Međimurske novine 791

TRAGOM NAJAVE o poskupljenju važnog energenta za grijanje

Hoće li zaštitari prirode uspjeti stopirati radove na hrvatskoj str. 9 strani?

Vladimir Ivković: Do 31. prosinca cijena plina neće se mijenjati str. 5 www.mnovine.hr

EKOLOŠKA DRAMA na ušću Mure u Dravu

Godina XV.

Broj 791.

^akovec, UTORAK, 2. studenoga 2010.

Cijena 7 kuna

POTVRĐEN novi ravnatelj ŽUC-a

str. 2-3

Davor Sokač izabran i glasovima oporbe, HNS protiv MTČ d.d. u stečaju

IMA LI TO SMISLA?

Za nastavak proizvodnje zainteresirani jedino radnici

Dvostruko veći broj gospodarskih zona u Međimurju od gradova i općina

str. 5

PEKARNA. CAFFE BAR.

sefino se

str. 8

GRAĐANI, OPREZ!

str. 6-7

Učestale krađe u obiteljskim kućama diljem Međimurja

Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 54

2

Aktualno IZ TJEDNA u tjedan

UREDNI KI osvrt

Kad politika postane sama sebi svrhom Prošli tjedan kona no smo doznali da prijevremenih parlamentarnih izbora ipak izgleda ne e biti. SDPov pokušaj smjene vladaju e koalicije, koji je unaprijed bio osu en na propast, samo je još jednom dokazao da i u ova teška vremena Sabor kao politi ka arena služi uglavnom da zabavlja narod u stilu "kruha i igara". Na žalost, do kruha je narodu danas sve teže do i, dok s druge strane, osim "puno pri e", pravih i kvalitetnih ideja kako da se tako nešto promijeni - nema.

Kad su ideje u pitanju, nema ih previše, barem onih strateški kvalitetnih, ni u našoj lokalnoj politici koja tako er sve više postaje "sama sebi svrhom". Politi ko - inovni ki aparat.

"Glave skupa" tako i dalje, pa ak i sve više, služi kao izlizana loskula, jer pomaka u tom smislu uop e nema. Stoga nije udno da nam se mogu dogoditi 52 gospodarske zone u Me imurju, a u akovcu, primjerice, osim gomilanja trgova kih centara nije saživjela ni jedna.

Zar politiku zaista nije briga što u akovec nije došla ni jedna ozbiljna proizvodna strana tvrtka, osim Calzedonije, otkako je hrvatske samostalnosti, što nisu otvorena nova radna mjesta u kojima bi se mogli zaposliti mladi i školovani Me imurci koji e, ako se današnji trendovi nastave, vrlo skoro morati umjesto u svoj kraj ponovno oti i kao nekad njihovi roditelji, djedovi i bake kao ekonomski emigranti "trbuhom za kruhom" u gastarbajtere. Umjesto šest - sedam strateški raspore e-

2. studen studenoga noga 2010.

2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 33

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

U DRUGOM POKUŠAJU izme u pet kandidata izabran ravnatelj Doma zdravlja akovec

Novi ravnatelj Branko Vr i , dr. med.

Iz drugog pokušaja putem javnog natje aja izabran je novi ravnatelj Doma zdravlja akovec. Novi ravnatelj je Branko Vr i , dr. med., specijalist anesteziologije i intenzivne medicine iz Šenkovca, ina e dosadašnji djelatnik Županijske bolnice akovec.

nih gospodarskih zona, tri oko naših gradova i etiri - pet uz autocestu i prugu, za koje bi se osigurala podrška za sredstva iz državnih fondova, komunalna infrastruktura, agitiralo u zemlji i inozemstvu za dolazak proizvodnih tvrtki, novih tehnologija, mi smo situaciju doveli do apsurda u kojoj prakti ki svako selo mora imati svoju gospodarsku zonu.

Umjesto da politi ari zaista po inju razmišljati na na in da ako ne mogu sami uz i oko sebe okupe sve one koji mogu pomo i u rješavanju konkretnih pitanja, mi se uglavnom "zadavimo" na drugim potpuno irelevantnim ali politi arima uvijek zanimljivim temama koje se onda ponude javnosti "kako bi se glodala kost".

I kako onda ovjek ne bi izgubio vjeru u naše politi are i ono što oni predstavljaju (bez obzira na stranke, ljevicu, centar ili desnicu), jer najmanje podržavaju i razmišljaju o obi nom ovjeku, ve uglavnom o tome kako zadovoljiti partikularne interese i što duže ostati na vlasti.

Do novog ravnatelja došlo se nakon drugoga raspisanog javnog natje aja na koji se ovaj put javilo pet kandidata, ali potpunu ponudu na natje aj su priložila tri kandidata. Oni su pozvani na prethodnu provjeru znanja i sposobnosti, pri emu je provjeri pristupilo dvoje kandidata

(jedna kandidatkinja je pisanom izjavom odstupila iz daljnjeg postupka izbora). Nakon provedenog testiranja, intervjua i procjene predloženih programa rada Upravno vije e izme u dva kandidata odabralo je za novog ravnatelja Branka Vr i a na mandat od etiri godine. (BMO)

SKUPŠTINA ME IMURSKE ŽUPANIJE potvrdila novog ravnatelja ŽUC-a

Dio oporbe umjesto H vladaju e u imenova imenovan - Me u 27 glasova podrške bili su uz vije nike vladaju e koalicije SDP - HSS - HSU i glasovi MDS-a, HDZ-a i HSLS-a, te jedan nezavisni vije nik S ve inom od 27 glasova Davor Soka iz Preloga izabran je za novog ravnatelja Županijske uprave za ceste. Dosadašnjem ravnatelju Zoranu Šari u 1. studenoga isti e mandat, pa je Upravno vije e raspisalo natje aj za izbor novog ravnatelja na koji se javilo ak osam kandidata. Oni su morali pro i pisanu i usmenu provjeru te predo iti plan i program rada. Najbolje rezultate na tom testiranju postigao je Davor Soka , izvijestio je Skupštinu Zvonimir Pav ec, predsjednik Upravnog vije a ŽUC-a, te je predložio Skupštini Me imurske županije da Davora Soka a imenuje za ravnatelja ŽUC-a. Njegovo imenovanje prethodno je potvrdio i skupštinski

Odbor za imenovanje. Protiv imenovanja Davora Soka a za ravnatelja ŽUC-a bio je Klub vije nika HNS-a, koji su ina e u vladaju oj koaliciji sa SDP - HSS - HSU te zajedno ine skupštinsku ve inu s 24 od ukupno 41 glasa u Skupštini. No izostanak podrške HNS-a pri izboru novog ravnatelja nije ugrozio potrebnu mu potporu. Davor Soka dobio je i više glasova nego što bi dobio da ga je podržala samo vladaju a ve ina. Za imenovanje Soka je dobio široki raspon glasova stranaka i lista u Skupštini.

Me u 27 glasova podrške bili su uz vije nike vladaju e koalicije SDP - HSS - HSU i glasovi MDS-a, HDZ-a i HSLS-a, te jedan nezavisni vije nik.

Klub vije nika HNS-a bio protiv U obranu dosadašnjeg ravnatelja Zorana Šari a stao je Vladimir Perši , potpredsjednik Skupštine Me imurske županije, vije nik HNS-a, u ime kluba HNSa. Naveo je nekoliko razloga za njegov ostanak i razloge zbog kojih HNS nije potvrdio odluku Upravnog vije a za izbor Davora Soka a za novog ravnatelja.

Perši je na in na koji je obavljeno testiranje kandidata nazvao nelogi nim. Kazao je da su jedini koji su mogli testirati budu eg ravnatelja na elnici (gradona elnici) op ina i župan, a ne da netko iz Zagreba testira nekoga koga ne poznaje. Uz to

Proslava Martinja uz dobru me imursku kapljicu Svi ljubitelji dobre kapljice s nestrpljenjem o ekuju proslavu Martinja, koja u našem Me imurju kre e ve idu i vikend.

Bilo da su iz Me imurja ili iz susjednih krajeva, gotovi svi naši ispitanici redovito slave Martinje. Organizirane proslave

su najposje enije, a u društvu prijatelja esto se posegne za kojom ašicom. Prema rije ima ispitanika, u tome nema ni ega

lošeg, sve dok smo umjereni i znamo stati na vrijeme.

Bilo kako bilo, našim ispitanicima najbitnije je dobro druš-

tvo i ugodna atmosfera kako bi na što veseliji na in proslavili dan kada se krsti mlado vino. (hz)

Anketa “Pod vurom”

Igor Baksa, akovec - Moje društvo i ja obilježavamo Martinje cijele godine, tako da sam taj dan nikada nismo posebno proslavili. Možda je Martinje nekako zanimljivo zbog animatora koji se obla e u biskupa koji krsti vino.

To mi se ini jedinom posebnoš u Martinja. Dakle, ukratko, nisam neki poklonik tradicionalnog slavlja Martinja.

Marinko Rašeta, Bjelovar - Iako smo do sada gotovo svake godine na neki na in obilježili Martinje, ove godine ne emo jer smo, na žalost, na putu. Ina e smo slavili kod ku e u društvu prijatelja.

I kod nas je obi aj svaku priliku iskoristiti kako bi se popila koja ašica, a vjerujem da je tako u gotovo cijeloj Hrvatskoj. U tome nema ni eg lošeg sve dok smo umjereni i znamo se kontrolirati.

Ivanka Horvat, Strahoninec Povodom Martinja svake godine s umirovljenicima idemo na malu zakusku pa emo tako i ove godine. Zabavljamo se, da tako kažem, po penzionerski. Do sada smo se trudili gotovo svake godinu obilježiti Martinje, a planiramo i nastaviti sve dok nas zdravlje služi.

Naš kraj poznat je po vinima, stoga nije neobi no da Me imurci koriste svaku priliku da popiju koju ašicu. I sve je to u redu dok je u granicama normale. Željko Kuku ka, Zagreb - Redovito obilježavamo Martinje na na in da odemo u neki restoran gdje proslavimo taj dan. Nije samo u Me imurju obi aj da se svaka prilika koristi kako bi se popila koja ašica. Naravno, sve je to u redu dok je doista rije o kojoj ašici u društvu prijatelja.

Neven Pintari , Mihovljan - Svake godine obilježavamo Martinje.

Obi no idemo s društvom nekamo na organiziranu feštu kako bi zajedno proslavili taj dan. Isto planiramo i ove godine. Mnogi Martinje, kao i ostale proslave, iskoriste kako bi se proveselili u društvu prijatelja, a esto se poseže za kojom ašicom. Smatram da je to u redu dok se znade granica.

Vladimir Horvat, akovec - Naravno da slavimo Martinje. To je po Božjemu zakonu, ako nema Martinja, zna i da nam nešto nedostaje. Uglavnom svake godine idemo nekamo na organizirano slavlje, gdje obilježimo taj dan u društvu dobrih prijatelja. Bitno je društvo i veselje, kao i sve ono što ide uz to. (foto: Vrzan)

2. studenoga 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 w

3

HITNA POSTAJE ZAVOD ZA HITNU MEDICINU, ako ministar potvrdi, ve od idu e godine

Uskoro nema više odlaska na Hitnu zbog “hitne” temperature Izdvajanje Hitne medicinske pomo i iz Doma zdravlja u novu ustanovu prema Zakonu zna it e novinu i za pacijente i kraj dosadašnjoj navici da upalne procese i hitne povišene temperature i sli na stanja najbrže rješavamo na hitnoj kad ne rade obiteljski lije nici ili izabrani pedijatri za djecu. Hitna e prema novim zakonskim rješenjima zaista biti samo za hitne slu ajeve, a ove opisane trebat e novom reorganizacijom rješavati Dom

zdravlja u kojem e druga iju ulogu i više obveza dobiti lije nici koji su postali koncesionari. Naime, domovi zdravlja ponovno se vra aju nekadašnjoj ulozi zdravstvenih ambulanti kakve su imali prije privatizacije primarne zdravstvene zaštite. Unutar Doma zdravlja ostat e laboratorij, medicina rada, koncesionari i sanitetski prijevoz.

Na skupštini Me imurske županije re eno je da e se iz me unarodnog Ugovora

o kreditu Me unarodne banke za obnovu i razvoj i Ministarstva zdravstva financirati unaprje enje hitne medicinske pomo i te e Ministarstvo za to raspodijeliti nova vozila za Hitnu medicinsku pomo po klju u kako oni odrede, od 4 do 8 vozila po svakoj županiji. Planira se nabavka ukupno 128 vozila za cijelu Hrvatsku.

Prijedlog mreže za županijske zavode i podružnice Ministarstvu zdravstva daje Hrvatski zavod za hitnu medicinu koji

HNS-a podržao anju Davora Soka a

su naš prijedlog za podružnicu u Prelogu usvojili i proslijedili Ministarstvu za planiranje nove mreže Zavoda za hitnu medicinu Kona nu odluku o mreži i po etku rada Zavoda za hitnu donosi ministar zdravstva i socijalne skrbi. U najboljem slu aju, nakon što je naša Županijska skupština donijela odluku o osnivanju, a prostorni su i drugi uvjeti osigurani, Zavod za hitnu medicinu mogao bi proraditi ve idu e godine. (BMO)

jega brani i predlaže Skupštini Perši bio tek na petom mjestu po ostvarenim rezultatima iz natje ajne procedure.

Da se ne radi o smjeni, usprotivila se i Sun ana Glavak iz HDZa, a Roberta Barat iz SDP-a kazala je da se teško naviknuti novi na-

in izbora rukovode ih ljudi na mjesta od javnog interesa.

Mladen Križai iz HDZ-a pak je vije nici Roberti Barat iz SDP-a replicirao da su se uvijek takvi ljudi birali na javnim natje ajima, a da je pitanje po kojim kriterijima. (BMO)

Perši spo itnuo zajedništvo SDP-a i HDZ-a Vladimir Perši ovu raspravu završio je cini nim rije ima: - Drago mi je da su se HDZ i SDP složili i da su zajedno. Kazao je da, premda ne voli Sanadera, slaže se s njim u uzre ici “tko pod drugim jamu kopa ... “ Na kraju se javio za rije i me imurski župan Ivica Perho koji je rekao da je i u pripremi sjednice apelirao na to da oko ove to ke ne bude previše politi kih tenzija. Vije nicima

je poru io da su oni ti koji donose kona nu odluku. - Dobili ste sve materijale oko kandidata i izbora. Ne znam kako e glasovati ni lanovi SDP-a, te o ekujem da svi glasuju po savjesti, kazao je me imurski župan, nakon ije je rije i završena rasprava, te otvoreno glasovanje u kojem je Davor Soka izabran s ve inom od 27 glasova vije nika Županijske skupštine. (BMO)

Oporba je dignula ruke i podržala Soka a

je naveo da je u proceduri novi zakon kojim e se županijske uprave morati preregistrirati u trgova ka društva, te bi po njemu bilo bolje da je Šari ostao do preregistracije. Smatrao je da je smjena ravnatelja pred po etak rada zime službe loše rješenje.

Naveo je da sadašnji ravnatelj uz

to ništa ne duguje izvo a ima radova.

Nije smjena, nego reizbor Zvonimir Siladi, vije nik HSSa, pak je iznio sasvim suprotne argumente. Podsjetio je da ni jedno izvješ e o radu ŽUC-a koje

je podnio Šari nije prošlo bez kritika i uputa kako ga izraditi.

Bilo je puno nezadovoljstva na taj ra un i od strane Upravnog vije a. Podsjetio je da izvješ e o poslovanju za 2008. godinu nije prihva eno na Skupštini, nego tek nakon popravnog, sa zaostatkom od sedam - osam mjeseci.

Kazao je da nema govora o smjeni, nego reizboru. Upravno vije e raspisalo je natje aj jer je dosadašnjem ravnatelju istekao mandat, da se na natje aj javilo osam kandidata te da je predloženi kandidat Soka bio broj jedan po ostvarenim rezultatima testiranja, a da je kandidat ko-

Vladimir Perši branio je zdušno Zorana Šari a, svoga strana kog kolegu

VIJE NICI SKUPŠTINE Me imurske županije prihvatili izmjene Prostornog plana

Traži se povrat zemlje oko hidrocentrala u vlasništvo op ina Vije nici skupštine Me imurske županije bili su jednoglasni oko izmjena i dopuna Prostornog plana Me imurske županije, kojim su obuhva ene brojne promjene proizašle iz rasprave o izgradnji suvremene in rastrukture, prometnica i energetskih objekata. Rasprava koja se u vije nici razvila oko izmjena Plana išla je u zajedni kom smjeru koji bi donio poboljšanja stanja u prostoru.

Najviše interesa izazvao je prostor oko naših rijeka Mure i Drave. Naime, nedostatak prostornih planova uz njihove obale onemogu io je s jedne

strane planiranje turisti kih sadržaja uz te rijeke, a s druge strane omogu io divlju gradnju, posebice uz prostore uz hidrocentrale na Dravi, a sada se divlja gradnja po ela širiti i na podru je uz Muru. Željko Pavlic, vije nik MDSa, zabrinut je zbog najava Hrvatskih voda o radovima na uš u Mure u Dravu. - Bilo bi dobro da župan intervenira radi zaustavljanja tih radova koji se ne vode u našem nego u interesu susjedne države, kazao je Pavlic. - Ve i je naš interes zaštita rijeke Mure nego ma arske pruge, kazao je Pavlic.

Josip Posavec, nezavisni vije nik, predložio je da Županija zatraži izmjenu zakonskih propisa oko tretiranja zemljišta uz hidrocentrale u našoj županiji, da tim izmjenama zemljište oko hidrocentrala postane vlasništvo jedinica lokalne samouprave na ijem se podru ju one nalaze.

- Nikada zbog oduzetog zemljišta nije bilo pravednog obešte enja, a izgradnjom hidrocentrala uništene su stoljetne šume, vrijedni krajolik i resursi, kazao je Posavec. - Vra anjem zemljišta jedinicama lokalne samouprave op ine bi mogle izraditi prostorne planove radi

Crpljenje šljunka kraj Preloga ugrožava nasip? Župan Ivica Perho i sam se uklju io u raspravu oko zemljišta u zoni oko hidrocentrala. Kazao je da je problem zate eno stanje, ali i zakonska rješenja koja unose zbrku u korištenje prostora. Naveo je kao primjer šljun are u Prelogu za koju je koncesija izdana do iscrpljenja, a što doslovno zna i opasnost širenja iskopa šljunka do te mjere da može

dovesti u pitanje sigurnost nasipa uz hidrocentralu, a sve po zakonu. - Razo aran sam i kao gra anin, kazao je župan, jer se pitam emu zakoni ako ne postoje sankcije. To pak je vidljivo u slu aju divljih gradnji uz naše rijeke. Nema prostornih planova, pa nema ni sankcija, a divlje gradnje sada ni u ne samo uz Dravu ve i uz Muru. (BMO)

privo enja u gospodarske i turisti ke svrhe.

Bernarda Topolko upozorila je da susjedna Ma arska ima znatan broj izvi a kih kampova sa svoje strane, dok mi nemamo ni jedan, ak ni u prostornim planovima, premda takvi kampovi za mlade ne iziskuju znatna ulaganja. Oni najniže kategorije trebaju imati svega jednu pumpu za vodu i poljski WC. Blažena Zvošec kazala je da su op ine donjeg dijela Me imurja zakinute jer nema prostornim planom predvi enih podru ja turisti kog razvoja. (BMO)

4

Aktualno

GDQD u Me imurju

Župan Ivica Perho posjetio Me imurjeplet

Župan Me imurske županije Ivica Perho nastavio je s obilaskom gospodarskih subjekata na podru ju Me imurske županije, te posjetio akove ki Me imurjeplet.

Predsjednik Nadzornog odbora Alojzije Sobo anec upoznao ga je s poviješ u Me imurjepleta.

Tvrtka je osnovana 1965. godine, a 1989. godine iz nje se izdvajaju brojna poduze a koja sama nastavljaju razvojni put. U traženju novih niša Me imurjeplet se 90-ih godina okre e špediciji, proizvodnji parketa i stolarije.

Sa svojih 280 zaposlenih te preko stotinu kooperanata i dalje su jedini hrvatski proizvo a pletenog namještaja. Preko 70 posto proizvodnje izvoze, i to u Italiju, Rusiju i Kanadu. Prije nekoliko godina krenuli su u gradnju posebnog postrojenja kojim otpadno drvo iz proizvodnje pretvaraju u toplinsku i elektri nu energiju. Prosje na pla a iznosi 3.800 kuna. Župan Ivica Perho rekao je da se radi o tvrtki koja uredno podmiruje svoje obveze prema radnicima i državi, koja proizvodi te zapošljava doma e ljude.

HRVATSKI LABURISTI

Osnovan ogranak u Orehovici, predsjednik Denis Mešanovi Hrvatski laburisti – Stranka rada nastavljaju sa širenjem svojih ogranaka diljem Me imurske županije, ovaj put u op ini Orehovica.

Za predsjednika ogranka jednoglasno je izabran dosadašnji povjerenik Denis Mešanovi , za tajnika Damir Branovi , a izvršni odbor ine Marko Zrini , Danijel Mešanovi i Kristijan Piknja .

2. studenoga 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Osim što najavljuje osnivanje ogranaka i u drugim me imurskim op inama i gradovima, predsjednik podružnice Me imurske županije Rajko Bulat poziva sve zainteresirane gra ane i strana ke simpatizere da posjete web stranicu: www. laburisti-medjimurje. com, i informiraju se o radu i djelovanju stranke.

SVI SVETI

Zajedni ki vijenac i svije e podno križa na mihovljanskom groblju Predstavnici me imurskoga javnog i politi kog života povodom blagdana Svih svetih, u po ast svim umrlima, u petak 29. listopada položili su zajedni ki vijenac i zapalili svije e podno središ-

njeg križa na mihovljanskom groblju.

U ime Me imurske županije po ast svim umrlima dali su župan Me imurske županije Ivica Perho , predsjednik Skupštine Me imurske župa-

nije Petar Nova ki, te zamjenici An elko Horvat i Matija Posavec. U utorak 2. studenoga (danas), na Dušni dan, u 9 sati u akove koj crkvi Sv. Nikole biskupa bit e sveta misa zadušnica.

Blagdan Svih svetih tradicionalno je u Me imurju protekli vikend i, naravno, ju er (ponedjeljak) prošao u znaku obiteljskih okupljanja i posjeta grobovima najmilijima, ro acima, prijateljima ... (BMO)

IVAN MARTAN ponovno izabran za predsjednika HDSS-a

Nisu svi politi ari lopovi Po etvrti put je Ivan Martan iz Ivanovca izabran za predsjednika Hrvatske demokratske selja ke stranke (HDSS), stranke koja je osnovana nakon Kašinske inicijative, kada se zbog neslaganja sa stanjem u HSS-u dio lanst va odlu io za osnivanje nove, kako je tada re eno, “demokratskije” stranke.

Martan je za predsjednika izabran na prošlotjednoj skupštini stranke održanoj u Kalniku, gdje je dobio glasove svih nazo nih lanova.

U svom obra anju lanovima i gostima skupštine koji su došli iz mnogih krajeva izme u ostalog Martan je rekao: - U ovom teškom, turbulentnom vremenu, kada je korupcija ušla u sve pore društva u RH, mi u HDSS-u na svu sre u možemo biti mirni i sigurni, a vjerujem da smo jedina stranka u zemlji koja nije vezana ni za jednu aferu, a isto tako možemo biti sigurni da se nešto takvo ne e ni dogoditi. To prije svega trebamo zahvaliti vodstvu stranke s mojim vrstim stavom da je HDSS stranka koja njeguje Radi eve dobre ideje, a to je poštenje, socijalna pravda i uvažavanje razli itosti me u gra anima, a me u strankama poštivanje drugoga ideološkog opredjeljenja, podsjetivši lanstvo na dane osnivanja HDSS-a, te vrijeme kada je stranka bila

- Stranka e ponovno postati parlamentarnom

Ivan Martan dobio je ve etvrti put povjerenje za vo enje HDSS-a parlamentarna (saborski zastupnik Ivo Lon ar).Potom je Martan govorio o stanju u poljoprivredi.

Poljoprivrednik želi zaradu - Hrvatski poljoprivrednici s pravom o ekuju inancijsku pomo od Ministarstva poljoprivrede, kako bi se na vrijeme mogli što bolje pripremiti za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Ovo Ministarstvo do sada to ni im nije dokazalo. Mi želimo da naš poljoprivrednik na prolje e zna što e sijati, a na jesen kome prodati

proizvod i kolika e biti njegova zarada. HDSS je demokratska stranka, prema tome, svaki lan naše stranke mora uvijek imati u mislima, poštivati tu e mišljenje, a svi zajedno voditi politiku koja je jasno naglašena u našem Statutu i programu.

Mi u HDSS-u trebamo se boriti svim demokratskim sredstvima protiv mita, korupcije i nepotizma, protiv svega što nanosi nepravdu gra anima RH. Zato na ovoj skupštini želim naglasiti da se više puta osje am nesretnim kada u-

jem rije i da su svi politi ari lopovi i sli no. Mi smo dokazali i nadalje emo se tako ponašati i voditi poštenu politiku. Kao što sam kazao, nismo vezani ni za jednu aferu i ast je biti lanom takve stranke, naglasio je Martan, te dodao kako hrvatski gra ani zaslužuju bolji životni standard i da Hrvatska može proizvoditi hranu za 20 milijuna ljudi, premda zaslugom aktualne državne vlasti uvozimo hranu za 2 milijarde kuna.

(S. Mesari )

KOMBINIRANI JAVNI prijevoz autobus - vlak - tramvaj iz Graza i okolice model za sjeverozapadnu Hrvatsku

Ho emo li i mi s jednom kartom presjedati s autobusa na vlak?

Savez za željeznicu HŽ-a u srijedu je za lanove Radne komisije za integrirani prijevoz organizirao studijsko putovanje u Graz, glavni štajerski grad, kako bi se na licu mjesta uvjerili kako tamo funkcionira integrirani prijevoz koji je tamo uveden i uspješno funkcionira ve 14 godina. Rije je o povezivanju željezni kog, autobusnog i u ovom slu aju tramvajskog prijevoza na podru ju Graza tako da se krajnje pojednostavi i ubrza prelazak s jedne vrste prometala na drugo.

Konkretno, putnik koji iz štajerske provincije putuje u Graz autobusom može biti siguran da e ga, kad stigne do najbliže željezni ke postaje, ekati vlak za dalje. Isto se odnosi i na prijelaz s autobusa ili vlaka na tramvaj i obrnuto. Putnik kupuje samo jednu kartu koja vrijedi za sva tri prijevozna sredstva. Posebno je zanimljivo to što je zahvaljuju i tome u Štajerskoj broj osoba koje koriste javni prijevoz porastao za ak 18 posto u posljednjih godinu dana, što osim osobnih ušteda ima i mjerljive u inke na okoliš.

Godišnji promet posebne tvrtke “Steierische Verkehrsverbund GmbH”, formirane kako bi koordinirala i organizirala kombinirani prijevoz na razini pokrajine u kojoj živi 1.200.000 ljudi, jest oko 55 milijuna eura. U cijeni karte participira i država, pokrajina te grad Graz.

Sjeverozapadna Hrvatska idealno je podru je za uvo enje kombiniranog prijevoza. Željezni ka je mreža razvijena, ovdje na malom prostoru živi velik broj stanovnika, a ljudi imaju naviku vožnje javnim prijevozom. Upra-

vo zato je Savez za željeznicu HŽa pokrenuo inicijativu kako bi se sli ni model u budu nosti razvio i kod nas. Osim bržeg i jednostavnijeg dolaska na odredište te pove anja broja ljudi koji koriste javni prijevoz, kombinirani prijevoz otvara vrata i zna ajnijim ulaganjima u željezni ku infrastrukturu. Kako je naglasio Slavko Šte i ar, glavni koordinator Saveza za željeznicu, Europska unija preko svojih fondova su inancira ovakve projekte, bilo kroz obnovu postoje e, bilo kroz gradnju nove željezni ke infrastrukture,

CITATI TJEDNA

poput autobusnih stajališta na željezni kim kolodvorima. Cilj je Radne skupine sljede e godine pripremiti konkretne projekte kako bi se nakon ulaska naše zemlje u Europsku uniju moglo konkurirati za sredstva iz strukturnih fondova. U ovaj je projekt, pored naše, uklju ena i Varaždinska županija.

Osim prezentacije štajerskog modela, mogla su se uti i iskustva njihovih prijevoznika koji sudjeluju u kombiniranom prijevozu. Primjerice, jedan autobusni prijevoznik koji sudjelu-

je sa stotinu autobusa kao nedostatke istaknuo je samo gubitak korporativnog identiteta i obvezu prometovanja na nerentabilnim linijama, no ove manjkavosti zasjenjuje korist koju svi imaju. U posljednjih sedam godina zabilježen je primjetan rast kvalitete i to nosti prijevoza, te posljedi no pove anja broja putnika. Zanimljivo je i to da u Austriji prijevoz srednjoškolaca i studenata u potpunosti inancira austrijska država. Radna skupina u sklopu studijskog posjeta razgledala je i Cargo centar Graz. (BMO)

Istražio i odabrao Zlatko Boži

Mi nismo dobri, ali smo jednako loši kao i drugi u Europi.

Ne vidim koji je naš izvor rasta, osim po Duhu Svetom.

Andrija Hebrang u saborskoj raspravi 27.10.2010.

Ljubo Jur i , Vjesnik, 2.10.2010.

Gluhe uši za vru a pitanja.

- naslov lanka o susretu Kosor - Pahor u Lovranskoj Dragi, NeDelo, 24.10.2010.

Ustvari uglavnom strani lanci pla aju fakture na vrijeme, a pravodobnim pla anjem održavaju doma u prehrambenu industriju na životu.

Helmut Fenzl, Lider br. 263

Potroša i imaju prava. Ali imaju i obveze: moraju itati!

2. studenoga 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

INFLACIJA GOSPODARSKIH ZONA u Me imurju

TRAGOM NAJAVA o mogu em poskupljenju plina

IMA LI TO ZAISTA SMISLA

Vladimir Ivkovi : Korigiranje cijene plina ne mora nužno zna iti poskupljenje

Dvostruko ve i broj nego imamo op ina i gradova - Od ak 53 njih diljem naše županije, svega 13 popunjeno Hrvatska, pa tako i Me imurje, zemlja je paradoksa, s jedne strane, posljednjih dvadeset godina sustavno ili zbog neznanja, nemara ili forsiranja brzog boga enja proizvodnju smo gotovo uništili. Trgovina je postala prevladavaju a gospodarska djelatnost, a istodobno sa strmoglavim propadanjem proizvodnje u posljednjih dvadeset godina od državne razine na niže forsiralo se otvaranje gospodarskih zona. Novac se ulagao u komunalnu infrastrukturu, cijevi, a sada rezultata nema, jer jedini smisao ure enja zona trebala bi biti proizvodnja kojom bi se otvorila nova radna mjesta, isplatila i još donijela zaradu na svaku uloženu kunu u ure enje poslovne ili gospodarske zone.

Politi ka moda umjesto gospodarske logike U Me imurju nema ni jedne jedincate op ine bez gospodarske zone. Štoviše, gospodarskih zona ukupno ima dvostruko više nego op ina i gradova zajedno.

Moglo bi se re i da je više bilo rije i o svojevrsnoj politi koj modi nego gospodarskoj logici.

Policentri ni razvoj ili stihija No razmišljanja oko politike gospodarskih zona razlikuju se. Vladimir Ivkovi smatra upravo tu brojnost zona razasutih po op inama dobrom.

Njegovo je mišljenje da se Me imurje posljednjih desetlje a razvijalo policentri no i da je u tome kvaliteta, jer je itavo Me imurje zbog toga razvijeno kao jedan grad te da je baš dobro što ljudi imaju priliku za zaposlenje uz mjesta gdje žive, što ih zadržava da tu i ostanu, a ne odseljavaju. Ni ta policentri nost nije loša, ali ipak smo s 53 zone pretjerali. Jednako kao što smo planiranje gospodarskih zona zamijenili stihijom. (BMO)

Velike i ozbiljne ulaga e zanimaju velike, ure ene parcele u blizini frekventnih prometnica

To je ujedno i glavni razlog zašto je ve ina gospodarskih zona takva samo na papiru ili je samo djelomice popunjena.

U Me imurskoj županiji od ukupno 53 zone popunjeno je svega 13 zona, ukupne površine 2.415.789 kvadrata. Od 26 zona spremnih za ulaganje, pod ime se misli da za njih postoje prostorni planovi, ni jedna nije od strateškog zna aja, 8 ih je od regionalnog zna aja, a ak 13, odnosno polovica je od lokalnog zna aja. U pripremi je 14 zona za koje su pokrenuti postupci izrade prostornih planova, od kojih je 5 od lokalnog, 5 od regionalnog, a 4 od strateškog zna aja.

Pred Hrvatskom i Me imurjem je ulazak u EU. Otvaraju nam se izvori inanciranja, a ispada da mi sami ne znamo kakve ulaga e i gdje želimo, ve svatko nudi svoju zonu i ekamo da stihija donese kakvog ulaga a. U tom nesnalaženju najve u korist mogli bi imati špekulanti koji bi sada kada su op inski, gradski i županijski prora uni gladni mogli u krizi još i jeftino kupovati zemljište i nakon odre enog vremena zara ivati na njezinoj preprodaji. Svaka naša op ina ima od jedne pa do tri - etiri mikro poduzetni ke zone i eka ulaga e kao mala Marica daleku zaboravljenu tetu koja e joj ostaviti nasljedstvo u miraz.

Ne treba žaliti za propuštenim, ve znati “kako se ukrcati u brzi vlak” Vesna Haluga, pro elnica Upravnog odjela za gospodarstvo, promet i europske integracije, na dva prošlotjedna skupa, prvo na kolegiju gradona elnika i na elnika, a potom i pred vije nicima Županijske skupštine,

Kriza kao paravan Prema najavama vode ih hrvatskih gospodarstvenika, kriza e se još i žeš e nastaviti u 2011. godini, jer dno krize još nismo dotakli. Vrlo zabrinjavaju e izjave mogle su se uti na regionalnoj konferenciji o prehrambenoj industriji i maloprodaji. Stvarno da se ovjek zabrine, i to višestruko.

Naime, ako tako razmišlja prehrambena industrija, koja uz grobare ima najsigurniju klijentelu, što bi tek trebali govoriti drugi? Glede malo-

prodaje tako er mi nikad nije bilo jasno kako je mogu e da su cijene u hrvatskim trgovinama više ili iste od onih na zapadu, uz daleko jeftiniju radnu snagu i daleko jeftiniji poslovni prostor? Prema pesimisti nim izjavama koje su odaslali u javnost, ostaje nam da se zapitamo kako pobogu još nisu propali.

Pokušat u rekonstruirati što se to to no doga a.

Ako uglavnom spadamo u nekakvu srednju klasu, je-

ponovila je da smo prije dvadeset godina propustili formirati slobodnu gospodarsku zonu, koje su se pokazale kao jezgro razvoja u drugim županijama, poglavito susjednoj Varaždinskoj.

Budu i da Me imurska županija posljednjih dvadeset godina nije formirala slobodnu zonu, kao ni poduzetni ki inkubator, treba podržati osnivanje Tehnološko - inovacijskog centra, ali imati u vidu da smo u zakašnjenju kao i s veleu ilištem otprilike dvadesetak godina, istaknula je i u materijalu koji je predo en županijskim vije nicima na usvajanje. Me utim, nikakva korist od toga da smo “generali poslije bitke” ili od toga da smo “propustili vlak”. Postavlja se pitanje kako se ukrcati u novi brzi vlak.

U Upravnom odjelu za gospodarstvo i europske integracije onima koji odlu uju o gospodarskim zonama dali su preporuku da se pored klasi ne industrijske proizvodnje u budu nosti tu gospodarskim zonama obavljaju i sve druge djelatnosti, poput skladištenja, bankarskih i inancijskih usluga, osiguranja i reosiguranja, špedicije, vanjskotrgovinskih poslova, turisti kih usluga i sl.

Zone mogu biti smještene na razli itim podru jima, no prednost i potporu u budu nosti treba dati onima koje se nalaze na frekventnim me unarodnim prometnicama, željeznici te u pograni nim podru jima i sli nim mjestima koja omogu uju njihovo pro itabilno poslovanje.

Zbog položaja okruženja i sjecišta najzna ajnijih europskih cestovnih i željezni kih pravaca, svakako još valja uzeti u obzir i mogu nost osnivanja tranzit-

Petnaest naših op ina i gradova konkuriralo je za su inanciranje zona temeljem natje aja koji je raspisalo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Sredstva su tražena za ak 21 gospodarsku zonu u iznosima od skromnih 240.000 kuna do 4,7 milijuna kuna. Ukupno iznos traženih subvencija prema Ministarstvu za opremanja poduzetni kih zona bio je 18 milijuna kuna, no Ministarstvo je odobrilo 5,4 milijuna kuna, a iznosi su rascjepkani na ure enje devet zona u iznosima od skromnih dvjesto do najviše milijun kuna.

Slika rascjepkanih zona zapravo je zrcalo našega rascjepkanog gospodarstva. Me imurskom gospodarstvu sada je to ve bolno o ito, nedostaju lideri u pojedinim granama, kako bi mali gospodarski subjekti ve kod ku e imali nekoga tko bi bio nositelj posla i razvoja, od ega bi koristi imali svi.

S druge strane, doga a nam se i da ulaga i dolaze, ali velikim ulaga ima mi od svih tih silnih zona nemamo što ponuditi, jer za ozbiljnija proizvodna ulaganja postoje e su zone ili premale, ili kao gospodarska zona Me imurje, koja se nalazi na najpovoljnijem položaju uz autocestu kod Svetog Križa, za dolazak ulaga a zapravo nije pripremljena. Upravo na taj slu aj na zadnjem zasjedanju Skupštine Me imurske županije pažnju je skrenuo Vladimir Perši . Potencijalni ulaga iz Velike Britanije, uvjerivši se da je ta zona nespremna, a drugu takve veli ine nemamo, zahvalio je na suradnji i otišao dalje. Žalosno, ali istinito ... (BMO)

smo li možda u vrijeme krize kupovali zna ajno manje nego prije? Jesmo li umjesto jedne štruce kruha dnevno kupovali pola štruce? Umjesto 1000 kilometara mjese no vozili samo 500 kilometara mjese no?

Nisam primijetio da smo trošili manje, jer troškovi života i dalje su nesmiljeno rasli. Ako i jesmo, onda bi nam taj novac trebao ostati sa strane? Pa, je li nam ostao? Da doma tiskamo novac, bilo bi jasno zašto gore spomenuti jadikuju. No novac nam nije ostao.

Danas u realnom sektoru radnici zara uju manje i rade više negoli su radili prije dvije

godine. Zbog krize poslodavci su rezali troškove na svojim radnicima. Uslijedila su otpuštanja i rezanja pla e. Oni koji su imali sre u da ne ostanu bez posla danas moraju raditi za tre inu više, a naj eš e i za etvrtinu manje novca, u strahu da i sami ne ostanu bez pla e i posla (jeste li možda uli u posljednje vrijeme da itko postavlja pitanje rada nedjeljom?).

U normalnom svijetu vode i poslodavci nikad ne bi vikali da e kriza biti još ve a, osim ako ne žele sami propasti pa ovako upu uju javni poziv gra anima da još manje kupuju njihove proizvode. No kriza im o ito

nih zona na barem dvije lokacije, Murskom Središ e i Kotoribi.

Za devet zona 5,4 milijuna kuna iz države

Ministar gospodarstva uro Popija nedavno je izjavio kako e se “cijena plina po kategorijama potroša a morati uskladiti s konkurentskim energentima” pa su mediji po eli špekulirati da e cijena plina porasti. Popija je zatim kazao da za to nema nikakve najave iz Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) te da za bilo kakve detalje treba pri ekati njezinu preporuku.

Izme u dvadeset hrvatskih distributera koji su ina e zatražili “korigiranje“ cijene spomenutog energenta našao se i me imurski Me imurje plin pa tim povodom razgovaramo s direktorom te tvrtke Vladimirom Ivkovi em.

- Mi zapravo tražimo ‘sre enje’ cijena. Još uvijek ‘vu emo’ cijene koje se nisu mijenjale iz vremena kad smo pripadali Komunalu, odnosno lokalnoj samoupravi. Radilo se o zate enom stanju koje je onda kasnije svojim odlukama Vlada samo potvr ivala i nismo imali još ni jednu objektivnu procjenu naših stvarnih troškova. Zbog toga i sukladno zakonu još prije godinu dana zatražili smo promjenu, a sada je to došlo na ‘dnevni red’. No to ne zna i da e plin nužno poskupjeti.

Situacija je druga ija od distributera do distributera, HERA e odrediti je li pojedini zahtjev opravdan ili ne. Ta neovisna agencija dat e mišljenje na naše prijedloge, dok e kona nu odluku donijeti Vlada.

Nadalje, dobavne cijene godinama nisu dizane, no u idu oj godini vjerojatno e i prakti no zaživjeti slobodno tržište pa e potroša i dobiti ponude od više opskrbljiva a.

Od ove godine zakomplicirao se sustav odre ivanja cijene plina Razli ita je cijena za gospodarstvo i za široku potrošnju pa unutar te grupacije opet razli ita za one kojima država pla a poticajnu mjeru kojom subvencionira dio troškova u odnosu na one koji imaju ku e za odmor.

Cijena se po zakonu može dizati etiri puta godišnje. Posljednja prilika za to ove je godine bila 1. listopada. No cijena nije porasla, štoviše, za industriju je ak niža za 2 posto u odnosu na prijašnju. Za široku potrošnju ostala je ista i tako e biti do 31. prosinca.

Poslije toga teško je re i da se s cijenom ništa ne e doga ati, no treba pri ekati. Valja podsjetiti i da 31. prosinca prestaje vrijediti odluka hrvatske Vlade kojom se ku anstvima, odnosno širokoj potrošnji subvencionira poskupljenje ve e od 15 posto.

Na cijenu tako može utjecati i to ho e li Vlada produžiti odluku ili ne. Krajnja cijena ovisi o nizu

donosi jeftiniju radnu snagu i kvalitetniji izbor na burzi rada.

To je jedna od tih “prilika” koje se pojavljuju u krizi. Najsposobniji su tu priliku odmah uo ili i iskoristili. Osim toga, produljenju krize najprije e podle i mali poduzetnici i mali trgovci, oni koji su ve sada pred izdahom, jer nemaju zalihe ljudstva i kapitala kao veliki. Dakle, još jedna “prilika” u krizi kako se riješiti brojne male konkurencije.

A kad se cijeli scenarij odvrti, tada emo ve ulaziti u EU, 2011. e ostati za nama, a veliki gospodarstvenici bit e spremni za borbu s globalnom konkurencijom.

elemenata – cijeni skladištenja, transporta, distribucije, kvaliteti plina. Što se ti e Me imurje plina, u tijeku je izrada obra una, prelazimo na zimsku potrošnju, akontacije e biti nešto ve e od ljetnih, no tako je bilo i prošle godine, pa vjerujem da su se potroša i donekle priviknuli na to.

Plina e, nastavlja Ivkovi , biti dovoljno. - Naš dobavlja , tvrtka ‘Prirodni plin’ u vlasništvu INA-e, jam i dovoljne koli ine. Strategija dobave ujedno više ne e biti bazirana samo na ruskom uvoznom plinu ve i na slobodnom tržištu. Na prolje e idu e godine planira se i izgradnja plinovoda iz Ma arske do Osijeka, imat emo dva pravca.

Taj e biti kra i, dostupnija e biti i skladišta i proizvodnja pa je mogu e da e plin isporu ivati i jeftinije.

(Velimir Kelkedi)

Ivkovi preporu uje akontacijsko pla anje U našem kraju plin koris gotovo 28 tisu a potroša a, odnosno više od 70 posto ku anstava.

Potrošnja po ku anstvu je dijelom zbog štednje, a dijelom zbog primjene novih tehnologija koje smanjuju potrošnju u proteklom razdoblju pala, no ukupna je, napominje Ivkovi , na razini prijašnjih godina, budu i da se pove ava broj ku anstava spojenih na plinsku mrežu.

To je svojevrsna kompenzacija pa Me imurje plin nema problema u redovnom poslovanju. Mnoge obitelji razmišljaju i nerijetko dvoje je li “pametnije“ plin pla a po potrošnji ili akontacijski. Ivkovi preporu uje: u novim uvjetima odlu ite se za akontaciju. Naime, kako pojašnjava, akontacija više ne podrazumijeva ravnomjernu raspodjelu kroz godinu ve je bliska stvarnoj potrošnji s obzirom na to da je obra un dva puta godišnje – šest zimskih i isto toliko ljetnih mjeseci. Nadalje, prema najavama, u budu nos e se napla iva mjese no o itanje plina. Suš na je u tome da se akontacijskom potrošnjom više ne olakšava pla anje kroz godinu, ali se smanjuje trošak o itanja plinomjera. To je posebno zanimljivo za one koji daju u zakup ili na drugi na in raspolažu sa stanovima. Zbog prethodne male potrošnje utvrde im se niske akontacije, za m stanari naprave veliki dug i odu iz stana, a vlasnik onda ima problema. Kada je rije o “ekonomskom efektu“ za Me imurje plin – ra unica je gotovo ista. Jedino što stvarni obra un omogu ava mjese nu kontrolu troškova tvrtke, kaže Ivkovi . (vk)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

6

Gospodarstvo

2. studenoga 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MT d.d. u ste aju

Emanuel Zoka iz Gori ana u enik je 3. razreda Graditeljske škole akovec i školuje se za zanimanje stolara

POTPISANI UGOVORI o dodjeli stipendija

Stipendije za u enike deficitarnih obrtni kih zanimanja U etvrtak su u prostorijama Obrtni ke komore Me imurske županije potpisani ugovori o stipendiranju izme u Obrtni ke komore i u enika za obrtni ka zvanja. Rije je o nastavku programa stipendiranja u enika koji se školuju po jedinstvenom modelu obrazovanja, a koji imaju prebivalište na podru ju Me imurske županije. Projekt se provodi u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva, a sudjeluju Me imurska županija, Grad akovec te od ove godine i Grad Prelog.

Ugovor o stipendijama potpisalo je 32 u enika iz Graditeljske škole akovec, Tehni ke škole akovec, Srednje škole Prelog, Gospodarske škole akovec te Srednje strukovne škole Varaždin. U enici koji se obrazuju za 11 razli itih deficitarnih zanimanja tako e mjese no primati stipendiju od 600 kn, a njih 32 odabrano je prema uspjehu u školi, prihodima lanova doma instva i broja djece u doma instvu.

Trend masovnog zatvaranja radionica brine Obrtni ku komoru Ipak, za sada stipendirani u enici još uvijek nemaju obveze po pitanju zaposlenja nakon završetka školovanja. - Situacija oko zaposlenja nakon školovanja još je neriješena. Mi imamo prijedlog za to, no, s obzirom na to da taj projekt radimo u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva

i rada, jednostavno još nismo donijeli pravo rješenje. Svakako bi bilo dobro da u enici koje stipendiramo imaju obaveze i u svojoj županiji jer se ovaj projekt radi u suradnji sa Županijom, Gradom akovcom i sada najnovije uklju io se i Grad Prelog. Svakako da bi trebala postojati odre ena obaveza prema svima onima koji financiraju stipendije, pojasnio je prije potpisivanja samih ugovora predsjednik Obrtni ke komore Me imurske županije Slavko Faltak.

Trenutno u Me imurju ima 1.645 obrtnika, no do 31. kolovoza ove godine zabilježen je iznimno velik broj odjava i zatvaranja zanata. - Doga a se ono na što smo upozoravali godinama - onaj najzdraviji segment gospodarstva, a to je obrtništvo, ne napreduje nego samo ide na niže. Imamo masovna zatvaranja radionica, što nas kao Obrtni ku komoru zabrinjava, i taj se trend, na žalost, nastavlja. O gospodarstvu se nije ni malo vodilo ra una, tako da smo i danas svi svjedoci toga da se u Saboru svi sva aju, a zaboravili su na gospodarstvo, upozorava Faltak. Upravo se s ciljem spašavanja obrtništva u našoj županiji krenulo u projekt stipendiranja u enika deficitarnih zanimanja, pa e ve za koju godinu Me imurje biti bogatije za 32 što stolara, tesara, instalatera grijanja i klimatizacije, tokara, bravara, elektroinstalatera, pekara, kuhara, slasti ara, mesara i kroja a.

(Bojana Špani ek)

Bivši radnici MT -a ni dan - danas ne mogu vjerovati da nitko ne pokazuje interes za zakup tvrtke koja jedina u tom dijelu Hrvatske ima pogon za bojenje pletiva, doradu i pletionicu te da se umjesto toga uvozi pletivo iz Turske, Njema ke, Italije i drugih zemalja, a ovdje u akovcu postoji proizvodni pogon i uvjereni su u svoju kvalitetu kao radne snage.

Ako je poslovni ra un MT -a na dan otvaranja ste ajnog postupka prije pet mjeseci bio je u neprekidnoj blokadi više od 1.400 dana i dug bio procijenjen na 97 milijuna kuna, a vrijednost imovine na 61 milijun, tko sada ima snage preuzimati bilo što. Pitanje je ima li netko novac i ra unicu za zakup ili e biti isplativije kupiti postrojenja kojim bi se nastavila 87 godina duga tradicija proizvodnje i bojenja pletiva. Možda se dogodi i najcrnji scenarij - da sve skupa završi na kile u starom željezu!!!

Za nastavak zainteresira zainteresiran - Nema zanimanja za preuzimanje dijela tvornice u kojoj se proizvodilo i bojalo pletivo, kaže ste ajna upraviteljica, koja tvrdi da bi to bilo mogu e da je ste aj pokrenut pet godina ranije

Zakašnjeli ste aj!?

Da je ste aj pokrenut ranije, o emu smo i u Me imurskim novinama u više navrata pisali kao logi nom rješenju, okolnosti za pokretanje proizvodnje bile bi tada znatno povoljnije. Me utim, politi ke i gospodarske okolnosti prije pet godina nisu bile na toj razini da bi se tražilo rješenje za tekstilnu industriju u Me imurskoj županiji spajaju i tehnološke, stru ne i financijske resurse u cjelini.

O ito je da je ravnodušno promatranje razjedinjavanja cjelovite

EKONOMSKI BREVIJAR

Konfliktnost ciljeva, interesa, mjera, želja i mogu nosti Brže, više, ja e (lat. Citius, Altius, Fortius) olimpijski je moto, jezgrovita maksima koja do arava ciljeve u sportu. No, teško je posti i više ciljeva odjednom. Brzina i tehnika se nadopunjavaju i nisu mogu i istovremeno, kako u sportu, tako i u radu, ali i drugdje. Ili si brz, ili si tehni ar, ili ...

O konfliktnosti (ili sukobljenosti) ciljeva govorimo kada postizanje jednog cilja utje e (ili ak onemogu ava) postizanje drugog cilja. Kada ga ate strelicom, možete pogoditi samo jednu metu.

U ekonomiji i gospodarstvu ciljevi su naj eš e suprotstavljeni i nemogu e je istovremeno posti i razli ite ciljeve.

Mogu nost izbora, doduše, obi no postoji, ali uvijek treba izabrati prioritete i birati izme u mogu ih opcija.

Konfliktni ciljevi zaliha dobar su primjer. Imati zalihe dobra je stvar s gledišta sigurnosti, ali je loše za financije, pa sad birajte što je bolje.

Tu je i konflikt štednje i potrošnje, koji je svima blizak. Bez štednje nema investicija, a s druge strane, bez potrošnje nema proizvodnje, niti razvoja. To je samo pojednostavljeni prikaz, ali obi no nam jednostavne stvari pokušavaju zamagliti da bi postale nerazumljive.

Konfliktni ciljevi mogu se zorno prikazati trokutom, etverokutom ili mnogokutom u kojima se vidi suprotstavljenost ciljeva.

No, pod pretpostavkom da imamo odre ene i nabrojene ciljeve, stvar je ve lakša, jer barem znamo što ho emo. Tada možemo riješiti konfliktnost jednom, zapravo jednostavnom tehnikom, a to je izrada matrice konfliktnih ciljeva.

Branimir Novak, bivši predsjednik Zaposlenika radnika, s kolegicama sada redovito hodo asti zbog prijave Zavodu za zapošljavanje i žali za prestankom proizvodnje u MT -u

firme na nekoliko dijelova proizašlo iz pretvorbe i zatvaranje o i pred o ito nizom loših, pa i kriminalnih, poteza niza uprava koje su se izmijenile na elu MT -ovih firmi kroz posljednjih 20 godina, dovelo do propadanja firmi jedne za drugom.

Ina e, još prije punih šest godina, tijekom 2004. godine, zapo ela je istinska agonija MT -a d.d. i MT -a Tvornice rublja. Po prvi put u ljetu te godine radnici su javno rekli "Dosta nam je, želimo ste aj! " Ali nije se zapravo radilo o iskrenom i racionalnom zahtjevu za ste ajem ve svojevrsnoj prijetnji prema upravi vlasnicima kojom su istjerali višemjese nu neisplatu pla e. Bila je to igra živaca u kojoj su radnici dobili bitku, a na kraju izgubili rat. Naime, ste aj je na kraju bio neizbježan i pokrenut je to no pet godi-

POGLED ODOZDO

Tri klase: politi ari, državni službenici i socijala Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr Matrica konfliktnih ciljeva je tehnika planiranja kojom se u odre ivanju ciljeva provjerava mogu li se razli iti ciljevi riješiti istovremeno ili se mora postupati pojedina no i prema prioritetima. Na osnovi matri nog prikaza lakše je odre ivati prioritete i donositi odluke. Matrica se izra uje tako da se razli iti ciljevi u tablici poredaju u prvoj koloni jedan ispod drugoga, a tako er i u prvom retku slijeva nadesno. Tada se kombinacije svakog retka i kolone (dakle, svakoga pojedina nog cilja) vrednuju u polju na kojem se sijeku. Vrednuje se me usobni utjecaj ili (ne)pomirljivost dva po dva cilja. Time se zorno može uo iti kolika je konfliktnost ciljeva i koji su mogu i prioriteti.

I zato se umjesto uvodno navedene maksime "Brže, više, ja e" u ovo vrijeme sve eš e koristi Galileova izjava "Ipak se (o)kre e ...“. Kad nema drugog izbora, i to je nešto ...

Kamo idemo i gdje emo završiti, glasilo bi pitanje za milijun eura. Mnogi bi ljudi pred dolazak zime sa zebnjom htjeli znati odgovor na to pitanje. Ho e li im firme preživjeti, ho e li zadržati posao? Naime, to je sad pitanje preživljavanja ove zime i straha od nemile prizora ljudi koji su se promrzli i izgladnjeli od neimaštine. U situaciji kad su ve ini zaposlenih zbog divovskih razmjera nelikvidnosti primanja neizvjesnija nego ikad prijeti još i poskupljenje plina. Na svoj trošak su gra ani u Me imurju izgradili plinsku mrežu od koje emo se sada morati otpojiti, jer e mnogima s obzirom na primanja postati nedostupna.

Ide li naša budu nost prema prošlosti, kad smo zabijali pumpe za vodu u dvorištu i osvjetljavali ku e vatrom iz pe i na drva? Postajemo li doslovno zemlja ognjišta?

Na žalost, to je pitanje koje gra ani nemaju kome uputiti,

nema adrese koja bi prihvatila to pitanje, a još manje kvalificirane adrese koja bi se osje ala odgovornom. Hrvatska se u socijalnom raslojavanju ubrzano dijeli na klasu politi ara koji su izvan svega, klasu državnih službenika i onih koji žive od i oko prora una, te sve širu klasu socijalnih slu ajeva.

Nelikvidnost koja je strahovita po ekonomskoj logici vodi k ste ajevima, a ste ajevi k socijalnim slu ajevima. Sad je najve a gužva oko toga kako se ugurati u prostor za državne jasle. A sve ve a praznina nastaje u prostoru, tko e sve to financirati? Vlast odga a trenutak suo avanja s tim pitanjem, a broj gladnih usta koja traže jasle sve je ve i.

Sadašnja vlada pouzdaje se da e se stvari preokrenuti same od sebe i da e gospodarstvenici pritisnuti nevoljama izna i na in da iznesu dio socijalnog tereta. Od rastu e socijale o ekuju da pritisnuta

nevoljama stisne zube i otrpi stanje. Budu li tražili više, moglo bi biti još gore. Sami politi ari sretni su da jesu tu gdje jesu, zahvalni tko zna komu i emu što su pošte eni gliba svakidašnjice.

Oni koji bi pak sav taj politi ki socijalni i gospodarski rusvaj trebali naslijediti ne mogu se osje ati krivima, jer su ga naslijedili. Iz svega proizlazi zaklju ak da politi ka odgovornost zapravo ne postoji, jer joj se uvijek jedna elita izmakne, a druga joj nije rodbina da bi je morala naslijediti. Tako kad odgovornost kuca na vrata jedna elita je skida sa svojih ple a i s olakšanjem prebacuje na le a drugoj eliti. Obje pak mogu odahnuti od toga da ne moraju nezadovoljnicima više ništa odgovarati. Odgovornost je u ovoj zemlji teret koji nitko ne želi preuzeti, to je najmrskija roba koje se svi klone.

Oni koji traže izlaz iz situacije na neki su na in

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

nemo ni, a oni koji su mo ni zadovoljni su tom sveop om depresijom u društvu, jer i stagnacija oko nekih je zadovoljavaju a, ako ih baš osobno ne poga a. Ali svejedno s vremenom nagriza svaki nasip samoobrane i nije održiva. U društvu se osje a klima kao pred potres, samo neka više najedanput grune da se po ne nešto doga ati, jer i raskr ivanje ruševina je veseliji i optimisti niji posao od prijete e katastro e koja nas plaši, dolazi, a još se nije dogodila i ne znamo kakve su njezine posljedice.

2. studenoga 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

akk proizvodnje ani jedino radnici Raspadom MT -a na devet cjelina ni zajedni ka predionica više nije “logi na” Nekada cjeloviti MT , koji je u najbolja vremena zapošljavao oko 2.500 radnika, u pretvorbi podijeljen na devet cjelina, od kojih tvornice trikotaža u Prelogu, Štrigovi, araparije i Tvornica rublja u ste aju te Pozamanterija u Murskom Središ u posluju kao zasebni pravni subjekti s ukupno oko 800 radnika. Nekada su se svi ti pravni subjekti snabdijevali pre om iz MT -a d.d.

No, pretvorba i razdvajanje nekada jedinstvene poslovne cjeline na zasebne irme mnogo toga su promijenili u poslovanju, pa ono što se ini logi nim, da MT d.d. nastavi proizvoditi pre u, sada i ne mora biti logi no i najisplativije. (BMO)

Nekada su portu koja zjapi zapuštena i prazna prelazile stotine radnica proizvode i pamu ne proizvode koji su bili me imurski ponos - izvoz na kasnije, 2009. godine. Tako su rije i ste ajne upraviteljice Lidije Belamari , koja možda i ne zna cijelu povijest agonije MT -a d.d., proro anski to na kada tvrdi da je ste aj trebao biti pokrenut pet godina ranije. Naime, tada se tako er koketiralo sa zahtjevom za ste ajem. Me utim, nitko se tada nije usudio otpustiti oko 800 radnika tih dviju irmi. Tada je ste aj izbjegnut zahvaljuju i kreditnoj injekciji Hrvatske poštanske banke koja je isho ena uz pomo tadašnje županijske vlasti.

Situacija u oba MT -ova društva bila je ve tada toliko dramati na da je 5. srpnja 2005. godine održana izvanredna sjednica Gospodarsko - socijalnog vije a Me imurske županije, na kojoj se raspravljalo o sudbini MT -a d.d. i tada vezane Tvornice rublja koja je u ste aj tako er

otišla 2009. godine, ali nešto ranije od MT -a d.d.

Izvanrednoj sjednici GSV-a, potaknutoj stanjem u MT -u, uz lanove vije a bili su nazo ni i direktori komunalnih javnih poduze a Vladimir Ivkovi iz Me imurje plina, Stjepan Zor ec iz Me imurskih voda i Ratimir Orlovac, tadašnji direktor akove ke Elektre, me imurski župan Branko Leva i , Miljenko Bregovi , tadašnji direktor MT -a d.d., i Stefan Kresta, tadašnji direktor MT -a Tvornice rublja d.d.

U ime tih povezanih uprava na sastanku je govorio Miljenko Bregovi , ondašnji direktor MT -a d.d.

Kredit Poštanske banke nije pomogao Glavni adut kojim je Bregovi raspolagao na sastanku radi odga anja

ste aja bila je tadašnja volja Hrvatske poštanske banke da upravi MT -a d.d. odobri kredit u iznosu od 15 milijuna kuna za restrukturiranje tadašnjih obveza i inanciranje proizvodnje, uz odre ene uvjete. Uvjet za dobivanje kredita bilo je smanjenje obveza za 10 milijuna kuna MT -a, uz to da se uprava i dio vlasnika MT -a obveže osigurati otpis obveza u visini od pet milijuna kuna. Dug na ime PDV-a za Grupu MT iznosio je 5,2 milijuna kuna, od ega se 1,3 milijuna kuna odnosi na kamate. Od države su tražili polovicu otpisa tog duga. Da bi država oprostila polovicu svojih potraživanja, dio duga trebala je otpisati i lokalna samouprava. Stoga su u MT -u zatražili od lokalnih dobavlja a energenata otpis polovice dugova. Me imurje plinu tada su dugovali 2,69 milijuna kuna, Me i-

Gospodarstvo murskim vodama 2,8 milijuna kuna i akove koj Elektri milijun kuna. Hrvatska poštanska banka odmah po dokazu ispunjenja tih uvjeta navodno je bila spremna dodijeliti im kredit i osigurati daljnje poslovanje, te je kredit odobren.

S dobavlja ima energije uspjeli su nagoditi prolongiranje obveza i vra anje duga na rate. Me imurske su vode na ra un duga ak uspjele dobiti dio nekretnine u poslovnoj zgradi MT -a, kamo su preselili svoju upravu.

Ali natezanje oko pla anja i nepla anja energenata s povremenim iskap anjima nastavilo se sljede ih pet godina. Kulminiralo je posezanjem za mazutom iz robnih rezervi kad nije bilo novca za plin, što sada kazneno tereti zadnjeg u nizu direktora, Vladu Bošnjaka. No, ukupna dugovanja i MT -a d.d. i Tvornice rublja s vremenom su samo rasla, a broj radnika se smanjivao. Tako da ni kredit Hrvatske poštanske banke nije zaustavio propadanje MT -a d.d. i irme k eri Tvornice, a na kraju nije ni vra en.

Uglavnom, "voda je došla do grla" i na kraju se dogodilo ono što se godinama odga alo - pokretanje ste aja. Me utim, i dok je u Tvornici rublja nastavljena proizvodnja, to se nije dogodilo u MT -u d.d., tj. u nekadašnjoj predionici i bojadisaoni. Više od sto radnika tako je ostalo bez posla koji prakti ki više ne mogu prona i, ali su i dalje uvjereni da bi se i taj dio proizvodnje mogao pokrenuti.

Radnici poru uju da je proizvodnja mogu a, ali ...

Naime, i u nedavnom susretu s novinarima radnici bivšeg MT -a koriste prigodu da pošalju poruku kako je mogu i poželjan nastavak proizvodnje u nekadašnjoj predionici i bojadisaoni.

Nastavak proizvodnje u nekadašnjem MT -u žarko priželjkuje i Branimir Novak, bivši predsjednik Zaposlenika radnika, kojega smo nedavno susreli po povratku s javljanja na burzu rada u društvu kolegica s posla s kojima dijeli istu sudbinu. Me utim, takvih planova, kao što danas govori ste ajna upraviteljica, za sad nema, kao ni zainteresiranih tvrtki koje bi pokrenule "mrtvilo" koje je danas prisutno na tom prostoru u samom središtu akovca.

(BMO)

POTPISAN UGOVOR o suradnji MIT Clustera i udruge MIS

Kvalitetna suradnja informati ara za obrazovanje i napredak razvoja djece Sredinom mjeseca je u zgradi "Scheier" potpisan ugovor o suradnji Me imurskog IT Clustera (MIT Clustera) i udruge Mladi informati ari Strahoninca (MIS).

Ugovor o suradnji, ija je svrha obrazovanje i napredak razvoja djece, mladeži i cjelokupne društvene zajednice, potpisali su predsjednik udruge MIS Dejan Drabi i predsjednik MIT Clustera Mladen Novak.

- Ovaj sporazum s Udrugom MIS u neku je ruku tek posljednji korak, formalizacija odnosa koji ve imamo. Prilikom raznih natjecanja koja smo organizirali koristili smo infrastrukturu MIS-a, oni imaju znanje u kreiranju zadataka za razli ite uzraste, na in bodovanja i sl. Mi smo bili organizatori, pa je bilo prirodno da nam oni pomognu u tome, i sa znanjem i s vo enjem projekata. Isto tako mi znamo nešto što oni ne znaju i u mogu nosti smo održati im te ajeve i radionice na kojima mogu unaprijediti svoje znanje, i za njihove mentore, ali isto tako i za djecu. Razlika je izme u škole i privrede, jer su razli iti problemi, pa se suradnjom me usobno nadopunjavamo, rekao je prije samog potpisivanja ugovora Mladen Novak.

- Ako ovu suradnju sagledamo u kontekstu današnjega globalnog društva, po-

Potpisivanju ugovora, osim samih potpisnika Dejana Drabi a iz udruge MIS i Mladena Novaka iz MIT Clustera, prisustvovali su i na elnica op ine Strahoninec Sanja Krištofi te dopredsjednik MIT Clustera Franjo Cimerman sebice u ovo vrijeme teškog gospodarstva, ovo je ulaganje iznimno zna ajno, osobito jer se radi o ulaganju u djecu. Znamo da, ako ulažemo u budu nost, to e nam se višestruko pozitivno vratiti. Ovakvo ulaganje omogu it e nova i još modernija

znanja koja e biti dostupna djeci i na taj na in MIS svakako dobiva jednu stepenicu više u kvaliteti, nadovezao se Dejan Drabi .

Samo neke od aktivnosti koje e obuhvatiti navedena suradnja jesu širenje in-

formati ko - komunikacijske pismenosti društva putem radionica i predavanja, te ajevi za djecu i mlade, organizacija informati kih natjecanja, suradnja sa stru njacima i dr. (bš)

7

REDEA i MENEA u sklopu projekta "Redeem“ s belgijskim stru njacima organizirali predavanje o "energiji budu nosti“

Me imurje ima potencijal za proizvodnju bioplina U organizaciji Regionalne razvojne agencije Me imurje - REDEA i Me imurske energetske agencije - MENEA u Scheierovoj zgradi u akovcu prošli su se utorak okupili stru njaci koji se bave podru jem proizvodnje bioplina i izgradnjom bioplinskih postrojenja. Skup je dio projekta "Reedem“, koji u ukupno pet hrvatskih županija inancijski i stru no potpomaže vlada belgijske pokrajine Flandrije s ciljem promoviranja korištenja bioplina kao obnovljivog izvora energije.

- Radi se o poslovnim razgovorima kojima se nastoje povezati ovdašnji gospodarstvenici - potencijalni korisnici - s tvrtkama koje se bave tehnologijama za bioplinska postrojenja. U sklopu projekta 'Redeem' skupina iz Hrvatske još je u mjesecu svibnju boravila u Flandriji te obišla tamošnja bioplinska postrojenja i odslušala edukativna predavanja. Sada belgijski stru njaci obilaze pet hrvatskih županija te su uz osnovne informacije o spomenutoj tematici spremni ponuditi i pomo pri analizi potencijala za proizvodnju bioplina u Hrvatskoj. Sve je ina e dio programa kojim landrijska vlada na više podru ja sura uje sa zemljama Srednje i Jugoisto ne Europe. Projekt vezan uz bioplin službeno završava u prosincu, kada e u Varaždinu biti održana završna konferencija, no suradnju s Belgijancima u svakom emo slu aju nastaviti, kaže voditelj projekta Jako Horvat iz REDEA-e.

Potencijal postoji, realizacija još daleko?

Na naše pitanje postoje li preliminarni podaci o potencijalu, odnosno mogu nostima za proizvodnju bioplina i izgradnji postrojenja u Me imurskoj županiji, Horvat odgovara kako raspolažu s podacima o koli ini koja se može proizvesti u idealnim uvjetima. Sada slijede detaljnije analize - inanciranje investicije, transport, lokacije ... - Potencijali svakako postoje, ruralno smo usmjerena županija s poljoprivrednim površinama.

Nužan sastojak za proizvodnju bioplina jesu silaža i životinjski ekstrementi (feces, urin). Peradarnika i farmi ovdje ima. Belgijski partneri mogu pomo i pri analizi isplativosti i potencijala za poduzetnike pojedina no, a ovim projektom doprinosimo i podizanju svijesti o korištenju bioplina. U kona nici, kada u emo u Europsku uniju, lakše emo i pripremljenije mo i konkurirati za novac iz fondova iz kojih se inancira sama izgradnja bioplinskih postrojenja, zaklju uje Horvat.

(Velimir Kelkedi)

8

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

2. studenoga 2010.

NO I su sve duže, a jesen i zima godišnja doba u kojima policija bilježi najve i broj prometnih nesre a s teškim posljedicama

Vrijeme je za nabavu “krijesnica“ Poznat je podatak da pješaci i biciklisti spadaju me u najugroženije skupine u prometu. Budu i da nerijetko dovoljno ne poznaju pravila i ne snalaze se u prometu, posebno su nezašti ena djeca. Loši vremenski uvjeti i neosvijetljene prometnice dodatno pove avaju rizik od njihova stradavanja u ve ernjim satima, a esti uzrok nesre a s teškim posljedicama upravo je slaba vidljivost. Policijske uprave diljem Hrvatske redovito provode niz akcija kojima ukazuju na zakonske propise iji je cilj zaštita svih sudionika u prometu. Me u njima je i onaj prema kojem pješaci i biciklisti izvan naselja obavezno moraju imati reflektiraju e oznake - bilo da je rije o odje i, prslucima ili trakicama. Jedan od novijih proizvoda za tu namjenu na hrvatskom tržištu i sve prisutniji na me imurskim prometnicama je "krijesnica“ – privjesak nalik na "ma je oko“, odnosno "obasjava “ za pješake koji je, kažu u tvrtki "Gradnet“ iz Brezja koja ga distribuira, najbolje nositi u ruci.

Upotrebom krijesnice pješak je po noći vidljiv vozaču već na 150 metara udaljenosti.

Krijesnica omogu uje voza u da po mraku iz ve e udaljenosti primijeti pješaka Glavna karakteristika "krijesnice“ je refleksija, visoko kvalitetan retro reflektor vra a 95% odaslanog svjetla ara vozila. Bez obzira kre ete li se na podru ju gdje ima uli ne rasvjete ili pak izvan naselja, uz neosvijetljenu prometnicu svaka reflektiraju a oznaka dobro do e jer ste tako uo ljiviji. Pješak ili biciklist koji

UKRATKO U prometnoj nesre i teško ozlije ena 14-godišnjakinja AKOVEC - U prometnoj nesre i koja se dogodila u petak u Zrinsko - rankopanskoj ulici u akovcu kod Konzuma teške tjelesne ozljede opasne po život zadobila je 14-godišnja pješakinja iz Puš ina.

Nju je, kada je prelazila cestu preko obilježenoga pješa kog prijelaza, automobilom udario 58-godišnji voza iz Puš ina koji nije uspio na vrijeme zaustaviti svoje vozilo. Od udara je pješakinja bila podignuta na prednju haubu, a zatim je pala na kolnik. Zbog težine ozljeda (prijelom baze lubanje) iz Županijske bolnice akovec prevezena je na lije enje u Zagreb. Voza iz Puš ina bit e kazneno prijavljen. (vk)

Stradala neoprezna biciklistkinja SVETI KRIŽ – Na raskrižju Poljske te ulica Augusta Šenoe i Josipa Slavenskog u Svetom Križu u nedjelju ujutro stradala je 61-godišnjakinja iz Zagreba. Ona je vozila bicikl te skre u i ulijevo na spomenutom raskrižju nije propustila automobil kojim je upravljao 39-godišnjak iz Svetog Križa. Od udara automobila Zagrep anka je pala na kolnik te dobila prijelom kralješka, zbog ega je zadržana na lije enju u Županijskoj bolnici akovec. (vk)

Sudar mladi a u Donjem Kraljevcu DONJI KRALJEVEC - Na raskrižju Kolodvorske i Murske ulice u Donjem Kraljevcu u etvrtak poslijepodne sudarila su se dva osobna automobila. Dvadeset i osmogodišnji voza iz Gori ana oduzeo je prednost 25-godišnjaku iz Selnice Podravske (Koprivni ko - križeva ka županija) te je

pravilno nosi "krijesnicu“ (u ruci, a krijesnica se na špagi okre e u svim smjerovima) voza u postaje vidljiv na 150 metara udaljenosti ako ima upaljena kratka, odnosno na 300 metara ako koristi duga svjetla. To mu daje dovoljno vremena da prepozna svako kretanje uz rub ceste, uspori i sigurno vas zaobi e. Bez reflektiraju e oznake voza vas

teško može primijetiti na udaljenosti ve oj od 25 metara, što je minimalna duljina ko enja za vozilo koje se kre e brzinom od 50 km/h.

"Krijesnicu" je mogu e nabaviti na više prodajnih mjesta u našem kraju. Ina e kazna za osobu koja se kre e bez reflektiraju e oznake na neosvijetljenom podru ju po mraku iznosi 300 kuna. (vk)

CRNA KRONIKA

GRA ANI, OPREZ

Velik broj provala u obiteljske ku e Obiteljske ku e u posljednjem su razdoblju postale omiljenom metom lopova pa i proteklih dana policija bilježi više kra a iz privatnih objekata.

Lopovi uzimaju gotovo sve što im do e pod ruku – od elektroni ke opreme, alata i strojeva pa do pribora za jelo i prehrambenih artikala i, naravno, novca. U objekte ulaze na “klasi an“ na in, “podesnim alatom“ obijaju i brave ili pak razbijaju prozore na podrumima, nakon ega se slobodno mogu kretati po ku i. Materijalne štete koje nastaju u takvim kra ama uglavnom nisu velike – kre u se od sto do nekoliko tisu a kuna, no ima i iznimaka.

Kra e diljem Me imurja Tako je bez 15 tisu a kuna i osobnih dokumenata prošli utorak ostao 74-godišnji muškarac iz Belice. Nepoznati lopov provalio je u njegovu ku u u Gardinovcu. Lopov je, kako navodi policija, presko io ulaznu ogradu dvorišta visine 190 cm te razbio staklo na ulaznim vratima, a zatim s plijenom otišao u nepoznatom smjeru.

U razdoblju od 16. do 28. listopada u Novakovcu je nepoznati po initelj iz ku e u vlasništvu 61-godišnjaka ukrao tlakomjer, digitalni reciver, baterijsku svjetiljku, videokameru, dvije motorne pile i drugi razni alat. U ulici Matije Gupca u Donjem Vidovcu od 19.

25-godišnjak svojim automobilom udario u lijevi bo ni dio automobila muškarca iz Gori ana.

On je zadobio lake tjelesne ozljede, dok je voza u iz Koprivni ko - križeva ke županije slomljena lijeva pal ana kost, što policija karakterizira kao tešku ozljedu. (vk)

do 28. listopada nepoznati lopov provalio je u ku u tako er 61-godišnjaka, gdje je ukrao pribor za jelo i razne prehrambene artikle. Negdje u vremenu izme u 28. kolovoza i 31. listopada, odnosno ju erašnjeg dana kradljivac je iz ku e 47-godišnjaka u Glavnoj ulici u Donjem Kraljevcu ukrao motorni trimer, aparat za zavarivanje i drugi razni alat. U svakoj od provala po injena je šteta od oko 10 tisu a kuna.

