca u Prelogu predstavljena je po etkom listopada prva zbirka pjesama Preložanke Ljubice Fleten “Sjene samo e”. Zbirka pjesama izašla je ove godine, a u njoj autorica u stihovima najviše govori o ljubavi. Ljubica Fleten ro ena je 18. listopada 1955. godine u Gori anu, u Prelog dolazi nakon udaje za Dragutina Fletena, s kojim odlazi živjeti u Švedsku.

Prve pjesme objavila je u Zborniku Književnog kruga Prelog 2009. godine. Nakladnik je knjige Književni krug Prelog, ija je Ljubica Fleten lanica, a zbirku je uredila i

lektorirala Maja Labaš Horvat, prof. Recenziju je napisala mr. sc. Ljubica Dui - Jovanovi , koja je istaknula da je prva knjiga pjesama Ljubice Fleten “osebujna po konstanti književnoga motiva autobiografske ispovijesti”.

- Po obilju od nekoliko stotina stihova o ito je da se radi o dugogodišnjem samotni kom tkanju, o glasu mlade žene koja je prerano izgubila svoga životnog pratitelja, piše mr. sc. Dui - Jovanovi .

Korice knjige oblikovao je Studio “Vipro Prelog”, a naklada joj je petsto primjeraka. Promociju knjige vodio je Željko Soka .

U SUBOTU 23. I NEDJELJU 24. LISTOPADA U CENTRU ZA KULTURU

Susret hrvatskih folklornih ansambala U organizaciji Hrvatskog sabora kulture, Zajednice HKUU-a Me imurske županije, KUD-a gKaštel h Pribislavec, te Op ine Pribislavec, ovaj e se vikend u Centru za kulturu održati 17. Susret folklornih ansambala. Susret je vrhunac višemjese nog rada i održanih županijskih smotri diljem Hrvatske, kao i jedinstvena prilika da se jednom godišnje na jednom mjestu vidi ono najbolje što se doga alo na folklornom planu na razini države.

Ove godine u programu sudjeluje trinaest folklornih skupina/ansambala iz Hrvatske i jedna gostuju a iz Slovenije (FS Kulturnega društva Anton Stefanciosa iz Rogaca).

Program e odvijati u dva dana, a zapo injat e sve anim mimohodom po užem centru grada (u subotu u 17 sati, nedjelju u 10 sati).

Nastup e pratiti i tro lana prosudbena komisija: Stjepan Sremac, Ivan ica Ivkanec i Dražen Varga.

SMOTRA IZVORNOG pjevanja starih me imurskih i sakralnih pjesama 24. listopada

“Pesmarica naših mamica” u Ivanovcu U organizaciji Kulturno - umjetni kog društva “Katruže” Ivanovec u dvorani Zadružnog doma u Ivanovcu u nedjelju 24. listopada u 16 sati održat e se 6. Smotra izvornog pjevanja starih me imurskih i sakralnih pjesama “Pesmarica naših

mamica”. Na ve tradicionalnom susretu nastupit e dvadesetak izvo a a s podru ja naše županije, a za sve zainteresirane za tradicionalni me imurski i sakralni zvuk ulaz je slobodan. (bš)

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

19. listopada 2010.

ZAVRŠEN TRINAESTI SUSRET kazališta za djecu i mlade “Assitej”, jubilarni deseti u akovcu

Pinkleci apsolutni pobjednici ovogodišnjeg Assiteja!

Stru ni žiri odabran od strane Upravnog odbora Hrvatskog centra Assitej, trojac priznatih i renomiranih hrvatskih redatelja – Mario Kova , Zlatko Sviben i Vladimir Stojsavljevi , “Pinklecima” je dodijelio ak pet od osam nagrada. Prosudbena komisija je nagradu za najbolju predstavu dodijelila upravo ovoj koprodukciji, jer se, kako stoji u obrazloženju, predstava “Dje ak Ivek i pas Cvilek” svjesno odmaknula od estradizacije kazališta, a unato ozbiljnoj temi o nezbrinutoj djeci napravljena je bez spektakularnosti i lažne patetike, s velikim eti kim vrijednostima.

Osim nagrade za najbolju predstavu, za najbolje gluma ko ostvarenje - mušku ulogu nagra en je Mario Jakši , za vještinu neverbalnog i verbalnog izražavanja više uloga, za kulturu pokreta i predanost igri.

Tako er, najboljom u kategoriji gluma ko ostvarenje – ženska uloga proglašena je “pinklecovka” Jelena Dokleja, za vješte transformacije u više uloga te otvoren pristup igri i pronalaženje sklada svih elemenata glume. Nagra en je i Igor Baksa za najbolju scensku glazbu s instrumentalnim sastavom “Tragedija”, a titula najbolje nije zaobišla ni redateljicu predstave Anicu Tomi iz Dje je lutkarske scene HNK-a Varaždin.

Ova žetva nagrada nikako i nipošto nije stvar slu aja. Ona je, kako je istaknuo umjetni ki ravnatelj Kazališne družine “Pinklec” Romano Bogdan, stvar dugogodišnjeg rada na kvaliteti. - Dobili smo 5 nagrada, koje smo mislim i zaslužili. Dobili su ih ljudi koji ovdje rade ve 15 godina, nisu akademci, a u konkurenciji profesionalnih glumaca upravo su oni nagra eni. Petnaest godina radio sam s njima neku svoju školu i evo sada, kada su po eli raditi s drugim profesionalnim redateljima, vidi se da su jako kvalitetni. Mislim da to puno zna i za akovec, objašnjava Bogdan, i dodaje da mu je svakako drago kada “Pinkleci” osvoje nagradu, ali, kada se svi vesele, kod njega ipak ostaje doza rezerve. - Svake godine, ne samo ove, imam razgovor i sa selektorom i sa žirijem i zamolim ih da ne podliježu nikakvim pritiscima, jer to nema svrhe. Najlakše je nagrade samo podijeliti. Na žalost, ima dosta festivala i kazališta kod nas u Hrvatskoj gdje se nagrade dijele šakom i kapom, ro a kim ili nekim drugim vezama. Ne bih htio da se to desi i s akove kim festivalom. Nekada smo teško dobivali nagrade, nismo

- Od osamnaest predstava prijavljenih za ovogodišnji festival, selektor Igor Ruži odabrao je deset najboljih koje su ušle u program festivala. Me u najboljih deset ovogodišnje kazališne produkcije za djecu i mlade, uvrštene su ak dvije predstave iz produkcije akove kih “Pinkleca” - “Dje ak Ivek i pas Cvilek” te “Mali arobnjak”. I prije nagra ivana predstava “Dje ak Ivek i pas Cvilek”, koprodukcija “Pinkleca” i Dje je lutkarske scene HNK-a Varaždin, apsolutni je pobjednik ovogodišnjeg Assiteja, nagra ena u ak pet od ukupno osam kategorija. Vrijeme je da “Pinklecima” napokon skinemo kapu

“Pinkleci” Mario Jakši i Jelena Dokleja najbolji glumci 13. Assiteja

Predstava “Dje ak Ivek i pas Cvilek” na ovogodišnjem Assiteju nagra ena je s ak pet nagrada (foto: Godar)

- Malo sam u šoku, stvarno ovo nismo o ekivali. Znamo da imamo dobru predstavu i znali smo da emo neku nagradu dobi – ili za režiju ili za najbolju predstavu, baš zbog toga što smo kolek v koji ovaj posao radi s odre enom energijom i dajemo cijele sebe na sceni, i to onda kazališni znalci znaju prepozna . Možeš bi divan i krasan glumac, bi slavan, glumi u reklamama i bi svima poznat, ali dok si na sceni ne vidi se taj žar i ta energija i ljubav prema tome što radiš. Tako da smo pretpostavili da emo dobi nagradu za predstavu ‘Dje ak Ivek i pas Cvilek’. Ali nagrada za najbolju glumicu mi je stvarno šok, jer smo kao kolek v svi is , nitko od nas, još kad smo radili predstavu i kad smo je završili, nije ni po emu odskakao. Svi smo to radili najbolje što možemo. Tako da uop e ne razmišljam o sebi ili o Mariju, ve a mi je nagrada što su kona no naša predstava i ‘Pinkleci’ dobili nagradu na tako velikom fes valu, ispri ala nam je vidno sretna Jelena Dokleja nedugo nakon što je saznala da je upravo ona najbolja glumica fes vala.

bili etablirani kao profesionalno kazalište. Sada tek etiri godine djelujemo kao profesionalno kazalište, ali u svim ovogodišnjim predstavama pokušavamo održati tu neku 'pinklecovsku' estetiku koju vu emo i kroz predstave koje nam drugi režiraju.

Nadam se da to uspijevamo napravi-

ti bez da izgubimo naš identitet koji imamo, pojašnjava.

Bez volje i kreativnosti uspjeha nema!

Klju uspjeha “Pinkleca” svakako su “pun pinklec” volje i kreativno-

sti. - Tko nema volje ni kreativnosti, od njega ne e biti ništa. Pogledajte sve uspjehe koje u akovcu nižu, primjerice, ŠAF ili zbor 'Josip Štolcer Slavenski' - radi se o ljudima koji se bave ne im kreativnim i ne 'jambraju' da im nešto nedostaje, da nemaju ovo ili nemaju ono. Zbor dan - danas

U SKLOPU ASSITEJA postavljena prva samostalna izložba Marija Jakši a “Mojih 10 godina na susretima Assiteja”

Assitej iza kulisa i na sceni u deset godina U sklopu ovogodišnjeg 13. po redu susreta kazališta za djecu i mlade “Assitej”, u etvrtak je u izložbenom prostoru otvorena sasvim prigodna izložba fotogra ja mladoga akove kog umjetnika Marija Jakši a “Mojih 10 godina na susretima Assiteja”. U ovih deset godina, kao lan Kazališne družine “Pinklec”, na Assiteju je pokazao uis nu svestran doprinos – od organizacije, glume, suoblikovanja predstava i naposljetku do fotogra je.

Mario je fotografskim objek vom uspio zabilježi ne samo predstave ve i ono skriveno o ima gledatelja - cr ce iza kulisa, scene i situacije koje se “igraju” ispred i iza zastora, pa je izložba velikim dijelom dokumentarnog karaktera. - Iz izloženih je fotogra ja vidljiv presjek, kako sam po eo s ‘obi nim’ fotoaparatom, pa kako sada radim, mada fotoaparat i nije bitan, ali se ipak vidi taj raspon kvalitete i tehni ke izrade fotogra ja, objašnjava autor izložbe. Jakši svojim izborom želi do ara cjelokupnu radnu ali i opuštenu atmosferu fes vala, a u desetogodiš-

Izložba “Mojih 10 godina na susretima Assiteja” privukla je velik broj zainteresiranih posjetitelja njem periodu nastao je izrazito velik broj fotogra ja, kako u šali kaže mladi fotograf, “kila i pol CD-ova”, a izložene su tek one najupe atljivije.

- Jako sam ponosan što sam svoju prvu samostalnu izložbu dobio priliku izložiti upravo u Centru za kulturu, na ‘doma em terenu’, a zahvaljuju i Romanu Bogdanu koji je vidio priliku da, budu i da Assitej fotogra ram ve deset godina, izložbu uklopimo u sam fes val, istaknuo je prilikom otvorenja Mario Jakši , dodavši da za narednih deset godina možemo o ekivati još jednu, možda i bolju, izložbu fotogra ja s Assiteja.

Svestrani akov anin spojio je ovom izložbom dvije najve e ljubavi – kazalište i fotogra ju. - Super mi je kombinacija glume i fotogra je, to mi je u neku ruku sa sfakcija i izbacivanje energije koje imam napretek. Ovaj spoj, odnosno kombinacija kazališta i fotogra je, jedne i druge krea vne strane iznimno mi odgovara, tu sam se našao. Što dalje, pokazat e vrijeme, ali uglavnom u se koncentrirati na fotogra ju, pojašnjava autor iznimno posje ene izložbe koju možete razgleda do 28. listopada. (bš, foto: zvrzan)

nema svoj prostor, ŠAF ve koliko godina radi u kakvim uvjetima, a ni mi nemamo prostor - vježbamo po hodnicima ili Maloj sceni Centra za kulturu jer nam je dvorana zauzeta. Pogledajte samo koliko dugo radi i koliko je generacija akov anaca prošlo kroz zbor, kolike ogromne koli ine djece su prošle kroz ŠAF ili možda Teutu. Imamo i balet, umjetni ku školu – za jedan akovec koji ima 17.000 stanovnika, pazite 17.000 stanovnika, uspjesi koje naše udruge i ljudi koji se bave kreativnim radom u tim udrugama postižu ogromni su. To su ljudi koji se bave kreativnim poslom iz dana u dan. Pitajte bilo koga iz tih udruga – krvavo rade da do u do tih rezultata, zaklju uje Bogdan.

Assitej je došao do razine kada mu više ne treba reklama Iza nas je još jedan uspješan festival kazališta za djecu i mlade, koji se u akovcu održao po jubilarni deseti put. Assitej je postao prepoznatljiva manifestacija u našem gradu, koju više nije potrebno posebno najavljivati ili slati dopise školama ili vrti ima. Bogdan objašnjava da je dovoljno postaviti obavijest na web stranicu Centra za kulturu i karte su ve u dva dana rasprodane. - Ve i nam problem predstavlja to što ne mogu svi pogledati predstave koje bi željeli. Zbilja moram zahvaliti i školama i vrti ima koji dolaze na naše predstave, bez njih ovog festivala ne da ne bi bilo, ve ne bi imao svrhe. Festival je ovdje upravo zbog

publike, zbog djece. Prije deset godina, kada smo festival dovodili u akovec, jedina namjera bila je omogu iti djeci u akovcu da vide jedan godišnji presjek produkcije kazališta za djecu i mlade u Hrvatskoj, da zbilja imaju jedan recentni festival na kojem mogu pogledati kvalitetne predstave, kaže predsjednik Hrvatskog centra Assitej.

Kako je istaknuo Romano Bogdan, ove se godine ipak osje a teret krize pa, izme u ostalog, kazališne skupine nisu mogle duže ostajati u akovcu kao prijašnjih godina. Najve i je problem ipak, dodaje, hendikep manjka dvorana, odnosno postojanje tek jedne (pre)velike dvorane te sve osjetnija tehni ka zaostalost, koja pojedina kazališta primorava da na gostovanja dovoze vlastitu opremu i re lektore. - To su organizacijski problemi koje uvijek nadokna ujemo 'šljakom' i radom, ali vidjet emo dokle e to i i. Tehni ki e se morati nešto napraviti s dvoranom jer u suprotnom ne emo mo i zadržati festival. (Bojana Špani ek)

PETA obljetnica Prilo ke amaterske scene

Prepoznati u Hrvatskoj i inozemstvu Prilo ka amaterska scena pretprošli je vikend u Domu kulture u Prelogu prigodnim programom obilježila petu obljetnicu postojanja. Fragmentima iz pet svojih predstava predstavili su se upravo lanovi Prilo ke amaterske scene, dok je publika tako er imala prilike vidjeti Glumišnu družinu Virje, s kojoj esto sura uju. U glazbenom dijelu pak su se publici predstavili Filip Hozjak i Musta bend, koji ve godinama prate nastupe lanova Prilo ke amaterske scene.

Prilo ka amaterska scena osnovana je prije pet godina s

namjerom da se kajkavski dijalekt stavi u suvremene dramske situacije, odnosno da se napravi otklon od njegove dosadašnje upotrebe u scenskom izri aju našeg kraja, a to je prvenstveno bila ruralna tematika bliže i dalje povijesti. Prvi nastup bilježi u Cirkovljanu s predstavom “De ki”. - U tih pet godina imali smo dva iksna termina kojih smo se pokušali držati. Rije je o Festivalu kazališnih amatera Me imurja i manifestaciji 'Dani Mladena Kerstnera' u Ludbregu.

Na neki na in sve svoje pripreme i tekstove usmjeravamo prema ta

dva spomenuta doga aja. U pet godina, koliko postojimo, tako er smo odigrali niz predstava u susjednim županijama, ali i u Sloveniji, kazao je Božidar Glavina, voditelj i predsjednik Prilo ke amaterske scene.

U planu suradnja s profesionalnim redateljima

Fragmentima iz pet svojih predstava publici su se predstavili lanovi Prilo ke amaterske scene

Prilo ka amaterska scena uvježbava i izvodi tekstove svog voditelja i predsjednika Božidara Glavine, me utim, prema njegovim rije ima, to bi se uskoro

moglo promijeniti. - Nekakav plan koji je ve zacrtan je da se u narednih pet godina otvori mogu nost za suradnju s profesionalnim redateljima i ljudima koji se duže zadržavaju na sceni, u smislu da bi mogli pomo i kako bi naše predstave bile još bolje. Drago mi da sam ja jedini autor koji se izvodi, ali mislim da je to trenutno stanje i da se mora o ekivati da i drugi autori budu zastupljeni. Nadam se da e se u narednih pet godina sve razvijati baš u tom pravcu, dodao je Božidar Glavina. (hz, foto: Vrzan)

19. listopada 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

JEDAN OD NAJPOPULARNIJIH HRVATSKIH PJEVA A GOSTUJE U SUBOTU 23. LISTOPADA U VARAŽDINU

Tony Cetinski obe ao da e dati sve od sebe za vrhunski koncert! Nabavite svoju Jedan od najpopularnijih hrvatskih pjeva a, jedan od rijetkih koji puni dvorane na aktualnoj turneji širom Hrvatske i u susjednim zemljama, Tony Cetinski u srijedu je na pres - konferenciji osobno najavio varaždinski koncert.

Veliki koncert održat e se u toj istinskoj varaždinskoj ne samo sportskoj ve i koncertnoj areni predstoje e subote 23. listopada.

Publika e ocijeniti je li to bio spektakl, ali obe avam da u dati sve od sebe Za njegove koncerte svi kažu da su pravi glazbeni spektakli, takve su najave naravno i za varaždinski, da bi Tony ipak nogometnim rje nikom “spustio loptu na zemlju” ...

- Izbjegavam tu rije spektakularno, takvu ocjenu ipak prepuštam da kaže publika nakon koncerta, rekao je Tony u Varaždinu, te dodao ...

- Naravno da emo se svi skupa na pozornici potruditi da kao i uvijek damo sve od sebe, da budemo na najvišoj mogu oj razini, kao i organizatori u svom dijelu posla.

Nikad još nisam bio u varaždinskoj dvorani, provjerit u kako izgleda koncertni prostor da bi zvuk bio na najboljem mogu em nivou. U Varaždinu je uvijek sve bilo super, prošli put zaista vrhunski, usprkos kiši na Špancirfestu bila je odli na atmosfera i nema razloga da tako ne bude i u subotu 23. listopada, kazao je u najavi subotnjeg koncerta Cetinski.

Tony kaže da e zajedno s bendom i organizatorima dati sve od sebe da koncert bude vrhunski, dok e publika dati kona nu ocjenu

Zanimanje za koncert o ekivano dobro Ispred doma ina, Neven Buljan, upravitelj Gradske sportske dvorane Varaždin, ispred organizatora, tvrtke

ulaznicu u pretprodaji S obzirom na veliki interes, organizatori preporu uju da svoje ulaznice nabavite na vrijeme, a možete ih kupiti u pretprodaji po 80 i 90 kuna, a za VIP fan zonu ulaznice koštaju 150 kuna.

Prodajna mjesta: Varaždin – “Soho bar”, lounge bar “Ritz” i trgovine “Branka”, Ivanec – kavana “Ivana”, Novi Marof – bar “Prestige”, Ludbreg – caffe bar “Jura”, akovec – caffe bar “Arcus”, Prelog – pizzeria “Ro-Sa”.

Prodajna mjesta u sustavu Ulaznice.hr - u Me imurju: akovec - Kompas Zagreb d.d., akovec – Kralja Tomislava 18, akovec, Millenium putni ka agencija d.o.o., akovec – Matice hrvatske 6, akovec; Lopatinec - Etno Art Travel, Malo selo d.o.o. – V. Nazora 22, Lopatinec.

Online prodaja: www.ulaznice. hr.

ROMSKI ORKESTAR “RAJKO” - 100 VIOLINA 24. listopada u Graditeljskoj školi

Svjetski poznata kulturna atrakcija i u Me imurju!

Otkažite sve planove za nadolaze u nedjelju 24. listopada, jer u Graditeljsku školu akovec stiže Ma arski nacionalni romski orkestar “Rajko” - 100 violina – spektakl koji ne želite propustiti.

Ova svjetski poznata kulturna atrakcija osim orkestra od stotinjak glazbenika na ži anim instrumentima obuhva a i plesni nastup mladih Romkinja.

Najve i i najuzbudljiviji romski simfonijski orkestar na svijetu “Hungarian National Gypsy Orchestra” broji ak šezdeset violina, devet viola, šest violon ela, deset kontrabasa, devet klarineta i šest cimbala, a Hrvatsku je do sad oduševio više puta.

Povijest ovog orkestra po ela je prije nešto više od pedeset godina, kad su mladi romski glazbenici po eli sta-

Zašto su ljudi toliko oduševljeni?

Možda je tajna u tome što svi glazbenici sviraju napamet, bez partitura, u brzim izmjenama harmonija, boja, tempa i raspoloženja, što posjetiteljima stvara dojam slušanja “stotinu Paganinija”. Dobitna kombinacija je i što svi glazbenici sviraju vrlo koncentrirano i najvažnije - iz srca.

sati u profesionalne glazbenike i samim time osnovali ovaj izuzetno vrijedni orkestar.

Razlog njihovog okupljanja bio je po etak nove kvalitete života, ali i privu i nove talentirane romske glazbenike.

U svom programu koji izvode na najpoznatijim svjet-

Ulaznice za najbrže itatelje!

Me imurske novine najbržim itateljima dijele etiri ulaznice za koncert Ma arskog nacionalnog romskog orkestra “Rajko” 100 violina koji e se održati u nedjelju 24. listopada 2010. u dvorani Graditeljske škole u akovcu u 19 sati. etiri najbrža itatelja koji s najnovijim brojem našeg lista do u u našu redakciju mogu osvojiti po jednu ulaznicu za spektakularni koncert.

skim pozornicama našla su se djela Brahmsa, Liszta, Straussa, Bizeta, Theodorakisa i drugih skladatelja, te tradicionalne narodne pjesme iz Ma arske, Rumunjske, Italije, Rusije i drugih zemalja.

Orkestar e u svom punom sastavu od sto violina te plesnim nastupom mladih Romkinja nastupiti u Me imurskoj županiji 24. listopada u 19 sati u dvorani Graditeljske škole u akovcu, a njihov nastup svakako e biti zna ajan kulturni doga aj u Me imurju.

BIKER PARTY u Bazi u akovcu

Prvi ali ne i posljednji susret ovog tipa U organizaciji motoklubova Me imurja, MC Miners Mursko Središ e, North West Sveta Marija, MK Ren Ban Prelog, MK Orlovi Mala Subotica i MK Rolling Fish Kotoriba, pretprošle subote održan je biker party u caffe baru “Baza” u akovcu.

Prvo druženje ovog tipa spomenuti su klubovi organizirali s ciljem da se predstave

široj me imurskoj javnosti.

Na njihov poziv druženju su se odazvali i klubovi iz ostalih dijelova Hrvatske, poput Varaždina, Pule, Zagreba i Osijeka. Susret uz nezaobilaznu live rock ‘n’ roll svirku zapo eo je u popodnevnim satima, a trajao je dugo u no . Prema rije ima elnih ljudi motoklubova Me imurja, iako prvi, ovo nije i

Susret uz nezaobilaznu live rock ‘n’ roll svirku zapo eo je u popodnevnim satima, a trajao je dugo u no posljednji susret ovog tipa, ve je u njihovom planu ovakva

druženja organizirati svake godine.

Koncert Tonyja Cetinskog u srijedu je najavljen u Varaždinu “Max Bögl – Tehnobeton”, posebno je istaknuo sljede e ...

- S Tonyjevim koncertom nemamo brige, jer se ulaznice toliko dobro i brzo prodaju da o ekujemo ispunjenu dvoranu, a interes nije samo regionalni ve sve do Zagreba, zaklju io je Buljan. Svoje zadovoljstvo nije skrivao ni Marin Kelemeni , koji se novinarima obratio ispred tvrtke “Branka” d.o.o., generalnog sponzora koncerta, kazavši da je presretan što ova tvrtka s koncertom Tonyja Cetinskog proslavlja dvadeset godina rada.

Popularni pjeva , koji od izlaska svoga aktualnog al-

buma “Ako to se zove ljubav” radi bez predaha, poznat je kako sjajan showman, a u bogatoj glazbenoj karijeri ve mu je pošlo za rukom i gotovo nemogu e – pjevao je rame uz rame sa svjetskim opernim velikanom Joseom Carrerasom i Michaelom Boltonom, dan za danom punio je zagreba ku arenu, potom rasprodao i beogradsku arenu, a njegovi hit singlovi “Umirem 100 x dnevno”, “Kad žena zavoli”, “Od milijun žena” i druge kako nove, tako i stare uspješnice bile su na vrhu ljestvica doma ih top lista.

(D. Zrna, foto: Zlatko Vrzan)

KONCERT KOM3DIJE 23. listopada u Podturnu

Suradnja s dizajnerskim lounge barom “Matador”

akove ki world etno bend Kom3dija u subotu 23. listopada održat e koncert u dizajnerskom lounge baru “Matador” u Podturnu, gdje e pokušati uprili iti spoj speci i ne etnoglazbe, dizajna prostora i gastro ponude Me imurja.

Kom3dija postoji od ljeta 2004. godine, a nakon manjih promjena bend danas ine Igor Baksa (vokal, gitara), Neven Kolari (bas, cimbal), Miloš Rok (klarinet, klavijature) i Marinko Marcijuš (bubanj). Njihova glazba se, kako sami kažu, kre e u rasponu od rocka-

billyja, bluesa, preko rocka, popa i etna, do brzih ska i swing ritmova kroz koje plešu razigrane jazz dionice, a iza sebe imaju niz nastupa po klubovima, festivalima i uli nim manifestacijama.

Ovaj put nastupit e u ve spomenutom lounge baru “Matador”, koji je namjerno smješten u potencijalnom turisti kom dijelu Me imurja uz rijeku Muru, gdje se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju može o ekivati povezivanje s regijama u susjednoj Ma arskoj i Sloveniji u jedinstvenu turisti ku ponudu Pomurja.

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 789

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA

Goran Tribuson “Zbirka otrova” “Zbirka otrova” iz naslova romana nalazila se u ujakovoj sobi, a dje ak koji je htio odgonetnuti tajnu njegov je ne ak Vladimir iju životnu pri u pratimo od ro enja do starosti u stara kom domu. Vladimir je ro en u obitelji koju su inili nepoduzetni otac, dominantna baka, majka s nim omanskim potrebama i ujak, armaceut sa specijalizacijom za toksi ne tvari.

Odgoj u toj obitelji zauvijek e odrediti Vladimirov život i sudbinu koja je sve zamršenija i za neke tragi na, kad dje ak a kasnije i muškarac po ne posezati za sadržajima bo ica iz ujakove sobe.

Neobi an i duhovit roman istovremeno je i krimi i za udan povijesni roman koji našu neposrednu povijest donosi na majstorski ispri an na in, kako to ve godinama ini Goran Tribuson. Bizaran život jednoga zagreba kog umirovljenika ispri an je na iznimno zanimljiv na in koji se ne izbjegava narugati ni jednoj prošlostoljetnoj nacionalnoj rustraciji.

“Zbirka otrova” novo je i svježe štivo iz pera koje se ne može usporediti ni s jednim njegovim ranijim naslovom, iako je istodobno sve ono zbog ega kao autor ima toliko obožavatelja i u ovomu romanu nepogrešivo na svome mjestu.

Dobitnice romana “Stara ljubav” Pavla Pavli i a: Mirna Oreški iz Nedeliš a i Iva Horvat iz akovca.

KNJIGA TJEDNA

Dr. Antonio Vito Costantini “Rak dojke - napokon nada” - Postoji li nada za izlije enjem raka dojke?

Tumorske i degenerativne bolesti najve i su uzro nici onesposobljenosti i smrti. Do sad je uzrok svih tih uništavaju ih bolesti ostajao nepoznat.

Ono što se znalo je da su te bolesti na neki na in povezane s hranom, alkoholom i duhanom.

Me utim, i dalje vlada kon uzija zbog toga što znamo da normalna hrana sama po sebi ne može biti otrovna.

Samo mali broj ljudi zna da se gljivice (plijesni i kvasci)

i otrovi koje stvaraju nalaze u hrani koja se skladišti, kao i u hrani, pi u i duhanu koji se ermentira. Ove gljivice koriste ono što mi jedemo, pijemo ili pušimo kao Trojanskog konja kako bi potajno ušle u naša tijela gdje nas osvajaju i uništavaju.

Tisu e je istraživanja dokumentiralo da gljivice i njihovi toksini (mikotoksini) uzrokuju doslovce svaku vrstu raka i degenerativnih bolesti kod ljudi i životinja.

Brandon Flowers - “Flamingo” Navikli smo da vode i ljudi rock bendova krenu samostalnim putem usred kreativne u malosti i blokade benda kao kolektiva, potražuju i svježe kanale autorealizacije, no s rontmenom The Killersa Brandonom Flowersom ovo nije slu aj.

“Flamingo” je debitantski vrisak kreativnosti individualca životne mudrosti i jednostavnosti.

Momak iza tekstova The Killersa odavno je potvrdio svoj lokalpatriotizam prema Las Vegasu, lajtmotivu albuma prvijenca, naslovljenom prema Flamingo cesti za koju veže uspomene satkane pomalo disparatnim kockarsko - religioznim simboli kim nitima, što potvr uje uvodna i prikladna “Welcome to Fabulous Las Vegas”. Pop - rock balada ispunjena višezna nim kockarskim meta orama odli no odre uje prirodu albuma svojom organi ko - progresivnom ormom koja se, dakako, ne odlikuje ponavljanjem obrazaca i dionica, ve razvijanjem melodijske linije i ritmi noš u.

Za jednog kockara neobi no je da na samom po etku albuma nudi aseve i adute, jer “Only the Young” kosi s nogu nevjerojatnom težinom teksta od koje e se i oni naj vrš i naježiti i ostati zabezeknuti, a e ektu pridonosi Flowersovo variranje izme u visokog i srednjeg vokalnog registra.

Kantautor neprestano koketira sa žanrovima, ali nikada ne zapo inje duboku vezu zbog

koje bi se sa sigurnoš u moglo govoriti o kategorijama s predznacima, pa tako rado zagrebe u alternativni country u “Hard Enough”, novovalni zvuk tipi an The Killersima u “Jilted Lovers and Broken Hearts” i “Swallow

INTERNET I RA UNALA

Ra unalo i zdravlje [2] WEB PREPORUKA

Istražite potopljeni Titanic iz vlastitog doma!

I dok Oscarima ovjen ani film Titanic ima mnoštvo obožavatelja, nema baš puno ljudi koji znaju pravu povijesnu pri u o brodu. No, olupina je podrobno istražena od strane pomorskih ekspedicija, a cijelu lokaciju sada možete detaljno pogledati zahvaljuju i Expedition Titanic na stranici expeditiontitanic.com.

Rije je o potpuno besplatnoj interaktivnoj stranici koja vas vodi u istraživanje morskih dubina i olupine Titanica kroz vaš browser. im kliknete na balon i na po etnoj strani, zaranjate u

Ova knjiga napokon pruža nedostaju e injenice o uzroku i sprje avanju raka i degenerativnih bolesti, s naglaskom na rak dojke kao jedan od vode ih oblika raka.

Knjiga je remek - djelo i prepuna klini kih, studijskih i anketnih dokaza kako su gljivice i njihovi mikotoksini odgovorni za tumorske i degenerativne bolesti današnjice. Nikakva teorija mutacije gena, prema kojoj današnja “znanost” objašnjava

ALBUM TJEDNA

Goran Tribuson ro en je 6. kolovoza 1948. u Bjelovaru, živi i radi u Zagrebu. Prvu knjigu kratkih pri a “Zavjera kartogra a” objavio je 1972., a potom još niz novelisti kih zbirki (Praška smrt, Raj za pse, Spava a kola, Klasici na ekranu, Zvijezda kabarea), kao i izabrane pri e “Osmi okular”. Jedan od najproduktivnijih i naj itanijih hrvatskih prozaika napisao je i niz romana objavljivanih u nekoliko izdanja (Snijeg u Heidelbergu, uješ li nas Frido Štern, Ruski rulet, Polagana predaja, Legija stranaca, Zavirivanje, Uzvratni susret, Made in U.S.A., Povijest pornografije, Siva zona.

Potonulo groblje, Dublja strana zaljeva, Sanatorij, No na smjena, Bijesne lisice, Ne dao Bog ve eg zla, Gorka okolada), kao i autobiogra sku trilogiju (Rani dani, Trava i korov i Mrtva priroda).

Ovaj tjedan dva sretna itatelja mogu osvojiti primjerak romana “Zbirka otrova” Gorana Tribusona.

virtualnu ekspediciju koja e vas zasigurno o arati do sad nevi enim otografijama i videomaterijalima potopljenog Titanica.

Navigirate kroz dijagram na dnu koji vam ujedno prikazuje i omjere te udaljenosti izme u razli itih objekata na nalazištu. Osim udesnih slika i videosnimki, svaka je postaja oboga ena detaljnim in ormacijama o olupini, morskom bilju i životinjama. Zavirite i vi u ovaj ascinantni podvodni svijet koji vam je sada nadohvat ruke!

19. listopada 2010.

Budu i da se gotovo cjelokupan rad u uredskom poslu s ra unalima odnosi na sjede i položaj, vrlo je važno ispravno se smjestiti kod sjedenja kako bi time bio smanjen zamor. Iako su ovo op enite upute za pravilan sjede i položaj, pri dužem sjedenju ipak se preporu uju i lagane promjene položaja u granicama udobnosti kako ne bi došlo do uko enosti.

Noge Stopala ne bi smjela visjeti sa stolice, ve bi morala vrsto stajati na podu ili na podlošku za noge uz kut koljena nešto ve i od 90° (natkoljenice bi morale biti paralelne s podom).

Uvijek ostavite dosta prostora pod stolom te maknite nepotrebne predmete kako vam ne bi ograni avali slobodan prostor za noge - trebali bi biti u mogu nosti do kraja se primaknuti do stola bez poteško a.

Le a Stolica bi morala podržavati tijelo u potpunosti - kako sjedalo,

tako i naslon, nemojte se naginjati naprijed, ali isto tako ni zabacivati unatrag.

Ako se stolica može podešavati, probajte na i nekoliko udobnih položaja koje možete mijenjati.

Tako er, ukoliko ima podešenje za donji dio le a, prilagodite ga kako bi pratio prirodnu zakrivljenost kralježnice.

Ramena i laktovi Ramena bi trebala biti opuštena (ni spuštena ni podignuta), a laktovi u udobnom položaju u razini srednjeg reda tipkovnice (upotrijebite za ovo prilagodivi naslon za ruke na stolici ako postoji). Provjerite odnos visine laktova i tipkovnice tako da okrenete stolicu bokom prema stolu i sjednete.

It”, odnosno sinteti ki pop - rock u “Right Behind You”.

S druge pak strane, dramati nost i melankolija najdraža su mu sredstva izražavanja i najprikladnija njegovoj poeti koj autenti nosti i sirovoj iskrenosti atipi noj muškim glazbenicima, pa tako progovara slomljenim glasom u instrumentalno - minimalisti koj “Playing With Fire” koju dramati no podiže mješoviti zbor pri vrhuncu. Iako tematski okusiran na odnos s najbližima, obitelji i voljenom ženom, Flowers ni u jednom trenutku ne upada u zamku patetike, ve univerzalne teme osvježuje svojom, krajnje ekspresivnom, perspektivom, što je slu aj i s najavnim singlom “Crossfire”.

Spomenuti duhovni moment posebno je zanimljiv zbog svoje suptilnosti, ali i sveprisutnosti, ne impliciraju i pritom religiju, ve oslonac u ne em iracionalnom, ali nužnom za nošenje s tragedijama o kojima progovara u pomalo bizarnoj “The Clock Was Tickin’”, country pri i o ranoj smrti drage mu djevojke Jackie u kojoj kombinira, ovisno o atmos eri, dur i mol, ili pak u “Jacksonville”, gdje

Podlaktice i šake Tijekom tipkanja i korištenja miša držite zapeš a i šake u udobnom položaju, ne naslanjaju i se na radnu površinu (odmarajte ruke

nastanak raka, nema uporišta u zdravoj pameti i logici, a što eksplicitno dokazuje ova knjiga. (preuzeto s portala: Žena.hr)

Popis pjesama 1. Welcome To Fabulous Las Vegas; 2. Only The Young; 3. Hard Enough; 4.

Jilted Lovers & Broken Hearts; 5. Playing With Fire; 6.

Was It Something I Said?; 7.

Magdalena; 8. Crossfire; 9.

On The Floor; 10. Swallow It; 11. The Clock Was Tickin’ (bonus); 12. Jacksonville (bonus); 13. I Came Here To Get Over You (bonus); 14.

Right Behind You (bonus)

gospel zbor ima ulogu u cijeloj pjesmi, ali ne skre u i okus s njegova vokala.

Brandon Flowers debitirao je nakon uspješnog desetlje a s The Killersima s albumom u kojem e svi oni koji žele “ uti” prepoznati Depeche Mode, U2 ili New Order, ali “Flamingo”, nakon što se tek nakon nekoliko preslušavanja uspijete naviknuti i zvuk vam “legne”(!), postaje specifi no i odli no strukturirano djelo ovjeka vokala neodvojiva od emocije i njezine jezi ne realizacije, ine i tako “Flamingo” albumom putovanja savršenim za jesenske dane.

(Igor Jurilj, preuzeto s portala: Muzika.hr) dosta ovisi o položaju i visini monitora. Izbjegavajte stavljanje monitora prenisko na radnu površinu kako bi se morali naginjati u le ima te imati glavu nagnutu prema dolje.

O i

naslanjaju i ih tijekom stanki od tipkanja). Pripazite tijekom rada da ne savijate zapeš a u stranu ili prema gore ili dolje, udoban položaj probajte odrediti tako da se opustite i prilagodite položaj pred praznim stolom - takav položaj pokušajte držati i kasnije na tipkovnici i mišu. Podlaktice bi morale biti paralelno s podom cijelo vrijeme.

Glava Glava bi trebala imati uravnoteženi položaj s pogledom prema naprijed s blagim kutom prema dolje - ovo

esto odmarajte o i tako da skrenete pogled s monitora i usredoto ite se na to ku u daljini. Nemojte zaboraviti treptati - treptanje pomaže prirodnoj zaštiti o iju te sprje ava isušivanje, što može uzrokovati neudobnost. Ukoliko osjetite zamor prilikom rada s ra unalom, eš e odmarajte o i te provjerite isto u monitora.

Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

19. listopada 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE POSLJEDNJI AIRBENDER 3D THE LAST AIRBENDER 3D

ZAMJENA THE SWITCH

akcijska obiteljska fantazija Redatelj: M. Night Shyamalan Uloge: Dev Patel, Cliff Curtis, Jackson Rathbone, Nicola Peltz

romanti na komedija Režija: Josh Gordon, Will Speck Uloge: Jennifer Aniston, Jason Bateman, Patrick Wilson, Juliette Lewis

Zrak, voda, zemlja, vatra. Jedna od etiri nacije koje spaja sudbina, ona koja upravlja vatrom objavit e rat ostalima. Taj rat trajat e puno stolje e bez ikakve nade na vidiku koja bi mogla sprije iti njihovo potpuno uništenje. Uhva en izme u borbe i hrabrosti, mladi Aang (Noah Ringer) otkriva da je on usamljeni Avatar koji posjeduje nevjerojatnu mo manipulacije sa sva etiri elementa. Uskoro e se pridružiti Katari (Nicola Peltz), koja

može manipulirati vodom, i svom bratu Sokki (Jackson Rathbone) kako bi zajedno povratili ravnotežu u ratom razorenim nacijama.

Redatelj M. Night Shyamalan (nominiran za dvije nagrade “Oscar” za remek djelo gŠesto ulo h) vra a se u punoj snazi s ovom adaptacijom popularne animirane televizijske serije u ilmu koji e oduševiti sve generacije gledatelja. Preporu ujemo starijima od 10 godina. U našem kinu nije u 3D tehnici.

(tri besplatne posudbe) “Drugi ovjek” (“The other man”) snimljen je: 1. 2007.

2. 2008.

3. 2009.

akcijska obiteljska komedija

Dobitnik iz prošlog broja: Josip Šimi , akovec.

romanti na komedija

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

nema ilmskog programa

l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

tim, njezini planovi odu u potpuno krivom smjeru zbog zamjene donatora u zadnji as. Zamjene koja e se otkriti tek za sedam godina, kad Wally upozna Kassienog sina i zamijetiti nevjerojatnu sli nost.

Preporu ujemo starijima od 12 godina.

petak, 22.10.

20.00 ZAMJENA THE SWITCH romanti na komedija Režija: Josh Gordon, Will Speck Uloge: Jennifer Aniston, Jason Bateman, Patrick Wilson 1. PARANORMALNO

subota, 23.10.

2. ŠTO NAKON DIPLOME

- Državna smotra folklora nema ilmskog programa

nedjelja, 24.10.

6. DRUGI OVJEK

16.00 SHREK UVIJEK I ZAUVIJEK

7. MEGA MORSKI PAS

animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski

8. METEOR APOKALIPSA

PARANORMALNO Mladi par ne može mirno spavati jer nepoznata sila opsjeda njihovu ku u. Najkomercijalniji horor svih vremena!

Katie i njezin de ko Micah žive zajedno ve tri godine i najednom ih nešto po inje proganjati dok spavaju. Katie otkriva Micahu da nju, otkad je imala osam godina, nešto opsjeda. Skepti ni Micah kupuje kameru kako bi snimio paranormalnu aktivnost u ku i tijekom no i. Katie zove Fredrichsa da im pomogne, no on objašnjava da je on samo stru njak za duhove. Pa ipak, kada osjeti prisutnost Zla, savjetuje paru da nazovu stru njaka za demone ...

MEGA MORSKI PAS Akcijski horor o dvije nemani koje se me usobno bore za prevlast nad Tihim oceanom pored Kalifornije. Oceanogra kinja Emma MacNeil (Deborah Gibson) koristi podmornicu i prou ava migracije kitova. Vojni helikopter baci u more odašilja zbog kojeg kitovi pobjesne te se po nu zabijati u santu leda, u kaosu se helikopter sudari sa santom, što izazove pucanje leda i osloba anje prethistorijskih bi a.

Ubrzo u Japanu gigantska hobotnica napadne naftnu bušotinu.

U Kaliforniji Emma istražuje ozljede nasukanog kita u kojem pronalazi ogromni zub, te doznaje da je smrtnu ozljedu u inio upravo mega morski pas. Dvije morske nemani nastavljaju uništavati sve oko sebe.

THE LAST AIRBENDER 3D Uloge: Dev Patel, Cliff Curtis, Jackson Rathbone

5. SAVRŠEN SPOJ

Camille Foster (Siena Miller) je najsla a djevojka u itavom Kent uck y ju, tek se udala za jedinog ovjeka kojeg je ikad voljela, Silasa Parkera (James Franco), zlo estog de ka s prljavom prošlosti.

Kad se to dvoje uputi na medeni mjesec o kakvom je mladenka samo maštala, doga aji dobiju neo ekivan zaokret.

Put do Niagarinih slapova je dug i trnovit, no Camille je uporna u namjeri za postizanjem vlastite sre e. Ali tako er vjeruje u Niagarinu mo koja može promijeniti Silasa na bolje - a ništa joj ne može stati na put - ak ni njena smrtnost.

- Tribina nema ilmskog programa

akcijska obiteljska fantazija Režija: M. Night Shyamalan

4. PRINC PERZIJE

CAMILLE

etvrtak, 21.10.

18.00 POSLJEDNJI AIRBENDER 3D

3. CAMILLE

Peter (Liam Neeson) je ovjek opsjednut otkrivanjem istine u vezi s nest ankom svoje supruge Lise (Laura Linney) s kojom je u braku 25 godina i imaju odraslu k er Abigail.

Inženjer Peter (Liam Neeson) oženjen je dizajnericom cipela Lisom (Laura Linney). Oboje su uspješni i na prvi pogled sretni, no ubrzo Lisa nestane. Peter preko ra unala otkrije drugog ovjeka svoje žene, a to je Ralph ‘Rafe’ (Antonio Banderas) koji živi u Milanu. Suo en s patnjom, Peter odlazi suo iti se s njim, te polazi u Milan.

Odlazi u obližnji ka i za koji zna da je Ralphovo esto mjesto boravka.

Tamo sam zapo ne partiju šaha, ali uskoro mu se pridruži Ralph i odigraju nekoliko partija, te se povežu. Ralph po ne pri ati o svojoj

- ASSITEJ 18.00 O MA KAMA I PSIMA 20.00 LJUBAV NA DALJINU

Odgovor: ___________________________

DVD, BLUE RAY IZLOG

partnerici, bez znanja da pri a s njenim suprugom željnim osvete.

utorak, 19.10.

srijeda, 20.10.

Kassie je pametna i zabavna žena koja, unato protivljenju svoga najboljeg neuroti nog prijatelja Wallyja, odlu i da je vrijeme za trudno u – ak i ako to mora u initi sama c uz malu pomo šarmantnog donatora Rolanda. Me u-

DRUGI OVJEK

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

9. KRADLJIVAC GROMOVA

18.00 POSLJEDNJI AIRBENDER 3D

10. POTRAGA ZA ZMAJEM

akcijska obiteljska fantazija

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA 1. KAKO JE GRU UKRAO MJESEC 2. UBOJICE 3. PHILLIP MORRIS, VOLIM TE

20.00 ZAMJENA romanti na komedija

ponedjeljak, 25.10.

18.00 POSLJEDNJI AIRBENDER 3D akcijska obiteljska fantazija

4. PO ETAK

20.00 ZAMJENA

5. STARCI

romanti na komedija

6. ZALJEV 7. IMAGINARIJ DR. PARNASSUSA

DOM KULTURE PRELOG

8. MOJ PAS MARMADUKE 9. AROBNJAKOV U ENIK 10. SEKS I GRAD 2

U.S. Box Office 1. THE SOCIAL NETWORK

3. SECRETARIAT 4. LEGEND OF THE GUARDIANS: THE OWLS OF GA’HOOLE 5. MY SOUL TO TAKE 6. THE TOWN 7. WALL STREET: MONEY NEVER SLEEPS

9. CASE 39 10. YOU AGAIN

19.00 A-TEAM

akcijska avantura

2. LIFE AS WE KNOW IT

8. LET ME IN

subota, 23.10., i nedjelja, 24.10.

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8 30

Dobro je znati SALON STOLARIJE MARLEX, E. i G. LEGENSTEIN 11, ČAKOVEC Tel: 040/384-234

Za avansna plaćanja nudimo poseban popust!

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr marketing@mnovine.hr• •040 040312 312333 333

19. listopada 2010.

19. listopada 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Kalifornijska ljepotica ure uje: Bruno Kontrec

Ova stambena ku a dom je obitelji Deam iz Kalifornije. Kupljena je prije je ij 15-ak 15 k godina di i u njemu j j živježi j la (tada gospo ica) Lara Hedberg.

U me uvremenu se udala, postala gospo a Hedberg Deam, a njezin suprug, Christopher Deam, arhitekt, autor je adaptacije ovog prostora.

Naravno, uz neizostavnu pomo svoje supruge. Cijela je ku a izvedena u kombinaciji sive i bijele, s natruhama žute boje, kao i drvnog dekora.

itateljima Me imurskih Me imursk novina darujemo popust 10%

Prekrasna vila na jezeru

Izgleda moderno, svježe, toplo, a baš je ta siva nota ini markantnom i daje joj eleganciju. Interijer je pun toplih i prirodnih materijala, u njemu se pojavljuju dizajnerski komadi, a sve je uklopljeno u jednu cjelinu koja mami i o i i dušu. Ovo je de initivno prostor u kojem je užitak živjeti. http://www.cdeam.com

Salata za svakog Singapurski studio “Asylum” dizajnirao je interijer ovoga salatnog bara pod sloganom “za biljojede, mesojede i sve one izme u”. Interijer je ispunjen raznim aplikacijama i šarenilom, ali sve u mjeri koja ne prelazi u ki . Otvori na fasadi izvedeni su u obliku velikog pribora za jelo, što ni jednog šeta a ne ostavlja ravnodušnim. Sjede a mjesta izvedena su vrlo “doma e”, nema tendencije k intimnom, ve je sve otvoreno za bilo kakvu vrstu komunikacije. Materijali koji su korišteni u izradi prirodni su, što daje dodatnu notu ilozo iji ovog brenda. http://www.theasylum.com.sg/v3/

Vise a lampa s patentnim zatvara em Ova lampa djelo je dizajnera Petera Traaga iz Nizozemske. Radi se o vise oj lampi imena “Zipp”, izvedenoj iz samo jednog dijela tkanine koja je mješavina PVC-a i pamuka. Na rubovima tog komada prišiven je patentni zatvara i kada se on zatvori dobije se oblik koji vidite na slikama. On tvori sjenilo za ovo veoma interesantno rasvjetno tijelo. http://www.petertraag.com

Ovo zdanje površine 500 m2 projektirao je Hambo Nielsen prije 40-ak godina, to nije, 1967. Pred neko vrijeme doživjelo je adaptaciju koju je izvela Rahel Belachew Lerdell i sada je na prodaju. S ku om koja je izvedena od najkval i t e t n iji h materijala i dizajnirana kako vidite na slik ama dolazi i predivan pogled

na okolinu. Kompletan namještaj i oprema u interijeru vrhunski su i visokokvalitetni. Ku a sadrži tri spava e sobe, od kojih svaka ima izlaz na dvorište, dnevni boravak s kuhinjom i blagovaonicom itd No, da ne mislite da je hvalim zbog prodaje, zaista mislim da je ona jedno odli no arhitektonsko djelo.

TTrebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i st stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik st studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

19. listopada 2010.

ZA NJU

Pet razloga za (ne)udaju Dragi je pao na koljena ili ste po eli razgovarati o zajedni koj budu nosti, a vi niste sigurni, iako ste sigurni u svoju ljubav prema njemu, postoji nekoliko drugih stvari koje vas možda mu e i tište iznutra. Ne bojte se otvoreno razgovarati o tome s partnerom i svakako prvo razriješite sami sa sobom što vas doista mu i.

Ljubav Bez ljubavi nema braka, nema sre e, nema ni ega. Ne pomišljajte na udaju ako niste iskreno zaljubljeni i voljni provesti život s ovjekom koji vas prosi. Bez obzira kakve okolnosti bile, nemojte nikada iz prisile pristati na brak. Vi ste svoj ovjek i sjetite se da problemi uvijek imaju dva rješenja. Tako er, u brak nemojte ulaziti ukoliko ne želite više biti sami, mislite da ne možete na i boljeg ovjeka (morate znati da ne želite drugog ovjeka), nadate se da e se doti ni u braku promijeniti, udajete se zbog trudno e, financija, roditelja, bježanja od obitelji, pritiska,

logike ... Upitajte sami sebe želite li to zaista, a za ostalo je doista lako.

Samostalnost Imate li zajedni ku budu nost? Planove za stanovanje? Živite li zajedno ili ste još uvijek s roditeljima? Prijedlog je svim bra nim parovima da prije ženidbe provedu barem godinu dana u zajedni kom prostoru. Prostor koji e dijeliti do kraja života i koji e ovisiti samo o njima. Prostor u kojem e godinu dana prije odluke za ženidbu zajedni ki pla ati ra une, dijeliti hranu, vra ati se s posla i uvidjeti kako je biti u braku prije nego što stupe u njega. Istinu na vidjelo, mnogi parovi ne izdrže ni mjesec dana. Zato je samostalnost bitan imbenik kod budu eg braka. Mnogi ispitani rastavljeni parovi rekli su kako su se po eli sve više sva ati oko novca, oko traženja pomo i od roditelja, prijatelja i uglavnom neorganiziranosti života. Ne dopustite da se isto dogodi i vama. Ljubav je prelijepa da bi pukla zbog nepromišljenih odluka.

