Međimurske novine 796

Osam milijuna kuna radi podmirenja dospjelih obveza

SUKOB VMO-a KRIŠTANOVEC i Županijske uprave za ceste

NAJAVA INVESTICIJE Moguća gradnja elektrane na biomasu u Donjem Vidovcu

www.mnovine.hr

Tvrtka "Energie Steiermark" zainteresirana za ulaganje vrijedno više od šezdeset milijuna eura str. 12-13

Problematična sanacija ulica nakon radova na kanalizaciji

str. 10-11

str. 5

ZBOG NELIKVIDNOSTI i Međimurska se županija zadužuje

Broj 796.

NOVI POGLED U BUDUĆNOST GOSPODARSTVA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

^akovec, UTORAK, 7. prosinca 2010.

Cijena 7 kuna

Otvoren TIC Centar znanja u bivšoj vojarni str. 2

Godina XV.

Zar je premijerka Jadranka Kosor izostala jer nije prepoznala važnost trenutka?!

49

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 50

str. 54

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Premijerkino NE?!

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor nije prihvatila poziv Me imurske županije i napravila me imursku “miniturneju“ ovaj ponedjeljak, iako je bilo sve spremno za njezino ugoš ivanje. Tako su u Me imurje hodo astili, umjesto premijerke i njezine ministarske svite, državni tajnici i ravnatelji uprava te time još jednom poru ili što misle o našem kraju.

Nije poznato zašto je premijerka rekla – NE službenom pozivu Me imurske županije i umjesto u akovcu i Prelogu završila u Pleternici, ali …

Umjesto ot vorenja TIC-a, Centra znanja, koji je državna tajnica koju je poslala premijerka umjesto sebe opisala kao “nešto po emu je Me imurje korak ispred Hrvatske“ i “projekt koji treba svi slijediti u našoj zemlji ako što prije želimo iza i iz krize“, Jadranka Kosor izabrala je “tamo negdje …“ neko druženje s jakim HDZ-ovim saborskim zastupnicima tog kraja, u kojem je “strana ko še ovanje“ važnije od tehnološkog napretka.

Me imurje izgleda kao da je za nju izgubljeno kad je HDZ u pitanju, pa je valjda premijerki bilo svrsishodnije da pohodi tamo gdje se nada da ima i dalje izglede za novu pobjedu. Vrlo jasna poruka (potencijalnim) bira ima u Me imurju, ali i ne samo njima.

Me utim, ako zanemarimo politiku ili pre-

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

mijerkino možebitno loše PR okruženje, ono što je pogubnije je generalna poruka koju time šalje premijerka, ali i ministri Fuchs ili Popija svojim nedolaskom i potporom prvenstveno TIC-u, a to je da su rije i izgleda u politici još uvijek važnije od djela.

Stoga se nakon ovoga možemo zapitati misli li ona zaista ozbiljno kad govori o poticanju proizvodnje i novih tehnologija, izraza kojih su joj puna usta u posljednjim izjavama kad govori o tome da nas Ona zaista zna izvesti iz krize.

I dok se kod nas pokušava konkretnim djelima napraviti korak naprijed da prona emo nove gospodarske perspektive, o ito je svima drugima, pa i ne samo HDZ-ovcima, mnogo bitnije ostati ili do i na vlast. Kao da je ve po ela predizborna kampanja, a umjesto programa važnije je zadržati “strana ke utvrde“ i pokušati dobiti nove izbore.

7. prosinca 2010.

OTVOREN Tehnološko - inovacijski centar na prostoru bivše vojarne

Veliki iskorak za ja anje konkurentnosti gospodarstva koji e slijediti drugi - Naše gospodarstvo mora se okrenuti prema novima znanjima i umrežavanju prema institucijama znanja. U tom pravcu i s tom namjerom je i iskorišten prostor vojarne koji nam je dala u vlasništvo Vlada za razvoj Centra znanja na tom prostoru …

U ponedjeljak je na prostorima bivše vojarne uprili eno otvorenje prve od dviju zgrada poslovnog inkubatora Tehnološko - inovacijskog centra Me imurje, uz financijsku potporu Svjetske banke. Vrijednost projekta je 13 milijuna kuna.

Zna aj pokretanja ovog projekta bit e vidljiv tek nakon nekoliko godina, a poslovni inkubatori, kao i cjelokupni rad Tehnološko - inovacijskog centra, bit e središte novoga gospodarskog razvoja Me imurja. Tu bi trebale raditi pokreta ke snage koje bi preokrenule najve i nedostatak me imurskog gospodarstva - manjak kvalitetnih radnih mjesta i odljev mozgova. Potrebno je zaustaviti taj trend i preokrenuti situaciju u pravcu povratka naših mladih ljudi i privla enja drugih u naš kraj.

- Naše gospodarstvo mora se okrenuti prema novima znanjima i umrežavanju prema institucijama znanja. U tom pravcu i s tom namjerom je i iskorišten prostor vojarne koji nam je dala u vlasništvo Vlada za razvoj Centra znanja na tom prostoru.

Prije osam godina Svjetska banka je najavila model tehnološke pomo i radi prijenosa znanja,a, sre om, u Me imurskoj županiji postoje takvi ljudi koji su izraditi projekte i znali privu i sredstva, uputio je pohvale Matiji Derku i njegovoj ekipi iz REDEA-e Dalibor Marjanovi , direktor Poslovno - inovacijskog centra Hrvatske.

Me imurski župan Ivica Perho kazao je: - Nadam se da radimo iskorak ijega zna enja svi u ovom trenutku nisu ni svjesni, a koji je zapo et za prošle vlasti koja je postavila koncept.

Prva od dviju zgrada TIC-a Me imurje – Centra znanja

Ukupna vrijednost projekta 23 milijuna kuna TIC u prvih pet godina sufinancira Poslovno - inovacijski centar Hrvatske – BICRO d.o.o. u okviru programa razvoja tehnologijske in rastrukture – TEHCRO kreditom Svjetske banke, uz aranžman Ministarstva znanosti. Ugovor o financiranju projekta potpisan je 10. rujna 2009., a provedba projekta po ela je 1.

no nisu svi prepoznali važnost sadašnjeg trenutka, kazao je župan, obzirno izražavaju i razo aranje što na otvaranje nisu došli premijerka Kosor i ministar Fuchs, iji se dolazak o ekivao.

- Nismo se namjeravali hvaliti nego pokazati projekt koji e biti pokreta gospodarskog razvoja ulaganjem u znanje. No župan je zahvalio Vladi što je prenijela prostore vojarne na Me imursku županiju, a Me imurska županija je te prostore prvenstveno prenamijenila u smje-

listopada 2009. godine. U prve tri godine TIC e djelovati kao odjel unutar REDEA-e, a nakon toga e biti osnovan kao novo trgova ko društvo. Ukupna vrijednost projekta je 23,5 milijuna kuna, od ega BICRO osigurava 12,033.411 kn, a ostatak e sufinancirati Me imurska županija iz vlastitih i drugih izvora financiranja. (BMO)

ru promjene gospodarske strukture radi podizanja na višu razinu.

Tihana Kralji , državna tajnica za malo poduzetništvo, možda je nabolje poredala stvari kako stoje, no, na žalost, istina o Me imurju teško se probija preko Drave.

Možda zato što promjene koje esto za etak imaju u Me imurju ostatak Hrvatske u tom trenutku teško prepoznaje, premda ih s vremenskim odmakom slijedi.

- Me imurje je lider u poticanju poduzetništva, kazala je Tiha-

Pozvani premijerka Kosor i ministar Fuchs nisu došli - Dobar dio državnih institucija je važnost ovog projekta prepoznao,

Direktor REDEA-a Matija Derk predstavio je važnost TIC-a za razvoj me imurskog gospodarstva

na Kralji . - Ovdje je osnovan prvi poduzetni ki centar – MPC, nakon ega su po uzoru na njega osnovani brojni poduzetni ki centri u Hrvatskoj. Nakon nekoliko godina shvatilo se da treba poduzeti korak dalje i poduzetni ke centre podi i na novu razinu u razvojne agencije. Opet je Me imurje bilo prvo u tome, a drugi su ga slijedili. Tako je i Tehnološko inovacijski centar opet korak dalje, koji e slijediti i drugi, kazala je Tihana Kralji , te dodala: - Kao što ste devedesetih shvatili da je potrebno poduzetnicima osigurati potporu institucija, tako i danas shva ate važnost osnivanja centra koji e biti u službi ja anja konkurentnosti poduzetništva primjenom znanja i inovacija. Ovo je veliki iskorak za Me imurje, koji e slijediti drugi, istaknula je Kralji .

Šteta što premijerka nije prepoznala važnost trenutka No šteta što svjedok ovog iskoraka koji e slijediti i drugi nije bila premijerka Kosor, koja je bila pozvana na taj doga aj, kao i ministar Fuchs, iji se dolazak tako er iš ekivao. Naime, ormiranje Centra znanja na prostorima bivše vojarne poduprle su sve opcije u Me imurskoj županiji. Projekt je zapo et za prošle koalicijske vlasti HNS – HDZ, nastavljen je uz podršku sadašnje vladaju e garniture SDP-a i partnera.

Premijerka je tako propustila vidjeti da se na prostoru bivše vojarne, koju je Županiji prenijela Vlada, prenamjenjuju objekti za rad Veleu ilišta, razvojne agencije i druge županijske institucije vezane za razvoj, kao i prostori Tehnološko - inovacijskog centra, sve na tragu onoga za što se zalaže Vlada, trasiranju puteljka koji vodi na put izlasku gospodarstva iz krize ...

(BMO)

Snijeg upotpunio zimski ugo aj i razveselio Me imurce Anketa “Pod vurom”

Drago Zuber, akovec - Nije me previše iznenadio snijeg jer je ovo normalno vrijeme za ovo doba godine. Na kraju krajeva, takva je bila i prognoza. Kada sam bio mla i, jako sam se veselio snijegu i snježnim radostima, no sada mi takvo vrijeme zadaje probleme, kao što je mijenjanje guma na automobilu i sli no. Što se ti e iš enja snijega, ini mi se da je dosta loše o iš en. Živim kod centralne ljekarne i taj dio nije baš najbolje prohodan. U svakom slu aju, moglo bi biti bolje.

Stigla nam je zima. Pravi zimski ugo aj upotpunio je prvi ovogodišnji snijeg koji je pao prošli tjedan. Je li iznenadio gra ane ili su ipak o ekivali prve

pahulje, saznali smo u ovotjednoj anketi.

Iako ima i onih koje je snježno vrijeme malo iznenadilo, ve ina Me imuraca o ekivala je ovakve Mateja Prprovi , Pribislavec - Malo me iznenadio snijeg, odnosno osobno bih radije da padne u vrijeme Boži a i Nove godine.

Bojim se da e sada napadati pa ga za vrijeme boži nih praznika ne e biti. Što se ti e iš enja, mislim da su zimske službe u centru grada napravile dobar posao, no to se ne može re i i za rubne dijelove. Osobno sam iz Pribislavca, gdje su ceste užasne.

Marijan Jurši , akovec Ne može mene iznenaditi snijeg.

Dapa e, razveselile su me prve pahulje. Osobno volim taj pravi zimski ugo aj, a i snježno vrijeme puno je bolje od kiše i magle.

Kada pak je rije o iš enju snijega, moram priznati da nisam baš zadovoljan. Mišljenja sam da su se zimske službe mogle malo bolje potruditi.

vremenske uvjete, koji su ih zapravo razveselili. Me utim, gotovo svi Me imurci nisu u potpunosti zadovoljni radom zimskih službi i prohodnosti cesta. Dok, s

Dragutin Varga, Kotoriba Osobno me malo iznenadio snijeg. Iako volim ovakvo zimsko vrijeme sa snijegom, mislim da je malo prerano. Radije bih da u vrijeme Boži a padne, kako bi taj boži ni ugo aj bio potpun. Kada je rije o cestama, kroz dan je još nekako, dok su u jutarnjim satima jako loše o iš ene. Ujutro bi zimske službe trebale ipak ranije po eti s iš enjem, kako bi ljudi mogli sigurno do i na posao.

jedne strane, isti u da su ceste u centru akovca dobro o iš ene, s druge kažu kako bi se zimske službe trebale malo više potruditi kada je rije o cestama na rubnim Josip Topli anec, Ma kovec - S obzirom na to da je snijeg bio najavljen, nije me previše iznenadio. Osobno volim zimu i snijeg pa mi ovakva vremenska prognoza nije teško pala. Me utim, moram priznati da su naše zimske službe malo zakazale. U gradu akovcu ceste su dobre, no izvan grada nije baš tako. Teško su prohodne, stoga mislim da su se službe trebale malo bolje pripremiti.

dijelovima grada. Tako er, prema rije ima nekih ispitanika, trebalo bi ranije ujutro po eti s iš enjem, kako bi gra ani mogli pravovremeno do i na posao. (hz)

Spomenka Husajina, akovec

- Nije me snijeg previše iznenadio, jer smo se pripremili za ovakve uvjete. Osobno volim ovakvu pravu zimu sa snijegom i ugo aj koji on stvara. Što se ti e zimskih službi, osobno nisam baš zadovoljna s iš enjem cesta. No ne mogu ni oni sve. Tijekom dana je više - manje dobro, ali ujutro bi trebali malo ranije po eti s iš enjem, kako bi ljudi mogli to no i bez problema sti i na posao, u školu ili na akultet. ( oto: Vrzan)

7. prosinca 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

I. OŠ AKOVEC kona no dobila sportsku dvoranu

MURSKO SREDIŠ E Proslavu blagdana Svete Barbare, zaštitnice rudara i gra evinara, po prvi put obilježili i kao Dan Grada

Poklon za Sv. Nikolu!

Gradona elnik Dobrani i župan Perho otvorili dvije obnovljene ulice - Investicija je vrijedna oko 4,5 milijuna kuna, a, prema rije ima murskosrediš anskog gradona elnika Josipa Dobrani a, to je bila jedna od najlošijih prometnica u gradu, te je ulaganje bilo i više nego nužno. Kanalizacijske cijevi položene su posebno jedna za fekalnu a druga za oborinsku kanalizaciju, a ure eno je i dje je igralište

Rezanjem vrpce i službeno je otvorena nasušno potrebna školska sportska dvorana U ponedjeljak je prigodnim programom sve ano otvorena nova školska sportska dvorana I. Osnovne škole akovec, ime je najstarija škola u Me imurju, u kojoj se školuje i najve i broj u enika u županiji, napokon dobila adekvatan prostor za odvijanje svojih sportskih ali i drugih aktivnosti. Osim same dvorane, škola je izgradnjom ovog objekta dobila i pet novih kabineta u kojima e se odvijati nastava iz izike, kemije, biologije, informatike i geogra ije, ime se škola napokon riješila podstanarskog statusa kod susjednoga Pu kog otvorenog u ilišta, ije je prostorije do sada koristila za odvijanje nastave iz tih predmeta. Osim u enika škole, ova e dvorana biti na raspolaganju i svim udrugama s podru ja Grada akovca.

U izgradnju škole uloženo je nešto više od 12 milijuna kuna, a ra una li se i opremanje, iznos se penje na 14,817.321 kn. Projekt zajedni ki inanciraju Grad akovec i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodar-

stva, a s 1,5 milijuna uklju ilo se i Ministarstvo obrazovanja. - Za zatvaranje inancijske konstrukcije imamo pripremljene i projekte i troškovnike, i založit emo se da i idu e godine osiguramo inancijska sredstva iz državnog prora una da bi se ova dvorana i u ionice kompletno opremile, pojasnio nam je akove ki dogradona elnik Zoran Vidovi .

Župan „pošpotao sam sebe“ Sve anom otvorenju prisustvovali su brojni gradski i županijski elnici, ravnatelji škola, bivši i sadašnji u itelji i u enici škole, te ravnatelj uprave za znanost pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Hrvoje Meštrovi , a u sve anom programu nastupili su školski zbor, mali folkloraši te navija ice Plesnog studija “Livi”.

Okupljene je najprije pozdravila ravnateljica škole Nevenka Šopar, istaknuvši da su iznimno ponosni na tradiciju škole koja djeluje od 1899. godine, u kojoj se

trenutno obrazuje 766 u enika, o kojima skrbi 80 zaposlenika. Dvoranu zaista zaslužujemo jer smo i u uvjetima u kojima smo do sada radili imali prekrasne rezultate. Vrhunski sportaši državnog ranga proizašli su iz naše škole te se nadam da emo kada dvorana profunkcionira imati i bolje rezultate, rekla nam je prije same sve anosti ravnateljica Šopar.

Gradona elnik Branko Šalamon u svom je obra anju istaknuo kako se inancijska konstrukcija za dvoranu prili no teško zatvara, dok je župan Ivica Perho “pošpotao” samog sebe, odnosno županijsku vlast koja uop e nije sudjelovala u inanciranju izgradnje, te obe ao da e voditi ra una da i županija pokuša osigurati sredstva za ovu dvoranu kao što to ini za sve ostale škole u županiji.

Dvoranu su za rad otvorili sami u enici škole rezanjem vrpce, a svoj je blagoslov dao i gvardijan župe Sv. Nikole fra Stanko Belobrajdi . (Bojana Špani ek, foto: zvrzan)

DAN GRADA PRELOGA

Otvoreno novo sjedište Uprave Grada i dodijeljena javna priznanja Nizom aktivnosti Grad Prelog u ponedjeljak je obilježio svoj dan.

U prijepodnevnim satima u župnoj crkvi Svetog Jakoba služena je sveta misa, a najviši gradski dužnosnici zatim su za sve pokojne žitelje kod centralnog križa na groblju, spomenika Domovinskom ratu te spomenika Narodnooslobodila kom ratu položili vijence. Budu i da je Prelog nedavno dobio i status Grada – prijatelja djece, na ulazu u Grad iz smjera akovca otkrivena je spomen - plo a s natpisom “Grad – prijatelj djece“.

U sklopu proslave Dana Grada, uz prisustvo najviših županijskih dužnosnika i brojnih uglednika iz politi kog i javnog života, sve ano je otvorena i obnovljena zgrada u Glavnoj 35 u koju je ve uselila Gradska uprava Preloga, a isto se o ekuje i kad su u pitanju županijske i druge službe. Rije je o investiciji vrijednoj gotovo 9 milijuna kuna, od ega je 60 posto sredstava osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, a Grad Prelog 40 posto.

Gradona elnik Dragutin Glavina u prigodnom je govoru izrazio uvjerenje da e zgrada znatno doprinijeti kvaliteti rada svih službi koje e biti smještene u njoj, kao i korisnika, odnosno gra ana. Objekt je ina e površine 1.533 kvadratna

Prva priredba u sklopu cjelomjese nih doga anja pod nazivom "December v trgovištu Središ e“ održana je u subotu u Murskom Središ u i Peklenici.

Sve anim i raznolikim programom Grad Mursko Središ e proslavio je blagdan Svete Barbare, zaštitnice rudara i gra evinara, koji je ove godine prvi put obilježen i kao Dan grada.

Program proslave zapo eo je svetom misom koju je u župnoj crkvi za sve živu e, preminule i poginule rudare predvodio doma i župnik vele asni Tomislav Antekolovi . Svetoj misi nazo ili su gradski elnici, nekadašnji rudari i predstavnici društava, udruga i klubova te poduze a TEAM akovec. Poslije svete mise kra i koncert održao je gradski Puha ki orkestar pod ravnanjem profesora Petra Novaka, a potom je kod kipa Svete Barbare u župnom dvorištu položen vijenac i upaljena svije a.

Vijenac i svije e položeni su i kod Spomenika rudaru u gradskom parku.

Obilježen završetak vrijedne investicije Program je nastavljen sve anim otvorenjem modernizirane Poljske ulice i ulice Maksima Gorkog, investicije vrijedne više od 4,5 milijuna kuna, najve im dijelom iz gradskog prora una i Me imurskih voda.

Radove su simboli nim presijecanjem trobojne vrpce otvorili me imurski župan Ivica Perho i gradona elnik Josip Dobrani , a blagoslovio vele asni Tomislav Antekolovi , koji je poželio da ovom ulicom sretno i zadovoljno hodaju djeca i stariji, te da pozorno voze automobili, kamioni i bicikli.

Prema rije ima murskosrediš anskog gradona elnika Josipa Dobrani a, to je bila jedna od naj-

Samo 39 rudara na sve anosti Domjenak i lijep program za nekadašnje rudare u Cimperu su priredili TEAM akovec i Grad Mursko Središ e. Postavljeno je oko 150 mjesta s priborom za jelo i boce Pilka piva te ledenog aja, no popunjena je bila tek tre ina mjesta. Samo 39 bivših rudara ili rudarskih djelatnika sjedilo je za sve anim stolovima. lošijih prometnica u gradu, te je ulaganje u nju bilo više nego nužno.

Kanalizacijske cijevi položene su posebno jedna za fekalnu, a druga za oborinsku kanalizaciju, a na po etku Poljske ulice ure eno je i dje je igralište.

Program Dana Grada i rudarstva nastavljen je u restoranu i pivnici "Cimper", gdje su o rudarstvu, rudarenju, gospodarstvu i planovima govorili Josip Švenda, direktor TEAM-a i doma in skupa, te gradona elnik Josip Dobrani , njegov zamjenik Dražen Srpak,

Kako saznajemo, nije u pitanju da rudari nisu htjeli do i, nego nekih od posljednjeg susreta više nema me u živima, drugi su bolesni, netko od njih nije uspio prona i prijevoz do Murskog Središ a …

Ina e, živu ih je sedamdesetak nekadašnjih zaposlenika Me imurskih ugljenokopa. (sm) predsjednik Gradskog vije a Ivan Le ek, predsjednik umirovljenika Stjepan Smolak, dok su lanovi KUD-a "Mura" i školska djeca uprili ili kratki zabavni program.

Dan Grada završen je kazališnom predstavom "Pismo iz Galicije" novinarke Kristine Štebih u Domu kulture u Peklenici.

Svi ovi doga aji samo su dio kulturno - zabavnog i sportskog programa "December v trgoviš u Središ e", koji e trajati do samog do eka Nove godine.

(Stjepan Mesari )

Vijenac kod kipa Svete Barbare, zaštitnice rudara

GRADONA ELNIK Murskog Središ a Josip Dobrani ljut na Hrvatske šume jer blokiraju poduzetni ku zonu

Za šumu koja to nije traže obešte enje od 765 tisu a kuna

Sve ano otvaranje zajedni ki su odradili gradona elnik Glavina i župan Perho metra, a datira s prijelaza 19. na 20. stolje e. Služio je za razli ite namjene, u njemu su, uz ostalo, bili bolnica i stara ki dom. Temeljita rekonstrukcija po ela je 2008. godine, a kompletna obnova završila prije nešto više od mjesec dana.

U povodu Dana Preloga održana je i sve ana sjednica Gradskog vije a, na kojoj su izme u ostalog dodijeljena javna priznanja Grada. Grb Grada Preloga primila je Brankica Mezga, koju je predložio Dje ji vrti “Fijolica” Prelog, zatim Nikola Oto na prijedlog Mjesnog odbora Prelog te Draško Mihinja , kojeg je predložio Streli arski klub

Prelog. Plaketa Grada pripala je Željku Slavi eku, Antunu Bermancu, Nikoli Zvonareku, Likovnoj udruzi donjeg Me imurja Prelog te Udruzi “Hrvatsko srce” Prelog.

Prema odluci Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja, titula “po asnog gra anina” te nagrada za životno djelo ove godine nisu dodijeljene. Opširnije o postignu ima u Gradu Prelogu unatrag godinu dana, kao i planovima, o emu je govorio prvi ovjek Grada Glavina, itajte u idu em broju Me imurskih novina.

(Velimir Kelkedi, foto: Zlatko Vrzan)

- Kakvo je to poticanje poduzetništva kada Hrvatske šume za 12,6 hektara parcele na kojoj je izrasla samonikla agacija traže preko 765.000 kuna od Grada Mursko Središ e da je prenesu u gradsko vlasništvo radi ure enja poduzetni ke zone, zapitao je gradona elnik Josip Dobrani . - Još nisam uo da je netko morao platiti tako visoko obešte enje koje se traži od nas, kazao je Dobrani .

- Taj novac nemamo od kuda platiti i opet smo na po etku blokirani u pokušaju da pokrenemo poduzetništvo. U prvim pregovorima govorilo se da e to biti tisu u kuna po hektaru, dakle, 12.600 kuna.

Grad e se sada žaliti na rješenje za obešte enje, jer sada ne može u i u posjed, a s druge strane izra uje detaljni plan za koji je dobio 150 tisu a kuna od Ministarstva regionalnog razvoja, da paradoks bude još ve i.

Zemljište koje je u vlasništvu Hrvatskih šuma nije nikakva vrijedna šuma, ve površina zarasla

šikarjem i bagremom u grabi koju e najprije trebati zaravnati i dobrano uložiti da bi se moglo pri i gradnji, kazao je gradona elnik Josip Dobrani na konferenciji za novinare u srijedu.

Prora un sljede e godine na razini ovogodišnjeg Predstavljaju i prora un za idu u godinu, gradona elnik Dobrani rekao je da e on biti na razini ovogodišnjeg, u iznosu od 11 milijuna kuna. Idu e godine napokon bi trebala zapo eti obnova nekadašnjeg kina "Rudar", i to najprije sanacijom krovišta, potom izmjenom stolarije, a dalje bi se radovi nastavljali onim tempom koji bi se osigurala sredstva za izvo enje radova. Za sada je osigurano za po etak rekonstrukcije 74 tisu a kuna.

Na podru ju grada Mursko Središ e nastavit e se izgradnja pješa ko - biciklisti kih staza uz

županijske prometnice zbog ve e sigurnosti pješaka i biciklista.

U Murskom Središ u je u planu izgradnja pješa ko - biciklisti kih staza u Martinskoj i Tekstilnoj ulici, a oko 250 metara novih staza predvi eno je u Peklenici i Križovcu i 200 metara u Hlapi ini.

Pješa ko - biciklisti ka staza hitno bi trebala od ulaza u Štrukovec do mosta, ali je to prometnica u nadležnosti Hrvatskih cesta, s kojom se pokušava posti i dogovor, tim više što je to najkriti nija prometna to ka na podru ju grada.

Na lokalnim cestama nogostup bi se uredio u Ulici Rade Kon ara u Murskom Središ u i do Frankopanske prema Brezju, a u planu je i asfaltiranje Ulice Vinka Žganca. U suradnji s Hrvatskim cestama i carinom radi se na ure enju zaustavnog traka za kamionski promet na ulazu u Mursko Središ e kako bi se sprije io prometni kolaps na granici u središtu mjesta, pri emu bi Grad trebao osigurati projekte i eventualno zemljište. (BMO)

Aktualno

7. prosinca 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

u Me imurju

GDQD

4

BUDU I Zavod za hitnu medicinu dobio privremenu ravnateljicu

Mr. sc. Mirela Štrle koja 18 godina radi na Hitnoj Skupština Me imurske županije imenovala je na prošlotjednoj Skupštini Me imurske županije privremenu ravnateljicu budu eg Zavoda za hitnu medicinu. Za privremenu ravnateljicu imenovana je mr. sc.

Mirela Štrle, dr. med., koja ima dvadeset godina radnog staža, od ega osamnaest godina radi na Hitnoj u akovcu.

Ro ena je u Zagrebu, gdje je završila srednju medicinsku školu sanitarno - laboratorijskog smjera, a potom Medicinski fakultet u Zagrebu. U Domu zdravlja akovec u hitnoj službi zaposlila se 1991. godine, 1994. godine završila je poslijediplomski studij iz onkologije, te stekla akademski stupanj magistrice znanosti iz medicine.

Godinu dana kasnije završila je po-

slijediplomski te aj iz politraume u Zagrebu, a 1996. godine poslijediplomski te aj iz Hitne medicinske pomo i u izvanbolni kim uvjetima u trajanju od pet mjeseci. Od 1999. do 2001. godine bila je voditeljica Hitne medicinske pomo i akovec te lanica Upravnog vije a Hrvatskog društva za hitnu medicinu u Zagrebu, te nastavlja permanentno stru no usavršavanje. (BMO)

NA RODITELJSKOM sastanku u romskom naselju Kuršanec

Izvrije ali gradona elnika Šalamona Na roditeljskom sastanku u Kuršancu akove ki gradona elnik Branko Šalamon, nakon što je roditelje izvijestio da e su inancirati boravak romske djece u vrti u s 410 kuna, budu i da Grad akovec ne može u cijelosti su inancirati njihov boravak, a država se ne želi uklju iti u su inanciranje, doživio je grube uvrede i pogrdne rije i. Budu i da nije želio slušati uvrede kako ih mrzi samo zato što ih je izvijestio da e kao i drugi roditelji morati snositi dio troškova za boravak svoje djece u vrti u, napustio je roditeljski sastanak.

- Oni to naprosto ne žele prihvatiti, smatraju i da je integracija to da sve dobiju besplatno, kazao nam je dan nakon nemilog doga aja na kojem je izvrije an. - Ne želim da gra ani akovca budu taoci romske zajednice.

Ja sam gradona elnik svih gra ana i moram voditi ra una i o svim prora unskim korisnicima, kao i onima koji pune prora un i onima na koje i kako se troši. Svi trebaju imati jednaki tretman kako u pravima, tako i obvezama.

Grad akovec u romskom naselju

Kuršanec u dje ji vrti u sklopu Obiteljskog centra godišnje ulaže 910 tisu a kuna. Vrti polazi 42 djece zbog što bolje pripreme za školu. Nemogu e je o ekivati da uspješno savladavaju gradivo ako ne vladaju hrvatskim jezikom.

Predškolski odgoj nije obvezan kao škola, ali zbog što bolje integracije romske djece i pozitivne diskriminacije Grad je do sada u potpunosti snosio troškove boravka romske djece u jednom od najljepše ure enih vrti a. No, zbog nedostatka sredstava, boravak za tu djecu više ne može biti u potpunosti besplatan. Budu i da država ne želi inancirati predškolski odgoj u toj ustanovi zbog tvrdnji da se radi o segregaciji, i to samo zato što se vrti nalazi u romskom naselju, dio troška preba en je na roditelje, kojima bi pak dobrobit njihove djece trebala biti prioritet.

Gradu e još uvijek ostati lavovski dio su inanciranja. Po novom od 910 tisu a kuna sada bi 160 t isu a kuna troška otpalo na roditelje. (BMO)

akove ki gradona elnik nije želio trpjeti romske uvrede pa je napustio roditeljski sastanak

Na elnici op ina Gori an, Kotoriba i Belica i An elko Horvat, zamjenik župana

TRI PROJEKTA op ina dobila zeleno svjetlo Ministarstva regionalnog razvoja

Za dvoranu u Belici 5,3, dom u Gori anu 2,7 i Kotoribu 2,5 milijuna kuna Na konferenciji za novinare, održanoj u ponedjeljak, predstavljena su tri projekta koja su dobila zeleno svjetlo Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva: ure enje nerazvrstanih cesta u Kotoribi, ure enje Društvenog doma u Gori anu i izgradnja školske sportske dvorane u Belici. Zamjenik župana Me imurske županije An elko Horvat rekao je da e u natje ajni postupak za sve tri investicije krenuti u najskorije vrijeme. On je dodao da je zadovoljan su-

radnjom s Ministarstvom, jer je pored ovih projekata inanciranih iz EIB2 podržan i projekt navodnjavanja, težak preko 60 milijuna kuna, te niz manjih.

Za ure enje zgrade op ine Gori an Ministarstvo je osiguralo 2,7 milijuna kuna, dok je op ina ve platila 500.000 kuna realiziraju i projekt. Na elnik op ine Gori an Mario Mohari rekao je da su u prizemlju ure ene prostorije za potrebe lokalne samouprave, dok e se na katu nakon obnove smjestiti udruge iz Gori ana.

Za ceste u Kotoribi Min i s t a r s t vo je osig u r a lo 2,500.000 kuna, a na elnik op ine Kotoriba Ljubomir Grgec naglašava da e se uz kolnik koji je stradao zbog izgradnje kanalizacije urediti i pješa ke staze.

Gradnju školske sportske dvorane Osnovne škole Belica u sklopu programa EIB2 Ministarstvo e su inancirati s 5,300.000 kuna, dok e ostatak do 9,700.000 kuna pokriti op ina Belica i Me imurska županija.

Na elnik op ine Belica Zvonimir Taradi izjavio je da e se odmah provesti natje ajni postupak, koji e, me utim, zbog zakonskih okvira potrajati do svibnja ili lipnja idu e godine, kad bi mogla po eti gradnja ako ne bude dodatnih komplikacija. Naime, jedan natje aj za gradnju dvorane u Belici ve je poništen, a dvorana se eka ve nekoliko godina. Ovaj put natje aj e zbog toga jer daje najviše sredstava raspisati Ministarstvo. Sama gradnja dvorane trajat e oko godinu dana. (JŠ)

NEDOPUŠTENA eksploatacija šodera i gradnja na zašti enoj rijeci Muri

O ekuje se izricanje prvih kazni za prekršitelje Javna ustanova za upravljanja zašti enim prirodnim vrijednostima u Me imurskoj županiji izdala je prvi godišnjak zaštite prirode, glasilo u kojem su, kako kaže ravnatelj Ustanove Siniša Golub, pobrojane sve bitne injenice i aktualnosti vezane uz zaštitu prirode u našem kraju. Predstavljaju i izdanje, Golub je ujedno izvijestio da se ovih dana o ekuju prve sudske presude koje se

odnose na prekršaje po injene u zašti enom krajoliku rijeke Mure. Evidentiranjem prekršaja poput nedopuštene eksploatacije mineralnih sirovina, kao i ilegalne gradnje uz najsjeverniju hrvatsku rijeku, bavila se Nadzorna služba koja djeluje u sklopu Ustanove. Popularno zvani me imurski rendžeri s radom su po eli u travnju ove godine. (vk)

CITATI TJEDNA

Istražio i odabrao Zlatko Boži

Ne postoji ni jedna zemlja u svijetu u kojoj se bolje živi s 13.000 USD po stanovniku od Hrvatske.

Bogata je ona zemlja koja može prehraniti svoje stanovnike. U Hrvatskoj to nije slu aj. Uvozimo sve, a površinom i stanovništvom usporediva Danska proizvodi hranu za 15 milijuna ljudi.

Goran Mili , 8. kat, HTV 1, 22.11.2010.

Poslovni klub, HTV 1, 22.11.2010.

Nema više jeftine hrane. Jedite dok ima.

- asopis “EkonomEast”, br. 547

Ne postoji kriza financiranja, ve postoji kriza pravih projekata.

Sve sam dao svojima, misle i da je ljubav dvosmjerna.

Igor Štimac, HTV 1, Hrvatska danas, 26.11.2010.

Željko Pervan, Pervanov dnevnik, HR 2, 23.11.2010.

7. prosinca 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PRORA UN ME IMURSKE županije za 2011. godinu izra en na 161 milijun kuna, a usvojen samo glasovima vladaju e koalicije

Za oporbu prora un “fata morgana“, a za poziciju “nada“ - I dok se vladaju i žarko nadaju da e prodajom bivše vojne imovine prora un za idu u godinu pove ati za preko 59 milijuna kuna, jer u protivnom e županija živjeti na hladnom pogonu, opozicijski Josip Posavec smatra da je ovako projiciran prora un ista iluzija Prora un Me imurske županije, koji je u etvrtak 2. prosinca usvojen na Skupštini, ambiciozno je podignut na iznos ve i od 161 milijuna kuna. Ruku za takav prora un podigla je vladaju a koalicija SDP - HSU - HSS i HNS. Taj iznos je od drugog rebalansa prora una za 2010. godinu ve i za 27,317.289 kuna ili 20 posto.

Ukupni prihodi i primici planirani su u iznosu od 161,710.057 kuna. Na tako visok iznos prora un Me imurska županija ra una temeljem prodaje imovine na vojarni u iznosu od preko 59 milijuna kuna.

Prora un za idu u godinu donesen je u atmos eri smanjenja prora una za ovu godinu, zatim odluke o kratkoro nom zaduženja kako bi se pokrili minusi za ovu godinu i odluke o korištenju minusa po poslovnom ra unu. Po prvi put u povijesti Me imurska županija prisiljena je zadužiti se radi krpanja likvidnosti.

Prijašnji župan Josip Posavec, sada nezavisni vije nik, rekao je u ime kluba svojih vije nika da oni ne e podržati taj prora un, da se ovaj prora un može krstiti dvjema ženskim imenima: Fata i Morgana ( atamorgana, odnosno privid ili iluzija), te da ga namjerno pove avaju kako bi dokazali da ga mogu podi i iznad iznosa prethodne vlasti. Kazao je da mu je inspiraciju za dijeljenje epiteta dala prijašnja oporbena a sada vladaju a vije nica Nadica

ŽUPANIJSKA uprava za ceste

Zoran Šari vršitelj dužnosti do izbora novog ravnatelja Me imurska županija na prošloj sjednici Skupš ne imenovala je Davora Soka a za novog ravnatelja ŽUC-a, a na sljede oj, prošlotjednoj, sjednici razriješila ga nakon što je odustao od te dužnos . Sada im nije preostalo ništa drugo nego imenova vršitelja dužnos ravnatelja.

HSLS je dosljedno svojoj najavi na konferenciji za novinare bojkotirao donošenje te odluke i napustio Skupš nu. U svojem stajalištu iznijeli su da je poli ki pri sak i protežiranje HNS-a za izbor Zorana Šari a, kojega HSLS-ovci nisu htjeli podrža ni kao v.d. ravnatelja.

Zoran Šari dobio je potrebnu ve inu glasova vladaju e koalicije kao v.d. ravnatelj Županijske uprave za ceste u Skupš ni, a do novog ravnatelja do i e se u ponovljenom postupku. (BMO)

ZBOG NELIKVIDNOSTI Me imurska se županija zadužuje

Osam milijuna kuna radi podmirenja dospjelih obveza Me imurska je županija 31. prosinca 2009. godine s Me imurskom bankom sklopila ugovor o prekora enju po poslovnom ra unu po principu teku eg ra una. S obzirom na to da je krajnji rok korištenja prekora enja 31.prosinca ove godine, Skupština Me imurske županije prihvatila je sklapanje novog ugovora, uz neke izmjene. Dosadašnji ugovor o prekora enju omogu avao je ulaz u minus do pet milijuna kuna.

Me utim, kako je na Skupštini prihva ena još jedna odluka o kratkoro nom kreditnom zaduženju Me imurske županije od 8 milijuna kuna, ubudu e e iznos prekora enja biti manji i iznosit e 2 milijuna kuna.

Izvršna vlast ugovor o prekora enju i kratkoro no kreditno zaduženje od 8 milijuna kuna pravda sljede im Jelaš, koja je voljela u vrijeme kada je bila oporbena vije nica davati slikovite epitete prora unima koje je donosila prethodna vlast. Nadica Jelaš parirala je Posavcu nazvavši prora un svoje sadašnje vlasti ženskim imenom - Nada.

Zaista bi se tako prora un i mogao nazvati, jer vladaju oj garnituri ne preostaje drugo nego se nadati da e kapitalizirati imovinu na vojarni, iju su prodaju više puta oglasili, ali bez uspjeha. Velik dio prora una, ak preko 59 milijuna od ukupno 161 milijuna, ovisi o tom prihodu.

Zapravo je realno ra unati na iznos od 101 milijun kuna uklju uju i izvorne prihode, decentralizirana sredstva i druge uhodane izvore prihoda. Izvorni prihodi županije od poreza i na dohodak kre u se u visini od 39 milijuna. Ostatak prihoda pak se ostvaruje od decentraliziranih sredstava državnih potpora, poreza na imovinu, poreza i naknada od igara na sre u i zabavnih igara, te poreza na cestovna motorna vozila … (BMO)

razlozima. U odre enim prora unskim razdobljima priljev nov anih sredstava iz državnog prora una kasni.

U takvim se situacijama doga a da je Me imurskoj županiji otežano izvršavanje obveza prema krajnjim korisnicima prora una, koji svoje aktivnosti planiraju na osnovu tih sredstava. U interesu je Županije i svih korisnika županijskog prora una uredi nesmetano poslovanje po poslovnom ra unu.

Nega vni trendovi u gospodarstvu Me imurske županije iz prošle godine preneseni su i u ovu 2010. godinu, koju i dalje karakterizira visoka nezaposlenost i trend rasta nelikvidnos .

Prihodi od poreza na dohodak od nesamostalnog rada, drugih samostalnih ak vnos i od pomo i izrav-

Perši iz Pribislavca zalagao se za dvoranu u Strahonincu?!

Na prora un Me imurske županije došla su tri amandmana. Dva amandmana došla su iz redova oporbe, a jedan od koalicijskog partnera, HNS-a, a podnio ga je Vladimir Perši , predsjednik kluba. Predložili su uvo enje stavke izgradnje školske sportske dvorane u Strahonincu u iznosu od milijun kuna. emu je trebala služi predstava oko tog amandmana, nije jasno, jer su se oko toga vladaju i mogli dogovori prilikom izrade prora una, m više što je Vladimir Perši i potpredsjednik Skupš ne.

Is ni za volju, mogla ga je podnije koja od vije nica SDP-a iz Strahoninca, Nadica Jelaš ili Darinka Tompoš koje sjede u Skupš ni.

Na kraju je Perši , od kojega bi se prije o ekivalo da se rukama i nogama bori za školu u Pribislavcu, odustao od amandman za dvoranu u Strahonincu,

Neka kora sama otpadne? asopis u kojem sam sada glavni urednik svake godine organizira godišnju nagradu “Vidi Awards”, koju dodjeljuje najboljim inovacijama u proizvodnji ili uslugama koriste i naprednu in ormati ku tehnologiju. Iako može biti vrlo naporno birati me u stotinama prijavljenih postignu a, mogu re i da je isto toliko pravo osvježenje vidjeti ljude koji uspijevaju ostati kreativni i uspješni unato gospodarsko politi koj situaciji.

Postoji u Hrvatskoj jedna mala ali sve ve a grupa mahom

mla ih poduzetnika, koji tiho rade i zara uju plasiraju i svoje proizvode i ideje na globalno tržište. Naime, iznenadili bi se koliko je njih ve s dobrim idejama uspjelo napraviti posao s partnerima iz SAD-a, Velike Britanije, s Japanom ... Nisu to milijunski iznosi, ali su iznosi koji se broje u stotinama tisu a eura.

Mene, a i druge, za udilo je kako to da nisam ni znao da postoje, a kamoli da uspješno rade. Oni mahom bježe od medijske promidžbe. Ne zanima ih to. Ne žele biti na naslovnicama, ne žele primanja kod ministara i predsjednika ili njihovu “pomo ”.

nanja za decentralizirane funkcije s 31. listopada realizirani su u iznosu od 30,798.192,14 kn. U istom razdoblju prošle godine navedeni prihodi realizirani su u iznosu od 34,074.803,19 kn, što daje smanjenje u 2010. godini u odnosu na 2009. za 3,276.611,05 kn ili 9,62 posto. Smanjenje navedenih prihoda rezultat je pove anja stope nezaposlenos te novih poreznih stopa koje se obra unavaju od 1. srpnja ove godine.

Kratkoro no zaduženje koris lo bi se za potrebe teku e likvidnosti i podmirenja dospjelih obveza prema dobavlja ima, te podmirenja obveza po inves cijama ugovorenima u prethodnom razdoblju. Za kratkoro no zaduženje nije potrebno ishoditi prethodnu suglasnost Ministarstva nancija. (BMO)

Štoviše, kao da žele biti što dalje od njih i u miru raditi ono što najbolje znaju. Ra unica im je jasna, živjeti i raditi u Hrvatskoj još uvijek je je tinije, a tržište im je globalno i rezultati na nivou razvijenih zemalja. Oni su u stvari pe albari u vlastitoj zemlji, koji od politike i javnosti bježe kao i naši gastarbajteri u inozemstvu. Šuti, radi i zara uj. Nitko ne dira tebe i ti ne diraš nikoga, samo da ne nekome ne postaneš trn u oku.

Kakve li razlike u odnosu na naše politi are i politizirane direktore javnih i privatiziranih poduze a koji svaki dan kao da samo smišljaju što

budu i da Županija u prora unu ima stavku za kapitalne inves cije, koje e se pra ve prema mogu nos ma realizacije, bez potrebe da se otvara poimeni na stavka za Strahoninec.

Vije nica Maja urkin iz Belice lobirala je za milijun kuna za izgradnju dvorane OŠ Belica, ali njezin amandman nije prošao. Jednaku sudbinu doživjeli su amandmani za šest sakralnih spomenika u ukupnom iznosu od 300.000 kuna, od po 50 su a kuna za svaki, a amandmane je podnio HDZ. Tražili su sredstva za crkve u Kotoribi, Svetom Križu, Ivanovcu, Dekanovcu, akovcu i Podturnu.

Odbijen je i njihov amandman za sufinanciranje društvenih domova, ukupno njih šest, u Gornjem Mihaljevcu, Dekanovcu, Novakovcu, Palinovcu, Donjem Vidovcu i Donjem Kraljevcu, svaki s po 100.000 kuna. (BMO)

e re i za javnost, a rezultati nikakvi ili negativni. Da ilustriram jednim primjerom: nisam znao trebam li plakati ili se smijati kad sam prošli tjedan u jednim lokalnim novinama ugledao politi ara kako s naslovnice, doslovno ni im izazvan, javnosti poru uje da je zdrav. Tek toliko da se pojavi, da ne brinemo. Tu je on. Živ i zdrav. Kad se netko pojavljuje na takav na in, sigurno je upravo obrnuto, treba se ozbiljno zabrinuti za njegovo zdravlje.

S druge strane, imamo mentalno zdrave ljude, poduzetnike s globalno upotrjebljivim znanjem, koji bježe od javnosti kao vrag od tamjana upravo zbog takvih politi ara, jer se uop e ne žele pojavljivati u istom kontekstu.

Ne žele da ih se povezuje s “uspješnim

5

KOLEGIJ akove kog gradona elnika

Bez sedam milijuna kuna jer nije prodano gra evinsko zemljište Na sjednici svoga Stru nog kolegija akove ki gradona elnik Branko Šalamon predstavio je druge izmjene i dopune ovogodišnjeg prora una Grada. Kako je rekao gradona elnik, osnovna izmjena odnosi se na kupoprodaju jednog od gra evinskih zemljišta u vlasništvu Grada, koja nije realizirana, a ija je predvi ena vrijednost bila 7 milijuna kuna. Prora un je trenutno izbalansiran na 118 milijuna kuna.

- Drugi rebalans donosimo iz nekoliko razloga. Obrisali smo stavke za koje smatramo da ne e biti realizirane, a ostavili one iju realizaciju još o ekujemo do kraja godine. Pokušali smo usuglasiti i sve stavke koje smo prekora ili ili koje o ekujemo da emo iz raznih razloga prekora iti, da bi u nalazu Državne revizije bilo što manje primjedbi. Treba naglasiti da novac nismo potrošili na nešto udno, ve smo naprosto neke stvari krivo planirali, rekao je Šalamon.

Drugi rebalans prora una za 2010. godinu bit e proslije en Gradskom vije u na usvajanje. Šalamon je ujedno izvijestio da su prikupljene tri ponude za isho enje kredita te je odabrana najpovoljnija, no još je uvijek poslovna tajna o ijoj se ponudi radi. Podsjetimo, Grad e uzeti kratkoro ni kredit od deset milijuna kuna kako bi zatvorio trenutni minus na svom ra unu.

Planovi gradskih poduze a u sljede oj godini Na sjednici Kolegija je, izme u ostalog, bilo rije i i o planovima rada gradskih poduze a za idu u godinu, koje su u kratkim crtama prezentirali elnici tvrtki u vlasništvu Grada. Svi redom kazali su kako programi njihova rada, kao i financijski planovi, ne e biti mnogo razli iti od ovogodišnjih. - akom u 2011. godini ne e mijenjati cijene komunalnih usluga, no, kako tražimo i druge izvore našeg financiranja, razdvojit emo cjenik komunalnih od komercijalnih usluga. Cilj nam je da poja amo prisutnost na tržištu, na poslovima ure ivanja i održavanja zelenih površina. Iznos od 5,5 milijunaa kuna planiramo izdvojiti za nastavak sanacije deponija u Totovcu, a od drugih investicija uz ostalo se namjerava sagraditi ograda kod groblja, urediti nova grobna mjesta na groblju u Ivanovcu, dok e se u akovcu ormirati pedeset novih mjesta za parkiranje. Ukupni prihodi i rashodi bit e više - manje isti. Eventualno e do i do smanjenja broja radnika, no rije je o isteku ugovora o radu na odre eno vrijeme, rekla je direktorica gradskoga komunalnog poduze a " akom" Snježana Tkal ec Avirovi .

i zdravim” ljudima iz politi kog i javnog miljea. Žele ostati u podzemlju, daleko od o iju države i politi ara, samo da im ne bi izmislili kako im dodatno otežati poslovanje.

Hrvatska službena elita, onu koju gledamo po naslovnicama i udarnim vijestima, pretvorila se u koru koja me usobno dobro povezana pluta na površini i ne dopušta suncu da prodre dublje. Takvo stanje predugo ve traje. Ili e zdravo podzemlje, ako bude sre e pa se nakupi kriti na masa, zbog toga samo eruptirati poput vulkana ili emo se pretvoriti u beživotnu smrdljivu baru iz koje je pobjegao sav život koji je odbio izumrijeti. Možemo se i nadati da je ta kora poput one na rani, kad sama otpadne, rane više nema, a mi zaista

Direktor gradskog poduze a "Ekom" (koje uz ostalo vodi akove ke bazene) Miodrag Novosel u svom se izlaganju osvrnuo na visoke troškove energenata u njegovoj tvrtki. - Izra unali smo da nam je plin za ak 54% skuplji u odnosu na mjesec studeni 2009. godine. Kako bi se smanjili ti troškovi, radimo na projektu uvo enja kogeneracijskog sustava (proizvodi istovremeno elektri nu i toplinsku energiju).

- S obzirom na to da sljede e godine istje e i gra evinska dozvola za izgradnju vanjskih bazena, svakako emo po eti s izgradnjom, najavio je Novosel, za sad ne iznijevši detalje o na inu realizacije, odnosno financijskom planu za tu veliku investiciju.

Kada je rije o "Stanoradu", tvrtki koja skrbi o stambenim zgradama, direktor Andrej Gregorec najavio pak je izgradnju 22 garaže u Ulici Vlatka Ma eka. Gra evinska dozvola za taj je projekt izdana te e uskoro biti raspisan natje aj za izvo a a radova. Sedamnaest garaža ve ima svoje kupce, istaknuo je. Po et e i "ispitivanje tržišta" za gradnju nove zgrade po sistemu POS-a u akovcu. Nakon provedene ankete krenut e ostale pripreme, a gradnja bi mogla po eti krajem sljede e godine. Stanorad je, podsjetio je Gregorec, u izgradnji stanova prisutan i u Gradu Varaždinu. elnica Razvojne agencije " akra" Damira Vresk kazala je kako e i dalje raditi na svojoj osnovnoj zada i – pripremi projekata za financiranje iz europskih ondova. Kako je napomenula, nekoliko projekata trenutno je na evaluaciji, eka se pozitivan ili negativan odgovor na aplikacije.

Me utim, ostaje za vidjeti ho e li kona no akra donijeti zna ajnija sredstva za razvoj akovca, što do sad baš i nije bio slu aj. Na žalost, ni gradski elnici o ito nemaju baš viziju što bi trebalo dati "u zada u“ toj i te kako važnoj agenciji s obzirom na neslu ene mogu nosti koje pružaju pretpristupni ondovi, posebice kad Hrvatska vrlo skoro u e u EU. U pitanju je apliciranje za razvojne projekte, a ne poput onoga što se do sad realiziralo, kao što je "kulturna suradnja“ i sli no.

Stoga je pomalo udno da je bez rasprave i pitanja ostala konstatacija Vreskove "da e se u 2011. nastojati što više okrenuti privatnom sektoru, kao i poljoprivrednim proizvo a ima, što e im tako er biti jedna od mogu nosti za ostvarivanje prihoda“. Valjda ne e ova agencija u krucijalno vrijeme, kad se iz EU ondova mogu izvu i milijuni eura ako ima vizije "što i kako“, postati zapravo "sama sebi svrhom“. (Velimir Kelkedi)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

postanemo zdravi. Tada se iritantne kore više ni ne sjetimo da smo je imali.

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. prosinca 2010.

Seminar za IPARD I LEADER programe EU

Kako do sredstava za razvoj poljoprivrednih gospodarstava?

U dvorani “Zrinski“ u akovcu održan je 7. prosinca seminar za programe EU IPARD i LEADER. Cjelodnevni seminar organizirali su Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatski farmer i Me imurska županija. U ime organizatora skup je pozdravio dožupan An elko Horvat te mr. sc. Dijana Katica iz Hrvatskog farmera.

O IPARD programu govorio je Dalibor Georgijevski, koji je uz ostalo iznio primjere dobre prakse te prezentirao IPARD program za po etnike.

IPARD je novi pretpristupni program Europske unije za razdoblje 2007. – 2013. Sastavni je dio IPA-e (Instrument pretpristupne pomo i, eng.

Instrument for Preaccession Assistance), odnosno njegova V. komponenta Ruralni razvoj.

IPARD program provodit e se kroz tri osnovna cilja ili strateška prioriteta: Poboljšanje tržišne u inkovitosti i provedba standarda Zajednice, Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva, Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda.

Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno - okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja omogu uju poboljšanje okoliša i krajolika, priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja, razvoj ruralne ekonomije, ula-

ganje u ruralnu infrastrukturu i diversi ikacija gospodarskih aktivnosti.

Ta tri cilja predstavljaju okosnicu hrvatske europske budu nosti jer se kroz EAFRD (Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj) provode mjere na gotovo identi an na in, tako da je ovo prava prilika da se RH pripremi na ponešto novi pristup inanciranju poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Korisnici IPARD programa mogu biti OPG u sustavu PDV-a, obrti i tvrtke, što zna i da ograni enja u tom smislu ne postoje.

Od 2007. do 2011. godine kroz IPARD program u Republici Hrvatskoj korisnicima je dostupno 179 milijuna eura, odnosno 1,3 milijarde kuna potpore ruralnom razvoju.

O Programu LEADER govorila je Marina Koprivnjak iz Hrvatske mreže za ruralni razvoj.

Na osnovu pozitivnih rješenja iz Europske unije te postoje ih hrvatskih programa, o ekuje se brza prilagodba hrvatskih ruralnih aktera u stvaranju LAG-ova i primjeni Leader programa, nazna eno je. Osnovni program naših obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i kandidata za sredstva iz tih fondova je obimna papirologija, koju rijetko tko može ispuniti. (JŠ)

EKONOMSKI BREVIJAR

O porezima, još nešto ...

Kao što porez na dohodak ima prirez, tako treba još ponešto re i o porezima.

Po prirezu smo zaista jedinstveni i takve vrste oporezivanja nema u bližem a ni u daljnjem okruženju. Prirez se obra unava na ve utvr eni iznos poreza na dohodak.

Dakle, porez na porez. I tako porez do poreza, nakupi se mnogo, a još nije dosta.

Porez je cijena javnih dobara koje svakodnevno koristimo. Je li ta cijena previsoka, ili nedovoljno koristimo raspoloživa javna dobra? To no je oboje. Još je sveti Toma Akvinski napisao da su porezi “dozvoljeni slu aj plja ke“, a znanstvenik i državnik Benjamin Franklin rekao je da “od svega na svijetu, sigurni možemo biti samo u smrt i poreze“.

Kaže se da je svejedno je li ma ka crna ili bijela, važno je da lovi miševe.

Isto je i s porezima. Nazivali ih porezima, nametima, naknadama, taksama, pristojbama, trošarinama, doprinosima ili kako sve ne, za onoga tko ih pla a to je teret, obveza i trošak.

HUP je sastavio popis raznih nameta, i došao do broja 245! Na in na koji se mnogi od njih prikupljaju ima karakteristike poreza, iako se oni druga ije zovu. Za po etak, predloženo je smanjenje nekih od njih za etvrtinu, i to bi sigurno zna ilo pomo gospodarstvu.

Postao je obi aj da se promjene u poreznoj politici doga aju stihijski i za potrebe trenutka (primjerice, krizni porez, tzv. hara i pove anje PDV-a), a one jako negativno utje u

Nositelji projekata na predstavljanju istih

PREDSTAVLJENA TRI IPA programa povezivanja obrazovnih institucija i obrazovanja poljoprivrednika

Za Me imursko veleu ilište i Gospodarsku školu akovec namijenjeno 700.000 eura U dvorani "Zrinski" u akovcu u petak su predstavljena tri projekta iz programa IPA, kojih su nositelji Me imursko veleu ilište i Gospodarska škola akovec. Projekti o kojima je rije dio su mjere iz IPA programa EU za Hrvatsku “Razvoj ljudskih potencijala”. Me imursko veleu ilište i Gospodarska škola akovec dobili su na natje ajima sredstva za izvo enje programa Regionalne mreže lokalnih obrazovnih institucija, te lokalnih obrazovnih institucija u poljoprivredi, “Of ice menager" i “Agronet”, te za program implementacije novih kurikuluma “Agrofutura”.

O projektima su govorili nositelji, dekanica Nevenka Breslauer i Bruno Trstenjak iz Me imurskog veleu ilišta, Iva Masten i Vladimir Masten iz Gospodarske škole akovec te drugi.

Programi e trajati jednu godinu, a uvodno su predstavljeni u akovcu, s tim da e program “Agrofutura” trajati 14 mjeseci.

Za program “Of ice menager”, koji provodi Me imursko veleu ilište zajedno s Visokom školom iz Virovitice, osigurano je 108.700 eu-

Sudionici i suradnici na projektima

ra za program “Agronet” 280.000 eura, a za program “Agrofutura” 310.000 eura.

Važni razvojni ciljevi u obrazovanju Cilj sva tri projekta, koji su zapravo me usobno povezani, jest razvoj ljudskih potencijala i povezanosti izme u obrazovnih institucija, razvoj obrazovanja u poljoprivrednim obrazovnim institucijama i obrazovanje odra-

slih. Na projektima e sura ivati više obrazovnih subjekata, tako Gospodarska škola Karlovac, srednja škola Bedekov ina, te REDEA i druge institucije.

Prema rije ima Vladimira Mastena, voditelja projekta “Agrofutura” Gospodarske škole akovec, cilj je stru no osposobljavanje poljoprivrednika za zanimanja vo ar, vinogradar - podrumar i cvje ar. Naime, ak 22 posto poljoprivrednika nema završenu

srednju školu, a 16 posto nema završenu niti osnovnu školu.

S druge strane, postoji velika inertnost u poljoprivrednim djelatnostima, a obrazovanjem se želi posti i ve e znanje i ve a pokretljivost poljoprivrednika, kako bi postali konkurentni na tržištu.

Ujedno se želi promovirati koncet cjeloživotnog obrazovanja. Nazo ne je pozdravio dožupan Matija Posavec, uz želju da takvih i sli nih projekata bude što više. (JŠ)

POGLED ODOZDO

Zašto se Ivkovi žali kao Kalimero na nepravdu?

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr na sve ulaga e, ugled zemlje, povjerenje me unarodnih institucija itd.

Porezna presija sigurno ne pospješuje gospodarske aktivnosti niti potrošnju, i po tome smo zasad na sasvim suprotnim stajalištima od EU. Iako u EU nisu sve zemlje usuglašene, niti je visina poreza harmonizirana, ve i broj zemalja teži smanjenju poreza, a posebno poreza na dohodak.

Naime, od 30 zemalja OECD-a, njih 24 je smanjilo poreze na pla e, a Hrvatska ih je pove ala, i to najviše me u tih 6 preostalih. esto se ne vodi ra una o na elu pravednosti u oporezivanju, i o tome se rijetko i premalo govori.

Ali, vrijedi i to da “pla anje poreza boli, a još više boli kad ne morate pla ati porez“ (T. R. Duwar).

No, da ne bi sve bilo tako mra no, evo i svijetlog primjera. Prije mjesec dana na snagu je stupio pravilnik kojim stipendije za redovno studiranje više nisu oporezovane. I to je jedan, doduše, mali, ali važan korak prema društvu znanja.

Biti lan vladaju e stranke koja je najduže od osamostaljenja na vlasti i imati peh da si ve inu vremena u svojoj županiji u opoziciji mora da je zaista frustriraju e. U stranci ti se pod loše broji to što ne uspijevaš osigurati dovoljno glasova da u eš u vlast, a kad si u lokalnom parlamentu, kao HDZ u Županijskoj skupštini, u oporbi, ne doživljavaju te kao oporbu nego kao one vladaju e koji su krivi za sve zlo u ovoj zemlji: nezaposlenost, krizu, recesiju, korupciju, osiromašenje, nezadovoljstvo punjenjem prora una za koji je uvijek kriva država jer “ne podržava dovoljno naše projekte”. I ma što radio i ma kako se trudio za naše projekte, na sporednom si kolosijeku. Eto takva je pozicija našeg lokalnog HDZ-a i našeg Vladimira Ivkovi a, predsjednika županijskog HDZ-a, koji je u toj frustraciji dogurao dotle da se na Županijskoj skupštini okomio na župana da smo postali županija medijskih cenzura jer se njihova

strana i glas ne puštaju dovoljno u javnost, ni njihovi prijedlozi, kritike, da se ono što oni drže važnim od strane medija doživljava druga ije. Vladimir Ivkovi rješenje vidi u izravnom prijenosu aktualnog sata na lokalnoj televiziji, bili su ak spremni i platiti prijenos zadnjega aktualnog sata, ali je ve dogovoreno snimanje otpalo.

Vjerujemo da Vladimir Ivkovi živi u uvjerenju da im si više u eteru ljudi te bolje pamte, ali stvari ni izdaleka nisu tako jednostavne.

Kako bi to izgledalo da je tijekom prijenosa aktualnog sata na ekranu pisalo prijenos aktualnoga sata Županijske skupštine omogu ila vam je Županijska organizacija HDZ-a? Kontraproduktivno.

S medijima se treba znati nositi, to zasigurno nije lako. Za uspješan dojam u javnosti treba imati osje aj za to što je gra anima u danom trenutku važno. Uz to, važna je i dobra prezentacija, s nekoliko rije i u i u srž, uvjerljivim i vjerodostojnim tonom.

Osim toga, glupo je govoriti o objektivnosti. Novine, radijske i televizijske emisije ne rade roboti ve ljudi. Oni nisu objekti nego subjekti s razli itim stavovima i pristupima. Bit demokracije je u tome da gra ani imaju pristup razli itim medijima s razli itim pristupima i stavovima, da bi mogli uspore ivati, polemizirati, prigovarati, ne slagati se ili slagati. A ne da u svim medijima izlaze istovjetni tekstovi koji nit’ smrde nit’ mirišu.

Svaka politi ka opcija ima svoje uspone i padove. Ako lanovima HDZ-a zbog trenuta ne situacije nije najugodnije u svom strana kom dresu, to nije zato što su svi protiv njih ni zato jer ih se cenzurira, ve kao posljedica situacije dovo enja u red nepodopština iz njihovih redova. No ve sutra neka druga opcija može do i u njihovu kožu da mora podnositi javno negodovanje.

Primjerice, njihov najve i suparnik SDP po etkom devedesetih morao je po eti od po etka. Koliko je samo pošalica ispri ano na ra-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

un toga kada su od SKH postali stranka demokratskih promjena i uzeli slogan ‘mi mislimo ozbiljno i pošteno’, pa i uvreda otrpjeli pogrdama - komunjare. Nakon što su progutali tu neugodnu knedlu, stvari su se vratile u kolote inu.

Tako je to i u politici, tko bi doli, sad je gori, i obrnuto.

7. prosinca 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

PERUTNINA Ptuj - Pipo akovec i Hrvatski kuharski savez zajedno

Najbolji s najboljima

Me imurski štand po svemu je bio na visokoj razini

ZAPAŽEN nastup me imurskih vinara u Zagrebu

Me imurska vina zapalila The Regent Esplanade Brojni ugledni i stru ni ljudi na petom Me unarodnom festivalu vina i kulinarstva, održanom prošli vikend u kultnom zagreba kon hotelu “The Regent Esplanade“, nisu imali rije i kojima bi pohvalili najbolja me imurska vina koja su im bila poslužena u konkurenciji od tisu u razli itih vina s etiketama sa svih strana svijeta.

U dvorani “Paris“ me imurska vina predstavile su obitelji Rajka Cmre njaka, Zdravka Dvanajš aka (Dvanajš ak - Kozol), Branimira Jakopi a, Borisa Novaka i Bojana Štampara.

Okusima, mirisima, izgledom i na inom predstavljanja, me imurska vina i vinari ni im nisu zaostali za poznatim i razvikanim svjetskim imenima i markama. U mnogim su elementima bili i bolji, što se dijelom pripisuje i Stvaraonici Krug iz akovca, koja je ugradila dio svojih sposobnosti i sve ve i autoritet da me imurska vina blistaju u tim trenucima na najblistavijem vinskom stolu u svijetu.

Organizator festivala, profesor Ivan Dropulji , tako er je posebno pohvalio sudjelovanje me imurskih vina(ra) i njihov

Prepoznatljiva me imurska petorka Rajko Cmre njak, Zdravko Dvanajš ak, Branimir Jakopi , Boris Novak i Bojan Štampar me imurska su vinarska petorka koja prepoznaje zna aj nastupa na izložbama i sajmovima, te medijske eksponiranosti.

Premda u Me imurju ima i drugih vrsnih vinara, petorka je zajedno sa svojim obiteljima postala me imurska

vinarska prepoznatljivost, što se može zahvaliti i njihovim relativno mladim godinama, no na prvom je mjestu, uz iznimno kvalitetna vina, odlu nost mjeriti se sa svjetskim vinarima, unato tome što ih “državni” mediji uglavnom ignoriraju.

Festival u Zagrebu pokazao je da su na pravom putu. (sm)

štand koji je dva dana, koliko je festival trajao, bio me u najposje enijima. Me imurska "petorka" bila je uvjerljiva i sugestivna, što nije prošlo nezapaženo, a njihovi zeleni silvanci, žuti muškati, sauvignoni, pinoti, rajnski rizlingi, graševine izbornih i kasnih berbi, te posebice pušipeli, okusima i mirisima ispunili su dvoranu, plijene i pozornost izbirljive publike, koja je priznala da se me imurska vina mogu mjeriti sa svom velikom svjetskom konkurencijom. (Stjepan Mesari , foto: Denis Per i )

hrvatskih kuhara, slasti ara i u enika ugostiteljskih škola. U pripremi jela kuhari e koristiti vrhunsko pile e meso Perutnine Ptuj - Pipo akovec, a dio toga, što e u Opatiji biti prezentirano, konzumirano je nakon presice. Reprezentativac Davor Martinovi pripremio je piletinu u crnom vinu, prženu piletinu s cherry raj icama, piletinu u umaku od gljiva te piletinu s njokima. Dejan Todorovi govorio je te predstavio jela koja su u Luksemburgu bila uz bok jelima iz Singapura, Švedske i SAD-a, gdje je boje Regionalne kuharske ekipe Grada Zagreba, Varaždinske županije i Me imurske županije branila Sla ana Herman iz akovca. Naravno, piletina je bila iz Perutnine Ptuj - Pipo akovec, dugoro nog partnera Hrvatskoga kuharskog saveza.

(Stjepan Mesari )

Šegovi i Crleni potvr uju suradnju

Moderna jela od piletine - Diljem Hrvatske proteklih smo mjeseci zajedno s najboljim kuharima Hrvatskoga kuharskog saveza kuhali slasna tradicionalna i moderna jela od pile eg mesa. Taj ukusni put budu im emo projektima nastaviti i u sljede oj

godini. Zajedno emo biti kreatori zadovoljstva potroša a, a osobito obiteljskog stola u nadolaze im blagdanima, rekao je direktor Šegovi , dodavši da nema kompromisa kada su u pitanju proizvodi irme kojoj je on na elu. (sm)

Dani hrvatskog kulinarstva

Me imurski vinari i promotori Gori anec i Špiranec

Zašto je Assange heroj, a ne zlo inac Jedna internetska stranica izazvala je ovih dana gotovo sve svjetske vo e toliko da je napokon srušena, a njezin autor Julian Assange dodatno “promoviran” u terorista, špijuna, antiamerikanca ili pak navodnog silovatelja. Naime, švedska ga policija traži jer ga terete dvije žene, koje ne tvrde da je njihov seksualni odnos s Assangeom bio potpuno bez pristanka. Prijepor nastao oko uporabe prezervativa.

Optužbe su ve bile odba ene, a sad su, gle uda, ponovno aktualizirane. Neki su elnici

Direktor Perutnine Ptuj - Pipo akovec mr. sc. oec. Predrag Šegovi , dr. vet. med., i Damir Crleni, predsjednik Hrvatskoga kuharskog saveza (HKS), u srijedu su u Zagrebu u restoranu “Bon Appetit“ na prigodnoj konferenciji za novinare najavili obostranu dugogodišnju suradnju Perutnine Ptuj - Pipo akovec i HKS, vezanu uz aktivnosti Hrvatskoga kuharskog saveza, te dobrom ocijenili ovogodišnju. Najbolji hrvatski kuhari odabrali su najboljeg partnera i proizvo a a pile eg mesa da zajedno krenu u još snažniju promociju i osvajanje svoje kvalitete na doma em ali i stranom tržištu te natjecanjima.

Prvi projekt na kojem e se suradnja potvrditi jesu nadolaze i Dani hrvatskog kulinarstva u Opatiji od 6. do 12. prosinca.

Bit e ovo strukovni i gastronomski doga aj godine, na kojem e sudjelovati 200-tinjak

država ak pozivali na ubojstvo Assangea, kao da je rije o zecu, a ne o ovjeku.

Za manje upu ene, iako takvih gotovo da i nema, Assange se zamjerio vladama cijelog svijeta jer je otkrio povjerljive i tajne ameri ke dokumente u kojima Amerikanci na svoj na in govore i pišu o vo ama pojedinih naroda, esto i zlo esto.

Osim toga, najavio je i dokumente u kojima e razotkriti laži najve ih svjetskih banaka o tome kako su potrošile državni novac. Ne tako davno

bilo je sasvim o ito da su banke krivac za veliku inancijsku krizu, zbog koje je niz zemalja doveden do bankrota, a i Hrvatska i te kako osje a posljedice svjetske krize.

Objaviti da neka od vode ih svjetskih banaka ne poštuje dogovore izme u nje i države, što je hrabro najavljeno, uzdrmat e inancijski sektor, ali e s druge strane narodima razotkriti što im banke rade iza le a. Naime, treba li nam još jedna svjetska bankarska kriza, pa da saznamo istinu?

Ukratko, dok je za gra ane koji nemaju veze s vlaš u i sustavima vlasti Assange heroj, o emu svjedo e i ankete na Internetu, gdje ga herojem proglašava ak 90 posto gra ana, za državnike i politi are on je zlo inac kojeg bi rado vidjeli mrtvog, a neki su to ak i javno rekli i ostali živi. Za sada Assange najviše smeta Amerikancima, zbog stotina tisu a povjerljivih dokumenata koji su završili na WikiLeaksu, no posredno svim državnicima jer razotkriva njihove mane ili barem to kako ih drugi vide.

Hotel “Ambasador“ u Opatiji od 6. do 12. prosinca bit e mjesto održavanja 7. Dana hrvatskog kulinarstva, u sklopu kojih e se održati i Državno prvenstvo kuhara, Državno prvenstvo slasti ara te 4. Kamelija kup - natjecanje u enika završnih razreda srednjih strukovnih škola za kuhare i slasti are.

Natjecat e se i predstavnici iz Me imurske županije.

Fizi ki, sigurno je da ga neka od svjetskih vlada može ukloniti prije ili kasnije, jer je ipak rije o živom pojedincu koji se na svoj na in bori za iš u politiku i pravedniji svijet koji je ve odavno globalno selo.

No sigurno ni jedna vlada na svijetu ne e ubiti ideju o slobodi i slobodi objavljivanja informacija. Umjesto Assangea, ponajprije zbog toga jer za to postoje tehnološke mogu nosti Interneta, do i e drugi Assangei, ideja se ne može ubiti.

Za preporu iti je tajnim i ostalim službama da Assangea kojeg je narod ve proglasio herojem uvaju kao oko u glavi, da ga kojim slu ajem netko u

Organizator manifestacije je Hrvatski kuharski savez, a pokrovitelji su predsjednik Republike Hrvatske i ministar turizma.

Na sajamskom prostoru predstavit e se sponzori i pokrovitelji manifestacije: Perutnina Ptuj - Pipo akovec, Podravka, Gast Interijeri, gast Tim, Dick noževi, Aleksandar Commerce i drugi. (sm)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

ime nekoga ne ubije, Jer tada e postati ideja, idol mladih, kojeg e nositi na majicama.

8

Aktualno

7. prosinca 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ GRADSKOG PRORA UNA odobreno 100.000 kuna za skate park

Kona no gradsko “DA” skate parku u akovcu PRIOP ENJE HRVATSKIH željeznica vezano za ukidanje me unarodnih linija iz Me imurja

“Broj pograni nih vlakova reduciran zbog troškova koji se ne mogu pokriti prihodom”

Izgradnjom skate parka mlade ne samo da e se maknuti iz središta grada, gdje su esto optuživani za uništavanje gradske imovine, ve e im se pružiti mogu nost aktivnog bavljenja nesvakidašnjim sportovima Vije e Grada akovca na posljednjoj je sjednici prihvatilo plan Savjeta mladih za izgradnju skate parka i odobrilo 100.000 kn, koliko bi se iz prora una izdvojilo za izgradnju. No, taj iznos mladi ne e primiti u fizi kom novcu ve bi se on kompenzirao gra evinskim radovima ili financiranjem kojeg od elemenata. S obzirom na to da je za izgradnju potrebno 200.000 do 300.000 kuna, ostatak e novca mladi sami morati pribaviti od sponzora.

