Međimurske novine 800

AUTOBUSNI PRIJEVOZ srednjoškolaca Županija povjerila Presečkom, uglavnom bez značajnijih pogodnosti

MDS-ovac Zlatko Lovrenčić podržao HDZ-ovu koaliciju

str. 10-11

www.mnovine.hr

str. 5

Presečki lukavom ponudom preuzeo međimursko tržište

OPĆINSKO VIJEĆE Donji Kraljevec tek na ponovljenoj sjednici usvojilo proračun zahvaljujući do sad najvećem oponentu vladajuće koalicije

Godina XV.

Broj 800.

^akovec, UTORAK, 4. siječnja 2011.

Cijena 7 kuna

TUŽAN POČETAK NOVE GODINE

Napustio nas Anđelko Horvat, zamjenik međimurskog župana Prvi međimurski političar kojeg je smrt zatekla prilikom aktivnog obnašanja dužnosničke funkcije

str. 2-3

Koji su događaji obilježili 2010. godinu u Međimurskoj županiji

DONJI PUSTAKOVEC

str. 14-21 media str. 4-5

DONOSIMO godišnji pregled političkih, gospodarskih, obrazovnih, kulturnih i ostalih aktualnosti

str. 8

S 5,2 promila alkohola pao u alkoholnu komu i ostao ležati na cesti RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 48

2

Aktualno IZ TJEDNA u tjedan

UREDNI KI osvrt

U NOVOGODIŠNJOJ NO I UMRO ZAMJENIK ME IMURSKOG ŽUPANA

Iznenadna smrt dožupana An elka Horvata potresla Me imurje

Danas smo tu, a sutra nas više ne mora biti …

Don`t be afraid your life will end. Be afraid that it will never begin. Rekao je to netko puno mudriji i pametniji od mene, a ja kažem da nije pogriješio. Posebice kad se krene u novu godinu s tako tužnim trenutkom kao što je smrt ovjeka u naponu snage. Umjesto “sretne nove“, cijeli prvi dan nove 2011. godine na telefon ili putem SMS-a pri ao sam samo o smrti.

Svi emo mi jednom umrijeti, a ono što ini bitnu razliku jest kvaliteta života na koju možemo i te kako utjecati. U tom se smislu isplati boriti za svaki novi dan. Razmišljati o smrti zbog njezine neizbježnosti zaista je besmisleno i nema smisla. Me utim, svaki se ovjek zapita što je prošao, što mu se dogodilo, je li se isplatilo živjeti i “isplati li se umrijeti“. Ili tek treba po eti živjeti …

Isto tako kažu da ono što nas ne slomi samo nas oja a.

Pitam se gdje su ti svi jaki, hrabri i ponosni ljudi? Gdje su se “sakrili“? Danas to i nije tako teško, kad nema previše optimizma na vidiku, a “sretna nova“ izgovarala se onako “s gr em u želucu“. Neizvjesnost je zaribana stvar, a kod nas je jedino izvjesno da više ništa nije sigurno. Psiholozi kažu da je optimizam u ovjeka za kvalitetu življenja, pa ak i za dužinu životnog vijeka, puno važniji od vježbanja, kretanja, težine, pa ak i pušenja. Ne bih se želio “sudarati“ sa stru njacima, ali upravo je optimizam ono što nam u ovom trenutku najviše nedostaje.

4. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

“U Hrvatskoj još nema razloga za optimizam. Nezaposlenih je sve više. U razdoblju smo preživljavanja, a ne izlaska iz krize“, kazao je još po etkom prošle godine jedan od onih Hrvata s javne scene kojemu se ponajviše vjeruje – guverner Rohatinski. I dok su politi ari krajem godine stidljivo pokušali najaviti da ipak dolaze bolji dani, guverner se simptomati no ovih dana nije oglasio. Je li to znak da nemamo previše razloga za optimizam ove godine?

Me utim, ono što je sigurno da ne postoji na in da se pripremiš na ono što te eka. Ne zato što je to što te eka nužno loše, ve zato što na ovome svijetu stvari mogu ispasti na milijardu najrazli itijih varijanti.

Znate, svi smo mi prolazni, danas smo tu, a sutra nas više ne mora biti. Stoga pokušajte živjeti bez obzira na probleme što kvalitetnije ve danas, makar s optimisti nim pogledom u bolje sutra!

- Oko pola tri sata u no i lanovi obitelji, pa i on, spremili su se nakon novogodišnjeg slavlja na spavanje. Ništa nije ukazivalo da e se nešto dogoditi, cijelu je ve er bio dobro raspoložen i bez ikakvih tegoba. Iznenada mu je pozlilo. Lije nici i hitna pomo nisu ga mogli spasiti, mogli su samo konstatirati smrt, po svemu sude i, od sr anog udara Kao grom je Me imurjem i cijelom Hrvatskom odjeknula vijest o smrti dožupana An elka Horvata, koji je iznenada umro u novogodišnjoj no i u svojem domu u Donjem Kraljevcu. Ako se o nekoj smrti može uop e re i da je tragi na, onda je to ova, An elko Horvat napustio je ovaj svijet, a još je mnogo toga imao za re i i kao stru njak vo ar i kao ovjek i politi ar kojemu ona nije bila samo cilj, ve na in da se pomogne.

Umro u obiteljskom domu Kad se iznenada pojavila vijest o smrti u medijima, mnogi njegovi prijatelji i znanci nisu htjeli povjerovati da se tako nešto dogodilo, pa su više puta provjeravali je li to istina.

Posljednji ispra aj na mjesnom groblju u Donjem Kraljevcu

Tijekom ovih blagdana Me imurci su trošili manje Anketa “Pod vurom”

Najave da emo ove godine za blagdane trošiti manje doista su se ostvarile. Barem su nam tako kazali ovotjedni ispitanici, koji su ovogodiš-

nje blagdane proslavili mnogo skromnije nego prijašnjih godina. Najviše se štedjelo na poklonima, ali je i blagdanski stol bio nešto skromniji. Neki

su pak odlu ili nešto novca uštedjeti i na boži nim ukrasima, ali i boži nim i novogodišnjim veselicama. No, kao što neki kažu, blagdane i treba prosla-

Nebojša Buva , Pribislavec - Blagdani u našoj obitelji jednako su skromni svake godine. Boži ne i novogodišnje praznike treba provoditi u jednom skromnijem duhu u krugu obitelji, i upravo je tako bilo kod nas. Ne treba ni u emu pretjerivati, ve je najvažnije da budemo s obitelji, da nam bude lijepo i da si zaželimo što bolju i uspješniju novu godinu.

Zdravko Jankovi , Šenkovec - Tijekom ovih blagdana manje se potrošilo nego prijašnjih godina. Razlog tome, izme u ostalog, jest što smo u ljeti imali velike radove, a i nismo dobili boži nicu ove godine. Ovih blagdana šparalo se na svemu po malo.

Nismo stavljali ni toliko lampica kao prošlih godina, a nismo ni išli ni na kakvu veselicu. Poklone ipak nismo ukidali, nego smo više prištedjeli na sebi.

viti u skromnijem duhu u krugu obitelji, bez pretjerivanja u bilo emu.

Kada pak je rije o 2011. godini, Me imurci su podijeljena mišljenja.

Dubravka Šafari , Trnovec - Ove godine blagdani su bili puno skromniji. Trošilo se manje, a najviše se štedjelo na poklonima, makar smo manje novca izdvojili na sve vezano uz ove blagdane. U svakom slu aju, nadam se i o ekujem bolju i uspješniju 2011. godinu.

Vladimir Ov ar, Belica Ovogodišnji blagdani bili su dosta skromniji. Najviše se prišparalo na tome što se nije kupovalo po trgovinama. Sre om, imamo doma nešto svoje pa smo uspjeli na hrani nešto uštedjeti. I pokloni su tako er bili nešto skromniji. Što se ti e 2011. godine, iskreno se nadam se da e biti bolja, jer mislim da se s ovom našom Vladom ne može puno toga popraviti.

I dok jedni ne o ekuju bolju situaciju, drugi kažu da nada ipak umire posljednja. (hz) Biserka Conjar, akovec Blagdani su i ove godine kod nas bili jednaki kao i prijašnjih godina. Nije se ni na emu posebno štedjelo. Bilo je i poklona i svega ostalog, a najviše darova dobila je moja unuka. Nadam se da e 2011. godina biti barem jednaka kao i prošla, odnosno najvažnije je da ne bude gora. (foto: Vrzan)

Rajko Vidovi , Varaždin - Ovogodišnji blagdani bili su skromniji od prošlogodišnjih. Štedjelo se na svemu po malo, od poklona do hrane. Ne znam ho e li 2011. godina biti bolja, no treba se nadati. Nada ipak umire zadnja.

4. sije nja 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

Komemoracija u D. Kraljevcu i akovcu

a Predsjednik HSS-a Josip Friš i odaje po ast Veri Horvat, supruzi, i drugim lanovima obitelji preminuloga An elka Horvata

- An elka Horvata ispratilo je na posljednji po inak uz lanove obitelji skoro dvije tisu e gra ana Me imurja, mještana Donjeg Kraljevca, prijatelja, poznanika i suradnika

An elko Horvat umro je oko pola tri sata ujutro u novogodišnjoj no i. Sa svoja dva sina, Tomislavom i Pavlom, obitelji k erke Katarine, suprugom Verom, majkom Magdalenom i s obitelji brata Miljenka te rodbinom, poznata vo arska obitelj Horvat slavila je dolazak nove 2011. godine. Kao i obi no, u domu Horvatovih u Donjem Kraljevcu, koja je i ina e poznata po druželjubivosti, bilo je vedro, veselo i živo.

Dolazak nove 2011. godine proslavljen je veseljem i estitanjima. Negdje oko pola dva u no i An elko Horvat s društvom odlazi na balkon kako bi promatrao bacanje petardi, koje su pripremili pojedini mla i lanovi obitelji. Oko pola tri sata u no i lanovi obitelji, pa i on, spremaju se na spavanje. Ništa nije ukazivalo da e se nešto dogoditi, cijelu je ve er bio dobro raspoložen i bez ikakvih tegoba. Iznenada mu je pozlilo, odjednom je poplavio, a sve se to dogodilo u trenutku.

Lije nici i hitna pomo nisu ga mogli spasiti, mogli su samo konstatirati smrt, po svemu sude i, od sr anog udara.

An elko Horvat bio je velik ovjek, dobar prijatelj, uvijek vedra osoba, iza koje se krila velika emotivnost.

Veli anstven sprovod Zoran Lovrek oprašta se od prijatelja vo ara i kolege po struci

Vjerovao je u vo arstvo kao novu priliku me imurskog poljoprivrednika Cijeli svoj život od rane mladosti posvetio je jednom cilju. Najve a mu je želja bila da vlastitim znanjem i radom svoj život i život svoje obitelji u ini boljim i sretnijim. Vjeruju i da je šansa hrvatskog i me imurskog poljoprivrednika u proizvodnji vo a i povr a, 1996. godine otvara zajedno s bratom obiteljsku

vo arsko - rasadni arsku tvrtku “Horvat”, koja postaje jedna od najboljih obiteljskih vo arskih tvrtki u Hrvatskoj, i koju je uspješno vodio kao direktor dugi niz godina, a u njoj danas radi tridesetak zaposlenih. Utemeljio je i sve uspješniji vo arski sajam u Donjem Kraljevcu. (jš)

Op insko središte Donji Kraljevec ne pamti tako veli anstven sprovod, rijeka automobila gotovo je zakr ila i samo središte mjesta, a ulice su postale parkirališta. Redovi automobila protegli su se uz mjesno groblje dobrano i prema Draškovcu. An elka Horvata ispratilo je na posljednji po inak, uz lanove obitelji, blizu dvije tisu e gra ana Me imurja, mještana Donjeg Kraljevca, prijatelja, poznanika i suradnika.

Prigodnim se rije ima od An elka Horvata na mjesnom groblju najprije oprostio Zlatko Horvat, na elnik op ine Donji Kraljevec, te Zoran Lovrek u ime vo ara Me imurja i Hrvatske vo arske zajednice. Župan Ivica Perho naglasio je da se tek sad kad je An elko Horvat otišao vidi koliko je nosio na svojim ple ima.

Na grobu su se oprostili i Mladen onka u ime Hrvatske selja ke stranke i Josip Recek u ime Lova kog društva “Srnjak” i Lova kog saveza Me imurske županije. Obred je vodio mjesni župnik župe Draškovec Matija Voni i župnik župe Sveti Juraj u Trnju Darko Kelemeni . Nekoliko desetaka lovaca odalo je pak po ast svojem lanu plotunima iz lova kog oružja.

Kako je istaknulo više govornika, An elko Horvat, osim što je bio vrsni vo arski stru njak i ugledan politi ar, bio je i velik ovjek, dobar prijatelj, uvijek vedra osoba, iako se iza te vedrine krila velika emotivnost. Na taj nas je na in i napustio, u no i punoj emocija u kojoj je slavlje, na žalost, zamijenila velika tuga.

(J. Šimunko, Z. Vrzan)

Državni, županijski i strana ki dužnosnici na ispra aju, u sredini župan Ivica Perho

stupnice Sun ana Glavak (HDZ) i Mirjana Petir (HSS) te mnogi drugi dužnosnici.

Nešto prije podneva održana je komemoracija i u op ini Donji Kraljevec, na kojoj je govorio uro Horvat, zamjenik predsjednika VMO-a Donji Kraljevec, Mladen onka u ime Hrvatske selja ke stranke i na elnik op ine Zlatko Horvat.

An elko Horvat je prvi me imurski politi ar kojeg je smrt zatekla prilikom aktivnog obnašanja dužnosni ke funkcije.

U nedjelju prijepodne održana je komemoracija povodom njegove smrti u zgradi Me imurske županije, gdje je obavljao svoju funkciju dožupana, na kojoj su govorili Petar Nova ki, predsjednik Skupštine Me imurske županije, Zoran Lovrek u ime vo ara Me imurja i Vo arske zajednice Hrvatske, župan Ivica Perho i predsjednik nacionalnog HSS-a Josip Friš i .

Komemoraciji je nazo ilo i više saborskih zastupnika i drugih dužnosnika, tako saborske za-

Knjiga žalosti na Županiji do srijede, u stranci do subote nika župana to mogu u initi do srijede. Tako er, knjiga žalosti otvorena je i u središnjici me imurskog ogranka HSS-a, i tamo e biti otvorena do subote. (bš)

Knjiga žalosti za iznenada preminuloga me imurskog dožupana An elka Horvata otvorena je u zgradi Me imurske županije, i svi koji se ovim putem žele oprostiti od zamje-

lanovi LD-a “Srnjak” i lovci Me imurja odali su po ast svojem lanu plotunima iz pušaka

Iz životopisa An elko Horvat ro en je 1957. godine u Donjem Kraljevcu. Završio je Višu poljoprivrednu školu u Križevcima, gdje je stekao zvanje inženjera agronomije. Od 1979. do 1996. godine radio je u Poljoprivrednom dobru akovec, nakon ega je zajedno s bratom pokrenuo obiteljsko gospodarstvo “Horvat” d.o.o., koje se bavi proizvodnjom konzumnog vo a i povr a, te rasadni arstvom. Šest godina obnašao je funkciju predsjednika Udruge rasadni ara RH. Smrt ga je zatekla i kao lana Vije a hrvatske vo arske zajednice, a bio je i jedan od osniva a te du-

gogodišnji predsjednik Udruge za integralnu proizvodnju vo a.

U Hrvatsku selja ku stranku ušao je 1995. godine, obnašao je dužnost predsjednika strana kog ogranka u Donjem Kraljevcu, a bio je i lan glavnog odbora HSS-a u Zagrebu. Od 2001. do 2005. godine bio je lan poglavarstva Me imurske županije, zadužen za resor poljoprivrede. Nedavno, 2009. godine, izabran je za zamjenika župana Me imurske županije, a na mjestu dožupana proveo je svega nekoliko mjeseci, da bi ga smrt zadesila u novogodišnjoj no i.

Aktualno

4. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

u Me imurju

GDQD

4

ME IMURSKI ŽUPAN I AKOVE KI GRADONA ELNIK u novogodišnjem obilasku službi

Posjetili rodilište, vatrogasce i policiju U subotu 1. sije nja 2011. godine župan Me imurske županije Ivica Perho u pratnji zamjenika Matije Posavca i akove kog gradona elnika Branka Šalamona obišao je javne službe koje rade tijekom novogodišnjih blagdana: rodilište Županijske bolnice, Operativno dežurstvo Policijske uprave me imurske i Javnu vatrogasnu postrojbu akovec.

Sve ove službe rade normalnim, a neke ak i poja anim, intenzitetom, dok se ostali gra ani prepuštaju slavlju ili odmoru. Iako u novogodišnjoj no i nije ro eno ni jedno dijete,

djelatnici pedijatrije akove ke Županijske bolnice radili su kao i svaki drugi dan, spremno ekaju i ro enje novog djeteta.

Novogodišnja je no sa sigurnosnog aspekta protekla mirno. Nije zabilježeno ni jedno stradavanje od petardi, nije bilo težih prometnih nesre a ni znatnijeg reme enja javnog reda i mira. Mirnu no bez intervencija proveli su i vatrogasci. Župan, zamjenik i gradona elnik svima su uru ili prigodne poklone, zaželjevši mirnu i sretnu 2011. godinu. (BMO)

NOVOGODIŠNJA estitka župana Me imurske županije Ivice Perho a

Godina koja je pred nama mora biti godina optimizma i po etka oporavka Projekt pu ke kuhinje, koji se nastavlja i u 2011. godini, predstavili su Suzana Belovi , Veselin Biševac, Matija Posavec i Lidija Bijeli

PROJEKT PU KE kuhinje nastavlja se i u novoj godini

Broj korisnika pu ke kuhinje porastao sa sedamdeset na sto Po etkom tjedna održana je konferencija za novinare o projektu pu ke kuhinje, koji je zapo eo prošle godine, a s radom nastavlja i novoj 2011. godini. O projektu su govorili zamjenik me imurskog župana Matija Posavec, zamjenik gradona elnika Veselin Biševac, pro elnica UO-a za zdravstvo, socijalnu skrb i nacionalne manjine dr. med. Lidija Bijeli , te ravnateljica Centra za socijalnu skrb Suzana Belovi .

Projekt i dalje u ravnopravnom omjeru inanciraju Me imurska županija i Grad akovec, a za prvih šest mjeseci ove godine iz prora una e svaki morati izdvojiti 130.000 kn, odnosno 260.000 kn sve zajedno. Cijena jednog obroka ostala je ista i iznosi 16,26 kn, odnosno 20 kn s PDV-om. Pu ka kuhinja i dalje e djelovati u sklopu jednoga akove kog restorana, korisnicima je omogu eno pet toplih obroka tjedno, a njihova se evidencija vodi putem karton i a koji se daju dvomjese no.

Pu ka kuhinja još uvijek samo u akovcu Jedina novina u projektu pu ke kuhinje je pove ani broj korisnika, pa e njih umjesto dosadašnjih 70 ove godine biti 100. - Pove an je broj korisnika, što je stvarno hvale vrijedno,

pretežno zbog toga što smo stalno upozoravali da je 70 korisnika premalo. Sto korisnika je optimalan broj, mislim da nema potrebe za više. Korisnici su pretežno ljudi slabijega imovinskog stanja, pretežno ljudi s vrlo niskim primanjima, umirovljenici, korisnici stalne nov ane pomo i koji gravitiraju Gradu akovcu i sve više ljudi koji se evidentiraju kao besku nici, pojasnila je ravnateljica Centra za socijalnu skrb Suzana Belovi . Korisnici su projekta pretežno stanovnici Grada akovca jer ostala naselja opet nisu uklju ena u pu ku kuhinju, ni Prelog ni Mursko Središ e. Naime, na raspisani natje aj prošle godine nitko se nije javio, nije bilo zainteresiranih tvrtki koje bi htjele pružiti ovakvu vrstu usluge.

Dodajmo još da je me imurski dožupan na konferenciji za novinare pojasnio da je u prora unu Me imurske županije za 2011. godinu za segment socijalne zaštite predvi eno 14 milijuna kuna. Osim toga, najavio je, tako er u suradnji s Gradom akovcom, i po etak projekata Obiteljskog centra i Centra za odgoj i obrazovanje, ija realizacija nije mogu a bez aktivnog sudjelovanja države, ali na potrebu za njihovom izgradnjom upozorava se ve duže vrijeme, sve eš e i sve glasnije. (bš)

Povodom završetka stare i po etka nove kalendarske godine, župan Me imurske županije Ivica Perho gra ankama i gra anima Me imurja uputio je estitku u kojoj stoji: - Ovu 2010. godinu zasigurno emo dugo pamtiti, na žalost, uglavnom po lošem. Manjak novca u ku nim, lokalnim i državnim blagajnama rezultirao je manjkom novih investicija, ali i propitkivanjem postoje eg na ina rada i trošenja Vašeg novca koji ste, pla aju i porez, povjerili politi arima na upravljanje. esto sam naglašavao da je kriza prilika da se svi pogledamo u zrcalo i kažemo da dosadašnji na in upravljanja nije bio dobar i da ga treba mijenjati. U 2010. godini najve im smo dijelom nastojali sa uvati ste eni standard i osigurati normalno funkcioniranje sustava, stvaraju i preduvjete za novi razvojni zamah i prosperitet Me imurja na realnim i održivim osnovama.

Me imurke i Me imurci uvijek su se u teškim vremenima znali okrenuti sebi, zasukati rukave i vlastitim snagama stvoriti nove vrijednosti. Upravo zato u 2011.

godinu gledam s optimizmom i vjerom da emo ve u drugom tromjese ju po eti izlaziti iz krize u kojoj se danas nalazimo.

Tako er, siguran sam da e s ulaskom u Europsku uniju, koji nam uskoro slijedi, me imurska radna etika i orijentacija prema realnom i

održivom planiranju vrlo brzo dati konkretne rezultate u vidu novih investicija i novog zapošljavanja. Me imursku županiju u sljede oj godini o ekuju i nova ulaganja u obrazovnu i prometnu infrastrukturu. Slijedi nam i daljnja izgradnja sustava, kako bi regionalna samouprava postala istinski servis gra ana, a gospodarstvu u okviru svojih ovlasti i zakona omogu avala razvoj i ulaganja bez nepotrebnih barijera. Godina koja je pred nama mora biti godina optimizma i po etka oporavka.

Gra anke i gra ani Me imurja, želim Vam mnogo uspjeha u sljede oj godini, a prije svega svima mnogo zdravlja i osobne sre e. Poduzetnicima želim mnogo uspješnih novih poslova, zaposlenima da na posao odlaze bez strepnje za pla u ili radno mjesto, najmla ima sretno i bezbrižno djetinjstvo, umirovljenicima mirnu i dostojanstvenu starost. Želim da i dalje u Me imurju razvijamo zajedništvo, me usobno uvažavanje i razumijevanje, poru io je župan u novogodišnjoj estitki. (BMO)

ŽUPANIJSKI umirovljenici u “Kruni”

Nekadašnji službenici Op ine akovec na okupu Krajem svake kalendarske godine Me imurska županija organizira ru ak za umirovljene djelatnike bivše Op ine akovec, Me imurske županije, Ureda državne uprave, Ureda za obranu te ostalih javnih službi. Ove godine umirovljenici su se okupili posljednji etvrtak u godini, i to u akove kom restoranu “Kruna”. Šezdesetak umirovljenika, koliko se okupilo u Kruni, uz ru ak se prisje alo starih zgoda i uspomena iz radnih dana. Najstariji umirovljenik Dragutin Šafar ove je godine proslavio 95. ro endan, a u mirovinu je otišao još 1980. godine.

Umirovljenicima se obratio župan Me imurske županije Ivica Perho , koji je zaželio svima zdravlje i sre u, te izrazio zahvalnost za trud tijekom radnog vijeka, koji je ve ina provela u javnom sektoru. (BMO)

CITATI TJEDNA

Istražio i odabrao Zlatko Boži

Mesi poslao pismo Putinu, pa je Ingra dobila posao u Rusiji.

Znanje ti daje samopouzdanje, a znanje i otvara mnoga vrata.

Business.hr, 28. prosinca 2010.

Ivan Šipoš, Angel tim i Polifil, akovec

Ja anje izvoza moglo bi podi i proizvodnju.

Lijek neka bude hrana, a hrana neka bude lijek.

Novca i pameti nikad dosta.

Business.hr, 22.12.2010.

- izreka citirana u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska”, HTV 1, 31.12.2010.

Antun Habijan, akovec

4. sije nja 2011.

Aktualno Akt tualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

AUTOBUSNI PRIJEVOZ srednjoškolaca Županija povjerila Prese kom, uglavnom bez zna ajnijih pogodnosti

Prese ki lukavom ponudom za prijevoz po jednu kunu preuzeo tržište Tresla se brda, rodio se miš, naime, cijena mjese ne karte za srednjoškolski prijevoz smanjuje se s 420 na 400 kuna. Dakle, smanjenje iznosi simboli nih 20 kuna. Županija e i nadalje sufinancirati 100 kuna. To zna i da e roditelj u najgorem slu aju za u eni ku autobusnu kartu pla ati 300 kuna, a u najboljem 200 kuna mjese no po u eniku. U boljem slu aju je to pod uvjetom da op ine i gradovi sufinanciraju prijevoz u enika sa svog podru ja sa 100 kuna, jednako kao i županija. To do sada nije bio slu aj. Praksa se od op ine do op ine razlikovala. Koliko e kojeg u enika koštati autobusna karta, ovisi o tome iz koje op ine ili grada dolazi, i sufinanciranju iz te op ine. Uz to, op ine i gradovi svoj e dio sufinanciranja morati ugovarati s Prese ki grupom i tako dugo dok sporazumi nisu postignuti i za onaj dio koji županija apelira da preuzmu op ine teret pada na roditelje. Treba re i i to da je cijena od 400 kuna važe a samo do kraja ove školske godine. Cijene koje su nazna ene

u potpisanom sporazumu vrijede do kraja ove školske godine, a mogu se mijenjati ukoliko cijena goriva bude inila više od pet posto cijene karte, izborio se Prese ki.

A što e biti na jesen, od naredne školske godine, tek emo vidjeti.

Od najavljenog prijevoza za jednu kunu, koji je kao ekskluzivnu vijest zamjenik župana najavio na jednoj od jesenskih Skupština Me imurske županije, na kraju ništa. Cijena karata u linijskom prijevozu bit e za 25 do 30 posto niža od postoje ih cijena, starijima od 65 godina uz predo enje osobne iskaznice karte se smanjuju za 60 posto, kao i za socijalne kategorije uz predo enje socijalne iskaznice.

M. Posavec: Ne može se odvojiti prijevoz srednjoškolaca od linijskog prijevoza Matija Posavec, zamjenik župana, na kon erenciji za novinare kazao je da se taj amozni prijevoz za jednu kunu u ponudi na javni poziv sveo na puki

- Za gra ane linijske karte jeftinije oko 25 posto, a za one iznad 65 godina manje za 60 posto. Ali, oni se najmanje voze autobusom.

U enici koji ine 95 posto putnika pla at e mjese nu kartu ija je cijena u posljednje etiri godine porasla za ak 200 posto

- Mjese na u eni ka karta 400 kuna samo do kraja školske godine i ako benzin ne poskupi više od 5 posto

interes i želju za dobivanjem posla ne uvažavaju i tržište, realnost i sve ostale aspekte koji su shvatljivi svakome. - Upravo zbog toga došli smo u situaciju da se ugrozi osnovni i najvažniji kriterij obavljanja prijevoza, a to je sigurnost, tim više jer su svi sudionici javnog poziva iskazivali cijene koje nisu realne, kazao je Posavec. - Zbog nedore enosti zakona o prijevozu, tuma enja odredbi na više na ina, izostale su ozbiljne garancije i mogu nost ugovorne zaštite, jer se za linijski prijevoz ne potpisuju ugovori, ve za prijevoz srednjoškolaca. Ako se odvoji prijevoz srednjoškolaca od linijskog prijevoza, nestaje linijski prijevoz u Me imurju,

Cijena u eni ke karte u etiri godine porasla za dvjesto posto!?

Matija Posavec, zamjenik župana, prije nego što su op ine i gradovi potpisali sporazum o sufinanciranju prijevoza s Prese kim, napravio je ipak izgleda ra un bez kr mara ustvrdivši da e cijena mjese ne kate za srednjoškolce iznositi 200 kuna. Naime, op ine i gradovi tek e odlu ivati ho e li i u kojem iznosu sufinancirati prijevoz srednjoškolaca i o tome potpisati sporazum s Prese kim. Tek tada e u enici znati na emu su i koliko e oni na autobusnom kolodvoru izbrojiti za mjese nu kartu. Zbog toga je Matija

Posavec preuranjeno napravio ra unicu da je cijena mjese ne karte od 200 kuna najniža u Hrvatskoj, te, kako je rekao, zdrava i konkurenta koja može doprinijeti razvoju autobusnog prijevoza. On tvrdi da je danas svakome prihvatljiva cijena od 200 kuna za mjese nu autobusnu kartu.