Posao Naime, mnogi ljudi misle kako se u braku dade živjeti od zraka i ljubavi. Na žalost, naj eš e nije tako. Zara ivanje novca je jako bitan imbenik.

S obje strane. Koliko s vaše, toliko i s njegove. Nije sada bitno tko od vas više zara uje i ima bolji posao. Bitno je da budete sigurni da ne ete napustiti posao i da vas, ukoliko se dogodi da kojim slu ajem dobijete otkaz, druga strana može poduprijeti i uzdržati dok ne na ete novi.

Djeca Djeca su predivna, nose sre u, radost, ljubav, ali i veliku odgovornost. Ukoliko ste

potpuno spremni za brak, bilo bi dobro razmisliti jeste li spremni i za prinovu. No nije sve tako sivo. Ukoliko zaista želite djecu, imajte je. No pobrinite se da imate podršku roditelja i bližnjih ukoliko do e do financijskih ili bilo kojih drugih problema. Osim toga, nema ništa ljepše od maj instva, a bebe su te koje ispunjavaju brak i usavršavaju roditeljsku ljubav.

Odgovornost Financije, posao, dijete na putu i neriješeno stambeno pitanje puno su manji problemi nego što se ine u odnosu na odgovornost. Ukoliko se vi niste spremni boriti za vašu ljubav, djecu, bolju budu nost i brak, nemojte ni ulaziti u nje-

ga. Ne postoji ništa gore nego zapustiti sve bitno u životu i odre i se svoje odgovornosti.

Naime, ono što je zapravo bitno za brak, moje djevojke, jest to da nekoga obožavate i ho ete da upravo on bude otac vaše djece, kada budete imale potrebu da legnete i probudite se svako jutro pored njega, kada ništa na ovom svijetu nije ljepše nego popiti s njim jutar-

nju kavu, kad shvatite da on oboga uje vaš intelekt, raspaljuje maštu i uživa u vama, u vašem postojanju, ovakvoj kakva ste zapravo, kao i vi u njemu. Kada je dovoljan pogled da biste se razumjeli. Jer, kada se tako osje ate, budite sigurne, to je onda ono pravo. Ne ustru avajte se re i DA. (izvor: Žena.hr)

MANIKURA- punopravni modni dodatak

Inspirirajte se udesnim nail artom Svaka ast pravim akademskim slikarima, ali neka oni probaju nacrtati minijaturu na noktu.

Zbilja, neke su manikerke prave umjetnice, a njihova mala nalakirana platna – remek djela. Naravno, za tako nešto treba puno rada, truda i prakse.

A vi? Razmišljate o tome da vaše eksperimentiranje s razli itim i modernim nail art idejama proglasite sportskom disciplinom (pa vi se ipak više ne bavite samo rekreativno time, ve ozbiljno trenirate i stalno nešto novo smišljate)? Onda e vam ovi dizajni poslužiti kako biste na najbolji na in upotpunili svoj bogat repertoar nadahnu a.

Bez obzira imate li kratke ili duga ke nokte, prirodne ili gelirane – mašti i zanimljivim dizajnima na

vašim noktima nikada ne mora biti kraja. Ženstvena i antasti na manikura može se s punim pravom smatrati pravim modnim dodatkom.

Oni koji prate trendove vezane za nokte ve dobro znaju koje su boje trenutno popularne, a isto tako znaju i printeve i uzorke koji su najpopularniji ove sezone. Još uvijek su to slatki cvjetni ornamenti, otka ene to kice i sve više apstrakcija, koja može, ali i ne mora, zahtijevati mnogo iskustva i umješnosti. Kako god bilo, glavno je da se zabavite i ostvarite svoje najlu e antazije.

Malena “umjetni ka djela“ Doista, ove nail art ideje savršene su da vas razvesele za vrijeme dosadnih radnih dana, kao i da upotpune

RECEPT tjedna

2 - 3 krumpira srednje veli ine 1 mala cvjeta a 1 mala brokula 1 kuglica mozzarelle 100g sira (edamer, gauda i sl.) sol - za gratiniranje: 2 - 3 jaja 2 - 3 velike žlice millerama (može i vrhnje za kuhanje)

seksi ve ernji outfit za ludu ve er

negdje vani. A ako pak sami nemate volje ili želje da se bavite oslikavanjem noktiju, uvijek možete neku od ovih ideja pokazati svojoj manikirki.

No, ako ure ivanjem noktiju želite prikratiti vrijeme, zabaviti se i sami si napravite unikatne nokti e – dajte si oduška.

Po nite od jednostavnijih mo-

sigurnost, krenite na zahtjevnija malena “umjetni ka djela“. Osim toga, zahvaljuju i današnjoj kozmeti koj industriji, koja smišlja svakakva udesa, ima nebrojeno proizvoda koji e vam olakšati posao ukrašavanja noktiju – od štambilja, ukrasnih kamen i a i kristali a, preko nakita za nokte, do naljepnica.

Istina, neki od ovih primjera nail arta zbilja e privu i pažnju

www.SAVJETI-hr.com

Gratinirana cvjeta a, brokula i krumpir Sastojci (broj osoba: etiri)

tiva i s vremenom, kad steknete

Postupak pripreme Krumpir oguliti i narezati na ploške oko 0,5 cm. Kuhati u posoljenoj vodi oko 10 minuta.

Odvojiti cvjetove cvjeta e i staviti ih u kipu u slanu vodu i nakon 5 - 6 minuta dodati cvjetove brokule. Kuhati još 3 - 4 minute te pažljivo procijediti paze i da se ne raspadnu, ocijediti i krumpir.

Na dno maslacem namazane posude složiti ploške krumpira. Na njih nasje i mozzarellu

i staviti cvjeta u i brokulu, po njima posuti naribani sir.

Sve to preliti gratanom koji smo napravili tako da smo smutili jaja i milleram.

Pe i na 180°C oko 30 minuta (dok lijepo ne porumeni).

Izbjegnite zatvorene o i na fotografijama Evo jednostavnog na ina da izbjegnete zatvorene o i na otografiji.

Brojite do tri, na dva neka svi vaši subjekti jedanput trepnu. Na taj na in, kad okinete otku na tri, svi e imati otvorene o i.

Vrlo je jednostavno i vrlo e ektivno.

Naravno, danas je ovaj problem zapravo mali problem s obzirom na to da digitalnim otoaparatom možete otkati tako dugo dok sve ne ispadne u redu.

... Upravo zato najkompleksnije dizajne trebaju imati osobe koje e ih znati nositi – dakle, potreban je netko hrabar tko e ih pokazati u punom sjaju! No, i jednostavnost može biti lijepa – i prigodnija je za posao ili školu. Za što god se odlu ite, ostanite vjerni svojoj osobnosti i odaberite uzorke koji odgovaraju vašim pre erencijama i stavu.

19. listopada 2010.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA

Informativni Kutak Poliklinike Živa

Kako se udebljati

Hemoroidalna bolest

Za neke osobe dobivanje na težini jednako je teško kao za nek gubljenje blj j na težini. t ži i U nastavt ke ku vam donosimo na ine kako pove ati tjelesnu težinu na zdrav na in. Želite imati malo više mesa na svojim rebrima? Ve vam je dosta da vam svi govore da ste mršavko od 50-ak kilograma?

Za po etak ovo može biti udno jer se ve ina ljudi oko vas vjerojatno mu i s viškom kilograma, i dali bi sve da su u vašoj koži.

No ono što ti ljudi ne znaju jest da je dobivanje kojeg kilograma podjednako teško, ako ne i teže, kao gubljenje težine. Bilo da se radi o ubrzanom metabolizmu ili ste prirodno mršavi i vitki, uvijek se mogu e udebljati, a možete se ak i zabaviti dok to radite. Nakon što nau ite kako dobiti na težini, vaši e prijatelji morati zaboraviti sve viceve o vašoj mršavosti i postat e zavidni na vašoj novoj figuri.

Hrana U pogledu zdrave prehrane i redovite tjelovježbe, proces dobivanja težine ima neke sli nosti s procesom gubljenja težine. Kada se želite udebljati na zdrav na in, jednostavno morate unositi više kalorija u svoj organizam, ali to ne zna i da trebate postati kanta za sme e i jesti sve što vam se na e pod rukom. Ne želite dobiti pivski trbuh koji ima ve ina muškaraca, ono što želite jesu miši i.

Zbog toga je potrebno konzumirati hranu koja pomaže u izgradnji miši a, a ne masnih naslaga.

Da biste dobili na kvalitetnoj težini, potrebno je jesti više, ali kvalitetno, kao npr. cjelovite žitarice, vo e i povr e, mlije ne proizvode i proteine kao što su piletina, riba ... Obavezno pro itajte koja je najbolja hrana za rast miši a.

S obzirom na to da je za jedan kilogram potrebno oko 7.000 dodatnih kalorija, vjerojatno se pitate kako onda dobiti na težini svom tom zdravom hranom. Vje-

rojatno vam gore navedeni izbor prehrane zvu i kao za nekoga tko pokušava izgubiti k š i biti na težini. t ži i No, N dio odgovora leži u veli ini porcija. Za razliku od nekoga tko želi izgubiti koju kilu, vi sebi možete dopustiti dodatnu porciju tjestenine za ve eru. Tako er, slobodno možete dodati žlicu maslinovoga ulja više u vašu salatu od piletine.

Možete jesti više sira, krumpira i orašastih plodova. Svaki dan uz tri velika obroka konzumirajte i nekoliko me uobroka.

Tjelovježba Druga klju na komponenta za dobivanje težine jest tjelovježba. Želite da višak kilograma koje ste nabacili postanu miši i, a ne masne naslage. Minimalno tri puta tjedno trebali bi raditi vježbe s utezima, odnosno optere enjem. Na in izvo enja i ponavljanja vrlo je bitan, a ako niste sigurni što radite, unajmite osobnog trenera. Veliki je plus ako imate nekoga tko promatra vaše izvo enje vježbi, pogotovo ako ste po etnik. Na svakom treningu morate i i do kraja i podizati one težine kojima možete u initi samo šest do osam ponavljanja.

Nakon napornog vježbanja dajte sebi dan ili dva odmora.

Prilikom treninga i napora utezi i optere enje uzrokuju ošte enja miši nih vlakana. Ta ošte enja aktiviraju proces oporavka koji dovodi do rasta stanica miši a.

Miši i e se izgraditi efikasnije ako im date dovoljno vremena za oporavak. Svaki trening, ili svaki tjedan, ovisno o tome kako trenirate, pove ajte težinu koji dižete.

U inite to malim koracima, a primijetit ete veliku razliku u snazi u samo nekoliko tjedana. Što se ti e kardio treninga, on e morati biti malo blaži. Kada ste u režimu dobivanja težine, trebate sa uvati teško ste ene

kalorije. Umjesto sprinteva i tr anja, odlu ite se za šetnje nekoliko puta tjedno.

Dodaci prehrani Kada su u pitanju dodaci prehrani, možda ih i ne trebate.

Bolje je za vaš probavni sustav da hranjive tvari dobivate kroz cijelu hranu i vaša prehrana trebala bi biti prvi izvor zdravih kalorija. Ako jedete ispravno, nema potrebe za dodacima prehrani. Ako uistinu želite dopuniti prehranu, pažljivo promatrajte svoj jelovnik. Pratite što jedete i dodajte svojoj prehrani ono što nedostaje. Ako vam nedostaje proteina, opredijelite se za protein sirutke u prahu, ili tzv. whey protein. Ne jedete dovoljno vo a? Multivitamini e poslužiti kao zamjena.

Kada zapo nete s režimom dobivanja kilograma, vjerojatno e vam se initi da napretka gotovo i nema ili je užasno spor. Nemojte gubiti nadu. Zapamtite da trebate konzumirati dodatnih 3.500 kalorija kako bi dobili pola kilograma. Dobivanje pola do jednog kilograma tjedno je zdrav cilj, sve više od toga vjerojatno pretvara se u masti, a to je ono što ne želimo. Tijekom svog tog procesa primijetit ete poboljšanja koja e vas motivirati u ostvarenju svojega cilja. Mo i ete podizati ve e težine, vaši miši i e (napokon) postati vidljivi i osje at ete se puni samopouzdanja. Jedina stvar koja može biti ugrožena je vaš društveni život, jer e vas biti teško odvojiti od zrcala. (izvor: portal e-Muskarac.com)

MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos

Pletivo za hladne dane ...

Kada je u pitanju pletivo, modni su dizajneri u posljednjih deset godina digli njegov zna aj u svijetu mode. Sve ono što su nekad plele naše bake našlo je svoje modno mjesto. Najve u promjenu dobile su siluete, tj. pletivo koje prati liniju tijela, kao i pletene haljine. Pletivo je odli no za skrivanje sitnih tjelesnih

nedostataka ako se pravilno odabere najbolji stil. Pletiva su sada mekša no ikad, oboga ena luksuznim vlaknima, kao što su moher vuna, merino ili angora.

Ako se odlu ite za pletivo ove sezone, obogatite svoj ormar kardiganom. Kardigan nikada ne izlazi iz mode i idealan je za hladnije dane. Ove sezone javlja se u

velikim vre astim izdanjima. Da bi vre ast kardigan došao do izražaja, kombinirajte ga sa skinny trapkama ili uskim hla ama te haljinom.

Klju ni trend ove sezone je i zrnasta pletenina, poput šalova i kapa.

Gotovo izgledaju kao da su pravljene za dvije osobe. Kad ih nosite, zasigurno se ne možete požaliti na hladno u.

Za kruškasti oblik tijela odaberite kardigan oblika školjke koji e naglasiti gornji dio tijela, i kombinirajte ga s jednostavnijim donjim dijelom.

Za tanke žene bez oblina odgovaraju dugi strukirani džemperi koji e dati novu siluetu. Tako er možete naglasiti bokove pojasom. Žene s ja im gornjim dijelom tijela moraju biti opreznije pri izboru pletiva. Oni moraju biti lagani, bez uzoraka i žarkih boja.

Oko 70 % odraslih iznad 30 godina ima hemoroide, a oko 50 % osoba e dobiti hemoroide u nekom trenutku života.

Hemoroidi se dijele na unutarnje i vanjske , ovisno o tome jesu li smješteni unutar anusa, u analnom kanalu (unutarnji hemoroidi) ili ispod kože s vanjske strane anusa (vanjski hemoroidi).Unutarnji hemoroidi su proširenja venskog spleta u analnom kanalu, na oko 1 do 2 cm od anusa. Sami po sebi ne zna e bolest, nego su anatomsko- unkcionalna struktura koja održava kontinenciju odnosno pomaže voljnom zadržavanju vjetrova i eventualne teku e stolice.

Unutarnji hemoroidi predstavljaju bolest tek kad nastupe komplikacije kao što su izlazak hemoroida iz analnog kanala, upala i krvarenje.

Vanjski hemoroidi su anatomsko i unkcionalno manje važni od unutarnjih, ali su tegobe ja e izražene.

Razvijaju se s vanjske strane, pod kožom anusa kao bolni tvrdi ponekad i upalno promjenjeni vori i.

Mogu izazvati i krvarenje. U oba slu aja govorimo o hemoroidalnoj bolesti.

Naj eš i simptomi hemoroidalne bolesti su bol, svrbež i žarenje u podru ju anusa i zadnjeg di-

jela rektuma, izlaženje hemoroida kroz anus (prolaps), krvarenje iz anusa koje se javlja u 80% slu ajeva Nastanku hemoroida pogoduje jako napinjanje pri de ekaciji, kroni na opstipacija, proljev, dugotrajno sjedenje ili stajanje, starija životna dob, priro ena slabost stijenki krvnih žila, pretjerana tjelesna težina, prehrana siromašna vlaknima, u estalo dizanje teških tereta.

Dijagnoza se može postaviti na temelju povijesti bolesti, pregledom rektalnog podru ja, digitorektalnim pregledom i rektoskopijom.

Ukoliko se pojavi krvarenje, neophodan dijagnosti ki postupak je endoskopija, rektoskopija ili kolonoskopija. Ne smijemo zaboraviti injenicu da je krvarenje iz zadnjeg crijeva simptom raka anorektuma u 13% muškaraca i 20% žena starijih od 45 godina.

Kako bi smo umanjili simptome važno je pravilnom prehranom uspostaviti svakodnevni ritam de ekacije. Preporu uje se hrana s puno povr a, vo a i žitarica. Takva hrana stvara voluminoznu stolicu koja poti e pražnjenje crijeva. Uzimajte dovoljno teku ine kao što su

Mladen Makitan dr. med. Internist Ravnatelj Poliklinike Živa

voda, mineralna voda s magnezijem, mlijeko i kiselo mlijeko, kompoti i sokovi. Izbjegavajte jako za injenu hranu, alkohol te op enito ve i napor.

Umjerena tjelesna aktivnost, primjerice hodanje, tr anje ili lagane vježbe, ima op enito dobar utjecaj na tjelesnu i duševnu kondiciju te pozitivno utje e na probavu i rad crijeva.

Hemoroidalna bolest je neugodna i treba ju lije iti. U blažim slu ajevima za suzbijanje upale i ublažavanje simptoma prepisuju se lokalni pripravci u obliku masti i epi a. Za teže oblike hemoroida lije nik može preporu iti jednu od kirurških metoda.

TEHNO ZONA

Olympus PEN E-PL1 izabran za jedan od najboljih naprednih digitalnih fotoaparata Udruženje DIWA (The Digital Imaging Website Association) potvrdilo je premo Olympusovog otoaparata PEN E-PL1 u svestranoj Micro Four Thirds kategoriji, dodijelivši mu nagradu DIWA GOLD za jedan od najboljih naprednih digitalnih otoaparata. Ova nagrada još je jedan dokaz da PEN zahtjevnim kupcima nudi najbolje iz dva svijeta – pro esionalnu kvalitetu DSLR otoaparata i jednostavnost korištenja u malom pakiranju vezano uz digitalne kompaktne otoaparate. Nagrada DIWA GOLD ove jeseni samo je nastavak prestižnih priznanja koje je PEN dobio u prolje e, uklju uju i

nagradu TIPA 2010 za “najbolji ulazni model kompaktnog oto sustava” i nagradu RED DOT za dizajn proizvoda. E-PL1 nastavlja oduševljavati žirije i otogra e ve-

likim izborom umjetni kih filtara, HD videozapisom i opcijskim izmjenjivim objektivima, od kojih neki nude izuzetno brzo i gotovo bešumno izoštravanje.

12

19. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Natura

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Piše Marija Ma ek

Odbija uzimati lijekove

Smiriti se – ali kako?

Aromaterapija

Moja k er ima 18 godina.

Kada se upisala na fakultet onda su po eli problemi. Po ela se udno ponašati i vladati. Nakon preg leda kod psihijatra bila je hospitalizirana u bolnici radi psihoti kog poreme aja. Sada se osje a puno bolje i ne primje ujemo kod nje ranije smetnje.

Na zadnjoj lije ni koj kontroli re eno joj je da mora stalno uzimati lijekove i da e to potrajati duže vrijeme pa ak i više od godinu dana. Me utim, ona jednostavno odbija uzimati lijekove i navodi razne na ine kako ih ne bi uzimala, a u zadnjih nekoliko dana ih uop e ne uzima, jer navodi da je njoj dobro. Što nam savjetujete?

Prilikom lije enja psihoza, kako to ponekad praksa pokazuje, je lakše bolesnika dovesti do remisije odnosno stanja bez simptoma, nego kod nekih drugih psihi kih poreme aja. Me utim, kada se takvi bolesnici osje aju dobro, mnogi od njih nisu motivirani za daljnje lije e-

nje. Kod psihoze nestanak simptoma ne zna i i nestana k boles t i .

U pr a k s i s e susre emo da kada takvi bolesnici ne uzimaju dovoljno dugo terapiju da im se bolest vra a. Kod psihoza je bitno da se ne samo po ne što prije s lije enjem nego da ono i dovoljno dugo traje. U vašem slu aju dobro bi bilo da sa k erkom idete ponovno kod psihijatra, objasnite mu što se dogodilo pa da on pokuša na razne na ine (podacima iz svoje prakse ili nekim drugim statisti kim podacima) upozoriti vašu k erku na svu ozbiljnost i potrebu daljnjeg lije enja. Možda e vaša k erka onda promijeniti mišljenje i ozbiljnije shvatiti svoje lije enje. Svakako je važno i to znati kako vi tako i vaša k erka, da ako se bolest ponovno pojavi, ne uzimanjem lijekova, da e lije enje potrajati duže i uop e je pitanje kakva e remisija bolesti biti, odnosno da li e biti na nivou kakav je sada postignut.

Emocija nas izbacuje iz ravnoteže, ne da nam mirovati, aktivira misli i poti e na odre eno (ne)djelovanje. Isprovocirani emocijom t r eb a mo neko vrijeme da se vratimo u osnovno stanje smirenosti, da se oporavimo od nje. Poznato je da osoba koja se može brzo oporaviti ima nižu razinu kortizola, hormona nadbubrežne žlijezde, koji ima važnu ulogu u stresu. Kada se u okolini doga a stresan doga aj, ve ina e ljudi otpustiti kortizol, ali ljudi koji se brže oporavljaju od emocionalnog stresa imaju niže razine kortizola u osnovnom stanju ogranizma. Istraživanja na pacijentima koji boluju od teške depresije ili posttraumatskog stresnog poreme aja pokazuju dugotrajno prisutne visoke vrijednosti kortizola.

Duboke su razlike me u ljudima u na inima kako reagiraju na isti doga aj i te su razlike zapisane u njihovom mozgu, ali ne samo kao genetske, ve i kao posljedice razli itih iskustava koja mijenjaju funkcioniranje mozga. Neuroznanost omogu ava provjere u funkcioniranju mozga kojima se potvr uje da neki ljudi imaju produljeni odgovor na emocionalno uzbu enje, a neki se vrlo brzo vra aju u osnovno stanje. Istraživanja pokazuju da ljudi koji se brzo oporavljaju od emocije imaju manju aktivaciju u amigdali i u lijevom prefrontalnom korteksu-podru ju važnom za pozitivne emocije. Introspektivni izvještaji opisuju ih kao osobe ispunjene osje ajima snage,

optimizma i entuzijazma. Eksperimenti nadalje pokazuju da kada se osobe koje se brzo oporavljaju od negativnog doga aja zamoli da voljno kontroliraju svoje emocije, da zatome ljutnju ili strah, oni to mogu bolje u initi od osoba sklonijih dugotrajnijoj emocionalnoj uznemirenosti. Zna i: spontano iskazuju kra e vrijeme reakcije i brže se vra aju u osnovno stanje, a k tome su i sposobniji aktivno kontrolirati svoje emocije. Oni tako er imaju bolje izi ko zdravlje i imunitet. Kao primjer, oni imaju višu razinu prirodne aktivnosti ubijanja stanica, osnovne obrane koju imunološki sustav koristi kako bi se obranio od mnogih vrsta stranih antigena, od kanceroznih tumorskih stanica, do obi ne prehlade. E sad, svi bi mi voljeli biti u tom dijelu populacije koji je otporniji na emocionalni stres, a ako ve pripadamo onoj drugoj skupini htjeli bi nau iti bolje upravljati uznemiruju im emocijama i brže povratiti svoj unutrašnji mir. Naravno, to je mogu e, postoji odre eni potencijal za promjenu u toj dimenziji zbog op e biološke plasti nosti, pogotovo u ranijoj životnoj dobi. Dijete od tri godine koje ima dugu reakciju na stresni doga aj ne e nužno iskazivati istu reakciju u dobi od trinaest godina, ako dobro iskoristimo mogu nosti okoline u oblikovanju naše psihe. To je lakše tijekom djetinjstva nego u odrasloj dobi, ali ni tada nismo nepromjenjivi i nepopravljivi...

medicinska masaža, aromaterapija, rrefleksoterapija a

Aromaterapija je jedno od najpopularnijih podru ja nekovencionalne medicine. Sama aromaterapija nosi tisu ljetnu tradiciju i prisutna je u svim kulturama kroz povijest. Razvojem kemije i farmacije aromaterapija je ostavljena postrani, ali danas opet doživljava novo i brzo bu enje. Aromaterapija je nakon homeopatije i akupunkture, po popularnosti u Engleskoj tre a komplementarna terapija. Još je Hipokrat, otac zapadne medicine govorio da su “Svakodnevna kupka i masaža eteri nim uljima siguran put u zdravlje.”Aromaterapija je terapijska primjena eteri nih ulja dobivenih od cvije a, trava i drve a. Primjenjuje se u mnogim teško ama, od nesanice i stresa, do akni, starenja kože, depresije, živ ane napetosti, reumatskih i mnogih drugih tegoba. Ljudi obi no neznaju koliko na njih djeluju mirisi. Aromaterapija je jedan od rijetkih na ina lije enja koji možemo opisati kao stvarala ki, jer dobar aromaterapeut treba znati pripraviti prekrasne mirisne preparate, koji e klijentu pružati osje aj sre e i smirenosti.

Eteri na ulja vrlo su složena kemijska smjesa razli itih svojstava.

Osim što utje u na raspoloženje, neka djeluju antibakterijski, antisepti no ili protiv upala. Ponekad nas može zbuniti raznoli-

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Op enito se smatra da 80 posto ljudi tijekom svog života ima iskustvo u bolovima s le ima, što e re i da je takva bol naj eš a koja ljude dovodi do lije nika.

Bitno je napomenuti da je ve ina oboljelih u najaktivnijoj životnoj dobi. Bolesti hernije slabinskog diska javljaju se kod osoba koje su esto izložene mikrotraumama kao na primjer gra evinski djelatnici, voza i, tesari, rudari, medicinske sestre ili sli na zanimanja. S obzirom na kroni nost trajanja hernije slabinskog diska (lumbalnog diska) postoji velika opasnost od daljnjeg pogoršanja bolesti, odnosno otvara se put u progresiju, što je svakako loša prognoza za svakog pacijenta.

Najgore od svega je injenica da se bolest ne uzima dovoljno ozbiljno na vrijeme. Svaki pacijent pogo en tom neugodnom bolesti prvo pomišlja kako je to nešto prolazno što ga je trenutno “zaštekalo” i da e kroz odre eno vrijeme pro i kao što je i došlo.

kost djelovanja nekih ulja. Tako se neko ulje opisuje istodobno kao umiruju e i stimuliraju e. To zvu i kontradiktorno pa izaziva sumnju u djelotvornost. A ipak osoba koja pati od živ ane napetosti može se upotrebom takvog ulja pri masaži najprije smiriti, a zatim oslobo ena napetosti, osviježena i puna snage osjetiti povratak svoje prirodne energije.

Aromaterapija je odli an dodatak ve ini drugih oblika lije enja – psihoterapiji, medicinskom lije enju biljkama, pa ak i konvencionalnoj medicini. Aromaterapija je najdjelotvornija za ublažavanje poslijedica stresa. Emocionalna neravnoteža u mnogim se slu ajevima o ituje kao izi ka bolest. Užitak koji pruža masaža aromaterapijom znatno pomaže vratiti i uspostaviti emocionalnu ravnotežu. Omogu uju i da se osoba potpuno opusti i zaboravi sve probleme – makar na kratko – aromaterapijom se potencijalno snažno aktiviraju unutarnje sposobnosti tijela za samoizlje enjem.

Dokazano je da ugodna iskustva poput zaljubljivanja, slušanja glazbe, opuštaju a masaža i udisanje ugodnih mirisa ja aju imunološki sustav. Dok s druge strane, tuga, napetost, brige smanjuju otpornost na sve izi ke bolesti – bilo da su to prehlade, gripa, herpes zoster ili nešto ozbiljnije.

Lumbalna diskopatija Time se daje dovoljno vremenskog prostora bolesti, ona se pogoršava, ulazi u progresiju, teže se lije i a ako se izlije i vrlo brzo se ponavlja. imbenik ošte enja cirkulacije diska je pritisak na korijen diska. U neposrednoj njegovoj blizini, manifestira se bolovima, trncima u nogama pa se esto dijagnosticira kao išijas. Upravo ta potraga za ispravnom dijagnozom odnosi dragocjeno vrijeme. Ljudi izbjegavaju bolovanja, prema tome i mirovanje ili neku

ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTERAPIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

drugu vrstu konzervativne terapije naj eš e zbog socijalnog razloga, jer su bolovanja skupa i za socijalna osiguranja, a vrlo se neugodno odražavaju i na inancijska primanja koja su ponekad i do 50 posto umanjena. Uzme li se u obzir da se teža ošte enja lije e mjesecima a u najve em dijelu konzervativne terapije rezultata ili poboljšanja nema.

Takvi bolesnici onda završavaju na kirurškom otklanjaju bolova. Sve se to može izbje i pravovremenom po-

OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

sjetu dobro educiranom bioterapeutu. On e pažljivim pristupom svakom bolesniku pri i potpuno individualno, jer ne postoje dvije jednake osobe na svijetu pa isto tako ne obolijevaju svi ljudi po istoj šabloni, nego se bolest kod svakog ovjeka razli ito manifestira. Potpuno neinvazivnom metodom, individualno i sigurno, bioterapeut e unutar samo etiri dana uzastopne terapije, koja traje oko sat vremena, otkloniti vašu bol i osposobiti vas za normalan život i punu egzistencijalnu funkciju. Najbolje je do i na samom po etku na terapiju a ne ekati i trpjeti bolove mjesecima a vrlo esto i duže. Neki bolesnici misle kako im ta bol po prirodi pripada, a prava je istina da svakom ovjeku pripada samo zdravlje.

Nazovite me bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031, dogovorite svoj tretman ozdravljenja i nastavak životnog puta bez bolova i straha od bilo kakvih posljedica. Želim vam dobro zdravlje.

19. listopada 2010.

Dobro je znati 13 35

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Lampion HIT 5,99 kn

Lampion MAJA 5+1 gratis 39,99 kn

Lampion LANTERNA 10+1 gratis 49,99 kn

Lampion elektronski br.1 16,99 kn

Lampion PIRAMIDA MINI 1,99 kn

Lampion LORA 6,99 kn

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

19. listopada 2010.

Komentari Nitko kao Niko Kad je nogometaš zagreba kog Dinama prelazio u splitski Hajduk, mnogi su se hrvatski novinari svim mogu im epitetima i nazivima obrušili na ovoga inog mladi a i nogometnog bisera. Naslov koji je kružio novinama i portalima “Niko kao Nitko” posebno sam upamtio i ostao mi je u groznom sje anju.

Naime, kao navija Dinama, ali i osoba koja cijenim ku ni odgoj, bio sam tužan što se tako govori o mladi u koji je ino odgojen, ino se ponaša i u “protivni ki” klub odlazi samo zato što ga “Mami nije volio” i što su se mediji orkestrirali protiv njega i protiv obitelji Kranj ar.

Niko Kranj ar sve je uvrede otrpio, zaigrao za Hajduk, ostao u “vatrenima”, zadivio Englesku i svijet i postao zvijezda i u o ima doju erašnjih pljuva a po njemu i svemu što se preziva Kranj ar.

Danas je Nitko - Netko!

Danas je Niko Kranj ar najbolji hrvatski reprezentativac. Niko Kranj ar je uz to ostao skroman i, što je najvažnije, gospodin.

Zašto ovo sada pišem?

Minulih dana kao rijetko kada brojni su me ljudi pitali isplati li se u Hrvatskoj danas biti pošten. Svatko ima barem jedan svoj doga aj koji govori da se ne isplati biti pošten, danas u Hrvatskoj.

Veli mi ovjek kako se vozio primjerenom brzinom kroz naselje, a bahato su ga prestigla dva automobila, kako mu se inilo, na raketni pogon. Me utim, policija je zaustavila njega. Na primjedbu kako nisu zaustavili ova dva, a ne njega koji se vozio propisno, odgovoreno mu je

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

da oni znaju što rade. ovjek smatra da je nepošteno što su njega urednog i poštenog zaustavili.

Mladi mi pri a kako se odlu io na ženidbu, te je polazio zaru ni ki te aj zajedno s odabranicom, jer druga ije ne može. Prijatelj mu se smijao, jer se on oženio bez te aja.

Istina, ne u svojoj župi, ali je obavio bez te aja.

Mladi to smatra nepoštenim.

Djevojka je uredno ekala pred vratima socijalne ustanove i nikako da je pozovu unutra. Me utim, došlo je nekoliko osoba koje su samo ulazile i izlazile. Što vrijedi pošteno biti u redu kada drugi napreduju, a ti ostaješ na ekanju, pita djevojka. I još je bilo raznih drugih primjera, gdje su ljudi osjetili nepravdu i nepoštenje prema njima.

Odgovorih svima kako se isplati biti pošten! I svima kao primjer navedoh Niku Kranj ara, kojemu su u injene brojne nepravde, ali on je sve otrpio i postao ponosom nacije.

Nasilje, nasilje i još nasilja ...

Gotovo svakodnevne vijesti prepune nasilja, bilo da je rije o obiteljskom, vršnja kom, navija kom ili nekom drugom obliku nasilja, dokazuju nam da je agresivnost poprimilo razmjere epidemije. Iako mnoge još uvijek iznena uju takve vijesti, za neke je nasilje, na žalost, postalo stil života.

Krvava beogradska “Parada ponosa“, kao i navija ki neredi u Italiji samo su neki od primjera nasilja koji su obilježili prošli tjedan.

Me utim, kada malo bolje razmislimo, u društvu u kojem se ovakvi oblici nasilja ne osu uju, ve veli aju, ne možemo ni o ekivati pomak na bolje. Ponovno osobe koje bi trebale biti uzor u smislu promicanja tolerancije i ljubavi me u ljudima ine upravo suprotno.

“Mnogi su Beogra ani pokazali što misle o tim psihopatima, jedino mi je žao što je toliko policajaca nastradalo: po mome policija se trebala povu i i dozvoliti normalnima da s tim bolesnicima malo prodiskutiraju“, dio je lanka koji je na svom blogu napisao kontroverzni župnik iz Kastva, dodaju i: “Kojim pravom ša ica homoseksualaca i lezbijki izlazi na ulice tražiti neka svoja prava? Oni bi na to imali pravo kada bi netko od normalnih došao u njihovu ku u i tu ih napadao zbog njihove bolesti. Bravo

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

za normalne Beogra ane!

Tako bi trebali postupiti i normalni Zagrep ani kada ovi bolesnici okupiraju javne putove i javne površine.“ Javno promicanje nasilja (jer ne znam kojim drugim imenom nazvati ovakav in) ne prili i nikome, a kamoli župniku koji bi trebao u iti toleranciji i prihva anju razli itosti. Jer izjavom da je policija trebala pustiti “normalnima” da prodiskutiraju s “bolesnima” ne može se shvatiti ni na koji drugi na in.

I u takvom okruženju, u kojem se svakodnevno otkrivaju korupcijske afere, u kojem oni na najvišim položajima neprestano zabijaju jedni drugima nož u le a te, na kraju krajeva, u kojem oni koji bi trebali promicati ljubav promi u nasilje, ne možemo o ekivati da e mla e generacije razmišljati druga ije. I dok oni na koje se drugi ugledaju ne porade na sebi, ne e biti promjene.

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Kaj na što videl, kaj na što ul Prolaze i centrom grada protekli tjedan, za ula sam neki glas. Udaljen i nerazgovijetan, ali znala sam da zove mene. Ubrzala sam korak ne obaziru i se na svijet oko sebe, kao konj s ularom ili Alisa u trku za bijelim zecom imala sam samo jedan cilj. Sti i do glasa.

Približavaju i se, postajao je sve jasniji, pridružila mu se i glazba, a ja još uvijek znam da zove mene.

Došavši do samog cilja, glas je sada bio blizu, prili no jak, ali još uvijek pomalo nerazgovijetan. Izgubio se u mnoštvu rozih balona, a moja potraga nije završila padom u rupu bez dna. Šteta. Glas je doista zvao mene, ali i sve ostale koji su se u tom trenutku našli u blizini. A što nas je trebao? Pa ništa posebno, povodom otvaranja još jednog superdupernikadboljeg du ana da zaigramo neku igru i osvojimo vrijedni poklon u iznosu od kajjaznamkolko kuna!

Iskreno? Svi ti koji organiziraju doga aje ovog tipa, kad na u jednog naivca da pokuša animirati publiku u centru grada akovca, baš i ne znaju kako akove ka populacija diše. Znate kako je ovo prošli tjedan izgledalo? Zna i, glavni akter, lik s mikrofonom, koji vrlo neuspješno pokušava animirati ono malo sakupljenih. Nekolicina znatiželjnih na pristojnoj distanci od par metara nema šanse da zucnu, ali ako treba cijeli e dan stajati naslonjeni na suprotni zid da im slu ajno što ne promakne. Jedan dio prolaznika gleda što se doga a, pa eka da “animator” skrene pogled kako bi mogli šmugnuti u du an bez da ih javno ne prozove.

Oni koje uspije uhvatiti za rukav nagnaju se u trk skrivaju i rukama lice. I možda dvoje - troje pravih juna ina koji se zapravo i odazovu nagovoru. Hm, sad kad si stvari tak posložim, onda tu nagradu od

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

kajjaznamkolko kuna i nije bilo baš teško osvojiti!

Ali ajde, oni su neka tamo irma, otvaraju neki tamo du an, i stvarno ne znaju kako Me imurci dišu. Ali nikad, baš nikad, ne u zaboraviti scenu s ovogodišnjeg Porcijunkulova (koje znamo tko organizira), kada je jedan selebriti bedak pozvan da održi stand up nastup, a od njega se zapravo o ekivalo da graba ljude u prolazu i pokuša ih nagnati da zaplešu neki latino ples ili, pazite sad ovo, na pozornici na Trgu Republike pjevaju karaoke. Pazite – Me imurce. Da plešu. Pjevaju. Na Trgu Republike.

Pazite - Me imurce.

Prizor je bio gotovo strašan.

Opet smo imali one koji sve upijaju s pristojne distance, one koje se uspije zgrabiti za rukav ali bježe glavom bez obzira i dvoje hrabrih koji se upuštaju u nešto što Me imurci valjda smatraju javnom sramotom.

I jednog bedaka koji samo da se ne rastrga od muke i jada jer više ne zna što bi sam sa sobom da dobije barem malu maljocnu reakcijicu.

Ali ne, skrštenih ruku, kršni Me imurci nisu se dali omesti u svojem javnom neistupanju.

Kaj na što videl, kaj na što ul.

AKOVE KI espresso by Bibi

Me imurska gibanica? Ne držimo to u akovcu! esto se puta razo aram u nama Me imurcima i našem me imurskom jalu ili emu ve . Na koga smo se “itak vrgnuli“?!

Ne znam gdje da po nem.

Evo od po etka! Morala sam u grad Samobor i pogodite što mi je prvo palo na pamet kad sam ve tamo. Samoborska kremšnita! Znate ono: tanko lisnato tijesto gore i dolje, izme u drhtava zlatnožuta slatko a i sve “za arano“ inom “cukor prašinom“.

Naravno da svi u tom gradu znaju gdje ima najboljih kremšnita i naravno da sam se tamo ino posladila i još uzela par komada “za doma“. Odmah sam povukla paralelu s našim “ akoFcom“ te kako je zgodno da i mi imamo svog konja za trku, a to je me imurska gibanica, kola koji pe em i ja u svojoj posebnoj glinenoj posudi. Znate ono: maslacem premazane kore za savija u, a izme u njih nanizani nadjevi od maka,

sira, oraha i jabuka te na vrhu “preljano“ me imurskim kiselim vrhnjem. No, suprotno tom oduševljenju našom slasticom, u našem akovcu doživjela sam jedno “light“ razo aranje.

Nije mi “crv“ dao mira i odmah drugi dan krenula sam trgom našeg akovca od slasti arnice do slasti arnice da moje nepce ocijeni kulinarsko umije e naših slasti ara kojim se prezentiramo i našim turistima. Presko ila sam onaj dio kada upitam akov ance gdje se nude dobre gibanice upravo zato jer imamo tri slasti arnice na trgu našeg grada (tu ne ubrajam pekarnice koje ih za udo i za svaku pohvalu drže), a ja sam voljna za potrebe patriotske degustacije u sve tri isprobati taj naš slatki “bum“ koji peku Hrvatice diljem Lijepe naše. “Me imurska gibanica?

Ne, ne držimo to!“ bio je odgovor u jednoj slasti arnici blizu Macanovog doma. Po-

malo omamljena “pljuskom“ odgovora “ne držimo TO“ te po evši sumnjati u svoj prohtjev kojim u srcu Me imurja, na trgu našeg grada akovca ja tražim specijalitet zvan “me imurska gibanica“ (kak sam si to uop e zamislila?), ulazim u drugu slasti arnicu, gdje me odbija prazna vitrina u kojoj nema ni jednoga jedinog kola a, a kamoli me imurske gibanice. Marširam prema tre oj slasti arnici koja se nalazi u blizini crkve Sv. Nikole i debelo ra unam na onu izreku “tre a sre a“. O ito tražim previše! Nisu sigurni ima li još koja gibanica (a tek je podne!), no izgleda da ipak imam sre u jer je ostala taman jedna za mene da do kraja ispunim svoju misiju ispitivanja tržišta. Okus me nije oduševio, presuha mi je, a vjerujem da je tome tako jer joj svježina nije vrlina.

Usred Me imurja bez problema na i ete i zagreba ku i samoborsku kremš-

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

nitu, Schwarzwald tortu i dunavske valove, ali ne i me imursku gibanicu. Našem se Me imurju divi i nagra ivana ameri ka turisti ka novinarka Ashley Colburn, a mi sami kao da ne želimo dati svoj doprinos i pomo i u promidžbi svojih vrjednota i razvoju turizma. Je li u pitanju nemar, ili nešto drugo, ne znam. Znam samo da je to prežalosno.

19. listopada 2010.

Dobro je znati 15 37

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

mt

mt

ZA SVE KLINCE I KLINCEZE...

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH po top modelima 1.1. 30.9.2010.

Model

koli ina udio, %

1

Opel Astra

1789

6,16%

2

Volkswagen Polo

1431

4,92%

3

Opel Corsa

1185

4,08%

4

Volkswagen Golf

927

3,19%

5

Renault Megane

921

3,17%

6

Škoda Octavia

752

2,59%

7

Renault Clio

698

2,40%

8

Peugeot 308

684

2,35%

9

Chevrolet Cruze

671

2,31%

10

Ford Focus

660

2,27%

11

Hyundai I30

646

2,22%

12

Škoda Fabia

642

2,21%

13

Kia Ceed

611

2,10%

14

Chevrolet Aveo

610

2,10%

15

Chevrolet Lace

602

2,07%

16

Dacia Sandero

595

2,05%

17

Ford Fiesta

566

1,95%

18

Hyundai I20

516

1,78%

19

Volkswagen Passat

500

1,72%

20

Suzuki SX4

21

Ostali

483

1,66%

13576

46,71%

29065

100%

Eurosuper 95 BS

8,50

8,50

Super plus 98

8,50

UKUPNO

Dobra akcija danas kupcima zna i uz kvalitetno vozilo dobiti i više za uloženi novac.

Ljubitelji vrhunskih automobilskih brendova MercedesBenz, smart, Chrysler, Jeep, Dodge, Maybach i Mitsubishi Fuso koje na doma em tržištu zastupa EUROline d.o.o., posljednjega dana mjeseca rujna došli su na svoje. Naime, tada je po ela trodnevna akcija DAN „D“ – DEMO DAN, koju su zajedni ki proveli EUROline centri u Zagrebu i Rijeci te AUTOline centri u Zadru i Splitu. Prilika je prepoznata – kupiti vrhunsko i kvalitetno održavano osobno ili lako gospodarsko demo vozilo iz voznog parka po iznimno povoljnoj cijeni, a usto dobiti na dar i set pripadaju ih zimskih guma te njihovu besplatnu montažu.

U samo tri dana prodano je više od trideset vozila, a tom su prigodom potpuno zadovoljni bili i kupci i prodavatelji.

Cijene goriva u RH

8,86

Eurodizel BS

7,96

7,93

LPG auto plin

4,66

4,66

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 15. listopada 2010.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci.

VELIKI IZBOR S LAGERA

Šavora d.o.o.

Svjetski rekord Mazde MX-5

DAN „D“ – demo dan

Izvor: Promocija Plus

Super 100 BS

19. listopada 2010.

Suzuki Swift odlazna kampanja Novo u Suzuki ponudi je odlazna kampanja za svoj najpopularniji model Swift, koji se sada u 3vratnoj verziji nudi za 68.355 kn. Cijena je još povoljnija ako se uzme u obzir da ovaj jedinstveni proizvod i dalje sadrži vrlo bogat paket opreme, koji zapo inje klima ure ajem, ABS ko nicama i zra nim jastucima, a nastavlja se servo upravlja em, el. podiza ima, središnjim daljinskim zaklju avanjem, te MP3 CD radio ure ajem.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 2. Toyota Avensis, 116 KS, diesel, Luna oprema, 2004.g., cijena: 11.000 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 4. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 9.000 eura na ime 5. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 6. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 7. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 8. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 eura sa PDV-om 9. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 10. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 11. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:1.780,00 eura 12. Opel Corsa 1.7 DTI, 75 KS, diesel, 1. vlasnik, 2002.g., cijena: 4.000,00 eura na ime 13. Nissan Almera 1,5 dCi limuzina, 82 KS, diesel, 1. vlasnik, 2004.g., cijena: 6.300,00 eura na ime 14. Renault Megane 1,6 Coupe, 90 KS, benzin, 2. vlasnik, 1998.g., cijena: 3.000,00 eura 15. Toyota Yaris 1.4 D-4D Stella, 90 KS, diesel, 1. vlasnik, 2006.g., cijena: 7.000,00 eura

Mazda je sa svojim kultnim roadsterom MX-5 postavila novi svjetski rekord i ušla u Guinnessovu knjigu rekorda. 18. listopada, 459 automobila oformilo je najdužu paradu MX-5 svih vremena na lokaciji Zollverein u Essenu, svjetskoj baštini pod zaštitom UNESCO-a – i potuklo prethodni svjetski rekord od 249 automobila u Novom Zelandu. Zadnja mjesta u paradi MX-5 za svjetski rekord prodana su na eBay aukciji u dobrotovorne svrhe. To je uklju ilo suvoza ko mjesto pored njema kog glumca Ralf Bauera i mjesto u još jednoj Mazdi MX-5. Nadmetanje za ova mjesta skupilo je oko 1.300 eura koje je Mazda Njema ka zaokružila na 3.000 eura i donirala SOS-Dje jem selu. U jurišanju na svjetski record sudjelovalo je 17 zemalja, ali ve ina sudionika je bila

iz Njema ke. Tokom dana podijeljeno je nekoliko zabavnih nagrada. Najdulji put do parade od 2.800 km prošao je MX-5 iz Moskve kojeg je pratilo još devet Mazdi MX-5. Nagradu za najstariji MX-5 dobio je automobil iz Praga za svojih 21 godinu i dva mjeseca, a MX-5 sa najve om kilometražom od 344.624 km došao je iz Švicarske. Posjetitelji su birali i najljepši MX-5, a posebna verzija MX-5 20th anniversary dodijeljena je sretnom pobjedniku Mazdinog online natje aja u crtanju.

Održan Subaru dan Subaru Italia, u suradnji sa svojim ovlaštenim trgovcima u Sloveniji i Hrvatskoj, za pozvane je predstavnike medija, svoje klijente i posjetitelje, prošlog etvrtka, 7. listopada, u Centru sigurne vošnje u Vranskom u Sloveniji organizirao cjelodnevno drušenje pod nazivom Subaru dan. Uz pomo suradnika i prijatelja marke Subaru (škola vožnje Speed Control iz Italije, Tomaž Kav i rally prvak Slovenije i Hrvatske, Miran Kacin suvoza Jereba na ovogodišnjem rally-ju Monte Carlo te instruktori škole sigurne vožnje AMZS) omogu ili smo zainteresiranima vožnju novom Imprezom WRX STi, i to u izvedbi s 4 i 5 vrata, off road testiranje Forestera te vožnje Imprezom XV i Legacy Sedanom na poligonu sigurne vožnje. Najavljena je budu a komercijalna akcija za modele Impreza i Forester, proširenje prodajno-sevisne mreše u RH te proširenje ponude marke Subaru u 2011. (B i C segment).

Zaintersirani su mogli posjetiti i oblišnji muzej motocikala, kao i isprobati i ostale modele u ponudi marke Subaru.

19. listopada 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Ford S-Max - “Najljepši Opel Manta i Ascona A monovolumen 2010.” navršile 40 godina

VREMEPLOV

U 1970-ima 1970-i su Manta i Asotvori nove segmente cona otvorile za Opel kao proizvo a a automobila, prodavši pr se za samo pet godina u gotovo 1,2 milijuna primjeraka. primjera No premda su dijelile istu tehni ku osnovu, bile su nami namijenjene razli itim skupinama kupaca: Manta je dinami sportski kupe, a bila dinami an udob obiteljski autoAscona udoban mobil ili kompaktni karavan.

Manta je predstavljena medijima u rujnu 1970. u Hotelu Maritim na Timmendorfer Strandu, nedaleko njema kog grada Lübecka na Balti kom moru. Ovaj elegantni kupe nosio je crtež velike raže temeljen na fotogra ijama koje je na inio francuski oceanolog JacquesYves Cousteau. Manta je dijelila proizvodnu liniju i podvozje ugo eno za dinami nu vožnju s Asconom. U njoj su 1,6-litarski motori sa 68 i 80 KS bili novost.

1,9-litarski S motor u ponudi sa sportskom Mantom SR došao je iz Opel Rekorda, imao je 90 KS i prvotno je bio rezerviran za Mantu. Po etni model iz linije Manti bila je 1,2-litarska verzija sa 60 KS predstavljena 1972. Manta GT/E imala je premijeru 1973. s 1,9-litarskim S motorom i Boshovim L-Jetronicom. Imao je snagu od 105 konja. Manta A je bila prvi Opel s elektroni kim ubrizgavanjem.

Tako opremljen GT/E imao je 15 KS više od 1,9-litarskog S motora. U skladu sa stilom tog doba, Manta GT/E je odustala od kromiranih ukrasa u korist crnih matiranih površina.

Ascona A imala je svoju premijeru na Torinskom salo-

itatelji i korisnici asopisa “auto motor und sport” te pripadaju eg web portala “auto-motorund-sport.de” odabrali su Fiord S-Max “najljepšim novim modelom svog segmenta 2010”. 21.066 automobilisti kih entuzijasta trebala je ocijeniti oko devedeset modela koji su novo predstavljeni u posljednjih dvanaest mjeseci u ukupno osam kategorija vozila – svaki puta s dva pozitivna i dva negativna glasa za najatraktivnije, odnosno najmanje atraktivne modele. Rezultat od 25,4 pozitivnih odgovora je Ford S-MAX u inio jasnim pobjednikom.

• Ovlašteni servis Peugeot vozila • Distribucija i prodaja rezervnih dijelova

nu 1970. te je prema novinskim napisima odmah bila prozvana „automobilom za tehni ku budu nost“. Bila je pozicionirana izme u Kadetta i Rekorda ciljaju i na sve ve i segment kupaca.

Do ožujka 1975. napravljeno je 691.438 Ascona A. Ascona je bila dostupna kao limuzina s dvojim i etvorim vratima u standardnoj i luksuznoj verziji. Imala je 1,6-litarski etverocilindri ni motor sa 68

KS, a postojala je i S-verzija s ve om kompresijom i 80 KS. Kao i ve i etverocilindri ni motori kod Rekorda, pogonski sustav Ascone tako er je imao popre no postavljenu bregastu osovinu u glavi cilindra, što je poznato kao „bregasta osovina u glavi“.

Jeftin po etni model bio je predstavljen uz premijeru 1,2-litarskog motora sa 60 KS u ožujku 1972.

VREMEPLOV

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

SKUTERI POPUST !!!

Ford Taunus 17M osvojio “Zlatni klasi ni volan” 2010.