Prema sadašnjem planu, akove ki skate park nalazit e se u krugu Sportsko - rekreacijskog centra “Mladost”, najvjerojatnije na mjestu sadašnjega odbojkaškog i košarkaškog igrališta. Njegova e veli ina biti okvirno 20 x 40 m, podloga e biti betonska, postavit e se i rasvjeta, a predvi eno je da e se nabaviti tri drvena elementa.

Naravno, ostavit e se mogu nost eventualne nadogradnje s vremenom. Cijena pojedinih elemenata u ponudi tvrtki koje

se bave njihovom izradom kre e se izme u 1.000 i 30.000 eura, ali naši e mladi izabrati one koji e im se uklapati u financijsku konstrukciju. Trenutno pregovaraju s potencijalnim tvrtkama sponzorima, i na lokalnoj i na državnoj razini, no konkretnih potvrda o financijskoj potpori još nemaju. Tako er, od tvrtki koje se bave izradom elemenata i izgradnjom skate parkova za sada imaju jednu ponudu, a ovu e srijedu, kada skupe sve ponude, sjesti s gradskim elnicima i odlu iti koja je ponuda najbolja. Osim toga, postoji inicijativa da se preko Razvojne agencije Grada akovca akre povežu s nekom udrugom, još uvijek razmišljaju kojom, kako bi odre ena financijska sredstva povukli iz pretpristupnih IPA ondova.

Skate park svoje bi otvorenje trebao do ekati do prolje a 2011. godine, a ako ne uspiju prikupiti dovoljno sredstava, izgradnja e se morati prolongirati sve dok ne stignu potrebne financije.

Financijska pomo Grada nije svima dobro “sjela” Ipak, ovako lijepo posložena pri a ni na sjednici Gradskog vije a nije naišla na potporu svih vije nika, s obzirom na to da izdvajanje tako velikog iznosa u vrijeme kada pojedine udruge ili neki drugi korisnici, Gradu možda i potrebniji od jednog skate parka, nisu dobili ni lipe. Predsjednik savjeta mladih Vanja Ov ar pomalo u nevjerici kaže da mu nije jasno zašto se sve gleda tako usko. - Radi se o projektu o kojem se po elo razmišljati prije 5 - 6 godina, a na kojem se od ove godine vrlo intenzivno radi. I nije istina da e se 100.000 kuna izdvojiti za dvadesetak mladih – ovaj e park mo i koristiti i skateri, roleri i biciklisti, objašnjava Vanja, te dodaje da se ve za samo otvorenje priprema veliki doga aj i koncert.

I dugoro no gledano postoje konkretni planovi – organizirati veliki doga aj kojem bi prisustvovala poznata imena s hrvatske skate i bmx scene, nešto poput osje kog

Pannonian Challengea koji je ove godine održan 11. put i iz godine u godinu sve je ve i i ja i. Ideja ne nedostaje, a ovakav prostor svakako bi akovec uvrstio na kartu postoje ih centara alternativne scene ne samo u Hrvatskoj, ve i u regiji.

- Nemogu e je jednim projektom zadovoljiti sve mlade. Treba po eti zadovoljavati potrebe grupacija mladih ijim e se aktivnostima polako aktivirati sve ve a populacija, objašnjava aktualni predsjednik Savjeta mladih, i dodaje da mu kritike na ra un odobrene financijske pomo i još teže “sjedaju” kad se uzme u obzir injenica da se mlade neprestano kritizira zbog skateanja gradom i uništavanja gradske imovine.

Omiljena floskula lokalnih politi ara u posljednje vrijeme ionako je da kriza ne može biti opravdanje da se ne radi ništa.

Mladi na svoj skate park ekaju godinama, bilo je vrijeme da im se napokon pruži potpora. Ionako e glavninu posla morati odraditi sami. (Bojana Špani ek)

Nastavno na temu o kojoj smo pisali u prošlom broju Me imurskih novina, a vezano uz novi vozni red Hrvatskih željeznica koji važi od 12. prosinca, a iz kojeg je vidljivo da su ukinute i posljednje linije koje su Me imurje vezale za Europu, one prema Sloveniji i Ma arskoj, iz HŽ-a je stiglo i službeno priop enje Vlatke Škori , Šefice Korporativnih komunikacija, koje prenosimo u cijelosti: Sukladno mjerama racionalizacije poslovanja HŽ Putni kog prijevoza d.o.o. provedene su odre ene mjere uštede kroz skra enje trasa ili ukidanje vlakova s malim brojem putnika. Navedene mjere provedene su na svim prugama te je na cijelom podru ju Republike Hrvatske, izme u ostaloga, djelomi no reduciran i broj pograni nih vlakova s obzirom na to da bi njihovo prometovanje u ovom trenutku uzrokovalo troškove koje ne e biti mogu e pokriti ostvarenim prihodom od prijevoza putnika. Sli na je situacija i s vlakovima koje navodite, a koji prometuju na relaciji Kotoriba - Murakeresztur (MAV) - Kotoriba te relaciji Središ e (SŽ) – akovec - Središ e (SŽ).

Odluke o prometovanju vlakova na pojedinim relacijama i njihovom voznom redu donose se na temelju mnogih pokazatelja, a prije svega na temelju podataka o kretanju putnika, pri emu moraju biti zadovoljeni tehni ko - tehnološki uvjeti cjelokupne organizacije za sigurno i nesmetano prometovanje vlakova.

HŽ Putni ki prijevoz d.o.o. nastoji što bolje organizirati, odnosno prilagoditi vozni red potrebama putnika jer je zbog njih promet i organiziran. Na žalost, ne možemo uvijek izi i svim korisnicima u susret te sada nismo u mogu nosti organizirati prometovanje predmetnih vlakova u novom voznom redu. Kada se steknu povoljniji uvjeti, ponovno e se razmotriti mogu nost uvo enja pograni nih vlakova.

Time su potvr ena naga anja Sindikata prometnika vlakova Hrvatske, podružnica Me imurje, kako iza ove odluke stoji sve eš e opravdanje štednje i rezanja troškova. Žalosno je što je upravo Me imurje uvijek prvo na “listi za odstrjel”, i što e upravo stanovnici Me imurja morati biti ti kojima se (i) ovaj put “ne može iza i u susret” - do nekih boljih vremena. (bš)

CRNA KRONIKA AUTOMATSKO ORUŽJE ponovno prona eno u romskom naselju u Piškorovcu

Napio se, pa pucao iz “rumunjke” Policija je ponovno zaplijenila oružje u jednom od me imurskih romskih naselja – u Piškorovcu. U subotu kasno nave er policijska patrola u Piškorovcu na ulici je naišla na 22-godišnjaka iz tog mjesta koji je u ruci držao pušku. Kada je ugledao policijske službenike, oružje je odbacio na tlo. Utvr eno je da se radi o automatskoj pušci, takozvanoj “rumunjki” kalibra 7,62 mm s pripadaju im spremnikom u kojem se nalazio jedan komad streljiva. Osim što je po ulici šetao s oružjem, mladi je bio i pod utjecajem alkohola od 2,16 g/kg.

Policija je nadalje utvrdila je “rumunjku” s 270 komada streljiva kupio prije mjesec dana od nepoznate muške osobe za iznos od 500 kuna. Pušku i streljivo zakopao je u dvorištu iza šupe, a kada se u subotu napio, iskopao ju je i pucao u zrak. (vk)

UKRATKO

Zbog neopreznog uklju ivanja u promet stradao biciklist U Trnavskoj ulici u Nedeliš u u ponedjeljak prijepodne stradao je 73-godišnji biciklist iz Slakovca koji je u organizmu imao 0,38 promila alkohola. Nesre a se dogodila jer se neoprezno uklju ivao u promet.

Kada je s nogostupa biciklom prešao na kolnik, udario ga je osobni automobil kojim je upravljala 27-godišnja voza ica iz Puš ina.

Biciklist je vozilom Hitne medicinske pomo i prevezen u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je zadobio lake tjelesne ozljede, a nakon pružene lije ni ke pomo i pušten je ku i. (V.Kelkedi)

Pijani mladi i sudarili se na autocesti, a zatim potukli GORI AN - Nesvakidašnji slu aj policija je zabilježila u etvrtak u 4.30 sa na autoces Zagreb - Go-

ri an. Dvadeset i osmogodišnjak iz Mihovljana, kojem je izmjeren ak 2,61 promil alkohola u krvi, svojim je automobilom nedaleko od naplatnih ku ica Gori an 2 udario 22-godišnjaka iz akovca. I potonji je bio pijan te je "ubilježio“ 1,50 promila. Mladi i su se nakon sudara posva ali, a za m i potukli. Bit e prekršajno prijavljeni zbog narušavanja javnog reda i mira. (vk)

Stigao lopov, a psi uvari pobjegli!

DEKANOVEC - Umjesto da sprije e provalnika koji je u Industrijskoj zoni u Dekanovcu tijekom no i 1./2. prosinca ušao u prostor tvrtke "Telemont“, dva psa koja su uvala kompleks - pobjegla su. Kako je izvijes la policija, spomenutog datuma nepozna po initelj prerezao je dvorišnu ži anu ogradu na ogra enom prostoru poduze a, a kroz tako na injeni otvor pobjegli su psi uvari, pasmine njema ki ov ar i kraški ov ar.

Lopov se ipak vjerojatno uplašio pa iz tvrtke nije ništa ukrao. (vk)

PRIPAZITE na ispravnost dimovoda

Dva izgorjela štaglja DONJI MIHALJEVEC, PRELOG - Policija apelira na gra ane da provjeravaju ispravnost dimovoda na svojim objektima, budu i da su neispravni dimnjaci jedan od naj eš ih uzroka požara. Pripazite i da lako zapaljive materijale ne odlažete u blizini pe i za kruta goriva, kako se ne bi dogodilo nešto poput onoga u Donjem Mihaljevcu i Prelogu.

Tako je u petak 26. studenoga požar buknuo na štaglju u Ulici maršala Tita u Donjem Mihaljevcu u vlasništvu 69-godišnjaka. U potpunosti je izgorjela drvena konstrukcija, oko tisu u bala slame i okreta za sijeno u vlasništvu 43-godišnjaka. Vatru su ugasili pripadnici DVD-a Sve-

ta Marija, DVD-a Donji Mihaljevec i Javne vatrogasne postrojbe akovec. Ukupna materijalna šteta iznosi oko 16 tisu a kuna. Imovina nije bila osigurana. Kako doznajemo, policija po želji vlasnika nije utvr ivala uzrok požara na štaglju, jer ga je, kako je rekao, ionako planirao srušiti.

Dva dana kasnije vatra pak je buknula u Ulici Stjepana Ra-

di a u Prelogu. Djelomi no je izgorjelo krovište i drveni strop štaglja u vlasništvu 59-godišnjaka. Požar su ugasili pripadnici DVD-a Prelog i JVP-a akovec, a, kako je utvrdio inspektor za zaštitu od požara Policijske uprave me imurske, uzrok požara bio je neispravno izveden dimnjak.

(V. Kelkedi)

7. prosinca 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ODRŽANA IZBORNA SKUPŠTINA HSLS-a Me imurske županije

Josip Grivec novi-stari predsjednik - HSLS u našoj županiji uspio je bolje amortizirati negativne strana ke trendove i postizati bolje rezultate te smo u ovom trenutku po izbornim rezultatima postignutima na prošlim lokalnim izborima najbolja organizacija, kazao je elni ovjek me imurske „podružnice“ stranke koji je dobio jednoglasnu potporu i za novi mandat - HSLS je na državnoj razini nakon svih raskola, nesretnih koalicija i, na žalost, slabih izbornih rezultata postao neuvjerljiva stranka, stranka slabog rejtinga, stranka kojoj je postao problem izborni prag, ocijenio je stanje u svojoj stranci Josip Grivec, predsjednik županijske organizacije HSLS-a, na izbornoj skupštini županijske organizacije koja je održana u subotu. - Na sre u, HSLS u našoj županiji uspio je bolje amortizirati te negativne trendove i postizati bolje rezultate te smo u ovom trenutku po izbornim rezultatima postignutima na prošlim lokalnim izborima najbolja organizacija HSLS-a, kazao je Josip Grivec.

Izrazio je i nezadovoljstvo onima koji su napustili stranku vode i ra una isklju ivo o svojim uskim interesima, zaboravivši da je za svaki na izborima dobiveni mandat, bio to mandat vije nika, saborskog zastupnika ili državnog dužnosnika, uložen rad i djelovanje svih lanova stranke te da bi u slu aju izlaska iz stranke bilo eti no mandat staviti na raspolaganje stranci. Na lokalnim izborima HSLS je tradicionalno postignuo izvrstan rezultat u Svetom Martinu i Donjem Vidovcu, dobivši na elnike ve u prvom izbornom krugu. Ponovno su dobili gradona elnika u Murskom Središ u te na elnika u op ini Selnica, a izrazio je i zadovoljstvo rezultatima u Gornjem Mihaljevcu, Podturnu i Kotoribi, zatim u akovcu, Gori anu, Pribislavcu, Šenkovcu, Strahonincu, Maloj Subotici te perspektivu HSLS-a

Josip Grivec, Žarko Kati i Dražen Blažeka

Izabrano vodstvo me imurske organizacije HSLS-a Za predsjednika je izabran Josip Grivec, potpredsjednike Dražen Vidovi , Renato Slavi ek, Josip Petkovi , Franjo Makovec i Klaudija Perho . Za tajnika Dražen Blažeka, za rizni ara Dražen Ruži te trinaest lanova Županijskog vije a, Nadzorni odbor i Statutarna komisija.

(BMO)

u Belici, Svetom Jurju na Bregu, Donjem Kraljevcu, Svetoj Mariji i Donjoj Dubravi, jer ulaskom novih lanova i rast stranke na razini države oja at e HSLS u tim sredinama, kao i u op ini Nedeliš e, Štrigovi i Gradu Prelogu.

Ogranak u Gornjem Mihaljevcu je najaktivniji ogranak u Me imurju te imaju najve i broj novih lanova zahvaljuju i prijašnjem predsjedniku Borisu Resmanu i sadašnjem predsjedniku Josipu Petkovi u.

Zadovoljstvo radom me imurske organizacije izrazio je i Darinko Kosor, predsjednik

HSLS-a, koji je došao na izbornu skupštinu me imurskog HSLS-a.

Dolaskom Darinka Kosora ja a rejting stranke Josip Grivec pak je o njegovu dolasku na elo stranke kazao: - Bez obzira što sam navijao za našeg kandidata, injenica je da je Darinko Kosor odli an izbor te stranka nakon višegodišnje stagnacije ponovno postaje onaj HSLS u koji sam se u lanio daleke 1990. godine. Želim ista i dobru suradnju sa središnjicom i uvaža-

Poru ujemo: Bez HSS-a ne e se mo i formirati ni nova državna vlast

Dožupan An elko Horvat: - Uz pomo Ministarstva regionalnog razvoja ostvarili smo itav niz ve ih i manjih projekata U hotelu “Kralj” u Donjem Kraljevcu održana je u nedjelju programska skupština HSS-a Me imurske županije, kojoj je bilo nazo no osamdesetak izaslanika iz op inskih organizacija HSS-a.

Predsjednik Županijskog vije a HSS-a Me imurske županije Petar Nova ki u svojem je obra anju sumirao godišnji rad i djelovanje stranke koja na državnoj razini i u našoj županiji ima važnu ulogu, rekavši da je zadnji period bio bremenit poteško ama, ali da je HSS

Vrlo dobra suradnja županijske vlasti i “HSS-ovih ministarstava“ Dožupan Me imurske županije i elnik HSS-a An elko Horvat

Petar Nova ki, predsjednik HSS-a Me imurske županije: - Kako je to ve više puta ponovio naš predsjednik Josip Friš i , bez HSS-a ne e se mo i formirati vlast. Broj lanova HSS-a u županiji se pove ava, što je dobar pokazatelj povjerenja koje stranka uživa

posebno je istaknuo veoma dobru suradnju s Ministarstvom regionalnog razvoja za itav niz ve ih i manjih projekata koji se realiziraju u županiji. Tako, na primjer, stigao je 61 milijun kuna za hidrogradnju i kanalizaciju, sredstva za op ine Kotoriba, Gori an i Belica, više malih projekata u op inama, a po etkom idu e godine o ekuje

ŽENSKA INICIJATIVA HNS-a Grada akovca

Naglasak na humanitarnim aktivnostima Rad i aktivnosti odbora Ženske inicijative HNS-a Grada akovca predstavljeni su na izvještajnoj skupštini održanoj prošli tjedan u akovcu.

Na proteklu godinu osvrnula se predsjednica Vesna Zadravec, istaknuvši kako je iza Ženske inicijative HNS-a uspješna i aktivna godina u kojoj je održan niz akcija humanitarnog karaktera. Osim tradicionalnih akcija darivanja dje jeg odjela Županijske bolnice akovec i školske knjižnice OŠ Kuršanec, održan je i okrugli stol na temu “Zapošljavanje žena i korištenje potpora za zapošljavanje nakon 45. godine života”, s ciljem informiranja žena o mogu nostima lakšeg zapošljavanja.

U nadolaze oj godini žene HNS-a nastavit e aktivno sudjelovati u humanitarnim aktivnostima i promociji stranke, a posebno u tematskim kampanjama o položaju žena u hrvatskom društvu.

Izvještajnoj skupštini nazo io je i potpredsjednik HNS-a Me imurja i predsjednik akove ke podružnice stranke Nenad Hranilovi , koji je naglasio kako se HNS ponosi zastupljenoš u žena u strana kim tijelima i politi kim funkcijama, a posebice što upravo žene ine ve inu HNS-ovih vije nika u Županijskoj skupštini Me imurske županije. Osim toga, žene HNS-a obnašaju niz drugih elnih funkcija u našoj županiji, poput na elnice op ine Pribislavec, predsjednice kluba vije nika u Gradskom vije u Grada akovca, ravnateljice osnovnih škola i sl.

HRVATSKI LABURISTI Deveti ogranak utemeljen u Prelogu

PROGRAMSKA skupština HSS-a Me imurske županije

ostvario svoje ciljeve kao velika i stabilna stranka. Broj lanova stranke u Me imurju se pove ava. Izme u ostaloga re eno je da se bez HSS-a ne e mo i formirati vlast, kako je to ve više puta ponovio predsjednik stranke Josip Friš i , koji nije bio na skupu u nedjelju zbog obveza. U Me imurju postoji dobra suradnja i sinergija stranaka na vlasti.

Potpredsjednik stranke i ministar regionalnog razvoja Božidar Pankreti u svojem je obra anju strana kim aktivistima i predstavnicima rekao da je situacija u zemlji složena, no da se HSS uspio izboriti za pomo poljoprivrednicima, a kao ministar regionalnog razvoja vodi politiku ujedna enog razvoja zemlje, posebno vode i ra una o manjim sredinama.

Najvažniji cilj je ulazak u Europsku uniju, ali je važna i pripremljenost programa, kako lokalne uprave i samouprave, tako i regija i poljoprivrednih gospodarstava.

vanje naših prijedloga i stavova, kazao je Grivec.

- Politi ka scena podijelila se na blokove na elu s HDZ-om i SDP-om, jedni i drugi imali su priliku upravljati i nisu se baš iskazali na tom poslu. HSLS se nije priklonio ni jednom bloku i mi smo jedini koji nudimo alternativu, spremnost na rezove koji su potrebni Hrvatskoj, nudimo pravu decentralizaciju.

Hrvatska je precentralizirana, administracija prevelika i nee ikasna, realni sektor preoptere en. Moramo stvoriti takve uvjete da ne e svi hrliti u državnu službu, jednake uvjete za sve koji idu u mirovinu, bez privilegiranih mirovina i privilegiranih skupina koje žive na teret zajednice, a da toj zajednici ne daju ništa. Mlad i zdrav ovjek treba odraditi dobiveno, a ne samo ekati potporu. Moramo stvoriti uvjete da veliki na tržištu ne iskorištavaju manje, te uvesti red i u rokove u pla anju.

Skup su pozdravili Ivica Perho u ime SDP-a, te govorio pohvalno o HSLS-u bez obzira što je na županijskom nivou oporbena stranka, Ljubomir Kolarek u ime HDZ-a istaknuo je dobru suradnju, a Karolina Juzbaši u ime HNS-a te Zvonimir Siladi u ime HSS-a tako er su biranim rije ima govorili o strana kim odnosima.

Uglavnom, HSLS bi nakon de initivnog politi kog oporavka, što se osje a i na državnom nivou, ponovno mogao postati „poželjna udava a“ na predstoje im parlamentarnim izborima. (BMO)

9

se natje aj za op inu Strahoninec.

On je ocijenio da se dobro sura uje i s Ministarstvom turizma.

Kad je rije o poljoprivredi, o ekuje se realizacija velikog projekta navodnjavanja za Prelog i Donji Kraljevec, što e izmijeniti izgled tog kraja Me imurja.

Govore i o trendovima, on je rekao da je godina u poljoprivredi bila teška, tako su prinosi bili bitno smanjeni, a pozitivan je pomak to što nakon zastoja ponovno zapo inje sadnja vo njaka. S druge strane, uvoz je prevelik te i te kako utje e na cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju kraja, pitanje je kako ga smanjiti.

Zaklju eno je da se kao jedan od ciljeva u poljoprivredi name e kvalitetnija organizacija te posebno suradnja proizvo a a i velikih trgova kih asocijacija. Osim toga, kad se ostvari projekt navodnjavanja, bitno e se promijeniti vrsta proizvodnje, za što treba osigurati skladišne kapacitete.

Više se lanova HSS-a osvrnulo na teško stanje u poljoprivredi i krizu, a sa željom da se što brže iza e iz nje. Programskoj skupštini HSS-a bio je nazo an i Zvonimir Sabati, regionalni povjerenik stranke, te gosti. (J. Šimunko)

Za predsjednika izabran Milutin Kosti Hrvatski laburisti – stranka rada osnovali su svoj deveti ogranak u Me imurskoj županiji, i to za Grad Prelog. Za predsjednika ogranka izabran je Milutin Ko-

sti , za tajnika Siniša Puklavec, a izvršni odbor ine: Petra Bobi , Mijo Ken el i Ivanka Najman, priop io je u ime stranke Rajko Bulat.

lanovi Mladeži HSP-a, podružnice akovec, u subotu su se protestom protiv vladaju ih pridružili kolegama diljem Hrvatske

PROTEST MLADEŽI HSP-a protiv vladaju e garniture i stanja u državi

“Postali smo taoci HDZ-a, njihovih sukoba i afera” Mladež HSP-a diljem Hrvatske održala je ovu subotu protestne konferencije za medije, u kojima se osvrnula na nerad hrvatske Vlade i aktualno stanje u državi. I akove ka podružnica pridružila se protestu, pa su na Franjeva kom trgu po prvi put u javnost izašli na ovakav na in. Dotakli su se problema s kojima su svakodnevno suo eni mladi,

ponajviše pitanja budu nosti, za koju se mladi HSP-a pitaju postoji li uop e. Za situaciju krive vladaju u garnituru predvo enu HDZ-om i smatraju da smo postali taoci njih, njihovih sukoba i afera. Isti u potrebu uklju ivanja mladih u hrvatsku politiku te nužnost promjena koje su potrebne prije nego je “nedorasli politi ari odvedu u propast”. (bš)

10

Kroz Međimurje

7. prosinca 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GOSPODARSKA zona Brezje

GRAD Mursko Središ e

Asfaltiran ulaz u zonu

Mnogi bi novac iz gradske kase, ali …

Okon ana je prva faza izgradnje i asfaltiranja pristupne ceste u Gospodarskoj zoni Brezje.

Radi se o dionici dužine 748 metara, a cijena investicijskih ulaganja, odnosno izgradnje ove faze ceste iznosi 1,1 milijun kuna + PDV. Ve i dio novca, oko 800 tisu a kuna, dozna ilo je Ministarstvo

gospodarstva, rada i poduzetništva, a razliku pla a Op ina Sveti Juraj na Bregu. Ina e u zoni ve postoji nekoliko gradilišta na kojima ni u budu i proizvodni objekti, a

koliko e novca Op ina imati, toliko e i dalje ulagati u ure enje zone koja treba postati gospodarska žila kucavica.

(S. Mesari )

kojih traži pomo u rješenju ovoga goru eg problema.

Novac od Grada traži i Podružnica umirovljenika koja želi bolesnima i nemo nima za Boži kupiti prigodne poklone. Pitanje umirovljenika, a rije je o 12.500 kuna, Grad e riješiti s tvrtkom "Betex" probijanjem me usobnih dugovanja. Kuna e biti i za potrebe organiziranja hu-

manitarne akcije "Blagdan dobrote", za što e se iz prora una izdvojiti 2.500 kuna, te za obilježavanje 15. obljetnice Udruge sportske rekreacije, i to 2.000 kuna. Nema novca ni za su inanciranje obrane od tu e, a nažalost komunalnim radnicima Vladimiru Davidu i Zvonku Rajfu ne e se produžiti ugovor o radu na odre eno vrijeme. (S. Mesari )

SUKOB VMO-a KRIŠTAN

CARINARNICA VARAŽDIN poziva na prijavu kotlova za rakiju

VODSTVO MJESNOG ODBORA Krištanovec nezadovoljno obavljenim radovima n

Do sada se prijavilo 165 proizvo a a Carinarnica Varaždin, koja obuhva a podru je Varaždinske i Me imurske županije, poziva sve zi ke osobe, odnosno gra ane da prema Zakonu o trošarinama prijave svoje kotlove za rakiju ili namjeru da e pe i rakiju u tu em kotlu. Do pisanja ovog teksta prijavilo se 165 proizvo a a jakoga alkoholnog pi a sa 150 kotlova iz obje županije.

Sve detaljnije obavijesti mogu se dobiti u Carinarnici Varaždin, na adresi Vilka Novaka 48c, u Varaždinu, u vremenu od 7.30 do 15.30 sa svaki dan, ili se gra ani mogu informira putem web stranica Carinske uprave www.carina.hr/dokumenti/Propisi.aspx'i=13. Bez prijave za upis u registar trošarinskih obveznika proizvo a i mogu bi kažnjeni kaznom od 2.000 do 10.000 kuna, isto e se dogodi ako se ne pla godišnji paušal. (JŠ)

ak 85 malih Roma iz naselja Sitnice, odnosno njihovi roditelji preko Osnovne škole Mursko Središ e traže od Grada Mursko Središ e pomo u su inanciranju prehrane u školskoj kuhinji.

Grad je popis u enika uz odgovaraju u zamolbu i prijedlog uputio nadležnim službama u Me imurskoj županiji i hrvatskoj Vladi, od

SNIJEG krajem tjedna nanio i štete, sre om, bez težih posljedica

Stabla i šator nisu izdržali Pod težinom snijega srušilo se stablo smreke u akove kom parku kod Doma umirovljenika, a doznajemo da je diljem županije zbog istog razloga stradalo na de-

setke stabala uz prometnice. Isto tako pod težinom snijega srušio se šator pod kojim se trebalo održati nekoliko priredbi "Na to mlado leto" u akovcu. (sm, zv)

Drugdje se ulaže i viš plana, a mi si razbijam na loše pokrpanim ce - Nezadovoljni smo na inom sanacije ŽUC-ovih cesta, kvalitetom obavljenih radova i njihovom dinamikom, suradnjom sa ŽUC-om, Me imurskim vodama, izvo a ima, nadzorom kad je u pitanju kanalizacija, te koordinacijom koje nije bilo, kazali su elni ljudi VMO-a

elni ljudi MO-a Krištanovec iznijeli su niz kritika na ra un ŽUC-a i ravnatelja Šari a Vode i ljudi Vije a Mjesnog odbora Krištanovec, predvo eni predsjednikom Dušanom Mikolajem, na konferenciji za novinare održanoj u srijedu u Društvenom domu u Krištanovcu izrazili su nezadovoljstvo na inom na koji je realiziran projekt kanalizacije u njihovom mjestu, a posebice, kako kažu, lošom sanacijom županijskih cesta. Naime, dok su nakon izgradnje kanalizacije lokalne ceste u naselju solidno obnovljene, županijske su, isti u, tek pokrpane, a mještani ve godinama ekaju na temeljitu rekonstrukciju. Glavnim krivcem za to što spomenuti posao još nije obavljen smatraju bivšeg ravnatelja, a sada zamjenika ravnatelja Županijske uprave za ceste, Zorana Šari a.

On kao da iz inata ne želi obnoviti prometnice u Krištanovcu, dok se u drugim mjestima, poput susjednog Novog Sela Rok, u isti posao ulažu znatna sredstva, naglasio je predsjednik VMO-a Krištanovec Mikolaj, detaljno iznijevši kronologiju problema koji ih tište.

- Nezadovoljni smo na inom sanacije ŽUC-ovih cesta, kvalitetom obavljenih radova i njihovom dinamikom, suradnjom sa ŽUC-om, Me imurskim vodama, izvo a ima, nadzorom te koordinacijom koje nije bilo.

Vije e Mjesnog odbora, napominje Mikolaj, dobro se pripremilo za najve u i najvažniju investiciju u mjestu – izgradnju kanalizacije, te o tome održalo niz sjednica. - Nakon izra ene loše projektne dokumentacije i

Za izgradnju rotora – spremni ekati bolja vremena Još u prijašnjem sazivu VMO Krištanovec donio je odluku o prometnom rješenju glavnog raskrižja u mjestu izgradnjom rotora. Taj prijedlog je, kaže Mikolaj, potvrdila struka, podržali gra ani na Zboru te elništvo Grada. - Cijena izgradnje ‘klasi nog’ raskrižja i rotora je ista. Rotor se predlaže zbog sigurnosnih razloga. To je najve e i glavno raskrižje u mjestu na kojem se glavna cesta proteže u zavoj te je vrlo nesigurno skretanje na sporednu cestu, neposredna blizina

dobivanja svih dozvola za izgradnju razdjelne kanalizacije, još u svibnju 2007. godine, izradili smo u suradnji s Odjelom za komunalno gospodarstvo Grada akovca projektni zadatak rekonstrukcije svih cesta u našem mjestu, raspisan je natje aj, izabrana je projektantska ku a kojoj smo uvjetovali da posebnu geodetsku podlogu izradi poduze e s kojem je Grad u dosadašnjim aktivnostima bio zadovoljan, jer je kvalitetna podloga za projektiranje najvažnija. Krenuli smo u projektiranje i kada su zapo eli radovi na izradi kanalizacije imali smo 90% gotovih projekata. Tada smo na našu inicijativu,

škole, kapele (u nekoliko navrata srušena je ograda) te nekoliko evidentiranih prometnih nezgoda.

Izgradnjom bi se promijenio i vizualni identitet mjesta. No, rotor nitko nije forsirao kao što se to imputira.

Projektna dokumentacija je u izradi, no za samu realizaciju spremni smo se prilagoditi situaciji te emo i za to ekati najbrža bolja vremena.

Me utim, sve radove na toj lokaciji željeli bi prilagoditi novom rješenju, tako da ništa ne radimo dva puta, ime bismo i tu uštedjeli.

kada to nitko drugi nije napravio, pozvali sve korisnike prostora u cestama da izvedu radove prije rekonstrukcije cesta. Ve na taj sastanak nisu se odazvali predstavnici Me imurskih voda, izvo a a kanalizacije, 'kao što Mjesni odbor ima s time', pa je ve tada bilo jasno da to ne e i i kako treba. Izme u ostalog predlagali smo da koridor kanalizacije ide u sredini jedne vozne trake kako se ne bi lupalo po šahtovima, što, na žalost, nismo uspjeli, isti e Mikolaj.

Niz primjedbi na ŽUC Nakon što je završena izgradnja kanalizacije, sanirane su

Radovi u Krištanovcu nisu dovršeni na zadovoljstvo VMO-a

7. prosinca 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SNJEŽNO nevrijeme zatrpalo seoske putove u gornjem Me imurju

OSNOVNA škola Podturen

U petak nije bilo nastave u OŠ Štrigova Darovali Caritasov dom u akovcu i podru nim školama Zbog velikog snijega koji je zatrpao lokalne ceste i putove u petak je bilo onemogu eno prometovanje autobusa koji prevoze školsku djecu u Osnovnu školu Štrigova.

Zbog toga u petak 3. prosinca nije bilo nastave u OŠ Štrigova, kao

ni u podru nim školama Prekopa, Stanetinec i Železna Gora.

Promet je zbog snijega bio otežan na svim prometnicama na

Povodom Me unarodnog dana dje jih prava, predstavnici OŠ Podturen pohodili su Caritasov dom, odnosno Dnevni boravak "Dr. Antun Bogdan" u akovcu. Ovom prigodom domu su podarili 2.205. kuna koje su prikupljene na humanitarnoj akciji Dani kruha u Podturnu.

Za šti enike i zaposlenike doma podturenski u enici izveli su

kra i igrokaz, te zapjevali nekoliko prigodnih pjesmica.

- Polaznici naše škole njeguju toleranciju i prije svega pravo na razli itost, a grupa altruisti nih u enika - vršnja kih edukatora informira se i upoznaje s na inom života ostalih vršnjaka, te nau eno i vi eno prezentira ostalima putem radionica na satovima razrednika

koji e odjednom skinuti asfalt i dvadesetak centimetra ispravnoga starog tampona, sve skupa zdrobiti, privremeno deponirati na deponiju, prilagoditi posteljicu niveleti projektne dokumentacije, vratiti deponirani materijal, te dovesti razliku novog šljunka, nabiti i to sve skupa asfaltirati metar uže od planiranog. Me utim, nakon podužeg ekanja toga udnovatog stroja nije bilo, nego se samo u tišini skinuo preostali asfalt, malo poravnalo, nabijalo se, naravno, nije i, gle uda, jedne nedjelje asfaltiralo se kao da e u ponedjeljak biti smak svijeta.

Kada je to ve napravljeno, tražili smo da se onda na isti na in izvede cijela dionica, me utim, sporni je dio samo pokrpan te nam je re eno da emo to riješiti s novim ravnateljem. Kada smo predlagali da se radi na na in kako je dogovoreno, uobi ajeno pitanje je 'tko bu to platil'. U drugim mjestima ŽUC je inancirao trgove, staze i sli no, a kod nas ne može napraviti ni kvalitetnu podlogu za cestu kojom gospodari. Umjesto toga ŽUC se bavi 'kamatarenjem'. Ako Zoranu Šari u bolje ide taj posao, neka bude ravnatelj banke ili fonda

za ulaganje. Hvali se da je za kamatu kupio auto. Naših desetak mještana tako er je kupilo nove aute, no oni su sada zbog loših cesta 'spotrti', isti e Mikolaj, no ni na tome ne staje.

- Mještani su ogor eni, zovu nas, pitaju kako je mogu e da se u Novom Selu Rok mogla napraviti cjelovita rekonstrukcija sa stazama s rubnicima i tlakovcima. U Novom Selu Rok trenutno se radi oko šest kilometara staza i proširenja od pola metra.

Pitanje je i tko sve to pla a ako se zna da Grad nema novac i ništa ne inancira, a ŽUC ne inancira staze. Onaj tko to inancira neka plati i nama. Jedan od problema u Krištanovcu je i dionica ceste od glavnog raskrš a prema Novom Selu Rok na kojoj se ve duže ništa ne radi. Problem je nastao kada se utvrdilo da su preplitko postavljene cijevi na jednoj dionici od 150 metara.

Ve je prošlo dva mjeseca i nije se našlo rješenje jer se vjerojatno ne želi. Vjerojatno ravnatelj ŽUC-a traži grešku u projektu kako bi imao razlog držati novac u banci, optužuje Grad, odnosno projekte cesta, a projektantska ku a koja ih je projektirala radi

ukoliko se svi takvi priklju ci ne izvedu, jer bi se naknadnim priklju ivanjem uništila cesta. Me utim, postignut je dogovor koji je potkrijepljen zapisnikom od 13. rujna 2010. izme u gradona elnika Branka Šalamona, direktora Me imurskih voda Josipa Zor eca i moje malenkosti, ravnatelja ŽUCa, napominje Šari .

Tada je utvr en na in sanacije prometnica i Me imurske vode preuzele su obvezu da ugrade slivnike, za što im je dana suglasnost ŽUC-a od 20. rujna 2010. Na lokalnoj cesti od kapelice prema nogometnom igralištu radovi su uspješno završeni. Prijedlog Mikolaja bio je da se ta prometnica ostavi neasfaltiranom do idu e godine, da se napravi samo ulica s pješa kim stazama u ulici u kojoj on stanuje, to jest od kapelice prema Novom Selu Rok. Takav udan i nepošten prijedlog Mikolaja prema stanovnicima spomenute ulice u najmanju je ruku jadan. Prijedlog je bio iznesen na sastanku u prostorijama Mjesnog odbora kojem su prisustvovali predstavnici Grada (gradona elnik, dogradona elnik i dr.), Me imurskih voda i ŽUCa. Mikolaj šuti o tome kako se na

njegovu inicijativu radio projekt rekonstrukcije ulice s pješa kim stazama prvo do njegove ku e, zatim od ku e sa zelenim pojasom i na kraju želja mu je bila da se staze izgrade do ku e.

Po eo nas je, naglašava nadalje Šari , Mikolaj uvjeravati kako je inancijska razlika u sanaciji sadašnjeg križanja i gradnje kružnog križanja, po njegovim procjenama, samo 100 tisu a kuna, no na konferenciji za medije navodi kako ak i nema razlike. udno! injenica je da se prilikom gradnje kružnog križanja moraju premjestiti podzemna komunalna infrastruktura (pa tako i nove kanalizacije).

Samo premještanje stoji oko 500 tisu a kuna, a gdje su još ostali troškovi. Ukoliko se želi graditi kružno križanje, treba napraviti analizu opravdanosti takvog križanja i uskla enosti s inancijskim mogu nostima.

U svojoj reakciji Šari kaže i kako je o inanciranju trgova i "kamatarenju“ suvišno govoriti, jer Mikolaj to ionako ne bi razumio, dok je u vezi s kupnjom auta ve dao objašnjenje, samo je potrebno znati itati. - Što se Mikolaja prozivalo u nekim lokalnim novinama?! Samo mogu konstatirati da je sigurno bilo s debelim razlogom, a ja se nemam za što skrivati ukoliko želim ukazati na njega i njegove igre. Predlažem gospodinu Mikolaju da sazove sastanak Vije a Mjesnog odbora i zbor gra ana kako bi moje tvrdnje mogao i potkrijepiti pisanim dokazima, a na sva pitanja rado u odgovoriti, navodi na kraju. (V. Kelkedi)

i radila je puno projekata za ŽUC. Gle uda, isti takav problem izvo a i su napravili i u Novom Selu, no tamo su nakon kratkog vremena našli rješenje. Izvadili su cijevi i spustili ih niže.

Mikolaj je (govore i o sebi u tre em licu, op. a.) kazao i da se "predsjednika Vije a Mjesnog odbora prozivalo u lokalnim novinama kako ima prevelike želje glede rekonstrukcija cesta i rotora". - To je najvjerojatnije plasirao ravnatelj ŽUC-a. Tražimo ono što nam je obe ano i što je predvi eno projektima.

Franjo Mikolaj: Zahvaljuju i Josipu Zor ecu u Novom Selu Rok gradi se novcem koji je bio namijenjen Krištanovcu lan Vije a Mjesnog odbora Franjo Mikolaj u svom se govoru "obrušio“ na Me imurske vode. - Ta je tvrtka bila i izvo a i investitor izgradnje kanalizacije. Mislim da toga nema nigdje i protivno je Zakonu o javnoj nabavi. Siguran sam kako bi izgradnja sustava kanalizacije bila dvadeset posto jeftinija da je bio proveden javni natje aj. Bilo bi dobro provjeriti koliko smo pla ali priklju ak na kanalizaciju mi u Krištanovcu, u Novom Selu Rok i Ivanovcu, a koliko, primjerice, korisnici s podru ja op ine Donji Kraljevec. Da ve i sam po etak izgradnje nije bio u redu, pokazalo se kada je utvr eno da Me imurske vode ne mogu biti i izvo a i investitor pa se s radovima prekinulo tako dugo dok nije osnovana nova tvrtka (Me imurje hidrogradnja d.o.o.). No i ona opet dobiva posao bez natje aja. Rezultat su nekvalitetni radovi, obavljeni bez pravog nadzora. Jer kako nadzor može biti kvalitetan ako tvrtku koja radi taj posao pla a investitor, pita se Mikolaj.

Nadalje, ukazao je i na problem vezan uz objekt posrnule mljekare "Sirko". - Ta tvrtka ima veliku površinu i kada je radila svoje je otpadne vode ispuštala u odvodne jarke preko 'interne' kanalizacije. Kada su Me imurske vode gradile sustav, ostavile su oborinsku kanalizaciju i 'odsjekle' kanalizaciju Sirka, odnosno zatvorile odvodnju vode koja se skuplja na tim površinama. Od onda voda ulazi 'Sirkovom' susjedu u podrum, a do sad po injena šteta je sigurno oko 40 tisu a kuna, dok priklju ak na oborinsku kanalizaciju stoji 4 tisu e. No Me imurske vode oglušile su se na naš apel da se s Me imurskom bankom (koja je vlasnik nekretnina propale tvrtke) dogovori da se riješi problem, odnosno da se sporni objekt priklju i na kanalizaciju.

(Velimir Kelkedi)

podru ju op ine Štrigova, pa su stoga bili otkazani dolasci nekoliko skupina turista na Me imursku vinsku cestu. (sm)

te informativnim panoima, kaže ovom prigodom Marijana Cerovec, ravnateljica OŠ Podturen.

Dom u akovcu pohodili su Mirjana Kova i i Danijela Posavec, lanice Vije a roditelja, u enici Ivan Varga, Lucija Kranj ec, Klara Ov ar i Valentina Jalšovec, te u iteljica Terna Radovan i Martina Jalšovec, školska pedagoginja. (S. Mesari )

NOVEC I ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE na kanalizaciji, te sanacijom ulica

Ipak, jasno nam je da je vrijeme recesije i složili smo se da se ne ide u tako veliku rekonstrukciju. Zauzeli smo stav da se sve ceste pod ingerencijom ŽUC-a izvedu isklju ivo prema projektnoj dokumentaciji, ponajprije da se postavi šljun ani tampon za cestu i staze te da se asfaltira jednim slojem asfalta, i to za metar uže od predvi ene širine. Prema našem prijedlogu ništa se ne bi moralo raditi dva ili više puta.

Krištanov ane je najviše zasmetalo nekvalitetno krpanje ceste iz pravca Slemenica, od lokalne ceste za koje je nadležan raskrš a Nove ulice do glavnog Grad akovec. U manjim ulica- raskrš a te od glavnog raskrma, nastavlja Mikolaj, postavljen š a do Društvenog doma, što je je novi asfalt, a u ostalima su kao svojevrsni centar mjesta. - Razprivremeno rješenje, do rekon- mišljali smo ak da traktorima strukcije, pokrpani pojedini ko- sprije imo takve radove. Danas ridori. - Bili smo strpljivi, održali mislimo da je to izvedeno iz inata petnaestak sastanaka sa svim i s takvim se rješenjem ne mirinadležnim institucijama, no re- mo. Tražimo da se taj dio izvede konstrukciju županijskih cesta kao što e se izvesti županijska nismo do ekali. U ono vrijeme cesta od glavnog raskrš a (plabilo nam je i re eno da e te ce- niranog rotora) do izlaska preste biti realizirane sa stazama s ma Novom Selu Rok. Tako er je rubnicima i tlakovcima, sukladno bilo dogovoreno da e se cesta od standardima kakvi su postignuti Društvenog doma do izlaska preRAVNATELJ Šari ma Gornjem Kraljevcu izvesti na u mjesnim odborima uŽUC-a Gradu u Zoran na in da e do i specijalni stroj kojima je taj posao ve obavljen.

še od mo aute estama

ZORAN ŠARI , v.d. ravnatelja ŽUC-a

Neumjesne su i neto ne izjave Dušana Mikolaja, neka sazove zbor gra ana Priop enjem za javnost na konferenciju za novinare predstavnika Vije a Mjesnog odbora reagirao je prozvani v.d. ravnatelja Županijske uprave za ceste Zoran Šari . Svoje vi enje problematike oko kanalizacije i sanacije cesta u Krištanovcu iznosi, kako kaže, zbog neumjesnih izjava, niza neto nih informacija, insinuacija i prozivanja " ovjeka iz naroda“ Dušana Mikolaja. No to ponajprije ini zbog "poštenih, radišnih ljudi, kao i vlasnika vozila, koji zaslužuju znati istinu, a ne laži i objede servirane od sveznaju eg 'diplomiranog stru njaka'".

- Još 17. lipnja 2008. Županijska uprava za ceste Me imurske županije izdaje posebne uvjete gra enja za kanalizacijski sustav naselja Krištanovec, a suglasnost za po etak radova prema zahtjevu Grada akovca izdana je 15. lipnja 2009. godine. ŽUC posjeduje kronološki svu dokumentaciju (posebne uvjete, suglasnosti, rješenja i zapisnike) za spomenute radove i produžetak vremenskog termina istih, pojašnjava na po etku Šari .

Na temelju posebnih uvjeta napravljen je i projekt kanalizacije. Kaže kako je interesantna interpretacija Mikolaja da je Vije e Mjesnog odbora raspravljalo o svim detaljima, dok istodobno navodi da ipak nisu uspjeli sve

odraditi kako treba, jer su šahtovi revizionih okana u kolotrazima, pa lupaju. - Projektna dokumentacija sanacije cesta nije bila u sklopu projekta kanalizacije, nego je ona kasnije naru ena i napravila ju je projektantska ku a 'Me imurje projekt'. Ta projektna dokumentacije radila se na geodetskoj podlozi koja je sadržala i izvedenu oborinsku i fekalnu kanalizaciju, stoga je ve onda bilo vidljivo da je sloj od 30 centimetara iznad kanalizacijskih cijevi pretanak. Taj sloj treba biti minimalno 60 centimetara da bi se postigla potrebna stabilnost i zaštitila cijev. To je glavni razlog što se, naravno, nije mogla nanijeti kolni ka konstrukcija (asfalt), jer bi uslijed prometnog optere enja došlo do slijeganja i uništavanja kanalizacijskih cijevi.

Jadan je prijedlog Mikolaja da se asfaltira samo ulica u kojoj on živi Sljede i razlog jesu, nastavlja Šari , takozvani "slijepi“ ku ni priklju ci, za koje investitor nije imao novac. - Naime, radi se o priklju cima na fekalnu kanalizaciju koji se izvla e od glavne cijevi pa do linije gdje završava pješa ka staza. Stav ŽUC-a bio je da se kolnik ne e asfaltirati

Sandra Perca odgovorila je na prozivke, ali i najavila pres - konferenciju na kojoj e detaljno iznijeti kronologiju doga anja

SANDRA PERCA , ravnateljica Centra “Rudolf Steiner”, odgovara na prozivke

Nisu imali primjedbe na zapisnik, a sad postavljaju pitanja Ravnateljica Centra "Rudolf Steiner" Sandra Perca najavila je za kraj tjedna konferenciju za novinare na kojoj e iznije kompletnu kronologiju doga anja oko gradnje Centra “Rudolf Steiner” te odgovori na optužbe lanova Upravnog odbora Ivana Baloga, Josipa Mlinari a i Darka Fileša. Naime, eka se zatopljenje koje je najavljeno za ovaj tjedan kako bi se u potpunos pokrio krov objekta i kako bi planirani radovi bili privedeni kraju.

U svojem priop enju za javnost ona kaže: - U prošlom broju tjednih glasila u Me imurju objavljeni su lanci s skovne konferencije koju su sazvali lanovi Upravnog vije a Centra 'Rudolf Steiner' Josip Mlinari , Ivan Balog i Darko Fileš, u kojima me optužuju, kako i sam naslov kaže, za samovolju i krivotvorenje dokumentacije, te iznose niz neto nih tvrdnji i konstatacija koje nemaju osnovu.

Upravno vije e sastoji se od pet lanova, tri predstavnika op ine Donji Kraljevec (gore navedeni lanovi) i dvojice predstavnika Me imurske županije (Zlatko Lovren i koji obnaša funkciju predsjednika Upravnog vije a i Antonio Fran i a koji je lan Vije a).

Sjednicama Upravnog vije a, osim lanova i mene kao ravnateljice, nazo na je i djelatnica koja vodi zapisnik, a koja je u Centru zaposlena preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Zapisnik je službeni dokument iz kojeg se jasno može iš ita jek svake sjednice, kao i odluke koje su bile donesene.

Nije bilo primjedbi o javnoj nabavi - Navodi gospode koja me optužuju odnose se na provedbu javne nabave. Javna nabava za prvu fazu grubih gra evinskih radova provedena je u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi u svibnju 2009. godine, a provodili su je djelatnici imenovani od Osniva a, osposobljeni i izu eni za provo enje postupaka javne nabave. Radovi na objektu zapo eli su u studenom 2009., a g. Fileš i g. Balog ve su tada bili lanovi Upravnog vije a i nisu imali nikakvih primjedbi na provedeni postupak javne nabave ni na po etak radova koje je zapo ela rma 'Pavlic-asfalt-beton'. Na prijedlog ravnateljice, na posljednju sjednicu Upravnog vije a bili su pozvani projektant i nadzorni inženjer, predstavnik Me imurske županije imenovan za kontrolu nanciranja rekonstrukcije, i izvo a radova, upravo zbog detaljnog informiranja lanova Upravnog vije a. Na toj sjednici, koja je održana 27. listopada 2010., a trajala više od pet sa , dobili su odgovore na sva pitanja koja sada postavljaju u medijima i na kojoj nisu imali primjedbe na zapisnik.

Temeljem službenih dokumenata o poslovanju Centra, kao odgovorna osoba tvrdim da nikakvih nezakoni h radnji nije bilo, ve je cjelokupno poslovanje vo eno u skladu sa zakonima Republike Hrvatske, te prema naputcima Osniva a. O svemu navedenom informirat emo javnost putem tiskovne konferencije na kojoj e se javnos obra i predsjednik Upravnog vije a Centra, nadzorni inženjer, te predstavnik Županije zadužen za kontrolu nanciranja rekonstrukcije objekta, naglašava Sandra Perca . (JŠ)

12

Kroz Međimurje

7. prosinca 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAJAVA INVESTICIJE Najavljena gradnja elektrane na biomasu u Donjem Vidovcu

Prihva en plan ure enja sportsko - rekreacijskog centra kod “Marine”

GRAD PRELOG

Proširuje se gospodarska zona na sjeveru Gradsko vije e Prelog na posljednjoj je radnoj sjednici donijelo nekolika odluka koje se odnose na izmjene i dopune detaljnih planova ure enja. Jedna od njih odnosi se na proširenje Gospodarske zone - sjever, na 5 hektara. Kako kažu u Gradu, zona je popunjena za više od 75 posto i potpuno komunalno opremljena. Nakon donošenja planova ure enja, još 2006. godine, formirano je 14 parcela gospodarske namjene, površine od 5 tisu a do 24 tisu e kvadratnih metara.

Do današnjeg je dana prodano 10 parcela ukupne površine 110.548 kvadratnih metara, a, što je još važnije, na 3 parcele izgra eni su proizvodni i objekti u kojima je posao pronašlo 250 osoba. Kako su preostale još samo 4 parcele, a za o ekivati je da e se, unato krizi, prije ili kasnije javiti i novi investitori, prihva ena je odluka o proširenju zone.

Pozajmica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost za sanaciju Gorica Nakon nekoliko godina priprema po inju radovi na sanaciji deponija otpada Gorice. Grad Prelog obavio je sve potrebne predradnje i s izvo a em sklopio ugovor o sanaciji. Financiranje toga velikog projekta uz ostalo je bilo predvi eno u okviru cijene odvoza sme a, no ta se sredstva trenutno proslje uju akove kom akomu za sanaciju odlagališta Totovec, na koje se odvozi i otpad “proizveden“ u Prelogu. Stoga e, kako bi mogao osigurati svoj udio u inanciranju, a s obzirom na to da u prora unu za idu u godinu nema dovoljno novca, Grad pozajmiti 600 tisu a kuna od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost.

Fond je spreman izdvojiti spomenuti iznos, uz rok vra anja do kraja 2011. godine.

Zaklju ak o kratkoro nom zajmu prihvatilo je i preloško Gradsko vije e. (vk)

Prihva en plan ure enja sportsko rekreacijskog centra kod "Marine" Vije e je prihvatilo i detaljni plan ure enja sportsko - rekreacijskog centra južno od Ulice Matije Gupca. U izradu tog plana krenulo se ljetos, nakon što je preloška tvrtka "DG Commerce" iskazala interes da na spomenutom podru ju izgradi veliki sportski kompleks.

Radi se ina e o zemljištu površine 2,5 hektara. U prvoj fazi planira se urediti 12 tisu a kvadratnih metara, od ega e se na 3 tisu e sagraditi multifunkcionalna dvorana za tenis, mali nogomet, košarku, rukomet. Na katu su predvi eni itness centar, ugostiteljski sadržaji i sobe za spavanje. Na 7 tisu a

kvadratnih metara prostirat e se vanjski sportski tereni za razli ite sportove, dok je ostatak zemljišta predvi en za parkiralište. To e biti prvi objekt te vrste u donjem Me imurju i Grad pozdravlja inicijativu, kaže gradona elnik Preloga Dragutin Glavina. (V. Kelkedi )

Tvrtka “Energie Steiermar Steiermark zainteresirana za ulaganje vrijedno više od šezdeset milijuna eura - Osim elektri ne energije, elektrana e kao nusproizvod imati toplinsku energiju ija je iskoristivost mogu a u krugu od petnaest kilometara

Po žurnom postupku sastali su se lanovi Op inskog vije a op ine Donji Vidovec. Razlog tome bio je dopis tvrtke "Energie Steiermark AG" iz Graza koja je iskazala interes za gradnju elektrane na biomasu, i to baš u Poduzetni koj zoni Jug u Donjem Vidovcu kraj Hotela "Golf".

Rije je o ekološkoj elektrani na drva s visokom iskoristivoš u od 97%. Od Op ine su zatražili suglasnost da se krene u taj projekt, što su vije nici jednoglasno podržali. Što ovaj veliki projekt zna i za Donji Vidovec i cijeli kraj, otkrio nam je op inski na elnik Josip Grivec.

• Kada su zapo eli prvi kontakti s austrijskom tvrtkom?

— Prije nešto više od mjesec dana njihov je predstavnik posjetio Donji Vidovec te rekao da ispituju mogu nosti gradnje elektrane na biomasu u Hrvatskoj. Upoznao sam ga s mogu om lokacijom i prezentirao njezine mogu nosti.

Radi se o austrijskoj tvrtki 'Energie Steiermark AG' iz Graza.

• O kakvoj je elektrani rije ?

— Radi se o ekološkoj elektrani na drva s velikom iskoristivoš u, no detalje e nam prezentirati polovicom ovog mjeseca, a tako er je dogovoren posjet naših vije nika i vije nika iz Donje Dubrave jednoj takvoj elektrani u Austriji, jer to je zajedni ki projekt naših op ina, u Donjoj Dubravi bi se gradila hladnja a za sadni materijal za potrebe elektrane.

• Predstavnici tvrtke obišli su mnoge lokacije. Zašto je odabrana lokacija u Poduzetni koj zoni Jug u Donjem Vidovcu?

— Iz toga prvog razgovora shvatio sam da obilaze potenci-

OP INA OREHOVICA

Prebijanje potraživanja s Me imurskim vodama Me imurske vode d.o.o. na adresu Op ine Orehovica odaslale su dopis u kojem navode da su utvrdili da Op ina Orehovica ima višak prikupljenih i utrošenih sredstava iz naknade za razvoj (lokalni doprinos) u iznosu od 218.943 kune, dok istodobno za podmirenje obveza za radove na vodovodnoj mreži tvrtki duguje 48.829 kuna. Op insko vije e Orehovica zbog toga je prihvatilo prijedlog Nadzornog odbora Me imurskih voda o prebijanju dijela potraživanja s obvezom Op ine.

Dugogodišnjim korisnicima darovano zemljište Op insko vije e Orehovica prihvatilo je prijedlog korisni-

ka poljoprivrednog zemljišta u katastarskoj op ini Vularija Ane Gori anec, Augustina Hlap i a i Mirjane Orsag o dodjeli zemljišta bez naknade. Naime, na podru ju gdje se nalaze te estice nalazila se urbarska zajednica. Šezdesetih godina prošlog stolje a dodjeljivana je zemlja po doma instvima, tako da su navedene nekretnine dobili pravni prednici spomenutih korisnika kao dio bivše Ekonomije PZ Mala Subotica, no imovinsko - pravni odnosi do danas nisu bili "sre eni“. -Radi se o esticama koje su sastavni dio gruntišta podnositelja zahtjeva koji ih prema dostavljenoj dokumentaciji uz zahtjev koriste više od 50 godina, te su ispunjeni uvjeti dosjelosti, zaklju ili su u Op ini.

Kre e izrada detaljnog plana ure enja dijela Orehovice "Križopotje“ Tvrtka "Urbia d.o.o. za urbanizam i arhitekturu“ izradit e detaljni plan ure enja stambeno mješovite "Križopotje“ u Orehovici. Kako je ponuda spomenutog poduze a bila manja od 70 tisu a kuna, nije bilo potrebno provesti postupak javne nabave. Predsjednik Op inskog vije a Orehovica Branko Sušec na posljednjoj je sjednici tog tijela vije nicima uo i prihva anja odluke o izradi spomenutog plana predstavio i dva nacrta mogu eg ure enja zone. Naglasio je i da je postupak donošenja DPU-a javan te da e svi zainteresirani imati mogu nost stavljati svoje prijedloge i primjedbe. Zatim e po eti prodaja gra evinskih estica. (vk)

jalne lokacije i trudio sam se što bolje prezentirati prednosti naše lokacije. Prošli tjedan javili su nam da su zainteresirani za našu lokaciju te da mole naš odgovor u smislu naše zainteresiranosti, zbog toga smo sazvali sjednicu Op inskog vije a te donijeli odluku da je op ina Donji Vidovec zainteresirana i suglasna s gradnjom

elektrane na biomasu u Poduzetni koj zoni Jug u Donjem Vidovcu.

U cilju realizacije navedenog projekta Op ina Donji Vidovec u init e sve potrebne radnje u okviru svojih nadležnosti i spremna je pristupiti de iniranju ugovora o izgradnji sa zainteresiranom stranom. Pretpostavljam da su zainteresirani za našu lokaciju jer je objektivno na

Nema opasnosti za okoliš • Kod gradnje svake elektrane uvijek se postavlja pitanje zaštite okoliša, krije li projekt nekakvu potencijalnu opasnost za ljude. Pribojavate li se negativnih reakcija mještana ili nadležnih službi, budu i da se u blizini ve nalazi HE Dubrava?

— Ne, jer je to ekološka elektrana bez negativnog utjecaja na okoliš, a nosi niz pogodnosti za razvoj i zapošljavanje.

• Predstavlja li bioelektrana kakvu opasnost za mještane?

— Prema do sada prezentiranom, apsolutno nikakvu.

Uostalom, za bilo kakvu gradnju potrebne su suglasnosti nadležnih institucija, a ni mi ne bismo pristali ni na što što bi na bilo koji na in štetilo našim žiteljima, predivnoj prirodi i našem okolišu, kaže Grivec. (af)

Na elnik Grivec: Radi se o ekološkoj elektrani ija e izgradnja promijeniti ovaj kraj, omogu iti zapošljavanje, jeftiniju energiju i svekoliki razvoj ovog dijela Me imurja, a naro ito Donjeg Vidovca

dobrom mjestu, dovoljno velika, smještena izme u tri ceste, blizu hotela, sasvim sigurno najbolja lokacija u ovom dijelu Me imurja.

Gradnja elektrane najavljena je u Poduzetni koj zoni Jug u Donjem Vidovcu u blizini hotela “Golf”

7. prosinca 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INA DEKANOVEC donijela prora un za sljede u godinu

ark” rk” nje je ett • Što taj projekt donosi Donjem Vidovcu i cijelom tamošnjem kraju?

— Ponavljam, radi se o ekološkoj elektrani ija e izgradnja promijeniti ovaj kraj, omogu iti zapošljavanje, jeftiniju energiju i svekoliki razvoj ovog dijela Me imurja, a naro ito Donjeg Vidovca.

Ovo su prvi koraci i nadam se realizaciji ovog projekta vrijednog 60 milijuna eura.

Jeftinije grijanje • Osim elektri ne energije, proizvodila bi se i toplinska energija. Može se o ekivati da emo se jeftinije grijati?

Upravo iz Austrije stigla je “revolucija“ kad je u pitanju iskorištavanje drvenog otpada za komercijalnu proizvodnju elektri ne i toplinske energije

— Prema svemu sude i - da, realizacijom ovog projekta postat emo zanimljiviji, atraktivniji, jeftinije se grijati te obogatiti i turisti ke sadržaje ovog kraja. Toplinska energija imat e do 15 km isplativosti. Tako bi, prema njihovim izra unima, grijanje za 150 kvadratnih metara stambenog prostora koštalo oko 65 eura mjese no.

• Nusproizvod bit e vru a voda. Najavili ste kako je u sklopu projekta planirana izgradnja bazena za kupanje …

— To no. Prema njihovim rije ima, bit e obilje tople vode koju treba iskoristiti za grijanje, staklenike i bazene. To su mogu nosti

EU daje Hrvatskoj smjernice o obaveznoj proizvodnji energije iz alternativnih izvora Hrvatska je do kraja 2010. godine morala prema smjernicama Europske unije proizvoditi šest posto svoje ukupne energije iz alternativnih izvora.

Taj se rok opasno bliži, a prema sadašnjim pokazateljima ta brojka je krajem prošle bila prije dvije godine svega 0,4 posto.

Po tom pitanju nije se puno promijenilo ni do danas, tako da je energija iz alternativnih izvora zasigurno važno strateško ulaganje. U strukturi dosadašnje proizvodnje energije na taj na in najzastupljenije su bili vjetroelektrane, te hidropotencijali. Ina e, elektrane na biomasu dobile su smisao kad se nedavno na tržištu pojavio, kako kažu

stru njaci, “revolucionirni“ proizvod austrijske tvrtke “XYLO Gas”, elektrana na drvni otpad s iskoristivoš u energije od oko 77 posto te bez ispuštanja ikakvih plinova u okoliš - pogon bez dimnjaka. Kako kažu stru njaci, rije je o elektrani s do sad najvišom iskoristivoš u energije koja od otpadnog inputa proizvodi ukupno 27 posto elektri ne energije te 42 posto topline. Za razliku od starih sustava koji imaju iskoristivost 25 - 30 posto, XYLO sustav, na kojem se radilo sedam godina, ima 77 - 82 posto iskoristivosti. Posebno isti u 27 posto elektri ne energije, što u starijim sustavima gotovo nikad ne prelazi 15 posto. ®

koje su nam prezentirane, a njihov je interes, naravno, i naš, da se to sve realizira što brže.

• Kada se o ekuje po etak izgradnje i koliko e vremenski trajati?

— Nadam se što prije, no više e se znati nakon javne prezentacije.

Nadaju se dugo o ekivanoj izgradnji ceste do Mure Prora un op ine Dekanovec u 2011. godini iznosit e 3,171.450 kuna, odlu ilo je Op insko vije e na sjednici održanoj u petak. Kao prioritetni projekt, na iju realizaciju u Op ini ekaju ve neko vrijeme, a njegovoj se realizaciji nadaju i u idu oj godini, op inski na elnik Ivan Hajdarovi isti e izgradnju ceste od središta mjesta do rijeke Mure u dužini od 3,7 kilometara.

Za tu investiciju o ekuju 250 tisu a kuna od Me imurske županije, dok su ve ranije potpisali sporazum s Ministarstvom regionalnog razvoja. Na elnik Hajdarovi i nedavno je, kaže, ponovno u Zagrebu predao potrebnu dokumentaciju. Izražava nadu da e u 2011. godini do i i do realizacije željenog projekta.

Potpisani ugovori s novim stipendistima Op inski elnici Dekanovca, na elnik Ivan Hajdarovi i pred-

Pet novih stipendista potpisalo je ugovore o dodjeli studentskih stipendija sjednica Op inskog vije a Verica Grbavec, s pet su novih stipendista potpisali ugovore o dodjeli studentskih stipendija. Mjese ni iznos stipendije za studij u akovcu je 300 kuna, a za ostale hrvatske gradove 500. Op ina ina e inancijski potpomaže ukupno 11 studenata sa svojeg podru ja, ime se, kada se uzme

u obzir broj stanovnika, svrstava u jedinice lokalne samouprave koje znatno ulažu u obrazovanje mladih.

Novi su dekanovski stipendisti Suzana Mesari , Monika Horvat, Ivan Bo kaj, Jasmina Molnar i Ana Jankaš. Vodstvo Op ine zaželjelo im je uspjeh u obrazovanju.

(V.Kelkedi)

Radna mjesta za stotinjak ljudi • Elektrana u punom pogonu zaposlila bi sto ljudi?

— Procjene su da bi u po etku posao dobilo 40 do 50 ljudi, dok bi se kasnije, kada bi elektrana bila u punom pogonu, zaposlilo 100 ljudi.

Ne moram posebno naglašavati što to zna i za gospodarski napredak ovog kraja.

• Što op inskom prora unu donosi ova investicija?

— Ve i prora un, više sredstava za investicije te niz povoljnosti za naše žitelje.

• Nakon što je Op insko vije e dalo suglasnost za taj projekt, kakve su daljnje aktivnosti?

— Prvo slijedi njihova javna prezentacija za vije nike op ina Donji Vidovec i Donja Dubrava, predstavnike županije i predstavnike niza nadležnih institucija.

Zatim emo posjetiti sli nu elektranu u Austriji, nakon ega bi trebali krenuti konkretni razgovori, de iniranje ugovora, potpisivanje i nadam se realizacija, zaklju io je Grivec.

Sve re eno uistinu zvu i idealno. Ostaje nam da pri ekamo javnu prezentaciju i saznamo konkretnije informacije od predstavnika spomenute austrijske tvrtke. (A.Fuš)

U zanimljivom programu humanitarne priredbe u enici OŠ Kotoriba predstavili su što su nau ili u slobodnim školskim aktivnostima

OŠ KOTORIBA

Otvorili srca za djecu Afrike OŠ Kotoriba ove godine uklju ila se u projekt UNICEF-a "Škole za Afriku“. U enici i u itelji škole uz glazbeni sastav Rock Angelsi u sportskoj školskoj dvorani održali su humanitarnu priredbu pod nazivom "Otvorimo srca za Afriku". Svoja srca za djecu Afrike taj su dan otvorili sudionici zanimljivoga kolažnog programa i više od tristotinjak posjetitelja koji su došli na taj doga aj. Sve njih pozdravila je ravnateljica škole Snježana Matoš.

- U ovo predboži no vrijeme svi zajedno otvaramo srca za tu djecu koja žive u siromaštvu

bez znanja, škole i obrazovanja.

Projekt UNICEF-a zapo eo je 2005. godine, tri godine kasnije uklju ila se Hrvatska, a ove godine i naša škola. Svako tre e dijete u Africi nema mogu nosti i i u školu i zato nam je osobito drago što smo se uklju ili u ovaj projekt. Mi u Hrvatskoj ove godine pomažemo u prikupljanju novca za Ruandu, zemlju u kojoj su mnoga djeca presiromašna da bi mogla i i u školu, rekla je na otvaranju priredbe ravnateljica škole.

Na ulazu se prikupljao dobrovoljni prilog, a prikupljeno

je za afri ku djecu 3.267 kuna.

Program je zapo eo mimohodom u enika s nazivima afri kih država i njihovim nacionalnim zastavama. U zanimljivom programu predstavili su se veliki i mali zbor, recitatorska grupa, mali folkloraši, tamburaši, plesna skupina i Rock Angelsi, a vrlo je zanimljiv bio ples u enika osmih razreda s djelatnicima škole. Svim izvo a ima i posjetiteljima na dobrovoljnim prilozima na kraju je zahvalila ravnateljica škole Snježana Matoš.

(A.Fuš)

14

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. prosinca 2010.

GORI AN

Svakom novoro enom djetetu po tisu u kuna U subotu je na elnik op ine Gori an Mario Mohari održao prijam za majke i novoro enu djecu, koji se ve tradicionalno održava petu godinu za redom. Prijam za etrdeset i petero djece i njihovih roditelja uprili en je u prostorima Op ine, a nazo an je bio i me imurski župan Ivica Perho . Dio djece, njih 24, ro en je 2009. godine, dok je u 2010. ro eno 21 dijete. Mališanima su kao poklon dobili po tisu u kuna.

Isti dan održan je i prijam za u enike Osnovne škole Gori an, koji su postigli zavidne i hvale vrijedne rezultate na županijskim i državnim natjecanjima. U enicima su uru ene zahvalnice i pokloni.

Na elnik op ine podijelio je i zahvalnice mažoretkinjama iz Gori ana koje su osvojile visoko drugo mjesto na europskom prvenstvu u Švicarskoj.

(J)

lanice udruge žena Hodošan u akciji izrade boži nih ukrasa

HODOŠAN

Osnovana Udruga žena U Hodošanu je krajem studenoga osnovana Udruga žena koja je okupila etrdeset lanica. Za predsjednicu je izabrana Ines Kranj ec, a za dopredsjednicu Martina Strahija.

Prema rije ima predsjednice Ines Kranj ec, Udruga žena želi oživjeti društvene aktivnosti u Hodošanu, a prve akcije bit e ure enje mjesta za blagdane te program, dok se za zimske mjesece idu e godine planira aerobik za lanice. Najve i problem udruge je nedostatak prostora, Hodošan nema društvene prostore za rad i djelovanje udruga, osim sportskih i vatrogasnih.

Osniva ice su udruge: Martina Strahija, Martina Strahija, Nataša Vi-

dovi , Nina Lon ari , Nives Pongrac, Sandra Vlahek, Ivana Blagus, Natalija Blagus i Ines Kranj ec. Na svojoj osniva koj skupštini nakon dugogodišnjeg zatišja žene su naglasile: vrijeme je za bu enje.

Punu podršku svojim dolaskom te obe anjem da e podržati rad udruge dali su predsjednik MO-a Hodošan Zoran Strahija i predsjednik Op inskog vije a Donji Kraljevec Josip Mlinari .

Prva akcija Udruge žena bila je izrada boži nih ukrasa koje su lanice izra ivale u prostorima nogometnog kluba u Hodošanu, a radi ukrašavanja mjesta.

(JŠ)

lanovi Kluba mladih “Pustakov an” u obnovljenoj i informati ki opremljenoj prostoriji u Domu kulture Donji Pustakovec

KLUB MLADIH “Pustakov an” obnovio svoju prostoriju u Domu kulture u Donjem Pustakovcu

Vlastitim zalaganjem do obnove, pa odmah u nove aktivnosti Proteklih su dana lanovi Kluba mladih “Pustakov an” krenuli u realizaciju projekta obnove prostorije u Domu kulture u Donjem Pustakovcu.

Krajem rujna stiglo je 20.000 kuna koje je Klubu mladih odobrilo Ministarstvo kulture na prošlogodišnjem natje aju za projekt “Informatizacija Doma kulture u Donjem Pustakovcu”.

Mladi su odmah krenuli u realizaciju projekta, pa su nabavili TV ure aj, projektor, prijenosno ra unalo, komplete zvu nika i dr. Na dobiveni iznos pridodali su još oko 5.000 vlastitih sredstava te su obnovili svoju prostoriju, postavili antenski sustav za cijeli Dom kulture, a napravljene su i odre ene preinake kako bi se nova informati ka oprema mogla što bolje iskoristiti za razne kulturne, sportske, obrazovne i ostale potre-

be u Domu kulture. Sve radove mladi su izvodili sami, pod vodstvom Ivana Borovi a i Tomice Bakse. Sva informati ka oprema ve je uvelike u upotrebi, a sve ano otvorenje bit e prilikom projekcije prve utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.

Tako er, prošlu je subotu Klub mladih “Pustakov an” u Domu kulture organizirao i tradicionalni, 5. po redu, turnir u beli. U punoj dvorani okupilo se etrdeset parova što mla ih, što starijih generacija. Odmjeravanje snaga završeno je u sitnim jutarnjim satima pobjedom dvojca iz Hemuševca - Mire Baranaši a i Krešimira Kova a koji su osvojili 1. mjesto i nagradu od 500 kuna. Organizatori su prezadovoljni odazivom na ovogodišnji turnir te se nadaju da e i ubudu e odaziv biti na istoj razini. (bš)

M

oram re i da smo u ono doba bili jako optere eni brojem pacijenata. Neke su se stvari promijenile, no i danas imamo velik broj pacijenata, a za razliku od prije tridesetak godina, mnogo više lijekova i medikamenata, zdravstvo je gotovo postalo prava industrija, što ne bi trebalo. Danas gra ani troše mnogo više lijekova nego prije, što sigurno utje e na njihovo zdravlje na na ine za koje još ne znamo, govori doktorica Ljiljana Fujs, lije nica specijalistica obiteljske medicine u ambulanti Donji Kraljevec, kad smo je upitali na temu obiteljskog lije nika danas i nekad, odnosno ulozi koju je prepoznatljivi doktor donjeg kraja Me imurja imao nekad u mjestima današnje op ine.

