Međimurske novine 795

Pinkleci napravili najbolju ovogodišnju predstavu za mlade

media str. 2-3

PRESTIŽNA NAGRADA hrvatskog glumišta prvi put stigla u Čakovec

www.mnovine.hr

Ljepotice s kalendara u humanitarne svrhe

str. 14-15

MEĐIMURSKE NOVINARKE pozirale kao poznate Hrvatice za Katružin kalendar

Godina XV.

Broj 795.

^akovec, UTORAK, 30. studenoga 2010.

Cijena 7 kuna

HRVATSKE ŽELJEZNICE Međimurje brišu s europskih željezničkih karti

HSLS-ov Blažeka optužio Matiju Posavca za pritisak i protežiranje HNS-ovca na čelno mjesto ŽUC-a

CRNA KRONIKA

str. 5

str. 3

Cijelu godinu hodočastili, a sada nam ukidaju linije

HSLS protiv da Zoran Šarić bude i samo v.d. ravnatelja

53

str. 8

Deveteročlana banda maloljetnika iz Ivanovca šest mjeseci krala bicikle po Čakovcu RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 53

str. 54

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Politika i gospodarstvo Naslov je ina e naziv srednjoškolskog predmeta, a ovaj put poslužit e kao meta ora ove kolumne.

Naime, u aktualnoj je krizi i te kako vidljiva nekooperativnost izme u naših politi ara i gospodarstva. U Turskoj, Libiji, Njema koj, SAD-u, Kini ili bilo kamo odlaze naši politi ari baš i nema gospodarstvenika.

Me utim, kad je obrnuti proces u pitanju, kad predsjednik Josipovi i premijerka Kosor primaju strane delegacije, gospodarstvenici su njezin nezaobilazni dio. O ito se kod nas još uvijek smatra da nas strana ulaganja mogu izvesti iz krize, iako ekonomski stru njaci kažu da bi zapravo istovremeno trebao te i obrnuti proces. Hrvatska ne može doživjeti uzlet samo na krilima stranih ulaganja, nego izme u ostalog i ulaganjem u strana tržišta, tj. izvozom naših proizvoda.

O ito je to generalni problem u Hrvatskoj, jer politi ari nikako da osluhnu glas gospodarstva koje treba pomo . O ito navikli da ih se traži uglavnom kad treba “zaviriti u prora un“, naši politi ari totalno su s uma smetnuli gospodarsku diplomaciju. I me imurski gospodarstvenici imaju s takvim razmišljanjem problema, jer politi ari o ito smatraju da ih oni trebaju samo zbog “žicanja love“. Me utim, stvari su puno složenije.

Pred desetak dana bio sam u Beogradu i njihove su novine pune potpredsjednika Vlade, ministra ekonomije i regionalnog razvoja (!!!) Mla ana Dinki a koji na svakom koraku pokušava Srbiju predstaviti kao najbolju mogu u zemlju za ulaganja. Danas zato Srbiji nema premca u regiji kada je rije o uvjetima koje daju investitorima. I dok nas špotaju svi koji stignu, od ameri kog ambasadora u Hrvatskoj do EU predstavnika, zbog korupcije, ne vjerujem da je baš u našem susjedstvu tako bajno s tim u vezi, ali tamo je sve više stranih investitora.

Zašto? Zbog niskih poreza, besplatnog zemljište, je tine radne snage, ciljanih poticaja …

Najve i mamac ipak su brojni sporazumi o slobodnoj trgovini – za sad s Rusijom, Bjelorusijom, Turskom, Kazahstanom … Greenfield investicije tako er cvatu, dok istovremeno Srbija otvara tržišta velikih zemalja, što ne zna i da je to isklju ivo EU. Dapa e, prije nabrojene zemlje upravo nisu njezine lanice.

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

30. studenoga 2010.

ME IMURSKI GRA EVINARI strmoglavili se u gubitke

Zbog nedostataka pos mnogi e propasti i ot - U 2009. godini nezaposlenih iz gra evinske djelatnosti bilo je 1.072, a 2010. godine 1.241

Hrvatskoj, s druge strane, svi tepaju da smo “zemlja s ogromnim potencijalom“, ali … Na kraju ove godine imamo 80 posto manje stranih ulaganja nego prošle godine, a još uvijek se spominje problem u sporoj administraciji, nekoliko puta skupljoj radnoj snazi, visokim porezima itd.

Kad se sve skupa zbroji, o ito da vlada velika kon uzija izme u politike i gospodarstva, a nešto sli no je i u našoj županiji, a posebice to vrijedi za Grad akovec gdje se, kad je gospodarstvo u pitanju, ne doga a ama baš ništa zadnjih petnaestak godina, osim što ni u novi trgova ki centri. Me utim, o ito nam nedostaje i ideje i sinergije izme u politike i gospodarstva kako bismo napravili korak koji bi nam mogao donijeti bolje sutra. Najgore mogu i scenarij pak je upravo on koji se doga a kod nas, da se politi ari kod nas bave, a zapravo sva aju samo oko pozicija i “vladanja“ u javnim firmama.

Nesporno je da bi bilo bolje da umjesto u pravilu gospodarski nekompetentnih politi ara ve inu u nadzornim odborima trgova kih društava u vlasništvu države ine neovisni stru njaci, no unato tomu ne bi bilo dobro oti i u suprotnu krajnost i zabraniti imenovanje politi ara u nadzorne odbore.

Me utim, u nadzornim odborima uz politi are klju nu bi ulogu trebali imati ostali lanovi, po mogu nosti neovisni stru njaci. Žalosno pak je, usprkos tome što se kunemo da smo demokratski nekoliko koraka ispred ostalih u zemlji, što u nadzornim odborima me imurskih javnih tvrtki i institucija takvih uglavnom neovisnih stru njaka – nema.

Kriza je gra evinare pogodila najviše od svih i na svjetlo dan iznijela i niz problema koji prate ovu branšu. U Me imurju je to i prevelika usitnjenost zbog koje nema potrebne akumulacije za razvoj. Od 319 gra evinskih tvrtki prakti ki su 3 velike. - Male firme iz svojih poslova i prihoda ne mogu stvoriti potrebnu akumulaciju iz koje bi mogle platiti inženjerski kadar i pratiti tehnološki razvoj. Njihov domet je prodaja ruku i kooperantski poslovi iz tre e ruke. Prije ili kasnije morat e shvatiti da je okupljanje oko velikih nužnost. Ne shvate li tu nužnost, suo it e se s velikim preslagivanjem i iš enjem tržišta. Do ovakve rascjepkanosti dovela je plitka pamet koja nije shvatila da bez razvoja i stvaranja vlastite pameti nema razvoja i vo enja velikih poslova, kazao je na sastanku strukovne grupe gra evinara dipl. ing.

Josip Švenda iz Teama. Zadnji je as da po nemo stvarati vlastitu pamet, poru uju veliki, jer zlatna generacija voditelja velikih projekata u tom usitnjavanju izgubljena je za vo enje velikih poslova. Za izlazak na strano tržište sada naša doma e firme koriste inženjerski kadar s drugih podru ja.

Osnovni problem je da u gra evinarstvu nema posla za sve i da e zbog toga mnogi otpasti i propasti.

- O rezultatima poslovanja kakvi su se sada pokazali u gra evinarstvu govorili smo ve prije dvije godine, istaknuo je Josip Švenda. Dodao je da velike gra evinske firme zbog toga da bi sa uvale kostur radne snage

svjesno rade na svoju štetu i ne otpuštaju u onom broju u kojem bi ekonomska logika to nalagala.

- Poslovi koji se sada ugovaraju ispod su cijene, što e još više smanjiti prihode ove branše. Na gra evinskom tržištu sada je jedno veliko istilište, a karte se ponovno dijele kao po etkom devedesetih i zauzimaju pozicije na tržištu, kazao je Josip Švenda.

Zaposlenost u gra evinarstvu pala je devet posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Iz vrlo dobre pozitivne ove godine u negativnu bilancu U prvih devet mjeseci ukupni prihodi gra evinara manji

su za 28 posto, dok je pad cjelokupnoga me imurskog gospodarstva istodobno iznosio 7,2 posto. Me imursko graditeljstvo zabilježilo je za prvih devet mjeseci negativan rezultat u visini od 4,8 milijuna kuna, dok je prošle godine za prvih devet mjesec rezultat me imurskog graditeljstva bio pozitivan, i to ak 60 milijuna kuna.

Prosje na mjese na ispla ena neto pla a po zaposlenom u graditeljstvu Me imurske županije u razdoblju sije anj - rujan iznosila je 3.342 kune i bila je manja za 5,7 posto od prosjeka pla e me imurskog gospodarstva kao cjeline s prosje nom pla om od 3.567 kuna.

Njen trend pada bio je nešto ve i, iznosio je 1,5 posto, dok je u

ukupnom gospodarstvu županije iznosio 0,8 posto.

Gubitak posla u gra evinarstvu najviše poga a mušku populaciju, budu i da je udio žena u toj djelatnosti nizak, pa i me u nezaposlenima iz te branše žena je samo 15 posto. U 2009. godini nezaposlenih iz gra evinske djelatnosti bilo je 1.072, a 2010. godine 1.241. Me utim, ove godine istodobno je pove an i broj brisanih iz evidencije koji su posao pronašli u gra evini i za 17 posto, no to ne ukazuje na poboljšanje stanja u gra evini, ve prethodnih godina Zavod ovoj djelatnosti nije imao što ponuditi u odnosu na potražnju poslodavaca, a sada se situacija i raspoloživost radne snage promijenila. (BMO)

Ve ina Me imuraca ovogodišnje blagdane obilježit e skromnije Anketa “Pod vurom”

Što planiraju povodom ovogodišnjih blagdana te ho e li biti skromniji ili pak e nekamo otputovati, upitali smo Me imurce prošli tjedan. I dok je ve ina

Dominik ., Mursko Središ e - Kako mi se ini, ovogodišnji blagdani mogli bi biti skromniji nego prošlih godina. O putovanju ne razmišljamo jer doista, s obzirom na financijsku situaciju, nije vrijeme za to. Osobno smatram da je financijska situacija gra ana zaista grozna, ak do te mjere da neki nemaju ni za adventski vijenac. No nadam se boljim vremenima.

kazala da o putovanju ne razmišlja jer, s obzirom na financijsku situaciju, nije vrijeme za to, bilo je i onih koji osobno ne osje aju krizu te e i ove praznike pro-

vesti jednako kao i prijašnjih godina.

Neki Me imurci pak još ne znaju ho e li ovi blagdani biti skromniji, a, prema njihovim rije ima, sve

kao što se pri a. Prepune trgovine i brojni kupci, kažu, pokazuju da kupovna mo gra ana i nije na tako niskoj razini. (hz)

Katarina Horvat, Draškovec - S obzirom na financijsku situaciju, nije vrijeme za neko adventsko ili novogodišnje putovanje, stoga ništa od toga ne planiramo. Što se ti e samih blagdana, ho e li biti skromniji nego prošlih godina, ovisi o tome ho e li biti boži nice ili ne. Ako emo morati skromnije proslaviti blagdane, tada emo malo prišparati i na poklonima i na hrani.

Vladimir Varga, Savska Ves - Puno e skromniji biti ovi blagdani za razliku od prošlih.

Došlo je do toga da ljudi nemaju ni za adventski vijenac. Ova vlast i ova Vlada samo nas vode u propast. Ništa dobro nema na vidiku i sve dok se vlast ne promijeni nema nade za bolje sutra.

Martina Topolnjak, akovec Vjerojatno e blagdani biti nešto skromniji ove godine. Dakle, bit e malo manje poklona, ali od srca, što je najbitnije. Iskreno, mišljenja sam da financijska situacija i nije tako strašna kako se pri a. Ljudi kupuju, trgovine su pune. Baš sam prošli tjedan bila u trgovini kada je bila rasprodaja igra aka i za udila sam se jer su ljudi vozili prepuna kolica.

ovisi ho e li dobiti boži nicu. No, iako e ve ina ispitanih doista skromnije obilježiti Boži i Novu godinu, neki su kazali da za mnoge situacija i nije tako loša

Denis Kiri , Macinec - Vjerojatno emo nekamo otputovati za praznike, ali još ne znamo kamo. U svakom slu aju, ne emo i i daleko. Osobno ne radim, jer se školujem, pa ne mogu re i ho e li ovi praznici zbog krize biti skromniji. Odnosno ja ne osje am krizu pa si mogu priuštiti gotovo jednako kao i prošlih godina.

Mirko Hižman, Ma kovec Nije vrijeme za putovanje, tako da ne planiramo ništa za ovogodišnje blagdane. S obzirom na financijsku situaciju i ekonomsku krizu, ove godine mnogi e proslaviti Boži i Novu Godinu puno skromnije, a osobno u najviše prištedjeti na poklonima. ( oto: Vrzan)

30. studenoga 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

DRASTI NA ODLUKA Hrvatskih željeznica o ukidanju me unarodnih putni kih linija iz Me imurja prema EU

slova tpasti

ini nam se da su kriza i recesija u Hrvatskoj trenutno omiljeni argumenti za ukidanje i rezanje troškova, ali ne možemo se oteti dojmu da su, kada je rije o HŽ-u, oni samo paravan kojim se pokrivaju godine, pa ak i desetlje a, neprofesionalnog poslovanja

Nakon “šminkanja” u Kotoribi i akovcu, Hrvatske željeznice Me imurje brišu s europskih željezni kih karti!

Državne tvrtke zatvorile tržište za sebe U borbi za opstanak gra evinare posebno poga a nelojalnost konkurencije paradržavnih tvrtki. elnike gra evinskih tvrtki izuzetno frustrira injenica da državne tvrtke poput Hrvatskih voda imaju vlasni ki povezane irme k eri i dodjeljuju im posebne licence za izvo enje radova, ime ostale irme isklju uju iz natje aja za izvo enje te vrste poslova, naveo je Ivan Kolari iz Tegre. Istovremeno te tvrtke, osim što su povlaštene za obavljanje dijela poslova za državne tvrtke, još i nelojalno konkuriraju i za poslove na otvorenom tržištu, nude i ugradnju asfalta premda nemaju vlastite asfaltne baze. Me imurski gra evinari iznijeli su na sastanku strukovne grupe da tvrtke poput me imurske Hidrotehnike, koja izvodi radove za Hrvatske vode, postoje u mnogim drugim županijama. S druge strane, irme koje su na otvorenom tržištu morale su izdvojiti znatna sredstva da bi se licencirale pri resornom ministarstvu, ali se pitaju emu to licenciranje za najsloženije poslove kada su državne tvrtke istodobno dio tržišta zatvorile ekskluzivno za svoje tvrtke, izmišljaju i za njih posebne licence. (BMO)

- Novi vozni red HŽ-a vrijedi od 12. prosinca i njime e Me imurje ostati potpuno izolirano od Europske unije. Konkretno, ukinuta su etiri vlaka prema Sloveniji i etiri prema Ma arskoj …

Poslije velikih i pompoznih manifestacija koje su se povodom 150. obljetnice Hrvatskih željeznica ove godine održale u našem kraju akovcu i Kotoribi, Uprava HŽ-a donijela je nevjerojatnu i doista šokantnu odluku o ukidanju me unarodnih linija nakon kojih e Me imurje e ostati gotovo potpuno prometno izolirano, budu i da e jedini prometni pravac kojim je povezano s “vanjskim svijetom” ostati onaj prema Varaždinu.

Na ovakvu situaciju prošli nas je tjedan upozorio Neven Topolnjak, predsjednik me imurske podružnice Sindikata prometnika vlakova Hrvatske. Ispri ao je da oni u županijskoj podružnici svake godine, pa tako i ove, redovito HŽ – Putni kom prijevozu šalju prijedloge poboljšanja voznog reda, ali oni nikada ne nai u na plodno tlo. Kako kaže, svjesni su trenutne situacije u državi i stanja u kojem se nalazi gospodarstvo. Sve što su ove godine željeli bilo je zadržati postoje e vlakove. No, uslijedio je šok.

Novi vozni red HŽ-a vrijedi od 12. prosinca, i njime e Me imurje ostati potpuno izolirano od Europske unije. Konkretno, ukinuta su etiri vlaka prema Sloveniji i etiri prema Ma arskoj. - Do sada su prema Središ u ob Dravi u Sloveniji, pa dalje pravcem Pragersko – Ormož – Ptuj, svakim radnim danom prometovala dva para vlakova - ujutro je vlak stigao u 05.03 u akovec i u 17.25 se vra ao iz Središ a ob Dravi. Drugi par vlakova stizao je u a-

kovec u 17.04, a u 17.13 je kretao za Središ e. Za sat vremena stigli ste u Pragersko i od tamo ste dalje mogli za Maribor, Ljubljanu, Graz ili Be . Bez tih linija jedina solucija, ako nemate automobil, jest sjesti na vlak za Zagreb, do kojeg vam treba prakti ki tri sata, i tek od tamo hvatati neku vezu za Maribor ili Ljubljanu. Zna i, do sada nam je trebalo sat vremena do Pragerskog, a bez tih linija trebat e nam pet sati preko Zagreba, objašnjava situaciju Topolnjak, dodaju i da je ista sudbina zadesila i liniju za Ma arsku, kojom su prometovala dva para vlakova u jutarnjim i ve ernjim satima prema Murakereszrturu i natrag.

Pravac Zagreb Koprivnica - Ma arska i obrnuto uzeo sav promet No, sve ovo, kaže Topolnjak, nije ništa novo. - Još 2008. Me imurju je oduzet par me unarodnih vlakova, tzv. “maestrala” koji sada voze kroz Koprivnicu. Prošle godine je iz voznog reda nestalo par popodnevnih motornih vlakova koji su Kotoribu povezivali s Ma arskom, a sada, ukidanjem ovih linija prema Sloveniji i Ma arskoj, ostali smo bez me unarodnoga putni kog željezni kog prometa. Odsje ena su nam tri kraka i mi smo kao slijepo crijevo ostali povezani samo u pravcu Varaždina, i to prili no slabim vezama, isti e predsjednik me imurske podružnice Sindikata.

što e se desiti nepuna dva mjeseca kasnije, nije rekao odnosi li se ta modernizacija i na me imurske pruge i linije. O igledno je bila rije o pripremljenom govoru ije se loskule jednostavno prepisuju iz godine u godinu, a njihovo zna enje ostaje tek mrtvo slovo na papiru.

Može li se prometna izolacija opravdati krizom?!

Neven Topolnjak, predsjednik me imurske podružnice Sindikata prometnika vlakova Hrvatske, upozorava na prometnu izolaciju na koju je ukidanjem posljednjih me unarodnih linija HŽ osudio Me imurje

Cijela ta situacija djeluje kao neslana šala pogledamo li vrijeme u kojem se nalazimo, kraj 2010. godine, kada se pripreme za ulazak u Europsku uniju, doduše, polako i sporo, ali opet kontinuirano, bliže kraju. No, ni to nije sve. Ove je godine HŽ proslavio svoju 150. obljetnicu rada, i nakon manifestacija koje su se kroz cijelu godinu odvijale diljem Me imurja upravo je u akovcu velikom sve anoš u proslavljen središnji Dan Hrvatskih željeznica.

Tom je prigodom (o emu smo ve pisali u broju 788 našeg lista) predsjednik Uprave HŽ Holdinga Zoran Popovac istaknuo da se u zemljama lanicama EU mnogo ulaže upravo u željeznicu jer je to najjeftiniji i najekološkiji prijevoz koji danas postoji. No, kada sada odvrtimo ilm, ni tada, možda ak i svjestan

HŽ nikada nije službeno argumentirao ove svoje odluke. Službeno priop enje nikada nije stiglo, pri a elni ovjek me imurske podružnice Sindikata, koja broji osamdesetak lanova. - Jedini argument koji smo dobili, i to preko nekakve usmene predaje, jest smanjenje troškova. Me utim, nismo sigurni je li taj argument opravdan - vlak za Sloveniju mjese no je prevozio oko 500 putnika, a brojka je u ljetnim mjesecima rasla na njih ak 800. Svakodnevno se vozilo barem desetak radnika – što naših zaposlenika, carinika, veterinara.

Možda to i nije dovoljno, ali nisu svi vlakovi uvijek puni i nisu sve linije rentabilne. Ali potreba postoji, ljudi su s ovim linijama imali soluciju.

Sada, kada ulazimo u EU, mi smo potpuno zatvoreni, o ajan je Topolnjak. I putnici koji zovu informacije kako bi saznali novi vozni red ostanu zate eni saznanjem da linija kojima su možda redovito, a možda neredovito, putovali jednostavno više nema. ini nam se da su kriza i recesija u Hrvatskoj trenutno omiljeni argument za ukidanje i

Od HŽ-a ni traga ni glasa Za službeno obrazloženje ove odluke obratili smo se Vlatki Škori , še ici Korporativnih komunikacija HŽ-a, najprije telefonski. No, iznimno neljubaznim tonom uputila nas je da im se obratimo pisanim putem, što smo i u inili. Me utim, do zaklju enja ovog broja službeno o itovanje HŽ-a o ukidanju me unarodnih linija zbog kojeg e Me imurje ostati prometno izolirano – nije stiglo. (bš) rezanje troškova, ali ne možemo se oteti dojmu da je, kada je rije o HŽ-u, ona samo paravan kojim se pokrivaju godine, pa ak i desetlje a, neprofesionalnog poslovanja.

Sindikalci su ve prošli tjedan uputili apel u kojem mole sve stanovnike Me imurja koji mogu pomo i da se založe za opstanak i ovo malo me unarodnih putni kih vlakova koje smo imali. Apel je upu en i Me imurskoj županiji, s nadom da e uspjeti porazgovarati sa županom, no ne znaju ho e li i on uop e mo i pomo i. Što i kako dalje, pitaju se, a pitamo se i mi. Ho emo li sjediti skrštenih ruku dok nam se režu veze za Europu umjesto da se stvaraju nove, jer smo upravo mi prva stanica do Europske unije.

Pitanje je što možemo, ako je uop e mogu e išta, u initi.

(Bojana Špani ek, foto: zvrzan)

TEKSTILCE I OBU ARE mu i sve starija dobna struktura zaposlenih

Prijeti im izumiranje jer nema pomla ivanja kadra Tekstilna i obu arska industrija unato svim teško ama s kojima se nosi na kraju bi mogla potpuno nestati zbog biološkog starenja svoje radne snage. Ve ina me imurskih tekstilnih i obu arskih tvrtki ima radnu snagu prosje ne dobi od preko etrdeset godina starosti, re eno je to na sjednici Strukovne grupe tekstila i obu e pri Županijskoj gospodarskoj komori. S obzirom na to da je u ovoj branši teško do ekati starosnu mirovinu, za kojih desetak godina ova branša mogla bi se na i pri izumiranju, ako ve ne i izumrijeti. Mnogo toga doprinijelo je tome da se mladi nerado odlu uju za upis zanimanja kao što su šiva i i kroja i. Posla za njih ima, ali visina pla e i jednoli ni rad na normi ta zanimanja ne ini privla nima.

Damir Vitez, predsjednik Strukovne grupe tekstilne i obu arske industrije, ovu situaciju usporedio je vrlo plasti -

no s nogometnom ekipom koja svoju mom ad ne pomla uje s juniorima i pionirima, zbog ega svake godine pada u sve nižu i nižu ligu. Kao i u sportu, i u gospodarskim djelatnostima nužno je pomla ivanje kadra, jer u protivnom se pada u sve nižu i nižu ligu.

Nekad gospodarski daleko mo nijoj tekstilnoj i obu arskog branši ne samo u državi ve i u našoj regiji najve i udarac zadala je poplava jeftine robe s Dalekog istoka, u iju je cijenu ugra ena tako niska cijena radne snage da se s tim gotovo nemogu e nositi. Apsurdno da nekonkurentnosti naših tekstilaca i obu ara najviše pridonosi visoka cijena naše radne snage, koja pak ima najniže pla e u strukturi gospodarstva. S druge strane, država nema mehanizme kontrole kojima ne bi dozvoljavala uvoz svakojake nekvalitetne robe na police naših trgovina. Na tržište se

Obu arska industrija u rastu, tekstilci u padu

Sjednice Strukovne grupe tekstila i obu e propušta sve i svašta, a osiromašenom kupcu pak je pri kupovini najvažniji faktor cijena, daleko ispred kvalitete ponu enog.

Ve ina osu ena na lohn poslove Ve ina naše tekstilne branše osu ena je na lohn poslove, a tu su pak suo eni sa stalnim pritiskom na snižavanje cijena od strane stranih naru itelja.

Neki su se ve našli u takvim škarama da je pitanje mogu li

izdržati daljnji pritisak na snižavanje cijena.

No, kao i uvijek, nisu svi u istoj poziciji, zapravo irme u ve inskom stranom vlasništvu u tekstilnoj i obu arskoj industriji uspijevaju jako dobro poslovati s proizvodnjom na našem podru ju. Štoviše, iz Haixa su najavili obilazak škola kako bi animirali osnovce da se odlu e za obu arska zanimanja. Iz njihove ku e dolazi i inicijativa za ponovnim oživljavanjem zamrlog obrazo-

vanja za obu arska zanimanja. Za bolje povezivanje i oživljavanje interesa za tekstilna i obu arska zanimanja zainteresirana je i Gospodarska škola koja ini mnoge akcije u školi kako bi djeci ta zanimanja u inila zanimljivijim. Ravnateljica škole Sabrina Blajda pozvala je predstavnike strukovne grupe da sljede i sastanak održe u školi kako bi vidjeli potencijale njihovih u enika i ne bi li zajedno u inili pomak na popularizaciji ovih zanimanja. (BMO)

Tekstilna industrija na podru ju Me imurske županije u prvih devet mjeseci zabilježila je pad broja zaposlenih za više od pet posto u odnosu na lanjsko razdoblje, pad prihoda za oko 1,2 posto, ali i istodobno rast rashoda za 2,1 posto. Samo su pla e unato ukupnim negativnim trendovima porasle za 3,6 posto i u prosjeku došle nadomak tri tisu e kuna.

Obu ari u prosjeku stoje znatno bolje od tekstilaca. Broj zaposlenih je porastao za 8,2 posto u prvih devet mjeseci u odnosu na lani. Ukupni prihod za ak 18 posto, a rashodi su rasli nešto sporije, za 16 posto. Investicije u dugotrajnu imovinu za 39 posto, a prosje na pla a za 7 posto. I u obu arskoj industriji pla a je došla u prosjeku nadomak tri tisu e kuna.

(BMO)

Aktualno

30. studenoga 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

u Me imurju

GDQD

4

AUTOBUSNI PRIJEVOZ u prosincu po ustaljenom režimu

Nova organizacija na snazi od sije nja Me imurska županija odlu ila je obavijestiti korisnike autobusnog prijevoza na podru ju Me imurske županije da e se linijski autobusni prijevoz i prijevoz u enika srednjih škola u mjesecu prosincu provoditi kao i do sad. To zna i da cijena karte za putnike i uvjeti za prijevoznike ostaju isti. Mjese ne karte za prijevoz mogu se kupiti od 1. prosinca 2010. godine na istom mjestu

kao i prošli mjesec, odnosno u agenciji “Mura” u akovcu (Robna ku a “Me imurka”). Mjesto gdje e se prodavati mjese ne karte za prijevoznika “Rob Toni” d.o.o. javit emo naknadno. Prema dogovoru, od mjeseca sije nja na snagu stupa nova organizacija autobusnog prijevoza, o emu e javnost biti pravovremeno obaviještena, poru ili su priop enjem iz Ureda župana. (BMO)

PODJELA DAROVNICA za o uvanje bijele rode u Me imurju

Samo etiri vlasnika objekata dobila darovnice, gdje su ostali?

Zajedni ka snimka djelatnika Javne ustanove za zaštitu prirodnih vrijednosti Me imurske županije i darovanih vlasnika objekata na kojima gnijezde rode U maloj vije nici Me imurske povezani, a ne tako davno još 1896. županije u petak je održana sve a- godine u ozbiljnim priru nicima i nost podjele darovnica za o uvanje uputama lovcima stajalo je da je bijele rode u Me imurju, a akciju najbolje rodina gnijezda uništiti je organizirala Javna ustanova za pucanjem iz pušaka u njih, jer bi se upravljanje zašti enim prirodnim “štrk”, odnosno roda mogla osvetiti vrijednostima na podru ju Me i- tako da zapali ku u. Danas je situmurske županije. U Me imurju ima acija ipak druga ija, rode se štite. tridesetak gnijezda roda, no samo Prema procjenama, u Hrvatskoj su neka aktivna, a broj roda koje gnijezdi oko 1.300 pari roda.

Na natje aj za dobivanje sredgnijezde u našem kraju mijenja se stava javilo se pet vlasnika objekaiz godine u godinu.

Fond za zaštitu okoliša i ener- ta na kojima gnijezdi roda, no samo getsku u inkovitost odnedavno su etiri dobila novac, jer peti nije provodi akciju zaštite bijelih roda u mogao skupiti potrebnu dokumenHrvatskoj, stimuliraju i na taj na in taciju o vlasništvu. Zbog ega se vlasnike objekata na kojima su ak- nije javilo više vlasnika objekata, tivna gnijezda roda s po 700 kuna, teško je re i, vjerojatno je razlog što je ustvari naknada za popravak o nedovoljnoj obaviještenosti. Za i zamjenu krovišta zbog štete koju o ekivati je da e se idu ih godina javiti više vlasnika objekata na kognijezda ine svojom težinom.

Govore i o projektu zaštite ro- jima gnijezdi roda, preduvjet za to da u Hrvatskoj, Siniša Golob, ravna- je da natje aja uop e bude. Naknadu za gnijezda bijele rode na svotelj Javne ustanove zašti enim prirodnim vrijed- jim objektima dobili su: OŠ Donja nostima u Me imurskoj županiji, Dubrava, Dom zdravlja akovec, osvrnuo se i na povijest odnosa župni ured Macinec i Marija Ribari prema rodama. Ljudi i rode usko su iz Gori ana. (J. Š.)

ŽUPAN PRIMIO najpoduzetnike Bernardu Cecelja i uru Horvata, dobitnike nagrade “Croma”

Do blagostanja uz više rada i znanja Bernardu Cecelja i uru Horvata u petak je u ast dobivanja nagrade “Croma” za hrvatske najpoduzetnike primio me imurski župan Ivica Perho .

Bernarda Cecelja, vlasnica istoimene tvornice madraca u Puš inama, drugi put je dobila ovu nagradu, prvu je dobila 2007. godine. Bernarda Cecelja ima izuzetno pozitivisti ki pristup prema životu i prema proizvodnji i za nju recesija nije demotiviraju a, naprotiv, kaže da nit vodilja za kojom se treba povesti je ako drugi propadaju ne zna i da i ja moram propasti. Da se ta nit vodilja pokazala ispravnom, dokazuje i to da je Bernarda otpo ela s proizvodnjom krizne 1998. godine, a širenje tako er 2004. godine. Danas 70 posto proizvodnje izvozi, a sada širi u Srbiju i Makedoniju. Proizvodnju drži stupom gospodarstva, a razvoj vlastite proizvodnje uklju uje lije ni ku struku i znanost jer zahtjevno tržište traži proizvode za zdravo spavanje.

uro Horvat, vlasnik Tehnixa iz Donjeg Kraljevca, vlasnik je globalne kompanije s proizvodima za zaštitu okoliša s predstavništvima u Rumunjskoj, Njema koj, ali i Moskvi i Abu Dabiju.

Kompanija zapošljava ukupno po Europi 500 ljudi, od ega 250 u Donjem Kraljevcu. U strukturi zaposlenih je i 27 diplomiranih inženjera razli itih struka.

Uz to, uro Horvat, dobitnik ovogodišnje nagrade “Croma”, najavio je proširenje proizvodnje, što je najbolja antirecesijska vijest u zadnje vrijeme. uro Horvat nalazi se i u savjetni kom timu predsjednika Ive Josipovi a za gospodarstvo, koji se bavi strategijom daljnjega gospodarskog razvoja Hrvatske te pove anjem

naše ukupne konkurentnosti.

Na prijamu je me u ostalim kazao da pored svih trauma izazvanih korupcijom moramo graditi optimizam i shvatiti da moramo raditi puno više za manje novca. Samo uz više rada i funkcionalnog znanja možemo stvoriti blagostanje te zaboraviti socijalizam, kojeg više nema. (BMO)

TURISTI KA ZAJEDNICA grada akovca predstavila program “Advent u gradu Zrinskih 2010.”, koji je u “recesijskom tonu“, ali:

Poru ili da e jedino nedostajati vatromet Prošli su petak u Gradskoj vije nici program ovogodišnje manifestacije “Advent u gradu Zrinskih” predstavili direktorica Turisti kog ureda grada akovca Ivana Maltar, predsjednik Turisti ke zajednice grada akovca Branko Šalamon te njegov zamjenik Gordan Vrbanec.

Program e trajati tijekom cijelog mjeseca prosinca, po evši ve 27. studenoga, a završetak je predvi en za 1. sije nja 2011. godine. Središnje manifestacije

i ove godine bit e “ akoland” program za djecu te sajam “Na to mlado leto – tradicionalni Boži u Hrvata” u suradnji s Udrugom “Me imurske roke”.

Dio ovogodišnjeg programa (u subotu 4. prosinca) odvijat e se u sklopu projekta "Ka a", a osim boži nih i novogodišnjih koncerata u Centru za kulturu i nastupa i doprinosa brojnih udruga i KUD-ova ne smijemo zaboraviti ni crkveni program, posebice paljenje adventskih

Program ovogodišnje manifestacije “Advent u gradu Zrinskih” predstavili su direktorica Turisti kog ureda grada akovca Ivana Maltar, predsjednik Turisti ke zajednice grada akovca Branko Šalamon te njegov zamjenik Gordan Vrbanec

svije a svake subote ispred crkve Sv. Nikole biskupa. Manifestacija je produžena do do eka Nove godine na Trgu Republike uz pratnju grupe Flash, ugostiteljsku ponudu i tradicionalnu estitku gradona elnika.

- Iako je godina bremenita problemima, ne zna i da obilježavanjem 'Adventa' i mjeseca darivanja ne bismo mogli gra anima osigurati barem malo druženja i zadovoljstva, istaknuo je na konferenciji za novinare Branko Šalamon, a nadovezala se i Ivana Maltar objasnivši da e gra anima, gostima i turistima biti po-

CITATI TJEDNA

nu eno pregršt doga aja tijekom prosinca.

Jedino što e ove godine nedostajati je vatromet u pono 1. sije nja, no, s obzirom na situaciju i inancijsko stanje, zbog visokih troškova od njega se odustalo. Tako er, šator koji e biti postavljen na Trgu Republike bit e organiziran od strane ugostitelja, a u Turisti koj zajednici još se uvijek nisu odlu ili ho e li se raditi o velikom grijanom šatoru, ili možda o nizu uni iciranih drvenih objekata koji e se izraditi u okviru projekta "Ka a".

(Bojana Špani ek)

Istražio i odabrao Zlatko Boži

Ako nemaš ništa lijepo re i, bolje nemoj re i ništa.

Prošle godine potrošili smo 4,5 milijardi kuna za lijekove.

Prijelazom na zapadnja ki na in života postajemo sve nesretniji i nezadovoljniji.

Nakon lanjskih tu a i unato ovogodišnjem botritisu, iz ove berbe bit e dovoljno vina u Me imurju.

Svaki školovani ovjek trebao bi biti aktivan u civilnom društvu.

Mirela Priselac Remi, Nedjeljom u 2, HTV 1, 14.11.2010.

Dnevnik, HTV 1, 14.11.2010.

Znanstvena petica, HTV 1, 16.11.2010.

Irena Vrtari , enolog Podruma Štrigova, TV, 19.11.2010.

prof. dr. sc. Mirjana Krizmani , 8. kat, HTV 1, 22.11.2010.

30. studenoga 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

HSLS-ov BLAŽEKA optužio Matiju Posavca za pritisak i protežiranje HNS-ovog Šari a za ravnatelja ŽUC-a

HSLS protiv da Šari bude i v.d. ravnatelja - Matija Posavec optužio je sve lanove Upravnog vije a, tri iz pozicije i dva iz opozicije, da zbog animoziteta prema osobi bivšeg ravnatelja Šari a ne provode politiku županijske vlasti, tvrdi Dražen Blažeka Koalicijski partner SDP-a u Skupštini i izvršnoj vlasti Me imurske županije, HNS i njihov predsjednik Matija Posavec, ujedno i zamjenik, mogao bi opet zadati glavobolju svojim koalicijskim partnerima kad su u pitanju Zoran Šari i Županijska uprava za ceste. Barem tako tvrdi Dražen Blažeka, jedan od elnih ljudi me imurskog HSLS-a.

Naime, Blažeka, koji je ujedno i predstavnik te stranke u Upravnom vije u ŽUC-a, optužio je Posavca za pritisak ne samo na lanove Upravnog vije a ve i za protežiranje HNS-ovog kandidata za ravnatelja, i to unato tome što se Vije e jednoglasno dogovorilo da e poštovati kriterije natje aja. Podsjetimo da je trenuta no ŽUC bez ravnatelja jer je Davor Soka , kojeg je izabralo Upravno vije e i potvrdila Županijska skupština, odustao od te pozicije koju je trebao preuzeti 1. studenoga.

Dražen Blažeka najavio je da HSLS na sjednici Županijske skupštine 2. prosinca ne e podržati Šari a ni za v.d. ravnatelja na par mjeseci, a kamoli ako bude kandidat za neko dulje razdoblje.

Istaknuo je da Matija Posavec, zamjenik župana, s pritiskom prema Upravnom vije u nije prestao ni na sjednici Upravnog vije a u etvrtak 25. studenoga, optužuju i sve lanove Upravnog vije a, tri iz pozicije i dva iz opozicije, da zbog animoziteta prema osobi bivšeg ravnatelja Šari a ne provode politiku županijske vlasti.

Posebno je tu Matija Posavec apostrofirao i prozvao HSLS, zaboravljaju i uzgred njihov manjinski status i u Upravnom vije u i u Skupštini. - S jednim od pet glasova u Vije u i s etiri vije nika u Skupštini oni nisu presudni ni u kakvom odlu ivanju, pojasnio je Blažeka.

- Usput je podijelio pljuske lanovima Upravnog vije a, optužuju i ih da štite uske interese svojih naselja ili stranaka, kazao je Blažeka, i dodao da je Posavec pritom smetnuo s uma da je u proteklih osam mjeseci bio svega na tri od desetak sjednica Upravnog vije a ŽUC-a, i to isklju ivo onda kad se raspravljalo o statusu gospodina Šari a, njegova strana kog kolege. Prvi put kad se donosio tekst natje aja, drugi put kada su se otvarale ponude i tre i put, u etvrtak 25. studenoga, kad se

utvr ivao tekst ugovora o radu v.d. ravnatelja. Iz ovoga je jasno tko tu štiti uske strana ke interese, kazao je Blažeka.

Želio utjecati i na tekst natje aja …

- Reizboru za ravnatelja ŽUC-a prethodila je arsa oko natje aja.

Naime, zamjenik župana Matija Posavec u rujnu, na 16. sjednicu Upravnog vije a, došao je sa zahtjevom da se iz teksta natje aja sro enog u stru nim službama Me imurske

KADROVIRANJE NA POVRŠINU ipak iznijelo i male prljavštine

Iza svakoga testiranog kandidata bila i strana ka zna ka Da e se Županijska uprava za ceste ponovno na i u središtu pozornosti i da e zaplet uslijediti ve na županijskoj Skupštini 2. prosinca, vidljivo je iz više pravaca. ŽUC je bio tema aktualnog sata akove koga Gradskog vije a. Otvoreno je pitanje nikad izgra ene pješa ko - biciklisti ke staze od Drave do Mure, iji dio prolazi i kroz akovec, i to izuzetno naseljena mjesta Ma kovec i Žiškovec na jako prometnoj državnoj cesti prema Murskom Središ u i grani nom prijelazu, a kojom se odvija i gust kamionski promet prema Sloveniji. Dragutin Vugrinec, vije nik HSS-a, iz Žiškovca, pitao je za sudbinu izgradnje te staze.

To pak je otvorilo pitanje da je Zoran Šari , ravnatelja ŽUC-a, ina e lan HNS-a, oro io 18 milijuna kuna, pri emu su ceste u lošem stanju, gra evinari bez posla, a novac u ŽUC-u zadužen je za održavanje prometnica, a ne za ostvarivanje profita na depozitu. Branko Šalamon, lan SDP-a, gradona elnik akovca, kazao je da op ine i gradovi nemaju više prora unskih kapaciteta da bi cestovnu in rastrukturu pratili po dosadašnjem modelu sufinanciranja, 50:50, koji je davno ranije donijela Skupština, te da e taj model doživjeti promjenu, jer bi se u protivnom moglo desiti da ŽUC idu e godine ima deponirano 50

OIB u službi šekucije Stupanjem na snagu novog Zakona u provedbi ovrhe nad nov anim sredstvima 1. sije nja, FINA e postati centralni državni ovrhovitelj. Zahvaljuju i domišljatosti naših zakonodavaca, ova državna firma mo i e zirkati u sve naše ra une, pretresati što imamo po bankama, njuškati po našoj imovini i provoditi ovrhu nad nama. Sve je to, naravno, izgovorom poštenja i pravde, jer oni koji duguju moraju podmiriti svoja dugovanja, pa makar na silu. S ovlastima ve im negoli su to imale banke, koje su do

županije briše dio teksta u kojem se od kandidata traži da prilože uvjerenje suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak, uz obrazloženje da svima treba pružiti priliku javljanja na natje aj, pa i dosadašnjem ravnatelju Šari u protiv kojeg se vodi kazneni postupak vezan uz op inu gdje je bio na elnik, pri emu je Šari prakti ki priznao grijeh time što je vratio sporni novac iz vremena kad je bio na elnik op ine. Iako je na Upravnom vije u jednoglasno potvr ena procedura ispitivanja

sada ustvari ilegalno me usobno izmjenjivale in ormacije o nama, FINA e sada to raditi sasvim legalno i postati glavni policajac koji e državi omogu iti bezbolnije utjerivanje potraživanja.

Ministar Šuker ovaj je potez obrazložio rije ima: “Time e pravna sigurnost gra ana i poduze a biti na daleko ve oj razini“.

Mo’š mislit’!

Dakako da lopove treba kazniti. No država se ovime prema svima nama unaprijed postavila kao prema potencijalnim lopovi-

milijuna, a mi istodobno rupe na cestama.

Da e se uskoro raspravljati ne samo o promjeni poslovne politike ŽUC-a, ve i da se vra amo na po etak pri e oko izbora ravnatelja, do znanja je dao i HDZ koji je u Skupštini podržao Soka a iz HSS-a, koji je potom naprasno dao ostavku, a na “svoju sramotu” zanemario svog lana, drugoplasiranog Aleksandra Sari a.

- HDZ je podržao onoga koji je bio prvi na testiranju, ne ulaze i u kriterije testiranje, njih je odredila vlast i baš zbog kriterija nismo orsirali kandidata svoje stranke Aleksandra Sari a iz akovca, koji je bio drugi po rezultatima testiranja, me utim, sada se pokazalo da je to testiranje bilo arsa te da je služilo za mazanje o iju.

Me imurski župan Ivica Perho pak problem vidi i u tome da se Županija opredijelila na ograni enje pla a u ustanovama i poduze ima pod županijskom ingerencijom na na in da ne mogu biti više od županove, pri emu se ljudi teško odlu uju na odlazak na unkcije koje su na mandatno razdoblje, pa se doga aju odustajanja kao u slu aju Soka . Problema iz kadrovske kutije koju je otvorio slu aj izbora ravnatelja ŽUC-a bit e još, nadajmo se da e predstoje i izbor ravnatelja bolnice pro i bez repova kao ovi dosadašnji. (BMO)

ma. Žigosala nas je OIB-om, osobnim identifikacijskim brojem, uvevši ga uz obrazloženje kako time štiti našu privatnost. No prava unkcija OIB-a tek je sad izašla na svjetlo dana. Istina je da iz OIB-a službenik na šalteru ne može saznati ništa o nama. Ni kad smo ro eni, ni kojeg smo spola, ni u kojoj županiji smo ro eni. No državne službe sustavom koji su izgradile zahvaljuju i OIB-u mo i e pratiti svaki naš trag, svaku našu transakciju. Država nas je zaista zaštitila od nas samih i drugih privatnih osoba, ali je sebi usput omogu ila savršen uvid u naš privatni život.

Odba eni JMBG tu je unkciju tako er mogao ispunjavati. No sadržavao je u sebi naše privatne

kandidata, a proceduru je potvrdio župan u ime vladaju e koalicije kojom se željelo izbje i privilegiranje strana kih ljudi, nastavilo se etiketiranje lanova Upravnog vije a i javno samohvalisanje gospodina Šari a pa do pritiska na pojedince od strane HNS-a, kazao je Blažeka. - I to unato tome što je Šari bio me u najslabijima na testiranju, peti od sedam kandidata s 10 bodova, a Soka je imao 17 bodova.

Mi u HSLS-u nadamo se da e vladaju i biti dosljedni i u narednom postupku izabrati najboljeg kandidata po kriterijima koje smo svi jednoglasno donijeli, jer e se u protivnom novim kriterijima i i u pogodovanja pojedincu. To emo vidjeti ve u prosincu vrlo skoro, kazao je Dražen Blažeka, lan Upravnog vije a ŽUC-a iz redova HSLS-a.

(BMO)

AGENCIJA ZA TRŽIŠNO natjecanje obustavila postupak uz ugovor Ljekarne akovec i Medike, kojim je Županija dobila 15 milijuna kuna za dobavu 70 posto lijekova Ljekarni akovec

Nema kršenja zakona

HSLS zanima po kojem je kriteriju podijeljeno milijun kuna interventnih sredstava iz Hrvatskih cesta, o emu nikakvu odluku ni prijedlog nije donijelo Upravno vije e.

Bio bi veliki peh da su u najugroženijim jedinicama lokalne samouprave baš elnici kolege bivšeg ravnatelja iz HNS-a.

Za Blažeku je i arsa to što se jedan ugovor predlagao Soka u, a sad se nešto drugo Šari u.

HSLS pita gra ane Me imurja je li ovakav model vladanja, pogodovanja svojima i pritisaka koje protežiraju pojedinci iz HNS-a nešto što žele.

-Drugo pitanje HSLS je uputio vladaju ima, SDP-u, HSS-u i HSU-u, iji je koalicijski partner HNS, dokle e šutjeti i podržavati metode koje primjenjuju pojedinci iz HNS-a? I tre e pitali su ho e li unato svemu podržati kandidata za ravnatelja koji unato svemu misli da je njegova unkcija oro avati dobivena a nezara ena sredstva, umjesto da ih ulaže u ionako loše ceste i pomaže realnom sektoru i gospodarstvu u našoj županiji. - Sve to je inio unato stalnim upozorenjima lanova Upravnog vije a, od prolje a 2010. godine, da ŽUC mora ulagati u ceste. No krivicu je svaljivao na elnike op ina i gradova da nisu osigurali svojih 50 posto sredstava, kazao je Blažeka. (BMO)

Me imurska je županija 2. studenoga ove godine dobila odgovor Agencije za tržišno natjecanje da obustavljaju daljnji postupak vezan uz strateški ugovor izme u Ljekarne akovec u vlasništvu Me imurske županije i Medike, koji je Agenciji dostavljen na ocjenu možebitnog kršenja tržišnog natjecanja i sukladnosti sa Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja.

Prošla vlast je temeljem postupka javne nabave tražila strateškog partnera - armaceutsku ku u na veliko za nabavu 70 posto lijekova za Ljekarnu akovec. U postupku javne nabave strateškog partnera najpovoljniju ponudu dala je Medika. Ljekarna akovec se ugovorom obvezala 70 posto lijekova nabavljati od Medike u razdoblju od pet godina, a Me imurska županija kao vlasnik ugovora inkasirala je u prora un na ime partnerstva 15 milijuna kuna u prora un. Ljekarna akovec je i dalje ostala u 100-postotnom vlasništvu Me imurske županije, ali je u postupku javne nabave Mediki "prodala" 70 posto dobave lijekova na police Ljekarne akovec na rok od pet godina.

Prethodna vlast je s tih 15 milijuna kuna zakrpala rupe u zdravstvu, a nova vlast imala je potrebu pretresti taj ugovor kako bi se utvrdilo je li takav inovativni pristup ustanovi u vlasništvu Županije zakonit, tim više što su prigovori iz tadašnje oporbe a sadašnje vlasti išli u smjeru da je to privatizacija Ljekarne na mala vrata. itava stvar nije se dopala ni drugim armaceutskim ku ama pa se slu aj našao i pred Agencijom za tržišno natjecanje. Agencija je obustavila postupak i tijekom ovog mjeseca odaslala Županijskom državnom odvjetništvu, Me imurskoj županiji i Ljekarni akovec svoj zaklju ak da obustavljaju

podatke, pa je državi bilo nezgodno obrazlagati da zašto nas svrstava i prebraja po spolu i ro enju. OIB je naizgled jedna “bezvezna“ brojka, koju kad pro itate ne otkriva ništa o njegovom “vlasniku“, no ono što povla i sa sobom je ogromna koli ina in ormacija za ije bi istraživanje FBI i KGB morali raditi mjesecima.

FINA e zahvaljuju i OIB-u mo i prebirati po svim našim ra unima, štednjama, imovini, te imati ovlasti provesti ovrhu ukoliko smo nekome ostali dužni.

Naravno, pitate se što je tu loše?

Red je red, a zakon je zakon. Loše je to što je kod nas država najve i dužnik. Država je najve i neplatiša i uzro nik nelikvidnosti. Ova država

je ve zatvarala firme koje su joj bile dužne porez, a istovremeno im je sama dugovala za usluge, zbog ijeg poreza bi ta ista firma završavala u likvidaciji.

Tko je drugi najve i dužnik? Loši poslodavci. Ho e li FINA utjerati potraživanja radnica u Kamenskom i svih drugih radnika? Ne e. Jer problemati ne firme nemaju i nikad ne e imati sredstava na svojim ra unima. Samoj sebi država tako er ne e provoditi ovrhu.

Tko onda uop e preostaje FINA-i za utjerivanje dugova?

Malobrojne firme koje još uvijek uspijevaju poslovati i gra ani koji uvijek imaju negdje skrivena još neka sredstva za “crne dane“. Baš

Kako je podijeljeno milijun kuna?

Ovaj postupak prisilio veledrogerije na smanjenje njihove zarade Zanimljivo je u cijelom postupku bilo o itovanje Ljekarna akovec kako su trgovci na veliko armaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima ovakvim pristupom u nabavi lijekova i pomagala po prvi put bili primorani smanjiti svoju zaradu zbog davanja povoljnijih uvjeta. Stoga Ljekarna smatra da je postupila zakonito i s ciljem postizanja op ega javnog i državnog interesa u provo enju zdravstvene djelatnosti koja se obavlja kao javna služba, stoji u njihovu o itovanju. (BMO)

postupak jer nisu našli elemente kršenja zakonitosti.

S druge strane, Hrvatska ljekarni ka komora prigovarala je da se tim ugovorom narušilo tržišno natjecanje.

Zanimljivo da zbog ovakvog ugovora nije narušeno tržišno natjecanje jer je u razdoblju od 2007. godine prije sklapanja ugovora do 2009. godine, kada je ugovor bio na djelu, tržišni udjel Ljekarne akovec ak nešto smanjen, s 32,14 posto udjela na 30 posto udjela, ali ime ona i dalje ostaje najzastupljenija ljekarni ka ustanova na podru ju županije. Što se pak ti e Medike, prije sklapanja ugovora o strateškom partnerstvu udio Medike u nabavi Ljekarni akovec iznosio je 34,87 posto, 2008. godine pove ao se na 40,92 posto, a u 2009. godini iznos je 65,29 posto, ime nisu prešli prag od zakonom dozvoljenih 80 posto. (BMO)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

sam zahvalan na takvoj višoj razini svoje sigurnosti.

6

Gospodarstvo

IZBORNA SKUPŠTINA Obrtni ke komore Me imurske županije

Ponovno izabran Slavko Faltak Na izbornoj skupštini Obrtni ke komore Me imurske županije, koja je održana u petak, za predsjednika Obrtni ke komore županije ponovno je jednoglasno izabran Slavko Faltak iz akovca, dosadašnji predsjednik. Za novog potpredsjednika izabran je Ivan Rešetar, trgovac iz akovca. U Upravnom odbor u Komore još su: Dragica Horvat (ugostiteljstvo), Ivan Krištovi (vodoinstalater), Franjo Golub (obrada me-

tala), Franjo Cimerman (knjigovodstvo), Stjepan Mihalec (staklar), Božidar Krušelj (obrada metala), Retimir Hreš (autolimar), Mijo Turk (ugostiteljstvo).

U Nadzorni odbor izabrani su: Nada Meznari Pale ek (autoprijevoz), Darko Mihalic (ugostiteljstvo) i Josip Varga (elektromehani ar).

Me imurske obrtnike u Hrvatskoj obrtni koj komori u Zagrebu predstavljat e predsjednik Slavko Faltak te još dva predstavnika obrtnika, Franjo Cimerman i Ivan Rešetar.

(JŠ)

Slavko Faltak, predsjednik Obrtni ke komore Me imurske županije: - Nastavit emo borbu za prava obrtnika i daljnji razvoj komorskog sustava, te se koncentrirati na probleme s jedinicama lokalne samouprave

EKONOMSKI BREVIJAR

Što se još može oporezovati? Što se sve može oporezovati znamo, ali što se još može oporezovati, tek emo vidjeti.

Ideje se nižu i kreativnost se iscrpljuje na takve teme, prekrivaju se posljedice umjesto da se djeluje na uzroke.

Da ne bi došlo do nesporazuma, ovo nikako nije lista prijedloga za uvo enje novih poreza, ve popis svakakvih ideja kao dokaz neiscrpne mašte na podru ju koje uop e ne bi trebala krasiti maštovitost.

Smanjeni prora unski prihodi dovode do novih rješenja, nakon ega moramo pla ati više poreza.

Uk inute su porezne olakšice na upla eno životno osiguranje, zdravstveno osiguranje i zdravst vene usluge te na kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora, što je dodatno pove alo porezni teret, iako je Hrvatska me u zemljama s najvišim poreznim optere enjem u svijetu. esta mjera je i pove anje postoje ih poreza. Takav je primjer bio tzv. „hara “, ali i sveprisutni PDV koji je dugo ( od uvo enja 1.1.1998. ) iznosio 22%, a od 1.8.2009. stopa PDV-a pove ana je na 23%. Dakle, PDV je bio 22%, sada je 23%, ho e li biti 24%, pa 25%?

Smišljaju se, pripremaju i pani no traže novi porezi i novi predmeti oporezivanja, pa se osim poreza na kapitalnu dobit koji je stalna tema, sve se eš e govori o porezu na imovinu, a spominjao se i porez na ku ne ljubimce.

Vlada priprema novi zakon kojim bi se dodatno oporezovali automobili, brodovi, vikendice, klijeti...

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2010.

NOVI ME IMURSKI SUVENIR ro en je u Donjoj Dubravi

“ ižma s trdom me imurski auto Udruga obrtnika i poduzetnika Donja Dubrava u prostorijama Doma kulture "Zalan" priredila je sve anu promociju novoga me imurskog autohtonog suvenira " ižma s trdom sarom“. Tajnik udruge Dražen Miser pozdravljaju i goste istaknuo je kako je ova promocija od posebnoga povijesnog zna aja za Donju Dubravu i Me imurje s obzirom na to da se dobiva suvenir posebnog tradicijskog zna aja, koji e promovirati i podsje ati na najsvjetlije razdoblje dobravskog obrtništva.

Idejni za etnik suvenira je poznati obu ar iz Donje Dubrave Antun Benko, koji je nadaleko poznat u izradi tradicijske obu e koja se nosi uz narodne nošnje te obu e za hrvatske povijesne postrojbe.

Povijest ižme duža od tristo godina

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

Time bi se u inila „usluga“ lokalnim jedinicama, jer prihodima od tog poreza nadokna ivali bi se manjkovi u prora unima. A tko e nadoknaditi manjkove u ku nim ili obiteljskim prora unima? O ito je jednostavnije uvoditi nove poreze nego raditi štedljivije i racionalnije. Predložen je i porez na nekorištenu i „neangažiranu“ imovinu. Ima toga još. Naplata parkiranja ve je dugo uobi ajena, i na nju smo se navikli kao volovi na batine.

Novi je prijedlog da se ulazak automobilom u središte Zagreba napla uje 20 kuna, po uzoru na London, Rim, Milano, Oslo, Stockholm...

U Njema koj vlasnici solarija pla aju i porez po broju klupa za tamnjenje, a može se na i i drugih primjera.

Nekad se u crnohumornim rubrikama pojavljivalo sarkasti no pitanje „pa ne e nam valjda oporezovati vodu i zrak?“. E, pa vodu nam ve dugo oporezuju, kako onu skupu iz vodovoda, tako i ovu još skuplju iz boca.

A što se zraka ti e, model još nije utvr en, pa zato pazite kada vam mjere kapacitet plu a. Tko zna gdje e se, kada i kako koristiti ti podaci.

Prema njegovim rije ima, povijest ove ižme po ela je nakon protjerivanja Turaka iz Kaniškog pašaluka 1700. godine. U 18., 19. i u prvoj polovici 20. stolje a ižma je imala zna ajan gospodarski i društveni zna aj, imala je i svoj status. U svakoj imu nijoj obitelji morale su biti boksene ižme s trdom sarom, a oni siromašniji imali su ižme od špalta. One s trdom sarom imale su status i nosile su se kad se išlo na misu, svadbu i za blagdane. U svakoj ku i trebale su biti barem jedne ižme i onda su ih uku ani jedni drugima posu ivali. One

- ižma s trdom sarom uz kulturološki ima i turisti ki zna aj jer postaje turisti ki proizvod Me imurja, poru io je na promociji idejni za etnik Antun Benko

ižma e biti promovirana i kao suvenir

POGLED ODOZDO

Kadroviranje, pazi tako da ostanemo nevini!

Politi ari e napokon morati raš istiti s jednom svojom ozbiljnom dilemom - žele li biti vjerodostojni ili e na položaje na koje kadrovira politika postavljati svoje. Tako e se od sada pa do vje nosti znati da ili svaka politi ka garnitura kad dolazi na vlast instalira svoje kadrove pa e ih onda glasa i i ocjenjivati po tim kadrovima ili e primjenjivati drugu metodu, da im politi ke bodove donose politi ki neovisni kadrovi koje su instalirali pronalaze i na tržištu radne snage, traže i najbolje od najboljeg. Ovo tre e, kada vlastite podobnike prikazuju kao najsposobnije kadrove, više ne drži vodu, jer više nije vjerodostojno.

Svaka promjena ide teško. I svaka politi ka garnitura svjesna je važnosti promjena. Za promjene se zalažu kad su u opoziciji, ali kad su u poziciji da svoju proklamiranu politiku provedu u djelo nastaju veliki

problemi. I to prvenstveno upravo u vlastitim redovima. Prvo vlastiti kadrovi osje aju da su zakinuti za miraz koji donosi osvajanje vlasti.

Stvari postaju još kompliciranije jer su sve naše vlasti koalicijske pa se multiplicira broj onih koje treba namiriti funkcijama s osvaja kog stola.

Sljede a skupština Me imurske županije, koja e opet odlu ivati o prvom ovjeku ŽUC-a, pokazat e koliko je izvršna vlast dosljedna u tome da na tu poziciju do e najbolji po kriterijima koje su sami sebi zadali ili e prevladati viši strana ki interesi.

No, da se razumijemo, i sada strana ki interesi prelomljeni samo u prvom koljenu. Još uvijek se na te funkcije ne javljaju kandidati bez strana kih zna ki. Još šira javnost politici u iste namjere ne vjeruje do te mjere da bi se na natje aje javljali i kandidati bez moralno politi ke podobnosti stra-

naka u zale u. Ali i to je ve korak naprijed da me u politi kim klanom biramo one koji su bolji od drugih.

Ho e li ta dosljednost pasti pred politi kim interesima, brzo e iza i na vidjelo. Interes više vrste je koaliranje u Kukuriku koaliciji zbog koje bi i u lokalnim sredinama SDP i HNS trebali disati u istom duhu. Zbog viših interesa a i e po svemu sude i biti nositelj liste u tre oj izbornoj jedinici, što SDP-ovcima u toj izbornoj jedini, koji su i bez njega u dvije od tri županije osvajali velik dio bira kog tijela, nije najdraže. To zna i i svojevrsno poniženje, jer ih središnjica zbog viših interesa tretira samo kao mašineriju za prikupljanje glasova.

S druge strane, takav ekskluzivni tretman koalicijskog partnera koji ne dobiva adekvatan broj glasova bira a, ali ima neke drugu težinu i zna aj za šefa SDP-a Milanovi a, budi i u ostatku kadrova od HNS-a rast

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

aspiracija i pothranjuje strana ki ego, zbog ega na konto viših interesa traže i ono što im u drugim okolnostima ne bi dali, u našem slu aju zadržavanje interesne sfere u ŽUC-u.

Brak iz ra una uvijek traži brojne kompromise i žrtve.

Ho e li žrtva biti na in kadroviranja koje od po etka mandata pokušava nametnuti me imurski župan Ivica Perho ?

Ho e li morati stati na pola puta i izna i model kako da zadovolji interes HNS-a, ali tako da ispadnu politi ki nevini?

30. studenoga 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

sarom“ postala ohtoni suvenir ižme se izra uju od june e i gove e kože Antun Benko otkrio je koji su najbolji materijali za izradu ižme. Za žensku ižmu to je june a, a za mušku gove a koža. Danas je cijena tih ižmi 800 kuna za muške, a 650 kuna za par ženskih ižmi. Nekada se za jedan par ižmi moralo dati 3 para odojaka ili 250 litara mošta. (af) je od posebne vrste mase i nalazi se na metalnom postolju s plo icom na kojoj smo napisali 'Me imurje'. No, natpisi se mogu mijenjati prema željama naru itelja, rekao je Trupkovi .

Svoj rad u sklopu promocije predstavila je i U eni ka zadruga "Pupoljak" iz OŠ Donja Dubrava koja plete cekere i papu e od komušine. (A.Fuš)

su bile toliko kultne da su ih uvali itav životni vijek i s njima otišli u grob, ispri ao je Benko.

Industrijalizacijom, zbog novih modnih trendova i materijala i dijelom što su bile skupe, ižma polako nestaje iz svakodnevne upotrebe. Posljednje su se izra ivale po etkom šezdesetih godina 20. stolje a. No, ižma nije nestala. Nekada kao gra anska obu a za svakodnevnu upotrebu, danas je sastavnica me imurske narodne nošnje i uvarica višestoljetne kulture.

- Od danas ižma s trdom sarom uz kulturološki ima i turisti ki zna aj jer postaje turisti ki proizvod Me imurja, poru io je za kraj idejni za etnik Antun Benko. Na promociji je bio i Ivan Trupkovi iz Brezja, vlasnik obrta za izradu suvenira. - Mi smo prepoznali ideju g. Benka i krenuli u izradu. Moj sin Matija autor je suvenira koji je visok deset centimetara, napravljen

7

Ocjenjivanje meda po boji i okusu

P elarsko društvo “Agacija” organiziralo godišnje ocjenjivanje meda

Šest zlata i osam srebra za p elare U salonu “Pilke” u petak je održano godišnje ocjenjivanje meda, koje ve etvrti put provodi P elarsko društvo “Agacija”. Predsjednik društva Branko Lipi kaže da se ovaj put za ocjenjivanje meda prijavilo osamnaest proizvo a a meda, s dvadeset uzoraka. Samo ocjenjivanje je dosta složeno, nakon vizualnog dijela slijedi kemijsko ocjenjivanje na Zavodu za p elarstvo u Zagrebu, gdje za to postoje potrebni ure aji. Zbog toga nije udno što je ocjenjivanje meda u Me imurskoj županiji pratio naš najve i stru njak za p elarstvo, prof. dr. sc. Nikola Kezi , sa suradnicima.

Kako je nedavno napravljena mati na knjiga p elara Me imurja, zna se to an broj, u našem se kraju proizvodnjom meda bavi 305 p elara, od toga je 160 p elara uklju eno u P elarsko društvo “Agacija”. Doduše, mnogi p elari proizvode med za svoje potrebe, a i ova je godina bila relativno loša, a samo jedan dio njih za tržište.

Med od bagrema i dalje je najbolji Prema rezultatima ocjenjivanja, med od bagrema i dalje je naj-

bolji. Zlatnu medalju za svoj med osvojili su: Tatjana Šardi iz akovca za med bagrema, Josip Kova i iz iz Vu etinca za med bagrema, Stjepan Pokriva iz Vu etinca za med bagrema, Josip uran iz Selnice za med bagrema, Vitomir Mlinarec iz Šenkovca za med bundeve, Branko Lipi iz Murskog Središ a za med bagrema.

Srebrne medalje osvojili su za bagremov med: Željko Trupkovi iz Žiškovca, Mladen Vinko iz Murskog Središ a, Zlatko Kutnjak iz Štrigove, Antun Oreški iz Pretetinca, Antun Hruška iz Domašinca, Zlatko Mihocek iz Palinovca, Slavi Vranovi iz Gardinovca za cvjetni med, te Franjo Trstenjak iz Ma kovca.

Bron ane medalje osvojili su: Željko Pintar iz Domašinca, Stjepan Posavec iz Savske Vesi, Zdravko Ladi iz Bogdanovca, Ivan Šopar iz akovca, Zlatko Mihocek Palinovca i Velimir Glumac iz akovca.

Podjela diploma p elarima organizirana je u “Pilki” 2. prosinca ( etvrtak) s po etkom u 17 sati, a tom e priliko dr. Nikola Kezi održati predavanje “Utjecaj voska na kvalitetu meda” (JŠ)

“Proizvo a i alkoholnih pi a za vlastite potrebe” Do kraja studenoga ove godine, a taj rok upravo danas isti e, proizvo a i alkoholnih pi a za vlastite potrebe moraju prijaviti Carinskoj upravi, odnosno nadležnoj carinarnici proizvodnju za vlastite potrebe i registrirati se u registar trošarinskih obveznika. Manje je poznato da se moraju prijaviti i oni koji nemaju kotao za pe enje rakije, ali peku rakiju posu uju i kotao. Za kotao zapremine do 40 litara pla a se trošarina od 100 kuna, a preko 100 litara 200 kuna. Ako pak mali pro-

izvo a za vlastite potrebe (pi e se ne smije prodavati) proizvode više od 20 litara istog alkohola godišnje, dužan je pla ati i trošarinu od 53 kune po litri istog alkohola preko dopuštene koli ine od 20 litara, što iznosi oko 50 litara rakije.

Ukratko, mali proizvo a pi a mora do 20. sije nja teku e godine: prijaviti takvu proizvodnju mjesno nadležnoj carinarnici (obrazac PUR ), podnijeti carinarnici godišnji izvještaj o proizvodnji (obrazac GI-MP-JAP), platiti

godišnji paušal, ako je proizvodnja do 20 litara istog alkohola ili drugi odgovaraju i iznos, ovisno o ukupnoj proizvedenoj koli ini.

Ukoliko ima ve prijavljen kotao, jedini na in da to više ne pla a je da ga zape ati.

Zahtjev za to opet se podnosi carinarnici. Ponavljamo, sve ovo usprkos tome što malim proizvo a ima prodaja alkoholnih pi a nije dopuštena.

Ako netko ne prijavi kotao, kazna je od dvije do deset tisu a kuna, a ako ste nekom posudili kotao i niste prijavili,

kazne mogu biti od 20.000 do 500.000 kuna.

Ako je sve ovo nekome apsurdno, nema problema, nije jedini.

Kao da gledamo ilmove iz prošlih vremena od prije sto i više godina, kad su carinici šiljcima tražili kotlove za rakiju skrivene u sijenu te išli od ku e do ku e i kao da e država od svega toga imati kakve koristi osim troškova naplate, kao da se vra aju vremena prohibicije. No, birokracija je birokracija, kako europska, tako i doma a.

Možda i smiju i se tom zakonu, neki su ve našli na ine da izbjegnu birokraciju. Tako se, kažu trgovci, sve više prodaju kotlovi za rakiju od pet ili deset litara koji stanu u kuhinju, pa više ne znaš je li rije o kotlu za rakiju, ekspres loncu ili ne em drugom, a koji je zapravo ukras i podsjetnik na stara vremena, a ne pravi kotao za rakiju. U svakom slu aju, carinici e ovaj put sigurno izgubiti bitku s doma icama ako krenu pregledavati lonce i posude u kuhinjama.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

8

Aktualno

30. studenoga 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAKON NEUSPJELIH strana kih pokušaja, i Savjet mladih pokre e anketu kojom bi se ukinula aktualna odluka

Mladi pokre u inicijativu za vra anje vožnje biciklom centrom akovca VRLO RANO prvi snijeg u Me imurju

Zimska služba do ekala spremna snježne uvjete - O istite auto od snijega i leda jer možete biti kažnjeni sa sedamsto kuna I naš kraj je u petak nave er zabijelio prvi ovosezonski snijeg. Isto se ponovilo i tijekom i nedjeljnog poslijepodneva.

Kišu pra enu hladnim vjetrom postupno su zamijenile pahulje te je do subote ujutro u gornjem dijelu napadalo od deset do dvanaest, a u ostalim dijelovima Me imurja izme u osam i deset centimetara. Zimska služba Županijske uprave za ceste prvu je intervenciju do ekala spremna.