Posebno mjesto u povijesti marke Ford zauzima Taunus 17M, legendarna “kada”. Proizvo ena je od 1960. do 1964. pa stoga ove godine slavi 50. ro endan. To da s Fordom Taunus 17M još tada propagirana “linija razuma” me u poznavateljima i entuzijastima vrijedi još i danas, pokazuje se kod izbora itatelja za zlatni klasi ni volan 2010 stru nog asopisa “Auto Bild Klassik”: s ukupno 4.000 glasova se Ford Taunus 17M probio izme u devet konkurenata, pobijedio u kategoriji “limuzine”, te se smije krasiti titulom “klasi ar godi-

ne”. Još jedan Kölnski proizvod je došao skroz naprijed: Ford Eifel iz 1935. godine došao je u kategoriji “Malena i kompaktna vozila” do drugog mjesta. Old i youngtimer asopis “Auto Bild Klassik” je ove godine po prvi puta dodijelio “Zlatni klasi ni volan”. Biralo se u kategorijama “Klasi ar godine”, “Klasi ar budu nosti”, “Pronalazak godine”, “Restauracija godine” i “Osoba godine”. Sudjelovalo je 23.418 itatelja i korisnika www.autobild-klassik.de, a sve ana dodjela nagrada bila je u Wolfsburgu, gradu automobila.

POPUSTI NA SKUTERE 2008. I 2009.g. !!!

PIAGGIO ZIP 50 2T 2009.g.

PIAGGIO NRG 50 - 2009.g.

PIAGGIO ZIP 50 4T 2008.g.

GILERA STALKER 50 2008.g.

KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠ A, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

19. listopada 2010.

PREDSTAVLJAMO Tvrtka Quirinus d.o.o. iz VaraĹždina po ela je s radom sredinom 2009. godine s podru jem djelovanja na prostoru grada VaraĹždina i VaraĹždinske Ĺžupanije. Quirinus je ovlaĹĄteni partner tvrtke Toki d.o.o. iz Zagreba, koja ve dugi niz godina uspjeĹĄno sura uje s tvrtkom Robert Bosch. Bosch je dobro poznato ime u autoindustriji iji su dijelovi sastavni dio gotovo svakog automobiola, a ima registrirano preko 2.750 ime predstavlja vode eg proizvo a a.

Kod tvrtke Quirinus kao i ostalim prodavaonicama u lancu Toki autodijelova moĹžete kupiti autodijelove za sve vrste i tipove vozila, a proizvodi Bosch nude se po vrlo povoljnim cijenama uz jamstvo i do dvije godine.

Tvrtka Quirinus odrĹžava i prezentacije Bosch dijagnosti ke opreme i originalnih Bosch autodijelova koje vode stru ni timovi tvrtke Robert Bosch Hrvatska i tvrtke Toki iz Zagreba. Na takvim prezentacijama stje e se sigurnost i tehni ka opremljenost autoservisera, nabavka originalnih Bosch autodijelova i Bosch dijagnosti kih ure aja,

Tvrtka Quirinus ĹĄkolovanje u Bosch nastavnim centrima te pristup tvorni kim tehni kim podacima emu danas teĹži svaki moderni servis kako bi postao konkurentan i profitabilan na trĹžiĹĄtu.

U servisu tvrtke Quirinus osigurana je usluga reparature Bosch pumpi, Common Rail pumpi, Common Rail injektora, pumpe dize injektora, ultrazvu no iĹĄ enje te popravak dizelskih sustava najmodernijom Boschovom opremom. Na sve ugra ene autodijelove u dizel-

ske sustave tvrtka Quirinus daje godinu dana garancije. Tako er se nudi besplatnu provjeru ispravnosti vaĹĄeg akumulatora, a cijene na original Boschovu tvorni ku reparaturu su 50% niĹže. Dostava kupljene robe je besplatna.Radno vrijeme prodavaonice je radnim danom od 8-19, a subotom od 8-13, servisa radnim danom od 8-16, subotom od 8-13 sati. Broj tele ona na koji moĹžete kontaktirati tvrtku Quirinus je 042/303-139, ax:042/303-670.

Poslovni partner tvrtke Quirinus, tvrtka Toki iz Zagreba, obiljeĹžava 6. studenog ove godine 20. obljetnicu postojanja, ta im povodom odrĹžati e se na Zagreba kom velesajmu specijalizirani “Toki sajamâ€? na kojemu e se predstaviti preko 40 vode ih svjetskih proizvo a a autodijelova na viĹĄe od 3.000 kvadratnih metara, a odrĹžati e se prezentacije noviteta i najatraktivnijih artikala od strane inozemnih i doma ih stru njaka, nagradna igra sa bogatim nagradnim fondom nagrada, nastup popularne pjeva ice Maje Ĺ uput, te joĹĄ puno iznena enja.

Tim se povodom pozivaju svi zainteresirani automehani ari koji bi Ĺželjeli prisustvovati sajmu da se mogu javiti u Quirinus d.o.o. VaraĹždin gdje mogu dobiti detaljnije informacije o navedenom sajmu te se mogu predbiljeĹžiti biti e organiziran gratis autobus s polaskom iz VaraĹždina.

Peugeot 207 S2000 ‘Evolution’ ostvario prvu pobjedu u rukama Paola Andreuccija.

Zadnja ‘Evolution’ verzija 207 S2000 pojavila se u Sanremu, gdje su sudjelovale razli ite Peugeot filijale, koje se aktivno natje u u IRC-u. Novi automobil nije gubio vrijeme da bi otkrio sav svoj potencijal. Kris Meeke je vodio utrku u po etku, prije nego je Paolo Andreucci preuzeo vodstvo, samo za trenutak izgubivĹĄi vodstvo, prije nego je

pobijedio u utrci s novim 207 S2000, ostvarivťi svoju prvu pobjedu u IRC-u‌iz prvog pokuťaja. Paolo Andreucci, etiri puta pobjednik talijanskog prvenstva, u 45. godini Şivota moŞe se smatrati veteranom, ali njegova radost na cilju 52. reli Sanremo, mogla se usporediti s oduťevljenjem mladog voza a po etnika.

AMC Me imurje akovec, Ĺ portska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend 5 vrata, 2010.,hot magenta, servo, ABS, el. podiza i, dalj. centralno, klima, alu felge, maglenke, zatamnjena str. stakla Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend 2010., zlatna automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree

EKO KUTAK

VW LT 46 2.8 TDI 2000., Ĺžuta vu na sluĹžba, spuĹĄtanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

ž¼¨³º³°Ž¡¸º³d¡dœ¼ž°³³¹r Â˜ÂłÂ˝ÂłÂ¸ÂĽd…šœ­¡rd—š´Šœ­³œ¼²d¼š¸³¹³Œ­°r %XGXÆQRVW MH RYGMH 6XSHULRUQD SRQXGD PRWRUD NRMX QHPD QLWL MHGDQ DXWRPRELO X NODVL 2VLP QDSUHGQLK EHQ]LQVNLK Ä WHGOMLYLK GL]HOVNLK $XULV MH RG VDGD GRVWXSDQ L VD UHYROXFLRQDUQLP KLEULGQLP PRWRURP 3R]LYDPR 9DV GD SRVMHWLWH 7R\RWD VDORQH

PSA Peugeot CitroĂŤn i Mitsubishi Motors Corporation potpisali novi sporazum o suradnji na razvoju nove elektri ne verzije Peugeot Partnera i CitroĂŤn Berlinga

%(1=,1

',=(/

+,%5,'

r¸³½³¸¼rœ

Ģ$925$ *ODYQD +RGRÄ DQ

Mitsubishi Motors Corporation (MMC) i PSA Peugeot CitroĂŤn potpisali su novi sporazum o razvoju elektri ne verzije lakih komercijalnih vozila Peugeot Partner i CitroĂŤn Berlingo, koji se proizvode u PSA tvornici u Vigu (Ĺ panjolska). U okviru ovog novog sporazuma, dva e partnera definirati tehni ke i industrijske

aspekte projekta, da bi mogli zapo eti s proizvodnjom ovih verzija do kraja 2012. godine.

Ovaj je sporazum nastavak dogovora o suradnji izme u dva partnera, koji su ve razvili Peugeot iOn i CitroĂŤn C-ZERO, modele temeljene na modelu Mitsubishi i-MiEV, elektri nom vozilu nove generacije.

19. listopada 2010.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

WRC poredak nakon 11 od 13 Rally-a:

Rezulta Rally de France, 30. rujna – 3. listopada 2010.

MotoGP poredak za VN Australije, trralije, tralij tra lije, e,, Phillip Island, 17. listopada 2010.

010.

01 0..

Mark Webber

18

3.

Fernando Alonso

15

4.

Jenson Bu on

12

5.

Lewis Hamilton

10

6.

Michalel Schumacher

8

10

7.

Kamui Kobayashi

6

Colin EDWARDS

9

8.

Nick Heidfeld

Aleix ESPARGARO

8

9.

Rubens Barrichello

1.

Casey STONER

25

18

2.

Jorge LORENZO

20

3.

Pe er Solberg

15

3.

Valen no ROSSI

16

4.

Jari - Ma Latvala

12

4.

Nicky HAYDEN

13

5.

Mikko Hirvonen

10

5.

Ben SPIES

11

6.

Sebas en Ogier

8

6.

Marco SIMONCELLI

7.

Federico Villagra

6

7.

8.

Ma hew Wilson

4

8.

9.

Henning Solberg

2

Max Biaggi je osvojio Svjetsko prvenstvo na Apriliji

1.

Sebas en Loeb

2.

Sebas en Ogier

166

3.

Jari - Ma Latvala

144

4.

Pe er Solberg

133

5.

Dani Sordo

125

6.

Mikko Hirvonen

Max Biaggi je nakon teškog i uzbudljivog vikenda, na stazi u Imoli, osvojio naslov svjetskog prvaka. Zahvaljuju i osvojenom petom mjestu u drugoj utrci, Biaggi je pove ao prednost pred Leonom Haslamom (Suzuki), koji je jedini mogao ugroziti Biaggija, na 63 boda. To je prednost koju je nemogu e nadoknaditi u posljednjem kolu prvenstva na francuskom Magny Coursu. Max Biaggi osvaja svoje peto svjetsko prvenstvo nakon etiri uzastopna naslova svjetskog prvaka od 1994. do 1997. u klasi 250. Ovo je prvi talijanski prvak Svjetskog Superbike prvenstva. U ukupnom

7.

Ma hew Wilson

8.

9.

5.

9.

Marco MELANDRI

7

10. Randy DE PUNIET

6

11. Mika KALLIO

5

12. Alvaro BAUTISTA

4

Poredak voza a:

Poredak voza a: 1.

Mark Webber

220

2.

Fernando Alonso

206

3.

Sebas an Ve el

206

4.

Lewis Hamilton

192

5.

Jenson Bu on

189

6.

2.

Dani PEDROSA

228

Felipe Massa

128

7.

Nico Rosberg

122

104

3.

Casey STONER

205

8.

Robert Kubica

114

60

4.

Valen no ROSSI

197

9.

Michalel Schumacher

54

Federico Villagra

36

5.

Andrea DOVIZIOSO

179

10. Adrian Su l

Henning Solberg

33

6.

Ben SPIES

163

21

7.

Nicky HAYDEN

152

1.

RBR-Renault

426

8.

Marco SIMONCELLI

102

2.

McLaren-Mercedes

381

9.

Randy DE PUNIET

100

3.

Ferrari

334

4.

Mercedes Benz GP

176

10. Marco MELANDRI

93

5.

Renault

133

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

388 277

1.

4 2 1

333

10. Kimi Raikkonen

4.

226

10. Sebas en Buemi

25

Jorge LORENZO

Poredak Teamova: 1. Citroën Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. Citroën Junior Team

catijem (392 boda). Devet bodova u posljednjem kolu bit e dovoljno da Aprilia osvoji titulu prvaka.

Sebas an Ve el

25

Dani Sordo

Poredak voza a:

F1 poredak VN Japana, na, 2010.

10.

Suzuka, 10. listopadaa 20 1.

Sebas en Loeb

2.

1

F1 poredak nakon 16 od 19 utrka

2.

1.

10. P. Sandell

poretku konstruktora Aprilia (433 boda) ima prednost od 41 boda pred drugoplasiranim Du-

MotoGP poredak nakon 16 od 18 utrka

6.

Force India-Mercedes

60

1.

Yamaha

354

7.

Williams-Cosworth

58

2.

Honda

315

8.

BMW Sauber-Ferrari

37

9.

STR-Ferrari

11

10. Lotus-Cosworth

0

11. HRT-Cosworth

0

12. Virgin-Cosworth

0

a: Poredak proizvo a a: 193 140 54

Sljede i rally: RACC Rally de Espagna, 22. – 24. listopada 2010.

Sebastian Loeb osvojio je naslov prvaka

47

Poredak konstruktora: ra: a:

3.

4.

Duca Suzuki

255 96

Slijede a utrka: VN Portugala, Estoril, 31. listopada 2010.

Slijede a utrka: VN Japana, Jorge Lorenzo osvojio je naslov prvaka 25. travnja 2010.

Sljede a utrka: VN Koreje, Yeongam, 24. listopada 2010.

južnoj j o k č e ov -a) na čak ci (iza Panex azni zaobil

tOBKKFGUJOJKF J t LFNJKTLP ǏJÝǎFOKF WP[JMB OBKLWBMJUFUOJKF QSBOKF t QSBOKF J ǏJÝǎFOKF UFQJIB t VTJTBWBOKF t NB[BOKF J [BÝUJUB HVNB

- koristi se umjesto novaca - mogućnost dobivanja R-1 računa informacije na telefon 040/365-300

U prodaji još par stotina ulaznica za

Lady Gagu!

Lady Gaga, trenutno najeksponiranija svjetska glazbenica, za nešto manje od mjesec dana dolazi u Zagreb. U ovom trenutku svoje karijere Lady Gaga svakako je na vrhuncu slave i zasluženo nosi epitet najpopularnije pop izvo a ice današnjice, a status zvijezde dodatno je u vrstila svojim kontroverznim, provokativnim i uzbudljivim nastupima. Oborila je povijesni rekord dosegnuvši milijardu pregleda svojih spotova na Internetu, a susre emo je u nekoliko medijskih inkarnacija dnevno – ime se može pohvaliti malo tko od današnjih pop zvijezda!

Koncert kojim pjeva ica promoviraalbum gTheFameMonster h podijeljen je u pet segmenata, a u svakom od njih Lady Gaga pojavljuje se iz drugog kuta pozornice u novoj odjevnoj kombinaciji, kojoj prethodi videonajava poja ana specijalnim svjetlosnim e ektima. Da se zaista radi o vrhunskom spektaklu, doprinosi i injenica da e se na krov zagreba ke Arene po prvi put od izgradnje gobjesiti h više od 70 tona opreme, njezina ekipa na ovoj turneji broji oko 130 lanova te dolaze u Zagreb s oko 30 kamiona i 13 autobusa.

Ulaznica za koncert Lady Gage po svemu sude i uskoro e

dobiti etiketu najtraženije robe u gradu s obzirom na to da ih je u prodaji ostalo još samo par stotina, i to za parter po cijeni od 500 kuna te gornju tribinu po 370 kuna.

Preporu ujemo svima koji još nisu kupili ulaznicu za koncert umjetnice koja je svojim slobodnim umom u samo dvije godine “zarazila” svijet da požure i budu dio jedinstvenog spektakla.

TOP 20 01. SAD SAM JAK -EMIR & FROZEN CAMELS 02. NEMO AN PRED NJOM -SAŠA LOZAR

Što je prava istina o scenariju filma Angeline Jolie?

Nakon što je najava novog filma Angeline Jolie izazvala lavinu reakcija, ak i zabranu snimanja u BiH, otkriven je njegov stvarni scenarij. Rije je o tragi noj pri i o dvoje zaljubljenih koje su ubili pri bijegu iz Sarajeva, no Angelinin film imat e sretan kraj.

Nakon što je ministar kulture i sporta Federacije BiH Gavrilo Grahovac poništio odobrenje za snimanje filma Angeline Jolie “Untitled Love Story” na podru ju BiH, Udruženje za razvoj filmske znanosti “Scout film” iz Sarajeva dostavilo je Ministarstvu svu dokumentaciju o njegovu scenariju. Potvrdio je to za Ve ernji list Edin Šarki , izvršni producent Angelinina filma, koji se nada da e Mini-

starstvo, kada vidi dobiveno, povu i zabranu.

Zabrana snimanja uslijedila je nakon što su u medije procurili navodni detalji Angelinina scenarija, prema kojem “srpski vojnik siluje muslimanku, nakon ega se oni zaljubljuju”, što Šarki oštro demantira i tvrdi da takvo što u scenariju ne postoji. Objasnio je i da je Angelina otprije upoznata sa situacijom te da je izrazila želju da se na e sa ženama žrtvama rata.

I glumac Fe a Štukan, koji glumi u filmu, rekao je da pri e o silovanju u scenariju nisu istinite te dodao da nisu toliko bolesni i perverzni. Prema pisanju Ve ernjeg lista, Angelinin film inspiriran je istinitom pri om

o “sarajevskim Romeu i Juliji”, o tragi noj pri i Admire Ismi i Boška Bate Brki a.

Admira i Boško ro eni su 1968. godine te su pripremali vjen anje kad je po eo rat. Kako je Sarajevo bilo opkoljeno, sanjali su slobodu i odlu ili oti i iz grada uz pomo prijatelja. Bio je 18. svibnja 1993. kad su oko 17 sati došli do mosta Vrbanja i potr ali drže i se za ruke ...

Snajperski metak pogodio je Boška. Pao je mrtav. Drugi metak pogodio je Admiru. Ranjena je dopuzala do Boška, zagrlila ga i umrla. Njihova tijela ležala su na mostu sedam dana. Ubojica nije otkriven. uvši tu pri u, Angelina se rasplakala i odlu ila da e njezina ipak imati sretan završetak.

TOP LISTA DOMA IH

03. CIJELI SVIJET

01. Nevidljivo blago

ALIBI . FRANKA Bateli

Kim Verson

04. ZAMOLI ME (možda je ispod as )

02. Moja bjondica

GIBONNI

Džo Mara i Maki

05. LJUBOMORA - DENIS & DENIS

03. Lipa spiza Dalma nska

06. OTKAD TE VOLIM

Duško Lokin & Grupa Pas cada

KRISTIJAN RAHIMOVSKI

04. Kako u joj re da varin

07. DAO BI SE KLADIT - OLIVER

Klapa Sv. Florijan

08. NAVIKA - TINA VUKOV

05. Alkohol

09. GRAD - MARKIZ

Jasmin Stavros & Mladen Grdovi

10. DOŠLA SAM VAM YAPA DIMO

06. Cijeli svijet - Alibi

LEINER & HRNJAK

07. Svatovska

TOP LISTA DOMA IH

FORMULA 13

Maja Šuput 08. Uzmi il idem - Karma

01. RADIOACTIVE - KINGS OF LEON

09. Aj a, volin te

02. WHAT DO YOU GOT?

Klapa Kampanel

BON JOVI

10. Jezuš, de ki - Gaga

03. DID TROUBLE ME - TOM JONES 04. SHAME

TOP LISTA STRANIH

ROBBIE WILLIAMS/GARY BARLOW 05. GET OUTTA MY WAY - KYLIE MINOGUE 06. MY SHADOW - KEANE 07. WHITE KNUCKLE RIDE - JAMIROQUAI 08. JUS A DREAM

01. We No Speak Americano Yolanda 02. Only Girl

TOP LISTA DOMA IH Rihanna 03. Commander

NELLY

Kelly Rowland Ft. Gue a

09. MINE TAYLOR SWIFT 10. (LOVE IS LIKE A) HEATWAVE PHIL COLLINS

04. Love The Way You Lie Eminem Ft.Rihanna 05. Alejandro Lady Gaga

Borba za život Michaela Douglasa Otkada je objavljeno da slavni ameri ki glumac Michael Douglas boluje od raka grla, rijetko ga se može vidjeti u javnosti. Njegova supruga Catherine Zeta Jones neprestano je uz njega te mu pruža veliku potporu. Lijepa je glumica ak i otkazala sve svoje obaveze, uklju uju i i odbijanje uloge u filmu, kako bi imala što više vremena za supruga.

Nedavno je Michael Douglas vi en kako izlazi iz stana u New

Yorku te kre e prema bolnici.

Glumac je trenutno završio s kemoterapijom te su naga anja vrlo pozitivna i o ekuje se da e se oporaviti.

Vidno je iscrpljen, blijed i mršav i vidi se da je bolest ostavila traga. Iako se pokušao zaštititi bejzbolskom kapom, otografi su ipak uspjeli uhvatiti njegovo lice, koje je bolest jako promijenila.

Najdosadniji par u Hollywoodu?

Katherine Heigl misli kako su ona i njezin suprug Josh Kelley najdosadniji par u Hollywoodu. Nikada ne rade ništa neuobi ajeno i životi su im prili no monotoni, misli zvijezda “Uvoda u anatomiju”.

Brinu se za posvojenu k er Naleigh i bave svojim poslovima te ne upadaju u nikakve skandale.

Barem je tako bilo sve do prije neki dan kada je Katherine u svojem dvorištu razgovarala s policajcem samo u bikiniju. Snimka je obišla svijet, a glumica kaže kako je sretna što su ona i suprug napokon napravili nešto uzbudljivo. - Bilo je urnebesno. Mi smo pozvali policiju jer nas je susjeda maltretirala, objasnila je Katherine incident.

Dodala je kako supruga nije vidjela dva tjedna te da su se samo željeli malo opustiti u jacuzziju nakon što su uspavali dijete, a susjeda ih je željela potjerati jer su, navodno, stvarali buku.

TJEDNI KALORIFER

Liza Minelli otkazala sedam nastupa zbog bolesti Liza Minelli otkazala je svojih sedam sljede ih nastupa, jer se ne osje a dobro.

Legendarna glumica objavila je u priop enju da ima bronhitis te joj je lije nik zbog toga preporu io strogo mirovanje.

- Vrlo sam razo arana zbog toga što ne mogu nastaviti svoju turneju. Nisam željela iznevjeriti svoje anove, stoji u njenom priop enju. - Vratit

u se na pozornicu 20. studenoga, napisala je 64-godišnja glumica.

Otkazani nastupi trebali su se održati u Indiani, Massachusettsu, Tennesseeju i drugim državama, a njen povratni ki nastup 20. studenoga trebao bi se održati na Staten Islandu u New Yorku. Liza na turneji izvodi novi materijal sa svog CD-a “Con essions”.

Cristina Boris

TOP LISTA 01. GIBONNI - Zamoli me 02. PARNI VALJAK -Stvarno nestvarno TOP LISTA DOMA IH 03. HARI MATA HARI Ft. Eldin Huseinbegovi

Tvoje je samo to što daš 04. SLAVONIA BAND - Ej lutkice 05. BOJAN JAMBROŠI - Sasvim sam 06. VLADO KALEMBER - Ja ne želim 07. OLIVER DRAGOJEVI - Dao bi se kladit 08. KRISTIJAN RAHIMOVSKI Otkad te volim 09. SEVERINA - Nevira 10. PRVA LIGA - Dar

19. listopada 2010.

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 43

9/24/09 4:14:41 PM

44

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

19. listopada 2010.

VELIKA AKCIJSKA PRODAJA CRIJEPA

Sav ostali gra evinski materijal od temelja do krova po najpovoljnijim cijenama

gradimo zajedno

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

NASTAVLJENA IMPRESIVNA SERIJA POBJEDA najbolje me imurske tenisa ice

Sjajnom igrom i s nove tri pobjede ušla u WTA turnir u Luksemburgu - Nakon pobjede na dva challengera u Francuskoj, s nove tri u kvalifikacijama WTA BGL Luxembourg Open stigla je do trinaeste uzastopne pobjede Ivana Lisjak ne posustaje u nizanju pobjeda. 13 nije bio nesretan broj za najbolju me imursku tenisa icu u Luksemburgu. U ponedjeljak je naime izborila trinaestu pobjedu u nizu. U 3. kolu kvalifikacija WTA BGL Luxembourg Open (220.000 USD), za 1,23 h i ponovno u dva seta, vrlo impresivno 6:1, 6:4 savladala je najbolju gr ku tenisa icu Eleni Daniilidou koja igra u vrlo dobroj ormi, posebice u posljednja dva tjedna. Bio je to još jedan izvrstan Ivanin me u kojem je ak pet puta oduzela servis protivnici. U prvom setu je odjurila do 6:1, nakon što je spasila etiri break lopte. Posebice je kriti na situacija bila kod vodstva 3:1. U drugom setu, naša tenisa ica ponovno je imala inicijativu. ak dvaput break viška, ali oba puta se Grkinja vratila. Ipak, me se prelomio kod 4:4. Bio je to novi break Ivane za 5:4.

Uspješno je odservirala, iskoristila drugu me loptu za 6:4 i kona nih 2:0 u setovima. Obje tenisa ice imale su iznimno visoki uba aj prvog servisa, ak 77 posto, ali je Lisjak igrala puno bolje i na prvi i na drugi servis. Tako je u ponedjeljak Ivana ponovno “ro ena” na WTA Touru. Naime, prvi put e ove godine zaigrati u glavnom

ždrijebu WTA turnira. Ostaje za vidjeti tko joj je protivnica u 1. kolu glavnog ždrijeba (smještaj u glavni ždrijeb obavljen je u ponedjeljak kasno poslijepodne) koji kvalifikanticama i nije bio baš naklonjen, jer ih vodi uglavnom na nositeljice.

Me utim, s obzirom na ormu i samopouzdanje koje u ovom trenutku krasi Ivaninu igru, prema in ormacijama koje dolaze iz Luksemburga, može ravnopravno igrati protiv velikog broja igra ica me u najboljih 100 na svijetu. U ovom trenutku, najidealnija protivnica bila bi Francuskinja Rezai, ina e 15. igra ica svijeta i 2. nositeljica turnira, koja igra jako loše u zadnje vrijeme, ali sve zavisi kako su se “posložile kuglice”.

Sjajan me protiv Cornet, dominacija protiv Rumunjke Briljantan niz pobjeda najbolja me imurska tenisa ica Ivana Lisjak nakon osvojena dva u nizu challengera u Francuskoj, nastavila je i u kvalifikacijama WTA turnira u Luksemburgu vrijednog 220.000 ameri kih dolara. U prvom kolu “kvala” bila je bolja u dva seta od Alize Cornet, 80. igra ice svijeta i 2. nositeljice kvalifikacija,

Pomak na WTA ljestvici za više od sto pozicija u dva tjedna Lisjak je ju er (ponedjeljak) zabilježila jedan od najve ih skokova koji se uop e dogodio na WTA listi ove godine, jer je s 375. pozicije koju je imala 5. listopada, dva tjedna poslije kad joj je pribrojeno ukupno 100 bodova osvojenih na dva challengera u Francuskoj, stigla 18. listopada na 266. mjesto

najboljih svjetskih tenisa ica.

I to nije kraj. U Luksemburgu je ve osvojila novih 17 bodova s mogu noš u da se ta brojka pove a u slu aju daljnjeg “rušenja” protivnica, što e donijeti približavanje brojci 200, što je uostalom i cilj do kraja ove sezone kako bi mogla igrati kvalifikacije Australian Opena. (dz)

svladavši je 6:4, 6:3. Pobjeda protiv Alize Cornet zasigurno je najvrjedniji Ivanin “skalp” kad su u pitanju ovogodišnji rezultati, jer je svladala igra icu koja je “duboko” me u 100 najboljih na svijetu, što je dokaz da igra izvrstan tenis. Ina e, izvješ a iz Luksemburga govore da je to bio odli an me , najbolji u cijelim kvalifikacijama. U me u koji je potrajao samo 1,17 h, Ivana je imala izvrsnu iskorištenost prvog servisa od ak 83 posto, iako je ubacila samo solidnih 55 posto prvog servisa. Stvorila je ak 9 break prilika od kojih je iskoristila ak 5. Protivnici je dopustila 3 break lopte, od kojih je Cornet iskoristila dvije.U prvom setu odmah na po etku je naša igra ica rancuskoj oduzela servis, da bi nakon toga obje držale sigurno svoj servis, što je bilo dovoljno s breakom viška za osvajanje prvog seta 6:4. Puno ve a borba vodila se u drugom setu. Naša igra ica odmah je breaknula suparnicu, ali je odmah dopustila re-break, iako je mogla povesti 2:0. Slijedi još jedan break i re-break Francuskinje, koja ipak do kraja me a više nije mogla zaprijetiti našoj igra ici, dok je još dva put gubila svoj servis. Me se definitivno prelomio u Ivaninu korist kod 3:3, kada je Lisjak napravila tre i break u nizu, zatim zadržala svoj servis i onda još jednom breaknula protivnicu za kona nih 6:4, 6:3.

U nedjelju pak prijepodne u 2. kolu kvalifikacija Ivana je stigla do 12-og uzastopnog trijum a. Ponovno je slavila pobjedu u dva seta, ovaj put protiv Rumunjke Liane-Gabriele Ungur, 167. igra ice svijeta: 6:2, 6:3. S ovom pobjedom ušla je u završno tre e kvalifikacija. Što se ti e samog me a protiv Ungur, bila je to “utakmica” u samo jednom pravcu - prema pobjedi Lisjak. Me je potrajao gotovo isto kao i onaj u prvom kolu oko 1,15 h. Lisjak je imala izvrsnu iskorištenost prvog servisa (23/27 ili 85 posto) i

ponovno solidno uba enih 55 posto prvog servisa. Kad je tako protivnice obi no nemaju previše prilika. I tako je zaista bilo.

Ivana je Ungur dopustila samo jednu break šansu i to kad je servirala za prvi set, dok joj je protivnica dopustila ak 8 break prilika. Naša tenisa ica iskoristila je etiri. Sasvim dovoljno za po dva breaka u prvom, odnosno drugom setu i još jednu uvjerljivu pobjedu. Tako je Lisjak uzvratila Rumunjki za poraz koji je doživjela protiv nje prošle godine na ITF turniru u Mariboru.

Uglavnom, Lisjak igra nakon dužeg vremena vrhunski tenis i što je najvažnije ima kontinuitet, samopouzdanje, što je ranije bio veliki problem. Ako ovako nastavi zasigurno bi mogla u potpunosti preokrenuti situaciju koju su gotovo svi vidjeli kao bezizla znu, a li ona je vjerovala u sebe, radila dobro ove godine i evo sad joj se to vra a. Za završni dio sezone pripremala se u Njema koj, a nakon odli nih rezultata u Francuskoj, nastavila je još bolje na puno višem nivou turnira u Luksemburgu, tako da to više nije slu ajnost. Samo da se ova lijepo zapo eta pri a nastavi... (Dejan Zrna, oto: Zlatko Vrzan)

SJAJNA FORMA U Luksemburgu je svladala 80. igra icu svijeta Francuskinju Cornet, a za ulazak u glavni turnir najbolju Grkinju Daniilidou koja je prošli tjedan igrala WTA etvrtfinale u Linzu

19. listopada 2010.

ZAVRŠENO HRVATSKO-SLOVENSKO SPEEDWAY PRVENSTVO

Dino Kova i hrvatski državni prvak - Jurica Pavlic najbolji u posljednjoj utrci U nedjelju je u Lendavi održana zadnja utrka individualnog prvenstva Hrvatske i Slovenije, natjecanja koje ujedno odre uje državnog prvaka jedne i druge zemlje. Nakon sedam uzastopnih titula Jurice Pavlica, naslov seniorskog državnog prvaka za 2010. godinu osvojio je Dino Kova i .

Otegotna okolnost za Pavlica je bio izostanak s pretposljednje utrke, zbog ega je ina e došlo do povuci-potegni može li uop e Jura voziti posljednju utrku u A skupini, ali je nakon dogovora tri slovenska i hrvatskog kluba Unia napravljen presedan i dopušten nastup Pavlicu u Lendavi s najboljima u ovom

natjecanju. Jurica Pavlic, bio je najraspoloženiji u Lendavi i iza sebe ostavio drugoplasiranog Mateja Žagara i Aleksandra ondu. Dino Kova i osvojio je 11 bodova i etvrto mjesto, što je bilo dovoljno za naslov hrvatskog državnog prvaka.

U dodatnoj 21. vožnji razvažali su Dino Kova i i Aleksander onda za tre e mjesto, ali je Kova i u stao motor na startu i nije mogao nastaviti vožnju, te se morao zadovoljiti etvrtim mjestom. Renato Cvetko bio je 12., a Dario Vugrinec osvojio je ertvrto mjesto u B skupini. U ukupnom poretku državnog prvenstva nakon etiri utrke slavio je Matej Žagar, kojemu

Nakon sedam uzastopnih titula Jurice Pavlica, novi hrvatski državni seniorski prvak je Dino Kova i je ovo bila ujedno i deveta titu- u Krškom, zbog obaveza u poljla prvaka Slovenije, sa ukupno skoj ekstraligi. Zlato s Uniom 154 boda. U hrvatskom prven- Leszno koštalo je Juricu osme stvu najbolji je Dino Kova i sa titule prvaka Hrvatske, ali Dino 124 boda, a Jurica je viceprvak je svakako taj naslov zaslužio Hrvatske iz razloga što nije na- svojim vrlo dobrim rezultatima stupio na jednoj utrci održanoj ove godine.

SVJETSKO PRVENSTVO U GIMNASTICI

SVJETSKO ŠAHOVSKO PRVENSTVO za mlade

Filip Ude “u akciji” u Tajana Rotterdamu Turk nastupa u U Rotterdamu je u ponedjeljak zapo elo Svjetsko prvenstvo u gimnaGr koj stici. Filip Ude nastupio je ju er u kvalifikacijama višeboja u sastavu hrvatske reprezentacije uz kojem su još vježbali: Robert Seligman, Marko Brez, Marijo Možnik, Filip Boroša i Matija Baron.

Hrvatska reprezentacija izašla je na sprave tek u ponedjeljak predve er, pa rezultate možete pratiti na našem portalu: www. mnovine.hr. Cilj Filipa Ude uo i SP-a bio je u i u finale višeboja, me u najbolja 24 na svijetu.

Talentirana me imurska šahistica, majstorska kandidatkinja Tajana Turk danas odlazi na SP za mlade koje se održava u gr kom gradu Halkidiki.

Prvenstvo se otvara ve eras (utorak, 19. listopada), a završava 31. listopada. O ekuje se nastup oko 1400 šahista i šahistica iz 80 zemalja, a Tajana je u sastavu hrvatske reprezentacije do 14 godina. Ina e je u enica 8. b razreda OŠ Selnica, lanica dva šahovska kluba, domicilni joj je ŠK Mursko Središ e, a svoj veliki šahovski talent do sad je dokazala trostrukom titulom kadetske državne prvakinje, na osnovu koje je i izborila ovaj zna ajan nastup.

19. listopada 2010.

PREMIER HRL Nova pobjeda u nizu akove kih rukometaša

II. HNL Katastrofa akove kog nogometnog drugoligaša u 9. kolu

Vrhunska partija Me imurja za sjajnih +10!

U utakmici koju su okarakterizirali kao najtežu dosad Me imurci su iznimno uvjerljivo razmontirali Karlov ane. Peta je to pobjeda za naše predstavnike u Premijer ligi, a nakon Varge u prošlom kolu, u ovom se Herman istaknuo kao kvaliteta više.

Herman, desni vanjski Me imurja, dokazao je da ga se isplati ekati. S 13 pogodaka protiv Karlovca pokazao je da vrijedi. Njegovi “rafali” parali su protivni ku mrežu: “Moji golovi su rezultat dobre igre cijele ekipe. Pobjeda je bila apsolutno zaslužena, igrali smo dobru i vrstu obranu, koja je klju uspjeha. Naša mom ad tek sad dolazi u pravu formu, o ekujem još bolje utakmice.”

U prvom poluvremenu, unato dva isklju enja Mareti a, Me imurci prvo drže egal, a zatim rezultat okre u u svoju korist. Efektan je bio završetak prvih 30 minuta, kad u seriji mrežu iza karlova kog vratara poga aju Herman, Mareti i Varga, te s 12:11 stižu na 16:11.

Trener u srijedu Ovog je tjedna s igra ima radio An el, kao vršitelj dužnosti trenera, a novo bi ime na akove koj klupi trebalo biti poznato u srijedu 20. listopada: “Razgovarali smo o tome da An el ostane na trenerskoj poziciji, ali smo razgovarali i o drugima.

Uskoro emo imati informaciju za vas, mogu samo re i da se ne radi ni o jednom od trojice koje ste navodili u svojim tekstovima”, kazao je na konferenciji za novinare predsjednik RK Me imurja Siniša Januši . (IS)

Me imurje – Karlova ka banka 32:22 (16:11) akovec, dvorana GOC-a, gledatelja 200. Suci: Jurinovi (Zadar), Mrvica (Biograd na Moru) Me imurje: uži , Varga 2, Jefti 3, Krajner, Mareti 3, Zadravec 2, Malovi , Paponja 7(2), Šunji , Herman 13, avar, Mar ec, Rodik 2.

Obrane: Sladoljev 5+1, Marciuš 1, Balent 10+1. Sedmerci: 2/3. Isklju enja: 6 minuta.

Karlova ka banka: Benkovi 2, Šajatovi 1, Mandalini 4, ankovi , Obranovi , M. Štrucelj 4, Ra ki, Višni 1, Smojver, Požega 3, D. Štrucelj, Rai 2, Ba i 1, Batini 4 Obrane: Kari -, Biluši 13+1. Sedmerci: 1/3. Isklju enja: 6 minuta.

Protiv Karlov ana Me imurje je pružilo vrhunsku rukometnu predstavu

“Bez ru ne” svih 60 minuta Serija se nastavlja i u drugom poluvremenu, usprkos obranama Karlov anina Biluši a, te s pet golova za redom, i uz etiri obrane Balenta, naši rukometaši stižu do 21:11. Taj je rezultat u gostima ubio volju za igrom, a kad su Balent, pa Sladoljev, obranili po penal Batini a, jasno je bilo da se Karlova ka banka više nema emu nadati.

Posebno treba spomenuti 18-godišnjeg Nikolu Marciuša, tre eg vratara Me imurja, koji je po prvi puta u prvenstvenoj utakmici stao na vrata našeg premijerligaša i obranio kontranapad Karlovca u zadnjoj minuti utakmice. Kako saznajemo iz kluba, u Marciuša se polažu velike nade, a svoje mjesto u mom adi izborit e ukoliko nastavi s dobrim radom na treninzima.

TABLICA 1. C. Osiguranje 2. Nexe 3. Dubrava 4. Me imurje 5. Gorica 6. Kar. Banka 7. Zamet 8. Siscia 9. Var. Di Caprio 10. A. Jadrograd 11. Pore 12. Buzet 13. Medveš ak Nfd 14. Emc-Split 15. Bjelovar 16. Moslavina

5 5 6 6 6 5 6 6 6 6 6 6 6 5 6 6

5 5 4 4 3 3 3 3 3 3 3 1 1 1 1 1

0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 2 1 0 0 0

0 0 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 4 4 5 5

183:124 169:139 176:154 171:163 187:166 144:128 175:166 156:162 174:182 181:196 158:175 143:163 156:177 149:164 171:190 164:208

10 10 8 8 7 6 6 6 6 6 6 4 3 2 2 2

Pobjedom je, kao ro endanskim poklonom, presretan bio vd trener Antonio An el, koji je sve zasluge za +10 dao svojim igra ima: “U potpunosti su se držali dogovorenog i odigrali strpljivo i disciplinirano. Naplatili su protekli rad i ja mogu biti samo zadovoljan.”

(Ivana Strahija)

Sramotan poraz Me imurja u Žrnovnici Nakon što su nas navikli na dobre rezultate u gostima Me imurci su u potpunosti podbacili u Žrnovnici, gdje su doživjeli teški poraz od ak 6:0, i to od mom adi koja je do toga uspjela posti i svega tri gola. ak štoviše, Mosoru je to, doznajemo iz tog kluba, najuvjerljivija pobjeda u posljednjih 10 godina.

“Nema se što re i nakon tako teškog poraza i nema smisla pametovati”, kazao nam je Vjeran Simuni , trener Me imurja, nakon utakmice u Žrnovnici. Ipak je nastavio: “Utakmica je mogla završiti sasvim druk ije, prije prvog gola imali smo stativu Kova a iz slobodnog udarca, a gol smo primili zbog nespretnosti našeg zadnjeg igra a obrane, sli no kao tjedan dana ranije u akovcu”, požalio se Simuni .

Mrežu iza Bešeni a na eo je Sura u 26. minuti. “Nakon prvog gola imali smo i snage i volje vretiti se u igru, ali je u drugom poluvremenu Mosor postigao i drugi svoj gol, ulazilo im je baš sve što su uputili prema našoj mreži. Mi nismo imali igra a koji bi prekinuo kaskadu pogrešaka koje su olakšavale Mosoru posao”, objasnio je dalje Šime.

Kao po špagi Žrnovni ani su stigli do visokih 6:0, a veliki je problem Simuni imao o igledno u sastavljanju mom adi. Ostao je naime na jednom stoperu, Vitasu, jer nije mogao ra unati na Andrea, a ostali o ito nisu znali odraditi obranu kako valja.

Nema reakcije iz Uprave, barem za sad Nakon ovakvog poraza najteže e biti, kaže Simuni , psihološki di i ekipu: “Ovakve se utakmice doga aju i boljim klubovima, treba to

ODBOJKAŠKA SUPERLIGA

Druga pobjeda, drugo mjesto U drugom kolu Superlige naši odbojkaši su, baš prema predvi anjima trenera Kole Mihajlova, pobijedili debitanta Opatiju. Pokvarili su time prvi doma i nastup Opatijaca, no mogu se pohvaliti visokim drugom mjestom tablice, za sad bez i jednog izgubljenog seta.

Doma ini u dvorano Gorovo imali su prednost u poenima u sva tri seta, no ni jednog nisu uspjeli osvojiti, a presudilo je iskustvo gostiju, kao i dobra uigranost odbojkaša koji ve

godinama igraju zajedno. Nešto je napetiji bio tek drugi set, za kojeg je Centrometal trebao 26 poena.

Vrh tablice drži osje ka Mursa sa šest bodova, a jednako toliko ima i Centrometal, dok je na tre oj poziciji Daruvar, sljede i protivnik naših odbojkaša. Bit e to prva ozbiljnija utakmica za odbojkaše iz re ana i svakako e im trebati podrška navija a, koje pozivaju da u subotu u 16.30 sati svrate do Atona u Nedeliš u. (IS)

IZABRANI ELNI LJUDI sporta u Gradu Prelogu

Preloški sportaši i dalje vjeruju Mati Kljaji u Mato Kljaji i dalje e obnašati dužnost predsjednika Zajednice sportskih udruga Grada Preloga, odlu eno je na godišnjoj skupštini održanoj u petak, u ijem su radu sudjelovala 24 od ukupno 26 klubova okupljenih u Zajednici. Izvješ e o radu u proteklih godinu dana koje je podnio predsjednik Kljaji jednoglasno je prihva eno, kao što je jednoglasno potvr en i njegov reizbor.

- Prihatio sam još jedan mandat na nagovor ljudi koji rade u sportu na cijelom podru ju Grada, ali i zahvaljuju i tome što preloški gradona elnik gospodin Glavina smatra da smo u proteklim mandatima odra-

Mato Kljaji , pod ijim vodstvom je stasala gradska Zajednica sportskih udruga izabran je za njezinog novog-starog predsjednika

OK OPATIJA - OKM CENTROMETAL 0:3 (22:25, 24:26, 21:25) Opatija, SD Gorovo, gledatelja 80. Suci: Adamek – Milinovi (Zagreb).

Opatija: Ani i , G. or evi , Jovi , Sušanj, Osonjak, I. or evi , Lepši , Duki , Brn i , Bazani, Vrki .

Centrometal: Pu a, Palinkaš, Makarov, David, Vabec, D. Posavec, Harambaši , Todorovi , T. Posavec, M. Posavec, Kova .

dili kvalitetan posao. Zajednici je prvenstveni cilj osigurati što više sredstava za mla e uzraste, njihove treninge i natjecanja i u tome smo u potpunosti uspjeli.

Nadam se da e tako biti i u narednom razdoblju, kazao je Kljaji koji je ina e glavni kandidat i za novog predsjednika Me imurskog nogometnog saveza, što mu je velika želja kao volonterskog sportskog i nogometnog djelatnika u Me imurju.

Ina e, dopredsjednik Zajednice bit e Rudolf Stan in. Izabran je i Izvršni odbor u iji sastav uz Kljaji a i Stan ina ulaze Juraj Delladio, Ivan Soka i Ervin Grabant. U Nadzorni odbor izabrani su Krešimir Glavina, Marta Vargek i Ranko Legin. Novoizabrano vodstvo Zajednice sportskih udruga zahvalilo je na ukazanom povjerenju. Skupštini su prisustvovali i preloški gradona elnik Preloga Dragutin Glavina te predsjednik županijske Zajednice sportskih udruga i saveza Miljenko Topli anec. (vk)

MOSOR – ME IMURJE 6:0

Trenera Simuni a u klub je doveo Marjan Uršani , koji i odlu uje o njegovoj sudbini na klupi Me imurja prihvatiti i i i dalje. Ja sam pogledao utakmicu Dugopolja, našeg idu eg protivnika, i mogu re i da nas u akovcu o ekuje pravi derbi u subotu.”

Iz kluba nema barem u ponedjeljak bilo kakvih službeni komentara ovog sramotnog poraza s kojim je Me imurje i prakti ki ušlo u borbu za opstanak u II. HNL. Kako neslužbeno saznajemo klupska uprava nakon izbora Marjana Uršani a ne sastaje se gotovo uop e, a kako je on doveo i trenera Simuni a, oba direktora Hamonajec i Dove er ne žele se uop e izjašnjavati. Me utim, iako je ponekad “šutnja zlato”, ovaj put je vidljivo da su kola itekako krenula nizbrdo.

Ima li “svjetla u tunelu”, teško je re i, jer nakon ispadanja Me imurja u II. HNL i ono malo zainteresiranih za vrhunski nogomet u Me imurju nestali su sa stadiona. Prava je sre a što zahvaljuju i entuzijazmu novog vodstva Škole nogometa barem taj segment funkcionira, iako je upitno kako dugo e sve imati smisla, s obzirom da bez povezanosti jednog i drugog sve skupa nema smisla.

(Ivana Strahija i Dejan Zrna)

ŽRNOVNICA. Igralište Pricvi e. Sudac: Bertol (Zagreb). Pomo nici: Nesvanulica i Jakovi . etvrti sudac: Beatovi . Delegat: Rukavina.

Strijelci: 1:0 Sura (25), 2:0 Jovanovi (51), 3:0 D. Juri (60), 4:0 D. Juri (62), 5:0 Sura (71), 6:0 Toki (90).

MOSOR: Šoli , Paj i , Pinto, Budimir (od 69.

Juras), Sura , Jovanovi (od 72. Toki ), Repi , D. Juri (od 80. avar), Rogli , M. Juri , Kotromanovi . Trener: Željko Kova evi .

ME IMURJE: Bešeni , Danki , Leva i , Košti (od 46. Grgi ), Vuka (od 56. Nem i ), Kova , Jambruši , Garba, Vitas, Kova i , Celiš ak. Trener: Vjeran Simuni . Žuti kartoni: M. Juri , Garba, Jovanovi , Tiago, Leva i .

Igra utakmice: Tedi Sura .

Ostali rezultati: Suhopolje – Imotski 1:2; Gorica – Vinogradar 2:0; MV Croatia – Solin 1:1; HAŠK – Lu ko 0:2; C. Sesvete – Junak 1:0; Rudeš – Vukovar ‘91 1:2; Dugopolje – Pomorac 1:1.

TABLICA 1. Gorica 2. Lu ko 3. Imotski 4. Dugopolje 5. Rudeš 6. Vinogradar 7. Solin 8. Vukovar ‘91 9. Pomorac 10. C. Sesvete 11. Me imurje 12. Junak 13. Mosor 14. HAŠK 15. Suhopolje 16. MV Croa a

9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

7 6 5 4 5 4 4 4 3 4 3 2 2 2 2 1

0 1 1 3 0 2 1 1 3 0 2 3 3 3 2 3

2 2 3 2 4 3 4 4 3 5 4 4 4 4 5 5

15:5 16:7 12:13 16:8 12:12 16:9 14:12 11:17 9:9 12:15 12:16 7:8 9:11 8:14 10:17 8:14

21 19 16 15 15 14 13 13 12 12 11 9 9 9 8 6

Parovi 10. kola: Vukovar ‘91 – Junak; Pomorac – C. Sesvete; Me imurje – Dugopolje; Solin – HAŠK; Imotski – Gorica; Lu ko – Mosor; Vinogradar – MV Croatia; Rudeš – Suhopolje.

ME IMURSKI NOGOMETNI SAVEZ u o ekivanju izborne skupštine

Po inje predizborna utrka za predsjednika MNS-a Kako je petak 15.listopada bio zadnji rok za klubove da dostave imena i prezimena osoba koji e ih zastupati u nerdnom etverogodišnjem mandatu i koji su prema odluci dosadašnjeg Izvršnog odbora MNS stekli to pravo da imaju svoje predstavnike u novoj Skupštini po inije predizborna utrka za novog predsjenika MNS. Dosadašnji predsjednik Stjepan Križari ve ranije je najavio povla enje sa te funkcije sa željom da se više angažira u tijelima HNS-a u Zagrebu. Izborna Skupština zakazana je za 19.studeni, a do 5.studenoga Izborna komisija u sastavu Stjepan Talan predsjednik, te Sre ko Gabaj i Željko Bacinger kao lanovi treba zaprimiti kandidaturu ili kandidature za predsjednika MNS i lanove IO. Kako Skupština broji 43 lana za predsjedni ku kandidaturu potrebno je šest potpisa. Prema neslužbenim informacijama kao najve i favorit za novog predsjednika saveza spominje se Mato Kljaji iz Preloga, priznati nogometni i sportski djelatnik. Zanimljivo e biti kome e naš Me imurski nogometni savez pokloniti svoja dva glasa na izbornoj Skupštini HNS-a, dosadašnjem predsjedniku Vlatku

Markovi u ili novom kandidatu Igoru Štimcu.

Sastav nove Skupštine: Stjepan Hamonajec (Me imurje), Mato Kljaji (Mladost Prelog), Nenad Mar ec (Nedeliš e), Nevenko Petek (Sloboda Slakovec), Stjepan U petak je pred komisijom Zbora nogometnih sudaca MNS u sastavu Stjepan Križari , Dragutin Vuk, Željko Bacinger i Darko Jambrovi novih 22 sudaca položilo pismeni i usmeni ispit.

Tako su status nogometnog suca pripravnika stekli: Ivana Lisek iz Šandorovca, Natalija Rob i Marko Lisjak iz Murskog Središ a, Lana Vidovi i Krunoslav Švenda iz Palovca, Martin Begovi iz Pleškovca, Samuel Balog iz Štefanca, Elvir Bašek iz Nedeliš a, Predrag Fodor i Dino Molnar iz Novakovca, Dominik Filipaši iz Donjeg Kraljevca, Denis Fic iz Lopatinca, Matej Mesari iz Malog Mihaljevca, Marinko Novak i Tihomir Rob iz Savske Vesi, Nikola Ribari iz Gori ana, Krunoslav Šari iz Vu etinca, Davor Špoljar iz Donje Dubrave, Dario Vel i iz Strahoninca, Mihael Vukovi iz Železne Gore i Erik Žerdin iz Oporovca.

Igrec ( ukovec 77), Josip Mihalkovi (Polet Pribislavec), Robert ižmešija (Grani ar Kotoriba), Ivan Vlahek (Trnava), Dušan Mikolaj ( akovec), Josip Šegovi (Dinamo Palovec), Nenad Pikl (Sloga akovec), Željko Breznik (Polet SMNM), August Mesari (BSK), Kristijan Juras (Spartak), Josip urkin (Dinamo Domašinec), Damir Cilar (Rudar), Josip Koroš (Omladinac NSR), Alojzije Sobo anec (Naprijed), Dragan Bali (Dubrav an), Slavko Novak (Podturen), Miljenko Bali (Croatia), Zlatko ižmešija (Mladost SM), Damir Domini (Galeb), Velimir Švenda ( SK), Robert Sekirnik (Strahoninec), Stjepan Varga (Jedinstvo NSD), Zdravko Oleti (Mura), Radovan Ko ila (Bratstvo J), Dragutin Kataleni (Sloboda M), Zdravko Hali (Trnje), Željko Štefok (Kraljev an 38), Marta Vargek (Otok), Miljenko Medved (Napredak), Vladimir Žuni (Zebanec), Darko Sklepi (Donji Koncov ak), Dejan Borko (Pobjeda), Branko Zebec (Omladinac Ma kovec) Stjepan Križari i Dragutin Vuk (ZNS MNS), Miljenko Dove er (ZNT MNS), Mijo Horvat (ŽNK Trnava), Igor Hali (MNK) i Dražen Mikolaj (veteranski nogomet).