U razvoju me imurskog zdravstva iznimnu ulogu zasigurno ima Stjepan dr. Besednik (Velanci, 1932. – Donji Kraljevec, 2008.), dugogodišnji lije nik op e medicine u zdravstvenoj ambulanti Donji Kraljevec u drugoj polovici prošlog stolje a. Bio je pravi narodni doktor, a svojim je znanjem, lije enjem i savjetima pomogao generacijama i generacijama mještana Donjeg Kraljevca, Gori ana, Hodošana, Svetog Jurja u Trnju, Palinovca, Donjeg Pustakovca, Donjeg Hraš ana, Preloga i drugih mjesta.

Službovao je u vrijeme velikih promjena u zdravstvenoj struci i brzom razvoju me imurskog gospodarstva u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stolje a.

Do dana današnjega vjerojatno drži i rekord po broju danono nih dežurstava. U stalnoj pripravnosti za desetak tisu a gra ana dijela Me imurja bio je punih deset godina života, odnosno 3.650 dana!

Naime, nije bilo dovoljno lije nika, a u ambulanti u Donjem Kraljevcu dugo je vremena radio sam, na podru ju koje je pokrivala zdravstvena ambulanta Donji Kraljevec i Gori ana živjelo je oko deset tisu a ljudi.

Supruga Ružica još se i danas s odre enom sjetom, ali i zebnjom, sje a kako su gotovo svake no i, a esto i više puta u no i, i u svako doba po danu, dolazili gra ani po svojeg doktora u Cvjetnu ulicu u Donji Kraljevec, tako da je esto ta ulica bila prometna kao i glavna.

Odlazio je na intervencije i pružanje pomo i ne pitaju i za radno vrijeme, a tek što bi stigao doma uslijedio bi novi poziv za pomo . Vrlo esto se doga alo da nije stigao odložiti lije ni ku torbu u svojem domu, ve bi ispred ku e u no nim satima ekao netko drugi.,

Život i djelo Stjepana Besednika Doktor Stjepan Besednik ro en je 1. velja e 1932. godine u mjestu Velanci, u op ini Veliko Trgoviš e, kotar Klanjec, kod Zaboka. Otac mu je bio poštanski službenik, a majka doma ica. U obitelji je bilo troje djece, on i dvije sestre, Vera i Katarina.

Godine 1951. upisuje Medicinski fakultet u Zagrebu. Potom 1954. godine iz malog stan i a u Zagrebu seli u Prelog, gdje ve radi budu a supruga Ružica u O noj trahomskoj bolnici u Prelogu. Stjepan Besednik oženio se 1954. godine medicinskom sestrom Ružicom, djevoja ki Tišljar, iz mjesta Ravnice, tako er kod Velikog Trgoviš a, a svadba je proslavljena skromno u Prelogu, dok je prava svadba bila u

SJE ANJA Zdravstvena i društvena uloga Stjepana dr. Besednika, poznatog

Oduvijek je že biti seoski lije - Zbog svojega velikog znanja nerijetko je postavljao to ne dijagnoze za razli i stetoskop i ruke na raspolaganju. Tako je jednom prilikom pacijentici iz Donje opipa dijagnosticirao tumor, nakon što je prošla pretrage u bolnicama, a lije rodnom mjestu u Hrvatskom zagorju. Oni su se poznavali od ranije, bili su isto godište, te išli zajedno u istu školu.

Sestra Ružica ve radi u O noj bolnici u Prelogu i prisje a se: - U to je vrijeme u O noj bolnici u Prelogu bilo i do pedeset pacijenata, u Me imurju je dugo vremena bio problem trahom. To je stvarno bio veliki problem zdravstva i zajednice, jedva jedvice smo ga iskorijenili. Mijenjali su se docenti iz Zagreba na elu te bolnice u Prelogu, a stalni je lije nik bio doktor Petkovi porijeklom iz Podravine, a uz njega radile smo u bolnici kao sestre Jagoda Kova i ja. Žive i još kao student u Prelogu on se rano upoznaje s naj eš im bolestima i problemima kraja. Stjepan BesednikdiplomiranaMedicinskom fakultetu u Zagrebu 1958. godine, a potom odlazi na odsluženje vojnog roka. Najprije šest mjeseci stažira u VMA u Beogradu, te po naravi stvari stje e o icirski in, a potom do kraja vojnog roka u Ogulinu.

Nakon što je odslužio vojni rok, vra a se ku i u Prelog gdje obitelj ima stan, te 1959. godine zapo inje stažirati u Op oj bolnici akovec kao lije nik. Po završetku staža u akove koj bolnici zajedno sa suprugom Ružicom 1. srpnja 1960. godine dolazi za lije nika u zdravstvenu ambulantu Gori an, a sa stanom u Donjem Kraljevcu.

Zdravstvo u op ini Donji Kraljevec i Gori an Treba znati da na po etku '60-ih Donji Kraljevec u to vrijeme nije imao zdravstvenu stanicu, ve je doktor Besednik kao jedini na širem prostoru današnjih op ina Gori an i Donji Kraljevec dolazio iz Gori ana u Donji Kraljevec u priru nu ambulantu koja je bila smještena u podrumu zgrade kraj policije, i to samo u popodnevnim satima. Prije toga puno je radno vrijeme provodio u zdravstvenoj ambulanti Gori an.

U zdravstvenoj ambulanti Gori an doktor Besednik radi do 13. svibnja 1963. godine, kada je otvorena novoizgra ena zdravstvena ambulanta Donji Kraljevec, gdje je postavljen za lije nika.

Bio je ve tada jako društveno - politi ki aktivan te angažiran u izgradnji zdravstvene ambulante

Djelatnici zdravstvene ambulante Donji Kraljevec i Gori an sedamdesetih godina prošlog stolje a Donji Kraljevec od samog po etka.

U zdravstvenoj ambulanti Donji Kraljevec radi sam kao lije nik i upravitelj, uz medicinsku sestru Ružicu Besednik. Posla je i previše, a pacijenata iznimno mnogo. S njima je i voza hitne pomo i Petar Horvat, ujedno od 1960. godine voza za zdravstvene ambulante Gori an i Donji Kraljevec.

Godine 1964. dolazi medicinska sestra An elka Golubi iz Preloga.

Kako je postojala potreba za otvaranjem laboratorija u Donjem Kraljevcu, na zahtjev doktora Besednika dolazi i laborantica Franciska Strniš ak 1965. godine, a kolektiv se lagano popunjava potrebnim kadrovima. Kao administratorica radi Nada Kerovec, i to u ambulanti Gori an, a kartoni pacijenata svaki se dan iz Donjeg Kraljevca u to vrijeme voze u Gori an. U ambulanti Gori an nakon odlaska doktora Besednika radi Ivan Žarkovi iz Drniša, a nakon što je on otišao doktorica Elena Vegh.

Godine 1965. u ambulanti Donji Kraljevec osnovana je zbog potreba patronažna služba, u njoj rade sestre Ružica Besednik, Terezija Fileš (Horvat), poslije Katarina Kljaji i Ljubica Kova , a kasnije Zdenka Pongrac.

Patronažnim sestrama bilo je veoma teško raditi na terenu, nije bilo prijevoznih sredstava kao danas. Znalo se dogoditi da je doktor Besednik dovezao sestru Ružicu (svoju suprugu) i – zaboravio je, odnosno otišao na drugu intervenciju, o tome su se pri ale anegdote.

Mnogi se stariji pacijenti i dan - danas tih vremena sje aju po

beskona nim ekanjima u zdravstvenim ambulantama. No radilo se na druga iji na in, nije bilo toliko papirologije kao danas, pa je doktor Besednik našao vremena za razgovore s pojedinim pacijentima.

Osim toga, on je poznavao sve svoje pacijente, dešavalo se da su pacijenti, pogotovo stariji, cijeli dan prosjedili kod njega u ambulanti. Na kraju radnog dana od bi ih samo na brzinu pogledao i izdvojio bolesne, dok bi drugi otišli ku i uz par lijepih rije i. Zbog velikog broja pacijenata u pojedinim mjestima op ine organizirani su i zdravstveni punktovi.

Tako je jedno vrijeme medicinska ekipa s doktorom Besednikom odlazila u Palinovec jednom tjedno, kako bi i stariji koji su teško dolazili do prijevoznih sredstava mogli kod doktora.

Napokon u Donji Kraljevec 1. ožujka 1984. godine dolazi i drugi lije nik, mlada doktorica Ljiljana Fujs, što bitno olakšava rad u ambulanti.

Uz Ružicu Besednik sestre su tada Terezija Fileš, Katarina Kljaji , Nada Markan, Ljubica Kova , kasnije i Zdenka Pongrac. U to doba traju svakodnevna dežurstva, a lije ni ki timovi pokrivaju cijelo sadašnje podru je op ine Donji Kraljevec i esto Gori an te industrijske ambulante.

Kolektiv zdravstvene ambulante Donji Kraljevec u osamdesetim godinama ine: Stjepan dr. Besednik, Ljiljana dr. Fujs, voza Pero Horvat, te sestre: Ružica Besednik, Nada Markan, Ljubica Kova , Franciska Strniš ak, An elka Golubi te sprema ice An ela Horvat i Spomenka Canjuga. Doktor Besednik upravitelj je i zubne ambulante u Donjem Kraljevcu po ondašnjem zdravstvenom sustavu.

“Želim biti seoski lije nik”

Doktor Besednik prima estitke komisije nakon završene specijalizacije op e medicine u Zagrebu

U ambulanti Donji Kraljevec Stjepan Besednik radi do 1975. godine, kada odlazi na specijalizaciju koju završava 1978. godine i postaje lije nik specijalist op e medicine. Za to vrijeme u ambulanti Donji Kraljevec izmjenjuje se itav niz lije nika, naime, nije bilo dovoljno kadra, pa su stalno dolazile zamjene.

Ravnatelj akove ke bolnice, doktor Deban, ujedno šef kirurgije,

7. prosinca 2010.

ga obiteljskog lije nika iz ambulante Donji Kraljevec

elio e nik ite bolesti, iako je imao samo eg Kraljevca samo temeljem nici nisu znali što joj je … nudi mu specijalizaciju iz kirurgije. No od rane mladosti doktor Besednik zna da želi specijalizirati samo op u medicinu. Upravo to i izjavljuje novinaru Peri Zlataru koji piše za tadašnji veoma popularan list “Vjesnik u srijedu”. Bilo je to u kolovozu 1975. godine. Doktor Besednik tada izjavljuje: “Želim biti seoski lije nik”.

Sje aju i se danas, nakon nekoliko desetlje a, doktora Besednika, doktorica Ljiljana Fujs danas kazuje: - Dobro ga se sje am i nosim lijepe uspomene kad je o njemu rije .

Po svemu je bio specifi na osoba, što mu je i davalo pe at osobnosti.

Kad sam tek stigla u Donji Kraljevec, dežuralo se po cijele dane, bili smo mjesto dolaska pacijenata za cijelu sadašnju op inu Donji kraljevec, Gori an, a pokrivali smo i industrijske ambulante, tako, na primjer, MEISO Gori an.

Bio je dobar dijagnosti ar i volio je psihološki pristup pacijentu, na pamet je znao što kojem pacijentu treba, poznavao je sve pacijente. U to vrijeme nije bilo tako puno administracije kao danas i bila je druga ije vrste, on je to koristio na na in da je mnogo razgovarao s pacijentima, što je jako važno.

Danas imamo toliko administracije da esto ne uspijemo porazgovarati s pacijentom na pravi na in. Sje am se da je s nekim pacijentima gotovo satima razgovarao, kad si je to mogao omogu iti, što, doduše, nije bilo baš jako esto.

Smatram da danas imamo jako puno zdravstvenih problema upravo zbog toga što premalo razgovaramo s pacijentima. Re eno je da e nam moderna tehnika smanjiti administrativne poslove i ostaviti više vremena za pacijente, no to se nije dogodilo, upravo suprotno, oduzima nam dragocjeni kontakt.

Stjepan dr. Besednik (Velanci, 1932. – Donji Kraljevec, 2008.)

Mnogi ga pamte po stru nosti, a još više po tome što mu ništa nije bilo teško. Volio se šaliti, bio je vedre naravi. Na smrtnoj postelji u bolnici u akovcu upitala je mlada medicinska sestra koja ga nije poznavala: - Gospon, ime ste se vi bavili u životu? On ju je pogledao i odgovorio. - Švercal sam, i nasmijao cijelu sobu.

Bio je, kažu, veliki pehist u svakodnevnim životnim situacijama, ali i nadasve pošten, nije znao lagati.

Uvijek kad bi krenuli u posjet sestri koja je imala obitelj i živjela u Italiji postao bi sumnjiv carinicima. Oni bi ga tada detaljno pregledali, kako njega, tako i njegovo vozilo.

Jednom prigodom zaboravio je u džepu sakoa popis mještana cijelog Gornjeg Kraja iz Donjeg Kraljevca, koji su se tada upisali za uvo enje vodovoda. Prava je sre a da taj popis grani ni policajci nisu našli jer bi sigurno bilo svega, mogli su pomisliti da to nisu isti posli.

Nakon završene specijalizacije op e medicine 1978. godine, doktor Besednik radi u Donjem Kraljevcu dugi niz godina, sve do mirovine, u koju odlazi u kolovozu 1993. godine. Iz zdravstvene ambulante Donji Kraljevec zapravo odlazi nešto prije, 19. svibnja 1993. godine. Umro je 7. travnja 2008. godine, u dubokoj starosti. Zadnjih godina života zatvorio se u sebe i nije previše kontaktirao s ljudima, osim sa svojom obitelji.

U zdravstvenoj ambulanti Donji Kraljevec naslijedio ga je nakon njegova odlaska Željko dr. Kova iz Donjeg Kraljevca.

Narodni lije nik i dijagnosti ar Mnogo je zgoda o doktoru Besedniku koje se i danas prepri avaju, nakon dvadesetak godina od njegova odlaska iz ambulante. Kažu da je svaki ovjek nadaren za nešto, kad je rije o doktoru Besedniku,

sigurno je da je bio dobar i stru an lije nik i nadareni dijegnosti ar.

Mnogo je slu ajeva u kojim se zapravo pokazao kao to an dijagnosti ar, iako je na raspolaganju imao malo toga od opreme. Zbog potreba dijagnostike svojedobno je u Donji Kraljevec stigao i rentgenski aparat koji doktor Besednik nabavlja i uz pomo tvrtki kako bi pacijentima bilo lakše, pa je jednom tjedno u Donji Kraljevec dolazio specijalist rentgenolog iz akovca.

Tako je jednom prilikom dijagnosticirao pacijentu iz Donjeg Pustakovca Qju groznicu, rije je o teškoj bolesti koju prenose ovce, stada ovaca dolazila su sedamdesetih godina prošlog stolje a na ispašu u naš kraj. U Me imurju nitko tada nije znao za Qju groznicu, a o njoj previše ni u akove koj bolnici. Poslao je krv na ispitivanje u re erentni laboratorij u Zagreb, no oni su nalaze umjesto u Donji Kraljevec zabunom vratili u bolnicu u akovec. U akovcu pak nisu potvrdili Qju groznicu, nisu za to imali instrumente.

Došlo je do razli itih stru nih mišljenja, pa i sukoba mišljenja. Kako bi potvrdio svoju dijagnozu, nije bilo druge nego pacijentu ponovno izvaditi krv i poslati je u Zagreb na analizu, kojom je potvr eno da je u pitanju doista Qju groznica. Tako je dobio moralnu satis akciju te potvrdio dijagnozu. Zbog te je bolesti kasnije manje odlazio svojim p elama u polje, a nakon nekog vremena više se i nije bavio p elarstvom.

Drugi put je postavio to nu dijagnozu mediastitisa, tu je rijetku bolest imao pacijent iz Donjeg Kraljevca. I doktor Roža i doktor ordaši iz akove ke bolnice nisu se tada mogli na uditi kako je postavio to nu dijagnozu, on se samo nasmijao i rekao šale i se: - Pa imam torbu i tlakomjer.

Zbog svojega velikog znanja nerijetko je postavljao to ne dijagnoze za razli ite bolesti, iako je imao samo stetoskop i ruke na raspolaganju. Tako je jednom prilikom pacijentici iz Donjeg Kraljevca samo temeljem opipa dijagnosticirao tumor, nakon što je prošla pretrage u bolnicama, a lije nici nisu znali što joj je.

Drugom prilikom spasio je bebu, koja je bila stara samo tri tjedna i ve jedva na životu, te izbacivala hranu i stalno mršavila. Nitko nije znao što joj je, doktor Besednik je, vidjevši je, odmah dijagnosticirao genetsku anomaliju, trebala je hitna operacija i dijete je preživjelo.

Bio je izuzetno strog prema sebi i svojem poslu. Tako jednom nije uo io da stariji pacijent koji se žalio na razli ite bolove glave ima leukemiju, u to vrijeme tešku neizlje ivu bolest. Bolest je otkrio ve kasno, te potom desetlje ima organizirao godišnje preglede za cijelu obitelj kako bi na vrijeme uo io opasnost.

Društvena aktivnost

Mala ali složna ekipa Zdravstvene ambulante Donji Kraljevec u osamdesetim godinama – Spomenka je rodila pa treba proslaviti

Dijagnoza zahvaljuju i razgovoru Nerijetko su mu u no i dolazili i mla i pacijen . Jednom prigodom u e ri sata ujutro s gli su izubijani mladi de ki iz Donjeg Kraljevca nakon tu njave u Prelogu. Kako je me u ozlije enima bio i njegov sin Miljenko, o ekivali su “jezikovu juhu”, no to se nije dogodilo. Umjesto dugih

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

govora, on je tražio da mu de ki ponove sve udarce koje su zadali i dobili u tu njavi, što su ovi i u inili, misle i da uživa u opisu tu njave. Nisu znali da je to zah jevao zbog eventualnih unutarnjih ozljeda, tragaju i za na inima kako su mogle nasta . Na sre u, težih posljedica nije bilo … (jš)

Na razvoju Donjeg Kraljevca u pedesetim i šezdesetim godinama prošlog stolje a djeluje niz aktivista (uz napomenu da popis nije kona an): Stjepan Hegeduš, Ivan Je ud, Ivan Kova , Stjepan Lisjak, kasnije u šezdesetim godinama Stjepan Besednik, Stanko Kancijan, Pavao Perca , uro Horvat i mnogi drugi.

On odmah po dolasku u Donji Kraljevec postaje i društveno aktivan. Pod njegovim se vodstvom kao lije nika 1962. i 1963. godine gradi zdravstvena ambulanta Donji Kraljevec, a sudjeluje i u izgradnji osnovne škole 1964. godine.

Kako se u Donjem Kraljevcu nalazila as altna baza “Viadukta” za magistralnu cestu Gori an - akovec, doktor Besednik predlaže da se as altira cesta Hodošan - Donji Kraljevec i zbog smanjenja uzro nika trahomske bolesti.

Spominjanje trahoma u to vrijeme, koji je zbilja bio veliki problem Me imurja ranijih godina, više služi kao politi ki i stvarni alibi da se as altira cesta, no upalilo je. To je organizirano, a vodstvo tadašnje mjesne zajednice Donji Kraljevec potom nalazi na in da as altira jednu po jednu ulicu u mjestu, kako je za to bilo sredstava. Na taj je na in Donji Kraljevec dobio veoma rano as alt, bio je prvo manje mjesto koje je dobilo as alt u tadašnjoj državi.

Bio je u dva mandata predsjednik Mjesne zajednice Donji Kraljevec, a u Savjetu MZ-a Donji Kraljevec stalno, gotovo do odlaska u mirovinu. Sudjeluje veoma aktivno u gradnji apoteke u Donjem Kraljevcu, koja je dobivena teškom mukom i nakon velike politi ke borbe. Naime, tadašnji stav politi kog vodstva akovca bio je da e apoteka u Donjem Kraljevcu smanjiti promet apoteci u Prelogu, pa da je ne treba graditi.

Pokazalo se da je to bila zabluda.

Bilo je još jako puno toga.

Može se re i da doktor Besednik s drugim tadašnjim aktivistima sudjeluje u gotovo svim presudnim odlukama za razvoj Donjeg Kraljevca šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoje a. Obitelj Besednik i

Najdraži hobi - lovstvo Jedno vrijeme Stjepan Besednik bio je i predsjednik kulturno - umjetni kog društva “Ivan Kalšan” u Donjem Kraljevcu. Imao je i dva hobija. Najve a mu je ljubav bila lovstvo. Bio je strastven lovac i godinama veoma ak van u lova kom društvu, za što je dobio brojna priznanja. Pod njegovim je vodstvom izgra en Lova ki dom u Hodošanu.

Bavio se tako er i p elarstvom u krugu obitelji, obitelj je imala p elinjak blizu potoka Jalesa.

No zbog pojave Qju groznice i stada ovaca koja su h godina dolazile u Me imurje polako je odustao od p elarstva.

Pod kraj života zatvara se u svoju ku u i kao da više ne želi kontakt s ljudima, stresni život seoskog lije nika i stalna dežurstva koja traju više desetlje a uzela su svoj danak. (jš)

sama je podigla ku u u Cvjetnoj ulici u Donjem Kraljevcu, prije toga stanovala je u državnim zgradama uz željezni ku prugu (Kolodvorska ulica).

Na prvim demokratskim lokalnim izborima on uvi a da demokracija nije samo med i mlijeko. Naime, kako je dobio najviše glasova, o ekivao je da e biti predložen i za na elnika op ine, no to se nije dogodilo. Politi ki to tada nije išlo, pobijedio je HDZ, a on je bio u SDP-u. Bio je društveno aktivan i u udrugama gra ana, a posebice kao strastveni lovac.

Odlikovan je nizom medalja i priznanja u tadašnjoj državi, Ordenom rada sa srebrnim vijencem, uz više odli ja Lova kog savrvatske i tadašnje op ine akovec, priznanja Mjesne zajednice Donji Kraljevec i ondašnje organizacije SSRN-a op ine akovec i Donji Kraljevec. Izme u ostalih brojnih aktivnosti, organizirao je i dobrovoljne davatelje krvi u Palinovcu, Donjem Pustakovcu i drugim mjestima sadašnje op ine Donji Kraljevec.

Najve e mu je priznanje ipak dao narod kraja koji ga nije zaboravio. Doktor Besednik ostao je zapam en kao omiljeni pravi narodni doktor, a ni danas nema obitelji u cijelom kraju koja ne isti e neku zgodu povezanu s njim.

(J. Šimunko)

U ukupnom poretku ekipa Me imurske županije osvojila je osmo mjesto

DRŽAVNO NATJECANJE u sportskim igrama invalida Domovinskog rata

Ekipa Me imurske županije najbolja u ribolovu Ve 16. godinu za redom invalidi Domovinskog rata natje u se na svojim sportskim igrama i dokazuju se u disciplinama primjerenim svim kategorijama invalida. Na svim do sada održanim igrama sudjelovali su i invalidi Domovinskog rata iz Me imurske županije koji su lanovi udruga HVIDR-a akovec i Prelog.

Ovogodišnje sportske igre održavale su se sredinom studenoga u Zadru u hotelskom naselju “Borik” u organizaciji ZŽZ-a HVIDR-a Republike Hrvatske. Na ovogodišnjem sportskom druženju invalida sudjelovalo je 32 lanova HVIDR-a iz naše županije koji su se natjecali u disciplinama: bo anje, elek-

troni ki pikado, elektroni ki pikado - invalidi u kolicima, kuglanje, plivanje, stolni tenis, stolni tenis - amputirci, streljaštvo, šah, sportski ribolov, utrka u invalidskim kolicima, vise a kuglana stoje i stav.

U ukupnom poretku ekipa Me imurske županije osvojila je 8. mjesto. U ekipnom natjecanju najbolji su bili u ribolovu s osvojenim 1. mjestom i kuglanju na stazi s osvojenim 3. mjestom.

Prema njihovim rije ima, vrijedno je spomenuti gostoljubivost doma ina i dobru organizaciju smještaja i natjecanja.

Ovom prilikom sudionici ovih sportskih susreta zahvaljuju sponzorima i donatorima koji su nam omogu ili sudjelovanje.

Budu i dom branitelja pod krovom

UDRUGA hrvatskih dragovoljaca i veterana op ine Donji Kraljevec

Budu i dom u Hodošanu pod krovom Još proljetos lanovi Udruge dragovoljaca i veterana op ine Donji Kraljevec krenuli su u izgradnju svojeg doma u Hodošanu, lokalitet Prode. Od op ine Donji Kraljevec i Mjesnog odbora Hodošan dobili su prostor uz ribi ko jezero, koji je najprije trebalo urediti radnim akcijama.

Udruga ima 35 stalnih lanova, branitelja je u op ini mnogo više, oko etiri stotine, no nisu svi aktivni.

Budu i dom, za sada je to natkriveni prostor veli ine 10x6 metara, imat e prostoriju za druženje i sastanke, priru nu kuhinju i malu terasu, a dosadašnja vrijednost radova iznosi oko 50.000 kuna. Op ina Donji Kraljevec pomogla je s 20.000 kuna, a ostatak su sredstva donatora i dobrovoljni rad lanova udruge. Uz budu i dom zasa ene su i vo ke koje je donirala tvrtka “Horvat” iz Donjeg Kraljevca.

Predsjednik udruge Stanko Balent kaže: - Najvažnije je da smo uspjeli objekt staviti pod krov, sad emo dalje polako kako emo imati sredstva. Zapo eli smo u prolje e ove godine, tada nismo ništa imali, samo ideju.

Organizirali smo više radnih akcija kako bi najprije poravnali i zavozili prostor za budu i dom, a zbog mo varnog zemljišta nabili smo i ‘pilote’ prije betoniranja podloge.

U radnim akcijama posebno su se istaknuli: Stanko Balent, Krešo Lepen, Željko Lesjak, Andrija Pongrac, Vlado Glavak, Andrija Hegeduši , Dobriša Habuš, Vladimir Kramar, uro Hranjec, Milorad Šolaja, Stanko Ruži , Slavko Duki , Josip Glad, Damir i Miljenko Domini , Josip Kuhanec, kao i gosti, Boro iz Preloga i Bajo iz ehovca. Dom bi trebao biti dovršen idu e godine, a planirano je i ure enje okoliša. (JŠ)

16

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. prosinca 2010.

PROJEKT “Odrastimo zajedno u Me imurju 2010.” uspješno se provodi o

O zapošljavanju osoba s invaliditetom bilo je rije i na okruglom stolu održanom povodom Me unarodnog dana osoba s invaliditetom

OKRUGLI stol o zapošljavanju osoba s invaliditetom

Ove godine zaposleno 37 osoba - Ove smo godine iz evidencije uspjeli zaposliti 37 osoba s invaliditetom. Dio tih osoba zaposlio se preko mjera poticanja za zapošljavanje, a dio bez spomenutih mjera, kazala je Blaženka Dasovi , rukovoditeljica Odjela posredovanja pri zapošljavanju HZZ-a, Podru ne službe akovec.

O zapošljavanju osoba s invaliditetom bilo je rije i na okruglom stolu u Scheierovoj zgradi, koji je

u organizaciji Društva distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec održan povodom Me unarodnog dana osoba s invaliditetom.

Prema rije ima Blaženke Dasovi , u evidenciji trenutno imaju 165 nezaposlenih osoba s invaliditetom, a najviše je onih dobne strukture od 20 do 30 godina. Što se pak ti e kvalifikacijske struk-

Prodajna izložba Društ vo distrof i ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec ovu je prigodu iskoristilo kako bi otvorilo prodajnu izložbu radova, koje su na kreativnim radionicama izradili njihovi lanovi. Osim nakita te oslikanih svilenih

marama i stakla, prodavale su se ukrasne svije e, kao i posude za cvije e ukrašene decoupage (dekupaž) salvetnom tehnikom. Iako se izložba održavala samo jedan dan, radovi lanova mogu se kupiti svakodnevno u prostorijama Društva.

ture, najve i dio osoba završio je srednjoškolsko obrazovanje. - Jako visoki udio osoba s invaliditetom iz naše evidencije završio je trogodišnje srednjoškolsko obrazovanje po prilago enom programu, odnosno stekao je zvanje pomo nih radnika u razli itim djelatnostima, kazala je rukovoditeljica Odjela posredovanja pri zapošljavanju, i dodala: - Moramo istaknuti da je generalno situacija dosta teška.

Svakodnevno imamo jako veliki priljev u evidenciju nezaposlenih osoba. S druge strane, imamo jako male potrebe vezane uz nekakvo konkretno zapošljavanje.

Recimo, krajem prošlog mjeseca u evidenciji Podru ne službe akovec imali smo preko 7.100 nezaposlenih osoba, dok je na podru ju cijele Republike Hrvatske zabilježeno oko 304 tisu e nezaposlenih. (hz)

PROVO ENJE projekta “Stop nasilju” Udruge slijepih MŽ-a

Sudjelovalo jedanaest slijepih žena Udruga slijepih Me imurske županije prošli je tjedan provela projekt pod nazivom “Stop nasilju”, koji je isfinanciran od strane Me imurske županije, a namijenjen je slijepim ženama, lanicama udruge, kao osobito osjetljivoj društvenoj skupini.

U projektu je sudjelovalo jedanaest slijepih žena koje su se ovim putem upoznale s modalitetima nasilja, me ugeneracijskim prijenosom nasilja, kako prepoznati žrtvu nasilja, kao i kako prepoznati nasilnika u vezi. Nadalje, kroz projekt su slijepe žene educirane o diskriminaciji po osnovi roda i spola, trgovanju ljudima te konkretnim

Projekt “Stop nasilju” namijenjen je slijepim ženama kao osobito osjetljivoj društvenoj skupini odredbama o Zakonu od zaštite od županiji, lanice Udruge slijepih nasilja u obitelji. educirale su i Marina Kolar iz udruUz Robertu Barat, predsjednicu ge "Zora" te Renata Borovec, dipl. Županijskog povjerenstva za ravno- soc. radnica iz ve spomenute Udrupravnost spolova u Me imurskoj ge slijepih Me imurske županije.

Projekt pomaga opravdava ulože - Posao u struci pronašlo je deset stru njaka, koji su odabrani da rade Projekt Udruge odgajatelja “Krijesnice” “Odrastimo zajedno u Me imurju 2010.” u me imurskim se vrti ima uspješno provodi od kraja rujna. Projekt, nastavak prošlogodišnjeg projekta na razini Hrvatske, provodi se u suradnji s Hrvatskom udrugom za ranu intervenciju u djetinjstvu i pod pokroviteljstvom Ministarstva obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti. Prošle je godine Ministarstvo odobrilo 200.000 kn za provo enje projekta na razini cijele države, pa se on provodio u Zagrebu, Me imurju, Splitu, Slavonskom Brodu i Rijeci, no zaživio je samo kod nas, u Zagrebu i u Rijeci. Tako er, Me imurje je ove godine dobilo financijsku potporu od 200.000 kn, koliko su prošle godine dobili svi gradovi, što samo potvr uje

uspjeh prve godine provo enja projekta i potrebu da se on provodi i dalje.

Korisnici projekta jesu djeca s teško ama u razvoju, za koju se tijekom razvojne procjene ustanovi dobit od edukacijskog uklju ivanja, njihove obitelji i djelatnika predškolskih ustanova u koje se djeca uklju uju, a konkretna pomo stiže u vidu stru nih pomaga a koji se uklju uju u rad skupina.

Pomaga i s djecom rade dva, tri puta tjedno, a iznimno je važno da se djeca ne izdvajaju iz svojih vrti kih skupina

Pomaga i za devetero u Me imurskoj i dvoje djece u Varaždinskoj županiji Kako nam je pojasnila Adrijana Višnji - Jevti , predsjednica Udruge odgajatelja “Krijesnica”, nakon provedenoga javnog po-

Savjetovalište za roditelje i stru ne djelatnike

Telefonske najave ponedjeljkom od 12 do 15 sati na 091/251-6044 U sklopu projekta “Odrastimo zajedno u Me imurju” djeluje i razvojno savjetovalište za roditelje, odgajatelje i sve potrebite. Svaki ponedjeljak od 12 do 15 sati jedan odgajatelj dežura i uzima podatke, nakon ega stru ni tim procjenjuje pomo kojeg je odre enog stru njaka potrebna pa dijete ili dolazi u savjetovalište, ili se odlazi u grupu. - To je jako važno s obzirom na to da Me imurje nema stru nih timova. Osim Dje jeg vrti a akovec i Dje jeg vrti a Prelog, nitko nema stru njake u vrti u, svi imaju vanjske suradnike.

Me utim, prema državnim pedagoškim standardima, zapra-

vo svaka predškolska ustanova treba imati zaposlene stru njake, a i u dosadašnjem radu savjetovališta vidljivo je da jako puno zovu odgajatelji iz manjih vrti a koji se stvarno nemaju kome obratiti, i roditelji koji traže pomo , objašnjava Adrijana Višnji – Jevti , te dodaje da je u mjesec i pol rada savjetovališta primljeno deset poziva, na temelju kojih su napravljene neke opservacije na terenu, logoped, psiholog i de ektolog odradili su procjenu i dali daljnje upute za rad. Pomo ili savjet stru njaka može se potražiti na broj tele ona 091/251-6044 svaki ponedjeljak od 12 do 15 sati. (bš)

ziva, na koji se javio 31 potencijalni pomaga , stru ni tim koji su inile odgajateljica Brankica Mezga, de ektologinja Silvija Pucko i psihologinja Eleonora Glavina odabrao je deset kandidata koji su zadovoljili kriterije i koji su odabrani da budu pomaga i u skupinama. - Projekt trenutno pokriva devetero u Me imurju i dvoje djece u Varaždinskoj županiji (jedan pomaga ), s obzirom na to da smo kao nastavnici projekta dužni pomo i onima kod kojih se projekt ne provodi, objašnjava Višnji - Jevti .

Djeca dva, tri puta tjedno imaju pomaga e po tri sata u grupama, i naglasak je upravo na tome da se djeca ne izdvajaju iz svojih skupina.

Osnovna škola Strahoninec

NAGRADA Me imurskoj županiji za uspješnu suradnju s udrugama gra a

Glumom i sportom protiv ovisnosti

Udruzi slijepih uru eno 7.1

Osnovna škola Strahoninec obilježila je Mjesec borbe protiv ovisnosti zanimljivim integriranim danom za u enike 8. a i b razreda. Sami u enici pripremili su za taj dan razli ite PowerPoint prezentacije kojima se željelo upozoriti njihove kolege na štetnosti sredstava ovisnosti, a kasnije su u enici u radionicama izra ivali plakate, glumili te obrazlagali svoje stavove vezano uz posljedice ovisnosti. U integriranom danu napravljena je korelacija razli itih predmeta, na ijim su satovima u enici zajedno s u iteljima razli itim aktivnostima željeli potaknuti mlade na život bez ovisnosti.

U tu su svrhu izra eni i plakati na kojima 8. razredi šalju poruke mladim ljudima, a jedna od njih je i sportom protiv ovisnosti. (mz)

U enici su slali pozitivne poruke mladima povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti

Udruzi slijepih Me imurske županije donirano je 7.190 kuna prikupljenih kupnjom ulaznica za predstavu "Lopovluku nigdje kraja nema", koju je prošle srijede u Centru za kulturu održalo Kazalište slijepih i slabovidnih “Novi život“ iz Zagreba.

Dožupan Matija Posavec prikupljena sredstva uru io je Mariji Ciglar, predsjednici Udruge, na kon erenciji za novinare održanoj prošli petak, koja je bila odli na prigoda da se kaže nekoliko rije i i o nagradi koju je Me imurska županija osvojila na natje aju Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.

Rije je o nagradi “Zajedno za bolje” koju je Županija primila za primjer suradnje s udrugama gra ana, a jedan od konkretnih primjera takve suradnje upravo je ovaj s Udrugom slijepih MŽ-a.

Dožupan Matija Posavec sredstva prikupljena od prodaje ulaznica za predstavu uru io je Mariji Ciglar Prema rije ima Vesne Halu- Me imurska županija osvojila za ga, pro elnice Upravnog odjela razvoj sudioni ke demokracije i za gospodarstvo, promet i europ- suradnje s gra anima i organizaske integracije, nagrada koju je cijama civilnoga društva rezultat

7. prosinca 2010.

Kroz Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

od kraja rujna

a u skupinama ena sredstva e s djecom koja uglavnom imaju komunikacijske poteško e

Budu i da se uglavnom radi o djeci s komunikacijskim poteško ama, a koja su uklju ena i u “Me imurske iskrice”, posebnu skupinu za autizam u Draškovcu, one dane kad su djeca u svojim redovitim skupinama pomaga i su kod njih, a ostale su dane u Draškovcu. - Me utim, postoje i djeca koja nisu u 'Me imurskim iskricama', a opet su dobila pomaga e, jer se pokazalo da sredstava ima dovoljno, pa zašto se djeci ne bi pomoglo, dodaje predsjednica Udruge “Krijesnica”. Pomaga i jednom mjese no sudjeluju na edukacijsko - supervizijskim radionicama s ciljem kontinuiranoga stru nog usavršavanja, savjetovanja i me usobne podjele iskustva u

ana

190 kuna je suradnje UO-a za gospodarstvo, promet i europske integracije, UO-a za zdravstvo, socijalnu zaštitu i nacionalne manjine te UO-a za obrazovanje, kulturu i sport.

Odli na suradnja s brojnim udrugama s podru ja županije Me imurskoj županiji osigurala je dobivenu nagradu. Marija Ciglar zahvalila je Županiji na pomo i koju je pružila do sad, kao i onima koji su kupili ulaznice te posebno svima koji su nesebi no bili uklju eni u aktivnosti obilježavanja Europske godine borbe protiv siromaštva i socijalne isklju enosti.

Ova prigoda iskorištena je i kako bi se najavile aktivnosti u 2011. godini kao Europskoj godini volontiranja, kojima se želi prije svega stvoriti pozitivno i poticajno volontersko okruženje te podi i svijest o važnosti volonterskog rada. (hz, foto: Vrzan)

radu. Tako er, stru ni tim projekta provodi i superviziju rada pomaga ima direktno u grupi, pomažu im u neposrednom radu, a nakon toga kroz razgovor nastoje prona i mogu nosti za poboljšanja.

Stru nost prioritet u radu s djecom U Udruzi “Krijesnica” isti u da su svi pomaga i zaposleni na projektu do angažmana došli kroz tri razine testiranja, od kojih je klju no bilo situacijsko snalaženje u samom radu s djecom u skupini. Svi su pomaga i ili apsolventi ili izvanredni studenti humanisti kih studija – od socijalnog rada, predškolskog odgoja do defektologije. Svi dolaze iz struke,

a upravo je u radu s djecom s posebnim potrebama, osim samog snalaženja u radu, stru nost najbitnija.

Osim pomaga a, svu podršku i superviziju stru nog tima imaju i odgajatelji koji rade u tim skupinama jer se i u njihov rad uklju uje dodatni ovjek ijem se radu i na inu na koji funkcionira treba prilagoditi. Upravo zato u ovo malo vremena, koliko se projekt provodi, ve su održane radionice i za pomaga e u skupinama, ali i za odgajatelje.

Tako er, do lipnja e se svaki mjesec održavati jedna radionica ili multimedijalno predavanje otvoreno za sve odgajatelje Me imurske županije, neovisno imaju li u svojoj skupini dijete s posebnim potrebama ili nemaju.

Ipak, ideja stru nih mobilnih timova koji bi bili na raspolaganju svim vrti ima u županiji nešto je od ega odgajatelji ne mogu odustati. Naime, projekt “Odrastimo zajedno u Me imurju” vremenski je ograni en na godinu dana, i ne može se konkretno re i ho e li za narednu godinu biti dodijeljena sredstva potrebna za njegovu realizaciju. Mobilni timovi potreba su na koju odgajatelji upozoravaju ve duže vrijeme i kojim bi se riješio problem dostupnosti stru ne pomo i. - Nadamo se da e nam druge godine biti lakše jer se ideja mobilnih timova možda napokon pokrene na županijskoj razini, pa se dobije sluh za to da se stvarno zaposle stru njaci koji bi teritorijalno pokrivali odre eni broj vrti a i na taj bi se na in ljudima pomoglo, zaklju uje predsjednica Udruge odgajatelja “Krijesnica” Adrijana Višnji - Jevti . (Bojana Špani ek)

Dodijeljene godišnje nagrade za volontera godine udruge “Zora“ u 2010. godini Ususret Me unarodnom danu volontera, koji se obilježava 5. prosinca, udruga “Zora“ drugu godinu za redom dodjeljuje nagradu na volontera godine udruge “Zora“. U ovoj godini nagrade za volonterku godine dobivaju Milana Gašparovi , akovec, u kategoriji volonterke u uredu s ukupno 272 volonterska sat, te Petra Jug, Luka Ludbreška, u kategoriji on-line volonterke, s ukupno 62 volonterska sata.

Od 1. sije nja do 30. studenoga ove godine ukupno 47 razli itih volontera udruge “Zora“ ostvarilo je ukupno 1.130 volonterskih sati. Volontirali su na podru jima javne akcije, aktivnosti projekata, lekture, prijevoda, administracije, logistike, gra i kog dizajna, a volontersko je ujedno

i izvršno i nadzorno tijelo udruge. - Budu i da je uvjet za glavne nagrade bio najve i broj volonterskih sati, a neke volontere, odnosno podru ja na kojima volontiraju jednostavno nismo u tolikoj mjeri trebali, svi ostali volonteri tako er e dobiti poklon u znak zahvalnosti jer nam je svaka osoba i njen doprinos važan te, na kraju krajeva, pridonosi i razvoju Me imurske županije, poru uju iz udruge “Zora“, dodaju i da su izuzetno zadovoljni što je sljede a godina proglašena Europskom godinom volonterstva, jer u udruzi smatraju da je u Me imurskoj županiji volonterski rad nedovoljno poznat i priznat što se ti e potencijalnih volontera, ali i udruga, odnosno institucija koje primaju volontere.

Priznanja višestrukim dobrovoljnim darivateljima krvi dodijeljena su krajem studenoga

DODIJELJENA priznanja dobrovoljnim darivateljima krvi

Krešimir Ivanek darovao krv sto puta Gradsko društvo Crvenog križa akovec održalo je krajem studenoga u pivnici "Pilka" akovec sve anu podjelu priznanja višestrukim dobrovoljnim darivateljima krvi koji su krv darovali više od 35 puta.

Zahvalnice i priznanja dobrovoljnim darivateljima krvi uru ila je ravnateljica GDCK-a akovec Nada Špoljari . Mali srebrni znak priznanja i zahvalnicu za 35 puta darovanu krv primile su Zdenka Baka iz Žiškovca, Ana Dove er iz Strahoninca, Smiljana Grgec iz Kotoribe, Irena Sedlar iz akovca, Dolores Toplak iz Držimurca, Ivanka Vuk iz Šenkovca, Danica Zadravec iz Zasadbrega i Danica Zrna iz Nedeliš a. Veliki srebrni znak priznanja primila je Vera Lipovi iz akovca.

Za 50 puta darovanu krv mali srebrni znak priznanja i zahvalnicu primili su Mate Gašparovi iz Preloga, Dragutin Horvat iz Ivanovca, Zlatko Horvat iz Male Subotice, Zlatko Hrženjak iz akovca, Bojan Jambroši iz Vratišinca, Marijan Jur an iz Cirkovljana, Ivan Kralji iz Novog Sela na Dravi, Ivan Merka - Hudopisk

iz Domašinca, Milan Mihaljuš iz Strahoninca, Vlado Murk iz Podturna, Zlatko Novak iz Brezja, Nikola Pintari iz Puš ina, Marijan Preložnjak iz Gornjeg Kuršanca, Andrija Roman uk iz Gardinovca, Željko Setnik iz Kotoribe, Branko Šari iz Murskog Središ a, Stjepan Šari iz Ma kovca, Mijo Šauli iz Pribislavca, Mladen Taka iz Gornjeg Hraš ana i Radovan Zakoi iz Trnovca. Veliki srebrni znak priznanja i zahvalnicu za 75 puta darovanu krv primio je Stje-

pan Horvatovi iz Strahoninca, a zlatni znak priznanja i zahvalnicu za 100 puta darovanu krv primio je Krešimir Ivanek iz akovca.

Uzvanicima se obratio predsjednik GDCK-a akovec Mladen Valkaj, koji je izrazio zadovoljstvo što nakon dvije godine ponovno imamo jednog davatelja sa 100 davanja. Sve anost je vodio Dejan Buva , a u prigodnom programu nastupili su Damir Rodiger, Tajana Toplek i Valentina Zadravec.

Radionica za mlade Gradsko društvo Crvenog križa akovec me u mnogobrojnim humanitarnim i edukativnim zadacima odlu ilo se za još jednu radionicu koja okuplja mlade, kako bi potaknuli njihovu kreativnost i usadili u mlade ljude prave ljudske vrijednosti, privrženost zajedništvu, prijateljstvu i humanosti.

U radionicu se uklju ilo desetak u enica iz I. OŠ akovec,

a voditeljica radionice je prof.

Nada Žili , dugogodišnja aktivistica GDCK-a akovec. Radionica je u enicama interesantna jer rade novom tehnikom s kojom se do sad nisu susrele, a to je tehnika ru nog rada – dekupaž, odnosno salvetna tehnika koju su primijenile na staklo, drvo i stiropor. Pošto se približavaju dani darivanja, ovom se tehnikom mogu izraditi prigodni pokloni.

ƫȾȯΎ˱ΎƟȽȺȴΎƪȳɁȽɀɂΎƫɄȳɂȷΎƥȯɀɂȷȼ

Vodeni novogodišnji do υ ivljaj ƫɄȳɂȷΎƥȯɀɂȷȼΎƮȯɁΎȾȽɈȷɄȯΎȼȯΎȼȳɈȯȰȽɀȯɄȼȽΎȷɁȹɃɁɂɄȽ˻ ƢȳɁɂȳΎȺȷΎȷȹȯȲȯΎȲȽɗȳȹȯȺȷΎƦȽɄɃΎȵȽȲȷȼɃΎɃΎȹɃȾȯɕȳȻΎȹȽɁɂȷȻɃ˴ΎɃɈΎƜƢ˹ȯΎȷΎȾȸȳȼɃʤȯȱ˾Ύ ƜȽɗȳȹȯȸɂȳΎ̱̯̰​̰˷ΎȵȽȲȷȼɃΎɃΎȸȳȲȷȼɁɂɄȳȼȽȻΎȯȻȰȷȸȳȼɂɃΎɂȳɀȻȯȺȼȷȶΎȰȯɈȳȼȯΎ ƫȾȯΎ˱ΎƟȽȺȴΎƪȳɁȽɀɂȯΎƫɄȳɂȷΎƥȯɀɂȷȼ˷ ƦȽɄȽȵȽȲȷʤȼȸȷΎȻȳȼȷ˴ΎƜƢΎȲȽΎȸɃɂɀȯȼȸȷȶΎɁȯɂȷ˴ΎɁȾȳȱȷȸȯȺȼȯΎɀȯɁɄȸȳɂȯ˴Ύ ȯȺȺΎȷȼȱȺɃɁȷɄȳΎȶɀȯȼȯΎȷΎȾȷɕȳΎȾȽΎȷɈȰȽɀɃΎɃΎȼȳȽȵɀȯȼȷɗȳȼȷȻΎȹȽȺȷɗȷȼȯȻȯ˷Ύ ƫɄȳΎɂȽΎɈȯΎɁȯȻȽΎ̴̲̯Ύȹȼ˻ ƲȯΎȽȼȳΎȻȯȼȸȳΎȽȲɄȯ˂ȼȳΎȼɃȲȷȻȽΎȲȽɗȳȹΎɃΎƨɃȰɃΎƨȽɂȹȽɄȯΎɃɈΎ ƜƢΎƚȳɀɂȯΎȹȽȸȷΎȽɁȷȵɃɀȯɄȯΎɈȯȰȯɄɃΎȲȽΎȹȯɁȼȽΎɃΎȼȽɕ˻ΎΎ ƦȽɄȽȵȽȲȷʤȼȸȷΎȻȳȼȷ˴ΎƜƢΎȲȽΎȸɃɂɀȯȼȸȷȶΎɁȯɂȷ˴ΎΎ ȯȺȺΎȷȼȱȺɃɁȷɄȳΎȶɀȯȼȯΎȷΎȾȷɕȳΎȾȽΎȷɈȰȽɀɃΎɃΎȼȳȽȵɀȯȼȷɗȳȼȷȻΎȹȽȺȷɗȷȼȯȻȯ˷Ύ ƫɄȳΎɂȽΎɈȯΎɁȯȻȽΎ̴̱̯Ύȹȼ˻ ƮơȌƝΎơƦƞƧƪƥƙƛơƢƙΎƦƙ˶Ύ̯̳̯Ύ̶̲̰Ύ˹̰​̰​̰ΎȷΎɅɅɅ˷ɁȾȯ˹ȵȽȺȴ˷ȶɀ

Toplice Sveti Martin d.d.

Grkaveščak b.b. , 40313 Sveti Martin na Muri tel: +385 40 371 111 | fax: +385 40 315 926 www.spa-golf.hr | info@spa-golf.com.hr

Predstavništvo Zagreb, Iblerov trg, Importanne Galleria, južni ulaz tel: +385 1 45 50 229 | fax: +385 1 45 50 228 www.spa-golf.hr | agencija@spa-golf.com.hr

18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Nevrijeme pokvarilo prvu srijedu

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

Snježno nevrijeme pokvarilo je 1. sajamsku i placovsku srijedu u akovcu. Samo oni najhrabriji i najredovitiji došli su na sajam i plac, pa je stoga malo toga ponu eno i prodano. Na sajmu se najviše nudila stara krama, te nešto žitarica i drva za ogrjev. Na placu pak boži ni ukrasi i aranžmani te suho vo e. U zatvorenom dijelu placa tek par gruda sira i malo vrhnja. Sve u svemu, srijeda za zaborav, a oni stariji prisjetili su

- drva 240 do 270 kn/metar - kukuruz 1, 20 kn/kg - pšenica 1,10 kn/kg - je am 1,50 kn/kg - luk 40 kn/vre a - suho vo e 20 kn/pake - orasi 50 kn/kg - kisela repa 15 kn/kg - ciklame 25 kn/lon i - suhi aranžmani 30 kn/kom

se kako su nekada 1. srijede u mjesecu, osobito u prosincu za Barbarje ili Nikolinje, bile bogate ponudom i kupnjom. (sm, zv)

7. prosinca 2010.

VRIJEME svinjokolje ili kolinja

Me imurci izbjegavaju testiranje na trihineloz trihinelozu S prvim danima studenoga zapo ela je sezona svinjokolje ili kolinja u me imurskim doma instvima. Kako je to vrijeme kad je pove ana mogu nost širenja raznih oboljenja, osobito trihineloze, potrebno je na vrijeme osigurati se od težih posljedica. Županijski veterinarski inspektor dr. vet. med.

Ljubomir Kolarek upozorava vlasnike svinja da prilikom klanja obavezno komadi mesa odnesu na testiranje (kon-

trolu) u najbližu veterinarsku postaju. - Testiranje, odnosno ispitivanje na trihinelozu obavljaju sve postaje Veterinarske stanice akovec, akovec - Jug, Prelog i Gornji Mihaljevec, te privatne ordinacije. Cijena pregleda iznosi 35 kuna + PDV. To je unato svemu zanemariva cijena, ako se uzme u obzir kakve posljedice mogu nastati, upozorava Kolarek.

Pojava trihineloze u nekim mjestima susjedne Srbije

uz hrvatsko - srpsku granicu upozorava da je i te kako važno meso podvrgnuti veterinarskom pregledu. Nije nikakva tajna da dosta naših ljudi kupuje suhomesnate i druge mesne prera evine u isto nim krajevima Hrvatske, koji pak su u bliskoj povezanosti sa Srbijom i Bosnom, gdje još uvijek situacija sa životinjama nije kao u Hrvatskoj. Stoga je dobro pregledu podvrgnuti i suhomesnate proizvode, oso-

bito pak pe enice (sirove kobasice).

- Naime, osim redovitih pregleda, gra ani mogu obaviti pregled mesa i mesnih prera evina kupljenih u mesnicama i marketima. Naime, ovjek može posumnjati u kvalitetu odre ene mesne prera evine, mesa ili divlja i i želi ga dati na službenu provjeru. Takvu robu može tako er podvrgnuti ispitivanju, ali zato mora platiti sto kuna. (S. Mesari )

Poslovno udruženje prera iva a mlijeka

Iako je cijena mlijeka u Hrvatskoj ve a nego u Europi, proizvodnja pada Iako je u Hrvatskoj cijena mlijeka pet posto viša nego u drugom europskim zemljama, proizvodnja mlijeka i dalje pada. Proizvo a i mlijeka žele pove anu zaštitnu otkupnu cijenu mlijeka s 2,40 kn/kg na 3 kn/kg, no ni to nije rješenje - misle u poslovnom udruženju prera iva a mlijeka “Croatiasto ar”.

Unato rastu te višoj otkupnoj cijeni mlijeka u Hrvatskoj u odnosu na europske, koju doma i proizvo a i mlijeka dobivaju za kilogram mlijeka, proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj pada. Trend pada proizvodnje mlijeka Hrvatska bilježi od 2009. godine, koji se nastavlja i u teku oj godini. U prvih devet mjeseci ove godine otkupljeno je 7,7 posto manje mlijeka u odnosu na po proizvodnji mlijeka rekordnu 2009. godinu.

U prvih devet mjeseci ove godine smanjen je broj uglavnom malih proizvo a a mlijeka za 15 posto u odnosu na prethodnu godinu. Razloga za smanjenje broja proizvo a a mlijeka pa time i mati nog stada je više; u 2010. godini stopiran je operativni program koji je proizvo a e stimulirao na ulaganja u proizvodnju mlijeka, osiguravaju i im povrat 50 posto iznosa kapitalnih ulaganja. Istovremeno, dostupnost kreditnih linija za mljekarsku proizvodnju smanjena je, a njihova je cijena narasla.

INFORMACIJE: Centrala u Donjem Kraljevcu Donja Dubrava Podturen Rasinja

Igor Rešetar, predsjednik Udruge proizvo a a mlijeka Me imurske županije i predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvo a a mlijeka:

Dok proizvodnja mlijeka kod nas pada, uvest emo 80 milijuna litara Zadnjih mjeseci proizvodnja mlijeka je u Hrvatskoj drasti no pala za 50 milijuna litara, krivac za to je i niska otkupna cijena mlijeka.

Tražili smo tri kune po litri mlijeka, a dobit emo 2,4 kune. Istovremeno cijene repromaterijala rastu.

Govore nam da je u Hrvatskoj ve a cijena mlijeka nego u Europi, no imam podatke koji govore da je cijena mlijeka u Hrvatskoj 29 eurocenti, a u Europi, gdje je došlo do pove anja cijena mlijeka, ona iznosi 36 eurocenti.

Stanje u mljekarstvu nije dobro, proizvo a i ne bi napuštali proizvodnju da to ne moraju, jer gube. U zadnje tri godine broj proizvo a a mlijeka u Hrvatskoj

smanjio se s 27.566 na 17.469 proizvo a a, a broj proizvo a a i dalje pada. Imam saznanja da mljekarska industrija kani uvesti 80 milijuna litara mlijeka za svoje potrebe, ne znam gdje to vodi. (JŠ)

Proizvodnost mlijeka po kravi u Hrvatskoj je za oko 35 posto manja u odnosu na proizvodnost u zemljama EU 25.

Uz nastavak primjene zaštitne cijene potrebno je uvesti poticajne mjere koje e u inkovito djelovati u smjeru pove anja proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj.

Edukativne i preventivne mjere koje e rezultirati daljnjim rastom proizvodnje mlijeka EU standarda jesu: osiguravanje povoljnih kreditnih linija, subvencioniranje nabavke junica, okrupnjavanje poljoprivrednih površina i legalizacija poljoprivrednih objekata uz minimum troškova i administriranja, osposobljavanje gospodarstava za korištenje pretpristupnih i postpristupnih fondova.

Inzistiranje samo na rastu otkupne, odnosno zaštitne cijene mlijeka, koja iz mjeseca u mjesec tržišno raste i ve a je u odnosu na zemlje EU 25, nije zaštitna a još manje poticajna mjera koja e omogu iti potreban rast proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj.

Mljekare e i dalje nastojati pratiti trendove kretanja otkupnih cijena mlijeka u EU zemljama, a spremne su i dalje proizvo a ima stimulirati mlijeko dodatnim premijama koje su višestruko ve e nego u EU, kaže Branko Bobeti , direktor poslovnog udruženja prera iva a mlijeka. (JŠ)

t CF[ EVHJI SFEPWB J ǏFLBOKB t JTQMBUB [B QSPEBOF LPMJǏJOF OB MJDV NKFTUB t BVUPNBUTLJ JTUPWBS VWKFUJ TV J QPHPEOPTUJ LPKF OVEJ öSNB 5POJ PJ 1 PJ 2 PJ 3 PJ 4

655 444 688 200 847 159 048 837 274

6 UJKFLV KF QSPEBKB TFQBSJSBOPH ESWFOPH VHMKFOB LPDLB J LPNBE

OTKUP KUKURUZA U ZRNU OVOGODIŠNJEG RODA PO NAJPOVOLJIJIM UVJETIMA U TIJEKU JE PRODAJA SJEMENSKE PŠENICE I PRODAJA UGLJENA UZ MOGUĆNOST DOSTAVE

7. prosinca 2010.

ju u ozu zu

- Godišnje se u Me imurju na ispitivanje donese tek izme u tri i etiri tisu e uzoraka, što je ‘smiješno’ kad se zna da se kolje nekoliko puta više svinja.

V l a s n i c i svinja za klanje trebaju s e po pitanju testiranja uzoraka mesa na trihinelozu uozbiljiti, upozorava županijski veterinarski inspektor Ljubomir Kolarek

- Sve je dobro dok je dobro, ali preglede treba obaviti, kaže Ljubomir Kolarek

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel.

363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Ve-

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

terinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel.

645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata.

RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sati.

DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Smreke Ako mene pitate nije morala još do i ta bijela gospo a. Mogli bi mi Boži i bez zime do ekivati.

Mi možemo (samo kad ho emo) svašta dobra napraviti. Tako se sad ne emo ljutiti na Svetog Nikolu što nam je donio zimu. Nije ju on donio. Ona je došla s njim. Ali nama to iza e na isto. Okrenimo tugu na veselje i veselimo se praznicima pred nama. Tako. Advent je. Nek je u nama i izvan nas. Popravak, nek ga je više u nama nego izvan nas.

Obi no smo Vam u ovo doba godine pri ali o tome da li kitimo bor, ili jelu ili smreku. Te kakve iglice ima jela te kakve ešere bor i kako raste smreka. A vi ste samo htjeli svog cmreka. Uz to Vam se uvijek cendra da okitite biljku posa enu u teglu, da je možete kasnije posaditi u vrt. Jela, smreka, bor vazdazelene etinja e iz porodice borovki. Razlikuji se me usobno bitno po izgledu iglica i donekle po obliku rasta. Jela i smreka imaju izrazit pršljenast raspored grana što uzrokuje piramidalan oblik rasta. Bor pak raste manje pravilno.

Ne ete mi ni ove godine izbje i pri ice o Boži nim drvcima. Naravno to je sad i datumski i klimatski primjereno. Ali probat emo biti malo bolji nego obi no.

Od roda smreka (Picea) govorit emo o ‘specijalnim’ a ne obi nim smrekama.

Sli na obi noj smreki ali nešto uža i elegantnija jest Pan i eva omorika - Picea omorika. Ona je tercijarni relikt vapnenastih strmih terena u podru ju Drine.

Sada se mnogo koristi u urbanom šumarstvu kod nas.

Vrhovi grana su joj prema gore svinuti, a kako su dvije bijele pruge pu i s donje strane jasno izražene to biljci daje malo plavkasto-zelene tonove posebno cijenjene u hortikulturi..

Picea pungens, bodljikava, plava smreka, jest drvo koje mi me imurci, esto krivo zovemo srebrni bor.

Ova srebrna boja kod biljaka uzgojenih iz sjemena znatno varira od sivo zelene do izrazito srebrno-plave. Što je biljka ‘plavija’ to je više na cijeni pa su ljudi takve kultivare koji se isti u svojom ljepotom nau ili vegetativno razmnožavati cijepljenjem. Cijepljene biljke prvih godina rastu sporo i traba ih povezivati da im se osigura uspravan rast.

Od srebrno-plavih kultivara ove smreke koji se razmnožavaju cijeplenjem spomenuti valja: P.p.’Hopsi’, P.p.’Kosterii’ i P.p.’Iseli Fastigiata’. Njih baš ne kitimo za Boži jer su, dok su male, nepravilna oblika.

Vegetativno, ali iz reznica, razmnožava se još jedan kultivar iz roda smreka P.glauca ‘Conica’. Ona je vrlo tražena zbog svog pravilno koni astog i sporog rasta.

Tako er se može kititi za ove praznike, a zbog pravilnog piramidalnog rasta u mladosti pruža velike mogu nosti aranžiranja i prikladan je Boži ni dar.

Mislite zeleno, budite dobro, voli vas IVA!

VETERINARSKI SAVJETI

Deklariranje mesnih proizvoda R ije dek l a r i r a nje ozna ava kratak opis proizvoda. Svi proizvodi koji se stavljaju u promet, pa tako i mesni proizvodi moraju biti deklarirani kako to propisuju razli iti pravilnici.

Deklaracija mora biti lako uo ljiva, jasna i itljivo napisana sa svim podacima o proizvodu razumljivim prosje nom potroša u.

Mesne proizvode deklarira proizvo a . U slu aju da pojedine mesne proizvode ne pakira proizvo a , deklaracija mora osim podataka o proizvo a u sadržavati i podatke o tvrtki, te nazivu i sjedištu onoga tko je proizvod pakirao, kao i datum pakiranja. Ako se radi o mesnim proizvodima stranog porijekla dobavlja je dužan deklarirati proizvod temeljem odredbi

pravilnika koji se primjenjuju u R. Hrvatskoj.

Osnovni podaci koje mora sadržavati svaka deklaracija su naziv i sjedište proizvo a a. Ako proizvo a proizvodi i pakira proizvod za odre enog kupca, kao npr. veliki trgova ki lanci, na deklaraciji se navodi naziv i sjedište kupca.

Slijedi naziv proizvoda i njegovo trgova ko ime, ako ga proizvod ima, te skupinu proizvoda kojoj pripada (npr. “polutrajna kobasica, konzerva od mesa” i sl.), zatim kratak opis tehnološkog postupka u proizvodnji proizvoda (npr. “pakirano u zaštitnoj atmosferi, vakumirano” itd.).

Deklaracija sadrži i na in uvanja odnosno pohrane proizvoda, kako ne bi došlo do promjene

njegovih organolepti kih osobina kao (npr. “ uvati u hladnjaku pri temperaturi do +4 stupnja celzija). Obavezan je datum proizvodnje, a kod nekih speci i nih proizvoda, kao što su konzerve upisuje se i broj šarže. Danas je u praksi raširena upotreba termina “upotrijebiti do” kojom se potroša u sugerira najbolje vrijeme konzumacije proizvoda.

Ako su mesni proizvodi oboga eni vitaminima i proteinima biljnog porijekla, to tako er mora biti posebno deklarirano.

Obaveza je proizvo a a da na deklaraciji ozna i sve aditive dodane doti nom proizvodu, (npr. E 322).

Konkretno kod mesnih proizvoda deklaracija može biti otisnuta kao dio ovit-

ka proizvoda ili posebno kao etiketa. Na deklaraciji može ali i ne mora biti otisnuta koli ina i cijena proizvoda, ali obavezno mora biti otisnut ovalni žig sa registracijskim brojem proizvo a a kojim se potvr uje da je proizvodnja i proizvod pod stalnim nadzorom ovlaštene veterinarske inspekcije.

Bojan Božovi , dr. vet. med.

20

Mozaik

7. prosinca 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U AKOVCU održana sedma po redu tradicionalna izložbeno - prodajna manifestacija “Na to mlado leto - tradicijski Boži u Hrvata”

Iz lokalne se pretvorili u me unarodnu manifestaciju priznatu od EU Ukusni kola i, ino kuhano i nekuhano vino, slastice od meda, oraha, maka ... Zvu i ino? Sve se to moglo vidjeti, isprobati i kupiti na sedmoj po redu tradicionalnoj izložbeno - prodajnoj manifestaciji “Na to mlado leto - tradicijski Boži u Hrvata”. Naravno, bilo je tu još koje ega, pa tako i nezaobilaznih razli itih rukotvorina i radionica tradicijskih zanata – od heklanja, vezenja, tkanja do izra ivanja predmeta u kova nici sa simpati nim majstorom – sve ovo Me imurci su mogli isprobati i doživjeti.

Vješte ruke pokazivale su razli ite na ine heklanja i kuki anja

Na ovogodišnjoj sedmoj po redu manifestaciji izlagalo je preko šezdeset izlaga a

Na manifestaciji, koju od samog po etka organiziraju poznati doma i uvari tradicije, udruga “Me imurske roke“, predstavilo se preko šezdeset izlaga a, majstora tradicijskih zanata iz Hrvatske, Slovenije i Ma arske.

I prijašnjih godina dolazili su nam inozemni gosti izlaga i, no ove godine “Na to mlado leto - tradicijski Boži u

Hrvata“ pretvorio se u me unarodnu manifestaciju koa je prepoznata i od Europske unije.

- Našu manifestaciju smo uklju ili u projekt ‘Culturevive’ iz IPA programa. Projekt na kojem su nam partneri Društvo narodne umjetnosti Zala iz Ma arske i Turisti ka zajednica grada Koprivnice osmislili smo tako da

se razmjena tradicijskih znanja i iskustava odvija kroz etiri manifestacije.

Dvije smo ve odradili u Ma arskoj – Lon arski sajam i Dan obitelji. Jednu manifestaciju ostvarili smo s našim partnerima u Koprivnici – Renesansni sajam, i evo ovo je zadnja manifestacija. Mi svi skupa želimo o uvati tradiciju projektnog podru ja, dakle, ne samo Me imurja. Shvatili smo da nam je tradicija zajedni ka i da tu ima mnogo stvari koje smo jedni zaboravili, ali se drugi sje aju pa se nadopunjujemo i razmjenjujemo znanje i iskustva. Cilj je sve obnoviti i napraviti kvalitetnu podlogu za promociju kulturnog turizma, kazala je Mirjana Biber Hren, predsjednica udruge “Me imurske roke”.

Svaka pohvala organizatorima i svim izlaga ima koji su dali puno truda, ljubavi i entuzijazma kako bi ova manifestacija uspjela, unato te kim recesijskim vremenima i pravom zimskom vremenu, snijegu i ledu. Svoje zadovoljstvo i zahvalnost nije mogla sakriti ni Mirjana Biber Hren: – Ništa ove divne izlaga e nije sprije ilo, ni ova hladno a ni nedostatak inancijskih sredstava. Dobar dio ljudi iz svojeg džepa pla a da se bave o uvanjem tradicjiske kulture. Možda bi se i politi ari trebali u nas ugledati kako bi se to trebalo raditi. (mn)

BOŽI NI SAJAM U ZAGREBU u korist Centra za odgoj i obrazovanje u akovcu

Žene stranih veleposlanika humanitarno u korist naše djece U organizaciji me unarodnog kluba žena, u nedjelju je u zagreba kom Arena centru održan boži ni sajam. lanice ove udruge, ve inom supruge veleposlanika akreditiranih u Hrvatskoj, prodavale su razne proizvode karakteristi ne za zemlje iz kojih dolaze.

Posebnost ovog sajma je to što je sav prihod namijenjen Centru za odgoj i obrazovanje akovec.

Sajam je otvorila supruga hrvatskog predsjednika prof. dr.

Tatjana Josipovi , a na kra em otvaranju nastupili su i u enici škole. Prema rije ima ravnateljice škole Dragice Ben ik, na ovaj na in prikupljeni novac Centar e

BOG MOJIH DETALJA

Biti nekome nešto ‘’S Bogom se uvijek može po eti iznova’’ – znao je govoriti Ivan Pavao II. U toj se izvanrednosti sastoji i sva ljepota došaš a – proslava, ponovno proživljavanje spasenja Isusa Krista, i blagoslovljen život ljudi. Isus nas ‘’uvla i’’’ u sebe, u doga anje svoga života i u nas udahnjuje novi životni polet. Njegov identitet je u neprestanom ‘’dolaženju’’. Zato je i najljepša molitva zasigurno ona koja se nalazi napisana na kraju Otkrivenja (stvarno!), oblikovana od apostola Iva-

na: ‘’Do i, Gospodine Isuse!’’

(Otk 22, 21b). A kada Netko dolazi, što je normalnije od toga nego da ga se eka. U tome je i sva ljepota krš anske duhovnosti – ekanje Gospodina! Osje aj da nam nedostaje jer ga još uvijek nema. Isusov dolazak osmišljava našu svakidašnjicu, pobu uje ustreptalost srca i ulijeva sigurnost. Vrijeme došaš a je tako vrijeme koje u nama oblikuje duhovno stanje sli no fotografu koji o ekuje vrlo važnog gosta u zra noj luci. Ima ljudi koji

upotrijebiti za ure enje prostora u školi, konkretnije, neskrivenoga vanjskog prostora koji e se koristiti u ljetnim danima. Ova škola, naime, skrbi o preko sedamdeset u enika s posebnim potrebama, a prostorni uvjeti za primjeren rad ve dulje vrijeme ne zadovoljavaju današnje standarde. Grad akovec je za novu školu odredio lokaciju te izradio projekte, a Me imurska županija, iz razloga što školu poha aju djeca s cijelog podru ja županije, ovaj projekt uvrstila je me u svoje prioritete. Organizatori o ekuju da e prikupiti oko 150 tisu a kuna.

(BMO)

vjeruju da e živjeti bez prestanka. I dobro misle! Mi smo doista hodo asnici vje nosti.

Drugi kažu da je najbolji na in postojanja živjeti svakog dana kao da nam je posljednji. Može se misliti i tako, zašto ne! I ovaj na in je pun optimizma, ispunjen mirom s pogledom na budu nost. No, u isto vrijeme on može izražavati i strah od preranosti odlaska, jer poziva na život poput pjesme koja kaže da se samo jednom živi!

Kao, što nas briga što e biti nakon smrti. Od svega, ipak mi se najviše dopada živjeti moje dane zahvalno, onako kako mi ih daruje Gospodin, kako do u, planirano ili ne, živjeti ih ‘’punim plu ima’’

ili (opuštenije) – ma, došao taj kraj isti dan ili poslije, nije ni previše važno. Lijepo je živjeti.

Uostalom kraja i nema. Ako je smrt kraj, zašto bi je se trebalo bojati, pa radi se kona no o susretu s Njim, Bogom koji nas voli. Onda neka samo do e, zar ne, i dobro je da do e. A mi ga ekamo sa velikom željom srca, i iskrenim raspoloženjem.

Kao što kaže pjesnik (za nas i za Isusa): Divno je biti nekome nešto (Latino, Divno je biti nekome nešto)! Nešto važno.

Sve. Najbjednije je kad si nitko i ništa. Strašno. Znamo da e se Boži sigurno dogoditi! Ho e li se On dogoditi i u nama, zavisi ho e li Isusovi roditelji, kada do u pred nas, prona-

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 7. prosinca - Ambrozije, Dobroslav srijeda, 8. prosinca - Bezgrješno za e e BDM etvrtak, 9. prosinca - Valerija, Ivan Didak petak, 10. prosinca Piše: vl . Antun Štefan

i slobodno mjesto, u našem ‘’svratištu’’. Kada pokucaju na naša vrata – otvorimo im, pustimo ih unutra, i pokažimo im da smo ih željno ekali. A Ti, Isuse – do i! Do i, Gospodine Isuse!

- Gospa Trsatska - Loretska

subota, 11. prosinca - Damir, Damaz, Josip nedjelja, 12. prosinca - 2. DOŠAŠ A, Ivana ponedjeljak, 13. prosinca - Lucija, Jasna

za velike i male

Svijet pri a • Svijet pri a

Zimske vijesti

Piše: Vera Zemuni

Zimski ro endan U iteljice pjesnici

Zaka smo mi denes tu?

Dok sem bila mala v KAJU su me koupale, Moja mama Jauža, mamica Bara i teca Mara.

Japica pak, Gregor, stori naftoš, i Tin a, cimerman, Japa Joža, Stric Franc i tetec Ivo. Makar su s poslom i za poslom po svetu hodili, KAJ su nej pouzobili!

Sij su me oni v KAJU i s KAJOM cortali i špotali, Vu ili me govoriati, popevati-tiho biti.

Naf ili su me moliti, falen Isus i zbaugom govoriti, A stariše i se kaj je moje i naše poštuvati.

I kleti, i kri ati, i svaditi se, nešte su me naf ili.

A unda je trebalo v škaulo i v cirkvu iti, Tam ga nej bilo kaja!

-U ite djecu hrvatski govoriti!-rekla je u iteljica japam i mamam.

-U ite djecu hrvatski govoriti!-rekli su na veronauku gospodin.

Tak sem med KAJOM i hrvatskim (gradskim, kak su ga v seli zvali) jo rosla i v u itelicu durosla.

I kaj mislite kaj sem dosta let delala, kaj sem, sraum me priznati, deci govorila!

-U ite doma hrvatski, književni govoriti!

A ve sem denes z vami tu i pitam sebe i vas: -Zakaj smo mi denes tu?

Zoto ka bi store grehe priznali?

KAJA smo se morti tu i tam sromili?

Leži nam je bilo negda i tiho biti, neg uti:-Pa vi ne znate govoriti!

-Zkaj smo mi denes tu?

Zoto ka smo za KAJ nej dosti napravili?

I je i nej!

Saki zose najbole zno.

Visoko, visoko na najsjevernijem nebu spokojno je, u tišini na bijelim zamrznutim poljanama živio narod snježnih pahulja. Iako ovdje nije bilo ni prolje a, ni ljeta, ni jeseni, ve samo vje na zima, ipak se jedan period razlikovao. Bilo je to vrijeme – ra anja novih pahuljica.