Zapravo je istina da su roditelji u recesiji najprije pogo eni, jer su za bivše vlasti roditelji bili oslobo eni pla anja prijevoza srednjoškolaca u potpunosti.

Koliko pak je realna i zdrava cijena od 400 kuna za mjese nu

kartu, drugo je pitanje. Prošla je vlast na po etku postigla cijenu od 140 kuna po u eniku, zatim je ta cijena zbog cijene goriva i teško a AP toursa došla na nešto manje od 200 kuna. Zidanje cijena po elo je kad se u posao uklju ila država sa svojim sufinanciranjem. Teško je re i jesu li se prijevoznici u tom asu polakomili misle i da država ne e pitati za cijenu. U svakom slu aju, unatrag etiri godine cijena mjese ne karte je sa 140 kuna po u eniku došla na 400, odnosno u prošlom polugodištu iznosila je 420 kuna po u eniku. (BMO)

rekao je Matija Posavec, brane i novopostignute cijene prijevoza u enika i ostalih putnika u linijskom prijevozu.

Novi prijevozni ki klaster od 1. travnja - ili tek prvoaprilska šala?

Antun Prese ki, predsjednik Uprave Prese ki grupe, naglasio je da e do 1. travnja idu e godine zajedno s nekim me imurskim autobusnim prijevoznicima ormirati klaster, odnosno zajedni ku tvrtku, koji e na temelju njihovih dozvola obavljati javni linijski prijevoz na podru ju Me imurja, me utim, na kon erenciji za novinare Prese ki se nije izjasnio koji su to prijevoznici, premda smo ga za Me imurke novine to izri ito pitali.

Matija Posavec branio je novopostignute cijene prijevoza u enika i ostalih putnika u linijskom prijevozu, koji je na kraju realiziran s Prese kim d.o.o., uglavnom bez ve ih pogodnosti

arolija “loših” i varljivost “dobrih” vijesti Navikli smo da loše vijesti ne silaze s naslovnica, no u blagdansko vrijeme ipak smo postali nešto osjetljiviji na njih. U nekoliko sam se navrata ovih dana našao u razgovorima o tome kako bi novinari trebali pisati pozitivno, orsirati dobre a ne samo negativne vijesti. Zaista se na ete u situaciji da izgovorite kardinalnu pogrešku “da se objavljuje ono što publika traži“. Što bi zna ilo da se loše vijesti još uvijek najbolje prodaju.

No, bilo bi to plitko, a novinari bi ispali trgovci vijestima pa pišu ono što klijentela traži. Istina nije ni približna tome.

Ne znam otkud se to no pojavila maksima “novinari su psi uvari (demokracije)“, no korijeni loših vijesti leže upravo u tome.

Naime, loše vijesti nisu “najbolja roba“ zbog toga jer se netko želi nasla ivati tu om mukom ili omalovažavati drugog. Ve je tu redom rije o novinarskom ukazivanju na ozbiljan problem koji je završio nesre om, nezadovoljstvom ili nepravdom. Problem je u tome što se oni kojima su te vijesti upu ene ponašaju kao da nemaju baš nikakve veze s tim.

Da uzmem aktualni primjer.

Ako se pojavljuju naslovi kao “Ci-

jene benzina otišle su u nebo“ ili “Poludjele cijene benzina“. Ovo su svakako loše vijesti. No, ovi naslovi nisu namijenjeni gra anima, jer oni predobro znaju da su cijene benzina nenormalne, ve su upu eni onima koji imaju utjecaj na cijene benzina. U Hrvatskoj e u najboljem slu aju medijima iz nekog ureda Vlade sti i priop enje kako su cijene benzina takve zbog tisu u razloga i obrazloženja. Pri tome nitko ne e u initi ništa da se cijena benzina smanji, iako Vlada ima mogu nosti i u smanjenju trošarina (njoj bi ostalo isto prihoda, a ovako joj se pove ava priljev). Da-

kle, prozvani se prave blesavima.

Nitko ne traži obrazloženja zašto je to tako, ve traže smanjenje cijene da se prilagodi hrvatskom tržištu i ostatku našeg gospodarstva. Ako odgovoran za to nije to u stanju, neka podnese ostavku, a ne obrazloženja javnosti. Tako to unkcionira u civiliziranim zemljama. A ovo je tek banalni primjer, da ne ulazim u sve ostale a ere.

S druge strane, postavlja se pitanje što su dobri naslovi uop e?

Mi uvelike slavimo jednu ogromnu zabludu. Naime, ako je neka udruga, uspješni pojedinac ili lokalna uprava uo i Boži a donirao nešto

- Me imurska e županija u ovoj godini za prijevoz izdvojiti više od deset milijuna kuna Ostala je otvorena i dilema koju smo uputili i Prese kom - je li rok 1. travnja prvoaprilska šala, kao što je o ito bila i njegova ponuda o prijevozu na kra im relacijama za jednu kunu. Me utim, na tu primjedbu o prijevozu za jednu kunu Prese ki je ostao hladan i bez komentara. Što se ti e prijevoza srednjoškolaca, oni e mjese ne karte mo i kupiti ve od 10. sije nja na šalteru Prese ki grupe na akove kom Autobusnom kolodvoru. Vrijede stare iskaznice, a Prese ki grupa e o svom trošku izraditi nove. Tako er, mjese na karta vrijedit e i za prijevoznika "Jakopi tours", koji vozi nekoliko linija u Gornjem Me imurju. Prema Prese kovim rije ima, budu i "autobusni klaster" zaposlit e nekoliko bivših djelatnika AP-a toursa akovec, a vanjskih zapošljavanja ne može biti dok ne budu zbrinuti svi djelatnici te tvrtke koji su sada bez posla.

Novi prijevoznik s radom po inje 1. sije nja po prazni nom voznom redu. Ukupno Prese ki grupa zajedno s partnerima vozit e 106 linija na podru ju Me imurja. Ina e, Me imurska e županija u ovoj godini za prijevoz izdvojiti više od 10 milijuna kuna. U to je ura unato subvencioniranje prijevoza osnovnoškolaca, srednjoškolaca i studenata. (BMO)

nekakvoj sirotinji i tako im barem za blagdane vratio ljudsko dostojanstvo, mi to doživljavamo kao dobru vijesti. Oprostite, to nije dobra ve jako loša vijest. Naime, obuzme me svaki put osje aj užasa kad ujem da se raznim akcijama skuplja novac za slijepe, gluhe, ma za sve socijalno ugrožene. Ljudi moji, takvi problemi trebali bi se rješavati u hodu, bez ikakvih vijesti i pompe, i to od strane “institucija“, jer zato im pla amo u obliku poreza. Najlu e je pak kad u takvoj dobrotvornoj akciji sudjeluje i neki politi ar. ovjek bi ustvari trebao odstupiti s unkcije, jer je njegovo (ne)djelovanje doprinijelo što uop e postoji potreba za takvom akcijom. Što takvi ljudi svoje potrebe nisu zadovoljili kroz

Samo oko pet posto gra ana u Me imurju vozi se busom, ostalo su srednjoškolci Treba otvoreno re i da javni prijevoz ne postoji, jer 95 posto putnika ine srednjoškolci. Da Županija kojim slu ajem kao osniva srednjih škola odlu i da uvede namjenske linije prema školama, a tzv. javni prijevoz prepusti tržištu, bila bi druga ija situacija.

Ovako Me imurska županija srednjoškolcima puni linije javnog prijevoza, pri emu oni nemaju nikakav poslovni rizik oko toga kako napuniti linije, ve samo kako naplatiti karte s unaprijed osiguranim putnicima. Prese kom je nakon ste aja AP toursa i na ovom podru ju sjekira pala u med i zbog zaista minimalnog broja ostalih putnika bez problema daje 25 do 30 posto niže cijene u linijskom prijevozu i do 60 posto niže cijene karata socijali i umirovljenicima starijima od 65 godina, kad je taj broj putnika u svim kategorijama minimalan u odnosu na srednjoškolce.

Da Prese kom unato tome cvjetaju ruže u poslovanju, govori i gola injenica da je u Me imursku županiju pred novinare došao u luksuznom “lexusu“.

(BMO)

Autobusni poduzetnik Prese ki u akovec se dovezao u luksuznom “lexusu“

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

administracijske kanale koje taj politi ar ustvari predstavlja.

Vijesti same po sebi nisu dobre ili loše, u pitanju je tek njihova percepcija, koja je u nas o ito višestruko uvrnuta.

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

4. sije nja 2011.

SVE ANO OBILJEŽENO 35 godina od uvo enja plina u Me imurju i 15 godina Me imurje plina EKONOMSKI BREVIJAR

Oprez, po ela je nova godina Vatrometi, najbolje želje i estitarsko raspoloženje sada su iza nas. Po ela je i nova godina, preispitujemo se, donosimo odluke, po injemo nanovo. Jesmo li zreliji, jesmo li pametniji? Što smo nau ili? Smjena godina dobro je prošla, i nova zapo inje dobrim odlukama. A kakvi su izgledi, kakva e biti ova godina?

Pitanja je mnogo i ve ta injenica sama po sebi zabrinjava.

Po etak godine ipak je nastavak prošle, ali bar iskoristimo mudrost koju smo stekli iz prošlogodišnjih iskustava. Ve samo to zna ilo bi puno.

Ekonomski gledano, godine su odli na, pa ak i idealna, roba – isporuka je savršeno to na, narudžba neopoziva, naplata sigurna, zalihe se potroše to no prema roku trajanja i nigdje se ne gomilaju nepotrošene koli ine, upiti su redoviti, a ponuda i potražnja savršeno uskla ene!

Trajanje raznih proizvoda sve je kra e i stvari sve brže moramo zamjenjivati novima, a ini nam se da i godine sve brže prolaze, pa ih je sve teže pamtiti. ak ni vina iz prošlogodišnje berbe ne e se dugo pamtiti, ali bar e ih biti dovoljno da se u njima rastopi depresija.

Na do eku smo nazdravili, kao u pauzi lošeg koncerta ili neke predstave, i toplo se nadamo da e nastavak biti bolji. Pa neka tako bude, jer reprizu prošle godine ne želimo, zar ne?

Popravimo ono u emu smo griješili, nemojmo robovati svim navikama i pogrešnim procjenama, nadja ajmo slabosti i riješimo se zabluda.

Neka gospodarst vo uz znanost i obrazovanje

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

kona no do u na prvo mjesto, ispred politike.

Budimo po tome u svjetskom trendu, jer svugdje je gospodarstvo prioritet br. 1, a slijede ga znanost i obrazovanje te da se ne vodi tek “kvazi“ - briga o gospodarstvu (radi punjenja prora una), a zapravo se misli samo na svoj opstanak. Dobro je što se naše tradicionalno partnerske zemlje oporavljaju, izlaze iz recesije i napreduju. Pove anje njihove potražnje i njihove narudžbe pomo i e da se njihovi dobavlja i iz naših krajeva tako er oporave, ali ne smije se ekati samo na pozitivne vanjske utjecaje.

Unato dobrim trendovima u inozemstvu i velikim o ekivanjima, najprije sami trebamo zasukati rukave.

U novoj godini bit e bolje onoliko koliko i sami tome doprinesemo, zato si trebamo postaviti ambiciozne, ali ostvarive ciljeve i zadatke. Nemojmo si zadavati previše, ve prije svega prave zadatke, u e i od prošlosti, ali gledaju i u budu nost ... Marie Curie, dobitnica Nobelove nagrade za kemiju, prije sto godina rekla je: “Ne bavim se onime što je napravljeno, zanima me ono što se mora napraviti“.

Plin u svim nase priklju eno seda posto ku anstav Dovo enje plina u Me imurje po elo je 1974. godine iz smjera Varaždina, izgradnjom plinovoda Varaždin - akovec - Šenkovec. Prvi plin je u redukcijske stanice pušten na Boži 1974. godine, te su ga tijekom 1975. godine po eli dobivati gra ani akovca i Šenkovca. U to vrijeme Me imurci su gotovo sve gradili samodoprinosom, pa tako i taj plinovod, dok je po drugim krajevima takve plinovode gradila država, odnosno INA, podsjetio je na po etke plinofikacije Me imurske županije Vladimir Ivkovi , direktor Me imurje plina, na otvorenju njihove poslovne zgrade. Prošle godine država je preko svoga trgova kog društva PLINCRO umjesto dotrajalog plinovoda Varaždin - akovec - Šenkovec, koji datira iz 1974. godine, izradila novi plinovod, i to u cijelosti na vlastiti trošak. Na taj je na in ispravljeno u injeno 1974. godine, a izgradnjom i rekonstrukcijom plinovoda Šenkovec - Mursko Središ e i Legrad - Prelog stvorene su pretpostavke za dvosmjerno povezivanje svih plinovoda te uvjeti za sigurnu i dostatnu opskrbu stanovništva i gospodarstva.

Intenzivna plinofikacija Me imurja odvijala se tijekom devedesetih godina i u vrijeme Domovinskog rata, kao vrsta javnih radova na kojima je direktno i indirektno zara ivalo oko pet tisu a Me imuraca.

Usporedno s plinofikacijom vršilo se i zakonsko uskla ivanje i pretvorba u cilju dobivanja poznatog vlasnika. Tako se 1995.

godine izdvajanjem plinskog biznisa od ostalih komunalnih djelatnosti ormira Me imurje plin u stopostotnom vlasništvu svih gradova i op ina Me imurske županije.

Devedeset i osam posto ku anstava može se priklju iti na plin - Danas je plinofikacija Me imurske županije u potpunosti završena. Sva naselja imaju plin. Od 98 posto ku anstava,

Posebnost zgrade postrojenje za grijanje na plin ujedno i za hla enje Posebnost zgrade je u energetskoj u inkovitosti, naime, postrojenje za zagrijavanje prostora na plin ujedno je i postrojenje za hla enje na plin.

Korištenjem dizalica za toplinu poboljšana je energetska u inkovitost. U drugoj azi iz-

gradnje ovog centra planirana je još energetski u inkovitija novina - proizvodnja elektri ne energije iz prirodnog plina te korištenje otpadne topline iz tog procesa za zimsko grijanje i ljetno hla enje.

(BMO)

POGLED ODOZDO

eka nas istilište, iza kojeg nije raj Svaka ku a ima barem povremeno veliko pospremanje, kad se sa svojih mjesta mi u ormari, kreveti i drugi teški namještaj kako bi se uklonila prljavština i nakupljena pau ina, s teško dostupnih mjesta obrisala prašina, podigli i isklo ali tepisi i naprosto ku a dobro prozra ila. Nakon što ste sve to u inili, i uku ani i raspored u ku i ostali su isti, ali se unato tome osje ate bolje, novije, svježije, više volite svoj dom.

Tako se i u našoj zemlji nakupilo svega i sva ega u ormarima i iza ormara po kutovima i pod tepihom. Sve ono što se zove balast

rata i tranzicije. Puno višegodišnje prljavštine koja je nezamislivo gušila zemlju, a pred kojom smo se ugibali, okretali glavu, nismo imali snage dirnuti u to. Pravili se da to nije naš posao. Ne bi se rado zamjerili. Pa ipak, ako se nikome ne zamjerite, okruži vas i proguta mo vara.

I tako je bilo samo pitanje vremena kada e veliko iš enje trebati zapo eti. Uvijek poticaj za veliko iš enje do e izvana, jer kad ku a po inje zaudarati na van ve e se netko na i tko to više ne e trpjeti, ve e to prljavcu predbaciti - ti smrdiš, užasno smrdiš.

A onda posao iš enja preuzima netko iz unutrašnjosti ku e.

Netko iz ku e tko dobro zna gdje se prljavi veš nalazi.

Preneseno na našu Hrvatsku, Europska unija ve nam duže vremena biranim rije ima poru uje da smrdimo, govore i da se riješimo korupcije, a onda je logi no iš enje po elo u ku i HDZ-a, koji je vlast i vladaju a stranka.

Veliko istilište proširit e se i na druge ku e jer kad se jedna ku a o isti tada i druge okolne dobiju drugi miris ili zadah. Kad samo jedni jako smrde, tu i zadah djeluje gotovo kao miris. No sada e

jedni drugima po eti govoriti: i ti smrdiš. Na tom valu novoprobu enog iš enja i u našu novinsku redakciju došao je glas da je grupa gra ana prijavila USKOK-u i akove ku vlast pa je tako najnovija pritužba na zagreba ku usko ku adresu krenula i na lijevu opciju.

Tužakanja ne treba uveli avati, ali ni umanjivati, posebno ne koristiti kao sredstvo politi kih prepucavanja u izbornoj godini.

Do reda emo do i samo na jedan na in - da svatko odradi svoj posao mjere i tu i posao jednakom mjerom za sve, a ne prema njegovu imenu ili položaju.

Naime, ako je do sada postojao prešutni dogovor da svatko brine i gleda svoja posla i ne iste posle kroz prste, nakon što je pao Sanader i HDZ je dobio plašt najprljavije stranke, što zna i da u lovu na krupne ribe više ne može, time je lov otvoren na sve i svakoga. Ako netko misli da je mogu e proglasiti lovostaj, vara se. Naime, sve ono što se do sada uvalo u nekim ladicama protiv nekoga sada e izlaziti u javnost kao kobasice iz flajšmašine.

No, u vjerskom pogledu iza istilišta slijedi raj. U zemaljskom životu to nije tako, niti je život idealan, a niti je raj na zemlji. Moramo još izgraditi svijest da smo svi odgovorni za zajednicu, da raslojavanje nije donijelo ništa dobra, nego

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

samo veliko osiromašenje i niz sramotnih procesa svima onima koji su grabili za sebe i svoje.

4. sije nja 2011.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

eljima, a amdeset Prva sjednica u obnovljenoj dvorani va Nagra eni me imurski lovci

LOVA KI savez Me imurske županije

za dobivanje dozvole za obavljanje energetskih djelatnosti distribucije plina i opskrbe plinom na maksimalnih 15 godina. Jedini je distributer po principu jedna županija jedan distributer.

Op ine i gradovi do sada vlasni ke udjele nisu prodavali, ali su ih neki uspješno koristili kao bankarsko jamstvo za izgradnju drugih kapitalnih investicija. O kakvoj se vrijednoj imovini op ina i gradova radi, najbolje govori podatak da 1 posto vlasništva u Me imurje plinu danas realno vrijedi 1,5 milijuna kuna, kazao je Vladimir Ivkovi , direktor Me imurje plina.

Nova poslovna zgrada nije na teret cijene plina

koliko ih se može priklju iti, 70 posto priklju eno je na plin.

Tako je Me imurska županija po mogu nosti priklju enja i broju priklju enih potroša a najuspješnija od svih županija.

U prilog tome govore i sljede i pokazatelji, 28 tisu a potroša a, milijun metara plinske mreže i godišnja potrošnja od 70 milijuna kubika plina koje proda Me imurje plin.

Me imurje plin je prvi u Hrvatskoj zaklju io ugovor o koncesiji sa županijom na 30 godina.

Me u prvima je ispunio uvjete

- Nakon obavljenih poslova na plino ikaciji, došla je na red i dugo planirana izgradnja poslovne zgrade, kazao je Ivkovi . On je istaknuo da ni jedna kuna za izgradnju ove zgrade nije ostvarena na teret cijene plina, ve korištene akumulacije prvenstveno u obliku viška zemljišta ste enog kroz povijest. Zgrada je dovršena bez kredita i bez dugova. Veli ine je 1.800 etvornih metara bruto površine, izgradnja je koštala 11,7 milijuna kuna s PDV-om.

Idejni projekt izradio je arhitekt Bojan Perho , a zgradu je projektirao Krešimir Klasi iz Me imurje inženjeringa. Radove su izvodili Me imurje graditeljstvo i urkin. (BMO)

Bijeg iz grada Mnoge e iznenaditi podatak da sve više akov ana kupuje na placu u Varaždinu. Prije je to bio izuzetak, no u zadnje vrijeme to se doga a vrlo esto.

Zbog ega bi (ipak) štedljivi Me imurci kupovali luk, zelje ili neko drugo povr e u Varaždinu, zar im se to isplati? Osim toga, krizna su vremena kad se gleda na svaku kunu.

Po svemu sude i, odlazak u Varaždin na plac, ne zbog one narodne pjesme “V Varaždinu na placu ja deklicu ‘mam”, ve zbog

mrkvice, paprike, zelja i vo a, ipak se isplati, pogotovo onima koji kupuju za više dana.

Oni koji odlaze u Varaždin na plac kažu da je tamo znatno jeftinije vo e i povr e nego u akovcu.

To je svakako to no, no je li to glavni razlog odlaska?

Možda.

Jutarnja kavica još je jedan motiv više. I uz kavu u ka i u na placu odlazak u Varaždin jeftiniji im je nego odlazak u akovec.

No postoji i jedan skriveni motiv, koji se nigdje ne

- Na veliko zadovoljstvo i ponos svih lovaca, sjednica je održana u novoure enoj dvorani za sastanke i sve anosti. Do sada je u obnovu Doma lovaca uloženo skoro pola milijuna kuna, a društva e prikupiti još sto tisu a potrebnih kuna

U novoobnovljenoj sve anoj dvorani Doma lovaca u akovcu zadnji utorak u prošloj godini održana je sve ana sjednica Lova kog saveza Me imurske županije, na kojoj su podijeljena priznanja i zahvalnice zaslužnim lovcima te elnicima Hrvatskoga lova kog saveza Ivici Budoru i Vladi Kireti.

Nakon rije i dobrodošlice, koje je uputio Mladen Lackovi , tajnik Lova kog saveza MŽ-a, izvješ e o radu me imurskih lovaca u 2010. godini podnio je njihov predsjednik Ljubomir Grgec, koji je rekao kako je ova godina po mnogo emu bila dobra, a ostvareni rezultati svrstali su Me imurski lova ki savez u sam vrh hrvatskog lovstva. Grgec je posebno istaknuo obavljanje radova na ure enju i adaptaciju Doma lovaca u akovcu, na što su do sada potrošene 482 tisu e kuna, te da za potpuno dovršenje treba još stotinjak tisu a kuna.

- Lova ki savez Me imurske županije vrlo je aktivan na polju zaštite prirode, te je s raznim udrugama i tijelima, posebice s Javnom ustanovom za upravljanje prirodnim vrijednostima, sudjelovao u zaštitu prirode, ponosno je naglasio Grgec, dodavši da se lovci neopravdano nazivaju ubojicama životinja.

Nestaju ze evi i tr ke

Predsjednik Grgec podnosi izvješ e o radu

Odlikovana 33 lovca Za 50 godina lova kog staža odlikovani su Franjo Antolovi , Ivan Trstenjak, Josip Kozar i Augustin Hranilovi iz LD-a “Zec” Vratišnec. Odli ja I., II. i III. reda dobili su Rudolf Rihtarec, Zlatko Kelner, Marijan Barat i Franjo Stubi ar iz LD-a “Zec” Mursko Središ e, Stanislav Heric, Branko Špoljar i Krunoslav Nemec iz LD-a “Fazan” Štrigova te Miran Preložnjak iz LD-a “Srnjak” Macinec kao lanovi gornjome imurskih društava.

S podru ja donjeg Me imurja odlikovani su An elko

Horvat, Franjo Zorko, Drago Klemen i , Josip Vugrinec, Franjo Štefan i Mario Mohari iz LDa “Srnjak” D. Kraljevec - Gori an, Josip Katanovi , Željko Dodlek, Dragutin Lovren i i Franjo Kralji iz LD-a “Prepelica” Mala Subotica, Ivan Trstenjak, Radovan Raš anec, Mario Popovi , Marijan Zvonar i uro Fabi iz LD-a “Fazan” D. Dubrava, Josip emerika, Branko Jur ec, Ivan Brumen i Josip Blagus iz LD-a “Fazan” Hodošan te Vinko Horvat i Rok Latin iz LD-a “Jarebica” Kotoriba.

- Sve je izraženiji problem fonda sitne divlja i, osobito autohtone divlja i zeca i tr ke. I premda lovoovlaštenici ulažu ogromne napore na podizanju fondova zeca i tr ke, rezultati izostaju. Vrijeme je da se pokrenu znanstveni projekti koji bi pomogli u podizanju zadovoljavaju eg broja ove divlja i. Zajedno s Me imurskom županijom pokrenuli smo postupak izrade studije lovstva u našoj županiji, kazao je Grgec, dodaju i kako lovci dobro sura uju s PU me imurskom u otkrivanju lovokradica.

Skupštinu su pozdravili predsjednik Skupštine Me imurske županije profesor Petar Nova ki, zamjenik Me imurskog župana An elko Horvat, te elnici Hrvatskoga lova kog saveza Vlado Kireta i Ivica Budor. Sve anost su uljepšali Me imurski rogisti, a na kraju su upu ene lijepe želje za nadolaze u 2011. godinu te je uprili en domjenak, na kojem se kulinarskim specijalitetima predstavio restoran "Me imurski dvori", koji je najozbiljniji kandidat za otvorenje restorana u akove kom Domu lovaca, koji bi trebao biti vrhunski opremljen te nuditi vrhunsku hranu i pi a.

(Stjepan Mesari )

Priznanje za Štrigov ane

Zlatni Vratišin ani

spominje, a svejedno je prisutan. U Varaždin se na plac odlazi i zbog samog placa i njegovih trgovina i stolova, on je lijepo ure en i ima dovoljno parkirališnih mjesta.

U akovcu je pak slika druga ija, plac iliti tržnica nije ure en i nema dovoljno parkirališnih mjesta, pa je to samo mjesto za kupovinu vo a i povr a ili svježeg sira.

Ne treba zaboraviti da su zadnjih godina veliki opskrbni centri postali dio naše svakodnevnice i da se u njima kupuje dosta vo a i povr a zbog privla nih cijena, pa su i oni konkurencija tradicionalnom placu koji se sve teže nosi s konkurencijom.

On, me utim, ima svoje skrivene adute, prije svega svježe povr e s poznatim porijeklom, ali ponajprije socijalne veze izme u kupaca i prodava a koji se ve inom poznaju. Veliki opskrbni centri to ne mogu imati.

Gradske tržnice oduvijek su od kad je grada bile mjesto života, mjesto na kojemu se ogledao život u svojoj puno i kao i mjesto zanimljivih razgovora, obi aja, ogovaranja. No gradski plac nisu samo stolovi za prodaju vo a i povr a, ve i cijela urbana struktura malih ka i a, prodavaonica, zalogajnica, mjesta za druženje, speci i an ve i ili

manji gradski kvart koji je živio svojim karakteristi nim životom od ranog jutra do ve eri.

Gradovi koji drže do sebe uvaju i njeguju svoj plac kao stvarni ali i kulturološki fenomen, jer on doprinosi životu grada. Nije slu ajno Varaždin u njega ulagao znatna sredstva. S druge strane, plac je ogledalo grada, pokazuje kakva je gradska vlast.

Zbog toga smo skloni sve one koji odlaze u Varaždin na plac proglasiti posljednjim romanti arima našega doba, a ne, na primjer, izdajnicima grada akovca.

Oni koji odlaze u Varaždin naprosto žele osjetiti

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

ritam i duh starog placa kakav je nekad bio, kad je plac bio središte života.

8

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

4. sije nja 2011.

PREDSTAVLJEN LJETOPIS “Zdravstveno stanje pu anstva i rad zdravstvene djelatnosti u Me imurskoj županiji za 2009. godinu”

Iako u padu, najve i uzro Me imurju i dalje bolesti - Podatke je predstavila glavna urednica publikacije Renata Kutnjak Kiš, dr. med., istaknuvši da je stanje u 2009. godini bilo vrlo sli no kao u prethodnoj 2008. Tako su i u 2009. za Me imurce najpogubnije bile bolesti srca i krvnih žila, a nakon njih slijede maligne bolesti U akovcu je u et v r t ak predst avljen zdravstveno - statisti ki ljetopis “Zdravstveno stanje pu anstva i rad zdravstvene djelatnosti u Me imurskoj županiji za 2009. godinu”.

Publikaciju Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije predstavlja krajem svake godine i ona objedinjava podatke vezane uz demografiju, kretanje zdravstvenog stanja pu anstva, te predstavlja veliki izvor za sve koji se bave zdravstvom i koji planiraju bilo ka-

kve intervencije i projekte unutar zdravstva, pojasnila je na predstavljanju ljetopisa ravnateljica Zavoda Marina Payerl - Pal, dr. med.

- Mislim da je to temelj od kojeg treba dalje krenuti u

planiranju u zdravstvu, i za istraživanja, ali i za planiranja bilo kakvih aktivnosti na polju zdravstva u našoj regiji, kako lokalno, tako i na nacionalnom nivou, dodala je Payerl - Pal.

Smrtnost dojen adi konstantno u padu Vrlo zna ajan pokazatelj zdravstvene zaštite djece, ali još više i socijalno - ekonomskih prilika, jest smrtnost dojen adi koja je u našoj žu-

paniji konstantno u padu – u 2009. godini u Me imurskoj je županiji umrlo sedmero dojen adi. (bš)

Porast smrti od malignih bolesti Same podatke predstavila je glavna urednica publikacije Renata Kutnjak Kiš, dr. med., istaknuvši da je stanje u 2009. godini bilo vrlo sli no kao u prethodnoj 2008. Tako su i u 2009. za Me imurce najpogubnije bile bolesti srca i krvnih žila, a nakon njih slijede maligne bolesti. - I 2009. godine glavna skupina bolesti iz koje se izdvajaju vode i uzroci smrtnosti jesu bolesti srca i krvnih žila, od kojih je umrlo 586 osoba.