19. listopada 2010.

III. HNL-ISTOK Katastrofalan vikend me imurskih predstavnika

Uvjerljivi poraz Nedeliť a i PreloŞana LIPIK – MLADOST (P) 3:0 LIPIK. Igraliťte Lipik. Sudac: Goran Kajki (Lipovac). Pomo nici: Vukeli i Bradari .

Strijelci: 1:0 Ajman (33), 2:0 MilaĹĄinovi (77), 3:0 MilaĹĄinovi (87).

LIPIK: Šepovi , Milas, Nemec, Poletto, Poliganovi , Beťli , KuŞilek, D. Ajman (od 85. Bradvica), Milaťinovi (od 89. Žulj), Lefelman, Bok (od 65. EgredŞija). Trener: Milaťinovi -Šepovi .

MLADOST (P): Viher, Vutek, Sraka, Ba ari (od 80. Strahija), Mat. Radikovi , Novak, Magdaleni , Dodlek (od 67. Mar. Radikovi ), RuĹžman, HabuĹĄ, MiĹĄi . Trener: Z. Kralji .

Crveni karton: MiĹĄi .

Igra utakmice: Mario MilaĹĄinovi .

MLADOST (C) – NEDELIŠE 4.1 CERNIK. Igraliťte Mladosti. Sudac: DraŞen Toluťi (Vinkovci). Pomo nici: Lu i i Abdi .

Strijelci: 1:0 Mi. Paveli (1), 2:0 Mi. Paveli (23-11m), 3:0 M. Vlaovi (45), 4:0 Mi. Paveli (85), 4:1 D. Treska (90).

MLADOST (C): Kao, Mi. Paveli , Kali , Jurakovi , M. Vlaovi , LukĹĄi , Akva i (od 69. Videc), Mulac, Mar. Paveli (od 61. Vlaovi ), Martinovi , Marjanovi (od 34. Ĺ tivin). Trener: Dinko Terzi .

NEDELIŠE: Posavec, Simon, Stankovi (od 70. Paviťi ), ukes (od 59. Zanjko), Vibovec, Zavrtnik, Jagec, S. Treska, D. Treska, Begovi , Jari . Trener: Željko Orehovec.

Igra utakmice: Mile Paveli .

IV. HNL - 8. kolo POLET – SLOGA 2:2 Pribislavec, igraliťte Petar Perťi . Suci: Jur ec (D.Kraljevec), Posedi (Puť ine), Genc (Pretetinec). Strijelci: 0:1 Vugrinec 42., 0:2 Bajzek 43., 1:2 Lesjak 74., 2:2 Gajnik 87.

Polet: Vibovec, Toplek (od 46. Vukovi ), BaĹĄek (od 46. Gajnik), Lesjak, Magdaleni , OkreĹĄa, Juri an (od 46. Pal i), Posavec, Obadi G., Lisjak, Horvati Sloga: Per i , Mihalkovi , Je ud (od 58. Glad D.), Obadi P., Vabec Darko, Vabec Damir, Bajzek, Bali , Kolar, Dokleja (od 88. Glad R.), Vugrinec (od 78. Juki )

NEDELJANEC – KOTORIBA 0:1 Suci: Bubek (Pribislavec), Sukanec (S.Ves), iŞmeťija (D.Dubrava). Strijelac: 0:1 Paveci 34.

Nedeljanec: Ĺ prem, Melnjak, Hudoletnjak, Sedlar (od 70. Canjuga), ur ek, Ba an (od 79. Komes), Piska , Varga, Matu ec (od 67. Kova i ), KapeĹĄ, Priher Grani ar: TropĹĄek, Radmani , Fundak, Gorupi (od 90. ZvoĹĄec), Na , HabuĹĄ, Matulin (od 88. Marka ), Hertelendi, iĹžmeĹĄija (od 52. Kos F.), Paveci, Kos V.

TRNAVA – SLOBODA VŽ 0:2 Gori an, igraliťte Trnave Suci: Hrasti , Kuťec, Pani (svi VaraŞdin). Strijelci: 0:1 Stankovi 60., 0:2 urasek 75.

Trnava: FrakaĹĄ, MarkuĹĄi , Baksa, Vlah, Katanec (od 80. Vlahek), Pintar (od 80. BlaĹžek), Malovi , Blagus, JakĹĄi S., JakĹĄi A. (od 35. Ribari ), Mesari .

Sloboda VĹž: Valenti , Lon ar (od 63. urasek), NjeĹži , VindiĹĄ, KraĹĄ, Petak, Malnar, HiĹžak, Stankovi , Kostelac, Puclin J. (od 65. Puclin V.).

NOVI MAROF – DINAMO 3:3 Suci: Kolari (N.S.Rok), Horvat ( akovec), Radek (Pribislavec).

Strijelci: 1:0 Horvat I. 17., 2:0 Hrebak P. 29., 2:1 RuŞi 32., 2:2 RuŞi 44., 3:2 Horvat I. 64., 3:3 Debelec 87. Isklju enje: trener Novog Marofa Zdravko Benjak – psovanje suca, 32. minuta.

Novi Marof: Klju ari , Saka , Hrebak L., Novak, Štriga, Meťnjak, Jelen, Horvati (od 87. Migles), esi (od 46. Planinc), Hrebak P., Horvat I. Dinamo: Juras, Jan ec, Žuli Darko (od 67. Mar ec), KriŞai , Domini , Lovren i , Žuli Danijel (od 74. Kati ), Debelec, Jankovi , Mihalovi , RuŞi .

SLOBODA S – SRA INEC 2:0 Slakovec, igraliťte Slobode. Suci: Vugrinec (Komarnica), Lackovi (VaraŞdin), Pintari (VaraŞdin). Strijelci: 1:0 Kamenar 21., 2:0 Hergoti 85.

Sloboda S: Kolar, Ciglari (od 46. Angel), Borko, Kamenar, Novak, Buhanec, Katanec, Srnec, He a (od 46. Hergoti ), Goricaj, Mihalic (od 58. Petek G.), Petek D. Sra inec: Bogadi, Plantak, DroĹž ek, Ĺ incek, Kolari , Petri (od 68. Ivek), Kos, Kolari , Bukal, Vincek, Vilaj (od 85. Papec).

“Odigrali smo svoju najloĹĄiju utakmicu ove sezoneâ€?, kazao je po povratku iz Cernika trener NedeliĹĄ ana Ĺ˝elimir Orehovec. Poraz od 4:1 uistinu i zvu i tako, a trener je objasnio da je njegove nogometaĹĄe iz takta izbacio rani gol Mile Paveli a, koji je ve u prvoj minuti uspio prevariti Posavca i posti i pogodak.

Dvadeset minuta kasnije Mile je ve na svom drugom pogotku, ovog puta s bijele to ke matira gostuju eg golmana, a do odlaska na odmor pogodio je joĹĄ i M. Vlaovi . NedeliĹĄ e se protiv napada Mladosti ni nije borilo svim raspoloĹživim snagama, o emu govori i sasvim prazna lista javnih opomena, a na put se krenulo minimalisti ki, uz svega tri igra a na klupi uz po etnih 11. “Nedostajao mi je Golubi , koji je opet ozlije en.

U stvari je to sve jedna te ista ozljeda koja nije do kraja rijeťena, pa ga ne Şelim preoptere ivati. K tome, Şute su kartone imali Balent i Belovi �, objasnio je Orehovec. ini se da su Nedeliť ani ve s gubitni kim mentalitetom krenuli u Cernik.

Ipak, u drugom su se poluvremenu malo digli, ali ih je ‘u pojam ubijao’ skliski teren i brza lopta, pa grijeĹĄe esto u osnovnim dodavanjima. Pet minuta pred kraj susreta Mile Paveli upisuje hat-trick, a po asni pogodak, jedva, u 90. minuti, postiĹže S. Treska. “Dogodilo se, ne ponovilo se. Ono ĹĄto sad trebamo je usredoto iti se na subotnji susret na doma em travnjaku, u goste nam stiĹže Slatina i imamo

imperativ pobjede, da se zadrŞimo u gornjem dijelu tablice�, najavio je Orehovec.

Kad ne zabijeĹĄ - dobijeĹĄ Poraz od 3:0 teĹĄko se moĹže opravdati, ali on je o ekivan s obzirom na ekipu Mladosti koja je zaigrala u Lipiku. “Bez nekoliko standardnih nije iĹĄlo, posebice u veznom redu. Me utim, imali smo svojih prilika, iako izvjeĹĄ a govore da kao nismo.

NaŞalost, nismo ih iskoristili u trenucima kad je bio povoljan rezultat i onda se dogode golovi i viťe niťta nije isto�, kazao nam je standardni stoper Matija Radikovi nakon gostovanju koje je proťlo neuspjeťno.

Uglavnom, doma i su poveli u zavrĹĄnom dijelu prvog poluvremena, iako je Mladost imala svoje prilike, bila ravnopravan protivnik i mogla je povesti.

Me utim, umjesto toga poveli su doma i.

U nastavku ista slika. Sve je bilo “li-laâ€? do pred kraja utakmice kada je doma in u 77. minuti prelomio susret u svoju korist. Bilo je prilika barem za remi, ali kao i esto puta na gostovanjima opet se nije zabilo. Mladost je u dosadaĹĄnjem dijelu sezone na ĹĄest gostovanja promaĹĄila viĹĄe od 30 prilika i to ne bilo kakvih i kad je tako onda se teĹĄko moĹže u initi na strani. U preloĹĄkim redovima i u kompletnom sastavu uvjereni su u pobjedu protiv KriĹževci u subotu na doma em terenu. Utakmica se igra s po etkom u 15.30 sati.

(Ivana Strahija i Dejan Zrna)

Ostali rezultati: Beliť e – Slobodnica 3:0; NAŠK – Croatia 1:0; Olimpija – Bjelovar 0:1; akovo – Otok 2:0; Slavija – Koprivnica 4:1; Slatina – KriŞevci 1:0; Grani ar – Podravina 1:2.

TABLICA 1. Bjelovar 2. Mladost (C) 3. Slavija 4. Otok 5. BeliĹĄ e 6. NAĹ K 7. Podravina 8. akovo 9. NedeliĹĄ e 10. Koprivnica 11. Lipik 12. Slobodnica 13. KriĹževci 14. Mladost (P) 15. Grani ar 16. Sla na 17. Croa a 18. Olimpija

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

8 7 7 7 7 6 5 5 5 5 4 4 3 3 2 3 2 2

1 2 2 1 1 1 3 2 1 0 2 1 2 2 4 0 2 1

2 2 2 3 3 4 3 4 5 6 5 6 6 6 5 8 7 8

19:12 24:10 16:8 24:10 22:15 10:12 19:14 13:13 24:19 20:18 20:23 18:18 10:16 14:23 16:20 13:25 12:29 12:21

25 23 23 22 22 19 18 17 16 15 14 13 11 11 10 9 8 7

Parovi 12. kola: Mladost (P) – KriŞevci; Nedeliť e – Slatina; Croatia – Mladost (C); Bjelovar – NAŠK; Podravina – Olimpija; Koprivnica – Grani ar; Otok – Slavija; Slobodnica – akovo; Lipik – Beliť e.

IV. HNL-SJEVER Skupina A

Kotoripski Grani ar svladao lidera usred Nedeljanca Najzanimljiviji rezultat upisan je u Nedeljancu, gdje su Kotorip ani s 1:0 doma ima priuĹĄtili prvi poraz ove sezone. Pobjedu je Grani aru donio Paveli joĹĄ u prvom poluvremenu, a tri boda na tablici donijela su Kotorip anima i skok sa ĹĄestog na tre e mjesto tablice. Nedeljanec usprkos porazu ostaje na elnoj poziciji, ali je izgubio bodovnu prednost pred drugoplasiranom Ivan icom.

Bila je to izvrsna partija Grani ara za kojeg trener Lipi kaĹže da bi bio vjerojatno i na samom vrhu, da nije bilo nesretnog rujna, kad su igra i umjesto velikoga, igrali mali nogomet i u najgore mogu e vrijeme se ozlijedili.

Me imurski derbi bez pobjednika U Pribislavcu su dva me imurska kluba podijelila bodove, a podijelila su i poluvremena.

Gosti iz akovca su naime dominirali u prvom poluvremenu i golovima Vugrinca i Bajzeka doĹĄli do 0:2, da bi Lesjak i Gajnik u drugom poluvremenu svaki postigli po gol i tako izjedna ili na 2:2.

Svakoj mom adi pripalo je po poluvrijeme, pa je tako kona ni remi vjerojatno i najpravedniji, iako gosti naravno mogu itekako Ĺžaliti za olako propuĹĄtenom prednoĹĄ u.

Bio je to tre i remi debitanta Poleta i drugi starosjedioca Sloge, a oba se kluba drĹže gornjeg doma tablice.

Nastavljen veliki slakovski niz Veliku pobjedu upisali su nogometaĹĄi Slobode u Slakovcu protiv Srakara. S istom su Slakov ani nastavili veliki niz pobjeda. Nakon ĹĄto je Kamenar u 21. minuti poveo doma e u vodstvo, gosti su u 55. dobili najizgledniju priliku. No, ĹĄut gostiju s bijele to ke samouvjereno brani doma i vratar Kolar, a u zavrĹĄnici utakmice pobjedu Slakovca potvr uje Hergoti .

akov ani jedva protiv ukov ana Sretno su akov ani stigli do tri boda, iako su protiv ekipe ukovca svakako trebali uvjerljivije slaviti. Ĺ toviĹĄe, u 86. minuti je Pa-

trik Horvat spasio doma i mreĹžu od lopte Begovi a, nakon ĹĄto je vratar BoĹžak nesmotreno istr ao. No, trobodu se u zube ne e gledati, tim viĹĄe ĹĄto je pobjeda akov anima donijela pomak od tri mjesta na tablici, s 11. na mnogo bolje osmo.

Prvi remi Dinama Tre i remi Novog Marofa i prvi Dinama, uz rezultat od 3:3, upisan je u Novom Marofu u nedjelju poslijepodne. Iako su doma ini brzo doťli do 2:0 golovima I. Horvata i P. Hrebaka, na 2:1 smanjuje Dinamov RuŞi u 32. minuti. U istoj minuti doma i je sastav ostao bez trenera, koji je zbog neprimjerenog ponaťanja ostatak utakmice bio prisiljen praRezultati 8. kola: akovec - ukovec 77 1-0; Ivan ica – Plitvica 4-3; Sloboda (S) – Sra inec 2-0; Polet (P) – Sloga 2-2; Novi Marof - Dinamo (P) 3-3; Nedeljanec - Grani ar (K) 0-1; Trnava - Sloboda (VŽ) 0-2

TABLICA 1. Nedeljanec

8

6

1

1 24:4

19

2. Ivan ica

8

6

1

1 23:12 19

3. Grani ar (K)

8

5

1

2 15:9

4. Polet (P)

8

4

3

1 15:11 15

5. Plitvica

8

4

2

2 18:11 14

6. Sloga

8

4

2

2 17:10 14

7. Sloboda (S)

8

4

2

2 13:10 14

8. Trnava

8

4

0

4 14:21 12

9. akovec

8

2

2

4 15:18 8

10. Sloboda (VĹ˝)

8

2

1

5 11:14 7

11. Dinamo (P)

8

2

1

5 13:19 7

12. Sra inec

8

2

1

5 10:21 7

13. Novi Marof

8

1

3

4 16:22 6

14. ukovec 77

8

0

0

8 5:27

16

0

Parovi 9. kola: Sloboda (VŽ) – akovec; Sra inec Polet (P); Sloga -; Novi Marof; ukovec 77 – Ivan ica; Grani ar (K) – Trnava; Dinamo (P) – Nedeljanec; Plitvica - Sloboda (S)

titi iz gledaliĹĄta. Do kraja poluvremena joĹĄ jednom je bio spretan RuĹži . Po povratku na travnjak I. Horvat dobro se snaĹĄao i joĹĄ jednom matirao vratara Jurasa za novo vodstvo Marofa, ali Debelec ne propuĹĄta priliku tri minute pred kraj, te pogotkom svojoj ekipi donosi bod.

Trnava bez doma ih bodova U svom drugom doma instvu za redom Trnava nije uspjela bodove sa uvati kod ku e.

U prvom su poluvremenu mreĹže mirovale, da bi u drugom Stankovi u 60. minuti matirao doma eg golmana FarkaĹĄa. Ako je postojala nada za poravnanje, gosti iz VaraĹždina su je doma ima oduzeli u 75. minuti golom uraseka, kojem je za pogodak trebalo 12 minuta igre.

(I. Strahija)

AKOVEC – UKOVEC 77 1:0 (0:0) akovec, stadion Mladosti, gledatelja 50. Suci: Jaluťi (Kurťanec), Kedmenec (Sv.Marija), Kralji (Vularija). Strijelac: 1:0 Balent 75. akovec: BoŞak, Pintari , Matu ec, Pomper (od 63. Pokos), Horvat P., Balent, Horvat H., Miroťevi (od 86. Flac), Hanc (od 78. Saka ), Malovi , Orťi ukovec 77: Lehki, Furun ija (od 46. Poljak), BoŞek (od 46.

Hladnik), Slavi ek (od 87. Jezer i ), Mihoci, Varga, Anderlin, Lon ari , Vuk, Begovi , Malek

IVAN ICA – PLITVICA 4:3 Ivanec, igraliťte Ivan ice. Suci: osi , Slunjski, Šprem (svi VaraŞdin).

Strijelci: 0:1 Buhin 1., 0:2 Zgrebec 26., 1:2 Kocijan 44., 2:2 Peharda 45., 3:2 Kocijan 50., 3:3 Melnjak 61., 4:3 Ĺ ivak 67.

Crveni karton: Horvat V. 89. (Plitvica) – drugi Şuti karton.

Ivan ica: Ladi , Cika , Ĺ ivak (od 70. Belcar), Kocijan, Hrani , Gregur, Peharda (od 84. Kolarek), Pa en (od 59. BiĹĄko), Bochl, Knez, Ĺ ojat.

Plitvica: KiĹĄi ek, Horvat V., Ku ar, Zgrebec, TomaĹĄi (od 7. Pomper Marin, od 56. Ister Tomislav), Horvat M., rnila L. (od 46. rnila I.), Buhin, Melnjak, Canjuga, Pomper Marko.

19. listopada 2010.

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

9. kolo I. ŽNL RUDAR – ZASADBREG 3:0 (1:0) MURSKO SREDIŠ E. Igralište Šoderka. Suci: Zoran Hajdinjak ( akovec), Lidija Kralji (Ivanovec), Željko Kova i (Šenkovec). Delegat: Stjepan uranec (Šenkovec).

Strijelci: 1:0 Rihtarec (25), 2:0 Tot (84), 3:0 Kova i (87).

RUDAR: Rajf, Kova i , Šprajc, Vuri, Šol , J. Leich, Tot, Rihtarec (od 56. D. Leva i ), Mikuli , Zadravec, Kukovec. Trener: Smiljan Liklin.

ZASADBREG: Kolar, Sabol ec, D. Novak (od 77. Kova i ), Rodinger, Živko, Mesari , F. Rodinger, Šimunkovi š, Perho , Koroši , Mar ec (od 81. Kozjak). Trener: Dražen Novak. Žu kartoni: J. Leich (Rudar), F. Rodinger (Zasadbreg).

SPARTAK – BRATSTVO (SV) 2:1 (1:0) MALA SUBOTICA. Igralište Jagodiš e. Suci: Zdravko Toplišnjak (N. Ves), Josip Kedmenec (Sv. Marija), Bojan Rodinger (Totovec). Delegat: Franjo Fais (Dunjkovec).

Strijelci: 1:0 Hali (40), 1:1 Saka (73), 2:1 Mihalic (83).

SPARTAK: Jalšovec, R. Domini (od 76. Ruži ), Mihalic, Opa ak, Cvetko, G. Križai , Hali (od 75. Novosel), Pasler, E. Šegovi (od 90. Jan ec), I. Šegovi , Lackovi . Trener: Goran Križai .

BRATSTVO: Lajtman, B. Hižman (od 83. Kocijan), Bujan, Saka , Horvat, Zlatarek, Carevi , Pata a, Vugrin (od 72. Hanžekovi ), Mesari , G. Hižman.

Trener: Slavko S panovi . Žu kartoni: G. Križai (Spartak), B. Hižman, Mesari , G. Hižman, Pata a (Bratstvo).

Crveni karton: Lajtman (Bratstvo).

BSK – SOKOL 3:0 (1:0) BELICA. Igralište Mos š e. Suci: Igor Križari (Šenkovec), Borut Križari (Ivanovec), Ivica Felker (Strahoninec). Delegat: Stjepan Perko (Lopa nec).

Strijelci: 1:0 Herc (37), 2:0 Paler (50), 3:0 Herc (75).

BSK: Sternad, Gunc, Gelo, Sršan, Herc (od 80. Grbavec), Mihalec, Hajdarovi , Paler, Horvat (od 85. Trstenjak), Mlinari (od 87. B. Škvorc), Beštek.

Trener: Stjepan Mihalec.

SOKOL: B. Puh, M. Mikolaj, Lisjak, Novak, S. Puh, N. Drk, Žganec, Kova i (od 82. Lebar), L. Mikolaj, N. Mun ar (od 82. Vincek), N. Šol . Trener: Marko Mikolaj. Žu kartoni: D. Novak, S. Puh, M. Mikulaj (Sokol).

Crveni karton: Šol (Sokol).

NAPRIJED – MLADOST (I) 2:3 (1:2) CIRKOVLJAN. Igralište Zdenci. Suci: Kris nko Jaluši (Kuršanec), Saša Fegeš (Nedeliš e), Tomislav urila (Vularija). Delegat: Dragu n Hozjak (Prelog).

Strijelci: 0:1 Murkovi (12), 1:1 Mar nec (22), 1:2 M. Novak (35), 2:2 D. Režek (48), 2:3 Horvat (87).

NAPRIJED: Mlinarec, J. Hižman, N. Režek, Luka i , Glavina, Kemec (od 66. Šimunkovi ), D. Režek (od 80. Varga), Mar nec, Horvat, Ž. Glavina, Vlah (od 66. Bedeni ki). Trener: Zlatko Vugrinec.

MLADOST: Lacko, J. Jaluši , Škerbi (od 69. Jurinec), Fu ko, Murkovi , N. Horvat, Pavlekovi (od 68. S. Fu ko), Bari , M. Novak, D. Leva i (od 90.

Lovren i ), Žvorc. Trener: S ven Lacko. Žu kartoni: J. Hižman (Naprijed), D. Leva i , M. Novak, Jurinec,S. Fu ko (Mladost).

PLAVI – POLET (SMNM) 2:2 (1:1) PEKLENICA. Igralište Pocurke. Suci: Ivica Križai (Štefanec), Dragu n Novak (Lopa nec), Saša Mihali (Lopa nec). Delegat: Josip Baksa (Belica).

Strijelci: 1:0 D. Tuksar (5), 1:1 T. Kralj (32), 2:1 D. Tuksar (53), 2:2 Šardi (73-11m).

PLAVI: Vaš, Trupkovi , Nerer, Turk, Trstenjak, Zadravec, J. Škvorc, K. Škvorc (od 68. Pintari ), D. Tuksar, Vugrinec (od 80. S. Škvorc), Mesari . Trener: Ivan Hamonajec.

POLET: urkin, Turk, Karlov ec (od 81. Novak), T. Kralj, Hren, M. Horvat, Radikovi , Stojko (od 65. Gori anec), Šardi, M. Karlov ec (od 64. Makovec).

Trener: Krešimir Šenji. Žu kartoni: J. Škvorc, Zadravec, Nerer, Pintari (Plavi), M. Karlov ec, Turk, Radikovi , Šardi (Polet).

Pekleni ani zaustavili veliku seriju Poleta Poletu samo bod u Peklenici. Dva su puta doma i Plavi imali vodstvo, ali je na kraju bod otišao u Sveti Martin na Muri. Oba zgoditka za doma e u 5. i 53.minuti postigao je Dragan Tuksar. Tomislav Kralj poravnao je na 1-1 u 32.minuti. U 71.minuti Poletu je zbog zale a poništen zgoditak od strane pomo nog suca Saše Mihali a. Drugo izjedna enje gostiju za kona nih 2-2 stiglo je u 73.minuti iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Zoran Šardi. Teški su bili uvjeti za igru, teren mekan, a k tome je još po ela padati jaka kiša. Po prikazanoj igri najpravednija je podjela bodova. Po etvorica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Sjajno drugo poluvrijeme Dubrav ana U Donjoj Dubravi gostima prvo poluvrijeme, a doma inu drugo i na kraju uvjerljiva pobjeda. Pet minuta prije kraja prvog poluvremena jedini zgoditak i to za goste postigao je Marijan Duman i .

Dubrav an u drugom poluvremenu puca ki raspoložen kada postiže etiri zgoditka. Darko mrlec poravnao je na 1-1 u 54.minuti. Potom slijede dva zgoditka Dražena Horvata II u samo dvije minute 67. i 68. kada Dubrav an dolazi do vodstva od 3-1.

Miroslav Lovrek svojim je zgoditkom u 87.minuti samo potvrdio pobjedu Dubrav ana od 4-1. U istoj minuti za doma e je dosu en kazneni udarac, ali nije realiziran. Po delegatu Šafari u prestrogo, a i samo jednom opomenom gostuju em igra u nije zadovoljan delegat. Trebalo ih je biti više. Utakmicu je sudio Branko Bacinger.

Novi doma i poraz Dinama, usprkos igra u više Omladincu pobjeda u Domašincu. Goran Krišto i ve u 8.minuti dovodi goste iz Novog Sela Rok u vodstvo od 1-0. Rajko Dragovi igra Omladinac u 39.minuti zara uje isklju enje. Uhvatio je obim rukama za vrata doma eg igra a i udario ga. Tek u prvoj minuti drugog poluvremena, odnosno u 46.minuti doma i Dinamo dolazi do poravnanja rezultata na 1-1 iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Stjepan Krznar. Pobjedu gostima od 2-1 donosi u 50.minuti svojim zgoditkom Ivan Lesjak. Tri doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

PODTUREN – KRALJEV AN 38 6:0 (2:0)

MLADOST – SPARTAK 2:3 (1:1) IVANOVEC. Igralište Mlados . Sudac: Dragu n Novak (Lopa nec).

Strijelci: 1:0 Krišto (34), 1:1 Taradi (36), 1:2 Taradi (52), 2:2 Krišto (56), 2:3 Taradi (67).

MLADOST: Bujani , Višnji , Klinec, Jurinec, Jambrovi , Varga, Krišto , Toplek, Tkal ec, Lajtman, Bašek.

SPARTAK: Hrustek, Novak, Križai , Mar ec, Horvat, M. Križai , Miljan i , Lon ari , Taradi, Musta , Požgaj.

RADNI KI – HODOŠAN 3:2 (1:0) GARDINOVEC. Sudac: Dragu n Novak (Lopa nec).

Strijelci: 1:0 J. Novak (6), 2:0 Lovrek (60), 3:0 J. Križai (65), 3:1 Srpak (72), 3:2 Ruži (80).

RADNI KI: Paler, Bacinger, Vlahek (od 46. Lovrek), J. Križai , Vodopija, J. Novak, Hajdarovi , D. Novak, Baksa, Krznar, Žilavec.

HODOŠAN: Mesari , Domini , Jur ec, Mihokovi , Srpak, Bari , S. Srpak, Vlahek, Ruži , Ciglari , Kova .

POLET – BSK 0:1 (0:0) PRIBISLAVEC. Sudac: Dominik Mihoci ( ukovec).

Strijelac: 0:1 Puklavec (69).

POLET: Grkavec (od 69. Mesari ), Pintar, D. Iva i , Sever, Šol , Jeki (od 22. Medved), Prprovi , Radek, Ž. Iva i , Fodor (od 69. Pejanovi ).

BSK: Horvat, Lapatoš, Novak, T. Horvat, M. Horvat, Trstenjak, Pintari , Ha ek, Kova ec, Vinkovi (od 88. Mesari ), Puklavec.

JADRAN – MLADOST (P) 0:0 ŠTEFANEC. Igralište Jadrana. Sudac: Radovan Posedi (Puš ine).

JADRAN: Kova ec, Juras, Ko iš, Hras , Kranj ec, Korent, Kodba, Pavlekovi , Jan ec, G. Ko iš, Vrbanec.

MLADOST: Hali , T. Kalšan, Ružman, Hozjak, Soka , Bauer, Mar nec, Pata a, Radikovi , Kljaji , Slavi ek.

nanja, ali nije išlo. Šest minuta prije kraja utakmice nova loša intervencija vratara Kolara nakon uba aja iz kosa Stanislava Tota pred sama gostuju a vrata za 2-0. Tri minute kasnije Alen Kova i je sa pet metara lagano pospremio u gostuju u mrežu i tre u loptu za kona nih 3-0 za Rudar. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

Spartak do sva tri boda u završnici utakmice Spartak bolji od Bratstva. Dobro su se držali de ki iz Savske Vesi na gostovanju u Maloj Subotici. Tek pet minuta prije kraja prvog poluvremena doma i zgoditkom Denisa Hali a dolaze do vodstva od 1-0. Nikola Saka poravnao je na 1-1 u 73.minuti. Ve je izgledalo da bod ide u Savsku Ves, ali je sedam minuta prije kraja utakmice Domagoj Mihalic svojim zgoditkom doveo Spartak u vodstvo od 2-1, odnosno pobjede. Ina e ne baš dobri sudac utakmice Toplišnjak dodijelio je pet opomena. Jednu doma em igra u i etiri gostuji im. Od toga tri zbog prigovora na njegove odluke koje su po delegatu Faisu bile na štetu jedne i druge mom adi.

Ivanov ani slavili u Cirkovljanu Mladosti vrijedni bodovi iz Cirkovljana. Imali su gosti iz Ivanovca stalno vodstvo koje su na kraju utakmice i zadržali. Filip Murkovi bio je prvi strijelac za goste u 12.minuti. Deset minuta kasnije ve je 1-1, a strijelac Željko Martinec. Mijo Novak u 35.minuti dovodi goste po drugi puta u vodstvo. Damir Režek poravnao je na 2-2 u 48.minuti. Tri minute prije kraja utakmice svojim zgoditkom Nikola Horvat donosi Mladosti pobjedu od 3-2. Teška utakmica za su enje po kišnom vremenu. Jedan igra opomenuti od mom adi Naprijeda, a ak etiri od gostuju e Mladosti.

DUBRAV AN – CENTROMETAL 4:1 (0:1) DONJA DUBRAVA. Igralište Krbulja. Suci: Branko Bacinger (N. Marof), Davor Šupljika (Šenkovec), Vlado Soka (Podturen). Delegat: Dragu n Šafari .

Strijelci: 0:1 Duman i (40), 1:1 mrlec (54), 2:1 D. Horvat (67), 3:1 D. Horvat (68), 4:1 Lovrek (87).

DUBRAV AN: Apostolovski, B. Brljak, I. Vidovi , Hujs, Dr. Horvat, Jadan, Špoljar, D. Horvat, Lovrek, Nes , mrlec. Trener: Dražen Horvat.

CENTROMETAL: Turkovi , Fu ko, Vince , Pani , Sen ar, Dove er, Bratkovi , Lastavec, Duman i , Fegeš, Vibovec. Trener: Boris or evi . Žu karton: Lastavec (Centrometal).

Rudarova trica zahvaljuju i lošem danu vratara Zasadbrega

DINAMO – OMLADINAC (NSR) 1:2 (0:1)

Rutinska doma a pobjeda Rudara. Gosti iz Zasadbrega po igri baš i nisu zaslužili tako visoki poraz.

Ina e je igra bila za što prije zaboraviti. Jedinio je lijepo bilo vrijeme i odli no pripremljeni teren. Dino Kolar vratar Zasadbrega nije imao svoj dan. Sukrivac je za prvi doma i zgoditak u 25. minuti kojeg je iz slobodnog udarca postigao doma i kapetan Luka Rihtarec, koji se u 56. minuti ozlijedio pa je morao napustiti igru prije njezina kraja. Pokušavali su gosti iz Zasadbrega u drugom poluvremenu sti i do porav-

DOMAŠINEC. Igralište Kokotov Vez. Suci: Bruno Brljak (D. Dubrava), Toni Fažon ( akovec), Dragan Hrustek (M. Mihaljevec). Delegat: Josip Lesjak (Ma kovec).

Strijelci: 0:1 Krišto (8), 1:1 S. Krznar (46-11m), 1:2 Lesjak (50).

DINAMO: D. Novak, Jankovi , A. Krznar, Jesenovi (od 73. Tizaj), S. Krznar, Brez (od 68. Peras), N. Krznar, Trstenjak, Vlaši , Jakši , Kanižaj (od 61. Topalovi ).

Trener: Mihael Jankovi .

OMLADINAC: Tomaši , Dragovi , Reich, Jambroši , alopa, Filipovi , Culjak, Krištofi , Ratajec (od 59. Novak), Cerovec, Lesjak (od 88. Mlinari ), Murk.

Trener: Denis Ratajec. Žu kartoni: S. Krznar, Jankovi , Topalovi (Dinamo), Lesjak (Omladinac).

Crveni karton: Dragovi (Omladinac).

VETERANI – ISTOK – 11. KOLO PODTUREN. Igralište Trnoc. Sudac: Josip Kedmenec (Sv. Marija).

Strijelci: 1:0 Mikuli (1), 2:0 Ov ar (27), 3:0 Strnad (50), 4:0 Lepen (56), 5:0 Strnad (77), 6:0 Strnad (80).

PODTUREN: Kukovec, Mikuli , Kerovec, Strahija, Biber, Strnad, Jambroši , Ko evar, Ov ar, Hranilovi , Lepen.

KRALJEV AN 38: Strahija, Glad, Mlinarec, Strbad, Duš, Cerovec, Perca , Iskra, Tisaj, Glavak, Mun ar.

LISTA STRIJELACA 9 zgoditaka – Milan Mesari (Bratstvo SV), Marijan Duman i (Centrometal) 8 zgoditaka – Dražen Horvat II (Dubrav an) 7 zgoditaka – Antonijo Fegeš (Centrometal), Stjepan Krznar (Dinamo D) 6 zgoditaka – Nenad Vibovec (Centrometal), Nikola Mun ar (Sokol), Igor Beštek (BSK), Dražen Horvat I (Dubrav an), Dragan Tuksar (Plavi Pek.) 5 zgoditaka – Nenad Radikovi (Polet SMNM), Bruno Mesari (Plavi Pek.), Boris Vrbanec (Zasadbreg), Marko Šol (Rudar), Ivan Lesjak (Omladinac NSR), Željko Mar nec (Naprijed)

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Hrvoje Lajtman (Bratstvo SV), Rajko Dragovi (Omladinac NSR), Nikola Šol (Sokol) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Goran Križai (Spartak), Marko Mikolaj (Sokol), Josip Hižman (Naprijed), Ivan Zadravec (Plavi Pek.), Mihael Karlov ec (Polet SMNM), Mihael Jankovi (Dinamo D)

STATISTIKA 26 pos gnu h zgoditaka ili 3,7 po utakmici 28 opomenu h igra a 3 isklju ena igra a 3 kaznena udarca dosu ena, a 2 realizirani

Rezultati 9. kola: Plavi (Peklenica) - Polet (SMnM) 2-2; Dubrav an - Centrometal 4-1; Rudar - Zasadbreg 3-0; Spartak - Bratstvo (SV) 2-1; Dinamo (D) - Omladinac (NSR) 1-2; Naprijed - Mladost (I) 2-3; BSK - Sokol 3-0

TABLICA 1. Polet (SMnM)

8

6

1

1

17:8

19

2. Dubrav an

8

6

0

2

24:13

18

3. Omladinac (NSR)

8

5

2

1

12:7

17

4. Centrometal

8

4

2

2

25:13

14

5. Rudar

9

4

1

4

17:12

13

6. Spartak

8

3

3

2

9:7

12

7. Mladost (I)

8

3

3

2

15:17

12

8. BSK

8

3

2

3

17:14

11

9. Sokol

9

3

2

4

17:17

11

10. Plavi (Peklenica)

8

2

3

3

17:23

9

11. Bratstvo (SV)

8

2

2

4

17:20

8

12. Naprijed

8

2

1

5

11:16

7

13. Dinamo (D)

8

1

2

5

11:22

5

14. Zasadbreg

8

0

2

6

12:32

2

Parovi slijede eg kola: Polet (SMnM) – Sokol; Mladost (I) – BSK; Omladinac (NSR) – Naprijed; Bratstvo (SV) Dinamo (D); Zasadbreg – Spartak; Centrometal – Rudar; Plavi (Peklenica) - Dubrav an

Beli anci uvjerljivi protiv Sokola BSK-u doma a pobjeda. Mom ad Sokola gostovala je na Belici i primila tri zgoditka za glatki gostuju i poraz. Osam minuta prije kraja prvog poluvremena Dino Herc dovodi doma ine u vodstvo od 1-0. U 48.minuti Sokol ostaje bez Nikole Šolti a koji je isklju en zbog druge opomene. Brzo je BSK broj anu nadmo kapitalizirao sa zgoditkom dvije minute kasnije kada je strijelac bio Vedran Paler. Kona nih 3-0 djelo je dvostrukog strijelca Dine Herca u 75.minuti. Trojica opomenutih igra a i to svi iz mom adi Sokola.

VETERANI – ZAPAD – 11. KOLO

SLOGA – DINAMO (D) 3:1 (2:0)

HAJDUK – ŠENKOVEC 3:6 (3:1)

AKOVEC. Igralište Sloge. Sudac: Ivan Žganec ( akovec).

Strijelci: 1:0 Pintari (20), 2:0 Hajdinjak (42), 2:1 Vugrinec (70), 3:1 Vraži (72).

SLOGA:Ma jašec,Blažeka,S.Leva i ,Hajdinjak,Vraži ,Štampar,D.Leva i , Vuruši , Pongrac, Bubek, Pintari .

DINAMO: Jan ec, Tot, Godina, Hajdarovi , Pintar, Ciceli, Mihalec (od 46.

Vugrinec), Jambroši , Husi , Marodi, Jesenovi .

VIDOV AN – DINAMO (P) 6:0 – prekid u 60. min DONJI VIDOVEC. Igralište Kalanice. Sudac: Tomislav urila (Vularija).

Strijelci: 1:0 Stojkov (3), 2:0 I. Vidovi (10), 3:0 I. Bartoli (27), 4:0 I. Vidovi (32), 5:0 Ž. Nes (35), 6:0 Ž. Nes (38).

VIDOV AN: Pišpek, Dolenc, A. Vidovi , Stojkov, Šte , Hertelend, I. Bartoli , Lukša, Kuzmi , I. Vidovi , Ž. Nes .

DINAMO: Mezga, I. Križai , Furid, Hliš , Grana r, Zor ec, Gregorin i , Šegovi , Domini , Kova .

TABLICA 1. BSK 2. Radni ki 3. Hodošan 4. Spartak 5. Mladost (P) 6. Vidov an 7. Mladost (I) 8. Sloga ( ) 9. Polet (P) 10. Podturen 11. Dinamo (D) 12. Dinamo (P) 13. Jadran

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

8 7 7 6 5 6 5 4 4 4 4 3 1

2 4 1 2 5 0 2 5 2 1 0 1 1

1 0 3 3 1 5 4 2 5 6 7 7 9

31:12 33:11 52:22 48:27 26:16 36:27 24:20 20:19 25:14 22:18 23:26 17:42 23:44

26 25 22 20 20 17 17 17 14 13 12 10 4

14. Kraljev an 38

11

0

0

11

19:81

0

BREZJE. Igralište Hrastje. Sudac: Franjo Hergo .

Strijelci: 0:1 Saboli (5), 1:1 Gregorin i (23), 2:1 Žnidari (25-11m), 3:1 Gregorin i (37), 3:2 Kolar (68), 3:3 Šprajc (66), 3:4 Kolar (88), 3:5 Kolar (88), 3:6 Toplek (90).

HAJDUK: Alijaševi , Vinkovi , Buhanec, Grabrovi , Šprajc, Mezga, Gregorin i , Šafari , Žnidari , Mar ec, Slunjski. ŠENKOVEC: Novak, D. Toplek, Ratajec, Hren, Kolar, Pušar, Pintari , Saboli , D. Kolar, Hozjan, Toplek.

RUDAR – SLOBODA (M) 1:1 (0:0) MURSKO SREDIŠ E. Igralište Šoderka. Sudac: Damir Mesari (Peklenica).

Strijelci: 0:1 Varga (60), 1:1 D. Vabec (79-11m).

RUDAR: Trstenjak, Kova i , Rob, Žerjav, Novak, Bek, D. rešnjovec, Per i , Antolovi , C. rešnjovec, D. Vabec.

SLOBODA: Kova ec, Vince , Ku ek, Gori anec, Mihoci, Bratkovi , Hozjan, D. Varga, Dokleja, Mesari , Žižek.

BRATSTVO – AKOVEC 1:3 (1:1) SAVSKA VES. Igralište Bratstva. Sudac: Željko Novak (Prelog).

Strijelci: 1:0 V. Balent (18), 1:1 Srpak (23), 1:2 Damjan (66), 1:3 Šte ar (85).

BRATSTVO: Žnidari , Šol , Vrbanec, Boži , Mesari , J. Boži , Dunjko, Horvat, Tomaši , Žemlji , Balent.

AKOVEC: Tropša, Ga al, Koleni , Hamonajec, Srpak (od 55. Damjan), Sobo an, Sanjkovi , Bogdan, Šenji, Kneževi , Šte ar.

SOKOL – SLOBODA (S) 2:3 (0:1) VRATIŠINEC. Igralište Sokola. Sudac: Nino Škrobar (Brezje).

Strijelci: 0:1 Gavez (37), 0:2 He a (54), 0:3 Okreša (60), 1:3 Horvat (63), 2:3 S. Škvorc (88-11m).

SOKOL: Šari , Jambreši , Zadravec, Horvat, Škvorc, Novak, Obradovi , Posavec, uranec, Tarandek, Mavrek.

SLOBODA: Vibovec, Koruni , Tomši , Kiri , Sen ar, Ivanuša, Okreša, Koruni , He a, Gavez, Srnec.

STRAHONINEC – OMLADINAC (NSR) 3:4 (1:1) STRAHONINEC. Igralište Stjepan Bujan. Sudac: Kris jan Genc (Prete nec).

Strijelci: 1:0 Kolar (26), 1:1 Kova evi (33), 1:2 Kova evi (60), 1:3 A. Varga (65), 1:4 B. Varga (75), 2:4 Zadravec (78), 3:4 Aldi (80).

STRAHONINEC: Trupkovi , Šimuni , Žuni , Drabi , Ma ek, Zeli , Zadravec, Aldi , Makovec, Srnec, Kolar.

OMLADINAC: Grahovec, Skoliber, Podgorelec, Fric, Bel, Jaklin, Vinko, Vukovi , A. Varga, B. Varga, Kova evi .

TABLICA 1. Sloboda (S) 2. Omladinac (NSR) 3. Nedeliš e 4. akovec 5. Rudar 6. Pobjeda 7. Sloboda (M) 8. Omladinac (M) 9. Šenkovec 10. Strahoninec 11. Bratstvo (SV) 12. Sokol 13. Hajduk (B)

10 10 10 10 8 9 10 9 10 10 9 11 10

8 7 6 6 5 5 4 3 3 2 2 1 1

1 2 1 0 2 2 3 2 1 2 2 2 0

1 1 3 4 1 2 3 4 6 6 5 8 9

29:15 42:22 35:21 32:22 23:12 26:17 33:24 32:30 23:36 26:32 22:28 19:39 16:60

25 23 19 18 17 17 15 11 10 8 8 5 3

ME IMURSKA nogometna liga veterana “sjeverozapad” - jesen 2010./2011. god.

U derbiju Bratstvo bolje od Venere Rezultati 8. kola: Polet - Dubrav an 0:2; Bratstvo - Venera-PMP 5:4; Mladost - Zebanec 0:4; D. Koncov ak - Mura 2:1; Zasadbreg - Napredak 1:2

TABLICA 1. Bratstvo 2. Napredak 3. Venera-PMP 4. Zebanec 5. Mura 6. Dubrav an 7. Mladost 8. Zasadbreg 9. Polet 10. D. Koncov ak

8 7 6 7 7 7 7 7 7 7

8 5 4 4 3 3 2 2 1 1

0 0 0 0 1 1 1 0 1 0

0 2 2 3 3 3 4 5 5 6

33 17 25 17 19 15 11 22 10 6

9 14 12 9 16 15 25 36 17 22

24 15 12 12 10 10 7 6 4 3

Parovi 9. kola: Dubrav an – Bratstvo; Napredak – Polet; Mura – Zasadbreg; Zebanec - D. Koncov ak; Venera-PMP Mladost

9. kolo II. ŽNL istok BORAC PMP – BUDU NOST (P) 2:0 (0:0) TUR IŠ E. Igralište Borac PMP. Suci: Željko Turk (Zebanec), Valen no Kantoci (Šandorovec), Boško Martan (Štefanec). Delegat: Davor Drvenkar (Belica).

Strijelci: 1:0 Rušanec (67), 2:0 D. Drvoderi (87).

BORAC PMP: Vlah, Mihalec, Kova i , Blažin i , Zrna (od 87. R. Brumen), Radikovi , Jan ec, Bister, Srpak, Mavrin (od 56. N. Brumen), Rušanec (od 89. Jambroši ). Trener: Boris Radikovi .

BUDU NOST: onkaš, Škiljo, Višnji (od 83. D. Ciglari ), Hali , A. Domini , Lastavec, A. Hali , M. Ciglari (od 69. Sanjkovi ), Dodlek (od 78. Slivar), Balent, Miši . Trener: Ivan Gajnik. Žu kartoni: Jan ec, Mihalec (Borac PMP), Lastavec, M. Ciglari (Budu nost).

Crveni karton: Ivan Klobu ari - zioterapeut (Budu nost).

SK – MLADOST (SM) 0:1 (0:1) EHOVEC. Igralište Makovica. Suci: Darijan Zadravec (M. Središ e), Vlado Blaži ( akovec), Ivan Kolari ( akovec). Delegat: Franjo Kocijan (Šenkovec).

Strijelac: 0:1 F. Papak (28).

SK: Vojvoda, Baranaši , Žvorc, Bašnec, Ke keš, Graši , F. Hižman, Kuhanec (od 87.

Marka ), Markan, Varošanec (od 46. Horvat), Krznar. Trener: Davor Horvat.

MLADOST: Kranjec, Bogdan, Posavec, Šulj, Šamarija, J. Papak, D. Orehovec (od 75. Štrok), Gašpari , F. Papak (od 89. Markovi ), Igrec, N. Blažin i (od 89. Musta ).

Trener: Marko Fran i . Žu kartoni: Bašnec, Ke keš ( SK), F. Papak, J. Papak, Bogdan (Mladost).

DRAŠKOVEC – RADNI KI 3:2 (1:1) DRAŠKOVEC. Suci: Radovan Posedi (Puš ine), Smiljan Šafari (Zasadbreg), Smiljan Perho (Zasadbreg). Delegat: Željko Bacinger.

Strijelci: 0:1 Živkovi (16), 1:1 Kova (32), 1:2 Baksa (56), 2:2 F. Pišpek (64), 3:2 F. Pišpek (80).

DRAŠKOVEC: Taradi, Farkaš (od 31. Posedi), J. Repalust, Baksa, N. Pišpek, Kova , Šavora, D. Matja i , Židov (od 59. Vargek), F. Pišpek, Vugrinec. Trener: Dario Kova .

RADNI KI: Horvat, Carovi , Koren (od 46. Kolari ), S. Novak, Obadi , Toplek, Sabol, Vodopija, Baksa, Živkovi , D. Novak (od 70. E. Horvat). Trener: Vlado Kova i . Žu kartoni: Šavora, Posedi (Draškovec), S. Novak, Obadi , Baksa (Radni ki).

Crveni karton: Sabol (Radni ki).

GALEB – VIDOV AN 5:0 (2:0) OPOROVEC. Igralište Galeba. Suci: Damir Aldi (Strahoninec), Josip Novak ( akovec), Zoran Mezga (M. Mihaljevec). Delegat: Željko Podgorelec.

Strijelci: 1:0 Dan. Hertelendi (22), 2:0 Domini (40), 3:0 Domini (66), 4:0 Car (71), 5:0 Grana r (88).

GALEB: Dolenec, Fleten, Domini (od 78. Mihaljac), Petri , Soka , Dan. Hertelendi (od 64. N. Balent), Car (od 72. Fran i ), Mat. Erdelji, Grana r, R. Balent, Slavi ek.

Trener: Damir Pigac.

VIDOV AN: Cve ni , Herman (od 46. Zadravec), Ku an, N. Nes , Mario Matulin, Friš i (od 46. Nemet), Dan. Nemet, D. Friš i , Škoda, Lukša, Grozdek. Trener: Sre ko Gabaj.

Crveni karton: Fleten (Galeb).

DRAVA – GRANI AR (N) 1:0 (0:0) DONJI MIHALJEVEC. Igralište Sportski Park. Suci: Tomislav Herman (Belica), Branko Martan (Štefanec), Bernard Vu enik (D. Dubrava). Delegat: Mijo Horvat.

Strijelac: 1:0 M. Bartoli (78).

DRAVA: Ko iš, Igrec, Kos, Mihalec, Hošnjak, Mihoci, Lipi , Kranjec, M. Bartoli , J. Igrec, G. orehovec, M. Bartoli . Trener: Ivan Bartoli .

GRANI AR: Pancer, S. Drvoderi , Blažon, Ciglar, Horvat, Furdi, Mesarek, Buhin (od 55. Novak), Blažon, Novak, Leva i . Trener: Danijel Ciglar. Žu kartoni: Kos, Lipi , M. Bartoli (Drava), Novak (Grani ar).

9. kolo II. ŽNL zapad JEDINSTVO – PUŠ INE 1:2 (0:1) NOVO SELO NA DRAVI. Igralište Gmajna. Suci: Ma ja Horvat (S. Ves), Renato Posavec (Strahoninec), Mladen Puklavec (G. Mihaljevec). Delegat: Dejan Kova .

Strijelci: 0:1 La evi (31-11m), 0:2 Dove er (57), 1:2 or evi (77-11m).

JEDINSTVO:Varga,M.Jaluši (od46.Novak),Popovi ,Jambroši ,N.Jaluši ,Vida ek(od 66. Lešnjak), Štajerec, Pla ak, or evi , Rešetar, Vuruši . Trener: Mladen Rešetar.

PUŠ INE: Majurec, urila, Pintari , Novosel, Florijani , Pozder, Klemen i (od 80. Žnidari ), Celinger, Dove er, La evi (od 71. Grabar), Vidovi . Trener: Stanislav Posavec. Žu kartoni: M. Jaluši , N. Jaluši , Novak (Jedinstvo), Novosel, Dove er, Florijani (Puš ine).

SLOBODA – HAJDUK (Š) 3:2 (0:0) MIHOVLJAN. Igralište Ciglana. Suci: Dominik Mihoci ( ukovec), Ivan Vlahek ( ukovec), Marko Toth (S. Ves). Delegat: Zvonko Novakovi .

Strijelci: 1:0 N. Orehovec (57), 2:0 Sovar (60), 3:0 N. Orehovec (84), 3:1 Gori anec (89), 3:2 M. Ma ari (90).

SLOBODA: Deban, Šafari (od 56. Juriši ), Dunjko, N. Orehovec (od 87. Jug), Medved, Požgaj, Belše, Lukman, Posavec, Sovar, Tisaj. Trener: Mladen Ku ek.

HAJDUK: Jurovi , D. Hrženjak, T. Jurovi , Gori anec, Sabo, J. Ma ari , M. Debelec, M. Ma ari , G. debelec (od 60. Turk), Horvat (od 45. Zadravec), Radikovi (od 57. K. Hrženjak). Trener: Darko Rob. Žu kartoni: Tisaj (Sloboda), D. Hrženjak, M. Ma ari , T. Jurovi (Hajduk).

Crveni kartoni: Posavec (Sloboda), D. Jurovi (Hajduk).