To su bili dani kada se s neba na zemlju spremao si i Sveti Nikola. Unaprijed je pripremao saonice, a ne ko iju, jer je znao da e pred polazak po eti padati snijeg. Tisu e, ma kakvi, milijuni malih pahuljica sele se na Zemlju.

- Treba na Bijelim poljanama napraviti mjesta za nove mališane koji su se po eli ra ati, - uo se glas iz svemirskih visina. – Vaše pahulje imale su cijelu godinu vremena narasti i oja ati da bi mogle nastaviti živjeti i dolje.

- A zar se ne emo tamo rastopiti kad u prolje e zasja sunce i tako nestati zauvijek?

– sa strahom priupita jedna prepametna pahuljica, koja je više razmišljala od drugih.

- Ne boj se, mala. Kad sunce zagrije, rastopit ete se, ali ne ete nestati. Samo ete postati druga ije. Preobrazit ete se u kišne ili rosne kapljice i bit e vas svuda: po liš u i cvije u, u rijeci, barici ili moru. He, he, tamo e vas posoliti.

- Ali ja volim svoje visine –

ne da se malena.

- Pa ponekad eš mo i postati jedva vidljiva i uzdi i se do oblaka, a onda s njima oploviti cijelu tu modrozelenu kuglu. Tako eš vidjeti sve zemljine ljepote, ti radoznalice.

Ta znatiželjnica bila je simpati na pahuljica Snježanka. Odahnula je, sada je bila spremna za putovanje.

Odjevena u haljinicu od bijelog organda, svu u volanima i gusto posutom srebrnim šljokicama. Najsve anija haljinica. Sašila ju je mama, jer je pahuljica upravo trebala proslaviti ro endan. Me utim, naredba za odlazak naglo je došla. Mama ju je poljubila na rastanku.

- Po i, djevoj ice moja, na i lijepo mjesto na Zemlji i proslavi svoj ro endan tamo. Bit emo u mislima s tobom dok se ponovno ne sretnemo.

Uz haljinicu Snježanka je dobila još i bijele izmice, te bundicu i šubaricu od krzna bijele polarne lisice. Tako joj nije bilo hladno dok se je zajedno sa svojim družicama smjestila na lete i oblak kojeg je Sjeverac vukao za sobom. – Više na jug, - govorio je vjetar gledaju i u kompas.

I onda se oblak raspao i milijuni bijelih padobran i a se otvorilo i lagano spuštalo prema dnu.

Zaista prekrasna gesta.

Odre i se vlastitog bisera, to još nijedna bisernica nije u inila.

Vijest se brzo proširila me u morskim žiteljima, pa su Biserku još više zavoljeli.

No to nije dovoljno, zaklju ili su. I oni za nju trebaju nešto lijepo u initi. Starješina Rak sazvao je potajni sastanak u špilji ispod hridi i tamo su se dogovorili. Svi: ribe i ribice, zvjezda a, morski konji , ježinci, puževi i školjke.

- Darivat emo i mi nju.

Uostalom, ovih dana, zapravo sutra bit e joj i ro endan.

Pripremimo joj lijepu proslavu, zaslužila je.

- Zaslužila je. Mene se nije bojala i nije me nazivala bodljikavim udovištem, - hvali ju ježinac.

- Ni meni nije govorila da sam ružni ljigavac – doda trp, zvani morski krastavac.

– ak me je i podragala.

Dogovor je završen s jednoglasnim: obradujmo ju njezinim ro endanom! Školjka Biserka sutradan je doživjela najsretnije trenutke otkada je napustila svoj zavi aj. Kako i ne bi kad je proslava protekla u najljepšem ozra ju.

Dva morska konjica, zahva ena repovima za stabiljku morske trave, puhala su svojim kljunastim gubicama u frulice od trske. Vodom su se širili vedri Mozartovi zvuci.

Lovke na crvenoj moruzgvi plesale su poput balerina, a oko njih baletan ugor izvodio je razne igure svojim vitkim ribljim tijelom. Jato papalina i osli a savršeno je izvelo stilsku plesnu vježbu.

Riba sabljarka dojurila je s nabodenim brzojavom i paketi em na šiljastom nosu. U brzojavu estitka, a u paketi u broš sa injen od ljušturica i sjajnih kamen i a – šalje to riba debeli brancin u ime ostalih ak ih sjevernog mora.

U sumrak je zasvijetlila i svjetiljka, meduza zvana “morska mjese ina” upalila je svoj ljubi asti klobuk.

Vrhunac je bio kad je starješina Rak otvorio kutiju sa zajedni kim darom: trostruka ogrlica od crvenih koralja. Koralji su bili zamjena za darovani biser.

– Baš sam sretna, prijatelji!

– samo je ganuta rekla mala Biserka.

A što je bilo za po astiti se? Kozice, rakovice, mekušci, lignje, alge. A pili su – morsku vodu.

Svaštice • Svaštice

Jo sem denes z vami tu za naše stare i našu decu, za re hrvatsku, za re doma u…

Moj najbolji brat

A srce mi tu e i-za se nas kri i: Mi ho emo i znamo govoriti!

Mi o emo i znomo govoriti!

Mi znomo i znamo govoriti i govoriti!

Moj brat se zove Mario. Ide u vrti koji se zove Poto nica. Tamo se druži s prijateljima i zabavlja na razli ite na ine. Živi u Maloj Subotici.

On ima male sme e i okrugle o i, ima okruglo i nježno lice na kojem su mu crveni mali obraš i i koji mu ukrašavaju lice. Usta su mu u obliku srca. On je jako zabavan, veseo i smiješan. Dobro igra nogomet, ak me nekad i pobijedi. Nekad igramo zajedno u mojoj sobi pa se ponekad nešto i slomi. Najdraže njegovo jelo su dinosauri i pomfrit. Ima 6 godina i jako je mršav. Sad mi je malo smiješan jer mu je ispao zub to no u sredini usta pa ga zezam krezubi i onda poludi pa ja nastradam. Kada ja nešto napravim odmah ide tužakati mami i tati pa sam onda u kazni.

Da njega nema ne bi bilo zabave, sva e i radosti. Moj brat je najbolji brat na svijetu.

Mirjana Mošmondor OŠ M. SREDIŠ E

Radio 1 105,6 Kontakt emisija: I što ako je tako! etvrtak, 9. prosinca 2010. u 19 sati TEMA: PRIMATI ILI DAVATI DAROVE! Što je ljepše?

Voditeljica: KATARINA ŠKVORC

Antonio Lon ari . 5.a OŠ TOMAŠA GORI ANCA MALA SUBOTICA

22

Novi život se rađa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. prosinca 2010.

Goran (28) i Nataša (29) Vugrek iz Varaždina dobili su sina po imenu Neo, ro enog 27. studenoga u 8.43 sati.

Zoran (28) i Jelena (27) Kralji iz Murskog Središ a dobili su sina po imenu Ino, ro enog 28. studenoga u 12.43 sati.

Zoran (47) i Blaženka (45) Hajdinjak iz akovca dobili su Roka, ro enog 28. studenoga u 17.50 sati. Po bracu je došla i Jelena (20), dok ga je kod ku e do ekao brat Damir (18).

Zlatko Šegovi (30) i Tanja List - Šegovi iz akovca dobili su Sašu, ro enog 29. studenoga u 11.30 sati. Po bracu je došla i Tena (3,5).

Zdravko (30) i Marija (26) Horvat iz Strelca dobili su Vita, ro enog 27. studenoga u 21.45 sati.

Denis (34) i Snježana (34) Fegeš iz Macinca dobili su sina po imenu Rene, ro enog 26. studenoga u 10.45 sati. Po bracu je došla i Estela (5).

SVE ANOST POVODOM 60. obljetnice osnutka Saveza društva “Naša djeca” Hrvatske i 10. obljetnice Društva “Naša djeca” akovec

“Djeca svome gradu” uz pregršt igre, pjesme i plesa Sre ko (36) i Dušanka (34) Heric iz Jalšovca dobili su Luciju, ro enu 28. studenoga u 9 sati. Kod ku e su seku do ekale Antonia (13) i Martina (10).

Proslava 60. obljetnice osnutka prvog Društva “Naša djeca” u Hrvatskoj obilježena je u subotu diljem Hrvatske, pa se i Društvo “Naša djeca” akovec pridružilo proslavi programom u Centru za kulturu akovec pod nazivom “Djeca svome gradu”, obilježivši time i deset godina od vlastitog osnutka. U programu su sudjelovali svi nominalni

lanovi DND-a akovec – prvi je nastupio dje ji pjeva ki zbor “ akove ki mališani”, a uslijedio je nastup plesnih studija “Vivona”, “Teuta” i “Livi”, Folklorne skupine KUD-a Žiškovec s tamburašima, Dje jega gradskog kazališta akovec, iji su lanovi Ema Kova , Nika Levak, Dora Ramuš ak i Matko Buva vodili program, te lanova dje jih fo-

ruma OŠ Kuršanec “Sre a” i OŠ Ivanovec “Ivan ica".

Na po etku sve anosti okupljenima u punoj dvorani Centra za kulturu obratila se predsjednica Društva “Naša djeca” akovec Ljubica Železnjak te dje ja gradona elnica Karolina Bacinger, koja je istaknula da u akovcu, “Gradu prijatelju djece”, ne nedostaje aktivnosti u koje

se djeca mogu uklju iti, a da je dje je stvaralaštvo pokazano u programu samo mali dio onoga što djeca znaju i mogu. Tako er, zahvalila je što su dobili priliku pokazati ono što mogu, i dodala da je upravo rad Društva “Naša djeca” akovec dokaz da Grad cijeni i poštuje dje je mišljenje i rad. (bš, foto: zvrzan)

U programu su nastupili svi nominalni lanovi Društva “Naša djeca akovec”, a me u njima i najmla e lanice Studija suvremenog plesa “Teuta” s koreografijom voditeljice Nikoline Mekovec

akove ki mališani pod vodstvom Rade Magi otvorili su program “Djeca svome gradu”

Angie Polanec proglašena najlima icom, a Sara Drk najtinejdžerkom Na petom Best model’s Grada akovca, u organizaciji Modnog studija “Vivona”, titula best modela u kategoriji lima ica pripala je Angie Polanec iz Žiškovca, dok je najboljom u kategoriji tinejdžerki proglašena Sara Drk iz Novog Sela Rok.

MOZAIK KULTURA

Tribina i CZK ponovno ugostili Teatar Gavran Kazalište slijepih i slabovidnih "Novi život" gostovalo u Centru za kulturu TRIBINA , 9. prosinca

Film ”Cirkus Columbia”

Osvojite knjigu “Dobra žena” autorice Danielle Steel LIFESTYLE

Što pomaže da kosa naraste dulja i kvalitetnija?

Nosi se: karirana košulja

2

7. prosinca 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kultura Stigla BLAGDANSKA PUTOVANJA – Advent, Boži , Nova Godina Adventska putovanja iz akovca: BE 1-dnevni program, polazak 11.12.2010., cijena po osobi 225 kn BE 2-dnevni program, polazak 18.12.2010, cijena po osobi 699 kn

NOVOGODIŠNJE AKCIJE!

SRIJEDA, 8. prosinca, 19 sati - caffe bar “Littera”

ETVRTAK, 9. prosinca, 20 sati - Centar za kulturu akovec

Predavanje u organizaciji Bratovštine Petra Zrinskog

Tribina : film “Cirkus Columbia“

Akademski zbor Bratovštine Petra Zrinskog organizira u srijedu 8. prosinca, s po etkom u 19 sati, u caffe baru “Littera” u akovcu gostovanje ilozofa, dr. sc.

Seada Ali a, voditelja Centra za ilozo iju medija Hrvatskoga ilozofskog društva u Zagrebu.

Tema njegova predavanja i razgovora s publikom bit e “Jesu li za društvo opasnije politi ke ili medijske laži?”. Moderator izlaganja bit e mr. sc. Zlatko Bacinger.

“Cirkus Columbia” najnoviji je ilmski uradak Oscarom nagra ivanoga bosanskog redatelja Danisa Tanovi a, koji je i ove godine bosanski kandidat za nominaciju u kategoriji najboljega stranog ilma. Rije je o romanti noj sagi smještenoj u jedno malo mjesto u Hercegovini krajem stolje a. Padom komunizma izabrana je nova, demokratska vlast, što Divku Bunti u nakon dugogodišnjeg egzila omogu uje povratak u rodni grad. Željan

DUBROVNIK Hotel Excelsior 5* Do ek Nove Godine, 2 no i po osobi ve od 815 kn

KAZALIŠTE SLIJEPIH I SLABOVIDNIH “NOVI ŽIVOT” gostovalo u Centru z

Svaka sli nost sa životom sve je sa

BIOGRAD NA MORU Hotel Ilirija 4* Do ek Nove Godine, 3 no i po osobi ve od 1.530 kn ZADAR Hotel Falkensteiner Funimation Borik 4* Do ek Nove Godine, All Inclusive paket, 3 no i po osobi ve od 2.385 kn OPATIJA Hotel Milenij 5* Do ek Nove Godine, 2 no i po osobi ve od 1.390 kn i još mnogo toga...www.kompas.hr

HIT PUTOVANJE! KRSTARENJE COSTA MAGICA (8 dana) 07.,14.,21.,28.01.2011. cijena unutarnje kabine u kategoriji I5 po osobi na osnovnom ležaju ve od 1.690 kn

Dragi maturanti i apsolventi MATURALNA PUTOVANJA ZA 2011.

GODINU SU SPREMNA! Rezervirajte brzo i uhvatite popust ili dodatni poklon!

POLASCI: 07.,14.,21.,28. SIJE NJA 2011 Izdvajamo:

HIT PONUDA TUNIS Hammamet, Tunis, Sahara, 8 dana, All Inclusive + poseban poklon najbržima MAKEDONIJA I ALBANIJA s posjetom Dubrovniku i Budvi - 7 dana, polupansion EGIPAT Krstarenje Nilom i Luksor, 8 dana, All Inclusive + puni pansion na brodu EGIPAT Hurgada, Kairo i Luksor, 8 dana, All Inclusive

ODMORITE SE U TOPLIM KRAJEVIMA! Polazak u studenom iz Graza ili Be a!

GRAN CANARIA.....od 3.595 kn TENERIFE..............od 3.665 kn MALLORCA............od 2.900 kn SHARM EL SHEIKH.....od 4.500 kn MARSA ALAM................od 3.400 kn TURSKA.....................od 3.100 kn Ili još dalje: KUBA........ polazak 05.12. cijena aranžmana po osobi ve od 9.850 kn JORDAN........ Do ek Nove Godine - cijena aranžmana po osobi ve od 6.495 kn MEKSIKO I CANCUN......polazak 04.12. cijena aranžmana po osobi ve od 12.150 kn

18',02 , zrakoplovne karte redovnih i low-cost prijevoznika ( Wizzair, Germanwings, Ryan Air...) !! i ulaznice za koncerte i priredbe (Karlova ko Live s Halidom Bešli em i Crvenom Jabukom u Varaždinu, Bon Jovi Live u Zagrebu, utakmice Medveš aka,...)

Publika je ponovno dokazala koliko cijeni rad dramskih amatera

KUD KOTORIBA organizirao etvrto izdanje Dramske ve eri

Tri predstave gluma kih družina - amatera oduševile publiku Dramsko amatersko stvaralaštvo lanova KUD-a Kotoriba nadaleko je poznato, što brojnim nastupima na kazališnim daskama dokazuju lanovi dramske sekcije.

Sekciju uspješno vode mama i k i, Anica Jauk i Sanja Radmani . U nedjelju 28. studenoga lanovi KUD-a Kotoriba organizirali su etvrtu Dramsku ve er na kojoj su brojni posjetitelji u Domu kulture mogli uživati u predstavama KUD-a Strahoninec, KUD-a op ine Donji Kraljevec i doma ina, KUD-a Kotoriba. Gosti iz Strahoninca prikazali su dramski komad “Snuboki“, za koji redateljsku palicu potpisuje Tamara Zdolec. lanovi KUD-a op ine Donji Kraljevec predstavili su se predstavom “Bog pomagaj“, autorice i redateljice Marije Hranjec. Doma ini su pred svojom publikom premijerno odigrali predstavu “Agencija za zapošljavanje“, autora Jurja Koleni a. Njih je za scenu pripremila Anica Jauk. U pauzama je odli an monolog izvela Terezija Ujlaki, kojoj se u me usobnom dijalogu pridružila Nikolina Fuš Zvošec. Predsjednik kotoripskog KUD-a Vinko Horvat uru io je zahvalnice sudionicima Dramske ve eri, a pohvale idu publici koja je ponovno dokazala koliko cijeni rad dramskih amatera jer je ispunila sjedala Doma kulture do posljednjeg mjesta.

(A. Fuš)

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

lanovi KUD-a Kotoriba uspješno su organizirali Dramsku ve er

akove ki Centar za kulturu ugostio je predstavu “Lopovluku nigdje kraja nema“ Kazališta slijepih i slabovidnih “Novi život“ iz Zagreba. Izvanredna predstava s porukom - gledajte srcem - ispra ena je gromoglasnim pljeskom i možda s pokojim promijenjenim uvriježenim mišljenjem o slabovidnim i slijepim ljudima.

Rije je o tekstu Vojina Peri a istoimenog naslova, koji je režirao uz pomo kolega iz ansambla. Iako naizgled tek jedna od komedija kojima ovo kazalište puni repertoar u stankama izme u zahtjevnijega istraživa kog rada, i ova predstava ima dublji smisao koji nikako nije diskretno prikriven.

Pri a se odvija u tvrtki “Humanex trade” iji vlasnik, probisvijet i lopov, zapošljava koga želi, pa i jednu prostitutku, a u marketingu želi - dva slijepca da okolo prose! Za taj se posao javljaju dva intelektualca. A s njima obi no po ne zaplet. Tu je i cijela galerija zanimljivih likova s još zanimljivijim imenima koji premetaljkama postanu nešto drugo, jer se zovu Darija Piz, Dobraš Evica, Malik Rade, Slabog Leda, Nimfom Manka ...

Zbog ega slijepci baš u marketingu? Peri , koji je profesionalni glumac, pisac kazališnih komada, predsjednik Hrvatskog saveza slijepih i direktor kazališta slijepih i slabovidnih osoba “Novi život”, objašnjava ovu hiperbolu: - esto se na javnim mjestima skupljaju prilozi za slijepe, i ja sam protiv toga jer ako netko želi prositi neka izvoli, ali ne u moje ime.

Slijepim osobama ne treba milosti-

Kazalište slijepih i slabovidnih “Novi život” predstavilo se zabavnom komedijom “Lopovluku nigdje kraja nema“

Kad e nadležni kona Zagreba ko Kazalište slijepih i slabovidnih “Novi život“, jedna od najstarijih takvih institucija u svijetu, osnovano je 21. ožujka 1948. godine. Nizom gostovanja širom Europe i drugih dijelova svijeta na svojevrstan je na in dalo doprinos promociji mogu nosti slijepih i slabovidnih osoba, ali i promoviralo ljudska prava svih osoba s invaliditetom. Oni su i dobitnici glavne nagrade na

Festivalu komornog teatra “Zlatni lav“ u Umagu, i to za predstavu Ksenije Zec “Nos vamos a ver”, prvu predstavu Kazališta “Novi život“, u kojoj slijepi i slabovidni glumci koriste ne samo klasi ni dramski izraz nego i suvremeno plesni.

No sve ovo nije dovoljno da Kazalište “Novi život“ dobije status profesionalnog teatra. Upravo na ovu problematiku Peri uvijek

TRIBINA I CZK ponovno ugo

Svatko im Pandorin Muškarci i žene i odnosi me u njima, može se slobodno re i, nepresušno su vrelo tema za drame i komedije. A iz tog izvora ponovno se poslužio i Miro Gavran, i ponovno uspješno, a kako to izgleda imali smo prilike vidjeti na prošlotjednoj Tribini . Predstava nazvana “Pandorina kutijica” dobro udna je komedija o muško - ženskim odnosima, topla pri a o bra nim godišnjicama koje se zaboravljaju, pri a o novim ljubavima i malim i velikim tajnama koje izlaze iz “Pandorine kutijice” i pri a o povratku jedinom neraskidivom – obitelji.

Teatar Gavran režiju je ovaj put povjerio iskusnom redatelju brojnih komediografskih

7. prosinca 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PETAK I SUBOTA, 10. i 11. prosinca December v trgovištu Mursko Središ e 2010.

SUBOTA ,11. prosinca, 18 sati - Dom kulture Vratišinec

mnogih sitnih osveta, on dolazi s novom, mnogo mla om, ženom, novim mercedesom i gomilom novca. I upravo kad sve izgleda kao da Divko pobje uje i kao da novac može sve, život se preokrene i rat zakuca na vrata maloga grada.

Ve er pjesnika, narodne baštine te koncert

Ve er Žgan evih zapisa Dom kulture “Dr. Vinko Žganec” u Vratišincu u subotu 11. prosinca od 18 sati bit e mjesto održavanje tradicionalne i zanimljive kulturne manifestacije.

Naime, doma i KUD prire uje Ve er Žgan evih zapisa, u znak sje anja i zahvalnosti za životno djelo u o uvanju kulturne baštine akademika dr. Vinka Žganca. Me imurske popijevke izvest e razne vokalne skupine i solisti. Predsjednik KUD-a Mario Šari poziva mlado i staro da do u na ovu priredbu u ozra ju nadolaze ih blagdana. (sm)

za kulturu

Tijekom prosinca u Gradu Mursko Središ e predvi eno je održavanje manifestacija kojima se nastoji u grad vratiti živost trgovišta koje Mursko Središ e ima još od srednjeg vijeka na ovamo.

U petak 10. prosinca u Vatrogasnom domu u Murskom Središ u izme u 17 i 18.30 sati održat e se Ve er serjonskih pjesnika i glazbenika. Nastupit e pjesnikinje Milena Petkovi i Sonja Vrši te glazbenik Marinko Pintari . U 19.30 po et e ve er narodne baštine koju e prirediti KUD “Mura”.

U subotu 11. prosinca u gradskom parku u Murskom Središ u održat e se promenadni koncert Gradskoga puha kog orkestra koji e zapo eti u 10 sati, a u ve ernjim satima s po etkom u 20 sati vrata otvara disco “Šmrk” u Cimperu. (BMO)

DRUŠTVO žena Gornji Kraljevec priredilo manifestaciju “Mami ina škrija”

sa a stvarnim samo amo ne slu ajna

Kak je bilo na luš ari i kaj se negda jelo

- Slijepim osobama ne treba milostinja nego ravnopravni status, kazao je Vojin Peri , autor predstave i predsjednik Hrvatskog saveza slijepih

a no “progledati”? svr e pozornost: - Nema objektivnog razloga da ne dobijemo status kazališta i jedini razlog zbog kojeg ga još nismo dobili je to što smo slijepi. Obra ali smo se svim nadležnim institucijama, ali uvijek smo dobivali smiješne odgovore poput, ‘nije još vrijeme za to’ i sli no. Mi ne umišljamo da smo profesionalno kazalište i da trebamo imati deset pla enih profesionalnih glumaca, ali da

dobijemo status i da nam se plati bar hladni pogon, to bi bio red. Kazalište slijepih ima posebnu ulogu, ono a irmira umjetni ke potrebe slijepih osoba. Razbija predrasude da slijepa osoba ne može ništa, kao i da osoba koja vidi nema što tražiti u kazalištu slijepih.

Nadajmo se da e kona no i ovi naši koji odozgora “vedre i obla e” po ovom pitanju barem kona no jednom “progledati”.

ostili Teatar Gavran

ma svoju nu kutiju uspješnica Robertu Raponji, scenogra iju Jasmini Pacek, a u glavnim ulogama nastupili su potvr eni kazališni glumci Mladena Gavran, Željko Duvnjak i Ivica Jon i .

Kad ve govorimo o predstavi Mire Gavrana, spomenimo i još jednu zanimljivu i važnu injenicu, naime, ovaj jedan od najprevo enijih hrvatskih pisaca i dramati ara nedavno je nominiran za me unarodnu nagradu “Astrid Lindgren“. Rije je o prestižnoj nagradi za dje ju književnost, ije su nominacije objavljene na sajmu knjiga u Frankfurtu, gdje je Gavran predstavio ak etiri svoja recentna prijevoda.

nja nego ravnopravni status, koji je u Hrvatskoj na razini Albanije, iako nas uvjeravaju da smo puno razvijenija zemlja.

Ansambl Novog života bio je odli an i nisu ni jednog trenutka dopustili publici da odahne i zatvori usta.

Izvanredno su primljeni i simpati ni glumci i duhovit tekst, kao i songovi predstave. Jedan od njih ide otprilike ovako nekako: “Ja sam cura, hop, hop; cica mi je kao top; guzica mi k’o tvr ava; kosa kovr ava ...”

A da “Lopovluku nigdje kraja nema” vide i slijepi, a redatelj Peri upozorava: - Tu o i ne pomažu. Ja uvijek pozivam da na naše predstave do u gospoda iz gradske uprave, jer tada mogu jasno vidjeti da je svaka sli nost sa stvarnim životom sve samo ne slu ajna. Oni, naime, nemaju status slabovidnih ni slijepih.

Luš ara je bila važan doga aj u doba kad nije bilo kombajni za kukuruz “Mami ina škrija” nova je manifestacija po prvi put održana u društvenom domu u Gornjem Kraljevcu u organizaciji Kulturno - umjetni ke udruge Društva žena Gornji Kraljevec.

Cilj manifestacije je sprje avanje odlaska u zaborav starih jela i obi aja našeg kraja. Na prvoj manifestaciji, koja je bila posve ena luš ari i starim jelima, izložen je samo mali dio zbirke od preko dvjesto eksponata, koliko su prikupile lanice Društva žena Gornji Kraljevec, a želja im je jednog dana sve eksponate izložiti na za to prikladno mjesto – u etnoku icu, kako bi i generacijama iza nas ostali spašeni od propadanja, a time i zaborava.

Prva manifestacija iz “Mami ine škrije” uz luš aru bila je posve ena jelima i mjestu gdje su se ona pripremala. Tako su gosti manifestacije mogli razgledati starinsku kahlu i do arati si najvažniji dio kuhinje - pe nicu u zidanom šporhetu. A nekada su se u našim kuhinjama priprema-

la jednostavna jela od namirnica koje su žene imale doma iz vlastite proizvodnje. Kuhalo se: slotka juha, kisela juha, zelje sa suhim rebrima, kompot od sušenih slivi, pekle urke, tikve, zlevanke, poga e, kuružja e ...

Uz jela, žene su izložile i mami inu škrinju iz koje su virili preko sto godina stari tibeti, veliki rupci za prsa i le a koji su ženama služili kao ukras, ali i zaštita od hladno e.

Jedna lanica Društva žena Gornji Kraljevec uspjela je sa uvati porculan i pribor za jelo koji je naslije en od majke i bake, ija starost sada seže ve i u pretprošlo stolje e. Takve stvari brižljivo su se uvale u obiteljima i koristile samo u sve anijim prigodama.

Društvo žena je na prvoj manifestaciji ugostilo pjeva icu starih me imurskih pjesama Ceciliju Merka Hudopisk iz Domašinca, KUU Zasadbreg s njihovom folklorom, tamburaškom i vokalnom sekcijom, a nastupila

Djeca s radoznaloš u razgledavaju starinsku pe nicu

Luš enje kukuruza kad nije bilo kombajni U kulturnom dijelu programa lanice Društva žena Gornji Kraljevec pripremile su scenski prikaz “Na luš ari.” Nekada se kukuruz brao ru no, a na odstranjivanju komušina od kukuruznih klipova okupilo se uve er cijelo susjedstvo. Ljudi su se okupili da bi jedni drugima pomogli u obavljanju radova, da bi se prepri avali doga aji, pjevali i šalili se. Nakon obavljenog posla pak su doma ice iznosile svoje kola e i tek provreli mošt. Bilo je to i svojevrsno natjecanje u pripremanju kola a, iji su ukusniji i bolji. (BMO) je i doma a dje ja folklorna sekcija KUU-a Društva žena Gornji Kraljevec. (BMO, Z.V.)

Štefica Jambroši , predsjednica Društva žena Gornji Kraljevec, i Milena Granatir, predsjednica VMO-a Gornji Kraljevec, pokazuju nam tibete

4

7. prosinca 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kultura NEDJELJA, 12. prosinca, 16 sati - Centar za kulturu akovec

NEDJELJA, 12. prosinca, 15 sati - Društveni dom Podturen

Dje je gradsko kazalište akovec: “Pono na ogrlica”

Adventske radosti

Vesela predstava naše poznate pjesnikinje Vesne Parun koja govori o natjecanju dvanaest psi a za titulu Pono ne ogrlice. Kroz pri u upoznajemo razli ite pasmine, od iuvauve, Pekinezera, Bernardinca, Pudlice, Hrta, Jazav ara, Tokmaka, Vu jaka, Ov ara Pulija, Terijera, Dalmatinera i Boksera, koji žele pridobiti naklonost ma jeg žirija i postati pobjednici. Predstava traje 40 minuta, a predvi ena je za djecu od 4 godine na dalje.

Boži u ususret, odnosno adventsku priredbu organizira i prire uje Udruga “Turen” iz Podturna, i to u mjesnom Društvenom domu. Priredba e se održati u nedjelju 12. prosinca s po etkom u 15 sati.

Nastupit e Vokalna skupina Udruge “Turen”, KUD “Kaštel” iz Pribislavca, crkveni zbor župe Podturen, KUD Podturen, Mladi zbor “An eli mira”, KUD “Mura” Novakovec, MVS “Štolcer Slavenski” iz akovca, scenski e se prikazati “rezanje zelja”, a sve e završiti zajedni kim druženjem izvo a a, organizatora i gra ana. (sm)

UZ 21. GODIŠNJU IZLOŽBU radova lanova Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog

Izlaže tridesetak slikara i jedan kipar Osam mladih autora fotografiralo je detalje grada akovca pored kojih svakodnevno prolazimo

OTVORENA izložba fotografija “Detalji grada” u caffe baru “Arrow”

Mladi autori inspirirani arhitekturom grada akovca Izložba fotogra ija pod nazivom “Detalji grada” otvorena je prošli petak u caffe baru “Arrow” u akovcu. Rije je o izložbi fotogra ija osam mladih autora koji su, inspirirani arhitekturom grada akovca, fotogra irali detalje pored kojih svakodnevno prolazimo, ali ih, zbog užurbanog na ina života, ne primje ujemo.

Autori su izdvajali pojedine urbane elemente, razli itim rakursima snimanja mijenjali perspektivu kroz koju obi no spomenute motive gledamo.

Neke fotogra ije plijene pažnju

naglašenim bojama koje prevladavaju, dok su druge fokusirane na monokromatski prikaz, gdje dominiraju geometrijski oblici.

Svih osam autora fotogra ija, me u kojima su Mia Brki , Karlo Blažeka, Antonija Hajdinjak, Jelena Šafari , Sara Vuruši , Gala Marija Vrbani , Željko Vresk i Stela Horvat, lanovi su fotografske sekcije “ rni blic”, koja ve preko pet godina djeluje u sklopu CeZaM-a. Ovo je njihova peta izložba, koja se može razgledati do 1. velja e 2011. godine.

U Prelogu je u petak otvorena 21. izložba slika i radova lanova Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog, kojom ova udruga zakora uje u tre e desetlje a svojeg postojanja.

Kao doma in, goste i posjetitelje pozdravio je predsjednik Likovne udruge donjeg Me imurja Franjo Ružman Brko, dok je o slikarima govorio novinar Josip Šimunko. U kulturno - umjetni kom programu sudjelovao je Filip Hozjak, mladi pjeva koji se školuje u Grazu, koji je izme u ostalog otpjevao pjesmu Ivana Glavine “Staromu pajdašu”, te voditeljica i pjesnikinja Anka Balent.

Izložbu je otvorio dogradona elnik

Dogradona elnik Ljubomir Kolarek otvara izložbu

Na kraju godine lanovi Likovne udruge donjeg Me imurja organiziraju zajedni ko fotografiranje, tako je bilo i ovaj put Preloga Ljubomir Kolarek, koji je svim razli itih ishodišta, pa je i sama potpunu slobodu i koji nisu optere enaglasio da se ure enjem prostora izložba bremenita mnogostranim ni akademizmom. Ova izložba u PreGrada Preloga pružaju neke nove pristupima likovnosti, od naivnog logu ukazuje, me utim, na tendencimogu nosti za izlaganje. Likovna slikarstva, pejzaža, veduta i mrtvih ju motivskog zatvaranja, što zna i da udruga donjeg Me imurja Prelog za priroda, pa sve do apstraktnih aso- je niz autora dostigao svoju zrelost svoj e rad ovih dana dobiti veliko cijacija. preko koje ne može ili ne želi. priznanje, Grb grada Preloga, naTo i nije ništa udno u suvremeSlika tek tada postaje umjetni javljeno je. no doba, ono što treba za uditi jest kom ako dodiruje našu emotivnost, Sude i prema broju izložaka i tematsko odre enje. Ve ina se auto- ako proširuje vidike i iskustvo gledaslikara, kao da ponovno raste interes ra drži ve uhodanih staza u svojem telja. U emotivnom smislu, umjetni za slikarstvo i bavljenje kreativnim odnosu prema likovnosti, posebno ko je ono djelo koje zna i povratak radom, ak trideset slikara izlaže na razini motiva. Naime, poznato je osnovnoj elementarnoj isto i. Zbog ovaj put na godišnjoj izložbi u Gra- da akademski umjetnici esto rabe toga ova 21. izložba otvara vje no du Prelogu te jedan kipar. Interes za neki motiv ak i godinama, dok ga i stalno prisutno pitanje što jest likovno kao da se cikli ki ponavlja. emotivno i likovno ne iscrpe, no to je umjetnost, a što nije u ve oj mjeri Autori su ponudili pregršt radova sa- manje poznato kod autora koji imaju nego prijašnje. (J. Šimunko)

KNJIŽNICA I ITAONICA Šenkovec obilježila Mjesec hrvatske knjige

U duhu biološke raznolikosti o miroljubivoj zemljoradnji

Društvene i zabavne Stridone

VOKALNA skupina “Stridone” iz Štrigove

Klapsko pjevanje odli no im ide Ženska vokalna skupina “Stridone” iz Štrigove, pod vodstvom Nore Nemec, djeluje relativno kratko vrijeme, ali brojni nastupi i pozivi na gostovanja govore da je kvaliteta bitnija od godina djelovanja ili postojanja.

Stridone zaista pjevaju izvrsno, školovano, ali i narodski, po doma e, kako bi rekli u Štrigovi.

Puno puta i na puno mjesta dokazale su se izvo enjem me imurskih i prekmurskih pjesama (“Štrigova, tak rad te imam”, “Štrigovska fara, najljepši si kraj”, “Me imurje

malo”, “Mura, Mura” ...), a od nedavno na svom repertoaru imaju dalmatinske pjesme.

Stoga ih mnogi nazivaju klapom, što im ne smeta, s obzirom na to da u Hrvatskoj postoji dosta klapa, no u kontinentalnom dijelu baš ih i nema puno.

“Maslina je neobrana”, “Croatio, iz duše te ljubim”, “More ludo”, “Budi no as mirno more” i mnoge druge dalmatinske klapske pjesme iz grla Dejane, Nore, Danijele, Marije i Jasmine zvu e lijepo i ugodno.

(S. Mesasri )

Knjižnica i itaonica Šenkovec pridružila se obilježavanju Mjeseca hrvatske knjige u duhu biološke raznolikosti, teme ovogodišnje akcije, žele i pri tom skrenuti pozornost na važnost o uvanja biološke raznolikosti te njezin zna aj za opstanak ovjeka samog.

Trenutno je zbog renoviranja u nemogu nosti koristiti vlastiti prostor, pa je tako po etkom mjeseca glazbeno poetska ve er pod nazivom “Napisat u ti udesnu pjesmu” autora vlade Mihaljevi a Kantora održana u Društvenom domu Knezovec, dok je prostor za održavanje tribine na temu biološke raznolikosti prošli tjedan Knjižnici i itaonici “posudio” Dje ji vrti “Vrap i ” Šenkovec.

Predavanje održano prošli tjedan održao je Stanko Valpati na temu “Biološka raznolikost kao temelj za miroljubivu zemljoradnju”. Predava se usredoto io upravo na miroljubivu zemljoradnju, pojasnivši okupljenima o emu se to no radi. - U posljednje se vrijeme sve više govori o zdravoj prehrani i zaštiti okoliša, prirode i životinja, ali postavlja se pitanje odakle dolazi zdrava hrana.

Prema našem mišljenju, zdrava hrana dolazi isklju ivo iz zdra-

vog tla. Me utim, to opet povla i pitanje gdje još ima zdravog tla. Milijuni tona godišnje ke-

mijskog sme a, otrova i gnoja zaga uju zemlju, vode i polja, tako da je prema našem mišlje-

Knjiga u centru pažnje i u OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec Ni OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec nije zaobišla ovogodišnje obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige, pa su tako organizirane raznolike ak vnos vezane uz knjige. Mjesec je zapo eo manifestacijom “ itajmo pod krošnjama“ jekom koje su u enici literarne, novinarske i knjižni arske grupe u prirodi itali svoje omiljene knjige. Održan je i ve tradicionalni Kviz znanja iz književnos za u enike šestih razreda. U napetoj me urazrednoj borbi malom je prednoš u zasluženo pobijedio 6. a razred. Tako er, po prvi put u povijes škole proglašen je i naj ita , a ovu je tulu svojim sudjelovanjem na kvizovima knjižnica “ itanjem do zvijezda“ te redovitim itanjem lektira i ostalih knjiga u školskoj knjižnici zaslužio Dominik Novak, u enik 6. b razreda.

Na središnji dan obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige, 10. studenoga, u školi je organiziran integrirani dan na temu knjige. Tog su dana u enici imali prilike sazna nešto više o knjizi iz svakog predmeta koji su imali jekom dana. Tako su na satu geogra je osnovnoškolci sastavljali atlas od

starih geografskih kar koje su pronašli, na satu matema ke te su iste karte rasporedili na brojevnu crtu po godinama nastanka, a na satu hrvatskog jezika pobliže su se upoznali i koris li glagoljicom. Sat zike proveli su u mjerenju gramaže i gusto e jednog lista papira, asopisa ili knjige, dok su se na satu kemije u enici upoznali s procesom recikliranja papira, od kojeg su kasnije sami izra ivali boži ne es tke.

Pri kraju obilježavanja Mjeseca knjige šenkove ka Osnovna škola priredila je pravu književnu poslas cu – gostovanje poznatoga hrvatskog pisca Mire Gavrana. Time je osnovnoškolcima pružena prilika da upoznaju nositelja slavnog imena, na koje esto nailaze u lek ri.

Svim ovim ak vnos ma vezanima uz Mjesec hrvatske knjige u enicima se nastojalo približi knjigu kao izvor znanja, zanimljivos i rados , uz nadu da e nakon ovog mjeseca, uz ra unalo i Internet, i knjiga posta dio na ina za ispunjenje slobodnog vremena. (bš)

nju hitno potrebno promijeniti politiku u poljoprivredi. Kod miroljubive zemljoradnje poljoprivrednici u e živjeti u miru sa svim oblicima života (od minerala do ovjeka) i upravo ona pruža rješenje za najve e prijetnje ovje anstva, pojasnio je poljoprivrednik iz Slovenije.

- Mi još uvijek radimo tek neke prve korake k tome, ali, primjerice, u Njema koj se time bave ve trideset godina i to je dobar uzor kako bi to moglo izgledati i u Hrvatskoj. U Šentilju kod Celja radimo prve velike korake i možemo tvrditi iz iskustva da na na in miroljubive zemljoradnje možemo nahraniti svih šest milijardi ljudi na svijetu ili barem cijelu Sloveniju. Tako er tvrdim da, ako bi se i Hrvatska odlu ila za takav na in poljoprivrede, naravno, ne preko no i, ipak treba napraviti jedan dobar plan restrukturiranja u poljoprivredi koji iziskuje puno koraka, ali Hrvatska bi mogla postati oaza prirodnih dobrota koje još ima, vrsto je uvjeren predava Stanko Valpati , koji je o svemu ispri anom svjedo io iz vlastitog iskustva. Nakon predavanja prire ena je degustacija proizvoda proizvedenih na na elima miroljubive zemljoradnje. (bš)

7. prosinca 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Scena SUBOTA, 11. prosinca, 22 sata - Prostor akovec

SUBOTA, 11. prosinca, 20 sati - TK “Cimper” Mursko Središ e

Koncert Deafness By Noise, The Sky Went Red i Bulletproof

Glazba osamdesetih Osniva i i voditelji nekadašnjega središ anskog disco bara “Šmrk” u subotu 11. prosinca s po etkom u 20 sati u prostorima restorana i TK-a “Cimper” u Murskom Središ u organiziraju sje anje na dane ponosa i slave ovog disca.

Ovom prigodom Pi o, Cipi, Peck, Toma i drugi puštat e hitove osamdesetih. Bit e lijepo i veselo, baš kao osamdesetih. (sm)

Mjesec prosinac, prepun kulturnih, glazbenih, kazališnih i drugih doga anja, Prostor akovec zapo inje žestokim hard core i punk koncertom. Nakon akove kih BulletProofa i varaždinskih The Sky Went Red, glavne face koncerta svakako e biti Deafness By Noise iz Samobora. Ovaj hard core bend osnovan je 1991. godine, a iza sebe imaju 3 albuma i 2 EP-ja te više od 500 nastupa diljem Europe.

Koncert zapo inje u 22 sata, a cijena ulaznice je 20 kn.

USPJEŠNA PJESMA iji aranžman i produkciju potpisuje producent Ivan Mikuli iz Belice

Plasirana u finale švicarskog Eurosonga Pjesma “Con idence” ("Povjerenje") mlade 17-godišnje gimnazijalke Bernarde Brunovi iz Züricha naših korijena plasirala se u inale švicarskog Eurosonga, izbora za pjesmu koja e predstavljati Švicarsku na tom natjecanju izme u 351 prijavljene pjesme. U inale je ušlo dvanaest pjesama, a bit e održano u dvorani "Bodensee" na Bodenskom jezeru 11. prosinca.

Bernarda Brunovi napisala je glazbu i tekst za pjesmu, dok aranžman i produkciju potpisuje producent Ivan Mikuli iz Belice. Pjesma je miksana u studiju “Remy” u Belici, Bernardu prati hrvatski bend, a pomaže joj i varaždinski skladatelj moderne duhovne glazbe Antonio Tkalec.

Producent Ivan Mikuli kaže: - Da e pjesma na natjecanje u Švicarsku, odlu eno je u zadnji

Bernarda Brunovi u studiju “Remy” u Belici

as, Barnarda je to odlu ila spontano. U svega dva dana uspjeli smo snimiti pjesmu i poslati je na natjecanje, bila je to velika utrka s vremenom. Ovo je i za Bernardu veliki uspjeh, a drago mi da sam i ja doprinio tome.

Treba re i da Bernarda Brunovi iz Züricha ne vidi, ali je obdarena predivnim glasom koji uspore uju s onim Mariah Carey.

Bernarda po majci vu e korijene iz Varaždina i sjeverne Hrvatske, dok je po ocu Samoborka. Nakon ro enja cijela je obitelj bila primorana oti i u Švicarsku zbog njezina lije enja, Bernarda je od ro enja bila slijepa. Trenutno poha a etvrti razred gimnazije, a želja joj je studirati teologiju i glazbu.

Aktivna je u crkvenom zboru u Hrvatskoj katoli koj misiji u Zürichu, gdje svake nedjelje pjeva te svira klavijature i gitaru. (JŠ)

ODRŽANO FINALE DEMOFESTA

Pobjednikom proglašen bend Feuacid Pobjednikom Demofesta, ija je inalna ve er održana prošli petak u caffe baru “Pictura”, proglašen je bend Feuacid, dok je drugo mjesto osvojio Dizel bend. Tre a nagrada otišla pak je u ruke benda Pod silom živ.

Najbolji je osvojio snimanje pet pjesama u profesionalnom

studiju “Jazbina”, dok je druga nagrada snimanje tri, a tre a snimanje dvije pjesme. Osim toga, studio je ponudio svim bendovima koji nisu usvojili ni jednu nagradu snimanje jedne pjesme.

Ina e, neposredno prije koncerta, tako er u prostoru caffe bara “Pictura”, otvorena je

NASTUP bivših natjecatelja showa “Hrvatska traži zvijezdu”, dvorana GOC-a akovec, 18. prosinca

Mladi hrvatski talenti u Super showu Izvrsni mladi hrvatski talenti Kim Verson, Bojan Jambroši , Carla Belovari, Vilibald Kova , Duje Staniši , Jurica Gorša i Petar Brklja i 18. prosinca nastupit e u dvorani Graditeljske škole u akovcu.

Požurite po svoju kartu te se odli no zabavite uz nove hitove "Nevidljivo blago“ i "Ponovno ro ena“ Kim Verson, "Oti i na vrijeme“ i "Sretan broj“ Carle Belovari, "U našoj maloj sobi“ i "Ne govori da me znaš“ Bojana

Jambroši a, te brojne druge, a sve to uz live bend.

Pretprodaja ulaznica u caffe barovima Arcus i Paladin u akovcu, Rock Art Cafe u Varaždinu, restoranu Vuri u Murskom Središ u, pizzeriji Ro-Sa u Prelogu i Domino baru Palovec.

Super show mladih zvijezda koje su ve svojim nastupima oduševile publiku diljem Hrvatske sigurno e i vas oduševiti u akovcu.

najnovija izložba fotogra ija akove kog fotografa Vjerana Žganeca Rogulje.

Vjeran je na osebujan na in fotogra irao bendove iz Me imurja, te ih okupio oko projekta nazvanog “Me imurski Rhapsody” - paralela na “Bohemian Rhapsody” grupe Queen.

U SISKU preminuo Ivan Balent - Tratin ica

Bio je prvi hrvatski DJ Najpoznatiji hrvatski DJ Ivan Balent Tratin ica preminuo je u nedjelju 28. studenoga u bolnici u Sisku nakon kratke i teške bolesti. Prijatelji, znanci, obitelj i štovatelji ispratili su ga na posljednji po inak 2. prosinca na zagreba kom krematoriju groblja Mirogoj, gdje je i sahranjen.

Ivan Balent Tratin ica ro en je 16. lipnja 1947. godine u Gori anu, a gotovo cijeli radni vijek proveo je u Zagrebu kao DJ, organizator humanitarnih koncerata, kao novinar i voditelj velikih koncerata, a posebno kao radijski voditelj (Obiteljski radio, Narodni radio, Radio Kaj, Radio Martin i drugi). U Me imurje i Gori an posebno je u mladosti esto dolazio u posjet k rodbini, što je ostavilo trag i na njegovu na inu kajkavskog govora.

Bio je prvi hrvatski DJ, još od šezdesetih godina prošlog stolje a, a posebno je volio nastupati u zagreba kom “Saloonu”. Ljeta je naj eš e provodio

radno na Jadranu, u ekskluzivnim diskotekama hotela. Imao je poseban dar animacije, za as bi svojim izborom glazbe stvorio dobru atmosferu tamo gdje je nije bilo, te je i sam bio atrakcija za goste tijekom ve eri i mnogih no i.

Bio je po naravi veseljak i, kad nije radio, volio se šaliti. Poznavao je sve doma e glazbenike i pjeva e i esto ih je na svojim nastupima predstavljao kao goste, te posebno pratio sva svjetska zbivanja u pop i rock glazbi.

Zbog nastupa koji su esto znali trajati do ranih jutarnjih sati, ustajao je kasno, naj eš e šetao, a od sportova je posebno volio igrati stolni tenis.

Pomagao je i Društvu Me imuraca u Zagrebu prigodom organiziranja druženja na Maksimiru. Zadnji njegov nastup zbio se u najpoznatijem hrvatskom disko klubu "Saloon" u Zagrebu 10. studenoga ove godine, na ceremoniji proslave Martinja.

(J)

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. prosinca 2010.

Knjige, glazba, internet... br br. 796

Shusaku Endo - “Šutnja”

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA

Danielle Steel “Dobra žena” Život devetnaestogodišnje Annbelle Worthington, koja je odrasla okružena brojnim povlasticama ste enim ro enjem, dramati no e se promijeniti nakon vijesti o potonu u Titanica u travnju 1912. Bore i se s nenadoknadivim gubitkom, Annabelle pronalazi snagu bave i se volontiranjem u bolnici. Žudnja za znanjem i skrivena strast za medicinu na udesan na in odredit e cijeli njezin budu i život. Njezina prva ljubav i naoko idili an brak uskoro e se urušiti pod teretom tajne njezina supruga. Iznevjerena i nepravedno obilježena pe atom nezamisliva skandala, Annabelle napušta New York i odlazi u ratom zahva enu Francusku, nadaju i se da e, pomažu i ranjenicima, iscijeliti svoje ranjeno srce. Tamo, u jeku Prvoga svjetskog rata, u bolnici ije osoblje pretežno Dobitnice knjige “Ruska zima” Briana Grovera i Jima Rickardsa: Kristina Novak i Marina Horvat iz akovca.

KNJIGA TJEDNA

Povijesni roman “Šutnja” (Chinmoku) danas se op enito smatra Endovim ku)danasseop enitosmatraEndovim najzna ajnijim djelom i “jednim od najboljih romana 20. stolje a“. Radnja romana smještena je u 17. stolje e i prati mladoga portugalskog misionara Sebastiana Rodriguesa, koji odlazi u tajnu misiju u Japan, u kojem traju nesmiljeni vjerski progoni i mu enja krš ana.

Osim što mu je zadatak pomo i preostaloj krš anskoj zajednici, Rodrigues želi istražiti i gotovo nevjerojatnu vijest da se njegov mentor, jedan od najgorljivijih i najpredanijih krš anskih misionara, otac Ferreira, odrekao krš anske vjere.

Kako širiti krš anstvo u zemlji toliko druga ije tradicije, vjere i obi aja te uz tako stroge protukrš anske zakone? Što ako je jedini na in da pomogne progonjenim krš anima odricanje od vlastite vjere?

Put mladog misionara prožet je brojnim moralnim i filozo skim dilema-

ma, patnjom i iskušenjima, a Endo svojim romanom još jednom otvara vje no pitanje: zašto Bog ostaje ravnodušan prema ljudskoj patnji?

Slavni redatelj i oskarovac Martin Scorsese trenuta no radi na filmskoj adaptaciji romana, sa zvijezdama kao što su Daniel Day Lewis i Benicio del Toro.

Shusaku Endo jedan je od najzna ajnijih pisaca japanske književnosti 20. stolje a i pripadnik takozvane “Tre e generacije“, pisaca koji su se u Japanu javili neposredno nakon Drugoga svjetskog rata. Ro en je u Tokiju 1923., a još kao dje ak s roditeljima seli u Mandžuriju (tada pod japanskom okupacijom). Nakon razvoda roditelja 1933. vra a se u Japan s majkom koja uskoro prihva a katoli ku vjeru te u istom duhu odgaja mladog Endoa. Zbog krš anske vjere Endova obitelj živi vrlo teško, osobito za vrijeme Drugoga

svjetskog rata, kada ultranacionalisti ka vlast u Japanu sve krš ane proglašava izdajnicima. Nedugo nakon završetka rata Endo seli u Francusku na studij književnosti, gdje se, nakon vjerske, suo ava s još jednom vrstom diskriminacije - onom rasnom.

Za svoje književno djelo Endo je dobio mnoštvo književnih nagrada, a nekoliko je puta bio nominiran i za Nobelovu nagradu za književnost, koju nikada nije dobio jer su pojedini lanovi odbora njegov roman “Skandal” (Scandal) iz 1986. smatrali pornografijom. Njegovi romani “More i otrov” (The Sea and Poison, 1958.), “Divna luda” (Wonder ul Fool, 1959.), “Šutnja” (Silence, 1966.) i “Duboka rijeka” (Deep River, 1993.) prevedeni su na više od trideset svjetskih jezika. “Šutnja” je njegov prvi roman objavljen na hrvatskom jeziku i nje-

ALBUM TJEDNA

Kele - “The Boxer” ine žene, Annabelle otkriva svoj pravi životni poziv i donosi odluku o upisu na studij medicine. Po završetku rata zapo inje novi život u Parizu, ovaj put kao lije nica i majka. ini se da je prošlost iza nje … no, koban susret vratit e je na po etak, svijetu koji je davno ostavila iza sebe.

Roman poznate ameri ke spisateljice Danielle Steel “Dobra žena” ovaj tjedan može postati vlasništvom dviju najbržih itateljica Me imurskih novina.

WEB PREPORUKA

U svakoj karijeri (ne)velikog rontmena do e vrijeme kada shvati da ne treba mati ni bend, da mu je lakše bez njega, pa najuri bend i uradi solo plo u koja naj eš e podbaci. Imamo novi slu aj: Kele.

Kele Okereke je rontmen vrlo cijenjenih Bloc Party koji su svojim albumima postigli mnogo, ponajviše raznim inovacijama revitaliziraju i indie poprock scenu k ritmi ki strganijim obrascima. Njima je to uspijevalo i kao od šale su ispucavali velike albume, pa je na tragu toga i Kele obolio od sindroma rontmena, stavio na led Bloc Party i krenuo u solo vode.

U osnovi, “The Boxer” se ne razlikuje previše od albuma Bloca Partyja jer se i na njemu nalazi pregršt elektronike bazirane na rocku, ali solo Kele je ipak više skrenuo k progresivnijim temama, esto se doti u i housea kao osnove skladbe. Time je trebao dobiti na širini i vlastitom zvuku, ali kona ni rezultat je ispao kon-

Popis pjesama 1. Walk Tall; 2. On The Lam; 3. Tenderoni; 4. The Other Side; 5. Everything You Wanted; 6. The New Rules; 7.

Unholy Thoughts; 8. Rise; 9. All The Things I Could Never Say; 10. Yesterday’s Gone

traproduktivan jer ve ina skladbi je blijedo napisana, pa cijeli album zvu i kao album izme u starog indie rock elektroni ara i novoprobu enog “hausera”.

Najavni singl “Tenderoni” najbolji je dokaz za to. Vrlo upe atljiv uvod i hibridni ri ubrzo postaju robovi laganog housea sa zamagljenim vokalima koji samo štete atsmo eri pjesme. Eksplozija u re renu dodatno je uništena alsetiranim vokalnim kreštanjem, pa je ukupan dojam mnogo slabiji nego što bi se o ekivalo od jednog toliko cijenjenoga mladog autora.

Najbolja skladba na albumu je pjesma “Everything You Wanted” koja je skoro tipi na Bloc Partyevska, posebno iz ere njihovog prvijenca “Silent Alarm”. Ako je bio toliko siguran u svoj novi zvuk, teško je shvatiti zašto je odigrao sigurnu kartu poput ove, jer se “Everything You Wanted” potpuno razlikuje od svega drugog na albumu i najbliži je opisu potencijalne singlice koja može nešto napraviti.

Ipak, esto smo robovi marketinga i velikih imena koja nam se orsiraju, ali to ne e biti slu aj i s “The Boxerom” jer Kele je još uvijek premlad i premalo utjecajan da bi

gov najvažniji roman koji je neposredno nakon objavljivanja, 1966. godine, ozna en kao remek - djelo svjetske književnosti i jedan od najboljih romana dvadesetog stolje a.

Endo je umro 1996.

vjerni oto ki kriti ari “pušili” sve što sklada. S njihove strane ovaj album je primljen mlako, kao da mu daju još vjetra u le a zbog Bloc Partyja, ali, budimo realni, solo Kele i nije nešto.

Ponekad je teško vjerovati da se neki ljudi bolje snalaze u bendovima u kojima pišu skoro sve nego samostalno, ali upravo to se dogodilo ovdje jer kada reprizira zvukove mati nog benda doslovno ih reprizira u ton, a kada se odmi e od njega, bezglavo vrluda raznim glazbenim pravcima u nadi pronalaska “onog pravog” koji ne uspijeva prona i.

Kada bi “The Boxer” bio prvijenac nepoznatog ovjeka, gotovo sam uvjeren da bi se brzo nakupila prašina na polici gdje stoje njegovi CD-i, a ovako se to još može prodati, iako je Kele to znao raditi mnogo, mnogo bolje. Iskreno, i sam sam o ekivao da e Kele hrabrije iskora iti od Bloc Partyja, posebno kada je izjavio da se u potpunosti odrekao gitare, ali njegova nesigurnost jasno se iš itava u ne okusiranosti pjesama koje previše žanrovski balansiraju. (Siniša Miklauži , preuzeto s portala: Muzika.hr)

INTERNET I RA UNALA

Multicolr Search Politika prihvatljivog korištenja Interneta unutar tvrtke Lab - pretražujte Internet po bojama!

Treba vam otografija odre ene boje za vaš desktop, blog ili dizajnerski projekt? Možete je potražiti pomo u Googlea, ali što ako vam treba slika s nekoliko specifi nih boja? Tu nastupa Multicolr Search Lab. Multicolr Search Lab omogu ava vam da odaberete deset boja u paleti izme u ak 120 nijansi i pretražite ogromnu kolekciju od preko deset milijuna slika s Flickra.

Ako želite da vaša slika sadrži ve i udio odre ene boje,

jednostavno je odaberite više puta s ponu ene palete koja se nalazi s desne strane. Kako odabirete nijanse, tako se i rezultati vaše pretrage automatski osvježavaju.

Ovaj sjajni alat pretražuje samo najzanimljivije i najbolje otografije koje su registrirane pod Creative Commons licencom. Dakle, slobodne za upotrebu. Želite li pogledati original, jednostavno kliknite na thumbnail iz pretrage. Pokušajte, zabavno je!

Iako e se nekima initi pretjerano i možda nepotrebno postavljanje dokumenta politike primjerenog korištenja Interneta unutar tvrtke, ono je gotovo obavezna praksa u svim tvrtkama i istovremeno e poslužiti i poslodavcima ali i djelatnicima kao zaštita od nesporazuma i neugodnih situacija. Internet u tvrtkama je današnja stvarnost, a o navedenoj politici ovisi ho e li upotreba Interneta biti prednost u poslovanju ili pak zapreka.

Definicija politike primjerenog korištenja Interneta Ukratko je potrebno objasniti koja je svrha same politike, tj. njenog uvo enja kako bi svima bila jasna njena potreba. Uz uvod je dobro i predstaviti ukratko sve oblike komunika-

cije na koju se politika odnosi (e-mail, pregled Internet stranica, IM, društvene mreže, upotreba VoIP-a, P2P servisi…) – na ovaj e se na in izbje i kasniji nesporazumi u tuma enju.

Osnovne smjernice Unutar osnovnih smjernica politike primjerenog korištenja Interneta tvrtke postavljaju se svrha i ciljevi upotrebe Interneta unutar tvrtke (edukacija, pra enje konkurencije, izvještavanje klijenata) te u skladu s tim i neki osnovni naputci u vidu pojašnjavanja komunikacije u skladu s važe im zakonima bez stvaranja nepotrebnih rizika u poslovanju i zloupotreba.

Neprihvatljiva upotreba U skladu sa zakonima, ali i s osnovnim poslovnim ponašanjem,

nije na odmet navesti i neprimjerenu upotrebu koja ne može na i nikakvo opravdanje – kao što je širenje mržnje i rasizma, posje ivanje stranica pornogra skog sadržaja, korištenje Interneta u tvrtki za potrebe nelegalnih radnji kao što su prevare i piratstvo, ali i objavljivanje kleveta i tajnih podataka tvrtke te podataka vezanih uz djelatnike, partnere ili klijente.

Suglasnost i razumijevanje politike Uz sami dokument politike korištenja Interneta potrebno je i primjereno obavijestiti te educirati djelatnike kako bi se istih pravila znali držati, a samo razumijevanje politike i suglasnost s istom moraju potvrditi.

Darko Mareš, Infinius d.o.o.

Informacije u vlasništvu tvrtke Podaci i dokumentacija nastala od strane djelatnika tijekom rada koja se nalazi unutar tvrtke je op enito u njenom vlasništvu ukoliko to nije druga ije definirano.

Tako er je potrebno i vrsto definirati stavove prema podacima unutar tvrtke – koji se od tih podataka smiju iznositi i na koji na in.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

7. prosinca 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film JEDI, MOLI, VOLI EAT PRAY LOVE

MAKSIMUM MEGAMIND

romanti na avantura Re ija: Ryan Murphy Uloge: Julia Roberts, James Franco, Javier Bardem, Richard Jenkins, Viola Davis, Billy Crudup

animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski jezik U našem kinu nije u 3 D tehnici Režija: Tom McGrath

Liz Gilbert (Roberts) je imala sve o emu bi suvremena žena trebala sanjati: muža, ku u, uspješnu karijeru – no ipak, poput mnogih drugih, osje ala se usamljenom, izgubljenom u potrazi za onim što zapravo želi od života. Upravo razvedena i na raskrižju, Gilbert odlu i napustiti svoju sigurnu poziciju, riskirati sve da bi promijenila svoj

MaksimUm je najgenijalniji superzlikovac kojeg je svijet ikad upoznao. I najneuspješniji. On ve godinama pokušava osvojiti Metrograd na sve zamislive na ine. Me utim, svaki pokušaj završi katastro alnim fijaskom zahvaljuju i superheroju po imenu Metroman, nepobjedivom heroju sve do život, te kre e na putova- dana kada ga MaksimUm nje po svijetu u pokušaju slu ajno ubije. Odjednom, da pritom otkrije sebe. Na svojem putovanju otkriva pravi užitak hrane u Italiji, snagu molitve u Indiji, te kona no i neo ekivano – unutarnji mir i pravu ljubav na Baliju. Film je temeljen na bestseleru Elisabeth Gilbert. Trajanje: 139 minuta, preporu ujemo starijima od 13 godina.

MaksimUmov život gubi smisao. On je superzlikovac bez superheroja.

Shva a da je ostvarenje životnog cilja najgora stvar koja mu se ikada dogodila. MaksimUm odlu i da je jedini izlaz iz dnevne rutine stvaranje novog suparnika, po imenu Titan, na prvi pogled ve eg, boljeg i ja eg od Metromana.

Trajanje: 96 minuta, za sve uzraste.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) Glavnu žensku ulogu u filmu “Boži na pri a” igra: a) J. Reno b) J. Carrey c) G. Butler Dobitnik iz prošlog broja: Nikola Jezernik, Šenkovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

utorak, 7.12.

18.00 MAKSIMUM animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski jezik

20.00 DRUŠTVENA MREŽA biogra ska drama

srijeda, 8.12. nema filmskog programa

etvrtak, 9.12.

- Tribina 20.00 CIRKUS COLUMBIA romanti na drama Režija: Danis Tanovi Scenarij: Danis Tanovi i Ivica iki Uloge: Miki Manojlovi (Divko), Mira Furlan (Lucija), Boris Ler (Martin), Jelena Stupljanin (Azra), Mario Knezovi (Pivac),Milan Štrlji (Ranko)

petak, 10.12.

17.00 i 18.30 MAKSIMUM animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski jezik

1. BOŽI NA PRI A 2. PAKLENI MALONE

20.00 JEDI, MOLI, VOLI EAT, PRAY, LOVE

3. UBOJICE IZ NEW TOWNA

DVD, BLUE RAY IZLOG

4. CESTA

romanti na avantura Režija: Ryan Murphy Uloge: Julia Roberts, James Franco, Javier Bardem, Richard Jenkins, Viola Davis, Billy Crudup

5. SEKS I GRAD 2 6. DAYBREAKERS 7. DEVET 8. MARMADUKE

subota, 11.12.

9. JONAH HEX

17.00 i 18.30 MAKSIMUM

10. PROFESIONALCI U AKCIJI

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA 1. HARRY POTTER I DAROVI SMRTI 2. PO ETAK

BOŽI NA PRI A Ebenezer Scrooge (Jim Carrey) zapo inje boži ne blagdane kao i svake godine, ispunjen mrzovoljnim prijezirom i vi u i na svoga vjernog pomo nika (Gary Oldman) i svoga vedrog ne aka (Colin Firth). No, kada duhovi Boži a Prošlih, Sadašnjih i Budu ih do u povesti Scroogea na putovanje koje mu otkriva istine s kojima se ne želi suo iti, on shva a da, ako želi poništiti godine mrzovoljne zlobe, mora otvoriti svoje srce prije nego bude prekasno.

PRI A O IGRA KAMA 3 “Pri a o igra kama 3“ vra a Woodyja, Buzza i njihovu družinu na velike ekrane.

Andy se priprema za odlazak na koledž i njegove se igra ke odjednom na u … u igraonici! Ali, neobuzdana dje ica sa svojim malim ru icama ne ponašaju se prema igra kama onako kako su to one zaslužile, pa igra ke po inju planirati veliki bijeg.

U avanturi im se pridružuju i novi likovi, uklju uju i Barbienog kompanjona, vje nog neženju Kena, ježa sa

zelenim hla ama na tregere gospona Bodljoslava te roza medu Maznog Zagrljaj i a koji miriše na jagode.

pronalasku artificijelne krvne zalihe. I sam e se susresti sa svojom ljudskom stranom.

DAYBREAKERS Desetak godina u budu nosti nepoznata je pošast poharala svijet. Vampiri ine ve inu stanovništva na Zemlji, dok je ljudi tek 5%. Vampiri su svjesni da se zaliha njihove hrane, ljudske krvi, opasno smanjuje.

Kako nemaju dovoljno krvi, neki se vampiri pretvaraju u divlja bi a koja su spremna na sve ne bi li preživjeli.

Vampir i hematolog Edward Dalton radi na

K ad a lov ac n a talente svrati u njihovo maleno selo, polubra a Beto i Tato bivaju otkriveni kao sportske nade. Beto biva prozvan “Rudo” zbog svojega nevjerojatnog golmanskog stila uvanja lopte, a Tato postaje “Cursi” zahvaljuju i svojem n a i nu z abija nja golova. Slava e ih promijeniti ... Ho e li zaboraviti na razlog igranja?

20.00 JEDI, MOLI, VOLI romanti na komedija

nedjelja, 12.12.

3. DAYBREAKERS 4. CITY ISLAND

18.00 MAKSIMUM

5. MARMADUKE

animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski jezik

6. GET HIM TO THE GREEK

RUDO I CURSI

animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski jezik

20.00 JEDI, MOLI, VOLI

7. IMAGINARIJ DR. PARNASSUSA 8. KAKO JE GRU UKRAO MJESEC 9. PROFESIONALCI U AKCIJI

romanti na komedija

ponedjeljak, 13.12.

18.00 MAKSIMUM

10. SEKS I GRAD 2

U.S. Box Office 1. HARRY POTTER AND THE DEATHLY HALLOWS: PART 1

animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski jezik

20.00 JEDI, MOLI, VOLI romanti na komedija

2. TANGLED

Radno vrijeme blagajne

3. MEGAMIND 4. BURLESQUE 5. UNSTOPPABLE 6. LOVE AND OTHER DRUGS 7. FASTER 8. DUE DATE RED 9. THE NEXT THREE DAYS

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. MORNING GLORY

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8 30

Dobro je znati

www.mnovine.hr •• redakcija@mnovine.hr 333 www.mnovine.hr marketing@mnovine.hr • •040 040312 312 333

7. prosinca 2010.

Humanitarna akcija “od srca”

KLAS Škvorc Ana

FRUCTUS KRESTO

U akciji “od srca” kupnjom ar kala koji su ozna eni tom oznakom kupci i Metss doniraju dio iznosa Dje jem vr u akovec za djecu s posebnim potrebama

S Metss-om “od srca” pomognimo djeci s posebnim potrebama

7. prosinca 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Crosstown loft Ekipa iz kanadskog Campos Leckie Studija dizajnirala je ovaj stambeni loft od 185 m2 u Vancouveru. On se nalazi u zgradi koja je izgra ena 1907. godine i prva je zgrada u tom gradu u stilu otvorenih loftova kako se to nekad radilo u New Yorku. U originalu je bila skladište, kao uostalom i sve (ili barem ve ina) zgrade s loftovima. Prvi je put adaptirana 1981. godine. Sada, u tre oj verziji istog objekta, stvari su se nešto promijenile.

Trenutna potreba za funkcijom ovog prostora jest potreba mlade obitelji s njihovim životnim navikama. Zahtjev za tri odvojene i intimne spava e prostorije u nekoj se mjeri kosi s ilozo ijom lofta kao takvog. No, dizajneri su dosko ili tom problemu koriste i klizne pregrade kako bi iz prostora dobili svojevrstan interaktivni i multifunkcionalni volumen. “Loftovnost” su poja ali diskretno ostavivši tek poneke elemente u prostoru – drvene grede, zid od cigle itd.,

ure uje: Bruno Kontrec

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

ne narušavaju i ravnotežu i ne pretjeruju i s istima. Dominira bijela boja na koju se savršeno vežu drvni dekor i antracit boja nekih elemenata. Prostranost je još jedna vrlina ovoga stambenog volumena, kao i ilustracije na zidovima koji ga ine neobaveznim i opuštaju im. http://camposleckie.ca/

Bijeli papir Design Systems Ltd. dizajnirali su ovaj uredski prostor za tvrtku koja se bavi projektiranjem interijera.

Interijer mi je odli an, ali mi je još bolja ilozo ija koja stoji iza njega i na in na koji ovi dizajneri gledaju na stvar, budu i da su moja razmišljanja veoma sli na. Bez obzira na branšu u kojoj se nalazi tvrtka za koju se dizajnira, dizajn uredskih prostora je svojevrstan “billboard” - jumbo plakat i jedan od ja ih elemenata u stvaranju kako imidža, tako i brenda tvrtke. Osobno, do sada sam susreo tek nekoliko investitora u uredske prostore koji shva aju važnost toga – ostalima je jedino bitno da unutra stave što jeftinije uredske elemente i, po mogu nosti, da ih je što više. Dizajneri su u ovom projektu najprije ogolili kompletan interijer kako izi ki, tako i psihi ki, te krenuli “od nule”. Pred sebe

ski prostor projektantskog ureda morao bi biti otvoreni volumen, ali bi bilo dobro da su radna mjesta donekle zatvorena …), odlu ili su izvesti dispoziciju na sljede i na in: dovoljno otvorenog (me u)prostora za komunikaciju, ali i kao element psihi ke ravnoteže proteže se preko cijele površine objekta; operativna mjesta postavljena su na na in da ne smetaju jedan drugom, ali da i komuniciraju me usobno. Kod njih je postavljen zahtjev da ne djeluju ne isto i kaoti no s obzirom na klijente koji e dolaziti u prostor, a s druge strane stol dizajnera interijera nikada ne može biti ist i sre en.

Te su dvije stvari pomirili tako da su postavili obloge na gornje strane stolova i na taj na in sakrili (a ne kompletno zatvorili) dizajnerska radna mjesta. Materijali za obloge birali su se prema boji, taktilnim momentima, laganom izgledu i drugim karakteristikama vezani-

Maxwan Archtects renovirali su stari ambar i pretvorili ga u prekrasnu dvokatnicu na rijeci Linge u Nizozemskoj. Klijenti su željeli spojenu kuhinju s dnevnom sobom i blagovaonicom, prostor u kojem se mogu relaksirati i odmarati, družiti s prijateljima i organizirati prezentaciju svojih vina. Prijašnji su vlasnici ve u inili nešto po pitanju gabarita objekta, dodavši mu visinu kako bi dobili dva kata. S

druge strane, arhitektonski elementi prijašnjeg stana nisu bili ni u kakvom stanju.

Zgrada kao takva nije nimalo odgovarala krajoliku u kojem se nalazi, otvori na fasadi bili su ili premali ili na krivim mjestima ili pak oboje. Tako su arhitekti morali de inirati sve te stvari iznova, a njihov produkt možete vidjeti na sljede im slikama. http://www.maxwan. com/

su postavili “bijeli papir”. Kako se radi o projektantskom uredu, za pretpostaviti je da e rutina ovog prostora biti kaoti na. Sukladno s time, ali i sukladno s odre enim zahtjevima koji su kontradiktornog karaktera (na primjer, ured-

Njihalica Sway Njihalica Sway je polunaslonja s ojastu enim sjedalom i naslonom te eli nom konstrukcijom postolja. Modernog je oblika, a tehnologija postolja dopušta joj modi iciranje u nekoliko pozicija, a sve u cilju postizanja maksimalne udobnosti.

Dovoljne je veli ine da u

ma za ostale elemente. Tendencija prostora je da živi s vremenom, da raste i da se mijenja sa svakim novim klijentom i svakim novim projektom.

Tako su dizajneri odlu ili iskoristiti zidove, te na njih vješati elemente procesa svakoga novog projekta. Na taj na in prostor poprima vizualni identitet odre enog projekta, veže se uz njega i dijeli njegovu energiju.

Nakon što se projekt završi, papiri se skidaju i dobiva se novi “bijeli papir” za novi nacrt, skicu ili crtež, odnosno projekt. http://www.designsystems. com.hk/

Ku a G

Trebate li besplatan savjet, javite se!

nju mogu stati ak dvije osobe.

Dizajnirao ju je njema ki dizajner Markus Krauss. http://www.markuskrauss.com

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. prosinca 2010.

Lifestyle ZA NJU

Od lije ni kih metoda do bapskih pri a - što pomaže da kosa naraste dulja i kvalitetnija?

- Vrijeme, loša ishrana, brojni proizvodi ine našu kosu krhkom. Zato posvetite brigu svojoj kosi i održavajte je u odli nom stanju Iako za sad još nema udotvornog preparata od kojeg e vam kosa rasti brže, mnogo se istražuje što uop e uzrokuje ispadanje kose. Što manje kose gubite, to imate više kose koja e narasti do vama željene duljine, zar ne? Iako se nekim uzrocima ispadanja kose, na žalost, ne može stati na kraj, postoji nekoliko stvari koje možete napraviti, a koje e potaknuti vašu kosu da naraste i izgleda zdravije.

