Međimurske novine 797

str. 5

ŽUPAN PERHOČ UPOZORAVA načelnike i gradonačelnike

Žene podrška jedna drugoj u borbi protiv opake bolesti

str. 14-15

www.mnovine.hr

Ne povećavajte cijene vrtića i jaslica!

DESET GODINA od osnivanja Kluba žena liječenih od bolesti dojke

Godina XV.

Broj 797.

^akovec, UTORAK, 14. prosinca 2010.

Cijena 7 kuna

SMRT MALOLJETNIKA na cesti između Gornjeg Kuršanca i Kuršanca koja se mogla i izbjeći

Niz nesretnih okolnosti doveo do tragedije

str. 8

- U ponedjeljak su dvojica policajaca PU varaždinske udaljeni s dužnosti zbog propusta u ranijem postupanju prema trojici maloljetnika, od kojih je jedan kasnije smrtno stradao u naletu nesavjesnoga pijanog vozača, a protiv još dvojice vodi se disciplinski postupak

TRAGOM VIJEĆNIČKOG PITANJA o ukidanju programa odlaska bolesnika na hitne intervencije u Zagreb

Liječnička pomoć u KB-u “Dubrava“ u slučaju infarkta ne dolazi u pitanje

Oko dvjesto kućanstava ostalo prošli tjedan bez vode

OPASNO KLIZIŠTE kod Trnovčaka u općini Štrigova

str. 9

str. 2-3 RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 52

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Zašto šutimo?

U ponedjeljak sam se prvi put u novinarskom životu ozbiljno susreo s dilemom: šutjeti ili ne. Ozbiljno zato jer bih zbog napisa zaista mogao pravno nagrabusiti kako osobno, odnosno zajedno s kolegom novinarom, tako i novine same. Ina e nemam problem i dilemu kad je u pitanju iznijeti nešto ili ne u javnost, posebice kad je to u njezinom interesu, ali ovdje, kaže mi naš odvjetnik, “najbolje je ‘presko iti’ taj tekst“. Ali, šutjeti ipak do kraja ne mogu i ne u, barem kad je poruka u pitanju.

Naime, nakon zajedni kog rada s kolegom na aktualnom slu aju tragi ne prometne nesre e u Kuršancu, u kojoj je nesavjesni voza u pijanom stanju usmrtio jedno dijete, a drugom nanio teške ozljede, naša redakcija je u posjedu frapantnih ali i pomalo nevjerojatnih podataka koji su i te kako važni za cijeli kontekst pri e, a koje, na žalost, ne smijemo iznijeti u javnost.

Naime, bez niza formalnih postupaka ne možemo iznositi ništa što je vezano uz nesretno stradale maloljetnike koji su ina e k tome, da bude sve još kompliciranije - pripadnici romske nacionalne manjine.

Stoga moramo šutjeti.

Mi moramo šutjeti, a što rade institucije? Zar i one zaista moraju non-stop šutjeti!?

Moram naglasiti da ne tražim u ovom teškom trenutku ni gram opravdanja ni za voza a, ni za varaždinske policajce, posebice jer je izgubljeni jedan mladi život, a drugi je u životnoj opasnosti. Ali ako sve ostane na površinskom iznošenju injenica u kojima je jedino važno da se samo kazne izravni krivci tragedije, odnosno da je možda najbolje da sve skupa što prije ako ništa drugo padne u medijski zaborav, ne e biti udno ako se danas - sutra dogodi nova. Zašto? Zato jer se uop e ne mora poklopiti niz nesretnih

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

okolnosti da se ona dogodi, budu i da kod nas izgleda da zaista ne funkcioniraju “institucije pravne države“ tamo gdje je to možda i najvažnije.

U odnosu prema onima koji imaju desetke kaznenih prijava, a pripadnici su romske nacionalne manjine.

Posebice to vrijedi za Državno odvjetništvo i sud.

Upravo oni e optužiti voza a, odnosno vjerojatno osuditi voza a, možda ak i “svoje“ policajce ako im se utvrdi kaznena odgovornost. Ali, ho e li se Državno odvjetništvo i sud “pogledati u ogledalo“ i me imurskoj javnosti re i kontekst cijele pri e. Vjerujem da oni i te kako dobro i konkretno znaju na što mislim, a ne smijem javno iznijeti, jer, kad su maloljetnici i još k tome Romi u pitanju, novinari moraju – šutjeti. Ne e valjda “oprati savjest“ time što e optužiti i osuditi samo one koje su bili nesavjesni na cesti ili svom postupanju.

Krajnje je vrijeme da se oglase i policija, i Državno odvjetništvo, i Centar za socijalni rad, i sud i ne znam koje sve druge nadležne institucije, ali i “politika“, i kona no kažu što se to zaista doga a u našem kraju svojim gra anima, Me imurju, Hrvatskoj i Europi, jer ja to – ne smijem.

14. prosinca 2010.

TRAGOM VIJE NI KOG PITANJA o navodnom ukidanju programa odlaska naših bolesnika na hi

Lije ni ka pomo u KB-u u slu aju infarkta ne dol Odlazak naših pacijenata na hitnu intervenciju, u narodu poznatu kao ugradnju stenta u slu aju sr anog infarkta, ne dolazi u pitanje, potvrdili smo na mjerodavnom mjestu u Županijskoj bolnici akovec kod ravnatelja bolnice Dragutina Kopasi a.

Odgovor je to na pitanje koje je Branko Krnjak, vije nik HDZ-a, postavio zbog strahovanja da bi taj program mogao biti ukinut kao posljedica smjene dosadašnje ravnateljice Doma zdravlja.

Ovaj program nema nikakve veze s Me imurskom županijom, jer se radi o nacionalnom programu koji inancira Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i troškovi tih in-

tervencija ni ne terete troškove naše bolnice.

Ti programi hitnog spašavanja pacijenta sa sr anim infarktima u klinikama koje su bolje opremljene i osposobljene za takve zahvate od op ih bolnica provode se i u drugim županijama. Samo što, primjerice, susjedni Varaždinci odlaze na intervencije u KB “Rebro“, a naši u KB “Dubrava“.

Broj spašenih života uskoro i na uvidu javnosti U hitno zbrinjavanje takvih pacijenata u Me imurskoj županiji

ME IMURJE IPAK ne e ostati u potpunoj me unarodnoj željezni koj izolaciji

Spašena linija prema Ma arskoj, drugu eka borba na “slovenski na in” - Tragom najnovijih informacija koje su stigle u našu redakciju, dolazimo do neslužbene potvrde kako željezni ki pravac Kotoriba - Murakeresztúr - Kotoriba ipak nije ukinut novim voznim redom koji vrijedi od ove nedjelje 12. prosinca. Ipak, pravac Središ e ob Dravi - akovec - Središ e ob Dravi nije bio te sre e, i od navedenog datuma njime se više ne može putovati. Ipak, on nije u potpunosti ukinut – na zahtjev na elnika op ine Središ e ob Dravi vlak e i dalje prometovati, ali samo na relaciji Ormož - Središ e i obratno ...

Slovenski na elnik, odnosno župan op ine Središ e ob Dravi Jurij Borko uputio je, naime, slovenskom pandanu HŽ-a, Slovenskim železnicam d.o.o., prili no oštro pismo, s molbom za potvrdu informacije o ukidanju linija. Na takav ga je in nagnalo veliko neodobravanje i pozivi upu eni op ini od strane središ anskih u enika, studenata i njihovih

Župan slovenske op ine Središ e ob Dravi Jurij Borko reagirao je na ukidanje željezni kih linija i na njegov zahtjev Slovenskim železnicam vlak e i dalje voziti na relaciji Ormož - Središ e i obratno roditelja, jer je vlak mnogima od njih jedini prijevoz do škole u Ptuju. Župan Borko vodstvo Slovenskih železnic zamolio je da uzmu u obzir da sporne linije sa uvaju barem na relaciji Središ e – Ormož.

Iz Slovenskih železnica pet dana nakon poslanog upita stiže odgovor koji lopticu prebacuje na Hrvatske željeznice, tvrde i da su ove etiri pograni ne linije ukinute na zahtjev HŽ-a, a da se isto desilo i s ve inom drugih pograni nih vlakova na ostalim grani nim prijelazima sa Slovenijom, a Slovenske železnice pisanim su putem HŽ upozorile na o ekivano nezadovoljstvo putnika.

Prema zadnjem brojanju, popunjenost vlakova na liniji od akovca iznosila je sedam posto, a više od polovice putnika bilo je iz Hrvatske.

Kako stoji u priop enju Slovenskih železnic, usprkos zaista skromnom broju putnika, odlu ili su da sva etiri vlaka u novom voznom redu i dalje voze na relaciji Ormož - Središ e - Ormož.

Tako er isti u da pograni ni vlakovi za HŽ ne predstavljaju nikakve troškove, budu i da se radi o slovenskim garniturama vlakova. Ipak,

iz HŽ Putni kog prijevoza saznajemo da to i nije u potpunosti to no jer je HŽ snosio troškove prijevoza na teritoriju Republike Hrvatske.

U ovom konkretnom slu aju, trasa od akovca do Središ a ob Dravi duga je jedanaest kilometara, a od akovca do slovenske granice ima dva kilometra manje. Upravo zato nam opravdanje HŽ-a o “mjerama uštede” baš i ne sjeda najbolje, jer se radi o svega devet kilometara, tim više što Slovenci za znatno manji broj svojih putnika vlak mogu ostaviti u opticaju, a HŽ je naš ukinuo.

Neslužbena potvrda o “ma arskom” pravcu stigla od župana Perho a Upravo nas je informacija o uplitanju i reakciji središ anskog župana Jurija Borka nagnala da i našeg župana Ivicu Perho a upitamo ima

Me imurci smatraju da ovdje nije kraj otkrivanju korupcijskih afera

Anketa “Pod vurom”

Ukidanje imuniteta bivšem premijeru Ivi Sanaderu, njegov bijeg iz države, kao i njegovo uhi enje vijest je koja je prošli tjedan prodrmala Hrvatsku. Kakvo mišljenje

Biserka Galinec, Mursko Središ e - Iskreno ne znam što bih rekla o svemu ovom po pitanju Ive Sanadera. Što e biti, iskreno ne znam. Tek emo vidjeti kako e sve ovo završiti, ali mislim da Sanader ne e završiti u zatvoru.

Kada pak je rije o samoj korupciji, mislim da ovdje nije kraj.

Dragutin Taradi, Belica - Po mom mišljenju, sve ovo je cirkus.

Sve se to ve godinama znalo, ali je tek sada izašlo na vidjelo. Što se ti e korupcije, mislim da ovdje nije kraj, ve tek po etak otkrivanja afera. Moramo još puno raditi kako bi iskorijenili korupciju koja nije vezana ni uz jednu stranku ili politiku. U tome su svi. Ono što mi najviše smeta je pitanje zašto se u Saboru dozvoljava da pojedinci od nas rade budale.

prevladava u našem Me imurju o ovoj temi, je li ovdje kraj aferama vezanima uz korupciju ili smo još na po etku njihova otkrivanja, upitali smo naše sugra ane.

Gotovo svi složili su se da je korupcija sveprisutna u Hrvatskoj te da e trebati puno truda koko bi se ovaj problem uspio riješiti. Tako er prevladava mišljenje da je

ovo još uvijek po etak otkrivanja afera vezanih uz korupciju, u koju su upleteni pripadnici svih politi kih stranaka. I dok jedne, vezano uz ovu temu, zanima zašto se u Sa-

boru dozvoljava da pojedinci od hrvatskih gra ana rade budale, drugi isti u kako je žalosna injenica da su rijetki oni politi ari koje zanima narod Lijepe naše. (hz)

Ivan Golubi , Celine - Osobno sam mišljenja da korupciji ovdje nije kraj, ve su se tek po ele afere vezane uz tu problematiku otkrivati. Bit e ih još. Smatram da bi trebalo im prije riješiti taj problem. Kada je rije o samoj korupciji, u nju su upleteni svi, bez obzira na to kojoj politi koj stranci pripadaju.

Dragutin Kolar, Belica - Mišljenja sam da bi sve njih trebalo im prije zatvoriti. Što se ti e ostalih afera, mislim da e ih biti još otkrivenih, a u njih su upleteni mnogi, nevezano kojoj stranci pripadaju. Ovo je tek po etak, a ne kraj kada je rije o korupciji. Bilo bi dobro da se malo brže rješava ovaj problem, jer ovim tempom trebat e jako puno vremena da se korupcija iskorijeni.

Zdravko Batur, akovec Ako bi i vas i mene, kao i ostale gra ane, za petsto kuna tražili i zatvorili, onda je jasno što bi trebalo u initi sa Sanaderom. Me utim, zatvoriti ne treba samo njega, ve i druge koji su upleteni. Kada je rije o otkrivanju afera, ovo je tek po etak. Jer svi su oni lopuže, nevezano kojoj stranci pripadaju. Žalosno je to da njih narod uop e ne zanima.

Ljubica Pajtak, akovec Smatram da je korupcija još uvijek prisutna i teško e se iskorijeniti samo tako. Treba puno truda uložiti kako bi se taj problem uspio riješiti. Ovo je tek po etak otkrivanja korupcijskih afera. Sve to po inje od vrha pa ide prema dnu, a tako er smatram da su u korupciju upleteni pojedini lanovi svih politi kih stranaka, a ne samo jedne. (foto: Vrzan)

14. prosinca 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

PRAVOBRANITELJICA ZA DJECU Mila Jelavi u posjetu Me imurju itne intervencije u Zagreb

u “Dubrava“ azi u pitanje uklju ene su tri zdravstvene ustanove: hitna pomo (dosadašnjeg Doma zdravlja), Županijska bolnica akovec (kardiolozi) i KB “Dubrava“. Zahvaljuju i svesrdnoj pomo i i dr. Mije Bergovca, ro enog Me imurca, a koji radi u KB-u “Dubrava“, u Me imurju je taj projekt jako dobro zaživio, možda najbolje u Hrvatskoj.

Ravnatelj Kopasi kazao nam je da se svi uklju eni u liniju spašavanja pacijenata sa sr anim infarktima uskoro spremaju obratiti javnosti s podacima koliko je pacijenata do sada na taj na in spašeno.

Ovu prigodu iskoristio je da bi odgovorio na još jedno vije ni ko pitanje. Ono koje je postavila Dragana

Matulin, a vezano uz pla e stažista.

Ravnatelj Kopasi kazao je da je neto na njezina izjava iz pitanja u Skupštini da se stažiranje, odnosno pripravni ki staž lije nika, ne pla a.

Svi stažisti lije nici, više medicinske sestre, kao i inženjeri rendgenologije pripravni ki staž dobivaju pla eno, iz zdravstvenog novca. Volontiraju samo medicinske sestre sa srednjom spremom, pri emu im je pla eno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a imaju pravo na regres i boži nice. Od idu e godine zbog promjena u obrazovnom sustavu više ne e morati volontirati.

(BMO)

Prazna pruga jedini je prizor koji e, na žalost, ostati nakon ukidanja željezni kog pravca Središ e ob Dravi - akovec - Središ e ob Dravi

li i on namjeru reagirati na ovakav ili sli an na in. Na taj upit nismo dobili odgovor, ali nam je župan, doduše, još uvijek neslužbeno, priop io izvrsnu vijest koju je primio iz “vrha HŽ-a” - linija Kotoriba - Murakeresztúr Kotoriba ipak ne e biti ukinuta. Za potvrdu ove informacije obra amo se i predsjedniku me imurske podružnice Sindikata prometnika vlakova Hrvatske Nevenu Topolnjaku, koji u trenutku poziva s time još nije

upoznat, ali nakon par minuta i provjere u “svojim krugovima” zove nas sretan i potvr uje da je linija doista “spašena”.

Ipak, kako kaže, još uvijek nas eka borba za liniju prema Sloveniji, a ho e li to biti na gore opisani “slovenski” na in koji o ito daje rezultate, ili e naši županijski elnici osmisliti neki svoj, možda ak i e ikasniji, na in, ostaje za vidjeti. (Bojana Špani ek, foto: zvrzan)

Provincija je provincija, tu ni EU ne pomaže U pismu koje je na elnik slovenske op ine Središ e ob Dravi Jurij Borko uputio Slovenskim železnicam, jedan nam je odlomak posebno privukao pažnju, i nismo mogli ne podijeliti ga s našim itateljima: “Ako je informacija o ukidanju putni kih vlakova to na, to zna i ponovnu potvrdu toga da živimo negdje u zakutku Slovenije i da, na žalost, prevladavaju samo ekonomski interesi, kako privatnih, tako i državnih tvrtki. Ve godinama slušamo prazne fraze o jednakomjernom i skladnom razvoju

cijele države, no, na žalost, sve što možemo je gledati kako nam se op ina sve više prazni, mladi odlaze jer ovdje ne vide perspektivu i populacija koja ostaje sve je starija. To je naša realna slika, usprkos obe anjima da e se to promijeniti sa Zakonom o skladnom regionalnom razvoju. Kao župan op ine Središ e ob Dravi i u ime naših mještana, oštro se i odlu no protivim takvom neodgovornom i pogubnom ‘plja kanju’ slovenskog sela, koje je ionako prepušteno na nemilost samome sebi.“ Zvu i poznato? (bš)

Pohvale projektu predškole za Rome i prebacivanje odgovornosti na lokalnu vlast - Pojedinci u školu dolaze doslovno gladni, bosi i bez udžbenika, dok istodobno njihovi roditelji, a naj eš e se radi o Romima, razli ite naknade, od socijalne pomo i do dje jeg doplatka, troše na kupovinu alkohola i ‘druge stvari’. Time bi se, naglasio je župan Perho , morale pozabaviti institucije U sklopu svojih redovitih aktivnosti, u “rutinskom“ posjetu Me imurskoj županiji u etvrtak je boravila državna pravobranitelja za djecu Mila Jelavi . Iza zatvorenih vrata razgovarala je sa županijskim elnicima i predstavnicima Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport te obišla Osnovnu školu “Vladimir Nazor“ u Pribislavcu, op inu Nedeliš e i romsko naselje Parag.

Na konferenciji za novinare u pribislavskoj Osnovnoj školi Jelavi je podsjetila na poznate injenice vezane uz dje ja prava o tome "kako sva djeca moraju imati jednaka prava, a da se ona ostvare, podjednaku odgovornost moraju imati roditelji i društvo, odnosno institucije". Kako se, sukladno svojoj dužnosti, došla uvjeriti i u kakvim uvjetima “žive, borave i u e djeca“, to je izrazila zadovoljstvo nedavno pokrenutim projektom predškole u kojoj djeca romske nacionalne manjine u e hrvatski jezik, sve da bi se lakše mogla integrirati kada krenu u osnovnu školu.

- Borave i, iako kratko vrijeme, stekla sam op i pozitivan dojam te djece koja su vrlo vesela, zainteresirano rade s odgajateljima, pri aju hrvatski. Ako je to bio preduvjet da romska djeca krenu iz istih startnih pozicija kao i hrvatska, onda je fantasti no što se ostvarilo, kazala je Jelavi .

Pravobraniteljici poru eno: Roditelji malih Roma zanemaruju djecu Spomenute rije i bile su i jedini relativno konkretan dio pravobranitelji ine izjave pred-

Teško se bilo oteti dojmu da Jelavi ne razumije ili ne želi razumjeti koliko lokalna vlast zaista ini pozitivno za socijalizaciju Roma. Naime, nakon svega je rekla da “briga o djeci jest ponajprije odgovornost roditelja, ali i lokalnih vlasti” … stavnicima medija. Njen govor obilovao je op im frazama poput one da “Ured pravobraniteljice može i mora obavljati uvide, prigovarati ako ima nepravilnosti i tražiti bolje, odnosno jednake uvjete za svu djecu“. ak je, gotovo za ne povjerovati, “ispalila“ i da je jedan od razloga njezinog posjeta taj što je “osobni kontakt izme u predstavnika institucija bolji od upu ivanja dopisa“.

Tijek konferencije vodio je, naravno, prema ve spomenutoj i neizbježnoj romskoj problematici, no i nakon što su joj me imurski župan Ivica Perho i ravnateljica pribislavske škole Sandra Herman na konkretnim primjerima pokušali objasniti da lokalna zajednica u Me imurju ini izuzetno mnogo po tom pitanju, teško se bilo oteti dojmu da Jelavi ne razumije ili ne želi to razumjeti. Naime, nakon svega je rekla da “briga o djeci jest ponajprije odgovornost roditelja, ali i lokalnih vlasti". Još jedna

dobro poznata “prodika s više instance“, ali kad treba zaista nešto terenski i odraditi, onda se sve prepušta “akciji“ lokalne samouprave. Državna si vlast tako novcem pere savjest i krivnju za slabu socijalizaciju Roma prebacuje uz raznorazne “epitete“ poput segregacije i sl. na lokalnu.

Dobro poznata pri a.

Problemi pak su, napomenuli su Perho i Herman, "javna tajna" koja se može svesti na dvije rije i - zanemarivanje djece. Pribislavsku školu poha a 350 u enika.

Pojedinci u školu dolaze doslovno gladni, bosi i bez udžbenika, dok istodobno njihovi roditelji, a naj eš e se radi o Romima, razli ite naknade, od socijalne pomo i do dje jeg doplatka, troše na kupovinu alkohola i "druge stvari". Time bi se, naglasio je župan, morale pozabaviti institucije.

Pravobraniteljici je, kao u proteklom razdoblju i drugim “gostima“ iz Zagreba koji su dolazili u Me imurje, tako er uputio apel

U MURSKOM SREDIŠ U predstavljena knjiga “Putevima diskriminacije“

I B.a.b.e. nam “opalile šamar“ zbog Roma - Još jedna udruga u nizu koja je s ovim “projektom“ bacila krivnju za sporu integraciju Roma na “nerome“, termin koji je sve više u upotrebi kao epitet koji neugodno obilježava ostale gra ane Me imurja u negativnom smislu, kao one koji diskriminiraju Rome Udruga "B.a.b.e." organizirala je u srijedu u Vatrogasnom domu u Murskom Središ u promociju knjige "Putevima diskriminacije". O knjizi su govorili Nazif Memedi, saborski zastupnik nacionalnih manjina, Sanja Srnavka, predsjednica udruge "B.a.b.e.", i autorica knjige, Suzana Kunac, iz udruge "B.a.b.e.". Knjiga se bavi razli itim oblicima diskriminacije gra ana u etiri razli ite regije u Hrvatskoj, a u Me imurju su u fokus uzeli romsku nacionalnu manjinu.

Ništa novo u toj knjizi o problematici Roma nije re eno od onoga što ve svi u Me imurju, a i šire, ne znaju, osim što su istraživa i i autorica iznijeli veliko

u enje kako to romska zajednica živi u tako ure enoj i bogatoj županiji. No, osim u enja, u stvarne uzroke takva stanja nisu proniknuli, osim što su još jedni u nizu onih koji su došli baciti krivnju za sporu integraciju Roma na "nerome“, termin koji je sve više u upotrebi kao epitet koji neugodno obilježava ostale gra ane Me imurja u negativnom smislu, kao one koji diskriminiraju Rome.

Uglavnom, B.a.b.e. o ve inskom stanovništvu, kojeg one nazivaju “neromskim“, pišu po unaprijed odre enim u svojim glavama poznatim loskulama o diskriminaciji Roma. Kao da izme u redaka poru uju “vrijeme

je da napustite svoje dobro i lijepo ure ene institucije i domove i krenete put romskih naselja u izgra ivanje socijalno - kulturološkog 'bratstva i jedinstva' romskog i ve inskog neromskog stanovništva“.

Ohrabrivanje Roma za inzistiranje na svojim pravima, ali ne i obvezama Umjesto da B.a.b.e. daju poruku manjinskom romskom

stanovništvu da se potrudi korak po korak, uz svesrdnu institucionalnu pomo koju ima u našem kraju u smjeru socijalizacije, one ih zapravo ohrabruju da i dalje što više inzistiraju isklju ivo na svojim pravima, dok obveze spo-

za potporu pri izgradnji novog objekta škole u Pribislavcu, ako zbog ni eg drugog, onda zbog sigurnosti djece.

- wSva djeca, na žalost, nisu jednaka, što krivnjom roditelja, što institucija. Nedavno sam boravila u školi u jednom mjestu kraj Pule. Potekle su mi suze kada sam se vratila i pogledala kakva je naša škola u odnosu na tamošnju i u kakvim se uvjetima obrazuju naša djeca. Tu su tako er zakazale mnoge institucije.

Kada je rije o pravima djece, redovito održavamo sastanke s predstavnicima Ureda državne uprave u Me imurskoj županiji, akove kog Centra za socijalnu skrb i Policijske uprave me imurske. Trenuta no je problemati no šest obitelji s ovog podru ja koje ne vode brigu o svojoj djeci, no nad njima se obavlja nadzor i podnosimo prijave. Što pak se ti e predškole, prošli se tjedan uklju io jedan u enik koji ne zna ni rije i hrvatskog. Djeca koja su u predškoli od po etka, dakle, od 15. rujna, sada ve , kao što je i pravobraniteljica vidjela, jako dobro razumiju naš jezik. To govori o kvaliteti projekta. Nema više ni puno djece koja napuštaju školu prije navršene 15. godine.

No, na žalost, još uvijek ima djevoj ica koje prekidaju školovanje jer zatrudne ve s 13 ili 14 godina, kazala je ravnateljica Herman.

(Velimir Kelkedi)

minju više u stilu “kako bi oni uop e mogli dobiti posao kad ih nitko ne želi zaposliti“.

Uglavnom, B.a.b.e. su ovim projektom još jedna udruga koja potpuno jednosmjerno gleda na cijelu situaciju u kojoj su predrasude prema ve inskom stanovništvu kao diskriminatornom potpuno uo ljive, a knjiga, umjesto da pruža ruku daljnje socijalizacije, zapravo svojim tezama može izazvati samo dodatni revolt kod ve inskog stanovništva, koje sve više zastupa tezu da bi bilo najbolje da s obzirom na aktualno stanje stvari u kojima romsko stanovništvo uživa brojne inancijske privilegije - “postane tako er romsko“.

Usput re eno, knjiga je ra ena na brzinu pa smo samo za našu županiju našli niz pogrešaka. Mursko Središ e preimenovali su na stranici koje ozna ava jedno poglavlje u Me imursko Središ e, Ljerku Tišljar iz MO-a Sitnice u Ljerku Tišlov, Suzanu Belovi , ravnateljicu Centra za socijalnu skrb, u Suzanu Baovi , a Vlastu Vugrinec s akove ke televizije u Vlastu Vugkineci ...

(BMO i DZ)

4

Aktualno

14. prosinca 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr redak • 040 312 333

GDQD

Je li novi ravnatelj Doma zdravlja odmah pao na prvom ispitu?

Me u 32 kandidata na privremeno privremen mjesto voza a Hitne pomo i akove kog pom da dr Doma zzdravlja izabran je sin šefice ra u ra unovodstva, javio je itatelj u pismu Ve ernjem listu, koji je u subotnjem bro-

u Me imurju

ju objavio tekst na temu mogu eg nepotizma povodom natje aja u toj ustanovi.

U najmanju ruku neugodna situacija za novog i nedavno izabranog ravnatelja Doma zdravlja Branka Vr i-

a, koji je izbor sina šefice ra unovodstva pokušao obraniti stru nom kvalitetom tog kandidata (instruktor vožnje s više voza kih kategorija), te privremenoš u zapošljavanja (samo na tri tjedna).

ME IMURJE PLIN poništio natje aj za nabavu automobila

Nema novih automobila Me imurje plin poništio je natje aj za jedno dostavno i jedno malo osobno vozilo koje je prije nekoliko tjedana raspisalo Povjerenstvo za nabavu Me imurje plina. Putem natje aja trebala su se nabaviti dva motorna vozila, jedno dostavno, a drugo malo osobno vozilo. U postupku nabave navedena su vozila marke “ ord“ ili jednako vrijedna druga vozila. U situaciji kad se dileri zbog recesije moraju boriti za svakog kupca, avoriziranje imena u javnoj nabavi kod konkurencije je izazvalo mrak na o i. Pitanje iz konkurentskog Volkswagena zašto Me imurje plin nabavlja “samo” ordova vozila uputili smo i tada Vladimiru Ivkovi u, direktoru Me imurje plina, koji nam je u tom trenutku

objasnio da je na objavu natje aja mogu a i žalba te da svatko tko ima primjedbe može natje aj i osporiti.

Kazao nam je da nije istina da pre eriraju samo jednu marku, o emu svjedo i i šarenilo marki automobila u njihovom voznom parku. To šarenilo rezultat je uvjeta javne nabave, premda bi sa stajališta racionalnosti za svaku firmu bilo logi nije da ima unificirani vozni park.

Na kraju, kako smo doznali od Vladimira Ivkovi a, direktora Me imurje plina, u etvrtak 9. prosinca poništen je natje aj za nabavu dva vozila, jednoga manjeg osobnog, a drugoga dostavnog, tako ni ije vozilo nije nabavljeno ni kupljeno. (BMO)

NEZAPOSLENOST I ZAPOŠLJAVANJE u studenom

Pad nezaposlenosti jedino u Me imurskoj županiji i Gradu Zagrebu U studenom ove godine u Me imurskoj županiji došlo je do vrlo blagog smanjenja nezaposlenosti za 0,9 posto. Pad nezaposlenosti u studenom u odnosu na listopad zabilježen je jedino u Me imurskoj županiji i Gradu Zagrebu. Do pada je došlo zbog zna ajnog broja brisanih iz evidencije zbog zaposlenja. Tako je u studenom evidenciju zbog zaposlenja napustilo 405 osoba, što je za 22,7 posto više naspram listopadu, odnosno studenom prošle godine.

Zaposlenje je pronašlo 219 žena i 186 muškaraca. I prethodni mjesec zabilježen je ve i udio zapošljavanja žena nego muškaraca. I nadalje najve i broj zapošljavanja je na odre eno vrijeme

ili sezonski, 82,2 posto. Po djelatnostima, ve i broj zapošljavanja evidentiran je u prera iva koj industriji, 172 zapošljavanja, trgovini 56 zapošljavanja i gra evinarstvu 42 zapošljavanja.

Barometar zapošljavanja kao odnos izme u novoprijavljenih direktno iz radnog odnosa, 408, i brisanih iz evidencije zbog zaposlenja, 405, u minusu je za svega 3 osobe.

Iz ostalih razloga, evidenciju je napustila 291 osoba, najviše zbog nejavljanja u dva uzastopna mjeseca bez opravdanog razloga, ali i zbog umirovljenja, nepoštivanja zakona te ostvarivanja prava na rodiljnu, roditeljsku ili posvojiteljsku poštedu. (BMO)

PRIMORSKO - GORANSKI župan Zlatko Komadina u posjetu me imurskom županu i županiji

Župani istaknuli da nas povezuje ma ehinski odnos središnje vlasti Hrvatska je visoko centralizirana zemlja, tako da svega deset posto sredstava pripada svim op inama i gradovima, a s devedeset posto sredstva upravlja država. - S tako malo sredstava jako je teško upravljati vlastitim razvojem, tim više jer se iz središnje vlasti sve odlu uje po politi koj i zavi ajnoj podobnosti raznih politi kih vlasti, kazao je na kon erenciji za novinare primorsko - goranski župan Zlatko Komadina.

Me imurska i Primorsko - goranska županija u mnogo emu su sli ne, te postoji mogu nost suradnje na mnogim podru jima.

Osim sli nog odnosa prema unkcioniranju sustava, povezuje nas i povijest, ali i odnos središnjih vlasti prema našim županijama, istaknuli su župani Komadina i Perho . Kako je rekao župan Me imurske županije Ivica Perho , ministri i središnja vlast neuvažavanjem legitimnih predstavnika obiju županija ma ehinski se odnose prema našim krajevima, ali i gra anima. Takvim od-

nosom gubimo svi te o tome treba stalno govoriti. Župan Komadina pak je naglasio da je došao vidjeti sjeverozapadnu Hrvatsku, na in na koji se radi u krajevima koji slove za jedne od najrazvijenijih u Hrvatskoj. Ima dosta podru ja na kojima mogu u iti od naših iskustava i obrnuto. Gra evinari iz Me imurja rade u Primorsko - goranskoj županiji, rekao je Komadina, posebice

na gradnji sportskih dvorana. estitao nam je i na mnogim uspješno provedenim projektima, posebice na po etkom tjedna otvorenom Tehnološko - inovacijskom centru na prostoru bivše vojarne u akovcu.

U pratnji župana Zlatka Komadine bila je i zamjenica župana Nada Turina uri .

Gosti su obišli i regionalnu razvojnu agenciju REDEA-u,

Me imursko veleu ilište, Županijsku bolnicu akovec, Gradsko komunalno poduze e “ akom” te tvrtku “Tehnix“ d.o.o. u Donjem Kraljevcu. Najavili su intenziviranje suradnje na zdravstvenim i obrazovnim projektima, te projektima zaštite okoliša.

Dogovoren je i uzvratni posjet me imurskog izaslanstva u Rijeku.

(BMO)

Razdvajaju pak nas subvencije brodogradnji Prora un Primorsko - goranske županije od 2008. godine u padu je od tadašnjih 375 milijuna kuna na 315 milijuna kuna, koliko e iznositi za idu u godinu. Do pada je najve im cijelom došlo zbog pada zaposlenih i prihoda od poreza na dohodak. Primorsko - goranska županija ima 70 tisu a zaposlenih kod pravnih osoba i oko 18 tisu a kod obrtnika. Polovicu prora unskih prihoda ine izvorni prihodi, dakle, oko 160 milijuna kuna. Nema specifikuma iz koje se

vrste djelatnosti puni, kazao je župan Komadina.

No, budu i da su županija na moru, izvorne prihode još im ini i koncesija na pomorsko dobro, od ega imaju daljnjih 10 milijuna kuna prihoda u prora unu na ime koncesije od pomorskog dobra na svom podru ju.

Ne dao Bog da nestane brodogra evne industrije što se ti e prora una Primorsko - goranske županije zbog prihoda od poreza na dohodak iz te djelatnosti.

Naime, glavni sektori u toj

CITATI TJEDNA

županiji koji sudjeluju u ormiranju prihoda prora una jesu: rafinerija, energetika, transport i lu ki promet te brodogradnja. - Ja i dalje mislim da brodogradnja ima šansu, kazao je župan Komadina. - Znam da se u kontinentalnom dijelu Hrvatske misli da e svim gra anima Hrvatske biti bolje ako se zatvori brodogradnja, ali ne znam koja je to logika da e nam biti bolje ako iste nema, druga pak je stvar što proizvodi gubitke i što se to ve trebalo restrukturirati. Ali nisam

siguran da je rješenje baciti koplje u trnje. Na moru kažu da treba prestati subvencionirati poljoprivredu.

Me imurski župan Ivica Perho uzvratio je županu Komadini da se kod njih stje e kriva misao što se ti e našeg odnosa prema brodogradnji. - Mi samo želimo da i naše grane imaju isti status kao brodogradnja, a ne da se brodogradnju želi gasiti. Želimo da se i prema gra evini i tekstilu na državnoj razini druga ije odnosi.

(BMO)

Istražio i odabrao Zlatko Boži

Jedemo mandarine zbog vitamina. Kad smo ve u minusu, da se bar ne razbolimo.

Mladost – najljepše i najopasnije razdoblje u životu.

Mi kao da mislimo da vrijedimo puno više, pa ne zaslužujemo da nam se sve ovo doga a.

Kafanizam i renesansa, to je danas kod nas na djelu.

Radio Antena, 1.12.2010.

1001 no , RTL, 2.12.2010.

Jura Pa en, Kontroverze, Z1 televizija, 18.11.2010.

Arsen Dedi , Kontroverze, Z 1 televizija, 18.11.2010.

Svi sve znaju, tko koga, kad i zašto ...

- stihovi iz pjesme Drage Mlinarca

14. prosinca 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

GRAD AKOVEC usvojio drugi rebalans prora una

Rebalans prora una zbog primitka kredita od deset milijuna kuna Grad akovec u etvrtak 9. prosinca prišao je izradi još jednog, drugog po redu, rebalansa ovogodišnjeg prora una. Umjesto 127,1 milijun kuna, prora un je izmjenama i dopunama podignut na 129,8 milijuna kuna, pri emu je u prora un ugra en i manjak iz 2009. godine u iznosu od 9,3 milijuna kuna.

Izmjenama prora una trebalo je ponajprije pri i zbog primitka kratkoro nog kredita od 10 milijuna kuna, ali i zbog korekcija na prihodovnoj i rashodovnoj strani. Tako je na strani potpora iz državnog prora una izostao o ekivani prihod za sufinanciranje opreme dvorane I. OŠ akovec, kao i dio namjenskih sredstava od Fonda za energetsku u inkovitost. Na prihodovnoj strani za milijun kuna pove ana su sredstva Dje jem vrti u koji je gradska ustanova, s 10,3 milijuna na 11,3 milijuna kuna.

Upravo to pove anje izazvalo je i najve u raspravu na sjednici.

Naime, Marija Ruži pitala je kako to da je gradski vrti u sufinanciranju s tri puta više sredstava po djetetu nego u privatnim vrti ima. U privatnim vrti ima trošak Grada u sufinanciranju po djetetu iznosi 560 kuna, a u gradskom vrti u taj je iznos 1.500 kuna.

Gradona elnik Šalamon objasnio je da to proizlazi iz brojnih razlika izme u gradskog i privatnih vrti a, od toga da su pla e i prava iz radnog odnosa zaposlenika u gradskim vrti ima ve i nego u privatnom vrti u. Gradski vrti i uz to imaju brojne prate e službe i stru njake koje privatni vrti i nemaju. U ve e troškove ulazi i poja ano sufinanciranje socijalnih kategorija djece, a dodao je da uz to Grad akovec u sklopu Dje jeg vrti a u cijelosti financira i romski vrti koji košta 900 tisu a kuna. (BMO)

Zdravica umjesto boži nog prijama Svake godine Branko Šalamon, gradona elnik akovca, prire ivao je jedan od najljepših boži nih prijama u akovcu, na kojima se u izložbenom salonu Staroga grada okupljao velik broj uzvanika iz javnog života ne samo iz akovca, ve i cijelog Me imurja. Ove godine prijam e izostati, u skladu s recesijskim vremenima. Umjesto prijama, na prošloj sjednici Gradskog vije a vije nici su skromno nazdravili ašama vina, obilježavaju i kraj ove godine, u nadi da e dogodine biti bolje.

(BMO)

ŽUPAN UPOZORAVA na elnike i gradona elnike

Ne pove avajte cijene vrti a i jaslica!

- Djeca nisu kriva za manjak sredstava u prora unima, poru io je župan svima koji neslužbeno najavljuju pove anje cijena boravka djece u vrti ima i jaslicama.

Ponukan najavama o pove anju cijena smještaja djece u vrti ima i jaslicama, župan Me imurske županije Ivica Perho apelira na na elnike i gradona elnike me imurskih op ina i gradova da tešku financijsku situaciju u kojoj se nalaze ne prebacuju na djecu i njihove roditelje.

- Financijska kriza u kojoj se svi nalazimo i smanjeno pritjecanje novca u županijske, gradske i op inske prora une mora biti vrijeme kad svi moramo štedjeti te se odre i financiranja ili sufinanciranja nekih programa ili projekata koji u da-

našnje vrijeme nisu najnužniji.

No, smatram da se smanjivanje prava ne smije doga ati preko 'le a' najmla ih lanova našeg društva. Svima nama koji smo danas u politici jedna od glavnih zada a je našoj djeci osigurati bezbrižno djetinjstvo i sva prava i standard koji iz njih proizlazi.

Na djeci ne smije biti prora unske štednje - Djeca nisu kriva za financijske probleme u kojima se naši prora uni nalaze, te ne bi smjela osje ati nikakve posljedice nedostatka novca.

Najavljeno pove anje cijene smještaja u dje jim vrti ima i jaslicama, o kojima se može itati i gledati u posljednje vrijeme, odnosno promjena udjela sufinanciranja na štetu roditelja, ne bi smjela biti na in za prora unske

uštede, ve naprotiv. Op inski i gradski prora uni u Me imurskoj županiji trebali bi, u okviru svojih mogu nosti, pomagati svojim gra anima koji se esto nalaze u mnogo težoj financijskoj situaciji od naših prora una. Stoga bi smanjenje tih prava trebala biti 'zadnja linija obrane' prora una.

Gradona elnicima i na elnicima me imurskih gradova i op ina predložit u jedinstvene kriterije po kojima bi se ormirala cijena boravka djece u dje jim vrti ima i jaslicama, vode i ra una o fiskalnim mogu nostima jedinica lokalne samouprave i socijalnom statusu korisnika, kako bi sva djeca u istoj mjeri imala mogu nost ostvarivati svoja prava, istaknuo je župan Perho .

(BMO)

ŽUPANIJSKI HDZ, koji je u me imurskoj Skupštini u oporbi, tvrdi da je SDP-ova vlast izigrala korisnike prora una

Dvadeset i pet milijuna kuna ne e biti podijeljeno korisnicima Županijska organizacija HDZ-a svoju je kon erenciju za novinare posvetila osvrtu na rebalans prora una za ovu godinu i županijskom prora unu za idu u godinu, o emu su govorili Mladen Križai , predsjednik kluba vije nika, Vladimir Ivkovi , Maja urkin i Branko Krnjak.

- Iz ova dva dokumenta, rebalansa prora una i prora una iza idu u godinu, jasno se može iš itati da ova vlast vo ena SDPom nema nikakvu viziju ni strategiju niti iz dokumenata iš itati u kom smjeru ide županija, kazao je Mladen Križai , predsjednik kluba vije nika HDZ-a. - Aktualna vlast poigrava se s korisnicima prora una, ostavljaju i ih u velikoj neizvjesnosti jer je u pitanju 25 milijuna kuna koje ne e biti podijeljene korisnicima, a oni e to saznati tek u ožujku idu e godine, kada do e do obra una prora una Me imurske županije. Ni jedna vlast do sada otkad postoji županija nije ovako izigrala prora unske korisnike, kazao je Križai .

Dodao je: - Umjesto da se izvu e pouka iz ovakvog prora una za 2010., aktualna vlast i dalje srlja sa svojim demagoškim principima u nove katastro alne poteze, jer predvi aju prihod od 161 milijun kuna. Kad bi tako bilo, bilo bi jako dobro, jer bi to bio najviši županijski prora un do sada, ali i sama vlast izražava skepsu prema tom prora unu, a uz to novotarija tog prora una je i to da na rashodovnoj stani nema

HDZ-ova plo a nekome prirasla srcu Kra u plo e s natpisom stanke na pro elju zgrade gdje se nalaze strana ke prostorije u Ulici Ru era Boškovi a u akovcu Vladimir Ivkovi , predsjednik županijskog HDZ-a, protuma io je na sljede i na in: - Naša plo a nekome se tako dopala da je o ito želi imati kraj svog srca doma.

Ho e li ti problemi nestati uhi enjem Sanadera ili …?

Sanader je uhi en! Salve oduševljenja i nacionalnog slavlja ve su zahvatile široke mase i ozbiljno prijetile da se pretvore u javni lin . Novine su izdavale specijalna izdanja o liku i djelu dr. Ive Sanadera.

I bivši kolege i oponenti davali su izjave, komentirali, kleli se u pravnu državu i pravicu ... A onda, onda je sve nekako splasnulo.

Naciju otrijeznile izjave vlastitih politi ara, bivših Sanaderovih kolega i poslušnika i izjave njihovih oponenata. Jer

ono što se iz tih izjava moglo iš itati i uti jasno ukazuje da nitko od njih ni na tren nije nazna io da se Sanadera uhi uje jer je loše vodio državu, jer je varao narod, jer je kršio zakon … Ne, ništa se od toga nije moglo uti … Nije narod blesav da ne shvati kako je rije o lin u predvo enom politi arima, no ovaj put ne vidi smisao svog sudjelovanja u njemu.

Po svemu vi enom, naša je država Sanadera dovela pred sud prvenstveno zbog Europe, zbog stjecanja dojma da se “država“ bori protiv korupcije kako bi za-

dovoljili neke od brojnih uvjeta europske birokracije. Slijedi tapšanje po ramenu kakvo smo ve doživjeli prilikom uhi enja Gotovine.

Znamo da se nakon tog uhi enja svejedno ništa korisno za Hrvatsku dogodilo nije.

Druga stvar zbog ega je Sanader pred sudom jesu sljede i izbori. HDZ-u bez ovakve akcije ne bi imalo ni smisla iza i na izbore. Nakon vlastite detronizacije Sanader je u javnosti pretvoren u sinonim korupcije, nakon što to nije uspjelo s Polan ecom, trebalo je prozvati novog krivca. HDZ se želi

poimence navedenih korisnika. Ako se ne ostvari realizacija od 161 milijun kuna, županijska vlast ne e biti u obvezi ni dati ih korisnicima koji ionako u prora unu nisu navedeni poimence. Mislim da je to bježanje od odgovornosti. Prora unski korisnici kad uzmu prora un u ruke iz njega ne mogu iš itati koliko novca kome pripada, kazao je Križai .

- Oni koji e dobiti nekakav novac iz prora unamo o ito e morati re i hvala županijskoj vlasti, a oni koji ne e dobiti ne e se mo i ni žaliti jer u prora unu nisu bili ni spominjani. HDZ je pokušao amandmanima dati ime i prezime prora unskim korisnicima za one za koje su znali da participiraju i u drugim sufinanciranjima, bilo od strane ministarstava, bilo op ina, i da su zbog toga trebali biti prihva eni. Ali zbog koncepcije da nema u prora unu poimence navedenih korisnika amandmani su odba eni.

Iz HDZ-a došla su tri amandmana, o emu smo izvijestili u prošlom broju novina. Jedan se odnosio na poimence navedene iznose sufinanciranja za crkve, drugi za društvene domove, a Maja urkin je dala amandman za izgradnju dvorane u Belici, od kojih ni jedan nije prihva en.

Time što nema imena i prezimena projekta u prora unu u potpunosti se marginalizira Skupština jer vije nici više ni na kakav na in ne mogu utjecati na usmjerenje novca.

Sada bi se, prema Ivkovi evu mišljenju, sav novac iz prora una trebao dijeliti po natje aju. - Nedopustivo bi bilo da se odredi ukupni iznos i da

riješiti svoje povezanosti s korupcijom pod svaku cijenu, a Sanader se sam ponudio zahvaljuju i svom ogromnom egu i odnosu prema bivšim kolegama.

Eu orija oko Sanadera poprimila je tolike razmjere da ako on i ne bude proglašen krivim uvijek e se govoriti tek kako mu krivica nije dokazana. Še opozicije Zoran Milanovi jednostavno nije mogao propustiti priliku i opetovano proslaviti SDP svojom izjavom: “Vrijeme je za prijevremene izbore“. Zaista, što bi se drugo od njega i o ekivalo. U kojoj

god situaciji da ga zateklo, on kao iz topa recitira: “Vrijeme je za nove izbore. SDP je spreman“. To je ve toliko papagajski iritantno da bi mu ovjek najradije dao vlast samo da vidi ho e li i onda ponavljati istu izjavu. Bilo bi smiješno da nije jasno da i opozicija u svemu ovome ne traži dobrobit za gra ane, ve za sebe. To za njih nije razbijanje korupcije, za njih je to prilika za dolazak na vlast.

O ito je uhi enje Sanadera najobi nija dvorska zabava, koja služi samo za to da pravi problemi ostanu nedirnuti. Hrvatski problem jesu lihvarske banke, posrnulo gospodarstvo, državna servilnost prema strancima i administracija koja ubi-

Županijska vlast nije dogovorila posjet premijerke te je izigrala javnost - Aktualna vlast u Me imurju, prema mom mišljenju, nekorektno šalje pozive i dovodi u zabunu i vas (novinare), a i državnu razinu. U pozivnice se piše dolazak predsjednice Jadranke Kosor, a da njezin dolazak ni s kim nije ni dogovoren, ni se o ekivao. A najlakše je poslije re i da nije došla. To je smišljeno, a ne slu ajno da se na svakoj pozivnici pojavljuje re enica da se o ekuje ili da dolazi Jadranka Kosor, a da ona to ni ne zna i da je se proziva za nedolazak za koji ona nije ni znala, branio je predsjednicu stranke i premijerku Vladimir Ivkovi , predsjednik županijskog HDZ-a. Kazao je da bi trebalo presta s tom praksom najavljivanja dolaska premijerke, ako njezin dolazak nije potvr en. (BMO)

netko dijeli taj novac iz izvršne vlasti po vlastitoj procjeni, a sada je ta opasnost jako velika. Bilo bi korektno da se za svaku stavku raspiše natje aj prema jasnim kriterijima, a ne da se dijeli prema strana kom ili nekom drugom klju u.

I dok SDP u Zagrebu inzistira i u statut ugra uje odredbe da Skupština donosi sve klju ne odluke, a ovdje se inzistira i predlaže da izvršna vlast donosi sve bitne odluke, emu dvojaka politika u istoj stranci, zapitao je Ivkovi . On je spo itnuo da se i u rebalansu ukidaju sredstva za crkvene objekte za dvije tre ine, a u novom prora unu svedena su na ukupno 300 tisu a kuna, a jednoj ustanovi “Rudol Steiner“ daje se 400.000 kuna, što je više nego svim crkvama u Me imurskoj županiji zajedno. Uz to je kazao da bi zbog toga što sadašnja vlast nema nikakve konkretne projekte na prihodovnoj strani bolje da se ne realizira prodaja bivše vojne imovine, jer bi se zbog nedostatka konkretnih projekata moglo desiti da se novac “ras r ka“.

Sadašnjoj vlasti spo itnuli su i to da je naprosto ukinula sufinanciranje prijevoza studenata. (BMO)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

ja svaku inicijativu u njezinom za etku. Ho e li ti problemi nestati s uhi enjem Sanadera?

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. prosinca 2010.

DAN OBRTNI KE KOMORE ME IMURSKE ŽUPANIJE EKONOMSKI BREVIJAR

Banke vole i imovinu Vjerojatno ste pomislili kakve veze s bankom ima glagol voljeti, i koga ili što banka može voljeti, pa probajmo prona i odgovor. To nije pitanje emocija, ve je to stvar interesa.

Banke za svaki plasman traže osiguranje u vidu protuvrijednosti, i to dvostruke, pa ak i višestruke, u slu aju pada vrijednosti. Istovremeno, za štednju u tim istim bankama, ali samo do odre enog iznosa, jam i država! Osim uobi ajenih vrijednosti poput nekretnina i automobila, sve se više uvažavaju i neuobi ajena sredstva osiguranja i namirenja. Umjesto otplate kredita, dobivaju se duboko smrznuti proizvodi (oni su trajni, vrijedni i mogu poslužiti u te svrhe), a za njih komercijalni bankarski odjeli moraju tražiti kupce i dalje ih prodavati. Pa, ionako je u medijima ve prisutna reklamna kampanja po kojoj je “smrznuto zdravo“.

Osim smrznutih proizvoda, kreditori dobivaju i druge neo ekivane zaloge: stoku, nasade, donje rublje, alkoholna pi a te drugu imovinu i zalihe. Odjeli procjene rizika sve više se moraju suo avati s takvim zamjenama. U Ma arskoj su, npr. banke inancirale bezbrojna robna skladišta koja su zbog gospodarske krize dospjela u teško e, pa ne mogu otpla ivati predvi ene rate kredita. Vlasnici su im, naravno, banke.

Primjeri su, doduše, iz bližega inozemnog okruženja, ali i naše banke pripadaju bankarskim grupacijama iz istog okruženja, pa je pitanje vremena kada e njihova kreativnost pokazati zube i kod nas.

Iako su banke i uzrokovale probleme koji su prerasli u recesiju, one

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

su i, kao i obi no, najve i dobitnik novijih doga anja, kretanja i problema. Sanacija banaka je redovita pojava, i o tome nitko ne postavlja pitanje zašto, ve kada i kako, jer njih se naprosto mora spasiti kako ne bi nastala ve a šteta. A kod drugih djelatnosti šteta je uvijek ograni enog dometa, a rizik je to no lociran.

Uzmemo li u obzir što je sve izgra eno i kupljeno na kredit, kao i na što su sve banke upisale pravo zaloga, vlasništva, iducije itd. ispada da su ve inski vlasnici svekolike imovine i mnogih poduze a – baš banke. Doduše, banke su skriveni, ali stvarni vlasnik mnogo ega.

Zato se može re i da banke ipak vole imovinu, ne samo kao osiguranje plasmana, nego i kao i vrstu zamjenu za sigurnu valutu.

Ina e se esto uje izraz “vrijednost za novac“, što zna i da je dobiveno ono što se platilo i što je o ekivano. Sada opet postaje zanimljiva vrijednost za vrijednost (ja tebi ovo, ti meni ono). Time se bježi od virtualnih i nepostoje ih vrijednosti prema realnim, opipljivim i stvarno postoje im vrednotama. Povratak iskonskim vrijednostima ...

Majstori godine: Vlad Kristijan Štampar i Dr lanovi Obrtni ke komore Me imurske županije u petak su u zgradi “Scheier“ održali godišnju sve anost, Dan obrtni ke komore Me imurske županije, 9. prosinca. Naime, 9. prosinca 1994. godine, prije 16 godina, održana je Osniva ka skupština Obrtni ke komore, me imurski su obrtnici ponovno dobili svoju Komoru koja je ukinuta 60-ih godina prošlog stolje a, te podijelili niz priznanja, diploma i proglasili majstore godine. Uvodno je skup pozdravio predsjednik Obrtni ke komore Me imurske županije Slavko Faltak, a u ime županije dožupan An elko Horvat. Usprkos svim neda ama i problemima, me imursko se obrtništvo još uvijek dobro drži, o emu svjedo e i brojna priznanja dodijeljena na sve anosti.

Plakete “Majstor godine” za ostvarene rezultate i visoku razinu proizvoda primili su Vladimir Šercer, Kristijan Štampar i Dragica Horvat.

Pekar, strojobravar i ugostitelj dobili godišnja priznanja Vladimir Šercer, pekar iz Gori ana, ro en je 1952. godine u Gori anu. Pekarski obrt naslijedio je od oca Josipa i majke Marije još 1971. godine. Od 1990. godine djeluju pod nazivom “ Pekarsko - trgova ki

Predsjednik Komore Slavko Faltak estita fotografu Željku Vidovi u na priznanju

Majstori godine Kristijan Štampar i Dragica Horvat zajedno s predsjednikom komore Slavkom Faltakom i dožupanom An elkom Horvatom, nedostaje Vladimir Šercer obrt Šercer“, te danas uz podršku supruge Nade i k erke Valentine zapošljavaju dvadesetak djelatnika u pekarnicama u Gori anu, Donjem Kraljevcu i Prelogu, te prodavaonici u Hodošanu. lan je komisija za pomo ni ke ispite i majstorske

ispite u Obrtni koj komori Me imurske županije.

Kristijan Štampar, strojobravar iz Preloga, ro en je 1974. u Prelogu. Nakon završene srednje škole u Varaždinu i stjecanja diplome strojarskog tehni ara,

Nagrada za životno djelo Ludviku Lukmanu, strojobravaru iz akovca Nagradu za životno djelo, statuu “Obrtnik Me imurja”, primio je majstor Ludvik Lukman, strojobravar iz akovca, za 48 godina rada u obrtništvu i za izuzetan doprinos u osnivanju i razvoju obrtni kih institucija za dugogodišnji uspješan rad na promidžbi obrtništva.

Ludvik Lukman ro en je 1938. godine u akovcu. Nakon završenoga srednjoškolskog obrazovanja za zanimanje strojobravar i odsluženja vojnog roka, nekoliko godina radio je u nekadašnjem “Metalcu“ u akovcu, a nakon dobivanja diplome u Strojarskoj tehni koj školi u Varaždinu 1962. godine otvara svoj vlastiti obrt i nastavlja dugogodišnju obiteljsku obrtni ku tradiciju. Obrt je najprije bio usmjeren na proizvodnju metalnih dijelova, me utim, prilago avaju i se potrebama tržišta, za-

po elo se s proizvodnjom proizvoda i poluproizvoda od plastike, odnosno lijevanjem plastike za koju alate i kalupe izra uju sami.

Nastavljaju i 48-godišnju obiteljsku tradiciju, danas u Strojobravarskom obrtu rade i dvojica sinova.

Stariji obrtnici Ludvika Lukmana sje aju se kao vrlo aktivnog lana raznih komisija u nekadašnjem Udruženju zanatlija Op ine akovec, a kasnije i Udruženju samostalnih privrednika Op ine akovec.

On je i jedan od osniva a Zanatske zadruge “Napredak“ i OSIZ-a za stambenu i poslovnu oblast samostalnih privrednika Op ine akovec, gdje je i obnašao niz odgovornih funkcija, a aktivno je sudjelovao i u radu Zanatsko - štedno kreditne zadruge akovec.

(JŠ, ZV)

POGLED ODOZDO

Je li sad svršeno s pogodovanjima svojima?

ACT Konto d.o.o. - knjigovodstveni servis specijaliziran za nepro tne organizacije Dr. Ivana Novaka 38, akovec / 040.390.047, info@act-konto.hr

Pomalo mi je deplasirano sad kad je dohva en vrh korupcijske hobotnice i kad je glavni lik Ivo Sanader simboli ki re eno “na podu” pridružiti se masi koja nalazi satisfakciju u tome da mu sada kada više nije mo an verbalno opali i jedan svoj šamar. Bit e i bez toga dovoljno generala poslije bitke.

Ali svakako želim re i nešto o situaciji u kojoj smo se sada zatekli. Po tko zna koji put mi smo na novoj raskrsnici, no i ho emo li ovaj put krenuti u dobrom pravcu ili emo opet zalutati u trnje. Ne govorim samo o predvodnicima našeg društva, onima kojima smo dali da upravljaju našim novcem i dobrima, ve pritom više mislim na nas same koji smo im povjerili novac i preostalo nacionalno bogatstvo.

Ho emo li sada s olakšanjem odahnuti i misliti da je sve gotovo? Da su, eto, loši de ki završili tamo gdje im je i mjesto i da je to pri a sa sretnim završetkom za nas.

Ili smo iz svega izvukli i pouke da svako naše okretanje glavom od onoga što se zove pogodovanje odre enim društvenim skupinama, povlaštenim slojevima više ni pod koju cijenu ne smijemo dozvoljavati.

A injenica je da je pogodovanje svojima uzelo maha na svim razinama i da bi s tom praksom tek sada trebalo raš iš a-

vati, i to uklju uju i zaista niske razine.

Jer pogodovanje po inje ve do davanja radnog mjesta domara svojima, ako je u pitanju namještenje u ustanovama ili poduze ima koja su na prora unskim sisama. Štoviše, dijeljenjem upravo takvih radnih mjesta, naoko neuglednih i manje važnih, službeni kih ili ak radni kih, najviše se kupuju glasovi narodnih bira a.

Radno mjesto je danas najve a privilegija, ali i izraz ne ije mo i ako ga netko nekome može dati. Morat emo se zapitati kako to da u pojedinim javnim poduze ima prevladavaju zaposlenici odre enih opcija. Kako to da u op inskim i gradskim upravama i županijskim upravama sjede o evi i sinovi ili k eri iz odre enih obitelji, i to ne samo na onim razinama koje su pro elni ke, ve i na službeni kim razinama do kojih o i javnosti ne dopiru. Sve su sitna pogodovanja koja zbirno ine veliku štetu, od zapošljavanja svojih do javnih nabava od svojih, od papira do automobila, od uredskog namještaja do izbora izvo a a radova. Na kraju do toga da si povlašteni iz javnih poduze a otvaraju irme k eri, gdje irme majke daju poslove k erima. A uz to u prvom redu udjele u tim privatiziranim poduze ima opet dobivaju povlašteni kao kakva nasljedna

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr prava u feudalnim društvima. I pritom si me usobno instaliraju na prikladne položaje svoje prijestolonasljednike, vazalima dijele povlastice.

Jesmo li se s time spremni uhvatiti u koštac? Prekinuti povlastice povlaštenoj politi koj kasti koja se odvojila od gra ana? Nakon povlaštenih pla a, za njih ne vrijede ista pravila i uvjeti o odlasku u mirovine. Dakle, možemo li ve na tom koraku govoriti o jednakosti me u gra anima?

Ako emo nakon svega dopustiti kad jedna garnitura si e s trona da druga samo zauzme njihovo mjesto, onda zaista nismo ništa u inili.

14. prosinca 2010.

dimir Šercer, ragica Horvat s osamnaest godina pridružuje se ocu u zajedni kom obrtu pod nazivom “Strojobravarski obrt Štampar“. Nakon o eve smrti 1998. pokre e vlastiti obrt u kojem danas zapošljava deset radnika u osnovnoj djelatnosti - izradi i montaži metalnih konstrukcija i njezinih dijelova.

Nakon dokazivanja na doma em, poslovanje proširuje na njema ko, talijansko, austrijsko i francusko tržište. Postavši direktnim dobavlja em engleskom proizvo a u spalionica, Bravarija Štampar iz Preloga u prolje e e zapo eti s proširivanjem svojih proizvodnih kapaciteta u deset puta ve u proizvodnu halu od postoje e.

Bravarija Štampar postaje najbolji primjer kako se radom, odricanjem i upornoš u, me imurskim znanjem i kvalitetom može uspješno poslovati i u vrijeme recesije.

Uz sve navedeno, gospodin Štampar aktivan je i u komorskom sustavu. lan je Skupštine i Upravnog odbora Udruženja obrtnika Me imurske županije, te lan Skupštine Obrtni ke komore Me imurske županije.

Dragica Horvat, ugostiteljica iz Otoka, ro ena je 1963. godine u Donjem Koncov aku. Nakon završene strukovne ugostiteljske škole u Sloveniji, vra a se u Me imurje i zapošljava najprije u nekadašnjem ugostiteljskom poduze u “Union“ kao konobarica, a nakon završene prekvali ikacije mijenja radno mjesto i radi kao trgovkinja.

Tijekom 1991. godine svoju šansu za napredak u karijeri vidi u otvaranju vlastitoga ugostiteljskog objekta. Nakon što

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

ME IMURSKO GOSPODARSTVO SVE TEŽE PODNOSI KRIZU

Kupujmo me imursko za spas radnih mjesta!

Diplome za razvoj obrtništva dobili su: Zlatko Glavina - proizvo a kapa i šešira iz Preloga, Marijan Goricaj, soboslikar - li ilac iz Nedeliš a, Valentin Vraži , ba var iz Donjeg Kraljevca, Mijo Turk, ugostitelj iz Sivice, i Dušanka Špicer, frizerka iz akovca

Statua “Obrtnik Me imurja”, nagrada za životno djelo, zasluženo u rukama Ludvika Lukmana, strojobravara iz akovca

je 1996.otvorila caffe bar “Maki“ i restoran u akovcu, etiri godine kasnije obrt širi i na djelatnost me unarodnog prijevoza. No pravi ugostiteljski procvat zapo inje kupnjom objekta u Otoku kraj Preloga i otvaranjem restorana “Prepelica“, koji svojom gastronomskom i smještajnom ponudom uvrštavaju u sam vrh turisti ke ponude Me imurske županije. Dragica Horvat vrlo je aktivna lanica komorskog sustava. (Josip Šimunko, foto: Zlatko Vrzan)

Diplome i priznanja za dugogodišnji rad Diplome za razvoj obrtništva i komorskog sustava te promidžbu primili su: Zlatko Glavina - proizvo a kapa i šešira iz Preloga, Marijan Goricaj, soboslikar - li ilac iz Nedeliš a, Valentin Vraži , ba var iz Donjeg Kraljevca, Mijo Turk, ugostitelj iz Sivice, i Dušanka Špicer, frizerka iz akovca.

Priznanja za dugogodišnji marljiv i ustrajan rad u obrtu i razvoju obrtništva dobili su: Stjepan Serec, stolar iz Nedeliš a, Željko Ljubojevi , trgovac iz Nedeliš a, Nadica Lukša, frizerka iz D. Vidovca, Mario Hunjadi, serviser ku anskih aparata iz Svete Marije, Darko Zamuda, stolar iz G. Hraš ana, Dragutin Branilovi , strojobravar iz akovca, Branko Srpak, zidar iz M. Središ a, Franjo Novak, tekstilac iz Slemenica, Damir Obadi , soboslikar iz akovca, Ivan Novak, prijevoznik iz Nedeliš a, Dušan Sraka, trgovac iz Otoka, Rajko Pomor, sitotiskar iz akovca, Ladislav Mlinari , serviser plamenika iz Nedeliš a, Franjo Božak, trgovac iz Strahoninca, Miodrag Novosel, serviser ku anskih aparata

iz akovca, Renata Vrbanec, galanteristkinja iz Strahoninca, Željko Vidovi , fotograf iz akovca, Katarina Labazan, trgovkinja iz Mihovljana, Radoslav Kljaji , trgovac iz Nedeliš a, Vesna Kljaji , trgovkinja iz Nedeliš a, Alojz Kuhari , taksist iz akovca, Stjepan Vrhar, metalac iz akovca, Božidar Horvat, serviser vatrog. aparata iz Knezovca, Verica Nesti , trgovkinja iz Preloga, Franjo Krišto i , brusa iz Zebanec Sela, Goran Žbulj, prera iva aja i kave iz akovca, Vlado Soka , ugostitelj iz Podturna, Miljenka Matjašec, medi arka iz akovca, Marija Bistrovi , ugostiteljka iz Frkanovca, Hisni Derviši, ugostitelj iz Domašinca, Vera Antolovi , trgovkinja iz Vratišinca, Vladimir Naran a, prijevoznik iz Hodošana, Mladen Bratinš ak, gra evinar iz Savske Vesi, Ruža Rusak, stolar iz D. Dubrave, Ivan Trupkovi , cvje ar iz Šenkovca, Karmen Kiš, trgovkinja iz Preloga, Štefanija Novakovi , trgovkinja iz Ivanovca, Prenk Kuqi, pekar iz akovca, i Sanja Horvat, tekstilka iz Strahoninca.

Dio atmosfere i rasprave s Gospodarsko - socijalnog vije a, koje se održalo dan prije Skupštine Me imurske županije, na aktualni sat pred sve vije nike iznio je lan tog vije a Željko Pavlic, ujedno i vije nik MDS-a. Skupštinu je upoznao sa sve težim plasmanom proizvoda me imurskih proizvo a a ne samo na širem tržištu Hrvatske, ve i na najbližem doma em lokalnom tržištu. Doma i gra evinari, ali i prera iva i i proizvo a i, prijevoznici, sve teže dobivaju poslove u samom Me imurju. Željko Pavlic pitao je župana razmišlja li Županija o potezima kao što su "Kupujmo me imursko" kako bi omogu ili zaštitu doma e proizvodnje i radnih mjesta u Me imurju. Radna mjesta, naime, pune i prora une županije, op ina i gradova, koji, usput budu re eno, posežu i za kreditima banaka zbog nelikvidnosti i ispunjavanja obveza zbog sve ve ih rupa uslijed manjka prihoda.

Me imurski župan Ivica Perho kazao je da su mu poznati problemi pojedinih irmi kao što su Vajda i akove ki mlinovi, koji se žale da ne mogu u i u opskrbu naših škola i bolnice. Župan je najavio objedinjavanje nabave za ustanove u ingerenciji županije upravo radi pomo i doma em gospodarstvu.

(BMO)

Žene u rodno netradicionalnim zanimanjima Glaser, Jež i Cunk Perli govore o prednostima EU peradarskog mesa

ZAVRŠEN projekt promocije kvalitetnoga peradarskog mesa europskog porijekla

Europsko je meso najkvalitetnije u svijetu, pa zato i najskuplje Europska unija brine za svoje potroša e i zbog toga postavlja visoke standarde kvalitete, sigurnosti i slijedivosti, koje moraju poštovati svi proizvo a i mesa, pa tako i pile eg mesa, koje iz dana u dan ima sve ve i broj potroša a.

Potroša i pak s druge strane moraju biti svjesni svih posljedica svog izbora, naglašeno je prošli utorak na konferenciji za novinare u zagreba kom Hotelu Westin. Konferencija je održana iz razloga što je završen trogodišnji projekt promocije kvalitetnoga peradarskog mesa europskog porijekla, koje su su inancirali Europska unija, Republika Slovenija i lanice GIZ Mesne industrije Slovenije.

O njegovom zna aju i rezultatima te iskustvima novinarima su govorili dr. Roman Glaser, predsjednik Uprave i generalni direktor Perutnine Ptuj, Boris Jež, voditelj projekta "Kvaliteta, sigurnost, slijedivost“, i Alina Cunk Perli iz Agencije za tržište poljoprivrede i razvoj ruralnog podru ja Republike Slovenije.

Za Me imurje, njegovo stanovništvo i peradare tema i skup zanimljivi su jer je tvrtka Perutnina Ptuj -

U suradnji s partnerima iz Me imurske i Varaždinske županije, HZZ PS akovec zapo eo je s provedbom projekta „Žene u rodno netradicionalnim zanimanjima“. Projekt je su inanciran iz IV. komponente programa IPA - Razvoj ljudskih potencijala, a cilj mu je pove ati zapošljavanje žena koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada kroz promicanje rodno osviještene politike i njihovo zapošljavanje u rodno netradicionalnim zanimanjima.

Partneri na projektu

PIPO akovec uvelike doprinijela i doprinosi kvaliteti mesa i mesnih prera evina sistema Perutnine Ptuj.

Na konferenciji za novinare bili su njezini predstavnici, direktor mr. sc. oec. Predrag Šegovi , dr. vet. med. i voditelj korporativnih službi i odnosa s javnoš u dr. vet. med. Vedran Mikuli . (S. Mesari )

Me imurski udio - Sve od njive do mesa proizvodimo u vlastitoj ku i. Ako nešto kupujemo, a to su uglavnom žitarice, onda tražimo podatke i strogu kontrolu proizvoda, naglasio je direktor Glaser, dodaju i kako mali kooperanti imaju posebnu ulogu u niski Perutnininih proizvoda.

U toj i takvoj niski zna ajna zrnca ine me imurski peradari - kooperanti, njih osamdesetak, koji predanim radom, u dobrom ozra ju i uz pomo stru njaka PIPO akovec, proizvode vrhunske pili e u svojim seoskim farmama. (sm)

Po etna konferencija projekta održat e se 16. prosinca 2010. u akovcu u zgradi Scheier, Matice Hrvatske 1. Za više informacija o projektu na raspolaganju Vam stoji projektni tim: marina.kodba@ hzz.hr ili jako.horvat@redea.hr

Projekt sufinancira Europska Unija u sklopu IPA PROGRAMA IV. Komponenta - Razvoj ljudskih potencijala

8

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. prosinca 2010.

PODIGNUTA USKOK-ova optužnica nakon provedene akcije “Offside”

Optužena i etiri bivša igra a NK Me imurja Izme u devetnaest hrvatskih i dvojice slovenskih državljana, protiv kojih je USKOK podignuo optužnicu nakon ljetos provedene akcije “Offside”, nalazi se i nekoliko bivših igra a Nogometnog kluba Me imurje - Neven Vuljanko (1987.), Danijel Ma ari (1974.), Mario Darmopil (1980.) i Nikola Melnjak (1981.). Njih se, kao i ostale za koje se sumnja da su namještali nogometne utakmice, optužuje za po injenja kaznenog djela udruživanja za po injenje kaznenih djela i više kaznenih djela davanja i primanja mita te prijevara i protuzakonitog posredovanja.

Optužnicom se Vinko Šaka, Dino Lali i Admir Sulji (USKOK ih navodi samo inicijalima) terete da su od ožujka do svibnja 2010. godine na podru ju Hrvatske, u cilju pribavljanja protupravne imovinske koristi, organizirali više igra a, trenera i sportskih direktora nogometnih klubova Prve hrvatske nogometne lige kojima su predavali ili obe avali predaju razli itih nov anih iznosa radi namještanja rezultata i tijeka nogometnih utakmica. Potom su, sukladno prethodnim dogovorima, u raznim kladionicama upla ivali znatne nov ane iznose. Službenici kladionica zaprimali su uplate ne znaju i da su uplatitelji unaprijed dogovorili kretanje rezultata, odnosno krajnji rezultat utakmica, te su im ispla ivali tako ostvarene dobitke. Protiv njih predloženo je produljenje istražnog zatvora.

Akciju “Offside” policija je po ela potkraj prošle godine na temelju podataka njema ke policije.

Sumnja se da je od kraja ožujka do po etka svibnja ove godine namješteno osam prvoligaških utakmica, a etiri puta namještanje nije uspjelo. Navodno su namještene utakmice Croatia Sesvete sa Zadrom, Slaven Belupom, Rijekom, Varteksom, Zagrebom i Cibalijom. Utakmice su navodno namještene pošto je Croatia Sesvete izgubila izglede za ostanak u prvoj ligi, a prijeporne su i utakmice Slaven Belupa i Zadra te Hajduka i Me imurja. Sredinom srpnja, nakon više od mjesec dana u Remetincu, iz zatvora su pušteni bivši reprezentativac Jasmin Agi , igra i Mario izmek, Dario Šušak, Ivan Banovi , Saša Mus, Marko Guja, Antun Pokraj i , Miljenko Bošnjak, pomo ni trener Goran Jerkovi i sportski direktor Tomislav Zubak, sin vlasnika kluba Zvonka Zubaka. Dan poslije, 16. srpnja, pritvor je ukinut bivšem reprezentativcu Miljenku Mumleku, Zoranu Ivan i u i Andriji Balaji u iz Varteksa, nogometašima Me imurja Nevenu Vuljanku, Danijelu Ma ari u i Mariju Dermopilu, njegovu menadžeru Mariju Mareni u i kapetanu Zadra Jakovu Sura u.