U Glavnoj ulici u Domašincu u vremenu od 20. do 27. listopada nepoznati po initelj pak je iz obiteljske ku e u vlasništvu 64-godišnjeg muškarca koji boravi na privremenom radu u inozemstvu ukrao LCD televizor i igra u konzolu. U objekt je ušao obivši bravu na ulaznim vratima. Materijalna šteta procijenjena je na iznos od oko 5 tisu a kuna. Kra u iz ku e policija bilježi i u Ulici Josipa Slavenskog u Ivanovcu.

U vremenu od 19. do 25. listopada iz ku e 88-godišnje žene nestala je preša za grož e, bakreni poklopac kotla za pe enje rakije i razni alat. Šteta se procjenjuje na 3 tisu e kuna. Štete od po 1.500 kuna nastale su u kra ama u Ulici Ivana Soka a u akovcu, gdje je nepoznati po initelj ukrao novac, dokumente i razni alat, te u akove koj Ulici Tomaša Gori anca, gdje je vlasniku, 60-godišnjaku iz Strelca, ukraden bron ani kip.

(Velimir Kelkedi)

Strujni kablovi i dalje “vru a roba“ KOTORIBA - Nakon što je prerezao ži anu ogradu, iz dvorišta obiteljske ku e u Ulici Katarine Zrinski u Kotoribi u vlasništvu 39-godišnjaka u no i s 27. na 28. listopada nepoznati po initelj ukrao je 500 metara kabla za struju. Vlasnika je time “olakšao“ za vrijednost od 5 tisu a kuna. (vk)

Nabavite svoju krijesnicu u : drogeriji KOZMO, knjižari Domina-M, BP Mo-Benz u Šenkovcu i Formula V u Nedelišću, Elektrocentru Korunić, Fotoland u sklopu Kauflanda.

Odlična ponuda promocijskog materijala za Vašu tvrtku - pošaljite upit.

www.krijesnica.info

STOŽER ZAŠTITE I SPAŠAVANJA Me imurske županije

Najve a opasnost od poplava Mure - Izrada plana zaštite i spašavanja stanovništva Me imurske županije u završnoj je azi, a samo još tri op ine nisu dostavile svoje planove na ocjenu, rekao je na sjednici Stožera zaštite i spašavanja Me imurske županije Ladislav Soke, pro elnik Podru nog ureda za zaštitu i spašavanje akovec.

Sjednicu je vodio dožupan An elko Horvat, a izme u ostaloga raspravljeno je o prijedlogu smjernica za organizaciju i razvoj sustava u 2011. godini i o planu nabave i investiranja. Uz skladište, civilnoj zaštiti najviše nedostaje specijalisti ka oprema, a od ove godine kre e i osposobljavanje stožera na razini županija, koje e se provoditi u Zagrebu. Nastavit e se i osposobljavanje ekipa prve pomo i i u enika.

Planirano je i obavješ ivanje lanova stožera SMS porukama, a u slu aju teroristi kog napada župan e odrediti tajnu lokaciju sastanka stožera, zaklju eno je.

Za potrebe zaštite i spašavanja županija e u idu oj godini izdvojiti oko 300.000 kuna. Planirane aktivnosti ostvarene su, najviše se radilo na preventivi. Tako su vatrogasci, prema rije ima županijskog zapovjednika Ivana Krištofi a, iz 56 DVD-a i JVP-a akovec samo prilikom žetve pšenice proveli 739 aktivnosti i 627 ophodnji i pregleda, odnosno ukupno 5.333 sata na terenu, te je pritom ugašeno i osam po etnih požara koji bi se bili proširili.

Ove godine ne o ekuje se visok snijeg Na sjednici je ocijenjena i spremnost zimskih službi za nadolaze u sezonu, uz zaklju ak da je vjerojatnost proglašenja elementarne nepogode zbog snijega ma-

la. Ove godine ne o ekuje se visok snijeg, pogotovo takav koji bi uzrokovao zastoje i elementarne nepogode. To se temelji na statisti kim podacima, u zadnjih nekoliko desetaka godina u Me imurju nije proglašavana elementarna nepogoda zbog snijega.

Kod iš enja cesta od snijega i dalje e se zimske službe pridržavati prioriteta iš enja, što zna i da neke lokalne ceste ne e biti o iš ene na vrijeme.

Nasipi Mure i dalje prioritet - Po prvi put ove godine nije bilo nije bilo poplava uz Muru, zahvaljuju i tome što je završen i zadnji dio nasipa kod Podturna. No taj je podatak varljiv, rekao je Ferid Kašmo, na elnik Odjela za zaštitu i spašavanje Podru nog ureda Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

On je ponovio iskustva Zagreba ove godine, gdje je zbog nebrige i nepažnje Sava probila obrambene nasipe na tri mjesta, usprkos govorima da je Zagreb siguran.

Zbog toga se ne smijemo uspavati, rekao je on, uz zahvalu svima koji su pomogli da nasipi Mure izdrže.

Mura bi zbog nepredvi enih okolnosti i kiša mogla u kratko vrijeme narasti i metar više nego je do sada bilo poznato, pogotovo ako bude velikih kiša, pa zbog toga treba stalno paziti na nasipe i održavati ih, uz osnovni cilj da se vode zadrže unutar nasipa Mure, re eno je.

(J. Šimunko)

2. studenoga 2010.

Samo još dvadeset metara obale ostalo je Dravi koja probija novo uš e prema Muri, koje je oko kilometar sjevernije nego sadašnje, pa e nastati novo uš e na Velikom Pažutu, koje e u mnogome promijeniti izgled tog dijela. Zapravo, prema zadnjim informacijama, za vrijeme ovogodišnjih visokih voda Drava se ve na nekoliko mjesta prelijevala prema Muri na mjestu novog proboja, pa je samo pitanje trenutka i visokih voda kad e matica Drave direktno udariti u Muru, odnosno ma arsku obalu, i oderati dobar komad obale. Prelijevanja Drave na tom je mjestu bilo i ranijih godina, no nikada kao ove.

Tako je i priroda pripomogla da se višegodišnje žu ne i oštre rasprave ekologa i ljubitelja prirode i Hrvatskih voda koje su osu ivane za planirane zahvate i iskopavanje šljunka na svoj na in razriješe. Godinama se me imurski ekolozi suprotstavljaju zahvatima na uš u, posebno udruga “Senjar”, ali i mreže ekoloških udruga uklju enih u Dravsku ligu, ekolozi iz Koprivnice i drugih gradova, te zagreba ka Zelena akcija. Svi oni imaju samo jedan cilj: ostaviti prirodi da ini što je u njezinoj naravi, bez intervencije ovjeka.

Suprotstavljanja su s jedne strane dovela do djelomi ne blokade planiranih zahvata od strane Hrvatskih voda, a kako je u me uvremenu usvojen i novi Zakon o vodama, trebalo je ponovno pokretati procedure. Na kraju je pitanje radova na uš u Mure u Dravu dignuto na nacionalnu razinu (doduše, ve dugo postoji me udržavni sporazum s

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EKOLOŠKA DRAMA na uš u Mure u Dravu

Tko govori istinu: zaštitari prirode ili Hrvatske vode?

- Vrijednost radova koji su ve u tijeku na ma arskoj strani iznosi preko dva milijuna eura, a radove financira EU. Vrijednost radova na hrvatskoj strani trebala bi iznositi oko 2,1 milijun kuna ukoliko do e do zahvata, s time da se tvrdi da e šljunak ostati na mjestu i ne e se iznositi iz Mure. Me utim, prošlost sugerira da je ovo posljednje i te kako upitno ...

Ma arima o tom pitanju, ali on je ovdje manje važan). To je znak da su institucije, odnosno Hrvatske vode zapo ele proces uvažavanja mišljenja ekologa i udruga gra ana, ali i istovremeno prešutno priznanje ekološkim udrugama.

Drugim rije ima, institucije su se kona no malo “preplašile” glasa javnosti ili zapo ele s procesom uvažavanja, barem se treba nadati da je tako.

Radovi na lijevoj obali Mure koje izvodi ma arska strana ve su pri kraju dok strelica prikazuje kud bi trebao i i prokop kroz otok “Ke ilend”kojeg planiraju Hrvatske vode

Ma arska ubrzano izvodi radove na Muri U me uvremenu se na uš u Mure u Dravu dogodilo mnogo toga. Ma ari e radove zbog zaštite pruge i svoje obale Mure sigurno izvesti i ve izvode, na što hrvatska strana da i ho e ne može utjecati, a na našim je ministarstvima da odrede ho e li dati dozvolu za izvo enje radova na hrvatskoj strani. Mogu e je da Vlada ne da dozvolu za radove na našoj strani, otvorene su sve opcije. Kad je rije o radovima na

ma arskoj strani, Hrvatska ne može ni na bilo koji na in utjecati na radove, pa ni na kamenovanje obale.

Na hrvatskoj strani dogodio se i jedan zanimljiv obrat. Kako je javnosti ve poznato, tvrtka "OIKON" iz Zagreba, odnosno ravnatelj Instituta za primijenjenu ekologiju dr. Zdravko Špiri , me unarodno priznati hrvatski stru njak, dao je pozitivnu ocje-

nu u svojoj ekološkoj studiji prihvatljivosti radova.

Zanimljivo je da je tvrtka "OIKON", odnosno Institut za primijenjenu ekologiju, prije dvije godine odbila radove na uš u Mure u Dravu, a u me uvremenu je promijenila mišljenje zbog novih uvjeta i ponu enih rješenja. Koji su to promijenjeni uvjeti? Sasvim sigurno nova situacija na Muri, gdje Drava probija novo uš e, ali i zna ajno

smanjenje planiranih zahvata od strane Hrvatskih voda.

Ma arska strana u me uvremenu ne eka s radovima, nastoje i preduhitriti Dravu i posljedice direktnoga njezinog udara na ma arsku obalu i prugu, te štite svoj dio Mure kamenjem u dužini od oko 200 metara i perima.

Sredstva za taj zahvat u visini od oko dva milijuna eura, odnosno oko sedamnaest milijuna kuna, osigurala je Europska unija.

Kad je rije o Hrvatskoj, o ekuje se da Vlada, odnosno Ministarstvo kulture i druga ministarstva odlu e ho e li se izvoditi radovi na uš u Mure u Dravu (tzv. prokop nazvan kineta) na našoj strani ili ne, dok se VGI Varaždin tu pojavljuje u ulozi izvršitelja.

Jesu li uop e potrebni zahvati na "Ke ilendu"?

Iz odgovora Hrvatskih voda koji potpisuju tri stru njaka može se saznati dvoje: da e Ma ari

9

zaštititi svoju obalu Mure i, drugo, da e do i do erozije hrvatskog dijela obale. Naime, voda Drave koja probija novo uš e odbit e se od zašti ene ma arske obaloutvrde te svom silinom u vrtložnom strujanju udarati po hrvatskoj strani obale i otoka s hrvatske strane na uš u. To zna i da e za kratko vrijeme novo i staro uš e Mure u Dravu izgledati sasvim druga ije nego je to danas, teško je uop e predvidjeti što e se dogoditi i ho e li biti stvoreni novi otoci ili uništeni stari i na koji na in.

U takvoj novoj situaciji planirani zahvat s hrvatske strane na lokaciji poznatoj kao "Ke ilend", kojim bi se napravila nova matica rijeke Drave nakon spoja s Murom (tzv. kineta), možda bi mogao pomo i da ne do e do pretjerane erozije na našoj strani, a možda i ne. Možda je i to razlog što Hrvatska za sada nije potpisala nove dokumente o zaštiti Drave i Mure, pojašnjavaju i da je rije o “nezavršenoj proceduri”. Naime, ako se potpišu dokumenti o zaštiti, više se ne e smjeti kopati, a još nije ocijenjeno isplati li se prokopati kinetu ili ostaviti Dravi na u ini što joj je volja.

Na kraju postavlja se i pitanje vjerodostojnosti svih dosadašnjih informacija o radovima na uš u. Naime, ve se dugo tvrdilo od strane ekoloških udruga da e šljunak biti sigurno prodan i da e netko opet zaraditi i, drugo, da e do i do kamenovanja hrvatske obale Mure i Drave na uš u, što se ovim priop enjem za javnost od strane Hrvatskoj voda demantira. Postavlja se pitanje tko ne govori istinu i u ijem interesu.

(J. Šimunko)

ODGOVOR Hrvatskih voda na novinarsko pitanje o ure enju uš a Mure u Dravu

Hrvatske vode na uš u ne e izvoditi radove dok ne dobiju sve dozvole Podru je uš a Mure u Dravu jako je podložno erozijskim procesima. Usporedbe dostupnih službenih zemljovida i rezultata razli itih geodetskih snimanja na tom podru ju tijekom posljednjih 30 - 40 godina ukazuju na zna ajna izmještanja korita tih dviju rijeka, a naro ito Drave. Današnji razvoj erozije takav je da e se nakon prve ve e vode Drave uš e Mure premjestiti cca 800 - 1.000 metara uzvodnije, odnosno Drava e u i u sadašnje korito Mure. Nakon tog doga aja uslijediti e još nepovoljnije te enje od današnjeg, sa snažnim pritiskom na lijevu ma arsku obalu u blizini željezni ke pruge, što može dovesti do iznenadnih neželjenih posljedica.

Za izbjegavanje opisanog scenarija me udržavna stalna hrvatsko - ma arska komisija za vodno gospodarstvo, osnovana prema odredbama Sporazuma o vodnogospodarskim odnosima izme u Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Ma arske, predložila je zajedni ki projekt ure enja prostora uš a Mure u Dravu, što su

potvrdile vlade obiju država prihva anjem službenih zapisnika sa sastanaka komisije.

Projektom je predvi eno izvo enje sljede eg zahvata: a) na ma arskom teritoriju izvedba obaloutvrde, dva kratka pera i pregrade sadašnjeg korita rijeke Mure - ukupno ugradnja cca 10.000 m3 kamena, te uklanjanje postoje eg pera. Ukupna vrijednost planiranih radova na ma arskoj strani iznosi 17,1 milijuna kuna b) na hrvatskom teritoriju izvedba inicijalnog prokopa (kinete). Prije po etka iskopa potrebno je ukloniti raslinje, i to na ukupnoj površini prokopa, kao i na dodatnoj površini za izradu puta. Iskopani materijal deponirat e se na otoku u prostoru unutar regulacijske linije, gdje se o ekuje da e Drava i Mura odnositi taj materijal u procesu formiranja potrebnog pro ila korita. Materijal se s ovog podru ja ne e nikamo odvoziti, a njegova ukupna koli ina iznosi oko 60.000 - 80.000 m3. Ukupna vrijednost planiranih radova na

hrvatskoj strani iznosi 2,1 milijuna kuna.

Svaka država osigurat e inanciranje radova na svom teritoriju.

Za odobrenje navedenih radova na teritoriju Republike Hrvatske prema zaklju ku stalne hrvatsko - ma arske komisije za vodno gospodarstvo, a prema nalogu resornog ministarstva za vodno gospodarstvo, Hrvatske su vode, kao pravna osoba za upravljanje vodama, a na temelju odredbi Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (Narodne novine, br. 118/09) vezanih uz postupak glavne ocjene, naru ile izradu Studije prihvatljivosti zahvata za prirodu.

Stru no tijelo zaduženo za donošenje mišljenja u postupku glavne ocjene na temelju izra ene studije procijenilo je da “utjecaji zahvata na hrvatskoj strani i dalje ostaju, a ti u se trajnog uklanjanja šumske vegetacije, koja je cilj o uvanja podru ja, uznemiravanja faune i potencijalnog one iš enja,

Dok nema prave suradnje, ne e biti dobro Sukob Vlade i guvernera Narodne banke Rohatinskog ovih se dana o itovao kao zazivanje MMF-a, dežurnoga svjetskog policajca za neposlušne države. Guverner je rekao da je pogriješio što prije dvije godine nije u Hrvatsku došao MMF kako bi sveo pretjeranu potrošnju na razumnu mjeru. S drug strane, premijerka Jadranka Kosor replicirala mu je da on zaziva još manje pla e i mirovine i socijalna davanja te da bi onda standard ljudi bio još manji.

No, zbog ega je upravo sad došlo do javnih razmjena mišljenja? Kriza

je sve dublja, ovu godinu završit emo u minusu. Po cajne mjere Vlade o kredi ranju tvrtki i gospodarstva preko HBOR-a nisu dale o ekivane rezultate. Guverner tvrdi da je osigurao znatna sredstva, ak tre inu rezervi, no da nije bilo dovoljno onih koji žele taj novac, pa po logici stvari nije bilo ni zna ajnijeg razvoja gospodarstva kako se možda op mis ki o ekivalo.

Zbog ega tvrtke ne žele novac HBOR-a ili ne mogu do njega? Koliko je poznato, kredit HBOR-a podre en je u odnosu na kredit poslovne

banke, a to zna i da za osiguranje kredita HBOR ima osiguranje drugog reda na imovini, iza osiguranja u korist Poslovne banke. Drugim rije ima, tvrtka najprije nakon što zadovolji stroge uvjete dobivanja kredita mora vra kredit Poslovnoj banci, a tek onda HBOR-u, a u kona nici takav kredit i nije baš jeftin. Ukratko, ukoliko se nešto ne promijeni, krediti HBOR-a koji bi po logici stvari trebali kredi ra izvoz pokazali su se nedovoljno privla nima za gospodarstvo, pa je na potezu Vlada.

te utjecaja na staništa vezana uz sprudove, naro ito gubitak populacije rijetkog i zašti enog kebra a (Myricaria germanica), koji zajedno sa sivkastom vrbom (Salix eleagnos) tvori rijetku biljnu zajednicu predalpskih vrbika s kebra em (Salici-Myricarietum M. Moor 1950) - kojoj je podru je oko predloženog zahvata jedno od posljednjih preostalih nalaza u Hrvatskoj, te hranilišta dviju rijetkih i zašti enih vrsta ptica (mala igra Sterna albifrons i crvenokljuna igra Sterna hirundo)“. Na temelju tog zaklju ka nositelj zahvata upu en je na postupak utvr ivanja prevladavaju ega javnog interesa i kompenzacijskih uvjeta u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Za potrebe postupka utvr ivanja prevladavaju ega javnog interesa i kompenzacijskih uvjeta u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu Hrvatske vode naru ile su izradu studije “Va enje šljun anog nanosa iz korita rijeke Mure na

U me uvremenu strani konzultanti ve predvi aju da emo za oko pet godina bankro ra ako tako nastavimo, troši više nego imamo i uvozi više nego izvozimo. Postavlja se pitanje zašto HBOR ne kredi ra izvoz u ve oj mjeri kako bi se na odre en na in kompenzirala skupa kuna u odnosu na euro. Prije opasnost i od smanjenja rej nga me unarodnog rizika kod zaduživanja, što vrlo brzo može zemlju odves u još ve e teško e.

No, kako manje trošiti i manje uvozi ? Gra ani sigurno ne e prista na manji standard, iako on neminovno kuca na vrata, ve se govori o realnoj cijeni plina ve oj od sadašnje 100 posto i sli no. Sigurno je da usprkos izbor-

lokaciji uš a Mure u Dravu rkm 236 - Obrazloženje o razlozima prevladavaju eg javnog interesa s prijedlogom kompenzacijskih uvjeta“ i priložile je uz službeni zahtjev za pokretanje postupka utvr ivanja prevladavaju eg javnog interesa i kompenzacijskih uvjeta za va enje šljun anog nanosa iz korita rijeke Mure na lokaciji uš a Mure u Dravu na rkm 236, koji je 13. rujna 2010. godine upu en Ministarstvu kulture. Postupak je u tijeku, a u me uvremenu traje javni uvid u studiju koja je zainteresiranoj javnosti u cijelosti dostupna na web stranici Ministarstva kulture na adresi: www. min-kulture.hr.

U studiji se nalaze svi detaljni podaci i informacije o predloženom zahvatu na uš u Mure u Dravu. Ma arska strana je za predmetne radove ishodila sva potrebna odobrenja od svojih nadležnih institucija, osigurala je inancijska sredstva iz EU fondova i u me uvremenu zapo ela s izvo enjem radova na svom teritoriju. Detalje o projektu i o njegovom

noj godini dolazi vrijeme otrežnjenja i oštrijih rezova, a da e se prava bitka za spas državnih nancija vodi po pitanju izvoza, koji neminovno treba pove a , drugim rije ima, uze doma oj potrošnji i inves ra u izvoz.

Zbog toga se spor elnih ljudi Vlade i HNB-a vodi zapravo na temu nešto realnijeg te aja kune, jer je to velika neiskorištena poluga za pokretanje izvoza. Pitanje je ho e li Vlada donije mjere rezanja javne potrošnje i na koji na in, a drugo je pitanje ho e li HNB pomo i u kreiranju realnijih odnosa kune i eura. Za sada nije tako, Roha nski se doživljava kao dežurni policajac na zadatku, a Kosor kao predstavnica slabe Vlade koja nije

inanciranju Ma ari su objavili na web stranici na adresi:www. ddkovizig.hu.

U slu aju istovremenog neizvo enja prokopa kinete na hrvatskom teritoriju do i e do preusmjeravanja rije ne matice na desnu obalu Drave i do zna ajne erozije obale na hrvatskom teritoriju, što e rezultirati štetama i nužno e zahtijevati sanacijske radove. Hrvatske vode na tom podru ju ne izvode nikakve radove, a sasvim sigurno ih ne e izvoditi ukoliko prethodno ne dobiju sva potrebna odobrenja od strane nadležnih državnih institucija.

U tijeku je postupak utvr ivanja prevladavaju ega javnog interesa zbog poštivanja me unarodnih obveza Republike Hrvatske i sprje avanja daljnjih nepotrebnih šteta, a sukladno postoje im zakonskim procedurama vezanima uz zaštitu prirode uskla enim s odredbama pravne ste evine Europske unije. (dr. sc. Danko Biondi , Zoran urokovi , dipl. ing., Ivan Cerovec, dipl. ing.)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

povukla dovoljno radikalne poteze.

A dok nema prave suradnje, ne e bi dobro.

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U PRELOGU boravila prosudbena komisija koja ocjenjuje koliko Grad skrbi o djeci

2. studenoga 2010.

U HODOŠANU završeni rad

Uskoro titula “Grad - prijatelj djece“ Tko eka

Još u 2008. godini Grad Prelog uklju io se u akciju "Grad prijatelj djece“, s ciljem da dobije tu prestižnu titulu. Rije je o programu koji je još 1999. godine pokrenuo Savez društava "Naša djeca“ Hrvatske uz potporu Unicefa za Hrvatsku. Ovih su dana u Prelogu tim

povodom boravili lanovi prosudbene komisije Središnjega koordinacijskog odbora akcije "Prelog - grad prijatelj djece".

Njihov zadatak je sastaviti završno vrjednovanje. Istodobno, agencija "Puls" telefonski anketira gra ane, a u enici Osnovne škole Prelog ispunjavali su ano-

Kako do sredstava za projekte?

Orehovica odlukom Upravnog vije a Županijske uprave za ceste, inanciranju projektne dokumentacije za Gospodarsku zonu Me imurje, izgradnji školske sportske dvorane Osnovne škole Orehovica, sredstvima predvi enima za op inu u rebalansu županijskog prora una, inanciranju sanacije deponija Jacine i Prosiš e, programima za romsku nacionalnu manjinu ROKIC: “DROM“, te izgradnji komunalne infrastrukture u romskom naselju Orehovica. U sklopu radnog sastanka obi eni su i novoizgra ena zgrada Osnovne škole Orehovica te Mala škola

Promijenjen naziv, cijena ista Na prijedlog tvrtke “Me imurske vode” Op insko vije e Orehovica na posljednjoj je sjednici uz ostalo donijelo odluku o obra unu i naplati naknade za razvoj. Kako je obrazloženo, radi se zapravo samo o promjeni terminologije – njenim usvajanjem ne mijenja se ukupna cijena voda iz razloga jer je predložena visina naknade za razvoj ista kao što je to utvr eno odlukom o cijeni vodnih usluga: opskrbe pitkom vodom, odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda.

Naknada za razvoj u iznosu od jedne kune po kubnom metru koristit e se za su inanciranje izgradnje vodnih gra evina i sustava odvodnje u op ini Orehovica, za pla a-

za djecu te uklju ivanje djece u osmišljavanje odluka koje se na njih odnose, dijete u sigurnom i zdravom gradu, zdravlje djece, odgoj i obrazovanje, socijalna skrb za djecu, kultura i sport djece i za djecu, slobodno vrijeme i rekreacija djece te podrška i pomo roditeljima

u skrbi i odgoju djece. Ukoliko prosudbena komisija ustanovi da je Grad zadovoljio 80 posto zahtjeva, bit e mu dodijeljen po asni naziv "Grad - prijatelj djece" te e time nakon akovca postati drugi me imurski grad s tom titulom.

(V. Kelkedi)

U etvrtak i petak dovršeno je asfaltiranje ulice Bra e Radi a u Hodošanu, rije je o glavnoj županijskoj cesti prema Donjem Hraš anu i dalje prema Tur iš u i Murskom Središ u. Temeljne ra-

OP INSKO VIJE E SVETA MARIJA

OP INA OREHOVICA

Op ina Orehovica na razli ite na ine i iz razli itih izvora nastoji do i do inancijskih sredstava za realizaciju projekata i zacrtanih planova na svome podru ju. Na poziv Op ine tu sredinu tako su nedavno posjetili me imurski župan Ivica Perho sa svojim zamjenicima An elkom Horvatom i Matijom Posavcom te pro elnikom Upravnog odjela za prostorno ure enje i gradnju Stjepanom Baranaši em. Na radnom sastanku s elnicima Op ine razgovarali su o nizu tema - korištenju interventnih sredstava za 2010. godinu dodijeljenih op ini

nimnu anketu o životu u Gradu.

Potrebno je ispuniti 123 zahtjeva u 10 programskih podru ja program i plan grada za ostvarivanje prava i potreba djece, namjenska nov ana sredstva u gradu za zaštitu i odgoj djece, podrška i pomo udrugama gra ana koje imaju programe

nje izrade projekata i stru nog nadzora, otplatu kredita i inancijske obveze prema sklopljenim sporazumima s Me imurskim vodama d.o.o. za izgra ene vodne gra evine.

U sklopu aktualnog sata sjednice pitanja nije bilo, upu en je tek jedan “apel“. Zdravko Klinec upozorio je na problem lošeg ure enja i neodržavanja poljskih putova, osobito u vrijeme sezone poljoprivrednih radova. Kako je rekao, mnogi poljoprivrednici nepažljivi su pa nerijetko preoravaju i poljski putove. Kako je odgovorio predsjednik Op inskog vije a Branko Sušec, sa spomenutim problemom upoznat e na elnika Franju Bukala te e se nastojati izna i rješenje.

Tvrtka “Ambijenti“ odabrana za obavljanje komunalne djelatnosti S obzirom na to da je završena sezona javnih radova, Op ina Orehovica u proteklom je razdoblju morala prona i tvrtku koja e dalje održavati javne površine i groblja. Izme u dvije pristigle ponude akove kih poduze a “ akom“ d.o.o. i “Ambijenti“ d.o.o., na elnik Franjo Bukal odabrao je povoljniju – onu tvrtke “Ambijenti”. S njome je sklopljen ugovor o obavljanju komunalne djelatnosti na podru ju op ine. (vk) koju polaze djeca – pripadnici romske nacionalne manjine.

Op ina je ujedno saborskim zastupnicima Nadici Jelaš, Dragici Zgrebec, Sun ani Glavak, Dragutinu Lesaru i Zlatku Kora evi u uputila dopis u kojem ih upoznaje s aktualnim projektima na podru ju op ine Orehovica te ukazuje na inancijska sredstva potrebna za njihovu realizaciju, 496.590,10 kn za izradu projektne dokumentacije Gospodarske zone Me imurje, 10,604.725 kn za izgradnju školske sportske dvorane, 505.000 kn za dovršenje centralnog grijanja, izvo enje fasaderskih radova i toplinske izolacije te za dovršenje kerami arskih i soboslikarskih radova na Domu kulture i vatrogasnom spremištu u Podbrestu, te 200.000 kuna za izradu toplinske fasade, izvo enje centralnog grijanja te podova s laminatom na Sportsko – vatrogasnom objektu u Orehovici. (vk)

Ho e li propasti gra evinska doz za sportsku dvor - Bivša na elnica Marija Fran i prozvala op inske elnike da bi trebali više “torbariti“ po Zagrebu Ono što je bilo najzanimljivije na prošlotjednoj sjednici Op inskog vije a op ine Sveta Marija je aktualni sat. Vije nica iz redova oporbenog HSS-a Marija Fran i na elniku Deanu Hunjadiju (SDP) postavila je nekoliko zanimljivih pitanja. Upitala ga je je li upoznat da uskoro izlazi gra evinska dozvola za novu sportsku dvoranu i što se poduzima po tom pitanju. Fran i se boji da se ne poduzima ništa te da e dozvola propasti, ime e se odbaciti utrošeni novac. Za udila se što to pitanje nije pokrenuo netko od mla ih vije nika jer smatra da je taj projekt za dobrobit djece. elnike op ine prozvala je da bi trebali više "torbariti“ po Zagrebu kako bi ishodili neka sredstva za prioritetne op inske projekte.

Hunjadi: Sigurno e zapo eti barem zemljani radovi Na elnik Dean Hunjadi svjestan je da dozvola izlazi u drugom mjesecu idu e godine. - Ove je godine izostala inancijska pomo iz županijskog prora una.

Znamo zašto, zbog podmirivanja starih dugova bivše županijske vlasti i teške gospodarske situacije. No, obe ano mi je da e sredstva za sportsku dvoranu biti osigurana u prora unu za idu u godinu i dvorana je me u prioritetnim županijskim projektima. Ja sam osobno izrazio negodovanje prema županijskoj vlasti. Ina e, natje aj raspisuje Me imurska županija, a Op ina se samo uklju uje u su inanciranje svojim dijelom. Garantiram da e se do tog roka zapo eti s izgradnjom sportske dvorane, pa makar gradnju zapo eli samo sa zemljanim radovima, obe ao je Hunjadi. Vije nik Marijan Šte i (MDS) smatra da Op ina po tom pitanju ne može ništa u ini-

“Aktualac” je bio najzanimljiviji dio Op inskog vije a, na kojem je glavno pitanje mogu e propasti gra evinske dozvole za sportsku dvoranu pokrenula bivša na elnica Fran i

Stipendije i sufinanciranje prehrane u enika Op ina Sveta Marija raspisala je natje aj za dodjelu stipendija za aktualnu akademsku godinu. Pravo na stipendiju mogu ostvariti redovni studenti dodiplomskih i diplomskih studija. Studenti moraju biti državljani Republike Hrvatske s prebivalištem na podru ju op ine Sveta Marija, imati status redovnog studenta i da nisu stariji od 27 godina. Prilikom odabira kandidata u obzir e se uzeti socijalno stanje, op i uspjeh u prethodnoj godini i sudjelovanja na natjecanjima.

Dodijelit e se 12 stipendija, a

predvi eni nov ani iznos iznosi 300 kuna mjese no za studij u mjestima udaljenima do 50 kilometara i 500 kuna za mjesta koja su udaljena više od 50 kilometara. Krajnji rok za prijavu je do 11. studenoga. Dodajmo da e Op ina su inancirati prehranu u enika tamošnje Osnovne škole. Tu se najviše radi o obitelji s više djece i iji su roditelji slabijega socijalnog stanja. Op ina e za osamnaest djece prehranu su inancirati u cijelosti, dok e za dvoje djece su inanciranje biti u polovi nom iznosu. (af)

2. studenoga 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U DOMAŠINCU se odvija rekonstrukcija Društvenog doma

dovi u ulici Bra e Radi a

a, taj do eka dove izvela je tvrtka “Tegra” u sklopu postavljanja kanalizacije, a mještani dijela Hodošana na as alt su ekali cijelo ljeto i na kraju ga ipak do ekali.

Postavljen je grubi i fini sloj as alta u dužini od oko 900

zvola ranu?

metara, odnosno oko 6.000 kvadratnih metara as alta.

Radove izvodi doma a tvrtka “Pavlic as alt beton”, a financira ih u potpunosti Županijska uprava za ceste.

(JŠ)

Napreduje obnova dvorane

Polaganje asfalta u ulici Bra e Radi a u Hodošanu izazvalo je malu pomutnju u prometu

U tijeku je temeljita obnova velike dvorane Društvenog doma u Domašincu. Prema rije ima na elnika op ine Dragutina Lisjaka, obnavlja se pod i strop objekta, postavljene su tribine te nove stube za pozornicu. Istodobno se rekonstruiraju sustav grijanja i elektri ne instalacije. Površina objekta je

300 kvadratnih metara. Investicija je vrijedna oko 370 tisu a kuna, od ega su po 100 tisu a osigurali Ministarstvo regionalnog razvoja i Ministarstvo kulture, dio sredstava izdvojit e Op ina, a pomo se o ekuje i od Me imurske županije.

Dvorana bi u "novom ruhu“ trebala biti do kraja godine. (vk)

Napla ivat e se odvoz gra evinskog otpada

KNJIŽNICA I ITAONICA KOTORIBA Predavanjem o zaštiti okoliša obilježili Mjesec hrvatske knjige

Vije nici nisu donijeli cjenik odlaganja gra evinskog otpada, iako se ta to ka našla na dnevnom redu. O tome e raspravljati na jednoj od idu ih sjednica. Dvojbeno je ho e li se odvoz napla ivati prema jednom deponiranju ili po jedini noj mjeri, te je potrebno definirati što se sve može odvoziti kao gra evinski otpad. No, svi se slažu da se red mora uvesti, cijene moraju biti simboli ne kako bi se sprije ilo stvaranje divljih deponija sme a. (a )

U Knjižnici i itaonici Kotoriba u sklopu Mjeseca hrvatske knjige održano je edukativno predavanje Siniše Goluba, ravnatelja Javne ustanove za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske županije. Tom je prilikom posjetiteljima predstavljen i podijeljen asopis "Me imurska priroda". Golub je u uvodnom dijelu govorio o ustanovi koja je s radom krenula 2007. godine, a od 2010. zaposleni su i prvi rendžeri.

ti, ali se slaže da politi kim putem može utjecati. Vije nicu Fran i zanimalo je i što je s predizbornim obe anjem vladaju ih vezano uz otvaranje ljekarne u Svetoj Mariji.

- Otvaranje ljekarne nije bilo predizborno obe anje. To bi bilo neukusno jer mi za to nismo ovlašteni.

Mi razgovore vodimo s privatnom ljekarnom i nadamo se da e mještani op ine dobiti i ovakvu vrstu usluge, odgovorio je na elnik.

(A. Fuš)

U zakup ide 70 ha poljoprivrednoga državnog zemljišta lanovi Op inskog vije a jednoglasno su donijeli odluku o izboru najpovoljnijih ponuda za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na podru ju op ine. U natje aju su bile obuhva ene 4 estice ukupne površine 70 hektara.

Zemljište se daje u zakup na 20 godina, a godišnje e od zakupa u op inski prora un sti i 79 tisu a kuna. (a )

Ukazano na najve e probleme: ilegalno kopanje šljunka te ilegalnu izgradnju

Upozoreno na prijetnje za uništavanje me imurske prirode Napomenuo je da rendžeri na terenu uo avaju dva najve a problema u zašti enom krajobrazu rijeke Mure. Radi se o ilegalnom va enju šljunka i ilegalnoj gradnji. Tako je od

Edukativno predavanje Siniše Goluba u Kotoribi o zaštiti me imurskoga prirodnog krajolika travnja na relaciji Sveti Martin na Muri do uš a Mure u Dravu na zašti enom podru ju uz Muru uo eno 140 izgra enih objekata. Deset vlasnika dostavilo je potrebne papire, dok se 130 nije javilo. - Mi ne rušimo, ve kontroliramo. Nema zabrane grad-

DONJI VIDOVEC

Održana tradicionalna kestenijada U sportskom parku “Kalanica” u Donjem Vidovcu održana je tradicionalna kestenijada koju ve nekoliko godina organizira tamošnje Društvo “Naša djeca”.

Ove godine potporu u organizaciji dali su umirovljenici i lanice Društva žena. Uz pe ene i slatke kestene, prodavali su se i doma i kola i. Prikupljeni novac od prodaje usmjerit e se za daljnje aktivnosti društva. Svi koji su bili uklju eni u akciju po aš eni su finim grahom. (a )

nje u zašti enom krajoliku, ve vlasnici prije gradnje trebaju ishoditi potrebne dozvole, a mi dozvole ne izdajemo, ve to ine nadležne službe, rekao je Golub.

Posjetitelje je kroz videozid upoznao sa svim prirodnim ljepotama me imurskog kraja, upozorio ih što prijeti me imurskoj prirodi i poru io da na in zaštite nije odvojiti ljude od prirode, nego ih osnažiti kao njene zaštitare. U svom izlaganju spomenuo je i muzej prirode - Centar za posjetitelje u Križovcu, gdje postoji i prvi Trg me imurske prirode. Susret je bio prilika da se obilježi i Me unarodna godina biološke raznolikosti. U ime doma ina pozdravne rije i uputila je ravnateljica knjižnice Bernarda Habuš.

(A. Fuš)

Status izgra enih objekata uz Muru nije u našoj nadležnosti Na inicijativu na elnika donjome imurskih op ina održan je sastanak s ravnateljem Javne ustanove za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske županije Sinišom Golubom.

Razlog sastanka bile su obavijesti koje su mještani dobili u vidu letka na svoje nastambe u zašti enom krajoliku uz rijeku Muru. Ravnatelj je pojasnio da nadzornici zaštite prirode, tzv. rendžeri, vode evidenciju objekata i to dostavljaju županu. Kakav e status objekti imati, nije njihova nadležnost, pojasnio je Golub. Ravnatelj Ustanove na elnicima je prezentirao na in njezina rada, popunjenosti kadrovima i rješenjima koja se primjenjuju u zajedni kom financiranju rendžera od strane Ustanove te komunalnog redara i poljo uvara u jednoj osobi, a sufinanciranog od strane nekih op ina. Na elnici su upoznati s ovlastima rendžera, a to je zaustavljanje osoba i vozila, utvr ivanje identiteta, pregled prijevoznih sredstava i drugo. (a )

2 /m n k 0 2010.

,0 10.

64do 31.

kocka 30x30 siva obi na sa kockicom 10x10 crna ili crvena obi na

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

2. studenoga 2010.

OP INA PRIBISLAVEC

Raspisan natje aj za studentske stipendije Op ina Pribislavec raspisala je natje aj za dodjelu studentskih stipendija za akademsku godinu 2010./2011. Za stipendije mogu konkurirati redovni studenti iji prosjek ocjena svih predmeta tre eg i etvrtog razreda srednje škole, uklju uju i i maturu, iznosi najmanje 3,5 (ako su upisali prvu godinu studija) te oni s

prosjekom od najmanje 2,5 na studiju, ako je rije o studentima viših godina. Mjese ni iznos stipendije za studij u akovcu je 200 kuna, u Varaždinu 300, u Zagrebu 400, a ako se u enik obrazuje u nekom od udaljenijih gradova – 500 kuna. Molbe je potrebno poslati na adresu Op ine. (vk)

ŠTRIGOVA

Grade mrtva nicu Intenzivirani su radovi na izgradnji mrtva nice na groblju u Štrigovi, ali mrtva nica ne e biti gotova do blagdana Svih svetih, kako je bilo planirano.

Razlog su vrlo loše vremenske (ne)prilike, koje su utjecale na obavljanje radova na gra evini.

Planirana vrijednost investicije iznosi 800 tisu a kuna, a novac e se prikupiti od gra ana, vlasnika grobnih mjesta iz

drugih sredina, op ine Štrigova te Me imurske županije.

Do sada su gra ani uplatili 250 tisu a kuna, što u op ini Štrigova smatraju dobrim odazivom.

Gradnju mrtva nice pokrenula je bivša op inska vlast, koja je izradila projekte, a sadašnja vlast na osnovu toga gradi mrtva nicu, poštuju i sve što je napisano, nacrtano i isho eno ranije. (sm, JM)

NA SJEDNICI Op inskog vije a Šenkovec na elniku upu ene kritike da Op inu pretvara u socija

Javni radovi veli oku oporbenih v Na posljednjoj sjednici Op inskog vije a Šenkovec, održanoj prošli utorak, upu eno je dosta kritika na rad aktualnog na elnika, HNSovog Vladimira Novaka, uglavnom od strane nezavisnih vije nika Miljenka Topli anca i Krešimira Trojka.

Prvi val kritika na elnika je do ekao nakon što je iznio svoje izvješ e koje Vije u podnosi dva puta godišnje. U ovom je izvještaju iznio, izme u ostalog, da e se ove i naredne godine zajedno s Me imurskim vodama d.d. u i u projekt sanacije kanalizacije koji e se kandidirati na natje aj za inanciranje iz EU fondova.

Tako er, završena je javna nabava za rekonstrukciju Knjižnice i itaonice Šenkovec te za Sportski dom “Gor ica”, raspisan je natje aj za iš enje snijega i obavljena je stru na analiza klizišta u Ulici Vlahe Bukovca.

Na elnika su najprije do ekale kritike Krešimira Trojka da je u izvješ u navedeno samo ono što je u injeno, a nigdje se ne spominje ono što je na elnik propustio u initi, a na kritike se nadovezao i Miljenko Topli anec, ipak u nešto oštrijem tonu. - Pa mi nismo

ništa napravili! Ustanovili smo stanje na terenu, ali nismo napravili ništa! Nismo otvorili ni jedno novo gradilište, niti smo

Klizište u Ulici Vlahe Bukovca samo kad pada kiša Na elnik Vladimir Novak u svom se izvješ u dotaknuo i klizišta u Ulici Vlahe Bukovca na koje stanari upozoravaju ve duže vrijeme. Provedena je stru na analiza u suradnji s tvrtkom “Geo-Tim”, vrijedna 16.000 kn, te je ustanovljeno da je klizište opasno samo kada pada kiša i kada se cestom voze automobili ili kamioni. Tako er, došlo se i do saznanja da je na tom podru ju tek jedan sloj zemlja, a sve ostalo ini gra evinsko sme e koje je tu navože-

no kroz duži vremenski period.

Predložen je projekt sanacije koji e osim doti ne ulice obuhvatiti i susjednu ulicu Augusta Šenoe. Nezavisni vije nik Miljenko Topli anec upozorio je da ovaj problem, kod kojeg su na cijeni ljudski životi, ne bi trebao ekati sa strane dok se nešto ne dogodi, dok je na elnik odgovorio da se ne može jedan projekt prekinuti zbog drugog, jer takvo svaštarenje nema smisla, te da se u sanaciju ne može u i bez analize. (bš)

pripremili plan da se nešto pokrene u ovoj op ini. Nije zakopana ni jedna lopata, simboli no je ustvrdio Topli anec.

Ipak, Vladimir Novak s tom se tvrdnjom ne slaže, jer je od svibnja, kada je preuzeo na elni ku poziciju, dovršena javna

Nezavisni Miljenko Topli anec smatra da u prora unu za sljede u godinu mora postojati razvojni plan op ine, bez obzira na situaciju u državi

SVETI MARTIN na Muri

LON AREVO

VMO Mursko Središ e

Odbor za dodjelu priznanja

Legalizacija naselja

Traže ure enje ulica

Op insko vije e Sveti Martin na Muri oformilo je novi Odbor za dodjelu javnih priznanja op ine Sveti Martin na Muri.

Odbor ine Franjo Makovec (predsjednik), te Martin

Srša, prof. Petra Novinš ak, Ivan Kutnjak i Stanislav Per i , kao lanovi. Prvi ispit odbor ima za dodjelu priznanja uz nadolaze i Dan op ine 11. studenoga. (sm)

Ovih dana obavlja se izmjera postoje ih gra evina i objekata u romskom naselju Lon arevo kod Podturna, a sve to u svrhu legalizacije naselja.

- Legalizacijom gra evina, odnosno cijelog naselja žiteljima e biti omogu en priklju ak na komunalnu infrastruk-

turu (voda, struja ..., kasnije plin i odvodnja), ali vlasnici e postati i obveznici pla anja komunalne naknade i komunalnog doprinosa, kaže op inski na elnik Josip Lepen.

Ovog trenutka u Lon arevu legalizaciju eka 36 ku a i objekata. (sm)

Vije e Mjesnog odbora Mursko Središ e na svojoj je posljednjoj sjednici donijelo prijedlog ure enja ulica za 2011. godinu.

Predlaže se asfaltiranje ulice Dr. Vinka Žganca, te saniranje i postavljanje nogostupa u ulicama Augusta Cesarca, Rade Kon ara i Martinska, kao

i spoj Murske ulice i ulice Matije Gupca.

Odbornici predlažu iscrtavanje "zebri" kod župne crkve i pošte, te u ulicama Matije Gupca, Dr. Vinka Žganca, Brežnoj i Augusta Cesarca. Poti u i održavanje te šljun ane poljskih putova. (sm)

2. studenoga 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INSKO VIJE E Sveti Martin na Muri lnu kategoriju

ik trn u vije nika Na elniku op ine Šenkovec Vladimiru Novaku upu ene su kritike da previše izdvaja za socijalu

Aktualni sat – zašto je poništen natje aj?

Nezavisni vije nik Krešimir Trojko uputio je pitanje šenkove kom na elniku zašto je poništen natje aj za imenovanje pro elnika Jedinstvenoga upravnog odjela op ine Šenkovec, objavljen po etkom rujna ove godine, i zašto nitko nije primljen na zamjenu trenutno odsutnom pro elniku Alenu Kajmovi u. Na elnik Novak objasnio je da, s obzirom na to da je natje aj raspisan za odre eno vrijeme, do povratka službenika s bolovanja, uz obvezni probni rad od tri mjeseca, a pro elnik je svoj povratak na radno mjesto najavio puno ranije, zaklju eno je da nema smisla uzimati nekoga na tako kratak period. (bš)

rasvjeta u Šenkovcu, završena je prva i u tijeku je druga faza obnove Knjižnice i itaonice Šenkovec, a nakon 37 godina Knezov ani su napokon do ekali i svoja autobusna stajališta, koja su i natkrivena ovih dana.

objašnjenju na elnik objasnio da je za pla e stalno zaposlenima predvi eno 175.000 kn i ta se stavka nije promijenila, ali je preko javnih radova u Op ini Šenkovec zaposleno desetero ljudi, ije pla e idu kroz prora un Op ine, a Zavod za zapošljavanje i HZZO tu stavku Op ini naknadno refundiraju. Za neke zaposlene u cijelom iznosu, dok druge su inanciraju u iznosu od 75 posto, pa Op ina Šenkovec za pla e zaposlenih preko javnih radova godišnje izdvaja tek 10.000 kn. Prema na elnikovim rije ima, samo Op ina Šenkovec zaposlila je tako velik broj ljudi, što na ure enju okoliša, košnji ambrozije, zbrinjavanja stara kih doma instava i drugim poslovima.

- Prošle smo godine preko javnih radova zaposlili dvoje ljudi, ove godine deset. Dakle, koliko - toliko smo pomogli deset ljudi s podru ja naše op ine u ovo krizno doba.

Ako vije nici smatraju da to nije u redu, neka izglasuju da više nikoga ne zaposlimo preko javnih radova i na taj na in pošalju poruku nezaposlenim ljudima da ih op ina ne treba, zaklju io je na elnik.

Nezavisni Trojko podsjetio je da je ve po izglasavanju prošlog prora una rekao da on nije dobar. - On je uglavnom socijalna a ne razvojna komponenta. Prije smo gradili, prodali smo gradilišta, dugoro no smo proširili neku bazu iz koje ubiremo ve e porezne prihode, poticali smo osnivanja tvrtke. Po tom pitanju ove godine nije u injeno ništa. Te se stavke, barem do sada, smanjuju, dok su stavke koje se pove avaju izdaci za zaposlene. Nitko nema ništa protiv toga da se deset ljudi zaposli preko javnih radova, ne morate se skrivati iza takve odluke koju je Op insko

vije e pozdravilo. Ali, injenica je da je taj dio prora una postao pretežak za ovaj drugi dio. Nastavi li se takav trend pove avanja socijalnih izdataka, a smanjenja radova, postat emo sami sebi dosta tek da novac koji imamo dijelimo ljudima kojima je potreban, mišljenja je Trojko.

Na elnik Novak složio se s nezavisnim vije nikom, ustvrdivši da živimo u vremenu kada sve više ljudi kuca na vrata Op ine, sve je više ljudi nezaposleno i sve više ljudi traži pomo . - O tome smo razgovarali i na kolegiju na elnika, op ine polako postaju socijalne ustanove jer u velikoj mjeri pomažu mještanima kojima je to potrebno, od drva za ogrjev, inancija, toplih obroka u školi, su inanciranja vrti a i sl.

I toga je sve više. Najsretniji bih bio da nemamo ni jedan socijalni slu aj, da nemamo ni jednoga potrebitog, i da nas ljudi ne traže za pomo .

To bi zna ilo da živimo jako dobro. Na žalost, to nije istina. Svjestan sam toga, i u prora unu za idu u godinu stavke socijale više se ne bi smjele pove avati, jer smo tu dosegli plafon. Za sljede u godinu imamo dosta projekata, kako Topli anec kaže, za zakopati lopate, i puno toga e se odraditi, zaklju io je na elnik.

Rebalans prora una na koncu je izglasovan s devet glasova za, jednim protiv (Trojko) i tri suzdržana, me u kojima je bio i Topli anec, koji rebalans smatra tek nužnim zlom jer ne postoji nikakav razvojni plan za op inu. - U prora unu za sljede u godinu mora biti takav plan, bez obzira na situaciju u državi, zaklju uje nezavisni vije nik.

(Bojana Špani ek)

Trojko: Socijalni dio prora una postaje pretežak za razvojni Naredni val kritika na ra un na elnika Novaka uslijedio je kod to ke rebalansa prora una op ine Šenkovec za 2010. godinu. Povjerenstvo za prora un i inancije u sastavu Miljenko Topli anec, Mijo Beluži i Mladen Mohari zatražilo je analizu pla a za stalno zaposlene i za zamjene, s obzirom na to da je ta stavka rebalansom pove ana s dosadašnjih 220.000 na 310.000 za cijelu 2010. godinu. U svom je

Nezavisni vije nik Krešimir Trojko jedini je bio protiv rebalansa prora una za 2010. godinu

Izostanak potpora, manji prora un

Uz postoje e, HNS bi izgradio još jedno igralište Po mnogo emu najuspješnija me imurska op ina zbog stanja u državi morala je smanjiti svoj godišnji prora un. Istina, ne za puno, ali ipak prora un e biti manji, što e za posljedicu imati neizgra enost pojedinih prometnica te nekih drugih investicija.

Naime, Op insko vije e Sveti Martin na Muri na svojoj je 12. sjednici, održanoj prošli utorak, izme u ostalog donijelo odluku o izmjenama i dopunama op inskog prora una za teku u godinu.

Rebalansom je prora un s planiranih 4.731 tisu u kuna smanjen na 4,370.694 kune, odnosno manji je za 360.326 kuna.

Tako i po mnogo emu najuspješnija me imurska op ina nije mogla izbje i sveop u krizu u državi.

Prema obrazloženju op inskog na elnika Franje Makovca, do smanjenja je došlo zbog izostanka potpora ministarstava i Županije, te slabijem prilivu prihoda od poreza i prireza.

Zanimljivo je da su pojedini prihodi koji se ostvaruju unutar op ine i porasli, kao, na primjer, komunalni doprinos koji je ostvaren u znatno ve em iznosu od planiranoga.

HNS bi gradio nogometno igralište Na elnik Franjo Makovec na aktualnom je satu vije -

nike izvijestio o provedenim i završenim aktivnostima, te najavio nove investicije i doga anja.

Rekao je kako je obavio razgovore s Vlatkom Markovi em, predsjednikom HNS-a (Hrvatskoga nogometnog saveza), u cilju održavanja priprema državne reprezentacije. - Razgovori su bili korisni i dobri, a predsjednik Markovi i tajnik Zorislav Srebri rekli su da je mlada reprezentacija U 21 zadovoljna uvjetima, kao i NK Dinamo Zagreb, koji e i ubudu e dolaziti pripremati se u Sveti Martin na Muri i Spa & Golf Resort, ali za nešto više, a to je A selekcija, potrebni su bolji uvjeti. Konkretnije, trebalo bi izgraditi barem još jedno nogometno igralište. HNS je zainteresiran da ga izgradi, a mi emo dati svoj doprinos, kako bi Sportski centar u Svetom Martinu na Muri mogli koristiti vrhunski hrvatski klubovi i nogometaši, pojasnio je Makovec, dodaju i da je NK Lokomotiva iz Zagreba otkazala pripreme iz razloga što nije mogla koristiti igralište zajedno s drugim klubom. Vije nici podržavaju prijedlog i razmišljanje, s obzirom na to da Sveti Martin na Muri i okolica žive za nogomet.

(Stjepan Mesari )

SITNICE

Ukazano na loše obavljene radove šljun anja cesta Ljerka Tišljar, donedavna predsjednica VMO-a Sitnice, pismom se javila Gradskoj upravi i gradona elniku Josipu Dobrani u kako bi ukazala na loše obavljene radove na šljun anju cesta,

odnosno ulica u romskom naselju Sitnice.

- Mještani Sitnica nisu zadovoljni radom gospodina Žganca iz Murskog Središ a, obavljenom 15. listopada 2010., jer ceste

nisu sanirane kako bi morale biti. Još uvijek je rupa na rupi, a blata i vode ima kao u pri i. Dovoz žutog šljunka rezultirao je ve im blatom, osobito kada su kiše. To se ne može nazvati šljunkom

jer je kamenje promjera batude. Isto tako ne znamo koliko je šljunka dovezeno u naselje, jer iz Grada nisam o tome upoznata, premda sam to o ekivala, makar trenutno nisam na funkciji

predsjednice VMO-a. Molim gospodina gradona elnika Josipa Dobrani a da provjeri rad gospodina Žganca i da se ubudu e dovozi bijeli šljunak, a sanacija obavi kako to treba biti, stoji u pismu

Ljerke Špoljar, uz dodatak kako nije obaviještena ni o postavljanju nadstrešnice na autobusnoj postaji kod Sitnica, s koje romska djeca putuju u školu. (sm)

14

Kroz Međimurje

TURISTI KA zajednica op ine Sveti Martin na Muri

Uskoro mlinarski grunt - Imamo staru hižu, imamo pri u, imamo viziju, treba nam samo pedesetak kvadrata zemljišta i imali bi mlinarski grunt, koji bi zajedno s Mlinom na Muri kod Žabnika i okolicom inio atraktivnu turisti ku cjelinu i destinaciju, rekao je u ponedjeljak na 4. sjednici Turisti kog vije a op ine Sveti Martin na Muri njezin predsjednik Franjo Makovec.

- Zemljište je u vlasništvu Hrvatskih šuma i sada kre em

u akciju da nam to prodaju i potom je samo tehni ka stvar pretvaranje, odnosno ure enje mlinarskog grunta, pojasnio je turisti kim vije nicima Makovec.

- Drugi zna ajan doga aj je stavljanje u promet vlastitog broda, odnosno skele na rijeci Muri, na mjestu gdje je ranije prometovala slovenska skela.

Pontoni su dovršeni i do kraja prvog tjedna u studenom bit e gurnuti u vodu, nakon

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ega slijedi opremanje i potom puštanje u promet, izvijestio je Makovec.

- Vije nici podržavaju sve projekte i smatraju da stvari idu u dobrom smjeru, što je svakodnevno vidljivo sve ve em broju posjetitelja i turista koji obilaze svetomartinsko podru je.

Tome u prilog idu i pokazatelji o broju no enja, kojih je u prvih devet mjeseci bilo 38 tisu a, a do kraja godine e sigurno biti 50 tisu a, što je manje od o ekivanih 60 tisu a, ali ipak više nego lani i puno više nego u drugim sredinama koje je tako er pogodila recesija.

Pontoni spremni za u Muru

2. studenoga 2010.

Predsjednik Franjo Makovec podnio je izvješ a o aktivnostima u prvih devet mjeseci, te inancijsko izviješ e.

Sve su planirane aktivnosti odra ene, a inancijski pokazatelji bolji su od lanjskih. Do sada je ostvaren prihod od 218 tisu a kuna, što je za 44 tisu e kuna više nego lani u istom razdoblju.

Najviše novca prikupljeno je od boravišnih pristojbi te od lanarine. Naglašen je ogroman zna aj Spa & Golf Resorta Sveti Martin u cijeloj može se re i lijepoj svetomartinskoj turisti koj pri i.

(Stjepan Mesari )

HRVATSKI KUHARSKI kup u akovcu

Zlatni grozd Me imurja Kuku ki, Herman druga Predstavljanje prosina kog programa

GRAD MURSKO SREDIŠ E najavljuje bogat i zanimljiv prosinac

Vra aju se Šmrk i cug, a dolazi i Pismo z Galicije - Premda e živjeti samo jedan dan, Šmrk i cug bit e atrakcija koja e mnoge vratiti u vrijeme djetinjstva i mladosti, u vrijeme kada je bilo teško ali lijepo živjeti Nikad zanimljiviji i raznovrsniji prosinac, mjesec u kojemu su Boži i Nova godina, blagdani obitelji, sre e i radosti, nisu imali žitelji Grada Mursko Središ e od ovog koji e za trideset dana pokucati na vrata.

Za to se pobrinuo Odbor za promidžbu Grada Mursko Središ e koji je u srijedu donio program priredbe pod nazivom "December v trgoviš u Središ e 2010.

- Memori Fest", koji e se u Murskom Središ u i pripadaju im naseljima održavati tijekom prosinca. Program koji je predstavio predsjednik odbora Ivan Le ek zaista je bogat i raznolik, a u njemu e sudjelovati izuzetno velik broj izvo a a. Posebnu pozornost ve sada privla i gostovanje kazališne predstave "Pismo z Galicije" autorice Kristine Štebih, zatim oživljavanje nekad kultnoga središ anskog disco kluba "Šmrk", te vožnja posebnim vlakom u povodu obilježavanja 120 godina željezni ke pruge akovec - Lendava i koncert Maksima Kaljakin, mladoga središ anskog klavirista 17. prosinca.

Bojan Bra ko, Damir Jurini , Mario Cilar i Tomislav Kutnjak u TK-u "Cimper" u život e vratiti disco "Šmrk", dok e Ivan Le ek i Slavko Bregovi pokušati ljude cugom povesti u Lendavu, ako pak to ne bude išlo, onda u me imursku metropolu.

Posebno sve ano obilježit e se blagdan Svete Barbare 4. prosinca, koji na prijedlog Dražena Srpaka postaje Dan grada. Na Badnjak e biti podjela pe enih ribica, a dan prije 23. prosinca održat e se veliki boži ni sajam.

Program e završiti sve anim do ekom Nove godine na otvorenom uz nastup žive glazbe i vatrometa. Sigurno je da e mnogo toga ovisiti o vremenskim (ne) prilikama, pak e se detaljnije pojedinosti znati tek par dana prije odre enog doga anja, no ve sada je sigurno da e biti lijepo, bogato i zanimljivo. Treba samo do i i uživati, jer za sve posjetitelje program je besplatan, a Grad e na organizaciju potrošiti 40-ak tisu a kuna.

(Stjepan Mesari )

Dva su dana o i hrvatskog kulinarstva i ugostiteljstva bile uprte u akovec, gdje je prošlu srijedu i etvrtak održano 3. kolo hrvatskoga kuharskog kupa. Natjecanje je održano u Hotelu Park pod nazivom "Zlatni grozd Me imurja", a sudjelovalo je devet kuhara, stalnih sudionika i natjecatelja ovoga sve zanimljivijeg i zna ajnijeg natjecanja.

Kuhari natjecatelji koji su uza sebe imali pomo nike pripremali su topla jela, sve ane hladne plate i topla jela - tople kupke.

Kada su zbrojene ocjene, proglašeni su i rezultati te najboljima podijeljena priznanja. Željko Kuku ka iz SC restorana "Cvjetno" iz Zagreba pobjednik je Zlatnog grozda Me imurja 2010. Drugo mjesto osvojila je Sla ana Herman iz restorana "Herman" na grani nom prijelazu Gori an (pomo nica Verica Nedeljko), a tre e Predrag Galjevski iz Udruge kuhara Primorsko - goranske županije. Doma a natjecateljica Sla ana Herman, koja je vode a u ukupnom poretku Kuharskog kupa, u sve tri kategorije osvojila je tre e mjesto. Zlatni grozd Me imurja je završen Sve anom ve erom za sudionike, goste, sponzore i novinare, a pozdravili su ga zamjenik me imurskog župana An elko Horvat, zamjenik akove kog gradona elnika Zoran Vidovi te Damir Crleni, predsjednik Hrvatskoga kuharskog saveza. Nastupila je Gluma ka skupina Društva žena iz Gornjeg Kraljevca.

Ocjenjivanje jela Sla ane Herman man doprinos, no ostaje dojam da gospodarstvenici, proizvo a i i prera iva i prehrambenih proizvoda nisu prepoznali zna aj ove priredbe. Nikoga nije bilo na sve anoj ve eri, ali ni u ulozi ve ih sponzora ili pokro-

vitelja. Jedini koje smo zamijetili bili su vinari iz Hortus Croatiae i pekarnica Haubis. Meso je donirao Gavrilovi , mlijeko Dukat, sokove i mineralnu vodu Jamnica te drugi proizvo a i izvan naše županije.

Stoga ostaje upitnim koliko je ova priredba potaknula me imursko gospodarstvo, ali ostaje upit i poziv da se gospodarstvo snažnije uklju i u Zlatni grozd Me imurja u 2011. godini.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

Samo su vinari prepoznali zna aj Na "Zlatnom grozdu", koji je besprijekorno organizirala Udruga kuhara Me imurske županije, uz svesrdnu pomo osoblja Hotela Park i Spa & Golfer Hotela iz Toplica Sveti Martin, pripremana su jela od svinjetine, patke te vina i žitarica. Slastice su izra ivane od bu a i šljiva, a ocjenjiva i su posebnu pozornost posvetili vanjskom izgledu, sastavu i okusu jela, posebno cijene i kreativnost i složenost jela.

Svi koji su sudjelovali u pripremanju i održavanju natjecanja i sve ane ve ere dali su ogro-

Sve ani stol u režiji me imurskih kuhara Zorana, Alena, Marije i Božice

2. studenoga 2010.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SVETI Martin na Muri

LOŠE STANJE u me imurskim poljima

LD “Fazan” Štrigova

Nedostaje Krumpir još na poljima, stotinu kreveta sjetva tek u mislima

Proslava Hubertovoga

- Najmanje sto kreveta nedostaje za potrebe turista i gostiju koji žele za nadolaze e Martinje do i u Spa & Golf Resort Sveti Martin, rekao je na sastanku svetomartinskih vo ara Franjo Makovec, predsjednik Turisti ke zajednice Sveti Martin na Muri.

Makovec je rekao da se sobe posvuda traže, te je pozvao sve one koji žele i mogu da što prije zapo nu ure enje soba ili apartmana kako bi ih iznajmljivali turistima, ako ne prije, a onda za uskrsne blagdane idu e godine. (sm)

Blagdan Svetog Huberta, zaštitnika lovaca, sve ano e proslaviti štrigovski lovci i njihovi prijatelji. To e se zbiti na sam blagdan, u srijedu 3. studenoga, kad e lovci u sve anim odorama do i na svetu misu koja e u župnoj crkvi Marije Magdalene u Štrigovi zapo eti u 18 sati. Nakon mise lovci e se malo podružiti i poveseliti "Kod Majde". Predsjednik društva Stanislav Heric poziva sve lovce i ljudstvo na svetu misu, kako bi blagdan lovaca bio što sve anije obilježen. (sm)

Premda je optimalno vrijeme za jesenju sjetvu gotovo na izmaku, u Me imurju su žitaricama zasijane iznimno male površine poljoprivrednog zemljišta. Razlog tome je što još uvijek nisu pobrani krumpir i kukuruz.

Za pobrati je ostalo još dvadesetak posto krumpira, dok je s druge strane pobrano tek dvadesetak posto kukuruza. Ni najstariji ljudi ne pamte da se krumpir u Me imurju s polja ubirao za Sve svete, kao što bi to ove godine moglo biti. Zato stariji vele "niti žetva, niti sjetva", aludiraju i na ružno vrijeme

tijekom žetve pšenice i po etka berbe kukuruza. Štete koje e ove godine poljoprivreda pretrpjeti vrlo su visoke, premda nije bilo tu e ni mraza u prolje e. (sm)

USUSRET MARTINJU u Me imurju

Od Preloga do Štrigove i po svim bregima Najmanje tjedan dana, po evši od ove subote 6. studenoga pa sve do sljede e 13., u Me imurju e se slaviti Martinje koje se obilježava tradicionalno 11. studenoga - obi aj kojemu se raduju svi ljudi dobre volje, dobre kapljice, dobrog druženja i svega lijepog što nose dani kada se na odre eni na in vinogradima zahvaljuje za grož e, a podrumarima daje prigoda da pokažu kakvo su mlado vino proizveli i što možemo o ekivati od vina iz minule berbe.

Narednih e se dana ime Martin s radoš u i dužnim poštovanjem izgovoriti mali milijun puta, bez ikakvih zlih primisli i nakana.

Stotine e "biškupa" pohoditi podrume i klijeti i "posvetiti" mošt u mlado vino, koje e potom završiti u ašama i kroz grla doprijeti u tijela i raširiti božanstveni okus u svaki dio organizma. Ovogodišnje Martinje moglo bi prema najavama biti pravi turisti ki doga aj, jer mnogi su ugostiteljsko - turisti ki objekti unaprijed popunjeni, a upiti za slobodnim mjestima i dalje stižu.

Poželimo da se prognoze ostvare, a sigurni smo da e vinari ponuditi ono najbolje što od mošta i potom mladih vina imaju. Me imurske novine najavljuju nekoliko priredbi koje nose naslov Martinje, a prva je ve ove subote u Nedeliš u.

Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e etvrtu godinu za redom organizira Martinje u Nedeliš u. S otvorenog prostora Trga Republike ove godine manifestacija, koja e se održati 6. studenoga, seli se na prostor MESAP-a.

Program e zapo eti u 14 sati, a u njemu e sudjelovati Limena glazba Belica, Mažoretkinje Nedeliš a, u enici OŠ Nedeliš e, lanice udruga žena, udruge Vinoljub, u enici Srednje škole Prelog, folklor iz slovenskog Obreža, rne strele, folkloraši KUU-a "Selja ka sloga" Nedeliš e i lanovi Udruge uzgajiva a malih životinja Nedeliš e.

Krštenje mošta najavljeno je za 17 sati, a potom se nastavlja zabava uz grupu Globus. Za posjetitelje e biti osigurano i dvjesto porcija besplatnog gulaša. Pokrovitelj Martinja u Nedeliš u 2010. je Vino Kerman Nedeliš e.

ura z Me imurja i Vinko Coce Mošteka z lagvi a sami e mo i to iti i piti posjetitelji Martinja u Prepelici u Prelogu. To e mo i u initi u etvrtak 11. studenoga od 19 sati i nakon što mošt u vino

DEKANOVEC

"Golubice" ukrasile centar mjesta Moštek, ja te bum krstil ...

bude pretvoren od strane ure z Ma imurja i Vinka Cocea. Da bi mošt i mlado vino što lakše klizili kroz grlo, pobrinut e se kuhari u Prepelici, koji e pripremiti pe eni buncek, doma u gusku u moštovom umaku, doma e rne urke, restani krumpir z dinstanim kiselim zeljem i mlincima. Dobra volja i 130 kuna u džepu dovoljni su za nezaboravan provod u Prepelici.

U Svetom Martinu na Muri cijeli dan Od jutarnjih sati pa sve dok se izdrži u Svetom Martinu na Muri slavit e se sveti Martin biskup,

zaštitnik župe i op ine, ali i "vinski svetec", bez kojeg Martinja ni ne bi bilo.

Sve najljepše i najzanimljivije zbivat e se pod velikim šatorom u središtu mjesta, i to ve od jutarnje mise, dakle, od 8 sati. Bit e mošta, pe enih guski, pe enog kestenja, vina, rakije i jabuka te pjesme i svirke sastava Meštri.

Pridružit e se i sve traženiji Skandal bend, Grlice i op inski vije nici. Treba samo do i i uživati, jer program je toliko raznovrstan da ga je teško opisati. Op inski na elnik Franjo Makovec poziva sve koji mogu da do u u Sveti Martin

RECEPTI

rne urke z dinstanim zeljem SASTOJCI: 4 para rnih urki, 500 dag kiselog zelja, suhi špek, temeljac, mljevena slatka paprika, Vegeta, luk, sol, papar, ulje, lovorov listopad (za 4 osobe) POSTUPAK: urke složi u nauljanu tepsiju te ih pola sata pe i u pe -

nici. Na vrelom ulju poprži nasjeckanu glavicu luka, te doda papriku, lovorov list i podlija s temeljcom. Doda nasjeckani špek, kiselo zelje, Vegetu, sol i papar te postupno zalijeva .

Zelje se dinsta oko jedan sat, a potom se posluži s pe enim urkama.

Pe ena guska z hajdinskom kašom SASTOJCI: guska teška oko 3 kg, jabuka, Vegeta, ešnjak, luk, papar, temeljac, slanine (kosana mast), mljevena paprika, sol i ulje (za 4 osobe) POSTUPAK: O iš enu i osušenu gusku za ini solju, Vegetom i paprom i stavi u tepsiju, te doda ulje, luk, ja-

buku i ešnjak. Pe e se do dva sata, uz postupno dolijevanje temeljcom. Na vrelom ulju popržiti nasjeckani luk, doda crvenu mljevenu papriku, lovorov list i sve zalija temeljcom. Potom doda kašu, sol, Vegetu i papar, zalijeva temeljcom i na kraju doda slanine (kosanu mast).

na Muri, koji e na Martinje biti centar svijeta.

Na Vinskoj cesti Drevna i lijepa Štrigova bit e u petak 12. i subotu 13. studenoga mjesto održavanja Martinja na me imurskoj Vinskoj cesti. Zapravo iz središta Štrigove mo i e se krenuti na Vinsku cestu i posjetiti desetke podruma i klijeti te kušati mošt i mlado vino.

U Štrigovi e oba dana sve zapo eti u 15 sati. Meštri krštenja mošta u mlado vino bit e preštimani de ki Rimš arski baruni.

Pridružit e im se mladi VIS Štrigov anci, krasne Stridone i folkloraši. Pe eni kesteni, vinski gulaš, doma i kola i i još mnogo drugih stvari eka posjetitelje. I, naravno, svestrani Josip Mikec i najbolji hrvatski vinari Hortus Croatiae.

Tri dana Martinja u Me imurskim dvorima Od etvrtka 11. do subote 13. studenoga trajat e Martinjski dani i sve anosti u Me imurskim dvorima u Lopatincu.

Treba samo do i u Me imurske dvore, gdje e mošt i mlado vino te i u potocima.

A tikvina juha, pe ena svinjska rebreca, pe ena purica i pe ene urke uz kruh z pe nice i druge delicije na i e se na stolu za samo 135 kuna. Dat e Marijan i popust, a mošt z lagvi a gosti e sami to iti.

Na kraju i štrukli sa zeljem.

(S. Mesari , H. Ze ar, B. Špani ek)

Nakon što su u Dekanovcu obnovljeni krovište i fasada op inske zgrade (investicija vrijedna oko 320 tisu a kuna), "Dekanovske golubice" prigodno su u jesenskim bojama i s proizvodima uredile park

Florijana Andrašeca ispred zgrade. Vrijedne seoske žene jesu: Slavica Soka , Franciska Tratnjak, Ana Pintari , Marija Hajdarovi , Marija Pintari i Ana Slak. (vk)

16

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

2. studenoga 2010.

TRI ME IMURKE osnovale zanimljiv i sve posje eniji portal “3mame” koji afirmira ulogu roditelja

U Gimnaziji akovec prošli je tjedan otvorena izložba “Darwin danas”

GIMNAZIJA AKOVEC

Otvorena izložba “Darwin danas” U organizaciji British Councila u Gimnaziji akovec prošli je tjedan otvorena izložba “Darwin danas”, koja govori o životu Charlesa Darwina, njegovim otkri ima i o tome kako se Darwinova otkri a reflektiraju na znanost danas.

Izložbom se obilježava 200. obljetnica ro enja Charlesa Darwina i 150. obljetnica objavljivanja njegove knjige “Porijeklo vrsta”. Izložba u 16 razli itih panoa koji ukratko predstavljaju Darwinov doprinos današnjem svijetu dio je ak-

tivnosti British Councila kojim se promovira i poti e interes za znanost. U sklopu projekta “Darwin danas”, u British Councilu tako er su pripremili edukacijske materijale namijenjene nastavnicima i pro esorima, koje e oni koristiti u nastavi.

Putuju a izložba, iji je cilj povu i paralele izme u Darwinovih istraživanja i današnjih zaklju aka u znanosti, obišla je do sad ve i dio svijeta. Izložba u Gimnaziji akovec bit e postavljena deset dana. (hz, oto: Vrzan)

Unato poslovnim obvezama, mladi Igor ima dovoljno vremena za izlete vikendom i bavljenje sportom

Želimo potaknuti ro kvalitetno provode sa svojim mališanim - Karolina Muškinja i Jelena Habuš iz akovca te Željka Novak iz Ivano ideje potaknuti itatelje da sa svojom djecom provedu lijepe i nezaborav - Odlu ile smo s drugim mamama i tatama podijeliti ono što mi radimo s djecom, odnosno želimo potaknuti roditelje da kvalitetno provode vrijeme sa svojim mališanima. Želimo ih potaknuti da više itaju svojoj djeci i igraju se s njima, a ne da ih posjednu ispred televizora i puste im crti . Mi smo vrsto odlu ile putem portala to promijeniti, poru uju tri majke i prijateljice, osniva ice portala "3mame", koji je s radom krenuo po etkom ove godine.

Rije je o trima Me imurkama Karolini, Jeleni i Željki koje su odlu ile svoju svakodnevnicu podijeliti s drugim roditeljima.

- Na ideju smo došle jer smo smatrale da nedostaju in ormacije o nekim konkretnim stvarima, koje se ti u djece i odgoja. Prvo smo se mislile usredoto iti samo na slikovnice, dakle, koje slikovnice djeci itati i sli no. No na kraju smo to proširile i na igru, kako bi roditelji mogli iz prve ruke vidjeti što sve mogu svakodnevno raditi i stvarati sa svojom djecom. Tome smo pridružile i jela koja svakodnevno kuhamo svojim mališanima i na taj je na in stvoren portal, objašnjavaju mame Karolina Muškinja i Jelena Habuš iz akovca, te Željka Novak iz Ivanovca.

Odlu ile podijeliti svoja iskustva

MLADI AKOVE KI informati ar Igor anadi odlu no se snašao u Facebooku

Rad u najve oj društvenoj mreži izuzetno je iskustvo Igor anadi, akov anin koji je po etkom prošlog mjeseca otišao na rad u Facebook, u novoj se sredini vrlo dobro snašao.

U e-mailu koji je poslao županu Me imurske županije Ivici Perho u naglasio je da je Silicijska dolina veoma inspiriraju a sredina, te da je rad u najve oj društvenom mreži izuzetno iskustvo. Unato poslovnim obvezama, ima dovoljno vremena za izlete vikendom te bavljenje sportom. No, ipak mu nedostaju prijatelji i domovina.

Posebno je zahvalio županu na prijamu koji mu je uprili en neposredno prije njegova odlaska, te je naglasio da su mu mnogo zna ile njegove rije i podrške. Županija mora moti-

virati uspješne mlade studente iz Me imurja, rekao je, kojih, na sre u, ima mnogo.

Podsjetimo, Igor je studij na Fakultetu elektrotehnike i ra unarstva završio za tri godine, a zahvaljuju i svojem znanju dobio je ponudu da svoju karijeru nastavi u Americi.