Vrijeme, loša ishrana, brojni proizvodi ine našu kosu krhkom.

Zato posvetite brigu svojoj kosi i održavajte je u odli nom stanju.

Odlazite redovito na podrezivanje vrhova – jer kosa u dobrom stanju odaje dojam da je duža ak i kad nije jer nema rascvjetanih vrhova.

Koristite kvalitetnu etku za kosu – po mogu nosti od prirodnih vlakana, recimo veprove dlake. Nagnite glavu prema naprijed i tako je raš ešljajte – tako ete bolje prirodna ulja rasporediti sve do vrhova i stimulirati vlasište. Kosa neka vam bude dobro hidratizirana – radije koristite kvalitetne maske za kosu negoli regeneratore. I masku ostavite što dulje na kosi – barem 15-ak minuta.

Nemojte prati kosu baš svaki dan.

Dopusti da prirodne masno e njeguju kosu, umjesto da ih stalno ispirete. Masirajte vlasište dok perete kosu.

Dobro se odnosite prema svojoj kosi Vaša kosa ispada sama od sebe (oko 70 do 150 vlasi dnevno), no maltretiranjem i upanjem možete izgubiti i do 50 posto više vlasi. Što ste nježniji prema svojoj kosi, to su manje šanse da e ona pretjerano ispadati. Nemojte kosu vezati gumicom u rep. Radije kosu svežite vrpcama ili trakama, napravite labavu pletenicu ili je podignite “kop ama” ili ukosnicama. Pažljivo etkajte kosu. Ako imate kovr avu ili valovitu kosu – prije etkanja prstima pro ite kroz kosu kako biste je prvo raspetljali. A kad etkate, po nite od vrhova – a iznad pridržite pramen koji raš ešljavate – kako ne biste potezali vlasi iz korijena. Izbjegavajte situacije u kojima e vam se kosa previše zapetljati – primjerice, za vjetrovitih dana je podignite u pundžu ili nosite šeširi ili kapu... Što je više mogu e, smanjite upotrebu na ina oblikovanja kose koji uklju uju povla enje vlasi iz korijena – feniranje,

ravnanje peglom, korištenje uvija a za kosu ... Svi oni e pridonijeti ispadanju kose. Upotreba vru ine (prevru i fen, pegle ...) uz to izaziva pucanje kose, pa kosu fenirajte na što manjem stupnju topline, što kra e i sušilo držite što dalje od kose. Izbjegavajte jake tretmane kao što su izbjeljivanje kose, trajno ravnanje ili kovr anje kose. Oni oslabljuju vlasi i pove avaju vjerojatnost “trganja” i ispadanja.

Važnost prehrane Zdravo se hranite i po mogu nosti u prehranu dodajte multivitaminske dodatke upravo namijenjene zdravlju kose. Imajte na umu, me utim, da je potrebno do nekoliko mjeseci da se kona no primijete rezultati, pa se nemojte obeshrabriti.

Istraživanja pokazuju da manjak željeza poja ava gubitak kose. Žene s jakim mjese nicama imaju ve i rizik od nedostatka željeza. Me utim, osim ako vam lije nik nije dijagnosticirao nedostatak željeza, ne trebate ga uzimati na svoju ruku. Željezo može uznemiriti želudac i izazvati teški zatvor, te brojne druge probleme. Uzimanje multivitamina i hrane bogate željezom (tofu, le a, grah, kameni-

u fazi odmaranja, ali iznenadna promjena u prehrani može uzrokovati da neke folikule vlasi u fazi rasta “presko e” u fazu mirovanja prerano, pa može narasti na 30 posto. A to zna i da e vam kasnije nakon faze mirovanja ispasti duplo više kose nego normalno.

Smirite se ce, špinat, suhe šljive, grož ice, nemasna govedina) više je nego dovoljno.

Ako ste vegetarijanac, jedite hranu bogatu vitaminom C kad god jedete namirnice bogate željezom povr e, jer to pomaže da ga lakše probavite.

Izbjegavajte nepotrebne dodatke kao što je biotin. Usprkos mnogim tvrdnjama da biotin poti e rast kose, nema istraživanja su pokazala da je to tako. No, gubitak kose je znak teškog nedostatka biotina. U ovim slu ajevima gubitak kose prati osip oko nosa, usta i genitalija.

Samo razumno mršavljenje dolazi u obzir Izbjegavajte dramati no mršavljenje u kratkom roku. Kako gubite ki-

Odaberite savršenu izmu za svoju nogu - Prikrijte svoje nedostatke i istaknite pozitivne strane Prilikom odabira savršenih izama koje e nam pomo i da se suo imo s niskim temperaturama u stilu, esto, kada pokušavamo donijeti kona nu odluku, u obzir uzimamo samo najnovije modne trendove ili dizajn cipela.

Me utim, kako bismo izabrali najbolje izme, u obzir moramo uzeti nekoliko dodatnih aspekata koji e nam pomo i u potrazi.

Bilo da imate kratke noge, široke listove ili široka stopala, postoje razne mogu nosti kojima ete prikriti svoje nedostatke i istaknuti pozitivne strane.

Osim odabira ispravne veli ine, što je prvi i glavni uvjet koji izme moraju ispuniti, tako er je važno razumjeti koji dizajn najbolje odgovara vašoj gra i. Evo nekoliko stvari koje želite imati na umu, ovisno o vašim karakteristikama.

Široka stopala

Kratke noge

Žene sa širim stopalima esto se žale da im je zbilja teško prona i prikladan par lijepih i udobnih izama. Kako biste pronašli odgovaraju e izme, pozornost trebate usmjeriti na ženstvene dizajne s “okruglim prstima“, odnosno zaobljene na vrhu. Tako er, birajte cipele s patentnim zatvara em jer e vam tako stopalo lakše skliznuti unutra. Šiljaste cipele s detaljima poput kop i, trakica na donjem dijelu izme ili širokom petom manje su laskava opcija s obzirom na injenicu da oni naglašavaju dojam širine. Opredijeliti se za izmu s peticom op enito je puno bolja ideja nego za ravnu jer ete tako vizualno suziti stopalo. Tamne boje imat e sli an u inak.

S obzirom na to da se duge, vitke noge smatraju jednom od najseksipilnijih izi kih zna ajki, mnoge žene traže na ine da barem stvore prividan dojam duljih nogu.

Obra anje pažnje na detalje jedna je od najboljih strategija kada se pokušava stvoriti dojam dužine.

Jednobojne izme s vertikalnim ukrasima (trakicama, konopcima, nitnama) ili patentnim zatvara i-

Ja i listovi Ja i listovi mogu biti veliki problem, osobito za žene koje vole visoke izme (jer naprosto ne mo-

gu prona i izmice koje mogu zakop ati). Potražite izmice s elasti nim umecima ili one od rastezljive kože ili tkanine. Odli an su izbor i izme na vezanje.

Balansiranje proporcija u ovom je slu aju pravi izazov, no postoji nekoliko strategija koje e pomo i. Kao prvo, ako se odlu ujete za izme s potpeticom, ona neka bude punija – one vizualno stvaraju izgled proporcionalnosti. izmice do koljena odli an su izbor za žene koje žele suknje nositi i kad je hladno. Kop e i remen i i pod kutom (dakle ne horizontalno postavljeni) mogu stvoriti dojam laskave obline.

Izbjegavajte izme koje se moraju navla iti – jer biste se mogli namu iti da je obujete, izbjegavajte i izmice koje završavaju na najširem dijelu lista – birajte ili više ili niže izme. Kao i za žene s kratkim nogama – izbjegavajte izme s nabranim gornjim dijelom jer e samo poja ati vizualni dojam širine.

Stres je naj eš i uzrok ispadanja kose. Kada proživljavate izi ki ili emocionalni nemir, može pro i od tri tjedna do etiri mjeseca da vam se rezultati tog stresa primijete na kosi. Zato je važno svakodnevno se rješavati stresa.

Provjerite kompletno zdravstveno stanje Kosa je zna ajan indikator cjelokupnog zdravlja. Mnogi nutritivni nedostaci mogu uzrokovati sporiji rast kose ili njeno slabljenje. Hormonalni problemi kao hipotireoza i sindrom policisti nih jajnika tako er mogu uzrokovati slabljenje kose. Ako vam se kosa jako prorijedila ili iznimno sporo raste, posjetite svog lije nika.

“Oks“ noge Ako vam noge idu blago u “oks“, birajte izme do koljena koje, ako imaju zanimljiv uzorak, mogu odvu i pažnju od oblika nogu. Doduše, to ne smiju biti dodaci na izmici koji idu previše u širinu (odnosno koji su previše ispup eni) jer e se time samo poja ati “oks“ oblik.

Puno je bolje ako izmice imaju višu petu. Nemojte se odlu iti za gležnja e jer nikako ne odgovaraju ovom obliku nogu – štoviše, naglašavaju nedostatke.

“Iks“ noge Za ove noge tako er se preporu uju izmice do koljena – samo, za razliku od “oks“ nogu, ovdje se preporu uje da izmice imaju što više “ispup enih“ ukrasa i dekoracija. Nikako se nemojte odlu iti za izmice bez ukrasa ili kop i, koje su jako uske, potpuno uz nogu. (preuzeto s portala: Žena.hr)

www.SAVJETI-hr.com

RECEPT tjedna

Kako se riješiti dosadnih poziva

Fondue Sastojci: 400 ml bijeloga suhog vina 400 g sira gruyere 400 g ementalera 3 žli ice Gussnela ½ žli ice muškatnog oraš i a ½ žli ice kajenskog papra 1-2 ešnjaka

ma dobar su izbor – one tjeraju pogled uvis, a ne lijevo na desno.

Ako širina stopala nije problem, tako er možete izabrati izme na špicu, što e stvoriti dojam duljine.

Najbolje bi bilo izabrati izme s platformom i višom potpeticom, no ne veoma tankom stiletto potpeticom. izme preko koljena, koje su jako moderne ove sezone, trebali biste izbjegavati. Izbjegavajte i horizontalne kop e, etvrtaste vrhove izama i izme s nabranim gornjim dijelom. Nosite izmice s uskim (pencil) suknjama ili uskim hla ama kako biste nastavili produljuju i efekt.

le, gubite i vlasi. Dramati ne promjene kroz koje prolazi vaše tijelo kad gubi težinu brzo (promjena hranjivih tvarima, stres pod kojim ste) može uzrokovati da vam kosa oslabi. Dijeta s malo proteina i željeza (na primjer, dijeta s jako malo masno a), ali tako er i dijeta s puno proteina, ali malo vo a i povr a (na primjer Atkinsova) koje rezultiraju dramati nim gubitkom težine tako er mogu izazvati zna ajan gubitak kose. Umjesto toga, ako morate smršaviti, radije se uravnoteženo hranite i usredoto ite se na postupno smanjenje kalorija (pola do jedan kilogram tjedno) i redovito vježbanje.

Svaka vlas na glavi raste od 2 do 5 godina, usporava rast još oko šest tjedana, miruje 3 - 5 mjeseci prije nego što ispadne i na njenom mjestu po ne rasti nova vlas. Normalno, 15 posto vaše kose

Priprema; O iš eni ešnjak prerežite na pola i njime premažite posudu za fondue. Ulijte vino i zagrijavajte ga dok gotovo ne zakipi. Umiješajte potom sireve narezane na kockice i uz stalno ih miješanje oto-

pite. Dodajte Gussnel koji ste razmutili u malo vina, muškatni oraš i , papar i kajenski papar. Sve dobro promiješajte i poslužite s kockicama kruha. Fondue pripremite neposredno prije posluživanja.

Jedna od najdosadnijih stvari u vo enju manjega vlastitog biznisa je da e odmah nakon registracije biznisa i telefonskog broja polovica poziva biti oni koje ne želite.

Zvat e vas razni ljudi nude i razne stvari, od kancelarijske opreme do graviranih nalivpera, pa preko onih koji žele da participirate u anketama.

Najgori e biti pozivi od prevaranata koji pokušavaju iznuditi od vas da im pošaljete novac, a za uzvrat,

naravno, ne ete dobiti ništa.

Najbolji savjet: budite pristojni, ali uvijek recite ne i pokušajte im kra e razgovarati s takvima. Frustriraju e je ako ekate važan poziv od klijenta ili poslovnog partnera, a redaju vam se samo dosadni pozivi.

Ako nemate tajnicu ili tajnika, priuštite si jednu ili jednoga jer ete si olakšati muke javljanja na takve pozive i funkcionirat ete bez stresa bar na tom polju.

7. prosinca 2010.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lifestyle PITAJ za zdravlje - Psihoterapija nije samo za “bolesne”, nego dapa e za “zdrave”

ZA NJEGA

Nosi se: karirana košulja Donedavno je bila simbol grunge generacije i definitivno se nismo nadali njezinom povratku u modu, ali toliko je dobra da joj nitko ne može odoljeti - karirana košulja se vratila! Ve je neko vrijeme veliki hit i možete je na i u gotovo svakom du anu, otkuda zapravo nikada nije ni otišla.

Karirana košulja obi no se veže uz kauboje s Divljeg zapada, ali zapravo svoje korijene vu e s britanskog oto ja.

Da, dobro ste pro itali, jedino što je utvr eno jest da se karirana košulja od flanela po ela nositi u Walesu u 16. stolje u, te je keltsko naslije e.

Kasnije su zbog svoje kvalitete i topline u 17. i 18. stolje u postale vrlo tražena roba me u moreplovcima, gra evinskim radnicima, a potom emigrantima koji su se uputili prema ameri kom kontinentu. Tako je karirana košulja postala dio svakodnevne odje e od New Yorka do Divljeg zapada!

Ima ih u razli itim bojama - od smirenijih boja do totalno otka enih i živih. Dužina rukava varira od modela do

modela, ali najve i hit su one s dugim rukavima, onako buntovni ki podvrnuti do lakta. Možete je nositi u svim prilikama.

Bezbroj varijacija injenica je kako karirane košulje izgledaju jako seksi na rajerima, a toga su svjesne i sve modne ku e poput dvojca Dsquared2, Ralph Laurena, Michaela Bastiana, Lacostea, N. Hollywooda, Bespoken, Tommyja Hilfigera i mnogih drugih.

Možete je nositi zakop anu do grla, kao poslovnu kombinaciju, ali i lagano raskop anu preko

Uzroci, simptomi, lije enje i sve ostalo što biste trebali znati o aterosklerozi (3.)

Suženje karo dne (vratne) arterije : za epljenje vratnih arterija, koje dovode krv u mozak, naj eš i izvor otkrhnutog djela plaka koji uzrokuje moždani udar.

Moždani udar : Kod moždanog udara dolazi do za epljenja arterije u mozgu, te popratnih

Mladen Makitan dr. med. Internist Ravnatelj Poliklinike Živa posljedice mogu biti trajne i nepovratne.

Periferna ateroskleroza : ateroskleroza zahva a arterije na donjim udovima, teuzrokuje slabiju prokrvljenost nogu. Koža na nogama postaje suha, hladna, esto sa pigmen ranim promjenama i ranama koje ne zaraš uju.

Osoba ima smanjenu snagu u nogama, a karakteris na je bol koja se javlja u miši ima ve prilikom kra eg hoda (intermitentna klaudikacija).

Zatajenje bubrega : Funkcija bubrega kao ziološkog „ ista a“ organizma slabi. Posljedi no dolazi do prestanka rada bubrega te trovanja organizma vlastitim otpadnim produk ma.

T-shirta - varijacija je bezbroj.

S njom jednostavno ne možete pogriješiti, jer je tako dobra da ju je preuzeo i dobar dio ženske populacije.

Može biti uska strukirana, otkop ana, zakop ana, kratkih rukava, dugih, zavrnutih ili strogo zakop anih rukava, s džepom i bez, u “oldschool” varijanti ili nekoj modernoj ... Imajte na umu da najbolje izgleda na jednostavne uvijek trendi traperice, s obzirom na to da tako uvijek dolazi u svom punom sjaju jer ona je prava zvijezda!

Karirane košulje uvijek izgledaju dobro na rajerima, pa je ovaj izbor namijenjen svim rajerima i onima koji e to tek postati. Pitate se možda zašto su toliko seksi. Jer djeluju pomalo buntovni ki i ostavljaju dojam zlo estog de ka. Uvijek su in, djeluju razigrano, a u isto vrijeme su odli an odjevni predmet za posao.

Definitivno im ide u prilog injenica da ih žene jednostavno obožavaju! Što ekate, još je niste kupili?! (izvor: Moda.hr)

MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos

TEHNO ZONA

Noge u prvom planu Teku e Tek ku e sezone po ulicama licama se prešetavaju aju zelene, e, plave crvene, e noge, i bijele a najvažniji ažniji s por e d n i odjevni pred met opet e e dobiti na svojoj joj važnosti. Rije je o hulahopkama ahopkama ili, kako ko ih volimo zvati, najlonkama.

Ova a modna sezona potjerala ala je monotoniju tamnih h boja i uvela bijelu boju u u skladu s vremenom pa hulahopke zra e mladena kim na kim i ženstvenim duhom. m. Hulahopke imaju mo da a oblikuju naše noge i sakriju u sitne nesavršenosti. Bijele najlonke

neuroloških simptoma ovisno o dijelu mozga koji je zahva en pomanjkanjem krvi – smanjenje osjeta ili snage u miši ima, nemogu nos govora i/ili razumijevanja, ispadi ravnoteže; Moždani udar zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju jer

mogu se uklo ukloopiti u ležeran i ormalan izgled.

Osim predloženih boja, ova zimska sezona voli i životinjsk i u z or a k .

Izaberite one koje najbolje odgovaraju vašim željama i stilu.

Par zan i m lji v i h najlonki sa zimskim haljinama, kratkim hla ama ili suk njama naglasit e vaš stil.

Kako su i muškarci

a i žene ljubitelji ipkastoga ženskog donjeg rublja, ovakve hulahopke s ipkastim uzorkom svakako e odgovarati svima. One su odli an na in kako svoju obi nu mini suknju, suknju, haljinu ili ve ernju haljinu

Apple u Vip centrima Od prošlog šlog tjedna prestižna Apple e ra unala dostupna su u Vip centrima širom Hrvatske. Vipnet je prvi operater koji u ponudi ima Apple ra unala, me u

u initi još spektakularnijom. Svakako e istaknuti seksipilnost vaših nogu i, što je najbitnije, isticati bilo koju vašu odjevnu kombinaciju.

kojima se isti u MacBook, MacBook Pro te MacBook Air. Osim ra unala, Vipnet e nuditi i cijelu liniju ure aja za reprodukciju glazbe i videa iPod.

12

7. prosinca 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Bitno je dati emocije van

Griješiti je ljudski...

Nalazim se u braku ve šest godina. U braku nemamo djece.

Moj muž je ve od po etka braka bio prema meni dosta grub, mislim u verbalnom smislu.

Stalno je na mene vikao, vrije ao me bez razloga, nije dolazio s posla na vrijeme, nisam mu smijela ništa re i, jer što god bilh mu rekla bila bih samo ja za sve kriva, pa onda bi ponovno na mene galamio, nije želio kontaktirati s mojim roditeljima a da uop e ne vidim povoda za to. Zbog svega toga, a bilo mi je i ve svega dosta, odlu ila sam ga ostaviti, premda ga jako volim. Evo prošla su tri mjeseca od toga kao sam otišla od njega, a ve mi nedostaje i ne mogu nikako prestati misliti na njega. Ne znam kako da si pomognem?

Ljubav je lijepa i voljeti nekoga je lijepo ali ponekad je i nesretna emocija. Sigurno je da vi volite svoga muža, što se vidi iz toga jer ste tolike godine s njim provela u braku, premda on neprestano na vas vi e, vrije a vas, zapostavlja vas, ne pokaziuje vam dovoljno pažnje, pa ipak kada ste od njega otišla neprestano mislite na

njega. Razmislite što i kako dalje i odlu ite sama sa sobom što vam je najbolje initi. Uzmite sve razloge koji su za i protiv i odvagnite ih. Ako je tako kao što ste navele i da takvo stanje toliko dugo traje, onda ste dobro odlu ila što ste otišla. Ti vaši me uodnosi ne e se sami po sebi riješiti. Vaše nesretne emocije ete najlakše preboljeti tako da ih date van, jer ako ih držite u sebi one ne e nestati. Zna i, vi u svakom slu aju možete si tako pomo i da te svoje emocije povjerite nekom sebi bliskom. To primjerice može biti prijateljica, brat, sestra, roditelji.

Recite sve ono što u sebi osje ate! Ako ste tužni ispla ite se ili ako se srdite na sebe izvi ite se.

Postupno, ako se tako postavite, te vaše emocije biti e slabije a s vremenom vi ete biti sposobniji upoznati pa i zavoljeti drugu i druga iju osobu. Iako vam to sada izgleda dosta teško i neriješivo, kroz odre eno vrijeme vidjet ete da ova situacija ima i neke druge pozitivne strane pa ete vi po eti druga ije gledati na sve te okolnosti, na druge ljude pa i na sebe a iz toga ete izvu i jedno jako važno životno iskustvo.

Danas ipak ne emo u tu širinu, ali valjda sam v a s pr iv u k l a .

Samo nastavite itati jer ne emo pri ati o vašim, nego o greškama vaše djece. Valjda i djeca smiju griješiti, i djeca su ljudi... Da, ali mi odrasli uglavnom nastojimo od njih napraviti bezgrešna bi a. U po etku najprije vjerujemo da smo ih takve savršene i bezgrešne donijeli na svijet, ali ubrzo osjetimo dužnost da ih nau imo kako da sve rade ispravno. Što god to zna ilo, ve ina nas odraslih ima prili no razra en sustav vjerovanja kako osobno zna što je dobro, pravedno i ispravno na ovome svijetu. Pogotovo za našu vlastitu djecu. Suzdržat u se od naviru e potrebe da na tu temu nabacim bilo kakav komentar. Ovakva kakva sam ne mogu se sasvim suzdržati, pa u ipak re i da je poprili no strašno kako taj naš svijet kraj svih tih naših savršenih normi i kriterija izgleda...Ali, djeca su naša budu nost, došla su na svijet da ga poprave, ili što ve ne sanjarimo kad ih želimo roditi i kad s roditeljskim ushitom gledamo kako rastu.

Djeci želimo dati sve najbolje i od njih o ekujemo sve najbolje. To su ogromna ulaganja s još ve im o ekivanjima dobiti. Tako nerealno se ne bismo postavili ni u jednom podru ju poslovanja, ali roditeljstvo je mnogima posao nad svim drugim poslovima.

O ekuje se maksimalna dobit i spremni smo se maksimalno potruditi. Zato su razo aranja tako esta i teška.

Djeca uglavnom ne ostva-

ruju roditeljske snove. ak i ako ostvaruju svoje vlastite snove, pretvaraju i ih u stvarnost puno i esto g r iješe. Što je zapravo ljudski, ali mi ljudi mislimo da ne bi trebalo biti dje je. Jer kao djeca su najbolji ljudi. Jesu, ali brzo u e od nas starijih, a što brže u e, više griješe. A vi ih sve više nastojite ispravljati i usmjeravati na pravi put.

Onaj koji vi mislite da je pravi. Iako ga naj eš e ni sami ne slijedite, ali se toga više i ne sje ate. Ali zato ho ete da vaša djeca budu bolja. Mislite da je nedopustivo da griješe, a da to ine ne shva aju i razloge za svoje ponašanje.

Pa kako se može dogoditi da vaš sin ode u školu bez zada e kad je to njegova obaveza i da vam još slaže da ju je napisao, pitate se kako može biti tako neodgovoran i trebaju vam uvjerljivi razlozi zašto je tako postupio.

Ili vam trebaju razlozi zašto je ošamario mla u sestru.

Objasniti svoju motivaciju u trenutku kad griješimo teško je i odraslima, a djeca bi to trebala mo i?! Kad bi bilo lako objasniti zašto ponekad postupamo posve pogrešno i loše, možda bi manje griješili.

S druge strane, kad bi analizirali stvarne razloge za sve svoje pogreške ispalo bi da smo neki kriminalni tipovi koji smišljaju i planiraju loše poteze, a ve ina ljudi nenamjerno griješi. Tako i djeca, pa ih ne treba maltretirati nastojanjem da svaki svoj loši in i propust obrazlože, razumiju i poprave. Ili uvedimo pravilo da to tražimo i od odraslih. Ali tko mene pita?!

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Moždani udar Do moždanog udara dovode oboljenja ili bolesti koje se javljaju kod stvaranja naslaga masno a, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih tvari u stjenci krvne žile što uzrokuje sužavanje, za epljenje i slabljenje stjenke krvne žile. Moždani udar povezan je s vrlo visokom stopom smrtnog ishoda.

Kod dvije tre ine bolesnika s preboljenim moždanim udarom zaostaje razli it stupanj neurološkog deficita, a tre ina bolesnika trajno je onesposobljena i potpuno ovisna o tu oj pomo i.

Mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja i ponašanja povezani su s pove anom u estaloš u nastanka moždanog udara, pa se još nazivaju imbenici rizika za nastanak moždanog udara. Na neke imbenike rizika, kao što su dob, spol i genetsko naslje e nije mogu e utjecati, ali na mnoge imbenike rizika mogu e je djelovati i smanjiti njihov utjecaj na povišenje rizika za nastanak moždanog udara. Dob je najzna ajniji aktor rizika za ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTERAPIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

nastanak moždanog udara na koji se ne može utjecati sa strane službene medicine, dok je on kod bioterapeuta u najve oj mjeri mogu .

Sa starenjem raste i u estalost obolijevanja od moždanog udara. Strašna je spoznaja da se u zadnje vrijeme snižava dob bolesnika koje poga a moždani udar. ak 45 % moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi tj. izme u 45 i 60 godine života. Najve i rizik je pušenje, pijenje alkohola, nezdrava prehrana, stres, tjelesne neaktivnosti, pretilost i mnogi drugi aktori kao na primjer povišeni krvni tlak, poreme aj ritma rada srca, kolesterol, suženje karotidnih arterija itd.

Pacijent želi znati kako je do svega toga došlo, ali još više se želi osloboditi problema. To doista može samo educirani bioterapeut. Vratiti u stanje balansa narušeni organizam veoma je teško ali nije nemogu e.

Za takav slu aj biti e dovoljno nazvati broj tele ona 098/1347-031. Želim vam dobro zdravlje.

OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

7. prosinca 2010.

SAJAM LJEPOTE, LJEPOTE, zdravlja, kozmetike, nakita i vjen anja u Nedeliš u 11. i 12. prosinca

Tre e izdanje “MESAP Beauty” zatvara ovogodišnju sajamsku sezonu Nadolaze i vikend, u subotu 11. i u nedjelju 12. prosinca, u Nedeliš u e se održati tre i po redu Sajam ljepote, zdravlja, kozmetike, nakita i vjen anja “Mesap Beauty 2010.”.

Ove e godine sajam na 34 štanda ugostiti 46 izlaga a iz Me imurske, Varaždinske, Karlova ke županije te Grada Zagreba, a zajedni ki e nastupiti Turisti ka zajednica Me imurske županije i Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e.

Sajam u dva a ne tri dana Na molbu izlaga a ove e godine sajam trajati dva umjesto tri dana, kao što je bilo prethodnih godina, a smanjena je i cijena ulaznice pa e ona iznositi deset kn.

Kao što je na konferenciji za novinare istaknuo v.d. direktor MESAP-a Marjan Novak, ove se godine kriza odrazila i na broj i strukturu izlaga a, pa je njihov broj zbog sanacije vlastitog poslovanja ponešto smanjen. Ipak, utvr-

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

eno je da je jedini segment pri kojem se ne štedi ni u krizna i recesijska vremena vjen anje, pa e ove godine na sajmu sudjelovati ve i broj tvrtki koje su povezane s organizacijom vjen anja.

Teška vremena za sajmovanje Ujedno, ovogodišnji “MESAP Beauty” zaklju it e sajamsku sezonu 2010. godine, koju su, kako je istaknuo Novak, obilježile brojne poteško e, ali i uspjesi u odnosu na ostale sajmove u okolini. Tako je, primjerice, Zagreba ki velesajam bio primoran organizirati sajam erotike kako bi opstao, sajmovi u Grazu ili Radgoni spajali su odre ena podru ja, a pojedini su sajmovi bili primorani zatvoriti svoja vrata. - Mi smo uspjeli ispuniti planski okvir, a sa sli nim planom kre emo i u 2011. godinu, zaklju io je na predstavljanju programa posljednjega ovogodišnjeg sajma Marjan Novak.

(Bojana Špani ek)

Marjan Novak predstavio je program ovogodišnjeg sajma “MESAP Beauty”, na kojem e se predstaviti 46 izlaga a

PROGRAM SAJMA SUBOTA, 11.

PROSINCA 11.00 Sve ano otvorenje Pozdravni govori Mažoretkinje Nedeliš a Glazbena to ka – prof.

Blanka Tkal i i prof. Damir Rodiger Modna revija – Gospodarska škola akovec Obilazak izlaga a 14.30 Modna revija Gospodarske škole akovec 15.30 Predstavljanje frizera – Gospodarska škola akovec 16.30 Zumba – Animacija za djevojke – Plesni studio Livi 17.30 Modna revija – Udruga žena Puš ine - “Što su nosile naše bake” 18.00 Plesna arolija – Trbušni ples, lamenco Izme u programa – nagradna igra

NEDJELJA, 12.

PROSINCA 11.00 “Dje ji narodni ples” Osnovna škola Nedeliš e Predavanje o kozmetici – Ori lame Promotivno šminkanje na štandovima izlaga a Nagradne igre – poklon paketi (kozmetika, tretmani) 15.00 Dje ji program – navija ice, plesni vrti , sportski plesa i – Plesni studio Livi 16.00 Frizeri Gospodarske škole frizirat e djecu 16.00 Cvje ari Gospodarske škole - “Izrada vjen anog buketa” 18.00 Revija vjen anica Predstavljanje svadbenih buketa 18.30 Glazbeni intermezzo 19.00 Završetak sajma

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. prosinca 2010.

Komentari SVIJET U MOJIM BOJAMA

“Svi – su – gore!”

- Nema para, jau e se, stenje i pla e. Nema se para, nema se kruha, ali igara – uvijek! U ljetnim mjesecima najednom se iz neke arape izvuku novci za “i i na more”, a u zimskim se iz madraca iš upaju posljednje zalihe preostalih šuškavaca jer se skijanje nikako ne smije propustiti. arape i madraci, naravno, kao metafora omiljenih kreditnih kartica i pla anja na 365 rata, pa se onda u 2010. još uvijek otpla uje g.o. na koji se otišlo u ljeto 2007., a tamo neke 2015. još uvijek e se otpla ivati zimovanje deluks u Francuskoj, Italiji ili najnovijoj skijaškoj hit destinaciji – Turskoj.

U redu, razumijem, cijele se godine radi, pa nešto valjda mora ostati od tolikog crn enja. Ali, pobogu, ako ne ide – jednostavno ne ide! Iz strašne 2010. ulazimo u navodno još goru 2011., bez posla se ostaje preko no i, a novi je prili no teško prona i. Troškovi uporno rastu i rastu, ali to još uvijek nije dovoljno dobar razlog da

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

se jedne godine pokuša jednostavno preživjeti.

Ne, Luka i Borna apsolutno moraju i i na skijanje.

I onda? Nakon tjedan dana istog užitka, vožnje alpskim vrhovima i ispijanja kuhanog vina drito uz stazu, nakon povratka u tmurnu hrvatsku realnost jadikovke, stenjanje i pla opet po inju ispo etka. I tako svake godine, u ljetno i zimsko doba, uvijek u isto vrijeme. Tako je to kad cijena igara postane važnija od cijene kruha.

Šesto ulo ili puka slu ajnost

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

Iako je umrla prije dvanaest godina, slijepa bugarska proro ica Vangelia Gušterova, poznatija kao Baba Vanga, slavu je stekla ispunjenim proro anstvima o svjetskim katastrofama, a sada su se mnogi zabrinuli zbog njezina predvi anja da e tre i svjetski rat po eti u studenom 2010.

Posljednjih dana sa svih strana slušamo o Babi Vangi koja je, kako kažu, to no predvidjela po etak Drugoga svjetskog rata, Hitlerov pad, teroristi ki napad na New York te dala pregled doga anja za budu nost. I dok jedni uop e ne vjeruju u najave ove proro ice, drugi prou avaju što je i kada svakim danom sve poznatija baka prorekla, ime ustvari dodatno unose nemir u svoje živote.

O ne emu o emu do sada nisu previše razmišljali sada privla i njihovu pažnju, a “kopanjem” sve dublje i dolaskom do sve detaljnijih informacija postaju opsjednuti Babom Vangom, Tre im svjetskim ratom i ostalim grozotama vezanim uz to. Sre om, takve vrste opsesije kratko traju pa ubrzo zaboravimo sve što smo saznali i naš se život vra a u normalu (u što sam se i sama uvjerila prošli tjedan kada je život dviju mi prijateljica na par dana zaokupila upravo ova tema).

Ve u osnovnoj školi nau ili smo da ovjek ima pet osjetila, odnosno osjetne organe za vid, sluh, opip, okus i njuh. Me utim, ve duže vrijeme sve eš e ujemo i

slušamo o šestom ulu, odnosno “osjetilu” kojim primamo izvanosjetilna zapažanja, odnosno parapsihološke fenomene. I dok mnogi na proricanje budu nosti putem Tarot karata, kristalne kugle i sli nih rekvizira reagiraju nevjericom, a nerijetko i ismijavanjem, s druge strane, ve ina vjeruje u šesto ulo ili razvijenu intuiciju. Prema mnogim teorijama, upravo je ovdje rije o sposobnostima koje svatko može razviti, a brojni su teoreti ari iznijeli svoje teorije kako to i posti i.

Vjerojatno nam se gotovo svima barem jednom dogodilo da dignemo telefonsku slušalicu, otipkamo broj koji je zauzet. Spuštamo slušalicu, na što naš telefon zazvoni, a s druge strane ujemo glas osobe koju smo upravo pokušali dobiti. Za ovakve i brojne sli ne situacije, koje se mnogima svakodnevno doga aju, mogli bismo re i da su rezultat puke slu ajnosti. Me utim, vjerujem da je mnogima, osobito uslijed ponavljanja slu ajeva ovog tipa, ponekad teško ne pitati se je li ovdje doista rije o slu ajnosti ili ipak ima nešto više u tome.

Veliki - mali Crleni Nije tipi an kuhar, tu mislim na tjelesnu težinu, nije šoumen, ne govori bezveze i jednako priznaje sjevernu i južnu, slavonsku i istarsku kuhinju.

Izgledom je “mali” i reklo bi se da je inovnik u nekom od brojnih i nepotrebnih državnih administrativnih ureda.

Me utim, stvari stoje druga ije.

Govorim o vrhunskom kuharu Damiru Crleniju, predsjedniku Hrvatskoga kuharskog saveza (HKS), koji je ovih dana u fokusu svjetske kulinarsko - gastronomske javnosti, jer je hrvatska kuharska reprezentacija zajedno s dvije regionalne reprezentacije u Luksemburgu, na Svjetskom kuharskom kupu, osvojila tri bron ana odli ja.

Sjajne rezultate na Expogastu u Luksemburgu hrvatski su kuhari ostvarili pod vodstvom Damira Crlenija, koji se silno angažirao da reprezentaciji ništa ne nedostaje, a nije zapostavio ostale svoje funkcije. Osim što je elni ovjek HKS-a, vodi Kuharsku akademiju, šef je kuhinje u varaždinskom Hotelu “Turist”, prvi je “zlatni kuhar Hrvatske” i još mnogo toga.

I unato svim uspjesima i funkcijama, Damir Crleni je ostao obi an i susretljiv ovjek, što je po-

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

kazao i na presici u zagreba kom restoranu “Bon Appetit”, gdje je predstavio sve projekte saveza i reprezentacije, pobrojao odli ja i sebi nije pripisao posebne zasluge, a one mu sigurno pripadaju. Na odlasku iz Bon Appetita kuharima reprezentativcima Dejanu Todorovi u i Davoru Martinovi u najavio sam da u napisati kolumnu o njihovom šefu pod naslovom “Veliki - mali Crleni”, na što su rekli da je to prava stvar, jer rije je zaista o tjelesno sitnom a po svemu ostalom velikom ovjeku, koji zaslužuje svaku rije pohvale, a meni ih je radost napisati u ove predboži ne dane.

AKOVE KI espresso by Bibi

Male stvari ine nas velikima Ma kakav bi to freaking espresso bil da vam barem droptinicu ne opišem adventsku atmosferu našeg bajkovitog akovca? Snježni brjegovi u pješa koj zoni našeg grada, lampice poput prosina kih nebeskih zvjezdica, divovski bor i adventski vijenac kod crkve Sv. Nikole, lokali urešeni pastelnim bombicama, blistavim girlandama i snijegom koji se nikad ne otapa ...

Krasno smo okitili naš grad, kao i uvijek. I svoje domove, kao i uvijek. A i sebe. Što frizurom, što novom krpicom ili nakitom, kao i uvijek. Ali badava nam to ako nam je duša neukrašena. Barem u ovo doba došaš a malog Boga i darivanja trebali bismo prvo o istiti svoju zatrpanu stazicu u duši, a potom je i uresiti dobrim djelima. (Sad zvu im

k’o don kapu inko. A kanila sam biti miss espresso.)

Primjer 1. Srijeda nave er. Še em južnim dijelom akovca, kraj crkve Sv. Antuna Padovanskog, i iznena eno promatram dva stanara dobrovoljca ispred zgrade koja broji dvadesetak stanova kako iste snijeg svojim lopatama, svojim miši ima i, što je najvažnije, svojom dobrom voljom. iste snježnu stazicu za sve svoje sustanare i time pokazuju da je njihova stazica u duši zasigurno ista.

Primjer 2. Proljetos je na tom istom mjestu jedna Štefanija primije ena kako ure uje kamenjar. Nesebi no daje sebe za ljepotu i kvalitetu življenja. I svima nama koji tuda še emo uljepšava doživljaj. Njezina dušna stazica? ista k’o suza!

Primjer 3. U vrijeme snježne me ave nedaleko od željezni kog kolodvora u akovcu nepoznata žena sporo vu e putnu torbu na kota ima. Bez ustezanja jedan bra ni par nudi se da je poveze autom. Iznena ena žena pristaje i zahvaljuje im do neba. Osje aj ovakvog darivanja sebe i svoje žrtve nemjerljiv je s materijalnim darivanjem.

Primjer 4. Zamolite nekog da vas usput poveze jedan dio puta i dobijete kiselu facu koja se ljulja lijevo - desno (u prijevodu: ne!) i neartikulirano traženje izgovora. Za odgrtanje stazice u ovakvoj duši bit e potrebna pomo ralice. No, nije ni to beznadan slu aj.

U vrijeme kad su empatija i altruizam putem medija iskomercijalizirani do te mjere da smo svi huma-

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

nitarci kad treba okrenuti neki telefonski broj za nov anu pomo , male stvari i davanje sebe još uvijek nam je strano. U svakom ovjeku i svakom djelu prona imo izazov da o istimo našu dušnu stazicu i tada e se ona boži nim ukrasima spontano uresiti sama. I bit e nam: sretan Boži !

7. prosinca 2010.

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

mt

15 Dobro je znati 37

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. prosinca 2010.

Hyundai produžio partnerstvo s FIFA-om do 2022. www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Baziran na uspješnim iskustvima sa prethodnih svjetskih nogometnih prvenstava, Hyundai je odlu io i dalje ostati partner FIFA-e. To e marci Hyundai omogu iti sponzorska prava na sva FIFA natjecanja, ekskluzivne marketinške mogu nosti, intenzivnu izloženost u globalnim medijima, te povezivanje s posebnim projektima FIFA-e. Od prvog povezivanja sa FIFA-om 1999. godine, prepoznatljivost marke

Prodaja novih automobila u RH po regijama 1.1. 31.10.2010.

Regija

koli ina udio, %

1

Zagreb

2

Primorskogoranska

11795 2848

36,88% 8,91%

3

Splitskodalma nska

2619

8,19%

4

Istarska

1751

5,47%

5

Osje kobaranjska

1726

5,40%

6

Dubrova koneretvanska

1156

3,61%

7

Varaždinska

1094

3,42%

8

Zadarska

1085

3,39%

9

Požeškoslavonska

947

2,96%

10

Vukovarskosrijemska

914

2,86%

11

Sisa komoslava ka

817

2,55%

12

Šibenskokninska

770

2,41%

13

Koprivni kokriževa ka

722

2,26%

14

Me imurska

710

2,22%

15

Karlova ka

694

2,17%

16

Brodsko-posavska

669

2,09%

17

Bjelovarskobilogorska

640

2,00%

18

Krapinskozagorska

596

1,86%

19

Virovi kopodravska

221

0,69%

20

Li ko-senjska

208

0,65%

31982

100%

Eurosuper 95 BS

8,82

8,87

Super plus 98

8,87

UKUPNO Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH

Super 100 BS

9,26

Atraktivne akcije u servisima Citroën Citroën nudi svojim kupcima atraktivne komercijalne akcije kako bi vlasnici vozila Citroën pripremili svoje limene ljubimce za zimu. U prosincu je u ponudi komercijalna akcija 20% popusta na zimske gume Michelin i 15% popusta na zimske gume Kleber i BF Goodrich. Alternativno, kupac može kupiti komplet zimskih guma na eli nim naplatcima i ukrasnim poklopcima kota a uz 25% popusta. Na taj na in 4. kota je besplatan. U tijeku je tako er i komercijalna akcija „Dodatna oprema“ u kojoj Citroën nudi 15% popusta na svu originalnu dodatnu opremu (krovni nosa i, nosa i za skije, krovni sanduci, podni tepisi, presvlake sjedala itd.).

Na snazi su i posebne akcijske cijene za prijenosne navigacijske ure aje Garmin, najpovoljnije na tržištu, za Nüvi 1300 AdriaRoute i Nüvi 1390 T Europe + AdriaRoute.

AMC Me imurje

Eurodizel BS

8,05

8,05

akovec, Športska 8,

LPG auto plin

5,30

5,30

tel. (040) 328-750, 328-751

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 3. prosinca 2010.

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

SKUTERI POPUST !!!

POPUSTI NA SKUTERE 2008. I 2009.g. !!!

PIAGGIO ZIP 50 2T 2009.g.

PIAGGIO NRG 50 - 2009.g.

PIAGGIO ZIP 50 4T 2008.g.

GILERA STALKER 50 2008.g.

KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠ A, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend 5 vrata, 2010.,hot magenta, servo, ABS, el. podiza i, dalj. centralno, klima, alu felge, maglenke, zatamnjena str. stakla Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend 2010., zlatna automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI 2000., žuta vu na služba, spuštanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Hyundai raste, a unato tome što još nisu poznati doma ini prvenstava 2018. i 2022., u Hyundaiju su uvjereni kako e i nakon njihovog skorog otkrivanja dodatno poja ati poslovne vrijednosti i korporativne vizije. Sponzorski ugovor sa FIFA-om podrazumijeva i opskrbu Hyundai vozila za potrebe organizacije, prijevoza i za akreditirane novinare kao što je to da sada bilo na svjetskim prvenstvima 2002., 2006. i 2010.

Nissan Leaf je Europski automobil 2011.

Izbor za Europski auto godine 2011. ostat e u povijesti duboko zabilježen. Po prvi je puta u 47-godišnjoj povijesti ovog natjecanja prestižnu titulu osvojio potpuno elektri ni automobil – Nissan Leaf. 57 lanova Žirija iz 23 europske zemlje glasovalo je ovako: 1. Nissan Leaf 257 bodova 2. Alfa Romeo Giulietta 248 4. Opel Meriva 244 4. Ford C-Max 224 5. Citroën C3/DS3 175 6. Volvo S60/V60 145 7. Dacia Duster 132 Nissanov model Leaf pogoni kompaktan elektromotor smješten sprijeda koji pokre e prednje kota e. Motor na izmjeni nu struju razvija snagu od 80 kW i okretni moment od 280 Nm, dovoljno za najve u brzinu od 145 km/h. Elektromotor se napaja iz plo astog litij-ionskog akumulatora snage ve e od 90 kW konstruiranog u Nissanu. Izme u dvaju punjenja, automobil ima autonomiju od 175 km (New European Driving Cycle), što ga ini mogu im prakti nim izborom mnogih gradskih voza a.

Automobil je potupno opremljen – tu su regenerativno ko enje, klima-ure aj, satelitska navigacija, parkirna kamera i napredni

informati ki i telemati ki sustavi. Inovativne mogu nosti povezivanja omogu uju voza u da daljinski – mobilnim telefonom ili ra unalom – prati punjenje akumulatora ili preostali kapacitet, kao i da zagrije ili rashladi unutrašnjost automobila. U Europi e Leaf biti dostupan u pet boja – metalik plavoj i s efektom, bijeloj s efektom, metalik srebrnoj, crnoj i bijeloj s efektom.

Jedina dodatna mogu nost je ugradnja solarne plo e u stražnji spojler koja daje energiju 12-voltnom akumulatoru za napajanje dodatnih ure aja. Isporuke u Japanu i SAD-u po inu ovog prosinca. U Europi e po eti po etkom 2011., i to naprije u

Portugalu, Republici Irskoj, UK i Nizozemskoj. Automobil se trenuta no proizvodi u Japanu, ali kad se potkraj 2012. i na po etku 2013. u SAD-u i Europi otvore nove tvornice, proizvodnja e krenuti i ondje.

Nissanova inovativnost seže dalje od pokretljivosti bez ispušnih plinova. Pod oznakom Pure Drive, Nissan proizvodi proširenu liniju vozila prihvatljivih okolišu s motorima s unutarnjim izgaranjem koji imaju najve u u inkovitost goriva u klasi poduprtu naprednim “zelenim” tehnologijama. U Europi e tvrtka uskoro ponuditi naprednu benzinsko-elektri nu luksuznu limuzinu marke In i-

nity, a iznimno popularni crossoveri poput Qashqaija i Jukea ve su stvorili nove i uzbudljive tržišne segmente kojima Nissan dominira. Sljede e godine stiže etvrta generacija Micre s 1,2-litrenim trocilindarskim benzinskim motorom s mehani kim kompresorom i izravnim ubrizgavanjem te sustavom isklju ivanja motora u praznom hodu koja e ponuditi živahne performanse i emisiju CO2 od samo 95 g/km.

Nissan je jednom ve osvojio europsku nagradu za automobil godine. Nissan Micra, koja se proizvodila u UK, bila je 1993. prvi automobil nekog japanskog proizvo a a koji se okitio tim naslovom. Tada je po ela i uzajamna ljubav Europe i malog automobila koja traje i danas, uo i skorašnjeg dolaska novog modela Micre.

7. prosinca 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ADAC-ove nagrade odražavaju Njema ka bi trebala postati vode e tržište i vode i ponu a elektromobilnosti povjerenje kupaca u Subaru U okviru kon erencije za tisak dana 30. studenog 2010. u zgradi Novinarskog doma u Berlinu pro . Henning Kagermann, predsjednik upravnog odbora nacionalne plat orme elektromobilnosti, predstavio je prvi privremeni financijski izvještaj.

Prisutni ministar gospodarstva Rainer Brüderle i ministar prometa dr. Peter Ramsauer, došli su u Gol u blue-e-motion. Zajedni ki cilj industrije i politike je razvoj

Njema ke u vode e tržište i vode eg ponu a a elektromobilnosti.

Ve su objavljeni prvi ekonomski

pokazatelj za to: milijun elektromobila na cestama diljem Njema ke do 2020. Volkswagen kao najve i europski proizvo a automobila želi izvu i elektromobilnost iz sjene te smjestiti ovu novu vrstu trajnih automobila na vode e mjesto na tržištu do 2018. Kao prvi elektromobil ove marke na tržište e 2013. do i Up! blue-e-motion, a kratko nakon toga izlazi Gol blue-e-motion.

Ve sedmu godinu za redom Subaru je prvi u kategoriji „kvalitete usluge“ godišnje ADAC-ove nagrade Zadovoljstvo kupaca 2010. Ova priznanja, koja mjere zadovoljstvo kupaca unutar automobilske industrije, dodjeljuju se prema analizama i ispitivanjima mnijenja koja se odnose na ukupno 35 marki vozila.

Subaru je tako er, ve petu godinu zaredom, dobitnik nagrade za op e zadovoljstvo kupaca, u kojoj je kategoriji zauzeo prvo mjesto, ispred Lexusa i Mitsubishija. injenica da

je ADAC najve i njema ki, a i europski automobilski klub, daje posebno zna enje ovim godišnjim nagradama koje su rezultat ispitivanja mnijenja impozantnog broja od 43.000 itatelja ADAC-ovog asopisa Motorwelt vezanog uz teme kao što su

Fiat se vra a u SAD s modelom 500 Fiat se vra a na tržište Sjeverne Amerike na me unarodnom sajmu automobila u Los Angelesu koji se održavao do 28. studenog. Na scenu se vra a novi model 500, predstavnik stila i “Made in Italy” tehnološke inovacije, nasljednik modela koji je posto legendaran i prava ikona me u automobilima. Fiat 500 zadovoljava potrebe nove generacije Amerikanaca koji žele privla no, korisni ki prilago eno, ekološki podobno i tehnološki napredno vozilo koje e predstavljati njihov imidž. Ovaj privla an etverosjed iz A segmenta vozila, koji se proizvodi u Meksiku i dolazi s po etnom cijenom od 15.500 dolara, osigurava izvanredno iskustvo vožnje te osje aje koji se ne mogu mjeriti s ni im drugim, a sve to zbog svoje idealne veli ine za grad, uzbudljive vozne dinamike, sasvim novom 1,4-litrenom MultiAir motoru, inovativnom sustavu komunikacije u na inu rada slobodne ruke Blue&Me, sedam zra nih jastuka koji dolaze u osnovnoj opremi (dva sprijeda, dva zra na jastuka zavjese, dva bo na zra na jastuka i jedan za zaštitu koljena), aktivni nasloni za glavu koji se uklju uju u slu aju udarca straga. Taj paket dodatno je poboljšan zna ajkama visoke kvalitete, koje su posebno prilago ene ameri kom tržištu, a koje uklju uju sasvim novi automatski mjenja sa šest brzina.

Proizvodni program Fiat 500 u Sjedinjenim Ameri kim Državama u ponudi ima tri razine opreme (Pop, Sport i Lounge), jedan model motora (101 KS 1,4 MultiAir), 14 boja karoserije (metalik, pastelne boje i trostruka završna obrada u perli), 14 kombinacija boja za sjedala, dvije za unutrašnjost (crna i boja slonova e), te kompletnu liniju ekskluzivne

dodatne opreme s potpisom Mopar za dodatno prilago avanje vozila sukladno željama kupaca, uklju uju i komplete spojlera, elegantnu dodatnu opremu za unutrašnjost i vanjštinu i ostalu robu u originalnom Fiat stilu, sve dostupno kod lokalnih distributera. Jedan od najinteresantnijih sadržaja je Blue&Me Tom-Tom, više unkcijski, prijenosni sustav za navigaciju originalnog dizajna, posebno dizajniran za ovaj model vozila i baziran na inovativnoj tehnologiji potpunog uklapanja u vozilo.

Me u ostalim, kupci modela Fiat 500 mogu iskoristiti upotrebu besplatne so tverske aplikacije za eko vožnju koju prikuplja in ormacije iz putnog ra unala putem su elja Blue&Me,

analizira ih i daje korisniku prakti ne, personalizirane savjete kako prilagoditi stil vožnje za smanjenje troškova i štetnog utjecaja na okoliš.

I posljednje, ali ne i najmanje važno, model nudi standardno jamstvo u trajanju od 4 godine/50.000 milja i etiri godine neograni ene pomo i na cesti, uz trogodišnji/36.000 milja plan održavanja uz osiguranje naknade za potrošne dijelove i vrijeme dok vozilo nije u voznom stanju. Novi Fiat 500 savršena je kombinacija napredne tehnologije i talijanskog stila, kojeg ameri ki kupci mogu sami konfigurirati prema vlastitim željama na web-stranici www.fiatusa.com

Sve preinake napravljene na modelu za tržište Sjeverne Amerike Stru no prilago en cestama Sjeverne Amerike, Fiat 500 može se pohvaliti suvremenim dizajnom, izvrsnom završnom obradom, idealnim proporcijama za gradsku vožnju

i bezvremenskim vrijednostima.

Neke od ve ih preinaka napravljene posebno za ameri ko tržište su sljede e: redizajnirana konstrukcija karoserije s ve om otpornoš u; ovjesi napravljeni po mjeri, ekskluzivno za ameri ko tržište kako bi se zadržala agilnost vozila Fiat 500, te kako bi se osigurala visoka razina udobnosti i tišina u putni kom prostoru za duža putovanja po autocesti; više od 20 posebnih preinaka/dodataka na sastavnim dijelovima karoserije za smanjenje razine buke i vibracija (NVH); novi sustav protiv blokiranja kota a (ABS) na etiri kota a s redizajniranim prednjim ko ionim eljustima za optimalne ko ione per ormanse; zapremnina spre-

mnika goriva pove ana je na 10,5 galona za ve i radni doseg vozila; sustavi grijanja i hla enja usavršeni su kako bi udovoljili ekstremnim klimatskim uvjetima koji vladaju u Sjevernoj Americi; redizajnirana sjedala voza a i suvoza a s novim naslonom za ruke i novim sjedištima za ve u udobnost na dužim putovanjima; nova prednja sjedala opremljena sustavom “Easy Entry”; nove komande na kolu upravlja a i optimizirana kalibracija otpora zakretanja kola upravlja a za ve u stabilnosti pri ve im brzinama u vožnji autocestom (zbog bo nih udara vjetra); novi BOSE® Energy E ficient Series, energetski u inkovit audio sustav sa šest zvu nika i subwoo erom izvrsne kvalitete.

Inovativan pogonski agregat održive mobilnosti Prilago en potrebama ameri kih kupaca, Fiat 500 opremljen je novim 1,4-litrenim motorom s etiri cilindra u jednom redu, opremljen inovativnom tehnologijom MultiAir koju je razvila i patentirala tvrtka FPT - Fiat Powertrain Technologies , a koja osigurava izvanredne per ormanse kad su u pitanju snaga, potrošnja goriva, kvaliteta i preciznost. Tehnologija MultiAir smanjuje potrošnju goriva i pove ava u inkovitost snage za 10%, a istovremeno jam i 10% manje emisije CO2 u odnosu na sli ne motore koji nisu opremljeni ovim sustavom. Motor je savršeno prilago en manjoj težini vozila Fiat 500 i njegovoj gradskoj veli ini, a razvija snagu od 101 KS (75 kW) na .6500 o/min i ima zakretni moment od

133 Nm na 4.000 o/min. 1,4-litreni motor MultiAir može se kombinirati s dva snažna, pouzdana i sofisticirana mjenja a za tržište Sjeverne Amerike. Ti mjenja i posebno su dizajnirani za osiguranje manje potrošnje goriva i ve e udobnosti u vožnji. Posebno valja istaknuti novi automatski mjenja sa šest brzina koji je dostupan samo u Sjedinjenim Ameri kim Državama. On osigurava jednostavno mijenjanje brzina i ostvarivanje zna ajnih ušteda goriva. Za uzbudljiviji stil vožnje, tu je unkcija Auto Stick koja omogu uje ru no mijenjanje brzina. Kad se odabere na in rada “Sport”, pritiskom gumba na instrumentnoj plo i, automatski se podešavaju program mijenjanja brzina i odaziv upravlja a za postizanje još više sportske dinamike u vožnji. Drugi mjenja - ru ni s pet brzina - dolazi s novim prijenosnim omjerima za ameri ko tržište, s manjom potrošnjom goriva i boljim ubrzanjem. Ovaj mjenja u osnovnoj opremi nudi novi, samopodešavaju u hidrauli nu spojku koja osigurava primjenu iste koli ine sile na papu icu za cijelog životnog vijeka spojke, ime gotovo jam i rad bez potrebe održavanja. Ako se na ru nom mjenja u odabere na in rada “Sport”, prilago avaju se rad papu ice gasa i odaziv upravlja a, a vožnja postaje još ve i užitak.

Tri ekskluzivne razine opreme za ovaj uspješan model Fiat 500 dostupan je u tri verzije u Sjedinjenim Ameri kim Državama: Pop, Sport i Lounge. Verzija Pop dizajnirana je za one koji traže talijanski stil, u inkovitost i brojne

opcije za prilagodbu prema vlastitom ukusu: ru ni mjenja , 15” kota i, naplatci kota a s kromiranim detaljima i univerzalnim gumama, sedam zra nih jastuka u osnovnoj opremi, klima ure aj, AM/FM radio i CD/MP3 s dodatnim audio ulazom, elektri ni podiza i stakla, centralno zaklju avanje, grijani vanjski, bo ni retrovizori, regulator brzine i sustav EVIC (Electronic Vehicle In ormation Center-sustav za in ormiranje voza a o stanju vozila) s putnim ra unalom, s indikatorima za rezervu goriva i prosje nu uštedu goriva, te sustavom nadzora tlaka u gumama (TPM).

Za entuzijaste koji traže talijanski stil sa sportskim ovjesom i bogatijim paketom opreme, novi Fiat 500 Sport nudi promijenjene opruge, podešene amortizere, kalibraciju upravlja a i poboljšan ispuh kako bi se osigurala ve a stabilnost u vožnji i upravljanje s boljim odazivom. Model Sport uklju uje i ru ni mjenja te, pored opreme iz Pop verzije, te prednje i stražnje ukrasne elemente koji dodatno naglašavaju ve snažnu osobnost vozila s velikim, sa astim rešetkama i poboljšanim aerodinami nim zna ajkama. Pored 16 in nih aluminijskih naplataka sa šupljinama krakova obojanim u Mineral sivu boju i univerzalnim gumama, Fiat 500 Sport ima bo ne spojlere i novi krovni spojler za sportski

Šavora d.o.o.

u inkovitost osoblja, dostupnost rezervnih dijelova, kvaliteta rada i op e iskustvo kupaca. Ova razina izraženog zadovoljstva potcrtava izvrsnost usluge koja služi na ugled Subaruovih ovlaštenih zastupnika, kao ponosnih veleposlanika Subaruove marke predanih postizanju visoke kvalitete usluge. Navedena priznanja odraz su povjerenja koje Subaru ima u svoje ovlaštene zastupnike, vjerne predstavnike njegove marke, te potvr uju naglasak kojeg je Subaru postavio na izvrsnost i u inkovitost izvedbe koje idu ruku pod ruku s visokim razinama pružanja usluge i pra enja potreba klijenata. izgled. Dizajn ove verzije savršeno nadopunjuju ko ione eljusti obojane u Per ormance crvenu boju, koje dolaze u kombinaciji sa sportski podešenim ovjesom, kromiranom ispušnom cijevi i svjetlima za maglu. U unutrašnjosti, novi model 500 Sport ima sportska sjedala u kombinaciji sa sivo/crnom unutrašnjosti, BOSE® Energy E ficient Series, energetski u inkovitim audio sustavom sa šest zvu nika i subwoo erom, kožom presvu enim kolom upravlja a s audio komandama, Blue&Me sustavom za komunikaciju u na inu rada slobodne ruke koji podržava unkcije USB i iPod. Napravljen po mjeri za pojedince koji žele da njihov Fiat 500 bude odraz njihovog modernog stila života, model Lounge nudi vrhunske dodatke (pored svih zna ajki modela Fiat 500 Pop) koji uklju uju: potpuno novi automatski mjenja sa šest brzina s opcijom ru nog mijenjanja brzina, kromirani ukrasni dijelovi na prednjem i stražnjem dijelu instrumentne plo e, kromirana ku išta retrovizora, svjetla za maglu, fiksni krovni otvor, 15 in ne aluminijske naplatke s univerzalnim gumama, sjedala presvu ena vrhunskom tkaninom, kožom presvu eno kolo upravlja a s ugra enim audio komandama, SIRIUS Satellite radio, BOSE® Energy E ficient Series, energetski u inkovit audio sustav sa šest zvu nika visokih per ormansi i subwoo erom, te Blue&Me sustav za komunikaciju u na inu rada slobodne ruke koji podržava unkcije USB i iPod.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 2. Toyota Avensis, 116 KS, diesel, Luna oprema, 2004.g., cijena: 11.000 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 4. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 9.000 eura na ime 5. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 6. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 7. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 8. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 eura sa PDV-om 9. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 10. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 11. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:1.780,00 eura 12. Opel Corsa 1.7 DTI, 75 KS, diesel, 1. vlasnik, 2002.g., cijena: 4.000,00 eura na ime 13. Nissan Almera 1,5 dCi limuzina, 82 KS, diesel, 1. vlasnik, 2004.g., cijena: 6.300,00 eura na ime 14. Renault Megane 1,6 Coupe, 90 KS, benzin, 2. vlasnik, 1998.g., cijena: 3.000,00 eura 15. Toyota Yaris 1.4 D-4D Stella, 90 KS, diesel, 1. vlasnik, 2006.g., cijena: 7.000,00 eura

18

Bolji dani s Citroënom nastavljaju se u prosincu Citroën je zbog velikog interesa kupaca odlu io tijekom prosinca produžiti atraktivnu prodajnu akciju “ Razvedrite se, po inju bolji dani u Citroënu!”.

Prodajna akcija u kojoj Citroën nudi najbolje cijene svojih vozila, produljeno jamstvo na dar i kasko osiguranje gratis odnosi na ograni en broj vozila s isporukom odmah i traje od 01. do 31. prosinca 2010. godine. Citroën u ovoj akciji nudi najbolju cijenu za novi C3, C3 Picasso i C4 Picasso. Tako primjerice, novi Citroën C3 Adriatic, u prodaji je po atraktivnoj cijeni od 85.900

7. prosinca 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

kn, Citroën C3 Picasso s cijenom ve od 99.900 kn, a Citroën C4 Picasso s cijenom ve od 118.900 kn. Za vrijeme trajanja prodajne akcije svi kupci vozila Citroën C3, C3 Picasso i C4 Picasso dobivaju na dar produljeno jamstvo u trajanju od 36 mjeseci, od datuma prodaje vozila, te gratis kasko osiguranje.

ak tri puta ove godine nagrada „Auto Trophy“ dodijeljena je Škoda vozilima. Pri tome je model Yeti, kao i 2009. godine, uspio ostvariti jasnu pobjedu u kategoriji terenskih vozila do 30.000 eura. 22,1 posto od ukupno 100.000 itatelja i korisnika internetske stranice „Auto Zeitung“, koji su sudjelovali u izboru, glasovalo je za vještog kompaktnog SUVa. Yeti je uvjerljivo bio ispred modela Land Rover Freelander (18,0 posto) i Hyundai ix35 (7,65 posto).

Tri Škoda modela osvajaju nagradu “Auto Trophy”

Isto tako se probio Roomster. Kompaktni MPV dobio je 19,8 posto glasova te tako zauzeo prvo mjesto ispred Mazde 5 (12,2 posto) i modela Renault Scénic (10,8 posto). Odli an uspjeh upotpunjuje model Superb Combi. S 22,6 posto glasova itatelji asopisa Auto Zeitung su za ukupnog pobjednika u posebnoj kategoriji s jakom konkurencijom „Najpovoljniji automobil“ obabrali posebno prostranu verziju Škoda Superb Combi.

Rast prodaje Hyundaija

Nakon 2009., Hyundai Motor Company nastavlja s uspješnim prodajnim rezultatima i u 2010. U mjesecu studenom 2010. ukupno je prodano 314.569 vozila, a od sije nja do studenog 2010. ukupno je prodano 3.302.373 vozila.

Odnosi se to na osobna i komercijalna vozila na Korejskom tržištu, te na globalnom tržištu. Odli ne prodajne rezultate Hyundai bilje-

ži i na Hrvatskom tržištu. U mjesecu studenom registrirano je 190 novih vozila, a od sije nja do studenog 2010. u Hrvatskoj je registrirano 2.056 novih Hyundai vozila. Tako er, na Europskom tržištu grupacija Hyundai-Kia u proteklom je mjesecu postala najja a Azijska marka pretekavši Toyotu (izvor: ACEA).

• Ovlašteni servis Peugeot vozila • Distribucija i prodaja rezervnih dijelova

7. prosinca 2010.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EKO KUTAK

Volvo radi na razvoju sigurnosti svojih elektri nih vozila Projekt Volvo korporacije koji uklju uje razvoj elektri nih vozila uklju uje i sustavno bavljenje problemom sigurnosti. U osnovi je vizije automobil pokretan elektri nom energijom s istovjetnom razinom sigurnosti kao i svi ostali Volvo modeli.

Nadzor i zaštita baterije Volvo trenutno provodi opsežne i temeljite analize razli itih sigurnosnih scenarija za elektri ne automobile. Kroz napredni automatski nadzor statusa baterije, te njenog pravilnog pakiranja i zaštite slu aju sudara, dobija se sigurnosni paket najviše klase. Svi proizvodni aspekti - od na ina na koji se automobil proizvodi, koristi i servisira, do na ina na koji se reciklira - temeljito se analiziraju, a prikupljene informacije pomažu pri razvoju inalne produkcijske verzije.

Opsežna testiranja su u tijeku. U planu su i dodatna Volvo sigurnosni testovi obavljaju se u nekoliko razli itih faza. najprije na razini komponenti, zatim na razini sustava, te kona no na razini cjelokupno sastavljenog automobila. Testiranja se vrše virtualno u kompjutoru, ali i izi ki u naprednim crash-test centrima.

Znanja prikupljena iz svakodnevnog prometa Volvo uspješno koristi jedinstveni know-how iz stvarnih prometnih uvjeta prilikom detaljnih testiranja i veri ikacije.

Povrh toga, kompanija cjelokupan testni režim bazira na zahtjevima i protokolima vode ih instituta za sigurnost. Kada Volvo analizira sigurnosni scenario na osnovu aktualnih prometnih situacija, inženjeri koriste model koji ilustrira sekvence stvarnog sudara. Cijeli proces je podijeljen u pet faza: od normalne vožnje do trenutka nakon sudara. Na osnovu ovih faza, Volvo razvija nova sigurnosna rješenja i unapre uje postoje e.

Jedinstvena rješenja za elektri ne automobile Svi postoje i Volvo sigurnosni ustavi bit e dostupni i u elektri nim vozilima ove kompanije. Me utim, elektri ni pogon dodaje nove sigurnosne scenarije koji se moraju uzeti u obzir. U radu na pitanjima sigurnosti, koje trenuta no provode u polju elektri ikacije, sigurnosni Volvo eksperti pedantno su analizirali pet faza sudara i razvili jedinstvena rješenja za baterije i zaštitu putnika.

1. Normalna vožnja: Opsežan i napredan sustav nadzora osigurava da svaka jedinica održava ispravnu voltažu i optimalnu radnu temperaturu regulacijom sustava hla enja. To je iznimno važno kako za sigurnost tako i za kapacitet baterija. U slu aju bilo kakve devijacije baterije se preventivno isklju uju.

2. Kon likt: Baterije u Volvo plug-in hibridnom vozilu teže oko 150 kg. Ova dodatna masa stvara nove uvjete vozne dina-

mike i pogoršava ponašanje vozila prilikom naglih manevara izbjegavanja. Postoje e Volvo platforme i ko ioni sustav mogu svladati dodatnu masu, a Volvo DSTC sustav dinami ke stabilnosti i kontrole trakcije dodatno pomaže voza u.

3. Izbjegavanje: Ukoliko je kolizija neizbježna, a voza ne uspije savladati novonastalu situaciju, vozilo samostalno aktivira sigurnosne sustave kao što su sustav upozorenja na koliziju, sustav naprednog ko enja ili City Safety sustav a sve u svrhu izbjegavanja kontakta. Ovi sustavi uspješno funkcioniraju u elektri nom vozilu kao i u svakom drugom automobilu.

4. Kolizija: Kako bi se smanjile posljedice sudara, baterije su dobro osigurane na stražnjem dijelu vozila izme u ku išta kota a, daleko od zone gužvanja. Baterija je tako er izuzetno vrsto uokvirena. Kroz Volvo studije stvarnih sudara, sigurnosni inženjeri znaju da ova lokacija baterija pomaže u zaštiti istih prilikom naleta na stražnji dio vozila. uz to, eli ne grede i ostali dijelovi strukture oko baterija su oja ani kako bi smanjili utjecaj kolizije na njih.

Ukoliko je baterija ošte ena te do e do istjecanja plina, specijalni odvodi „vode“ plin ispod vozila,

daleko od kontatka s putnicima. U slu aju ekstremno visokih temperatura putnici su zašti eni zahvaljuju i specijalnoj kapsuli u kojoj se baterija nalazi. U samom trenutku udarca senzori povezani s baterijom šalju informaciju o sudaru do kompjutora u automobilu, on automatski gasi dovod energije te time izbjegava eventualni kratki spoj.

5. Nakon kolizije: Baterija posjeduje sigurnosni prekida koji se ponaša poput ku nog uzemljenja. On gasi i izolira bateriju ukoliko do e do promjena u naponu ili se kablovi spoje pod utjecajem sudara. Volvo usko sura uje sa službama spašavanja daju i im detaljne instrukcije kako pristupiti izvla enju unesre enih iz Volvo vozila.

Sigurnost u suradnji sa servisiranjem Vozila su opremljena automatskim priklju kom koji omogu ava brzo i sigurno prikop avanje vozila na izvor struje. Volvo i proizvo a i baterija posjeduju izraženu odgovornost kada je u pitanju proizvodnja i reciklaža.

To osigurava odgovaraju e pohranjivanje baterije kada dostigne kraj svog radnog vijeka.

Obuka ovlaštenih Aprilia servisera Dva Aprilia motocikla koja su podigla prašinu na sajmovima Intermot i EICMA, Dorsoduro 1200 i RSV4 s APRC (Aprilia Performance Ride Control) sustavom, došli su u Hrvatsku. Aprilia serviseri pobliže su se upoznali s najnovijom tehnologijom ugra enom na ovim motociklima u obu nom centru Piaggio Hrvatske. Obuka se odnosila na upoznavanje najnovijeg, so isticiranog elektronskog sustava APRC koji proizlazi iz iskustva pobjedni kog tima na svjetskom SBK prvenstvu 2010. Ovaj najsuvremeniji elektronski paket na tržištu sadrži sustav protiv proklizavanja (traction control), sustav kontrole podizanja na stražnji kota (wheelie control), sustav za brzi start (launch control) i sustav za brzu izmjenu stupnja prijenosa (quick shift). Uz upoznavanje APRC elektronskog

sustava, obuka je obuhva ala i edukaciju o novom Aprilijinom V2 agregatu obujma 1.200 cm³ kojeg koristi Dorsoduro 1200.

Ovaj motocikl dostupan je s novim ABS/TC sustavom, prvim Aprilijinim sustavom koji kombinira ABS i sustav protiv proklizavanja.

Piaggio Grupacija redovito organizira obuke ovlaštenih servisera za sve nove motocikle i agregate, prije nego stignu do prodajnih salona, kako bi kupcima bila osigurana najviša razina usluge u ovlaštenim servisima, koji stru no osposobljenim osobljem i originalnim rezervnim dijelovima jam e dugotrajnost svih vozila Piaggio Grupacije.

U 2010. godini uz otvorenje novih prodajnih salona, otvorena su i nova servisna mjesta u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Osijeku. Kontinuirana edukacija djelatnika servisne mreže, ulaganje u najsuvremenije alate za održavanje vozila i dostupnost servisa svim kupcima važan je dio poslovanja Piaggio Grupacije koja svojim kupcima želi pružiti kvalitetnu i brzu uslugu koju osigurava gotovo 40 ovlaštenih servisa.

Poznati i slavni

Pjeva Cee Lo Green postao djed s 35 godina R&B pjeva Cee Lo Green postao je djed prili no rano, sa samo 35 godina. Unuka mu je rodila 20-godišnja pok erka Sierra, što je pjeva a oduševilo. - Postao sam djed. Imam 35 godina. Ona je dobila sina, zna i ja sam dobio unuka, obitelj se proširila, rekao je Cee Lo. Iako mu nije biološka k i, pjeva je sa Sierrom o ito ja-

ko blizak te se osje a poput svakog muškarca kada postane djedom. Sierra mu je pok erka iz drugog braka s Christinom Johnson. Osim što slavi zbog unuka, Cee Lo ima još razloga za veselje - u srijedu je saznao da je nominiran za glazbenu nagradu “Grammy”, i to u pet kategorija.

Tuži košarkaša Antoinea Walkera jer mu je ukrao zaru nicu

Bivšu NBA zvijezdu tužio je Kevin Jenkins, bivši zaru nik jedne djevojke, jer mu je Antoine Walker, kako u tužbi navodi, ukrao zaru nicu. Zbog toga traži pet milijuna dolara odštete. Antoine je navodno zavodio zaru enu djevojku, a nakon što je ona ostavila zaru nika smijao mu se i rugao zbog toga. Cijela drama navodno se odigrala prije nekoliko mjeseci. U tužbi podignutoj u Chicagu Kevin navodi kako je ak uhvatio svoju zaru nicu u “intimnom trenutku” s Walkerom u listopadu. Od tada je Jenkins pao u depresiju te tvrdi da je emotivno ošte ena osoba, a navodno je razmišljao i o samoubojstvu. Kako je sam bivši zaru nik ustvrdio, njegov urušeni život vrijedi pet milijuna košarkaševih dolara. Ako izgubi parnicu, nepoznato je ime e Antoine platiti jer se ranije ove godine šuškalo kako je prokockao svojih sto milijuna dolara te je morao proglasiti bankrot.