On je jedini osumnji enik protiv kojega USKOK nije podigao optužnicu. Osim njih i trojice organizatora, optužen je i nogometaš Me imurja Nikola Melnjak koji je odmah po uhi enju po etkom lipnja priznao krivnju i branio se sa slobode. (vk, hrt.hr)

UKRATKO

Mladi seksualno napastovao 54-godišnjakinju PALOVEC - Mla i muškarac u etvrtak nave er u Palovcu je napao 54-godišnju ženu. Kako navodi policija, ženi je prišao s le a na ulici te ju jednom rukom uhvatio za rame, a drugom za me unožje. Žena je po ela vikati pa je po initelj pobjegao. Po opisu radi se o mla oj muškoj osobi, visine oko 180 cm i mršave gra e. Bio je odjeven u tamnu šuškavu jaknu, tamnije hla e uz tijelo, na nogama je imao tenisice, a na glavi vunenu kapu sa svjetlijim rubom. (vk)

Uslijed požara u obiteljskoj ku i šteta od 100.000 kuna GORI AN - Na katu obiteljske ku e u vlasništvu 43-godišnjaka na Trgu svetog Leonarda u Gori anu u srijedu poslijepodne buknuo je požar. U njemu je u potpunosti izgorjela dje ja soba s namještajem, u hodniku su nagorjela dvoja vrata, a na tavanu unutarnja strana drvene konstrukcije krovišta. Vatru su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe akovca te dobrovoljnih vatrogasnih društava Hodošan i Gori an. Inspektor

za zaštitu od požara Policijske uprave me imurske utvrdio je da je uzrok požara poduzeta ljudska radnja. Materijalna šteta procjenjuje se na ak 100.000 kuna. (vk)

Ostao bez zlatnine vrijedne sedam tisu a kuna PRIBISLAVEC- 56-godišnji Pribislav anin ovih je dana policiji prijavio da mu je u razdoblju od 3. studenoga do 3. prosinca iz dnevne sobe obiteljske ku e, iskoristivši odsutnost uku ana i otklju ana vrata obiteljske ku e, netko otu io zlatni nakit. Time ga je “olakšao“ za 7.000 kuna. (vk)

Mladi i provalili u kafi u Prelogu PRELOG – Šteta od 5.000 kuna nastala je uslijed provale koja se dogodila na Trgu kralja Tomislava u Prelogu tijekom no i 8./9. prosinca. No policija je ubrzo otkrila po initelje. Devetnaestogodišnjak iz Belice, godinu dana mla i provalnik iz Male Subotice te sedamnaestogodišnjak iz Svetog Križa iz lokala su ukrali novac, cigarete i telefonske bonove. Bit e prijavljeni Op inskom državnom odvjetništvu za mladež u akovcu. (vk)

Maloljetni Jasmin deveta je smrtno stradala osoba na me imurskim cestama ove godine

SMRT MALOLJETNIKA NA CESTI izme u Gornjeg Kuršanca i Kuršanca koja se mogla i izbje i

Niz nesretnih okolnosti doveo do tragedije - Upravljaju i vozilom akove kih registarskih oznaka K 161-CF pod utjecajem alkohola, muškarac iz Kuršanca zbog neprilago ene brzine na ravnom dijelu ceste izgubio je nadzor nad upravljanjem automobilom. Zbog toga je u zanošenju po kolniku desnim bo nim dijelom vozila udario u dvojicu 15-godišnjaka koji su se kretali uz desni rub kolnika. Nesretni Jasmin Oršoš poginuo je odmah, dok je drugi 15-godišnjak zadobio teške tjelesne ozljede opasne po život U stravi noj prometnoj nesre i, koja se dogodila na županijskoj cesti izme u Kuršanca i Gornjeg Kuršanca u no i s petka na subotu, pijani 37-godišnji voza iz Kuršanca usmrtio je 15-godišnjeg Jasmina Oršoša iz istog mjesta, koji se s dvojicom svojih prijatelja, tako er pripadnika romske nacionalne manjine, vra ao nakon “policijske dostave“ prema svojem naselju u Kuršancu. Tragediji su prethodili doga aji koje name u pitanje je li ona mogla biti izbjegnuta. Naime, dje aci su ranije te kobne ve eri bili privedeni u Policijsku upravu varaždinsku.

Kako se radi o maloljetnicima, nisu smjeli biti vani bez roditeljskog nadzora. Roditelji su odbili do i po njih, a policajci su ih nakon toga ostavili na cesti tek koji kilometar dalje od njihovih domova.

Prepušteni sami sebi, ku ama su se uputili pješke. Ubrzo je na njih na neosvijetljenoj cesti osobnim automobilom naletio 37-godišnjak s ak 2,56 promila alkohola u organizmu.

Tešku nesre u uzrokovao pijani 37-godišnjak iz Kuršanca Nesre a se, prema izvješ u Policijske uprave me imurske, dogodila oko dva sata. Upravljaju i vozilom akove kih registarskih oznaka K 161-CF pod utjecajem alkohola, muškarac iz Kuršanca zbog neprilago ene brzine na ravnom dijelu ceste izgubio je nadzor nad upravljanjem automobilom. Zbog toga je u zanošenju po kolniku desnim bo nim dijelom vozila udario u dvojicu 15-godišnjaka koji su se kretali uz desni rub kolnika.

Nesretni Oršoš preminuo je na mjestu doga aja, dok je drugi 15-godišnjak zadobio teške tjelesne ozljede opasne po život te je vozilom Hitne medicinske pomo i prevezen u Županijsku bolnicu akovec. etrnaestogodišnjak koji je bio s njima u društvu uspio je na sre u izbje i nalet vozila te je prošao bez ozljeda. O silini udara govori podatak da su pješaci bili odba eni u polje, dok se automobil više puta prevrnuo i tako er završio na obližnjoj oranici. Voza nije zadobio ozljede te je odmah uhi en i priveden u prostorije Policijske uprave me imurske. Bit e kazneno prijavljen zbog izazivanja prometne nesre e. Kako doznajemo, do sad nije imao težih prekršaja u

- Da ih nisu pustili, moj sin sada bi bio živ. Upravo zato odgovornima za njegovu smatram varaždinsku policiju, kaže ogor eni otac pokojnog Jasmina Dejan Bogdan

prometu. Maloljetnici u trenutku nesre e nisu nosili re lektiraju e prsluke. Na mjesto doga aja uz djelatnike policije izašli su i istražna sutkinja Županijskog suda u Varaždinu i zamjenik op inskog državnog odvjetnika u akovcu.

Maloljetnici privedeni u PU varaždinsku I kada je izgledalo da je pri a barem za medije time završena, predstavnici Policijske uprave varaždinske u subotu u podne sazvali su izvanrednu konferenciju za novinare na kojoj je na elnik Rade Sitar iznio sljede i tijek doga aja: - Tijekom preventivnog djelovanja na sprje avanju kaznenih djela i prekršaja oko Gradske sportske dvorane Varaždin za vrijeme javnog okupljanja, policijski službenici Policijske postaje Varaždin oko 23.05 sati zatekli su trojicu maloljetnika koji kod sebe nisu imali nikakve osobne dokumente. Da bi se utvrdio njihov identitet, dovedeni su u prostorije Policijske uprave. Nakon što se pokazalo da su maloljetni, odnosno da prema Obiteljskom zakonu ne bi tako kasno smjeli biti vani (od 23 do 5 sati ujutro bez nadzora ro-

ditelja ili druge odrasle osobe u koju roditelj ima povjerenje), policajci su pokušali kontaktirati roditelje.

Dje aci su, me utim, izjavili kako ne znaju njihove brojeve telefona. O svemu su zatim obaviješteni službenici Policijske uprave me imurske, ija je ophodnja roditeljima javila gdje se nalaze njihova djeca. Oni pak su (izuzev oca jednog od njih koji je naknadno telefonom nazvao policiju i rekao da nije u mogu nosti organizirati prijevoz) odbili do i po svoje sinove. Tada se dogodio prvi propust. Varaždinski policajci nisu obavijestili nadležnog djelatnika Centra za socijalnu skrb o nemaru roditelja, što su morali sukladno Obiteljskom zakonu u slu aju kada roditelj odbije do i po dijete.

Policajci ih nisu predali roditeljima Ubrzo je uslijedila i druga pogreška, koja se pokazala kobnom.

U 1.30 sati policajci su trojicu maloljetnika službenim vozilom prevezli na podru je Policijske uprave me imurske, u Kuršanec, me utim, nisu ih, kako nalaže spomenuti zakon, predali roditeljima, ve su ih ostavili izvan mjesta njihova stanovanja

PU VARAŽDINSKA

Dvojica policajaca udaljena s dužnosti Protiv etvorice policijskih službenika PU varaždinske pokrenut e se disciplinski postupci, a dvojica od njih udaljit e se s dužnosti. Tako er e se, prema konzultaciji s Op inskim državnim odvjetništvom u Va-

raždinu, istima dostaviti op e izvješ e o doga aju na njihovu daljnju odluku, krajnji je epilog propusta u postupanju policajaca u ovom slu aju, o emu je ve u subotu govorio elni ovjek Rade Sitar.

i uputili ih da se sami vrate ku ama. Me imurski kolege nešto kasnije javili su im da su dje aci nastradali u prometnoj nesre i.

Prvi ovjek varaždinske policije Sitar s konferencije je obitelji poginulog 15-godišnjaka izrazio su ut te rekao da je o svemu izvijestio Ravnateljstvo policije i Odjel za unutarnju kontrolu Ministarstva unutarnjih poslova. Za petoricu policijskih službenika, uklju uju i i šefove smjene, zbog spomenutih se propusta utvr uje stegovna, odnosno kaznena odgovornost.

Otac poginuloga tvrdi kako ga nitko nije zvao da do e po sina - Nitko me nije zvao. Da sam znao da mi je sin na policiji, odmah bih otišao po njega. Bio sam na službenom putu u Zagrebu. Nisam ni znao da mi sin ide na koncert, ina e ga ne bih pustio. Policija je znala zadržati Rome u pritvoru.

Da ih nisu pustili, moj sin sada bi bio živ. Upravo zato odgovornima za njegovu smatram varaždinsku policiju, kaže ogor eni otac pokojnog Jasmina Dejan Bogdan, ina e elnik jedne od romskih udruga koje djeluju na našem podru ju.

Naglašava kako o ekuje da osim voza a koji je prouzro io nesre u i policajci budu kažnjeni, u suprotnom je spreman i prosvjedovati pred sjedištem Policijske uprave varaždinske. O svemu e obavijestiti i Hrvatski helsinški odbor.

Ostaje za vidjeti što je zapravo prava istina, jer iz izvora bliskih istrazi doznajemo da otac stradaloga ne govori istinu. Osim toga, izgleda da maloljetnici, kako neslužbeno saznajemo, a na što upu uje i varaždinsko policijsko izvješ e, nisu bili na koncertu, nego su imali nešto sasvim drugo u planu kad je u pitanju koncertni prostor oko dvorane, pa su stoga i privedeni. Najgore je to što je izgubljen jedan mladi život, a drugi “visi o koncu“, kontekst cijele pri e puno je zamršeniji, ali, na žalost, o istom ne možemo zbog niza pravnih zapreka javno pisati i govoriti.

Jasmin Oršoš u crnoj e statistici ostati zabilježen kao deveta smrtno stradala osoba na me imurskim prometnicama ove godine, ali njegova smrt zapravo postavlja mnogobrojne druge upitnike na koje se traže hitni odgovori institucija pravne države.

Najgore e biti ako e svi oni – šutjeti. Mi to ne želimo, ali upravo njihovi zakoni i drugi akti kažu da moramo. (Velimir Kelkedi)

14. prosinca 2010.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

OPASNO KLIZIŠTE od ak nekoliko hektara kod Trnov aka u op ini Štrigova

ITATELJICA iz Preloga ogor ena je na gradsku vlast zbog rušenja stabala ispred njene ku e

Oko dvjesto ku anstava ostalo prošli tjedan bez vode

Posjekli su borove i iskoristili ih kao ukras za proslavu Dana Grada?!

- Mještani Trnov aka i Jurov aka na neki na in imaju sre u što tu blizu imamo jedan glavni vod, napravit emo ‘bajpas’ dužine nekih tristo metara, i to vertikalno na rasjede, tako da oni što manje utje u na cijevi. To je samo privremeno rješenje do ljeta, kad moramo na i kvalitetno rješenje Kod Trnov aka na padini okrenutoj Štrigovi i Grabrovniku nastalo je u utorak i srijedu veliko klizište zemlje površine nekoliko hektara, a oko dvjesto ku anstava Trnov aka i Jurov aka ostalo je bez pitke vode.

Prema procjenama inženjera i tehni ara Me imurskih voda, zemlja klizi jedan centimetar na sat, a ve su nastale duboke pukotine na više desetaka mjesta, više ili manje vidljive oku. Posebna je opasnost to što se duboke rupe u zemlji jednostavno ne vide zbog trave i tek kad se do e bliže vide se presje ena zemlja u dubinu od nekoliko metara i opasne jame pune vode.

Na sre u, ku e na vrhu brijega za sada su ostale cijele, no stradao je glavni vod vodovoda za Trnov ak i Jurov ak, tako cijeli kraj nema vode. Plasti ne cijevi zbog klizanja terena jednostavno su potrgane zbog siline i sila u zemlji.

Direktor Me imurskih voda Josip Zor ec, koji je s ekipom bio na terenu, rekao nam je da se radi o izuzetno teškoj situaciji, posebice kad je u pitanju trajno rješenje za instalaciju vodovodnih cijevi.

- Klizište je ugrozilo glavni dovod vode za naselja Trnov ak i Jurov ak u dužini od oko petsto metara, cijevi su popucale zbog naprezanja. Kako teren klizi oko centimetar na sat i stalno se pokazuju nove pukotine, nije mogu e popraviti vodovod po istoj trasi, za to je potrebna sanacija terena.

Mještani Trnov aka i Jurov aka na neki na in imaju sre u što tu blizu imamo jedan glavni vod, napravit emo ‘bajpas’ dužine

Zatrpavanje rupa na cesti koje je rasjed otvorio, ne vide se duboke jame kraj ceste pokrivene travom.

Prema položaju stupova ograde (desno), vidi se da je zemlja otklizala oko metar, a i dalje klizi

nekih tristo metara, i to vertikalno na rasjede, tako da oni što manje utje u na cijevi. To je samo privremeno rješenje do ljeta, kad moramo na i kvalitetno rješenje.

Ku anstva, sre om, nisu ugrožena Na elnik op ine Štrigova Stanislav Rebernik, koji je više puta dolazio na klizište, kaže: - Op ina Štrigova je siromašna op ina i nema sredstva za saniranje tako velikog klizišta i rasjeda, dobro je da za sada nisu ugrožene ku e na brijegu, no ku anstva su ostala bez pitke vode. Obratit emo se za pomo Županiji i državi, kazao je na elnik.

Na mjestu rasjeda zatekli smo i vlasnika Potrtog kota a Valenta Kon i a, koji je došao vidjeti što se dogodilo i kad e kraj dobiti pitku vodu. Prema uvjeravanju stru njaka iz Me imurskih voda, voda je trebala sti i do ku anstava najka-

Po etak radova na novoj trasi vodovoda

Voda stigla u etvrtak Ve isti dan privremeno je osposobljen cjevovod za pitku vodu na na in da je postavljen “bajpas” u dužini od tristo metara, i to po tlu, a u etvrtak su cijevi zatrpane, tako da nema opasnosti od smrzavanja. Cjevovod, me utim, prolazi djelomice kroz klizište, pa su svakakva iznena enja mogu a, zima je tek pokazala zube. Teren je i dalje nestabilan i bit e dobro ako cijevi izdrže do prolje a. snije u petak. Za po etak se planira, a da mještani što prije dobiju vodu, postaviti cijevi na površini zemlje, iako je to opasno zbog smrzavanja.

Djelatnici Me imurskih voda kažu da je teren vrlo nesiguran, im iskopaju kanal za postavljanje cijevi, vrlo je brzo zatrpan zemljom, tako da treba iznova kopati.

Za potrebe nove trase bilo je nužno iskr iti i dio šume.

Pitanje je i ho e li to rješenje biti trajnije jer zemlja na tom mjestu klizi stalno, pa su mogu a još svakakva iznena enja. Kako se o ekuju kiše, zima i snijeg, tek e se na prolje e mo i zbrajati sve štete.

Mještani se ve šale i kažu da je zemlja preselila vodovod iz Trnov aka u Grabrovnik, trasa vodovoda, naime, ide nekako po granici izme u ta dva naselja, a zemlja je otklizala najmanje metar. (J. Šimunko)

Gra anska i medijska javnost Ovih se dana ime bivšeg premijera Sanadera, a on je ovdje samo najsvježiji primjer, u medijima vrlo esto spominjalo u negativnom smislu. Toliko esto da je to postalo gotovo dosadno, pa su gra ani po eli okretati druge stanice, a neki ak i gasiti televizore. Kud god okreneš, isko i Sanader. Što zna i ta zasi enost ili pak dosada?

Najprije, to je poruka medijima da nisu svemo ni, od Velssova “Rata svjetova” prošlo je gotovo pa stolje e. U to su vrijeme (1938. godine) mediji bili neprikosnoveni i

ljudi su im vjerovali na druga iji na in nego danas.

Ako danas jedna medijska tema postane dosadna, pa bio to i Sanader, to samo zna i da se nešto promijenilo u odnosu gra ana i masovnih medija. ini se da više nije mogu a manipulacija kao prije, gra anska javnost postaje nešto drugo nego je to medijska javnost i ima svoje vrijeme.

Neki bi rekli: život se ubrzao, gra ani više nemaju vremena za druge, ve samo za sebe i ne bi pogriješili. To u najmanju ruku ukazuje na ja anje gra anskog društva.

Ako su gra ani i zbog sadašnje krize, ali ne samo zbog nje, postali sami sebi najvažniji, a više nije važna politika i to što tko kaže, ako su shvatili da im od toga ne zavisi život, to ukazuje na njihovu politi ku i demokratsku zrelost. Ne samo to, takav stav gra ana prema medijima ukazuje i na to da smo zaboravili rat i ratne strahote, pamte samo oni koji moraju.

Kad jednom po ne sudski postupak i ako do njega do e, a to je gotovo sigurno, ime Sanader, a pogotovo ako e procesi dugo trajati, postat e

Valent Kon i , Jurov ak: - Ostali smo bez pitke vode, nama u Potrtom kota u je posebno teško. Nadam se da e kvar biti brzo uklonjen

- itav drvored u toj ulici bit e srušen. Drve e je davno posa eno, bez plana, te smeta za odvijanje prometa, kao i kandelaberima. Gospo a je znala što se sprema, više je puta bila upozorena.

Najavila je da e sama srušiti, no, kako to nije u inila, stabla je uklonio Grad, obrazlaže Željko Poredoš, nadležni gradski pro elnik Redakciji Me imurskih novina obratila se ogor ena itateljica Agneza Sa er iz Ulice Vladimira Nazora u Prelogu. Njoj su, naime, kako kaže u svome pismu naslovljenom "I to se doga a, u gradu Prelogu kra a stabla borova", djelatnici Gradskoga komunalnog poduze a “Prekom“, po nalogu gradske vlasti, posjekli stabla ispred ku e.

- Tri bora koja sam kupila i posadila još prije petnaest godina posje ena su 1. prosinca. Susjeda se viša puta bunila da joj ti borovi smetaju, a sve da bi ispred naše ku e njeni mogli parkirati automobil i traktor, kao što su to inili prije, kada drve a nije bilo.

No, borovi, za razliku od breza, kojih tako er ima, nisu visjeli na ulicu ni ometali promet. Smatram da nas je Grad trebao pismeno obavijestiti o rušenju, no 1. prosinca tek su iz Prekoma zvali moju k er na posao da e ujutro u 8 sati rušiti i da su njihovi djelatnici ve pred ku om. Kada me ona nazvala, prvi bor ve je bio srušen.

Stabla su uz to odnijeli. Smatram da to nisu smjeli u initi, jer, premda su bila posa ena na gradskom zemljištu, ona su ipak moje vlasništvo. Borovi su im trebali za proslavu Dana Grada. Ako nemaju toliko novca da si kupe borove za ure enje, to je doista žalosno.

Dok drugi njeguju zelene površine, Grad Prelog ih uništava, naglašava na kraju pisma Agneza Sa er.

Poredoš: Srušit emo itav drvored u toj ulici jer smeta prometu i banderama

Stanislav Rebernik, na elnik op ine Štrigova: - Ovo je preveliki zalogaj za op inu, tražit emo pomo Županije i države.

Svaki se dan pojavljuju nove pukotine, ne znam što e biti do kraja zime

samo jedno u nizu imena i ništa više, a mediji e ve izvikivati neka druga imena. Pri tome je neminovan stav gra ana: ako je kriv, s njim u zatvor. ini se da doslovno živimo po glasovitoj uzre ici “Svakome slava petnaest minuta”, a da za javnost više nije važno je li slava pozitivna ili negativna. Krivulja zaborava toliko je brza da prijeti samom sustavu vrijednosti društva, pa se treba zapitati: što ostaje nakon svega, koje vrijednosti ostaju, ima li ih.

Malo tko govori o drugoj strani medalje te iste uzre ice.

Ako svatko bude slavan petnaest minuta, to zapravo zna i da sve ostalo vrijeme nije slavan.

- itav drvored u toj ulici bit e srušen. Drve e je davno posa eno, bez plana, te smeta za odvijanje prometa, kao i kandelaberima. Gospo a je znala što se sprema, više puta je bila upozorena. Najavila je da e sama srušiti, no, kako to nije u inila, stabla je uklonio Grad. Što se ti e navodne kra e, i sama je najavila da e jedan od borova donirati crkvi. Zato smo jedan bor postavili ispred župne crkve Svetog Jakoba, drugi je ispred Uprave Grada, a tre i kod Doma kulture.

U konkretnom slu aju susjedi su se žalili da im borovi zaklanjaju izlaz iz dvorišta. U sije nju emo u Ulici Vladimira Nazora srušiti i breze koje tako er smetaju i zasaditi novi drvo-

Rije je o duhu vremena koje sa sobom donosi dvadeseto i naše stolje e.

Na taj se na in stvaraju najmanje dvije javnosti, gra anska i medijska javnost.

Dok medijska javnost zavisi od mnogih interesa, pa i politike, esto imaju i mo da unaprijed odredi smjerove, gra anska javnost nešto je drugo, pretvara se u javno - privatnu sferu s elementima javnosti i privatnosti.

Ideologizacijski stav gra anske javnosti za bilo koga “nije me briga, neka ga ve jednom uhapse i osude”, koji proizlazi iz duha vremena, istovremeno je i stav zaborava, ali i stav ozbiljne poreme enosti

Ulica Vladimira Nazora u Prelogu ostat e bez drve a. Po etkom mjeseca srušena su tri bora, a najavljuje se rušenje cijelog drvoreda … red. Prije nekoliko godina djelatnici Elektre akovec obrezali su drve e, no ono se ponovno razgranalo, kaže pro elnik Upravnog odjela za komunalne poslove u Gradu Prelogu Željko Poredoš. Dodajmo da se o problemu s drve em u Ulici Vladimira Nazora raspravljalo i na posljednjoj sjednici Gradskog vije a, gdje je tako er najavljeno rušenje i novo hortikulturno ure enje. Me utim, s obzirom na to da su u pitanju borovi koje je posadila Agneza, te da ih je Grad Prelog iskoristio za “ukrašavanje“ središta grada, onda je zasigurno ovaj slu aj trebao završiti ipak na pomirljiviji na in. Osim toga, kad je u pitanju drve e, kojeg je sve manje u našim gradovima, zasigurno nije rješenje sama sje a stabala koja smetaju, bez alternative, tj. sadnje drugih koja ne e smetati. Naime, gradovi na taj na in ostaju “bez duše“, ogoljele asfaltirane površine, a zaslužuju ipak puno više zelenila, posebice drve a. Žalosno je da sve više postaje obrnuti slu aj. (V. Kelkedi)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

sustava, u kojemu se sudi prije su enja. Neki bi rekli: sve je dobro dok se ne sudi vama.

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. prosinca 2010.

SVE ANO obilježen Dan Grada Preloga

Ponosni na Gradom - pr Zdravstvena ambulanta u Gori anu

OBNOVA zdravstvene ambulante u Gori anu

Kona no stvoreni uvjeti za dva lije ni ka tima - Gori an ima 3.300 stanovnika i ve pet godina Op ina traži još jedan lije ni ki tim, tako da je ova investicija bila neophodna Za koji dan Gori an e dobiti obnovljenu zdravstvenu ambulantu, što e mnogo zna iti za mještane te op ine. Obnova je stajala oko 480.000 kuna, a izvo a je tvrtka “ urkin“.

Godinama se zdravstvena ambulanta u Gori anu nalazila u sklopu sadašnjega društvenog doma, no ta su vremena iza nas, samo još stari namještaj u prostorima doma podsje a da je tu nekad djelovala zdravstvena ambulanta u kojoj su svojevremeno radili doktor Stipeti , doktor Besednik i kasnije drugi lije nici.

Razvojem zdravstvene djelatnosti i poboljšanjem ukupnog standarda izgra ena je prije nekoliko desetlje a, sedamdesetih godina, nova zdravstvena ambulanta u Gori anu blizu zgrade osnovne škole i nogometnog igrališta. No vrijeme je u inilo svoje, pa je zadnjih godina ambulanta vapila za obnovom i ure enjem, što se kona no i ostvarilo.

Ravnatelj Doma zdravlja akovec Branko Vr i rekao nam je da su radovi u Gori anu pred završetkom, a financiraju se pre-

ko Doma zdravlja putem takozvanih decentraliziranih sredstava, ali i ono najvažnije, da je gra evinski izvedena dvostruka ambulanta, tako da e u njoj mo i raditi dva lije ni ka tima, što do sada nije bio slu aj.

Zašto nedostaju lije nici?

U Me imurju kroni no nedostaju lije nici, pa se esto raspisuju natje aji. Razlozi nedostatka lije nika mnogostruki su, odlazak u mirovinu, odlazak u drugu sredinu, specijalizacije i drugo. Stru njaci koji se bave zdravstvom kažu da je manjak lije nika više - manje stalan, no i da se ne radi o velikom broju lije nika koji

Razmjeran razvoj svih gradskih naselja

Uskoro natje aj za još jedan lije ni ki tim Dogradnja ambulante za dva lije ni ka tima osnovna je pretpostavka da jednog dana u Gori anu radi i drugi tim, što je, me utim, pitanje raspoloživosti lije nika. Trenutno u Gori anu radi jedan lije ni ki tim, koji vodi doktorica Marija Gluhak.

Na elnik op ine Gori an Mario Mohari kaže: - Gori an ima 3.300 stanovnika, pa bi dva lije ni ka tima bila i po mjeri mještana i po mjeri Ministarstva zdravstva i kriterijima optere enosti lije nika. Ve pet godina tražimo za Gori an drugi lije ni ki tim, a, koliko je poznato, on je ve uveden u zdravstvenu mrežu u županiji i raspisuje se natje aj. Bilo bi lijepo da op ina Gori an uskoro dobije i drugi lije ni ki tim, to bi u mnogome olakšalo bolesnima.

Sadašnje je stanje takvo da je lije ni ki tim preoptere en zbog koli ine pacijenata,

nedostaju. Nisu problem samo lije nici za rad u zdravstvenim ambulantama ve i osiguranje sredstava za lije ni ke timove i uvjete za rad, što je u sadašnjoj krizi teško izvodivo. Ve ima primjera da lije nici iz Me imurja ili sjeverne Hrvatske rade u – Sloveniji, a taj e problem biti sve izraženiji kako emo biti bliže Europskoj uniji. (JŠ)

Najljepšim ovogodišnjim doga ajem u Prelogu prvi ovjek toga donjome imurskog grada Dragutin Glavina u prigodnom je govoru na sve anoj sjednici Gradskog vije a, održanoj 6. prosinca na Dan Grada, ocijenio proglašenje Preloga Gradom – prijateljem djece. Tim je povodom na sjednici prikazan i dokumentarni film u kojemu su prikazane neke od aktivnosti koje Grad provodi za djecu te put od kandidiranja do dobivanja prestižne titule Društva "Naša djeca" Hrvatske, koju u Me imurju ima još samo akovec. - Ovo prestižno priznanje potvrda je da Prelog ima uvjete za razvoj dje jih potencijala, ali i veliku obavezu dalje raditi za dobrobit djece i mladih, rekao je Glavina, istaknuvši posebne zasluge Koordinacijskog odbora koji je vodio itav projekt.

Na elnik op ine Gori an Mario Mohari : - Ve pet godina tražimo drugi lije ni ki tim

Ravnatelj Doma zdravlja akovec Branko Vr i : - Ure enjem dviju ambulanta u Gori anu su stvoreni uvjeti za dva lije ni ka tima

što istovremeno zna i i više ekanja, koliko se god trudili da se ekanje svede na najmanju mogu u mjeru. Zbog toga je izgradnja i ure enje prostora za drugi lije ni ki tim velika vijest za Gori an, a bit e još i ve a kad on kona no stigne, što zavisi od više okolnosti.

(J. Šimunko)

U ostalom dijelu govora osvrnuo pak se na završene, aktualne i investicije koje slijede, ponajprije u naseljima u sastavu Grada. Tako je podsjetio da je kompletno obnovljen Trg svetog Lovre u Cirkovljanu. Uz Grad i Županijsku upravu za ceste posebnu ulogu u financiranju toga velikog projekta imao je zagreba ki poduzetnik rodom iz spomenutog mjesta doktor Antun Mikec. itav projekt stajao je oko 2,500.000 kuna. U ehovcu pak je završena prva aza izgradnje Nove ulice u kojoj e se graditi 22 stambena objekta. Sufinancirana je izgradnja nove tra ostanice, te je rekonstruirano raskrižje s ure enjem odvodnje atmos erskih voda kod “grabe“.

Sve zajedno vrijedi oko 520.000 kuna. U Otoku je otkupljeno zemljište te isho ena gra evinska dozvola za Novu ulicu. U tijeku je izrada projekata za gradnju prometnice, vodovoda, plina. U 2011. godini o ekuje se prodaja i otvaranje gradilišta za stambenu i stambenu poslovnu izgradnju.

U Oporovcu su u tijeku radovi na ure enju dvorišta Doma kulture te je srušen devastirani objekt u centru mjesta.

U Hemuševcu, odnosno Draškovcu potpuno je ure en Trg Male Gospe. Dobivena je i lokacijska dozvola za radove na pješa koj stazi s oborinskom odvodnjom na dionici Hemuševec – Draškovec uz županijsku cestu 2304 do državne ceste D20. Rekonstruirano je raskrižje Draškovi eve i Ulice Matije Gupca. U tijeku su radovi na niskonaponskoj mreži i javnoj rasvjeti u novoj Zelenoj ulici. Isho ena je i lokacijska dozvola za gradnju tra ostanice u gospodarsko - stambenoj zoni.

U ukovcu su ure ene površine ispred Doma kulture te u nastavku sportskog parka. Obavljaju se i pripreme za ure enje društvenog doma.

U samom Prelogu posebno raduje ure enje dje jeg igrališta u blizini Osnovne škole Prelog.

Vrijednost ulaganja je 165.000 kuna, istaknuo je Glavina, podsjetivši i na humanu gestu Inner Wheel kluba Prelog ije su lanice donirale 20.000 kuna za kupnju sadnica za ure enje parka pokraj igrališta te i same sudjelovale u sadnji.

Nastavljena je i gradnja te ure enje dijela naselja Jug. Izvedena je javna rasvjeta ulice Dragutina Tadijanovi a i spoja ulice Zrinskih i Matije Gupca.

Grad Prelog je s ciljem o uvanja okoliša sanirao i sva odlagališta otpada u prigradskim naseljima. Preostalo je još odlagalište “Gorice“ u Prelogu. Radovi su zapo eli i trebali bi biti završeni do polovice sljede e godine. Ukupna cijena tog zahvata je 2,900.000 kuna, a Grad e novac posuditi i od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost.

Nadalje, kaže Glavina, s prostora ispred Doma kulture preseljen je spomenik “Ranjenici“ Luje Bezeredija. Za sada neure enu površinu ispred Doma kulture izra ena je projektna dokumentacija, isho ena lokacijska dozvo-

Najsve aniji dio povodom Dana Grada bila je podjela priznanja. Brankica Mezga, Nikola Oto i Draško Mihinja dobitnici su Grba, a Željko Slavi ek, Antun Bermanec, Likovna udruga donjeg Me imurja Prelog, Hrvatsko srce i Nikola Zvonarek Plakete grada Preloga.

la te je u tijeku izrada izvedbenih projekata. Taj prostor trebao bi postati modernim gradskim trgom.

Kada je rije o dokumentaciji i dozvolama, one su dobivene i za gradnju prometnica te kanalizacije i vodovod u dijelu naselja Jug, zatim rekonstrukciju ulica Konopljiš e i Prvomajske, pješa ke staze od spoja rotora, Sajmišne kroz Domagojevu do Ludbreške ulice. Obavljaju se i pripreme za izgradnju velikoga sportsko - rekreacijskog centra u blizini akumulacijskog jezera, odnosno “Marine“.

Socijalna i društvena komponenta važna gradskoj vlasti Grad Prelog nije zapostavio ni društvene djelatnosti. Za financiranje te namjene po 30% izdvojeno je za predškolski odgoj i prijevoz u enika, 11% za donacije školama, 12% za sport, 14% za kulturu te 10% za zdravstvo i socijalnu skrb.

14. prosinca 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INSKO VIJE E KOTORIBA

proglašenje rijateljem djece razvojnom agencijom REDEAom.

Poznati strateško važni projekti

Gradona elnik Glavina na sve anoj sjednici Gradskog vije a osvrnuo se na u injeno u ovoj godini, ali usprkos krizi govorio je i o ambicioznim planovima za godine koje dolaze

- Aktualna gospodarska situacija odrazila se svakako i na ostvarenje našeg prora una kako u prethodnoj, tako i u ovoj godini. O tome sam govorio na našem tradicionalnom susretu poduzetnika prije tjedan dana.

Bez obzira što e prema pokazateljima poslovanja za prvih devet mjeseci i ova godina biti godina stagnacije, kod naših poduzetnika još uvijek ima optimizma. Možda zato što smo uvijek bili skromniji. Zbog toga i vjerujemo da emo mo i spasiti u što ve oj mjeri ono što je našim gra anima od životne važnosti. Radna mjesta. Iako se broj nezaposlenih pove ava. Ovo je vrijeme kada je teško biti poduzetnik i s ovog mjesta im i danas odajem priznanje i zahvalnost, naglasio je Glavina. Podsjetio je i kako je Prelog me u rijetkom gradovima u Hrvatskoj koji nisu uveli prirez te da “i nadalje imaju jedne od najmanjih cijena usluga, naknada i doprinosa u odnosu na gradove u širem okruženju".

- Naš razvoj uvelike ovisi o suradnji i su inanciranju drugih, posebno državne razine, jer smo još uvijek visoko centralizirana država. Ako ta pomo izostane, morat emo projekte koji se oslanjaju na njihovo su inanciranje staviti za bolja vremena. Rješenje vidimo

i kroz kandidiranje tih naših projekata na natje aje koji se otvaraju. Iz tog razloga jedna smo od rijetkih jedinica lokalne samouprave takve veli ine koja je zaposlila osobu koja radi na projektima za kandidiranje pri europskim fondovima. U tome sura ujemo i sa županijskom

Strateško važni projekti ija se realizacija o ekuje u Prelogu jesu i izgradnja obilaznice grada, sportske dvorane Srednje škole, zgrade Osnovne škole Draškovec, dogradnja Osnovne škole Prelog, kao i kanalizacija donjeg Me imurja. - Neki od tih projekata bili su na prvim mjestima prioriteta Županije, no gledaju i sadašnje dokumente vidim da se nešto mijenja u prioritetima. Bazen Preloga i Donjeg Kraljevca te susjednih op ina možda je najja e proizvodno i izvozno orijentirano gospodarstvo u županiji, s velikim potencijalima za turizam i pojedine grane poljoprivrede.

Veseli me i da je projekt zdravstveno - turisti kog kompleksa pokrenut. Isho ena je gra evinska dozvola za prvu fazu.

Naredne godine trebala bi po eti gradnja. Taj e projekt puno zna iti za itavo Me imurje, pa i šire.

Razgovarat emo s elništvom Županije o mjestu i ulozi naših projekata u prioritetima Županije, svjesni aktualnoga gospodarskog trenutka, kazao je Glavina, na kraju zahvalivši svima koji su doprinijeli razvoju Grada koji vodi. (V. Kelkedi, foto: Z. Vrzan)

Sve ana sjednica Gradskog vije a povodom Dana Grada Preloga

INNER WHEEL klub Prelog nastavlja s brojnim aktivnostima

Iznos od 7.720 kn doniran djeci iz obitelji kojima je to potrebno Iako osnovan tek po etkom godine, Inner Wheel klub Prelog svojim je predanim angažmanom i brojnim akcijama ve postao jednim od najaktivnijih klubova u regiji. Posljednja akcija za koju se, kao i za druge, lanice nadaju da e postati tradicionalnom, održana je uo i blagdana Svetog Nikole, ujedno i Dana Grada Preloga.

Organizirale su prodaju uni-

katnog, ru no ra enog boži nog nakita i zlatnih šiba, a na prigodnom štandu posjetitelje su do ekale uz doma e kola e, aj i napitke. U sklopu akcije prikupljeno je ukupno 7.720 kuna, a novac e, kako kažu, biti darovan djeci obitelji koje su socijalno ugrožene i kojima je to neophodno potrebno. lanice Inner Wheel kluba Prelog izražavaju i zahvalnost svima

koji su prisustvovali i pomogli da akcija uspije.

Podsjetimo, lanice Kluba sudjelovale su 11. studenoga i u radnoj akciji, pomažu i pri sadnji stabala za budu i park uz Osnovnu školu Prelog. Za realizaciju te ideje Inner Wheel klub Prelog dao je Gradu Prelogu i inancijsku donaciju budu i da je, kako je istaknuto, uslijed današnjega brzog ritma i sve

ubrzanije gradnje neprocjenjiva svaka ideja koja rezultira stvaranjem novih zelenih oaza u gradovima. Sredstvima koje su lanice kluba donirale nabavljene su sadnice za park koji e se zvati Parkom Zrinskih.

Kako je naglasila Marija Hreš , predsjednica Inner Wheel kluba Prelog, priroda je naš saveznik i naša je obaveza poštivati je i ne uništavati. (vk)

Na elnik Grgec predložio prora un od 7,6 milijuna kuna Vije nici op ine Kotoriba upoznati su s nacrtom op inskog prora una za 2011. godinu, koji je na sjednici predstavio na elnik Ljubomir Grgec (SDP). Planirani prihodi s zaduženjem iznose 7,594.110 kuna. Isti iznos planira se i na rashodovnoj strani. Grgec je prora un nazvao realnim jer je prilago en ovogodišnjoj realizaciji. Najviše prihoda o ekuje se od poreza i prireza na dohodak u iznosu od 1,8 milijuna kuna i nešto više od 1,2 milijuna iz državnog, odnosno županijskog prora una. Na elnik je pozvao vije nike da predlože stavke u prora unu.

Ivan Kos (HDZ) predlaže da se osiguraju sredstva namijenjena za daljnje ure enje poduzetni ke zone, da se pove aju o ekivani iznosi iz državnog prora una te da se predvidi stavka za ure enje jaslica u vrti u. Ivan Špicar (HSLS) i Zoran Radmani (HDZ) predložili su da se u prora un uvrsti stavka za ure enje stare sportske dvorane koja vapi za obnovom. Ovi prijedlozi bit e razmotreni i u skladu s potrebama i mogu nostima odlu it e se o njihovom uvrštavanju u prora un za idu u godinu.

Kona na odluka o prihva anju prora una bit e na dnevnom redu sljede e sjednice.

Gotovo pet milijuna kuna državnih sredstava U aktualnom satu na elnik je upoznao vije nike s aktivnostima i radom op inske vlasti. Spomenuo je dobivenih 2,1 milijun kuna od Hrvatskih voda za nastavak izgradnje kanalizacijske mreže, 2,5 milijuna osigurano je od Ministarstva za regionalni razvoj za daljnje ure enje nerazvrstanih cesta putem EIB-a 2 gdje op ina osigurava 40% sredstava, ure enje interijera Doma kulture, za što je dobiveno 200 tisu a kuna od Ministarstva kulture, te uspješnu sanaciju odlagališta otpada, za što su od nadležnih tijela stigla pozitivna rješenja.

Grgec je pozvao vije nike da mogu u prostorijama Op ine vidjeti idejno rješenje za izgradnju poslovnog i trgova kog objekta u centru Kotoribe. Op ina je raspisala natje aj za dodjelu studentskih stipendija. Dodijelit e se najviše deset stipendija, a

visina mjese ne stipendije za studij na podru ju Me imurske i susjednih županija iznosi 300 kuna, a u ostalim županijama 500 kuna.

Vije nika Ivana Kosa zanimalo je je li Op ina uputila Hrvatskim željeznicama protestno pismo vezano uz novi vozni red i ukidanje nekih linija prema Republici Ma arskoj. Na elnik je odgovorio da je dopis poslan od strane Me imurske županije.

Zoran Radmani apelirao je na vladaju e da lobiraju kod ŽUC-a da se što prije asfaltira županijska cesta uz murski nasip od Kotoribe do Gori ana. Županijski vije nik Vinko Ujlaki (SDP) dao je odgovor da e ŽUC u idu oj godini na podru ju op ine izdvojiti 500 tisu a kuna, od ega je 300 tisu a predvi eno za spomenutu cestu. Naglasio je da je za 2013. godinu Me imurska županija u prora unu predvidjela 3 milijuna kuna za most na rijeci Muri prema ma arskom Murakeresturu. Nezavisni vije nik Vinko Horvat ponovno je upitao elnike Op ine što se poduzima vezano uz utvr ivanje istine oko grobišta Leš u Kotoribi. Na elnik Grgec rekao je da su uputili tri dopisa za pokretanje postupka, i to Državnom odvjetništvu, policiji i Društvu za obilježavanje grobišta, no ni jedna institucija nije nadležna za to. Vinko Ujlaki prenio je želju predsjednika Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava u Me imurju Josipa Kolari a da do e osobno na sjednicu Vije a na kojoj bi govorio o grobištu Leš. Irena Maltar (HSU) smatra da nema potrebe da se on pozove na sjednicu. - Ne može on do i i nama pri ati bez konkretnih podataka. Mi moramo dobiti argumentirane odgovore na pitanja tko što i gdje. Križ je postavljen na 'silu' bez provjerenih podataka i mi ne smijemo dozvoliti da se ne riješi to pitanje, pa je svakako potrebno poduzeti daljnje radnje kako bi se utvrdila istina. Ako tu ima žrtava, onda ih treba poštovati! Ali to nam netko mora dokazati, rekla je Maltar. Zamjenik op inskog na elnika Dobriša Zvošec (SDP) dodao je da e se problem sigurno riješiti kada zapo ne izgradnja poslovnog centra. (Alen Fuš)

Kre e natje aj za zakup poljoprivrednog zemljišta Op insko vije e donijelo je odluku o raspisivanju javnog natje aja za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na podru ju op ine Kotoriba. U natje aj ide

16 parcela na zakup od 20 godina. Po etna cijena za jedan hektar iznosi 1.008 kuna. Natje ajem e biti ponu ena ukupno 172 hektara državnoga poljoprivrednog zemljišta. (af)

12

Kroz Međimurje

DEKANOVEC

PALOVEC

U idu oj godini ure enje Doma zdravlja Prema planu nabave radova usvojenom na posljednjoj sjednici Op inskog vije a, op ina Dekanovec u sljede oj godini najviše sredstava, osim za izgradnju prometnice do rijeke Mure, o emu smo pisali u prošlom broju, planira za Južnu privrednu zonu. S

300.000 kuna sredstava u njoj se namjerava urediti parkiralište, postaviti cijevi za kanale i oborinska kanalizacija te rekonstruirati raskrižje. Za oko 200 tisu a kuna rekonstruirala pak bi se stambeno - poslovna gra evina u kojoj bi trebao biti smješten budu i

NASTAVLJA SE POLEMIKA izme u VMO-a Krištanovec i Županijske uprave za ceste

F. Mikolaj: Svi Šari evi pisani dokazi vide se na cesti kroz Krištanovec Nakon što je dio Vije a Mjesnog odbora izrazio nezadovoljstvo sanacijom prometnica u njihovom mjestu poslije izgradnje kanalizacije, optuživši v.d. ravnatelja Županijske uprave za ceste Zorana Šari a, te nakon što je Šari odmah odgovorio na prozivke, polemiku nastavlja VMO Krištanovec. Priop enjem za javnost oglasio se lan Vije a Mjesnog odbora Franjo Mikolaj.

Izme u ostalog kaže kako Šari u svom priop enju nije ispravio ni jedan navod, ni demantirao i jednu rije izre enu na kon erenciji za novinare VMO-a.

- Sve što navodite u prvom dijelu svoga priop enja potpuno je nebitno za stanje u kojem se nalaze županijske ceste u Krištanovcu, osim, naravno, ukoliko u svojim posebnim uvjetima gra enja kanalizacijskog sustava naselja Krištanovec niste investitoru i izvoditelju uvjetovali dovo enje ceste u prvobitno stanje na na in da nakon sanacije izgleda kao ‘bokcove hla e’, tj. rupa do rupe i zakrpa na zakrpi.

Upravo tako danas izgleda cesta u Krištanovcu, koja je pod ingerencijom ŽUC-a i koju Vi, gospodine Šari u, nazivate svojom ‘Nitko meni ne e odre ivati kako u ja sanirati svoju cestu’, isti e Mikolaj.

Sramota je što ne možete prona i rješenje za raskopanu županijsku cestu Nadalje navodi da je ravnatelj ŽUC-a mogao uvjetovati investitoru kanalizacije da sastavni dio projektne dokumentacije kanalizacijskog sustava bude i projekt rekonstrukcije i sanacije cesta, pa danas ne bi bila raskopana županijska cesta i izbjegli

14. prosinca 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

bi se problemi oko dubine oborinske kanalizacije. Sramota je Vaša, kao i sramota investitora i izvo a a kanalizacije da ve gotovo tri mjeseca ne možete na i rješenje ovog problema te ujedno još jedan dokaz Vašeg ina enja.

Hvalite se nekakvim zapisnikom od 13. rujna 2010. godine kojim ste Me imurskim vodama uvjetovali ugradnju slivnika. Pa objasnite nam, gospodine Šari u, kako biste ina e riješili odvodnju oborinskih voda s cestovnih površina, a bez slivnika. Prostor oko kapele pa do Nove ulice s jedne strane i do Društvenog doma s druge nakon sanacije izgleda gore nego ikad prije, zakrpa na zakrpi, rupa do rupe, lokve vode nakon svake kiše na svakom koraku. Ovo je još jedan dokaz (ne)kvalitete izvedenih radova i kvalitete nadzora koji je provodio ŽUC, odnosno Vi, gospodine Šari u. Obe ali ste da ete sanirati sve mrežaste pukotine na dionicama koje ste sanirali. Na žalost, ni jedna mrežasta pukotina nije sanirana, a zapravo je trebalo napraviti skroz novu preostalu podlogu, što bi bilo trajno rješenje.

Neto no je, nastavio je Mikolaj, i niz drugih Šari evih izjava.

- Izjavama ste pokazali ste dio svoje zlo e, jer pokušavate žitelje Krištanovca okrenuti protiv Duška Mikolaja, ak ste i sugerirali nekolicini vije nika Mjesnog odbora da ga smijene. Što se ti e Vaših pisanih dokaza i odgovora koje biste rado prezentirali na zboru gra ana, mogu Vam samo re i da su svi Vaši pisani dokazi i odgovori ve rasprostrti na županijskoj cesti u Krištanovcu, poru uje izme u ostalog Mikolaj prvom ovjeku ŽUC-a. (V. Kelkedi)

Dom zdravlja. Isti iznos, ovisno, naravno, o priljevu financijskih sredstava, utrošit e se za nastavak ure enja zgrade Op ine. Obnovili bi se tavanski i podrumski prostor za smještaj arhivske gra e te obavili krovopokriva ki radovi i postavile zidne obloge. U 2011.

godini uslijedit e i sanacija Prvomajske ulice uz izgradnju nogostupa, odnosno pješa ko biciklisti ke staze i oborinske odvodnje, za što je predvi eno oko 150.000 kuna. Za ure enje grobne ku e i hortikulture na dekanovskom groblju Op ina e izdvojiti 80.000 kuna. (vk)

Prošlu srijedu poplavljena Nova ulica Voda iz potoka Trnava u srijedu se prelila preko korita te poplavila dio Nove ulice u Palovcu. No, kako doznajemo od na elnika Op ine Mala Subotica Vladimira Domjani a, šteta na ku ama nije bilo. Utvr eno je da je do izlijevanja došlo jer se nije zatvorio poklopac, koji ina e prije i da, kada je razina

Trnave visoka, u nju dotje e atmos erska voda iz obližnjeg kanala. Poklopac koji se ina e automatski zatvara, kaže Domjani , vjerojatno je ostao otvoren zbog nagomilanog sme a i granja. Na teren je promptno izašla ekipa Hrvatskih voda te je problem saniran, a voda ispumpana te se polako povukla. (vk)

DONESEN prora un op ine Domašinec

Skromno, uz vjeru u bolje sutra Op insko vije e Domašinec na svojoj je 13. sjednici, održanoj u srijedu, jednoglasno donijelo prora un op ine za 2011. godinu u visini od 3,520.000 kuna.

Vije nici nisu bili previše zainteresirani za raspravu o prora unu. Vije nik Goran Koren tek je ukazao na injenicu da su smanjeni iznosi dotacija op inskim udrugama u odnosu na novac koji su primile za ovu godinu. Pri tome je posebno spomenuto domašine ko Dobrovoljno vatrogasno društvo. Na elnik Dragutin Lisjak kazao je da je zakonska obveza izdvajanje 5 posto prora unskih prihoda za vatrogasce, me utim, Op ina je do sad davala i više, 6 pa i 7 posto, a ove im je godine uz to nabavljeno i novo vozilo. Pedeset tisu a kuna 2011. za nabavku vozila primit e i DVD Tur iš e. – Manje novca, jer ga je op enito malo, dobit e sve udruge. No dvije, Nogometni klub 'Dinamo' Domašinec i Udruga 'Wireless', ak nisu ispunile ni obrazac o svojim potrebama za idu u godinu pa e ipak dobiti novac, napomenuo je Lisjak.

Posljednja sjednica Op inskog vije a Domašinec u ovoj godini Kako je nedavno, uz podršku Op inskog vije a, pokrenuta i inicijativa za osnivanje još jedne udruge – Limene glazbe Domašinec, za tu namjenu izdvojit e se 10.000 kuna. Za teku e donacije predvi eno je ukupno 341.000 kuna. Od ve ih investicija, u op ini e dogodine, izme u ostalog, nastaviti ure enje Doma kulture u Domašincu. Iznos od 251.000 kuna planira se za sanaciju odlagališta otpada, 170.000 za rekonstrukciju javne rasvjete u Domašincu i Tur iš u, a 100.000 kuna

za izgradnju pješa ke staze do Tur iš a. – Neke je stvari nemogu e predvidjeti, prora un smo pokušali koncipirati što realnije, konstatirao je na elnik Lisjak. Uz prora un za sljede u, izme u ostalog usvojene su i projekcije prora una za 2012. i 2013. godinu, prema kojima e prora un rasti.

Izgradnja kanalizacije još ni u planovima U raspravi o programu održavanja komunal-

ne in rastrukture vije nik Josip Tomašek upitao je radi li Op ina što po pitanju izrade projekata za izgradnju kanalizacije ili barem sustava odvodnje atmos erskih voda koji bi se kandidirali pri europskim ondovima.

Na elnik je kazao kako su (premda skromnijeg obima) radove na odvodnji od Glavne ulice prema Murš aku zapo eli sami.

Jedan mještanin ak je spreman dopustiti da cijevi prolaze kroz njegov

grunt, no daljnji zahvati trenutno nisu mogu i zbog vremenskih prilika.

Lisjak je, me utim, izrazio i nezadovoljstvo što nitko od mještana ne isti propusne mostove na ulazima u svoja dvorišta, pa za obilnijih padalina nastaju problemi. Istodobno njega prozivaju što im u podrume ulazi voda. – Teoretski bi mogli prijavljivati projekte za financiranje iz Europske unije, no i za samu izradu projekata potreban je novac, a imamo ga jako malo. Zato nisam optimist i ne vjerujem da se trenutno tu nešto može u initi. Op enito, sva davanja gra ana sveli smo na minimum, a ni to se ne pla a. Samo za komunalnu naknadu mještani duguju 170.000 kuna. Primjerice, susjedna op ina Belica od svojih mještana napla uje i prirez. Svi bi htjeli sve, a ne daju ništa, odgovorio je na elnik vije niku Tomašeku time, ujedno zaklju ivši raspravu o “financijskim“ to kama sjednice.

(Velimir Kelkedi)

SKUPŠTINA Turisti ke zajednice op ine Sveti Martin na Muri

Politi ka situacija direktno poga a turizam - Višemjese na pa i trenutna situacija u državi, osobito ekonomska i politi ka, koja je sve samo ne ohrabruju a, najviše poga a turizam. Ljudi su bezvoljni, ne putuju, ne kupuju, ne traže i ne troše na vlastitu razonodu i odmor. Priznajem, to utje e i na stanje naše Turisti ke zajednice, jer ve mjesecima ne pristižu nam kune od taksi i pristojbi, istaknuo je na po etku sjednice Skupštine Turisti ke zajednice op ine Sveti Martin na Muri prošli etvrtak njezin predsjednik Franjo Makovec.

- Ipak, to nas ne smije sprije iti da ne radimo, može nas samo usporiti u ostvarenju zacrtanih planova i ve zapo etih projekta, ustvrdio je Makovec, i potom iznio financijski plan i program rada za 2011. godinu.

- Provodit e se akcije i programi po kojima je svetomartinska Turisti ka zajednica i postala najbolja ne samo u županiji nego i državi, od Vincekovoga, preko Dana turizma, Više cvije a

Definitivno politi ka klima u državi teško poga a turizam, odlu no tvrdi Makovec

- manje sme a, Spusta Murski ladji do Martinja.

Nastavit e se akcije oko izgradnje Mlinarske

ku e, Mlinarskog grunta, skele na Muri, Ekomuzeja Mura, najsjevernije hrvatske to ke, te drugih

koje e se javljati tijekom godine.

Na financijskom planu Turisti ka zajednica

planira ostvariti prihode u iznosu od 320 tisu a kuna, najve im dijelom od pomo i Op ine te raznih pristojbi i boravišnih taksi.

Donesena je i odluka o osnivanju Turisti kog ureda, te je na mjesto Ivane Živ ec u Nadzorni odbor imenovan Sandi Koprivec iz poduze a “Auto - Sandi“.

Umjesto Nenada Žigni a, za lana Skupštine od strane Spa Gol @ Resorta imenovana je Andrijana Juki iz ovog poduze a.

(S. Mesari )

Najviše Austrijanaca, do ek na pet mjesta

Da situacija u turizmu nije najbolja, slažu se turisti ki djelatnici

Na podru ju op ine Sveti Martin na Muri prvih deset mjeseci boravilo je 19.142 turista, te je ostvareno 43.181 no enje.

Ve ina turista došla je boraviti i no iti u Spa Gol @ Resortu, a tek manji broj u privatnom smještaju.

Stranih je gostiju bilo oko 2.700, koji su ostvarili oko 6.700 no enja. Najviše je bilo Austrijanaca, zatim Slovenaca, Nijemaca te

drugih. O ekivanja su da e do kraja godine biti blizu 50 tisu a no enja, što je u okvirima planiranog. Spa Gol @ Resort u Toplicama Sveti Martin do ek Nove 2011. godine priredit e na pet mjesta (PUB Potkova, Vu kovec, Hotel Gol er ...), dok u Svetom Martinu na Muri ne e biti tradicionalnog do eka Nove godine na otvorenom. U pono e biti vatromet. (sm)

14. prosinca 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MALA SUBOTICA

ŠTEFANEC

Predstoje i vikend drugi boži ni sajam Idu i vikend, 18. i 19. prosinca, ispred Doma kulture u Maloj Subotici bit e organiziran drugi boži ni sajam. Iz Op ine pozivaju sve udruge, klubove i društva da se uklju e u pripremu i budu prisutni na sajmu sa svojim štandom. Zainteresirani se moraju

javiti u Op insku upravu, a štand može biti degustacijsko - izložbeno - prodajnog karaktera, Organizatori kažu da e biti toplog aja, inoga kuhanog vina, mirišljavih kola i a, raznih svjetlucavih dekoracija, zvon i a, an ela. Za posjetitelje e šator oba dana biti

otvoren od 13 sati. U subotu Vije e Mjesnog odbora Mala Subotica priprema i priredbu, uz podjelu darova svoj djeci s podru ja op ine. U nedjelju e biti održan boži ni koncert Puha kog orkestra op ine Mala Subotica. (vk)

Mladi prikupili sedamsto kuna za djecu s autizmom Hvale vrijednu akciju provela je nedavno osnovana Udruga mladih Štefanec. lanovi su u povodu 3. prosinca,

Dana osoba s posebnim potrebama, sakupljali dobrovoljne priloge te sedamsto prikupljenih kuna donirali Udruzi

“Pogled” koja okuplja roditelje djece s autizmom. U Udruzi najavljuju i nove, sli ne akcije.

OP INSKO VIJE E Vratišinec

SDP pri ao i kritizirao, vladaju i slušali i šutjeli Reklo bi se ništa novo i posebno nije se doga alo u srijedu na 8. sjednici Op inskog vije a Vratišinec. Od utvr ivanja dnevnog reda, preko aktualnog sata, do rasprava o pojedinim to kama, ali i o "pri ama po selu", uglavnom su kritizirali, predlagali, govorili i pri ali lanovi oporbenog SDP-a, dok su vladaju i slušali i uglavnom šutjeli.

Naravno, govorili su Antun Bukovec, predsjednik Vije a i op inski na elnik Zdravko Mlinari , a tu i tamo je progovorila Nada Škvorc, u Op ini zadužena za inancije.

Da sve ipak ne bude u znaku SDP-ovih pitanja i prijedloga te šutnje vladaju ih, pobrinuo se gra anin Ivan Horvat, kako je lana grobljanskog odbora predstavio predsjednik Vije a Bukovec. Horvatu je dopušteno da se obrati vije nicima, što je on i u inio.

Tko je oklevetao gra anina Horvata?

Ivan Horvat vije nicima je rekao kako je došao da uje tko je "lansirao" vijest da on od Op ine Vratišinec mjese no dobiva 400 kuna naknade za poslove lana grobljanskog odbora, o emu pri a cijelo selo.

- Želim uti ime osobe koja je plasirala tu laž, jer ja nikada nisam tražio ni dobio ni jednu

kunu. Oduvijek sam radio i radim dragovoljno, pa me ova laž poga a, rekao je Horvat, i odmah izazvao reakciju vije nika SDP-a Darka Mikuli a, koji je pohitao Horvatu estitati na hrabrosti što je došao ovo pitati i re i na Vije u. U silnom estitanju Mikuli a je prekinula predsjednica Kluba SDP-a Biserka Tarandek, rekavši da u demokraciji ne treba posebne

U svojoj šezdesetoj godini zgrada nekadašnjega Zadružnog doma, u kojem se danas nalazi sjedište Op ine, Dom kulture “Dr. Vinko Žganec” i METSS-ova prodavaonica mješovite robe, dobila je novu fasadu. Istovremeno je obnovljeno stubište koje vodi na kat zgrade, te su zamijenjeni dotrajali dijelovi stolarije i limari-

UDRUGA “Turen“ iz Podturna

hrabrosti za do i na sjednicu Vije a.

Tema i Horvatovi pogledi izazvali su reakciju SDP-ovke Jolande Novak, koja je pojasnila da se po selu pri a kako Horvat dobiva 400 kuna te da je stoga "zadužila" Darka Mikuli a da to ispita. Na Horvatovo inzistiranje da navede ime i prezime barem jedne osobe koja je to rekla, Novak je od-

Novo ruho sjedišta Op ine i METSS-ove prodavaonice je. Ve i dio investicije odradili su akove ki mlinovi, odnosno METSS, a svoj doprinos dala je i Op ina. Odli an primjer suradnje me imurskog gospodarstva i lokalne samouprave.

Danas je tako zgrada ukras središta Vratišinca, a prometovanje ljudi i robe unutar nje svedeno je na najvišu razinu.

(S. Mesari ) Novo ruho zgrade

O uvanje tradicijske glazbe zada a je udruge

Novo vodstvo udruge - Recite ime jedne osobe koja je rekla da primam etiristo kuna, traži od vije nika Ivan Horvat

govorila da ih ima puno i da je ona samo pitala, ne i okrivila Horvata.

Stvar je nastojao izgladiti predsjedavaju i Bukovec, ocijenivši da su to "pri e s mljekare", ra unovotkinja Škvorc dokumentirala je kako Horvatu nije ispla eno, Tarandek je rekla da ne treba biti osjetljiv na seoske pri e i da vjeruje Horvatu, ali ... Na kraju je Horvat, ini se nezadovoljan, napustio vije nicu, uz stisak ruke razdraganog Darka Mikuli a, koji je najavio "novog gosta" na sljede oj sjednici.

Rebalans prora una i sanacija manjka Op insko vije e Vratišinec donijelo je i rebalans op inskog prora una za 2010. godinu.

Izmjenama i dopunama prora un je umanjen za 1,970.000 kuna, te sada iznosi 5,830.000 kuna. Do umanjenja prihoda, prema obrazloženju op inskog na elnika Zdravka Mlinari a, dolazi zbog izostanka obe anih

državnih i županijskih potpora.

Vije e je donijelo prora un za 2011. godinu u iznosu od 6,300.000 kuna, te projekciju prora una do 2013. godine.

SDP je na prora un uputio amandmane kojima traži da se više novca izdvoji za studentske stipendije, te za izgradnju odvodnje oborinskih voda.

Iznos prora una SDP ne bi mijenjao, nego bi smanjio iznose za sanaciju doma kulture, vjerske zajednice i udruge beži nih mjera, i taj novac dao "znanju" - studentima i za odvodnju.

Amandmani im nisu dobili potreban broj vije ni kih glasova.

Isto tako Vije e je prihvatilo izvješ e o obavljenoj reviziji inancijskog poslovanja op ine, kao i mjere kojima e se namaknuti manjak od 619.000 kuna.

Na elnik Mlinari vjeruje da e se to dogoditi još ove godine i predvidio je još jedan rebalans, ako treba na Staru godinu.

(Stjepan Mesari )

Udruga za promicanje kvalitete življenja i o uvanje tradicijskih vrijednosti “Turen“ iz Podturna održala je svoju izbornu i godišnju skupštinu.

Za predsjednic u je izabrana Ljubica Kolari , koja je i do sada bila na toj funkciji, za tajnicu je izabrana Marija Posedi, a za blagajni arku Ljiljana Drk. Izabran je i sedmero lani Upravni odbor u kojem su uz predsjednicu i tajnicu još Gordana Hranilovi , Zorica Kova i , Marija Škvorc, Zdenka Januši i Katarina Tot. Udruga namjerava u 2011. godini uprihoditi 65 tisu a kuna, i to ne iz op inskog prora una, nego iz izvora koji su prepoznali kvalitetu udruge i njezine programe. Sudionici skupštine, me u kojima je bio i op inski na elnik Josip Lepen, sjetili su se inicijatorice osnivanja udruge Ljerke Hranilovi , koja više nije me u živima. Udruga “Turen“ ovog trenutka broji 64 lana, a djeluje etvrtu godinu.

(S. Mesari )

14

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. prosinca 2010.

DESET GODINA od osnivanja Kluba žena lije enih od bolesti dojke “Nova nada”

Jedna žena drugoj ve u borbi protiv ove opa ROTARY KLUB AKOVEC

Darivali mališane vrti a “Masla ak“ Otkako je osnovan prije etrnaest godina, Rotary klub akovec posebnu pažnju posve uje djeci. Svaku godinu akove ki rotarijanci u ovo predblagdansko vrijeme posje uju Dje ji vrti “Masla ak“ u Martanama, koji polaze i djeca s posebnim potrebama, o kojima Rotary klub naro ito skrbi.

Ovih su dana mališane u Masla ku posjetili aktualni predsjednik kluba Ivan Marodi i prvi predsjednik Ivan Sklepi .

Donijeli su darove djeci, družili se s njima i njihovim tetama, a ovi su im zahvalili prigodnim programom. Ovaj put poklone polaznicima Dje jeg vrti a u Martanama donirali su rotarijanci Stjepan Varga i Branko Krnjak.

akove ki rotarijanci u ovo predblagdansko vrijeme posjetili su Dje ji vrti “Masla ak“ u Martanama

- Prije trinaest godina, kada sam ja operirana, nije se mnogo znalo o raku dojke jer se nije pisalo o tome. To je tada još bila tabu tema. Prije nego se osnovao klub oboljele osobe nisu se imale kome obratiti i pitati za savjet. Sada je situacija po tom pitanju potpuno druga ija, kazala je Slavica Šari , jedna od etiri hrabre žene na iju je inicijativu, uz inicijativu Županijske lige protiv raka akovec,

Prvih sedam lanica Uz etiri hrabre žene, Slavicu Šari , Mariju Ha ek, Mariju Lovrek i Mariju Kova , po ecima rada Kluba žena lije enih od bolesti dojke “Nova nada” pridonijele su i Nada Hasnaš te Nada Mar ec, predsjednica kluba od 2001. do 2009. godine, koje su, na žalost, izgubile bitku s opakom boleš u. Tako er me u prvim lanicama bila je i Jagoda Hirš, koja je Klub vodila prvih godinu dana, do svog preseljenja u drugi grad.

etiri hrabre žene, Slavica Šari , Marija Ha ek, Marija Lovrek i Marija Kova , u društvu dr. med. Husseina Saghira

prije deset godina osnovan Klub žena lije enih od bolesti dojke “Nova nada”.

Da se svijest ljudi o raku dojke od vremena osnivanja kluba pa do danas uvelike promijenila, potvrdio je i dr. med.

Hussein Saghir, spec. radiolog, predsjednik Županijske lige protiv raka akovec. Me utim, kada je rije o samom klubu, njegova je važnost višestruka. - Ono što je važno spomenuti je, naravno, sama prevencija, u emu klub ima bitnu ulogu. Gotovo po cijelom Me imurju provodili smo predavanja, kojima su, uz lije nike, prisustvovale i žene operirane na dojku i time prisutnima pokazale da se i nakon takve dijagnoze može normalno živjeti.

Nakon tih predavanja žene su se u ve em broju po ele javljati na pregled dojki, kaže Saghir, i dodaje: - Kod ove, kao i mnogih drugih, bolesti osobe koje klonu

duhom zaista umiru brže. Klub ovdje tako er ima važnu ulogu jer jedna žena drugoj, svojim primjerom, daje snagu.

Klub danas broji preko sedamdeset lanica Ideja o osnivanju Kluba žena lije enih od bolesti dojke rodila se iz poznatog razloga da se najbolje razumiju ljudi koji imaju iste probleme. - Osobe sa sli nim problemima slobodnije

su u izražavanju i iznošenju svojih poteško a, a ujedno su i najbolja podrška jedne drugima. Ja sam u klubu bio kao stru na osoba koja je odgovarala na pitanja lanica, davao savjete i ideje. Ono emu klub tako er pridonosi je da oboljele osobe prihvate svoju bolest te da sebe smatraju normalnim ženama koje mogu dati još puno, kazao je Hussein Saghir, dodaju i da je prvom sastanku prisustvovalo sedam žena, dok danas klub broji preko sedamdeset žena, od

Sastanci Kluba “Nova nada” Klub žena lije enih na dojci “Nova nada”, ija je sadašnja predsjednica Jasenka Šte i , održava redovite sastanke svaki prvi ponedjeljak u mjesecu. lanice kluba ljeti se sastaju u 17, a zimi u 16 sati na adresi A. Schulteissa 19 u akovcu. lanovi kluba mogu biti oboljeli,

lije eni i izlije eni, lanovi njihovih obitelji, prijatelji, medicinsko osoblje te ostali koji žele na bilo koji na in sudjelovati u radu Kluba “Nova nada”. Tako er u sklopu Kluba postoji linija povjerenja (040/395-307) na koju se žene mogu javiti srijedom u vremenu od 16 do 18 sati.

U enici Medicinske škole Varaždin i njihovi profesori sa šti enicima doma i ravnateljicom Katarinom Hoblaj

U ENICI MEDICINSKE škole iz Varaždina

Darivali šti enike Dnevnog boravka “Dr. Antun Bogdan“ u akovcu U enici Medicinske škole iz Varaždina sa svojim profesorima Natašom Vukovi , Nikolom Žganecom i Sašom Josipom Milecom ve nekoliko godina za redom posje uju i daruju šti enike Dnevnog boravka “Dr. Antun Bogdan“ u akovcu.

Povodom blagdana Sv. Nikole posjetili su ih i ove godine te darivali poklonima, na emu su im oni uzvratili na njima svojstven na in, neizmjernom pažnjom i ljubavi. Šti enici i djelatnici ove “obitelji“ trajno su im nadahnu e za put koji su kao medicinski djelatnici

odabrali, a to je pomagati slabima i bolesnima te brinuti se za bližnje.

Svaki susret s ovom djecom nanovo ispunjava ljubavlju i toplinom i zbog toga profesori i u enici Medicinske škole s veseljem i nestrpljenjem iš ekuju svaki novi susret.

14. prosinca 2010.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Okupljeni sluĹĄaju predavanja o ovisnostima

elika je podrĹĄka ake bolesti kojih je aktivno pedesetak lanica.

S njegovim tvrdnjama sloĹžile su se i prve lanice Kluba, ija je Ĺželja bila poboljĹĄati kvalitetu Ĺživota Ĺžena oboljelih od karcinoma dojke. Me u njima je i Marija Lovrek koja je operirana prije dvadeset godina, a kvrĹžicu koja joj je odstranjena nosila je punih deset godina. Vedra, nasmijana i optimisti na, Marija Lovrek kroz cijelu situaciju nosila se hrabro, ime zaista moĹže biti primjer svakoj Ĺženi.

Bitno je vratiti se normalnom Ĺživotu Me u prvim lanicama kluba je i Marija Ha ek, koja je svojim optimizmom i uz pomo kluba uspjela prebroditi najteĹže trenutke svog Ĺživota. - Moja majka tako er je imala rak dojke te je umrla s pedeset godina. Kada sam proslavila 50. ro endan, moĹžda ne baĹĄ na taj dan, ali u to vrijeme, i sama sam napipala kvrĹžicu. Pregledima je utvr eno da imam najteĹži i najagresivniji stadij raka dojke. Operirana sam u Zagrebu, nakon ega sam morala ostati u bolnici na zra enju.

No ja sam ipak otiĹĄla ku i te sam svaki dan putovala u Zagreb na zra enje. Zanimljivo je i to da sam svaki dan prvo skuhala ru ak, nakon toga sjela na autobus, ozra ila se i vratila se ku i. I evo, nakon etrnaest godina, ja sam ovdje Ĺživa i zdrava, kaĹže Marija Ha ek, ija pri a zaista ulijeva optimizam i nadu.

Me u hrabrim Ĺženama koje su lanice Kluba od prvog dana njegova osnivanja je i Marija Kova , koja je kvrĹžicu na svojoj dojci otkrila prije 27 godina. S obzirom na to da je bila prili no mlada ka-

Jasno NE trendu porasta svih vrsta ovisnosti!

U okviru Županijske lige protiv raka akovec osnovan je Klub oboljelih od raka prostate

Osnovan Klub oboljelih od raka prostate U Scheierovoj zgradi u akovcu proĹĄli tjedan odrĹžana je osniva ka skupĹĄtina Kluba oboljelih od raka prostate, koji je uz Klub Ĺžena lije enih na dojci “Nova nadaâ€?, DruĹĄtvo ILCO koje okuplja oboljele i operirane na debelom crijevu te Klub laringektomiranih, etvrti po redu klub osnovan u sklopu Ĺ˝upanijske lige protiv raka akovec.

Rak prostate je u Hrvatskoj drugi naj eĹĄ i oblik raka u osoba muĹĄkog spola. Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske, u 2008. godini rak prostate bio je registriran u 1.691 osobe, me u kojima je bilo 54 muĹĄkaraca iz Me imurske Ĺžupanije. da joj je postavljena dijagnoza, prema njezinim rije ima, bilo je to zaista traumati no iskustvo. - Meni je klub pomogao jako puno. Od samog po etka jedva sam ekala svaki sastanak na kojem su se rodila mnoga prijateljstva. Jako je bitno druĹžiti se, razgovarati o

Tijekom 2009. godine od ovog su sijela raka u Hrvatskoj umrle 694 osobe, od ega je 20 osoba bilo iz naĹĄe Ĺžupanije. Na Ĺžalost, iz godine u godinu registrira se sve ve i broj novooboljelih i umrlih osoba.