Na terenu je bilo ukupno petnaest cestara sa šesnaest vozila - devet silosnih posipa a, tri Unimog vozila, dva kombi posipa a i dva grejdera. Do jutra je utrošeno 56,9 tona soli kojom je posipano ukupno 1.335 kilometara ceste. O iš eno je 1.819, a prije eno ukupno 2.419 kilometara. ŽUC i policija voza e podsje aju na obavezu korištenja zimske opreme, odnosno zimskih guma (M+S) na svim kota ima ili ljetnih guma s najmanjom dubinom profila od 4 mm te lancima za snijeg pripravnim za postavljanje na pogonske kota e. Najbolja je, dakako, zimska

guma, budu i da je ljetna daleko podložnija proklizavanju. Biciklistima upozorenje neka se kre u pješa ko - biciklisti kim stazama, jer njihovo kretanje suženim kolnikom zbog snijega predstavlja opasnost i za njih i za sve druge sudionike prometa. Voza i neka o iste svjetlosnu signalizaciju na svojim vozilima kako bi bili vidljiviji u prometu, kao i metlice na vjetrobranskim staklima.

Tako er prema novom Zakonu o prometu na cestama policija može izre i kaznu za upravljanje od snijega neo iš enim automobilom od ak 700 kuna. Policiju za sad pomalo zbunjuje ormulacija novog zakona koja ne specificira to no koliko snijega smije biti na automobilu. Kao i do sad, policija e se stoga voditi metodom kažnjavanja onih voza a koji zbog nepreglednosti uzrokovane neo iš enim snijegom ugrožavaju ostale sudionike u prometu. Ako vozite u koloni, držite siguran razmak izme u vozila, kako ne bi došlo do proklizavanja i sudara.

(V.Kelkedi)

Na prošlotjednoj sjednici Savjeta mladih Grada akovca donesena je odluka da se krene u prikupljanje potpisa protiv aktualne odluke o zabrani vožnje biciklima središtem grada. Kako je istaknuo predsjednik Savjeta mladih Vanja Ov ar, ne žele predstaviti prijedlog o ukidanju zabrane Gradskom vije u bez da se prije provede anketa kojom bi se utvrdilo realno stajalište gra ana. Stoga je odlu eno da se u prikupljanje potpisa podrške ovoj inicijativi mladih krene u subotu 4. prosinca na štandu postavljenom u središtu grada.

Odluka o zabrani vožnje biciklom, zajedno s odlukom o parkiranju i zaustavljanju vozila na podru ju Grada akovca, donesena je krajem 2006. godine, a s primjenom se krenulo nešto kasnije, po etkom 2007., s obzirom na to da u to vrijeme pješa ka zona još nije do kraja bila opremljena svom urbanom opremom.

Kako nam je pojasnio pro elnik Upravnog odjela za komunalno redarstvo Grada akovca Ivica Pongrac, dipl. ing., odluka je donesena temeljem prijedloga jednog vije nika na Gradskom vije u Grada akovca, a povodom nekolicine nezgoda koje su izazvali biciklisti neopreznom vožnjom i nalijetanjem na pješake, posebno na djecu, pa je, izme u ostalog, s potresom mozga završilo i dvogodišnje dijete.

- To je dalo poticaj i drugim vije nicima koji su podržali takav prijedlog. Služba komunalnog redarstva, odnosno danas Upravni odjel koji provodi nadzor nad javno prometnim površinama dužan je provoditi odluku koja je na snazi i tako dugo dok se ona ne promijeni mi emo poduzimati sve što je u našoj mogu nosti da se odluka ispoštuje, objašnjava.

U 2010. godini izre eno tek sedamdeset kazni Ipak, i sam priznaje da su biciklisti posebna kategorija. Nakon edukativnih akcija krenulo se s represivnim mjerama, s obzirom na to da se odre eni broj gra ana nije želio pridržavati odluke.

Danas kazna za vožnju biciklom središtem grada iznosi 300 kn, temeljem Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a izri e je isklju ivo prometni redar. U 2010. godini izre eno je sedamdeset nov anih kazni za bicikliste, što je, budu i da su biciklisti u središtu grada još uvijek svakodnevan prizor, prili no mala brojka. - Trudimo se da kazne ne napla ujemo odmah prvi put i pokušavamo voditi evidenciju onih koji esto krše ovu odredbu. Na one koje u prekršaju zateknemo prvi put pokušavamo edukativno djelovati upozorenjem i letkom s obavijesti o zabrani vožnje biciklom. Naravno, nakon upozorenja ne mogu nastaviti vožnju gradom ve bicikl moraju gurati ili ga ostaviti na stalku za bicikle. Maksimalno smo tolerantni kad se netko zatekne u pokušaju ulaska u užu jezgru i ne izri emo kazne. Ipak, kazne moramo naplatiti jer je trenutno na snazi takav propis i obaveza je da se osim edukativno na gra ane djeluje i

Anketiranjem do potpore

Unato odluci o zabrani vožnje biciklom središtem grada, ona je još uvijek prizor kojem smo svakodnevno svjedoci represivno, kaže pro elnik Upravnog odjela za komunalno redarstvo, te dodaje da je pješa ka zona grada vrlo kratka. - Užu jezgru grada možete propješa iti za nekih pet minuta. Ukupna udaljenost pješa ke zone od zgrade Gradskog poglavarstva pa do Trga Republike ne iznosi više od 500, 600 metara, i to je stvarno mala udaljenost za pješa enje, mišljenja je Pongrac da argument brzine ili žurbe koji su mnogima opravdanje zapravo i nema pokri a.

Tako er, priznaje da se broj ljudi koji se biciklima voze pješa kom zonom od stupanja odluke na snagu do danas prili no smanjio.

- Mogu vam re i da se velika ve ina gra ana privikla na ovu odluku, velika ve ina njih poštuje odredbe iz Zakona i postavljenu prometnu signalizaciju. ak, od kad je zabrana donesena, nije primljena ni jedna prijava novih naleta na pješake.

Postoji li kompromisno rješenje?

Ipak, ne možemo se oteti dojmu da zabrana vožnje biciklom središtem grada, koji toliko želimo zvati europskim, baš i nije u europskom duhu. Europske metropole, ali i manji gradovi u Europskoj uniji, svoje gra ane poti u na biciklizam.

Tu ne samo da o zabrani vožnje biciklom nema ni govora, ve biciklisti imaju posebno ozna ene staze, a u nekim su gradovima bicikli i sredstva javnog prijevoza.

Sve nas to navodi da po nemo razmišljati i o nekakvim kompromisnim rješenjima, da se prona e na in da se bicikliste ipak pusti u grad, ali opet ne nauštrb sigurnosti pješaka u – pješa koj zoni.

Prve nam u oko svakako upadaju terase ugostiteljskih objekata, iji vlasnici za najam javnih površina Gradu pla aju odre enu

Najteže je kazniti one koji zaista “luduju” biciklima!?

- Svjesni smo da vožnje biciklom središtem grada još uvijek ima. Uvijek postoje pojedinci koje ne možemo sankcionirati ili ih ne možemo zate i u prekršaju. Trenutno imamo dva prometna redara, a u zajedni kim ophodnja-

ma sura ujemo i s kontakt policajcima. Me utim, i njih je samo dvoje. Javlja se problem isti kao i kod prebrze vožnje automobilom - prometni redar ne može zaustaviti svakoga tko projuri biciklom kroz grad. (bš)

Ivica Pongrac, dipl. ing., pro elnik Upravnog odjela za komunalno redarstvo Grada akovca

Akcija potpore Savjetu mladih protiv zabrane vožnje biciklima centrom grada zapo et e u petak 3. prosinca anketom po akove kim školama. U subotu 4. prosinca e od 9 do 13 sati kod crkve sv. Nikole biti postavljen štand, a anketa e se provoditi i cijeli dan po akove kim ugostiteljskim objektima. (bš)

naknadu. Primjerice, makne li se, ili barem pomakne, terasa u Ulici kralja Tomislava, može se dobiti na širini u prostoru na kojem se, osobito u ljetnim mjesecima, nerijetko stvara uski ep. Takvu soluciju Ivica Pongrac uzima u obzir kao rješenje o kojem bi se moglo raspravljati. Pitanje je samo ho e li Grad biti spreman odre i se dijela prihoda koji se upla uje u gradski prora un. S druge strane, mogu nost iscrtavanja biciklisti kih staza ili neki drugi na in njihovog fizi kog odvajanja i isticanja, prema njegovu mišljenju, nije dobra.

- Iscrtavanje staza po ovoj pješa koj zoni koja je napravljena po pravilima kojih se drže urbanisti, prostorni planeri u gradu i konzervatori, ne bi bilo dobro za ovu podlogu koja je napravljena, uz ovaj novi parter. Osim toga, na nedavnom primjeru Varaždina imali smo prilike vidjeti da se ljudi vrlo rijetko pridržavaju iscrtanih linija pa opet nema nekakvoga posebnog reda. A ono bi na neki na in i narušilo izgled pješa ke zone. Bilo kakva fizi ka intervencija je ve zadiranje u prostorno planiranje i o tome ne bih mogao govoriti, kaže Ivica Pongrac.

Oko mogu nosti da nakon neuspješnih strana kih pokušaja odluku oko koje se još uvijek lome koplja uspiju srušiti upravo mladi ostaje suzdržan.

(Bojana Špani ek)

CRNA KRONIKA

UKRATKO BMW ukraden u Sloveniji “zaglibio” u Robadju ROBADJE – Na šumskoj stazi u predjelu “Globo ka graba” kod Robadja u nedjelju je prona en napušteni automobil marke BMW slovenskih registracijskih oznaka.

Vozilo su djelatnici Hrvatskih šuma i Hrvatskog autokluba izvukli iz šume te ga prevezli u sjedište Policijske uprave me imurske. Kako je utvr eno, u no i s petka na subotu ukrao ga je nepoznati lopov na podru ju Maribora.

Bit e prevezeno u Sloveniju i vra eno vlasniku. (vk)

Psi poklali purane BREZJE - Dvadeset zagorskih purana u vlasništvu

58-godišnjaka iz Brezja završilo je kao obrok psima. Naime, tijekom no i s prošlog utorka na srijedu psi, za koje se ne zna tko im je vlasnik, ušli su u ogra eni prostor u kojem muškarac drži purane te ih poklali. Materijalna šteta procjenjuje se na iznos od 2.500 kuna. (vk)

Ostala bez nov anika i mobitela AKOVEC - Za ukupno 3.500 kuna “olakšao“ je nepoznati provalnik 67-godišnju ženu, nakon što je prošle srijede kod akove kog groblja razbio staklo na njenom automobilu te joj ukrao nov anik i mobitel. (vk)

ORGANIZIRANA BANDA LOPOVA - MALOLJETNIKA iz Ivanovca punih šest mjeseci krala bicikle na podru ju Grada akovca

Od svibnja devetorica maloljetnika ukrala desetke bicikala Policijska uprava me imurska uspjela je otkriti skupinu koja je još od svibnja pa do ovog mjeseca na podru ju akovca ukrala više bicikala raznih marki. Rije je o ak devet maloljetnika iz Ivanovca, i to u enika osnovne i prvog razreda srednje škole. Može se re i da je u pitanju prava organizirana maloljetni ka banda.

- U pitanju su mahom 14 - 15-godišnjaci koji dolaze iz obitelji koje nisu socijalno ugrožene, a bili su i te kako dobro upu eni u vrijednost “robe“ jer su krali samo “probrane“ biciklisti ke marke kako ih je prozvala policija, iako kad se stvari nazovu pravim imenom mogu se prozvati istinskom lopovskom bandom jer, kako saznajemo iz izvora bliskih istrazi, svatko je znao što radi u sklopu “tima“, do sad nije bio evidentiran kao po initelj kaznenih djela, a dolaze uglavnom iz obitelji koje nisu socijalno ugrožene.

Znali su što žele i trebaju ukrasti Pretragom domova i drugih prostorija koje koriste, mladim lopovima oduzeto je osam bicikala, kao i ve i broj dijelova rastavljenih bicikala.

Maloljetnici su ina e otu ivali samo “probranu robu”, budu i

da je svaki od ukradenih bicikala bio vrijednosti ve e od tisu u kuna. Nakon kra e, navodi policija, bicikle su rastav-

ljali zbog prodaje dijelova ili ih odvozili i prodavali u okolnim županijama. Kako doznajemo, ni jedan od “ lanova skupine”,

Ponovno zakazali roditelji?

Zbog toga jer je u pitanju maloljetni ka skupina, policija

nije dala pojedinosti unkcioniranja “ekipe“, kao ni njihova imena, ali s obzirom na njihovu organiziranost pojava takve lopovske maloljetni ke bande zaista je nesvakidašnja, koja upozorava da je gramzivost za novcem o ito postala takve prirode da je zaista potrebno mnogo više roditeljske brige i uvida što im rade djeca i ime se bave u slobodno vrijeme.

Policijska uprava ujedno poziva gra ane kojima je u proteklom razdoblju ukraden bicikl, a kra u nisu prijavili ili ukoliko nisu znali brojeve rama bicikala, da do u u Policijsku upravu me imursku, Policijsku postaju akovec, zbog mogu eg prepoznavanja otu enih bicikala. (V. Kelkedi)

30. studenoga 2010.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DIO LANOVA Upravnog vije a Centra “Rudolf Steiner” podnio prijedlog krivi ne prijave protiv Sandre Perca i potpisnika dokumenta o dodatnim radovima

Optužili ravnateljicu i predsjednika Centra za loše vodstvo, manipulacije i “politi ke igre“ u Op ini - Je li Zlatko Lovren i na nagovor ravnateljice potpisao krivotvoreni dokument ili optužbe ne stoje?

U Donjem Kraljevcu u petak je održana konferencija za novinare na kojoj je troje lanova Upravnog vije a Centra “Rudolf Steiner”, Josip Mlinari , dopredsjednik Upravnog vije a, te lanovi Ivan Balog i Darko Fileš, progovorilo o neprimjerenim radnjama u Centru “Rudolf Steiner”, za što smatraju odgovornima ravnateljicu Sandru Perca i predsjednika Upravnog vije a Zlatka Lovren i a (županijski predstavnik). Upravno vije e Centra “Rudolf Steiner” ima pet lanova, peti je Antonio Fran i iz Svete Marije (županijski predstavnik). lan Upravnog vije a Ivan Balog naglasio je da je naša najve a šansa ista zemlja i poljoprivreda bez pesticida, odnosno ekološka i biodinami ka poljoprivreda. Za svih ovih jedanaest godina u Donjem Kraljevcu se, od kad postoji ideja o promociji Rudolfa Steinera, po tom pitanju nije mnogo u inilo, niti se dovelo posjetitelje iz svijeta, pa se on pita emu onda ulagati tako velika sredstva.

Mnogo smo uložili, a malo dobili, kaže on, smatraju i da je za nedostatan razvoj cijele ideje i samog Centra “Rudolf Steiner” odgovorna ravnateljica Sandra Perca . On kaže da je u zadnje vrijeme došlo do samovolje ravnateljice, posebno ove jeseni.

Naime, troje lanova Upravnog vije a Centra (Balog, Fileš, Mlinari ) bilo je protiv dodatnih radova na Centru zbog prevelikih troškova, a Sandra Perca sama je donijela odluku o tome, bez Upravnog vije a. Naime, dodatni radovi, odnosno izmjena projekta, stajali su više od 100.000 kuna, pa je trebala odluka Upravnog vije a, koje nije bilo na 17. sjednici Upravnog vije a Centra.

lanovi Upravnog vije a Centra “Rudolf Steiner” Ivan Balog, Josip Mlinari i Darko Fileš (na slici) optužili su ravnateljicu Sandru Perca za samovolju da on bude možda i milijun kuna. Tako er nije istina, kaže on, kao što je tvrdila Sandra Perca , da tvrtki “Pavlic” nisu pla eni radovi, ustanovljeno je da je do sada Me imurska županija platila 455.558 kuna.

Najve i problem je, me utim, u tome što je Zlatko Lovren i kao predsjednik Upravnog vije a Centra ‘Rudolf Steiner’ potpisao da je donesena odluka na Vije u o dodatnim radovima, a nije, ime je

Sandra Perca , ravnateljica Centra “Rudolf Steiner”:

Sve je bilo po zakonu Ravnateljica Centra “Rudolf Steiner” Sandra Perca kratko nam je rekla da je sve bilo po zakonu, a da e cijelu situaciju oko odluke o radovima i svemu ostalome razjasniti dodatno na jednoj od konferencija za novinare, te izjavila: Navodi koje iznose tri lana Upravnog vije a nisu to ni, odluka o radovi-

ma je donesena, što može potvrditi i predsjednik Upravnog vije a Zlatko Lovren i i drugi. Sve je bilo po zakonu, a natje aj i prikupljanje ponuda provodile su županijske službe, a ne ja, te odabrale najpovoljniju ponudu, koja je bila ona tvrtke “Pavlic”.

(JŠ)

Fileš: Krivotvorena je odluka o dodatnim radovima Darko Fileš potvrdio je da dodatni radovi nisu bili izglasani dizanjem ruku na 17. sjednici, a da je nakon pregleda dokumentacije ustanovio više nelogi nosti.

On kaže da se ponuda, nakon što je ustanovljeno da je projektant previdio drvene grede na gornjem katu, pa su trebale betonske, namještala tvrtki “Pavlic”, smanjivala se kvadratura da bi se bilo u okviru zadanog i tako dalje. Ipak, u kona nici je ve sad ukupni iznos radova na zgradi Centra “Rudolf Steiner” (stara pošta) premašivao 800.000 kuna, s tendencijom

Sandra Perca , ravnateljica Centra “Rudolf Steiner”: - Sve je bilo po zakonu

krivotvorio službenu ispravu i doveo u zabludu na elnika op ine Donji Kraljevec i me imurskog župana, a sve da bi se na neki na in pogodovalo tvrtki ‘Pavlic’, kaže Fileš. On nadalje navodi da je krivotvoreno službeno izvješ e ovlaštenog projektanta, te da je podnio prijedlog krivi ne prijave protiv ovlaštene osobe za krivotvorenje službenih dokumenata i za kra u krovne drvene gra e.

Mlinari : Cijela igra vodi se oko moje smjene na mjestu predsjednika Op inskog vije a Josip Mlinari pak kaže da se nije glasovalo o dodatnim radovima, te da je Sandra Perca odlu ila na svoju ruku, te potvr uje navode. On je ujedno povezao cijelu situaciju s istupanjem Sandre Perca iz koalicije HDZ-a u op ini Donji Kraljevec, koja se priklonila oporbi, te rekao da se cijela igra vodi oko njegove smjene kao predsjednika Op inskog vije a Donji Kraljevec. Naime, izlaskom Sandre Perca iz koalicije stanje je sedam prema sedam, ako ona glasuje na Vije u za oporbu, to bi moglo prevagnuti kao osmi glas, kaže Mlinari .

U Donjem Kraljevcu je ponovno došlo do zaoštravanja na politi kom planu, a sasvim je drugo pitanje što se dogodilo na Upravnom vije u Centra “Rudolf Steiner”, što ima i te kakve me usobne veze. Ako su navodi koje iznose tri lana tog Vije a to ni, rije je o teškim optužbama.

(J. Šimunko)

9

AUSTRIJSKA TVRTKA zainteresirana za veliko ulaganje u Donjem Vidovcu

Investicija vrijedna 60 milijuna eura te zapošljavanje 100 ljudi Na sjednici sazvanoj po žurnom postupku u nedjelju su se sastali lanovi Op inskog vije a op ine Donji Vidovec.

Razlog tome bio je dopis tvrtke “Energie Steiermark AG” iz Graza, koja je zainteresirana za gradnju elektrane na biomasu u poslovnoj zoni Jug u Donjem Vidovcu kraj Hotela “Golf”.

Rije je o ekološkoj elektrani na drva s visokom iskoristivoš u od 97 posto. Od Op ine su zatražili suglasnost da se krene u taj projekt, što su vije nici jednoglasno podržali. Na elnik Josip Grivec upoznao je vije nike s projektom te istaknuo koliko on zna i za Donji Vidovec, ali i cijeli taj kraj.

Predstavnici tvrtke obišli su mnoge lokacije, no ova im je u Donjem Vidovcu idealna zbog cestovne povezanosti, blizine dalekovoda, hotela i kanala HE Dubrava. Austrijanci u roku od dvije godine na 10 hektara planiraju izgraditi elektranu na biomasu koja e uz elektri nu proizvoditi i toplinsku energiju, koja e imati do 15 km isplativosti. Grivec je rekao da e prema njihovim izra unima grijanje za 150 kvadratnih metara stambenog prostora koštati oko 65 eura mjese no. Nusproizvod je topla voda, pa su u planu i bazeni za kupanje. Vrijednost investicije bila bi 60 milijuna eura. U po etku bi posao dobilo 40 do 50 ljudi, no kad bi elektrana bila u punom pogonu, radilo bi stotinu ljudi.

Nakon dobivene suglasnosti predstavnici austrijske tvrtke održat e vije nicima Donjeg Vidovca i Donje Dubrave detaljniju prezentaciju projekta. U projekt je uklju ena i op ina Donja Dubrava, na ijem bi podru ju bila hladnja a. (A. Fuš)

GORI AN

Etnomanifestacije opravdale svoje zada e U Gori anu je održana sjednica sudionika EU projekta “Puna zdela“, ije su izvršenje nadležne komisije EU ocijenile pozitivnim. Analiziraju i festival, na elnici i svi sudionici projekta izrazili su zadovoljstvo odvijanjem i organizacijom svih manifestacija. U projektu su bile obuhva ene etnomanifestacije u op inama Gori an, Donja Dubrava i Donji Vidovec s hrvatske i etiri op ine s ma arske strane. Sam festival inanciran je kroz IPA program prekograni ne suradnje izme u Republike Ma arske i Republike Hrvatske. Glavna nit vodilja bila je o uvati i prezentirati gastronomsko i kulturno naslje e, stare zanate, narodno blago, ples, pjesmu i nošnju svoga kraja. Sve tri op ine u tome su potpuno uspjele, organizatorske zada e obavile su besprijekorno, a svojim sredinama dale nešto novo i zanimljivo. Nositelj cjelokupnog projekta s hrvatske strane bio je HKUD Gori an. (af)

OŠ Donji Kraljevec

MALA SUBOTICA

Studenti Agronomskog fakulteta na terenskoj nastavi

Pripreme za blagdane

Osnovna škola Donji Kraljevec nedavno je bila doma in za 40-ak studenata Agronomskog fakulteta i docenta prof. sc. Brunu Novaka. Oni su u Donjem Kraljevcu održali sat terenske nastave vezane uz predmet “Organska proizvodnja hrane”. Tema predavanja bila je “Biodinami ka proizvodnja povr a”, a predavanje je pripremila i provela Bernarda Orehovec.

Doma ica skupa bila je ravnateljica škole Sandra Vlahek, sa svojim djelatnicima.

Nakon predavanja studenti su se zasladili pravim doma im me imurskim kola ima i sokovima iz proizvodnje obitelji Orehovec, a zatim su posjetili biodinami ko kompostište ure eno prošli mjesec u dvorištu škole.

Ravnateljica centra “Dr. Rudolf Steiner” Sandra Perca omogu ila im je i posjet rodnoj ku i dr. Steinera. (S. V.)

Okupljeni pozorno slušaju predavanje

Op ina Mala Subotica i ove e godine izdati “zimski” broj op inskog glasila “Naš listek”. Iz Op ine pozivaju mjesne odbore, udruge, društva, klubove, odgojno - obrazovne ustanove i pojedince koji imaju zanimljivosti iz svog djelokruga rada da dostave materijale (tekst, fotogra ije) na adresu Op ine do srijede 1. prosinca. Nakon toga krenut e priprema za tisak “Našeg listeka”. Pripremaju i pak se za nadolaze e blagdane, u iteljice razredne nastave Osnovne škole Tomaša Gori anca Mala Subotica ovih su dana, nakon svojih redovnih poslova u školi, organizirale radionicu izrade an ela od komušine. Oni e biti prezentirani na boži nom sajmu na kojem e sudjelovati malosuboti ki u enici. An ele e, kažu, izraditi od krep papira i “decoupage” tehnikom, pri emu e pomo i i roditelji u enika.

10

Kroz Međimurje

ZAVRŠNA KONFERENCIJA projekta "Zeleni dje ji vrti "

Projekt vrti a u Donjoj Dubravi uspješno priveden kraju U sklopu IPA programa EU, Op ina Donja Dubrava s Gradom Marcalijem i Op inom Mlinarci iz Ma arske sudjelovala je u projektu "Zeleni dje ji vrti – Zelena ideja i tradicija za budu nost". Zajedni ki prekograni ni projekt ponudio je specifi an program suradnje me u tri ustanove. U program su, pored vrti a "Klin ec” iz Donje Dubrave, bili uklju eni i vrti i iz spomenutih ma arskih naselja. Donja Dubrava bila je doma in završne kon erencije na kojoj su bili predstavnici nositelja projekta iz Grada Marcalija, Op ine Mlinarci i Donja Dubrava, na elnici susjednih op ina, ravnateljice dje jih vrti a, predstavnici Me imurske županije te Zajedni koga tehni kog tajništva. Kon erencija je po ela u Dje jem vrti u "Klin ec“ prigodnim programom otvaranja dje je utvrde "Nikola Zrinski" u kojoj je nastupala mladež Zrinskih gardista iz OŠ Murakeresztur. Program je osmislila ravnateljica Dje jeg vrti a "Klin ec" Dubravka Horvat sa svojim suradnicama. Ona je bila i voditeljica završne kon erencije kao pro esionalna stru njakinja u projektu.

Poseban interes za sudionike bila su djeca iz dje jeg vrti a odjevena u crvene odore, s drvenim ma evima, koji su otvorili utvrdu. Drugi dio kon erencije nastavljen je uz prezentaciju u injenoga u projektu po raznim segmentima, gdje su elnici lokalnih sredina prezentirali provo enje projekta u njihovim mjestima. Ravnateljica vrti a Dubravka Horvat vrlo uspješno vodila je kon erenciju, prezentirala izdava ku literaturu, i to radnu bilježnicu, bojanku i radnu kartu.

Vrijednost projekta za Donju Dubravu iznosi 38.870 eura.

Od toga EU daje 32.580 eura, a ostalo pokriva Op ina. Op i zaklju ak je da je ovo, prema raznim kriterijima, jedan od boljih projekata sufinanciranih od EU. (a )

GRAD Mursko Središ e

Osam novih studentskih kredita Povjerenstvu za dodjelu studentskih kredita stiglo je dvanaest zamolbi za dodjelu studentskih kredita. Osam kandidata zadovoljava uvjete iz natje aja te e im krediti biti odobreni.

Dobitnici kredita jesu: Jasmina Bek, Sla ana Todorovi , Bojana Perho , Ines Mu i , Marko Trupkovi , Irena Jambor, Lucija Bratjanš ak i An ela Balaž. (sm)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2010.

GRADSKO VIJE E Prelog prihvatilo prora un za 2011. godinu, težak više od osamnaest milijuna kuna

Unato krizi i manjem pror odustaje se od kapitalnih p - SDP-ovi i HSS-ovi vije nici nisu glasovali za prora un, jer su mišljenja da je gradski budžet za sljede u godinu “prenapuhan“ Deseta sjednica Gradskog vije a Prelog prošli utorak ostat e zabilježena u povjesnici Grada kao prva održana u temeljito obnovljenoj zgradi u Glavnoj 35, kamo e ovih dana preseliti i kompletna Gradska uprava.

Po usputnim komentarima pojedinih vije nika, zadovoljni su novom, prostranijom i udobnijom gradskom vije nicom.

Na sjednici je, izme u ostalog, s 9 glasova za i 4 protiv vije nika oporbenih SDP-a i HSS-a usvojen prora un Grada za 2011. godinu u visini od 18,750.000 kuna.

Bez obzira na poteško e, ambiciozni planovi za 2011. godinu Grad izme u ostalog planira zaduživanje od 1,500.000

“Ekološko - komunalnih” pola sata Aktualnih pola sata sjednice Gradskog vije a bilo je u znaku ekološko - komunalnih tema. Vije nik Juraj Delladio upitao je što je Grad u inio da zaštiti svoja rudna bogatstva, spomenuvši jednu prelošku tvrtku koja, kako je rekao, dnevno odvozi i do 200 kubnih metara separata. Gradona elnik Glavina odgovorio je kako prozvano poduze e posjeduje sve potrebne dozvole. - Eksploatacija je u nadležnosti rudarske inspekcije, obratit emo se ipak njima da obave nadzor i provjere radi li se sve po propisima. Delladio je ponovno ukazao i na višegodišnji problem stanara Dravske ulice koji za obilnijih kiša muku mu e s odvodnjom oborinskih voda. - Dok se ne izgradi kanalizacija, što je u planu, ne možemo u initi mno-

go, ve provesti tek odre ene ‘vatrogasne mjere’, bio je precizan Glavina. Zdravko Repalust izrazio pak je nezadovoljstvo stanjem na divljem odlagalištu otpada kod Hemuševca, koje “raste iz dana u dan, a primije ene su ak i lešine životinja“.

Gradona elnik je kazao kako e alarmirati nadležne službe, istodobno izvijestivši da su otpo eli radovi na sanaciji drugog deponija – Gorice. Repalust i vije nik Petar Novak upozorili su i na bezobzirno ponašanje pojedinih poljoprivrednih proizvo a a koji zbog nepažnje na poljske putove nanose zemlju, a nerijetko ih i preoravaju, dok Grad izdvaja novac za njihovo ure enje. - To planiramo riješiti ve u 2011. godini na na in da i korisnike putova obavežemo da sufinanciraju njihovu sanaciju, rekao je Glavina. (vk)

kuna za potrebe sufinanciranja projekata Europske unije (u suradnji sa slovenskim i ma arskim partnerima) i projekta sustava odvodnje, pri emu je me u najobimnijima izgradnja kolektora 3 u Industrijskoj zoni. U suradnji s Me imurskim vodama planira se i po etak gradnje kanalizacije u Dravskoj te ulicama Matije Gupca i Dragutina Tadijanovi a. Na prolje e bi trebalo po eti i dugo o ekivano ure enja parka iza "Lovca", odnosno ispred Doma kulture. U proteklom razdoblju, rekao je gradona elnik Dragutin Glavina, riješeni su imovinsko - pravni odnosi, napravljeno je idejno rješenje, a u pripremi je projektna dokumentacija za tu investiciju. U prora unu se planiraju i sredstva za idejno rješenje obilaznice Preloga.

Na rashodovnoj strani, što su primijetili oporbeni vije nici, bit e pove ana i stavka za pla e.

Gradona elnik je pojasnio da "kada se uzme godišnje pove anje koeficijenta od 0,5 posto, ukupni zbir samo toga je 6 posto, a uz to jedna djelatnica vratila se s porodiljnog dopusta“.

Govore i o temeljnom financijskom dokumentu Grada u cjelini, Glavina je konstatirao kako je on zbog krize svake godine, po evši od 2009., sve manji. Tako e i u 2011. biti za jedan posto niži u odnosu na ovogodišnji. Ipak i u tom obimu, istaknuo je, zacrtan je "optimisti no i ambiciozno". ak 45 posto rashoda planirano

Pro vve in vije

je za kapitalne projekte. Ujedno je podsjetio da je Prelog me u rijetkim gradovima u Hrvatskoj koji ne ubire prirez, a za sada se ni ne razmišlja o uvo enju tog nameta.

- Ve u travnju ili svibnju idu e godine predvi amo prvi rebalans, tada e se utvrditi na koje emo se klju ne projekte koncentrirati da ih privedemo kraju. Prora un je teško ostvariv, no pokušajmo ga ostvariti, zaklju io je.

Delladio: Gradona elnika i njegov na in rada pregazilo je vrijeme Njegovo mišljenje ne dijele, me utim, u opozicijskom SDP-u. Vije nik te stranke Juraj Delladio rekao je da je prora un prenapuhan te ocijenio kako je "gradona elnika i njegov na in rada pregazilo vrijeme“. Glavina

je odbacio takve navode, kazavši da "u Prelogu svi priznaju uspjeh pa neka to u ini i Delladio“. O tome pak je li nekoga pregazilo vrijeme odlu it e bira i na izborima, poru io je vije niku, ina e i jednom od svojih protukandidata za mjesto prvog ovjeka Grada na lokalnim izborima.

Uz prora un su prihva eni i prate i dokumenti. U raspravi o programu održavanja komunalne in rastrukture u idu oj godini, vije nik Delladio tako er je kritizirao ponovivši svoju "mantru" da su "neke stvari prenapuhane". - Ne znam o emu govoriš, troškovi svih zahvata pokriveni su sredstvima komunalne naknade, uzvratio je Glavina. Program je ina e planiran u visini od 1,592.000 kuna.

SDP-ov vije nik Dragutin Glavina mla i našao pak se u ulozi "glasnogovornika“ Teniskog

OP INA OREHOVICA o financijama u ovoj godini i planovima za idu u

Prioritet: “sre ivanje“ dugova zbog financijski iz Do sredine ovog mjeseca prora un op ine Orehovica bio je realiziran tek sa 60 posto od plana, odnosno ostvareno je Op insko vije e na sjednici održanoj u etvrtak raspravljalo je o drugom rebalansu ovogodišnjeg, kao i prijedlogu prora una za idu u godinu, a ta e dva dokumenta usvajati na sljede oj sjednici u mjesecu prosincu, kada e, kako je re eno, biti i puno jasnije koliko e Op ina sredstava još prihodovati do kraja godine.

No ve je sada evidentno da je godina financijski bila jako loša, konstatirao je predsjednik Op inskog vije a Branko Sušec.

Planira se dovršetak dva kapitalna objekta u idu oj godini Shodno tome koncipiran je i prora un za 2011. godinu, ina e planiran u iznosu od 4,643.551 kunu. Uz dovršetak izgradnja dva kapitalna objekta - Doma kulture i vatrogasnog spremišta u Podbrestu te Sportsko - vatrogasnog objekta u Orehovici, Op ina

e se dogodine uz ostalo usredoto iti na podmirenje duga od preko milijun kuna za sanaciju deponija otpada Jacine i Prosiš e. Ukupna vrijednost tog projekta je oko 2,800.000 kuna, od ega je 60 posto osigurao Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost, dok e Op ina morati namiriti razliku od 40 posto. Da bi se platio dug, dobiveno je "zeleno

svjetlo“ za beskamatni zajam od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost od 600 tisu a kuna. No, s obzirom na trenutno stanje u Fondu (uhi enje direktora Vinka Mladinea), teško je re i ho e li i kada to biti realizirano. Zbog istog razloga upitna su i tri projekta vezana uz energetsku u inkovitost koje je Op ina kandidirala za financiranje

pri Fondu. Ipak, op insko rukovodstvo je optimisti no pa ti prihodi u prijedlogu drugog rebalansa ovogodišnjeg prora una za sad nisu "izbrisani“.

Spomenimo i da se rebalansom prora una za ovu godinu planira smanjenje ukupnih prihoda s 5,520.919 na 4,399.830 kuna, odnosno za 1,121.088 ili 20 posto. Prihodi poslovanja s 5,229.493 kn

Automobilima voze “slalom” po groblju Problem groblja ponovno se našao u središtu pozornosti op inskih vije nika na aktualnih pola sata sjednice. Vije nik Željko Martinec, koji je ujedno i predsjednik Vije a Mjesnog odbora Orehovica, ukazao je na doista neprimjereno ponašanje pojedinaca. Naime, nakon što je u ve nekoliko navrata spomenuo da se pojedinci po groblju doslovno voze automobilom, u posljednjem nedavnom slu aju

netko je automobilom udario u jedan od spomenika, po inivši štetu od pet tisu a kuna. - Na spomeniku je od udara vidljiv trag crvene boje laka automobila pa se lako može otkriti tko iz tog kraja ima crveni auto, no policajci su mojoj supruzi koja se našla na groblju rekli da gleda previše ameri kih filmova i da oni ne mogu po boji ili tragu gume otkriti krivca, rekao je Martinec. Predložio je da se

novac predvi en za sanaciju mrtva nice idu e godine, koja po njegovu mišljenju nije hitno potrebna, utroši za nabavku žive ograde i postavljanje rampe kod ulaza na groblje, a ukazao je i na problem gomilanja sme a. Predsjednik Vije a Branko Sušec na elno ga je podržao, najavivši da e se doga anjima na groblju te planovima posvetiti to ka dnevnog reda na jednoj od idu ih sjednica. (vk)

smanjuju se na 4,122.339,40 kn, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine s 291.426 kn na 277.491 kn. Uo eno je da su tijekom ove godine prihodi od poreza na dohodak za 15 posto manji u odnosu na prošlu godinu. – Posebno pak je loša situacija u posljednjih mjesec dana kada se s tog naslova u op insku blagajnu slilo svega nekoliko tisu a kuna, napomenula je stru na suradnica za financije i prora un op ine Orehovica Renata Božek. Tako er, s obzirom na dinamiku rješavanja pitanja sukcesije izme u op ine Orehovica i op ine Mala Subotica pred Komisijom Vlade Republike Hrvatske o rješavanju sporova o pravima op ina, gradova i županija, izuzeti su i prihodi s tog naslova u iznosu od 622.205 kuna.

Nema boži nice Predsjednik Op inskog vije a Sušec na sjednici je

30. studenoga 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TRADICIONALNI SUSRET poduzetnika Preloga

ra unu, ne projekata Prora un za 2011. godinu prihva en je ve inom glasova Gradskog vije a, dok su vije nici SDP-a i HSS-a glasovali protiv

kluba Prelog kod rasprave o programu javnih potreba u sportu za sljede u godinu. Na zamolbu lanova spomenute sportske udruge uputio je apel da se programom predvide i sredstva za izgradnju

"dje jeg“, odnosno teniskog terena manjih dimenzija za po etnike. Predložio je da se potreban novac namakne tako da se iznosi od po tisu u ili nekoliko tisu a kuna izuzmu sa stavki predvi enih za održavanje sportskih objekata na podru ju Grada. Tenisa i pak bi dogodine novac vratili onima kojima bi se sada djelomi no uzeo, rekao je Glavina.

Njegov imenjak i prezimenjak gradona elnik replicirao je da e Grad u idu oj godini svakako izgraditi jedan, a možda i dva teniska terena, pa e se u tom "kompletu“ na i i ure enje "dje jeg“ terena. Za javne potrebe u sportu ukupno e se dogodine izdvojiti 690 tisu a kuna, što predstavlja pove anje u usporedbi sa sredstvima namijenjenima za isti program ove godine.

(Velimir Kelkedi)

Odabrani dobitnici gradskih priznanja Vije e je, izme u ostalog, donijelo i odluku o ovogodišnjim dobitnicima javnih priznanja Grada. Grb Grada Preloga primit e Brankica Mezga koju je predložio Dje ji vrti “Fijolica” Prelog, zatim Nikola Oto na prijedlog Mjesnog odbora Prelog te Draško Mihinja , kojeg je predložio Streli arski klub Prelog. Plaketa Grada pripast e Željku Slavi eku, Antunu Bermancu, Nikoli Zvonareku, Likovnoj udruzi donjeg Me imurja

Prelog te Udruzi “Hrvatsko srce” Prelog. Prema odluci Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja, titula “po asnog gra anina” te nagrada za životno djelo ove godine ne e biti dodijeljene. Dobitnicima e nagrade biti uru ene na sve anoj sjednici Gradskog vije a u povodu Dana Grada 6. prosinca. Spomenimo i da je sjednica Gradskog vije a po prvi put održana u novom sjedištu Uprave Grada u obnovljenoj zgradi u Glavnoj 35. (vk)

zuzetno loše godine 3,294.529 od planiranih 5,520.000 kuna prihoda ujedno prenio poruku na elnika Franje Bukala (ponovno nije prisustvovao sjednici zbog zdravstvenih poteško a) zaposlenicima Op ine – zbog nezavidne financijske situacije ove godine ne e im biti ispla ene boži nice. Vije nici ina e nisu bili previše zainteresirani za raspravu o prora unu. Tek je vije nik Krunoslav Vuk primijetio injenicu da je udruzi "Europski Romi“ Op ina kroz rebalanse po etna sredstva umanjila za 65 posto. Ipak, kako je dodao, "nerado prigovara jer je svjestan teške ekonomske situacije“. Silvo Kozjak prigovorio pak je "zašto su vije nici materijale vezane uz rebalans i prora un za 2011. godinu dobili tek neposredno prije sjednice“, na što mu je re eno kako se radi o nacrtima, a da e se kona ni prijedlog odluka vije nicima uputiti u zakonskom roku prije sljede e sjednice 21. prosinca.

(Velimir Kelkedi)

Da ne smrzne voda u vatrogasnim cisternama, u novom objektu u Podbrestu uveden plin Nastavljeno je unutarnje ure enje Doma kulture i vatrogasnog spremišta u Podbrestu, jednog od “kapitalnih“ objekata koji su posljednjih godina izgra eni na podru ju op ine Orehovica. Tako su nedavno obavljeni soboslikarski radovi vrijedni 47.847 kuna.

Postavljena je i plinska instalacija, što je Op inu stajalo 36.520 kuna. Kako navodi na elnik Franjo Bukal, to je bilo prijeko potrebno jer bi ina e postojala opasnost da smrznu cijevi, odnosno voda u vatrogasnim cisternama koje moraju biti pune u slu aju hitne intervencije DVD-a Podbrest. Do sada je za obavljene radove pla eno 17.640 kuna. (vk)

Nije lako, no preloško gospodarstvo još je uvijek žilavo Oko šezdeset preloških poduzetnika, najviši gradski i županijski dužnosnici te predstavnici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva okupili su se u petak u Domu kulture u Prelogu na Susretu gospodarstvenika, koji je tradicionalno organizirao Grad Prelog. Bila je to prilika da se i u današnja krizna vremena poduzetnici okupe i razmijene svoja iskustva potkraj godine koja za njih nije bila ni malo laka.

Gradona elnik Glavina: Prelog je na dobrom putu Iznijevši niz podataka o gospodarskim pokazateljima u prošloj i najve em dijelu ove godine, gradona elnik Preloga Dragutin Glavina kazao je kako su rezultati gospodarstva u prvih devet mjeseci 2010. slabiji nego u 2009. godini, me utim, "preloško gospodarstvo još uvijek pokazuje žilavost“. - S obzirom na ukupnu situaciju u zemlji i svijetu, možemo biti relativno zadovoljni, istaknuo je.

- U 2009. godini na podru ju Preloga poslovala su 183 trgova ka društva iji je ukupan prihod iznosio 1 milijardu 15 milijuna, a neto dobit 36,6 milijuna kuna. Udio preloških od ukupnog broja tvrtki koje djeluju u Me imurskoj županiji iznosio je 8,2 posto. Njihovi ukupni prihodi inili su 10, a rashodi 9,5 posto ukupnih prihoda poduzetnika u našem kraju, u pla anju poreza na dobit sudjelovali su sa 16, a po neto dobiti s 19 posto. U Prelogu ina e živi 6,7 posto od ukupnog broja stanovnika Me imurja. ak dvije tre ine ukupnih prihoda u 2009. godini ostvarile su prera iva ke tvrtke koje su i najzna ajniji generator izvoza. To pak je imperativ našega cjelokupnog gospodarstva.

Kada je rije o pla ama zaposlenih u preloškim poduze ima, prosje na je iznosila 3.829 kuna neto, što je oko 7 posto više od prosje ne pla e u Me imurju. U prera iva koj industriji prosje na pla a bila je 4.151 kunu, izvijestio je Glavina.

Zdravstvenoj ustanovi “Ljekarna Po u a“ sa sjedištem u akovcu od strane SGS certifikacijske ku e po etkom listopada ove godine uru en je certifikat i potvrda o ispunjavanju zahtjeva normi – standarda rada na podru ju opskrbe i prodaje lijekova, medicinskih, dijetetskih i kozmeti kih proizvoda, izrade magistralnih i galenskih pripravaka, te savjetovanja u njihovoj primjeni.

Prošle godine, 2009., Ljekarna Po u a ostvarila je neto dobit u iznosu 378.466,46 kn, dok je u prvom tromjese ju ove godine, usprkos recesiji, zabilježen rast prihoda za 1,07 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Pr imjenom nor mi smanjit e se poslovni, organizacijski i ekološki rizici, pove ati kvaliteta i pouzdanost usluge, u inkovitost te olakšati zajedni ki ciljevi u radu s lijekovima u svrhu unaprje enja zdravlja pacijenata.

Svi kažu da jedino proizvodnja može donijeti gospodarski rast, a Prelog i njegovo gospodarstvo dobar su primjer uspješne razvojne vizije, jedna je od poruka s godišnjeg skupa preloških gospodarstvenika i lokalnih dužnosnika Potom je prezentirao i neke od podataka za prvih devet ovogodišnjih mjeseci koji ilustriraju spomenuti pad gospodarskih aktivnosti. - Ukupan prihod iznosio je 688,4 milijuna kuna, a bruto dobit 46 milijuna, što je 45 posto manje u usporedbi s brutom dobiti u devet mjeseci 2009. godine.

Neto pla a radnika bila je 3.427 kuna. Pozitivan je podatak što je 80 posto poduzetnika poslovalo s bruto dobiti, a samo 20 posto s gubitkom, što je bolje u odnosu na državu. Glavina je podsjetio i da je preloški Komet d.o.o. ove godine na 14. Nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu, po ocjeni Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, proglašen najboljom malom tvrtkom u Hrvatskoj.

Zanimljiv podatak iz Preloga je i taj što broj obrtnika ne opada, kao što je to drasti no izraženo na razini cijele županije i države. Ne samo da se obrti ne zatvaraju, ve suprotno.

Sa 114 obrtni kih radnji u 2009. godini broj je u ovoj pove an na 116.

- Sve smo više prepoznatljivi po svojoj proizvodnji, trgovini, turizmu, a istodobno razvijamo in rastrukturu. Dosadašnji razvoj Grada govori nam da smo na dobrom putu, a da ga još poboljšamo

pripremamo i izmjene i dopune strateškog plana gospodarstva usvojenog još 2005. godine. Važno je da nemamo nova optere enja, kod nas nema megalomanije. Ako e biti mogu e, smanjit emo i neke naknade. Svima nam je cilj da Prelog bude gradi ugodan za život, naglasio je Glavina.

Njegov zamjenik Ljubomir Kolarek podsjetio je kako Prelog ima dvije gospodarske zone, od kojih je jedna još u razvoju. Ove su godine prodane tri velike parcele. Najavljuje se gradnja novih i proširenje postoje ih poduze a. -Proizvodnja je baza razvoja Grada, a to prepoznaje i država, pa smo ove godine od Ministarstva gospodarstva za zonu dobili milijun kuna, kaže Kolarek.

- Prelog je primjer kako je dobro na vrijeme prepoznati priliku, imati viziju. U pravo vrijeme, prije po etka krize, ovdje su pokrenuti odre eni projekti koji se sada samo nastavljaju pa se danas mogu vidjeti dobri rezultati. Gospodarstvo se može ravnopravno nositi s dijelom gospodarstva akovca, a Prelog je postao jedan od najzna ajnijih nositelja gospodarskog razvoja Me imurja - posebno u nekim granama poput metaloprera iva ke i drvoprera iva ke industrije, gdje

se svrstava u sam hrvatski vrh, rekao je župan Ivica Perho .

Poduzetnici moraju spremni do ekati ulazak u EU Susretu preloških gospodarstvenika prisustvovala je i državna tajnica Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Tihana Kralji .

Podsjetila je kako je Vlada RH ove godine u sklopu Operativnog plana poticanja poduzetništva malim i srednjim poduzetnicima te jedinicama lokalne samouprave usmjerila ukupno 226 milijuna kuna. - U ovom trenutku svi moramo prije svega biti realni. Kada gledamo u 2011. godinu, treba nastaviti s potporama, ali glavna je poruka dobro se pripremiti za ono što nas o ekuje kada u emo u Europsku uniju. Poduzetnici moraju znati što sve trebaju u initi u svojim proizvodnim, odnosno poslovnim procesima, ali i ono što im Europska unija može ponuditi, a ponajviše se odnosi na poticaje. Naime, sada smo svake godine suo eni s jednim te istim problemom - velikim nerazmjerom izme u potreba naših poduzetnika koji, primjerice, ulažu u novu tehnologije i onog što nacionalni prora un može podržati, rekla je državna tajnica.

(Velimir Kelkedi)

ZDRAVSTVENA USTANOVA “LJEKARNA PO U A“

Ljekarna s certifikatom

Ovaj certifikat javnosti su predstavile Jana Po u a, suvlasnica, te Tatjana Šimi - Ili , mag. farmacije, ravnateljica Ljekarne Po u a

Podsjetimo, zdravstvena ustanova Ljekarna Po u a ima pet svojih poslovnica koje se nalaze u Nedeliš u,

Gori anu, Svetom Martinu na Muri, Belici i akovcu.

Ovaj certifikat javnosti su predstavile Jana Po u-

a, suvlasnica, te Tatjana Šimi - Ili , mag. armacije, ravnateljica Ljekarne Po u a.

12

Kroz Međimurje

OP INSKO VIJE E op ine Nedeliš e

Komunalna naknada smanjena za pet posto Na prošlotjednoj sjednici Op inskog vije a op ine Nedeliš e odlu eno je da visina komunalna naknada smanji za 5 posto.

Iako je prijedlog vije nika Josipa Debelca bio da se vrijednost boda za naplatu komunalne naknade u 2011. godini smanji s 0,34 na 0,306 kuna, to nije, da se cijena komunalne naknade smanji za 10 posto, odlu eno je da se ipak ide na smanjenje od 5 posto. - S obzirom na sve teži socioekonomski položaj naših gra ana i otežano poslovanje poduzetnika, obrtnika i tvrtki, predlažem smanjenje komunalne naknade, ime bi se svima olakšalo, i mještanima i obrtnicima, u izvršenju njihovih brojnih obveza, kazao je Debelec, dodavši da se, s obzirom na to da je sljede a to ka dnevnog reda bio prora un za 2011. godinu, zbog smanjena prihoda u toj stavci mogu smanjiti rashodi u stavci održavanja zelenih površina i poljskih putova, te iš enja od snijega.

Na elnik Horvat i nije baš za takvu odluku…

Iako je ova odluka jednoglasno prihva ena, isprva je nisu svi podržali. Na elnik Mladen Horvat kazao je da nije vrijeme za smanjenje naknada te je istaknuo da u op ini Nedeliš e nisu dizali visinu naknada i poreza od 2006. godine.

- Iako razumijem zašto je upu en ovaj prijedlog za smanjenje komunalne naknade, u ovom trenutku ne mogu dati pozitivnu odluku o toj to ki.

Prijedlog vije nika Josipa Debelca podržali su njegove strana ke kolege, dok je vije nica Dijana Posavec kazala da se nada kako ovi isti predlaga i ne e, kada padne snijeg, svaliti krivnju na na elnika što ceste Prijedlog vije nika Josipa Debelca bio je da se cijena komunisu o iš ene. (hz) nalne naknade smanji za deset posto

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2010.

PREDSJEDNIK HNS-a Pribislavec Perši i na elnica Iva i ogor eni ponaš

SDP i HDZ glavni upitan napredak Nakon još jedne burne sjednice Op inskog vije a Pribislavec, o kojoj smo izvijestili u prošlom broju, konferenciju za novinare u srijedu su održali na elnica op ine Višnja Iva i i predsjednik tamošnje podružnice HNS-a Vladimir Perši . Podsjetimo, sukob u ve ranije problemati nom Vije u intenzivirao se od mjeseca kolovoza, kada je predsjednik Op inskog vije a Ivica Lesjak (HDZ), dotadašnji partner koalicije predvo ene HNS-om, po eo podržavati vije nike okupljene oko SDP-a, odnosno bivšeg na elnika op ine Rajka Grkavca. S tako stvorenom ve inom od tada spomenuti blok gotovo u svemu kontrira izvršnoj vlasti.

Neprihva anje dviju važnih odluka protiv interesa Pribislavca Iva i je, osvr u i se na posljednju sjednicu, održanu u petak 19. studenoga, ponajprije kazala da je ona sazvana ishitreno te da ju je predsjednik pripremio i proveo nekvalitetno. No klju ni razlog nezadovoljstva na elnice i njenih suradnika u stranci i Op ini je, kako smo ve pisali, neprihva anje dviju odluka. Ve po tre i put odbijena je odluka o davanju pret-

hodne suglasnosti na sporazum o ure enju me usobnih odnosa o inanciranju radova i realizaciji projekta izgradnje kanalizacije u Pribislavcu. Kako je obrazložila na elnica, radi se o sporazumu kojim je, uz ostalo, de inirano da Op ina namiri 1,607.062 kune, dok bi Me imurska županija osigurala 2,439.488 kuna od ukupno 4,046.550 kuna, koliko je preostalo duga Me imurskim vodama za do sad realizirane radove na kanalizacijskom sustavu.

Kako sporazum Vije e nije prihvatilo, nedavno zapo eti radovi na obnovi nekoliko ulica u mjestu u kojima je izvedena kanalizacija ovih su dana obustavljeni.

Spomenuta je odluka trebala biti i preduvjet za prihva anje sporazuma o ure enju odnosa u inanciranju radova i završetka kanalizacije projekta – Kanalizacija Pribislavec 3. i 4. faza. - Sporazumom Hrvatske vode pred-

vi aju op ini Pribislavec u idu oj godini dati više od 14,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava za nastavak izgradnje kanalizacijskog sustava. Razlika do 33 milijuna kuna, koliko je potrebno za sam dovršetak te kapitalne investicije, osigurala bi se preko Me imurskih voda (80% vrijednosti) i iz op inskog prora una (20%). To ka dnevnog reda o prihva anju sporazuma nije, me utim, ni uvrštena na posljednju sjednicu.

Perši optužio vladaju e u Vije u, uklju uju i i vlastitog brata - Tko u našem Pribislavcu ima pravo odbiti spomenute milijune i upropastiti bolji standard budu im generacijama, a da ne snosi baš nikakvu odgovornost?

To su 'vrsni politi ari', gospoda

PROSLAVILI OBLJETNICU male mature

U “Kaštelu” nakon etrdeset g Štete od divljih svinja trebaju se prijaviti odmah Na nezadovoljstvo poljoprivrednika, koji svoju djelatnost obavljaju uz šumski pojas uz rijeku Dravu, upozorio je vije nik Josip Debelec na prošlotjednoj sjednici Op inskog vije a op ine Nedeliš e. Naime, rije je o problematici vezano uz sve eš u pojavu divljih svinja koje uništavaju polja.

Na ovu temu nadovezao se vije nik Josip Ceilinger, ina e lan Lova kog društva “Srnjak” i predsjednik Odbora za provedbu Plana zelenog djelovanja op ine Nedeliš e, potvrdivši naga anja mještana da na podru ju op ine Nedeliš e ima divljih svinja u ve em broju nego što ih je bilo do sada.

- Istina je da e tih šteta biti sve više i više te da bi divlje svinje mogle postati autohtona divlja , kazao je, i dodao da vlasnik ili korisnik parcele štetu može prijaviti lova kom društvu na ijem se podru ju polje nalazi te ija je obveza štetu nadoknaditi vlasniku polja. Me utim, Ceilinger isti e da se šteta može prijaviti u trenutku kada je napravljena, a ne sada kada su tragovi Vije nik Josip Ceilinger potvrdio je naga anja mještana da na podru ju nestali. (hz) op ine Nedeliš e ima divljih svinja u ve em broju nego do sada

Bivši u enici OŠ Vladimira Nazora Pribislavec, koji su školske klupe napustili sada ve davne 1969., odnosno 1970. godine, ponovno su se okupili ovih dana. U društvu svojih prvih u iteljica i u itelja Slavice Micek, Anice Majnari , Beate Mislovi i Josipa Vu aka proslavili su 40. obljetnicu ma-

le mature. Uo i razrednog sata u u ionici svoje stare škole, popularnog imena “Kaštel”, obišli su grobove svojih pokojnih kolegica i kolega. Nakon protokolarnog dijela, kao što je i obi aj, druženje su nastavili do ranih jutarnjih sati u jednom akove kom lokalu. Organizatori okupljanja iznimno su

zadovoljni odazivom, tim više što su se nakon dugo vremena susreli i s kolegama koje su životne prilike odvele u druge gradove – Ljubljanu, Pulu, Crikvenicu ili Umag. S obzirom na lijepo druženje i obnavljanje uspomena, pao je i dogovor da se na istom mjestu na u na 45. obljetnicu male mature.

30. studenoga 2010. šanjem svojih politi kih rivala, za koje tvrde:

su krivci za Pribislavca vije nici SDP-a, izuzev Stjepana Jarnija (SDP-ov vije nik koji ina e podržava na elnicu Iva i ) koji je ve dulje u politici pa na sre u razumije što zna i donošenje strateško krivih odluka, zatim nezavisni vije nik (Miroslav Perši ) te vije nik Stranke Roma Hrvatske (Željko Balog). Nama je u HNS-u posve razumljivo da onaj tko izgubi izbore ima pravo na ljutnju i da oporba ima pravo na svoje mišljenje, no nikako ne možemo shvatiti kako netko može glasovati protiv sporazuma s Me imurskim vodama o na inu pla anja duga od 1,6 milijuna kuna koji je napravila upravo bivša (SDP-ova, op.a.) vlast. Oni koji su napravili dug sada glasuju da se on ne vrati. Predlažemo SDP-u da sa svojim satelitima preispita svoju odluku jer kod tako bitnih odluka nije važno iz koje je tko stranke, ve želi li svome mjestu i mještanima boljitak. SDP udru-

ett godina!

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

žen s HDZ-om glavni je krivac za upitan napredak Pribislavca, rekao je predsjednik HNS-a Pribislavca Vladimir Perši .

Istaknuo je da, bez obzira što obnaša izvršnu vlast, njegova stranka ne želi snositi odgovornost zbog toga što SDP odbija novac koji se nudi Op ini, odnosno mogu e pogubne posljedice ukoliko izostane državna potpora. - U HNS-u nismo ni protiv jedne stranke koja djeluje u op ini, ve sadašnjega 'privatiziranog i rodbinski vezanog' rukovodstva op inske organizacije SDP-a. Nadamo se da e u SDP-u, koji ina e u Pribislavcu ima divnih i kvalitetnih ljudi, prevladati razum i da e uskoro na elne pozicije do i sposobni i kvalitetni ljudi, koji e zasigurno druga ijim okom gledati na ovu osiromašenu politi ku situaciju koja trenuta no vlada Pribislavcom, zaklju io je Perši .

Iva i : Radi li se ovdje o mržnji i ljubomori možda?

Na elnica Iva i ironi no pak se zapitala je li izvršna vlast i tim ljudi koji je prate nesposobna, kako tvrde vladaju i u Vije u, odnosno oporbenjaci kad je izvršna vlast u pitanju, zato jer je u ova teška vremena osigurala milijun kuna za saniranje prometnica.

- Zar se radi o ljubomori i mržnji što je osigurano 425 tisu a kuna interventnih sredstava iz državnog prora una, 75 tisu a od Županijske uprave za ceste i 150 tisu a od Ministarstva regionalnog razvoja, kaže Iva i . Ujedno je napomenula da je uspjela dogovoriti promjenu omjera su inanciranja radova na kanalizaciji koje je izvela tvrtka "Palir" – s 55% Ministarstvo i 45% op ina na 76,49% Ministarstvo i 23,52% op ina.

- Do svih tih rezultata ne bismo došli da smo u recesijsko vrijeme sjedili u uredu. U dvije godine mnogo smo puta odlazili u razna ministarstva i tvrdim da op ina Pribislavec više nije anonimus, priznata je i uvažena i u metropoli i u županiji. Rezultati našega dvogodišnjeg rada jesu što smo na pragu toga da nas

Me imurske vode kandidiraju za sredstva potrebna za završetak kanalizacije, a o ekuje se i po etak izgradnje škole. Umjesto da se moj prethodnik (Rajko Grkavac) i takozvana koalicija bave raspirivanjem mržnje me u mještanima, savjetujem im da se bave izgradnjom pješa ko biciklisti kih staza, izgradnjom mosta, izradom projekata za razvoj mjesta. Vije nici su postali voljom mještana. U mjestu ima mnogo posla za svakog dobronamjernika i spremna sam prihvatiti svaki dobar projekt.

Mislim da je došlo vrijeme da se kaže stop mržnji, ogovaranjima, spletkarenjima, podjelama i neodgovornosti vije nika i da se uz veliku odgovornost zakonodavne i izvršne vlasti Pribislavec pomakne iz mrtvila, rekla je Iva i . (Velimir Kelkedi)

HNS za referendum o lokaciji škole Na konferenciji je bilo rije i i o projektu izgradnje novog objekta Osnovne škole “Vladimir Nazor“ oko kojeg se tako er ve niz godina u Pribislavcu “lome koplja“. Sporna je lokacija.

SDP-ov blok inzistira na izgradnji iza dvorca Kaštel (o emu je za mandata Rajka Grkavca donesena i potrebna odluka), dok u HNS-u smatraju da bi primjerenije, odnosno iz niza razloga bolje mjesto za gradnju bilo kod stadiona “Petar Perši “. - Naš je stav jasan. Da škola bude kod Poleta. No, nismo tvrda stranka i spremni smo na kompromise.

U ovome trenutku predlažemo referendum, neka mještani odlu e. Ali ne anketu kao što je proveo SDP, anketiraju i starije mještane koji ni nemaju djecu u školi. Vjerujemo da smo sposobni ljude animirati i objasniti im da je, primjerice,

zemljište kod Poleta besplatno, da se lokacija iza Kaštela može bolje iskoristiti u druge svrhe, poput izgradnje doma za starije i nemo ne ili sli no. Ako pak se Kaštel u budu nosti prenamijeni u hotelsko - turisti ki kompleks, ne e biti dobro ako u blizini bude škola, rekao je odgovaraju i na novinarsko pitanje o lokaciji škole Vladimir Perši .

Zamjenik op inske na elnice Elvis Horvat pripomenuo je i da je napravljena analiza isplativosti, odnosno usporedba troškova za dvije lokacije. - Ako je dobivena gra evinska dozvola, gradnja iza Kaštela ve je mogla po eti.

No izgleda da informacije koje dopiru do javnosti nisu potpune. Iza Kaštela nema infrastrukture, prilaznih putova, odnosno nisu ispunjeni ni osnovni uvjeti za gradnju, dok svega toga kod stadiona ima. (vk)

Prve lopate temelja budu e dvorane simboli no su bacili na elnik op ine Šenkovec Vladimir Novak, predsjednik STK-a Šenkovec Dražen Korent, predsjednik Stru ne komisije Renato engi te me imurski dožupan Matija Posavec

KRE E PRVA FAZA dogradnje Sportskog doma “Gor ica” u Šenkovcu

Dvorana za sve šenkove ke udruge do 2012.

Prošlu je srijedu sve ano otvorena prva faza dogradnje Sportskog doma "Gor ica" u Šenkovcu.

Tom su se prigodom na lokaciji budu e dvorane okupili šenkove ki vije nici, me imurski dožupan Matija Posavec, predstavnica tvrtke “ urkin" d.o.o. koja izvodi radove, predsjednik STK-a Šenkovec Dražen Korent, predsjednik Stru ne komisije Renato engi te na elnik op ine Šenkovec Vladimir Novak.

Rije je o dogradnji na postoje i objekt Sportskog doma "Gor ica", investiciji vrijednoj dva milijuna kuna koje e inancirati Op ina Šenkovec uz inancijsku pomo Me imurske županije, a prema planu trebala bi biti dovršena 2012. godine. Dvorana e, osim stolnotenisa ima, biti namijenjena svim šenkove kim udrugama koje trenutno nemaju svoje prostore.

Na elnik Novak na otvaranju prve faze dogradnje istaknuo je kako Šenkovec trenutno nema adekvatnu dvoranu, osim one u OŠ “Petar Zrinski”, kojoj bi tako er dobro došao pokoji renovatorski zahvat, pa dogradnja ovog objekta ima još ve i zna aj.

Stolnotenisa i: To nam je najbolji mogu i „ro endanski poklon“ Dražen Korent dodao je kako e 2012. godine STK Šenkovec proslaviti 60. godinu svog djelovanja i da bi gotova dvorana bila savršen ro endanski poklon za okruglu obljetnicu kluba, ija je povijest ispisana brojnim i velikim rezultatima.

Zamjenik me imurskog župana Matija Posavec rekao je pak kako je Me imurska županija sa zadovoljstvom dala svoj doprinos ovom projektu i da investicije, bez obzira na vrijeme u kojem živimo, ne smiju stati. - Ne možemo ne raditi ništa, investirat emo i dalje, ali u okviru svojih mogu nosti, kazao je Posavec.

S obzirom na to da prva faza dogradnje vrijedna 100.000 kuna obuhva a poslove betoniranja temelja, prilikom sve anog otvaranja radova simboli no su ba ene prve lopate temelja budu ega sportskog doma šenkove kih stolnotenisa a, ali i svih ostalih mjesnih udruga. (Bojana Špani ek, foto: zvrzan)

14

Kroz Međimurje

30. studenoga 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURSKE NOVINARKE spremno pozirale u ulogama poznatih Hrvatica

Sjednica asnog stola Bratovštine Petra Zrinskog

ODRŽANA SKUPŠTINA asnog stola Bratovštine Petra Zrinskog

Izabran Viteški savjet i dva reda - Predsjednica Reda vitezova orlovih krila Maša Hrustek - Sobo an, a predsjednica Akademskog zbora Marijana Korunek U Domu sindikata u akovcu održana je prošli petak sjednica asnog stola Bratovštine Petra Zrinskog (skupština udruge). lanovi su se suglasili o osnivanju Akademskog zbora Bratovštine i donijeli odluku o osnivanju Reda vitezova orlovih krila. Rije je o dvije asocijacije u okviru udruge, od kojih svaka ima svoju ulogu. Akademski zbor Bratovštine Petra Zrinskog jest zajednica visokoobrazovanih gra ana s fakultetom ili akademijom, a ne, kako bi se moglo pomisliti, pjeva ki zbor, koja ima osnovnu zada u provoditi i istraživati teme iz povijesti kroz razgovore i okrugle stolove. U tu e svrhu Bratovština u ka i u "Littera" (u bivšem asni kom domu akovcu) djelovati prema konceptu znanstvenog ka i a. Rije je o novom pristupu kreativnosti i kreativnom razmišljanju, s osnovnim ciljem bu enja duhova i sposobnosti pojedinaca.

S druge strane, Red vitezova orlovih krila bavit e se više prakti nim stvarima, prije svega razli itim prikazima oružja iz vremena Zrinskih i prikazima bitaka, te u iti mla e kako se to oružje upotrjebljavalo.

Jedanaest lanova Savjeta Novi Statut Bratovštine predvi a pove anje Viteškog savjeta na

jedanaest lanova, od kojih e pet biti iz redova lanova - osniva a, po jedan iz redova Akademskog zbora i Reda vitezova orlovih krila te etiri iz šireg lanstva Bratovštine.

U Viteški savjet koji ima funkciju predsjedništva udruge izabrani su: Dražen Ruži , Stjepan Damiš, Josip Zbiljski, Danijel Jankovi , Patrik Pintari , Nenad Pikl, Siniša Škvorc, Marijana Korunek, Maša Hrustek - Sobo an i Zlatko Bacinger.

Za predsjednicu Akademskog zbora Bratovštine predložena je Marijana Korunek, dipl. arheologinja i povjesni arka umjetnosti iz akovca, a za predsjednicu Reda vitezova orlovih krila Maša Hrustek - Sobo an, profesorica povijesti umjetnosti, ruskog jezika i književnosti. Novi dopredsjednik udruge bit e izabran na jednoj od sljede ih sjednica Viteškog savjeta u novom sastavu. lanovi asnog stola obaviješteni su i o preliminarnim razgovorima glede ure enja spomen - parka oproštajnom pismu Petra Zrinskog Katarini u samom središtu akovca. Radnu grupu Bratovštine za obilježavanje 450. obljetnice Sigetske bitke, 2016. godine, vodit e predsjednik Bratovštine mr. sc. Zlatko Bacinger.

Ljepotice s k u humanitar Premda se medijima vrlo esto pripisuje uloga da najviše vole kopati po lošim stvarima i lošim stranama života, a to je zato što nitko ne voli glasnike loših vijesti, upravo su mediji puno puta svojim glasom, slikom ili napisanom rije i pokrenuli akcije spašavanje ne ijeg života. I u ovoj krizi, na inicijativu akove ke novinarke Kristine Štebih, pokrenuta je plemenita akcija kako prikupiti još više toliko potrebnog novca za oboljele koje štiti i pomaže Me imurska zaklada solidarnosti "Katruža".

Tako je dvanaest novinarki i djelatnica novinskih redakcija odbacilo svoju nelagodu i taštinu te spremno poziralo u ulogama poznatih žena za kalendar ija prodaja ide u prilog Katruže. Time je postignut dvostruki efekt. Poznate a kroz povijest zanemarene žene ovaj su put promovirane kroz likove me imurskih novinarki, a u svojoj ženskoj prirodi u svrhu pomaganja drugima. Nadamo se da e taj trud i svrha biti prepoznata i da e kalendar prikupiti dovoljno novca za one koji željno ekaju

Renomirana hrvatska dizajnerica Ksenija Vrbani zaslužna je za raskošne kostime i styling

Pozivu na suradnju rado su se odazvali poznati akove ki fotografi Zlatko Vrzan i Vjeran Žganec Rogulja

na spasonosna sredstva za svoje lije enje.

Promocija kalendara 15. prosinca Ideja o kalendaru naišla je na potporu Me imurske županije, a pozivu na suradnju, osim djevojaka, rado su se odazvali i poznati akove ki fotogra i Zlatko Vrzan i Vjeran Žganec Rogulja, kao i renomirana hrvatska dizajnerica Ksenija Vrbani koja je zaslužna za raskošne kostime i styling. Frizure su izradile Ljupka Sobo an i Ivana Bajsi , dok je make up odradio Studio ljepote. Sve su fotogra ije snimljene u Muzeju Me imurja akovec.