Petra Ecclestone kupuje dom vrijedan sto milijuna dolara

TOP 20 01. Zovem te - Calido 02. Ljubav putuje pod lažnim imenom

01. Zapopevaj si - Mirko Švenda Žiga

03. Jednom - Marko Tolja

02. Vampir - Ivana Ban

04. Dan - Nola

03. Vra mi se - Zdravko Škender

05. Bez mene sretnija - Bojan Jambroši

04. To no u pono

06. Utjeha - Ivana Kindl

Karma

07. Na zub su me uzeli mama

05. Koža zmije

Jinx . Astronaut Daddy

Jelena Brdar Leny

08. Moja mala nema mane - Cry Babies

06. Zavoli me u prolazu

09. Samo ljubav

Colonia

Branka Deli

07. Ljubav putuje pod lažnim imenom

10. Sve za nju

Vanna

Neno Belan, Petar Grašo & Massimo

08. Nevidljivo blago

FORMULA 13

10. Kako u joj re da varin

03. Beyond The Sea - Rod Stewart

Klapa Sv. Florijan

04. White Blank Page Mumford & Sons

TOP LISTA STRANIH

05. Blue Skies - Jamiroquai

07. What’ S My Name Rihanna Feat. Drake 08. Born Free - Kid Rock

01. Promise This Cheryl Cole 02. Only Girl

TOP LISTA DOMA IH Rihana 03. Commander Kelly Rowland Ft. Gue a

09. Loca Shakira Feat. Dizzee Rascal 10. Wai ng For The End

04. Check It Out Volli Am & Nicki Minaj 05. Firework

Linkin Park

Katy Perry

Sara

Luka

Cameron Diaz provela je protekli vikend u Meksiku s de kom, bejzbolašem Alexom Rodriguezom, a veza

sa sportašem o ito ju je inspirirala na bildanje, koje je ostavilo “posljedice” na njezino poprsje.

Cameron i Alex uhva eni su u rashla ivanju pod tušem na vru em meksi kom suncu te su time potvrdili da su obnovili vezu, nakon kratkog prekida u listopadu. Glumica i bejzbolaš u vezi su navodno još od velja e, iako nikada to nisu potvrdili, a njihovi prijatelji tvrde da su prekidi sastavni dio njihove ljubavne pri e. Bejzbolaška zvijezda A-Rod od razvoda sa suprugom 2008. godine bio je u vezama s cijelim nizom slavnih žena, od Madonne do Kate Hudson. Cameron je prethodno bila u vezama s Justinom Timberlakeom, Johnom Mayerom i Jaredom Letom.

09. Sve poš vam svoje uživam Stjepan Jeršek Štef

Jerry Lee Lewis, Kid Rock & Slash

TJEDNI KALORIFER

Cameron, gdje su ti obline?

Kim Verson

02. Suspicious Minds - Elvis Presley

06. Rockin’ My Life Away

Petra Ecclestone, 22-godišnja k i Bernieja i Slavice Ecclestone, odlu ila se skrasiti u luksuznoj vili. Za nju e potrošiti oko sto milijuna dolara, a društvo e joj praviti de ko James Stunt te njezina etiri psa. Vila ima etrnaest spava ih soba te deset spavaonica, a sama garderoba zauzima jedan kat.

Uz to sve dolazi i bogati vinski podrum sa zbirkom vina napravljenih od 1945. do 2005. godine. Vila je smještena u blizini londonskog doma budu e princeze Kate. - Ku u još nisu kupili, ali najvjerojatnije ho e, zaklju io je bliski izvor.

je naveo jedan od odvjetnika, Robert D. O er. On dodaje: “Taj in je ve prouzro io, i dalje to ini, veliku štetu našem klijentu. Savjetovat emo mu da od Vivida zatraži odštetu, i to najve u mogu u koja mu je zakonom dozvoljena.”

Iz tvrtke “Vivid” poru uju da e odlu iti o sljede im postupcima nakon što pismo prou e njihovi odvjetnici.

“Dobili smo pismo i proslijedili ga pravnoj službi. Odgovorit emo na njega kada ga oni prou e”, rekao je še Vivida Steve Hirsch.

TOP LISTA DOMA IH

01.The Flood - Take That

Ashtonovim imenom promoviraju porni navodne ljubavnice Ashton Kutcher rekao je svojim odvjetnicima da zaprijete tužbom tvrtki “Vivid Entertainment” jer koristi njegovo ime za promociju porni a. Radi se o filmu koji je snimila Brittney Jones, njegova navodna ljubavnice, a Vivid ga reklamira navodom: “Ashtonovi obožavatelji e bez sumnje uživati gledaju i ono što je možda iskusila i njihova zvijezda”. “O ito je kako koriste ime našeg klijenta kako bi poboljšali prodaju te kako je ime gospodina Kutchera mamac koji bi trebao natjerati mušterije da kupe video”, u pismu

TOP LISTA DOMA IH

Vanna

TOP LISTA 01. PINK - Raise Your Glass

TOP LISTA DOMA IH 02. EMINEM Ft LIL WAYNE No Love 03. MIKE POSNER - Cooler Than Me 04. RIHANNA Only Girl 05. KATTY PERRY - Firework 06. JAMIROQUAI - White Knuckle Ride 07. TIM BERG - Seek Bromance 08. TAKE THAT - The Flood 09. DUFFY - Well Well Weel 10. LADY GAGA Dancing In The Dark

7. prosinca 2010.

Mozaik 43

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Žiri u sastavu Ljerka Mesari , Maja Miser, Štefica Lisjak, Alena Hušoci i Danijela Kreslin izabrao je najbolje

Deset lima ica natjecalo se za titulu najbolje

ODRŽAN peti Best Model’s Grada akovca

Angie Polanec proglašena najlima icom, a Sara Drk najtinejdžerkom Na petom Best model’s Grada akovca, u organizaciji Modnog studija “Vivona”, koji je održan protekli vikend, titula best modela u kategoriji lima ica pripala je Angie Polanec iz Žiškovca, dok je najboljom u kategoriji tinejdžerki proglašena Sara Drk iz Novog Sela Rok. Izme u deset lima ica i jednako toliko tinejdžerki žiri u sastavu Ljerka Mesari , Maja Miser, Štefica Lisjak, Alena Hušoci i Danijela Kreslin izabrao je najbolje. Bitno je spomenuti da u ovom izboru nije presudila ljepota ili visina natjecateljica, ve na in na koji le pistom prošeta su predstavile seTinejdžerke su Ledre iz a lim de mo be i model odje e i u kožnatim koji su nosile.

Nedeliš a Nakon što su se lima ice predst av ile u modelima modne marke “Puzzle” tvrtke “Modni trend” iz Donje Dubrave, pistom su prošetale u sve anim haljinicama koje je osmislila dizajnerica Danijela Kreslin iz Podbresta. Tinejdžerke pak su se prvo predstavile u modelima dizajnerice Maje Miser iz Donje Dubrave, a nakon toga obukle su kožnate modele Ledre iz Nedeliš a. Za rizure lima ica zadužen je bio rizerski anim predstavile u sve salon “Tina” iz Podbresta, izme u ostalog, Danijela Kreslin ca Lima ice su se, eri ajn diz a dok se za šminku pobrinuo je osmislil haljinicama koje studio “Emanuel” iz Novog Sela Rok. Kompletan styling

Tinejdžerke su se prvo predstavile u modelima dizajnerice Maje Miser iz Donje Dubrave

Titula best modela u kategoriji lima ica pripala je Angie Polanec, a u kategoriji tinejdžerki Sari Drk

tinejdžerki osmislio je tim iz studija “Artico”, koji svoj salon ima u Centru Aurora akovec.

U programu kao gosti petog po redu Best model’s akovca nastupili su Rebecca Posavec te najmla a break dance skupina Nexus. I dok je Rebecca izvela, uz pjeva ku, i plesnu to ku, break dance skupina pod vodstvom trenera Saše Mikaca pokazala je što je nau ila u nekoliko mjeseci, koliko treniraju. (hz, oto: Vrzan)

Lima ice Uz pobjednicu Angie Polanec, me u konkurenciju za titulu najbolje u kategoriji lima ica bile su Tena Alijaševi , Borna Baksa, Laura Leva i , Maja Nemet, Isabell Repalust, Paula Simon, Doroteja Srpak, Lea Šari i Rea Tomši .

Tinejdžerke

Uz break da nce skupin u program u u petog po Nexus, re model’s akovca na du Best st upila je i Rebecca Po savec

Za titulu najbolje u kategoriji tinejdžerke, uz pobjednicu Saru Drk, natjecale su se Magdalena Jeleni , Sara Mikolaj, Karolina Novak, Lorena Slavi ek, Marija Srpak, Tamara Ša ari , Laura Šubi , Vlatka Tišljari i Mateja Vnuk.

PLESNI CENTAR LIVI

Tri sportska plesna para u C kategoriji Nakon dva protekla plesna turnira u Samoboru i Zagrebu, tri sportska plesna para PK-a Livi postigli su odli an napredak prelaskom u C plesni razred.

Marko Šoštari i Tea Franji te Marko Fijan i Klara Peter u mladeži, a Domagoj Oreški i Leona Zeli u starijoj mladeži na turniru u Varaždinu natjecali su se u društvu vrhunskih plesa a latinoameri kih plesova. Parovi u ovoj katego-

riji plešu svih pet plesova i potrebna je iznimna koncentracija i kondicija da se postigne što bolji rezultat.

Mla i plesa i ne zaostaju puno i u D kategorijama svaki turnir skupe puno novih bodova. U Samoboru su najuspješniji bili Igor Rob i Danijela Cmre njak te David Šmit i Dorotea Miljan i koji su se okitili zlatom i srebrom. Drugo mjesto osvojili su i Davor Šmit i Marcela Sedmak,

Dejan Rob i Lucija Mar ec te Domagoj Oreški i Leona Zeli . Bronca je ovaj puta pripala Marku Fijanu i Klari Peter u latinu.

Na plesnom spektaklu u Zagrebu zlato je pripalo Davidu Šmitu i Dorotei Miljan i te Stjepanu Dodleku i Antoneli Flin ec koji su

Besplatni plesni vikend Plesni centar LIVI organizira besplatni plesni vikend 11. i 12. prosinca za osnovnoškolce koji žele nau iti plesati. Broj polaznika u grupi je limitiran pa ovim putem poziva zainteresirane da se prijave na 098 1705389 ili na plesnicentarlivi@gmail.com.

prešli u D3 u kategoriji osnovaca. Srebro su osvojili Jurica Paji i Melani Peršak u D3 mladež, a Domagoj Oreški i Leona Zeli u starijoj mladeži. Mario Paji i Lana Horvat osvojili su tre e mjesto u D3 mladeži, a Davor Šmit i Marcela Sedmak u mla oj mladeži. Odli no etvrto mjesto u svojim kategorijama osvojili su Karlo Drvoderi i Ana - Marija Radovan, Dejan Rob i Lucija Mar ec te Igor Rob i Danijela Cmre njak.

Marko Fijan i Klara Peter uspješni su plesa i PK-a Livi

44

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

7. prosinca 2010.

Perutnina Ptuj - Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40 000 Čakovec, www.perutnina.com, Članica Grupe Perutnina Ptuj

Oglas Poli Pate_284x190.indd 1

3.12.10 10:57

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

PREMIER HRL

SPEEDWAY

Dva remija Me imurja u etiri dana - Sve ja e nezadovoljstvo u igra kom kadru zbog kašnjenja pla a Nakon boda iz Kutine sredinom tjedna, u utakmici koja je bila ista preslike one s Partizanom (vodstvo od ak +6 razlike nekoliko minuta prije kraja i na kraju samo neodlu eno), Me imurje je ponovno remiziralo odigravši s Varteksom DC 26:26. U lokalnom derbiju uzeli su samo bod na akove kom parketu i jasno je da tako ne igra mom ad koja bi htjela biti u vrhu tablice. Razloga za „samo“ remi ima više, od slabe igre i mnogih pogrešaka, pa do slabog zalaganja, koje je kako saznajemo uzrokovano financijskim problemima kluba.

“Vjerujte mi da od utakmice nisam mnogo o ekivao, jer je u zadnje vrijeme situacija loša i kad vidim kroz kakve stvari momci prolaz jesno mi je ne mogu biti iste glave i potpuno koncentrirani. Nadam se da emo probleme uskoro riješiti i da e biti bolje”, rekao je trener Željko Ani . Na novinarsko insistiranje potvrdio je da se radi o zakašnjelim pla ama i dodao: “Pla e su samo dio problema, a ostalo je stvar unutarnjeg unkcioniranja kluba. Sad trenutno su te stvari izvan mojih mogu nosti, ali kad prvi dio sezone završi onda emo se u potpunosti

posvetiti tome da igra i i ja dobijemo bolje uvjete.”

AKOVEC. Dvorana Graditeljske škole. Suci: Jurinovi (Zadar), Mrvica (Biograd). Nadzornik: Josi (Zadar).

ME IMURJE: uži , Varga, Je i , Krajner, Mare , Zadravec, Majlovi , Sladoljev, Paponja, Marciuš, Šunji , Herman, avar, Sklepi , Mar ec, Balent.

Trener: Željko Ani .

VARTEKS: Žitnjak, Hlap i , Mar ec, Babi , Jaga i , Žnidari , Vincek, Imanovi , Sršen, Vida ek, Žganec, Boži , Štimac, Turan, Bari , Prole. Trener: Željko Golik.

Strijelci: uži 3, Je i 4, Mare 2, Paponja 8, Šunji 4, Herman 2, avar 3 za Me imurje; a Babi 8, Jaga i 4, Vida ek 4, Š mac 2, Turan 1, Bari 2, Prole 5 za Varteks Di Caprio.

Sedmerci: Me imurje 1, Varteks Di Caprio 3.

Isklju enja: Me imurje 6 minuta ( uži , Varga, Herman); Varteks 6 minuta (Babi , Turan 2+2).

Igra utakmice: Andrej Paponja (Me imurje).

Varaždinci susret otvaraju s dva pogotka, poga aju Babi i Štimac, a Ostali rezultati: Pore 29 (13) – Gorica 29 (16); MC Split 28 (13) – Medveš ak 27 (11); Nexe 40 (18) – Moslavina 19 (6); Siscia 27 (14) – Dubrava 19 (7); Arena Jad. 28 (14) – K. Banka 29 (16); Bjelovar 27 (15) – Zamet 28 (14).

TABLICA 1. CO Zagreb 2. Nexe 3. Siscia 4. Me imurje 5. Zamet 6. Varteks DC 7. Dubrava 8. Bjelovar 9. Ka. Banka 10. Pore 11. Gorica 12. Buzet 13. FMC Split 14. Arena 15. Moslavina 16. Medveš ak

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

13 13 9 7 7 7 7 6 6 5 4 3 4 4 2 1

0 0 0 3 1 1 0 0 0 1 2 2 0 0 1 1

0 0 4 3 5 5 6 7 7 7 7 8 9 9 10 11

451:304 460:350 348:329 366:348 377:388 378:394 371:345 369:374 349:357 344:373 382:375 315:342 353:383 367:421 320:423 327:371

26 26 18 17 15 15 14 12 12 11 10 8 8 8 5 3

Parovi 14. kola: Buzet – Karlova ka banka; Medveš ak MFD – Arena Jadrograd; Gorica – FMC Split; Zamet – Pore ; Dubrava – Bjelovar; Moslavina – Siscia; Varteks Di Caprio – Nexe; CO Zagreb – Me imurje.

ODBOJKAŠKA SUPERLIGA

Solidan otpor lideru u prva dva seta U posljednjem ovosezonskom odbojkaškom kolu, naš Centrometal sudjelovao je u Osijeku proslavi titule jesenskog prvaka svog doma ina Murse. Ta mom ad do tad nije izgubila ni jednu utakmicu, pa nije to u inila ni u devetom kolu.

Ne može se me utim kazati da je Centrometal lako predao susret protivniku. U prvom setu naši su odbojkaši imali prednost od pet poena (9:14) koju su me utim ispustili, a u drugom setu je doma a mom ad pobjegla na 16:9, što su Centrometalaši dostigli i izjedna ili na 23:23.

U završnici je presudila ve a koncentriranost Osje ana, koji osvajaju dva posljednja poena. U tre em setu Centrometal više nije pokazao dovoljno snage za ozbiljniju ugrozu Murse.

Poraz od prvaka nije strmoglavio Centrometal na tablici, pa prvi dio sezone završavaju na etvrtom mjestu, sa šest pobjeda i tri poraza te s 21 osvojenim i 15 izgubljenih setova. Time su klupski elnici zadovoljni, tim više što se ove sezone Centrometal oslanja na doma e igra e.

Superliga se nastavlja 22. sije nja, no odbojkaši ne e i i na duži od-

ME IMURJE 26 (13) - VARTEKS 26 (12)

Napeto do zadnjeg napada

TABLICA 1. MOK MURSA PAN 2. OK VARAŽDIN 3. OK DARUVAR 4. OKM CENTROMETAL 5. OK KARLOVAC 6. OK SISAK 7. MOK RIJEKA 8. MOK ŠIBENIK 9. MOK ZAGREB 10. OK OPATIJA

9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

9 8 6 6 4 4 3 4 1 0

0 1 3 3 5 5 6 5 8 9

27 24 23 21 17 15 16 14 8 4

7 7 15 15 15 17 21 20 25 27

25 24 19 17 13 11 11 11 4 0

MURSA 3 CENTROMETAL 0 (25:22, 25:23, 25:14) OSIJEK. Dvorana Gradski vrt. Suci: Milinovi i Franoli (oba Zagreb).

MURSA: Dudaš, Suk, S. Vranješ, i kovi , Juri , Prli , L. Vranješ, Asanovi , Kolari , Blažeka, Popovi , Fehir.

CENTROMETAL: Pu a, Palinkaš, Petran, David, Vabec, Makarov, Harambaši , Todorovi , T. Posavec, M. Posavec, Kova , Mihajlov.

mor, jer moraju odigrati utakmice me imurskog Kupa. U tom je natjecanju Centrometal neprikosnoven ve sedam godina, pa je o ekivanje jednakog rezultata, osvajanja Kupa, realno i ove sezone. (Ivana Strahija)

me imurski napad propada kad je Mareti krivo dodao loptu. Je ti smanjuje na 1:2 a uskoro i Paponja iz kontranapada izjedna uje na 3:3.

Do vodstva doma a publika mora ekati do 6:5, kad avar krade loptu gostima, a Paponja u protunapadu zabija.

U vodstvu su Me imurci nakon toga, imaju +3 (9:6, 10:7), a mogli su i na +4, ali Je ti promašuje zicer. Varteks me utim uspijeva dosti i razliku, pomaže im isklju enje doma eg Hermana, a na odmor se ide s 13:12.

U drugi dio doma a mom ad kre e jednako kako je po ela utakmicu, uz promašaje i kriva dodavanja. Smjena na golu, umjesto

PRVA hrvatska kugla ka liga

I nakon gostovanja u Rijeci Željezni ar bez bodova MKK Rijeka koja se ne može pohvaliti baš dobrom sezonom i bori se za opstanak uvjerljivo je bila bolja od akove kog Željezni ara u utakmici 10. prvoligaškog kola. Tako e prve bodove Željo ipak morati potražiti u još jednom derbiju za elja koji igra s Radnikom, ali tek uo i boži nih blagdana 18. prosinca u akovcu. Me utim, s obzirom na stanje stvari to mogu biti samo bodovi utjehe, jer o ito e akove ki sastav teško ove godine zadržati prvoligaški status.

MKK RIJEKA 7 ŽELJEZNI AR 1 Na inovi – Plevnjak 0:1 (1:3, 551:589), T. Kova – Košak 1:0 (3:1, 608:582), Skender – Pokriva 1:0 (4:0, 588:566), Tome – Mikac 1:0 (4:0, 599:560), Butorac – Pun ikar 1:0 (4:0, 597:542), Kati – P. Turk 1:0 (3:1, 612:604)

Ostali rezultati: Zanatlija 2 (3487) – Kandit Premijer 6 (3516); Poštar 6 (3566) – Grmoš ica 2 (3463); Radnik 7 (3488) – Novska 1 (3328); Zapreši 7 (3699) – Velebit 1 (3510); Konikom Osijek 3 (3547) – Zadar 5 (3584).

Sladoljeva ulazi Marciuš, ne donosi doma ima boljitak, ve su Varaždinci uz pogotke Vida eka, Turana i Babi a otišli na 13:15.

Gosti su u prednosti do 44. minute, doma i rade seriju od tri gola (Paponja i Je ti ) i kona no se vra aju u vodstvo na 21:20. No, Varteksu opet pomaže krivim dodavanjem Herman, te se rezultat okre e na 22:23.

Posljednje su minute bile posebno interesantne. Me imurje je uspjelo izjedna iti na 25:25 golom avara, ali Varaždin uz Babi a opet odlazi na +1. Herman potom u kontranapadu ga a vratara, umjesto da je dodao loptu slobodnom Paponji,

no na sre u Varaždinci poklon nisu iskoristili i otišli na 25:27. Bod Me imurju vra a Šunji , koji postavlja kona ni rezultat. Za posljednji napad, kojeg su izborili, Me imurci nisu imali dovoljno vremena.

“Nismo znali sa uvati prednost koju smo napravili, bili smo previše nervozni. Varteks je dobra ekipa i namu ili su sve protivnike do sada”, rekao je kasnije Ani . Najavio je i dva idu a susreta, koja e Me imurje odigrati u idu ih tjedan dana.

“U utorak igramo sa Zagrebom, tu se ishod zna. Potom imamo doma Buzet i pokušat emo to pripremiti bolje nego utakmice do sad.”

(Ivana Strahija)

POJEDINA NO regionalno prvenstvo u kuglanju

Turk i Crn ec izborili nastup me u 32 najbolja hrvatska kugla a etrdeset igra a iz šest županijskih saveza nastupilo je na regionalnom natjecanje. Isto je održano u dva dana, na kuglanama u akovcu i Bjelovaru. Najprije je njih 20 igralo u akovcu, odnosno Bjelovaru, a dan kasnije obrnut.

Od devet me imursk ih predstavnika dva su izborila ulazak u finale državnog prvenstva, me u 32 najbolja hrvatska kugla a. Uspjelo je to Predragu Turku igra u KK Željezni ara, a ugodno je iznenadio Andrija Crn eca igra u KK akovec ina e tako er „željenim djetetom“.

Turk je me u 40 igra a bio tre i, a Crn ec odmah do njega – etvrti. Me imursko kuglanje može biti zadovoljno kompletnim ishodom regionalnog prvenstva, jer u županijskoj kvoti za slijede u godinu niti jedno mjesto nije izgubljeno, nego su ak štoviše još dva dobivena. Vrlo dobro 11. mjesto osvojio je Ninoslav Mikec, dok je iznena uju e loše odigrao ponajbolji me imurski

kugla Bojan Plevnjak koji je bio zauzeo tek 19. poziciju. O ito je za njega ova polusezona nakon što nije ostvario „trans er“, ali se nisu ispunila i obe anja u svezi glede njegovog ostanka u klubu (bilo je zainteresirano za njega nekoliko prvoligaša) - vrlo razo aravaju a.

Zlatko Turk i Rajmond Pokriva o ekivali su možda i bolje plasmane od 8. i 9. mjesta, ali nisu bili dobro po eli i onda je sve bilo prekasno. Bojanov otac Zvonimir nije nezadovoljan iako je možda mogao i bolje od 20. mjesta, dok je Igor Ma ek odli no po eo, ali nije uspio zadržati nivo rezultata ostvarenog nakon „pola puta“ pa je na kraju bio tek etrnaesti. Najlošije je prošao Ivan Pigac, ali s obzirom da nema pravog treninga, nema ni orme, tako da je na kraju završio kao 26.

Najboljih šest kugla a s ovog natjecanja otišlo je u državnu završnicu. (dz)

JURICA PAVLIC potpisao nove ugovore za 2011. godinu

U Poljskoj za Unia Leszno, u Švedskoj za Malillu Najbolji hrvatski spidvejaš urica Pavlic, potpisao je ugovore za slijede u speedway sezonu tj. 2011. godinu sa poljskim klubom Unia Leszno te švedskim klubom Dackarna iz Malille. Pavlic ina e ve etvrtu godinu zaredom vozi za Uniu Leszno, s kojim je dva puta osvojio zlatnu medalju u poljskoj ekstraligi - 2007. i 2010. godine. U sastavu ne e biti ve ih promjena osim što odlazi Leigh Adams koji je ove sezone završio svoju speedway karijeru. Jurica više ne nastupa kao junior jer slijede e godine navršava 22 godine, te e voziti samo seniorske utrke. Ugovor sa Uniom Leszno potpisao je na dvije godine, a u ekipi se nalaze Jaroslaw Hampel, svjetski viceprvak, Janusz Kolodziej, dobitnik wild carda za slijede u Grand Prix sezonu, te Damian Balinski, Troy Batchelor, Slawomir Musielak.

Dackarna Malilla prošle je godine osvojio tre e mjesto u švedskoj elitnoj ligi. Voza i s kojima e Jurica nastupati u najja oj švedskoj ligi su Andras Jonsson, Rune Holta, Fredrik Lindgren, Hans Andersen, Ra al Szombierski.

TENIS IVA MEKOVEC me u osam na Zagreb Junior Openu

Belgijanka Liebens bolja u etvrtfinalu Iva Mekovec plasirala se u etvrtfinale na Zagreb junior openu, me unarodnom turniru za juniore i juniorke do 18 godina održanom u dvorani Nacionalnog tenis centra na Zagreba kom velesajmu. Nakon pobjeda u prvom kolu protiv Tijane Uzelac iz Srbije 61 61 i drugom kolu protiv Barbore Stefkove iz eške 60 64, zaustavljena je od Belgijanke Klaartje Liebens rezultatom 36 16.

ŠAH TRADICIONALNI šahovski Memorijal Vladimir Gaki

Jankovi odnio pobjedu Alojzije Jankovi iz zagreba ke Mladosti sa 8,5 bodova pobjednik je tradicionalnog tre eg po redu šahovskog Memorijala Vladimir Gaki . Turnir je organizirao ŠD Me imurje. Najbolji od me imurskih predstavnika, odli an drugi bio je Saša Vidovi iz štrigovskog Stridona. Tre e mjesto osvojio je Ozren Biti iz Varaždina sa 6,5 bodova, etvrto i peto mjesto sa po 6 bodova podijelili su Mario Vidovi iz Stridona i Ante Jurkovi iz Zagreba, od 6. do 9. mjesta sa 5,5 bodova plasirali su se Ladislav Havaš, Mile Maras, Mario Zovko i Tihomir Želežnjak itd.

7. prosinca 2010.

ME IMURSKI NOGOMETNI SAVEZ

Održana prva sjednica novog Izvršnog odbora MNS zapo eo pripreme za Zimsko malonogometno prvenstvo

Prijave do 21. prosinca, pove an nagradni fond Na prvoj sjednici novog Izvršnog odbora Me imurskog nogometnog saveza, jedna od klju nih to ki dnevnog reda bio je po etak priprema za tradicionalno Zimsko malonogometno prvenstvo Me imurja. Po etak je zakazan za 23. prosinca. Igra se u dvoranama GŠ akovec, te M. Središ u, Kotoribi i Prelogu. Prvi dio koji se igra po skupinama je podijeljen na etiri dvorane, dok se završnica koja se igra po kup sustavu igra u akovcu.

Donijeta je odluka da se pove a nagradni fond koji e ukupno iznositi 46.000 kn, od kojih je ve i dio namijenjen seniorskom dijelu turnira (34.000). Igra se u još tri konkurencije: veteranskoj i pionirskoj (dvije kategorije).

Kotizacija po ekipi za seniore iznosi 700 kn, za veterane 500 kn, a za obje pionirske konkurencije 200 kn. Prijave se primaju zaklju no s 21. prosincem u MNS-u.

Protekli ponedjeljak u prostorijama MNS održana je prva sjednica novo izabranog Izvršnog odbora kojeg je sazvao novi predsjednik Mato Kljaji . Na dnevnom redu bile su tri to ke. Priprema za organizaciju 28. malonogometnog prvenstva Me imurja koje e zapo eti 23.prosinca.

Igrat e se na etiri lokacije u akovcu, Prelogu, Murskom Središ u i Kotoribi. Natjecanje e se odvijati u tri kategorije pionirskoj, seniorskoj i veteranskoj. Ukupni fond nagrada je 46 000 kuna. Imenovane su komisije IO MNS. Donijeta je odluka o proljetnom po etku prvenstva.

Tako e seniori I. i obje skupine II. me imurske lige sa natjecanjem zapo eti 21.ožujka, dok prvenstvo obje skupine III. me imurske lige po inju 4.travnja.

Komisije IO MNS STRU NA KOMISIJA: Nenad Mar ec – predsjednik, Alojzije Sobo anec i Željko Štefok – lanovi; NATJECATELJSKA KOMISIJA: Stjepan Križari – predsjednik, Stjepan Varga i Slavko Novak – lanovi; KOMISIJA ZA MLA E UZRASTE: Franjo Požgaj – predsjednik, Mario Šari i Franjo Farkaš – lanovi ; KOMISIJA ZA MALI NOGOMET: Mato Kljaji – predsjednik, Stjepan Križari , Dragutin Vuk, Damir Cilar, Alojzije Sobo anec, Robert ižmešija i Damir Domini – lanovi; KOMISIJA ZA ŽENSKI NOGOMET: Mijo Horvat – predsjednik, Ivan Vlahek i Marta Vargek – lanovi; KOMISIJA ZA IGRALIŠTA I OBJEKTE: Radovan Ko ila – predsjednik, Zlatko ižmešija

i Željko Bacinger – lanovi: KOMISIJA NOGOMETNIH SUDACA: Dragutin Vuk – predsjednik, Stjepan Križari , Željko Bacinger, Slavko Vodopija, Darko Jambrovi , Mijo Horvat i Franjo Fais – lanovi; KOMISIJA NOGOMETNIH TRENERA: Miljenko Dove er – predsjednik, Nenad Mar ec, Robert ižmešija, Ivan Zobec, Dušan Sraka i Stjepan Makar – lanovi; KOMISIJA ZA VETERANSKI NOGOMET: August Mesari – predsjednik, Nevenko Petek i Dražen Mikolaj – lanovi, KOMISIJA ZA ŽALBE: Josip Šegovi – predsjednik, Robert Sekirnik i Miljenko Bali – lanovi; INVENTURNA KOMISIJA: Josip Koroš – predsjednik, Željko Breznik i Kristijan Juras – lanovi.

7. prosinca 2010.

MILJENKO DOVE ER, sportski direktor NK Me imurje, na kraju loše klupske polusezone

Plasman slabiji od ambicija - Bez obzira što smo bivši prvoligaši, respekt se postiže igrama na samom terenu. Plasman nije na razini naših ambicija s po etka prvenstva, one su bile ve e od ovog rezultata. Prema tome, op a ocjena jesenskog dijela prvenstva II. HNL je nezadovoljavaju a, neprolazna, kaže prvi ovjek struke u klubu Bivši prvoligaši podbacili su u jesenskom dijelu sezone. Slab rezultat dijelom se može svaliti na organizacijske i inancijske probleme u Klubu, ali je dijelom podbacila i struka, kao i sami igra i.

O jeseni iza NK Me imurja porazgovarali smo s Miljenkom Dove erom, sportskim direktorom Kluba, koji je u završnici sezone bio uz ekipu i više nego obi no, pošto je trener Vjeran Simuni napustio klub. Njegova je op a ocjena: “Bez obzira što smo bivši prvoligaši respekt se postiže igrama na samom terenu. Plasman nije na razini naših ambicija s po etka prvenstva, one su bile ve e od ovog rezultata. Prema tome op a ocjena jesenskog dijela prvenstva 2. HNL je nezadovoljavaju a, neprolazna. Previše bodova izgubljeno je kod ku e, od mogu ih 21 osvojeno je samo 9 bodova. Da smo osvojili samo šest bodova više, a trebali smo, bili bismo na tragu naših ambicija, gornjeg dijela tablice.”

pripremao zbog slabih rezultata. Dove er o Sumuni u kaže: “U 10 utakmica osvojio je 12 bodova, a posebno je kod ku e bilo previše kikseva i izgubljeno je 9 bodova. Nadalje, nismo imali igru i ovisili smo o formi pojedinaca poput Garbe, Jambruši a i Vuka, koji su rješavali utakmice koje smo pobijedili. Iako su uvjeti u pripremama zbog suspenzije kluba onemogu ili odigravanje utakmica sa ja im protivnicima Simuni od postoje eg kadra nije uspio stvoriti prepoznatljivu igru. Njegova silna energija nije nažalost bila preto ena u ekipu.”

Zapo eli odlasci igra a

Jesen za zaborav Po Dove erovom mišljenju, kao najbolja odnosno najslabija utakmica izdvojiti se mogu: “Najbolje naše utakmice su doma a pobjeda protiv Junaka 3:1 i gostuju a pobjeda protiv Vukovara 3:0, a najslabija velik porazu gostima protiv Mosora od 6:0.”

Kao najve e pak probleme Dove er isti e: “Osim ozljeda igra a zbog neadekvatnih uvjeta treniranja kao i neadekvatnih trenažnih metoda u pripremnom periodu, posebno nad je pogodila suspenzija kluba, zbog koje nismo mogli odigravati u pripremama utakmice. To se osjetilo, posebno na po etku natjecanja.”

Pozitivnog nema previše kad je u pitanju jesenski dio sezone, moglo bi se zaklju iti „jesen za zaborav“. Jedino „svjetlo u tunelu“ bila je prilika koju su dobili mla i igra i smatra sportski direktor…

“U natjecanju 2. HNL utakmicu moraju zapo eti tri igra a mla a od 21 godine, a priliku su iskoristili Kova i (18g.), Leva i (20g.), Košti (19g.) i Danki (19g.), te se a irmirali u prvoj ekipi. To smatram najve im dobitkom ovog dijela prvenstva.”

Trener Simuni nije postigao s ekipom što se o ekivalo O slabostima ekipe je Dove er rekao: “Prema inancijskim mogu nostima dovedeni su neki iskusni igra i (Garba, Vitas, Celiš ak i Jambruši ), kao i nekolicina mla ih (Danki , Košti , Juki iJel i ), dok su iz Škole nogometa priklju eni mladi Kova i , Antonovi i Petak. Iz prošle sezone su ostali iskusni Andre, Lima, Kova , Leva i , Pintari i Grgi te smo smatrali da ta ekipa treba biti u gornjem dijelu tablice. No, dije-

lom ozljede, a dijelom nestalna forma, kao i prije spomenuti kiksevi kod ku e doveli su do sadašnje pozicije. Najve i nedostatak nam je bio u sredini terena na poziciji zadnjeg veznog igra a i tu

emo morati potražiti kvalitetno rješenje.”

Posebno je, sada se to može re i, razo arao Vjeran Simuni , iji je odlazak u stvari preduhitrio otkaz koji mu se

Najve a želja za prolje e – stabilizacija kluba Prolje e e za Me imurje biti borba na svim frontovima: “Moramo stabilizirati klub u svim segmentima. Natjecateljski nam je plan da zadržimo status drugoligaša, a igra ki da promoviramo naše mlade igra e iz Škole nogometa. U organizacijskom smislu, želja nam je inancijska stabilizacija kluba i poboljšanje uvjeta za treniranje. Posljednje ne ovisi o nama

nego o vlasniku objekta, Gradu.” Na tragu toga, upitali smo u kojoj je fazi plan postavljanja umjetne trave, koja je ve dopremljena na stadion. “ eka se prolje e i odgovor radne skupine zadužene za to. Treba odlu iti gdje e se ona postaviti i ho e li se postaviti na SRC-u ili negdje drugdje. Do tada, nemam detaljnijih podataka”, kazao nam je Dove er. (IS)

ME IMURSKA MALONOGOMETNA LIGA

Mip Weyland i DG Commerce ponovno uvjerljivi 6. kolo MNK FENIX - MNK GORI AN 5:13 Podturen – Dvorana OŠ Podturen. Suci: Filip i (Slakovec) i I. Horvat (Vratišinec) Delegat: Novak (Podturen).

Strijelci: Bobi anec 2, Mu i , M. Kolar i M. Kolari za Fenix, Malovi , Vlah i Jakši svi po 4 i D. Farkaš za Gori an.

Fenix: D. Kolar, M. Kolari , Lepen, Mu i , Murkovi , Murk, N. Kolari , Bobi anec, Blažon i M. Kolar.

Gori an: F. Farkaš, Krznar, Pintar, D. Farkaš, Kova , Bašnec, Štefulj, Malovi , Jakši i Vlah.

MNK HEMUŠEVEC - MNK KLUB 75 5:5 Donji Kraljevec – Dvorana OŠ Donji Kraljevec Suci: Fegeš (Nedeliš e) i Mat. Horvat (Savska Ves) Delegat: M. Horvat (Gori an). Strijelci: Novosel 3, Križaj i Židov za Hemuševec, Na 3 i Horvat 2 za Klub 75.

Hemuševec: Taradi, Židov, Blagus, Križaj, Major ik, Novosel, Turk, Kova , Mlinari , Ivaci i Šimunkovi .

Klub 75: Karloci, Trstenjak, ižmešija, Horvat, Kos, Zadravec i Na .

U okviru Me imurskog nogometnog saveza zaživjela je i Me imurska malonogometna liga koja je zahvaljuju i entuzijazmu zaljubljenika u malom nogometu, kao i medijsku podršku posebice por-

TABLICA 1.MNK Mip Weyland 6 5 1 0 51:13 16 2.MNK DG Commerce 6 5 1 0 44:21 16 3.MNK Fenix

6 4 0 2 36:26 12

4.MNK Domino bar Grandy 6 3 1 2 19:15 10

5.MNK Promess

6 3 0 3 27:20 9

6.MNK Gori an

5 2 1 2 35:25 7

7.MNK Klub 75

5 2 1 2 25:25 7

8.MNK Hemuševec

6 1 1 4 22:42 4

9.MNK Vularija

6 1 0 5 15:40 3

10.MNK Hemuševec

6 0 0 5 18:65 0

Parovi 7. kola: Prelog: DG Commerce – Mip Weyland nedjelja u 17 sati, Kotoriba: Klub 75 – Vularija etvrtak u 20,15 sati, Mala Subotica: Promess – Hemuševec utorak u 20,30 sati Donji Kraljevec: Gori an – Domino bar Grandy etvrtak u 16,30 sati, Nedeliš e, Aton: Gornji Kuršanec – Fenix srijeda u 18 sati.

tala eMedjimurje i Igora Hali a, od ove godine u službenom kalendaru Me imurskog nogometnog saveza.

S obzirom da u ligi mogu igrati svi igra i koji nemaju profesionalni ugovor za 10 mom adi koje su ve odigrale šest kola igraju mnogi poznati igra i „sa zelenih travnjaka“.

Nakon šest kola u uvjerljivom vodstvu su ekip Mip Weyland i DG Commerce koje su i u ovom kolu zabilježile nove, visoke i uvjerljiv pobjede.

MNK MIP WEYLAND - MNK G. KURŠANEC 12:2 Mursko Središ e – Dvorana OŠ Mursko Središ e. Suci: Fegeš (Nedeliš e) i Mar. Horvat (Šenkovec). Delegat: Jura i (Strahoninec).

Strijelci: Radikovi 4, Jurovi 3, Makovec, Šprajc, Belovi , Šardi i Vuruši za Mip Weyland, Francki i Golubi za Gornji Kuršanec.

Mip Weyland: Petkovi , Vuruši , Šardi, Makovec, Stojko, Baksa, Jurovi , Belovi Radikovi , Šprajc i Kralj.

Gornji Kuršanec: Srnec, Kos, Petran, Fekonja, Novak, Golubi , Trojak, Francki, Florijani i Hrastov.

MNK VULARIJA - MNK DG COMMERCE 3:11 Mala Subotica – Dvorana OŠ Tomaš Gori anec Suci: I. Horvat (Vratišinec) i Filip i (Slakovec). Delegat: Jambrovi (Štefanec).

Strijelci: J. Kosi 2 i Želežnjak za Vulariju, Vuk 3, Lon ari i Radikovi po 2, Marka , Božek, Begovi i Malek za DG Commerce.

Vularija: Iva i , Kr mar, I. Kosi, Kozjak, Zlatarek, Želežnjak, Jurini , Novak, Škvorc, urila, Bali i J. Kosi.

DG Commerce: Lon ari , Magdaleni , Radikovi , Habuš, Begovi , Božek, Malek, Marka i Vuk. MNK DOMINO BAR GRANDY - MNK PROMESS 3:2 Mala Subotica – OŠ Tomaš Gori anec.

Suci: Filip i (Slakovec) i I. Horvat (Vratišinec) Delegat: Jambrovi (Štefanec). Strijelci: Fažon, Cirkven i i Gorupi za Domino bar Grandy, I. Škvorc i Hatlak za Promess.

Domino bar Grandy: Mar ec, Gorupi , Domini , Cirkven i , Fažon, Lovren i , Vrbanec, Gori anec, Mati , Kolar i Orši .

Promess: Magdaleni , Mihalic, Kr mar, UI. Škvorc, Juras, Grbavec, Mihinja , Hatlak, S. Škvorc, Baranaši , Novak i Jankovi .

Proces odlazaka iz NK Me imurja je ve zapo eo, a o dolascima se razmišlja samo u smislu lokalnih, kvalitetnih igra a: “Sigurno e oti i 5-6 igra a, koji nisu zadovoljili kvalitetom, a klub ih ne može pla ati. Grgi je ve otišao. Namjera nam je dovesti pretežno igra e iz našeg okruženja, kao i priklju iti mladi e iz Škole.

Tako er pregovaramo sa susjedima, Varaždinom i Slaven Belupom, o eventualnim posudbama mladih i kvalitetnih igra a, a sve u cilju da se smanje troškovi, a kvaliteta ostane barem ista, ako ne i ve a”, objašnjava sportski direktor.

O pripremama i ciljevima koji su zadani tijekom zimskog razdoblja bez prvenstvenih utakmica Dove er kaže: “Pripreme e po eti 17. sije nja i odvijat e se ve im dijelom u akovcu i okolici, a ako e biti mogu nosti i 10-ak dana u Istri. U svakom slu aju u ovim šestotjednim pripremama treba što prije odrediti po etni sastav te uigravati ekipu kroz trenažni proces i 10-ak kontrolnih utakmica. U trenažnom procesu potrebno je popraviti igru u fazi obrane, a u fazi napad potrebno je insistirati na preciznoj pas igri i završnici s više igra a, koja mora popraviti e ikasnost“, istaknuo je na kraju razgovora Dove er.

(Ivana Strahija)

21. MEMORIJALNA MALONOGOMETNA LIGA Josip Francki Joja Pan liga 2010./2011.

Pet ekipa s dvije pobjede Rezultati 2. kola: Caffe bar Arcus – MT 1923 16:3; Trgošpe – Brezje 8:4; Fortuna – Plitvica 9:1; Ekom – Veteran Strahoninec 7:5; Palatin-Fotex – Agricola 5:4; Limarija Vinkovi – Brati Graditeljstvo 6:5; TMT – apa-Gurman 8:4.

TABLICA 1. Ca e bar Arcus 2. Fortuna 3. TMT 4. Limarija Vinkovi 5. Trgošped 6. Pala n-Fotex 7. apa-Gurman 8. Plitvica 9. Ekom 10. Veteran Strahoninec 11. Agricola 12. Bra Graditeljstvo 13. Veteran Brezje 14. MT 1923

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

2 2 2 2 2 1 1 1 1 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 1 1 1 1 2 2 2 2 2

32:5 21:2 18:4 17:6 13:8 8:8 14:15 12:3 17:3 5:7 4:10 5:16 6:24 4:27

6 6 6 6 6 3 3 3 3 0 0 0 0 0

Parovi 3. kola: Trgošped – MT 1923; Fortuna – Agricola; Caffe bar Arcus – Brati Graditeljstvo; Limarija Vinkovi – apa-Gurman; TMT – Vetaran Strahoninec; Plitvica – Ekom; PalatinFotex – Veteran Brezje.

7. prosinca 2010.

KOĹ ARKA

KUP KREĹ IMIR OSI

A 2 LIGA SJEVER

TeĹĄko s B ligaĹĄem!

akovec ispustio nemogu e!

Nakon kup pobjede u KriŞevcima, Me imurje u ovom natjecanju ide dalje. Ždrijeb im je donio zagreba kog B ligaťa KK Zapad, na papiru niťta osobito, ali...za Me imurje teťka utakmica, o ekivano nakon psiholoťkog praŞnjenja i pobjede u prvenstvenoj utakmici u KriŞevcima. Tako er je trebalo na i motiva, jer ipak u glavama je bilo da je protivnik B ligať. Krenulo se dosta mlako u utakmicu, Me imurje je uťlo u ritam protivnika i Şeljelo dalekometnom paljbom rijeťiti utakmicu. Neuspjeťno. Nakon 4 minute na sema oru je rezultat 0:0.

Do poluvremena stalno par koĹĄeva razlike za Zapad, akove ke je koĹĄarkaĹĄe iznad vode drĹžao Zaspan skokovima i realizacijom. U tre oj

etvrtini Me imurje kona no vodi (57:52), ĹĄto je i najve e doma e vodstvo do tada. Tada protivnik radu break, u minuti dolazi do egala, ali onda doma i kona no neĹĄto poga aju i izvana, pa se utakmica na kraju dobila ÂŤna miĹĄi eÂť i iskustvo. Ekipa Zapada je vrlo solidna, visoka i zna biti nezgodna.

11. prosinca je u Kupu na redu prvoligať, vidjet emo koga e Şdrijeb odrediti. (g ) Me imurje – Zapad 73:70 (14:15, 20:21, 17:14, 22:20) ME IMURJE: Jeleni , Terek 6, Novak Marek 4, Vugrinec 10, Rusak, Zaspan 22, Fodor 10, Kriťtofi , Goleť, Novak Mario Medo 9, Vuruťi , Golubi 12.

Trener Ĺ opar.

A 2 SJEVEROISTOK, ŽENE

Dobar otpor favoriziranoj Dubravi!

Dobru, do kraja neizvjesnu, pravu prvenstvenu utakmicu gledali smo ove subote u akovcu izme u doma e Radosti i zagreba ke Dubrave. NaĹĄe su dobro otvorile utakmicu, vrstom obranom gdje se goĹĄ e slabo snalaze, dok naĹĄe ovaj puta u napadu imaju dobru realizaciju, pa je polovicom prve etvrtine 12:8 za naĹĄe. Gostuju i trener postavlja zonski presing, serijom 11:0 preokre e rezultat uz mnoĹĄtvo otetih lopti naĹĄima. No, radostaĹĄice se adaptiraju na agresivnu igru goĹĄ i i u drugom poluvremenu opet vode(58:56). U posljednjoj etvrtini naĹĄim curama kopni snaga,

iz doma ih redova je bilo i povika na suda ki kriterij ( u 3. guarteru goť e zabile 11 koťeva s linije s bacanja – od 13 koliko su ukupno postigle!). Goť e odlaze pretkraj na nedostiŞnih desetak koťeva razlike, snage za joť jedan preokret nema i – kraj, izgubljena joť jedna utakmica. Šteta! (Şd) Radost – Dubrava 78:94 (22:23, 22:27, 15:13, 19:31) RADOST: Hlebec 11, Balog 12, Šmitran, Hozjan 4, Ku ek 4, Leva i 5, Bogdan, Živkovi V. 2, Varga, Tkalec 10, Živkovi A. Trener Leva i .

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Jedino Me imurje bez poraza!

Juniori akove kog Me imurja dobro guraju u ligi za koťarkaťe ro ene 1993. i mla e. U regiji im nema ravna, mogu polako razmiťljati o protivnicima u drugoj azi, kada im se priklju e poadravski klubovi. (bh) Donji Kraljevec – Rudar Cimper 97:49

DONJI KRALJEVEC: Dopu 10, Kocijan 2, Me imurec 16, Ivanovi J. 8, Ĺ venda 5, Taradi 27, Pa an 10, Ivanovi D. 17. Trener Horvat T. RUDAR CIMPER: Lesar 2, Radikovi 31, Vinko Novak 2, Korbelj 4, Per i 9, Rihtarec. Trener Damjanovi .

TABLICA 1. Me imurje 2. Vindija 3. Donji Kraljevec 4. Mladost Ivanovec 5. Dubrav an/-1 6. Rudar Cimper 7. akovec

7 7 7 7 7 7 6

7 6 5 2 3 1 0

0 1 2 5 4 6 6

14/+209 13/+125 12/+121 9/-81 9/-86 8/-186 6/-102

Na gostovanju u ur evcu kod Mladosti, ekipe koja nikako ne bi smjela biti u istom rangu s akovcem, gostuju i je sastav uspio izgubiti. Doma a je Mladost ekipa koja igra s 5 malih, brzih i eksplozivnih igra a, pa ako u eť u njihov ritam imať problema. No, akovec je pametno igrao 35 minuta, dakle 5 minuta prije kraja susreta imao 16 koťeva razlike i –izgubio! Doma e je mom ad na huru krala lopte, poentirala iz svih mogu ih i nemogu ih pozicija, dostigla i prestigla akovec.

Me imurje nikakvih problema u nazovi derbiju protiv virovskog

B LIGA SJEVER

U negativan niz uťao je Prelog i opet izgubio, ovaj puta u Koprivnici. Me imurje Globetka je u ovom kolu bila slobodna. (bh) Koprivnica – Prelog 75:50 PRELOG: Ciglar M. 2, Šari 2, BlaŞona 6, Pusti 6, Todi 2, Lesar 4, Jankovi , Švenda 10, Podvezanec 6, Ciglar D. 2, Poredoť 10.

4 4 3 3 0

2 2 3 2 5

10/+73 10/+20 9/-34 8/+10 5/-69

Lepoglava – Grafi ar 76:78

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Donji Kraljevec – Rudar Cimper 52:57 DONJI KRALJEVEC: Sinkovi G.L., RuŞi 38, Švenda, Mikec, Šupljika, Dolenec, Jur ec, Perca 8, Gabrijel 6, Me imurec, Lepen, Setnik. Trener RuŞi .

RUDAR CIMPER: Hrasti 10, Korbelj 9, Bilas 18, Podkrajac 9, Sobo an 11.TRener Repalust.

ME IMURJE GLOBETKA: Tkal ec 2, Herman 9, Kova i 9, Hrustanovi 13, oki 3, BleĹĄ , Ĺ koda, Mikuli 2, ugalj, Podvezanec. Trener Novak S.

ME IMURJE: Vuruťi 13, Miko 14, Jambrovi 14, KaniŞaj 6, Gaťpari 8, Jeleni 5, Franin 2, Žvorc 4, Šte ok 2, Lepen 5, Agi 1, Vrus 1. Trener aji .

DUBRAV AN: LukĹĄa D. 15, Fabi , Rai 13, BlaĹžeka 1, Orehovec 18, Matulin 1, Ribi , Kranjec. Trener Me imurec.

6 6 6 5 5

TABLICA 1. Me imurje 2. Vindija 3. Kotoriba 4. Lepoglava 5. Rudar Cimper 6. Ivan ica 7. Donji Kraljevec 8. akovec 9. Mladost Ivanovec 10. Me imurje Globetka 11. NedeliĹĄ e 12. Dubrav an 13. Prelog

6 6 6 6 6 6 6 7 6 7 6 5 7

6 6 5 5 4 3 3 2 2 1 1 2 0

0 0 1 1 2 3 3 5 4 6 5 3 7

TABLICA

AKOVEC: Novak N. 4, Novak Mat. 20, Prprovi L. 12, Megla 2, Prprovi M. 2, Glavina, Juras 10, BiĹĄevac 11, Ostoja 19, Kranj ec 13. Trener Hajdinjak M.

Me imurje – Podravac88:59 (27:18, 20:16, 22:11, 19:14) ME IMURJE: Jeleni 5, Terek, Novak Marek 6, Vugrinec 17, Rusak 9, Zaspan 18, Fodor 16, Kriťtofi , Goleť, Novak Mario Medo 10, Vuruťi , Golubi A. 7. Trener Šopar.

Rudar Cimper – Vindija 51:63 (14:19, 5:14, 17:12, 15:18) RUDARCIMPER:Varga5,Brodar,Kralji 3,Per i 3, Radikovi 5, Tuksar 9, Cilar, Bedi 2, Dodlek 15, Tkalec 5, Bogdan 2, Srnec 2. Trener Damjanovi .

1. ME IMURJE 2. Prigorje nancije 3. Podravac 4. Petar Zrinski 5. AKOVEC 6. Ivan ica 7. Radnik 8. Mladost ( ) 9. Vindija 10. RUDAR CIMPER 11. Bjelovar

8 8 9 8 8 8 8 9 8 8 8

8 7 6 5 4 4 4 3 2 2 0

0 1 3 3 4 4 4 6 6 6 8

16/+246 15/+239 15/+40 13/+99 12/+32 12/+14 12/-13 12/-200 10/-88 10/-194 8/-175

Bjelovar – Radnik 70:75 Petar Zrinski – Ivan ica 94:64

Neumoljivi Dubrav an!

TABLICA 1. Koprivnica 2. Gra ar 3. PRELOG 4. ME IMURJE GLOBETKA 5. Lepoglava

Mladost ( ) – akovec 95:93 (19:26, 23:21, 22:31, 31:15)

C LIGA

JoĹĄ jedan poraz Preloga!

Lepoglava – Me imurje Globetka 77:38

Me imurje – Dubrav an 75:48

Podravca nije imala, razlika u kvaliteti je vrlo egzaktna, pa iznena enja nije moglo biti.

Rudar Cimper se vratio starim loťim navikama – uŞasnom postotku ťuta, odnosno potpunoj jalovosti u napadu. Dojam s tribine je takav da bi moŞda, ponavljamo moŞda bili uspjeťniji da su Tuksar i Dodlek viťe ťutirali, no to je stvar struke, ne bi se ťteli meťati. Ovako je Vindija zabila 63 koťa od kojih je njihov junior zabio skoro pola (Golubi – 26 koťeva). Kuriozitet je 5 zabijenih koťeva Rudara Cimpera u drugoj etvrtini!? (bh)

12/+510 12/+386 11/+260 11/+28 10/-26 9/+22 9/-39 9/-53 8/-163 8/-320 7/-117 7/-132 7/-356

er 5, KriĹĄtofi 2, Jurinec 6, Be , Ĺ ajnovi 26, Juras, Plevnjak, Vugrinec, Sa er 11, Barlovi 2, Jurinec, Varga 9. Trener BlaĹžeka T.

Nedeliť e – Mladost Ivanovec 61:63

Prelog – akovec 29:103

NEDELIŠE: Štrukelj 21, Pintari 14, Gradiť aj 11, Gaťparec Leo, Kocijan 5, Gaťparec Luka 2, emerin 7, Žagar, Hajdinjak, Mihol ek 1, JanŞek. Trener Kova i B. MLADOST IVANOVEC: Kranj ec 2, Dove-

PRELOG: Novak, Mikec, Kuli , Ĺ venda 2, Soka 25, Zvornik, Beli 2, Ga eĹĄa. Trener Krha M. AKOVEC: Sklepi 18, Mun ar 4, Bulat 37, Turk 16, Horvat 28. Trener Bence E.

Dubrav an u najniŞoj ligi i dalje dere svakoga tko mu se suprotstavi. Žrtva je ovaj puta bila Mladost iz Ivanovca. (bh) Mladost Ivanovec – Dubrav an 62:69 MLADOST IVANOVEC: Vuruťi 27, Gaťparlin 4, Mihoci, Kresinger 7, Drk 16, Vugrinec 6, Kranj ec R., Kranj ec J. 2, Bjelobrk, HanŞekovi . Trener Gaťparlin.

DUBRAV AN: Me imurec 9, LukĹĄa D. 10, Raji , LukĹĄa R. 15, Orehovec 11, Ribi , Ĺ tefi 21, Haramija, Fabi , KruĹĄelj 3, BlaĹžeka, Matulin. Trener Me imurec.

TABLICA 1. Dubrav an 2. Mladost Ivanovec 3. Kotoriba 4. Donji Kraljevec 5. NedeliĹĄ e

6 6 5 6 5

6 3 3 2 0

0 3 2 4 5

12/+83 9/+2 8/-15 8/-38 5/-32

Kotoriba – Donji Kraljevec 68:58 KOTORIBA: Borovi 10, Habuť,ZvoťecA.26, Pogorelec M. 9, Zvoťec F. 2, Zvoťec V., Pogorelec B. 7, Ujlaki, Fuť, Igrec, Seli anec 14. Trener Ujlaki R. DONJI KRALJEVEC: Dopu , Švenda 2, Kocijan, Lon ari 7, Branilovi 2, Ivanovi D. 11, Balent 2, RuŞi 26, Me imurec, Šte an 8. Trener Šte an D.

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

akovec i Rudar joĹĄ s “kvrgomâ€?!

U ligi za 95. godiťte bez pobjede su Rudar Cimper iz 6 pokuťaja, te akovec iz 4 utakmice. Vode Me imurje i Donji Kraljevec koji joť nisu izgubili. (bh) Me imurje II – Rudar Cimper 79:35 ME IMURJE II: ŽiŞek, Sabol 11, Svaty 21, Lesar 2, Bacinger 2, Keresteť 13, Posavec 6, Glumac 14, Vojkovi 2, Mihinja , Ko iť, Kapelari 8. Trener Novak S. RUDAR CIMPER: Breglec 11, Novak 5, Korbelj V.2, Per i 15, Korbelj K. 2, Repalust L. Trener Damjanovi Mladost Ivanovec – Prelog 160:16 MLADOST IVANOVEC: Hamer 12, Ka-

TABLICA 1. Me imurje 2. Mladost Ivanovec 3. Vindija 4. Donji Kraljevec 5. Me imurje II 6. Prelog 7. Rudar Cimper 8. Ivan ica 9. akovec/-1

5 5 5 4 6 5 6 4 4

5 4 4 4 2 2 0 1 0

0 1 1 0 4 3 6 3 4

10/+280 9/+253 9/+128 8/+96 8/+20 7/-163 6/-190 5/-141 3/-309

meni 29, Jan ec 8,. Ĺ ajnovi 8, Kranj ec J. 52, Bjelobrk 18, Golik 33. Trener BoĹĄnjak M. PRELOG: Balent, Hoblaj 8, Bogomolec 2, BudiĹĄa, Vargek, Ĺ venda 6. Trener Krha .

ŽUPANIJSKE STOLNOTENISKE LIGE

(Igor Tkalec)

1. ŽL

2. ŽL

3.ŽL

4. ŽL

5. ŽL

6. ŽL

Problemi za lidera, ali ipak pobijedili

HodoĹĄan 1 uspio zadrĹžati vode u poziciju

Lopatinec 2 bez problema

Super uvjerljivi Žiťkov ani

STK 3 i dalje maksimalno

Remi u akove kom derbiju

Vode i trio u sedmom kolu 3. ŽL opet je upisao pobjede. O ito je da e odluku o jesenskom prvaku donijeti me usobni ogledi vode ih. Trenutno prvoplasirani Lopatinec 2 uvjerljivo je slavio nad slabaťnim Šenkovcom 5, dok su na gostovanjima Damtex i Šenkovec 4 bez ve ih problema osvojili po dva boda. U ovom kolu, najuvjerljiviji bio je Cirkovljan Zabat1 koji je pretposljednjoj Klima montaŞi 1 prepustio samo jednu pojedina nu partiju.

Rezultati: Lopatinec 2 – Šenkovec 5 8:2, Draťkovec – Kos-Kotoriba 4 7:3, Cirkovljan Zabat 1 – KlimamontaŞa 1 9:1, Hodoťan 2 – Šenkovec 4 3:7, Kos-Kotoriba 5 – Damtex 2:8.

Prvoplasirani MSTC Nostro Žiťkovec u sedmom kolu opet je bio super uvjerljiv. Ovaj put stradala je posljednja Orehovica. Njegovi najozbiljniji pratitelji, Nedeliť e 2 i Šenkovec 6 u svojim su susretima, na gostovanjima kod Zasadbrega i Mihovljan 5 Primabiro-a izvukli bodove tek u posljednjim partijama. U derbiju donjeg djela tablice Hodoťan 3 bio je za nijansu bolji od Lopatinca3 i upisao svoje tre u ovosezonsku pobjedu.

Rezultati: MSTC-Nostro-Žiťkovec – Orehovica 9:1, Mihovljan 5 Primabiro – Šenkovec 6 4:6, Putjane 4 – Donji Kraljevec 2 6:4, Lopatinec 3 – Hodoťan 3 4:6, Zasadbreg – Nedeliť e 2 4:6.

STK 3 uvjerljivo je i sigurno odradio sedmo kolo, te tako ostao na vode oj poziciji s maksimalnim brojem bodova. Drugoplasirani Cirkovljan Zabat 2 kiksao je na gostovanju kod osmoplasirane Klima montaĹže 2 odigravĹĄi neodlu eno. Trenutno zaostaje tri boda za liderom. Najuvjerljiviji bio je sve bolji Ĺ andorovec koji je bez milosti razbio posljednje Putjane 8. Mala Subotica 3 se potpuno odvojila od zone ispadanja pobjedom nad Ĺ enkovcom 7.

Rezultati: STK 3 – HE-DRA 2 9:1, Mala Subotica 3 – Šenkovec 7 7:3, Mala Subotica 2 – Donji Kraljevec 3 8:2, Klima-montaŞa 2 – Cirkovljan Zabat 2 5:5, Putjane 8 – Šandorovec 0:10.

U sedmom kolu 6. ŽL u grupi A, prvoplasirani STK 4 ispustio je bod na gostovanju kod Putjana 7, dok je posljednji Šenkovec 8 soŞivo svoj peti poraz ove sezone. Uvjerljivo bolja i nadmo nija bila je drugoplasirana Mladost.

U grupi B Klima montaĹža 3 ostala je maksimalna pobijedivĹĄi slabaĹĄni Donji Kraljevec 4. Drugoplasirana Kos Kotoriba 6 svladala je Prelog 2, me utim bodovna razlika izme u prvog i drugog joĹĄ uvijek je velikih pet bodova.

Rezultati grupe A: Putjane 7 – STK 4 5:5, Prelog 1 – Dragoslavec Breg 3:7, Šenkovec 8 – Mladost 0:10.

Vode i MSTC Damtex imao je puno problema da stigne do pobjede u 7. kolu. Na gostovanju kod sedmoplasirane HE-DRA-e 1 jedva je izvukao pobjedu u posljednjim setovima. Drugoplasirani Šenkovec 2 bio je uvjerljiv i maksimalan protiv posljednje ekipe lige, MSTC Štikma-e. U derbiju kola, Kos Kotoriba 2 je teťkom mukom svladala Nedeliť e 1, te ostala na tre em mjestu, dok je tre oj ekipi Kos Kotoribe za malo izmakao bod na gostovanju kod Hodoťan ET. Rezultati: Putjane Brid – Lopatinec 1 10:0, HE-DRA 1 – MSTC-Damtex 4:6, Nedeliť e 1 – Kos-Kotoriba 2 3:7, Šenkovec 2 – MSTK-Štikma 10:0, Hodoťan Elektro team – Kos-Kotoriba 3 6:4.

TABLICA 1.MSTC-Damtex 2.Ĺ enkovec 2 3.Kos-Kotoriba 2 4.Putjane Brid 5.HodoĹĄan ET 6.NedeliĹĄ e 1 7.HE-DRA 1 8. Lopa nec 1 9. Kos-Kotoriba 3 10. MSTC-Ĺ kma

7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

6 6 5 5 4 3 2 2 0 0

1 0 0 0 0 1 1 0 1 0

Nakon odigranog sedmog kola 2. ŽL, prvoplasirani Hodoťan 1 uspio je zadrŞati vode u poziciju, pobijedivťi borbene Putjane 3 minimalnim rezultatom. Šenkovec 3, koji ima samo bod manje bio je uspjeťan na gostovanju kod Mihovljana 3. Korak za vode im tandemom izgubila je Mala Subotica 1 koja je na svom terenu osvojila samo bod protiv sedmoplasiranog Mihovljana 4. U derbiju za elja STK 2 se dokopao do svog tre eg boda ove sezone odigravťi neodlu eno s Putjanama 6.

Rezultati: Hodoťan 1 – Putjane 3 6:4, Mala Subotica 1 – Mihovljan 4 5:5, Donji Kraljevec 1 – Katex 2:8, STK 2 – Putjane 6 5:5, Mihovljan 3 – Šenkovec 3 3:7.

TABLICA 0 1 2 2 3 3 4 5 6 7

51:19 53:17 52:18 48:22 35:35 35:35 32:38 22:48 18:52 4:66

13 12 10 10 8 7 5 4 1 0

1.HodoĹĄan 1 2.Ĺ enkovec 3 3.Mala Subo ca 1 4.Katex 5.Putjane 3 6.Mihovljan 3 7.Mihovljan 4 8.Putjane 6 9.Donji Kraljevec 1 10. STK 2

7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

5 5 3 2 2 2 1 1 2 0

2 1 4 4 2 1 3 3 1 3

TABLICA 0 1 0 1 3 4 3 3 4 4

43:27 46:24 46:24 38:32 34:36 31:39 31:39 31:39 24:46 26:44

12 11 10 8 6 5 5 5 5 3

1.Lopa nec 2 2.Damtex 3.Ĺ enkovec 4 4.Cirkovljan Zabat 1 5.Kos-Kotoriba 4 6.DraĹĄkovec 7.Ĺ enkovec 5 8.HodoĹĄan 2 9.Klima-montaĹža 1 10.Kos-Kotoriba 5

7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

6 6 6 4 3 3 2 1 1 0

0 0 0 1 0 0 1 3 0 1

TABLICA 1 1 1 2 4 4 4 3 6 6

53:17 44:26 43:27 41:29 36:34 34:36 30:40 30:40 18:52 21:49

12 12 12 9 6 6 5 5 2 1

1.MSTC-Nost.-Žiťk.

2.NedeliĹĄ e 2 3.Ĺ enkovec 6 4.Mihovljan 5 Prima 5.Putjane 4 6.HodoĹĄan 3 7.Lopa nec 3 8.Donji Kraljevec 2 9.Zasadbreg 10.Orehovica

7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

6 5 5 3 3 3 2 2 0 1

1 1 0 2 2 1 1 0 2 0

TABLICA 0 1 2 2 2 3 4 5 5 6

55:15 42:28 42:28 38:32 36:34 30:40 31:39 31:39 25:45 20:50

13 11 10 8 8 7 5 4 2 2

1. STK 3 2.Cirkovljan Zabat 2 4.Mala Subo ca 2 5.Ĺ andorovec 3.HE-DRA 2 7.Mala Subo ca 3 6.Donji Kraljevec 3 8.Klima-montaĹža 2 9.Ĺ enkovec 7 10.Putjane 8

7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

7 5 4 4 4 3 2 1 0 0

0 1 2 2 1 0 1 1 1 1

0 1 1 1 2 4 4 5 6 6

68:2 42:28 50:20 42:28 43:27 33:37 23:47 23:47 17:53 9:61

14 11 10 10 9 6 5 3 1 1

TABLICA 1. STK 4 2.Mladost 3.Dragoslavec Breg 4.Putjane 7 5.Prelog 1 6.Ĺ enkovec 8

7 7 7 7 7 7

5 4 4 2 1 0

2 1 1 2 2 2

0 2 2 3 4 5

44:26 12 45:25 9 37:33 9 34:36 6 32:38 4 18:52 2

Rezultati: Kos-Kotoriba 6 – Prelog 2 7:3, Hodoťan 4 – Klima-montaŞa 4 5:5, Klima-montaŞa 3 – Donji Kraljevec 4 8:2.

TABLICA 1.Klima-montaĹža 3 2.Kos-Kotoriba 6 3.Prelog 2 4.HodoĹĄan 4 5.Klima-montaĹža 4 6.Donji Kraljevec 4

7 7 7 7 7 7

7 4 2 1 0 0

0 1 3 3 4 3

0 2 2 3 3 4

53:17 47:23 37:33 29:41 27:43 17:53

14 9 7 5 4 3

7. prosinca 2010.

PEDESET godina rukometa u Vratišincu

Sokole, leti visoko i dugo Sve anom sjednicom Rukometnog kluba Sokol, te zajedni kim druženjem i evociranjem uspomena, lijepo i radosno u subotu je u Vratišincu proslavljeno 50. godina igranja rukometa u ovom naselju, danas i op inskom središtu.

Sve anost je organizirao Rukometni klub Sokol, koji je slijednik imena koje su rukometni klubovi nosili od DTO Partizana, preko RK Vratišinca do RK Sokola, koje ime klub nosi od 1996. godine.

O osnivanju i povijesti kluba govorili su živu a legenda ne samo rukometa, ve svega ostaloga u Vratišincu, Antun Bukovec, zatim bra a Kvakan, Josip i Rudolf, te op inski na elnik Zdravko Mlinari .

Novinarima koji su pisali i pišu o rukometu u Vratišincu te zaslužnim pojedincima uru ena je knjiga u kojoj se nalaze novinski zapisi, mozaik fotogra ija te povijest rukometa u Vratišincu, djelo Antuna Bukovca. Proslava kojoj je nazo io

Za etnik Zvonko Žnidar

Bukovec, bra a Kvakan i Trstenjak, prošlost i sadašnjost rukometa u Vratišincu lijep broj negdašnjih rukometaša (Bukovec, Vincek, Kvakan, Šeki, Ar i, Zvonko....) te predstavnici županijskih sportskih saveza, završena je druženjem u prijateljskom ozra ju, upravo onakvom kakvo je u Vratišincu u tradiciji dugoj pola stolje a.

Svi koji su uzeli rije , rekli su da je Sokol bio i ostao ponos Vratišinca i da je u njemu igrati ast za svakog dje aka, mladi a, seniora i veterana. Želja svih je da RK Sokol leti visoko i dugo, barem do 100 - te obljetnice, a onda e se dogovoriti za još viši uzlet. (Stjepan Mesari )

Organizirano, dakle klupsko igranje rukometa u Vratišincu zapo eo je šezdesetih godina prošlog vijeka Zvonimir Žnidar, ondašnji upravitelj Osnovne škole Vratišinec. Klub je u 50 godina postojanja imao uspona i padova, jednom u prvenstvu izgubio sve utakmice, drugi put suvereno osvojio prvenstvo, bio siromašan..., ali nikada nije prestao radom.

- Održalo nas je to što smo voljeli rukomet i svoj klub i što je on dio svakog od nas, rekao je na sve anosti jedan od negdašnjih prvih igra a, Zvonimir Trstenjak.

Mnogi su zaslužni za postojanje, uspjehe i opstanka rukometnog kluba u Vratišincu, ali Antun Bukovec je “institucija” koji je bio igra , trener, predsjednik, kroni ar, tajnik, sudac, nadzornik i još puno toga ime se može podi iti malo koji klub. (sm)

DRUGA HRL sjever - žene

Zrinski više, akovec niže Pobjedom protiv Brod Gymnasiuma rukometašice akovca dospjele su na korak do 1. mjesta na prvenstvenoj tablici, a akovec je porazom od Tvin Trgocentra pao za jedno mjesto.

Pobjede mladog Zrinskog više ne iznena uju, kako god se zvao i tko god je protivnik. Ovaj put u žrvnju su bile Bro anke, koje su na kraju i dobro prošle. akovec nastavlja sa slabim igrama i kada se tome dodaje nemilost suda kih parova onda se bolje i ne može.

Rezultati 9. kola: Tvin Trgocentar akovec 35:22, PAN akovo - Natura Agro 23:24, Darda - Pitoma a 32:33, Bjelovar - Vukovar 50:14, Podravka LINO - Petrijevci 46:28, Zrinski - Brod Gymnasium 31:23

Poredak: Podravka LINO 15, Tvin Trgocentar 15, Zrinski 14, Pitoma a 12, Bjelovar 10, Petrijevci 9. akovec 8, Brod Gymnasium 7, PAN akovo 6, Darda 4, Natura Agro 4, Vukovar 4 boda.

Sljede e kolo bit e zanimljivo i važno za oba me imurska drugoligaša. akovec igra protiv Bjelovara i samo pobjeda ga ostavlja u mogu nosti priklju enja gornjem dijelu tablice, jer izravni konkurenti Petrijevci i Brod Gymnasium mogu ostvariti pobjede. Zrinski pak e utakmicu “istine” igrati protiv Podravke LINO. Pobijede li lidera prvenstva, pokazat e se da su zreli za sam vrh.

Obje se utakmice igraju u dvorani Graditeljske škole, akovec protiv Bjelovara u 17 sati. (sm)

PRVA HRL

Otkazana utakmica Prelog - Zadar Susret 12. kola Prve hrvatske rukometne lige izme u Preloga i Zadra, koji je trebao biti odigran u Prelogu – otkaMla i uzrasti RK Sokola

Negdašnji “asovi” na sve anoj sjednici

zan je zbog nepovoljnih vremenskih prilika. Novi termin zakazan je za 18. prosinca. (dz)

7. prosinca 2010.

U AKOVCU ODRŽANA dodjela priznanja kineziolozima Republike Hrvatske

Me u laureatima i Me imurci Željka Sirc Podgorelec i Željko Jagec U akove kom Hotelu Park prošli je petak u organizaciji Hrvatskoga kineziološkog saveza i Društva kineziologa Me imurja održana sve anost dodjele priznanja kineziolozima Republike Hrvatske. Priznanja Hrvatski kineziološki savez dodjeljuje za dugogodišnji rad i trajan doprinos razvoju tjelesne i zdravstvene kulture u cijelosti, za posebna ostvarenja u znanstveno - istraživa kom radu i trajan doprinos razvoju znanstvene misli i znanstvenim osnovama kineziologije, te za dugogodišnji stru ni rad i trajan doprinos razvoju i afirmacijama Hrvatskoga kineziološkog saveza. Me u ovogodišnjim laureatima našli su se i afirmirani me imurski kineziolozi Željka Sirc Podgorelec te Željko Jagec.