Kako su mnoga istraŞivanja pokazala da se smrtnost od raka prostate moŞe smanjiti edukacijom pu anstva te mijenjanjem ťtetnih navika, kao i ranim otkrivanjem bolesti, a kroz uzajamnu pomo moŞe se poboljťati kvaliteta Şivota novooboljelih osoba, u okviru Županijske lige protiv raka akovec osnovan je Klub oboljelih od raka prostate. bolesti, kao i vratiti se normalnom Şivotu kako se osoba ne bi osje ala otpisanom i odba enom. Osobno sam dvanaest godina nakon operacije radila, ťto me zaista spasilo, kazala je Marija Kova , koja je velika podrťka i primjer ostalim lanicama Kluba. (hz)

UDRUGA UMIROVLJENIKA Grada Mursko SrediĹĄ e

Poklon bonovi za starije umirovljenike Predsjednik Udruge umirovljenika Stjepan Smolak i tajnik Udruge umirovljenika Vladimir Cizar predstavili su program darivanja umirovljenika uz potporu Grada Mursko SrediĹĄ e. Svaki umirovljenik na podru ju Grada Mursko SrediĹĄ e u dobi od 81 godine na dalje dobit e poklon bon u vrijednosti od 80 kuna. Poklon

U PODRU NOJ Ĺ KOLI PuĹĄ ine obiljeĹžen Mjesec borbe protiv ovisnosti

darivanjem bit e obuhva ene i mla e ali nemo ne i bolesne osobe. Vladimir Cizar, tajnik Udruge umirovljenika, kazao je da bi za ubudu e trebali izraditi kriterije da se daruju samo oni s niĹžim mirovinama, jer na podru ju Grada ima dosta umirovljenika s inozemnim mirovinama koje zbog visine mirovine ne bi trebalo dari-

vati poklon bonovima. OvogodiĹĄnjim darivanjem bit e obuhva eno preko 600 osoba s podru ja grada.

Zdenka Lipi , predsjednica Socijalnog vije a, pak je kazala da je Grad Mursko SrediĹĄ e na razli ite vidove socijalne pomo i potrebitima utroĹĄio sedam tisu a kuna, a koristili su je brojni korisnici. (BMO)

Povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti proĹĄli je tjedan odrĹžan susret ĹĄkola Me imurske Ĺžupanije u sklopu ĹĄkolskih preventivnih programa, a pozvani su bili stru ni suradnici u ĹĄkolama, roditelji te u enici.

Doma in skupa bila je Podru na ĹĄkola PuĹĄ ine, u ije je ime nazo ne uvodno pozdravio ravnatelj Osnovne ĹĄkole NedeliĹĄ e Ivica Pai . On je istaknuo da je ovo vrijeme nadolaze ih blagdana nekako najprimjerenije za senzibiliziranje s drugima, posebno s ljudima koji su ovisnici i kojima je potrebno pruĹžiti podrĹĄku i toplinu. Gosti ovog skupa bili su Diana Uvodi - uri , dr. med., i Marija Ivanovi , dr. med., iz Zavoda za javno zdravstvo Me imurske Ĺžupanije, dr. Lidija Bijeli , pro elnica Upravnog odjela za zdravstvo, Radovan Vrhar, terapeut u zajednici "Susret", te na elnik op ine NedeliĹĄ e Mladen Horvat.

DobrodoĹĄlicu svima izrazila je i Andreja BaranaĹĄi - Zadravec, dipl. soc. ped., ĹĄkolska koordinatorica preventivnih programa, koja je rekla da ovim simboli nim okupljanjem na Ĺžupanijskoj razini Ĺželimo obiljeĹžiti Mjesec borbe protiv ovisnosti te re i jasno "ne" trendu porasta svih vrsta ovisnosti.

Kao predstavnica Ĺžupanije, dr.

Bijeli naglasila je da je svaki preventivni program i te kako bitan, da svi zajedno trebamo uloŞiti puno snage i pomo i kako bismo pomogli ovisnicima, te da Županija podrŞava sve preventivne programe i akcije mladih.

Nema nikakvih pravila koje su obitelji "rizi nije" Tematski je ovaj skup bio podijeljen na dva dijela, u prvom su stru ni suradnici i roditelji sluĹĄali predavanja o ĹĄtetnosti ovisnosti dr. Uvodi uri i terapeuta Vrhara, dok su istovremeno u enici podijeljeni u grupe imali razli ite radionice, koje su na kraju prezentirali svima nazo nima. Dr. Uvodi - uri naglasila je problem

U enici prezentiraju svoje radove mladih koji bez ikakvih prepreka mogu nabaviti alkohol, cigarete ili pak drogu, te kombiniraju viĹĄe sredstava ovisnosti istovremeno, koja izazivaju brojna oĹĄte enja. Postoje mnoge predrasude o ovisnicima, da to postaju samo djeca iz 'problemati nih' obitelji, obitelji teĹĄkoga imovinskog stanja, Ĺželim naglasiti da nema nikakvih pravila koje su obitelji 'rizi nije', istaknuo

6,/9(67$56., 0(1,

vesele boĹži ne pjesmice. Cijena jedne voĹžnje je 5 kuna, karte prodaje voza kostimiran u Djeda Mraza, a kruĹži se svakih pola sata i to u 15,30; 16,00; 16,30; 19,00 i 19,30 sati, po potrebi i duĹže, ovisno o interesu putnika.

(SZ)

3LĂžH GREURGRĂĽOLFH L] DSRWHNH 0\UWLOOXV

3UHGMHOR

3DĂĽWHWD RG ORVRVD QD GRPDĂžHP SUHSHÄ€HQFX 0DVFDUSRQH SMHQD X NROXWLĂžLPD RG EMHODQMND .RĂĽDULFD V YUVWH VLUD

*ODYQL PHQL

%LVWUD MXKD RG GRPDÞH SDWNH VD FHOHURP L çOLĀQMDFLPD RG NUDYOMHJ VLUD

5RODGLFH YHSUD SXQMHQH HPHQWDOHURP L VPRNYDPD VD VDYLMDÄ€RP RG PMHĂĽDYLQH JOMLYD

3XUHĂžL PHGDOMRQL X XPDNX RG ]DÄ€LQVNLK WUDYD V ILROLPD 5$*86$ X YUKQMX L EURNXOL

=HOHQD VDODWD V GUHVLQJRP RG MRJXUWD L VH]DPD 'RPDĂžL NUXĂĽÄ€LĂžL L SHFLYD

6LOYHVWDUVND WRUWD 6ODWND IDQWD]LMD 9RĂžQD NRFND RG ULEL]OD

Razveselite djecu Mrazobusom katedrale. VoĹžnja traje oko 15 minuta, nema usputnih stanica, a kruĹžno putovanje ide ulicama: A.Stepinca-P. Preradovi a-V. Nazora-S.Vraza-A.Cesarca-Trg Slobode-A. Cesarca-P.Preradovi a-Pavlinska-A.Stepinca. Da bi ugo aj bio potpun, u busu se sluĹĄaju

'2Ă˝(. 129( *2',1(

AUTOBUSNI PROMET I GRAD VARAŽDIN ORGANIZIRALI MRAZOBUS

Od tre eg prosinca pa do kraja godine centrom VaraĹždina kruĹži Mrazobus. Mrazobus je autobus kojeg vozi Djed Mraz. Po etna stanica od kuda kre e veselo kruĹžno putovanje s Djedom Mrazom je na kriĹžanju Pavlinske i Stepin eve ulice, blizu

je Radovan Vrhar, terapeut u zajednici "Susret". U enici su na kraju skupa putem plakata izra enih na radionicama slali poruke da se svi zajedno trebamo boriti protiv svih vrsta ovisnosti.

Ovaj je skup hvale vrijedna akcija svih koji su se uklju ili te vjerujemo da e dio vi enoga prenijeti i svojim prijateljima, bliskima, a roditelji ponajprije svojoj djeci.

6YLUD GXR -$&. 327 D RUJDQL]LUDOL VPR L ERJDWX WRPEROX V YULMHGQLP QDJUDGDPD RG NRMLK MH VYDND GRELWQD

3RQRĂžQL SMHQXĂĽDF 3RQRĂžQR MHOR RNR VDWD L]D SRQRĂžL

5DJX MHOHQD VD ĂĽDUHQLP QMRNLPD

&LMHQD SR RVREL

NQ

&LMHQD XNOMXÿXMH VYH QDEURMHQR X PHQLMX SLýH GREURGRäOLFH ELMHOR YLQR L PLQHUDOQX NDYX QDNRQ YHÿHUH SRQRýQL SMHQXäDF WH PDOL SRNORQ WYUWNH 5$*86$ L] ÞDNRYFD

5HVWRUDQ 0HÄ LPXUVNL GYRUL 0$/2 6(/2 G R R /RSDWLQHF 9ODGLPLUD 1D]RUD WHO

0HÄ LPXUMH ĂżDNRYHF 2,% 3RVORYQL UDÄ€XQ NRG 5%$ ZZZ PHGMLPXUVNL GYRUL KU

LQIR#PHGMLPXUVNL GYRUL KU

16

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

14. prosinca 2010.

Humanitarna akcija “od srca”

KLAS Škvorc Ana

FRUCTUS KRESTO

U akciji “od srca” kupnjom ar kala koji su ozna eni tom oznakom kupci i Metss doniraju dio iznosa Dje jem vr u akovec za djecu s posebnim potrebama

S Metss-om “od srca” pomognimo djeci s posebnim potrebama

14. prosinca 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Jeste li znali da je upravo iz Me imurja krenula velika akcija, projekt "BITI VIDLJIV-BITI SIGURAN" koji je ve prili no pomogao da me imurski pješak bude sigurniji po no i. Teško je pro i me imurskim prometnicama a da vas ne pikne u oko veselo blještanje krijesnice u ruci pješaka. Godine tu nisu ni najmanje važne, jer ih nose djeca, roditelji a i baka i djed. Svaki pješak koji hoda uz rub ceste ili po nogostupu koji nije dignut iznad razine kolnika, ali i pješaci koji prolaze po gradu i prijeko pješa kog prijelaza trebali bi biti obilježeni reflektiraju om materijom, a tu se najjednostavnija, cjenovno je tina i najprakti nija pokazala upravo krijesnica.

Osim u Me imurju, krijesnice smo uz rub ceste vidjeli i u rukama pješaka ostalih županija, jer je krijesnica polako osvojila pješake diljem lijepe naše.

Dobro je znati 17

ƫȾȯΎ˱ΎƟȽȺȴΎƪȳɁȽɀɂΎƫɄȳɂȷΎƥȯɀɂȷȼ

Vodeni novogodišnji do υ ivljaj ƫɄȳɂȷΎƥȯɀɂȷȼΎƮȯɁΎȾȽɈȷɄȯΎȼȯΎȼȳɈȯȰȽɀȯɄȼȽΎȷɁȹɃɁɂɄȽ˻ ƢȳɁɂȳΎȺȷΎȷȹȯȲȯΎȲȽɗȳȹȯȺȷΎƦȽɄɃΎȵȽȲȷȼɃΎɃΎȹɃȾȯɕȳȻΎȹȽɁɂȷȻɃ˴ΎɃɈΎƜƢ˹ȯΎȷΎȾȸȳȼɃʤȯȱ˾Ύ ƜȽɗȳȹȯȸɂȳΎ̱̯̰​̰˷ΎȵȽȲȷȼɃΎɃΎȸȳȲȷȼɁɂɄȳȼȽȻΎȯȻȰȷȸȳȼɂɃΎɂȳɀȻȯȺȼȷȶΎȰȯɈȳȼȯΎ ƫȾȯΎ˱ΎƟȽȺȴΎƪȳɁȽɀɂȯΎƫɄȳɂȷΎƥȯɀɂȷȼ˷ ƦȽɄȽȵȽȲȷʤȼȸȷΎȻȳȼȷ˴ΎƜƢΎȲȽΎȸɃɂɀȯȼȸȷȶΎɁȯɂȷ˴ΎɁȾȳȱȷȸȯȺȼȯΎɀȯɁɄȸȳɂȯ˴Ύ ȯȺȺΎȷȼȱȺɃɁȷɄȳΎȶɀȯȼȯΎȷΎȾȷɕȳΎȾȽΎȷɈȰȽɀɃΎɃΎȼȳȽȵɀȯȼȷɗȳȼȷȻΎȹȽȺȷɗȷȼȯȻȯ˷Ύ ƫɄȳΎɂȽΎɈȯΎɁȯȻȽΎ̴̲̯Ύȹȼ˻ ƲȯΎȽȼȳΎȻȯȼȸȳΎȽȲɄȯ˂ȼȳΎȼɃȲȷȻȽΎȲȽɗȳȹΎɃΎƨɃȰɃΎƨȽɂȹȽɄȯΎɃɈΎ ƜƢΎƚȳɀɂȯΎȹȽȸȷΎȽɁȷȵɃɀȯɄȯΎɈȯȰȯɄɃΎȲȽΎȹȯɁȼȽΎɃΎȼȽɕ˻ΎΎ ƦȽɄȽȵȽȲȷʤȼȸȷΎȻȳȼȷ˴ΎƜƢΎȲȽΎȸɃɂɀȯȼȸȷȶΎɁȯɂȷ˴ΎΎ ȯȺȺΎȷȼȱȺɃɁȷɄȳΎȶɀȯȼȯΎȷΎȾȷɕȳΎȾȽΎȷɈȰȽɀɃΎɃΎȼȳȽȵɀȯȼȷɗȳȼȷȻΎȹȽȺȷɗȷȼȯȻȯ˷Ύ ƫɄȳΎɂȽΎɈȯΎɁȯȻȽΎ̴̱̯Ύȹȼ˻ ƮơȌƝΎơƦƞƧƪƥƙƛơƢƙΎƦƙ˶Ύ̯̳̯Ύ̶̲̰Ύ˹̰​̰​̰ΎȷΎɅɅɅ˷ɁȾȯ˹ȵȽȺȴ˷ȶɀ

Toplice Sveti Martin d.d.

Grkaveščak b.b. , 40313 Sveti Martin na Muri tel: +385 40 371 111 | fax: +385 40 315 926 www.spa-golf.hr | info@spa-golf.com.hr

Predstavništvo Zagreb, Iblerov trg, Importanne Galleria, južni ulaz tel: +385 1 45 50 229 | fax: +385 1 45 50 228 www.spa-golf.hr | agencija@spa-golf.com.hr

18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

14. prosinca 2010.

ME IMURSKI sir turoš u labirintu interesa i stvarnosti

Topla srijeda - Turoš može samo iz mlijeka d bolji šeft

- Samo doma e selja ko mlijeko i stoljetni na in izrade mogu turošu dati zaštitni znak i prepoznatlji prepozna Hrvatske, Europe i svijeta

Gotovo ljetne temperature izmamile su na akove ki plac i sajam mnoštvo ljudi koji su prodavali i kupovali, ali i samo razgledavali mnoge poljoprivredne i majstorske proizvode.

Na sajmu se najviše kupovao krumpir, nešto manje žitarice, a pitalo se za kotlove za pe enje rakije. Naru ivale su se purice i patke za sljede e predboži ne srijede, a prodano je više nego ina e drva za ogrjev. Na placu se dobro prodavao kupus, zatim cikla, “Lucijina pšenica”, cvije e te razni cvjetni i suhi aranžmani. Dobro se prodavalo

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - krumpir - pšenica - kukuruz - purica - jabuke - suho vo e - grincajg - crveni kupus - crna rotkvica

2 kn/kg 1,20 kn/kg 1,30 kn/kg 120 kn/kom 40 kn/vre a 15 kn/pake 7 i 10 kn/kom 8 kn/kg 12 kn/kg

- kiselo vrhnje

20 kn/boca

suho vo e, kao i razno južno vo e te doma e tikvino ulje i cikla, sirova i kisela.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

KUTAK za agrosavjet Piše: dipl. ing. agronomije Silvija Zeman

Okus na drvo, ba vu i ep Stavljanjem vina u neovinjenu ba vu vino dobiva opor okus po drvetu od tanina i tvari što se ekstrahiraju iz drva. Ovu manu uzrokuje tvar TCA (2,4,6-trikloranisol) koja se ponekad nalazi u plutu (prilikom pripreme epova upotrebljavaju se sredstva na bazi klora) kojim se naj eš e zatvaraju kvalitetna i vrhunska vina. Ovu manu možemo izije i ako plutene epove zamijenimo silikonskim epovima ili metalnim poklopcima i navojnim zatvara ima zatim tako da iz uporabe isklju ujemo sredstava za pranje na bazi klora te vrhunskom higijenom podruma i podrumskog su a.

Lije enje se obavlja uporabom želatine i bentonita.

Okus po plijesni Okus po plijesni vino dobiva ako ga stavimo u pljesnivu ba vu ili ako je proizvedeno od grož a koje je bilo vrlo pljesnivo. Takvo vi-

no moramo preto iti u ba vu koja je prethodno zasumporena, vino sumporimo sa 10-15 g vinobrana na 100 l vina uz dodatak aktivnog ugljena. Osam dana nakon dodatka ugljena vino bistrimo želatinom 3-5 g na 100 l vina i 50-100 g bentonita. Želatina se prije uporabe mora otopiti u mlakoj vodi a zatim u vinu a bentonit se prije uporabe mora staviti u hladnu vodu 24-36 sati na bubrenje, a zatim se razmuti u vinu i doda uz miješanje. Nakon 10-14 dana vino se ponovo preto i u iste ba ve.

Da bi se izbjegla ova mana vina nakon što se vino isto i ba va se mora oprati hladnom vodom a zatim vrelom otopinom kuhinjske sode 3-5 %. Nakon ispiranja hladnom vodom ba vu treba osušiti i suhu zasumporiti. Za podrumske prostorije se preporu a da se vlaga zraka održi na 80 % a najbolje je provesti ventilaciju.

INFORMACIJE: Centrala u Donjem Kraljevcu Donja Dubrava Podturen Rasinja

Nekoliko godina me imurske udruge, interesne skupine i stru njaci rade na projektu zaštite i dobivanja oznake izvorno hrvatsko - me imursko ili zašti eni proizvod za tradicionalni me imurski tvrdi (suhi) sir turoš. Što vrijeme odmi e, sve je manje informacija do kamo se stiglo i je li se uop e nešto pokrenulo prema dobivanju “papira” i time zasluženog mjesta na tržištu. Me imurski turoš našao se u svojevrsnom labirintu interesa i stvarnosti. Doga a se da o turošu “više znaju i govore” stranci - ljudi izvan Me imurja, samo zbog toga što su Me imurci samozatajni i nepri ljivi te zato što se netko želi “uvla iti” Europskoj uniji.

Jedan od razloga zbog ega me imurski turoš teško dolazi do papira ili registracije leži i u samom proizvodu. Naime, danas da gotovo i nema autohtonoga me imurskog turoša, odnosno postoje tek blijede kopije, ili desetak obitelji koje ga proizvode na starinski, dakle, autohtoni na in.

Pravoga me imurskog turoša nema bez pravoga me imurskog mlijeka, a mlijeka nema jer nema me imurskih krava.

Simentalke daju približno dobro mlijeko Istina je da ne postoje izvorne me imurske krave, jer se kao taTuroši obvezno moraju na sušenje na svježi zrak

- Za ini ne smiju biti prepoznatljivost turoša, kaže Štefanija Borovi (lijevo) kve ne vode u knjigama i stru nim literaturama. Me imurski seljaci udoma ili su simentalsku pasminu koja se parenjem kasnije po nekim svojstvima odmaknula od simentalske, no zadržala je ono najosnovnije, a to je vrhunska kvaliteta mesa i jednako takva kvaliteta mlijeka.

Me imurska krava pasla je kvalitetnu travu, osobito u gornjem Me imurju gdje trava obiluje aromati nim biljem (divlja lavanda, perunika, maj ina dušica ...), hranila

se suhim sjenom i otavom, te žitaricama i djetelinom.

Iz takvog mlijeka selja ka su doma instva zapo ela i gotovo stolje ima izra ivala (ne proizvodila) sir turoš. Na žalost, danas je malo selja kih doma instava koje drže ovakvu vrstu krava i relativno malo ih drži simentalke. Prevladava crni holstein, koji daje druga ije mlijeko te iz njega nikako nije mogu e napraviti turoš, odnosno može se složiti sir sli nih karakteristika, ali

Feferoni ne smiju u sir - Trenutno je malo ljudi u Me imurju koji turoš proizvode na autohtoni na in, pa stoga ni nemamo neke ve e šanse da dobijemo zašti eni ili autohtoni znak. U trgovinama i ugostiteljskim objektima poslužuje se takozvani turoš, kojemu su prepoznatljivost mirodije, a u najve em broju primjera to su feferoni. Naime, kod velikog broja ljudi prisutno je mišljenje da je turoš toliko dobar koliko je žarki ili slani. To je velika greška, jer prepoznatljivost turoša mora biti osnova, a to je svježi sir od doma ega kravljeg mlijeka i zatim ru na izrada. Danas prevladava

industrijski proizveden, opet u kazati takozvani turoš, koji niti je bio na svježem zraku niti se sušio u dimu ili u toploj prostoriji, a kamoli se ru no izra ivao. Ja osobno i lanovi moje udruge izra ujemo turoš na izvorno me imurski na in i ve smo dobili niz priznanja potroša a, ali teško se izboriti za mjesto na tržištu, ali mi se borimo kako bi turoš bio zašti en proizvod i dobio svjetska priznanja, poput paškog sira, kaže Štefanija Borovi iz Svetog Jurja u Trnju, predsjednica Udruge malih sirara Me imurske županije. (sm)

to je samo blijeda kopija turoša i njegovih autohtonih osobina.

Kako nastaje sir turoš Izvorni ili autohtoni postupak pravljenja ili izrade turoša ima tri faze ili postupka. Prvo je mužnja koja se treba obaviti ru no, ili napravom koja na inom rada sli i ru noj mužnji.

Potom nastaje sirenje, kada se mlijeko stavi na toplije mjesto (nekada su to bili pe njaki ili polica blizu štednjaka) sve dok se ne pretvori u gustu mlije nu masu. Na vrhu posude (nekada štumlek) nastaje vrhnje, zatim bijela kašasta materija i na dnu sirutka.

Vrhnje se odvoji, kao i sirutka, a kašasta bijela smjesa stavlja se u gazu (capa) i ostavi se cijediti dan - dva da nastane bijeli svježi kravlji sir.

Taj i takav sir u posebnoj se posudi rukama mijesi, uz dodavanje soli i mljevene crvene paprike (ponekad i malo ešnjaka). Što se dulje mijesi, to nastaje bolja smjesa za oblikovanje turoša (stožac).

Nakon što su izra eni, turoši se poslože obavezno na drvenu podlogu - dasku i zatim stave sušiti. Prvo u topliju prostoriju, a potom na svježi zrak. Može se kra e vrijeme staviti u dim isklju ivo onaj koji nastaje gorenjem suhih drva. Sušenje traje desetak dana, ali može i dulje, nakon ega je turoš spreman za konzumiranje.

Posebnost turošu daje mlijeko me imurske ili simentalske krave, te ru na izrada i trajanje sušenja.

(Stjepan Mesari )

t CF[ EVHJI SFEPWB J ǏFLBOKB t JTQMBUB [B QSPEBOF LPMJǏJOF OB MJDV NKFTUB t BVUPNBUTLJ JTUPWBS VWKFUJ TV J QPHPEOPTUJ LPKF OVEJ öSNB 5POJ PJ 1 PJ 2 PJ 3 PJ 4

655 444 688 200 847 159 048 837 274

6 UJKFLV KF QSPEBKB TFQBSJSBOPH ESWFOPH VHMKFOB LPDLB J LPNBE

OTKUP KUKURUZA U ZRNU OVOGODIŠNJEG RODA PO NAJPOVOLJIJIM UVJETIMA U TIJEKU JE PRODAJA SJEMENSKE PŠENICE I PRODAJA UGLJENA UZ MOGUĆNOST DOSTAVE

14. prosinca 2010.

doma ih krava

znatljivost atljivost me imurskog specijaliteta na stolovima

Me imurska krava daje vrhunsko mlijeko za sir turoš

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel.

363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Ve-

terinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel.

645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata.

RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sati.

DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Jele Oj Jelo, Jelo, Jelice... Kako volim neke pjesmice! Nije da je ljepša od smreke, ali nježnija svakako jest. Jela. Sama je rije nekako okrugla i pitoma, za razliku od smreka koje imaju nešto bockavo u imenima.

Rod jela (Abies) obuhva a više vrsta vazda zelenog drve a iz umjerenih podru ja sjeverne polutke.

Kao i smreke razgranjuju se pršljenasto ali im gran ice uglavnom ne vise. Iglice se drže izbojka plo asto proširenom bazom. Igli na je brazgotina plitka i okruglasta, te je radi toga, nakon opadanja iglica, gran ica glatka. Vrlo dekorativne jeline plosnate iglice su kod ve ine vrsta s gornje strane sjajno zelene a s donje imaju dvije izražene bijele pruge pu i.

Kor a debla dugo je glatka, sivkasta, s mnogo smolnih vre ica. Muški su cvatovi u pazušcu najgornjih iglica, a ženski na vrhu izbojka. ešer i su kod jela uspravni, valjkasti, dozrijevaju iste godine, rasipaju se ostavljaju i samo ešerno vreteno. Sjemenke su po dvije na plodnoj ljuski. Nepravilne su, trouglaste i obiluju smolnim mjehuri ima.

Obi na ili bijela jela, Abies alba, izrazito je srednje-europsko drvo. Kod nas je ima unutar areala bukve, i to u višim gorskim predjelima i planinama. Tu s bukvom i smrekom ini mješovite sastojine. Kad idete na planinarenje, sad za novogodišnje blagdane,

potražite pogledom njeno vitko stablo. Od bukve ete je lako raspoznati ali ete je s smrekom, vjerojatno pobrkati. Prošle godine u ovo smo se doba detaljnije bavili razlikama izme u te dvije biljke. Sad samo najvažnije: ešeri smreke vise i otpadaju itavi, a kod jele su uspravni i raspadaju se. Smrekine su gran ice nakon opadanja iglica turpijasto hrapave a jeline glatke. Kod starijih stabala vrh jele je tanjurast a kod smreke koni ast. Ova se posljednja karakteristika lijepo vidi iz daljine kad gledate stare šume Gorskog kotara.

U hortikulturi se kod nas rijetko koristi obi na, bijela jela. Puno su eš e njene neobi nije ro ake kao što je koreanska jela (A. koreana), kavkaska jela (A. nordmanniana), jela dugoigli arka (A. concolor), balzamasta ameri ka jela (A. lasiocarpa) ili španjolska (A. pinsapo). Svaka od njih ima neke karakteristike koje je uvrštavaju u omiljene hortikulturne rekvizite i sve ih zbog pravilnog koni astog habitusa i zelenih iglica možemo kititi za Boži . Tek jedno vas molim,… vi ve znate… naslu ujete, što mi se mota po glavi. Unesite ih u stan s korijenom, posa ene u teglu da im se možete radovati i idu e godine. Imat ete pun stan prirodnog mirisa, a ne ete cijele praznike usisavati iglice po tepihu i priroda e vam biti zahvalna na novom stanovniku vrta. Dovoljno razloga da se potrudite.

Mislite zeleno, budite dobro, voli vas IVA!

VETERINARSKI SAVJETI

Kemijska analiza vina Kemijski sastav vina, jednako kao i kemijski sastav grož a i mošta, bogat je i složen, pa stoga nije mogu e ni danas, u doba u kojem je znanost dosegla zavidne rezultate, pouzdano tvrditi koliki je broj tih sastojaka ni koje su njihove srednje koli inske vrijednosti. U doba Chaptala (1756.-1832.) tvrdilo se da je vino sastavljeno od samo šest spojeva (alkohol, kiselina, ekstrakt, aroma, bojila i kalijev bitartarat) To je bila velika zabluda ne samo što se ti e broja, ve i zato, jer su (izuzev navedenog kalijevog bitartarata) sve to skupine spojeva.

Po etkom 20. stolje a govorilo se o stotinjak tek mogu ih sastojaka, a samo tridesetak godina kasnije broj dokazanih tvari u vinu bio je ve i od tri stotine. Najnovijim ispitivanjima organskih i anorganskih kemijskih spojeva u vinu došlo se do brojke od preko šesto spojeva iji je sastav poznat. Broj ostalih, zasada još nedefiniranih spojeva, znatno je ve i. Tako je primjerice samo broj sastojaka što vinu daju aromu procijenjen na preko 3000. Utvr eno je tako er da sastav vina kvalitativno neznatno, a kvantitativno podosta varira i da na to utje u kako prirodni imbenici (sorta, tlo,

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

podneblje) tako i ovjek (vinogradar, izborom uzgojnog oblika, optere enja, obrade, zaštite, gnojidbe, trenutka i na ina berbe itd., a vinar izborom postupka prerade grož a, te dorade i njege vina).

Od kemijskog sastava vina ovisi njegova kakvo a, pa se zbog toga neki sastojci (npr. etanol i še er) obavezno ozna avaju na etiketi, neki stalno prate u cilju kontrole i o uvanja zdravstvenog stanja (sumporni dioksid i hlapiva kiselost), a neki povremeno ispituju radi zaštite potroša a od mogu ih zlouporaba. Prisutnost i koli inski odnos pojedinih sastojaka u vinu može biti osnova za provjeru prirodnosti (odnos etanol/glicerol, sastav pepela, odnos glukoza/ ruktoza kod slatkih vina itd.) odnosno provjeru nekih drugih zna ajnih podataka (primjerice, je li vino proizvedeno iz grož a europske loza Vitis vini era L. Ili iz direktno rode ih hibrida).

Da bi podaci o sastavu vina bili razumljivi i me usobno usporedivi, kemijske se analize vina obavljaju po istovjetnim postupcima koji su (na prijedlog OIV – Me unarodne organizacije za lozu i vino) sastavni dio svakog suvremenog vinskog zakona.

Na temelju lanka 37. stavka 4 Zako-

na o vinu (Narodne novine 96/2003.) donijet je Pravilnik o fizikalno-kemijskim metodama analize mošta, vina i drugih proizvoda od grož a i vina te vo nih vina (Narodne novine 106/2004.). Prema tom pravilniku propisane su metode za odre ivanje gusto e i relativne gusto e pri 20 °C, alkoholne jakosti, ukupnog suhog ekstrakta, reduciraju ih še era, pepela, pH vrijednosti, ukupne kiselosti, hlapive kiselosti, nehlapive kiselosti, slobodnog i ukupnog sumpornog dioksida, limunske kiseline, ugljikovog dioksida, še era re raktometrom koje predstavljaju temeljne zahtjeve kakvo e mošta, vina i drugih proizvoda od grož a i vina te vo nih vina.

Tako er su propisane metode odre ivanja alkaliteta pepela, klorida, sul ata, vinske kiseline, mlije ne kiseline, ukupne jabu ne kiseline, sorbinske kiseline, L-askorbinske kiseline, natrija, kalija, magnezija, kalcija, željeza, bakra, kadmija, srebra, cinka olova, fluorida, derivata cijanida odre ivanje ukupnih kationa, odre ivanje provodljivosti, hidroksimetil ur urala i teških metala. Propisane su metode za odre ivanje etanola, za odre ivanje mezo-inozitola, sciloinozitola i saharoze, s tim da ispiti-

vanja koja nisu obuhva ena ovim Pravilnikom, analizu treba provesti po me unarodnim standardima.

Valja znati da se neke tvari, poput vode, organskih kiselina, minerala, poli enola, enzima, vitamina i nekih duši nih spojeva nalaze i u moštu i u vinu. Še eri, pektini, ve i broj aminokiselina i neki drugi sastojci mošta u tijeku vrenja djelomi no ili potpuno is ezavaju, pri emu nastaju novi spojevi kojih u moštu nije bilo. To su mnogi jedno i više valentni alkoholi, brojne organske acikli ne kiseline poput octene, mlije ne, sukcinske i drugih, te velik broj estera, aldehida, acetala, enzima itd., a od plinova ponajviše ugljikovog dioksida, sumpornog dioksida i sumporovodika.

Nenad Martinec, dipl. ing. preh. tehn.

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PRISJE ANJA Josip Kralj Slamek iz Lapšine o Boži u svoga djetinjstva u pedesetim godinama prošlog stolje a

Cijeli advent ekali smo maloga Isuseka - Na Badnji dan, ako nije bilo snijega, trebalo je o istiti dvorište, sve se moralo sjajiti, žene su bile zadužene za ku u, muževi vani, naravno i mi djeca smo pomagali, ipak e se no as roditi mali Isus, ve inom je u to vrijeme ve bilo snijega ak i do pola metra, najljepše je bilo ako je tu ve er padao snijeg, što se je ve inom i doga alo …

Danas Josip Kralj Slamek iz Lapšine ima 65 godina, umirovljenik je, a u svom svetomartinskom kraju poznat je kao inovator, spisatelj i kroni ar. Ro en je u siromašnoj obitelji, kao jedno od dvadeset djece.

Godinama je radio u Austriji, otac je etvero djece i osam unuka.

U ovo predboži no vrijeme prisje a se Boži a i svega što je prethodilo i što je vezano uz najljepši krš anski blagdan.

- Bile su to pedesete godine minulog vijeka i u mom kraju vladalo je veliko siromaštvo, nitko nije bio zaposlen, a ono malo zemljice bilo je škrto. Zemlja se obra ivala i sve se dovozilo s kravama, a na nekim mjestima motikama jer s kravama se nije moglo na strmine i uske parcele.

Ja sam bio petnaesto dijete po redu u obitelji, poslije mene rodilo se još nekoliko, tako da nas je bilo sve skupa dvadeset, makar nas je na kraju ostalo još samo jedanaest odraslih, ostali su umirali još u pelenama, bolje re eno, u dronjcima.

Zato je za nas, a posebno za mene, Boži bio jedan od najljepših blagdana u godini jer sam znao da e za Badnjak, Boži i Svetog Stjepana biti jela u izobilju, pogotovo na Stjepanovo jer je taj dan moj otac slavio imendan.

Na zornice na pola goli i bosi - Za mene i moju obitelj predboži no je vrijeme po elo prve adventske nedjelje, kada su po ele ranojutarnje mise - zornice na koje smo i mi kao djeca morali odlaziti, makar je ve bilo hladno, s mrazom ili snijegom, napola goli i bosi, ali tu se

nije moglo ništa protiv toga jer u ono vrijeme djeca nisu znala re i ne u, a nisu ni smjela.

Iako smo zapravo rado odlazili na zornice, jer se ve osje ao taj predblagdanski ugo aj, makar smo zbog toga onda imali probleme u školi, dobivali jedinice ili su u itelji tražili koji je imao katekizam u torbi te sve pokupili i bacili u vatru (jer kod nas onda još nije bilo centralnog grijanja), zatvorili šubare na pe i izašli van, a nas djecu ostavili u u ionici u dimu po desetak minuta da nas nau e reda jer Bog ne postoji. Ali to nas nije sprje avalo da ne idemo na zornicu, a po 'zakonu' roditelja smo i morali.

Bajanje na Barbarje - Od zna ajnijih datuma ili blagdana prva je bila Sveta Barbara koja je za nas djecu imala veliku važnost, taj dan rano ujutro odlazili bismo od ku e, to se zvalo bajanje, zato bi dobili od doma ina po koji nov i da bi se onda u školi hvalili koliko je koji skupio, makar nikad ni jedan nije pokazao koliko je skupio.

Išlo se od ku e do ku e, pokucali smo na vrata i govorili: Pustite svetu Barbaru unutra! Kada je doma in otvorio vrata, lijepo smo se poklonili s Hvaljen Isus i Marija i onda bi po elo bajanje: Mi smo Vam dojšli estitat Sveto Barbaru ka budu Vam pune škrije žita, pšenice, breje krave, tuste i debele pajceke, pune lagve vina, uda zdrovja i vesele boži ne svetke!

Bilo je i druk ijega bajanja, ovisi u kojem si dijelu sela živio ili kako su te roditelji nau ili. Sljede i blagdan ili svetkovina je bio Sveti Nikola. Njemu se baš nismo previše veselili. Svetom Nikoli da jer on je nosio darove, ali je

problem bio krampus s njegovim velikim košem i teškim lancima.

Sveti Nikola sve zna - Naravno da su nas roditelji plašili, ne e biti lako ako se nisi dobro ispovjedio, ako si lagao ili nisi bio dobar, ako nisi slušao, ako nisi pratio krunicu, taj sveti Nikola ima sve zapisano, tako da njemu ne možeš lagati.

Taj dan strah mi se uvukao u kosti, prebirao sam u glavi što sam sve krivo radio da se mogu braniti kad do e sveti Nikola jer njemu ne mogu lagati jer on svejedno sve zna.

Došla je i ve er još se nije ni pravo smrklo, sva djeca se povukla u svoje ku e, ja sam izabrao najtamniji dio (još nije bilo struje, svijetlila je oljenka), tako da u kuhinji gdje smo provodili najviše vremena nije baš bilo jakog svjetla u nadi da me ipak sveti Nikola ne e primijetiti kraj toliko djece ili barem da krampus ne e mo i do mene.

Moram još napomenuti da se u našoj obitelji za vrijeme adventa svake ve eri molila krunica u ast skorog ro enja malog Isusa.

Kad je završila molitva krunice, završila i ve er, nema Nikole ni krampusa, najradije bih da majka kaže: Ajde, djeco, vrijeme je za spavanje jer smo ve inom nakon krunice i ve ere odmah išli spavati (to je bilo takozvano i i spavati s kokošima), majka se i dalje samo nešto podsmjehuje kao da joj je drago što mi djeca drhtimo kao pruti i u hladnoj vodi. Onda najedanput tišinu prekide štropot lanaca, srce samo da ne pukne od straha, gotovo da mi nema više pomo i, uje se otvaranje ulaznih vrata, štropot lanaca, još uznemiruju e otvaraju se

Najdulja krunica u godini - I tako se približavao Boži uz odlazak na zornice, molitve krunice i školu.

Do e i Badnji dan, ako nije bilo snijega, trebalo je o istiti dvorište, sve se moralo sjajiti, žene su bile zadužene za ku u, muževi vani, naravno i mi djeca smo pomagali, ipak e se no as roditi mali Isus, ve inom je u to vrijeme ve bilo snijega ak i do pola metra, najljepše je bilo ako je tu ve er padao snijeg, što se je ve inom i doga alo.

Do jelke se u ono vrijeme teško dolazilo jer kod nas nema baš puno jelove šume, tako se moj otac dosjetio napraviti sam jelku, otišao bi u šumu, donio grane od jelke, napravio stablo, izvrtao rupe i u te rupe zasadio gran ice jelke, tako da je to boži no drvce izgledalo kao pravo s pravo podijeljenim gran icama.

Došla je i Badnja ve er, majka je ispekla raznovrsne kola e, vani je sve

pravljene jaslice, doma ra eni pastiri ov ice.

S jelke se nije smjelo ništa uzimati do poslije Tri kralja kad se jelka raskitila.

Nismo na Boži išli u školu

Josip Kralj Slamek: - Naravno da su nas roditelji plašili, ne e biti lako ako se nisi dobro ispovjedio, ako si lagao ili nisi bio dobar, ako nisi slušao, ako nisi pratio krunicu, taj sveti Nikola ima sve zapisano, tako da njemu ne možeš lagati …

vrata, u kuhinju ulazi sveti Nikola, a iza njega krampus s velikim košem, uzvrtio se po kuhinji, pogledava ispod kreveta stola, dok se sveti Nikola nije naljutio i natjerao ga da se smiri.

Sveti Nikola nam je onda podijelio darove: jabuke, orahe, možda koji bombon.

Potom je na red došla Sveta Lucija. Taj dan mama je pekla mlince, ne ovakve kakve danas jedemo uz puricu, nego sli no kao pala inku, ali puno ve u, tijesto je bilo pravljeno samo od brašna i vode, pe eno na plati štednjaka, ako je bilo mogu nosti, onda se to mazalo sa slaninama, rolalo kao pala inke ili jelo rolano prazno.

14. prosinca 2010.

bilo sre eno, nahranjena živad, hrana pripremljena za boži ni dan, tako da se taj dan nije trebalo puno raditi.

Svi smo ve u ku i, otac je još bio vani, pravio jastuk od sijena koji emo poslije cijela obitelj uz molitvu odnijeti u veliku spava u sobu, tamo je ve sve pripremljeno, kola i, jabuke, orasi, razno zrnje, jelka još nenaki ena.

Otac je donio jastuk od sijena, stavio u hodnik, ušao u kuhinju gdje je ve bila pripremljena ve era, mi djeca valjda od uzbu enja nismo mogli ni ve erati. Poslije ve ere trebalo je još izmoliti i krunicu, tu ve er je valjda krunica bila najdulja jer su misli itavo vrijeme bile u sobi gdje je ekala jelka da bude oki ena.

Poslije krunice otac ustaje uz O enaš, kre e prema velikoj sobi u hodnik, uzima jastuk od sijena, iza njega ide majka, a poslije mi djeca, ulazimo u sobu, otac klekne ispred stola na sijeno, mi svi iza njega mole i malog još nero enog sina da nam blagoslovi plodove, podari zdravlje da nam nova godina bude sretna i puno plodnija. To je bilo sve tako sve ano da se i tijelo i duša veselila u iš ekivanju toga velikog trenutka ro enja malog Isusa.

Sad smo tek mi djeca došli na svoje, okititi jelku, ime smo kitili, bilo je svakakvih debljih i sitnijih kugli koje su se presijavale na svjetlu, te kugle je trebalo jako paziti, bile su dragocjenije od zlata, razni bomboni koje smo zvali salonski zamotani u srebrne papiri e, onda velike i male hostije, te hostije su se posebno pripremale na župnom dvoru koje nisu bile posve ene, ispod jelke slike Svete Obitelji, možda kakve male doma na-

- Kad je jelka bila naki ena, mi djeca odlazili smo kod drugih susjeda, rodbine vidjeti njihovu jelku, hvaliti kako je lijepo oki ena, makar je bilo i malo zavisti ako je bila ljepša od doma e, susjedi su dolazili i kod nas to je valjda bilo kra enje vremena prije odlaska na polno ku.

Na polno ku je išlo sve staro i mlado, doma bi ostali samo nemo ni i mala djeca, ako je bilo snijega, ceste nisu bile iš ene, jer nije ni bilo auta, tako da se je nagazila malo šira staza, mislim da je to bila jedna od najljepših no i u godini. Makar smo znali da budu u školi jedinice, ali na Boži se nije išlo u školu. Završila je polno ka, rodio se Sin Božji, svi sretni zadovoljni vratili se doma. Tu no smo neki od djece spavali ispod stola na sijenu, pazili na novoro enog Isusa kao pastiri u Betlehemu, ujutro bi našli kakav mali dar. Na Boži je bilo sve sve ano, pravi blagdanski ru ak, taj dan nije nitko nikuda išao, na Stjepanovo se uvijek skupilo pove e društvo na proslavi imendana mojeg oca gdje se pilo, jelo, pjevalo i izvodile se razne šale.

Na Herodešovo smo za sve platili - Boži no vrijeme je završavalo, barem za nas djecu na blagdan Nevine djece ili Herodešovo, kako se to i dan - danas naziva u mojem kraju.

Bio je to jako zanimljiv dan za nas dje ake (curice nisu smjele sudjelovati). Dan prije trebalo je isplesti korba od vrbove šibe, s kojim se onda na Herodešovo ujutro išlo od ku e do ku e, malo udaralo po doma inima, više po dje acima uz bajanje: Frižek bodi zdrav bodi, doma bodi nikam nejdi.

Opet bi bili nagra eni kojim nov i em od doma ina. To nam je bilo veliko zadovoljstvo jer smo taj dan smjeli istu i odrasle. Ali i mi smo 'svoje dobili' i mislim da smo taj dan 'platili' za sve dobrote blagdanskih dana.

O Silvestrovu nemam što govoriti jer mislim da se to u našem kraju u pedesetim godinama nije slavilo, kao ni Nova godina, ljudi su bili siromašni, a i za boži ne su se blagdane ljudi prili no istrošili. (zabilježio Stjepan Mesari )

ZLATNI PIR Julijane i Franje Turka iz Donjeg Mihaljevca

Ljubav i razumijevanje najbolji recept za zajedni kih pedeset godina Bra ni par Julijana (71) i Franjo (72) Turk iz Donjeg Mihaljevca u krugu svojih najdražih proslavili su pedeset godina zajedni kog života.

Svoj bra ni zavjet obnovili su na svetoj misi zahvalnici u mjesnoj crkvi Svetog Antuna Padovanskog i Mihaela Arkan ela.

Misno slavlje predvodio je vl . Pavao Marka , koji je slavljenicima uputio lijepe rije i i podario blagoslov, na emu mu oni od srca zahvaljuju.

Doživjeti zlatni pir u zdravlju i veselju sa svojim najdražima san je svakoga bra nog para.

U životu je bilo lijepih i teških trenutaka, ali ljubav, razumijevanje i vjernost nadvladali su sve.

Plod njihove ljubavi bila su ro enja tri k eri, Ljubice, Snježane i Mirjane, a danas su neopisivo sretni uz svojih deset unuka i jednim praunukom. Zajedni ko obiteljsko slavlje održano je u Gostionici Mlin. estitamo Julijani i Franji i želimo im još mnogo zajedni kih sretnih godina! (af)

BOG MOJIH DETALJA

Lijepo je biti bez grijeha Sigurno je lijepo biti bez grijeha jer je to stanje koje je za ovjeka i sve druge zamislio Bog. Sje ate se kako je to bilo (ako se ne sje ate, pro itajte ponovno prve stranice Biblije).

A onda, onda se dogodio grijeh, i sve do Isusa nije bilo rješenja za njega. A onda Isus ponovno vra a prvobitno stanje svemu, i bezgrešnost je ponovno mogu a zahvaljuju i žrtvi Njegovog života. Prva me u ljudima koja je tu ljepotu zaživjela je Djevica Marija, Isusova majka. Ona je unaprijed spašena od svake ljage isto nog grijeha, jer e postati

majka Spasitelja. Postala je Bezgrešno Za e e po jedinstvenoj Božjoj povlastici. Ona je ‘’milosti puna’’ dobivenih od Boga, i živjela je život posve bez grijeha. To je i dogma naše vjere. Grešnost je neprirodno stanje ljudskog života (mi pak znamo re i da je ljudski griješiti, a ustvari, od kada je Isus došao, ljudski je biti bez grijeha). Potrebni smo Isusa Spasitelja, i On je jedini koji nas može osloboditi od naših grijeha i vratiti nam našu originalnost. On nam je to obe ao, zbog toga je i došao, i to e u initi. Bog je u Kristu sve oprostio

ovje anstvu (Ef 4,32). Zato ga i molimo: Do i, Gospodine Isuse!

Da postanemo bezgrešni, da se vratimo u blaženstvo. Marija se svojim životom zauzima da se to dogodi sa svakim ovjekom, drugim rije ima, ona sudjeluje u ra anju njezinog Sina u životima onih koji to žele i na to pristaju.

Kao što kaže sveti Anselmo, ako je “Bog, Otac sveop eg stvaranja, Marija je majka sveop eg otkupljenja; Bog je za eo Onoga po kome je sve stvoreno, a Marija je rodila Onoga po kome je sve otkupljeno.” Bezgrešno za e e u srcu Došaš a nas snažno poziva

da Mariju pozovemo da nas vodi prema Betlehemu. Betlehem nije daleko ve je blizu sviju nas, jako blizu! Sli i svakome od nas, i njegovo se ime može prevesti našim.

Kako živjeti Marijinu duhovnost jednostavnosti u ovom vremenu došaš a? Tijekom stolje a Crkva si je postavljala isto pitanje.

Na temelju evan elja i molitava vjernika, Crkva je Mariji dala razli ite uloge, s kojima ne treba pretjerivati ali ih ne treba ni umanjivati. Nju milijuni vjernika vole kao nježnu tješiteljicu, kao onu koja štiti, koja vodi i smiruje…

Ona je Majka. Ona je prije svega jedna žena koja je prva potpuno odgovorila na ljubav Božju, ona zna kako se to radi, može nam i želi nam pomo i da imamo to isto iskustvo vjere. Diskretna je i tiha, vodi nas Kristu, u i nas mo-

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 14. prosinca Ivan od Križa, Oton srijeda, 15. prosinca Kristina, Darija etvrtak, 16. prosinca Adela, Sabina, Zorka petak, 17. prosinca Lazar, Izak, Jolanda Piše: vl . Antun Štefan liti, u i nas da malo po malo ulazimo u Božju intimnost. S njom možemo ra unati jer nas vodi ravno k Isusu. U ovom vremenu došaš a iskusimo kako je lijepo biti bez grijeha. Do i, Gospodine Isuse.

subota, 18. prosinca Dražen, Bosiljko nedjelja, 19. prosinca 4. DOŠAŠ A, Tea ponedjeljak, 20. prosinca Eugen i Makarije

za velike i male

Adventske novosti • Adventske novosti • Adventske novosti ZIMA

Što znamo o obi ajima Sv. Barbara

Zima je stegla.

Hladni vjetar zaplesao.

Na prozoru mome mali je vrap i smrznut ostao.

cvatu. Dan sv. Nikole 6. prosinca dobro je znan, ali je manje znana sv. Lucija.

Na dan sv. Barbare 4. prosinca, koja je zaštitnica rudara i gra evinara za naš kraj bio je vezan obi aj tzv. „bajanja“ odnosno jutarnjeg estitanja. Od ranoga jutra dje aci bi obilazili selo, dolazili pod okna ku a i estitali.

Dobro jutro vam Bog daj!

Kuma, stante se!

Sedem, sedem po sedem, Svetu baru pozdravljam.

Daj vam bog konji e, voli e, puri e, ra i e, praš i e, teli e, v kocu prasice, v štali telice, zlata i srebra, Božjega mira pak najve !

Falen budi Jezuš Kristuš!

Dje aci bi znali dodavati onda i neke svoje „dodatke“ dok bi ekali da gazdarica otvori prozor i nešto im daruje. Nekada su to naj eš e bile jabuke, suhe šljive ili kruške. Ti bi „dodatci“ bili otprilike ovakvi.

Kuma, stante na lojtrin klin, Pak nam odrežte alan slanin! …ili…

Mamica stante na prosnice pak nam drežte pol prasice!

Snijeg je pao.

Inje šumu ukrasilo.

Malo je lane u selo gladno dolutalo.

Sv. Lucija, 13. prosinca To je bila svojevrsna najava Boži a.

Tada bi se stavljala pšenica da proklije do Boži a. Pekle su se kuržnja e bez soli i masti i svaki od uku ana morao je jesti.

Na taj bi dan odnijeli kolovrt na tavan i nije se smjelo ni šivati ni krpati. U nekim selima donjeg Me imurja bio je obi aj da je na taj dan gazda ku e po eo izra ivati maloga stol eka koji je trebao biti gotov na Badnjak. To nije prije polno ke trebalo je staviti zadnju nogicu u stol ek.

Isto tako od Lucije do Boži a je to no 12 dana koje su u narodu ozna ili kao 12 mjeseci. Zato bi to no zapisali kakav je bio koji dan, odnosno u vjerovanju da e biti takav mjesec onda po redu.

Znatiželja 2. 2664/ Zamislite kako je teško do ekati jutro sv. Nikole pa zaviriti u izmicu što je to donio sv. Nikola. Kako god da

je izmica mala ona ipak može skrivati veliku tajnu. To misle i ova djeca koja tako znatiželjno zaviruju u svoje „mikloške izmice“.

Sveti Nikola u igrokazu

Do ek sv. Nikole 1. U Gornjem Kraljevcu je tradicija da sv. Nikola daruje pu koškolce za što se pobrine Društvo žena dok u enici PŠ Gornji Kraljevec prirede program. Tako je bilo i ove godine. U enici su pripremili mali mjuzikl pod vodstvom M. Le ek, Ž.

Novak i S. Horvat, autorice Marije Le ek.

U duhu tradicije bilo je vedro i veselo.

Sanjke me zovu, brijeg mi se smije.

Meni do igre nije.

U srcu zima je.

Julija Šupljika, 8.r.

Zahvala svetom Nikoli Dragi sveti Nikola, ne znam kako da ti zahvalim na tvojim prelijepim darovima. Jedva sam do ekao da mi tata stavi baterije u moj predivni sat te ga pri vrsti na zid. Slatkiši su bili jako fini. Nadam se da eš mi do i i druge godine. Potrudit u se ostati jako dobar, tako da Krampus može i tada ostati kod ku e.Hvala još jednom za sve, voli te tvoj Florijan!

Florijan Mar ec,3.r.

PŠ ŽIŠKOVEC

Divna ve er U boži noj no i uda se doga aju.

Ina e, neki bi ve zasijali i boži nu pšenicu dok bi u zemljama njema kog govornog podru ja odrezali g r a n ice t rešanja stavljali u vodu i na toplo da za Boži pro-

Sve obuzme sre a i poruka mira od svega je ve a.

Djeca iz dje jeg vrti a “Sun eko”, Selnica i djeca iz vrti a “Pahuljica”, Mursko Središ e pripremila su program za roditelje, bake, djedove i prijatelje povodom dolaska Svetog Nikole. Nakon nastupa djece, odgajatelji su za djecu priredili veliko iznena enje, izveli su igrokaz “U šumi Svetog Nikole”, u kojem su odgajatelji

preuzeli uloge šumskih životinja, a u igrokazu je sudjelovao i Sveti Nikola.

Djeca su iznena enjem bila oduševljena, a dobila su i darak od Svetog Nikole. djeca iz “Sun eka” i “Pahuljice” svojim porukama svim ljudima zaželjela su miran i sretan Boži i Novu godinu!

Svima se ispune želje i svima je drago veselje.

Razigrana djeca oko bora skaku u.

U domovima toplina, vani je ve er divna.

Joana Šparavec,6.r.

Svijet pri a • Svijet pri a • Svijet pri a a snijega - do koljena.

A najljepše, jedva je vjerovao -Snjegovi s plavom kapom veselo ga je zvao i pokucao na vrata: -Evo me, možemo u igru!

Da sam ti došao pobrinuo se tvoj tata.

Piše: Vera Zemuni

Stigao i snjegovi Dok je iz daljine stizala u inju i zima ci a, cijelu je no dje ak sanjao bijele pahulje i snjegovi a.

Ujutro-željena slika do eka dje aka snena: smreka u bijeloj bundici,

PROSINAC Prvi dan prosinca -sve je mrzla magla.

Od stabla do stabla šumom se tiho vijest širi: -Snježi, snježi…

Ježi je duboko u liš u, njuškica samo još mu viri, dok vjeverica s posljednjom vre icom šumskih plodova u duplju bježi.

I sva eljad šumska ostala skrila se kako su umjela i znala.

Hrast se malo mrštio, no bijeloj se opravi smreka radovala.

Do kraja dana cijela šuma je bila u bijeli paperjasti poplun zamotana.

GLADNI PTI Osvanuo dan hladan.

Tužno visi list na grani sam i jadan.

Tužno gleda i usrdno, s nadom moli da se koja mala ruka, puna ruka kroz prozor i

na trenutak bar pomoli.

Piše: Žarko Skok

Putovanje u planine Tada, kao i svakog sun anog dana, bilo je veselo u velikom, ogra enom pašnjaku gazde Nikole. Konji su zabacivali svoje glave tako da im je griva vijorila na povjetarcu. Uvijek su se držali ponosno, ali esto i nadmeno.

– Najgore mi je što pašnjak moramo dijeliti sa ovim patuljcima - žalio se jedan vranac.

– Imaš pravo, kad bi mi malo brže potr ali, mogli bi se saplesti o nekog- podržao ga je zlatogrivac.

Naravno, mislili su na svoje male su-

sjede koze i kozli e te magar i a Iku koji je tiho preživao sa strane. Njihovo njištanje je predstavljalo smijuljenje ovim malim stvorenjima. To ponašanje vidio je i gazda Nikola ali nikako nije mogao pomo i. On je volio sve životinje a najviše dobro udnog Iku. – Sutra idemo na put u planinegovorio mu je dok ga je timario – ako želiš, možeš i ti s nama.

Magar i podigne svoje velike uši i glasno zanja e. Kako ne bi pristao kad još nikad nije bio na putu. Dosad je gazda uvijek išao samo s konjima, ali nikad u planine.

Idu e jutro, vrijedni su kopitari krenuli prema planini. Naprijed je išao gazda Nikola sa svojim ljubimcem Ikom a za njima ostali konji. Na le ima im je svakome bio samar sa teretom. Kao i uvijek, konji su me u sobom rzali.

– Mogao bi nas ovaj dugouhi zadržati ako iznenada stane i ni makac.

– Tako je to kad netko ima magare u ud- dobacivali su, ali on se nije osvrtao.

Uskoro su usponi postajali sve strmiji a staze sve uže. Približavali su se cilju i tek su tada nastajali problemi.

Konji su po eli zaostajati, sve dok nisu posve stali.

– Što vam je odjednom? - udio

se Nikola.

S njih je na jednom proplanku skinuo teret misle i da se trebaju samo malo odmoriti, ali oni nisu ni htjeli ni mogli dalje.

– Sad sam se sjetio - re e u sebi gazda – boje se strmih planinskih puteljaka.

Odjednom nije znao što bi u inio od o aja. Robu mora prenijeti ljudima koji žive tamo gore a drugi teret dopremiti natrag. Okretao se nemo no oko sebe, sve dok nije uo tiho njakanje.

Mali magar i kao da mu je govorio: „Ne boj se, ja sam tu.“ Gazdino se lice ozari. Prepun nade je stavljao terete na Ikina le a i s njim odlazio do planinskog sela i brzo se vra ao natrag sa drugom robom. Magarac je nosio uporno i bez stajanja, a za to vrijeme di ni su konji pognutih glava pasli travu. Nitko se više nije ni usudio nešto dobaciti na ra un vrijednog Ike. Put prema ku i prošao je u potpunoj tišini. uli su se samo zvuci kopita koji su udarali o zemlju i kamenje. Kad su došli blizu svojeg pašnjaka, konji su sami od sebe po eli tiho rzati i pogledavati prema magar i u. Bilo je to u znak zahvale i isprike dobro udnom Iki koji je spasio njihovu misiju.

22

Novi život se rađa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. prosinca 2010.

IZLOŽBA LUTAKA Dragice Jagec i predstavljanje zbornika igrokaza Sonje Kuhanec

“Bajka u dje jem gradu” u znaku lutaka i dje jih igrokaza Miljenko (41) i Tamara (30) Matoš iz Kotoribe dobili su sina po imenu Erik - Jan, ro enog 7. prosinca u 19.55 sati. Kod ku e su bracu do ekali Nataša (13), Nikolina (12), Nathan (10), Mihael (8) i Petar (5).

Kristijan (30) i Dijana (24) Božek iz Preloga dobili su Ivonu, ro enu 6. prosinca u 13.45 sati.

U organizaciji Udruge odgajatelja “Krijesnice” prošli je ponedjeljak u zgradi “Scheier“ u akovcu održana sve anost pod nazivom “Bajka u dje jem gradu”. Na sve anosti je otvorena izložba lutaka autorice Dragice Jagec te je predstavljen zbornik igrokaza autorice Sonje Kuhanec. Izložbu je službeno otvorila predsjednica udruge “Krijesnice” Adrijana Višnji Jevti .

“Za dje ji bajkoviti svijet” naziv je postava izložbe lutaka koje Dragica Jagec, ina e odgajateljica, izra uje gotovo cijeli svoj radni vijek za potrebe dje jih lutkarskih predstava i sura uje s kazalištima, poput Dje jega gradskog kazališta akovec te Kazališne skupine “Trinaesti i” Dje jeg vrti a akovec. Izložba predstavljena u ponedjeljak inspirirana je dje jim pri ama i bajkama, a lutke Dragice Jagec i ovaj su put oduševile sve prisutne.

Upravo je od “Trinaesti a” sve krenulo, pa je i Sonja

Na izložbi i promociji, ali i dugogodišnjem radu za djecu i s djecom, autoricama Sonji Kuhanec i Dragici Jagec u ime Udruge odgajatelja “Krijesnice” estitala je Adrijana Višnji Jevti

Kuhanec, trenutna ravnateljica Dje jeg centra akovec, a ujedno i voditeljica njegove kazališne skupine, obradila i režirala velik broj dramskih tekstova i igrokaza za djecu. U zborniku dje jih igrokaza “Proljetno bu enje” predstavljenom na drugom dijelu sve anosti objedinjeni su njeni radovi, na koje se, osim same autorice, ukratko

osvrnula i recenzentica zbornika dr. Mira Kermek Sredanovi .

Kako su tijekom “Bajke u dje jem gradu” najviše spominjani “Trinaesti i”, ovaj doga aj nije mogao pro i i bez njihova doprinosa, pa je za velik broj okupljenih odigrana predstava “Tri praš i a”, samo jedna iz bogatog repertoara ove kazališne skupine.

Udruga odgajatelja “Krijesnice” ovim je doga ajem okrunila rad u protekloj godini, a da je uspješna godina i ispred njih, govori i injenica da je ve za sije anj idu e godine predvi ena nova promocija, a, osim kulturnih aktivnosti, udruga neprestano radi i na unaprje enju same odgajateljske struke.

OBITELJSKA DRUŽIONICA GK-a “Marijan Zadravec Macan”

Aerobic malih gimnasti ara i njihovih roditelja

Tomislav Tkalec (36) i Melita Leva i (33) iz Pleškovca dobili su Victoriju, ro enu 7. prosinca u 1.45 sati. Po seku su došle Gloria (5) i Julia (7).

Projekt GK-a “Marijan Zadravec Macan”, pod zajedni kim nazivom “Obiteljska družionica”, kojim se tijekom godine po subotama organiziraju razne aktivnosti za djecu i roditelje koji polaze programe gimnasti kog kluba, krenuo je s daljnjim aktivnostima. Pretprošli tjedan u dvorani SGC-a “Aton” održan je “Obiteljski aerobic”, kojim su roditelji aktivno proveli slobodno vrijeme sa svojim djetetom uz sportske sadržaje.

Na “Obiteljski aerobic” došlo je 50-ak djece s roditeljima, koji su nakon razgiba-

vanja vježbali aerobic s bivšim državnim prvakom u aerobicu, trenerom Tomislavom Bogovi em, koji vodi taj oblik rekreacije u SGC-u “Aton”.

Sveti Nikola razveselio male gimnasti are Mališane gimnasti kog kluba “Marijan Zadravec Macan” prošli je tjedan posjetio sveti Nikola koji je male sportaše razveselio slatkišima.

Nakon toga zaštitnik djece pozvao je gimnasti are na igru i druženje u gimnasti ku dvoranu, što su oni s oduševljenjem prihvatili.

Mališane su posebno razveselili darovi, koji su bili skromni, ali od srca

PODJELA DAROVA u organizaciji Udruge žena Dunjkovec

Veselju nije bilo kraja Podjela darova i predstava za one najmla e održana je pretprošli vikend u organizaciji Udruge žena Dunjkovec. Nakon igrokaza gVuk i tri praš i a h, mališane su posebno razveselili darovi, koji su zbog trenutne financijske situacije bili skromni, ali od srca. Prema

Na “Obiteljski aerobic” došlo je 50-ak djece s roditeljima

rije ima lanica Udruge žena Dunjkovec, darovi bi zasigurno bili ve i da im je financijski potpomogla Op ina Nedeliš e. Stoga lanice Udruge pozivaju Op inu da svojom donacijom pomogne sljede e godine kako bi zajedno izmamili osmijeh na lica malih Dunjkov ana.

Vjen anice i svadbeni buketi privukli najviše pažnje Drugi dan tre eg po redu sajma “Mesap beauty 2010.”, koji je održan protekli vikend, prevladavao je program namijenjen budu im mladenkama. Osim modnih revija vjen anica salona “Royal” i “Lidija”, predstavljeni su i svadbeni buketi koje su izradile u enice Gospodarske škole akovec. (foto: Vrzan)

MOZAIK KNJIGA KULTURA

U akove kom Ogranku Matice hrvatske zadovoljni proteklom godinom Knjiga na dar svakom u eniku tre eg razreda SCENA

Cheerleadersice Livi osvojile naslov prvakinja Europe Mladi akove ki bend FeuAcid odnio pobjedu na DemoFestu 2010.

Osvojite knjigu “Kako uspješno razgovarati sa svima?” autorice Leile Lowndes TRIBINA , 16. prosinca

HNK Varaždin - “Ljubica” LIFESTYLE

Ukrašavanje stolova za blagdane koji dolaze Za samo petnaest minuta – do blistavog doma

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. prosinca 2010.

Kultura ADVENTSKA PUTOVANJA! BUDIMPEŠTA 17.12.-19.12.

3 dana ve od 695 kn BE 17.12.-19.12.

3 dana ve od 1.045 kn PRAG 16.12.-19.12.

4 dana ve od 990 kn

SRIJEDA,, 15. prosinca, 19 sati SRIJEDA Scheierova zgrada

ETVRTAK, 16. prosinca, 20 sati ETVRTAK, Centar za kulturu akovec

Promocija Katružinog kalendara za 2011. godinu

Tribina : HNK Varaždin - “Ljubica”

U srijedu 15. prosinca s po etkom u 19 sati održat e se promocija Katružinog kalendara za 2011. godinu, na kojem e se na i dvanaest novinarki i djelatnica novinskih redakcija u ulogama poznatih žena.

Prihod od prodaje kalendara, ija e cijena iznositi trideset kuna, ide u prilog Me imurske zaklade solidarnosti “Katruža”. Tako er, ovom prilikom bit e otvorena izložba otografija Zlatka Vrzana i Vjerana Žganca Rogulje nastalih na slikanju za spomenuti kalendar.

U izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu vratila se predstava “Ljubica” Augusta Šenoe u režiji Želimira Mesari a. Glavne uloge u predstavi imaju Jagoda Kralj Novak, Ljubo Kerekeš i Robert Plemi , dok uz njih nastupaju i ostali lanovi HNK-a, poput Hane Hegeduši , Darka Plovani a, Stojana Matavulja, Leone Paraminski i Marinka Prge. U ovoj gra anskoj komediji, uz nezaboravnu naslovnu ulogu, i ostale uloge odli no su napravljene, što doprinosi dinamici predstave, a dojmljivi kostimi, koreografija, kazališna šminka, scenografija daju pun kazališni doživljaj.

PARIZ 22.12.-26.12. zrakoplovom 4 dana ve od 3.595

PROJEKT “ akove ki Zrinski”

U AKOVE KOM OGRANKU Matice hrvatske zadovoljni proteklom godino

RIM 23.12.-26.12. zrakoplovom 4 dana ve od 3.195 kn

Knjiga na dar svakom u eniku tre eg razreda

Najviše ih vese novih, mladih

NOVOGODIŠNJA PUTOVANJA! LOVRAN Hotel LOVRAN 3*NOVA GODINA 29.12.-3.1.2011. 2 no i ve od 430 kn 3 no i ve od 645 kn VODICE Hotel Punta A 4*NOVA GODINA 27.12.-5.1.2011. 2 no i ve od 1.450 kn 3 no i ve od 1.650 kn TROGIR Hotel Medena 3*NOVA GODINA 28.12.-4.1.2011. 2 no i ve od 975 kn 3 no i ve od 1.145 kn LONDON 30.12.-02.01. zrakoplovom 4 dana ve od 3.890 kn AMSTERDAM 30.12.-02.01. zrakoplovom 4 dana ve od 3.995

POLASCI: 07.,14.,21.,28. SIJE NJA 2011 ISTANBUL 30.12.-02.01. zrakoplovom 4 dana ve od 4.295 kn

U sklopu projekta, koji je po eo prije dvije godine, Grad akovec i ove školske godine svakom u eniku tre eg razreda osnovne škole s podru ja Grada poklanja po jedan primjerak ilustrirane knjige " akove ki Zrinski".

Budu i da akovec nazivamo Gradom Zrinskih, izdvajanje knjige uvršteno je u prora un Grada s namjerom da u enici tre ih razreda osnovnih škola što bolje upoznaju tu velikašku obitelj koja je u 16. i 17. stolje u stolovala u akovcu. Važno je spomenuti da su spomenutu knjigu autora Ljubomira Borovi a (tekst) i Borisa Lisjaka (ilustracije) stru ni recenzenti ocijenili kao zanimljivu, itko pisanu i dobro ilustriranu publikaciju koja e zasigurno privu i pozornost mla ih osnovnoškolaca, a dobro e do i i u iteljima razredne nastave.

PUTOVANJA U TOPLIJE KRAJEVE! TUNIS 26.12.-02.01. zrakoplovom ODMOR, 7 all incl ve od 3.095 kn TUNIS 26.12.-02.01. zrakoplovom PUSTINJSKA RUŽA, 8 dana ve od 4.295 kn HURGADA 02.01. I 09.01.2011.

ODMOR, 7 all incl ve od 4.095 kn GRAN CANARIA 18.12.-25.12.

7 pol, ve od 3.795 kn TENERIFE 18.12.-25.12.

7 pol, ve od 5.085 kn CIPAR 25.12. 12 no i/pol ve od 7.845 kn

ZIMSKA PONUDA! DELNICE HOTEL RISNJAK 31.12.-02.01.

2 polupansiona ve od 1.490 kn

18',02 , ulaznice za koncerte i priredbe (Roger Waters u Zagrebu, Bon Jovi u Zagrebu,...) i još mnogo toga...www.kompas.hr

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

estitarskom prijamu, osim lanova Pinkleca i gradona elnika Šalamona, pridružili su se i dogradona elnik Veselin Biševac, pro elnik za društvene djelatnosti Slobodan Veinovi te ravnatelj Centra za kulturu akovec Ladislav Varga

PINKLECIMA na Nagradi hrvatskog glumišta estitao i gradona elnik

Uz estitke i mala financijska pomo Posljednji u nizu ovogodišnjih uspjeha Kazališne družine “Pinklec” iz akovca, prestižna Nagrada hrvatskog glumišta 2010. za najbolju predstavu za mlade, povod je prijama koji je za lanove družine uprili en kod akove kog gradona elnika Branka Šalamona prošli tjedan. Tom je prilikom gradona elnik Šalamon Pinklecima uputio estitke i istaknuo kako je vrlo zna ajno da je kazališna družina i iz drugih sredina prepoznata kao kolektiv koji zavrje uje društvenu pažnju. Kako bi se Pinklece na neki na in nagradilo i pokazalo da i Grad ima sluha za njihov rad i potrebe, dozna ena im je mala financijska pomo u iznosu od 10.000 kn. Iako se možda i ne ini tako, pomo doista jest mala, jer je cijela predstava koju su Pinkleci radili u koprodukciji s Dje jom i lutkarskom scenom HNK-a u Varaždinu, “Dje ak Ivek i pas Cvilek”, koštala oko 100.000 kn. I taj je iznos još uvijek vrlo skroman, s obzirom na to da je predstava “Mali princ” Kazališta Virovitica, nominirana u kategoriji u kojoj su Pinkleci osvojili nagradu, stajala 480.000 kn.

Ipak, svaka financijska pomo i te kako je dobrodošla, a kako je istaknuo umjetni ki ravnatelj Kazališne družine "Pinklec" Romano Bogdan, novac ionako ne odre uje kvalitetu. Dodao je da su kazališne predstave u današnje doba uvelike evoluirale i prerasle bajke i pri e za djecu, i danas se kazalište za mlade bavi problemima koji djecu mu e, problemima s kojima se mladi svakodnevno suo avaju. Veliki je problem još uvijek, upozorava Bogdan, injenica da gradske i županijske škole više posje uju kazališta u susjednim županijama nego što to ine kod ku e.

Velik uspjeh Pinkleca prepoznat je i u Varaždinu, gdje ih je, zajedno s kolegama iz HNK-a, primio gradona elnik Ivan ehok koji je, uz prigodne estitke, Pinklecima darovao vrijednu grafiku Miljenka Stan i a.

(Bojana Špani ek)

Dana 8. prosinca Matica hrvatska sve ano je obilježila dvadeset godina obnavljanja svoje djelatnosti, nakon zabrane u 1971. godini, od kada kontinuirano radi kroz ogranke i nakladništvo, organiziraju i predavanja, tribine, izložbe, koncerte. Jedan od aktivnijih ogranaka svakako je naš akove ki, tako su i u protekloj godini bili i te kako aktivni. Posljednji tradicionalni susret s novinarima u ovoj godini, popularno zvan "U Matici na kavici", bio je prilika da se rezimiraju najvažnije ovogodišnje aktivnosti.

Unato sveprisutnoj recesiji, temeljna djelatnost Matice, afirmacija nacionalne kulture - a tad u tom okviru i zavi ajne kulture - u svrhu o uvanja i snaženja nacionalnoga identiteta, nizom je aktivnosti u županiji i izvan nje uspješno izvršena. Pritom je naglasak u djelatnosti bio upravo na novim sadržajima koji afirmiraju regionalne vrijednosti i poja avaju spoznaju o potrebi djelovanja Matice.

Ve tradicionalno, osnovica aktivnosti je Mjesec Matice hrvatske, pa je tako ove godine ostvareno ak dvanaest programa u kojima su se predstavile prvenstveno "doma e snage". Programi, ostvareni u suradnju s Knjižnicom "Nikola Zrinski", bili su raznovrsni, tako su pored književnih sadržaja

održani i likovna izložba, koncert i tribina.

Jedna od najvažnijih djelatnosti Matice je nakladništvo, a ovogodišnji nakladni ki plan odredile su financijske (ne)mogu nosti, no svejedno je izdano nekoliko važnih naslova, od kojih posebno treba izdvojiti knjigu An ele Horvat "Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u Me imurju", "Prebrano seme" Ladislava Radeka i "Ivan Glavina, hrvatski kajkavski pjesnik iz Preloga" Josipa Šimunka.