Idejnoj za etnici projekta Kristini Štebih nije bio problem sve organizirati i potaknuti kolegice i stru ni tim da odvoje dva slobodna vikenda za snimanje koje su djevojke odradile kao pravi profesionalci.

Kalendar je trenutno u fazi obrade, uskoro kre e u tisak, a za 15. prosinca predvi ena je promocija samog kalendara, ali i fotogra ija kojima e se pokušati do arati atmosfera sa snimanja. Sav prihod od prodaje kalendara namijenjen je Me imurskoj zakladi solidarnosti "Katruža" koja je u svojih deset godina uz puno malih priloga spasila živote brojnih ljudi. Doslovce ih održava na životu kupovinom lijekova koji nisu na listi HZZO-a. Potreba da se ugroženi životi uvaju kao kap vode na dlanu nikada ne prestaje, jer bolesnih i potrebitih ima svuda oko nas. Oni su nam iskušenje da testiramo svoju solidarnost, svoju nesebi nost i davanje. I ovaj kalendar je primjer da za to nije potrebno imati hrpu novca nego samo puno dobre volje, jer puno malih priloga ini uda.

(BMO, hz, bš, foto: zvrzan)

PET GODINA rada Lions kluba Zrinski akovec

Uvijek spremni pomo i potrebitima

Stabla kao simbol života posadili su dosadašnji predsjednici klubova, me u kojima je bio i Miodrag Novosel

Simboli nom sadnjom stabala na dje jem igralištu u Ulici Rudolfa Horvata u akovcu Lions klub Zrinski akovec prošli je tjedan obilježio pet godina djelovanja. Šest stabala kao simbol života posadili su dosadašnji predsjednici klubova Ivanka Rajkovi , Marija Ribi , Vladimir Hali , Tea Runjak Dragi i Miodrag Novosel te Žan Novosel, predsjednik Leo kluba Zrinski. Kroz brojne humanitarne akcije u pet godina rada akove ki Lions klub Zrinski pomogao je mnogima kojima je to zaista bilo potrebno.

U sklopu obilježavanja pete obljetnice u caffe baru "Littera" pak je otvorena izložba radova "Poster mira". Rije je o globalnom natje aju Lionsa International, u koji su se ve tre u godinu za redom uklju ili u enici od 5. do 8. razreda osnovnih škola Strahoninec i Gornji Mihaljevec. Dio likovnih radova koji konkuriraju za najpoželjniju nagradu ve je poslan u Dje je kazalište Branka Mihaljevi a u Osijeku,

U caffe baru “Littera” otvorena je izložba radova “Poster mira” gdje se kristaliziraju radovi kojima e Hrvatska biti zastupljena u ovom svjetskom natje aju. Ostali

radovi izloženi su u Litteri i mogu se razgledati do sredine prosinca.

30. studenoga 2010.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

kalendara ne svrhe

Tko je tko Tamara Peras (HTV) – Katarina Zrinski, Blanša Blaževi (Me imurske novine) – Jelena Slavna, Aleksandra Li anin (List Me imurje) – Slava Raškaj, Mateja Goš iej ( akove ka televizija) – Milka Trnina, Kristina Štebih (Radio 1) – Cvijeta Zuzori , Ksenija Mezga (Radio 105) – Mia orak Slavenska, Ana Vidovi ( akove ka televizija) – Ivana Brli - Mažurani , Marijana Horvat ( akove ka televizija) – Dora Peja evi , Velina Novak (Radio 1) – Dora Maar, Bojana Špani ek (Me imurske novine) – Marija Juri Zagorka, Spomenka Lovrinovi (Radio akovec) – ur ica Bjedov, Helena Ze ar (Me imurske novine) – Zlata Bartl.

Tomica Tomašek, Valentino Mohari i Tomislav Rob nakon nekoliko mjeseci staža polaganjem prisege i simboli nim obredom postali su punopravni gardisti Zrinske garde

PRISEGA NOVIH gardista i prijam novih lanova

Tri nova gardista, pet novih civilnih lanova i dva lana podupiratelja Zrinske garde Ovaj je etvrtak u ve ernjim satima Zrinska garda akovec uprili ila sve anost prisege novih gardista i prijama novih lanova. Punopravni gardisti tako su nakon nekoliko mjeseci staža postali Tomica Tomašek iz Dekanovca, Valentino Mohari iz Pleškovca te Tomislav Rob iz Vratišinca.

Simboli nim obredom pranja ruku i polaganjem ruku nad svije om prihvatili su djelovanje rada udruge, a nakon polaganja prisege uru ene su im sablje te zna ke.

Nakon sve anosti jedan od trojice novope enih punopravnih lanova Garde Tomislav Rob (35) priznao je da mu je ovo velika ast. - Gardi sam pristupio prije godinu dana jer sam na neki na in želio dati doprinos svom zavi aju, rekao je, dodavši da mu je trenutni osje aj vrlo teško opisati rije ima.

Sli an obred prošli su i novi redoviti civilni lanovi garde, mons. prof. dr. sc. Juraj Kolari iz Zagreba, Branko Dretar iz Varaždinskih Toplica, Aleksan-

dra Li anin iz akovca, Josip Posavec iz Nedeliš a i Dijana Posavec iz Nedeliš a. Tako er, prisegu su položili i novi lanovi podupiratelji Zrinske garde Juraj Leva i iz Vu etinca te Stjepan Martinec.

Op ina Dekanovec darovala odore Prisegu je vodio glavni tajnik Zrinske garde Bojan Kocijan, a prilikom sve anosti pro itao je pismo koje je povodom prijama novih lanova stiglo iz Sigeta, a posebnu je zahvalu uputio Op ini Dekanovec koja je svom gardistu darovala odoru. No, ni ova ceremonija nije prošla bez da se osvrnulo na javne istupe bivšeg lana (Kocijan ga nije imenovao, ali jasno je da se odnosi na Zlatka Bacingera, op. a.), u kojima se prozivaju pojedini aktualni lanovi. Tajnik udruge pozvao je na solidarnost, ohrabrenje i pomo lanovima kojima je nanesena šteta, dodavši da je njihova savjest mirna i ista.

(Bojana Špani ek)

Dvanaest novinarki i djelatnica novinskih redakcija spremno je poziralo u ulogama poznatih žena iz hrvatske povijesti

HKD “POMURJE” Lendava

Žele ure eniji položaj hrvatske manjine u Sloveniji Hrvati u Sloveniji, posebice oni koji žive u pograni nim podru jima, nezadovoljni su svojim statusom i smatraju da su zakinuti za mnoga prava, osobito pak što nisu zastupljeni u državnim institucijama. Društva Hrvata u Sloveniji, pa tako i Hrvati iz Pomurja, oglasili su se zahtjevom slovenskoj Vladi za ure enje njihovog položaja u svim društvenim strukturama.

- Mi pripadnici hrvatskog naroda u Republici Sloveniji o ekujemo da odgovorne institucije prou e mogu nost priznanja statusa manjine i njezinoga pravnog ure enja, što je potrebno ne samo iz moralnih razloga, nego i pravno - formalnog ure enja, što e doprinijeti poboljšanju položaja i olakšavanju djelovanja društava Hrvata u Sloveniji, stoji u predstavci slovenskoj Vladi.

Hrvati naglašavaju da se statusno ne žele izjedna iti s Talijanima i Ma arima, ni ne traže na elo dvojezi nosti na podru jima gdje žive Hrvati.

Isto tako slovenski Hrvati skre u pozornost da Slovenija nigdje Hrvate ne tretira ili odre uje kao manjinu, ali je o ito da su po me unarodnim dokumentima i kriterijima zapravo manjina i tako se osje aju.

(S. Mesari )

HKD “POMURJE” Lendava

Održan Hrvatski bal

- Težimo planskom i sistemati nom o uvanju naših obilježja, kaže anino Kutnjak, predsjednik HKD-a “Pomurje”

HKD “Pomurje” iz Lendave organizirao je peti tradicionalni Hrvatski bal, koji je održan u lendavskom hotelu "Lipa".

Uz brojne slovenske Hrvate, na balu su bili i njihovi prijatelji iz Me imurja, središ anski gradona elnik Josip Dobrani , gradona elnik Preloga Dragutin Glavina, Vesna Haluga, pro elnica Upravnog odjela za gospodarstvo, promet i europske integraci-

je Me imurske županije, Dragica Kemeter, tajnica Grada akovca, te predstavnici turisti kih zajednica i koprivni ke Podravke, koja je bila donator skupa. Na stolu su bili specijaliteti podravske kuhinje i podruma. Doma in druženja bio je anino Kutnjak, predsjednik HKD-a "Pomurje", zajedno s Martinom Dolami em, lendavskim župnikom.

(S. Mesari , K)

16

Kroz Međimurje

30. studenoga 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURSKI VINARI europski vinski vitezovi

Lovrec, Lebar i Cmre njak nose asni viteški križ Marija Sabo iz Agrome imurja s ponosom iz Ormoža

ME UNARODNO ocjenjivanje vina u slovenskom Ormožu

Agrome imurje šampion, i ostala vina odli na U slovenskom Ormožu održano je pro me unarodno ocjenjivanje vina sorte šipon/moslavac/formint/ pušipel, na kojem su se našla i hrvatska, odnosno me imurska vina.

Za me imurska vina, odnosno vinogradare rezultati ocjenjiva kog suda gotovo su fantasti ni. Osvojeno je jedno veliko zlato (Agrome imurje), te šest zlata, etiri srebra i dva priznanja. Moslavac 2002. proglašen je šampionom, državnim prvakom i dobitnikom velikog zlata.

Zanimljivo je da je prvotno pušipel bio diskreditiran, odnosno tretiran kao šipon/ formint, da bi nakon ocjenjivanja bio prihva en kao ravnopravni partner svim vinima istog podrijetla (moslavac/šipon/formint), ali zašti enog naziva. akove ko Agrome imurje je osim velikog zlata

za moslavac 2002. dobilo naslov šampiona i državnog prvaka, te zlato za moslavac 2007. u kategoriji poluslatka vina. Zlatna odli ja dobili su Obitelj Dvanajš ak - Kozol za pušipel 2009. i moslavac grofovo 2006., te Vinogradarstvo i podrumarstvo Štampar iz Svetog Urbana za pušipel 2007. i 2008., Rajko Cmre njak za pušipel 2009. i Alojz Tomši za pušipel 2009.

Srebrna odli ja dobili su Obitelj Dvanajš ak - Kozol za moslavac grofovo 2003. i pušipel 2008., Vinogradarstvo - podrumarstvo Cmre njak za pušipel 2008. i Krešimir Lovrec za pušipel 2009.

Priznanja su dobili Boris Novak za pušipel 2009. i Krešimir Lovrec za pušipel 2008., ime je pušipelu potvr en rejting i me unarodni ugled.

(S. Mesari )

Ne brojnoj, ali svakako asnoj i vrlo poštovanoj obitelji Vinskih vitezova svetog or a - Jurja spada i troje ponajboljih me imurskih vinara.

To su profesor Franjo Lovrec iz Svetog Urbana, Franjo Lebar iz Železne Gore i Rajko Cmre njak iz Svetog Urbana.

Franjo Lovrec lan je europskih vinskih vitezova punih osam godina, Franjo Lebar je nešto kasnije ušao u red, a Rajko Cmre njak je pripravnik.

Lovrec i Lebar nose viteški križ s osam zraka, dok Cmre njak za sad nosi pripravni ki - manji križ.

- Svima nam je zajedni ki viteški križ svetog Jurja i ni jedan drugi red nema pravo nositi križ s osam zraka koja svaka za sebe ima odre eni zna aj. U red se ulazi samo uz preporuku, a odluku o prijamu donosi viteški stol. No, da bi vinar postao lanom, mora imati dobre osobine, odnosno preporuke, govori profesor Lovrec, koji je prvo Lebara a potom i Cmre njaka preporu io u lanstvo.

Poštenje i stvarala ka izvrsnost - Kandidat, a potom i lan, prvo i osnovno mora biti pošten, a to poštenje odnosi se na vino. Dakle, vinski vitez mora proizvoditi, odnosno imati vino 'kak ga je Bog dao', dakle, bez ikakvih ne asnih poslova, odnosno primjesa. Vino mora biti sto posto prirodno.

Lovrec, Lebar i Cmre njak, me imurski viteški trojac

Od križara do vitezova Stvarala ka izvrsnost o ituje se u tome da svaki vinar ima svoj stil ili štih vina. Jer, individualnost vina je prepoznatljivost vina od obi ne preko kasne do ledene berbe. Normalno je da vitezovi imaju razli ita vina, a jednaka moraju biti u prirodnosti, te da se u uzgoju pretežno koristi ekološke preparate, naglašava Lovrec, a potvrdu daju Lebar i Cmre njak.

Od radnika do biskupa Premda ovaj viteški red ima stroga pravila, njegovi lanovi mogu biti obi ni ljudi, od radnika u vinogradu, podrumara, vinara, kolumnista do visokih crkvenih dostojnika. Bitno je da svojim asnim radom doprinose asti i slavi vina. Me utim, svaki od njih mora

biti predložen od aktualnoga vinskog viteza, a o prijamu odlu uje Senat kojem je u Hrvatskoj ovog trenutka na elu dr. Nikola Miroševi . Zna i u ovaj vinski viteški red ne ulazi se prema osobnoj želji niti po nekim vezama, nego jedino i isklju ivo na preporuku. Jednako tako ne drži li se lan pravila i propisa, može izgubiti status vinskog viteza. Franjo Lovrec i Franjo Lebar prije dvanaest godina postali su kandidati za lanstvo, a Rajko Cmre njak je od ove godine.

Lovreca i Lebara preporu io je prof. dr. Milora Zori i , jedan od prvih hrvatskih vitezova, a lan je i monsinjor Josip Mrzljak, varaždinski biskup.

Sjedište stola europskih vinskih vitezova je u Železnom

Srednji vijek je bilo vrijeme uspostave mnogih redova, a prvo su postojali križari. Od 1019. po inje red templara, a od 1099. godine po inju djelovati malteški vitezovi, pa tako sve do 1273. godine kada je osnovan red svetog or a ili Jurja, iji su lanovi Lovrec, Lebar i Cmre njak. (sm) (Eisenstadt) u Austriji, a razmišlja se da se u Hrvatskoj sjedište oformi u Varaždinu. Potpisnik ovog teksta predložio je Lovrecu, Lebaru i Cmre njaku da se založe da Štrigova bude viteško sjedište iz razloga što Štrigova ima dugu i burnu povijest i godinama ponajbolja ne samo hrvatska nego i europska vina.

(Stjepan Mesari )

Kalendar u rukama Središ anki

HORTUS Croatiae pristupa AREV-u

Me imursko vino u europske regije Društvo vinara Hortus Croatiae na svojoj redovnoj sjednici donijelo je odluku o pristupanju Europskoj asocijaciji vinskih regija, a tajnik Vladimir Horvat i stru ni suradnik Josip Mikec zaduženi su da se postupak ažurira i da ulazak (pristup) bude što skoriji i što sve aniji.

Isto tako udruženi me imurski vinari zajedno s Me unarodnim klubom

žena Zagreb sudjelovat e na boži nom sajmu u nedjelju 5. prosinca, a koji e otvoriti Tatjana Josipovi , supruga aktualnoga hrvatskog predsjednika.

Održat e se i tradicionalni sportsko - zabavni susret s me imurskim policajcima te isto tako organizirat e se seminar o IPARD i LEADER programima. (sm)

ZAVI AJNO DRUŠTVO “Me imurje” Zagreb

“Me imurska ve erja” 10. prosinca u Sheratonu Zavi ajno drušvo “Me imurje” Zagreb prire uje tradicionalnu "Me imursku ve erju“ u zagreba kom hotelu “Sheraton” u petak 10. prosinca s po etkom u 19 sati.

Goste e zabavljati Mirko Švenda Žiga.

Rezervacije se mogu dobiti u zavi ajnom društvu “Me imurje” na broj telefona 01/483-1545 ili 098/235-300. Predsjednik društva dr. sc. Mijo Bergovec poziva Me imurce da do u na ve eru i sa sobom ponesu duh našega kraja. (J)

Gori anec i Per i sretni su i zadovoljni zbog dolaska mnoštva ljudi

KULTURNO - GASTRONOMSKI doga aj u Murskom Središ u

Predstavljen kalendar “Kakši pre jelu - takši pre delu” Pred iznimno velikim brojem posjetitelja, me u kojima je najviše bilo ljubitelja dizajna, gra ike i fotogra ije te vina i hrane, u restoranu "Vuri" u Murskom Središ u u petak nave er predstavljen je 12-lisni zidni kalendar osebujnog i zanimljivog naziva "Kakši pre jelu - takši pre delu", u izdanju Stvaraonice "Krug" iz akovca.

O kalendaru, motivima i o ekivanjima opširno i uvjerljivo govorili su autori Ivan Gori anec i Denis Pre i . Predstavljeno je i dvanaest najboljih me imurskih vina, o kojima su govorili oni koji i najviše znaju, a to su sami vinari.

U zabavno - glazbenom dijelu programa nastupila je ženska vokalna skupina Stridone iz Štrigove i Oktava bend, dok su delicije pripremili i podijelili kuhari i konobari restorana "Vuri", iji je vlasnik Zlatko Vuri vodio kroz program. Slobodno se može re i da je

Poznata lica na promidžbi kalendara predstavljanje kalendara i vina te odli an nastup Stridona i Oktava benda bio kulturno - gastronomski doga aj u Murskom Središ u.

Mnogi su na licu mjesta kupili i po nekoliko primjeraka kalendara, potaknuti, osim lijepim izgledom i dizajnom, receptima ponajboljih

jela iz vrhunskih me imurskih restorana, te preporu enim sortama vina uz svako jelo.

(Stjepan Mesari )

30. studenoga 2010.

Kroz Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TVRTKA UNIKOMERC - UVOZ

Pripremite oku nicu za zimu SVJETSKI KULINARSKI KUP u Luksemburgu

Hrvatska reprezentacija osvojila tre e mjesto

Tvrtka Unikomerc-uvoz ekskluzivni je uvoznik i disttributer ib t vrhunskih h kih STIHL i VIVI KING proizvoda za podru je Republike Hrvatske. Putem razgranate mreže velikog broja specijaliziranih trgovaca i servisera, tvrtka spremno odgovora svim zahtjevima hrvatskog tržišta. U težnji da kvalitetnim strojevima i opremom za ure ivanje vrtova i travnjaka pomogne lakšem održavanju oku nica svojih vjernih klijenata, tvrtka Uni-

- U sastavu reprezentacije bila je i jedna Me imurka - Sla ana Herman, vode a u ukupnom poretku Hrvatskog kupa Na Expogastu, jedanaestom Me unarodnom sajmu gastronomije, u Luksemburgu od 20. do 24. studenoga održao se i “Villeroy & Bosch”, Svjetski kulinarski kup, a nastupila je reprezentacija hrvatskih kuhara. I nije se vratila bez uspjeha. Osvojeno je tre e mjesto i bron ana medalja.

Ovo prestižno me unarodno kuharsko natjecanje tek svake etvrte godine organizira Savez kuhara Luksemburga u suradnji s WACS-om, Svjetskim udruženjem kuharskih saveza, tako da se isto može nazvati i pravim malim svjetskim prvenstvom kuhara.

Na natjecanju je zajedno s preko tisu u kuhara iz 53 zemlje svijeta sudjelovala Hrvatska kulinarska reprezentacija, s dva hrvatska

Jela na zadane teme Meni se priprema na zadane teme i treba biti kuhan, dakako, u normativima: 1. slijed – priprema riba ili rakova, jakobove kapice i priloga; 2. slijed – priprema peradi, mesa ili divlja i i priloga; 3. slijed – priprema jednoga deserta.

Kako je pripremljen “hrvatski menu“?

Toplo predjelo – rolada od brancina za injena cvjetnim prahom; losos s povr em i jakobova kapica sa šalšom od paradajza; glavno jelo – punjena prepelica, pile a rolada sa sjemenkama i mozaik od puretine i govedine u maramici; desert – sir od dunja i mousse od kestena.

Vrlo strogi kriteriji natjecanja

Sla ana Herman regionalna tima – Kulinarskom ekipom Grada Zagreba, Varaždinske i Me imurske županije, te Kulinarskom ekipom Dalmacije i tri individualna kuhara.

Hrvatska nastupila u “najja em“ sastavu Boje Hrvatske kulinarske reprezentacije u Luksemburgu branili su Ivana Vidakovi , Dean Todorovi , Tomislav Karamarko, Tomislav Hruban, Miroslav Dolov ak i An elko Levani . Izbornik je Branko Ognjenovi , a stru na savjetnica za slasti arstvo Dragica Lukin.

U regionalnoj kulinarskoj ekipi Grada Zagreba, Varaždinske i Me imurske županije bili su: Matija Balent, Grozdana Bohor , Marija Denži , Sla ana Herman i Marija Kuzminski (koordinator Bojan Bohor ). Regionalnu kulinarsku ekipu Dalmacije inili su: Slaven Stegi , Zlatko Marinovi , Frane So-

Ocjenjuje se i najmanji detalj od pripreme do završenog jela.

Suci ocjenjuju i radnu površinu, osobnu prezentaciju kuhara, organizacijske sposobnosti, higijensku naviku, iskoristivost namirnica, na in pripreme, tehni ke vještine … Zatim slijedi gotovo jelo na tanjuru – vizualna privla nost, kompozicija, koloristika, isto a rada i ujedna enost svih tanjura. Tek na kraju dolazi sklad okusa, temperatura, tekstura, nutricionizam jela itd. Treba li re i kako je svaki bod bitan?

Reprezentacija je na natjecanju morala u šest sati pripremiti 105 menija na tanjurima.

STIHL I VIKING – priprema oku nice za zimu!

Iako je jesen za mnoge arobno razdoblje ispunjeno promjenama i prekrasnim bojama, ujedno je i razdoblje pripreme doma i vrta za razdoblje mirovanja – za zimu. Vrt je potrebno o istiti od v i šk a otpalog liš a i ost alog organskog otpada. i š enje metlom i grabljama zaht jevan je posao koji u vrijeme intenziv nog otpadanja liš a esto ne

donosi zadovoljavaju e rezultate.

Za znatno brže i u inkoviu inkovi tije iš enje oku nica, putova te parkirališta preporu uje se koristiti puha e. Za manje površine poput oku nica, stazica i gredica, pogodni su lagani, ru no nosivi modeli puha a. Upravo Stihl ru ni puha i jam e u inkovit i jednostavan rad te zahvaljuju i njima, prilazi, staze i oku nice obloženi mokrim sagovima od liš a ne moraju više biti vaša svakodnevnica.

Ostatak vrtnog komposta poput komadi a drveta, kore drveta, liš a, slame ili pokošene trave prakti no i ekološki rješava se najstarijim na inom – recikliranjem pomo u elektri nih sje kalica. Vrtni kompost vrlo je važan element zdravlja i ljepote svakog njegovanog vrta. Osim što je ekološki prihvatljiv, kompost je i vrlo vrijedna sirovina koja omogu uje nov život svim biljkama u vašem vrtu. Kompostiranje otpada, visoko je preporu ljiva i zdrava navika koju današnji vrhunski strojevi, poput sje kalica tvrtke Viking, uvelike olakšavaju.

ža, Šime Vu eti i Ivo Iv evi (koordinator Zdravko Kalabri ).

Pojedina ni hrvatski predstavnici na natjecanju u Luksemburgu bili su Brajko Kaja, Alen Man ev i Davor Marinovi .

Dakako, Svjetski je kup veliko profesionalno odmjeravanje i svaki uspjeh zna i prestiž, kako ponaosob, tako i za restorane, odnosno hotelske ku e. Me utim, za hrvatsku gastronomiju i kulinarstvo svaka dosadašnja i budu a medalja važna je i u turisti koj promidžbi hrvatskog ugostiteljstva te kuharskog i slasti arskog umije a, stoga je ova bron ana medalja u svjetskoj konkurenciji vrlo zna ajna.

DAN svete Barbare, zaštitnice rudara

RIBI I Mure iz Dekanovca u ekološkoj akciji

“Pre jaki Glavi“ zasa ene vo ke i drugo mlado drve e Prošli su vikend lanovi športskoga ribolovnog društva “Mura” iz Dekanovca održali završnu ovogodišnju radnu akciju na lokalitetu “Pre jaki Glavi“, kod rijeke Mure.

Mora se napomenuti da se na tom lokalitetu isklju ivo zbog marljivih i vrijednih lanova ŠRD-a posjetitelji a i mnogobrojni ribi i, koji redovito ili povremeno posje uju rijeku Muru, uvijek zateknu u pokošenom, istom i ure enom okolišu.

Tako je njih dvadesetak lanova ovom prilikom na radnoj akciji posadilo nove sadnice vo ki, a i

komerc-uvoz svake godine obnavlja svoj program razli itim it ti k što št su STIHL novitetima kao puha i i VIKING sje kalice.

Program u ast rudarima Grad Mursko Središ e i poduze e TEAM akovec - Cimper Mursko Središ e organiziraju sve ano obilježavanje blagdana Svete Barbare, zaštitnice rudara.

Sve anost e se održati 4. prosinca, a zapo et e u 9.30 sati jutarnjom svetom misom u središ anskoj župnoj crkvi.

Nakon svete mise bit e polaganje vijenca kod spomenika Rudaru u središ-

njem gradskom parku. U 11 sati je otvorenje novoure ene Poljske ulice, a potom se program i sudionici sele u turisti ki kompleks “Cimper”, gdje e zapo eti zajedni ko druženje bivših rudara, gradskih elnika i predstavnika TEAM-a. Prire uje se zanimljiv kulturno - gastronomski program, a sve u spomen nekadašnjem rudarenju i rudarima. (sm)

SPA @ GOLF Resort Sveti Martin

Vo arska zabava u Vu kovcu drugoga mladog drve a, na mjestima oko njihovog okupljališta. Ujedno su izvršili rezidbu ve zasa enih vo aka. Nakon svih obavljenih radova

nastavili su druženje, naravno, uz ribu iz Mure pripremljenu na doma i na in.

(Majzek)

Me imurska udruga za integriranu proizvodnju vo a organizira tradicionalnu vo arsku zabavu za svoje lanove i prijatelje.

Zabava e se održati 11. prosinca u Restoranu Vu kovec u Toplicama Sveti Martin, s po etkom u 19 sati. Informacije i

rezervacije po cijeni od 100 kuna po osobi mogu se dobiti na broj 098/940 11 55 ili na samoj zabavi. Osim dobre ve er, bit e bogat zabavni program, ples s jabukom i biranje najsitnije i najkrupnije jabuke te ljepotice ve ere. (sm)

18

Poljodjelstvo

30. studenoga 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Zelje na veselje

Kiseli kupus, ali i svježi u glavicama bili su najtraženiji artikli na akove kom sajmu i placu. Prodane su sve ponu ene koli ine “zelja vu vre aj”, ali i ukiseljeno koji prodava ice nude na placu. Jednako tako dobro se prodaju i kisela i svježa repa, jer ljudi kažu ako je “zelje na veselje”, repa je “okrjepa” i dobro ju je zimi imati za obrok. Solidno su se prodavala drva za ogrjev, zatim žitarice, a na placu najbolje su išli adventski vijenci te razni cvjetni (su-

hi) aranžmani. Ne mogu se potužiti ni mljekarice, te prodava i meda i bu inog ulja. (sm, zv) CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - mrkva - endivija - kiselo zelje

8 kn/kg 10 kn/kg 10 kn/kg

- kiselo povr e

15 kn/bo ica

- orasi - jabuke - kruške - krumpir - kukuruz - med

50 kn/kg 6 kn/kg 8 kn/kg 2 kn/kg 1,10 kn/kg 40 kn/bo ica

KUTAK za agrosavjet Piše: dipl. ing. agronomije Silvija Zeman

Lomovi vina Crni lom Crni lom javlja se kod crnih i bijelih vina, bijela mijenjaju boju u plavkasto zelenkasto do tamnoplavo, a crna u plavocrnu. Vina u kojima se javlja ova mana sadrže ve e koli ine željeza i tanina a manje koli ine ukupnih kiselina.

Prouzro uje ga željezo tehnološkog porijekla, koje u grož e dolazi mehani ki, kišom i vjetrom te preko sredstava za zaštitu bilja. Odstranjujemo ga plavim bistrenjem i pravilnom preradom grož a.

Sivi lom Kada je u vinu ve i sadržaj željeza i fosfornih spojeva vina na zraku postaju pepeljastoljubi asta i dolazi do zamu enja koja uzrokuje spajanje estica željeza i fosforne kiseline iz vina. Ako je u vinu željeza više od 0,5 g /l kod bijelih vina i

2 g /l kod crnih vina preporu a se provesti demetaliziranje odnosno plavo bistrenje kalijevim ferocijanidom uz prisustvo stru njaka Zavoda za vinarstvo. Ova mana otklanja se i dodavanjem limunske kiseline ime se netopivi oblici željeza (feri ) prevode u topive oblike(fero).

Bijeli lom U ovom slu aju zamu enje je izazvano grušanjem termolabilnih bjelan evina djelovanjem niskih ili visokih temperatura. Javlja se kod vina visokokvalitetnih sorata te kod vina s nedovoljno kiselina.

Bisrti se bentonitom.

Crveni lom Vino s ovom manom sadrže pove anu koli inu bakra i fosforne kiseline, tako er se uklanja demetalizacijom.

INFORMACIJE: Centrala u Donjem Kraljevcu Donja Dubrava Podturen Rasinja

Med i sir na zajedni kom stolu

Vajdin pršut, hit sajma

MESAP “Jesen 2010.” u Nedeliš u

Drugi prepoznaju, naši razmišljaju Nekako u sjeni obnovljivih izvora energije i komunalne opreme odvijao se sajam poljoprivrede i prehrambene industrije.

Relativno mali broj izlaga a, njih dvadesetak, prikazao je dostignu a iz oblasti prehrambene proizvodnje, tehnologije, ali i tradicijskih jela, za ina te posebice vina, vo nih vina i rakija.

Ono što se odmah primijetilo je da je svoje proizvode izložilo više poljoprivrednih proizvo a a s podru ja drugih županija, dok su doma i bili u znatno manjem broju. Jesu li poljoprivrednici s podru ja Varaždinske, Koprivni ko - križeva ke i Bjelovarsko - bilogorske županije prepoznali a doma i podcijenili zna aj sajma i pojavljivanje na njemu, za sada je teško iš itati, jer mogu e je da je i recesija uzrok manjem broju sudionika, osobito doma ih, na ovoj sajamskoj priredbi. ulo se kako me imurski poljoprivrednici, osobito vinari, svoje proizvode lako prodaju izvan županije, što je svakako u redu. - Me utim, na me imursko tržište dolaze vinari iz okolice Svetog Ivana Zeline i Daruvara i kod ljudi po inju stvarati naviku pijenja neme imurskih

vina, rekao je jedan od stalnih posjetitelja sajma.

Svi oni koji pak su bili na sajmu na kraju su bili više nego zadovoljni, jer osim što su uspješno predstavili svoje tradicionalne i nove proizvode, dobro su i prodavali svoje

proizvode. Posebno te vrijedi za akove ko Agrome imurje, koje je prodalo i dogovorilo prodaju zna ajnih koli ina sadnica vo a i trseva. Najtraženiji su bili p elinji proizvodi, od meda preko sa a da medice, zatim doma i suhi sir turoš i

Premalo je me imurskih vina

vo na - kupinova vina. Posebnu pozornost privukao je Vajdin pršut, a jednako tako medice Mladena Vinka i udruga “ mela” i “Agacija”, a puno ljudi se informiralo o za inskom i ljekovitom bilju.

(S. Mesari )

Sa e i medica iz doma eg meda

t CF[ EVHJI SFEPWB J ǏFLBOKB t JTQMBUB [B QSPEBOF LPMJǏJOF OB MJDV NKFTUB t BVUPNBUTLJ JTUPWBS VWKFUJ TV J QPHPEOPTUJ LPKF OVEJ öSNB 5POJ PJ 1 PJ 2 PJ 3 PJ 4

655 444 688 200 847 159 048 837 274

6 UJKFLV KF QSPEBKB TFQBSJSBOPH ESWFOPH VHMKFOB LPDLB J LPNBE

OTKUP KUKURUZA U ZRNU OVOGODIŠNJEG RODA PO NAJPOVOLJIJIM UVJETIMA U TIJEKU JE PRODAJA SJEMENSKE PŠENICE I PRODAJA UGLJENA UZ MOGUĆNOST DOSTAVE

30. studenoga 2010.

Treba se reklamirati

u

- Prvo moram naglasiti da je velika šteta što zbog odre enih situacija u to vrijeme nije održan proljetni poljoprivredni sajam, što je utjecalo na broj sudionika na jesenjem sajmu. Ina e, ovaj smo sajam prvenstveno namijenili sustavima i firmama, u namjeri da im ukažemo na aktualnost prerade biološkog otpada u bioenergiju.

Naime, u susjedstvu Lendava, Ormož, Ljutomer i drugdje bioplinska postrojenja ni u kao gljive poslije kiše te proizvode respektabilne koli ine energije.

Slovenci traže i kupuju sve što se može preraditi u bioplin, ali kod nas ili to nije zanimljivo ili su subjekti kao što su Poljoprivredna zadruga akovec, Agrome imurje i Perutnina PIPO u razmišljanju i procjenjivanju isplativosti ulaganja.

Unato nešto skromnijem sajmu, uspjeli smo pokrenuti odre ena promišljanja i sada poljoprivrednici imaju više in ormacija i mogu se odlu iti što i koliko žele u budu nosti.

Isto tako velik broj OPG-a shvatio je da i ako posao ide dobro treba biti nazo an na sajmu, stalno se predstavljati, odnosno reklamirati u javnosti.

A MESAP je pravo mjesto da se to u ini, kaže Marjan Novak, v.d. direktora MESAP-a, ustrajan da se idu e godine održi i proljetni (sjetveni) i jesenski (plodovni) sajam. (sm)

DEŽURNI VETERINARI

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-8010. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470.

DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

Još uvijek je dobro vrijeme za sadnju?

Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata.

RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sati.

DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

Hm, hm, i još jedan upitnik.

Pao snijeg, kraj je studenog ... prijeti smrzavanje zemlje.

Naravno da ne ete saditi po snijegu, ali im se otopi a nije smrznuto, a vi ste od Svetog Nikole dobili na poklon sadnicu... naravno da ete je posaditi. Zato emo i opet ponoviti neka pravila službe.

Ovo bi se moglo zvati - in sadnje u užem smislu. Sve smo prije pripremili. Imamo mjesto sadnje, na njemu smo iskopali rupu primjerene veli ine, ako je trebalo zamjenili smo zemlju i imamo sadnicu koju smo pripremili po svim pravilima službe. O postojanju dobre volje ne emo sumnjati. I predstava može po eti.

Na dno iskopane rupe stavit emo mješavinu komposta (ili zrelog stajskog gnoja ili treseta) i zemlje, pa onda istu zemlju i onda našu sadnicu.

Kod sadnje drve a trebamo jako paziti na koju visinu emo postaviti sadnicu. Pravilo je da se sadnica sadi na istu dubinu na kakvoj je rasla u rasadniku.

Biljke se ne smiju saditi pli e nego su rasle u rasadniku, jer bi im korijenje ostalo na zraku ili bi bilo suviše plitko pa bi se opet osušilo. Ako pak posadimo preduboko onda ne postoji opasnost od sušenja, nego e trunuti kora stabla koja je prije bila vani a sad bi došla pod zemju. Neke su biljke osjetljivije od drugih na preduboku sadnju. Obi no su starije biljke osjetljivije od mla ih. Najosjetljiviji su javori.

Ako se posade samo nekoliko centimetara dublje, ve im kora može stradati. Dovoljno razloga? Za tu namjenu je uputno postaviti ravnu dasku

preko rupe za sadnju tako da možemo ocijeniti koja je visina okolnog terena. Nakon toga uz korijen sadnice nadosipavamo rahlu sipku zemlju i lagano oko nje gazimo. Nije to tako teško ocijeniti kojom silom možemo pritisnuti zemlju da je primjereno nagazimo a ne zbijemo previše. Potreban pritisak najviše ovisi o vlažnosti zemlje u koju sadimo. Što je zemlja vlažnija manje emo je pritiskati i gaziti.

Kad smo sadnicu zatrpali do visine okolnog terena, oko nje, kao obru , posipamo mineralno i/ili organsko gnojivo pa ga onda (to gnojivo) još prekrijemo ostatkom zemlje, tako da napravimo oko sadnice nešto kao nasip koji zatvara zdjelu za zalijevanje. Ovaj dio s postavljanjem gnojiva vam se možda ini malo kompliciranim. Možete vi to u initi i druga ije samo nemojte dozvoliti da gnojivo do e u direktni kontakt s korijenom jer e mu tako više štetiti nego koristiti. Ako ostane ovako plitko zatrpano gnojivo e se polako otapati, voda e ga ispirati u dublje slojeve i ono e hraniti biljku.

Ako ove godine možete i Vi biti Sveti Nikola, poklonite drvce. Vo ne sadnice su krasan dar Vašem malom radoznalcu koji e sa neskrivenim zanimanjem pratiti kako se njegov dar razvija kroz sljede e godine njegovog odrastanja.

Da budete zadovoljni darom Sv. Nikole, žele Vam u IVI!

VETERINARSKI SAVJETI

Hipoglikemija u odojaka Hipoglikemija u odojaka izraz je energetskih poreme aja kod novoro ene prasadi uzrokovanih preniskom temperaturom okoliša ili gladovanjem zbog nestašice mlijeka u krma e. esto oba imbenika djeluju usporedno. Pri razvoju hipoglikemije bitno sudjeluje i mala zaliha glikogena u jetri novoro ene prasadi, te još neustaljena regulacija glikemije u prvih 12-24 sata poslije ro enja.

Odojci u dobi od 5-6 dana mnogo su otporniji prema imbenicima koji uvjetuju hipoglikemiju. Hipoglikemija u odojaka pojavljuje se u velikim i malim uzgojima svinja, u leglima

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

krma a i prvopraskinja. eš e su zahva ena velika legla, pa legla krma a s prolaznom agalakcijom.

Smrtnost iznosi 70-100%.

Bolesno stanje o ituje se tipi nim hipoglikemi kim sindromom:normalno razvijeni odojci drš u, nujni su, ne traže sisu, odvajaju se od legla i zavla e se u stelju. Temperatura im je esto snižena (imaju hladnu kožu), a rad srca im je usporen i slab. Ako takvo stanje potraje, (bez terapije), odojci zapadnu u komu i uginu za 1-2 dana od pojave prvih simptoma bolesti. Za dijagnozu je važno da je novoro ena prasad normalno razvijena, ali da je vitalnost sma-

njena, tako er agalakcija krma a potkrepljuje dijagnozu.

Lije enje i profilaksa: Novoro ena prasad mora biti smještena na toplom i suhom mjestu.

Hipoglikemi nu prasad možemo lije iti sa za to odre enim lijekovima, a uspjeh izlje enja ovisi o pravodobnoj dijagnozi bolesti. U poodmakloj azi bolesti lije enje ne pomaže.

Profilaksa hipoglikemije u odojaka temelji se na povoljnim mikroklimatskim uvjetima u prasilištu, na izbjegavanju nepotrebnog uznemiravanja prasadi, te na suzbijanju agalakcije krma a

(krma e moraju dobivati izbalansirane obroke hrane, boraviti u boksovima gdje se mogu normalno kretati, dobivati dovoljne koli ine iste i pitke vode). Tako er se agalakcija krma a može lije iti, a ishod ovisi kao i kod svake druge bolesti o pravodobnoj dijagnozi.

Sandro Korent dr. vet. med.

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2010.

BOŽI NI SAJAM “Na to mlado leto - tradicijski Boži u Hrvata”, 4. i 5. prosinca

Majstori tradicijskih zanata u o uvanju kulturne baštine Povodom Dana osoba s invaliditetom u Centru za kulturu održat e se predstava “Lopovluku nigdje kraja nema”

DAN OSOBA s invaliditetom

Prioritet izgradnja Centra za odgoj i obrazovanje Svi najvažniji projekti vezani uz borbu za dostojanstvo osoba s invaliditetom u našoj županiji nastavit e se i u idu oj godini, bez obzira što završava Europska godina borbe protiv siromaštva i socijalne isklju enosti, kazao je dožupan Matija Posavec na prošlotjednoj konferenciji za novinare povodom obilježavanja Dana osoba s invaliditetom, kojoj je prisustvovala i Marija Ciglar, predsjednica Udruge slijepih Me imurske županije.

Prema njegovim rije ima, me u projektima koji su ve predvi eni prora unom za 2011. godinu jesu predškolski odgoj za djecu s poteško ama u razvoju, nastavak inanciranja udruga civilnog društva, kao i Dnevnog centra za starije i nemo ne osobe, 200 tisu a kuna previ eno je za udruge invalida, dok e se 250 tisu a kuna izdvojiti za program za djecu s autisti nim poreme ajima. - Naravno, potrebno je spomenuti i Obiteljski centar, za koji sam duboko uvjeren da e saživjeti idu e godine, kao i prioritet za koji emo se zalagati, a rije je o izgradnji Centra za odgoj i obrazovanje, dodao je Posavec, podsjetivši da je Hrvatska tre a država u svijetu koja je potpisala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, a tako er jedna od rijetkih koja ima ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.

Vesna Haluga, pro elnica Upravnog odjela za gospodarstvo, promet i europske integracije, koja je tako er prisustvovala konferenciji za

Predstava Kazališta slijepih i slabovidnih 1. prosinca u CZK-u Ovom prilikom najavljena je predstava “Lopovluku nigdje kraja nema”, koja e se u izvo enju Kazališta slijepih i slabovidnih “Novi život” iz Zagreba održati u srijedu 1. prosinca u Centru za kulturu, s po etkom u 19 sati. Cijena ulaznice je 30 kuna, dok e prihod od ulaznica i i za potrebe Udruge slijepih Me imurske županija, koja e sredstva utrošiti za daljnje aktivnosti.

U organizaciji udruge “Me imurske roke” u subotu 4. prosinca s po etkom u 13 sati sve ano e se otvoriti 7. po redu tradicionalna izložbeno - prodajna manifestacija “Na to mlado leto - tradicijski Boži u Hrvata” na prostoru ispred Scheierove zgrade u akovcu. Na manifestaciji, koja e se održati 4. i 5. prosinca, predstavit e se 70-ak izlaga a, odnosno majstora tradicijskih zanata iz Hrvatske, Slovenije i Ma arske.

- 'Me imurske roke' od velja e provode projekt 'Culturevive' iz IPA programa, u sklopu kojeg

Boži ni sajam najavili su Štefanija Kozar, Rudolf Kavran i Mirjana Biber Hren

smo do sada odradili tri manifestacije, dvije u Ma arskoj i jednu u Koprivnici. Eto sad je udruga 'Me imurske roke' doma in drugim majstorima u manifestaciji 'Na to mlado leto - tradicijski Boži u Hrvata'. Dakle, posjetit e nas 30- ak majstora iz županije Zala i Koprivnice, a tu su i izlaga i iz naše županije. Pozivamo sve drage Me imurke i Me imurce i ostale goste da nam se priklju e i da svi skupa doprinesemo o uvanju kulturne baštine Me imurja, ali i cijele ove regije, kazala je Mirjana Biber Hren, predsjednica udruge "Me imurske roke". (hz)

PREZENTACIJA projekta “Paraolimpijski školski dan”

Podizanje svijesti i razumijevanja za osobe s invaliditetom

Okrugli stol povodom Dana osoba s invaliditetom Povodom obilježavanja Me unarodnog dana osoba s invaliditetom Savez udruga osoba s invaliditetom Me imurske županije organizira okrugli stol na temu “Problematika djece s teško ama u razvoju predškolske i osnovnoškolske dobi”, koji e se održati 3. prosinca u prostorijama Doma sindikata akovec s po etkom u 10 sati. novinare, zahvalila je Udruzi slijepih na odli noj suradnji povodom Europske godine borbe protiv siromaštva i socijalne isklju enosti, te tako er izrazila želju da se idu e godine, koja je Godina volontera, suradnja nastavi. (hz)

Ravnateljica Okun i župan Perho zaigrali su stolni tenis s paraolimpijcima Prezentacija projekta "Paraolimpijski školski dan", koji e se u idu e dvije i pol godine provoditi u svim hrvatskim osnovnim školama, održana je pretprošli etvrtak u velikoj vije nici Me imurske županije. Rije je o nacionalnom projektu kojem su glavni ciljevi promocija sporta za osobe s invaliditetom te pove anje broja osoba s invaliditetom koje se aktivno bave sportom, ime, osim što održavaju kondiciju, grade samopouzdanje.

Projekt, koji je ravnateljima me imurskih osnovnih škola prezentirao Damir Frnti , lan

Hrvatskoga paraolimpijskog odbora i voditelj projekta za Me imursku županiju, zamišljen je da se provodi tijekom jednoga školskog dana, to nije, etiri do pet sati, u sportskoj dvorani i nekoliko u ionica osnovne škole. Tim trenera i animatora kroz etiri seta razli itih igara kod djece podiže svijest i razumijevanje za osobe s invaliditetom te ih podu ava o vrijednostima Me unarodnoga paraolimpijskog pokreta. - Rije je o projektu iji je cilj uklju ivanje što ve eg broja osoba s invaliditetom u sportske aktivnosti. Prema statistikama, u

Hrvatskoj je deset posto osoba s invaliditetom, od ega se tek dva posto bavi sportom, kazao je Damir Frnti , dodaju i da je projekt pokrenuo Hrvatski paraolimpijski odbor.

Prema rije ima župana Ivice Perho a, kroz ovakve aktivnosti pokazujemo koliko smo humano i senzibilizirano društvo. - Smatram da je naša županija u nizu prilika pokazala koliko zna i na koji na in se odnosi prema osobama s odre enim invaliditetom.

Prema tome za mene ni u jednom trenutku nije upitna potpora ovakvom projektu, kazao je župan

BOG MOJIH DETALJA

di. Ljudi su tako postali znak Boga koji ljubi, ra unaju i na nas. Poznati teolozi današnjice (Beauchamp, Wénin) tvrde da smo do sada krivo shva ali Božju svemo . Ona nije u o itovanju grube nadmo i, nego jedino – u iskazivanju nježnosti. Kako znamo, jer nam to opisuje Knjiga Postanka, Bog se odmarao nakon Stvaranja, da bi u opuštenosti i miru nadvladao sebe, svoju svemo i rodio nježnost koja je od tada temelj njegove svemo i. Tu svoju nježnost Bog ''razlijeva'' u našem životu, i tako u nama stvara Kraljevstvo svoje ljubavi. Zato je nježnost ili bolje, blagost naših me usobnih odnosa, istinska slika Božje

prisutnosti u svijetu. Postoji u svakome od nas i može je se razviti. Svatko ima ''svoje'' kraljevstvo, i svatko je pozvan, poput Isusa, da od njega na ini kraljevstvo blagosti, pomirenja, poput one prelijepe pjesme koja govori o tajni izre enoj tiho, da nitko drugi ne uje, osim zaljubljenih, da se tako osjete najvažnijima (usp. Novi Fosili, Reci mi tiho, tiho). Tako to radi Isus. Svu svoju blagost usmjerava na nas, do mjere potpune iskrenosti. U Njemu nalazimo ''svoj dom, srce koje kuca za nas, ruku koja nas prati, poput majke'' (usp. Vice Vukov, Tvoja zemlja). U takvom odnosu s Njim znamo sve što trebamo

Prezentaciji projekta “Paraolimpijski školski dan” prisustvovali su i paraolimpijci Zoran Križovec i Helena Dretar Kari , koji su odigrali nekoliko simboli nih gemova u stolnom tenisu sa županom Perho om i ravnateljicom OŠ Strahoninec Jelenom Okun.

IMENDANI I BLAGDANI

Blagost je tajna Isusovog kraljevstva Bogu je sve stvorio i dao si je u zadatak da ''sve pomiri sa sobom, na zemlji i na nebesima'' (usp. Kol 1, 20a). Božje djelo je pomirivati, darivati mir svemu stvorenom. Ne zato jer je u ''sva i'' sa svijetom nego zato da svijet zaživi ljepotu Njegove svetosti, da nas u ini sudionicima Njegovog božanstva. On je svemo an, i može u svojoj svemo i odlu iti što god želi – ak i da tu svemo ne koristi do kraja! I to se dogodilo. Kada ga je zamislio, ovjeku je dao udesnu energiju i osobinu – slobodu! Da bi je ovjek mogao živjeti, Bog je sebe ''ograni io'' tako da ubudu e ne e initi ništa na ''svoju ruku'' kad su u pitanju lju-

Na prezentaciji i paraolimpijci

utorak, 30. studenoga Andrija apostol, Andro srijeda, 1. prosinca Nataša, Božena etvrtak, 2. prosinca Živka, Bibijana petak, 3. prosinca Franjo Ksaverski, Franc Piše: vl . Antun Štefan znati, kraljevi smo bez krune od zlata ali bogati kao i On, na svojoj grudi, veliki poput Njega. Kod Njega gdje ''svatko drži stranu drugoga, bez ponosa i gluposti; gdje svatko živi s jednom rije i na ustima: oprosti'' (usp. Gibonni, Oprosti).

subota, 4. prosinca Barbara, Barica, Ivan nedjelja, 5. prosinca 1. DOŠAŠ A, Kristina ponedjeljak, 6. prosinca Nikola, Nikolina

za velike i male

Novosti • Novosti

U iteljice - pjesnici • U iteljice - pjesnici

Na kraju posla je uvijek-odmor

NAŠ MALI KAJ (2)

Na kraju svakog rada bilo da je to na poslu ili kod ku e, dolazi odmor. Neki kažu da je to najsla i dio posla i da bi sve ono prethodno presko ili. Ali svi se slažu u jednom da odmor jako dobro prija. Ni-

smo pitali ova dva mlada u itelja na slici, Roberta Belovi a i Ivicu Majsana je li to doista tako jer njihova lica to ionako pokazuju. Nakon terenske nastave i puno hodanja malo sjesti je i velika nagrada.

Svaštice • Svaštice Moja najbolja sestra Moja sestra Ines je najbolja na svijetu. Ima dugu sme u kosu kao grana. O i su joj plave kao ocean.

Ona je veliki ljubitelj životinja.

Najdraža životinja joj je mali, slatki ma i . Moja sestra bavi se sportom. Najdraži sportovi su joj rukomet i odbojka, vrlo je dobra u tome ak bi se moglo re i da igra kao zmaj. Voli slušati muziku pa ponekad zapjeva kao ptica. Kaže se da tko pjeva, zlo ne misli.

Kada ne znam riješiti zada u ona je kao vila, uvijek tu. Jednom nisam znao napraviti prezentaciju. Ali ona je bila tu. Zamolio sa je da mi pomogne i ona se odmah bacila na posao. Uvijek u je pamtiti po tome što me nau ila plivati.

Kada smo bili na Bra u imao sam etiri godine i još nisam znao plivati. Umjesto da se otišla igrati, ona je mene u ila plivati.

Oboje volimo surfati na internetu pa nastane sva a. Ali mi volimo jedno drugo i uvijek smo spremni pomo i jedno drugome.

Toliko o mojoj najboljoj sestri Ines koju znam ak i nazvati vilom.

kao da se naopa ke okrenulo.

Kada jesen stigne vjetar po ne puhati, liš e padati, a ljudi se ve zatvorili i ne izlaze van. Za mene je jesen jako lijepa, uvijek je sve šareno od liš a. Tlo je uvijek prekriveno šarenim, šuštavim listi ima po kojima moje malene nožice vole gaziti. Kada se plodovi zazrele, kada se plodovi zazrele, to kao da se jabuke zacrvene, a oblaci kao meki jastu i i lebde nebom. Vlasi travke po nu se žutiti, a male su gljive po travi kao neki cvjeti i.

Po ele su i tihe kiše nježno padati.

Iako vani izgleda tmurno i tužno za mene je to prelijepo godišnje doba. U razrede donosimo jesenske plodove da malo ukrasimo razred. Jesensko doba je doba za kapute, jakne, kape pa ak i rukavice. Djeca uvijek obla e debele jakne i kape pa izgledaju kao mali bundasti medvjedi i. A u šumi vjeverica i medvjed skupljaju hranu za zimske dane.

Ja volim jesen i jedva eka da do e i druge godine pa da unese malo šarenila u moje selo.

Karla Graši , 5.a OŠ TOMAŠA GORI ANCA MALA SUBOTICA Mentor: Ljerka Jezernik

Lovro Majni , 5.b OŠ TOMAŠA GORI ANCA MALA SUBOTICA Voditelj: Ljerka Jezernik

Vu rni kmici da se zgubiš, on je fala ec belega dneva.

Mrzle i trde re i da te zbijejo, kak dobo ti jegove mehke i tople dojdejo!

Nigdar veru vu tebe ne zgubi i neda da ga ikaj koli tebe prevari.

Vu srcu da zima je, on duši tvojoj protuletje je.

Radojka Oreški U iteljica razredne nastave OŠ „Petar Zrinski“ Šenkovec

Steza Otpri srce!

Beži od jela, naj kaniti.

Dok drugomu krivo ide se veseliti.

Prri tebi svetlo gori, vuni mrzla duša sama stoji, pokucati se boji.

Otpri vrata!

Denes je sre a pri tebi našla dom.

Zutra bu ve dišla drugom, a došla bu briga s tugom.

Otpri o i!

Stezom svojom ravno idi.

Ak ti koraki prepodaju v blato ftruc se nasmej.

Tam dale te ekaju odškrinuta vrata požuri se, glej!

Radojka Oreški u iteljica razredne nastave

Vulica

Jesen je stigla i u moje selo U moje selo tiho i polako stigla je jesen. Šarena, lijepa, mala, hladna jesen.

Kada jesen prokora i u moje selo, ono

Prijatel

Kristina Pergar, 1.r OŠ NEDELIŠ E

Kak pucka Po joj sam skakala, igrala se I blatna bila.

Dok sam novoga biciklina dobila šudrom so jo zasipali.

Navek sam rlena kolena mela i biciklina za as potrla.

Soseda Slava v joj je s i sakoga pod kontrolom mela.

Došli so motori i vulicu v sivo oblekli.

Dobila je nove hiže z rascveteni obloki i pisani fasodi.

Denes uda male dece po joj ska e, a mloda soseda te i ne vidi.

Vulica je kak i ona gizdava i preštimona.

Ve vulica zgledi mlajše, Al onak blatno Mela sam jo rajše!

Radojka Oreški u iteljica razredne nastave

Denes živeti Pref iti se i tiho biti.

Vužgati se v sebi. Pustiti.

Vujti.

Se skriti.

Poluknoti.

V storomu škedju se pok najti odzoj za taligaj, med birkami!

I živeti znova.

(27. 5. 2010.)

Na ovogodišnjoj literarnoj manifestaciji NAŠ MALI KAJ iji je organizator OŠ Mursko Središ e uz u enike iz 14 me imurskih osnovnih i srednjih škola ove su se godine po prvi puta javili i u itelji, to nije u iteljice-pjesnici. Bilo je to svojevrsno iznena enje i za organizatore, ali i za samu djecu sudionike. Sada, kao što smo obe ali u prošlom broju donosimo i pjesni ke ostvaraje u iteljica-pjesnikinja.

Kotec Zazidani i stori stoji na kraju grunta.

To pajceku je huta.

Nutri on živi i rok e, z zobmi cvoko e i z nogicami topo e.

Kuhano š avo jê i cmaf e: „Juuj, kak je ino!“ Z gopcom zamahuje dok po repi diši.

Dok gazda mu šaraklina pokože vgasne se i ftihne.

Kak vojnik v redu za bažula stoji.

Kak lepo ga je gledati dok hrop e i skeš i!

Na se zodje pak se sit mekne i v najvekše blato štekera ftekne!

(6. 10. 2010.)

Lidija Novak, prof.

Hodi, prijatelj, z menom na špancer!

Hodi, prijatelj, z menom na špancer!

Vreme je lepo, gaji se zeleni, Fti nas dozovle i sonce naljukovle!

I oni su željni videti ljudi Šteri za pajdoša imaju as, I oni vide da nikaj na z nas!

Saki se v svoju hižu zapira, Misli da bo s televizorom našev mira.

I unda se udi zakaj je nervozen, Zakaj je tožen i zakaj je sam.

Hodi, prijatelj, zemi si asa!

O em ti re i kaj sam f no i sejala, emu sam se f era veselila I rad’ ega sam tožna bila.

O em se malo pospominati, O em uti kaj rekev buš mi ti; Ti cveteju ružice il’ te boli sr ece?

Pove , dragi, pove , prijatelj, Kaj ti je na duši, Kaj ti po glavi roji.

Pusti brige, pusti delo, Pol vure bez tebe nikaj na prepalo.

A mi bumo šepetali, dragih se zmislili, Nasmijali se i z ašama kucnuli.

I mom nam bu lepše I mom si bumo rajši I smeh nam bu dogo na licu titrav Jer znamo da najlepše je vreme Štero za prijatelja si dav!

Kristina Sisek, u iteljica, OŠ GORI AN

Hmajuga Pre mirum biti nebre,kak da’j kršele meu Dober biti-to bi un i som šteu.

Jezik se mu stolno,kak klopotec,vrti F kuruzijo se skrivle,f pivnicu udbeži Na nojži, f kmici, povoka iš e-ni se ne boji Dr e,sko e,prekupicuvle se- kak da grmi Popevle,kr i,vreiš e-saki bogi den.

«Ni ne boga,bo pre hiži kri i špot, po je sko jo,zaradi rešen, ez sosidof plot.»

Sosida je rekla ka je zlejtani kak kakši bezjok, A druga ka je brš as opo s torbeUne rne,grde kero nosi vrok..

Jagoda Vi evi

Kesna jesen Sramežlivo sunce se prek žare e šume doše e, rez megle sive svoje nam roke dovle jesenske,diše e.

Za hižom se oreh skrivle-srom ga je, v oknu se ogledovle, listje otpalo k sebi dozovle.

Pod orehom nuholka mokra i soma stoji, na mesto di kereca na joj orehovo trulo listje sedi.

Prapor an, 3.11.2007.

Jagoda Vi evi

22

Novi život se rađa

Zdravko (29) i Andreja (28) Brezni ar iz Štrukovca dobili su Viktora, ro enog 20. studenoga. Po bracu su došli i Fabian (5) i Kaja (3).

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2010.

Tomislav (32) i Nataša (30) Megla iz akovca dobili su Luku, ro enog 22. studenoga u 9.50 sati.

PROJEKT “DJE JA prava u vrti u” Dje jeg vrti a akovec prezentiran na stru nom skupu u Zagrebu

Potvrda stru nosti i kvalitete rada Dje jeg vrti a akovec

ME UNARODNI dan djeteta

Predstavljen projekt “Suradnja s djecom s teško ama u razvoju”

Cilj ovog projekta je uspostava što bolje me usobne suradnje i izgradnja prijateljstva izme u djece bez teško a u razvoju i djece s teško ama u razvoju Odgajateljica savjetnica Nevenka Holeti i pedagoginja Gordana Patar ec prezentirale su na stru nom skupu u Zagrebu projekt “Dje ja prava u vrti u”

Na stru nom skupu, održanom po etkom studenoga u Zagrebu na temu “Razvoj projekata iz podru ja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko gra anstvo Vlade Republike Hrvatske“, djelatnice Dje jeg vrti a akovec, pedagoginja Gordana Patar ec i odgajateljica savjetnica Nevenka Holeti prezentirale su projekt “Dje ja prava u vrti u“. Stru na komisija koja je radila na izboru projekata upravo je ovaj projekt od devet projekata uvrstila me u njih tri, koji su na stru nom skupu prezentirani kao reprezentativni.

Projekt “Dje ja prava u vrti u” stavlja naglasak na poštivanje

i življenje dje jih prava u predškolskoj ustanovi, a priznanjem koje mu je na skupu ukazano uvrštavanjem me u reprezentativne primjere Dje ji vrti akovec pokazao je da ima stru ne osobe koje brinu o kvaliteti i promicanju dje jih prava.

Stru ni skup je ina e održan u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, a njegov je program bio namijenjen stru nim suradnicima na podru ju Grada Zagreba, Karlova ke, Sisa ko - moslava ke, Krapinsko - zagorske, Zagreba ke županije, Bjelovarsko - bilogorske, Koprivni ko - križeva ke, Me imurske i Varaždinske županije. (bš)

Povodom Me unarodnog dana djeteta lanovi Dje jega gradskog vije a Grada akovca, Dje jeg foruma Grada akovca te polaznici Caritasova centra “Antun Bogdan” iz akovca posjetili su Me imursku županiju, gdje su župana Ivicu Perho a upoznali s projektom “Suradnja s djecom s teško ama u razvoju”.

Cilj ovog projekta je uspostava što bolje me usobne suradnje i izgradnja prijateljstva izme u djece bez teško a u razvoju i djece s teško ama u razvoju, kao i izgradnja poštovanja i uvažavanje razli itosti.

Kako su istaknule voditeljice projekta, on nije završio, ve e se provoditi tako dugo dok bude

djece koja ne e imati predrasuda prema druk ijim lanovima našeg društva. - Kroz ovaj projekt provodili smo radionice u svakoj školi. Radili smo s djecom iz Cen-

- Radili smo s djecom iz Centra za odgoj i obrazovanje, kazala je dje ja gradona elnica Karolina Bacinger

tra za odgoj i obrazovanje, a u radionicama smo bojali jaja, imali smo ples pod maskama, sadili drva i sli no, kazala je Karolina Bacinger, dje ja gradona elnica.

Prezentaciji projekta prisustvovala je i dr. med. Marija Jungwirth Hegeduš, spec. pedijatrica iz Županijske bolnice akovec, koja je istaknula da se, unato tome što je povelja o pravima djeteta donesena prije više desetlje a, još uvijek treba boriti za prava djece. Župan Perho pak je naglasio da e Županija i dalje podržavati ovakve projekte, te da bez obzira na manjak sredstava podrška ovakvim projektima nikad ne e biti upitna.

MOZAIK KNJIGA

Osvojite knjigu “Ruska zima” Briana Grovera i Jima Rickardsa KULTURA

akovec se uklju io u nacionalnu manifestaciju “No kazališta” Studio “Dvije lije“ predstavio novi filmski projekt: DVD “ akovec – Grad Zrinskih” LIFESTYLE

I zimi ruke mogu biti lijepe i nježne Povratak duljih suknji

TRIBINA , 2. prosinca

Komedija “Pandorina kutijica” Nagrada hrvatskog glumišta zahvaljuju i Pinklecima prvi put u akovcu Po prvi put u povijes Me imurja najve a nagrada kazališne struke, Nagrada hrvatskog glumišta 2010., pripala je upravo akove koj Kazališnoj družini “Pinklec“. Upravo je njihova predstava “Dje ak Ivek i pas Cvilek”, ra ena u koprodukciji s Dje jom i lutkarskom scenom HNK-a u Varaždinu, proglašena najboljom u kategoriji najbolje lutkarske predstave ili predstave za djecu i mladež. (bš, foto: zvrzan)

2

30. studenoga 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kultura Stigla BLAGDANSKA PUTOVANJA – Advent, Boži , Nova Godina Adventska putovanja iz akovca: BE 1-dnevni program, polazak 11.12.2010., cijena po osobi 225 kn BE 2-dnevni program, polazak 18.12.2010, cijena po osobi 699 kn

NOVOGODIŠNJE AKCIJE! DUBROVNIK Hotel Excelsior 5* Do ek Nove Godine, 2 no i po osobi ve od 815 kn

OPATIJA Hotel Milenij 5* Do ek Nove Godine, 2 no i po osobi ve od 1.390 kn i još mnogo toga...www.kompas.hr

Gotovo svako izdanje Kolendara je rasprodano

HIT PUTOVANJE!

PREDSTAVLJEN Hrvatski kajkavski kolendar 2011.

Rezervirajte brzo i uhvatite popust ili dodatni poklon!

POLASCI: 07.,14.,21.,28. SIJE NJA 2011 Izdvajamo:

HIT PONUDA TUNIS Hammamet, Tunis, Sahara, 8 dana, All Inclusive + poseban poklon najbržima MAKEDONIJA I ALBANIJA s posjetom Dubrovniku i Budvi - 7 dana, polupansion EGIPAT Krstarenje Nilom i Luksor, 8 dana, All Inclusive + puni pansion na brodu EGIPAT Hurgada, Kairo i Luksor, 8 dana, All Inclusive

ODMORITE SE U TOPLIM KRAJEVIMA! Polazak u studenom iz Graza ili Be a!

GRAN CANARIA.....od 3.595 kn TENERIFE..............od 3.665 kn MALLORCA............od 2.900 kn SHARM EL SHEIKH.....od 4.500 kn MARSA ALAM................od 3.400 kn TURSKA.....................od 3.100 kn Ili još dalje: KUBA........ polazak 05.12. cijena aranžmana po osobi ve od 9.850 kn JORDAN........ Do ek Nove Godine - cijena aranžmana po osobi ve od 6.495 kn MEKSIKO I CANCUN......polazak 04.12. cijena aranžmana po osobi ve od 12.150 kn

18',02 , zrakoplovne karte redovnih i low-cost prijevoznika ( Wizzair, Germanwings, Ryan Air...) !! i ulaznice za koncerte i priredbe (Karlova ko Live s Halidom Bešli em i Crvenom Jabukom u Varaždinu, Bon Jovi Live u Zagrebu, utakmice Medveš aka,...)

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Predstava “Lopovluku nigdje kraja nema”

Tribina : komedija “Pandorina kutijica”

U srijedu 1. prosinca s po etkom u 19 sati u Centru za kulturu održat e se predstava “Lopovluku nigdje kraja nema” u izvo enju Kazališta slijepih i slabovidnih “Novi život” iz Zagreba. Cijena ulaznice je 30 kuna, dok e prihod od ulaznica i i za potrebe Udruge slijepih Me imurske županija, koja e sredstva utrošiti za daljnje aktivnosti.

Ovotjedna Tribina ugostit e zagreba ki Teatar Gavran s predstavom “Pandorina kutijica” prema predlošku Mire Gavrana. U ovoj dobro udnoj komediji Miro Gavran vra a se svojoj najdražoj temi: muško - ženskim odnosima. Redatelj predstave je iskusni Robert Raponja, a u glavnim ulogama nastupaju Željko Duvnjak, Ivica Jon i i Mladena Gavran.

“Dje ak Ivek i pas C “Pinklec” najbolja

ZADAR Hotel Falkensteiner Funimation Borik 4* Do ek Nove Godine, All Inclusive paket, 3 no i po osobi ve od 2.385 kn

Dragi maturanti i apsolventi MATURALNA PUTOVANJA ZA 2011.

GODINU SU SPREMNA!

ETVRTAK, 2. prosinca, 20 sati Centar za kulturu akovec

PRESTIŽNA NAGRADA hrvatskog glumišta 2010. po prvi put stigla u akov

BIOGRAD NA MORU Hotel Ilirija 4* Do ek Nove Godine, 3 no i po osobi ve od 1.530 kn

KRSTARENJE COSTA MAGICA (8 dana) 07.,14.,21.,28.01.2011. cijena unutarnje kabine u kategoriji I5 po osobi na osnovnom ležaju ve od 1.690 kn

SRIJEDA , 1. prosinca, 19 sati Centar za kulturu akovec

Nikad toliko kajkavskog teksta kao ove godine Matica hrvatska, ogranak akovec, nastavila je svoju bogatu izdava ku djelatnost tiskanjem Hrvatskoga kajkavskog kolendara 2011. Ovogodišnji Kolendar 19. je izdanje koje donosi brojne zanimljive tekstove na preko 600 stranica, a posebna pozornost u ovom broju posve ena je Zrinskoj gardi koja slavi desetu obljetnicu osnutka. Kolendar donosi i izlaganja sa znanstvenog skupa o prof. dr. Zvonimiru Bartoli u, prigodom 80. obljetnice njegova ro enja.

Kod ovogodišnjeg Kolendara, isti e njegov urednik Ivan Pranji ,prof., zna ajno je i to što je još više pove an opseg stranica s kajkavskim tekstom. - Ova edicija donosi ukupno 87 stranica kajkavskog teksta, što je ustvari jedna prava mala kajkavska knjiga i ja mislim da ni jedna publikacija do sada nije donijela kvantitativno tako bogat izbor tekstova na kajkavskom. Usudio bih se re i da su ti radovi na vrlo visokoj kvalitativnoj razini, od jedne drame koju objavljujemo u cijelosti, preko jednog poglavlja novog romana ije je stvaranje iniciralo naše uredništvo, do lirike koja se sad ve a irmirala kao naš možda najplodniji književni rod. Tu je ak i etnološka rasprava na kajkavskom i mislim da e ovo za itatelje biti jedna velika poslastica, kazao je Pranji .

Uz štokavske i kajkavske tekstove, ovogodišnji Kolendar donosi i nekoliko akavskih tekstova, a želja je da on postane medij svih triju hrvatskih narje ja. Stotine stranice Kolendara u tisu ama njegovih prodanih primjeraka svake godine najbolja su preporuka za ovako ambiciozan cilj.

Predstavljanje Hrvatskoga kajkavskog kolendara 2011., koje je uvijek lijepa pridoga za zajedni ko druženje, popratili su brojni suradnici Kajkavskog kolendara, a prisutnima su se, uz urednika, obratili i prof. dr. Stjepan Hranjec, predsjednik Matice hrvatske, ogranak akovec, te mr. sc. Sonja Toši Grla , pro elnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Me imurske županije. Svi prisutni uživali su izvedbi KUD-a Zasadbreg. (mn)

Po prvi put u povijesti Me imurja, Grada i po prvi put u povijesti Kazališne družine “Pinklec” jedna velika nagrada stigla je u akovec. Nagrada hrvatskog glumišta 2010. pripala je upravo akove koj kazališnoj družini - u kategoriji najbolje lutkarske predstave ili predstave za djecu i mladež najboljom je proglašena predstava “Dje ak Ivek i pas Cvilek” u režiji Anice Tomi i izvedbi Kazališne družine “Pinklec” iz akovca, u koprodukciji s Dje jom i lutkarskom scenom HNK-a u Varaždinu.