Me utim, mogu re i da iz godine u godinu bilježimo

CRNA KRONIKA

Ispra aj stare i do ek nove godine protekli mirno

UKRATKO

S 5,2 promila alkohola pao u alkoholnu komu i ostao ležati na cesti DONJI PUSTAKOVEC - Nevjerojatnih 5,2 promila alkohola u krvi izmjereno je u organizmu 71-godišnjeg muškarca iz Donjeg Pustakovca. Kako je izvijestila policija, uslijed teškog pijanstva on je u utorak pola sata iza podneva,

vra aju i se ku i, na ulasku u svoje dvorište pao i ostao ležati na cesti.

Uslijed pada ozlijedio si je elo te uz to pao u stanje alkoholne kome.

Sre om, nije došlo do tragedije, naleta automobila ili sli no. Zadržan je na daljnjem lije enju.

Retrovizorom “zaka ila” pješakinju PRELOG - Teške tjelesne ozljede zadobila je 77-godišnja pješakinja iz Preloga, koju je u utorak rano ujutro u Ulici kneza Domagoja u Prelogu osobnim automobilom udarila njena 37-godišnja sugra anka. Ne-

sre a se dogodila kada je zbog neopreznog obilaženja voza ica retrovizorom “zaka ila” pješakinju, koja je pri tome pala na kolnik. Zbog ozljeda je zadržana na lije enju u Županijskoj bolnici akovec.

Odnio novac te zlatninu i srebrninu ŽELEZNA GORA - Novac te zlatni i srebrni nakit otu io je nepoznati lopov u vremenu od 23. do 30. prosinca iz obiteljske ku e u Železnoj Gori, u vlasništvu 72-godišnje žene. S ulaskom

u ku u nije imao problema pošto je bila otklju ana, a vrijedan “plijen” pronašao je u spava oj sobi. Ukupna materijalna šteta procjenjuje se na iznos od 10 tisu a kuna.

“Pala” još jedna skupina mladih kradljivaca bicikala Nakon nedavnog slu aja razotkrivanja skupine maloljetnih kradljivaca bicikala iz Ivanovca, “pali” su još neki. Osamnaestogodišnjak iz Orehovice, u akovcu, u Ulici Vladimira Nazora, kod Gimnazije, još u ožujku otu io je bicikl 17-godišnjakinji iz Šenkovca.

Dvadesetogodišnjak iz Ivanovca pak je tijekom mjeseca listopa-

da i studenoga na tri lokacije u akovcu te u Ivanovcu otu io etiri bicikla. Kra ama se bavio i 14-godišnjak iz Ivanovca. Njega se tereti za tri kra e u akovcu.

U svemu im je pomagao 20-godišnjak iz Sudov ine, kod kojeg su sakrili ukradene bicikle. On e biti prijavljen zbog kaznenog djela prikrivanja. (vk)

TRAGEDIJA U PARAGU

U požaru ku e smrtno stradala djevoj ica Dan uo i Silvestrova u obiteljskoj ku i u romskom naselju Parag pokraj Trnovca dogodila se tragedija u kojoj je smrtno stradala 6-godišnja djevoj ica.

Ona je izgorjela u požaru koji je buknuo nekoliko minuta iza 15 sati u ku i, ina e u vlasništvu 26-godišnjaka. U trenutku izbijanja vatre u ku i površine 3 puta 6 metara bile su djevoj ica i njena 24-godišnja majka. Ona je uspjela iza i van, no zadobila je opekline drugog stupnja, dok djevoj ici nije bilo spasa. Kada su se pripadnici Javne vatrogasne postrojbe akovca probili do nje, razbivši jedan od zidova ku e, pronašli su karbonizirani leš. Vatru su uz akove ke pro esionalne vatrogasce lokalizirali i ugasili i lanovi DVD-a Nede-

liš e. Dovršenim o evidom na mjestu tragedije u Paragu broj 243, protupožarni inspektor Policijske uprave me imurske utvrdio je da je uzrok požara nepravilno pripojena plinska boca na plinski štednjak. Obdukcijom nad lešom djeteta utvr eno je da je uzrok smrti bio gušenje dimom.

Zgarište ku e u Paragu 31. prosinca obišli su i na elnik op ine Nedeliš e Mladen Horvat, predsjednik Op inskog vije a Željko Kacun, zamjenik me imurskog župana Matija Posavec i ravnateljica akove kog Centra za socijalnu skrb Suzana Belovi .

Dok su djelatnici policije obavljali o evid, oni su razgovarali s najbližom rodbinom stradalih Roma, kojoj su uputili su ut, a

okupili su se i mještani naselja na elu s predsjednikom Mjesnog odbora Vidom Oršušom.

Bilo je rije i i o na inu privremenog zbrinjavanja mlade romske obitelji pogo ene nesre om, te obnovi teško ošte ene ku ice u požaru nastalom eksplozijom plinske boce. Na elnik Nedeliš a Horvat, zamjenik župana Posavec i ravnateljica Centra za socijalnu skrb Belovi posjetili su zatim u Županijskoj bolnici akovec teško ozlije enu Silviju Balog, koja je na lije enju na Odjelu kirurgije zbog zadobivenih opeklina drugog stupnja.

Vidno potresenoj izrazili su su ut zbog gubitka k erkice, rekavši kako e pomo i da se uredi njezina požarom uništena ku ica. (V. Kelkedi)

S aspekta stanja sigurnosti, Me imurska županija u novu je godinu ušla mirno. Prema rije ima glasnogovornika Policijske uprave Krunoslava Gosari a, na mjestima ve eg okupljanja gra ana nije bilo ekscesa, tek nekoliko slu ajeva narušavanja javnog reda i mira, no bez posljedica. Nije bilo ni dojava o povredama uzrokovanim upotrebom pirotehni kih sredstava.

“Veselo“ u romskim naseljima Prvog dana nove godine narušavanje javnog reda i mira zabilježeno je u Lon arevu naselju u Podturnu, gdje je u predve ernjim satima 29-godišnjak s 2,18 promila alkohola u krvi hodao po naselju sa zra nom puškom u ruci. Zatim se uz me usobno naguravanje verbalno sukobio s deset godina mla im muškarcem, koji je tako er bio pijan te u organizmu imao 1,11 promila. Pošto su, kažu u policiji, osobite okolnosti opravdavale bojazan da e oni u takvom stanju nastaviti s prekršajem, obojica su uhi eni. Bit e prekršajno prijavljeni. U Sitnicama u Murskom Središ u pak je tako er 1. sije nja 37-godišnjak s 2,38 promila vikao po naselju, pri tome mašu i sjekirom. Tako er je priveden te zadržan u policiji do otriježnjenja. (vk)

4. sije nja 2011.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

oci smrtnosti u i srca i krvnih žila Stanje u zdravstvu u našoj županiji 2009. godine obuhva eno je ljetopisom koji su predstavile Renata Kutnjak Kiš, dr. med., i Marina Payerl - Pal, dr. med.

lagani trend pada smrtnosti od tih bolesti, pojasnila je dr.

Kutnjak Kiš.

U nastavku je dodala da su druga skupina bolesti uzro nika smrtnosti maligne bolesti, od kojih su umrle 362 osobe. Na žalost, u toj skupini bolesti iz godine u godinu bilježimo sve ve i broj umrlih osoba, a isto tako i sve ve i broj novooboljelih. Najviše umrlih osoba iz ove skupine bolesti jesu umrli zbog raka bronha i plu a, zatim raka debelog crijeva, želuca, prostate i raka dojke.

Tre a skupina bolesti jesu ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka. U toj skupini bolesti tako er bilježimo lagani trend porasta, najviše zbog posljedica padova. Naime, kako je životni vijek našeg stanovništva sve dulji, vrlo

9

Prirodni prirast najviši u Pribislavcu, najniži u Donjem Vidovcu Od z a n i m ljiv iji h podataka koji se mogu iš itati iz predstavljene publikacije o zdravstvenom stanju u Me imurskoj županiji, spomenimo da je u 2009. godini Me imurska županija imala višu stopu nataliteta te nižu mortalitetnu stopu u odnosu na Republiku Hrvatsku, pa je prirodni prirast u našoj županiji pozitivan, dok je na nacionalnoj razini negativan. Pozitivan prirodni prirast zabilježen je u gradovima akovec i Mursko Središ e te u još osam

esto starije osobe prilikom padova zadobiju prijelom natkoljeni ne kosti i, na žalost, to esto završava i smrtnim ishodom. Drugi razlog smrti iz ove skupine bolesti jesu samoubojstva – 28 osoba je u 2009. iz Me imurske županije po inilo samoubojstvo, što je za 1 manje nego u 2008. godini. Tre a su skupina umrli u pro-

op ina, od kojih prednja i Pribislavec (12,3), a najnižu stopu prirodnog prirasta ima Donji Vidovec (-10,1).

Tako er, dodajmo da je naj eš i uzrok smrti u muškoj populaciji Me imurske županije bila ishemi na bolest srca, zbog koje je umrlo 106 muškaraca (akutni i ponovljeni sr ani udar ili kroni na sr ana bolest), a u ženskoj to su bile cerebrovaskularne bolesti (moždani udar i njegove posljedice), od kojih su umrle 132 žene. (bš)

metnim nezgodama, njih je 2009. godine bilo 17,3 više nego 2008. godine.

Publikacija “Zdravstveno stanje pu anstva i rad zdravstvene djelatnosti u Me imurskoj županiji za 2009. godinu” ina e je dostupna i na web stranicama Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije.

(Bojana Špani ek)

POVODOM spomendana Hrvatskog sabora, u akovcu trojezi ni znanstveni skup “Pomurje 1914. - 1920.”

Predstavljanje podataka koliko je Me imuraca poginulo u Prvom svjetskom ratu Devedeset i dvije godine nakon završetka Prvoga svjetskog rata po prvi put e povjesni ari iz Hrvatske, Slovenije i Ma arske progovoriti o doga ajima koji su kao posljedicu imali prisajedinjenje Me imurja i Prekmurja s mati nim zemljama.

Naime, povodom spomendana Rezolucije o odcjepljenju Me imurja od ma arske države Povijesno društvo Me imurske županije organizira dvodnevni me unarodni znanstveni skup pod nazivom "Pomurje 1914. 1920.".

Tim povodom održana je u etvrtak u Hotelu Park konferencija za novinare na kojoj je govorio David Vugrinec iz Upravnog odjela za poslove župana Me imurske županije, glasnogovornik, te vodstvo Povijesnog društva Me imurske županije - Branimir Bunjac i Ivana Puzak.

Obilježavanje spomendana po inje u petak 7. sije nja u 9 sati sve anoš u u Scheierovoj zgradi u akovcu, a nastavlja se znanstvenim skupom koji e trajati dva dana. Izaslan-

Zašto preporoditelji Me imurja imaju nejednak zna aj?

Danas nositelji preporodne ideje u me imurskoj povijesti zbog nedostatka istraživanja imaju nejednak zna aj. Dok se o Novaku zna relativno dosta, o Žgancu ak i mnogo više, Luka Puri bio bi potpuno zaboravljen da nije bilo dr. Zvonimira Bartoli a i Matice hrvatske akovec, te prije njega Ljube Kuntari a, koji je skrenuo pozornost na ulogu Luke Puri a. Zbog toga se kao nužnost name e pitanje istovjetnog odnosa prema sva tri preporoditelja, Puri u, Žgancu i Novaku. Ta tri najvažnija imena

me imurskoga preporodnog politi kog pokreta imaju u povijesti razli it status, s time da je u hrvatskoj povijesti uloga dr. Vinka Žganca zbog njegova kasnijeg etnografskog i melografskog djelovanja najbolje opisana. Poznata je injenica da je njegova pjesmarica s me imurskim pjesmama bila jedan od vrstih dokaza za politi ke dogovore nakon Prvoga svjetskog rata u Trianonu o politi koj sudbini kraja. U Me imurju se, me utim, manje zna o njegovoj preporodnoj i politi koj ulozi ili se ne zna dovolj-

no. Kad je rije o Luki Puri u, koji je umro 1914. godine kao mlad ovjek, tek je dr. Bartoli u svojoj šestoj knjizi “Sjevernohrvatske teme – Hrvatski narodni pokret me imurskih Hrvata” znanstveno ocijenio njegov izuzetan doprinos kao preporoditelja. Njegova brošura “Istina o Me imurju” odjekivala je našim krajem po etkom prošlog stolje a poput bombe s višegodišnjim djelovanjem na svijest ondašnjih žitelja kraja.

Luka Puri je autor mnogih tekstova o Me imurju, no on se kao Hrvat iz Me imurja ro-

en u Hodošanu nije smio potpisivati svojim imenom jer bi ga ma arske vlasti sudile. Usput, Luka Puri umro je u Grazu, te je tamo i pokopan, a na njega sada podsje a samo spomen plo a Matice hrvatske u Hodošanu. Spomendan Me imurske županije 9. sije nja i pre esto se povezuje samo s Novakom, što je povijesno neutemeljeno, jer je taj datum samo završni in jedne dugotrajne politi ke i nacionalne borbe protiv ma arizacije i stjecaja povijesnih prilika nakon raspada Austro - Ugarske. (J. Šimunko)

S konferencije za novinare: Ivana Puzak, David Vugrinec i Branimir Bunjac

stvo Me imurske županije u nedjelju 9. sije nja položit e vijence na grob dr. Ivana Novaka na akove kom groblju, te na spomen - plo u na ku i dr.

Novaka u Macincu.

Najnovija istraživanja o Prvom svjetskom ratu predstavit e šesnaest povjesni ara iz tri zemlje Šesnaest povjesni ara iz tri zemlje predstavit e svoja najnovija istraživanja o vremenu Prvoga svjetskog rata, a njihova sinteza iza i e na tro-

jezi nom zborniku, koji e biti predstavljen na skupu.

Kako je na konferenciji za novinare najavio predsjednik Povijesnog društva Me imurske županije Branimir Bunjac, po prvi put bit e iznesen podatak koliko je Me imuraca stradalo u Prvom svjetskom ratu. Naime, do sada su takva istraživanja bila nedostatna, a u prvoj Jugoslaviji bilo kakvo spominjanje Austro - Ugarske bilo je ravno nacionalnoj izdaji, pa nije ni bilo istraživanja. Problem je tim ve i što je prostor Pomurja, a nekad je to bio naziv za cijeli kraj uz Muru, podijeljen izme u etiri zemlje, pa su podaci razasuti od Be a do Budimpešte, Županije Zala i drugih arhiva.

Uz znanstveni skup bit e izvedena i predstava "Pismo z Galicije" novinarke Kristine Štebih, koja je ove godine proglašena najboljom amaterskom kazališnom predstavom u Hrvatskoj, a koja govori upravo o tom vremenu. U petak 7. sije nja u 16 sati u prizemlju Scheierove zgrade bit e otvorena zanimljiva izložba razglednica iz zbirke Štefana Vide "Pozdrav iz Me imurja", kao i izložba poštanskih maraka izdanih u Prekmurju i Me imurju 1918. i 1919. godine. (JŠ)

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MALA SUBOTICA

GORI AN

Boži nice za socijalno ugrožene U utorak 21. prosinca, neposredno prije blagdana, uprili en je prijam za socijalno potrebite mještane u prostorima Op ine Gori an.

Tom prigodom na elnik op ine Mario Mohari zaželio je mještanima blagoslovljen Boži i puno zdravlja u novoj 2011. godini, te im uru io

Novi prora un planiran tako da se pokuša što više i ostvariti

O ekuje se nastavak izgradnje sportske dvorane Na elnik Franjo Bukal napomenuo je i kako se o ekuje da se kona no nastavi izgradnja školske sportske

dvorane. Za tu veliku investiciju u op inskom je prora unu predvi eno 500.000 kuna, dok bi glavninu iznosa do ukupne cijene projekta trebala izdvojiti država. Podsjetimo, uz pomo novca koji je osigurala Me imurska županija, prije nekoliko godina izgra eni su temelji i nosivi stupovi, no na tome je sve stalo. U 2011. godini u Orehovici se planira i izgradnja pješa ko - biciklisti ke staze od Doma za psihi ki bolesne odrasle osobe do križanja Ulice Zrinskih s Ulicom bra e Radi u Orehovici, budu i da tom dionicom prolazi ve i broj pješaka.

Na sjednici je istaknuo i kako Op ina nije u mogu nosti prijavljivati projekte na natje aje za financiranje iz europskih ondova. Tome je tako jer za svaki projekt jedinica lokalne samouprave mora sama osigurati financiranje, i to u 100-postotnom iznosu, a novac joj se iz odre enog EU onda ili programa naknadno upla uje, odnosno vra a.

Projekcijom prora una za 2012. godinu predvi eni su ukupni prihodi od 4,668.600, a za 2013.

4,734.900 kuna.

(Velimir Kelkedi)

Kamo sa sme em s groblja?

I na posljednjoj sjednici Op inskog vije a Orehovica govorilo se o problemu gomilanja sme a na grobljima na podru ju op ine, na što je u više navrata upozorilo nekoliko vije nika. Ovaj put o itovao se na elnik Franjo Bukal, koji zbog zdravstvenog stanja nije bio nazo an na prijašnjim sjednicama.

Rekao je kako je tvrtka “Lotus 91” d.o.o. iz Jalkovca odvezla i zbrinula 70 kubnih metara otpada, za što e sljede e godine Op ini biti ispostavljen ra un od oko 11.000 kuna. Korisnici groblja, kao i ostali mještani, najve im dijelom ne poštuju postavljene znakove za sortiranje, a u otpadu su se, istaknuo je, mogli na i ak i kavezi za ze eve. Spomenuta tvrtka na groblju je besplatno postavila nove kontejnere, u koje e se mo i

Svi tražitelji s na elnikom potpisali ugovore o stipendiranju Op ina Mala Subotica u akademskoj godini 2010./2011. stipendirat e sedamnaest studenata. Iako je po prvom prijedlogu taj broj trebao biti nešto manji, sukladno pravilima natje aja, na svojoj 15. sjednici tamošnje Op insko vije e jednoglasno je poduprlo ideju HDZ-ove vije nice ur e Horvat da se financijski potpomogne svima koji su predali zamolbe. Uo i nove godine na elnik op ine Vladi-

poklon bon u iznosu od 150 kuna povodom boži nih i novogodišnjih blagdana.

Op ina Gori an tradicionalno svake godine dijeli boži nice onima kojima je to najpotrebnije. Ove godine podijeljena su 93 poklon bona, u ukupnom iznosu od 13.950 kuna. (J)

OP INSKO VIJE E OREHOVICA

Op insko vije e Orehovica jednoglasno je usvojilo prora un za 2011. godinu s planiranim prihodima u iznosu od 4,428.883 kune, od ega na prihode poslovanja otpada 4,290.883, a na prihode od prodaje nefinancijske imovine 138.000 kn.

Ukupni rashodi planirani su u visini od 4,331.274 kune, od ega se na rashode poslovanja odnosi 2,895.814, a na rashode za nabavu nefinancijske imovine 1,435.460 kuna. Kako je re eno, plan prora una pokušava pratiti financijsku situaciju u državi, sa zna ajnim zadacima kao poticajem za što ve e ostvarenje. Op ina e, izme u ostalog, u ovoj godini po eti otpla ivati kredit od 1,000.000 kuna, koji je bio uzet da se u 2010. godini sportsko - vatrogasni objekt u Orehovici i Dom kulture i vatrogasno spremište u Podbrestu stave pod krov i u unkciju, što je i realizirano.

4. sije nja 2011.

odlagati nesortirani otpad.

Vije nica Snježana Ša ari predložila je da korisnici groblja sami zbrinu otpad, odnosno da ga odnesu ku i i sortiraju prema uputama GKP-a “ akom“ akovec.

Marko Hunjadi predložio je da se problemom otpada bavi koncesionar “Klesarstvo Kova ”, na što je na elnik odgovorio da ni te usluge nisu besplatne. U Orehovici se pojedinci, kako smo ve pisali, po groblju voze – automobilima! Tome bi se uskoro trebalo stati na kraj.

Na elnik Bukal prihvatio je ideju koja se ve neko vrijeme spominje na sjednicama Op inskog vije a - da se na ulazu na groblje postavi rampa. Ostale investicije na posljednjem po ivalištu mještana “i i“ e ukoliko to budu dozvoljavali prora unski prihodi. (vk)

mir Domjani sa studentima i njihovim roditeljima potpisao je ugovore o stipendiranju. Studenti su upoznati s pravima i obvezama iz ugovora, a na elnik i njegovi suradnici ujedno su im odgovarali na postavljena pitanja.

Iznos mjese ne stipendije za studije u Me imurskoj i Varaždinskoj županiji je 300, a za Zagreb, Rijeku, Osijek i druge hrvatske te inozemne gradove 500 kuna. (vk)

OP INSKO VIJE E Donji Kraljevec tek na ponovljenoj sjednici usvojilo najvažniji dokument za 2011

MDS-ovac Zlatk podržao HDZ-ov - Prora un za 2011. godinu usvojen je rezultatom osam prema šest glasova “za“. Prate i dokum cija i održavanja, nisu usvojeni, pa e biti još natezanja na idu im sjednicama Na ponovljenoj sjednici Op inskog vije a Donji Kraljevec, koja je održana u srijedu 29. prosinca, kona no je usvojen rebalans prora una za 2010. godinu s izmjenama i dopunama, te prora un za idu u godinu, pa su na taj na in u zadnji as izbjegnuti izbori. Op insko vije e Donji Kraljevec ima petnaest lanova, a osmi, odlu uju i, glas prilikom usvajanja prora una dao je vije nik Zlatko Lovren i (MDS), koji se tako pridružio koaliciji HDZ-a (vije nici Markati, Faji , emerika i Kova ) i Nezavisne liste Antuna Marodija (vije nici Marodi, Mlinari i Novak). Protiv usvajanja prora una ili suzdržanih bilo je šest vije nika SDP-a i HSS-a, s time da na sjednici nije bilo vije nika Strahije (SDP), što, me utim, ništa ne bi promijenilo kod glasovanja, ali je ovaj put na sjednici bio nazo an uro Horvat (SDP).

S druge strane, Mirjana Me imurec, koja je s Nezavisne liste naslijedila Sandru Perca na mjestu vije nice, tako er nije bila za usvajanje novog prora una.

Naime, o ekivalo se da e se koalicija HDZ – Nezavisna lista Ma-

Nakon odustajanja predsjednika Vije a Josipa Mlinari a od vo enja sjednice zbog visoke temperature, sjednicu je kraju priveo vije nik Ivan Markati

rodi u nedostatku jednog glasa okrenuti upravo prema Mirjani Me imurec, no to se o ito nije dogodilo, ve je došlo do iznena enja, osmi glas za prora un dao je, kako je re eno, Zlatko Lovren i iz MDS-a. Ovo je još jedan dokaz kako je u politici sve mogu e, jer MDS (Me imurski demokrat-

ski savez), ina e jedina ozbiljna lokalna politi ka opcija koja je opstala u Me imurju, godinama unatrag žestoko kritizira HDZ, pa tako i Lovren i , a posebice politiku loše decentralizacije. Osim toga, MDS vrlo blisko sura uje sa SDP-om, ali o ito ovaj put to nije bio slu aj. Je li ovom prigodom

Lovren i odigrao “solo partiju“, bez strana kih konzultacija, ili pak je u pitanju neka druga ija pozadina cijele “igre“, ostaje za vidjeti.

Ina e, sjednica je imala sedamnaest to aka dnevnog reda i o ekivalo se da e potrajati dugo u no , što se, me utim, nije dogo-

OP INSKO VIJE E BELICA

Vije nik Petri : Bogato selo, a siroma - Belica je bogato selo, ali siromašna op ina, a sve vlasti u državi nas zaobilaze. Izvorni prihodi dostatni su nam tek za pla anje 'hladnog pogona', za razvojne programe i investicije ne ostaje nam ništa, konstatirao je tijekom rasprave o prora unu za 2011. godinu na posljednjoj sjednici Op inskog vije a Belica SDP-ov vije nik, ujedno i nekadašnji na elnik op ine, Dragutin Petri . Napomenuo je kako je duboko razo aran državnom politikom proteklih dvadeset godina te da se jedinice lokalne samouprave pri izradama svojih temeljnih financijskih dokumenata moraju baviti proricanjem. - Za uspjeh bi trebali imati vidovnjaka ili strica u Zagrebu. Kada se sve zbroji, 'koalicijska' vlada u Belicu je uložila 555.000

kuna. Tako je gotovo nemogu e raditi neki 'pošteni' program. Primjerice, u sakralne objekte na našem podru ju u posljednjih deset godina nije uložena ni kuna, školu smo izgradili samodoprinosom, dok je recimo Kotoriba za nagradu dobila dvoranu i školu, a sada e i Dom kulture, istaknuo je Petri . Kada je rije o najve em projektu koji je pred op inom – izgradnji sportske dvorane, kazao je da su “svi krivi“ što realizacija projekta još nije po ela, iako je idejni projekt za sportsku dvoranu bio izra en još 2003. godine. Prora un Belice za 2011. godinu, kako smo pisali u prošlom broju, iznosit e 14,683.000 kuna, zahvaljuju i upravo toj investiciji koju žitelji ove op ine tako željno iš ekuju. Uz najve u investiciju,

izgradnju sportske dvorane, na prihodovnoj strani prora una o ekuje se daljnja kapitalizacija imovine, odnosno prodaja parcela u Poduzetni koj zoni Jug. Potencijalni kupac je tvrtka iz Domašinca, koja ve neko vrijeme iskazuje interes za izgradnju svoje poslovne zgrade, kao i pogona za reciklažu gra evinskog materijala, dok se u me uvremenu javio i investitor koji bi izgradio ve i pogon za pakiranje krumpira, sli an onome kakav se ve nalazi u zoni Jugozapad.

Kova ec nezadovoljan planovima za Gardinovec U sklopu rasprave vije nik HDZ-a Robert Kova ec primijetio je kako, izuzev 200.000 kuna za obno-

Zasjedanje Op inskog vije a u Belici proteklo je uglavnom uz žalopojke o premalom novcu koji stiže “iz Zagreba“

4. sije nja 2011.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PRIBISLAVEC

DONJI VIDOVEC

Ugovori o stipendiranju s ak pedeset studenata

Op ina organizirala druženje za djecu s posebnim potrebama i predstavnike udruga

Na elnica op ine Pribislavec Višnja Iva i u srijedu je s pedeset studenata s podru ja op ine potpisala ugovore o stipendiranju. Broj studenata svake je godine sve ve i, a ove e akademske godine dosta njih i završiti studij, što je podatak koji veseli, kaže na elnica.

Stipendije su dodijeljene svima koji su ispunili uvjete iz natje aja. Odluku o

tome, i to, neuobi ajeno za Pribislavec, jednoglasno je donijelo tamošnje, ina e nesložno, Op insko vije e na svojoj posljednjoj sjednici. Mjese ni iznos stipendije je 200 kuna za studij u akovcu, 300 u Varaždinu, 400 u Zagrebu, a 500 kuna za udaljenije hrvatske gradove. Iva i je stipendistima zaželjela puno uspjeha u obrazovanju. (vk)

Na elnik op ine Donji Vidovec Josip Grivec na kraju godine poziva djecu s posebnim potrebama te njihove najbliže na zajedni ko druženje.

Na ovogodišnjem druženju bili su i predstavnici svih udruga koje djeluju u Donjem Vidovcu. - Zapo eli smo druženje kada ste, draga dje ice, bili još mali, a danas ste odrasli ljudi, hvala

. godinu, zahvaljuju i do sad najve em oponentu vladaju e koalicije

ko Lovren i vu koaliciju menti prora una, planovi javnih potreba u kulturi i sportu i planovi investidilo, to ke dnevnog reda prolazile su gotovo bez diskusije.

Iz raznih ministarstava etiri milijuna kuna manje nego je planirano Najprije je ve inom od osam prema šest glasova usvojen rebalans prora una za 2010. godinu.

Od planiranih blizu 6 milijuna kuna, iz raznih ministarstava stigla su samo 2 milijuna kuna, tako da se gotovo ništa nije moglo graditi, napomenuo je na elnik Zlatko Horvat. Osim toga, nisu prodana ni gradilišta, no stvoreni su uvjeti za kandidiranje za IPARD program. Rebalansom je prora un za 2010. godinu smanjen s planiranih 13,6 milijuna kuna za 5,8 milijuna kuna, tako da je na kraju iznosio 7,872.000 kuna.

ture, Ministarstva gospodarstva i drugih subjekata, barem je tako planirano. Izvorni prihodi op ine iznose oko polovice planiranog prora una. Osim toga, o ekuje se prihod od 300.000 kuna od reambulacije, op ina je do sada uložila u izmjere zemljišta (reambulaciju) oko dva milijuna kuna, o ekuje se da dio troškova snose vlasnici zemljišta. Op ina e umjesto pet

stipendirati deset studenata s po 500 kuna mjese no.