Najraširenija društvena mreža na svijetu, Facebook, ponudila mu je posao, tako da se ovaj akov anin pridružio stotini ponajboljih studenata iz cijelog svijeta koji ve tamo rade. Školovanje nastavlja na University o Wisconsin – Madison, a kako ga privla i i bavljenje znanoš u, ali i konkretna primjena znanja, još dvoji gdje e nastaviti raditi i živjeti.

Iako nisu pro esionalne odgajateljice i kuharice, za sebe kažu da su pro esionalne doma ice i majke. Upravo su zato i odlu ile svoja iskustva podijeliti s drugima kroz rad portala "3mame".

- Što se ti e pisanja tekstova, nismo podijeljene po kategorijama, ve svaka od nas stavlja na portal ono što je napravila taj dan. Dakle, ako, primjerice, ja nešto fino skuham, to poslikam i stavim na stranicu. Zna i ne radi svaka jednu stvar, ve svaka mama piše sve kategorije, kaže 27-godišnja Karolina, majka trogodišnjeg Vida i petogodišnje Ivone.

Prema mišljenju tri mame, ponekad jednostavno nije dovoljno znati sve znanstvene injenice o nekom problemu, ve je puno korisnije uti savjete iz prve ruke. - Ako smo pronašle slikovnicu o kojoj imamo nešto za re i, podijelimo to s drugima. Ako smo smislile neku zabavnu aktivnost za našu djecu, i to podijelimo s drugima.

Nadamo se da e upravo naše ideje potaknuti itatelje da sa svojom djecom provedu lijepe i nezaboravne trenutke, kažu

- Želimo potaknuti roditelje da više itaju svojoj djeci i igraju se s njima, kažu mame Karoline, Željke i Jelena

Mama Karolina Mama Karolina ima dvoje znatiželjne djece koja stalno nešto istražuju. Obožava im itati, smišljati razne igre i aktivnosti, a najsretnija je kad su njena djeca zadovoljna, dok joj je u svemu glavna podrška

njen suprug. U njihovom domu smijeha i igre nikad ne nedostaje, a mama Karolina svoje vrijeme provodi smišljaju i i izra uju i razne igrice za svoju djecu te itaju i zanimljive knjige.

Tri Me imurke odlu ile su svoju svakodnevnicu podijeliti s drugim roditeljima

2. studenoga 2010.

Kroz Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

oditelje da vrijeme ma ovca nadaju se da e upravo njihove vne trenutke

Mama Željka Mama Željka ima dvije velike ljubavi, supruga koji joj je velika podrška i petogodišnjeg sina koji je svojim roditeljima sve na svijetu.

Mama Željka voli kuhati zdravu, doma u hranu za svoju obitelj, ali njen sin najviše voli kad mu mama ita slikovnice ili pak se s njim igra auti ima, motorima i sli nim vozilima. Zato cijele dane provode u zajedni kim aktivnostima koje oboje vole.

31-godišnja Željka, majka petogodišnjeg Marka, i 30-godišnja Jelena, majka petogodišnje Karle, dvogodišnjeg Krsta i tek ro ene Franke.

Budite naša etvrta, peta, šesta mama Reakcije na portal "3mame" dobre su, kažu osniva ice, me utim, smatraju da bi moglo biti i bolje. Više reakcija je na onaj kulinarski dio, koji je i naj itaniji, dok su trima mamama ipak bitniji tekstovi o kvalitetnom provo enju vremena sa svojom djecom. - Mi bismo radije da se više ita onaj dio koji govori o provo enju slobodnog vremena s djecom. Tako er publika koja ita naše tekstove, na žalost, ne komentira previše, dok bi nama bilo drago da se uklju e malo više kako bi postojala jedna dvostrana komunikacija. Bilo bi odli no i da nam itatelji sami šalju svoje ideje i tekstove, da nam se priklju e i budu naša etvrta, peta, šesta mama, poru uju tri mame. U svakom slu aju, akcija ovih mama je za svaku pohvalu, pa ako roditelji na u i samo jedan koristan savjet za svoju djecu njihov trud nije bio uzaludan. (hz)

Mama Jelena Mama Jelena svojoj “trojki” voli itati i igrati se s njima, kao i izra ivati razne zanimljive predmete kako bi njihova ku a postala pravi topli dom za njenu obitelj. To je ujedno i na in na koji pored brige o djeci i ku anstvu ostaje sretna i zadovoljna, ispunjena osoba. U svemu joj, naravno, pomaže njen suprug.

- Nadamo se da e upravo naše ideje potaknuti itatelje da sa svojom djecom provedu lijepe i nezaboravne trenutke, poru uju tri mame

OŠ DRAŠKOVEC

Ure ena suvremena informati ka u ionica - Zahvaljuju i projektu “Tragovima Zrinskih” stiglo osam prijenosnih ra unala U sklopu projekta "Tragovima Zrinskih“, koji financira Europska unija uz sudjelovanje Me imurske županije i Grada Preloga, Osnovna škola Draškovec dobila je suvremenu in ormati ku u ionicu s osam prijenosnih ra unala, projektorom i takozvanom pametnom plo om.

- Projekt je po eo u travnju, a u njemu uz draškove ku sudjeluju i Osnovna škola iz Kotoribe te škole Totszerdahely i Murakeresztur iz susjedne Ma arske. U proteklom su razdoblju održane razne ma-

ni estacije - od istraživanja povijesti obitelji Zrinskih u Pomurju i Me imurju, organizacije Dana sporta i Dana planeta Zemlje, Obiteljskog dana i nogometnog kampa, do sudjelovanja na mani estaciji "Rokovo u Me imurju".

Organizirana su i stru na usavršavanja za u itelje u Ma arskoj, a i u iteljice su bile u školi na usavršavanju kod u iteljice Ksenije Dukari u sklopu akcijskog istraživanja. Od travnja imaju i grupu u enika za u enje ma arskog jezika, a sudjelovali su i u natje aju

"Da sam ja Nikola Zrinski", kaže ravnateljica draškove ke škole Margit Miri .

In ormati ku u ionicu opremljenu u sklopu spomenutog projekta sve ano je otvorio preloški gradona elnik Dragutin Glavina, ocijenivši da je ona sjajno opremljena te izrazivši nadu da e biti od znatne koristi u enicima i nastavnicima. Sve anosti su prisustvovali i gosti iz Ma arske te predstavnici više me imurskih škola.

(V.Kelkedi, oto: S.Naran a)

18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

2. studenoga 2010.

UDRUGA VO ARA, vinogradara i povr ara op ine Sveti Martin na Muri AKOVE KI SAJAM I PLAC SRIJEDOM

Sisvetska jagma za cvije em

Srijeda na sajmu, a i svi ostali dani na placu, bila je u znaku Svih svetih, odnosno prodaje i kupovine raznog cvije a i cvjetnih aranžmana.

Prodano je skoro sve ponu eno, a uzimale su se i narudžbe “za doma”.

Stoga je vrlo malo sajamskog i placovskog prostora ostalo za prehrambene proizvode. Pa su se tako me u cvije e sakrili kesteni, paprika, grož e, mrkva, endivija i drugi proizvodi. Bilo ih je malo, ali dobre kvalitete i prihvatljivih cijena. Najviše se kupovalo kiselo zelje i kiseli kupus, te mandarine, paprike i orasi. Dobro

se prodavao luk, te krumpir i kukuruz, a posebno dobro mlije ni proizvodi i med. Nešto više nego obi no prodano je drva za ogrjev, te guski za daljnji tov do Martinja.

(S. Mesari ) CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - paprika - mrkva - grož e - luk - bijeli kupus - crveni kupus - kiseli kupus - kisela repa - šampinjoni - trijebljeni orasi

6 kn/kg 7 kn/kg 12 kn/kg 5 kn/kg 1,5 kn/kg 4 kn/kg 12 kn/kg 12 kn/kg 22 kn/kg 40 kn/kg

Upisnik uvjet za slobodnu prodaju lanovi Udruge vo ara, vinogradara i povr ara op ine Sveti Martin na Muri upisat e se u upisnik trgovaca vo em i povr em, kako bi nesmetano i legalno mogli prodavati svoje proizvode na javnim mjestima i na obiteljskim gospodarstvima.

Ustvr eno je to i na neki na in i dogovoreno na sastanku udruge koji je vodio njezin predsjednik Mladen Dobrani .

Dobrani je nazo nima podnio izvješ e o radu i aktivnostima

udruge za protekla tri mjeseca, rekavši da su svi planovi ispunjeni. Bilo je nekoliko stru nih predavanja, izleta u Sloveniju (Krško - Raka) kod Udruge “Cvi ek”, gdje je razgledan Cvi ekov hram, jedinstveni objekt u ovom dijelu Europe. Udruga je sudjelovala na Me unarodnom vo arskom sajmu u Donjem Kraljevcu, na Danima Porcijunkulova u akovcu, Spa & Golf Resortu Sveti Martin te u akciji “Kupujmo hrvatsko”.

Posebno je uspješno odra en

Me unarodni sajam ekologije i zdrave hrane

Ekoproizvodi te me imurska jela i pi a

NEVJEROJATNO, ali istinito

Bez pušipela berbe 2010.

Ono što se moglo naslutiti i o emu smo se nekako bojali pisati najvjerojatnije e se dogoditi.

Postoje naznake i pokazatelji da ne e biti ovogodišnjeg vina zašti ene me imurske marke “pušipel”, što je na odre eni na in zbog tradicije ogromna šteta.

Razlog je što grož e za pušipel, a to su moslavac ili šipon, nije imalo strogo zadane osobine (rodnost, slador, kiseline ...), a sve zbog loših vremenskih prilika koje su bile u vrijeme zorenja.

Vinari, lanovi Društva “Hortus Croatiae”, kažu da ni pod koju cijenu ne žele bilo kakvim rad-

njama “doraditi” mošt samo da ovogodišnji pušipel. bi imali ovogodišn - Pušipela 2010. ne e biti, što je šteta, ali naši e kupci, odnosno potroša i sada vidjeti koliko smo mi ozbiljni, jer radije ne emo imati nego imati neki škart. To što ne e biti pušipela 2010. ne zna i da vino moslavac ili šipon ne e biti kvalitetno, naprotiv, samo ne e zadovoljiti uvjete propisane za pušipel, kaže Zdravko Dvanajš ak, predsjednik Hortus Croatiae, zadovoljan što su svi lanovi udruge složni da se postupi strogo po pravilima o pušipelu. (sm)

INFORMACIJE: Centrala u Donjem Kraljevcu Donja Dubrava Podturen Rasinja

Dobrani govori o potrebi upisa u upisnik trgovaca vo em i povr em

Dan polja, kada je obi eno nekoliko vinogradarsko - vinarskih gospodarstava.

Dobrani je najavio nove programe i doga anja. Prvo i najzna ajnije je obilježavanje Svjetskog dana jabuke i sudjelovanje na

Dožupan An elko Horvat, i Bernarda Orehovec, najvaljuju eko sajam Od 6. do 7. prosinca u akovcu e se održavati 14. me unarodni sajam ekologije i zdrave hrane, podijeljen u dva dijela.

Jedan dio održat e se pod nazivom “Sajam eko certi iciranih proizvoda”, a drugi pod nazivom “Me imurska izvorna jela i pi a te me imurski suveniri”.

Mjesto održavanja je Gospodarska škola akovec, a organizatori su sajma Duga plus akovec, Ekološka

organizacija Lipa akovec, Gospodarska škola akovec, uz podršku Me imurske županije.

Svoje ekoproizvode na sajmu e izlagati 40 - tak proizvo a a iz Hrvatske te susjednih država koji imaju certi ikate za svoje proizvode.

Posebno sajamsko mjesto imat e bu e i proizvodi od bu e, pa su organizatori bu u i prozvali “biljkom od Boga danom”, jer je izuzetno bogata tvarima potrebnima u ljudskoj

prehrani, a, na žalost, zapostavljena je u prehrani.

Za posjetitelje organizatori omogu avaju odlazak u Donji Kraljevec, rodno mjesto Rudolfa Steinera, utemeljitelja biološko - dinami ke poljoprivrede, te obilazak Muzeja Me imurja u akovcu. Pred po etak ovog iznimno zna ajnog doga aja, konferenciju za novinare održali su An elko Horvat, zamjenik me imurskog župana i Bernarda Orehovec, vode a proizvo a ica i promotorica ekološke i biološko - dinami ke hrane u Hrvatskoj.

Horvat je rekao da u Me imurskoj županiji postoji 20 - tak gospodarstava koja se bave ekološkim uzgojem hrane, koja ima sve više potroša a. - Ovakva hrana zanimljiva je ugostiteljstvu i turizmu, koje su strateške grane me imurskog gospodarstva, naglasio je Horvat, dodavši da e me imurska županija podržavati postoje e i nove proizvo a e ekološke i i biološko - dinami ke hrane.

Orehovec, pak je naglasila kako e na sajmu sudjelovati zna ajan broj u enika i studenata s više hrvatskih škola i u ilišta, te da e posebno biti govora o bu i i kukuruznom kruhu.

(S. Mesari )

Martinju, odnosno obilježavanju Dana op ine Sveti Martin na Muri 11. studenoga. lanovi su upozoreni na potrebu pla anja lanarine iz koje se inanciraju aktivnosti udruge.

(S. Mesari )

CARINSKI NADZOR pe enja rakije

Dnevno se zaplijeni pedeset litara rakije Do sredine prošlog mjeseca svoje kotlove za pe enje rakije prijavilo je 4.260 malih proizvo a a rakije.

Zbog kršenja propisa u prometu i proizvodnji alkohola carinski su inspektori oduzeli oko 4.80 litara alkoholnih pi a (rakije), ili 50 litara dnevno. Inspekcija i dalje nadzire kotlove i pe enje rakije, ali još uvijek se ne zna to an broj vlasnika kotlova. Do sada je najviše kotlova od strane vlasnika prijavljeno carinarnicama u Slavoniji, dok je u ostalim dijelovima države broj zanemariv.

Mali proizvo a i rakije moraju nadležnoj carinarnici prijaviti najkasnije osam dana prije po etka pe enja rakije, a potom i dostaviti godišnje izvješ e o koli ini proizvedenog alkohola.

(AG,sm)

t CF[ EVHJI SFEPWB J ǏFLBOKB t JTQMBUB [B QSPEBOF LPMJǏJOF OB MJDV NKFTUB t BVUPNBUTLJ JTUPWBS VWKFUJ TV J QPHPEOPTUJ LPKF OVEJ öSNB 5POJ PJ 1 PJ 2 PJ 3 PJ 4

655 444 688 200 847 159 048 837 274

6 UJKFLV KF QSPEBKB TFQBSJSBOPH ESWFOPH VHMKFOB LPDLB J LPNBE

OTKUP KUKURUZA U ZRNU OVOGODIŠNJEG RODA PO NAJPOVOLJIJIM UVJETIMA U TIJEKU JE PRODAJA SJEMENSKE PŠENICE I PRODAJA UGLJENA UZ MOGUĆNOST DOSTAVE

2. studenoga 2010.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VETERINARSKI SAVJETI

Spolni ciklus i umjetno osjemenjivanje krma a Pod pojmom spolni ciklus podrazumijevamo cikli ke promjene u ponašanju i na spolnim organima koje se doga aju pod utjecajem hormona u periodu izme u dva gonjenja, u ovom slu aju «bukanja».

Krma e su poliestri ne živo nje, što zna i da se spolni ciklus ponavlja sve do koncepcije i to jekom cijele godine, neovisno o godišnjem dobu. Spolni ciklus u krma a i nazimica traje prosje no 21 dan, s mogu im odstupanjem od 15-30 dana.

Za krma e je karakteristi na pojava tzv. «laktacijske anestrije» što zna i da krma a u pravilu kada doji ne pokazuje znakove tjeranja, odnosno tjeranje se može javiti samo izuzetno ukoliko se smanji sekrecija mlijeka uslijed razli i h bolesnih stanja. U praksi je poznato da se krma e nakon prašenja, u pravilu tjeraju 3-7 dana nakon odbi a prasadi. No, dakako kada se živo nje drže u lošim zoohigjenskim uvje ma, u slu aju pojave boles , stresa, deficitarne ishrane može do i i do izostanka tjeranja .Tada estrus treba izazvati umjetnim

putem primjenom odgovaraju ih hormonskih i mineralno-vitaminskih preparata, te korekcijom hranidbe.

Spolni ciklus u krma a možemo podijeli u nekoliko faza: proestrus (1-3 dana), estrus (1-3 dana), metestrus (6-7 dana), diestrus (14 dana).

Proestrus je razdoblje prije samog gonjenja, u tom razdoblju živo nja je uznemirena, manje jede, ska e na druge životinje stidnica nabrekne itd. te pokazuje tzv. ak vni re eks opasivanja, odnosno krma a «ne stoji». Estrus je period kada se živo nje izrazito gone, što je popra eno pojavom tzv. pasivnog refleksa opasivanja, kažemo da krma a «stoji». Za posjednika krma e osobito je važno da razlikuju ova dva razdoblja, jer se vrlo esto doga a da manje iskusni vlasnici ne znaju kada im se živo nja tjera, te zovu ili prerano ili prekasno na osjemenjivanje. Idealno vrijeme za pripust je od 24-36 sa od po etka estrusa («stajanja»), s time da bi optimalno bilo u tom periodu pripustiti krma u dva

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464.

Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E:

Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

KUTAK ZA agrosavjet

Piše: dipl. ing. agronomije Silvija Zeman

Bolesti vina Pod bolestima vina podrazumijevamo štetne promjene u sastavu vina te u njegovim organolepti kim osobinama.

Bolesti vina izazivaju kvasci, bakterije, plijesni i gljivice te uzrokuju kemijske promjene koje utje u na izgled, miris i okus vina.

Danas e biti govora o bolesti koju nazivamo VINSKI CVIJET. Vinski cvijet uzrokuju kvasci CANDIDA i HANSENULA, te gljivica MYCODERMA VINI koja u prisutnosti zraka rastavlja alkohol, kiseline, glicerol i ostatak neprovrela še era na vodu i uglji ni dioksid, pove ava se udio hlapivih kiselina a smanjuje se udio ukupnih kiselina te dolazi do opadanja kvalitete vina. Ovu bolest prepoznajemo po stvaranju sivo-bijele prevlake na površini te okusu po plijesni. Pojavu vinskog cvijeta pospješuje koli ina alkohola ispod 12 volumnih % , temp. od 18 stupnjeva na više, manjak CO2, nedopunjene posuda te pristup kisika. Da bi sprije ili

pojavu vinskog cvijeta posude s vinom potrebno je stalno nadolijevati, vino je potrebno primjereno sumporiti kao i prostor nad vinom u ba vi, te ba vu držati dobro zatvorenom. estim otvaranjem ba ve omogu avamo prenošenje gljivica vinskog cvijeta, isto tako kod korištenja “šlauha“ nakon svake uporabe potrebno ga je isprati mlakom vodom i ocijediti.

Lije enje Napadnuta vina potrebno je preto iti i tretirati sa enološkim sredstvima - aktivnm ugljenom, silicijevom soli ili želatinom i nakon toga vino iltrirati. Nakon toga vino ja e sumporimo jer su gljivice vinskog cvijeta otporne na SO2, stoga koristimo 15 g vinobrana ili 100 ml sumporaste kiseline na 100 l vina. Ako na površini vina primje ujemo vinski cvijet možemo ga izbaciti preko gornjeg otvora ba ve nadolijevenjem zdravog vina ili pretakanjem vina preko pipe u istu zasumporenu ba vu . Kod nadolijevanja miješati možemo slabije alkoholno vino sa ja im vinom, ali istog godišta.

Sljede i put govorimo o drugoj bolesti vina-octikavost.

puta s razmakom od 12 sa . Stoga je osobito važno pravovremeno otkrivanje estrusa. Idealno bi bilo kad bi vlasnici tri puta dnevno pra li krma u, te ako krma a «stoji» ujutro pripušta se nave er i drugi dan ujutro, odnosno ako je po ela oko podneva pripušta se drugi dan ujutro i nave er.

Metestrus i diestrus karakterizira postupni prijelaz spolnih organa u stanje mirovanja.

Kada prvi put pripustiti nazimice?

Nazimice ulaze u predpubertet o dobi od 4-5 mjeseci. Za nazimicu kažemo da je spolno zrela kada se pojava bucanja ustali te se ono javlja redovito svaka tri tjedna. Ovisno o hranidbi i gene ci prvo pravo bucanje s ovulacijom javlja se izme u 5-7 mjeseca života odnosno težine oko 80-120 kg. Op malno bi bilo pripus nazimicu u tre em redovitom ciklusu.

Osobito je važno naglasiti prednost umjetnog osjemenjivanja kao metode sprje avanja širenja spolnih zaraznih boles : parvovi-

roze , bruceloze te SMEDI virusnih infekcija.

Od nedavno svi uzgajiva i krma a sa položenim te ajem mogu u Veterinarskoj ambulan akovec naru i i dobi sjeme licenciranih nerastova svih pasmina svinja.

Sjeme nerastova se uva u kontroliranim uvje ma isto kao i u centrima za umjetno osjemenjivanje sa istim cijenama.

Uvijek prednost dajte umjetnom osjemenjivanju, jer ete tako dobi najkvalitetnije i najbrže rastu e svinje.

Ivan Taradi, dr. vet. med.

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Lavanda i macina trava (odoljen, valerijana) Od srpnje do rujna plavi mirisni cvat lavande srebrenih listova izniman je užitak za sva ula. Lavanda najbolje uspijeva na jaku suncui zahtjeva siromašno, vapnenasto tlo. Hunusna zemlja za biljke ne odgovara prirodnim sklonostima ove ljekovite biljke. Stavite stoga dovoljno vapnenaca u jamu za sadnju.

Lavandu koja voli vapnenac nikad nemojte mal irati korom, vapnenac je pogodniji.

Na dobro odabranom položaju provansalsku ljekovitu biljku ne treba ni zalijevati.

Lavanda je polugrm koji prezimljava pomo u svojih bazalno odrvenjelih izdanaka.

Zimi stoga zaštitite živice od lavande slojem suhih crnogori nih gran ica. Snažno prikra ivanje u prolje e osigurava mnogobrojne nove izdanke koji ljeti završavaju cvatom. Bez redovita orezivanja lavanda prerano ostari i iz godine u godinu raste sve neuglednije.

Živica od trava Kineski šaš impozantna je vrsta trave iz porodice trajnica sa stabljikama u obliku trstike i u najkra em vremenu oblikuje živice iznad visine ovjeka. Sorte slabijeg rasata poput ‘male fontane’, koja iznimno bogato cvate, ostaju u sklopu vrta i oblikuju živicu koja ne premašuje 120 cm. Bujne trave i ostale trajnice uvenu tijekom zime.

Zlatnosme e liš e i cvat ostaju zgodan ukras u hladno godišnje doba. To vrijedi samo ako se trave (uostalom kao i sve trajmice u gredicama) ne prikrate u jesen. Nemojte zbog prevelike ljubavi prema urednosti uskratiti sebi vizu-

alni užitak što ga pružaju te zimske ljepotice.

Brze cvatu e ograde s jednogodišnjim i višegodišnjim biljkama penja icama Jednogodišnje biljke penja ice dokazuju se iz godine u godinu kao ljetni umjetnici u penjanju koji donose šarolikost na terasama. Sunca gladne biljke koje streme u nebo za u uju e e brzo ozeleniti i ograde i špalire pa se stoga u najširem smislu mogu smatrati biljkama za živice. Za najjednostavnije rješenje uzmite na primjer nekoliko prirodnih uzica od kokosa i stvorite arobnu ljetnu rascvjetanu ogradu, koju ete u jesen bez problema s uvelim izdancima pretvoriti u kompost. I skromne e ograde zasjati novim sajajem. Ovo rješenje za živicu osim toga iznimno štedi prostor jer je dovoljno samo nekoliko centimetara širok pojas biljaka . U provjerene jednogodišnje biljke penje ice ubraja se zvijezda vjetra/kvamoklit. Ta penja ica predivna bogata cvata penje se na osun anu, toplu položaju u visinu i do tri metra. Fascinira njezina neobi na boja cvata koja se ovisno o stupnju cvjetanja prelijeva od crvene preko naran aste do žute.

Ostale su jednogodišnje biljke pogodne za brze ljetne živice naran asti dragoljub, ukrasni sladak ljubi asta cvata ili oker žuta crnooka Suzana. Za svaki položaj postoji odgovaraju a boja cvata.

Pozdravi iz IVE

20

Mozaik

2. studenoga 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OBILJEŽAVANJE desete godišnjice rada Me imurske zaklade solidarnosti “Katruža”

BRATOVŠTINA PETRA ZRINSKOG asni stol akovec najavila nov na in rada i predstavila suvenir udruge

Humanitarni koncert kao zahvala gra anima i donatorima

Oproštajno pismo Petra Zrinskog Katarini kao me imurski suvenir

Miljenko Ov ar, Matija Posavec i Miroslav Horvat na konferenciji za novinare najavili su humanitarni koncert Povodom obilježavanja 10. godišnjice rada Me imurske zaklade solidarnosti “Katruža” u srijedu 10. studenoga s po etkom u 19 sati u Centru za kulturu akovec održat e se humanitarni koncert koji e biti svojevrstan poklon kako gra anima, tako i donatorima, sponzorima i podupirateljima koji ve deset godina aktivno sudjeluju u radu “Katruže”.

- Koncert e održati oni izvo a i koji su bili prepoznatljivi kroz ovih deset godina djelovanja ‘Katruže’. Prije svega želim istaknuti našeg Žigu Me imurskog, a bit e tu i Bojan Jambroši , Carla Belovari, ura ‘z Me imurja, Ivica Jurgec, Josip Sanjkovi Mitrica, KUD Ma kovec, Limena glazba Belica, Skandal bend i drugi, uz naravno naše drage goste, a to su Vinko Coce, Vladimir Ko iš Zec i Ivica Pepelko. Taj dan iskoristit emo i za organizaciju sve ane akademije u Scheierovoj zgradi, gdje emo podijeliti zahvalnice sponzorima, donatorima i na taj na in zahvaliti svima na doprinosu, kazao je na konferenciji za novinare dožupan Matija Posavec, dodavši da je cijena ulaznice 30 kuna, a sakupljena sredstva idu u humanitarne svrhe, u daljnji rad ‘Katruže’. Ulaznice za koncert mogu se kupiti u Centru za kulturu, u zgradi Me imurske županije, to nije, u uredu zaklade te u Turisti kom uredu Grada akovca.

U 10 godina “Katruža” prikupila 2,8 milijuna kuna Detaljnije o radu Me imurske zaklade solidarnosti “Katruža” govorio je dr. med.

Miroslav Horvat, predsjednik Upravnog od-

bora. - U ovih 10 godina zaklada ‘Katruža’ apsolutno je opravdala svoje postojanje. U 10 godina utrošeno je 2,8 milijuna kuna upravo za potrebe lije enja, rehabilitacije, operacija, transplantacije organa, nabavku pomagala za invalidne osobe, nabavku lijekova. Vrlo esto pružali smo pomo i bolesnoj djeci.

Pla ali smo operacije u inozemstvu, pružali inancijsku pomo u nabavci pomagala za slijepu djecu, pužnica, kao i pla ali rehabilitacije za djecu s posebnim potrebama. Dakle, vrlo je širok i dug popis naših aktivnosti kojima smo pomogli žiteljima naše županije.

Ove smo godine do sada utrošili, odnosno su inancirali naše žitelje s oko 170 tisu a kuna. Prošle godine taj iznos bio je 260 tisu a kuna, a o ekujemo da emo do kraja ove godine dosti i taj iznos. (hz)

Uo i koncerta bit e postavljen štand U subotu 6. studenoga na Trgu Republike u akovcu bit e postavljen štand na kojem e se, izme u ostalog, mo i kupi ulaznice za spomenu humanitarni koncert. - Na štandu e se mo i kupiti kako ulaznice za koncert, tako i suveniri, grož e i neki drugi plodovi jeseni. Naravno, svaka je kupnja opet svojevrsna donacija za potrebe ‘Katruže’. Nadam se da e osim žitelja Me imurja, koji e do i na koncert, ovu akciju podrža i tvrtke kupovinom ulaznica za svoje komitete i poslovne partnere, što e bi svojevrsna donacija cijeloj akciji, kazao je Miljenko Ov ar, jedan od organizatora humanitarnog koncerta.

SVETI JURAJ na Bregu

Opet zvone jurovska zvona Nakon dvije godine i pet mjeseci u petak u podne ponovno su se oglasila zvona iz zvonika župne crkve u Svetom Jurju na Bregu.

Toliko je vremena prošlo od posljednje poldanje zvonjave, 4. lipnja 2008. godine, kada je crkva zajedno sa zvonikom srušena, a zvona su tada okon ala u hrpi polomljene gra e.

Zahvaljuju i revnosti radnika na obnovi iz tvrtke “ akovecstan” d.o.o., majstorima tvrtke “Kova i ek” iz Varaždina te župniku vele asnom Ivici Puškadiji radovi na obnovi crkve dobro napreduju, a zvona koja su se oglasila pozivaju sve ljude dobre volje da doprinose što i koliko mogu, kako bi nekadašnja ljepotica zasjala u još ljepšem sjaju. (sm)

Protekli je etvrtak Bratovština Petra Zrinskog – asni stol akovec godinu dana po svom osnutku najavila nov na in rada i organizacije djelovanja te predstavila suvenir udruge. Rije je o oproštajnom pismu Petra Zrinskog Katarini, tekstu koji je ugraviran u umjetni kamen u obliku pergamenta i upakiran u drvenu kutiju s grbom Bratovštine. Suvenir je dizajnirao zagreba ki dizajner Božidar Kokan, a izradio ga je Ivan Trupkovi iz Brezja. Želja lanova udruge je da ovo pismo postane službeni suvenir Me imurske županije.

Nadalje, noviteti u djelovanju udruge svakako su i osnivanje akademskog zbora Bratovštine, koji e organizirati predavanja najpoznatijih hrvatskih intelektualaca, ali u razgovornom obliku, u kojem e mo i sudjelovati i sami lanovi zbora. Prvo e predavanje tog oblika održati ilozof Sead Ali na temu vo enja i manipulacije medija.

Oživljavanje renesanse Tako er, Bratovština e ovih dana osnovati i Red vitezova orlovih krila, odnosno skupinu lanova Bratovštine koji e imati zadatak kroz razli ite aktivnosti vizualizirati srednjovjekovni život u dvorcu Zrinskih i Me imurju na tragu sli nih aktivnosti koje se ve održavaju diljem Hrvatske, primjerice, Renesansni festival u Koprivnici. - Jedan takav sadržaj, smatramo, nedostaje danas Me imurju, posebice kada je rije o obilježavanju važnih povijesnih datuma. Prije svega mislim na Dan županije. Zrinska garda je zamišljena i koncipirana tako da u svojim aktivnostima nema ovakvih sadržaja i smatramo da emo tu prazninu popuniti ovom udrugom, Redom vitezova orlovih krila, koji e malo po malo pokušati nekako osmisliti i taj dio aktivnosti naše udruge, pojasnio je predsjednik Bratovštine mr. sc. Zlatko Bacinger.

Predsjednik Bratovštine Petra Zrinskog mr. sc. Zlatko Bacinger predstavio je suvenir udruge, oproštajno pismo Petra Zrinskog Katarini, ugravirano u umjetni kamen

Postavljanje opere “Nikola Šubi Zrinski” na autenti noj lokaciji U planovima ove udruge našlo se i formiranje posebne skupine lanova koji e zapo eti aktivnosti na postavljanju opere “Nikola Šubi Zrinski” u Sigetvaru 2016. godine, na 450. obljetnicu Sigetske bitke. - Rije je o izuzetno zahtjevnoj kulturnoj manifestaciji, s kojom je potrebno krenuti ve sada. lanovi Opere HNK bili su u Sigetvaru, na autenti -

noj lokaciji Sigetske bitke, i dali su izuzetno pozitivne i povoljne ocjene glede mogu nosti da se tamo postavi pozornica i sve ono što je potrebno u tehni kom smislu. Nadamo se i suradnji s Ministarstvom kulture i da emo uspjeti prikupiti sredstva potrebna za postavljanje opere, a radi se o više od 30.000 eura. Vremena imamo dovoljno, a odre ena sredstva možemo dobiti i iz europskih fondova, objašnjava planove predsjednik Bratovštine.

(Bojana Špani ek)

IMENDANI I BLAGDANI

BOG MOJIH DETALJA

Sre a je tamo gdje si ti Isus je bio uvijek okružen ljudima, i ‘’malima i velikima’’. esto su mu znali donositi i one ‘’koji su bolovali od najrazli itijih bolesti i patnja – opsjednute, mjese are, uzete – i on ih je ozdravljao’’ (usp. Mt 4, 24a). Pažnju je poklanjao baš svima ‘’jer bijahu izmu eni i ophrvani kao ovce bez pastira’’ (Mt 9,36). Takav je i dandanas. Njegove o i su ispunjene suzama suosje anja prema svima koji su pregaženi, bolesni, hendikepirani, nezapo-

sleni, prezreni, siromašni, i beznadni. Njima i nama Isus daje tajnu kako biti sretan u svim situacijama života.

Ako ho eš biti sretan, možeš, jer sre a je voljeti Boga u svim ljudima, slijediti ga u svim situacijama, prepoznati ga u svakom daru prirode, naslutiti ga u svakom naboru vremena, nasloniti se na Njegovo Srce i razgovarati s Njim povjerljivo. Da dosegnemo tu sre u Isus nam je ispripovjedio i kako do nje do i – po putu

blaženstava. Blaženstvo je stanje zadovoljstva životom, nutarnji mir, sklad sa samim sobom i sredinom u kojoj živimo.

Stanje bez straha i tjeskobe.

Opuštenost, nutarnja radost, prihva anje života i ljudi s kojima živimo. Isus svoja Blaženstva zapo inje i završava sa: ‘’…njihovo je kraljevstvo nebesko!” Kada kaže: ‘’…njihovo je kraljevstvo nebesko!”, tvrdi da se ono doga a ve ‘’danas’’, ve sada! Naravno, u tome ‘’danas’’ nalazi se i budu nost, ali sama

ta spoznaja, da je sre a tamo gdje smo mi, ve sada preobražava naš svijet. Današnja i budu a sre a ljudi ostvaruje se u osobi i u prijateljstvu s Isusom. Isus je temelj sre e: ‘’…do ite k meni’’ – kaže nam. O toj stvarnosti bi nam mogli pri ati sveti o kojima ovih dana puno govorimo. Ako prihvatimo njegovu logiku sre e, ona u sebi ima snagu svakome promijeniti život: siromasima duhom, ožaloš enima, krotkima, gladnima i žednima pravednosti, milosrdnima, istima srcem, mirotvorcima, i progonjenima zbog pravednosti. Nema rije i o udesnom i nemogu em, nego samo o dostupnome. Blažen-

utorak, 2. studenoga Dušni dan, Dušanka srijeda, 3. studenoga Hubert, Tvrtko, Silvija etvrtak, 4. studenoga Karlo Boromejski, Drago petak, 5. studenoga Emerik, Mirko, Zaharija Piše: vl . Antun Štefan

stva su projekt života za svakoga, poziv na životnu sre u.

Sv. Augustin kaže: ‘’Bog ne izabire dobre, nego dobrima ini one koje izabere.’’

subota, 6. studenoga Leonard, Vedran, Sever nedjelja, 7. studenoga An elko, Engelbert ponedjeljak, 8. studenoga Gracija Kotorski, Bogdan

za velike i male

Novosti • Novosti PŠ GORNJI KRALJEVEC-DAN OTVORENIH VRATA

U enici i roditelji zajedno u školi

S pažnjom su slušali gospo u Anu i u ili na farmi o kravama.

u vo njaku…

A onda su poljodjelstvo povezali sa sto arst vom te su razgledali i sto arsku armu gospo e Ane Mar ec koja ih je upoznala sa svojim jednim radnim danom kao i s time što sve dobivamo od krave. Da ne bi bilo sve samo na rije ima ona je svoje goste i obilato po astila s kravljim proizvodima.

Vra aju i se u školu u enici i roditelji ponijeli su sa sobom plodove jeseni. Zatim su zajedno prionuli na posao i pred školom uredili jesenji kutak. U vedrom raspoloženju i s pjesmom prošao im

I ovog su listopada u enici i roditelji PŠ Gornji Kraljevec održali tematsko- integriranu nastavu sa zajedni kom temom „ ovjek i zemlja.“ Nastavni dan je zapo eo nastavom tjelesne kulture, pješa enjem od G. Kraljevca do Remisa u dužini od dva kilometra. Putem se nastava integrirala s nastavom prirode i društva te se istraživalo gospodarstvo u zavi aju. Promatralo se polje bundeva, kako se vade koštice, a potom i va enje krumpira, branje kukuruza te radovi

Svaštice • Svaštice Gorice Na vrhu brega Grozdje se rleni.

Grozdje mi beremo Dok žoto sunce Po hrptima n nas gladi. pop Fti eki popevleju i dim ne žuri. nikomu se dimo Luk Bistrovi Luka

Da smo bili mali mal Da smo bili mali Puno smo bežali I fletni postali.

V šumi smo brali kostaje I poslušali pesa kak laje.

V goricah grozdje smo brali I sre no se smejali.

Rea Velicki

Jesensko nebo Kad sunce zalazi, boje su veli anstvene.

Naran asta boja kao da se prelijeva preko crvene, ruži aste i plave.

Oblaci slažu razli ite kompozicije: vodoravne, Okomite i piramidalne.

Promatraju izduženu sjenu ponosnog kestena na kraju moga sela Macinca.

Jakov Vuk

Helena Habuš, 6.r OŠ DRAŠKOVEC

Zima Zima je stegla.

Hladni vjetar ples zaplesao.

Na prozoru mome mali je vrap i smrznut ostao.

Snijeg je pao.

Inje šumu ukrasilo.

Malo je lane u selo gladno dolutalo.

Sanjke me zovu, brijeg mi se smije.

Meni do igre nije.

U srcu zima je.

Julijana Šupljika

Vukovar V nami si i navek boš…

Se zmisliš kak su se vu tebi igrala deca?

Stavil si tožne dovice some.

I k mojaj si donesel brigo.

Se do ve žalost zaradi tebe prestala ni…

Sikak si moj grad HEROJ i rada te imam.

Lena Novak, 7.r.

OŠ dr. Ivana Novaka Macinec

Najlepše mesto Na svetu je sam jeno mesto de sre o moreš poiskati, žalost pospraviti, lepe vuspomene najti, de veselje nebreš zatajiti.

Ono je globoko zakopano, ali ga nej teško najti.

To mesto je vu srcu tvojem skrito.

Ana Krha , 6. r.

OŠ „Petar Zrinski“ Šenkovec

Svijet pri a • Svijet pri a S polja su donijeli plodove za ure enje jesenjeg kutka.

je radni dan zajedni ke nastave.

Svi su bili zadovoljni nau enim, i djeca i roditelji, ali i njihovi u itelji Željka Novak, Stjepan Horvat

i Marija Le ek. Kako su rekli, s nestrpljenjem o ekuju da zima pro e i da se ponovno u svibnju na u u zajedni kom u enju.

Piše: Žarko Skok

Zimski dvorac

Radost nakon završenog zajedni kog u enja.

- Djede, kako ježevi prezimljavaju? - zapitao je mali Ilija svog djeda Stjepana.

– Spavaju zimski san - odgovori djed.

– A gdje? - ponovo se oglasi Ilija.

– Pa negdje na skrovitijim mjestima: u šumi, šipražju, pod starim granjem…

- Zar to zna i da e uskoro oti i iz našeg dvorišta i prelaziti cestu?

Dobro udni djed pogleda svog ljubimca.

– Da - potvrdi – morat e biti vrlo oprezni zbog automobila koji jure ovuda. Za njih bi bilo najbolje kad bi ostali u dvorištu.

– Ilija, hajdemo se malo

prošetati po vo njaku, možda nam do e kakva pametna ideja - našali se djed.

Dvorište je s vo njakom bilo potpuno ogra eno. A uz ži anu ogradu je rasla gusta živica. Mala bodljikava obitelj bi ovdje imala mir tijekom zimskih dana.

– Da im napravimo ku icu? - zapita Ilija.

– Ne znam ho e li je prihvatiti.

– Pa barem pokušajmo nasmije se mladac – ti bi mogao napraviti ku icu a ja u skupiti liš a, slame i mahovine da im bude udobnije.

– Oho, pa moj unuk nešto zna o tome- široko se smiješio stari Stjepan. Zacijelo je puno itao o osobinama ježeva.

Djedu nije bilo teško napraviti malu drvenu kutiju na koju je pri vrstio kratku plasti nu cijev. Za to vrijeme, Ilija je donio puno mahovine i liš a koje je natrpao unutra.

Sad ga moramo prekriti zemljom a samo jedan dio cijevi e im biti ulaz - rekao je ozbiljno djed. Mjesto su našli izme u živice i složenih da-

saka na kraju vo njaka.

S koliko je samo žara mali Ilija zatrpavao nastambu, razmišljao je kako e se ta mala obitelj za uditi novom domu.

– Zimski dvorac spreman je za svoje bockave stanare! - najavio je Ilija veselo kraj njihova posla.

– Trud e nam biti uzaludan ako budemo ometali ježeve kraj njihove nastambe a posudice s jelom možemo nekad ostaviti malo dalje od nje. Oni e je ve na i - podu i djed Stjepan svog unuka.

Po etkom zime, djed je prišao Iliji.

– O ito si dobro napunio nastambu liš em i mahovinom. Tvoj zimski dvorac ima stanare.

– Ali kako? Rekao si da ih se ne smije uznemiravati.

– To no, ali susjed Jozo mi je posudio ure aj za promatranje no u pa sam ih ju er ugledao.

– Smijem li ih ja gledati ve eras? - zapita Ilija.

– Naravno! - ponosno klikne djed, vesele i se sre i svog unuka.

22

Novi život se rađa

Saša (35) i Petra (31) Mlinari iz akovca dobili su Jakova, ro enog 22. listopada u 3.25 sati. Po bebu je došla i sestri na Ria.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Jurica (21) i Iva (20) Pavlic iz akovca dobili su k er po imenu Niki, ro enu 21. listopada u 18.30 sati.

Josip Bogdan (36) i Tihana Ignac (32) iz Kuršanca dobili su Marinu, ro enu 19. listopada.

2. studenoga 2010.

Siniša (36) i Tomislava (33) Mikolaj iz Krištanovca dobili su sina po imenu Ivano, ro enog 19. listopada u 9.29 sati. Po bracu je došao i Lukas (4).

Mirko Oršuš (35) i Ribana Oršoš (28) iz Piškorovca dobili su Leonarda, ro enog 19. listopada u 15.10 sati. Imaju i Melitu (11), Maju (10), Sandru (7) i Mihaela (2).

VABA ugostila u enike I. OŠ akovec

Male štediše u velikoj banci s 1001 pitanjem Predstava “Avanture Vre ka i Sme ka“ u dje jim vrti ima s podru ja Grada akovca izvodila se cijeli prošli tjedan

Ovaj su petak povodom Dana štednje, koji se obilježava 31. listopada svake godine, u enici 1. a i 1. b razreda I. Osnovne škole akovec sa svojim u iteljicama Draženkom Blažeka i Marijom Toplek posjetili akove ku poslovnicu VABA banke. Razvese-

livši zaposlenike plakatima koje su sami izradili na temu dje je štednje, mališani su imali prilike saznati zašto je važna i na koji na in se može štedjeti u banci.

Znatiželjni su prvaši i imali velik broj pitanja na koja su dobili odgovor, a u školu su se vratili

punih ruku poklona. Ove su im prve korake u štednji omogu ile Marija Ribi , direktorica Financijskog centra Varaždin, Suzana Mlinari , voditeljica poslovnice akovec, i Natalija Jambre i , lanica Uprave Varaždinske banke. (bš)

NASTAVLJENA suradnja izme u Dje jeg vrti a akovec i GKP-a akom d.o.o.

Djeca nau ila kako postupati s kartonskim otpadom Nakon završetka edukacije djece vrti ke dobi o kompostiranju biootpada putem akcije "1 ,2, 3, idemo kompostirati“, GKP akom d.o.o. zapo eo je novu edukaciju s ciljem ve eg prikupljanja otpadne višeslojne ambalaže za napitke, to nije, tetra pak ambalaže.

Edukacija djece vrti ke dobi održala se kroz interakcijsku predstavu "Avanture Vre ka i Sme ka“, koja se u dje jim vrti ima s podru ja Grada akovca izvodila cijeli pretprošli tjedan.

Edukativne predstave izvodila je gluma ka skupina Dramskog studija "Tirena".

U sklopu predstave djeci su podijeljeni sokovi u tetra pak ambalaži te su ona na taj na in sudjelovala u predstavi odlaganjem ambalaže u spremnike za višeslojnu ambalažu. - Rije je o predstavi o dva brata, koja su potpuna suprotnost. Jedan je uredan i sve radi po pravilima, dok je drugi neuredan i pokušava izbje i sve obveze. Kroz jedan njihov dan i svakodnevne

obaveze djeca u e kako trebaju skladištiti kartonsku ambalažu.

Zapravo u e da je ne treba bacati, ve da je rije o korisnom otpadu koji se može kasnije iskoristiti, kazala je Marija Šorša uz Dramskog studija "Tirena", koja utjelovljuje lik Sme ka.

U organizaciji i financiranju edukacije osim GKP-a akom d.o.o. sudjeluje i poduze e Tetra Pak d.o.o iz Buzina kao sponzor predstave. (hz)

Prvaši i I. OŠ akovec iznenadili su zaposlenike akove ke poslovnice VABA banke plakatom koji su sami izradili prigodom Dana štednje

OSIS FRIZERSKI KUP

Prepoznata uspješna suradnja Ljubice Sobo an i Damira Klai a - Klju a Kolekcija “Stronger” akove ke frizerke Ljubice Sobo an, ra ena u suradnji s poznatim fotografom Damirom Klai em – Klju om, proglašena je najboljom u završnici OSIS Cup natjecanja me u frizerima. Prema glasovima publike, frizura iz kolekcije koju je nosila Klara Ladi proglašena je najboljom.

Detaljnije pro itajte na str. 10 našeg podlistka MEDIA. (foto: Damir Klai - Klju )

2

2. studenoga 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KUD KOTORIBA PROSLAVIO VELIKU OBLJETNICU

Ve 35 godina narodnog blag

Stigla BLAGDANSKA PUTOVANJA – Advent, Boži , Nova Godina

AKCIJE! MALINSKA Hotel Malin 4* 12.11.-14.11.2010 Martinje cijena paketa 2 polupansiona po osobi u dvokrevetnoj sobi ve od 495 kn Besplatno za dijete do 12 godina na pomo nom ležaju u sobi sa 2 odrasle osobe OPATIJA Hotel Imperial 3* Martinjska fešta 12.11.-14.11.2010. cijena 2 polupansiona po osobi u dvokrevetnoj sobi ve od 440 kn LOVRAN Hotel Park 4* Jesen-Zima 2010/2011 1.11.-30.12. cijena 2 no enja sa doru kom po osobi u dvokrevetnoj sobi ve od 359 kn

Mješovita skupina pjeva a Ma kovec

“PESMARICA NAŠIH MAMICA” - smotra izvornog pjevanja starih me imurskih narodnih i sakralnih pjesama održana u Ivanovcu

Mamice odli ne, japice još bolji!

DUBROVNIK Hotel KOMPAS 3* Paketi 2010/2011 16.11.-30.12.2010.

Cijena 2 polupansiona po osobi u dvokrevetnoj sobi ve od 430 kn

KUD Kotoriba ve punih 35 godina aktivno sudjeluje na kulturnoj amaterskoj sceni Me imurja, prenose i kroz pjesmu, ples, narodnu nošnju i glumu vrijednu baštinu svoga kraja. Marljivi rad mnogobrojnih lanova, od odricanje slobodnog vremena, velika v ljubav prema obi ajima i narodnom blagu, stabilnost i kvaliteta rada rezultirali su brojnim nastupima diljem Lijepe Lije naše, a svoj rad prezentira prezentirali su i izvan Hrvatske.

U preur preure enom interijeru kotoripskog Doma kulture ast za prvi javni javn nastup imali su lanovi KUD-a koji su tom prilikom obilježili 35. godina postojanja.

Program proslave zapo eo je svetom misom za preminule lanove u župnoj crkvi, na kojoj

je pre asni Blaž Horvat blagoslovio novu zastavu društva.

- Vi ste veliko bogatstvo koje ispunjava mjesto, to bogatstvo uvate i prenosite mla im naraštajima, kudovcima je poru io vl . Horvat. U sklopu kulturnog programa kronologiju društva iznio je predsjednik Vinko Horvat.

KUD Kotoriba osnovan je u ožujku 1975. godine na inicijativu grupe zaljubljenika u baštinu svoga kraja koju su predvodili uro Koleni i Ljudevit Saboli , koji je izabran i za prvog predsjednika. Neopisivim elanom krenulo se u svladavanje prvih plesnih koraka i nota. Prvi nastup održan je u osniva koj godini, i to 15. lipnja u Legradu, dok su se doma oj publici predstavili 4. srpnja. - Trideset i pet

i još mnogo toga...www.kompas.hr

HIT PUTOVANJE! KRSTARENJE COSTA MAGICA (8 dana) 07.,14.,21.,28.01.2011. cijena unutarnje kabine u kategoriji I5 po osobi na osnovnom ležaju ve od 1.540 kn

POLASCI: 07.,14.,21.,28. SIJE NJA 2011

ZIMSKA PONUDA! BERGHOTEL ZUM SCHLOSSERWIRT 3*** smješten na skijalištu Schladming-Haus 6 polupansiona u 1/2+1 sobi u terminu 2.1.-8.1.2011. = 1.895 kn po osobi GORSKI KOTAR, DELNICE Hotel Risnjak 3* Goranska jesen – 01.11.-1.12.2010.

CIJENA Goranska zima - 1.12.-30.12.2010.

Unutarnje kabine u kategorijii I5 : cijena 2 polupansiona u dvokrevetnoj po osobi nasobi osnovnom ležaju: ve od 515 kn 1.540 kn obavezna doplata za taxe: 890 kn djeca na 3.SE i 4. U ležaju do 18 KRAJEVIMA! g su gratis, ODMORITE TOPLIM pla aju samo taxe odrasli na 3. iu4.studenom ležaju pla aju 1.475 kn + taxe Polazak iz Graza ili Be a!

GRAN CANARIA.....od 3.500 kn TENERIFE..............od 4.900 kn MALLORCA............od 2.900 kn SHARM EL SHEIKH.....od 4.500 kn MARSA ALAM................od 3.400 kn TURSKA.....................od 3.100 kn

Ili još dalje: KUBA........ polazak 14.11. i 05.12. cijena aranžmana po osobi ve od 9.850 kn DUBAI....... polazak 30.11. cijena aranžmana po osobi ve od 6.350 kn MEKSIKO I CANCUN......polazak 04.12. cijena aranžmana po osobi ve od 12.150 kn

Muška vokalna skupina Žiškovec Ve tradicionalna, 6. smotra izvornog pjevanja starih me imurskih i sakralnih pjesama “Pesmarica naših mamica” održala se prošlu nedjelju u Ivanovcu, u organizaciji Kulturno - umjetni kog društva “Katruže” u tamošnjem Zadružnom domu. Smotru je u ime me imurskog župana otvorila pro elnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Me imurske županije Sonja Toši - Grla , a prisutnima se prije po etka “Pesmarice” obratio i Dejan Buva , predsjednik Zajednice HKUU-a Me imurske županije, te akove ki gradona elnik Branko Šalamon po njenu završetku.

Smotru je, osim ve tradicionalno velikog broja posjetitelja u do posljednjeg mjesta ispunjenoj dvorani Zadružnog doma, pratila i prosudbena komisija koju su inili Senka Bašek - Šamec, prof., Bojan Pogrmilovi , prof., i prof. dr. sc. Stjepan Hranjec.

Ovogodišnju je smotru svakako obilježio rekordan broj izvo a a, njih

ak 172 raspore enih u 20 vokalnih skupina ili solisti kih to aka, a svi su se izvo a i predstavili s po dvije pjesme izvu ene iz bakinih škrinja, a nakon nastupa uru ene su im i prigodne zahvalnice. U stalnom je porastu, osim broja sudionika, i kvaliteta pjevanja, što su na okruglom stolu nakon što je smotra održana istaknuli i lanovi prosudbene komisije.

Svi izvo a i, od ženskih, mješovitih ili muških pjeva kih skupina, preko dueta do solista, svakako su zaslužili da ih se posebno istakne, jer o uvanje naše baštine zapravo je zalog za budu nost i ono što mi Me imurci zapravo jesmo. Ipak, uz dužno poštovanje svima ostalima, kapu skidamo muškim vokalnim skupinama, Žiškov anima i doma inima Ivanov anima, jer su njihovi “japice” kvalitetom ipak ispred svih ostalih, što je publika na smotri i sama znala prepoznati. (bš)

Sadašnja postava plesa a

U akovcu održan 17. Susret hrvatskih folklornih ansa

Folkloraši punim impresionirali žir

Mješovita skupina pjeva a Podturen

18',02 , zrakoplovne karte redovnih i low-cost prijevoznika ( Wizzair, Germanwings, Ryan Air...) !! i ulaznice za koncerte i priredbe ( Jalta Jalta u Varaždinu, Cirque du Soleil Saltimbanco u Zagrebu, Roger Waters u Zagrebu,...)

FA “Zdenac” Garešnica U akovcu je prošli vikend održan 17. Susret hrvatskih folklornih ansambala u organizaciji Hrvatskog sabora kulture, najviši nivo u folklornom amaterskom djelovanju. Na dvodnevnoj reviji nastupili su najbolji hrvatski ansambli odabrani od strane stru nih povjerenstava na županijskim smotrama folklora.

Predstavila su se društva i udruge iz Oriovca, Ogulina, Salinovca, Zaboka, Rogatca, Dugog rata, Kutine, Slatine, Dugog Sela, Garešnice i Koprivnice. Uz njih nastupili su i doma ini, KUD “Kaštel” Pribislavec te gostuju a skupina iz Slovenije (FS Kulturnega društva Anton Stefanciosa iz Rogaca).

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Smotra svake godine privu e velik broj zaljubljenika u tradicijsku glazbu

Ina e, Me imurje je predstavljao KUU “Zvon” župne zajednice Mala Subotica koji se predstavio s dvije koreogra ije.

Sve nastupe folkloraša pratilo je stru no povjerenstvo u sastavu Ivan ica Ivkanec, prof., Dražen Varga, prof., te dr. sc. Stjepan Sremac, koji je pohvalio sve folkloraše, koreogra ije i njihove prezentacije: - To su bile dvije priredbe dosta ujedna ene u kvaliteti i raznolikosti. Pokazale su unato ovima, za kulturno - umjetni ki rad, nepogodnim vremenima da se taj amaterizam još uvijek drži, da je žilav i otporan, te da još uvijek postoji dovoljno ljudi koji su zainteresirani da s punim srcem iza-

2. studenoga 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U

a u službi istinskih uvara ga

VESELI ME IMURCI na 8. festivalu dje jeg folklora Hrvatske u Kutini

Mali folkloraši popra eni velikim pljeskom

U slavljeni kom programu predstavili su se plesa i - veterani

Blagoslov nove zastave godina rada KUD-a je vrijeme marljivog rada i napretka koji je danas nadaleko prepoznatljiv.

Kroz društvo je prošlo više od 700 lanova koji su dali svoje znanje i trud za boljitak KUD-a. Hvala svima koji nam I najmla i su pokazali što znaju

Tamburaši

dajete podršku i cijenite ono što radimo. Kako dalje? Široko nam je ravno polje kroz koje ide utabana staza koju treba slijediti, slikovito je poru io predsjednik Vinko Horvat.

U slavljeni kom programu predstavili su se plesa i – veterani, najmla i folkloraši i sadašnja postava folklorne sekcije, tamburaši i lanovi dramske sekcije uz Limenu glazbu iz Belice.

Ispred Hrvatskog sabora kulture i ZHKUU-a Me imurske županije slavljenicima je estitao i uru io srebrnu diplomu Dejan Buva , u ime Op ine to je u inio na elnik Ljubomir Grgec, a tu su bili i predstavnici srodnih društava iz svih krajeva Hrvatske i susjedne Ma arske. lanovi KUD-a tom su prilikom za svoj rad primili diplome i zahvalnice. (af)

ambala

srcem izašli na pozornicu te ri i publiku u na pozornicu i pokažu što znaju i umiju. Uz plesove i pjesme vidjeli smo i sve bogatstvo nošnji. Lijepo je što tu raznolikost plesa prati i raznolikost u likovnom dijelu, nošnjama i tko ne poznaje taj folklor imao je dobru priliku u akovcu vidjeti pregled sveg bogatstva ukupne folklorne tradicije Hrvatske.

Pohvale su folkloraši dobili i od tajnika Hrvatskog sabora kulture Dražena Jelavi a, koji je dobro upoznat s radom društava i sa stanjem folklornog amaterizma Hrvatske. On je ujedno uru io priznanja svim društvima koja su sudjelovala na susretu. - Ja sam prezadovoljan ovom smotrom. To je kruna našeg rada. Ovi naši uvari glazbe, nošnji, plesova i ostatka kulturne baštine zbilja su imali impresivne nastupe s kojima svi možemo biti zadovoljni i koje lako možemo prezentirati bilo gdje u inozemstvu. Možemo re i da smo jedna od najbogatijih zemalja što se ti e kulturno - umjetni kih blaga, baštine i folklora, ali potrebna je skrb kako se to ne bi iskrivilo, kako bi se po uputama stru njaka o uvalo i još poboljšalo. To je naša djelatnost tijekom godine, kazao je Jelavi .

Sedamnaesti Susret hrvatskih folklornih ansambala zbilja je bio nešto što se isplati vidjeti, šteta je samo što dvorana Centra za kulturu nije bila puna i što su to ve inom bili ljudi iz naših kulturno - umjetni kih društava (i, svaka ast, jedan gospodin koji je ovamo zbog susreta potegnuo ak iz Dubrovnika). Da bi bilo dobro da se i “vanjski” ljudi malo više zainteresiraju za folklor i njegovo bogatstvo, kazao je i Dejan Buva , predsjednik Zajednice HKUU-a

Doma ini, KUD “Kaštel” Pribislavec, otvorili su Susret Nadamo se da e se do idu e godine nešto promijeniti i da e ljudi prepoznati pravu vrijednost ovog susreta. (mn, foto: Zvrzan)

KUU “Zvon” župne zajednice Mala Subotica u izvedbi koreografije “Divoja ko kolo iz Ražanca” Me imurske županije: - Premalo do e tih vanjskih ljudi. Ne znam zašto je to tako jer smo dosta bili medijski pra eni i plakata je bilo dovoljno. O ito moramo i dalje navikavati ljude da je to istinski doživljaj vidjeti toliko narodnih nošnji, toliko plesova iz cijele Hrvatske. Mislim da su svi koji su bili ovdje uistinu uživali.

Društva su bila kvalitetna i nadam se da e smotra idu e godine ponovno biti u akovcu.

Pjesme i plesove Sesvetskog prigorja izveo je KUD “Preporod” iz Dugog sela

Dje ja folklorna skupina KUU-a “Veseli Me imurci“ akovec gostovala je na 8. festivalu dje jeg folklora Hrvatske u Kutini Prije službenog dijela programa svaka je udruga s jednim plesnim parom bila na prijamu kod dogradona elnika Grada Kutine. Uz njega, plesa e je lijepim rije ima dobrodošlice pozdravila i organizatorica te voditeljica KUD-a “Ivan ice“ iz Kutine, gospo a Katica Tomac.

Dje ja folklorna skupina KUU-a “Veseli Me imurci“ s još osam udruga natjecala se

u konkurenciji mla e dje je skupine (3 - 10 godina), dok se ostalih devet udruga natjecalo u konkurenciji starije dje je skupine (10 - 15 godina).

Iako nisu osvojili medalju, nastup Veselih Me imuraca popra en je velikim pljeskom publike, a na kraju trosatnog programa najmla a lanica Me imuraca, etverogodišnja Marta Varga, proglašena je i najmla om sudionicom festivala te pred svima, na pozornici, iz ruku predsjednice žirija Slavice Moslavac i organizatorice Katice Tomac primila prigodan poklon.

OSVRT na tre u Dje ju smotru me imurskih popevki

Smotra je potrebna, ali su nužne i promjene

Kandidati za Nedeliš e HKUU Sveti Martin na Muri i Organizacijski odbor tre e Dje je me imurske popevke bili su u srijedu doma ini održavanja svojevrsnoga okruglog stola, na kojem su se stru ni ljudi, organizator i predstavnici kulturnih udruga osvrnuli na prošlu smotru koja je u svibnju održana u Spa & Golf Resortu Sveti Martin u Toplicama Sveti Martin. O smotri i izvo a ima govorilo se lijepo, ali i ozbiljno, s obzirom na ugled koju je priredba postigla.

Jednodušna je ocjena kako je ova smotra iz godine u godinu sve bolja i da je potrebna zbog o uvanja izvorne me imurske popevke, koja je, kao i mnoge druge stvari u Hrvatskoj, podložna iskrivljavanju.

Stru na komisija predlaže da se voditelji educiraju, da se poradi na nošnji za djecu te da se pjesma prilagodi uzrastu izvo a a.

Ljudevit Borš ak, predsjednik Odbora za me imurske popevke, ukazao je na neadekvatnu nošnju, obu u i frizure izvo a a, naglasivši da uz narodnu nošnju ne idu štikle i žele u kosi, te da za me imursku popevku ne postoji “novo vrijeme”.

Profesor Stjepan Hranjec napomenuo je da djeca ne bi smjela nositi tibet i sli nu nošnju kakvu nose stariji, nego dje ju.

Miroslav Novak istaknuo je da su vrlo uznapredovale vrti ke

Stru na komisija u sastavu Stjepan Hranjec, Miroslav Novak i Dragica Karolina Šimunkovi isti e kako se zbog kvalitetnih izvedbi teško može odlu iti koja dva izvo a a predložiti na Smotru me imurske popevke Nedeliš e 2011., s obzirom na to da je dosta izvo a a koji zaslužuju nastup u Atonu. Širi su izbor Marija Magdalena Ko ila iz Selnice, Sara Per i iz Svetog Martina na Muri, Juraj Barlek iz Svetog Jurja na Bregu (Brezje), Marta Bašnec iz Gori ana, Melani Po ekaj i Iva Tkal ec iz Ivanovca te Ivan Špicer iz Nedeliš a. (sm) skupine, i tako er upozorio na nošnju i obu u.

Za svibanj 2011. najavljeno je održavanje etvrte Smotre, koja je gotovo prerasla u tre u predsmotru (uz Mursko Središ e i Donji Kraljevec) za Smotru me imurske popevke u Nedeliš u. Predsjednik Organizacijskog odbora profesor Dražen Crn ec rekao je kako e sve primjedbe i zahtjevi biti prihva eni, prijavnice na vrijeme poslane, a na kraju je svima podijelio CD s pjesmama izvedenima na 3. smotri. Skup je pozdravio i op inski na elnik Franjo Makovec, rekavši kako turizam i kultura u ovoj op ini postaju poveznice koje su turisti ve prepoznali. (Stjepan Mesari )

4 Predstavljena knjiga “Rukom pod ruku” Ružice Juras, supruge Zvonimira Jurasa, cijenjenog psihologa za gluhe i nagluhe osobe na podru ju jugoisto ne Europe

Knjiga o vje noj ljubavi i bogatoj znanstvenoj ostavštini Knjiga Ružice Juras "Rukom pod ruku" o njenom suprugu Zvonimiru, cijenjenom psihologu za gluhe i nagluhe osobe na podru ju jugoisto ne Europe i jednoj od najvažnijih varaždinskih osobnosti 20. stolje a, predstavljena je u akove koj zgradi "Scheier".

"Rukom pod ruku" Ružice Juras veoma je vrijedno ostvarenje jer osim pri e o vje noj ljubavi donosi i dio znanstvene ostavštine svog supruga s kojim je provela 57 godina.

Predstavljanje knjige popratio je bogat program u kojem su uz pratnju pijanista prof. Ivana Mežnari a nastupile pjeva ice Valentina Geci, Ivanka Lakatoš i Dragica Trstenjak.

O knjizi i autorici pri ali su mr. sc. Ernest Fišer, mr. sc. Sonja Toši Grla i mr. Slavica Jeli iz Centra "Slava Raškaj" Zagreb, a cijeli program vodila je glumica Ljiljana Bogojevi .

Treba spomenuti i da je cijeli program, pred punom dvoranom "Scheier", Zlatica Bahun protuma ila gestovnim govorom, potpuno u skladu s ostavštinom pokojnog Zvonimira Jurasa.

O knjizi je govorila i sama autorica, a okupljenima je dala i pokoji savjet za život: - Ono što je moj suprug skupljao svoj cijeli radni vijek to se može prona i u Muzeju grada Varaždina. To je opsežan materijal

“Rukom pod ruku“ Ružice Juras veoma je vrijedno ostvarenje jer osim pri e o vje noj ljubavi donosi i dio znanstvene ostavštine svog supruga s kojim je provela 57 godina koji mogu prou avati znanstvenici i osobe koje to zanima. Ovo je nešto drugo, ovu knjigu napisala sam s mišlju da je ostavim našoj obitelji, prijateljima, pa i znanosti. Ako želite biti sretni, morate znati da život ne nosi samo lijepe stvari, život nije san.

Treba znati preboljeti teško e, a ako to inite s nekim tko vam je jako drag, vjerujte, ništa nije teško. I još jedna važna stvar je da se pomogne drugima. Vjerujte, kad darujete drugima, više ste sebi darovali. (mn)

Likovno udruženje donjeg Me imurja Prelog uklju ilo se u dobrotvornu akciju

Humanitarna izložba za Udrugu gluhih i nagluhih Blagdani ve polako kucaju na vrata, pa je to vrijeme uvijek nekako prigodno da se sjetimo osoba kojima je pomo potrebna, podijeliti s njima ono što imamo, ma koliko to malo bilo. lanovi Likovnog udruženja donjeg Me imurja Prelog pak su odlu itli humanitarnom izložbom slika u akove koj zgradi Scheier pomo i Udruzi gluhih i nagluhih Me imurske županije akovec.

je o radovima s druge likovne kolonije "Dobro je initi dobro", a svoj doprinos dali su: Dražen Pavlovi , Živko Toplak, Ivan Šebestijan, Mihail Mihajlov, Franji Ružman - Brko, Elvira Štabi Vidovi , Stanko Padari , Julija Pongrac, Marija Bašnec, ur a Mar etko, Dragutin Andrašek, Franciska Pongrac, Pavao Ružman i Mirela Igrec.

MJESEC HRVATSKE KNJIGE u Graditeljskoj školi akovec, 5. studenoga

Promocija pretiska knjige dr.

An ele Horvat Povodom Mjeseca hrvatske knjige Ogranak Matice hrvatske akovec, Knjižnica i itaonica "Nikola Zrinski" te Graditeljska škola akovec održat e 5. studenoga s po etkom u 12 sati u predvorju sportske dvorane Graditeljske škole akovec promociju pretiska knjige dr. An ele Horvat “Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u Me imurju”.

Predstavljanje knjige popratit e izložba fotogra ija Damira Klai a “Me imurski pilovi” i recital pjesama iz opusa Nikole Pavi a “Me imurski kipci”, koji e izvesti recitatori Graditeljske škole akovec.

U edukativnom dijelu priredbe dr. Stjepan Hranjec, predsjednik

2. studenoga 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Ogranka MH -a, govorit e o kulturološkoj važnosti knjige An ele Horvat, tajnica Povijesnog društva Me imurja Ivana Puzak osvrnut e se na graditeljsku baštinu Me imurja, a dipl. ing. arh. Zoran Pazman, ravnatelj Graditeljske škole akovec, govorit e o obrazovanju za graditeljsko naslje e u Graditeljskoj školi akovec.

Ova je priredba ujedno i prva od sve anosti kojima e se tijekom godine obilježavati 50. obljetnica Graditeljske škole akovec, doga aja koji je okosnica radne koncepcije ove ustanove u aktualnoj nastavnoj godini.

Glasovita zagreba ka pjeva ica, koja je tijekom svoje karijere me imurski melos predstavila svijetu, po prvi put nastupila u akovcu

Anica Zubovi : Nemam vremena razmišljati o starosti, ja sam sad u tre oj mladosti Ne dogodi se baš esto da mene netko impresionira na prvi pogled. Do sad imam iza sebe ve stvarno puno intervjua, ali svejedno baš i nema puno osoba koje su ostavile dojam na mene.

Ali Anica Zubovi to u svakom slu aju jest. Na kraju razgovora kazala sam joj: - Gospo o Anica, ja kad navršim 78 želim biti ista kao vi. Zašto? Zato jer je ona osoba zarazno dobre volje, nikad joj nije dosadno (nedavno je po ela izra ivati nakit), izgleda odli no za svoje godine, ima svoj laptop i njime se aktivno koristi, ne osvr e se na prošlost ni ne razmišlja o budu nosti ve pokušava sretno živjeti u sadašnjosti ...

Eto toliko o tome.

Ina e akovec je prošli petak po prvi put mogao uživo uti nastup glasovite zagreba ke pjeva ice koja je tijekom svoje karijere me imurski melos predstavila ne samo cijeloj Hrvatskoj, ve i svijetu. Ova vitalna sedamdesetosmogodišnjakinja, koja, kako sama kaže, upravo proživljava tre u mladost, u Centru za kulturu održala je odli an koncert i zabavila publiku mnogo bolje nego što to ine više nego upola mla i izvo a i od nje.

Dobrodrže a pjeva ica, koja je i na pragu osmog desetlje a još uvijek vedra i nasmijana, u akovcu je nastupila uz Blanku Tkal i , koja je zaslužna što je koncert uop e održan, i Ronalda Brausa, koji pak je zaslužan za njeno ponovno aktiviranje karijere 2003. godine. Bili su tu i kvartet Vanje Lisaka i novinar Vojo Šiljak koji je vodio program.

Anica Zubovi ove je godine proslavila šezdeset godina pjeva ke karijere, a toliko je trebalo i da kona no do e nastupiti pred Me imurcima.

• Unato estom mišljenju i Vašim pjesmama, vi niste Me imurka ...

- Gospodin Josip Stojanovi , koji je ina e bio dirigent tamburaškog orkestra, kazao je mom tati da lijepo pjevam i da bi mi odli no ležao me imurski melos. I tako sam ja 1952. godine po ela pjevati me imurske pjesme i ak sam snimila jednu singlicu, plo u od 4 pjesme. Tek 1954. godine došla je 'Rožica sem bila' i tako je to po elo. Te me imurske pjesme predstavila sam svugdje u Europi i malo dalje u Americi, ali do akovca, do kojeg nisam bila pozvana, nisam stigla. Jednostavno u tih 60 godina nisam nikada bila pozvana.

Vitalna sedamdesetosmogodišnjakinja, koja, kako sama kaže, upravo proživljava tre u mladost, u Centru za kulturu održala je odli an koncert i zabavila publiku mnogo bolje nego što to ine više nego upola mla i izvo a i od nje *Izgleda da je onda sad pravi trenutak.

- Da, i to zahvaljuju i Blanki Tkal i kojoj sam rekla kako nikako ne mogu do akovca, pa je ona rekla da e sve poduzeti ne bi li se to ostvarilo. I kona no, stigla sam do akovca. Toliko pjevam svugdje, a nikako ovamo. Osim toga, poveznica s ovim mjestom mi je i vaš Žiga koji me došao posjetiti u Dom umirovljenika gdje ja živim. Tom prilikom ja sam ga upitala da mi kaže kako se kaže u Me imurju 'rožica' ili 'ružica'?

A on je meni rekao ružica, na što sam mu ja odgovorila da sam tada dobila takve note i tekst ... I tako sam ja nakon toliko godina saznala da se u Me imurju ipak kaže ružica.

Ronald Braus izvukao ju je iz zaborava • U šezdesetima i po etkom sedamdesetih Vaša se karijera nekako ugasila, odnosno, bolje re eno, 'prigušila', jer vidimo da još uvijek nastupate. Ove ste godine proslavili i 60 godina karijere.

- Nisam ja svojevoljno prestala. Ja sam živjela u Beogradu neke 23 godine i kad sam se vratila u Zagreb nisam baš imala neku priliku pjevati, tako da je nastupilo to nekakvo zatišje. Ali se onda 2003. godine pojavio moj dragi kolega Ronald Braus, koji me nazvao i rekao da mu se svi a moj glas i da bih trebala i dalje pjevati. Na što sam odgovorila da bih ja pjevala, samo nemam gdje. I on je mene pozvao u Rovinj, gdje sam nastupila 15. kolovoza 2003. godine.

Tako je on mene, ustvari, izvukao iz zaborava. I eto pjevam. Imala sam od onda dosta koncerata i s

Blanka Tkal i zaslužna je što je Anica Zubovi došla u akovec njim. Zajedno smo nastupali i na Splitskom festivalu ove godine s 'Maškarama', pjesmom koju sam ina e pjevala s Markom Novoselom. A bilo je i puno solisti kih koncerata, u hotelu Kvarner u kristalnoj sali, u ožujku u Beogradu, opet u Kvarneru, na televiziji, imala sam koncert koji je prenosio Radio Sljeme ... Eto, još uvijek pjevam, a svi me pitaju kako to da još uvijek pjevam. Ja sam ipak u ila pjevati, znam disati, znam si pomo i. Nisam zakržljala u glasu, barem ne za sada još. (smijeh) Vidjet emo za nekih deset godina kako e biti. (smijeh) • Pa i naša Teta Liza dokazuje da se može i u zreloj dobi jako puno posti i. - To sigurno. Važno je kako se ovjek osje a i kako prihva a sve oko sebe i kako živi. Meni je jako lijepo u domu, moram se pohvaliti. Baš otkako sam u domu još sam nekako aktivnija.

• Kaže se da je Vaša dob kao drugi pubertet.

— To no tako. A ja sam još uz to stalno okružena s mladima, na koncertima i tako, tako da nemam vremena razmišljati ni o emu. A ni nisam takva da bih razmišljala o tome što e i kako e biti. Imam puno obaveza i nemam puno vremena razmišljati o starosti. Ja sam sada u tre oj mladosti. (smijeh)

Anica ima laptop i aktivno se njime koristi i u sedamdeset i devetoj • Zna i ništa Vam ne fali iz onih, starijih, vremena?

— Ma ja o tome ne razmišljam. To je bilo i prošlo, a ja sada živim. I dalje živim, imam jedan drugi tempo i na in života. Dru-

ga ije se i hranim, druga ije se obla im ... Sada sam po ela, kak se to kaže, noriti. Mladena ki se obla im. (smijeh) • To je onda Vaša tajna dugog i sretnog života - samo gledati naprijed?

— Tako je. Samo naprijed.

Ustvari, misliti samo na danas.

Ne u trošiti energiju ni na to što je bilo, ni na to što e biti.

• Što sve radite kad ne pjevate?

— Imam laptop, dopisujem se puno s prijateljima. Imam brati a u Parizu, prijateljicu u Torontu, muža u Chicagu. To je bivši muž, ali smo u jako dobrim odnosima.

Tu su i prijatelji iz Beograda ...

Onda itam puno knjiga ... I sada odnedavno me uhvatilo pa radim naušnice. I sad se pojavila moja prijateljica koja ih želi prodavati. Što je super jer ja pjevam obi no besplatno koncerte, a penzija je mala. ak nemam ni dovoljno za Dom. Nešto pla a Centar za socijalnu skrb, ali uglavnom ja nekako proživljavam.

• S obzirom na to da imate puno životnog iskustva, što biste poru ili mladima?