Izdan je i 19. po redu "Hrvatski kajkavski kolendar", godišnjak Ogranka MH, koji je zamišljen kao publikacija za raznolike teme i autore te je time jedina takva knjiga u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U ovogodišnjem Kolendaru zastupljeno je ak 114 autora.

akovec na tre em mjestu po broju lanova Kako ni jedna institucija ne može opstati bez mladih snaga,

zna ajan je i priljev novih lanova, istaknuo je pro . dr. Stjepan Hranjec, predsjednik akove kog ogranka Matice. - Ono što nas posebno veseli novi su lanovi. Mislimo da ni jedna udruga ne može naprijed ako u svom sastavu nema jaki mladi sastav. Mi smo u tom smislu napravili iskorak pa smo primili sedamdesetak mladih u lanstvo Matice hrvatske.

To su uglavnom u enici Gimnazije, a idu e godine okrenut emo se i prema drugim školama. To omasovljenje ini nas posebno ponosnima, i ne bez razloga, jer smo sada po broju lanova na tre em mjestu u Hrvatskoj, iza Zagreba i Splita. No, treba re i da nam je važno da ti mladi ne budu samo puki lanovi, ve i sudjeluju u radu Matice. Neka ponude svoje sadržaje koji e njih zanimati, tribine, koncerte, mogu sami nastupati ... Ove godine u okviru Mjeseca Matice hrvatske imali smo prvi me imurski mjuzikl koji su

Predstavljanje knjige An ele Horvat “Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u Me imurju”, koja je jedan od najvažnijih naslova izdanih u Matici prošle godine

AKTIVNI ŠKOLSKI KNJIŽNI ARI Me imurske i Varaždinske županije

Tri knjižni arska doga aja u jednom Stru nom skupu školskih knjižni ara Me imurske i Varaždinske županije, skupštini Hrvatske mreže školskih knjižni ara i predstavljanju preseljenja školske knjižnice Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole u Varaždinu prisustvovali su pretprošli tjedan brojni knjižni ari s podru ja naše i Varaždinske županije.

- Knjižni arska struka jedna je od najnevidljivijih struka

u našoj zemlji, poznata samo zaljubljenicima u knjige jer što ne radi dovoljno na svom marketingu. Ove struke postajemo obi no svjesni kada nama ili našim bližnjima zatrebaju nedostupni literaturni naslovi potrebni za kakvo studijsko ili sli no istraživanje te po kulturnim stranicama novina u slu aju obilježavanja pojedinih kulturnih obljetnica i tema. Otkako živimo u svojoj zemlji, to je struka koja

se polako razvila u tišini, u skrovitosti osnovnih i srednjih škola, zbog inzistiranja nadležnih tijela da u svakoj školi postoji školska knjižnica, re eno je na skupu.

Tako er je spomenuto da je potreba za razvojem mogu nosti repozitorija uzrokovala nastanak udruge Hrvatska mreža školskih knjižni ara (HMŠK – Knjižni ari), kojoj je misija potpora pokretanju i provedbi projekata školskog knjižni ar-

Brojni knjižni ari s podru ja naše i Varaždinske županije prisustvovali su na tri knjižni arska doga aja u jednom

14. prosinca 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PETAK, 17. prosinca Osnovna škola Mursko Središ e

PETAK, SUBOTA, 17. i 18. prosinca Trg Republike, akovec

SUBOTA, 18. prosinca Dom kulture Gornji Mihaljevec

Koncert Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ”

Izložba unikatnih radova “Boži u ususret”

Priredba “Naši za naše”

U petak 17. prosinca s po etkom u 19 sati u Osnovnoj školi Mursko Središ e održat e se koncert Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ”. Gost koncerta bit e Maksim Kaljakin, student Muzi ke akademije u Zagrebu.

Udruga žena “Zlatne ruke” akovec prodajnom izložbom svojih unikatnih radova pod nazivom “Boži u ususret” sudjeluje u programu Turisti ke zajednice grada akovca. Izložba je otvorena u petka 10. prosinca, a bit e postavljena petkom i subotom od 9.30 do 15 sati do samog Badnjaka. Prema vremenskim uvjetima i interesima gra ana bit e otvorena i ostale dane.

Op ina Gornji Mihaljevec i Mjesni odbor Dragoslavec Selo zajedni ki prire uju tradicionalnu, lijepu, vrijednu i humanitarnu priredbu pod nazivom “Naši za naše”, koja e se održati u subotu 18. prosinca s po etkom u 18 sati u Domu kulture u Gornjem Mihaljevcu.

Na koncertu e nastupiti doma i KUU “Lipa”, OŠ Gornji Mihaljevec, muški vokalni sastav Sveti Juraj na Bregu, tamburaši KUD-a “Ivan Musta Kantor” iz Svete Marije, legendarni i omiljeni Eko band, Grupa Rangers te Boris, Maja i Dejan, mlade doma e snage.

Posebni gost ve eri bit e prvo ime me imurske estrade Mirko Švenda Žiga. Na ulazu e se prikupljati dragovoljni prilozi, koji e biti iskorišteni u humanitarne svrhe. (sm)

SUBOTA, 18. prosinca SUBOTA, Gradski park Mursko središ e

Koncert Puha kog orkestra U subotu 18. prosinca s po etkom u 10 sati u gradskom parku Murskog Središ a koncert e održati Puha ki orkestar i njihovi gosti.

om

eli uklju ivanje lanova

BOŽI NI KONCERT u Baptisti koj crkvi Ma kovec

Uz duhovne pjesme u iš ekivanju mnogima najdražeg blagdana Blagdansko ozra je i ove godine, kao i mnogih prethodnih, posebnim je u inio sve ani boži ni koncert u Baptisti koj crkvi Ma kovec kojim se na još jedan na in pridonosi blagdanskoj atmosferi. Ove godine zbog velikog interesa koncert se protekao kroz ak etiri dana, a nastupili su

Stjepan Hranjec, predsjednik akove kog Ogranka Matice, kazao je kako e u idu oj godini pozvati u enike i drugih srednjih škola da im se pridruže

Tribine su dio aktivnosti Matice, a na prošlogodišnjoj, nazvanoj “Matica hrvatska danas”, sudjelovao je i Igor Zidi , predsjednik Matice

Naredna godina donosi ...

U današnje vrijeme, kada svima nekako fali novac, teško je govoriti o budu im planovima, no prof. dr. Stjepan Hranjec, predsjednik akove kog Ogranka Matice, kazao je kako e u initi najbolje što se može. - Moram posebno istaknuti i pohvaliti pomo , moralnu i inancijsku, koju nam pružaju Županija, posebice župan Ivica Perho . Što se ti e budu ih planova, nastavljamo s nakladni kom djelatnoš u.

U planu je nekoliko naslova. Prije svega tu je Bedekovi ev ‘Natale solum’ (“Natale solum magni ecclesiae doctoris sancti Hieronymi in ruderibus Stridonis occultatum” - Domovina velikoga crkvenog u i-

stva, s posebnim naglaskom na korištenje Interneta, odnosno mrežnu suradnju i informacijsko opismenjavanje. Sjedište udruge je u Varaždinu, a lanova ima u šesnaest županija.

Udruga je do sada organizirala i studijsko putovanje u Be , bila pokrovitelj natjecanja u znanju " itanjem do zvijezda", provedenog u Me imurskoj županiji s ciljem da natjecanje preraste na državnu razinu.

Trenutno radi na projektu "Naše niti u web 2.0 mreži", namijenjenom osposobljavanju školskih knjižni ara, u enika i nastavnika u korištenju web 2.0 servisa. Kako je najviše lanova udruge upravo iz Me imurske i Varaždinske županije, Udruga je održala svoju prvu skupštinu na zajedni kom županijskom stru nom vije u školskih knjižni ara iz tih dviju županija, koji ve imaju tradiciju suradnje.

telja sv. Jeronima u razvalinama Stridona sakriveno, op. a.), koji je pri kraju s prijevodom i nadamo se da emo je mo i tiskati. Pri kraju je i moja knjiga ‘Me imurski narodni obi aji’, jedan monografski pristup obi ajima u našem kraju. Profesor Ivan Pranji pak priprema antologiju poezije srednjoškolaca. Ima još nekoliko manjih naslova, no o tome emo više druge godine. Naravno, nastavljamo i s tribinama o aktualnim temama. Ve su profesori i nastavnici hrvatskog jezika izrazili želju da se održi tribina na temu pravopisa, pa e nam u velja i u goste do i prof. dr. Sandra Ham, glavna urednica asopisa “Jezik”.

sami u enici pripremili i to je bilo izvrsno. To je taj put uklju ivanja mladih u ovakve udruge, kazao je Hranjec. (mn)

U sklopu obilježavanja Mjeseca Matice hrvatske, Lidija Bajuk predstavila je Virtualni muzej hrvatske tradicijske glazbe Me imurja

KNJIŽEVNI susret sa Sanjom Pili

Približila djeci knjigu i radost itanja Za u enike II. Osnovne škole akovec i Osnovne škole Tomaša Gori anca Mala Subotica te lanove Udruge multiple skleroze akovec knjižara "Jež" u suradnji s Ministarstvom znanosti organizirala je 30. studenoga književni susret s književnicom Sanjom Pili .

Jedna od najpoznatijih književnica za djecu i mlade predstavila je djeci svoja izdanja te na svoj vedar i mla-

Na književnom susretu Sanja Pili rado je napisala posvetu djeci

dena ki na in približila djeci knjigu i radost itanja. U enici su na književnom susretu aktivno sudjelovali, upoznali se s književnicom, a ponu ena je i mogu nost kupnje knjiga. Ina e, Sanja Pili autorica je romana “Jesam li se zaljubila?”, “Što mi se to doga a?”, “E, baš mi nije žao”, “O mamama sve najbolje” te mnogih drugih. Dobitnica je mnogih književnih nagrada, a njena djela uvrštena su i u lektiru.

zbor BC-a Ma kovec, grupe i solisti te u enici srednjih škola. Želja je bila u danima adventa produbiti duhovnost i glazbom uljepšati iš ekivanje nadolaze eg blagdana, a u tome su svakako uspjeli. Neke od pjesama koje su se našle na repertoaru bile su: "Dijete u jaslama", "To

je Boži ", "Nitko kao ti", "Gloria", "An eli su pjevali", "O ujte važnu vijest", "Boži na se pjesma uje" ...

Ovim boži nim koncertom još se jednom pridonijelo stvaranju blagdanske atmosfere i uljepšalo iš ekivanje mnogima najdražeg blagdana.

HUMANITARNI KONCERT u organizaciji Udruge “Full House“, 19. prosinca, dvorana ETŠ-a

“Boži ni dar” za Dje ji odjel Županijske bolnice Udruga za promicanje glazbene i tehni ke kulture "Full House“ organizator je humanitarnog koncerta pod nazivom "Boži ni dar" za Dje ji odjel Županijske bolnice akovec. Koncert e se održati u nedjelju 19. prosinca u 18 sati u dvorani Ekonomske i trgova ke škole akovec. Glavni su organizatori Nina Kova , studentica socijalnog rada, Nikola Grabar, lider grupe "Full House", i prim. mr. sc. Jungvirth, dr. med., rukovoditeljica djelatnosti pedijatrije Županijske bolnice akovec.

Na koncertu e se predstaviti velik broj izvo a a - akove ke mažoretkinje, Dje ji zbor " akove ki mališani", Studio suvre-

menog plesa "Teuta" akovec, Ženska vokalna skupina "Grlice", Breakdance skupina "Nexus", Tamburaški sastav KUD Belica, g a Marija Jambroši i Marco Marijan Kupper, te rock sastav "Full House".

Sav prikupljeni novac bit e iskorišten za nabavu medicinske opreme (transportni aspirator, sonda za biopsiju sluznice tankog crijeva, pulsni oksimetar). Ulaznice se mogu kupiti po cijeni od 25 kuna u Turisti koj zajednici grada akovca, caffe baru "Havana" akovec, trgovini "HELINO" akovec, frizerskom salonu "Ljupka", te u Gimnaziji akovec. Sredstva se mogu donirati i uplatom na

žirora un Županijske bolnice akovec, otvoren u Me imurskoj banci d.d. Broj žirora una: 2392007-11 000 42000, model pla anja 02 309 0000, s naznakom "Boži ni dar“ za pedijatriju.

Grupa "Full House“mladi je petero lani sastav osnovan 2010. godine, sa svrhom promicanja glazbene kulture u svakodnevnom okruženju. lanovi ovog sastava jesu studenti i u enici, a njegovi su osnovni ciljevi: razvoj i unaprje ivanje glazbene kulture i scene, te organiziranje nepro itnih i umjetni kih manifestacija, poput koncerata i sli nih javnih nastupa. (bš)

BOŽI NI KONCERT u Nedeliš u, 19. prosinca, 18 sati

Tereza Kesovija posebna goš a U organizaciji Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski”, u nedjelju 19. prosinca ve tradicionalno e se održati “Boži ni koncert u Nedeliš u”. S po etkom u 18 sati u Sportsko - gimnasti kom centru “Aton” okupit e se brojni ljubitelji dobre glazbe.

Ovo je 11. godina održavanja tradicionalnoga boži nog koncerta Pjeva kog zbora "Josip Vrhovski“, u kojem, uz pjeva ki zbor, nastupaju brojni gosti. Uz lanove pjeva kog zbora, sudjeluju lanovi Tamburaškog orkestra Nedeliš a, svira i simfonijskoga komornog orkestra sastavljenog od studenata i profesora muzi kih akademija iz Zagreba, Graza i Be a, te balerine - u enice klasi nog baleta. Solisti ovogodišnjeg koncerta

Prošlogodišnji gost boži nog koncerta Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski” bio je Jacques Houdek jesu Mirko Švenda Žiga, Henrik Ši- voditeljica koncerta je Barbara munkovi , Nadia Bistrovi te soli- Rocco. Na programu e biti djela sti – lanovi PZ-a "Josip Vrhovski“: starih majstora, hrvatske tradiGoran Šafari , Katarina Toplek, cionalne boži ne pjesme te interIvana Tkalec i Marinko Šego. nacionalne boži ne pjesme. Ulaz Posebna goš a ovogodišnjeg na koncert besplatan je za sve koncerta je Tereza Kesovija, a zainteresirane.

ltura 4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. prosinca 2010.

Scena PETAK, 17. prosinca Prostor akovec

SUBOTA, 18. prosinca Dvorana Graditeljske škole akovec

SUBOTA, 18. prosinca SUBOTA, Caffe bar “Pictura” akovec

Humanitarni koncert “Škole za Afriku”

Koncert bivših natjecatelja showa “Hrvatska traži zvijezdu”

Nastup Kom3dije

U Prostoru e se ovaj petak održati humanitarni koncert u sklopu UNICEFovog projekta “Škole za Afriku”. Prikupljeni novac od karata ide za djecu u Africi koja satima pješa e do pitke vode i moraju teško raditi. Ne znaju itati ni pisati, žive u neimaštini i neizvjesnosti i nemaju nade za bolju budu nost. Ve 5 kuna spasilo bi život djeteta kupnjom lijeka protiv malarije, a 48 kuna osigurava sve knjige i bilježnice za dijete, a time i bolju budu nost. Organizatori su u enici Ekonomske i trgova ke škole akovec. Nastupaju: Feuacid (rock), pobjednici ovogodišnjeg Demo festa, Enroute (rock - heavy metal) i One Night Stand, a ulaznica je 10 kuna.

Izvrsni mladi hrvatski talenti Kim Verson, Bojan Jambroši , Carla Belovari, Vilibald Kova , Duje Staniši , Jurica Gorša i Petar Brklja i 18. prosinca nastupit e u dvorani Graditeljske škole u akovcu.

Pretprodaja ulaznica u caffe barovima “Arcus” i “Paladin” u akovcu, Rock Art Cafe u Varaždinu, restoranu “Vuri” u Murskom Središ u, pizzeriji “Ro-Sa” u Prelogu i Domino baru Palovec.

Super show mladih zvijezda koje su ve svojim nastupima oduševile publiku diljem Hrvatske sigurno e i vas oduševiti u akovcu.

Ovu rockersku godinu caffe bar “Pictura” u akovcu zatvara, kao što je i otvorio, nastupom Kom3dije, koji e se održati 18. prosinca. Predgrupa Kom3diji bit e mladi me imurski bend Wacuum,

Kad smo organizatore DemoFesta prije nego su kraju došle sve polu inalne ve eri upitali mogu li nam, onako potajno, otkriti koji e bendovi u i u inale, dobili smo odgovor kako se to još ne zna te da e na ovom festivalu, za razliku od mnogih drugih u našoj zemlji, pobjedu odnijeti oni najbolji po procjeni stru nog žirija i podršci publike. Dakle, emu uop e ovakav uvod, možda se pitate – zbog toga što ovo govori kako je nagrada tim vrjednija, a i uspjeh mladog benda FeuAcid tim ve i. Naime, oni su nastupili kao najmla i (redom 14 i 15-godišnjaci) me u trinaest bendova i svejedno odnijeli pobjedu, a to nešto zna i kad u inalu nastupate u konkurenciji s dokazanim kvalitetnim veteranima kao što su Pod silom živ i Dizel bend.

Grupa FeuAcid osnovana je u studenom 2008. godine, a prvi nastup imali su u lipnju prošle godine u akove kom Prostoru. Nakon po etnih promjena sastava (bend napušta Antun Sa er), bend danas ine Egon Rešetar (gitara), Sven Barani (bubnjevi), Saša Ranteš (bas gitara), Ida Ivek (ritam gitara) i Matej Miri (vokal). Tu je i njihov šesti pridruženi lan, menadžer Dorian Šipoš. FeuAcid zapo eo je s obradama “ex-Yu“ pjesama žeš eg ritma, no ubrzo je u prvi plan došlo autorsko stvaralaštvo te su do sada napravili osam pjesama, a deveta je u nastajanju. Ve su poznati njihovi singlovi “Napokon došlo je vrijeme” i “Teško je na i rije i”.

• Imate, ovako, zanimljivo ime.

Kako ste došli do naziva FeuAcid?

Egon: - Ime su smislili Sven i nekadašnji lan Antun. Ime je došlo od francuskog feu, što zna i vatra, a acid se može prevesti na više na ina, a jedan je i engleski prijevod koji zna i kiselina.

• Kako biste de inirali glazbu koju svirate?

Dorian: - Teško emo pri ati o žanrovima. Imamo ve devet autorskih stvari i, iskreno, teško ih je odvojiti na neke žanrove.

• Pa to ni nije loše. Najbolje je biti originalan. Tko piše glazbu i tekstove? Egon: - Tekstove pišem ja i nastaju ve inom ... ni iz ega, zapravo. Nema nikakvih utjecaja.

Kad do e inspiracija, tekst je gotov za minutu - dvije. A što se glazbe ti e, ona nastaje nekako udnim logi kim na inom. Ono što udno akove ki DemoFest, u organizaciji udruge za razvoj kulture ETNO, pokazao se kao veliki uspjeh. Nastupilo je trinaest bendova iz akove ke, Varaždinske, Koprivni ko - križeva ke i Zagreba ke županije, koje je u mjesec i pol dana u caffe baru “Pictura“ podržalo preko tisu u ljudi. Upravo je ovo, kažu organizatori, više nego dobra baza za postizanje jednog od ciljeva festivala - okupljanje demo bendova u zajedni ku demo scenu, kao preduvjet za daljnji razvoj neinstitucionalne glazbene kulture mladih.

Ostvareno je još nekoliko ciljeva: zapo elo se sa senzibilizacijom bendova za tradicionalne

Mladi akove ki bend FeuAcid odnio pobjedu na DemoFestu 2010.

Napokon došlo je vrijeme ... izgleda na gitari, što se udno hvata, to je rif i to je to.

• Ne postojite baš dugo, a ve osvajate nagrade. Dakle, pobjeda na DemoFestu ...

Ida: - Jako smo sretni zbog toga i o ekivali smo barem do i u inale i zabaviti se, a onda dalje kako bude. I na kraju je ispalo najbolje što je moglo.

• Konkurencija je bila jaka.

Stvarno je tu bilo trinaest jako dobrih bendova. Što mislite što je presudilo tome da ste baš vi odnijeli pobjedu?

Sven: - Prvo bih poru io svim bendovima koji su sudjelovali na DemoFestu da su bili dobri protivnici i da nije bilo lako. Uz to, mi smo bili i najmla i bend tamo. No, imali smo puno publike, to nam je pomoglo da u emo u inale.

• Na DemoFestu ste trebali odsvirati i jednu me imursku pjesmu.

Za što ste se odlu ili?

Dorian: - Svirali smo ‘Deca, moja deca’. To je Sven predložio da sviramo i baš nam se svima to dopalo i dobro se uklopilo u repertoar s kojim smo nastupili.

FeuAcidova poruka svijetu - Kao mladi akove ki bend želimo produljiti egzistenciju rock ‘n’ rolla na ovim prostorima i prikazati ga u pravom svjetlu. Rock ‘n’ roll su skupine umjetnika, svijet bez predrasuda, bezumno divljaštvo, zapanjuju i fenotipi, poderane traperice i pokret velike snage kojem želimo pomo i da ponovno udahne dušu.

Pokret koji se uvijek javlja u teškim vremenima kada je potrebno mijenjati stvari na bolje. Otvorivši o i shvatili smo da ovom razdoblju i te kako treba rock ‘n’ roll. Glazba je ona kojom se lakše prihva aju poru ene rije i. Našu pozitivnost i zalu enost želimo podijeliti s publikom.

FeuAcid: - Želimo produljiti egzistenciju rock ‘n’ rolla na ovim prostorima i prikazati ga u pravom svjetlu

oš, iako Menadžer Dorian Šip iv je dio ne svira, nezamjenj FeuAcida

Netko bi dao samo osmjeh, netko sve što si tko poželi

• Za sad još niste imali baš puno koncerata, zar ne?

Matej: - U Prostoru smo nastupali tri puta, zatim na Franjeva kom trgu i u Picturi. Za sada je iza nas nekih desetak koncerata.

• Je l’ vas lovi trema pred nastupe?

Matej: - Mene trema lovi dva tri dana prije koncerta, ali ovako prije samog nastupa baš i ne.

Ida: - Trema je uvijek pozitivna, dakle, ima je, ali to je više neka želja da se bolje odradi koncert.

U Prostoru sviraju 17. prosinca • Što mislite o trenutnoj akove koj rockersko/punkersko/ hc sceni?

Egon: - Uvijek postoji poštovanje prema drugim bendovima, jer imati bend nije lako i nije mala stvar. Samo problem kod naših doma ih bendova je što nisu jedno. Ovdje mislim na to što mnogo glazbenika svira u više bendova.

A ti bendovi ne e uspjeti. Bend mora djelovati, živjeti i razmišljati kao jedna cjelina. Tu je razlika izme u nas i drugih bendova.

• Zna i ozbiljno se mislite posvetiti glazbi?

Egon: - Karijera je ono što dolazi pokraj. Do i e usput, ako uop e do e. Ako ne, onda ne. Nama je važnije da ostanemo ono

što smo po eli biti, što smo si odredili u glavi. Da se ne komercijaliziramo, da ostanemo ono što jesmo i da vjerujemo u ono što živimo.

• A kad bi vam netko ponudio puno para pa da morate svirati nešto drugo ili se mijenjati?

Sven: - Nikad to ne bi napravili.

• Tko privla i najviše pažnje na koncertima?

Egon: - To je neodre eno. Svi privla imo pažnju i znamo da cjelokupni dojam govori najviše.

• Ja sam baš mislila da ete spomenuti jedinu djevojku u svojem bendu. Ida, kako ti ‘trpiš’ te svoje de ke iz benda?

Ida: - Mislim da je bolje pitanje kako oni mene podnose. (smijeh) Dobri su de ki, pa se i dobro slažemo. Svi smo prijatelji i nema nikakvih ve ih problema.

• Što dalje slijedi?

Dorian: - To se i mi pitamo. (smijeh) Ne ... Sada slijedi snimanje. Idemo na dogovor u Jazbinu, zna i rije je o snimanju pet pjesama u studiju. A nakon toga idemo dalje s koncertima. Sada 17. prosinca imamo koncert u Prostoru.

Sviramo humanitarno za djecu Afrike u organizaciji Ekonomske škole. Pozivamo sve da do u, vide nas i usput pomognu. (mn)

lanovi benda pojedina no su nam otkrili neke zanimljivosti o sebi. Ispri ali su nam što bi poželjeli za Boži i što bi drugima poklonili kad bi imali neograni eno novca na raspolaganju. Konsenzusom ostatka lanova benda saznali smo i koja je najve a mana svakog od njih.

Saša Ranteš (najve a mana: nikad ne može biti ozbiljan. Odnosno ozbiljan je uvijek u krivim trenucima): - Jooj, zbilja ne znam kaj re i o sebi ... Evo jedne zanimljivosti - nikad ne nosim kapu. To mi je glupo. Za Boži bih poja alo i bolju bas gitaru, a ostalima bih poklonio sve kaj god si žele.

Sven Barani (najve a mana: najve a picajzla u bendu i uvijek, ali uvijek, zakasni ak i kad su probe kod njega doma): - Ja se ujutro nikako ne mogu probuditi i samo bi spaval, i kad imam vremena ne dižem se prije 15. Za Boži bi poklonil ... Egonu bih kupil Marshal JCM800, Idi telecaster, Dorianu novi foti , Rantešu ono poja alo koje je gledao u music shopu ... Mateju bih kupio glas, a sebi takve bubnjeve da bi se sve stepalo.

Matej Miri (najve a mana: ne javlja se na mobitel i uvijek nestane prije koncerta, ali na svu sre u uvijek se pojavi): - Svaki dan kasnim u školu deset minuta, bez obzira na sve i koliko god se trudil. I ... Jako cijenim Jima Morrisona i Boru orbu. Za Boži bih ravni stalak za mikrofon i ... gajbu piva. Smijete to napisati? Što se ti e poklona drugima – pare bih potrošio na sebe, a drugima bih poklonio smiješak.

Egon Rešetar (najve a mana: za njega vrijedi ona “ti si, dušo, do-

DEMOFEST 2010. akovec okupio trinaest bendova i preko tisu u posjetitelja

Sve je ispalo i bolje od o ekivanog sadržaje u glazbi. Kako? Tako što je svaki bend, u svom glazbenom stilu, odsvirao obradu jedne tradicionalne me imurske pjesme, a u razgovoru s bendovima ve ina e njih u svoj standardni repertoar uvrstiti istu. Osim toga, s obzirom na to da su organizatori uspjeli okupiti partnere i sponzore koji su u zajedni kom cilju okupljanja demo scene ostvarili festival, s po etnim kapitalom od nula kuna – ostvaren je cilj suradnje lokalnih partnera na

razvoju neinstitucionalne glazbene kulture mladih.

- Mi smo prezadovoljni. Sve je ispalo i bolje nego što smo o ekivali. U biti, mi smo samo napravili najbolje kako smo znali, a budu i da nikad to nismo radili, nismo imali velika o ekivanja, a ispalo je predobro.

Došlo je tisu u ljudi, mislim da to dovoljno govori, kazao je Igor Baksa, dok je Miloš Rok (oboje ispred udruge Etno, poznatiji nam i kao lanovi benda Kom3dija) dodao: -

Ja sam zadovoljan, ma pet plus, jer si uop e nisam mislio da e ovako dobro ispasti. Ustvari samo da nije bilo onog incidenta gdje smo Dekiju (Dean Kolar, frontmen benda Pod silom živ, op.a.) skurili razglas ... Ali to je isto sada ve riješeno, tako da se to onda više ni ne broji. (smijeh) Ono što je bilo iznena enje ovogodišnjeg Demofesta je što je studio “Jazbina” osim najavljivane prve nagrade osigurao i drugu i tre u nagradu. A kao najugodnije izne-

na enje festivala ostat e poklon “Jazbine” svim bendovima koji su nastupili na DemoFestu - svaki bend DemoFesta dobiva snimanje jedne pjesme. Time se ostvario jedan od glavnih ciljeva festivala - pružiti demo bendovima priliku za snimanje ozbiljnoga zvu nog materijala.

- Osim spomenutih, festivalu su pomogli i drugi pojedinci, poput Robija Srneca, radijskog voditelja i DJ-a, bez kojeg DemoFest ne bi bio toliko dobar, te poput benda Larva koji je

ista nepopravljiv egoista”): - Nikad ne slušam druge ljude, to je nekakva moja glavna osobina. I jako volim ezoteriju i paranormalne stvari. Što se ti e Boži a, ne želim si ništa previše, ni ne planiram poklanjati nešto previše drugima.

Tak kak je je, tak je i dobro. Mislim da tu materijalne stvari ne bi trebale igrati ulogu.

Ida Ivek (najve a mana: ona priro ena svim ženama – jednom mjese no “drma” je PMS): - Volim umjetnost, književnost, indijsku ilozo iju, fotogra iram ... Za Boži bih htjela Mustang iz 1969. godine, a drugima bih poklonila ... Dobra je ova Matejeva ideja – zato bih se i ja svima nasmijala za Boži .

Ništa bez menadžera Dorian Šipoš (mana: nema je. Ustvari, ponekad se previše razuzda uz pjesmu Runaway): Volim biti organizator, dok imam kontrolu nad onim kaj mi je lijepo.

Uživam u tome da kad hodam po gradu na mobitel pišem novinarima mailove i zovem ljude koji su mi potrebni za organiziranje ne ega. I dok me ljudi zovu menadžer i pozdravljaju po gradu. (smijeh) I posebno mi je ‘zadovoljstvo’ kad lanovima benda pla am telefonske ra une. Što se Boži a ti e, svima bih poklonio nešto što ne bi nikad o ekivali. Svenu bih poklonio poštovanje prema drugima, Rantešu bih poklonio da manje konzumira zabranjene stvari, Mateju isto to. Egonu bih poklonio to da me tu i tamo malo posluša, a Idi ... taj Mustang koji si želi, jer me jedina poštuje. A sebi? Sebi bih opremio glazbeni studio.

pomogao u tehni kom aspektu, a moramo spomenuti još neke pojedince koji su svojim bezuvjetnim zalaganjem pomogli da se festival iznese do kraja i na najbolji mogu i na in: Ars, Guterman, Ivan, Kika, Deko, David, Siniša, Josipa ...

Svima velika hvala!, kazali su organizatori.

Treba spomenuti i da je popratni program festivala uklju io i fotosession, te izložbu akove kog fotografa Vjerana Žganeca Rogulje “Me imurski Rhapsody” u kojem se na fotogra ijama okupilo dvanaest me imurskih bendova.

Izložba je postavljena u caffe baru “Pictura”. (mn)

c vec

14. prosinca 2010.

koji je ve nastupao kao predgrupa Larvi, poznatoj rock atrakciji koja trenutno svoju kvalitetu potvr uje na ex-yu prostorima u Sarajevu, na velikom natjecanju “Rat bendova”.

Dan ranije, 17. prosinca, Kom3dija e gostovati u ca e bar “Cream” u Varaždinu, dok e na sam Badnjak, 24. prosinca, nastupiti u lounge baru “Matador” u Podturnu.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 18. prosinca, 21.30 sati Prostor akovec

SUBOTA, 18. prosinca Caffe bar “Paladin”

Koncert: Drama, Moraines, Insolitvs, The Farewell Reason

Koncert grupe Nola

Koncertna groznica u Prostoru nastavlja se i ovaj put žestoko - žeš e - najžeš e. Prostor vam ovaj vikend po ve isprobanoj ormuli nudi 3+1 gratis, po nevjerojatnoj cijeni od samo 15 kuna! S obzirom na dužu listu izvo a a, u Prostoru se nacrtajte ve u 21.30, a što vas o ekuje? Zagreba ki doom metalci Drama, nakon njih Moraines, tako er iz Zagreba s progressive ambient metal repertoarom. Tehni ki instrumentalni death metal s primjesama jazza i progressivea varaždinsko - akove kog Insolitvsa nikako vas ne e ostaviti ravnodušnima, a nakon njih, nakon poduže koncertne stanke, u Prostor se vra aju akove ki screamo hardcore punkeri The Farewell Reason koji u pravom hardcore/punk/screamo žanru mogu pomesti sve razvikane bendove kojima nas mediji svakodnevno “kljukaju”. Nipošto ne propustite!

U subotu 18. prosinca u ca e baru “Paladin” koncert e održati grupa Nola. Karte, koje se prodaju po cijeni od 20 kuna, mogu se kupiti u ca e barovima “Paladin” i “Flash”.

Grupu Nola u prolje e 1993. godine u Puli osnovali su Marijan i Gabi. Od samih po etaka Marijan je autor tekstova i glazbe, a Gabi vokal. Nakon dosega glazbenih vrhunaca, suprotno o ekivanjima, Nola uzima dugu glazbenu pauzu. Zreliji, pametniji i stariji, ali i dalje glazbeno “pitki“, 2009. godinu zaokružuju na svojim kalendarima kao godinu povratka. Posljedica je povratni ki album “Iznad oblaka“, kao po etak nove ere grupe Nola.

CHEERLEADERSICE LIVI ponovno uspješne

Osvojile naslov prvakinja Europe

Livi i Vatrene nakon natjecanja

t osvojio je groupstun Odli no drugo mjesto , Bubek, Tena Stri ak Livi u sastavu Sindy aša Hunjadi i Matea Donna Filipovi , Nat Juri an

Na šestom Elite beach cup u Berlinu, na kojem se natjecalo 2.000 cheerleadersica iz 14 europskih zemalja, cheerleadersice Livi ponovno su dokazale da spadaju u sam vrh europskog cheerleadinga.

Naporni treninzi, zahtjevna koreografija i vrhunska izvedba kadetskog sastava Zvjezdice pridonijeli su osvojenom naslovu prvakinja u konkurenciji od 17 timova iz cijele Europe. Za ovaj veliki uspjeh najmla ega natjecateljskog tima zaslužni su Siniša Stri ak, Diana Lesar i Lana Bene zajedno s 21 lanicom sastava. Ove godine Zvjezdice su osvojile 2. mjesto u ožujku u Italiji i u lipnju u Austriji na otvorenim prvenstvima, ali uspjeh u Njema koj na kraju izuzetno uspješne godine najljepša je nagrada za cjelokupan kvalitetan rad do sada.

Odli no drugo mjesto osvojio je groupstunt LIVI u sastavu Sindy Bubek, Tena Stri ak, Donna Filipovi , Nataša Hunjadi i Matea Juri an u konkurenciji od 27 timova.

Josip Merlak natjecao se u kategoriji cheer individual i postigao odli an uspjeh petim mjestom.

Juniorski sastav LIVI osvojio je šesto mjesto, a navija ice Vatrene iz Male Subotice bile su uspješne sedme u kadetskoj kategoriji u vodstvu Manuele Stri ak i trenerice Anje Dobrani .

Nav ija ice LI V I s voje uspješne koreografije predstavit e me imurskoj publici 19. prosinca u Maloj Subotici na Novogodišnjem estivalu plesa u organizaciji PC-a Livi.

ME UNARODNI TURNIR u latinoameri kim i standardnim plesovima

Manifestacija ljepote pokreta, glazbe i prštavih boja Jubilarni 10. me unarodni turnir u latinoameri kim i standardnim plesovima “Croatia open 2010” održan je pretprošli vikend u Varaždinu.

Turnir, koji se održava u organizaciji plesnog kluba “Harmony” iz Varaždina, pratilo je šezdesetak Me imuraca koji ve tradicionalno posje uju ovu mani estaciju ljepote pokreta, glazbe i prštavih boja.

U enici 2. c ra zreda Osnov ne škole Prelog u pratnji roditelja, u itelja i prijatelja bodrili su izvo a e.

Vrhunsko umije e sudionika ovog sporta i umjetnosti nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

U dvije ve eri, ve eri latinoameti kog i ve eri klasi nog plesa, posjetitelji prepune dvorane “Graberje” mogli

su vidjeti preko 500 izvo a a u kategorijama mla i osnovci, osnovci, mla a mladež i odrasli. U enici 2. c razreda odlu ili su podržati viceprvake Hrvatske koji su na natjecanju u Americi osvojili 2. mjesto. Odabir nije bio pogrešan. Viceprvaci Zoran Plohl i Tasiana Lahvinovich u Varaždinu su osvojili prvo mjesto.

Naporni treninzi, zah tjevna koreografija i vrhunska izvedba kadetskog sastava Zvjezdice pridonijeli su osvojenom naslovu prvakinja

U enici 2. c razreda Osnovne škole Prelog bodrili su izvo a e

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. prosinca 2010.

Knjige, glazba, internet... br br. 797

Yann Martel - “Beatrice i Vergilije”

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA

Leil Lowndes - “Kako uspješno razgovarati sa svima?”

Tražite li bolji posao, nove prijatelje ljubav vezu? Željeli prijatelje, ljubav, biste produbiti i u vrstiti poslovne, prijateljske ili ljubavne odnose u kojima ve jeste? Knjiga “Kako uspješno razgovarati sa svima?” daje vam 92 jedinstvena na ina na koja to možete u initi odmah.

Uvjerljivoš u iskusne stru njakinje iz komunikacijskih vještina, Leil Lowndes optimisti no pou ava itatelja kako e u svakoj situaciji na primjeren na in prona i ugodnog sugovornika, a i sam postati vješt sugovornik, ugodan pregovara koji je u svakoj situaciji u mogu nosti prona i pravu i prikladnu rije , razu, re enicu. Autorica nas uvjerava kako je upravo sposobnost komunikacije ono ime su se vrlo uspješni ljudi uspeli na vrh poslovne ljestvice, te kako je umije e komuniciranja nešto što svatko može nau iti.

Svojim jezgrovitim tehnikama i duhovitim opisima situacija u kojima ih je poželjno koristiti Leil Lownder pou it e vas i zabaviti. A tko zna? Možda se pomo u njenih savjeta i vi uspnete koji stupanj više na društvenoj i poslovnoj ljestvici.

Dobitnice romana “Dobra žena” Danielle Steel: Petra Mar ec iz Nedeliš a i Ivka Gattin iz akovca

KNJIGA TJEDNA

Kad Henry, poznati pisac koji prolazi kroz razdoblje stvarala ke krize, prona e pisamce jednoga njegovog itatelja, uvu en je u zagonetku kojoj ne e mo i odoljeti. ovjek koji mu piše stari je taksidermist, a pomo koju traži pr negoli obi na: Henryja sve je prije d mu pomogne dovršiti treba da dramu, djelo na kojem radi cijeli svoj život. živo Ulaze i Ulaz sve dublje u svijet iza izloga st star eva du ana s prepariranim ži životinjama, Henry uskoro biva opsjednut pri om o magariops ci Beatrice Beatr i majmunu Vergiliju, junacima junacim koji udnog taksidermista (b (baš kao i njegovi imenjaci

Dantea) vode kroz njegov osobni pakao.

Pun iste one originalnosti i snage koje smo zavoljeli u “Pijevu životu”, Martelov je novi roman alegorija, nesvakidašnje svjedo anstvo o holokaustu, živi koloplet pitanja o životu i umjetnosti, no ponajprije - pri a koja e vas dirnuti i promijeniti.

Ro en 1963. u Španjolskoj, Yann Martel studirao je filozofiju na Sveu ilištu Trent, radio neobi ne poslove - sadio drve e, bio pera posu a i zaštitar - te putovao svijetom prije nego što se posvetio pisanju. Autor je me unarodno hvaljena romana

“Pijev život g, koji je 2002. dobio nagradu Man Booker, preveden je na etrdeset jedan jezik i više je od godinu dana bio na New York Timesovoj listi najprodavanijih knjiga.

Njegova zbirka kratkih pri a “The Facts Behind the Helsinki Roccamatios” te prvi roman “Sel ” tako er su dobili izvrsne kritike. Objavio je i zbirku pisama kanadskom premijeru s naslovom “What Is Stephen Harper Reading?”. Yann Martel živi u Saskatoonu, u kanadskoj pokrajini Saskatchewanu, sa spisateljicom Alice Kuipers i njihovim sinom Theom.

ALBUM TJEDNA

Jamiroquai - “Rock Dust Light Star” Ulomak iz knjige “Jeste li se ikada divili uspješnim ljudima koji izgledaju kao da imaju sve? Vidite ih kako samopouzdano razgovaraju na poslovnim sastancima i opušteno avrljaju na društvenim doga anjima. Oni imaju najbolja radna mjesta, najljepše supruge, najotka enije prijatelje, najve e bankovne ra une, žive na najmodernijim mjestima u gradu.

Ali pri ekajte malo! Mnogi me u njima nisu pametniji od vas. Niti su obrazovaniji od vas. ak i ne izgledaju bolje od vas! O emu je onda rije ? (Neki misle da su to naslijedili. Drugi kažu da su se tako vjen ali ili pak da su samo imali sre e. Recite im da razmisle ponovno.) Sve se svodi na to da su spretniji u opho enju s drugim ljudima.”

WEB PREPORUKA

Ljubitelj bijelog vina, motora, automobila (po novom ak i helikoptera) i lijepih žena izvukao se iz privremenog sužanjstva (stari diskogra ski ugovor) i vratio se onome što mu najbolje ide.

Jamiroquai, ovjek ili bend - nebitno je, postoji 18 godina i svojim 7. albumom vratili su se na vrh acid-jazz, disco- unk, party- agica scene.

Dvogodišnje pravne zavrzlame nakon best o albuma “High Times”, priznao je to Jay Kay, odvukle su ga daleko od motivacije za glazbom, ali ini se da je u to vrijeme skupio ta-

Ima još dinamita kod malog funk zavodnika

Popis pjesama 1. Rock Dust Light Star; 2. White Knuckle Ride; 3.

Smoke And Mirrors; 4. All Good In The Hood 5. Hurtin’; 6. Blue Skies; 7. Li eline; 8. She’s A Fast Persuader; 9. Two Completely Di erent Things, 10.

Goodbye To My Dancer; 11.

Never Gonna Be Another; 12. Hey Floyd

man toliko entuzijazma da opet snimi melodije i ritmove kakve pamte svi oni koji se po nu zadovoljno gibati na bilo koji od njegovih starih hitova. Ako to ne potvr uje singl “White Knucke Ride”, ne e ništa.

Ona, ali i naslovna “Rock Dust Light Star” pokazuju taj povratak analognog ali ispeglanog zvuka,

i ovozemaljskih instrumenata.

Jako je lijepo uti brundaju i virtuozni bas na “Smoke and Mirrors”, pa jazzy gitarice na benignoj i filmskoj “Two Completely Di erent Things”, i onda trubice i klavir na nadolaze em singlu “Li eline”.

Laganiji, simpati no topli i ku anski dio albuma jesu “Blue

Skies” i “Never Gonna Be Another”, svojevrsni “Easy Like Sunday Morning” ovog desetlje a.

No, onaj najbolji dio albuma je upravo onaj koji pokazuje da Jay Kay i društvo rade spektakle i energi ne koncerte. Stvar “She’s a Fast Persuader” bit e prava live bomba, odli na svirka i pumpaju i gušt.

Ne znam to no kako bi trebalo interpretirati njegov zadnji studijski album, ali injenica je da je baš ovo onaj Jamiroquai koji e vas podsjetiti na njegove najbolje dane i na pjesme kakve svi (ali svi!) vole uti od njega.

Manje elektronike, više unka i više disko atmos ere. I sve to protegnuto kroz cijeli album, potencijalno krcat himnama za ku ne tulume.

Jedini negativni(ji) pogled na album je sam naziv, koji je opisao jako apokalipti no (“bilo kakav meteor u 30-ak sekundi pretvara nas u prah”) i tako udario opasnu kontru sveukupnom zvuku koji širi svijetom.

Ali, tko još Jamiroquai sluša zbog njegovih Greenpeace propovijedi i s negativnim pristupom u srcu?! (Domagoj Puzak, preuzeto s portala: Muzika.hr)

INTERNET I RA UNALA

Rooftop Comedy – nasmijte se do suza!

Svi vole dobar humor, a u ove hladne i sive dane nema ništa bolje od zagrijavanja atmos ere i ubijanja dosade s malo smijeha.

Stoga vam predstavljamo stranicu koja se bavi stand up komedijom, u nadi da e vam barem malo uljepšati dan.

Roo top Comedy snima, producira i distibuira live nastupe komi ara snimljene u najboljim klubovima širom Sjeverne Amerike, pa i Europe i Azije. Najbolje dijelove i njima omiljene šale možete pogledati na njihovoj web stranici. A ima ih zaista mnogo!

Humoristi nim nastupom nasmijati i zabaviti publiku na

pozornici nije lako. I dok ste sigurno uli za komi are poput Jerryja Sein elda, Chrisa Rocka i Denisa Learyja, koji su svoj put do slave tako er po eli u malim klubovima, Roo top Comedy pruža vam uvid u sve one talente koji još uvijek nisu dobili svoju priliku da se dokažu na velikoj sceni.

Ako želite uti kakvu dobru dosjetku o seksu, religiji, politici ili ne em sli nom, stranica vam omogu ava da videoklipove pretražujete po temama. Na e se za svakog ponešto, pa toplo preporu ujemo da si uzmete vremena za pretraživanje.

WikiLeaks - otkrivanje tajnih dokumenata Jedna od glavnih novosti u posljednjih nekoliko tjedana na svjetskoj razini je servis pod nazivom WikiLeaks. Ukoliko niste sigurni o emu se ustvari radi, par podataka o servisu.

Što je to WikiLeaks?

WikiLeaks je neprofitna organizacija i servis na Internetu koji javnosti razotkriva zanimljive dokumente koji drugdje nisu objavljeni, esto se radi o državnim tajnama i dokumentima svjetskih tvrtki. Bio je dostupan na adresi http://wikileaks. com, no ova adresa više nije aktivna te je mogu e pregledati ga na http:// wikileaks.ch. Osim podataka koji se objavljuju na stranicama, dokumenti se distribuiraju i putem alternativnih oblika distribucije podataka na Internetu, kao npr. torrentima.

Iako WikiLeaks stranice postoje ve etiri godine, veliki uspon popularnosti dogodio se tek prije nekoliko mjeseci zbog velikog broja objavljenih tajnih dokumenata.

Otkuda podaci koje WikiLeaks objavljuje?

Dokumenti se primaju, uglavnom, putem anonimnih dojava (WikiLeaks ne pla a za te podatke), uz obaveznu provjeru autenti nosti.

Budu i da ve ina osoba koja ove podatke predaje ne želi otkriti svoj identitet zbog mogu ih kazni, postupak je u potpunosti anoniman.

Gdje je smješten WikiLeaks?

The Sunshine Press, tvrtka koja vodi WikiLeaks, ima sjedište u Australiji, no broj volontera po cijelom

svijetu koji pomažu u radu ovog projekta je ve i od tisu u. Što se ti e Internet stranica, trenutno postoji ve nekoliko stotina aktivnih kopija originalne stranice koje su tako er razasute po zemljinoj kugli, što otežava mnogobrojne pokušaje da se stranice ugase.

Wiki kao Wikipedija?

Iako je u po ecima WikiLeaksa bilo sli nosti s Wikipedijom što se ti e ure ivanja sadržaja na Internet stranicama, vrlo brzo odustalo se od toga te se postavio sustav za anonimno slanje dokumenata koji se objavljuju tek nakon temeljne provjere. WikiLeaks ustvari nema nikakve poveznice s Wikipedijom, osim što su sli nih imena.

Zašto otkrivanje tajnih dokumenata?

WikiLeaks je nastao kao projekt koji osigurava novinarima anonimnost pri objavi dokumenata za koje misle da bi s njima javnost trebala biti upoznata, a zbog kojih bi mogli završiti u zatvoru te je na taj na in, kao Internet servis, prerastao u samostalni medij.

Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

14. prosinca 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film ARTHUR 3: RAT DVAJU SVIJETOVA ARTHUR AND THE WAR OF TWO WORLDS

WALL STREET: NOVAC NIKAD NE SPAVA WALL STREET: MONEY NEVER SLEEPS

animirano igrana avantura – SINKRONIZIRANO NA HRVATSKI! Redatelj: Luc Besson Uloge: Filip Grladinovi , Marija Škari i ...

drama, triler Režija: Oliver Stone Uloge: Shia LaBeou , Michael Douglas, Carey Mulligan, Charlie Sheen, Susan Sarandon, Josh Brolin

Maltazard je prijevarom ušao u ljudski svijet s ciljem da preuzme kontrolu nad svemirom. Jedino Arthur može osujetiti njegov plan, ali prvo se mora vratiti u svoju sobu i u svoju normalnu veli inu. Zaglavljen u malom Minimoy ormatu, ra unati može na pomo prijatelja, ali

iznena uju e i Maltazardova sina Darkosa koji tvrdi da želi promijeniti strane. Arthur i prijatelji jurit e pješice, na biciklu, u autu, pa ak i na Harley Davidsonu, i trebat e svu pomo u kona nom obra unu protiv Maltazarda. Trajanje 100 minuta, preporu uje se starijima od 7 godina.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe)

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

“Marmaduke” je film o: a) miševima b) ma kama c) psima Dobitnik iz prošlog broja: Ivan Ladi , akovec

utorak, 14.12.

nog ugleda Gordon Gekko (Michael Douglas) imaju dvostruku misiju: upozoriti financijski svijet na krah koja se približava i otkriti tko je odgovoran za smrt mentora mladog brokera. Trajanje 136 minuta, preporu uje se starijima od 13 godina.

DVD, BLUE RAY IZLOG

Odgovor: ___________________________

etvrtak, 16.12.

petak, 17.12.

18.00 ARTHUR 3: RAT DVAJU SVIJETOVA ARTHUR AND THE WAR OF TWO WORLDS animirano igrana avantura Redatelj: Luc Besson Uloge: Filip Grladinovi , Marija Škari i

20.00 WALL STREET: NOVAC NIKAD NE SPAVA

WALL STREET: MONEY NEVER SLEEPS drama, triler Režija: Oliver Stone Uloge: Shia LaBeou , Michael Douglas, Carey Mulligan, Charlie Sheen, Susan Sarandon, Josh Brolin

1. UBOJICE IZ NEW TOWNA 2. PAKLENI MALONE 3. BJEGUNAC

subota, 18.12.

4. SEKS I GRAD 2

18.00 ARTHUR 3: RAT DVAJU SVIJETOVA

5. SAVRŠENI SPOJ

animirano igrana avantura

20.00 WALL STREET: NOVAC NIKAD NE SPAVA drama, triler

9. PROFESIONALCI U AKCIJI

nedjelja, 19.12.

10. PRINC PERZIJE

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA 1. GET HIM TO THE GREEK

Dva privatna bankara, Alistair i Jamie, dobivaju adrenalin igraju i igru lova, skriva a i traženja ljudi s margina društva, koja traje dvanaest sati.

Njihova meta je Sean MacDonald, mladi bez roditelja koji živi sa svojom sestrom u stanu u bloku zgrada u Edinbirghu. Ona je u dugovima, a on baš i ne napreduje. Sean prihvati igrati igru za novac. Uskoro shva a da je pao u dvanaestosatni pakao koji mora preživjeti.

Malone je privatni detektiv koji ima reputaciju vrstog ovjeka - toliko vrstog da ga se ne može ubiti. Malone je poslan da vrati aktovku iz odrpanog hotela, gdje upada u zamku koju mu je postavio najozloglašeniji še organiziranog kriminala u gradu. Metci, tu njava i krv lete dok se Malone bori s ogromnim Boulderom i vojskom razbojnika da bi zaštitio aktovku, njezin misteriozan sadržaj i privla nu klijenticu s kojom e biti više nevolje nego što zapravo vrijedi.

Desetak godina u budu nosti nepoznata je pošast poharala svijet. Vampiri ine ve inu stanovništva na Zemlji, dok je ljudi tek pet posto. Vampiri su svjesni da se zaliha njihove hrane, ljudske krvi, opasno smanjuje.

Kako nemaju dovoljno krvi, neki se vampiri pretvaraju u divlja bi a koja su spremna na sve ne bi li preživjeli.

Vampir i hematolog Edward Dalton radi na pronalasku artificijelne krvne zalihe.

I sam e se susresti sa svojom ljudskom stranom.

animirano igrana avantura

20.00 WALL STREET: NOVAC NIKAD NE SPAVA

ponedjeljak, 20.12.

3. DAYBREAKERS 4. CITY ISLAND

18.00 ARTHUR 3: RAT DVAJU SVIJETOVA

5. JEDI, MOLI, VOLI

“Pri a o igra kama 3“ vra a Woodyja, Buzza i njihovu družinu na velike ekrane. Andy se priprema za odlazak na koledž i njegove se igra ke odjednom na u … u igraonici! Ali, neobuzdana dje ica sa svojim malim ru icama ne ponašaju se prema igra kama onako kako su to one zaslužile, pa igra ke po inju planirati veliki bijeg. U avanturi im se pridružuju i novi likovi, uklju uju i Barbienog kompanjona, vje nog neženju Kena, ježa sa zelenim hla ama na tregere gospona Bodljoslava te roza medu Maznog Zagrljaj i a koji miriše na jagode.

16.00 i 18.00 ARTHUR 3: RAT DVAJU SVIJETOVA

drama, triler

2. PO ETAK

PRI A O IGRA KAMA 3

- Tribina nema filmskog programa

________ _____________________________

8. DRUGI OVJEK

DAYBREAKERS

srijeda, 15.12.

Ime i prezime: ______________________

7. PRI A O IGRA KAMA 3

PAKLENI MALONE

romanti na komedija

nema filmskog programa

6. ŠTO NAKON DIPLOME

UBOJICE IZ NEW TOWNA

20.00 JEDI, MOLI, VOLI

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

l. br: _______________________________

Proslavljeni Oliver Stone ponovno udružuje snage s Michaelom Douglasom u nastavku velikog hita iz 1987. godine. U vrijeme kad je globalna ekonomija na rubu sloma mladi broker s Wall Streeta (Shia LaBeou ) i bivši korporativni ulaga poljulja-

18.00 MAKSIMUM animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski jezik

animirano igrana avantura

6. HARRY POTTER I DAROVI SMRTI

20.00 WALL STREET: NOVAC NIKAD NE SPAVA

7. SOCIAL NETWORK 8. KAKO JE GRU UKRAO MJESEC

drama, triler

DOM KULTURE PRELOG

9. PROFESIONALCI U AKCIJI 10. MEGAMIND

U.S. Box Office 1. TANGLED

subota, 18.12. i nedjelja 19.12.

19.00 JEDI, MOLI, VOLI

2. HARRY POTTER AND THE DEATHLY HALLOWS: PART 1 3. BURLESQUE 4. UNSTOPPABLE 5. LOVE AND OTHER DRUGS

romanti na avantura

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

6. MEGAMIND 7. DUE DATE 8. FASTER 9. THE WARRIOR’S WAY 10. THE NEXT THREE DAYS

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. prosinca 2010.

Lifestyle ZA NJU

Ukrašavanje stolova za blagdane koji dolaze Najtrajnija slika koja nam uvijek ostaje u sje anju jesu zajedni ka druženja obitelji za stolom za vrijeme blagdana.

Stoga nimalo ne iznena uje što je baš stol za blagovanje najomiljenije okupljalište i baza naših uku ana. Za stolom se uvijek nešto planira, prepri avaju se svakodnevna doga anja svih lanova obitelji, pripremaju se objedi i planira vrijeme za najljepši blagdan u godini, a to je Boži .

Sve ano ukrašavanje stolova za razli ite prigode ima jako dugu tradiciju koja seže sve do anti kog doba. Svaka sve anost ima svoje speci i ne simbole koji ne smiju izostati ni pri ure enju stola, a sve ovisi o prigodi za koju su namijenjeni. Na vjen anju su to crvene ruže, za Uskrs šarene pisanice, a za period koji

nam se bliži, vrijeme adventa i Boži a, koristimo borove i jelove gran ice, zvijezde, šarene ukrasne trake, mašne ...

Velika pažnja u svakoj obitelji svakako se posve uje ure enju blagdanskog stola. Svi mi ve sada u mislima priželjkujemo da barem taj dan proslavimo sa svojom obitelji u obilju, zajedništvu i veselju. Barem toliko zaslužujemo, zar ne? Postavljanje i ukrašavanje slavljeni kog stola može biti zabava i ugodno provedeni trenuci za cijelu obitelj.

Mogu nosti je mnogo Jednostavnim i ne preskupim ukrasima i vaš stol može

zasjati u pravom svjetlu.

Ideju uvijek možete negdje

“pokupiti”, a sve ostalo je va-

g u i na in. Okrenite se malo oko sebe i vjerujem da ete na i puno zanimljivih i lijepih ukrasa. ešeri od bora uvijek su odli na opcija jer su besplatni, a lako ih je na i dok vikendom še ete šumom ili parkom. Možete na njih nalijepiti malene ukrase, prelakirati ih, zavezati mašnicu … mogu nosti je mnogo. Potrebno je samo malo dobre volje i vremena da bi vaša dekoracija uz minimalan trud i sredstva zablistala na blagdanskom stolu. Možete i kupiti gotovu košaricu koju ete posprejati

š a sposobnost da se kreativno izrazite na najbolji mo-

z l a tnim sprejem, dobro posušiti na zraku i provjeriti što se krije u vašim kutijama s ukrasima koje zasigurno uvate u ormaru.

Cvje arska spužva, crvena ukrasna traka, suhe gran ice iz vrta, malene kuglice za bor koje ete vezati uz pomo žice, poneki gotovi ukras, i aranžiranje može zapo eti.

Pustite mašti na volju i vjerujem da ete izraditi lijep i jednostavan boži ni ukras za vaš blagdanski stol. Dodajte još koju svije u ili Djeda Boži njaka i uživajte sa svojom obitelji u trenucima zajedništva i mira koji nam dolaze. (izvor: Žena.hr)

IŠ ENJE I ORGANIZACIJA

Za samo petnaest minuta – do blistavog doma Mislite da petnaest minuta za iš enje neke prostorije nije dovoljno? Možda ste i u pravu jer vjerojatno nije dovoljno za neko temeljitije iš enje, ali sigurno je dovoljno da prostorija izgleda uredno i isto vašim gostima ili je pak dovoljno za održavanje doma izme u dva ve a iš enja.

Ukoliko ete se prihvatiti detaljnijeg iš enja, tih petnaest minuta može vam poslužiti kako biste uklonili nepotrebne stvari ili pospremili razbacane stvari, uklonili stvari kojima nije mjesto u toj prostoriji, te ih stavili na svoje mjesto.

Pa, po nimo.

Dnevna soba Ova soba je za ve inu domova centralni dio gdje se okupljaju ljudi, druže, borave, pa i jedu. U nju ete vjerojatno primiti goste koji vam do u u stan. Zbog toga je vrlo važno da svaki dan utrošite do 15 minuta vremena na iš enje. Soba vam na kraju toga brzinskog iš enja treba biti idealna za primanje gostiju. Zapamtite, gosti ne e primijetiti neke ve e

nedostatke, koje ete možda vi vidjeti. Što trebate napraviti: - ukloniti ostatke hrane i posu a, novine, asopise i knjige, dje je igra ke, odje u, opuške ...

- urediti kau za sjedenje, poravnati prekriva e, jastuke, zavjese - ukloniti mrlje od hrane i pi a s namještaja ili ve e naslage prašine - prozra iti prostoriju.

Kuhinja Kuhinja može biti “najkriti nije“ mjesto u cijelo ku i jer u sekundi se može zaprljati, a potrebno je dugo iš enje.

Ako vam 15 minuta nije dovoljno da vam kuhinja izgleda pristojno i spremno za upotrebu, tada je vrijeme za neko temeljitije iš enje. No, ukoliko je redovito održavate, 15 minuta bi vam trebalo biti dovoljno: - da operete posu e ili ga stavite u perilicu - pospremite hranu ili bacite ostatke hrane i ostalog sme a - prebrišete radne površine, štednjak, pe nicu i sudoper

- prozra ite kuhinju.

- sme e sakupite u jednu vre u - maknite zaprljane aše, šalice, ostatke jela - prozra ite prostoriju.

Kupaonica Zahvaljuju i sredstvima za iš enje sanitarija, kupaonica može blistati u vrlom kratkom vremenu, ako je redovito (jednom tjedno) održavate. Što morate u initi: - ukloniti odje u i sme e iz kupaonice - poslagati ru nike na za to predvi eno mjesto, te sve kozmeti ke preparate da izgledaju uredno - prebrisati sanitarne površine da ne budu prljavi (s vodom ili odre enim sredstvom) - ukloniti prašinu, otpalu kosu i dlake - protresti kupaonski tepih

Spava a soba

- prozra iti prostoriju.

Dje ja soba Ako vam se ini da niste dorasli izazovu da pospremite dje ju sobu za 15 minuta, varate se. Neka vam djeca pomognu (ako mogu). Imajte na umu da dje ja soba ne treba blistati i biti savršeno uredna, nego

da izgleda više - manje pristojno. Što u initi: - Pospremiti razbacanu odje u i krevete - barem dio igra aka pokušati pokupiti ili složiti - sakupiti pobacane papire, knjige i poslagati ih na hrpu, isto vrijedi za bojice, lomastere ...

Ve ina ljudi upravo spava u sobu ostavlja za kraj, pa esto je i zanemarena, posebno ukoliko znate da vam gosti ne e ulaziti u sobe. No, morate zapamtiti da svoj životni prostor ne istite samo zbog drugih, nego prvenstveno zbog sebe, pa ne bi bilo loše da je pokušate što eš e brzinski pospremiti. Nakon toga bolje ete se osje ati u sobi i lakše opustiti i zaspati. Što trebate u initi: - pospremiti krevete i svu posteljinu - pospremiti odje u te staviti ostale stvari koje stoje vani u red - no ne ormari e rasteretiti od nepotrebnih stvari - baciti eventualno sme e i obrisati prašinu - prozra iti prostoriju, poravnati rolete i zavjese.

RECEPT tjedna

www.SAVJETI-hr.com

Rižoto sa šparogama

Pripremite se za Boži

Sastojci (broj osoba: 4) 0,5 dl maslinovog ulja 10 dag mladog luka 1 svežanj divljih šparoga 24 dag kvalitetne riže za rižota 2 dl bijelog vina (malvazija) sjeckani peršin

1 vre ica šafrana 1 dl slatkog vrhnja 4 dag ribanog sira parmezana

Postupak pripreme: Šparoge o istimo, luk nasjeckamo. U dubokoj posudi za rižota na ugrijanom maslino-

vom ulju propirjamo sjeckani luk i mekane vrhove divljih šparoga. Dodamo rižu, miješaju i je drvenom kuha om uz u estalo podlijevanje bijelim vinom. Za inimo solju, paprom i sjeckanim peršinom.

Pred kraj umiješamo šafran, slatko vrhnje i ribani sir.

Napišite estitke puno prije da iste mogu sti i na vrijeme na odredište.

Zapamtite da su pošte tijekom boži nih blagdana sporije. Ako putujete za Boži , rezervirajte avionske, autobusne ili karte za vlak im ranije da ipak uhvatite mjesto i jeftiniju cijenu karata. Ako putujete autom, na ite najbrži put do destinacije.

Ako morate otputovati, recite to svojim susjedima tako da vam pripaze na ku u ili stan. Obavezno sakrite skupocjene stvari. Podesite grijanje na minimum, tek toliko da cijevi ne zamrznu dok vas nema kod ku e.

Ako kupujete boži ne poklone, preporu uje se da ih kupite godinu unaprijed jer su najve i popusti u mjesecu sije nju.

14. prosinca 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Interijer hotela “Forsthaus” U jednoj šumi u gradu Ramsenu u Njema koj nalazi se jedna ku a. Ona je nekada bila zdanje za šumare, ali se ne koristi ve godinama. Stoga su njema ki arhitekti iz studija “Naumann Architektur” izveli prenamjenu ovog objekta u mali i predivan hotel s osam soba. Svaka od tih soba imenovana je i na vratima svake je ispisan citat vezan uz povijest ovog objekta. Kako bi stvorili poveznicu izme u koncepta modernog interijera koji su željeli posti i i momenta namjene koju je objekt nekad imao, arhitekti su se odlu ili na veoma interesantan izbor – odlu ili su primijeniti eksplicitan i zanimljiv element koji cijelom prostoru zasigurno daje prirodan predznak. Radi se o

ure uje: Bruno Kontrec

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

deblima u prirodnim oblicima i dimenzijama. Tako u svakoj sobi postoji jedan element koji izgleda kao da raste iz poda ili zidova. Poigrali su se i s predmetima kao što su ljestve, sanjke ili pak ku ica za ptice. Uz to, koristili su drvo etinja e kako bi naglasili njegovu strukturu i njegove greške, te na taj na in još više pridonijeli stvaranju kontrasta izme u arhitektonskih elemenata i elemenata opremanja. A dobili su izvanredan i moderan interijer s osje ajem za prirodnim resursima koji ga okružuju.

Fotogra ije: Zooey Braun http://www.zooeybraun.de/main. html http://www.fnp-architekten.de/

Moskovski penthouse Ekipa iz ruskog studija “Geometrics” izvela je ovaj elegantni interijer stambenog prostora u zgradi imena “Triumph Palace” u Moskvi.

Ovo ogromno zdanje sastoji se od tisu u stanova. Prostorom dominira drveni dekor i elementi u oker nijansi te se oni savršeno nadopunjuju. Detalji i odabir materijala veoma su interesantni i dovoljno nesvakidašnji, ali uklopljeni u savršenu cjelinu kojom je oblikovan ovaj prostor. Budžet, o ito, nije bio upitan budu i da se baš iz svih elemenata može iš itati raskoš. Iako je

moje skromno mišljenje da dizajn nije savršen, ipak smatram da je kompletan projekt izveden više nego odli no te stoga zaslužuje da se na e na ovom blogu. http://www.geometrix.ru/ http://en.wikipedia.org/wiki/Triumph_Palace

Živjeti na rubu

A rhitek tonsk i projek t stambene ku e naziva gŽivjeti na rubu h djelo je nizozemskog arhitekta Arjena Reasa. Njemu je zadan zadatak da izvede objekt na samom rubu grada koji se s jedne strane veže na urbanu cjelinu, a s druge strane na ruralno podru je, podru je bez objekata, poljima. Nadalje, zadatak je bio da i arhitektonskim elementima donekle poveže ove dvije cjeline.

Rezultat? Rezultat je neo ekivan, ali i više od toga. Što se ti e oblika objekta, tu je Reas išao na modernu i suvremenu verziju. Otvoreni volumeni, velike koli ine danjeg svjetla i velike površine. No, kada je u pitanju materijal za izradu, tu

je sasvim druga pri a. Reas je dotaknuo svojevrsni ekstrem kada je za vanjsku fasadu odabrao (i aplicirao) slamu. Naime, slama je materijal od kojeg su se nekada gradile ku e, ali i oblagali krovovi (to možemo sresti i na našem podru ju). Na taj na in arhitekt nije smišljao nove tehnike ve je koristio stare na gplatnu h suvremene arhitekture. Cijeli objekt gŽivjeti na rubu h djeluje organsko, živo, kao da diše. Taktilni moment ove ku e veoma je interesantan, a ona sama po sebi originalna i ono što je najvažnije – zadovoljila je sve zahtjeve. Interijer ku e u skladu je s njenom vanjštinom. Kombinacija modernih elemenata i dispozicije prostora u kombinaciji je s rustikalnim detaljima kao što su vidljive grede ili pak drveni pod.

Naravno, dominiraju bijela boja, drvni dekor i neutralne nijanse.

Ocjena bloga dizajn-interijera.com: 5+!!! http://www.arjenreas.nl/

Kolekcija “Rainbow” Predstavljam vam još jedan koncept namještaja, jedan od mojih novijih. Ovaj se put radi o kolekciji koja se sastoji od dva elementa. Jedan je horizontalno postavljen i njegove su dimenzije 1880 x 720 x 460 mm, a drugi je postavljen vertikalno i njegove su dimenzije 680 x 1920 x 460 mm.

Obase elementa sastoje od tri dijela

kod kojih postoji mogu nost izbora. Možete izabrati želite li otvoreni dio s policom, vratima, želite li dvije ladice ili pak njih etiri. Svaki dio može se izabrati zasebno, tako da postoji nekoliko desetina kombinacija. Vanjski dio korpusa elemenata površinski je obra en bijelim lakom u 30% glossa, dok je kompletan unut arnji dio, kao i police,

vrata i ladice (osim korpusa), izveden od MDF-a furniranog egzoti nom vrstom drva naziva “Rainbow Eucaliptus”, koji raste na nekoliko paci i kih otoka. Taj se furnir lakira transparentnim lakom u 80% glossa.

Napomena: budu i da je ovo za sada samo koncept, traži se zainteresirani objekt (bilo tvrtka ili pojedinac) kao investitor u ovaj produkt.

Dizajn: Bruno Kontrec za “estetikheretik”

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. prosinca 2010.

ODRŽAN tre i po redu Mesap Beauty 2

etrdeset i še šes te bogati prat prate privukli posje posjet Tre i po redu Sajam ljepote, zdravlja, kozmetike, nakita i vjen anja održan je prošli vikend u dvorani Mesapa u Nedeliš u. Ovogodišnji Mesap Beauty 2010. na 34 štanda ugostio je 46 izlaga a iz Me imurske, Varaždinske, Karlova ke županije te Grada Zagreba.

Uz izlaganje robe i usluga s podru ja mode, kozmetike, nakita, zdravlja i aktivnog odmora, vjen anja i svadbenih sve anosti, u dvodnevnom trajanju sajma usporedno su se odvijali brojni prate i sadržaji.

Osim u modnim

Na kraju tre eg po redu sajma “Mesap Beauty 2010.” dodijeljene su zahvalnice onima koji su bili zaslužni za bogati prate i program

Ovogodišnji Mesap

Beauty 2010. na 34

štanda ugostio je 46

revijama, predavanju o kozmetici, izradi frizura i cvjetnih buketa posjetitelji su mogli uživati u nastupu mažoretkinja, vatrenim plesovima, kao i prikazu što su nosile naše bake.

Sajam je otvorio zamjenik župana An elko Horvat, a na samom otvaranju nastupile su i mažoretkinje Nedeliš a i mezzosopranistica Blanka Tkal i , nakon ega je održana modna revija radova u enica Gospodarske škole akovec.

Revija vjen anica i svadbenih buketa I dok se prvi dan Sajma u programu moglo na i za svakog po nešto, drugi dan

izlaga a

Izložba skulptura kipara Miroslava Župan i a

eni buketi Osim vjen anica, predstavljeni su i svadb akovec koje su izradile u enice Gospodarske škole

Na ovogodišnjem sajmu “Mesap Beauty” postavljena je izložba skulptura kipara Miroslava Župan i a

Osim standardnih izlaga a i brojnih popratnih sadržaja, na Sajmu ljepote, zdravlja, kozmetike, nakita i vjen anja po prvi je put otvorena izložba. Rije je o skulpturama kipara Miroslava Župan i a iz Oku ana, koji u svojim radovima do arava istinsku ud i privla nost ženskog bi a, što je i razlog postavljanja njegove izložbe na ovogodišnji Mesap beauty. Kao što je kazao Zoran Pazman, ravnatelj Graditeljske škole akovec, ova izložba predstavlja zna ajan doprinos današnjem osje aju i doživljaju ženske ljepote.

14. prosinca 2010.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

2010. u Nedeliš u

šest est izlaga a ate i te i program etitelje prevladao je sadržaj namijenjen budu im mladenkama. Osim modnih revija vjen anica salona “Royal” i “Lidija”, predstavljeni su i svadbeni buketi koje su izradile u enice Gospodarske škole akovec, a mogla se kušati i svadbena torta koju je napravila slasti arnica “Slatka Ana”.

Na kraju tre eg po redu Sajma “Mesap Beauty 2010.” dodijeljene su zahvalnice svima koji su bili zaslužni za bogati prate i program Sajma ljepote, zdravlja, kozmetike, nakita i vjen anja. Tako su zahvalnice primile Nada Puklavec, predsjednica Udru-

namijenjen davao je sadržaj Dr ugi dan prevla kama budu im mladen

ge žena Puš ine, za modnu reviju “Što su nosile naše bake”, te Sabrina Blajda, Nikolina Makovec, Karmen Koroš, Katica Korunek i Ljiljana Škrobar iz Gospodarske škole

akovec, koje su zajedno sa svojim u enicima uložile doista velik trud kako bi i ovogodišnji Mesap Beauty bio bogat popratnim sadržajima. (hz, foto: Vrzan)

U programu nastupile Mažoretkinje Nedeliš e i plesa ice Livi Uz Mažoretkinje Nedeliš e, za plesni dio ovogodišnje sajma “Mesap Beauty” bile su zadužene i plesa ice Plesnog centra Livi. Dok su se u subotu predstavile atraktivnim trbušnim plesom i flamencom, u nedjelju su nastupili sportski plesa i i navija ice Livi.

e i i na elnik op in otvorenju su bil lko Horvat, a na n e cu An Ka o na ljk pa Že žu a e zamjenik i predsjednik Vij Sajam je otvorio en Horvat, kao Nedeliš e Mlad

Što su nosile naše bake U organizaciji Udruge žena Puš ine održana je modna revija na kojoj je bilo predstavljeno što su nosile naše bake. Od same spava ice do radne i sve ane odje e koje su naše bake nosile u odre enim prilikama prikazane su na nesvakidašnjoj ali veoma zanimljivoj modnoj reviji.

Osim odje e, koja se nosila u odre enim situacijama, žene su vjerno prikazale i pripadaju e rekvizite, kao i obi aje tog vremena. Nakon modne revije predstavila se vokalna skupina Udruge žena Puš ine, koja je izvela dvije rijetko izvo ene me imurske pjesme, “Približavle nam se no ka” i “Marija se majka trudi”.

sajma “Mesap za plesni dio ovogodišnjeg Uz Mažoretkinje Nedeliš e, a ice Plesnog centra Livi ples i žene zadu su bile Beauty”

12

14. prosinca 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Strah od pauka

Vrijeme darivanja

Ve godinama, pa moglo bi se re i od ranog djetinjstva, imam strah od pauka. Dovoljno je da ga vidim ili ak i ako sliku vidim pa da mi se javi veliki strah.