Zna ajno su pove ani izdaci za pla e zaposlenih, te iznose 700.000, no to se dogodilo zbog toga što Zavod za zapošljavanje pla a etiri novozaposlena djelatnika koji rade u op ini po nekoliko mjeseci preko op inskog prora una, re eno je. Kad je rije o zna ajnijim investicijama op-

Optimisti an prora un za ovu godinu Novi prora un za 2011. godinu planiran je u iznosu od 12,420.000 kuna, o ekuje se da e sti i znatan dio sredstava iz više ministarstava, Ministarstva regionalnog razvoja, Ministarstva kul-

vam na dolasku, hvala vašim najbližim što se brinu o vama, hvala vam što se imamo priliku družiti, porazgovarati i pokazati vam koliko ste nam važni i dragi, rekao je tom prilikom na elnik Grivec. Zahvalio je i svim udrugama na sudjelovanju i velikom doprinosu u projektu “Puna zdela“. - Organizacija je bila odli na, dostojno smo pre-

ZAŠTO je Zlatko Lovren i , najžeš i i najtvr i oporbeni vije nik, glasovao za prora un?

Nisam želio nove izbore Odlu uju i osmi glas za prora un za 2011. godinu dao je vije nik Zlatko Lovren i , poznat kao najžeš i i najtvr i oporbeni vije nik, koji je na svakoj sjednici postavljao niz neugodnih pitanja na elniku i predsjedniku Op inskog vije a te tražio odgovore. Što se dogodilo da je glasovao za prora un?

On kaže: - Glasovao sam za usvajanje prora una za 2010. i novi prora un za 2011. godinu zato što smatram da nam u ovom trenutku na trebaju nove komplikacije s izborima, za što bi samo potrošili novac koji ionako nedostaje.

Smatram da sam na taj na in podržao interese op ine Donji Kraljevec i svih žitelja naše op ine. ine, planirano je urediti Dom kulture Donji Kraljevec, ulicu Gornji kraj u Donjem Kraljevcu, te jednu cestu u dogovoru sa ŽUC-om.

Na sjednici je još jedino usvojena to ka dnevnog reda o zaduživanju kod poslovne banke za su inanciranje infrastrukture. Naime, godina je izbora pa su mogu a i pozitivna iznena enja kod priliva sredstava te treba biti spreman za su inanciranje od strane op ine, odnosno imati pripremljene papire za kredit kako bi se dobivena sredstva oplemenila.

Nisu usvojeni planski dokumenti javnih potreba u kulturi i sportu uro Horvat (SDP) i Zlatko Lovren i (MDS) jedan kraj drugog u razli itim ulogama

zentirali Donji Vidovec, na emu vam zahvaljujem. To ponovno pokazuje da kada ima volje i želje, kada smo složni, tada i s malo sredstava možemo puno napraviti. Hvala, dragi prijatelji, i sretni vam blagdani, završio je svoj prigodan govor na elnik op ine. U vedroj atmosferi druženje se nastavilo do duboko u no . (af)

Nisu, me utim, usvojeni ostali dokumenti koji proizlaze

Zlatko Lovren i : - Smatram da nam u ovom trenutku ne trebaju izbori, stoga sam glasovao za prora un iz prora una, tako inancijski planovi javnih potreba u kulturi i sportu kako za 2010., tako i za 2011. godinu, planovi nabave, program gra enja objekata i program održavanja infrastrukture. No, taj je sam in usvajanja prora una dvojben, on je usvojen, ali ne i planski dokumenti, što e se razrješavati na narednoj sjednici.

Na kraju je na elnik Zlatko Horvat uputio vije nicima estitke uz blagdane te ih pozvao da nazdrave ašom vina. Kao kuriozitet spominjemo da je predsjednik Op inskog vije a Josip Mlinari nakon usvajanja prora una za 2011. godinu odustao od vo enja sjednice zbog visoke temperature od 39 stupnjeva. Do kraja je sjednicu Vije a vodio vije nik Ivan Markati. (J. Šimunko)

ašna op ina koju zaobilaze sve vlasti u državi vu Društvenog doma i 1,500.000 kuna za sanaciju deponija, u prora unu nema drugih stavaka koje se odnose na op insko naselje Gardinovec. Uz to, i u projekcijama prora una za 2012. i 2013. godinu predvi ena su neznatna sredstva za Gardinovec, ustvrdio je. Na elnik Taradi vije niku je, uz ostalo, odgovorio kako se u Gardinovcu planira i sustav odvodnje, no to “ide u kompletu“ s Domašincom pa nije vidljivo u prora unu. -Kada se prije nekoliko godina namjeravalo uložiti u obnovu fasade Društvenog doma u spomenutom mjestu, mještani su se usprotivili.

Dom e se obnoviti, i to bržim tempom nego što je to bilo u Belici, pa ne stoji tvrdnja da se u Gardinovec ne ulaže, naglasio je na elnik. Prora un je na kraju ve inom glasova, tek uz

Bivši na elnik op ine, danas vije nik, Dragutin Petri istaknuo je razo aranost državnom politikom svih hrvatskih vlada prema Belici Dragutina Petri a kao suzdržanog, prihva en.

(Velimir Kelkedi)

OP INSKO VIJE E Donji Vidovec

Sve odluke donijeli jednoglasno U današnje vrijeme redovito itamo o prepucavanjima, prozivanjima i dugotrajnim raspravama na sjednicama Op inskog vije a, no lanovi Op inskog vije a op ine Donji Vidovec mnogima mogu biti primjer kako se, bez obzira na strana ku pripadnost, može složno i dogovorno raditi za boljitak op ine. Sve to ke na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici donesene su jednoglasno. Na elnik op ine Josip Grivec istaknuo je slabije punjenje prora una, što nije i neka novost s obzirom na stanje u zemlji. U ovoj godini nastavljeno je s obnovom Doma kulture, op ini je od strane države dodijeljeno zemljište za zonu vrijednosti ve e od 2,5 milijuna kuna, te je uspješno proveden projekt su inanciran od strane EU “Puna zdela“, u kojem je Donji Vidovec sudjelovao s manifestacijom “Dani ispiranja zlata i jela od dravske ribe“. Prihva en je prora un za idu u godinu u kojem se prihodi i rashodi planiraju u visini 4,9 milijuna kuna.

Na elnik Josip Grivec rekao je da je to prora un želja i planova te je temeljen na osnovi ovogodišnjeg prora una. Najviše prihoda o ekuje se od poreza, u iznosu od 830 tisu a kuna, dok se 2,9 milijuna kuna o ekuje iz državnog i županijskog prora una.

Ambiciozni planovi Od planova Grivec je najavio ure enje Poduzetni ke zone, daljnju obnovu Doma kulture, izgradnju oborinske kanalizacije, po etak izgradnje nove školske zgrade i povijesno - pou ne pješa ko - biciklisti ke staze “Nikola Zrinski“, a najavljena je i mogu nost proširenja državne ceste D20 od Donjeg Vidovca do Donje Dubrave, uz što bi se izgradila i pješa ko - biciklisti ka staza. Op ina prema fondovima EU sudjeluje u kandidaturi tri projekta: izgradnji pro ista a, kanalizacijske mreže za Donji Vidovec i Donju Dubravu te folklorne baštine. Na sjednici je donesena odluka o formiranju reciklažnog dvorišta za prikupljanje i odlaganje gra evinskog otpada.

Bivša deponija še erne repe odabrana je za lokaciju dvorišta, a sve izi ke i pravne osobe odlaganje e, uz prethodnu najavu u Op ini, pla ati deset kuna po kubnom metru. Uz lijepe želje za blagdane, predsjednik Vije a Tomislav Horvat i na elnik Josip Grivec najavili su skori posjet Jasenovcu i Austriji, gdje e se upoznati s radom bioelektrane, za iju je izgradnju u Donjem Vidovcu zainteresirana jedna austrijska tvrtka. Sjednica je završila prigodnim blagdanskim estitkama i domjenkom primjerenom današnjoj situaciji. (af)

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

4. sije nja 2011.

PODTUREN

U zakup 180 hektara zemljišta Na svojoj posljednjoj sjednici u 2010. godini Op insko vije e Podturen donijelo je odluku kojom se izmjenjuje i dopunjuje detaljni plan ure enja izdvojenoga gra evinskog podru ja naselja Lon arevo, te je donesen detaljni plan ure enja podru ja “Mali vrti“ u Novakovcu.

Prihva ene su izmjene op inskog prora una za 2010. godinu, te je done-

sen plan razvojnih programa investicije i kapitalne donacije od 2011. do 2013. godine.

Najvažnija to ka dnevnog reda ostavljena je za kraj sjednice, no brzo je raspravljena i donesena je adekvatna odluka.

Vije e je, naime, donijelo odluku o izboru najpovoljnije ponude za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu

Republike Hrvatske na podru ju op ine Podturen.

Na raspisani natje aj javilo se trideset kandidata, od kojih je izabrano devet koji su u zakup dobili 180 hektara zemljišta.

Zemljište su dobila obiteljsko poljoprivreda gospodarstva na vrijeme od dvadeset godina. (sm)

OP INSKO VIJE E DONJA DUBRAVA

OP INSKO VIJE E Sveti Juraj na Bregu

Op inski prora un u visini od 3,8 milijuna kuna

Optimisti an pror za ovu 2011. god

lanovi Op inskog vije a op ine Donja Dubrava donijeli su prora un za 2011. godinu. Planirani prihodi i rashodi iznose 3,840.000 kuna. Na prihodovnoj strani nešto više od milijun kuna o ekuje se od poreza i prireza, a u op ini ra unaju i na pomo iz državnog i županijskog prora una u iznosu od 1,4 milijuna kuna.

Na rashodovnoj strani 960 tisu a kuna planirano je za ure enje Gospodarske zone, za daljnju obnovu Doma kulture planira se 150 tisu a kuna, za rad sportskih udruga predvi eno je 80 tisu a kuna, donacije za kulturu iznose 160 tisu a kuna, 300 tisu a odre eno je za turizam, 75 za stipendije i potporu školskom obrazovanju te 80 tisu a za socijalnu skrb.

Na elnik predstavio najvažnije op inske projekte Na elnika op ine Marijana Vargu upitali smo o važnijim projektima op ine u 2010. godini. - Uloga op ine u gospodarskom razvoju jest stvaranje prostornih uvjeta za rad poduzetnika, dakle, osiguravanje prostora na kojem e se odvijati poduzetni ka aktivnost. Takav prostor utvr en je u Zoni male privrede 3, gdje je detaljnim planom ure enja poduzetni ke zone predvi eno ukupno 16 parcela. Za potrebe nastavka ure ivanja zone od državnog tajnika Središnjega državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Joze Sara a dobiveno je rješenje o dodjeli državnog zemljišta, dok je pred potpisivanjem ugovor o zamjeni zemljišta s tvrtkom 'Agrome imurje'.

Dugoo ekivana pješa ko - biciklisti ka staza od Donje Dubrave prema Kotoribi jest pred završetkom. To je investicija u kojoj sudjeluju op ina Donja Dubrava, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, te Županijska uprava za ceste Me imurske županije. Predvi ena investicija od 577.275,27 kuna zbog dodatnih e okolnosti u rekonstrukciji krivine biti skuplja za oko 80.000 kuna, no tu razliku pokriva Županijska uprava za ceste. Obustavljeni radovi zbog vremenskih prilika nastavit e se im vrijeme dopusti.

Dva projekta EU veliko iskustvo za budu nost - Op ina je sudjelovala u dva projekta EU. Radi se o projektu naziva 'Zelena ideja i tradicija za budu nost', akronim 'Zeleni dje ji vrti '. Provedbu projekta pratilo je osoblje Zajedni koga tehni kog tajništva u Budimpešti, projektni kontrolori Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, a projektu je dana najve a ocjena.

Ovakvim samostalno provedenim projektom ste eno je veliko iskustvo za budu e projekte koje e op ina provoditi.

Ovim putem veliku zahvalu za požrtvov-

Na elnik Varga predstavio je najvažnije prioritete u op inskom prora unu u ovoj godini, me u kojima se isti e ure enje Zone male privrede 3 sa 16 parcela

Izmjene i dopune programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem Op insko vije e prihvatilo je izmjene i dopune programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na podru ju op ine, koje se prostire na ukupno 363 hektara. Prema novom programu, nešto više od 80 hektara ide u zakup na 20 godina, 101 hektar dat e se u dugotrajan zakup na 50 godina, 88 hektara ide u prodaju, za povrat je predvi eno 83 hektara, dok e za potrebe op ine ostati nešto više od 10 hektara poljoprivrednog zemljišta. Ovakav prijedlog šalje se na suglasnost nadležnom Ministarstvu, a nakon dobivanja suglasnosti krenut e se u raspisivanje natje aja. (af) nost u radu na projektu upu ujem tajniku Ivanu Šte i u i ravnateljici vrti a Dubravki Horvat. Drugi je, tako er vrlo uspjeli projekt, 'Dani dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje', na kojem se u dvodnevnim izlaganjima prikazala ekološka proizvodnja dobravskog ljuka. Iza 'Dana dobravskog ljuka' trajno e ostati knjižica 'Ekološki uzgoj ljuka', koja je podijeljena svim posjetiteljima besplatno. Na knjizi su najviše radili Josip Sabol i Željko Kova , rekao je na elnik Marijan Varga.

(A. Fuš)

Op inski prora un za 2011. godinu donijelo je Op insko vije e Sveti Juraj na Bregu. U nadolaze oj godini prora un se planira ostvariti u iznosu od 11,102.400 kuna, što je znatno više od prošlogodišnjeg prora una. Najve i prihodi o ekuju se od raznih poreza, te županijskih i državnih potpora, a utrošit e se prvenstveno na izgradnju i komunalno ure enje.

Predvi a se gradnja i ure enje sportske školske dvorane, pješa ko biciklisti ke staze, autobusnih stajališta i nadstrešnica, poduzetni ke zone te adaptacija domova kulture i postavljanje javne rasvjete. Ukupna vrijednost radova planirana je na iznos do 6,275.000 kuna.

Oko 240 tisu a kuna utrošit e se na ure enje poljskih putova, dok e za dje ja igrališta biti utrošeno 150 tisu a kuna. Osamdeset tisu a kuna iz prora una izdvojit e se za dje je vrti e i jaslice.

Za kulturu e se osigurati 132 tisu e kuna, za sport 155 tisu a kuna, a za socijalne probleme novac e se ispla ivati prema kriterijima.

Proširenje vrti a u Brezju Vije nica Dragica Vugrinec ima primjedbe na adaptaciju, odnosno

Nagrajsalovi s nacrtom vrti a u Brezju

proširenje Dje jeg vrti a u Brezju.

Naime, u tom vrti u smješteno je 57 djece, a na ekanju je njih još 30-ak.

Op ina, odnosno na elnik An elko Nagrajsalovi taj problem nastoji riješiti proširenjem vrti kih prostorija koje se nalaze u Društvenom domu Brezje.

Vugrinec pak smatra da se djeca trebaju smjestiti u Dje ji vrti u Lopatincu, koji može primiti 20-ak djece, dok bi ostalu trebalo porazmjestiti u vrti e u susjednim naseljima i akovcu.

- Roditelji žele svoju djecu smjestiti u vrti u Brezju, iju adaptaciju želi su inancirati ustanova Dje ji vrti 'Žibeki' iz akovca, koja drži vrti u Brezju. Mi nikome ne možemo narediti da djecu odvozi i smješta u vrti koji mi odredimo, a k tome u Brezju stalno raste broj djece, pa je proširenje opravdano, smatra Nagrajsalovi , dodaju i da je za adaptaciju vrti a izra en idejni projekt, te se eka troškovnik koji e odrediti ritam postupanja i radova na vrti u u Brezju.

(S. Mesari )

ŠTRIGOVA

SVETI MARTIN NA MURI

Mrtva nica pred završetkom

Bilo je teško, ali dobro

Kraju se bliži izgradnja mrtva nice na groblju u Štrigovi. Preostali su još radovi na opremanju prostorija te vanjskom ure enju zidova i okoliša. Kona na cijena još nije poznata, a bit e kad se obra una vrijednost svih ulaganja i radova.

Op ina je do sada platila prvu situaciju i dio druge, a u prora unu za 2011. za ovu namjenu osigurat e 300 tisu a kuna. Vlasnici grobnih mjesta solidno upla uju svoje obveze, koje za samce iznose 350 kuna, za dvo lane obitelji 500 kuna te za tro lane i više lane obitelji 700 kuna, i upravo od tog novca bit e pla en najve i dio planirane vrijednosti od blizu milijun kuna. (sm)

- Nema više, završili smo ovogodišnje aktivnosti i možemo se odmoriti i onda krenuti u nove poslove, projekte i doga anja. Godina

je bila izuzetno teška, no ni u jednom segmentu nitko nije zakinut za svoja prava, sve najbitnije je ostvareno i funkcionirali smo jako dobro, s ob-

4. sije nja 2011.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SVETI MARTIN NA MURI

OP INA SELNICA

Plan ulaganja u komunalnu infrastrukturu 1,1 milijun kuna Za izgradnju objekata i ure aja komunalne infrastrukture u 2011. godini Op ina Sveti Martin na Muri kani investirati 1,160.000 kuna, a najve i dio novca pribavit e se iz EU fondova, ministarstava gospodarstva, turizma, regionalnog razvoja te Fonda za zaštitu okoliša i energetske u inkovitosti. Dio

ra un dinu Na elnik u sukobu interesa?

Državno povjerenstvo za odlu ivanje o sukobu interesa traži od op inskog na elnika An elka Nagrajsalovi a o itovanje u postupku utvr ivanja sukoba interesa kao op inskog na elnika i vlasnika udjela u trgova kim društvima.

Povjerenstvo je utvrdilo kako je Nagrajsalovi u obrascu imovinske kartice naveo da je vlasnik 16,6 posto udjela u tvrtki “MIPS“ i 35 posto udjela u tvrtki “Gradnet“, te da je to sukob interesa u obnašanju javnih dužnosti.

Povjerenstvo od na elnika Nagrajsalovi a traži da u roku od 15 dana svoja upravlja ka prava prenese na povjerenika, odnosno odvjetni ki ured.

Nagrajsalovi je za u en postupkom Povjerenstva za sukob interesa, jer je kod stupanja na dužnost op inskog na elnika u imovinskoj kartici naveo kako tvrtke u kojima ima udjela ne e sklapati nikakve poslove s op inom dok je on njezin na elnik.

Isto tako je razo aran i ljut što mu je za uskla ivanje, odnosno prijenos na odvjetni ki ured ostavljeno samo 15 dana, u vrijeme kad su državni blagdani. (sm)

zirom na klimu i stanje u društvu.

Re eno je to na završnoj i sve anoj sjednici Op inskog vije a Sveti Martin na Muri, na kojoj su bili svi sudionici društvenog, sportskog i politi kog života op ine. Sjednicu su sazvali Martin Srša, predsjednik Op inskog vije a, i Franjo Makovec, op inski na elnik (sm, IŽ)

Pla a za na elnika oko 7.500 kuna Na temelju izmjene odluke o pla i, na elnik op ine Selnica An elko Kova i donio je odluku o pla i i drugim materijalnim pravima na elnika i zamjenika na elnika, kojom op inski na elnik koji svoju dužnost obavlja bez zasnivanja radnog odnosa ostvaruje pravo na mjese nu naknadu u visini od 20 posto umnoška koe icijenta

e se prona i u op inskom prora una, u Županijskoj upravi za ceste te u naplati komunalnog doprinosa.

Najve i dio ukupnog iznosa uložit e se u modernizaciju Gospodarske zone, modernizaciju nerazvrstane ceste Gradiš ak - Gornji Koncov ak - Bukovec, te u izgradnju Mlinarske drvene ku e. (sm)

za obra un pla e na elnika koji dužnost obavlja profesionalno. U pitanju je iznos od oko 7.500 kuna neto.

Istom odlukom propisuje se mjese na naknada za zamjenika op inskog na elnika, koja iznosi 20 posto umnoška koe icijenta pla e profesionalnog zamjenika na elnika. (sm)

NASELJA OP INE Gornji Mihaljevec prepuna raznog otpada

Posvuda životinjske kože i ostalo sme e Žitelji s podru ja op ine Gornji Mihaljevec previše ne brinu za okoliš i prirodu, ako je suditi po izvješ u komunalnog redara Vida Mar eca.

Obavljaju i svoj posao, Mar ec je na Ba ovom Bregu kod Martinuševca naišao na odba ene unutarnje organe i kožu od srne.

Na identi nu sliku naišao je i u šumi blizu potoka kod Tupkovca, dok je u Vukanovcu naišao na odba enu kožu i uginulo mladun e.

Komunalni redar pronašao “sve i svašta“ Na više mjesta komunalni redar pronašao je odba ene PVC vre e s raznim ku nim otpadom, uginule doma e životinje, gra evinski otpad, zatim uginulog srnda a, patke koje susjedu prave štetu i još mnogo ega. Sumnjive mu osobe za po injenje komunalnih prekršaja pozvao je na red (odgovornost), a ve inu strvina, sme a i otpada dao je ukloniti i zbrinuti.

O svemu je izvijestio Op insko vije e, te uputio apele mještanima da uvaju i zaštite okoliš i prirodu.

Vije nici su svjesni da su po initelji me u njihovim sumještanima, ali smatraju kako otpad na njihovo podru je dovoze ljudi iz drugih krajeva. Osu uju postupke jednih i drugih i traže rigoroznije mjere prema njima, jer je podru je op ine Gornji Mihaljevec u velikom dijelu namijenjeno za ekološku proizvodnju hrane, te za razvoj turizma.

(S. Mesari )

OP INA Selnica

Rekonstrukcija niskonaponske elektri ne mreže Odmah iza Nove godine, ako vremenske prilike to budu dozvoljavale, Op ina Selnica zajedno s HEP-om kre e, odnosno nastavlja rekonstrukciju niskonaponske elektri ne mreže u sjeverozapadnom dijelu op ine, u predjelima Balog, Prapor an, Donji Koncov ak prema Kapelš aku.

Ukupno e resorno Ministarstvo regionalnog razvoja uložiti izme u šest i sedam milijuna kuna, a op ina e bez inancijskog sudjelovanja zaokružiti itavo podru je novom elektri nom mrežom. Oko 280 tisu a kuna op ina e uložiti u vodovod za naselje Donji Koncov ak. (sm)

Samo je nezavisni vije nik Krešimir Trojko glasovao protiv prora una za 2011. godinu

USPJEŠAN “POPRAVAK” prora una op ine Šenkovec

“Kristalni” prora un od jedanaest milijuna kuna Nakon što je na prošloj sjednici Op inskog vije a Šenkovec odlu eno da e se izglasavanje prora una odgoditi, na prošli tjedan održanoj sjednici prora un op ine za 2011. godinu uspješno je izglasovan. Podršku prora unu teškom 11,045.000 kn iskazalo je deset vije nika, dok je jedini protiv bio nezavisni vije nik Krešimir Trojko.

Prije posljednje sjednice, što je bio uvjet odgode izglasavanja, sastali su se na elnik Vladimir Novak, zamjenik Saša Horvat i Povjerenstvo za prora un i inancije, usuglasili se oko pojedinih spornih to aka te takav kompromisni prora un prezentirali šenkove kim vije nicima. Iako je bilo pojedinih prigovora, primjerice, onog HDZ-ova vije nika Mladena Mohari a da prora un stoji na kristalnim nogama i da e se trebati ozbiljno potruditi da se realizira predvi eno, bilo je i pohvala, pa je Antun Juras istaknuo zadovoljstvo izglasovanim prora unom, jer je on ujedno i razvojan i socijalan. Deset vije nika podržalo je prora un - svi osim jednog. - Moglo se uštedjeti na barem još desetak drugih stavki. Za mene je ovakav prora un neprihvatljiv, u dva tjedna nije napravljen nikakav kvalitetan pomak na bolje, ustvrdio je nezavisni Trojko prije nego što je glasovao protiv predloženog prora una.

U 2011. sanacija klizišta U prora unu op ine Šenkovec za 2011. godinu jedan od važnijih

predvi enih projekata svakako je sanacija ulica Josipa Bedekovi a i Vlahe Bukovca, koja e se najvjerojatnije odraditi u tri faze, a ve u sije nju vjerojatno e biti raspisan natje aj za projektiranje kako bi se najprije riješio goru i problem klizišta. Osim toga, dovršit e se projekt opremanja igrališta Dje jeg vrti a “Vrap i ”, a ujedno e se izgraditi i parkiralište koje se sada za kišnog vremena pretvara u blatnu kaljužu. Time bi se riješilo i parkiralište kod op inske zgrade.

U investicije za 2011. godinu uvrštena je pješa ko - biciklisti ka staza, ure enje ulice Augusta Šenoe, dogradnja prostorije za mladež i garaže DVD-a Knezovec te završetak radova na Knjižnici i itaonici Šenkovec.

HDZ-ov Mohari pri kraju rasprave rekao je da želi samo da se poštuje ono što je u prora unu do-

neseno. - Prora un je, ruku na srce, jako socijalan, iako sam svjestan da udruge i umirovljenici možda ne dobivaju dovoljno. Ipak, gotovo dva milijuna kuna odnosi nam socijala i jako malo nam ostaje za razvojni dio, istaknuo je Mohari . Na elnik Novak nadovezao se tvrdnjom da je svjestan da je prora un viši od potencijalne realizacije. Dodao je da je ponosan na socijalnu komponentu prora una koja, pogotovo u današnje vrijeme, mora biti, dok, s druge strane, u op inskom prora unu bez obzira na to ipak ostaju sredstva i za razvoj.

Prije donošenja prora una za 2011. godinu, izglasovan je i posljednji rebalans prora una za 2010., pa je on s 8,290.000 kn smanjen na 5,250.500 kn, a sjednica je po drugi put za redom održana u Kulturnom domu Knezovec.

(Bojana Špani ek)

Isklju ite mobitele!

Tijek posljednje ovogodišnje sjednice Op inskog vije a Šenkovec u nekoliko je navrata omela zvonjava mobitela. To i ne bi bio problem da se ona ugasila, ali preuzimanje poziva tijekom same sjednice, bilo da se iz prostorije izašlo ili ak direktno pred ostatkom Vije a, ne samo da nije prihvatljivo, nego je u krajnju ruku nepristojno. Razumijemo da postoje hitne i neodgodive obveze,

ali postoje i druga iji na ini da se one riješe, bez da se prema ostatku Vije a pokazuje ovakvo nepoštovanje i nepoznavanje osnovnog bontona. Na elnik Novak ak je u jednom trenutku, više u šali, rekao da e se i u poslovnik uvesti da za vrijeme sjednica mobiteli moraju biti isklju eni. Ideja, na elni e, i ne mora ostati samo na šali. (bš)

14

Izbor događaja 2010. godine

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

4. sije nja 2011.

NOVI ravnatelj Županijske uprave za ceste

NA PROSTORU VOJARNE ni e Centar znanja

Davor Soka izabran pa odustao

Otvoren Tehnološko inovacijski centar

Davor Soka , dipl. ing. sigurnosti, iz Preloga, izabran je temeljem raspisanoga javnog natje aja za novog ravnatelja Županijske uprave za ceste Me imurske županije i trebao je zamijeniti Zorana Šari a na toj dužnosti.

Još se tinta s odluke o njegovu imenovanju nije ni ohladila, a novi ravnatelj Županijske uprave za ceste napustio je funkciju jer su mu predloženi lošiji uvjeti nego njegovu prethodniku, ali i lošiji nego što su ponu eni ravnateljima

drugih županijskih ustanova.

Na kraju je Zoran Šari ostao v. d. ravnatelj ŽUC-a.

(BMO)

IZBOR novog ravnatelja Doma zdravlja

Veterinar ipak nije došao lije nicima za šefa

Nakon što je dr. Nevenka Kr mar dala ostavku ili, kako tvrde u HDZ-u, otjerana iz Doma zdravlja, raspisan je natje aj za novog ravnatelja Doma zdravlja. Na natje aj

je u prvi mah pristigla samo jedna molba, i to dr. vet. med.

Marija Mohari a, na elnika op ine Gori ana, zaposlenog u državnom inspektoratu, a iz redova SDP-a. Formalno pravno lije nik za životinje ima uvjete da postane ravnateljem Doma zdravlja. To mu omogu ava zakon, ali je ipak prevladao razum te Upravno vije e Doma zdravlja nije izabralo Marija Mohari a za ravnatelja, koji je na prvom natje aju bio jedini kandidat za ravnatelja. Na drugom natje aju za ravnatelja je izabran dr. med. Branko Vr i , anesteziolog (na slici).

(BMO)

HITNA MEDICINA po novom postaje posebni Zavod

Privremena ravnateljica mr. sc.

Mirela Štrle Skupština Me imurske županije na zasjedanju 28. listopada donijela je odluku o osnivanju Zavoda za hitnu medicinu Me imurske županije, odnosno time e se izdvojiti iz sadašnje djelatnosti Doma zdravlja. Sjedište i dalje ostaje na istoj adresi u bolni kom krugu u akovcu, Ivana Gorana Kova i 1e. Osnivanje Zavoda za hitnu medicinu propisano je novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, koji je stupio na snagu 1. sije nja 2009. godine, uz obvezu županije da u roku od tri godine od dana stupanja na snagu Zakona osnuje Zavod za hitnu medicinu kao novu ustanovu.