Priznanja su zaslužnim hrvatskim kineziolozima dodijeljene u tri kategorije – devet kineziologa, me u kojima i Željka Sirc Podgorelec iz akovca, primilo je diplomu sa zlatnom zna kom, godišnje priznanje koje mogu primiti kineziolozi s minimalno deset godina radnog staža. Zahvalnice sa zlatnom zna kom, godišnje priznanje, primilo je osam kineziologa s minimalno dvadeset godina radnog staža, a me u njima se našao i akov anin Željko Jagec. Tri su pak laureata primila priznanja zaslužnog kineziologa sa zlatnom zna kom za životno djelo – Branko Krapandža iz Osijeka, Zlata Mustapi iz Rijeke te Alojz Sever iz Siska.

sne i zdravstvene kulture, gdje se, priznaje, pronašla. - Volim rad s djecom, volim kad su oni sretni i kad oni pobje uju, to mi ini najve e zadovoljstvo, priznaje nagra ena Željka Sirc Podgorelec, i dodaje da još uvijek nije svjesna zna aja ove nagrade. - Još mi se nisu svi dojmovi slegli, tako da u vjerojatno tek kroz par dana shvatiti što ova nagrada zapravo zna i, zaklju uje.

Drugi me imurski kineziolog nagra en na dodjeli održanoj u petak je Željko Jagec, pro esor tjelesne i zdravstvene kulture u OŠ Nedeliš e. U svojoj dugogodišnjoj i uspjesima prožetoj karijeri, osim kao pro esor tjelesne i zdravstvene kulture, vodio je mnoge sportske grupe, obuku nepliva a, obnašao je unkciju predsjednika Saveza školskih športskih klubova Me imurske županije, no najpoznatiji je ipak po svom radu i doprinosu me imurskoj atletici. Nagradu doživljava kao priznanje za rad koji ulaže u djecu i uspjehe koje zajedno postižu, a ovaj posao, osim toga, bio je njegov životni cilj i želja. - Sje am se da sam još kao u enik 7. razreda osnovne škole rekao da želim biti pro esor tjelesne i zdravstvene kulture. U tome sam uspio i mogu re i da u ovom poslu doista uživam. Lijepo je provesti cijeli život i radni vijek s djecom u igri, druženju, zdravom na inu života – to je ono što je meni najdraže, rekao je dobitnik godišnjeg priznanja.

Ljubav prema sportu još od malih nogu

Sedma dodjela nagrada u akovcu

Željka Sirc Podgorelec trenutno je zaposlena kao pro esorica tjelesne i zdravstvene kulture u OŠ Podturen, a sportom se bavi od malih nogu, prvenstveno stolnim tenisom, od kojeg je sve ustvari i krenulo.

Nakon završenoga Kineziološkog akulteta najprije radi kao trenerica stolnog tenisa, a kasnije i kao pro esorica tjele-

Hrvatski kineziološki savez svake godine redovito dodjeljuje priznanja najboljima iz vlastitih redova. Predsjednik Saveza Vlatko Matijevi u svojoj je 7. godini obnašanja te unkcije, i objašnjava da se nagrada ve 7 godina održava u nekom drugom gradu Hrvatske, pa je ove godine, ne slu ajno, na red došao i akovec.

Sve anost dodjele nagrada vodila je Aleksandra Li anin, a za glazbeni program pobrinuli su se lanovi glazbene radionice Gimnazije akovec, pod

vodstvom pro esora Damira Rodigera. Gimnazijalci su svojim izvedbama prisutne toliko oduševili da je posebno priznanje primila i ravnateljica Tea

Željka Sirc Podgorelec trenutno je zaposlena kao profesorica tjelesne i zdravstvene kulture u OŠ Podturen, a njena je karijera po ela sa stolnim tenisom. Željko Jagec profesor je u OŠ Nedeliš e, a njegova uspješna karijera najpoznatija je po radu i doprinosu u atletici

Runjak Dragi , pro . U nimalo uštogljenoj atmos eri tipi noj za ovakva doga anja kineziolozi pristigli u akove ki Hotel Park iz svih krajeva Hrvatske i

ove su godine nagradili najzaslužnije za rad u struci, a nakon dodjele opušteno je druženje nastavljeno.

(Bojana Špani ek)

7. prosinca 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

- adaptacija i opremanje kupaonica - instalacija centralnog grijanja - vodovodne instalacije - instalacije hlađenja - plinske instalacije -

t: 040 396 410 f: 040 396 430

Dobro je znati 51

- salon keramike i sanitarije - najmodernija 3D simulacija Vaše buduće kupaonice - maloprodaja i veleprodaja instalaterskog materijala i opreme

e-mail: trgoprom@trgoprom.hr ginstal@ginstal.hr web: www.ginstal.hr www.trgoprom.hr

KUPUJTE KVALITETU PO NAJNI@IM CIJENAMA * I DALJE NAJJEFTINIJI * ZA[TO DRUGDJE PLATITI VI[E?!

52

Dobro je znati

7. prosinca 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

kuhinja LIZA {irina 180 cm boja: wenge

stol ORLY

stolica Y 1 crna ili be`

1.248,-KN

499 499

,-kn

kuhinjska grt. PROMOTION stol + 6 stolica

250,-KN

179 179 899 899 ,-kn

1.800,-KN

,-kn drveni dio kuhinja SMOKVA

MASIVNO DRVO

{irina 260 cm boja: marbel

GRATIS APARATI

napa plo~a za kuhanje pe}nica hladnjak

2.000,-KN

1.199 1.199

,-kn

kuhinja AZALEA {irina 330 cm boja: wenge/bijela-sjaj

GRATIS APARATI CANDY

napa Elica plo~a za kuhanje pe}nica hladnjak sudoper perilica posu|a

19.500,-KN

13.999 13.999

,-kn

7.110,-KN

kuhinja SEVEN PANNA {irina 255 cm boja: wenge/beige

4.999 4.999

,-kn

GRATIS APARATI CANDY

napa Elica plo~a za kuhanje pe}nica hladnjak sudoper

10.400,-KN

7.999 7.999

,-kn

7. prosinca 2010.

Dobro je znati 53

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

n

PC VARA@DIN, Gospodarska bb, radno vrijeme: pon.-pet.: od 9.oo do 20.oo, sub.: od 8.oo do 20.oo PC ^AKOVEC, Globetka bb, radno vrijeme: pon.-pet.: od 9.oo do 20.oo, sub.: od 8.oo do 20.oo Cijene su u kunama i vrijede za gotovinsko pla}anje od 06.12. do 12.12. 2010. odnosno do rasprodaje zaliha.

12 rata BESPLATNA BEZ kamata DOSTAVA I MONTA@A* na podru~ju cijele RH

* sukladno s uvijetima Lesnine

Diners, Amex, master, GO card, stambeni krediti

KUPUJTE KVALITETU PO NAJNI@IM CIJENAMA * I DALJE NAJJEFTINIJI * ZA[TO DRUGDJE PLATITI VI[E?!

n

54

Informacije raspisuje

Na temelju lanka 40. i 41. Zakona o ustanovama (ÂŤNarodne novineÂť br. 76/93, 29/97, 47/99) i l. 101. Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine br. 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03, 44/06 i 79/07) i lanka 21. Statuta Doma za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÂŤSigurna ku aÂť, Upravno vije e Doma na temelju svoje Odluke od 30. studenog 2010., raspisuje

NATJE AJ za popunu radnih mjesta

NATJE AJ

Osnovna ĹĄkola HodoĹĄan

za izbor i imenovanje ravnatelja/ice Doma za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÂŤSigurna ku aÂť

U ITELJA KEMIJE – odre eno, 6 sa nastave Uvje natje aja: Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim ťkolama (NN 87./08.).

Rok prijave: 8 dana.

Punu natje ajnu dokumentaciju dostavi na adresu: OĹ HodoĹĄan, Bra e Radi a 2/A, 40 320 Donji Kraljevec

GRAD AKOVEC akovec, Kralja Tomislava 15, temeljem Zaklju ka Gradona elnika od dana 01.12.2010. objavljuje

PRODAJU ZEMLJIĹ TA u akovcu 1. Dana 10.12.2010.godine, petak, s po etkom u 12,00 sa na licu mjesta u akovcu odrĹžat e se usmena javna draĹžba za prodaju zemljiĹĄta za proĹĄirenje grun ĹĄta, upisanog u: zk.ul.br.32, k.o. akovec, - est.br.34/3/2, dvoriĹĄte, povrĹĄine 44 m2, (ident. s k br.2301/2, k.o. iste, povrĹĄine iste), po po etnoj cijeni od 100,-EUR/m2, pla vo u protuvrijednos kuna prema srednjem te aju HNB na dan odrĹžavanja javne draĹžbe, rok pla anja 8 dana od dana odrĹžavanja javne draĹžbe.

2. Ostali uvje javne prodaje nekretnine Javnoj draŞbi mogu pristupi i kao kupci u njoj mogu sudjelova samo osobe koje su prethodno upla le jam evinu u visini ukupne po etne cijene od 4.400,-₏ u protuvrijednos kuna na ra un Grada akovca broj 2392007 – 1806000006, model 68, poziv na broj 7811-OIB, sa svrhom doznake – jam evina za kupnju zemljiťta, i originalni dokaz o pla anju predo ili voditelju draŞbe. Drugi dokazi uplate, na ini ili naknadne uplate ne e se uvaŞava , ni e se mo i pristupi javnoj draŞbi.

Pravila javnog nadmetanja sadrĹžavat e Zapisnik o provo enju javnog nadmetanja.

ZemljiĹĄte se moĹže razgleda uz prethodnu telefonsku najavu na tel 040 314 924. Svi zainteresirani, osobito prije uplate jam evine, duĹžni su ostale uvjete natje aja i raspoloĹživu dokumentaciju preuze te traĹži druge informacije o nekretnini i kupoprodaji u Upravi Grada akovca, Ulica kralja Tomislava 15, akovec, soba 204, II kat, svaki radni dan od 08,00 do 14,00 sa , jer se nakon uplate jam evine nikakve reklamacije, prigovori ili prituĹžbe ne e uvaĹžava .

Gradona elnik Grada akovca

TEGRA d.o.o. AKOVEC

PRODAJA VOZILA VU NI POSIPA SOLI VRP 1

2002

FINIĹ ER GUS. S 170

1978

VALJAK CC 102 3T BAGER OK MH 6 PMS

Ravnatelja/icu imenuje Upravno vije e na mandat od e ri godine, a ista osoba moĹže bi ponovno izabrana za ravnatelja/icu.

Upravno vije e Doma e sa izabranim kandidatom za radno mjesto ravnatelja/ica, nakon donoĹĄenja odluke o imenovanju, sklopi ugovor o radu na odre eno vrijeme od 4 godine.

Uz prijavu na natje aj kandida trebaju priloŞi u izvorniku ili ovjerenoj preslici: - Şivotopis, domovnicu, dokaz o ste enoj stru noj spremi, - stranice radne knjiŞice sa osobnim podacima i podacima o staŞu, - dokaz o ispunjavanju uvjeta posjedovanja 3 godine radnog iskustva u struci – npr. ugovor o radu, odgovaraju e rjeťenje, ili sl.

- potvrdu nadleĹžnog suda da pro v kandidata nije podignuta optuĹžnica koja je stala na pravnu snagu, a ni da je izre ena nepravomo na osu uju a presuda za kaznena djela za koju je predvi ena nov ana kazna ili zatvor, ne stariju od mjesec dana.

Prijave s potrebnom dokumentacijom o ispunjavanju uvjeta iz natje aja podnose se Domu za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÂŤSigurna ku aÂť, p.p. 160, akovec s naznakom: ÂťNatje aj za ravnatelja/icuÂŤ, u roku od 8 dana od objave ovog natje aja.

Nepotpune i nepravovremene prijave ne e se razmatra .

O rezulta ma natje aja, kandida e bi pisano obavijeĹĄteni u zakonskom roku.

Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja zadrĹžava pravo ne izvrĹĄi izbor ravnatelja/ice po raspisanom natje aju, te is poniĹĄ .

Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÂŤSigurna ku aÂť

'2Ă˝(. 129( *2',1(

6,/9(67$56., 0(1,

3LĂžH GREURGRĂĽOLFH L] DSRWHNH 0\UWLOOXV

3UHGMHOR

3DĂĽWHWD RG ORVRVD QD GRPDĂžHP SUHSHÄ€HQFX 0DVFDUSRQH SMHQD X NROXWLĂžLPD RG EMHODQMND .RĂĽDULFD V YUVWH VLUD

1995

KOMP. ATLAS KOPKO

Kandidat za ravnatelja/icu Doma za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÂŤSigurna ku aÂť mora udovoljava slijede im uvje ma : - hrvatsko drĹžavljanstvo, visoka stru na sprema, diplomirani/a socijalni/a radnik/ca - najmanje tri godine radnog iskustva u djelatnos socijalne skrbi i poloĹžen stru ni ispit, voza ki ispit ÂŤBÂť kategorije

Odre eno je pravo prvokupa za korist Podravske banke d.d. Koprivnica, Opa ka 3, Koprivnica, kao vlasnice neposredno susjedne est. br.34/2/1, povrĹĄine 50 hv, upisane u zk.ul.4978, k.o. akovec.

ZemljiĹĄte se prodaje i kupuje prema zemljiĹĄnoknjiĹžnom i katastarskom stanju na dan odrĹžavanja javne draĹžbe prema geodetskim oznakama koje su vidljivu na terenu. U cijeni je sadrĹžana samo vrijednost zemljiĹĄta, zemljiĹĄte se kupuje po na elu „vi eno – kupljeno“, ĹĄto isklju uje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke.

7. prosinca 2010.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

kompresor 1989

AUTOBUS MB 411 16P

mini bus 16 sjedala

2001

VW TRANSPORTER

dup. Kabina sanduk

1998

TAM 190 KIPER

kiper

1986

SEPARAC. POWERSCREEN

prosijavanje 3 frakcije

1977

CITROEN JUMPER

dup. Kabina sanduk

2000

MB 508D

dup. Kabina kiper

1982

MB 508L V.Zel.

dup. Kabina sanduk

1979

VOLVO FM 12

kiper 8x4

2002

Vozila je mogu e pogleda u vremenu od 7.12. - 13.12.2010. u krugu Tegra d.o.o.

Mihovljanska 70 akovec.

Ponude preda do 12h dana 13.12.2010.

Ponude se predaju zatvorene sa navedenim neto iznosom, a otvaranje je 13.12.2010. Ponu a i sa najviĹĄim ponu enim iznosom bit e pozvani da uplate ponu ene iznose.

Uz ponudu obavezno napisa ime prezime, tel. broj i adresu.

Za dodatne informacije nazva na broj 098/9832-167

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE ENJE I GRADNJU KLASA: UP/I-350-05/10-01/60 URBROJ: 2109/1-13/2-10-6 akovec, 1. prosinca 2010.

Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju Me imurske Ĺžupanije, na temelju odredbe lanka 111. stavak 2. Zakona o prostornom ure enju i gradnji ("Narodne novine" broj 76/07 i 38/09.)

POZIVA posjednike, vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama na kojima se planira zahvat, izgradnja produĹžetka vodovodne mreĹže na kat. est.br. 229, 477, 351/2, 267, 268, 350/2, 350/1, 351/1, 349, 345, 342, 341, 340, 339 i 338 k.o. Bogdanovec u Bogdanovcu, za koje se po zahtjevu druĹĄtva Me imurske vode d.o.o., akovec, Ma ce hrvatske 10, vodi postupak izdavanja lokacijske dozvole za zahvat u prostoru:

*ODYQL PHQL

%LVWUD MXKD RG GRPDÞH SDWNH VD FHOHURP L çOLĀQMDFLPD RG NUDYOMHJ VLUD

5RODGLFH YHSUD SXQMHQH HPHQWDOHURP L VPRNYDPD VD VDYLMDÄ€RP RG PMHĂĽDYLQH JOMLYD

izgradnja produĹžetka vodovodne mreĹže na kat. est.br. 229, 477, 351/2, 267, 268, 350/2, 350/1, 351/1, 249, 345, 342, 341, 340, 339 i 338 k.o.

Bogdanovec u Bogdanovcu

3XUHĂžL PHGDOMRQL X XPDNX RG ]DÄ€LQVNLK WUDYD V ILROLPD 5$*86$ X YUKQMX L EURNXOL

da izvrĹĄe uvid u Idejni projekt radi izjaĹĄnjenja.

=HOHQD VDODWD V GUHVLQJRP RG MRJXUWD L VH]DPD 'RPDĂžL NUXĂĽÄ€LĂžL L SHFLYD

6LOYHVWDUVND WRUWD 6ODWND IDQWD]LMD 9RĂžQD NRFND RG ULEL]OD

6YLUD GXR -$&. 327 D RUJDQL]LUDOL VPR L ERJDWX WRPEROX V YULMHGQLP

QDJUDGDPD RG NRMLK MH VYDND GRELWQD

3RQRĂžQL SMHQXĂĽDF 3RQRĂžQR MHOR RNR VDWD L]D SRQRĂžL

5DJX MHOHQD VD ĂĽDUHQLP QMRNLPD

&LMHQD SR RVREL

NQ

&LMHQD XNOMXÿXMH VYH QDEURMHQR X PHQLMX SLýH GREURGRäOLFH ELMHOR YLQR L PLQHUDOQX NDYX QDNRQ YHÿHUH SRQRýQL SMHQXäDF WH PDOL SRNORQ WYUWNH 5$*86$ L] ÞDNRYFD

5HVWRUDQ 0HÄ LPXUVNL GYRUL 0$/2 6(/2 G R R /RSDWLQHF 9ODGLPLUD 1D]RUD WHO

0HÄ LPXUMH ĂżDNRYHF 2,% 3RVORYQL UDÄ€XQ NRG 5%$ ZZZ PHGMLPXUVNL GYRUL KU

LQIR#PHGMLPXUVNL GYRUL KU

Uvid u Idejni projekt mogu izvrĹĄi osobe s dokazom da su stranke u postupku (izvadak iz zemljiĹĄne knjige i/ili izvod iz posjedovnog lista, te osobna iskaznica) ili opunomo enik stranke s dokazom da zastupa stranku, dana, 15. prosinca 2010. godine (srijeda) u vremenu od 9,00 do 12,00 sa , u Upravnom odjelu za prostorno ure enje i gradnju Me imurske Ĺžupanije, akovec, Ru era BoĹĄkovi a br. 2, soba br. 12.

Osobi koja se odazove pozivu, a ne dokaĹže svojstvo stranke uskra t e se mogu nost uvida u Idejni projekt.

Lokacijska dozvola za traĹženi zahvat u prostoru moĹže se izda i ako se stranka ili njezin opunomo enik ne odazove pozivu.

7. prosinca 2010.

Temeljem zaklju ka Gradskog Vije a Grada Preloga o prodaji gra evinskog zemljišta na podru ju dijela naselja Jug u Prelogu (KLASA: 406-01/09-01/26, URBROJ: 2109/14-01-09-1 od 13.07.2009. godine) Gradona elnik Grada Preloga raspisuje

NATJE AJ o prodaji parcela za stambenu izgradnju u Prelogu I Dana 10. 12. 2010. godine s po etkom u 12,00 sa provest e se javno nadmetanje za prodaju u vlasništvo 25 parcela za stambenu izgradnju na podru ju dijela naselja Jug u Prelogu (podru je Izmjena i dopuna DPU dijela naselja Jug u Prelogu) i to: 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

Informacije 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

kat. est.br. 8105/46 pašnjak od 6 a 40 m2 kat. est.br. 8105/47 pašnjak od 6 a 40 m2 kat. est.br. 8105/48 pašnjak od 6 a 40 m2 kat. est.br. 8105/49 pašnjak od 6 a 40 m2 kat. est.br. 8105/50 pašnjak od 6 a 40 m2 kat. est.br. 8105/51 pašnjak od 6 a 17 m2 kat. est.br. 8105/52 pašnjak od 6 a 17 m2 kat. est.br. 8105/53 pašnjak od 6 a 08 m2 kat. est.br. 8105/54 pašnjak od 6 a 08 m2 kat. est.br. 8105/55 pašnjak od 6 a 08 m2 kat. est.br. 8105/56 pašnjak od 6 a 08 m2 kat. est.br. 8105/58 pašnjak od 6 a 08 m2 kat. est.br. 8105/59 pašnjak od 6 a 08 m2 kat. est.br. 8105/60 pašnjak od 6 a 08 m2 kat. est.br. 8105/61 pašnjak od 6 a 08 m2 kat. est.br. 8105/62 pašnjak od 6 a 08 m2 kat. est.br. 8105/63 pašnjak od 6 a 17 m2 kat. est.br. 8105/64 pašnjak od 6 a 17 m2 kat. est.br. 8105/65 pašnjak od 6 a 40 m2 kat. est.br. 8105/66 pašnjak od 6 a 40 m2 kat. est.br. 8105/67 pašnjak od 6 a 40 m2 kat. est.br. 8105/68 pašnjak od 6 a 40 m2 kat. est.br. 8105/69 pašnjak od 6 a 40 m2 kat. est.br. 8105/70 pašnjak od 6 a 40 m2 kat. est.br. 8105/71 pašnjak od 6 a 40 m2

II Po etna visina cijene zemljišta je 125,00 kn/m2.

Sudionici koji uspiju na javnom nadmetanju mogu cijenu zemljišta ispla u cijelos u roku od 15 dana od dana održavanja javnog nadmetanja ili na odgodu u trajanju od najviše do godinu dana od dana provedenog javnog nadmetanja, uz uvjet pla anja 50 % vrijednos zemljišta u roku od 15 dana od dana provedenog javnog nadmetanja. U slu aju obro nog pla anja cijene zemljišta kupac je dužan pla pripadaju u kamatu i to u visini kamate na štedne uloge oro ene bez posebne namjene do godinu dana kod Me imurske banke, akovec. U slu aju da u navedenim rokovima ne bude pla ena cijena zemljišta kupac gubi pravo na kupnju i kaparu.

III Za sudjelovanje u nadmetanju sudionici su dužni upla jam evinu u iznosu od 10.000,00 kuna isklju ivo na žiro ra un Grada Preloga, broj 23920071835500002, s pozivom na broj «68 7889 – OIB, uz naznaku svrha uplate «jam evina po natje aju-Prelog Jug», najkasnije jedan dan prije održavanja javnog nadmetanja.

Sudionicima koji uspiju u javnom nadmetanju, jam evina se ura unava u cijenu zemljišta, a onima koji ne uspiju ista se vra a odmah.

U slu aju da odabrani ponu a odustane od sklapanja ugovora o kupoprodaji gubi pravo na povrat jam evine.

IV Jedini na vrijednost komunalnog doprinosa je 48 kn/m3 gra evine.

Komunalni doprinos obuhva a gra enje objekata i ure aja komunalne infrastrukture za javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i javnu rasvjetu.

V Sudionik koji uspije u javnom nadmetanju dužan je ishodi rješenje o visini komunalnog doprinosa. Akt na temelju kojeg se može gradi ne može se izda prije nego je za planiranu gra evinu izvršena uplata komunalnog doprinosa ili kod obro ne uplate nakon izvršene uplate prve rate.

Komunalni doprinos pla a se odjedanput u roku od 15 dana ili obro no, a najduže na period od 36 mjeseci.

VI Sudionik koji uspije u javnom nadmetanju dužan je sklopi ugovore o uvje ma priklju enja na vodovodnu, niskonaponsku, plinsku i kanalizacionu mrežu s nadležnim distributerima. Sklopljenim ugovorima odredi e se uvje pla anja.

Sudionik koji uspije u javnom nadmetanju dužan je snosi naknadu za promjenu namjene zemljišta.

VII Kupoprodajni ugovor e se sklopi tek nakon isplate cjelokupne cijene zemljišta.

VIII Parcele koje se ne e proda na ovom javnom nadmetanju, prodavat e se svaki prvi utorak u mjesecu i to s po etkom u 12,00 sa , s obvezom prijave zainteresiranih u Upravi Grada Preloga, Prelog, Glavna 33.

IX Detaljne informacije mogu se dobi u Upravi Grada Preloga, Prelog, Glavna 33 ili na tel. 040/638-686.

GRAD PRELOG

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Ordinacija op e medicine dr. Bernardica Somo i, traži AKOVEC, F. Pun eca 2, traži 1 DOKTOR OP E MEDICINE na odre eno vrijeme, položen stru ni ispit, javi se na 098 744913 ili e-mail: bernardica.somodji@ ck.t-com.hr Natje aj otvoren do 31.12.2010 2. ELLIT d.o.o. HODOŠAN, traži 1 KONOBAR / KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098 528570. Natje aj otvoren do 8.12.2010.

3. ALLIANZ ZAGREB d.d., Poslovnica akovec AKOVEC, K. Zrinski 1/1, traži ZASTUPNIK/ZASTUPNICA-višeizvršitelja,VŠS,SSS, poželjno radno iskustvo na is m ili sli nim poslovima, voza ka dozvola B kategorije, poslovna prodajna orijentacija, profesionalnost, poduzetnost i sklonost mskom radu, komunikacijske i prezentacijske vještine, životopis sa zamolbama dostavi na gornju adresu ili na e-mail: dijana.kolac@allianz.hr Natje aj otvoren do 15.12.2010.

4. ARES d.o.o. AKOVEC, traži 1 KONOBAR/KONOBARICAnaneodre enovrijeme, mjesto rada Domašinec, Ca e bar MIBA , javi se na 099 6667700. Natje aj otvoren do 04.12.2010.

5. Ordinacija op e medicine dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak ŠENKOVEC, M. Tita 44, traži 1 DOKTOR OP E MEDICINE na odre eno vrijeme, položen stru ni ispit, mogu nost smještaja, voza ki ispit B kategorije, javi se na 098 633147. Natje aj otvoren do 31.12.2010.

6. Auto-elektrika Novak d.o.o. PRELOG, Nikole Tesle 21, traži 1 INŽENJER/INŽENJERKA ELEKTROTEHNIKE ILI STROJARSTVA za održavanje dijagnos kih ure aja na odre eno vrijeme, znanje engleskog jezika, javi se osobno na gornju adresu ili na tel. 040 645861. Natje aj otvoren do 11.12.2010.

7. ZLATNE RUKE d.o.o. ŠENKOVEC, M. Tita 19a, traži 1 PRODAVA /ICA u pekari, 1 KV PEKAR, 1 PKV PEKAR na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, mjesto rada Šenkovec, pekara "SEFINO", javi se na 099 1923155, 040 343141. Natje aj otvoren do 18.12.2010.

8. P-M KOMPONENTE d.o.o. PUŠ INE, traži 1 CNC GLODA , 1 CNC TOKAR na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javiti se na 040 895550. Natje aj otvoren do 31.12.2010.

9. Dom za starije i nemo ne osobe STUBI AR M. Središ e, Kolodvorska 32, traži 1 MEDICINSKA SESTRA/TEHNI AR na odre eno vrijeme - zamjena za porodiljni dopust, radno iskustvo 1 godina, položen stru ni ispit, javi se na 543-511. Natje aj otvoren do 15.12.2010.

10. TOM-LON NEDELIŠ E, Vrtna 37, traži 1 KV, PKV BRAVAR sa radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, javiti se na 098 9087412. Natje aj otvoren do 31.12.2010.

11. ALOPEK STROJARSTVO d.o.o. PUŠ INE, akove ka 136, traži 1 VŠS, VSS INŽENJER STROJARSTVA ILI DIPL. ING STROJARSTVA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, 5 godina radnog iskustva u projek ranju u proizvodnji poljoprivrednih i gra evinskih strojeva, znanje engleskog jezika, voza ki ispit, javi se na 040 895252, 0951895252 ili dostaviti, pismenu zamolbu na gornju adresu. Natje aj otvoren do 20.12.2010.

12. Domjani tekstil d.o.o. SLEMENICE, traži ŠIVA I TEKSTILA – više izvršitelja na neodre eno vrijeme uz probni rad, radni iskustvo obavezno, javi se osobno ili 865230. Natje aj otvoren do 31.12.2010.

13. Ca e bar CASABLANCA NOVAKOVEC, traži 1 KONOBAR/KONOBARICA na neodre eno vrijeme, rad vikendom i praznikom, javi se na 098 9138465. Natje aj otvoren do 31.12.2010.

14. MARTId.o.o.PRELOG,traži1STROJARSKI TEHNI AR/TEHNI ARKA ili STROJARSKI INŽENJER na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, potrebno znanje rada na ra unalu - tehni ko crtanje AUTOCAD, dostaviti pismene zamolbe na e-mail: o ce@mar .hr Natje aj otvoren do 24.12.2010.

15. MIDA d.o.o. AKOVEC, K. Zrinski 2, traži 1 DJELATNIK/ICA za prodaju u slas arnici/pekari, na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 091/5828-639. Natje aj otvoren do 31.12.2010.

16. Ordinacija op e medicine Martina Novinš ak, traži AKOVEC, I.G. Kova i a 1e 1 LIJE NIK/ICA OP E MEDICINE na odre eno vrijeme – zamjena, licenca Hrvatske lije ni ke komore, javi se na 372-305. Natje aj otvoren do 31.12.2010.

17. PEKARA "IN" NEDELIŠ E, akove ka 57, traži 1 PKV, KV PEKAR na neodre eno vrijeme uz probni rad, poželjno radno iskustvo, zva na 091 1693141 od 10,00 do 13,00 sa .

Natje aj otvoren do 10.12.2010.

18. LJEKARNA AKOVEC AKOVEC, V. Morandinija 1, traži 2 MAGISTRA/E FARMACIJE na neodre eno vrijeme, uz zamolbu dostavi : domovnicu, diploma FBF, odobrenje za samostalan rad. Natje aj otvoren do 15.12.2010.

19. Dom za starije i nemo ne osobe JAPA ŠTRIGOVA, traži 1 MEDICINSKA SESTRA na neodre eno vrijeme, poželjno stru ni ispit ali nije uvjet, javi se na 098 259865. Natje aj otvoren do 08.12.2010 20. INTER-VILI ARI d.o.o. M. Središ e, Sla ne bb, traži 1 KV MEHANI AR sa radnim iskustvom na servisu vili ara, poznavanje rada s dijagnos kom, javi se na 098 426476.

Natje aj otvoren do 31.12.2010.

21. POLJODISKONT AGROTIM d.o.o.

GORI AN, Murska 3, traži 2 INŽENJERA/ INŽENJERKE POLJOPRIVREDE ili (sa ili bez

IZ MATI NOG UREDA RO ENI LORENA KOVA , k i Ivanke i Kristijana; VITA SOBO AN, k i Nataše i Franje; KLARA MILJAN I , k i Katarine i Denisa; DOMAGOJ MAR EC, sin Jasmine i Jurice; ADRIANA TOPLEK, k i Jelene i Daria; ŽAN VINKOVI , sin Danijele i Ernesta; FRAN ZADRAVEC, sin Sandre i Željka; MILENA VUGRINEC, k i Tihane i Maria; ANDRO KLOBU ARI , sin Ivane i Ivana; ROBIN MIHALAC, sin Silvije i Damira; KARLO ŠKORJANEC, sin Tatjane i Mihaela; ERMIN ORŠOŠ, sin Vesne i Zlatka; TEA ZEMBER, k i Veronike i Denisa; LUCIJA HERIC, k i Dušanke i Sre ka; EDI HORVAT, sin Danijele i Edvina; VITO HORVAT, sin Marije i Zdravka; LOVRO LIPOVAC, sin Mirele i Gorana; VERONIKA VELKO, k i Katrine i Dalibora; LOVRO BEN , sin Marine i Silvia; GABRIEL KVAKAN, sin Ines i Andrije ( akovec) VJEN ANI Samira Abu-Zeid i Kristijan Vincek, Maja Škvorc i Nino Kontrec, Julia Lucia Štimec i Darko Kr mar ( akovec); Mihaela Mikuli i Robert Kraja i , Patricija Pintari i Dražen Podgorelec (M. Središ e); Marta Mihalec i Andrija Sobo anec, Tamara Bartoli i Nikola Lisjak (Prelog); Sanja Hriberšek i Vjekoslav Novak (Štrigova) UMRLI Marija Lukman ro . Domjani r.

1940., Vjekoslava Horvati ro . Taritaš r. 1925., Franjo Bujan r. 1936., Tatjana Vidovi ro . Aršinova r.

1965., Terezija Drvenkar ro . Srnec r. 1933., Terezija Patr evi ro . Podgorelec r. 1921., Stjepan Mar etko r. 1931., Vinko Baksa r. 1933., Ana Pintari ro . Kamenar r. 1932., Ivan Cimerman r. 1954., Valerija Kontrec ro . Holzleitner r. 1934. ( akovec); Ivan Miser r. 1935., Marija Smolek ro . Vuk r. 1941., Ladislav Karloci r.

1953. (Kotoriba); Barbara Vinkovi ro . Vaupoti r. 1914. (Nedeliš e); Biserka Bermanec ro . Tomaši r.

1964. (Prelog);

radnog iskustva) ili POLJOPRIVREDNI TEHNI AR/TEHNI ARKA sa radnim iskustvom i položenim ispitom iz zaštite bilja (nije uvjet) na neodre eno vrijeme, mjesto rada D.Dubrava, javi se osobno na gornju adresu ili na mob: 091 2340052. Natje aj otvoren do 15.01.2011.

22. MULTI-ING d.o.o. DRAŠKOVEC, Draškovi eva 15, traži 20 MONTERA na neodre eno vrijeme, javiti se osobno na gornju adresu ili na tel. 040 643205 begin_ of_the_skype_highligh ng ili na mob. 099 6655006. Natje aj otvoren do 14.01.2011.

23. Dom za žrtve obiteljskog nasilja "Sigurna ku a" PP 160, 40000 AKOVEC, traži 1 RAVNATELJ/ICA Doma za žrtve obiteljskog nasilja "Sigurna ku a", visoka stru na sprema, diplomirani socijalni radnik/ica, hrvatsko državljanstvo, najmanje tri godine radnog iskustva u djelatnos socijalne skrbi i položen stru ni ispit, voza ki ispit "B" kategorije, ravnatelj/ica imenuje se na mandat od e ri godine uz prijavu na natje aj kandida trebaju priloži u izvorniku ili ovjerenoj preslici; životopis, domovnicu, dokaz o ste enoj stru noj spremi, stranice radne knjižice sa osobnim podacima i podacima o stažu, dokaz o ispunjavanju uvjeta o posjedovanja 3 godine radnog iskustva u struci (npr. ugovor o radu, odgovaraju e rješenje ili sl.), potvrdu nadležnog suda da pro v kandidata nije podignuta optužnica a niti da je izre ena nepravomo na osu uju a presuda za kaznena djela za koju je predvi ena nov ana kazna ili zatvor ne stariju od mjesec dana, dostavi na gornju adresu s naznakom "Natje aj za ravnatelja/ icu". Natje aj otvoren do 15.12.2010.

24. Dje ji vrti Ružica GORI AN, traži 1 ODGOJITELJ/ODGOJITELJICA PREDŠKOLSKOG ODGOJA stru no osposobljavanje za rad, mogu se javi i apsolven , javi se osobno na gornju adresu ili na mob. 098 1819674. Natje aj otvoren do 02.01.2011.

25. Jurkovi Stolarija PRIBISLAVEC, V. Žganca 18, traži 2 KV, PKV STOLARA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 3 godine, javi se na 098 242255. Natje aj otvoren do 23.12.2010.

26. K.G. MEDIA d.o.o. 52440 PORE , Pionirska 1a, traži 1 SSS, VŠS, VSS REFERENT ZA ONLINEOGLAŠAVANJE,mjestorada akovec, znanje iz ekonomije i marke nga, interes za Internet ak vnos iz djelokruga online marketinga, prednost kandidati ma koji imaju iskustva u uredskom poslovanju i poznavanju Internet poslovanja, znanje stranih jezika engleski i njema ki, zamolbe dostavi na e-mail: online@kg-media.hr Natje aj otvoren do 24.12.2010.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

RADOVANU FRANKOVI U 11.12.1994. - 11.12.2010.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IN MEMORIAM na hrvatskog branitelja

RADOVANA FRANKOVI A 11.12.1994. - 11.12.2010.

Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

BRANKU KRALJI U 7.12.1998. - 7.12.2010.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

TOYOTA COROLLA 1.6 16V VVTi Blue Edition mod. ‘06.g., 65tkm, serv. knj., odli no stanje, 8900 eur; 099/310-9845 CITROEN C3 HDI SX, 2004.g., 1.vl., sva oprema, crni, 67tkm, servisna, 5.500eur; 095/5713171 JUGO KORAL 55 1984.g., reg. do 30.11.2010., zbog bolesti hitno prodajem, tel. 040/328-587 ili 098 1837 022 ALUMINIJSKE FELGE sa zimskim gumama Fulda M+S dim. 235/65 R17 orig. za v w Toureg. tel.

091/970-1929 PRODAJEM GOLF III 1.9 GTD 1992 god., reg do 2/2011, met. crni, puno opreme, motor i limarija odli ni, o uvan, 1950 eur, mob. 099/512-0081 KUPUJEM vw automobile neispravne ili oĹĄte ene do 15g. staros i traktore neispravne, ispravne ili u loĹĄijem stanju od vlasnika, Tel: 092 205 1831 BMW 318i 1995.g., klima, motor i lim u odli nom stanju, redovito servisiran, servo, centr. zaklj., el. podiza e, novi remeni, ko nice i kugle, te novi svi 4 plinski amor zeri, cijena 3.250 Eur za gotovinu, cijena zamjene 3.800 Eur, mob. 092 254 29 53 KUPUJEM KARAMBOLIRANI AUTOMOBIL novijeg godiĹĄta, mob. 095 8372 482.

TOYOTA COROLL A D - 4D Luna 2005.g., 80tkm, servisna, sva oprema, reg do 9/2011, besprijekorna, kupljena nova kod Ĺ avore, 9.700 eur, mob 095/533-1983 TOYOTA COROLLA 1.6 16V VVTi Blue Edition mod. 2006.g., 65tkm, serv. knj., odli no stanje, 8.600 eur; 099/310-9845 KOMBI VW LT 35 2,5TDI 2003.g., furgon maxi, odli no stanje, cijena 6.200 Eur, mob 098/273-510 PRODAJEM SKUTER marke SYM 2006.g., servisiran i garaĹžiran, hitno. mob. 091 5585 930 KOMBI VW T4 TRANSPORTER 1.9TD poviĹĄeni, u odli nom stanju, cijena 2.500 Eur, mob. 091/333-2223 PRODAJE SE OPEL VECTRA 2.0i 1995.g., cdx oprema, reg. do 4/2011., mob. 098/946-5206 PRODAJEM GOLF V 1.4 2004.g., u odli nom stanju, reg. do 8./2011., napravljeni je veliki servis, nove ljetne gume s felgama, nove zimske gume s felgama. mob. 098 813 441 MERCEDES 190E 1984.g., automa k, neregistriran, uĹĄ uvan, vrlo povoljno, mob. 099 241 4596 PRODAJEM VOLVO V40 karavan 1.9 dizel, reg. do 8./11., mob.

091/510-1064 RENAULT MEGANE 1.6 coupe 66KW, 1996.g., 1.reg. 2004.g., neregistriran, Ĺžute boje, abs, klima, malo oĹĄte en prednji branik, nove gume 175/65 R14 Dunlop, novi diskovi, novi auspuh, motor jako dobar, mala potroĹĄnja, cijena 1.900 eur, mob. 095/803-7109 PRODA JEM DVIJE GUME Fulda dim. 175/65/14 za opel astru s felgama 4 rupe, ET 49, mob.

098/9163-783 PRODAJEM DIJELOVE MEHANIKE I LIMARIJE za renault 5, alu felge 13 cola 4x100 sa Michelin gumama i eurokuku. mob. 091/5130-939 PRODAJEM GOLF II dizel 1986.g., reg. do 6/11., bijeli, ispravan, vrlo povoljno, mob. 098/829-035 PRODAJEM R-5 benz 1993.g., neregistriran, spreman za tehni ki, mob. 091/5130-939

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRO DA J E S E Z A S TAVA 7010 1986.g., registrirana, u dobrom stanju, nove gume, i mercedes 240 linija 123, 1980.g., neregistriran, u ispravnom stanju, mob.

091/170-7308 PRODAJE SE FORD ESCORT 1.8TD 1997.g., tel. 364-040 KUPUJEM AUTOMOBILE ispravne, neispravne, novije, starije, karambolirane, moĹže i stare olupine, te prodajem seat toledo dizel neregistr., 499 eur, mob. 098/777-095 OPEL CORSA 1.4i 1995.g., reg. do 2./11., servo, ĹĄiber, zr. jastuci, opremljen za zimu, nedavno servisiran, cijena 1.400 eur, tel.

865-191

POLJOPRIVREDA PRODAJEM KOMBAJN ZA KRUMPIR Anna ili mijenjam za krumpir, mob. 091/761-3006 PLASTENICI ZA GREDICE, metalni, montaĹžni, 1x3m, prodajem, cijena od 180-320 kn. tel. 040 821 110 ili mob. 091 888 3566.

PRODAJEM TRAKTOR Stayer KLI, 17KS 1956.g. ure en, o uvan, registriran cijelu godinu. mob.

091/528 6669 KUPUJEM TR AK TOR IMT, Ursus, Zetor moĹže i neispravan do 10.000 kn. Tel: 091 140 2603 TRAK TOR IMT 533, 540 i 542 prodajem dijelove mehanike ili kupujem iste te neispravne. Tel: 098/130-7004 P R O D A J E S E M O T O K U LT I VAT O R H o n d a F - 6 0 0 , m o b .

098/176-0060 PRODAJEM KOMBAJN Far 900 s kabinom i 2 hedera, kiper prikolicu 2-osovinku 15T i ťpricu KŽK od 320 lit., povoljno, mob.

098/170-5311 PRODAJEM TRAKTOR Zetor 4712 s kabinom, sa uvan, registriran, 1-brazdni plug visoki 16cola, te mladog ovna i bre u ovcu za samo 200 eur, mob. 098/190-3753 PRODA JE SE TRAKTOR Stayer 18KS s plugom i branama, tanjura a 20 diska, plug IMT visoki, kosa IMT zadnja, sjetvosprema i bera Tornado 40., tel. 865-126 ili 091/517-5821

USLUGE

KERAMI ARSKI OBRT PINK – kerami ko kamenarski radovi, te manje adaptacije, kvalitetno i profesionalno izvo enje. Rad i po terenu. Tel. 091/557-8649

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzomontaŞnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, mob. 091 559 4332 GLAZBENI SASTAV slobodan za feťte i svadbene sve anos , mob 095 888 48 48 ODGOJITEL JICA uva djecu u svom domu u akovcu, tel.

040/384-197 DIPLOMIRANI EKONOMIST pruŞa pomo u u enju i vjeŞbanju zadataka iz knjigovodstva i matema ke te pomo djeci osnovne i srednje ťkole u u enju svih ťkolskih predmeta i pisanja doma e zada e. Mob: 091 528 66 71 APSOLVENTICA daje instrukcije iz zike i matema ke, cijena 50 kn/sat, 098/178-8852 PRIPREMA ZA DRŽAVNU MATURU iz engleskog i hrvatskog jezika. 098/920-8882 UVALA BI DJECU bilo koje dobi u k, Şena sa iskustvom u uvanju, mob. 091/5962-707 NASTAVNICA ENGLESKOG JEZIKA daje instrukcije za osnovnu ťkolu, mob. 098/80-20-60 PODUKE IZ MATEMATIKE I FIZIKE, Ivanovec, tel. 337-262 ili 099/985-8066

POSAO TRAŽIMO DJELATNIKE za rad kod ku e, zarada do 1.000 kn/tjedno. mob. 099/856-7196 SERVIS ZA IŠENJE OBAVLJA USLUGE IŠENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 STARIJA OSOBA TRAŽI osobu za pomo u ku i, poŞeljno da posjeduje auto. tel. 384-597 NA ITE SI HONORARNI POSAO i radite u toplini doma. Zarada prema zaslugama i do 1.000 kn/tjedno. mob. 091/721-9920 TRAŽIM POSAO iť enja u akovcu, uvanje djece, peglanje i ostalo. mob. 099/788-4802

KREDITI PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI DugogodiĹĄnje iskustvo.

Brzo i kvalitetno!

Povoljne cijene usluga i materijala. Č k Čakovec, Istarska I t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

KREDITI BEZ JAMACA za zaposlene i umirovljenike. Povoljno! TraĹžimo suradnike! mob. 098/530-919

POZNANSTVA SLOBODAN DE KO (35) zbog prezaposlenos ovim putem traĹži Ĺžensku osobu za ozbiljnu vezu, mob.

092/2696-213 MUĹ KARAC 55/171, situiran, miran, simpa an, s ku om na selu, traĹži Ĺženu do 47g. za suĹživot ili brak. Na sms ne odgovaram, mob.

098/907-5967

NEKRETNINE – PRODAJA

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570

PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvoriĹĄta i vrta na koriĹĄtenje, Istarsko naselje (ku ice). mob.

099/316-2112

SMS NEKRETNINE OVLAĹ TENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE ÂŤRODIKOMMÂť d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE s lokacijskom dozvolom u Zasadbregu. mob 091/763-6571 KUPUJEM gra evinsko zemljiĹĄte ili ku u za ruĹĄenje u k ili okolici za gradnju obiteljske ku e.

Molim ozbiljne ponude na mob.

098/303-610 PRODAJEM KU U u G. HraĹĄ anu na gl. ces 7km do k i 10km od VĹž, mob 098/297-210.

PRODAJE SE POLA KU E s garaĹžom i oku nicom, svi priklju ci odvojeni, 1/1, tel. 040/363-018 PRO DA J E S E G R A E V I N S KO ZEML JIĹ T E u Pr ibislavcu za samostoje u ku u. mob.

098/226-119 PRODAJEMO STAN od 111 m2 u akovcu F. Pun eca 4, novogradnja, 2. kat, lift, logie, parking, garaĹža, spremiĹĄta, kvalitetno i moderno ure en. mob. 098 241 126 PRODAJEM KU U u D. Dubravi sa 1400 etvornih metara oku nice. mob 098 1625 200 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 66 m2 u Donjem Kraljevcu, mob.

098/970-7011 PRODAJE SE APARTMAN u Novalji od 61,70 m2 , pogled na more, 2 spava e sobe, kompl. namjeĹĄten, protuprovalna vrata, sat. antena, klima, tenda, 2 parkirna mjesta, uporabna dozvola, useljivo odmah, namjeĹĄtaj i kuh. apara u cijeni. Mog. zamjene za automobil ili stan u k, cijena 105.000 eura, Mob. 095/820-7273 PRODAJEMO GRADILIĹ TE u NedeliĹĄ u vel. 1050m2, hitno. mob 091 5585 930 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaĹža, dvoriĹĄte. mob.

098-393-170 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u Murskom SrediĹĄ u, mob. 098/954-9775 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE KU A katnica blizu centra k, zva iza 16 sa na tel.

364-093 FRIZERSKI SALON, novi, namjeĹĄten, akovec, ulica Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559 STAN 2-sobni i 3-sobni s garaĹžama, novogradnja (ispod Ĺ afrana), kredit osiguran, prodajem, tel.

098/241-559 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k, visoko prizemlje, povoljno. mob. 091/572-4557 STAN 4-SOBNI (etaŞa), novogradnja, ispod Šafrana, s garaŞom, kredit osiguran. mob 098/241-559 PRODAJEM KU U s oku nicom, centar k, te iznajmljujem dva posl. prostora, tel. 310-406 PRODAJEM KU U u k, livadu Žiro u u Puť inama i ku u u Dragoslavcu, hitno i povoljno. mob.

095/845-3568 ili 095/863-5487 PRODAJE SE STAN u centru grada, mob. 098/806-339 ZEML JIĹ TE - plato iznad Ĺ trigove cca 50x60m, prekrasan poloĹžaj. Agencije isklju ene!

Samo ozbiljne ponude na mob.

091/9170-878 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE kod juĹžne zaobilaznice, pogodno za gosp. namjenu, povr.

1196m2, tel. 333-605 PRODAJEM VO NJAK I VINOGRAD s vikendicom u Dragoslavcu, 600 hv, mob. 098/935-6187 PRODAJEM JEDNOSOBNI STAN u k od 41m2, mob. 099/855-7873 PRODAJE SE KU A i gradiliĹĄte u Selnici ili se mijenja za stan u k ili Lendavi, tel. 00386/41-249-325 PRODAJE SE KATNICA u Totovcu, plin, voda, te dvije plinske pe i i bojler za toplu vodu, vrlo povoljno. tel. 337-629

PODTUREN - stariju ku u s dvoriĹĄtem i gospodarskim objektima prodajem - 11.000 EUR. tel.: 00386/31-444-788

IZNAJMLJIVANJE TRAŽI SE U NAJAM POSLOVNI PROSTOR pogodan za kafi , sa ili bez ugost. opreme. Pismene ponude slati na: p.p. 7, 40328 Donja Dubrava IZNA JML JUJEM 2-sobni stan u centru akovca Tel. 098/181-7372 IZNAJMLJUJE SE CAFFE BAR u Ma kovcu. tel. 098/777-084 IZNA JML JUJEM DVOS OBNI KOMFORNI STAN u Murskom Srediť u. mob. 091/5495-873 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA u centru K, namjeťtena, odvojena brojila, kds, internet, parking, idealno za studente, cijena 950 kn. tel. 095 8080 116 IZNAJMLJUJEM STANOVE ZA STUDENTE ILI SAMCE u akovcu, blizina U iteljske ťkole. mob. 098 303 550 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za studentice, tel. 390-291 PRODA JEMO KU U I IZNA JML JUJEMO ODVOJENI STAN u ku i za uslugu odrŞavanja iste, u Murskom Srediť u, tel.

00386/70-832-720 IZNA JML JUJE SE POSLOVNI PROSTOR ispred zgrade Policije, Svetojelenska 13, cijena 1.000 eur, mob. 095/584-8342 TRA ŽI SE JEDAN ILI DVA CIMER A Z A S TAN u Zagrebu, Maksimirska cesta (kod stadiona), hitno i povoljno, mob: 098/970-6563 POVOL JNO SE IZNA JML JUJE DVOSOBAN namjeťten stan u Vukovarskoj ul. u k, mob.

091/911-1488 IZNA JML JUJEM BESPL ATNO (reĹžije uklju ene) obiteljsku ku u na selu urednoj Ĺženi u zamjenu za iĹĄ enje iste, mob.

095/519-7555 T R A Ĺ˝ I S E C IMERIC A , mo b.

091/947-8043

7. prosinca 2010.

GARSONIJERA nenamjeĹĄtena od 30m2 i nenamjeĹĄteni stan od 36m2 u k, iznajmljuje se, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNA JML JUJE SE TROSOBNI STAN u ku i, poseban ulaz, priklju ci, pl. centr. grijanje, mog. grijanja na drva, koriĹĄtenje garaĹže i podruma. mob.

091/5636-323 IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENU SOBU uz upotrebu kuhinje i kupaonice, pogodno za samce ili par bez djece, tel. 343-492 I Z N A J M L J U J E M S TA N o d 46m2 u k na Jugu, odvojena troĹĄila, poseban ulaz, mob.

098/987-1058 IZNA JML JUJE SE TROSOBNI STAN u ku i za studentice ili zaposlene djevojke, moĹže i kao posl. prostor, poseban ulaz. mob. 099/677-4304

ŽIVOTINJE

D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A! , POKLANJAM POLUPERZIJSKE MA I E (crno bijeli) u dobre ruke. tel.

040/821-459 ili 098/132 2005 POKL ANJA SE LIJEPI TIGRASTI MA I star oko 3 mjeseca. Tel. 295-782, Pribislavec.

LABRADOR Ĺ TENCI stari 2.5 mj., crne i Ĺžute boje, 2x cijepljeni, s rodovnikom, prodajem za 1.000 kn.

Mob: 091 3822 459, info na: www. starfromnord.webs.com PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE: Ĺženka ĹĄarene rozele, par plavih rozela. Povoljno! Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 PRODA JEM ZE E VE male za tov, ze ice za rasplod i ze eve o iĹĄ ene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933

7. prosinca 2010.

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM PUDLICE (m+ž) stare 12 tjedana, mob. 095/5641-208 ili 091/3137-855 PRODA JE SE KRMA A bre a 2mj. (200kg) i jedna svinja od 140-150kg za klanje (mog. klanja), tel. 382-371 PRODAJU SE KOKOŠI japanske svilene patuljaste i pijetao. tel.

682-452 PRODAJEM DVIJE SVINJE za klanje, povoljno, mog. klanja i dostave, mob. 091/519-1122

RAZNO TONI d.o.o. prodaje suhi i separirani DRVENI UGLJEN (kocka i komad), uz mogu nost dostave. Donji Kraljevec, tel. 655-444, Podturen, tel.

847-159

PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel. 091/547-0069

RADI SELIDBE POVOLJNO PRODAJEMO kuhinju s aparatima, moma ku sobu Meblo, blagovaonski stol i stolice (vrlo lijepa i kvalitetna crna garnitura), oprema za kupaonicu (ve i umivaonik, ormari i, ogledalo sve Colpa san), TV Sony, trakaste zavjese, tepihe i dr. mob. 098/539-350 PRODAJEM: el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJU SE RABLJENI BETONSKI STUPOVI, mob. 095/858-143 iPhone 3G 16Gb, korišten, uš uvan, originalna ku ja, sav pribor.

Poklon gumena navlaka. Cijena 1.700 kn. T. 091/2177-558.

PROVEDITE NEZABORAVAN TJEDAN U APARTMANU NA TENERIFIMA – POTPUNO BESPLATNO!!!

Mob. 099/5155-064

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠĆE

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

DVB-T MPEG4 prijemnici

već od

299kn

već od

2799,00 kn ٠ DVB-T prijemnici MPEG2 i MPEG4

DENVER DVBT41 DVBT

Digisat Strong Megasat Denver

već od

150kn 15 info@kerman.hr

www.kerman.hr

PRODA JEM VINO ŠIPON, mob.

099/6766-515 NUDIM NAPITAK PREMA STAROM RECEPTU pro v raka i ostalih teških boles , mob. 091/1347-001 PRODAJEM prozorska krila i balkonska vrata sa izo staklima bez štokova, povoljno, mogu a zamjena, mob. 091 559 4332 PRODAJEM: LCD 82 cm, LG 32LD 420 FullHD MPEG4 - novo, tvorni ki zapakirano, jamstvo, cijena 2.499,00 kn. mob 099/879-3408 PRODA JEMO R ABL JENU BABY ODJE U od 0-12mj., (bodi i, hla ice, majice, kombinezoni), cijena 10kn/ kom, mob. 098 632 384 PRODAJE SE STARINSKA DRVENA PREŠA, pogodna za seoske turizme ili za tesarske obrte. Nazva poslije 16h na tel. 040/584-152.

PRODAJE SE STOL ZA STOLNI TENIS komplet s mrežicom i reke ma, malo korišten, 999,00 kn, tel 688-247 ili 099/8793-408 PRODAJEM kompletan kompjuter Pen um 4 marke Dell, ugra en novi hard disk, novo instalirani xp windowsi, spreman odmah za upotrebu, hitno i povoljno, mob.

091/541-8810 PRODAJEM KALIJEVU PE , mob.

095 87 17 443 PRODAJEM PLAYSTATION 3 igru Killzone 2, orig. zapakirana, nije otvarana, za 150 kn, mob. 095 8600 851 KUPINOVO VINO, ljekovito iz vl. proizv., bogato željezom, mineralima, vitaminima prodajem. Šaljem pouze em. mob. 098 1379 366 PRODA JEM o uvani T V 55cm (400kn), glazbenu liniju (250kn), mobitel Vairy Touch, garancija 1g. (250kn), mobitel Motorola WX295, 2g. garancije (150kn). mob 095/502-4328 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM UGOSTITELJSKU kuhinju i šank s apara ma. te ugost. štednjak, friteze, pl. kotao, roš lj, radni stol, sudoper 1-dijelni i 2-dijelni, salamoreznica, vaga, restoranska kolica (za posluživanje), esspreso aparat, ledomat, gril za pili e. mob. 098 9211 929 PRODAJEM MOBITEL Samsung S5230, touch screen, 3,2 mp camera, potpuno novi, crni, mob.

095/848-9753 PRODAJE SE PLAMENIK za pe , plinski i na lož ulje, svaki po 1.000 kn. mob. 098/1744-764

Ovdje je za samo

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na

PRODAJE REZERVOAR ZA LOŽ ULJE Werit od 1500 lit., za 500 kuna, mob. 095/880-3386 PRODAJEM JAZZ TRUBU s koferom, sa uvano, te kupujem orah u ljusci, mob. 098/942-0015 PRODA JEM IPOD touch 8GB, 3G, novi, zapakirani, garancija 12mj., vrlo povoljno. mob.

091/148-7397 PRODAJEM dj. kombinezon (skafander) 3-4g., malo nošen, i dj. bucne br. 29. mob. 098/9422-698 PRODAJU SE DIONICE Mesne ind.

Vajda. mob. 092/285-4683 PRODAJE SE: regal, garnitura za sjedenje - trosjed, dvosjed, fotelja + stoli (puno drvo hrast), komoda s vitrinom (hrast), tapec. krevet (500kn), škrinja ladi arka (750kn), gume 175/65/14 za 500kn/4kom, klav ijature Yamaha DX-21 (1.500kn), plo a za el. ugradbeni štednjak (200kn), stroj za pranje su a s manjom greškom (100eur); klizaljke m, ž i dj. (150-200kn/par), skije s vezovima (150kn) i pancerice (150-200kn/par). tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJE SE NOVI BRAVARSKI STOL dim. 170x70cm, te pe na petrolej, mob. 098/914-3423 PRODAJU SE DVA STABLA ORAHA u rastu, tel. 334-275 BOŽI NA DRVCA za vani, smreka 3-6m povoljno, smreka u tegli do 1,2m visine 60kn, prodajem. mob.

098/902-1080, Krištanovec PRODAJE SE ZIDARSKA DIZALICA, veliki zup anik za betonsku mješalicu, šiva a mašina Jadranka, ba va od 300lit., a kupuje se starinska puška neispravna, tel.

821-229 KOLEKCIONAR Atila kupuje razne starine. Dolazim doma i pla am odmah u kešu! mob.

092/280-3055 PRODAJE SE SITNI KRUMPIR za ishranu živo nja, cijena 10kn/30kg i slama u balama, mogu a dostava, mob. 098/342-325 PRODAJE SE DJ. KINDERBET bijele boje i dva putna kreve a, mob.

098/632-614

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

ANGIE izgleda kao mješanka tornjaka stara oko godinu dana. Lutala je ulicama grada, ali na sre u ne dugo jer izgleda prili no njegovano. Nažalost nije bila ipirana pa ne možemo prona i njezine vlasnike. Nadamo se da e brzo dobiti novi dom s velikim dvorištem za tr anje i igru. Angie je vrlo dobro udna i pametna kujica. Ukoliko možda znate iji je to pas, molimo javite nam što prije.

SONJA je kujica koja je pretrpjela ružne stvari prije dolaska u azil. I njuškica joj je sva izranjavana, a o i tužne.

No, unato tome, ona s povjerenjem prilazi volonterima u azilu. Nadamo se da e uskoro dobiti novi dom kakvog zaslužuje. Sonja je ro ena 15.1.2008., kastrirana je i nije za lanac.

DUNO je vrlo miran i drag pas izuzetno dobro udne naravi. Sa svojim kratkim nogicama i toplim o ima bio bi dobar obitelji s djecom, ali i starijim ljudima. Pokupljen na cesti i imao je sre e što nije stradao pod kota ima automobila. Ro en je 2.2.2009. i kastriran je, nije za lanac.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

796

UTORAK 7. prosinca 2010.

TV pregled

od 7.12.2010. do 13.12.2010.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Dani slave FILM

UTORAK, RTL, 22:35

ZaĹĄto se muĹĄkarci ponaĹĄaju kao dje aci? Zato ĹĄto mogu! Na povratku sa sluĹžbenog puta, Mitch Martin sazna da je njegova djevojka Heidi nezasitna nimfomanka koja ga ve dugo vremena vara. Kako bi ĹĄto prije zaboravio njihov zajedni ki Ĺživot, Mitch sebi prona e novu ku u, smjeĹĄtenu na rubu mjesnog fakulteta. Vrlo brzo u ku i sve eĹĄ e po inju boraviti njegovi prijatelji Frank Ricard i Beanie Campbell, tako er optere eni osobnim problemima...

Kazna FILM

SRIJEDA, NOVA TV , 23:50

Sam Decker se nakon vojne sluŞbe vra a u staro susjedstvo i poslu nastavnika. Želi promijeni sustav koji je inertan, no ne uspijeva i daje otkaz. Zadnjeg radnog dana mora odradi sate s u enicima koji su zaradili kaznu, a u ťkolu upadne naoruŞani razbojnik s ukradenim kokainom vrijednim milijune s namjerom da ga tamo sakrije. Sam povede problema nu djecu u borbu pro v opasnog uljeza. Redatelj: Sidney J. Furie.

Ljubavnici FILM

ETVRTAK, HRT 2, 21:50

Ljubavni film. Leonard duboko je nesretan i ak pomiťlja na samoubojstvo. Napustila ga je zaru nica u koju je bio zaljubljen i nije se pronaťao u poslovnom pogledu. Zbog toga Şivi s roditeljima, brooklynskim Židovima, koji drŞe kemijsku istionicu, gdje i on po inje raditi. U slobodno vrijeme bavi se fotografijom. U relativno kratkom vremenu upozna dvije djevojke...

Fantasti na petorka FILM

PETAK, NOVA TV, 22:30

Bra a Todd (Erik Stolhanske) i Jan Wolfhouse (Paul Soter) odlaze u Njema ku kako bi prosuli pepeo svoga pokojnog djeda na Oktoberfestu. Tamo nai u na tajno i stolje ima staro podzemno natjecanje, svojevrsne Olimpijske igre u ispijanju piva. Po dolasku u djedovinu njihovi ih ro aci Von Wolfhousen ne do ekaju baĹĄ srda no. Ĺ toviĹĄe, kleve u njihovo naslje e i, najgore od svega, pobijede ih u ispijanju...

Bra a Newton FILM

SUBOTA, HRT 1, 23:00

Gangsterski film. Godine 1919., po povratku iz zatvora gdje je navodno neduĹžan sluĹžio kaznu, TeksaĹĄanin Willis Newton okuplja s trojicom svoje bra e - Jessom, Joeom i Dockom te stru njakom za eksplozive Brentwoodom Glasscockom bandu plja kaĹĄa banaka. Do 1923. oplja kali su osamdesetak banaka od Teksasa do kanadske granice, a onda se nakratko povukli kako bi novac od plja ki uloĹžili u legalan posao - eksploataciju nafte...

Obiteljski kamen FILM

NEDJELJA, RTL, 20:00

05.55 Najava programa 06.00 Tre a dob, emisija za umirovljenike (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.07 Lugarnica, serija 09.52 Vijes iz kulture 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 San Tunes - The Dance Fes val in the Kalahari, dok. lm 11.05 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 11.15 Debbie Travis preure uje 1 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.27 Ĺ˝ivje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 12.32 More ljubavi, telenovela 13.20 Ĺ˝ivot u Africi, serija 14.05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Me u nama 15.00 Luda ku a, hum. serija 15.40 Znanstvena pe ca 16.15 Hrvatska uĹživo 17.00 Vijes 17.15 Hrvatska uĹživo 17.30 HAK “Promet infoâ€?

17.35 8. kat, talk-show 18.20 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 18.31 Naťi i Vaťi, TV serija 19.11 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.12 Dnevnik plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA – 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Hrvatsko prolje e: is ra uni, dok. serija 21.05 DrŞava, selo, grad 22.20 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 22.25 Dnevnik 3 22.50 Sport 22.53 Vrijeme 22.55 Vijes iz kulture 23.05 Lica nacije 23.55 CSI: Las Vegas, serija (12) (R)

00.40 01.25 02.10 02.55 03.40 04.00 04.40 05.10

Život u Africi, serija (R) Eureka, serija (R) Fringe - Na rubu, serija (12) (R) Zavrťni udarac, serija (12) (R) Skica za portret 8. kat, talk-show Znanstvena pe ca (R) Lica nacije (R)

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Johnny Bravo, crtana serija crtana serija Mala TV: TV vr Ninin kutak Crtani lm Danica Dvorac igra aka, serija za djecu (R) Školski program: Navrh jezika Kratki spoj Crno proro anstvo, serija za djecu Beverly Hills, serija Globalno sijelo Prizma, mul nacionalni magazin U istom loncu, kulinarski show Euromagazin Proces Eureka, serija Školski program: Navrh jezika (R) Kratki spoj Kojak, serija Kojak, serija Tree Hill, serija za mlade Dva i pol muťkarca, hum. serija Županijska panorama San Tunes - The Dance Fes val in the Kalahari, dok. lm (R) Hit dana Rukomet, EP (Ž): Hrvatska Island, prijenos CSI: Las Vegas, serija (12) Fringe - Na rubu, serija (12) Dnevnik plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom Zavrťni udarac, serija (12) Retrovizor: Blizu doma, serija (12) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Ciklus ratnih lmova: Mladi lavovi, ameri ki lm Kraj programa

08.50 --------------09.35 10.00 10.45 11.15 12.00 12.35 13.05 13.30 14.15 --------------15.00 15.50 16.45 17.30 18.30 19.00 19.55 20.10 21.55 22.40 23.25 23.35 00.20 01.05 01.50 03.30

05.25 Mi y, animirana serija 05.45 RTL ritam zona - Pri a o...,

glazbena emisija 06.45 RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija 07.45 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 09.00 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 10.15 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 10.40 1001 no , dramska serija (R) 11.50 Ezel, dramska serija (R) 12.50 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.35 An eo i vrag, telenovela 15.35 Osveta ljubavi, telenovela (dvije epizode) 17.15 Bibin svijet, humoris na serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija 20.45 Ezel, dramska serija 21.35 Jezikova juha, reality show 22.35 Dani slave, igrani lm, komedija 00.20 RTL Vijes , informa vna emisija (12) 00.35 Kona na odluka, igrani lm, triler 02.50 Astro show, emisija uĹživo (18)

06:05 NaĹĄi najbolji dani, serija 06:55 Gospodin Magoo, crtana serija 07:20 Bumba, crtana serija 07:35 Graditelj Bob, crtana serija 07:45 Fi i cvjetno druĹĄtvo, crtana serija 07:55 Jagodica Bobica - Jago sitne pustolovine, crtana serija 08:20 Roary, crtana serija 08:45 Zauvijek zaljubljeni, serija R 9:45 Slomljeno srce, serija R 10:50 Gumus, serija R 12:40 IN magazin R 13:25 Najbolje godine, serija R 14:25 Zauvijek zaljubljeni, serija 15:20 Slomljeno srce, serija 16:15 Gumus, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Gumus, serija - nastavak 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Najbolje godine, serija 20:40 Liga prvaka: Manchester Utd. - Valencia, prijenos 22:45 Ve ernje vijes 23:00 Mr. Bean, serija 23:30 SaĹžeci Lige prvaka 00:00 ista , igrani lm (15) R 01:30 Seks i grad, serija 02:00 Bra ne vode, serija 02:25 Ĺ uma zla, igrani lm (18) 04:00 Ezo TV, tarot show (18) 05:00 IN magazin R 05:45 Kraj programa

Osje obiteljsku ljubav, barem za BoĹži . U danima ususret BoĹži u, obitelj Stone se okuplja u svome obiteljskom domu. Roditelji Sybil (Diane Keaton) i Kelly (Craig T. Nelson) vesele se ĹĄto e se opet na istome mjestu na i sve njihovo petoro djece, savrĹĄeni sin Evere (Dermot Mulroney), neoĹženjeni Ben (Luke Wilson), gluhi homoseksualac Thad (Ty Giordano), ponovno trudna Susannah (Elizabeth Reaser) i neukro va Amy ...

SPORT - IZDVAJAMO

SERIJA HRT 2

22.40

Fringe - Na rubu DOK.SERIJA HRT 1

Rukomet, EP (Ž): Hrvatska – Island SPORT

d’Isere: Svjetski skijaťki kup (M) – slalom SPORT Nedjelja, 12.12., HRT 2, 10.05

Utorak, 7.12., HRT 2 20.10

ZVJEZDANI KUTAK Z

Colin Farrell Petak, RTL, 23:10 sati

Budu i je dobro skinuo teksaĹĄki naglasak u “Zemlji tigrovaâ€? (nau io ga je, ve poga ate, u jednom od country barova), angaĹžiran je za ulogu u vesternu “Ameri ki odmetniciâ€?. Poslije kratke romance oĹženio 19-godiĹĄnju glumicu Ameliu Warner, ali su se razveli ve nakon etiri mjeseca. Uslijedila je odli na uloga u ratnoj drami o rasizmu “Hartov ratâ€?, a tom prilikom sprijateljio se i s joĹĄ jednim macho glumcem, Bruceom Willisom. Nakon toga je angaĹžiran od joĹĄ jednog velikog redatelja, te glumi ambicioznog policajca u SF-u Stevena Spielberga “Specijalni izvjeĹĄtajâ€?. Osim ĹĄto konstantno puni kina i tabloide svojim gluma kim i be arskim nastupima, Farrell se drĹži i svojih obiteljskih korijena. Ne namjerava se preseliti u Ameriku ve smatra Irsku svojim pravom domom, a osim sa Eamonom (koji sada vodi gluma ku ĹĄkolu u Dublinu) i Catherine, sura uje i sa drugom sestrom Claudine, koja je radila kao njegova osobna asistentica. Iz jedne od propalih veza (s modelom Kim Bordenave) ima sina Jamesa.

10:10

SPORT NOVA TV

20:40

San Tunes

Liga prvaka: Man Utd - Val

Prije dolaska Europljanâ njima su pripadala velika prostranstva juŞne Afrike. Otada su poznati kao Buťmani, ťto je pojam kojim se i suviťe lako osporava umjetni ka genijalnost, poznavanje prirode i ekologije naroda San, kako se sami nazivaju. Poťto su protjerani iz vlas h zemalja i postali Şrtve jednostrano oktroirane drŞavne socijalne pomo i, ve ina od oko 50.000 pripadnika plemena San, koji su danas stanovnici Bocvane, vodi turoban Şivot na rubu neko svojih Şivotnih prostora kao nadni ari, bezemljaťi i nezaposleni. No jedanput na godinu pjeť ana polja pus nje Kalahari pretvaraju se u pozornicu za njihove tajanstvene plesove u transu...

Nova TV i sportski portal Gol.hr donose novu poslas cu za ljubitelje Lige prvaka. Gol.hr svojim e posje teljima pruĹži dvostruki nogometni uĹžitak. Uz prijenos utakmice Manchester United i Valencije, portal e prenosi i okrĹĄaj izme u Twentea i To enham Hotspura. ‘Crveni vragovi’ s Old Tra orda i â€˜Ĺ iĹĄmiĹĄi’ s Mestalle sve brige oko prolaska skupine rijeĹĄili su i prije posljednjeg kola. U zavrĹĄnih 90 minuta u Manchesteru ostalo je samo odgovori na pitanje tko u knock-out fazu ulazi kao pobjednik skupine. Manchester pred Valenciom ima tri boda prednos i remi mu je dovoljan za osvajanje prvog mjesta...

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje 18:10 Jukebox 19:00 Me imurje danas 19:20 VOA 19:30 Hrana i vino 20:00 Od Mure do Drave 21:00 Me imurje danas 21:30 Psi lutalice, drama 23:15: Zapisano u zvijezdama 00:15 Me imurje danas 00:30 Erotski program 01:30 Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:00 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu KN INTERVJU TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija ZASTUPNI KI KLUB IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA kontakt emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

MAGAZIN RTL

23.30 18.00

Exkluziv Tabloid

HUM.SERIJA NOVA TV

23:00

Mr. Bean

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroťki Infokanal 08.35 TV prodaja 09.05 Stras , Tv nadaljevanka 09.35 Dober Dan, Koroťka 10.25 Na Lepťe 10.50 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 11.45 NLP s Tjaťo Železnik, Razvedrilna oddaja 14.45 Bleť ica, oddaja o Modi 15.15 Izvir(N)I, oddaja o Ljubiteljski Kulturi 15.50 Studio City 16.45 Glasnik, oddaja TV Maribor 17.10 Mostovi - Hidak: Kanape – KanapÊ 17.40 Podjetniki, Mi Smo Face! 18.05 Lillehammer: Evropsko prvenstvo v rokometu (Ž), Slovenija - MadŞarska, prijenos 19.40 Babilon.si: Fe ťi (VPS 19.45) 20.00 loveťka Opica, Angleťka Dokumentarna Serija 20.50 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 21.20 Dediť ina Evrope: Sveta Kapela v Parizu, Francoski Dokumentarni lm 22.35 Nepri akovan Obrat, Francosko-Ameriťki lm, ponovitev 00.40 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Zabranjena ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Big Brother 21.00 Provjereno 222.05 Dr. House, serija 23.00 24 UR 23.20 Chuck, serija 0.15 30 kamen, serija 0.45 Ĺ est modela, serija 1.30 No na panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 StaĹžist, hum. serija 10:30 SOKO KitzbĂźhel 11:15 Die Ăœber ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die SchlĂźmpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 StaĹžist, hum. serija 20:15 SOKO KitzbĂźhel 21.00 ZiB Flash 21.10 Ameri ki lm 22.45 Lije nikov dnevnik, serija 23.35 No ni program

SRIJEDA 8. prosinca 2010.