— Poru ila bih im da moraju ljubiti i biti voljeni. To je najljepša stvar u životu, da vas netko uhvati za ruku, da vas zagrli i da vas voli, da vas poštuje. Najvažnija stvar u životu je poštovanje ... I rad, treba raditi na sebi i misliti na sebe i na bližnje, i biti uvijek u dobrim odnosima s ljudima. Ne se ljutiti, ak i kada netko kaže nešto ružno, ali treba onda razmisliti zašto je on to uradio. Možda je tada imao loš dan, ili je bio ljut na nekog drugog ... Treba opraštati.

To je velika stvar. (mn)

PREDSTAVLJANJE KNJIGE, dvorana Matice hrvatske, 5. studenoga, 18 sati

“Povijest Ma arske” autora Géze Pálffyja U petak 5. studenoga s po etkom u 18 sati u dvorani Matice hrvatske u akovcu bit e predstavljena knjiga “Povijest Ma ar-

ske” autora Géze Pálffyja i asopis za multidisciplinarna istraživanja Podravina (br. 17), u kojem je objavljena studija povijesti

cehova i obrta u Donjoj Dubravi.

O knjizi e govoriti dr. sc. Stjepan Hranjec, predsjednik MH -a, doc. dr. sc. Hrvoje Petri , urednik, te

prof. dr. sc. Dragutin Feletar, lan suradnik HAZU-a. Knjiga e se na predstavljanju mo i kupiti po promotivnoj cijeni.

2. studenoga 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

REDATELJ MJUZIKLA “Jalta, Jalta” Vlado Štefan i gostovao u akovcu

“Jalta” e u Varaždinu sjajno sijati!

Protekle je srijede u

k t ti akovcu gostovao poznati i priznati hrvatski kazališni redatelj i glumac Vlado Šte an i , kako bi još jednom pozvao žitelje našeg grada i županije na spektakl koji se sprema u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin 6. studenoga, posebnu izvedbu najpopularnijega hrvatskog mjuzikla “Jalta, Jalta”. Pravi gospodin i kavalir, Šte an i je istaknuo kako se za ovu prigodu doista isplati prevaliti udaljenost do Varaždina.

- Ako mi dopustite, usudio bih se pozvati i uljudno zamoliti da se zaborave ovi kilometri i udaljenost koja esto zna biti prepreka. Vrijedi prije i te kilometre, do i i vidjeti jednu ‘Jaltu’ koju još nitko nije vidio, jer e ovo biti prvi put ‘Jalta’ u jednom takvom antasti nom prostoru. “Arena” je prelijepa dvorana, ima jednu toplinu, nema eho i naša ‘Jalta’ e

tamo sjajno sijati, kazao je Šte an i . Št i

Ruskinja u koju se zaljubljuju bj š j iim d objašnjava da ne mogu oti i a da nisu dovršili posao.

Mjuzikl završava znakovitom pjesmom ‘Neka cijeli ovaj svijet’, i upravo je u toj bajkovitosti tajna uspjeha ‘Jalte’. To je kroz bajku ispri ana jedna prelijepa, vje na pri a svima nama, jer svatko od nas želi i slobodu i svoj komadi zelene livade, otkriva redatelj.

Tajna “Jalte” je njena bajkovitost Velikan hrvatske kazališne scene objasnio je zašto je upravo “Jalta, jalta” najpopularniji hrvatski mjuzikl svih vremena, koji obožavaju sve generacije, a iji uspjeh dodatno potvr uje injenica da je mjuzikl u svojoj prvoj postavi odigrao ak 534 predstave, a od ponovnog postavljanja u tri je mjeseca odigrana više od 50 puta. - ‘Jalta, Jalta’ je nešto što u sebi sadrži jednostavnost, a ta jednostavnost je bazirana na bajkovitosti. U ovom slu aju ta bajkovitost nosi jednu poruku.

Pomalo je smiješno govoriti o porukama u mjuziklima, ali ova poruka je svevremenska.

Osnovna je želja glavnih likova, trojice sobara, preseliti se na jednu malu zelenu livadu koju su pronašli na Antarktiku, me utim, rat još traje i

Ne postoji “stara” ni “nova” Jalta, ona je vje na!

Velikan hrvatskog kazališta u 80. je godini života, ali nada se da e doživjeti i 1000. izvedbu najpopularnijeg hrvatskog mjuzikla

Originalnu postavu mjuzikla inili su Sanda Langerholz u ulozi Nine Filipovne, domarke vile Aramovski, Boris Pavleni kao ruski sobar Griša, Richard Simonelli kao ameri ki sobar Larry te Vlado Krstulovi u ulozi engleskog sobara Stanleyja. Danas su njihove uloge preuzeli Sandra Bagari , ani Stipani-

ev, Ronald Žlabur, Dražen

kid R d t lj obiju bij u ek i drugi.i Redatelj “varijanti” objašnjava da je pitanje postave bilo jako aktualno kad se po ela raditi nova predstava. - Stalno se unosio strah me u ljude da nikada ne emo dosti i ono što je ‘Jalta’ nekada bila. Ali ja sam im stalno tuma io: ljudi, ona generacija je to rodila, i ima 534 predstave iza sebe, ne mogu vas mjeriti po prvoj predstavi nakon njihova uspjeha.

Ali, nemojte se toga bojati, ja ovo sve znam, ja u duh ove predstave prenijeti u vas, a vi onda zaista u vašoj osobnoj kreativnosti dodajte tome nešto što je za in, nešto novo, prijemljivije. I mogu vam re i da je stara generacija u svakom slu aju priznala novu. Nakon premijere Simonelli je pred televizijskim kamerama rekao da je nova postava ak i bolja od stare, i da

nije udo da smo odigrali više ako iš od d 500 predstava d t k smo bili upola toliko dobri kao oni. Tako da, zapravo, nema više starog ili novog.

Postoji samo vje na ‘Jalta’, zaklju uje naš razgovor Vlado Šte an i .

Podsjetimo, mjuzikl Milana Grgi a i Alfija Kabilja u režiji Vlade Šte an i a u posebnoj izvedbi igra 6. studenoga u 19 sati u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin, a ulaznice se u pretprodaji mogu kupiti po cijenama: 60 kn (tribine), 80 kn (teleskopi), 100 kn (parter), te 200 kn (VIP ulaznice koje uklju uju i domjenak). Možete ih nabaviti na sljede im prodajnim mjestima: u sustavu ulaznice.hr, dm prodavaonicama u Varaždinu i akovcu, u Turisti kom uredu Grada akovca te u Suvenirnici Varaždin. (Bojana Špani ek, oto: zvrzan)

NAVIJA ICE LIVI na Otvorenom prvenstvu Irske u Dublinu MAŽORETKINJE GORI ANA VICEPRVAKINJE EUROPE u kategoriji tradicionalnog mažoret plesa

Tek desetinka boda odlu ila Mažoretkinje Gori ana osvojile su naslov viceprvakinja Europe u kategoriji “Tradicionalni mažoret ples”. Ovo visoko mjesto osvojile su na Europskom prvenstvu mažoretkinja koje se održavalo od 8. do 10. listopada u Švicarskoj, a na kojem su se natjecale reprezentacije iz Francuske, Belgije, Bugarske, Holandije, Engleske, Norveške, Irske, Italije, eške, Rumunjske, Slovenije, Švicarske i Hrvatske.

Srebrom su se okitili: Bernard Bara , Sara Lesinger, Josipa Mar etko, Izabel Vadlja, Lana Tisaj, Ivona Blažek, Klara Mesari , Ilaria Ribi , Josipa Bašnec,Valentina Mikec, Ana Jakši , Patricija Petric, Ivana Horvat, Petra Horvati , Tajana Mati, Valentina Pongrac i Katarina Jakši .

Na europskom prvenstvu bila su i dva dueta iz Gori ana: Josipa Bašnec i Valentina Mikec s koreografijom “A je to” i duet Tajana Mati i Ivana Horvat s koreografijom “Dadilje”. Za njih je koreografije osmislila i uvježbala ih trenerica Doris.

U jakoj i brojnoj konkurenciji Valentina i Josipa osvojile su šesto mjesto.

Vrijedno je spomenuti da je ovo još jedna uspješna generacija mladih ljudi koja u gotovo nemogu im uvjetima postiže velike rezultate. Dvije godine za redom prvaci su Hrvatske u tradicionalnom mažoret plesu, a 2009. godine i prvaci Europe. I na ovom natjecanju dijele prvo mjesto s Engleskom i po rangu i po broju osvojenih bodova te je tek neka desetinka negativnog boda presudila u korist Engleza. (G)

Osvojile dvostruko zlato i osvojile irsku publiku Najuspješnije hrvatske cheerleadersice LIVI osvojile su irsku publiku na Otvorenom prvenstvu Irske u Dublinu održanom 23. listopada. Grupa Livi Kisses

u sastavu Anja Dobrani , Diana Lesar, Donna Filipovi , Lana Bene i Isidora Sa er u seniorskoj kategoriji “level 3” osvojile su odli no prvo mjesto.

Na Otvorenom prvenstvu Irske u Dublinu navija ice Livi osvojile su doma u publiku Druga grupa Livi Stars u sastavu Maria Mar ec, Livia Stri ak, Petra Obadi , Klara Križa i Marta Martinjaš u seniorskoj kategoriji “level 5” obranila je prošlogodišnji naslov osvojivši nadmo no prvo mjesto.

Najuspješnije hrvatske cheerleadersice LIVI osvojile su dvije Navija ice Livi posebno su ponosne što je i ove zlatne medalje

godine na natjecanju bio veleposlanik Veselko Grubiši i diplomatska tajnica Vanda Jeri evi . Natjecateljice su prije natjecanja bile na sve anom prijamu u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Dublinu, a nakon natjecanja na ve eri u hrvatskoj ku i kod veleposlanika.

BOJAN JAMBROŠI i MARTINA BASTI spremni za emisiju “Ples sa zvijezdama”

Ovim odli nim rezultatima navija ice Livi zapo ele su natjecateljski dio sezone, a sljede e natjecanje po etkom prosinca bit e u Berlinu. Pripreme su zapo ele ve protekli vikend kad se održao cheer camp na kojem je gostovao cheer trener Tony Hodges iz Los Angelesa.

Cilj mi je dati najbolje od sebe

Predstoje i koncerti Bojana Jambroši a

ini se kako su svakodnevne plesne probe Bojana Jambroši a i Martine Basti imale smisla, jer, kako kažu, oni se osje aju spremnima za HRT-ovu emisiju “Ples sa zvijezdama”. Naporni treninzi, puno prolivenog znoja, a ak i nekoliko slomljenih plesnih cipelica od Bojana su

Uz naporne treninge Bojan Jambroši nastavlja sa svojim koncertnim nastupima. U srijedu 10. studenoga nastupit e u Zagrebu, dok e dan kasnije zabavljati splitsku publiku. Dana 17. prosinca Bojan e koncert održati u Jaski.

stvorili “pravoga” plesnog partnera.

- Na probama je stvarno naporno, slupao sam ve petu na latino cipelama, dobio upalu miši a i pao par puta na pod, ali zato ni partnerica Martina nije najbolje prošla.

Uspio sam joj tijekom plesanja izuti cipelu i esto puta je izgaziti, no unato tome ona

je i dalje uporna, trudi se i ne odustaje od mene. Jedva ekam da pokažemo što smo nau ili te otkrijemo jesu li se naporni treninzi isplatili.

Nadam se da ne emo ispasti prvi, ali ako se to i dogodi, nikako ne u biti razo aran, jer nije mi cilj biti prvi ve mi je cilj dati najbolje od sebe, skromno je izjavio Bojan.

Bojan i Martina spremni su za zabavnu emisiju “Ples sa zvijezdama”

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 791

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA

Leil Lowndes - “Kako uspješno razgovarati sa svima?”

Tražite li bolji posao, nove prijatelje, ljubav, vezu? Željeli biste produbiti i u vrstiti poslovne, prijateljske ili ljubavne odnose u kojima ve jeste? Knjiga “Kako uspješno razgovarati sa svima?” daje vam 92 jedinstvena na ina na koja to možete u initi odmah.

Uvjerljivoš u iskusne stru njakinje iz komunikacijskih vještina, Leil Lowndes optimisti no pou ava itatelja kako e u svakoj situaciji na primjeren na in prona i ugodnog sugovornika, a i sam postati vješt sugovornik, ugodan pregovara koji je u svakoj situaciji u mogu nosti prona i pravu i prikladnu rije , razu, re enicu. Autorica nas uvjerava kako je upravo sposobnost komunikacije ono ime su se vrlo uspješni ljudi uspeli na vrh poslovne ljestvice, te kako je umije e komuniciranja nešto što svatko može nau iti.

Svojim jezgrovitim tehnikama i duhovitim opisima situacija u kojima ih je poželjno koristiti Leil Lownder pou it e vas i zabaviti. A tko zna? Možda se pomo u njenih savjeta i vi uspnete koji stupanj više na društvenoj i poslovnoj ljestvici.

Dobit n ice r oma na “Znak ubojice” Juana Gómeza - Jurada: Veronika Leva i iz Novog Sela Rok i Žaklina Hajdarovi iz akovca

KNJIGA TJEDNA

Hrana za život - Novo, dopunjeno i ilustrirano izdanje jednog od najve ih doma ih bestsellera iz podru ja zdrave prehrane!

- Organski uzgoj, prirodne namirnice, održivi razvoj i ekologija bili su i ostali put koji je uvijek posebno privla io naša srca. Makrobiotika je spojila sve te ideje u nastojanju da živimo humanije i pozitivnije, s puno strasti, humora, predanosti c Nadamo se da e knjiga biti poticaj za promjenu vašeg na ina prehrane, a posljedi no i kvalitete ukupnog življenja i zdravlja našeg planeta.

Jadranka Boban Peji i Zlatko Peji

Ve pet naest godina prvijenac Jadranke Boban Peji i Zlatka Peji a, vode ih stru njaka s podru ja prirodne prehrane, jedan je od glavnih priru nika za sve ljude koji odlu e prehranom dugoro no ulagati u svoje zdravlje. Deseci tisu a ljudi pomo u ove knjige uspjeli su preispitati i poboljšati svoje prehrambene navike, a s obzirom na to da se ona bavi pitanjima koja mu e suvremenog ovjeka, njezin je utjecaj išao i puno dalje.

Dopu njeno i redizajnirano izdanje ove jezgrovite, lako razumljive te prisno pisane knjige ponovno e dokazati da je neizostavna riznica spoznaja o zdravlju i polazišna to ka za sve koji žele unaprijediti svoje zdravlje prihva anjem makrobioti kih na ela življenja.

Izlaskom redizajniranog izdanja knjige “Hrana za život g obilježava se i 25 godina rada

njezinih autora Zlatka Peji a i Jadranke Boban Peji , za etnika makrobioti kog pristupa i pionira na podru ju zdravih stilova življenja u Hrvatskoj. (preuzeto s portala: Žena.hr)

ALBUM TJEDNA

Ulomak iz knjige “Jeste li se ikada divili uspješnim ljudima koji izgledaju kao da imaju sve? Vidite ih kako samopouzdano razgovaraju na poslovnim sastancima i opušteno avrljaju na društvenim doga anjima. Oni imaju najbolja radna mjesta, najljepše supruge, najotka enije prijatelje, najve e bankovne ra une, žive na najmodernijim mjestima u gradu.

Ali pri ekajte malo! Mnogi me u njima nisu pametniji od vas. Niti su obrazovaniji od vas. ak i ne izgledaju bolje od vas! O emu je onda rije ?

(Neki misle da su to naslijedili.

Drugi kažu da su se tako vjen ali ili pak da su samo imali sre e. Recite im da razmisle ponovno.) Sve se svodi na to da su spretniji u opho enju s drugim ljudima.”

Modest Mouse “No One’s First and You’re Next” EP Ameri ki indie-rock prvaci, Modest Mouse, odlu ili su svojim a o i a skratiti vrijeme rije e eka eka anovima nja izme u dva albuma ovim EPizdanjem koje svojom kvalitetom skoro da može stati uz bok studijskim albumima. Obi no se na EPima (ve ini njih) mogu uti neke pjesme koje nisu dovoljno dobre da budu na albumu, ili su pak remiksevi ve poznatih pjesama, ili verzije uživo. Modest Mouse ima iza sebe pet albuma, od kojih su “Good News or People Who Love Bad News” iz 2004. i “We Were Dead Be ore the Ship Even Sunk” iz 2007. postigli najve i komercijalni uspjeh. Upravo ono što nije stalo na ta dva albuma našlo je mjesto na ovom EP-u, kao svojevrsni “najgori od najboljih”, iako tome baš i nije tako.

Ve u uvodnoj i nabrijanoj “Satellite Skin” odmah je jasno da nije ije rije samo sa o o nekim eki odbaodba enim pjesmuljcima, ve o potencijalnim novim hitovima benda.

Ista je pjesma ujedno i singl kojim su najavili izlazak EP-a. Slijedi je vesela i skakutava, iako joj ime to ne sugerira, “Guilty Cocker Spaniels” te drugi singl, akusti na “Autumn Beds”.

“The Whale Song”, svakako najvrjednija pjesma ovdje, iska e psihodeli nim solom, koji dominira dijelom pjesme, isprepletenim vokalom u najboljem indierock aranžmanu kakav znaju napraviti samo Modest Mouse, posebno na albumu “The Moon & Antarctica”. “The Whale Song” zvu i kao da je zaostala s tog albuma, ne prethodna dva.

INTERNET I RA UNALA

Ra unalo i zdravlje [4] WEB PREPORUKA

UnhearIt.com izbacite tu dosadnu pjesmu iz glave!

Ponekad na radiju ujete neku pjesmu ija vam zarazna melodija ne izlazi vam iz glave po cijeli dan! Ranije vam nije bilo spasa, ali sada je tu stranica koja se protiv nepodnošljivo zaraznih pjesmuljaka bori po istom principu: zamjenjuje jednu melodiju koja je zapela u vašem mozgu drugom.

Ako vas mu i gore opisani problem, svakako posjetite Un-

2. studenoga 2010.

hearIt.com. Pjesma kre e automatski, a ukoliko vam je potrebna dodatna doza jednostavno pritisnite na gumb new song.

Kako bi saznali više o pjesmi koja svira, kliknite na in o u desnom kutu playera, a možete je i podijeliti preko popularnih društvenih mreža.

Kod rada s ra unalom veliki utjecaj ima i radna okolina - od smještaja ra unala do izbora radne stolice. Ukoliko ste u mogu nosti, prilagodite u potpunosti radnu okolinu za ugodan rad - na taj e na in rizik od povreda uzrokovan dugotrajnim radom biti najmanji.

Tako er, radna površina ne bi smjela biti pretrpana stvarima, odaberite nekoliko koje koristite svakodnevno te ih razmjestite po radnoj površini, a ostale spremi-

Popis pjesama 1. Satellite Skin; 2. Guilty Cocker Spaniel; 3. Autumn Beds; 4. The Whale Song; 5.

Perpetual Motion Machine; 6. History Sticks to Your Feet; 7. King Rat; 8. I’ve Got It All (Most) Drugi dio EP-a poprima nešto smireniji ton, a izdvaja pjesme “King Rat”, snimljenu u suradnji

Stolica za rad Stolica za rad trebala bi biti prilago ena dugotrajnom radu, što uklju uje lako podešavanje položaja, naro ito što se ti e visine sjedišta, po mogu nosti naslone za ruke i potporu za donji dio le a.

Visinu sjedišta podesite kako bi vam laktovi bili u ravnini

Naslon stolice te oslonac za donji dio le a prilagodite kako bi sjedili uspravno, u udobnom položaju - preveliko naginjanje prema naprijed ili natrag nepotrebno e pove ati umor. Nasloni za ruke, ukoliko postoje na stolici, trebali bi biti u visini tipkovnice kako bi omogu iti odmaranje ruku za vrijeme stanki.

Rad s telefonom Ako je potrebno da uz razgovor na tele onu imate slobodne ruke za rad na ra unalu, umjesto naginjanja glave i držanja tele onske slušalice na ramenu radije koristite slušalice s mikro onom ili “hands ree” ure aje kako bi izbjegli neudobni položaj tijela.

Darko Mareš, Infinius d.o.o.

Radna površina Radna površina ne smije biti sku ena, sva potrebna ra unalna oprema te ostali pribor potreban za rad treba na i svoje mjesto na njoj. Stvari koje esto koristite stavite na udaljenost dostupnu rukom bez naprezanja i dodatnog namještanja. Ukoliko vam neki predmet zaklanja pristup te se morate tijekom rada esto naginjati kako biste dohvatili ili vidjeli nešto (tele on, kalkulator, dokumenti), razmislite o razmještaju - vjerojatno je mogu e bolje postaviti stvari.

s Dirty Dozen limenim orkestrom, i posljednju “I’ve Got It All (Most)”.

I ovih, uvjetno re eno, novih osam pjesama samo potvr uje kvalitetu i kreativni potencijal ovog benda i bilo bi stvarno šteta da ih nisu nikada objavili, a anovi su zasigurno zadovoljni jer imaju ne im dobrim skratiti vrijeme.

(Igor Beleš, preuzeto s portala: Muzika.hr)

te nakon upotrebe kako vam ne bi nepotrebno otežavale rad.

Ku ište ra unala je preporu ljivo staviti pod radnu površinu kako bi na njoj imali više mjesta, ali i smanjili buku na radnom mjestu.

s tipkovnicom, a ramena u opuštenom položaju. Ukoliko stolica nema mogu nost podešavanja visine sjedišta, privremeno možete upotrijebiti i deku ili sli an materijal kako bi postigli potrebnu visinu.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

2. studenoga 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE FILMOMANIJA 3

(tri besplatne posudbe)

REVIJA DOBROG FILMA

Glavnu ulogu u filmu “Pro esionalci u akciji” igra:

Od 4. do 8. studenoga 2010. godine u Centru za kulturu akovec održat e se Filmomanija 3 – tre a po redu filmska revija recentne europske i svjetske kinematografije koja e gledateljima donijeti izbor najzanimljivijih filmova s najzna ajnijih svjetskih filmskih estivala. Prikazat e se sedam filmova, a revija po inje na Tribini “ akovec etvrtkom” 4. studenoga u 20 sati, kada e biti prikazan pobjednik ovogodišnjega filmskog estivala u Cannesu “Ujak Boonmee koji se sje a prošlih života”. Na reviju dobrog filma Filmomanija 3 nadovezat e se 9. studenoga japanski film “Odlasci”, dobitnik Oscara za najbolji strani film 2009. godine.

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

utorak, 2.11.

18.00 LEGENDA O UVARIMA

a) B. Willis b) M. Freeman c) M. Gibson

animirana avanturisti ka antazija (nije sinkronizirana)

20.00 72 DANA

Dobitnik iz prošlog broja: Ivan Šte ulj, akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________

crna komedija

srijeda, 3.11. nema filmskog programa

etvrtak, 4.11.

– FILMOMANIJA 3 20.00 Tribina UJAK BOONMEE KOJI SE SJE A PROŠLIH ŽIVOTA komedija, antazija

________ _____________________________

petak, 5.11.

– FILMOMANIJA 3 20.00 KATALIN VARGA krimi drama, triler

subota, 6.11.

– FILMOMANIJA 3 18.00 TURNEJA / TOURNÉE komi na drama 1. STRAVA U ULICI BRIJESTOVA 2. PARANORMALNO

20.00 POEZIJA SHI drama

3. SEKS I GRAD 2

nedjelja, 7.11.

4. CAMILLE

– FILMOMANIJA 3 16.00 LEDENO DOBA 3

5. PROFESIONALCI U AKCIJI

DVD, BLUE RAY IZLOG

6. APOKALIPSA METEOR

obiteljska animirana komedija

7. KUTIJA

18.00 LIBANON LEBANON

8. ALISA U ZEMLJI UDESA 9. STARI FRAJERI

ratna povijesna drama

10. UMRI ALI PRODAJ

PROFESIONALCI U AKCIJI Od studija “Warner Brothers”, koji nam je predstavio snažne policijske drame kao što su “Prljavi Harry“, “Dan obuke“ i “Pokojni“, dolazi film potpuno razli it od svih njih: urnebesna akcijska komedija “Pro esionalci u akciji”! Bruce Willis i Tracy Morgan glume dvojicu policajaca partnera koji na potpuno nekonvencionalan na in rješavaju svoje slu ajeve.

Tijekom jednoga njihovog radnog dana koji pratimo njih dvojica pokušat e riješiti probleme koji uklju uju ukradenu bejzbolsku sli icu i lokalne mafijaše koji se pokušavaju izvu i s ukradenim novcem. Film je režirao Kevin Smith (poznat po vrlo hvaljenim filmovima poput Trgovaca i Chasing

Amy), a uz Willisa i Morgana u glavnim ulogama pojavljuju se i Seann William Scott, Michelle Trachtenberg, Kevin Pollack i Jason Lee.

SEKS I GRAD 2 Evo što se doga a kada stare prijateljice Carrie, Samantha, Charlotte i Miranda odlu e otputovati i odmoriti se od užurbanih života i starih ljubavi. Što se doga a nakon što kažete – “uzimam”? Život je upravo onakav kakav su ove dame priželjkivale, ali ovo ne bi bio “Seks i grad” da u životu nema još iznena enja ...

Ovaj put u obliku glamurozne, suncem okupane pustolovine koja ove žene iz New Yorka odvodi na jedno od najluksuznijih, najegzoti nijih i najživopisnijih mjesta na svijetu, gdje se iza svakog ugla

krije nešto tajanstveno.

To je kao naru en bijeg za prijateljice koje se – usprkos opiranju – na u u tradicionalnim ulogama supruga, majki i još koje ega. No, naposljetku, katkad jednostavno morate nekamo pobje i s prijateljicama ...

STRAVA U ULICI BRIJESTOVA Freddy Krueger vra a se u remakeu jednog od najpoznatijih horor klasika - a ovaj put ga glumi Jackie Earle Haley!

Gr upu t inejd žera spaja ista stvar: u njihovim snovima proganja ih zloglasni Freddy Krueger, okrutni izopa eni ubojica nezamislivog fizi kog izgleda koji im dolazi u snove i ubija ih. Ako ostanu budni – preživjet e.

Ali ako ih san pobijedi …

Više im ne e biti spasa!

PARANORMALNO Mladi par ne može mirno spavati jer nepoznata sila opsjeda njihovu ku u. Najkomercijalniji horor svih vremena!

Katie i njezin de ko Micah žive zajedno ve tri godine i najednom ih nešto po inje proganjati dok spavaju. Katie otkriva Micahu da nju, otkad je imala osam godina, nešto opsjeda.

Skepti ni Micah kupuje kameru kako bi snimio paranormalnu aktivnost u ku i tijekom no i.

Katie zove Fredrichsa da im pomogne, no on objašnjava da je on samo stru njak za duhove. Pa ipak, kada osjeti prisutnost Zla, savjetuje paru da nazovu stru njaka za demone ...

20.00 GLASNIK THE MESSENGER

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA

ratna drama/romansa

1. PO ETAK

ponedjeljak, 8.11.

2. UBOJICE

– FILMOMANIJA 3 20.00 ETIRI LICA LE QUATTRO VOLTE

3. PHILLIP MORRIS, VOLIM TE 4. KAKO JE GRU UKRAO MJESEC 5. STARCI

drama

6. ZALJEV 7. IMAGINARIJ DR. PARNASSUSA 8. MOJ PAS MARMADUKE

DOM KULTURE PRELOG

9. AROBNJAKOV U ENIK 10. SEKS I GRAD 2

U.S. Box Office 1. PARANORMAL ACTIVITY

subota, 6.11., i nedjelja, 7.11.

19.00 KARATE KID akcijska drama

2. JACKASS 3D 3. RED

Radno vrijeme blagajne

4. HEREAFTER 5. THE SOCIAL NETWORK 6. SECRETARIAT 7. LIFE AS WE KNOW IT 8. LEGEND OF THE GUARDIANS: THE OWLS OF GA’HOOLE 9. THE TOWN 10. EASY A

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8 30

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr marketing@mnovine.hr• •040 040312 312333 333

Krick kreker, 100 g Pureći narezak, 150 g

Pivo PAN, 0,5 L Grašak mrkva, 450 g +100 g gratis

Kava Brasil 150 g, 2+1 gratis

Whiskas, 4 x 100 g

Čokoladna napolitanka, 70 g

BONUS voćni bombon 100 g

2. studenoga 2010.

2. studenoga 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Ku a “Kiri” U gradu Jakarti, u Indoneziji, indonezijski su arhitekti pod nazivom “Atelier Riri” dizajnirali ovu obiteljsku ku u. Projekt su nazvali “Kiri”, što na indonezijskom zna i na lijevo . Naziv je dobila prema svom položaju i obliku koji je posljesvompoložajuioblikukojijeposlje dica potreba stanara. Arhitekti su imali još jednu prepreku za pro i, a to je površina same parcele koja iznosi samo 90 m2. Oni sami za svoj rad kažu: - Vodilja kojom smo išli prilikom po etka kreiranja ove ku e bila je da se na parcelu od 90 m2 mora postaviti objekt koji e, primarno, zadovoljavati životne potrebe njenih prebivatelja. Kao posljedica toga desilo se da sam oblik

ure uje: Bruno Kontrec

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

ku e uop e više nije bio primaran, ve je on de iniran funkcionalnoš u interijera. Kako stanari ove ku e imaju bogat društveni život, tako smo odlu ili sve prostorije dnevne zone postaviti u prizemlje, i to na na in da cijeli prostor bude leksibilan. Postavili smo zastore

koji stvaraju scene, a namještaj je mahom na kota i ima kako bi se mogao pomicati po prostoru. U gornjem katu postavili smo, logi no, intimnije prostorije, budu i da je kat rezerviran isklju ivo za obitelj. Tako er, vanjski izgled je vrlo jednostavan, a ta jednostavnost prati koncept cijelog projekta. http://www.atelierriri.com/

Interijer Twittera Twitter. Da ne duljim. Kao i sve ostale (ili barem velika ve ina), tvrtka koja ima sjedište u Silikonskoj dolini interijer je izvela na na in da se u njoj njeni zaposlenici osje aju kao kod ku e. Svijetli prostori, veliki volumeni, šarena oprema - recept je koji o ito pali kod velikih tvrtki u IT sektoru. U svakom slu aju, živopisni prostor za rad koji de initivno ne zatupljuje te daje elan i pozitivnu energiju.

Ukoliko i sami možete utjecati na

izgled ne ijih radnih mjesta, ne libite se otvoriti prema sli nim idejama.

Ako vam nije jasno zašto, bit e jasno ljudima koji u tim prostorima rade. A zna se da je za uspjeh bilo koje tvrtke me u najvažnijim faktorima - sre a njezinih djelatnika. To se odnosi na SVE djelatnike. Ne samo na vrh tvrtke.

Primjer prihvatljivog dizajna Kupili ste stan. Nemate previše novca jer ste sve dali banci. Htjeli biste srediti svoj životni prostor, ali niste sigurni gdje po eti, u kojem smjeru krenuti, što izabrati. Na ovim slikama možete vidjeti jedan dobar primjer nepretencioznog dizajna interijera stambenog prostora.

Stilski ujedna en, elegantan, mladena ki opremljen, apsolutno funkcionalan (u svom klasi nom smislu) stan od 40 m2 dokazuje da za lijepo nije uvijek nužno biti veoma bogat.

Osobno iskustvo pokazalo je da je ovakav interijer mogu e izvesti za optimalnu svotu novca. Naravno, tu ne mislim pri ati o brojkama, ali svota o kojoj pri am je u spektru investicije ve ine ljudi koji su kupili stan. No, da ne trošim puno rije i, smatram da postoje dvije skupine ljudi – oni koji smatraju da je pla anje dizajnera bacanje novca (ti isti vjerojatno nikad ne e promijeniti svoje mišljenje) i oni koji shva aju dizajn i koji se ne libe uložiti u njega (ulog kao investicija, NE kao trošak).

Osobno se nadam da ste u ovoj potonjoj grupi. Ako jeste, javite se. Što prije. www.estetikheretik. com

Samoslažu i krevet Jeste li jedan (ili jedna) od onih kojima je mrsko svako jutro slagati krevet? Mrsko vam je baš svako jutro poravnavati posteljinu i jastuke? I vi smatrate da je to besmisleno? Ako su vaši odgovori potvrdni, evo rješenja za vas. Toliko jednostavna i konkretna zamisao da je to nevjerojatno. Krevet “Letto Zip” proizvod je talijanske tvrtke “Florida Furniture” i stvoren je baš za vas.

Osim toga što izgleda moderno i elegantno, može se i

zakop ati. Sistem zatvara a kojim ga svako jutro samo zatvorite jednostavan je na in kako dosko iti vašem problemu.

Možete ga dobiti u svim

Trebate li besplatan savjet, javite se!

kombinacijama izme u trinaest boja, a odgovara svim modernim interijerima. http://www. loridacucine.it/ Night/Letto%20ZIP/

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

2. studenoga 2010.

TAJNE MRŠAVLJENJA POZNATIH

Trikovi koje biste definitivno trebali izbje i Nevjerojatne su stvari koje e ljudi poduzeti kako bi zadržali ili postigli besprijekornu figuru, a pritisak je najve i na onima koji žive od svog izgleda. Da poznate zvijezde posežu za radikalnim metodama kada se radi o mršavljenju, dobro je poznato, a jednako tako znamo da se mnogo ljudi povodi za poznatima, pa e tako isprobati svaki “trik” i “tajnu” kako bi smršavjeli i barem se malo približili izgledu svoje omiljene zvijezde.

Dijete i na ini prehrane razlikuju se prema njihovoj perspektivi o zdravoj prehrani. Neke od poznatih dijeta smanjuju unos kalorija, dok se druge oslanjaju na lakšu probavu u želucu, što ubrzava naš metabolizam. Bez obzira na metode, injenica je da svaki put kad se pojavi neki novi, “revolucionarni” plan mršavljenja slavne osobe jedva ekaju da ga isprobaju i, ako je uspješan, “izreklamiraju” cijelom svijetu svojom savršenom figurom. injenica je i da je ve ina tih dijeta izazvala velike kontroverze me u nutricionistima. Doista, metode koje slavne osobe diljem svijeta koriste u ve ini slu ajeva nisu najbolje rješenje da se izgubi na težini i ostane zdrav u isto vrijeme.

Ponekad su ti trikovi koji pomažu smršavjeti naprosto apsurdni (što ne sprje ava ljude da ih se svejedno pridržavaju). Ovdje

možete saznati najgore “tajne”, odnosno trikove koje biste definitivno trebali izbje i, ako želite sa uvati svoje zdravlje.

Kockice leda i hladna voda

vaju izbacivanje toksina iz organizma. Istina je da e oni o istiti vaše debelo crijevo, no i dalje najve i nedostatak ovog trika mršavljenja je što e vas ostaviti bez hranjivih tvari i vitamina koji e u ovom slu aju tako er napustiti vaše tijelo.

Laksativi i sli ni proizvodi za iš enje veoma su popularni me u slavnih koji ih koriste kao najbrži i najefikasniji na in da se oslobode masno a u nekoliko dana. Presko ite ovaj trik, osobito ako ste mladi, i ako ne želite generirati nepovrat-

Spavanje u niskim temperaturama, kao i pijenje hladne vode samo su neki od najlu ih trikova kojima su poznati pribjegli kako bi smršavili. Doista, dobro je poznata injenica da u cilju da zadrži odgovaraju u temperaturu tijela naš organizam koristi energiju, odnosno kalorije. Stoga se manekenke, glumice i pjeva ice više druže s bocama ledene vode, kao i “ukusnim” kockicama leda kako bi se oslobodile nekoliko kilograma.

Tijelo sagorijeva najmanje 40 kalorija kako bi se vratilo u optimalno stanje topline. I, zaista, ovo može zvu ati kao privla an i jednostavan trik, me utim, neke su zvijezde svoju prehranu prilagodile tako da ona obuhva a samo kockice leda, bez konzumiranja bilo kakvih drugih nutritivnih jela, što je o ito korak prema uništavanju organizma i iscrpljenosti.

nu štetu na vašem tijelu. Umjesto toga radije se oslonite na mo obi ne vode i konzumirajte najmanje 8 aša dnevno.

Dje ja hrana Jedna od najnovijih “dijetalnih” pomama me u slavnima je potaknuta revolucionarnom prehranom dje jom hranom. U ovom slu aju zvijezde ne mu e svoj probavni sustav vrstom hranom, a i sadržaj kalorija ovih ukusnih jela savršen je za kontrolu pravilnog unosa. Nutricionisti tvrde da to možda zvu i jednostavno - kupiti nekoliko bo ica dje je hrane, jednostavne za rukovanje i probavljanje, no ona vam ne e ponuditi dovoljno vitamina i nutrijenata koji su vam potrebni za vaše dnevne potrebe. Umjesto da se mu ite s iscrpljenoš u i otežate si obavljanje svakodnevnih zadataka zbog nedostatka energije, radije se pobrinite da konzumirate ukusne i zdrave salate, meso, kao i vo ne sokove, kako biste kombinirali blagotvoran u inak teku e i krute hrane.

Tablete za mršavljenje Jedna od najopasnijih i još uvijek veoma popularnih metoda za mršavljenje je korištenje raznoraznih tableta. Ti si ušni arobni bomboni možda vam daju osje aj i jamstvo da možete jesti sve što po-

Teku e iš enje Tržište je preplavljeno raznovrsnim proizvodima koji obe a-

AKOVE KA FRIZERKA najbolja u završnici OSIS Cup natjecanja me u frizerima

Kolekcija “Stronger” Ljubice Sobo an oduševila posjetitelje i žiri! akove ka rizerka i vlasnica Beauty centra “Ljupka” protekle je nedjelje svojom kolekcijom “Stronger”, ra enom u suradnji s otogra om Damirom Klai em - Klju om, odnijela pobjedu u završnici OSIS Cup natjecanja me u rizerima. Natjecanje je održano u Zagrebu u sklopu predstavljanja Schwarzkop Pro essional Essential Looks Modern Times kolekcije.

OSIS Cup je natjecanje koje omogu ava rizerima da prikažu svoje vještine, stru nost i kreativnost, na koje se prijavilo ak 197 kandidata, a stru ni žiri je me u njima odabrao pet

najboljih. Kriteriji za odabir bili su cjelokupni dojam prikazan na otografiji, kreativnost izvedbe, kompleksnost šišanja i bojanja, te osmišljena koreografija (odje a, okolina i sl.).

Petero odabranih finalista od 197 prijavljenih kandidata svoj je rad prikazalo na sceni, a pobjednik je izabran glasovima publike. Upravo je akov anka Ljubica Sobo an osvojila najviše glasova i time odnijela pobjedu u završnici natjecanja.

Njezin model i koreografija zadovoljili su sve potrebne kriterije i oduševili publiku. Kako nam je pojasnila sama Ljubica, rizura ima baznu boju leda te

Pobjedni ku frizuru nosila je Klara Ladi u “Xenia design” outfitu

RECEPT tjedna

Salata od graha s preljevom od bosiljka i oraha Sastojci (za 4 osobe): 1 kruška, o iš ena, narezana na etiri dijela, a zatim poprijeko na komadi e 400 g graha iz limenke, opranog i ocije enog 70 g pršuta, narezanog sol i crni papar 2 jušne žlice / 30 g nasjeckanih oraha

Preljev: 4 jušne žlice / 60 ml orahovog ulja šaka svježih listi a bosiljka sok od 1 limete Na in rada: Kako biste napravili preljev za salatu, stavite orahovo ulje i bosiljak u mikser, spremivši nekoliko listi a bosiljka za ukrašavanje, te miksajte dok

ne dobijete glatku smjesu.

Možete koristiti i ru ni mikser. Dodajte sok limete i opet miksajte.

Krušku pomiješajte s grahom i pršutom. Složite na tanjure za posluživanje, za inite prema ukusu i pospite orasima. Stavite preljev na salatu i ukrasite spremljenim listi ima bosiljka.

prelijevanje boja Apple green i tirkiz koje ine cjelinu i naglašavaju tehniku geometrijskog šišanja (diskonekcija, trokutasto šišanje te etvrtasti oblici koji su vidljivi kod samoga završnog izgleda modela) i, kao takva, tehnika je nosiva i u svakodnevnom stylingu.

Pobjedni ku rizuru vlasnice Beauty centra “Ljupka” nosila je Klara Ladi u “Xenia design” outfitu koji je na korištenje dala poznata akove ka dizajnerica Ksenija Vrbani . Kolekcija “Stronger”

www.SAVJETI-hr.com

Kako da vam žileta traje duže Brijanje zna biti vrlo skupi posao.

Moderne žilete brzo zatupe pa ih eš e morate mijenjati.

Me utim, možete ih o uvati duže vrijeme na jednosta-

van na in. A to je da ih nakon upotrebe umo ite u mineralno ulje te isperete. Takvo ulje usporava proces zatupljivanja i samim time produžava radni vijek žilete.

želite jer e oni ionako “razbiti” kalorijski višak omogu avaju i vam da postignete i zadržite savršenu siluetu. No, nutricionisti su druga ijeg mišljenja. Ustvari dijetalne pilule mogu imati ozbiljne i teške nuspojave, ako zanemarite upute na pakiranju.

Neki bi mogli pokušati nastaviti sa svojim normalnim planom prehrane, što može dovesti do proljeva, nadutosti, kao i mu nine i drugih neugodnih nuspojava. Umjesto da tijelo šopate s kemikalijama, radije pod kontrolu stavite svoju prehranu i odaberite onaj plan koji je zdrav, a opet najbolje odgovara vašem životnom stilu.

Kava Ispijanje kave može biti najbolji trik da vas održi budnima tijekom cijele no i i svakodnevnih aktivnosti. Me utim, ini se da to definitivno nije najbolje rješenje za tesanje vaše figure i držanja metabolizma na punoj brzini. Život samo na kavi, jer želite izgubiti nekoliko kilograma u manje od tjedan dana, može napraviti velike štete u organizmu, stavljaju i velik pritisak na vaše organe, i najvažnije - vaše srce.

Presko ite ove trikove i umjesto njih razmazite svoje tijelo zdravim sokovima i istom vodom. Oni e o istiti vaš organizam od toksina i hidratizirati kožu i tijelo, pa ete u cjelini izgledati i osje ati se zdravije.

Ljubica Sobo an predstavlja nagra ivanu frizuru kolekcije “Stronger” na OSIS Cup natjecanju

poslana na ovaj natje aj ra ena je u suradnji s otogra om Damirom Klai em Klju om, a za njenu pobjedu i veliki uspjeh zaslužne su i djelatnice centra “Ljupka” Karin, Maja i Božica. (bš, oto: Damir Klai - Klju )

2. studenoga 2010.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Informativni Kutak Poliklinike Živa

ZA NJEGA

Nau ite se brijati britvom - Zašto britva? Jer volite opasnost i uzbu enje, radite ono ega se drugi boje, inite to sa stilom i usput još i štedite! Na koncu, rije je i o svojevrsnoj psihoterapiji: sve vam je ljepši taj tip u ogledalu - pa makar i sa silnim ožiljcima Ne bi bilo ispravno tvrditi da se brijanje britvom vra a u modu, no sve je više novopridošlica grupi entuzijasta koji ne odustaju od stila života – uklanjanja brade na stari na in. U vrijeme kada paketi žileta stoji stotinu kuna, a oštra britva tek nekoliko poteza po brusnom remenu, me u interesentima svakako ima i onih koji bi na brijanju prije svega štedjeli. No pribroje li se cijeni nove britve (ne mislite valjda imati samo jednu?) brusno kamenje (pro i i koji bi brusili za vas davno su nestali, morat ete sami), remeni, etke i mirisni sapuni, jasno je da britva nije tek jeftinija, a možda ni bolja alternativna za brijanje, ve se može pretvoriti i u skup hobi.

Zato su tu svi ostali valjani razlozi za prelazak britvu. Stil, ekološka osviještenost, retro i ma o furka, izvolite odabrati svoj, a onda i pro itati etiri jednostavna koraka (u teoriji) za brijanje britvom.

dolje (ili lijevo - desno, ovisno kako remen stoji) oštri britvu, pa ete tehniku morati usvojiti promatranjem starih ilmova, entuzijasti nih suvremenika na YouTubeu, i u kona nici praksom – po deset - petnaest poteza s obje strane remena trebalo bi biti dovoljno.

2. Pripremite lice Bez obzira na to nanosite li prije brijanja pjenu iz spreja ili ini francuski sapun za brijanje etkom od podatne dlake osobito tanko utnog jazavca, pazite da je mokro samo lice,

1. Naoštrite britvu Nema više brice u izlogu koji žustrim potezima gore -

a da je ruka koja drži britvu suha.

3. Zategnite kožu prstom Ispružite kažiprst prema ogledalu, zatim ga okrenite prema licu i napnite kožu potezom prsta prema gore. Tako e britva zahvatiti samo dla ice, a ne i kožu.

4. Držite britvu pod kutom Držite britvu pod kutom od trideset stupnjeva. Ako je budete držali pod manjim kutom, ne ete u inkovito uklanjati bradu, a ako je bude držali pod kutom od devedeset stupnjeva, razrezat ete kožu.

Ne ide? Puno posjekotina?

Brijanje britvom je vještina, razvija se praksom, a ako trebate savjet ili samo pecate podršku, mnogo je internetskih okupljališta brija a britvom. Doma a Brija nica nudi znala ke savjete ili je, kao neko u pravim brija nicama, samo zgodno mjesto za duge, neobavezne razgovore. (preuzeto s portala: supermen.tportal.hr)

Opstipacija U ve ine ljudi zatvor stolice se javlja povremeno, no u odre enog broja ljudi smetnje su trajno izražene.

To utje e na kvalitetu života. Na sre u u ve ine se ljudi radi o funkcionalnom poreme aju.

Naj eš e spominjani termini kojima se opisuje zatvor stolice su opstipacija i konstipacija. Dok opstipacija zna i potpuni prekid stolice, konstipacija isto ozna ava zatvor, ali se pri tome misli na otežano pražnjenje tvrde, suhe stolice manje od tri puta tjedno. Pri tom je izraženo napinjanje, a u podlozi se ne nalaze organske bolesti probavnog sustava. Ponekad je konstipacija udružena sa bolovima u trbuhu ili se izmjenjuju proljevaste stolice sa periodima zatvora, no tada ve govorimo o drugom medicinskom poreme aju, a to je sindrom iritabilnog crijeva.

Konstipacija je eš a u žena, osoba starije životne dobi, te u osoba koje se manje kre u i ne bave se sportom. eš e se javlja i u osoba koje imaju loše prehrambene navike, jedu suhu, gotovu hranu, bez svježeg vo a i povr a. Konzumacija odre enih lijekova isto tako pogoduje zatvoru. Ne smijemo zaboraviti da zatvor stolice može biti simptom neke druge bolesti, primjerice smanjenog rada štitnja e, isure zadnjeg crijeva, ili tumora debelog crijeva. Može pratiti i druge kroni ne bolesti kao što su kroni na bolest bubrega i še erna bolest. .

Kod svake osobe sa zatvorom potrebno je isklju iti organski uzrok. Nakon što se isklju i proces koji ometa normalan prolaz stolice kroz crijevo, primjerice tumor debelog ili tankog crijeva, upalne bolesti crijeva sa suženjem lumena crijeva,

Mladen Makitan dr. med. Internist Ravnatelj Poliklinike Živa

hernije, zapetljaja ili druge bolesti, tada govorimo o funkcionalnoj konstipaciji.

Klini ki pregled, UZV abdomena, laboratorijski nalazi, a potom kolonoskopija po etak su obrade zatvora.

Potom je potrebno u initi i radiološke analize kao što je pasaža crijeva i odre ena mjerenja kako bi se utvrdio uzrok. Ukoliko svi nalazi budu uredni govorimo o funkcionalnom zatvoru, pa možemo uvesti niz simptomatskih mjera lije enja da bismo postigli što redovitiju stolicu i pacijentu vratili o ekivanu kvalitetu života.

MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos

Moderne tople rukavice Po s e bno s e isti u one od kože, krzna ili antilop rukavice u tiskanim modelima, kao što su životinjski printevi.

Sve to odgovara casual izda-

Pripremite se za hladne dane s najviše stila i provjerite jeste li naoružani sa šik dizajnom rukavica razli itih nijansi i materijala. Rukavice ove sezone vra aju ugled ovom odjevnom predmetu kao simbolu visoke klase.

Dodajte ove jeseni još jedan par ruku i eksperimentirajte s elegantnim modernim rukavicama koje ne poznaju granice kada je rije o materijalu i dizajnu. Vintage inspiriranog izgleda ili rock diva stil de initivno spadaju na A listu pri odabiru rukavica. Posebno obratite pažnju na pravu duljinu i boju. Rukavice koje nam se nude dolaze u širokom spektru duge, s ogrli-

cama, krznom, kožom, kao i pletene u svim nijansama.

Sve što morate u initi je krenuti u napad na du ane za svojim omiljenim modelom.

Kaputi kao stilski odjevni komadi izgledaju raskošno kada su u paru s dugim rukavicama.

nju, kao i sve anom izdanju, pa ne ograni avajte svoju kreativnost. Duge rukavice vole biti u istoj boji kao i kaput, a tako er vole i kra e rukave na jaknama kada najviše dolaze do izražaja.

Od boja isprobajte crvenu, žutu ili metalik plavu.

Klasi na duljina tako er je savršena za casual ili šik izdanje.

Ukrašene ogrlicama, ipkom ili kožnate rukavice inspiracija su ove sezone.

Pripijene, uske rukavice savršene su ako želite nadopuniti ženstveni izgled. Osim njih, tu su

TEHNO ZONA TE

Olympus E-P2 u crnom Dva ekskluzivna kit pakiranja za E-P2 imaju zavidan izbor dodatne opreme u elegantnoj crnoj boji. Uz elegantnu crnu verziju fotoaparata E-P2, oba kit pakiranja nude i crno izdanje iznimno tankog M.Zuiko Digital 17mm 1:2.8 Pancake objektiva. Oba kitt pakiranja uklju uju i jedan od dva dodatna vrhunska dijela dodatne opreme. E-P2 posebno crno EVF izdanje ima oštre linije i leksibilnost koju pruža V-F2 elektroni ko tražilo koje se može priklju iti, dok E-P2 posebno crno izdanje s bljeskalicom nudi tanki retro izgled kompaktne vanjske bljeskalice FL-14, koja je tako er dostupna u crnoj boji samo u ovom ograni enom izdanju. Oba dijela dodatne opreme izgledaju nevjerojatno dobro u crnoj boji. Za stilske zaljubljenike vrhunac ponude je povijesni poklopac za objektiv koji ima slavni logo F s legendarnogg izdanja Olympus Pen F fotoaparata iz 1963., jednog od najelegantnijih fotoaparata ikada napravljenih. Oba su pakiranja ograni ene serije i dostupna su od listopada 2010.

i sport rukavice raznih nijansi i materijala kao pribor za hladnije dane.

12

2. studenoga 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Natura

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Piše Marija Ma ek

Posljedice preboljelog meningitisa

Životne vrijednosti na kušnji

Aromaterapija (2)

Moj sin je sada u petoj godini života. Prije dvije godine prebolio je meningitis. Bio je pod s t a lnim lije ni kim tretmanom. Sada je njegovo s t a nje još uvijek teško.

Ima este napadaje, otežano se kre e, teško i malo govori. Što mi možete preporu iti?

Upala mozgovnica naziva se meningitis. To je upalni proces meke i pau inaste mozgov nice (pia mater i arachnoidea mater) a uzrokovana je ve inom bak terijama, virusima ili spirohetama, ali može nastati i bez in ekcije. esto se razviju i simptomi meningoence alit isa s epileptijskim napadajima.

Tijekom bolesti dolazi do stvaranja upalnog izljeva (e k s u d a t a) n a m e k i m mozgovnicma koji se nakuplja u subarahnoidalnom prostoru.

U kasnijem sradijumu bolesti uslijed sljepljivanja meninga, stvaraju se priraslice, naro ito na na izlazu IV. komore, što dovodi do poteško a u

Živimo u vremenu kad su sva znanja i sve vrijednosti relativne. Svijet je velika pozornica najrazli itijih sadržaja koji su nam na udan na in istovremeno dostupni i nedostupni. Sve bismo htjeli mo i, svugdje bi htjeli biti, u svemu bi htjeli sudjelovati, ali to sve nas iscrpljuje i zbunjuje. Znamo li više uop e što nam treba? Kako bi to mogli znati kad je prostranstvo mogu nosti nepregledno. Koji su kriteriji, mjerila koja trebamo slijediti? To je problem koji mu i današnje generacije. Mogu nosti izbora uvijek su ovisne o vrijednostima, a one su se danas nekako istrošile. Je li dobro biti skroman i predan obitelji ili poduzetan i energi an u poslu, da li uop e spojiti te dvije stvari ili se ne ega odre i? U našim glavama nižu se dileme u svim bitnim životnim pitanjima. Imamo daleko ve e mogu nosti izbora nego što su ih ljudi u prošlosti imali, slobodni smo u initi ono što mislimo da je najbolje za nas, ne vežu nas vrste norme i životne vrednote koje su u stara vremena definirale okvir individualnih odluka. Ne moramo slušati savjete roditelja, društva ili religije, sve to možemo osporiti pozivaju i se na neke druge kriterije koji nas vode do nekog našeg boljeg života. Ali kako odlu iti što je najbolje za nas?! Nakon što se pretresu i relativiziraju sve postoje e vrijednosti, a svakoj je od njih mogu e na i manu i razlog za odbacivanje, što onda preostaje?

Prijašnje su generacije vjerovale u vrijednosni sustav koji ih je oblikovao u sredini kojoj su pripadali, a danas u sve sumnjamo i ne znamo

slobodnom optjecanju l i k vor a a t o može dovesti do nast ank a ok luzivnog hidroce alusa.

K ao daljnja komplikacija men i n g i t i s a može do i do ošte enja slušnog živca koja je t rajne narav i pa dola z i do g lu ho e. Is to tako zbog ošte enja vidnog živca može do i do slabosti v ida i sljepo e. Mogu se vidjeti i razli ite kljenuti te poreme aji motori kog govora. Sve ove posljedice mogu se lije iti sa razli itim uspjehom a on je ovisan o težini samih posljedica, odnosno koliko su one bile i z r a ž ene . P r ep or u a m , radi daljnjeg lije enja spomenutih komplikacija i posljedica, uslijed preboljelog meninigitisa, da se obratite u specijalizirane neurološke ustanove, gdje se nalaze specijalizirani lije nici za dje ju neurologiju koji e mu pružiti adekvatni i primjereni kako rehabilitacioni tako i ostali tretman.

to no kojem društvenom okruženju pripadamo. Kao da nitko ne bi htio biti tamo gdje je geogra ski, pa preispituje neke druge mogu nosti dalekih kultura i znanja o životu koje su bolje od ovoga u emu smo se rodili....Ali nismo sigurni, sve je to prešareno i može nas jako zavesti. Možda ova vjera, a možda i neka druga, možda samostalnost, a možda i obitelj, tko može biti siguran? A ipak svatko mora odabrati i to je teret koji izaziva pretjerano razmišljanje kod mnogih ljudi. Sloboda izbora nasuprot tradicionalnim vrijednostima?

Gotovo da je nemogu e pomiriti te dvije solucije, svaki pojedinac traži vlastitu ormulu. Razmišljamo o svojim motivima, sposobnostima, ograni enjima, pretresamo pogreške koje smo u inili i zablude koje smo nadrasli. Ali uvijek zapadamo u nove.... Bajkovite nam se ine pri e iz prošlih stolje a kad je postojala ast, domoljublje, prijateljska odanost i ljubavni ka vjernost, neki viši smisao života....

Dosljednost uvjerenja prijašnjih generacija neostvariva je danas.

Druk ije je vrijeme, sve se pomiješalo, bezbroj se puta rušilo, mutiralo je i ne može biti kao nekad.

Ve ina ljudi i ne bi htjela stroga pravila ponašanja, danas želimo slobodu, individualnost, uspjeh i popularnost. Kultura koju gradimo brza je i površna, svatko ima tek svojih pet minuta - ako uop e do e na red...Kakav svijet! Ne svi a nam se, pa opet tražimo uporišta, po ne zna se koji put promišljamo o dobrim i vrijednim ciljevima i smislu svog postojanja... ipak

medicinska masaža, aromaterapija, rrefleksoterapija a

Primjenom aromaterapije možemo si uvelike pomo i da se lakše nosimo sa stresnim situacijama kroz koje prolazimo gotovo svakodnevno. Me utim kod primjene eteri nih ulja trebamo biti upoznati sa osnovnim svojstvima samih ulja a isto tako i njihovom pravilnom primjenom.

Prije svega trebamo voditi ra una da su ulja visokokvalitetna i prirodna. Upotrebljavamo samo one mirise koji se nama svi aju. Osobe koje su sklone alergijama trebaju napraviti test – kako reagiraju na ulje. To je vrlo jednostavno. U žlicu baznog ulja (bademovo ulje, ulje sezama ili dr.) kapnu se 2 paki eteri nog ulja.

Tom mješavinom namazati pregib lakta i prekriti desetak minuta flasterom. Reakcija e se vrlo brzo pokazati. Eteri na ulja na kožu se uvijak nanose pomješana sa beznim ulje. U 10 ml. baznog ulja ukapa se 5 kapi eteri nog ulja. Taj omjer treba poštivati. Tu ne važi pravilo “što više to bolje”.

Ulja koja se u odre enim situacijama mogu nanositi direktno na kožu su ulje lavande i ajevca. U svakodnevnoj primjeni eteri na ulja možemo upotrijebiti na više na ina: u uljnoj lampici - na ovaj na in osvježavamo prostor,

pro iš avamo zrak, stvaramo željenu atmos eru.

Inhalaciji – pomaže kod prehlade, gripe, i drugih manjih dišnih tekoba. Na pola litre kipu e vode doda se 2-4 kapi eteri nog ulja.

Oblozi - mogu biti hladni i vru i.

Mirisne kupke – jedan su od najboljih na ina za opuštanje. Nakapati 8-10 kapi eteri nog ulja u žlicu meda, vrhnja ili soli I dodati u punu kadu tople vode.

Masažna ulja – kod spravljanja ulja za masažu trebamo se pridržavati pravila: u 10 ml. baznog ulja ( ulje badema, sezamovo ulje ili dr.)ukapati 5 kapi odabranog eteri nog ulja.

Pored ve nabrojenih primjena eteri na ulja pokazala su se vrlo u inkovita kod rješavanja problema gljivica na stopalima.

U aromaterapiji se možemo prepustiti arima mirisa eteri nih ulja, pa tako možemo sa par kapi oplemeniti kremu, šampon ili si kreirati vlastitu kolonjsku vodu.

Preporuka: volite se. U inite nešto lijepo i korisno za sebe. Na kraju stresnog tijedna na inite si toplu mirisnu kupku ili si bar upalite mirisnu lampicu, pustite opuštaju u glazbu i prepustite se. Želim vam lijepe trenutke u aroliji ugodnih mirisa.

javlja se i sukrvica ili krv prilikom iskašljavanja. Disanje je esto otežano i ubrzano. Ako je kod pacijenta primije ena oteklina u predjelu zglobova, te bolovi i de ormacija kukova, koljena ili kralježnice radi se o izvanplu noj tuberkulozi, odnosno o tuberkulozi organa koji je zaražen. Osnovne metode kod dijagnosticiranja tuberkuloze .su kožni test PPD, laboratorijska analiza krvi i urina nalaz mikrobakterija TBC u biološkim materijalima (bronhijalni sekret i iskašljaj), rengenski snimak plu a, anamneza, klini ka slika i pregled bolesnika.

Terapija se temelji na lijekovima iz skupine antituberkulozitici s osnov-

nim ciljem suzbijanja i lije enja in ekcije. Uglavnom se kombinira nekoliko vrsti lijeka, a terapija traje od šest mjeseci na dalje.

Ono što je u bioterapiji važno ne odudara od oficijelne medicine. Dobar bioterapeut može i mora snabdjeti pacijenta ve om koli inom energije, tako da organizam po ne unkcionirati kao snažan borac koji lakše, brže, jednostavnije i efikasnije eliminira bakteriju iz organizma.

Snaga organizma pri eliminaciji te opake i teške bolesti veoma je bitna. Bioterapeut e vas “napuniti” energijom pa se organizam vrlo brzo vra a u punu unkciju. Ono što e vam svaki lije nik re i, ili mu je obaveza da vam kaže, da svi lijekovi koji se rabe u lije enju tuberkuloze imaju neželjene nuspojave. Zbog toga skratite period lije enja, dajte šansu organizmu da se sam bori jer je to mogu e kad je oja an imunitet.

U tu svrhu nazovite me bez SMS-a na broj tele ona 098/1347-031 i dogovorite tretman za svoje iscjeljenje. Želim vam dobro zdravlje.

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

TBC – Tuberkuloza

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

uberkuloza (TBC) je bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium tuberculosis. Bolest je na žalost još uvijek prisutna na ovim geogra skim podru jima premda u manjoj mjeri nego prije 80 do 100 godina.

Spomenuta bakterija naj eš e zahva a plu a, iako može zahvatiti i druge organe kao na primjer kožu, kosti, mozak ili lim ne vorove.

Prenosi se kaplji nim putem sa zaražene osobe na zdravu kašljanjem, kihanjem i govorom iz neposredne blizine. Udisanjem bakterija dolazi u plu a, gdje se rapidno razmnožava. Bolest može biti plu na (vrlo je zarazna) i izvanplu na koja nije zarazna a napada bubrege i mozak..

HIV pozitivne osobe imaju mnogo ve i rizik za razvoj tuberkuloze od zdravih osoba iji je imunitet snažniji. Nekada se tuberkuloza nazivala i boleš u siromašnih a od nje su uglavnom obolijevali mladi ljudi.

Danas oboljevaju (doduše u manjem broju) sve populacije oslabljenog imuniteta ili poja anog stresnog djelovanja. Simptomi koji prate tuberkulozu si povišena tjelesna temperatura, stalni umor, kašalj, mršavljenje, proljev i no no znojenje. Kod pregleda stetoskopom utvr uje se karakteristi ni šum pri disanju. Lim ne žlijezde oti u.

Javljaju se bolovi u predjelu prsnog koša, zglobova i miši a. Nije rijetkost tremor, a op a slabost organizma redovita je pojava. Kod težih slu ajeva ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTERAPIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM OD TE AJEVA

I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

2. studenoga 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

mt

Dobro je znati 13 35

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

2. studenoga 2010.

Komentari Šari , Jurovi , Šimi ... ... Petkovi (Sava), Šajnovi (Gudjer), Pintari (Danlop), Mesari (Pireli), Bistrovi (Sava), Belovi (Gudjer) ..., i tako dalje sve do dvadeset. Nije rije , kako bi se moglo pomisliti, o nekom sportskom sastavu i nije da ne znam kako se pravilno pišu nazivi tvrtki u zagradama.

Rije je o kupcima zimskih guma u prodavaonici automobilskih guma u jednom slovenskom naselju blizu Lendave.

Nije teško pretpostaviti kako su kupci Hrvati, a to mi je i prodava potvrdio. I što sad ja imam petljati, kad se sve može kupiti i u Hrvatsku uvesti.

Petljam se iz razloga što sam posramljen i povrije en i što mi je žao koliko Hrvati novca iznose iz svoje države.

Naime, prošli tjedan me prijatelj zamolio da ga prevezem u Sloveniju kako bi on tamo podigao auto gume, koje je prije naru io i...... Zgrozila me po etno sama pomisao da moram preko granice koju ne volim prelaziti i da u se sretati s pogledima i upitima slovenskih carinika i policajaca, kao kam greste, kaj boste tam, maste kaj za prijaviti. lu i so vam zmazane.......

Ali kako se prijatelj ne odbijao pristao sam i naravno ve na granici uo prije spomenute upite i uperene poglede, ali izdržao sam. Usput mi j eprijatelj rekao koliko e kuna, odnosno eura prišparati što etiri gume za svoju Opel Corsu kupuje v deželi. Radi se o uštedi 0d 70 eura ili oko 500 kuna, a samo se treba prevesti petnaestak kilometara.

- Na ulasku u dvorište trgovine imao sam što vidjeti.

Hrpe lili kupovi guma sa ispisanim prezimenima kupaca, a hrvatskih prezimena je bilo 88 posto.

Po eh razmišljati zašto naša Hrvatska ima tako velike

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Bolje loš biološki roditelj nego dobar posvojitelj?

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

poreze, prireze i druge namete da su jednake gume puno jeftinije u Sloveniji. Zar nije pametnije sva ta davanja sniziti, pak da ljudi kupuju doma i Hrvatskoj ostavljaju teško zara ene kune ili eure? Sjetih se dvoje prodava a guma koji su zbog jeftinijih u Sloveniji morali zatvoriti svoje prodavaonice.

Gledao sam naše ljude koji su dolazili po svoje gume i vidio nelagodu kod mnogih što se me usobno susre u u Sloveniji, zbog zimskih guma.

Kad smo se vra ali u Hrvatsku, trebalo je gume prijaviti, ishoditi papire za vra anje poreza, uvenog merveštojera i onda pitanje še kaj imate...

Sre om na hrvatskoj granici carinici nisu ništa posebno pitali, pak smo prošli bez problema. Me utim, meni je bilo neugodno, nelagodno, bijah tužan, jer smatram da smo hrvatski gra ani poniženi. Dan mi je zagor io prijatelj rekavši, da kaj se sekiram, važno je da su gume doma i da je uštedio Maruli a (lik s nov anice od 500 kuna). Niti sto Maruli a me ne bi u inilo sretnijim, kao što bi me usre ilo da gume u Hrvatskoj koštaju kao u Sloveniji, jer bi sigurno državni prora un bio bogatiji. Ina e, mogao bih i o vikend kupovini Hrvata u Sloveniji, ali i ovo je dovoljno.

“Svatko tko žarko želi dijete, a ne može ga dobiti prirodnim putem, u init e sve i pokušati nemogu e”, stoji na jednom blogu roditelja koji su se susreli s brojnim preprekama pri pokušaju posvajanja djece.

Iako je zanimanje daleko ve e, godišnje se u Hrvatskoj posvoji približno 150 djece, informacija je od prije koje godine. No, vjerujem da današnja situacija nije u mnogo emu druga ija.

Mu na i dugotrajna procedura, kako je opisuju potencijalni posvojitelji, doista u i strpljenju. Problem je u tome što ve ina djece u domovima nije “papirnato ista”, odnosno njihovim roditeljima nije oduzeta roditeljska skrb. Zakon kaže da ako roditelji najdulje tri mjeseca ne pitaju za svoje dijete centar za socijalnu skrb treba automatski pokrenuti pred sudom postupak oduzimanja roditeljske skrbi. No, takvi postupci traju godinama, a neki roditelji koriste zakonsku odredbu i nazovu jednom u tri mjeseca, da ispune formu.

I pitam se kakvi su to roditelji. Doista mi nije jasno zašto je prema našem zakonu bolji loš biološki roditelj nego dobar posvojitelj.

Brojni potencijalni roditelji s obavljenom cjelokupnom procedurom i pozi-

tivnim mišljenjem centra eka na “svoje” dijete, dok gotovo tri tisu e djece (podatak iz 2008.) živi u domu ili udomiteljskoj obitelji.

Sasvim je jasno da je u vrijeme kada postoje roditelji kojima umiru bebe zbog zanemarivanja, zlostavljanja ili pak su ozlje ena zbog nemarnih roditelja koji ih ostavljaju same u ku i potrebno paziti kome e se dijete dodijeliti, ali neke stvari nisu sasvim jasne.

Dok se s jedne strane tako malo “o ekuje” od bioloških roditelja, s druge posvojitelji moraju biti potpuno “ isti”. Nije mi jasno kako se roditeljstvom može nazvati kada “majka” ili “otac” kontaktiraju dijete jedanput u tri mjeseca, dok nesebi na želja i volja da se odgaja i pruži dom djeci, koja nerijetko ne znaju što je roditeljska ljubav, esto, same po sebi nisu dovoljne da se postane roditeljem.

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Slu aj “bombaš s cisterne” Iako sam u više navrata sama sebi obe ala da više ne u itati, gledati ni slušati crnu kroniku, zbog prirode posla jednostavno je ne mogu izbje i. U moru prirodnih katastrofa, stravi nih nesre a i nesretnih slu ajeva ovaj tjedan, najviše me rastužila pri a o bombašu iz Vranjica.

Razvoja eni hrvatski branitelj, bez posla, bez mirovine, dijelio je socijalnu pomo s bolesnim bratom. Razo aran u život i državu, za koju ve dugo nije postojao, odlu io se na drasti an potez. Koliko je bio odlu an u svom naumu i da se doista nije radilo tek o pokušaju izazivanja pažnje, govori injenica da je sa sobom ponio 12 bombi, kalašnjikov, barut, mine, Molotovljev koktel i bajunet, arsenal od kojeg mi se diže kosa na glavi. Pregovori s o ajnim ovjekom trajali su 16 sati, tijekom kojih je on više puta naglasio da ne želi nikoga povrijediti, a i specijalci koji su ga pokušavali odgovoriti od nauma u 16 sati sigurno su saznali štošta o ovom “malom hrvatskom ovjeku”. Prije nego su bili prisiljeni u njega ispaliti rafal metaka.

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

Pri a o “bombašu s cisterne” u javnosti nije poprimila uobi ajen, agresivan ton koji se nekako automatski veže uz situacije s bombama. Ova je pri a u gotovo svima probudila osje aj dubokog suosje anja. Upravo zato što je rije o malom hrvatskom ovjeku, njegovu vapaju i bremenu koje je nosio sam. Sam samcat. Ponižen i gurnut na društvenu marginu, došao je do krajnje granice izdržljivosti. Hrvatska je, na žalost, puna sli nih, pa ak i drasti nijih, slu ajeva. Koliko je još “bombaša s cisterne” potrebno da se kona no nešto poduzme?

AKOVE KI espresso by Bibi

Bum-tres-boink!

Heh, kako sam izgubila 100 kn! Neki žele ispasti mršavi pa ulože 100 kn, neki žele ispasti lijepi pa ulože 100 kn, a ja sam htjela ispasti pametna pa sam uložila 100 kn. A sad se tješim: bolje ispast’ glup nego iz tramvaja.

Kada godinama vozimo istom cestom, prometni znakovi su nam ve zacementirani u mozgu. Sli no onoj sceni s TV-a u kojoj si slalomaš prije laufa ponavlja u glavi lokaciju zastavica sa staze, žmire i i ljuljaju i glavu lijevo - desno.

Ve ina nas napamet ve zna gdje je koji prometni znak i u kakvom je stanju pa ih više ni ne gledamo. A to ne valja!

Mene je jedna takva rutina koštala šuškavog “Ivana Mažurani a“. Prijateljica Dijana i ja vozile

smo se ulicom Tomaša Gori anca u akovcu i stale na raskrš u gdje se skre e lijevo prema zaobilaznici. Kad smo ve prošle to raskrš e, nismo se mogle dogovoriti koji je prometni znak tamo stajao. Svaka je tvrdila svoje. Ja ful sigurna u svoju tvrdnju, jer svaki dan autom manevriram t uda ve godinama, a ona isto tako sigurna jer je minutu prije gledala u njega. Pala je oklada i uz manji prometni prekršaj okrenule smo se nasred ceste da odmah razriješimo dilemu tešku 100 kn.

Ostala sam paf! Prijateljica je vikala od veselja, a ja sam u udu buljila u friško promijenjeni znak! Sjaji se k’o svježe ispolirani parket, a ja ljuta na samu sebe progutala sam slinu tešku stotke. “Pa kaje sad

ovo? Odjednom znakove mijenjaju eš e nego muški ga e? Grrr...!“ Premda, tu se radi samo o promjeni iz trokuta (“raskrižje s cestom s prednoš u prolaza“) u stop (“obvezno zaustavljanje“).

Ve i je problem bio kada su prije nekoliko godina našu ulicu degradirali u sporednu cestu pa neki još i dan - danas samo projure ne gledaju i znak. Pa uslijedi bum-tres-boink!

Na vlastitoj sam se koži uvjerila da se pretvaramo u programirane robote koji ne o ekuju promjene. Život nam svako malo preraste u rutinu. Rutinu koju potom neki “tajfun“ ispremiješa i preko no i dobijemo sasvim druga iji poredak životnih sli ica. Treba nam vremena da se priviknemo i pla emo za onim prije. No, ve za kratko vrijeme i ti novi segmenti po nu poprimati obilježja ponavljanja.

Tada shvatimo da su jedino

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

stalno u životu zapravo promjene. Neke stvari ne mogu i ne smiju uvijek biti iste i tako zapravo idemo prema naprijed. Ne smijemo se uljuljati u svakodnevnicu jer onda ne možemo pratiti znakove.

A znakovi su nam tu kao putokaz kroz život. Ako ih ne gledamo, moglo bi nas koštati. 100 kn na primjer!

Ali ne daj, Bože, ve eg zla!

2. studenoga 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 15 37

16

2. studenoga 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VOZILI SMO

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Volkswagenov odjel gospodarskih vozila je hrvatskoj javnosti predstavio svoja dva noviteta u Hrvatskom zagorju. Amarok je potpuno novi model kojim VW po prvi puta ulazi u segment pickup-ova. Caddy novim modelom nastavlja uspješnicu najprodavanijeg gospodarskog vozila u svom segmentu konstantno od 2005. godine, sada s nižom cijenom.

Volkswagen Amarok & Volkswagen Caddy

Prodaja novih automobila u RH po regijama 1.1. 30.9.2010.

Regija

koli ina udio, %

1

Zagreb

10685

36,76%

2

Primorskogoranska

2577

8,87%

3

Splitskodalma nska

2368

8,15%

4

Osje kobaranjska

1580

5,44%

5

Istarska

1568

5,39%

6

Dubrova koneretvanska

1067

3,67%

7

Varaždinska

1003

3,45% 3,29%

8

Zadarska

957

9

Požeškoslavonska

912

3,14%

10

Vukovarskosrijemska

850

2,92%

11

Sisa komoslava ka

735

2,53%

12

Šibenskokninska

708

2,44%

13

Koprivni kokriževa ka

662

2,28%

14

Karlova ka

640

2,20%

15

Me imurska

627

2,16%

16

Brodskoposavska

607

2,09%

17

Bjelovarskobilogorska

587

2,02%

18

Krapinskozagorska

535

1,84%

19

Virovi kopodravska

206

0,71%

20

Li ko-senjska

191

0,66%

29065

100%

Eurosuper 95 BS

8,70

8,75

Super plus 98

8,70

UKUPNO

Luksuz nije nedostižan - Lexus IS 250 s popustom do 80.000 kn Prestižna sportska limuzina Lexus IS u neponovljivoj i ograni enoj ponudi je dostupan uz popust do 80.000 kn.

Atributi na strani ovog Lexusovog modela su vrhunska opremljenost u kojoj se isti u: 6-stupanjski automatski mjenja , tempomat, putno ra unalo, automatski klima ure aj, svjetla za maglu, Bi-xenon svjetla, inovativni sigurnosni paket , elektri no podesiva grijana i ventilirana sjedala, memorija položaja sjedala, osvrtnih zrcala i upravlja a, kožna unutrašnjost, premium audio sustav sa CD izmjenjiva em, parkirni senzori, sustav ulaska i pokretanja vozila bez klju a itd.

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH

Super 100 BS

9,12

Eurodizel BS

7,96

7,93

LPG auto plin

4,66

4,66

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 29. listopada 2010.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci.

VELIKI IZBOR S LAGERA

Šavora d.o.o.