MLADOST – DRAVA 1:7 (0:4) SELNICA. Igralište Kara a. Suci: Dario Srnec (Puš ine), Darko Pokriva (Nedeliš e), Mario Pintari (Nedeliš e). Delegat: Marijan Sabol (Gardinovec).

Strijelci: 0:1 Fran i (3), 0:2 Fran i (7), 0:3 Dombaj (10), 0:4 Liber (22), 0:5 Dombaj (50), 0:6 Liber (64), 1:6 J. Leva i (66), 1:7 Medved (85).

MLADOST: Rajf (od 46. Novosel), Vinko (od 83. Majsen), Kolar, Rob, Županec, J. Leva i , Š avni ar, T. Leva i , Tuksar, Hošpel (od 29. Jakopi ), Vran i . Trener: Marijan Mohari .

DRAVA: Mar n evi , Kozjak, Bajkovec, Carevi , Fran i , Šol, Dombaj, Jaluši , Medved, Liber, Treska (od 63. Plevnjak). Trener: Ivan Jan ec. Žu karton: Kozjak (Drava).

Crveni karton: T. Leva i (Mladost).

SLOGA – ME IMUREC 1:1 (1:1) ŠTRIGOVA. Igralište Sloge. Suci: Goran Žganec (S. Ves), Marinko Hrušoci (Nedeliš e), Vedran Hrušoci (Nedeliš e). Delegat: Dragu n Horvat (Belica).

Strijelci: 0:1 Škvorc (26), 1:1 Rob (40).

SLOGA: Petkovi , Kova i , Bogdan, Brežnjak, Jambrovi , Nemec, Smolkovi , Gori anec, Rob, Sen ar (od 68. Sobo an), Koraj (od 76. Rojko). Trener: Franjo Klobu ari .

ME IMUREC: Marcijuš, Kos, Galovi , Kova , Fu ek, Klobu ari , Z. Škvorc (od 86.

Novak), Ivanuša, Bistrovi , Treska, Levec (od 86. Rešetar). Trener: Siniša Trajbar. Žu kartoni: Nemec, Gori anec (Sloga), Galov, Kova , Ivanuša (Me imurec).

MURA – TRNOVEC 2:1 (0:1) HLAPI INA. Igralište SRC Ole Radovan-Ratko. Suci: Nino Škrobar (Brezje), Antun Koruni (Lopa nec), Franjo Horvat (Strahoninec). Delegat: Stjepan Križari .

Strijelci: 0:1 D. Florjani (34), 1:1 Vuruši (54), 2:1 L. Jurovi (65).

MURA: D. Novak, Breznik, Antoli , M. Novak, Vuruši , Stojko, L. Jurovi , Vinko, Dragoja (od 89. Vrši ), A. Stojko (od 60. Lipovi ), Na . Trener: Dražen Novak.

TRNOVEC: Štefulj, D. Florjani , Borko, Horvat (od 54. Pavlekovi ), Srnec, Zobec, Fras (od 75. eh), M. Horvat (od 67. Bacinger), Koprivec, Mar ec, B. ešnjaj. Trener: Krešo Žnidari . Žu kartoni: A. Stojko, Vuruši (Mura), M. Horvat, Fras (Trnovec).

19. listopada 2010.

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Oporov ani skinuli Vidov an s pozicije lidera Težak poraz do ovog kola lidera tablice Vidov ana u Oporovcu. Malo tko pa i od doma ih navija a je o ekivao da e ovakvu igru pruži njihovi igra i. Danijel Hertelendi pokrenuo je seriju doma ih zgoditaka u 22.minuti. Nakon njega dva zgoditka upisuje Luka Domini . Prvi u 40.minuti, a drugi u 66.minu za vodstvo od 3-0. Slobodan Car povisuje na 4-0 u 71.minu . Dvije minute prije kraja utakmice Tomislav Grana r postavlja kona nih 5-0 za Galeb. Vidov an za ne prepozna .

Doma e nije ništa smetalo što su od 59.minute igrali bez isklju enog Marka Fletena jer je rukom udario igra a Vidov ana po licu u trenutku prekida igre. Potrebe za drugim opomenama nije bilo.

Pobjedom u Palinovcu Croa ja na vrhu ljestvice. Dobro su gos iz Orehovice ušli u utakmicu i ve u prvom poluvremenu zgodicima Andreasa urina u 13.minu i Josipa Kosija u 37.minu s gli do vodstva od 2-0. Po etkom drugog poluvremena doma i trener Dušan Podgorelec od prve je minute izvršio dvije zamjene koje su donijele malo živos u doma u mom ad. No, zgoditak nikako pos i iako su imali prigode. Za goste je dvije lijepe u 52. i 75. minu zapucao Marko Ruži . Nakon velike pogreške doma eg vratara Igora Kolari a koji je jednu loptu dodao nogom samom Marijanu Kr maru koji takav poklon ne propušta i u 80. minu Croa a ima visoko vodstvo od 3-0. Mladost je ipak e ri minute prije kraja utakmice zgoditkom Davida Cirkven i a uspjela ublaži doma i poraz na 3-1. Jedan doma i, a ak etvorica gostuju ih opomenu h igra a.

Mladost iz ehovca sa tri boda. Kada su gos iz Svete Marije u prvih pet minuta utakmice imali dvije izgledne prigode za pos i zgoditak bilo je samo pitanje kad e doma i SK primi zgoditak. To se i dogodilo u 28.minu kada je strijelac tog jedinog zgoditka na utakmici bio Filip Papak. U drugom poluvremenu doma i nešto bolji, ali bez realizacije u završnici.

Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Podturen osmicom prošao kroz Sivicu. Doma a Dubrava samo je u prvom poluvremenu uspjela parira susjedima iz Podturna. I u tom periodu su gos imali vodstvo. Ma ja Kolar bio je trostruki strijelac, a Damir Lepen dvostruki. Za Podturen još su strijelci bili Alen Vidovi , uro Mravljek i Ivan Kerovec.

Simon Tkalec i Andreas Tkalec bili su strijelci za doma e. Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi.

Borac PMP do doma e pobjede u završnici utakmice. Oba je zgoditka u 67. i 87.minu pos gao Siniša Rušanec. Gos ma iz Podbresta je u 70.minu sa klupe udaljen zioterapeut zbog u estalog prigovoranja na odluke suca utakmice Željka Turka.

Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.

Minimalna doma a pobjeda Drave. U prvih 45 minuta ni je bilo zgoditaka, a još manje kakvih prigoda. Prvu prigodu su imali gos iz Novakovca u 50.minu , ali je doma i vratar Danijel Ko iš uspješno intervenirao pa je ostalo 0-0. Drava je do zgoditka odluke s gla u 78.minu nakon što se je gostuju i vratar Alen Pancer poskliznuo, a Mar nu Bartoli u nije bilo teško pospremi loptu u nebranjenu mrežu. Tri doma a, a jedan gostuju i opomenu igra .

Prva prvenstvena pobjeda Draškovca. Uz pobjedu doma i su propus li realizira dva kaznena udarca u 53. i 64.minu .

Oba je vratar Radni kog Mihael Horvat obranio. Radni ki je bolje krenuo u utakmicu. Zgoditkom Nebojše Živkovi a u 16.minu gos su poveli sa 1-0. Dario Kova poravnao je u 32.minu na 1-1. Novo vodstvo Radni kog uslijedilo je u 56.minu , a strijelac je bio Marko Baksa. Filip Pišpek uspio je prvo u 64.minu poravna na 2-2, a potom deset minuta prije kraja utakmice donije pobjedu doma inu od 3-2. Kad su doma i poveli 3-2 gostima je zbog druge opomene isklju en Mario Sabol i to zanimljivo obje zbog prigovora. Drugu zbog prigovora je dobio jer je tražio kazneni udarac od strane suca utakmice Radovana Posedija. Po delegatu Bacingeru kaznenog udarca za goste nije bilo jer je Posedi postupio ispravno.

Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

MLADOST – CROATIA 1:3 (0:2) PALINOVEC. Igralište Mlados . Suci: Zoran Novak (M. Središ e), Drago Mar ec (Mihovljan), Ivan Pergar (Zasadbreg). Delegat: Darko Jambrovi (Štefanec).

Strijelci: 0:1 urin (13), 0:2 Kosi (37), 0:3 Krm ar (80), 1:3 Cirkven i (86).

MLADOST: I. Kolari , Cirkven i , Možek, Tkalec, Taradi, avlek (od 46. N. Kolari ), Gorupi , Vrbanec, Mlinarec, Talan, Sabolec (od 46. Sabol), Šantavec. Trener: Dušan Podgorelec.

CROATIA: Patar ec, urila (od 66. Kolar), Gori anec, Hunjadi, urin, D. Bali, S. Ruži , Kosi (od 84. Ivanuši ), Kr mar, M. Ruži , J. Bali (od 74. Jeleni ), Bajkovec. Trener: Kris jan Varga. Žu kartoni: Cirkven i (Mladost), Kr mar, urin, urila, S. Ruži (Croa a).

DUBRAVA – PODTUREN 2:8 (1:2) SIVICA. Igralište Dubrave. Suci: Bojan Juras ( akovec), Stjepan Novak ( akovec), Miran Culjak (Ma kovec). Delegat: Mirko Leich ( akovec).

Strijelci: 0:1 Kolar (7), 1:1 Tkalec (16), 1:2 A. Vidovi (43), 1:3 Kolar (51), 1:4 Mravljek (60), 1:5 Kolar (67), 1:6 Kerovec (68), 1:7 Lepen (70), 1:8 Lepen (82), 2:8 Žganec (84).

DUBRAVA: Turkovi , Jambroši , Ov ar, Srša, Bobi anec (od 85. Filipovi ), Ko evar, Tkalec (od 71. Škvorc), Žganec, Mu i , Gavranovi , Golubi (od 60. M. Bobi anec).

Trener: Vladimir Sabol.

PODTUREN: Šalamon, R. Boži (od 77. K. Boži ), Horvat, Radovan (od 75. Škvorc), Balenovi , Mravljek, I. Telbuh, Kerovec, Kolar, Lepen, A. Vidovi (od 60. D. Lepen).

Trener: Vjekoslav Branilovi . Žu kartoni: Srša (Dubrava), Radovan (Podturen).

LISTA STRIJELACA 9 zgoditaka – Ma ja Kolar (Podturen), Luka Domini (Galeb) 7 zgoditaka – Mario Matulin (Vidov an), Marko Ruži , Marijan Kr mar (Croa a) 6 zgoditaka – Hrvoje Škoda (Vidov an), Siniša Rušanec (Borac PMP) 5 zgoditaka – Tomica Mlinarec (Mladost Pal.)

FAIR PLAY Isklju eni: Marko Fleten (Galeb), Mario Sabol (Radni ki), Ivan Klobu ari zioterapeut (Budu nost P) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Tomislav Lipi (Drava DM), Zvonimir Radovan (Podturen), Jerko Posedi (Draškovec), Marko Baksa, Saša Novak (Radni ki)

STATISTIKA 28 pos gnu h zgoditka ili 4 po utakmici 25 opomenu h igra a 3 isklju enja 2 kaznena udarca dosu ena i is nisu realizirani

Rezultati 9. kola: SK - Mladost (SM) 0-1; Borac PMP - Budu nost (P) 2-0; Dubrava - Podturen 2-8; Galeb - Vidov an 5-0; Mladost Palinovec - Croatia 1-3; Drava (DM) - Grani ar (N) 1-0; Draškovec - Radni ki 3-2

TABLICA 1. Croa a 2. Mladost (SM) 3. Vidov an 4. Galeb 5. Mladost Palinovec 6. Podturen 7. Borac PMP 8. SK 9. Drava (DM) 10. Grani ar (N) 11. Budu nost (P) 12. Radni ki 13. Dubrava 14. Draškovec

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

6 6 6 5 5 4 4 3 2 2 1 2 2 1

1 1 0 2 1 2 0 2 1 1 3 0 0 0

1 1 2 1 2 2 4 3 5 5 4 6 6 7

23:11 14:10 28:14 20:9 16:8 26:14 13:13 9:12 16:14 8:12 6:14 15:26 11:30 5:23

19 19 18 17 16 14 12 11 7 7 6 6 6 3

Parovi slijede eg kola: Mladost (SM) - Grani ar (N); Croatia - Drava (DM); Vidov an - Mladost Palinovec; Radni ki – Galeb; Podturen – Draškovec; Budu nost (P) – Dubrava; SK - Borac PMP

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Puš ine “podebljale” bodovnu prednost pred pratnjom Pobjedom u Novom Selu na Dravi Puš ine odmakle svojim pra teljima. Po kišovitom vremenu vrlo dobra i kvalitetna utakmica koje se ne bi posramili ni viši stupnjevi natjecanja.

Puš ine do vodstva od 1-0 dolaze u 31.minu iz kaznenog udarca kojeg realizira Branko La evi . U drugo poluvreme doma e Jedinstvo ulazi sa željom i h jenjem da poravna rezultat. U jeku doma e inicija ve gos pos žu u 57.minu drugi zgoditak za vodstvo od 2-0. Strijelac je bio Siniša Dove er. Ipak je Jedinstvo uspjelo u 77.minu iz kaznenog udarca smanji na 2-1. Uspješan za doma e sa 11 metara bio je Slavko or evi .

Vrlo dobri sudac ove utakmice Ma ja Horvat opomenuo je po trojicu igra a u svakoj mom adi.

Me imurcu bod iz Štrigove. Iako su gos iz DunjkovcaPrete nca prvi u 26.minu zgoditkom Zlatka Škvorca poveli sa 1-0 doma a Sloga uspjela je do kraja prvog poluvremena u 40.minu zgoditkom Kris jan Roba s i do izjedna enja.

U drugom dijelu zgoditaka više nije bilo. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Venera PMP bolja od Šenkovca. Po prohladnom vremenu odigrana dobra i zanimljiva utakmica. Gos su prvi u 15.minu zgoditkom Zorana Farkaša poveli 1-0. Goran Kerman do poluvremena uspijeva sa svoja dva zgoditka u 38. i 45.minu preokrenu rezultat u korist doma ina. Zanimljivo je da su sva tri zgoditka pos gnuta nakon udaraca glavom. Potvrda doma e pobjede od 3-1 uslijedila je u 69.minu zgoditkom Luke Vabeca. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenu igra .

Visoki doma i poraz Mlados . Drava expres protutnjao je kroz Selnicu. Gos iz Kuršanca u samo deset minuta igre imaju vodstvo od 3-0. Do poluvremena još je jedan zgoditak završio u doma oj mreži. Iz drugog dijela bilježimo doma i po asni zgoditak kojeg je pos gao Josip Leva i i isklju enje igra a Mlados Tomislava Leva i a u 73.minu zbog druge opomene. Za pobjedu Drave od 7-1 dvostruki strijelci bili su Krunoslav Fran i , Roman Liber i Tomislav Dombaj, a jednom Davor Medved. Samo jedan opomenu igra i to iz gostuju e mom adi.

Vatromet golova u Jurovcu, ali na kraju ipak pobjeda gos ma iz Strahoninca. Imali su Strahonin ani “ istu situaciju”, vodstvo od 0-3 (Zlatarek i dvaput Neven Drabi ), me u m, zamalo su ostali bez i ega. Naime, doma i su u drugom dijelu, polako, ali sigurno nadokna ivali zaostatak i u 83. minu bilo 3-3. Najprije je zabio Lackovi iz penala, nakon njega Pal , da bi Brezova ki sedam minuta prije kraja utakmicu doveo na po etak. Na ruku im je išao i promašeni penal Strahoninca.

Doma i vratar Tratnjak istaknuo se obranom. I kad su doma i imali sve “preduvjete za scenario koji se ne vi a baš svaki dan”, na kraju su ipak ostali bez i ega. Darko Zlatarek, najbolji igra

Strahoninca u posljednjim trenucima utakmice pos gao je svoj drugi zgoditak i etvr za goste koji su se ipak do epali sva tri boda. Sudac Genc opomenuo je e ri igra a, po dva na svakoj strani.

Trnovcu prvo, a Muri drugo poluvrijeme i pobjeda. Gos iz Trnovca poveli su u 34.minu zgoditkom Denisa Florijani a.

Boris Vuruši uspio je poravna na 1-1 u 54.minu . Mokar i blatnjav teren ometao je kvalitetniji razvoj igre. Doma a Mura stvorila je više prigoda, naro ito u prvom dijelu i sasvim zasluženo u 65.minu zgoditkom Luke Jurovi a došla do pobjede od 2-1. Po dvojica opomenu h igra a u svakom poluvremenu.

Sloboda bolja od Hajduka. Gotovo cijeli sat vremena igre zgoditaka nije bilo. Minutu prije kraja prvog dijela bilježimo dva isklju enja. Kod doma e Slobode isklju en je Karlo Posavec jer je udario igra a Hajduka nogom po nozi dok ovaj nije bio u posjedu lopte. Hajduku pak je isklju en vratar Davor Jurovi jer je grubo odgurnuo igra a Slobode u prekidu igre.

Nakon ne baš lijepih scena na terenu u 57.minu doma i zgoditkom Nenada Orehovca dolaze u vodstvo od 1-0. Tri minute kasnije zgoditkom Saše Sovara ve je 2-0. Šest minuta prije kraja utakmice Nenad Orehovec se po drugi puta upisuje u strijelce za visokih 3-0. U posljednje dvije minute utakmice dva zgoditka u Slobodinoj mreži. Prvi je pos gao Karlo Gori anec, a drugi Mihael Ma ari za kona nih 3-2 za Slobodu. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a.

VENERA PMP – ŠENKOVEC 3:1 (2:1) SVETI JURAJ NA BREGU. Igralište Venere. Suci: Franjo Hergo (Ž. Gora), Danijel Ko ila (Žabnik), Antun Kukovec (Podturen). Delegat: Dragu n Vuk ( akovec).

Strijelci: 0:1 Farkaš (15), 1:1 Kerman (38), 2:1 Kerman (45), 3:1 L. Vabec (69).

VENERA PMP: Ciglari , Cvetkovi , Srnec, I. Vabec, L. Vabec, E. Ambruš, Buhanec, Kerman, T. Ambruš (od 85. I. Ambruš), I. Škvorc (od 58. Novak), R. Škvorc (od 79.

Perko). Trener: Stjepan Makar. ŠENKOVEC: G. Novak, S. Kranjec, Govedi , Radikovi , Korent, Gori anec (od 81. J. Kranjec), Farkaš (od 79. Thes), D. Novak, Vugrinec (od 73. Zanjko), M. Thes, Kolar.

Trener: Mario Zaspan. Žu kartoni: Buhanec, I. Vabec (Venera PMP), Vugrinec (Šenkovec).

BRATSTVO – STRAHONINEC 3:4 (0:3) JUROVEC.IgrališteŠRCPer i Mladen-Bokši .Suci:Kris janGenc(Dunjkovec),Renato Vuk (Ivanovec), Damir Mesari (Peklenica). Delegat: Željko Štefanac.

Strijelci: 0:1 Zlatarek (9), 0:2 Drabi (10), 0:3 Drabi (38), 1:3 T. Horvat (53-11m), 2:3 Pal (65), 3:3 Brezove ki (83), 3:4 Zlatarek (90).

BRATSTVO: Tratnjak, G. Trstenjak (od 46. Pal ), Štefulj (od 67. Tomašek), Vukovi (od 46. urin), Karlov ec, Kirec, Jambrovi , Vrši , Brezove ki, T. Horvat, M. Per i .

Trener: Damir Vrbanec.

STRAHONINEC: Bertapelle, Vrbanec, D. Jaluši , E. Zobec, Bujan, Krišto , Zorkovi , Zlatarek, Drabi (od 90. T. Novak), Lackovi (od 70. Barni ), Kuqi. Trener: Dražen Fric. Žu kartoni: Kirec, Karlov ec (Bratstvo), Bujan, Krišto (Strahoninec).

LISTA STRIJELACA 11 zgoditaka – Nenad Orehovec (Sloboda M) 9 zgoditaka – Davor Medved (Drava K), Slavko or evi (Jedinstvo NSD) 8 zgoditaka – Dario Novak (Šenkovec) 7 zgoditaka – Bojan Kregar, Miljenko Bistrovi (Me imurec) 6 zgoditaka – Boris Vuruši (Mura), Mihael Ma ari (Hajduk Š) 5 zgoditaka – Sandro Novak (Me imurec), Saša Vidovi , Branko La evi (Puš ine), Tomislav Dombaj, Krunoslav Fran i (Drava K)

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Karlo Posavec (Sloboda M), Davor Jurovi (Hajduk Š), Tomislav Leva i (Mladost S) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Neven Jaluši , Samuel Novak (Jedinstvo NSD), Oliver Novosel (Puš ine), Boris Vuruši (Mura), Zoran Fras (Trnovec), Ivan Vabec (Venera PMP), Dominik Kiret, Deni Karlov ec (Bratstvo J)

STATISTIKA 32 pos gnuta zgoditka ili 4,5 po utakmici; 27 opomenuta igra a; 3 isklju ena igra a; 4 kaznena udarca dosu ena, a 3 realizirana

Rezultati 9. kola: Sloboda (M) - Hajduk (Š) 3-2; Jedinstvo (NSD) - Puš ine 1-2; Bratstvo (J) - Strahoninec 3-4; Sloga (Š) - Me imurec 1-1; Mura - Trnovec 2-1; Mladost (S) - Drava (K) 1-7; Venera PMP - Šenkovec 3-1

TABLICA 1. Puš ine 2. Me imurec 3. Jedinstvo (NSD) 4. Venera PMP 5. Drava (K) 6. Šenkovec 7. Mladost (S) 8. Mura 9. Sloga (Š) 10. Bratstvo (J) 11. Hajduk (Š) 12. Sloboda (M) 13. Trnovec 14. Strahoninec

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

7 5 5 5 4 4 4 3 1 2 1 2 1 1

1 2 0 0 2 2 1 2 4 1 3 0 3 1

0 1 3 3 2 2 3 3 3 5 4 6 4 6

23:5 26:13 20:14 15:15 24:12 17:15 13:18 16:16 8:12 9:16 14:18 19:24 11:16 9:30

22 17 15 15 14 14 13 11 7 7 6 6 6 4

Parovi slijede eg kola: Hajduk (Š) – Šenkovec; Drava (K) - Venera PMP; Trnovec - Mladost (S); mMe imurec – Mura; Strahoninec - Sloga (Š); Puš ine - Bratstvo (J); Sloboda (M) - Jedinstvo (NSD)

19. listopada 2010.

9. kolo III. ŽNL istok OTOK – JADRAN 1:3 (0:1) OTOK. Igralište Otoka. Suci: Jasmin Lozi (Belica), Dražen Šajnovi (Zasadbreg), Mario Horvat (Cirkovljan). Delegat: Ivan Kova (D. Kraljevec).

Strijelci: 0:1 Bacinger (35-11m), 0:2 Kolari (49), 0:3 Kolari (74), 1:3 Malek (82).

OTOK: Farkaš, Z. Novak, Malek, Vuji , J. Novak, Grabant, Reif, Bermanec, Z. Kalšan, Turk (od 30. Kolarek), P. Kalšan (od 30. Vargek). Trener: Ivica Kalšan.

JADRAN: Hatlak, M. Novak (od 58. Palašek), Mihalic (od 79. Lehkec), Toplek, Hamonajec, Zagorec, Drvoderi , I. Novak, Berovich (od 84. Balog), Bacinger, Kolari .

Trener: Ivan Novak. Žu kartoni: Grabant, Vuji , Reif, Malek (Otok), I. Novak, Kolari , Bacinger, Mihalic, Palašek (Jadran).

MLADOST – NAPREDAK 2:2 (1:0) DEKANOVEC. Igralište Mlados . Suci: Milivoj Bali (Nedeliš e), Mario Gregurina (M. Subo ca), Ivan Kržina (NSR). Delegat: Antun Vlahek.

Strijelci: 1:0 I. Škvorc (18), 1:1 Tkalec (65-11m), 1:2 Vidra (72), 2:2 Hliš (80-11m).

MLADOST: Magdaleni , Majeri , T. Krznar (od 66. Kocijan), Furdi, Žerjav, Rošani , Pintari , Ciceli, I. Škvorc, Hu nec (od 79. Hliš ), Hajdarovi (od 75. Varga). Trener: Renato Ciceli.

NAPREDAK: Žagar, I. Ma ari , Matoša (od 87. Govedi ), Jambroši , Bujan, M. Ma ari , D. Jambroši , Vidra, Tkalec, Turk (od 60. Kova i ), Cilar. Trener: Siniša Mikolaj. Žu kartoni: Hu nec, Rošani , Žerjav, Hliš (Mladost), Tkalec, Bujan (Napredak).

EKO – HODOŠAN 1:2 (1:1) SVETI KRIŽ. Igralište Eko. Suci: Božidar Kolari (NSR), Ivica Horvat (Vra šinec), Dražen Novak (NSR). Delegat: Antun Horvat.

Strijelci: 1:0 Lastavec (15), 1:1 Kova (38), 1:2 Kova (80).

EKO: Pintari , Gori anec, Horvat, N. Novak, Z. Novak, . Balog, D. Novak, Lastavec, Bedi (od 68. Ma ek), Rudni ki (od 63. Mlinari ), Mihaljkovi . Trener: Zlatko Novak.

HODOŠAN: M. Krznar, M. Ma ari (od 83. Košak), Ribi , D. Krznar (od 46. Strahija), Hranjec, Naran a, Murkovi , Kranj ec (od 87. Blagus), Bašnec, Kova , Kova evi .

Trener: Goran Strahija. Žu kartoni: Ribi , Murkovi , Kova (Hodošan), Rudni ki, Lastavec (Eko).

Crveni karton: . Balog (Eko).

OMLADINAC – BUDU NOST (M) 0:6 (0:6) DRŽIMUREC-STRELEC. Suci: Jadran Kukovec (Ma kovec), Dino Horvat (Strahoninec), Dino Vel i (Strahoninec). Delegat: Drago Koruni (Šenkovec).

Strijelci: 0:1 Cirkven i (5-11m), 0:2 Cirkven i (49), 0:3 Cirkven i (60), 0:4 F. Sklepi (70), 0:5 Cirkven i (72), 0:6 Berdin (88-11m).

OMLADINAC: Saka , Na , T. Dodlek, D. Dodlek, Malovi , Horvat (od 75. Buhin), Saka , Klekar, Pata a (od 82. Vlaši ), Novak, Piknja (od 46. Jankovi ). Trener: Darko Sabol.

BUDU NOST: Lon ari , V. Sklepi (od 86. Vrtari ), Berdin, Z. Drk, Zadravec, Jurši , I. Novak, D. Drk (od 81. Antolovi ), Cirkven i , Cerovec (od 60. F. Sklepi ), Okreša.

Trener: Zoran Radovan. Žu kartoni: D. Dodlek, Horvat, Jankovi (Omladinac), Berdin (Budu nost).

BORAC – ROMSKA VATRA 4:2 (2:2) DONJI HRAŠ AN. Igralište Borca. Sudac: Velimir Leva i (Novakovec). Delegat: Miroslav Glavina (Prelog).

Strijelci: 1:0 L. Branilovi (23), 1:1 Kolar (28), 1:2 Kolar (34), 2:2 N. Ivkovi (36-11m), 3:2 Vrbanec (54), 4:2 Pavlic (67).

BORAC: Taradi, Kolari , Malovi , Bari , Vrbanec, Pozderec, Jur ec, N. Ivkovi , Pavlic, L. Branilovi , R. Ivkovi (od 74. D. Ivkovi ). Trener: Damir Far. ROMSKA VATRA: M. Kalanjoš, . Oršuš, J. Kalanjoš (od 46. K. Balog), Lj. Ignac, I. Kalanjoš, Ljubo Ignac, S. Balog, D. Balog, M. Balog, B. Kolar, I. Oršoš. Žu kartoni: N. Ivkovi (Borac), I. Kalanjoš, M. Balog (R. Vatra).

9. kolo III. ŽNL zapad OMLADINAC – KRIŠTANOVEC 2:3 (2:1) MA KOVEC. Igralište Omladinca. Suci: Siniša Luka i ( akovec), Željko Novak (Prelog), Filip Aldi (Strahoninec). Delegat: Ivan Mezga (Tur iš e).

Strijelci: 1:0 V. Dodlek (6), 2:0 Kneklin (12), 2:1 Januši (34), 2:2 Januši (65), 2:3 Sabol (71).

OMLADINAC: J. Dodlek, Vrbanec, Povodnja, Kuhar, D. Povodnja, Vince , Horvat, Kneklin, Vuruši , Vida i , V. Dodlek (od 90. Zorkovi ). Trener: Ivan Šardi.

KRIŠTANOVEC: Šimuni , Miš. Medlobi, M. Januši (od 88. Topli anec), D. Novak, Sabol, N. Novak, Mat. Medlobi, Fric, Januši (od 90. Farkaš), Kova i , Bedi (od 83. Vujani ).

Trener: Zdravko Horvat. Žu kartoni: I. Povodnja (Omladinac), N. Novak, Kova i (Krištanovec).

ZEBANEC – MALI MIHALJEVEC 1:1 (0:0) ZEBANEC. Igralište Marof. Suci: Darko Filip i (Slakovec), Ivan Žganec ( akovec), Željko Ivanuša (Dunjkovec). Delegat: Dragu n Borko (Nedeliš e).

Strijelci: 1:0 Petkovi (70-11m), 1:1 Srnec (86).

ZEBANEC: Pokriva , H. Ma ari , N. Horvat, D. Horvat, Vodušek, Radek, Petkovi , Šprajc (od 46. Ter), Kopjar (od 85. G. Leva i ), Šafari , Kodba. Trener: Neven Horvat.

MALI MIHALJEVEC: Magdaleni , N. Bes jani , M. Peras (od 80. anadi), Srnec, Trupkovi , D. Bes jani , Varga, Makšadi, Mesari , Zadravec, Posavec. Trener: Krunoslav Mezga. Žu kartoni: Radek, Petkovi (Zebanec), Srnec, Posavec, Trupkovi (M. Mihaljevec).

Crveni kartoni: D. Bes jani , N. Bes jani (M. Mihaljevec).

PLAVI 1975 – POBJEDA (GH) 0:1 (0:0) PREKOPA. Igralište Plavih. Suci: Vjeran Tuksar (Peklenica), Mar n Hrušoci (Nedeliš e), Luka Jaluši (NSND). Delegat: Nikola Toplek (Nedeliš e).

Strijelac: 0:1 M. Kova i (84).

PLAVI 1975: Janež, M. Škvorc (od 80. E. Škvorc), Trajbar (od 59. N. Škvorc), Francki, I. Leva i , D. Novak, D. Škvorc, Karlov ec, Korošec, Ciglari , Grefel. Trener: Zvonko Bratuša.

POBJEDA: or evi , Tkal ec (od 90. Treska), Golub, Kocijan, Hanžekovi (od 44. Škvorc), Borko, N. Tkal ec, Ladi , T. Kocijan, Kova i , Kozina. Trener: Željko Vukši . Žu kartoni: Ciglari , D. Novak (Plavi 1975), T. Škvorc, M. Kocijan (Pobjeda).

TORPEDO – BRATSTVO (P) 3:4 (1:2) KRIŽOVEC. Igralište Trate. Suci: Tomica Cerovec (Strahoninec), Morano Vlah (D. Mihaljevec), Damir Klari (D. Mihaljevec). Delegat: Antun Mesari (D. Mihaljevec).

Strijelci: 0:1 B. Novak (6), 0:2 Trupkovi (30), 1:2 N. Tuksar (44), 1:3 Golub (47), 2:3 Fran i (75), 3:3 N. Tuksar (83-11m); 3:4 D. Novak (87).

TORPEDO: Herceg, Govedi (od 61. Vugrinec), Jezernik, Fric, Sanjkovi , Filipovi , N. Tuksar, Fran i , Biber, D. Tuksar (od 35. Pintari ), Strojko. Trener: Klaudijo Biber.

BRATSTVO: Jambrovi , M. Novak (od 68. Karlov ec), E. Škvorc, M. abradi, Miljan i (od 80. Polak), B. Novak, Kova i , D. Novak, Golub (od 75. F. Kova i ), Trupkovi , Leskovar.

Trener: Vladimir Hunjadi. Žu kartoni: Fric, D. Tuksar, Pintari (Torpedo), Škvorc, Polak (Bratstvo).

JEDINSTVO – HAJDUK (B) 3:0 (2:0) GORNJI MIHALJEVEC. Igralište Jedinstva. Suci: Dražen Jur ec (D. Kraljevec), Robert Novak (Puš ine), Ma ja erepinko (Puš ine). Delegat: Božidar Jura i .

Strijelci: 1:0 D. Novak (7), 2:0 Tr njak (39), 3:0 Herceg (47).

JEDINSTVO: Ter, S. Krumpi (od 80. M. Krumpi ), Mohari , G. Mikulan, Plantak (od 62. Vuk), N. Horvat (od 46. Ladi ), D. Mikulan, Tr njak, D. Novak, Herceg, M. Novak.

Trener: Goran Mikulan.

HAJDUK: I. Horvat, D. Domini , Karni nik (od 82. Šimunkovi ), Trupkovi , Pintari (od 68. Žnidari ), Posedi (od 46. Petri evi ), Sen ar, M. Trupkovi , Buhanec, Jarni, Perko.

Trener: Vladimir Pavlekovi .

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Miklav ani zasjeli na elnu poziciju Pobjedom u Držimurec-Strelcu Budu nost na vrhu ljestvice. Za goste iz Miklavca sudac Jadran Kukovec dosudio je opravdano dva kaznena udarca. Prvi ve u 5.minuti i drugi dvije minute prije kraja utakmice.

Za goste je prvi realizirao Bojan Cirkven i , a drugi Vinko Berdin. Ponovno je kod Budu nosti puca ki bio raspoložen Bojan Cirkven i koji je postigao etiri zgoditka. Filip Sklepi bio je strijelac tog šestog zgoditka i kona nih 6-0 za Budu nost. Tri doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

U Dekanovcu podjela bodova. Prva je doma a Mladost zgoditkom Igora Škvorca povela 1-0 u 18.minuti.

Tim se rezultatom otišlo na odmor. Tek u 65.minuti Napredak uspijeva poravnati na 1-1 iz kaznenog udarca kojeg uspješno realizira Nikola Tkalec. Sedam minuta kasnije gosti iz Gornjeg Kraljevca zgoditkom Emila Vidre dolaze do vodstva od 2-1. U 80.minuti i doma i imaju kazneni udarac kojeg za 2-2 realizira Dražen Hliš koji je samo minutu ranije kao pri uva ušao u igru. etiri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a. Šestica Kraljev ana 38 Trnju. Martin Tisaj trostruki doma i strijelac. Ve u 3.minuti krenuo je serijiom svojih zgoditaka. Na 2-0 povisuje Hrvoje Slavi ek u 14.minuti. Drugim zgoditkom Martina Tisaja u 18.minuti za vodstvo od 3-0 Kraljev an 38 prakti ki rješava utakmicu. Dvije minute kasnije Trnje preko Ivana Furundžije smanjuje na 3-1. Doma i su u gostuju u mrežu u drugom dijelu postigli još tri zgoditka i tako stigli do pobjede od 6-1. Silvestar Cvek svoj je zgoditak postigao u 63.minuti iz kaznenog udarca. Šest minuta prije kraja strijelac za doma e bio je Nenad Pigac koji je u istoj minuti i ušao u igru kao pri uva. Dvije minute prije kraja utakmice Martin Tisaj svojim zgoditkom zaklju uje doma u seriju zgoditaka i svoj hatrik. Samo dvojica opomenutih igra a i to od strane gostiju iz Svetog Jurja u Trnju.

Hodošan minimalnom pobjedom do bodova u Svetom Križu. Doma i su prvi došli do vodstva od 1-0 u 15. minuti zgoditkom Jadranka Lastavca. U utakmici sa puno prekršaja igra Eka uro Balog ve je u 35.minuti skupio dvije opomene, obje zbog preoštre igre i naravno završio u svla ionici daleko prije od samog završetka utakmice. Tri minute kasnije gosti iz Hodošana zgoditkom Kreše Kova a dolaze do poravnanja rezultata na 1-1. Zgoditak odluke gosti su postigli u 80.minuti, a strijelac je po drugi puta na utakmici bio Krešo Kova . Hodošan je ina e propustio tako er iz

kaznenog udarca posti i zgoditak i “podebljati” pobjedu. Vratar Eka Mladen Pintari isti je obranio. Dva doma a opomenuta igra a, a tri gostuju a. Utakmica teška za su enje, zbog nevi enog pritiska doma ina (ali i promašenih prilika gostiju koje bi utakmicu u inile posve izvjesno, za razliku od kona ne minimalne pobjede), koju je ipak uspješno iskusni Božidar Kolari priveo kraju. Teško da bi to nekome drugome uspjelo.

Doma in se teško pomirio s porazom, kao i onim ranije protiv Miklav ana, pa se svašta doga alo i poslije utakmice, jer je delegat utakmice Antun Horvat najavio dopunsko izvješ e.

Jadranu gostuju a pobjeda. Minimalno vodstvo iz prvog poluvremena kada je u 35.minuti opravdano dosu en za goste iz Štefanca kazneni udarac, a isti u zgoditak pretvorio Dragan Bacinger, Jadran je u drugom poluvremenu samo i rezultatski potvrdio svoju dominaciju. Uslijedila su dva zgoditka Zorana Kolari a u 49. i 74.minuti za vodstvo Jadrana od 3-0. Nikola Malek uspio je za doma i Otok u 82.minuti posti i zgoditak i tako smanjiti gostuju e vodstvo na kona nih 3-1. ak devetorica opomenutih igra a. etiri doma a, a pet gostuju ih.

Borac teško do doma e pobjede. Romska vatra odigrala je od kad je osnovana svoje najbolje poluvrijeme. Doma i su poveli u 23.minuti zgoditkom Leona Branilovi a. Boris Kolar poravnao je na 1-1 u 28.minuti. Romska vatra do vodstva od 2-1 dolazi u 34.minuti drugim zgoditkom na utakmici Borisa Kolara. Doma i su uspjeli u 36.minuti poravnati na 2-2 iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Neven Ivkovi .

Pobjedu Borcu u drugom poluvremenu donijeli su svojim zgodicima „palinovska garda“ Zoran Vrbanec i Karlo Pavlic. Marko Balog je u 70.minuti propustio realizirati kazneni udarac za Romsku vatru. Pucao je pokraj vratiju. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

KRALJEV AN 38 – TRNJE 6:1 (3:1) DONJI KRALJEVEC. Igralište Fundacije. Suci: Tihomir Kralji (Vularija), Mladen eke (Ferke nec), Dario Kos (NSND). Delegat: Ma ja Poredoš.

Strijelci: 1:0 Tisaj (3), 2:0 Slavi ek (14), 3:0 Tisaj (18), 3:1 Furundžija (20), 4:1 S. Cvek (63-11m), 5:1 Pigac (84), 6:1 Tisaj (88).

KRALJEV AN 38: Mar ec, Stankov (od 46. Špoljar), Miketek, D. Križai , S. Cvek, Kozar (od 46. S. Slavi ek), Tisaj, Štefok, H. Slavi ek (od 84. Pigac), Baksa, Filipaši . Trener: Danijel Mar ec.

TRNJE: Vuk, Jankulija, Habuš (od 46. Brodari ), Vadlja, Kolari , Faji (od 81. Strahija), Puri , Jasni , D. Jankulija, Furundžija, Naran a (od 46. Mihocek). Trener: Franjo Jan ec. Žu kartoni: Furundžija, D. Jankulija (Trnje).

LISTA STRIJELACA 25 zgoditaka – Bojan Cirkven i (Budu nost M) 17 zgoditaka – Zdravko Bašnec (Hodošan) 15 zgoditaka – Silvestar Cvek (Kraljev an 38) 13 zgoditaka – Luka Lipi , Nino Belovi (Kraljev an 38) 12 zgoditaka – Emil Vidra (Napredak) 8 zgoditaka – Dalibor Jambroši (Napredak) 7 zgoditaka – Mihael Ma ari (Napredak), Bojan Mihaljkovi , Jadranko Lastavec (Eko), Zoran Kolari (Jadran) 6 zgoditaka – Mario Kova evi (Hodošan), Karlo Bermanec (Otok), Ivan Furundžija (Trnje) 5 zgoditaka – Filip Sklepi (Budu nost M), Mar n Tisaj (Kraljev an 38)

FAIR PLAY Isklju eni igra : uro Balog (Eko) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Dino Rudni ki (Eko), Dražen Dodlek (Omladinac DS), Ivan Novak, Dragan Bacinger (Jadran)

STATISTIKA 30 pos gnu h zgoditaka ili 5 po utakmici 29 opomenu h igra a 1 isklju eni igra 9 kaznenih udaraca dosu eno, a 7 realizirano

Rezultati 9. kola: Borac (DH) - Romska vatra 4-2; Omladinac (DS) - Budu nost (M) 0-6; Kraljev an 38 – Trnje 6-1; Mladost (D) – Napredak 2-2; Eko – Hodošan 1-2; Otok – Jadran 1-3

TABLICA 1. Budu nost (M)

7

7

0

0

44:5

21

2. Napredak

8

6

1

1

35:14

19

3. Kraljev an 38

8

6

0

2

62:15

18

4. Hodošan

7

6

0

1

41:6

18

5. Eko

8

4

2

2

24:13

14

6. Otok

8

3

1

4

17:17

10

7. Jadran

8

3

1

4

17:23

10

8. Mladost (D)

8

3

1

4

14:20

10

9. Trnje

8

3

1

4

11:20

10

10. Borac (DH)

8

2

0

6

13:30

6

11. Omladinac (DS)

8

0

1

7

4:30

1

12. Romska vatra

8

0

0

8

5:94

0

Parovi slijede eg kola: Romska vatra – Jadran; Hodošan – Otok; Napredak – Eko; Trnje - Mladost (D); Budu nost (M) - Kraljev an 38; Borac (DH) - Omladinac (DS)

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Jedinstvu derbi protiv Hajduka za preuzimanje vrha Jedinstvu derbi. Doma om visokom pobjedom Jedinstvo je od Hajduka preuzelo sam vrh ljestvice. Na prvi zgoditak gledatelji nisu dugo ekali. Dejan Novak doveo je doma ine u vodstvo od 1-0 u 7.minuti. Kad se ve o ekivao kraj prvog poluvremena u 39.minuti na 2-0 povisuje Roman Trtinjak. Odmah po etkom drugog dijela u 47.minuti ve je bilo 3-0, a strijelac Alen Herceg. Gosti iz Brezja nisu uspjeli posti i niti po asni zgoditak pa su sasvim zasluženo poraženi na gostovanju u Gornjem Mihaljevcu. Za pohvalu je što u takvoj derbi utakmici niti jedan igra nije bio opomenut, a tome je sigurno doprinio i vrlo dobri sudac Dražen Jur ec. Šestica Donjeg Koncov aka u Žiškovcu. Prvo poluvrijeme doma i su dobro odoljevali napadima gostiju. Miroslav Horvat prvi je u 14.minuti zatresao doma u mrežu. etiri minute prije kraja prvog poluvremena na 2-0 povisuje svojim zgoditkom Predrag Pintari . U drugom dijelu doma im dinamovcima ponestalo je snage, a gosti su to okrunili sa još etiri zgoditka. Dva je postigao kapetan mom adi Marko Pleh, od toga jedan iz kaznenog udarca nakon što je u doma em kaznenom prostoru jedan obrambeni igra igrao rukom po lopti, a po jedan zgoditak postigli su Kristijan Hozjan i Aleksandar Sklepi za kona nih 6-0.

Kartoniranih igra a nije bilo.

U Zebancu bez pobjednika. Doma ini niti sa dva igra a više u posljednjih 20 minuta igre nisu uspjeli posti i zgoditak. Dapa e još su ga etiri minute prije kraja primili. Dugo se mreže nisu tresle. Sve do 70.minute, kada je sudac utakmice Darko Filip i pokazao na bijelu to ku za doma e. Nisu se baš gosti iz Malog Mihaljevca tek tako pomirili sa takovom odlukom suca Filip i a. Dino Bestijani je vrije ao suca i zaradio isklju enje. Po izlasku s terena za igru sav revoltiran je nogom udario u delegatsku ku icu. Dvije minute kasnije i drugi Bestijani sada Nino vrije a suca i zara uje i on isklju enje. Tako broj ano slabiji gosti iz Malog Mihaljevca u 86.minuti zgoditkom Darka

Srneca dolaze do izjedna enja rezultata na 1-1. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Pobjedi tri boda iz Prekope. Zgoditak koji je odlu io pobjednika postignut je u 84.minuti nakon udarca iz kuta. Postigao ga je Marinko Kova i . Doma im Plavima 1975 nikako nije pošlo za nogom da postignu zgoditak pa su to u inili gosti iz Gornjeg Hraš ana pred sam kraj utakmice. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Krištanovec u Ma kovcu preokrenuo doma e vodstvo od 2-0. Brzo su igra i Omladinca Vlado Dodlek i Benjamin Kneklin doveli doma ine u vodstvo od 2-0. Mario Januši prvim je svojim zgoditkom u 34.minuti smanjio na 2-1, a potom svojim drugim zgoditkom u 65.minuti poravnao rezultat na 2-2. Pobjedu je Krištanovcu donio Denis Sabol svojim zgoditkom u 71.minuti utakmice. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Bratstvo u Križovcu imalo stalno vodstvo i na kraju zasluženo pobijedilo. Gosti iz Preseke za pola sata igre imali su vodstvo od 2-0 zgodicima Bojana Novaka i Siniše Trupkovi a. Minutu prije kraja prvog poluvremena na 2-1 smanjuje Nikola Tuksar. Po etkom drugog poluvremena u 47.minuti na 3-1 vodstvo gostiju povisuje Dejan Golub. Andrej Fran i u 75.minuti smanjuje na 3-2, a iz kaznenog udarca u 83.minuti na 3-3 poravnava svojim drugim zgoditkom Nikola Tuksar. Kada je ve izgledalo da e bod ostati u Križovcu, tri minute prije kraja utakmice gosti se raduju zgoditkom Danijela Novaka pobjedi od 4-3. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

DINAMO – DONJI KONCOV AK 0:6 (0:2) ŽIŠKOVEC. Igralište Dinama. Sudac: Stjepan Fic (Lopa nec). Delegat: Tomislav Šol .

Strijelci: 0:1 M. Horvat (14), 0:2 Pintari (41), 0:3 Hozjan (67), 0:4 M. Pleh (70-11m), 0:5 M. Pleh (78), 0:6 A. Sklepi (84).

DINAMO: S. Novak, Brdar (od 62. Bani ), Hunjadi, Toplek, Vukoja, Rudni ki, Jug, M. Mikulaj (od 72. Mezga), Šparavec, Mošmondor, Zemlji (od 82. Štrek), Baka .

DONJIKONCOV AK:Miš.Horvat,T.Hrženjak,D.Flac,Koraj(od69.B.Pleh),Hozjan,Cvetkovi , A. Sklepi , Pintari , M. Horvat, Saka (od 60. Vrhar), M. Pleh. Trener: Ivan Sklepi .

LISTA STRIJELACA 12 zgoditaka – Miro Mesari (Mali Mihaljevec) 10 zgoditaka – Marko Pleh (Donji Koncov ak) 8 zgoditaka – Roman Tr njak (Jedinstvo GM), Miroslav Horvat (Donji Koncov ak) 7 zgoditaka – Tomislav Bistrovi (Plavi 1975), Tomislav Šafari (Zebanec) 6 zgoditaka – Sandi Pušar (Mali Mihaljevec), Damir Tuksar (Torpedo), Vlado Dodlek (Omladinac M) 5 zgoditaka – Nikola Ladi , Nikola Tkal ec (Pobjeda), Alen Herceg (Jedinstvo GM), Aleksandar Sklepi (Donji Koncov ak), Andrej Fran i , Nikola Tuksar (Torpedo)

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Nino Bes jani , Dino Bes jani (Mali Mihaljevec) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Antonio Pintari (Torpedo), Mihael Kocijan (Pobjeda), Stevica Radek, Danijel Petkovi (Zebanec), Darko Srnec (Mali Mihaljevec)

STATISTIKA 24 pos gnu h zgoditaka ili 4 po utakmici 17 opomenu h igra a 2 isklju ena igra a 3 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

Rezultati 9. kola: Dinamo (Ž) - D. Koncov ak 0-6; Zebanec - M. Mihaljevec 1-1; Plavi 1975 - Pobjeda 0-1; Omladinac (M) - Krištanovec 2-3; Torpedo - Bratstvo (P) 3-4; Jedinstvo (GM) - Hajduk (B) 3-0

TABLICA 1. Jedinstvo (GM)

8

6

2

0

28:11

20

2. D. Koncov ak

8

6

1

1

32:12

19

3. Hajduk (B)

8

6

0

2

21:11

18

4. Zebanec

8

5

2

1

12:9

17

5. M. Mihaljevec

8

5

1

2

28:10

16

6. Pobjeda

8

4

0

4

18:13

12

7. Krištanovec

8

3

0

5

16:17

9

8. Plavi 1975

8

3

0

5

16:19

9

9. Bratstvo (P)

8

3

0

5

11:16

9

10. Torpedo

8

2

0

6

21:31

6

11. Omladinac (M)

8

1

0

7

11:31

3

12. Dinamo (Ž)

8

1

0

7

9:43

3

Parovi slijede eg kola: D. Koncov ak - Hajduk (B); Bratstvo (P) - Jedinstvo (GM); Krištanovec – Torpedo; Pobjeda - Omladinac (M); M. Mihaljevec - Plavi 1975; Dinamo (Ž) - Zebanec

19. listopada 2010.

KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Me imurje U akovcu problem deklasiralo Rudara! dodavanja!

Uspješni predstavnici KK Me imurja na turniru u Sl. Brodu

KARATE

Gergi osvojila srebro za Hrvatsku Prošle subote u Slavonskom Brodu održao se me unarodni karate turnir na kojem su se natjecali i lanovi KK Me imurje. Adisa Gergi , nastupila je za državnu reprezentativnu vrstu i osvojila drugo mjesto. Tony Sabol osvojio je zlatnu medalju u uzrastu kadeta i srebrnu medalju u uzrastu juniora, ime je pokazao da konkurira za lana državne selekcije kadeta. Lora Tušek osvojila je srebro u uzrastu juniorki srednja kategorija. Sara Sabol osvojila je dvije bronce u borbama u uzrastu u enica i mla ih kadetkinja.

etiri medalje iz Daruvara U Daruvaru je održan me unarodni turnir na kojem je nastu-

pilo 400 natjecatelja iz Hrvatske i BiH, a me u njima su tako er bili natjecatelji KK Me imurje iz Nedeliš a.

Leon Marciuš osvojio je srebrno odli je u uzrastu mla ih kadeta srednja kategorija. Tony Sabol osvojio je broncu u uzrastu kadeta polusrednja kategorija.

Lora Tušek osvojila je broncu u uzrastu juniorki srednja kategorija. Luna Hamer osvojila je broncu u uzrastu u enica laka kategorija.

Iz kluba su tako er poslali obavijest da KK Me imurje upisuji nove lanove od 7 do 13 godina utorkom od 20 sati u maloj dvorani OŠ Nedeliš e te u etvrtak u Strahonincu-društvenovatrogasni dom od 20 sati.

U drugom kolu najsjevernije Druge lige u Murskom Središ u sastali su se u tzv.lokalnom derbiju (koji to ve jako dugo nije!)

Rudar Cimper i Me imurje. O utakmici zaista nije potrebno trošiti rije i – na poluvremenu rezultat 16:50, na kraju 42:98, a jedini je uspjeh doma ina u injenici što gosti nisu uspjeli zabiti stotku! akovec je u ovom kolu bio slobodan, a u ostalim susretima križeva ki su klubovi Radnik i Prigorje financije opet pobijedili, a Bjelovar je kod ku e neo ekivano izgubio od ur eve ke Mladosti. Tom su pobjedom ni krivi-ni dužni mladostaši tamo (na 2. mjestu tablice s dvije pobjede iz dvije utakmice) gdje nikada u povijesti nisu bili!