Ovu nagradu smatramo prvom koja je stigla u akovec, s obzirom na to da je, osim Pinklecove za najbolju predstavu za mladež, ona za životno djelo ove godine stigla u ruke legendarne pjeva ice i plesa ice Lili aki, koja je u akovcu provela tek dio djetinjstva i u koji se na kratko vratila po školovanju u Budimpešti, dok je karijeru nastavila u Rijeci i Zagrebu, gdje i danas provodi svoje umirovljeni ke dane.

Jelena, Mario, Igor, Bruno, Romano; Anica, Jelena i Marija Ovu su se srijedu mnogi naši sugra ani i zaljubljenici u kazalište, a pogotovo u rad “naše” kazališne družine, zasigurno nervozno meškoljili u svojim naslonja ima, napeto iš ekuju i prijenos dodjele iz zagreba koga Hrvatskog narodnog kazališta. Uz svu silu velikih i “velikih”, poznatih i “poznatih” imena hrvatskog kazališta i glumišta, tu i tamo je izvirilo i neko “malo” ali doista poznato lice, ono koje znamo s plakata postavljenih u našem gradu, ono o kojem smo možda itali u našim novinama, ono koje smo možda ve toliko puta gledali upravo tu, kod nas, u našem kazalištu. Upravo su ta lica po prvi put jednu doista veliku, zapravo najve u, nagradu ovog podru ja kulture u Hrvatskoj osvojila i donijela u akovec. Iako smo mišljenja da ta lica ne treba posebno predstavljati, evo i njihovih imena: Jelena Dokleja, Mario Jakši , Igor Baksa, Bruno Kontrec i neizostav-

ni umjetni ki ravnatelj družine Romano Bogdan. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni redateljicu Anicu Tomi i dramaturginju Jelenu Kova i , te glumicu Mariju Kolb iz “susjednog” HNK-a Varaždin u koprodukciji s kojim je “Dje ak Ivek i pas Cvilek” ra en.

Nagrada svih Pinkleca koji su prošli kroz družinu Samo dan nakon dodjele nagrada Pinklece smo uhvatili u radnoj atmosferi - ve su stigli odigrati jednu predstavu, a upravo su u jeku priprema za snimanje pjesama za drugu. Još uvijek pod dojmom dodjele, pomalo nesvjesni što im se dogodilo, ne – što su postigli, priznaju da e im to možda postati jasno tek za kojih dvadeset godina.

- Kad su nas prozvali, uspjeli smo uti samo 'dj', ostalo od euforije nismo ni uli, pri a Bruno, a Jelena se nadovezuje: - Skoro mi je sko il herc van z plu a.

Kažu da se osje aju jako ponosno, sretno i ispunjeno i dodaju da bi, nakon što su preuzeli nagradu,

AKOVEC se uklju io u nacionalnu manifestaciju

No kazališta bila je pun Po prvi put i akovec se uklju io u projekt “No kazališta”. Rije je o jednodnevnoj manifestaciji posve enoj scenskim i izvedbenim umjetnostima koja se u mjesecu studenom svake godine simultano odvija u velikom broju hrvatskih gradova, a krajnji cilj joj je okupiti sva kazališta Hrvatske i Europe te se pretvoriti u tradicionalnu manifestaciju europskog kontinenta.

Prva no kazališta organizirana je

2008. godine u Dubravi i Šibeniku, a prošle godine prerasta u manifestaciju na nacionalnoj razini, u koju se uklju uju gotovo sva relevantna hrvatska kazališta. Ove pak godine u programa No i kazališta uklju ilo se 25 gradova, a u 56 predstava i 65 popratnih programa diljem Hrvatske uživalo je oko 50.000 posjetitelja.

Dio toga kazališnog spektakla bile su i akove ke dramske sku-

Kazališna družina “Pinklec” za No kazališta publiku je po astila premijerom “Pti ice”

Predstava bez rije i, ali s puno emocija No kazališta bila je prilika da Pinkleci premijerno odigraju svoju najnoviju predstavu, ovaj put rije je o lutkarskom stolnom teatru. Predstava nazvana “Pti ica” bavi se temom odrastanja kroz pri u o nestašnom dje aku, djedu Bartolu i psu.

Lutke i scenogra iju za predstavu osmislila je me imurska umjetnica Kristina Horvat Blažinovi , a uloge su ostvarili Bruno Kontrec, Mario

Jakši , Davor Dokleja, Karolina Horvat, Igor Baksa i Romano Bogdan, koji je ujedno osmislio dramaturgiju i režiju predstave.

Ova predstava bez rije i, ali zato s puno emocija, još jedan je pun pogodak Kazališne družine “Pinklec”. Premijera je bila iznimno dobro popra ena i prihva ena, a zbog velikog interesa velikih i malih izvedba je održana i prošlu subotu. (mn)

pine i družine koje su od 10 pa sve do 22 sata zabavljale brojne posjetitelje u Centru za kulturu akovec.

Redom su nastupili Dje je gradsko kazalište akovec predstavom "Kako preodgojiti roditelje" Irene Kolar Vudrag, Dramski studio “DaDa” sa svojim "Žderavkom", Dramska

30. studenoga 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PETAK, 3. prosinca, 19 sati Galerijski centar Varaždin PONEDJELJAK, 6. prosinca, 17 sati Zgrada “Scheier“

Otvorenje izložbe “Pilovi” Damira Klai a - Klju a

“Bajka u dje jem gradu”

U petak 3. prosinca s po etkom u 19 sati u Galerijskom centru Varaždin otvorit e se izložba “Pilovi” akove kog fotografa Damira Klai a - Klju a. Izložba se organizira u sklopu “Adventa u Varaždinu”, te e u sklopu projekta biti predstavljen i prigodni postav djela Miljenka Stan i a. Izložbu e otvoriti likovna kriti arka Branka Hlevnjak.

Predstavljanje Zbornika dje jih igrokaza “Proljetno bu enje” autorice Sonje Kuhanec i izložba lutaka “Za dje ji bajkoviti svijet” autorice Dragice Jagec. “Bajku u dje jem gradu” organizira udruga odgajatelja “Krijesnice”, a ostaje otvorena do 10. prosinca.

vec

Cvilek” Kazališne družine predstava za mladež! koji su prošli kroz družinu. Od onih prvih koji su nam utabali put pa do nas danas, ovo je nagrada za sve nas koji se osje amo i jesmo Pinkleci, govori Jelena, najbolja glumica nedavno održanog susreta “Assitej”. - Svaki od tih lanova utkao je dio sebe u tu nagradu. Ona nije proizašla ni iz ega, ona je stvar kontinuiteta, dodao je umjetni ki ravnatelj družine.

Nagrada je zaslužena, ali obvezuje

Dobitnici ovogodišnje Nagrade hrvatskog glumišta zajedno s nagradom, za koju u šali kažu da je najve a, ali i doslovno najteža, u Hrvatskoj najradije bili skakali po gledalištu nije samo njihova nagrada. - Ovo je HNK-a, iako su morali ostati do kra- nagrada svih Pinkleca od kada oni ja ceremonije. Ipak, kako kažu, ovo postoje, svih dvjestotinjak lanova

pogodak

skupina “Trinaesti i” odigrala je "Razvikanog pjetli a".

Romano Bogdan, voditelj kulturnih djelatnosti u Centru za kulturu i voditelj Kazališne družine “Pinklec”, istaknuo je kako se nakon nekoliko godina zatišja kazališni amaterizam u akovcu sve

više budi: - Postojalo je jedno malo zatišje što se ti e broja grupa od devedesetih do otprilike prije tri - etiri godine. No treba re i da je toliko grupa koliko i danas u osamdesetima djelovalo - ak, Mu ak, Kas, Scena Pika , Dramski studio u Centru za kulturu, Pinklec. Bio je vrlo živahan taj kazališni amaterski život. Na svu sre u, u zadnjim godinama u akovcu se ponovno javljaju ljubitelji kazališta. Imamo tu Dramski studio ‘DaDa’, Trinaesti e, Dje je gradsko kazalište i mnoge druge, neka ne zamjere oni koje nisam spomenuo. Kako se radi o ve inom skupinama koje prire uju predstave za djecu, svi oni pridonose da se ljubav prema kazalištu u Me imurju razvija ve od malih nogu, a to je i te kako važno. Mislim da smo što se toga ti e zasigurno u vrhu Hrvatske.

Organizatori programa, Kazališna družina “Pinklec” i Centar za kulturu, s kojima, vjerujem, dijele mišljenje svi koji su nastupili, iskazali su svoje zadovoljstvo zbog velikog odaziva publike i interesa za ovu manifestaciju, što je opravdalo trud i angažman. Ovo je veliki poticaj da idu e godine (19. studenoga) program bude još bolji i bogatiji. (mn)

Iako svi lanovi družine nakon ovako velikog priznanja vrsto stoje na zemlji, najve i realist još uvijek je alfa i omega Pinkleca, Romano Bogdan. - Zbilja smo sretni, ipak je rije o najve oj nagradi koja se u Hrvatskoj dodjeljuje na nacionalnoj razini, i mislim da su Pinkleci nagradu zaslužili. Dodatno dobiva na zna aju jer je rije o nagradi struke.

No ona, naravno, i obvezuje i tu ne stajemo. Kre emo dalje s poslom i radimo na novim predstavama,

kaže Bogdan, i u šali dodaje da bi mu bilo draže da je nagrada zlatna i da je može podijeliti na tri dijela, ime bi dobio novac za tri nove predstave.

- Pred Pinklecima je još dugi niz godina, ima još predstava i nekih drugih nagrada, ova sigurno nije ni prva ni posljednja. U svakom slu aju, ovo je lijepa potvrda onog što radimo u jednom malom kazalištu u jednom malom akovcu, zaklju uje Bogdan.

Na kraju, i mi emo zaklju iti to isto i Pinklecima poželjeti da im svaka godina rada bude tako uspješna kao ova 2010., u kojoj su zaredali doista impresivan niz nagrada, po evši od “Malog Maruli a” za režiju, osvojenog u travnju u Splitu, preko ak pet nagrada na ovogodišnjem susretu “Assitej” u listopadu u akovcu i, na koncu, najve a (i doslovno najteža!) Nagrada hrvatskog glumišta. Bolje nije moglo. Ili? Jedva ekamo vidjeti što nam Pinkleci spremaju za nadolaze u 2011. godinu.

(Bojana Špani ek, foto: zvrzan)

lanice Inner Wheel kluba akovec organizirale humanitarni koncert

Sakupljeno preko šest tisu a kuna za rodilište akove ke bolnice Da je predblagdansko vrijeme, može se osjetiti ne samo po ukrasima i dekoracijama koje su preplavile du ane, ve i po sve eš im humanitarnim akcijama. Nekako je ovo vrijeme kada smo spremni otvoriti svoja srca onima kojima je to prijeko potrebno. lanice Inner Wheel kluba akovec akcije imaju tijekom cijele godine, a za ovo predboži no vrijeme odlu ile su organizirati koncert. Nastupili su naša poznata mezzosopranistica Blanka Tkal i , ina e po asna lanici Inner Wheel kluba akovec, a u nastupu su joj se pridružili bariton Vladimir Andri , uz klavirsku pratnju Davora Ljubi a.

Koncert je privukao zbilja mnogo posjetitelja (dvorana “Scheier“bila je dupkom puna), a svi su oni zaslužni što je prikupljeno preko 6.000 kuna, što od prodaje ulaznica, a što od prodaje suvenira koje su lanice dijelom izradile, a dijelom dobile od drugih klubova.

- Oduševljeni smo odazivom na akciju. Mi znamo da su teška vremena i da nikome nije lako, no mi smo odlu ili optimizmom i pozitivnim ozra jem probuditi u ljudima potrebu da doniraju nekome kome

Humanitarnoj akciji rado se odazvala Blanka Tkal i je to zaista potrebno. Ovaj put odlu ili smo poduprijeti napore osoblja akove ke bolnice koji kao prijatelji djece ulažu ogroman napor u svom profesionalnom radu kako bi svakoj majci iskustvo poroda bilo ljepše. Mi bismo našim prilogom željeli pomo i da oni ostvare još neke svoje želje, ovdje mislim na opremu, kako bi sve bilo još ljepše i još bolje za rodilje, kazala je predsjednica kluba Ivana Golenko, te zahvalila svima koji su pridonijeli uspjehu ove akcije. (mn)

VE ER pjesme i plesa u Nedeliš u

Me imurska i istarska pjesma zajedno Još jedna ve er za pam enje održana je pretprošlu subotu u dvorani nedeliš anske Osnovne škole u organizaciji Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski” Nedeliš e. Ve er pjesme i plesa, koja se ve tradicionalno održava u ovo vrijeme svake godine, okupila je brojne ljubitelje glazbe, ali i plesa.

Uz doma ine, lanove Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski”, publici se predstavio njihov prijateljski zbor “Vox Siparis” iz Umaga. Za plesni dio pak su bile zadužene Mažoretkinje Nedeliš a. Uz vrhunsko dirigiranje voditelja zbora Branimira Magda-

Uz vrhunsko dirigiranje Branimira Magdaleni a, lanovi zbora “Josip Vrhovski” pokupili su veliki pljesak publike

Zahvalnice za dugogodišnje pjevanje

Zahvalnicu za doprinos u radu primile su Katarina Posavec, Katarina Ceilinger, Micika Trbovi , Marija Vizinger te Agica Balog koja zbog sprije enosti nije prisustvovala sve anosti

Ovu priliku Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” iskoristio je kako bi dodijelio zahvalnice za dugogodišnje pjevanje i doprinos u radu zbora lanicama koje su od prvog dana s njima. Uz Katarinu Posavec i Katarinu Ceilinger, zahvalnice su uru ene i Miciki Trbovi , Mariji Vizinger te Agici Balog koja zbog sprije enosti nije prisustvovala sve anosti.

leni a, lanovi zbora “Josip Vrhovski” pokupili su veliki pljesak publike, no jednako oduševljene izazvali su i njihovi prijatelji iz Umaga, osobito izvedbom me imurske pjesme.

Ina e, prijateljstvo dvaju zborova rodilo se prije godinu dana, kada je Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” nastupio u Umagu, te su ovu priliku iskoristili kako bi ugostili svoje prošlogodišnje doma ine. Uspješna suradnja dvaju pjeva kih zborova zapravo je tek zapo ela jer je pred njima još mnogo koncerata i zajedni ki otpjevanih pjesama. (hz, foto: Vrzan)

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2010.

Kultura PETAK, 3. prosinca, 19 sati Europski dom Zagreb

SUBOTA, 4. prosinca, 18 sati Zgrada “Scheier“

Predstavljanje romana Jasmine Miri

Best model’s 2010.

Finale DEMOFEST-a u caffe baru “Pictura“

U organizaciji studija “Vivona“ u subotu 4. prosinca s po etkom u 18 sati u Scheierovoj zgradi u akovcu održat e se izbor najlima ice i tinejdžerke Best model’s 2010. Mlade manekenke predstavit e se u modelima Modnog trenda Puzzle, Designu by Danijela Kreslin, Koži Ledra te Designu by Maja Miser.

Došli smo i do posljednje inalne ve eri DemoFesta, festivala koji mladim i još nea irmiranim bendovima pruža šansu da snime svoju prvu profesionalnu demo snimku.

Festival se, kao što je to ve dobro poznato, održava u caffe baru “Pictura”, a svaki bend, uz svoj standardni repertoar, mora odsvirati i jednu obradu tradicionalne me imurske pjesme u svom speci i nom stilu.

U petak 3. prosinca u 19 sati u Europskom domu u Zagrebu održat e se predstavljanje romana “Lobel Horvat i Horvati“ autorice Jasmine Miri . Uz autoricu, knjigu e predstaviti Milan Zagorec, direktor Izdava kog centra Rijeka, a sam doga aj obogatit e scenske izvedbe mladih glumaca ZKM-a.

PETAK, 3. prosinca, 21 sat

PREDSTAVLJAMO autoricu romana “Lobel Horvat i Horvati“, rodom iz Preloga

Jasmina Miri : Nije bilo teško odlu iti ponuditi rukopis romana izdava ima I

uspjehe i na nacionalnoj razini (a Jasmina je svakako na dobrom putu), mi smo iskoristili priliku i porazgovarali s ovom mladom spisateljicom.

• Ovaj intervju iskoristit emo da se upoznamo s Vama i s Vašim radom. Pa za po etak ... Tko je Jasmina Miri ? - Možda bi bilo najzgodnije da u ovom trenutku kažem autorica romana ‘Lobel Horvat i Horvati’.

• Iako živite u Zagrebu, Vaši korijeni su me imurski, zar ne? Da, ro ena sam u Prelogu, u Prelogu žive moji roditelji, dvije sestre i najbolja prijateljica. Bez obzira što sam u Zagrebu ve etrnaest godina, Prelog još uvijek doživljavam kao svoj dom. Tako da uvijek kažem da sam Me imurka.

• Zna i ove godine izašao je vaš roman prvijenac ‘Lobel Horvat i Horvati’. O emu se ustvari radi u romanu? - Knjiga prati adolescenciju i odrastanje u današnjem vremenu, a pisana je iz perspektive trinaestogodišnjaka po imenu Lobel iz grada Zagreba. Lobel živi u jednoj tipi noj hrvatskoj disfunkcionalnoj obitelji, gdje mamu i ta-

du i tjedan u Zagrebu u Europskom domu roman “Lobel Horvat i Horvati“ predstavit e mlada preloška autorica Jasmina Miri . Za Jasminu šira javnost još nije ula, no sigurna sam da e se to sve jako brzo promijeniti zahvaljuju i njenom simpati nom i itkom romanu. Ovo je prvi objavljeni roman mlade autorice odli nog smisla za humor, a prati odrastanje u današnjem vremenu.

Roman je je pisan iz perspektive glavnog lika – tinejdžera Lobela, (samo)ironi nog pripovjeda a koji živi u jednoj tipi noj hrvatskoj disfunkcionalnoj obitelji, gdje mamu i tatu trese kriza srednjih godina, a sestru adolescencija. Roman se odvija na dva nivoa, jedan kao dje ja pri a, a drugi kao satira obiteljskog života i interpersonalne dinamike.

Stilski je primjeren i mla oj itala koj publici i odraslima.

Uz izdavanje romana, u pripremi je i scenarij za televizijsku seriju po romanu koja bi se trebala realizirati u skorije vrijeme. S obzirom na to da nam je uvijek drago podržati me imurske autore, osobito one koji se probijaju i postižu

tu trese kriza srednjih godina, sestru adolescencija, a on sam je pažljivi (samo)ironi ni pripovjeda .

• Kome ste prvome pokazali svoje rukopise? - Nekolicini izdava a iz Zagreba, a zatim gospodinu Milanu Zagorcu, književniku i direktoru Izdava kog centra Rijeka. Prijatelji i obitelj pro itali su knjigu tek prije nekoliko dana.

• Kako ste odlu ili i objaviti to što ste napisali? - Rekla bih da je to bio logi an slijed doga aja. Pisanje je oduvijek moja velika strast, pa nije bilo teško odlu iti se za konkretan korak.

• Knjigu je izdao Izdava ki centar Rijeka. Zbog ega ste se odlu ili za njih? - Izdava ki centar Rijeka nastoji ostati prepoznatljiv na razini cijele zemlje, a samo u posljednjih godinu dana objavio je preko 30 izdanja, pa što više re i? Od samog po etka stvoren je korektan odnos, dobila sam podršku s njihove strane i knjiga je izdana.

Ma tko je sad ta Jasmina?

- Joj, ja nisam Jasmina, ja sam Yasminne. Radim u Interpolu kao doktorica psihologije.

Preslatka sam, ali neustrašiva.

Najve i kriminalci me se boje.

Zimi pijem aj s ledom, ljeti vru u okoladu. Majstor sam jiu jutsua, kung fua i krav mage. Vozim crni porche carerra GT. Imam kosu do guze i svi su de ki zaljubljeni u mene. Sve dobivam na lijepe o i i pamet.

Ve sam napisala dvadeset i

devet knjiga. Ovo je sada trideset i druga. Dvije moram samo dovršiti. Proslavila sam se slu ajem Hannibala Lectera. Njega sam skroz izlije ila psihoterapijom po modelu ‘Ja sam ovjek bez problema’. Sad je dobar kao kruh, živi u Veneciji, vozi prekrasnu bijelu gondolu i pjeva ljubavne serenade.

Vegetarijanac je. Brilijantna sam, zar ne? Uz mene cijeli svijet postaje bajka!

Roman na dva nivoa • Kako ste zapravo

smislili lik Lobela? - Zamislila sam tipi nog - netipi nog trinaestogodišnjaka i dobila sam Lobela. Nadam se da e u mnogo emu biti primjer današnjim adolescentima.

• Lobel je dosta rijetko ime. Zašto baš to ime? Ima li to neko zna enje? - Lobel je staro slavensko ime, koje se nekada eš e davalo Hrvatima, danas je rijetkost. Tako da osobno ne poznajem ni jednog Lobela. Uglavnom, Lobel je dobio ime prema legendi o petero bra e i dvjema sestrama (Klukas, Lobelos, Kosences, Muhlo, Hrovat, te Tuga i Buga), koja objašnjava dolazak Hrvata u današnju domovinu. Iako o nastanku hrvatskog naroda postoji više teorija, slavenska teorija je dugo bila jedina i smatrala se nepobitnom, tako da mi se ve u djetinjstvu uvukla u pam enje. Tako er, imena su mi oduvijek bila prekrasna, posebice Kosences, ali odluka je ipak pala na ime Lobel.

• Je li bilo teško ponovno ‘u i’ u lik tinejdžera? Ipak je to razdoblje koje je ve neko vrijeme iza Vas. Ne emo re i koliko, dama nikad ne otkriva svoje godine. - Od ovog pitanja izmamili ste mi osmijeh. U po etku mi se inilo jako jednostavno, ali ...

• Jeste li za likove iz romana inspiraciju crpili iz stvarnog života, ljudi koji vas okružuju? - Svi su likovi u knjizi izmišljeni i strukturirani po odre enom psihološkom pro ilu.

• Koliko ste od svoje osobnosti unijeli u likove? - Zaista vrlo malo.

Rekla bih ak nimalo.

• Rekli ste da je roman prikladan i za djecu i odrasle. Kako to? Roman se odvija na dva nivoa. Jedan kao pri a za adolescente, a drugi kao spoj obiteljskog života i interpersonalne dinamike. U svakom

slu aju bolje da pro itaju roditelji elji da se ne iznenade kako im je dijete ete poraslo …

• Roman se može djelomice ce pro itati i na Internetu. Zbog ega ga ste se odlu ili za to? - Na Internetu tu se nalaze samo kratki fragmenti nti korišteni za najavu i promociju.

• Još malo i održat e se prededstavljanje romana u Zagrebu ... Promocija e se održati u petak 3. prosinca u 19 sati u Europskom domu u Zagrebu. Knjigu u predstaviti zajedno s gospodinom Milanom Zagorcom, direktorom Izdava kog centra Rijeka, a sam doga aj obogatit e scenske izvedbe mladih glumaca ZKM-a, koji su me u potpunosti osvojili.

• Ho ete li ga do i predstaviti i u Me imurje? Svoj rodni Prelog?

- To mi je velika želja, nadam se da e se ostvariti.

Uskoro i TV serija po romanu • Što dalje slijedi? Planirate li neki roman samo za ‘odraslu’ publiku ili ete ostati u omladinskoj sferi? - Planova uvijek ima previše.

Ve ina mojih planova za sada je ipak vrsto vezana uz mla u publiku, meni najdražu i najzanimljiviju populaciju.

• Što za Vas zna i pisanje? Ostvarivanje samoaktualizacije.

• Koliko svog vremena tome posve ujete? - Ne toliko koliko bih željela, uz studij i druge obaveze, ini mi se da je svaki dan prekratak.

• Što Vi trenutno itate? - Trenutno itam stru nu literaturu iz podru ja psihologije.

• Koju biste knjigu preporu ili kao Vama omiljenu knjigu? - Za najmla e i najsla e ‘Ježevu ku icu’ i ‘Dobro stablo’, za one malo starije ‘Alisu u zemlji udesa’ i ‘Malog

Lobel Horvat je...

Lobel Horvat tipi an je netipi an trinaestogodišnjak udnog imena iz grada Zagreba, koji proživljava burnu adolescenciju. No to nije samo njegova adolescencija, ve i adolescencija tate, mame, sestre i strica, sazrijevanje bez prestanka sa svim onim živim sli icama takvog odrastanja koje o ito nikad ne prestaje.

Kao da adolescencija trese cijeli grad i cijelu zemlju.

Bez stimulansa. princa’, za zaljubljene ‘Ljubav u doba kolere’, a za sladokusce ‘Majstor i Margarita’.

• ime se ina e bavite dok ne pišete? - Proteklih godinu dana moj život je potpuno usmjeren na pisanje, tako da pišem i u slobodno vrijeme, upravo pripremam scenarij za televizijsku seriju po svom romanu koja bi se trebala realizirati u skorije vrijeme. Osim toga, nastavila sam studij psihologije koji sam prije nekoliko godina prekinula, što me iznimno veseli. Ples, kojim sam se profesionalno bavila duži niz godina, zamijenila sam drugim prioritetima.

• Što biste poru ili Lobelovim vršnjacima? - Radite u životu ono što volite, jer ete jedino tako biti sretni. (mn)

DRUGA KNJIGA pisca i slikara Pavla Ružmana iz Preloga

“Doživljaji maloga pastira” - autoironija u stilu Alana Forda Iz tiska je ovih dana izašla nova knjiga u okviru Književnog kruga Prelog. Rije je o knjizi pripovijedaka Pavla Ružmana, svestranog autora, pisca novela i pripovijedaka i slikara iz Preloga, ro enog 1953. godine.

Knjiga nosi naziv “Doživljaji maloga pastira” i obuhva a devet pripovijedaka s tematikom starog Preloga i doživljaja autora iz djetinjstva.

Knjiga donosi, me utim, i odre enu novost u me imursku pisanu rije . Iako je stilski rije o pripovijetkama, ona je jedinstvena po tome što na ironi an, pa ak i autoironi an, na-

in opisuje jedno djetinjstvo na na in suvremenoga pisanog Alana Forda.

Taj pomalo stripovski pristup vidljiv je u gotovo svakoj re enici, autor kao da samoironijom želi postaviti granice ljudskoj gluposti, ali ne s pozicije uma ili racija, ve s pozicije djeteta, odnosno ovjeka, koji je ni kriv ni dužan ba en u ralje života. Idu i prema kraju svojega životnog puta, ostaje mu samo samoironija kao obrana uma.

Pavao Ružman na taj na in tematizira jedno op e mjesto u književnosti dvadesetog stolje a, naime, da je

sudbina ovjeka odre ena ve njegovim ro enjem i uvjetima života, a ne njegovim potencijalima, talentom i mogu im znanjima. Cilj takvoga malog ovjeka, pastira, smetlara, pomalo je aristotelovski, biti najbolji pastir ili smetlar na svijetu, iako se, naravno, time ništa ne postiže. Takvo destruiranje dovodi do komi nih stripovskih situacija, u kojoj stvarnost postaje nešto drugo, sam in, a ne život sam.

Tako, na primjer, u naslovnoj pripovijetci “Doživljaji maloga pastira” Pavao Ružman piše: “Meni nije bila su ena pastirska diploma, niti smjer

kravar, niti konjušar, tko zna možda i car, ve sam od oca bio degradiran u obi nog svinjara, kanasa. Ako je blentavost bila jedna od odlika pastira kravara, to je za svinjara bila glavna, jedina i odlu uju a odlika ...

Teško sam se pomirio s tim da budem obi an kanas, moji skriveni kapaciteti nisu mi dozvoljavali da se olako pomirim sa zlom sudbom ...”

Knjiga je vrijedna i zbog toga što donosi niz zanimljivih i pomalo udnih likova, danas bismo rekli pomalo besprizornih, strica Jakopa, Cukurlinke, Biškupa fakina, Hlapeca Len-

ija i drugih, opisuju i siromaštvo i vrijeme šezdesetih godina prošlog stolje a, uz namjeran izlet u rimska vremena u pripovijetci Ferencgrad, koja, me utim, govori o sadašnjosti na svoj na in.

Nakladnik je Književni krug Prelog, a sunakladnik Udruga gluhih i nagluhih Me imurske županije. Rije je o drugoj knjizi ovog autora, prije nekoliko godina izašla mu je knjiga Pisac i slikar Pavao Ružman iz “Preloške novele“.

(J. Šimunko) Preloga

30. studenoga 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Scena PETAK, 3. prosinca, 20 sati Prostor, akovec

SUBOTA, 4. prosinca, 21 sat Prostor, akovec

Humanitarni koncert povodom 11. Sajma dobrote Gimnazije akovec

“Videovision” - Videos played by Greendwarf

U enici Gimnazije akovec i ove godine marljivo rade na organizaciji Sajma dobrote, ve 11. godinu za redom. Iako je datum samog Sajma 23. prosinca, dio svog truda gimnazijalci e prezentirati ve 3. prosinca humanitarnim koncertom u Prostoru. Bendovi koji e se predstaviti redom su Restart u nešto izmijenjenoj postavi, Line out za ljubitelje malo žeš eg zvuka i zvijezde ve eri bend Full house. Svi su pozvani da svojim dolaskom pruže podršku ovoj humanitarnoj akciji.

Nakon dužeg vremena GREENDWARF e u Prostoru ponovno nastupiti s najnovijim miksevima spotova (koje je sve ovo vrijeme izbivanja uredno sakupljao i arhivirao - preko 2.000 spotova raznorodnih glazbenih pravaca). Ne sumnjamo da e i ove subote pripremiti “ ušpajz“ davno zaboravljenih i rijetko vi enih ili pak uvijek rado vi enih glazbenih spotova ponajboljih glazbenih umjetnika iz cijelog svijeta.

STUDIO “DVIJE LIJE“ predstavio novi filmski projekt: DVD “ akovec – Grad Zrinskih”

Iz akovca s ljubavlju Višestruki dobitnici nagrada na Me unarodnom festivalu turisti kih ilmova u Splitu, akove ki studio “Dvije lije“, predstavili su još jedan vrijedan ilmski projekt - DVD videoizdanje nazvano “ akovec – Grad Zrinskih”.

Predstavljanje DVD-a izazvalo je velik interes me u akov ancima koji su rado došli vidjeti svoju dragu me imursku metropolu u najljepšem svjetlu. O ostvarenju na predstavljanju je govorio ilmski kriti ar Petar Krelja, koji je naglasio kontinuitet i kvalitetu autora i režisera ovoga ilmskog projekta Roberta Lisjaka, te zanimljive sadržaje i kadrove ilma, koje je zabilježilo precizno oko kamere. Predstavljanje su glazbom upotpunili dobro poznati duo Marko & Laci.

Dvojezi no DVD izdanje bit e u prodaji krajem studenoga, a krasi ga bogatstvo sadržaja koje ini nekoliko atraktivnih ilmskih cjelina – ilmovi “Iz akovca s ljubavlju”, “Obitelj Zrinski” i “Porcijunkulovo”, slide show starih razglednica akovca, rijetki ilmski snimci akovca iz prošlog

Predstavljanje DVD-a izazvalo je velik interes me u akov ancima koji su rado došli vidjeti svoju dragu me imursku metropolu u najljepšem svjetlu stolje a te glazbeni spot “Vu akov- studio koji je postigao takav uspjeh. cu” Borisa Leinera.

To je i najbolji pokazatelj da se i te Ovaj novi turisti ko - promidž- kako isplati ulagati u najatraktivniji beni projekt, nastao u samostalnoj oblik turisti ke promidžbe, odnoprodukciji studija “Dvije lije” i uz sno u ilmsku promociju akove kog pomo mnogobrojnih sponzora, i me imurskog turizma koji zadnjih realizirala je mala ali uigrana ekipa godina postiže zaista zapažene repredvo ena redateljem, scenaristom zultate u zemlji i inozemstvu. i montažerom Robertom Lisjakom, Nastoje i predstaviti naš akosnimateljem Jožom Behounekom i vec u što atraktivnijem i suvremeDarkom Novini em, zaduženim za nijem izdanju, poštivali smo staru izreku da “slika govori tisu u rije i” postprodukciju.

Ina e, studio “Dvije lije” ve te osmislili cijeli projekt kao vizualnu nekoliko godina za redom osvaja ilmsku impresiju našega grada, bez nagrade na prestižnom me una- suvišnog teksta i zamornih injenirodnom festivalu turisti kih ilmova ca, suhoparnih podataka i brojaka (“Dravom zlato plovi”, “040 od 0 do ... - rije i su Roberta Lisjaka. Više o - Poštivali smo staru izreku da ‘slika govori tisu u rije i’, kazao je 24”, serija spotova “Dobrodošli u Me- projektu možete saznati na www. imurje”) i jedini je hrvatski ilmski dvijelije.hr/dvd.

Robert Lisjak

NOVI ALBUM Dunje Knebl “Jelen pase”

Elektronika s dušom Na jedanaestom albumu ove neobi no produktivne umjetnice slušat ete stare hrvatske narodne pjesme u potpuno novom ruhu. Iako je uz Dunjino ime samo još jedno ime na albumu, rezultat je za udan, o aravaju i, iznena uju i, fascinantan, spoj autenti nosti, svevremenosti i univerzalnosti narodnih pjesama s mogu nostima koje pruža današnja tehnologija snimanja.

Kako sama Dunja kaže, to je “elektronika s dušom”. Moglo bi se dodati tome još karakteristika psihodelija, eroti nost ve eg broja odabranih pjesama, a i strani izrazi za suvremenu folk glazbu poput “electronic folk”, “ghotic folk”, “world fusion” i sli no.

Faktor iznena enja je i Dunjin pjev (u nekim pjesmama) koji je neprepoznatljiv za one koji su navikli na to da je uju u nježnom, eteri nom izdanju. Na ovom albumu povremeno ujemo glas kakav smo navikli uti od autenti nih narodnih pjeva a ili primjerice, kod Ladarica.

Jedini Dunjin suradnik je svestrani Tomo Sombolac, s kojim je ve sura ivala na albumu “Do e Boži , oj koledo!”, a i na drugim projektima. Tomo Sombolac je ne samo pjevao (sam ili

Dunja Knebl izdala je novi album pod nazivom “Jelen pase”

Po izboru pjesama album je i dalje vrsto pozicioniran u sjevernoj Hrvatskoj, odnosno Me imurju i Podravini s Dunjom), svirao na stvarnom instrumentu (šargiji, na primjer) te fu kao, nego je složio zvukove za aranžmane koji as zvu e kao da svira cijeli orkestar, u sljede em trenutku nije jasno koji su instrumenti u pitanju jer je zvu na slika stvorena od raznih semplova. Aranžmani su potpuno razli iti od pjesme do pjesme, tako da nitko ne e ostati ravnodušan niti e se initi predugim tih šezdeset minuta, koliko je trajanje albuma.

Po izboru pjesama album je i dalje vrsto pozicioniran u sjevernoj Hrvatskoj (Me imurje, Podravina), s pojedina nim izletima u Turopolje i Slavoniju.

Pored Dunjinoga uobi ajenog izbora potpuno nepoznatih starih - hrvatskih - nikad - snimljenih” pjesama, na albumu ima i nekoliko popularnih i esto obra ivanih, poput “Mura, Mura”, “Ki su de ki kaj valjali”, “Išla bi v gorice”, “Alaj zorja”.

DISCO ve er povijesnog Šmrka

Sve spremno za spektakl u Murskom Središ u Raspadom Jugoslavije, raspao se i OO SSO Mursko Središ e, a s njime i disco “Šmrk“, osamdesetih i devedesetih godina prošlog stolje a kultni disco klub, koji još i dan - danas sanjaju brojni Središ anci, osobito Središ anke, ali i mladež susjednih naselja i Prekmurja.

Mnogima još i sada na spomen Šmrka u srcu i nogama zaigra: Di si bija, bija kad je grmilo, Drugi joj raspli e kosu, Da sam da sam pekar ... ili Rivers of Babilon, Mama mia, Gimme, Gimme, Gimme ... i mnogi drugi hitovi tog vremena.

Sve te i stotine drugih pjesama ponovno e se mo i uti

na velikoj retrospektivnoj disco ve eri u TK-u “Cimper“, Mursko Središ e, u subotu 11. prosinca od 20 sati pa dok se izdrži.

Za ovaj spektakl pripreme su pri kraju, a za disco stolom izmjenjivat e se nekadašnji popularni “disk džokeji” Bojan Bra ko Bi o, Damir Jurini Peck, Ivica Vuri Ico, Marijan Šari Š uki, Mario Ciglar Cipi, Sre ko Fran i Eto, eki, ajo, Fixy, Muki, Bojan, Saša Tomislav, Ivica i možda još neki od brojne armije koja je od 1982. do 1991. prekapala i preslagivala gramofonske plo e, magnetofonske vrpce i kazete.

- Jednostavno treba do i svatko, mlad i star, ali s dobrom

namjerom i zaista e imati u emu uživati. Svjetla pozornice i dobar razglas ve su spremni.

Osim glazbe s patinom, bit e piva i grickalica te nagradnih igrica.

No, svakako najve a je nagrada vidjeti te omladince koji su i onda i sada sve odradili besplatno, dragovoljno ..., samo da je mladež imala nešto za zabavu i druženje.

Cimper e u subotu 11. prosinca primiti sve koji do u. Ako unutra ne bude dovoljno mjesta, program e biti prenesen na prostor ispred Cimpera. U maloj prostoriji Šmrka u Frankopanskoj ulici, gdje je sada prostor IZI Proma, bilo je ak 350 mladih, “pola Središ a”, rekli bi u ono vrijeme. (Stjepan Mesari )

DJ-i su spremni za veliku ve er

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2010.

Knjige, glazba, internet... br br. 795

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA

Brian Grover, Jim Rickards - “Ruska zima” - “Nisam mario ho u li ostati živ ili poginuti. Ako nisam mogao biti sa ženom koju sam volio, bilo mi je svejedno ho u li umrijeti.”

Brian Grover perspektivan je mladi inženjer koji je, kako se inilo, imao sve: bio je tamnokos, zgodan, iz bogate obitelji, diplomirao na Cambridgeu. Njegova majka željela je da se oženi “nekom dragom djevojkom” i smiri, otac je želio da se priklju i vojsci. Ali Brian je imao druge zamisli ...

Godine 1931. Brian Grover pobjegao je pred svjetskom recesijom u potrazi za bogatstvom i pustolovinama u Staljinov, za život opasan, Sovjetski Savez. Bio je to potez koji mu je potpuno promijenio život.

U moskovskom kazalištu upoznat e lijepu mladu bolni arku Ileanu Petrovnu.

Njihovoj zaljubljenosti ništa ne e stajati na putu, a ono što e Brian u initi da bi bio s voljenom Ileanom omekšat e Dobitnice knjige “Jedini svjedok ljepote” Mire Gavrana: Samanta Lon ari iz Ma kovca, Anita Novak iz akovca.

KNJIGA TJEDNA

Amy Tan - “Stotinu skrivenih osjetila” Nedugo nakon što Olivijin otac na a samrti prizna svojoj obitelji žebit lji da d je j u Kini Ki i imao i ž nu i k er, njegova kineska k i Kwan dolazi u Ameriku. Kwan se uskoro povjerava Oliviji i govori joj da ima “yin o i”, kojima vidi duhove mrtvih. Oliviji smetaju Kwanine luckaste pri e te se prema njoj odnosi vrlo loše,

dok Kwan prema svojoj mla oj polusestri ne pokazuje ništa do obilja bezuvjetne ljubavi. bilj b j t lj b i No, kako Olivia odrasta, postaje sve više ovisna o Kwan, kao vodi u u duhovni svijet.

Kwan u i Oliviju kako koristiti svoja skrivena osjetila pri rješavanju životnih teško a i Olivia s vremenom uvi a da “svijet nije

puko mjesto, ve prostranstvo duše”.

Knjiga K ji “Stotinu “St ti skrivenih k i ih osjetila”, koja pri a o dvije razli ite kulture, jedne pragmati ne, zapadnja ke, i druge misti ne, kineske, bila je punih dvanaest tjedana na vrhu ameri ke ljestvice najprodavanijih knjiga.

Amy Tan autorica je svjetskih hitova “Klub sretnih žena” i “Žena boga kuhinje”. Živi i radi u San Franciscu.

ALBUM TJEDNA

The Roots - “How I Got Over”

srca i najrigidnijih sovjetskih vo a. Njihov susret ozna ava po etak strastvene i iznimne ljubavne pustolovine koja e, kad se na e na novinskim naslovnicama diljem svijeta, za uditi i o arati sve.

Sagledana u pozadini politi kih i društvenih previranja, “Ruska zima“ vrlo je topla i iznimno napisana istinita pri a o hrabrosti, junaštvu i nepokolebljivoj odlu nosti jednoga muškarca da bude sa ženom koju voli.

WEB PREPORUKA

Amazing Pics (amazingpics. posterous.com)

Ako je Eminem spasitelj pop glazbe - kako je jednom prilikom napisao Nomadov novinar Ozren Milat, tadu grupu The Roots bez imalo dvojbi i puno razmišljanja možemo nazvati spasiteljima rap glazbe.

Rap kao sku enije podru je od sveprožimaju eg termina “pop” egzistira u puno užim medijskim me ama i odgovara sudu koji uop e ne mari što se doga a izvan kvarta, a kamoli što o njemu misle ljudi koji ga ne slušaju.

Tu vrtnju ukrug izme u “dobrih rima” i “dobrih beatova” odlu io je zaustaviti philadelphijski kolektiv The Roots.

Oni u tome uspijevaju ve punih 17 godina, no uz malu ali primjetnu dozu rezerviranosti.

Samim time što su izvrsni muzi ari - svira i, ve su promijenili odnos prema ostatku nereperskog auditorija. Je li to bilo dovoljno? Uglavnom da, emu svjedo i legendarna suradnja s Erykah Badu, gostovanja na Montreux Jazz estivalima, trip-hop, dub, soul, jazz, rock i unk uklizi s kojima su k’o od šale širili horizonte hip-hopa - ali samo kada i u mjeri u kojoj to nije utjecalo na njihov status u kseno obi noj hip-hop zajednici.

I tako je došao trenutak u karijeri kada je inspiracija grupe

Popis pjesama

dosegla toliki nivo da se gral njihovog hip-hop idealizma prelio. Bez da su si oni to osvijestili, postao im je bolno pretijesan. Pjesme kojima raspolažu The Roots na svom devetom studijskom albumu u rangu su najboljih pjesmarica ikad! Onih Neila Younga, Briana Wilsona ili Lennona - McCartneyja.

Od uvodne trilogije “Peace o Light”, “Walk Alone” i “Dear God 2.0” koja odiše produhovljenom introspekcijom David Crosbyeve “I I Could Only Remember My Name”

1. A Peace o Light ( eat.

Amber Co man, Angel Deradoorian, Haley Dekle); 2. Walk Alone ( eat. Truck North, P.O.R.N., Dice Raw); 3. Dear God 2.0 ( eat.

Monsters o Folk); 4. Radio Daze ( eat. Blu, P.O.R.N., Dice Raw); 5.

Now or Never ( eat. Phonte, Dice Raw); 6. How I Got Over ( eat. Dice Raw); 7. DillaTUDE: The Flight o Titus; 8. The Day ( eat.

Blu, Phonte, Patty Crash); 9. Right On ( eat. Joanna Newsom, STS); 10. Doin’ It Again; 11. The Fire ( eat. John Legend); 12.

Tunnel Vision; 13. Web 20/20 ( eat. Peedi Peedi, Truck North); 14. Hustla ( eat. STS) plo e, pa do “The Day” koje se ne bi odrekle ni Joni Mitchell ili Carol King.

Vjerojatno primje ujete da se u nizu ne spominje ni jedan izvo a hip-hop provenijencije, pa ak ni jedan glazbeni zna ajnik a roameri ke kulture. Tomu je tako jer “How I Got Over” album potencijalno nadi-

lazi hip-hop šprancu u njezinom totalu.

Ipak, The Roots nisu odlu ili napustiti svoj stilski habitus i tijekom cijelog albuma sviraju jedne te iste, iako genijalne, break-beat paterne, masni bas i pokoji scratch. Šteta, iz razloga što im pjesme zahtijevaju puno više - i mogu puno više. The Roots su samo trebali žrtvovati trun icu svojega “crnog ponosa” u korist glazbene umjetnosti i hrabro iskora iti u nepreglednu paletu aranžerskih boja. Ogoliti pokoji beat, razvu i neki instrumental, izbaciti poneku rimu.

Ta o ekivanja i nisu toliko nerealna kada znamo da su The Roots dosada prekršili ve brojna nepisana pravila hip-hop matrice, ve odavno zamijenivši sampler za bubanj i “gangsta temat” za doktorat iz sociologije.

Kada bolje razmislim, sve ovo što sam napisao jest traženje kruha preko poga e, i “How I Got Over” je na posljetku možda najbolja plo a grupe ikad. Jedan vrijedan, trijezan i rijedak pokušaj da hip-hop i rap glazba transcendiraju svoju sku enu stvarnost u podru je neke “više” umjetnosti.

(Višeslav Laboš, preuzeto s portala: Muzika.hr)

INTERNET I RA UNALA

DynDNS - DNS i imena domena za svakoga Svi vole lijepe otografije.

Zato i postoji toliko web stranica koje se bave njihovim spremanjem i organiziranjem. Upoznajte blog posve en najboljim amaterskim i profi otkama na Internetu.

Amazing Pics za vas ru no izabire i filtrira predivne slike koje nalaze širom weba.

Iz ljubavi prema dobroj otografiji nastao je mikroblog,

iji autori imaju odli no oko za pronalaženje slika koje govore više od tisu u rije i.

I to je zapravo sve što trebate znati o Amazing Pics, a više nego dovoljno da stranicu uvrstite u avorite i povremeno provjerite nove otografije koje e vas oduševiti. Sigurni smo da ete prona i nešto po svom ukusu.

Dinami ki DNS (Dynamic DNS) je servis koji vam je potreban ukoliko umjesto stalne veze na Internet koristite DSL, ISDN, analognu modemsku liniju ili pak kablovsku vezu, a želite imati na Internetu uvijek dostupan neki od servisa (web server, ssh, Remote desktop, VPN) s vaše lokalne mreže. Rješava jedan od osnovnih problema koji u ovom slu aju imate – kako pojednostavniti pristup na javnu IP adresu na Internetu koja se prilikom svakog spajanja iznova mijenja.

Što je to dinami ki DNS? Servisi dinami kog DNS-a pomažu vam na na in da prilikom svake promjene IP adrese (za DSL korisnike barem jednom dnevno)

povežu uvijek s istim imenom domene, tj. jednostavnim nazivom umjesto brojeva u IP adresi koji su ionako primjereniji za upotrebu od strane ra unala. Dinami ki DNS servisi nude obi no održavanje nekoliko adresa besplatno uz neko od imena domena po izboru. Princip rada je relativno jednostavan – ruter, tj. modem ili ra unalo e periodi no ili prilikom svake promjene statusa veze na Internet DynDNS servisu javiti novu IP adresu – i s tom vrijednoš u e DynDNS servis odgovarati na upite za vašu domenu.

DynDNS.com Najpoznatiji servis dinami kog DNS-a je unutar zadnjih nekoliko mjeseci postrožio svoju besplatnu

uslugu (sada su za nove korisnike dostupna ažuriranja samo za dvije domene, dok je prije ograni enje bilo pet) ima relativno veliki izbor besplatnih domena iju poddomenu birate sami, a mogu je i zakup domena po izboru. Servis je vrlo jednostavan za upotrebu, a podržan je gotovo na svim ku nim ruterima koji imaju DynDNS unkcionalnost. Registracija je vrlo jednostavna - dovoljna vam je e-mail adresa i za nekoliko minuta ste spremni za rad.

ChangeIP.com Servis za naprednije korisnike koji uz osnovnu unkcionalnost dinami kog DNS-a nudi i dodatne stvari (poput ažuriranja grupiranih servera, preusmjeravanja portova i

sli no) ima ažuriranje do pet domena besplatno. Jedna od prednosti je što je podržan od strane rutera koji imaju problema s dyndns.com servisom te je na taj na in gotovo jedina alternativa, a i izbor besplatnih domena je ve i nego kod dyndns.com servisa.

Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

30. studenoga 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film MAKSIMUM MEGAMIND

DRUŠTVENA MREŽA THE SOCIAL NETWORK

animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski jezik U našem kinu nije u 3 D tehnici Režija: Tom McGrath

biogra ska drama Režija: David Fincher Uloge: Jesse Eisenberg, Andrew Garfield, Justin Timberlake, Rashida Jones

MaksimUm je najgenijalniji superzlikovac kojeg je svijet ikad upoznao. I najneuspješniji. On ve godinama pokušava osvojiti Metrograd na sve zamislive na ine. Me utim, svaki pokušaj završi katastro alnim fijaskom zahvaljuju i superheroju po imenu Metroman, nepobjedivom heroju sve do dana kada ga MaksimUm slu ajno ubije. Odjednom,

MaksimUmov život gubi smisao. On je superzlikovac bez superheroja.

Shva a da je ostvarenje životnog cilja najgora stvar koja mu se ikada dogodila. MaksimUm odlu i da je jedini izlaz iz dnevne rutine stvaranje novog suparnika, po imenu Titan, na prvi pogled ve eg, boljeg i ja eg od Metromana.

Trajanje: 96 minuta, za sve uzraste.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) Glavnu žensku ulogu u filmu “Sklonište” igra: a) U. Thurman b) M. Bellucci c) J. Moore Dobitnik iz prošlog broja: Nikola Magdaleni , Ivanovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

srijeda, 1.12.

l. br: _______________________________

etvrtak, 2.12.

________ _____________________________

- Tribina nema filmskog programa

petak, 3.12. e društvene internetske mreže na svijetu – Facebooka. Film je snimljen prema romanu Bena Mezricha, a scenarij potpisuje Aaron Sorkin (TV serija “Zapadno krilo“, Rat Charlieja Wilsona, Malo dobrih ljudi). Trajanje: 122 minute, preporu ujemo starijima od 12 godina.

DVD, BLUE RAY IZLOG

17.00 i 18.30 MAKSIMUM MEGAMIND animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski jezik U našem kinu nije u 3 D tehnici Režija: Tom McGrath

20.00 DRUŠTVENA MREŽA THE SOCIAL NETWORK

1. BJEGUNAC 2. STRAVA U ULICI BRIJESTOVA

4. PROFESIONALCI U AKCIJI 5. SAVRŠENI SPOJ 6. ŠTO NAKON DIPLOME

17.00 i 18.30 MAKSIMUM

8. SEKS I GRAD 2

animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski jezik

9. CITY ISLAND

20.00 DRUŠTVENA MREŽA

10. PRI A O PRVAKU

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA

DRUGI DAH Poznati i opasni gangster Gustave ‘Gu’ Minda (Daniel Auteuil) upravo Predsjedniku SAD- je pobjegao iz zatvora. a i britanskom premi- Francuska ga policija jeru rat se baš nekako traži. Prije negoli napu-

U BANANI

PHOEBE U ZEMLJI UDESA Phoebe je 9-godišnjakinja koja se sprema za školsku predstavu “Alise u zemlji udesa”. Phoebe Lichten ima Touretteov sindrom, te je nestašna, maštovita i samosvojna, dok njena mašta preuzima kontrolu nad životima njene majke (Felicity Hu man) i nadarene u iteljice glume Miss Dodger (Patricia Clarkson). Njena majka Hillary i otac Peter (Bill Pullman) nose se s teško ama vlastite veze

1. HARRY POTTER I DAROVI SMRTI 2. PO ETAK

sti zemlju sa Simonom ‘Manouche’ (Monica Bellucci), ženom koju voli, Guu je potreban posljednji posao kako bi skupio nešto novca.

3. CITY ISLAND

i bolesnog djeteta, dok se njena mla a sestra Olivia (Bailee Madison) osje a zapuštenom jer sva pažnja pripada Phoebe.

8. UBOJICE

biogra ska drama Režija: David Fincher Uloge: Jesse Eisenberg, Andrew Garfield, Justin Timberlake, Rashida Jones

subota, 4.12.

7. PRINC PERZIJE

dopada. No, ne slažu se svi s njima. Prije svega, tako ne misle ameri ki general Miller koji sa svojom saveznicom, politi arkom Karen Clark, pokušava zaustaviti ratnu mašineriju.

akcijska misti na antazija

Odgovor: ___________________________

3. DRUGI OVJEK

Kada lovac na talente svrati u njihovo maleno selo, polubra a Beto i Tato bivaju otkriveni kao sportske nade. Beto biva prozvan “Rudo” zbog svojega nevjerojatnog golmanskog stila uvanja lopte, a Tato postaje “Cursi” zahvaljuju i svojem na inu zabijanja golova. Slava e ih promijeniti ... Ho e li zaboraviti na razlog igranja?

utorak, 30.11.

17.30 i 20.00 HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: PRVI DIO

nema filmskog programa - Dan osoba s invaliditetom

Ime i prezime: ______________________

Redatelj David Fincher koji nam se do sada predstavio s nekim nezaboravnim remek - djelima (Sedam, Klub boraca, Neobi na pri a o Benjaminu Buttonu) donosi nam svoj novi filmski uradak: Društvena mreža. Pri a je to o ljudima koji stoje iza stvaranja trenutno najve-

RUDO I CURSI

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

biogra ska drama

nedjelja, 5.12.

16.00 i 18.00 MAKSIMUM animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski jezik

4. KAKO JE GRU UKRAO MJESEC 5. AROBNJAKOV U ENIK

20.00 DRUŠTVENA MREŽA biogra ska drama

6. ZALJEV 7. IMAGINARIJ DR. PARNASSUSA

ponedjeljak, 6.12.

18.00 MAKSIMUM

9. PROFESIONALCI U AKCIJI

animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski jezik

10. SEKS I GRAD 2

U.S. Box Office 1. HARRY POTTER AND THE DEATHLY HALLOWS: PART 1

20.00 DRUŠTVENA MREŽA biogra ska drama

2. MEGAMIND 3. UNSTOPPABLE 4. DUE DATE 5. THE NEXT THREE DAYS 6. MORNING GLORY 7. SKYLINE 8. RED 9. FOR COLORED GIRLS

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. FAIR GAME

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8 30

Dobro je znati

www.mnovine.hr •• redakcija@mnovine.hr 333 www.mnovine.hr marketing@mnovine.hr • •040 040312 312 333

30. studenoga 2010.

30. studenoga 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Obiteljska ku a u staroj vije nici U gradu Noordwijkerhoutu u zapadnoj Nizozemskoj nalazi se stara zgrada u kojoj je nekada bila gradska vije nica i banka.

Danas ta zgrada ima posve novu funkciju. Postala je obiteljska ku a. Za to su zaslužni arhitekti iz studija “CSAR Architecture”.

Adaptacija se vršila na na in da se kompletna zgrada ogolila do kraja kako bi se izvela na novo. U stražnjem dijelu postavljena su staklena klizna vrata, a stavljeni su i novi krovni prozori kako bi se na taj na in poja ao efekt u novoj funkcionalnoj zoni – dnevnom boravku. U prizemnom dijelu postavljene su dnevne funkcio-

ure uje: Bruno Kontrec

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10% daje cijelom interijeru elegantnu i mirnu notu. Element stepeništa izvedenog u hrastu naglašen je svojom pozicijom i materijalom.

On se nalazi na križanju funkcionalnih zona i uz to što je apsolutno funkcionalan element ima i estetsku funkciju. http://www.cs-ar.com/csarIndex.html

nalne zone, dok su na katu postavljene glavna spava a soba i tri dje je spava e sobe te kupaonice. Donji je dio izveden u otvorenoj dispozi-

ciji, dopuštaju i zonama da komuniciraju me usobno, a s velikim otvorima na fasadama svjetlo koje ulazi daje efekt još ve e prostranosti.

Tome svemu u prilog ide i odabir materijala u interijeru. Kombinacija dominantne bijele boje i hrastovine s dodacima od antracita

Urbana stanica – ured za “nomade” storiju tu se još nalaze i dvije prostorije za sastanke, ali i kuhinjica, te pult za naplatu i informacije. Smatram da se ne mora ni spominjati da cijeli prostor ima wireless konekci-

Ovo je jedan od onih interijera koji su produkt promišljanja o novim potrebama ljudi, ali i važnosti novih medija i novih na ina komunikacije. Kao takav izveden je u kombinaciji caffe bara i prostora za rad – uredskog prostora. Ciljana skupina klijenata bili su ljudi - “poslovni nomadi”, koji svoj posao rade preko prijenosnih ra unala i koji nemaju iksne uredske prostore. S time u glavi, ekipa iz dizajnerskog studija “Total Tool” kreirala je i ovaj topli interijer,

savršen za koncentraciju i rad.

Veliki volumen u kombinaciji bijele i žute boje s elementima od drva i toplih, udobnih sjedalica daje atmosferu u kojoj je zaista ugodno raditi. Uz glavnu pro-

investirati u nešto sli no tu kod nas, bio bi to vrlo interesantan projekt. Znam da bih, osobno, vrlo rado zalazio tamo. http://www.totaltool.com. ar/

Modernizirano zdanje u kamenu Ekipa iz Threefold Architects studija iz Londona izvela je konverziju objekta koji datira od prije 200-tinjak godina. Sam objekt sa injen je od etiri jedinice i izveden je u kamenu, klasi nom gra evnom materijalu tog prostora u ono doba, a njegova je funkcija bila dodatan objekt – spremište za obližnji mlin (DeMontalt).

Nalazi se na parceli koja je nakošena, a to se izvrsno uklopilo u samu arhitekturu, pa je izveden u dvije visine. Konverzija je izvedena na na in da se arhitektura na elno nije dirala, ve su dodani moderni elementi koji se izvrsno slažu s arhai nom bazom, ali koji i

ublažavaju njenu masivnost.

Ulaz je sa sjeverne, više strane, dok je južna strana, s koje se stere pogled na okolinu, izvedena u staklu, a samim time i okupana u sun evoj svjetlosti kroz ve inu dana. Prostorije su smještene tako da se one dnevne zone nalaze na jugu, dok su spava e sobe smještene na sjever i gledaju k ulaznoj strani. Na katu su smještene još dvije spava e sobe, od kojih je jedna glavna s velikom prostranom kupaonicom i ugradbenom garderobom. http://www.threefoldarchitects.com/

ju, ali i stolove za spajanje preko žice. Još samo da spomenem, za kraj, ovaj se lokal nalazi u Buenos Airesu u Argentini. Ukoliko bi netko od vas želio

Stolna lampa “Binic” Ovaj me primjerak produkt dizajna o arao na prvu loptu. Simpati na, topla i moderna stolna lampa imena “Binic” djelo je francuske dizajnerice Ionne Vautrin, a dizajnirala ju je za talijanski brend Foscarini. Kao inspiraciju je uzela svjetla svjetionika, a po jednom od njih je lampa dobila i ime. Naime, Binic je naziv jednoga malenog svjetionika na britanskoj obali.

Oblik u kojem je izvedena ova stolna lampa doista je neobi an, što daje predmetu posebnu ar. Metalna konstrukcija u kombinaciji s polikarbonatnom mutnom blendom koja daje ravnomjerno svjetlo ini

dobitnu kombinaciju za Binic. Lampa se može dobiti u šest boja – bijeloj, zelenoj, amarant, naran astoj, petrol i sivoj. One su odabrane tako da neka od njih savršeno odgovaraju odre enom interijeru.

Trebate li besplatan savjet, javite se!

A cijena? Cijena Binic lampe je otprilike 1.500 kuna. http://www.ionnavautrin. com/ http://www.foscarini.com/

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2010.

Lifestyle ZA NJU

I zimi ruke mogu biti lijepe i nježne Ruke su, uz lice, najeksponiraniji dio tijela pa je tako njihova njega i higijena jednako važna. Nije uzaludna uzre ica da se mnogo o ovjeku može saznati promatraju i njegove ruke. Naravno, nemaju svi ljudi jednak posao i obaveze pa tako sve žene ne mogu imati savršene ruke i nokte, no to ne zna i da ih ne trebaju njegovati. Dolazak zime posebno je važan što se ti e njege ruke, jer koža zbog niskih temperatura te suhih grijanih prostora ima tendenciju isušivanja i pucanja do te mjere da na koži nastaju male ranice koje su neugodne, esto peku i bole.

Dakle, bez obzira na vaš posao, brinite za svoje ruke.

Vlaga u zraku Nemojte zaboraviti u svoj životni prostor staviti ovlaživa e zraka. Dovoljna e biti posudica s vodom na radijatoru ili nekoj drugoj pe i. Unutra možete staviti nekoliko kapi eteri nog ulja, što e dati prostoru diskretan miris.

Upravo ta vlaga u zraku uvat e vaše ruke od daljnjeg isušivanja.

Gumene rukavice liko komercijalno eksponirane (te su naj eš e loše) i nikako ne kupujte kreme koje sadrže u sebi petrolej.

Ovaj savjet primjenjiv je za sva godišnja doba, no zima je, kao što smo ve spomenuli, speci i na.

Osim hladno e i suhog zraka, ruke vam isušuju razli iti deterdženti i voda puna klora. Zimi perite ruke

Maska za ruke

Nosite rukavice samo kada je to potrebno.

Ovaj savjet vrlo je važan za one osobe koje vrlo esto bez ikakvoga posebnog razloga peru ruke.

Koža na našim rukama je vrlo tanka, osjetljiva i esto vrlo suha pa je zbog toga prva na udaru hladnih vjetrova, leda i suhog zraka u zatvorenim prostorima. Prva zaštita ruku zimi jesu, naravno, rukavice koje štite ruke od hladno e.

Uvijek uz sebe imajte par rukavica, posebno ako imate suhu i osjetljivu kožu.

Pripravci za ruke Nekoliko puta na dan namažite ruke prirodnom kremom za ruke ili, još bolje, kokosovim uljem ili shea

maslacom. Naravno, i kod ku e možete spremiti jednostavne kreme za ruke.

Pomiješajte obi an maslac s malo meda te ljekovitim biljkama kao što su kopriva i podbjel. Ova e prirodna krema biti blagodat za vaše ruke zimi. Ako ve kupujete kreme u trgovinama, kupite one kvalitetnije koje nisu to-

S nekoliko kapi limunovog soka premažite ruke nakon iš enja i korištenja deterdženta, što e im dati potrebnu vlagu i vitamine, te e vratiti koži njezinu pH ravnotežu. Masku možete na initi od jedne žlice glicerina, dvije žlice maslinovog ulja, jednoga ocije enog limuna i jednog žumanjka. Vjerovali ili ne, još jedna savršena maska za ruke je ona od izgnje enoga kuhanog krumpira u koji ste dodali malo mlijeka (kada radite pire krumpir, odvojite dio za ruke).

Razmazite ruke Jednom na tjedna priuštite svojim rukama ekstra njegu i okupajte ih u biljnoj kupki ili ih izmasirajte s pripravkom ljekovitog bilja i ulja. Kupku na inite tako da u vru u vodu stavite sušenu koprivu, kadulju, neven i kamilicu. Ruke nama ite 15-ak minuta nakon što se voda dovoljno ohladi. Za masažu koristite bademovo ulje s nekoliko kapi eteri nog ulja ružmarina.

Piling ruku Jednom tjedno priuštite si piling ruku kako biste s njih uklonili sve mrtve stanice kože.

Piling na inite od nekoliko žlica bademovog ulja, jedne žlice krupne soli i žlice meda, te dobro istrljajte ruke.

NOVOOTVORENI frizerski salon “Frizeraj”

Dodatni popusti za u enike, studente i umirovljenike Novootvoreni frizerski salon “Frizeraj” sm smjemješten je u užem centru Grada akovca na adresi T. Masaryka 18.

Ulica T 18 Lokacija je bivši Zoo centar, cen ntar preko puta Jane. Posebnost otvorenog salona je u tome što je prilago en svim generacijama, pa tako nude dodatni popust za u enike, studente i umirovljenike.

Mladenke e razveseliti informacija što uz frizuru dobivaju besplatno šminkanje. Na Vama je samo da poželite novi look, sve ostalo je u njihovim rukama. Vaše želje sprovest e u djelo. Svi koji držite do sebe, naru ite novi izgled u novootvorenom frizerskom salonu “Frizeraj“. Vlasnica je ambiciozna Ana Posedi, frizerka stilistica i vizažistica.

RECEPT tjedna

www.SAVJETI-hr.com

Piletina i riža

Ku ni lijekovi koji stvarno pomažu

Sastojci:

Na in rada:

250 g riže sol 1 komad pile ih prsa (oko 350 g) 2 jušne žlice maslinovog ulja 125 g vrhnja za kuhanje 5 jušnih žlica (75 ml) kokošje juhe 1 režanj ešnjaka 1 prstohvat šafrana 1 žuta paprika 30 g crnih maslina

Rižu kuhajte 20 minuta u posoljenoj vodi, ili dok ne omekša. Ocijedite.

Isperite piletinu pod hladnom vodom, osušite, narežite po duljini na etiri komada, a zatim na tanke pruti e. Polako pržite piletinu (dva puta). Za inite solju, maknite s vatre i držite na toplom.

U posudu debeloga dna ulijte vrhnje za kuhanje, do-

dajte juhu i zgnje en režanj ešnjaka.

Za inite solju i šafranom, te smanjite vatru.

Operite papriku, narežite na etvrtine i odstranite peteljke, sjemenke i bijele ovojnice. Narežite papriku na pruti e i stavite ih u umak, te kuhajte oko 5 minuta. U umaku zagrijte masline, dodajte piletinu i rižu, te za inite prema ukusu.

umbir lije i mu ninu s obzirom na to da ima medicinska svojstva i može olakšati mu nine u trudno i i povra anje. Sigurno ga je uzimati u malim koli inama. ešnjak snizuje krvni tlak ako ga se konzumira 1 - 3 mjeseca za redom. Isto tako usporava cementiranje i sužavanje arterija, što može dovesti do bolesti srca i sr anih udara.

Soja smanjuje kolesterol zbog svojih visokih doza pro-

teina. Ako se soja konzumira svakodnevno, može smanjiti i prekomjerno znojenje. Ulje od peperminta u malim koli inama može pomo i pri probavnim smetnjama kao što su gr evi, bolovi u trbuhu, za epi i proljevi.

Sok od brusnice koristi se za sprje avanje infekcija urinarnog trakta uzrokovanih bakterijom kao što je E. Coli. Tako er zaustavlja rast ireva na želucu i smanjuje pojavu zubnog plaka.

30. studenoga 2010.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lifestyle ZA NJEGA

Misliš li se ti ženiti?!

Vrijeme ti je!

Baš kad ste pomislili da vam sve dobro ide u životu, završili ste školu, fakultet, radite i uživate, nemate previše briga, sa svih strana po nu ovakva pitanja. Odjednom po nete shva ati, dok ste vi uživali i zabavljali se, malo po malo mnogi su se vaši prijatelji oženili.

“Kad se ti misliš ženiti?!“ Sve eš e idete na vjen anja, a mnogi ak i vaši prijatelji dolaze vam s pitanjem: Kad se ti misliš ženiti?! Po injete imati osje aj da mnogi koji su prije godinu ili dvije s vama izlazili i zabavljali se cijelu no sada na vaš izlazak gledaju kao na usamljenost.

Kada se u sve to uklju e i roditelji s pitanjima što ekate s unucima, situacija postaje prili no teška. ak i ako ste do tada bili prili no samouvjereni, po injete gubiti samopouzdanje.

I vi mislite da je vrijeme za brak Ako se radi samo o pritisku sa strane, vi ete nastaviti svoj život, bez reagiranja na njihove primjedbe. A kada do e trenutak da nešto poželite promijeniti, vi ete to promijeniti.

No, što ako ste i vi postali svjesni potrebe da prona ete nekoga s kim ete se “smiriti“. Kako sada odjednom prona i novu osobu koja e vam odgovarati?!

Nemojte pristati na bilo što Nemojte zbog pritiska pristati na prvu koja nai e. To e sa-

MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos

Suknje Jesen 2010. rekla je zbogom minisuknjama i pozdravila je povratak skromne duljine. Suknje ove sezone u rasponu su od malo iznad koljena do malo ispod koljena. Razni stilovi, od

mo kratkotrajno riješiti problem.

Druga pogreška je da pristanete na vezu, a potom i na brak s djevojkom koja je ve neko vrijeme oko vas, ali vam do sada nije bila privla na niti vam je odgovarala. Takvi potezi e vas vrlo vjerojatno dovesti nakon kratkotrajne euforije u prili ne probleme.

Što onda možete napraviti?

Krenite u potragu za ženom.

Kad ste odlu ili da ste zainteresirani za ozbiljnu vezu, druga ije ete promatrati žene. Ne ete donositi odluku samo na temelju privla nosti nego e postati važni i drugi elementi, a posebno koliko vam je ugodno s njom provoditi vrijeme te možete li je zamisliti kao majku svoje djece. Tražite nekoga s kim ete dijeliti zajedni ke interese i vjerovanja. Nekoga tko e na vas pozitivno djelovati i pomo i vam da rastete kao osoba. To ne e biti lako. I ne ete je brzo prona i samo zato što vi to želite.

Nemojte postavljati rokove No, nemojte sebi postavljati rokove poput – želim se oženiti prije ljeta, želim u brak u roku od šest mjeseci. Možda mislite da e pritisak i rok pomo i, ali vjerojatno ne e. Možda ete u tom roku prona i djevojku jer ete izabrati izme u onog što je pred vama, no pitanje je je li vama to dovoljno?! Želite li s nekim provesti ostatak života jer se uklopio u vaš rok?