Nakon ove odluke Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi donosi ocjenu sukladnosti sa Zakonom i izdaje rješenje za po etak rada. A do tada

djelatnost hitne medicine obavljat e kao i do sada, kao Dom zdravlja akovec.

Budu i Zavod za hitnu medicinu dobio je i privremenu ravnateljicu, mr. sc.

Mirelu Štrle, koja osamnaest godina radi na Hitnoj u akovcu. (BMO)

Na prostoru bivše akove ke vojarne otvorena je prva od dviju zgrada poslovnog inkubatora Tehnološko - inovacijskog centra Me imurje, uz inancijsku potporu Svjetske banke. Ukupna vrijednost projekta je 23,5 milijuna kuna, od ega BICRO osigurava 12,033.411 kn, a ostatak e su inancirati Me imurska županija iz vlastitih i drugih izvora inanciranja.

Zna aj pokretanja ovog projekta bit e vidljiv tek nakon nekoliko godina, a poslovni inkubatori, kao i cjelokupni rad Tehnološko - inovacijskog centra, bit e središte novoga gospodarskog razvoja Me imurja. Tu bi trebale raditi pokreta ke snage koje bi preokrenule najve i nedostatak me imurskog gospodarstva manjak kvalitetnih radnih mjesta i odljev mozgova.

(BMO)

ME IMURSKO VELEU ILIŠTE proslavilo prvu godišnjicu osnivanja

Na dva studija preko 250 studenata Me imursko veleu ilište ubrzo nakon osnivanja preselilo je u prekrasnu preure enu zgradu na prostoru bivše vojarne, s ve im brojem predavaonica, kabineta i laboratorija, ime su stvoreni uvjeti za još bolji rad i kvalitetniju izobrazbu naših studenata. Uz stru ni studij Ra unarstva, koji je uveden na po etku rada Me imurskog veleu ilišta, drugi samostalni studij je Menadžment turizma i sporta, na kojem je tijekom prošle godine studiralo 250 studenata. U tijeku je izrada tre eg studija vezanog uz održivi razvoj.

(BMO)

INSTALIRANJE nove vladaju e administracije

Do nekih pro elnika tek iz tre eg pokušaja Što se ti e nove vlasti, cijela godina bila je obilježena izborom novih pro elnika i ravnatelja ustanova. Najviše problema oko ekipiranja bilo je u Upravnom odjelu za obrazovanje, kulturu i sport, gdje je najprije imenovan Darko Belovi , za kojega se utvrdilo da se protiv njega vodio kazneni postupak u kojem mu se sudilo za kazneno djelo protiv slobode i prava ovjeka i gra anina, i kojom je na Op inskom sudu u akovcu osu en na uvjetnu kaznu od tri mjeseca zatvora. Zbog pritiska javnosti on je odustao od pro elni kog mjesta te je na ponovljenom natje aju za pro elnicu izabrana Sonja Toši Grla .

Od prve su izabrani sljede i novi pro elnici: David Vugrinec, pro elnik Upravnog odjela za poslove župana, Doris Srnec, pro elnica Upravnog odjela za poslove Skupštine i op e poslove, Vesna Haluga, pro elnica Upravnog odjela za gospodar-

stvo, promet i europske integracije, Lidija Bijeli , pro elnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i nacionalne manjine, Stjepan Baranaši , pro elnik Upravnog odjela za prostorno ure enje i gradnju, Danica Pošta, pro elnica Uprav-

nog odjela za poljoprivredu i turizam, Sandra Golubi , pro elnica Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo, i Matija Novak, pro elnik Upravnog odjela za prora un i javnu nabavu.

(BMO)

4. sije nja 2011.

Izbor događaja 2010. godine 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZAVRŠILA VIŠEGODIŠNJA AGONIJA MT -a d.d.

DVOJE ME IMURSKIH PODUZETNIKA me u najboljima u Hrvatskoj

uro Horvat i Bernarda Cecelja dobitnici nagrade “Croma”

Ste aj je bio neizbježan Trgova ki sud u Varaždinu u srijedu 28. travnja donio je rješenje kojim je otvoren ste ajni postupak nad Me imurskom trikotažom akovec d.d. Za ste-

ajnu upraviteljicu imenovana je Lidia Belamari , odvjetnica iz Varaždina. Time je okon ana višegodišnja agonija ove tvrtke i radnika. Ste aj MT -a d.d. ve je

i ranije bio pokretan, ali se u zadnji trenutak zahtjev odbijao, u nadi da se još nešto može u initi za ovu tvrtku. Porezi i doprinosi pak se nisu namirivali godina-

Posla nema, gra evinskim tržištem zavladala panika U prvih devet mjeseci ukupni prihodi gra evinara manji su za 28 posto, dok je pad cjelokupnoga me imurskog gospodarstva istodobno iznosio 7,2 posto. Me imursko graditeljstvo zabilježilo je za prvih devet mjeseci negativan rezultat u visini od 4,8 milijuna kuna, dok je prošle godine za prvih devet mjeseci rezultat me imurskog graditeljstva bio pozitivan, i to ak 60 milijuna kuna.

Zbog nedostataka poslova mnogi e propasti i otpasti, u 2009. godini nezaposlenih iz gra evinske djelatnosti bilo je 1.072, a 2010. godine 1.241.

Team i Me imurje graditeljstvo izlaz iz krize krajem godine tražili su na tržištu Kosova i Libije. (BMO)

INVESTICIJE u kriznoj godini

Perutnina u krizi investirala u novu proizvodnu liniju ateks i partneri dobili posao izrade policijskih odora Tomislav Karamarko u ime Ministarstva unutarnjih poslova i Damir Vitez, direktor ateksa, u ime Zajednice ponuditelja i još nekoliko hrvatskih tekstilnih tvrtki 25. svibnja potpisali su ugovor za izradu i isporuku ljetne policijske odore za sve rodove hrvatske policije. Zajednicu ponuditelja ine nositelj, tvrtka ateks d.d. iz akovca, te Varteks trgovina d.o.o. iz Varaždina, Odje a d.o.o. iz Zagreba, Hemco d.o.o. iz akova, Šešir d.o.o. iz Zagreba, Konfeks d.o.o. iz Zagreba, Galeb d.d. iz Omiša, Krojostil d.o.o. iz Jakovlja,

T7 VIS d.o.o. iz Varaždina i Kroko International d.o.o. iz Zagreba.

Sveukupna vrijednost ugovora iznosila je oko 55,000.000 kuna i bila je zna ajna potpora tekstilcima u kriznoj godini.

Hrvatski fond za privatizaciju radnicima ateksa po povlaštenim je cijenama odlukom Vlade prodao državni udjel u toj tvrtki, ime su oni uz prethodni udio postali ve inski vlasnici tvrtke te u potpunosti preuzeli odgovornost za njezino poslovanje kako u Upravi, tako i u Nadzornom odboru. (BMO)

Perutnina Ptuj - Pipo akovec je prvi proizvo a pile eg mesa u široj regiji koji je uveo novu tehnološku liniju za proizvodnu pile eg mesa u kontroliranoj atmosferi, vrijednu 700.000 eura. Nova linija donijela je niz prednosti za potroša e, mogu nosti kupovanja svježega mariniranog i za injenoga pile eg mesa s

murski poduzetnici ponovno su dokazali da su me u najboljima u državi. U obrazloženju Crome stoji da su dobitnici nagrada elnici tvrtki koje ulaze me u vode e unutar svojih grupacija, a po pokazateljima konkurentne sposobnosti i ekonomskog rasta mogu se ubrojiti me u petsto najuspješnijih doma ih poduzetnika.

ma. U MT -u je do ste aja radilo 146 radnika, a nepodmirene obveze vjerovnika procjenjivane su na 80 milijuna kuna.

(BMO)

TEŠKA VREMENA za me imurske gra evinare

VRIJEDAN POSAO za me imursku tekstilnu tvrtku

uro Horvat, osniva , vlasnik i generalni direktor Tehnixa iz Donjeg Kraljevca, i Bernarda Cecelja, osniva ica i vlasnica tvrtke “Bernarda” iz Puš ina, ponovno su se našli u izboru najboljih poduzetnika u Hrvatskoj. Na sve anosti dodjele godišnjih nagrada Hrvatskog udruženja menadžera “Croma”, koje je održano u Zagrebu, me i-

produženim rokom trajanja do osam dana.

Perutnina Ptuj - Pipo akovec je i godinu dana ranije investirala 6,4 milijuna eura, a ova investicija nastavak je politike investiranja. U 2010. godini, osim u proizvodne kapacitete, posebno su usredoto eni na investicije u distribucijskim i skladišnim kapacitetima. (BMO)

ŠTRAJK ŽELJEZNI ARA

Prosvjedovali i zaposleni u HŽ-u u Me imurju Sindikat željezni ara Hrvatske, Sindikat tehni kog pregleda vagona i vlakova HŽa, Sindikat prometnika vlakova Hrvatske i Sindikat strojovo a Hrvatske prosvjedovao je u ponedjeljak 15. ožujka od 10.55 do 11.10 sati zaustavljanjem svih vlakova na prugama Hrvatskih željeznica, kojim su upozorili na neodrživo stanje na našim

željeznicama, neulaganje u infrastrukturu i katastrofalan vozni red, koji za posljedicu ima smanjenje broja putnika.

Zbog prosvjeda na našim prugama kasnila je pet minuta otprema putni kog vlaka na kolodvoru akovec iz pravca Varaždina za Mursko Središ e.

(BMO)

HRVATSKE ŽELJEZNICE veliki jubilej proslavile u Me imurju, a onda ukinule još jedan željezni ki pravac

Umjesto modernizacije, brisanje sa željezni kih karti

Tijekom cijele godine diljem Me imurja održane su brojne manifestacije, ali na kraju godine uslijedio je šok Tijekom cijele protekle godine Hrvatske željeznice upravo su u Me imurju slavile svoj 150. ro endan (Kotoriba i akovec), koliko je prošlo od puštanja u promet prve pruge u Hrvatskoj – one koja je vozila pravcem Nagykanizsa – Kotoriba – Pragersko. Nakon manifestacija, koje su se kroz cijelu godinu odvijale diljem Me imurja, upravo je u akovcu velikom sve anoš u proslavljen središnji Dan Hrvatskih željeznica. No, na kraju godine – hladan tuš – ukidaju se linije koje povezuju Me imurje s Ma arskom i Slovenijom. Pravac prema Ma arskoj ipak je spašen, ali prema Sloveniji je ukinut, ime je samo nastavljen niz koji je zapo eo još

2008. godine, kada je me unarodni promet preba en na Koprivnicu. Tako su Me imurci koji se, kako u samom HŽ-u isti u, uz susjede Zagorce najviše vole voziti vlakom, umjesto toliko željene modernizacije i vra anja ukinutih pravaca od HŽ-a kao novogodišnji poklon dobili još jednu pljusku i gotovo potpunu prometnu izolaciju. Ipak, u nadi da još nije sve izgubljeno, i me imurski župan Ivica Perho , po uzoru na svoje slovenske kolege, predsjedniku Uprave Hrvatskih željeznica uputio je dopis u kojem apelira da se još jednom razmotri odluka o ukidanju željezni ke putni ke veze prema Sloveniji iz pravca akovca. (bš)

16

Izbor događaja 2010. godine

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

4. sije nja 2011.

HIDROELEKTRANE akovec i Donja Dubrava

Srušile u 2009. godini povijesne rekorde u proizvodnji struje Tri dravske hidroelektrane, HE “Varaždin”, HE “ akovec” i HE “Dubrava”, protekle su 2009. godine proizvele najviše elektri ne energije u svojoj povijesti. Sve su tri hidrocentrale, koje ina e imaju ekološki standard ISO 14.001 te certi ikat zelene energije, ukupno proizvele 1427 GWh (gigavatsati) elektri ne energije, što je u odnosu na plan iz hidroenergetske bilance pove anje od 27 posto. Prosje na višegodišnja razina proizvodnje na trima hidrocentralama iznosi 1150 GWh. HE “Varaždin” ostvarila je protekle godine novi rekord,

proizvela je 551 GWh, HE “ akovec” rekordnih 440 GWh i HE “Dubrava” rekordnih 437 GWh. Elektrane Proizvodnog podru ja HE “Sjever” sudjeluju u ukupnoj proizvodnji elektri ne energije u Hrvatskoj s oko 11,5 posto, što zna i da je gotovo svaki deseti kilovatsat proizveden na rijeci Dravi.

Rekordna proizvodnja elektri ne energije rezultat je veoma povoljnih hidroloških prilika, cijele godine vode Drave bile su iznad uobi ajenih prosjeka.

NOVOIZABRANI PREDSJEDNIK Ivo Josipovi i prije inauguracije posjetio Me imurje

Razgovarao s gospodarstvenicima I prije službene inauguracije novoizabrani predsjednik Ivo Josipovi obilazi županije, tako je u srijedu 10. velja e došao u posjet Me imurskoj županiji. Nakon sastanka s elnicima Županije, Grada akovca i saborskim zastupnicima, duže od sat vremena razgovarao je s

me imurskim gospodarstvenicima. Tom prilikom kazao je da država mora pla ati, ali i prebijati dugove s gospodarstvenicima. U njegov širi tim savjetnika za gospodarstvo ušao je uro Horvat, vlasnik Tehnixa iz Donjeg Kraljevca.

(BMO)

ZBOG NELIKVIDNOSTI zadužila se Me imurska županija

Osam milijuna kuna zbog podmirenja dospjelih obveza Me imurska je županija 31. prosinca 2009. godine s Me imurskom bankom sklopila ugovor o prekora enju po poslovnom ra unu po principu teku eg ra una. S obzirom na to da je krajnji rok korištenja prekora enja 31. prosinca ove godine, Skupština Me imurske županije prihvatila je sklapanje novog ugovora, uz neke izmjene. Dosadašnji ugovor o prekora enju omo-

gu avao je ulaz u minus do pet milijuna kuna.

Skupština Me imurske županije prihvatila je na jesen odluku o kratkoro nom kreditnom zaduženju Me imurske županije od 8 milijuna kuna, zbog nelikvidnosti i podmirenja dospjelih obveza, ali i smanjenja iznosa prekora enja po poslovnom ra unu, koji e ubudu e iznositi 2 milijuna kuna.

(BMO)

Poskupio plin za ku anstva Po etak godine otpo eo je pove anjem cijene plina za 15 posto odlukom Vlade.

U Me imurju je plin za ku anstva poskupio za oko 40 lipa po kubiku, a obra un potrošnje radio se po novom na kraju mjeseca, a prema kalorijskoj vrijednost plina i plivaju oj cijeni, ovisno o tome je li tzv. kalorijska vrijednost potrošenog plina u prethodnom

mjesecu bila ve a ili manja.

Tijekom godine poskupila je i voda, benzin i struja.

Pri kraju godine otvorena je i zgrada Me imurje plina uz nazo nost premijerke Kosor, a direktor Ivkovi tvrdi da je ista u potpunosti izgra ena iz vlastitih resursa, bez optere ivanja gra ana u cijeni plina.

(BMO)

EKOLOZI protiv nove “betonizacije“ me imurskih rijeka

Ma arska zapo ela izvoditi radove na uš u Mure Nakon dogovora hrvatske i ma arske Vlade, Ma arska je zapo ela radove na Muri kako bi zaštitila svoj dio obale i prugu na uš u Mure u Dravu. Nasuto je kamenje u dužini od oko dvjesto metara i zapo ela je izgradnja pera koja e skrenuti glavni tok Mure od ma arske obale na našu stranu. Sredstva za taj ma arski zahvat u visini od oko dva milijuna eura, odnosno oko sedamnaest milijuna kuna osigurala je Europska unija. Hrvatske ekološke udruge, za razliku od Hrvatskih vo-

Zbog radova na uš u Mure u Dravu Hrvatska prijavljena Europskoj komisiji Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF), Euronatur i ekološke udruge mahom iz sjeverne Hrvatske prijavile su Republiku Hrvatsku Europskoj komisiji povodom brutalnih regulacija uš a Mure u Dravu. Rije je o nastavku spora oko regulacije uš a Mure u Dravu, koji traje ve nekoliko godina.

Radovi su u suprotnosti s europskim pa samim time i našim zakonodavstvom - Okvirnom direktivom o vodama, smatraju

Me imurje dobiva prvu sun anu elektranu U prolje e ove godine doma a tvrtka “Solektra” d.o.o. iz Nedeliš a namjerava u Križopotju u op ini Gornji Mihaljevec izgraditi prvu sun anu elektranu u Me imurju, snage 30 kilovata. Proizvedena elektri na energija predavat e se distribucijskom elektroenergetskom sustavu HEP-ODS-a, a za što e primati naknadu prema važe em tarifnom sustavu za proizvodnju elektri ne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, koji je donijela Vlada Republike Hrvatske još u srpnju 2007. godine.

Elektrana je osmišljena i projektirana na na in da je ine etiri solarna stabla, svako površine 60 kvadratnih metara. Stabla, odnosno nosive kon-

strukcije s dvoosnim pra enjem Sunca omogu uju i do 40 posto ve u proizvodnju elektri ne energije u odnosu na iksnu instalaciju iste snage.

Solarnu centralu od nekoliko kilovata izgradila je prije nekoliko godina i obitelj Vinceti iz akovca, no još eka da Elektra plati prve kilovate, a jedna solarna centrala snage trideset kilovata gradi se u akovcu na prostoru nekadašnjeg Meplasta.

Istovremeno jedna od vode ih austrijskih tvrtki za podru je proizvodnje elektri ne i toplinske energije na biomasu zanima se za ulaganje u izgradnju elektrane na biomasu u Donjem Vidovcu.

(JŠ)

OIB

Trebao zamijeniti MBG Od 1. sije nja 2010. godine zapo elo je korištenje OIB-a. Mati ni broj gra ana, bez kojeg do tada niste mogli obaviti gotovo ništa, polako odlazi u povijest, jer kao broj od 13 znamenki ne zadovoljava europski kriterij. Za potrebe me unarodne razmjene

podataka osobni identi ikacijski broj ne smije imati više od 12 znamenki plus oznaku zemlje HR. No, unato OIB-u, bez staroga dobrog MBG-a u mnogim ustanovama i institucijama niste mogli obaviti ništa.

(BMO)

ekološke udruge, te traže trenutno zaustavljanje ma arskih radova.

Kanaliziranje rijeka uzrokuje ukopavanje rijeke, što dovodi do snižavanja podzemnih voda, erozije, prijetnji katastrofalnim poplavama (radovi Hrvatskih voda na zastarjeloj zaštiti od poplava dovode upravo do suprotnih rezultata). U Hrvatskoj je na brutalan na in kanalizirano 20.000 kilometara vodotokova, a planira se i daljnje kanaliziranje.

da, smatraju da na uš u Mure u Dravu ne treba nikakav zahvat te da je sve planirano zbog va enja šljunka.

S hrvatske strane, regulacija glavnog toka Mure i Drave na uš u takozvanom “kinetom” (prokopom) stajala bi oko dva milijuna kuna, a odluku o tome treba donijeti Vlada.

Smatra se da e se nakon prve ve e vode Drave uš e Mure premjestiti cca 800 - 1.000 metara uzvodnije, odnosno Drava e u i u sadašnje korito Mure, što je i razlog zaštite obale s ma arske strane.

Znanje i turizam moraju zajedno Po peti put je u akovcu odr žana konferencija “Menadžment i sigurnost - M&S 2010.”. Organizatori su Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti i Visoka škola za sigurnost iz Zagreba, uz nazo nost oko dvije stotine stru njaka iz Hrvatske, Slovenije, te gostiju iz Srbije i BiH. Na konferenciji je predstav-

ljeno pedesetak stru nih i znanstvenih radova.

Organizatori su konferencije doma i stru njaci, pa je na taj na in dokazano da se u Me imurju može razvijati i znanstveni turizam. Toplice Sveti Martin idealno su mjesto za kongresni turizam, koji je na sve višem nivou i u našem kraju.

Na 12. MESAP-u 375 izlaga a U Nedeliš u je u lipnju otvoren 12. MESAP, me imurski ali i me unarodni sajam poduzetništva. Na sajmu sudjeluju izlaga i iz osam hr vatskih županija te etiri zemlje: Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine te Ma arske, ukupno 375 izlaga a. Prostorno,

sajam je bio nešto manji nego prijašnjih godina, a razlog je kriza. Prigodom otvorenja napomenuto je da je veliki uspjeh to što je sajam zadržao istu razinu kao prije, europski sajmovi na kojima je bio prepolovljeni su zbog krize. Sajam je otvorio potpredsjednik Vlade Božidar Pankreti .

4. sije nja 2011.

Izbor događaja 2010. godine 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NOVA srednja škola u akovcu

Prve u enike škola upisala ove školske godine

Od ove školske godine s radom je krenula nova srednja škola u akovcu

Zajedni ka fotografija lanova Društva s vodstvom Županije ispred zgrade Me imurskog veleu ilišta u akovcu

Osnovano Društvo znanstvenika Me imurja U subotu je održana osniva ka skupština Društva znanstvenika Me imurja. Inicijativu za osnutak Društva pokrenuo je župan Ivica Perho , a to je ujedno prva udruga takve vrste u Hrvatskoj.

Cilj udruge je podizanje i osu-

vremenjivanje obrazovne i gospodarske strukture Me imurja, te promicanje znanstvene misli i tehnologije u županiji.

Osniva koj skupštini, koja je održana u vije nici Me imurskog veleu ilišta u akovcu, odazvalo

se pedesetak znanstvenika, koji su izme u sebe izabrali vodstvo udruge. Za predsjednicu je izabrana Nevenka Breslauer, aktualna dekanica Me imurskog veleu ilišta, a za dopredsjednika Alen Lovren i . U Izvršni od-

bor od devet lanova izabrani su još: Jasminka Dopša (tajnica Društva), Tomislav Novinš ak, Dejan Vinkovi , Blaženka Filipan - Žigni , Rebeka Mesari Žab i , Saša Legen i Vesna Požgaj - Hadži.

MLADI ME IMURSKI informati ari nanizali nove uspjehe

Stjepan Glavina srebrni na Olimpijadi, Igor anadi na praksi u Facebooku Ni u protekloj godini mladi me imurski informati ki genijalci nisu razo arali. Tako se mladi Preložanin Stjepan Glavina ponovno okitio medaljom na 22.

Me unarodnoj informati koj olimpijadi, održanoj sredinom kolovoza u Kanadi, i to onom srebrnog sjaja. Sad ve bivši u enik Srednje škole Prelog te brucoš zagreba kog Fakulteta elektrotehnike i ra unarstva osvojio je srebrnu medalju, ime je okrunio svoj rad i trud te potvrdio dosadašnje

uspjehe kojima se malo tko može pohvaliti. Ipak, postoji netko tko može – akov anin Igor anadi i sam se s brojnih natjecanja vra ao s medaljama, a nakon što je ove godine završio preddiplomski studij na FER-u, u rujnu je krenuo na studentsku praksu u Facebook. Školovanje planira nastaviti na University of Wisconsin – Madison, a kako ga privla i i bavljenje znanoš u, ali i konkretna primjena znanja, još dvoji gdje e nastaviti raditi i živjeti. (bš)

Igor anadi studentsku praksu odra uje u Americi

Prva romska u iteljica u Me imurju Na U iteljskom fakultetu - Odsjek akovec svoj diplomski rad obranila je Natalija Ignac iz Trnovca, prva diplomirana u iteljica koja pripada romskoj nacionalnoj manjini. Na U iteljskom fakultetu u akovcu to je prva romska u iteljica koja je uspješno završila studij. Rije je o povijesnom uspjehu, i te kako zna ajnom za Me imursku županiju, što je uvodno naglasio i njezin mentor dr. sc. Stjepan Hranjec.

Nataliji Ignac estitali su na obrani diplomskog rada mentor Stjepan Hranjec, dekanica U iteljskog fakulteta Ljubica Baki Tomi , pred-

sjednica ispitne komisije dr. sc. Tamara Turza - Bogdan, pro elnica dr. sc.

Blaženka Filipan - Žigni , dr. sc. Adrijana Kos Lajtman, lanica komisije, te mnogi poznanici.

Zna aj prve u iteljske romske diplome iz Me imurja izuzetan je i nemjerljiv, kako za cijelu Me imursku županiju, koja ima velikih problema sa socijalizacijom romske manjine, a još više za samu romsku nacionalnu manjinu kao put kojim treba krenuti, ali i uzor u godinama koje dolaze, te najava da e i romska populacija jednog dana biti obrazovanija. (JŠ)

Od školske godine 2010./2011. s radom je krenula nova srednja škola u akovcu.

Rije je o Srednjoj školi akovec koja se nalazi na adresi Jakova Gotovca 2, a iji su osniva i Savez baptisti kih crkava RH

i Baptisti ka crkva s Pastoralnim centrom akovec.

Programi koji su bili ponu eni u enicima jesu gimnazijski programi i programi obrazovanja za zanimanja u zdravstvenoj struci.

OTVOREN novo adaptiran odsjek Traumatologije Županijske bolnice akovec

Broj dana ležanja na akove koj kirurgiji smanjen na europski prosjek - Odsjek Traumatologije iz prizemlja je preselio na tre i kat, ime se dobiva jako puno što se ti e standarda pacijenata i samim time uvjeta rada lije nika i drugog osoblja, kazao je dr. med. Robert Grudi , spec. kirurgije i šef Kirurškog odjela, u ožujku povodom otvaranja novo adaptiranog odsjeka Traumatologije.

Broj kreveta na odsjeku smanjen je s 30 na 23, no, s odjela su poru ili da je to posljedica promjene na ina rada, prihva anja suvremenih principa rada i samih zahtjeva pacijenata. - Nekad su pacijenti duže vremena boravili u bolnici, me utim, danas se puno prije oporave. Iako se broj kreveta izi ki smanjio, još uvijek imamo dovoljan broj za pokrivanje onih najkriti nijih

trenutaka koji se povremeno znaju dogoditi. Tim više što europski standard zahtijeva da se broj bolni kih dana ležanja smanji na minimum, tako da smo broj dana ležanja na akove koj kirurgiji u principu smanjili na europski prosjek, kazao je Robert Grudi .

Adaptacija 650 kvadrata odjela Traumatologije koštala je 900 tisu a kuna, dakle, nešto manje od 1.400 kuna po kvadratu. Na ovom odjelu sada se nalazi deset dvokrevetnih i tri jednokrevetne sobe. (hz)

AMERI KA NOVINARKA Ashley Colburn dva puta posjetila Me imurje

Me imurje uvršteno u putopisni serijal o Hrvatskoj Nagra ivana ameri ka turisti ka novinarka Ashley Colburn ove je godine dva puta posjetila Me imurje – prvi put prilikom dodjele nagrade “Zlatna penkala”, a drugi za potrebe snimanja svoga novog putopisnog serijala “TakeOff with Ashley Colburn”, u koji je odlu ila uvrstiti i naš kraj.

Ashley i njena ekipa imali su dobro isplaniranu rutu i pun raspored, pa su u tri dana uspjeli posjetiti jedno staro imanje, okušali su se u berbi grož a i njegovu gaženju kao nekada, degustirali su me imursko vino i naše tradicionalne pre-

hrambene adute. Posjetili su i Dvorac Terbotz, a u akovcu se ispred zidina Staroga grada Zrinskih Ashley okušala i u streli arstvu, te saznala pojedinosti iz povijesti grada, ali i to da je akovec najzeleniji i naj iš i grad u Hrvatskoj. Oduševljenje našim krajem Ashley tijekom cijelog posjeta nije skrivala, a njen nam svježi pogled na ono što je možda uobi ajeno može poslužiti kao poticaj za daljnji razvoj ne samo vizije, ve i konkretnih projekata kojima e se Me imurje u vrstiti na turisti koj karti Hrvatske, ali i Europe. (bš)

Zvonimir Bartoli veliko ime sjeverne Hrvatske Povodom 80. obljetnice ro enja prof. dr. Zvonimira Bartoli a, Matica hrvatska akovec i Kajkavsko spraviš e iz Zagreba organizirali su znanstveni skup na temu života i rada dr. Zvonimira Bartoli a, koji je okupio petnaest znanstvenika

i štovatelja te širi krug publike.

Svi su se izlaga i složili u jednom - Zvonimir Bartoli veliko je ime sjeverne Hrvatske, ija je valorizacija tek zapo ela. Za života je napisao preko pet stotina naslova.

Snimaju i emisiju o Me imurju, Ashley se, izme u ostalog, okušala i u berbi i gaženju grož a

18

Izbor događaja 2010. godine

4. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Prelog - Grad - prijatelj djece, nova zgrada Uprave Grada GRAD AKOVEC

Nova sportska dvorana i nastavne prostorije u I. OŠ akovec Pri kraju ove godine sve ano je otvorena sportska dvorana I. Osnovne škole akovec. Jedina “ozbiljna" investicija koja je dovršena ove godine u akovcu. Ovim objektom najstarija škola u Me imurju nije dobila samo adekvatne uvjete za odvijanje nastave iz tjelesne i zdravstvene kulture i provo enje sportskih aktivnosti, ve je novim kabinetima u sklopu dvorane riješen dugogodišnji problem podstanarstva.