Nissan Note ve od 79.500 kuna Nissan je za kupce Notea pripremio novu atraktivnu akciju koja kre e 25. listopada 2010. S novom razinom popusta, Nissan Note 1.4 Visia, u seriji opremljen klima ure ajem, ABS-om, zra nim jastucima za voza a i suvoza a, servo upravlja em, elektri nim otvaranjem prednjih stakala, daljinskim središnjim zaklju avanjem... u akciji se nudi po atraktivnoj cijeni od 79.500 kn. Ponuda vrijedi isklju ivo za vozila s lagera i traje do isteka zaliha.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 2. Toyota Avensis, 116 KS, diesel, Luna oprema, 2004.g., cijena: 11.000 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 4. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 9.000 eura na ime 5. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 6. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 7. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 8. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 eura sa PDV-om 9. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 10. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 11. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:1.780,00 eura 12. Opel Corsa 1.7 DTI, 75 KS, diesel, 1. vlasnik, 2002.g., cijena: 4.000,00 eura na ime 13. Nissan Almera 1,5 dCi limuzina, 82 KS, diesel, 1. vlasnik, 2004.g., cijena: 6.300,00 eura na ime 14. Renault Megane 1,6 Coupe, 90 KS, benzin, 2. vlasnik, 1998.g., cijena: 3.000,00 eura 15. Toyota Yaris 1.4 D-4D Stella, 90 KS, diesel, 1. vlasnik, 2006.g., cijena: 7.000,00 eura

Volkswagen Amarok Volkswagen je donio odluku da zakora i u segment pick up vozila po prvi puta u svojoj dugoj povijesti.

Ime ovog novog vozila je Amarok što je ime vuka na eskimskom jeziku.

Amarok se proizvodi u Južnoj Americi, gdje je prvo po ela i prodaja. Sada je ovaj model stigao i na europsko tržište, a s krajem ove godine po inje i prodaja u Hrvatskoj kada e biti poznate i cijene tog modela.

Amarok spada u segment “jednotonskih” pick upova što zna i da ima nosivost oko navedene mase, što opet zavisi o izvedbi, koli ini opreme…

Dvije su osnovne izvedbe karoserije Amaroka. Jednostruka i dvostruka kabina, s time da modeli sa jednostrukom kabinom na tržište

stižu nešto kasnije. Bitna je karakteristika tovarnog prostora Amaroka razmak ve i od 1,2 m izme u unutarnjeg dijela blatobrana koji omogu uje nesmetan utovar euro paleta.

Amarok pogone tri poznata pogonska agregata iz VW vozila. Dva su dizelska motora (Bi-TDI 163 KS i TDI 122 KS) te jedan benzinski TSI snage 160 KS. Svi motori zadovoljavaju stroge Euro 5 norme o kvaliteti isto e ispuha.

VW Amarok se nudi s tri vrste prijenosa snage. Prvi je model 4x2 koji nudi pogon samo na stražnje kota e. Model 4Motion nudi stalni pogon na sva etiri kota a s prijenosnim omjerom 50% - 50% na prednju i stražnju osovinu. Ova izvedba nema reduktor pa se preporu uje onima koji e tek rijetko Amarok koristiti van ure enih prometnica. Svoj ogromni potencijal na off road terenima pokazat e Amarok sa 4Motion Heavy Duty prijenosom snage. Osnovnom se stražnjem pogonu na ovom modelu može pridodati (pritiskom na prekida ) prednji pogon gdje se snaga raspore uje od omjera 40% 60% i obrnuto na prednju i stražnju osovinu. Reduktor je sastavni dio ove izvedbe dok je 100%-tni zaustavlja stražnjeg diferencijala na popisu dodatne opreme. U izvanredne off road sposobnsti ovog modela uvjerili smo se i sami voze i ga po moto cross stazi u Zaboku.

Volkswagen Caddy Najprodavanije gospodarsko vozilo u svom segmentu od 2005. konstantno je volkswagen Caddy.

Od sada je na našem tržištu dostupan novi model ovog vozila i to sa nižom cijenom.

U ponudi su teretni i osobni Caddy svaki od njih u dvije dužine karoserije.Popularan Caddy Life više nije u ponudi jer ga mijenjaju modeli Trendline i Comfortline. Obujam teretnog prostora osnovna je karaketristika ovog modela, a ona iznosi kod teretnog kratkog Caddy-a 3,2 m3, a kod duga kog 4,2 m3.

Obujam teretnog prostora kod putni kog modela Caddy gotovo je identi an teretnom modelu obzirom da se stražnja klupa može u potpunsoti izvaditi.

Caddy pogone novi motori u ponudi VW-a od ega se izdvajaju 1,2 TSI benzinski motor snage 63 i 77 kW, te 1,6 TDI motor koji razvija 55 i 75 kW. Svi TDI motori sada koriste Common Rail tehnologiju, a cjelokupna paleta motora zadovoljava Euro 5 norme o isto i ispuha. Ponuda TDI motora izgleda ovako: 1,6 TDI (75 KS i 102 KS), 2,0 TDI (110 KS i 140 KS). 1,6 TDI 102 KS dostupan je

sa 7-stupanjskim DSG mjenja em, a 2,0 TDI (140 KS) je dostupan s 6-stupanjskim DSG mjenja em.

Caddy u verziji 4Motion s pogonom na sve kota e dostupan je u svim varijantama što ga ini jedinstvenim na tržištu. Posebno ekološki prihvatljiv je BlueMotion model koji osim start stop sustava ima ure aj za regeneraciju energije, posebne gume… Taj model biljež potrošnju manju od 5 litara na 100 km i omogu uje doseg s jednim spremnikom goriva ve i od 1.100 km.

ESP sustav standardni je dio opreme svih Caddy modela na našem tržištu.

(Dalibor Flajpan)

2. studenoga 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Krenuo izbor HR Auto 2011.

Dani bez PDV-a u servisima Citroën

Novi bazni motor za Touareg Volkswagen proširuje ponudu motora za novi Touareg. Odsada ga možete naru iti s V6 TDI dizelskim motorom. Novi motor ispunjava Euro 5 normu unato snazi od 204 KS koju razvija iz 3-litrenog obujma.

Usto bilježi nisku potrošnju, naime, «najmanji» Touareg prosje no

troši svega 7,4 litre na 100 km, što odgovara vrijednosti emisije CO2 od 195 g/km. Klasi ni sprint s 0 na 100 km/h Touareg svladava u devet sekundi, te ostvaruje maksimalnu brzinu od 206 km/h. Usto je opremljen opsežnom sigurnosnom i serijskom opremom.

Francuska nacionalna Žandarmerija izabrala Megane Renault Sport kao vozilo za hitne intervencije Renault je pobijedio na javnom nadmetanju koje je objavila rancuska Nacionalna Žandarmerija kako bi zamijenila flotu vozila za hitne intervencije. Renault e isporu iti ukupno 70 vozila Mégane R.S. u bojama Žandarmerije, a prvo vozilo e sti i u Žandarmeriju krajem godine. Žandarmerija se odlu ila za verziju sa «cup šasijom» koja nudi vrlo precizno ležanje na cesti, naro ito pri brzoj vožnji, zahvaljuju i u inkovitom di erencijalu s ograni enim proklizavanjem i gumama od 18’’ koje osiguravaju prijenos snage motora u najboljim uvjetima. Velike dimenzije ko nica su tako er bile odlu uju i element

prilikom donošenja odluke budu i da ine vožnju sigurnom pri velikim brzinama. Mehani ke karakteristike vozila, a naro ito motor, su prilago ene kako bi udovoljile specifi nim zahtjevima ubrzanja i brzine, neophodnim za hitne intervencije Žandarmerije.

Citroën organizira komercijalnu operaciju „Dani bez PDV-a u servisima Citroën“ koja nudi kupcima, vlasnicima vozila starijih od 5 godina atrak van popust na originalne rezervne dijelove, ulje Total i radne sate uz besplatnu provjeru vozila u 22 to ke. Komercijalna operacija traje do 30. studenog 2010. godine, a u ponudi su i druge operacije u jeku kao što su 20% popusta na zimske gume Michelin i 15% popusta na zimske gume Kleber i BF Goodrich. Tako er je u jeku i komercijalna operacija „Dodatna oprema“ u kojoj Citroën nudi 15% popusta na dodatnu opremu Citroën.

Komercijalna operacija „Dani bez PDV-a u servisima Citroën“ odnose se na vozila starija od 5 godina, te na originalne dijelove Citroën, ulje Total i rad potreban za zamjenu is h. Tijekom trajanja operacije, krajnji kupci koriste popust u visini PDV-a, te ostvaruju pravo na besplatnu vizualnu provjeru vozila kroz 22 to ke kontrole.

Svi kupci, korisnici usluga u servisima, ostvaruju tako er i sljede e prednos : originalni rezervni dijelovi Citroën savršeno odgovaraju njihovom vozilu, originalni rezervni dijelovi Citroën imaju garanciju 1 godinu, djelatnici ovlaštenih servisa redovito su obu avani kako bi pružili najkvalitetniju uslugu, ovlašteni servisi Citroën raspolažu specijalnim ala ma neophodnim za održavanje i popravke vozila Citroën.

Ovogodišnji, 17. izbor za HR auto, Zbora automobilskih novinara Hrvatskog novinarskog društva zapo eo je objavom šire liste novih automobila na hrvatskom tržištu.

Na široj listi kandidata izbora, koja obuhva a sve nove automobile koji su se na našem tržištu pojavili tijekom 2010., ili e se pojaviti u prvom kvartalu 2011. godine, ovog puta se našlo 38 automobila. Biranjem automobila s ovog popisa, specijalizirani automobilski novinari, lanovi Zbora, odabrati e užu listu - finaliste izbora za HR auto 2011 o kojemu e odlu iti žiri. Prva tri automobila s uže liste ponijet e prestižne titule – HR Auto 201. te Srebrni i Bron ani volan izbora. Pored toga, ve tradicionalno, podijeliti e se i 16 posebnih priznanja.

Nakon što svi lanovi Hrvatskog novinarskog žirija završe sedmodnevna testiranja navedenih automobila u uobi ajenim uvjetima javnog prometa, dolazi red na najzahtjevniji test - vožnju na poligonu AMC centra gdje e odmjeriti snage. Završnom ispitu pristupiti e svih šest finalista, a obuhvatiti e slijede e testove: brzu izmjenu vozne trake (tzv.

Los-test) na suhoj i skliskoj podlozi, mjerenje zaustavnog puta na suhoj i skliskoj podlozi, usporedno ko enje dvaju automobila, ko e-

nje s upravljanjem (izbjegavanjem prepreke), usporedba radijusa okretanja, upravljivost vozila (tzv. držanje zavoja) i druge.

Testni e se dan se održati sredinom studenoga, a veliko finale je sredinom prosinca na završnoj sve anost dodjele priznanja na kojoj e se otvoriti zape a ene koverte s glasovima žirija. Novinarski žiri Zbora automobilskih novinara HND-a ine predstavnici tiskanih i elektroni kih medija koji se bave automobilskom tematikom u Hrvatskoj.

• Ovlašteni servis Peugeot vozila • Distribucija i prodaja rezervnih dijelova

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Ford - Jeste li pronaĹĄli Servisna akcija u Hondi svoj idealni oblik?

PreloĹĄka 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

SKUTERI POPUST !!!

POPUSTI NA SKUTERE 2008. I 2009.g. !!!

PIAGGIO ZIP 50 2T 2009.g.

PIAGGIO NRG 50 - 2009.g.

Kako bi se kupovina idealnog automobila ĹĄto jednostavnije prilagodila svakom kupcu, Ford omogu uje nekoliko oblika pla anja na izbor. Mogu nost kupovine automobila na kredit koja je prilago ena na svakoj razini procesa i uklju uje besplatnog javnog biljeĹžnika, besplatan tehni ki pregled, besplatnu registraciju, set zimskih guma na poklon, poklon bon za osiguranje automobila u iznosu od 1.000 kn. Leasing je joĹĄ jedna opcija pla anja, a posebna pogodnost su i dvije godine kasko osiguranja gratis te zimske gume. Ukoliko se kupac odlu i na pla anje gotovinom dobiva bonove posebnih po-

godnosti koji uklju uju popuste na zimske gume, rezervne dijelove, 600 kn za osiguranje automobila i 400 kn za kasko osiguranje... Novi na in pla anja je Diners uz brzu obradu, do 60 rata uz kamatu i naknadu, poklon bon za osiguranje automobila u iznosu od 400 kn.

Opcija pla anja na Diners otvorena je 15.10.2010. U ovoj ponudi izdvajaju se modeli: C-MAX Trend 1.6 100 KS po cijeni od 116.700 kn, Focus Trend Plus 1.6 100 KS 5v za 98.510 kn, Fiesta Ambiente 1.25 82 KS 3v po cijeni od 77.500 te Fusion Ebony 1.4 80 KS po cijeni od 83.620 kn. Partneri u ovoj akciji su OTP Leasing i CrediFlex inanciranje.

PIAGGIO ZIP 50 4T 2008.g.

GILERA STALKER 50 2008.g.

KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠA, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

Po etkom mjeseca studenog u Hondinim servisnim centrima zapo eti e servisna akcija koja e trajati u vremenu od 2.11. do 10. 12. 2010. godine. Tijekom trajanja servisne akcije vlasnici Honda automobila ostvaruju viĹĄe pogodnosti od kojih su najzna ajnije 20% popusta na originalne Hondine rezervne djelove podloĹžne troĹĄenju, poput lamela kva ila, metlice brisa a, Ĺžarulje, komponente ispuha i ovjesa. Isto tako

20% popusta ostvaruje se na originalne Honda rezervne djelove potrebne za redovno odrĹžavanje poput iltera, svje ica, remenja i ostalog, kao i na originalnu Honda dodatnu opremu. Prilikom kupovine posebnih paketa originalne Honda dodatne opreme

2. studenoga 2010. kupci e ostvariti 30% popusta.

Za sve narudĹžbe i detalje akcijskih servisnih uvjeta i paketa dodatne opreme koji su na akciji svakako se treba raspitati u ovlaĹĄtenim Honda servisnim centrima koji sudjeluju u akciji.

Najzna ajnija pogodnost odnosi se na vlasnike Honda automobila i korisnike American Express kreditne kartice jer se svima njima pruĹža mogu nost obro ne otplate do 12 rata bez kamata i naknade, pri pla anju svih usluga u servisu, kao i prilikom kupovine dodatne opreme.

Toyotina preventivna akcija Toyota Motor Corporation dobrovoljno je objavila poziv na preventivnu servisnu akciju. VaĹžno je naglasiti kako u Adrija regiji (Slovenija, Hrvatska, BiH, Srbija i Kosovo), pa tako ni u Hrvatskoj nema vozila koja bi mogla biti potencijalno uklju ena u ovu servisnu akciju. Isto tako je vaĹžno naglasiti da na globalnoj razini nije prijavljen niti jedan nesretni slu aj koji bi se mogao dovoditi u relaciju s ovom preventivnom servisnom akcijom.

Detaljnom analizom ustanovljeno je da u odre enim i iznimno rijetkim situacijama u eksploataciji vozila moĹže se dogoditi da na modelu Lexus GS i Toyota Crown (produkcija rujan 2004. do velja a 2006.) do e

do oteĹžanog dovoda goriva, a na modelima Lexus GS, IS i RX (produkcija rujan 2004 do prosinac 2005.) da se dogodi gubitak ko ione teku ine iz glavnog cilindra, no isto tako vaĹžno je napomenuti da su poznata tehni ka rjeĹĄenja nastalih problema u ovoj servisnoj akciji. Toyotina ilozo ija stavlja sigurnost i zadovoljstvo svojih kupaca na prvo mjesto, stoga i ovoga puta Toyota na transparentan na in obavjeĹĄtava stranke o potencijalnim rizicima kako bi povjerenje u Toyota kvalitetu ostalo neupitno. Rezultat takvog odnosa prema vlasnicima Toyotinih vozila je liderska pozicija u zadovoljstvu stranaka ve 20 godina u cijelome svijetu.

EKO KUTAK

AMC Me imurje akovec, Ĺ portska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend 5 vrata, 2010.,hot magenta, servo, ABS, el. podiza i, dalj. centralno, klima, alu felge, maglenke, zatamnjena str. stakla Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend 2010., zlatna automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI 2000., Ĺžuta vu na sluĹžba, spuĹĄtanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

ž¼¨³º³°Ž¡¸º³d¡dœ¼ž°³³¹r Â˜ÂłÂ˝ÂłÂ¸ÂĽd…šœ­¡rd—š´Šœ­³œ¼²d¼š¸³¹³Œ­°r %XGXÆQRVW MH RYGMH 6XSHULRUQD SRQXGD PRWRUD NRMX QHPD QLWL MHGDQ DXWRPRELO X NODVL 2VLP QDSUHGQLK EHQ]LQVNLK Ä WHGOMLYLK GL]HOVNLK $XULV MH RG VDGD GRVWXSDQ L VD UHYROXFLRQDUQLP KLEULGQLP PRWRURP 3R]LYDPR 9DV GD SRVMHWLWH 7R\RWD VDORQH

%(1=,1

',=(/

+,%5,'

r¸³½³¸¼rœ

Ģ$925$ *ODYQD +RGRÄ DQ

Po etak proizvodnje Nissan Leafa, posve elektri nog automobila Tvrtka Nissan Motor u svojoj je tvornici u Oppami po ela proizvodnju Nissana Leafa, novoga elektri nog automobila bez ispuĹĄnih emisija iji je po etak prodaje u Japanu i SAD-u planiran za prosinac, a na odre enim europskim trĹžiĹĄtima po etkom 2011. U studenomu po inje izvoz u SAD, a u prosincu slijede europske poĹĄiljke.

Nissan Leaf proizvodit e se u tvornici Oppama u kojoj se proizvode i popularni benzinski modeli poput Jukea i Cubea.

Dio teku e vrpce prenamijenjen je kako bi se u fazi u kojoj se ina e ugra uju spremnici goriva mogle ugra ivati baterije, a elektromotori i inverteri ugra ivat e se u fazi kad se u benzinska vozila ugra uju motori. Kvaliteta i u inkovitost proizvodnje zajam ene su primjenom Nissanova Proizvodnog na ina (Nissan Production Way) u svakom koraku sklapanja automobila. Moduli Leafove litij-ionske baterije proizvode se u AESC-u (Automotive Energy Supply Corporation), zajedni koj tvrtki Nissana i NEC-a, u japanskom gradu Zami. Moduli koji se sastoje od etiri lanka sklapaju se u Zami, a onda ĹĄalju u Nissanovu tvornicu u Oppami, gdje

se od njih 48 sklapa baterija elektri nog automobila.

Me u tvornicama koje e proizvoditi Nissanova elektri na vozila su Smyrna u ameri koj drĹžavi Tennessee i Sunderland u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tvornica Oppama ima godiĹĄnji proizvodni kapacitet od 50.000 jedinica.

Proizvodnja Leafa u Smyrni po et e potkraj 2012., a u Sunderlandu po etkom 2013. Puni je kapacitet tvornice u Smyrni 150.000 jedinica, a u Sunderlandu 50.000 jedinica.

Nissan Leaf prvo je posve elektri no vozilo bez ispuĹĄnih plinova koje e biti proizvedeno za Alijansu Renault-Nissan. Zajedno s Renaultom, partnerom u Alijansi, Nissan Ĺželi postati svjetski predvodnik pokretljivosti bez ĹĄtetnih emisija. Do danas je Alijansa ugovorila viĹĄe od 80 suradnji na podru ju pokretljivosti bez ispuĹĄnih emisija s vladama, lokalnim upravama i tvrtkama diljem svijeta.

2. studenoga 2010.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Mario Mlinari i smart oborili Guinnessov rekord Sportaš i glumac Mario Mlinari po tre i put ulazi u Guinnessovu knjigu rekorda! Ujedno, ovo je rekord koji e se teško mo i nadmašiti. Naime, Mario je u niti 17 sati (to nije od srijede 20. 10. u 17.15 do etvrtka 21. 10. u 10.07) prešao 29.325 metara i oborio dosadašnji rekord u guranju smarta unutar 24 sata, ime je nadmašio sva o ekivanja. Unato slomljenom rebru i rapturi trapeza, koje je zaradio na treningu pripremaju i se za obaranje rekorda, Mario je guraju i auto marke smart težak 850 kilograma (ne ra unaju i voza icu), uspio oboriti dosadašnji rekord od 27 kilometara koji je svojedobno postavio Amerikanac Ashrita Furman, ujedno i apsolutni Guinnessov rekorder s više od 110 svjetskih rekorda.

WRC poredak nakon 12 od 13 Rally-a:

Rezulta RACC Rally de Espagna, 22. – 24. listopada 2010.

Mario Mlinari prije etiri godine s prijateljem je 24 sata gurao automobil težak tonu i tako prvi put ušao u Guinnessovu knjigu rekorda. Pothvat je ponovio prošle godine guraju i sam terenac od dvije tone, a propisanu jednu mi-

lju ili 1.609 metara prešao je za 15 minuta i 21 sekundu srušivši dotadašnji rekord za punih pet minuta. Posljednjih godinu dana naporno je trenirao kako bi u Guinnessovu knjigu rekorda ušao i po tre i put.

MotoGP poredak nakon 17 od 18 utrka

MotoGP poredak za VN Portugala, Estoril, 31. listopada ada da 20 22010.

010 100..

10.

Fernando Alonso

25

2.

Lewis Hamilton

18

3.

Felipe Massa

15

4.

Michalel Schumacher

12

5.

Robert Kubica

10

6.

Vitantonio Liuzzi

8

10

7.

Rubens Barrichello

6

Colin EDWARDS

9

8.

Kamui Kobayashi

4

Dani PEDROSA

8

9.

Nick Heidfeld

2

Sebas en Loeb

25

1.

Jorge LORENZO

25

2.

Pe er Solberg

18

2.

Valen no ROSSI

20

3.

Dani Sordo

15

3.

Andrea DOVIZIOSO

16

4.

Jari - Ma Latvala

12

4.

Marco SIMONCELLI

13

5.

Mikko Hirvonen

10

5.

Nicky HAYDEN

11

6.

Ma hew Wilson

8

6.

Randy DE PUNIET

7.

K. Al Qawwimi

6

7.

8.

Henning Solberg

4

8.

9.

K. Block

2 1

Poredak voza a: 1.

Sebas en Loeb

251

2.

Sebas en Ogier

167

3.

Jari - Ma Latvala

156

4.

Pe er Solberg

151

5.

Dani Sordo

140

F1 poredak VN Koreje, je,, je adaa 2010 ad 22010.

010.

Yeongam, 24. listopada 1.

1.

10. Sebas en Ogier

F1 poredak nakon 17 od 19 utrka

10. Nico Hulkenberg

9.

Marco MELANDRI

1

7

10. Hector BARBERA

6

11. Alvaro BAUTISTA

5

12. Hiroshi AOYAMA

4

Poredak voza a:

Poredak voza a: 1.

Fernando Alonso

231

2.

Mark Webber

220

3.

Lewis Hamilton

210

4.

Sebas an Ve el

206

5.

Jenson Bu on

189

6.

Felipe Massa

1.

Jorge LORENZO

358

2.

Dani PEDROSA

236

7.

Robert Kubica

124

Valen no ROSSI

217

8.

Nico Rosberg

122

Michalel Schumacher

66

143

6.

Mikko Hirvonen

114

3.

7.

Ma hew Wilson

68

4.

Casey STONER

205

9.

8.

Henning Solberg

37

5.

Andrea DOVIZIOSO

195

10. Rubens Barrichello

9.

Federico Villagra

36

6.

Ben SPIES

163

21

7.

Nicky HAYDEN

163

1.

RBR-Renault

426

8.

Marco SIMONCELLI

115

2.

McLaren-Mercedes

399

9.

Randy DE PUNIET

110

10. Marco MELANDRI

100

10. Kimi Raikkonen Poredak Teamova: 1. CitroÎn Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. CitroÎn Junior Team 4.

5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

431 304

a: Poredak proizvo a a: 199 158 58

Sljede i rally: Rally of Great Britain, 11. – 14. studenog 2010.

Sebastian Loeb osvojio je naslov prvaka

47

Poredak konstruktora: ra: a:

3.

Ferrari

374

4.

Mercedes Benz GP

188

5.

Renault

143

6.

Force India-Mercedes

68

Williams-Cosworth

65

1.

Yamaha

379

7.

2.

Honda

331

8.

BMW Sauber-Ferrari

43

9.

STR-Ferrari

11

10. Lotus-Cosworth

0

11. HRT-Cosworth

0

12. Virgin-Cosworth

0

3.

4.

Duca Suzuki

266 101

Slijede a utrka: VN Valencije, Ricardo Tormo, 7. studenog 2010.

Slijede a utrka: VN Japana, Jorge Lorenzo osvojio je naslov prvaka 25. travnja 2010.

Sljede a utrka: VN Brazila, Sao Paulo, 7. studenog 2010.

južnoj j o k č e ov -a) na čak ci (iza Panex azni zaobil

tOBKKFGUJOJKF J t LFNJKTLP ǏJÝǎFOKF WP[JMB OBKLWBMJUFUOJKF QSBOKF t QSBOKF J ǏJÝǎFOKF UFQJIB t VTJTBWBOKF t NB[BOKF J [BÝUJUB HVNB

- koristi se umjesto novaca - mogućnost dobivanja R-1 računa informacije na telefon 040/365-300

44

Dobro je znati

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

2. studenoga 2010.

9/24/09 4:14:41 PM

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

NA STADION MILENIUM DONJI KRALJEVEC stiže speedway elita i sljede e godine

Potvr en Grand Prix Hrvatska i 2011. godine Velika nagrada Hrvatske Speedway Grand Prix po drugi put na stadionu Milenium održat e se 24. rujna 2011. godine.

Bit e to pretposljednja utrka sljede e sezone, koja bi mogla biti možda ak i odlu uju a u borbi za naslov svjetskog prvaka, pa e sigurno to biti razlog više za spektakl koji je ionako zagarantiran dolaskom najboljih spidvejaša svijeta.

Nastupit e prva osmorica iz ove sezone (Gollob, Hampel, Crump, Holta, Hancock, Harris, Bjerre i Holder), a objavljeni su dobitnici "wild card" pozivnica koje dodjeljuju BSI i FIM. To su poljski prvak Janusz Kolodziej, bivši svjetski prvak Danac Nicki Pedersen, Šve anin Andreas Jonsson i mladi Rus Emil Sayfutdinov. Tako er emo vidjeti trojicu najboljih iz GP Challen-

ga: Antonio Lindback, povratnik nakon nekoliko godina pauze, Freddie Lindgren, obojica iz Švedske, te najmla i sudionik Artem Laguta, osamnaestogodišnjak iz Rusije. Laguta je jedan od najboljih mladih Rusa koji je krenuo stopama svog sunarodnjaka Sayfutdinova te je još jedan dokaz veli ine i sile ruskog speedwaya.

Ina e, titulu svjetskog prvaka osvojio je Tomasz Gollob koji je trijum irao ispred sunarodnjaka Hampela i Australca Crumpa koji tako nije uspio obraniti naslov iz 2009. godine.

Kvalifikacije SP za juniore i GP kvalifikacije na Mileniumu Objavljen je i kompletan raspored utrka za 2011. godinu

Fotka u sportu speedway Najbolji spidvejaši svijeta za ovogodišnji GP utrku izrekli su sjajne pohvale, dok sljede e godine slijedi novi spektakl

ŽELJKO ANI , novi trener RK Me imurja

TABLICA

Ambiciozni projekt Uprave motivirao me za dolazak u akovec - Želja je stvoriti stabilni europski klub i u tome želim sudjelovati Kad je u pitanju postavljanje novog trenera RK Me imurja, bilo je svakakvih naga anja, ali ne i to da se na klupu dovede Mostarac, ujedno i Francuz. Željko Ani svoju je domovinu Bosnu i Hercegovinu zadužio odli nim igrama u Veležu i u reprezentaciji, a dobar glas o rodnom kraju pronio je i Francuskom, u kojoj je igrao za niz klubova. No, nakon uspješne igra ke odlu io se baviti i trenerskom karijerom, što ga je i dovelo u akovec, gdje je RK Me imurje nedavno ostao bez trenera, nakon što je Alanu Belku uru en otkaz.

Ani je stigao u dobrom i istovremeno izazovnom trenutku.

Mom ad RK Me imurja je, naime, u odli nom nizu pobjeda, ima, dakle, pobjedni ki mentalitet, ali je predsjednik Siniša Januši , optimist po prirodi, odmah najavio skidanje klupskog rekorda od sedam pobjeda za redom, koji je prije tri sezone s akove kim pr-

voligašem postavio tadašnji trener Vladimir Canjuga.

- Mislim da je akove ka ekipa relativno mlada, ambiciozna, interesira me projekt Uprave i to mi daje motiv. Želja je stvoriti stabilni europski klub i u tome želim sudjelovati. Znam da se kao trener još uvijek moram dokazivati, a ni mom ad još ne poznajem, no na prvi pogled radi se o kvalitetnim igra ima s potencijalom, obrazložio je Ani motiv dolaska u akovec novinarima.

Ro en u Mostaru 1961., Željko Ani igrao je u Veležu, francuskom Bordoauxu, Nantesu, Montpellieru, a bio je i najbolji strijelac francuske rukometne lige. Godine 1993., kad je Montpellier bio doma in Mediteranskih igara, Ani je postao i prvi kapetan tada nove reprezentacije Bosne i Hercegovine.

Trenerski staž zapo eo je u Zrinjskom, bio je pomo nik izbornika BiH, a od studenoga prošle godine

Me unarodne motociklisti ke federacije (FIM) za sljede u godinu. Jedini speedway centar u Hrvatskoj, stadion Milenium, ugostit e zvijezde ovog sporta u ak tri utrke svjetskog prvenstva. Prva na rasporedu je 21. svibnja kada se održavaju kvali ikacije za Svjetsko prvenstvo U21 u kojima nastupaju Dino Kova i i Jasmin Ilijaš. Oni su pravo nastupa ostvarili napunivši 16 godina, što je donja granica za ovu kategoriju.

Polu inalna utrka Grand Prix kvali ikacija održat e se 2. srpnja gdje e nastupiti ponajbolji voza i svijeta, iji je cilj Grand Prix Challenge, koji se vozi 21. kolovoza u Vetlandi (Švedska).

Na stadionu Milenium po et e pripreme u velja i, ovisno o vremenskim uvjetima. Ovdje e opet trenirati najbolji voza i svijeta, a Hrvatska je postala nezaobilazna destinacija svjetskog speedwaya. Zahvaljuju i Speedway klubu Unia, te radu i požrtvovnosti njihovih voza a i lanova, Me imurje je dobilo novu turisti ku granu u adrenalinskom motosportu koji ima obožavatelje diljem svijeta. (D. Zrna, foto: Vjeran Žganec Rogulja)

Željko Ani , novi trener RK Me imurje trenirao je Metkovi u Premijer ligi. Ima dakle 13 godina trenerskog iskustva, koje želi nadograditi radom u RK Me imurju. Neslužbeno se može uti da ga izuzetno cijeni Zoran Gobac, ovjek koji jest alfa i omega hrvatskog rukometa, a ne bi bilo iznena uju e da mu se ponudi mjesto izbornika koje od mla ih hrvatskih selekcija.

Predsjednik Januši : Imamo kvalitetnu ekipu koja vrijedi tre e mjesto u prvenstvu Odmah po preuzimanju trenerskom kormila RK Me imurja s ekipom je nastavio veliki pobjedni ki niz, budu i da je savladan Medveš ak na gostovanju.

Odli na pozivnica da se zahukta atmosfera i na tribinama koje nisu popunjene kao nekad, posebice što se približava istinski sportski spektakl utakmica Challenge kupa s jednim od dva najznamenitija srpska kluba kad je o imenima rije - RK Partizanom Beograd.

Ina e, nakon reprezentativne stanke, prvenstvo se nastavlja ove subote 6. studenoga kada u akovec stiže Gorica (dvorana Graditeljske škole, 19 sati).

- U Metkovi u smo na po etku brojali gledatelje na prste i znali ih sve po imenu, da bi završili sezonu s tisu u gledatelja. Publika se može vratiti samo dobrim radom i rezultatima te poštenim odnosom prema redu. Uvjeren sam da možemo popuniti dvoranu, najavio je Ani .

Za nastavak prvenstva veliki optimist je i klupski predsjednik Siniša Januši koji smatra da Me imurje može biti odmah uz bok

1. CO Zagreb 2. Nexe 3. Me imurje 4. Dubrava 5. Zamet 6. Siscia 7. Karlova ka banka 8. Varteks di Caprio 9. Gorica 10. Buzet 11. Bjelovar 12. Pore 13. Arena Jad. 14. Medveš ak NFD 15. EMC Split 16. Moslavina

9 8 8 7 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

9 7 6 5 5 5 4 4 3 2 3 3 3 1 1 1

0 0 0 0 0 0 0 0 1 2 0 0 0 1 0 0

0 1 2 2 3 3 4 4 4 4 5 5 5 6 7 7

313:205 267:224 230:210 205:179 233:214 215:209 212:216 234:244 244:237 196:209 226:241 200:232 234:269 200:229 225:250 202:268

18 14 12 10 10 10 8 8 7 6 6 6 6 3 2 2

najboljim hrvatski rukometnim družinama: Zagrebu i NEXE ...

- Sad kad imamo vrhunsku ekipu i uz nju vrhunskog trenera moj cilj o osvajanju tre eg mjesta lige mnogo je bliži. Moramo iskoristiti ove sezone promjenu sustava natjecanja, jer prva dva kluba e igrati Regionalnu ligu, a etiri najbolja razigravat e za Ligu prvaka, kaže Januši .

Do toga je, me utim, još puno utakmica, ali i problema koje treba prije toga riješiti. Klupski prora un, na razini od 1,4 milijuna kuna, za sad je ispunjen do 30 posto.

Uprava, dakle, ima mnogo posla, a sadašnji joj uspjesi mom adi pružaju bolju poziciju u pregovorima i dogovorima novih sponzora, iako u današnje vrijeme krize to nije nimalo jednostavan zadatak.

(Ivana Strahija)

2. studenoga 2010.

SVJETSKI GIMNASTI KI KUP U OSIJEKU

OLIMPIJSKA STIPENDIJA za srebrnog olimpijca

Filip Ude na etiri sprave, Tijana Tkal ec brani vode e mjesto, povratak Tanje Delladio Od petka do nedjelje, 5. do 7. studenoga, Osijek e biti po drugi put doma in ponajboljim svjetskim gimnasti arima na desetom ovogodišnjem natjecanju Svjetskog kupa. Približava se kraj još jedne godine u kojoj su najbolji me imurski i hrvatski gimnasti ari u aktualnom trenutku Filip Ude i Tijana Tkal ec u potpunosti ispunili o ekivanja, a natjecanja koja slijede samo su izazov da se potvrdi dosadašnji kvalitetno odra eni posao. Lijepa vijest je i to da se velikim gimnasti kim natjecanjima vra a Tanja Delladio koja e u Osijeku nastupiti na dvovisinskom razboju.

Filip Ude ispunio je o ekivanja na SP u Rotterdamu, gdje je zahvaljuju i 5. mjestu osvojenom na konju s hvataljkama ponovno postigao rezultat za anale hrvatskog sporta i gimnastike, jer je u

pitanju najbolji rezultat jednoga hrvatskog gimnasti ara na SP. Tijana Tkal ec pak je do sad odradila natjecanja svjetskog kupa na najbolji mogu i na in. Naime, nakon devet održanih vode a je u ukupnom poretku od ukupno ak 70 gimnasti arki koje su nastupile. Njezina etiri najbolja rezultata daju skor od ukupno 94 boda (zbrajaju se samo etiri “the best of” rezultata od 12 natjecanja u seriji), a u Osijeku ima novu priliku da poboljša svoj najlošiji rezultat od 10 bodova i još više u vrsti vodstvo u poretku.

Filip Ude u Osijeku e nastupiti na ak etiri sprave ...

Prošle godine nisam nastupio, jer nisam bio u potpunosti spreman, ali ove u se godine u potpunosti odužiti osje koj i hrvatskoj publici, te nastupiti na etiri sprave: konju s hvataljkama, tlu, pre i

i ru ama. Zadovoljan sam što ponovno vježbam sve sprave i Osijek e dobro do i da stabiliziram vježbe na što više sprava, rekao je po završetku SP najbolji hrvatski gimnasti ar.

Tijana Tkal ec tako er e nastupiti na dvije sprave: tlu i preskoku. Najviše se, naravno, o ekuje u preskoku. Tanja Delladio nakon “križnog puta” s ozljedama kona no je potpuno zdrava, nije odustala od kvalitetne gimnastike i sada se vra a na velika vrata. Tehni ki direktor natjecanja bit e ina e prvi ovjek struke u GK “Marijan Zadravec Macan” Mario Vukoja, koji je sjajno obavio suda ki posao na SP u Rotterdamu i sve više napreduje i u tom segmentu karijere.

Kvali ikacije se održavaju u petak, dok su inala po spravama na rasporedu u subotu i nedjelju.

(D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

MOK do kraja 2012. godine stipendira Filipa Udea

Tijana u Osijeku ima novu priliku da još više u vrsti vodstvo u ukupnom poretku SK u preskoku

Iz fonda me unarodne sportske solidarnosti u sklopu fonda “Olimpijske stipendije za sportaše – London 2012.“, Me unarodni olimpijski komitet (MOK) na prijedlog Hrvatskoga olimpijskog odbora prihvatio je stipendiranje deset hrvatskih sportaša, evidentnih kandidata za nastup na OI u Londonu 2012. godine. Me u njima je i najbolji me imurski sportaš Filip Ude, kao jedini iz gimnasti kog sporta.

Stipendiju u iznosu od 650 ameri kih dolara sportaši dobivaju od 1. rujna ove godine do kraja 2012. godine. Osim Udea, stipendije su odobrene: Sandri Perkovi i Marinu Premeru (atletika), Tini Miheli , Ivanu Kljakovi Gašpi u, Šimi Fanteli, Igoru Mareni u (jedrenje), Tomislavu Marjanovi u (judo), te Snježani Pej i i Josipu Glasnovi u (streljaštvo).

Ugovor o stipendijama potpisan je prošli etvrtak na posebnoj sve anosti u Zagrebu.

2. studenoga 2010.

KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER

TABLICA

“Vatromet” u Vrbovcu! akove ko Me imurje, prošlosezonski prvak i u esnik kvalifikacija gostovalo je u Vrbovcu kod poja anoga Petra ZRinskoga. Utakmica je bila pravi ispit snage ovogodišnjega Me imurja, a sude i prema pobjedi od 15 koševa razlike – i ove emo sezone gledati naše košarkaše na vrhu, ili pri vrhu.

Utakmica je za naše loše po ela, naro ito se «raspištoljio» protivni ki play Zadravec zabivši u prvom poluvremenu 26 koševa(?!), ulavši samo jedan jedini šut i to zicer, kada ga je «preplašio» Medo. Na injenicu da su

primili ve u prvih 20 minuta 57(?!) koševa, predsjednik Me imurja je u poluvremenu na ik pauzi djelovao vrlo zadovoljno i bezbrižno(?). Veli, pa ovi su šutirali u prvom poluvremenu 80%, mora im pasti postotak, a i mi bi mogli ponešto obraniti i ponešto zabiti. Tako i bi, u posljednjoj dionici igre Me imurje je potpuno preokrenulo rezultat, povelo desetak koševa razlike i tu je bio kraj ambicija doma e mom adi.

Na kraju pravi revolveraški rezultat – 107:92 za Me imurje.

Lokalni derbi, koji to u stvari i nije izme u akovca i Ruda-

ra Cimpera pripao je o ekivano akovcu s to no 45 koševa razlike.

U idu em 5. kolu košarkaše akovca o ekuje mnogo zahtjevniji zadatak – gostovanje u Križevcima kod neporaženoga Prigorja financija, Me imurje kod ku e igra sa solidnom Ivan icom, dok se Rudaru Cimperu smiješi prva pobjeda, jer kod ku e do ekuje Bjelovara. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Ivan ica – Mladost 91:49

Vindija – Prigorje financije 49:89

niti tijek utakmice u svoju korist. Rezultat se izjedna ava, a ubrzo i vodstvo doma ina 16:11. Istim tempom igra se i u drugom quarteru, agresivna obrana doma ih na igra ici koja prenosi loptu, kra e iste, te lagano poentiranje iz kontri. Na žalost, u takvoj igri nisu se najbolje snašle ni sutkinje, koje nisu vidjele brojne prekršaje doma ih u

3 3 0 6/+113

3. Ivan ica

4 2 2 6/+23

4. Petar Zrinski

4 2 2 6/-1

5. Mladost ( )

4 2 2 6/-52

6. AKOVEC

3 2 1 5/+50

7. Podravac

3 2 1 5/+44

8. Radnik

3 2 1 5/+14

ME IMURJE: Jeleni , Terek, Novak Marek 17, Vugrinec 13, Rusak 10, Zaspan 11, Fodor 30, Krištofi , Goleš, Novak Mario Medo 20, Vuruši , Golubi A. 6. Trener Sre ko Šopar.

9. Vindija

4 0 4 4/-81

10. Bjelovar

3 0 3 3/-85

akovec – Rudar Cimper 89:44(25:10, 19:8, 18:13, 27:13)

AKOVEC: Novak N. 14, Novak Mat. 7, Prprovi L. 8, Megla 9, Prprovi M. 3, Glavina 2, Juras 13,

Radost poražena u Dubravi! stavljenu obranu nisu mogle poentirati, te su bile potpuno bezopasne. Upravo u tim momentima promašenih nekoliko uzastopnih slobodnih bacanja i 5-6 istih zicera naših košarkašica, razlog su što nisu otišle na desetak koševa razlike. Promjenom obrane i zonskim presingom s velikim pritiskom na prijenos lopte, uspjele su doma e promije-

2. ME IMURJE

Petar Zrinski – Me imurje 92:107(25:21, 32:32, 18:29, 17:25)

A 2 ŽENSKA LIGA, SKUPINA SJEVEROISTOK

Košarkašice Radosti iz akovca poražene su u prvom kolu A 2 lige na gostovanju u Zagrebu kod košarkašica zagreba ke Dubrave. Dobro su naše otvorile utakmicu, vrstom igrom u obrani nisu dale protivnicama da igraju svoju prepoznatljivu igru brzih kontranapada. Povele su naše 6:2 i 8:4 u 5. minuti, gdje doma e na našu po-

1. Prigorje nancije 4 4 0 8/+106

oduzimanju lopte, «otkidanje ruku», a što je naro ito razljutilo našega playa Leva i Željku koja je radi «verbalnog delikta» dobila i tehni ku, ujedno etvrtu pa je ta injenica zapravo odredila tijek utakmice u korist doma eg sastava. Do poluvremena ve je 13 razlike za Dubravu, na kraju tre e 19, te je bilo jasno da od eventualnog iznena e-

11. RUDAR CIMPER 3 0 3 3/-131

Wrana, Biševac 21, Vehtersbah 1, Ostoja 9, Kranj ec 2. Trener Hajdinjak M. RUDAR CIMPER: Varga 3, Brodar 5, Kralji 2, Breglec, Radikovi 9, Tuksar 5, Cilar 2, Bedi 5, Dodlek 3, Tkalec 6, Bogdan, Srnec 4. Trener Damjanovi B.

nja – ništa! U posljednjoj etvrtini sve su igra ice dobile odre enu minutažu, a razlika je ostala ista.

Dojam je nakon utakmice bio da se moglo više, jer doma e nisu ništa posebno odigrale, ali podba aj naših najiskusnijih cura (Tkalec) i nepotrebna nervoza i izlazak zbog 5 penala Leva i , promašenih 15 slobodnih bacanja i 30-tak izgubljenih lopti, druga iji rezultat nije niti mogao biti. Nešto bolja od ostalih kapetanica i najbolji strijelac utakmice Dejana Balog.

B LIGA SJEVER

Prelog pobijedio Koprivnicu!

U drugom kolu petero lane B lige košarkaši Preloga bili su bolji od Koprivnice taman za dva koša, dok je Me imurje Globetka bila slobodna. (bh) Prelog – Koprivnica 71:69(12:22, 21:20, 19:15, 19:12) PRELOG:Blažeka,CiglarM.4,Blažona 6,Pusti 9,Todi ,Šari ,Jankovi ,Švenda23,Podvezanec,CiglarD.4,Lesar9, Poredoš 16. Trener Šari Vedran.

Grafi ar – Lepoglava 64:58

TABLICA 1. PRELOG 2. Koprivnica 3. Gra ar 4. Lepoglava 5. ME . GLOBETKA

2 2 2 1 1

2 1 1 0 0

0 1 1 1 1

4/+4 3/+6 3/+4 1/-6 1/-8

Priliku za popravak naše cure imaju ve u subotu u dvorani Druge osnovne škole gdje je gost Slavonski Brod. (žd)

REZULTATI, SASTAV, KOŠEVI Podravac – Mursa 78:79 Vindi – Brod 50:52 Dubrava – Radost 75:56 (16:11, 22:14, 18:12, 19:19)

RADOST: Ku ek, Hlebec 8, Balog 18, Šmitran 5, Hozjan 11, Šardi 4, Leva i 4, Bogdan, Živkovi V. 2, Sabol, Tkalec 4, Živkovi A. Trener Leva i .

2. studenoga 2010.

III. HNL-ISTOK

NK ME IMURJE

NedeliĹĄ e iĹĄ upalo bod, Mladost Trener Simuni otiĹĄao u Vijetnam, poraz u kupu od Rijeke zamalo iznenadila BeliĹĄ e ProĹĄli torak je bio vrlo “prometanâ€? u redovima Me imurja. Ujutro su ostali bez trenera Simuni a, a poslijepodne o ekivano izgubili u osmini- inala Hrvatskog nogometnog kupa od prvoligaĹĄa Rijeke. Na Kantridi su doma i slavili 3:1. Doma i su poveli ve u 2. minuti zgoditkom alovi a, a vodstvo je povisio isti igra u 26. minuti.

Me imurje koje su vodili sportski direktor Dove er i pomo ni trener Gori anec nije pokleklo tako-lako. Nadu u mogu e iznena enje zadrĹžali su zgoditkom Vuke u 34. minuti utakmice. Me utim, to je potrajalo samo narednih pola sata utakmice, jer je sredinom drugog poluvremena Ĺ trok povisio prednost doma ina i taj rezultat 3:1 ostao je do kraja utakmice.

Simuni voli egzotiku: Nakon Bruneja u Vijetnam DosadaĹĄnji trener Me imurja Vjeran Simuni u utorak ujutro napustio je akove kog drugoligaĹĄa, dobivĹĄi ‘ponudu Ĺživota’, priliku da radi u jednom od vijetnamskih prvoligaĹĄa. Ina e je Simuni poznat po tome ĹĄto je uz naĹĄe klubove bio primjerice trener u Bruneju, gdje je vodio reprezentaciju i tamoĹĄnji jedan klub. Vijetnam je tako nova Simuni eva egzoti na nogometna destinacija, ali u potrazi za dobrom pla om ponekad se ne pitam kud i kamo.

Simuni je tako danas iz akovca umjesto u Rijeku otiĹĄao za Zagreb, a od tamo u – Vijetnam: “Nisam se stigao ni pozdraviti sa svima, ali ovo je prilika koja se ne propuĹĄta.

Dobio sam ponudu raditi u jednom od vode ih klubova vijetnamske prve lige i sudjelovati u razvoju nogometnog sporta u toj zemlji�, kazao nam je Simuni , ve na putu u Zagreb gdje ga eka vijetnamska viza.

Unato 11. mjestu tablice nakon 10 kola, Simuni smatra da mom ad Me imurja ostavlja u dobrom stanju: “U prvenstvo smo krenuli nakon krnjih priprema, s potpuno novom ekipom, s mnogo mladih igra a. Drago mi je ĹĄto smo uspjeli ustabiliti mom ad, uvesti doma e juniore u igru, i vjerujem da e ekipa igrati sve bolje, a pobjede e uslijediti.â€?

Opovrgnuo je Ĺ ime naga anja da je otiĹĄao prije no ĹĄto mu je uru en otkaz zbog slabih rezultata: “S klupskim predsjednikom Marijanom UrĹĄani em imao sam izuzetno korektne i prijateljske odnose, moj status nije bio upitan, a kuloari me ne interesiraju.â€?

Prvu mom ad e, do izbora novog trenera, voditi sportski direktor Miljenko Dove er, uz asistenciju pomo nog trenera Gori anca. (Ivana Strahija)

NedeliĹĄ ani su u KriĹževcima ostvarili zacrtano i osvojili bod te tako prekinuli niz od dvije utakmice bez NajvaĹžnije nam je bilo prekinuti niz od etiri utakmice bez bodova u gostima. Mom ad KriĹževaca u prvom je dijelu susreta drĹžala inicijativu na svojoj strani, no zbog dobre gostuju e obrane nije uspjela poentirati i tek je nakon pogreĹĄke NedeliĹĄ a i izgubljene lopte ori uspio pogoditi mreĹžu iza Posavca.

Pogodak i rezultatski zaostatak kao da je NedeliĹĄ u dao krila, pa se poboljĹĄava igra u napadu, a Jari glavom, nakon uba aja Jageca, poravnava na 1:1.

Osim boda s gostovanja, ĹĄto je lijepa vijest, iz NedeliĹĄ a stiĹže i ne tako dobra informacija.

Ni na ukesa ni na Golubi a trener Orehovec naime ne e ra unati do kraja sezone.

Mladost je izgubila 3:1 u BeliĹĄ u protiv ponajbolje mom adi lige. Ali, nezasluĹženo.

Doma i su slomili otpor pomla enog preloĹĄkog sastava za koji je zaigralo i nekoliko juniora tek pri kraju utakmice, kad je na intervenciju pomo nog suca Nikoli a s kojim Uprava Mladosti ve duĹže vrijeme vodi “ratâ€? isklju en Ba ari (navodno zbog psovanja) za kojeg on tvrdi da sigurno nije bilo.

Do tog trenutka u 81. minuti bilo je 1:1, a samo minutu kasnije doma i su poveli i pri kraju potvrdili pobjedu. Prije toga je upravo Ba ari zadao najviĹĄe muke doma oj obrani, postigao je gol s kojim je poniĹĄtio doma e vodstvo koje je ostvareno na

samom po etku utakmice. Pogodio je Ba ari i vratnicu, odigrao najbolju utakmicu sezone, ali na kraju je kako poru uju iz preloĹĄkih redova potpuno nezasluĹženo ispao “tragi arâ€?.

Me imurski derbi u subotu u Prelogu Nakon boda osvojenog u KriĹževcima, drugog remija NedeliĹĄ a ove sezone, ta mom ad nalazi se na devetom mjestu tablice. Nije to fantasti an rezultat, no svakako je bolji od slabog 16. mjesta na kojem se nalazi Prelog. Ve u idu em kolu naĹĄa e dva tre eligaĹĄa ukrstiti ma eve u Prelogu, a trener Ĺ˝eljko Orehovec je najavio: “Objektivno moĹžemo dobiti, i u Prelogu i nakon toga doma s Croatijom mi smo favoriti. Me utim, ono kod ku e znaju odigrati dosta dobro. U takvom derbiju ne e odlu ivati kvaliteta, jer smo mi sigurno u prednosti, nego moramo biti jako pametni i ne dopustiti da nas povuku emocije. Moramo biti mirni i staloĹženi.â€?

S druge strane, Mladost Ĺželi kona no prekinuti loĹĄ niz, o ekuje maksimalnu borbenost, ali i kompletnost sastava, pa ak igranje Ba arija, jer e uputiti apel da isklju enje nije zasluĹžio, jer nije bilo za isto razloga. Utakmica se igra u subotu u Prelogu u 14 sati.

(Ivana Strahija i Dejan Zrna)

Ostali rezultati: Grani ar – Otok 3:2; akovo – Lipik 3:1; Olimpija – Koprivnica 3:1; Slavija – Slobodnica 2:0; Slatina – Croatia 6:0; KriŞevci – Nedeliť e 1:1; Mladost (C) – Bjelovar 1:0; NAŠK – Podravina 0:2

TABLICA 1. Mladost (C) 2. Slavija 3. Otok 4. BeliĹĄ e 5. Bjelovar 6. Podravina 7. akovo 8. NAĹ K 9. NedeliĹĄ e 10. Lipik 11. Grani ar 12. Koprivnica 13. KriĹževci 14. Slobodnica 15. Sla na 16. Mladost 17. Olimpija 18. Croa a

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

9 8 8 8 8 7 7 7 6 5 4 5 4 4 4 3 3 2

2 2 1 1 1 3 2 1 2 2 4 0 3 1 0 2 1 2

2 3 4 4 4 3 4 5 5 6 5 8 6 8 9 8 9 9

28:10 20:11 29:15 23:16 19:15 25:14 20:16 12:14 26:20 22:26 23:22 21:25 13:17 20:24 19:26 14:26 15:26 12:38

18 9 14 7 4 11 4 -2 6 -4 1 -4 -4 -4 -7 -12 -11 -26

29 26 25 25 25 24 23 22 20 17 16 15 15 13 12 11 10 8

Parovi sljede eg kola: Mladost (P) – Nedeliť e; Croatia – KriŞevci; Bjelovar – Slatina; Podravina – Mladost (C); Koprivnica – NAŠK; Otok – Olimpija; Slobodnica – Grani ar; Lipik – Slavija; Beliť e – akovo. Sve utakmice zapo inju u nedjelju u 14 sati.

KRIŽEVCI – NEDELIŠE 1:1 (0:0) KriŞevci, Gradski stadion. Suci: Berak, Gili , Abdi .

Strijelci: 1:0 ori 65., 1:1 Jari 83.

KriĹževci: Kova i , urec, BoĹžovi , Selanec, Kranj evi , ori (od 76. Bori ), Crmk (od 57. Blagaj), Korenika, Bukal, Kemenovi (od 90. Lackovi ) NedeliĹĄ e: Posavec, Simon, Stankovi , Balent (od 68.

Belovi ), Jari , Vibovec, Zavrtnik, Jagec, S. Treska, PeriĹĄi (od 89. Begovi ), D. Treska (od 68. HruĹĄoci).

IV. HNL-SJEVER - skupina A - 10. kolo II. HNL - 11. kolo

Poraz u Sesvetama, situacija sve teĹža!

Svoj peti poraz doĹživjelo je Me imurje u vikendu za nama, i to kod proĹĄlosezonskih kolega iz Prve HNL, ekipe Croatije iz Sesveta.

U prvom je poluvremenu akove ka mom ad bila slaba, ali su svejedno glavnu rije na terenu vodili bivĹĄi akov anci. Bio je to u prvom redu PiĹĄkor, agilan kao i uvijek, koji je umalo iz voleja matirao BeĹĄeni a u po etnim trenucima susreta.

Ono ĹĄto je PiĹĄkor propustio nadokna uje Planti , tako er bivĹĄi igra Me imurja, u 35. minuti, kad je odli no iskoristio dodavanje Juri a i postigao pobjede vrijedan gol. Interesantno je spomenuti da je u petak ujutro Planti pohodio akovec, ali ne iz sentimentalnih nego iz inancijskih razloga, jer je arbitraĹžom dobio pravo na isplatu zaostalih pla a, a da Planti a nisu namirili, Me imurci u petak ne bi morali putovati u Zagreb. U drugom je poluvremenu Me imurje na travnjak izaĹĄlo u mnogo boljem igra kom raspoloĹženju, a prilike za poravnati rezultat imali su i CeliĹĄ ak i Garba, ali i Grgi . Garbina je ĹĄansa bila posebno teĹĄka za promaĹĄiti, no on uspijeva s pet metara zapucati u golmana SuĹĄca. U dvije se prilike istaknuo i me imurski vratar BeĹĄeni , koji je tako nadoknadio ne baĹĄ sjajnu reakciju kod primljenog gola. No, rezultat se do kraja utakmice ne mijenja, a Me imurci se u akovec vra aju poraĹženi.

Borba za ostanak postaje realnost Nakon utakmice smo porazgovarali sa sportskim direktorom Miljenkom Dove erom, koji igrom u prvom poluvremenu nije bio zadovoljan, ali misli da drugo poluvrijeme donosi daĹĄak nade: “Doma i su u prvom dijelu bili agresivniji i bolji, a mi nikako nismo uspijevali uspostaviti pas igru i samo smo nabijali loptu po zraku. U drugom je poluvremenu ispravna odluka bila razmjestiti CeliĹĄ aka sa stoperske pozicije na lijevu stranu u vezu,

Suradnja VaraĹždina i Me imurja Me imurje je ako je suditi po nedavnom razgovoru sportskog direktora i trenera VaraĹždina Samira Toplaka s direktorom Me imurja Stjepanom Hamonajcem, dogovorilo dolazak barem trojice varaĹždinskih igra a. Radi se o napada u Stjepanu Kokotu te dvama brani ima, Mariju Katancu i Dariju SunteĹĄi u, za koje je struka VaraĹždina procijenila da trebaju “kaljenjeâ€?. Takav potez je svakako vrijedan hvale, pomo i e oba kluba s obje strane Drave. (is)

CROATIA SESVETE – ME IMURJE 1:0 Sesvete, gledatelja 300. Suci: Mami , Pepur, Peji .

Strijelac: 1:0 Planti 35.

Croatia: SuĹĄac, Kuzmani , i ak, BoĹžinovski, Jakara, PiĹĄkor (od 89. Jurina), Zaba, Lon ar, Planti (od 84.

Trupac), Juri (od 70. Bljai ), Zubak Me imurje: BeĹĄeni , Kova i , Andre, Leva i , Pintari , Grgi , Danki (od 46. KoĹĄti ), Garba, CeliĹĄ ak, Vuka, JambruĹĄi

Ostali rezultati: Croatia-Sesvete - Me imurje 1:0; Gorica - RudeĹĄ 3:1; HaĹĄk - Vinogradar 2:0; Mosor - Solin 0:1; MV-Croatia Imotski 1:0; Junak - Pomorac 1:1; Suhopolje - Vukovar ‘91 3:1; Dugopolje - Lu ko 1:1

akovec gotovo sustigao “nedostiĹžnuâ€? prednost lidera Ivan ice IV. HNL - 10. kolo akovec – Ivan ica 2:3 akovec, stadion Mlados . Suci: osi , Slunjski (VaraĹždin), BeĹĄeni (V.Toplice).

Strijelci: 0:1 Kocijan 17., 0:2 Hrani 25., 0:3 Pa en 31. 11 m, 1:3 Hanc 45., 2:3 Hanc 47. akovec: BoĹžak, Pintari V., Pintari N., Novak, Horvat, Pomper, Saka (od 77. Pokos), Hanc, Balent, Malovi (od 46. Horvat), OrĹĄi .

Ivan ica: Ladi , Cika , Kocijan, Hrani , Gregur, Peharda, Pa en (od 80. Ĺ ojat), Bochl (od 58. Belcar), Husnjak (od 46. Ĺ ivak), Knez, BiĹĄko.

Sloboda VŽ – Grani ar 2:4

TABLICA 1. Gorica 2. Lu ko 3. Solin 4. Imotski 5. RudeĹĄ 6. Dugopolje 7. Vinogradar 8. Pomorac 9. Cro. Sesvete 10. Junak 11. Vukovar ‘9 12. Me imurje 13. HaĹĄk 14. Suhopolje 15. Mosor 16. MV-Croa a

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

8 7 6 6 6 4 5 4 5 3 4 3 3 3 2 2

0 2 1 1 0 5 2 4 0 4 1 3 3 2 3 3

3 2 4 4 5 2 4 3 6 4 6 5 5 6 6 6

18 20 17 13 17 18 18 12 13 10 12 13 10 15 9 9

7 8 12 14 17 10 11 10 17 9 22 18 16 22 15 16

24 23 19 19 18 17 17 16 15 13 13 12 12 11 9 9

Parovi sljede eg kola: Imotski – HaĹĄk; Suhopolje – Gorica; Me imurje – Junak; Vukovar ‘91 – Pomorac; Solin – Dugopolje; Vinogradar – Mosor; RudeĹĄ - MV-Croatia; Lu ko - Croatia-Sesvete

a Koťti a staviti na njegovo mjesto, i igra je odmah bila bolja.�

S 12. mjesta tablice dakako viĹĄe nema snova o povratku u 1. HNL, sad je ve a briga pobrinuti se za sigurni ostanak u 2. ligi, potvrdio je Dove er: “U etiri kola koja slijede moramo popraviti bodovno stanje. Iskreno, dosta se lutalo u pripremama oko po etnog sastava i ekipa je prolazila kroz razli ite turbulentne situacije, pa ne udi da igru ni nismo imali.

Zato smo u gostima i bolji, kad se branimo i igramo na kontre. O ekivao sam barem ťest bodova viťe, to je trebalo uzeti kod ku e, gdje smo izgubili devet.�

Dakle, plan je nekako dogurati do kraja polusezone, a zatim ozbiljno krenuti u pojeftinjenje ekipe: “Mu e nas inancije, to nije tajna, i zato smatram da se moramo ozbiljno pozabaviti time da na minimum smanjimo troĹĄkove stanovanja i prehrane za igra e. Tu je jedini put uvo enje doma ih igra a, ne mislim samo na juniore, nego i na neke naĹĄe igra e koji su otiĹĄli iz Me imurja i igraju u ostalim klubovimaâ€?, rekao je Dove er. U subotu Me imurje na doma em terenu jednostavno mora pobijediti, iako protiv Junaka ne e biti lako. Utakmica se na SRC Mladost igra u 14 sati.

(I. Strahija)

VaraĹždin, stadion Slobode. Suci: Bubek (Pribislavec), TopliĹĄnjak (N.Ves), Genc (Prete nec).

Strijelci: 0:1 Kos F. 14., 0:2 iĹžmeĹĄija 23., 0:3 Kos V., 0:4 iĹžmeĹĄija 67., 1:4 Sambolec 79., 2:4 Puclin V. 88.

Sloboda VĹž: Valen , Lon ar, NjeĹži , KraĹĄ, urasek (od 46. Puclin V.), Puclin J. (od 58. Malnar), HiĹžak, Stankovi , Besek (od 46. Kostelac), Sambolec.

Grani ar: TropĹĄek, Marka , Fundak, Matulin, Na (od 46. Horvat), HabuĹĄ, iĹžmeĹĄija, Hertelendi (od 70. ujlaki), Kos F. (od 46. Gorupi ), Paveli, Kos V.

Polet – Plitvica 3:2 Pribislavec, igraliťte Petar Perťi . Suci: Hras (HrŞenica), Šprem (VaraŞdin), Galinec (D.Viťnjica).

Strijelci: 0:1 Buhin 27., 1:1 Lesjak 34., 1:2 Buhin 56., 2:2 Pal 77., 3:2 Lesjak 90.

Crveni karton: Tomica Ister (Plitvica) 90. – vrije anje i naguravanje suca nakon utakmice.

Polet: Vibovec, Toplek, BaĹĄek D. (od 46. Gajnik), Lesjak, Magdaleni , OkreĹĄa, Obadi (od 71. Posavec), Horva , Juri an (od 46. Pal ), BaĹĄek N., Lisjak.

Plitvica: KiĹĄi ek, Horvat V., Pomper Marin (od 59. Ister Tomica), Ister Tomislav, Zgrebec, Pomper Marko (od 46. Canjuga K.), Horvat M., Buhin, rnila, Kocijan, Melnjak (od 90. Horvat I.).

Trnava – Dinamo 3:1 Gori an, igraliťte Gaj. Suci: Jaluťi (Kurťanec), iŞmeťija (D.Dubrava), Kralji (Vularija).

Strijelci: 1:0 Vlahek 26., 2:0 JakĹĄi S. 55, 2:1 Mar ec 76., 3:1 Ribari 90.

Trnava: Frakať, Baksa, Gudlin, Markuťi , Katanec, Pintar (od 89. Ribari ), Vlahek (od 67. BlaŞek), Malovi , Blagus, Jakťi S. (od 90. Pavlic), Jakťi A. Dinamo: Juras, Jan ec, KriŞai , Domini , Debelec, Žuli , Štampar, Lovren i , Mihalovi , Ka (od 61. Mar ec), RuŞi .

Sloboda S – ukovec 77 2:2 Slakovec, igraliťte Slobode. Suci: Kolari (N.S.Rok), Horvat ( akovec), Posedi (Puť ine).

Strijelci: 0:1 Lon ari 35., 1:1 Katanec 40., 2:1 Hergo 64., 2:2 Lon ari 75. 11 m.

Crveni karton: Varga ( ukovec 77.) 77. – drugi Şu karton.

Sloboda S: Kolar, Ciglari (od 55. Angel), Begovi , Kamenar, Buhanec, Katanec, Srnec, Mihalic (od 46. Hergo ), Borko (od 46. Goricaj), Novak, Petek D. ukovec 77: Lehki D., Furun ija (od 80. Malek), Poljak, Slavi ek, Mihoci, Varga, Anderlin, Lon ari , Vuk, Begovi , Jezer i (od 60. Lehki A.).

Nedeljanec – Sloga 2:1 Suci: Jur ec (D.Kraljevec), Bujani (S.Ves), Kedmenec (Sv.Marija). Strijelci: 0:1 Vabec Darko 8., 1:1 Ba an 14., 2:1 Canjuga 77. Crveni karton: Sedlar (Nedeljanec) 90. – drugi Şu .

Nedeljanec: Ĺ prem, Melnjak, Hudoletnjak, Sedlar, ur ek, Ku ar, Ba an (od 90. Hudoletnjak), Piska , Varga (od 46. Canjuga), KapeĹĄ, Priher.

Sloga: Per i , Mihalkovi (od 82. Vabec Davor), Je ud (od 46. Bajzek), Obadi , Vabec Darko, Vabec Damir, Bali , Kolar (od 76. Orehovec), Dokleja, Vugrinec, Glad R.

Prvenstvo IV. HNL-sjever skupina A ulazi u neizvjesnu jesensku zavrĹĄnicu kad je u pitanju borba za elnu poziciju i “prezimljavanjeâ€? na vrhu. U 10. kolu akovec nije uspio pomo i Kotorip anima da se sasvim pribliĹže lideru.

Vode a ekipa lige Ivan ica uĹĄla je dobro u susret na gostovanju u akovcu, a zahvaljuju i agilnom Kocijanu, poveli su u 17. minuti. Negodovanje doma ih zbog navodnog zale a kod gola nije se do kraja ni stiĹĄalo, a ve gube 0:2, pogodio je kapetan Hrani . Do 0:3 Ivan ica je stigla nakon ĹĄto je Kocijana netko sruĹĄio u akove kom kaznenom prostoru, a sigurni je realizator penala bio Pa en. Tek pod kraj prvog poluvremena probudili su se doma i, a nesigurnost golmana Ladi a iskoristio je Hanc za 1:3. Isti je igra smanjio na 2:3 odmah po povratku na travnjak. Do kraja utakmice akovec je imao veliku inicijativu ali i pregrĹĄt sasvim bezveznih promaĹĄaja, a najsmjeĹĄniji je bio onaj u 66. minuti, kad je na pet metara od gostuju eg gola loptu imao Novak, ali mu je s noge nespretno uzeo suigra Balent. Uglavnom, akovec je mogao nadoknaditi veliku prednost gostiju, ali naĹžalost nisu uspjeli.

Nakon doma e, Kotorip ani su upisali i gostuju u pobjedu, sedmu ukupno ove sezone. Na travnjaku u VaraĹždinu dvojbe oko pobjednika nije bilo, jer su me imurski predstavnici do 67. minute stigli do 4:0 uz pogotke Filipa i Vilima Kosa, te dva iĹžmeĹĄije. Doma i su proigrali tek kad su se gosti opustili i u zavrĹĄnici utakmice postigli dva gola, no to nije bilo dovoljno. Grani ar je i dalje tre i na tablici.

U Gori anu su oba trenera, doma i Zlatko Ba ari i gostuju i trener-igra Santino Debelec, pokazala nos za izmjene. Trnava je naime doĹĄla do 2:0 golovima Vlaheka i S. JakĹĄi a, da bi Dinamo smanjio na 2:1, i to pogotkom Mar eca, koji je u igru uĹĄao desetak minuta ranije.

Potencijalno neugodnu situaciju za doma e razrjeĹĄava golom Ribari u 90. minuti, nakon ĹĄto je samo minutu proveo na travnjaku. Nakon ĹĄto je upisan rezultat obje su ekipe promijenile mjesta na tablici, pa je zbog pobjede Trnava sko ila s osmog na sedmo, a Dinamo je s 10. pao na 11. mjesto.

Svoj drugi poraz za redom doĹživjela je Sloga u Nedeljancu. akov ani su na gostuju em travnjaku poveli golom Darka Vabeca ve u osmoj minuti, no jednako tako brzo doma i izjedna uju preko Ba ana. Sloga traĹži joĹĄ jedan pogodak, akov ani imaju prilike koje je teĹže promaĹĄiti nego zabiti, no doma i Canjuga, koji je u igru uĹĄao tek u drugom poluvremenu, donosi Nedeljancu puni plijen golom u 77. minuti. Zbog poraza je Sloga pala za joĹĄ jedno mjesto na tablici, pa se sad nalazi na osmom, ĹĄto je velika razlike od pred pet kola, kad je bila druga. Mom ad je evidentno u silaznoj putanji i na treneru Tihomiru BlaĹžeki je da trgne svoje igra e iz slobodnog pada.

Rezultati 10. kola: Trnava - Dinamo (P) 3-1; Nedeljanec – Sloga 2-1; Novi Marof – Sra inec 3-0; Sloboda (VŽ) - Grani ar (K) 2-4; Polet (P) – Plitvica 3-2; Sloboda (S) - ukovec 77 2-2; akovec – Ivan ica 2-3

TABLICA 1. Ivan ica

10

7

2

1 26:14 23

2. Nedeljanec

10

7

1

2 26:8

3. Grani ar (K)

10

7

1

2 21:11 22

4. Polet (P)

10

6

3

22

1 20:13 21

5. Sloboda (S)

10

4

4

2 16:13 16

6. Plitvica

10

4

3

3 21:15 15

7. Trnava

10

5

0

5 17:24 15

8. Sloga

10

4

2

4 19:14 14

9. Novi Marof

10

3

3

4 21:23 12

10. akovec

10

3

2

5 21:23 11

11. Dinamo (P)

10

3

1

6 17:22 10

12. Sloboda (VĹ˝)

10

2

1

7 15:22 7

13. Sra inec

10

2

1

7 10:26 7

14. ukovec 77

10

0

2

8 7:29

2

Parovi slijede eg kola: Sra inec – Nedeljanec; Ivan ica - Sloboda (S); Sloga – Trnava; ukovec 77 - Polet (P); Grani ar (K) – akovec; Dinamo (P) - Sloboda (VŽ); Plitvica - Novi Marof. Sve

utakmice zapo inju u nedjelju u 14 sati.

Nakon doma e, Kotorip ani su upisali i gostuju u pobjedu, sedmu ukupno ove sezone. Na travnjaku u VaraĹždinu dvojbe oko pobjednika nije bilo, jer su me imurski predstavnici do 67. minute stigli do 4:0 uz pogotke Filipa i Vilima Kosa, te dva iĹžmeĹĄije. Doma i su proigrali tek kad su se gosti opustili i u zavrĹĄnici utakmice postigli dva gola, no to nije bilo dovoljno. Grani ar je i dalje tre i na tablici.

I Polet nastavlja s dobrim rezultatima, te je nakon pobjede u Sra incu u proĹĄlom kolu, mom adi iz Pribislavca uzela sva tri boda i kod ku e. No, gosti iz Gojanca prvi su doĹĄli u vodstvo kad je u 27. minuti precizan Buhin, ĹĄto poravnava doma i Lesjak u 34. minuti. U drugom poluvremenu ista situacija, Buhin diĹže na 1:2, ali Pal i vra a rezultat u egal. Kad su svi ve pomislili da pobjednika ne e biti, u drugoj minuti suda ke nadoknade Lesjak poga a za 3:2, ĹĄto je kod gostuju ih igra a izazvalo veliko negodovanje. U njemu je prednja io Tomica Ister, koji je k tome i naguravao glavnog suca Hrasti a, pa je dobio crveni karton nakon utakmice.

Slakov ani su doma uzeli samo bod i to protiv mom adi kojoj je to bio drugi uop e ove sezone. No, po prikazanoj igri, na doduĹĄe teĹĄkom terenu, Sloboda ni nije zasluĹžila bolje. Bod ukov anima donio je Lon ari , koji je pogodio i iz igre i s bijele to ke, a primjedbi penalu nije bilo, jer je doma i Angel igrao rukom u svom kaznenom prostoru. (I. Strahija)

2. studenoga 2010.

11. kolo I. ŽNL SPARTAK – CENTROMETAL 2:0 (1:0) MALA SUBOTICA. Igralište Jagodiš e. Suci: Ma ja Horvat (S. Ves), Igor Križari (Šenkovec), Bruno Brljak (D. Dubrava). Delegat: Mijo Horvat (Gori an), Strijelci: 1:0 I. Šegovi (17), 2:0 E. Šegovi (49).

SPARTAK: Jalšovec, R. Domini (od 89. D. Horvat), Mihalic, Opa ak, Cvetko (od 58.

Novosel), G. Križai , Hali (od 73. K. Ruži ), Pasler, E. Šegovi , I. Šegovi , Lackovi .

Trener: Goran Križai .

CENTROMETAL: Trupkovi , Fu ko, Vince (od 46. Vincek), Pani , Sen ar (od 58.

Kacun), Dove er (od 46. Majsen), Bratkovi , Lastavec, Duman i , Fegeš, Vibovec.

Trener: Boris or evi . Žu kartoni: E. Šegovi (Spartak), Majsen, Kacun, Fegeš, Vibovec (Centrometal).

DUBRAV AN – POLET (SMNM) 2:2 (0:0) DONJA DUBRAVA. Igralište Krbulja. Suci: Marin Horvat (Šenkovec), Borut Križari (Ivanovec), Damir Fodor (Slakovec). Delegat: Zvonko Novakovi .

Strijelci: 0:1 A. Gori anec (48), 1:1 D. Horvat (57-11m), 1:2 Radikovi (66-11m), 2:2 B. Brljak (71).

DUBRAV AN: Apostolovski, B. Brljak, Vidovi (od 58. Švenda), Husj, D. Horvat, Jadan, Špoljar, Dr. Horvat, Lovrek, Nes , mrlec. Trener: Dražen Horvat.

POLET: urkin, Turk, Karlov ec, Sobo an, Hren, M. Horvat, Radikovi (od 82. Vinko), Makovec (od 76. Novak), Gori anec (od 64. G. Gori anec), Šardi, M. Karlov ec. Trener: Krešimir Šenji. Žu kartoni: Apostolovski, Švenda (Dubrav an), G. Gori anec (Polet).

Crveni karton: Karlov ec (Polet).

NAPRIJED – BRATSTVO (SV) 5:3 (2:1) CIRKOVLJAN. Igralište Naprijed. Suci: Zoran Novak (M. Središ e), Ivica Felker (Strahoninec), Toni Fažon ( akovec). Delegat: Alojz Kopasi ( akovec).

Strijelci: 0:1 N. Režek (20-ag), 1:1 Mar nec (26-11m), 2:1 P. Horvat (45), 3:1 P. Horvat (48), 4:1 D. Režek (75), 4:2 M. Mesari (80-11m), 4:3 M. Mesari (85-11m), 5:3 Ž.

Glavina (89).

NAPRIJED: Mlinarec, Šimunkovi , N. Režek (od 60. Mihoci), Luka i , Bedeni ki, Kemec, Hižman (od 74. M. Horvat), Mar nec, P. Horvat, Ž. Glavina, D. Režek (od 78. Sa i ).

Trener: Zlatko Vugrinec.

BRATSTVO: Posavec, Sukanec, Bujan, Zlatarek, F. Horvat, Vugrin, Carevi , Pata a, M. Mesari , D. Mesari , Kocijan. Trener: Slavko S panovi . Žu kartoni: N. Režek, M. Horvat, Mihoci (Naprijed), M. Mesari , Kocijan (Bratstvo).

Crveni kartoni: D. Mesari , Vugrin, Rajko Bujan- zioterapeut (Bratstvo).