Kako da si pomognem?

Strah od pauka kakav ste opisali upu uje da se kod vas vjerojatno radi o psihi kom poreme aju koji se naziva fobija.

Fobija je takav psihi ki poreme aj koji poga a ljude obaju spolova i svih uzrasta. Konkretan oblik fobije odre uje se tijekom života, sklonost njoj ima genetsku podlogu.

Fobija je bolestan strah povezan sa snažnom anksioznoš u, dakle doživljava se intenzivan strah koji je vezan uz konkretnu okolnost (životinja, stvar, pojava).

Prilikom kont ak t a s predmetom fobije, kod fobi ara najprije dolazi do snažne stresne rekacije koja je jako neugodna i koja izaziva patnju a potom se javlja strah. Dakle strah se kod fobi ara ne javlja primarno nego se primarno javlja stresna reakcija na konkretnu okolnost. Fobi ar e da bi izbjegao tu patnju pokušavati izbjegavati tu konkretnu okolnost.

Kod vas fobiju izaziva pauk. Dakle, vi prilikom susreta s njim na bilo koji na in dožvljavate patnju koja je pra ena, kako ste naveli ga enjem, mu ninom, poja anim znojenjem ubrzanim disanjem, pritiskom u prsima i lupanjem srca. Pošto znate da pauk u vama izaziva takvu patnju vi izbjegavate svaki kontakt s njim bilo u živo bilo u slika-

ma ili bilo emu što vas na njega podsje a. Što se ti e terapije, zna i na ina lije enja u nekim vrstama fobije može se primijeniti t z v. me t o d a desenzitizacije a to zna i cilj je da se tom metodom smanji osjetljivost ili do e do prestanka osjetljivosti odnosno otupljivanja na fobi ni podražaj. Naime, kod toga se pacijent izlaže situaciji ili predmetu koji izaziva fobiju primjerice pauku, mišu, visini i dizalu. Ishod lije enja ovisi u kojoj mjeri i intenzitetu se fobi aru javljaju stresne reakcije, je li fobi ar zauzima prema njima distancu i kakav je psihološki mehanizam obrane kakav posjeduje ve ina zdravih i otpornih ljudi.

Ako su stresne reakcije manjeg intenziteta onda terapija desenzitizacije ima znatno povoljniju prognozu.

Zatim u lije enju se koristi psihoterapija (razgovorna terapija) koja ublažava tegobe i kod najtežih slu ajeva, jer terapeut daje potporu (suport) pacijentu i pokazuje razumijevanje.To fobi aru daje hrabrost, pokazuje mu da u svojoj patnji nije sam i da ima nekoga kome se može požaliti. Što se ti e medikamenata, koji se uglavnom ordiniraju kod kroni nih fobi ara, zna i u veoma teškim slu ajevima fobije daju se antidepresivi i sedativi. Ove zadnje ordiniramo u slu ajevima akutne krize.

Zna i, moj savjet je da se svakako, im prije javite na pregled kod psihoterapeuta koji e odrediti na in lije enja i sigurno e vam pomo i.

Jesu li se napunile o iš ene ižmice vaše djece?

Kakvim se ove godine pokazao Sveti Nikola ovisi o darežljivosti odraslih, o tome kako su djeci objasnili i pokazali što zna e rituali darivanja. Jeste li uop e o tome mislili prije utr avanja u du ane svih vrsta i boja? Mislim si da ipak nije kasno održati malo predavanje o potroša koj maniji jer još stignete obuzdati prosina ku groznicu iji je glavni simptom sasvim nepotrebno mahnitanje onim ega najmanje imamo – novcem. Ako ve ranije niste pokvarili vašu djecu prevelikim poklonima, njima je od simpati nog djedice, kao i od onog koji e sti i u snježnim saonicama za dva-tri tjedna, dovoljno tek nekoliko slatkiša ili skromna igra ka. Kad se dobiva dar lijepo je imati osje aj da smo nekome jako važni u životu i zato nam se obra a znakom pažnje i ljubavi. Ve ina takvih darova ipak ne leži na policama supermarketa, nego negdje u vašem postupanju prema onima koje volite i darujete. Tome se u i od malih nogu, a u današnje vrijeme postaje teško osmisliti te rituale kao male osobne radosti kad nas

tako zatrpavaju gotovim, više ili manje kvalitetnim, ali ipak konfekcijskim rješenjima.

Zar se niste zasitili, još vam se nije sve to skupa smu ilo?

Ako je, priznajte si i odahnite, pa krenite u male a dragocjene promjene u pristupu blagdanskom darivanju. Poklonite nešto što ste sami izradili, napravite neki dobar posao umjesto nekog koga e to razveseliti, otpjevajte mu pjesmicu, odvedite ga u kino ili na bazene, ispecite omiljeni kola , i neka to sve još bude tako aranžirano da onaj koga darujete padne s nogu od dragosti ili iznena enja...

Meni sad pada bezbroj ideja (ali vam ne u re i, razmislite i sami) najneobi nijih i posebnih darova koje bi vaša djeca, ali i ostali koje volite i darujete mogli pamtiti i stalno tražiti nove...I vas darivati na sli an na in, jer lijepo i dobro se želi uzvratiti. Zato usporite, ne tr ite po du anima. Tamo je tako dosadno i predvidivo. Priznajte da je naporno. I skupo. ak i kad potrošite samo malo novaca jer spr kate na drangulije, one ve nakon par minuta nikoga ne zanimaju i nikome ništa ne zna e.

A zar zato darujete?!

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Oporavak nakon moždanog udara Moždani udar akutno je neurološko stanje, a nastaje zbog poreme aja cirkulacije i nedostatka opskrbe odre enih dijelova mozga kisikom i drugim hranjivim tvarima.

Rezultat toga je ošte enje dijela mozga i ošte enje funkcija kojima upravlja ošte eni dio mozga. U inci moždanog udara mogu biti blagi, ali i vrlo ozbiljni, a to ovisi o veli ini i lokalizaciji moždanog ošte enja, mogu nosti uspostavljanja ponovne cirkulacije u zahva enim dijelovima te preuzimanju te preuzimanju ošte enih funkcija od strane sa uvanog dijela mozga.

Oporavak nakon moždanog udara ovisi o dobroj njezi, op em zdravstvenom stanju i kondiciji pacijenta, njegovom karakteru, emocionalnom stanju, ali i potpori njegove obitelji. Posljedice moždanog udara pogubne su, a budu i da se javljaju u sve mla oj populaciji, nije samo zdravstveni, nego i socioekonomski problem. Kod nas je moždani udar na prvom mjestu po uzroku onesposobljenosti.

ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTERAPIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

Mozak je u ovo doba u svijetu još uvijek velika enigma. Zahtjeva dugotrajno zbrinjavanje u specijaliziranoj neurološkoj ustanovi, a poznato je kako je kod nas takva praksa nepopularna.

Pacijent se u najskorije vrijeme otpušta iz ustanove na ku nu njegu, a nisu svi ljudi stru no osposobljeni.

Simptomi moždanog udara mogu biti: utrnu e, slabost, oduzetost jedne strane tijela, poreme aj govora, gubitak ravnoteže, vrtoglavica, zamagljenje ili gubitak vida na jednom oku, nagla i jaka glavobolja pra ena povra anjem. Lije enje se provodi u odgovaraju oj ustanovi ovisno o vrsti moždanog udara gdje pacijenti dobivaju speci i ni tretman i terapiju.

Uz sve to, ili da bi se ubrzao oporavak što kvalitetnije i brže postoji bioterapija koja vam je na dohvat ruke. Možete nazvati broj telefona, bez SMS-a 098/1347-031 i kvalitetno odstraniti svoj problem. Želim vam dobro zdravlje.

OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 tel. 311-160 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 ŽUPANIJSKI ODBOR ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA, Ru era Boškovi a 2, akovec tel.374-254 INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije) tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

14. prosinca 2010.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lifestyle PITAJ za zdravlje - Psihoterapija nije samo za “bolesne”, nego dapa e za “zdrave”

ZA NJEGA

Za uspjeh veze prilagodite se njenoj inteligenciji Ako želite osvojiti neku djevojku, a potom imati i dobru vezu, morate se prilagoditi inteligenciji svoje djevojke. Inteligencija nije bitna za uspjeh veze, ali ponekad može biti bitno kako se vi prema njoj postavite.

ili nešto sli no. Klju no je razgovarati o njenim interesima, strastima ili znanju. Nemojte se koncentrirati na pri e o inteligenciji, nego na podru ja koja je zanimaju i o kojima želi pri ati. Koncentrirajte se na nju, a ne njenu inteligenciju. Ljudi op enito vole pri ati o onome što vole i im se bave.

- Naglasite njenu privla nost, ljepotu Ok, ona je inteligentna. To je ve jasno. No, pokažite joj da vas i fizi ki privla i, a ne da je samo osoba s kojom možete o svemu razgovarati. Ve ina žena voli kada im kažete da su lijepe ili istaknete nešto što vam se svi a na njoj. Izbjegavajte standardne i lažne izjave, držite se onoga što vam se stvarno svi a na njoj. Sigurno e odmah shvatiti ako izmišljate komplimente.

Pametna djevojka - Nemojte naglašavati njezinu inteligenciju Ako djevojka s kojom izlazite ima visok IQ, pri tome ne mislimo da je prvo vodite na testiranje, nego zaklju ite da je inteligentna, nemojte to naglašavati. Takve djevojke toga su svjesne i naviknute su da je njihov mozak zna ajno oru e, sli no kao što su zgodne djevojke svjesne svog izgleda i koliko se on primijeti. Komplimenti o inteligenciji, poput “kako si pametna“ ili e joj biti dosadni i naporni, ili e poticati aroganciju.

Ako takva djevojka ne smatra sebe “pametnom“, iako to možda objektivno jest, takav komentar opet e biti loš jer e ga smatrati provokacijom. Fokusirajte se na druge aspekte takve djevojke.

- Pustite je neka pri a o svojim iskustvima Vrlo esto takve su djevojke imale negativnih iskustava u životu zbog svoje sposobnosti, vjerojatno su ih zvali štrebericama, pametnjakovi kama

Ne tako pametna djevojka - Nemojte da se osje a glupo Ako djevojka nije baš pretjerano pametna, ima neke druge sposobnosti koje vama odgovaraju i koje vam se svi aju. Ali nikada nemojte spominjati da se u nešto ne razumije. Za mnoge stvari iskustvo može nadokna-

Psihoterapija ili zdravi duh za zdravo tijelo

diti inteligenciju, stoga nemojte to zanemariti. Ako slu ajno upotrijebi pogrešnu rije , pokušajte joj suptilno objasniti zna enje te rije i ili recite da ete zajedno provjeriti što to ustvari zna i. Sli no je i s pravopisnim pogreškama.

Fokusirajte se na njeno u enje, na prilago avanje i na sve pozitivne pomake.

- Ne koristite obrazovanje kao argument Nemojte donositi odluku samo na temelju njenog obrazovanja. Svi znamo da ima glupih osoba koje su završile akultet i pametnih sa srednjom školom.

Ako vi imate viši stupanj obrazovanja, nemojte to naglašavati.

Posebno ne u kontekstu: “Ti se u to ne razumiješ”, “Nisam pitao tebe za savjet jer to nije tvoja razina“ - takve re enice više govore o vama nego o njoj.

- Naglasite njene uspjehe Iskoristite trenutke njene briljantnosti i pohvalite je. Komplimentirajte dobro obavljenim poslovima, ma kako se vama inili malima.

- Recite joj da je lijepa Komplimentirajte njenom izgledu, ali iskreno. Ve ina djevojaka voli uti da je privla na osobi koja im se svi a. Ako se pokušavate koncentrirati samo na pamet, pomislit e da vas ne privla i. (preuzeto s portala: M stil)

MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos

Boži ni party Boži nam stiže uskoro, a ako ste dobili pozivnicu za neki od boži nih partyja, ondasamsigurna onda sam sigurna ži nihpartyja da razmišljate što obu i. Dajem vam nekoliko modnih savjeta kako zablistati.

Osnovni stil ovog Boži a je biti jednosta-

van, a elegantan.

Pokušajte ne obu i nešto neudobno. Odaberite kombinaciju iz cijelog spektra duginih boja kojima ete stvoriti vlastiti stil za boži ni domjenak.

Izbjegavajte blještavu i treperavu odje u jer je ona rekla zbogom ovog Boži a. Tako er odabranu kombinaciju nemojte “uljepšavati“ svjetlucavim narukvicama i ostalim modnim dodacima. Pravi su pogodak crne ili bijele kombinacije s hla ama ili suknjom.

Od modnih dodataka odaberite stilski remen da naglasi kla-

Psihoterapija je metoda lije enja psihološkim putem. Iako za svaki odnos izme u lije nika i bolesnika možemo re i da ima sastavnice psihoterapije, ipak se odlu ujemo govoriti o psihoterapiji kada psihoterapiju provodi dobro educirani psihoterapeut.

Cilj je psihoterapije omogu iti unaprje enje psihološkog unkcioniranja bolesnika, njegov psihološki rast i razvoj, i na taj na in umanjiti osje aj bolesti i omogu iti izlje enje.

Postoje brojne psihoterapijske škole koje se me usobno razlikuju po na inu djelovanja i koje svoje psihoterapijsko djelovanje usmjeravaju na razli ite psihološke, ali i druge procese, sociološke i kulturološke primjerice. Novostvoreni odnos izme u psihoterapeuta i osobe u psihoterapiji osnova je psihoterapije. Podržavaju e i poticajno okruženje omogu uje da terapijska intervencija terapeuta padne na “plodno tlo” i uz “rad na sebi” osobe u psihoterapiji

si nu crnu i bijelu i zaokružite s trendy izmama ili gležnja ama s potpeticom. Što se ti e haljina, najbolji su izbor tzv. koktel haljine duljine do koljena. Od boja odaberite boži nu crvenu, crnu, bijelu, zelenu ili zlatnu. Mašna kao ukras haljinu e u initi zanimljivom i živom, a tako er možete dodati i crne tajice za sofisticiran izgled.

Za završni dojam nabacite široki osmjeh i veselite se uz svoje najdraže!

dovede do strukturnih promjena i psihološkog i emocionalnog rasta. Tako odnos izme u psihoterapeuta i osobe u psihoterapiji postaje osnova za uklanjanje poreme aja u doživljavanju i ponašanju, osnova za promjenu nekih dijelova osobnosti koje prije e ili otežavaju cjelovito doživljavanje samoga sebe. Psihoterapijska seansa postaje dakle mjesto upoznavanja stvarnog sebe.

Postoji mnogo razli itih psihoterapijskih škola i pravaca, kao što postoji još i više razli itih psihoterapeuta. Ono što suštinski lije i u psihoterapiji to je upravo zreliji i slobodniji odnos stvoren uz zrelijeg i podržavaju eg, ali i poticajnog psihoterapeuta. Svatko tko želi rasti i razvijati sebe i svoje odnose, i živjeti zdraviji i slobodniji život u ravnoteži sa svojom okolinom i samim sobom, pravi je kandidat j za psihoterapiju.

Psihoterapija danas nipošto nije rezervirana samo za bolesne.

Mario Mikulan, dr. med. psihijatar, psihoterapeut Ne postoji osoba koja nije kandidat za psihoterapiju. I dok se drži da neki s godinama uvijek iznova dostižu nove razine svoje psihološke zrelosti, drugi uporno tapkaju na mjestu i žive svoje komplicirane i neslobodne živote. To vrijedi naravno za sve ljude, pa i za neke “psihoterapeute”. Vidio sam na Forumu. hr zanimljiv komentar o tome.

Jedan je sudionik Foruma komentirao u tom smislu slijede e “ ...I još u biti bezobrazan pa pripomenuti da neki ljudi imaju psihoterapijski talent iako nisu psihoterapeuti, a nekim psihoterapeutima on stalno izmi e.”

TEHNO ZONA

Parrot MKi i Apple iOS4 kompatibilnost Zajedni kim naporima razvojnih timova Applea i Parrota uspješno je riješen problem reprodukcije glazbe u digitalnoj kvaliteti putem Apple priklju ka koji se pojavljivao u prvim verzijama iOS4 za iPhone i iPod Touch. Parrot MKi serija autoinstalacija je kompatibilna sa svim mobitelima i omogu uje hands ree razgovor putem Bluetootha za potpuno sigurnu vožnju. Dvostruki mikro on brine se za vrhunsku kvalitetu razgovora, kao i posljenja generacija DSP-3 algoritama za poništavanje buke i jeke u vožnji.

Imenik iz mobitela sikronizira se nakon uparivanja, uklju uju i i otokontakte.

Zabavnu vožnju osigurava reprodukcija glazbe: direktno s mobitela A2DP

Bluetooth streamingom, ili putem priklju ka za iPhone/iPod kojim se ujedno i puni njihova baterija, te USB priklju ka za memorijski kljuc s MP3 datotekama ili 3,5 mm RCA konektorom za bilo koji analogni izvor zvuka. Pregledavanje i odabir pjesama, playlista, izvoda a ili albuma, odnosno kontakata iz imenika omogu uje monokromatski Blue OLED ekran MKi9100, a 2,4’ kolor TFT dot matrix ekran Parrota MKi9200 opremljen je i utorom za SD-memorijsku karticu za još više glazbe, a prikazuje otokontakte te cover albuma koji slušate, kao i postavljanje pozadinske slike (wallpapera). Beži ni daljinski upravljac omogu uje kompletnu kontrolu nad svim unkcijama uklju uju i tele oniju te odabir i reprodukciju glazbe.

Upravlja se može postaviti bilo gdje u automobilu, pa ak i na volan. Glasovna kontrola - tehnologija Text-to-speech omogu uje sintezu glasa za “ itanje“ imena iz imenika. Maloprodajna cijena: Mki9000 – 1149 kn; Mki9100 – 1399 kn; MKi9200 - 1799 kn.

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. prosinca 2010.

Komentari Talentom do savršenstva

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Koliko još Luka i Miroslava?

Nakon jednog od redovitih izlazaka srijedom, po izlasku iz kluba na Ribnjaku, sjedamo na klupu da izvije amo kuda dalje.

Ho emo li ku i ili produžiti nekuda, zameziti burek ili topli sendvi , na tramvaj ili pješke – uvijek iste dileme oko kojih se moglo raspravljati do preksutra. Da, moglo se, da ovaj put raspravu nije prekinula tu njava s klupice do.

Poput tornada, stvorila se ni iz ega, i pred našim o ima razbuktala se u masovku gdje više nije bilo bitno tko je zapo eo i koga se tu e, bilo je bitno samo da se udara, pa su batine pokupili i oni koji su tu njavu nastojali sprije iti, ak i cure koje su se naivno pokušale uplesti. Sve je trajalo vrlo kratko, a nakon ne ijeg urlika da stiže policija svatko bježi na svoju stranu, a na podu ostaje de ko u prugastoj vesti, u fetus položaju.

Prilazimo, pomažemo da se digne, u šoku je i traži svoje nao ale. Tražimo i mi, a onda stiže glavni krvnik masovke u bijeloj strganoj majici, priklju uje se potrazi za nao alama i kao da je upravo uronio u Jordan i o istio se svih grijeha, kaže da nikada ne bi nasrnuo na ovjeka koji nosi nao ale. Gledamo se u udu, prešutno se pitaju i tko je tu lud.

Saznajemo da je s de kom s nao alama bio i prijatelj, no uspio je pobje i. Pronalazimo ga na sigurnoj udaljenosti, na dje jem igralištu. I on je u šoku.

Kojih 45 minuta nakon nasilni kog tornada stižu Bobi i Rudi, pa izvornim ‘rvackim iz škole barba Luke pitaju što se desilo.

Pokušavamo objasniti, svatko sa svojim vi enjem i pokojim novim detaljem. Pišu i pokoju kraticu u inspektorski notezi , o igledno shva aju da bi i oni radije na burek ili topli sendvi , križaju napisano i odlaze svojim putem. Žrtve ovog napada bili su sasvim normalni i pristojni de ki, brucoši iz Nove Gradiške. Pokušavaju rekonstruirati doga aj i

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

prona i uzrok tu njave. Ali, ne mogu. Još sljede i dan, nakon prospavane no i, šalju sms s pitanjem znamo li mi što se doista dogodilo. Bilo smo tamo, ali – nemamo pojma.

Ovo je samo jedna scena koju sam doživjela na vlastite o i, a rijetko je koji izlazak prošao bez da smo naišli na sli nu situaciju. Kako su nama provincijalcima pri ali starosjedioci glavnog grada, nekako je oduvijek bilo normalno da se svako malo popuši pokoje batinanje. Kvart protiv kvarta, panker protiv nacija, Zagreb protiv Splita, doma i protiv dotepenci. Muška populacija tijekom svog je odrastanja znala kojim se putovima smije, a kojim ne smije kretati, s kime se smije, a s kime ne smije zate i u društvu.

Danas se možda više radi na edukaciji i prevenciji, mlade se od malena u i da nasilje nije prihvatljivo, ali kao da sve djeluje kontraproduktivno, kao da smo ostali u tom nekom vremenu kad su Bobi i Rudi na još jednu kvartovsku tu njavu samo prekrižili zapisano u notezi u i uputili se na pono ni zalogaj i . Kako je pobogu ikada bilo normalno, i zašto je i danas za ubojstvo premla ivanjem mogu e pro i bez adekvatne kazne? Koliko još Luka i Miroslava mora izgubiti živote zbog nekakvih gluposti kao što je sitniš za pivu ili frizura? Ne znam, ali bojim se da je samo pitanje vremena kada emo to saznati iz još jedne crne kronike.

Kaže se da svatko ima talent za nešto, samo to treba otkriti. Tako er kažu neki da je za uspjeh potrebno oko 5 posto talenta i oko 95 posto vježbe. Iskreno ne znam bih li se u potpunosti složila s time.

Naravno da vježbom i trudom možemo posti i puno, ali talent je onaj koji nas ini boljim od naše konkurencije. “Uspjeh se mjeri usporedbom s drugima. Da bi se netko mogao nazvati uspješnim, mora postojati mnoštvo onih koji nisu uspješni.“ Talent je ipak onaj dio kojim se isti emo u gomili, stoga zaista ne bi bilo fer re i da smo svi nadareni.

No, opet, s druge strane, u svakom od nas leži neka vještina, koju vježbom možemo dovesti gotovo do savršenstva. Ali potpuno savršenstvo ipak zagarantirati može onaj posljednji djeli koji nedostaje, nazvan darovitost.

Ukratko, iznenadila me injenica kakve talente Hrvatska ustvari ima. Naime, prošli petak uspjela sam uloviti malo slobodnog vremena, a s obzirom na naš nerijetko loš televizijski program, bila sam na neki na in “prisiljena“ pogledati inale showa “Supertalent“.

I, moram priznati, nisam nimalo razo arana.

Država, grad, selo Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

Iako nisam pratila prijašnje emisije, stoga ne znam kakvi su bili ostali kandidati, iznenadile su me pojedine to ke onih koji su ušli u inale. Djevojka zaraznog smijeha i predivnog glasa - Viktorija, kao i njezine konkurentice Petra i Antonia vjerujem da nikog tko je gledao show nisu ostavile ravnodušnim. Plesnim to kama kandidati su pokazali svoju kreativnost, dok su pjeva i svojim glasovnim mogu nostima doista posramili brojne pripadnike hrvatske pa i svjetske glazbene scene.

Iako ovakve emisije ponekad bivaju kritizirane s razli itih strana, o ito su jedna od rijetkih prilika da mladi ljudi predstave svoj talent i možda njime postignu nešto više. No, bilo kako bilo, u svakom slu aju, drago mi je da se u vrijeme izvrnutih vrijednost negdje ipak još uvijek cijeni umjetnost u pravom smislu te rije i.

Samo mi je djelomice povod naslovu i pisanju emisija koju pod ovim nazivom ure uje i vodi Miroslav Škoro, koji mi je osobno puno bolji pjeva nego voditelj ove emisije, koja po mojem ali i mišljenju mnogih ljudi nema poruku, da ne kažem da je bez veze.

U toj i takvoj emisiji sudjeluje i Grad Mursko Središ e koji me, moram priznati, nije impresionirao, ali ni razo arao.

Ovome razo arao dajem zna aj jer živim u Murskom Središ u i o njegovim gra anima ne znam samo ono “kaj ne em znati”.

Naime, puno žitelja (sre om, ne i ve ina) Murskog Središ a nije i ne želi prihvatiti injenicu da je Mursko Središ e grad, što pokazuju svojim gotovo svakodnevnim ponašanjem.

Od verbalnih poruka: “Ma kakši grad, obi na selendra, bole prvo selo nego zadnji grad”, preko bahatog, gotovo barbarskog ponašanja pojedinaca, do bezobzirnog parkiranja vozila na trotoarima (nogostupima) pred ulazima u bezbrojne ka i e i trgovine.

Upravo u tom dijelu, dakle, parkiranju i bahatosti voza a, svakodnevno se vidi da ti ljudi nisu “gra ani” nego nešto sasvim drugo.

Pred pekarnicom, kladionicom, Jamom, Artom, ljekarnom ..., na nogostupima, radnim danom, nedjeljom i blagdanom parkirani su uglavnom “debeli auti”, kako mercedese, audije i druge “mrcine od auta” naziva radijska kolegica Jasna.

Pješaci, da bi mogli prolaziti, moraju kro iti na prometnicu, ponekad i me udržavnu i tako opasnosti izložiti sebe i druge.

Isto tako mnogi biciklisti ne koriste pješa ko - biciklisti ke staze (PB) na koje je utrošeno stotine tisu a kuna, nego se voze

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

kolnikom, pa makar i poginuli, samo da nisu na PB stazi, jer kao ... “kaj su ju naprajli, ja se vozim kud se o em, kud sam se na leta vozio, i ve se vozim”.

I još ima puno toga iz ega je vidljivo da mnogi Središ anci i njihove družice na cijene i ne priznaju grad i da su u svojim glavama ostali ... Ne u re i seljaci, jer i seljaci priznaju sebe i svoju sredinu.

Državu (samostalnu Hrvatsku) ne priznaju, odnosno priznaju je samo kad moraju, zbog papira i sli no. Dakle, nije im svetinja ni država ni grad ni selo.

Najsvježiji primjer! U subotu je sve ano u promet puštena Poljska ulica, moderna i ure ena, na što je potrošeno skoro pola milijuna državnih, gradskih i prora unskih kuna. Na sve anost je iz ove ulice došlo etvero ljudi. Iz cijelog grada, izuzmemo li Puha ki orkestar, gradske elnike, goste, uzvanike i novinare, te predstavnice udruga, tek desetak ljudi. Ni država, ni grad, ni selo nisu im vrijednosti, da ne kažem svetinje. Ponavljam, manjem broju žitelja, ali iritiraju em, koji baca lošu sliku o gradu.

AKOVE KI espresso by Bibi

Najbolje stvari u životu su besplatne!

Tko kaže da majke dojilje nemaju društveni život?

Ne samo da ih 24-satno druženje s najsla im sisavcem na kugli Zemaljskoj ini najdruštvenijim bi em ikad, ve imaju i svoje “kružoke“ – grupe za potporu dojenja, gdje s drugim dojiljama razmjenjuju iskustva vezana uz dnevne i no ne “hranidbene“ aktivnosti.

Pa mi recite onda: koliko društveniji od toga ovjek može biti?

Op e je poznata stvar da je maj ino mlijeko savršena hrana za dojen e, što zbog prehrambene i zaštitne uloge, što zbog idealne dostupnosti, što zbog cijene od 0 kuna. Baš kak’ se i veli: najbolje stvari u životu su besplatne! Kako nezgodno što neke majke u nedostatku iskustva prerano odustanu od dojenja i prerano

ostanu bez svega nabrojanog. Upravo zato u ovim grupama za dojenje, koje se u akovcu i okolici zahvaljuju i ustrajnim patronažnim sestrama sastaju ve 12 godina, tisu u je dojilja kroz ugodna druženja zatražilo savjet ili jednostavno samo razmijenilo svoja iskustva. Susret se obi no održi kod one majke dojilje koja ponudi svoje doma instvo. Ugodna doma a atmosfera k’o stvorena za male “sisoljupce“.

Nedavno se ovak va grupa održala i kod moje prijateljice u Šenkovcu, gdje su se majke sa svojom djecom usprkos velikom snijegu okupile u lijepom broju te pro a kale vru e dojena ke teme. Potaknuta time, zavirila sam u svoju škrinjicu sje anja i izvukla ilmi iz 1999. g. o mojem

prvom susretu s grupom za potporu dojenja koji se održao kod majke Marine i sina Tomice. Zamislite samo kako je napeto i veselo bilo u istoj prostoriji s gladnim malim halapljivcima kojima je maj ino mlijeko bilo ne samo garancija za dobar san ve i za uspješno napredovanje u rastu i razvoju. Zijevali su u potrazi za mlije nom “loptom“, sisali ne stižu i usput gutati tu maj inu deliciju pa se “zahlikavali“, bljuckali i štucali, spavali, smijali ili plakali. Milina od dojena kih životnih preokupacija!

A mi, majke u žaru razmjenjivanja iskustava, nismo se mogle “zgasiti“.

Smatram da su ovakve grupe okosnica socijalizacije tih mladih života i da su potrebne koliko bebama toliko i majkama.

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

Kad si svoj me u svojima, svaka je tema normalna, a svaki problem rješiv. akovec kao Grad - prijatelj djece brine da njegovim najmanjim stanovnicima ne bude uskra eno pravo na adekvatnu prehranu i kroz ove grupe poti e majke da ustraju u tome.

No, prije svega najpotrebnija je dobra volja, a barem nam to kao majkama ne nedostaje.

14. prosinca 2010.

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

mt

Dobro je znati 15 37

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

16

14. prosinca 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja po proizvo a ima 1.1. - 30.11.2010.

Proizvo a 1 Opel 2 Volkswagen 3 Renault 4 Chevrolet 5 Peugeot 6 Hyundai 7 Škoda 8 Ford 9 Citroen 10 Kia 11 Toyota 12 Mazda 13 Suzuki 14 Dacia 15 Nissan 16 Seat 17 BMW 18 Audi 19 Mercedes 20 Fiat 21 Honda 22 Volvo 23 Smart 24 Lada 25 Mitsubishi 26 Alfa Romeo 27 Lancia 28 Mini 29 Saab 30 Subaru 31 Ostali UKUPNO

koli ina udio, % 4427 12,51% 3857 10,90% 3088 8,73% 2938 8,30% 2517 7,11% 2062 5,83% 1973 5,58% 1861 5,26% 1754 4,96% 1124 3,18% 1055 2,98% 1050 2,97% 1034 2,92% 975 2,76% 823 2,33% 761 2,15% 731 2,07% 694 1,96% 669 1,89% 647 1,83% 510 1,44% 153 0,43% 126 0,36% 94 0,27% 75 0,21% 68 0,19% 55 0,16% 44 0,12% 39 0,11% 39 0,11% 139 0,39% 35382 100%

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 BS

8,82

Super plus 98

8,87

Super 100 BS

8,87

9,26

Eurodizel BS

8,05

8,05

LPG auto plin

5,30

5,30

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 10. prosinca 2010.

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

SKUTERI POPUST !!!

POPUSTI NA SKUTERE 2008. I 2009.g. !!!

PIAGGIO ZIP 50 2T 2009.g.

PIAGGIO NRG 50 - 2009.g.

PIAGGIO ZIP 50 4T 2008.g.

GILERA STALKER 50 2008.g.

KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠ A, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

Tri nagrade za Citroën DS3 Najnov ija k reacija Marke, Citroën DS3, osvojio je francuske, norveške i engleske žirije. Najprije su mu francuski tiskani mediji dodijelili 22. studenog po asnu nagradu “Automobil godine 2011.”

Tako er je osvojio naslov «Automobil godine 2011.» u organizaciji norveških medija Dagbladet i Vi Menn. Citroën DS3 dobiva još jedno priznanje «Automobil godine» od strane engleskog asopisa Top Gear. Tri priznanja kojima se nagra uju smjelost i kreativnost kao prepoznatljive karakteristike Marke.

K ao v jerodostojan primjer Creative Technologie, model Citroën DS3 raspolaže vrstim argumentima. Od po etka prodaje naru eno je više od 55.000 primjeraka.

Novi Citroën DS3 uvodi briljantnu liniju automobila DS, namijenjenu kupcima koji traže odre en stil, osje aj u vožnji, dizajn i pro injenost. Stil automobila je privla an, ali istovremeno ekskluzivan, zahvaljuju i istaknutoj personalizaciji koja omogu ava prilagodbu automobila željama kupca.

Dinami ne performanse savršeno spajaju u inkovitost i bezbrižnost u vožnji. Zahvaljuju i inteligentnom dizajnu, ovaj svestrani model ugodan je u svakoj situaciji.

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend 5 vrata, 2010.,hot magenta, servo, ABS, el. podiza i, dalj. centralno, klima, alu felge, maglenke, zatamnjena str. stakla Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend 2010., zlatna automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI 2000., žuta vu na služba, spuštanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Pripremite svoju Toyotu za jesen i sigurnu zimsku vožnju Da bi voza i Toyote bezbrižno ušli u hladnije razdoblje godine njih je Toyota pripremila posebno prilago enu ponudu sezonskih artikala i usluga. Ovogodišnja ponuda je najbogatija do sada s obzirom da je ove godine ponu eno 18 skupina proizvoda s popustima 25 i 30 posto. Pored kompletiranih zimskih kota a (naplatak+pneumatik) pripremljen je bogat izbor sezoni prilago ene dodatne opreme kao što su krovni nosa i, krovni kov ezi

itd. Najjednostavnije i najsigurnije je svojeg metalnog ljubimca odvesti na pregled u ovlašteni Toyotin servis. U ovlaštenim servisima e se napraviti preventivni pregled vozila u 26 klju nih to aka za 75 kuna (poklon uz pregled: Toyota De-Icer spej za brzo odmrzavanje zale enih stakala, brava…) i voza u predati kompletan izvještaj o stanju njegovog vozila. Više informacija potražite u svim Toyotinim ovlaštenim servisima ili na www.toyota.hr.

TEST: Citroën C3 1,6 Vti Exclusive

Nova dimenzija C3

Novi C3 je zanimljiv automobil s posebnostima karakteristi nim za Citroën. Isprobali smo izvedbu s najsnažnijim benzinskim motorom i raskošnim exclusive paketom opreme Ve se na prvi pogled može re i da s novim C3 Citroën pokazuje potpuno razli it pristup nego je to 2001. u inio s prvom generacijom. I aktualni C3 više cilja na žensku publiku, ali se u mnogo emu distancira i razlikuje od konkurencije. U novo doba Citroën jako voli staklo što je pokazao na svojim monovolumenima. Sada je staklena revolucija zahvatila i C3 pa je s krovom zenith jedinstven u segmentu. Prema ovom detalju je prili no lako odrediti razinu opremljenosti, jer stakleni krov nije dostupan uz pack opremu, kod conforta se dopla uje, a u exclusivu je dio serijske opreme.

Za razliku od conforta exclusive umjesto 15-colnih ima serijske 16-colne aluminijske naplatke.

Testni model je bio opremljen do kraja pa su 16-colni zamijenjeni vrlo atraktivnim 17-colnim naplatcima. Ekskluzivnost je, izme u ostaloga, istaknuta kromiranim vanjskim kvakama i elektri no sklopivim vanjskim retrovizorima s kromiranim nosa ima.

Interijer je tako er raskošan.

Armatura je identi na kao u DS3, što zna i luksuzna i otmjena.

Kod exclusive opreme uo ljivi su sportski detalji poput upravlja a s bogatim aluminijskim umetkom i ravnim donjim dijelom upravlja a. Sjedala su pro ilirana

i obložena kombinacijom tkanine i alcantare. Bogatstvo opreme zaklju uje automatski klima ure aj dizajniran u obliku tri velika kruga. Iznad klime je pove i zaslon s podacima audio ure aja, putnog ra unala, a ak pokazuje i trenutnu nadmorsku visinu.

U interijeru nema baš nikakvih veza sa starim C3, ali su jake s DS3. Tek o a initetima, ukusu i inancijama ovisi ho e li kupac odabrati C3 1.6 VTi exclusive ili možda DS3. Još ekskluzivniji DS3 je svakako upadljiviji i posebniji, ali i testirani C3 se ima s ime pohvaliti. Citroënovci su uspjeli

MOTOR 4-cilindri ni redni benzinski, postavljen naprijed popre no, 4 ventila po cilindru, 2 bregasta vratila u glavi pokretana lancem, VTi, aluminijska glava i blok motora, koljenasto vratilo u pet ležajeva, obujam 1598 cm3, najve a snaga 88 kW (120 KS) pri 6.000 o/min, najve i okretni moment 160 Nm pri 4.200 o/min

POGON Na prednje kota e, ru ni mjenja s pet stupnjeva prijenosa

DIMENZIJE D x š x v 3941 x 1728 x 1524-1538 mm, me uosovin-

Novi C3 nije bez mana. ak i u najskupljem modelu mora se doplatiti za ESP što cijenu pove ava za 3000 kuna. Zbog tog nedostatka C3 je na EuroNCAP-u dobio samo etiri zvjezdice što za novorazvijen nije dobar rezultat niti preporuka onima koji sigurnost stavljaju na prvo mjesto. Mjenja i dalje nije dobar.

Bolji je nego prije, ali još uvijek preneuvjerljiv u rukovanju. Nije nam se dopao ni sustav sjenila protiv sunca. To što se itava plasti na konstrukcija mora povu i prema naprijed ne smeta, ali samo sjenilo je preblizu glave i smeta u vožnji. A za ljetnih dana je stalno spušteno pa je ugoda zenith krova dostupna samo kad za e sunce ili za obla na vremena. Ali, tada se semafor tako dobro vidi bez imalo napora za vratne miši e.

OPREMA: paket EXCLUSIVE + metalik boja (2500 kn), ESP (3000 kn), 17-colni naplatci (+2500 kn)

zauzdati rast dimenzija koji je u trendu unutar ovoga, ali ostalih segmenata pa je C3 šest centimetara kra i od etiri metra ili tri centimetra od npr. novoga pola.

No, ta dva automobila, osim što spadaju u isti segment, nemaju puno zajedni koga.

C3 je moderan urbani auto raskošnog dizajna koji u osnovnim crtama prati zaobljenost staroga modela, ali tu je vezama kraj. Sve ostalo je novo. Svojim i dalje kompaktnim dimenzijama i krugu okretanja od 10,2 metra C3 pokazuje naklonjenost vožnji u gradu. Francuski šarmantan

ski razmak 2466 mm, trag kota a 1465-1469 / 1467-1471 mm, obuja m pr t lja ž ni k a 300-1120 dm3, spremnik za gorivo 50 l

PERFORMANSE Najve a brzina 190 km/h, ubrzanje 0-100 km/h 8,9 s

POTROŠNJA GORIVA U gradu 7,9 l/100 km, na otvorenoj cesti 4,8 l/100 km, prosje no 5,9 l/100 km, CO2 136 g/km, potrošnja na testu 7,2 l/100 km CIJENA MODELA C3 1,6 Vti Exclusive: 115.900 kn CIJENA TESTIRANOG VOZILA: 123.900 kn

sposoban je za osvajanje. U klasi malih automobila vlada velika gužva, ali C3 u testiranom izdanju cilja na druk iju klijentelu.

Citroën C3 je jedan od najkarakteristi nijih primjeraka ženskog automobila, ali 17-colni naplatci i posebice 1,6-litreni VTi motor zainteresirat e i muškarce. Posebno kad znaju da konstrukciju potpisuju PSA i BMW. Motor je ve dosta znan i vrh je benzinske ponude za C3 i ulazni benzinac za DS3. Snaga od 120 KS i VTi tehnologija upravljanja ventilima osiguravaju mu elasti nost i odli na vozna svojstva. Da, i nisku potrošnju koja je u gradu išla do maksimalnih 8,8 l/100 km, a prosjek testa je završio s izvrsnih 7,2 l/100 km. Ovaj motor je dobra mjera za C3, jer osim štedljivosti pruža i više nego zadovoljavaju e performanse. Maksimalna brzina od 190 km/h ini se se još ve om, a ubrzanje do 100 km/h od 8,9 sekundi kra im.

Cijena za novi C3 kre e ve od 79.900 kuna, ali testni je ve i bez dodatne opreme osjetno skuplji, no motoriziraniji i neusporedivo opremljeniji. Cijena je 115.900 kuna.

14. prosinca 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U Njema koj zapo ela proizvodnja novog Ford Focusa Serijska proizvodnja novog Ford Focusa, prvog Fordovog globalnog kompaktnog automobila, zapo ela je u Fordovoj tvornici Saarlouis u jugozapadnoj Njema koj.

Novi Ford Focus je klju ni imbenik plana One Ford u podizanju globalne vrijednosti kompanije.

Nastavno na globalni razvojni program, novi Focus e se proizvoditi na tri kontinenta i bit e dostupan za prodaju na više od 120 tržišta širom svijeta. Tvornica Saarlouis u njema koj pokrajini Saarland koja je ove godine proslavila svoju

40. obljetnicu, biti e jedino mjesto proizvodnje novog Focusa u zapadnoj Europi i to za sve tri karoserijske izvedbe – etiri, pet vrata i karavan. Proizvodnja modela ST visokih performansi priklju it e se po etkom 2012. godine.

Proizvodnja Focusa proširit e se sredinom 2011. godine kada e Fordova tvornica u St. Petersburgu u Rusiji po eti s proizvodnjom obje derivacije novog modela.

Proizvodnja za regiju Azije Paci ika zapo et e 2012. u Fordovim tvornicama u Chongqingu u Kini i

Rayongu na Tajlandu.

S više od 6.500 djelatnika i više od 3 milijarde uloženih eura u kontinuiranu modernizaciju, Fordova tvornica u Saarlouisu je me u vode im proizvodnim lokacijama europske automobilske industrije. Tvornica ima kapacitet proizvodnje od ak 1.850 jedinica dnevno u tri smjene.

Trenuta no proizvodi oba Ford Focusa i Ford Kugu. Kako bi se pove ala kvaliteta proizvodnje i leksibilnost u Saarlouisu, tvornica je unaprije ena s 300 milijuna Eura investicijskog programa za potrebe proizvodnje novog Focusa. To uklju uje 100 milijuna za

novu automatiziranu tehnologiju za proizvodnju karoserije, 75 milijuna Eura vrijednih novih alata i 18 milijuna Eura uloženih u lakirnicu visoke kvalitete i niskih emisija. Najavljeno je tako er uo i po etka serijske proizvodnje da oko 500 ljudi prethodno zaposlenih na ugovor dobiva mogu nost stalnog zaposlenja u proizvodnji novog Ford Focusa.

Više od 10 milijuna primjeraka Ford Focusa prodano je širom svijeta od izlaska prvog modela 1998. godine. Šest milijuna prodano je u Europi, a samo u Saarlouisu proizvedeno je više od 3,7 milijuna Focusa.

Stigao redizajnirani Hyundai i10.

Posebna ponuda Mitsubishija Mitsubishi je hrvatskom tržištu ponudio ograni enu koli inu modela L200 i Pajero po posebnim uvjetima. U akciji tvrtke Eurorent s KBM leasingom i Basler osiguranjem, nudi se mogu nost kupnje Mitsubishi L200 i Pajero vozila inancijskim leasingom na 60 mjeseci uz 25% u eš a i kamatom od povoljnih 5,6% EKS. Kupcu se poklanja i polica auto osiguranja te polica kasko osiguranja za prvu godinu korištenja. Mitsubishi L200 u ovoj akciji dostupan je ve od 199.000 kuna, a Mitsubishi Pajero od 411.000 kn s bogatim paketom opreme Instyle ime ovi automobili postaju jedni od najkonkurentnijih modela u segmentu. Kupcima je osiguran i 0-24 MAP Mitsubishi Assistace Paket pomo i, besplatan za prve tri godine. Ponuda se odnosi na ograni enu koli inu vozila, a vrijedi do isteka raspoloživih zaliha. Sve podrobnije informacije dostupne su kod Mitsubishi ovlaštenih trgovaca u RH i na www.mitsubishi-motors.hr.

Stiže Mazda CX-9!

Modelna godina 2011. za Hyundai i10 donosi promjene u dizajnu, novi prednji kraj u skladu s modelima ix35 i ix20, novi odbojnici i nova svjetla, a promjene u dizajnu napravljene su i u interijeru. Novo je osvjetljenje instrumenata u plavoj boji, nove su obloge sjedala, nova je plo a s instrumentima. Redizajnirani i10 dostupan je i s nekoliko novih boja karoserije.

Na Hrvatskom tržištu najtraženiji motor u i10 je benzinski etverocilindraš obujma 1,1 litre koji je tako er poboljšan. Uz EURO 5 norme, sada razvija 69 KS pri 5.500 o/min, uz 98 Nm pri 2.800 o/min, uz prosje nu potrošnju od 4,7 l/100 km i sa samo 111 g CO2/km. Bolje su i performanse, maksimalna brzina 156 km/h i ubrzanje od 0-100 km/h za 12,9 s.

Hyundai i10 i dalje je model s naj-

ve im me uosovinskim razmakom u klasi, te s 5 homologiranih mjesta za sjedenje, što nije slu aj kod nekih vozila u A segmentu.

Hyundai i10 sa opremom iSmile dostupan je za 65.422 kn i sa 5 godina trostrukog jamstva. Hyundai i10 pobjednik je usporednog testa magazina Autobild (Germany) i Autoexpress (UK).

U sije nju na hrvatsko tržište stiže Mazdin najve i model, Mazda CX-9. Prvi je put predstavljena 2007. godine u SAD-u, za ije je tržište primarno i napravljena, a osim u SAD-u, Mazda CX-9 prodavala se i u Rusiji, Ukrajini i Bjelorusiji. Mazdu CX-9 pokre e V6 benzinski motor obujma 3,7 litara, koji razvija 277 KS i dolazi isklju ivo u kombinaciji sa 6-stupanjskim automatskim mjenja em.

Najve a brzina je 181 km/h (elektroni ki ograni ena), a od 0 do 100 ubrzava za 10,1 sekundu. Prosje na potrošnja prema kombiniranom ciklusu iznosi 11,3 l/100 km, a emisija CO2 je 270 g/km.

Admiralski brod Mazdine ponude nudi maksimum udobnosti i luksuza, a bit e dostupan sa samo jednim, ali iznimno bogatim paketom opreme, koji serijski izme u ostalog sadrži: 10 zra nih

Šavora d.o.o.

jastuka, sustave ABS, EBD, DSC, RSC i TCS, 3-zonski automatski klima-ure aj, kožnu unutrašnjost, elektri no namjestiva prednja sjedala s memorijom, elektri no pokretani krovni otvor, Bose ozvu enje s ukupno 10 zvu nika, kameru za vožnju unazad, ‘pametni klju ’, tempomat, 20“ aluminijske naplatke, itd. Raskošno prostrana unutrašnjost ima sedam punovrijednih sjedala raspore enih u tri reda, koja pružaju brojne mogu nosti kon iguracije te obujam prtljažnika od 267 litara (uz svih sedam sjedala) do ak 1.911 litara (uz samo dva prednja sjedala).

U Hrvatskoj e ekskluzivno biti dostupno 15 komada po cijeni od 329.000 kuna (metalik boja ura unata). Za sve ostale informacije pozivamo Vas da se raspitate kod Mazda partnera.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 2. Toyota Avensis, 116 KS, diesel, Luna oprema, 2004.g., cijena: 11.000 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 4. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 9.000 eura na ime 5. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 6. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 7. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 8. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 eura sa PDV-om 9. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 10. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 11. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:1.780,00 eura 12. Opel Corsa 1.7 DTI, 75 KS, diesel, 1. vlasnik, 2002.g., cijena: 4.000,00 eura na ime 13. Nissan Almera 1,5 dCi limuzina, 82 KS, diesel, 1. vlasnik, 2004.g., cijena: 6.300,00 eura na ime 14. Renault Megane 1,6 Coupe, 90 KS, benzin, 2. vlasnik, 1998.g., cijena: 3.000,00 eura 15. Toyota Yaris 1.4 D-4D Stella, 90 KS, diesel, 1. vlasnik, 2006.g., cijena: 7.000,00 eura

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. prosinca 2010.

Nissan Qashqai ve od 131.000 kn Najprodavaniji crossover Nissan Qashqai može se dobiti po posebnoj cijeni ve od 131.000 kuna u razdoblju do 24.12. 2010. Nissan Qashqai 1.6 Visia dolazi s bogatim paketom opreme koji uklju uje ABS, 6 zra nih jastuka, klima ure aj, tempomat, radio s CD-om,

Bluetooth, servo upravlja podesiv po visini i dubini, elektri no otvaranje prednjih i stražnjih stakala, elektri ne vanjske retrovizore, a može se dobiti po cijeni od 131.000 kuna za benzinski motor 1.6. Ponuda vrijedi samo za modele sa zaliha i traje do 24.12. 2010.

Specijalna serija Citroën C5 New Business Ubrzo nakon lansiranja redizajniranog Citroën C5 na hrvatsko tržište, Citroën od prosinca oboga uje svoju ponudu specijalnom serijom Citroën C5 New Business. Radi se o poslovnim modelima Citroën C5 namijenjenih tvrtkama te kupcima koji traže izvrsno opremljen model po atraktivnoj cijeni. Specijalna serija Citroën C5 New Business u ponudi je u limuzinskoj i Tourer izvedbi te s dizelskim 2.0 HDi 140 i 2.0 HDi 160 BVA motorima. Citroën C5 New Business HDi 140 u limuzinskoj izvedbi u ponudi je s cijenom ve od 187.900 kn, a Citroën C5 New Business HDi 160 u Tourer izvedbi s cijenom ve od 197.900 kn. Specijalnu seriju CITROËN C5 NEW BUSINESS krasi bogata oprema koja uklju uje 6 zra nih jastuka, ESP + ASR, naplatke od lagane legure 18“, navigaciju MyWay i bluetooth, putno ra unalo, regulator/limitator brzine, audio sustav CD MP3 bituner, dvozon-

ski automatski klima ure aj, Paket Svjetlost, Paket Senzor 1, upravlja presvu en kožom i podesiv po visini i dubini, LED dnevna svjetla, metalik boju, svjetla za maglu, automatsku elektri nu parkirnu ko nicu, elektri ne i grijane preklopive retrovizore, akusti no vjetrobransko staklo, sekvencijalne elektri ne podiza e prednjih i stražnjih stakala, sjedalo voza a i suvoza a podesivo po visini, podešavanje lumbalnog dijela naslona sjedala voza a, prednji centralni naslon za ruke, središnji naslon za ruke straga, kromirane letvice na bo nim staklima i dr. Citroën C5 New Business s motorom 2.0 HDi 140 u ponudi je s klasi nim ovjesom i ru nim mjenja em sa 6 brzina, dok Citroën C5 New Business, u ponudi s motorom 2.0 HDi 160, dolazi s Hydractive III + ovjesom, automatskim mjenja em sa 6 brzina i automatskom elektri nom parkirnom ko nicom.

• Ovlašteni servis Peugeot vozila • Distribucija i prodaja rezervnih dijelova

14. prosinca 2010.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EKO KUTAK

Svjetska premijera Honde Jazz EV Concept na Salonu u Los Angelesu Honda je na salonu Los Angeles Auto Show predstavila potpuno novi konceptni automobil Jazz EV Concept i plat ormu za Plug-in hibridni automobil srednje veli ine. Oba vozila su sastavni dio opsežnog Hondinog pristupa smanjenju emisija CO2 kroz inovativne proizvode, upravljanje potrošnjom energije i nove tehnologije u proizvodnji energije. Jazz EV Concept otkriva neke zna ajke budu eg elektri nog vozila Jazz EV, ija e prodaja zapo eti 2012. u Sjedinjenim državama i Japanu.

Plat orma za Plug-in hibridno vozilo otkriva novu generaciju Hondine hibridne tehnologije koja e se na tržištu pojaviti 2012.

Jazz EV je osmišljen tako da zadovoljava dnevne potrebe prosje nog voza a gradskog automobila. Automobil koristi osnovnu konfiguraciju sa 5 sjedala kao i model Jazz. Kada se Jazz EV po ne proizvoditi, biti e pokretan litij-ionskom baterijom i elektromotorom. Elektromotor je derivat onoga koji se nalazi u modelu FCX Clarity, omogu uje veliku u inkovitost i snagu, a istovremeno je tih kod velikih brzina. Jazz EV e imati krajnju brzinu od 144 km/h. Autonomija e biti otprilike 160 km po jed-

nom punjenju baterija prema standardu US EPA LA4* (112 km kada se primjeni EPA korektivni aktor).

Autonomija se pove ava korištenjem inovativnog sustava vožnje s 3 na ina rada, koji je preuzet sa modela CR-Z. Sustav omogu uje voza u odabir izme u na ina vožnje ECON, NORMAL i SPORT, kako bi se trenuta no i besprimjetno izvršila promjena karakteristika vožnje u smjeru poboljšanja ekonomi nosti ili ubrzanja. Sustav s 3 na ina rada koristi iste principe kao i onaj u modelu CR-Z Hybrid, gdje se omogu ava voza u da prilagodi automobil svojim željama ili uvjetima na cesti. U na inu rada ECON, autonomija se može pove ati za 17 posto u usporedbi sa na inom NORMAL, ili za 25 posto u usporedbi sa na inom SPORT. U SPORT na inu se zna ajno poboljšava ubr-

zanje koje je blizu benzinskim 2.0 motorima. Kao dodatak E-Drive sustavu s 3 na ina rada, Jazz EV e imati i niz interaktivnih sustava za pomo voza u da najbolje iskoristi kapacitet baterije. Poseban monitor e upu ivati voza a na trenutak kad je dobro isklju iti klima ure aj i druge sustave kako bi se smanjilo trošenje baterije.

Kako bi se još više poboljšalo iskustvo posjedovanja elektri nog vozila, Jazz EV e u standardnoj opremi imati sustav koji omogu uje voza u da bude povezan s vozilom i kada je udaljen od njega, i to preko mobilnog tele ona, osobnog ra unala ili posebnog Hondinog ure aja. Hondin daljinski ure aj omogu uje vezu s automobilom bez potrebe za internet pristupom ili signalom za mobitel. Pomo u ovog sustava voza i e mo i vidjeti

Chevrolet je dvostruki WTCC svjetski prvak!

Chevrolet je u Macau osvojio WTCC titulu najboljeg proizvo a a, dok je Yvan Muller službeno proglašen najboljim voza em WTCC natjecanja. Ovaj dvostruki uspjeh, prvi za Chevrolet i GM na svjetskom prvenstvu pod pokroviteljstvom FIA-e, predstavlja savršen završetak izvanredne kampanje Chevrolet Cruzea kroz cijelu sezonu.Prvenstvo je osvojeno u velikom stilu: Rob Hu i Yvan Muller pobijedili su u prvoj utrci nakon prakti ki zajedni kog ulaska u cilj. U drugoj utrci Chevroletov se duo morao žestoko boriti kako bi prestigao Far usa, završivši utrku na 3. i 4. mjestu, što zna i da je Chevrolet bio na postolju u 21 od ukupno 22 utrke ove sezone. Nažalost, ovo nije bilo dovoljno Hu u da preuzme mjesto drugoplasiranog voza a na ovom natjecanju jer je imao jednak broj bodova kao Tarquini koji je proglašen doprvakom na temelju broja pobjeda.

Alain Menu je imao jedan od težih vikenda, no opet je pokazao da ga krasi izvanredan timski duh i osobna hrabrost, nose i se s teškom viješ u o smrti oca. Švicarac je završio prvu utrku na 7. mjestu nakon kontakta sa zidom u prvom krugu, no nije uspio iskoristiti najbolju startnu poziciju u

drugoj utrci zbog mehani kog problema. Uz zvuke pjesme „We are the Champions!“ koja se orila Chevroletovim boksom nakon utrke, bilo je puno estitanja, nazdravljanja, a pala je i poneka

suza. Kada se vrate u Europu, nastavit e raditi s novim ciljem i izazovom pred sobom: napraviti novi Cruze 1.6 turbo u 2011. jednako konkurentnim kao što je to trenutna trka a verzija.

stanje napunjenosti baterije automobila, uklju iti punjenje baterije ili uklju iti klima ure aj, kako bi se smanjilo optere enje baterije kod pokretanja. Sustav tako er omogu uje podešavanje karakteristika punjenja, kako bi se najbolje iskoristile tari e elektri ne energije, 24-satnu pomo na cesti i lociranje stanica za punjenje.

Jazz EV e standardno biti opremljen navigacijskim sustavom s pronalaženjem stanica za punjenje. Jazz EV je zamišljen tako da bude jednostavan i prikladan za punjenje. Punjene baterije traje manje od 12 sati kada se koristi 120-voltna uti nica odnosno manje od 6 sati kada se koristi 240-voltna uti nica.

Jazz EV, prikazan na salonu u Los Angelesu, ima posebnu boju Deep Clear Blue Pearl, i aluminijske naplatke s plavim umetcima.

Ostala prepoznatljiva obilježja su: prednja svjetla u LED tehnologiji, kromirana prednja maska, aerodinami ni spojler, stražnja svjetla u LED tehnologiji i naljepnice EV. U unutrašnjosti se isti u presvlake sjedala od bio materijala u sivoj boji. Pored modela Jazz EV Concept, prikazan je i prototip Hondine stanice za punjenje elektri nih vozila. Za po etak punjenja potrebno je mahnuti karticom ispred monitora i, zatim, spojiti punja na vozilo. Hondina stanica za punjenje elektri nih vozila daje sliku budu e in rastrukture za punjenje elektri nih vozila koja e biti jednostavna i intuitivna za korištenje.

Volvo i Polestar ulaze u WTCC prvenstvo 2011. godine Poznati voza utrka Robert Dahlgren nastupit e na svjetskom touring prvenstvu (WTCC) sljede e godine s automobilom kojim je ve osvojio STCC prvenstvo, te na taj na in pripremiti teren za službeni ulazak Volva u WTCC 2012. godine. Polestar Racing je službeni partner odjela Volvo Motorsport još od 1996. godine, a sada je i definitivno dobio zeleno svjetlo od Volva za puno sudjelovanje u sljede oj sezoni svjetskog touring

prvenstva (WTCC) s jednim automobilom i to Volvom C30 DRIVe za ijim e upravlja em biti Robert Dahlgren. Ina e, „zeleni“ C30 pogonjen je etanolom, i ve sada je vidljivo da je to nedvojbeno najuspješniji trka i automobil za Volvo svih vremena. Od svog pojavljivanja u 2008, odnosno u protekle dvije sezone STCC prvenstva, ovaj je automobil osvojio 70% svih pole pozicija, pobijedio na 40% utrka te osvojio dvije STCC titule.

Poznati i slavni

Arethi Franklin preostaje još godina života?

Kraljica soula uhvatila se u koštac s karcinomom guštera e, kazuju najnovije informacije iz ameri kih medija. Vijest je prvi objavio tabloid “National Enquirer”, gdje stoji da su lije nici sasvim slu ajno otkrili zloslutnu dijagnozu nakon što je pjeva ica slomila rebro kada je pala pod tušem ovo ljeto. Arethi Franklin (68), s obzirom na dob, prognoziraju još samo godinu dana

života. Legendarna pjeva ica u strogoj je tajnosti podvrgnuta terapiji prošli etvrtak, ali informaciju koja je ipak procurila potvrdili su divini zabrinuti ro aci, koji kažu da se ona za sad dobro drži i apeliraju na javnost da moli za njezino zdravlje.

TOP 20 01. Ljubav putuje pod lažnim imenom 02. Bez mene sretnija - Bojan Jambroši

Salma Hayek priznala: Bila sam Katy ilegalna imigrantica u Americi Perry želi biti Katy Brand Ne želi otkriti kada je to to no bilo, ali priznala je da se dogodilo. Dodaje da je zbog podrijetla mnogo puta bila diskriminirana te da uspjeh nije postigla samo tako. Ro ena je u Vera Cruzu u Meksiku i danas je jedna od najutjecajnijih latino glumica u Hollywoodu. Kaže da je

TOP LISTA DOMA IH

Vanna

producentima i režiserima bilo nezamislivo da Meksikanka ima glavnu ulogu u nekom ilmu. Salma Hayek (44) trenuta no je u braku s francuskim milijarderom François - Henrijem Pinaultom s kojim ima trogodišnju k er Valentinu. Borac je za prava žena i radnika koji rade ilegalno.

Porezala L. DiCaprija ašom i dobila dvije godine zatvora Aretha Wilson (40), koja je 2005. godine na privatnoj zabavi u Hollywoodu razbijenom ašom za vino porezala Leonarda Dicaprija, nakon ega je završio na šivanju, osu ena je na dvije godine zatvora. Na sudu je izjavila da je glumca zamijenila sa svojim bivšim de kom kojem se željela osvetiti. No, s obzirom na to da joj je prijetila zatvorska kazna od sedam godina, u studenom je dala druk iji iskaz i molila sud da joj kaznu smanje na dvije godine. Uskoro e biti deportirana u rodnu Kanadu, gdje e po eti služiti kaznu.

Iako ve ina slavnih osoba zbog profesionalnih razloga, uglavnom nakon vjen anja, ne mijenja prezime, ini se kako Katy Perry (26) ne razmišlja na taj na in. U showu Ellen DeGeneres rekla je kako je ve pokrenula proces te da e uskoro biti gospo a Katy Brand. Iako, za pjeva icu to ne e biti ništa novo jer je mnogi ve tako i nazivaju. - Uglavnom se to doga a u trenucima kad ljudi žele privu i moju pozornost, rekla je Katy. Bra ni život Katy i Russellla Branda (35) nije se puno promijenio, ali bitan im je humor kako bi se opustili i zaboravili na poslovne obaveze.

03. Zovem te - Calido

02. Vampir - Ivana Ban

04. Utjeha - Ivana Kindl

03. Vra mi se - Zdravko Škender

05. Na zub su me uzeli mama

04. To no u pono

Jinx Ft. Astronaut Daddy

Karma

06. Lijepa kao Sahara

05. Koža zmije

E.N.I. Ft. Massimo

Jelena Brdar Leny

07. jednom - Marko Tolja

06. Zavoli me u prolazu Colonia

09. Dan - Nola

07. Ljubav putuje pod lažnim imenom

10. Gdje eš , a gdje u ja

Vanna

Teška Industrija

08. Nevidljivo blago

FORMULA 13

Stjepan Jeršek Štef 10. Kako u joj re da varin

03. White Blank Page - Mumford & Sons

Klapa Sv. Florijan

04. Endlessly - Du y 05. Only The Young 06. The Flood - Take That 07. Raise Your Glass

01. Promise This Cheryl Cole 02. Only Girl

Pink 08. Beyond The Sea

TOP LISTA DOMA IH Rihana 03. Commander

Rod Stewart 09. What’ S My Name Rihanna Feat. Drake 10. Rockin’ My Life Away Jerry Lee Lewis, Kid Rock & Slash

Kelly Rowland Ft. Gue a 04. Check It Out Volli Am & Nicki Minaj 05. Firework Katy Perry

TOP LISTA 01. BLACK EYED PEAS - The Time

TOP LISTA DOMA IH 02. LADY GAGA Dancing In The Dark

06. PINK - Raise Your Glass 07. WILL I AM - Check It Out 08. KATTY PERRY - Firework 09. DUFFY - Well Well Weel 10. ALEXIS JORDAN Happines

TJEDNI KALORIFER

TOP LISTA STRANIH

Brandon Flowers

05. NICOLE SCHERZINGER - Poison

Nina

talk showa u vezi sa svojom pomo nicom Gayle King (55). Oprah Winfrey (56) kroz suze je tijekom intervjua s Barbarom rekla kako je ve nebrojeno mnogo puta naglasila da ona i Gayle nisu u ljubavnoj vezi te da nije lezbijka jer nema nikakvih seksualnih sklonosti prema ženama. Iritira je što net-

09. Sve poš vam svoje uživam

02. Blue Skies - Jamiroquai

04. NELLY FURTADO

Marko

Tijekom dugogodišnjega voditeljskog iskustva ula je mnoge potresne pri e, no kad joj je Barbara Walters postavila pitanje koje se ti e njezinoga privatnog života, potpuno se slomila. Iako je godinama u vezi sa Stedmanom Grahamom, strani mediji pisali su da je kraljica

Kim Verson

01. Suspicious Minds - Elvis Presley

Night Is Young

Oprah u suzama opovrgnula glasine da je lezbijka

TOP LISTA DOMA IH

08. Samo ljubav - Branka Deli

03. MIKE POSNER - Cooler Than Me

ko misli da laže kad kaže da nije u romanti noj vezi s Gayle, a drugo što je ljuti je pomisao da bi skrivala svoju seksualnu orijentaciju da je lezbijka. Kaže da joj je Gayle majka koju nikad nije imala i sestra kakvu bi svatko mogao poželjeti.

Plakala je jer samoj Gayle nikad nije rekla što osje a prema njoj. Dodala je kako zbog dugih i opsežnih razgovora s Gayle nikad nije morala potražiti pomo psihologa.

01. Zapopevaj si - Mirko Švenda Žiga

14. prosinca 2010.

Dobro je znati 43

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Poklonite novu dušu svome domu

Oslikanim zidovima Anite Oreški dajete svom prostoru novu dimenziju Prilagođavanjem osobnostima ljudi do kreativnog i jedinstvenog rješenja mlade umjetice Anite Oreški Ne osječate se dobro u svom prostoru? Želite promjenu u dosadnjikavoj kuhinji? Želite udobnost u spavačoj ili eleganciju u dnevnoj sobi ili pak želite razveseliti djecu i sebi najdraže? Udovoljite sebi i usrečite svoj dom HELIOS SPEKTRA bojama. Prepustite se mašti i rukama talentirane umjetnice Anite Oreški koja vašem domu daje novu osobnost ne koristeči nikakve šablone pa je stoga svaki rad unikatan i prilagođen vašem prostoru.

Sretan Božić i šareno obojanu Novu godinu žele vam Anita Oreški i tvrtka Helcom trade d.o.o.

Oslikan zid spavaće sobe

Moderan i popularan primjer oslikavanja dnevnog boravka

Izgled prije-poslije Oslikavanje zidova prostorija, kučnog namještaja čak i javnih mjesta mogao bi uskoro postati pravi hit na našim prostorima

Primjer 1

Primjer 2

Izgled prostorije prije oslikavanja

Izgled prostorije nakon oslikavanja

Izgled prostorije prije oslikavanja

Izgled prostorije nakon oslikavanja

Najčešći poslovi Anite su oslikavanje dječjih soba, dnevnih soba te kuhinja

Dječji motiv

Oslikana dnevna soba

Oslikana spavača soba

Dječji motiv (Bambi)

www.oslikavanjezidova.com Za oslikavanje zidova Anita koristi vrlo kvalitetne, ekološke i za zdravlje neškodljive Helios boje, i to: SPEKTRA lateks boju za unutarnje zidove i SPEKTRA fasadnu boju za vanjske zidove. Osim toga, svi oslikani zidovi nakon sušenja otporni su na pranje i ribanje pa će uvijek izgledati kao novi. Posjetite službene stranice Anite Oreški i uvjerite se u kvalitetu njezinog stvaranja.

Prođite kroz galerije radova i odlučite se i vi za jedinstveno osmišljenu temu koja če u vaš dom unjeti novi i bolji ugođaj.

Oslikana spavača soba (maslačci)

44

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

14. prosinca 2010.

Perutnina Ptuj - Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40 000 Čakovec, www.perutnina.com, Članica Grupe Perutnina Ptuj

Oglas Poli Pate_284x190.indd 1

3.12.10 10:57

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

PREMIER HRVATSKA RUKOMETNA LIGA Završio prvi dio prvenstvene sezone

BADMINTON

etvrto mjesto sjajan rezultat, organizacija kluba treba vrš e temelje, ali bez podmetanja

Luka Vlahek u sve boljoj formi

- Meni se nije javila ni jedna osoba zainteresirana za to da postane predsjednikom. Mislim da je važnije uo iti pogreške, ispraviti ih i nau iti iz tog iskustva. Siguran sam da može biti bolje, a da drasti ni rezovi, prije pokušaja popravka stanja, nisu potrebni, kaže jedan od najagilnijih lanova Uprave Matija Posavec U posljednjem kolu prvog dijela prvenstva, RK Me imurje je potvrdilo visoki plasman na etvrto mjesto. U 15. kolu u akovcu je u subotu sigurno svladan Buzet 30:25. Me imurje je s 19 osvojenih bodova, ponovno u vrhu hrvatskog rukometa, što je nakon turbulentnog „ljeta“, ostvake i odlaska Željka Kavrana i dolaska nove uprave i ve eg broja igra a zasigurno veliki uspjeh. Šteta što nije izborena osmina-finala Challenge cupa i izba eno veliko ime srpskog sporta – beogradski Partizan ime bi uspjeh nakon prvog dijela sezone bio zaokružen. Nažalost zbog nedostataka organizacijske i financijske prirode, što nije samo u ovoj sezoni problem, ve je to bilo gotovo, pa uvijek u klubu, nema one prave atmos ere. Ali, izgleda da u ovom trenutku neki ljudi u klubu, ali posebice izvan kluba dižu previsoko ljestvicu kad je u pitanju organizacija i financiranje „previsoko“, s obzirom da nije bajno niti u jednom hrvatskom klubu u bilo kojem sportu osim onih nekoliko koji se još kako-tako drže iz Zagreba.

Stoga bi bilo jako loše samo „podmetati klipove“ aktualnoj Upravi, zazivati rušenje, umjesto graditi, pomo i aktivnim uklju ivanjem u rad kluba, posebice u situaciji kad je on uspio ne samo igrati u prvoligaškom društvu, ve ostvariti kontinuitet dobrih rezultata u hrvatskom rukometu, po i riješiti se odre enih „stigmi“ koje su vladale ranije u hrvatskoj rukometnoj javnosti, kad je sve bilo pod kontrolom, ali i organizacijski-financijski „na ple ima“ samo jednog ovjeka. Nisu svi potezi elnih ljudi Uprave možda bili idealni, posebice to vrijedi za dovo enje trenera sa strane, ne zbog njegovih (ne)kvaliteta, ve prvenstveno financijske oskudice, kao i još nekih „detalj i a“ u radu kluba, ali nije ni tako loše s obzirom na njihovo neiskustvo kad je u pitanju vo enje gotovo, pa pro esionalnog kluba, kao i na situaciju u drugim klubovima.

Nakon sjednice Upravnog odbora u etvrtak na kojoj je ina e direktor kluba Duško Opa i podnio ostavku, a najviše se pri a o sre ivanju situacije.

Svi bi rušili, a nitko nije spreman primiti se posla i odgovornosti Kako kaže zamjenik župana Matija Posavec koji se najviše anga-

žirao da se zadrži kontinuitet kvalitetnog rukometa u akovcu bilo bi pogubno sve ono što je napravljeno dobro u proteklom razdoblju, a posebice jer je vidljiv i rezultat na terenu proglasiti da ništa ne vrijedi. Svi bi kritizirali, a iza toga nema nikakvih konkretnih poteza, ve samo „tra evi“ i umjesto poticanja dobre, stvara se loša atmos era u i oko kluba...

Dožupan Posavec, koji je bio jedan od ljudi koji su se prihvatili Kluba kad je bilo najteže, kad ga je napustio Željko Kavran, koji ga je vodio u stilu „one man show“, te smatra da je najlakše sve promijeniti ili da svi daju ostavke, ali pita se glasno što slijedi nakon toga…

“Mi možemo smijeniti cijelu Upravu, no nisam siguran da bi ljudi koje bismo doveli bili kvalitetniji. Tako er, meni se nije javila ni jedna osoba zainteresirana za to da postane predsjednikom. Mislim da je važnije uo iti pogreške, ispraviti ih i nau iti iz tog iskustva. Siguran sam da može biti bolje, a da drasti -

ME IMURJE – BUZET 30:25 (15:11) akovec, dvorana GOC-a, gledatelja 100.

Suci: Banovi /Banovi (Požega) Me imurje: uži 5, Varga 2, Je ti 5, Krajner 4, Mareti 2, Zadravec, Malovi , Sladoljev, Paponja 7, Marciuš, Šunji , Sklepi , Herman 4, avar 1, Mar ec, Balent.

Buzet: Petri , Šverko 1, Prodan, Vukeli 1, Gašpar 7, Ljubotina 1, Mavrovi 5, Horvat 1, Jovi , Vozila 3, Šunji 4, Pavleti , Siroti , Vrkljan 1, Dragi evi 1.

TABLICA Predsjednik Siniša Januši i agilni lan Uprave Matija Posavec ine sve kako bi klub funkcionirao na što kvalitetniji na in, ali o ekuju pomo , a ne podmetanje klipova ni rezovi, prije pokušaja popravka stanja, nisu potrebni.”

Predsjednik Siniša Januši usprkos kritikama koje uglavnom stižu na njegov ra un kaže: “Ljuti me što se igra i optere uju drugim stvarima, a ne onima

za koje su tu, a to je igranje rukometa. Osim toga, igrali su neki dan protiv Varteksa, iji se igra i ne sje aju posljednje pla e, no svejedno su odradili antasti an posao protiv nas. Našim igra ima pla a kasni jedan mjesec i meni je nepojmljivo

15. KOLO

Sigurna pobjeda protiv Buzeta Malo su ispravili loš dojam iz posljednjih par kola naši rukometaši, te su protiv dosta slabijeplasiranog Buzeta upisali pobjedu. Prezimit e Me imurci na etvrtoj poziciji tablice, ali im predstoji dosta posla tijekom stanke u prvenstvu.