Naime, zbog velikog broja u enika, ove godine njih ak 766, a nedostatka u ionica, polaznici I. OŠ akovec na nastavu iz pojedinih predmeta bili su prisiljeni odlaziti u susjedno Pu ko otvoreno u ilište. U projekt izgradnje dvorane bila je uklju ena i izgradnja novih u ionica kabineti kemije, izike, informatike, biologije i geogra ije te tehni ke kulture. U izgradnju je uloženo nešto više od 12 milijuna kuna, a, ra una li se i opremanje, iznos se penje na 14,817.321 kn. Projekt su zajedni ki inancirali Grad akovec i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, a s 1,5 milijuna uklju ilo se i Ministarstvo obrazovanja.

Prema rije ima dogradona elnika Zorana Vidovi a, na po etku je ugovor o izgradnji

bio vrlo nepovoljan za Grad akovec, jer je preuzeo ak 88 posto inanciranja, dok je 12 posto preuzelo Ministarstvo.

- Kada su krenuli radovi, zbog gospodarske situacije došlo je do odre enog zastoja. ak smo na jedan trenutak i obustavili radove na izgradnji dvorane, jer smo procijenili da ne emo imati dovoljno inancijskih sredstava da te radove završimo. No, susretljivoš u potpredsjednika Vlade, sada i resornog ministra Božidara Pankreti a, mi smo aneksom ugovora uspjeli od Ministarstva dobiti sva inancijska sredstva, pa je po etkom velja e stiglo 1,280.000 kn. Kasnije, u razgovoru s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, stiglo je daljnjih 1,5 milijuna kuna, a ostatak sredstava osigurao je Grad akovec, kazao je Vidovi , koji tako er vjeruje da e se uspjeti do kraja zatvoriti inancijska konstrukcija. Izgradnja i opremanje dvorane i školskih prostora I. OŠ akovec dobar je primjer kako se može posti i “vertikala“ na liniji: lokalna samouprava – državna vlast, zahvaljuju i strana kom lobiranju (ovom prilikom HSS-a).

Naravno, treba inicijativa, što je u mnogim slu ajevima problemati no kod me imurskih politi ara. (bš)

- Uvijek se može više, no svjedoci smo teških vremena. Ipak, zadovoljan sam 2010. godinom, kaže gradona elnik Dragutin Glavina, podsje aju i da je gotovo polovica gradskog prora una bila uložena u razvojne projekte. injenicu da je Grad dobio status “Grad - prijatelj djece”, Glavina isti e kao ono što ga je najviše obradovalo u 2010. godini. Protekla e godina ostati zapam ena i po tome što je dovršena obnova zgrade u Glavnoj 35, objekt u koji su resorno Ministarstvo i Grad uložili oko 9,000.000 kuna i u

koji je preselila Gradska uprava, a uskoro e i pojedine županijske službe. Obnovom je zgrada, po mnogima najljepša u Prelogu, ujedno sa uvana od propasti.

Kako je jedan od strateških ciljeva Grada ravnomjerni razvoj, realizirano je i niz investicija u prigradskim naseljima. Najve a je bila ure enje Trga svetog Lovre u Cirkovljanu s preko 2,500.000 kuna, pri emu je ak 750.000 kuna vlastitih sredstava donirao zagreba ki poduzetnik rodom iz spomenutog mjesta, doktor Antun Mikec. (V.Kelkedi)

Prva milenijska fotografija realizirana u Me imurju

Na lokaciji gdje se planira izgradnja toplica u Draškovcu prošle godine nastala je me imurska milenijska fotografija

Na lokaciji gdje bi trebale biti izgra ene još jedne me imurske toplice kraj Draškovca renomirani hrvatski fotograf Šime Strikoman ujedno je, uz sudjelovanje gotovo tisu u gra ana, snimio jednu od svojih milenijskih fotogra ija.

U mjesecu rujnu pak je dobivena gra evinska dozvola za investiciju koja, kako naglašava Glavina, prelazi preloške ali i okvire Me imurske županije – izgradnju lje ilišno - turisti kog kompleksa “Hortus Croatiae“.

Kako su tada kazali predstavnici

tvrtki investitora, toplice imaju ambiciju postati oglednim primjerom razvoja kontinentalnog turizma u Hrvatskoj u skladu sa suvremenim trendovima lje ilišnog i wellness turizma te uz korištenje prirodnih i kulturnih resursa okruženja. Prema najavama, gradnja bi trebala po eti na prolje e. Na lokaciji gdje e biti izgra ene toplice renomirani hrvatski fotograf Šime Strikoman ujedno je, uz sudjelovanje gotovo tisu u gra ana, snimio jednu od svojih milenijskih fotogra ija. (vk, foto: Strikoman)

GRAD MURSKO SREDIŠ E

Šetnja Rudarsko - murskim putem U Murskom Središ u povodom Dana Grada promoviran je Rudarsko - murski put, dvanaest kilometara duga atraktivna šetnica koja obuhva a zanimljive lokacije Grada Mursko Središ e i okolice. Put se sastoji od deset to aka s infotablama koje obra uju teme vezane uz povijest Grada, rudarsku prošlost, prirodu, rijeku Muru i zašti eni krajolik našeg kraja. Na prvoj šetnji Rudarsko - murskim putem okupio se velik broj gra ana.

Na mjestu nekadašnje rudarske jame Maj 3 postavljen je cimper, rudarsko okno, vjerna kopija nekadašnjeg ulaza u rudarsku jamu u pravom obliku. (BMO)

Cesta koja vodi do budu eg naselja “Vrtovi Ivanovca”

GRA EVINSKA SAPUNICA u Ivanovcu zbog izgradnje zapadnog dijela mjesta

“Vrtovi Ivanovca” podijelili Ivanov ane Cjenovno atraktivno stambeno naselje u zapadnom dijelu mjesta, tzv. “Vrtovi Ivanovca”, podiglo je prošle godine u Ivanovcu pravu buru nezadovoljstva i izazvalo velik raskol me u mještanima. Ideja tvrtke “Žnidari konzulting” o izgradnji stotinjak ku a u nizu, dje jeg vrti a, opskrbnog centra te 10.000 etvornih metara parkovnih površina i nije pretjerano oduševila mještane. Ivanov ani su najprije sazvali protestni susret s MO-om i novinarima, na kojem su istaknuli da su izmanipulirani zbog ne ijih privatnih intere-

sa. Mještani su na prostorni plan Upravnom odjelu za prostorno ure enje Grada akovca uložili velik broj primjedbi, pa je plan toliko promijenjen da je nekoliko mjeseci kasnije održana još jedna javna rasprava. Bura nezadovoljstva nije izostala ni ovaj put, ali sve je o itije do izražaja došla podjela protivnika i zagovornika izgradnje “Vrtova Ivanovca”. Ova gra evinska sapunica obilježila je proteklu godinu u Ivanovcu, a kraj joj se, prema najnovijim informacijama pristiglima u našu redakciju, još ne nazire. (bš)

Otvorene dvije obnovljene ulice Modernizacija Poljske ulice i ulice Maksima Gorkog investicija je vrijedna oko 4,5 milijuna kuna, a, prema rije ima murskosrediš anskog gradona elnika Josipa Dobrani a, to je bila jedna od najlošijih prometnica u gradu, te je ulaganje bilo i više nego nužno.

Kanalizacijske cijevi položene su posebno jedna za fekalnu, a druga za oborinsku kanalizaciju, a ure eno je i dje je igralište.

Simboli nim presijecanjem trobojne vrpce obnovljene ulice otvorili su me imurski župan Ivica Perho i gradona elnik Josip Dobrani , a blagoslovio vele asni Tomislav Antekolovi , koji je poželio da ovom ulicom sretno i zadovoljno hodaju djeca i stariji, te da pozorno voze automobili, kamioni i bicikli. (Stjepan Mesari )

Otvorenje obnovljenih ulica u Murskom Središ u

4. sije nja 2011.

Izbor događaja 2010. godine 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GRANICA izme u Hrvatske i Slovenije

NOVO NASELJE u op ini Sveti Martin na Muri

Ne može im biti vra eno nešto što nije njihovo - U Svetom Martinu na Muri nikada ne emo pristati na 'rješenje' koje nudi slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar, koji svom narodu obe ava vra anje vlasništva nad 800 hektara zemljišta na lijevoj obali Mure. Granica izme u današnjih država utvr ena je 1690. godine na tadašnjem koritu rijeke Mure te se kroz povijest nikada nije mijenjala bez obzira na državna ure enja i vladare. Sveti Martin na Muri ne e pristati ni sada da se tako duga povijest mijenja zbog ne ije nelegitimne težnje

za ne im što nikada nije bilo njegovo, nego uvijek hrvatsko, energi na je reakcija Franje Makovca, na elnika op ine Sveti Martin na Muri, na Žbogarove izjave kojim je on ponovno potegnuo pitanje po Slovencima sporne linije državne granice izme u Slovenije i Hrvatske na podru ju op ine Sveti Martin na Muri.

Makovec je ministra Žbogara podsjetio da se spor može riješiti jedino dogovorom, te da su u Svetom Martinu na Muri sigurni da e se i arbitraža voditi tim na elom.

- Izjava je tendenciozna zbog injenice što dolazi nakon zatopljenja odnosa izme u Hrvatske i Slovenije i želimo vjerovati da je ona u interesu predizborne kampanje za predstoje i referendum. Me utim, svaka izjava bez obzira u koje vrijeme dolazi iz redova visoke politike ima svoj cilj i zbog toga je u potpunosti odbacujem, naglašava Makovec, dodaju i kako je nezadovoljan što hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova nije promptno i adekvatno reagiralo.

(S. Mesari )

Toplice Sveti Martin Osnovano je novo naselje pod nazivom "Toplice Sveti Martin", a nastalo je od rubnih dijelova naselja Jurov ak, Gornji Koncov ak i Grkaveš ak.

Naselje je ukupne površine 110 hektara, a na njemu se osim kompleksa Spa & Golf Resorta nalazi jedanaest ku a.

Naselje je osnovano iz razloga što se objekti Spa & Golg Resorta, premda jedan uz drugog, nalaze u tri naselja, pa je gotovo nemogu e postaviti

pravilnu prometnu i informativnu signalizaciju, kao i urediti komunalnu infrastrukturu.

Odluci o novom naselju prethodio je zbor mještana, a potom i sjednica Op inskog vije a. Neki od žitelja spomenutih naselja na zboru baš i nisu bili za ovu promjenu, no kasnije su ipak shvatili da je zbog turisti kog opredjeljenja ovog dijela op ine najbolje i i u ovakve promjene.

(S. Mesari )

ZLATNI CVIJET EUROPE

Op ini Sveti Martin na Muri srebrni znak u Italiji - Ovo zemljište oduvijek je hrvatsko, kaže na elnik Franjo Makovec

Op ina Sveti Martin na Muri osvojila je Zlatni cvijet Europe, sa srebrnim znakom, i tako se uvrstila me u najljepše i najure enije tu-

risti ke destinacije Europe.

Za ovu prestižnu nagradu kandidirali su europski turisti ki novinari, a odli je je uru eno u Italiji. (sm)

DRŽAVNE POTPORE razvoju turizma u Me imurskoj županiji

ME IMURSKA kuharska izvrsnost

Me imurci imaju poduzetni ki duh i “nos” za turisti ke projekte

Sla ana Herman u kuharskoj reprezentaciji Hrvatske

- U posljednje tri godine Ministarstvo turizma je za razvojno - turisti ke projekte u Me imurskoj županiji dalo preko 2,5 milijuna kuna Sve ana dvorana Staroga grada Zrinskih u akovcu bila je mjesto potpisivanja ugovora o inanciranju turisti kih projekata Me imurske županije.

U ime Ministarstva turizma ugovore je potpisao državni tajnik za turizam Ivo Mujo, dok je u ime Me imurske županije potpis stavio Ivica Perho , me imurski župan.

Ugovore su potpisali i predstavnici pojedinih projekata.

Ministarstvo turizma je za 20 projekata dalo 675 tisu a bespovratnih kuna, ime, prema rije ima državnog tajnika, Ministarstvo želi skrenuti pozornost na kontinentalni turizam kao djelatnost koja do sada nije bila dovoljno naglašena. Župan Perho je, zahvalivši na sredstvima, istaknuo da su ona doprinos i poticaj za egzistenciju turisti kih djelatnika i gospodarstveni-

ka te promocija Me imurske županije, i da je županijska vlast svjesna svih prednosti našeg kraja, od marljivih ljudi do ljepote kraja.

Iz Me imurske županije potpore e koristiti 20 projekata, od kojih su ljetos tri ve potpisala ugovore (ETŠ akovec, Srednja škola Prelog i

Mala Hiža) za projekte obrazovanja, a potpis je stavljen za 17 projekata, raspodijeljenih u 7 programa.

(S.Mesari )

I ove godine u Me imurju je održano nekoliko gastronomskih manifestacija, a od svih me imurskih kuhara najaktivnija i najuspješnija bila je Sla ana Herman. Najve e gastronomsko natjecanje održano je u akovcu - 3. kolo hrvatskoga kuharskog kupa.

Natjecanje je održano u Hotelu Park pod nazivom "Zlatni grozd Me imurja", a sudjelovalo je devet kuhara, stalnih sudionika i natjecatelja ovoga sve zanimljivijeg i zna ajnijeg natjecanja.

Kuhari natjecatelji, koji su uz sebe imali pomo nike, pripremali su topla jela, sve ane hladne plate i topla jela - tople kupke.

Kada su zbrojene ocjene, proglašeni su i rezultati te najboljima podijeljena priznanja. Željko Kuku ka iz SC restorana "Cvjetno" iz Zagreba pobjednik je Zlatnog grozda Me imurja 2010. Drugo mjesto osvojila je Sla ana Herman iz restorana "Herman" na grani nom prijelazu Gori an (pomo nica Verica Nedeljko),

a tre e Predrag Galjevski iz Udruge kuhara Primorsko - goranske županije. Doma a natjecateljica Sla ana Herman, koja je vode a u ukupnom poretku Kuharskog kupa, u sve tri kategorije osvojila je tre e mjesto. Sla ana Herman nastupila je i kao jedina predstavnica iz me imurskog kraja u sklopu reprezentacije Hrvatske pri kraju godine na velikom kuharskom natjecanju, koje glasi kao neslužbeno svjetsko prvenstvo, u Luksemburgu.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

TURISTI KA ZAJEDNICA Me imurske županije

DANI vina u županiji Zrinskih - Urbanovo 2010.

Izdana “vinska putovnica” Posjet it elji ovogodišnjeg Urbanova 2010., na kojem se predstavilo šezdesetak me imurskih vinara i poduzetnika iz cijele Hrvatske i susjedne Slovenije, dobili su prvu "vinsku putovnicu", što je novost, a knjižica je vrlo prakti na te pruža mogu nost stjecanja više znanja o vinu.

Nju je, kao i niz drugih stvari, osmislio Josip Mikec, alfa i omega itave priredbe. (sm)

Filip, Ivana i Martin na Vinsku cestu s “vinskom putovnicom“

akovec i Nedeliš e najure eniji Sandra Herman i Iva Vuruši iz Turisti ke zajednice Me imurske županije u etvrtak su novinare izvijestile o rezultatima, odnosno završetku akcije "Volim Hrvatsku" za podru je Me imurske županije.

Povjerenstvo u sastavu Vanja Ha ek, Ljljana Škrobar i Pero Vidovi za najure enije naselje do 40 tisu a stanovnika proglasilo je Grad akovec, dok je za najure enije naselje do 10 tisu a stanovnika proglasilo Nedeliš e.

Perivoj Zrinskih u akovcu, oku nica Goranke Horvat u Nedeliš u, javna plaža i kupalište Spa @ Golf Resort Sveti Martin, Zrinska garda akovec i suvenir "Obleka i škrlok od luš inja" KUUa "Selja ka sloga" Nedeliš e pak su najbolji pojedina ni elementi.

Proglašeno je i jedanaest djelatnika godine: Kristijan Kova i , turisti ki vodi , Damir Gori anec, hortikulturni djelatnik, Željko Zadravec, marketing u turizmu, Darinka Juras, prodava ica, Stjepan Prpovi , ista , Marija Borkovi , kuharica, Smiljana Belovi , recepcionarka, Tomica Beluži , konobar, Aleksandra Horvat, agencijska djelatnica, Danijela Hamer, policajka, i Mario Kr mar, turisti ki djelatnik. Sve ana dodjela priznanja, odnosno nagrada bila je 14. listopada u zgradi "Scheier" u akovcu. Dodjela nagrada i priznanja na državnoj razini, gdje se o ekuje plasman akovca u sam vrh, bila je od 20. do 22. listopada u Rovinju na Danima hrvatskog turizma.

(S. Mesari )

20

Izbor događaja 2010. godine

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

4. sije nja 2011.

POLITI KI RAT u op ini Pribislavec

SVETI JURAJ NA BREGU

Blagoslov obnovljene crkve Prigodnom sve anoš u 4. nedjelje došaš a blagoslovljena je obnovljena župna crkva u Svetom Jurju na Bregu, crkva koja je srušena nestru nim i nemarnim odnosom i radom na hidroizolaciji gra evine u lipnju 2008. godine.

U velikom dijelu obnovljenu crkvu blagoslovio je varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak, koji je u propovijedi naglasio kako je najvažnije da u nesre i nitko nije stradao te da je na okupu ostala živa crkva.

Pored mnoštva ljudi, na sve anosti je bio i me imurski župan Ivica Perho , op inski na elnik An elko Nagrajsalovi te gornjome imurski dekan monsinjor Leonard Logožar. Do sada

je u obnovu crkve uloženo blizu deset milijuna kuna, a najve i dio radova izvela je akove ka tvrtka “ akovecstan“ d.o.o., koja e nakon blagdana, 10. sije nja 2011., nastaviti s radovima. Do tog se dana može ulaziti u crkvu. (sm)

Mladomisnik zapo inje služiti svoju prvu svetu misu

NAKON SKORO ETRDESET godina župa Mursko Središ e dobila svog sve enika

Mladu misu služio vele asni Neven Blažon Drugu srpanjsku nedjelju, na spomendan Svetog Benedikta opata, svoju mladu misu slavio je vele asni Neven Blažon iz Murskog Središ a, i bila je to nakon skoro etrdeset godina prva mlada misa u ovom najsjevernijem hrvatskom gradu i župi. Sve anost je u nedjeljno jutro zapo ela u mladomisnikovom domu, gdje se oprostio od svoje obitelji i rodbine.

Na put prema župnoj crkvi uputio ga je doma i župnik vele asni Tomislav Antekolovi , koji mu je poželio mudrost, revnost, poniznost i sve najbolje u sve eni koj službi.

- Danas e zaorati prvu brazdu na njivi Gospodinovoj.

Budi poput ora a o kojem Isus u prispodobi govori: Dobar je ora koji ne gleda unatrag, ve ore naprijed. Tako i Ti, Nevene, budi dobar ora i ne okre i se

unatrag, nego idi naprijed. Jer Gospodin, koji Te je izabrao za svog sve enika, blagoslovit e Tvoje brazde i plod donositi, rekao je vele asni Tomislav.

Mladomisnik je u gotovo kilometarskoj procesiji, u kojoj su sudjelovale udruge i klubovi te župni pjeva ki zborovi, gradskim ulicama došao do sve ano ure enog oltara kod župne crkve.

Tu ga je srda no pozdravio vele asni mr. Mario Kopjar, jedan od etvorice sve enika koji su bili župnici tijekom njegovog školovanja. Propovijed je imao vele asni Domagoj Vuleti iz župe Svetog Nikole Taveli a u Zagrebu. Na kraju svete mise mladomisnik je podijelio svoj mladomisni ki blagoslov, prvo majci Božici, a zatim obitelji, sve enicima i vjernicima.

(S. Mesari )

“ udne“ koalicije, vrije anja, podmetanja, prijetnje i na kraju referendum o razrješenju na elnice

Na elnica Iva i našla se “na meti“ neprincipijelne koalicije izme u SDP-a i HDZ-a

Nakon relativno “mirne“ prve polovice prošle godine, gotovu itavu drugu u Pribislavcu je obilježio politi ki sukob, koji se zaoštrio u mjesecu kolovozu. Tada se, bez nazo nosti vije nika koalicije HNS - HSLS - HLSR i na elnice Višnje Iva i , kao i njezina zamjenika Elvisa Horvata, ina e lanova HNS-a, sastalo Op insko vije e te izglasovalo niz odluka za koje su se ranije zalagali. Oporba (vije nici SDP-a, izuzev Stjepana Jarnija, nezavisni

vije nik Miroslav Perši i vije nik Stranke Roma Hrvatske Željko Balog) postala je ve inom, zahvaljuju i dodatnom glasu predsjednika Op inskog vije a Ivice Lesjaka (HDZ), koji je do tada bio u koaliciji s blokom koji podržava na elnicu. Na svim daljnjim sjednicama, nakon spomenute osme u kolovozu, vije nici okupljeni oko SDP-a uz Lesjakovu su potporu odbijali ve inu odluka koje je predlagala na elnica Iva i , a prihva ali svoje

(neke je kasnije zbog neuskla enosti sa zakonskim propisima poništio Ured državne uprave, odnosno Ministarstvo uprave).

Ipak, predsjednik Vije a Lesjak na posljednjoj je sjednici Op inskog vije a, održanoj u kolovozu, podržao rebalans sada ve prošlogodišnjeg kao i prijedlog prora una za 2011., pa su ti temeljni dokumenti op ine prihva eni. No, istodobno je dignuo ruku za prijedlog vije nika SDP-a i njihovih partnera, da se

raspiše referendum o razrješenju na elnice Iva i .

Pribislavec bi na taj na in mogla biti prva op ina u Me imurju, pa i šire, u kojoj e se referendumom odlu ivati o razrješenju na elnice. Me utim, tu pri i nije kraj. Sjednice Vije a u Pribislavcu obilježile su “ udne koalicije“, vrije anja, podmetanja, da bi na kraju posla imala i policija, zbog navodne prijetnje izi kim onesposobljavanjem. (V.Kelkedi)

Presuda Europskog suda za ljudska prava u korist Roma Europski sud za ljudska prava presudio je prošle godine u korist petnaestero romske djece iz Me imurja i odredio hrvatskoj državi da svakome od njih plati po 4.000 eura odštete i sudske troškove jer ih je, odvajanjem u posebne romske razrede, diskriminirala i kršila njihova manjinska prava. Zbog presude unutar romske zajednice došlo je do suprotnih mišljenja, podijelili su se na temu što je presuda donijela.

Jednima je drago što su tužitelji dobili novac, pa žale što i oni nisu tužili. Drugi pak govore o tome da žive od socijale koju iz poreza osiguravaju hrvatski gra ani, pa ne bi trebali još i tužiti državu.

Podijelili su se i Hrvati, a presuda je postala top - temom medija. Me imurje, koje je najviše u inilo za Rome, ponovno je bilo na zidu srama. Roditelji Hrvati pak se boje da e postati taoci europske politike ako država ne e imati snage poravnati negativne

tendencije i poboljšati stanje u školama.

Kažnjeni smo jer smo dobro radili - Ovo ni u kom slu aju nisam o ekivala. Presuda je donesena, istina, vrlo tijesno, i mogu samo re i da smo svi u šoku. Prebijeni smo na stup srama, samo zato što smo radili najbolje mogu e da u enike Rome pripremimo za školu i za život, razo arana u europske institucije kaže Marijana Cerovec, ravnateljica OŠ Podtu-

ren, nakon što je upoznata s odlukom Europskog suda za ljudska prava, koji je Republiku Hrvatsku kaznio s ukupno 77.500 eura zbog diskriminacije Roma.

- Ta tužba podnesena je 2002. pod oznakom 'Oršuš i drugi protiv Hrvatske', a svi hrvatski sudovi su je odbili. Istina je da je u to vrijeme postojao razred sa samo romskim u enicima, ali ne zbog segregacije nego da se Romima pruži više pozornosti i da ih se nau i hrvatski jezik, ponašanje u školi i društvu. U

mješovitom razredu je to puno teže jer se u itelj mora posvetiti svim u enicima. I mogu re i da su rezultati bili vidljivi. Nikada, ni jednog trenutka, nitko od u itelja i zaposlenika nije se prema Romima odnosio segregacijski ili podcjenjiva ki. Štoviše, njima se poklanja puno više pozornosti nego ve inskim u enicima.

Ovom presudom školi je nanesena velika i nepopravljiva šteta.

Jer, postavlja se pitanje što i kako sada nakon ovoga. Postoje velike mogu nosti da se ponovno netko sjeti i tuži školu koja je jedna od najopremljenijih u Hrvatskoj u kojoj i u enici Romi konzumiraju sve njezine prednosti, pitala se ravnateljica Marijana Cerovec.

Dobra strana presude je što se država više uklju ila u proces obrazovanja Roma u Me imurju, taj je problem bio zanemarivan godinama, a na štetu razvoja kraja.

Oduševljenje neobi nim gostom – albino jelenom!

Grad Mursko Središ e pohodio je ove godine neobi an gost, iji je dolazak i samo kratki boravak digao na noge žitelje najsjevernijeg hrvatskog grada. I ne samo to, nego je to bila i glavna vijest velikog broja hrvatskih medija.

Naime, zadnji listopadski dan, kod obiteljske ku e Klemen i , koja se nalazi u Martinskoj ulici, na kraju grada, primije en je rogati, gotovo kraljevski, jelen, i to u bijelom krznu. Djeca su pomislila kako je pobjegao iz zaprege Djeda Mraza, ali kako je tada do Nove godine bilo još dva mjeseca, takva opcija ipak nije držala vodu, pak su krenule razne teorije o jelenu koji je došao u najmla i hrvatski grad.

Je li došao iz EU (Slovenija) ili pak je svijet ugledao u Hrvatskoj, odnosno u polju izme u

Hlapi ine i Murskog Središ a, pitanja su koja su postavljali i na njih tražili odgovor ljudi koji su došli vidjeti neobi nog gosta.

Dok su se ljudi bavili njegovim dolaskom i brojnim pitanjima, te ga poneki i poslikali, jelen je otišao u središ ansko polje i grmlje. Gdje je i kako je sada, nitko ne zna. Ali vjerojatno je i dalje "tu

negdje" u središ anskim poljima i šumama.

Njegova je boja, smatra se, rezultat genetske mutacije. Bijeli jelen ina e nije pokazivao strah, tek radoznalost, dok je gledao one koji su mu se približili i snimili ga. Sljede i put možda ipak ne bude tako sretan, jer lovci nisu baš svi jednodušni u ocjeni

da ga ne bi trebalo ustrijeliti.

Neki smatraju da bi to trebalo biti pod "mus", da ne širi "loše gene". Drugi pak lovci smatraju da bi ga trebalo zaštititi, pa ak i promatrati u daljnjem periodu, sa uvati ga i pobrinuti da ima što dulji život.

Ve ina obi nih ljudi slaže se s tim, jer je u pitanju istinski fenomen koji se ne vi a baš svaki dan. Što se ti e senzacija za kojima se povode mnogi hrvatski mediji, i ove je godine mnogo od njih “nasjelo“ na dolazak “vanzemaljaca“. Naravno da su mnogi nacionalni mediji pohrlili snimiti “krugove u žitu“ u op ini Sveti Martin na Muri, ali bolji poznavatelji prilika o emu je zapravo rije samo su se nasmijali i rekli “opet su ih nasamarili“. (S. Mesari )

4. sije nja 2011.

Izbor događaja 2010. godine 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

REZIME “CRNIH DOGA AJA“ koji su obilježili prošlu godinu

Misteriozno ubojstvo hrvatskog branitelja iz Tur iš a Za ubojstvo Krunoslava Kontreca optužen je Krešimir Marodi, ali tijelo još uvijek nije prona eno

je 37-godišnji Krešimir Marodi iz Domašinca, kojeg se sumnji i da je ubio godinu dana mla ega nestalog muškarca. Kod Marodija je prona eno oružje iz kojeg su ispu-

cane prona ene ahure te još neki kompromitiraju i dokazi. Protiv Marodija je podignuta optužnica, no tijelo ubijenog Kontreca do dana današnjeg nije prona eno.

Krunoslav kontrec jpg Za ubojstvo Krunoslava Kontreca optužen je Krešimir Marodi, ali tijelo još uvijek nije prona eno.

Od najtežih kaznenih djela koja su se dogodila u 2010. godini, najviše medijske pažnje svakako je zauzeo slu aj misterioznog ubojstva 36-godišnjeg Krunoslava Kontreca iz Tur iš a. Dana 24. srpnja Kontrec je iz svog doma, u kojem je živio s majkom i bra om, otišao u ribolov na potok Trnavu i više se nije vratio.