SOKOL – MLADOST (I) 2:1 (1:0) VRATIŠINEC. Igralište Sokola. Suci: Zoran Hajdinjak ( akovec), Renato Posavec (Strahoninec), Dragan Hrustek (M. Mihaljevec). Delegat: Franjo Kocijan (Šenkovec).

Strijelci: 1:0 Vincek (27), 2:0 N. Drk (53), 2:1 J. Jaluši (70).

SOKOL: B. Puh, Mikolaj, Lisjak, Lebar, S. Puh, N. Drk, Žganec, L. Mikolaj, Ma ari , Vincek (od 68. Novak), Mun ar. Trener: Marko Mikolaj.

MLADOST: Lacko, J. Jaluši , Škerbi , Fu ko, Murkovi , N. Horvat, Pavlekovi (od 75. Zlatarek), M. Novak, Bari (od 80. Fu ko), Korent, Leva i (od 61. Jurinec). Trener: S ven Lacko. Žu kartoni: Lebar, Lisjak (Sokol), Jurinec (Mladost).

Crveni karton: Korent (Mladost).

RUDAR – PLAVI (P) 0:0 MURSKO SREDIŠ E. Igralište Šoderka. Suci: Bojan Juras ( akovec), Tihomir Kralji (Ivanovec), Saša Mihali (Dragoslavec). Delegat: Stjepan Križari ( akovec).

RUDAR: Rajf, Šprajc, Vuri, Šol , J. Leich, Tot, Rihtarec (od 79. Varga), Mikuli (od 67.

Leva i ), Zadravec (od 46. Simun), M. Šol , Kukovec. Trener: Smiljan Liklin.

PLAVI: Vaš, Trupkovi , Nerer, Škvorc, Trstenjak, D. Šol , J. Škvorc (od 81. Kova i ), K. Škvorc, Majeri (od 46. Tuksar), Mesari , Vugrinec. Trener: Ivan David. Žu kartoni: Šprajc (Rudar), Majeri , Trstenjak (Plavi).

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

Dubrav an i Polet remizirali u derbiju jeseni Derbi kola i jeseni u Donjoj Dubravi bez pobjednika.

Nakon prvih 45 minuta kada zgoditaka nije bilo moglo se naslutiti da miriše na „iks“. Za goste iz Svetog Martina na Muri bilo je otežavaju e i to što su u 39.minuti ostali bez Mihajela Karlov eca koji je isklju en zbog druge opomene koje je zaradio u nepunih 13 minuta, od 26. do 39.minute. Niti broj ana oslabljenost nije Poletu smetala da odmah na po etku drugog poluvremena u 48.minuti zgoditkom Andreja Gori anca stigne do vodstva od 1-0. Doma i Dubrav an do poravnanja rezultata dolazi u 57.minuti iz kaznenog udarca. U 66.minuti i drugi kazneni udarac dosu en na utakmici, ovaj puta za goste. Nenad Radikovi bio je siguran izvo a najstrože kazne za novo vodstvo Poleta. Doma i do boda dolaze u 71.minuti zgoditkom Benjamina Brljaka. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

Da doma i nisu u prvih 20 minuta igre imali vodstvo zaslužan je gostuju i vratar Stiven Lacko. No, svejedno u 27.minuti je morao po loptu u mrežu jer su doma i zgoditkom Aleksandra Vinceka poveli sa 1-0. Tri minute kasnije gosti iz Ivanovca imaju kazneni udarac, ali udarac Filipa Murkovi a Boris Puh brani. Nikola Drk u 53.minuti povisuje doma e vodstvo na 2-0. Tek u 70.minuti Mladost uspijeva zgoditkom Jurice Jaluši a smanjiti na 2-1. Pet minuta prije kraja utakmice Dario Korent igra Mladosti u izglednoj prigodi za posti i zgoditak spre ava doma eg napada a i zara uje isklju enje. U opomenutim igra ima je bilo tri doma i, a jedan gostuju i.

Omladinac slavio u Belici i nakon isklju enja Filipovi a

Uzbudljivo u Cirkovljanu. Tri kaznena udarca dosu ena na utakmici. Jedan za doma e, a dva za goste i svi realizirani. Gosti iz Savske Vesi poveli su u 20.minuti autogolom Nenada Režeka. ak je tri isklju enja imalo Bratstvo. Naprijed je na 1-1 poravnao u 26.minuti iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Željko Martinec.

U 30.minuti prvo gostuju e isklju enje. Isklju en je Danijel Mesari zbog udaranja doma eg igra a šakom u lice za vrijeme igre. Pet minuta kasnije sa klupe im je udaljen fizioterapeut Rajko Bujan koji je u estalo prigovarao na odluke suca utakmice Zorana Novaka. Potom slijede dva zgoditka Petra Horvata. Prvi za vodstvo od 2-1 u 45.minuti i drugi za pove anje vodstva na 3-1 u 48.minuti. Tre i gostuju i isklju eni je igra Vedran Vugrin u 56.minuti zbog druge opomene. Damir Režek broj anu prednost od dva igra a koristi u 75.minuti za vodstvo od 4-1. Nakon toga u 80. i 85.minuti slijede dva kaznena udarca za Bratstvo. Oba je Milan Mesari realizirao i smanjio doma e vodstvo na 4-3. Minutu prije kraja utakmice Željko Glavina postavlja kona nih 5-3 za Naprijed. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Doma i poraz BSK-a s igra em više u posljednjih dvadesetak minuta utakmice. U utakmici gdje se gledatelji nisu baš previše nagledali nogometa gosti iz Novog Sela Rok nakon jedne veleke pogreške doma eg igra a u 34.minuti zgoditkom Matije Culjaka dolaze do minimalne pobjede od 1-0. Od 68.minute BSK je imao igra a više jer je Omladincu zbog spre avanja doma eg napada a u izglednoj prigodi za posti i zgoditak isklju en Nenad Filipovi . U 90.minuti je sudac utakmice Mihael Belovi na intervenciju svog pomo nika Saše Fegeša isklju io igra a BSK-a Marijana Gela jer je igra a Omladinca udario dlanom u lice. Po završetku utakmice pomo nom sucu Fegešu prilazi doma i pri uvni vratar Radovan Magdaleni te ramenom udara suca. Kada je Fegeš zaprijetio da e prijaviti u zapisnik po eo je istoga vrije ati i psovati.

Disciplinski sudac imat e pune ruke posla jer je nakon ulaska u službene prostorije doma a redarska služba jedva sprije ila teži incident. Uz trojicu isklju enih i trojica opomenutih igra a. Dva doma a, a jedan gostuju i.

Spartaku doma a pobjeda za priklju ak vrhu ljestvice

BELICA. Igralište Mos š e. Suci: Mihael Belovi (NSD), Saša Fegeš (Nedeliš e), Tomislav urila (Vularija). Delegat: Rajko Zadravec (M. Središ e).

Strijelac: 0:1 M. Culjak (34).

BSK: Sternad, Makar (od 46. S. Horvat), Gunc, Gelo, Sršan, Herc, Mihalec, Hajdarovi , Škvorc, Paler (od 81. F. Horvat), Beštek, Magdaleni . Trener: Stjepan Mihalec.

OMLADINAC: Tomaši , D. alopa, Reich (od 73. D. Horvat), Bel, G. alopa, Filipovi , K. Culja, M. Culjak, J. Novak, Lesjak (od 78. Cerovec), Mlinari (od 90. Ratajec), Murk.

Trener: Denis Ratajec. Žu kartoni: Škvorc, Mihalec (BSK), K. Culjak (Omladinac).

Crveni kartoni: Gelo, Magdaleni (BSK), Filipovi (Omladinac).

DINAMO – ZASADBREG 6:4 (2:2)

Mreže mirovale u M. Središ u

DOMAŠINEC. Igralište Kokotov Vez. Suci: Ivica Križai (Štefanec), Davor Šupljika (Šenkovec), Boris Jakovljev (G. Hraš an). Delegat: Dragu n Horvat (Belica).

Strijelci: 0:1 Vrbanec (8), 0:2 Rodinger (15-11m), 1:2 S. Krznar (19), 2:2 S. Krznar (45-11m), 2:3 Kova i (50), 2:4 Vrbanec (58), 3:4 Peras (68), 4:4 Tizaj (71), 5:4 N. Krznar (88), 6:4 Tizaj (90).

DINAMO: D. Novak, A. Krznar, Jesenovi , S. Krznar, Brez (od 70. Baranaši ), Peras, N. Krznar, Trstenjak, Vlaši , Jankovi (od 55. Tizaj), Kanižaj. Trener: Mihael Jankovi .

ZASADBREG: M. Novak, Rodinger, Sabol ec, Kova i , Mesari , F. Rodinger, Žganec, Šimunkovi (od 70. Kozjak), V. Kova i (od 72. Perho ), Koro , Vrbanec. Trener: Dražen Novak. Žu kartoni: S. Krznar, D. Novak, Jesenovi , Trstenjak (Dinamo), Šimunkovi , M. Kova i (Zasadbreg).

Crveni kartoni: M. Novak, Vrbanec, F. Rodinger (Zasadbreg).

U Murskom Središ u bez zgoditaka. Bila je to više prijateljska nego prvenstvena utakmica jer se igralo miroljubivo, a i završila je najnepopularnijim rezultatom 0-0. No, svejedno je sudac utakmice Bojan Juras opomenuo trojicu igra a. Jednog od strane doma eg Rudara, a dvojicu od gostiju iz susjedne Peklenice.

Važna tri boda za Sokol Sokolu doma a pobjeda za bijeg u sredinu tablice.

Gost u Vratišincu bila je mom ad Mladosti iz Ivanovca.

VETERANI – ISTOK – 13. KOLO SLOGA – KRALJEV AN 38 10:0 (5:0)

MLADOST – BSK 1:1 (0:0) IVANOVEC. Igralište Mlados . Sudac: Radovan Posedi (Puš ine).

Strijelci: 1:0 Krišto (52), 1:1 Puklavec (55).

MLADOST: Bujani , Višnji , Fu ko, Jambrovi , Varga, Bašek, Toplek, Lajtman, Krišto , Toplek, Tkal ec.

BSK: Horvat, Novak, T. Horvat, Mlinari , V. Horvat, M. Horvat, Trstenjak, Pintari , Ma ek, Kova ec, Vinkovi (od 46. Puklavec).

VIDOV AN – HODOŠAN 2:5 (0:1)

PODTUREN – RADNI KI 2:5 (1:2) PODTUREN. Igralište Trnoc. Sudac: Velimir Leva i (Novakovec).

Strijelci: 1:0 Novini (30), 1:1 Oreški (34), 1:2 Baksa (43), 1:3 Lovrek (49), 1:4 Lovrek (65), 1:5 V. Križai (70), 2:5 Ov ar (77).

PODTUREN: Kukovec, Kerovec, D. Kerovec, Strahija, Biber, Strnad, I. Strahija, Ko evar, Ov ar, Hranilovi , Novini .

RADNI KI: Paler, Bacinger (od 65. V. Križai ), Vlahek, J. Križai , Vodopija, Hajdarovi (od 46.

Lovrek), Novak, Baksa, Krznar, Žilavec, Horvat.

MLADOST – SPARTAK 1:3 (1:0) PRELOG. Sudac: Josip Kedmenec (Sv. Marija).

Strijelci: 1:0 Radikovi (26), 1:1 Taradi (49), 1:2 Mar ec (53), 1:3 Taradi (70).

MLADOST: Hali , Kalšan, Ružman, Bauer, Posavec, Hozjak, Radikovi , Pata a, Slavi ek, ižmešija, Marcijuš.

SPARTAK: Hrustek, I. Križai , Mar ec, Horvat, M. Križai , Milijan i , Lon ari , Taradi, Musta , Požgaj, Novak.

JADRAN – DINAMO (D) 4:3 (2:1) ŠTEFANEC. Igralište Jadrana. Sudac: Marinko Hrušoci (Nedeliš e).

Strijelci: 1:0 Ko iš (9), 2:0 Kodba (23), 2:1 Sabol (34), 3:1 Ko iš (56), 4:1 Jan ec (67), 4:2 Petak (73), 4:3 Jasenovi (78).

JADRAN: Kova ec, Juras, V. Ko iš, Hras , Kranj ec, Korent, Kodba, Pavlekovi , Jan ec, Ko iš, Vrbanec.

DINAMO: Hajdarovi , Jan ec, Tot, Godina, Pintar, Ruži , Husi , Marodi, Petak, Jasenovi , Sabol, Biber.

POLET – DINAMO (P) 4:1 (1:1) PRIBISLAVEC. Igralište Poleta. Sudac: Nino Škrobar (Brezje).

Strijelci: 0:1 I. Križai (15), 1:1 Sever (39), 2:1 Fodor (55), 3:1 Sever (60), 4:1 Prprovi (76).

POLET: Bašek, Mihalkovi , Pintar, Ivan i , Sever, Jeki , Prprovi , Radek, Ž. Iva i , Fodor, Pal .

DINAMO: Modrinjak, I. Križai , Lova , Grana r, Hliš , Furdi, Jankovi , Ma , Šegovi , Domini , Kova .

FAIR PLAY Isklju eni: Milan Novak, Boris Vrbanec, Filip Rodinger (Zasadbreg), Danijel Mesari , Vedran Vugrin, Rajko Bujan zioterapeut (Bratstvo SV), Dario Korent (Mladost I), Marijan Gelo, Radovan Magdaleni (BSK), Nenad Filipovi (Omladinac NSR), Mihajel Karlov ec (Polet SMNM) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Antonijo Fegeš, Nenad Vibovec (Centrometal), Kris jan Mihalec (BSK), Nino Šprajc (Rudar), Tihomir Majeri (Plavi Pek.), Tomislav Lisjak (Sokol), Željko Jurinec (Mladost I), Mihael Jesenovi (Dinamo D)

STATISTIKA 28 pos gnu h zgoditaka ili 4 po utakmici 29 opomenu h igra a 11 isklju enih 8 kaznenih udaraca dosu eno, a 7 realizirano

Rezultati 11. kola: Dubrav an - Polet (SMnM) 2-2; Rudar - Plavi (Peklenica) 0-0; Spartak - Centrometal 2-0; Dinamo (D) - Zasadbreg 6-4; Naprijed - Bratstvo (SV) 5-3; BSK Omladinac (NSR) 0-1; Sokol - Mladost (I) 2-1

TABLICA

ak deset zgoditaka postignuto u Domašincu.

U derbiju za elja doma i su došli teško do doma e pobjede. ak su gosti iz Zasadbrega zgoditkom Borisa Vrbanca u 8.minuti poveli sa 1-0. Na 2-0 za goste povisuje Filip Rodinger u 15.minuti iz kaznenog udarca.

Do poluvremena Stjepan Krznar sa dva zgoditka u 19. iz igre i 45. iz kaznenog udarca poravnava rezultat na 2-2. Kod kaznenog udarca Zasadbregu je isklju en zbog spre avanja zgoditka vratar Milan Novak. Novo vodstvo Zasadbrega od 4-2 uslijedilo je zgodicima u 50.minuti Marka Kova i a i 58.minuti drugim zgoditkom Borisa Vrbanca. Tu gosti posustaju, a doma i Dinamo preokre e rezultat u svoju korist. Serija od etiri doma a zgoditka krenula je u 68.minuti kada je na 4-3 smanjio Dalibor Peras. Jurica Tizaj poravnao je na 4-4 u 71.minuti. Potom slijede dva gostuju a isklju enja. Prvo Borisa Vrbanca u 82.minuti zbog psovanja i vrije anja pomo nog suca Davora Šupljike.

Gostuju i kapetan Filip Rodinger u samo tri minute u 83. i 86.minuti zara uje dvije opomene, odnosno isklju enje. Pobjeda doma inu stigla je u posljednje dvije minute utakmice. Nikola Krznar dovodi Dinamo u vodstvo od 5-4, a kona nih 6-4 za Dinamo u 90.minuti svojim drugim zgoditkom na utakmici postavlja Jurica Tizaj. etiri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

1. Polet (SMnM)

10 7

2

1

25:11

2. Omladinac (NSR)

10 6

2

2

15:10

23 20

3. Dubrav an

10 6

1

3

30:20

19

4. Spartak

10 5

3

2

15:7

18

5. Centrometal

10 4

3

3

26:16

15

6. Rudar

11 4

3

4

18:13

15

7. BSK

10 4

2

4

18:15

14

8. Sokol

11 4

2

5

20:24

14

9. Naprijed

10 4

1

5

19:21

13

10. Plavi (Peklenica)

10 3

4

3

22:27

13

11. Mladost (I)

10 3

3

4

16:20

12

12. Bratstvo (SV)

10 3

2

5

23:27

11

13. Dinamo (D)

10 2

2

6

19:29

8

14. Zasadbreg

10 0

2

8

16:42

2

Parovi slijede eg kola: Polet (SMnM) - Mladost (I); Omladinac (NSR) – Sokol; Bratstvo (SV) – BSK; Zasadbreg – Naprijed; Centrometal - Dinamo (D); Plavi (Peklenica) – Spartak; Dubrav an - Rudar. Sve utakmice igraju se u nedjelju u 14 sati.

VETERANI – ZAPAD – 13. KOLO

AKOVEC. Igralište Sloge. Sudac: Renato Posavec (Strahoninec).

Strijelci: 1:0 Pintari (15), 2:0 Pintari (25), 3:0 Varga (30), 4:0 Vuruši (35), 5:0 Vuruši (38), 6:0 Štampar (46), 7:0 Pintari (55), 8:0 Blažeka (66), 9:0 Blažeka (77), 10:0 S. Leva i (88).

SLOGA: Ma jašec, Blažeka, S. Leva i , Štampar, D. Leva i , Vuruši , Strahija (od 28. Varga), Vincek, Pongrac, Horvat, Pintari .

KRALJEV AN 38: Strahija, D. Glad, Mlinarec, Strbad, Duš, Cerovec, Perca , Iskra, Tisaj, Glavak, Mun ar.

DONJI VIDOVEC. Igralište Kalanica. Sudac: Dominik Mihoci ( ukovec).

Strijelci: 0:1 Srpak (40), 0:2 Švec (51), 1:2 Bartoli (56), 1:3 Švec (59), 2:3 Kuzmi (62), 2:4 Švec (69), 2:5 Vlahek (81).

VIDOV AN: Kvakan, Me imurec, A. Vidovi , Stojkov, Fabi , Igrec, Bartoli , Kuzmi , Lukša, I. Vidovi , Nes .

HODOŠAN: Mesari , Domini , Biher, Mihokovi , Ruži (od 35. Švec), Šavora (od 45. Smolek), Srpak, Štefok (od 45. Bari ), Vlahek, Ciglari (od 45. Dolen i ), Kova .

Pregršt uzbu enja u srazu Naprijeda i Bratstva

Dinamu pobjeda u golijadi

Dobro su gosti iz Macinca u Maloj Subotici rezultatski prošli jer su doma i napada i bili što nespretni, što neu inkoviti u samoj završnici napada. Stvarali su prigode, ali je realizacija ovaj puta izostala. Sre om po doma e navija e dvije su lopte ipak završile u mreži Manuela Trupkovi a koji je svojim obranama tako er jedan od „krivaca“ za podnošljivi poraz Centrometala.

Spartakova pobjeda bila je u režiji bra e Šegovi . Prvo je u 17.minuti strijelac bio stariji brat Igor, a potom po etkom drugog poluvremena u 49.minuti mla i brat Emanuel. E da im je još i „srednji“ Sre ko gdje bi im bio kraj? Samo jedan doma i, a ak etvorica gostuju ih opomenutih igra a.

BSK – OMLADINAC (NSR) 0:1 (0:1)

LISTA STRIJELACA 13 zgoditaka – Milan Mesari (Bratstvo SV) 10 zgoditaka – Stjepan Krznar (Dinamo D) 9 zgoditaka – Marijan Duman i (Centrometal), Dražen Horvat II (Dubrav an), Dragan Tuksar (Plavi Pek.) 8 zgoditaka – Dražen Horvat I (Dubrav an), Nenad Radikovi (Polet SMNM), Željko Mar nec (Naprijed) 7 zgoditaka – Antonijo Fegeš (Centrometal), Boris Vrbanec (Zasadbreg) 6 zgoditaka – Nenad Vibovec (Centrometal), Nikola Mun ar (Sokol), Igor Beštek (BSK), Bruno Mesari (Plavi Pek.), Ivan Lesjak (Omladinac NSR) 5 zgoditaka – Marko Šolti (Rudar), Andrej Gori anec (Polet SMNM)

TABLICA 1. Radni ki 2. BSK 3. Hodošan 4. Spartak 5. Sloga ( ) 6. Mladost (P) 7. Polet (P) 8. Mladost (I) 9. Vidov an 10. Podturen 11. Dinamo (D) 12. Dinamo (P) 13. Jadran 14. Kraljev an 38

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

9 9 9 8 5 5 6 5 6 4 4 4 2 0

4 3 1 2 5 5 2 4 0 1 1 1 1 0

0 1 3 3 3 3 5 4 7 8 8 8 10 13

40:13 35:15 60:25 57:29 32:22 28:22 36:37 25:21 38:34 25:26 26:30 21:47 28:53 21:98

31 30 28 26 20 20 20 19 17 13 13 13 7 0

RUDAR – POBJEDA 0:1 (0:1)

STRAHONINEC – AKOVEC 2:4 (1:2)

MURSKO SREDIŠ E. Igralište Šoderka. Sudac: Dražen Šajnovi .

Strijelac: 0:1 Mlinari (33).

RUDAR: Trstenjak, D. Vabec, Žerjav, Kova i , Novak, D. rešnjovec, Per i , Antolovi , C. rešnjovec, M. Trstenjak, Rob. POBJEDA: Marcijuš, Mikulan, Kova , Horvat, Ivan i , Trbovi , Zamuda, Furdi, Mlinari , Zobovi , Topolnjak.

STRAHONINEC. Igralište Bujan Stjepan-S pi . Sudac: Ivan Žganec ( akovec).

Strijelci: 1:0 Drabi (14), 1:1 Sobo an (18), 1:2 Sobo an (39), 1:3 Sobo an (53), 2:3 Drabi (65), 2:4 Ga al (82).

STRAHONINEC: Trupkovi , Šimuni , Žuni , Drabi , Kova , Ma ek, Topolnjak, Zeli , Zadravec, Bali , Makovec.

AKOVEC: Tropša, Ga al, Koleni , Pongrac, Hamonajec, Duji , Srpak, Sanjkovi , Šenji, Kneževi , Šte ar, Sobo an.

BRATSTVO – SLOBODA (S) 0:2 (0:2)

HAJDUK – SLOBODA (M) 4:4 (1:3)

SAVSKA VES. Igralište Bratstva. Sudac: Kris jan Genc (Prete nec).

Strijelci: 0:1 Ivanuša (12), 0:2 He a (37).

BRATSTVO: Šolti , Vrbanec, Boži , Mesari , J. Boži , Dunjko, Horvat, Tomaši , Žemlji , Balent, Grabar.

SLOBODA: Vibovec, Kiri , Tomši , Koruni , Ivanuša, Krišto , Okreša, Koruni , He a, Gavez, Srnec.

BREZJE. Igralište Hrastje. Sudac: Franjo Hergo .

Strijelci: 0:1 Mihoci (8), 1:1 Mar ec (20), 1:2 Dokleja (22), 2:3 Žnidari (55), 2:4 Bratkovi (60), 3:4 Žnidari (70), 4:4 Strah (90).

HAJDUK: Alijaševi , Vinkovi , Buhanec, Grabrovi , Šprajc, Mezga, Gregorin i , Šafari , Žnidari , Mar ec, Slunjski.

SLOBODA: Kova evi , Vince , Ku ek, Gori anec, Mihoci, Bratkovi , Hozjan, Varga, Dokleja, Mesari , Žižek.

TABLICA

OMLADINAC – NEDELIŠ E 3:6 (3:5) MA KOVEC. Igralište Trate. Sudac: Željko Novak (Prelog).

Strijelci: 0:1 Ž. Marciuš (6), 0:2 Ž. Marciuš (19), 0:3 Pongrac (21), 0:4 M. Marciuš (22), 1:4 Bedi (24), 2:4 Bedi (29), 3:4 Bedi (31), 3:5 Ž. Marciuš (40), 3:6 M. Marciuš (80).

OMLADINAC: Grahovec, Perho , Zebec, Vukovi , Vrbanec, Kukovec, Kova evi , Mihol i , Bedi , Blažon, Dodlek.

NEDELIŠ E: Borko, Novak, Tkal ec, u ek, Ma ek, D. Branilovi , V. Branilovi , Ž.

Marciuš, M. Marciuš, Pongrac, Mar ec.

ŠENKOVEC – OMLADINAC (NSR) 0:5 (0:4) ŠENKOVEC. Igralište Gor ica. Sudac: Dragu n Novak (Lopa nec).

Strijelci: 0:1 Vinko (2), 0:2 Jaklin (20), 0:3 Vinko (25), 0:4 Ilekovi (30), 0:5 Varga (70). ŠENKOVEC: Novak, Toplek, Ratajec, Kolar, Hren, Pušar (od 46. Polak), Pintari , Saboli , Kolar, Hozjan, A. Toplek.

OMLADINAC: Grahovec, Skoliber (od 20. Ilekovi ), Turk, Podgorelec, Fric, Bel, Jaklin, Vinko, Varga (od 46. Leva i ), Vukovi , Kova evi .

1. Sloboda (S) 2. Omladinac (NSR) 3. Nedeliš e 4. akovec 5. Pobjeda 6. Sloboda (M) 7. Rudar 8. Omladinac (M) 9. Šenkovec 10. Bratstvo (SV) 11. Strahoninec 12. Sokol 13. Hajduk (B)

12 12 12 12 11 12 10 11 11 11 12 12 12

10 9 8 8 7 5 5 3 3 2 2 1 1

1 2 1 0 2 4 2 2 1 2 2 2 1

1 1 3 4 2 3 3 6 7 7 8 9 10

36:16 65:22 45:25 40:25 30:17 46:30 24:17 36:41 23:41 22:33 30:45 20:43 20:82

31 29 25 24 23 19 17 11 10 8 8 5 4

2. studenoga 2010.

11. kolo II. ŽNL istok

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

DRAVA – VIDOV AN 1:4 (1:1)

Vidov an uvjerljiv na gostovanju za preuzimanje vrha tablice

DONJIMIHALJEVEC.IgrališteDrave.Suci:DarioSrnec(Puš ine),SinišaLuka i ( akovec),Danijel Ko ila (Žabnik). Delegat: Antun Vlahek.

Strijelci: 1:0 J. Igrec (17), 1:1 Friš i (43), 1:2 Friš i (52), 1:3 Mario Matulin (57), 1:4 Škoda (84).

DRAVA:Ko iš,Herc(od60.D.Igrec),Kos,Mihalec,Hošnjak,Mihoci,Z.Igrec(od46.Lipi ),Markovi , M. Bartoli , G. Orehovec, J. Igrec (od 84. Kranjec), M. Bartoli . Trener: Ivan Bartoli .

VIDOV AN:Cve ni ,Zadravec,Ku an,N.Nes (od9.Kerman),MarioMatulin,Friš i (od81.A. Nes ), Nemet, D. Friš i , Škoda, Lukša, Grozdek (od 68. N. Nemet). Trener: Sre ko Gabaj. Žu kartoni: Mihalac (Drava), D. Nemet, D. Friš i , N. Friš i , A. Nes (Vidov an).

MLADOST – RADNI KI 3:1 (2:0) PALINOVEC. Igralište Mlados . Suci: Tomica Cerovec ( akovec), Ivan Žganec ( akovec), Josip Jurinec (Ivanovec). Delegat: Josip Lesjak (Ma kovec).

Strijelci: 1:0 Talan (15), 2:0 Mlinarec (24), 2:1 Colari (47), 3:1 Mlinarec (64).

MLADOST: Šantavec, Kolari (od 85. Tkalec), Možek, Cirkven i , Taradi, avlek, Gorupi , Vrbanec, Mlinarec, Sambolec (od 61. Sabol), Talan (od 85. Jan ec), I. Kolari . Trener: Dušan Podgorelec.

RADNI KI:M.Horvat,D.Novak,Carovi ,Paler,Sabol(od12.Koren),Toplek,S.Novak,M.Kolari (od 46. E. Horvat), Živkovi , Vodopija, Baksa (od 14. T. Colari ). Trener: Vlado Kova ec. Žu kartoni: Koren, D. Carovi (Radni ki).

GRANI AR – CROATIA 0:3 (0:2) NOVAKOVEC. Igralište Drvarijum. Suci: Zdravko Toplišnjak (N. Ves), Dražen Novak (NSR), Petar Ruži (Strelec). Delegat: Drago Koruni .

Strijelci: 0:1 Kr mar (10), 0:2 Ruži (41), 0:3 J. Bali (83).

GRANI AR: Pancer, M. Leva i , B. Leva i , Ciglar, J. Horvat, Furdi (od 46. T. Leva i ), T. Blažon, S. Blažon (od 68. Petak), S. Novak, A. Novak, T. Leva i . Trener: Danijel Ciglar.

CROATIA: Bajkovec, D. urila, Gori anec, Kolar, Hunjadi, D. Bali, S. Ruži (od 46. Šafari ), Ivanuši (od 81. Novosel), Krm ar, M. Ruži , J. Bali. Trener: Kris jan Varga. Žu kartoni: T. Leva i , Ciglar, J. Horvat (Grani ar), Hunjadi, urila, S. Ruži (Croa a).

GALEB – PODTUREN 1:3 (0:2) OPOROVEC.IgrališteGaleba.Suci:BožidarKolari (NSR),IvicaHorvat(Vra šinec),Kris janGenc (Prete nec). Delegat: Krešimir Glavina (Prelog): Strijelci: 0:1 M. Horvat (11), 0:2 Mravljek (41), 1:2 Hertelendi (69), 1:3 R. Boži (88).

GALEB: Dolenec, Soka , Hertelendi, Vuk (od 60. Fran i ), Car, M. Erdelji (od 68. I. Erdelji), Grana r, Balent, Slavi ek, Mihaljac (od 60. N. Balent), Domini . Trener: Damir Pigac.

PODTUREN: Šalamon, R. Boži (od 89. Jambroši ), M. Horvat, Radovan, Balenovi , Mravljek, Kolari (od 73. A. Vidovi ), Kerovec, Kolar, Lepen (od 85. D. Lepen), I. Telebuh. Trener: Ivan Hamunajec. Žu kartoni: Grana r, Hertelendi (Galeb), Kolar (Podturen).

BORAC PMP – MLADOST (SM) 2:2 (1:0) TUR IŠ E.IgrališteBorcaPMP.Suci:DamirAldi (Strahoninec),StjepanFic(Lopa nec),Dragu n Novak (Lopa nec). Delegat: Dragu n Hozjak (Prelog).

Strijelci: 1:0 Jan ec (36), 2:0 Kova i (59), 2:1 F. Papak (63), 2:2 Bogdan (90).

BORAC PMP: Vlah, Mihalec, Kova i , Blažin i , Zrna, Radikovi (od 85. R. Brumen), N. Brumen (od 88. Jambroši ), Jan ec (od 68. Jalšovec), Bister, Srpak, Rušanec. Trener: Boris Radikovi .

MLADOST: M. Kranjec (od 66. D. Orehovec), Bogdan, Posavec (od 84. Markovi ), Šulj, Šamarija, Hobor, D. Orehovec (od 60. F. Papak), Gašpari , Igrec, Blažin i , Štrok. Trener: Marko Fran i . Žu kartoni: Mihalec, Zrna (Borac PMP), D. Orehovec, Blažin i (Mladost).

DUBRAVA – SK 2:2 (1:1) SIVICA. Igralište Dubrave. Suci: Robert Radek (Pribislavec), Željko Kova i (Šenkovec), Renato Vuk (Ivanovec). Delegat: Dragu n Šafari .

Strijelci: 0:1 Kramar (5), 1:1 D. Mu i (21), 2:1 Golubi (47), 2:2 I. Horvat (62).

DUBRAVA: Turkovi , Bobi anec, Paler (od 67. Ko evar), D. Mu i , Sršan, Bauer (od 46. Golubi ), S. Bobi anec, Tkalec, Žganec, V. Mu i (od 68. M. Bobi anec), Jambroši . Trener: Vladimir Sabol.

SK:Vojvoda,Baranaši ,Žvorc,Bašnec,Ke keš,Graši (od46.I.Horvat),F.Hižman,Kuhanec,Pigac (od 55. Lon ari ), Markan (od 83. Švenda), Kramar. Trener: Davor Horvat. Žu kartoni: Sršan, S. Bobi anec, Jambroši (Dubrava), Bašnec, Kuhanec, Pigac, I. Horvat ( SK).

11. kolo II. ŽNL zapad JEDINSTVO – HAJDUK VINDIJA 3:2 (2:1) NOVO SELO NA DRAVI. Igralište Jedinstva. Suci: Franjo Hergo (Ž. Gora), Vlado Blaži ( akovec), Smiljan Šafari (Zasadbreg). Delegat: Darko Jambrovi (Štefanec).

Strijelci: 1:0 S. Novak (4), 1:1 J. Ma ari (19), 2:1 S. Novak (21), 2:2 M. Debelec (59), 3:2 Rešetar (62).

JEDINSTVO: Varga, Lešnjak (od 88. M. Horvat), Popovi , Jambroši , N. Jaluši , Štajerec, Pla ak,

or evi , S. Novak (od 69. M. Jaluši ), Rešetar, Vuruši . Trener: Mladen Rešetar.

HAJDUK VINDIJA: Sklepi , Turk, D. Hrženjak, T. Jurovi (od 83. Šopar), Gori anec, Sabo, J. Ma ari , M. Debelec, M. Ma ari , G. Debelec (od 83. A. Debelec), Radikovi (od 73. Horvat). Trener: Robert Gori anec. Žu kartoni: Novak (Jedinstvo), J. Ma ari (Hajduk Vindija).

MLADOST – ME IMUREC 3:2 (1:2) SELNICA. Igralište Kara a. Suci: Dario Bubek (Pribislavec), Nikola Zanjko (Nedeliš e), Mladen Puklavec (G. Mihaljevec). Delegat: Dragu n Borko (Nedeliš e).

Strijelci: 1:0 Tuksar (13), 1:1 Kregar (27), 1:2 Kregar (35), 2:2 T. Stojko (60), 3:2 Tuksar (80).

MLADOST:Rajf,Vran i ,Kolar,Rob,T.Stojko,J.Leva i ,Županec,P avni ar,Tuksar,Jakopi (od89.

Majsen), Živ ec (od 46. Hošpel), Novosel (od 46. T. Leva i ). Trener: Marijan Mohari .

ME IMUREC: T. Novak, Kos, Galovi , Kova , Fu ek, Ivanuša (od 60. S. Novak), Z. Škvorc, Levec (od 53. Rešetar), M. Bistrovi , Treska, Kregar. Trener: Siniša Trajbar. Žu kartoni: Županec, Kolar (Mladost), Fu ek, S. Novak, Škvorc (Me imurec).

MURA – STRAHONINEC 3:0 (1:0) HLAPI INA. Igralište Ole Radovan-Ratko. Suci: Jasmin Lozi (Belica), Bojan Rodinger (Totovec), Valen no Kantoci (Šandorovec). Delegat: Antun Horvat.

Strijelci: 1:0 Dragoja (3), 2:0 Vuruši (65), 3:0 Na (89).

MURA: D. Novak, Lipovi , Antoli , M. Novak, Vuruši , D. Stojko, Jurovi , Vinko, Dragoja, Na , Vrši (od 73. T. Leva i ). Trener: Dražen Novak.

STRAHONINEC: Bertapelle, Matkovi (od 63. Krišto ), D. Jaluši , Krišto , Bani , Zobec (od 56.

Ri ko), Zorkovi , Zlatarek, Drabi (od 58. Kuqi), Lackovi , D. Zorkovi . Trener: Dražen Fric. Žu kartoni: Na , Dragoja, D. Stojko (Mura), Zobec, D. Zorkovi , Zlatarek (Strahoninec).

VENERA PMP – TRNOVEC 2:2 (1:1) SVETIJURAJNABREGU.IgrališteVenere.Suci:VelimirLeva i (Novakovec),IvanKolari ( akovec), Zoran Mezga (M. Mihaljevec). Delegat: Željko Podgorelec.

Strijelci: 0:1 Mar ec (20), 1:1 Cvetkovi (36-11m), 1:2 Mar ec (67), 2:2 E. Ambruš (83).

VENERAPMP:Ciglari ,Cvetkovi ,Srnec(od64.D.Novak),L.Vabec,E.Ambruš,Buhanec,R.Vabec, Peras (od 74. I. Ambruš), V. Novak (od 70. alopek), I. Škvorc, R. Škvorc. Trener: Stjepan Makar.

TRNOVEC: Štefulj, B. ešnjaj (od 88. D. Horvat), T. Zobec, Bacinger, Pavlekovi , Srnec, Fras, Benc (od 46. Borko), M. Horvat (od 85. Koprivec), Brez, Mar ec. Trener: Ivan Zobec. Žu kartoni: R. Vabec, E. Ambruš (Venera PMP), Pavlekovi , B. ešnjaj, Zobec (Trnovec).

BRATSTVO – SLOBODA (M) 3:1 (1:1) BRATSTVO.IgralištePer i Mladen-Bokši .Suci:NinoŠkrobar(Brezje),MarioPintari (Nedeliš e), Željko Ivanuša (Dunjkovec). Delegat: Stjepan Perko.

Strijelci: 0:1 Tremski (18), 1:1 T. Horvat (20-11m), 2:1 Vrši (48), 3:1 Brezove ki (63).

BRATSTVO:Tratnjak,Trstenjak,Štefulj(od83.Tomašek),Jambrovi ,Karlov ec,Kirec,Vrši (od75.

Zamuda), Brezove ki (od 89. M. Per i ), Horvat, M. Per i , urin. Trener: Damir Vrbanec.

SLOBODA:Deban,Pintari (od57.Šafari ),Tremski,N.Orehovec,Belše(od46.Buratovi ),Dunjko, Gori anec, Tisaj, Sovar, Medved, Požgaj (od 46. Železnjak). Trener: Mladen Ku ek. Žu kartoni: urin, Horvat (Bratstvo), Dunjko, Tisaj (Sloboda).

ŠENKOVEC – DRAVA 2:3 (1:2) ŠENKOVEC.IgrališteŠenkovca.Suci:DominikMihoci( ukovec),AntunKoruni (Lopa nec),Damir Klari (D. Mihaljevec). Delegat: Josip Baksa (Belica).

Strijelci: 1:0 M. Novak (8), 1:1 Dombaj (15), 1:2 Vuk (40), 2:2 Gori anec (47), 2:3 Liber (50). ŠENKOVEC: G. Novak, S. Kranjec, M. Novak, Vugrinec, Radikovi , Korent, Gori anec (od 71. J. Kranjec), Debelec, D. Novak, Thes, Kolar. Trener: Mario Zaspan.

DRAVA: Mar n evi , Kozjak, Bajkovec, Carevi , Fran i , Šol, Dombaj (od 22. Plevnjak), Vuk (od 80. Bratuša), Medved (od 90. Postružin), Liber, Treska. Trener: Ivan Jan ec. Žu kartoni: Korent, Vugrinec, M. Novak (Šenkovec), Plevnjak (Drava).

Crveni karton: Fran i (Drava).

U donjome imurskom srazu na kraju uvjerljiva pobjeda Vidov ana u D. Mihaljevcu za novo vodstvo na prvenstvenoj tablici. Me u m, utakmica e se više pam po pravom raritetu. Naime, doma i su imali vodstvo 1:0 i u 18. minu ak dva dosu ena penala. Sjajnim obranama iskusni Dejan Cve ni veliko poja anje na vra ma Vidov ana u ovoj sezoni, dao je priliku svojem sastavu da se vra u utakmicu. Najprije je obranio penal Goranu Orehovcu, da bi nakon prekršaja prilikom odbijene lopte zbog prekršaja, doma i dobili novi penal. Me u m i njega nisu uspjeli zabi . Udarac Ma je Markovi a tako er je “pro itao” Cve ni . Svaka ast. Ina e, Drava je minutu prije toga, golom Igreca povela i dobila priliku za kontrolu utakmicu. Nakon dva uzastopna zapucana penala dobro su se držali do pred kraj poluvremena, da bi Dejan Fran i zabio neposredno prije odlaska na odmor za 1:1. O ito je bilo “vru e” u doma oj svla ionici “pod odmorom”, jer su se u nastavku totalno raspali. Vrlo brzo su kapitulirali. Hrvoje Škoda je u 52. minu donio Vidov anu vodstvo, a sve je bilo gotovo pet minuta kasnije kad je Matulin povisio rezultat na 1-3. Pobjedu je potvrdio još jednim zgoditkom Škoda u samoj završnici utakmice. Sudac Srnec pokazao je pet žu h kartona, e ri gos ma i jedan doma inu.

Croatia slavila u Novakovcu. Tijekom cijele utakmice gosti iz Orehovice su bili bolja mom ad. Ve su nakon prvog poluvremena imali vodstvo od 2-0 zgodicima Marijana Kr mara u 10. i Marka Ruži a u 41.minu . Visoku gostuju u pobjedu od 3-0 sedam minuta prije kraja postavlja svojim zgoditkom Josip Bali. Po trojica opomenu h igra a u svakoj mom adi. Doma i svi u drugom poluvremenu, a gostuju i svi u prvom poluvremenu.

Podjela bodova u Tur iš u. Doma eg Borca PMP samo su selinde dijelile od doma e pobjede nad Mlados iz Svete Marije. Sandro Jan ec doveo je u 36.minu doma e u vodstvo od 1-0. Na 2-0 doma e vodstvo povisuje Goran Kova i u 59.minu . Gos tek u 63.minu preko Filipa Papka smanjuju na 2-1. Kad se ve o ekivao posljednji zvižduk suca utakmice Damira Aldi a gos zgoditkom Davora Bogdana dolaze do poravnanja rezultata na 2-2. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.

Podturnu bodovi iz Oporovca. U utakmici sa dosta prigoda pred jednim i drugim vra ma gos nešto u inkovi ji i dolaze do zaslužene pobjede. Ve nakon prvog dijela zgodicima Ma je Horvata u 11.minu i Dine Mravljeka u 41.minu imaju vodstvo od 2-0. Danijel Hertelendi je uspio u 69.minu

smanji gostuju e vodstvo na 2-1. Dvije minute prije kraja utakmice gos pos žu i tre i zgoditak preko Roberta Boži a i dolaze do pobjede od 3-1. Galebu dvojica igra a opomenuta, a Podturnu jedan.

I Mladost nakon malog posta do ekala pobjedu. Zanimljivo je da su se gos ma iz Gardinovca ve u prvih 14.minuta ozlijedila dvojica igra a Mario Sabol i Marko Baksa pa im se i sama igra poreme la. Minutu nakon njihovi ozljeda doma i su zgoditkom Nikole Talana poveli sa 1-0. Devet minuta kasnije ve je 2-0 za doma e, a strijelac Tomica Mlinarec. Po etkom drugog poluvremena Radni ki zgoditkom Tomislava Colari a smanjuje na 2-1. Svojim drugim zgoditkom na utakmici Tomica Mlinarec u 64.minu donosi doma oj Mlados pobjedu od 3-1. Samo dvojica i to gostuju ih opomenu h igra a.

Pobjeda Budu nos u Draškovcu. Za pola sata igre de ki iz Podbresta zgodicima Brune Dodleka i Tihomira Hali a imaju vodstvo od 2-0. Do kraja prvog dijela doma i smanjuju na 2-1 zgoditkom Filipa Pišpeka iz kaznenog udarca. Svojim drugim zgoditkom Bruno Dodlek u 73.minu povisuje gostuju e vodstvo na 3-1. Nakon toga Draškovec ima i drugi kazneni udarac, ali ga ne realizira. Vratar Budu nos Davor onkaš je is obranio. e ri minute prije kraja doma i smanjuju poraz na 3-2 drugim zgoditkom na utakmici Filipa Pišpeka. Samo su doma i imali opomenute igra e i to dvojicu.

Bez pobjednika u Sivici. I nakon prvih 45 minuta na „semaforu“ je bilo neriješeno 1-1. Prvi su gos iz ehovca zgoditkom Aleksandra Kramara u 5.minu poveli sa 1-0. Davor Mu i poravnao je na 1-1 u 21.minu . Odmah na po etku drugog poluvremena u 47.minu Dubrava dolazi do vodstva od 2-1 zgoditkom Velimira Golubi a. Ivan Horvat svojim zgoditkom u 62.minu poravnava rezultat na 2-2 i SK-u donosi gostuju i bod. U borbenoj utakmici ravnopravnih pro vnika dosta nesportskoj ponašanja kod jednih i drugih što je rezul ralo sa sedmoricom opomenu h igra a. Tri doma a, a e ri gostuju a. Gos se malo žale na u estalo mahanje zale a pomo nog suca Renata Vuka.

DRAŠKOVEC – BUDU NOST (P) 2:3 (1:2) DRAŠKOVEC. Igralište Zeleniš e. Suci: Darko Filip i (Slakovec), Franjo Horvat (Strahoninec), Dino Horvat (Strahoninec). Delegat: Miroslav Glavina (Prelog).

Strijelci: 0:1 B. Dodlek (15), 0:2 Hali (29), 1:2 F. Pišpek (39-11m), 1:3 B. Dodlek (73), 2:3 F. Pišpek (86).

DRAŠKOVEC: Taradi, Mlinari , Jambrovi , Baksa, N. Pišpek (od 33. Karloci), Kova , Šavora, Ma ja i , Židov (od 70. Vargek), F. Pišpek, Vugrinec (od 51. Mikec). Trener: Dario Kova .

BUDU NOST: onkaš, Škiljo (od 85. D. Ciglari ), Višnji (od 60. Kodba), Hali , Domini , D. Višnji , Lastavec, A. Hali , B. Dodlek (od 90. Oršuš), Miši , M. Ciglari . Trener: Ivan Gajnik. Žu kartoni: Židov, Vargek (Draškovec).

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Sloga nanijela prvi poraz lideru, Me imurec nije iskoristio priliku Prvi jesenski poraz Puš ina u Štrigovi. Sre om po goste bez nekih posljedica jer je i prvi pra telj Me imurec izgubio u Selnici pa je razlika i nakon ovog kola ostala bodovno ista.

U fer i korektnoj utakmici sa samo jednim i to doma im opomenu m igra em igra i Sloge sasvim su zasluženo nanijeli prvi poraz svojim gos ma. Igrali su dobro i borbenoš u nadoknadili razliku u igra koj kvalite . Kris jan Rob prvi je doma ine doveo u vodstvo od 1-0 u 33.minu . Kona nih 2-0 za Slogu djelo je Bernarda Koraja u 55.minu .

Mladost bolja od Me imurca. Iako su gos iz DunjkovcaPrete nca imali nakon prvog poluvremena vodstvo od 2-1 na kraju su ipak u Selnici doživjeli poraz. Mladost je povela u 13.minu zgoditkom Krunoslava Tuksara. Sa dva zgoditka Bojan Kregar preokre e doma e vodstvo u vodstvo gos ju od 2-1 u 35.minu . Zanimljiva se situacija dogodila u istoj minu .

Naime, sudac utakmice Dario Bubek neho ce je zazviždao u svoju zviždaljku i tako prekinuo igru. Brzo se snašao spus o loptu gdje je bila u trenutku prekida i normalno nastavio igru.

Tomislav Stojko je poravnao na 2-2 u 60.minu . Mladost je do tri boda s gla u 80.minu drugim zgoditkom na utakmici Krunoslava Tuksara. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Doma i poraz Šenkovca. Bodove su im u Kuršanec odnijeli igra i Drave. Doma i su ve u 2.minu imali kazneni udarac, ali ga igra Dario Novak promašuje, odnosno puca pokraj vra ju.

Ako ne ide iz kaznenog udarca ide doma ima iz igre u 8.minu dolaze u vodstvo od 1-0 zgoditkom Marka Novaka. Tomislav Dombaj prvo u 15.minu poravnava na 1-1, a vodstvo gos ma u 40.minuti donosi svojim zgoditkom Nenad Vuk. Odmah na po etku drugog dijela u 47.minu Šenkovec zgoditkom Nikole Gori anca uspijeva poravna na 2-2. Tri minute kasnije Roman Liber donosi Dravi pobjedu od 3-2. Šest minuta prije kraja utakmice za jedan krivo dosu eni aut Antuna Koruni a gostuju i igra Krunoslav Fran i gubi živce i psuje pomo nog suca te zara uje isklju enje. Premalo je vremena ostalo da bi doma i uspjeli nešto sa igra em više u ini . Tri doma a, a jedan gostuju i opomenu igra .

Jedinstvo teško do doma e pobjede. Iako su rano ve u 4.minu zgoditkom Samuela Novaka poveli sa 1-0 gos iz Štrukovca poravnali su na 1-1 u 19.minu zgoditkom Josipa Ma ari a. Samo su dvije minute imali gos bod u džepu kada svojim drugim zgoditkom na utakmici Samuel Novak ponovno doma ine dovodi u vodstvo ovaj puta od 2-1. Drugo poluvrijeme doma i su opasno visjeli. Hajduk je svojom nešto življom

igrom u 59.minu zgoditkom Marka Debelca s gao do novog izjedna enja. Po drugi puta gosti ne uspijevaju duže od tri minute održa poravnanje rezultata ve u 62.minu doma i kapetan mom adi Davor Rešetar pos že zgoditak tri boda vrijedan za pobjedu od 3-2. Utakmica dosta zanimljiva i otvorena, a što je najbitnije i jako korektna sa po jednim opomenu m igra em u svakoj mom adi.

Trnovec dva puta vodio, ali odnio samo bod Veneri PMP. Nakon prvog dijela ni jedan opomenu igra . Podatak dovoljno govori kako se igralo. Denis Mar ec pos gao je oba zgoditka za goste iz Trnovca. Prvi u 20.minu za vodstvo od 1-0, a drugim u 67.minu za vodstvo od 2-1. U prvom poluvremenu Venera PMP je poravnala na 1-1 iz kaznenog udarca u36.minu kojeg je realizirao Nino Cvetkovi . Sedam minuta prije kraja utakmice doma a „sedmica“ Edvin Ambruš pos že zgoditak za doma i bod. ak petorica igra a opomenu h u drugom poluvremenu. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Mura glatko dobila Strahoninca. Ve u 3.minu kada su doma i zgoditkom Nikole Dragoje poveli 1-0 izgledalo je da se gos ma ne piše dobro. No, uspjeli su uspješno parira svojem doma inu sve do 65.minute kada je zgoditkom Borisa Vuruši a Mura s gla do vodstva od 2-0. Minutu prije kraja utakmice Dejan Na postavlja kona nih i visokih 3-0 za Muru. U znaku broja tri bili su i opomenu igra i. U svakoj mom adi po tri.

Bratstvu važni doma i bodovi. Kako je na dnu ljestvice ove lige dosta zgusno svaki bod je važan, a kamoli pobjeda koju je ostvarilo Bratstvo kod ku e pro v Slobode. Gos iz Mihovljana prvi su povelim zgoditkom Denisa Tremskog u 16.minu . Doma i do poravnanja na 1-1 dolaze iz opravdano dosu enog kaznenog udarca u 20.minuti. Isti je realizirao Tomislav Horvat. Odmah u prvoj minu nastavka drugog dijela zgoditkom Mar na Vrši a Bratstvo dolazi u vodstvo od 2-1.

David Brezova ki je svojim zgoditkom u 63.minu za vodstvo od 3-1 unio u doma e redove jednu mirno u. Do kraja utakmice mreže se više nisu tresle. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.

SLOGA – PUŠ INE 2:0 (1:0) ŠTRIGOVA.IgrališteSloge.Suci:TomislavHerman(Belica),DarkoPokriva (Nedeliš e),IvanPergar (Zasadbreg). Delegat: Davor Drvenkar (Belica).

Strijelci: 1:0 Rob (33), 2:0 Koraj (55).

SLOGA: Petkovi , T. Kova i , Kova , Smolkovi , Jambrovi , Bogdan, Gori anec, Rojko (od 68.

Sobo an), Rob (od 83. Nemec), Sen ar, Koraj (od 87. M. Kova i ). Trener: Franjo Klobu ari .

PUŠ INE: Majurec, urila, Pintari , Novosel, Florijani , Pozder, La evi (od 72. Žnidari ), Celinger (od 46. Klemen i ), Dove er, S. Vidovi , M. Vidovi (od 35. Knezi ). Trener: Stanislav Posavec. Žu karton: Koraj (Sloga).

LISTA STRIJELACA 10 zgoditaka – Ma ja Kolar (Podturen) 9 zgoditaka – Hrvoje Škoda (Vidov an), Luka Domini (Galeb), Marko Ruži , Marijan Kr mar (Croa a) 8 zgoditaka – Siniša Rušanec (Borac PMP), Dejan Friš i (Vidov an) 7 zgoditaka – Mario Matulin (Vidov an), Tomica Mlinarec (Mladost Pal.) 6 zgoditaka – Bruno Dodlek (Budu nost P) 5 zgoditaka – Goran Orehovec (Drava DM), Slobodan Car (Galeb), Ivica Telebuh (Podturen)

FAIR PLAY Isklju enja nije bilo Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Damir urila, Saša Ruži (Croa a), Tomislav Grana r (Galeb), Mario Mihalec (Borac PMP), Antonio Sršan, Stevica Bobi anec (Dubrava), Filip Židov (Draškovec)

STATISTIKA 29 pos gnu h zgoditaka ili 4,1 po utakmici 29 opomenuth igra a isklju enja nije bilo 4 kaznena udarca dosu ena, a 1 realizirani

Rezultati 11. kola: Borac PMP - Mladost (SM) 2-2; Dubrava - SK 2-2; Draškovec - Budu nost (P) 2-3; Galeb - Podturen 1-3; Mladost Palinovec - Radni ki 3-1; Drava (DM) – Vidov an 1-4; Grani ar (N) - Croatia 0-3

TABLICA 1. Vidov an 2. Croa a 3. Mladost (SM) 4. Podturen 5. Galeb 6. Mladost Palinovec 7. Borac PMP 8. Budu nost (P) 9. SK 10. Drava (DM) 11. Grani ar (N) 12. Dubrava 13. Radni ki 14. Draškovec

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

8 7 7 6 6 6 5 3 3 2 2 2 2 1

0 2 2 2 2 1 1 3 3 2 1 1 0 0

2 1 1 2 2 3 4 4 4 6 7 7 8 9

33:15 28:13 20:12 33:16 23:13 19:10 18:16 14:16 12:17 19:20 8:19 13:37 17:31 8:30

24 23 23 20 20 19 16 12 12 8 7 7 6 3

Parovi slijede eg kola: Mladost (SM) – Croatia; Vidov an - Grani ar (N); Radni ki - Drava (DM); Podturen - Mladost Palinovec; Budu nost (P) – Galeb; SK – Draškovec; Borac PMP - Dubrava. Sve utakmice igraju se u nedjelju u 14 sati.

LISTA STRIJELACA 13 zgoditaka – Nenad Orehovec (Sloboda M) 10 zgoditaka – Slavko or evi (Jedinstvo NSD), Davor Medved (Drava K) 9 zgoditaka – Dario Novak (Šenkovec), Bojan Kregar (Me imurec) 8 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Me imurec), Siniša Dove er (Puš ine) 7 zgoditaka – Mihael Ma ari , Josip Ma ari (Hajduk Š), Boris Vuruši (Mura) 6 zgoditaka – Matej Sen ar (Sloga Š), Saša Vidovi (Puš ine), Tomislav Dombaj (Drava K) 5 zgoditaka – Sandro Novak (Me imurec), Branko La evi (Puš ine), Krunoslav Fran i (Drava K), Dejan Korent (Šenkovec), David Brezova ki (Bratstvo J)

FAIR PLAY Isklju eni igra : Krunoslav Fran i (Drava K) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Ma ja Županec (Mladost S), Saša Fu ek (Me imurec)

STATISTIKA 28 pos gnu h zgoditaka ili 4 po utakmici 27 opomenu h igra a 1 isklju eni igra 3 kaznena udarca dosu ena, a 2 realizirani

Rezultati 11. kola: Jedinstvo (NSD) - Hajduk (Š) 3-2; Bratstvo (J) - Sloboda (M) 3-1; Sloga (Š) - Puš ine 2-0; Mura - Strahoninec 3-0; Mladost (S) – Me imurec 3-2; Venera PMP - Trnovec 2-2; Šenkovec - Drava (K) 2-3

TABLICA 1. Puš ine 2. Me imurec 3. Drava (K) 4. Mladost (S) 5. Jedinstvo (NSD) 6. Venera PMP 7. Mura 8. Šenkovec 9. Sloga (Š) 10. Bratstvo (J) 11. Hajduk (Š) 12. Sloboda (M) 13. Trnovec 14. Strahoninec

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

8 6 6 6 6 5 4 4 2 3 2 3 1 1

1 2 2 1 0 1 2 2 5 1 3 0 4 2

1 2 2 3 4 4 4 4 3 6 5 7 5 7

31:7 31:17 28:14 18:21 24:19 17:18 20:19 21:21 12:14 12:25 19:23 23:28 14:20 11:35

25 20 20 19 18 16 14 14 11 10 9 9 7 5

Parovi slijede eg kola: Hajduk (Š) - Drava (K); Trnovec – Šenkovec; Me imurec - Venera PMP; Strahoninec - Mladost (S); Puš ine – Mura; Sloboda (M) - Sloga (Š); Jedinstvo (NSD) - Bratstvo (J). Sve utakmice igraju se u nedjelju u 14 sati.

2. studenoga 2010.

11. kolo III. ŽNL istok JADRAN – HODOŠAN 1:1 (0:1) ŠTEFANEC. Igralište Park Mlados . Suci: Željko Turk (Zebanec), Ivan Vlahek ( akovec), Antun Kukovec (Podturen). Delegat: Antun Mesari (M. Mihaljevec).

Strijelci: 0:1 Bašnec (26), 1:1 Z. Kolari (78).

JADRAN: Hatlak, Bertovich, Posavec, J. Toplek, Hamonajec, Zagorec, Drvoderi , I. Novak (od 85. D. Boži ), M. Novak (od 65. Balašek), Bacinger, Z. Kolari . Trener: Ivan Novak.

HODOŠAN: M. Krznar, Kranj ec (od 46. G. Strahija), Ribi , M. Mesari , Naran a, Mar ec, Murkovi , D. Krznar, Horvat (od 65. D. Blagus), Kova , Bašnec. Trener: Goran Strahija. Žu kartoni: J. Toplek, Posavec, Zagorec, Bacinger (Jadran), Horvat (Hodošan).

EKO – TRNJE 3:1 (1:1) SVETI KRIŽ. Igralište Eko. Suci: Rudolf ižmešija (D. Dubrava), Dražen Sukanec (S. Ves), Martan Boško (Štefanec). Delegat: Slavko Vodopija.

Strijelci: 0:1 Jasni (13), 1:1 Lastavec (26), 2:1 Rudni ki (47), 3:1 Mihaljkovi (73).

EKO: Pintari , Gori anec, A. Horvat (od 78. Prpi ), N. Novak, Z. Novak, . Balog, D. Novak, Lastavec (od 85. Ma ek), Bedi (od 63. Mlinari ), Rudni ki, Mihaljkovi .

Trener: Zlatko Novak.

TRNJE: Vuk, De. Jankulija, Dal. Jankulija (od 78. R. Strahija), Mihocek, Tišljari , Vadlja (od 59. Habuš), Puri , Kolari , Naran a (od 53. Brodari ), Furundžija, Jasni . Trener: Franjo Jan ec. Žu kartoni: Mihaljkovi , Gori anec, Rudni ki, Z. Novak (Eko), Tišljari (Trnje).

OMLADINAC – ROMSKA VATRA 1:0 (0:0) DRŽIMUREC. Igralište Omladinca. Suci: Kris nko Jaluši (Kuršanec), Lidija Kralji (Ivanovec), Drago Mar ec (Mihovljan). Delegat: Božidar Jura i .

Strijelac: 1:0 B. Novak (73).

OMLADINAC: Saka , Škvorc, T. Dodlek, D. Dodlek, Klekar (od 67. Hliš ), Horvat, Domjani (od 79. Vlaši ), S. Saka , Mesari , Novak, Pata (od 65. Piknja ). Trener: Darko Sabol.

ROMSKA VATRA: D. Kalanjoš, . Oršuš, B. Oršuš, M. Ignac, I. Kalanjoš, Lj. Ignac (od 70.

E. Oršuš), K. Balog, I. Oršuš, M. Balog, M. Oršuš (od 46. D. Balog), Ig. Oršuš.

OTOK – NAPREDAK 1:0 (1:0) OTOK. Igralište Otoka. Suci: Darijan Zadravec (M. središ e), Stjepan Novak ( akovec), Branko Martan (Štefanec). Delegat: Ivan Kova (D. Kraljevec).

Strijelac: 1:0 N. Toplek (40).

OTOK: Farkaš, Z. Novak, Turk, Vuji , J. Novak, Grabant, Reif (od 62. Vargek), Bermanec, Malek, Gorupi (od 87. P. Kalšan), N. Toplek (od 72. Kolarek). Trener: Ivica Kalšan.

NAPREDAK: Žagar, I. Ma ari , Kova i (od 72. Govedi ), Jambroši , Bujan, M. Ma ari , Hu nec (od 46. Matoša), D. Jambroši , Vidra, Turk, Cilar. Trener: Siniša Mikolaj. Žu kartoni: Z. Novak, Kolarek (Otok), Kova i , M. Ma ari (Napredak).

KRALJEV AN 38 – BORAC (DH) 7:2 (5:1) DONJI KRALJEVEC. Igralište Fondacije. Suci: Milivoj Bali (Nedeliš e), Bernard Vu enik (D. Dubrava), Morano Vlah (D. Mihaljevec). Delegat: Ivan Mezga (Tur iš e).

Strijelci: 1:0 Baksa (4), 1:1 Pavlic (9), 2:1 Štefok (23), 3:1 Baksa (29), 4:1 Štefok (35), 5:1 Pigac (45), 5:2 Jur ec (74-11m), 6:2 V. Cvek (76), 7:2 Belovi (82).

KRALJEV AN 38: Mar ec, Filipaši , Miketek (od 82. ekunec), D. Križai (od 63.

Stankov), S. Cvek, Slavi ek, Pigac (od 67. Špoljar), Štefok, Belovi , Baksa, V. Cvek, Vlah. Trener: Danijel Mar ec.

BORAC: Taradi, Kolari , Malovi , Pozderec, Far, Vrbanec, Jur ec (od 46. Tjuljanov), Jankovi , Pavlic, Baranaši , Pozderec (od 67. Lon ari ). Trener: Damir Far. Žu kartoni: Baksa, Miketek (Kraljev an 38), Jankovi (Borac).

11. kolo III. ŽNL zapad ZEBANEC – DONJI KONCOV AK 1:1 (0:1) ZEBANEC. Igralište Marof. Suci: Radovan Posedi (Puš ine), Robert Novak (Puš ine), Ma ja erpinko (Puš ine). Delegat: Franjo Fais (Dunjkovec).

Strijelci: 0:1 A. Sklepi (8), 1:1 Šafari (50).

ZEBANEC: Pokriva , H. Ma ari , Kodba, D. Horvat, Žerjav, Radek, Petkovi , Tkal ec, Šprajc, Šafari (od 85. Vodušek), Kopjar. Trener: Neven Horvat.

DONJI KONCOV AK: M. Horvat, D. Flac, Koraj, Hozjan, Pintari , Petkovi (od 79. K. Sklepi ), M. Sklepi , A. Sklepi , Saka , M. Balog (od 69. B. Pleh). Trener: Ivan Sklepi . Žu kartoni: H. Ma ari , Šprajc (Zebanec), Hozjan, M. Pleh, B. Pleh (D. Koncov ak).

Crveni karton: K. Sklepi (D. Koncov ak).

PLAVI 1975 – DINAMO (Ž) 6:0 (3:0) PREKOPA-BUKOVEC. Igralište Plavi 1975. Suci: Mario Gregurina (M. Subo ca), Dražen Šajnovi (Zasadbreg), Damir Mesari (Peklenica). Delegat: Petar Krha (Novakovec).

Strijelci: 1:0 Rudni ki (22-ag), 2:0 Ciglari (35), 3:0 Ciglari (36), 4:0 T. Bistrovi (56), 5:0 T. Bistrovi (71), 6:0 Ciglari (90).

PLAVI 1975: Janež, E. Škvorc (od 63. M. Škvorc), Karlov ec, I. Leva i , Francki, Grefel, Korošec, T. Bistrovi , Ciglari , Novak, D. Škvorc. Trener: Zvonko Bratuša.

DINAMO: Baka , Mezga (od 61. S. Novak), Hunjadi, Toplek, Vukoja, Rudni ki, Brdar, Mikulaj, Šparavec, Mošmondor, Zemlji . Trener: Mihael Lajtman. Žu kartoni: I. Leva i (Plavi 1975), Mezga, Šparavec (Dinamo).

TORPEDO – POBJEDA (GH) 5:0 (2:0) KRIŽOVEC. Igralište Trate. Suci: Vedran Hrušoci (Nedeliš e), Marinko Hrušoci (Nedeliš e), Mar n Hrušoci (Nedeliš e). Delegat: Nikola Toplek (Nedeliš e).

Strijelci: 1:0 Fran i (42), 2:0 Fric (45), 3:0 D. Tuksar (57), 4:0 Pintari (63), 5:0 Fran i (83-11m).

TORPEDO: Herceg, David (od 67. Govedi ), Biber (od 61. Pintari ), Fric, Sanjkovi , Filipovi , Strojko, Fran i , Jambroši , Pintari , D. Tuksar. Trener: Klaudijo Biber.

POBJEDA: or evi , Golub (od 46. V. Balog), Kova (od 46. Kozina), M. Kocijan, Hanžekovi , Borko, Tkal ec, Ladi , Ivanuš (od 65. Škvorc), Kova i , D. Tkal ec. Trener: Željko Vukši . Žu karton: Borko (Pobjeda).

JEDINSTVO – KRIŠTANOVEC 4:1 (2:0) GORNJI MIHALJEVEC. Igralište Pod borom. Suci: Jadran Kukovec (Ma kovec), Miran Culjak (Ma kovec), Filip Aldi (Strahoninec). Delegat: Stjepan Talan (Ivanovec).

Strijelci: 1:0 Herceg (19), 2:0 Borko (37), 3:0 D. Novak (57-ag), 3:1 Sabol (77-11m), 4:1 S. Krumpi (89).

JEDINSTVO: Ter, S. Krumpi , Mohoari , Mikulan (od 63. Fujs), Plantak, Horvat, D. Mikulan, M. Novak (od 63. D. Novak), Borko (od 87. Ladi ), Herceg, Tr njak. Trener: Goran Mikulan.

KRIŠTANOVEC: Šimuni , Kova i (od 21. Vujani ), Fric (od 69. Farkaš), D. Novak, Sabol, N. Novak, Mat. Medlobi, Miš. Medlobi, Bedi (od 62. Topli anec), Žuni , Januši . Trener: Zdravko Horvat. Žu kartoni: Ter, N. Horvat (Jedinstvo), N. Novak (Krištanovec).

HAJDUK – BRATSTVO (P) 3:3 (2:1) BREZJE. Igralište Hrastje. Suci: Vjeran Tuksar (Peklenica), Mladen eke (Ferke nec), Ivan Kržina (NSR). Delegat: Mirko Leich ( akovec).

Strijelci: 0:1 Miljan i (17), 1:1 Pintari (30), 2:1 Pintari (31), 2:2 B. Novak (65), 2:3 D. Novak (70), 3:3 Sen ar (85).

HAJDUK: Horvat, Domini , Trupkovi , Pintari (od 56. Posedi), Perko (od 60. Šimunkovi ), Sen ar, Gregorin i , Trupkovi , Buhanec, Jarni, B. Perko. Trener: Vladimir Pavlekovi .

BRATSTVO: Jambrovi , Škvorc, abradi, Miljan i (od 89. Kova i ), B. Novak, J. Boži (od 80. D. Novak), D. Kova i , D. Novak, Golub, Trupkovi , Leskovar. Žu kartoni: B. Perko, Buhanec (Hajduk), J. Boži , D. Kova i (Bratstvo).

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Kiks Napretka i Hodošana, Kraljev an preuzeo vodstvo Visoka doma a pobjeda Kraljev ana 38. Stanko Štefok trostruki strijelac. Tomislav Baksa otvorio je seriju doma ih zgoditaka ve u 4.minuti. Pet minuta kasnije gosti iz Donjeg Hraš ana zgoditkom Karla Pavlica dolaze do izjedna enja na 1-1.

Do kraja prvog poluvremena još etiri zgoditka u mreži Borca. Stako Štefok postiže dva zgoditka i Tomislav Baksa svoj drugi, a Nenad Pigac svoj prvi za visokih 5-1. Gosti svoj drugi zgoditak postižu iz kaznenog udarca u 74.minuti, a strijelac je bio Zoran Vrbanec. Dvije minute kasnije Stanko Štefok upisuje hatrik. U 82.minuti Nino Belovi svojim zgoditkom postavlja kona nih 7-2 za Kraljev an 38. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

Tri zgoditka Budu nosti za tri boda u Dekanovcu. Gosti iz Miklavca nakon prvih 45 minuta imaju minimalno vodstvo od 1-0 zgoditkom Bojana Cirkven i a u 32.minuti. Kapetan Budu nosti Zlatko Drk u 67.minuti svojim zgoditkom povisuje gostuju e vodstvo na 2-0. Pet minuta prije kraja utakmice kona nih 3-0 za Budu nost djelo je najboljeg strijelca ove lige po drugi puta na ovoj utakmici Bojana Cirkven i a. Samo jedan i to doma i opomenuti igra .

Hodošanu samo bod u Štefancu. Sama utakmica sa dosta prekršaja, ali ne grubih. Što zgoditaka nije bilo više zaslužna su obojica vratara, a naro ito doma i Nino Hatlak. Gosti iz Hodošana prvi su u 26.minuti zgoditkom Zdravka Bašneca poveli sa 1-0. Doma i Jadran je do boda došao u 78.minuti zgoditkom njihovog najboljeg strijelca Zorana Kolari a. ak etiri doma a, a samo jedan gostuju i opomenuti igra .

Otok iznenadio pobjedom nad Napretkom.

U dosta slaboj, ali vrlo borbenoj utakmici sa po dvojicom opomenutih igra a u svakoj mom adi doma i su zgoditkom Nikole Topleka pet minuta prije kraja prvog poluvremena stigli do pobjede.

Napredak je imao u 50.minuti mogu nost da iz kaznenog udarca stigne do poravnanja rezultata, ali je i to propustio realizirati. Na ovoj utakmici

favorizirani gosti iz Gornjeg Kraljevca nisu stvorili gotovo niti jednu jedinu pravu prigodu za posti i zgoditak, pa iz tog razloga njihov poraz niti ne udi toliko.

Doma a pobjeda Eka. Trnje je prvo u 13.minuti zgoditkom Igora Jasni a povelo 1-0 i nakon toga malo stalo. To doma i koriste i u 26.minuti zgoditkom Jadranka Lastavca dolaze do poravnanja rezultata na 1-1. Samo što je po elo drugo poluvrijeme Eko zgoditkom Dine Rudni kog dolazi do vodstva od 2-1. Bojan Mihaljkovi u 73.minuti svojim zgoditkom postavlja kona nih 3-1 za Eko. Trnje je imalo u 86.minuti prigodu iz kaznenog udarca ublažiti gostuju i poraz, ali je doma i vratar Mladen Pintari isti obranio. U svom izvješ u delegat Slavko Vodopija zamjera doma inu što u poluvremenu nije sucima dao osvježavaju e pi e. etiri doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

Op inski derbi za elja teškom mukom doma em Omladincu. Lijepi se broj gledatelja u subotu okupio u Držimurec-Strelcu, njih oko 300 da bi pratio ovu utakmicu. Susjedi iz Piškorovca umalo su priredili pravo iznena enje. Imali su svojih prigoda i dva puta pogodili vratnicu da bi zgoditak odluke pao u 73.minuti, a postigao ga je Bojan Novak. Od doma ih igra a o ekivalo se puno više, ali o ito za to nema „materijala“. Niti jedan opomenuti igra dovoljno govori da se bez obzira na veliku želju jednih i drugih za pobjedom igralo dosta korektno.

MLADOST URKIN – BUDU NOST (M) 0:3 (0:1) DEKANOVEC. Igralište Berek. Suci: Željko Novak (Prelog), Robert Horbec (Kuršanec), Mario Horvat (Cirkovljan). Delegat: Marijan Sabol (Gardinovec).

Strijelci: 0:1 B. Cirkven i (32), 0:2 Z. Drk (67), 0:3 B. Cirkven i (85).

MLADOST URKIN: Magdaleni , Majeri , D. Drvoderi , Kocijan, Žerjav, Rošani (od 65. Furdi), Pintari , Ciceli (od 80. Varga), I. Škvorc (od 69. Hliš ), Hu nec, Hajdarovi .

Trener: Renato Ciceli.

BUDU NOST: Lon ari , Sklepi , Berdin, Z. Drk, Zadravec, D. Cirkven i (od 67.

Novak), Lisjak, D. Drk, B. Cirkven i (od 86. Sermek), F. Sklepi (od 70. Jambroši ), Okreša. Trener: Zoran Radovan. Žu kartoni: Hu nec (Mladost urkin).

LISTA STRIJELACA 27 zgoditaka – Bojan Cirkven i (Budu nost M) 20 zgoditaka – Zdravko Bašnec (Hodošan) 17 zgoditaka – Silvestar Cvek (Kraljev an 38), Zoran Kolari (Jadran) 14 zgoditaka – Emil Vidra (Napredak), Nino Belovi (Kraljev an 38) 13 zgoditaka – Luka Lipi (Kraljev an 38) 9 zgoditaka – Dalibor Jambroši (Napredak) 8 zgoditaka – Mihael Ma ari (Napredak), Karlo Pavlic (Borac DH), Jadranko Lastavec, Bojan Mihaljkovi (Eko) 6 zgoditaka – Mario Kova evi (Hodošan), Karlo Bermanec (Otok), Ivan Furundžija (Trnje), Želimir Bertovich (Jadran) 5 zgoditaka – Filip Sklepi (Budu nost M), Mar n Tisaj, Tomislav Baksa, Nenad Pigac (Kraljev an 38), Dario Kranj ec (Hodošan), Dino Rudni ki (Eko)

FAIR PLAY Isklju enja nije bilo Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Zoran Novak (Otok), Bojan Mihaljkovi (Eko), Vid Zagorec (Jadran), Marko Hu nec (Mladost D), Elvis Jankovi (Borac DH), Roberto Miketek (Kraljev an 38)

STATISTIKA 20 pos gnu h zgoditaka ili 3,3 po utakmici 18 opomenu h igra a isklju enja nije bilo 3 kaznena udarca dosu ena, a 1 realizirani

Rezultati 11. kola: Omladinac (DS) - Romska vatra 1-0; Kraljev an 38 - Borac (DH) 7-2; Mladost (D) - Budu nost (M) 0-3; Eko – Trnje 3-1; Otok – Napredak 1-0; Jadran – Hodošan 1-1

TABLICA 1. Kraljev an 38

10 8

0

2

72:17

24

2. Budu nost (M)

9

8

0

1

47:8

24

3. Hodošan

9

7

1

1

47:7

22

4. Napredak

10 7

1

2

40:16

22

5. Eko

10 5

2

3

28:19

17

6. Jadran

10 4

2

4

32:26

14

7. Otok

10 4

1

5

18:22

13

8. Mladost (D)

10 4

1

5

16:24

13

9. Trnje

10 3

1

6

13:25

10

10. Borac (DH)

10 3

0

7

19:38

9

11. Omladinac (DS)

10 1

1

8

6:34

4

12. Romska vatra

10 0

0

10

7:109

0

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Rutinska pobjeda Jedinstva, samo bod D. Koncov aku Ru nska doma a pobjeda Jedinstva. Kako se mora još odigra jedno kolo i to ono 5. koje je zbog vodom natopljenih terena bilo odgo eno Jedinstvo kolo prije kraja ima tri boda prednos i najve e izglede da osvoji jesenski naslov. Oni su i jedina mom ad u svim seniorskim Me imurskim ligama koji u koloni poraza imaju nulu. Ve u prvom poluvremenu doma i su zgodicima Alena Hercega u 19.minu i Marina Borka u 37.minu s gli do vodstva od 2-0. Utakmica je prak ki riješena u 57.minu kada je Davor Novak iz mom adi Krištanovca pos gao autogol i Jedinstvu tako omogu io da do e do vodstva od 3-0. Ipak su i gos uspjeli zatres doma u mrežu i to iz opravdano dosu enog kaznenog udarca u 77.minu , a strijelac je bio Denis Sabol. Minutu prije kraja Saša Krumpi potvr uje doma u pobjedu od 4-1. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenu igra .