U slijede em je kolu Rudar Cimper slobodan, akovec gostuje u Varaždinu i realno se naši košarkaši nadaju pobjedi, dok Me imurje kod ku e do ekuje slabašnoga Bjelovara. Zanimljivi dvoboj se o ekuje u Križevcima gdje e snage odmjeriti u gradskom derbiju Tomasov Radnik i Prigorje financije. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Ivan ica – Prigorje financije 59:84 Radnik – Vindija 104:90 Bjelovar – Mladost ( ) 83:85 Rudar Cimper – Me imurje 42:98(9:25, 7:25, 13:20, 13:28)

RUDAR CIMPER: Varga 2, Brodar, Kralji M. 13, Per i , Radikovi 8, Tuksar, Cilar 2, Bedi 5, Dodlek 6, Tkalec 4, Bogdan 5.

ME IMURJE: Jeleni 4, Terek 5, Novak Marek 16, Vugrinec 8, Rusak 13, Zaspan 13, Fodor 10, Krištofi 5, Goleš 6, Vuruši 8, Golubi A. 10.

TABLICA 1. Prigorje nacije 2. Mladost( ) 3. Radnik 4. Ivan ica 5. ME IMURJE 6. Podravac 7. Vindija 8. Bjelovar 9. RUDAR CIMPER 10. AKOVEC 11. Petar Zrinski

2 2 2 2 1 1 2 2 2 1 1

2 2 2 1 1 1 0 0 0 0 0

0 0 0 1 0 0 2 2 2 1 1

4/+56 4/+32 4/+24 3/-13 2/+56 2/+41 2/-26 2/-43 2/-86 1/-10 1/-31

LIGA mla ih kadeta regije sjever, skupina A

Kotoriba neporažena!

U odabranom društvu mom adi koji iz tri utakmice imaju tri pobjede nalaze se Me imurje, ŠK Vindija i – Kotoriba! Dok se za prve dvije ekipe to smatra pod normalno, za Kotoribu je to veliki uspjeh. Neka tako ostane do kraja! (bh) Turnirom “Slu ajnih partnera” završena klupska sezona TEAM-a

ZAVRŠETAK sezone u teniskom klubu Team akovec

“Slu ajnim partnerima” okon ali sezonu Teniski klub Team akovec, organizirao je završni turnir sezone. Rije je o „Slu ajnim partnerima“, svojevrsnom zaštitnom znaku akove kog kluba kojim ve tradicionalno otvaraju i zatvaraju tenisku godinu. Turnir je prije svega zabavno-sportskog karaktera, a od standardnog turnira parova razlikuje se po tome što se partneri u paru izvla e prije svakog kruga ponovo.

Okupilo se 27 tenisa a i po prvi puta jedna tenisa ica, koja je odmah i osvojila turnir. Nakon tri kola i tri ostvarene pobjede u finalu su se našli Natali Žigo-Šte-

ulj, Dušan Gala, Rinaldo Jurinec i Mario Knez. Žrijeb je odlu io da zajedno igraju Žigo-Šte ulj i Gala te Jurinec i Knez. Nakon pravog finala, neizvjesnog do samog kraja, slavili su Žigo-Šte ulj i Gala rezultatom 9/8 te osvojili pobjedni ki pehar.

Igrao se i utješni turnir u kojem pak su nakon po etnog poraza u glavnom turniru slavili Krešimir Mikac i Mario Žerjav.

Time je Teniski klub Team završio bogatu sezonu, a tenisa icama i tenisa ima preostaje još koji tjedan igre na otvorenom prije preseljenja u dvorane. (g)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Mladost Ivanovec – Me imurje 13:130 MLADOST IVANOVEC: Novak, Dove er 2, Krištofi , Jurinec 2, Be 2, Šajnovi 3, Juras 2, Plevnjak, Vugrinec, Sa er, Lesjak 2, Varga, Barlovi . Trener Blažeka T. ME IMURJE: Žižek 2, Žini 10, Sabol 23, Vojkovi 8, Baksa 21, Bacinger 8, Lesar 32, Keresteš 17, Zorkovi 9. Trener Novak S.

Donji Kraljevec – Ivan ica 68:44

DONJI KRALJEVEC: Sinkovi GL 6, Pintar 8, Ruži 42, Švenda 6, Mikec 2, Šupljika, Dolenec, Jur ec, Perca 4. Trener Horvat T. Dubrav an – Kotoriba 22:76

DUBRAV AN: Orehovec 8, Štefi , Matotek 2, Kuzmi 2, Tišler, Klipi 4, Hani 2, Poljanec 2, Varga, Miser, Lisjak 2. Trener ituš KOTORIBA: Vidovi 11, Valpati 4, Žini 5, Bogomolec 14, Jankovi 4, Fuš I., Fuš P. 15, Sabol 6, Ujlaki 4, Pintari 2, Zvošec 7, Hraš anec 4. Trener Munka G. Vindija – Prelog 108:13 PRELOG: Jakupek, Kuli , Bermanec 1, Soka 10, Mikec, Beli , Novak, Vlah, Ga eša.

Lepoglava – Ivan ica 54:38

U tre em kolu lige za 93. godište i mla e nazo ili smo utakmici izme u akovca i varaždinske Vindije, te Mladosti Ivanovec i Me imurja. Iz ove potonje treba izdvojiti vrlo agilnoga i brzoga Fe keša iz Mladosti, te Bedi a iz Me imurja koji ima perspektivu i predispozicije za kraljicu igara.

U mom adi akovca igra 205 cm visoki Lon ari koji ima

osnovni problem u injenici da mu nitko, ali baš nitko od suigra a ne zna dodati loptu. Jer, u košarci postoji i element tehnike koji se zove dodavanje lopte ili pas. Taj element se mora prvo nau iti, a onda i kroz veliki broj ponavljanja uvježbavati. Treneri u KK akovcu imaju znanja kako poboljšati taj segment igre, pitanje je samo da li to igra i žele nau iti i vježbati?! (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Mladost Ivanovec – Me imurje 52:86

Rudar Cimper – Dubrav an 46:59

MLADOST IVANOVEC: Fe keš 18, Hanžekovi 6, Kranj ec J. 8, Bjelobrk, Kranj ec A. 7, Kranj ec R. 13, Varga, Jan ec.

Trener Drk I. ME IMURJE: Kocijan 7, Vuruši 8, Miko 7, Žvorc 6, Agi , Jambrovi 6, Lepen 13, Jeleni 15, Farkaš, Miše 2, Bedi 18, Kanižaj 4. Trener aji I.

RUDAR CIMPER: Lesar, Breglec, Radikovi 29, Novak 3, Per i 13, Korbelj 1. Trener Damjanovi B. DUBRAV AN: Lukša 13, Duhovi , Horvat 4, Rai 10, Kranjec, Orehovec 11, Ribi 10, Fabi 1, Štefi 8, Matulin 2. Trener Me imurec B.

akovec – ŠK Vindija 48:77 AKOVEC: Kocijan, Kopjar, Baruk i 2, Glavina 21, Wrana 8, Prprovi , Vibovi 4, Markulija 10, Lon ari 3. Trener Hajdinjak M.

TABLICA 1. ŠK Vindija 2. Dubrav an 3. Me imurje 4. Donji Kraljevec 5. Mladost Ivanovec 6. Rudar Cimper 7. akovec

3 3 2 2 3 3 2

3 2 2 2 0 0 0

0 1 0 0 3 3 2

6/+90 5/-19 4/+78 4/+61 3/-56 3/-108 2/-46

Rudar Cimper – Me imurje Globetka 62:27

akovec – Lepoglava 38:49

RUDAR CIMPER: Hrasti 17, Roši , Per i , Korbelj 4, Bilas 20, Matoša 21. Trener Cilar T. ME IMURJE GLOBETKA: ugalj, Tkal ec 7, Herman 8, Kova i 3, Petri evi , Hrustanovi 8, oki 1, Bleš , Gašpari , Škoda.

Trener Hajdinjak B.

AKOVEC: Šari , Barila 7, Vincek, Sklepi 4, Djerdji 2, Bulat 21, Blažeka 4. Trener Bence E.

Mladost Ivanovec – akovec 34:38 MLADOST IVANOVEC: Novak, Dove er 6, Krištofi 2, Jurinec 5, Be , Šajnovi 15, Juras, Plevnjak, Vugrinec, Sa er 4, Lesajk, Varga 2, Barlovi . Trener Blažeka T. AKOVEC: Šari 4, Barila 4, Vincek, Sklepi 3, Djerdji 4, Bulat 21, Blažeka 2, Mun ar.

Trener Bence E. Nedeliš e – Kotoriba 32:58 NEDELIŠ E: Štrukelj 7, Hajdinjak 4, Gašparec Leo, Kocijan 2, Gradiš aj 4, emerin 2, Žagar, Posavec 2, Mihol ek, Gašparec Luka 9, Janžek 2. Trener Štrukelj M. KOTORIBA: Vidovi 15, Valpati , Žini 3, Bogomolec 4, Jankovi , Fuš I., Fuš P. 22, Sabol 10, Ujlaki 2, Zvošec, Hraš anec 2.

Trener Munka G.

Ivan ica – Nedeliš e 57:27 NEDELIŠ E: Štrukelj 2, Gašparec Leo, Gašparec Luka 4, Kocijan 2, Gradiš aj 8, emerin 4, Mihol ek 5, Janžek 2. Trener Štrukelj M.

TABLICA 1. Me imurje 2. ŠK Vindija 3. Kotoriba 4. Donji Kraljevec 5. Lepoglava 6. Ivan ica 7. Dubrav an 8. akovec 9. Rudar Cimper 10. Prelog 11. Me imurje Globetka 12. Nedeliš e 13. Mladost Ivanovec

3 3 3 3 2 3 3 2 2 3 3 2 2

3 3 3 2 2 1 1 1 1 0 0 0 0

0 0 0 1 0 2 2 1 1 3 3 2 2

6/+281 6/+281 6/+93 5/+17 4/+27 4/-10 4/-115 3/-7 3/-51 3/-122 3/-217 2/-56 2/-121

U SUBOTU PODNO ZIDINA STAROG GRADA

ATLETIKA - ZAGREB maraton 2010.

Jesenski kros za sve me imurske u enike i gra ane

Bezek ukupno etvrta

I ove godine Atletski klub Me imurje organizira tradicionalni Jesenski kros. Ove godine održava se u subotu 23. listopada s po etkom u 11 sati, na uobi ajenoj lokaciji u akove kom parku kraj Starog

grada. Utrke e se kao i do sada održati za u enike osnovnih i srednjih škola, te posebne utrke za gra anstvo u konkurenciji žena i muškaraca.

Prijave se primaju sve do neposredno prije krosa.

PK nastupio na pliva kom natjecanju u Zagrebu

Osvojeno devet medalja Filip Turk, Luka Dodlek, Petra Marciuš i Nelly Lisjak osvaja i su medalja na jakom me unarodnom pliva kom mitingu „Vidra“ u Zagrebu.

U organizaciji Zagrebackog pliva kog kluba održan je pliva ki miting na kojem je sudjelovalo 560 pliva a i pliva ica

iz BiH, Hrvatske i Slovenije!

Osim njih za PK su plivali: Deni Juri an, Kristijan Stunkovi , Luka Cigler, Josip Baksa, Karlo Štampar, Lovro Tkal ec, Vlatko Dolenec, Jurica Horvat, Niko Novak, Lea Marciuš i Andreja Štampar. Pliva e je vodio Goran Kolari .

Druge listopadske nedjelje jeeeuZagr u Zagrebu Zag Z agre reeb re rebu bu bu je održan 19. Zagreb maraton, on,, atletska on atlets atle at lets tsk ts sk kaa priredba koja je okupila velik k broj bro b r j atletiroj ro atle at leettii ara i atleti arki iz cijelog svijeta. vij ijet etta Me u eta.

Me u njima bili su i me imurski predstavnici, redstavn reds re dsta tavn vnic vn ici,i, uglavnom lanovi Triatlon kluba klub kl lub uba ba Me iMee i imurje.

Njihova lanica Martina Bezek Beze Be zek k iz MurMu urrskog Središ a ukupno je zauzela ela el la 4.

4 mjesto, mje m jeesto sto, st o, a bila je 1. od svih hrvatskih natjecateljinatje n atje at jeccate jeca c telj teljiljjii-ca. Bezek je stazu od 42 kilometra omet om etra ra i 195 19 95 5 metara pretr ala u vremenu u od od 3 sata, s ta sata sa ta, 7 minuta i 20 sekundi, što je ujedno ujed uj e no i novi edno n nov ovi ov me imurski rekord. Ostale me imurske me i me murs imu rske rs ke atleti arke zauzele su isto tako ko dobra dob d obra bra ram mjemje jee-sta. Katarina Nesti je bila na 10., 10.,Maja 10 Maja Maja LoLo L odeta 12. i Patricija Grb i 15. mjestu m mjestu. estu. u.

Mario Pongra i osvojio jee 3 30., 0 , Pav 0.

Pavao vao va vao Vlahek 31., Dragan Milenkovi vi 32., 32 Saša Saš aša Moslavac 50. i Davor Stanko 67.

6 . mjesto.

67 m esto mjesto o.

Kod atleti arki je pobijedila jedila edila Ver Veroronika Lopatina iz Rusije, a kod od atleti a atleti atleti ara ara Erkolo Ashe ai iz Etiopije. Naa maratonu marato onu je sudjelovalo 230 atleti araa i 26 atletiatlet atle eti- arki. (sm)

19. listopada 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 53

IN MEMORIAM

54

Informacije

Ferro-Preis d.o.o. akovec, dio austrijske Jägersberger Grupe, razvija, proizvodi i distribuira proizvode iz sivog lijeva, poput ku išta motora, pumpi i komponenata za industriju elektromotora, kao i Preis-SML – odvodne sustave lijevanog željeza.

S godišnjom proizvodnjom od oko 8000 tona i oko 190 zaposlenika, Ferro-Preis d.o.o. zauzima zna ajno mjesto na hrvatskom tržištu.

S ciljem da potaknemo svoje kupce i premašimo njihova o ekivanja stalno težimo napretku i poboljšanju ne samo naših tehni kih ve i komercijalnih sposobnos . Stoga želimo proširi svoj menadžerski m sa sljede im radnim mjestom:

KOMERCIJALNI RUKOVODITELJ (M/Ž) Odgovornos : • strateško i opera vno upravljanje u ra unovodstvu (uklju uju i obra un troškova), kontroli, nabavi i informacijskoj tehnologiji • poboljšanje strukture troškova ja anjem funkcija kontrole • planiranje prora una i izvještavanje • upravljanje gotovinom i zalihama • uvo enje SAP-a Uvje : • završen fakultet iz podru ja ekonomije • izvrsno poznavanje svih podru ja poslovne ekonomije, posebno ra unovodstva, nancija i kontrole • najmanje 5 godina radnog iskustva u odgovaraju im poslovnim podru jima • iskustvo i pouzdanost u rukovo enju i upravljanju ljudskim resursima • izvrsna pisana i verbalna komunikacija i vješ ne prezen ranja na hrvatskom i engleskom ili njema kom jeziku Ako ste zainteresirani za izazovno menadžersko mjesto i voljni proves do 30% vremena na me unarodnim putovanjima, molimo vas pošaljite svoju prijavu u roku 8 dana od objave putem e-maila, uklju uju i zamolbu, životopis i preslike svojih diploma/uvjerenja na hrvatskom kao i na engleskom ili njema kom jeziku na sljede u adresu: dragica.slunjski@ferro-preis.com

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA STRAHONINEC - NA ELNICA Klasa: 021-07/10-51 Ur. broj: 2109-23/10-51 Strahoninec, 14.10.2010.

Na elnica Op ine Strahoninec raspisuje

NATJE AJ za dodjelu stipendija za akademsku godinu 2010/2011. redovnim studentima 1. Za akademsku godinu 2010/2011. dodijelit e se s pendije na osnovu: - socijalno-imovinskog statusa - uspjeha na studiju 2. S pendija Op ine Strahoninec dodjeljuje se: - Za jednu akademsku godinu 2010/2011.

3. Pravo sudjelovanja na natje aju za dodjelu s pendije Op ine Strahoninec imaju studen koji zadovoljavaju slijede e uvjete - da su državljani Republike Hrvatske - iji roditelji ili skrbnici imaju prebivalište na podru ju Op ine Strahoninec najmanje pet (5) godina prije objave natje aja - da su studen druge i viših godina studija 4. Kriteriji za dodjelu s pendije Op ine Strahoninec su: - socijalno imovinski status - uspjeh u u enju - djeca bez roditelja, djeca poginulih i nestalih branitelja - lan obitelji koji redovito studira 5. Zahtjevu za dodjelu s pendija potrebno je priloži : - zamolbu za dodjelu s kratkim životopisom - uvjerenje o redovnom upisu na studij, sukladno statutu ustanove, s naznakom naziva vrste upisanog studija te razinom sveu ilišnog studija - potvrdu fakulteta o prosjeku ocjena, odnosno ovjerena preslika indeksa iz koje su vidljive ocjene položenih ispita - izjavu o broju lanova zajedni kog doma instva - izjavu o prebivalištu roditelja ili skrbnika - potvrdu poslodavca o prosjeku pla e za posljednjih šest (6) mjeseci prije raspisivanja natje aja, za sve lanove doma instva koji su u radnom odnosu - potvrdu o dodatnim prihodima svih lanova zajedni kog doma instva (ukoliko ih ostvaruju) - preslike Rješenja porezne uprave o razrezanom porezu u godini prije raspisivanja natje aja, po bilo kojem osnovu - uvjerenje fakulteta o statusu redovnog studenta lana zajedni kog doma instva ( ukoliko ih ima) - potvrdu o mirovini sa zaš tnim dodatkom (ukoliko je prima netko od lanova doma instva) - potvrda Zavoda za zapošljavanje (ukoliko je netko od lanova doma instva nezaposlen najmanje 6 mjeseci) - izjavu da su djeca bez jednog ili oba roditelja, djecu poginulih i nestalih branitelja, te za djecu samohranih majki i o eva - potvrda Centra za socijalnu skrb akovec – za korisnike stalne nov ane pomo i - izjavu studenta da ne prima ni jednu drugu s pendiju - fotokopiju osobne iskaznice 6. Zamolbe za dodjelu s pendije dostavljaju se u roku od 15 dana od dana objave natje aja na adresu: Op ina Strahoninec, Strahoninec, Dravska 1 , s naznakom «Natje aj za s pendiju».

7. O rezulta ma natje aja podnositelji zamolbi bi e obaviješteni u roku osam (8) dana od dana obavljenog izbora.

NA ELNICA OP INE STRAHONINEC

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

19. listopada 2010.

19. listopada 2010.

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA SVETI JURAJ NA BREGU OP INSKI NA ELNIK

JAVNI NATJE AJ za zimsko odrĹžavanje nerazvrstanih cesta u 2010./2011. godini u Op ini Sveti Juraj na Bregu Predmet natje aja: iĹĄ enje snijega na nerazvrstanim cestama u Op ini Sve Juraj na Bregu za 2010./2011. godinu.

Ponuda treba sadrĹžava : - cijena po satu efek vnog rada iĹĄ enja strojem - cijenu posipavanja prometnice (sol, sipina) po 1 km duĹžine - izjavu o raspoloĹživos opreme Rok za dostavu ponude je osam dana od dana objave.

Ponude se dostavljaju u zatvorenoj omotnici: Op ina Sve Juraj na Bregu, PleĹĄkovec 27, 40311 Lopa nec, s naznakom: „Ponuda za zimsko odrĹžavanje nerazvrstanih cesta na podru ju Op ine Sve Juraj na Bregu“.

OP INSKI NA ELNIK An elko Nagrajsalovi , v.r.

Na temelju lanka 29. Statuta Op ine Sve Juraj na Bregu („SluĹžbeni glasnik Me imurske Ĺžupanije“, broj 11/09.) i Odluke na elnika Op ine Sve Juraj na Bregu raspisuje se

NATJE AJ ZA DODJELU STIPENDIJA U AKADEMSKOJ GODINI 2010/2011 1. Pravo sudjelovanja na natje aju za dodjelu s pendija imaju studen s podru ja Op ine Sve Juraj na Bregu koji ispunjavaju slijede e uvjete: - da su zavrĹĄili prvu godinu studija, - da su drĹžavljani Republike Hrvatske, - da roditelji ili skrbnici imaju prebivaliĹĄte na podru ju Op ine Sve Juraj na Bregu najmanje pet (5) godina prije objave natje aja, - da prosjek ocjena svih poloĹženih ispita jekom studija iznosi najmanje 2,5.

2. Uz pismeni zahtjev s kratkim Şivotopisom potrebno je dostavi slijede u dokumentaciju: - prijava na natje aj, - kratak Şivotopis, - uvjerenje o redovitom upisu na viťu ili visoku, odnosno visoko u iliťte s naznakom smjera ili studijske grupe, - potvrda fakulteta o prosjeku ocjena, odnosno ovjerena preslika indeksa iz koje su vidljive ocjene poloŞenih ispita, - potvrda o prebivaliťtu roditelja ili skrbnika, - izjavu studenta da ne prima ni jednu drugu s pendiju, - kopija osobne iskaznice, - izjava o broju lanova zajedni kog doma instva, - potvrda fakulteta ili ťkole o ťkolovanju uŞeg lana obitelji (ako takvog ima), - potvrda poslodavca o prosjeku pla e za oba roditelja ili skrbnika za prethodno tromjese je, - kopija rjeťenja porezne uprave razrezanom porezu na prihod obaju roditelja ili skrbnika za prethodnu kalendarsku godinu po svim osnovama, - za roditelje ili skrbnike koji su hrvatski branitelji – potvrda Ureda za obranu da su sudjelovali u Domovinskom ratu, - izjava da je pristupnik bez jednog ili oba roditelja, dijete poginulih ili nestalih branitelja, te da je dijete samohrane majke ili samohranog oca.

3. Molbe se podnose na adresu Op ine Sve Juraj na Bregu, PleĹĄkovec 29, 40311 Lopa nec u roku od 15 dana od objave natje aja sa naznakom „NATJE AJ – STIPENDIJE 2010./11.“.

4. Kandida kojima e bi dodijeljene s pendije bit e obavijeĹĄteni u roku od 15 dana od odluke op inskog na elnika o dodjeli s pendija.

5. Ostale informacije i uvid u Pravilnik o s pendiranju u enika i studenata mogu se dobi u Jedinstvenom upravnom odjelu Op ine Sve Juraj na Bregu PleĹĄkovec 29, 40311 Lopa nec ili na telefon 855-305.

OP INSKI NA ELNIK An elko Nagrajsalovi IZ MATI NOG UREDA RO ENI VITO ANDRO EC, sin Sanje i Petra; KARLO KORPAR, sin Sanje i Antonia; NOEL DOKLEJA, sin Lidije i Maria; EDI DOBRANI , sin Adrijane i Marijana; LEONARDA VLAHEK, k i Sanje i Elvisa; EMA HORVAT, k i Spomenke i Stjepana; KIARA BUBEK, k i Marine i Dine; MANUELA ORŠUŠ, k i Daliborke i Željka; ROMINA IGNAC, k i Marije; DAVID ŠKROBAR, sin Natalije i Stanka; HANA DEBAN, k i Željke i Zorana; NENO ORŠUŠ, sin Radojke i Nedeljka; ELENA DRAVEC, k i or ije i Darka; DAVID BOGDAN, sin Sanje i Duťana; OLEG JE UT, sin Ive i Damira; ANDRIJA TRSTENJAK, sin Marte i Danijela; EVA BEDI , k i Maje i Lucijana; ABEL GROF, sin Ivane i Ivana; ALEKS HUM, sin Dragane i Renata; GABRIEL KUTNJAK, sin Magdalene i Brune; FABIJAN IGNAC, sin Damira i Ljubice; MELISA REPALUST, k i Natalije i Dejana; IVANO ŠOPAR, sin Irene i Igora; HELENA NOVAK, k i Dobrile i Ivana ( akovec) VJEN ANI Ivana Mesari i Davor Piťkor, Maja Šafranec i Dario Bacinger, Vlatka Kranj ec i Stipe Stagli i , Ana Gaťpari i Mladen Habula, Martina Šo-

Informacije 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

ťtari i Goran Rai , Ines Petermanec i Valentino Žagar ( akovec); Tanja Zorman i DraŞen Horvat, Julija Jur ec i Danijel Andraťek (Kotoriba); Emina Ploh i Vjekoslav Vuljanko, Josipa Ganzer i Hrvoje Treska (Nedeliť e); Marija Pavlic i Kristijan Brodari , Vesna Marton i Tomica Lepen, BoŞica Posavec i Denis BlaŞin i , SnjeŞana Židov i Ivica Slavi ek (Prelog) UMRLI Dragutin Topli anec r. 1940., Katarina Ga al ro . Novak r. 1944., Rabija Tulek ro . Klju anin r. 1936., Marija Nerer ro . Fran i r. 1929., Marija Novak ro . Žnidari r. 1932., Zlatko Legin r.

1955., Stjepan Kolmani r. 1932., Marija onkať ro . BoŞek r. 1927., Marija Golub ro . Ambruť r. 1919., Josip Perťak r. 1945., Stjepan Mlinari r. 1940., Martin Glavina r. 1946., Marija Pecik ro . Žganec r. 1954. ( akovec); Stjepan Fuť r. 1946. (Kotoriba); Augustin Novak r. 1934., Ivan Strnad r. 1937. (M. Srediť e); Marija Tuksar ro . BlaŞi r. 1927., Ivan Luka i r. 1924., Gabrijel Pandur r. 1932., Barbara ŽeŞelj ro .

Kukolj r. 1919., Terezija Vizinger ro . MarciuĹĄ r. 1920., Josip Filipi r. 1927. (Prelog); Franjo Perko r. 1936., Helena Novosel ro . TeĹžak r.

1925. (Ĺ trigova)

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Autolimar Gori anec Robert Sveta Marija, Glavna 36, traĹži 1 AUTOLIMAR na odre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili mob. 098-651045. Natje aj otvoren do 31.10.2010.

2. COMPLEX d.o.o. PRIBISLAVEC, traĹži 1 DIPL. ING. STROJARSTVA - podru je termotehnike; 1 STROJARSKI TEHNI AR - smjer termotehni ke instalacije na neodre eno vrijeme uz probni rad, poĹželjno stru ni ispit, radno iskustvo, znanje stranih jezika - ali nije uvjet, znanje rada na ra unalu, voza ki B kategorije, javi se na 360-345 ili na e-mail: complex@ inet.hr Natje aj otvoren do 19.10.2010.

3. Ca e bar CUPIDON BELICA, K. Tomislava 100, traĹži 1 KONOBAR na nepuno radno vrijeme, javi se na 099-6664555. Natje aj otvoren do 24.10.2010.

4. Zidarski obrt Srnec M. G. HraĹĄ an, traĹži 2 ZIDARA, 1 GRA EVINSKI RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241656.

Natje aj otvoren do 20.10.2010.

5. Ca e bar TANKER AKOVEC, traĹži 1 KONOBAR / ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-9124704. Natje aj otvoren do 24.10.2010.

6. UstanovazazdravstvenunjeguŽIVKOVI AKOVEC, ZAVNOH-a 45, traŞi 1 MEDICINSKA SESTRA na odre eno vrijeme, poloŞen stru ni ispit, voza ki ispit B kategorija, javi se na tel. 310-329, 098-463525. Natje aj otvoren do 31.10.2010.

7. DELICIJA d.o.o. AKOVEC, K. Tomislava 7, traĹži 1 DJELATNICA ZA RAD U SLASTI ARNICI; 1 SLASTI AR/SLASTI ARKA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 091-5741431. Natje aj otvoren do 30.10.2010.

8. KRAMONA AKOVEC, Istarska 18, traĹži 2 Ĺ IVA ICE TEKSTILA na odre eno vrijeme, radno iskustvo 5 godina, javi se na tel. 395901. Natje aj otvoren do 24.10.2010.

9. JURJEVSKAKLETLOPATINEC,I.G.Kova i a112,traĹži1KONOBAR/ICAnaneodre eno vrijeme, javi se na 095-5109395. Natje aj otvoren do 27.10.2010.

10. WUSTENROT stambena ĹĄtedionica AKOVEC, J. Kozarca 15, traĹži 5 FINANCIJSKIH SAVJETNIKA na odre eno vrijeme, sastanak sa zainteresiranim kandidatima u Zavodu za zapoĹĄljavanje akovec, dana 19.10.2010. god. u dvorani broj 18 sa po etkom u 10,00 sati, dodatne informacije na tel. 311-960.

Natje aj otvoren do 31.10.2010.

11. DOBRANI TRANSPORTI M. SREDIĹ E, Poljska, traĹži 4 ARMIRA A; 1 VODITELJ ARMIRA KIH RADOVA na neodre eno vrijeme, javi se na 543-222. Natje aj otvoren do 31.10.2010.

12. KO-MA MONT d.o.o. PRELOG, traĹži 3 KV INSTALATERA GRIJANJA I KLIMATIZACIJE VODOINSTALATER, PLINOINSTALATER na odre eno vrijeme, radno iskustvo 2 godine, javi sena098-1613718.Natje aj otvoren do 31.10.2010.

13. ELEKTRO 3B AKOVEC, S. Kolara 5, traĹži 3 ELEKTRI ARA na odre eno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, javi se na 099 7382700.

Natje aj otvoren do 15.10.2010.

14. STRUCTURA d.o.o. SIVICA, traĹži 6 MONTERA METALNIH KONSTRUKCIJA bravari i sl. zanimanja na odre eno vrijeme, javi se na 098 329430. Natje aj otvoren do 06.11.2010.

15. Ordinacija op e medicine dr. Bernardica Somo i, traĹži AKOVEC, F. Pun eca 2, traĹži 1 DOKTOR OP E MEDICINE na odre eno vrijeme, poloĹžen stru ni ispit, javi se na 098 744913 ili e-mail: bernardica.somodji@ck.tcom.hr Natje aj otvoren do 14.11.2010 16. POSEIDONd.o.o. AKOVEC,I.G.Kova i a 30,traĹži1RA UNOVODSTVENIRADNIKmin.

SSS, 5 godina radnog iskustva, na neodre eno vrijeme na pola radnog vremena, znanje rada na ra unalu i ra unovodstvenih programa, najbitnije radno iskustvo u turizmu i ugos teljstvu, javi se osobno ili 310-219.

Natje aj otvoren do 10.11.2010.

17. Ca e bar ATIK BELICA, B. Radi a 80, traĹži 2 KONOBARA/ICE na neodre eno vrijeme, javi se na 099 6965967. Natje aj otvoren do 22.10.2010.

18. RUŽE d.o.o. PRIBISLAVEC, B. Radi a 26, traŞi 2 KONOBARA/ICE na neodre eno vrijeme,javi sena098-861987.Natje aj otvoren do 22.10.2010 19. CAFFE BAR C1 NOVO SELO NA DRAVI, traŞi 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 091 5348172, 099 4002679.

Natje aj otvoren do 24.10.2010.

20. "MD" CAFFE BAR PRELOG, traĹži 1 KONOBAR/KONOBARICA na odre eno vrijeme, javi se na 098 832575. Natje aj otvoren do 31.10.2010.

21. Zavod za javno zdravstvo Me imurske Ĺžupanije 40000 AKOVEC, I.G.Kova i a 1e, traĹži 1 SSS SANITARNI TEHNI AR na odre eno vrijeme (zamjena bolovanje), poznavanje rada na ra unalu uz zamolbu priloĹži : svjedoĹžbu o zavrĹĄenoj srednjoj ĹĄkoli sanitarnog smjera, preslika radne knjiĹžice, domovnica, kra i Ĺživotopis s osvrtom na poznavanje osnove rada na ra unalu, pismene zamolbe

dostavi na gornju adresu: sa napomenom "za natje aj-zapoĹĄljavanje na odre eno vrijeme-sanitarni tehni ar". Natje aj otvoren do 20.10.2010.

22. DEKRA d.o.o VARAŽDIN, traŞi 1 DIPLOMIRANI EKONOMIST, traŞi za upravljanje resursima i procesima u djelokrugu rada, izrada nancijskih izvjeť a, nancijska analiza poslovanja, mjesto rada Prelog, radno iskustvo 2 godine, znanje rada na ra unalu, najava na tel. 042 200123 Filipovi A. Željka.

Natje aj otvoren do 31.10.2010.

23. P-M KOMPONENTE d.o.o. PUP INE, akove ka 107 b, traĹži 2 CNC TOKARA sa iskustvom simens upravljanja na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, javiti se na895-550. Natje aj otvoren do 20.10.2010.

24. KOZAR d.o.o. AKOVEC, traĹži ZIDARI, TESARI, POM. TESARI na odre eno vrijeme, javi se na 098-493150. Natje aj otvoren do 07.11.2010.

25. ART ing AKOVEC, traĹži 2 SOBOSLIKARA, 2FASADERAnaodre enovrijeme,javi sena 0914390279,0912390279.Natje aj otvoren do 30.10.2010.

26. OPTIMUS d.o.o. AKOVEC, V. Nazora 32, traĹži 3 ZIDARA, 1 KRANIST na neodre eno vrijeme, javi se na 095 9156263. Natje aj otvoren do 30.10.2010.

27. URKIN d.o.o. AKOVEC, B. Grannera 1, traĹži1VSSDIPLOMIRANIPRAVNIK-PRIPRAVNIK na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, znanje engleskog, njema kog jezika, znanje rada na ra unalu, voza ki ispit B kategorije, komunika vnost, preciznost, sklonost mskom radu, dostavi pismene zamolbe.

28. ELLIT d.o.o. HODOĹ AN, traĹži 1 KONOBAR / KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098 528570. Natje aj otvoren do 24.10.2010.

29. DOM ZDRAVLJA AKOVEC AKOVEC, I.G.Kova i a 1e, traŞi 1 DOKTOR/DOKTORICA MEDICINE – Štrigova na neodre eno vrijeme; 1 DOKTOR/DOKTORICA MEDICINE – akovecnaneodre enovrijeme;4DOKTORA/DOKTORICEMEDICINEHitnamedicinska pomo -naneodre enovrijeme;1DOKTOR/ DOKTORICA MEDICINA - odre eno vrijeme, zamjena za vrijeme specijalizacije iz hitne medicine, uvje : poloŞen stru ni ispit, odobrenje za samostalan rad Hrvatske lije ni ke komore, hrvatsko drŞavljanstvo, uz zamolbu dostavi : diplomu, dokaz o poloŞenom stru nom ispitu, licenca Hrvatske lije ni ke komore, domovnica, kra i Şivotopis, dostavi na gornju adresu s naznakom "za natje aj - zapoťljavanje doktora medicine". Natje aj otvoren do 27.10.2010.

30. Goricaj graditeljstvo NEDELIŠE, Žarkovice 5, traŞi 3 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javiti se na 098 241111. Natje aj otvoren do 12.11.2010.

31. RUŽMARIN d.o.o. PRIBISLAVEC, traŞi 1 PRODAVA ODJE E NA ŠTANDU prijevoz robe kombijem, voza ki ispit B kategorije, javi se na 098 9079121. Natje aj otvoren do 23.10.2010.

32. NITRO d.o.o. AKOVEC, A. Morovi a 1 I kat, traĹži 1 SAMOSTALNI KNJIGOVO A, ra unovo a, znanje kompletnog knjigovodstva i ra unovodstva, na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 10 godina, znanje rada na ra unalu, dostavi zamolbe osobno na gornju adresu ili e-mail; kbekim@nitro-hr. hr Natje aj otvoren do 02.11.2010.

33. MURAPLAST d.o.olKOTORIBA, Industrijska zona bb, traŞi 1 KV, SSS STROJAR TISKA; 2 KV, SSS STROJARA EKSTUZIJE/REGENERACIJE; 3 KV, SSS STROJARA NA KONFEKCIJI VRE ICA na odre eno vrijeme, radno iskustvo poŞeljno ali nije uvjet, rad u smjenama, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: davor@muraplast.com Natje aj otvoren do 22.10.2010 34. MISTEX d.o.o. ŽIŠKOVEC, traŞi 3 KV, PKV ŠIVA ICE RUBLJA na odre eno vrijeme, poŞeljnoradnoiskustvo,javi sena098242058.

Natje aj otvoren do 15.11.2010.

35. LINEA COD d.o.o. AKOVEC, ZAVNOH-a 1, traĹži 4 KV STOLARA ili sli na zanimanja, na odre eno vrijeme, voza ki ispit B kategorije,, dostaviti pismene zamolbe na e-mail: miroslav.sardi@linea-cod.hr ili na mob. 098 426864. Natje aj otvoren do 23.10.2010.g.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARKLEATHERd.o.o.,Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJEKOŽNIHNAVLAKAZAAUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV - ili osobesaťkolomzaťiva ailizavrťente ajkrojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovimaťivanja,pismenezamolbeosobno ili poťtom na gornju adresu do 31.10.

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu

BENEDIKTU BLAŽEKA iz ehovca Svojom ljubavlju i dobrotom zauvijek eť ostati u naťim srcima. od bra e: Mate, Stjepana, Tome i Valenta s obiteljima

IN MEMORIAM

EMIL VUGRINEC KOKI Supruga Sun ica i sinovi Aleksandar i David

IN MEMORIAM na

RUDOLFA ZOR ECA 23.10.2002. – 23.10.2010.

U tiĹĄini vje nog mira ne postoji zaborav.

Tvoji: supruga Elizabeta i k i RuĹžica s obitelji

TUŽNO SJE ANJE na dragog

FRANJU BUJANI A iz akovca 18.10.2002. – 18.10.2010. Život prolazi, ali sje anje ostaje zauvijek. Hvala svima koji te se sje aju.

Supruga Ana i djeca s obiteljima

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

ZDRAVKU TURKU 23.10.1995. – 23.10.2010.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889 BMW 318i 1995.g., klima, u odli nom stanju motor i lim, redovito servisiran, servo, centr.zaklj., el. pod., novi remeni, ko nice i kugle te novi svi 4 plinski amor zeri, cijena 3.250 Eur za gotovinu, zamjene po dogovoru (cijena zamjene 3800 Eur), mob. 092 254 29 53 PRODAJEM FORD KA 1.3i 1997g., klima, servo, 2xzra ni, el. podiza i, 13.500 kn. mob: 099/682-9655 VW LUPO 1.0 2004.g., reg. do 8/2011, 76tkm, servisiran, novi akumulator, u odli nom stanju, 29.000 kn, tel.

098-650-597 VW POLO 1.4 16V comfortline 2004.g., 1.vlasnica, servisna, 83tkm, garaĹžiran, izuzetno s t anje, 5.9 9 9 eur, mo b.

095/596-4888 PRODAJEM FORD FOCUS 1.4i 2004.g, 1.vl., registriran, garaĹžiran, cijena 5.600 eura, tel: 091-580-9681 CITROEN C4 1.6 16V SX Pack 2006.g., 1.vl., 43tkm, 5vr, sva oprema, servisna, besprijekoran, mob. 091/971-2839 MOTOCIKL KEWAY Super light choper 125 ccm, star 2g., u odli nom stanju, 7.000 km, pogodan za po etnika. Mogu a zamjena za auto iste ili manje vrijednos . mob. 099 212 5200 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, ĹĄiber, el. retr., euro kuka, servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob. 091/7237-999 PRODAJE SE MITSUBISHI L-200 2005.g., mob. 091/353-1010 PRODAJE SE vw polo 1.0 1991.g. i daewoo nubira 1.6 16v 1998.g., plin, neregistrirani. Tel. 098/632-310 MERCEDES 190E 1984.g., automa k, reg. do 27.10.2010., uĹĄ uvan, cijena 5.500 KN, mob. 099 241 4596 FIAT BARETA 1.8 16V 131 KS 1996.g., plava perla, reg. do 6/2011., prodajem za 4.400 eura ili mijenjam za ve i Fiatov automobil. Tel. 098/62-77-11 VW GOLF IV 16V Ocean model 2004.g., 1.vl., 5vr., full oprema, odli an, 6.900 eur, mob. 091/8940-554 PRODAJEM VOLVO V40 karavan 1.9 dizel, reg. do 8./11., mob. 091/510-1064 PRODAJEM GUME M+S dim. 185/60 R14, voĹžene jednu sezonu, cijena povoljna, tel. 865-293 SUZUKI SWIFT 1.3GTI 1987.g., neregistriran, dobro stanje, moĹže i po dijelovima, mob. 098/9222-717 PRODAJEM RENAULT MEGANE classic 1.4RN 1997.g., reg. do 12/10., cijena 15.000 kn, mob. 099/316-3507 PRODAJE SE MAZDA 3 sport 1.6i CE, registriraran, sva oprema, dobivena na nagradnoj igri, zva poslije 16 sa na mob.

098/9020-676 PRODAJE SE MAZDA 323F 1991.g., reg. do 2./11., centr. zaklj., el. pod. stakla, ĹĄiber, servisiran i o uvan, mob. 098/9061-738 PRODAJEM KIA SORENTO EX2.5 CRDI, reg. do 2./11., sa 4 nove zimske gume, u super stanju, vlasnik, prva boja, mogu e komb., mob. 098/389-969 PRODAJEM ALU FELGE (2 seta) orig. bmw sa zimskim gumama 15 cola 205/65 R15 i 16 cola 205/55 R16, mob. 091/505-7306 NISSAN TERANO II 2.7 TDI 1998.g., 170tkm, klima, el. ĹĄiber, dalj. zaklj., 4xel. pod. stakla, 7 sjedala, 4x4, reg. do 29.6.2011., tel. 396-374 FORD ESCORT 1996.g., reg. do 11./10., 1 3 0 0 c c m, c i j e n a 3 . 0 0 0 k n , m o b.

098/491-636 PEUGEOT 307 2.0 16V SW, 2003.g., crni metalik, 73tkm, sva mogu a oprema, reg do 3/2011, 5.999 eur, mob.

095/533-1983 PRODAJEM Ĺ KODU FAVORIT 1991.g., reg do 25.10.2010g. Mob 091/545 81 46 PRODAJU SE DVIJE ELI NE FELGE s gumama za golf II, mob. 098 161 3791 GUME Toyo M+S 205/60/15, skoro nove, i Kumho M+S 225/50/16 u super stanju, jako povoljno, mob. 098/242-283 C H E VO R L E T S PA R K 1 2 . m j . /0 6 . g ., reg. do 2/11, 60tkm, 2xairbag, mob.

098/135-2261

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor, moĹže i neispravne, mob. 092/110-7110 ili 01/2067-370 TRAKTOR OLDTIMER 1961.g. marke Klockner-Humboldt-Deutz, u ispravnom stanju, 40 KS, tel. 099 212 5200.

19. listopada 2010.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJE SE TRAKTOR LS J23 HST za vo njake i vinograde, potpuno nov 2010.g., mob. 091/563-4248 KUPUJEM PL ASTI NU CISTERNU od 1.000-3.000 lit., kontakt sms na +436/64-855-4732 ili 098/546-219 PLASTENICI ZA VRT 1x3 m, montaĹžni, metalni, cijena od 280-320 kn, prodajem, mob. 091 888 3566.

PRODAJE SE TRAKTOR IMT 533 1970.g., u vrlo dobrom stanju, tel. 098/180-80-27 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJE SE METALNI KUKURUŽNJAK. Upita na tel. 098/832-563 PRODAJEM TRAKTOR Zetor 4712 s kabinom, sa uvan i registriran, nerast od 150kg mongolski, star 13mj. (100eur), kukuruz u klipu te prodajem ili mijenjam ovce, ze eve, pure i jari e. mob.

098/190-3753 PRODAJE SE KOMBAJN za krumpir Grime 1980.g. i sor ra za krumpir, tel. 845-639 ili 098/290-105 PRODAJEM METALNI PLASTENIK 18x4m i 6x4m i 2-brazdni plug Olt, povoljno. mob.

098/9211-929 KOMBAJN Clas dominator 1985.g., heder Ĺžitni i 4 reda za kukuruz, te doma u ĹĄljivovicu po 40kn/lit., tel. 382-118 ili 091/119-2900 PRODAJEM: traktor IMT 542 s kabinom 1983.g., 6780 sa za 3.500 eur; prikolica s nastavcima 4T za 1300 eur; rasipa umjetnog gnojiva 300kg za 200 eur; plug 2-brazdni OLT za 150 eur; mlin eki ar 3-fazni s metalnim sandukom za 300 eur. tel: 099/6652 082

USLUGE

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI DugogodiĹĄnje iskustvo.

Brzo i kvalitetno!

Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k IIstarska t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

UKOLIKO ZATREBATE POMO U VAĹ EM DOMU, neki popravak, premjeĹĄtanje namjeĹĄtaja, ure enje interijera, knauf, bojanje zidova, izmjenu zastarjelih dijelova u ku i, zatrebate li ure enje zavjesa od izmjere, ĹĄivanja do montaĹže, sjedalice za stolice, posteljinu i sva ostala pomo u ku i nazovite nas na mob. 099/839-4846.

POSAO FIRMA POSREDNIĹ TVO HRANILOVI nudi mogu nost honorarnog posla ili osnovnog zaposlenja. Nazovite radnim danom od 9 do 17 sati na tel.

040-363-132 ili mob. 098-242-213 TRA ŽIM POSAO PRODAVA A, mob.

095/803-7109 TRAŽIM DODATNI POSAO nakon 15 sati zbog teťke financ. situacije, mob: 098-9823-494, Sandra OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RA UNALU s aktivnim znanjem engleskog jezika za posao ponude paten ranih proizvoda u svijetu, mob.

099/5155-064 SERVIS ZA IŠENJE OBAVLJA USLUGE IŠENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 BUBNJAR TRAŽI OZBILJAN BAND za sviranje zabavne i pop glazbe po raznim sve anos ma, mob: 095 915 6032 ili 099 345 5554.

ZARADITE I DOPRINESITE SVOM KU NOM BUDŽETU – nau ite bioterapiju i oslobodite se financijskih problema, mob. 099/5155-064 UVALA BIH DIJETE – u akovcu. Upita na tel. 363-018 TRAŽI SE ŽENA srednjih godina za uvanje dvoje djece, dva puta godiťnje po 3mj. u Švicarskoj. Viťe informacija kod Belovari Ljiljane na tel. 395-348 ili 091/513-4086 TRAŽI SE STUDENT/ICA ZA RAD u videoteci/tobacco u u centru akovca, 20kn/h.

Upit na broj 040 385 094.

KREDITI NAJBRŽE DO NOVCA isplate mogu e u roku 48 sa , obustavom i preko 1/2 pla e, obustavom na trajni nalog, ovjerom kod javnog biljeŞnika, temeljem zaloga knjiŞice vozila nenamjenski inozemni kredi i kredi svih doma ih banaka.

Zva na tel. 060-610-614 svakog dana od 09 do 20 sa .

Cijena poziva: 6,88 kn/ x. i 8,28 kn/mob.

POZNANSTVA ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570

SLOBODNU, ozbiljnu i mirnu Ĺženu do 47g., za suĹživot i brak, traĹži ozbiljan i situiran muĹĄkarac 55/171 sa ku om na selu. mob.

095/8190-349, ne odgovaram na sms

NEKRETNINE – PRODAJA OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE ÂŤRODIKOMMÂť d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvoriĹĄta i vrta na koriĹĄtenje, Istarsko naselje (ku ice). mob.

099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama

MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIR ANJE KUPAONIC A . Mob. 091/55-49-323 ANTENSKI SERVIS – OSTVARITE BESPLATNO ISPITIVANJE TV SIGNALA, prodaja, montaŞa, servis. mob. 098/241-109 UVALA BIH jedno ili dvoje djece u svojoj ku i, mob. 099/684-3118 UVALA BIH DIJETE u Dunjkovcu, mob.

091/5933-045 MLA A UMIROVL JENICA iz akovca traĹži posao uvanja djeteta, pomo starijim i nemo nim ili neĹĄto sli no, mob.

091/5962-707 DAJEM INSTRUKCIJE iz matematike i informatike (zavrĹĄen dodiplomski studij, pred zavrĹĄetkom diplomskog studija) za osnovne i srednje ĹĄkole, mob.

095/865-1926 DAJEM INSTRUKCIJE iz matematike i informa ke za osnovne i srednje ĹĄkole, zavrĹĄen dodiplomski studij, pred zavrĹĄetkom diplomskog. tel. 095-8651-926.

GORI AN, Prvomajska, prodajem ku u s dvoriĹĄtem, plin, centralno, 1.370m2, odmah useljiva, 29.000 Eur, Mob 091 665 2947 PRODAJE SE TROSOBNI STAN u akovcu, ul. I. pl. Zajca, mob. 091/129-1391 PRODAJE SE VIKENDICA u D. Zebancu s vo njakom i ĹĄumom, viĹĄe informacija na 099 595 33 99 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE sa lokacijskom dozvolom u Zasadbregu. mob. 091/463-6571 PRODAJE SE STARA KU A s oku nicom u Gornjem HraĹĄ anu, 1485 m2, mob: 098 493 374, 099 3384 039 SUPER PRILIKA! Ku a u KriĹžovcu na prekrasnoj lokaciji, sa 2000m2 oku nice, obnovljena nedavno, potrebna unutarnja adaptacija, samo 53.999,99 Eur. HITNA PRODAJA! Mob: 099/364-7777.

PRODAJEMO GRADILIĹ TE u NedeliĹĄ u povr. 1050m2, cijena 16.000 eur, mob.

091 558 5930 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN (polovica ku e s garaĹžom) u akovcu, tel. 363-018 KUPUJE SE VIKEND KU A u gornjem dijelu Me imurja, mob. 095/921-6717 PRODAJEM KU U od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogu a zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinacije. tel.

095/8190-349 PRODAJE SE ORANICA Begjec u Ma kovcu, zva iza 16 sa na tel. 098/9466-750 AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob.

095-590-9215 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaĹža, dvoriĹĄte. mob. 098-393-170 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u Murskom SrediĹĄ u, mob. 098/954-9775 PRODAJE SE VO NJAK od 2ha kod selni kog ribnjaka, mob. 098/9549-775 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Selnici na atrak vnoj lokaciji, mob. 099/317-3372 PRODAJE SE GRADILIĹ TE sa starijom ku om i polj. zemljiĹĄtem u PleĹĄkovcu povrĹĄ. 14000 m2, predivan pogled. mob.

091/560-3061 PRODAJE SE KU A s oku nicom, kod crkve u M. Subo ci, povoljno. tel. 639-085 ili 099/853-9655 FRIZERSKI SALON, novi, namjeĹĄten, akovec, ulica Lj. Gaja 6, prodajem, tel.

098/241-559 STAN 2-sobni i 3-sobni s garaĹžama, novogradnja (ispod Ĺ afrana), kredit osiguran, prodajem, tel. 098/241-559 PRODA JE SE GRADILIĹ TE od 300 hv u Ivanovcu, Kalni ka ul. 22, mob.

098/1363-827 PRODAJEM KU U u Savskoj Vesi, mob.

098/553-270 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k od 46m2, visoko prizemlje, povoljno. mob. 091/572-4557 PRODAJEM STAN od 60m2 u ul. B. Radi a u VaraĹždinu, mob. 098/255-432 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru grada, mob. 098/806-339 PRODAJE SE JEDNOIPOLSOBNI STAN u zgradi iza hotela, 3.kat. tel. 312-783 PODTUREN - stariju ku u s dvoriĹĄtem i gospodarskim objek ma prodajem povoljno. tel: 00386/1-7210-158 PRODAJEM KU U u Murskom SrediĹĄ u od 300m2 u Mar nskoj 38, cijena dogovor.

Tel. 040-543-825 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u Pribislavcu u novom dijelu naselja vel.

980 m2, mob. 098/226-119 PRODAJE SE DVOJNA KU A od 100m2 u NedeliĹĄ u, ima sve zasebno, oku nica, vrt, gospodarske zgrade. Samo ozbiljne ponude, agencije isklju ene. mob.

098/986-2668

KUPUJEM gra evinsko zemljiĹĄte ili ku u za ruĹĄenje u k ili okolici za gradnju obiteljske ku e. Molim ozbiljne ponude, mob. 098/303-610

IZNAJMLJIVANJE NAJAM POSLOVNIH PROSTORA u akovcu, 78 m2 (2. kat) i 20 m2 (1. kat). Novogradnja, bivĹĄe sajmiĹĄte, 5 minuta hoda do centra grada. Info: www.ronis.hr/najamprostora. pdf ili tel. 091 202 2828 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN od 95 m2, u ku i, iza autobusnog kolodvora, sa odvojenim ulazom, brojilima i dvoriĹĄtem. tel. 095/808 60 50.