Opsežne policijske potrage koje su uslijedile odmah nakon što je prijavljen njegov nestanak nisu urodile plodom. No, na mostu kod Trnave prona ene su ahure, krv i komad kosti te je policija utvrdila da je nestali muškarac ubijen. Nešto kasnije zbog sumnje da je po inio taj zlo in uhi en

Gospodarski kriminal - uhi eni elnici MT -a

Tragi na smrt 17godišnjakinje

Dvostruko ubojstvo u Prapor anu

Brutalno samoubojstvo šizofreni ara

U tragediji koja se dogodila 31. srpnja na pruzi u akove koj Ulici doktora Ivana Novaka smrtno je stradala 17-godišnja F. B. iz Šenkovca. Na nju je u spomenutoj ulici naletjela lokomotiva koja se kretala prema Kotoribi, udarila je te je djevojka na mjestu nesre e preminula.

Maloljetnica je ve er provodila s društvom koje se okupilo kod stovarišta gra evnog materijala u blizini pruge. Strojovo a je ugledao skupinu mladih kako prelaze preko tra nica te po eo davati zvu ne signale. No, u jednom trenutku F.B. se okrenula i vratila na prugu, gdje je zaboravila majicu, a tada se dogodila tragedija.

Nakon nje povela se rasprava o mogu nosti postavljanja zaštitnih rampa, posebice jer se uz prugu na toj dionici esto okupljaju mladi, no do sada po tom pitanju nije realizirano ništa.

Me imursku a i hrvatsku javnost prošlo je ljeto prenerazila vijest o brutalnom zlo inu koji je u udomiteljskoj obitelji u Prapor anu po inila 86-godišnja Alojzija Pokriva .

Tijekom no i došla je do svojih sustanarka, 88-godišnje Marije Županec i 81-godišnje Magdalene Horvat, te ih sjekirom izudarala do smrti. Motiv dvostrukog ubojstva nije do kraja razjašnjen, tek je utvr eno da starica koja je po inila zlo in ranije nije imala težih izi kih problema.

U lipnju se dogodila i krvava obiteljska tragedija u Svetom Juraju u Trnju, gdje je rastrojeni 35-godišnjak najprije napao svoje roditelje, a zatim presudio sam sebi, na prili no brutalan na in. Muškarac je u obiteljskoj ku i, uslijed napada patološke šizofrenije, najprije izi ki napao svoju 64-godišnju majku, u iju je obranu stao suprug, pokušavši razgovorom smiriti sina. No, napada je zatim izi ki nasrnuo i na oca, zadavši mu nekoliko udaraca šakom u glavu te istodobno prijete i da e se ubiti. Ubrzo je uzeo nož i zarinuo si ga u vrat te preminuo.

Me imurska policija prošlo je ljeto, zbog sumnje da su po inili više kaznenih djela vezanih uz gospodarski kriminal u tvrtkama kojima su upravljali, uhitila bivšeg direktora MT -a d.d. Vladu Bošnjaka te bivšeg elnika MT -a Tvornice rublja Tomislava Farkaša.

Menadžerski dvojac uhi en je na temelju više kaznenih prijava te nakon pretrage njihovih stanova, automobila, mobitela i ra unala, odnosno poslovne dokumentacije. Tereti ih se za zloporabu položaja i ovlasti, zloporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju i sklapanje štetnih ugovora, ime su po inili ukupnu štetu od 13,341.994 kune. Bošnjak od 2008. godine nije platio obveze prema prora unima i fondovima Republike Hrvatske, uskrativši državi gotovo 11,000.000

kuna. Nadalje, sa slovenskom državljankom, ina e suprugom ve inskog vlasnika MT -a d.d. Milana Bernika, sklopio je ugovor o prodaji etiri apartmana u Sloveniji znatno ispod tržišne cijene. Popis kaznenih djela za koja se sumnji i Tomislava Farkaša (ina e Zagrep anina, koji se prije nekoliko godina, kada je i došao u MT , preselio u Pribislavec) nešto je dulji.

Po inje s optužbom da je kao predsjednik Uprave društva “MT Tvornica rublja” d.d. bez znanja i odluke Nadzornog organa dao izraditi i neovlašteno koristio kreditnu karticu, tako potrošivši gotovo 200.000 kuna. Tereti ga se i da je na blagajni tvrtke u više navrata podigao gotovinu za iktivna službena putovanja te da je uz ostalo kupio nepotreban patent.

Za kraj godine – uhi enje lije nika Murši a Posljednji prošlogodišnji mjesec obilježilo je uhi enje poznatog lije nika Županijske bolnice akovec Nenada Murši a. Ta je vijest odjeknula dok je slu aj tada navodnih nezakonitih radnji na Odjelu ginekologije i porodništva, o emu su upravo Me imurske novine prve pisale još u mjesecu rujnu, ve polako po eo padati u medijski zaborav. Trideset i osmogodišnjeg lije nika sumnji i se da je tijekom 2009. i 2010. godine kao odgovorna osoba, s ciljem pribavljanja imovinske koristi za sebe, u više navrata iskoristio svoj položaj i prekora io granice svojih ovlasti. Od

pojedinih pacijentica, rodilja koje je pora ao carskim rezom, ili od njihovih supružnika, protupravno, bez zakonskog uporišta ili bolni kih propisa, napla ivao je zahvate, i to u iznosima od 100 do 500 eura. Tako ste enu imovinsku korist zadržavao je za sebe i koristio za osobne potrebe. Ukupno je po inio deset kaznenih djela zlouporaba ovlasti i položaja. Me imurjem kruže i glasine da je unosan nezakoniti posao bio širih razmjera (navodno je rije o nekoliko stotina napla enih carskih rezova), no informacija o drugim sumnjivcima za sad nema. (Velimir Kelkedi)

Ginekolog Murši nakon privo enja istražnom sucu dobio je trideset dana pritvora

22

Novi život se rađa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

4. sije nja 2011.

DONACIJE Dje jem odjelu Županijske bolnice akovec

Pedijatriji uru en prijenosni aspirator Saša (36) i Almira (33) Mannschatz iz Palovca dobili su Denija, ro enog 26. prosinca u 21.50 sati. Imaju i k erku Miju (4).

Božo (21) i Ines (20) Posavec iz Hlapi ine dobili su sina po imenu Niko, ro enog 28. prosinca u 9.45 sati.

MALA SKUPŠTINA DVD-a Peklenica

Za najmla e vatrogasce Po prvi put ove godine Upravni odbor DVD-a Peklenica odlu io je organizirati “malu“ godišnju skupštinu, i to samo za najmla e lanove Društva. Skupština je održana 28. prosinca u Društvenom domu Peklenica. Skupštini su prisustvovala djeca do 12 godina koja aktivno sudjeluju u radu Društva. - Kratkom prezentacijom i slikama podsjetili smo se na 2010. godinu i aktivnosti koje su se provodile.

Na županijskom vatrogasnom natjecanju djece i mladeži u Savskoj Vesi, gdje je DVD nastupio s 5 ekipa u sve 4 kategorije, u 2 kategorije (djeca muški i djeca žene) osvojeno je 1. mjesto i samim time ostvaren povijesni uspjeh Društva. Sljede i uspjeh ostvaren je na XII. Igrama vatrogasne mladeži u Žiškovcu gdje su nastupile 3 ekipe, te je ekipa djeca žene ostvarila 3. mjesto, a mladež žene 4. i 7. mjesto. U Gornjem Kraljevcu nastupile su dvije ekipe u kategoriji mladež žene.

Ekipe koje su na županijskom nat jecanju osvojile pr va mje-

sta primio je dogradona elnik Dražen Srpak te im podijelio zahvalnice za promicanje Grada.

Skupština je nakon službenog dijela nastavljena uz neformalno druženje, pokoji crti na velikom platnu, karaoke party, te pizze koje je jednim dijelom sponzorstvo Vurija iz Murskog Središ a, koji je odlu io pomo i Društvu i po astiti najbolje me imurske vatrogasce do 12 godina. (BMO)

Vatrogasci organizirali kino za djecu DVD Peklenica je u suradnji s VMO-om Peklenica organizirao 30. prosinca nave er “Novogodišnje” projekcije crtanih, sinkroniziranih ilmova u Društvenom domu u Peklenici. Na projekcije se odazvalo 40-ak djece svih uzrasta te njihovi roditelji. Prikazana su dva ilma, “Tiha no ” i “Shrek”. U pauzi izme u crtanih ilmova i nakon projekcija VMO Peklenica po astio je posjetitelje grickalicama i sokovima. (BMO)

Mali vatrogasci toliko su brojni da je organizirana mala skupština DVD-a Peklenica

Nina Kova i Nikola Grabar, glavni organizatori humanitarnog koncerta “Boži ni dar”, održanog u prosincu, uru ili su prošli tjedan prijenosni aspirator dr. med. Mariji Hegeduš - Jungvirth, spec. pedijatrije, koji je kupljen od sredstava sakupljenih na spomenutom koncertu.

- Posebno me veseli da naš odjel ima sve više prijatelja izvana. U ovo boži no vrijeme bilo je dosta ljudi koji su se sjetili Pedijatrije i djece koja leže u bolnici, tako da smo cijelo vrijeme imali posjete s ve im ili manjim darovima, kazala je Marija Hegeduš - Jungvirth.

Nina Kova i Nikola Grabar uru ili su prijenosni aspirator doktorici Mariji Hegeduš - Jungvirth Podsjetimo, grupa Full Ho- u enica Klara urkin zajedno use, studentica Nina Kova i s Dje jim odjelom Županijske

bolnice akovec organizirali su veliki humanitarni koncert u dvorani Ekonomske i trgova ke škole akovec, pod nazivom “Boži ni dar”. Ovoj humanitarnoj akciji rado su se odazvali brojni doma i izvo a i. Naravno, nastupili su i organizatori – bend Full House.

Ova grupa mladi je petero lani sastav osnovan 2010. godine, sa svrhom promicanja glazbene kulture u svakodnevnom okruženju. lanovi ovog sastava jesu studenti i u enici, a osnovni ciljevi razvoj i unaprje enje glazbene kulture i scene te organiziranje nepro itnih umjetni kih manifestacija. (hz, foto: Vrzan)

P elari donirali dvadeset kilograma meda - Važno je da djeca od malena nau e konzumirati med kao zdravu hranu, jer nam je svima poznato koliko med doprinosi održavanju zdravlja, kazao je Branko Lipi , predsjednik Udruge p elara “Agacija” Me imurske županije, koja je prošli tjedan donirala dvadeset kilograma meda Dje jem odjelu Županijske bolnice akovec.

Ovo je tre a po redu donacija spomenute udruge, iji se lanovi rado odazivaju svakoj akciji ovog tipa. Med je uru en dr. med. Mariji Hegeduš - Jungvirth, spec. pedijatrije, koja je zahvalila svim p elarima koji su se uklju ili u ovu humanitarnu akciju. - Mislim da je ovo jedna vrlo vrijedna akcija koja bi trebala, na neki na in, po-

Udruga p elara “Agacija” Me imurske županije Pedijatriji je donirala dvadeset kilograma meda slati svim roditeljima poruku da Mi ovdje na odjelu vidimo da se hraniti, kazala je Marija Hegeduš je med jedna vrlo korisna namir- djeca hrane dosta nezdravo, ne- - Jungvirth, dodaju i da bi med nica koja bi trebala biti prisutna u maju redovite obroke, kao i da ne trebao biti na jelovniku gotovo prehrani djece, naravno, po pre- koriste zdrave i svježe namirnice svaki dan, naravno u umjerenim porukama Hrvatskoga pedijatrij- koje su prisutne u našem podne- koli inama te samo kao dodatak skog gastroenterološkog druš- blju. Vrlo je teško roditelje danas prehrani. (hz) tva, nakon godinu dana života. podu iti kako bi se djeca trebala

Didakti ke igra ke od udruge odgajatelja “Krijesnice” Na pomo Dje jem odjelu odlu ili su se i u udruzi odgajatelja “Krijesnice”. Tako su u blagdansko vrijeme krenuli u izradu prigodnih boži nih ukrasa koje su u vrijeme adventa lanice udruge prodavale u gradu. Sakupljena sredstva utrošena su na kupnju didakti kih i društvenih igara za igraonicu na dje jem odjelu, kojih uvijek nedostaje. U akciju su se uklju ili odgajatelji i djeca Dje jeg vrti a akovec

Akcija udruge odgajatelja “Krijesnice” provedena je u nekoliko me imurskih vrti a, a za prikupljena sredstva kupljene su didakti ke i društvene igre

te Dje jih vrti a “Masla ak” Mursko Središ e, “Zvon i ” Nedeliš e, “Vrap i ” Šenkovec te “Fijolica” Prelog. Donaciju su u ime “Krijesnice” dr. med. Mariji Hegeduš - Jungvirth, spec., predale predsjednica udruge Adrijana Višnji - Jevti i Gordana Šolti - Siladi, a iz konstruktivnog razgovora prilikom predaje igra aka ve se dalo nazrijeti ideje o nekim novim vidovima pomo i. (bš)

Donacija i od Srednje škole akovec Pri kraju prošle godine i u enici Srednje škole akovec donirali su Dje jem odjelu Županijske bolnice akovec pet stol i a za hranjenje, didakti ke ašice, zdjelice i ostali pribor za hranjenje djece. Sredstva za donaciju prikupljena su na završnoj sve anosti njihove srednje škole - svaki u enik kupio je ulaznicu po cijeni od deset kuna.

U enici Srednje škole akovec predali su donaciju glavnoj sestri Dijani Farkaš, bacc. ms.

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

4. sije nja 2011.

Kultura HIT PUTOVANJE !!!!!!!!!!!!!!!!!!!

KRSTARENJE 14.01.2011 COSTA MAGICA cijena ve od 2.245 kn + 850 kn transfer Garantirani transfer iz akovca!

KANARSKO OTO JE U SIJE NJU! Zrakoplovom iz Graza i Be a!

HOTEL 3 * pol, 8 dana ve od 3.900 kn HOTEL 4* pol, 8 dana ve od 4.500 kn KARNEVAL U RIJECI Autobusom iz akovca!

2 dana cijena ve od 595 kn

KARNEVAL U VENECIJI Autobusom iz akovca!

1 dan cijena ve od 260 kn TURSKA KAPADOKIJA let i z Graza 16.03.2011. tura / 8 dana cijena ve od 2.395 MAKEDONIJA autobusom iz akovca 27.04.-01.05.2011. tura / 5 dana cijena ve od 2.995 kn

OD ETVRTKA DO PONEDJELJKA, 6. do 10. sije nja, 20 sati Centar za kulturu

Komedija “Due date” Od etvrtka do ponedjeljka u Centru za kulturu s po ekom u 20 sati prikazivat e se ilm “Due date”. Rije je o komediji u kojoj glume Robert Downey Jr., Zach Gali ianakis, Michelle Monaghan, Juliette Lewis, Jamie Foxx.

Peter Highman kroz nekoliko dana o ekuje svoje prvo dijete. Dok juri da stigne na avion iz Atlante kako bi bio uz suprugu na porodu, sve mu krene naopako kad slu ajno susretne poznatog glumca

Ethana Tremblaya i bude prisiljen na zajedni ku vožnju.

Ta e vožnja ispasti putovanje kroz cijelu zemlju na kojem e se uništiti nekoliko automobila, mnoga prijateljstva i Peterov pa i posljednji živac.

BOŽI NI KONCERT Puha kog orkestra op ine Donji Kraljevec održan na Štefanje

Za kraj jedne i ulazak u drugu godinu – tradicionalni tradicionaln n

U revijalnom tonu

Siriš evi se vvra nastupio prvi p pu

Boži ni koncert Puha kog orkestra op ine Donji Kraljevec ve se tradicionalno održava na Štefanje, 26. prosinca, pa je tako bilo i ove godine. Dirigirao je Ivan Belovari, a cijeli je koncert ostvaren revijalno, kao glazbena šetnja kroz boži ne pjesme, tradicionalne doma e napjeve i popularne svjetske hitove. Dakako da su se uli i taktovi valcera.

Ove se godine usprkos zimi i temperaturama ispod nule na koncertu u sportskoj dvorani Donji Kraljevec okupio velik broj ljubitelja glazbe,

mještana i gostiju. Koncertu je bio nazo an dožupan An elko Horvat, ujedno i predsjednik MO-a Donji Kraljevec, koji je pozdravio nazo ne, kao i na elnik op ine Donji Kraljevec Zlatko Horvat.

Uz doma ina, Puha ki orkestar op ine Donji Kraljevec, kao gosti nastupili su Puha ki orkestar Glazbene škole “Hubay“ iz Budimpešte, koji smo ve imali prilike vidjeti u Donjem Kraljevcu kao dobar glazbeni sastav, te skupina pjeva ica KUD-a Donji Kraljevec. (JŠ)

ZATRAŽITE PONUDU WELLNESS PROGRAMA U SIJE NJU!

akove ka publika uvijek se rado odaziva novogodišnjem koncertu uz Simfonijski orkestar HRT-a

NUDIMO I ...... ulaznice za koncerte i priredbe (Željko Joksimovi u Varaždinu, Roger Waters u Zagrebu, Bon Jovi u Zagrebu + ORGANIZIRANI PRIJEVOZ IZ AKOVCA, hokej Medveš ak,...)

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

GORI AN

Koncert na sam Boži Tradicionalni boži ni koncert Puha kog orkestra Gori an održan je na sam Boži u Domu kulture Gori an.

Mlade glazbenike pratilo je više stotina mještana Gori ana, koji su svaki potez nagradili aplauzom, posebno kad su izvedene doma e boži ne i me imurske pjesme.

Puha ki orkestar Gori an ima tridesetak mladih glazbenika, koje zadnjih godina uvježbava dirigent Luka Dominik, student Muzi ke akademije u Zagrebu. lanovi orkestra

jesu: Anita Jur ec, Ana Gracija Gudlin, Josipa Blagus, Gabi Špoljari , Ivona Dominik, Josipa Špoljari , David Vadas, Ivan Dominik, Petra Kova evi , Stjepan Kova evi , Rafael Špoljari , Adam Smolek, Goran Ribari , Maja Dominik, Mihael Horvat, Mario Magaš, Romeo Miši , Filip Taradi, Patrik Petric, Ana Dominik, Jelena Vadlja, Sre ko Bašnec, Josip Vadas, Dario Ivanovi , Mario Ivanovi , Ivan Baksa, Ivan Blažek i Martina Jakši .

(J)

Kraj jedne i ulazak u drugu godinu ne bi bio to što jest bez tradicionalnog druženja doma e publike i Simfonijskog orkestra HRT-a u dvorani Centra za kulturu akovec. Ve deset godina ova se tradicija njeguje i nekako uzajamno cijeni, jer, koliko mi ove vrhunske glazbenike volimo uti, toliki je užitak i njima nastupati pred zahvalnim akove kim mnoštvom.

Uvertira u koncert bio je Straussov “Šišmiš“, a nakon toga, zahvaljuju i sigurnoj dirigentskoj palici Tomislava Fa inija, mogli smo uti i druge Straussove skladbe, zatim “Ruski ples“ ajkovskog, ali i suvremenije pjesme.

Poseban gost koncerta bio je Ivo Gamulin Gianni koji je nedavno u koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski“ tako er nastupio uz pratnju HRT-ovog simfonijskog orkestra. Ondje je s njim nastupila i Gloria Gaynor,

veliko svjetsko ime glazbene industrije, koja se proslavila svevremenskim hitom “ I will survive“, a isti taj program, samo bez slavne pjeva ice, mogli smo uti i mi u akovcu.

Ovo je bilo prvi put da cijenjeni pjeva nastupa kod nas, pa mu je i zbog toga bilo drago što je nastupio baš u kombinaciji s orkestrom s kojim puno i uvijek rado sura uje. - Ovo je moj prvi put da nastupam ovdje u akovcu i to mi je velika ast i zadovoljstvo, ujedno i što sam tu sa Simfonijskim orkestrom HRT-a. Ja s njima ve dosta dugo sura ujem jer sam s njima kao operni pjeva puno nastupao u klasi nom repertoaru u dvorani ‘Lisinski’. Dakle, mi ve zajedno imamo puno iskustva, a to se iskustvo samo još više produbilo ovim nedavnim koncertom s Gloriom Gaynor. Nastupi s njima uvijek me vesele i osje am se kao doma, a upravo mi je tako

4. sije nja 2011.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA I NEDJELJA, 8. i 9. sije nja, 19 sati Dom kulture Prelog

OD ETVRTKA DO PONEDJELJKA, 6. do 10. sije nja, 18 sati Centar za kulturu

Moderna bajka “Vrlo zapetljana pri a“ Animirani film “MaksimUm” Od etvrtka do ponedjeljka s po etkom u 18 sati u Centru za kulturu prikazivat e se ilm pod nazivom “Vrlo zapetljana pri a“. Rije je o animiranoj obiteljskoj komediji u kojoj glavnu ulogu ima prekrasna princeza Zlatokosa, koja je cijeli svoj život provela u dvorcu. Me utim, nakon što se zaljubi u bandita koji prolazi po-

kraj njezinog dvorca, zaputit e se u pravu životnu pustolovinu – oti i po prvi put u vanjski svijet kako bi ga pronašla! Animirani hit “Vrlo zapetljana pri a“ snimljen je po uzoru na najve e Disneyjeve ilmove kao što su “Snjeguljica“ i “Pepljuga“. Tradicionalna bajka koja se potpuno novim stilom obra a modernoj publici.

nalni ni novogodišnji koncert uz HRT-ove simfoni are

vratio, Gamulin put u akovcu

U Domu za kulturu u Prelogu za vikend možete pogledati animirani ilm “MaksimUm”. MaksimUm je najgenijalniji superzlikovac kojeg je svijet ikad upoznao. Svaki njegov pokušaj da osvoji Metrograd završi katastrofalnim ijaskom zahvaljuju i superheroju s plaštom po imenu

Metroman, nepobjedivom heroju sve do dana kada ga MaksimUm slu ajno ubije. Odjednom, MaksimUmov život gubi svrhu. No ubrzo odlu i da je jedini izlaz iz dnevne rutine stvaranje novog suparnika, po imenu Titan, kojem pak sine da je biti zlotvor mnogo zabavnije nego biti pozitivac. Uz jedan

detalj - Titan ne želi osvojiti svijet - on ga želi uništiti. MaksimUm sada mora odlu iti. Ho e li se boriti protiv vlastite dijaboli ne kreacije? Može li je poraziti? Može li najpametniji ovjek na svijetu napokon donijeti jednu pametnu odluku? Može li zli genij postati neo ekivani heroj vlastite pri e?

KUD DONJI VIDOVEC

Priredba za kraj uspješne godine KUD Donji Vidovec u dvorani Doma kulture sredinom prosinca održao je boži nu - novogodišnju priredbu. Bio je ovo poklon mještanima na kraju uspješne godine za društvo.

KUD je kroz godinu imao velik broj nastupa diljem Hrvatske, a ime Donjeg Vidovca i Me imurja promovirali su i van granica Lijepe naše.

Brojnoj publici predstavile su se tri skupine do-

KUD Donji Vidovec održao je boži no novogodišnju priredbu

Priredba je bila poklon mještanima na kraju uspješne godine

ma ih folkloraša: lima i, srednja i starija skupina plesa a, uz nezaobilaznu pratnju tamburaša, dok je dramska sekcija izvela zanimljiv ske .

Gosti programa bili su lanovi dramske družine KUD-a op ine Donji Kraljevec, koji su s pred-

stavom “Bog pomagaj“ do suza nasmijali publiku, tamburaši KUD-a “Selja ka sloga“ iz Donje Dubrave te pjeva i Martin Srpak i Saša Šte i Sale. Sudionici programa primili su kao zahvalu velika licitarska srca, dok je na elnik op ine Donji Vidovec Josip

Grivec uru io zahvalnicu doma em KUD-u za promociju Donjeg Vidovca i o uvanje kulturne baštine. Društvo “Naša djeca“ organiziralo je dolazak Djeda Mraza koji je razveselio najmla e i iznenadio ih poklonima. (af)

BOŽI NO RASPOLOŽENJE u Šenkovcu i nakon samog Boži a bilo i ovdje u akovcu, kazao je Gamulin.

Ivo Gamulin Gianni u akovcu je otpjevao doma e i svjetske boži ne hitove, a ovo je ujedno bila i promocija njegovoga tek izašlog albuma, nastalog u suradnji s proslavljenim skladateljem Johnom Cameronom.

Treba spomenuti i da nas je kroz cijeli koncert vodio uvijek rado vi eni gost Dražen Siriš evi , koji trenutno obnaša dužnost ravnatelja dvorane “Vatroslav Lisinski“. Nakon što ga je na njegovom uobi ajenom “mjestu” voditelja konferanse prošle godine zbog poslovnih obaveza zamijenio glumac Vlado Štefan i , Siriš evi se sa zadovoljstvom ponovno vratio. - Prošle me godine nije bilo, no sada sam se opet vratio. Kako i ne bih kad je ovaj koncert nešto posebno. Svi

se veselimo što stara godina na neki na in odlazi jer se nadamo da e ona nova biti puno bolja.

Bilo je lijepih stvari i u 2010. godina i lijepo se u ove dane prisjetiti tih lijepih trenutaka.

Ja sam optimist po prirodi pa se volim prisjetiti samo lijepih stvari i, naravno, o ekivati druge lijepe stvari. Ovaj program koji smo pripremili za akovec bio je takav da ljude u dobrom raspoloženju uvede u ono što nas eka u idu oj godini. Svi nas plaše s tom 2011. godinom ... Bit e ovakva ili onakva, te recesije, te neke krize ... Samo neka bude zdravlja i nema te recesije koju mi ne emo pobijediti.

Uz simpati ne dosjetke i pošalice Siriš evi je ponovno šarmirao publiku i ponudio optimisti ni uvod za 2011. godinu. (mn)

Koncert Glazbene udruge Šenkovec s internacionalnim prizvukom

Tamburaši su svojom izvedbom spleta boži nih pjesama pokazali da upornost i rad daju vrijedne rezultate Tradicionalni boži ni koncert Glazbene udruge Šenkovec održao se nekoliko dana nakon samog Boži a, i uspješno je sve posjetitelje vratio u blagdansko raspoloženje. Župna crkva Svete Jelene Križarice, u kojoj se koncert održao, bila je dobro ispunjena, a publika je pljeskom znala nagraditi sve izvo a e.

Prvi su nastupili oni najmla i, “Vrap i i” istoimenoga šenkove kog dje jeg vrti a, i uz pratnju harmonike otpjevali su pjesme “Boži ”, “Cmreki v snegu spiju” i “Uspavanka”.

Nastup sljede ih GUŠ-ovih gostiju, mješovitog zbora iz prijateljskog mjesta Sumarton u susjednoj Ma arskoj, dao je boži nom koncertu internacionalni (pri)zvuk.

Sumartonci su otpjevali etiri popijevke - “Pastir zove drugoga”, “Pastiri gori stanimo”, “Raduval se Jezuš mali” (u vrlo zanimljivom aranžmanu) i “Došel je z Neba”. Uz snažan pljesak, simpati ni gosti uru ili su i poklon agilnom predsjedniku GUŠ-a, gospodinu Zlatku Novaku, uz pozivnicu da GUŠ nastu-

GORI AN

Boži na izložba slika Dražen Siriš evi i Ivo Gamulin Gianni tako er su zaslužni što je koncert bio tako uspješan

lanovi umjetni ko - likovne udruge Gori an “Slika” priredili su zajedni ku izložbu radova uz boži ne

blagdane. Izložba je otvorena u subotu 18. prosinca uz nazo nost na elnika op ine Marija Mohari a u prosto-

Muška vokalna skupina GUŠ-a oduševila je sve prisutne pi na njihovom boži nom koncertu sljede e godine.

Slijedila je GUŠ-ova muška vokalna grupa, koju vodi Monika Novak, sa svoje etiri boži ne popijevke - “Raduval se Jezuš mali”, “Djetešce nam se rodilo”, “Hajd’mo bra o sada” i “U to vrijeme godišta”. Ovi (prema broju godina) iskusni, veseli de ki svojim unisonim, ujedna enim, dinami nim i ugodnim pjevanjem oduševili su sve prisutne.

rima Društvenog doma Gori an, te uz kulturno - zabavni program koji je vodila Lidija Kramar.

Predsjednica udruge Marija Bašnec zahvalila je autorima na odazivu, ak 22 autora iz Gori ana i susjednih mjesta sudjelovala su na izložbi. O izložbi i

Posljednji su, jer še er dolazi na kraju, nastupili GUŠ-ovi tamburaši i izveli splet boži nih pjesama, pokazavši i dokazavši da upornost, talent i stru no vo enje profesora Borisa Novaka daju doista vrijedne rezultate.

Na kraju, kao što je ve uvriježeno, svi sudionici i gledatelji, uz pratnju tamburaškog orkestra, zajedni ki su izveli najpoznatiju boži nu pjesmu “Narodi nam se Kralj nebeski”.

radovima autora govorio je pak u itelj u mirovini Mijo Smolec iz Gori ana, koji je uz ostalo rekao da su radovi autora na kvalitetnoj razini. Izložbu je otvorio na elnik Mario Mohari , pruživši tako podršku likovnim autorima i njihovom nastojanjima. (J)

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

4. sije nja 2011.