Smanjite pritisak Umjesto da kada vas netko pita zašto još niste u braku, odgovarate da ne želite, recite da niste još upoznali pravu osobu s kojom biste bili spremni provesti ostatak života. Recite i da se ne žurite jer vi znate što u životu želite. Na taj ete na in smanjiti pritisak. Ako pokažete da ste o ajni, pritisak e se još poja ati. Ako pak kažete da još niste spremni za brak i da uživate u životu, vjerojatno e vas zasuti objašnjenjima i razuvjeravanjima. Možete pitati imaju li oni neku poznanicu za vas. To e zvu ati kao šala, ali ete pokazati svima da ste spremni za brak, a oni vas poznaju i možda e imati dobre prijedloge.

PITAJ za zdravlje - Psihoterapija nije samo za bolesne nego dapa e za “zdrave” “bolesne”,

Uzroci simptomi, lije enje i sve ostalo Uzroci, što biste trebali znati o aterosklerozi (2.)

Koji su simptomi atero ateroskleroze?

Ateroskleroza kao proces Aterosk po inje od djetinjstva, te kao d takva ne uzrokuje nikakve u simptome sve dok ne dovede do kriti nog suženja arterija, pri emu simptome uzrokuje nedostatan dotok kisika i hranjivih tvari do organa. Simptomi mogu biti progresivni (koji nastaju kad se žila sužava postepeno) ili nagli, kada se žila za epi akutno, naj eš e kao posljedica otrgnutog djela plaka.

Razvoj simptoma je direktno ovisan od ateroskleroti no zahva enih organa : • Mozak :glavobolje, šum u ušima, poreme aji koncentracije i pam enja, osje aj neravnoteže, gubitak snage u rukama i nogama • Srce : bol u prsnom košu, zaduha kod napora ili u mirovanju, glavobolja, vrtoglavica, mu nina, ispadi ravnoteže • Ruke i noge : trnci, smanjen osjet, smanjena miši na

snaga, bol tijekom napora ili u mirovanju. Karakteristi na je nagla, oštra i sijevaju a bol u potkoljenicama tijekom hoda (tzv. intermitentna klaudikacija).

Nelije ena ateroskleroza ima gotovo uvijek progresivan tijek, koji s vremenom rezultira nastankom ozbiljnih bolesti koje smanjuju kvalitetu života i sam životni vijek. Ateroskleroza tako uzrokuje : Anginu pektoris (stenokardija) : zbog smanjenog lumena arterija sr ani miši ne dobiva potrebnu koli inu kisika i hranjivih tvari, što uzrokuje ošte enja sr anog miši a. Glavni simptom koji se javlja je bol u prsištu, koja se može širiti u vilicu, lijevu ruku ili trbuh, a javlja se kod tjelesnog napora ili isprovocirana hladno om.

Bol obi no prestaje sama nakon nekoliko minuta mirovanja, ili nakon medicinske intervencije lijekovima.

Sr ani infarkt (miokardni infarkt) : nastaje prilikom

Mladen Makitan dr. med. Internist Ravnatelj Poliklinike Živa potpunog za epljenja sr ane (koronarne) arterije (ili više njih), a rezultira odumiranjem tkiva koje za epljena arterija opskrbljuje. Bol je ista kao i kod angine pektoris, sa razlikom da ne prestaje u mirovanju. Potrebna je hitna medicinska intervencija jer nelije eni sr ani infarkt vodi u smrt.

Popuštanje srca (zatajenje) : Srce kao pumpa polako gubi snagu te kao takvo više nije sposobno opskrbljivati organizam dovoljnom koli inom krvi. U kona noj fazi proces završava smr u.

Imate vremena Budite svjesni toga da je to vaš život i da ne trebate brzo donositi važne životne odluke, posebno ne samo zato što to drugi rade. Iako vam se ini da su svi drugi u braku, to nije to no. Zadnja istraživanja pokazuju da 20 - 30% muškaraca do etrdeset godina nije u braku. Promijenite pristup, promijenite o ekivanja, ali nemojte samo zbog pritiska donijeti odluku zbog koje ete poslije imati i ve e probleme od toga što još uvijek niste u braku. (izvor: mstil.com)

punih materijala do nabranih, odli na su kombinacija s vašim omiljenim izmama ili cipelama visokih peta. Što se preporu ene duljine ti e, ne morate izgledati staromodno, uz nekoliko osnovnih savjeta zadržite svoj stil i izgledajte obnovljeno, svježe i moderno.

Kada nosite izme sa suknjom, kombinirajte stilove koji se vole. Na primjer, ne nosite debele bucne s ve ernjom haljinom jer su u suprotnosti jedno s drugim. Umjesto toga, odlu ite se za elegantne štikle izme, ne samo da pristaju uz haljinu ve i upotpune cjelokupni izgled.

Duže, punije suknje trebaju sjesti na vaš prirodni struk i kombinirati se obavezno s visokim petama. Što je peta viša, imat ete izduženiju i mršaviju iguru. Ako se odlu ite za suknju iznad koljena, kombinirajte je s tajicama da osvježite svoj izgled. Tako er se ne bojte eksperimentirati s bojom tajica.

Spektar boja za suknje ove sezone u rasponu je od crne do osnovne nijanse sive, crvene i neutralnih zemljanih tonova.

Povratak duljih suknji pravi je dokaz da so isticiranost nikada ne umire. Može se na neko vrijeme zaboraviti na njih, no one se uvijek nanovo vra aju u nekim novim, svježim izdanjima.

TEHNO ZONA

Stigla tipkovnica za iPhone 4 Za sve one koji više vole “pravu” od virtualne tipkovnice, tvrtka BoxWave predstavila ju je kao dodatak za iPhone 4. Radi se o cijelom novom ku ištu koje neznatno

pove ava debljinu iPhonea 4, ali nudi kliznu QWERTY tipkovnicu koja omogu ava lakše pisanje onima koji nisu ljubitelji virtualne tipkovnice. Cijena ovog dodatka je 70 dolara.

12

30. studenoga 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

EEG-laboratorij

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Boluje li od anoreksije?

Potreba za brzim rješenjima

U zadnjih nekoliko mjeseci moja k erka jako malo jede, dosta je mršava i bojim se da ne boluje od anoreksije. Stalno razmišljam o tome boluje li od anoreksije. Što mi je raditi i kako da joj pomognem?

Osnovni poreme aj kod anoreksi ara je pretjerana preokupacija izgledom tijela, iskrivljena slika o tijelu, strah od debljanja koji ne popušta ni onda kad je mršavost dostigla takve razmjere da je ugrožen život.

Iako je u središtu bolesti hrana, anoreksija je bolest uma. esto zapo inje relativno prirodnom željom za gubitkom nekoliko kilograma. Nakon toga javlja se izbirljivost u hrani, jede vrlo male koli ine hrane, pretjerano je tjelesno aktivna, izaziva povra anje, pomo u laksativa i diuretika izbacuje hranu i želi biti lijepa. Posljedica toga je znatan gubitak na težini, suha žu kasta koža, gubitak dijela kose, prestanak menstruacije, hladne ruke i stopala na uobi ajenoj sobnoj temperaturi, kroni na nesanica; neobjašnjiv rast ili pad energije, ne želi u iti (ranije bila odli na u enica), izbjegava društvo,

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

vršnjake, nosi odje u koja ju skriva, bahato i tvrdoglavo se ponaša. Što vam je initi? Najprije i najvažnije je da smireno porazgovarate s k erkom i vidite zbog ega ne jede: možda nema apetit? Misli li da je debela? Ima li možda nekakav drugi razlog? Razgovarajte s ostalim lanovima obitelji zbog analiziranja njezinog ponašanja, a istovremeno analizirajte i svoje. Za stolom ne gledajte u tanjur svoje k eri kako bi kontrolirali koliko i što jede. Ne kritizirajte je i ne govorite joj o hrani i tjelesnoj težini. Ukoliko joj ne budete mogli pomo i da mijenja svoje stavove i ponašanje, a vi i dalje mislite da boluje od anoreksije, onda vam ništa drugo ne preostaje nego zatražiti psihijatrijsku pomo .

Kod lije enja je važno da cijela obitelj sudjeluje. Ako je njezino tjelesno stanje tako loše da predstavlja opasnost po njezino fizi ko zdravlje, ponekad e biti potrebna i hospitalizacija na internom odjelu, gdje se bude vršio svakodnevni nadzor hranjenja i mjerenje tjelesne težine.

Današnji ljudi sve bi htjeli odmah, sve treba biti brzo i lako ostvarivo. Tako se ini da bi trebalo biti, tako nam pokazuju reklame, taj vrli medijski svijet u kojem je sve savršeno jednostavno. Jao si ga nama nasjednemo li, teško nama ako trezveno odolimo napasti brzih rješenja. Nikako nije dobro.

Manje je zlo sa uvati distancu i ne letjeti visoko i brzopleto, nek nam je tlo ipak pod nogama, lakše je i manje boli kad padnemo...Padovi su sastavni dio odrastanja i življenja, nemogu e je proživjeti svoje vrijeme bez uzlaznih i silaznih razdoblja, danas kao i nekad, oduvijek i zauvijek. Izgleda da povijest ljudskog roda stalno ponavlja pri u, samo nas popularna kultura obmanjuje da bi nama danas trebalo biti lako i lagodno. ista laž, a skloni smo joj podle i. im imamo problem, ne osje amo li se dobro ili smo u neuspješnoj vezi, na lošem radnom mjestu, ili nemamo posao ili...što god da nas mu i, mi današnji ljudi nemamo strpljenja i tolerancije, ne da nam se ekati ili uporno i naporno raditi, ODMAH bi htjeli da problem nestane. Kad nam nešto ne ide, kad smo nezadovoljni i neuspješni, gotovo kompulzivno posežemo za promjenom koja e nas pomaknuti iz neželjenog stanja, Zbog nespremnosti da prihvatimo neku nevolju i da postupno sagledamo njene razmjere kako bi pronašli kvalitetna i trajna rješenja, posegnut emo za brzim rješenjima, koja ponekad mogu biti dobar izbor, ali eš e donose dodatne teško e i posljedice. Neke je situacije nemogu e odmah dobro razriješiti, treba ih prihvatiti i paze i na sebe same i svoje bližnje, izdržati teške dane.

Jedna od taktika popravljanja stanja je okrenuta odvra anju misli od briga, što može biti prvi korak prema osloba anju iz zamke, pa zato ima smisla paziti na zdravu

prehranu, upisati se na neki zanimljiv te aj ili rekreaciju, initi razne stvari koje nas njeguju ili zabavljaju. To ne e riješiti problem, malo e umanjiti nezadovoljst vo.

Drugi korak u itavom procesu je sagledavanje stvarnih razloga za nezadovoljstvo i osmišljavanje dugoro nih rješenja. To je klju ni korak koji mnogi izbjegavaju u initi i prepuštaju se brzim kratkoro nim rješenjima svojih problema. Jedno od najraširenijih kratkoro nih rješenja je odavanje alkoholu. «Rakije, rakije amo, jer utjehe nema u vodi», vapio je Tin Ujevi , a mnogi ga danas s dubokim razumijevanjem citiraju. Ljudi koji su zarobljeni u svojim problemima piju da bi zaboravili na brige, opustili se i privremeno oja ali samopouzdanje. Pijanstvo može pružiti zaborav i bezbrižnost, ali vrlo esto se doga a da alkohol izoštri percepciju i problemi se ine ve ima i gorima, pa se još više pije, što samo uve ava probleme i eto nas u alkoholnom paklu. ini mi se da je itavo društvo u kojem živimo stiglo do njegovih vrata, alkoholizam je preplavio sve dobne i društvene skupine. Druga skupina ljudi koji ne podnose stresove svakodnevnog života pribjegava nepotrebnoj medikaciji. Sedativi i antidepresivi gutaju se u zapadnom svijetu kao bomboni, a to nije rješenje problema. Ne budite brzopleti, ne treba vam ni alkohol ni psiho armaci da bi se lije ili od života. Smislite nešto dugoro no bolje za vas.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Križobolja (2) Bolest civilizacije, ili populisti ki re eno križobolja, sve je prisutnije oboljenje današnjice. Gotovo da je nemogu e prona i osobu koja se nije našla u situaciji kad se opravdano požalila na bolove u le ima. Medicinska struka još uvijek nema objašnjenje i odgovor na pitanje zbog ega je taj problem sve prisutniji u našem okruženju.

Bol u križima, koja se javlja u gotovo 80% populacije, naravno eš e u starijoj životnoj dobi, može biti povremena, umjerena ili žestoka.

S vremenskim odmakom javlja se sve eš e, tako da se pojedini pacijenti osje aju izdvojeni iz društva i padaju na skrb svojoj porodici. Rizik od ozljeda postaje pove an, gomilanjem godina on postaje sve teži, a fizi ki napori, oslabjeli le ni miši i, pretilost, neke priro ene bolesti, osteoporoza i sli no pozivaju na opravdani oprez.

Kad do e do pada barometarskog tlaka, poja ane vlažnosti zraka ili hladno e, broj oboljelih ili intenzitet bolova drasti no se pove ava. Problem nastaje upravo u takvom trenutku. Oboljeli trpi žestoke bolove, svako kretanje mu je otežano pa ga nerijetko izbjegava, koristi svaki trenutak da se prepusti mirovanju a takvo stanje mu je najve i neprijatelj.

Mirovanje, osobito u položaju koje pacijentu najviše odgovara, oslabljuje le ne miši e i neminovno dovodi do pogoršanja op eg zdravstvenog stanja. Kako smanjiti bol i olakšati stanje oboljelih? Toplinska terapija definitivno pomaže ali jednako tako ne dovodi do trajnog rješenja. Kratkotrajno djelovanje antireumatika i ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTERAPIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

analgetika nikako nisu trajno rješenje problema, toplice i masaže samo su djelomi na i parcijalna rješenja, dok se bolest podmuklo i bez kontrole nezaustavljivo pogoršava odnosno odlazi u progresiju.

Organizam je neosporno u disbalansu i jedino ga dobar bio terapeut može dovesti u stanje balansa, što u kona nici zna i iscjeljenje.

Poboljšanje cirkulacije i poja ano dovo enje kisika u tkivo može biti od neprocjenjive koristi. U velikom broju slu ajeva to u kona nici zna i trajno rješenje problema, odnosno eliminacija bolesti.

Kao najbolja bioterapeutkinja u ovom dijelu Europe jedina sa sigurnoš u mogu otkloniti takve tegobe potpuno neinvazivno i bez neželjenih posljedica po druge organe. Ve za vrijeme trajanja etiri terapije pacijent je u stanju normalnog unkcioniranja, zadovoljan i spreman na sve uobi ajene izazove koje pred njega stavlja zdrav i uredan život.

Osim svega vrlo je važno eliminirati stres. On bitno umanjuje fizi ku spremnost oboljele osobe i usporava dovo enje organizma u stanje balansa. Svi ti problemi mogu nestati u etiri dana ako donesete ispravnu odluku, dakle dogovorite tretman za kona no ozdravljenje. Ne odga ajte problem, nazovite 098/1347-031, bez SMS-a, i s punim povjerenjem pobijedite bolest jer vi imate pravo biti zdravi. Ne dopustite da vas bolovi izdvoje iz društva i postanu teret vašim najbližima a vama neopisiva patnja. Budite prijatelj sami sebi i nazovite me bez odga anja.

Ja vam želim i obe ajem dobro zdravlje.

OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

30. studenoga 2010.

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

15.11.2010. – 11.12.2010.

NNa sva muška šišanja * pranje kose GRATIS Za dame – Happy hours Utorkom, srijedom I četvrtkom od 11:00 – 15:00 Uz šišanje i pranje kose dobivate * oblikovanje kose (feniranje) GRATI R S RA

• • • •

Klinci šišanje: 25,00 kuna

Muško šišanje: 35,00 kuna Umirovljenici, studenti, u enici, djeca: 25,00 kuna Žensko šišanje: 40,00 kn, 10,00 kn pranje kose Žensko feniranje kratka kosa: 30,00 kuna

RADNO VRIJEME: Pon-pet: 07:00 - 19:30; Subotom: 07:00 - 15:00

Dobro je znati 13 35

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2010.

Komentari Bravo za Ivicu, Niku i Matea

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

- I nikada se više ne smije, a niti se smjelo dogoditi da netko na ovom mjestu zviždi i neukusno skandira na spomen prezimena Kranj ar ...

Ovo je sjajno, kakav pljesak majstoru Niki, kako je to lijepo uti ..., i još nekoliko lijepiH rije i izrekao je Ivan Blaži ko komentiraju i utakmicu Hrvatska - Malta, nakon što je Niko Kranj ar postigao svoj drugi gol na utakmici. Osim što je izrekao istinu i zasluženo pohvalio obitelj Kranj ar i samog Niku, Blaži ko je na neki na in ispravio ono što su svojedobno i Niki i Zlatku Kranj aru govorili i pisali pojedini novinari.

Bile su to grozne rije i i re enice o jednom zaista pristojnom mladi u i obitelji. Re i u katoli koj obitelji o kojoj njihovi poznavatelji govore samo u superlativima. Hvala Bogu da je sada tako i nikada se ponovilo, jer nitko nema pravo Kranj arima predbaciti bilo što. Odgoj, znanje, domoljubnost, krš anstvo, poštenje ... Hvala i Blaži ku što je smogao to re i!

Na k on K r a nj a r a obradovalo me ono što sam uo o mladom dinamovcu Mateu Kova i u, koji, osim što je najmla i strijelac prvoligaškog gola za Dinamo, dobar je mladi , u enik i ministrant u crkvi. Svaka ast de ku koji se ne srami javno priznati svoju vje-

ru – ministriranje, te koji se prekriži pri ulasku na stadion poput njegovih idola Modri a, Messija, Eduarda, Kranj ara ... Taj i takav Mateo Kova i ne može biti loš mladi i nogometaš, apsolutno!

Poput Nike Kranj ara i mnogih njemu sli nih, premda ih je malo. Stoga me rastužilo da se baš ni jedna igra ica akovca i Zrinskog u subotu pred utakmicu nije prekrižila i tako pokazala pripadnost krš anskoj vjeri, ali i kao primjer mla ima od sebe. Može netko re i da je bezveze i da nije važno prekriži li se netko prije utakmice ili to ne u ini. Ja smatram da je to dobro i važno. Kao i prije jela, premda sam svjedok da mnoge ve ere, ru kovi i domjenci zapo inju a da nitko ne napravi znak križa, a kamoli da se pomoli.

Vjerujte da e mali Boži biti radosniji ako se prije svakog posla, utakmice i blagovanja prekrižimo.

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Mobitelomanija Poteško e u korištenju govornih usluga T-Mobile mreže prije otprilike dva tjedna izazvale su pravo nezadovoljstvo korisnika.

I, naravno, ako nešto pla amo, želimo uslugu kakvu zaslužujemo. Me utim, kada je rije o mobitelima, zaista se mora priznati da su nam se bolesno uvukli pod kožu.

Osim što je mobitel postao komunikacijsko sredstvo bez kojeg više ne možemo, postao nam je “osobni tajnik”, “najbolji prijatelj”, “ uvar naših najintimnijih podataka”. Na njega se uvijek možemo osloniti. Možemo ra unati da e nas probuditi na vrijeme, podsjetiti na važne datume i doga aje, stvari koje moramo obaviti taj dan, ali ovdje je i kada se želimo prisjetiti lijepih trenutaka ili rije i osobe koja nam je draga.

Gotovo preko no i mobiteli su postali sastavni dio našeg života. Bez njih osje amo se izgubljeno, dezorijentirano, napeto, jer zasigurno e nas baš u tom trenutku kada smo mobitel ostavili kod ku e netko hitno trebati.

Utje u na nas i naše raspoloženje i to je ono neprihvatljivo. Koliko nam s jedne strane olakšavaju život, toliko nam otežavaju, ak i pokvare dan, kada ih ostavimo kod ku e ili zaboravimo napuniti bateriju.

Zaista je u enja vrijedno kako jedna tehnološka naprava koja doslovno stane u naš džep ima toliku kontrolu nam nama.

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

Tehnološki napredak de initivno je nešto što nam olakšava život, no razvoj tehnologije po eo je uzimati svoj danak. Iako ovo nije pravi primjer, jer mobiteli ipak više olakšavaju nego otežavaju svakodnevnicu, potrebno je priznati da su se razvojem tehnologije mnoge stvari promijenile.

I ja se sje am kada smo bili svi bili to niji, pouzdaniji i držali do dogovora. Danas, pak, u bilo koje vrijeme s bilo kojeg mjesta možemo kontaktirati bilo koju osobu i promijeniti vrijeme susreta, ime smo postali nepouzdaniji i ležerniji i u drugim prilikama.

I upravo u trenutku kada završavam ovaj tekst dolazi mi poruku te posežem za mobitelom. Nasmijem se na napisane rije i drage prijateljice, odgovaram, te za kraj navijam budilicu na sedam sati. I shva am, bez obzira na sve, zaista bih teško prihvatila situaciju u kojoj bih se morala odre i svoje male tehnološke naprave.

E, macane, macane ...

Gledam, itam, ne vjerujem. Mislim si, pa nije valjda opet. Pa ne u JA valjda opet.

Sama sebi ska em u rije . A ništa, ne mogu šutjeti. Jednostavno ne mogu.

Gledam u fotogra iju grobnice na zagreba kom Mirogoju, itam tekst, gledam u brojke od gotovo 100.000 eura i sve mi se nešto muti u glavi. Blaga vrtoglavica, pred o ima zvjezdice, jedva stojim na nogama.

Ma ne, to ne može biti. Pa nije valjda?!

Mislim, što taj ovjek misli, tko je on? 100.000 eura za grobno mjesto dok mi ostali jadnici gledamo doslovno kako emo preživjeti zimu?!

A onda postaje još bolje.

Frajer je kupio grobnicu s devet grobnih mjesta! O igledno je naš dragi gospon Ivo uvjeren da je ma ka, pa mu za svaki potrošeni život treba jedno grobno mjesto.

Oh, pardon, ne ma ka, macan.

- Frrr, prrr, mrrr, umiljato nam je preo sedam godina sipaju i iz rukava laži i hrane i se mlijekom iz naših zdjelica. A onda? Ponestalo je hrane, izgubila je tek, a kao pravi seoski ma ak (seoski lola, tako smo od milja zvali našeg sedamnaest godina starog alfa ma ora), bez trunke privrženosti, kad je shvatio da je isisao sve što je mogao, prepotentno je digao rep i preselio se na susjedovu “kopaju”. Aha, posljednji put prije nego je otišao uspio je dobrano nabrusiti kandže

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

na le ima posrnuloga hrvatskog puka.

I što sad? Da krenemo brojati koliko mu je još ostalo života? Mislim da nema smisla. Koliko god ih je potrošio, uvijek ima barem još jedan “f talonu”.

Taman da ga sad i privedu, istraže ili zatvore, Ivo je, što ne bismo na prvi pogled rekli, macan gipkog tijela i sigurna sam da e prona i i najmanju pukotinu iz koje e se uspjeti izvu i, u kakvu god ga klopku stavili.

A mi ostali? Kako kaže ugledni ameri ki asopis koji našem macanu predvi a skori boravak iza rešetaka, Hrvatska posr e na putu u Europsku uniju, gospodarstvo je u katastro i, a oporba u MMF gleda kao u svetu kravu. Sve je to danak koji pla amo zbog devet života Ive Sanadera.

Mi ostali, na žalost, imamo samo jedan.

AKOVE KI espresso by Bibi

Zapalimo svije u za akove ko atomsko sklonište!

Gledate TV? Bolje nemojte! Ova recesija koju svakodnevno vrte na svim programima uz skrivenu poruku nek’ zapalimo svije u za rVacki prora un u jednom danu postala je ma ji kašalj od problema.

Korejske vijesti o oružanom napadu nuklearne bra e na nenuklearnu bra u zasjenile su sve naše egzistencijalne problem i e. Žali mi se jedna akov anka na inancijsku situaciju. Škrinja prazna, teku i u nedozvoljenom minusu, pa me pita “je l’ dosta kost i jedna mrkva za juhu“. Kako sam ja zagovornik šale i pozitivnog razmišljanja, kažem joj nek’ se ne sekira oko toga jer Koreje su se nešto “posva ale“ i sude i po

svemu za as nas ne bude na ovom svijetu. A ona mi brzo dobaci kontru: “Nek se sam brzo svade jer ja nemam kaj kuhati! A i zima mi je!“ Ipak, toplo i zdušno se nadam da nam se ne sprema mraka a. Jer, znate li ako se sjevernokorejska bra a kojim slu ajem dignu na krivu nogu i upregnu projektilski nuklearni macan mogli bi, navodno, cijeli ljudski rod vratiti na razinu mla ega kamenog doba? Kad bolje promislim, ruku na srce, svima bi nam dobro došlo malo se prizemljiti. I to doslovce. Okrenuti se maj ici Zemlji i pravim iskonskim vrijednostima.

Recite vi meni, kamo emo mi u slu aju da se Ko-

rejcima pomuti um? akovec atomsko sklonište više nema. Doduše, kad smo ga i imali, rijetki su ga vidjeli. Bio je na mjestu gdje se otvorio posljednji u nizu du ana za zadovoljavanje niskih strasti u obliku niskih cijena. Atomsko sklonište smo, dakle, “prodali“ lancu du ana jer nam je bilo bitnije da kupujemo tjesteninu ili kekse kunu dvije jeftinije nego do sad i da istimo ekonomski prihvatljivijom markom sredstava za iš enje. A ve? Puške f kuruzu - rekli bi naši stari.

U ime love odri emo se onoga najvrjednijeg što se novcem ni ne da kupiti: ljudskog života. Bolje nam je da u ime tog života pri-

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

onemo na posao i u svom dvorištu iskopamo i opremimo svoje atomsko sklonište. A za ono gradsko atomsko sklonište nam, kao i za rVacki prora un, preostaje jedino da zapalimo svije u i kažemo: po ivalo u miru!

30. studenoga 2010.

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

mt

Dobro je znati 15 37

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

30. studenoga 2010.

Novi modeli MercedesBenz Vita i Viana

Prodaja novih automobila u RH - Top modeli u listopadu 2010.

Model

koli ina udio, %

1

Opel Astra

155

5,31%

2

Renault Megane

103

3,53%

3

Volkswagen Golf

99

3,39%

4

Volkswagen Polo

98

3,36% 3,22%

5

Renault Clio

94

6

Peugeot 308

82

2,81%

7

Chevrolet Lace

71

2,43%

8

Kia Ceed

71

2,43%

9

Ford Fiesta

70

2,40%

10

Opel Corsa

62

2,13%

11

Peugeot 207

61

2,09%

12

Hyundai I30

60

2,06%

13

Škoda Octavia

60

2,06%

14

Chevrolet Cruze

57

1,95%

15

Dacia Sandero

56

1,92%

16

Hyundai IX35

54

1,85%

17

Kia Sportage

53

1,82%

18

Škoda Fabia

44

1,51%

19

Citroen C3

43

1,47%

20

Hyundai I20

21

Ostali

43

1,47%

1481

50,77%

2917

100%

Eurosuper 95 BS

8,72

8,77

Super plus 98

8,77

UKUPNO Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH

Super 100 BS

9,15

Eurodizel BS

8,05

8,05

LPG auto plin

4,76

4,66

AMC Asistencija nagradila 10.000-tog lana U utorak, 12. listopada 2010. godine AMC Asistencija je u lanila svog jubilarnog 10.000-tog lana. Gospodin Stjepan Gelen ir bio je vidno iznena en i uzbu en kada ga je prilikom u lanjenja u AMC Asistenciju u poslovnici Croatia osiguranja u Velikoj Gorici do ekao potpredsjednik Uprave AMC-a Ivan Zubak i tom mu prigodom uru io besplatno jednogodišnje lanstvo u AMC Asistenciji, voucher za trening sigurne vožnje te mnoštvo drugih nagrada. Tom istom prigodom g. Zubak je izjavio kako je zadovoljan razvojem usluge i rastom broja lanova te da je u samo pet mjeseci aktivnog poslovanja i u ovakvim tržišnim uvjetima, zadobiti povjerenje 10.000 korisnika za AMC veliki uspjeh. „Obzirom na rast koji nas je pratio do sada, 2010. godinu emo vjerojatno završiti s brojkom od otprilike 20.000 lanova što je daleko od 60.000 lanova koliko smo najavljivali pri pokretanju projekta, no uzevši sve okolnosti u obzir moramo biti i jesmo zadovoljni“, izjavio je Zubak najavivši daljnji rast u 2011.godini.

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 27. studenog 2010.

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

SKUTERI POPUST !!!

POPUSTI NA SKUTERE 2008. I 2009.g. !!!

PIAGGIO ZIP 50 2T 2009.g.

PIAGGIO NRG 50 - 2009.g.

PIAGGIO ZIP 50 4T 2008.g.

GILERA STALKER 50 2008.g.

KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠ A, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

Zagreba ka filharmonija i Ford objavljuju suradnju Na vrhunskom glazbenom doga aju ove jeseni, koncertu jedinstvenog pijanista svjetskog glasa, Ive Pogoreli a, Zagreba ka ilharmonija i Ford objavili su svoju suradnju. Uz to što Zagreba ku ilharmoniju i Ford veže stoljetna povijest te globalna prisutnost, i jedni i drugi teže savršenstvu izvedbe, pokreta i zvuka. Grand Auto kao generalni uvoznik i distributer tvrtke Ford Motor Company za Republiku Hrvatsku s ponosom predstavlja pokroviteljstvo ovog najpoznatijeg hrvatskog orkestra - Zagreba ke ilharmonije. U duhu maestralnih izvedbi i savršenih djela, nezaobilazne su premium marke koje tako er zastupa Grand Auto, a to su Jaguar koji ove godine proslavlja 75 godina te In initi, luksuzna marka japanskih automobila koji su odnedavno prisutni na hrvatskom tržištu.

Prezentacija novih modela u Mercedes-Benzovoj gami lakih gospodarskih vozila održana je u Zagrebu. Posjetitelji su se uz probne vožnje te savjete stru njaka iz Hrvatske i Njema ke mogli uvjeriti u novopostavljena mjerila komfora, kvalitete i u inkovitosti novih vozila.

Novi Vito u najvažnijim podru jima ostaje onaj stari: uvjerljivo neuništiv, sa širokom lepezom mogu nosti primjene, on i dalje predstavlja lako gospodarsko vozilo koje se optimalno uklapa u sve potrebe, djelatnosti i prijevozni ku zada u.

Novi pogon s tehnologijom BlueEFFICIENCY, ve a nosivost, novi ovjes, niska razina buke u unutrašnjosti te poboljšan kokpit odlikuju novi Mercedes-Benzov Vito. Emisije CO i potrošnja goriva u odnosu na prijašnje modele smanjene su rekordnih 15 posto zahvaljuju i novom, modernom etverocilindri nom turbodizelskom motoru i novorazvijenom ru nom mjenja u sa 6 stupnjeva prijenosa. U Vitu nije zanemarena ni udobnost. Tako interijer nove ge-

AutoZubak Vas oprema za zimu

neracije uvjerava funkcionalnoš u i dizajnom te novim konceptom boja, što je vidljivo ve na prvi pogled.

Novom generacijom Viana Mercedes-Benz iznova postavlja mjerila za udobnost, otpornost i ino u materijala te za djelotvornost. S mnogo mjesta – do osam osoba – i krajnje leksibilnom unutrašnjoš u, nudi sve preduvjete za vožnju i kvalitetu kojom su se oduvijek ponosili automobili s oznakom Mercedes-Benza: sveobuhvatan paket sigurnosti, visok stupanj komfora i vrhunska funkcionalnost. Novi motori i paket u inkovitosti BlueEFFICIENCY te znatno smanjena razina buke i udobnost u vožnji jasno naglašavaju prednosti Viana.

Vrhuncem nove generacije i Vita i Viana svakako se smatra tehnologija BlueEFFICIENCY, koja je u serijskoj opremi za Viano, a u dodatnoj za Vito. Ovaj inovativni i za transportere jedinstveni sustav obuhva a, me u ostalim, pomo ni agregat, funkciju ECO-start-stop i gume koje imaju smanjen otpor pri kotrljanju.

AutoZubak svim svojim klijentima pruža mogu nost kupnje guma Conti programa po atraktivnim akcijskim cijenama uz gratis montažu, besplatne provjere stanja akumulatora te kupnje istih po iznimno niskim cijenama.Kako bi svog limenog l jubimca potpuno osposobili za zimske uvjete na cesti, odaberite jedan od 10 servisnih paketa ovisno o dijelu vozila koji treba biti servisiran. Naime, od travnja ove godine samo u AutoZubak ovlaštenim servisima mogu se servisirati sva vozila starija od 3 godine marki Volkswagen, Audi, Škoda i Seat po znatno povoljnijim cijenama i to sa isklju ivo originalnim dijelovima. Sve detaljnije informacije o servisnim paketima mogu se dobiti na besplatnom telefonu 0800/5432, na web stranici www.autozubak.hr ili u nekom od AutoZubak prodajno-servisnih centara.

30. studenoga 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17

Volvo tvornica karoserijskih komponenti u Olofströmu slavi 275 godina postojanja Godine 1735., to nije 24. rujna, za vrijeme vladavine kralja Fredrika I, prvi put se spominje tvornica u Olofströmu. Danas, 275 godina kasnije i preko 40 godina u vlasništvu Volvo Cars kompanije, ova tvornica tehnološki je usavršena za proizvodnju dijelova karoserije za sve Volvo modele, a snabdijeva i klijente kao što su Volvo Trucks, Ford i Land Rover. Od 1927. godine Olofström je proizvodio dijelove karoserije za sve Volvo modele, a povremeno i itave karoserije. S modelom Amazon i novoizgra enom tvornicom u Torslandi, 1964. godine, Olofström se fokusirao na karoserijske komponente. Godine 1969. Volvo je otkupio tvornicu i preimenovao je u Volvo Olofström. Ovim potezom aktivnosti tvornice de initivno su se usredoto ile na karoserijske komponente, a tako je ostalo sve do danas. Tvornica je svoj vrijedan jubilej proslavila ceremonijom i druženjem radnika te testnim vožnjama Volva S60 za lanove obitelji radnika, umirovljenike i predstavnike medija.

Citroën Jumpy najbolji turisti ki vodi

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend 5 vrata, 2010.,hot magenta, servo, ABS, el. podiza i, dalj. centralno, klima, alu felge, maglenke, zatamnjena str. stakla Citroën je na jedinstvenim Danima hrvatskog turizma (DHT), koji su se održali u Rovinju predstavio svoj model Jumpy. Citroën Jumpy Kombi, koji je najbolji turisti ki vodi , namijenjen je prijevozu putnika, a u ponudi je s etiri razine opreme. S jedne strane namijenjen je profesionalcima ije djelatnosti iziskuju prijevoz ve eg broja osoba i, s druge strane, izi kim osobama

koje traže prostrano i funkcionalno vozilo. U ponudi je s 2 razine opremljenosti: Loisirs i Business, te s 2 dizelska motora: 2.0 HDi 120 i 2.0 HDi 140 FAP. Citroën je tako er stavio na raspolaganje sudionicima Dana hrvatskog turizma 3 vozila CITROËN C5, statusno i bogato opremljeno vozilo, koje je ujedno odli an odabir za poslovne osobe.

Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend 2010., zlatna automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI 2000., žuta vu na služba, spuštanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

18

30. studenoga 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EKO KUTAK

Volvo ekološka vizija Drive Towards Zero „Drive Towards Zero“ vizija je Volva s ciljem razvoja automobila potpuno oslobo enih štetnih ispušnih emisija. Svakim danom prave se novi koraci k ostvarenju te vizije. Neki od tih koraka su visokou inkoviti dizelski motori izuzetno male emisije uglji nog dioksida, elektri ni C30 DRIVe i najava plug-in hibrida 2012. godine.

U vrijeme kada se automobilska industrija nalazi pod velikim pritiskom ekologa brojni se proizvo a i trude udovoljiti njihovim željama i omogu iti „ iš u“ budu nost bez korištenja fosilnih goriva. Jedan od njih je i Volvo koji konstantno radi na razvoju napredne zelene tehnologije. Posve enost Volva ekologiji datira još od 70-tih godina prošlog stolje a, te obuhva a itav životni ciklus automobila - od dizajna, konstruiranja i produkcije do korištenja, servisiranja i reciklaže. Težište leži na u inkovitosti korištenja energije, smanjenju emisija i anti-alergijskim interijerima. Volvo je 2008. godine predstavio DRIVe amblem - simbol koji ozna ava ekološki podobne automobile.

Svi modeli izra eni pod tim amblemom potvr uju posve enost i misiju Volva za konstantnim unaprije enjem zelene tehnologije. U svom ekološkom radu Volvo prati tri glavna pravca: unaprije enje u inkovitosti, obnovljiva goriva i elektri ikaciju.

U inkoviti dizelski motori Volvo DRIVe serija automobila sastoji se od nekoliko modela pokretanih izuzetno u inkovitim dizelskim motorima. Volvo

Volvo City Safety sustav prvi dobio Euro NCAP Advance ocjenu modeli C30, S40 i V50 trenutno su najekonomi niji lanovi DRIVe obitelji s kombiniranom potrošnjom od samo 3,8 litara na 100 km i emisijom uglji nog dioksida od 99 g/km.

Volvo je uvjeren da je naju inkovitiji na in kratkoro nog smanjenja štetnih emisija zapravo smanjenje potrošnje postoje ih pogonskih agregata, jer smanjenje emisija atomobila koji se prodaju u velikim koli inama ima ve i krajnji u inak.

U nadolaze im godinama Volvo planira uvo enje ekonomi nih dizelaša sa start&stop tehnologijom ugra enom u sve svoje modele.

Obnovljiva goriva Korištenje obnovljivih goriva jedan je od dodatnih na ina smanjenja štetnih emisija. Volvo stoga nudi modele koji kao pogonsko gorivo mogu koristiti benzin, dizel, etanol i prirodni plin. Volvo Flexifuel modeli, koji za pogon mogu koristiti i benzin i bioetanol, posebno su zanimljivi, a u sljede im godinama Volvo planira koištenje

druge generacije bio goriva kao što je sinteti ki dizel.

Hibridi i elektri na vozila Volvo e 2012. godine predstaviti plug-in hibridni automobil koji se elektri nom energijom može dopunjavati preko ku ne uti nice. Ovi automobili pored elektri nog posjeduju i klasi ni motor s unutrašnjim sagorijevanjem, koji zapravo služi za produženje dosega kretanja, nakon pražnjenja baterija. Volvo C30 DRIVe Electric, koji je privukao zna ajnu me unarodnu pažnju, ve je tu, a uskoro po inju i prve isporuke.

Po etak razvoja gorivih jedinica

vozila na 250 km, a bez emisije štetnog uglji nog dioksida. Navedena tehnologija podrazumijeva pretvaranje teku eg goriva, u ovom slu aju benzina, u hidrogenski plin koji se zatim pretvara u elektri nu energiju što snabdijeva elektri ni motor. Ova tehnologija generira elektri nu energiju bez emisija uglji nog oksida, natrijevog oksida, sumpor oksida i estica, te se tehnologija može koristiti i kod obnovljivih goriva. Cilj je do 2012. godine razviti dva prototipa na bazi Volva C30 DRIVe Electric kako bi se isti koristili za testiranje u svakodnevnom prometu.

Na nedavno održanom sajmu automobila u Parizu Euro NCAP je prvi put dodijelio ocjenu izvrsnosti nazvanu Advance. To je dodatak aktualnog Euro NCAP sustava ocjenjivanja u kojemu se automobili testiraju u razli itim situacijama, a zatim ocjenjuju brojem zvjedica, gdje je 5 zvjezdica maksimalan rezultat. Metoda koja se koristi pri Euro NCAP Advance ocjenjivanju temelji se na znanstvenim podacima, koje daju proizvo a i automobila, a zatim se analiziraju od strane panela eksperata pri Euro NCAP institutu. Samo sigurnosni susta-

vi dostupni na automobilu, a koji su ve prošli originalni test, mogu se uzeti u razmatranje. Volvo City Safety sustav predstavljen je 2008. godine kao dio serijske opreme modela XC60. Pri brzinama ispod 30 km/h, ovaj sustav automatski ko i kada automobil ispred naglo uspori ili stane, a voza ne reagira na vrijeme. Udarci u stražnji dio vozila pri malim brzinama ine više od 50% svih nezgoda. Pri brzinama nižim od 15 km/h, Volvo City Safety može ak izbje i sudar, dok pri brzinama od 15 do 30 km/h može zna ajno smanjiti posljedice udarca.

Ekološke inicijative Volva tu se ne zaustvaljaju pa Volvo ini i sljede i korak prema novoj generaciji elektri nih vozila. Potpomognut švedskom agencijom za energetiku Volvo zapo inje razvoj gorivih jedinica koje e biti u mogu nosti pove ati autonomiju kretanja elektri nih

Šavora d.o.o.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 2. Toyota Avensis, 116 KS, diesel, Luna oprema, 2004.g., cijena: 11.000 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 4. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 9.000 eura na ime 5. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 6. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 7. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 8. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 eura sa PDV-om 9. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 10. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 11. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:1.780,00 eura 12. Opel Corsa 1.7 DTI, 75 KS, diesel, 1. vlasnik, 2002.g., cijena: 4.000,00 eura na ime 13. Nissan Almera 1,5 dCi limuzina, 82 KS, diesel, 1. vlasnik, 2004.g., cijena: 6.300,00 eura na ime 14. Renault Megane 1,6 Coupe, 90 KS, benzin, 2. vlasnik, 1998.g., cijena: 3.000,00 eura 15. Toyota Yaris 1.4 D-4D Stella, 90 KS, diesel, 1. vlasnik, 2006.g., cijena: 7.000,00 eura

30. studenoga 2010.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Boži ni popust Piaggio grupacije Od 2. studenog u svim ovlaštenim Piaggio, Vespa, Gilera, Aprilia, Moto Guzzi i Derbi salonima po inje tradicionalna boži na akcija s popustima na sve skutere i motocikle do 15%. Najpopularniji skuter Piaggio Grupacije, novi Piaggio Beverly 300 sada je dostupan po nevjerojatnoj cijeni od 32.990 kn dok je za ljubitelje sportske vožnje Nexus 300 dostupan ve od 33.652 kn. U ponudi su i modeli za zabavnu gradsku vožnju kao što su Aprilia Sportcity One 50 2T po cijeni od 11.690 kn, Piaggio Zip 50 2T ve od 7.990 kn, Piaggio Fly 50 2T ve od 9.990 kn, Derbi Boulevard 50 2T ve od 9.690 kn i mnogi drugi modeli. Sve cijene se odnose na gotovinsko pla anje. Boži ni popust obuhva a i motocikle marki Aprilia, Moto Guzzi i Derbi.

• Ovlašteni servis Peugeot vozila • Distribucija i prodaja rezervnih dijelova

Peugeotu ILMC naslov

Pobjedom na utrci 1.000 km u Zhuhaiu (Kina) Peugeot je osvojio naslov prvaka na Intercontinental Le Mans Cupu. Pobjedom u Kini Peugeot je slavio petu ovosezonsku pobjedu i zasluženo osvojio naslov. Pobjedu u Kini odnio je 908 HDi FAP Nº2, kojim su upravljali Stephane Sarrazin i Franck Montagny, s prednosti od 4,826s pred Audijem Kristensena/McNisha. 908 Nº1, kojim su upravljali Sebastien Bourdais i Simon Pagenaud, završio je utrku na etvrtom mjestu primjenjuju i malo druga iju strategiju i sudjeluju i u lakšem incidentu u utrci. Osvajanjem naslova ILMC završava se karijera 908 HDi FAP jer Peugeot Sport za idu u sezonu priprema novi bolid – 90X, koji je ovih dana odradio svoje prve testne vožnje na otvorenoj stazi.

južnoj j o k č e ov -a) na čak ci (iza Panex azni zaobil

tOBKKFGUJOJKF J t LFNJKTLP ǏJÝǎFOKF WP[JMB OBKLWBMJUFUOJKF QSBOKF t QSBOKF J ǏJÝǎFOKF UFQJIB t VTJTBWBOKF t NB[BOKF J [BÝUJUB HVNB

- koristi se umjesto novaca - mogućnost dobivanja R-1 računa informacije na telefon 040/365-300

Poznati i slavni Novi singl White Liesa “Bigger Than Us” Britanski bend White Lies svoj drugi album “Ritual” objavljuje to no dvije godine nakon objave izvrsnoga debitantskog albuma “To Lose My Life ...”, ija je naklada u svijetu dosegla gotovo milijun prodanih primjeraka. Novi album “Ritual” u prodaji e se pojaviti 17. sije nja 2011., a pred nama je i sjajan najavni singl “Bigger Than Us”.

Svakako provjerite i videospot koji su oformili Jonas and Francois (Madonna, Audio Bullies, Mr. Hudson, Justice).

U srijedu 1. prosinca u Tvornici kulture hrvatski fanovi grupe White Lies imaju iznimnu priliku uti novi materijal te kako zvu e na pozornici više od mjesec dana

prije izlaska albuma te dva mjeseca prije službene UK i europske turneje! Iz pouzdanih izvora saznajemo da ne ete ostati uskra eni ni za dobro poznate favorite s albuma “To Lose My Life ...”

Povrh svega, na službenim stranicama Universal Musica http://croatia.universalmusic. com - u tijeku je nagradna igra koja sretnim dobitnicima omogu uju susret fanova s lanovima benda na dan koncerta u Tvornici!

Ulaznice za zagreba ki nastup mogu se nabaviti po cijeni od 160 kn na svim prodajnim mjestima u sustavu Eventima (www.eventim.hr).

ovaj korak odlu ila sam se zbog, uvjetno re eno, normalnijega radnog vremena. Majka sam troje djece, troipolgodišnje Lucije i

Slavici nitko cijelu ve er nije želio re i da joj se podigla haljina ak ni Slavi in razvod braka od najmo nijeg ovjeka Formule 1 Bernieja Ecclestonea nije toliko punio strane i doma e novinske stupce kao njezin nedavni modni gaf na srpskoj modnoj reviji. Bivša 51-godišnja manekenka, koja ina e uvijek vodi ra una da izgleda savršeno na svakom

Princ William ne mari za protokol - vjen at e se u petak 29. travnja Princ William i njegova budu a princeza Catherine vjen at e se u petak 29. travnja sljede e godine u Westminsterskoj opatiji. Troškove vjen anja podijelit e kraljevska obitelj i Kateina obitelj Middleton, dok e troškove osiguranja snositi porezni obveznici. Princ je ispo etka htio vjen anje u ožujku, ali iz protokola su mu, me utim, odgovorili kako e tada u Londonu još biti prehladno. Princ je, na užas svoje bake, kraljice Elizabete Druge, imao još nekoliko zamisli koje i te kako odstupaju od protokola. Me u ostalim, sva kraljevska vjen anja do sad održana su u srijedu ili subotu. Osim toga, nadbiskupa od Canterburyja, Rowana Williamsa, još nisu službeno konzultirali niti zamolili da predvodi ceremoniju. - Slušam ljude, ali zapravo najviše volim uti razne savjete i potom sam donijeti odluku, rekao je William, i dao nagovijestiti da Buckinghamska pala a ne e imati posljednju rije . Kad su princa pitali je li svjestan da e uvijek postojati ljudi koji e mu diktirati što smije, a što ne smije, budu i se kralj s tim nije složio.

doga aju te se oduvijek smatrala modno nepogrešivom divom, po astila je cijeli svijet direktnim pogledom na svoju razgoli enu stražnjicu.

Kako se moglo dogoditi da se Slavi ina haljina toliko podigla i otkrila crne hulahupke ispod kojih su se nazirale bijele tangice, a da pritom atraktivna razvedenica to uop e nije primijetila ve je lagodno avrljala u društvu pjeva a Harisa Džinovi a, postalo je glavno pitanje u svim tra erskim kuloarima. - Od svih uzvanika nitko mi nije imao srca re i da se haljina podigla. A sve se vjerojatno dogodilo kada sam izašla iz automobila i ulazila na doga aj, ispri ala je Slavica, dodavši da joj još uvijek nije jasno zašto je nitko nije upozorio na neprimjereni gaf.

Vanna

TOP LISTA DOMA IH 01. Vampir - Ivana Ban

03. Sve za nju

02. Ljubav putuje pod lažnim imenom

Neno Belan, Petar Grašo & Massimo

Vanna

04. Na zub su me uzeli mama

03. Zavoli me u prolazu - Colonia

Jinx . Astronaut Daddy

04. Nevidljivo blago

TOP LISTA DOMA IH

05. Zovem te - Calido

Kim Verson

06. Moja mala nema mane - Cry Babies

05. Sve poš vam svoje uživam

07. Jednom - Marko Tolja

Stjepan Jeršek Štef

08. Sre a - Filip Dizdar

06. Kako u joj re da varin

09. Bez mene sretnija - Bojan Jambroši

Klapa Sv. Florijan

10. Zavoli me u prolazu

07. Bižuterija - Jelena Rozga

Colonia

08. Jezuš, de ki Gaga 09. Moja bjondica

01. White Blank Page - Mumford & Sons

Džo Mara i Maki

02. Rockin’ My Life Away

10. Da se na emo na pola puta

Jerry Lee Lewis, Kid Rock & Slash

Neda Ukraden

03. Beyond The Sea - Rod Stewart 04. Radioac ve - Kings Of Leon

TOP LISTA STRANIH

05. The Flood - Take That 06. Firework - Katy Perry

Najbogatija Hrvatica u potrazi za duhovnoš u Bivša supruga poduzetnika Luke Raji a i najbogatija Hrvatica, Borna Raji , sre u je pronašla u zagrljaju Izraelca Rona Halea, s kojim ima sina i živi u Parizu.

Borna, koja je razvodom dobila 40 milijuna eura, ubrzo je sre u pronašla u zagrljaju izraelskog poduzetnika Rona Halea, kojemu je rodila sina Rafaela. Borna je donedavno bila lanica kontroverzne katoli ke organizacije “Opusa Dei“, no ta je “ljubav“ bila kratkog daha. Nakon samo nekoliko mjeseci shvatila je da kao ljudsko bi e ne može biti “smještena u kutiju“. U Opus Dei uveo ju je Jorge Ramos, generalni vikar Opusa Dei u Hrvatskoj. Borna je nakon Opusa Dei “koketirala“ i s kabalom, a kroz nju se, priznala je, upoznala sa židovskom duhovnoš u. U tom misticizmu pronašla je neke odgovore, ali ni to je nije zadovoljilo, pa sada ne pripada ni jednoj vjerskoj organizaciji.

TJEDNI KALORIFER

Kathy

Dugogodišnja voditeljica vijesti na RTL-u prelazi na novo radno mjesto, te postaje glasnogovornica javne televizije. - Na

02. Ljubav putuje pod lažnim imenom

FORMULA 13

Luke

Dorotea Lazanin Jelenc napušta RTL i odlazi na Prisavlje

jednoipolgodišnjih blizanaca Luke i Tome, a zbog napornog tempa i radnog vremena koje mi je na RTL televiziji znalo završavati i u jedan sat ujutro, moja je obitelj sve više patila.

Osim toga, posao glasnogovornice HTV-a za mene je jedan veliki novi izazov i jako se radujem, te jedva ekam 8. sije nja, kada u po eti, kazala je Dorotea. - Na toj sam televizijskoj postaji radila od samih njenih po etaka, ali sada je došlo vrijeme da se vratim tamo gdje sam po ela. Na HTV-u sam radila sedam godina u Informativnom programu, pri a Dorotea, koja demantira glasine kako s RTL televizije odlazi zbog sva e sa svojim šefovima.

TOP 20 01. Dan - Nola

01. Falling In Love

07. Give A Li le More

Ironik Ft. Jessicalowndes

Maroon 5

02. Commander

08. Wai ng For The End

LISTA Kelly TOP Rowland Ft. Gue DOMA IH a 03. Only Girl

Linkin Park 09. Born Free

Rihana 04. Loca

Kid Rock

Shakira Feat.Cata

10. Shame Robbie Williams/Gary Barlow

05. Wri en In The Stars Tinie Tempah Feat. Eric Turner

TOP LISTA 01. PINK - Raise Your Glass

TOP LISTA 02. EMINEM - No LoveDOMA IH Ft. LIL WAYNE 03. MIKE POSNER - Cooler Than Me 04. RIHANNA - Only Girl 05. KATTY PERRY - Firework 06. JAMIROQUAI - White Knuckle Ride 07. CEE LO - F**k You 08. TAKE THAT The Flood 09. PIXIE LOTT Broken Arrow 10. LADY GAGA Dancing In The Dark

30. studenoga 2010.

Razbibriga 43

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

OVAN (21.3.-20.4.)

Kak se dosmickati vu državno kaso???!

T

ak mi treba gda preve gledim našo državno televizijo, a kaj jo nam gledav gda jo i pla am. Najte me nikaj gledati, pak je pretplata nej tak mala kaj bi jo sam ovak gešenk davav, a nebi hasnuvav. Huje od toga je to kaj sam po ev veruvati kaj govorijo.

Tak vam je bilo minuli tork, nažgav sam televizijo im sam se stauv i ona mi je rekla dobro jutro. Kaj o ete lepšega nek gda vam neš i nekaj re e mam vjutro i to unda gda z ženom nemate tona. No, to je nej vse, nek so mi gospa na televiziji rekli kak je zima pre vrati, na poceko i mam sam se uda debleše oblekev. Gda sam došev vum od zime niti traga niti glasa, ali unda mi se je ve nej dalo iti prebla it, pak sam tak ble eni kak medved magadiv celi den. istam druga sam vam zišev vu petek gda so mi gospa z televizije rekli kak bode, brz as, sneg curev. Naluknuv sam se rez ferungo, a snego niti duhe, tak gda sam se oblekev prtuletno, jerbo nebode naša državna televizija, dvapot vu jednomo

tjedno, z mene hrmaka delala.

Verjem gda znate kak sam zišev: snega je hajdig palo, a ja sam vam dimo došev ves prek moker i z šolcima punim vode.

I bode unda spameten!? ak strela z vedroga neba je doletelo pitanje gospe Juzbaši , narodne ve nice vu akoskomo Grackomo ve o, gda de ki i puce z USKOK-a delajo šekucijo vu našemo Me imorskomo plino, a kak je niš i o temo nej nikaj znauv, tak je niti gradona elnik nej mogev nikaj re i. Na vse zadje se zazvedilo gda narodnjaki o ejo zanuhati Ivkovi ovoga stolca, a gda USKOK, ipak ne dohaja na strana ki poziv.

Tak sam vam i ja uv gda bode USKOK došev i vu našo Upravo za ceste, jerbo kak glavni me imorski cestar more meti tak uda penez, a vsima drugima falijo. Fala dragomo Božeko kaj so i ovi z Uskoka uli za of naš me imorski jal, pak jim je nikaj nej udno. im je Martinje minulo, im smo mošta pokrstili vu vino, pred naše politi are, kak one nejmenše, tak i one

K

OŠTRO ADVENT

UPU IVANJE

LOPTE (MN.)

GR KO SLOVO

STARA MJERA ZA TEŽINU

FOSFOR

nejvekše, so došli prora uni za novo izborno leto štero je pred nami. Verjem gda znate gda so i naši saborniki donesli državnoga prora una za šteri bode falilo jedno pet – šest milijardi kuni. Najte se nikaj plašiti, ak nebode dostik penez bode se napraviv rebalans, a ak bode i unda falilo moremo i doživeti nove poreze kak so na priliko na sunce, zrak, veter…, jerbo to je jedini na in gda nam naša vlada zeme i ono malo penez kaj nam je ostalo. Znate i sami gda penezi kvarijo ljude, a naša vlada o e kajbi mi ostali nepokvarjeni.

Vu državnomo prora unu so ministri preprajli peneze za vsako županijo, pak tak i za našo. Kuliko smo uli naše Me imorske vode bodo dobile lejpi kup ek penez za zaštito vodi, o em re i, za kanalizacijo i pre ista e i to sam zato jerbo je gospon Zor ec biv dosaden ovima vu Zagrebo, kak ministro, tak i ovima vu Hrvackaj vodaj. Isto tak i vsi drugi šteri o ejo jesti državnoga kruha morajo iti vu beli Zagereb grad i tam šte iti, a nej

OLIVER MLAKAR

OSOBINA ONOG KOJI JE LIJEP

kak akoski gracki oci šteri akajo kaj bodo, ministri ili pak jivi zamjeniki, dojšli nudit peneze vu gracko upravo.

Nekak si gruntam gda je od akovca do Zagreba isto tak dauko kak i od Zagreba do akovca, ali kuliko se ja razmem vu poljoprivredo, pak je odnavek krava išla k jaslaj, a nigdar jasle prema kravi. aši me imorski rokometaši so vu Evropskomo kupo igrali z Partizanom z Beograda, tam so zgubili z štiri gole razlike, a prinas so pobedili z tri gole, tak gda Partizanovci idejo dale, a naši ostajajo doma. Šteuv sam vam, pravzaprav, povedati kaj se je pripetilo vu Beogrado, a kaj pak vu Me imorjo.

Dok so naši rokometaši bili vu Beogrado doma i so jiv šteli pelati vu „Hižo cvetja“, ali se niš i nej mogev zmisliti kaj je to i gde je to, a dok so oni bili prinas mi smo jiv pelali po „Potima me imoskoga partizanskoga odreda“, a ak neznate gde je to morem vam re i gda se to denes zove Vinska cesta.

N

POLET

MJESTO U DALMACIJI

GIBSON GLUMICA ZOJA

DOŠAŠ E

MUŠKO IME

SASTAVNI VEZNIK

PLJUSKA

Na samom po etku tjedna biste se mogli prona i u nekim problemima i kon ik ma. Pokušajte se ponaša što zrelije i odgovorno kako biste problem riješili brže od o ekivanog. Bez obzira da li ste u vezi ili ne, savjet koji e vam dobro do i je da ne požurujete s ljubavlju. Ništa ne ete pos i forsiranjem. Pokušajte bi malo oprezniji bez obzira da li je u pitanju ljubav ili poslovni dio života. Nije pravo vrijeme da se opus te i ekate što e vrijeme donije , naravno nije dobro ni forsira , ali važno da je u svakom trenutku znate da ste dali maksimum od sebe.

VAGA (24.9.-23.10.)

Na samom po etku tjedna ete bi prili no neodlu ni, nikako ne uspijevate donijeti odluku što bi za vas bilo najbolje u ovom trenutku. Bit e vam puno lakše ukoliko se malo opus te i stvarima koje nisu toliko bitne ne pridajete takav zna aj. Ne možete se optere iva baš svim detaljima koji se pojavljuju. Iako biste se na samom kraju tjedna trebali odmori od svega, to kod vas baš i ne e bi mogu e. Mogli se pojavi neki ljubavni i nancijski problemi. Nemojte ih ignorira nego rješavajte odmah u nastajanju.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Znate da imate jedinstven i samo sebi svojstven pogled na život, a to e s po etkom tjedna još više do i do izražaja. Budite ono što jeste i uživajte u tome. Zacrtajte sebi ciljeve i zapo nite s njihovim ostvarivanjem. Što prije krenete u akciju to ete brže do i do cilja. Pokažite svoje samopouzdanje. Nemojte stalno živjeti u strahu od drugih i ekati kada e vam nešto odobri . Morate se nau i postavi i izbori za ono što želite.

Imate jako puno obveza jekom ovog tjedna, no, ukoliko se dobro organizirate ne ete imati nikakvih problema i sve ete sti i na vrijeme. U ovakvim trenutcima dobra organizacija je klju na. Razmislite i o nekim stvarima koje ve duže vrijeme odga ate. Ukoliko ih stvarno želite riješi onda je pravo vrijeme da krenete u akciju. Krajem tjedna ete dobi dodatnu dozu energije i krea vnos . Nemojte se ustru ava potpuno iskoris svoje mogu nos i uživa u tome.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Koncentrirajte se i itajte izme u redaka kada je u pitanju ljubavno dopisivanje. ak i najobi nija sms poruka može imati nešto druga ije zna enje. Ukoliko planirate nekoga pozva van, sredina tjedna je za to idealna. Pokažite da ste osobe koje se bore za ono što žele. Vaš speci an smisao za humor jekom ovog tjedna e ponovno do i do izražaja i privla i druge u vaše društvo.

Nemojte se boja popularnos nego uživajte u tome.

Bez obzira što ste ina e društvena osoba, ponekad i vama treba malo odmora od svega. Slobodno se odvojite i razmislite o svemu što se doga alo. Vrijeme je da se pomaknete i na ljubavnom podru ju. Na vama je da preuzmete vodstvo i napravite sljede i korak. Ukoliko ve imate partnera to e možda bi viša stepenica, ukoliko nemate partnera onda je pravo vrijeme da nekoga pozovete na ve eru. Sanjarenje vas opušta, no, iz njega puno toga možete shva , poput onog što zapravo želite i kojim putem do i do toga.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Po etak tjedna je idealan za pokazivanje ljubavi. Nemojte se boja partneru pokaza koliko vam je stalo, a isto tako ni pozva na ve eru osobu o kojoj ve neko duže vrijeme razmišljate. Nemojte preuveli ava probleme koji se pojavljuju.

Oni nisu bezazleni, ali baš zbog toga biste se trebali potrudi riješi ih kako vam najviše odgovara. Drugi bi mogli podcjenjivati vašu senzualnost. Pokažite im da nisu u pravu i budite ono što jeste.

Ne morate biti posebno sumnji avi da biste primijetili neke stvari. Nemojte ignorirati ono što vam smeta. Budite otvoreni s osobama koje su oko vas razgovarajte o svemu. Bez obzira koliko naporno radili, uvijek možete malo vremena odvoji i za za osobe koje volite.

Nemojte dopus da vas zbog toga grize savjest, ne možete 24 sata dnevno bi na poslu. Nevažno što se doga alo oko vas, vrlo je bitno da ništa ne forsirate. Ukoliko uporno budete pokušavali kontrolirati sve što je oko vas sebi ete stvori samo dodatne probleme.

MRAK

LAV (23.7.-23.8.)

IVEKOVI VRSTA PAPIGE

VRSTA PADALINE KARTAŠKA IGRA

ŠKOLSKI CENTAR

OTOK U JADRANU

CIGANIN

PREPE ENAC

UZVIK IZNENA E NJA

NAJDUŽA TRKA

MIROSLAV BLAŽEVI

VRSTA ANTILOPE ŽENSKO IME

ŠPANJOLSKA

HAVAJSKI POZDRAV NEPOBITNA

KOKI VRSTA PTICE

NJEMA KA

SAN

PE NICA

ZALOG

DJEVICA (24.8.-23.9.)

POLOŽAJ TIJELA

SMJER CRKVENI NAMJESNIK

KANA STRUGALJ KA

URE ENA OBALA

RIMSKI 1001

DRVENI AVAO

PLUTA A MUŠKI PJEVA KI GLAS

LJILJAN

SUPROTNI VEZNIK

NADRASTI

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Bez obzira da li se radi o poslu ili ljubavnom životu, vama je nužna organizacija. Morate posloži sve te stvari oko sebe po važnos kako biste znali što dalje želite. Nemojte se toliko boja otvaranja pred drugima.

Ukoliko imate uz sebe osobu kojoj možete vjerova onda se toj osobi možete i povjeri . Nema u tome ništa loše. Budite uz druge ukoliko smatrate da im je vaša pomo potrebna. Možda oni to ne žele izgovori , no, ukoliko ste bliski s njima ve ete i sami sve shva .

INJENICA

VIKTOR CAR

TATJANA MATEJAŠ

DADILJE (NJEM.)

DVOJE

Po etak tjedna e bi na vašoj strani. Ono što jako dobro radite e ponovno do i do izražaja i imat ete više energije nego što ste o ekivali da pred drugima pokažete koliko zapravo možete. Nemojte žuri s donošenjem odluka samo kako biste zadivili druge.

Uzmite sebi dovoljno vremena kako biste razmislili donijeli odluku u koju ete vjerova . Dobro je da budete oprezni kada su drugi u pitanju jer ne možete bi sigurni koliko im možete vjerova , no, ni u tome ne treba pretjeriva .

RIBE (20.2.-20.3.)

Pokušajte jekom ovog tjedna promijeni pristup prema drugima.

Nemojte kri zira sve što oni rade, a ukoliko smatrate da je to moglo bolje onda razgovarajte s njima ali poštujte njihove mišljenje. Nemojte se boja proak vnos . Ukoliko nešto želite napravi prije vremena onda to i napravite. Slušajte svoju intuiciju. Više vremena provodite u razgovoru s partnerom. Nije loše zna što on želi i zajedno rješava probleme.

NAPETOSTI

KEMIJSKI ELEMENT (NI)

6. TON SOLMIZACI JE

VIC tjedna UTVARA

ONO ŠTO DAJE SJAJ (MN.)

RAJKO JAGAR

ŽENSKO IME

Bez obzira što se doga alo oko vas, na vama je da budete smireni jer jedino tako situaciju ipak možete okrenu i na svoju stranu.

Nemojte odustaja prije kraja. Uvijek postoji šansa za preokret situacije. Nakon što riješite probleme na samom po etku tjedna potpuno ete zasja .

Na površinu e iza i vaša osobnost, a to e druge zainteresira da ostanu u vašem društvu. Ponovno ete biti u centru pozornos , slobodno uživajte, nemate razloga da se suzdržavate.

POVRŠINA

BORLIŠTE

ISTITI VODOM

Ro enje sina Dobio Mujo sina i govori to Hasi.

- Kakav ti sin? – pita Haso.

- Isti kao i ja. – kaže Mujo.

Odgovara Haso: - Ajde, važno da je zdrav!

44

Dobro je znati

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2010.

9/24/09 4:14:41 PM

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

EHF CHALLENGE CUP Partizan izgubio u akovcu, ali ipak prošao dalje

uzi nije uspio zabiti u zadnjem napadu za plasman Me imurja u osminu finala akove ki sastav kontrolirao je rezultat koji je bio dostatan za daljnji plasman ve inu utakmice, a onda je u posljednjih deset minuta nastupio „black out“ kako na klupi, tako i na terenu, te je na kraju prokockana velika prednost - Ja bih najradije plakao.

Ovo je sramota. Kradu nas u Beogradu, kradu nas u akovcu. Zaslužili smo i i dalje. Kod sedam razlike dosudili su nam dva penala i dva isklju enja, govorio je nakon utakmice trener Me imurja Željko Ani pokušavaju i opravdati kona ni neuspjeh protiv Partizana.

Me utim, mišljenja smo da je Me imurje bolja mom ad od Partizana, ali da je u ovoj utakmici najviše „zakazala klupa“, posebice trener. Jer, Me imurje je imalo stvorene sve preduvjete da svlada Partizan s 10 i više golova razlike, ali nije bila pravog vodstva da se do toga i do e. Krajnji dojam je kako je dalje prošla slabija ekipa.

RK Me imurje tako nije uspjelo pro i me u 16 najboljih ekipa u EHF Challenge cupu.

U uzvratnoj utakmici protiv srpskog kluba poznatog imena Partizan Beograd koja je u subotu odigrana u akovcu, doma i su slavili pobjedu 24:21.

Me utim, ona je nedostatna za prolaz dalje. Naime, u prvom susretu, prije tjedan dana u Beogradu, Partizan je ostvario +4 gola viška prednosti, pa je tako beogradska ekipa na kraju akove ke utakmice zahvaljuju i ukupnom boljem omjeru, slavila plasman u daljnji tijek europskog natjecanja.

- Prva utakmica u Beogradu bila je klju . Skoro isti scenarij bio je i u ovoj utakmici, kazao je najpoznatiji gostuju i rukometaš Nenad Maksi . Ali, nije rekao sve. Klju je bio u nevjerojatno konfuznoj završnici koju su i u Sjeverni vitezovi dali sve od sebe bu nim bodrenjem

ME IMURJE 24 (13) - PARTIZAN 21 (6) AKOVEC. Dvorana Graditeljske škole. Suci: Saša Pandži i Boris Šatordžija (obojica BiH). Nadzornik: Josip Korec (Slova ka).

ME IMURJE: uži , Varga, Jefti , Krajner, Mareti , Zadravec, Malovi , Sladovljev, Paponja, Šunji , Herman, avar, Rodik, Balent. Trener: Željko Ani .

PARTIZAN: Ljubenovi , Butulija, Mini , B. Radanovi , Maksi , Pilipovi , Mili , S. Radanovi , Marinkovi , Ili , Kostadinovi , Rasi , Marjanac, Mešter.

Trener: Aleksandar Brkovi .

Strijelci: uži 4, Varga 3, Jefti 4, Krajner 4, Mareti 2, Paponja 4, Herman 1, avar 2 za Me imurje; Butulija 4, Maksi 5, Pilipovi 4, Ili 2 Kostadinovi 3, Rasi 1, Marjanac 1 i Mešter 1 za Partizan.

Sedmerci: Me imurje -; Partizan 3.

Isklju enja: Me imurje 12 minuta (Jefti , Krajner, Zadravec, Paponja, Herman 2+2); Partizan 6 minuta (Butulija, Radanovi 2+2).

bilo dovoljno je akove ki sastav postigao više golova u gostima), ali uži na ziceru desetak sekundi prije kraja umjesto u mrežu, poga a izravno u vratara Partizana.

Nakon zvuka sirene koja je ozna ila kraj utakmice, malo i sportske arke na parketu uslijed napete završnice, ali sve je završilo uglavnom u fer Beogradu i u akovcu odigrali rukometaši Me imurja. Zašto se to dogodilo?