U utakmicu s prvim golom bolje ulazi Buzet, iji je Vozila dobro iskoristio obranu svog

vratara Petri a. Me imurje uzvra a preko Hermana, a zatim gosti propuštaju napad, jer Šunji , veliki potroša lopti (šut 4/13), cilja pored doma eg gola. Uz gol još ne posve zdravog Je ti a Me imurje odlazi u vodstvo 2:1 i više ga nije ispustilo iz ruku.

Impresivna je bila završnica prvog dijela, kad Me imurje veže etiri pogotka i odlazi na 15:11. U

U igri Me imurja dobro je funkcionirala kako igra u obrani, tako i u napadu u ve ini utakmica

nastavku Me imurci po prvi puta imaju +5 na 20:15 i nakon gola Mareti a. Tu razliku u jednom trenu Buze ani smanjuju na -2, no bolje od toga nisu mogli.

Najbolji je strijelac za Me imurje bio Paponja (7/9), a jednak je broj golova postigao i Buzetov Gašpar, no uz dva promašaja više. Gostuju i vratar Petri upisao je 13 obrana, a doma i Sladoljev 10 (od 29).

Trener e razgovarati sa svim igra ima, a mom ad ostaje u pogonu do 22. prosinca. Klupski predsjednik najavio je da e svatko tko želi ostvariti trans er u tome dobiti podršku kluba, o emu je trener Ani kazao: “Re eno je da ako netko želi i i da mu mi ne emo raditi probleme, s obzirom da financijska situacija nije sjajna. No, vjerujte da nema puno njih koji žele oti i, jer je ovdje ipak dobri i dobro se radi, da malo i sebe pohvalim.

Zato mislim da u ekipi ne e biti velikih i drasti nih promjena, ali e manjih sigurno biti.”

(IS)

1 CROATIA OSIGURANJE 2 NEXE 3 SISCIA 4 ME IMURJE 5 ZAMET 6 VARTEKS DI CAPRIO 7 DUBRAVA 8 BJELOVAR 9 GORICA 10 KARLOVA KA BANKA 11 PORE 12 BUZET 13 EMC-SPLIT 14 ARENA JADROGRAD 15 MEDVEŠ AK NFD 16 MOSLAVINA

14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14

14 14 10 7 8 7 7 7 5 6 5 4 4 4 1 2

0 0 0 3 1 1 0 0 2 0 1 2 0 0 1 1

0 0 4 4 5 6 7 7 7 8 8 8 10 10 11 11

28 28 20 17 17 15 14 14 12 12 11 10 8 8 5 5

da oni u glavama imaju tu pla u a ne rukomet, dok su na parketu.”

Ina e su na sjednici najviše nezadovoljni bili lanovi Nadzornog odbora, predvo eni doajenskim novinarskim perom Josip Freilerom (!?) koji su po prvi puta pozvani na sastanak. On je ujedno bio najžeš i u kritici organizacijsko-financijskog rada kluba. Predsjednik Siniša Januši i direktor Duško Opa i (sad u ostavci), nisu naime pripremili to ne podatke o primicima i izdacima s klupskog ra una, a nije bilo ni podataka o dugovanjima, pa nazo ni nisu mogli procijeniti koliko je dobro Uprava odradila svoj posao i gdje je potrebno popraviti probleme. Zbog toga je odlu eno da se Upravni odbor još jednom sastane 20. prosinca, ovog puta e lanovima biti predo eni i detaljni podaci.

Januši nije bio previše uznemiren takvim razvojem situacije: “Mislim da u financijskom poslovanju nema ništa spornoga, to su samo pokušaji oporbe da uzdrma ovaj klub”, kazao nam je.

Tako emo to no stanje stvari u RK Me imurju, posebno što se financija ti e, saznati tek nakon 20. prosinca. Ho e li to za sobom povu i i poneku izmjenu u sastavu Upravnog odbora još se ne zna.

(Ivana Strahija i Dejan Zrna)

U nedjelju je u dvorani II. OŠ akovec u uspješnoj organizaciji BK Me imurje akovec održan je 2. Savezni turnir HK-a 2010/11 za seniore. U konkurenciji seniora pobjedu je ostvario Ivan Tucakovi pobjedivši u nalu Filipa Špoljareca sa 2:1. Tre e mjesto osvojio je Dinko ur evi pobijedivši igra a Me imurja Luku Vlaheka sa 2:1 (21:12, 12:21, 21:12). Veseli ovaj rezultat Vlaheka koji se polako, ali sigurno vra a u formu nakon zalije ene ozljede. Poredak ostalih me imurskih igra a: 6. Nikola Šoštari , 7. Ma ja Filo i 8. Ma ja Hranilovi .

U konkrenciji seniorki pobjedu je ostvarila je Mar na Skorup, a akov anka Tonka Hranilovi bila je osma. Me imurski igra i nastupili su i u konkurenciji parova, ali nisu uspjeli s i do najviših pozicija. (dz)

PLIVANJE

KP najbolji na seniorskom C Ekipnom prvenstvu države Muška ekipa PK-a u sastavu Deni Juri an, Luka Cigler, Kris jan Stunkovi , Jakov Rojko i Luka Dodlek pod vodstvom trenera profesora Gorana Kolari a uvjerljivo je bila prva na C Ekipnom prvenstvu Hrvatske koje se održalo u Šibeniku 11./12. prosinca.

Na C Ekipnom PH, na kojem se plivalo u apsolutnoj kategoriji muška ekipa PK-a ostvarila je odli ne rezultate i zauzela 1. mjesto sa ak više od 1000 bodova (prema tablici Hrvatskog pliva kog saveza) prednos ispred ekipe iz Osijeka i m rezultatom ostvarila plasman na B Ekipno PH koje e se održa idu e godine.

Ostvareno je ak 20 plasmana u prva tri, od ega 11 prvih mjesta, 5 drugih i 4 tre a mjesta. U obje štafete 4x100m slobodno i 4x100m mješovito ekipa PKa bila je najbolja. (ih)

KICKBOXING

Ljiljana Zebolc izvrsna druga Ljiljana Zebolc, lanica Kickbox kluba 300 akovec trebala je na velikom turniru pod nazivom „Croa a nal ght“ u Rijeci nastupi u Low kicku do 48 kg, ali kako je bila jedina prijavljena u toj kategoriji organizator ju je prebacio u kategoriju iznad (do 52 kg). Iako lakša pet kilograma od bilo koje konkuren ce, Ljiljanu to nije omelo da napravi rezultat karijere. Naime, u polu nalu je uvjerljivo svladala aktualnu prošlogodišnju prvakiju Elizabetu Cocco iz Italije i plasirala se u nale u kojem je sumnjivom suda kom odlukom izgubila 2:1 od Valen ne Balažinec, jedne od najboljih europskih boraca u toj kategoriji.

Tamara Kolomari i Mateja Hajdarovi osvojile su bron ane medalje u svojoj natjecateljskoj skupini i time nastavile kontinuitet osvajanja medalja na svim natjecanjima. Robert Varošanec nastupio je u kategoriji Low kick do 75 kg i izgubio od kasnijeg osvaja a turnira.

U kategoriji Low kick do 81 kg za seniore nastupili su Dario Kapelari i Boris Vrbanec. U prvom kolu obojica su ostvarili uvjerljive pobjede, a u nastavku natjecanja izgubili su od predstavnika Srbije i doma ina koji su postali prvi i drugi u toj kategoriji i me ostvarili plasman na peto i šesto mjesto. (ih)

14. prosinca 2010.

U PETAK IZBOR novog predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza

Je li Vlatko Markovi stekao odlu uju u prednost?

MNS zapo eo pripreme za Zimsko malonogometno prvenstvo

Prijave do 21. prosinca Na prvoj sjednici novog Izvršnog odbora Me imurskog nogometnog saveza, jedna od klju nih to ki dnevnog reda bio je po etak priprema za tradicionalno Zimsko malonogometno prvenstvo Me imurja. Po etak je zakazan za 23. prosinca. Igra se u dvoranama GŠ akovec, te M. Središ u, Kotoribi i Prelogu. Prvi dio koji se igra po skupinama je podijeljen na etiri dvorane, dok se završnica koja se igra po kup sustavu igra u akovcu.

Donijeta je odluka da se pove a nagradni fond koji e ukupno iznositi 46.000 kn, od kojih je ve i dio namijenjen seniorskom dijelu turnira (34.000). Igra se u još tri konkurencije: veteranskoj i pionirskoj (dvije kategorije).

Kotizacija po ekipi za seniore iznosi 700 kn, za veterane 500 kn, a za obje pionirske konkurencije 200 kn. Prijave se primaju zaklju no s 21. prosincem u MNS-u.

Iako je „borba za Rusanovu“, odnosno novog predsjednika HNS-a još uvijek u punom jeku, izgleda da je dosadašnji predsjednik Vlatko Markovi stigao do presudnih glasova podrške. Naime, prema svemu sude i uo i održavanja Skupštine HNS-a koja je zakazan za ovaj petak 17. prosinca u Zagrebu, Vlatko Markovi ima veliku glasa ku prednost pred Igorom Štimcem. Ukoliko svih 49 mogu ih zastupnika bude imalo pravo glasa, Vlatko Markovi s obzirom na „ovjerenu podršku“ koju ima uo i glasovanja, ima ak na raspolaganju 31 glas, dok Igor Štimac ima samo 18. I kad bi se ukinuli neki osporavani Markovi evi glasovi, Štimac vrlo vjerojatno ne može do i do ve e brojke od 20 ili 21 glasa, dok e Markovi i dalje imati ve inu od 24 ili 25. Uglavnom, izgleda da je kampanja koju je vodio Zdravko Mami , a pridružili su mu se legende hrvatske nogometne reprezentacije poput Davora Šukera, te izbornika Slavena Bili a i njegovog stru nog stožera na kraju bila puno uspješnija od one Štim eve u kojoj su se pojavljivali ljudi koji baš i nemaju

Mato Kljaji i Stjepan Križari , zastupnici MNS-a, na Skupštini HNS-a „dobar glas“ u nogometnoj javnosti poput Rene Sinov i a i drugih.

Ostaje za vidjeti ima li Štimac kakav skriveni adut u rukavu za samu skupštinu, ali prema sadašnjem stanju stvari, sve je više-manje poznato. Što se ti e Me imurskog nogometnog saveza, opredjeljenje za

podršku Vlatku Markovi u bilo je poznato u svakom trenutku i valjda e se to cijeniti kad e se dijeliti funkcije u slu aju potvrde starog-novog predsjednika.

Predstavnici me imurskog nogometa na Skupštini bit e: Mato Kljaji i Stjepan Križari . (dz)

7. prosinca 2010. ŽELJKO OREHOVEC, trener NK Nedeliš e, nakon prvog dijela sezone

Zadovoljan, ali moglo je i bolje - Na po etku sezone neki okvirni plan bio je plasman od 5. do 8. mjesta. Mi smo završili sezonu na 9. mjestu s 26 osvojenih bodova, a zaostatak za 5. mjestom nije prevelik. S obzirom na sve probleme koje smo imali, ne smatram to nekim ve im podba ajem od planiranog Kao devetoplasirano Nedeliš e je završilo prvi dio sezone, a tim rezultatom klub može biti relativno zadovoljan. Moglo se dakako i bolje, da je bilo više sportske sre e, ali i manje ozljeda.

O prvom dijelu sezone porazgovarali smo s trenerom Želimirom Orehovcem, koji od jeseni vodi mom ad, nakon što je jedno dulje vrijeme bila bez trenera. Orehovec o planiranom i ostvarenom u NK Nedeliš u ove jeseni kaže: “Na po etku sezone neki okvirni plan bio je plasman od 5. do 8. mjesta.

Mi smo završili sezonu na 9. mjestu s 26 osvojenih bodova, a zaostatak za 5. mjestom nije prevelik. S obzirom na sve probleme koje smo imali ne smatram to nekim ve im podba ajem od planiranog, ve realnim plasmanom s obzirom na kvalitetu ekipe. Naravno, moglo se i bolje.”

Najslabija igra u me imurskom derbiju U par je utakmica Nedeliš e odigralo ispod svoje razine, a najviše navija e boli poraz u Prelogu… “Najslabiju utakmicu ove sezone odigrali smo u Prelogu i naprosto je neshvatljivo kako smo takav doma i derbi odigrali bez imalo volje, agresije i želje za pobjedom. Bio je to derbi gdje smo mi bili favoriti na papiru, to nismo pokazali u igri. No, problem gostovanja bio je prisutan cijele ove sezone, a jedina dobra gostuju a utakmica bila je ona protiv Slavije u Pleternici, gdje smo odigrali 2:2. Mi smo u gostima gubili i od slabijih ekipa, jer na gostuju em travnjaku nemamo razinu igre koja bi donijela rezultat. To nije od ju er, to je i pitanje karaktera i pro ila igra a , a jedan od glavnih zadataka kojeg sam postavio sam sebi jest da u prolje e i u gostima igramo bolje”, objašnjava Orehovec.

Nasuprot tome, doma e utakmice bile su mnogo bolje: “Ne mogu izdvojit neku posebno, ali su u sje anju ostali susreti protiv Lipika i NAŠK-a, gdje smo

ostvarili visoke pobjede, dok smo u posljednjem kolu protiv Podravine gdje smo pokazali veliku sportsku agresiju, volju i želju za pobjedom.”

Posebni problem Nedeliš a bile su ozljede klju nih igra a, o emu Orehovec kaže: “Velik dio prvenstva bili smo bez Jari a, Golubi a i ukesa. Na nekim sam ih utakmicama pokušao staviti u igru iako su bili nezalije eni, no kasnije su potpuno otpali, a stanje se pogoršalo.

Mislim da bismo sa zdravim i spremnim Golubi em te ukesom sad imali bi kudikamo bolji plasman i igre.”No, ostatak ekipe odradio je koliko je bilo u njihovoj mogu nosti, a posebno se to odnosi na režim treninga, koji je u potpunosti promijenjen u odnosu na prošlu sezonu. O tom dijelu je Orehovec rekao: “Kroz prvenstvo sam koristio usluge 20 igra a.

Osim Belovi a, koji radi u Zagrebu i nije mogao trenirati, svi ostali igra i prihvatili su režim kojeg sam nametnuo. Jedan zastoj imali smo na sredini priprema kada je dosta igra a koristilo godišnji odmor ali to su ‘stare navike’, koje nisu spojive s igranjem u 3. HNL.” Manjkavosti u ekipi postale su vrlo brzo vidljive: “Ve na po etku su kon-

Bolji plasman na kraju prvenstva Dok eka razgovor s klupskim vodstvom oko utvr ivanja ciljeva za nastavak sezone, Orehovec si je sam zadao par zadataka: “Svakako u nastojati osvojiti više od 26 bodova, koliko smo osvojili u ovom djelu prvenstva, i zauzeti bolje mjesto od sadašnje 9. pozicije. Tako er, predano u raditi na tome da podignem kulturu odnosa igra a prema treningu, radu i obavezama, jer je to jedini put k rezultatu i stabilizaciji ekipe”, kazao je Orehovec.

Klupski strijelci U prvom dijelu sezone naje ikasniji igra mom adi bio je S. Treska sa 7 golova. Golubi koji ponovno ima problema s ozljedom postigao je 6, a sigurno bi i više da je mogao više igrati. D. Treska i Jagec zabili su 5 golova, Simon i Balen 2, a Zavrtnik, Begovi , Jari i Vibovec po 1 gol.

Željko Orehovec, trener NK Nedeliš e: Velik dio prvenstva bili smo bez Jari a, Golubi a i ukesa. Na nekim sam ih utakmicama pokušao staviti u igru iako su bili nezalije eni, no kasnije su potpuno otpali, a stanje se pogoršalo. Mislim da bismo sa zdravim i spremnim Golubi em te ukesom sad imali kudikamo bolji plasman i igre trolne utakmice pokazale da nismo dobro pokriveni na pozicijama lijevog i desnog bo nog igra a u zadnjem redu. Periši i Zanjko odnosno Stankovi i Simon ‘’krpali’’ su te pozicije ali to su igra i koji više inkliniraju prema naprijed i bili bi korisniji u napada kim pozicijama. Gubitkom Golubi a ostali smo samo na dva napada a, D. i S. Treski, dakle postoji problem još jednog kvalitetnog špic igra a. Na ti pozicijama imamo dva mlada igra a, Vizingera i Hrušocija, koji imaju potencijala ,ali moraju puno ozbiljnije shva ati nogomet i po eti živjeti sportski ako žele napredovati”, analizira Orehovec.

Mladi igra i mogu napredovati Da ne bi sve ispalo crno, Orehovec je naveo i pozitivne strane mom adi: “Prednoš u ove mom adi smatram spoj nekoliko iskusnih igra a i mnoštva mladih igra a, koji uz kontinuitet u ra-

du mogu napredovati. Tako er, imamo dobru atmosferu u i oko ekipe.”

Pred Nedeliš em je zimska pauza, koja e ipak trajati kra e no što su nogometaši možda navikli. Orehovec najavljuje: “Pripreme emo po eti 15. sije nja. Zimske pripreme su uvijek problemati ne za amaterske klubove zbog uvjeta, no vjerujem da e nam u klubu nastojati osigurati dvoranu te eventualno 7-8 dana zajedni kih priprema na moru po etkom velja e, ako e vrijeme u Me imurju prije iti treniranje i igranje pripremnih utakmica.”

O odlascima i dolascima još je rano govoriti, a trener se nada da e mu mom ad ostati na okupu: “U narednih tjedan dana sjest u s ljudima iz kluba i vidjeti kakvi su nam ciljevi za prolje e.

Ja sam samo trener, a klupsku politiku vodi klub. Moja želja je da zadržimo postoje i kadar, no ako pojedini igra želi oti i smatram da mu se to treba omogu iti jer u ekipi ne želim nezadovoljne igra e. Kazao sam ve koje su nam pozicije manjkave, a naša najve a poja anja trebala bi biti zdravi Golubi i ukes.”

Ostaje za vidjeti kako e se odvijati nastavak prvenstva, ali s obzirom na uloženo u igra e i „imenima na papiru“ sigurno Nedeliš e može puno više, kandidirati ak za plasman u gornji dio tablice. Me utim, to treba potvrditi i ekipa na terenu.

(Ivana Strahija)

ME IMURSKA MALONOGOMETNA LIGA

DG Commerce tijesnom pobjedom u derbiju preuzeo vodstvo 7. kolo GORI AN - DOMINO BAR GRANDY 4:6 Donji Kraljevec – Dvorana OŠ Donji Kraljevec.

Suci: Jur ec (Donji Kraljevec) i Vlahek ( ukovec). Delegat: Horvat (Gori an).

Strijelci: T. Malovi , D. Farkaš, Bašnec i Štefulj za Gori an, a Hruško i Fažon po 2, Gorupi i Domini za Domino bar Grandy.

Gori an: F. Farkaš, I. Malovi , Pintar, D. Farkaš, Kova , Bašnec, Štefulj, T. Malovi , Mesari i Vlah.

Domino bar Grandy: Mar ec, Gorupi , Domini , Cirkven i , Fažon, Lovren i , Vrbanec, Gori anec, Mati , Hruško i Orši .

PROMESS - HEMUŠEVEC 7:1 Mala Subotica – Dvorana OŠ Tomaš Gori anec. Suci: Fegeš (Nedeliš e) i Marin Horvat (Šenkovec). Delegat: Jura i (Strahoninec).

Strijelci: I. Škvorc i Baranaši po 2, Novak, Mihinja i Hatlak za Promess, a Šimunkovi za Hemuševec.

Promess: Magdaleni , Mihalic, Kr mar, I. Škvorc, Juras, Grbavec, Mihinja , Hatlak, S. Škvorc, Baranaši i Novak.

Hemuševec: Taradi, Židov, Blagus, Križaj, Novosel, Turk, Mlinari , Ivaci, Kova i , Magdaleni i Šimunkovi .

U preloškoj sportskoj dvorani u nedjelju se odigrala izuzetno uzbudljiva i napeta malonogometna derbi utakmica Me imurske malonogometne lige u kojoj su se sastale vode e dvije

TABLICA 1.DG Commerce

7 6 1 0 50:26 19

2.Mip Weyland

7 5 1 1 56:19 16

3.Fenix

7 5 0 2 43:28 15

4.Domino Grandy

7

4 1 2 25:19 13

5.Promess

7 4 0 3 34:21 12

6.Klub 75

6 3 1 2 34:27 10

7.Gori an

6 2 1 3 39:31 7

8.Hemuševec

7 1 1 5 23:49 4

9.Vularija

7 1 0 6 17:49 3

10.Gornji Kuršanec

7 0 0 7 20:72 0

Parovi 8. kola: Mursko Središ e: Mip Weyland – Fenix utorak u 18 sati, Mala Subotica: Domino bar Grandy – Gornji Kuršanec etvrtak u 22 sata, Donji Kraljevec: Hemuševec - Gori an etvrtak u 16,30 sati, Mala Subotica: Vularija – Promess utorak u 20,30 sati, Prelog: DG Commerce – Klub 75 utorak u 21,30 sati.

mom adi lige. Igrali su DG Commerce i Mip Weyland. Pred 60-tak gledatelja doma a ekipa povela je preko Ivana Habuša sa 1:0, da bi Nino Belovi - Libek postigao izjedna uju i pogodak za 1:1. Sandi Magdaleni opet dovodi doma ine u vodstvu, a golovima Nenada Radikovi a i Belovi a Mip na poluvrijeme odlazi sa povoljnim rezultatom 2-3. Drugo poluvrijeme pogotkom su otvorili gosti, gol opet postiže Belovi , ali to kao da je bio poticaj doma inima koji su se trgnuli u minuti preko Marka Maleka postigli 2 izjedna uju a pogotka.

Dino Marka preokrenuo je vodu na mlin doma inazabivši za 5-4, ali je opet raspoloženi Belovi postigao svoj današnji etvrti pogodak za goste. U posljednjoj minuti susreta ponajbolji igra DG Commerca Sandi Magdaleni na drugoj vratnici do ekuje loptu i lagano je posprema u mrežu za nedostižnih 6-5. Utakmicu su fer i korektno sudili Saša Fegeš i Ivica Horvat. Tako je nakon sedam odigranih kola na vrhu sada DG Commerce s tri boda prednosti pred glavnim konkurentom, dok je vrlo blizu novom uvjerljivom pobjedom ostao Fenix. (ih)

GORNJI KURŠANEC - FENIX 2:7 Nedeliš e – Dvorana Aton. Suci: Fegeš (Nedeliš e) i Mat. Horvat (Savska Ves).

Delegat: Jambrovi (Štefanec).

Strijelci: Kaniški i Francki za Gornji Kuršanec, a Lepen 4, Mu i 2 i M. Kolari za Fenix.

Gornji Kuršanec: Srnec, Kos, Petran, Golubi , Trojak, Francki, Florijani i Kaniški.

Fenix: D. Kolar, M. Kolari , Lepen, Mu i , Murkovi , Murk, N. Kolari , Bobi anec, Blažon i M. Kolar.

DG COMMERCE - MIP WEYLAND 6:5 Prelog – Dvorana OŠ Prelog. Suci: I. Horvat (Vratišinec) i Fegeš (Nedeliš e).

Delegat: Jambrovi (Štefanec).

Strijelci: Magdaleni i Malek po 2, Marka i Habuš za DG Commerce, a Belovi 4 i Radikovi za Mip Weyland.

DG Commerce: Lon ari , Magdaleni , Radikovi , Habuš, Begovi , Božek, Malek, Marka i Vuk. Mip Weyland: Petkovi , Vuruši , Šardi, Makovec, Stojko, Jurovi , Belovi Radikovi , Šprajc i Kralj.

KLUB 75 - VULARIJA 9:2 Kotoriba – Dvorana OŠ Kotoriba. Suci: Jur ec (Donji Kraljevec) i Vlahek ( ukovec) Delegat: Horvat (Gori an). Strijelci: Na 3, Trstenjak i Kos 2, Paveli i Horvat za Klub 75, a urila i Novak za Vulariju.

Klub 75: Karloci, Trstenjak, Horvat, Kos, Zadravec, A. Fundak, D. Fundak, Paveli i Na .

Vularija: Iva i , Jambroši , I. Kosi, Zlatarek, Želežnjak, Jurini , Novak, Škvorc, urila i J. Kosi.

Ivan Radikovi , dosadašnji predsjednik Mladosti, dao je ostavku zbog osobnih razloga

IZVANREDNA SKUPŠTINA NK MLADOST PRELOG

Predsjednik Ivan Radikovi dao ostavku Glavna vijest s izvanredne skupštine NK Mladost Prelog održane prošlog petka je pomalo neo ekivana ostavka predsjednika Ivana Radikovi a. S obzirom na vremena koji nisu nimalo jednostavna za sport ostavka pada u nezgodno vrijeme.

Iako je Radikovi zbog nesportskog ponašanja na utakmici u akovu kažnjen izuzetno drasti no sa 6 mjeseci zabrane obavljanja dužnosti u nogometu, razlozi za odlazak su druge prirode, on kaže osobne. Nije lako voditi klub i jednostavno sam se potrošio nakon dvije i pol godine kaže Radikovi . Me utim, ako se malo dublje zagreba situacija u i oko kluba, mora se re i da je Radikovi bio razo aran s nekim postupcima bliskih prijatelja, kao i lanova Uprave dok je trebalo dati podršku za krucijalne odluke, poput pitanja klupskog stadiona, koje je i dalje otvoreno. To je Radikovi a zaboljelo puno više od bilo ega kad je u pitanju funkcija predsjednika kluba.

Me utim, novog predsjednika NK Mladost Prelog nakon skupštine nema. Jednostavno u ovom trenutku je teško na i ovjeka koji e voditi klub. Na skupštini je ina e bilo ak pedesetak lanova kluba, ali kandidata za predsjednika – nema. Svi daju podršku, ali uglavnom verbalnu.

Stoga je jedini zaklju ak da e komisija na elu kojoj je Hreš , uz podršku dosad najužeg vodstva kluba: I. Radikovi , Kljaji i K. Glavina pokušati im prije prona i kandidata za predsjednika i sazvati novu sjednicu skupštine.

MEMORIJALNA LIGA Josip Francki Joja

Brati Graditeljstvo svladao CB Arcus Najava derbija Caffe bar Arcus i Brati Graditeljstva za mnoge je bila možda glupa procjena voditelja lige, ali dogodilo se udo. Na parketu male dvorane TIOŠ-a aktualni trener Mladosti iz Preloga Zoran Kralji sa svojom škvadrom pobjedio je i nadigrao „zvijezde“ Arcusa, te najavio nova iznena enja. Goran Ma ek i dalje uigrava ekipu i tekstilci MT -a nisu do kraja osjetili mo njegove ekipe. Za prošlogodišnjeg lidera Fortunu dovoljni su bili zgodici vode eg strijelca lige Cirkven i a i pobjeda nije bila upitna. TMT sa Plaftakom je neka nova ekipa. Aldi na vratima veterana Strahoninca nema naglašenu u ikovitost radi nove lopte.

Limarija Vinkovi sastavljena mahom od prvotimaca Poleta iz Pribislavca nije imala problema sa apinom ekipom, a ve u sljede emm kolu sa Trgošpedom odvagati e svoje vrijednosti. Palatin Foteks kiks sa Plitvicom ispravlja na ekipama iz donjeg dijela tablice. U sljede em kolu za protivnika imaju drugo plasiranu ekipu TMT-a, u kojem sva tri znaka imaju dobitak. Plitvica je vodila sa 5-1, ali su spasitelji Ekoma poravnali rezultat i osvojili još jedan bod za sredinu tablice. U sljede em kolu igraju se dva derbija - Palatin Fotex - TMT i Trgošped - Limarija Vinkovi . Na listri strijelaca vodi Cirkven i Bojan (Fortuna) sa 17 pogodaka. Slijede ga Vlahek Stjepan (Trgošped) 11 golova, te Plaftak Dejan (TMT) sa 9 pogodaka.

14. prosinca 2010.

Ĺ KOLA NOGOMETA Me imurje- akovec na kraju 2010. godine

Predsjednik Dean Pani : Jedino takvi projekti na duge staze mogu donijeti novu kvalitetu me imurskog nogometa - Ĺ kola nogometa je dugoro ni projekt kojem je cilj „proizvodnja“ nogometaĹĄa, a rezultat nikako nije prioritet. On je vaĹžan prvenstveno za motivaciju samih igra a, a sve ostalo je manje bitno. NaĹžalost, to se uglavnom ne shva a „u glavama“ mnogih koji su u naĹĄem nogometu‌ Prvi dio sezone kraju su priveli nogometaĹĄi, treneri i uprava Ĺ kole nogometa Me imurje – akovec, koja je unato problemima ipak na pozitivnom putu. Za neĹĄto viĹĄe trebat e ipak odrediti prioritete financiranja od strane lokalnih struktura, a pomo se o ekuje i od Me imurskog nogometnog saveza, prvenstveno u osmiĹĄljavanju projekta razvoja me imurskog nogometa na podru je cijelog Me imurja.

Bez kontinuiteta Ĺ kole ne e biti rezultata Ĺ kola nogometa je dugoro ni projekt kojem je cilj „proizvodnja“ nogometaĹĄa, a rezultat nikako nije prioritet. On je vaĹžan prvenstveno za motivaciju samih igra a, a sve ostalo je manje bitno. NaĹžalost, to se uglavnom ne shva a „u glavama“ mnogih koji su u naĹĄem nogometu. NajvaĹžnije je koliko e igra a biti spremno za prvoligaĹĄki nogomet, odnosno bilo koju razinu nogometnog natjecanja prema njegovom mogu nostima. Ĺ to vrijedi da imaĹĄ prosje nu prvoligaĹĄku juniorsku i kadetsku ekipu, kad iz nje ne moĹžeĹĄ crpiti igra e koji e biti „pripremljeni“ za ulazak u seniorske vode.

Stoga rezultati Me imurja (juniora i kadeta) koji igraju najbolju hrvatsku ligu – I. HNL ne smiju biti gledani kroz prizmu njihove (ne)uspjeťnosti, ve samo korak prema stvaranju selekcija koje e danas-sutra imati i igra -

ku i timsku kvalitetu kazao nam je na po etku razgovora predsjednik Ĺ kole Dean Pani i dodao: - Ako ve moram opravdavati loĹĄe rezultate naĹĄih selekcija koje igraju I. HNL (kadeti nisu upisali ni niti jednu pobjedu, te su izborili samo dva boda iz dva remija uz gol razliku od 3:69, dok su juniori osvojili etiri boda, s jednom pobjedom i jednim neodlu enim rezultatom, te gol razlikom od 5:43 op.a.), svakako moram re i da se na rezultate odrazilo to ĹĄto smo za donoĹĄenje odluke o uklju ivanju u Prvu ligu imali jako malo vremena, nismo stigli napraviti prave pripreme i selekciju igra a.

Treba tako er znati da za juniore i kadete Me imurja igraju ulazna godiĹĄta, dok za druge ekipe igraju izlazna, te da smo par igra a dali i za prvu ekipu NK Me imurja, isti e elni ovjek Ĺ kole od ljeta ove godine.

Uz to ĹĄto je prvoligaĹĄko natjecanje u stvari veliki dobitak za mlade nogometaĹĄe, Pani smatra da e pravi rad Ĺ kole u tom rangu natjecanja biti vidljiv tek nakon par godina: - Rezultati pokazuju da se ne moĹžemo nositi sa sredinama koje godinama rade kvalitetno i kontinuirano. I mi emo nakon pet ili deset godina pro esionalnog rada s mladima mo i re i da smo dobri ili loĹĄi, sada je takva ocjena deplasirana, smatra predsjednik.

Da sve ipak nije tako loĹĄe potvr uju i rezultati iz Kupa, a oba

su se sastava plasirala u osminu finala. Kadeti su tako pobijedili Moslavinu s 3:1, a juniori Velebit s 4:0.

- Time smo pokazali da se moĹžemo nositi sa sredinama koje rade kra e ili na slabijoj razini, kazao je Pani . Ina e, kadeti Me imurja su u osmini-finala odmjerili snage s Dinamom u Zagrebu 8. prosinca i izgubili 12:0, a juniori su igrali s Pomorcem u VaraĹždinu, te isto izgubili, 3:1.

Najve i problem financiranje I dok je poboljĹĄanje uvjeta za treninge i utakmice apsolutna nuĹžnost, ukoliko se u akovcu ponovno Ĺžele ‘proizvoditi’ klasni igra i, jednako je vaĹžna i finan-

cijska stabilizacija Škole nogometa: - Jako nam je teťko s financijama, posebno jer smo imali dodatni troťak kotizacije za prvoligaťko natjecanje. Prepoznali su nas dijelom sponzori, Županija je redovito ispla ivala obe ano, 20 tisu a kuna mjese no, dok je Grad zbog neťto teŞe financijske situacije kasnio, no pomogao je s terenima. Tako er, imali smo za rijeťiti stare dugove za pla e trenera, u emu smo uspjeli, a ťto se ti e isplate teku ih obaveza priznajem da kasnimo, no na sre u svi imaju razumijevanja.

Za mirno privo enje polusezone kraju, Ĺ koli treba stotinjak tisu a kuna. Takva financijska

Kadeti i juniori Me imurja imali su ove sezone priliku okusiti u prvenstvenoj utakmici i glavni teren SRC-a Mladost u utakmici protiv Rijeke koja je snimana za lokalne tv-mreĹže

Dean Pani , predsjednik NŠMe imurje- akovec usprkos problemima vjeruje u ovaj projekt koji mora biti na duge staze za dobrobit cijelog me imurskog nogometa neizvjesnost nije ni malo dobrodoťla u projektu koji Şeli donijeti, kona no, boljitak naťem nogometu. elnici Škole e skoro porazgovarati s Gradom i Županijom, koji su na kraju krajeva, osniva i Škole: - PribliŞavamo se kraju godine i iznimno je vaŞno kako e dvije jedinice lokalne samouprave pratiti financijski idu e godine, moramo znati na emu smo kako bismo mogli izraditi vlastite planove. Svjesni smo poteťko a s kojima se oni suo avaju, ali mislimo da nema bolje investicije od ulaganja u mlade, u ťto se svi ionako kunu.

Pani tako er o ekuje tjeĹĄnju suradnju s Me imurskim nogometnim savezom i novim predsjednikom Matom Kljaji em: - Mislim da je izbor Kljaji a za predsjednika pozitivna stvar i da sli no razmiĹĄljamo o radu s mladima. Razgovarao sam s njime i vidim da jednako gledamo na budu nost me imurskog nogometa, a najve u suradnju o ekujem po pitanju selekcije i dovo enja najboljih mladih nogometaĹĄa iz cijelog Me imurja u Ĺ kolu, ali i suradnju u oba smjera. Vrijeme je da svi klubovi Me imurja sjednu za zajedni ki stol po tom pitanju, jer je svima u interesu da imamo ĹĄto viĹĄe ĹĄkolovanih igra a. Ne e biti svi za I. ili II. HNL, veliki broj njih vratiti e se u mati ne klubove, a imati e kvalitetu viĹĄe i za amaterski nogomet.

Na Ĺžalost, nije svugdje Ĺ kola dobila jednaku potporu, a Pani se aktualno poĹžalio na Zajednicu sportova Me imurske Ĺžupanije: - Iako je jasno da djecu ne moĹžemo trenirati vani, na snijegu, kiĹĄi i temperaturama u minusu. Zajednica nam je odbila dati dvoranske termine. No, mi emo sami platiti termine u dvorani, a djeca idu i tjedan po inju s radom dvaput tjedno.

Tako er, Ĺ kola za prostorije u novoizgra enom kompleksu SRC Mladosti mora pla ati najamninu od nemalih 1500 kuna mjese no.

- Razgovarao sam s direktorom Ekoma o tome, on kaĹže da je bio plan da te prostorije budu komercijalne. No, nije mi jasno kako onda klubovi na stadionu ne moraju pla ati najamninu?

Nama je za 13 radnika i 200 djece namijenjeno 60 kvadrata prostora, s ime se snalazimo, ali nam je najamnina veliko optere enje.

Za zimsku stanku Pani je najavio detaljnu analizu rada trenera i lanova uprave te malo odmora i skupljanja snage za nastavak aktivnosti u prolje e.

Za kraj bih samo zahvalio svima koji nas podrĹžavaju, vjerujem da e se kroz koju godinu ovakvog rada vidjeti pravi u inak ozbiljnog pristupa radu s mladima, zaklju io je Pani .

(Ivana Strahija i Dejan Zrna, oto: Zlatko Vrzan i Nino Žvorc)

LEGEA CUP Malonogometni turnir mla ih kategorija odigran je u akovcu

Dva trofeja selekcijama NĹ Me imurje- akovec i jedan NK Podturen U prepunoj dvorani II osnovne ĹĄkole u akovcu i uz sudjelovanje 24 ekipe, odrĹžan je 2. LEGEA CUP, turnir u malom nogometu. Turnir je odrĹžan u tri starosne kategorije 1999. i mla i; 2000. i mla i i 2001. i mla i. U najstarijoj uzrasnoj kategoriji slavila je ekipa NK Podturna, dok je u preostale dvije tro ej pripao ekipi NĹ Me imurje akovec 1.

NajviĹĄe sudionika u uzrastu 2000. godiĹĄta i mla ih U kategoriji 1999. i mla i sudjelovale su etiri ekipe: NĹ Me imurje- akovec, NĹ Fotex Nedeljanec, NK Podturen i NK Hajduk Brezje. Pobjednik je bila ekipa NK Podturen, s najboljim strijelcem Matijom Antolovi em, druga je bila ekipa NĹ Me imurje- akovec, a tre a ekipa NK Hajduk Brezje.

Prve tri ekipe dobile su medalje. U najbrojnijoj kategoriji 2000. i mla-

i sudjelovalo je dvanaest ekipa: NŠMe imurje- akovec (2), NŠFotex Nedeljanec (2), NK Mladost Prelog, NŠZelenko Novakovec, NŠNogometať 13- Podturen, NK Sloga akovec, NK Polet Pribislavec (2), SK ehovec i gosti iz Slovenije ekipa NK Virs Bistrica. Pobjedu je odnijela ekipa NŠMe imurje- akovec 1, koja je u finalu bila bolja od ekipe NŠMe imurje- akovec 2. Kao po obi aju iz najbolje ekipe je i najbolji strijelac – Denis Buťnja, s tim da najbolja ekipa ima i najboljeg vratara - Nikolu �oki a.

Najbolji igra je iz druge najbolje ekipe, ekipe NĹ Me imurje- akovec 2: Martin Dodlek. Tre i su bili gosti iz Slovenije ekipa NK Virs Bistrica. U ovoj kategoriji je dodijeljeno i najviĹĄe nagrada. Osim pehara koji pripadaju pobjednicima, osvaja ima2. i 3. mjesta, te medaljama, tro eja koji pripadaju najboljim pojedincima, pobjednici su od sponzora turnira LEGEA-e

Nedeljanec, dok su tre i bili dje aci iz NĹ NogometaĹĄ 13- Podturen.

I u ovoj kategoriji najbolji strijelacLuka Rodiger dolazi iz pobjedni kog tima, a prve tri ekipe dobile su medalje.

Izvrsna organizacija

Finalisti u kategoriji 2000. i mla i, selekcije NĹ Me imurje- akovec dobili i komplet od 10 dresova, te ve eru od generalnog pokrovitelja turnira prodajnog centra BAT. No me utim kako su finalisti iz iste ĹĄkole nogometa sponzor LEGEA e darovati komplet dresova za selekciju 2000. godiĹĄta NĹ , a pokrovitelj BAT e po astiti sve one koji su zaigrali u finalu.

U kategoriji 2001. i mla i sudjelovalo je osam ekipa: NĹ Me imurje- akovec (3), NK Strahoninec, NĹ Fotex Nedeljanec, NK Mladost Prelog, NĹ Zelenko Novakovec i NĹ NogometaĹĄ 13- Podturen.

Pobjednici u ovoj kategoriji bili su iz ekipe NĹ Me imurje- akovec1 koji su u finalu svladaliNĹ Fotex

Turnir je protekao u izuzetno er i korektnom ozra ju, uz korektno su enje sudaca iz MNS-a. Na turniru se naĹĄlo mjesta i za revijalnu utakmicu dje aka iz kategorije 2002. i mla i. Utakmicu su odigrali NK Sloga akovec i NĹ Me imurje- akovec, a zavrĹĄila je pobjedom NK Sloge (2:0). Organizator pak je ulaznice priredio i kao nagradne kupone (sredstva su se skupljala za pla anje najma za dvorane tijekom zimskih treninga). Prvu nagradu Printer dar BTC NedeliĹĄĂŚ , dobila je Larisa BuĹĄnje, drugu nagradu ve eru u Me imurskim dvorima dobio je Alen Pintari , a sliku dar cvje are IRIS dobio je Josip Kos.

Najbolji pojedinci u godiĹĄtu 2000. najigra Martin Dodlek, najvratar Nikola oki i najstrijelac Denis BuĹĄnja O ostalim nagradama itajte na stranicama: www.nsmecka.blog. hr, a dobitnici e biti i obavijeĹĄteni o na inu podizanja nagrada.

Organizator turnira potrudio se da cijeli turnir pro e na najviĹĄem mogu em nivou.

14. prosinca 2010.

KOŠARKA KUP KREŠIMIR OSI

Darda u produžetku!

Košarkaši Me imurja nisu uspjeli produžiti niz nepobjedivosti u kup natjecanju. U akovcu su «za dlaku» bili bolji prvoligaši iz Darde, nadja avši doma ina tek u produžetku. Me imurje je u prvom poluvremenu bilo bolja ekipa, s više raspoloženih igra a, dok su gosti cijelu utakmicu odigrali sa 6 igra a. Do produžetka nije niti trebalo do i da su doma i košarkaši na egal rezultatu 4 sekunde do kraja utakmice uspjeli šutnuti loptu na koš. U produžetku gosti odlu niji i agresivniji, no kona na razlika u koševima ipak puno prevelika. (bh) Me imurje – Darda 78:89 (14:18, 19:13, 20:27, 17:12, 8:19)

ME IMURJE: Mavrek, Terek 5, Novak Marek 16, Vugrinec, Rusak, Zaspan 3, Fodor 19, Krišto i 2, Goleš 7, Novak Mario Medo 13, Vuruši , Golubi 13.

C LIGA

I Dubrav an izgubio!

Desilo se i to udo – u najnižoj ligi Dubrav an je nakon 7 utakmica skinuo «pau inu» u rubrici porazi.

Naime, Donji Kraljevec ih je nadja ao svojim najja im oružjem – mladoš u (najbolji igra Ivanovi je 93. godište).

Kolo neo ekivanih rezultata upotpunilo je Nedeliš e svojom prvom pobjedom poderavši Kotoribu. (bh) Donji Kraljevec – Dubrav an 60:54 (16:15, 13:18, 14:9, 17:12) DONJI KRALJEVEC: Kocijan 6, Lon ari 9, Taradi, Ivanovi 23, Balent 6, Ruži 10, Štefan 6. Trener Štefan D. DUBRAV AN: Me imurec 20, Lukša D.5, Rai ,LukšaR.6,Fabi ,Krušelj,Blažeka,Orehovec 10, Šte i 13. Trener Me imurec B. Nedeliš e – Kotoriba 89:68 (19:13, 25:15, 24:25, 21:15) NEDELIŠ E:Gospo i 36,Šegovi N.13,Horvat, Šegovi I. 6, Ganzer 22, Posedi 2, Golik, Pintari , Posavec 10. Trener Kova i B. KOTORIBA: Borovi 10, Habuš 2, Zvošec A. 33, Pogorelec M.4, Zvošec F. 4, Zvošec V., Pogorelec B. 5, Ujlaki, Fuš, Seli anec 8, Radmani 2. Trener Ujlaki R.

TABLICA 1. Dubrav an 2. Donji Kraljevec 3. Mladost Ivanovec 4. Kotoriba 5. Nedeliš e

7 7 6 6 6

6 3 3 3 1

1 4 3 3 5

13/+77 10/-32 9/+2 9/-36 7/-11

A 2 LIGA SJEVER

Prigorje financije – Rudar Cimper 94:58 (21:7, 27:20, 21:8, 25:23)

Umalo najve e iznena enje!

Košarkaši Me imurja gostovali su u srijedu 8. prosinca u ur evcu kod Mladosti, ekipe iz donjega doma tablice drugoligaškog sjevera iz razloga što su u subotu 11. prosinca igrali Kup protiv Vrijednosnica Darde, prvoligaša.

Lider drugoligaškog sjevera mlako je ušao u utakmicu, znamo onu klasi nu pri u o sistemu «lako emo». Doma in s pet malih igra a (jer visoke nemaju) igra presing odmah od po etka, naši bekovi (i ne samo bekovi) gube lopte i rezultat svega – 10 razlike za ur eve ke košarkaše. Dok se Me imurje probudilo bilo je ve 15 razlike. Mladost je

igrala odli no, poga ali su trice, prodore, kontre i poluvrijeme 54:40, naravno za Mladost. Me imurje uspavano, sada bi kao i htjeli, no ne ide to tako lako.

Pa Me imurje nekoliko puta spusti razliku ispod 10, ali doma i ne daju, drže 10-15 razlike cijeli tijek poluvremena. Pet minuta do kraja utakmice na 10 razlike za doma ina, ukazao se u redovima Me imurja junior Mavrek. Ukrao je 3 lopte, zabio tricu i dvicu, kontru i 3 minute do kraja Me imurje prvi puta na utakmici vodi. Na kraju 104:103 za Me imurje u utakmici u kojoj da je doma in pobijedio ne bi bilo nimalo nezasluženo. Za akove -

Rudar Cimper – Vindija 56:75 (11:22, 17:15, 20:17, 8:21)

RUDAR CIMPER: Lesar, Radikovi 36, Novak 5, Per i 13, Korbelj 2. Trener Damjanovi .

Svoju ukupno drugu pobjedu u ligi za najmla e košarkaše Nedeliš e je ostvarilo na gostovanju u Lepoglavi koja ih ima 5(pobjeda!). estitamo Nedeliš u! (bh)

murec 7, Ivanovi J.4, Branilovi , Švenda, Taradi 26, Pa an 12, Ivanovi D. 24, Vuk. Trener Horvat T.

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

Mladost Ivanovec – Dubrav an 58:59 (11:13, 16:20, 17:12, 14:14)

Dubrav an – Me imurje 12:107

DUBRAV AN: Orehovec 2, Poljanec, Matotek 2, Kuzmi , Tišler, KLipi , Hani 6, Majer, Varga 2, Miser, Lisjak, Klipi Kr. Trener ituš D. ME IMURJE: Sabol 17, Borkovi 20, Vojkovi 8, Baksa 11, Lesar 17, Keresteš 18, Novak, Vojvoda 12, Bacinger 4. Trener Novak S.

MLADOST IVANOVEC: Hanžekovi 5, Kranj ec J. 28, Kranj ec A. 6, Kranj ec R. 15, Jan ec, Vu aj 2, Kameni 2, Anderlin, Varga, Hamer.

DUBRAV AN: Lukša D. 17, Fabi 2, Šte i , Rai 10, Blažeka 4, Orehovec 18, Matulin, Ribi 8, Kranj ec . Trener Me imurec B.

Kotoriba – Ivan ica 79:43

TABLICA

akovec – Donji Kraljevec 51:118

AKOVEC: Kopjar D.2, Prprovi 10, Kopjar L., Pe ari 4, Wrana 18, Baruk i 10, Markulija 7. Trener Vehtersbah M. DONJI KRALJEVEC: Dopu 19, Sinkovi 12, Kocijan 12, Me i-

1. Vindija 2. Me imurje 3. Donji Kraljevec 4. Dubrav an/-1 5. Mladost Ivanovec 6. Rudar Cimper 7. akovec

8 7 8 8 8 8 7

7 7 6 4 2 1 0

1 0 2 4 6 7 7

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

akovec – Ivan ica 72:55 (24:12, 18:12, 22:16, 8:15)

AKOVEC: Novak N. 7, Novak Mat. 5, Prprovi L. 5, Megla 11, Prprovi M., Glavina 2, Juras 8, Biševac 15, Vehtersbah, Ostoja 12, Kranj ec 7.

Trener Hajdinjak.

Radnik – Petar Zrinski 68:104

TABLICA

Vindija – Bjelovar 83:78 Mladost –Me imurje 103:104 (26:18, 28:22, 24:26, 25:38)

ME IMURJE: Mavrek 9, Terek 11, Novak Marek 8, Vugrinec 5, Rusak 8, Zaspan 2, Fodor 16, Krišto i , Novak Mario Medo 42, Vuruši , Golubi 3.

Trener Šopar.

1. ME IMURJE 2. Prigorje nancije 3. Petar Zrinski 4. Podravac 5. AKOVEC 6. Ivan ica 7. Radnik 8. Mladost ( ) 9. Vindija 10. RUDAR CIMPER 11. Bjelovar

9 9 9 9 9 9 9 10 9 9 9

15/+144 14/+209 14/+188 11/-85 10/-82 9/-205 7/-169

KOTORIBA: Vidovi 8, Zvošec A. 14, Bogomolec 15, Fuš, Sabol 24, Ujlaki 8, Pintari , Hraš anec 6, Valpati 4. Trener Munka G.

Borkovi 6, Baksa 13, Vojvoda 2, Lesar 27, Keresteš 38, Zorkovi 4.

3. ŽL

2. ŽL

Rudar Cimper – Dubrav an 70:37

RUDAR CIMPER: Hrasti , Korbelj 8, Bilas 36, Podkrajec 11, Sobo an 15.

Trener Repalust S. DUBRAV AN: Orehovec 10, Matotek 7, Kuzmi 6, Tišler, Klipi , Hani 12, Miser, LIsjak, KLipi Kr. 2. Trener ituš D. Mladost Ivanovec – Donji Kraljevec 47:60

MLADOST IVANOVEC: Krišto i , JUrinec, Be 2, Šajnovi 15, Juras, Plevnjak, Vugrinec, Lesjak 2, Varga 12, Jeleni 8, Dove er 3, Sa er 4, Kranj ec J. Trener Blažeka T. DONJI KRALJEVEC: Ruži 25, Me imurec 4, Sinkovi G. L. 2, Perca 6, Mikec 1, Setnik, Šupljika 2, Dolenec, Pintar 17, Lepen.

Trener Ruži N.

Me imurje – Vindija 122:44

Lepoglava – Nedeliš e 32:64

ME IMURJE: Hamer 19, Žižek 4, Zini 2, Sabol 3, Mihinja 4,

NEDELIŠ E: Štrukelj 2, Kocijan, Gradiš aj 2, Mihol ek 22,

akovec – Kotoriba 61:84

TABLICA 1. Me imurje 2. Kotoriba 3. Vindija 4. Rudar Cimper 5. Lepoglava 6.Donji Kraljevec 7. Ivan ica 8. akovec 9. Nedeliš e 10. Mladost Ivanovec 11. Dubrav an 12. Me imurje Globetka 13. Prelog

8 8 7 7 7 7 7 8 7 7 7 7 7

4. ŽL

5. ŽL

Derbi osmog kola 1. ŽL izme u Kos Kotoribe 2 i Šenkovca 2 pripao je na stranu Šenkov ana koji su bili na visini zadatka i obavili siguran i odli an posao na gostovanju u Kotoribi.

Lider prvenstva, MSTC Damtex opet se izvukao u posljednjim susretima na doma em terenu protiv odli ne mom adi Nedeliš a 1, te pobijedio minimalnim rezultatom. Najuverljivije bile su Putjane Brid koje su pregazile HE-DRA-u, dok je Lopatinec 1 bio za nijansu bolji od Kos Kotoribe 3 u derbiju za elja, te time upisao tre u ovosezonsku pobjedu.

Lopatinec 1 – Kos-Kotoriba 3 6:4, Kos-Kotoriba 2 – Šenkovec 2 3:7, MSTC-Damtex – Nedeliš e 1 6:4, Putjane Brid – HE-DRA 1 9:1, MSTC-Štikma – Hodošan Elektro team odgo eno.

Kiks Šenkovca 4 u osmom kolu 3. ŽL barem je malo razrijedio bodovne razlike na samom vrhu. Šenkov ani su osvojili samo bod protiv Kos Kotoribe 5, što je iznena uju e, jer se Kos Kotoriba 5 nalazi tek na devetoj poziciji. Vode i dvojac, Lopatinec 2 i Damtex upisao je uvjerljive pobjede protiv nemo nih suparnika. Posljednja Klima-montaža 1 nije uspijela do i do svoje druge ovosezonske pobjede, ve je minimalnim rezultatom poražena od Hodošana 2. Šenkovec 5 – Damtex 2:8, Šenkovec 4 – Kos-Kotoriba 5 5:5, Klima-montaža 1 – Hodošan 2 4:6, Kos-Kotoriba 4 – Cirkovljan Zabat 1 6:4, Lopatinec 2 – Draškovec 8:2.

U osmom kolu 5. Žl vode i STK 3 upisao je svoju osmu uzastopnu pobjedu. Maksimalan je bio protiv nemo ne Male Subotice 3. Uvjerljiv i tako er maksimalan bio je i drugoplasirani Cirkovljan Zabat 2 protiv posljednjih Putjana 8. Uderbiju za elja Donji Kraljevec 3 i Klima montaža 2 podijelili su bodove, te time zadrželi svoje prijašnje pozicije u donjem dijelu ljestvice. HE- DRA 2 bila je uvjerljiva protiv Šandorovca.

HE-DRA 2 – Šandorovec 8:2, Cirkovljan Zabat 2 – Putjane 8 10:0, Donji Kraljevec 3 – Klima-montaža 2 5:5, Šenkovec 7 – Mala Subotica 2 1:9, STK 3 – Mala Subotica 3 10:0.

8 8 8 8 7 8 8 8 8 7

7 7 6 5 4 3 3 2 0 0

1 0 0 0 0 1 0 1 1 0

TABLICA 0 1 2 3 3 4 5 5 7 7

57:23 60:20 57:23 55:25 35:35 39:41 28:52 33:47 22:58 4:66

15 14 12 10 8 7 6 5 1 0

1.Šenkovec 3 2.Mala Subo ca 1 3.Hodošan 1 4.Katex 5.Mihovljan 4 6.Putjane 6 7.Putjane 3 8.Mihovljan 3 9.Donji Kraljevec 1 10. STK 2

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

6 4 5 3 2 2 2 2 2 0

1 4 2 4 3 3 2 1 1 3

TABLICA 1 0 1 1 3 3 4 5 5 5

53:27 52:28 47:33 45:35 37:43 37:43 37:43 35:45 28:52 29:51

13 12 12 10 7 7 6 5 5 3

1.Lopa nec 2 2.Damtex 3.Šenkovec 4 4.Cirkovljan Zabat 1 5.Kos-Kotoriba 4 6.Hodošan 2 7.Draškovec 8.Šenkovec 5 9.Kos-Kotoriba 5 10.Klima-montaža 1

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

7 7 6 4 4 2 3 2 0 1

0 0 1 1 0 3 0 1 2 0

MSTC Nostro Žiškovec ve je u osmom kolu 4. ŽL osigurao naslov jesenskog prvaka, pregazivši na doma em terenu šestoplasirani Mihovaljn 5 Primabiro. Drugoplasirano Nedeliš e 2 tako er je bilo uspješno na gostovanju kod slabašne Orehovice. Hodošan 3 minimalnom podjedom nad Zasadbregom još uvijek je ostao u borbi za tre u poziciju. U derbiju kola, Putjane 4 svaldale su Šenkovec 6, te se tako bodovno izjedna ile s njima.

Orehovica – Nedeliš e 2 3:7, Hodošan 3 – Zasadbreg 6:4, Donji Kraljevec 2 – Lopatinec 3 6:4, Šenkovec 6 – Putjane 4 3:7, MSTCNostro-Žiškovec – Mihovljan 5 Primabiro 9:1.

TABLICA 1 1 1 3 4 3 5 5 6 7

61:19 52:28 48:32 45:35 42:38 36:44 36:44 32:48 26:54 22:58

14 14 13 9 8 7 6 5 2 2

1.MSTC-Nost.- Žišk.

2.Nedeliš e 2 3.Šenkovec 6 4.Putjane 4 5.Hodošan 3 6.Mihovljan 5 Prima 7.Donji Kraljevec 2 8.Lopa nec 3 9.Zasadbreg 10.Orehovica

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

7 6 5 4 4 3 3 2 0 1

1 1 0 2 1 2 0 1 2 0

0 1 1 2 2 3 4 6 5 5 5 6 7

16/+683 15/+319 13/+308 12/+7 12/-4 11/-26 10/-14 10/-76 9/-85 9/-176 9/-260 8/-320 7/-356

6. ŽL

STK 3 i dalje „melje“ Favoriti bez svoje suparnike problema

TABLICA

8 7 6 5 5 4 3 2 2 2 2 1 0

(Igor Tkalec)

Neo ekivani Žiškov ani bez podba aj Šenkovca 4 premca

1.MSTC-Damtex 2.Šenkovec 2 3.Putjane Brid 4.Kos-Kotoriba 2 5.Hodošan ET 6.Nedeliš e 1 7.Lopa nec 1 8.HE-DRA 1 9.Kos-Kotoriba 3 10.MSTC-Š kma

18/+247 17/+275 15/+135 15/+40 14/+49 13/-3 13/-49 13/-201 12/-83 11/-230 9/-180

AKOVEC: Vincek 4, Blažeka 10, Barila 18, Turk 2, Sklepi 12, Bulat 13, Djerdji 2, Mun ar, Horvat. Trener Bence E. KOTORIBA: Vidovi 15, Zvošec A. 2, Žini , Bogomolec 8, Jankovi , Fuš I., Fuš P. 32, Sabol 19, Ujlaki 6, Pintari 2, Hraš anec, Valpati . Trener Munka G.

Šenkov anima derbi M. Subotici 1 važni protiv Kotorip ana bodovi u Hodošanu Napeti i neizvjesni susreti obilježili su osmo kolo 2. ŽL. Trenutno vode i Šenkovec 3 bio je uspješan na gostovanju kod sedmoplasiranih Putjana 3, dok je drugoplasirana Mala Subotica 1, u derbiju kola, jedva izvukla bodove kod odli nog Hodošana 1, pobijedivši minimalnim rezultatom. Putjane 6 i Mihovljan 4 iskoristili su malu prednost doma eg terena te tako er minimalnim rezultatima svaldali svoje protivnike, te upisali nova dva boda.

Putjane 3 – Šenkovec 3 3:7, Putjane 6 – Mihovljan 3 6:4, Katex – STK 2 7:3, Mihovljan 4 – Donji Kraljevec 1 6:4, Hodošan 1 – Mala Subotica 1 4:6.

0 1 3 3 4 5 5 7 6 7 9

Janžek 16, Gašparec Luka 5, emerin 8, Žagar 7, Posavec, Grudi 2, Gašparec Leo. Trener Kova i B.

ŽUPANIJSKE STOLNOTENISKE LIGE 1. ŽL

9 8 6 6 5 4 4 3 3 2 0

Pobjeda Nedeliš a u Lepoglavi!

Dubrav an slavio za pola koša!

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

derbiju akovec i Me imurje, dok Rudar Cimper kod ku e do ekuje (pre)jakoga Podravca. (bh)

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Izuzetno neizvjesnu utakmicu odigrali su mladi košarkaši (93. godište i mla i) Mladosti Ivanovec i Dubrav ana gdje su na kraju bili sretniji i spretniji gosti iz «Dobrave».

Ovim su rezultatom i zamijenili mjesta na tablici. (bh)

ke košarkaše dobra škola, ako su nešto nau ili...

Košarkaši Rudara Cimpera u goste kod Prigorja inancija otišli su s nadom da izgube sa što manjom razlikom, te u tom naumu i uspjeli. Usput je još jednu solidnu partiju odigrao junior Radikovi (94. godište). akovec igra sistemom toplohladno. Ovoga vikenda je bila na redu dobra igra protiv solidnog protivnika u liku Ivan ice i – pobjeda akovca. Svi igra i koji su izlazili na parket Druge osnovne škole bili su raspoloženi i dali svoj obol pobjedi. Idu eg vikenda se igra posljednje kolo u ovoj, 2010. godini, a sastaju se u akove kom

RUDAR CIMPER: Varga 5, Brodar 1, Kralji 10, Per i 4, Tuksar 6, Radikovi 13,Bedi8,Dodlek2,Tkalec5,Bogdan 2, Srnec 2. Trener Damjanovi .

TABLICA 0 1 3 2 3 3 5 5 6 7

64:16 49:31 45:35 43:37 36:44 39:41 37:43 35:45 29:51 23:57

15 13 10 10 9 8 6 5 2 2

1. STK 3 2.Cirkovljan Zabat 2 3.Mala Subo ca 2 4.HE-DRA 2 5.Šandorovec 6.Mala Subo ca 3 7.Donji Kraljevec 3 8.Klima-montaža 2 9.Šenkovec 7 10.Putjane 8

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

8 6 5 5 4 3 2 1 0 0

0 1 2 1 2 0 2 2 1 1

0 1 1 2 2 5 4 5 7 7

78:2 52:28 59:21 51:29 44:36 33:47 28:52 28:52 18:62 9:71

16 13 12 11 10 6 6 4 1 1

Rezultati osmog kola 6. ŽL u grupi A nisu bili iznena uju i, ve su favoriti uvjerljivo odradili posao i upisali nove bodove. STK 4 ostao je i dalje vode i s tri boda prednosti nad Mladosti koja je tako er upisala pobjedu u ovom kolu.

U grupi B uz dvije uvjerljive pobjede, Klime montaže 3 i Kos Kotoribe 6, Doni Kraljevec 4 i Hodošan 4 podijelili su bodove. Klima montaža 3 osigurala je naslov jesenskog prvaka sa maksimalnim u inkom.

Grupa A: STK 4 – Šenkovec 8 7:3, Mladost – Prelog 1 7:3, Dragoslavec Breg – Putjane 7 0:10.

TABLICA 1. STK 4 2.Mladost 3.Dragoslavec Breg 4.Putjane 7 5.Prelog 1 6.Šenkovec 8

8 8 8 8 8 8

6 5 4 3 1 0

2 1 1 2 2 2

0 2 3 3 5 6

51:29 14 52:28 11 37:43 9 44:36 8 35:45 4 21:59 2

Grupa B: Prelog 2 – Klima-montaža 3 2:8, Donji Kraljevec 4 – Hodošan 4 5:5, Klima-montaža 4 – Kos-Kotoriba 6 1:9.

TABLICA 1.Klima-montaža 3 2.Kos-Kotoriba 6 3.Prelog 2 4.Hodošan 4 5.Klima-montaža 4 6.Donji Kraljevec 4

8 8 8 8 8 8

8 5 2 1 0 0

0 1 3 4 4 4

0 2 3 3 4 4

61:19 56:24 39:41 34:46 28:52 22:58

16 11 7 6 4 4

14. prosinca 2010.

RUKOMET

PRVA HRL

Ivan ica porazila Prelog U posljednjem kolu prvog dijela prvenstva Prelog je još jednom poražen na gostovanju. Ovaj put u Ivancu od doma e Ivan ice 30:24.

Preložani su novim porazom tako i dalje na posljednjem mjestu prvenstvene tablice I. HRL sa 4 boda

iz 12 utakmica. Bodovni saldo mogu poboljšati u zaostaloj utakmici koja se sa Zadrom igra na doma em terenu u subotu 18. prosinca. U slu aju pobjede pretekli bi izravnog konkurenta za izbjegavanje samog za elja. (dz)

DRUGA HRL sjever za žene

Bjelovar pao protiv akovca u nastavku - Derbi kola Podravka Lino – Zrinski odgo en Prvo su poluvrijeme rukometašice akovca protiv vrlo dobrog Bjelovara odigrale dosta slabo, što je rezultiralo vodstvom goš i na poluvremenu. U nastavku su doma e sredile svoje redove, zaigrale kako znaju, raspucala se Ivana Deži , pridružile joj se Ivana Horvat i Petra Jurkovi , a golmanica Aleksandra Kolak bila je na visini zadatka i na kraju su Bjelovar anke poražene napustile dvoranu Graditeljske škole akovec.

Rezultati 10. kola: akovec Bjelovar 28:24, Vukovar - Darda 27:23, Pitoma a - PAN akovo 32:25, Brod Gymnasium - Natura Agro 31:25, odgo ene Petrijevci Tvin Trgocentar i Zrinski Podravka LINO (odgo eno).

Poredak: Podravka LINO 15, TVIN Trhocentar 15, Zrinski 14, Pitoma a 14, Bjelovar 10, akovec 10, BROD Gymnasium 9, Petrijevci 9, PAN akovo 6, Vukovar 6, Darda 4, Natura Agro 4.

Drugi akove ki klub Zrinski svoju e utakmicu protiv Podravke LINO igrati 15. prosinca, dok u 11. kolu akovec gostuje kod Darde, a Zrinski kod Tvin Trgocentra.

O ekivano finale kupa: Zrinski akovec ŽRK akovec je u tjednu ( etvrtak) u polufinalu kupa pobijedio Prelog rezultatom 33:19 i u finalu e igrati protiv Zrinskog.

Zbog toga što se otegnulo prvenstvo II. HR lige sjever za žene, ŽRK akovec ne e ove godine organizirati tradicionalni Memorijalni turnir “Franjo Ladicki Popaj”. Direktor kluba uro Bel kaže kako e se obljetnica Popajeve smrti obilježiti polaganjem vijenca na njegov grob, te misom zadušnicom u crkvi Svetog Antuna Padovanskog na Jugu. Turnir e biti odigran pred nastavak proljetnog dijela prvenstva u II. HR ligi sjever za žene. (sm)

SJAJAN REZULTAT dva ženska karate tima KK Nedeliš e

KK MALA SUBOTICA

KK Nedeliš e ima najbolje karatistice u Hrvatskoj

U Varaždinu osvojili tri medalje

- Osvojena su dva državna naslova prvaka u seniorskoj i juniorskoj ženskoj konkurenciji U Nedeliš u se održalo ekipno prvenstvo Hrvatske za uzrast seniora, juniora i kadeta u muškoj i ženskoj konkurenciji na kojem je nastupalo ukupno 79 ekipa.

Seniorska ženska ekipa karate kluba Nedeliš e u sastavu Maša Martinovi , Ivana Goricaj, Damira Sutnjak i Ines Strahija osvojila je zlato, na putu do zlata pobijedila je predstavnice karate kluba RI Croatie rezultatom 2:1, karate kluba Sokol Split 2:0 i u finalu predstavnice karate kluba Samobor rezultatom 2:0.

Juniorska ženska ekipa u sastavu Ines Strahija, Damira Sutnjak, Ela Poljak i Jasmina Isakovi

Maša Martinovi zajedno s klupskim kolegicama Ivanom Goricaj, Damirom Sutnjak i Ines Strahija osvojivši naslov državnog prvaka postigla je najve i uspjeh KK Nedeliš e u seniorskoj ekipnoj konkurenciji

STOLNI TENIS I. HRVATSKA LIGA (Ž) - 9. kolo Rezultati: Sveta Nedjelja Novaki - STK Mladost Iskon 3:4, Pula - TIS 3:4, Šenkovec - Varaždin 0:4 (Novak - Poljak 0:3, Pavlekovi - Petek 1:3, Gali - Kneževi 0:3, Gali / Pavlekovi - Petek/Poljak 0:3), Lokomotiva - Bjelovar 0:4, Aquaestil - HASTK Mladost Iskon 0:4.

TABLICA 1.HASTK MI 2.Aquaes l 3.Varaždin 4.Bjelovar 5.Pula 6.TIS 7.Lokomo va 8.STK MI 9.Šenkovec 10.Sv.Nedelja Nov.

9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

9 8 6 6 5 5 3 2 1 0

0 1 3 3 4 4 6 7 8 9

36: 1 32:12 28:13 28:16 24:20 25:22 14:26 11:32 8:34 6:36

18 17 15 15 14 14 12 11 10 9

II. HRVATSKA LIGA ISTOK (M) - 6. kolo Rezultati: Podravka (Koprivnica) - Grani ar (S. Brod) 4:0 , MSTC-Nostro - Obrtni ka škola-Brod (S. Brod) 4:3 (Damjan - Dabi 0:3, Ku evi - Klai 0:3, Tkalec - Smuda 3:2, Ku evi /Tkalec - Gari /Klai 3:1, Damjan - Klai 0:3, Tkalec - Dabi 3:0, Ku evi - Smuda 3:0), Kutina - Vukovar ‘91 4:1, Mladost (Petrinja) - Olimpija ID (Osijek) 1:4, Podravka - Obrtni ka škola-Brod 4:0, MSTC-Nostro - Grani ar 4:3 (Damjan - Kraljevi 2:3, Ku evi - Jurini 3:0, Tkalec - Šaki 3:1, Ku evi /Pani - Jurini /Kraljevi 1:3, Damjan - Jurini 3:1, Tkalec - Kraljevi 1:3, Ku evi - Šaki 3:1), Kutina - Olimpija ID 1:4, Mladost Vukovar ‘91 4:2, Mihovljan i Šenkovec bili su slobodni.

TABLICA 1.Olimpija ID 2.Podravka 3.Ku na 4.Mladost 5.Šenkovec 6.Obrt. škola-Brod 7.Mihovljan 8.MSTC-Nostro 9.Vukovar '91 10.Grani ar

9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

9 8 7 5 4 4 3 3 2 0

0 1 2 4 5 5 6 6 7 9

36: 9 33:12 31:16 29:22 26:28 25:29 17:31 16:33 21:32 14:36

18 17 16 14 13 13 12 12 11 9

II. HRVATSKA LIGA ISTOK (Ž) - 6. kolo Rezultati: MSTC-Nostro - Vodovod (Osijek) 2:4 (Kolar - Bertovi 0:3, Herjavec - Pazaver 3:0, Anton i - Mihaljevi 0:3, Herjavec/Kolar - Bertovi /Mihaljevi 0:3, Kolar - Pazaver 3:0, Anton i - Bertovi 0:3), Varaždin 2 - Dora (Našice) 0:4, Mladost (Petrinja) - Hodošan 4:0 (Petrinšak - Švec 3:0, Vran i - Markati 3:1, Marini - Zrna 3:0, Petrinšak/Slota - Markati/Švec 3:0), MSTC-Nostro - Dora 1:4 (Kolar - Jakobek 0:3, Anton i - Kova evi -Tomi 0:3, Herjavec - Fedor 3:1, Anton i /Kolar - Jakobek/Fedor 0:3, Kolar - Kova evi /Tomi 0:3), Varaždin - Vodovod 1:4, Mladost - Mihovljan 4:0 (Petrinšak - M. Cividini 3:0, Slota - Golub 3:0, Marini - D. Cividini 3:0, Marini /Slota - M. Cividini/ Golub 3:0), MGK Drava bila je slobodna.

TABLICA 1.Mladost 2.Vodovod 3.Dora 4.MGK-Drava 5.MSTC-Nostro 6.Hodošan 7.Mihovljan 8.Varaždin 2

7 7 7 7 7 7 7 7

7 6 5 4 3 2 1 0

0 1 2 3 4 5 6 7

28: 4 25:10 23:12 20:14 17:23 11:23 9:25 6:28

14 13 12 11 10 9 8 7

Perspektivni muški juniorski tim KK Nedeliš e osvajanjem bronce pokazao je potencijal

Stopama seniorki ide i odli an sastav KK Nedeliš e u ženskoj juniorskoj konkurenciji

U Varaždinu je održan Kup Sv.Nikole ve tradicionalno natjecanje pred Nikolinje. Troje natjecatelja KK M. Subotica se s natjecanja vratilo s medaljama, a to su Klara Kobeti koja je nakon 3 borbe u finalu izgubila tijesnom razlikom zlato i zaslužila srebro u kategoriji mla ih kadetkinja do 45 kilograma.

Karlo Logožar je u svojoj teškoj kategoriji mla ih kadeta tako er osvojio srebro nakon dvije pobjede i poraza u finalu.

Medalju je još osvojio i Dino Drk koji je u kategoriji u enika do 42 kilograma bio bron ani. Na natjecanju na kojem je sudjelovalo 40 klubova iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, eške te Hrvatske nastupili su još i David Kolari i Mihael Sirc kojima je to bilo prvo natjecanje te Tin Hrgovi , Sebastian-Ivan Godina i Filip Novak koji su svojim borbama pokazali da im nedostaje tek korak do pobjedni kog postolja.

osvojila je tako er zlato, na putu do zlata pobijedile su predstavnice karate klubova CBS Pula rezultatom 2:0, Ivani Grad 1:1 i u finalu RI Croatie 1:1, pobjede su ostvarile osvojivši ve i broj bodova.

S ova dva rezultata KK Nedeliš e se dokazao kao najbolji ženski karate klub u Hrvatskoj.

Juniorska muška ekipa u sastavu Robert Zadravec, Matija Bužani , Dominik Kolari i Darian Lisjak osvojila je broncu pobijedivši predstavnike karate klubova Hercegovina rezultatom 2:0, Velika Gorica rezultatom 2:0, u polufinalu su poraženi od karate kluba Croatie 1:1 borbom kapetana i za broncu su pobijedili predstavnika karate kluba Student rezultatom 2:0.

STRELI ARSKI TURNIR „SV. NIKOLA“ U SISKU

Devet medalja za streli are SK Katarina Zrinski Streli arski klub „Sisak“ iz Siska organizirao je dvoranski streli arski turnir koji je okupio streli are iz BiH i Hrvatske ukupno više od 130 streli ara. Streli ari „Katarine Zrinski“ akovec veoma uspješno odradili su ovaj turnir nastupivši sa 12 natjecatelja i ukupno su osvojili 9 medalja.