TRAŽI SE U NAJAM STAMBENI PROSTOR (ku a, stan) u akovcu ili bliŞoj okolici u zamjenu za odrŞavanje i pla anje reŞija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel. 040/390-260 od 8 do 14 sa ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Gra ke. tel. 092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENU SOBU i garsonijeru na Jugu, mob. 098/861-898 ZAPOSLENA OSOBA traĹži manji stan u Zagrebu u najam. tel. 091/518-1600 IZNAJMLJUJU SE DVIJE SOBE s upotrebom kuhinje i kupaonice, centralno pl. grijanje, u prizemlju obiteljske ku e u centru akovca, mob. 091/5612-052

IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za studen ce, tel. 390-291 IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM DVOSOBNI namjeĹĄteni stan u akovcu na Jugu, mob.

098/426-862 IZNAJMLJUJE SE KU A 100 m2, oku nica 700 m2, garaŞa u akovcu, Gajeva 23, mogu e sve kombinacije koriťtenja, stanovanje ili poslovni prostor! mob 091/556-8575 ili 091/1328-236 IZNAJMLJUJE SE POVOLJNO POSL. PROSTOR od 30m2 u Nedeliť u, VaraŞdinska 23, tel. 822-419 IZNAJMLJUJE SE DVOETAŽNI 3-sobni stan komplet namjeťten, u k, D. Cesari a 19, u sklopu novog stambenog bloka na starom sajmiťtu, tel. 364-958 ili 098/558-341 NENAMJEŠTEN STAN (moŞe bi i hi obrt) prizemno i garsonijere nenamjeťtene od 30m2 daju se u najam na duŞe vrijeme, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJU se dvije 2-krevetne sobe studen cama, u ku i u kojoj Şive studenti, blizu Veleu iliťta i centra grada, tel.

312-021 ili 091/603-6627 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN od 110m2, odvojeni ulaz i sva brojila, namjeĹĄteno, u centru grada, zvati poslije 15 sa na mob. 091/933-8468 IZNAJMLJUJE SE STAN u akovcu, mob.

091/956-7425 DAJEM U NAJAM DVA POSLOVNA PROSTORA, mogu a kupnja, u centru k, te prodajem goblen Posljednja ve era. mob.

091/786-8534 IZNAJMLJUJE SE TROSOBAN STAN u ku i, poseban ulaz i troĹĄila, pl. centr. grijanje, garaĹža, povoljno. mob. 091/5636-323

akovec, R. BoĹĄkovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije

Agencija za promet nekretninama akovec, Trg Eugena Kvaternika 3 (iza op ke Ghetaldus) tel: 040/313-833, mob: 099/33 44 664 bim.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Me imurske Şupanije i ťire

PRODAJE SE GRADILIĹ TE u PuĹĄ inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE GRA EVINSKA PARCELA na juĹžnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250 hv te oranica livada izme u Poleva i KurĹĄanca, 1186 hv. mob. 098/594-027

1SPEBKFNP BUSBLUJWOF TUBNCFOP QPTMPWOF QSPTUPSF V 4BWTLPK 7FTJ (SBEOKB J [BWSĂ?OB PCSBEB KF WSIVOTLF LWBMJUFUF 1SJMJLPN VMBTLB )SWBUTLF V &6 ÇŽF TWBLJ TUBNCFOJ PCKFLU USFCBUJ JNBUJ FOFSHFUTLJ DFSUJĂśLBU B UJNF ÇŽF NV CJUJ PESFĂŞFOB OKFHPWB WSJKFEOPTU B OBĂ?JN EPEBUOJN VMBHBOKFN WJ LVQVKFUF TUBO LPKJ UF WSJKFEOPTUJ WFÇŽ JNB

PREDNOSTI: t Ă?UFEOKB FOFSHJKF t GBTBEB DN TUJSPQPS DN [WBSĂ?OJ TMPK t USPTMPKOP TUBLMP t EPEBUOB J[PMBDJKB LSPWJĂ?UB

t QPEOP HSJKBOKF 8$ LVQBPOB J LVIJOKB t WJTPLP LWBMJUFUOJ QBSLFUJ t LWBMJUFUOB LFSBNJLB J TBOJUBSJKF t QSPUVQSPWBMOB J WBUSPPUQPSOB WSBUB V TUBOPWF t VEBMKFOPTU PE DFOUSB HSBEB LN B PE KVäOF [BPCJMB[OJDF N

t OBÇ?JOPN HSBEOKF J J[PMBDJKBNB TUBOPWJ TV WJTPLPLWBMJUFUOJ B Ă?UP KF DJMK NJOJNBMOB QPUSPĂ?OKB FOFSHFOBUB LPKJ ÇŽF TWBLJN EBOPN CJUJ TWF TLVQMKJ

19. listopada 2010.

IZNAJMLJUJE SE KU A za stanovanje ili posl. prostor, Prešernova 26, k (blizina Medikol-a), mob. 098/1922-983 ili 098/183-9051 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU uz upotrebu kuhinje i kupaonice, pogodno za samce, tel. 343-492 IZNAJMLJUJE SE KOMFORNI STAN u ul. K. Tomislava, mob. 098/195-7448 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU GARSONIJERU dvojici studenata ili paru bez djece u k, mob. 091/799-4351 IZNAJMLJUJEM OBITELJSKU KU U na selu dvjema ženama besplatno, u zamjenu za iš enje iste i dvorišta, mob.

098/9075-967

ŽIVOTINJE

D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A , PRODAJEM KOKOŠI NESILICE stare 10 mj., cijena 20kn/kom, mob. 091/528-9292.

POKLANJAM POLUPERZIJSKE MA I E (bijeli i crno-bijeli) u dobre ruke. tel.

040/821-459, 098/132 2005 POKLANJAM MA I E (crno bijeli) u dobre ruke. mob. 098/461 113

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

ŠTENCI crne i žute boje s rodovnikom, cijepljeni i tetovirani, prodajem. Mob: 091/3822-459 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM MINI PUDLICE m+ž, mob.

091/313-7855 ili 095/564-1208 PRODAJEM ŠTENCE maltezera, mopsa i cavalier španijela, vlas uzgoj, cijepljeni, mob. 098/488-236 PRODAJU SE: ženka šarene rozele, par plavih rozela. Povoljno! Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 PRODAJE SE JUNICA holstein, bre a, Palovec, Glavna 57, mob. 092/238-6642 DIVLJE PATKE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 PRODAJEM PAPIGE tigrice, nimfe, rozekolise, personate, pjevaju e i rozele, patke mandarinke i karolinke, paunove, te srebrne i pla naste fazane. mob.

098/912-3938 PRODAJEMO O IŠ ENE ODOJKE i svinjske polovice ekološki uzgojene, dostava, mogu a zamjena za žitarice, mob.

091/526-8171 PRODAJEM SVINJE za klanje, cijena povoljna, mob. 092/2122-858 POKLANJAJU SE DVA LIJEPA POLUPERZIJSKA MA I A (crno-bijeli i gras ). Tel. 295-782.

PRODAJEM DIVLJE PATKE, biserke i golubove - više vrsta. tel. 821 – 362

PRODAJE SE KRATKODLAKI JAZAV AR istokrvni bez rodovnice, ženka stara 7mj., crna s paležima, zdrava, vesela, razigrana, dobar uvar, cijena 600 kn. mob.

099 7969 541

Ovdje je za samo

RAZNO

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na

OTKUPLJUJEM O IŠ ENE ORAHE. Mob. 098/303-574 PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODAJEM o uvani TV 55cm (400kn), glazbenu liniju (250kn) i mobitel Vairy Touch sa još 13mj. garancije (250kn). mob.

095/502-4328 iPhone 3G 16Gb, korišten, uš uvan, originalna ku ja, sav pribor. Poklon gumena navlaka. Cijena 1.700 kn. T. 091/2177-558.

POVOLJNO PRODAJEM SUŠILICU I PERILICU Gorenje, ispravne, obje za 1.000 kn, te prodajem camcoder Yakumo (kamera i fo u jednom), odli no, za 500 kn. tel. 384-ili-ili 091-970-1929 PRODAJEMO novu-nekorištenu autosjedalicu od 9-25kg za 500 kuna. tel 040/360 404 DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, te prodajem prozorska krila i balkonska vrata sa izo staklima bez štokova, povoljno, mogu a zamjena, mob.

091 559 4332 PRODAJEM ZVU NE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njema ki, cijena 650 eur, tel. 363-399 ili 091/516-7596 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. mob. 099/325-4267 PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm 2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreveti 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM ksni masažno-kozme ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 PRODAJEM RABLJENU ALI JAKO UŠ UVANU DJE JU ODJE U žensku vel. 3-4 i mušku za 9g., vrlo povoljno, mob. 098/170-5447 KUPUJU SE RAZNI NEISPRAVNI ELEKTROMOTORI, mob. 099/688-4499 PRODAJE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montažna garaža i vrtna ku ica, tel. 333-253 PRODAJEM BA VE za vino hrastove od 450 i 350lit., zvati poslije 17 sati na mob.

098/163-6488 PRODAJU SE RABLJENI BETONSKI STUPOVI, mob. 091/510-1064 KUPUJEM STARINSKI NAMJEŠTAJ: gredence, komode, stolove, zidne vure, pe i, škrinje i ostale starine. Pla am odmah! tel. 858-347 ili 095/537-8617 PRODAJEM: trosjed, dvosjed, fotelju + stoli , komodu s vitrinom (puno drvo hrast), tapec. krevet (500kn), plo u za el. ugrad. štednjak (200kn), moderni regal, srednju škrinju ladi arku (750kn), klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn) i gume 175/65/14 (500kn/4kom). tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM DIGITALNI MPEGZ ure aj za prijem digitalnog signala, + scart kabel, za 70kn. zva poslije 16 sa na tel. 390-752 PRODAJE SE autoprikolica, napravljen A test, preure ena za teret brako, ispravna, povoljno, te goblen šiva ica, stara rama, povoljno. tel. 334-012 PRODAJEM JABUKE razne sorte, cijena ve od 1kn/kg. mob. 095/803-7790

PRODAJE SE GROBNICA od crnog mramora u akovcu, tel. 091/753-6577 PRODA JEM POVOL JNO uramljene goblene raznih motiva vel. 80x60. mob.

098/9747-987 POVOLJNO PRODAJEM dva štednjaka i mali bojler u kupaoni, zva poslije 20 sa na tel.

312-896 PRODAJEM PLINSKE PE I Maja i Ikom, bojler Vailant, štednjak Prak k, sve ispravno i jef no, tel. 829-162 PRODAJU SE DVIJE PLINSKE BOCE, tel.

821-907 PRODAJE SE etažna pe za centralno 20.000 cal. i pe na lož ulje 30.000 cal. s plamenikom, sa uvane i ispravne, cijene 2.000 i 3.000 kn. mob. 099/8421-551 PRODAJEM INOX PE za prof. pe enje mlinci ili mesa, stroj za mijesi i za izradu tjestenine, inox napu Gorenje 90cm i varilicu vre ica. tel. 544-009 ili 098/750-511 PRODAJEM DJ. BICIKL s brzinama i amor zerima, kota 24 cola; role br. 33-36; skije Salomon 120cm i pancerice, te autosjedalicu od 5-10g., tel. 390-341 PRODAJEMO: hrastovu ba vu od 60lit.

(200kn), prešu za grož e oko 100lit.

(1.200kn), tri felge s gumama 155x13 (600kn), veliki stakleni demižon u želj. okviru oko 60lit. (150kn) i montažni krovni prtljažnik za golf ili… (300kn). Pogleda u k. L. Ruži ke 3, tel. 390-301 ili 099/674-2919 PRODA JU SE DVA DJE JA KREVETI A i dva putna sklopiva kreveti a, mob.

098/632-614 PRODAJE SE SVINJSKA MAST i kupuje se starinska neispravna puška. tel. 821-229 PRODAJEM GROBNO MJESTO na akove kom groblju za dvije osobe, mob. 095/551-8390 MONITOR IBM, 17”, CRT, potpuno ispravan, za 100 kn prodajem. Tel. 295-782 PRODAJU SE PLAMENICI za centralno grijanje Weishaupt plinski i uljni, te pumpice Grudfos i Wilo. Tel: 098/9429-681.

PRODAJE SE KVALITETNA RAKIJA “viljamovka” i doma i “orehovec”, te 3-fazni elektromotori AEG 370W 1370 o/min i 0,55 kW 1390 o/min. mob: 098/9429-681.

PRODAJEM KUTIJE ZA DVD-e jednostruke, debele i tanke, crne i prozirne (10kom za 8kn), te simpa start paket za 30kn, mob.

095/502-4328 PRODAJEM MODEM “Speedtouch”od T-Coma za ADSL internet, jako malo korišten kao novi, u pola cijene prodajem od cijene novog. mob. 099/7969-541

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

Tinka epanjol je ro ena 13.3.2010. istokrvna je epanjol bretonka. Bila je višak u leglu uzgajiva a pa ih nije mogao prodati i tako su završile u azilu. Tinka je prekrasna kujica i nadamo se da e brzo na i novi i topli dom pun ljubavi i pažnje.

Sterilizirana je, cijepljena i ipirana i nije za lanac!

Šefica je upravo ono što joj ime govori - šefica. Iako tek štene, voli biti glavna u dvorištu u kojem boravi s ostalim štencima i uvijek koristi priliku za igru.

Prema ostalim psima je dobra, ali prva tr i u krilo kad u ete u dvorište i traži samo svoje trenutke pažnje i ljubavi. Ro ena je 12.5.2010. Nije za lanac!

Anie je kujica vrlo niskog rasta koja je posebna po svojoj pse oj dušici.

Malena rastom može se udomiti i u stan uz redovite šetnje, a bila bi dobar prijatelj i djeci ili starijim osobama jer nije nimalo zahtjevna i vrlo je dobro udne prirode.

Ro ena 23.4.2010. Nije za lanac!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

789

UTORAK 19. listopada 2010.

TV pregled

od 19.10.2010. do 25.10.2010.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

udotvorac FILM

UTORAK, HRT 2, 20:00

Sudska drama. Mladi pravnik Rudy Baylor (M. Damon) upravo je diplomirao na državnom sveu ilištu u Memphisu te, s obzirom na svoju materijalnu situaciju, traži bilo kakav posao kako bi stao na noge. Stoga prihva ponudu Bruisera Stonea (M. Rourke), odvjetnika sumnjivih poslova, da po ne radi kao pomo nik u njegovom uredu...

Lovci na oluje FILM

SRIJEDA, NOVA TV, 23:40

Meteorologinju Lea Kaplan (Daryl Hannah) nakon što je vidjela smrt svojih roditelja koji su stradali u žestokom uraganu, bori se svim silama kako bi sprije ila novu tragediju. Dok odlazi avionom u borbu pro v uragana Leslie, Lei se pridružuje Ryan Stewart (Dylan Neal), privla an i umišljen novinar. Katastrofa je na pomolu i avion zaglavi usred oluje...

Policijska pri a 3 FILM

ETVRTAK, NOVA TV, 23:10

Chan Ka Kui je specijalni agent iji je zadatak štititi bogatoga poslovnog magnata. Nakon smione zasjede i otmice bogataša, Chan se udruži s detektivom kako bi riješio slu aj. No inspektor Chan sumnja kako je sam detektiv s kojim se udružio zapravo mozak cijele otmice bogataša. Hong kong, 1993., akcija. Redatelj: Kirk Wong. Glume: Jackie Chan, Kent Cheng, Christine Ng, Law Hang Kang, Puishan Auyeung.

Brazil FILM

PETAK, HRT 1, 23:20

Znanstveno-fantas na sa ra. Sam Lowry (J. Pryce) radi kao inovnik u jednom ministarstvu totalitaris ke države koja se guši u silnoj birokraciji. Državom hara skupina takozvanih terorista koji se uporno bore pro v ranske vlas . Jedan od glavnih protudržavnih ak vista je Harry Tu le (R. De Niro), pa vlast izdaje zapovijed za njegovo uhi enje.

Zbog birokratske pogreške policija uhva nedužnog Harryja Bu lea...

Traži se bodyguard FILM

SUBOTA, RTL, 20:00

Koliko novca, toliko muzike. Brucoši Ryan (Troy Gen le), Wade (Nate Hartley) i Emmit (David Dorfman) toliko su oduševljeni novim, srednjoškolskim okruženjem da su odlu ili potrudi se što kvalitetnije proves idu e e ri godine. No njihov entuzijazam splasne kada upoznaju školskog huligana i nasilnika Filikinsa (Alex Frost), koji im namjerava školovanje pretvori u no nu moru...

Jezero straha 2 FILM

NEDJELJA, RTL, 23:30

05.55 Najava programa 06.00 Tre a dob, emisija za umirovljenike (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.07 100% hrvatsko, emisija pod pokroviteljstvom 09.09 arolija, serija 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Overland 4: Od Portugala do Kine: Qinghai-Tbet, dok. serija 11.05 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 11.15 Debbie Travis preure uje 1 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 More ljubavi, telenovela 13.20 Hitna služba, serija 14.05 Vijes s prijevodom za gluhe 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Me u nama 15.00 Luda ku a, hum. serija 15.40 Znanstvena pe ca 16.15 Hrvatska uživo 17.00 Vijes 17.15 Hrvatska uživo 17.35 8. kat, talk-show 18.20 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 18.35 Odmori se, zaslužio si, TV serija 19.15 Dnevnik prirodne plavuše, emisija pod pokroviteljstvom 19.22 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Hebrang, dok. serija 21.10 Država, selo, grad 22.25 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 22.30 Dnevnik 3 22.55 Sport 22.58 Vrijeme 23.00 Vijes iz kulture 23.10 Lica nacije 00.00 CSI: Las Vegas, serija (12) (R)

00.45 01.30 02.15 03.00 03.45 04.00 04.40 05.10

Galac ca, serija (R) Hitna služba, serija 24, serija (12) (R) Bez traga, serija (12) (R) Skica za portret 8. kat, talk-show Znanstvena pe ca (R) Lica nacije (R)

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 --------------08.25

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Krava i pile, crtana serija Žderonja, crtana serija Mala TV Danica Crtani lm Dvorac igra aka, serija za djecu (R) Školski program: Navrh jezika Kratki spoj Mega Mindy, serija za djecu Beverly Hills, serija Globalno sijelo Prizma, mul nacionalni magazin U istom loncu, kulinarski show Euromagazin Proces Galac ca, serija Školski program: (R) Navrh jezika (R) Kratki spoj Gi of Love: The Daniel Hu man Story, amei ki lm Veronica Mars, serija za mlade Moja žena i djeca, hum. serija 4 zida, emisija pod pokroviteljstvom Županijska panorama Overland 4: Od Portugala do Kine: Qinghai-Tibet, dok. serija (R) Hit dana udotvorac, ameri ki lm (R) CSI: Las Vegas, serija (12) 24, serija (12) Dnevnik prirodne plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Bez traga, serija (12) Retrovizor: Državnik novog kova, hum. serija Retrovizor: Plavci, serija (12) Retrovizor: Kineska plaža, serija (12) Kraj programa

08.50 --------------09.35 10.00 10.45 11.15 12.00 12.35 13.05 13.30 14.15 --------------15.00 16.45 17.30 17.55 18.30 19.00 19.50 20.00 22.10 22.55 23.40 23.50 00.35 01.00 01.50 02.35

06.00 Nestala, telenovela

06.45 Mi y, animirana serija 07.00 RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija 08.00 RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija 09.00 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 10.10 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 11.20 Exkluziv, magazin (R) 11.35 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) 13.05 Cobra 11, krimi serija (R) 14.00 Heroji iz stras , dramska serija 14.50 An eo i vrag, telenovela 15.40 Klon, telenovela (dvije epizode) 17.20 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija (dvije epizode) 21.30 Jezikova juha, reality show 22.35 Povjerljivo, igrani lm, komedija 00.25 Vijes , informa vna emisija 00.35 Tarzan i izgubljeni grad, igrani lm, pustolovni 02.00 Astro show, emisija uživo (18) 03.00 Savršeno oružje, znanstvenofantas na serija (R)

05:00 05:55 06:50 07:05 07:20 07:30 07:45 07:55 08:05 08:30 10:35 12:30 13:15 14:15 16:00 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 20:40 22:45 23:00 23:30 00:00 02:00 02:30 03:00 04:30 05:00

Hitni slu aj, serija Naša mala klinika, serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Roary, crtana serija Peppa, crtana serija Mini kviz, ep. 1 Mini kviz, ep. 2 Dona Barbara, serija Slomljeno srce, serija IN magazin Najbolje godine, serija Dona Barbara, serija Slomljeno srce, serija Vijes Nove TV Slomljeno srce, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Liga prvaka: Real Madrid-AC Milan, prijenos Ve ernje vijes Mr. Bean, serija Sažeci Lige prvaka S.W.A.T., igrani lm Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Napoelon i ja, igrani lm (12) Ezo TV, tarot show (18) Kraj programa

Oni bi se hranili, ali isklju ivo ljudskim tijelima. Prije osam su godina dva golema krokodila ulila strah u kosti ljudima koji su se našli u blizini Lake Placida, a ini se kako se nešto sli no zbiva i danas. Šerif James Riley (John Schneider) istražuje seriju napada na pliva e u istom jezeru i vrlo brzo otkriva kako su krokodili kojih su se stanovnici bili riješili za sobom ostavili pomladak – etvero mladunaca koji dijele roditeljsku že za ljudskom krvlju...

SPORT - IZDVAJAMO

EMISIJA HRT 1

11.05

Kod Ane SERIJA HRT 2

Liga prvaka: Real Madrid-AC Milan

Nogomet, EL: Zenit – Hajduk

SPORT Utorak, 19.10., NOVA TV, 20.40

SPORT etvrtak, 21.10., HRT 2, 18.55

ZVJEZDANI KUTAK Z

Jean-Claude Van Damme

Ponedjeljak, NOVA TV, 22:25 sati

Ro en 1960. u Belgiji, mali Jean-Claude Camille Francois Van Varenberg od malih je nogu krenuo razvijati svoje borila ke vještine.

Kao europski prvak u karateu i bodibilderski Mister Belgije, znao je da e mu svjetsku slavu osigurati jedino poznavanje još jedne macho vještine – baleta! Pet godina je mladi Jean-Claude kombinirao majageri i piruete.

Filmska slava nije stigla preko no i, pa je Jean-Claude, savladavši još nekolicinu borila kih vještina, krenuo o okrutni svijet Full Contact borbi, gdje je nanizao uspjehe. Spreman i sa ciljem, po eo je obilaziti audicije. Kasne osamdesete bile su plodno tlo za momke koji umiju visoko dignuti nogu i govore stranim naglaskom, ali naš junak nije uspijevao isplivati iz B, C i produkcije koju obilježavamo još nižim slovima abecede. Ipak, devedesetih zapo inje put prema zvijezdama.

22:10

SERIJA NOVA TV

20:00

CSI: Las Vegas

Najbolje godine

Za ubojstvo žene i pokušaj ubojstva njezine k eri osumnji en je suprug koji je 12 godina ranije bio osumnji en za ubojstvo privatnog istražitelja. Istodobno Nick istražuje prometnu nesre u u kojoj su poginule dvije srednjoškolske sportske zvijezde. Uloge: Marg Helgenberger (Catherine Willows), William Petersen (Gil Grissom), George Eads (Nick Stokes), Eric Szmanda (Greg Sanders), Robert David Hall (dr. Al Robbins), Wallace Langham (David Hodges), Laureen Lee Smith (Riley Adams), Paul Guilfoyle (kapetan Jim Brass).

Violeta (Mira Furlan) posve uje svu pažnju Andriji (Mira Furlan). Kupuje mu kekse koje voli te ga poslužuje. Loreni (Katarina Radivojevi ) kasni mjese nica, ali ne s že re i Tomi (Amar Bukvi ), jer dolazi Mira. Božo (Žarko Poto njak) krade Damiru policijsku uniformu da se šepuri pred Spomenkom. Spomenka se raspituje o Damiru, Božo krivo shva da se ona zaljubila u Damira. Lale (Ljubomir Kerekeš) zamoli Lorenu (Katarina Radivojevi ) da mu posudi novac za Zla n zaru ni ki prsten. Lorena mu pomogne kupi ga i pripremi iznena enje za Zlatu.

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje 18:10 Jukebox 19:00 Me imurje danas 19:20 VOA 19:30 Hrana i vino 20:00 Od Mure do Drave 21:05 Igrani lm 22:30 Okolo k(r)ole 23:15: Zapisano u zvijezdama 00:15 Me imurje danas 00:30 Erotski program 01:30 Videostranice

13:00 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:00 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu NACIONALNE ZAKLADE ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA reportaža TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI PRI E ZA LAKU NO program za djecu VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA kontakt emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

EMISIJA RTL

23.30 21.30

Jezikova juha

HUM.SERIJA NOVA TV

23:00

Mr. Bean

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 08.35 TV prodaja 09.05 Stras , Tv nadaljevanka 09.35 Dober Dan, Koroška 10.05 Na Lepše 10.30 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 11.25 NLP s Tjašo Železnik, Razvedrilna oddaja 14.30 Bleš ica, oddaja o Modi 15.00 Sledi, oddaja TV Maribor 15.30 Studio City 16.55 Glasnik, oddaja TV Maribor 17.20 Mostovi - Hidak: Potepanja - Barangolások 18.00 Reke in Življenje: Amazonka, Angleška Dokumentarna Serija 18.50 Podjetniki, Mi Smo Face!

19.10 Na Vrtu, oddaja TV Maribor 19.40 Babilon.si 20.00 Življenje in Smrt v Mo virju, Angleška Dokumentarna oddaja 20.55 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 21.25 Dediš ina Evrope: Kraljica in Kardinal, Francoska Zgodovinsko-Biografska Serija 23.10 Samotarji, Slovensko- eški lm, ponovitev 01.00 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Big Brother 21.00 Provjereno 222.05 Dr. House, serija 23.00 24 UR 23.20 Psych, serija 0.15 Krivi put, serija 1.15 No na panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Ameri ki lm 22.45 Lije nikov dnevnik, serija 23.35 No ni program

SRIJEDA 20. listopada 2010.

06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 10.00 10.09 10.10 10.15 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40 16.15 17.00 17.15 17.35 18.15 18.25 19.08 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.50 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10 00.00 00.45 01.30 02.15

Najava programa Me u nama (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Overland 4: Od Portugala do Kine: Tibet-Qinghai: Od Lhase do Anyemaqena, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar More ljubavi, telenovela Hitna služba, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Rije i život, religijski program Luda ku a, hum. serija Indeks, emisija o školstvu Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo 8. kat, talk-show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zaslužio si, TV serija Dnevnik prirodne plavuše, emisija pod pokroviteljstvom LOTO 7/39 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom S pe u gos ma, TV serija Hrvatska kinoteka: Ljubica Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Drugi format Galac ca, serija (R) Hitna služba, serija (R) 24, serija (12) (R) Nove avanture stare Chris ne,

02.35 03.15 03.55 04.40 05.25

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 --------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 13.30 14.15 --------------15.00 16.45 17.30 17.55 18.30 19.00

19.47 19.56 20.25 20.35 22.35 23.25 00.10 00.20 00.40 01.05 01.55 02.40

ETVRTAK 21. listopada 2010.

hum. serija Oprah show (R) Reprizni program 8. kat, talk-show (R) Drugi format (R) Indeks, emisija o školstvu (R)

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Krava i pile, crtana serija Žderonja, crtana serija Mala TV Ninin kutak EBU drama Dvorac igra aka, serija za djecu (R) Školski program: EBU dokumentarac za mlade Ta poli ká Mega Mindy, serija za djecu Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Galac ca, serija Školski program: (R) EBU dokumentarac za mlade (R) Ta poli ká Je prefére qu’on rest amis, franucski lm Veronica Mars, serija za mlade Moja žena i djeca, hum. serija e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom Županijska panorama Overland 4: Od Portugala do Kine: Tibet-Qinghai: Od Lhase do Anyemaqena, dok. serija (R) Hit dana Putne bilježnice: Indija, dok. serija (R) Nogomet, LP - emisija Nogomet, LP Nogomet, LP - emisija 24, serija (12) Dnevnik prirodne plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Nove avanture stare Chris ne, hum. serija Retrovizor: Državnik novog kova, hum. serija Retrovizor: Plavci, serija (12) Retrovizor: Kineska plaža 4, serija (12) Kraj programa

05.55 Nestala, telenovela 06.40 Mi y, animirana serija 06.55 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija

08.55 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 10.10 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 11.15 Exkluziv, magazin (R) 11.35 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) 13.00 Cobra 11, krimi serija (R) 114.00 Heroji iz stras , dramska serija 14.45 An eo i vrag, telenovela 15.35 Klon, telenovela (dvije epizode) 17.20 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija (dvije epizode) 21.30 Kos , krimi serija (12) 22.30 Put osvete, krimi serija 23.20 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 00.20 Vijes , informa vna emisija 00.35 Povjerljivo, igrani lm, komedija (R) 02.10 Astro show, emisija uživo (18) 03.10 Najgori neprijatelj, krimi serija (12) (R) 03.50 Zaboravljeni slu aj, krimi serija (R)

05:00 05:55 06:50 07:05 07:20 07:30 07:45 07:55 08:05 08:30 10:35 12:30 13:15 14:15 16:00 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 21:05 21:45 22:25 23:25 23:40 01:15 01:45 02:15 03:40 04:40 05:00

Hitni slu aj, serija Naša mala klinika, serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Roary, crtana serija Peppa, crtana serija Mini kviz, ep. 1 Mini kviz, ep. 2 Dona Barbara, serija Slomljeno srce, serija IN magazin Najbolje godine, serija Dona Barbara, serija Slomljeno srce, serija Vijes Nove TV Slomeljno srce, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine , serija Lud, zbunjen, normalan, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Periferija city, serija Ve ernje vijes Lovci na oluje, igrani lm (12) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Smrtonosna zavjera, igrani lm (15) Ezo TV, tarot show (18) IN magazin Kraj programa

EMISIJA HRT 2

06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 10.00 10.09 10.10 10.15 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40 16.15 17.00 17.15 17.35 18.20 18.35 19.15 19.22 19.30 19.56 20.01 20.04 20.15 21.15 22.00 22.30 22.35 23.00 23.03 23.05 23.15 00.05

Najava programa Rije i život, religijski program (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Overland 4: Od Portugala do Kine: Žuta rijeka, Qinghai Unutrašnja Mongolija, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar More ljubavi, telenovela Hitna služba, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Trenutak spoznaje Luda ku a, hum. serija Povratak zelenog raja, dok. lm Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo 8. kat, talk-show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zaslužio si, TV serija Dnevnik prirodne plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 1 pro v 100, kviz Otvoreno Pola ure kulture Tako lako, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Na rubu znanos : Jacob Liberman - Znanost o svjetlos , 1. dio Galac ca, serija (R)

00.50 01.35 02.20 03.05 03.15 03.25

Hitna služba, serija (R) 24, serija (12) (R) Oprah show (R) Fotogra ja u Hrvatskoj Znanstvene vijes (R) Na rubu znanos : Jacob Liberman - Znanost o svjetlos (1. dio) (R) 04.15 Povratak zelenog raja, dok. lm (R) 04.45 Pola ure kulture (R) 05.15 8. kat, talk-show (R)

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 --------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 13.30 14.15 --------------15.00 16.30 17.15 17.40 18.05 18.15 18.55 20.50 21.00 22.55 23.25 00.10 00.20 00.40 01.05 01.55 02.40

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Krava i pile, crtana serija Žderonja, crtana serija Mala TV Crtani lm arobna plo a - engleski Dvorac igra aka, serija za djecu (R) Školski program: Kokice Abeceda EU Mega Mindy, serija za djecu Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Galac ca, serija Školski program: (R) Kokice (R) Abeceda EU TV lm Veronica Mars, serija za mlade Moja žena i djeca, hum. serija Direkt Znanstvene vijes Nogomet, EL - emisija Nogomet, EL: Zenit - Hajduk, prijenos Nogomet, EL - emisija Nogomet, EL: Dinamo - Club Brugge, prijenos Nogomet, EL - emisija 24, serija (12) Dnevnik prirodne plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Zovem se Earl, hum. serija (12) Retrovizor: Državnik novog kova, hum. serija Retrovizor: Plavci, serija (12) Retrovizor: Kineska plaža, serija (12) Kraj programa

05.55 Nestala, telenovela 06.35 Mi y, animirana serija 06.55 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 07.50 RTL ritam zona - Top 40

23.10

11.10

Oprah show Danas bivša prva dama Laura Bush razgovara s Oprom u prvom intervjuu o svojim memoarima “Spoken from the Heart”. U tom ekskluzivnom intervjuu otkriva ono što prije nije mogla re i o napadima 11. rujna i o predsjednikovim najmra nijim danima. Prvi put javno govori o tome kako je sa samo 17 godina slu ajno ubila ovjeka u automobilskoj nesre i i kako joj je taj tragi an doga aj utjecao na život. Govori i o tome kako su je poga ale bolne kri ke usmjerene na njezinu obitelj za vrijeme Busheve administracije...

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:05 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:05 22:30 23:30 00:00 01:00

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hana i vino Vijes akove ki kutak, ponavljanje Jukebox Me imurje danas VOA Hrana i vino Pove alo Igrani lm Trzalica Me imurje danas Erotski program Videostranice

HUM.SERIJA NOVA TV

21.05

Lud, zbunjen, normalan Otkri e da Buba (Belma Lizde-Kurt) ima savršene glasovne sposobnosti unosi nemir u obitelj Fazlinovi . Faruk (Senad Baši ) i Damir (Moamer Kasumovi ) s jedne, a Izet (Mustafa Nadarevi ) i uro (Boro Stjepanovi ) s druge strane pokušavaju se izboriti za Bubinu naklonost.

Kompromis je pos gnut i po dogovoru svi oni skupa trebaju brinu o Bubinoj karijeri. Prvi njen nastup e bi na talent showu lokalne televizije, ali ne e sve ispas kako su oni zamislili...

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA PRIJEPODNEVNI PROGRAM VTV-A 1X2 KONTAKT EMISIJA O KLA ENJU MALI OGLASI TV ORDINACIJA KONTAKT EMISIJA HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE PUTOPISNI SERIJAL TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KOKTEL MOZAI NA EMISIJA IZ PROŠLOSTI TV KALENDAR VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI SVIJET ROMA DOKUMENTARNA EMISIJA VIJESTI VTV-A ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A EMISIJA O ZDRAVOJ PREHRANI DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 EMISIJA O URE ENJU DOMA REPORTAŽE SA ZEMLJE MIRA EMISIJA O PRIRODI NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV KALENDAR ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

23.20

Zaboravljeni slu aj

EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA

Hitni slu aj, serija Naša mala klinika, serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Roary, crtana serija Peppa, crtana serija Mini kviz, ep. 1 Mini kviz, ep. 2 Dona Barbara, serija Slomljeno srce, serija IN magazin Najbolje godine, serija Dona Barbara, serija Slomljeno srce, serija Vijes Nove TV Slomljeno srce, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Provjereno, informa vni magazin Ve ernje vijes Policijska pri a 3, igrani lm Seks i grad, serija Vjerovali ili ne, serija Lovci na oluje, igrani lm (12) Na rubu zakona, serija (12) Ezo TV, tarot show (18) Kraj programa

07:30 07:45 07:55 08:05 08:30 10:35 12:30 13:15 14:15 16:00 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 21:05 21:50 22:55 23:10 00:50 01:20 01:50 03:15 04:00 05:00

SERIJA HRT 2

EMISIJA HRT 1

SERIJA RTL

05:00 05:55 06:50 07:05 07:20

23.25

24

Drugi format TALK SHOW HRT 1

strani, glazbena emisija 08.50 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 10.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 11.10 Exkluziv, magazin (R) 11.30 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) 13.00 Cobra 11, krimi serija (R) 13.55 Heroji iz stras , dramska serija 14.45 An eo i vrag, telenovela 15.35 Klon, telenovela (dvije epizode) 17.15 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija (dvije epizode) 21.30 Ku anice, dramska serija (dvije epizode) 23.20 Hrvatski top model by Vanja Rupena, reality show (R) 01.10 Vijes , informa vna emisija 01.20 Kos , krimi serija (12) (R) 02.10 Astro show, emisija uživo (18) 03.10 Put osvete, krimi serija (R) 03.55 Živje san, igrani lm, sportska drama (R)

22.25

Periferija City

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 09.45 TV prodaja 10.15 Stras , Tv nadaljevanka 10.45 Spet Doma 12.25 Hri-Bar 13.20 Knjiga Mene Briga - Predrag Matvejevi : Kruh Naš 13.40 Imago Sloveniae - Podoba Slovenije: Anders Bergcrantz Group 15.45 Babilon.si 16.00 Mostovi - Hidak 16.30 rno Beli asi 16.55 Ro erdam: Svetovno prvenstvo v Gimnas ki, Ekipno (Ž), prijenos 19.00 o Živalih in Ljudeh, oddaja TV Maribor 19.20 Rad Igram nogomet 20.00 Dobrodelni Koncert, Slovenska Filharmonija in Arboretum Vol ji Potok (Pink Floyd, U2, Queen, Whitesnake, Europe) 21.40 Ajshil: Oresteja Evmenide, Tv Priredba Predstave Sng Drama Ljubljana 22.40 Slovenska Jazz Scena: Pianist Bojan Z, ponovitev 23.10 Šen lj - Spielfeld, Dokumentarna oddaja, ponovitev 00.05 Tamara Doneva: Kosilnica, Tv lm, ponovitev 01.10 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Big Brother 21.00 Živje s neprijateljem, lm 22.40 24 UR 23.00 Psych, serija 23.55 Krivi put, serija 1.00 No na panorama

6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj...

18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 No ni program

23.15

SERIJA RTL

21.30

Na rubu znanosti

Ku anice

Znanost o svjetlos u isto je vrijeme stara i potpuno nova. U prošlos se koris la kao helioterapija, ali u 18. stolje u trebalo ju je nanovo otkri , suvremenim znanstvenim metodama.

Niz znanstvenika je tijekom posljednja tri stolje a razvio metode lije enja svjetloš u i dokazao da je cijeli spektar sun eve svjetlos , od koje se danas tako esto skrivamo iza tamnih nao ala i krema za sun anje, neophodan za ravnotežu organizma. O razvoju znanos o svjetlos govori dr. Jacob Liberman, autor knjige „Svjetlost – lijek budu nos “.

Dannyjev prijatelj Eddie Orlofsky, pozna ji kao davitelj iz Fairviewa, godinama je uništavao živote svojih susjeda i prijatelja.

Ovaj tajanstveni mladi ve duže vrijeme živi me u ku anicama Wisteria Lanea, koje su i pozi vno i nega vno utjecale na njegovo odrastanje. Kao mali je uhva o Gaby i Carlosa u in mnom trenutku, Bree mu je davala savjete kako udvara curama kad je ušao u pubertet, Susan je ohrabrivala njegovu strast prema umjetnos , a Lyne e je prema njemu uvijek bila ljubazna i velikodušna...

12:00 16:02 16:02 17:00 17:05 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:15 23:00 23:15 00:15 01:15

08:43 08:45 09:00

VIDEOSTRANICE Danas na programu Hrana i vino Vijes Pove alo, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas VOA Hrana i vino Vježbanje demokracije Me imurje danas VOA .HR(poslovni magazin) Okolo k(r)ole Me imurje danas Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

11:00 12:00 12:30 13:30 14:15 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA PRIJEPODNEVNI PROGRAM VTV-A 1X2 KONTAKT EMISIJA O KLA ENJU MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A EMISIJA O ZDRAVOJ PREHRANI DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 EMISIJA O URE ENJU DOMA TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA DJE JA EMISIJA IZ PROŠLOSTI TV KALENDAR VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH ANIMIRANA SERIJA VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO KONTAKT EMISIJA OKOLO K(R)OLE MOZAI NA EMISIJA DOKUMENTARNI PROGRAM NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV KALENDAR ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

EMISIJA RTL

18.55

Exkluziv

EMISIJA NOVA TV

21.50

Provjereno

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 09.45 TV prodaja 10.15 Stras , Tv nadaljevanka 10.45 Spet Doma 12.25 Hri-Bar 13.20 Knjiga Mene Briga - Predrag Matvejevi : Kruh Naš 13.40 Imago Sloveniae - Podoba Slovenije: Anders Bergcrantz Group 15.45 Babilon.si 16.00 Mostovi - Hidak 16.30 rno Beli asi 16.55 Ro erdam: Svetovno prvenstvo v Gimnas ki, Ekipno (Ž), prenos 19.00 o Živalih in Ljudeh, oddaja TV Maribor 19.20 Rad Igram nogomet 20.00 Dobrodelni Koncert, Slovenska Filharmonija in Arboretum Vol ji Potok (Pink Floyd, U2, Queen, Whitesnake, Europe) 21.40 Ajshil: Oresteja - Evmenide, Tv Priredba Predstave Sng Drama Ljubljana 22.40 Slovenska Jazz Scena: Pianist Bojan Z, ponovitev 23.10 Šen lj - Spielfeld, Dokumentarna oddaja, ponovitev 00.05 Tamara Doneva: Kosilnica, Tv lm, ponovitev 01.10 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Big Brother 21.00 Ekipa za o evid, serija 21.55 Kos , serija 22.50 24 UR 23.10 Psych, serija 0.05 Krivi put, serija 1.05 No na panorama

6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Slušaj...

18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Sommerkabare 23.05 Dobrodošli 23.15 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

PETAK 22. listopada 2010.

06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 10.00 10.09 10.10 10.15 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.05 15.45 16.15 17.00 17.15 17.30 17.55 18.20 18.35 19.15 19.22 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.40

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Overland 4: Od Portugala do Kine: Od Mandžurije do ruske granice, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar More ljubavi, telenovela Hitna služba, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Drugo mišljenje: Politrauma Luda ku a, hum. serija Kruha služi - zapisi zagreba kih ulica, emisija pu ke i predajne kulture Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo Proces Iza ekrana Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zaslužio si, TV serija Dnevnik prirodne plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Akcija Turis ki cvijet, prijenos Tako lako, emisija pod pokroviteljstvom

21.45 22.10 22.13 22.15 22.25 23.20 01.20 03.20 04.05 04.50

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 --------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 13.30 14.15 --------------15.00 16.45 17.30 17.50 18.30 19.00 19.45 20.00 21.55 22.25 00.05 00.15 01.00

SUBOTA 23. listopada 2010.

Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pe dan, talk-show Filmski maraton: Brazil, britanski lm Filmski maraton: Jindabyne, australski lm (R) Galac ca, serija (R) Pravi igra i, serija (15) (R) Pe dan, talk-show (R)

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Krava i pile, crtana serija Žderonja, crtana serija Mala TV Crtani lm Tajni dnevnik patke Ma lde Dvorac igra aka, serija za djecu (R) Školski program: Puni krug Glazbeceda Mega Mindy, serija za djecu Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Galac ca, serija Školski program: (R) Puni krug (R) Glazbeceda TV lm Veronica Mars, serija za mlade Moja žena i djeca, hum. serija Briljanteen Županijska panorama Overland 4: Od Portugala do Kine: Od Mandžurije do ruske granice, dok. serija (R) Hit dana Filmovi naših susjeda: Savršeni krug, bosanskohercegova ki lm Stari de ki, hum. serija Nijemi svjedok, mini-serija (12) Dnevnik prirodne plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Pravi igra i, serija (15) Kraj programa

glazbena emisija 08.55 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 10.10 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 11.15 Exkluziv, magazin (R) 11.30 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) 13.00 Cobra 11, krimi serija (R) 13.55 Heroji iz stras , dramska serija 14.45 An eo i vrag, telenovela 15.35 Klon, telenovela (dvije epizode) 17.15 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija (dvije epizode) 21.30 Slu ajni turist, putopisni show 22.35 Instruktor, hum. serija 23.15 Penthouse, igrani lm, komedija (prvi dio) (12) 23.55 Vijes , informa vna emisija 00.10 Penthouse, igrani lm, komedija (drugi dio) (12) 01.05 14 sa , igrani lm, akcijski (12) 02.40 Astro show, emisija uživo (18)

05:00 05:55 06:50 07:05 07:20 07:30 07:45 07:55 08:05 08:30 10:35 12:30 13:15 14:15 16:00 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 21:45 23:30 01:15 03:00

05.55 Nestala, telenovela 06.35 Mi y, animirana serija 06.55 RTL ritam zona - Urban,

04:25 05:55 06:40

Hitni slu aj, serija Naša mala klinika, serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Roary, crtana serija Peppa, crtana serija Mini kviz, ep. 1 Mini kviz, ep. 2 Dona Barbara, serija Slomljeno srce, serija IN magazin Najbolje godine, serija Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Vijes Nove TV Slomljeno srce, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Supertalent, show Bra na klopka, igrani lm Policijska pri a 3, igrani lm Kralj Hollywooda, igrani lm (12) Smrtonosna zavjera, igrani lm (15) Ezo TV, tarot show (18) IN magazin Kraj programa

EMISIJA HRT 1

06.05 Najava programa 06.10 Drugo mišljenje: Politrauma (R) 06.50 TV kalendar 07.05 Iza ekrana (R) 07.30 Kruha služi - zapisi zagreba kih ulica, emisija pu ke i predajne kulture 08.00 Vijes 08.10 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Podržite svoga lokalnog revolveraša, ameri ki lm 09.40 Skica za portret 09.55 Vijes iz kulture 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Ku ni ljubimci 10.45 Normalan život, emisija o obitelji (R) 11.25 Opera box 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12.16 TV kalendar 12.30 Veterani mira, emisija za branitelje 13.20 Prizma, mul nacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.40 Kulturna baš na: Samostan Male bra e 14.55 Eko zona 15.25 Život: Ribe, dok. serija 16.20 Euromagazin 16.55 Vijes 17.00 Vrijeme sutra 17.05 Reporteri: Crna plaža 18.10 U istom loncu, kulinarski show 18.45 Potroša ki kod 19.15 LOTO 7/39 19.20 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Tri muškarca Melite Žganjer, hrvatski lm 21.50 Momci s Madisona, serija (12) 22.40 Vijes 22.55 Vijes iz kulture 23.05 Brda imaju o i, ameri ki

lm (18) 00.55 Filmski maraton: Zemlja plime, kanadsko-britansk lm 02.50 Filmski maraton: Silver City, ameri ki lm (R)

06.35 TEST 06.50 Najava programa 06.55 Yeongam: F1 kvali kacijska utrka za VN Južne Koreje, prijenos 08.10 Trolovi, crtana serija 08.35 Cijele note, serija za djecu 09.00 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.50 Sölden: Svjetski skijaški kup - veleslalom (Ž), prijenos 1. vožnje -------- Pustolovine Sare Jane, serija za djecu 11.15 Ni da ni ne: Broj predmeta u školama 12.10 Briljanteen (R) 12.50 Sölden: Svjetski skijaški kup - veleslalom (Ž), prijenos 2. vožnje 14.15 Max Pinling/ Max Embrassing, danski lm 15.50 KS automagazin, emisija pod pokroviteljstvom 16.25 Rugby: Hrvatska Švedska, prijenos 18.15 Gimnas ka, SP - snimka 19.25 Eric Clapton Specijal 20.00 HNL: Slaven Belupo Zagreb, prijenos utakmice 21.55 HNL - emisija 22.45 Sinovi anarhije, serija (12) 23.30 Sinovi anarhije, serija (12) 00.15 Vrijeme je za jazz: Upper Austrian Jazz Orchestra i Michael Gibbs: Swing & all that jazz! (2. dio) 01.15 Kraj programa

07.05 Mi y, crtana serija 07.40 YooHoo i prijatelji, crtana serija (R) 08.15 Bakugan, crtana serija 08.40 Crvene kapice, crtana serija 08.05 Sinovi i k eri, hum. serija 09.35 Bibin svijet, hum. serija (R) 10.25 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode)

07.00

22.25

EMISIJA RTL

Slu ajni turist

Prona eni dijelovi kostura pripišu se 16-godišnjoj Clari Young koja je nestala prije dvije godine. Dok majka vjeruje da je Clara živa, otac, umirovljeni policijski inspektor, sumnja da je za njezin nestanak kriv Ciganin Georg Woods, ve optuživan za seksualne napade. Kad otkrije da kos pripadaju dvjema djevojkama od kojih je druga, Floria, i sama bila Ciganka, Nikki posumnja u Woodsovu krivnju.

Nedugo nakon puštanja na slobodu Woods je na en mrtav. Osiguravaju e društvo odbije ispla premiju obitelji Rupe Joshi, koja je umrla pri padu, uz izgovor da je bila pijana...

U novom nastavku “Slu ajnog turista” trbušas Knjaz ugos t e jednog iznimno tanašnog Nijemca i pokaza mu sva uda Like: li ku špicu, li ku struju, li ke vrtne patuljke i tome sli no.

Tumaraju i Gospi em i okolicom ovaj neskladni duo saznat e za koga navijaju li ke gospo e, kako se zabavljaju li ki mladi i te nau i ponešto o primjeni rakije u svakodnevnom životu. Ho e li ih to iskustvo oplemeni ili ogoropadi , pitanje je koje lebdi kao prijetnja nad itavom epizodom.

Autor, redatelj i voditelj: Robert Knjaz. Redatelji: Robert Knjaz, Juraj Lero , Miroslav Sikavica.

12:00VIDEOSTRANICE 16:02Yoga&Pilates 16:30Hrana i vino 17:00Vijes

17:10Vježbanje demokracije, ponavljanje 18:10TV Jukebox 19:00Me imurje danas 19:20VOA 19:30Vaše zdravlje 20:35Fio – show, uživo 23:00Me imurje danas 23:20Erotski program 01:20VIDEOSTRANICE

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:15 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

HRV.FILM HRT 1

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA PRIJEPODNEVNI PROGRAM VTV-A 1X2 KONTAKT EMISIJA O KLA ENJU MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM ŠTO UZROKUJE BOLEST? DOKUMENTARNA EMISIJA OKOLO K(R)OLE MOZAI NA EMISIJA TV PRODAJA VEKERICA VIJEST VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA OTISCI VREMENA DOKUMENTARNA EMISIJA IZ PROŠLOSTI TV KALENDAR VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI PRI E ZA LAKU NO PROGRAM ZA DJECU VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI ZABAVNA EMISIJA MOJA ISTRA DOKUMENTARNA EMISIJA ZOV PRIRODE EMISIJA O LOVU I RIBOLOVU OBJEKTIV GOSPODARSKI PREGLED NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV KALENDAR ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

20.10

Tri muškarca Melite Žganjer SERIJA RTL

22.35

Instruktor

SHOW NOVA TV

12.50

Sölden: Svj. ski. kup - veleslalom (Ž) - 2. vožnja

21.30

Nijemi svjedok

06:45 Kaos u obitelji, igrani lm 08:10 Bra ne vode, serija 08:40 Dora istražuje, crtana serija 09:05 Timmy Time, crtana serija 09:20 Winx, crtana serija 09:45 Chuggington, crtana serija 10:00 Ben 10: Alien Force, crtana serija 10:25 Kinder surprise memori kviz 10:40 Televizijska posla, serija 11:10 Frikovi, serija 12:10 Smallville, serija 13:10 Zbogom, bivši, serija 14:10 Kaos u obitelji, igrani lm 15:50 Bingo, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Bingo, igrani lm nastavak 17:50 Lud, zbunjen, normalan, serija 18:30 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Detonator, igrani lm 21:55 Pla eni ubojica, igrani lm (12) 23:40 Specijalni specijalci, igrani lm 01:25 Bra na klopka, igrani lm 03:00 Ezo TV, tarot show (18) 04:30 Detonator, igrani lm 06:05 Zbogom, bivši, serija 06:50 Kraj programa

SPORT HRT 2

Dobro jutro, Hrvatska SERIJA HRT 2

11.20 Slu ajni turist, putopisni show (R) 12.25 Fletch živi, igrani lm, komedija (R) 14.15 Nepodnošljivi gnjavator, igrani lm, komedija 16.05 Najbolji m 2, igrani lm, sportska komedija (R) 17.50 Zvijezde Ekstra: Michael Jackson - Gdje je novac?, zabavna emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.10 Bibin svijet, hum. serija 19.45 Žuta minuta, zabavni show 20.00 Traži se bodyguard, igrani lm, komedija 21.50 Kakvi frajeri!, igrani lm, komedija (R) 23.25 Najbolji m 2, igrani lm, sportska komedija (R) 01.00 Astro show, emisija uživo (18) 02.00 Porky’s, igrani lm, komedija

20.05

Supertalent

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.20 TV prodaja 08.50 Stras , Tv nadaljevanka 09.20 Glasnik, oddaja TV Maribor 09.45 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 10.15 rno Beli asi 10.30 Zajuckaj in Zapoj 2009 11.15 Sinje Nebo, Norveška Igrana nanizanka 12.00 Šport Špas, oddaja o Športu, Zdravju in Okolju 12.55 Mao: Kitajska Pravljica, Francoska Dokumentarna Serija, 4., Zadnji Del 13.55 Osmi Dan 14.25 Circom Regional, oddaja TV Maribor 14.50 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 15.20 Na Lepše, ponovitev 15.55 Ro erdam: Svetovno prvenstvo v Gimnas ki, Mnogoboj (M), prenos 18.30 Migaj Raje z Nami! oddaja za Razgibano Življenje 18.55 Planet Šport, Športna oddaja, ponovitev 19.25 Ro erdam: Svetovno prvenstvo v Gimnas ki, Mnogoboj (Ž), prenos 22.00 Nujni Primeri, Avstrijska nadaljevanka 22.45 Divji Bill, Ameriški lm 00.20 Hallam Foe, Angleški lm, ponovitev 01.50 Branilke Zakona, Ameriška nadaljevanka, ponovitev 02.40 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Big Brother 21.00 Kraljevi brzine, lm 22.35 24 UR 22.55 Grubijani, lm 1.30 Šest modela, serija 2.05 No na panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humoris na serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ameri ki lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Nogomet 0.20 No ni program

Glavna junakinja, Melita Žganjer, prodava ica u slas arnici, koja dijeli stan s još dvije prijateljice, ezne da upozna muškarca svog života. Njezine prijateljice Eva i Višnja tako er su neudate. Meli n muški ideal je Juan, junak iz španjolske serije “Robinja ljubavi”, koju svakodnevno gleda na televiziji. Istodobno joj se svi a i mladi iz susjedstva, dostavlja kola a Janko. Janko kao i Melita ima komunikacijskih problema i njih dvoje ne znaju pokaza da se svi aju jedno drugom...