06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.28 12.32 13.20 14.05 14.14 14.18 15.00 15.40 16.15 17.00 17.15 17.30 17.31 18.10 18.25 19.05 19.08 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 22.10 22.50 23.15 23.18 23.20

Najava programa Me u nama (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Lugarnica, serija Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas Im Reich des gelben Berges, dok. lm Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom More ljubavi, telenovela Život u Africi, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Rije i život: Što darova za Boži ?, religijski program Luda ku a, hum. serija Alpe Dunav Jadran Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK „Promet info“ 8. kat, talk-show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Naši i Vaši, TV serija Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom The Day John Lennon Died, dok. lm Novo doba, TV serija Mi Hrva Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture

ETVRTAK 9. prosinca 2010.

23.30 00.20 01.05 01.50 02.35

Drugi format Život u Africi, serija (R) Eureka, serija (R) Fringe - Na rubu, serija (12) (R) Nove avanture stare Chris ne, hum. serija 02.55 Prekid programa radi redovnog održavanja ure aja 05.00 Mi Hrva (R) 05.30 Alpe Dunav Jadran (R)

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 --------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 13.30 14.15 --------------15.00 15.55 17.35 17.55 18.30 19.00 19.45 19.56 20.25 20.35 22.35 23.20 23.30 00.15 00.35 01.20 02.05 03.45

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Johnny Bravo, crtana serija crtana serija Mala TV: TV vr EBU drama Dvorac igra aka, serija za djecu (R) Školski program: EBU dokumentarac za mlade Ta poli ká Crno proro anstvo, serija za djecu Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Eureka, serija Školski program: (R) EBU dokumentarac za mlade (R) Ta poli ká Kojak, serija Košarka, EL (ž): Gospi Fenerbahce, prijenos Dva i pol muškarca, hum. serija Dok. program Županijska panorama Im Reich des gelben Berges, dok. lm (R) Hit dana Putne bilježnice: Kuba, dok. serija (R) Nogomet, LP - emisija Nogomet, LP: Šahtar - Braga, prijenos Nogomet, LP - emisija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Fringe - Na rubu, serija (12) Nove avanture stare Chris ne, hum. serija Retrovizor: Blizu doma, serija (12) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Ciklus ratnih lmova: Tora!

Tora! Tora!, ameri ki lm Kraj programa

05.55 Mi y, animirana serija

06.10 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija 08.15 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 09.35 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 10.45 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 11.15 1001 no , dramska serija (R) 12.00 Ezel. dramska serija (R) 12.50 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.40 An eo i vrag, telenovela 15.35 Osveta ljubavi, telenovela (dvije epizode) 17.20 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija 21.00 Ezel, dramska serija 21.55 Kos , krimi serija (12) 22.50 Put osvete, krimi serija 23.45 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 00.45 RTL Vijes , informa vna emisija 01.00 Tajna mog uspjeha, igrani lm, komedija 02.50 Astro show, emisija uživo (18) 03.50 Zaboravljeni slu aj, krimi serija (R)

06:05 06:55 07:20 07:35 07:45 07:55 08:20 08:45 09:45 10:50 12:40 13:25 14:25 15:20 16:15 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:05 21:45 22:35 23:35 23:50 01:35 02:05 02:30 04:00 05:00 05:45

Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Jagodica Bobica - Jago sitne pustolovine, crtana serija Roary, crtana serija Zauvijek zaljubljeni, serija R Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R IN magazin R Najbolje godine, serija R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Lud, zbunjen, normalan , serija Periferija City, serija R Ve ernje vijes Kazna igrani lm (15) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Zlo in, igrani lm (15) Ezo TV, tarot show (18) IN magazin R Kraj programa

TALK SHOW HRT 1

06.00 Najava programa 06.05 Rije i život: Što darova za Boži ?, religijski program (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.07 Lugarnica, serija 09.52 Vijes iz kulture 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Malawi and the Lake of Stars, dok. lm 11.00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12.16 TV kalendar 12.30 More ljubavi, telenovela 13.20 Život u Africi, serija 14.05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Trenutak spoznaje 15.00 Luda ku a, hum. serija 15.40 Doma i dok. lm 16.15 Hrvatska uživo 17.00 Vijes 17.15 Hrvatska uživo 17.30 HAK “Promet info” 17.35 8. kat, talk-show 18.20 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 18.31 Naši i Vaši, TV serija 19.11 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.12 Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 1 pro v 100, kviz 21.05 Otvoreno 21.55 Pola ure kulture 22.30 Dnevnik 3 22.55 Sport 22.58 Vrijeme 23.00 Vijes iz kulture 23.10 Na rubu znanos 00.00 Život u Africi, serija (R) 00.45 Eureka, serija (R)

01.25 02.15 03.00 03.10 03.20 04.10 04.40 05.10

Fringe - Na rubu, serija (12) (R) Oprah show (R) Fotogra ja u Hrvatskoj Znanstvene vijes (R) Na rubu znanos (R) Dok. lm (R) Pola ure kulture (R) 8. kat, talk-show (R)

06.00 06.15 06.20 07.00 07.25 07.50 ---------------------08.25

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Johnny Bravo, crtana serija crtana serija Mala TV TV vr Crtani lm arobna plo a - 7 kon nenata Dvorac igra aka, serija za djecu (R) Školski program: Kokice Abeceda EU Crno proro anstvo, serija za djecu Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Eureka, serija Školski program: (R) Kokice (R) Abeceda EU Charms for the Easy Life, ameri ki TV lm Generacija Y Znanstvene vijes Osijek: Tenis: Ivaniševi - Ljubi i , prijenos Malawi and the Lake of Stars, dok. lm (R) Hit dana Rukomet, EP (Ž): Hrvatska Rusija, prijenos Ljubavnici, ameri ki lm Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Fringe - Na rubu, serija (12) Zovem se Earl, hum. serija (12) Retrovizor: Blizu doma, serija (12) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Ciklus ratnih lmova: Ekspres pukovnika Ryana, ameri ki lm Kraj programa

08.50 --------------09.35 10.00 13.30 14.15 --------------15.00 16.55 17.20 17.30 19.00 19.50 20.10 21.50 23.35 23.45 00.30 00.50 01.35 02.20 04.00

05.35 Mi y, animirana serija 05.50 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 06.50 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija

11.10

20.10

SERIJA RTL

22.50

EMISIJA HRT 1

23.10

SERIJA RTL

Na rubu znanosti

Gumus

Osmoga prosinca 2010. navršava se 30 godina od smrti utjecajnog glazbenika Johna Lennona. Taj e dan ljudi zauvijek pam . Bio je to prijelomni trenutak u novijoj povijesti koji je ujedinio svijet u žalovanju. Producent i redatelj Michael Waldmanm, dobitnik nagrade BAFTA, snimio je ovaj uzbudljiv dokumentarac koji rekonstruira posljednji Lennonov dan, sve do forenzi kih detalja. Uklju eni su radijski i televizijski izvještaji, te sje anja njegovih poznanika i drugih s kojima se susreo toga dana prije nego što ga je Mark Chapman ubio. Do najsitnijih je detalja predo en i taj tragi ni doga aj...

Charlie se tek oporavio od ranjavanja metkom i ve s Danijem odlazi na novi zadatak. U malom zrakoplovu koji se prisilno spustio na jednu gradsku ulicu prona en je pilot William Ellis, koji je preminuo nakon što je u njega pucano.

Charlie ga prepozna kao pilota space shu lea u nekoliko misija u svemiru. Kada se povukao u mirovinu 1993., Ellis je pokrenuo uspješnu kompaniju koja proizvodi dijelove za rakete.

Detek vi saznaju da je bio spreman Rusima pla 35 milijuna dolara da ga povedu na još jedno putovanje u svemir.

U raznim politi kim govorima posljednjih se godina po eo pojavljivati izraz - novi svjetski poredak. Izraz zapravo i nije tako nov. Mnogi državnici, od Woodrowa Wilsona do Winstona Churchilla, koristili su ga nakon svakoga od svjetskih ratova kako bi najavili novi svijet u kojem više ne e biti svjetskih ratova, jer e se stvoriti svjetska tijela koja e svijet prakti ki napraviti jednom državom. Bilo je i onih koji kažu da su ti ratovi stvoreni da bi se mogla promovirati ideja novog svjetskog poretka. Kako god da bilo, novi svjetski poredak danas je etiketa pod kojom se uvode promjene koje bi navodno trebale stvoriti stabilan svijet bez ratova...

Kada dozna da je Gumuš trudna, Šeref se jako razveseli i velika joj je potpora. Odlu uju Mehmetu oprezno objaviti tu vijest. Atmosfera je kod Šadoglua tjeskobna zato što Pinarin otac Ahmet nije prisutan kad Onur dolazi zatražiti njezinu ruku od obitelji. To najviše ražalosti Pinar. Ahmetov odlazak k Zejnep zbližava cijelu obitelj. Po inje uzbu enje zbog vjen anja. Gumuš je nemirna zbog Derin, jer se zbližila s Mehmetom. Gumuš e osmisliti Pinarinu vjen anicu. Mehmet i Derin sve su bliži zato što je ona jedino s njim podijelila svoju tajnu. Mehmet nikomu ništa ne govori i ubrzava poslove...

12:00 16:02 16:02 17:00 17:05 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:15 23:00 23:15 00:15 01:15

08:43 08:45 09:00

12:00 VIDEOSTRANICE 16:00 Danas na programu 16:02 Yoga&Pilates 16:30 Hana i vino 17:00 Vijes 17:05 Od Mure do Drave, ponavljanje 18:10 Jukebox 19:00 Me imurje danas 19:20 VOA 19:30 Hrana i vino 20:00 Pove alo 21:00 Me imurje danas 21:30 Samsara, drama 23:30 Me imurje danas 00:00 Erotski program 01:00 Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KOKTEL mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma REPORTAŽE SA ZEMLJE MIRA emisija o prirodi NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

08:20 08:45 09:45 10:50 12:40 13:25 14:25 15:20 16:15 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:05 21:35 22:40 22:55 00:45 01:15 01:40 03:10 04:50 05:50

17.30

17.25

Put osvete 21.55

Kos

EMISIJA HRT 1 TV MAGAZIN NOVA

07:55

Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Jagodica Bobica - Jago sitne pustolovine, crtana serija Roary, crtana serija Zauvijek zaljubljeni, serija R Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R IN magazin R Najbolje godine, serija R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine , serija Lud, zbunjen, normalan, serija Provjereno, informa vni magazin Ve ernje vijes Staklena ku a, igrani lm Seks i grad, serija Vjerovali ili ne, serija Plavuše s faksa, igrani lm (12) Na rubu zakona, serija (12) Ezo TV, tarot show (18) Kraj programa

SPORT HRT 2

The day John Lennon died

SERIJA RTL

06:05 06:55 07:20 07:35 07:45

Osijek: Tenis: Ivaniševi – Ljubi i

Oprah show DOK.FILM HRT 1

07.50 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 09.10 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 10.20 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 10.50 1001 no , dramska serija (R) 11.50 Ezel, dramska serija (R) 12.45 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.35 An eo i vrag, telenovela 15.30 Osveta ljubavi, telenovela (dvije epizode) 17.15 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija 21.00 Ezel, dramska serija 21.45 Ku anice, dramska serija (dvije epizode) 23.35 RTL Vijes , informa vna emisija 23.50 Kos , krimi serija (12) 00.40 Put osvete, krimi serija (R) 01.30 Astro show, emisija uživo (18) 02.30 Tajna mog uspjeha, igrani lm, komedija

22.35

Periferija City

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.20 TV prodaja 11.50 Stras , Tv nadaljevanka 12.25 Spet Doma 14.10 Hri-Bar 15.10 Knjiga Mene Briga - Dušan ater: Džehenem 15.30 Babilon.si: Fe ši 15.50 rno Beli asi 16.05 Umazani Ples, Ameriška nadaljevanka 16.30 Umazani Ples, Ameriška nadaljevanka 17.00 Dobrodelni Miklavžev Koncert 2010, Posnetek Iz Postojne 18.25 Atene: Odbojka, Tekma Lige Prvakov: Olympiakos Ach Volley Bled, prijenos 20.05 Lillehammer: Evropsko prvenstvo v rokometu (Ž), Slovenija - Norveška, prijenos 21.50 Posredovalnica Rabljenih Predmetov: Stara Roba - Nova Raba, Dokumentarni Feljton 22.15 Ivan Cankar: Roman ne Duše, Tv Priredba Predstave Sng Drama Ljubljana 00.05 Slovenska Jazz Scena: Big Band Rtv Slovenija in Lucienne Lon ina, ponovitev 00.50 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Zabranjena ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Big Brother 21.00 Boži na nesre a, lm 22.50 24 UR 23.10 Chuck, serija 0.05 30 kamen, serija 0.35 Šest modela, serija 1.10 No na panorama

6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 No ni program

VIDEOSTRANICE Danas na programu Hrana i vino Vijes Pove alo, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas VOA Hrana i vino Vježbanje demokracije Me imurje danas VOA .HR(poslovni magazin) Okolo k(r)ole Me imurje danas Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

11:00 12:00 12:30 13:30 14:15 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani KN INTERVJU DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA dje ja emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 20 U 20 talk show NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

21.00

Ezel

FILM NOVA TV

22.55

Staklena ku a

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 12.30 TV prodaja 13.00 Stras , Tv nadaljevanka 13.30 Globus 14.20 loveška Opica, Angleška Dokumentarna Serija 15.10 Slovenska Jazz Scena: Big Band Rtv Slovenija in Lucienne Lon ina 16.00 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 16.30 Pomagajmo Si, oddaja TV Koper-Capodistria 17.00 Mostovi - Hidak: Moj gost, Moja gostja ... - Vendégem ...

17.30 To Bo Moj Poklic: Elektroinštalater, Izobraževalna Serija 18.00 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 18.25 z Glavo Na Zabavo: Ansambel Ankaran, Mladinska oddaja 18.50 Peta Hiša Na Levi: Le , Le , Draga Taš a, Družinska Humoris na nanizanka 19.25 Rad Igram nogomet 20.00 Meje Mojega Jezika Niso Meje Mojega Sveta, Slavnostna Akademija Ob 110-Letnici Zavoda za Gluhe in Naglušne Ljubljana 21.00 Dva Svetova, Dokumentarni lm 21.50 Ljubice, Angleška nadaljevanka 22.40 Maria Montessori: Življenje, Posve eno Otrokom, Italijanski lm, ponovitev 01.10 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Zabranjena ljubav, serija 15.00 Najbolje godine, serija 16.00 Sebi na ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Big Brother 21.00 Ekipa za o evid, serija 21.55 Kos , serija 22.50 24 UR 23.10 Chuck, serija 0.05 30 kamen, serija 0.35 Šest modela, serija 1.10 No na panorama

6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Sommerkabare 23.05 Dobrodošli 23.15 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

PETAK 10. prosinca 2010.

06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.05 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.15 14.55 15.35 16.10 17.00 17.15 17.29 17.30 17.55 18.20 18.31 19.11 19.12 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.55 22.20 22.23

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Lugarnica, serija Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas River Without Fron ers, dok. lm Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar More ljubavi, telenovela Packed to the Ra ers, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Drugo mišljenje Luda ku a, hum. serija Crvena kapa, emisija pu ke i predajne kulture Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK “Promet info” Proces Iza ekrana Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Naši i Vaši, TV serija Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Fantas na etvorka, ameri ko-njema ki lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme

SUBOTA 11. prosinca 2010.

22.25 22.35 23.35 00.30

Vijes iz kulture Tjeskoba, dok. lm Pe dan, talk-show Filmski maraton: Carlito’s Way, ameri ki lm (15) 02.50 Filmski maraton: Mr. Billion, ameri ki lm 04.20 Pe dan, talk-show (R)

10.35 11.05 12.00 12.50 14.40 15.35 17.20 18.00 18.30

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ---------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 13.30 14.15 --------------15.00 16.45 17.30 17.50 18.30 19.00 19.53 20.05 21.55 22.35 22.45 00.20 01.05

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Johnny Bravo, crtana serija crtana serija Mala TV TV vr Crtani lm Tajni dnevnik patke Ma lde Dvorac igra aka, serija za djecu (R) Školski program: Puni krug Glazbeceda Crno proro anstvo, serija za djecu Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Eureka, serija Školski program: (R) Puni krug (R) Glazbeceda Audrey’s Rain, ameri ki lm Tree Hill, serija za mlade Dva i pol muškarca, hum. serija Briljanteen Županijska panorama River Without Fron ers, dok. lm (R) Hit dana Filmovi naših susjeda: Klopka, srpsko-njema koma arski lm Muškarci na stablima, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Umorstva u Midsomeru, mini-serija serija (12) Kraj programa

05.45 Mi y, animirana serija 06.00 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 08.05 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 09.25 Ve era za 5, lifestyle emisija (R)

19.05 20.00 21.30 23.10 23.55 00.10 00.55 03.25

Exkluziv Tabloid, magazin (R) 1001 no , dramska serija (R) Ezel, dramska serija (R) Klon, telenovela (dvije epizode) An eo i vrag, telenovela Osveta ljubavi, telenovela (dvije epizode) Bibin svijet, hum. serija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija 1001 no , dramska serija (dvije epizode) Velika pandina avantura, igrani lm, obiteljski Telefonska govornica, igrani lm, triler (prvi dio) (12) RTL Vijes , informa vna emisija Telefonska govornica, igrani lm, triler (drugi dio) (12) Ray, igrani lm, biografska drama Astro show, emisija uživo (18)

04.40 Potroša ki kod (R) 05.10 U istom loncu, kulinarski show (R) 06.05 06.10 06.50 07.05 07.30 08.00 08.10 09.50 10.00 10.09 10.10 10.45 11.25 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20

06:05 Naši najbolji dani, serija 06:55 Gospodin Magoo, crtana serija 07:20 Bumba, crtana serija 07:35 Graditelj Bob, crtana serija 07:45 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 07:55 Jagodica Bobica - Jago sitne pustolovine, crtana serija 08:20 Roary, crtana serija 08:45 Zauvijek zaljubljeni, serija R 09:45 Slomljeno srce, serija R 10:50 Gumus, serija R 12:40 IN magazin R 13:25 Provjereno, informa vni magazin R 14:25 Zauvijek zaljubljeni, serija 15:20 Slomljeno srce, serija 16:15 Gumus, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Gumus , serija- nastavak 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Supertalent polu nale, uživo 22:30 Fantas na petorka, igrani lm (12) 00:30 Staklena ku a, igrani lm R 02:30 Devet zato enih, igrani lm (18) 04:00 Ezo TV, tarot show (18) 05:30 Kraj programa

SERIJA HRT 2

14.05 14.40 14.55 15.25 16.20 16.55 17.00 17.05 18.10 18.45 19.15 19.20 19.30 19.56 20.00 20.02 20.15 21.25 21.45 22.35 22.50 23.00 01.05 02.45 04.20

Najava programa Drugo mišljenje (R) TV kalendar Iza ekrana (R) Crvena kapa, emisija pu ke i predajne kulture Hrvatska kronika BiH Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Slomljena strijela, ameri ki lm Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas Ku ni ljubimci Normalan život, emisija o obitelji (R) Opera box Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Veterani mira, emisija za branitelje Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Skica za portret Eko zona Život: Prima , dok. serija Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Reporteri U istom loncu, kulinarski show Potroša ki kod LOTO 7/39 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Snow Queen Trophy vinjete Vrijeme Ples sa zvijezdama, 1. dio Ples sa zvijezdama, 2. dio Momci s Madisona, serija (12) Vijes Vijes iz kulture Bra a Newton, ameri ki lm (R) Filmski maraton: Varalice, ameri ki lm (R) Filmski maraton: Tko je ubio Joy Morgan, ameri ki lm (12) (R) Skica za portret

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.25 Plesne note, serija za djecu 08.50 Vrijeme je za Disneyja: Li le Einsteins -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.40 Pustolovine Sare Jane, serija za djecu 10.05 Val d’Isere: Svjetski skijaški kup (M) - veleslalom, prijenos 1. vožnje 11.15 Ni da ni ne: Varanje na testovima 12.10 Tin Ujevi : Spomenak (30’) 13.05 Val d’Isere: Svjetski skijaški kup (M) - veleslalom, prijenos 2. vožnje 14.20 Briljanteen (R) 15.00 Filmska ma neja: Malo zlo est, malo dobar ameri ki lm 16.25 Vaterpolo, Kup Hrvatske polu nale: Mladost - Jug, prijenos 17.55 Rukomet, LP: Nexe - CO Zagreb, prijenos 19.30 Garaža 20.05 Rukomet, EP (Ž): Hrvatska Crna Gora, prijenos 21.55 HNL specijal 23.00 Skladište, serija (12) 23.45 Skladište, serija (12) 00.30 Vrijeme je za jazz: Za jednom kapi istoga života, Big Band HRT-a, kompozitor i dirigent A.T.Šaban (1. dio) 01.30 Kraj programa

07.35 Mi y, crtana serija 08.15 YooHoo i prijatelji, crtana serija (R) 08.50 Bakugan, crtana serija 09.15 Crvene kapice, crtana serija 09.45 U ilica, kviz za djecu (uživo) 10.20 Exkluziv tabloid, magazin (R) 11.00 Sinovi i k eri, hum. serija (R) 11.30 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) 12.30 Rocky i Bullwinkle, igrani lm, obiteljski (R) 14.10 Pustolovina u autobusu, igrani lm, komedija (R)

22.45

11.10

Oprah show Oprah Show gostuje u New Yorku zbog emitiranja emisije iz dvorane Radio City Music Halla. Chris na Aguilera, peterostruka dobitnica Grammyja s mul pla nskom nakladom priredit e pravu ekstravagancu u New Yorku. Izvest e novi single ‘’Not Myself Tonight’’ s prvog albuma koji je izdala u posljednje e ri godine, ali govorit e i o maj instvu i svojoj karijeri. Uz to, naši omiljeni dr. Phil, Suze Orman, dr. Oz, Nate Berkus i ostali pridružit e se proslavi 10. godišnjice Oprinog asopisa “O”.

12:00 VIDEOSTRANICE 16:02 Yoga&Pilates 16:30 Hrana i vino 17:00 Vijes 17:10 Vježbanje demokracije, ponavljanje 18:10 TV Jukebox 19:00 Me imurje danas 19:20 VOA 19:30 Hrana i vino 20:00 Ritam tjedna 21:00 Me imurje danas 21:30 Igrani lm 23:00 Trzalica, glazbena emisija 00:00 Erotski program 01:00 VIDEOSTRANICE

FILM RTL

FILM RTL

20.00

FILM NOVA TV

15.15

Velika pandina avantura

Zebra trka ica

Obiteljska pravila

Pande su naši prijatelji, a ne mogu nost brze zarade. Desetogodišnji Ryan Tyler (Ryan Slater) tijekom ljetnih praznika odlazi u Kinu posjetiti svog oca Michaela (Stephen Lang), zoologa koji radi na projektu o uvanja populacije pandi, koja se nalazi u velikoj opasnos odumiranja. Skupina beskrupuloznih krijum ara pokuša ubi majku pandu i njeno mladun e kasnije prodati, no u naumu ih sprije e upravo Ryan i mlada asisten ca Ling (Yi Ding). Hrabrom dvojcu pomogne i Lingin djed, no opasnost prije i od okrutne birokracije koja želi zatvori centar Ryanova oca...

Zbog pruga ga nisu doživljavali ozbiljno, no svima je pokazao svoje hrabro srce. Usred no i, za vrijeme olujne kiše, putuju i cirkus slu ajno na cesti ostavi malu zebru (Filip Jur i ).

Sre om, nai e farmer Mar n (Goran Grgi ), sažali se nad nemo nom živo njom i odvede je ku i svojoj k eri Tini (Zrinka Cviteši ), koja se oduševi slatkim mladun etom. Martin je neko pozna trener trka ih konja, ali se nakon nesretne smr supruge povukao na malu farmu i posve o podizanju svoje maloljetne k eri...

Kada se Lilly (Felicity Hu man) više ne može bori s nejdžerskom buntovnicom odlu i ju odves na mjesto za koje se zaklela da se nikada više ne e vra , ku u svoje majke. Rachel (Lindsay Lohan) tako dolazi proves ljeto kod svoje bake Georgije (Jane Fonda) ostavljaju i o igledne probleme kod ku e. U gradu svoje bake Rachel uznemiri duhove te stekne novog prijatelja. Tri potpuno razli ite žene na u se tako pod is m krovom gdje e proves jedno neo ekivano ljeto, uz jedino pravilo koje e važi , a to je ono Georgino.

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI OTVORENI STUDIO kontakt emisija ŠTO UZROKUJE BOLEST? dokumentarna emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA VEKERICA VIJEST VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA 20 U 20 talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija MOJA ISTRA dokumentarna emisija MAJSTOR KUHINJE talijanski specijalite KAPITAL ZNANJA gospodarski magazin NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

20.00

1001 no

UŽIVO NOVA TV

17.55

Rukomet, LP: Nexe - CO Zagreb

21.30

SERIJA RTL

06:15 Spy Kids 3 D: Završna igra, igrani lm 07:45 Bra ne vode, serija 08:15 Peppa, crtana serija 08:30 Timmy Time, crtana serija 08:40 Winx, crtana serija 09:05 Chuggington, crtana serija 09:20 Ben 10: Alien Force, crtana serija 09:50 Dog stories memori kviz 10:05 Televizijska posla, serija 10:35 Frikovi, serija 11:35 U sedmom nebu, serija 12:35 Privatna praksa, serija 13:35 Spy Kids 3 D: Završna igra, igrani lm R 15:15 Obiteljska pravila, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Obiteljska pravila, igrani lm - nastavak 17:45 Lud, zbunjen, normalan, serija R 18:30 Lud, zbunjen, normalan, serijaR 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Danas umireš, igrani lm 21:40 Loganov rat: U ime as , igrani lm 22:30 Boks: Kli ko vs. D. Chisora (12) - uvodna emisija 23:00 Boks: Kli ko vs. D. Chisora (12) - prijenos 00:00 Loganov rat: U ime as , igrani lm - nastavak 00:55 Specijalni specijalci, igrani lm 02:25 Ezo TV, tarot show (18) 03:55 Transmorfers, igrani lm (12) 05:20 Alex i Emma, igrani lm (15) 06:55 Kraj programa

SPORT HRT 2

Umorstva u Midsomeru EMISIJA HRT 1

15.55 Srce i duše, igrani lm, roman na komedija (R) 17.55 Zvijezde Ekstra: 10 najzanimljivijih holivudskih pri a (1. dio), zabavna emisija 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Bibin svijet, hum. serija 19.45 Žuta minuta, zabavna emisija 20.00 Zebra trka ica, igrani lm, obiteljski 21.50 Taxi 3, igrani lm, akcijska komedija 23.25 Blade, igrani lm, akcijskofantas ni triler (15) 01.30 Astro show, emisija uživo (18) 02.30 Ameri ki gra , igrani lm, komedija (R)

20.05

Supertalent polu nale

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 08.45 TV prodaja 09.15 Stras , Tv nadaljevanka 09.50 Glasnik, oddaja TV Maribor 10.20 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 10.50 rno Beli asi 11.25 Hoch lzen: Svetovni Pokal v Biatlonu, Sprint (M), prijenos 13.15 Mul ki, Otroška Serija 13.40 Sinje Nebo, Norveška Igrana nanizanka, 16., Zadnja Epizoda 14.25 Hoch lzen: Svetovni Pokal v Biatlonu, Sprint (Ž), prijenos 16.00 Osmi Dan, ponovitev 16.30 Circom Regional, oddaja TV Maribor 16.55 Primorski Mozaik 17.30 Na Lepše, ponovitev 18.05 Lillehammer: Evropsko prvenstvo v rokometu (Ž), Slovenija - Francija, prijenos 20.00 Legende o Boži ku, Angleška Dokumentarna oddaja 20.55 Doktor Mar n, Angleška nadaljevanka 21.45 Prisluškovanje, Italijanski lm 23.25 Simon, Nizozemski lm, ponovitev 01.10 Branilke Zakona, Ameriška nadaljevanka, ponovitev 02.00 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Zabranjena ljubav, serija 15.00 Najbolje godine, serija 16.00 Sebi na ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Big Brother 21.00 Edison, lm 22.35 24 UR 22.55 Generacija X, lm 1.30 Šest modela, serija 2.05 No na panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humoris na serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ameri ki lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Nogomet 0.20 No ni program

07:57 08:00 12:00 13:00 13:30 14:00 14:30 15:00 15:30 16:15 17:00 17:10 18:00 19:00 19:10 20:00 22:00 23:00 00:15 01:15

Danas na programu Dje ja TV Vaše zdravlje, ponavljanje Dom2 Celebri city Hrana i vino Zoona, emisija o ku nim ljubimcima Obzori, emisija o kulturi Auto-moto nau ca Zagljaj ljepote Vijes .HR(poslovni magazin) Vinoteka Vijes Jukebox Igrani lm Okolo k(r)ole Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

09:43 09:45 10:00 11:00 12:00 13:00 13:15 14:45 15:25 15:45 16:00 17:00 18:00 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 22:30 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA PRVA HNL JUNIORI snimka utakmice ŠTO UZROKUJE BOLEST? dokumentarna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA OTVORENI STUDIO kontakt emisija KUTIONICA dje ja emisija MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi MOJA ISTRA dokumentarna emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal SVIJET ROMA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar CELEBRITY CITY zabavna emisija TRZALICA glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

21.50

Taxi 3

SPORT NOVA TV

23.00

Boks: Kli ko vs. D. Chisora (12)

06.30 Zabavni Infokanal 06.50 TV prodaja 07.30 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 07.50 Pogledi Slovenije 09.30 Magazin v Alpskem Smu anju 10.10 Val D’isere: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Veleslalom (M), prenos 1. Vožnje 10.40 Hoch lzen: Svetovni Pokal v Biatlonu, Zasledovalna Tekma (M), Vklju itev v prijenos 11.25 St. Moritz: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Superveleslalom (Ž), Vklju itev v prijenos 12.10 Davos: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Tek - 10 Km (Ž), Vklju itev v prijenos 13.10 Val D’isere: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Veleslalom (M), Vklju itev v prenos 2. Vožnje (VPS 13.10) 14.10 Hoch lzen: Svetovni Pokal v Biatlonu, Štafeta (Ž), prijenos 15.55 Harrachov: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Smu arski Skoki, prijenos 17.45 rokometni Magazin Lige Prvakov 18.15 Mali Veliki Cezar, Francoski lm, ponovitev 20.00 Sedem Punc, Ameriški lm 21.40 Alpe-Donava-Jadran, Podobe Iz Srednje Evrope, ponovitev 22.10 Romeo + Julija, Ameriški lm, ponovitev 00.10 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.10 Provjereno 12.15 Novi po eci, lm 14.05 Živo nje, serija 15.00 Poirot, serija 17.05 Nove o i, lm 18.55 24 UR 20.00 Big Brother 21.00 Oceanovih 12, lm 23.10 Hodanje po rubu, lm 1.40 24 UR 2.40 No na panorama 5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Ameri ki lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Film 23.20 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 12. prosinca 2010.

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 ------------------------------------------08.00 08.05 09.00 09.40 09.55 10.00 10.09 10.10 11.40 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.25 13.20 13.50 14.00 15.05 15.40 15.45 15.55 17.20 17.45 18.45 19.15 19.20 19.30 19.56 20.00 20.02 20.10 21.05 21.45 23.30

Najava programa Duhovni izazovi (R) Euromagazin (R) TV kalendar Mala TV: TV vr Robin Hood Ninin kutak Danica i pelikan (R) Bembove pri e Tajni dnevnik patke Ma lde: Mjese arenje arobna plo a - 7 kon nenata (R) Vijes Prijatelji, zabavni show za djecu Nora Fora, TV igra za djecu TV kalendar Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas A.Chris e: Gospo ica Marple, mini-serija manjinski MOZAIK Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 100% hrvatsko, emisija pod pokroviteljstvom Plodovi zemlje Rijeka: More Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Legenda o medvjedu, ameri ki lm Jelovnici izgubljenog vremena Lijepom našom: Kostrena Globalno sijelo LOTO 6/45 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Snow Queen Trophy vinjete Vrijeme 1 pro v 100, kviz S pe u gos ma, TV serija Nije kraj, hrvatski lm (12) Vijes

PONEDJELJAK 13. prosinca 2010.

23.45 Vijes iz kulture 23.55 Neka zvijer krepa, francuski lm (12) 01.45 A.Chris e: Gospo ica Marple, mini-serija (R) 03.15 Garaža 03.45 Posebni dodaci, emisija o lmu (R) 04.20 Globalno sijelo (R) 04.50 Plodovi zemlje

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Viktoria Mullova i Simfonijski orkestar RAI-a 08.05 Zlatna kinoteka: Povratak u gradi Peyton, ameri ki lm 10.05 Val d’Isere: Svjetski skijaški kup (M) - slalom, prijenos 1. vožnje 10.50 Portret crkve i mjesta 11.00 Karlovac: Misa, prijenos 12.00 Biblija 12.15 Zora Dirnbach: Prolje e Janka Potla eka 13.05 Val d’Isere: Svjetski skijaški kup (M) - slalom, prijenos 2. vožnje 14.10 Šima Jovanovac - 40. godina umjetni kog rada, snimka koncerta 15.05 Magazin LP 15.30 Olimp - sportska emisija 15.45 Vaterpolo, Kup Hrvatske - nale: Mladost - Jug, prijenos 17.13 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 17.15 Hokej na ledu, EBEL liga: Medveš ak - VSV, prijenos 20.05 Velika crvena divizija, ameri ki lm 22.00 Posebni dodaci, emisija o lmu 22.30 Filmski bu k: Vrtoglavica, ameri ki lm (12) 00.35 Garaža 01.05 Kraj programa

07.00 Mi y, animirana serija 07.40 Yoohoo i prijatelji, crtana serija (R) 08.15 Bakugan, crtana serija 08.40 Crvene kapice, crtana serija 09.10 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) 11.20 Jezikova juha, reality show (R)

12.20 Columbo: Pogodan za podvalu, krimi serija 13.50 Crni ljepotan, igrani lm, obiteljski/ pustolovni 15.40 Zebra trka ica, igrani lm, obiteljski (R) 17.30 Discovery: Discovery Atlas Egipat, dok. lm 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Exkluziv s Tatjanom Juri , magazin 20.00 Obiteljski kamen, igrani lm, roman na komedija 21.55 CSI: Miami, krimi serija (12) (dvije epizode) 23.40 Vatrene kacige, igrani lm, krimi drama (12) 02.00 Astro show, emisija uživo (18) 03.00 Blade, igrani lm, akcijskofantas ni triler (15)

05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10

11.05 11.15 11.55

07:45 08:15 08:30 08:40 09:05 09:20 09:50 10:05 10:35 11:05 11:35 12:35 13:35 15:15 17:00 17:10 17:40 18:25 19:15 20:05 21:05 22:55 00:20 02:10 03:40 05:00

Brza blagajna, serija Peppa, crtana serija Timmy Time, crtana serija Winx, crtana serija Chuggington, , crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Dog stories memori kviz Automo v, auto-moto magazin Magazin Lige prvaka Novac, business magazin Zbogom bivši, serija U sedmom nebu, serija Specijalni specijalci, igrani lm R Supertalent – nale, show R Vijes Nove TV Supertalent - nale, show nastavak Lud, zbunjen, normalan, serija R Lud, zbunjen, normalan, serija R Dnevnik Nove TV Periferija City, serija Muškarac u ku i, igrani lm Red Carpet, showbiz magazin (15) Ljubavna prašina, igrani lm (15) Loganov rat: U ime as , igrani lm R Red Carpet , showbiz magazin (15) R Kraj programa

SPORT HRT 2

12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.28 12.32 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40 16.15 17.00 17.15 17.30 17.35 18.20 18.31 19.12 19.30 19.56 20.01 20.04 20.15 21.20 21.55 22.25 22.30

Rijeka: More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Lugarnica, serija Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas Die Helmer und Fellner Story - Die Vergessenen Stars des europäischen Theaterbaus, dok. lm Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Tre a dob, emisija za umirovljenike Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom More ljubavi, telenovela Hitna služba, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Normalan život, emisija o obitelji Luda ku a, hum. serija Glas domovine Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK “Promet info” 8. kat, talk-show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Naši i Vaši, TV serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom La nica, 1. dio La nica, 2. dio Poslovni klub Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3

22.55 22.58 23.00 23.10 00.00 01.00 01.45 02.30 03.30 04.00 04.30

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ---------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.45 11.15 12.15 13.30 14.15 --------------15.00 16.45 17.30 17.55 18.30 19.00

19.55 20.05 20.50 22.20 23.05 23.15 23.45 00.30 01.15 02.55

Sport Vrijeme Vijes iz kulture Veliko, ve e, najve e - dok. serija Hommage a Chopin, snimka koncerta Eureka, serija (R) CSI: Miami, serija (12) (R) Skica za portret Glas domovine (R) Poslovni klub (R) La nica

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Johnny Bravo, crtana serija Hamtaro Mala TV TV vr Brlog Profesor Baltazar Školarci obavještajci, serija za mlade Školski program: Boli glava Na glasu Crno proro anstvo, serija za djecu Beverly Hills, serija More Lijepom našom Reporteri Eureka, serija Školski program: (R) Boli glava (R) Na glasu Knights of the South Bronx, ameri ki lm Tree Hill, serija za mlade Dva i pol muškarca, hum. serija Ritam tjedna, glazbeni magazin Županijska panorama Die Hellmer und Fellner Story - Die Vergessenen Stars des europäischen Theaterbaus, dok. lm (R) Hit dana TV Bingo Show Zlatni zmaj, ameri ki lm CSI: Miami, serija (12) Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Kalifornikacija, serija (18) Retrovizor: Blizu doma, serija (12) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Ciklus detek va: Tajni agent Flint, ameri ki lm (R) Kraj programa

05.35 Mi y, animirana serija

15.45

21.45

FILM RTL

20.50

FILM NOVA TV

Vatrene kacige

Zlatni zmaj

Zlo esti de ki

O neobi noj ljubavi izme u hrvatskog ratnog veterana Martina (Ivan Herceg) i srpske prostitutke Dese (Nada Šargin) pripovijeda nam s jakim primjesama crnog humora uro (Predrag Vušovi ), glumac u pornografskim filmovima.

Mar nu se život mijenja iz korijena kada udnom igrom slu aja u opskurnom pornografskom lmu ugleda ženu koju poznaje iz ratnih dana i koju pam u sasvim druga ijim okolnos ma. On kre e u potragu za tom ženom. Na Pula Film Fes valu „Nije kraj“ je dobio nagradu publike Zlatna vrata za najbolji lm i e ri Zlatne arene...

Njihov je odnos uvijek bio zapaljiv. Još kada je bio maleni dje ak, Brian McCaffrey (William Baldwin) bio je prisutan kada je njegov otac, vatrogasac, poginuo. Iako je kasnije pokušao od svega pobje i i u drugim gradovima na i posao za sebe, Brian naposljetku tako er postaje vatrogasac, a nadre en mu je njegov brat Stephen (Kurt Russell), s kojim nema najbolji odnos. Nakon jedne akcije, poslije koje Brian greškom u medijima biva proglašen herojem, ugledni i sumnjivi gradski politi ar ponudi mu bolji posao, pomo nika požarnog istražitelja Donalda Rimgalea...

Pustolovni lm. Polovica je dvadese h godina prošloga stolje a. Svjetskim prvacima najcjenjenijih borila kih vješ na glasnici iz Tibeta donose pozive da se okupe u Izgubljenome gradu i odmjere snage. Stjecajem okolnosti, me u njima se našao i nepozvani newyorški uli ar Chris Dubois (J.-C. Van Damme), mladi dobra i hrabra srca. Pred njim je dvostruko iskušenje. Želi li preživje , morat e pobijedi ne samo zastrašuju e borce, nego i nadmudri prevarama sklone pustolove poput lorda Edgara Dobbsa (R. Moore)...

Miami je poznat kao glavni centar za distribuciju droge. Marcus Burne (Mar n Lawrence) i Mike Lowrey (Will Smith) su dva policajca iz Odjela za narkotike kojima je povjeren nemogu zadatak. Naime, netko je po is o 100 milijuna dolara vrijedan heroin iz policijskog skladišta i policija ima 72 sata da riješi slu aj, u suprotnom e ga osramo ena mora preda federalnim vlas ma. Jedini trag je prelijepa Julie Mo (Tea Leoni), koja zbog toga postaje metom opakog europskog narkodilera Foucheta (Tcheky Karyo)...

07:57Danas na programu 08:00Dje ja TV 12:00Zoona, emisija o ku nim ljubimcima 12:35Trzalica, glazbena emisija 13:30Videostranice 16:00Hrana i vino 17:00Kronika tjedna 17:30Zagrljaj ljepote 18:18Vinoteka 19:00Kronika tjedna 19:30Jukebox 20:00Fio show 23:15Zapisano u zvijezdama 00:15Erotski program 01:15VIDEOSTRANICE

11:43 11:45 12:45 13:45 14:00 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 18:00 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV ORDINACIJA kontakt emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija TV PRODAJA MAJSTOR KUHINJE talijanski specijalite TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program DOKUMENTARNI PROGRAM ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal IZ PROŠLOSTI TV kalendar TAJNE USPJEHA dokumentarni lm VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi DOKUMENTARNI PROGRAM OKOLO K(R)OLE mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZNANSTVENI FORUM dokumentarna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

13.50

SERIJA NOVA TV

12.35

U sedmom nebu

06.35 TV prodaja 07.20 Globus 07.50 Hri-Bar 09.10 St. Moritz: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Veleslalom (Ž), prenos 1. Vožnje 10.10 Val D’isere: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Slalom (M), prenos 1. Vožnje 10.55 Hoch lzen: Svetovni Pokal v Biatlonu, Štafeta (M), Vklju itev v prijenos 12.10 St. Moritz: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Veleslalom (Ž), Vklju itev v prenos 2. Vožnje 13.10 Val D’isere: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Slalom (M), prenos 2. Vožnje 13.55 Harrachov: Svetovni Pokal v Smu arskih Skokih, prijenos 14.55 Davos: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Sprint (M in Ž), Vklju itev v prijenos 16.45 Svetovni Pokal v Biatlonu v Biatlonu: Zasledovalna Tekma (Ž), Posnetek Iz Hoch lzna 17.55 v 80 Dneh Okoli Sveta, Ameriški lm, ponovitev 20.00 Vesoljski Kavboji, Francoska Dokumentarna oddaja 20.55 Poleg Postelje 21.25 Ve erna Zabava 21.55 Na Utrip Srca: Gustavo Dudamel, Glasba Upanja, Nemški Glasbeni lm 23.30 Zdravni in Dnevnik - Moški So Najboljše Zdravilo, Nemška nadaljevanka, ponovitev 00.15 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.25 Školska košarkaška liga 12.30 Velike ideje za mali planet, dok. serija 13.00 U iteljeva nevolja, lm 14.40 Živo nje, serija 15.335 Život nije šala, serija 16.30 Gle, tko to govori 2, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24UR 20.00 Big Brother 22.00 Zvijezde na sudu, dok. serija 22.55 Mjese ina i Valen novo, lm 1.05 Otac Daniel, dok. serija 2.15 24UR 3.15 No na panorama

5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Film 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 No ni program

08:20 08:45 09:45 10:50 12:40 13:25 14:25 15:20 16:15 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:05 21:40 22:15 23:45 00:00 00:45 02:25 02:55 03:20 05:05 06:05

22.20

22.15

Nije kraj

Crni ljepotan

07:55

Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Jagodica Bobica - Jago sitne pustolovine, crtana serija Roary, crtana serija Zauvijek zaljubljeni, serija R Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R IN magazin R Najbolje godine, serija R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Zlo es de ki, igrani lm (12) Ve ernje vijes Zlo es de ki, igrani lm (12) nastavak Muškarac u ku i, igrani lm R Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Put milos igrani lm (15) Ezo TV, tarot show (18) Kraj programa

CSI: Miami FILM HRT 2

17.30

06:05 06:55 07:20 07:35 07:45

SERIJA HRT 2

Vaterpolo, Kup Hrvatske - nale: Mladost – Jug HRV.FILM HRT 1

05.50 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija 07.55 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 09.10 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 10.25 Exkluziv s Tatjanom Juri , magazin (R) 11.15 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) 12.50 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.40 An eo i vrag, telenovela 15.35 Osveta ljubavi, telenovela (dvije epizode) 17.20 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija 21.00 Ezel, dramska serija 22.05 Iza neprijateljskih linija, igrani lm, akcijski (12) 00.00 RTL Vijes , informa vna emisija 00.15 Silovi udarac, igrani lm, sportska komedija (12) (R) 02.25 Astro show, emisija uživo (18) 03.25 CSI: Miami, krimi serija

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:00 22:30 23:00 23:20 00:20

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hana i vino Vijes Kronika tjedna, ponavljanje Jukebox Me imurje danas VOA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Me imurje danas VOA Auto moto nau c vision Dom na kvadrat Obzori, emisija iz kulture Me imurje danas Erotski program Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:15 13:00 13:30 14:00 14:45 14:45 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe REPORTAŽE SA ZEMLJE MIRA emisija o prirodi TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

22.05

Iza neprijateljskih linija

VIJESTI NOVA TV

23.45

Ve ernje vijes

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 09.45 TV prodaja 10.15 Stras , Tv nadaljevanka 10.45 Sobotno Popoldne 13.10 Ugriznimo Znanost: Zvok, oddaja o Znanos 13.35 Slovenci v Italiji 14.10 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 14.30 Ars 360 14.45 Pisave 15.15 Prvi in Drugi 15.35 To Bo Moj Poklic: Kamnosek, 1.del, Izobraževalna Serija 16.00 Meje Mojega Jezika Niso Meje Mojega Sveta, Slavnostna Akademija Ob 110-Letnici Zavoda za Gluhe in Naglušne Ljubljana 17.00 Dva Svetova, Dokumentarni lm 18.00 Bratje Karamazovi, Ruska nadaljevanka 18.55 Rožna Panter: Ra ka, risanka 19.05 z Damijanom 19.40 Impro Tv: Boštjan Gomba in Goro Osojnik 20.10 Tranzistor 21.00 Studio City 22.00 Knjiga Mene Briga - Mohandas K. Gandhi: Gandhi, Avtobiogra ja 22.20 Kansas City, Ameriški lm 00.10 Tranzistor, ponovitev 00.50 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Zabranjena ljubav, serija 15.00 Najbolje godine, serija 16.00 Sebi na ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 20.55 Big Brother 21.35 Mentalist, serija 22.30 24 UR 22.50 Chuck, serija 23.35 30 kamen, serija 0.05 Šest modela, serija 0.40 24UR 1.40 No na panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

62

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Jadranka i Šuker nebodo vu nebo došli… Š

to bi rekev gda bode z (re) izbor glavnoga me imorskoga obercestara zdigev tuliko praha, ali nej praha po nerazvrstanaj cestaj neg politi koga praha. Nejpredi je vsaka stranka, štera bar malo drži do sebe, mela nejmeje jednoga kandidata, a unda so, na vse zadje, županijski ve niki zebrali „seljaka“ i prilo anca Davora Soka a. No, to je nej biv kraj, makar je vsaka tekma završena dok glavni sudac, u vu ovomo slu aju Županiska skupština, odfu ka kraj. Makar se tu znauv pobjednik igrani so produžetki štere so zapo eli narodnjaki, jerbo so se nej mogli pomiriti z tem gda so zgubili utakmico, o em re i, mesto glavnoga obercestara.

Kuliko smo meli za uti kajkaj toga je zišlo vum z te politi ke kuhje i hajdig zmazanog veša se vum zvleklo. Jeli so tu vsi igrali šporcki, jeli je bilo i tu udarcov ispod želoca i što je komu kaj pod noge nahitavav, to bi nam sam gospon Davor mogev re i, a on se zaprav vu svojo hižico i vso krivico je zeuv na svoj preve slab i premla-

PROSLAVLJATI

MJESTO KRAJ

di hrbet za vse te politi ke igre.

A kaj se more, mortik je gospon Davor nej znauv gda je politika na dostik hudomo glaso, ali on je to, brz as, morav znati.

Znuom gda je on mladi, ali so ga jegovi klupski ( itaj: strana ki) pajdaši morali nav iti gda je bitka za kruh cestarski vse drugo sam nej le ka i fer.

Jerbo je ve zišlo gda što se lovi za ma od ma a i zgine, makar igrav i pošteno. I ne živi navek on ki zgine pošteno??

Z

ovi, samo zovi i vsi sokolovi bodo doleteli… ili tak nekak ide ona naša nejlepša hrvaška pesma. Mi smo popevali, ali sokolovi kak gda so nej uli, niti jeden je nej doletev. Tak vam je bilo gda je trelo naprajti novoga kalendara za našo humanitarno zaklado „Katruža“.

Sokolovi so se razbežali ili pak razleteli, a ostale so sam puce, o em re i, novinarke štere so kuražno stale pred napete Zlatkijove i Vjeranove aparate i tak je nastav novi Katružin kalendar. Vsaka ast pucama, vsaka ast novinarkama i ljepoticama, vsaka ast dizajne-

BEŠLAGI

LOPOV

ITALIJA

VARAŽDINA

nebode tre hajdig cajta, a te male škorje bode mo i kupiti vu našaj suvenirnicaj. Moja soseda Mica vam je protiv toga kajbi škorje z trdom sarom bile sam suvenir: ona bi štela kaj bi pravi moški znova nosili takše škorje, kak negda, jerbo bi unda moški furt meli na sebi nekaj trdoga. A to, kak veli soseda Mica, žene posebno veseli. oj pajdaš Gusti strašno morga protiv štibre na pe ikotle za rakijo, o em re i, na žganjare. Stopram je nav iv vse pre hiži kaj vse, kaj raste na grunto ili pak na vrto, poberejo i vu kado name ejo i kaj nikaj potkvar ne dojde i mam je minister za peneze, Ivek Šukerov, to zazvediv i vudriv je štibro. Nebrem veruvati, mesto kajbi nas Jadranka pofalila kaj vse kaj nam dragi Božek da pospravimo i za hasen ponucamo, ona nas štrofa.

Ali Gusti je bogoboje i i plativ je kuliko so mo rekli, ali si morete misliti kak je morgav! gda znate: Jadranka i minister Šuker nek se ne nadjajo kajbi vu nebo došli!!!

rici Kseniji, frizerkama Ljupki i Ivani. A ljepotani? Na re ima so jaki, ali jim je, kuliko vidimo, jako teško prejti z re i na posel.

Ipak bi jampot šteuv, a verjem i vi (posebno za to žene drukajo) ,videti i ta lejpo i atletski gra ena novinarska tela. ako je malo cajta minulo od dneva gda smo mi Me imorci skupa z državnaj štrekaraj i precednikom Lejpe naše Ivijom preslavili 151 let otkak imamo štreko i otkak je vu Kotoribi cug mašina prvipot fu nula, a ve so naše Me imorje malo tej isti državni štrekari zbrisali z Evropske štrekarske karte. O em re i, gda bode cug mašina vse re eše i re eše vu Kotoribi fu nula i unda se bodo udili gda se bodemo mi Me imorci znova prepojili Austrougarskoj. Tam so nas bar nekaj malo pitali, a tu nas sam zame ejo. obravski šoštarti so zmislili novoga me imorskoga suvenira i to kožnate škorje z trdaj saraj. Morem vam re i gda te škorje jako lejpo zgledijo i gda niš i nema tak nekaj lepoga. Verjem gda

J

M

D

NIVES OPA I

I

BOLJKOVAC

SVETAC DARIVATELJ POKAZNA

SVETI NIKOLA

ZAMJENICA

ŽENSKO IME

ATLANTA EXECUTIVE NETWORK

ALUMINIJ

ŽENSKO IME

OZLJEDA

NAŠ OTOK PROFIT ZNAMEN SJEVERNI ILI JUŽNI

IGOR

NABOR NA VODI

GLAVNI GRAD GR KE

PLAHA ŽIVOTINJA

POKAZNA

ZAMJENICA

ATAKIRATI PLITKA POSUDA

GR KO SLOVO NOINA LA A KEMIJSKI ELEMENT (SN)

SASTAVNI VEZNIK

TOKSIN

DNO RIJEKE

PLOD ŽITARICE

RIJE NA RIBA

KISIK

NACIJA

GRADITELJ ARKE

NE IMATI

ŽENSKO IME

DVORNIK NUMERO

OSNIVA ICA KLARISA

KANA

MAMAC

RELIANCE

INDUSTRIES

LIMITED

Manji konflikti bi se trebali pojaviti po etkom ovog tjedna. No, ukoliko se budete ponašali dovoljno zrelo i odgovorno ne e bi zna ajnih posljedica. Ukoliko niste sigurni u neke odluke, nemojte sami sebe požurivati. Odvojite dovoljno vremena da o svemu dobro razmislite i odlu ite tek kada ste sigurni u ono što želite. Pokušajte više vremena provodi u ugodnom društvu. Osobe koje volite unose pozitivnu energiju u vaš život.

BIK (21.4.-20.5.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Puno toga e se tijekom ovog tjedna pojaviti pred vama. No, na vama je da provjerite koje su informacije to ne i pouzdane, te u skladu s m i reagirate. Budite prirodni i bez obzira na druge i što vam oni govorili budite ono što jeste. Imate svoje ciljeve i dobro bi bilo da ih se držite. Razdvojite ljubav od novca. Ukoliko to ne napravite krajem tjedna možete o ekivati probleme.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Znate da ste posebni, a jekom ovog tjedna e se vaša posebnost još više istaknu . Budite ono što jeste i nemojte zaboravlja uživa u tome. Budite direktni kada su vaše želje u pitanju. Ukoliko nešto želite onda to otvoreno i jasno recite. Nemojte okoliša jer drugi ne e shva poruku koju im pokušavate posla . Kako se bude bližio kraj tjedna tako e ras vaše samopouzdanje.

Vjerujte u sebe i kako je ono što radite prava stvar.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Ovaj tjedan iskoris te kako biste se malo bolje organizirali. Toliko toga se oko vas doga alo da vam treba malo mira kako biste sve posložili i mogli krenuti dalje. Sredinom tjedna ete mora donije neke odluke. Vjerujte sebi i svojoj intuiciji. U posljednje vrijeme zaboravljate se zabavlja . Okružite se ljudima koje volite i zajedno organizirajte nešto što e vas prisje koliko ste jedni drugima zapravo bitni u životu.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Usredoto ite se na ono što radite i itajte izme u redaka.

Ne e vam svi re i direktno što misle, no, to ne e ni kri . Sve možete sami sazna samo ako se malo više potrudite.

Ukoliko ste razmišljali o tome da jednu osobu pozovete van, onda je sredina tjedna pravo vrijeme za akciju. Vjerujte u sebe. Više pažnje posve ujte svojim osje ajima. Oni su jako bitni i ukoliko ih duže vrijeme zanemarujete sami sebi ete stvori probleme. Nau ite se bori za ono što želite.

Ponekad se osje ate kao da vam je potrebno malo mira i odmora od svega. Nemojte se bojati to otvoreno re i. Ukoliko imate mogu nost otputujte na dan-dva na neko mirnije mjesto. Sredina tjedna e ve bi nešto dinami nija. Slobodno se zabavite uz osobe kojima vjerujete. Neke osje aje jednostavno ne možete sakri koliko god vi to htjeli i trudili se. Možda je ipak jednostavnije ponekad im se prepus . Pokušajte, možda vam se ak i svidi.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Po etak tjedna ne e biti toliko dobar za posao koliko za ljubav. Nemojte forsira nešto što ne ide, nego se opus te i uživajte u lijepim trenutcima s voljenim osobama. Sredinom tjedna e neki sitniji problemi ispliva na površinu. Oni su jednostavniji nego što mislite i ne e vam oduzeti previše vremena. Nemojte dopus da vas drugi guraju i pokušavaju odlu i za vas. Morate se nau i postavi i izbori za ono što vam je bitno u životu.

Pokušajte malo više gledati ljude oko sebe i sluša što govore, i vidjet ete koliko toga korisnog možete sazna . Malo više komunikacije s bližnjima vam ne bi škodilo. Sredina tjedna e bi puna novih obveza i poslova, no, morate se nau i malo bolje organizirati i više vremena ostavljati za privatni život. Ukoliko se potpuno ne uklju ite u ono što radite to ne e ni uspje . Izbjegavajte zapo injanje više poslova od kojih ni jedan nema izgleda da ete ga stvarno i proves kraju.

VRSTA KITA

ERNST MACH

GRAD U GALILEJI

VULKAN NA SICILIJI

BRAT ABELOV

VRSTA NOJA

JEDAN OSJET

NATIONAL AGRICULTURAL LIBRARY

PJEVA SKUPINE TUTTI FRUTTI

Po etak tjedna e za vas biti prili no neobi an. Bit ete vrlo smireni i hladni kada je ljubav u pitanju.

Pripazite samo da ne pretjerate u tome kako ne biste neke bliske osobe udaljili od sebe. Svjesni ste svojih atributa, stoga se nemojte boja upotrijebi ih. Naravno da oni nisu jedino što imate, no, sve se ini boljim uz osmijeh i dobro raspoloženje. Kraj tjedna rezervirajte za partnera i organizirajte nešto samo za njega. Ukoliko niste u vezi, ohrabrite se i pozovite na ve eru osobu do koje vam je stalo.

Vjerujte u sebe.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Po etak tjedna e bi prili no brz i naporan. Teško ete uskla iva slobodno vrijeme s bližnjima jer e i oni bi u sli noj situaciji. Pokušajte imati više razumijevanja. Sredinom tjedna bi se moglo pojavi neko lijepo iznena enje. Zaboravite na skep nost i pokušajte vra op mizam. Ukoliko za neke stvari ne želite da ih drugi znaju, ovaj put ih zadržite za sebe. Ne osje ate se ugodno ukoliko o njima razgovarate s drugima pa radije pri ekajte bolju priliku u kojoj ete bi nešto spremniji na razgovor.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Bit ete energi niji i raspoloženiji nego ina e. Nemojte samo sjediti kod ku e ili u uredu, ak virajte se oko onog do ega vam je stalo. Ukoliko se u vama bude neki novi osje aji pokušajte ih se ne boja nego uživa u tome. Situacija nije tako loša kako vam se na prvi pogled ini. Više vremena provodite s ljudima kojima vjerujete. Razgovarajte o svojim problemima, ali isto tako ih i slušajte što vam govore.

RIBE (20.2.-20.3.)

Ukoliko želite bolji odnos s drugima, morat ete im se malo i prilagodi . Nije lako, no, znate da se ispla jer ete se tako dodatno poveza . Ponekad se morate malo žrtvovati. Nemojte biti pasivni u onome što radite. Bez obzira da li vam je to zanimljivo ili dosadno radije se malo trgnite i vra te energiju u život. Ukoliko trebate donije neke važne odluke bilo bi dobro da više vjerujete intuiciji.

Ona vas vodi u pravom smjeru.

KEM. EL. (TA)

GLAVNI GRAD KANADE

VIC tjedna

KRAPINA STARI SLAVENI

POLITI AR KOSOR

RAJKO JAGAR

OVAN (21.3.-20.4.)

LAV (23.7.-23.8.)

ŽENSKO IME

CVITANOVI

7. prosinca 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KALIJ

RADIOLOKATOR

AUTOR RJE NIKA

BRATOLJUB

Bolesna baka

Kaže u iteljica: - Perice, ju er opet nisi bio u školi?!

- Baka mi je bolesna!

- Svaki put kada izostaneš iz škole, tebi je baka bolesna.

Ne vjerujem u to.

- Tako je, u iteljice, i mi sumnjamo da baka glumi.

7. prosinca 2010.

Vremenska prognoza 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

Brzo e zahladiti VREMENSKA SLIKA: Prvu polovicu tjedna obilježit e osjetan porast temperature zraka koja bi se mjestimice mogla približiti vrijednosti od 15 Celzijevih stupnjeva. Može povremeno biti i slabe kiše. Novo ja e pogoršanje vremena sa zahla enjem o ekujemo tijekom etvrtka kad bi moglo biti i snijega. Radi se o jednoj vrlo brzoj i nagloj hladnoj fronti koja e u samo 24 sata prije i veliki dio Europe i pomesti toplinu natrag prema jugu. Temperatura zraka e naglo pasti pa nam drugi dio tjedna ponovno nosi niske temperature zraka, osobito u no nim i jutarnjim satima.

VREMENSKA PROGNOZA: Po etak novog tjedna donosi južinu i zatopljenje, a može pasti i malo kiše jer e prevladavati obla no. Mogu a su i kra a sun ana razdoblja, osobito prema istoku, prema Prelogu i Ludbregu te Koprivnici. Temperatura zraka u osjetnom porastu što ne e odgovarati meteoropatima jer e se zbog južine pokvariti i biometeorološka situacija.

Jutarnje vrijednosti u utorakak oko 5°C, a prema sredini tjedna i više. Najviša dnevna temperatura izme u 9 i 14 Celzijevih stupnjeva, ovisno o koli ini sunca. Takav porast temperature uzrokovat e povremeno umjeren, u nekim dijelovima Me imurja i jak jugozapadni vjetar koji o ekujemo danas

i sutra. Iako taj vjetar donosi porast temperature, ne e biti ugodno jer jak vjetar uvijek pridonosi osje aju hladno e.

Ovakvo vrijeme bit pravi snjegožder pa e se ve ina snijega u Me imurju brzo otopiti. No, ovo zatopljenje ne e dugo trajati jer ve u etvrtak vidimo nagli pad temperature.

Najprije napomena da je ova prognoza izra ena u ponedjeljak, 6. prosinca, pa je zbog toga temeljena na prognosti kim materijalima do tog dana. Oni naime upu uju da bi nam se u etvrtak vrijeme jako pogoršalo. Ja e naobla enje s kišom i vjetrom, a zatim i padom temperature zahvatit e tijekom dana cijelo naše podru je. Zbog jakog sjevernog vjetra sti i e nam osjetno hladniji zrak pa e kiša prelaziti u susnježicu i sni-

jeg. Mogu a je ak i grmljavina jer e dotok hladnog zraka biti vrlo intenzivan. Temperatura zraka bit e viša ujutro nego poslijepodne, a do kraja dana mogla bi pasti ispod nule. Mogu je nastanak novog snježnog pokriva a. Dakle, netom što se stari snijeg otopio ve bi mogao pasti novi!

Do kraja tjedna zatim o ekujemo više suhog, ali i dalje hladnog vremena. Uz povremeno više oblaka nije isklju en slab kratkotrajan snijeg, ali ini se da bi to bilo u malim koli inama. Jutarnja temperatura zraka mogla bi se spustiti i do -10°C, uz snježni pokriva i vedru no i hladnije. Najviša dnevna uglavnom e se držati malo ispod ili oko 0 Celzijevih stupnjeva.

Osje aj hladno e dodatno e poja avati povremeno umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar. Oko subote prolazno bi mogao okrenuti na jugozapadni vjetar, što bi bio predznak mogu ih oborina u nedjelju.

Podsje amo da vremensku i agrometeorološku pro-

PREGLED VREMENA od 1. do 7. prosinca

Pao snijeg unutrašnjosti Istre (Pazin -6°C), uz obalu sjevernog Jadrana (Rijeka -1°C). Najtoplije se zadržalo na jugu Dalmacije (Makarska 7°C), a Palagruža je mjerila 9 Celzijevih stupnjeva. Zimskom ugo aju na zapadu unutrašnjosti i u gorju pridonio je i debeli snježni pokriva .

U nedjelju ga je najviše bilo u Begovu Razdolju 73 cm, pa Zavižanu 67 cm, Pargu abar 66 cm. Visoki snijeg e u prvoj polovici tjedna zbog o ekivane južine biti na iskušenju.

Pitanje je koliko e ga ostati do etvrtka, prije novog zahla enja. Vrlo je hladno jutro u nedjelju bilo i u Sloveniji, koja je gotovo cijela pod snježnim pokriva em. U nekim kotlinama temperatura se sputila ispod -20°C. (Zadlog -21,5°C, Babno polje -21°C). Istaknimo i Celje sa -15°C. Na Triglavu je mjereno -14°C, a tamo ima 305 cm snijega.

Subota je sa 310 cm snijega bio najraniji dan dosad sa visinom snijega iznad 3 metra. Time je stari rekord iz prosinca 1990. godine nadmašen za 9 dana.

Ukratko re eno, prošli nam je tjedan bio posve zimski. Posvuda je u Me imurskoj županiji pao snijeg, najobilniji u gornjem Me imurju gdje ga je mjestimice palo oko 40 cm. Preloško podru je dobilo je 15-20 cm snijega. Nakon burnog radnog dijela tjedna kad su oborine bile gotovo svakodnevne, tijekom vikenda se situacija smirila. U subotu je bilo obla no i hladno s cjelodnevnom temperaturom ispod nule pa se postoje i snježni pokriva nije topio. U no i na nedjelju došlo je do djelomi nog razvedravanja što je pogodovalo padu temperature. Nedjeljno jutro je u unutrašnjosti donijelo vrlo niske temperature koje su se u Lici i Gorskom kotaru spustile do -20°C. Po podacima DHMZ-a Ogulin je mjerio -12.1°C, Parg abar -11.7°C, Zavižan -9.8°C, a Puntijarka -9 °C. Vrlo je hladno bilo jutro i u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti koja su pod debelim snježnim pokriva em. Tako je u Varaždinu mjereno -10°C. Hladno je bilo i u

Studeni topliji od prosjeka gnozu možete provjeriti svaki dan i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 6.12.).

METEOROLOŠKI KALENDAR 7. prosinca 1726. god. na podru ju Pakraca po eo snijeg koji je neprestano padao sljede ih 11 dana 5. – 9. prosinca 1952. god. zbog smoga u Londonu 4000 mrtvih 12. prosinca 1967. god. orkanska bura na Jadranu

Centar za klimatska predvi anja Ameri ke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) je objavio analizu temperaturnih i oborinskih prilika za ovogodišnji studeni u Europi. U ve em dijelu kontinenta studeni je bio temperaturno topliji od prosjeka. To se odnosi na podru ja od Italije, preko Austrije, juga i istoka Njema ke dalje na istok kontinenta, dakle uklju uju i i našu zemlju.

Temperaturna odstupanja od prosjeka su najve a na istoku Europe, osobito na sjeveru Bugarske, istoku Rumunjske, ve em dijelu Ukrajine i na jugu Rusije, gdje su prosje ne mjese ne temperature za studeni i za više od 7°C više od uobi ajenih. Dio zapadne Europe (Portugal, Francuska, sjever Njema ke) bili su temperaturno

unutar prosjeka. Hladnije je bilo u ve em dijelu Španjolske, u Velikoj Britaniji, Irskoj, Danskoj i osobito u Skandinaviji. Ve i dio kontinenta je imao više oborina od prosjeka. Osobito se to odnosi na našu obalu Jadrana, na Crnu Goru, ve i dio Italije, obale Biskajskog zaljeva, isto nu polovicu Njema ke, ve i dio Poljske i dalje na sjeveroistok kontinenta. Po koli ini oborine sa u pravilu više od 200 mm bila je itava isto na obala Jadrana, uz dijelove Italije i uski obalni pojas Biskajskog zaljeva. Istaknimo Cetinje u Crnoj Gori kao mjesto gdje je u studenom palo najviše kiše, ak 937,5 mm. Ve i dio Španjolske, juga Engleske, jugoistok kontinenta, alpsko podru je i Skandinavija su bili sušniji od prosjeka.

Doga aji U ORGANIZACIJI udruge “Zora“ obilježen Svjetski dan borbe protiv AIDS-a

U enici educirani o spolno - reproduktivnom zdravlju Povodom Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a u organizaciji udruge “Zora“ prošlu su srijedu održane akcije u šest srednjih škola s podru ja Me imurske županije, u sklopu kojih su vršnja ki edukatori i volonteri udruge tijekom velikog odmora u enicima distribuirali bedževe s crvenom vrpcom, me unarodnim simbolom borbe protiv AIDS-a i edukativne letke o važnosti ABC prevencije (A=apstinencija, B=budi vjeran/na, C= kondomi (condoms)).

Doga aj se tako er obilježavao u suradnji s caffe barom “Zrinski“ iz akovca, gdje su svi posjetitelji na taj dan uz pi e dobili i kondome u edukativno/promotivnim kutijicama i edukativne letke.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

Povodom Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a prošlu su srijedu održane akcije u šest srednjih škola s podru ja Me imurske županije “Širi znanje, a ne spolno bi se podigla razina znanja o HIV/ AIDS-u i na inima prijenosa, prenosive infekcije“ smanjila diskriminacija prema Svjetski dan borbe protiv in iciranima/oboljelima, skrenula AIDS-a obilježava se provo e- pozornost na opasnosti rizi noga njem razli itih aktivnosti kako spolnog ponašanja i potaknulo

odgovorno spolno ponašanje i korištenje ABC prevencije.

Provedene aktivnosti dio su projekta “Širi znanje, a ne spolno prenosive infekcije“, inanciranog od Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Projekt ima dvije glavne aktivnosti, provo enje istraživanja o stanju i ponašanju mladih vezano uz spolno reproduktivno zdravlje (SRZ), s naglaskom na spolno prenosive infekcije (SPI) u Me imurskoj županiji, te provo enje javne kampanje podizanja svijesti o važnosti edukacije o spolno - reproduktivnom zdravlju (SRZ) te rizi nim ponašanjima vezanima uz SRZ i SPI i njihovim posljedicama.

KUD “Dr. Vinko Žganec” Vratišinec

BAPTISTI KA crkva

Ve er Žgan evih zapisa

Boži ni koncerti

Dom kulture “Dr. Vinko Žganec” u Vratišincu u subotu 11. prosinca od 18 sati bit e mjesto održavanja tradicionalne i zanimljive kulturne manifestacije.

Naime, doma i KUD prire uje Ve er Žgan evih zapisa, u znak sje anja i zahvalnosti za životno djelo u o uvanju kulturne baštine akademika dr. Vinka Žganca. Me imurske popijevke izvest e razne vokalne skupine i solisti. Predsjednik KUD- a Mario Šari poziva mlado i staro da do u na ovu priredbu u ozra ju nadolaze ih blagdana. (sm)

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec. ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Svaku ve er od 19.30 sati od 9. do 12. prosinca u Baptisti koj crkvi u Ma kovcu održavat e se boži ni koncerti. etiri su koncerta, odnosno termina zbog ograni enosti crkvenog prostora, a iskustvo govori da su svi dosadašnji koncerti bili vrlo dobro posje eni.

Koncertni program djelo je samih lanova Baptisti ke crkve, iji lanovi na koncerte pozivaju sve ljude dobre volje. (sm)

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

PREMIER HRVATSKA RUKOMETNA LIGA

ZAVRŠIO PRVI DIO ODBOJKAŠKE SUPERLIGE

MILJENKO DOVE ER, SPORTSKI DIREKTOR NK ME IMURJA

Dva remija Me imurja u etiri dana

Centrometal vrlo dobar etvrti

Jesenski dio sezone totalni podba aj

AKOVEC U PREDBLAGDANSKOJ ATMOSFERI

akoland otvorio ovogodišnji “Advent u gradu Zrinskih”

U sklopu akolanda u zgradi “Scheier” za djecu su organizirane i brojne kreativne radionice

Simboli nim rezanjem vrpce i službeno je otvorena manifestacija “Advent u gradu Zrinskih 2010.”

Prošli je petak u zgradi “Scheier” i službeno otvorena posljednja ovogodišnja manifestacija u organizaciji Turisti kog ureda i Turisti ke zajednice grada akovca “Advent u gradu Zrinskih 2010.”.

Nakon tradicionalnog ki enja bora u središtu grada, program se preselio u zgradu “Scheier”, gdje je održan ve tradicionalni akoland.

No, prije nastupa djece iz dje jih vrti a uslijedilo je sve ano otvaranje manifestacije simboli nim rezanjem vrpce. U sklopu akolanda prigodnim to kama predstavilo se šesnaest skupina Dje jeg vrti a akovec. Tako er, organizirane su i radionice za djecu, a akoland je i ove godine posjetio ako uljak, maskota doga anja.

“Advent u gradu Zrinskih 2010.” zapo eo je ve 27. studenoga, a završetak je predvi en za 1. sije nja 2011. godine. Pred nama je još cijeli niz doga anja, poput boži nih i novogodišnjih koncerata u Centru za kulturu ili nastupa i doprinosa brojnih udruga i KUD-ova, ali i bogatoga crkvenog programa. Manifestacija je produžena do do eka Nove godine na Trgu Republike, uz pratnju grupe Flash, ugostiteljsku ponudu i tradicionalnu estitku gradona elnika. (bš, foto: zvrzan)

Špica zatrpana snijegom akove ka je špica na prisilnom mirovanju. Snijeg je zatrpao kratku gradsku šetnicu i, osim što se njome hodalo oprezno u strahu od toga s kojeg bi se krovišta na vas mogao sasuti snijeg, nije

baš bilo prigoda za prošetavanje. A bili smo svjedoci vrlo neugodne prigode kada se snježni slap s itave kosine krova zgrade u središtu srušio na plo nik. Kakve li sre e da se baš nitko od prolaznika

Djeca su i ove godine okitila borove u središtu grada akovca

SPONZORI

u tom trenutku nije našao ispod snježnog slapa. Glavni junaci prošlotjedne špice bili su ljudi s lopatama za snijeg, a bijeli prizor uljepšavale su tek lijepe prolaznice.

(BMO)

AKCIJA BEAUTY CENTRA DOLLY I ME IMURSKIH NOVINA

Svatko tko se prepozna u rubrici " akove ka špica", s aktualnim primjerkom Me imurskih novina ili izrezanom rubrikom do e u roku od tjedan dana od datuma izlaska novina, ostvaruje popust od 50 posto na sve tretmane koje nudi Beauty centar Dolly u akovcu, Kralja Tomislava 20, tel: 040/310-241.