Bez pobjednika u Zebancu. Gos iz Donjeg Koncov aka su prvi rano u 8.minu zgoditkom Aleksandra Sklepi a poveli 1-0 i to vodstvo držali do kraja prvog poluvremena. Odmah po etkom drugog dijela u 50.minu Zebanec zgoditkom Tomislava Šafari a poravnava rezultat na 1-1 koji se više nije mijenjao. Sama igra bila je dobra, ali sa previše prekršaja sa jedne i druge strane. Iako delegat utakmice Franjo Fais zamjera sucu utakmice Radovanu Posediju da je premalo kartonirao igra e kako bi š o igru ipak ih je svejedno ak petoricu opomenuo.

Dva doma a, a tri gostuju a igra a. Uz to je u 84.minu iz igre isklju io igra a Donjeg Koncov aka Kris jana Sklepi a zbog psovanja. Zanimljivo Sklepi je samo pet minuta ranije ušao u igru i odmah završio u svla ionici.

Malom Mihaljevcu bodovi iz Ma kovca. Imali su gos ve u 10.minu kazneni udarac kojeg je u zgoditak za vodstvo od 1-0 pretvorio Zoran Zadravec. U drugom poluvremenu Milan Posavec pos že još dva zgoditka u 68. i 76.minu za kona nih 3-0 za Mali Mihaljevec. Utakmica je bila dosta mirna bez puno igre. Doma i Omladinac nije uspio ni po asni zgoditak pos i, pa je i dalje prikovan uz samo dno ljestvice ove lige. Dva su doma a igra a opomenuta.

Bratstvu bod u Brezju. Dva su puta gos iz Preseke imali vodstvo, ali je doma i Hajduk pet minuta prije kraja utakmice uspio iš upa doma i bod. Goste je u prvo vodstvo u 17.minu

doveo Marko Miljan i . Robert Pintari je u 30.minu poravnao na 1-1, a minutu kasnije Hajduk dolazi do vodstva od 2-1 drugim zgoditkom Roberta Pintari a. Bojan Novak uspio je u 65.minu poravna na 2-2. Pet minuta kasnije gos po drugi puta dolaze do vodstva, a strijelac je bio Danijel Novak. Bod Hajduku pet minuta prije kraja donio je svojim zgoditkom za kona nih 3-3 Hrvoje Sen ar. U prvom dijelu ni jedan opomenu igra , ali ih je zato u drugom nešto življem bilo ak pet. Tri doma a, a dva gostuju a.

Visoka doma a pobjeda Torpeda. Andrej Fran i zapo eo je i završio doma u seriju zgoditaka gos ma iz Gornjeg Hraš ana. Marko Fric bio je strijelac za doma ih 2-0 u posljednjoj minu prvog poluvremena. U drugom dijelu još tri zgoditka u mreži Marija or evi a. Prvi, odnosno, tre i doma i u 57.minu pos gao je Damir Tuksar. Šest minuta kasnije ve je 4-0, a strijelac Antonio Pintari . Svoj drugi zgoditak u 83.minu Andrej Fran i je pos gao iz opravdano dosu enog kaznenog udarca za kona nih 5-0 za Torpedo. Samo jedan opomenu igra i to od mom adi Pobjede.

Plavi 1975 šes com ispra li Dinamo. Gos iz Žiškovca u 22.minu pos žu autogol kojeg je pos gao Neven Rudni ki.

Kris jan Ciglari do poluvremena u samo dvije minute 35. i 36. pos že dva zgoditka za vodstvo od 3-0. Nakon njega sa dva pos gnuta zgoditka u 56. i 71.minu is e se Tomislav Bistrovi .

Kada se ve o ekivao posljednji zvižduk suca utakmice Marija Gregurine kojem je ovo bi prvi seniorski susret koji je vodio kao glavni sudac Kris jan Ciglari pos že i svoj tre i zgoditak na utakmici za pobjedu Plavih 1975 od 6-0. Doma i su dominirali jekom cijele utakmice, a gos orijen rani na obranu vlas h vra ju. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

OMLADINAC – MALI MIHALJEVEC 0:3 (0:1) MA KOVEC. Igralište Omladinca. Suci: Marko Toth (S. Ves), Dino Veldi (Strahoninec), Mar na Koprivec (Palovec). Delegat: Ma ja Poredoš.

Strijelci: 0:1 Zadravec (10-11m), 0:2 Posavec (68), 0:3 Posavec (76).

OMLADINAC: J. Dodlek, I. Povodnja, Lesjak, Kuhar, D. Povodnja, Vrbanec, T. Culjak, Zorkovi (od 46. Sovi ), Vuruši , Vida i , V. Dodlek. Trener: Ivan Šardi.

M. MIHALJEVEC: Magdaleni (od 73. Juriši ), M. Peras (od 73. Žnidar), D. anadi, Srnec, Mezga, Trupkovi , Varga, Makšadi, Posavec, Zadravec, Pušar. Trener: Krunoslav Mezga. Žu kartoni: D. Povodnja, Vrbanec (Omladinac).

LISTA STRIJELACA 12 zgoditaka – Miro Mesari (Mali Mihaljevec), Marko Pleh (Donji Koncov ak) 10 zgoditaka – Nikola Tkal ec (Pobjeda) 9 zgoditaka – Roman Tr njak (Jedinstvo GM), Miroslav Horvat (Donji Koncov ak), Andrej Fran i (Torpedo), Tomislav Bistrovi (Plavi 1975) 8 zgoditaka – Tomislav Šafari (Zebanec) 7 zgoditaka – Nikola Ladi (Pobjeda), Alen Herceg (Jedinstvo GM), Damir Tuksar (Torpedo) 6 zgoditaka – Sandi Pušar (Mali Mihaljevec), Vlado Dodlek (Omladinac M), Aleksandar Sklepi (Donji Koncov ak) 5 zgoditaka – Nikola Tuksar (Torpedo), Marko Januši (Krištanovec), Milan Posavec (Mali Mihaljevec), Robert Pintari (Hajduk B), Bojan Novak (Bratstvo P), Kris jan Ciglari (Plavi 1975)

FAIR PLAY Isklju eni igra : Kris jan Sklepi (Donji Koncov ak) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Dejan Borko (Pobjeda), Jasmin Boži (Bratstvo P), Marko Pleh (Donji Koncov ak)

STATISTIKA 27 pos gnu h zgoditaka ili 4,5 po utakmici 19 opomenu h igra a 1 isklju eni igra 3 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

Rezultati 11. kola: Zebanec - D. Koncov ak 1-1; Plavi 1975 - Dinamo (Ž) 6-0; Omladinac (M) - M. Mihaljevec 0-3; Torpedo - Pobjeda 5-0; Jedinstvo (GM) - Krištanovec 4-1; Hajduk (B) - Bratstvo (P) 3-3

TABLICA 1. Jedinstvo (GM)

10 8

2

0

38:12

26

2. D. Koncov ak

10 7

2

1

36:13

23

3. M. Mihaljevec

10 7

1

2

33:10

22

4. Zebanec

10 6

3

1

17:10

21

5. Hajduk (B)

10 6

1

3

24:17

19

6. Pobjeda

10 5

0

5

26:18

15

7. Plavi 1975

10 4

0

6

22:21

12

8. Krištanovec

10 3

1

6

19:23

10

9. Torpedo

10 3

1

6

28:33

10

10. Bratstvo (P)

10 3

1

6

14:25

10

11. Omladinac (M)

10 1

0

9

11:42

3

12. Dinamo (Ž)

10 1

0

9

9:53

3

2. studenoga 2010. ŠAH

SVJETSKO ŠAHOVSKO KADETSKO PRVENSTVO

Tajana Turk 11. igra ica svijeta

STOLNI TENIS I.HSTL - žene

II. HSTL - muški

II. HSTL - žene

Poraz Šenkov anki od Mladosti-Iskon!

Jedna pobjeda Šenkov ana!

Po dva poraza Mihovljana i Hodošana!

Mlade Šenkov ane u etvrtom kolu naelitnijeg hrvatskog stolnoteniskog natjecanje za žene, gostovale su kod definitivno najmo nije i najtro ejnije ekipe u državi, ekipe Mladosti ISKON. Unato mo i i snazi doma ih igra ica, Šenkov anke su pokazale odli nu igru i dostojan otpor protivnicama, te su time dokazale da pripadaju u ovo društvo najboljih ekipa Hrvatske. Šenkov ane se nalaze na odli noj šestoj poziciji, dok je Mladost ISKOn vode a bez poraza.

Rezultati 4. kola STK Mladost Iskon - Šenkovec 4:1, Lokomotiva - Pula 1:4, Aquaestil - Sv. Nedjelja-Novaki, igra se 5. 11., HASTK Mladost Iskon - TIS 4:1, Bjelovar - Varaždin, igra se 3. 11.

Tre e kolo 2. HL nije donijelo uroda za me imurske predstavnike. Mihovljan i Šenkovec gostovali su kod uvjerljive Kutine, te kod novog drugoligaša, Mladosti iz Petrinje. Mihovljan nije pružio ni malo otpora protivnicima, te je oba susreta izgubio s uvjerljivih 4:0. Šenkovec je u sedmoj partiji izvukao pobjedu kod Mladosti, a u popodnevnom susretu je nedostajalo koncentracije i snage, te je poražen od ambiciozne ekipe Kutine koje je lider lige sa svih pet uzastopnih pobjeda. MSTC Nostro u ovom je kolu bio slobodan.

Rezultati 3. Kola: Kutina - Mihovljan 4:0, Mladost - Šenkovec 3:4, Olimpija ID - Grani ar 4:1, Vukovar ‘91 - Obretni ka škola-Brod 2:4, Kutina Šenkovec 4:2, Mladost - Mihovljan 4:0, Olimpija ID - Obrtni ka škola-Brod 4:1, Vukovar ‘91 - Grani ar 4:1, MSTC-Nostro i Podravka bili su slobodni.

Igra ice Mihovljana i Hodošana u tre em kolu 2. HL doživjele su teške poraze. Mihovljan anke nisu uspjele dobiti niti jednu pojedina nu partiju na doma em terenu, dok su igra ice Hodošana bile za nijansu uspješnije, te su uspjele dobiti jedan pojedina ni me .

Kod me imurskih predstavnica gostovale su igra ice vode eg i neporaženog Vodovoda iz Osijeka i STK Dora koje su trenutno tre eplasirane. Igra ice MSTC Nostra bile su slobodne.

Rezultati 3. kola Mladost - MGK-Drava 4:1, Hodošan - Vodovod 0:4, Mihovljan - Dora 0:4, Hodošan - Dora 1:4, Mihovljan - Vodovod 0:4, MSTC-Nostro i Varaždin 2 bili su slobodni

TABLICA

Sjajan rezultat polu ila je Tajana Turk mlada šahistica ŠK Mursko Središ e, ina e u enica OŠ Selnica. Na SP za mlade šahistice (kadetkinje) koje je održano u Gr koj u konkurenciji 99 šahistica osvojila je izvrsno 11. mjesto. Prvenstvo se igralo po švicarskom sustavu u 11 kola.

Tajana je zabilježila sedam pobjeda, jedan remi i samo tri poraza. Visoki plasman osigurala je sjajnom završnicom u kojoj je zabilježila etiri uzastopne pobjede zahvaljuju i kojima je stigla do vrhunskog rezultata i još jednom potvrdila svoj veliki šahovski talent i odli nu ormu na tako zahtjevnom nastupu.

ODBOJKA ODBOJKAŠKA SUPERLIGA

Centrometal propustio veliku priliku Centrometal je na gostovanju u Rijeci u odbojkaškoj Superligi propustio veliku priliku da uzme sva tri boda.

Na kraju je osvojio samo jedan, jer je izgubio odlu uju i peti set 3:2. Rijeka - Me imurje 3:2 (19:25, 25:22, 19:25, 28:26, 15:13). Kao što rezultat sugerira u etvrtom i petom setu vodila se velika borba, ali na kraju su me imurski odbojkaški ostali "kratki" za ak dva boda. Pobjeda je bila tako blizu, posebice za sva tri boda u etvrtom setu, ali doma i su

bili za nijansu koncetriraniji i na kraju se "izvukli". S ovim bodom Centrometal je na 2. mjestu tablice, a u sljede em kolu u subotu 6. studenoga ugoš uje Šibenik u Atonu Nedeliš e.

Drugoligaši zabilježili pobjede Uspješni su bili i hrvatski predstavnici u II. HOL. Kaštel je slavio uvjerljivu pobjedu protiv Siš anki 3:0, dok je uspješan bio i Totovec u srazu sa azmom 3:1. (is)

PLIVANJE DRŽAVNA NAGRADA za me imurskog pliva kog trenera

Goranu Kolari u godišnja nagrada Prilikom 11. Hrvatskog savjetovanja o obuci nepliva a, koje je održano krajem listopada u Orahovici pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Kineziološkog akulteta u Zagrebu, Hrvatskog saveza sportske rekreacije "Sport za sve“, Hrvatskoga olimpijskog odbora i Hrvatskoga crvenog križa, Goranu Kolari u, treneru u akove kom pliva kom klubu, dodijeljena je godišnja nagrada za obuku nepliva a u Hrvatskoj. Ovo priznanja pripalo mu je zbog višegodišnjeg rada i doprinosa u obuci nepliva a djece predškolske i školske dobi, a posebno romske populacije. Na savjetovanju su još sudjelovali Dušan Lapov, Anto Dragi , Damir Markuš i Miodrag Novosel, tako er u

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

TABLICA

HASTK Mladost Iskon Pula Aquaes l TIS Lokomo va Šenkovec STK Mladost Iskon Varaždin Bjelovar Sv.Nedelja-Novaki

4 4 3 4 4 4 4 3 3 3

4 4 3 2 1 1 1 1 1 0

0 0 0 2 3 3 3 2 2 3

16:1 16:2 12:6 11:11 6:12 7:14 5:13 6:8 6:8 2:12

8 8 6 6 5 5 5 4 4 3

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Ku na Mladost Šenkovec Obrt. škola-Brod Mihovljan Podravka Olimpija ID Grani ar Vukovar ‘91 MSTC-Nostro

5 5 5 5 5 3 3 5 3 3

5 3 2 2 2 3 3 0 1 0

0 2 3 3 3 0 0 5 2 3

20:7 18:11 16:15 14:17 8:16 12:3 12:4 5:20 8:9 1:12

10 8 7 7 7 6 6 5 4 3

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

Vodovod Mladost Dora MGK-Drava Hodošan 1 MSTC-Nostro Mihovljan Varaždin 2

4 3 4 3 3 2 3 2

3 3 2 2 1 1 0 0

1 0 2 1 2 1 3 2

13:6 12:3 11:9 9:6 5:10 5:6 2:12 3:8

7 6 6 5 4 3 3 2

ŽUPANIJSKE STOLNOTENISKE LIGE I. ŽL

III. ŽL

V. ŽL

Dvojac na vrhu s etvorka najavila maksimalnim u inkom borbu za naslov

Druga maksimalna pobjeda STK 3

Nakon odigranog drugog kola 1. ŽL ekipa Kos Kotoribe 2 još uvijek drži svoj maksimalan u inak. U ovom kolu nastradale je najmla a ekipa lige, MSTC Nostro Štikma, koja je uspjela uzeti samo po koji set. Maksimalan u inak drži jedino još ekipa Šenkovca 2 koja je bez ikakvih problema na svom terenu pogazila HE-DRA-u 1. Tre eplasirani MSTC Damtex ispustio je bod na gostovanju kod Kos Kotoribe 3, što je pomalo iznena uju i ishod. Hodošan ET upisao je drugi poraz, tjesno izgubivši kod ku e od vrlo dobre ekipa Putjana Brid.

Rezultati 2. Kola: Lopatinec 1 - Nedeliš e 1 4:6, Šenkovec 2 - HE-DRA 1 9:1, Hodošan ET - Putjane Brid 4:6, Kos-Kotoriba 3 - MSTC-Damtex 5:5, MSTCŠtikma - Kos-Kotoriba 2 0:10; zaostala utakmica 1. kola: HE-DRA 1 - Nedeliš e 1 5:5.

STK 3 ozbiljno shva a svoje zadatke, pa je u drugom kolu bio ponovno uvjerljiv, te je upisao drugu maksimalnu pobjedu na gostovanje kod borbenih Putjana 8. Prvi pratitelj STK-a 3, Cirkovljan Zabat 2 tako er je krvni ki odradio posao na doma em terenu, svladavši ekipu Donjeg Kraljevca 3.

Najzanimljiviji i najneizvjesniji susret kola odigrali su HE-DRA 2 i Mala Subotica 2. Susret je završen neriješenim rezultatom.

Rezultati: HE-DRA 2 - Mala Subotica 2 5:5, Klima-montaža 2 - Mala Subotica 3 odgo eno, Putjane 8 - STK 3 0:10, Šandorovec - Šenkovec 7 9:1, Cirkovljan Zabat 2 - Donji Kraljevec 3 9:1.

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Kos-Kotoriba 2 Šenkovec 2 MSTC-Damtex Nedeliš e 1 Lopa nec 1 Putjane Brid HE-DRA 1 Kos-Kotoriba 3 Hodošan ET MSTC-Š kma

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

2 2 1 1 1 1 0 0 0 0

0 0 1 1 0 0 1 1 0 0

0 0 0 0 1 1 1 1 2 2

20:0 16:4 12:8 11:9 11:9 9:11 6:14 5:15 7:13 3:17

4 4 3 3 2 2 1 1 0 0

Kolo obilježili neizvjesni susreti

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Hodošan 1 Šenkovec 3 Mala Subo ca 1 Mihovljan 4 Putjane 3 Katex Donji Kraljevec 1 STK 2 Putjane 6 Mihovljan 3

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

2 2 1 1 1 1 1 0 0 0

0 0 1 0 0 0 0 1 0 0

Ve nakon drugog kola 3. ŽL etiri ekipe su nagovijestile da žele u i u borbu za sam vrh. Kao i u prošlom, i ovom su kolu upisale nove bodove.

Bez ve ih problema i uzbu enja vode i Lopatinec 2 uspješno je odradio gostovanje kod Kos Kotoribe 5.

Najuvjerljiviji je bio Hodošan 2 koji je pomeo ekipu Draškovca te upisao prvu pobjedu ove sezone. Posljednje plasirana Klima Montaža 1 doživjela je novi poraz na gostovanju kod odli nog Šenkovca 3.

Rezultati: Šenkovec 5 - Cirkovljan Zabat 1 4:6, Hodošan 2 - Draškovec 9:1, Kos-Kotoriba 5 - Lopatinec 2 3:7, Damtex - Kos-Kotoriba 4 3:7, Šenkovec 4 - Klima-montaža 1 7:3; zaostala utakmica 1. kola: Kos-Kotoriba 4 - Kos-Kotoriba 5 8:2.

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Lopa nec 2 Kos-Kotoriba 4 Šenkovec 4 Cirkovljan Zabat 1 Damtex Hodošan 2 Šenkovec 5 Draškovec Kos-Kotoriba 5 Klima-montaža 1

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

2 2 2 2 1 1 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 1 1 2 2 2 2

17:3 15:5 14:6 12:8 11:9 9:11 7:13 5:15 5:15 5:15

4 4 4 4 2 2 0 0 0 0

0 0 0 1 1 1 1 1 2 2

14:6 14:6 13:7 11:9 10:10 10:10 8:12 7:13 7:13 6:14

4 4 3 2 2 2 2 1 0 0

MSTC Nostro Žiškovec je i u drugom kolu 4. ŽL bio nauvjerljivija ekipa. Svoje odli ne igre i ambicije za ulazak u viši rang natjecanja ovaj su put pokazali na gostovanju kod Zasadbrega. Manje uspješno nije bilo ni Nedeliš e 2 koje je na svom terenu svladalo Šenkovec 6, i tako zadržalo korak s mo nim Žiškov anima. Ekipa Lopatinca 3 osvojila je prvi bod sezone protiv Mihovljana 5 Prima-e, dok je Donji Kraljevec 2 upisao uvjerljivu pobjedu na gostovanju kod Hodošana 3.

Rezultati: Orehovca - Putjane 4 3:7, Lopatinec 3 - Mihovljan 5 Primabiro 5:5, Zasadbreg - MSTCNostro-Žiškovec 0:10, Nedeliš e 2 - Šenkovec 6 7:3, Hodošan 3 - Donji Kraljevec 2 1:9; zaostala utakmica 1. kola: Šenkovec 6 - Zasadbreg 7:3.

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

STK 3 Cirkovljan Zabat 2 Mala Subo ca 2 Šandorovec HE-DRA 2 Šenkovec 7 Donji Kraljevec 3 Putjane 8 Mala Subo ca 3 Klima-montaža 2

2 2 2 2 2 2 2 2 1 1

2 2 1 1 0 0 0 0 0 0

0 0 1 1 1 1 1 1 0 0

0 0 0 0 1 1 1 1 1 1

20:0 16:4 14:6 14:6 8:12 6:14 6:14 5:15 1:9 0:10

4 4 3 3 1 1 1 1 0 0

VI. ŽL

IV. ŽL

MSTC Nostro ponovno iznimno uvjerljiv

II. ŽL

Drugo kolo 2. ŽL obilježili su neizvjesni i napeti susreti. Gosti su u ovom kolu imali više sre e, pa su time osvojili nove bodove pobjedivši minimalnim rezultatima. Donji Kraljevec 1 izvukao je pobjedu kod Putjana 3, a trenutno vode i Hodošan 1 kod solidne ekipe Mihovljana 3 koji se trenutno nalazi na posljednjoj poziciji, koja ne prili i njihovim dobrim igrama. STK 2 i Mala Subotica 1 u vrstom susretu podijelile su bodove.

Rezultati: Putjane 3 - Donji Kraljevec 1 4:6, STK 2 - Mala Subotica 1 5:5, Mihovljan 3 - Hodošan 1 4:6, Šenkovec 3 - Mihovljan 4 7:3, Putjane 6 - Katex 3:7.

mnogome zaslužni u svim do sada akcijama obuke nepliva a na podru ju Me imurske županije i šire.

Pripremio: Igor Tkalec

MSTC-Nostro Nedeliš e 2 Mihovljan 5 Prima Donji Kraljevec 2 Šenkovec 6 Putjane 4 Hodošan 3 Lopa nec 3 Orehovica Zasadbreg

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

2 2 1 1 1 1 1 0 0 0

0 0 1 0 0 0 0 1 0 0

0 0 0 1 1 1 1 1 2 2

19:1 13:7 12:8 13:7 10:10 10:10 7:13 6:14 7:13 3:17

4 4 3 2 2 2 2 1 0 0

Uspješni doma ini Zanimljivo kolo odigralo se u grupama 6. ŽL, u kojem su nakon po etni ke treme, ekipa po ele pokazivati pravi sportski i natjecateljski duh. Grupu A obilježile su tri pobjede doma ih ekipa, ali moramo nazna iti da su gosti pružali dostojan i pravi otpor.

Grupa B bila je neizvjesnija, te su dva susreta završena neriješenim rezultatom, dok je maksimalnu pobjedu ostvarila ekipa Klime Montaže 3.

Rezultati-grupa A: STK 4 - Putjane 7 6:4, Dragoslavec Breg - Prelog 1 6:4, Mladost - Šenkovec 8 8:2

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

Dragoslavec Breg STK 4 Mladost Putjane 7 Prelog 1 Šenkovec 8

2 2 2 2 2 2

2 2 1 1 0 0

0 0 0 0 0 0

0 0 1 1 2 2

13:7 12:8 12:8 10:10 8:12 5:15

4 4 2 2 0 0

Rezultati- grupa B: Prelog 2 - Kos-Kotoriba 6 5:5, Klima-montaža 4 - Hodošan 4 5:5, Donji Kraljevec 4 - Klima-montaža 3 0:10

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

Klima-montaža 3 Hodošan 4 Prelog 2 Kos-Kotoriba 6 Klima-montaža 4 Donji Kraljevec 4

2 2 2 2 2 2

2 1 0 0 0 0

0 1 2 1 1 1

0 0 0 1 1 1

17:3 11:9 10:10 9:11 8:12 5:15

4 3 2 1 1 1

2. studenoga 2010.

JESENSKI otvoreni golf turnir

PRVA HNL juniori i kadeti

Minimalni poraz juniora protiv Dinama Me imurje je odigralo utakmice redovnog kola I. HNL za juniore i kadete protiv uvijek najatraktivnijeg protivnika Dinama. Izvrsnu utakmicu odigrali su juniori koji su izgubili minimalnim rezultatom 1:0. Nažalost, utakmica je izgubljena autogolom, tako da je

rezultat mogao biti još povoljniji. Kadeti nažalost nisu pružili zna ajni otpor i uvjerljivo su izgubili utakmicu s visokih 8:0.

U sljede em kolu koje se igra u nedjelju, bit e posebno zanimljivo u akovcu. Utakmicu protiv Rijeke juniori e

igrati na glavnom terenu, a bit e snimana za kasnije emitiranje u mreži lokalnih televizija.

Kadetska utakmica izme u Me imurja i Rijeke igra se na pomo nom terenu od 12 sati, a dva sata kasnije to no u 14 h slijedi juniorska utakmica na glavnom terenu.

RODITELJI PIONIRA GRANI ARA U AKCIJI

Kestenijada za nove trenirke malim nogometašima Teška su vremena, do novca nije lako do i, a op inski i društveni prora uni slabo se pune. Želje i potrebe najmla ih uvijek su velike. Mla i pioniri NK Grani ar iz Kotoribe s velikim entuzijazmom igraju nogomet, a njihov trud roditelji su željeli nagraditi.

Došli su na ideju da sami organiziraju akciju putem koje e prikupljati dobrovoljni prilog kojim e se kupiti trenirke za najmla e nogometaše. Tako su u mjesnom sportskom parku organizirali kestenijadu. Da je akcija uspjela, potvrdio je nov ani iznos koji se našao u kasi. Dobrovoljnim prilogom prikupljeno je nešto malo više od dvije tisu e kuna. Roditelji su zadovoljni, a mali kotoripski nogometaši presretni jer su dobili nove trenirke i nizat e još bolje

Mla i pioniri u novim trenirkama rezultate. Uz inancijsku podršku roditelja i sponzora, nedavno im je kupljen i novi komplet dresova.

Organizatori kestenijade zahvaljuju svima koji su im na bilo koji na in pomogli. (af)

Najviše prvih mjesta za golfere Me imurja U Moravskim Toplicama održan je Jesenski otvoreni golf turnir, na kojem je sudjelovalo trideset igra a iz tri zemlje. U jakoj konkurenciji najviše prvih mjesta osvojili su igra i Golf kluba Me imurje, izuzev jedne konkurencije u kojoj je prvo mjesto pripalo predstavniku GK Moravske Toplice.

Jože Pucko osvojio je prvo mjesto bruto, dok je me u ženama

Izvrstan Grabar Pri kraju sezone me imurski golferi nastupili su na turniru pod nazivom Kostanj & Mošt na kojem je lan GK Me imurje Sre ko Novak osvojio 1. mjesto u Bruto i Neto konkurenciji, dok je iza njega, na drugom mjestu bio Kristijan Antolovi tako er lan GK Me imurje. Napomenimo da se spomenuti golfom bave nepunu godinu pa su rezultati tim vredniji.

Na turniru u Moravskim Toplica sudjelovao je klupski igra Branko Grabar i postigao izniman rezultat u ukupnom poretku zauzevši odli no 2. mjesto u ukupnom poretku Neto skupine. Napomenimo da je Branko Grabar ujedno najstariji golfer Hrvatske i Slovenije što mu nimalo ne smeta da pobje uje u konkurenciji puno mla ih golfera od sebe.

Jesenski otvoreni turnir osvojila Biserka Horvat, koja je ovom pobjedom ujedno postala prvakinja GK-a Me imurje za 2010. godinu. U neto skupini A prvo mjesto pripalo je Hrvoju Novaku. Drugo je osvojio Marko Štihec, dok je na tre em bio Josip Švenda. Miljenko Bali bio je najbolji u neto skupini B, dok je na drugom mjestu bio Sre ko Novak.

Tre e mjesto u toj skupini pripalo je Valentu Perca u.

Najduži udarac na turniru imao je Sre ko Novak, dok je naj-

Na velikom prvenstvu Moravskih Toplica lan GK Me imurje Branko Grabar osvojio je odli no 2. mjesto u ukupnom poretku Neto skupine

bliže zastavici udarila Ksenija Vrbani .

U subotu sve ana klupska skupština Na kraju sezone ove sezone 6. studenoga Golf klub Me imurje eka proslava jubileja, 10. godišnjice kluba, koji e proslaviti prigodnim turnirom i godišnjom skupštinom sa sve anom ve erom. Sve ana skupština održati e se u hotelu Golfer u Toplicama Sveti Martin, a po etak je zakazan za 17 h.

54

Informacije

2. studenoga 2010.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Zastupnik (m/ž) Poduzetni ste i snalažljivi, samostalni, ambiciozni i komunika vni?

Nudimo Vam rad u jednoj od vode ih nancijskih ins tucija u Hrvatskoj na radnom mjestu Zastupnik.

Mjesto rada: Me imurska županija Vaši glavni zadaci bit e: - savjetovanje klijenata i prepoznavanje njihovih potreba - pružanje usluge ponude i sklapanja ugovora o osiguranju - prezentacija i promocija Allianza - ak vno sudjelovanje u procesu edukacije - pružanje podrške klijen ma Pro l kandidata - VŠS ili SSS (poželjno radno iskustvo na is m ili sli nim poslovima) - dobro poznavanje rada na ra unalu - voza ka dozvola B kategorije - poslovna i prodajna orijentacija - profesionalnost, poduzetnost i sklonost mskom radu - komunikacijske i prezentacijske vješ ne Pozivamo Vas da pošaljete svoj životopis do 15.11.2010. godine na e-mail adresu: dijana.kolac@allianz.hr ili putem pošte na adresu Allianz Zagreb d.d., Poslovnica akovec, Katarine Zrinski1/I akovec, 40 000 akovec Nudimo Vam : - razvoj uspješne poslovne karijere - dinami an posao prodaje u nancijskoj djelatnos osiguranja - mo virano i kvalitetno poslovne okruženje - stru na edukacija i poslovna znanja - s mula vne nancijske prihode Snaga je u ljudima!

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI: ANTONIJO IGNAC, sin Božice i Bože; ABEL TARADI, sin Valerije i Zdravka; MARINA IGNAC, k i Tihane i Josipa; ROKO IGNAC, sin Silvije i Marka; TEO ZADRAVEC, sin Irene i Matije; REBEKA HOBLAJ, k i Martine i Tomislava; GABRIEL KAJI , sin Emice i Dragana; MILLA ŠOPAR, k i Ivane i Mišela; FABIJAN KRZNAR, sin Jelene i Davora; ABEL PAJI , sin Margarete i Edina; ADRIAN BENC, sin Roberte i Kristijana; NARCISA HORVAT, k i Verice i Josipa; EMILIJA ORŠOŠ, k i Željke i Branimira; NIKI PAVLIC, k i Ive i Jurice; MATEJ SKLEPI , sin Marijane i Kristijana; DINO SOBO AN, sin ur ice i Tomice; VITO MESARI , sin Rahele i Vedrana; NOA KO ILA, sin Laure i Davora; JAKOV MLINARI , sin Petre i Saše.

VJEN ANI: Ivana Sabol i Marko Moslavac; Dragana Novak i Grozdan Baka ( akovec). Kristina Nerer i Franjo Nesti ; Lidija Govedi i Mario Andrašec (Mursko Središ e). Ivana Horvat i Hrvoje Grabar (Nedeliš e).

UMRLI: Stanko Balog, ro . 1956.; Antun Kvakan, ro . 1942.; Stjepan Varga, ro .

1936.; Alojzija Sušec, r. Novak, ro .

1931.; Marija Mar etko, r. Husi , ro . 1924.; Mijo Vadlja, ro . 1939.; Dragutin Sabol, ro . 1926.; Vladimir Hranjec, ro . 1935.; Kata Radovi , r.

Kolari , ro . 1932.; Marija Horvat, r.

Novosel, ro . 1930.; Marija Obadi , r. Hajdinjak, ro . 1923.; Josip Toplek, ro . 1937.; Antun Ostrugnjai, ro .

1937.; Franjo Pogorelec, ro . 1928. ( akovec). Nikola Petkovi , ro . 1940.

(Kotoriba). Slavek Zrna, ro . 1937.; Valent Vlahek, ro . 1931. (Prelog).

2. studenoga 2010.

Informacije 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

ZAHVALA duboko potreseni iznenadnom smr u dragog supruga, oca, svekra i djeda

FRANJE KLUKA iz akovca preminulog 25. listopada 2010. u 87. godini života ISKRENO ZAHVALJUJEMO rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima koji su u teškim trenucima oproštaja bili s nama, izrazili nam su ut, položili cvije e i svije e i dragog nam pokojnika dostojanstveno ispratili na vje ni po inak.

Veliko hvala vl . Jesenovi u na toplim rije ima ispra aja.

Duboko ožaloš ena obitelj Kluka

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu, ocu, svekru i djedu

FRANJI KLUKA iz akovca

U mislima prisutan, u srcima voljen, nikad zaboravljen, hvala ti za sve!

Po ivao u miru Božjem!

Supruga Štefanija, sin Branko, snaha Zdenka i unuci Siniša i Zdenko

IN MEMORIAM

MIROSLAV VUK – CROATA 28.10.2005. – 28.10.2010.

Obitelji Damiš, Jurini i Vrbanec

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. KRAMONA AKOVEC,Istarska18,traži2ŠIVA ICE TEKSTILA na odre eno vrijeme, radno iskustvo 5 godina, javi se na tel. 395-901. Natje aj otvoren do 15.11.2010.

2. WUSTENROT stambena štedionica AKOVEC, J. Kozarca 15, traži 5 FINANCIJSKIH SAVJETNIKA na odre eno vrijeme, sastanak sa zainteresiranim kandida ma u Zavodu za zapošljavanje akovec, dana19.10.2010.god.udvoranibroj18sapo etkom u 10,00 sa , dodatne informacije na tel. 311-960.

Natje aj otvoren do 15.11.2010.

3. STRUCTURA d.o.o. SIVICA, traži 6 MONTERA METALNIH KONSTRUKCIJA bravari i sl. zanimanja na odre eno vrijeme, javi se na 098 329430. Natje aj otvoren do 06.11.2010.

4. Ordinacija op e medicine dr. Bernardica Somo i, traži AKOVEC, F. Pun eca 2, traži 1 DOKTOR OP E MEDICINE na odre eno vrijeme, položen stru ni ispit, javi se na 098 744913 ili e-mail: bernardica.somodji@ck.t-com.hr Natje aj otvoren do 14.11.2010 5. POSEIDON d.o.o. AKOVEC, I.G.Kova i a 30, traži 1 RA UNOVODSTVENI RADNIK min. SSS, 5 godina radnog iskustva, na neodre eno vrijeme na pola radnog vremena, znanje rada na ra unalu i ra unovodstvenihprograma,najbitnijeradnoiskustvo u turizmu i ugos teljstvu, javi se osobno ili 310-219.

Natje aj otvoren do 10.11.2010.

6. KOZAR d.o.o. AKOVEC, traži ZIDARI, TESARI, POM. TESARI na odre eno vrijeme, javi se na 098493150. Natje aj otvoren do 07.11.2010.

7. ARTing AKOVEC,traži2SOBOSLIKARA,2FASADERAnaodre enovrijeme,javi sena0914390279, 091 2390279. Natje aj otvoren do 30.11.2010.

8. ELLIT d.o.o. HODOŠAN, traži 1 KONOBAR / KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098 528570. Natje aj otvoren do 30.11.2010.

9. Goricaj graditeljstvo NEDELIŠ E, Žarkovice 5, traži 3 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098 241111. Natje aj otvoren do 12.11.2010.

10. NITRO d.o.o. AKOVEC, A. Morovi a 1 I kat, traži 1 SAMOSTALNI KNJIGOVO A, ra unovo a, znanje kompletnog knjigovodstva i ra unovodstva, na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 10 godina, znanje rada na ra unalu, dostavi zamolbe osobno na gornju adresu ili e-mail; kbekim@nitro-hr.hr Natje aj otvoren do 02.11.2010.

11. MISTEX d.o.o. ŽIŠKOVEC, traži 3 KV, PKV ŠIVA ICE RUBLJA na odre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se na 098 242058. Natje aj otvoren do 15.11.2010.

12. BETEX PROIZVODNJA d.o.o. BELICA, B. Radi a 48, traži 10 ŠIVA A/ICA na neodre eno vrijeme uz

probni rad, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu uz napomenu "za kadrovsku", informacije na tel. 370-201. Natje aj otvoren do 05.11.2010.

13. SLASTI ARSTVO CVEK d.o.o. PUŠ INE, akove ka 82, traži KV, PKV PEKARI - više izvršitelja na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 602-200. Natje aj otvoren do 15.11.2010.

14. Soboslikarski obrt Kralji Igor AKOVEC, Travni ka 1, traži 4 KV, PKV SOBOSLIKARA na odre eno vrijeme, javi se na 098 723187. Natje aj otvoren do 10.11.2010.

15. KNAUFFALNOVOSELOROK,tražiMONTERISUHE GRADNJE-više izvršitelja na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo godinu dana, javi se na 098 9244510. Natje aj otvoren do 20.11.2010.

16. VS GUMISERVIS d.o.o. OPOROVEC, traži 1 KONOBAR/KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 099 6435814. Natje aj otvoren do 30.11.2010.

17. ALLIANZ ZAGREB d.d., Poslovnica akovec AKOVEC,K.Zrinski1/1,tražiZASTUPNIK/ZASTUPNICA -više izvršitelja, VŠS, SSS, poželjno radno iskustvo na is milisli nimposlovima,voza kadozvolaBkategorije,poslovnaprodajnaorijentacija,profesionalnost, poduzetnost i sklonost mskom radu, komunikacijskeiprezentacijskevješ ne,životopissazamolbama

dostavi nagornjuadresuilinae-mail:dijana.kolac@ allianz.hr Natje aj otvoren do 12.11.2010.

18. POSAVEC d.o.o. NEDELIŠ E, A. Šenoe, traži 1 KV INSTALATER GRIJANJA, 1 PKV INSTALATER GRIJANJA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, javi se na 098 426500. Natje aj otvoren do 05.11.2010.

19. STELLA FLORIS STRAHONINEC, traži 1 VRTLARSKIRADNIK/ICAnaodre enovrijemeuzmogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 098 9020615.

Natje aj otvoren do 25.11.2010.

20. Stomatološka poliklinika Dr. Perca AKOVEC, ZAVNOH-a 31, traži 1 VSS DOKTOR DENTALNE MEDICINE na neodre eno vrijeme - skra eno radno vrijeme, 20 sati tjedno, znanje njema kog jezika, javiti se na e-mail; srecko@percacstom.com Natje aj otvoren 31.11.2010.

21. ATEKS d.d. AKOVEC, Zrinsko Frankopanska 25, traži 1 DIPL. INŽ. ELEKTROTEHNIKE – energe ka na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa,pripravnik,javi seosobnonagornjuadresu sa zamolbom. Natje aj otvoren do 03.11.2010.

22. ZAŠTITAR SU I BJELOVAR, Preradovi eva bb, traži 1 ZAŠTITAR OSOBA I IMOVINE na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, mjesto rada akovec, javi se na 098 409223. Natje aj otvoren do 10.11.2010.

23. KOS d.o.o. KOTORIBA, traži 1 SERVISER/SERVISERKA plinskih i klima ure aja na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 098 723306. Natje aj otvoren do 24.11.2010.

24. ELEKTIC - CO d.o.o. AKOVEC, traži 2 TESARA, 2 ZIDARA, 2 ARMIRA A, 1 KRANIST na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 040 341188. Natje aj otvoren do 15.11.2010.

25. Dom za starije i nemo ne osobe SLAKOVEC 70, traži1MEDICINSKASESTRAnaneodre enovrijeme, odra en pripravni ki staž u struci, javi se na 829181. Natje aj otvoren do 08.11.2010.

26. VINKI GRUPA d.o.o. CELINE, Glavna 18, Podturen, traži 5 SOBOSLIKARA, 6 MONTERA SUHE GRADNJE(KNAUF), 3 KERAMI ARA na neodre eno vrijeme, javi se na 095 8379648. Natje aj otvoren do 04.11.2010.

27. Ugos teljski obrt "NA VOGLU" TRNOVEC, traži 1KONOBAR/KONOBARICAnaneodre enovrijeme, javi se na 858-501, 098 379923. Natje aj otvoren do 05.11.2010.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvjeti: OŠ, PKV, KV - ili osobe sa školom za šiva a ili završen te aj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 30.11.

2. USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU NJEGU KANCIJAN, VARAŽDIN, ZAGREBA KA 255, traži 1 MEDICINSKU SESTRU/MEDICINSKOG TEHNI ARA na neodre eno vrijeme, uvjeti: SSS,položenistru niispitvoza kiispitBkat.,potrebno vlas to vozilo, najava na mob: 098/9028866 (Dubravka Kancijan), do 30.11.

3. AGRO-FARMER d.o.o., Sesvete Ludbreške, Vinogradska 6, traži 1 VETERINARA (m/ž) za vo enje veterinarske službe na neodre eno vrijeme, uvjeti: VSS, položen stru ni ispit, potrebna licenca za obavljanje posla, radno iskustvo godinu dana, poznavanje engl. ili njem. jezika, poznavanje rada na ra unalu, Kontakt osoba; Ljubica Ivan i , mob. 098 980 3928, do 10.11.

56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

PRODAJEM MOTOR Keway 250ccm, linija choper, star 2g., reg. do 10./11., redovito servisiran, alarm, dalj. paljenje, mob. 098/242-737 PRODAJEM AUDI 80B4 1.9TD za dijelove ili u kompletu, ispravan, neregistriran, mob. 099/7022-067 MERCEDES 190E 1984.g., automa k, reg. do 27.10.2010., uš uvan, cijena 5.500 KN, mob. 099 241 4596 PRODAJEM GOLF 1.9 TDI automa k 1998.g., mob. 098/1910-841 PRODAJEM VOLVO V40 karavan 1.9 dizel, reg. do 8./11., mob.

091/510-1064 PRODAJEM ALU FELGE 13cola 4x100 s gumama 165/70/13 Michelin, eurokuka za reno 5 i dijelovi limarije i mehanike za R-5, mob. 091/5130-939 PRODAJE SE OPEL VECTRA 1.7TD 1993.g., za dijelove (abs, getriba, sva vrata, svi podiza i, ovjes, nosa motora i šiber), mob. 098/909-8974 VW POLO 1.4 16V comfor tline 2004.g., 1.vlasnica, servisna, 83tkm, garažiran, izuzetno stanje, 5.900 eur, mob. 095/5964-888 RENAULT TWINGO 16V 2002.g., 104tkm, dynamic oprema, dalj. centralno, el. podiza i stakla, alu felge, o uvan, reg. do 10/2011., tel: 091 445 7105 ELI NE FELGE 14 cola sa zimskim gumama Barum 175/65/R14 original za peugeot ili citroen vozila, 4x108, cijena: 1.000,00 kn, tel.

098/704-938 PRODA JEM 4 ZIMSKE GUME 195/65/15, gotovo nevožene, tel.

095/9220-270.

TOYOTA COROLLA 1.6 16V VVTi Blue Edi on mod. ‘06.g., 65tkm, servisna, odli no stanje, 8.999 eur; mob.

099/310-9845 VW GOLF IV 16V Ocean model 2004.g., 1.vlasnik, 5 vr., full oprema, odli an, 6.6 0 0 eur, mob.

091/8940-554 PRODAJEM FORD FOCUS 1.4i 2004.g, registriran, garažiran, cijena 5.500 eura, tel. 091-580-9681 TOYOTA COROL L A D - 4D Luna 2005.g., 80tkm, servisna, sva oprema, reg do 9/2011, besprijekorna, kupljena nova kod Šavore, cijena 9.900 eur, mob. 095/533-1983 PRODAJEM laku autoprikolicu, malo korištenu, tel. 314-057 PRODAJEM MAZDU 323p 1.4 benz 1998.g., 3vr., 54kW, 55tkm, abs, servo, radio mp3, 2 zvu nika, reg. do 2/11., cijena 2.000 eur, mob.

091/6000-891 PRODAJEM OLDTIMER JEEP Mahindra dizel 1970.g., o uvan i sre en, mob. 098/704-950 KUPUJEM AUTOMOBILE svih marki, modela, godišta i stanja, može i stare olupine, te prodajem audi B4 benz za 1.200 eur, mob. 098/777-095 FIAT UNO 45 trend, reg. godinu dana, u dobrom stanju, prodajem, mob. 098/9069-355

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor, može i neispravne, mob.

092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODA JE SE TRAKTOR IMT 533 1970.g., u vrlo dobrom stanju, tel.

098/180-80-27 PRODAJEM PRIKOLICU Tehnostroj 4.5T, registriranu godinu dana, cijena po vi enju, tel. 868-057 PRODAJE SE TRAKTOR Univerzal 445 1998.g., Store 504 1984.g., Stayer 18rs sa reduktorom, elevator, tanjura a 20 diska, plug IMT visoki i sjetvosprema , mob. 091/517-5821

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJE SE METALNI KUKURUŽNJAK. Upita na tel. 098/832-563 PRODAJE SE EKI AR s kutijom, cirkular, agregat za struju i doma a rakija šljivovica, mob. 091/739-8474 ili 099/790-6365 PRODAJE SE STARINSKA DRVENA PREŠA za grož e, jabuke i sl., pogodna za seoski turizam. Nazva iza 16 sa na tel. 040/584-152 PLASTENICI ZA GREDICE, metalni, montažni, 3x1 m, prodajem, cijena od 240-320 kn. tel. 040 821 110 ili 091 888 3566.

PRODAJE SE traktor IMT 542 s kabinom 1983.g., 6780 rs (3.500eur); traktorska prikolica s nastavcima za stranice 4T (1.250eur); rasipa umjetnog gnojiva 300kg (200eur); plug 2-brazdni OLT (150eur); mlin eki ar s met. sandukom 3-fazni (300eur); levator kratki za kukuruz (200eur); tel: 099/665-2082 KUPUJEM KABINU za Ursus 335. Tel: 099 3360 608 PRODAJEM TRAKTOR Zetor 4712 s kabinom, sa uvan i registriran, 1-brazdni visoki plug 16cola, svinju za klanje od 150-160kg po cijeni od 11kn/kg (mog. klanja), te mladog ovna i bre u ovcu za 200eur. mob.

091/9770-584

USLUGE

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI Dugogodišnje iskustvo.

Brzo i kvalitetno!

Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k IIstarska t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, mob 091 559 4332 NASTAVNICA ENGLESKOG JEZIKA daje instrukcije za osnovnu školu. Mob: 098 8020 60 PODUKE iz matema ke, kemije i zike, mob. 098/988-1617 SIGURNO ZBRINITE VAŠE DIJETE dok radite ili rješavate svoje obaveze, kvalitetno druženje, igra, prehrana i ostalo u jutarnjim i popodnevnim satima nudim u svom prostoru. mob.

098/922-6806 P O P R AV L J A M N A M J E Š TA J , kuhinjske elemente, zamjena pan i sl., brzo i povoljno. mob.

099/512-3207

POSAO TR A ŽIM POSAO PRODAVA A, mob. 095/803-7109 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RA UNALU s aktivnim znanjem engleskog jezika za posao ponude paten ranih proizvoda u svijetu, mob.

099/5155-064 SERVIS Z A IŠ ENJE OBAVL JA USLUGE IŠ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob.

098/955-6885 ZARADITE I DOPRINESITE SVOM KU NOM BUDŽE TU – nau ite bioterapiju i oslobodite se financijskih problema, mob.

099/5155-064 UVALA BI DJECU u akovcu – žena s iskustvom ili pomo starijim osobama u nabavci hrane ili sl., mob. 091/5962-707 TRAŽIM POSAO VOZA A KOMBI VOZILA B-kategorije (cijela Hrvatska), osobnog voza a ili voza viljuška. Samo ozbiljne ponude molim! mob. 095-512-7402

POZNANSTVA SITUIRAN I OZBILJAN MUŠKARAC 55/171 s ku om na selu traži dragu i blagu ženu do 47g. za suživot/brak. mob. 098/9075-967, na sms ne odgovaram ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570 OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 PE AR d.o.o. obavlja usluge zidanja i preslagivanja kalijevih pe i i kamina, vanjskih pe enjara i zidanih štednjaka, mob. 091/540-8223 MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 ANTENSKI SERVIS – OSTVARITE BESPLATNO ISPITIVANJE TV SIGNALA, prodaja, montaža, servis. mob. 098/241-109 MAJSTORI za sitne ku anske popravke. Radimo brzo, kvalitetno i povoljno. mob 099/6699-007 PODUKE IZ MATEMATIKE i fizike, mob. 099/685-8066 INSTRUKCIJE iz engleskog i hrvatskog jezika. mob. 098 920 88 82

NEKRETNINE – PRODAJA PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvorišta i vrta na korištenje, Istarsko naselje (ku ice). mob. 099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

Agencija za promet nekretninama akovec, Trg Eugena Kvaternika 3 (iza op ke Ghetaldus) tel: 040/313-833, mob: 099/33 44 664 bim.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Me imurske županije i šire

U CENTRU AKOVCA prodajem poslovni prostor od 200m2 i iznajmljujem poslovni prostor od 100m2, mob. 091/786-8534 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170 PRODAJE SE ILI MIJENJA KU A + gradilište u Selnici za stan u akovcu ili Lendavi. tel. 00386/41-249-325

PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Središ u, mob.

098/954-9775 PRODAJE SE VINOGRAD s podrumom i prostorijom od 4x6.5m2 sa svom opremom za vinograd, te se prodaju ind. mašine endlerica sa 5 konaca i šteperica u dobrom stanju – sve hitno i povoljno, mob.

095/5125-900 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k od 46m2, visoko prizemlje, povoljno. mob. 091/572-4557 FRIZERSKI SALON, novi, namješten, akovec, ulica Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559 STAN 2-sobni i 3-sobni s garažama, novogradnja (ispod Šafrana), kredit osiguran, prodajem, tel.

098/241-559 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru grada, mob. 098/806-339 PRODAJEM APARTMAN od 18m2 u Vodicama kod hotela Imperijal, klima, tv, namješteno, mob.

099/6818-912 PRODAJE SE ORANICA od 1000 hv u Mihovljanu na Šafranu, je ino. mob.

099/506-8698 PRODAJEM ELITNU KU U u Murskom Središ u od 300m2 blizu crkve u Martinskoj, cijena dogovor.

Tel. 040-543-825 ZAGREB- zapad, atrak van položaj, lijep novoobnovljen i novoopremljen stan 41 m2, 50m od tramvaja, klima, vlas parking, iznajmljujemo ili prodajemo. mob. 098/539-350 PRODAJE SE KU A s oku nicom u

elekovcu kod škole. Tel: 098/908 41 22 ili 099/665 20 82 PRODAJEMO GRADILIŠTE u Nedeliš u vel. 1050m2, cijena 16.000 eur.

Info; 091/5585-930 PRODAJE SE ILI IZNAJMLJUJE kozme ko masažni salon u centru akovca, mogu a je i druga djelatnost, površina 23m2. info. 091-527-39-22.

PRODAJE SE ILI SE DAJE U ZAKUP RADIONA izgra ena od “sendvi ” panela 250 m2 u Ma kovcu. tel.

098/991-7090.

PRODAJEM KU U u Malom Otoku pokraj Legrada, velika oku nica i svi priklju ci, 10.000 eura, tel.

048/641-286 PRODAJE SE DVOIPOLSOBNI STAN u Vukovarskoj 4a u akovcu (blizina škole, vr a, sportskih terena), mob.

091 5635 772 POVOLJNO PRODAJEM TROSOBNI STAN u Zagrebu od 86,7 m2, 5.kat, Vukovarska - Strojarska ulica, zgrada stara 9g., 7 etaža, lift, etažno grijanje, klima u svakoj sobi, pogled zapad. Mob. 091 517 08 66 PRODAJE SE VIKENDICA u D. Zebancu s vo njakom i šumom, mob 099 595 33 99 PRODAJE SE APARTMAN u Novalji 61,70 m2, pogled na more, 2 spava e sobe, kompl. namješten, protuprovalna vrata, sat. antena, klima, tenda, 2 parkirna mjesta, uporabna dozvola, useljivo odmah, namještaj i kuhinjski apara u cijeni, mog. zamjene za stan ili ku u u akovcu, Mob. 098/393-000 GORI AN, Prvomajska, prodajem ku u sa dvorištem, plin, centralno, 1.370m2, odmah useljiva, 29.000 Eur, Mob 091 6652 947 PRODAJEM ZEMLJIŠTE s drvenom ku icom u Lopa ncu, I.L. Ribara 13, mob. 091/545 7389 PRODA JE SE GRA EVINSKO ZEML JIŠTE u Zasadbregu. mob 091/763-6571 PRODAJEM GRADILIŠTE u G. Hraš anu od 263 hv, mogu nost zamjene, mob 091/241-6620 PRODA JE SE GR A E VINSKO ZEMLJIŠTE u Pribislavcu na atrak vnoj lokaciji, mob. 098/226-119 PRODAJE SE NAMJEŠTEN DVOSOBNI STAN u D. Dubravi od 60m2, mob 099/879-3408 PRODAJE SE NOVIJA VIKEND KU A u Dragoslavcu, pogodna za stanovanje (struja, voda, plin), te starija ku a visoka katnica u Šenkovcu na gl. ces .

Kontakt: 343-557

PRODA JE SE KU A od 160m2 s oku nicom u okolici akovca. mob 098/632-429 PRODAJEM STAN od 80 m2, Ma kovec. mob. 098/777-084 KUPUJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u gornjem djelu Me imurja. Kontakt: 098/366-266 KUPUJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE ILI KU U za rušenje u k ili okolici za gradnju obiteljske ku e. Molim ozbiljne ponude, mob. 098/303-610 PRODAJE SE ORANICA od 1600 hv Preloge u blizini šljun are, mob.

091/530-2962 PRODAJEM KU U u Savskoj Vesi, struja, voda, plin, kanalizacija, mob.

098/553-270

IZNAJMLJIVANJE NAJAM POSLOVNIH PROSTORA u akovcu, 78 m2 (2. kat) i 20 m2 (1. kat). Novogradnja, bivše sajmište, 5 minuta hoda do centra grada. Info: www.ronis.hr/najamprostora. pdf ili tel. 091 202 2828

IZNAJMLJUJEM TROSOBAN namješten stan s posebnim ulazom, idealan za studen ce, tel. 040/363-523 IZNAJMLJUJEM 2-krevetnu i 5-krevetnu sobu uz upotrebu kuhinje i kupaonice, povoljno za samce, tel.

343-492 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za studen ce, tel. 390-291 IZNAJMLJUJEM TROSOBNI namješteni stan studenticama, blizina U iteljskog fakulteta, vrlo povoljno, mob. 099/3670-995 IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM DVOSOBNI namješteni stan u akovcu na Jugu, mob. 098/426-862 TRAŽI SE JEDAN ILI DVA CIMERA ZA STAN u Zagrebu, Maksimirska cesta (kod stadiona), hitno i povoljno, mob: 098/970-6563 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBAN STAN od 110m2, odvojeni ulaz i sva brojila, namješteno, centar k, te prodajem fasadnu plinsku pe , zva poslije 18 sa na tel. 091/933-8468 PRODAJEMO KU U I IZNAJMLJUJEMO ODVOJENI STAN u ku i za uslugu održavanja iste, u Murskom Središ u, tel. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI NAMJEŠTENI STAN u donjem dijelu ku e u akovcu, s posebnim ulazom i parkirnim mjestom, info 098/938-7532

2. studenoga 2010.

IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 160 m2 s velikim parkiralištem u Nedeliš u na glavnoj ces k-Vž, mob. 098 832 504 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI KOMFORNI stan u M. Središ u. mob.

091/5495-873 IZNAJMLJUJE SE ODMAH USELJIV TROSOBNI STAN u ku i iza autobusne stanice u centru k, sa odvojenim brojilima, ulazom i malim dvorištem. mob. 095/0808 60 50.

IZNAJMLJUJE SE KU A na Jugu za stanovanje, mob. 098/915-9364 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN studentima, samcima ili parovima koji rade, centr. grijanje, ulaz poseban, tel. 363-528 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR ispred zgrade Policije, Svetojelenska 13, cijena 1.000 eur, mob.

095/584-8342 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 80m2 pogodan za ugos teljstvo ili bilo koje druge namjene u Ma kovcu. mob. 098/777-084 IZNAJMLJUJE SE KOMFORNI STAN u akovcu, K. Tomislava, mob.

098/195-7448 IZNAJMLJUJEM TROSOBNI namješteni stan, poseban ulaz i brojila, na duže vrijeme, mob. 091/5000-707 IZNAJMLJUJEM KU U na selu besplatno dvjema ženama u zamjenu za iš enje iste i dvorišta. tel.

095/8190-349 IZNAJMLJUJU SE GARSONIJERE u k od 30m2 nenamještena i od 20m2 polunamještena, tel. 384-515 ili 098/545-526

ŽIVOTINJE

D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A , PRODAJEM DOMA E PATKE japanke mlade, doma a ishrana, cijena 50kn/ž i 70kn/m, te prodajem drveni kukuružnjak od 8m, povoljno. mob.

092/280-3055 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445

2. studenoga 2010.

PRODAJEM MINI PUDLICE m+ž, mob.

095/564-1208 ili 091/313-7855 PRODAJU SE: ženka šarene rozele, par plavih rozela. Povoljno! Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJEM PAPIGE tigrice, nimfe, rozekolise, personate, pjevaju e i rozele, patke mandarinke i karolinke, paunove, te srebrne i pla naste fazane. mob. 098/912-3938 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 NJEMA KI BOKSERI – štenci žuti, tigrasti i bijeli, sa rodovnikom, cijepljeni i o iš eni od parazita, info: 042/641-417 ili 095/553-5369 PRODAJEM ZE EVE male za tov, ze ice za rasplod i ze eve o iš ene, tel.

040/333-911 ili 091/906-6933 JACK RUSSELL TERRIER - ženkice vrhunskog porijekla, otac europen winner 2007, junior vice world winner 2006, majka štenadi je k erka junior europen winner 2007. za izlaganje i daljnji uzgoj s rodovnicom. Uzgajiva nica Zoom-Zoom Koprivnica, Tel. 098/984-3702 i 091/929-8921 POKLANJAM MA I E u dobre ruke. mob. 098/461 113 PRODAJEM CRVENE KOKOŠI nesilice stare 11mj., cijena 20kn/kom, tel.

091/528-9292

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

POKLANJAM POLUPERZIJSKE MA I E (bijeli i crno bijeli) u dobre ruke. tel.

040/821-459 ili 098/132 2005 AMERI KI STAFORD TERIJER muško i žensko štene, socijalizirani, umilja .

Info 040/343-318 WESTY TERIJERI – štenci s rodovnicom, cijepljeni i ipirani, tel. 364-010 ili 091/364-0102 LABRADORI, crne i žute boje, stari 2.mj., sa rodovnikom, cijepljeni i tetovirani, od izložbeno nagra ivanih roditelja. Mob: 091/3822-459, info: www.starfromnord.webs.com PRODAJU SE SVINJE od 100-150kg, mogu e klanje i prijevoz, cijena povoljna, mob. 092/2122-858

RAZNO OTKUPLJUJEM O IŠ ENE ORAHE, mob. 098/303-574 TONI d.o.o. prodaje suhi i separirani DRVENI UGLJEN (kocka i komad), uz mogu nost dostave. Donji Kraljevec, tel. 655-444, Podturen, tel.

847-159

PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069

PLESNA ŠKOLA LIVI po etak te aja u subotu 6.11. u 16 h za osnovnoškolce, 18 h za odrasle, info 098 170 53 89.

Ovdje je za samo

PILATES, ZUMBA ili TRBUŠNI PLES izaberite za sebe zdravlje i zabavu u PC LIVI, požurite sa prijavom na 098 170 53 89

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na

KUPUJEM STARINSKI NAMJEŠTAJ: gredence, komode, stolove, zidne vure, pe i, škrinje, srebro, porculan, svije njaci i ostale starine. tel. 858-347 ili 095/537-8617 PRODAJEM krovni nosa prodajem za vw boru ili golf III i ulja na platnu prodajem raznih majstora i mo va u M. Središ u. mob. 098-961-7349 PRODAJE SE autoprikolica, brako preure ena za teret, «A» test, povoljno, može i zamjena za Thomos automa k T3 ispravan, te se prodaje goblen šiva ica, povoljno. tel. 334-012 PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM ZIDARSKU DIZALICU, veliki zup anik bet. mješalice, ba vu od 300lit., šiva u mašinu «Jadranka», svinjsku mast, te kupujem starinsku neispravnu pušku, tel. 821-229 PRODAJEM RABLJENU ALI JAKO UŠ UVANU DJE JU ODJE U žensku vel. 3-4 i mušku za 9g., vrlo povoljno, mob.

098/170-5447 PRODAJEM GRAH zelen ek, N. Selo Rok, tel. 853-258 PRODAJU SE RABLJENI BETONSKI STUPOVI, mob. 091/510-1064 PRODAJE SE STARI CRIJEP, ve a koli ina, je ino, tel. 868-009 iPhone 3G 16Gb, korišten, uš uvan, originalna ku ja, sav pribor. Poklon gumena navlaka. Cijena 1.700 kn. T. 091/2177-558.

KUPUJEM RABLJENU KNJIGU iz Likovnog «Pogled Potez» za 5.razr. u izdanju «Profil-a», ponude na mob.

098/390-404 ZBOG SELIDBE PRODAJEMO prekrasnu i vrlo kvalitetnu crnu blagovaonsku garnituru (stol+6 stolica), ormare, krevet, kau , komplet za kupaonicu (ormari i, ogledalo, umivaonik sve Colpa-san), TV 55 i 72cm, tepihe, trakaste zavjese, ugradbenu manju kuhinju sa su ericom i dr., o uvano i vrlo povoljno. mob. 098/539-350, k PRODAJE SE FOTOKOPIRNI APARAT Minolta EP 1054, A3/A4, Zoom, potpuno ispravan, 40.000 kopija, dodatni novi toner, tel 688-433 ili 098/723-160

POVOLJNO perilica rublja i sušilica Gorenje, tel. 384-562 ili 091/970-1929 PRODAJE SE POVOLJNO pvc stolarija: dvoja balkonska vrata s roletom 225x80 cm i jedan prozor s roletom 135x100 cm, te rabljeni dj. kreve , kupcu poklanjamo kolica i hodalicu, tel. 091/792-3011 PRODAJEM prozorska krila i balkonska vrata sa izo staklima bez štokova, povoljno, mogu a zamjena, mob. 091 559 4332 PRODAJEM MOBITEL Samsung GTS5230, potpuno novi, garancija 2g., za 700 kn, mob. 095/848-9753.

KUPINOVO VINO, ljekovito iz vlas te proizvodnje, bogato željezom, mineralima, vitaminima prodajem. Šaljem pouze em. mob. 098 1379 366 KUPUJE SE KALIJEVA PE i PE na kruta goriva za centralno grijanje. Kontakt: 343-557 PRODAJE SE KOŽNA GARNITURA trosjed i dvije fotelje povoljno. mob.

091/970-1929 PRODAJEMO RABLJENU DJE JU ODJE U I OBU U, uš uvanu, za djevoj ice i dje ake od 0-8g., cijena 10kn/kom.

Nazvati poslije 16 sati na mob. 098 632 384 PRODAJEM prof. stroj za mijesi i za izradu tjestenine, pe za pe enje mlinci ili mesa, nova inox napa Gorenje 90cm i varilicu vre ica. tel. 544-009 ili 098/750-511 PRODAJEM GROBNO MJESTO na akove kom groblju, mob. 095/551-8390 PRODAJE SE oranica od 880 hv (Topolje), plinske pe i Maja 12 i Mirela 8, bojler Vailant 13lit. i kupaonska pl. grijalica. mob. 091/579-6352 PRODAJU SE tri komada PVC-prozora dim. 100x100 mm, dobro o uvani, po vrlo povoljnoj cijeni. mob.

095-512-7402

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

BEBA je mješanka labradora koju su ljudi iz veterinarsko higijenske službe pokupili s ceste sa njezinih 14 beba. Bebe su udomljene, a ona je vrlo umiljato stvorenje, izuzetno dobro udna, mirna i voli se maziti. Ro ena je 10.7.2008., kastrirana. Nije za lanac!

BAFKO je prekrasan pas, vrlo pametan i izuzetno željan ljubavi i pažnje. Jako je dobre naravi, slaže se s drugim psima i dobar je s djecom. Bafko je kastriran, ro en 12.8.2009. Nije za lanac!

MAYA je mješanac hrvatskog ov ara. Ro ena je negdje po etkom 2009. godine. Život na ulici je nije mazio jer je izgubila pola uha. Izrazito je željna ljudske pažnje. Kastrirana je i nadamo se da e uskoro na i novi dom. Nije za lanac!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

791

UTORAK 2. studenoga 2010.

TV pregled

od 2.11.2010. do 8.11.2010.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Brzina FILM

UTORAK, HRT 2, 20:00

Akcijski lm. Policajci Jack (K. Reeves) i Harry odlikovani su jer su uspjeli spasi ljude zarobljene u dizalu gdje je bila postavljena bomba. No, nekoliko dana poslije ucjenjiva se javi Jacku i obavijes ga da je u autobusu koji je pun putnika bomba.

Ako e autobus vozi sporije od 50 milja na sat ili ako se zaustavi, eksplodirat e.

Ucjenjiva traži nekoliko milijuna dolara...

Panika u zraku FILM

SRIJEDA, NOVA TV , 23:45

Nekoliko tjedana prije ameri kog praznika Dana nezavisnos dogodila se velika zrakoplovna nesre a, a sljede i tjedan se srušio još jedan avion. Kada se nakon tjedan dana dogodila i tre a katastrofa svi postaju svjesni da te nesre e nisu bile slu ajne. Državne službe su upregnute u potragu za sumnjivcima, a tragovi ih upu uju na pales nsku teroris ku organizaciju...

Najbolji od najboljih 2 FILM

ETVRTAK, NOVA TV, 23:00

U jednom podzemnom borila kom klubu, vlasnik crnog pojasa Travis Brickley (Chris Penn), ubijen je nakon što je izgubio borbu od zlog majstora borila kih vještina, Brakusa (Ralf Moeller). Walter Grady, sin njegova najboljeg prijatelja, Alexa Gradyja (Eric Roberts), svjedok je Travisovog ubojstva. Alex i njegov partner, Tommy Lee, zakunu se da e osvetiti prijateljevu smrt, pobijediti Brakusa i zatvoriti borila ki klub...

Ameri ka pita: Vjen anje FILM

PETAK, RTL, 23:25

Ovoga puta idu do samoga kraja. Jim Levenstein (Jason Biggs) kona no je uspio skupi hrabrost i zaprosi svoju djevojku Michelle Flaherty (Alyson Hannigan), koja je oduševljeno pristala. Me u m, pravi problemi za Jima tek zapo inju jer mora po e planira ceremoniju vjen anja. Svadbi se, jednako koliko i roditelji budu ih mladenaca, vesele i Jimovi prijatelji Kevin...

Planet tame FILM

SUBOTA, RTL, 21:50

Pro v zla može se bori jedino zlom. Kada neo ekivana kiša meteora naglo zaustavi putovanje svemirskog broda, preživi samo desetero od njegovih etrdesetero putnika, koji se na u zaglavljeni na nepristupa nom, golom planetu. Me u preživjelima se nalazi i Richard B. Riddick (Vin Diesel), iznimno opasan osu eni robijaš, koji je bio prevo en u strogo uvani zatvor...

Dvanaest žigosanih FILM

NEDJELJA, HRT 2, 20:05

05.55 Najava programa 06.00 Tre a dob, emisija za umirovljenike (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.07 100% hrvatsko, emisija pod pokroviteljstvom 09.09 arolija, serija 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Na vodenome putu 4: Finski oto i i - Od pristaništa do pristaništa, dok. serija 11.00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 11.10 Debbie Travis preure uje 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 More ljubavi, telenovela 13.20 Hitna služba, serija 14.05 Vijes s prijevodom za gluhe 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Me u nama 15.00 Luda ku a, hum. serija 15.40 Znanstvena pe ca 16.15 Hrvatska uživo 17.00 Vijes 17.15 Hrvatska uživo 17.40 8. kat, talk-show 18.20 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 18.35 Odmori se, zaslužio si, TV serija 19.15 Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom 19.22 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Škrinja: Konvoj Libertas 21.10 Država, selo, grad 22.25 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 22.30 Dnevnik 3 22.55 Sport 22.58 Vrijeme 23.00 Vijes iz kulture 23.10 Lica nacije 00.00 CSI: Las Vegas, serija (12) (R) 00.45 Zvjezdana vrata: Svemir 1, serija (R)

01.30 02.15 03.00 03.45 04.00 04.40 05.10

Hitna služba, serija 24, serija (12) (R) Završni udarac, serija (12) (R) Skica za portret 8. kat, talk-show Znanstvena pe ca (R) Lica nacije (R)

05.05 TEST 05.20 Najava programa 05.25 Odbojka SP Japan (ž): Hrvatska - Njema ka, prijenos -------- More ljubavi, telenovela (R) 07.05 Johnny Bravo, crtana serija 07.30 Batman i hrabri superjunaci, crtana serija 07.55 Mala TV: -------- TV vr -------- Ninin kutak -------- Crtani lm -------- Danica 08.25 Dvorac igra aka, serija za djecu (R) 08.50 Školski program: Mensa -------- Navrh jezika -------- Kratki spoj: Uhva svjetlost 09.35 Mega Mindy, serija za djecu 10.00 Beverly Hills, serija 10.45 Globalno sijelo 11.15 Prizma, mul nacionalni magazin 12.00 U istom loncu, kulinarski show 12.35 Euromagazin 13.05 Proces 13.30 Zvjezdana vrata: Svemir 1, serija 14.15 Školski program: Mensa -------- Navrh jezika (R) -------- Kratki spoj: Uhva svjetlost 15.00 Prekršena obe anja: Kako vra Emily, ameri ki lm 16.30 Moja žena i djeca 5, hum. serija 16.50 Odbojka SP Japan (ž): Hrvatska - Njema ka, snimka (R) 17.55 4 zida, emisija pod pokroviteljstvom 18.30 Županijska panorama 19.00 Na vodenome putu 4: Finski oto i i - Od pristaništa do pristaništa, dok. serija (R) 19.45 Hit dana 20.00 Brzina, ameri ki lm 21.55 CSI: Las Vegas, serija (12) 22.40 24, serija (12) 23.25 Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom 23.35 Završni udarac, serija (12) 00.20 Retrovizor: Tu inci u Americi, hum. serija 00.40 Retrovizor: Vrhunski prevaran , serija (12) 01.25 Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija 02.10 Kraj programa

06.20 Mi y, animirana serija 06.35 RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija 07.35 RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija 08.35 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 09.55 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 11.05 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 11.30 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) 13.00 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.50 An eo i vrag, telenovela 15.45 Ku anice, dramska serija 16.30 Heroji iz stras , dramska serija 17.20 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija (dvije epizode) 21.30 Jezikova juha, reality show 22.30 Slu ajni turist, putopisni show 23.25 Instruktor, hum. serija 00.10 RTL Vijes , informa vna emisija 00.20 Otok boje krvi, igrani lm, avanturis ki (12) (R) 02.20 Astro show, emisija uživo (18) 03.20 Savršeno oružje, znanstvenofantas na serija (R)

05:15 06:15 07:20 07:35 07:50 08:05 08:20 08:30 08:50 10:50 12:40 13:30 14:20 16:00 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 20:40 22:45 23:00 23:30 00:00 01:35 02:05 02:30 03:55 04:55

Hitni slu aj, serija Naša mala klinika, serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Peppa, crtana serija Mini kviz ep. 1 Mini kviz ep. 2 Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija IN magazin Najbolje godine, serija Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Vijes Nove TV Slomljeno srce, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Liga prvaka: To enham-Inter, prijenos Ve ernje vijes Mr. Bean, serija Sažeci Lige prvaka 30 000 milja pod morem, igrani lm (12) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Devet zato enih, igrani lm (18) Ezo TV, tarot show (18) Kraj programa

Ratni lm. Pri a je smještena u vrijeme II. svjetskog rata. Narednik Reisman (L. Marvin) je dobio zadatak sakupi i osposobi borbenu jedinicu sastavljenu od društvenih otpadnika koji se nalaze u zatvoru. Svi ljudi krivi su za najteže zlo ine i osu eni na doživotne ili smrtne kazne. Ta bi jedinica trebala izves težak tajni zadatak iji je cilj u i i uniš dvorac u okupiranoj Francuskoj u kojem se nalazi njema ki stožer...

SPORT - IZDVAJAMO

EMISIJA HRT 1

21.10

Država, selo, grad FILM HRT 2

15:00

Prekršena obe anja: Kako vratiti Emily

Liga prvaka: Tottenham-Inter

Nogomet, EL: Club Brugge – Dinamo

SPORT Utorak, 2.11., NOVA TV, 20.40

SPORT etvrtak, 4.11., HRT 2, 18.55

ZVJEZDANI KUTAK Z

Keanu Reeves Petak, HRT 2, 20:00 sati

Keanu, ili u prijevodu “povjetarac preko planine”, ljepuškasti je glumac bez upe atljive karizme, ali s gomilom obožavatelja. Komedija “Bill and Ted’s Excelent Adventure” bila je svojevrsni uzorak za ve inu njegovih budu ih uloga: kritika ju je sasjekla, uklju uju i i njegovu ulogu, ali su gledatelji obožavali i njega i film. Slijede ih godina glumio je mnogo karakterno razli itih uloga i radio s priznatim i nadarenim redateljima. Uloga kompjuterskog hakera Nea u znanstveno- antasti nom trileru “Matrix” bra e Wachowski donijela mu je pohvale kritike, a sam film je polu io ogroman financijski uspjeh i zaradio nekoliko Oscara za tehni ka i vizualna postignu a. Poznato je da je strastveni motociklist, svirao je bas gitaru u bandu Dogstar s kojim ima dva albuma. Zla sre a ini se cijeli je život Reevesova vjerna pratilja: kad je bio klinac otac mu je otišao na desetogodišnju kaznu zatvora zbog dilanja droge, dobar prijatelj umro je od predoziranja, dvije godine prije pogibije djevojke Jenni er izgubili su bebu zbog spontanog poba aja, a posljednja u nizu zlih kobi su sestrini problemi s leukemijom.