- Mr vica nam je nedostajala. Jedan zabijeni zicer, jedna obrana više, kazao je poslije utakmice ponajbolji u akove kim redovima u obje utakmice vratar Me imurja Sladoljev koji e ako ovako nastavi, zasigurno vrlo vjerojatno po i stopama Somi a i Šege put Zagreba. Me utim, to je sportska istina. „Gola istina“ je ipak nešto druga ija.

- Trebali smo kod sedam razlike igrati duže napade, trebali smo igrati pametnije, kazao je izme u ostalog ponajbolji u doma im redovima Jefti . Vjerojatno se baš u tome krije najve-

a istina oba susreta i krajnjeg rezultata.

Me imurje dominiralo, ali…

Utakmica zapravo s gotovo istovjetnim scenarijem kao u Beogradu. Sve do zadnjih 10 minuta Me imurje je bilo dominanta ekipa na terenu, a onda je u samo nekoliko „žutih“ minuta sav trud otišao „u vjetar“.

Naime i ve im dijelom uzvratnog susreta u akovcu, akove ki sastav bio je bolji, a nakon kiksa u po etnom dijelu utakmice kad su s 5:0 (gosti su prvi gol zabili tek u 10. minuti utakmice) pali na svega +1 (6:5), držali su uvjerljivu prednost do same završnice utakmice. U jednom su trenu Me imurje je imalo i +8 (15:7), a bilo je to po etkom drugog dijela. I ne samo to, kontrolirali su doma i utakmicu (5-7 golova prednosti) do same završnice.

Tada je akove ki sastav uspio prosuti ak 7 golova prednosti.

Nevjerojatni propusti doma e klupe Dogodilo se to izme u 50. i 54. minute igre. Na ruku su

im išli malo i BiH suci koji su uz dva dosu ena sedmerca gostima, omogu ili u jednom trenutku nepotrebnim isklju enjima igra a Me imurja ak dva igra a prednosti gostiju u polju. Iako je Varga u prvom slu aju ak podigao prednost na +7, nakon drugog isklju enja Partizan je serijom od 5:0 došao samo na -2. Opet je dojam kako je kasnio timeout doma eg trenera, koji ga je uzeo kona no kod vodstva Me imurja 22:20. I ne samo to, nego je Me imurje branilo kod +6 golova prednosti svoj gol samo sa etiri igra a, iako je petom istekla kazna (klupa je kasnila s ulaskom igra a ak desetak sekundi) i kad je kona no to shva eno – bilo je prekasno. Gosti su zabili. Nevjerojatna pogreška koja se ne smije dogoditi ozbiljnoj ekipi.

Ina e, nakon što je trener Ani kona no uzeo kod +2 time-out ponovno su sre eni redovi i u 59. minuti Me imurje ponovno ima prolaz dalje, jer vodi 24:20. Me utim, gosti uspijevaju nakon mini-krize zabiti pedesetak sekundi prije kraja za 24:21. Me imurje je imalo zadnji napad za prolaz (+4 je

Trener Ani zajedno s ostatkom klupe nije se baš snašao u završnici

i sportskom tonu, osim provokacije gostuju eg kapetana koji je pokazao „3 prsta“ našim organiziranim navija ima koji su sjajno bodrili doma e cijelu utakmicu.

Gostovanje „visokog rizika“ proteklo bez problema Ina e, kad je u pitanju gostovanje i utakmica „visokog rizika” sve je o ekivano proteklo u redu, uz velike mjere osiguranja, a gosti su bili u cjelini izuzetno zadovoljni sa prijemom u akovcu. Zahvaljuju i doma im navija ima “Sjevernim vitezovima” Me imurje je imalo bu nu podršku, ali generalno opet je zakazala publika, jer je utakmici umjesto o ekivanih 1.500 gledatelja prisustvovalo tek na pola ispunjena dvorana. Klub o ito nije organizacijski uspio privu i više gledatelja.

Na kraju “pirova” pobjeda Me imurja, a Partizan ide dalje. Ostaje dojam da su doma i propustili veliku priliku, jer su gosti bili “zreli” za izgubiti kojih desetak razlike, da je u nekoliko navrata kod vodstva od +7 razlike, bilo više koncetracije u napadu i prelomljena utakmica “na vrijeme”. To se nije dogodilo, pa su na kraju gosti ipak dobili priliku uz malu suda ku pomo da se vrate u susret i oni se raduju.

(Ivana Strahija, Dejan Zrna, foto: Zlatko Vrzan)

Balent je u završnici tako er bio izvrstan, ali i to je na kraju bilo premalo

30. studenoga 2010.

NAJBOLJA ME IMURSKA TENISA ICA ponovno predala me

ITF Prerov: Prošla u etvrtfinale i onda predala prvoj nositeljici Ivana Lisjak po drugi put je u mjesec dana predala me zbog ozljede. O ito ozljeda miši a nije do kraja zalije ena.

Ovaj put u etvrtfinalu challengera u Prerovu, 1. nositeljici ehinji Renati Voracovoj (na slici), ina e trenuta no 81. igra ici svijeta i daleko najbolje rangiranoj igra ici ovog turnira vrijednog 25.000 $.

Prekid me a dogodio se kod vodstva Voracove 6:1 i 0:1 u drugom setu. Kod istog

rezultata Lisjak je nedavno predala me 1. kola WTA toura u Luksemburgu slovenskoj igra ici Poloni Hercog. Tako Ivana ne e mo i na kraju ove sezone osigurati planirano, ostvariti pomak na ljestvici najboljih svjetskih tenisa ica koji bi joj garantirao igranje kvalifikacija u Melbourneu, na prvom Grand Slam turniru 2011. godine u sije nju.

U prva dva kola nije imala problema sa svojim protivni-

cama. Obje je svladala lagano u dva seta. Najprije je bila bolja od doma e igra ice Katerine Klapkove, 6:3, 6:4. U 2. kolu igrala je protiv njema ke igra ice Nine Zander i tako er je dobila u dva seta 6:3, 6:3.

Da je prošla Voracovu vrlo vjerojatno imala otvorena vrata za osvajanje turnira i ono što je još važnije u tom slu aju poboljšanje bodovnog u inka za WTA listu od 50 bodova. S istima bi sasvim

sigurno 6. prosinca osigurala ranking oko 215. mjesta na WTA listi.

O ekuje se plasman oko 240. mjesta Naime, 6. prosinca, datum s kojim se prijavljuju kvalifikacije tog prvog najve eg turnira u novoj sezoni, zabilježiti e ranking oko 240. mjesta. Taj pak je datum važan jer se postignuti ranking tog dana gleda kao

izlu ni za ulazak u kvalifikacije prvog Grand Slam turnira sezone Australian Opena, gdje Ivana Lisjak planira nastupiti, a o ekuje se da bi lista igra ica koje e imati pravo igrati „kvale“ mogla biti „zaklju ena“ oko 220. mjesta WTA liste. Tako je barem bilo prošle dvije godine, a ostaje vidjeti ho e li možda i nešto slabiji ranking biti dovoljan za put u Australiju. Naime, dosta je igra ica ozlije eno,

a me u njima eto i Lisjak, pa e zasigurno najvažnije najprije biti zalije iti ozljedu, a onda vidjeti što i kako u novoj sezoni. S obzirom kako je izgledalo u jednom dijelu sezone, na kraju ipak solidna godina i krajnji plasman, iako Lisjak zasigurno može puno više. Naravno, za to je potreban kontinuitet, a ostaje za vidjeti može li ga ostvariti u godini koja dolazi.

(D. Zrna)

30. studenoga 2010.

NK ME IMURJE Sramotna igra na kraju polusezone

III. HNL-ISTOK ZavrĹĄio prvi dio sezone

Poraz protiv Lu kog za nemirnu zimu - Mom ad treba rekonstrukciju i stabilizaciju, komentirao je poslije utakmice sportski direktor Miljenko Dove er koji je vodio ekipu nakon odlaska trenera Vjerana Simuni a Me imurje polusezonu zavrĹĄava na 12. mjestu tablice, nakon doma eg poraza od Lu kog u 15. kolu, posljednjem ove godine. NaĹĄi predstavnici u drugoligaĹĄkom natjecanju nisu se baĹĄ iskazali na susretu odigranom po snijegom prekrivenom terenu, uĹžasno teĹĄkom za igru.

Gosti iz Lu kog doĹĄli su u akovec potvrditi kvalitetu, ĹĄto su i dokazali u drugoj minuti susreta. U brzom su kontranapadu pronaĹĄli put do Jurinove mreĹže, a na 0:1 rezultat je poOstali rezultati: MV Croatia – Vukovar ‘91 5:1; HAĹ K – Gorica 2:1; Mosor – Suhoplje 3:0; Dugopolje – RudeĹĄ 2:0; Croatia Sesvete – Imotski 1:1; Junak – Vinogradar 3:1; Pomorac – Solin 3:0.

TABLICA 1. Gorica 2. Lu ko 3. Dugopolje 4. Pomorac 5. Solin 6. Imotski 7. Junak 8. RudeĹĄ 9. Vinogradar 10. Cro. Sesvete 11. HAĹ K 12. Me imurje 13. Mosor 14. MV Croa a 15. Suhopolje 16. Vukovar ‘91

15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15

11 10 7 7 8 7 6 7 6 6 5 5 4 4 4 4

0 2 5 4 1 2 4 1 2 1 3 3 4 3 2 1

4 3 3 4 6 6 5 7 7 8 7 7 7 8 9 10

27:10 26:12 26:13 21:13 22:18 15:17 18:14 22:23 22:20 17:22 17:21 20:25 13:17 16:24 17:29 13:34

33 32 26 25 25 23 22 22 20 19 18 18 16 15 14 13

Parovi 16. kola: Croatia Sesvete – RudeĹĄ; Me imurje – Solin; HAĹ K – MV Croatia; Mosor – Gorica; Vukovar ‘91 – Lu ko; Junak – Imotski; Pomorac – Vinogradar; Dugopolje – Suhopolje.

ME IMURJE – LU KO 0:2 AKOVEC. Igraliťte Mladost. Sudac: Pejin (D. Miholjac).

Pomo nici: Kuna i ProloĹĄ i . etvrti sudac: Sminderovac.

Delegat: BeĹĄker.

Strijelci: 0:1 Fu ek (2), 0:2 Jeli (16).

ME IMURJE: Jurin, Leva i , Vitas, Andre Silva, Pintari , Danki (od 73. Petak), Kova , Grgi , Kova i , Garba, Vuka (od 6. Jel i ). Trener: Miljenko Dove er.

LU KO: Kobeti , Bosilkovski, un i (od 10. Petrak), Roga , Renduli , Blagojevi , Mehmedagi , Rak, Sari , Fu ek, Jeli (od 43. Bazina, od 90. Veraja). Trener: DraĹžen BiĹĄkup.

Igra utakmice: Josip Fu ek.

Sumorna jesen u redovima NK Me imurja zaokruĹžena je porazom protiv Lu kog stavio Fu ek. Potom je me utim za nogomet neprimjereni teren uzeo danak, a ozlijedilis u se prvod oma i Vuka a zatim i un i , te su morali napustiti teren.

Do 0:2, kasnije se pokazalo kona nih, Lu ko stiĹže u 16. minuti u joĹĄ jednom kontranapadu.

Opet je odli an bio Fu ek, koji je loptu nesebi no dodao do Jeli a, a njemu ostaje matirati Jurina.

- Bilo me danas i sram kako smo igrali prvo poluvrijeme. Ovako nezalaganje joĹĄ nisam doĹživio kazao je razo arano poslije utakmice sportski direktor koji vodi ekipu na kraju jeseni.

Do kraja susreta gosti manjeviĹĄe dobro uvaju rezultat, a veliku je, i prvu pravu, prijetnju na njihov gol uputio Jel i , koji je u utakmicu uĹĄao umjesto Vuke. On je u 61. minuti mogao gostuju eg vratara Kobeti a pitati u koji dio mreĹže Ĺželi primiti pogodak, no nespretno se spetljao i propustio priliku za smanjenje rezultata.

Mom ad je zrela za rekonstrukciju JoĹĄ jedan doma i podba aj (od sedam utakmica tri remija i dva poraza), Dove er je komentirao: - Najslabiji smo doma in lige.

Da smo osvojili samo pola bodova u utakmicama u akovcu bili bismo na sredini tablice. O ito je da mom ad treba rekonstrukciju i stabilizaciju, kazao nam je sportski direktor Me murja.

Uz najavu odlazaka i dolazaka, za sad neimenovanih igra a, novinare je interesiralo i zbog ega je Me imurje u utakmici protiv Lu kog imalo tako kratku klupu: “Dogodilo se da imamo par kartoniranih igra a, kao i ozlije enih, a kadar nismo mogli popuniti juniorima jer i oni danas igraju svoj prvenstveni susret�, odgovorio je sportski direktor.

(Ivana Strahija)

ZAHUKTAVA SE BORBA za predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza

Ĺ timac skupio dostatan broj potpisa za protukandidaturu Markovi u Vlatko Markovi u nedjelju je dobio i sluĹžbenog protukandidata za predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza. Sedmi pe at potpore za kandidaturu Igora Ĺ timca dao je Nogometni savez Zagreba ke Ĺžupanije.

Nakon ĹĄto je prije toga dobio potporu Ĺžupanijskih saveza iz Splita, Ĺ ibenika, Zadra, Gospi a, VaraĹždina i Siska, Ĺ timac je dobio i potporu u Zagrebu u organizaciji koju ine klubovi iz zagreba kog prstena, a Savez ima ak tri glasa u SkupĹĄtini HNS. Ĺ timac se odazvao pozivu lanova IzvrĹĄnog odbora da uĹživo predstavi svoj program, za razliku od Vlatka Markovi a koji se ispri ao sluĹžbenim putovanjem.

- Štimac je u petnaestak minuta predstavio program nakon ega su ga lanovi Izvrťnog odbora reťetali pitanjima i poslije toga se uvjerljivom ve inom opredijelili za njegovu kandidaturu. Ako neťto Şelite istaknuti s ovog sastanka, naglasite da je nať ŽNS svjetlosnu godinu ispred ostalih kada je rije o poťtivanju demokratskih standarda. Glasovanje je bilo tajno, svaki je lan IO-a u tajnosti ispunio listi i ubacio ga u glasa ku kutiju – kazao je Ivan Brlekovi za Jutarnji list koji je poznat kao „odmetnik iz

Ĺ timac vs.

Markovi

NedeliĹĄ e pobjedom skinulo Podravinu s pozicije lidera - PreloĹžani i na kraju ostali vjerni tradiciji da se s gostovanja ku i vra aju bez bodova NedeliĹĄ e je prvi dio sezone zavrĹĄilo na najbolji mogu i na in, pobjedom nad Podravinom. Postignu e je tim ve e ĹĄto je sastav iz NedeliĹĄ a uspio prekinuti niz Podravine od sedam utakmica bez poraza, ali i vratiti se nakon teĹĄkog poraza u Bjelovaru (6:1).

S 26 bodova je trener Ĺ˝elimir Orehovec relativno zadovoljan: “Imao sam u planu osvajanje 29 bodova, tako da nismo puno zaostali za ciljem, ali nam i 26 bodova pokazuje realno stanje mom adi. Vjerujem da emo na prolje e popraviti sve ĹĄto nije valjalo i da emo u novi dio sezone krenuti u boljem izdanjuâ€?, optimisti an je strateg NedeliĹĄ a.

Utakmica protiv Podravine za NedeliĹĄ e je krenula najboljim tokom, kad je ve u tre oj minuti Vibovec zatresao mreĹžu iza Jambresa. Asistirao mu je pritom Jagec, Vibovcu je ostalo da glavom to no nacilja za 1:0.

Nije dugo trebalo ekati ni za 2:0, za koje je zasluĹžan Jagec, koji je mreĹžu Podravine proparao neobranjivim udarcem s 18 metara. S takvim vodstvom NedeliĹĄ e ostaje dominantno na terenu, no najbolju priliku za mijenjanje rezultata ima gostuju i SuĹĄec, ona me utim ostaje neiskoriĹĄtena.

U drugom poluvremenu i Podravina se priviknula na teĹžak i snijegom prekriveni teren u Dunjkovcu-Pretetincu, pa gostuju i igra i pokuĹĄavaju ugroziti doma eg vratara Posavca, no obrana NedeliĹĄ a iznimno dobro odra uje svoje zadatke i do kraja susreta mreĹže miruju. “Uvjeti su bili nemogu i, no za udo bilo je dosta duela i trke, a vjerujem da je susret svima koji su se odvaĹžili do i na igraliĹĄte bio zanimljiv. Svih 90 minuta bilo je borbeno i mogu samo pohvaliti svoje igra eâ€?, zaklju io je Orehovec.

Lagani poraz Mladosti PreloĹĄka Mladost loĹĄe se provela u Pleternici. Nakon nekoliko dobrih partija na strani u kojima su zbog previĹĄe

Ostali rezultati: Slatina – Otok 1:2; Olimpija – Beliť e 3:1; Croatia – Bjelovar 0:3; NAŠK – Lipik 3:1; KriŞevci – Koprivnica 5:4; Grani ar – akovo 1:1; Mladost (C) – Slobodnica 5:3.

TABLICA 1. Mladost (C) 2. Otok 3. Podravina 4. Slavija 5. Bjelovar 6. akovo 7. BeliĹĄ e 8. NAĹ K 9. NedeliĹĄ e 10. Grani ar 11. Lipik 12. KriĹževci 13. Koprivnica 14. Slobodnica 15. Olimpija 16. Mladost (P) 17. Sla na 18. Croa a

17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17

11 10 10 10 10 9 9 8 8 6 7 6 6 6 5 5 4 3

2 3 3 2 2 3 1 3 2 5 2 3 1 1 2 2 1 2

4 4 4 5 5 5 7 6 7 6 8 8 10 10 10 10 12 12

37:17 33:17 33:19 27:15 29:18 26:71 27:23 17:19 32:28 31:26 29:37 21:27 32:36 28:34 25:32 22:36 23:35 16:48

35 33 33 32 32 30 28 27 26 23 23 21 19 19 17 17 13 11

Parovi 18. kola: Mladost (P) – Bjelovar; Croatia – Podravina; Nedeliť e – Koprivnica; KriŞevci – Otok; Slatina – Slobodnica; Mladost (C) – Lipik; NAŠK – Beliť e; Olimpija – akovo; Grani ar – Slavija.

promaĹĄaja ostali bez bodova, odigrala je loĹĄu partiju protiv Slavije. Doma i su vrlo brzo poveli 3:0, usmjerili utakmicu „na svoj mlin“ i viĹĄe nije bilo povratka. U drugom poluvremenu, puno bolja utakmica preloĹĄkog sastava, ali ponovno se kao glavna boljka iskazalo da nema tko zabiti. Kad je tako, onda se ne moĹže niti o ekivati bolji rezultat. Tako je Mladost zavrĹĄila jednu od loĹĄijih polusezona u III. HNL. Ostaje za vidjeti ho e li neĹĄto poduzeti u zimskom prijelaznom roku, a kao novi problem se iskazuje i drasti na kazna koju je dobio predsjednik NK Mladosti Ivica Radikovi koji je dobio kaznu od 6 mjeseci vrĹĄenja duĹžnosti u nogometu zbog vrije anja sudaca u akovu. Kazna kakva se ne pamti, on je osobno razo aran, bila je to „to ka na i“ ina e katastrofalne lige za koju u redovima PreloĹžana nemaju nijednu dobru rije i jedva ekaju da se ukine. Ako e se to uop e dogoditi, jer je kod nas sve mogu e, a tek treba vidjeti ĹĄto e odlu iti SkupĹĄtina HNSa, koji ina e ne mari previĹĄe niti za I. HNL, a kamo li pak za III. HNL. (I. Strahija i D. Zrna)

21. MEMORIJALNA MALONOGOMETNA LIGA JOSIP FRANCKI – JOJA PAN LIGA 2010./2011.

Bez nerijeĹĄenog ishoda na po etku Rusanove“, jer je ve ranije bilo jasno da e njegovom ostavku u IO HNS-a vrlo vjerojatno prona i „novog partnera“ za ulazak u Hrvatski nogometni savez. To je Igor Ĺ timac.

Igor Ĺ timac je ina e u velikoj ofenzivi, posebice medijskoj, a Vlatka Markovi a gotovo da nema posljednjih dana u javnosti. Ina e, Ĺ timac je duĹžan do 3. prosinca predati u Rusanovu 13 ovjerenu kandidaturu. Statut HNS-a nalaĹže da glasovanje mora biti tajno u slu aju da kandidature ovjere dvojica aspiranata na fotelju.

S druge stranke, „paljbu“ po Ĺ timcu i njegovim „zagovornicima“ osuo je Zdravko Mami , koji se ini jedini javno brani Markovi evu kandidaturu. Sve je o itije kako je na djelu „obra un“ Mami protiv Ĺ timca, jer Markovi sve viĹĄe egzistira kao „ igura“. Ĺ toviĹĄe, neke insajderske informacije govore da e se u to pretvoriti sadaĹĄnja prva garnitura Saveza: Markovi , Srebri i Pavlovi , te da e umjesto njih do i novi ljudi uglavnom skloni Dinamovom okruĹženju. Zdravko Mami je tako er Ĺžestoko opalio i po novinarima, jer smatra da

proteĹžiraju Igora Ĺ timca u kandidaturi za predsjednika.

Bilo kako bilo, ostaje za vidjeti ĹĄto e se doga ati u Zagrebu 17. ili 20. prosinca. Kako se bliĹži datum SkupĹĄtine, Ĺ timcu izgleda sve viĹĄe rastu izgledi, dok je poznato da je Me imurski nogometni savez dao podrĹĄku Markovi u, tj. podrĹžao je Mami a. FiniĹĄ utrke za predsjednika o ito e biti viĹĄe nego zanimljiv i neizvjestan, mogu e su svakakve igre i prilikom glasovanja koje e biti tajno, tako da naĹĄi zastupnici zaista moraju biti „budni“, kako ne bi ostali u „krivom taboru“. (dz)

Krenulo je joĹĄ jedno izdanje 21. Memorijalne malonogometne lige Josip Francki Joja koja se igra u dvorani Ekonomske i trgova ke ĹĄkole sada ve tradicionalno nakon zavrĹĄetka jesenskog dijela nogometne sezone, tijekom cijele zime. O favoritima na po etku je teĹĄko govoriti, ali neki od njih odmah su zabiljeĹžili vrlo visoke pobjede. Na startu nije bilo tako er niti jednog neodlu enog ishoda.

Rezultati 1. kola: Fortuna Ekom 12-1; TrgoĹĄped - Agricola 5-4; Caffe Bar Arcus - Veteran Brezje 16-2; apa- Gurman Veteran Strahoninec 10-7; Palatin-Fotex - Plitvica 3-4; T M T - Brati Graditeljstvo 10-0; Bez sponzora - MT 1923 11-1

TABLICA 1. Ca e bar Arcus 2. Fortuna 3. Bez sponzora 4. TMT 5. apa - Gurman 6. TrgoĹĄped 7. Plitvica 8. Agricola 9. Pala n - Fotex 10. Veteran Strah.

11. MT 1923 12. Bra graditelj.

13. Ekom 14. Veteran Brezje

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1

16 12 11 10 10 5 4 4 3 7 1 0 1 2

2 1 1 0 7 4 3 5 4 10 11 10 12 16

3 3 3 3 3 3 3 0 0 0 0 0 0 0

Parovi 2. kola: Veteran Strahoninec – Ekom; Trgoťped - Veteran Brezje; Kaťtel Kamen - Brati Graditeljstvo; TMT - apa Gurman; Fortuna – Plitvica; Caffe Bar Arcus - MT 1923; Palatin Fotex - Agricola

30. studenoga 2010.

ODBOJKAĹ KA Superliga

Centrometal preokretom do nove doma e pobjede Odigrali su naĹĄi odbojkaĹĄi pretposljednje ovogodiĹĄnje prvenstveno kolo, no zadnje pred svojom publikom, jer u zadnjem kolu gostuju kod Murse u Osijeku, a zatim slijedi stanka do kraja sije nja. Zato je lijepo ĹĄto su se pobjedom, iako u pet setova, oprostili s vjernom publikom.

Susret protiv Karlovca, tako er mom adi gornjeg dijela tablice, nije dobro zapo eo po naĹĄe odbojkaĹĄe. Iako su prvo poveli, Karlov ani okre u na 19:16, a nervozu u oba tabora donosi pucanje sajle mreĹže koje je na preko 10 minuta zaustavilo utakmicu.

TeĹže su se u igru vratili doma i,

pa gosti iz Karlovca do prvog boda dolaze s etiri poena viĹĄe.

U drugom setu Me imurci igraju joĹĄ slabije te sve miriĹĄe na laku pobjedu gostiju, no u tre oj se dionici doma a mom ad diĹže iz pepela i temeljito iznena uje Karlov ane. Vodstvo od po etka do kraja seta Karlovac je pokuĹĄao ugroziti, no bez uspjeha. etvrti set Me imurci dobivaju joĹĄ lakĹĄe, ostavljaju goste na 17 poena, a u petom nemaju baĹĄ nikakvih problema.

Nakon osam kola naĹĄi predstavnici u najja oj hrvatskoj odbojkaĹĄkoj ligi nalaze se na tre em mjestu tablice i imaju 17 bodova,

TABLICA 1. Mursa

2. Centrometal 8 6 2 21:12 17

pet manje od vode e Murse koju e pokuĹĄati iznenaditi u derbiju jeseni, iako je to s obzirom na nji-

hovu formu „nemogu a misija“.

Ali, nikad ne reci nikad.

(Ivana Strahija)

Centrometal – Karlovac 3:2

8 8 0 24:7 22

3. VaraĹždin

6 5 1 15:6 15

4. Daruvar

7 4 3 17:12 14

5. Karlovac

8 4 4 16:12 13

6. Rijeka

7 3 4 14:15 10

7. Sisak

8 3 5 12:15 9

8. Ĺ ibenik

8 3 5 11:19 8

9. Zagreb

6 1 5 5:16 3

10. Opa ja

8 0 8 3:24 0

(21:25, 16:25, 25:23, 25:17, 15:7) NedeliĹĄ e, dvorana Aton, gledatelja 300. Suci: Franoli , Kramar (Zagreb) Centrometal: Pu a, PalinkaĹĄ, Kova , T. Posavec, M. Posavec, Makarov, Vabec, Todorovi , David, HarambaĹĄi , Petran, Vuk Karlovac: Anzulovi , Andri , Litnik, Sura , JakĹĄi , uri , Rado aj, Blauhorn, Nesuda, Janjanin, RadoĹĄ, Vidakov

STOLNI TENIS PRVA HRVATSKA stolnoteniska liga - Ĺžene

TABLICA

O ekivani poraz Ĺ enkov anki Mladi ĹĄenkovski sastav o ekivano se nije mogao suprotstaviti najve em kandidatu za naslov prvaka zagreba koj Mladosti. Gostuju i sastav stigao je do brzopotezne pobjede 4:0. Mladi ĹĄenkovski sastav drĹži 8. mjesto od 10 sastava u najboljoj Ĺženskoj hrvatskoj stolnoteniskoj ligi.

Rezultati: Ĺ enkovec - HASTK Mladost Iskon 0:4 (Pavlekovi -

urak 0:3 /-4, -5, -6/, Anja Toplek Zhou Yue 0:3 /-3, -3, -3/, Ema Toplek - Tomi 0:3 /-8, -4, -7/, Pavlekovi / Ema Toplek - urak/Tomi 0:3 /-7, -5, -8/.

Ostali rezultati: TIS (Zagreb) STK Mladost Iskon (Zagreb) 4:0, Sv. Nedjelja Novaki - VaraĹždin 0:4, Pula - Bjelovar 4:2, Lokomotiva (Vinkovci) - Aquaestil (Duga Resa) 0:4.

1.HASTK MI 2.Aquaes l 3.Pula 4.VaraĹždin 5.Bjelovar 6.TIS 7.Lokomo va 8.Ĺ enkovec 9.STK MI 10.Sv.Nedelja Nov.

7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

7 7 5 4 4 3 3 1 1 0

0 0 2 3 3 4 4 6 6 7

28:1 28:8 21:12 20:13 20:16 17:19 14:18 8:26 7:25 3:28

14 14 12 11 11 10 10 8 8 7

Parovi 8. kola, subota 4. prosinca u 17 sati: STK Mladost Iskon - Aquaestil, HASTK Mladost Iskon - Lokomotiva, Bjelovar - Ĺ enkovec, VaraĹždin - Pula, TIS - Sveta Nedjelja Novaki.

DRUGA HSTL – Şene

TABLICA

Sve me imurske ekipe poraĹžene Igra ice MSTC Nostra u etvrtom kolu 2. HL istok doĹživjele su svoj drugi poraz ove sezone, od mo ne i vrlo jake ekipe Mladosti iz Petrinje. Susret je zavrĹĄio rezultatom 4:1.

Pobjedu za Nostro ostvarila je Kaja Popovi .

Napomenimo da je Mladost uvjerljivo prva na ljestvici. STK HodoĹĄan tako er je u ovom kolu upisao poraz od drugoplasirane MGK Drave (4:0), te se sad nalazi na petoj poziciji. Tre e predstavnice, igra ice STK Mihovljana uvjerljivo su poraĹžene od istog protivnika, MGK Drave, te se nalaze na predposljednjoj poziciji.

1.Mladost 2.MGK Drava 3.Vodovod 4.Dora 5.HodoĹĄan 1 6.MSTC-Nostro 7.Mihovljan 8.VaraĹždin 2

Rezultati: MGK Drava (Žabnik) - Mihovljan 4:0 (Juki - M. Cividini 3:0, Vru ina - Golub 3:2, Miloťevi - D. Cividini 3:0, Juki / Mar ec - M. Cividini/Golub 3:0), VaraŞdin 2 Mladost (Petrinja) 0:4, MGK Drava - Hodoťan 4:0 (Juki - Markati 3:2, Vru ina - Horvat 3:0, Miloťevi - Švec 3:0, Juki /Mar ec - Horvat/ Markati 3:1), MSTC-Nostro - Mladost 1:4 (Herjavec - Vran i 0:3, Kolar - Marini 0:3, Popovi - Slota 3:2, Herjavec/Popovi - Marini /Vran i 0:3, Herjavec - Marini 0:3), Dora (Naťice) i Vodovod (Osijek) bili su slobodni.

5 5 4 4 4 3 4 3

5 4 3 2 1 1 0 0

0 1 1 2 3 2 4 3

20:4 17:6 13:6 11:9 5:14 6:10 2:16 3:12

10 9 7 6 5 4 4 3

Parovi 5. kola, subota 4. prosinca - u 11 sati: HodoĹĄan - varaĹždin 2, Mihovljan MSTC-Nostro, Vodovod - MGK Drava; u 17 sati: HodoĹĄan - MSTC-Nostro, Mihovljan VaraĹždin 2, Dora - MGK Drava; Mladost je slobodna.

DRUGA HSTL-istok

Loť vikend me imurskih predstavnika U etvrtom kolu 2. HL-istok me imurski predstavnici nisu se bať najbolje iskazali. Jednu jedinu pobjedu na doma em terenu, ostvario je STK Šenkovec protiv Vukovara 91’ (4:2). Matija Bari opet je bio na nivou zadatka i ostvario dvije pojedina ne pobjede. U popodnevnom susretu Šenkov ani su uvjerljivo poraŞeni od odli ne Olimpije ID s laganih 4:0.

Osvojili su samo jedan set. STK Mihovljan upisao je dva nova poraza. Bez ťansi je bio protiv osje ke Olimpije ID, dok je susret protiv Vukovara 91’ bio neizvjestan do zadnje, sedme partije u kojoj Davor Matotek uz nedostatak sre e izgubio u petom setu. Igra i MSTC Nostra upisali su nova dva poraza. Nadmo niji i spretniji bili su igra i prvoplasirane Kutine i Mladosti iz Petrinje. U dva susreta pobijedili su u samo jednoj pojedina noj partiji.

Ako se Ĺžele maknuti s posljednje pozicije ve u sljede em kolu morali bi krenuti s boljim igrama. Ĺ enkov ani se nalaze na solidnoj petoj poziciji, Mihovljan ani na ĹĄestoj, dok je Nostro trenutno na dnu ljestvice.

Rezultati: Ĺ enkovec - Vukovar ‘91 (Vukovar) 4:2 (Bari - Horvat 3:0, Ĺ imon - Tomi 1:3, Jurinec - Ĺ verer 3:0, Bari /Jurinec - Ĺ verer/Tomi 2:3, Bari - Tomi 3:0, Jurinec - Horvat 3:0), Mihovljan - Olimpija ID (Osijek) 0:4 (Bujan - HadĹži 1:3, MaruĹĄi - Tominac 2:3, Matotek - KneĹževi 0:3, Bujan/MaruĹĄi - HadĹži /KneĹževi ) 0:3), Podravka (Koprivnica) - Mladost (Petrinja) 4:2, MSTCNostro - Kutina 0:4 (Damjan - F. Runji 0:3, Pani - Bogdanovi 0:3, Tkalec - M. Runji 0:3, Damjan/Pani - F. Runji /M. Runji 0:3), Ĺ enkovec - Olimpija ID 0:4 (Jurinec - KneĹževi 1:3, Ĺ imon - Tominac 0:3, Bari - HadĹži 0:3, Bari /Jurinec - HadĹži /KneĹževi 0:3), Mihovljan - Vukovar ‘91 3:4 (Bujan - Horvat 3:0, Matotek - Tomi 2:3, MaruĹĄi - Ĺ verer 3:0, Bujan/MaruĹĄi - Ĺ verer/Tomi 3:0, Bujan - Tomi 2:3, MaruĹĄi - Horvat 0:3, Matotek - Ĺ verer 2:3), Podravka - Kutina 4:2, MSTC-Nostro - Mladost 1:4 (Pani - KneĹževi 1:3, Damjan - AnuĹĄi 3:0, Tkalec - Arapovi 0:3, Damjan/Tkalec - AnuĹĄi /Arapovi 0:3, Pani - AnuĹĄi 0:3), Grani ar (S. Brod) i Obrtni ka ĹĄkola-Brod (S. Brod) bili su slobodni.

ŽUPANIJSKE STOLNOTENISKE LIGE

(Igor Tkalec)

1. ŽL

2. ŽL

3. ŽL

4. ŽL

5. ŽL

6. ŽL

MSTC Damtex ustabilio vode u poziciju

HodoĹĄan sigurno drĹži vrh

Vode i trio i dalje „melje“

Kolo u znaku doma ina

STK 4 pove ao prednost

Vode i HodoĹĄan 1 u ĹĄestom kolu 2. Ĺ˝L bio je bolji i nadmo niji nad loĹĄe plasiranom ekipom Mihovljana 4, dok je drugoplasirana Mala Subotica 1 osvojila samo bod na gostovanju kod Katex-a. Posljednji STK 2 upisao je novi poraz od odli nog, tre eplasiranog Ĺ enkovca 3 koji joĹĄ nije izgubio ambicije za sam vrh. Donji Kraljevec 1 je izborio bod na gostovanju kod Putjana 6, te se tako za sad odvojio od „opasne“ zone ispadanja.

Rezultati:Putjane 3 - Mihovljan 3 3:7, Ĺ enkovec 3 - STK 2 8:2, Putjane 6 - Donji Kraljevec 1 5:5, Katex - Mala Subotica 1 5:5, Mihovljan 4 - HodoĹĄan 1 3:7.

Trio na vrhu 3. ŽL i u ťestom je kolu zabiljeŞio po dva nova boda. Sve tri ekipe pobijedile su jednakim rezultatom, ali zbog najboljeg skora Lopatinec 2 je trenutno lider prvenstva. Prate ga Damtex 2 i Šenkovec 4 koji su u ovom kolu bez ve ih problema upisali nove pobjede na doma em terenu. Klima montaŞa 1 i Kos Kotoriba 5 nalaze se u vrlo teťkoj situaciji, te bi ubrzo trebale po eti osvajati bodove, ako Şele zadrŞati drugoligaťki status.

Rezultati: Šenkovec 5 - KosKotoriba 5 6:4, Damtex - Hodoťan 2 7:3, Šenkovec 4 – Cirkovljan Zabat 1 7:3, Klima-montaŞa 1 - Draťkovec 3:7, Kos-Kotoriba 4 - Lopatinec 2 3:7.

Šesto kolo 4. ŽL obiljeŞila je velika dominacija doma ina koji su slavili u ak etiri od pet susreta. Jedinu gostuju u pobjedu ostvario je Mihovljan 5 Prima protiv Donjeg Kraljevca 2. S dva boda prednosti nad Nedeliť em 2, MSTC Nostro Žiťkovec sigurno drŞi prvu poziciju, te nastavlja s ozbiljnim i odli nim igrama i rezultatima. U derbiju za elja mom ad Orehovice pobjedila je Zasadbreg i time upisala svoje prve bodove ove sezone.

Rezultati: Orehovica - Zasadbreg 6:4, Nedeliť e 2 - Lopatinec 3 6:4, Hodoťan 3 - Putjane 4 6:4, Donji Kraljevec 2 - Mihovljan 5 Primabiro 2:8, Šenkovec 6 MSTC-NostroŽiťkovec 2:8.

STK 3 i dalje niĹĄta ne prepuĹĄta slu aju

U derbiju ťestog kola 1. ŽL, MSTC Damtex potvrdio je dominaciju u jesenskom dijelu prvenstva pobijedivťi vrlo jaku ekipu Putjana Brid minimalnim i tjesnim rezultatom na doma em terenu, te se tako ustabilio na prvoj poziciji. Drugoplsirani Šenkovec 2 uspjeťno je odradio gostovanje kod neugodne Kos Kotoribe 3. Uvjerljivu pobjedu protiv MSTC Nostro Štkime upisala je i mom ad Nedeliť a 1 koja tijekom cijele sezone drŞi korak s vode ima. Lopatinec 1 bio je bolji od Hodoťan ET-a.

Rezultati:Lopatinec 1 - HodoĹĄan Elektro team 8:2, Kos-Kotoriba 3 - Ĺ enkovec 2 2:8, MSTCĹ tikma- NedeliĹĄ e 1 1:9, Kos-Kotoriba 2 - HE-

TABLICA 1. MSTC-Damtex

TABLICA

TABLICA

Najmo nija ekipa 5. ŽL, STK 3 i u ťestom je kolu bio maksimalno u inkovit i nemilosrdan. Žrtva je bio predposljednji Šenkovec 7 koji na doma em terenu nije pruŞao ni trunke otpora. U derbiju kola, drugoplasirani Cirkovljan Zabat 2 u posljednjim me evima je izvukao dva boda protiv vrste Male Subotice 2. Posljednje Putjane 8 uvjerljivo su poraŞene od HE-DRA-e 2 koja se nalazi na tre oj poziciji, te pokuťava odrŞavati korak s vode im tandemom.

Rezultati: HE-DRA 2 - Putjane 8 10:0, Ĺ andorovec - Klima-montaĹža 2 6:4, Cirkovljan Zabat 2 - Mala Subotica 2 6:4, Donji Kraljevec 3 - Mala Subotica 3 6:4, Ĺ enkovec 7 - STK 3 0:10; zaostala utakmica 5. kola: Klima-montaĹža 2 - Putjane 8 8:2.

TABLICA

TABLICA

6 5 1 0 45:15 11

1. HodoĹĄan 1

6 4 2 0 37:23 10

1. Lopa nec 2

6 5 0 1 45:15 10

1. MSTC-Nos.-Žiťk.

6 5 1 0 46:14 11

2. Ĺ enkovec 2

6 5 0 1 43:17 10

2. Mala Subo ca 1

6 5 0 1 36:24 10

2. NedeliĹĄ e 2

6 4 1 1 36:24 9

2. Cirkovljan Zabat 2 6 5 0 1 37:23 10

6 4 0 2 45:15 8

3. Ĺ enkovec 3

6 3 3 0 41:19 9 6 4 1 1 39:21 9

2. Ĺ enkovec 4

3. Kos-Kotoriba 2

3. Damtex

6 5 0 1 36:24 10

3. Ĺ enkovec

6 4 0 2 36:24 8

1. STK 3 3. HE-DRA 2

6 4 1 1 42:18 9

6 6 0 0 59:1 12

Dva neodlu ena rezultata u ĹĄetom kolu 6. Ĺ˝L u grupi A, iskoristio je vode i STK 4 koji je pobijedio drugoplasiranu Mladost, te joj tako pobjegao na velika etiri boda razlike. U grupi B maksimalna i vode a Klima montaĹža 3 „izmontirala“ je klupske suigra e iz njihove etvrte ekipe uvjerljivim rezultatom, te se tako odvojila na ogromnih pet bodova prednosti nad drugoplasiranom Kos Kotoribom 6.

Rezultati grupe A: STK 4 - Mladost 6:4, Dragoslavec Breg - Ĺ enkovec 8 5:5, Putjane 7 - Prelog 1 5:5.

TABLICA 1. STK 4

6 5 1 0 39:21 11

2. Mladost

6 3 1 2 35:25 7

3. Dragoslavec Breg 6 3 1 2 30:30 7 4. Putjane 7

6 2 1 3 29:31 5

5. Prelog 1

6 1 2 3 29:31 4

6. Ĺ enkovec 8

6 0 2 4 18:42 2

Rezultati grupe B: Prelog 2 - Donji Kraljevec 4 10:0, Klima-montaĹža 4 - Klima-montaĹža 3 2:8, Kos-Kotoriba 6 - HodoĹĄan 4 9:1.

4. Putjane Brid

6 4 0 2 38:22 8

4. Putjane 3

6 2 2 2 30:30 6

4. Cirkovljan Zabat 1 6 3 1 2 32:28 7

4. Mihovljan 5 Prima 6 3 2 1 34:26 8

4. Mala Subo ca 2

6 3 2 1 42:18 8

TABLICA

5. NedeliĹĄ e 1

6 3 1 2 32:28 7

5. Katex

5. Kos-Kotoriba 4

6 3 0 3 33:27 6

5. Putjane 4

5. Ĺ andorovec

6 3 2 1 32:28 8

1. Klima-montaĹža 3 6 6 0 0 47:13 12

6. HodoĹĄan ET

6 3 0 3 29:31 6

6. Mihovljan 3

6 1 4 1 30:30 6 6 2 1 3 28:32 5

6. Ĺ enkovec 5

6 2 1 3 28:32 5

6. Lopa nec 3

6 2 1 3 27:33 5

6. Donji Kraljevec 3 6 2 1 3 21:39 5

2. Kos-Kotoriba 6

7. HE-DRA 1

6 2 1 3 28:32 5

7. HodoĹĄan 2

6 1 3 2 27:33 5

7. HodoĹĄan 3

6 2 1 3 24:36 5

7. Mala Subo ca 3

3. Prelog 2

6 2 3 1 34:26 7

8. Lopa nec 1

6 2 0 4 22:38 4

7. Donji Kraljevec 1 6 2 1 3 22:38 5 8. Mihovljan 4 6 1 2 3 26:34 4

8. DraĹĄkovec

6 2 0 4 27:33 4

8. Donji Kraljevec 2 6 2 0 4 27:33 4

8. Klima-montaĹža 2 6 1 0 5 18:42 2

4. HodoĹĄan 4

6 1 2 3 24:36 4

9. Kos-Kotoriba 3

6 0 1 5 14:46 1

9. Putjane 6

9. Klima-montaĹža 1 6 1 0 5 17:43 2

9. Zasadbreg

6 0 2 4 21:39 2

9. Ĺ enkovec 7

6 0 1 5 14:46 1

5. Klima-montaĹža 4 6 0 3 3 22:38 3

10. MSTC-Ĺ kma

6 0 0 6

10. STK 2

10. Kos-Kotoriba 5

10. Orehovica

6 1 0 5 19:41 2

10. Putjane 8

6 0 1 5 9:51 1

6. Donji Kraljevec 4

4:56 0

6 1 2 3 26:34 4 6 0 2 4 21:39 2

6 0 1 5 19:41 1

6 2 2 2 30:30 6

6 2 0 4 26:34 4

6 3 1 2 40:20 7

6 0 3 3 15:45 3

30. studenoga 2010.

KOŠARKA A2 LIGA SJEVER

Stopostotni u inak naših klubova!

Prošlo je jako mnogo vremena da bismo mogli plasirati ovakav naslov, no tko eka – do eka.

Iz 3 nastupa me imurskih klubova – 3 pobjede. estitamo!

Na gostovanje u Križevce kod Prigorja financija košarkaši Me imurja otputovali su osokoljeni pobjedom od prije desetak dana u Kupu. Nitko nije imao iluzije da e opet biti 20 razlike i da e biti lako. No, bilo je upravo suprotno, doma a mom ad, odnosno njihov stru ni stožer ništa nije nau io iz bolnog poraza u Kupu.

Naime, prvenstvenu utakmicu protiv prekaljenih akove kih španera odigrali su upravo kao da im je Me imurje napravilo pripremu za utakmicu. Više od pola utakmice zona, nema trke, igra se 5 na 5 ili 1 na 5, kako iz kojega kuta se gleda. Osim toga, akove kom je Me imurju posao bio dodatno olakšan injenicom

da su doma i svu svoju koncentraciju posvetili su enju, a ne pripremi i vo enju utakmice.

Gostima je preostalo da iskoriste ormulu iz prve utakmice – igrati vrsto u obrani, napraviti «klin» prema protivni kom igra u s loptom jer u 99% slu ajeva taj završava napad, a u napadu – Medo je opet bio doktor košarke za sve doma e centre – sve ih je poizbacao van iz igre zbog 5 penala, a usput zabio 31, skakao, odnosno zagra ivao na takav na in da su mu lopte same padale u ruke, baš kao u onoj pri i o medi i kruškama. Opet je bilo 20 razlike, no presingom u zadnje 3 i pol minute, te preciznim dalekometnim šutevima doma i su košarkaši uspjeli do i na minus 6 i ostaviti si nadu (?!) za uzvrat u akovcu o ožujku idu e godine.

U predigri derbija prvenstva košarkaši Rudar Cimpera u kri-

bitnu u o uvanju drugoligaškog statusa.

Da bi pri a bila kompletna, pobrinuo se akovec doma om pobjedom protiv jakoga Petra Zrinskoga, mom adi koja – kako je to zgodno primjetio jedan dobar poznavatelj drugoligaškog sjevera – uvijek ima ja i roster od rezultata! (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Ivan ica – Bjelovar 85:61 Podravac – Mladost ( ) 92:67 Prigorje financije - Me imurje 69:75 (11:27, 24:5, 12:21, 22:22)

Medo okružen svojim uvarima ževa koj su dvorani bili vrlo drski gost doma em Radniku. Uzeli su im bodove u utakmici u kojoj

je Srnec zabio 24 koša ( estitamo!) i svojoj mom adi priskrbio zna ajnu (ve drugu) pobjedu,

ME IMURJE: Jeleni , Terek, Novak Marek 7, Vugrinec 9, Rusak 11, Zaspan 3, Fodor 14, Krištofi , Novak Mario Medo 31, Vuruši , Golubi .

Trener Šopar.

Radnik – Rudar Cimper 55:63 (8:16, 18:18, 11:7, 18:22)

RUDAR CIMPER: Varga 7, Brodar, Kralji 1, Per i , Radikovi 8, Tuksar 8, Cilar, Bedi, Dodlek 8, Tkalec 7, Bogdan, Srnec 24.

Trener Damjanovi . akovec – Petar Zrinski 82:63 (15:17, 23:16, 21:10, 23:20)

AKOVEC:NovakN.,NovakMat.2,Prprovi L. 23, Megla 21, Prprovi M. 5, Glavina 1, Juras 14, Biševac 3, Wrana, Vehtersbah, Ostoja 13, Kranj ec. Trener Hajdinjak.

TABLICA 1. Prigorje nancije 2. ME IMURJE 3. Podravac 4. Petar Zrinski 5. Ivan ica 6. AKOVEC 7. Radnik 8. Mladost ( ) 9. RUDAR CIMPER 10. Vindija 11. Bjelovar

8 7 8 7 7 7 7 8 7 7 7

7 7 6 4 4 4 3 2 2 1 0

1 0 2 3 3 3 4 6 5 6 7

15/+239 14/+217 14/+69 11/+69 11/+44 11/+34 10/-18 10/-202 9/-182 8/-100 7/-170

C LIGA

A 2 SJEVEROISTOK, ŽENE

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Dubrav an 5 od 5!

Opet poraz!

Me imurje i Vindija bez poraza!

I petu svoju pobjedu iz isto toliko nastupa ubilježio je Dubrav an iz Donje Dubrave. Ovaj puta na gostovanju kod Nedeliš a koje ima «sli an» score (0-5). (bh) Donji Kraljevec – Mladost Ivanovec 38:61 DONJI KRALJEVEC: Dopu 1, Švenda, Kocijan 2, Belovari, Lon ari 8, Branilovi 2, Ivanovi D. 10, Balent 1, Ruži 7, Me imurec 7, Šte an.

Trener Horvat T. MLADOST IVANOVEC: Vuruši 10, Gašparlin, Vu aj 4, Mihoci 4, Kranj ec 2, Kresinger 13, Drk 7, Vugrinec 11, Klinec 10, Bjelobrk.

Trener Gašparlin.

Nedeliš e – Dubrav an 51:60 NEDELIŠ E: Gospo i 20, Bašek, Šegovi N. 5, Horvat 5, Šegovi I., Ganzer 10, Posedi 4, Golik, Pintari , Kova i B., Posavec 7, Kova i F. Trener Kova i B. DUBRAV AN: Me imurec 13, Lukša D. 17, Raji , Lukša R. 5, Orehovec 13, Horvat, Ribi , Štefi 10, Haramija, Fabi , Krušelj 2, Blažeka.

Trener Me imurec B.

TABLICA 1. Dubrav an 2. Mladost Ivanovec 3. Donji Kraljevec 4. Kotoriba 5. Nedeliš e

5 5 5 4 5

5 3 2 2 0

0 2 3 2 5

10/+76 8/+9 7/-28 6/-25 5/-32

Jako lošu utakmicu odigrale su naše cure u subotu u akovcu pro v Podravca iz Virja. Nisu loše zapo ele, bilo je borbeno, agresivno u obrani, no bez dovoljno koncentracije u napadu. Uostalom, rezulta sve govore – nakon 4 minute igre 2:2, nakon šeste 7:7, a onda «crna rupa» 9:21 za goš e uz obilje naših izgubljenih lop ,

dekoncentraciju u obrani, loše kontre, itd. Na poluvremenu 22 razlike za Podravac, na kraju skoro 40! (žd) Radost – Podravac 48:86 (9:21, 9:19, 22:24, 8:24) RADOST:Hlebec11,Balog12,Šmitran,Hozjan 4,Ku ek4,Leva i 5,Bogdan,Živkovi V.2,Varga, Tkalec 10, Živkovi A. Trener Leva i Ž.

B LIGA

Kvartet s istim u inkom!

Od 5 mom adi koliko ih igra B ligu, ak 4 ima omjer od 3 pobjede i 2 poraza. Od naših u ovom kolu Prelog je izgubio od ludbreškog Grafi ara, dok je Me imurje Globetka ušla u pozi vnu seriju – ovaj su puta u Koprivnicu o šli po bodove i – uzeli ih! (bh)

TABLICA 1. Koprivnica 2. Gra ar 3. ME IMURJE GLOBETKA 4. PRELOG 5. Lepoglava

5 5 5 5 4

3 3 3 3 0

2 2 2 2 4

8/+48 8/+18 8/+10 8/-9 4/-67

Prelog – Grafi ar 62:76 (12:20, 14:21, 21:18, 15:17)

Koprivnica- Me imurje Globetka 64:73

PRELOG: Blažeka, Ciglar M. 2, Blažona 3, Pusti 18, Todi 1, Jankovi , Švenda 21, Podvezanec, Ciglar D., Lesar 4, Poredoš 13, Mikec. Trener Šari V.

ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 5, Golubi N. 15, Miko 7, Serdarevi 7, Gomzi 12, Leva i 6, Franji , Belovi 4, Voni , Škoda, Dolovski, Jaluši 17.

Nakon 6 odigranih kola akove ko Me imurje i varaždinska Vindija bez poraza vode u ligi 14-godišnjaka. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Me imurje – Donji Kraljevec 107:29

ME IMURJE: Hamer 11, Baksa 21, Žini 6, Sabol 8, Borkovi 5, Vojkovi 19, Novak, Žižek 4, Vojvoda 2, Lesar 9, Keresteš 10, Zorkovi 12. Trener Novak S. DONJI KRALJEVEC: Švenda, Ruži 13, Me imurec, Sinkovi G. L. 1, Perca 6, Mikec, Setnik, Šupljika, Dolenec 2, Šestan, Jur ec, Pintar 7, Bašnec. Trener Ruži .

Rudar Cimper – Nedeliš e 49:45

RUDAR CIMPER: Hrasti , Roši , Korbelj 5, Bilas 26, Podkrajec 8, Sobo an 10. Trener Repalust.

NEDELIŠ E: Štrukelj 2, Gašparec

13, Kocijan 15, Gradiš aj 7, Posavec, Janžek 8. Trener Kova i B. Mladost Ivanovec – Lepoglava 37:58

MLADOST IVANOVEC: Krištofi , Jurinec, Be 2, Šajnovi 15, Juras, Plevnjak, Vugrinec, Lesjak 2, Varga 6, Barlovi , Jurinec, Jeleni , Dove er 4, Sa er 6. Trener Blažeka T. akovec – Vindija 20:92

AKOVEC: Barila 6, Vincek 2, Djerdji 6, Blažeka, Mun ar, Horvat, Turk, Bulat 6, Sklepi . Trener Bence E. Ivan ica – Prelog 79:37

PRELOG: Crnkovi 12, Strbad, Mikec, Kuli 2, Beli , Švenda 10, Soka 25, Milinovi , Ga eša. Trener Krha .

Me imurje Globetka – Kotoriba 20:106

ME IMURJE GLOBETKA: Podvezanec, Bašek, Petri evi , Herman

TABLICA 1. Me imurje

6 6 0 12/+510

2. Vindija

6 6 0 12/+386

3. Kotoriba

6 5 1 11/+260

4. Ivan ica

6 3 3 9/+22

5. Lepoglava

5 4 1 9/-11

6. Rudar Cimper

5 3 2 8/-31

7. Donji Kraljevec

5 3 2 8/-34

8. akovec

6 1 5 7/-127

9. Dubrav an

5 2 3 7/-132

10. Me imurje Globetka 6 1 5 7/-281 11. Nedeliš e

5 1 4 6/-115

12. Mladost Ivanovec 5 1 4 6/-165 13. Prelog

6 0 6 6/-282

6, ugalj, Kova i 2, oki , Beriša 8, Hrustanovi 1, Škoda, Kokolek 1, Bleš . Trener Novak S. KOTORIBA: Vidovi 19, Zvošec A. 16, Žini 2, Bogomolec 11, Jankovec 3, Fuš I. 2, Fuš P. 24, Sabol 27, Pintari , Hraš anec 2, Valpati . Trener Munka G.

PRVA HRL

Visoki poraz Preložana u Osijeku Nakon što su zabilježili prvu i izuzetno vrijednu pobjedu protiv Spa ve na doma em terenu (28:26), u istom tonu Preložani nisu uspjeli nastaviti. Visoko su poraženi na gostovanju u Osijeku 40:25. I dok je protiv Vinkov ana sve štimalo, ovaj put je kao što je vidljivo i iz rezultata sve bilo „raštimano“. Doma i su nemilice koristili loše izvedene ili pak nerealizirane napade gostiju i zahvaljuju i velikom broju „lakih“ golova napunili do vrha prelošku mrežu. (dz)

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

SENJ WALLENBORN SPA VA VINKOVCI KAŠTELA ADRIACHEM BROD IVAN ICA IVANEC AKOVO OSIJEK CRIKVENICA ŽUPANJA HRV.DRAGOVOLJAC MLADI RUDAR UMAG ZADAR PRELOG

9 9 11 9 9 10 9 9 10 9 9 9 9 9

7 6 6 6 6 6 5 4 4 3 2 2 1 0

1 2 1 1 1 0 0 1 1 1 1 0 2 2

1 1 4 2 2 4 4 4 5 5 6 7 6 7

38 53 36 24 11 14 13 2 -6 -35 -21 -34 -43 -52

15 14 13 13 13 12 10 9 9 7 5 4 4 2

DRUGA HRL za žene - sjever

Zrinski juri prema samom vrhu Nakon što su u prošlom kolu potopile akovec, mlade i ambiciozne rukometašice akove kog Zrinskog u ovom su kolu pobijedili i ponizile avorizirane Petrijevce, i to na njihovom slavonskom parketu.

Igra ice Nebojše Buva a i Darinke Pavlekovi - rne tako su zapo ele pohod na sam vrh prvenstvene tablice, za što im sada nedostaje jedan bod koji e sigurno idu i vikend osvojiti protiv neuvjerljivog Brod Gymnasiuma.

S druge strane, rukometašice akovca zabilježile su i drugi uzastopni poraz, ovaj put od stvarno bolje Podravke Lino. Ho e li neugodni niz prekinuti, vidjet e se u subotu kada akovec odlazi probu e-

ŽRK Zrinski

nom TVIN Trgocentru u Viroviticu. Za uspjeh nije dovoljno samo znanje koje akovec posjeduje, nego treba borbenost koja se negdje izgubila. Trener Golik treba od igra ica dobiti odgovor na to pitanje.

Rezultati 8. kola: Petrijevci - Zrinski 24:39, akovec - Podravka LINO 23:34, Vukovar - TVIN Trgocentar 14:24, Pitoma a - Bjelovar 34:26, Natura Agro - Darda 23:30, Brod Gymnasium - PAN akovo 25:25 Poredak: Podravka LINO 13, Tvin Trgocentar 13, Zrinski 12, Pitoma a 10, Petrijevci 9, akovec 8, Bjelovar 8, Brod Gymnasium 7, PAN akovo 6, Darda 4, Vukovar 4, Natura Agro 2 boda. (sm)

30. studenoga 2010.

IZ ZAJEDNICE SPORTOVA upozoravaju na sve manje prora unskih sredstava iz županijske „kase“

Pri kraju godine situacija u kojoj e sportaši opet biti uskra eni za predvi eni novac Na nedavno održanoj sjednici Izvršnog odbora Zajednice sportskih udruga i saveza Me imurske županije bilo je rije i o dvoranama i smanjenju prora unskih prihoda, a jedinstveno je mišljenje lanova da se financijska kriza najviše prelomila na sportašima. ini se da me imurski sport iz godine u godinu dobiva sve manje novca, iako troškovi svega ostalog rastu. Tako je ostao prikra en i u 2010. godini, a po posljednjoj reviziji prora una, umjesto 1,2 milijuna kuna sportaši e dobiti svega 950 tisu a.

Sastavlja se popis klubova za besplatno korištenje dvorana

Premalo novca, „rat“ me u sportovima i klubovima Do sada je Zajednici ispla eno 860 tisu a, a predsjednik Miljenko Topli anec bio je vidno nezadovoljan: “Me imurje ima 17.600 sportaša i 223 sportske udruge i sigurno zaslužuje više od toga.” K tome, neki su se nositelji kvalitete požurili povu i novac koji im pripada po kriterijima, poput NK Me imurja i RK Me imurja, pa e za ostale aliti sredstava po smanjenom prora unu Zajednice: “To je samo moja greška, bio sam naivan i vjerovao sam da e Županija u potpunosti ispuniti prora unsko obe anje. No, rukometašima i nogometašima isplatit emo toliko manje novca idu e godine”, dodao je Topli anec. Interesan-

Vodstvo Zajednice sportova Me imurske županije boji se da e opet biti zakinuti za prora unska sredstva predvi ena za sport 2010. godine

tno je ovdje spomenuti da je po najnovijem prijedlogu rebalansa županijskog prora una, koji e pred vije nike Me imurske županije 2. prosinca, cijelom Odjelu za obrazovanje, kulturu i sport oduzeto 2 milijuna 335 tisu a kuna, od ega baš sportu 750 tisu a kuna. Istovremeno je prora un pove an u stavkama pla a za županijske zaposlenike, i to za 810 tisu a kuna, a pove ano je i izdvajanje za intelektualne usluge u iznosu od 150 tisu a kuna.

Ponovno su se lanovi IO-a Za-

jednice ljutili što Županija dijeli novac mimo te organizacije, koja je po Zakonu o sportu jedina zadužena za raspolaganje ‘sportskim kunama’, o emu jasno u svom 76. lanku govori Zakon, na snazi od 2007. godine. Tako je županijska vlast sebi ostavila pod ingerencijom raspodjelu 500 tisu a kuna, od ega 50 tisu a ide Sportskom društvu Me imurje, za koje baš nitko više ne zna emu služi, potom je za vrhunski sport namijenjeno 100 tisu a kuna, za olimpijski ciklus

150 tisu a kuna, a za sportske škole mladih 200 tisu a kuna. lanovi IO Zajednice zatražili su da im Županija dostavi popis onih koji primaju sredstva, jer sumnjaju da neki sportski klubovi na više mjesta primaju novac za istu stvar. Pro elnica resornog Odjela Sonja Toši – Grla , nije znala dati odgovor na naše pitanje, postupa li Županija nezakonito zbog toga jer sama dijeli novac: “Mislim da je to razlika u tuma enju zakona”, ustvrdila nam je Toši – Grla .

S time se prešlo na idu u to ku dnevnog reda, novost u uspravljanju dvoranama, o emu je dosta znao je Dragutin Golubi , zaposlenik Županije koji radi kao viši stru ni re erent za osnovne i srednje škole. On je detaljno objasnio na in na kojeg e 13 dvorana kojima raspolaže Županija biti na boljoj usluzi sportašima. “Prioritet su nositelji kvalitete, koji e dobiti sve sate dvorane koje trebaju, za sve uzrasne kategorije.

Drugi na redu za podjelu satnice su svi ostali sportski klubovi u Županiji, koji e se me usobno dogovoriti koliko im treba i kako e se podijeliti, a oni e pla ati novu, sniženu cijelu koštanja dvorana. Sve ostale termine koji ostanu prazni Županija e ponuditi rekreativcima i zainteresiranima na natje aju.”

U svrhu sastavljanja prijedloga za Županiju po pitanju broja sati Zajednica je o ormila komisiju, koja e do 1. sije nja dostaviti u Županiju popis. lanovi Izvršnog odbora dobili su i obavijest da e uredi Zajednice privremeno biti smješteni u prostoriji u kojoj se nalazi i Škola nogometa Me imurje- akovec, sve dok im Grad akovec ne uredi dodijeljenih 100 kvadrata na adresi Kralja Tomislava 4. Taj

SJAJNI u inak me imurskih atleti ara na PH u krosu

Medalje za Turka, Sen ar i Sršu I sa posljednjeg ovogodišnjeg državnog prvenstva Hrvatske koje je održano u krosu u Vrbovcu, me imurski atleti ari se nisu vratili bez medalja.

U vrlo teškim uvjetima na stazi pomiješanoj snijegom i blatom, te u konkurenciji od preko tristo atleti arki i atleti ara iz 37 hrvatskih atletskih klubova, Me imurci su osvojili tri medalje. Najuspješniji je bio Filip Turk, lan AK Me imurje, koji je uvjerljivo pobijedio u utrci lima a ro . 1999. i mla ih na 800 m. Filip je postigao vrijeme od dvije minute i etrdeset šest sekundi i drugoplasiranog

ostavio iza sebe za pune etiri sekunde. Srebrnu medalju osvojila je lanica Nedeliš a, Sara Sen ar koja je tr ala u kategoriji lima ica 1999. i mla ih i na dionici od 600 m ostvarila rezultat od dvije minute i devet sekundi. Drugu srebrnu medalju osvojio je Martin Srša, lan AK Me imurje, koji je nastupio u konkurenciji mla ih juniora na 4000 m. Ovu dionicu Martin je istr ao za šesnaest minuta i etiri sekunde. Doma in natjecanja, Atletski klub Petar Zrinski iz Vrbovca, odli no je organizirao ovo zahtjevno natjecanje, a osim medalja za

prvih troje, prigodnim poklonima dodatno je nagradio najboljih sedam natjecatelja u svim utrkama programa.

Me imurski predstavnici polu ili su još nekoliko zapaženih rezultata. David Verli je tako osvojio peto mjesto u konkurenciji lima a na 800 m, dok je Tajana Židov bila sedma u konkurenciji mla ih kadetkinja na 800 m.

Svi koji su tr ali dali su sve od sebe na teškoj stazi Treneri Žbulj i Jagecbili su zadovoljni postignutim uspjesima svojih najboljih natjecatelja, ali i svima onima koji su uspjeli savladati nasvakidašnje teške uvjete za tr anje. To su: u konkurenciji lima ica na 600 m: 12. Nina Dobša (Me imurje) 17. Magdalena Do-

ležaj (Me imurje) 18. Anamarija Gavez (Nedeliš e) 20. Petra Špicar (Nedeliš e); mla e kadetkinje 800 m: 25. Nika Horvat (Nedeliš e); mla i kadeti 1000 m: 9. Gabrijel Stojanovi (Nedeliš e) 20. Luka Živko (Nedeliš e) 23. Leon Furdi (Me imurje) 30. Sven Todorovi (Me imurje); kadetkinje 1000 m: 18. Ena Novak (Nedeliš e) 19.

Vanesa Novak (Nedeliš e), 24.

Barbara Zadravec (Me imurje);

je dogovor postignut nakon što je Zajednica u korist Grada prepustila svoju osminu vlasništva nad zgradom u Ulici Vladimira Nazora.

Nismo znali da e Županija prestati ispla ivati novac za vrhunski sport Nakon sjednice upitali smo predsjednika Zajednice Miljenka Topli anca o najavljenoj mogu nosti odlaska olimpijca Filipa Udea i ostalih gimnasti ara iz Me imurja, a on je kazao: “Županija je po etkom godine iz našeg u svoj prora un preselila stavke za vrhunski sport i za olimpijski ciklus, 250 tisu a kuna i mi smo bili sretni što je barem predvidjela izdvajanje tog novca, a posebno smo insistirali u toj situaciji na pla anju trojice vrhunskih sportaša I kategorije.

Nismo mogli znati da sredstva ne e biti ispla ena. Ne želim vjerovati da e gimnasti ari oti i, jer su iz Me imurja krenuli na put olimpijskog srebra i vjerujem da e stanje u državi po i na bolje. Sad se treba strpjeti, prihvatiti realnost i nekako preživjeti. Mi na žalost nemamo baš ni jedan na in na kojeg bismo mogli pomo i u tom problemu.

Još jednom se pokazalo da sport predlaže, a politika odlu uje.”

(Ivana Strahija)

kadeti 1500 m: 23. Bernard Gavez (Nedeliš e); mla e juniorke 2000m: 13. Silvija Trstenjak (Nedeliš e); seniori 9000 m: 16. Aleksandar Žbulj (Me imurje).

Doma in natjecanja, Atletski klub Petar Zrinski iz Vrbovca, odli no je organizirao ovo zahtjevno natjecanje, a osim medalja za prvih troje, prigodnim poklonima dodatno je nagradio najboljih sedam natjecatelja u svim utrkama programa.

Za me imurske atletske klubove pripreme za idu u sezonu ve su u tijeku, a prva natjecanja o ekuju se krajem sije nja kada su na rasporedu dvoranska natjecanja za kadete. (md)

Martin Srša vodio je veliku borbu i za naslov pobjednika, na kraju je bio odli an drugi

Filip Turk bio je bez premca u utrci lima a

Sara Sen ar izvrsna druga u kategoriji lima ica

30. studenoga 2010.

PRESICA GIMNASTI KOG KLUBA “Marijan Zadravec Macan”

Lokalna samouprava nije ispunila ni pedeset posto ugovora za ovu godinu Najvrjedniji i najve i sportski uspjeh ikad u povijesti me imurskog kraja postigao je Filip Ude osvojivši srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine. Sada ga u novom olimpijskom ciklusu i pripremama za OI u Londonu 2012. isti taj njegov kraj marginalizira.

Dana 17. kolovoza 2008. godine napisali smo: “Ono što je danas u inio Filip Ude izazvalo je toliku provalu oduševljenja, mnogi su i zaplakali, a ak i najokorjeliji optimisti bili su u udu od šoka. I dok ekamo da nam se Filip javi iz daleke Kine, jako je teško smiriti srce i koncentrirati se na posao. Ovo je prva olimpijska medalja za jednog Me imurca, prva hrvatska gimnasti ka medalja, medalja koja ima ne zlatni nego dijamantni sjaj za naš sport. Dokaz je kako ljudski duh može nadvisiti sve materijalne poteško e, teške obiteljske prilike, nehumane uvjete rada, kako može pobijediti sve.”

Kad se s medaljom vratio u akovec, Filipu je prire ena proslava nevjerojatnih razmjera, a odmah su krenule i pri e o mnogo ve oj potpori za Udea i cijelu me imursku gimnastiku. Potpisivani su sporazumi o financijskom pra enju novoga olimpijskog ciklusa, obe avana brda i doline, a od toga je ostvareno – pedeset posto.

U pitanju nisu obe anja, ve potpisani ugovori koji se ne poštuju U srijedu je, naime, Gimnasti ki klub “Marijan Zadravec

- Iako nije sve prošlo onako kako sam želio, sretan sam povratkom na scenu. Od idu e godine sve je podre eno kvalifikacijama za OI, radit u neprestano na svih šest sprava, optimisti no je najavio Filip Ude.

nuitet rezultata, nasljednike za naše zvijezde i na kraju olimpijsku medalju, to smatramo devastacijom vrijednosti, rekao je klupski predsjednik Stevica Tkal ec.

Imamo srebrnog olimpijca, a i dalje nas podcjenjuju

Stevica Tkal ec: - Po prvi se put od Filipovog osvajanja medalje žalimo na potporu koju dobivamo.