07:57 08:00 12:00 13:00 13:30 14:00 14:30 15:00 15:30 16:10 16:15 17:00 17:10 18:00 19:00 19:10 20:00 21:35 22:20 23:00 23:15 00:15 01:15

Danas na programu Dje ja TV Vaše zdravlje, ponavljanje Dom2 Celebri city Hrana i vino Obzori Auto-moto nau ca VIDEOSTRANICE Danas pogledajte...

Zagrljaj ljepote Vijes .HR(poslovni magazin) Poljoprivredna emisija Vijes Jukebox Igrani lm Okolo k(r)ole Vinoteka Vijes Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

FILM RTL

21.50

Kakvi frajeri!

Biti pravi frajer nije lako. Treba biti psihi ki spreman. Nakon incidenta koji je nadre ene natjerao da se zapitaju oko njegove psihi ke stabilnosti, vrhunski pilot Topper Harley (Charlie Sheen) napušta mornaricu i odlazi živje s Indijancima. Me u m, njegove su usluge ameri koj vojsci nasušno potrebne, pa se Topper vra a u službu sa zadatkom uništenja nuklearnih pogona Saddama Husseina. Na nesre u, Topper se nikako ne može natjera na mirno sura ivanje s drugim pilo ma, od kojih je jedan zaljubljen u istu ženu kao i on...

09:43 09:45 10:00 11:00 12:00 13:00 13:15 14:45 15:25 15:35 15:45 16:00 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 23:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA KOKTEL MOZAI NA EMISIJA 1X2 KONTAKT EMISIJA O KLA ENJU DOKUMENTARNI PROGRAM TV PRODAJA PRVA HNL JUNIORI SNIMKA UTAKMICE GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM TV PRODAJA GLAZBENI PROGRAM KUTIONICA DJE JA EMISIJA MALI OGLASI VJERA I NADA VJERSKI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV KALENDAR VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA EMISIJA O POLJOPRIVREDI EUROPSKI DNEVNIK TV MAGAZIN HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE PUTOPISNI SERIJAL EUROMAXX TV MAGAZIN VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV KALENDAR TRZALICA GLAZBENA EMISIJA NO NA MORA KONTAKT EMISIJA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

12.25

Fletch živi

FILM NOVA TV

15.50

Bingo

06.30 Zabavni Infokanal 07.40 TV prodaja 08.10 Skozi as 08.20 Pogledi Slovenije, ponovitev 09.50 Sölden: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Veleslalom (Ž), prenos 1. Vožnje 10.50 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 11.10 Circom Regional, oddaja TV Maribor 11.40 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 12.50 Sölden: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Veleslalom (Ž), prenos 2. Vožnje 13.50 rokometni Magazin Lige Prvakov 14.20 Ro erdam: Svetovno prvenstvo v Gimnas ki, Finale Na Orodjih, Vklju itev v prenos 16.30 Svetovno prvenstvo v Gimnas ki, Finale Na Orodjih, Posnetek Iz Ro erdama 17.30 Jadranje - Barkolana, Reportaža Iz Tržaškega Zaliva, ponovitev 18.10 Ljubljana: rokomet, Tekma Lige Prvakinj: Krim - Györ, prenos 20.10 Bojevnica, Danski lm 21.50 Bleš ica, oddaja o Modi 22.20 Slovenski Magazin, ponovitev 22.45 Astronavt, Ameriški lm, ponovitev 00.30 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.35 Provjereno 11.30 Dok. serija 12.50 Velike ideje za malen svijet, dok. serija 13.25 Nesretni izbor, lm 15.05 Živo nje, serija 16.00 Poirot, serija 17.05 Umorstva u Midsomeru: Krivotvorine, lm 17.20 Supermodel Slovenije 18.55 24 UR 20.00 Big Brother 21.00 Za aran, lm 22.50 Novi svijet, lm 1.40 24 UR 2.40 No na panorama 5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Ameri ki lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Film 23.20 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 24. listopada 2010.

05.50 05.55 06.25 06.55 07.10 ------------------------------------------08.00 08.05 09.00 09.40 09.55 10.00 10.09 10.10 11.40 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.25 13.20 13.50 14.00 15.05 15.40 15.45 15.50 17.40 18.45 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.10 21.05 21.45 23.15 23.30

Najava programa Duhovni izazovi (R) Euromagazin (R) TV kalendar Mala TV: TV vr : Kr ev ro endan Ninin kutak: Lutke za prste od kartona Danica: Danica i vjeveri Tajni dnevnik patke Ma lde: Jesen (R) Profesor Baltazar Bembove pri e: Mica muca maca Vijes Prijatelji, zabavni show za djecu Nora Fora, TV igra za djecu TV kalendar Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas Lewis 4, mini-serija manjinski MOZAIK Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 100% hrvatsko, emisija pod pokroviteljstvom Plodovi zemlje Split: More Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Neshva en, mini-serija Lijepom našom: Subo ca Globalno sijelo LOTO 6/45 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme 1 pro v 100, kviz S pe u gos ma, TV serija Ljubavni život domobrana, hrvatski lm Vijes Vijes iz kulture

PONEDJELJAK 25. listopada 2010.

23.40 A la pe te semaine, francuski lm (12) 01.50 Lijepom našom: Subo ca (R) 02.50 Skica za portret 03.00 Garaža 03.30 Posebni dodaci: Subkultura i lm (R) 04.00 Globalno sijelo (R) 04.30 Plodovi zemlje

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.45 Najava programa 07.50 Yeongam: F1 za Veliku nagradu Južne Koreje, prijenos 09.50 Sölden: Svjetski skijaški kup - veleslalom (M), prijenos 1. vožnje 10.50 Portret crkve i mjesta 11.00 Dubranec: Misa, prijenos 12.00 Biblija 12.10 Opera box (R) 12.50 Sölden: Svjetski skijaški kup - veleslalom (M), prijenos 2. vožnje 14.00 I.Š vi i : Tamburaši (2. dio) 15.05 Magazin LP 15.30 Olimp - sportska emisija 15.55 Rukomet, LP (Ž): Zvezda Podravka, prijenos 17.30 Olimp - sportska emisija 17.45 Hokej na ledu, EBEL liga: Medveš ak - Jesenice, prijenos 20.05 Dan poslije, ameri ki lm 22.10 Posebni dodaci: Subkultura i lm, emisija o lmu 22.40 Filmski bu k: One-armed Swordsman, hongkonški lm (12) 00.35 Garaža 01.05 Kraj programa -------- Gimnas ka, SP - snimka

06.35 Mi y, animirana serija 07.10 Yoohoo i prijatelji, crtana serija (R) 07.45 Bakugan, crtana serija 08.10 Crvene kapice, crtana serija 08.35 Jesen s že, Dunjo moja, dramska serija 10.00 Malcolm u sredini, hum.

serija (dvije epizode) 10.55 Jezikova juha, reality show (R) 11.55 Columbo: Neobi ni saveznici, krimi serija 13.45 Nepodnošljivi gnjavator, igrani lm, komedija 15.35 Traži se bodyguard, igrani lm, komedija (R) 17.30 Discovery: Preživje divljinu - Jukon, dok. lm 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Hrvatski top model by Vanja Rupena, reality show 21.40 CSI: Miami, krimi serija (12) (dvije epizode) 23.30 Jezero straha 2, igrani lm, horor (15) 01.10 Astro show, emisija uživo (18) 02.10 Kakvi frajeri!, igrani lm, komedija (R)

07:00 07:45 08:15 08:40 08:55 09:20 09:35 10:00 10:15 10:45 11:15 11:45 13:45 15:30 17:00 17:10 17:30 19:15 20:05 21:05 23:10 01:00 02:45 04:15 05:00

Frikovi, serija Brza blagajna, serija Dora istražuje, crtana serija Timmy Time, crtana serija Winx, crtana serija Chuggington, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Kinder surprise memori kviz Automo v, auto-moto magazin Magazin Lige prvaka Novac, business magazin Heroji, serija Bingo, igrani lm Specijalni specijalci, igrani lm Vijes Nove TV Specijalni specijalci, igrani lm - nastavak Supertalent, show Dnevnik Nove TV Periferija city, serija Mrak komadi, igrani lm Red Carpet, showbiz magazin (15) Al e, igrani lm (12) Pla eni ubojica, igrani lm (12) Red Carpet , showbiz magazin (15) Kraj programa

EMISIJA HRT 2

05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 10.00 10.09 10.10 10.15 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.28 12.32 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40 16.15 17.00 17.15 17.40 18.20 18.35 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.15 21.20 21.55 22.25 22.30 22.55 22.58 23.00

Split: More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija 10, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Overland 4: Od Portugala do Kine: Kina-Mandžurija-ruska granica, Peking - dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Tre a dob, emisija za umirovljenike Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom More ljubavi, telenovela Hitna služba, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Normalan život, emisija o obitelji Luda ku a, hum. serija Glas domovine Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo 8. kat, talk-show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zaslužio si, TV serija Dnevnik prirodne plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom La nica, 1. dio La nica, 2. dio Poslovni klub Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture

23.10 U potrazi za sve m: Realis i sanjari, dok. serija An phonus u Bujama Galac ca, serija Hitna služba, serija 24, serija (12) (R) Skica za portret Glas domovine (R) Poslovni klub (R) La nica

00.00 01.00 01.45 02.30 03.15 03.30 04.00 04.30

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ---------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.45 11.15 12.15 13.30 14.15 --------------15.00 16.30 16.45 17.30 17.55 18.30 19.00 19.45 20.00 20.45 22.25 23.15 23.25 23.55 00.20 01.10 01.55

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Krava i pile, crtana serija Žderonja, crtana serija Mala TV: TV vr Brlog Profesor Baltazar Dvorac igra aka, serija za djecu (R) Školski program: Ton i ton Na glasu Mega Mindy, serija za djecu Beverly Hills, serija Split: More Lijepom našom: Subo ca (2.)

Reporteri Galac ca, serija Školski program: (R) Ton i ton (R) Na glasu Les soeurs fâchées, francuski lm Cocco Bill, crtani lm Veronica Mars, serija za mlade Moja žena i djeca, hum. serija Ritam tjedna, glazbeni magazin Županijska panorama Overland 4: Od Portugala do Kine: Kina-Mandžurija-ruska granica, dok. serija (R) Hit dana TV Bingo Show Project A 2, hongkonški lm 24, serija (12) Dnevnik prirodne plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Kalifornikacija, serija (18) Retrovizor: Državnik novog kova, hum. serija Retrovizor: Plavci, serija (12) Retrovizor: Kineska plaža, serija (12) Kraj programa

05.10 Nestala, Telenovela 05.55 Mi y, Animirana Serija 06.10 Rtl Ritam Zona - Pop Hitovi,

12.25

13.45

FILM NOVA TV

SERIJA HRT 2

15.30

23.25

FILM NOVA TV

Specijalni specijalci

Kalifornikacija

Uli ni borac

Nakon što je u istom danu ostao bez posla i djevojke, Larry (Larry the Cable Guy) se odlu i pridruži susjedu Billu (Bill Engval) i njegovom prijatelju Evere u (DJ Qualls) u relaksiraju em vikendu ispijanja piva i lude zabave. Luda zabava zapravo e zapo e kad ih zabunom pokupe u vojni kamp i ukrcaju u avion za Fallujah. No, na putu za Irak, dogodit e se nešto nepredvi eno.Obi ni de ki s potencijalom mornari kih tuljana, zabunom e biti iskrcani u Mexico. SAD, 2007., komedija. Redatelj: C.B. Harding.

Hank odlu i potražiti staru ljubav Lewa Ashbyja (Callum Keith Rennie) i pronalazi je u neobi noj ulozi majke s Beverly Hillsa, Janie Jones (Madchen Amick). Poslije Hank zatekne Juliana (Angus MacFadyen) s ljubavnicom i o tome izvijes Sonju (Paula Marshall). Mia provodi dan s novinarkom Rolling Stonea Annikom Statley (Carly Pope) i njih dvije nekako završe u Ashbyjevu dvorcu. Hanku se Annika odmah svidi, no šokiran je kad iste ve eri ugleda Miju kako izlazi iz Ashbyjeve spava e sobe...

Savezni ke snage pod vodstvom pukovnika Williama Guilea (Jean Claude Van Damme) imaju zadatak locirati i spasiti 63 javna radnika koji su taoci generala odmetnika M. Bisona (Raul Julia). Njihov se plan zamalo ne izjalovi u posljednji trenutak kad se izvjestiteljica Chun-Li Zang (Ming-Na) uplete i želi nešto više od same pri e. SAD, Japan, 1994., akcija. Redatelj: Steven E. de Souza. Glume: Jean-Claude Van Damme, Raul Julia, Ming-Na, Damian Chapa, Kylie Minogue.

07:57 Danas na programu 08:00 Dje ja TV 12:00 Igrani lm, ponavljanje 13:35 VIDEOSTRANICE 14:00 Trzalica, ponavljanje 15:00 Poljoprivredni savjetnik, ponavljanje 16:00 Hrana i vino 17:00 Kronika tjedna 17:30 Zagrljaj ljepote 18:18 Vinoteka 19:00 Kronika tjedna 19:30 Jukebox 20:00 Pjesme koje srce diraju 23:15 Zapisano u zvijezdama 00:15 Erotski program 01:15 VIDEOSTRANICE

09:58 10:00 13:45 14:00 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 18:00 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

NAJAVA PROGRAMA IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI GLAZBENI PROGRAM TV PRODAJA DOKUMENTARNI PROGRAM TV PRODAJA VJERA I NADA VJERSKI PROGRAM EUROPSKI DNEVNIK TV MAGAZIN ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A EMISIJA O ZDRAVOJ PREHRANI OTISCI VREMENA DOKUMENTARNA EMISIJA VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA KONTAKT EMISIJA IZ PROŠLOSTI TV KALENDAR ZOV PRIRODE EMISIJA O LOVU I RIBOLOVU VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN EMISIJA O KULTURI PRESSICA TALK SHOW OKOLO K(R)OLE MOZAI NA EMISIJA IZ PROŠLOSTI TV KALENDAR METAL EYE GLAZBENA EMISIJA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

00:40 02:40 03:10 03:35 04:35

17.40

22.25

Što još može biti stravi nije od “Ruke koja njiše kolijevku”? Naravno, ruka koja postavlja kablovsku! Steven Kovacs (Matthew Broderick) ostao je bez djevojke i upravo uselio u novi, sama ki stan. Utapaju i svoju tugu u mogu nostima moderne civilizacije, me u kojima je i kablovska televizija, Steven poziva instalatera (Jim Carrey) – i ini najve u pogrešku života! U njegov stan stiže udnovati instalater koji, osim kablova, nudi i svoje prijateljstvo. Stevenu ispo etka odgovara novo poznanstvo i savjeti kako ponovno osvojiti djevojku, no kada poželi povu i crtu izme u poznanstva i prijateljstva, instalater postaje iznimno neugodan…

07.45

Bakugan

INFO NOVA TV

08:10 08:25 08:50 10:50 12:40 13:30 14:20 16:00 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 21:05 21:50 22:25 23:45 00:00

Hitni slu aj, serija Naša mala klinika, serija Mini kviz ep. 1 Mini kviz ep. 2 Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Roary, crtana serija Peppa, crtana serija Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija IN magazin Najbolje godine, serija Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Vijes Nove TV Slomljeno srce , serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Uli ni borac., igrani lm (12) Ve ernje vijes Uli ni borac., igrani lm (12) nastavak Mrak komadi, igrani lm Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Kraj programa

8. kat

Nepodnošljivi gnjavator

ANIM.SERIJA RTL

05:05 05:55 07:00 07:10 07:20 07:40 07:55

TALK SHOW HRT 1

Plodovi zemlje FILM RTL

Glazbena Emisija 08.10 Zabranjena Ljubav, Sapunica (Dvije Epizode) 09.30 Ve era Za 5, Lifestyle Emisija (R) 10.40 Exkluziv, Magazin (R) 11.35 1001 No , Dramska Serija (Dvije Epizode) (R) 13.00 Heroji Iz Stras , Dramska Serija (Dvije Epizode) 14.50 An eo I Vrag, Telenovela 15.40 Klon, Telenovela (Dvije Epizode) 17.20 Bibin Svijet, Hum. Serija (Dvije Epizode) 18.30 Vijes , Informa vna Emisija 18.55 Exkluziv, Magazin 19.10 Ve era Za 5, Lifestyle Emisija 20.00 1001 No , Dramska Serija (Dvije Epizode) 21.30 Lan ana Reakcija, Igrani Film, Akcijski 23.25 Zmajeva Igra Smr , Igrani Film, Akcijski (Prvi Dio) (12) 00.05 Vijes , Informa vna Emisija 00.15 Zmajeva Igra Smr , Igrani Film, Akcijski (Drugi Dio) (12) 01.25 Instruktor, Hum. Serija (R) 01.55 Astro Show, Emisija Uživo (18) 02.55 Dobrotvor, Dramska Serija 03.45 Jezero Straha 2, Igrani Film, Horor (15) (R)

19.15

Dnevnik Nove TV

06.30 Zabavni Infokanal 07.45 TV prodaja 08.15 Skozi as 08.25 Globus 08.55 z Glavo Na Zabavo: Elektrika, Mladinska oddaja 09.20 22. Revija Zagorje Ob Savi 2010, Državno Tekmovanje Otroških in Mladinskih Pevskih Zborov 09.50 Sölden: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Veleslalom (M), prenos 1. Vožnje 10.50 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 11.20 Turbulenca: Sme , Izobraževalno-Svetovalna oddaja 12.15 Rad Igram nogomet 12.50 Sölden: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Veleslalom (M), prenos 2. Vožnje 13.55 Rotterdam: Svetovno prvenstvo v Gimnas ki, Finala Na Orodjih, prenos 18.00 Špaltna Ekspres, Dokumentarni lm, ponovitev 19.10 Ljubljanski Maraton, Reportaža 20.00 Reke in Življenje: Ganges, Angleška Dokumentarna Serija 20.55 Mala Dorritova, Angleška nadaljevanka 21.55 Na Utrip Srca: Gidon Kremer in Martha Argerich - Spomin Na Koncert, Nemški Glasbeno Dokumentarni lm, ponovitev22.50 Vro i Bronx, Ameriška nadaljevanka, ponovitev 23.35 Zasledovan, AmeriškoKanadski lm, ponovitev 01.15 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.45 Školska košarkaška liga 11.50 Dok. serija 12.10 Najlu i sportovi 12.40 Formula 1, prijenos utrke 14.50 Shaq, reality show 16.40 Mama, mogu je zadrža ?, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24UR 20.00 Big Brother 22.00 Zvijezde na sudu, dok. serija 22.55 Tristan i Izolda, lm 0.35 Novac, dok. serija 1.35 24UR 2.35 No na panorama

5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Film 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 No ni program

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:00 22:30 23:00 23:20 00:20

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hana i vino Vijes Kronika tjedna, ponavljanje Jukebox Me imurje danas VOA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Me imurje danas VOA Auto moto nau c vision Dom na kvadrat Obzori, emisija iz kulture Me imurje danas Erotski program Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:15 12:45 13:15 13:45 14:45 14:45 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA PRIJEPODNEVNI PROGRAM VTV-A 1X2 KONTAKT EMISIJA O KLA ENJU MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN EMISIJA O KULTURI VTV TJEDNIK UZ KOMENTAR ZA SLUŠNO OŠTE ENE OSOBE VJERA I NADA VJERSKI PROGRAM UZ KOMENTAR ZA SLUŠNO OŠTE ENE OSOBE DOKUMENTARNI PROGRAM TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM EMISIJA O SPORTU IZ PROŠLOSTI TV KALENDAR VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI PRI E ZA LAKU NO PROGRAM ZA DJECU VIJESTI VTV-A KOKTEL MOZAI NA EMISIJA TRZALICA GLAZBENA EMISIJA SPORTSKI ZOOM EMISIJA O SPORTU NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV KALENDAR ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

21.30

Lan ana reakcija

SERIJA NOVA TV

16.00

Slomljeno srce

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.00 TV prodaja 11.30 Stras , Tv nadaljevanka, 11.del 12.00 Sobotno Popoldne 14.10 Ugriznimo Znanost: Bole ina, oddaja o Znanos 14.30 22. Revija Zagorje Ob Savi 2010, Državno Tekmovanje Otroških in Mladinskih Pevskih Zborov15.30 Slovenski Utrinki, oddaja Madžarske Tv 16.00 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 16.20 Umetni Raj 16.50 Prvi in Drugi 17.15 To Bo Moj Poklic: Slaš i ar, 1. Del, Izobraževalna Serija 17.40 Državno prvenstvo v Rallyju, Reportaža Iz Idrije 18.00 Bratje Karamazovi, Ruska nadaljevanka 18.45 Rožna Panter: Muholovec, risanka 18.50 Rožna Panter: Bankovec, risanka 19.00 z Damijanom 19.30 Muzikajeto: Bel nška Banda, 1. Del, Igrano-Izobraževalna Mladinska Serija 20.10 Tranzistor 21.00 Studio City 22.00 Knjiga Mene Briga - Vasja Badali : za 100 Evrov Na Mesec 22.20 v Dolini, Ameriški lm 00.05 Tranzistor, ponovitev 00.45 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 20.55 Big Brother 21.35 Mentalist, serija 22.30 24 UR 22.50 Psych, serija 23.45 Krivi put, serija 0.50 24UR 0.45 No na panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

62

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Pak je Hrvaška i prek Drave!!!?

N

esmo sam jempot, do denes, uli gda je neš i rekev kaj polek dreva ne vidimo šumo. Isto to bi se moglo re i i za nas Me imorce gda je naš turizam i turisti ka ponuda vu pitajnju. Najte me tak udno gledati. Kaj bodete rekli na to gda je gospodi ina Ešli trebala dojti k nam tijam z Amerike kaj nam re e i pokaže kaj je naše malo Me imorje lejpo, ak nej i nejlepše na ovomo sveto i gda vsaki stranjski šteri dojde k nam ima kaj videti. I nej sam kaj bode gledav gorice, sadovnjake, šumice, potoke, toplice i vse drugo, nek mora sprobati vse one dobrote, finote i oblizeke, štere naše gazdarice, kuhari i soka ice vsaki den spravljalo za na stol donesti i pomahnatiti. Tu sam predi vsega misliv na jezeropot sprobano meso z tiblice, sir z vrhjem, koruzni kruh, koš itno olje vu šalati od bažola ili pak kalampera, zlevanko z orehi ili pak tenko zlevenko i kaj nebodem dale nabrajav, jerbo vi to vse jako dobro poznate, a i mogla bi vam dojti želja kaj bi se za tak prepravleni i puni stol seli. Predi nek se hapimo jesti

KEM. EL. (SN)

ZALOG

dobro si je, za otpiranje teka i volje, štamprlin žgani ke vu požerak vlijati i to one doma e od hruške, jabuke, marulice ili pak slive, a posle, gda se najemo, na redo je naše me imorsko vino, štero je nejbolše na sveto, ak nej i dale. Vse to bode gospodi na Ešli odnesla od nas i dala na sprobavanje svojim zemljakima Amerima i verjem gda bode hajdig jiv dojšlo glet gdje je, itak, tua Hrvacka, gde je to Me imorje malo, mali zeleni ala ec zemle med dvemi vodami, tej mali raj za veliki i gustušni odmor. A dok oni dojdo unda bodejo i nam pokazali kak je prinas lejpo, kuliko vse to kaj imamo vredi i kak se z tem trebalo štimati. Jerbo kakši smo mi ve je, k nam neš i drugi mora dojti i mora nam pokazati gda vse to kaj imamo, kaj nam je Božek dauv, jako uda vredi, gda je jako fino i gda to tre urt hasnuvati. A ve dok Ameri dojdo gde nam bode unda kraj? ak smo, pred par dni, zazvedili negdašji potprecednik Vlade i naš sosed z elekovca, gospon Damir Polan ec je dobiv petnaest let rešta i

K

NARODNI MAGAZIN

MAKEDON SKO KOLO

DUŠIK

to sam zato kaj je zahuzav 500 jezera kuni državnih penez, a soci so mo nej poveruvali gda ga je na to nagovoriv Ivek Sanaderov. Sosed Damir je dauv postaviti reflektore na labodoritaškomo igrališ o, pak se vse vidlo i zazvedilo kaj je delav.

Nekaj si gruntam, a kuliko let rešta bodo dobili oni, gospodarstveniki ili pak politi ari, šteri so zahuzali cele kupe milijonov naših penez, ak bodo soci i dale tak oštri. Dok so hercuvali i bili na vlasti so nas koštali i trošili so naše peneze, a ve pak jiv bodemo vu rešt zaprli, pak jiv bodemo morali hraniti i magaditi. Dok nam jempot neš i dojde na grba o nikak ga se nebremo rešiti. aš me imorski župan, Ivek Perho ov, je išev na kavico k akoskomo i me imorkomo gvardjano Stankijo Belobrajdi o. Nej znati je li ga je župan došev pitat za zdravi e ili pak so se spominali o temo kak što gospodari vu ovim teškim i kriznim vremenima. Župan se intereserav kak se puni župna kasa, jeli ljudi redovito nekaj davlejo, jerbo je županova kasa urt prazna i

N

KONJ

MUŠKO IME

pomalem pauki vu njoj hercuvlejo. Gvardjan Stanko je nikaj nej šteuv povedati jeli je župan biv vu cirkvi i jeli se kaj pospominav, vu štiri oka, z dragim Božekom ili pak so vse spominke zbavili na aro u. ajlepša ala našoj novinarki Božici Malekocijovoj kaj je odišla vu akosko Specijalno školo tak gda bodo ve vsi znali, kak oni šteri to morajo znati, tak i oni šteri o temo nikaj ne brigajo, gde se tu mora, z oka ili pak z boka, zazidati nova i uda vekša škola nek je ova štero denes imamo. Hajdig dugo, i to ve na leta, se o temo spominamo, ali smo se još nej genuli z mesta, nek sam šlajdramo.

A dece, štera nucajo to školo, jiv ga vsaki den vse vej i vej .

Dobro je Božica napisala, treba vse na kup natirati i dobiti jiv vu dobro volo, a unda se bodo i penezi našli. Ak Lejpa naša more vu Varaždino takšo školo zidati, unda more i prinas vu akovco. Pak so nej naši mali Me imorci hujši od malih Zagorcov. A ve se hajdig dugo zna kak je Hrvaška i prek Drave.

N

MOJSIJEV BRAT

TOPNI KA PALJBA

DA NAM ROŽICE CVETO

OBOR SHARIF

POGODBENI

VEZNIK

GR KO SLOVO

OTO NA DRŽAVA U TIHOM OCEANU

PRVI OVJEK

HRV. NAFTNA IND. GAZIRANO PI E

SASTAVNI VEZNIK

IN

GLAVNI GRAD LATVIJE

OLIVER TWIST

I SLI NO POLUOTOK U CRNOM MORU PROPADANJE

TAJITI RANO USTAJANJE

PLESANJE

PREDMET ZA MJERENJE VAGOM

UGLJIK

LJETINE

ORGAN VIDA

ODBOJNIK VRSTA

KEM. EL. (CL)

STARI SUMERSKI GRAD

VODOZEMCA (MN.)

MUŠKO IME

ŽENSKO IME

ŽENSKO IME

DUGONOGA PTICA

RADIO CONTROL NA IN

CETINI

SPREMANJA

HRANE

ŽENSKO IME

DJED (NJEM.)

KRALJ ŽIVOTINJA

TEŠKO ORUŽJE

VAGA (24.9.-23.10.)

Ukoliko se dobro organizirate sve ete sti i. Nemojte pani ari jer e vas to samo zna ajno uspori , a ne e donije nikakvu korist.

Imate osje aj da se premalo družite s bližnjima. Bez obzira koliko posao bio važan, vi morate imati dovoljno slobodnog vremena koje možete proves s najmilijima. Kraj tjedna e bi idealan za mali odmor i predah od svega. Nemojte zapo inja neke nove planove, to ostavite za sljede i tjedan, a sada se samo malo odmorite i opus te.

Sve vage koje nemaju partnera bi uporno mogle ekati poziv jedne zanimljive osobe. No, bolja opcija je da radite nešto drugo i ne postanete previše optere eni ekanjem. Krajem tjedna energija bi mogla splasnuti i više e do i do izražaja koliko vam je stalo do bližnjih.

Nemojte se bojati pokazati što osje ate.

Nemojte se previše optere iva osje ajima jer su to stvari na koje ne možete utjeca bez obzira koliko se trudili, zato je ve inom najbolja opcija prepus se. No, svakako i u tome treba ima neke granice i ne pretjeriva .

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Bez obzira što radili, vrlo je važno da se vrsto držite injenica, a ne oslanjate na intuiciju, posebne znakove i sli no. Držite se onog što imate crno na bijelo. Samci e sredinom tjedna dobi mali po caj od prijatelja vezan u izlaske i upoznavanje novih ljudi, ukoliko vas pokušavaju upoznati s nekim nemojte odbijati.

Ništa vas ne košta da pružite priliku.

Nemojte se žuri ukoliko vi više volite bi usporeniji. Budite ono što jeste jer ete tako bi sretniji i zadovoljniji.

Tjedan e zapo e s uzburkanim i jakim emocijama. To zna i kako vam je potrebna neka promjena na ljubavnom planu. Možda korak više u vezi, dodatno povezivanje s partnerom ili prihva anje poziva za ve eru. Nemojte zaboravi koliku mo ima nešto što ne izgovorite. Ne morate drugima re i baš sve što ste mislili, malo tajnovitos uvijek dobro do e. Savjet za sve samce je da ovog tjedna budu nešto društveniji prema svima, redovno odgovarajte na pozive, sms poruke, mailove, pozdravite simpa nog stranca i sl.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Po etak tjedna baš i nije namijenjen za ljubav, više se radi o poslovnom dijelu vašeg života pa se na njega i usredoto ite. Sredinom tjedna bi se mogle pojavi neke nove i neo ekivane stvari, no, nemojte se previše živcira . Samo polako i oprezno pristupite tome. Kraj tjedna e bi posebno vezan uz ljubav i sve što se doga a na ljubavnom planu. Tražite savjete od prijatelja i slobodno preuzmite inicija vu.

Upoznavanje novih ljudi i njihovo impresioniranje e vam ovog tjedna bi prili no jednostavno. Ukoliko nemate partnera, ovaj period iskoris te i za upoznavanje potencijalnog partnera. Strijelci koji su u vezi e posebno shva koliko im to zna i. Pokažite partneru svoje osje aje. Kraj tjedna iskoris te kako biste se družili s osobama do kojih vam je stalo. Ne ete ima previše posla pa ete bezbrižno mo i vrijeme provodi u ugodnom društvu.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Osje ate se prili no ranjivo, što bi neke osobe pokraj vas mogle pokuša zloupotrijebi . Nemojte vjerova svim njihovim pri ama, radije sami saznajte sve što vas zanima. Sredinom tjedna ete sazna neke nove stvari. Uvijek se isplati potruditi oko onog što želite jer to je jedini na in da i do ete do toga. Nemojte brzati sa zaklju cima, pogotovo krajem tjedna.

Pri ekajte kako biste saznali sve što vam je potrebno i tek onda donesite odluku.

Tako ete sebi uštedje puno vremena ali i truda.

Budite ono što jeste i uživajte u tome. Ovog tjedna ete se posebno istaknu baš zbog svoje energi nos i samouvjerenos . Nemojte eka da se ljubav sama pojavi pred vašim vra ma. Sada je pravo vrijeme da se vi potrudite oko nje. Iza ite vani, družite se s novim ljudima, dajte priliku zanimljivim osobama. Krajem tjedna obitelj e vam bi na prvom mjestu. Ukoliko ste u mogu nos bilo bi dobro da zajedno otputujete, zabavite se i dodatno povežete.

Znate da su oni osobe u vašem životu na koje uvijek možete ra una .

KORICE MA A

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Ukoliko radite ono što volite onda je vrijeme da u tome po nete i uživa . Vi kada ostvarite ono što ste htjeli onda samo ponovno postavite nove ciljeve. Morate nau i uživa u onome što ste pos gli.

Kada se u vašem životu pojavi ljubav koju ste toliko ekali, onda biste joj trebali pružiti i priliku. Nemojte se bojati nego se prepustite. Krajem tjedna bit ete raspoloženi jedino za zabavu. Okružite se ljudima koji se vole zabavlja i uživajte u tome.

Želite pokaza jednoj osobi da vam je stalo, ali vam to oduzima previše energije. Nemojte ništa forsira , možda ta osoba voli pokazivanje osje aja na neki druga iji na in. Napravite što mislite da trebate i krenite dalje. Sredinom tjedna bi se mogli pojavi neki nancijski problemi. Bilo bi dobro da o svemu što se doga a prvo dobro razmislite i saznate što bi se moglo promijeni kako bi situacija bila nešto povoljnija za vas. Nemojte se boja novih stvari, svako iskustvo dobro do e i u ve ini slu ajeva saznate nešto korisno o sebi ili drugima.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Budite spremni na nešto druga ije ponašanje kada je ljubav u pitanju. Bitno je da ga prihva te kao nešto što vrijedi truda umjesto da se zabrinete i odustanete. Ukoliko ste u vezi pripazite da vaše dobronamjerno savjetovanje partnera ne izgleda kao nare ivanje. Vi mu možete nešto sugerirati, no, odluka je na njemu i vi to morate poštivati. Za one koji nemaju partnera ovo bi mogao bi vrlo zanimljiv kraj tjedna. Budite malo opušteniji i prepus te se zabavi.

RIBE (20.2.-20.3.)

Po etak tjedna e za vas bi prili no zanimljiv i roman an.

Nemojte dopus da se sve zadrži samo na snovima, iza ite vani i potrudite se oko onog što želite. Sredina tjedna e više bit orijentirana na posao. Možete pos i puno toga, naravno ako to i želite. Sve ovisi o vama. Komunikacija e vam tako er bi ja a strana jekom ovog tjedna.

Razjasnite sve što je potrebno i iskoris te sve svoje prednos .

PRIJAMNIK (MN.)

ALIGHIERI

ZEMLJIŠNA MJERA

VIC tjedna

KORAK NAPRIJED

RAJKO JAGAR

RIBARSKI PRIBOR

ŠEJ, HAJ, TO LETO…

NAJSITNIJA ESTICA TVARI

OVAN (21.3.-20.4.)

LAV (23.7.-23.8.)

ABELOV BRAT VRSTA CRNOGORI CE

OKLAHOMA

RADIJUS

19. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VRSTA LIHOPAPKARA

HRV. MODNI KREATOR IVICA

DIJAFRAGMA

Rekord

SUMPOR

Piše Haso redakciji Guinessove knjige rekorda: “Dragi urednici, želio bih da me uvrstite u vašu knjigu jer sam složio Lego kockice za 6 mjeseci, a na kutiji piše za 3 do 5 godina!”

19. listopada 2010.

Vremenska prognoza 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 11. do 18. listopada

Kasna jesen VREMENSKA SLIKA: Nakon vrlo kišnog rujna, listopad je ipak krenuo drugim stopama. Prva polovica mjeseca protekla je u znaku stabilnijeg vremena zahvaljuju i utjecaju europske anticiklone.

Anticiklona u hladnijem dijelu godine esto Jadranu donese obilje sunca, a unutrašnjosti dugotrajne magle i niske oblake. Iako je magla u unutrašnjosti bila esta prošlog tjedna, nije se predugo zadržavala tako da je i u tim krajevima, osobito poslijepodne, bilo nešto sun anog vremena. Ovog tjedna ulazimo u još dublju jesen, uz vrijeme koje e nam donijeti mnoštvo oblaka, povremeno i slabu kišu, u gorju i snijeg. Ne emo se baš ni ugrijati jer e biti prohladno, tek prema kraju tjedna mogu je porast temperature zraka, ali i jutarnji mraz!

VREMENSKA PROGNOZA: Povremene, ali slabije kiše bilo bi još možda i tijekom današnjeg jutra, kad e i dalje prevladavati obla no i prohladno vrijeme. Ipak, tijekom dana bi u ve em dijelu Me imurja trebalo biti suho, a popodne e se i naoblaka malo stanjiti.

Mala je mogu nost za kra a sun ana razdoblja. I dalje povremeno umjeren sjeveroisto njak uz prohladno vrijeme, eventualno samo stupanj-dva višu temperaturu nego u ponedjeljak, zna i dnevni maksimalac oko desetke.

Srijeda bila u znaku ve inom obla nog vremena, u jutarnjim satima mogu a je i magla i niska

naoblaka. Povremeno može biti kiše ili rosulje, osobito poslijepodne i nave er. Radi se o tome da bi do nas mogla sti i nova koli ina nešto vlažnijeg, ali i hladnijeg zraka. Zapuhat e umjeren, na udare možda i jak sjeverni i sjeveroisto ni vjetar pa e temperatura zraka biti niska. Dodajmo da e u višim predjelima unutrašnjosti, prije svega na vrhovima Medvednice, Ivanš ice i Maceljskog gorja možda biti i snijega. Temperatura e se ve i dio dana kretati izme u 4 i 8 Celzijevih stupnjeva. ini se da e i u etvrtak još uvijek biti puno oblaka, ali samo ponegdje još malo kiše. Dakle, oborine e uglavnom prestati, a danju se može pojaviti i malo sunca. Jutarnja temperatura oko 3, a najviša dnevna izme u 6 i 8 Celzijevih stupnjeva.

Tek u petak i subotu je ve a šansa za sun ana razdoblja i malo višu temperaturu, ali e istovremeno jutarnja temperatura biti nešto niža pa je u slu aju vedrih no i mogu i mraz. Uvjeti za mraz bit e ispunjeni ako ne bude vjetra i ako no bude barem djelomi no vedra. U svakom slu aju najbitnije je da se ne o ekuju nikakve konkretne oborine.

Dodajmo da bi jutro i prijepodne moglo biti maglovito i tmurno uz mogu u slabu rosulju. Vjetar e oslabjeti.

Prema ve ini prognosti kih materijala nova promjena vremena mogla bi se dogoditi na samom kraju ovog ili po etku sljede eg tjedna, ali takav razvoj vremena još uvijek nije sasvim siguran. ini se nedjelja ipak suha i malo toplija, osobito danju, a da bi porast naoblake mogao do i u ponedjeljak kad nije isklju ena ni kiša.

Podsje amo da vremensku i agrometeorološku prognozu možete provjeriti svaki dan i na našem broju telefona 060-444-444

Prvi planinski snijeg Proteklih se dana u medijima digla velika buka, skoro pa histerija, oko dolaska zahla enja, prvog snijega u gorju i prognoze za nadolaze u zimu. Snijeg je zaista i pao, ali samo na najvišim vrhovima.

Ciklona koju je Crometeo tim nazvao Zdeslav donijela nam je tijekom vikenda pogoršanje vremenskih prilika, najprije na Jadranu, u gorskim krajevima i Slavoniji. Tamo je ve u subotu bilo kiše, dok je sjeverni dio Hrvatske, uklju uju i i Me imurje, u subotu još uvijek imao suho i obla no vrijeme. Kod nas je kiša stigla tijekom nedjelje, kad je uz pad temperature u najvišem gorju kiša prešla u snijeg.

Tako je u nedjelju na Zavižanu napadalo 4, a na Platku iznad Rijeke skoro 10 centimetara snijega.

To zaista nije ništa udno. Osim

Platka koji se zabijelio sa desetak centimetara snijega, snijeg je zabijelio i Begovo Razdolje, Bjelolasicu kao i Zavižan. Zanimljivo je da je ovogodišnji prvi snijeg na Zavižanu stigao baš 17. listopada, kad je i po prosjeku prvi dan sa snježnim pokriva em od najmanje 1 cm (prema dugogodišnjim klimatološkim podacima DHMZ postaje Zavižan (razdoblje od 1953./54. do 1992./93. godine). Podsjetimo da je prošle godine snijeg na Zavižanu pao nekoliko dana ranije (12. listopada), a u samo nekoliko sati tog dana ga je napadalo ak 28 cm. Snijeg je ove nedjelje zabijelio i planine u Sloveniji. Ina e, ova vikend ciklona donijela nam je kišu nakon što je ve i dio tjedna u Me imurskoj županiji zapravo bio uglavnom stabilan i suh.

Kakva e biti zima? uz cijenu poziva od 2,29 KN/min. iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 18.10.).

IZ METEOROLOŠKE ŠKRINJICE 22. listopada 1993. god u Istri mjestimice oko 210 mm oborine s poplavama 24. listopada 1739. god. po ela ne uveno duga i jaka zima 25. listopada – prosje ni nadnevak završetka izletni ke sezone 26. listopada 1964. god. strašna poplava Save u Zagrebu uz 17 poginulih

Zadnjih dana, tjedana, mjeseci, stupce novina i portala pune raznorazne izjave koje se bave predvi anjem vremena u nadolaze oj zimi. Uz dužno poštavanje prema svakom mediju, Crometeo tim se oštro ogra uje od senzacionalisti kih naslova koji se mogu pro itati, a nisu u bilo kakvoj vezi s izjavama Crometeo tima. Jedna od najja ih zima koje su pogodile Hrvatsku je svakako ona 1929. kad se temperatura u akovcu spustila na ledenih -35,5°C. No, nisu ostali nezabilježeni i slu ajevi kada je zima gotovo poptuno izostala u našim krajevima! Tako su zabilježene zime i bez snijega i bez niskih temperatura. ak i u hladnom 18. stolje u bilo ih je nekoliko bez snijega, kao 1738./39., 1758., 1763., 1765. i 1772. godine. U daljnjoj povijesti bilježimo zimu 1289./90. koja je bila „ne uveno blaga“. Te su zime djevojke za Boži dolazile u crkve urešene svježim cvije em a mla-

di i su se kupali u rijekama. Sredinom sije nja bilo je zrelih jagoda!

Godine 1485. bilo je toliko toplo da su u sije nju procvali vo njaci, trava se kosila a ptice su savijale gnijezda. Godine 1539. djevojke su na Sveta tri kralja nosile svježe ubrane ljubice. Vrlo blaga zima bila je i 1789./1790. godine, kada u Lici nije palo gotovo ništa snijega. Ova e zima najvjerojatnije biti malo hladnija od prošlih zima koje su bile toplije od prosjeka. Ovakva progoza proizašla je iz trenutno dostupnih sezonskih prognoza za Europu i svijet. To što trenutne prognoze upu uju na malo hladniju zimu ne zna i da e nužno tako i biti, isto kao što je mogu e da u hladnoj zimi imamo i toplije dane. Ukratko, trenutna prognoza upu uje na jednu zimu kakva prili i našem podneblju, zimu u kojoj e biti i temperaturnih minusa i snijega, ali NE i najhladniju zimu u povijesti.

Doga aji STARO-NOVO vodstvo HSLS-a u Murskom Središ u

Josipu Dobrani u potvr en novi mandat predsjednika Protekli petak HSLS ogranak Mursko Središ e održao je skupštinu ogranka na kojem je izabrano novo vodstvo. Prije samih izbora Josip Dobrani , predsjednik ogranka, koji ina e obnaša dužnost gradona elnika M. Središ a, podnio je izvješ e u kojem je posebno istaknuo aktivnosti mladih liberala te izvrsni izborni rezultat, jer HSLS u tom gradu ima gradona elnika iz svojih redova. Zahvalio je svima na potpori te pozvao na još aktivnije djelovanje. Njegovo izvješ e jednoglasno je prihva eno.

Skupu se obratio i Josip Grivec, predsjednik me imurskih liberala, estitavši na uspjehu na minulim lokalnim izborima, zahvalivši svima na darovanju svog vremena u interesu stranke, posebno istaknuvši

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

Predsjednik Županijske organizacije HSLS-a Josip Grivec i predsjednik ogranka Mursko Središ e Josip Dobrani nazdravljuju uspješnoj izbornoj skupštini i boljitku stranke

da je uspjeh to ve i jer je stranka na razini Hrvatske imala slab rejting te da je uspjeh postignut zahvaljuju i izvrsnom kandidatu, kao i predanom radu

i djelovanju ogranka. Zahvalio je svima na suradnji, a novom vodstvu zaželio puno uspjeha. Uz analizu politi kih aktualnosti, istaknuo je:

- Za razliku od drugih, lanovi HSLS-a ne stavljaju svoje osobne i strana ke interese u prvi plan, nama je nit vodilja i osnova djelovanja op e dobro, dobro sredine u kojoj živimo, radimo i stvaramo, na srcu nam je dobrobit Me imurja i tako i na takav na in se ponašamo i djelujemo. Iza našeg upravljanja našom županijom ostavili smo visoke demokratske dosege koje drugi ne uspijevaju slijediti, takva stranka i takav na in upravljanja trebaju Me imurju, trebaju Hrvatskoj, uvjeren sam da e to i gra ani prepoznati, kazao je Grivec.

Nakon tajnog glasovanja za predsjednika ogranka HSLS-a ponovno je izabran Josip Dobrani , dopredsjednica je postala Katarina Belovi , rizni arka Marijana Breglec, tajnik Zvonko Vrtari , a u Izvršni odbor izabrani su još: Sandi Kramar, Martin Nedeljko, Martin Novak i Božena Leva i . lanovi Nadzornog odbora jesu: Leonard Bašnec, Jadranka Tuksar i Drago Belše.

Stari - novi predsjednik zahvalio je na povjerenju, najavio brojne aktivnosti, pritom istaknuvši: - Pred nama su brojni izazovi, uklju imo se svi i svojim aktivnostima, idejama i prijedlozima dajmo svoj doprinos našem gradu, da bude još ljepši i prosperitetniji, zaklju io je Dobrani .

HKD “Pomurje” u Lendavi

anino Kutnjak postao gradski vije nik Predsjednik HKD-a “Pomurje” u slovenskoj Lendavi anino Kutnjak nakon održanih lokalnih izbora za gradona elnike, op inske na elnike, gradska i op inska vije a postao je lanom Gradskog vije a op ine Lendava, kao prvi i za sada jedini predstavnik hrvatske zajednice.

Kutnjak se nalazio na samostalnoj listi Antona Balažeka, župana op ine Lendava, i kao peti na listi izabran je u gradsko elništvo.

Balažek je Kutnjaka predstavio kao osobu koja je izuzetno angažirana i uspješna u kulturnom i društvenom radu Hrvata u Lendavi i osobu koja radi na povezivanju Hrvatske i Slovenije,

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec. ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

anino Kutjak, prvi Hrvat u lendavskom Gradskom vije u posebice na uspostavljanju dobrih odnosa izme u lendavske op ine i Me imurske županije.

(S. Mesari )

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

NASTAVLJENA VELIKA POBJEDNI KA SERIJE IVANE LISJAK

TEŽAK PORAZ NOGOMETNOG KLUBA ME IMURJE U II. HNL

ZAVRŠENO HRVATSKO - SLOVENSKO PRVENSTVO U SPEEDWAYU

Trinaest uzastopnih pobjeda, u Ho e li trener Simuni Dino Kova i državni prvak nakon Luksemburgu u glavnom ždrijebu preživjeti sramotu u Žrnovnici? sedam titula Jurice Pavlica KATOLI KI DOM u akovcu

Makovci nastupili pred prepunom dvoranom Proteklih petnaestak godina dvorana Katoli kog doma u akovcu nije bila toliko ispunjena publikom kao u nedjelju nave er. Tako velik broj ljudi došao je uti i vidjeti Makovce, nekadašnji pjeva ki zbor župe Svetog Nikole biskupa, koji je u nekoliko uzrasta okupljao velik broj djece i mladeži. Makovci su održali koncert pod nazivom "Makovci za 25. ro endan", kojim su obilježili obljetnicu svog osnutka, te uspješno djelovanje preko deset godina.

Pred toliko velikim brojem posjetitelja i prijatelja Makovci su pjevali radosno i skladno, a publika nije skrivala emocije koje su izražene mnogim suzama radosnicama i gromoglasnim pljeskom.

Zborom je ravnao njegov osniva pater Drago Brglez, a kao gosti nastupili su Ladislav Varga, Stjepan Levani i Pjeva ki zbor župe Svetog Nikole biskupa akovec pod ravnanjem Ivane

- Kad se budemo o i u o i gledali ...

Jagar. Posebno je lijep bio nastup djece lanova Makovaca koji su u me uvremenu postali roditelji.

Prije koncerta u župnoj crkvi je služena sveta misa na kojoj su Makovci pjevali, a predvodio ju je pater Željko Železnjak, fra-

Gosti i uzvanici na koncertu

njeva ki provincijal, koji je, kao i akove ki gvardijan fra Stanko Belobrajdi , Makovcima estitao jubilej. Od društvenih djelatnika ovom lijepom doga aju nazo io je samo Matija Posavec, zamjenik me imurskog župana. Pater Dra-

Današnji župni zbor raste kao i Makovci nekada go Brglez zahvalio je svima koji su podupirali i pomagali Makovcima, osobito sponzorima, me u kojima je najistaknutija tvrtka "Brid akovec".

Ovom prigodom predstavljen je i u prodaju stavljen dvostruku

Marijana Hunjak, prva glazbena pratilja zbora “Makovci”

Šal grije i ukrašava Mekani pamu ni dugi šal ujutro, kad je zubato sunce, grije, a kasnije tijekom dana olabavljen postaje modni dodatak.

U recesiji, kad nismo u prilici gomilati odje u, šal može nado-

puniti i osvježiti i staru odjevnu kombinaciju ili dati druga iji ton novoj. Ugodni pamu ni šal može postati strateški komad svake garderobe. Ne košta puno, a unosi promjenu. (BMO)

album s najboljim i najizvo enijim pjesmama i skladbama s kojima su Makovci nastupali diljem Hrvatske i Europe, osobito u danima Domovinskog rata, kada su pjesmom bodrili branitelje i prognanike, te navještali i sla-

vili novu i sretniju Hrvatsku. Na kra em druženju nakon koncerta mnogi su rekli kako je šteta da se ovakav potencijal i kvaliteta eš e ne koristi, odnosno predstavi javnosti.

(Stjepan Mesari )

Tu ni igla ne bi našla mjesto