Nastupivši u seniorskoj konkurenciji u stilu olimpijski luk Krešimir Štrukelj osvaja zlatnu medalju a Božidar Vuruši zauzima 13. mjesto, dok u stilu goli luk Goran Cmre ak osvaja zlatnu medalju.

U najmla oj kategoriji do 12 godina u stilu standardnog luka me u dje acima Mateo Pikl osvojio je bron anu medalju a me u dje acima u stilu olimpijski luk Izak Feher zauzeo je osmo mjesto. U kategoriji do 14 godina

me u djevoj icama u stilu olimpijski luk Regina Novak osvojila je srebrnu medalju a Marija Rojko broncu. Me u dje acima do 14 godina - olimpijski luk Vinko Kova zauzeo je peto mjesto. Ovaj puta puno uspješniji su bili naši streli-

ari u starijoj konkurenciji gdje u konkurenciji kadetkinja u stilu goli luk Vanda Kipke osvojila je zlatnu medalju, dok je u konkurenciji kadeta složenim lukom Stephan Šalamon osvojio srebrnu medalju.

Me u juniorima u stilu olimpijski

Novootvorena prodavaonica KITRO u Donjem Kraljevcu Trgova ko poduze e „Varaždin“, doma a trgova ka ku a koja posluje na podru ju dviju županija Me imurske i Varaždinske, u petak 10.prosinca otvorila je još jednu prodavaonicu KITRO MARKET i

to u Donjem Kraljevcu. Ovo je dvadeset etvrti prodajni objekat KITRO u Me imurskoj županiji.

Novootvorena prodavaonica u Donjem Kraljevcu rezultat je želja lokalnog stanovništva ovog podru ja, brojne upite mještana Donjeg Kraljevca“ kad emo do i pošto se najbliži KITRO market nalazi u Palovcu.

luk zlatnu medalju osvojio je Jura Cmre ak. Mihael Štebih osvojio je zlatnu medalju u konkurenciji veterana u olimpijskom luku. Sljede i turnir na rasporedu je za u Varaždinu – tradicionalni „Boži ni turnir“.

U prodavaonici e raditi petero djelatnika sa podru ja Donjeg Kraljevca i okolice. Vjerujemo da e mještani Donjeg Kraljevca vrlo brzo prepoznati KITRO kao najpovoljniju trgovinu u susjedstvu u kojoj e svakodnevno mo i nabaviti sve za ku anstvo po vrlo pristupa nim cijenama.

Radno vrijeme prodavaonice je od 07-20 sati, a tel. prodavaonice je 656-003.

14. prosinca 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 51

52

Dobro je znati

DOM ZA STARIJE I NEMO NE JAPA ŠTRIGOVA

“Vredne roke” za šti enike Malo veselja u najljepšem mjesecu u godini u prosincu svakome je potrebno. U Domu za starije i nemo ne Japa u Štigovi malo veselja u svakodne-

vicu šti enika unijela je Udruga "Vredne roke" iz Dragoslavca.

Oni su ih posjetili kako bi ih razveselili prigodnim pjesmama i ske om. (sz)

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

14. prosinca 2010.

14. prosinca 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

- adaptacija i opremanje kupaonica - instalacija centralnog grijanja - vodovodne instalacije - instalacije hlađenja - plinske instalacije -

t: 040 396 410 f: 040 396 430

Dobro je znati 53

- salon keramike i sanitarije - najmodernija 3D simulacija Vaše buduće kupaonice - maloprodaja i veleprodaja instalaterskog materijala i opreme

e-mail: trgoprom@trgoprom.hr ginstal@ginstal.hr web: www.ginstal.hr www.trgoprom.hr

54

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA I SAVEZA ME IMURSKE ŽUPANIJE AKOVEC, V. Nazora 16 Telefon: 390 977 Telefax: 390 978 Email:zsuismz@ck.t-com.hr Web:www.medjimurje-sport.hr akovec,07.12.2010.

Ur.broj:87/2010.

NATJE AJ O dodjeli priznanja Zajednice športskih udruga i saveza Me imurske županije „FRANJO PUN EC“ lanak 1.

Priznanje Zajednice športskih udruga i saveza Me imurske županije“Franjo Pun ec“ najviše je priznanje koje se za sportska dos gnu a dodjeljuje pojedincima, skupinama, stru nim i drugim djelatnicima u podru ju sporta, sportašima, sportskim udrugama i drugim pravnim osobama iz podru ja sporta. Priznanje se dodjeljuje kao: 1.Priznanje za životno djelo-dodjeljuje se jedno, najviše dvije u jednoj godini 2.Godišnje priznanje-dodjeljuju se tri, najviše pet u jednoj godini lanak 2.

Priznanje za životno djelo može se dodijeli istaknu m pojedincima za iznimno trajan doprinos u promicanju sporta i njegovog ugleda u Me imurskoj županiji.

Godišnje priznanje dodjeljuje se za višegodišnje uspješno djelovanje u podru ju sporta, može se dodijeli i za pojedino iznimno znanstveno, stru no, pedagoško ili sportsko ostvarenje.

Prijedlog za svako od spomenu h priznanja mora sadržava : 1.Osnovne podatke o pojedincu, sportskoj udruzi ili drugoj pravnoj osobi koja se predlaže 2.Potanko obrazloženje o kon nuitetu i uspješnos djelovanja te pos gnu m rezulta ma u podru ju sporta 3.Naznaku predlaže li se pojedinac ili sportska udruga za Godišnje ili Priznanje za životno djelo 4.Potpunu adresu te sjedište ili prebivalište predloženog kandidata lanak 3.

Prijedlog za priznanje mogu da : športske udruge, športski savezi, športaši i pojedinci do 31.prosinca 2010.godine,na adresu Zajednice športskih udruga i saveza Me imurske županije, V.Nazora 16,40 000 akovec sa naznakom Natje aj „Franjo Pun ec“.

JAVNI NATJE AJ za prikupljanje pismenih ponuda za davanje u zakup poslovnog prostora 1. Predmet zakupa je poslovni prostor koji se sastoji od dvije sobe na lokaciji bivše Me imurje Visokogradnje u akovcu, A. Schulteissa 19 (ozna ene na tlocrtu brojevima 52, 53 i 54), ukupne površine 69,14 m².

2. Ponuda mora sadržava op e podatke o ponuditelju (naziv, djelatnost, namjeravanu djelatnost) te iznos zakupnine po m² poslovnog prostora mjese no.

Po etna visina zakupnine iznosi 2,00 € mjese no po m² poslovnog prostora bez PDV-a.

Prednost za sklapanje ugovora o zakupu ima onaj ponuditelj koji ponudi ve i iznos zakupnine i pokaže spremnost pla anja zakupnine unaprijed za svako tromjese je kroz cijelo vrijeme trajanja zakupa.

Ponudi treba priloži izvornik ili ovjerenu fotokopiju izvoda iz sudskog registra, obrtnog registra ili registra udruga ne stariju od 30 dana od dana objave natje aja u lokalnim novinama, BON-2 ne stariji od 30 dana od dana objave natje aja u lokalnim novinama i Izjavu o na inu osiguranja kvalitete i upravljanja okolišem (obrazac Izjave o na inu osiguranja kvalitete i upravljanja okolišem se može podi i u sjedištu GKP „ AKOM“ d.o.o. kod tajnice Direktora).

3. Pismene ponude dostavljaju se u roku od 8 dana od dana objave natje aja u lokalnim novinama, na adresu: GKP “ AKOM” d.o.o., Mihovljanska bb, akovec, preporu eno u zatvorenoj omotnici, s naznakom “PONUDA ZA NATJE AJ - ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA – A. Schulteissa 19” – ne otvara .

S najpovoljnijim ponuditeljem zakupodavac e sklopi ugovor o zakupu na vrijeme od 5 mjeseci.

Troškove režija i ostale troškove u svezi sa zakupom poslovnog prostora snosi zakupnik.

Obavijes vezane uz natje aj mogu se dobi na telefon 040/372-434.

GKP “ AKOM” d.o.o. akovec

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE ENJE I GRADNJU KLASA: UP/I-350-05/10-01/77 URBROJ: 2109/1-13/2-10-03 akovec, 09. prosinca 2010.

Na osnovu lanka 47.Stavka 2.Statuta Zajednice športskih udruga i saveza Me imurske županije raspisuje se

Na temelju odluke Direktora od 09.12.2010. godine, GKP “ akom” d.o.o. akovec, Mihovljanska bb, kao upravitelj objekta bivše Me imurje Visokogradnje, raspisuje sljede i

14. prosinca 2010.

Komisija za priznanja objedinjuje prijedloge i predlaže kandidate na osnovu raspisanog natje aja, a kona nu odluku donosi Izvršni odbor Zajednice športskih udruga i saveza Me imurske županije.

Predsjednik Zajednice športskih udruga i saveza Me imurske županije Miljenko Topli anec dipl.ing.

IZ MATI NOG UREDA RO ENI VJEKO LUKŠA, sin Ivane i Stanislava; SAŠA ŠEGOVI , SIN Tanje i Zlatka; ADELISA ORŠOŠ, k i Nade i An elka; DAVID IVANOVI , sin Marine i Tomice; NELY KAVAŠ, k i Danijele i Marka; ROKO HAJDINJAK, sin Blaženke i Zorana; EVA BUKAL, k i Ljiljane i An elka; RENE FEGEŠ, sin Snježane i Denisa; ADRIAN NINAJ, sin Flurije i Flurima; SEBASTIAN PARTLI , sin Dijane i Gorana; ŠTEFICA BALOG, k i Grozdane i Stjepana, DARIO MAKŠADI, sin Andreje i Stjepana; ANA MARIJA ZANJKO, k i ur ice i Ivice; ALEXANDAR DRAGAŠ, sin Renate i Danijela; DENIS BALOG, sin Radmile i Senada; LORENA RADIKOVI , k i Milene i Nenada; LEON ŠTEFANI , sin Leje i Nikole; ANTONIO ORŠUŠ, sin Sonje i Josipa; NIKO NOVAK, sin Dubravke i Gorana; ANAMARIJA CEROVE KI, k i Danijele i Kristijana; INO KRALJI , sin Jelene i Zorana; JOSIP HORVAT, sin Petre i Rudolfa; EVA NOVAK, k i Danijele i Tomislava; FRAN BABI , sin Marine i Franje; IVA MIA BAKSA, k i Anamarije i Ivana; MELISA ORŠOŠ, k i Ljubice i Vida; DINO ANDRAŠEK, sin Julije

i Danijela; MAŠA BALAŽIN, k i Ines i Radovana ( akovec) VJEN ANI Dina Štefulj i Matija Mesari ; Tasjenka Štrek i Kristijan Žnidar; Jasmina Buhanec i Marko Novak; Suzana Ladi i Zoran Doli ( akovec); Katarina Živko i Dejan Bogadi (Kotoriba), Maja Slavi ek i Dino Slavi ek (Prelog); UMRLI Viktor Bogdan ro . 1943.; Matilda Šantlin r. Sušec, ro . 1931.; Marija Povodjar, r Srša, r. 1933.; Stjepan Mar ec r. 1946.; Nada Kramar r.

Kolari r. 1932.; Amalija Zdolec, r. Novak, r. 1937.; Antun Vozli r.

1921.; Franciska Kolari r. 1933.; Terezija Lajtman r. Pintari r.

1932.; Josip in , r. 1950.; Antun Mrazovi , r. 1949.; Stjepan Talaš, ro . 1944.; Stjepan Rodek, r. 1941., Ivan Tišler, r. 1921.; Josip Horvat r. 1926.; Paula Lisjak, r. Malovi r.

1930.; Irena Novak, r. Kutnjak, r.

1957. ( akovec), Ivan Turkovi r.

1942. (Mursko Središ e), Marija ukes r. Horvat, r. 1928.; Agna Habijan r. 1926. (Nedeliš e), Ivan Ivan ok, r. 1931. (Prelog), Rozalija Novak r. Ladi r. 1927.; Josip Kerek, r. 1950. (Štrigova)

Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju Me imurske županije na temelju odredbi lanaka 110. i 111. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine broj 76/07 i 38/09), u postupku izdavanja izmjene i dopune lokacijske dozvole (Klasa: UP/I-350-05/07-01/381, Urbroj: 2109/1-13/208-08 od 14. svibnja 2008. godine), povodom zahtjeva trgova kog društva „Me imurske vode“ d.o.o. akovec,

POZIVA vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama u katastarskoj op ini Belica na kojima se planira izgradnja odvodnog sustava Belica,

da izvrše uvid u Idejni projekt za isho enje izmjene i dopune lokacijske dozvole za izgradnju odvodnog sustava naselja Belica (koji obuhva a odvodnju oborinskih, te odvodnju i pro iš avanje sanitarnih otpadnih voda naselja Belica na esticama zemljišta u katastarskoj op ini Belica).

Uvid u Idejni projekt radi izjašnjenja mogu izvrši : osobe s dokazom da su stranke u postupku (osobna iskaznica, te izvadak iz zemljišne knjige ili posjedovni list iz kojih je vidljivo da je osoba vlasnik nekretnine) ili opunomo enik stranke s dokazom da zastupa stranku (ovjerena punomo ), dana 23. prosinca 2010. godine u vremenu od 10 do 14 sa , u prostorijama Upravnog odjela za prostorno ure enje i gradnju Me imurske županije, akovec, Ru era Boškovi a 2, soba broj 4.

Osoba koja se odazove pozivu, a ne dokaže svojstvo stranke uskra t e se mogu nost uvida u idejni projekt.

Izmjena i dopuna lokacijske dozvole za traženi zahvat u prostoru može se izda i ako se stranka ili njezin opunomo enik ne odazovu pozivu.

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE ENJE I GRADNJU KLASA: UP/I-350-05/10-01/67 URBROJ: 2109/1-13/2-10-07 akovec, 09. prosinca 2010.

Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju Me imurske županije na temelju odredbi lanaka 110. i 111. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine broj 76/07 i 38/09), u postupku izdavanja izmjene i dopune lokacijske dozvole (Klasa: UP/I-350-05/07-01/392, Urbroj: 2109/1-13/2-09-11 od 21. travnja 2009. godine), povodom zahtjeva trgova kog društva „Me imurske vode“ d.o.o. akovec,

POZIVA vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama u katastarskim op inama Orehovica, Podbrest i Vularija na kojima se planira izgradnja odvodnog sustava „Orehovica i Podbrest“ s ure ajem za pro iš avanje otpadnih voda Podbrest,

da izvrše uvid u Idejni projekt za isho enje izmjene i dopune lokacijske dozvole za izgradnju odvodnog sustava „Orehovica i Podbrest“ sa ure ajem za pro iš avanje otpadnih voda „Podbrest“ (koji obuhva a odvodnju oborinskih, te odvodnju i pro iš avanje sanitarnih otpadnih voda naselja Orehovica, Podbrest, Vularija i Sve Križ, na es cama zemljišta u katastarskim op inama Orehovica, Podbrest i Vularija).

Uvid u Idejni projekt radi izjašnjenja mogu izvrši : osobe s dokazom da su stranke u postupku (osobna iskaznica, te izvadak iz zemljišne knjige ili posjedovni list iz kojih je vidljivo da je osoba vlasnik nekretnine) ili opunomo enik stranke s dokazom da zastupa stranku (ovjerena punomo ), dana 23. prosinca 2010. godine u vremenu od 10 do 14 sa , u prostorijama Upravnog odjela za prostorno ure enje i gradnju Me imurske županije, akovec, Ru era Boškovi a 2, soba broj 4.

Osoba koja se odazove pozivu, a ne dokaže svojstvo stranke uskra t e se mogu nost uvida u idejni projekt.

Izmjena i dopuna lokacijske dozvole za traženi zahvat u prostoru može se izda i ako se stranka ili njezin opunomo enik ne odazovu pozivu.

14. prosinca 2010.

Informacije 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IN MEMORIAM

Na temelju lanka 1., 2. i 3. Pravilnika o dodjeli u eni kih s pendija djeci hrvatskih branitelja ("Službeni glasnik Me imurske županije" br. 17/09.) Me imurska županija raspisuje

IN MEMORIAM

na dragog kuma i najboljeg prijatelja gospodina

poginulom hrvatskom branitelju

NATJE AJ ZA DODJELU U ENI KIH STIPENDIJA DJECI HRVATSKIH BRANITELJA

STJEPANA HORVATA – ŠNAJDERA

DRAGUTINU POLJAKU

I. S pendije se dodjeljuju redovnim u enicima srednjih škola koji imaju prebivalište na podru ju Me imurske županije pod sljede im uvje ma: 1. djeci poginulih, umrlih, zato enih i nestalih hrvatskih branitelja i djeci hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata - ako primanja obitelji ne prelaze dvostruki iznos osobnog poreznog odbitka po lanu obitelji (3.600,00 kuna) - ako je poginuli, nestali, umrli (hrvatski branitelji poginuli u domovinskom ratu ili preminuli prirodnom smr u) ili zato eni branitelj ili hrvatski ratni vojni invalid u asu pogibije, nestanka, zato enja ili ranjavanja imao prebivalište na podru ju Me imurske županije 2. djeci nezaposlenih razvoja enih hrvatskih branitelja - ako je jedan od roditelja u domovinskom ratu proveo najmanje 90 dana, a sada ima status razvoja enog nezaposlenog hrvatskog branitelja i nije bio korisnik kredita za po cajno zapošljavanje, a ima prebivalište na podru ju Me imurske županije - ako primanja obitelji ne prelaze iznos osobnog poreznog odbitka po lanu obitelji (1.800,00 kuna), kada se s pendija traži za prvo i drugo dijete - ako primanja obitelji ne prelaze iznos dvostrukog osobnog poreznog odbitka po lanu obitelji (3.600,00 kuna), kada se s pendija traži za tre e i svako daljnje dijete.

Kumovi Ov ar

15.12.1991. - 15.12.2010.

iz Belice 17.12.2005. – 17.12.2010.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

na hrvatskog branitelja

TEREZIJA HORVATI

DRAGUTINA POLJAKA

1924. – 2010.

15.12.1991. - 15.12.2010.

Brat Stanko, te ne aci Boro i Darko, ne akinje Marina, Dikica, Sun ica, Len e, Vesna i Katarina

Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Ordinacija op e medicine dr. Bernardica Somo i, traži AKOVEC, F. Pun eca 2, traži 1 DOKTOR OP E MEDICINE na odre eno vrijeme, položen stru ni ispit, javi se na 098 744913 ili e-mail: bernardica.somodji@ck.t-com.hr Natje aj otvoren do 31.12.2010 2. ALLIANZ ZAGREB d.d., Poslovnica akovec AKOVEC, K. Zrinski 1/1, traži ZASTUPNIK/ZASTUPNICA -više izvršitelja, VŠS, SSS, poželjno radno iskustvo na is m ili sli nim poslovima, voza ka dozvola B kategorije, poslovna prodajna orijentacija, profesionalnost, poduzetnost i sklonost mskomradu,komunikacijskeiprezentacijskevješ ne,životopis sa zamolbama dostavi na gornju adresu ili na e-mail: dijana. kolac@allianz.hr Natje aj otvoren do 15.12.2010.

3. Prijevozništvo, vu na služba Pavlic Vlado, akovec, traži 1 VOZA /ICA ZA ME UNARODNI PROMET na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, poželjno znanje njema kog jezika, javi se na 098/212-207. Natje aj otvoren do 20.12.

4. Ordinacija op e medicine dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak ŠENKOVEC, M. Tita 44, traži 1 DOKTOR OP E MEDICINE na odre enovrijeme,položenstru niispit,mogu nostsmještaja, voza ki ispit B kategorije, javi se na 098 633147. Natje aj otvoren do 31.12.2010.

5. Auto-elektrika Novak d.o.o. PRELOG, Nikole Tesle 21, traži1INŽENJER/INŽENJERKAELEKTROTEHNIKEILISTROJARSTVAzaodržavanjedijagnos kihure ajanaodre enovrijeme,znanjeengleskogjezika,javi seosobnonagornjuadresu ili na tel. 040 645861. Natje aj otvoren do 11.12.2010.

6. ZLATNERUKEd.o.o.ŠENKOVEC,M.Tita19a,traži1PRODAVA /ICA u pekari, 1 KV PEKAR, 1 PKV PEKAR na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, mjesto rada Šenkovec, pekara "SEFINO", javi se na 099 1923155, 040 343141. Natje aj otvoren do 18.12.2010.

7. P-M KOMPONENTE d.o.o. PUŠ INE, traži 1 CNC GLODA , 1 CNC TOKAR na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 040 895550. Natje aj otvoren do 31.12.2010.

8. Dom za starije i nemo ne osobe STUBI AR M. Središ e, Kolodvorska 32, traži 1 MEDICINSKA SESTRA/TEHNI AR na odre eno vrijeme - zamjena za porodiljni dopust, radno iskustvo 1 godina, položen stru ni ispit, javi se na 543-511.

Natje aj otvoren do 15.12.2010.

9. TOM-LON NEDELIŠ E, Vrtna 37, traži 1 KV, PKV BRAVAR sa radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098 9087412. Natje aj otvoren do 31.12.2010.

10. ALOPEK STROJARSTVO d.o.o. PUŠ INE, akove ka 136, traži 1 VŠS, VSS INŽENJER STROJARSTVA ILI DIPL. ING STROJARSTVA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, 5 godina radnog iskustva u projek ranju u proizvodnji poljoprivrednih i gra evinskih strojeva, znanje engle-

II. 1.

2.

3.

4.

Dokumen potrebni za jelovanje na natje aju su: ispunjen i potpisan obrazac prijave na natje aj potvrda o redovnom upisu u srednju školu preslika osobne iskaznice branitelja potvrda o statusu hrvatskog branitelja Ministarstva obrane - Ureda za obranu akovec ili Prelog, Policijske uprave Me imurske o sudjelovanju u domovinskom ratu 5. smrtni list za umrlog hrvatskog branitelja preminulog prirodnom smr u 6. potvrda o nezaposlenos od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Podru ne službe akovec 7. preslika rodnih listova za djecu branitelja 8. uvjerenja o dohocima lanova zajedni kog doma instva: - potvrda poslodavca o prosjeku pla e u posljednjih 6 mjeseci za lanove doma instva - posljednji odrezak od mirovine i invalidnine, te ostalih stalnih primanja.

III. Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i sport za sve e branitelje prijavljene na natje aj od Službe za društvene djelatnos , Odsjeka za hrvatske branitelje, Ureda državne uprave u Me imurskoj županiji zatraži podatke o statusu i prihodima.

IV. S pendije dodijeljene po ovom natje aju ispla ivat e se od sije nja do lipnja 2011. godine.

V. Obrasci prijave ispunjavaju se, uz predaju sve potrebne dokumentacije navedene pod to kom II., u Upravnom odjelu za obrazovanje, kulturu i sport (soba 51), ulica Ru era Boškovi a 2, akovec, od 13.12. do 30.12.2010. godine, svaki radni dan u vremenu od 9.00 do 12.00 sa .

VI. Obavijes o rezulta ma natje aja bit e dostavljene sudionicima najkasnije u roku od 30 dana od dana zaklju ivanja natje aja.

VII. Ovaj natje aj, Pravilnik o dodjeli u eni kih kredita djeci hrvatskih branitelja te obrazac prijave na natje aj objavljeni su na službenim web stranicama Me imurske županije: www.medjimurska-zupanija.hr.

KLASA: 604-01/10-02/1 ŽUPAN URBROJ: 2109/1-01-10-01 Ivan Perho akovec, 10.12.2010.

skog jezika, voza ki ispit, javi se na 040 895252, 0951895252 ili dostavi , pismenu zamolbu na gornju adresu. Natje aj otvoren do 20.12.2010.

11. Domjani teks l d.o.o. SLEMENICE, traži ŠIVA I TEKSTILA – više izvršitelja na neodre eno vrijeme uz probni rad, radni iskustvo obavezno, javi se osobno ili 865-230. Natje aj otvoren do 31.12.2010.

12. Ca e bar CASABLANCA NOVAKOVEC, traži 1 KONOBAR/KONOBARICA na neodre eno vrijeme, rad vikendom i praznikom, javi se na 098 9138465. Natje aj otvoren do 31.12.2010.

13. MARTI d.o.o. PRELOG, traži 1 STROJARSKI TEHNI AR/ TEHNI ARKA ili STROJARSKI INŽENJER na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, potrebno znanje rada na ra unalu - tehni ko crtanje AUTOCAD, dostavi pismene zamolbe na e-mail: office@marti.hr Natje aj otvoren do 24.12.2010.

14. MIDA d.o.o. AKOVEC, K. Zrinski 2, traži 1 DJELATNIK/ ICA za prodaju u slas arnici/pekari, na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 091/5828-639. Natje aj otvoren do 31.12.2010.

15. Ordinacija op e medicine Mar na Novinš ak, traži AKOVEC, I.G. Kova i a 1e 1 LIJE NIK/ICA OP E MEDICINE na odre eno vrijeme – zamjena, licenca Hrvatske lije ni ke komore, javiti se na 372-305. Natje aj otvoren do 31.12.2010.

16. PEKARA "IN" NEDELIŠ E, akove ka 57, traži 1 PKV, KV PEKAR na neodre eno vrijeme uz probni rad, poželjno radno iskustvo, zva na 091 1693141 od 10,00 do 13,00 sa .

Natje aj otvoren do 10.12.2010.

17. LJEKARNA AKOVEC AKOVEC, V. Morandinija 1, traži 2 MAGISTRA/E FARMACIJE na neodre eno vrijeme, uz zamolbu dostavi : domovnicu, diploma FBF, odobrenje za samostalan rad. Natje aj otvoren do 15.12.2010.

18. INTER-VILI ARI d.o.o. M. Središ e, Sla ne bb, traži 1 KV MEHANI AR sa radnim iskustvom na servisu vili ara, poznavanje rada s dijagnos kom, javi se na 098 426476.

Natje aj otvoren do 31.12.2010.

19. POLJODISKONT AGROTIM d.o.o. GORI AN, Murska 3, traži 2 INŽENJERA/INŽENJERKE POLJOPRIVREDE ili (sa ili bez radnog iskustva) ili POLJOPRIVREDNI TEHNI AR/TEHNI ARKA sa radnim iskustvom i položenim ispitom iz zaš te bilja (nije uvjet) na neodre eno vrijeme, mjesto rada D.Dubrava, javi se osobno na gornju adresu ili na mob: 091 2340052.

Natje aj otvoren do 15.01.2011.

20. MULTI-ING d.o.o. DRAŠKOVEC, Draškovi eva 15, traži 20 MONTERA na neodre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili na tel. 040 643205 begin_of_the_skype_ highligh ng ili na mob. 099 6655006. Natje aj otvoren do 14.01.2011.

21. Dom za žrtve obiteljskog nasilja "Sigurna ku a" PP 160, 40000 AKOVEC, traži 1 RAVNATELJ/ICA Doma za žrtve obiteljskog nasilja "Sigurna ku a", visoka stru na sprema, diplomirani socijalni radnik/ica, hrvatsko državljanstvo, najmanje tri godine radnog iskustva u djelatnos socijalne skrbi i položenstru niispit,voza kiispit"B"kategorije,ravnatelj/ica imenuje se na mandat od e ri godine uz prijavu na natje aj kandida trebaju priloži u izvorniku ili ovjerenoj preslici; životopis, domovnicu, dokaz o ste enoj stru noj spremi, stranice radne knjižice sa osobnim podacima i podacima o stažu, dokaz o ispunjavanju uvjeta o posjedovanja 3 godine radnog iskustva u struci (npr. ugovor o radu, odgovaraju e rješenje ili sl.), potvrdu nadležnog suda da pro v kandidata nije podignuta optužnica a ni da je izre ena nepravomo na osu uju a presuda za kaznena djela za koju je predvi ena nov ana kazna ili zatvor ne stariju od mjesec dana, dostavi na gornju adresu s naznakom "Natje aj za ravnatelja/icu".

Natje aj otvoren do 15.12.2010.

22. Dje ji vr Ružica GORI AN, traži 1 ODGOJITELJ/ODGOJITELJICA PREDŠKOLSKOG ODGOJA stru no osposobljavanje za rad, mogu se javi i apsolven , javi se osobno na gornju adresu ili na mob. 098 1819674. Natje aj otvoren do 02.01.2011.

23. Jurkovi Stolarija PRIBISLAVEC, V. Žganca 18, traži 2 KV, PKVSTOLARAnaneodre enovrijeme,radnoiskustvo3godine, javi se na 098 242255. Natje aj otvoren do 23.12.2010.

24. K.G. MEDIA d.o.o. 52440 PORE , Pionirska 1a, traži 1 SSS, VŠS, VSS REFERENT ZA ONLINE OGLAŠAVANJE, mjesto rada akovec, znanje iz ekonomije i marke nga, interes za Internetak vnos izdjelokrugaonlinemarke nga,prednost kandida ma koji imaju iskustva u uredskom poslovanju i poznavanju Internet poslovanja, znanje stranih jezika engleski i njema ki, zamolbe dostavi na e-mail: online@kg-media. hr Natje aj otvoren do 24.12.2010.

25. PANOEX d.o.o. NEDELIŠ E, traži 2 ASISTENTA/ASISTENTICE U MARKETINGU SSS, VŠS.VSS (ekonomski smjer-marke ng, medicinski smjer, radno iskustvo godinu dana ali nije uvjet,znanjeengleskogjezika,komunika vnost, eksibilnost, odli ne pregovara ke sposobnos i vješ ne, snalažljivost, ustrajanost i upornost u radu, ambicioznost, spremnost na putovanja van Me imurske županije, ako ste osoba koja se ho e i želi dokaza u svojim sposobnos ma, pošaljite svoju zamolbu na e-mail: panoex@ck.t-com.hr Natje aj otvoren do 16.12.2010.

26. Poljoprivredni proizvo a Braniša Nenad BELICA, B. Radi a 73, traži 1 RADNIK NA FARMI MUZNIH KRAVA na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili mob. 099 8736835.

Natje aj otvoren do 09.01.2011,g, 27. I-KONG d.o.o. M. Središ e, Poljska 43, traži 1 SSS ili VŠS teks lni PREDRADNIK/PREDRADNICA na neodre eno vrijeme, 2 godine radnog iskustva; 2 KV, PKV ŠIVA /ŠIVA ICA na

neodre enovrijeme,2godineradnogiskustva,javi seosobno na adresu poslodavca. Natje aj otvoren do 31.12.2010.

28. Stolarska radionica Serec Nedeliš e, traži 1 INŽENJER DRVNE TEHNOLOGIJE ili gra evine, 2 STOLARA na odre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se na 098 241494.

Natje aj otvoren do 15.12.2010.

29. DOM ZDRAVLJA AKOVEC AKOVEC, I.G. Kova i a 1e, traži 1 IZVRŠITELJ/ICA na poslovima doktora medicine na neodre eno vrijeme, mjesto rada Ordinacija op e medicine Orehovica; 1 IZVRŠITELJ/ICA na poslovima doktora medicine na neodre eno vrijeme mjesto rada Ordinacija op e medicineGori an;1IZVRŠITELJ/ICAnaposlovimadoktoramedicine na odre eno vrijeme (zamjena za vrijeme specijalizacije), mjesto rada Ordinacija Štrigova, završen medicinski fakultet, položen stru ni ispit, odobrenje za samostalan rad Hrvatske lije ni ke komore, hrvatsko državljanstvo, uz zamobu dostavi : diplomu, dokaz o položenom stru nom ispitu, licenca Hrvatske lije ni ke komore, domovnica, kra i životopis, postoji mogu nost davanja stana u najam stana u vlasništvu Doma zdravlja akovec, molbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta natje aja dostavi na gornju adresu s naznakom "za natje aj-zapošljavanje doktora medicine". Natje aj otvoren do 24.12.2010.

30. Ca e bar River Šenkovec, J. Bedekovi a 1c, traži 1 KONOBAR/KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098 9886365. Natje aj otvoren do 23.12.2010.g.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV ili osobe sa školom za šiva a ili završen te aj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 31.12.

2. AGROFARMER d.o.o., Sesvete Ludbreške, Vinogradska 6, traži 1 VSS VETERINARA (m/ž) sa licencom na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., poznavanje jednog stranog jezika (engleski ili njema ki), voza ki B kat., poznavanje rada na ra unalu. Kontakt osoba; Ljubica Ivan i , mob.

098 980 3928, do 17.12.

3. Ugostiteljski obrt trend ILIJA BEGI , VARAŽDINSKA 141, TRNOVEC, 1 KV, SSS KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, postoji mogu nost zapošljavanja dviju osoba javlja se mogu i osobe bez iskustva u ugos teljstvu, postoji mogu nostdogovoraokoprijevoza,mob:0922013211(gda.Brnji ), do 29.12.

*Iskazane maloprodajne cijene su akcijske i vrijede za gotovinsko plačanje | ilustaracije proizvoda su informativne i nemoraju odgovarati stvarnom izgledu proizvoda

www.qwest.hr info@qwest.hr

Xbox 360 Slim + igra

Nintendo Wii + Motion Plus + igra + chip

Playstation 3 + igra

Playstation 2 + chip + joystick

Tehnogrupa Čakovec | Kalnička 10 | 040 384 840 Qwest Varaždin | Kačićeva 5a | 042 313 666 Atrium Čakovec | K. Zrinski 2 | 040 311 400 Atrium Domašinec | K. Zrinski 1 | 040 863 727

320 GB

2.799,00 kn

Acer Aspire 5552G-P342G32M AMD Athlon II P340 2 GB DDR3 ATI HD4570 512MB, 15,6” 320GB, WebCam, HDMI

Compaq Preasrio CQ56-120SM AMD V140 2,30GHz, 1 GB DDR3 ATI HD4520 512MB, 15,6” 320GB, WebCam

1.899,00 kn 250 GB

2.399,00 kn 80 GB

2.899,00 kn

1.799,00 kn 899,00 kn Sony PSP GO

Sony PS2 Joystick

Speedlink Volan Darkfire Racing PC/PS2/PS3

249,00 kn 3.599,00 kn 129,00 kn

149,00 kn 289,00 kn

1.499,00 kn X10i

N8

Galaxy S

iPhone 4 16GB

81cm 3.399,00 kn 94cm 4.099,00 kn 107cm 4.599,00 kn

3.799,00 kn

2.899,00 kn

2.899,00 kn

3.499,00 kn

PC Basic Q2 + Monitor Asrock N68C-S UCC XFX ATI HD5450 512MB Athlon II X2 250 (3.0GHz) Kingmax 2GB DDR3 1333 Linkworld 321-420W Hitachi 500GB SATAII LG DVD-RW 22x Monitor LG W1946S Ti ko nica Mi nici

Sony PS2 Memory

1.799,00 kn PSP 3004 + 2 Igre

3.599,00 kn

PS3 Jailbreak2

2.299,00 kn

TV LG LD465 SERIES DVB-T MPEG4, FULL HD 4ms, 60 000:1 Reprodukcija putem USB Porta, Divx HD, MKV PC Master Q1 Asrock H55M-LE POV NV GTS250 1GB Intel i3 540 (3.067GHz) Kingmax 4GB DDR3 1333 EVC 661-ML500W Hitachi 1TB SATAII LG DVD-RW 22x

2.999,00 kn

56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

PRODAJEM GOLF 2, cijena 1.000 eur, 72tkm, tel. 040/645-531 M A Z D A 3 2 0 0 7. g . , r e g . d o 7/2011, cijena 10.500 Eur, mob 099-577-3544 BMW 318i 1995.g., klima, odli nom stanju motor i lim, redovito servisiran, servo, centr. zaklj., el. podiza e, novi remeni, ko nice i kugle, te novi svi 4 plinski amor zeri, za 3.250 Eur za gotovinu, zamjene po dogovoru (cijena zamjene 3.800 Eur), mob. 092 254 29 53 KUPUJEM vw automobile neispravne ili ošte ene do 15g. staros , a kupujem traktore od vlasnika neispravne, ispravne ili u lošijem stanju, tel: 092 205 1831 ALU FELGE 17” orig. za Toureg sa zimskim gumama Fulda 235/65R17. tel. 091/970-1929 NISSAN NAVARA 2.5 TDI 4X4, reg. do 6/2011., 2xzra ni jastuk, servo, centr. zaklj., klimatronic-abs, el. podiza i, el. pod. farova, el. pod. retrovizora, katalizator, color stakla, pod. sjedala i volana po visini, radio, alu felge, 146tkm, tel: 099/7555-252 MITSUBISHI PAJERO terenac 4x4, model i prva reg. 1999.g., reg. do 12/2011.g. mob. 099/7555-252 ili 040/386-024 PRODAJU SE DVIJE GUME Sava Eskim S3 155/70/R13 korištene 3 mj. Mob: 095 900 9627 MERCEDES 190E 1984.g., automa k, neregistriran, uš uvan, vrlo povoljno, mob. 099 241 4596 PRODAJEM VOLVO V40 karavan 1.9 dizel, reg. do 8./11., mob.

091/510-1064 RENAULT MEGANE 1.6 coupe 66KW, 1996.g., 1.reg. 2004.g., neregistriran, žute boje, abs, klima, malo ošte en prednji branik, nove gume 175/65 R14 Dunlop, novi diskovi, novi auspuh, motor jako dobar, mala potrošnja, cijena 1.900 eur, mob. 095/803-7109 PRODAJEM DVIJE GUME Fulda dim.

175/65/14 za opel astru s felgama 4 rupe, ET 49, mob. 098/9163-783 PEUGEOT 4 07 1.6HDI, 1.v l., 2005.g., garažiran, kao nov, prodajem ili mijenjam za terenac. mob.

098/749-131 ŠKODA OCTAVIA 1.6 ambient benz, reg. do 4./11., 1.vl., te prodajem žive fazane, mob. 098/935-8937 VW GOLF IV 1.9TDI Ocean 2004.g., 1.vlasnik, 105KS, potpuna oprema, 5 vrata, odli an, 6.999 eur, mob.

099/5790-759 AUTOMOBILE i kombi vozila, starija, neispravna, ispravna, za dijelove ili popravak, gume i felge eli ne i alu – prodajem, mijenjam i kupujem. mob. 095/591-1966 PRODAJEM DIJELOVE starijih automobila, motore, mjenja e, limarije, elektriku, dijelove skutera kineskih, ugra ujem. mob. 091/549-2721 DIJELOVI MEHANIKE i limarije za hondu civic 1.5 1991.g., hondu CRX 1.6 1989.g., kamion zastavu 650 N – prodajem, a kupuje se autoprikolica s papirima. mob.

091/526-8171 RENAULT MEGANE 1996.g., registriran godinu dana, mob.

099/598-3497 RENAULT CHAMADE 1.9 1991.g., reg. do 9/11., povoljno prodajem, mob. 098/943-2111

14. prosinca 2010.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

FIAT UNO 1.0 1997.g., 5vr., registriran, u odli nom stanju, prodaje umirovljenik. mob. 098/136-1712 FIAT UNO 1992.g., prodajem ili mijenjam za skuter ili motocikl, mob.

098/55 33 52 TOYOTA COROLLA 1.6 16V VVTi Blue Edition mod. ‘06.g., 65tkm, serv. knj., odli no stanje, 8.600 eur; mob. 099/310-9845

POLJOPRIVREDA PRODAJEM ROTOBRANU Vogelnot šir. 2.5m i transportnu traku 6m. mob. 098/978-4268 PRODAJE SE MOTOKULTIVATOR Honda F-600, mob. 098/176-0060 PLASTENICI ZA GREDICE, metalni, montažni, dim. 1x3m, prodajem.

Cijena od 180-320 kn. tel. 040 821 110 ili 091 888 3566 PRODAJEM traktor Zetor 4712 s kabinom, sa uvan, registriran, 1-brazdni plug visoki, 16 cola, te mladog ovna i bre u mladu ovcu za samo 200 eur, mob. 098/190-3753 PRODAJEM traktor, priklju ke – 2brazdni i 1-brazdni plug, kose za travu i šibu, dijelove za Ursus 335C, opel kadet i dijelove, karamboliran, upita u D. Vidovcu, B. Radi a 22, kod Žemli Stjepana PRODAJE SE TRAKTOR Univerzal 445 1998.g., plug IMT visoki, tanjura e, cirkular, sjetvosprema , eki ar, Qut 50kg i motor 50ks, tel.

865-126

USLUGE

DA JEM U NA JAM gra evinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, mob. 091 559 4332 ANTENSKI SERVIS – OSTVARITE BESPLATNO ISPITIVANJE TV SIGNALA, prodaja, montaža, servis. mob. 098/241-109 DAJEM INSTRUKCIJE IZ FIZIKE I MATEMATIKE za osnovnu i srednju školu, cijena 40 kn/sat. Mob: 098-9262-088 ŽENA SA ISKUSTVOM uvala bi djecu bilo koje dobi u akovcu, mob.

091/5962-707

POSAO TRAŽI SE BILO KAKAV POSAO osim akviziterstva i konobarenja, mob.

095/838-5555 SERVIS ZA IŠ ENJE OBAVLJA USLUGE IŠ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 TRAŽIM ŽENSKU OSOBU iz okolice D. Kraljevca za rad vikendom u cafe baru. Pla anje po satu. mob.

098/935-2124

POZNANSTVA DE KO (32g), ne pije, ne puši, traži djevojku od 25-35g. za ozbiljnu vezu. mob. 091/982-5613 SIMPATI AN, situiran i miran muškarac (55/171) traži dobru i mirnu ženu do 47g. za suživot ili brak, u mojoj ku i na selu. Ponude na mob.

095/8190-349 GOSPODIN dobre duše, pouzdan i sa mnogo slobodnog vremena želi upozna gospo u do 54g., radi veze. sms na broj 099/5071-523

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI

NEKRETNINE – PRODAJA

Dugogodišnje iskustvo.

Brzo i kvalitetno!

PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvorišta i vrta na korištenje, Istarsko naselje (ku ice). mob.

099/316-2112

Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k Istarska I t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570 OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 KERAMI ARSKI OBRT «PINK» – kerami ko kamenarski radovi, te manje adaptacije, kvalitetno i profesionalno izvo enje. Rad i po terenu. Tel. 091/557-8649 SERVIS ru nih elektri nih alata, motornih i elektri nih strojeva, kvalitetno i povoljno. mob. 091/303-6686

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 TR A ŽIM CIMERICU, mob.

091/947-8043 SELIDBE I PRIJEVOZ ROBE na podru ju akovca, Hrvatske i inozemstva. Cijena 100kn/h. Mob. 098 704 257

KUPUJE SE JEDNOSOBNI STAN u akovcu do 30-35m2. mob.

092/1167-847 KU A od cca 250 m2 stambenog prostora (110 m2 tlocrtno - podrum, 2 kata, potkrovlje) na estici od ukupno cca 1000 m2, voda, struja i plin u ku i, centr. grijanje, papiri uredni , tereta nema. Blizina trgovine, škole, dje jeg vrti a. Cijena: 55.0 0 0,0 0 Eura mob.

098/1644-483 PRODAJE SE STARIJA KU A s oku nicom i gosp. objektima u Savskoj Vesi, J. Bajkovca 46, cijena po dogovoru, tel 040/363-897 PRODAJE SE APARTMAN u Novalji 61,70 m2, pogled na more, 2 spava e sobe, kompl. namješten, protuprovalna vrata, sat. antena, klima, tenda, 2 parkirna mjesta, uporabna dozvola, useljivo odmah. Namještaj i kuhinjski aparati u cijeni. Mog. zamjene za automobil ili stan u k, cijena 105.000 eura, Mob. 095/820-7273 PRODAJEMO adaptiranu ku u u Nedeliš u, hitno i povoljno, te gradilište u Nedeliš u vel.

1050m2, hitno. Info;0 91 5585 930

PRODAJEM 2-SOBNI STAN u M. Središ u. stan u cijelosti preure en. info. 098/261-060 PRODAJE SE KU A s oku nicom u elekovcu kod škole. Tel: 098/908-4122 ili 099/665-2082 PRODAJE SE NAMJEŠTENA KU A s oranicom u centru Nedeliš a, akove ka 22 (blizina groblja), cijena 40.000 EUR, Info.

098-482-791 PRODAJE SE novija VIKEND KU A u Dragoslavcu pogodna za stanovanje i starija ku a katnica u Šenkovcu na glavnoj cesti.

Kontakt: 343-557 STAN 2-sobni i 3-sobni s garažama, novogradnja (ispod Šafrana), kredit osiguran, prodajem, tel. 098/241-559 PRODA JEM DVOSOBNI STAN u centru k od 46m2, viso ko prizemlje, povoljno. mob.

091/572-4557 FRIZERSKI SALON, novi, namješten, akovec, ulica Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob.

098-393-170 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Središ u, mob. 098/954-9775 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 STAN 4-SOBNI (etaža), novogradnja, ispod Šafrana, s garažom, kredit osiguran. mob 098/241-559 PRODA JEM DVOSOBNI STAN u centru grada, mob. 098/806-339 PRODAJEM JEDNOSOBNI STAN od 41m2 u k, mob. 099/855-7873 PRODAJEM KU U na selu 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogu a zamjena za stan, vikendicu ili dr., mob. 095/519-7555 PRODAJEM KU U u G. Hraš anu na gl. cesti, 7km do k i 10km od Vž, mob 098/297-210.

PRODAJE SE HALA u Kuršancu od 500m2 s ogra enim zemljištem od 800 hv, te se iznajmljuje poslovni prostor u centru k od 65m2, mob. 098/9211-929 KUPUJEM gra evinsko zemljište ili ku u za rušenje u k ili okolici za gradnju obiteljske ku e.

Molim ozbiljne ponude na mob.

098/303-610 POVOLJNO se prodaju stanovi u akovcu (kod teniskih terena i Merkatora), Zagrebu i Pore u.

Tel: 098 493 789 PRODAJE SE STAN u ul. R. Boškovi a ili se daje dugoro no u najam, mob. 098/195-7448 PRODAJE SE KU A u akovcu, livada u Puš inama (Žirofka) i drvo od ariša 4m. Hitno i povoljno! mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE uhodan i namješten ugostiteljski objekt. mob: 098/745-937 IZNAJMLJUJEM 2-sobni stan u centru akovca Tel. 098/181-7372 IZNAJMLJUJE SE odmah useljiv trosobni stan u ku i iza autobusne stanice, u centru akovca, sa odvojenim brojilima, ulazom i malim dvorištem. mob.

095/808-6050.

IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za studentice, tel. 390-291 PRODA JEMO KU U I IZNA J ML JUJEMO ODVOJENI STAN u ku i za uslugu održavanja iste, u Murskom Središ u, tel.

00386/70-832-720 IZNA JML JUJE SE POSLOVNI PROSTOR ispred zgrade Policije, Svetojelenska 13, cijena 1.000 eur, mob. 095/584-8342

TR A ŽI SE JEDAN ILI DVA CIMER A Z A S TA N u Z a greb u, Maksimirska cesta (kod stadiona), hitno i povoljno, mob: 098/970-6563 POVOL JNO SE IZNA JML JUJE DVOSOBAN namješten stan u Vukovarskoj ul. u k, mob.

098/482-022 CENTAR AKOVEC – iznajmljujem d v a p o sl. p r os to r a o d 100m2 ili po dogovoru, te prodajem ku u u k s dvorištem, mob. 091/786-8534 NAMJEŠTEN STAN od 36m2 prizemno i garsonijera od 30m2, nenamještena, iznajmljuje se na duže vrijeme, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNA JML JUJEM JEDNOIPOLSOBNI STAN namješten, u k, odvojena trošila i ulaz. mob.

098/987-1058 TRAŽI SE POSLOVNI PROSTOR u najam pogodan za kafi , sa ili bez ugost. opreme. Pismene ponude slati na: p.p. 7, 40328 Donja Dubrava IZNA JML JUJEM POSLOVNI PROSTOR od 150m2 za sportske aktivnosti (aerobik, pilates, yoga, škola plesa), blizina centra, tel 098/9350-688 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU uz upotrebu kuhinje i kupaonice, pogodno za samce, upitati na adresi: Šenkovec, M. Tita 46 ili tel. 343-492 IZNAJMLJUJEM STAN od 45m2 samcima ili dvjema studenticama, vrlo povoljno, plin, struja, internet, poseban ulaz, akovec (blizu Veleu ilišta), mob.

091/5962-707

ŽIVOTINJE

D OSTAVA! DOS OS OSTAVA! A , POKLANJAM POLUPERZIJSKOG M A I A (c r no bijeli) u do bre ruke. tel. 040/821-459 ili 098/1322-005

PRODAJU SE zagorske purice i doma e kokoši žive ili o iš ene (hranjene doma om hranom).

Kontakt: 343-557 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE: ženka šarene rozele, par plavih rozela. Povoljno!

Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel.

363-445 PRODA JEM ZE E VE male za tov, ze ice za rasplod i ze eve o iš ene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933 PRODAJU SE DOMA E zagorske pure, tel. 343-597 PRODAJEM SVINJE za klanje od oko 150 kg, mog. klanja i dostave, a kupujem 1-brazdni plug visoki, mob. 091/519-1122 PRODAJEM PUDLICE (m+ž) stare 13 tjedana, mob. 095/564-1208 ili 091/313-7855 PRODAJEMO SVINJSKE POLOVICE, o iš ene odojke (polovice).

Doma a ishrana, dostava, mogu a zamjena za žitarice. mob.

091/526-8171 PRODAJEM PAPIGE nimfe, grice, rozekolise, personate, pjevaju e i rozele, patke mandarinke i karolinke, paunove, srebrne i pla naste fazane. mob. 098/912-3938

RAZNO TONI d.o.o. prodaje suhi i separirani DRVENI UGLJEN (kocka i komad), uz mogu nost dostave. Donji Kraljevec, tel. 655-444, Podturen, tel.

847-159

PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODAJEM kompletan kompjuter marke Dell, ugra en novi hard disk i instalirani na novo xp windovsi, spreman odmah za upotrebu, hitno i povoljno, mob. 091/541-8810 PRODAJEM: el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. prijenosni kreveti 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424

14. prosinca 2010.

PRODA JE SE DOMA E KVALITETNO BU INO ULJE u staklenim bocama, cijena 70 kn. Info 091-588-9913 ili 040/601-263.

PRODAJU SE RABLJENI BETONSKI STUPOVI, mob. 095/858-143 iPhone 3G 16Gb, korišten, uš uvan, originalna ku ja, sav pribor.

Poklon gumena navlaka. Cijena 1.700 kn. Tel. 091/2177-558.

PRODAJE SE kutna sjede a garnitura od eko kože, crvene boje, dim. 270x220, vrlo povoljno, mob. 092/291-6464 PROVEDITE NEZABORAVAN TJEDAN U APARTMANU NA TENERIFIMA – POTPUNO BESPLATNO!!!

Mob. 099/5155-064 PRODAJEM VINO ŠIPON, mob.

099/6766-515 NUDIM NAPITAK PREMA STAROM RECEPTU protiv raka i ostalih teških bolesti, mob.

091/1347-001

PRODAJEM prozorska krila i balkonska vrata sa izo staklima bez štokova, povoljno, mogu a zamjena, mob. 091 559 4332 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM kota e za pilanu promjera 750mm, kota i su poslije varenja ožareni, tokareni i balansirani, uz kota e idu i ku išta, cijena je 5.000 kn. Tel. 099/511-5131 PRODAJE SE LCD LG32 LD420 FullHD Mpeg4, novo, tvorni ki zapakirano, jamstvo, 2.499 kn, mob.

099/879-3408 PRODAJEM UGOST. štednjak, friteze, roš lj, kotao, hladnjak, radni stol, sudoperi, perilica su a, espresso aparat, ledomat, restoranska kolica, gril, vaga. mob. 098/9211-929 PRODAJE SE dje ji kinderbet bijele boje i dva putna kreveti a, mob.

098/632-614

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠĆE

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

DVB-T MPEG4 prijemnici

već od

299kn

već od

2799,00 kn ٠ DVB-T prijemnici MPEG2 i MPEG4

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

DENVER DVBT41 DVBT

Digisat Strong Megasat Denver

već od

150kn 15 info@kerman.hr

www.kerman.hr

Riješite se STRESA, Poboljšajte ZDRAVLJE Postanite SRETNIJI Uz tjedan druženja na radionicama smijeha jer SMIJEH JE IZVOR ZDRAVLJA. info: 040 364 214 ili 098 922 9090

KUPUJEM ANTIKNI NAMJEŠTAJ gredence, komode, stolove, srebrne predmete i ostale starine stare oko 100g., tel. 858-347 ili 095/537-8617 PRODAJE SE: regal, garnitura za sjedenje trosjed, dvosjed i fotelja + stoli (puno drvo hrast), komoda s vitrinom (puno drvo hrast), tapec. krevet (500kn), škrinja ladi arka (750kn), gume 175/65/14 (500kn/4kom), plo a el. ugradbenog štednjaka (200kn), skije s vezovima (150kn), pancerice (150-200kn), klizaljke (150-200 kn) i klavijature Yamaha DX-21 (1.500 kn). tel. 328-106 ili 098/171-4456 KOLEKICIONAR ATILA kupuje razne starine. Dolazim doma i pla am u kešu! mob. 092/280-3055 PRODAJE SE zidarska dizalica, veliki zup anik za betonsku mješalicu, šiva a mašina Jadranka, ba va od 300 lit., svinjska mast, a kupuje se stara neispravna puška. tel. 821-229 BATAT (slatki krumpir) naran asti i ljubi as , visokoenergetska kultura (puno škroba, malo še era), iznimno zanimljiva okusa, bogat mineralima i vitaminima, pogodan za dijabeti are, sportaše i djecu. Cijena 10 kn/ kg, na veliko po dogovoru. Upi na 098/9947-365.

PRODA JEM MOBITEL Samsung S-5230, touchscreen, 3,2mp camera, crni, potpuno novi, mob.

095/848-9753 PRODA JEM L AP TOP IBM (no va baterija) i caffe aparat. tel.

091/970-1929.

POVOLJNO PRODAJEM ispravnu perilicu rublja Gorenje WA 543, 500 okretaja, mob. 091 364 3613 PRODAJU SE trofazni elektromotori AEG 370 W 1370 o/min i 0,55 kW 1390 o/min. mob. 098/9429-681.

PRODAJU SE PLAMENICI za centralno grijanje Weishaupt plinski i uljni, te pumpice Grudfos i Wilo. Tel: 098/9429-681.

PRODAJEM IGRU za PS3 resistence2, puca ina, 150 kn, zapakirana, mob.

095/8600-851 KUPUJU SE PLINSKE BOCE, ponude na broj 098/590-933 PRODAJE SE PE na petrolej, dje ja autosjedalica, Samsung ZGH-600 i simpa paket 100, novi bravarski stol i dj. bicikl. mob. 098/914-3423

Ovdje je za samo

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na

PRODAJU SE SKIJE i pancerice, malo korištene, vrlo povoljno. mob.

099/518-2484 PRODAJEM ka kane an ele za bor, te izra ujem table e po narudžbi, mob. 099/685-8066 PRODAJEM GROBNO MJESTO na starom groblju, teretanu (sprave, utege i šipke), te proto ni bojler Vaillant, tel. 295-822 ili 095/907-8371 HITNO SE PRODAJE GROBNO MJESTO u akovcu, peka pili a i mali sobni stoli . mob. 099/594-4140 PRODAJEM IPOD touch 8GB 3G, novi, zapakirani, garancija 12mj., vrlo povoljno. mob. 091/148-7397 PRODAJU SE VRLO POVOLJNO nove kade i tuš kade, te plinska pe Maja 12. mob. 099/886-5714 PRODAJEM VINO mlado bijelo, štrigovsko vinogorje, šipon, graševina, sivi pinot, muškat, degustacija po dogovoru, za ugos telje, svadbe i male potroša e. Besplatna dostava do 5lit. akovec i okolica, mob.

099/794-5180

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

ZIGA je vrlo lijepa kujica nižeg rasta.

Lijepe je sme e boje, ali toplih o iju. Ziga je još mlada pa se voli puno igrati i ganjati sa svojim prijateljima u dvorištu. Kra e je dlake i svijetlih šapica. Ako je udomite, dobit ete dobrog prijatelja i rezervnog optimistu jer Ziga je upravo to – pravi mali veseljak i uvijek je dobre volje. Ro ena je 4.5.2009. i nije za lanac!

VIRNA je preslatka mala kujica stara oko 5mj. koja e ostati niskog rasta pa bi bila dobar prijatelj i nekome tko živi u stanu, naravno uz redovite šetnje. Virna je vrlo pametna, vrlo brzo u i, vesela je po prirodi i bila bi dobra i za obitelj s djecom. Nije za lanac!

TINKO je preslatki mladi psi prona en kako luta ulicama grada. Vrlo je nježan po naravi i dobrog ponašanja. Voli se igrati s drugim psima, a dobar je i s djecom. Zbog kra e dlake nije zahtjevan za održavanje pa se može udomiti i u stan uz redovite šetnje.

Ro en je 11.3.2010. i nije za lanac!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

797

UTORAK 14. prosinca 2010.

TV pregled

od 14.12.2010. do 20.12.2010.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Tommy Boy UTORAK, RTL, 22:35

FILM

Nesposobni i nezreli nasljednik tvornice auto-dijelova nakon o eve smrti mora spasiti obiteljski posao. Tommy Callahan (Chris Farley) usporen je i nespretan momak koji je nakon sedam godina studiranja jedva završio fakultet. Njegov otac Big Tom Callahan (Brian Dennehy) vlasnik je tvornice auto-dijelova. Kada Tommy do e ku i, eka ga radno mjesto u tvornici, ali otac ubrzo umire od sr anog udara...

Donnie Brasco FILM

SRIJEDA, NOVA TV , 23:25

Mladi draguljar Donnie Brasco (Johnny Depp) dolazi u njujorški ka gdje se okupljaju ma jaši. Tamo na sebe skrene pažnju Le yju Ruggieriju (Al Pacino), ostarjelom ma jaškom ubojici koji ga odlu i regru ra za svoje prljave poslove. Ruggieri postane mentor Brascou te ga uklju uje u ma jašku bandu koju vodi Sony Black (Michael Madsen)...

Vuk FILM

ETVRTAK, NOVA TV, 23:00

Iscrpljenom i nesretnom izdava u Willu Randallu polako nestaje strpljenja kada mu mla i suradnik otme posao i ženu. Nakon što ga ugrize vuk, Will odjednom shvati da je pun energije, željan borbe više nego ikada te da su mu ula nevjerojatno osjetljiva. U me uvremenu, predivna k i njegova strogog šefa Laura Alden po ne se zaljubljivati u njega, ne shva aju i da se ovjek u kojeg se zaljubljuje postupno pretvara u zvijer, koja ga je ugrizla.

Boomerang FILM

PETAK, RTL, 21:35

Eddie Murphy je igra koji e biti izigran. Marcus (Eddie Murphy) je uspješni marketinški direktor, šarmer i playboy koji žene zavodi s lako om, a još ih se lakše i brže rješava. Nakon spajanja dviju kompanija, na e se u, za njega, neobi noj situaciji jer se nova šefica, neodoljiva Jacqueline (Robin Givens), prema njemu ponaša isto kako se on odnosio prema ljepšem spolu. Potpuno traumatiziran novim omjerom snaga, Marcus ini poslovne pogreške...

Izigravaju i Boga FILM

SUBOTA, HRT 1, 23:20

Triler. Dr. Sands (D. Duchovny) odbrojava dane otkako je izgubio licencu da se bavi lije ni kim poslom. Mlad i uspješan kirurg, sve je više postajao ovisan o amfetaminima i drugim opijatima, a nakon operacije koju je obavljao omamljen i u kojoj je izgubio pacijenta, izgubio je dozvolu za rad. Od tog trenutka po inje njegov potpuni pad. Jedne ve eri, kad u baru u obra unu bandi strada jedan ovjek, Sands brzom intervencijom spasi ranjenog...

Jaha i na duge staze FILM

NEDJELJA, HRT 2, 22:10

05.55 Najava programa 06.00 Tre a dob, emisija za umirovljenike (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.07 Lugarnica, serija 09.52 Vijes iz kulture 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Cali a’s Golden Isle, dok. lm 11.00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 11.10 Debbie Travis preure uje 2 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.27 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 12.32 More ljubavi, telenovela 13.20 Hitna služba, serija 14.05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Me u nama 15.00 Luda ku a, hum. serija 15.40 Znanstvena pe ca 16.15 Hrvatska uživo 17.00 Vijes 17.15 Hrvatska uživo 17.30 HAK “Promet info” 17.35 8. kat, talk-show 18.20 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 18.31 Naši i Vaši, TV serija, specijal 19.11 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.12 Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Hrvatsko prolje e: Izme u unitarizma i nacionalizma, dok. serija 21.10 Država, selo, grad 22.25 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 22.30 Dnevnik 3 22.55 Sport 22.58 Vrijeme 23.00 Vijes iz kulture 23.10 Lica nacije

00.00 00.45 02.15 03.00 03.45 04.00 04.40 05.10

CSI: Las Vegas, serija (12) (R) Eureka, serija (R) CSI: Miami, serija (12) (R) Završni udarac, serija (12) (R) Skica za portret 8. kat, talk-show Znanstvena pe ca (R) Lica nacije (R)

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Johnny Bravo, crtana serija Hamtaro Mala TV: TV vr Ninin kutak Crtani lm Danica Školarci obavještajci, serija za mlade Školski program: Navrh jezika Kratki spoj Crno proro anstvo, serija za djecu Beverly Hills, serija Globalno sijelo Prizma, mul nacionalni magazin U istom loncu, kulinarski show Euromagazin Proces Eureka, serija Školski program: Navrh jezika (R) Kratki spoj A Christmas Visitor, ameri ki lm serija za mlade Dva i pol muškarca, hum. serija Županijska panorama Cali a’s Golden Isle, dok. lm (R) Hit dana Korak u život, humanitarna akcija CSI: Las Vegas, serija (12) CSI: Miami, serija (12) Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Završni udarac, serija (12) Retrovizor: Blizu doma, serija (12) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Ciklus detek va: Neodoljiv poput Flinta, ameri ki lm (R) Kraj programa

08.50 --------------09.35 10.00 10.45 11.15 12.00 12.35 13.05 13.30 14.15 --------------15.00 16.45 17.30 18.30 19.00 19.45 20.00 22.00 22.45 23.30 23.40 00.25 01.10 01.55 03.35

05.30 Mi y, animirana serija

05.45 RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija 06.45 RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija 07.45 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 09.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 10.15 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 10.45 1001 no , dramska serija (R) 11.50 Ezel, dramska serija (R) 12.50 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.40 An eo i vrag, telenovela 15.35 Osveta ljubavi, telenovela (dvije epizode) 17.20 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija 20.45 Ezel, dramska serija 21.35 Jezikova juha, reality show 22.35 Tommy Boy, igrani lm, komedija 00.25 RTL Vijes , informa vna emisija (12) 00.40 Iza neprijateljskih linija, igrani lm, akcijski (12) 02.25 Astro show, emisija uživo (18)

06:15 Naši najbolji dani, serija 07:05 Gospodin Magoo, crtana serija 07:30 Bumba, crtana serija 07:45 Graditelj Bob, crtana serija 07:55 Jagodica Bobica - Jago sitne pustolovine, crtana serija 08:20 Roary, crtana serija 08:45 Zauvijek zaljubljeni, serija R 09:45 Slomljeno srce, serija R 10:50 Gumus, serija R 12:40 IN magazin R 13:25 Najbolje godine, serija R 14:25 Zauvijek zaljubljeni, serija 15:20 Slomljeno srce , serija 16:15 Gumus, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Gumus, serija - nastavak 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Najbolje godine, serija 21:05 Lud, zbunjen, normalan, serija 21:35 Gospodin Dadilja, igrani lm 23:20 Ve ernje vijes 23:35 Zlo es de ki, igrani lm (12) R 01:35 Seks i grad, serija 02:05 Bra ne vode, serija 02:30 Obitelj Borgia, igrani lm (15) 04:35 Ezo TV, tarot show (18) 05:35 Kraj programa

Vestern. Nakon završetka ameri kog gra anskog rata u državi Missouri banda bra e Younger i bra e James plja ka banke i vlakove. Dok se ne bave plja kama, Youngerovi i Jamesovi žive normalnim obiteljskim životom. Na tragu su im Pinkertonovi agen , no nemaju mnogo uspjeha u pokušaju da im stanu na kraj...

SPORT - IZDVAJAMO

TALK SHOW HRT 1

17.35

8. kat HUM.AKCIJA HRT 2

20:00

Humanitarna akcija “Korak u život”

Nogomet, EL: Dinamo – PAOK SPORT

Val Gardena: Svj. skijaški kup (M) - super G SPORT Subota, 17.12., HRT 2, 12.05

etvrtak, 15.12., HRT 2 18.55

ZVJEZDANI KUTAK Z

Salma Hayek Nedjelja, NOVA TV, 21:05 sati

Ro ena je i odrasla u Meksiku, gdje zapo inje njezina karijera. Prvu ulogu odigrala u meksi koj sapunici “Nuevo Amanecer” koja joj je kasnije pomogla da dobije glavnu ulogu u drugoj sapunici “Teresa” za koju je bila nagra ena nagradama Premio TV i Novela i Heraldo, meksi kim Emmyem. Ipak, pozornica sapunica i dotadašnja kazališna, televizijska i filmska karijera nisu bili dovoljni za Salmu pa se ona, ostavivši sve iza sebe, seli u Los Angeles kako bi bila što bliže Hollywoodu. Zapo eti ispo etka zna ilo je nau iti novi jezik i zaboraviti lagodniji život kojim je živjela u Meksiku, ali i pratiti svoje snove.

Uloga zbog koje se probila kao holivudska glumica je definitivno u Rodriguezovom filmu “Desperado” gdje glumi sa Antoniom Banderasom. Publika ju je svakako zapamtila kao najseksi vampiricu koja pleše sa zmijom u filmu “From Dusk Till Dawn”. Salma Hayek se svakako dokazala kao glumica, redateljica i producentica, a najvažnije od svega kao žena koja vjeruje u sebe i svoje snove.

Humanitarna akcija „Korak u život“ pokrenuta je s ciljem osiguravanja stipendija mladim ljudima koji izlaze iz domova za nezbrinutu djecu i udomiteljskih obitelji, a žele se fakultetski obrazovati. Pozivom na humanitarni telefon 060 9009 donirate 5 kuna za ovu plemenitu akcju. Akciju prati velika Facebook kampanja – svakim vašim lajkom Facebook grupe Korak u život sponzori humanitarne akcije Korak u život doniraju 1 kunu u vaše ime. Pridružite se, budite i vi dio mreže podrške!

Finale ovogodišnje akcije je koncert Zagreba ke filharmonije i velikog svjetskog baritona Lea Nuccija...

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:30 23:15 00:15 00:30 01:30

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje Jukebox Me imurje danas VOA Hrana i vino akove ki kutak Me imurje danas 29 palmi, akcijski triler Zapisano u zvijezdama Me imurje danas Erotski program Videostranice

FILM NOVA TV

21:35

Gospodin dadilja Prijatelj nagovori bivšu hrva ku zvijezdu Seana (Hulk Hogan) da prihva posao tjelesnog uvara djece glavnog menadžera. Netko mu zaprije da e ukras planove za tajni mikro ip. Kad Sean do e u ku u, shvati da ne e biti samo uvar tih djece nego ujedno i njihova dadilja nakon što su djeca otjerali staru. Sean sada mora zaš sebe od djece, a li i njih od zlikovaca. Film je 1994. i 1995. godine nominiran za nagradu Young Ar st. SAD, 1993., komedija. Redatelj: Michael Go lieb. Glume: Hulk Hogan, Robert Hy Gorman, Sherman Hemsley, David Johansen, Peter Kent.

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:00 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu KN INTERVJU TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA kontakt emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

23.30 20.45

Ezel

HUM.SERIJA NOVA TV

21:05

Lud, zbunjen, normalan

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 09.30 TV prodaja 10.00 Stras , Tv nadaljevanka 10.30 Dober Dan, Koroška 11.15 Na Lepše 11.45 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 12.45 NLP s Tjašo Železnik, Razvedrilna oddaja 15.20 Prisluhnimo Tišini 15.50 Studio City 16.50 Glasnik, oddaja TV Maribor 17.15 Mostovi - Hidak: Lu ka – Pitypang 17.50 Vesoljski Kavboji, Francoska Dokumentarna oddaja 18.45 Muzikajeto: Tamburaši, Igrano-Izobraževalna Mladinska Serija 19.10 Na Vrtu, oddaja TV Maribor 19.40 Babilon.si: Neskon nost 20.00 Ljubljana: Odbojka, Tekma Lige Prvakov: Ach Volley Bled Olympiakos, prijenos 22.10 Dediš ina Evrope: Skopuh, Francoski lm, Priredba Molierove Gledališke Igre 00.30 Skrivnostno Jezero, Ameriški lm, ponovitev 02.00 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Zabranjena ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Prvih 15 21.30 Aljaska u plamenu, lm 22.30 24 UR 22.50 Nastavak lma 23.40 Chuck, serija 0.35 Porotnik, serija 1.30 Šest modela, serija 2.05 No na panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Ameri ki lm 22.45 Lije nikov dnevnik, serija 23.35 No ni program

SRIJEDA 15. prosinca 2010.

06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.28 12.32 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40 16.15 17.00 17.15 17.29 17.30 18.10 18.25 19.05 19.08 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.45 22.25 22.50 22.53 22.55

Najava programa Me u nama (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Lugarnica, serija Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas Rediscovering Clay - The Renaissance of a Forgo en Material, dok. lm Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Ĺ˝ivje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom More ljubavi, telenovela Hitna sluĹžba, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Rije i Ĺživot, religijski program Luda ku a, hum. serija Indeks, emisija o ĹĄkolstvu Hrvatska uĹživo Vijes Hrvatska uĹživo HAK „Promet info“ 8. kat, talk-show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom NaĹĄi i VaĹĄi, TV serija Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuĹĄe, emisija pod pokroviteljstvom LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Paralele Novo doba, TV serija Mi Hrva Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture

23.05 23.55 00.40 01.25 01.45 04.00 04.45 05.30

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 --------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 13.30 14.15 --------------15.00 16.45 17.30 17.50 18.30 18.55 20.50 21.00 22.55 23.20 23.30 00.15 00.35 01.20 02.05 03.45

ETVRTAK 16. prosinca 2010.

Drugi format Eureka, serija (R) CSI: Miami, serija (12) (R) Nove avanture stare Chris ne, hum. serija Reprizni program 8. kat, talk-show (R) Drugi format (R) Indeks, emisija o ĹĄkolstvu (R)

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Johnny Bravo, crtana serija Hamtaro Mala TV TV vr EBU drama Ĺ kolarci obavjeĹĄtajci, serija za mlade Ĺ kolski program: EBU dokumentarac za mlade Ta poli kĂĄ Crno proro anstvo, serija za djecu Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Eureka, serija Ĺ kolski program: (R) EBU dokumentarac za mlade (R) Ta poli kĂĄ BoĹži na pri a, nski lm serija za mlade Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom Nogomet, EL - emisija Nogomet, EL: Dinamo - PAOK, prijenos Nogomet, EL - emisija Nogomet, EL: Sevilla - Borusia, prijenos Nogomet, EL - emisija Dnevnik plavuĹĄe, emisija pod pokroviteljstvom CSI: Miami, serija (12) Nove avanture stare Chris ne, hum. serija Retrovizor: Blizu doma, serija (12) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Ciklus detek va: Plavi Max, ameri ki lm Kraj programa

08.15 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 09.35 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 10.45 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 11.15 1001 no , dramska serija (R) 12.00 Ezel. dramska serija (R) 12.50 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.40 An eo i vrag, telenovela 15.35 Osveta ljubavi, telenovela (dvije epizode) 17.20 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija 21.00 Ezel, dramska serija 21.55 Kos , krimi serija (12) 22.50 Put osvete, krimi serija 23.40 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 00.40 RTL Vijes , informa vna emisija 00.55 Carstvo zlo ina, igrani lm, krimi drama 02.40 Astro show, emisija uĹživo (18) 03.40 Zaboravljeni slu aj, krimi serija (R)

06:15 07:05 07:30 07:45 07:55 08:20 08:45 09:45 10:50 12:40 13:25 14:25 15:20 16:15 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:05 21:35 22:10 23:10 23:25 01:45 02:15 02:40 04:20 05:20 06:05

05.55 Mi y, animirana serija 06.10 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija

NaĹĄi najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Jagodica Bobica - Jago sitne pustolovine, crtana serija Roary, crtana serija Zauvijek zaljubljeni, serija R Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R IN magazin R Najbolje godine, serija R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Lud, zbunjen, normalan 27 min, serija Periferija city, serija R Ve ernje vijes Donnie Brasco, igrani lm (12) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Dvostruki obra un, igrani lm (15) Ezo TV, tarot show (18) Na rubu zakona, serija (12) Kraj programa

SPORT HRT 2

06.00 Najava programa 06.05 Rije i Ĺživot, religijski program (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.07 Lugarnica, serija 09.52 Vijes iz kulture 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Pametni automobil, dok. lm 11.05 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 11.15 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12.16 TV kalendar 12.30 More ljubavi, telenovela 13.20 Hitna sluĹžba, serija 14.05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Trenutak spoznaje 15.00 Luda ku a, hum. serija 15.40 Ni gladni, ni bosi - dok. lm 16.15 Hrvatska uĹživo 17.00 Vijes 17.15 Hrvatska uĹživo 17.30 HAK “Promet infoâ€?