Naš je prora un od dva milijuna kuna, što uklju uje treniranje, odlaske na natjecanja, pla e za trenere, specijalnu prehranu i sve ono što treba vrhunskim sportašima, ispunjen tek na 70 posto, s time da je pet navedenih dalo zajedno manje od pola obe anog, a obe ano je 470 tisu a kuna.

Macan”, kojeg je Filip Ude lan, održao svoju standardu kon erenciju za novinare uz kraj sezone, a nemalo je iznena enje bilo što se progovorilo o financijskim problemima. - Koliko vrijedi olimpijska medalja? Re i u vam ovako: upola manje nego rezultati prije nje, kazao je Mario Vukoja, sportski direktor kluba, trener i renomirani gimnasti ki sudac.

Ove je godine, naime, od tri jedinice lokalne uprave (Grad akovec, Op ina Nedeliš e, Me imurska županija) te dvije zajednice sportova (Zajednica sportova Grada akovca i Zajednica sportova Me imurske županije), Gimnasti ki klub primio manje od 250 tisu a kuna.

Ukupno je financiranje svedeno na polovinu onog prije 2008. godine. - Prvi se put od Filipovog osvajanja medalje žalimo na potporu koju dobivamo. Naš je prora un od dva milijuna kuna, što uklju uje treniranje, odlaske na natjecanja, pla e za trenere, specijalnu prehranu i sve ono što treba vrhunskim sportašima, ispunjen tek na 70 posto, s time da je pet navedenih dalo zajedno manje od pola obe anog, a obe ano je 470 tisu a kuna. S obzirom na to da imamo konti-

Da bi godinu završili na pozitivnoj nuli, gimnasti ari trebaju 250 tisu a kuna, što u nekim drugim, fizi ki i tehni ki daleko manje zahtjevnim sportovima, nije dovoljno ni za mjese ne pla e zaposlenika. Takvo podcjenjivanje gimnasti ari ne e mo i još dugo izdržati, pa je Mario Vukoja rekao: - Stevica i ja morat emo prihvatiti jednu od mnogih poslovnih ponuda koje nam se nude ako se stanje nastavi, a vjerujte da emo povesti i trenere i gimnasti are sa sobom.

Ipak, predsjednik Tkal ec kazao je da takva mogu nost dolazi u obzir samo u slu aju da se nastavi aktualni trend u kojem su gimnasti ari svrstani “u isti koš“ s onima koji dobivaju puno više, a nemaju gotovo nikakve rezultate. O ekuje da e se tako nešto ipak ubrzo promijeniti.

Gimnasti ari i njihovi treneri za to vrijeme rade kao da se ništa dramati no ne doga a, žive sportski život. Dvije najve e zvijezde kluba, Tijana Tkal ec i Filip Ude, u 2010. godini zabilježili su velike i važne rezultate.

Tkal ec je osvojila mali kristalni globus, sko ivši na elnu poziciju ljestvice najboljih gimnasti arki Svjetskog kupa u preskoku, dok se Ude vratio u višebojsku elitu i na Svjetskom prvenstvu upisao

Mario Vukoja: - Žalosno bi bilo da i mi moramo krenuti putem sli nim kao što je, primjerice, ‘slu aj Fak’, ali ako se nastavi ignoriranje lokalne samouprave potpisanih ugovora, na tako nešto bit emo prisiljeni.

povijesni uspjeh plasiravši se na peto mjesto u konju s hvataljkama.

- Uvijek kad nešto napravim to je povijesno”, našalio se Ude i nastavio: - Nakon tri godine i zdravstvenih problema, operacija, oporavka, vra anja u ormu i mukotrpnog treninga, kona no sam sudjelovao na velikom i jakom natjecanju u višeboju. Iako nije sve prošlo onako kako sam želio, sretan sam povratkom na scenu. Od idu e godine sve je podre eno kvalifikacijama za OI, radit u neprestano na svih šest sprava, optimisti no je najavio Ude. Trener Me imuraca i hrvatske gimnasti ke reprezentacije Igor Kriažimski pohvalio

je svoje dvije zvijezde te najavio: - U travnju nas eka Europsko prvenstvo, prije toga i dva Svjetska kupa, a u listopadu i Svjetsko prvenstvo, gdje e i Filip i Tijana raditi višeboj.

Nadamo se tada riješiti kvalifikacije za Olimpijske igre, ako ne uspijemo, onda emo imati još jednu priliku u sije nju u Londonu.

Ovim sportašima, i onima koji e ih naslijediti, korektnije bi financiranje priuštilo da odlaze na sva natjecanja koja im trebaju za ormu i plasman, kao i rad bez stresa. - Jasno nam je da je financijska situacija teška, ali nam nije jasno zbog ega su sredstva za sport srezana za pedeset posto, a još

Igor Kriajimski: - U travnju nas eka Europsko prvenstvo, prije toga i dva Svjetska kupa, a u listopadu i Svjetsko prvenstvo, gdje e i Filip i Tijana raditi višeboj.

Nadamo se tada riješiti kvalifikacije za Olimpijske igre, ako ne uspijemo, onda emo imati još jednu priliku u sije nju u Londonu.

nam je manje jasno zbog ega se još manje od toga daje nama. Olimpijsko srebro i najava novih antasti nih rezultata trebali bi vrijediti više od toga, završno je kazao Stevica Tkal ec.

(Ivana Strahija, oto: Zlatko Vrzan)

POVIJESNI REZULTAT za me imursku i hrvatsku gimnastiku

Tijana Tkal ec na tronu Svjetskog kupa u preskoku - Na žalost, zbog nedostatka financijskih sredstava, Tijana nije putovala na taj zadnji turnir koji je prošli vikend održan u škotskom Glasgowu, pa tako nije mogla osobno primiti nagradu za osvojeni naslov prvakinje Svjetskog kupa za 2010. godinu Nakon povijesnog rezultata Filipa Udea u Rotterdamu, osvojenog 5. mjesta u konju s hvataljkama na Svjetskom prvenstvu i najve ega hrvatskog uspjeha na tom nivou gimnasti kog natjecanja, za još jedan vrhunski rezultat pobrinula se Tijana Tkal ec osvojivši ukupno prvo mjesto na Svjetskom kupu, odnosno mali kristalni globus u disciplini preskok, i to ak prije posljednjeg turnira sezone.

Na žalost, zbog nedostatka financijskih sredstava Tijana nije putovala na taj zadnji turnir koji je prošli vikend održan u škotskom Glasgowu, pa tako nije mogla osobno primiti nagradu za osvojeni naslov prvakinje Svjetskog kupa za 2010. godinu.

Tijana Tkal ec vrhunska je sportašica 1. kategorije. Kategorizaciju je stekla prošle godine, a ove godine je svojim izvrsnim rezultatima još jednom potvrdila, me utim, to još uvijek nije dovoljno da u e u program stipendiranja lokalne samouprave (!?).

Ove je godine ina e imala pet finala na svjetskim kupovima, od ega ak tri odli ja: dva srebra (Doha i Osijek) i jedno zlato (Ostrava). Ovim uspjehom Tijana je ostvarila povijesni rezultat za hrvatsku žensku sportsku gimnastiku i osigurala si pozivnicu za nastupe na elitnim A turnirima sljede e godine.

Prema aktualnom stanju stvari, Tijana je dokazala ove godine da je u svjetskoj konku-

Osvajanje Svjetskog kupa u preskoku Tijane Tkal ec najve i je uspjeh hrvatske gimnastike renciji od tristotinjak djevojaka me u dvadesetak najboljih gimnasti arki u svijetu u disciplini – preskok, od kojih e ve ina njih nastupiti na dva A elitna natjecanja Svjetska kupa sljede e godine u Parizu i Moskvi.

- Jako sam zadovoljna svojim uspjehom jer se na po etku godine tome nisam ni nadala, cilj mi je samo bio biti me u prve etiri na rang ljestvici kako bih sljede e godine mogla nastupiti na A turnirima Svjetskog kupa.

Ovime sam još jednom, zajedno sa svojim trenerima Igorom Kriažimskim, Tatjanom Goverdovskajom i Mariom Vukojem, dokazala da se naporan rad zaista isplati. Sretna sam što sam osvojila mali kristalni globus i to mi je samo poticaj za daljnji rad, kazala je Tijana. (IS, DZ)

30. studenoga 2010.

KARATE TURNIR Eurocup Istre u Pore u

Pet medalja za KK Me imurje Protekli vikend u Pore u je odrĹžan me unarodni karate turnir Eurocup Istre, na kojem je nastupilo 620 natjecatelja iz ĹĄest drĹžava. Me u njima su bili i

mladi karatisti KK-a Me imurje NedeliĹĄ e. NajuspjeĹĄniji su bili oni najstariji me u njima. Tako je hrvatska reprezentativka Damira Bujan osvojila zlatnu me-

dalju me u seniorkama u lakoj kategoriji. Isto je poĹĄlo za rukom Leonu MarcijuĹĄu u kategoriji mla ih kadeta u srednjoj kategoriji. Srebrnu medalju osvojila je Lucija Lesjak me u u enicima u teĹĄkoj kategoriji, dok su bronce pripale Luni Hamer i Tonyju Sabolu. Na turniru je nastupila i Lora TuĹĄek, ali nije uspjela do i do odli ja

UspjeĹĄno i u Ivancu U Ivancu pak je odrĹžan me unarodni turnir na kojem je nastupilo 250 natjecatelja, i gdje je nastupio tako er ve i broj lanova KK-a Me imurje. Zlato je pripalo Leonu MarcijuĹĄu i Luni Hamer, srebro su osvojili Nino Cmre njak i Kruno Kropek, a bronce Erik Ov ar, Lucija Lesjak i Fran Golubi .

Iz Pore a i Ivanca u Me imurje su stigle nove medalje zahvaljuju i KK-u Me imurje

TRGOVA KI CENTAR Lesnina VaraĹždin proslavila 3. godiĹĄnjicu rada

Ve tri godine samo najbolje za kupce Lesnine Minulog vikenda, od petka pa sve do nedjelje, Lesnina u VaraĹždinu proslavila je tre u godiĹĄnjicu uspjeĹĄnog postojanja. Povodom ovog ro endana prire ena su brojna iznena enja sa senzacionalnim cijenama i to na svim odjelima ovog centra.

U petak je ro endansku proslavu svojim gostovanjem uveli ao renomirani hrvatski kuhar Almo atlak, oduĹĄevivĹĄi brojne posjetitelje svojim umije em kuhanja, a ujedno i promogijom Gorenje aparata.

Kulinarska iznena enja ovdje nisu stala, pa je i Stephan Macchi, priznati francuski kuhar u Lesnini gostovao u subotu kuhanjem na aparatima De Dietrich, a u nedjelju su se i sami posjetitelji okuĹĄali u kuharskom dvoboju, na aparatima

Electrolux. Sva tri dana kupnja u Lesnini bila je “za injena� besplatnim degustacijama vina, piva i pereca.

JoĹĄ jedno ro endansko iznena enje Lesnina je za svoje kupce priredila u obliku Happy hour akcije, pruĹživĹĄi od 18 do 19 sati od petka do nedjelje svakom kupcu koji je doĹĄao u Ĺžutoj majici i dodatnih 3 posto popusta.

Kupci su mogli uĹživati u delicijama Alma atlaka

Jubilarni popusti od 20, 30, 40, 50, 60, pa i viĹĄe posto privukli su mnogobrojne posjetitelje koji su bili zadovoljni shoppingom u Lesnini. Da zadovoljstvo kupovanje bude joĹĄ ve e, pobrinuli su DEEJAY SHOW PREMIERA i tamburaĹĄi koji su ugodnom muzikom doprinjeli uĹžitaku kupovanja.

Bogati asortiman, kvaliteta proizvoda renomiranih robnih maraka te najpovoljnije cijene glavna su zna ajka Lesnine, a to su prepoznali i brojni kupci s podru ja VaraĹždinske i Me imurske Ĺžupanije, pruĹžaju i svoje povjerenje upravo Lesnini ve tri godine uzastopce.

TOPLO SLATKO I SLANO PREDJELO PO RECEPTU ALMA ATLAKA

Hrskave koťarice sa svjeŞim m krem sirom i vo em Potrebni sastojci: • 300 g svjeŞeg kravljeg sira • 4 lista tankog jesta za savija e • 30 g rastopljenoh maslaca • 3 jaja • 100 g ťe era • 1 vre ica vanilin ťe era • vo e po Şelji, cca. 300 g (najbolje bobi asto, viťnje ili sl.)

Za po etak sve vo e o istimo i operemo, a jaja umu mo. U zdjelu stavimo svjeĹži krem sir, ulijemo umu ena jaja, dodamo vanilin ĹĄe er, ĹĄe er,

i sve zajedno izradimo u jednoli nu smjesu.

Za m dodamo vo e i njeĹžno ih umijeĹĄamo, te smjesu stavimo na stranu. Koru tankog jesta za savija e stavimo na radnu povrĹĄinu i premaĹžemo ju kistom namo enim u rastopljeni maslac. Premazanu koru prekrijemo novom korom i ponovimo postupak.

Za m premazane kore nareĹžemo na etverokutne lis e, povrĹĄine 8 x 8 cen metra.

Potom spojimo po dva lis a jesta, te njima obloŞimo kalupe za mu ne. Smjesom od krem sira i malina napunimo koťarice do polovice i stavimo ih pe i u pe nicu, zagrijanu na 200°C, 10-ak minuta. Gotove koťarice izvadimo iz kalupa i premjes mo ih na tanjur, nadjenemo vo em, posipamo ťe erom u prahu i posluŞimo.

KoĹĄarice punjene sirom i tunjevinom Za po etak gaudu naribamo, gorgonzolu nareĹžemo na kockice, a in une nasjeckamo. U zdjelu s umu enim jajima ulijemo vrhnje za kuhanje, dodamo svjeĹži kravlji sir i izmijeĹĄamo pjenja om. Zatim dodamo naribanu gaudu, narezanu gorgonzolu, sjeckane in une, kapare, suĹĄeni bosiljak, popaprimo i dobro izmijeĹĄamo. Na radnu povrĹĄinu stavimo koru tijesta, premaĹžemo ju maslinovim uljem, prekrijemo drugom korom, zagladimo kako bi istisnuli zrak, te i nju premaĹžemo maslinovim uljem. Iz pripremljenog tijesta izreĹžemo komade veli ine 9x9 cm i utisnemo ih u kalupe za

Potrebni sastojci: • 2 kore jesta za savija e • 2 jaja • 100 ml vrhnja za kuhanje • 120 g gorgonzole • 120 g gaude • 1 Şlica kapara • 3 slana in una • 1 Şli ica suťenog bosiljka • 100 g tune iz konzerve • 12 maslina bez koť ca • maslinovo ulje • papar

mu ne, kako bi dobili oblik koťarice. Za m svaku koťaricu nadjenemo pripremljenom smjesom od sira, Şli icom komadi a tune, ukrasimo maslinom i stavimo pe i u pe nicu zagrijanu na 200°C, 15-ak minuta.

Gotove koĹĄarice stavimo na prikladan tanjur i posluĹžimo.

30. studenoga 2010.

ODRŽAN Martinski turnir Golf kluba “Me imurje”

Josip Švenda pobjednik Na terenima Spa&Golf Resorta Sveti Martin održan je Martinski turnir Golf kluba "Me imurje". Pobjednik tur-

nira, na kojem je sudjelovalo petnaest igra a i igra ica, jest Josip Švenda, ispred Davora Radeka i Ivana Šte i ara.

Sljede a akcija Golf kluba bit e organizacija zimske golf lige na terenu Spa &Golf Resorta Sveti Martin.

Na terenima Spa&Golf Resorta Sveti Martin održan je Martinski turnir Golf kluba "Me imurje"

MATIJA HRANILOVI nastupio za hrvatsku juniorsku badminton reprezentaciju

U 3. kolu izgubio od 5. nositelja Juniorska reprezentacija U-19 Hrvatske nastupila je na MJP eške u sklopu EJK 2010/11 u Orlovi, eška. Za juniorsku U-19 reprezentaciju uspješno je nastupio i naš Matija Hranilovi .

U vrlo jakoj konkurenciji juniora U-19 (90 igra a) naš Matija Hranilovi je u pojedina noj konkurenciji u 1. kolu pobjedio eha

Vodi ka sa 2:0 (21:19, 21:17), u 2.kolu je pobjedio eha Huba eka sa 2:1 (17:21, 21:8,21:8) da bi u 3. kolu (1/32) izgubio od poljskog igra a 5. nositelja Mateusza Dubowskog sa 2:0 ( 21:11, 21:6). U muškom paru sa Ivanom Tucakovi em (CRO ) izgubili su u 1.kolu (1/64) od ma arske kombinacije Letsch/Toth sa 2:0 ( 21:18, 21:14

), a u mješovitom paru sa Martinom Skorup (Hr) izgubili u 1.kolu ( 1/64 ) od eške kombinacije Valenta/Koldova s 2:1 (20:22, 21:19, 21:16). Matija je ponovno odli no igrao pojedina ni dio gdje je u jakoj konkurenciji zabilježio dvije pobjede i plasman me u 32 te osvojio ponovno bodove za rang-listu. (g)

54

Informacije

30. studenoga 2010.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Me imursko veleu ilište u akovcu objavljuje

ISPRAVAK DIJELA NATJE AJA objavljenog u ''Me imurskim novinama'' od 16. studenog, broj 793 za radno mjesto: ASISTENT NA PROJEKTU - 1 izvršiteljica/izvršitelj (radni odnos na odre eno vrijeme - 12 mjeseci, pola radnog vremena) u dijelu: ''Natje aj je otvoren 8 dana od dana objavljivanja'' te sada ispravno glasi: ''Natje aj je otvoren 8 dana od dana objavljivanja u Narodnim novinama.''

U ostalom se dijelu natje aj ne mijenja, te ostaje iden an objavljenom.

.$-$ &2168/7,1* BERCON

Kristijan Mavrek, Ive Andriüa 1, ýakovec E-mail: kristijan.mavrek@ck.t-com.hr Telefon: 099-310-9424

d.o.o.

Josip Bacinger, Radniþka 1, Nedelišüe E-mail: bercon@vz.t-com.hr Telefon: 098-268-193

Vas pozivaju na prezentaciju

MOGUûNOSTI FINANCIRANJA PROJEKATA U POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU KROZ MJERE IPARD PROGRAMA ZA 2011.g.

Prezentacija üe se održati u þetvrtak 02.12.2010.g. u hotelu PARK u ýakovcu s poþetkom u 9 sati.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske prezentirati üe mjere IPARD programa za 2011.godinu i moguünosti financiranja projekata izgradnje, rekonstrukcije i opremanja: ¾ ¾ ¾ ¾ ¾

FARME (proizvodnja mlijeka, mesa, jaja) STAKLENICI i PLASTENICI HLADNJAýE I PAKIRNICE ZA VOûE I POVRûE STROJEVI ZA BERBU I KONFEKCIONIRANJE POGONI ZA PRERADU MLIJEKA, MESA, VOûA I POVRûA ¾ VINARIJE, VINSKI PODRUMI I KUŠAONE VINA ¾ OBJEKTI SEOSKOG TURIZMA ¾ KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

Ulaz slobodan. Nije potrebna prethodna najava. Ostale informacije mogu se dobiti na telefon: 099-310-9424 (Kristijan Mavrek)

30. studenoga 2010.

Informacije 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

GRAD AKOVEC akovec, Kralja Tomislava 15, Temeljem Odluke Gradskog vije a Grada akovca od dana 18. studenog 2010., objavljuje

PRODAJU NEKRETNINA u akovcu 1. Dana 03.12.2010. godine, petak, s po etkom u 10,00 sa odrĹžat e se usmena javna draĹžba za prodaju zemljiĹĄta na licu mjesta u akovcu, upisanog u: zk.ul.br.6532, k.o. akovec, - est.br.228/1/2/A/1/35/1, oranica Globetka od 1557 m2, (ident. s k br.521/2, k.o. iste), zk.ul.br.6601, k.o. akovec, - est.br.228/1/2/A/1/37/3, oranica Globetka od 523 m2, (ident. s k br.519/3, k.o. iste), - est.br.228/1/2/A/1/38, oranica Globetka od 1675, (ident. s k br.520, k.o. iste), i zk.ul.br. 2913, k.o. akovec, - est.br.228/1/2/A/1/39/1/1, oranica, povrĹĄine 939 hv, (ident. s k br. 518, k.o. iste, povrĹĄine 3378 m2), sve u paketu kao jedna es ca ukupne povrĹĄine 7133 m2, po po etnoj cijeni od 65,-EUR/m2, (u protuvrijednos kuna prema srednjem te aju HNB na dan odrĹžavanja javne draĹžbe), rok pla anja 15 dana od dana odrĹžavanja javne draĹžbe.

Me e es ca nisu iskol ene, es ce se prodaju, kupuju i predaju kupcu u vi enom i zate enom stanju, prema zemljiĹĄnoknjiĹžnom i katastarskom stanju na dan odrĹžavanja javne draĹžbe, bez posebnog geodetskog iskol enja i primopredaje me a, (kupac sam obnavlja me e es ca koje e na javnoj draĹžbi bi samo pokazane prema izvodu iz katastarskog plana), a koriĹĄtenje zemljiĹĄta je u skladu s vaĹže om prostornoplanskom dokumentacijom.

U cijeni je sadrĹžana samo vrijednost zemljiĹĄta, zemljiĹĄte se kupuje po na elu „vi eno-kupljeno“, ĹĄto isklju uje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke nekretnina.

2. Ostali uvje javne prodaje nekretnine Javnoj draŞbi mogu pristupi i kao kupci u njoj mogu sudjelova samo osobe koje su prethodno upla le jam evinu u iznosu od 1.000.000,00 kn na ra un Grada akovca br. 2392007 – 1806000006, model 68, poziv na broj 7811-OIB, sa svrhom doznake – jam evina za kupnju zemljiťta, i originalni dokaz o pla anju predo ili voditelju draŞbe. Drugi dokazi uplate, na ini ili naknadne uplate ne e se uvaŞava , ni e se mo i pristupi javnoj draŞbi.

Pravila javnog nadmetanja sadrĹžavat e Zapisnik o provo enju javnog nadmetanja.

ZemljiĹĄte se moĹže razgleda uz prethodnu telefonsku najavu na tel 040 314 924.

Svi zainteresirani, osobito prije uplate jam evine, duĹžni su ostale uvjete natje aja i raspoloĹživu dokumentaciju preuze te traĹži druge informacije o nekretnini i kupoprodaji u Upravi Grada akovca, Ulica kralja Tomislava 15, akovec, soba 204, II kat, svaki radni dan od 08,00 do 14, 00 sa , jer se nakon uplate jam evine nikakve reklamacije, prigovori ili prituĹžbe ne e uvaĹžava .

Gradona elnik Grada akovca

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. WUSTENROT stambena ĹĄtedionica AKOVEC, J. Kozarca 15, traĹži 5 FINANCIJSKIH SAVJETNIKA na odre eno vrijeme, sastanak sa zainteresiranim kandida ma u Zavodu za zapoĹĄljavanje akovec, dana 19.10.2010. god. u dvorani broj 18 sa po etkom u 10,00 sa , dodatne informacije na tel. 311-960. Natje aj otvoren do 30.11.2010.

2. Ordinacija op e medicine dr. Bernardica Somo i, traĹži AKOVEC, F. Pun eca 2, traĹži 1 DOKTOR OP E MEDICINE na odre eno vrijeme, poloĹžen stru ni ispit, javi se na 098 744913 ili email: bernardica.somodji@ck.t-com.hr Natje aj otvoren do 31.12.2010 3. ART ing AKOVEC, traĹži 2 SOBOSLIKARA, 2 FASADERA na odre eno vrijeme, javiti se na 091 4390279, 091 2390279. Natje aj otvoren do 30.11.2010.

4. ELLIT d.o.o. HODOĹ AN, traĹži 1 KONOBAR / KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098 528570. Natje aj otvoren do 8.12.2010.

5. SLASTI ARSTVOCVEKd.o.o.PUĹ INE, akove ka 82, traĹži KV, PKV PEKARI - viĹĄe izvrĹĄitelja na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 602-200. Natje aj otvoren do 30.11.2010.

6. VS GUMISERVIS d.o.o. OPOROVEC, traĹži 1 KONOBAR/KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 099 6435814. Natje aj otvoren do 30.11.2010.

7. ALLIANZ ZAGREB d.d., Poslovnica akovec AKOVEC,K.Zrinski1/1,traĹžiZASTUPNIK/ZASTUPNICA -viĹĄe izvrĹĄitelja, VĹ S, SSS, poĹželjno radno iskustvo na is m ili sli nim poslovima, voza ka dozvola B kategorije, poslovna prodajna orijentacija, profesionalnost, poduzetnost i sklonost mskom radu, komunikacijske i prezentacijske vjeĹĄtine, Ĺživotopis sa zamolbama dostaviti na gornju adresu ili na e-mail: dijana.kolac@allianz. hr Natje aj otvoren do 30.11.2010.

8. StomatoloĹĄka poliklinika Dr. Perca AKOVEC, ZAVNOH-a 31, traĹži 1 VSS DOKTOR DENTALNE MEDICINE na neodre eno vrijeme - skra eno radno vrijeme, 20 sa tjedno, znanje njema kog jezika, javi se na e-mail; srecko@percacstom. com Natje aj otvoren 31.11.2010.

9. ELEKTRIC - CO d.o.o. AKOVEC, traĹži 2 TESARA, 2 ZIDARA, 2 ARMIRA A, 1 KRANIST na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 040 341188. Natje aj otvoren do 30.11.2010.

10. Autolimar Gori anec Robert Sv. Marija, Glavna 36, traĹži 1 KV AUTOLIMAR/ICA na odre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili na tel.

098 651045. Natje aj otvoren do 30.11.2010.

11. RUŽMARIN d.o.o. PRIBISLAVEC, traŞi 1 PRODAVA /ICA na ťtandu na odre eno vrijeme, javiti se na 098 9079121. Natje aj otvoren do 30.11.2010.

12. LINIX d.o.o. KURĹ ANEC, Glavna 123, traĹži 1 Ĺ IVA /Ĺ IVA ICA koĹžne konfekcije na neodre eno vrijeme uz probni rad 3 mjeseca, rad u jednoj smjeni prijepodne, javi se na 040 389-416. Natje aj otvoren do 30.11.2010.

13. PRIMA GRADNJA d.o.o. MIHOVLJAN, J.H.Zdelara 7, traĹži 4 KV, PKV ZIDARA na odre eno vrijeme, javi se na 095 8472548. Natje aj otvoren do 30.11.2010.

14. MURA-METAL d.o.o. KOTORIBA, traĹži 1 KV zavariva TIG, REL, MAG, atest; 1 KV BRAVAR na odre eno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, najava na tel. 040 682130. Natje aj otvoren do 30.11.2010.

15. ARES d.o.o. AKOVEC, traĹži 1 KONOBAR/ KONOBARICA na neodre eno vrijeme, mjesto rada DomaĹĄinec, Ca e bar MIBA , javi se na 099 6667700. Natje aj otvoren do 04.12.2010.

16. PrijevozniĹĄtvo, vu na sluĹžba Pavlic Vlado AKOVEC, traĹži 1 VOZA /ICA ZA ME UNARODNI PROMET na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnogradnogdnosa,poĹželjnoznanjenjema kog jezika, javi sena098 212207. Natje ajotvorendo 04.12.2010.

17. Ordinacija op emedicinedr.VlatkaHajdinjak Trstenjak Ĺ ENKOVEC, M. Tita 44, traĹži 1 DOKTOR OP E MEDICINE na odre eno vrijeme, poloĹžen stru ni ispit, mogu nost smjeĹĄtaja, voza ki ispit B kategorije, javiti se na 098 633147. Natje aj otvoren do 30.11.2010.

18. NOSTRO d.o.o. SLEMENICE 23, traĹži 5 Ĺ IVA A TEKSTILA na odre eno vrijeme, javi se na osobno ili 865-229. Natje aj otvoren do 30.11.2010.

19. Auto-elektrika Novak d.o.o. PRELOG, Nikole Tesle 21, traŞi 1 INŽENJER/INŽENJERKA ELEKTROTEHNIKE ILI STROJARSTVA za odrŞavanje dijagnosti kih ure aja na odre eno vrijeme, znanje engleskog jezika, javi se osobno na gornju adresu ili na tel. 040 645861. Natje aj otvoren do 11.12.2010.

20. Ugostiteljski obrt APA AKOVEC, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, rad vikendom i praznikom, javi se na 098 241767.

Natje aj otvoren do 30.11.2010.

21. GP Emanuell d.o.o. AKOVEC, traĹži 4 KONOBARA/ICEnaneodre eno vrijeme,javi sena095 5544441. Natje aj otvoren do 30.11.2010.

22. Autoservis-autoprijevoz Josip Dobrani M. SrediĹĄ e, R. Kon ara 71, traĹži 1 VOZA "C" i "E" kategorije na neodre eno vrijeme, javiti se na 098 493250. Natje aj otvoren do 30.11.2010.

23. ZLATNE RUKE d.o.o. Ĺ ENKOVEC, M. Tita 19a, traĹži 1 PRODAVA /ICA u pekari, 1 KV PEKAR, 1 PKV PEKAR na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, mjesto rada Ĺ enkovec, pekara "SEFINO", javi se na 099 1923155, 040 343141. Natje aj otvoren do 18.12.2010.

24. P-M KOMPONENTE d.o.o. PUĹ INE, traĹži 1 CNC GLODA , 1 CNC TOKAR na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 040 895550. Natje aj otvoren do 31.12.2010.

25. Dom za starije i nemo ne osobe STUBI AR M. SrediĹĄ e, Kolodvorska 32, traĹži 1 MEDICINSKA SESTRA/TEHNI ARnaodre enovrijeme-zamjena za porodiljni dopust, radno iskustvo 1 godina, poloĹžen stru ni ispit, javi se na 543-511. Natje aj otvoren do 15.12.2010.

26. Drvo-aluminij d.o.o. Donja Dubrava, Gospodarska 1, traŞi 3 SSS STROJARSKA ILI GRA EVINSKA TEHNI ARA ILI INŽENJERI STROJARSTVA na odre eno vrijeme, pove an opseg posla, radno iskustvo poŞeljno, aktivno znanje njema kog jezika i rad u autocadu, javi se osobno na gornju adresu ili 040 688105. Natje aj otvoren do 01.12.2010.

27. NIT d.o.o. Pansion Mamica PUĹ INE, traĹži 2 KV KONOBARA na odre eno vrijeme, znanje njema kog jezika, javi se na 091 5486670. Natje aj otvoren do 30.11.2010.

28. DENN TRADE d.o.o. MURSKO SREDIĹ E, Frankopanska 2, traĹži 1 KV/PKV KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, rad u dvije smjene, mjesto radaCa e barPicasso,M.SrediĹĄ e,javi sena098 295019. Natje aj otvoren do 01.12.2010.

29. DENN TRADE d.o.o. MURSKO SREDIĹ E, Frankopanska 2, traĹži 1 KV/PKV KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, rad u dvije smjene, mjesto radaCa e barPicasso,M.SrediĹĄ e,javi sena098 295019 do 01.12.2010.

30. TOM-LON NEDELIĹ E, Vrtna 37, traĹži 1 KV, PKV BRAVAR sa radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098 9087412.

Natje aj otvoren do 31.12.2010.

31. ALOPEK STROJARSTVO d.o.o. PUŠINE, akove ka 136, traŞi 1 VŠS, VSS INŽENJER STROJARSTVA ILI DIPL. ING STROJARSTVA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, 5 godina radnog iskustva u projektiranju u proizvodnji poljoprivrednih i gra evinskih strojeva, znanje engleskog jezika, voza ki ispit, javi se na 040 895252, 0951895252 ili dostavi , pismenu zamolbu na gornju adresu. Natje aj otvoren do 20.12.2010.

32. SIGA d.o.o. 42000 VARAŽDIN, Me imurska 12, traŞi 1 VIŠI SURADNIK U PRODAJI I NABAVI, VSS, VŠS, znanje engleskog jezika, minimalno 2 godine radnog iskustva na poslovima prodaje i nabave, organizacijske sposobnos , napredno znanje rada sa MS Office paketom; 1 VIŠI SURADNIK U PRODAJI, VSS ili VŠS tehni kog smjera, znanje engleskog jezika (znanje francuskog jezika poŞeljno ali nije uvjet), poŞeljan a nitet prema planinarenju i alpinizmu, dokazane organizacijske sposobnos napredno znanje rada sa MS O ce paketom;1SURADNIKUPRODAJIminimalnoSSS, komunika vnost i pedantnost, jedna godina iskustva na administra vnim poslovima, napredno znanje rada sa MS O ce; 1 SURADNIK U TERENSKOJ PRODAJI minimalno SSS, voza ku dozvolu B kategorije, 2 godine iskustva na poslovima terenske prodaje komunika vnost, prezentacijske vjeť ne, osnovno, osnovno znanje rada sa MS O ce paketom, zamolbe dostavi na gornju adresu ili e mail: siga@siga.hr svi poslovi su na neodre eno uz probni rad. Natje aj otvoren do 03.12.2010.

33. DOM ZDRAVLJA AKOVEC, AKOVEC, I.G. Kova i a 1e, traĹži 4 IZVRĹ ITELJA/ICE DOKTORA MEDICINE djelatnost za hitnu medicinsku pomo na neodre eno vrijeme, poloĹžen stru ni ispit, odobrenje za samostalan rad Hrvatske lije ni ke komore, domovnica, Ĺživotopis, postoji mogu nost davanja u najam stana u vlasniĹĄtvu Doma zdravlja akovec, zamolbe dostaviti na gornju adresu sa naznakom "za natje aj". Natje aj otvoren do 01.12.2010.

34. Domjani teks l d.o.o. SLEMENICE, traŞi ŠIVA I TEKSTILA – viťe izvrťitelja na neodre eno vrijeme uz probni rad, radni iskustvo obavezno, javi se osobno ili 865-230. Natje aj otvoren do 31.12.2010.

35. Ca e bar CASABLANCA NOVAKOVEC, traĹži 1 KONOBAR/KONOBARICA na neodre eno vrijeme, rad vikendom i praznikom, javi se na 098 9138465. Natje aj otvoren do 31.12.2010.

36. MARTI d.o.o. PRELOG, traŞi 1 STROJARSKI TEHNI AR/TEHNI ARKA ili STROJARSKI INŽENJER na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnogodnosa,potrebnoznanjeradanara unalu - tehni ko crtanje AUTOCAD, dostavi pismene zamolbe na e-mail: office@marti.hr Natje aj otvoren do 24.12.2010.

37. MIDA d.o.o. AKOVEC, K. Zrinski 2, traĹži 1 DJELATNIK/ICA za prodaju u slasti arnici/pekari, na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 091/5828-639. Natje aj otvoren do 31.12.2010.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIHNAVLAKAZAAUTOMOBILEnaodre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV ili osobe sa ťkolom za ťiva a ili zavrťen te aj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ťivanja, pismene zamolbe osobno ili poťtom na gornju adresu do 31.12.

2. Ugos teljski obrt bistro i pizzeria MISTER X vl.

SnjeĹžana Kefelja, Topli ka 180, Gornji Kneginec, traĹži 2 KV KONOBARA/ICU za posluĹživanje jela i pi a na neodre eno vrijeme, potrebno iskustvo radauugos teljstvu(prednostkvali kacija),najava na mob: 095/911-5102 gdin. Kefelja, do 15.12.

3. StomatoloĹĄka ordinacija vl. Vlasta Vargovi , Ludbreg, Koprivni ka 5, traĹži 1 SSS MEDICINSKU SESTRU/MEDICINSKOG TEHNI ARA na odre eno vrijeme, uvje : SSS, poloĹžen stru ni ispit, poznavanje rada na ra unalu, tel. 042 819 397 ili 091 736 9948 do 30.11.

4. INTERCARGO d.o.o., VaraĹždinska 133, Zbelava; traĹži 2 VOZA A/ICU TERETNOG VOZILA U ME UNARODNOM PRIJEVOZU na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS voza ka dozvola C i E kat., radno iskustvo 2g., poĹželjno poznavanje engl. ili njem. jezika, vozi se u Belgiju, Nizozemsku, Francusku, Englesku, najava na tel. 042/207-110 ili zamolba na e-mail: goran@intercargo.hr do 25.12.

POSLJEDNJI POZDRAV dragom p elaru

RADIKOVI RUDOLFU iz Peklenice Ostat e nam trajno u srcu tvoja dobrota i plemeniti rad sa p elama.

P elari Udruge p elara Me imurske Ĺžupanije ÂŤAgacijaÂť

TUŽNO SJE ANJE na naťu dragu

MARGARETU GRLA MANCIKU 3.12.2008. – 3.12.2010.

Damir i Riba

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI LUCIJA KALANJOŠ, k i Dragice i Milana; DENIS IGNAC, sin Emine i Stjepana; EMA ZOBEC, k i Ivane i Franje; DOMINIK MESARI , sin Valerije i Duťana; ERIN RODIGER, sin Lane i Krunoslava; VITA KA ER, k i Gordane i Saťe; LEONARD IGNAC, sin Sandre i Stjepana; VALERIJA ŽIVOLI , k i Katarine i Marijana; NIKOLA BERMANEC, sin Nikoline i Saťe; LEON HAJMBURGER, sin Natalije i Kreťimira; VIKTOR BREZNI AR, sin Andreje i Zdravka; EMA I STJEPAN HUZJAK, djeca Martine i Marija; VINKO TRSTENJAK, sin Marije i Vinka; MATEJ POSAVEC, sin Lidije i Krunoslava; VIKTOR BANAJ, sin Petre i Vedrana; MARIJETA ORŠOŠ, k i Jasne i Nedeljka; VALENTINO POSAVEC, sin Vesne i Siniťe; NIKOLA IGNAC, sin Lidije i Stjepana; LUKA MEGLA, sin Nataťe i Tomislava ( akovec) VJEN ANI Sladjana Pirkl i Miroslav Cenko (Kotoriba); Marko Mihanovi i Branka Herman, Siniťa Plantak i Željka Herman (M. Subotica);

Ivana Kon ec i Ivica Taka (NedeliĹĄ e).

UMRLI Zorka Pigac ro . Maljak r.

1931., Marija Nikoli ro .

Jambroťi r. 1950., Ivan Konc r. 1956., Rabija Bajri ro . Husi r. 1945., Barbara Žganec ro . Doboťi r. 1940., Klara Hozjan ro . Labazan r. 1933., Dragutin Bratinť ak r. 1935., Stjepan Kova i r. 1961., Juraj Baksa r. 1940., Maga BlaŞin i ro . Šalkovi r. 1929., Veronika Vrbanec ro . Novak r. 1937. ( akovec); Katarina Kvakan ro . Erdelji r. 1929., Franciska Habijan ro . mrlec r. 1934., Roko Dornik r. 2010. (Kotoriba); Rudolf Radikovi r. 1939., Marija Tuksar ro . Mavrin r. 1936. (M. Srediť e); Ivan Fu ko r. 1948., Josip Žganec r. 1944., Andrija Jambroťi r.

1937. (NedeliĹĄ e); Jelena Hranjec ro . Jurkek r. 1917., Klara Pintari ro . Vidovi r. 1918., Matthias Novak r. 1970., Juraj Mikuli r. 1926. (Prelog); Cecilija Tkal i ro . Ĺ avni ar r.

1919., Marija Novak ro . Kova r. 1926. (Ĺ trigova).

56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

KOMBI VW LT 35 2,5TDI 2003.g., furgon maxi, odli no stanje, cijena 6 200 E, mob. 098/273-510 PRODAJEM FELGE sa širokim gumama 18.4-30 za traktor IMT 577, odgovaraju i na ostale modele imt traktora, cijena 2.500kn, tel: 092 2696 213 KOMBI VW T4 transporter 1.9TD povišeni, u odli nom stanju, cijena 2.500E, mob. 091/333-2223 KUPUJEM vw automobile neispravne ili ošte ene do 15g. staros i traktore neispravne, ispravne ili u lošijem stanju od vlasnika. mob. 092 205 1831 ili 099 2125 200 PRODA JEM renault laguna 1.8 1997.g, reg. do 10/2011., klima, abs, el. pod. stakla, daljinsko, muzika, u odli nom stanju, te motocikl Keway 125 ccm, star 2g., registriran, 7.000km, kao nov, pogodan za po etnika, choper (može zamjena za auto), mob. 099 212 5200 HONDA CRV 2.0i 1999.g, 148ks, automa k, plin, reg do 8/2011, metalik, alu, klima, šiber, 4x4, centralno, cijena 6.900 eur, mob 099 7852 193 P-307 1.6 16V XSi, 2003.g., 1.vl., 5 vr., digitalna klima, 90tkm, odli an, 5900 eur, mob. 091/131-9277 MERCEDES 190E 1984.g., automa k, neregistriran, uš uvan, vrlo povoljno, mob. 099 241 4596 PRODAJEM VOLVO V40 karavan 1.9 dizel, reg. do 8./11., mob.

091/510-1064 RENAULT MEGANE 1.6 coupe 66KW, 1996.g., 1.reg. 2004.g., neregistriran, žute boje, abs, klima, malo ošte en prednji branik, nove gume 175/65 R14 Dunlop, novi diskovi, novi auspuh, motor jako dobar, mala potrošnja, cijena 1.900 eur, mob.

095/803-7109 PRODAJEM DVIJE GUME Fulda dim.

175/65/14 za opel astru s felgama 4 rupe, ET 49, mob. 098/9163-783 PRODAJEM MOPED Tomos APN 6S s alu felgama, 2010.g., nevožen, ima garanciju, za 6.900 kn (može otplata). mob. 095/903-2753, ZG MIJENJAM ILI PRODAJEM motor Kawasaki Z-400J za traktor IMT 533-539, Ursus C-335 ili Deutz 45KS, reg. do 4./11., u izvrsnom stanju, mob. 091/2711-778 CITROEN BERLINGO 1.4 benz, plavi metalik, 4vr., abs, zra ni, centr. zaklj., el. pod. stakla, servo, el. retrovizor, tel. 382-371 PRODAJEM KOMBI VW povišeni, 1995.g., reg. do 4./11., 215tkm, ispravan, mob. 091/5636-323 RENAULT 5 benz 1993.g., neregistriran, mob. 091/513-939 PRODAJU SE dijelovi limarije i mehanike za R-5, eurokuka, alu felge 13 cola s gumama 165/70/13, mob.

091/5130-939 REN. 19 CHAMADE 1991.g., reg. do 9./11., mob. 098/943-2111 CITROEN XSARA 1.4i, 4.mj./2003.g., 953tkm, srebrni metalik, 1.vl., reg. do 4./11., garažiran, 4.000 eur, tel.

543-393 ili 091/5660-105 KUPUJEM AUTOMOBILE ispravne, neispravne, novije, starije, karambolirane, može i stare olupine, te prodajem seat toledo dizel neregistr., 499 eur, mob. 098/777-095

POLJOPRIVREDA TRAKTOR Deutz 1961.g., 40 KS, u ispravnom stanju, mob. 099 212 5200 TRAKTOR IMT 533, 540 i 542 prodajem dijelove mehanike ili kupujem iste te neispravne. Tel: 098 130 7004

30. studenoga 2010.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM: traktorska prikolica 4T, nije kiperica, s nastavcima za stranice (1.000eur); rasipa umjetnog gnojiva od 300kg (200eur); mlin- eki ar s met. sandukom 3-fazni (300eur); prikolica gumenjak (300eur); sija ica starinska za pšenicu (200eur). mob.

099/665-2082 KOLA GUMENJAK, sve ispravno, cijena 500kn, mob. 098/681-063 PRODA JE SE TRAKTOR IMT 533 1970.g., u vrlo dobrom stanju, tel.

098/180-80-27 PRODAJE SE MOTOKULTIVATOR Honda F-600, mob. 098/176-0060 PRODAJEM TRAKTOR Zetor 4712 s kabinom, sa uvan, registriran, jednobrazdni plug visoki 16cola, te mladog ovna i bre u ovcu za samo 200 eur, mob. 098/190-3753 PRODAJEM KOMBAJN Far 900 sa 2 hedera, prikolicu 2-osovinku kiper 15T bunkeraš, rotokiler 2.5m i špricu KŽK od 320 lit., mob. 098/170-5311 PRODAJEM traktor T. Vinkovi 730 1978.g., prikolicu kiper 1-osovinku Tehnostroj, 2-brazdni plug okreta 12 cola, mal er 225cm šir. mob.

098/732-743

USLUGE

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI Dugogodišnje iskustvo.

Brzo i kvalitetno!

Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k IIstarska t k 9 9, tel. 395-722, 098/744-980

POSAO PODUZE E WACHEM ( ita se VAKEM) TRAŽI MAJSTORE SA DOBRIM POZNAVANJEM RADA NA KLASI NOM TOKARSKOM STROJU, KLASI NOJ UNIVERZALNOJ GLODALICI TE DA IMAJU MEHANI ARSKE SPOSOBNOSTI ZA POPRAVAK STROJEVA. Rad na neodre eno vrijeme na radnom mjestu održavatelja linije za punjenje teku ina. Traži se više izvršitelja. Molbe sla poštom na adresu: WACHEM d.o.o., Ivana Severa 2a, 42000 VARAŽDIN ili se javi putem telefona na broj 042/408-800.

TRAŽIM POSAO PRODAVA A – akviziterstvo isklju eno. mob.

095/803-7109 SERVIS ZA IŠ ENJE OBAVLJA USLUGE IŠ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 TRAŽIMO DJELATNIKA ZA RAD U AZILU za napuštene živo nje u akovcu. Info na tel. 091-8988-004.

EKONOMISTICA S ISKUSTVOM vodila bi knjigovodstvo za ugos telje, povoljno, upita na 091/150 45 46 TRAŽIM POSAO KNJIGOVO ARA UNOVO A i kao ra unalni operater za unos podataka, mob.

099/574-2622 ŽENSKA OSOBA TRAŽI POSAO na štandu, iš enje i pomo starijim osobama, mob. 095/810-9362 TRAŽIM POSAO KONOBARENJA uz mog. prijevoza ili stanovanja, Me . ili Varaž. županija, mob.

098/960-2904 TRAŽI SE MLA A ŽENSKA OSOBA za rad u c afe baru, mob.

099/773-6020 TRAŽI SE KONOBARICA za rad u cafe baru vikendom, poželjno radno iskustvo. Mob. 098/913-8465 ŽENA S ISKUSTVOM uvala bi djecu bilo koje dobi u akovcu, mob.

091/5962-707

POZNANSTVA

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570 OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 ANTENSKI SERVIS – OSTVARITE BESPLATNO ISPITIVANJE TV SIGNALA, prodaja, montaža, servis. mob.

098/241-109 NUDIM POMO PRI U ENJU i vježbanju knjigovodstva i matema ke, cijena i termin po dogovoru. Mob: 091 528 66 71 ODŠTOPAVANJE I IŠ ENJE SVIH VRSTA ODVODA SPECIJALNIM STROJEVIMA. MOB. 098/9621-694 IMATE KU NOG LJUBIMCA - morate na put, radite cijeli dan ili nemate dovoljno vremena da prošetate psa nazovite 095 511 88 44 i ja u to sa zadovoljstvom u init umjesto Vas SELIDBE I PRIJEVOZ ROBE vrlo povoljno vršimo na podru ju akovca, Hrvatske i inozemstva. mob.

098/704-257 TRAŽIM MAJSTORA ZA POPRAVAK Thomos motora i bicikla, mob.

099/8282-171 POPRAVAK NAMJEŠTAJA, montaža kuhinja, dnevnih i spava ih soba i regala, mob. 099/512-3207

GOSPODIN srednjih godina (180/90), sportski p, ozbiljan, vesele naravi, želio bi upoznati zgodnu i komunika vnu žensku osobu za izlaske, prijateljstvo i vezu, ozb. ponude na mob. 099/416-8756 DE KO srednjih godina, osje ajan, tolerantan, tražio žensku osobu do 40g., simpa, zgodnu, koja zna šta želi za poznanstvo, izlaske i vezu uz nanc. potporu, mob. 097/7974-830 GOSPODIN, dobro situiran, želi upoznati gospo u do 55-55g., za vezu i ugodan život. sms na mob.

099/507-1497

NEKRETNINE – PRODAJA PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvorišta i vrta na korištenje, Istarsko naselje (ku ice). mob.

099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

PRODAJE SE KU A s oku nicom u elekovcu kod škole. Tel: 098/908 41 22 ili 099/665 20 82 PRODAJE SE STARA KU A u Nedeliš u, Radi eva 30, cijena po dogovoru. Tel: 040/313 515 PRODAJEMO STAN od 111 m2 u akovcu F. Pun eca 4, 2.kat, komforno ure en, novogradnja. mob.

098/241-126 PRODAJEM KU U u Hraš anu, mob 098/297-210

PRODAJE SE APARTMAN u Novalji od 61,70 m2, pogled na more, dvije spava e sobe, kompletno namješten (namještaj i kuh. aparati u cijeni), protuprovalna vrata, sat. tv, klima, tenda, dva parkirna mjesta, uporabna dozvola, useljivo odmah. Mog. zamjene za auto ili stan u k, cijena 105.000 eura, mob. 095/820-7273 PRODAJEMO KU U u Nedeliš u, adaptiranu, hitno. Info; 091 5585 930 FRIZERSKI SALON, novi, namješten, akovec, ulica Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559 STAN 2-sobni i 3-sobni s garažama, novogradnja (ispod Šafrana), kredit osiguran, prodajem, tel.

098/241-559 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k od 46m2, visoko prizemlje, povoljno. mob. 091/572-4557 STAN 4-SOBNI (etaža), novogradnja, ispod Šafrana, s garažom, kredit osiguran. mob 098/241-559 POVOL JNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob.

098-393-170 PRODAJE SE TROSOBAN komforan i ure en stan u akovcu na dobroj lokaciji, mob. 091/129-1391 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Središ u, mob.

098/954-9775 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE KU A s poslovnim prostorom, garažom i oku nicom u Ma kovcu. Mob:098/632-429 PRODAJEM STARIJU KU U u Malom Otoku pokraj Legrada, velika oku nica, za 10.000 eura. tel.

048/641-286 PRODA JE SE JEDNOIPOL SOBNI STAN u centru k, 1. kat. mob.

098/988-4518 ZEMLJIŠTE - plato iznad Štrigove cca 50x60m, prekrasan položaj. Agencije isklju ene! Samo ozbiljne ponude na mob. 091/9170-878 PRODAJEM PREKRASNU KU U s dvorištem u centru k, te prodajem ili iznajmljujem posl. prostor, mob.

091/7868-534 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE za gradnju od 4260m2, vojni vrtovi Sjever akovec, planom grada predvi eno za gradnju, parcela se može cijepa , cijena po dogovoru, mob.

098/260-062 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru grada, mob. 098/806-339 PRODAJEM STARIJU KU U u Podbrestu, uvedena struja, voda, telefon, široko dvorište, mob.

098/926-2140 PRODAJE SE GOSPODARSKI OBJEKAT peradarnik u Ivanovcu od 700m2 i zemljište uz peradarnik, zemljište u Knezovcu od 3ha, mob.

098/616-196 PRODAJEM GRADILIŠTE s gra . dozvolom i pla enim doprinosima, k-Martane, blizina centra i škola. Agencije isklju ene, mob.

091/9170-878 PRODAJEM KU U u akovcu, livadu u Puš inama i ku u u Dragoslavcu – hitno i povoljno. mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu, 165 hv, 20x30 m, blaga kosina, pogled na grad, ul. Matije Gupca.

Tel. 098/198-9410

IZNAJMLJIVANJE IZNA JML JUJE SE POSLOVNI PROSTOR u centru akovca. Tel 098/823-717 IZNAJMLJUJEM 2-sobni stan u centru akovca Tel. 098/1817372 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za studen ce, tel. 390-291 PRODAJEMO KU U I IZNAJMLJUJEMO ODVOJENI STAN u ku i za uslugu održavanja iste, u Murskom Središ u, tel. 00386/70832-720

IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR ispred zgrade Policije, Svetojelenska 13, cijena 1.000 eur, mob.

095/584-8342 TRAŽI SE JEDAN ILI DVA CIMERA ZA STAN u Zagrebu, Maksimirska cesta (kod stadiona), hitno i povoljno, mob: 098/970-6563 POVOLJNO SE IZNAJMLJUJE DVOSOBAN namješten stan u Vukovarskoj ul. u k, mob. 091/911-1488 IZNAJMLJUJE SE odmah useljiv trosobni stan u ku i iza autobusne stanice, u centru akovca, sa odvojenim brojilima, ulazom i malim dvorištem. mob. 095/808 60 50.

IZNA JML JUJE SE CAFFE BAR u Ma kovcu. Mob: 098/777-084 IZNA JML JUJE SE JEDNOSOB N I S TA N u Š e n k o v c u , m o b .

098/134-7989 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI namješten stan u ku i na Jugu, poseban ulaz, mob. 099/677-4304 IZNAJMLJUJEM TROSOBAN novonamješten stan studenticama u blizini Pedagoške akademije, mob.

099/3670-995 STUDENTIMA IZNA JML JUJEM STAN u Zagrebu, 5min. od Filozofskog i Strojarskog fakulteta. Info: 091 1372 756 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBAN namješteni stan, odvojeni ulaz i trošila, zva od 15-18 sa na tel.

390-053 IZNAJMLJUJEM 2-krevetnu namještenu sobu uz upotrebu kuhinje i kupaonice, pogodno za samca, tel. 343-492 IZNAJMLJUJEM STAN od 46m2 u akovcu na Jugu, odvojena trošila i poseban ulaz, mob. 098/987-1058 GARSONIJERA nenamještena i garsonijera od 20m2 iznajmljuje se na duže vrijeme, tel. 384-515 ili 098/545-526

ŽIVOTINJE

D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A , POKLANJAM POLUPERZIJSKE MA I E (crno bijeli) u dobre ruke. tel.

040/821-459 ili 098/1322-005

POKLANJAMO ŠTENCE, slatke mješanke njema ke bokserice, možete ih udomiti oko 15.12. kad e imati 6.tjedana. mob. 098/160-6789 ili 091/5139-664 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE: ženka šarene rozele, par plavih rozela. Povoljno! Tel. 098/944-3339, 829-230 LABRADOR štenci stari 2.5 mj., crne i žute boje, 2x cijepljeni, s rodovnikom, prodajem za 1.000 kn. Mob: 091 3822 459 ili www.starfromnord. webs.com PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 PRODAJEM ZE EVE male za tov, ze ice za rasplod i ze eve o iš ene, tel.

040/333-911 ili 091/906-6933 PRODAJEM PAPIGE nimfe, tigrice, rozekolise, personate, pjevaju e i rozele, patke mandarinke i karolinke, paunove, te srebrne i pla naste fazane. mob. 098/912-3938 PRODAJEM novu muzilicu za koze ili krave, zvati iza 16 sati na tel.

033/727-187 ili 091/5680-653 POKLANJAM ŠTENCE NJEM. BOKSERA uz nadomjestak troškova cijepljenja, žu , gras i bijeli s rodovnikom, tel. 042/641-417 ili 095/553-5369 PRODAJU SE SVINJE od 110-160kg, mog. klanja i dostave, povoljno, mob. 091/519-1122 PRODAJEM PUDLICE (m+ž) stare 11tjedana, mob. 095/5641-208 ili 091/3137-855 PRODAJEM SVINJSKE POLOVICE i o iš ene odojke, mogu a zamjena za žitarice, doma a ishrana, dostava. mob. 091/526-8171

RAZNO TONI d.o.o. prodaje suhi i separirani DRVENI UGLJEN (kocka i komad), uz mogu nost dostave. Donji Kraljevec, tel. 655-444, Podturen, tel.

847-159

PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODAJEM KOMPLETAN KOMPJUTER Pentimum 4 s novim ugra enim hard diskom i instaliranim na novo xp windovsima, hitno i jako povoljno, mob. 091/541-8810

30. studenoga 2010.

PRODAJEM PE na kruta goriva i pe na plin, mob. 095 88 17 443.

PRODAJE SE stroj za pranje su a s manjom greškom (100eur); klizaljke m, ž i dj. (150-200kn/ par), skije s vezovima (150kn) i pancerice (150-200kn/par). tel.

328-106 ili 098/171-4456 KUPINOVO VINO, ljekovito iz vlas te proizvodnje, bogato željezom, mineralima, vitaminima prodajem. Šaljem pouze em. mob. 098 1379 366 KOMPJUTER IBM Intel Pen um 4 1,6 GHz, 40 Gb hard diska tamno ku ište, optika, mati na plo a IBM Soc 478, s monitorom, tipkovnicom i mišem, za 800 kn, tel: 091/5060-821 PRODAJEM PLINSKE PE I od 10kw i 8 kw, cijena 200 kn/kom. mob. 099 212 5200 BATAT (slatki krumpir) naran as i ljubi as , visokoenergetska kultura s puno škroba, malo še era, iznimno zanimljiva okusa, bogat mineralima i vitaminima, pogodan za dijabe are, sportaše i djecu.

Cijena 10 kn/kg, na veliko po dogovoru. mob 098/994-7365.

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM receiver HD Top Viv Dvbt mpg4, hdmi, usb pvr, radi na 12v bez zagrijavanja, dulji vijek trajanja ILI MIJENJAM za zra nu pušku. tel: 099 674 3877 KOMPJUTER marke Dell, ugra en novi hard disk i instalirani na novo xp windovsi, spreman odmah za upotrebu, prodajem hitno i povoljno, mob. 091/541-8810 PRODAJEM: el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM MOBITEL Sony Ericsson W890 music sa slušalicama i garancijom, star 1g., cijena 500kn, mob.

098/935-2124 PRODAJU SE RABLJENI BETONSKI STUPOVI, mob. 095/858-143 iPhone 3G 16Gb, korišten, uš uvan, originalna ku ja, sav pribor. Poklon gumena navlaka. Cijena 1.700 kn. T. 091/2177-558.

PROVEDITE NEZABORAVAN TJEDAN U APARTMANU NA TENERIFIMA – POTPUNO BESPLATNO!!! Mob. 099/5155-064 PRODAJEM VINO ŠIPON, mob.

099/6766-515

NUDIM NAPITAK PREMA STAROM RECEPTU pro v raka i ostalih teških boles , mob. 091/1347-001 PRODAJEM skoro novi el. bojler od 80lit., malo korišteni, cijena 400kn, tel: 040/855-913 ili 095 865 4560 PRODAJE SE DOMA I luk, mladi i suhi puter grah, krumpir, jabuke (sve nešpricano i u malim koli inama), doma e kokoši i zagorske purice hranjene isklju ivo doma om hranom, te se KUPUJE ugost. šank duž. oko 3m, stolovi i stolice, kiper i dr. ugost. oprema, tel. 343-557 PRODAJU SE trofazni elektromotori AEG 370 W 1370 o/min i 0,55 kW 1390 o/min, plamenici za centralno grijanje Weishaupt plinski i uljni, te pumpice Grudfos i Wilo. Tel: 098/9429-681.

PRODAJEM orig. montažne tvorni ke police za trgovine ili dr. namjene, duž. 15m sa 4 reda pregrada, plas cirane, skoro nove. tel. 042/641-451 ili 095/582-3207 PRODA JU SE RABL JENE ZIMSKE GUME s felgama, 4kom, 175//70 R13, te se prodaju metalne stepenice s hrastovim gazištima, mob.

098/832-509, Ivan PRODAJE SE eki ar metalna kutija sa 3-faznim motorom, ispravno, za 1.500kn, veliki kau za 500kn i aluminijska vrata sa štokom. tel.

635-238 PRODAJEM UGOSTITELJSKI štednjak, roš lj, fritezu, kotao, mesoreznicu, vagu, hladnjak, sudoper, pizzape , radni stol, ledomat, esspreso aparat i gril za pili e. mob. 098/9211-929 PRODAJE SE: regal, garnitura za sjedenje - trosjed, dvosjed, fotelja + stoli (puno drvo hrast), komoda s vitrinom (hrast), tapec. krevet (500kn), škrinja ladi arka (750kn), gume 175/65/14 za 500kn/4kom, klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn) i plo a za el. ugradbeni štednjak (200kn). tel. 328-106 ili 098/171-4456 KUPUJEM ANTIKNI NAMJEŠTAJ – gredence, komode, stolove, ogledala, zidne satove, srebrne predmete i ostale starine stare oko 100g. tel.

858-347 ili 095/537-8617 PRODAJU SE EL. INVALIDSKA KOLICA s punja em, mob. 098/9165-398 PROAJEM TRUPCE bora i hrasta, mob. 099/488-4888 PRODAJEM ŠIVA U MAŠINU kroja ku cik cak, odli nu, za 200 eur, te poklanjam haubu za ren. megane 2000.g., mob. 095/851-4834 PRODAJEM LEDENICU 325 lit, stara 9 g., malo korištena, potpuno ispravna, a poklanjam madrac za kinderbet, Info: 091 1372 756.

Ovdje je za samo

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na

PRODAJEM MOBITEL Samsung S-5230 star, crni, touchscreen, 3.2 megapix. kamera, potpuno novi (kupljen u tele2), 2 g. garanc., samo 650kn, mob. 095/848-9753 PRODAJE SE ŠKRINJA za duboko smrzavanje Gorenje od 400lit, povoljno, mob. 098 366 184 P OVO L J N O PRO DA J EM L a p to p IBM i c af fe apar at . tel.

091/970-1929.

PRODAJEM autoradio Philips za bmw 3, kao nov, za 240 kuna. mob. 098/178-5648 PRODAJEM PE I na plin, povoljno. mob. 091/544-2364 PRODAJE SE: ku a visoka prizemnica, plinske pe i Maja 8 i 12, pl. kupaonska grijalica, pl. bojler Vailant od 13 lit., 2 kukuružnjaka 6x3x0.90m s metalnom nadstrešnicom, te oranica Topolje od 880 hv. mob. 091/579-6352

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

NONA je kao štene došla u azil.

Nona je prili no mirna i tiha kujica i vrlo je plahe naravi. Cijepljena je i ipirana te kastrirana. Ro ena je sredinom 2008. Nije za lanac!

MILENA je ime dobila po tome što je jako mila i draga. Jako se voli maziti i odmah s punim povjerenjem prilazi kako bi se oslonila na vaše noge, pogledala vas onim toplim pogledom i pitala vas: “Ho u li biti tvoja nova prijateljica?”. Cijepljena je, ipirana i sterilizirana. Nije za lanac!

BARNI je lutao selom kraj akovca mjesec dana. Tada ga je po ela hraniti jedna gospo a i kod nje je proveo narednih tri tjedna no potom je dovežen u azil. Barni je bio jako preplašen, ali se brzo privikao na novu situaciju. Barni je pas posebne ljepote s prekrasnom bojom o iju i veselim ušima. Cijepljen je, ipiran. Nije za lanac!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

795

UTORAK 30. studenoga 2010.

TV pregled

od 30.11.2010. do 6.12.2010.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Kakvi frajeri! 2 FILM

UTORAK, RTL, 22:45

Pokušao se povu i iz javnos , ali takvog frajera teško je zamijeni . Topper Harley (Charlie Sheen) živi u samostanu, uvjeren da su njegovi ratni ki dani prošlost. No poziv domovine nikada se ne odbija. CIA traži od njega da predvodi novu misiju u Iraku, to nije, da postane vo a spasila ke ekipe, koja mora izvu i drugu spasila ku ekipu zarobljenu za vrijeme Pus njske oluje...

Posljednji ples FILM

SRIJEDA, NOVA TV , 02:40

Travis (Patrick Swayze), Chrissa (Lisa Niemi) i Max (George De La Pena) bili su troje studenta majstora koreogra je Alexa McGratha (Ma hew Walker), no prije mnogo godina pali su na studiju zbog posebno teškog komada koji je za njih osmislio Alex.

Iznenadna Alexova smrt lanove njegove sadašnje plesne skupine dovede u vrlo neugodnu situaciju...

Loganov rat: U ime asti FILM

ETVRTAK, NOVA TV, 23:05

Kao desetogodišnjak Logan Fallon (Eddie Cibrian) bude svjedok brutalnom pogubljenju svoje obitelji, nakon ega se zaklinje na osvetu. Petnaest godina poslije Logan postaje majstor borila kih vještina pod budnim okom svoga strica Jakea Fallona (Chuck Norris) i kre e na svoju životnu misiju. Logan se odlu uje predstavljati kao pla eni ubojica, a tako uspije upasti u najve u kriminalnu organizaciju u Chicagu...

Izlaze e sunce FILM

PETAK, HRT 1, 23:20

Triler. Prilikom teških i iscrpljuju ih poslovnih pregovora, tijekom kojih mo na japanska korporacija Nakatomo pokušava kupiti ameri ku tvrtku Micro-Con, na vidjelo izlaze najrazli itiji gospodarski i politi ki interesi obiju strana. Nakon što pregovori završe odlukom senatora Johna Mortona (R. Wise) koji Japancima odbije prodati ameri ku tvrtku, na 46. katu zgrade u kojoj je sjedište podružnice Nakatomoa organizira se zabava za sve uklju ene u posao...

Pakleni udar FILM

SUBOTA, HRT 1, 23:10

Akcijski film. Godina je 1997. Hong Kong e ubrzo biti pripojen Narodnoj Republici Kini. No dok se to ne dogodi, svi poslovi na crno cvatu. Posebno je razgranata ilegalna proizvodnja ameri ke i zapadnoeuropske robe široke potrošnje na koju se stavljaju krivotvorene poznate marke. Marcus Ray nekad se i sam bavio time, no sad se udružio s prijateljem Tommyjem Hendricksom kako bi legalno proizvodio odje u za poznatu tvrtku traperica...

Klik - za savršeni život FILM

NEDJELJA, NOVA TV, 21:05

Arhitekt Michael Newman (Adam Sandler) vodi pi an život obitelji srednje klase sa svojom dražesnom i lijepom ženom Donnom (Kate Beckinsale), sinom Benom, k eri Samanthom i svojim roditeljima koji stalno navra aju. Me u m, Michael je radoholi ar i stalno je pod stresom pokušavaju i zadovolji svoga šefa i dobi partnerstvo u tvrtki. Posao mu je prioritet zbog kojeg zanemaruje obiteljske probleme...

05.50 Najava programa 05.55 Tre a dob, emisija za umirovljenike (R) 06.40 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.03 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.05 Lugarnica, serija 09.50 Vijes iz kulture 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Secrets du Grand Mekong, dok. serija 11.00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 11.10 Debbie Travis preure uje 1 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.27 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 12.32 More ljubavi, telenovela 13.20 Život u Africi, serija 14.05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Me u nama 15.00 Luda ku a, hum. serija 15.40 Znanstvena pe ca 16.15 Hrvatska uživo 16.58 Vijes 17.13 Hrvatska uživo 17.30 HAK “Promet info” 17.35 8. kat, talk-show 18.20 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 18.31 Odmori se, zaslužio si, TV serija 19.11 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.12 Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Hrvatsko prolje e: ‘71. godina, dok. serija 21.10 Država, selo, grad 22.25 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 22.30 Dnevnik 3 22.55 Sport 22.58 Vrijeme 23.00 Vijes iz kulture 23.10 Lica nacije 00.00 CSI: Las Vegas, serija (12) (R) 00.45 Život u Africi, serija (R)

01.30 02.15 03.00 03.45 04.00 04.40 05.10

Eureka, serija (R) Fringe - Na rubu, serija (12) (R) Završni udarac, serija (12) (R) Skica za portret 8. kat, talk-show Znanstvena pe ca (R) Lica nacije (R)

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Johnny Bravo, crtana serija Batman i hrabri superjunaci, crtana serija Mala TV: TV vr Ninin kutak Crtani lm Danica Dvorac igra aka, serija za djecu (R) Školski program: Navrh jezika Kratki spoj Dark Oracle, serija za djecu Beverly Hills, serija Globalno sijelo Prizma, mul nacionalni magazin U istom loncu, kulinarski show Euromagazin Proces Eureka, serija Školski program: Navrh jezika (R) Kratki spoj Kojak, serija Kojak, serija Tree Hill, serija za mlade U uredu, hum. serija 4 zida, emisija pod pokroviteljstvom Županijska panorama Secrets du Grand Mekong, dok. serija (R) Hit dana Gusari u metrou, ameri ki lm CSI: Las Vegas, serija (12) Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Fringe - Na rubu, serija (12) Završni udarac, serija (12) Retrovizor: Blizu doma, serija (12) Retrovizor: Bez oduševljenja, molim, hum. serija (12) (R) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Ciklus vesterna: Umrli su u izmama, ameri ki lm Kraj programa

07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.45 11.15 12.00 12.35 13.05 13.30 14.15 --------------15.00 15.50 16.45 17.30 17.55 18.30 19.00 19.50 20.00 21.45 22.30 22.40 23.30 00.15 01.00 01.30 02.15 03.55

06.05 Mi y, animirana serija

SPORT - IZDVAJAMO

06.20 RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija 07.20 RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija 08.20 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 09.40 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 10.50 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 11.15 1001 no , dramska serija (R) 12.10 Ezel, dramska serija (R) 13.00 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.45 An eo i vrag, telenovela 15.40 Osveta ljubavi, telenovela (dvije epizode) 17.20 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija 21.00 Ezel, dramska serija 21.45 Jezikova juha, reality show 22.45 Kakvi frajeri! 2, igrani lm, komedija 00.30 RTL Vijes , informa vna emisija (12) 00.45 Putnik 57, igrani lm, akcijski triler (12) 02.15 Astro show, emisija uživo (18) 03.15 Don je mrtav, igrani lm, akcijski/ krimi (R)

06:15 07:05 07:30 07:45 07:55 08:20 08:45 09:45 10:50 12:40 13:25 14:25 15:20 16:15 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:05 21:45 23:55 00:10 01:55 02:25 02:50 04:15 05:15 06:00

Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Jagodica Bobica - Jago sitne pustolovine, crtana serija Roary, crtana serija Zauvijek zaljubljeni, serij R Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R IN magazin Najbolje godine, serija R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Hitch - Doktor za ljubav, igrani lm Ve ernje vijes Ubojica koji pla e, igrani lm (12) R Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Nezamislivo, igrani lm (15) Ezo TV, tarot show (18) IN magazin Kraj programa

SERIJA HRT 1

13.20

Život u Africi SERIJA HRT 2

Nogomet, EL: Hajduk – AEK SPORT

B. Creek: Svj. skijaški kup (M) - super G SPORT Subota, 4.12., HRT 2, 18.50

Srijeda, 1.12., HRT 2 18.55

ZVJEZDANI KUTAK Z

Will Smith Petak, NOVA TV, 22:30 sati

Karizmati ni reper i glumac, karijeru je zapo eo glume i samoga sebe u popularnoj seriji “The Fresh Prince of Bel Ai” ega se danas ne sje a s radoš u. Zaista ro en u siromašnijoj obitelji, gdje je bio drugi od etvoro djece i iji su roditelji bili vlasnici trgovine frižidera, Smith je po eo repati ve u dvanaestoj godini. Još kao dje ak dobio je nadimak Prince jer se oduvijek vrlo ljupko uspijevao izvu i iz nevolja. Bez obzira na raspad braka s prvom ženom, karijera mu se nije usporila pa prihva a slijede u ulogu agenta koji juri za vanzemaljcima u ilmu “Ljudi u crnom” gdje glumi zajedno s Tommy Lee Jonesom. Komedija je ispala hit, kao i single koji je za nju napravio, pa inspiriran po inje ponovno repati i snima album. Odbio je ulogu Nea u “Matrixu”, ali se posve uje zahtjevnom liku Alija Muhammada za ilm “Ali”. Za tu ulogu se morao popraviti do super teške kategorije: nabacio je dvadesetak kila, treninge mu je nadgledao bivši Alijev trener, a ilm je snimljen bez kaskadera. Svi udarci su bili pravi, a trud se svakako potvrdio prvom Oscarovskom nominacijom u kategoriji za najboljeg glumca. Neki kriti ari bili su oduševljeni Alijevim likom u njegovoj izvedbi, ali o ito ne i dovoljno njih jer Oscara ipak nije osvojio. ini se da mu je ta macho spika (treninzi, boksanje, prava krv) malo udarila u glavu jer je tada izjavio da je on hodaju a Viagra. Govori španjolski, igra šah i smišlja zbilja duga ka imena svojoj djeci. Tko zna koje talente još možemo o ekivati.