Obiteljska drama. Pamela i Shean pate zbog gubitka djeteta koje je umrlo pri porodu. Kako je zbog Pameline depresije i psihi ke nestabilnos njihov brak u krizi, Shean pristaje udovolji Pamelinoj želji da posvoje dijete. Ubrzo shvate da je to dugotrajan i skup postupak, ali javi im se odvjetnik koji im odmah može prona i dijete. Rije je o djevoj ici Emily iji su roditelji besku nici i koji joj nisu u stanju pruži pristojan život. Lily i Gary dolaze na sastanak s potencijalnim posvojiteljima njihove k eri i nakon upoznavanja pristaju da djevoj icu...

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje 18:10 Jukebox 19:00 Me imurje danas 19:20 VOA 19:30 Hrana i vino 20:00 akove ki kutak 21:05 Igrani lm 22:30 Okolo k(r)ole 23:15: Zapisano u zvijezdama 00:15 Me imurje danas 00:30 Erotski program 01:30 Videostranice

EMISIJA RTL

22:30

Slu ajni turist Još otkad je u 4. srednje pro itao klasik “Heidi”, Robert je Knjaz maštao o tome da upozna pravu švicarsku br anku i odvede je u najniži kraj jedine mu domovine – Baranju. To mu je napokon uspjelo u novoj epizodi “Slu ajnog turista”. im je nogom stupila na mo varno baranjsko tlo, Andrea Morph postala je poput Heidi iz nizine: usporedila je baranjske i švicarske krave, otkrila prednos slame nad gle erima, okusila sve nijanse ljutog i preuzela odgovornu dužnost strašila. Ho e li ova epizoda nadmaši klasik kojim se nadahnula, teško je re i i kaza .

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:00 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu KN INTERVJU TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija ZASTUPNI KI KLUB goš a: Nadica Jelaš IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI PRI E ZA LAKU NO program za djecu VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA kontakt emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB goš a: Nadica Jelaš NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

INFO RTL

23.30 18.30

RTL Danas

SERIJA NOVA TV

23:00

Mr. Bean

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.05 TV prodaja 09.35 Stras , Tv nadaljevanka, 16.del 10.10 Dober Dan, Koroška 10.40 Na Lepše 11.05 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 12.00 NLP s Tjašo Železnik, Razvedrilna oddaja 15.05 Bleš ica, oddaja o Modi 15.35 Dve Ali Tri Stvari, Ki Jih Vem o Njej, dok. Portret Zore Stan i 17.00 Glasnik, oddaja TV Maribor 17.25 Mostovi - Hidak: Kanape - Kanapé 18.00 Reke in Življenje: Misisipi, Angleška Dokumentarna Serija 18.50 Podjetniki, Mi Smo Face! 19.10 Na Vrtu, oddaja TV Maribor 19.35 Babilon.si: Spletna Socialna Omrežja 20.00 Psi, Ki So Spremenili Svet, Ameriška Dokumentarna Serija, 2., Zadnji Del 20.55 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 21.20 Obrazi Druga nos : Življenje in Smrt, Dok. Serija 21.55 Dediš ina Evrope: Avignonski Papeži, Francoski Dokumentarni lm 22.50 Pokvarjenca, Avstralski lm, ponovitev 00.30 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Big Brother 21.00 Provjereno 222.05 Dr. House, serija 23.00 24 UR 23.20 Psych, serija 0.15 30 kamen, serija 0.45 Šest modela, serija 1.30 No na panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Ameri ki lm 22.45 Lije nikov dnevnik, serija 23.35 No ni program

SRIJEDA 3. studenoga 2010.

06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.12 10.00 10.09 10.10 10.15 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40 16.15 17.00 17.15 17.30 18.10 18.25 19.08 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.50 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10 00.00 00.45 01.30 02.50

Najava programa Me u nama (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Lugarnica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Na vodenome putu 4: Alaska Abentauer, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar More ljubavi, telenovela Hitna služba, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Rije i život, religijski program Luda ku a, hum. serija Indeks, emisija o školstvu Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo 8. kat, talk-show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zaslužio si, TV serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom LOTO 7/39 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Hrvatska kinoteka: Živje od ljubavi Paralele Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Drugi format Zvjezdana vrata: Svemir 1, serija (R) Hitna služba, serija (R) Fringe - Na rubu, serija (12) (R) Nove avanture stare Chris ne 4, hum. serija

03.10 04.00 04.45 05.30

ETVRTAK 4. studenoga 2010.

Reprizni program 8. kat, talk-show (R) Drugi format (R) Indeks, emisija o školstvu (R)

04.35 TEST 04.50 Najava programa 04.55 Odbojka SP Japan (ž): Hrvatska - Kazahstan, prijenos -------- More ljubavi, telenovela (R) 07.05 Johnny Bravo, crtana serija 07.30 Batman i hrabri superjunaci, crtana serija 07.55 Mala TV: -------- TV vr -------- EBU drama 08.25 Dvorac igra aka, serija za djecu (R) 08.50 Školski program: Škola gra ta -------- EBU dokumentarac za mlade -------- Ta poli ká: Civilno društvo 09.35 Mega Mindy, serija za djecu 10.00 Beverly Hills, serija 10.45 Proces (R) 11.10 Eko zona (R) 11.40 Ritam tjedna, glazbeni magazin (R) 12.15 Paralele (R) 12.45 Lica nacije (R) 13.35 Zvjezdana vrata: Svemir 1, serija 14.20 Školski program: Škola gra ta (R) -------- EBU dokumentarac za mlade (R) -------- Ta poli ká: Civilno društvo 15.05 Kojak, serija 15.50 Kojak, serija 16.30 U uredu 4, hum. serija 16.50 Odbojka SP Japan (ž): Hrvatska - Kazahstan, snimka (R) 17.55 e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom 18.30 Županijska panorama 19.00 Na vodenome putu 4: Alaska Abentauer, dok. serija (R) 19.45 Hit dana 19.55 Putne bilježnice: Škotska, dok. serija (R) 20.25 Nogomet, LP - emisija 20.35 Nogomet, LP 22.35 Nogomet, LP - emisija 23.15 Fringe - Na rubu, serija (12) 00.35 Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom 00.45 Nove avanture stare Chris ne, hum. serija 01.05 Retrovizor: Tu inci u Americi, hum. serija 01.25 Retrovizor: Vrhunski prevaran , serija (12) 02.10 Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija 02.55 Kraj programa

06.25 Mi y, animirana serija 06.40 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija 08.40 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 10.00 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 11.10 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 11.40 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) 13.05 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.55 An eo i vrag, telenovela 15.50 Ku anice, dramska serija 16.35 Heroji iz stras , dramska serija 17.25 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija (dvije epizode) 21.30 Kos , krimi serija (12) 22.20 Put osvete, krimi serija 23.15 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 00.10 RTL Vijes , informa vna emisija 00.25 No u raju, igrani lm, roman na drama 01.45 Astro show, emisija uživo (18) 02.45 Najgori neprijatelj, krimi serija (12) (R) 03.30 Zaboravljeni slu aj, krimi serija (R)

05:15 06:15 07:20 07:35 07:50 08:05 08:20 08:30 08:50 10:50 12:40 13:30 14:20 16:00 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 21:05 21:45 22:30 23:30 23:45 01:20 01:50 02:15 03:40 04:40

Hitni slu aj, serija Naša mala klinika, serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Peppa, crtana serija Mini kviz ep. 1 Mini kviz ep. 2 Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija IN magazin Najbolje godine, serija Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Vijes Nove TV Slomljeno srce, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Periferija city, serija Ve ernje vijes Panika u zraku, igrani lm (12) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Metro užasa igrani lm (18) Ezo TV, tarot show (18) Kraj programa

SERIJA HRT 1

06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.12 10.00 10.09 10.10 10.15 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40 16.15 17.00 17.15 17.40 18.20 18.35 19.15 19.22 19.30 19.56 20.01 20.04 20.15 21.15 22.00 22.30 22.35 23.00 23.03 23.05 23.15 00.05 00.50

Najava programa Rije i život, religijski program (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Lugarnica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Na vodenome putu 4: Schlei - ord iz snova na Bal kome moru, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar More ljubavi, telenovela Hitna služba, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Trenutak spoznaje Luda ku a, hum. serija Doma i dok. lm Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo 8. kat, talk-show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zaslužio si, TV serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 1 pro v 100, kviz Otvoreno Pola ure kulture Tako lako, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Na rubu znanos Zvjezdana vrata: Svemir 1, serija (R) Hitna služba, serija (R)

01.35 02.20 03.05 03.15 03.25 04.15 04.45 05.15

Fringe - Na rubu, serija (12) (R) Oprah show (R) Fotogra ja u Hrvatskoj Znanstvene vijes (R) Na rubu znanos (R) Dok. lm (R) Pola ure kulture (R) 8. kat, talk-show (R)

06.00 06.15 06.20 07.00 07.25

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Johnny Bravo, crtana serija Batman i hrabri superjunaci, crtana serija Mala TV: TV vr Crtani lm arobna plo a - engleski Dvorac igra aka, serija za djecu (R) Školski program: Hip hop Kokice Abeceda EU: Slovo M-2 Mega Mindy, serija za djecu Beverly Hills, serija Potroša ki kod Znanstvena pe ca (R) Glas domovine (R) Alpe Dunav Jadran (R) Drugi format (R) Zvjezdana vrata: Svemir, serija Školski program: Hip hop (R) Kokice (R) Abeceda EU: Slovo M-2 Kojak, serija Kojak, serija Tree Hill, serija za mlade U uredu, hum. serija Direkt Znanstvene vijes Nogomet, EL - emisija Nogomet, EL: Club Brugge Dinamo, prijenos Nogomet, EL - emisija Nogomet, EL: Hajduk - Zenit, prijenos Nogomet, EL - emisija Fringe - Na rubu, serija (12) Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Zovem se Earl, hum. serija (12) Retrovizor: Tu inci u Americi, hum. serija Retrovizor: Obavještajci, serija (12) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Kraj programa

07.50 ---------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.45 11.15 11.45 12.15 12.45 13.30 14.15 --------------15.00 15.45 16.30 17.15 17.40 18.05 18.15 18.55 20.50 21.00 22.55 23.10 23.55 00.05 00.25 00.45 01.30 02.15

06.20 Mi y, animirana serija 06.35 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija

13.20

10.15

SERIJA NOVA TV

20.05

Na vodenome putu

Najbolje godine

Unutarnji prolaz glavna je prometna žila kucavica jugoisto ne Aljaske, zašti eni vodeni put kojim su neko putovali kopa i zlata kako bi ugrabili svoj dio kola a. Svi su obalni predjeli južne Aljaske povezani dobro razra enim trajektnim sustavom, koji se zove Aljaski morski put i zapravo je državna cesta na vodi. Izlet brodom vodi nas do indijanskih lovaca na tuljane i potomaka ruskih useljenika. U Aljaski, tako bar kažu doma i ljudi, svake godine ima samo deset dana lijepa vremena...

Tuna (Enes Vejzovi ) nema razumijevanja za Koranu (Petra Cicvari ) u vezi Koli evog napastovanja. Zvjezdana (Svjetlana Magdi ) sretne Koranu koja se u šoku vra a i odvede je u mrtva nicu.

Korana Zvjezdani i Sebi ne priznaje što se dogodilo. Korana prije Tuni da e prijavi Koli a policiji i Tuna joj zaprije da e je ubi u ini li to.

Draženu (Robert Jozinovi ) je dosadno, jer Saška (Mirta Ze evi ) stalno radi, pa se sje organizira te aj za trudnice. Lorena (Katarina Radivojevi ) pozove Ranka (Janko Popovi Volari ) da ide s njom na te aj...

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:05 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:05 22:30 23:30 00:00 01:00

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hana i vino Vijes akove ki kutak, ponavljanje Jukebox Me imurje danas VOA Hrana i vino Pove alo Igrani lm Trzalica Me imurje danas Erotski program Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KOKTEL mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI PRI E ZA LAKU NO program za djecu VIJESTI VTV-A ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DRAGA GOSPA ILA KA dokumentarni lm DOM 2 emisija o ure enju doma REPORTAŽE SA ZEMLJE MIRA emisija o prirodi NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21.30

Kos

EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA

Naši najbolji dani, serija Naša mala klinika, serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Peppa, crtana serija Mini kviz ep. 1 Mini kviz ep. 2 Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija IN magazin Najbolje godine, serija Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Vijes Nove TV Slomljeno srce, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Provjereno, informa vni magazin Ve ernje vijes Najbolji od najboljih 2, igrani lm (12) Seks i grad, serija Vjerovali ili ne, serija Zlo in, igrani lm (15) Na rubu zakona, serija (12) Ezo TV, tarot show (18) Kraj programa

22:45 23:00 00:50 01:20 01:45 03:20 04:10 05:10

HUM.SERIJA HRT 2

SERIJA HRT 2

SERIJA RTL

05:15 06:15 07:20 07:35 07:50 08:05 08:20 08:30 08:50 10:50 12:40 13:30 14:20 16:00 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 21:05 21:40

17.15

U uredu

Hitna služba DOK.SERIJA HRT 1

07.35 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 08.35 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 09.50 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 11.00 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 11.30 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) 13.00 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.50 An eo i vrag, telenovela 15.40 Ku anice, dramska serija 16.30 Heroji iz stras , dramska serija 17.20 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija (dvije epizode) 21.30 Ku anice, dramska serija (dvije epizode) 23.20 Hrvatski top model by Vanja Rupena, reality show (R) 01.05 RTL Vijes , informa vna emisija 01.15 Kos , krimi serija (12) (R) 02.05 Astro show, emisija uživo (18) 03.05 Put osvete, krimi serija (R) 03.50 Zvjezdane mape, igrani lm, humorna drama (R)

22.30

Periferija city

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.30 TV prodaja 11.00 Stras , Tv nadaljevanka, 17.del 11.30 Spet Doma 13.10 Hri-Bar 14.10 Knjiga Mene Briga - Sebas jan Pregelj in Gašper Troha: Literarne Po Ljubljane 14.25 Glasbena oddaja 16.15 rno Beli asi 16.35 Babilon.si: Spletna Socialna Omrežja 16.50 Mostovi - Hidak 17.25 Moja Antonia, Ameriški lm 19.00 o Živalih in Ljudeh, oddaja TV Maribor 19.20 Darilo, Kratki Igrani lm Agr 20.00 Alma M. Karlin Samotno Potovanje, Dokumentarni lm 21.25 Mihail A. Bulgakov: Zarota Svetohlincev, Moliere, Tv Priredba Predstave Sng Drama Ljubljana 22.50 Slovenska Jazz Scena: The Fool Cool Jazz Orchestra, ponovitev 23.40 Polona Glavan-Brane Bitenc: Gverilci, Tv lm 00.45 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Big Brother 21.00 Še ca, lm 22.50 24 UR 23.10 Psych, serija 0.05 30 kamen, serija 0.35 Šest modela, serija 1.10 No na panorama

6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 No ni program

13.30

SERIJA NOVA TV

21.05

Zvjezdana vrata: Svemir

Lud, zbunjen, normalan

Destiny je i dalje bez struje, a pokušaj da se sprije i kolizija sa zvijezdom je propala što situaciju na brodu ini kriti nom. Ubrzo se osmisli plan napuštanja broda u nadi da jedan od nadolaze ih planeta ima uvjete za život. Nade se brzo rasprše kad brig. Young (Louis Ferreira) objavi da ima prostora za samo 17 osoba te da e lutrijom odrediti imena sretnika. Dr. Rush (Robert Carlyle) i brig. Young odlu e ostati na brodu, dok e se ostali pouzdati u sre u. Ubrzo se po nu stvarati savezi, no nitko ni ne sluti o snazi sila koje su odavno na djelu.

Enes Hadžiethem umurovi se našao pred teškim problemom, u javnost je procurila vijest da on, mada se ve godinama bavi odvjetni kim poslom, uop e nema položen pravosudni ispit.

Potrebno mu je 10 000 maraka kako bi se u odvjetni koj komori registrirao kao odvjetnik i taj e novac uz pomo Izeta (Mustafa Nadarevi ) pokuša ‘izmus ’ od naivnih sustanara. Stjepan (Saša Petrovi ) se nenadano do epao ve e svote novca i pokušat e od Marije (Tanja Šoji ) otkupi svoju nekadašnju kavanu. U njegovom naumu mu pomaže Samir.

12:00 16:02 16:02 17:00 17:05 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:15 23:00 23:15 00:15 01:15

08:43 08:45 09:00

VIDEOSTRANICE Danas na programu Hrana i vino Vijes Pove alo, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas VOA Hrana i vino Vježbanje demokracije Me imurje danas VOA .HR(poslovni magazin) Okolo k(r)ole Me imurje danas Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

11:00 12:00 12:30 13:30 14:15 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani SVIJET ROMA dokumentarna emisija DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA dje ja emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI PRI E ZA LAKU NO program za djecu VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 20 U 20 talk show NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

EMISIJA RTL

19.05

Ve era za 5

EMISIJA NOVA TV

21.40

Provjereno

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 12.10 TV prodaja 12.40 Stras , Tv nadaljevanka, 18.del 13.10 Globus 13.40 Psi, Ki So Spremenili Svet, Ameriška Dokumentarna Serija, 2., Zadnji Del 14.35 Slovenska Jazz Scena: The Fool Cool Jazz Orchestra 15.55 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 16.25 Lynx Magazin, oddaja TV Koper Capodistria 16.55 Mostovi - Hidak: Pod Drobnogledom - Nagyitó Ala 17.25 To Bo Moj Poklic: Oblikovalec Kovin, 2. Del, Izobraževalna Serija 18.00 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 18.25 z Glavo Na Zabavo: Društvo Mrtvih Pesnikov, Mladinska oddaja 18.50 Peta Hiša Na Levi: Gremo Na Morje, Družinska Humoris na nanizanka, 9.epizoda 19.20 Rad Igram nogomet 20.00 Prijateljske Zdrahe, Angleška nadaljevanka 21.00 Liverpool: nogomet, Tekma Evropske Lige: Liverpool - Napoli, prenos 23.00 nogomet, Tekme Evropske Lige, Povzetki 23.30 Nesmrtno Ljubljena, Angleško-Ameriški lm, ponovitev 01.30 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Big Brother 21.00 Ekipa za o evid, serija 21.55 Kos , serija 22.50 24 UR 23.10 Psych, serija 0.05 30 kamen, serija 0.35 Šest modela, serija 1.10 No na panorama

6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Slušaj...

18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Sommerkabare 23.05 Dobrodošli 23.15 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

PETAK 5. studenoga 2010.

06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.12 10.00 10.09 10.10 10.15 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40

16.15 17.00 17.15 17.30 17.55 18.20 18.35 19.15 19.22 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.45 22.10 22.13 22.15 22.25 23.20

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Lugarnica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Na vodenome putu 4: Korzika, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar More ljubavi, telenovela Hitna sluĹžba, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Drugo miĹĄljenje Luda ku a, hum. serija Umotvorine i rukotvorine - 100 godina Etnografskog muzeja Split, emisija pu ke i predajne kulture Hrvatska uĹživo Vijes Hrvatska uĹživo Proces Iza ekrana Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zasluĹžio si, TV serija Dnevnik plavuĹĄe, emisija pod pokroviteljstvom Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Misija: Zajedno Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pe dan, talk-show Filmski maraton: Vra am se,

SUBOTA 6. studenoga 2010.

ĹĄpanjolski lm (12) 01.15 Filmski maraton: Zamisli mene i sebe, ameri kobritansko-njema ki lm (12) 02.45 Filmski maraton 04.20 Zvjezdana vrata: Svemir 1, serija (R) 05.05 Skica za portret 05.15 Pe dan, talk-show (R)

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ---------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.45 11.15 11.30 12.00 12.30 12.40 13.30 14.15 --------------15.00 15.45 16.45 17.30 17.50 18.30 19.00 19.45 20.00 21.50 22.20 23.50 00.00 00.45

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Johnny Bravo, crtana serija Batman i hrabri superjunaci, crtana serija Mala TV: TV vr Crtani lm Tajni dnevnik patke Ma lde Dvorac igra aka, serija za djecu (R) Ĺ kolski program: Jeste li ikada igrali so ball?

Puni krug Glazbeceda: Na slovo T Mega Mindy, serija za djecu Beverly Hills, serija Euromagazin (R) Fotogra ja u Hrvatskoj Doma i dok. lm Pola ure kulture (R) Znanstvene vijes (R) Na rubu znanos (R) Zvjezdana vrata: Svemir 1, serija Školski program: Jeste li ikada igrali so ball? (R) Puni krug (R) Glazbeceda: Na slovo T Kojak, serija Kojak, serija Tree Hill, serija za mlade U uredu, hum. serija Briljanteen Županijska panorama Na vodenome putu 4: Korzika, dok. serija (R) Hit dana Filmovi naťih susjeda Stari de ki, hum. serija Frostov pristup, mini-serija Dnevnik plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom Pravi igra i, serija (15) Kraj programa

(dvije epizode) 09.50 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 11.00 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 11.30 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) 13.00 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.50 An eo i vrag, telenovela 15.40 Ku anice, dramska serija 16.30 Heroji iz stras , dramska serija 17.20 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija (dvije epizode) 21.30 Ona je najbolja, igrani lm, komedija 23.25 Ameri ka pita: Vjen anje, igrani lm, komedija (prvi dio) (12) 00.05 RTL Vijes , informa vna emisija 00.15 Ameri ka pita: Vjen anje, igrani lm, komedija (drugi dio) (12) 01.25 Besana no , igrani lm, akcijski 03.20 Astro show, emisija uĹživo (18)

08.00 08.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.45 11.25 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20

05:15 06:15 07:20 07:35 07:50 08:05 08:20 08:30 08:50 10:50 12:40 13:30 14:20 16:00 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 22:30 00:10

06.15 Mi y, animirana serija 06.30 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 08.35 Zabranjena ljubav, sapunica

06.05 06.10 06.50 07.05 07.30

02:00 03:30 05:00 06:35

Naťi najbolji dani, serija Naťa mala klinika, serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Peppa, crtana serija Mini kviz ep. 1 Mini kviz ep. 2 Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija IN magazin Provjereno, informa vni magazin Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Vijes Nove TV Slomljeno srce, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Supertalent uŞivo, polu nalna emisija Ljubavni brodolom, igrani lm Za tvoje plave o i, igrani lm Ženi me, igrani lm Ezo TV, tarot show (18) Najbolji od najboljih 2, igrani lm (12) Kraj programa

MINI SERIJA HRT 2

14.05 14.40 14.55 15.25 16.20 16.55 17.00 17.05 18.10 18.45 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.10 21.50 22.10 22.25 22.35 23.25 01.00

Najava programa Drugo miťljenje (R) TV kalendar Iza ekrana (R) Umotvorine i rukotvorine - 100 godina Etnografskog muzeja Split, emisija pu ke i predajne kulture Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Kockar iz Natcheza, ameri ki lm Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas Ku ni ljubimci Normalan Şivot, emisija o obitelji (R) Opera box Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Veterani mira, emisija za branitelje Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Kulturna bať na Eko zona Život, dok. serija Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Reporteri: Tko ide u Lavru U istom loncu, kulinarski show Potroťa ki kod LOTO 7/39 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Ples sa zvijezdama. 1. dio Ples sa zvijezdama, 2. dio Vijes Vijes iz kulture Momci s Madisona, serija (12) Land of the Dead, ameri ko-kanadskofrancuski lm Filmski maraton: Nepoznato, ameri ki lm (12) (R)

02.20 Filmski maraton: .45, ameri ki lm (R) 03.55 Filmski maraton: Tri lica straha, talijanskofrancusko-ameri ki lm (12) (R) 05.25 Kulturna baĹĄ na (R)

07.00 Panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 Trolovi, crtana serija 08.25 Plesne note, serija za djecu 08.50 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.40 Pustolovine Sare Jane, serija za djecu 10.05 Ni da ni ne 11.00 Mr.Atlas, ameri ki lm 12.35 Briljanteen (R) 13.15 Program zaĹĄ te za princeze, ameri ki lm 14.40 Strani igrani lm 15.55 KS automagazin, emisija pod pokroviteljstvom 16.25 Magazin LP 16.55 Sao Paulo: F1 kvali kacijska utrka za VN Brazila, prijenos 18.15 Osijek: Gimnas ka Svjetski kup, prijenos 20.00 HNL - utakmica 21.55 HNL - emisija 22.55 Sinovi anarhije, serija (12) 23.40 S ng Specijal 00.10 Vrijeme je za jazz: Djabe 01.10 Kraj programa

06.20 Mi y, crtana serija 07.00 YooHoo i prijatelji, crtana serija (R) 07.30 Bakugan, crtana serija 07.55 Crvene kapice, crtana serija 08.25 U ilica, kviz za djecu (uĹživo) 08.55 Sinovi i k eri, hum. serija 09.25 Bibin svijet, hum. serija (R) 10.15 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) 11.10 Slu ajni turist, putopisni show (R)

22.20

23.20

Vra am se Melodrama s elemen ma komedije. Raimunda (P. Cruz) Ĺživi u Madridu s k erkom Paulom (Y. Cobo) i suprugom Pacom (A. de la Torre), nezaposlenim nasilnikom i pijancem, a njezina rastavljena sestra Sole (L. Duenas) tajno radi kao frizerka. Njih su dvije davno izgubile roditelje u poĹžaru u rodnom selu u pokrajini La Manchi. Njihova teta Paula (C. Lampreave) joĹĄ uvijek Ĺživi u selu i ne prestaje govori o svojoj sestri, njihovoj majci, no na na in kao da je ona ipak Ĺživa. Kada Paula umre, situacija se potpuno promijeni...

12:00VIDEOSTRANICE 16:02Yoga&Pilates 16:30Hrana i vino 17:00Vijes 17:10VjeŞbanje demokracije, ponavljanje 18:10TV Jukebox 19:00Me imurje danas 19:20VOA 19:30Vaťe zdravlje 20:35Fio – show,uŞivo 23:00Me imurje danas 23:20Erotski program 01:20VIDEOSTRANICE

FILM NOVA TV

SERIJA HRT 1

22.35

FILM RTL

20.05

Ljubavni brodolom

Momci s Madisona

METEOR 1 i 2

Jenny Taylor (Amanda Bynes) naĹĄla je svojeg idealnog muĹĄkarca za kojeg je sigurna da e je potpuno osvojiti. No, postoji jedan problem.

Njen idealan muĹĄkarac je Jason Masters (Chris Carmack), najve a rock-zvijezda na svijetu.

Nadaju i se da e dobiti priliku i pribliĹžiti se svojem idolu, Jenny se zapoĹĄljava u njegovom omiljenom karipskom odmaraliĹĄtu, St. Luchasu, zajedno s Ryanom (Jonathan Benne ). Dok joj Ryan pomaĹže daju i joj savjete od kojih e joj pomo i da preĹživi na otoku, Ryanov prijatelj mu daje savjete kako se udvara Jenny...

Don pridobiva Conrada Hiltona, novog klijenta, a Sterling i Cooper na sve ga se na ine trude primora da potpiĹĄe trogodiĹĄnji ugovor vjernosti tvrtki. Betty se nalazi s muĹĄkarcem kojega je upoznala na zabavi, kako bi joj pomogao u aktivisti koj Ĺženskoj kampanji protiv naruĹĄavanja ljepote mjesta u kojem Ĺžive i izgradnje cisterne za vodu. Me u m, izme u njih dvoje stvara se preĹĄutna romanti na povezanost i Henry je nagovara da za svoju novoure enu ku u kupi viktorijanski kau koji bi pristajao uz njezinu pro njenost...

Dvije masivne stijene, krhotine starije od Sun eva sustava, sudaraju se u svemiru. Njihov se smjer kretanja mijenja te Zemlja postane sljede a meta. U zaba enoj zvjezdarnici, dr.

Lehman otkriva da prema Zemlji juri meteor, otprilike tri puta ve i od Mount Everesta. Njegova odana mlada asisten ca Imogene O‘Neill unosi koordinate i otkriva da prethodno iden cirani meteor ‚Kasandra‘ le prema njima (1. dio). U zaba enoj zvjezdarnici, doktor Lehman otkriva da prema Zemlji juri meteor, otprilike tri puta ve i od Mount Everesta...

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI OTVORENI STUDIO kontakt emisija Ĺ TO UZROKUJE BOLEST? dokumentarna emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA VEKERICA VIJEST VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA 20 U 20 talk show IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI PRI E ZA LAKU NO program za djecu VIJESTI VTV-A POPEVKE I Ĺ TIKLECI zabavna emisija MOJA ISTRA dokumentarna emisija MAJSTOR KUHINJE talijanski specijalite KAPITAL ZNANJA gospodarski magazin NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21.30

Ona je najbolja

SHOW NOVA TV

15.25

Život

22.30

FILM RTL

07:00 NaĹĄa mala klinika, serija 07:55 Bra ne vode, serija 08:25 Dora istraĹžuje, crtana serija 08:50 Timmy Time, crtana serija 09:00 Winx, crtana serija 09:25 Chuggington, crtana serija 09:40 Ben 10: Alien Force, crtana serija 10:10 Kinder surprise memori kviz 10:25 Televizijska posla, serija 10:55 Frikovi, serija 11:55 Smallville, serija 12:55 Zbogom, bivĹĄi, serija 13:55 Za tvoje plave o i, igrani lm 15:45 Ljubavni brodolom, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Ljubavni brodolom, igrani lm - nastavak 17:40 Lud, zbunjen, normalan, serija 18:30 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Meteor 1 i 2, igrani lm 23:40 Magla, igrani lm (15) 01:50 Krv i vino, igrani lm (15) 03:35 Ezo TV, tarot show (18) 05:00 Zaljubljeni Shakespeare, igrani lm (12) 07:00 Kraj programa

DOK.SERIJA HRT 2

Frostov pristup FILM HRT 1

12.15 Smokey i bandit 2, igrani lm, akcijska komedija 14.05 Downtown, igrani lm, akcijska komedija 15.55 Aquamarine, igrani lm, obiteljska fantazija 17.55 Zvijezde Ekstra: 10 vampira koje volimo, zabavna emisija 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.10 Bibin svijet, hum. serija 19.50 Žuta minuta, zabavni show 20.00 Umri muťki 3, igrani lm, akcijski (R) 21.50 Planet tame, igrani lm, znanstveno-fantas ni (12) 23.45 Planet majmuna, igrani lm, znanstvenofantas ni 01.50 Astro show, emisija uŞivo (18) 02.50 Predmet oboŞavanja, igrani lm, roman na komedija

20.05

Supertalent

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroťki Infokanal 08.50 TV prodaja 09.20 Stras , Tv nadaljevanka, 19.del 09.50 Glasnik, oddaja TV Maribor 10.15 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 10.45 rno Beli asi 11.05 Mozar na Simfonikov Rtv Slovenija: Händel v Italiji 12.00 Sinje Nebo, Norveťka Igrana nanizanka 12.45 Šport Špas, oddaja o Športu, Zdravju in Okolju 13.40 Ho em Posta Šef, Nizozemska Dokumentarna oddaja 14.35 Osmi Dan 15.10 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria (15.40 Circom Regional, oddaja TV Maribor 16.05 Migaj Raje z Nami! oddaja za Razgibano Življenje 16.35 Svetovno prvenstvo v Veslanju, Posnetek Iz Lake Karapira 18.00 Na Lepťe 18.25 Legende Velikega in Malega Ekrana: Katarina Lavť 19.25 City Folk: Ljudje Evropskih Mest - Utrecht, Dokumentarna oddaja 20.00 Zadnji Dnevi Slavnih: Marlon Brando, Francoska Dokumentarna Serija 20.55 Nujni Primeri, Avstrijska nadaljevanka, 10., Zadnji Del 21.45 Park Gorkega, Ameriťki lm 23.50 Dober Fant, Nemťki lm, ponovitev 01.20 Branilke Zakona, Ameriťka nadaljevanka, ponovitev 02.05 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Big Brother 21.00 Fantas na etvorka, lm 22.35 24 UR 22.55 8 milimetra, lm 1.30 Ĺ est modela, serija 2.05 No na panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin BlĂźmchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humoris na serija 16.50 Charmed 17.35 SluĹĄaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ameri ki lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Nogomet 0.20 No ni program

07:57 08:00 12:00 13:00 13:30 14:00 14:30 15:00 15:30 16:10 16:15 17:00 17:10 18:00 19:00 19:10 20:00 21:35 22:20 23:00 23:15 00:15 01:15

Danas na programu Dje ja TV VaĹĄe zdravlje, ponavljanje Dom2 Celebri city Hrana i vino Obzori Auto-moto nau ca VIDEOSTRANICE Danas pogledajte...

Zagljaj ljepote Vijes .HR(poslovni magazin) Poljoprivredni savjetnik Vijes Jukebox Igrani lm Okolo k(r)ole Vinoteka Vijes Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

09:43 09:45 10:00 11:00 12:00 13:00 13:15 14:45 15:25 15:45 16:00 17:00 18:00 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 22:30 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I Ĺ TIKLECI zabavna emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA PRVA HNL JUNIORI snimka utakmice Ĺ TO UZROKUJE BOLEST? dokumentarna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA OTVORENI STUDIO kontakt emisija KUTIONICA dje ja emisija MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi MOJA ISTRA dokumentarna emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal SVIJET ROMA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar CELEBRITY CITY zabavna emisija TRZALICA glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

EMISIJA RTL

19.50

Žuta minuta

FILM NOVA TV

13.55

Za tvoje plave o i

06.30 Zabavni Infokanal 07.45 TV prodaja 08.20 Skozi as 08.30 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 09.00 Pogledi Slovenije 10.25 Posebna Ponudba, Potroťniťka oddaja 10.45 Circom Regional, oddaja TV Maribor 11.10 Zadnji Dnevi Slavnih: Marlon Brando, Francoska Dok. Serija 12.30 Hercule Poirot: Tretje Dekle, Angleťki lm 14.05 Izbor Miss Sveta 2010, Posnetek Iz Sanye Na Kitajskem 16.10 Magazin v Alpskem Smu anju 16.45 Lendava: nogomet, Tekma Prve Lige: Na a - Celje, prenos 19.00 Svetovno prvenstvo v Veslanju, Posnetek Iz Lake Karapira 20.15 So Najlepťe Pesmi Že Napisane, Koncert Alenke Godec 22.05 Bleť ica, oddaja o Modi 22.35 Slovenski Magazin, ponovitev 23.00 Bivťi, Ameriťki lm, ponovitev 00.35 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.05 Provjereno 12.10 Djeca Engleske, dok. serija 13.10 Nikad nije kasno, lm 15.05 Živo nje, serija 16.00 Poirot, serija 17.00 Umorstva u Midsomeru: Greťka u sistemu, lm 18.55 24 UR 20.00 Big Brother 21.00 Agent u bijegu, lm 23.00 Formula 1, prijenos kvali kacija 0.10 Hvala ťto puťite, lm 2.00 24 UR 3.00 No na panorama

5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladeĹž 15.45 Serije za djecu i mladeĹž 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Ameri ki lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Film 23.20 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 7. studenoga 2010.

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 -------------------------------------------------08.00 08.05 09.00 09.40 09.55 10.00 10.05 10.10 11.40 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.25 13.20 14.00 15.05 15.40 15.45 15.50 17.45 18.45 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01

Najava programa Duhovni izazovi (R) Euromagazin (R) TV kalendar Mala TV: TV vr : Škola plesa Ninin kutak: Podmeta i od špage Danica: Danica i roda Tajni dnevnik patke Ma lde: Posjet ro akinje (R) Profesor Baltazar: Zrak Bembove pri e: Velika utrka arobna plo a - 7 kon nenata: Afrika (R) Vijes Prijatelji, zabavni show za djecu Nora Fora, TV igra za djecu TV kalendar Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas Lewis, mini-serija manjinski MOZAIK Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Syngenta - 100% hrvatsko, emisija pod pokroviteljstvom Plodovi zemlje Split: More Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Moj prijatelj Willy, ameri ki lm Lijepom našom: Jastrebarsko Globalno sijelo LOTO 6/45 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme

PONEDJELJAK 8. studenoga 2010.

20.10 1 pro v 100, kviz 21.05 S pe u gos ma, TV serija 21.45 ovjek ispod stola, hrvatski lm 23.05 Vijes 23.20 Vijes iz kulture 23.30 Povratne boce, eški lm 01.10 Kauboj bez mira, ameri ki lm (12) (R) 04.10 S ng Specijal 04.40 Skica za portret 04.55 Plodovi zemlje

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.15 Najava programa 07.20 Robert Belini i Zagreba ki gitaris ki kvartet 08.20 Zlatna kinoteka: Slatka Irma, ameri ki lm 10.40 Biblija 10.50 Portret crkve i mjesta 11.00 Lukovdol: Misa, prijenos 12.05 Bratovo obe anje: Pri a o Danu Jansenu, ameri kokanadski lm (R) 13.40 SP u veslanju, snimka 14.25 Rukomet, LP (Ž): Podravka - Gyor, prijenos 16.00 Olimp - sportska emisija 16.05 Osijek: Gimnas ka Svjetski kup, prijenos 16.55 Sao Paolo: F1 za Veliku nagradu Brazila, prijenos 18.40 Olimp - sportska emisija 19.30 Garaža 20.05 Dvanaest žigosanih, ameri ko-britanski lm 22.35 Posebni dodaci, emisija o lmu 23.05 Filmski bu k: Taxi Driver, ameri ki lm (12) 00.55 Kraj programa

06.55 Mi y, animirana serija 07.30 Yoohoo i prijatelji, crtana serija (R) 08.05 Bakugan, crtana serija 08.30 Crvene kapice, crtana serija 08.55 Rat u ku i, hum. serija (dvije epizode) 10.05 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode)

11.00 Jezikova juha, reality show (R) 12.00 Columbo: Pepeo u pepeo, krimi serija 13.50 Murjak i pol, igrani lm, komedija 15.35 Aquamarine, igrani lm, obiteljska fantazija 17.30 Discovery: Preživje divljinu - Irska, dok. lm 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Exkluziv s Tatjanom JUri , magazin 20.00 Hrvatski top model by Vanja Rupena, reality show 21.40 CSI: Miami, krimi serija (12) (dvije epizode) 23.25 Umri muški 3, igrani lm, akcijski (R) 01.10 Astro show, emisija uživo (18) 02.10 Planet tame, igrani lm, znanstveno-fantas ni (12)

07:15 Brza blagajna, serija 07:45 Dora istražuje, crtana serija 08:10 Timmy Time, crtana serija 08:20 Winx, crtana serija 08:45 Chuggington, crtana serija 09:00 Ben 10: Alien Force, crtana serija 09:30 Kinder surprise memori kviz 09:40 Automo v, auto-moto magazin 10:10 Magazin Lige prvaka 10:40 Novac, business magazin 11:10 Heroji, serija 13:00 Divlja utrka, igrani lm 14:45 Ženi me, igrani lm 16:25 Supertalent , polu nale 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Supertalent , polu nale nastavak 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Periferija city, serija 21:05 Scooby doo, igrani lm 22:50 Red carpet, showbiz magazin (15) 00:35 Meteor 1 i 2, igrani lm 03:50 Red carpet , showbiz magazin (15) 05:05 Kraj programa

SPORT HRT 2

00.00 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.12 10.00 10.09 10.10 10.15 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40 16.15 17.00 17.15 17.40 18.20 18.35 19.11 19.12 19.30 19.56 20.01 20.04 20.15 21.20 21.55 22.25 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10

Split: More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Lugarnica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Na vodenome putu 4: Galicija Putem svetog Jakova do mora, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Tre a dob, emisija za umirovljenike Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar More ljubavi, telenovela Hitna služba, serija Vijes za osobe s ošte enim sluhom Vrijeme sutra Normalan život, emisija o obitelji Luda ku a, hum. serija Glas domovine Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo 8. kat, talk-show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zaslužio si, TV serija Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše: Nevolja u stanu, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom La nica, 1. dio La nica, 2. dio Poslovni klub Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture U potrazi za sve m: Suze

01.00 01.45 02.30 03.15 03.30 04.00 04.30

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ---------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.45 11.15 12.15 13.30 14.15 --------------15.00 15.45 16.45 17.30 17.55 18.30 19.00 19.45 20.00 20.45 22.15 23.00 23.10 23.40 00.00 00.45 01.30 --------

nevinoga, dok. serija Zbor HRT-a i orkestar Wiener Concertverein pod ravnanjem Ton ija Bili a Zvjezdana vrata: Svemir, serija (R) Hitna služba, serija Fringe - Na rubu, serija (12) (R) Skica za portret Glas domovine (R) Poslovni klub (R) La nica

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Johnny Bravo, crtana serija Batman i hrabri superjunaci, crtana serija Mala TV TV vr Brlog arobna plo a - engleski Dvorac igra aka, serija za djecu (R) Školski program: An ka Gr ka Ton i ton: Kabaretska glazba i maketna ilustracija (R) Na glasu: Loš po etak Mega Mindy, serija za djecu Beverly Hills, serija Split: More Lijepom našom: Jastrebarsko Reporteri: Tko ide u Lavru Zvjezdana vrata: Svemir, serija Školski program: An ka Gr ka (R) Ton i ton: Kabaretska glazba i maketna ilustracija (R) Na glasu: Loš po etak Kojak, serija Kojak, serija Tree Hill, serija za mlade U uredu, hum. serija Ritam tjedna, glazbeni magazin Županijska panorama Na vodenome putu 4: Galicija Putem svetog Jakova do mora, dok. serija (R) Hit dana TV Bingo Show Vatrene lop ce, ameri ki lm Fringe - Na rubu, serija (12) Dnevnik plavuše: Nevolja u stanu, emisija pod pokroviteljstvom Kalifornikacija, serija (18) Retrovizor: Prikra eni, hum. serija (12) Retrovizor: Obavještajci, serija (12) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Kraj programa Odbojka SP Japan (ž)

16.05

21.45

FILM NOVA TV

FILM RTL

21.30

ovjek ispod stola

Divlja utrka

Iznad zakona

Tržnica na periferiji grada povezuje galeriju raznolikih likova: siromašnog, blago retardiranog mladi a Groša koji o ekuje dolazak bogatog oca iz Argen ne; prodava icu Lidiju kojoj je napokon krenulo u životu (ima posao i de ka kojega voli); zubara Pipani a koji nakon prometne nesre e i udarca u glavu odlu i govori is nu o svojim grijesima, ali i onima svoje žene i njezine sestre; mladu ženu zaposlenu u bistrou, koju iznenade nepozna detalji iz prošlos najbližih osoba, kao i lokalne kriminalce, bra u Ringlov, koji me u ljudima s tržnice traže onoga tko im je uzeo plijen plja ke benzinske crpke.

Grupa milijardera koju predvodi vlasnik kasina u Las Vegasu (John Cleese) želi se kladi te odlu i okupi šest stranaca koji e se utrkiva od Vegasa do Silver Citya i osvoji dva milijuna dolara skrivena u ormari u. Svi natjecatelji morat e prebrodi sve teško e jekom ove nepredvidljive i zabavne pustolovine. Prvi tim ine dva zbunjena brata (Seth Green i Vince Vieluf). Drugi m ine majka i k i (Whoopi Goldberg i Lana Chapman) koja želi osnova vlas tu tvrtku. Na njihovu putu na e se i luda žena koja prodaje vjeverice (Kathy Bates)...

Nitko nije iznad zakona. Nico Toscani (Steven Seagal) je majstor borila kih vještina i bivši operativac CIA-e. Svjedok je ratnih grozota u Vijetnamu, a danas, kao djelatnik ikaške policije, pokušava zaboravi prošlost i unije reda u svoju nemirnu etvrt. Kada zajedno s partnericom Delores (Pam Grier), otkrije nedozvoljenu trgovinu drogom, FBI bez objašnjenja naloži prekid istrage. Nemirni Nico ipak otkriva kako konce u pozadini vu e njegov stari znanac iz ratnih dana i lan CIA-e, smrtonosni Zagon (Henry Silva).

07:57 Danas na programu 08:00 Dje ja TV 12:00 Igrani lm,ponavljanje 13:35 VIDEOSTRANICE 14:00 Trzalica, ponavljanje 15:00 Koncert 16:00 Hrana i vino 17:00 Kronika tjedna 17:30 Zagrljaj ljepote 18:18 Vinoteka 19:00 Kronika tjedna 19:30 Jukebox 20:00 Pjesme koje srce diraju 23:15 Zapisano u zvijezdama 00:15 Erotski program 01:15 VIDEOSTRANICE

11:43 11:45 12:45 13:45 14:00 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 18:00 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

NAJAVA PROGRAMA ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o prehrani OTISCI VREMENA dokumentarna emisija TV PRODAJA MAJSTOR KUHINJE talijanski specijalite TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program DOKUMENTARNI PROGRAM TV ORDINACIJA kontakt emisija POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal IZ PROŠLOSTI TV kalendar PUTOMANIA putopisni serijal VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi DOKUMENTARNI PROGRAM OKOLO K(R)OLE mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZNANSTVENI FORUM dokumentarna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

17.30

Discovery: Preživje divljinu – Irska

MAGAZIN NOVA TV

11.40 13.05 14.55 15.45 16.35 17.25 18.00 18.30 19.05 20.00 21.30 23.15 23.55 00.10 01.40 02.40

05:10 06:10 07:15 07:25 07:35 07:45 08:00 08:10 08:30 10:35 12:30 13:15 14:15 16:00 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 21:05 21:55 22:30 23:45 00:00 00:45 02:20 02:50 03:15 04:00 05:00

Naši najbolji dani, serija Naša mala klinika, serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Peppa, crtana serija Mini kviz ep. 1 Mini kviz ep. 2 Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija IN magazin Najbolje godine, serija Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Vijes Nove TV Slomljeno srce, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Anakonda: Lov na krvavu orhideju, igrani lm (12) Ve ernje vijes Anakonda: Lov na krvavu orhideju, igrani lm (12) nastavak Grad nasilja, igrani lm (15) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Naša mala klinika, serija Ezo TV, tarot show (18) Kraj programa

23.10

Kalifornikacija

13.00

DOK.FILM RTL

08.20 09.35 10.45

Mi y, animirana serija RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Exkluziv s Tatjanom Juri , magazin (R) 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Klon, telenovela (dvije epizode) An eo i vrag, telenovela Ku anice, dramska serija Heroji iz stras , dramska serija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija 1001 no , dramska serija (dvije epizode) Iznad zakona, igrani lm, akcijski triler (12) uvar zakona, igrani lm, akcijski (prvi dio) (12) RTL Vijes , informa vna emisija uvar zakona, igrani lm, akcijski (drugi dio) (12) Astro show, emisija uživo (18) Zvjerinjak, igrani lm, komedija (15)

SERIJA HRT 2

Osijek: Gimnas ka - Svjetski kup HRV.FILM HRT 1

06.05 06.20

10.40

Novac, business magazin

06.30 Zabavni Infokanal 07.20 TV prodaja 07.50 Skozi as 08.00 Globus 08.30 Lynx Magazin, oddaja TV Koper Capodistria 09.00 Hri-Bar 10.00 Turbulenca: o Še h, Izobraževalno-Svetovalna oddaja 10.50 22.

Revija Zagorje Ob Savi 2010, Državno Tekmovanje Otroških in Mladinskih Pevskih Zborov 11.20 Rad Igram nogomet 11.55 Zvenigorod: rokomet, Tekma Lige Prvakinj: Zvezda - Krim, prenos 13.30 Ostržek, Italijanski lm 15.20 z Glavo Na Zabavo: Klemen Teran, Mladinska oddaja 15.45 Mizar za Vse ase: Naglas, Dokumentarna oddaja 16.30 Hercule Poirot: Zmenek s Smrtjo, Angleški lm 18.05 Planet Šport, Športna oddaja 18.35 Svetovno prvenstvo v Veslanju, Posnetek Iz Lake Karapira 20.00 Reke in Življenje: Nil, Angleška Dokumentarna Serija 20.55 Mala Dorritova, Angleška nadaljevanka, Zadnji Del 21.50 Na Utrip Srca: Harlem Na Montmartru, Zgodba o Jazzu v Parizu, Francoski Glasbeno Dokumentarni lm 22.45 Vro i Bronx, Ameriška nadaljevanka, ponovitev 23.30 Zgodba o Jacku in Rose, Ameriški lm, ponovitev 01.20 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.00 Školska košarkaška liga 12.05 Ukraden iden tet, lm 13.45 Moto GP, prijenos utrke 15.15 Najbolji sportovi, dok. serija 15.50 Život nije šala, serija 16.45 Formula 1, prijenos utrke 18.55 24UR 20.00 Big Brother 22.00 Zvijezde na sudu, dok. serija 22.55 Sommersby, lm 1.05 Vizije budu nos , dok. serija 2.15 24UR 3.15 No na panorama 5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Film 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 No ni program

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:00 22:30 23:00 23:20 00:20

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hana i vino Vijes Kronika tjedna, ponavljanje Jukebox Me imurje danas VOA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Me imurje danas VOA Auto moto nau c vision Dom na kvadrat Obzori, emisija iz kulture Me imurje danas Erotski program Videostranice

FILM NOVA TV

22.30

Anakonde: Lov na krvavu orhideju Farmaceutska tvrtka pošalje svoj ekspedicijski m kako u Borneo kako bi pronašli cvijet koji sadrži serum mlados . No vo a ekspedicije i ameri ki skiper koji ih trebaju vodi nimalo ne ulijevaju povjerenje. Tako grupa krene na putovanje rijekom koja nimalo ne izgleda sigurno. Nakon mnogo avantura s krokodilima, paucima, slapovim, ekspedicija se približava mjestu orhideja zbog koji su anakonde koje žive u tom podru ju ve e, brže i pametnije...

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:15 13:00 13:30 14:00 14:45 14:45 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe REPORTAŽE SA ZEMLJE MIRA emisija o prirodi TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

23.15

uvar zakona

SERIJA NOVA TV

20.05

Najbolje godine

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.00 TV prodaja 11.30 Stras , Tv nadaljevanka, 11.del 12.00 Sobotno Popoldne 14.10 Ugriznimo Znanost: Bole ina, oddaja o Znanos 14.30 22. Revija Zagorje Ob Savi 2010, Državno Tekmovanje Otroških in Mladinskih Pevskih Zborov15.30 Slovenski Utrinki, oddaja Madžarske Tv 16.00 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 16.20 Umetni Raj 16.50 Prvi in Drugi 17.15 To Bo Moj Poklic: Slaš i ar, 1. Del, Izobraževalna Serija 17.40 Državno prvenstvo v Rallyju, Reportaža Iz Idrije 18.00 Bratje Karamazovi, Ruska nadaljevanka 18.45 Rožna Panter: Muholovec, risanka 18.50 Rožna Panter: Bankovec, risanka 19.00 z Damijanom 19.30 Muzikajeto: Bel nška Banda, 1. Del, Igrano-Izobraževalna Mladinska Serija 20.10 Tranzistor 21.00 Studio City 22.00 Knjiga Mene Briga - Vasja Badali : za 100 Evrov Na Mesec 22.20 Ameriški lm 00.05 Tranzistor, ponovitev 00.45 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u o ima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Iskrice u o ima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 20.55 Big Brother 21.35 Mentalist, serija 22.30 24 UR 22.50 Psych, serija 23.35 30 kamen, serija 0.05 Šest modela, serija 0.40 24UR 1.40 No na panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni programww

TV ku e imaju pravo promjene programa

62

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

OVAN (21.3.-20.4.)

Fi o znova jaše P

ak mi v u na šoj Me imorskoj županiji imamo poverenstvo štero se bavi z našaj betežnikaj, o em re i, ono pomaže betežnikaj ak doktori nekaj zahuzajo. Do denešjega dneva se gospono Ton eko, šteri je precednik poverenstva, niš i nej žaliv kajbi nešterni doktor iskav kakše peneze od šteroga betežnika ili pak jegove bližeše rodbine.

Niš i mo je nikaj nej rekev niti to kajbi doktori i doktorice nekaj iskali od mladi mamiki ili pak japeki gda se jim narodi dete. Ako je niš i nikaj nej rekev unda ga toga prinas nega.

A to kaj mi Me imorci o emo našaj doktoraj zafaliti za dete ili pak za zdravi e štero so nam dokori povrnuli pak jim nekaj odnesemo vu bolnico ili pak dimo, to je istam nekaj drugo. Vsi znamo gda smo mi Me imorci bogoboje i i znamo kaj je red, pak zato nesme biti nikaj strašnoga ak doktoro odnesemo odojka ili pak janjca, par kil mesa z tiblice, malo rakije ili pak viskija, a unda je niti nej spomena vredno to kaj

BOGOVI

LIK IZ 1001 NO I

nutri v kutiju denemo i nekaj euri kaj si gospon doktor more kupiti šalato, kruha ili pak nekaj za desert. Ali to je naša dobra volja i nebremo nigdar i nigdi re i kak so gospoda doktori to od nas iskali. Mi Me imorci znamo kaj je red, znamo i to gda si je z doktorom navek tre biti z dobra i zato o em re i gospono ministro nek one doktore šteri iš ejo mito i peneze iš e po drugaj bolnicaj.

Verjem gda je i on to videv gda je zadjipot biv prinas, vu septembro. inuli tjeden so vu našemo akoskomo hotelo Park bili nejbolši hrvaški kuhari šteri so kuhali ono kaj nejbole znajo i borili so se za nejbolšega kuhara vu Lepoj našoj.

Morem vam re i gda so nam skuhali kajkaj toga inoga, ali nikaj hudoga. Znate kak je to ve je i gda nejbolši kuhajo nejbole. Neje le ko bilo niti nam šteri smo sprobavali vse te inote, jerbo ovek nebre ruom vse sprobati, a vse je jako lejpo zgledalo, a još je ineše bilo gda ste ga v zobe deli. Naša udruga

M

NATIONAL ATHLETIC TRAINERS' ASSOCIATI ON

STRANICA

RIMSKI 5

Me imorski kuhari je to vse jako lejpo preprajla, kuhali so se i pekli naši doma i oblizeki, to ila so se naša me imorska vina štera so (to ve sigurno znate) nejbolša na sveto, a naši doma i de ki so igrali kajbi nam vsima bilo lepše. Moram vam re i gda sam jako srdit na te naše de ke jebo so celo bogovetno ve er igrali same stranjske pesme, uspeli smo uti sam jedno našo me imorsko. A tuliko lepih pesmi mi vu Me imorjo imamo. Ak ve ljude pozovemo, ak jiv nahranimo z našaj doma aj delicijaj i oblizekaj, ak jiv napojimo z našim nejbolšim vinom unda je red gda posluhnejo naše doma e popevke. Vsi znamo gda so naše popevke jako lejpe i zato nas ne mora biti sram gda jiv tre odigrati. Pak so naše popevke isto tak naša turisti ka ponuda. ala gospono Mesari o kaj nas je zmisliv na snoboke i na stari me imorski obi aj natepanja zaru nikima dok ve dojde do skon anja. Natepalo se odnavek, a denes je to

F

malo teži jerbo ga slame, plevi, kurzija i drugih materijalov, šteri se nucajo za takše posle, vse meje i meje. Nigdar so se oni šterima se nateplo nej srdili, nejve pot so se srdili oni šterima se nej nateplo, jerbo kakše je to hiža šteroj niš i ne e natepsti. Zmislim se kak denes, a bilo je to pred jedno etrdeset let gda smo natepali pre našemo sosedo Štefo dok je k er vu zamuš spravljav.

Oni so nutri meli snoboke, a mi smo jim vuni restepli kola i zmonterali jiv gori na škedjo, a potno leso smo odnesli na kraj vulice. Sosed se je niklaj nej srdiv, a ondašnji zaru niki so još dendenes skupa. aš Filip Ude znova jaše na svojemo konjo z hvataljkaj. To je nejglavneše kaj morem re i posle Sveckoga prvenstva vu Niskozemskoj gde je osvojiv peto mesto. Vsi znamo gda je posle srebrne medalje vu Kini bil na operaciji ple a i gda je ve, fala dragomo Božeko, vse vu redo i gda ga moremo pak poslati po medalje vu London za dve leti.

N

DVA ISTA SAMOGLAS NIKA

BLAGDAN 1.

STUDENOG

BILJARSKI ŠTAP OTOK KOD ZADRA

SREDSTVO ZA RAD

DAN SVIH SVETIH

IN

VIRGINIA

OGANJ

GLAVNI GRAD PERUA

HRVATSKOJ

VRSTA

SADRŽAJA

GLODAVCA

OBRAMBE NO ORUŽJE

RIJEKA

HOLLAND AMERICA LINE

JELUŠI

OBRA IVA TI PLUGOM

MUŠKO IME

DVA SUSJEDNA SLOVA

NAKI

PRKOS

POKLON UFANJE

DUŠIK

NAPJEVI

INJENICA ZA DONOŠENJE ZAKLJU KA

MALJ

NJEMA KA

POKRET PRI PLESU

KENTUCKY VIRTUAL LIBRARY

VRA ARA

VRSTA KITA

DRŽAVA U AFRICI

RIJE BEZ NAGLASKA

ZIMSKI ŠPORT

POSTOLJE ZA LIJES

MJESTO KOD ZADRA

ALUMINIJ

VRSTA CRNOGORI CE

BLJEŠTAVI LO TROZNAM. BROJ

PRITISAK VOJNA

ZAVRŠETAK ŠAHOVSKE IGRE

Kada je ljubav u pitanju nemojte se ograni ava samo na ono što trenutno vidite, pogledajte malo dublje i šire na situaciju. Sve e vam biti jasnije kada to po nete gledati kao cijelu sliku, a ne detalj po detalj. Ukoliko imate nekih nejasno a s odre enim osobama najbolje bi bilo da budete direktni i pitate ih što vas zanima. Nemojte sami pokušava pogodi jer ete se tako samo uples u probleme. Nemojte zaboravlja pokaza ljubav drugima. Recite prijatelju koliko vam zna i, partneru da ga volite a susjedu odnesite kola . Tjedan e vam odmah bi ljepši.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Ak vnost na po etku tjedna e ponovno probudi vaše emocije. Nemojte se opira nego se prepus te trenutku. Ukoliko imate partnera ovaj tjedan ga pokušajte više uklju i u svoje ak vnos , pokažite mu da vam je stalo do njegove potpore u njegovog mišljenja. Za bikove bez partnera ovo e bi vrlo zanimljiv tjedan. Primit ete dosta ponuda za izlaske, no, vama e bi najzanimljivije bi s prijateljima. Nemojte ništa forsira , radite ono što želite.

Po etak tjedna e vam bi dosta naporan. Neke stvari vas iri raju, a nažalost, trenutno ne možete napravi ništa da to promijenite. Strpite se malo, ve sredinom tjedna e sve bi bolje. Dopus te svojoj osje ajnos i nježnos da do e do izražaja sredinom ovog tjedna. Nema ništa loše u tome da se i vi ponekad prepus te ljubavi.

Krajem tjedna e vam se ponovno vra samopouzdanje.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Bez obzira što je novi radni tjedan, nemojte samo usko i u njega. Prvo se prisje te svega što se doga alo proteklog tjedna i što ste sve nau ili, sada to pokušajte i primijeni . Volite razgovara s drugima, no, ovaj tjedan bi bilo bolje da malo više šu te i više slušate druge.

Puno stvari možete nau i od njih, naravno, ako to želite. Kraj tjedna e vam bi posebno zanimljiv jer ete se dosta dobro osje a . Slušajte svoju intuiciju.

Preuzmite na sebe rizik kada je ljubav u pitanju. Ako sada preuzmete mali rizik na sebe, zna ajno ete se pomaknu naprijed i napravi veliku stepenicu kada je odnos s partnerom u pitanju. Sredinom tjedna e pred vama bi nekoliko problema i hitno ete morati donijeti odluku za koju niste sigurni da je ispravna.

Morat ete i ovdje malo riskira . Kraj tjedna e napokon bi nešto mirniji te ete se uspje odmori od napornog tjedna koji je sada iza vas.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Po etak tjedna e vam izgleda baš onako kako bi po etak tjedna trebao bi . Imat ete dosta energije, dobrih ideja s kojima možete puno pos i. Najvažnije je za vas da ne odustajete nakon prvog neuspjeha.

Možda vam to pokvari raspoloženje, no, brzo dignite glavu i krenite dalje.

Upoznat ete neke osobe koje nemaju isto razmišljanje kao vi, to vam ne treba bi nedostatak. Razli itos se privla e, bilo bi vam dosadno kada biste sa svima imali isto mišljenje.

Doga aji e se samo niza , a vi ete ih mora procesuira . To e vam oduze jako puno energije, no, s vremenom ete shva da se stvarno ispla . Sredinom tjedna ete biti nešto aktivniji u ljubavi. Nemojte se boja preuze vodstvo i potrudi se do i do onog što želite. Potražite neke neobi ne stvari koje biste mogli uklopi u svoj životni s l. Zabavu ponekad morate sami potraži .

BROD KOJI LOMI LED

Iako za po etak tjedna o ekujete poslovne pothvate, ovaj put e biti nešto druga ije.

Roman ka je u prvom planu i nemojte se boja prepus se. Sredina tjedna e biti nešto opuštenija nego ina e. Slobodno recite ono što mislite i osje ate, drugi vas ne e kri zira nego e cijeni vaše mišljenje. Kraj tjedna e donijeti neke zanimljivos u ljubavni život.

Nemojte ih ignorira .

RAIFFEISEN

BANK

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Po etak tjedna vam baš i ne e biti ugodan. potrebno vam je malo više prostora da razmislite o onome što želite i što osje ate. Vrlo lako ete se prona i u sukobu, stoga, pokušajte bi nešto nježniji i ne predbaciva drugima što su sve napravili. Kraj tjedna e biti rezerviran za zdrave emocije.

Sada ve znate što želite u ljubavi i što o ekujete od partnera pa se nemojte boja do i do toga.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Puno roman nih stvari e se doga a ovog tjedna, no, na vama je da to sve ne shva ate previše ozbiljno. Zabavljajte se kao i drugi i uživajte u tome. Imate dosta energije, stoga, to i iskoris te. Zapo nite s novim projek ma, realizirajte ono za što ste ekali neka bolja vremena, ovo je pravo vrijeme da se pokrenete. Kraj tjedna e donije nove zaplete vezane uz vaše osje aje. Planirajte neku aktivnost kako biste se bolje osje ali.

RIBE (20.2.-20.3.)

Po etak tjedna odaberite za zapo injanje ne eg novog, neke nove zdrave navike. To e vam vra energiju, ali i samopouzdanje.

Nemojte planira kada je ljubav u pitanju. Ljubav voli spontanost pa vam je najbolje da joj se sada prilagodite i uživate u svakom neplaniranom trenutku. Ipak, ukoliko nešto želite onda se oko toga i potrudite. Nemojte eka da vam se nešto servira, i tako e vam bi zanimljivije ako u to uložite nešto truda.

ŽENSKO IME

NAJSITNIJE ESTICE

VIC tjedna

TURSKA VODA STAJA ICA

KARTAŠKA IGRA

RAJKO JAGAR

VAGA (24.9.-23.10.)

BIK (21.4.-20.5.)

RUBAC

MJESTO U ZAGORJU

KNOCK OUT

Ako imate ideju kako želite da izgleda vaš ljubavni život, nemojte samo sjedi i eka da to sve do e do vas. Vrijeme je da se ak virate i potrudite oko onoga što želite.

Sredinom tjedna imat ete nešto više problema povezanih uz zdravlje. Nemojte ih ignorira , sigurno je bolje da problem riješite još u nastajanju. Krajem tjedna ete dobiva ono što želite, bez da u to ulažete previše truda.

Iskoris te prilike koje vam se pružaju, a onda donesite odluku.

LAV (23.7.-23.8.)

PLANINA U

PJESMA

UZVIŠENOG

2. studenoga 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

FOSFOR

DRŽAVA U AZIJI

KLAUN

Prvi izlazak Pita momak djevojku na prvom izlasku: - ime se baviš?

- Režijom, odgovara mu ona…

- Jel to ono struja, voda,…

2. studenoga 2010.

Vremenska prognoza 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

Toplije razdoblje VREMENSKA SLIKA: Izraženije je zajužilo. Ovo je zapravo prva prava ovojesenska južina na našem podru ju. Do sada je bilo uglavnom hladnije od prosjeka, ali ovog tjedna eka nas toplo vrijeme za po etak studenog. Ne e više biti ni jutarnjih mrazeva koji su prošlog tjedna bili esta pojava, a to je dobra vijest. Naravno, zbog viših temperatura sigurno emo uštedjeti i na grijanju. Kiša je mogu a oko utorka, a zatim opet stabilnije i relativno toplo uz dosta sun anog vremena.

Vrijeme primjerenije po etku listopada nego po etku studenog.

VREMENSKA PROGNOZA: Prognosti ki materijal korišten pri izradi ove prognoze upu uje na to da bi po etkom ovog tjedna moglo biti nešto kiše. U našoj blizini e se nalaziti ciklona pa e svakako biti obla nije. Kiša se o ekuje na Jadranu, dok bi u unutrašnjosti oborine bile znatno rje e i slabije. Najmanje kiše e biti na sjeveru i istoku Hrvatske, što uklju uje i naše podru je.

Najve a mogu nost za kišu ovdje kod nas je tijekom utorka te možda još u prvom dijelu srijede. Dakle, prva polovica tjedna donosi nam mnoštvo oblaka te mjestimice i kišu, uglavnom u utorak. No, ne e se dogoditi nikakvo bitno zahla enje, za-

pravo ostaje relativno toplo, posebno u no nim i jutarnjim satima kad e temperatura biti znatno viša od onih na koje smo navikli. Vjetar slab, samo ponegdje tijekom utorka i srijede do umjeren sjeverni i sjeveroisto ni. Dodajmo da su mogu a i kra a sun ana razdoblja.

U etvrtak e vrijeme biti suho i djelomi no sun ano.

Ujutro postoji mogu nost za kratkotrajnu sumaglicu ili maglu, osobito uz vodene površine. Vjetar e sa sjevernog okrenuti na ve inom slab južni i jugozapadni. Jutro svježe, ali bez mraza, a dnevna temperatura oko 15 ili 16 Celzijevih stupnjeva, ali na suncu e se možda initi i toplije.

Sli no vrijeme e se zadržati i u petak, a vjerojatno i tijekom vikenda. Sve e izraženije pritjecati topliji zrak s juga i jugozapada što e nam ponovno donijeti porast temperature zraka, i jutarnje i dnevne. O ekujemo i dosta sun anog vremena, osobito u petak i subotu. Tijekom nedjelje mogu a je pove ana naoblaka, ali vjerojatno bez kiše ili samo ponegdje koja kap. Temperatura ujutro izme u 6 i 9°C, a najviša dnevna mogla bi porasti i na 17 ili ak 18 Celzijevih stupnjeva!

Dakle, ugodno toplo.

Na po etku novog radnog tjedna mogu je dolazak promjene vremena s kišom, ali takav razvoj vremena još nije sasvim siguran. Podsje amo da vremensku i agrometeorološku prognozu možete provjeriti svaki dan i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 30.10.).

PREGLED VREMENA od 24. do 31. listopada

Listopad okon an hladnijim vremenom Listopad je drugi mjesec zaredom s temperaturom nižom od prosje ne u razdoblju od 1960. do 1990. godine. Imali smo relativno prohladno vrijeme, a ovaj zadnji listopadski tjedan obilježio je i snijeg u gorskim predjelima.

Tako ga je po etkom tjedna u Gorskom kotaru palo skoro 15 cm, na Zavižanu 8, a na Sljemenu 3 cm. Budu i da je bilo hladno, snijeg se zadržao nekoliko dana. Na Zavižanu se temperatura spustila na ledenih -8 Celzijevih stupnjeva. No, ni kod nas jutra nisu bila puno toplija. Naime, ima-

li smo jutarnji mraz. Najhladnije jutro je bilo u etvrtak kad smo diljem Me imurja mjerili temperaturu oko -4, a u okolici Varaždina i -5 stupnjeva. No, dani su nam donijeli dosta sunca pa je vrijeme bilo lijepo i zdravo. Za vikend je zajužilo pa je mraz postao stvar prošlosti, a umjeren i poja an južni vjetar pogurnuo je temperaturu do ak 17 Celzijevaca. Vrijeme je bilo lijepo, ali možda i neugodno za meteoropate jer su pad tlaka i južina tijekom vikenda pokvarili biometeorološku situaciju.

Suradnja oko poplava

IZ METEOROLOŠKE ŠKRINJICE 3. studenoga 1859. god. povodanj potoka Medveš aka u Zagrebu 4. studenog 1996. god. val topline u Hrvatskoj, u Zagrebu 24°C, Slavonskom Brodu i Gradištu 26°C 5.-8. studenog 1980. god. dugotrajna ledena kiša oštetila dalekovode u Lici i Gorskom kotaru 7. studenog 1973. god. nagli pad temperature, mokar snijeg i jak vjetar uzrok lomljenju dalekovodnih stupova na podru ju Zagreba 9. studenog 1992. god. Hrvatska postala lanicom Svjetske meteorološke organizacije

Predstavljen je projekt ‘Razvoj sustava prognoze poplava na Dravi, s obzirom na hrvatsko-ma arske hidrološke postaje’. Projekt, u kojem e uz Hrvatske vode sudjelovati i ma arska Direkcija za zaštitu okoša i vode južnog Prekodunavlja, vrijedan je oko 300 tisu a eura, a 85 posto iznosa su inancira Europska unija, u sklopu IPA prekograni nog projekta Ma arska-Hrvatska.

Voditelj projekta iz Hrvatskih voda Igor Biglbauer kazao je kako je cilj izraditi zajedni ku bazu hidroloških i meteoroloških podataka, digitalni i hidrauli ki model toka rijeke Drave te u kona nici razviti jedinstveni sustav prognoze poplava na Dravi za Hrvatsku i Ma arsku. To bi trebao biti sustav koji e omogu iti davanje

stalnih i pouzdanih prognoza do sedam dana unaprijed, ime bi se nadležnim službama osiguralo dovoljno vremena za pripremu u inkovite obrane od poplava, dodao je. Voditelj projekta iz ma arske Direkcije za zaštitu okoša i vode južnog Prekodunavlja, Gabor Horvath, istaknuo je kako postoje i sustav prognoze poplava, stvoren 90-tih godina 20. stolje a, više ne udovoljava današnjim, znatno izmijenjenim, tehni kim i prirodnim uvjetima, pa je potrebno razviti napredniji sustav. Biglbauer je izvijestio da Hrvatske vode, s ma arskim partnerima, sura uju na još tri projekta, a ukupna vrijednost sva etiri projekta, iznosi oko 3,3 milijuna eura, od ega e 85 posto iznosa su inancirati Europska unija.

Doga aji TURISTI KA PROMOCIJA Me imurja u Slavonskom Brodu

Udruženim snagama za što više turisti kih grupa u našem kraju Prošlu su srijedu u Slavonskom Brodu turisti ku ponudu Me imurske županije predstavile Vesna Sabol Opa i i Laura Vinkovi u ime akove kog Hotela “Park”, Tatjana Martinjaš ispred restorana “Me imurski dvori” i putni ke agencije “Etno Art”, Jasmina Turk iz Turisti kog kompleksa “Cimper” i Nataša Želežnjak iz putni ke agencije “Mura”. Udruženim snagama i zajedni kom inicijativom okupile su predstavnike putni kih agencija i vodi e s podru ja Brodsko - posavske županije. U predstavljanju i promoviranju svojih pro-

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

grama, sadržaja i smještajnih kapaciteta postignuti su dogovori oko zajedni ke suradnje u predstoje im razdobljima.

Naše predstavnice vrlo su zadovoljne ishodom sastanka i vjeruju u pove an broj turista svih dobnih skupina s podru ja Brodsko - posavske županije, za jednodnevne izlete, vikend pakete i škole u prirodi, što e donijeti pove anje broja no enja u Gradu akovcu, te pove anju turisti ke djelatnosti na podru ju cijelog grada, ali i županije.

U planu je da se na isti na in predstavi turisti ka ponuda i u ostalim županijama Hrvatske.

Sljede a županija koju e posjetiti je Zagreba ka županija koju smatraju strateškom po pitanju suradnje zbog blizine te raznolikog i velikog tržišta u kojem se turisti ka ponuda Me imurja mora bolje plasirati.

PLANINARSKI klub “Extrem”

Nepal – Everest base camp trekking Nakon ovogodišnjega proljetnog serijala putopisno - edukativnih predavanja, planinarski klub “Extrem” nastavlja s promicanjem planinarskih ideja i etike te putopisnih razglednica novim jesenskim serijalom. U subotu 6. studenoga u prostoru caffe bara “Littera” u a-

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec. ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

kovcu održat e se edukativno predavanje uz projekciju putopisnog video ilma “Nepal – Everest base camp trekking”. Moderator predavanja bit e Nikola Šebrek, alpinist i lan planinarskog društva “MIV” iz Varaždina. Ulaz je slobodan, a po etak projekcije bit e u 18 sati.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

SPEEDWAY SPEKTAKL I SLJEDE E GODINE NA MILENIUMU DONJI KRALJEVEC

SVJETSKO ŠAHOVSKO PRVENSTVO KADETKINJA

Grand Prix Hrvatska 24. rujna 2011.

Tajana Turk sjajna jedanaesta

HRVATSKI NOGOMETNI KUP

Me imurje o ekivano ispalo od Rijeke

ALBINO JELEN uo en i snimljen kraj Murskog Središ a

Oduševljenje neobi nim gostom U etvrtak predve er Mursko Središ e pohodio je neobi an gost, iji je dolazak vrlo brzo mnoštvo digao na noge.

Kod obiteljske ku e Klemen i , u Martinskoj ulici, primije en je rogati, gotovo kraljevski, jelen, i to u bijelom krznu. Djeca su pomislila kako je pobjegao iz zaprege Djeda Mraza, ali kako je do Nove godine još šezdesetak dana, takva opcija ne drži vodu, pak su krenule razne teorije o jelenu koji je došao u najmla i hrvatski grad.

Je li došao iz EU (Slovenija) ili pak je svijet ugledao u Hrvatskoj, odnosno u polju izme u Hlapi ine i Murskog Središ a, pitanja su koja su postavljali i na njih tražili odgovor ljudi koji su došli vidjeti neobi nog gosta. Naša itateljica Željka pak je uzela mobitel i slikala albina, koji je nakon bljeska objektiva otišao u središ ansko polje i grmlje. Gdje je i kako je sada, nitko ne zna. Ali vjerojatno je i dalje “tu negdje” u našim poljima i šumama.

strah, tek radoznalost, dok je gledao one koji su mu se približili i snimili ga. Sljede i put možda ipak ne bude tako sretan, jer lovci nisu baš svi jednodušni u ocjeni da ga ne bi trebalo ustrijeliti. Neki smatraju da bi to trebalo biti pod “mus”, da ne širi “loše gene”. Drugi pak lovci smatraju da bi ga trebalo zaštititi, pa ak i promatrati u daljnjem periodu, sa uvati ga i pobrinuti da ima što duži život.

Ve ina obi nih ljudi slaže se s tim, jer je u pitanju istinski fenomen koji se ne vi a “baš svaki dan”.

Štoviše, rijetki su lovci koji se sje aju bijelog jelena u Me imurju.

Središ ance, pa tako i sve nas, trenuta no ipak najviše brine da jelenka ipak netko ne upuca. Ho e

Prava rijetkost Njegova je boja, smatra se, rezultat genetske mutacije. Bijeli jelen ina e nije pokazivao

li biti neke šire akcije me imurskih lovaca kad je u pitanju bijeli jelen i njegova daljnja sudbina, ostaje za vidjeti.

(S. Mesari , ŽK)

Naše špicerice znaju što i kako se nosi Iako je gotovo cijeli prošli tjedan obilježilo sun ano vrijeme, niske temperature, osobito u jutarnjim satima, natjerale su naše špicere da posegnu za toplijom obu-

om i odje om. I dok su neke špicerice obule tople vunene izme ili jednostavno uz obi ne tenisice iskombinirale popularne štucne, druge još uvijek radije nose patike,

me u kojima se isti u one svjetlijih i veselih tonova. No, bilo kako bilo, pohvale za naše špicerice koje su ponovno pokazale da znaju što i kako se nosi.

Kralja Tomislava 20, Tel. 040/310 -241