17.35 8. kat, talk-show 18.20 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 18.31 NaĹĄi i VaĹĄi, TV serija 19.11 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.12 Dnevnik plavuĹĄe, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 1 pro v 100, kviz 21.05 Otvoreno 21.55 Pola ure kulture 22.30 Dnevnik 3 22.55 Sport 22.58 Vrijeme 23.00 Vijes iz kulture 23.10 Na rubu znanos 00.00 Eureka, serija (R) 01.30 CSI: Miami, serija (12) (R)

02.15 03.00 03.10 03.20 04.10 04.40 05.10

Oprah show (R) Fotogra ja u Hrvatskoj Znanstvene vijes (R) Na rubu znanos (R) Ni gladni, ni bosi - dok. lm Pola ure kulture (R) 8. kat, talk-show (R)

06.00 06.15 06.20 07.00 07.30 07.50 ---------------------08.25

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Johnny Bravo, crtana serija Hamtaro Mala TV TV vr Crtani lm arobna plo a - 7 kon nenata Ĺ kolarci obavjeĹĄtajci, serija za mlade Ĺ kolski program: Kokice Abeceda EU Crno proro anstvo, serija za djecu Beverly Hills, serija Reprizni program - doma i Eureka, serija Ĺ kolski program: (R) Kokice (R) Abeceda EU Veliki rudlavko, ameri ki lm serija za mlade Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija Mijenjam svijet Znanstvene vijes Nogomet, EL - emisija Nogomet, EL: Bayer - Atle co M, prijenos Nogomet, EL - emisija Nogomet, EL: Anderlecht Hajduk, prijenos Nogomet, EL - emisija Dnevnik plavuĹĄe, emisija pod pokroviteljstvom CSI: Miami, serija (12) Zovem se Earl, hum. serija (12) Retrovizor: Blizu doma, serija (12) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Ciklus detek va: Pustolovine pametnijeg brata Sherlocka Holmesa, ameri ki lm (R) Kraj programa

08.50 --------------09.35 10.00 10.45 13.30 14.15 --------------15.00 16.45 17.30 17.55 18.20 18.30 18.55 20.50 21.00 22.55 23.30 23.40 00.25 00.45 01.30 02.15 03.55

05.40 Mi y, animirana serija 05.55 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 06.55 RTL ritam zona - Top 40

21.00

20.45

SERIJA RTL

SERIJA HRT 1

22.50

SERIJA RTL

21.45

SERIJA NOVA TV

Novo doba

Ku anice

Najbolje godine

Na prostoru bespravnog naselja lokalni kralj plas ke Bari (Ivan Brki ) planira kapitalnu inves ciju. Zakon je na njegovoj strani. O ajni stanovnici PriĹžbine Glavice ekaju spas s neba. Jure ular (Ivo Gregurevi ), otac brojne djece i vlasnik groblja automobila, doista doĹživi meta zi ko iskustvo – ako je vjerova napisima u „Novom dobu“ i udnova m izvjeĹĄtajima novinarke gradske rubrike Sandre MatoĹĄi (Lucija Ĺ erbedĹžija). Sandrina suparnica, novinarka Linda (Ksenija Paji ), zlurado je zgroĹžena, a glavni urednik Strukan (Mustafa Nadarevi ) bijesan...

Reese i Crews istraĹžuju ubojstvo frontmana rock-grupe, koji je uguĹĄen komadom plas ke. Bend ima zavidan broj oboĹžavatelja i redovito su punili klubove u kojima su svirali. Detek vi saznaju da je pjeva bio s bendom svega godinu dana te da su ostala tri lana najurila njegovog prethodnika. U neobi nom svijetu grupija, imitatora i umiĹĄljenih zvijezda, detek vi istraĹžuju slu aj ubojstva detaljno prolaze i kroz dokazni materijal. Fotogra je s koncerta pruĹžaju im prvi trag. U me uvremenu, Charliejevog oca ostavila lijepa mlada djevojka. Kada mu Ted Early prizna da je tako er zaljubljen u nju, Charlie mora rijeĹĄi joĹĄ jedan problem.

Kada kvartovski majstor Eli Scruggs, koji im je nebrojeno puta prisko io u pomo oko ku anskih popravaka, premine, stanovnice Wisteria Lanea shva aju koliko je utjecaja imao na njihove Ĺživote. Gaby se prisje a kako joj je upravo Eli pomogao u sklapanju novih prijateljstava kada se tek doselila, a Lynette je pomogao kada je bila zanemarila Penny. Kada bi je god neki muĹĄkarac ostavio, Susan je rame za plakanje nalazila kod Elija.

Bree se sje a kako joj je jedna Eliova mala gesta pomogla da stigne gdje je sada. Uloge: Teri Hatcher, Eva Longoria Parker, Felicity Huffman, Marcia Cross, Dana Delany, Drea de Matteo, Ricardo Antonio Chavira...

Pravi razlog Maksovog (Tomislav Marti ) dolaska u Dragoťje polako izlazi na vidjelo. Blizanke ukradu Koraninu (Petra Cicvari ) ťminku i otkriju Suzanin (Ksenija Paji ) kofer pun ukradenih stvari. uka (Velimir okljat) pokuťava zataťkati sve da Suzana ne nastrada, ali ju odaju blizanke kad Suzana pokuťa svaliti krivicu na Spomenku (Zrinka Kolak). Danica (Asja Jovanovi ) pokuťava nagovoriti Andriju (Duťko Valenti ) da ne krsti BoŞu (Žarko Poto njak). Saťka (Mirta Ze evi ), Lorena (Katarina Radivojevi ) i Ema (Livia Drinovac) hvale Maksa koji se iskazuje kulinarskim umije em...

12:00 16:02 16:02 17:00 17:05 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:15 23:00 23:15 00:15 01:15

08:43 08:45 09:00

12:00 VIDEOSTRANICE 16:00 Danas na programu 16:02 Yoga&Pilates 16:30 Hana i vino 17:00 Vijes 17:05 Od Mure do Drave, ponavljanje 18:10 Jukebox 19:00 Me imurje danas 19:20 VOA 19:30 Hrana i vino 20:00 Pove alo 21:00 Me imurje danas 21:30 Vera Drake, drama 23:30 Me imurje danas 00:00 Erotski program 01:00 Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 00:05 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KOKTEL mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma REPORTAŽE SA ZEMLJE MIRA emisija o prirodi NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ZONA ZODIJAKA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

23.40

Zaboravljeni slu aj

EMISIJA HRT 1 TV MAGAZIN NOVA

13.20

20.05

Put osvete SERIJA RTL

06:15 NaĹĄi najbolji dani, serija 07:05 Gospodin Magoo, crtana serija 07:30 Bumba, crtana serija 07:45 Graditelj Bob, crtana serija 07:55 Jagodica Bobica - Jago sitne pustolovine, crtana serija 08:20 Roary, crtana serija 08:45 Zauvijek zaljubljeni, serija R 09:45 Slomljeno srce, serija R 10:50 Gumus, serija R 12:40 IN magazin R 13:25 Najbolje godine, serija R 14:25 Zauvijek zaljubljeni, serija 15:20 Slomljeno srce, serija 16:15 Gumus, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Gumus, serija - nastavak 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Najbolje godine, serija 21:05 Lud, zbunjen, normalan, serija 21:40 Provjereno, informa vni magazin 22:45 Ve ernje vijes 23:00 Vuk, igrani lm (15) 01:10 Seks i grad, serija 01:40 Vjerovali ili ne, serija 02:05 Nomad, igrani lm (15) 03:50 Na rubu zakona, serija (12) 04:35 Ezo TV, tarot show (18) 05:35 Kraj programa

Hitna sluĹžba

Nogomet, EL: Sevilla – Borusia SERIJA HRT 1

strani, glazbena emisija 07.55 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 09.15 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 10.25 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 10.55 1001 no , dramska serija (R) 11.50 Ezel, dramska serija (R) 12.50 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.35 An eo i vrag, telenovela 15.35 Osveta ljubavi, telenovela (dvije epizode) 17.15 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija 21.00 Ezel, dramska serija 21.45 Ku anice, dramska serija (dvije epizode) 23.35 RTL Vijes , informa vna emisija 23.50 Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) 01.30 Astro show, emisija uĹživo (18) 02.30 Kos , krimi serija (12) 03.15 Put osvete, krimi serija (R)

18.25

IN magazin

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroťki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.00 TV prodaja 10.30 Stras , Tv nadaljevanka 11.00 Spet Doma 12.50 Hri-Bar 13.50 Knjiga Mene Briga - Mohandas K. Gandhi: Gandhi, Avtobiogra ja 14.10 Glasbeni Ve er: Robert Schumann in Slovenski Umetniki Ob 200-Letnici Skladateljevega Rojstva 15.10 Babilon.si: Neskon nost 15.25 rno Beli asi 15.40 Slovenci Po Svetu: Dr. Vladimir Kos, oddaja TV Maribor 16.15 Dubaj: Svetovno prvenstvo v Plavanju, Kratki Bazeni, prijenos 18.30 Judo: Grand Prix, Povzetki Iz Tokia 19.30 o Živalih in Ljudeh, oddaja TV Maribor, ponovitev 21.00 Sevilla: nogomet, Tekma Evropske Lige: Sevilla - Dortmund, prijenos 22.55 Jean Genet: SluŞkinji, Tv Priredba Predstave Agr 23.45 Slovenska Jazz Scena: Big Band Rtv Slovenija in Lucienne Lon ina, ponovitev 00.20 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Zabranjena ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Prvih 15 21.30 Glup i gluplji, lm 22.30 24 UR 22.50 Nastavak lma 23.45 Chuck, serija 0.40 Ĺ est modela, serija 1.15 No na panorama

6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 No ni program

VIDEOSTRANICE Danas na programu Hrana i vino Vijes Pove alo, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas VOA Hrana i vino VjeĹžbanje demokracije Me imurje danas VOA .HR(poslovni magazin) Okolo k(r)ole Me imurje danas Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

11:00 12:00 12:30 13:30 14:15 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani KN INTERVJU DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA dje ja emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 20 U 20 talk show NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

20.00

1001 no

INFO NOVA TV

22.45

Ve ernje vijes

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 OtroĹĄki Infokanal 09.05 TV prodaja 09.35 Stras , Tv nadaljevanka 10.10 Pokljuka: Svetovni Pokal v Biatlonu, Posamezno (M), prijenos 13.15 Globus, ponovitev 13.55 Pokljuka: Svetovni Pokal v Biatlonu, Posamezno (Ĺ˝), prijenos 15.50 Dubaj: Svetovno prvenstvo v Plavanju, Kratki Bazeni, prijenos 18.30 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 18.55 z Glavo Na Zabavo: Billysi, Mladinska oddaja19.20 Peta HiĹĄa Na Levi: DruĹžinske Potrebe, DruĹžinska Humoris na nanizanka 20.00 Redke P ce, Kanadski lm 21.40 Ljubice, AngleĹĄka nadaljevanka 22.40 nogomet - Tekme Evropske Lige, Povzetki 23.10 Vro e Poletje v Marienbadu, eĹĄki Biografski lm, ponovitev 00.50 Zabavni Infokanal 02.00 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Zabranjena ljubav, serija 15.00 Najbolje godine, serija 16.00 Sebi na ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 NaĹĄa mala klinika 20.55 Tri lopova, lm 22.50 24 UR 23.10 Chuck, serija 0.05 Ĺ est modela, serija 0.40 No na panorama

6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Sluťaj...

18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Sommerkabare 23.05 DobrodoĹĄli 23.15 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

PETAK 17. prosinca 2010.

06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.15 14.55 15.35 16.10 17.00 17.15 17.29 17.30 17.55 18.20 18.31 19.11 19.12 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.15 22.40

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Lugarnica, serija Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas Top Secret - Water, dok. lm Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar More ljubavi, telenovela Hitna služba, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Drugo mišljenje Luda ku a, hum. serija Rodna gruda, emisija pu ke i predajne kulture Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK “Promet info” Proces Iza ekrana Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Naši i Vaši, TV serija Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Jalta, Jalta - snimka Dnevnik 3 Sport

SUBOTA 18. prosinca 2010.

22.43 22.45 22.55 23.50

Vrijeme Vijes iz kulture Pe dan, talk-show Filmski maraton: Vanishing, ameri ki lm (15) 01.35 Filmski maraton: Životna prekretnica, ameri ki lm (R) 04.15 Pe dan, talk-show (R)

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ---------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.45 12.05 13.30 14.15 --------------15.00 16.45 17.30 17.50 18.30 19.00 19.50 20.00 21.35 22.15 22.25 00.00 01.00

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Johnny Bravo, crtana serija Hamtaro Mala TV TV vr Crtani lm Tajni dnevnik patke Ma lde Školarci obavještajci, serija za mlade Školski program: Puni krug Glazbeceda Crno proro anstvo, serija za djecu Beverly Hills, serija Reprizni program - doma i Val Gardena: Svjetski skijaški kup (M) - super G, prijenos Eureka, serija Školski program: (R) Puni krug (R) Glazbeceda Gepardice: Jedan svijet, ameri ki lm serija za mlade Dva i pol muškarca, hum. serija Briljanteen Županijska panorama Top Secret - Water, dok. lm (R) Hit dana Filmovi naših susjeda: Nebo iznad krajolika BiH, bosansko-hercegova ki lm Muškarci na stablima, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Umorstva u Midsomeru, mini-serija Koncert zabavne glazbe Kraj programa

05.35 Mi y, animirana serija

05.55 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 08.00 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 09.15 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 10.30 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 10.55 1001 no , dramska serija (R) 11.55 Ezel, dramska serija (R) 12.45 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.35 An eo i vrag, telenovela 15.30 Osveta ljubavi, telenovela (dvije epizode) 17.15 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija (dvije epizode) 21.35 Boomerang, igrani lm, roman na komedija (12) 23.50 RTL Vijes , informa vna emisija 00.05 Zbogom ljubavi, igrani lm, komedija 02.00 Kung Pow, igrani lm, (12) 03.20 Astro show, emisija uživo (18)

06:15 Naši najbolji dani, serija 07:05 Gospodin Magoo, crtana serija 07:30 Bumba, crtana serija 07:45 Graditelj Bob, crtana serija 07:55 Jagodica Bobica - Jago sitne pustolovine, crtana serija 08:20 Roary, crtana serija 08:45 Zauvijek zaljubljeni, serija R 09:45 Slomljeno srce, serija R 10:50 Gumus , serija R 12:40 IN magazin R 13:25 Provjereno, informa vni magazin R 14:25 Zauvijek zaljubljeni, serija 15:20 Slomljeno srce, serija 16:15 Gumus, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Gumus, serija - nastavak 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Supertalent super nale, uživo 22:30 Dobri ina, igrani lm 00:20 Domino efekt 2 igrani lm (15) 01:55 Vuk, igrani lm (15) R 03:55 Ezo TV, tarot show (18) 05:25 Kraj programa

HUM.SERIJA HRT 2

06.05 Najava programa 06.10 Drugo mišljenje: Zablude i is ne o debljini (R) 06.50 TV kalendar 07.05 Iza ekrana (R) 07.30 Rodna gruda, emisija pu ke i predajne kulture 08.00 Hrvatska kronika BiH 08.10 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Bu alo Bill, ameri ki lm 09.40 Skica za portret 09.55 Vijes iz kulture 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Ku ni ljubimci 10.45 Normalan život, emisija o obitelji (R) 11.25 Opera box 11.55 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja, emisija pod pokroviteljstvom 12.16 TV kalendar 12.30 Veterani mira, emisija za branitelje 13.20 Prizma, mul nacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.40 Kulturna baš na: Knežev dvor 14.55 Eko zona 15.25 Tajni život slonova, dok. serija 16.20 Euromagazin 16.55 Vijes 17.00 Vrijeme sutra 17.05 Reporteri 18.10 U istom loncu, kulinarski show 18.45 Potroša ki kod 19.15 LOTO 7/39 19.20 Minuta zdravlja, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.00 Snow Queen Trophy vinjete 20.02 Vrijeme 20.15 Ples sa zvijezdama, 1. dio 21.40 Ples sa zvijezdama, 2. dio 22.05 Momci s Madisona, serija (12) 22.55 Vijes 23.10 Vijes iz kulture 23.20 Izigravaju i Boga, ameri ki lm (15) 00.50 Filmski maraton: 1408, ameri ki lm (12) (R)

02.30 Filmski maraton: Pazi da ne bude gužve, talijanskošpanjolski lm (R) 04.10 Eko zona (R) 04.40 Potroša ki kod (R) 05.10 U istom loncu, kulinarski show (R)

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.50 Najava programa 07.55 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.20 Plesne note, serija za djecu 08.45 Vrijeme je za Disneyja: Li le Einsteins -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.35 Pustolovine Sare Jane, serija za djecu 10.00 Ni da ni ne: Izbori ljepote 10.55 Boži ni Marsovac, kanadski lm za djecu 12.05 Val Gardena: Svjetski skijaški kup (M) - spust, prijenos 13.20 Filmska ma neja: Boži na pri a, ameri ko-kanadski lm (R) -------- Rukomet, EP prijenos polu nala 15.55 Dubai: SP u plivanju, prijenos 15.55 Dubai: SP u plivanju, prijenos Svjetsko prvenstvo u kratkim ba zenima 16.10 Košarka, NLB (ž): Gospi Par zan, prijenos 17.55 Vaterpolo, EL: Mladost Barcelona, prijenos 19.20 Sportski program 19.30 Glazbeni specijal 20.10 Strani igrani lm 22.10 Skladište 13, serija (12) 22.55 Skladište 13, serija (12) 23.40 Vrijeme je za jazz: Za jednom kapi istoga života, A.T.Šaban i Big Band HRT-a 00.40 Kraj programa

07.00 Mi y, crtana serija 07.45 YooHoo i prijatelji, crtana serija (R) 08.20 Bakugan, crtana serija 08.45 Crvene kapice, crtana serija 09.15 U ilica, kviz za djecu (uživo) 09.45 Sinovi i k eri, hum. serija

17.30

18.30

Naši i vaši Danas nitko nije sretniji od Štefa! Jedna kolegica profesorica iz njegove škole odlazi na porodiljski.

Ukratko, Štef je svom sinu Neni našao posao! Baš kad Štef objavljuje ovu sretnu vijest uku anima okupljenim oko ru ka, s vrata se za uje zvono. Kakvo razo aranje za Štefa – poštar je Neni donio poziv za vojsku. Biba i Štef su o ajni, ali još uvijek nije sve propalo. Flavio zna što i kako treba re i lije ni koj komisiji da bi se odgodila vojska, ali Neno ne želi glumata . Me u m, ni Iva nije baš najsretnija, pa Jure odlazi korak dalje i pronalazi doktora koji Nenu može oslobodi od vojske u potpunos ...

12:00 VIDEOSTRANICE 16:02 Yoga&Pilates 16:30 Hrana i vino 17:00 Vijes 17:10 Vježbanje demokracije, ponavljanje 18:10 TV Jukebox 19:00 Me imurje danas 19:20 VOA 19:30 Hrana i vino 20:00 Vaše zdravlje 21:00 Me imurje danas 21:30 Okolo k(r)ole 22:15 Trzalica,glazbena emisija 23:30 Erotski program 01:00 VIDEOSTRANICE

FILM NOVA TV

EMISIJA HRT 1

15.25

FILM RTL

20.00

Dobri ina

Tajni život slonova

Sam u ku i

Giancarlo (Richard Norton) je na glasu kao kralj narko ma je. Kada shva da je njegova djevojka špijunka za pro vni ku bandu, naredi svojim ljudima da je ubiju. Me utim, pred njim je ve i zadatak: mora vra drogu koju su ukrali njegovi zakle neprijatelji, banda motociklista. Dok se Giancarlo i njegovi pristalice sastaju s njima u zamra enoj opernoj ku i, po inje pucnjava. U jednom trenutku uništavaju dio scenogra je i nailaze na novinarku istražiteljicu Dianu (Gabrielle Fitzpatrick) i njezina snimatelja...

Karizma ni, inteligentni i s osje ajima nalik na ljudske, slonovi su uis nu zadivljuju e živo nje. Otkrijte izvanredne pri e o divljim slonovima u kenijskom Nacionalnom rezervatu Samburu. Tajni život slonova pra in mne pri e o pojedinim slonovima koji se bore da podignu svoje obitelji, izbjegavaju sukobe i sklapaju saveze. Rije je o iznimno zanimljivoj seriji, punoj emocija i opasnos , smještenoj u ambijent jedne od naj arobnijih afri kih lokacija. S pionirskim kenijskim projektom organizacije Spasimo slonove ova serija pra živote nekih od najpozna jih i najprivla nijih slonova na svijetu...

Nemate školskih obaveza i nitko vas ne gnjavi - ni roditelji, ni dosadna bra a i sestre. Nitko, osim provalnika. Kada Kevinova mnogobrojna obitelj u potpunoj strci odjuri na aerodrom odakle leti u Pariz, gdje e provesti tri dana boži nih praznika, nitko ni ne sluti kako su za sobom ostavili zaspalog dje aka.

Majka primijeti neprisutnost Kevina tek u zraku nasred Atlantskog oceana, a sva njezina nastojanja da se vrati u Chicago ne daju velike rezultate. Za to vrijeme Kevin uživa u svojoj nenadanoj slobodi sve dok ku a McCallisterovih ne postane meta dvojici provalnika, Harryju i Marvu...

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:15 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI OTVORENI STUDIO kontakt emisija ŠTO UZROKUJE BOLEST? dokumentarna emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA VEKERICA VIJEST VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA 20 U 20 talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija MAJSTOR KUHINJE talijanski specijalite KAPITAL ZNANJA gospodarski magazin NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZONA ZODIJAKA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

19.05

Ve era za 5

FILM NOVA TV

16.10

Košarka, NLB (ž): Gospi – Par zan

22.30

EMISIJA RTL

06:40 Tko je Harry Crumb, igrani lm 08:15 Bra ne vode, serija 08:45 Peppa, crtana serija 09:00 Timmy Time, crtana serija 09:15 Winx, crtana serija 09:40 Chuggington, crtana serija 09:55 Ben 10: Alien Force, crtana serija 10:25 Dog stories memori kviz 10:40 Televizijska posla, serija 11:10 Frikovi, serija 12:10 U sedmom nebu, serija 13:10 Privatna praksa, serija 14:10 Tko je Harry Crumb, igrani lm R 15:55 Dobri ina, igrani lm R 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Dobri ina, igrani lm R nastavak 18:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 18:30 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Crno svitanje, igrani lm 21:55 Smrtonosna igra, igrani lm (12) 23:45 Pauk, igrani lm 01:25 Budan, igrani lm (15) 03:00 Ezo TV, tarot show (18) 04:30 Stander, igrani lm R 06:25 Kraj programa

SPORT HRT 2

Dva i pol muškarca SERIJA HRT 1

10.15 Exkluziv tabloid, magazin (R) 11.00 Bibin svijet, hum. serija (R) 11.35 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) 12.35 1001 noc, dramska serija (dvije epizode) (R) 14.05 Šapice, igrani lm, avanturis ki 15.45 Grad an ela, igrani lm, fantas na drama 17.55 Zvijezde Ekstra: 10 najzanimljivijih holivudskih pri a (2. dio), zabavna emisija 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Žuta minuta, zabavni show 20.00 Sam u ku i, igrani lm, komedija 21.55 Ku a debele mame, igrani lm, komedija 23.45 Kobno prestrojavanje, igrani lm, drama 01.35 Astro show, emisija uživo (18) 02.35 Grad an ela, igrani lm, fantas na drama

00.20

Domino efekt 2

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 07.50 TV prodaja 08.20 Stras , Tv nadaljevanka 08.55 Pravljica o Sladicah in Po cah, Igrana oddaja za Otroke 09.50 Mul ki, Otroška Serija 10.15 Glasnik, oddaja TV Maribor 10.45 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 11.30 Magazin v Alpskem Smu anju 12.05 Val Gardena: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Superveleslalom (M), prijenos 13.05 rno Beli asi 13.25 Osmi Dan 14.00 Na Lepše 14.25 Circom Regional, oddaja TV Maribor 14.50 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 15.20 Migaj Raje z Nami! oddaja za Razgibano Življenje 15.50 Dubaj: Svetovno prvenstvo v Plavanju, Kratki Bazeni, prijenos 18.40 Legende Velikega in Malega Ekrana: Mito Trefalt: Barvni asi, ponovitev 19.40 City Folk: Ljudje Evropskih Mest - Barcelona, Dokumentarna oddaja 20.10 Resni ne Zgodbe, Angleška Dokumentarna Serija 21.00 Doktor Mar n, Angleška nadaljevanka 21.50 Solo, Avstralski lm 23.30 Kraval, Ameriški lm, ponovitev 01.30 Gonja, Nemško-Francoski lm, ponovitev 03.10 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Zabranjena ljubav, serija 15.00 Najbolje godine, serija 16.00 Sebi na ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika 20.55 Bean, lm 22.25 24 UR 22.45 Žrtve rata, lm 1.00 No na panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humoris na serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ameri ki lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Nogomet 0.20 No ni program

07:57 08:00 12:00 13:00 13:30 14:00 14:30 15:00 15:30 16:15 17:00 17:10 18:00 19:00 19:10 20:00 22:00 23:00 00:15 01:15

Danas na programu Dje ja TV Vaše zdravlje, ponavljanje Dom2 Celebri city Hrana i vino Zoona, emisija o ku nim ljubimcima Obzori, emisija o kulturi Auto-moto nau ca Zagljaj ljepote Vijes .HR(poslovni magazin) Vinoteka Vijes Jukebox Igrani lm Okolo k(r)ole Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

09:43 09:45 10:00 11:00 12:00 13:00 13:15 14:45 15:25 15:45 16:00 17:00 18:00 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA PRVA HNL JUNIORI snimka utakmice ŠTO UZROKUJE BOLEST? dokumentarna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA OTVORENI STUDIO kontakt emisija KUTIONICA dje ja emisija MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi MOJA ISTRA dokumentarna emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal SVIJET ROMA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŽELJKO MALNAR - MALI NO NI RAZGOVORI kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

21.55

Ku a debele mame

SERIJA NOVA TV

11.10

Frikovi

06.20 Zabavni Infokanal 06.45 TV prodaja 07.15 Skozi as 07.25 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 08.00 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 08.25 Pogledi Slovenije 10.10 Pokljuka: Svetovni Pokal v Biatlonu – Studio 10.25 Val D’isere: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Smuk (Ž), prijenos 11.15 Pokljuka: Svetovni Pokal v Biatlonu, Sprint (M), prijenos 13.10 Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Smuk (M), Posnetek Iz Val Gardene 14.10 Pokljuka: Svetovni Pokal v Biatlonu – Studio 14.25 Pokljuka: Svetovni Pokal v Biatlonu, Sprint (Ž), prijenos 15.50 Dubaj: Svetovno prvenstvo v Plavanju, Kratki Bazeni, prijenos 18.00 Svetovni Pokal v Smu arskih Skokih, Posnetek Iz Engelberga 20.00 Slovenski Forum Inovatorjev 20.45 Sofra Iz Šavne Pe i, Portret Antona Sovreta, Dokumentarni lm 21.45 Slovenski Magazin, ponovitev 22.15 Malena, Italijansko-Ameriški lm, ponovitev 23.45 Težave v Kitajski etr , Ameriški lm, ponovitev 01.25 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.50 Jamie kuha za Boži 12.10 Vizije budu nos , dok. serija 13.20 Ljubav u krivom smjeru, lm 15.10 Poirot, serija 17.15 K erina smrt, lm 18.55 24 UR 20.00 Brisa , lm 22.10 Poštar, lm 1.30 Otac Daniel, serija 2.25 24 UR 3.25 No na panorama 5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Ameri ki lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Film 23.20 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 19. prosinca 2010.

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 ------------------------------------------08.05 09.00 09.40 09.55 10.00 10.09 10.10 11.40 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.25 13.20 13.50 14.00 15.05 15.35 15.40 15.45 17.45 18.45 19.15 19.20 19.30 19.56 20.00 20.02 20.10 21.05 21.45 23.25 23.40 23.50

Najava programa Duhovni izazovi (R) Euromagazin (R) TV kalendar Mala TV: TV vr : es tke Ninin kutak Danica i Žu (R) Tajni dnevnik patke Ma lde: Zameo ih snijeg Bembove pri e (R) 7 kon nenata - Europa (R) Prijatelji, zabavni show za djecu Nora Fora, TV igra za djecu TV kalendar Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas A.Chris e: Gospo ica Marple, mini-serija manjinski MOZAIK Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja, emisija pod pokroviteljstvom 100% hrvatsko, emisija pod pokroviteljstvom Plodovi zemlje Split: More Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Vukovar: Svi za Vukovar humanitarna akcija Lijepom našom: Kostrena Globalno sijelo LOTO 6/45 Minuta zdravlja, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Snow Queen Trophy vinjete Vrijeme 1 pro v 100, kviz S pe u gos ma, TV serija U zemlji udesa, hrvatski lm Vijes Vijes iz kulture Djeveruša, francuski lm

PONEDJELJAK 20. prosinca 2010.

(12) 01.35 A.Chris e: Gospo ica Marple, mini-serija 03.05 Garaža 03.35 Skica za portret 04.20 Globalno sijelo (R) 04.50 Plodovi zemlje

06.50 TEST 07.05 Najava programa 07.10 Zbor HRT-a i Musica aeterna pod ravnanjem Ton ij Bili a 07.55 Zlatna kinoteka: Anastasia, ameri ki lm 09.35 Alta Badia: Svjetski skijaški kup (M) - veleslalom, prijenos 1. vožnje 10.35 Skica za portret 10.47 Biblija 10.57 Gospi : Misa, prijenos 12.05 Magazin LP 12.35 Alta Badia: Svjetski skijaški kup (M) - veleslalom, prijenos 2. vožnje 13.40 Boži ni posje telj, ameri ki lm 15.30 Olimp - sportska emisija 15.55 Dubai: SP u plivanju, prijenos 15.55 Dubai: SP u plivanju, prijenos Svjetsko prvenstvo u kratkim bazenima 18.05 Olimp - sportska emisija -------- Vaterpolo, EL: Jug Barceloneta, prijenos 20.05 Ponos Hrvatske - dodjela priznanja, prijenos 22.10 Filmski bu k: Jaha i na duge staze, ameri ki lm (12) 23.45 Garaža 00.15 Koncert zabavne glazbe 01.15 Kraj programa

(dvije epizode) (R) 13.35 Sam u ku i, igrani lm, komedija 15.35 Ku a debele mame, igrani lm, komedija 17.30 Discovery: Moje dijete je..., dok. lm 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Exkluziv s Tatjanom Juri , magazin 20.00 Policajac iz vr a, igrani lm, obiteljska kacijska komedija 22.00 CSI: Miami, krimi serija (12) (dvije epizode) 23.45 Specijalni izvještaj, igrani lm, znanstveno-fantas ni (12) 02.10 Astro show, emisija uživo (18) 03.10 Upoznajte Applegateove, igrani lm, komedija (12)

07:15 08:40 09:10 09:25 09:40 10:05 10:20 10:50 11:05 11:35 12:05 13:05 14:05 15:40 17:00 17:10 18:05 18:35

06.45 Mi y, animirana serija 07.25 Yoohoo i prijatelji, crtana serija (R) 08.00 Bakugan, crtana serija 08.25 Crvene kapice, crtana serija 08.55 Malcolm u sredini, hum. serija ( e ri epizode) 11.00 Jezikova juha, reality show (R) 12.00 1001 no , dramska serija

19:15 20:05 21:05 22:55 00:20 02:30 04:05 05:20

Ekipa iz snova igrani lm Brza blagajna, serija Peppa, crtana serija Timmy Time, crtana serija Winx, crtana serija Chuggington, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Dog stories memori kviz Automo v, auto-moto magazin Novac, business magazin Frikovi, serija U sedmom nebu, serija Ekipa iz snova igrani lm R Supertalent – super nale, show R Vijes Nove TV Supertalent – super nale, show - nastavak Lud, zbunjen, normalan, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Periferija City, serija Poslije sumraka, igrani lm Red Carpet, showbiz magazin (15) Ku a lete ih bodeža, igrani lm (12) Crno svitanje, igrani lm R Red Carpet , showbiz magazin (15) R Kraj programa

SPORT HRT 2

05.40 06.10 06.40 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.05 11.15 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.28 12.32 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40 16.15 17.00 17.15 17.30 17.35 18.20 18.31 19.12 19.30 19.56 20.00 20.02 20.05 20.15 21.20 21.55 22.25 22.30 22.55 22.58

Split: More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Lugarnica, serija Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas Pametni automobil, dok. lm Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Tre a dob, emisija za umirovljenike Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom More ljubavi, telenovela Hitna služba, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Normalan život, emisija o obitelji Luda ku a, hum. serija Glas domovine Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK “Promet info” 8. kat, talk-show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Naši i Vaši, TV serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Snow Queen Trophy vinjete Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom La nica, 1. dio La nica, 2. dio Poslovni klub Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme

23.00 Vijes iz kulture 23.10 Veliko, ve e, najve e: Zra na luka, dok. serija 00.00 Uo i Boži a - Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem Nikše Bareze 01.00 Hitna služba, serija (R) 01.45 CSI: Miami, serija (12) (R) 02.30 Skica za portret 02.35 Glas domovine (R) 03.05 Poslovni klub (R) 03.35 8. kat, talk-show 04.20 La nica

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ---------------------08.25

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Johnny Bravo, crtana serija Hamtaro, crtana serija Mala TV TV vr Brlog Profesor Baltazar Školarci obavještajci, serija za mlade 08.50 Jelenko, serija za djecu 09.20 Crno proro anstvo, serija za djecu 09.45 Beverly Hills, serija 10.30 Beverly Hills, serija 11.20 Lijepom našom: Kostrena 12.20 Reporteri 13.25 Eureka, serija 14.15 Mala TV (R) -------- TV vr (R) -------- Brlog -------- Profesor Baltazar 14.45 Jelenko, serija za djecu 15.15 Dolazim ku i za Boži , ameri ki lm 16.45 Johnny Bravo, crtana serija 17.05 Hannah Montana, serija za mlade 17.30 Dva i pol muškarca, hum. serija 17.55 Ritam tjedna, glazbeni magazin 18.30 Županijska panorama 19.00 Pametni automobil, dok. serija (R) 19.50 Hit dana 20.00 TV Bingo Show 20.45 Last Chance Harvey, ameri ki lm 22.15 CSI: Miami, serija (12) 23.00 Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom (R) 23.10 Nove avanture stare Chris ne, hum. serija 23.35 Retrovizor: Blizu doma, serija (12) 00.20 Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija 01.05 Ciklus Sinatra: Tony Rome, ameri ki lm 02.51 Kraj programa

21.45

FILM RTL

15.55

10.10

FILM NOVA TV

Specijalni izvještaj

Pametni automobil

Traži se heroj

Na vojnom poligonu NATO saveza, u pustoši zapadne Hercegovine, djevoj ica Alica skuplja ahure i krhotine granata za prodaju na crnom tržištu.

Njezin stric Valentin (Borko Peri ) obolijeva od karcinoma koji je uzrokovao osiromašeni uran. Alicini nalazi tako er nisu dobri, a ona nema ni zdravstveno osiguranje ni novca za lije enje. Alicina majka odlazi u Njema ku s namjerom da zaradi novac za lijekove… Zapo inje i Alicino putovanje u zemlju udesa. Na Pula film festivalu film je nagra en za najbolju kostimografiju – Doris Kristi i za najbolju sporednu žensku ulogu – Lena Politeo.

I najnaprednija tehnologija može zakazati. ovjek ne. U 2054. godini ovje anstvo je doseglo toliku razinu tehnološkog razvoja da može rekreirati ljudske snove koriste i kompjutere i monitore koji ih pretvaraju u holograme. Nakon što John Anderton (Tom Cruise) izgubi sina, kako bi sprije io da drugi dožive istu bol pridružuje se specijalnome policijskom timu koji kriminalce hvata prije nego što po ine ubojstvo.

Troje medija posebnih mentalnih sposobnosti u stanju je vidjeti budu a ubojstva, a ono što oni vide, uz pomo modernih tehni kih pomagala mogu vidjeti i lanovi Andertonove postrojbe...

Upalite motore! Po inje me unarodna utrka za stvaranje prvog automobila koji se ne može sudariti!

Ulozi su golemi. Svakih 27 sekunda za automobilskim upravlja em pogine jedna osoba. Ove e godine više od milijun ljudi diljem svijeta izgubiti život. Što bi bilo da inženjeri uspiju dizajnirati automobil koji je toliko inteligentan da se ne e sudariti? Ho e li voza i donošenje odluka u kriti nim sekundama prije sudara prepustiti automobilu? Ovaj e dokumentarac gledatelje povesti iza zatvorenih vrata tajnog i kontroverznog svijeta termovizijskih kamera, sofisticiranih senzora i sustava za pra enje pokreta oka i moždane aktivnosti...

Tuguju i za suprugom koja je poginula u automobilskoj nesre i, smetlar Liam Case (Cuba Gooding Jr.) postane junakom kada spasi mladu djevojku iz goru eg automobila. S obzirom da je toliko riskirao život za nepoznatu djevojku, Liam postane junak, ali nakon nekog vremena njegov hrabar in padne u zaborav.

Poslije toga, usamljen i razo aran, Liam se okrene alkoholu. Nakon nekoliko godina, Liam se potajno zaljubi u ženu koja radi na šalteru u banci, te koja ga podsje a na njegovu pokojnu ženu...

11:43 11:45 12:45 13:45 14:00 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 18:00 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV ORDINACIJA kontakt emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija TV PRODAJA MAJSTOR KUHINJE talijanski specijalite TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal IZ PROŠLOSTI TV kalendar TAJNE USPJEHA dokumentarni lm VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi DOKUMENTARNI PROGRAM OKOLO K(R)OLE mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZNANSTVENI FORUM dokumentarna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

09.45

22.15

U zemlji udesa

07:57Danas na programu 08:00Dje ja TV 12:00Zoona, emisija o ku nim ljubimcima 12:35Trzalica,glazbena emisija 13:30Videostranice 16:00Hrana i vino 17:00Kronika tjedna 17:30Zagrljaj ljepote 18:18Vinoteka 19:00Kronika tjedna 19:30Jukebox 20:00Fio show 23:15Zapisano u zvijezdama 00:15Erotski program 01:15VIDEOSTRANICE

00:20 02:10 02:35

SERIJA HRT 2

DOK.SERIJA HRT 1

19.05

Exkluziv s Tatjanom Juri

INFO NOVA TV

08:10 08:50 09:45 11:15 12:55 13:40 14:40 15:35 16:30 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:05 21:40 22:15 23:45 00:00

Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Jagodica Bobica - Jago sitne pustolovine, crtana serija Roary, crtana serija Zauvijek zaljubljeni, serija R Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R IN magazin R Najbolje godine, serija R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Traži se heroj, igrani lm (12) Ve ernje vijes Traži se heroj, igrani lm (12) nastavak Kontrola, igrani lm (15) Bra ne vode, serija Ku a lete ih bodeža, igrani lm (12) R Ezo TV, tarot show (18) Kraj programa

Beverly Hills

23.45

MAGAZIN RTL

06:05 06:55 07:20 07:30 07:45

04:40 05:40

07.15 Mi y, animirana serija

Dubai: SP u plivanju HRV.FILM HRT 1

07.30 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija 09.45 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 11.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 12.00 Exkluziv s Tatjanom Juri , magazin (R) 12.55 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.40 An eo i vrag, telenovela 15.35 Osveta ljubavi, telenovela (dvije epizode) 17.15 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 U dobru i zlu, hum. serija (dvije epizode) 20.00 Ezel, dramska serija 21.00 Nema predaje, igrani lm, akcijski (12) 23.05 Obra un u Malom Tokiju, igrani lm, akcijski triler (prvi dio) (12) 23.50 RTL Vijes , informa vna emisija 00.05 Obra un u Malom Tokiju, igrani lm, akcijski triler (drugi dio) (12) 00.55 Astro show, emisija uživo (18) 01.55 Specijalni izvještaj, igrani lm, znanstveno-fantas ni (12)

19.15

Dnevnik Nove TV

06.30 Zabavni Infokanal 07.15 TV prodaja 07.45 Skozi as 07.55 Globus 08.30 Hri-Bar 09.35 Alta Badia: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Veleslalom (M), prenos 1. Vožnje 10.40 Val D’isere: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Superveleslalom za Kombinacijo (Ž), prijenos 12.10 Pokljuka: Svetovni Pokal v Biatlonu, Mešane Štafete, prijenos 13.40 Val D’isere: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Superveleslalom za Kombinacijo (Ž), Vklju itev v prijenos 15.50 Dubaj: Svetovno prvenstvo v Plavanju, Kratki Bazeni, prijenos 18.40 Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Veleslalom (M), Posnetek 2. Vožnje Iz Alta Badie 19.25 Evropsko prvenstvo v rokometu (Ž), Finale, Posnetek Iz Heminga 20.30 Po Nansenovih Sledeh, Norveška Dokumentarna Serija 21.25 Sod ek 21.55 Prijatelj Joseph 22.30 Boži na Zgodba, Veliki Pas De Deux, Plešeta Ana Klašnja in Anton Bogov, Koreograf Youri Vamos 22.40 Kaj Vse Še Pride, Pogovor z Ireno Grafenauer 23.30 Zdravni in Dnevnik - Moški So Najboljše Zdravilo, Nemška nadaljevanka, ponovitev 00.20 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.00 Školska košarkaška liga 12.05 Velike ideje za mali planet, dok. serija 12.35 Vizije budu nos , dok. serija 13.45 Laži, lm 15.35 Život nije šala, serija 16.30 Gle, tko to govori 3, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24UR 20.00 P ca za žici, lm 22.05 Nova u obitelji, lm 0.00 Otac Daniel, dok. serija 0.55 24UR 1.55 No na panorama

5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Film 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 No ni program

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:00 22:30 23:00 23:20 00:20

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hana i vino Vijes Kronika tjedna,ponavljanje Jukebox Me imurje danas VOA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Me imurje danas VOA Auto moto nau c vision Dom na kvadrat Obzori, emisija iz kulture Me imurje danas Erotski program Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:15 13:00 13:30 14:00 14:45 14:45 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe REPORTAŽE SA ZEMLJE MIRA emisija o prirodi TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

21.00

Nema predaje

SERIJA NOVA TV

16.30

Gumus

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 09.45 TV prodaja 10.15 Stras , Tv nadaljevanka 10.45 Sobotno Popoldne 13.10 Ugriznimo Znanost: Zvok, oddaja o Znanos 13.35 Slovenci v Italiji 14.10 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 14.30 Ars 360 14.45 Pisave 15.15 Prvi in Drugi 15.35 To Bo Moj Poklic: Kamnosek, 1.del, Izobraževalna Serija 16.00 Meje Mojega Jezika Niso Meje Mojega Sveta, Slavnostna Akademija Ob 110-Letnici Zavoda za Gluhe in Naglušne Ljubljana 17.00 Dva Svetova, Dokumentarni lm 18.00 Bratje Karamazovi, Ruska nadaljevanka 18.55 Rožna Panter: Ra ka, risanka 19.05 z Damijanom 19.40 Impro Tv: Boštjan Gomba in Goro Osojnik 20.10 Tranzistor 21.00 Studio City 22.00 Knjiga Mene Briga - Mohandas K. Gandhi: Gandhi, Avtobiogra ja 22.20 Kansas City, Ameriški lm 00.10 Tranzistor, ponovitev 00.50 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Zabranjena ljubav, serija 15.00 Najbolje godine, serija 16.00 Sebi na ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika, serija 20.55 Ljepo ca pod maskom, lm 22.55 24 UR 23.15 Chuck, serija 0.10 Glupi muškarci, serija 0.40 24UR 1.40 No na panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

62

Razbibriga

14. prosinca 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

OVAN (21.3.-20.4.)

ADVENT VU SALZBURGO!!!?

J

adranka Jaca Kosor je na vse zadje, ipak, nej dojšla otpirat Tehnološkoga centra za zmišljuvanje spametnih stvari vu akoskoj kasarni, a niti pak šporcko dvorano pre Prvoj pu koj školi vu akovco kak so se župan i jegovi dužnosniki navelikom falili. Kuliko smo meli za uti, rajši je odišla otpirat šporcko dvorano vu Pleternico, polek Požege, makar se deca vu njoj razgibavlejo ve dve leti. Ve smo još jempot zazvedili gda vsaki fti vu svoje jato leti, tak je i Jaca rajši odišla k svojima vu Požego, a nej kaj bode dojšla vu akovec i Me imorje gde bi jo do akali eSDePeovci i to z nejmenše županije vu Lepoj našoj. A re ite mi, prosim vas lejpo, koga denes zanimajo male stvari, pak makar to bila i županija. Mi smo mali, malo penez donašamo vu državno kaso, a i malo glasi davlemo na izboraj, a i to, nejve pot, za rlene i dok se nebodemo poprajli malo penez bodemo hasnuvali z državne kase, a nove hiže bodo nam otpirali

ZADA A

ZALOG

državni tajniki ili pak jivi kalfe. Zato, dragi moji Me imorci i preštimane Me imorke, pamet vu glavo dok nam je još nej prekesno, jerbo ak nas Evropa najde na levoj nogi, jako nam se hudo piše.

A

li to je još nej vse. Vu zadji cajt sam zazvediv kak je precednica Jaca, ipak, štela dojti k nam vu Me imorje, ve si je naru ila i meso z tiblice za gablec, ali dok je zazvedila gda je akoski esdepe zmeniv Svetoga Nikolu kak patrona grada, a on je to biv prek 300 let, to je bila kap štera je prelijala kupico. Verjem gda vam je vsima poznato kak so tua otvoreja bila ruom 6. decembra na godovno Svetoga Mikloša biškupa, šteri je patron stareše akoske cirkve i župe i to ve 35o let. Tak nam treba gda gracki oci mislijo gda morejo i svece menjati.

V

erjem gda vam je vsima poznato gda je negdašji precednik Vlade, Ivek Sanaderov, odišev k našaj sosedaj vu Deželo kaj si na auto dene nove zimske gume i to ruom on den gda so mo naši sabor-

RUŽAN SAN

OSOBNA ZAMJENICA

TONA

niki skinuli imuniteta, a glavna državna tužibaba, gospon Baji , se šteuv žnjim kajkaj toga pospominati. Brz as mo je gospon Baji nej na vreme rekev za spominek, jerbo gda je doktor Ivo znauv za to biv bi ostav doma i jegovi „pajdaši“ bi mo poklonili lance, za letne gume. Vreme je Adventa, tak gda je Ivo, gda je ve biv vu Deželi iskoristiv to i odišev je vu Osterajh, jer mo je još negda mama rekla nek si pogledne Advent vu Salzburgo, ak ga bode gda pot tua nanesev. Tak se to pripoveda vu ove dneve prinas, a nešterni zlobniki, nebrem veruvati kakši so ljudi, pak pripovedajo gda je sko iv vu Osterajh kaj si produži oro enje na one eure štere ima vu Hipo banki. Teško je tu biti spameten i zazvediti kaj je prava istina. No, kuliko ujemo, Ivo bo se vrnuv, predi ili posle, z gumama na auto ili pak ga bodo vu Bregani akali lanci. i Me imorci smo po temo poznati kaj nam vsi stranjski ve vredijo nek

M

KONJ

GRAD U ITALIJI

doma i ljudi. Tak vam i vu Županijo hoda na posel hajdig stranjskih. Minuli tjeden so na tapeti bile Fata i Morgana, štere so se doteple k nam z Bosne za vreme rata, a pred štiri-pet let so dobile posla vu županiskoj upravi.

I nebodete veruvali kakše odgovorne posle so jim župani dali: od prvoga dneva rihtajo županiskoga prora una i zato nebrem razmeti kaj se ve niki udijo tomo prora uno gda znajo što ga dela. Vu prošlomo madato so te isti ve niki gombali na prora un, šteroga so naprajle te iste dve žene, a ve gda so oni dojšli na vlast, pak so toga posla dali tem istim ženama. Gda ovek ne poverje. aša županija si je zela, vu banki, zajma od osem milijoni kuni jerbo nebre zvezati kraj z krajom.

Gruntam si, a zakaj si je nej posodila peneze vu Žuco, pak tam ionak hmajikujo na ra uno do prtuletja? A i kamate nej tre platiti?

N

PRKOS

UMOTATI

ZVUK EGIPATSKI BOG

BOŽI NA PŠENICA

KUKAC SA ŽALCEM

EGIPATSKI BOG SUNCA OTOK U

NOGOMETAŠ ŠIMI

Po etak tjedna baš i ne e bi idealan za vas. Mogli bi se pojaviti neki ljubavni problemi zbog nekog nesporazuma. Situacija e se ve sredinom tjedna riješiti i vra na staro. Nemojte bi previše ponosni kako zbog ponosa ne biste izgubili neke važne stvari u životu.

Nemojte svoju karizmu trošiti na nešto što uop e nije bitno. Radije se usredoto ite na osobe koje vam više zna e.

BIK (21.4.-20.5.)

Ukoliko imate nekih nejasno a, problema i sli no, bilo bi dobro da se povjerite prijatelju kojem možete vjerovati. Bit e vam puno lakše kada podijelite svoje brige.

Nema potrebe da brzate sa svojim odlukama. Uzmite sebi dovoljno vremena da razmislite o svim opcijama i odlu ite tek kada budete potpuno sigurni u ono što odabirete. Krajem tjedna zaboravite na probleme i razmišljanje o njima, malo se opus te i zabavite.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

NADMO PTICA RASKOŠNOG

SASTAVNI VEZNIK

ŽENSKI KOŠARKAŠ KI KLUB

REPA EŠKI DA

TATA U DALMACIJI

NINA MORI

SIJE SE NA SVETU LUCIJU VODENA ŽIVOTINJA

KOTAR (MA .)

KALIJ

STIPI EVI

PIJUK

MUZA GOVORNIŠ TVA

ISKOPI

STANJE BEZ SVIJESTI

STARI GRAD KOD

MAKARSKA

ŠKOLA

OSOBNI IND. BROJ

DARIVATI

ŽIVOTINJSKI POROD

UFANJA

PROVJERA ZNANJA

RARITET

GLUMAC BOŽIDAR

RIBLJA JAJA

ANTUN NALIS

LUKA U ALŽIRU

SHARIF

PUHA KO GLAZBALO

DIVLJA MA KA

POKAZNA ZAMJENICA

ZADAH (MN.)

RIMSKI POZDRAV

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Tijekom ovog tjedna velika prednost e vam biti vaša usredoto enost na ono što radite.

Ukoliko preuzmete neki posao na sebe svi mogu bi sigurni da e bi na vrijeme obavljen. Sredina tjedna bi vas mogla iznenadi zbog intenziteta osje aja. No, ništa neobi no i što ne ete mo i kontrolira . Kako se bude bližio kraj radnog tjedna, tako e se poboljšava i vaše raspoloženje.

Po etak tjedna e vama bi posebno zanimljiv zbog svih ak vnos koje ste isplanirali i u kojima planirate uživa .

No, situacija je takva da od vas zah jeva veliku eksibilnost. Nemojte prigovara nego se prilagodite. Sredina tjedna e bi idealna za rješavanje posla i svega što se nakupilo, a što odga ate za neke druge dane. Kako se kraj tjedna bude bližio tako e rasti i temperatura. Nemojte ostati kod ku e, dogovorite izlazak s partnerom, prijateljima i zabavite se. Malo opuštanja i zabave e vam dobro do i.

Osje aji e jekom ovog tjedna biti posebno intenzivni i traži vašu pažnju. Slušajte svoje srce, no, nemojte zaboravljati da imate i nekih drugih ak vnos u životu. Nemojte izbjegava u enje novih stvari.

Pokušajte malo više razmisli o tome i shva koliko vam neke nove stvari mogu olakša posao koji radite. Forsiranje nekih osje aja vam može donije samo probleme. Radije se malo suzdržite kako biste realno mogli procijeni situaciju.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

SAMOBORA

MARULI

Ovog tjedna napravite nešto novo za svoje osje aje i budite nešto eksibilniji prema njima. Ne mora baš sve bi po planu, vrijeme je da to prihva te. Budite optimisti niji i otvoreniji prema humoru. Ukoliko se više budete smijali sve e vam se ini boljim i zanimljivijim. Vaše samopouzdanje e vas krajem tjedna posebno istaknu . Vjerujte u ono što radite i svoj odabir.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

U nekim stvarima se jednostavno morate prilagoditi drugima. Ne možete imati posebne zahtjeve, druga ije od svih drugih i o ekiva da e se svi prilagodi tome.

Više vremena posve te osobama koje volite. Ne možete o ekiva da oni znaju da vam puno zna e ukoliko im to ne govorite i ne pokazujete. Prošlost bi se mogla probudi krajem tjedna. No, svjesni ste da puno toga imate i u sadašnjos , zašto riskira sve to za nešto što ve jednom nije funkcioniralo?!

RIBE (20.2.-20.3.)

Nemojte nigdje žuri , posebno kada su osje aji u pitanju.

Požurivanjem ete sebi stvori samo probleme, radije razmislite što to no želite i tek onda reagirajte. Ponekad biste vi trebali preuzeti inicijativu.

Ne morate stalno eka da se netko drugi sje pozva vas na neko mjesto gdje biste vi htjeli i i. Budite i vi organizator. Krajem tjedna zaboravite na raspored i uživajte u svemu što vam se nudi. Pretjerana organiziranost sada e vas samo sputava .

PREDNJI DIO BRODA

ZA INSKA BILJKA

VIC tjedna

TANTAL SMOTULJAK

PAMUKA

PRSTIMA DOTAKNUTI

RAJKO JAGAR

RODNINA

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Po etak tjedna bi vam mogao bi dosta zanimljiv s obzirom na intenzitet osje aja. Budite ono što jeste i uživajte u tome. Budite iskreni prema drugima. Nemojte im dava lažne nade ukoliko ste vi ve svjesni da od toga što oni rade nema ništa. No, nije dobro bi ni previše direktan. Sami prona ite pravu mjeru. Kraj tjedna više posve te voljenoj osobi. Malo više pažnje i druženja vam ne e naškodi , samo vas može dodatno poveza . Ukoliko nemate partnera, pravo vrijeme je da skupite hrabros i nekoga tko vam je zanimljiv pozovete na ve eru.

Ovaj tjedan bi vam se mogao ini prili no dosadnim i napornim, no, to je samo zato što se vi ne želite pokrenu . Trgnite se malo i ak virajte oko onog što želite pos i.

Ukoliko vam posao sada treba bi na prvom mjestu, roman ku malo ostavite sa strane. Nije lako suzdržavati osje aje, no, to je ono što je sada potrebno kako biste uspjeli. Krajem tjedna popravite raspoloženje najmilijima roman nim gestama. Razmislite s ime ih želite iznenadi .

NOMAD JELUŠI

Vašu otvorenost prema osje ajima tijekom ovog tjedna drugi bi mogli potpuno pogrešno razumje . Naravno da je dobro ima svoje mišljenje, no, sada bi bilo bolje da ga zadržite za sebe dok se situacija malo ne smiri. Problemi koji se budu pojavljivali jekom sredine tjedna ne e bi dugoro ni, stoga, nema razloga za paniku.

Krajem tjedna se više prepus te svojim ljubavnim ins nk ma i uživajte u tome.

Nakon napornog tjedna svjesni ste da ste to i zaslužili.

Po etak tjedna bi mogao bi nešto kompliciraniji nego ina e, pojavit e se ozbiljni problemi koje morate rješava . Nemojte ih pokušava ignorira . Ukoliko sami niste sigurni što zapravo želite a trebate donije odluku, nemojte se boja pita bliskog prijatelja za savjet.

Iako e kraj tjedna bi radni, sami sebe biste mogli iznenadi energijom koju još uvijek imate. Iskoris te svoje prednos .

LAV (23.7.-23.8.)

ATLANTIKU

VAGA (24.9.-23.10.)

Mali odmor

METAR

GLAVNI GRAD GR KE

CETINI

U itelj ve deseti put malo zakašlje te re e: - Perice, ne možeš spavati na satu!

- Ma, u itelju, mogao bih ja da vi ne kašljete toliko!

14. prosinca 2010.

Vremenska prognoza 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

Vrlo hladno

VREMENSKA SLIKA: Ovog tjedna iskoristit emo sva pomagala koja nas mogu ugrijati.

Kape, šalovi i rukavice bit e neophodni. Temperatura zraka ve i dio tjedna ne e prije i nulu, dakle eka nas prava zima. Nakon hladnog po etka mjeseca, prvu polovicu prošlog tjedna obilježio je osjetan porast temperature zraka koja se mjestimice približila vrijednosti od 18 Celzijevih stupnjeva.

Snijeg se, tamo gdje ga je bilo, otopio. Novo ja e pogoršanje vremena sa zahla enjem stiglo je tijekom etvrtka. Radilo se o jednoj vrlo brzoj i nagloj hladnoj fronti koja je u samo 24 sata prešla veliki dio Europe i pomela toplinu natrag prema jugu. Vratila nam se zima, a to emo sljede ih dana dobro osjetiti jer nas eka vrlo hladno vrijeme. Slab snijeg mogu je u etvrtak, a malo više moglo bi ga biti s petka na subotu.

VREMENSKA PROGNOZA: Utorak nam donosi sli no vrijeme kao ponedjeljak, samo e vjetar malo oslabjeti, ali e i dalje puhati povremeno umjeren sjeverac i sjeverozapadnjak. Uz nisku temperaturu taj vjetar e imati dodatni rashladni efekt pa stvarno možemo re i da e biti vrlo hladno. Cijeli dan ne emo i i iznad nule! Jutarnja e tempe-

PREGLED VREMENA od 1. do 7. prosinca

Slab snijeg Prošli tjedan zaista nam je donio burne vremenske doga aje.

Prva polovica tjedna bila je neobi no topla! Jako je zajužilo pa se sav snijeg u Me imurju rastopio u samo dan ili dva. Razlog tome bila je visoka i no na i dnevna temperatura uz povremeno umjeren jugozapadni vjetar. Najtoplije je bilo u srijedu kad se temperatura popela do ak 17 ili 18 Celzijevih stupnjeva. Za prosinac debelo iznad prosjeka! Zatim se dogodio nagli obrat. U etvrtak je jutro osvanulo obla no uz temperaturu oko 15 Celzijevaca. No, ubrzo se sa

sjevera sjurila jaka hladna fronta koja je srušila temperaturu zraka za 15 stupnjeva. Tako smo u etvrtak imali hladniji dan nego jutro. Palo je oko 15 mm kiše, a na kraju oborina bilo je i malo snijega. U petak je povremeno padao slab snijeg pa je mjestimice palo 1-2 cm snježnog pokriva a. Bilo je vjetrovito i hladno. Zimska temperatura nastavila se i za vikend kad su jutra imala temperaturu i oko -8°C, a dnevne temperature kretale su se uglavnom stupanj-dva ispod nule.

Novih oborina nije bilo, a u nedjelju je i hladno a nakratko popustila.

Što za Boži ? ratura biti oko -8°C, a dnevna od -3 do -1°C. O ekujemo izmjenu sunca i oblaka, ali ipak bi oblaci mogli prevladati, osobito u drugom dijelu dana.

I u srijedu mnoštvo oblaka, ponegdje se može pojaviti i malo sunca, ali neka mjesta bi mogla cijeli dan ostati tmurna. Oborina ne bi trebalo biti ili može zalepršati tek pokoja pahulja snijega. Vjetar ve inom slab, a temperatura zraka nakon jutarnjih -8°C popodne ide do -3 Celzijeva stupnja.

Malo više vlage moglo bi sti i do nas u etvrtak. Kombinacija vlage i hladno e mogla bi rezultirati i slabim snijegom, a koli ina tih oborina bit e mala. Ono što je sigurno je da e biti hladno, uz jutarnju temperaturu možda i do -10°C,

dok e dnevne vrijednosti biti uglavnom izme u -4 i -2°C. U petak bi po eo puhati lagani južni i jugozapadni vjetar.

Vrijeme e i dalje biti hladno uz dosta oblaka, ali bi trebalo biti suho, tek potkraj dana raste mogu nost za snijeg.

Prema prognosti kim kartama dostupnim pri izradi ove prognoze ini se da e nam se za vikend poja ati utjecaj vlažnijeg zraka. Naime, nad zapadnijim dijelom Europe nalazit e se prostrano ciklonalno polje zbog kojeg e do nas pritjecati nešto topliji sredozemni zrak. On e biti bogatiji vlagom pa se u no i na subotu i tijekom subote o ekuje povremeni snijeg. Subotnje popodne donosi smirivanje vremena, možda i sunca. Nedjeljno jutro bit e vrlo hladno, a zatim suho uz mogu nost za malo sunca.

U ponedjeljak je opet nešto ve a mogu nost za slabe oborine.

Temperatura u laganom porastu.

Podsje amo da vremensku i agrometeorološku prognozu možete provjeriti svaki dan i na našem broju telefona 060-444-444

uz cijenu poziva od 2,29 KN/min. iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 13.12.).

METEOROLOŠKI KALENDAR 15. prosinca 1789. god. K. Mazarovi je prvi put uzletio balonom iznad Zagreba i pritom mjerio tlak zraka 16. prosinca 1631. god. velika erupcija Vezuva 18. prosinca 1788. god. velika hladno a i snijeg u Europi – u Baselu u Švicarskoj izmjereno -30°C, a u Parizu -18°C

Prosinac je prvi od tri zimska mjeseca. Ono što mnogi ne znaju je da u meteorologiji i klimatologiji po etak zime ra unamo ve s prvim danom prosinca. Isto tako, prolje e po inje 1. ožujka, ljeto 1. lipnja, a jesen s prvim danom rujna. Prosinac je po svojim karakteristikama zapravo od samog po etka zimski mjesec, a to je ove godine zaista i pokazao. U prvom tjednu imali smo uglavnom hladno vrijeme s kišom i snijegom. Trodnevna izražena južina i zatopljenje bili su samo kra i predah od novog vala hladno e koji nam slijedi sredinom mjeseca. Pogledajmo malo op e klimatske pokazatelje ovoga mjeseca.

Prosje na temperatura zraka u prosincu iznosi 1 Celzijev stupanj. Bitno je napomenuti da je temperatura zraka nešto viša po etkom mjeseca nego u njegovoj drugoj polovici, što je i logi no. Na kretanju prosje ne temperature osim pada vidljiv je i jedan blagi uspon oko Boži a. Radi se o pojavi koja je nad našim podru jem relativno esta, a donosi ju tzv. Boži na ciklona. S njom u naše krajeve stigne malo topliji, ali i vlažniji zrak pa to ponekad rezultira snijegom i zimskim ugo ajem za blagdane. Što se ti e koli ine oborina, u prosincu središnja Hrvatska primi izme u 55 i 65 mm oborine pri emu ima i kiše i snijega. Prosinac nam zna donijeti i maglu koja može potrajati nekoliko

dana. Što se ti e prognoze vremena za ovogodišnji prosinac, ini se da emo imati zimsku situaciju. Prognosti ki materijal kojim raspolažemo u trenutku izrade ove prognoze seže do Boži a. U tom periodu, zna i sredinom mjeseca, imat emo pravo zimsko vrijeme. Temperatura zraka bit e vrlo niska jer e se nad ve im dijelom Europe, a posebice iznad Hrvatske, zadržavati hladna zra na masa. Hladni zrak ne može sadržavati puno vlage pa e to ipak biti uglavnom suho zimsko vrijeme uz temperaturne minuse. Jutarnja temperatura zraka u periodu od 14. do 20. prosinca mogla bi se u pojedinim danima i mjestima spuštati ispod -10 Celzijevih stupnjeva. Pritom se nemojte iznenaditi ako uz vedru no i snijeg na tlu ponegdje bude i hladnije!

Dnevna temperatura u navedenom periodu zadržavala bi se uglavnom ispod nule, dakle mogu je cjelodnevni, pa i višednevni mraz! Razdoblje izme u Boži a i Nove godine još nije ušlo u prognosti ki period, ali ima naznaka za ipak malo višu temperaturu od one prije Boži a. I vjerojatnost za oborine bi mogla biti malo ve a. Sezonska prognoza za sije anj upu uje i dalje na hladno zimsko vrijeme. Za sve detalje možete nas upitati na tel. broj 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža.

Doga aji SHOW OBN televizije

Larva ušla u finale natjecanja “Rat bendova” akove ka Larva ponovno je prošla dalje u Sarajevu i time ušla u inale najgledanijeg TV rock spektakla na ex-yu prostorima “Rat bendova“, koji emitira sarajevski OBN. etvero lani žiri odlu io je da naši Me imurci i dalje zaslužuju boriti se za titulu najboljeg rock benda. Finale showa “Rat bendova”, u kojem e se za naslov pobjednika boriti etiri benda, možete pratiti u nedjelju 19. prosinca s po etkom u 20 sati na OBN televiziji, ali i uživo ako se odlu ite na put autobusom podrške. (hz)

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

PLES SA ZVIJEZDAMA Hrvatske televizije

Bojan Jambroši s partnericom nije uspio u i u finale akove ki pjeva Bojan Jambroši s partnericom Martinom Basti i Mila Horvat s partnerom Robertom Schubertom borili su se u “produžetku“ showa “Ples sa zvijezdama“ za ulazak u veliki inale u koje, na žalost, Bojan i njegova partnerica nisu uspjeli u i. Žiri je jednoglasno odlu io kako su graciozniji na plesnom podiju bili Mila i Robert, koji su uz taktove valcera otplesali u inale gdje ih ekaju teški protivnici Nera Stipi evi i Damir Horvatin i .

U subotnjoj polu inalnoj ve eri svi parovi plesali su po dva plesa, a za oba plesa veliki favoriti od po etka cijelog showa Nera Stipi evi i Damir Horvatin i bili su ocijenjeni samim desetkama te zasluženo izborili inale u kojem e vrlo vjerojatno odnijeti i pobjedu.

U HOTELU “GOLFER“ Toplica Sveti Martin predstoje u subotu

MURSKO Središ e

ŠTRIGOVA

Boži ni sajam

Velika boži na aukcija slika

Ve eras (utorak) protiv Pakova Sela

Pridjevom “boži na” Toplice Sveti Martin uprili it e predstoje u subotu 18. prosinca raskoš te ve eri bogatom ponudom umjetni kih djela koje je osigurao suorganizator “Capitol Festival“ iz Zagreba.

Ve er ispunjena kreativnim stvaralaštvom zapo et e sve anom ve erom iz nadaleko hvaljene, kreativne kuhinje Svetog Martina, a nastavit e aukcijom 50-ak umjetnina hrvatskih likovnih umjetnika, starih majstora, recentnih umjetnika i mladih nada hrvatskog slikarstva, izme u ostalih i Ede Murti a, Vlahe Bukovca, Ivana Lackovi a –

U emisiji “Država, selo, grad” u utorak 14. prosinca na 1. programu Hrvatske televizije od 21.05 sati natjecat e se Grad Mursko Središ e i Pakovo Selo.

Ovo je polu inale u kojem e pred TV kamerama uživo boje Grada Mursko Središ e “braniti” USR “Sport za sve”, KUD “Mura”, Društvo žena, DVD i Rudarski zbor. Davor Dretar Drele i Joško agalj Jole bit e gosti emisije koju vodi Miroslav Škoro. Po etak emisije je u 21.05 sati, a gledatelji mogu za svojeg favorita glasovati putem SMS i telefonskih poziva na brojeve koji se nalaze na dnu TV ekrana. (sm)

Croate, Antuna Motike, Mladena Veže, Zlatka Price, Nike An i a, Mersada Berbera, Karine Sladovi i mnogih drugih, koje e svanuti u kongresnoj dvorani Spa Golfer hotela.

Kako su aukcije tradicionalno mjesto okupljanja poslovnih ljudi i ljubitelja umjetnina, oni tako osim dobre zabave i zanimljivog na ina kupovine na takvim skupovima mogu ostvariti i poslovne kontakte.

Kroz program ve eri uzvanike e, sad ve tradicionalno, provesti šarm Mirka Fodora.

Prijave rezervacija primaju se na broj telefona: 371-111.

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec. ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Udruga gra ana “Striga”, Turisti ka zajednica i Op ina Štrigova organizatori su 4. boži nog sajma u Štrigovi.

Sajam e trajati dva dana, 18. i 19. prosinca, a održavat e se u središtu Štrigove kod prodavaonice METSS svaki dan od 8 sati na dalje.

Uz kuhano vino i aj, na sajmu e se mo i kušati i kupiti autohtoni doma i pe eni mlinci, kobasice, tjestenine, crno tikvino ulje, razne rakije, med, kola i, boži ni ukrasi i još mnogo drugih stvari i ukrasa. Ako izostane kupnja, uživanja u predboži nom ozra ju sigurno e biti. (sm)

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

JOŠ JEDNOM POBJEDOM RK ME IMURJE ZAVRŠIO PRVI DIO SEZONE

ŠKOLA NOGOMETA ME IMURJE AKOVEC NA KRAJU 2010. GODINE

NK MLADOST PRELOG OSTAO BEZ PREDSJEDNIKA KLUBA

Organizacijski puno problema, rezultatski izvrsno

Za “proizvodnju“ igra a treba biti strpljiv

Ivan Radikovi dao ostavku na izvanrednoj skupštini

BOŽI NI SAJAM u OŠ Kotoriba

U eni ka zadruga “Mura“ predstavila svoje rukotvorine kane salvetnom tehnikom. Gosti u eni kog sajma bili su tvrtka “Siladi“ d.o.o. sa svojim bu inim uljem, prvom me imurskom okoladom i ostalim proizvodima, prirodne sokove predstavila je irma “Ma-sa“ d.o.o., dok je proizvode od meda prezentiralo P elarstvo obitelji Volar. Treba naglasiti da u enici sve rade ru no, uz pomo u iteljica.

Humanitarno za one koji nemaju

U eni ka zadruga “Mura“ OŠ Kotoriba okuplja pedeset u enika koji izra uju jedinstvene rukotvorine u etiri sekcije.

U sklopu zadruge djeluju etiri sekcije i drugu su godinu u holu škole organizirali boži ni sajam. Likovne sekcije vode u i-

teljice Snježana Filipaši i Draženka Golub, cvje arsku grupu ima Adela Horvat, dok sekciju za izradu nakita i proizvoda od fuzije stakla vodi predsjednica zadruge Danijela Krobot. Bila je ovo prilika da posjetitelji sajma za sebe i svoje najdraže

prona u prigodne poklone za nadolaze e blagdane. Tako su se po povoljnim cijenama mogli kupiti nakit, križevi i satovi od stakla, slike (pitoriko), an eli od papira i krep papira, suhi boži ni aranžmani te niz proizvoda od stakla i keramike osli-

Boži ni sajam imao je i humanitarnu notu. Naime, kroz mjesec prosinac u enici i u itelji prikupljali su knjige koje su po deset kuna prodavali na sajmu.

Predsjednica zadruge Danijela Krobot rekla nam je da e prikupljeni novac od prodaje knjiga biti usmjeren djeci slabijega socijalnog statusa. - Od današnje zarade prodajom naših proizvoda jedan dio tako er emo usmjeriti u humanitarne svrhe, dok e nam drugi dio biti za daljnji rad zadruge. Želim još dodati da škola skuplja igra ke koje e poslati djeci koja se nalaze u udomiteljskim obiteljima, rekla je Krobot, te dodala da su izuzetno sretni jer e uljepšati blagdane onima koji si to ne mogu priuštiti. (af)

Održan “Advent v Dobravi“ U enici, njihovi roditelji i djelatnici Osnovne škole Donja Dubrava zajedni ki su se uklju ili u organizaciju boži nog sajma pod nazivom “Advent v Dobravi“. Sajam je održan u školskoj sportskoj dvorani, a na kojem se moglo na i mnoštvo zanimljivosti. Posjetitelji su po prigodnim cijenama mogli kupiti razne ukrase, adventske vjen i e, estitke, kola e i drugo. Sve su te predmete izradili sami u enici uz pomo u itelja i roditelja. U sklopu manifestacije održana je i školska priredba. Osim recitacije i dramsko - scenske igre, brojni su posjetitelji kroz program mogli uživati i u pravom mjuziklu. Uz glumu, pjesmu i ples upoznali

su Djeda Mraza, Crvenkapicu i vuka koji je, za divno udo, odlu io postati dobar i prijateljem s praš i ima i kozli ima, a nadasve s Crvenkapicom.

Cijela je pri a imala sretan završetak jer su, kao što je vuk i poželio, svi postali prijatelji, a Djed Mraz je darovao i vuka jer je odlu io postati dobar.

Trud u enika, u itelja i roditelja isplatio se jer su posjetitelji sajma pokupovali gotovo sve u eni ke proizvode. Na taj su na in u enici za sebe i za školu zaradili oko osam tisu a kuna, za što e se kupiti potrebna školska oprema. Dan ranije sli an program organizirala je PŠ Donji Vidovec u tamošnjem Domu kulture. (af)

Kapa glavu uva Hladno zimsko vrijeme i sve niže temperature pokazale su da doista vrijedi ona stara “kapa glavu uva“.

Osim što ima funkciju da nas štiti od hladno e, odli an je modni dodatak

koji može osvježiti vašu odjevnu kombinaciju. Bilo da je crne, bijele ili neke druge boje, kapa je modni dodatak koji najbolje podnosi zimu, stoga mora biti neizbježan dio vašeg ormara.

SPONZORI

AKCIJA BEAUTY CENTRA DOLLY I ME IMURSKIH NOVINA

Svatko tko se prepozna u rubrici " akove ka špica", s aktualnim primjerkom Me imurskih novina ili izrezanom rubrikom do e u roku od tjedan dana od datuma izlaska novina, ostvaruje popust od 50 posto na sve tretmane koje nudi Beauty centar Dolly u akovcu, Kralja Tomislava 20, tel: 040/310-241.