22:25

SERIJA RTL

21:40

Gusari u metrou

Ezel

Triler. New York, grad s najduljom podzemnom željeznicom na svijetu. Jednoga dana, etvorica maskiranih i naoružanih ljudi otmu vlak Pelham 1,2,3. i uzimaju putnike za taoce. Za to vrijeme poru nik policije metroa Zachary Garber (W. Ma hau) pokazuje japanskoj delegaciji prometni centar iz kojeg se nadzire željeznica. Bandi se ubrzo javljaju Garberu i postavljaju svoje zahtjeve: ukoliko u roku od sat vremena gradona elnik ne ispla milijun dolara, svake e minute ubi jednog taoca. Da misle ozbiljno, pokazuju okrutnom likvidacijom kontrolora koji se pokušao približi njihovom vlaku...

Omerov mla i brat Mert postao je novinar ija je zada a istražiti što se dogodilo njegovom bratu one kobne no i kada je oplja kan kasino i ubijen zaš tar. Svoju ideju iznese Ezelu i Džengizu. Te ve eri Ezel uspije spasi Džengiza od napadna skupine muškaraca. Džengiz se prisje svoje prošlos kada mu je, nakon jedne gadne tu njave, Omer na is na in spasio život.

Tako je Ezel uspio uvjeri Alija i Džengiza da je pouzdan i još više im se približio… Ali nikada nije mogao shva kako je Džengiz, nakon mnogo godina provedenih s Omerom, mogao izda svog najboljeg prijatelja.

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje 18:10 Jukebox 19:00 Me imurje danas 19:20 VOA 19:30 Hrana i vino 20:00 Od Mure do Drave 21:00 Me imurje danas 21:30 Face s faksa, igrani lm(komedija) 23:15: Zapisano u zvijezdama 00:15 Me imurje danas 00:30 Erotski program 01:30 Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:00 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu KN INTERVJU TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu OTISCI VREMENA dokumentarna emisija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

EMISIJA RTL

23.30 21.45

Jezikova juha

SERIJA NOVA TV

20:05

Najbolje godine

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.20 TV prodaja 08.50 Stras , Tv nadaljevanka 09.25 Dober Dan, Koroška 10.10 Na Lepše 10.40 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 11.40 NLP s Tjašo Železnik, Razvedrilna oddaja 14.45 Bleš ica, oddaja o Modi 15.15 Prisluhnimo Tišini 15.45 Studio City 16.40 Glasnik, oddaja TV Maribor 17.05 Mostovi - Hidak: Potepanja - Barangolások, ponovitev 17.35 Babilon.si: akre 17.55 Maribor: Odbojka (Ž), Finale Slovenskega Pokala, prijenos 20.00 Šakali Med Nami, Avstrijska Dokumentarna oddaja 20.55 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 21.25 Dediš ina Evrope: Chartrski Vitraji, Francoski Dokumentarni lm 22.40 Trinajst Dni, Ameriški lm, ponovitev01.05 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Zabranjena ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Big Brother 21.00 Provjereno 222.05 Dr. House, serija 23.00 24 UR 23.20 Chuck, serija 0.15 30 kamen, serija 0.45 Šest modela, serija 1.30 No na panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Ameri ki lm 22.45 Lije nikov dnevnik, serija 23.35 No ni program

SRIJEDA 1. prosinca 2010.

05.55 06.00 06.40 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.50 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40 16.15 17.00 17.15 17.30 18.10 18.25 19.05 19.08 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.45 22.25 22.50 22.53 22.55 23.05 23.55 00.40 01.25 02.10

Najava programa Me u nama (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Lugarnica, serija Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas Secrets du Grand Mekong, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar More ljubavi, telenovela Život u Africi, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Rije i život: Što zna i dan po e s Bogom?, religijski program Luda ku a, hum. serija Indeks, emisija o školstvu Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo 8. kat, talk-show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zaslužio si, TV serija Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Paralele Novo doba, TV serija (12) Mi Hrva Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Drugi format Život u Africi, serija (R) Eureka, serija (R) Fringe - Na rubu, serija (12) (R) Oprah show (R)

ETVRTAK 2. prosinca 2010.

02.50 Nove avanture stare Chris ne, hum. serija 03.10 Fotogra ja u Hrvatskoj 03.20 e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom (R) 03.55 8. kat, talk-show (R) 04.40 Drugi format (R) 05.25 Indeks, emisija o školstvu (R)

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 --------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 13.30 14.15 --------------15.00 15.50 16.45 17.30 17.55 18.30 18.55 20.50 21.00 22.50 23.20 23.30 00.15 00.35 01.20 01.50 02.35 04.15

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Johnny Bravo, crtana serija Batman i hrabri superjunaci, crtana serija Mala TV TV vr EBU drama Dvorac igra aka, serija za djecu (R) Školski program: EBU dokumentarac za mlade Ta poli ká Dark Oracle, serija za djecu Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Eureka, serija Školski program: (R) EBU dokumentarac za mlade (R) Ta poli ká Kojak, serija Kojak, serija Tree Hill, serija za mlade U uredu, hum. serija e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom Nogomet, EL - emisija Nogomet, EL: Hajduk - AEK, prijenos Nogomet, EL - emisija Nogomet, EL: Manchester City - Salzburg Nogomet, EL - emisija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Fringe - Na rubu, serija (12) Nove avanture stare Chris ne, hum. serija Retrovizor: Blizu doma, serija (12) Retrovizor: Bez oduševljenja, molim, hum. serija (12) (R) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Ciklus vesterna: 100 pušaka, ameri ki lm Kraj programa

06.05 Mi y, animirana serija 06.20 RTL ritam zona - Retro,

glazbena emisija 08.20 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 09.40 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 10.50 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 11.20 1001 no , dramska serija (R) 12.10 Ezel. dramska serija (R) 13.00 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.50 An eo i vrag, telenovela 15.40 Osveta ljubavi, telenovela (dvije epizode) 17.20 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija 21.00 Ezel, dramska serija 21.45 Kos , krimi serija (12) 22.40 Put osvete, krimi serija 23.30 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 00.35 RTL Vijes , informa vna emisija 00.50 Neodoljive budale, igrani lm, komedija (15) (R) 02.10 Astro show, emisija uživo (18) 03.10 Zaboravljeni slu aj, krimi serija (R)

06:15 07:05 07:30 07:45 07:55 08:20 08:45 09:45 10:50 12:40 13:25 14:25 15:20 16:15 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:05 21:45 22:30 23:30 23:45 01:45 02:15 02:40 04:15 05:15 06:00

Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Jagodica Bobica - Jago sitne pustolovine, crtana serija Roary, crtana serija Zauvijek zaljubljeni, serija R Slomljeno srce, serija R Gumus, serija IN magazin Najbolje godine, serija R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Periferija City, serija R Ve ernje vijes Hitch - Doktor za ljubav, igrani lm Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Posljednji ples, igrani lm (12) Ezo TV, tarot show (18) IN magazin Kraj programa

SERIJA HRT 2

05.55 Najava programa 06.00 Rije i život: Što zna i dan po e s Bogom?, religijski program (R) 06.40 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 Lugarnica, serija 09.50 Vijes iz kulture 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Secrets du Grand Mekong, dok. serija 11.00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12.16 TV kalendar 12.30 More ljubavi, telenovela 13.20 Život u Africi, serija 14.05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Trenutak spoznaje 15.00 Luda ku a, hum. serija 15.40 Doma i dok. lm 16.15 Hrvatska uživo 17.00 Vijes 17.15 Hrvatska uživo 17.35 8. kat, talk-show 18.20 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 18.31 Odmori se, zaslužio si, TV serija 19.11 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.12 Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 1 pro v 100, kviz 21.05 Otvoreno 21.55 Pola ure kulture 22.30 Dnevnik 3 22.55 Sport 22.58 Vrijeme 23.00 Vijes iz kulture 23.10 Na rubu znanos 00.00 Život u Africi, serija (R) 00.45 Eureka, serija (R) 01.30 Fringe - Na rubu, serija (12) (R) 02.15 Oprah show (R) 02.55 Fotogra ja u Hrvatskoj

03.10 03.20 04.10 04.40 05.10

Znanstvene vijes (R) Na rubu znanos (R) Dok. lm (R) Pola ure kulture (R) 8. kat, talk-show (R)

06.00 06.15 06.20 07.00 07.25

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Johnny Bravo, crtana serija Batman i hrabri superjunaci, crtana serija Mala TV TV vr Crtani lm arobna plo a - 7 kon nenata Dvorac igra aka, serija za djecu (R) Školski program: Kokice Abeceda EU Dark Oracle, serija za djecu Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Eureka, serija Školski program: (R) Kokice (R) Abeceda EU Kojak, serija Kojak, serija Tree Hill, serija za mlade U uredu, hum. serija Mijenjam svijet Znanstvene vijes Nogomet, EL - emisija Nogomet, EL: Steaua - Liverpoll, prijenos Nogomet, EL - emisija Nogomet, EL: Villareal - Dinamo, prijenos Nogomet, EL - emisija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Fringe - Na rubu, serija (12) Zovem se Earl, hum. serija (12) Retrovizor: Blizu doma, serija (12) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Ciklus vesterna: Pravi kauboji, ameri ki lm Kraj programa

07.50 ---------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 13.30 14.15 --------------15.00 15.50 16.45 17.30 17.55 18.20 18.30 18.55 20.50 21.00 22.50 23.20 23.30 00.15 00.35 01.20 02.05 03.45

06.05 Mi y, animirana serija 06.20 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 07.20 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 08.20 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode)

23.30

20.45

SERIJA RTL

21.45

Novo doba

Kosti

TV serija Dramskog programa u pet nastavaka snimana je jekom 70 dana, u prolje e 2001. u Splitu i u studiju HRT-a u Zagrebu. Autorsku ekipu ine redatelj Hrvoje Hribar te scenaris Renato Bare , Ivica Ivaniševi i Ante Tomi . Svaka pri a je zasebna cjelina, snimljena razli i m s lom, a zajedno ine kroniku jedne hrvatske redakcije, regionalnog dnevnika „Novo doba“, razvijanu kroz pet udarnih novinskih tema. Pišu i is ne i laži, novinari ove redakcije pomažu malo sebi, malo drugima, uz brojne in mne probleme kroz koje prolaze...

Kao goš a profesora Iana Wexlera, Brennan održi predavanja na Sveu ilištu u Oxfordu. Nakon predavanja, Ian saznaje da je po injeno ubojstvo i poziva Brennana i Bootha da se pridruže Scotland Yardu u istrazi. Tijelo Por e Framapton, bogate ameri ke nasljednice, prona eno je u Temzi. Mo v ubojstva možda mogla bi biti namjera Amerikanke da gradi nebodere na iskopinama iz bron anog doba.

Inspektor Cate Pritchard, Brennan i Booth razgovaraju s ocem nesretne djevojke i njegovom zaru nicom...

SPORT HRT 2

12:00 VIDEOSTRANICE 16:00 Danas na programu 16:02 Yoga&Pilates 16:30 Hana i vino 17:00 Vijes 17:05 akove ki kutak 18:10 Jukebox 19:00 Me imurje danas 19:20 VOA 19:30 Hrana i vino 20:00 Pove alo 21:00 Me imurje danas 21:30 Loš odgoj, drama 23:30 Me imurje danas 00:00 Erotski program 01:00 Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KOKTEL mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma REPORTAŽE SA ZEMLJE MIRA emisija o prirodi NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA NOVA TV

SERIJA RTL

22.40

Put osvete

EMISIJA HRT 1 TV MAGAZIN NOVA

06:15 Naši najbolji dani, serija 07:05 Gospodin Magoo, crtana serija 07:30 Bumba, crtana serija 07:45 Graditelj Bob, crtana serija 07:55 Jagodica Bobica - Jago sitne pustolovine, crtana serija 08:20 Roary, crtana serija 08:45 Zauvijek zaljubljeni, serija R 09:45 Slomljeno srce, serija R 10:50 Gumus, serija R 12:40 IN magazin 13:25 Najbolje godine, serija R 14:25 Zauvijek zaljubljeni, serija 15:20 Slomljeno srce , serija 16:15 Gumus, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Gumus, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Najbolje godine, serija 21:05 Lud, zbunjen, normalan, serija 21:45 Provjereno, informa vni magazin 22:50 Ve ernje vijes 23:05 Loganov rat: U ime as , igrani lm 00:40 Seks i grad, serija 01:10 Vjerovali ili ne, serija 01:35 Istraga, igrani lm (15) 03:05 Na rubu zakona, serija (12) 03:55 Ezo TV, tarot show (18 04:55 IN magazin R 05:40 Kraj programa

18.55

Nogomet, EL: Steaua – Liverpool

Fringe - Na rubu SERIJA NOVA TV

09.40 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 10.50 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 11.20 1001 no , dramska serija (R) 12.10 Ezel, dramska serija (R) 13.00 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.45 An eo i vrag, telenovela 15.40 Osveta ljubavi, telenovela (dvije epizode) 17.25 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija 21.00 Ezel, dramska serija 21.45 Ku anice, dramska serija (dvije epizode) 23.35 RTL Vijes , informa vna emisija 23.50 Hrvatski top model by Vanja Rupena, reality show (R) 01.50 Kos , krimi serija (12) (R) 02.40 Astro show, emisija uživo (18) 03.40 Put osvete, krimi serija (R)

18.25

IN magazin

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.30 TV prodaja 11.00 Stras , Tv nadaljevanka 11.35 Spet Doma 13.10 Hri-Bar 14.15 Knjiga Mene Briga - André Bazin: Kaj Je lm? 14.50 Glasbeni Ve er: Marko Hatlak, Simfoni ni Orkester Rtv Slovenija in En Shao (L. Bernstein, V. Avsec, P.i. ajkovski) 16.20 Babilon.si: akre 16.35 rno Beli asi 16.55 Kuopio: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Smu arski Skoki, prijenos 18.50 Umazani Ples, Ameriška nadaljevanka 19.10 Umazani Ples, Ameriška nadaljevanka 19.35 o Živalih in Ljudeh, oddaja TV Maribor 20.00 Milijoni Skri v Kamnih, Dokumentarni lm, ponovitev 21.00 Poznan: nogomet, Tekma Evropske Lige: Lech - Juventus, prijenos 23.00 Peter Handke: Železniške Informacije 23.25 Heiner Müller: Sr na Igra 23.45 Samuel Becke : Ne Jaz 00.10 Slovenska Jazz Scena: Imago Sloveniae - Podoba Slovenije, Anders Bergecrantz, 2., Zadnji Del 01.05 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Zabranjena ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Big Brother 21.00 Najbolje prijateljice, lm 22.50 24 UR 23.10 Chuck, serija 0.05 30 kamen, serija 0.35 Šest modela, serija 1.10 No na panorama

6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 No ni program

20.05

SERIJA RTL

21.45

Najbolje godine

Ku anice

Andrija (Duško Valenti ) se priprema za snimanje tradicionalnog novogodišnjeg kalendara, želi fotografirati Dragošjane u biblijskoj tematici. Odbija Tominu ponudu da bude fotograf, a seljani ismiju Andrijinu ideju. Suzana (Ksenija Paji ) pomisli da bi preko kalendara mogla prezentirati Hrvatskoj Dragošje, a time i sebe, pa želi voditi projekt. Tuna (Enes Vejzovi ) želi znati gdje je Zrinka (Marija Bori ) bila, a Zrinka mu laže kako je u vezi s Koli em (Dražen Mikuli ) i da Tuni otkaz. Zrinka shvati da je izgubila naušnicu dok su otimale Koli a. Bijesni Tuna misli da je za to kriva Korana i napadne je...

Kako bi iz prve ruke doznale novosti u Paulovom životu, prijateljice iz Wisteria Lanea pozovu njegovu novu ženu Beth na partiju pokera. Susan je ljuta jer je dobila jaku konkurenciju na internetu, zgodnu ženu koja kopira njezine najbolje i najzavodljivije pokrete.

Gabrielle u tajnosti unajmi privatnog detektiva koji e saznati novosti o njezinoj k eri. Lynette je zapanjena što je Tom dobio prili no neobi an lijek za depresiju.

Slobodne Renee i Bree odlaze u lov na muškarce.

Uloge: Teri Hatcher, Eva Longoria Parker, Felicity Huffman, Marcia Cross, Dana Delany, Drea de Matteo, Ricardo Antonio Chavira...

12:00 16:02 16:02 17:00 17:05 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:15 23:00 23:15 00:15 01:15

VIDEOSTRANICE Danas na programu Hrana i vino Vijes Pove alo, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas VOA Hrana i vino Vježbanje demokracije Me imurje danas VOA .HR(poslovni magazin) Okolo k(r)ole Me imurje danas Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:15 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani KN INTERVJU DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA dje ja emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 20 U 20 talk show NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

EMISIJA RTL

19.05

Ve era za 5

EMISIJA NOVA TV

21.45

Provjereno

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 12.20 TV prodaja 12.55 Stras , Tv nadaljevanka 13.30 Globus 14.15 Šakali Med Nami, Avstrijska Dokumentarna oddaja 15.05 Slovenska Jazz Scena: Imago Sloveniae - Podoba Slovenije, Anders Bergecrantz, 2., Zadnji Del 16.00 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 16.30 Lynx Magazin, oddaja TV Koper Capodistria 17.00 Mostovi - Hidak: Pod Drobnogledom - Nagyitó Ala 17.30 To Bo Moj Poklic: Zidar, 2. Del, Izobraževalna Serija 18.00 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 18.25 z Glavo Na Zabavo: Aleksander Mežek, Mladinska oddaja 18.50 Peta Hiša Na Levi: Denar Sveta Vladar, Družinska Humoris na nanizanka 19.25 Rad Igram nogomet 20.00 Vprašaj Prah, Ameriški Barvni lm 21.50 Ljubice, Angleška nadaljevanka 22.45 nogomet - Tekme Evropske Lige, Povzetki 23.15 Marie Besnard, Zastrupljevalka, Francoska Mini-Serija, 2., Zadnji Del, ponovitev 00.50 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Zabranjena ljubav, serija 15.00 Najbolje godine, serija 16.00 Sebi na ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Big Brother 21.00 Ekipa za o evid, serija 21.55 Kos , serija 22.50 24 UR 23.10 Chuck, serija 0.05 30 kamen, serija 0.35 Šest modela, serija 1.10 No na panorama

6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Sommerkabare 23.05 Dobrodošli 23.15 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

PETAK 3. prosinca 2010.

05.55 06.00 06.40 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.50 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.20 15.30 16.00 16.50 17.10 17.35 18.00 18.14 19.11 19.12 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.45 22.10 22.13 22.15

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Lugarnica, serija Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas Secrets du Grand Mekong, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar More ljubavi, telenovela Život u Africi, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Drugo mišljenje Jelovnici izgubljenog vremena Hrvatska kronika BiH Dobra ve er, lijepa Maro - emisija pu ke i predajne kulture Hrvatska uživo Vijes Proces Iza ekrana Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Naši i Vaši, TV serija, pilot Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Misija: Zajedno Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture

SUBOTA 4. prosinca 2010.

22.25 Pe dan, talk-show 23.20 Filmski maraton: Izlaze e sunce, ameri ki lm (18) 01.25 Filmski maraton: Predve erje, ameri konjema ki lm 03.20 Pravi igra i, serija (15) (R) 04.05 Pe dan, talk-show (R)

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ---------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 13.30 14.10 --------------14.55 15.45 16.40 17.25 17.50 18.30 18.50 19.55 20.05 21.45 22.25 22.35 00.10 00.55

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Johnny Bravo, crtana serija Batman i hrabri superjunaci, crtana serija Mala TV TV vr Crtani lm Tajni dnevnik patke Ma lde Dvorac igra aka, serija za djecu (R) Školski program: Puni krug Glazbeceda Dark Oracle, serija za djecu Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Eureka, serija Školski program: (R) Puni krug (R) Glazbeceda Kojak, serija Kojak, serija Tree Hill, serija za mlade U uredu, hum. serija Briljanteen Županijska panorama Beaver Creek: Svjetski skijaški kup (M) - spust, prijenos Hit dana Filmovi naših susjeda: Profesionalac, srpski lm Muškarci na stablima, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Umorstva u Midsomeru, mini-serija Pravi igra i, serija (15) Kraj programa

06.00 Mi y, animirana serija 06.20 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 08.20 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 09.35 Ve era za 5, lifestyle emisija

(R) 10.45 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 11.15 1001 no , dramska serija (R) 12.05 Ezel, dramska serija (R) 13.00 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.45 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) 15.40 Osveta ljubavi, telenovela 17.20 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija (dvije epizode) 21.30 Specijalist, igrani lm, akcijski triler (12) 23.30 U dobru i zlu, igrani lm, komedija (prvi dio) 00.10 RTL Vijes , informa vna emisija 00.25 U dobru i zlu, igrani lm, komedija (drugi dio) 01.55 Tajanstveni junaci , igrani lm, komedija (R) 03.55 Astro show, emisija uživo (18)

06.10 06.15 06.55 07.10 07.35 08.00 08.10 09.40 09.55 10.00 10.09 10.10 10.45 11.25 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20

06:15 Naši najbolji dani, serija 07:05 Gospodin Magoo, crtana serija 07:30 Bumba, crtana serija 07:45 Graditelj Bob, crtana serija 07:55 Jagodica Bobica - Jago sitne pustolovine, crtana serija 08:20 Roary, crtana serija 08:45 Zauvijek zaljubljeni, serija R 09:45 Slomljeno srce, serija R 10:50 Gumus, serija R 12:40 IN magazin R 13:25 Provjereno, informa vni magazin R 14:25 Zauvijek zaljubljeni, serija 15:20 Slomljeno srce, serija 16:15 Gumus, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Gumus , serija- nastavak 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Supertalent uživo, polu nalna emisija 22:30 Ljudi u crnom 2, igrani lm 00:05 Lažljivac, igrani lm 01:45 Loganov rat: U ime as , igrani lm R 03:20 Ezo TV, tarot show (18) 04:50 IN magazin R 05:35 Kraj programa

SERIJA HRT 2

14.05 14.40 14.55 15.25 16.20 16.55 17.00 17.05 18.10 18.45 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.15 21.35 21.55 22.45 23.00 23.10 00.45

Najava programa Drugo mišljenje (R) TV kalendar Iza ekrana (R) Dobra ve er, lijepa Maro - emisija pu ke i predajne kulture Hrvatska kronika BiH Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Dan odmetnika, ameri ki lm Skica za portret Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas Ku ni ljubimci Normalan život, emisija o obitelji (R) Opera box Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Veterani mira, emisija za branitelje Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Kulturna baš na Eko zona Život: Biljke, dok. serija Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Reporteri: Robinja - put prema slobodi U istom loncu, kulinarski show Potroša ki kod LOTO 7/39 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Ples sa zvijezdama, 1. dio Ples sa zvijezdama, 2. dio Momci s Madisona, serija (12) Vijes Vijes iz kulture Pakleni udar, ameri kohongkonški lm (12) Filmski maraton: Poljubac smr , ameri ki lm (12)

02.25 Filmski maraton: Neznanka iz vlaka, ameri ki lm (12) 03.55 Reprizni program 05.10 U istom loncu, kulinarski show (R)

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 crtana serija 08.25 Plesne note, serija za djecu 08.50 Vrijeme je za Disneyja: Li le Einsteins -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.40 Pustolovine Sare Jane 2, serija za djecu 10.05 Ni da ni ne 11.00 Tjorven i dragi kamen, švedski lm za djecu 12.35 M. Ravel: Moja majka guska, snimka 13.25 Briljanteen (R) 14.10 Filmska ma neja: Lice s naslovnice, kanadski lm 15.40 Koncert zabavne glazbe 16.45 Magazin LP 17.15 Rukomet, LP: CO Zagreb Bosna Sarajevo, prijenos 18.50 Beaver Creek: Svjetski skijaški kup (M) - super G, prijenos 19.15 Košarka, NLB liga: Cibona - Zadar, prijenos 22.05 HNL - emisija 22.55 Warehouse, serija (12) 23.40 Glazbeni specijal 00.10 Vrijeme je za jazz: Jazziana Croa ca 01.15 Kraj programa

15.40

FILM RTL

U dobru i zlu

“Dobra ve er, lijepa Maro”, rije i su pjesme kojom su mještani Gornje i Donje Obreške od davnina svim Marama, Marijama i Maricama u selu es tali imendan uo i Marinja, 8. prosinca.

Danas Marinje slave u seoskom društvenom domu na probama KUD-a Obreška, osnovanog na inicija vu Valen ne Šepak, plesa ice Ansambla “Lado”. Koliko uvanje starih pjesama, plesova i obi aja zna i za to malo selo udaljeno tek etrdeset minuta vožnje od Zagreba, saznajte od srda nih i raspjevanih Obreš ana i Obreš anki.

Trgovac nekretninama i njegova društvena gospo a – pravi Amiši, zar ne? Nakon deset godina braka, imu ni njujorški bra ni par, Brad (Tim Allen) i Caroline Sexton (Kirs e Alley) shva a kako izme u njih više nema ljubavi te se odlu uje rasta . Istovremeno, Bradov ra unovo a Bob Lachman (Wayne Knight) pravi je lukavac koji je milijune Sextonovih gotovo u cijelos prebacio na svoje ra une. Brad i Caroline sada se nalaze u velikim nov anim i zakonskim problemima i bježe na mjesto gdje ih baš nitko ne bi o ekivao, u amišku pokrajinu u mirnom gradi u u Pennsylvaniji...

12:00 VIDEOSTRANICE 16:02 Yoga&Pilates 16:30 Hrana i vino 17:00 Vijes 17:10 Vježbanje demokracije, ponavljanje 18:10 TV Jukebox 19:00 Me imurje danas 19:20 VOA 19:30 Ritam tjedna 21:00 Me imurje danas 21:30 Igrani lm 23:00 Trzalica,glazbena emisija 00:00 Erotski program 01:00 VIDEOSTRANICE

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI OTVORENI STUDIO kontakt emisija ŠTO UZROKUJE BOLEST? dokumentarna emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA VEKERICA VIJEST VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA 20 U 20 talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija MOJA ISTRA dokumentarna emisija MAJSTOR KUHINJE talijanski specijalite KAPITAL ZNANJA gospodarski magazin NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18.00

Exkluziv Tabloid

INFO NOVA TV

10:25 10:40 11:10 12:10 13:10 14:10 15:55

18:25 19:15 20:05 22:00 23:50 02:00 03:25 04:55 06:30

Zvuk srca, igrani lm Bra ne vode, serija Peppa, crtana serija Timmy Time, crtana serija Winx, crtana serija Chuggington, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Dog stories memori kviz Televizijska posla, serija Frikovi, serija Smallville, crtana serija Privatna praksa, serija Lažljivac, igrani lm R Ljudi u crnom 2, igrani lm R Vijes Nove TV Ljudi u crnom 2, igrani lm R - nastavak Lud, zbunjen, normalan, serija R Lud, zbunjen, normalan, serija R Dnevnik Nove TV 7 sekundi, igrani lm Grijeh, igrani lm (12) U posljednjoj fazi, igrani lm Akcijska zvijezda, igrani lm (15) Ezo TV, tarot show (18) Grad kriminala, igrani lm (15) Kraj programa

SPORT HRT 2

17.15

Rukomet, LP: CO Zagreb - Bosna Sarajevo FILM HRT 2

MAGAZIN RTL

09:55

17:45 06.00 Mi y, crtana serija 06.40 YooHoo i prijatelji, crtana serija (R) 07.15 Bakugan, crtana serija 07.40 Crvene kapice, crtana serija 08.10 U ilica, kviz za djecu (uživo) 08.45 Exkluziv tabloid, magazin (R) 09.10 Sinovi i k eri, hum. serija 09.55 Bibin svijet, hum. serija (R) 10.30 Malcolm u sredini, hum.

21.45

23.30

Dobra ve er, lijepa Maro

06:25 08:20 08:50 09:05 09:15 09:40

17:00 17:10

Muškarci na stablima EMISIJA HRT 1

serija (dvije epizode) 11.25 Najbolji m, igrani lm, drama (R) 13.25 U dobru i zlu, igrani lm, komedija 15.35 Grozna cura, igrani lm, komedija 17.25 Zvijezde Ekstra: Tiger Woods, zabavna emisija 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Heroji me u nama, reality (R) 20.00 Nema predaje, igrani lm, akcijski 22.05 Specijalist, igrani lm, akcijski triler (12) 00.05 Pakleni hotel, igrani lm, komedija (15) (R) 01.45 Astro show, emisija uživo (18) 02.45 Tajanstveni junaci, igrani lm, komedija

17.00

Vijes Nove TV

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.25 TV prodaja 09.55 Stras , Tv nadaljevanka, 39.del 10.25 Glasnik, oddaja TV Maribor 11.05 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 11.40 rno Beli asi 11.55 Sinje Nebo, Norveška Igrana nanizanka 12.40 Mul ki, Otroška Serija 13.10 Ob 100-Letnici Trboveljskega Slav ka: Pesem Iz Revirjev, Zgodba o Trboveljskem Slav ku 13.40 Prešeren v Glasbi: Jurij Fleišman: Od Železne Ceste; Kamilo Mašek, Davorin Jenko: Vendar Pe On Ne Jenja 14.00 Triaža - Dilema Dr. Orbinskega, Kanadska Dokumentarna oddaja 15.30 Osmi Dan 16.00 Circom Regional, oddaja TV Maribor 16.25 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 16.55 Mostovi – Hidak 17.25 Na Lepše 17.55 Migaj Raje z Nami!, oddaja za Razgibano Življenje 18.25 Magazin v Alpskem Smu anju 18.55 Beaver Creek: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Smuk (M), prijenos 20.25 Lake Louise: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Smuk (Ž), prijenos 21.50 Doktor Mar n, Angleška nadaljevanka 22.35 Na Begu Pred Ma jo, Ameriški lm 00.30 Dober Fant, Nemški lm, ponovitev 02.00 Branilke Zakona, Ameriška nadaljevanka, ponovitev 02.45 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Zabranjena ljubav, serija 15.00 Najbolje godine, serija 16.00 Sebi na ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Big Brother 21.00 Bourneva mo , lm 22.35 24 UR 22.55 Posljednji posao, lm 1.30 Šest modela, serija 2.05 No na panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humoris na serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ameri ki lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Nogomet 0.20 No ni program

14.05

FILM NOVA TV

22.00

Lice s naslovnice

Grijeh

Film za mlade. Petnaestogodišnji Rob Tennant (J. Tucker) srednjoškolac je koji, kao i njegovi najbolji prijatelji Larry McGuire (C. Benne ) i Helen Sage (S. Mitchell), obožava rock-glazbu.

Vlasniku male tvrtke “Tone Records”, Simonu Eckstalu (M. Fleetwood), poslovi više ne idu onako dobro kao prije dvadesetak godina kad je i on sam bio pozna glazbenik ije je ime privla ilo kupce gramofonskih plo a. Slu ajno uje nekoliko zanimljivih Robovih napomena o glazbenoj industriji u nekom televizijskom programu...

Umirovljeni policajac Eddie Burns (Ving Rhames) dao je odjelu za ubojstva u Renu petnaest godina svoga života i svoju lijevu ruku. Kad njegova otu ena sestra Kassie (Kerry Washington) nestane, Eddie se prona e usred zlokobne i domišljate osvete tajanstvenog Charlieja Stroma (Gary Oldman). Kako bi zaš o svoju sestru, hendikepiran, izdan i potpuno sam, Eddie kre e na putovanje u vlas svijet tame na kojemu e otkri da su razlozi njegovih neda a njegovi vlas grijesi iz prošlos kao i grijesi njegova pro vnika Charlieja Stroma...

07:57 08:00 12:00 13:00 13:30 14:00 14:30 15:00 15:30 16:15 17:00 17:10 18:00 19:00 19:10 20:00 22:00 23:00 00:15 01:15

Danas na programu Dje ja TV Vaše zdravlje, ponavljanje Dom2 Celebri city Hrana i vino Zoona, emisija o ku nim ljubimcima Obzori, emisija o kulturi Auto-moto nau ca Zagljaj ljepote Vijes .HR(poslovni magazin) Vinoteka Vijes Jukebox Igrani lm Okolo k(r)ole Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

09:43 09:45 10:00 11:00 12:00 13:00 13:15 14:45 15:25 15:45 16:00 17:00 18:00 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 22:30 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA PRVA HNL JUNIORI snimka utakmice ŠTO UZROKUJE BOLEST? dokumentarna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA OTVORENI STUDIO kontakt emisija KUTIONICA dje ja emisija MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi MOJA ISTRA dokumentarna emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal SVIJET ROMA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar CELEBRITY CITY zabavna emisija TRZALICA glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

15.35

Grozna cura

SERIJA NOVA TV

12.10

Smallville

06.30 Zabavni Infokanal 08.25 TV prodaja 08.55 Skozi as 09.05 Pogledi Slovenije 10.40 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 11.15 Circom Regional, oddaja TV Maribor 11.45 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 12.25 Düsseldorf: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Sprint (M in Ž), prijenos 14.15 rokometni Magazin Lige Prvakov 14.55 90 Let nogometne Zveze Slovenije, Reportaža Iz Ljubljane 15.25 Mannheim: rokomet, Tekma Lige Prvakov: Rhein Neckar Löwen - Celje Pivovarna Laško, prijenos 17.00 Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju: Smu arski Skoki, Posnetek Iz Lillehammerja 18.55 Beaver Creek: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Superveleslalom (M), prijenos 20.25 Lake Louise: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Smuk (Ž), prijenos 21.50 Bleš ica, oddaja o Modi 22.20 Slovenski Magazin, ponovitev 22.45 Beli Oleander, Ameriški lm, ponovitev 00.35 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.10 Provjereno 12.15 Spoj na slijepo, lm 14.05 Živo nje, serija 15.00 Poirot, serija 17.05 Stranac u ku i, lm 18.55 24 UR 20.00 Big Brother 21.00 Igra svoju igru, lm 23.10 Glasnici vjetra, lm 1.40 24 UR 2.40 No na panorama

5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Ameri ki lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Film 23.20 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 5. prosinca 2010.

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 -------------------------------------------------08.00 08.55 09.35 09.50 09.55 10.04 10.05 11.40 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.25 13.20 13.50 14.00 15.05 15.35 15.40 15.45 17.45 18.45 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.10 21.05 21.45

Najava programa Duhovni izazovi (R) Euromagazin (R) TV kalendar Mala TV: TV vr : Afrika (R) Ninin kutak: Lutke iznena enja Danica: Danica i žirafa (R) Profesor Baltazar: Amadeusove uši Tajni dnevnik patke Ma lde: Sportski život patke Ma lde (R) Bembove pri e: Mucka arobna plo a - 7 kon nenata: Južna Amerika (R) Prijatelji, zabavni show za djecu Nora Fora, TV igra za djecu TV kalendar Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas Foyleov rat, mini-serija manjinski MOZAIK Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 100% hrvatsko, emisija pod pokroviteljstvom Plodovi zemlje Split: More Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Varaždin: U rukama an ela, humanitarna akcija Lijepom našom: Metkovi Globalno sijelo LOTO 6/45 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme 1 pro v 100, kviz S pe u gos ma, TV serija Snivaj, zlato moje -

PONEDJELJAK 6. prosinca 2010.

hrvatski lm 23.20 Vijes 23.35 Vijes iz kulture 23.45 Nevjerna žena, francuski lm (12) 01.20 Reprizni program 04.50 Plodovi zemlje

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.10 Najava programa 07.15 Ho apelle München i Zbor Chorus Angelicus u Varaždinu 08.15 Zlatna kinoteka: Gradi Peyton, ameri ki lm 10.50 Portret crkve i mjesta 11.00 Mursko Središ e: Misa, prijenos 12.00 Biblija 12.15 Jednog Boži a, ameri ki lm 13.50 Dubravko Jela i Bužimski: Pono na igra 14.55 HNL: Dinamo - Varaždin, prijenos 16.50 Olimp - sportska emisija 17.15 Hokej na ledu, EBEL liga: Medveš ak - Jesenice, prijenos 20.05 Devil’s Brigade, ameri ki lm 22.20 Posebni dodaci, emisija o lmu 22.50 Filmski bu k: Sanjari, britansko-francuskotalijansko-ameri ki lm (18) 00.40 Garaža 01.10 Kraj programa

05.55 Mi y, animirana serija 06.40 Yoohoo i prijatelji, crtana serija (R) 07.15 Bakugan, crtana serija 07.40 Crvene kapice, crtana serija 08.10 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) 09.20 Jezikova juha, reality show (R) 10.20 Hrvatski top model by Vanja Rupena - Best of, reality show (R) 11.25 Columbo: To na težina, krimi serija 13.10 Mandolina kapetana

Corellija, igrani lm, drama (R) 15.25 Nema predaje, igrani lm,akcijski (R) 17.30 Discovery: Preživje divljinu - Bearov vodi za preživljavanje (2. dio), dok. lm 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Exkluziv s Tatjanom Juri , magazin 20.00 Step Up, igrani lm, roman ni/ glazbeni 22.10 CSI: Miami, krimi serija (12) (dvije epizode) 23.55 Sretni brojevi, igrani lm, komedija 01.25 Astro show, emisija uživo (18) 02.25 Ro en 4. srpnja, igrani lm, drama (12) (R)

07:30 Brza blagajna, crtana serija 08:00 Peppa, crtana serija 08:15 Timmy Time, crtana serija 08:25 Winx, crtana serija 08:50 Chuggington, crtana serija 09:05 Ben 10: Alien Force, crtana serija 09:35 Dog stories memori kviz 09:50 Automo v, auto-moto magazin 10:20 Magazin Lige prvaka 10:50 Novac, business magazin 11:20 Zbogom, bivši, serija 12:20 Privatna praksa, serija 13:15 Zvuk srca, igrani lm R 15:20 Supertalent – polu nale, show R 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Supertalent - polu nale R, show - nastavak 17:45 Lud, zbunjen, normalan, serija R 18:30 Lud, zbunjen, normalan, serija R 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Periferija City, serija 21:05 Klik – za savršen život, igrani lm 23:05 Red Carpet , showbiz magazin (15) 00:30 7 sekundi, igrani lm R 02:10 Grijeh, igrani lm (12) R 03:45 Red Carpet, showbiz magazin (15) R 05:00 Kraj programa

KVIZ HRT 1

05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.28 12.32 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40 16.15 17.00 17.15 17.30 17.35 18.20 18.31 19.12 19.30 19.56 20.01 20.04 20.15 21.20 21.55 22.25 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10

Split: More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Lugarnica, serija Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas Tajne velikog Mekonga, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Tre a dob, emisija za umirovljenike Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom More ljubavi, telenovela Život u Africi, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Normalan život, emisija o obitelji Luda ku a, hum. serija Glas domovine Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK “Promet info” 8. kat, talk-show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Naši i Vaši, TV serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom La nica: Zlo in u priva zaciji nikad ne zastarijeva, 1. dio La nica: Zlo in u priva zaciji nikad ne zastarijeva, 2. dio Poslovni klub Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Nicolaus Harnoncourt -

putovanje u vlas tu nutrinu, dok. lm 00.00 80 godina Simfonijskog orkestra HRT-a, snimka koncerta 01.00 Život u Africi, serija (R) 01.45 Eureka, serija (R) 02.30 Fringe - Na rubu, serija (12) (R) 03.15 Skica za portret 03.30 Glas domovine (R) 04.00 Poslovni klub (R) 04.30 La nica: Zlo in u priva zaciji nikad ne zastarijeva

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ---------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.45 11.15 12.15 13.30 14.15 --------------15.00 15.50 16.45 17.30 17.55 18.30 19.00 19.50 20.00 20.45 22.35 23.20 23.30 00.00 00.45 01.30 03.10

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Johnny Bravo, crtana serija Batman i hrabri superjunaci, crtana serija Mala TV TV vr Brlog Profesor Baltazar Dvorac igra aka, serija za djecu (R) Školski program: Boli glava Na glasu Crno proro anstvo, serija za djecu Beverly Hills, serija More Lijepom našom: Metkovi (2.)

Reporteri: Robinja - put prema slobodi Eureka, serija Školski program: (R) Boli glava (R) Na glasu Kojak, serija Kojak, serija Tree Hill, serija za mlade Dva i pol muškarca, hum. serija Ritam tjedna, glazbeni magazin Županijska panorama Tajne velikog Mekonga, dok. serija (R) Hit dana TV Bingo Show Veliki hakleri, ameri ki lm Fringe - Na rubu, serija (12) Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Kalifornikacija, serija (18) Retrovizor: Blizu doma, serija (12) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Ciklus ratnih lmova: Najduži dan, ameri ki lm Kraj programa

05.30 Mi y, animirana serija

20.10

21.45

Snivaj, zlato moje «Snivaj, zlato moje» sen mentalna je komedija u rasponu od neodoljivo smiješnoga do tragikomi nog. Snimljena prema romanu Ivana Pahernika, scenarista Hrvoja Hitreca, pri a je to o zagreba kom predgra u od svršetka Drugoga svjetskog rata i desetak godina poslije, o ljudima koji se humorom i pjesmom spašavaju od tjeskobne svakodnevice te vremenu usprkos uvaju svoje obi aje i na in života. Polaze i od obitelji, do arana je Trešnjevka na na in na koji je nekada disala, prikazuju i trešnjeva ke purgere, gdje u pozadini komedije vreba tragi nost ljudske sudbine...

07:57Danas na programu 08:00Dje ja TV 12:00Zoona, emisija o ku nim ljubimcima 12:35Trzalica, glazbena emisija 13:30Videostranice 16:00Hrana i vino 17:00Kronika tjedna 17:30Zagrljaj ljepote 18:18Vinoteka 19:00Kronika tjedna 19:30Jukebox 20:00Fio show 23:15Zapisano u zvijezdama 00:15Erotski program 01:15VIDEOSTRANICE

EMISIJA RTL

U drugom dijelu svog vodi a za preživljavanje Bear nam pokazuje kako iza i na kraj s ubojitim životinjama i nevremenom te prona i hranu i poduzeti što je potrebno kako bi se održali na životu.

Bez obzira radi li se o pijesku Sahare ili mo vari Indonezije, važno je izabrati mjesto i na in ulaska na zahtjevan teritorij. Brzo spuštanje užetom tehnika je jednog od efektnijih na ina koji koriste specijalne postrojbe...

11:43 11:45 12:45 13:45 14:00 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 18:00 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

FILM HRT 2

NAJAVA PROGRAMA ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o prehrani OTISCI VREMENA dokumentarna emisija TV PRODAJA MAJSTOR KUHINJE talijanski specijalite TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program DOKUMENTARNI PROGRAM VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal IZ PROŠLOSTI TV kalendar TAJNE USPJEHA dokumentarni lm VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi DOKUMENTARNI PROGRAM OKOLO K(R)OLE mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZNANSTVENI FORUM dokumentarna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

KRIMI SERIJA RTL

11.25

Columbo: To na težina

SERIJA NOVA TV

07:55 08:20 08:45 09:45 10:50 12:40 13:25 14:25 15:20 16:15 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:05 21:45 22:30 23:45 00:00 00:35 02:25 02:55 03:20 05:05 06:05

Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Jagodica Bobica - Jago sitne pustolovine, crtana serija Roary, crtana serija Zauvijek zaljubljeni, serija R Slomljeno srce, serija R Gumus , serija R IN magazin R Najbolje godine, serija R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Lud, zbunjen, normalan, serija ista , igrani lm (15) Ve ernje vijes ista , igrani lm (15) nastavak Klik - za savršen život, igrani lm R Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Highlander 2, igrani lm (12) Ezo TV, tarot show (18) Kraj programa

20.00

TV Bingo Show

17.30

Discovery: Preživjeti divljinu - Bearov vodi za preživljavanje

06:05 06:55 07:20 07:35 07:45

KVIZ HRT 1

1 pro v 100 HRV.FILM HRT 1

05.45 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija 07.55 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 09.10 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 10.25 Exkluziv s Tatjanom Juri , magazin (R) 11.15 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) 12.50 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.40 An eo i vrag, telenovela 15.35 Osveta ljubavi, telenovela (dvije epizode) 17.20 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija 21.00 Ezel, dramska serija 22.05 Utjeriva pravde, igrani lm, akcijski (12) 23.50 RTL Vijes , informa vna emisija 00.05 Kona na odluka, igrani lm, triler 02.25 Astro show, emisija uživo (18) 03.25 CSI: Miami, krimi serija

11.20

Zbogom, bivši

06.35 TV prodaja 07.05 Skozi as 07.15 Globus 07.45 Lynx Magazin, oddaja TV Koper Capodistria 08.30 Hri-Bar 09.30 Zapiskaj in Zapoj: Slavnostni Koncert Ob 90 - Letnici Žkud Tine Rožanc 10.10 Kje Je Miklavžev Konj?, Nizozemski lm 11.30 Turbulenca: Nakupovanje, IzobraževalnoSvetovalna oddaja 12.25 Rad Igram nogomet 12.55 Düsseldorf: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Ekipni Sprint (M in Ž), prijenos 13.55 Lillehammer: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Smu arski Skoki, prijenos 15.45 Planet Šport, Športna oddaja 16.10 90 Let nogometne Zveze Slovenije, Reportaža Iz Ljubljane, ponovitev 17.00 50 Let Fakultete za Šport, Reportaža Iz Ljubljane 17.40 Beaver Creek: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Veleslalom (M), prenos 1. Vožnje 18.55 Lake Louise: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Smuk (Ž), prenos 20.40 Beaver Creek: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Veleslalom (M), prenos 2. Vožnje 21.30 Pri Maupassantu: Soba 11, Francoska nanizanka 22.30 Navdih Klasike, Flav stka Eva - Nina Kozmus 22.35 Evrovizijski Mladi Glasbeniki 2010, Avstrijska Glasbeno Dokumentarna oddaja 00.20 L.m.škerjanc-H.neubauer: Ma enka, Tv Balet 00.30 Vro i Bronx, Ameriška nadaljevanka, 8., Zadnji Del, ponovitev 01.15 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.25 Školska košarkaška liga 12.30 Velike ideje za mali planet, dok. serija 13.00 Kasna ljubav, lm 14.40 Živo nje, serija 15.335 Život nije šala, serija 16.30 Gle, tko to govori, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24UR 20.00 Big Brother 22.00 Zvijezde na sudu, dok. serija 22.55 Michael, lm 1.05 Otac Daniel, dok. serija 2.15 24UR 3.15 No na panorama 5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Film 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 No ni program

20.45

FILM NOVA TV

22.30

Veliki hakleri

ista

Komedija. Afroamerikanci esto igraju košarku na ulici, u siromašnom dijelu Los Angelesa, a kad se pojavi kakav naivac koji je spreman za novac igra pro v nekog od njih, naj eš e ga „opelješe“. U tome je siromašni Sidney Deane (W. Snipes) pravi majstor. Kao svi Afroamerikanci uvjeren je da bijelci slabije od njih igraju košarku i da nisu u stanju sko i na koš i ubaci loptu u njega. Upravo na to ra una bijelac Billy Hoyle (W. Harrelson) koji izazove Sidneya da ubacuju loptu u koš do prvog promašaja. Sidney nasjedne i nakon nekoliko koševa izgubi 62 dolara...

Samohrani otac i bivši policajac Tom Carver (Samuel L. Jackson) ima neobi no zanimanje – is mjesta zlo ina nakon uvi aja policije. No, nakon što je pozvan da po is luksuznu rezidenciju iz predgra a u kojoj se dogodilo brutalno ubojstvo, Carver nakon što ukloni krucijalni dokaz, nenamjerno biva upleten u zataškavanje ubojstva. Sam slu aj ubojstva odlu uje istraži uz pomo svog bivšeg partnera Eddieja Lorenza (Ed Harris). Za sporednu ulogu mlada glumica Keke Palmer nominirana je za nagradu Young Ar st 2008. godine...

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:00 22:30 23:00 23:20 00:20

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hana i vino Vijes Kronika tjedna, ponavljanje Jukebox Me imurje danas VOA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Me imurje danas VOA Auto moto nau c vision Dom na kvadrat Obzori, emisija iz kulture Me imurje danas Erotski program Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:15 13:00 13:30 14:00 14:45 14:45 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe REPORTAŽE SA ZEMLJE MIRA emisija o prirodi TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

22.05

Utjeriva pravde

HUM.SERIJA NOVA TV

21.05

Lud, zbunjen, normalan

08.00 Otroški Infokanal 11.05 TV prodaja 11.35 Stras , Tv nadaljevanka, 20.del 12.05 Sobotno Popoldne 14.45 Ugriznimo Znanost: Podnebne Spremembe, oddaja o Znanos 15.10 22. Revija Zagorje Ob Savi 2010, Državno Tekmovanje Otroških in Mladinskih Pevskih Zborov15.40 Slovenski Utrinki, oddaja Madžarske Tv 16.05 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 16.25 Ars 360 16.45 Pisave 17.10 Prvi in Drugi 17.30 To Bo Moj Poklic: Dimnikar, 1. Del, Izobraževalna Serija 17.55 Bratje Karamazovi, Ruska nadaljevanka 18.50 Rožna Panter: Novinar, risanka 19.05 z Damijanom 19.35 Impro Tv: Vito Rožej in Boštjan Napotnik 20.10 Tranzistor 21.00 Studio City 21.55 Knjiga Mene Briga 22.15 Film00.00 Tranzistor, ponovitev00.45 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Zabranjena ljubav, serija 15.00 Najbolje godine, serija 16.00 Sebi na ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 20.55 Big Brother 21.35 Mentalist, serija 22.30 24 UR 22.50 Chuck, serija 23.35 30 kamen, serija 0.05 Šest modela, serija 0.40 24UR 1.40 No na panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

62

Vremenska prognoza

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2010.

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana PREGLED VREMENA U PROŠLOM TJEDNU

Povremene oborine Stigla zima VREMENSKA SLIKA: Ve i dio studenog je trajalo toplo vrijeme. Nad naš dio Europe stalno je pritjecao zrak s jugozapada pa se temperatura u ve ini kopnenih krajeva mjerila uglavnom u rasponu od 15 do 20°C. U kopnenom podru ju prva polovica mjeseca bila je za pet i više Celzijevih stupnjeva toplija od klimatološke normale za razdoblje od 1960. do 1990. godine. To je jako veliki otklon od prosjeka i ne doga a se esto. Zapravo možemo re i da smo imali pravo bablje ljeto koje je izostalo u rujnu i listopadu (koji su bili hladniji od prosjeka). Posljednjih tjedan dana ipak je zahladilo, bilo je sve više oborina, ak i snijega. Sutra ulazimo u prvi zimski mjesec koji bi ve trebao biti uz niske temperature, a to pogoduje i blagdanskom ugo aju.

VREMENSKA PROGNOZA: Ovaj tjedan nosi nam vrlo dinami no i promjenjivo vrijeme. Bit e puno oblaka i povremenih oborina. Budu i da e temperatura zraka i dalje biti relativno niska te oborine e biti u obliku kiše, ali mjestimice i susnježice ili snijega. Kratko bi moglo zajužiti, ali to se i ne e puno osjetiti u nizinama tako da e temperatura zraka ostati ve inom oko 5 Celzijevih stupnjeva, samo ponegdje malo viša.

Danas tijekom dana o ekujemo približavanje nove ciklone. Jutro e još biti suho, možda i maglovito uz mraz i temperaturu ispod nule. Poslijepodne i osobito nave er mogu e su nove oborine u obliku snijega, ali se ne o ekuju velike koli ine. Vjetar slab do umjeren sjeveroisto ni, a popodnevna temperatura e biti malo iznad nule.

Sli no vrijeme se o ekuje i u srijedu. Puno oblaka s povremenim oborinama koje bi mogle biti i u obliku kiše, ali i snijega. Vjetar i dalje povremeno

umjeren sjeverni i sjeveroisto ni.

Jutarnja i popodnevna temperatura se ne e puno razlikovati i uglavnom e se kretati malo iznad nule. Dodajmo da je u srijedu, prema ra unanju meteorologa i klimatologa, po etak zime. Naime, u meteorologiji zima po inje 1. prosinca. Razlog tome je lakše odvajanje godišnjih doba, ra unanje, ali i klimatološke karakteristike mjeseca prosinca. Astronomski e zima ove godine po eti 22.12. u 00,38h.

U etvrtak bi moglo biti više suhog vremena, a mogu a su i sun ana razdoblja. Ujutro mjestimice magla, a danju umjerena i pove ana naoblaka. Postojat e mogu nost za slabe oborine na granici kiše i snijega, ali ništa pretjerano. Lagano e zajužiti pa bi temperatura zraka u popodnevnim satima mogla porasti do 7 Celzijevih stupnjeva, uz maglu niža.

U no i na petak može biti slabih oborina, a tijekom petka e se djelomi no razvedriti uz sun ana razdo-

blja. Danju e biti uglavnom suho uz slab vjetar, najprije južnih smjerova, a krajem dana okretanje na sjeverni i sjeveroisto ni. Jutarnja temperatura oko nule, a najviša dnevna izme u 4 i 8 Celzijevih stupnjeva, ovisno o koli ini sunca.

Subota nam donosi zahla enje.

Prevladavat e obla no, a mogu e su i slabe oborine, uglavnom slab snijeg.

U trenutku izrade ove prognoze ini se da bi taj snijeg bio samo dekorativne naravi, dakle lepršanje pahulja. Snježni pokriva nije na vidiku, ali stvari se do subote ipak mogu i promijeniti. Puhat e povremeno umjeren sjeveroisto ni vjetar pa e biti hladno, cijeli dan oko nule.

U nedjelju e prevladavati obla no i hladno, osobito ujutro. Oborina ne bi trebalo biti. Vjetar e postupno oslabjeti. Po etak novog tjedna donosi južinu i zatopljenje, a može pasti i malo kiše. No, ini se da to zatopljenje ne e dugo trajati.

Dakle, ve i dio tjedna treba ra unati na mogu nost oborina i na relativno nisku temperaturu, možemo re i da e biti primjereno dobu godine.

Podsje amo da vremensku i agrometeorološku prognozu možete provjeriti svaki dan i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu pozi-

va od 2,29 KN/min.iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 29.11.).

METEOROLOŠKI KALENDAR 30. studenog 1993. god. obilan snijeg, u Zagrebu 50 cm, Križevcima 75 cm, a u Bjelovaru ak 79 cm 2. prosinca 1973. god. na Muri u Me imurju najranija pojava ledohoda 3. prosinca 1963. god. u Gospi u izmjerena najniža temperatura u prosincu za Hrvatsku – ak -26,6°C 5. prosinca 1855. god. ro en botani ar i meteorolog Ambroz Hara i

Prošlog tjedna je u Me imurju pao snijeg. Upravo kako i predvi a poznata pu ka izreka Sveta Kata – snijeg na vrata. Dan kasnije, u petak, stigla je ciklona s kojom je palo izme u 2 i 10 cm snijega, u Varaždinu ak 15cm.

U subotu se vrijeme razvedrilo, ali nova sredozemna ciklona Grozdan koja se tijekom vikenda preko Italije i Jadrana premještala dalje na sjeveroistok donijela je vrlo raznolike meteorološke prilike u našoj zemlji.

Nakon hladnog nedjeljnog jutra u unutrašnjosti s temperaturama od -4 do 0 °C, a u Lici i gorju i s nekoliko stupnjeva nižim, brzo se s juga naobla ilo. Kiše je ve u ranim jutarnjim satima bilo u Dalmaciji, a u prijepodnevnim se satima proširila i na sjeverni Jadran. U Lici je u jutarnjim satima po eo padati snijeg, a oko podneva je po eo padati i u Gorskom kotaru te dalje uz granicu sa Slovenijom prema Karlovcu i Hrvatskom zagorju gdje je snijeg padao cijeli dan, dok je južnije i isto nije od tog podru ja padala kiša. Dok je tako u Zapreši u i Samoboru padao snijeg, Zagreb je imao

kišu. U ranim poslijepodnevnim satima u Lici je snijeg po eo prelaziti u kišu, koja se ledila na tlu. Prema ve eri je po visini sve više zatopljavalo pa je kiše koja se smrzava bilo i u središnjoj Hrvatskoj. Zabilježimo i grmljavinu u ve ernjim satima koje je bilo u sjevernoj Dalmaciji i Lici.

Na Jadranu je ponegdje palo više od 100 litara kiše po etvornom metru, dok je na podru ju Me imurja ta brojka bila oko 20 litara. Visina snijega se u ponedjeljak ujutro kretala od nekoliko centimetara u Podravini, oko 15 u Varaždinu, skoro 30 cm kod Ivanca pa sve do 60 cm koliko ga ima u Gorskom kotaru. Zanimljivo je istaknuti i temperaturnu razliku u nedjelju kad je na našem podru ju temperatura bila oko nule, a u Dalmaciji, gdje je puhalo umjereno do jako jugo, temperature su bile daleko od zimskih. U Dubrovniku i Makarskoj izmjereno je 20°C. Od Zadra prema jugu se mjerilo više od 15 °C. Na sjevernom Jadranu su najviše dnevne temperature bile uglavnom jednoznamenkaste. Na tom je podru ju puhala bura.

Oštra hladno a U Velikoj Britaniji tijekom vikenda je zabilježena rekordno niska temperatura od -17,3°C koja je izmjerena u Walesu. Na sjeveru zemlje i u Irskoj padao je gust snijeg. Britanske i irske meteorološke službe i vlasti dviju zemalja upozoravaju voza e na oprez zbog zale enih cesta. U središtu Engleske u Shawburyju u Shropshi-

reu temperatura je iznosila - 12,5°C u najhladnijem studenome u Velikoj Britaniji od 1985. godine, prenosi Hina. Meteorolozi navode da bi ta oštra hladno a, kojoj pridonose hladni vjetrovi sa sjeveroistoka Europe, mogla potrajati cijelog sljede eg tjedna, te da bi u Škotskoj temperatura mogla pasti i do - 20°C.

Doga aji DODJELA NAGRADA Hrvatskog kineziološkog saveza i Društva kineziologa Me imurja

Sve anost dodjele priznanja hrvatskim kineziolozima 3. prosinca u akovcu akovec e ovaj petak 3. prosinca biti doma in dodjele priznanja zaslužnim kineziolozima Republike Hrvatske.

Priznanja Hrvatski kineziološki savez dodjeljuje za dugogodišnji rad i trajan doprinos razvoju tjelesne i zdravstvene kulture u cijelosti, za posebna ostvarenja u znanstveno istraživa kom radu te trajan doprinos razvoju znanstvene misli i znanstvenim osnovama kineziologije, za dugogodišnji stru ni rad i trajan doprinos

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

razvoju i a irmacijama Hrvatskoga kineziološkog saveza.

Na sve anosti 3. prosinca dodijelit e se devet diploma sa zlatnom zna kom, koju e, me u ostalima, primiti i Željka Sirc Podgorelec iz akovca, zatim osam zahvalnica sa zlatnom zna kom te tri priznanja zaslužnog kineziologa sa zlatnom zna kom, priznanja za životno djelo.

Sve anost dodjele održat e se u Hotelu “Park” u akovcu, s po etkom u 18 sati. (bš)

AKCIJA Udruge “Zora” povodom Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a

UVDDR Sveti Martin na Muri

Edukacija srednjoškolaca o spolno - reproduktivnom zdravlju

Branitelji za Caritas

Povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, Udruga “Zora” e 1. prosinca provesti akcije u šest srednjih škola iz Me imurske županije. U sklopu akcija vršnja kih edukatora i volontera udruge e u enicima, pod velikim odmorom, distribuirati bedževe s crvenom vrpcom, me unarodnim simbolom borbe protiv AIDS-a, kao i edukativne letke o važnosti ABC prevencije (A=apstinencija, B=budi vjeran/na, C= kondomi (condoms).

Doga aj e se tako er obilježavati u suradnji s caffe barom “Zrinski” iz akovca, gdje e se na sam dan posjetiteljima dijeliti kondomi

Udruga veterana i dragovoljaca Domovinskog rata op ine Sveti Martin na Muri ponovno se iskazala humanim inom.

Svetomartinski branitelji akove kom Caritasovom domu “Antun Bogdan” predali su 1.000 kuna kao pripomo za potrebe ovoj ustanovi koja skrbi o djeci i mladeži s posebnim potrebama. Novac je prikupljen prodajom kestena na Martinju (810 kuna), te dragovoljnim prilozima lanova udruge. (sm)

u edukativno - promotivnim kutijicama i edukativni letci. Aktivnosti se provode u sklopu projekta “Širi znanje, a ne spolno prenosive infekcije”, inanciranog od Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

Ina e projekt ima dvije glavne aktivnosti: provo enje istraživanja o stanju i ponašanju mladih vezano uz spolno - reproduktivno zdravlje (SRZ), s naglaskom na spolno prenosive infekcije (SPI) u Me imurskoj županiji, te provo enje javne kampanje podizanja svijesti o važnosti edukacije o spolno - reproduktivnom zdravlju (SRZ) te rizi nim ponašanjima vezanima uz SRZ i SPI i njihovim posljedicama.

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec. ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

U SUBOTU 4. prosinca u 9.30 sati sve ana obljetnica rada Saveza društva “Naša djeca” Hrvatske

“Djeca svome gradu” povodom 60. ro endana Društva “Naša djeca” Ove e se subote 4. prosinca u 9.30 sati u Centru za kulturu akovec, pod nazivom “Djeca svome gradu”, održati velika sve anost povodom 60. obljetnice rada Saveza društva “Naša djeca” Hrvatske. U programu e nastupati dje ji pjeva ki zbor “ akove ki mališani”, plesni studio “Vivona”, “Teuta” te “Livi”, Folklorna skupina KUD-a Žiškovec s tamburašima, Dje je gradsko kazalište akovec, dje ji forum OŠ Kuršanec “Sre a” te dje ji forum OŠ Ivanovec “Ivan ica”. Program e voditi Ema Kova , Nika Levak, Dora Ramuš ak i Matko Buva , lanovi Dje jega gradskog kazališta.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

30. studenoga 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 63

Kožna galanterija . Ekskluzivni proizvodi . Vinski setovi . Poklon setovi . Rokovnici . Satovi .

Ljepota i opuštanje . Slobodno vrijeme . Kalendari . Papirna konfekcija . Olovke . Upaljači .

Privjesci . Uporabni predmeti za dotisak . Tekstil . Promo majice . Domaće delicije

o::

Dr. Ivana Novaka 38 I 40000 Čakovec I T 040 391 270 I F 040 391 788 E printex@printex.hr I W www.printex.hr

RK ME IMURJE BEZ PLASMANA U OSMINU FINALA CHALLENGE CUPA

SRAMOTNA PARTIJA NK ME IMURJA NA KRAJU JESENSKE SEZONE

TIJANA TKAL EC OSVOJILA SVJETSKI GIMNASTI KI KUP

Pirova pobjeda protiv beogradskog Partizana

Ekipa nogometaša zrela za raspuštanje

Najve i uspjeh hrvatske ženske gimnastike

ZAVRŠNICA AKCIJE “Živim život bez nasilja” održana u II. OŠ akovec

Pobijedimo nasilnike prijavljivanjem U srijedu je u sportskoj dvorani II. Osnovne škole akovec u organizaciji Policijske uprave me imurske održana završna sve anost u sklopu nacionalne preventivne kampanje "Živim život bez nasilja" te je ujedno obilježen Me unarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Uz brojne medije, akciju, iji je cilj bio skrenuti pozornost na prevenciju i suzbijanje svih oblika nasilja, posebice onoga u obitelji i me u mladima, poduprli su i Me imurska županija, Grad akovec, akove ki Centar za socijalnu skrb, županijski Zavod za javno zdravstvo te brojne udruge. U 23 škole održana pak su predavanja o spomenutim temama, dok su se brojni u enici uklju ili u likovni natje aj.

Najvažnija je preventiva, naju inkovitija borba protiv nasilja prijavljivanje - Prostora za preventivno djelovanje ima mnogo, jer je od verbalnog nasilja do tragedije dug put. Zato pojedinci i institucije moraju na vrijeme djelovati kako bi se sprije ilo najgore, rekao je izme u ostalog u prigodnom obra anju na elnik Policijske uprave me imurske Ivan Soka . - Naju inkovitija borba protiv nasilja je prijavljivanje, dodala je ravnateljica Centra za socijalnu skrb Suzana Belovi . akove ki gradona elnik Branko Šalamon brojnim okupljenim gostima i u enicima II. Osnovne škole poru io pak je kako su nasilnici zapravo slabi i koji se ne znaju nositi sa svojim problemima

Akciju su podržale mnogobrojne me imurske poznate osobe kao što su Mirko Švenda - Žiga, Tijana Tkal ec, Bojan Jambroši , Filip Ude...

pa ih rješavaju fizi kim nasiljem. Župan Ivica Perho ukazao je i na opasnost verbalnog nasilja, kojem smo svi esto izloženi.

Podrška brojnih javnih osoba U sklopu sve anosti emitirani su i spotovi promotora akcije na našem podru ju, pjeva a Bojana Jambroši a i gimnasti kog olimpijca Filipa Udea, kao i oni ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka i predsjednika Republike Ive Josipovi a s istovjetnom porukom: Ako vidite, ujete ili primijetite nasilje u obitelji, nemojte šutjeti. Prijavite nasilje na broj 192, možda ete spasiti ne iji život! Ja živim život bez nasilja!

U kulturno - umjetni kom programu sve anosti nastupili su Mirko Švenda - Žiga, Bojan Jambroši , zbor akove ki mališani, zbor II. Osnovne škole te u enica Elizabeta Cindri . Odigrana je i revijalna nogometna utakmica u kojoj su snage okušale brojne javne osobe te djelatnici Policijske uprave.

(V. Kelkedi)

Nagra eni likovni radovi Dodijeljene su i nagrade za najbolje likovne radove u enika na temu “Živim život bez nasilja“. Najboljim je proglašen onaj Sare Radek (OŠ “Vladimir Nazor“ Pribislavec), drugo mjesto pripalo je Klaudiju Krištofi u (II. OŠ akovec), a tre e Eleni Pongrac (OŠ Sveta Marija). Tri utješne nagrade primili su Franciska Telebar (I. OŠ akovec), zatim Zrinka Valerija Va unec (OŠ Orehovica) i Ivan Krsto (II. OŠ akovec). (vk) Akcija je završila prigodnom nogometnom utakmicom elnih ljudi me imurske policije i javnih li nosti našeg kraja

Šareno u zimu Niske temperature koje su zavladale prošli tjedan sve su nas primorale na obla enje tople odje e i obu e primjerene zimskim uvjetima. Ipak, niske temperature i snijeg koji je zabijelio naš kraj, pa tako i centar grada, ne zna e da se cijela zima mora provesti u crnim ili bijelim tonovima. Upravo zato

naše špicerice zimsku monotoniju razbijaju veselim bojama, bilo u samim odjevnim predmetima, obu i ili pokojem živom modnom dodatku. Osim naših špicerica, u toplija zimska izdanja uvukli su se i pokoji ku ni ljubimci, a ni njihovim modnim kombinacijama ne nedostaje šarenila.

SPONZORI

AKCIJA BEAUTY CENTRA DOLLY I ME IMURSKIH NOVINA

Svatko tko se prepozna u rubrici " akove ka špica", s aktualnim primjerkom Me imurskih novina ili izrezanom rubrikom do e u roku od tjedan dana od datuma izlaska novina, ostvaruje popust od 50 posto na sve tretmane koje nudi Beauty centar Dolly u akovcu, Kralja Tomislava 20, tel: 040/310-241.