Kultura IZBOR KULTURNIH DOG

“Pismo z Galicije” Kristine Štebih najbolja predstava u državi OBILJEŽENO deset godina rada me imurske zaklade solidarnosti “Katruža”

Humanitarni koncert kao zahvala gra anima i donatorima U prepunoj dvorani Centra za kulturu akovec sredinom studenoga održan je koncert brojnih izvo a a, kojim je obilježena 10. obljetnica plemenitog rada me imurske zaklade solidarnosti “Katruža”. Humanitarni koncert, za koji se tražilo mjesto više, bio je svojevrsna zahvala gra anima, donatorima i podupirateljima “Katruže”, koji su kroz rad zakla-

de pomagali onima kojima je to najpotrebnije.

Brojni izvo a i, me u kojima su bili Marija Jambroši , Mirko Švenda Žiga, Vinko Coce, Vladimir Ko iš - Zec, Meri Šeparovi - Vresk, kao i Bojan Jambroši , Ivica Dobrani , Limena glazba Belica i mnogi drugi, više od dva sata zabavljali su publiku, koja je svakog izvo a a nagradila velikim pljeskom.

Me imurske novinarke humanitarno za “Katružu” Dvanaest novinarki i djelatnica novinskih redakcija spremno je poziralo u ulogama poznatih žena za kalendar ija sredstva od prodaje idu u prilog “Katruže“.

Ideja o kalendaru naišla je na potporu Me imurske županije, a pozivu na suradnju, osim djevojaka, rado su se odazvali i

poznati akove ki otografi Vjeran Žganec Rogulja i Zlatko Vrzan, kao i renomirana hrvatska dizajnerica Ksenija Vrbani koja je zaslužna za raskošne kostime i styling. Frizure su izradile Ljupka Sobo an i Ivana Bajsi , dok je make up odradio Studio ljepote.

Sve su otografije snimljene u Muzeju Me imurja akovec.

Ovo je definitivno bila dobra godina za akove ku novinarku i pjesnikinju Kristinu Štebih. Po prvi put okušala se u pisanju dramskog teksta “Pismo z Galicije”, a upravo je ta predstava pobijedila na ovogodišnjem 50. Festivalu kazališnih amatera Hrvatske. Spomenuti kazališni komad u režiji Dejana Buva a i izvedbi Kazališne družine “Štolcer“ u konkurenciji od ak 150 predstava osvojio je nagradu za najbolju predstavu u cjelini, najbolji dramski tekst te

najbolju režiju. Usto, Kristina Štebih bila je nominirana za najbolju glumicu, a predstava u cjelini i za inventivnost.

Na državno natjecanje plasirali su se zahvaljuju i neo ekivanom uspjehu na nedavnom estivalu Kazališnih amatera Me imurja, gdje su tako er bili apsolutni pobjednici – predstava i tekst proglašeni su najboljima, a redatelj Dejan Buva s Davorom Doklejom iz Dramskog studija “DaDa“ podijelio je i nagradu za najbolju režiju.

SJETVA I ŽETVA nagrada Kazališne družine “Pinklec”

Nikad bolja godina za Pinklece!

Godina 2010. za Pinklece je donijela nove uspjehe i vrijedne nagrade, tako da nije lako sve ukratko pobrojiti. A za sve je “kriva” njihova predstava “Dje ak Ivek i pas Cvilek” u režiji Anice Tomi i koprodukciji s Dje jom i lutkarskom scenom HNK-a u Varaždinu.

Za po etak su u travnju dobili nagradu za najbolju režiju na tre em po redu estivalu hrvatske

drame za djecu “Mali Maruli ”.

Uspješni niz nastavio se na trinaestom susretu kazališta za djecu i mlade ASSITEJ, gdje su proglašeni apsolutnim pobjednicima i nagra eni u ak pet od ukupno osam kategorija. Osim nagrade za najbolju predstavu, za najbolje gluma ko ostvarenje – mušku ulogu nagra en je Mario Jakši , a najboljom u kategoriji gluma ko ostvarenje – ženska uloga pro-

glašena je “pinklecovka” Jelena Dokleja. Nagra en je i Igor Baksa za najbolju scensku glazbu s instrumentalnim sastavom “Tragedija”, a titula najbolje nije zaobišla ni redateljicu predstave Anicu Tomi . Kao še er na kraju “sjela” im je i Nagrada hrvatskog glumišta 2010. Rije je o najve oj nagradi koja se u Hrvatskoj dodjeljuje na nacionalnoj razini i Pinkleci su je svakako zaslužili.

Dobitnici ovogodišnje Nagrade hrvatskog glumišta zajedno s nagradom za koju u šali kažu da je najve a, ali i doslovno najteža, u Hrvatskoj

ZBOR “Josip Štolcer Slavenski” proslavio svoj 35. ro endan

Po prvi put akovec se uklju io u nacionalnu manifestaciju “No kazališta“ Po prvi put i akovec se uklju io u projekt “No kazališta“. Rije je o jednodnevnoj mani estaciji posve enoj scenskim i izvedbenim umjetnostima koja se u mjesecu studenom svake godine simultano odvija u velikom broju hrvatskih gradova, a krajnji cilj joj je okupiti sva kazališta Hrvatske i Europe te se pretvoriti u tradicionalnu mani estaciju europskog kontinenta. Prva no kazališta organizirana je 2008. godine u Dubravi i Šibeniku, a prošlu godinu prerasta u mani estaciju na nacionalnoj razini, u koju se uklju uju gotovo sva relevantna hrvatska kazališta. Ove pak godine u program No i kazališta uklju ilo se 25 gradova, a u 56 predstava i 65 popratnih programa diljem Hrvatske uživalo je oko 50.000 posjetitelja. Dio toga kazališnog spektakla bile su i akove ke dramske skupine i družine koje

Kazališna družina “Pinklec“ za No kazališta publiku je po astila premijerom “Pti ice” su od 10 pa sve do 22 sata zabavljale brojne posjetitelje u Centru za kulturu akovec. Redom su nastupili Dje je gradsko kazalište akovec s predstavom “Kako preodgojiti roditelje” Irene Kolar Vudrag, Dramski studio “DaDa“ sa svojim “Žderavkom”, a Dramska skupina “Trinaesti i“ odigrala je “Razvikanog pjetli a”.

VENOART, nova udruga na kulturnoj sceni Me imurske županije

Spojene ozbiljne ideje akademski obrazovanih umjetnika Sredinom listopada u dvorani “Scheier” u akovcu javnosti se predstavila nova udruga pod nazivom “VenoArt”, koja je nastala spajanjem ozbiljnih ideja akademski obrazovanih umjetnika, poklonika kreativnog izražavanja i gra ana, zaljubljenika u kulturu i umjetnost.

“VenoArt” e se baviti organiziranjem edukativnih radio-

nica primijenjenih umjetnosti, likovnih, dramskih i glazbenih radionica, organiziranjem izložbi radova svojih lanova, predstava i per ormansa, uli nih prezentacija, promocija i glazbenih nastupa umjetnika, kao i stru nih skupova s podru ja kulture. Sve aktivnosti usmjerene su k podizanju kulturne svijesti gra ana i prava ovjeka na razvitku osobnosti.

Zavidna karijera ponosa akovca i Me imurja Svojih 35 godina rada i djelovanja proslavio je ove godine ponos Grada akovca i Me imurske županije, Pjeva ki zbor “Josip Štolcer Slavenski”. U dugogodišnjoj i iznimno uspješnoj karijeri, prožetoj velikim brojem nagrada i priznanja, kroz zbor je prošlo ak 530 lanova u 510 nastupa, s izvedbom 270 kompozicija. Danas “Josip Štolcer Slavenski” ini 60 lanova, kojima neosporno pripada zasluga za velik broj nagrada. Ipak, za zavidnu kvalitetu zbora najzaslužnije su njegove voditeljice i dirigentice, danas Senka Bašek -

Šamec i njena prethodnica Dragica Karolina Šimunkovi , koja je zbor vodila punih 30 godina. Jubilarnu obljetnicu zajedno sa “Štolcerom” proslavili su i neki njegovi lanovi, a zbor se i danas definitivno može pohvaliti prekrasnim spojem iskustva i mladosti. Nastupi na brojnim natjecanjima, susretima i smotrama u vrstili su “Štolcer“ na samom vrhu doma e ali i me unarodne zborske scene, a zahvaljuju i sustavnom radu na kvaliteti uspjesi e se zasigurno nastaviti nizati i u narednih 35 godina. (bš)

VELIKO PRIZNANJE Ivanu Gori ancu iz Murskog Središ a

Tre a sportska fotografija godine Ivan Gori anec iz Murskog Središ a, vlasnik i direktor Stvaraonice KRUG u akovcu, dobitnik je iznimno vrijednog priznanja.

UEFA, Europska nogometna organizacija, dodijelila mu je tre e mjesto u natjecanju za najbolju sportsku otografiju u 2009. godini.

Fotografija, koja je proglašena tre om me u otografijama iz 58 država, nastala je na igralištu NK Me imurca u Dunjkovec - Pretetincu.

- Pred jedno zna ajno natjecanje prijatelj Franjo Cimerman puno mi je govorio o klubu i zna aju natjecanja. Previše ne pratim sportska zbivanja, ali me zaintrigiralo s koliko je žara Cimerman o svemu tome govorio, pa sam otišao vidjeti gdje e to biti. Onako promatraju i igralište, koje mi je više sli ilo na nekošenu livadu, primijetio sam dje aka kako

biciklom dolazi na igralište. Lopta na ‘paktregeru’ i pravac prema golu.

Snimio sam taj trenutak, a kasnije sam otografiju dao Cimermanu i ona je osvanula na Monografiji NK Me imurca. Cimerman ju je kasnije proslijedio dalje, svoje je odigrao i Dragutin Kataleni , lan Hrvatskoga nogometnog saveza, i priznanje je stiglo, zadovoljan je Gori anec, posebno što u potpisu priznanja stoji ime i prezime Michaela Platinija, predsjednika UEFA-e.

(S. Mesari )

KATOLI KI DOM u akovcu

Okupili se Makovci Proteklih petnaestak godina dvorana Katoli kog doma u akovcu nije bila toliko ispunjena publikom kao u nedjelju 17. listopada. Tako velik broj ljudi došao je uti i vidjeti Makovce, nekadašnji pjeva ki zbor župe Svetog Nikole biskupa, koji je u nekoliko uzrasta okupljao velik broj djece i mladeži. Makovci su održali koncert pod nazivom “Makovci za 25. ro endan”, kojim su obilježili obljetnicu svog

osnutka, te uspješno djelovanje preko deset godina.

Zborom je ravnao njegov osniva pater Drago Brglez, a kao gosti nastupili su Ladislav Varga, Stjepan Levani i Pjeva ki zbor župe Svetog Nikole biskupa akovec, pod ravnanjem Ivane Jagar. Posebno je lijep bio nastup djece lanova Makovaca koji su u me uvremenu postali roditelji.

(Stjepan Mesari )

4. sije nja 2011.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Scena GA ANJA 2010. GODINE PORINI STIGLI U DONJU DUBRAVU

NAGRADA Bojanu Jambroši u na CMC festivalu

Teta Liza i Ton ek - dobravske glazbene legende

Pjesma “Sasvim sam” proglašena najboljom

Nakon tri Porina koje su osvojili Teta Liza i Lado, u Donju Dubravu stigla su još dva.

Iskusni glazbeni tandem Teta Liza i Ton ek vratili su se iz Biograda na moru s dva osvojena Porina, i to za najbolju olklornu pjesmu “Ljepo nam je vu jesen“ i najbolju izvedbu olklorne glazbe “Meni mama tak velje“.

Teta Liza navršila je 85 godina, dobro se drži i jako se “štima“ sa svojim statuama. Osim što je uvarica izvorne me imurske popevke, možemo re i da je postala i me imurska sakuplja ica Porina. Ova dva Porina zasigurno su veliko priznanje dobitnicima, ali i me imurskoj popevki i cjelokupnoj hrvatskoj kulturnoj baštini. (A.Fuš)

Gdje je god bila na natjecanju, ni od kuda nije otišla praznih ruku

akove ki ŠAF proslavio 35 godina postojanja i osvojio 2 velike nagrade Ve 35 godina akove ka Škola animiranog filma nezaobilazan je dio kulturnog naslje a našeg kraja. Isto toliko generacije mališana u e kreativno se izražavati kroz crtanje, animaciju i stvaranje filmova koji obilaze cijeli svijet. ŠAF je po eo djelovati 28. velja e 1975. godine u dvorani Knjižnice i itaonice akovec, gdje je održan prvi sastanak, a sedamnaest godina kasnije ŠAF djeluje kao samostalna udruga.

Osim rada na stvaranju animiranih filmova, Škola je gotovo od samog po etka organizator brojnih filmskih radionica, gostovanja istaknutih autora

“Podmornicu” je nagradio stru ni žiri

animiranih filmova, izložbi i projekcija.

Oni stalno i osvajaju nagrade.

Iz prošle godine izdvajamo dvije s 48. Revije hrvatskoga filmskog i videostvaralaštva djece.

Od tri prijavljena filma (“Baka muholovka“, “Podmornica“ i “ arobnjakova šuma“), nagra eni film “Baka muholovka” dobio je jednu od deset ravnopravnih prvih nagrada dje jeg žirija, a film “Podmornica” od stru nog žirija. Treba spomenuti da je ove godine na Reviji zabilježena prava “poplava” animiranih filmova (otprilike tre ina svih prikazanih videoradova), pa je tako zna aj ovih nagrada još ve i.

Bend Larva ušao u finale regionalnog natjecanja “Rat bendova“ Nakon jedanaest tjedana trajanja regionalnog natjecanja“Rat bendova“ na sarajevskoj televiziji OBN, tijekom kojih je (uklju uju i audicije) snage odmjerilo preko dvjesto bendova iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije, a gotovo do samog vrha popeo se ve dobro poznati akove ki bend Larva.

Iako nisu pobijedili, ušli su u finale te svejedno dobili nagra-

du – proglašeni su najoriginalnijim bendom estivala. U moru hard rockera i metalaca, oni su se istaknuli modernom brit pop rock svirkom, ali s njihovim vlastitim originalnim “štihom”.

Da se podsjetimo, Larva su: Adrijano Valpati - gitara, back vocal, Marko Lajtman - bubnjevi, Zoran Ratajec - bas gitara, back vocal, Teo Petran - lead vocal i Igor Perho - stage piano, back vocal.

Na drugom revijalnom CMC estivalu, koji se ove godine održao u Vodicama, najviše razloga za slavlje imao je Bojan Jambroši .

On je jedini dobio dva priznanja - zlatnog pijetla CMC-a, koji je uru en svim izvo a ima, te jednoga srebrnog, koji je osvojio zahvaljuju i svojoj publici. Naime, prema glasovanju posjetitelja Glorijinog portala, pjesma “Sasvim sam” uvjerljivo je proglašena najboljom od svih predstavljenih na ovom estivalu.

Osvojiti ovo priznanje, pored cijelog niza cijenjenih i poznatih imena s glazbene scene, Bojanu je, naravno, bilo pravo zadovoljstvo.

Tim više što je to još jedan dokaz da se radi o talentiranom izvo a u koji je uspio ve sa svojim prvim albumom lansirati cijeli niz hitova i odli nih pjesama koje je

Bojan Jambroši osvojio je nagradu za najbolju pjesmu ovogodišnjeg CMC festivala po izboru itatelja Glorije publika prepoznala i zavoljela, ime se nesumnjivo izborio za svoje mjesto na glazbenoj sceni.

TATTOO studio “M” osvojio drugo mjesto na Tattoo showu u Regensburgu

Nagradu osvojili tetovažom “biomehanike i demona“

Igor Mezga i Nikola Globar (lijevo na slici) nagra enu tetovažu istetovirali su na rukama kolege Saše Vargazona (desno) Tattoo studio “M”, u kojem rade tri Me imurca, od kojih je jedan vlasnik studija, osvojio je drugo mjesto u crno - bijeloj kategoriji tetoviranja na me unarodnom Tattoo showu u Regensburgu.

Igor Mezga, vlasnik salona koji se nalazi u Coning centru u Varaždinu, i djelatnik Nikola Globar nagra enu tetovažu “biomehanika i demoni“ istetovi-

rali su na rukama kolege Saše Vargazona, ime im je pripala ova nagrada kojom su potvrdili svoje znanje i umije e. - Rije je o me unarodnoj konvenciji na kojoj je sudjelovalo preko pedeset umjetnika. Svake godine obilazimo više sli nih konvencija, kazao je Nikola Globar, dodavši da su na Tattoo showu u Regensburgu bili jedini predstavnici iz Hrvatske.

Mladi akove ki bend FeuAcid odnio pobjedu na DemoFestu 2010.

FeuAcid: - Želimo produljiti egzistenciju rock ‘n’ rolla na ovim prostorima i prikazati ga u pravom svjetlu

akove ki bend FeuAcid bio je definitivno najmla i (redom 14 i 15-godišnjaci) na ovogodišnjem estivalu demo bendova “DemoFest 2010.”, u organizaciji Udruge za razvoj kulture ETNO, no to ih nije sprije ilo da odnesu pobjedu nad trinaest doma ih i “van”doma ih bendova, a to nešto zna i kad u finalu nastupate u konkurenciji s dokazanim kvalitetnim vete-

ranima kao što su Pod silom živ i Dizel bend.

Grupa FeuAcid osnovana je u studenom 2008. godine, a prvi nastup imali su u lipnju prošle godine u akove kom Prostoru. Nakon po etnih promjena sastava (bend napušta Antun Sa er), bend danas ine Egon Rešetar (gitara), Sven Barani (bubnjevi), Saša Ranteš (bas gitara), Ida Ivek (ritam

gitara) i Matej Miri (vokal).

Tu je i njihov šesti pridruženi lan, menadžer Dorian Šipoš.

FeuAcid zapo eo je s obradama “ex-Yu“ pjesama žeš eg ritma, no ubrzo je u prvi plan došlo autorsko stvaralaštvo, te su do sada napravili osam pjesama, a deveta je u nastajanju. Ve su poznati njihovi singlovi “Napokon došlo je vrijeme” i “Teško je na i rije i”.

KOM3DIJA predstavila singl s albuma “Indijancu je bilo smešno“

“Vrnula buš se” osvaja nagrade na festivalima Me imurski bend Kom3dija uz Valentinovo je predstavio novi singl s albuma “Indijancu je bilo smešno“. Pjesma “Vrnula buš se“ drugi je singl sa spomenutog

albuma, napisana je na kajkavskom narje ju a na akove kom dijalektu, te je dobila nagradu stru nog žirija na estivalu “Pjesmom do srca” u Krapini.

6

4. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Knjige, glazba, internet... br br. 800

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Dave Boling - “Guernica” - Dirljiva pripovijest o hrabrosti, izdržljivosti i umjetnosti

Dobitnica prošlotjedne knjige Richarda Paula Evansa - “Boži na kutija”: Ivka Gattin iz akovca

José Eduardo Agualusa - “Žene mojega oca” - Angolac José Eduardo Agualusa vodi itatelja po raznim afri kim zemljama, po urbanim sredinama u kojima nam otkriva poeziju i glazbu usred uli ne vreve i kaosa

MOZAIK KNJIGA

Godine 1935. Miguel Navarro upada u sukob sa španjolskom Civilnom gardom pa, namjeravaju i okrenuti novu stranicu u životu, bježi iz ribarskog sela Lekeitio u Guernicu, središte baskijske kulture i tradicije. Stigavši onamo, pronalazi više od novog života – pronalazi nekoga za koga vrijedi živjeti.

Miren Ansotegui je karizmati na, dražesna plesa ica koju upoznaje u Guernici, a njih dvoje pronalaze ljubav koju, uvjereni su, ništa ne može uništiti.

“Guernica” je epski roman s velikom ljubavnom pri om koji mnogi ve uspore uju s Mandolinom Kapetana Corellija i Engleskim pacijentom, smješten u baskijskom gradi u Guernici u doba kada ga je razorila njema ka vojna avijacija

KNJIGA TJEDNA

Živopisan roman jednog od najboljih pisaca na portugalskom jeziku Joséa Eduarda Agualusane više razina pripovijeda o putovanju junakinje Laurentine, najmla e k eri slavnoga angolskog glazbenika Faustina Mensoa, koji je umro ostavivši za sobom sedam žena i osamnaestoro djece rasute diljem južne A rike. Pisac i njegovi likovi putuju iz Angole kroz Namibiju i južnu A riku, susre u i razne ljude i usput otkrivaju i tajne iz burnog Faustinova života. U ovom svojevrsnom romanu u nastajanju na borghesovski se na in ispituje od koliko je istina sastavljena naša laž.

José Eduardo Agualusa ro en je 1960. u gradu Huambu u Angoli.

Radi kao novinar. Do sad je objavio više od desetak proznih djela, a njegove su knjige prevedene na više od dvadeset jezika. “U mojoj

Iz kritike - Struktura romana pokazuje smirenu virtuoznost, u njemu se miješaju stvarne osobe (me u njima i sam Agualusa), tekstovi koji hine vjerodostojnost (stranice dnevnika, ulomci iz pisama, snimke), pjesme iz kolonijalnog doba, književni citati (Kapuscinski, Pessoa itd.), u jednom elegantnom ‘patchworku’. Ovaj je roman odiseja po fizi kom i ljudskom zemljovidu A rike.

Pedro Mexia, lisabonski dnevnik Público

zemlji stvarnost je mo nija od fikcije”, napominje Agualusa, koji je mnoge neobi ne slu ajeve preto io u književnost, stvorivši snažne li- U ‘Ženama mojega oca’ Agualusa je napravio ‘road movie’ u obliku romana. Pisac putuje po jugu A rike s engleskom redateljicom Karen Boswall, koja živi u Mozambiku. Namjera im je napisati scenarij za film, ali ono što je trebalo biti scenarij postalo je roman. Poglavlja koja pripovijedaju o putovanju junakinje Laurentine isprepletena su s poglavljima stvarnog putovanja samoga autora. U samom romanu nalazi se njegov proces stvaranja.

Gisela Anauate, Época

ALBUM TJEDNA

Aloe Blacc - “Good Things” uo i Drugoga svjetskog rata.

Roman je bogat povijesnim podacima o arobnoj baskijskoj regiji, a Crveni barun, pripadnici Lu twa ea, pa ak i Picasso pojavljuju se kao likovi u pri i koja prati sudbinu obitelji Navarro u prvim desetlje ima dvadesetoga stolje a.

Ova epska dirljiva pri a može postati vaša jer Me imurske novine jednog itatelja ili itateljicu nagra uju primjerkom “Guernice”.

WEB PREPORUKA

Aloe Blacc sa svojim novim izdanjem dignuo je visoko ljestvicu u soul/r&b žanru jer “Good Things” je jedan od vrhunaca ovogodišnje diskografije zbog odli ne kombinacije glazbe, teksta i interpretacije.

Preslušavaju i mnogo previše glazbe u slobodno vrijeme, na mom mp3 playeru u jednom se trenutku našao i ovaj album koji me oduševio na prvu. Od po etka do kraja Aloe pri a svoje pri e kao što su to radili i njegovi uzori prije nekoliko desetaka godina i time je dokazao da soul i r&b ne moraju nužno biti ljepljivih melodija (kao Du y) da bi bili uspješni.

“Good Things” kao da je ispao iz 1970. i neke godine, jednostavnom ali vrlo mo nom produkcijom koja odli no sura uje s vokalnim akrobacijama pjeva a, pa bi vas esto mogli prožimati trnci slušaju i tekstove koji balansiraju od vjerskih preko ljubavnih do aktualnih politi kih opservacija.

Album nosi odli an singl “I Need A Dollar” koji nije mogao biti bolje pogo en u vrijeme globalne krize, odnosno recesije, u kojoj e Hrvatska živjeti još godinama. Ovakvih stihova u današnje vrijeme ima i previše, ako naši radnici uop e i dobiju nekoliko zadnjih pla a (‘’I

Popis pjesama 1. I Need A Dollar; 2. Green Lights; 3. Hey Brother; 4. Miss Fortune; 5. Li e So Hard; 6. Take Me Back; 7. Femme Fatale; 8. Loving You Is Killing Me; 9. Good Things; 10. You Make Me Smile I I; 11. Mama Hold My Hand; 12. Politician (Reprise) had a job but the boss-man let me go, (He said) ‘I’m sorry but I won’t be needing your help no more.’, (I said) ‘Please Mr. boss-man, I need this job more than you know’, But he gave me my last paycheck and he sent me on out the door.’’)

Ima tu još brdo avorita od kojih je teško izdvojiti one najbolje jer su od reda svi odli no spojeni u zavid-

nu cjelinu, bilo da su obrade kao u slu aju The Velvet Undergroundove “Femme Fatale” ili autorskih “Hey Brother”, “Loving You Is Killing Me”, naslovne “Good Things” i “You Make Me Smile”.

Glazba može biti mo no oružje, ponekad jako dobar antidepresiv, a “Good Things” Aloee Blacca upravo je to, melem za uši, iako

INTERNET I RA UNALA

Handsonlycpr.org/symphony/ Konzole za igranje - sljede a generacija - odsvirajte vlastitu simfoniju samo rukama Zamislite što sve možete napraviti s vašim rukama. Naše su ruke sposobne za udesne stvari, izme u ostalog i proizvoditi glazbu - bez ikakvih instrumenata. Sve je, naravno, puno lakše uz odgovaraju u aplikaciju. Evo jedne takve.

“Ruke mogu raditi mnoge nevjerojatne stvari, ali ništa se ne može usporediti sa spašavanjem života”, slogan je pod kojim Ameri ko udruženje za

srce promovira ru ne tehnike pružanja prve pomo i.

U tu svrhu pokrenuta je i ova zabavna stranica koja vam omogu ava da se igrate s 12 pari ruku i njihovim kombiniranjem kreirate vlastitu dance, hip-hop ili latino kompoziciju.

Jednostavno kliknite na ruke i miksajte svoj ritam. Cijelu stvar zatim možete i podijeliti preko društvenih mreža. Pokušajte, zabavno je!

Konzole za igranje uvijek su postojale paralelno uz ra unala i omogu avale su da se bez puno kompliciranja zapo ne zabava uz spajanje na televizorski ekran.

Tako er, esto su konzole bile naprednije u odre enim segmentima od samih ra unala, nekad davno to je bio zvuk, zatim grafika i 3D prikaz, a u novije vrijeme je to - na in upravljanja.

U zadnjih nešto više od godinu dana došlo je do razvoja je tinijih tehnologija za upravljanje ra unalima - iako su neka i prije bila prisutna, cijena im je bila previsoka za široku publiku, no i ovo se polako mijenja, tako da imamo upravljanje putem senzora pokreta (žiroskop - nagib, akcelerometar - promjena brzine, magnetski senzor - orijentacija), glasovno upravljanje, a u zadnje vrijeme i putem kamere koja prati svaki vaš pokret.

Sve ovo vodi do jednostavnijeg i interaktivnijeg pristupa igri - više nije potrebno za svaku akciju pritiskati gumbe, ve se upravljanje svodi na pokrete tijela i direktno upravljanje likovima u igri - skakanje, micanje rukama i nogama te okretanje, što e vjerno biti preneseno na lik u igri, a to ima, uz zabavu, i dodatni u inak tjelovježbe.

Nintendo Wii Igra a konzola koja je otvorila svijet igara putem pokreta tijela ve ini publike prije nekoliko godina - sada ve pomalo zastarjela te joj mnogi zamjeraju relativnu nepreciznost pra enja pokreta, no još uvijek pruža poprili nu zabavu. Zbog relativno duge prisutnosti nudi najve i broj igara na tržištu. Upravljanje je putem ru nog kontrolera koji prati pokrete ruke uz

pomo ugra enih senzora, dok su za neke igre razvijeni i dodatni kontroleri.

Sony PlayStation Move Zahvaljuju i dodatku - kameri, te izvoru svjetlosti na kontroleru, ovaj sustav ima puno ve u preciznost od Wii kontrolera te je omogu io i upravljanje nešto ozbiljnijim igrama koje zahtijevaju to nije navo enje. Zbog tehnologije (kamera) potrebno je nešto više mjesta za igru od Wii konzole, dok je sam ugo aj igranja vrlo sli an.

Microsoft Xbox Kinect Upravljanje Kinectom je isklju ivo putem vlastitih pokreta i glasovnih komandi koje slijede kamera i mikro on

kove i zanimljive zaplete u svojim knjigama.

Prema mnogim njegovim knjigama snimljeni su ili se tek snimaju filmovi. Lula Buarque de Hollanda režira film prema romanu “Prodava prošlosti”, a Belisário Franca film prema romanu “Kreolska nacija”. Engleskinja Karen Boswall, koja živi u Mozambiku, režirat e film prema romanu “Žene mojega oca”, u kojem se i sama pojavljuje.

A Portugalka Joana Porto priprema film prema romanu “Kišno razdoblje”.

skladbe s njega nisu nimalo lijepe, budu i da naj eš e pucaju na socijalno - politi ku tematiku uz pokoju ljubavnu stvar, jer što nam drugo preostaje kad nam ‘vladari’ sve oduzmu.

Upravo u tu sliku potla enog A roamerikanca Aloe Blacc se stopio, te nam pružio veliki album koji e zasigurno trajati duže od jedne sezone, koliko danas oni naj eš e traju, posebno oni komercijalnije prirode koji imaju najviše samo jednu do dvije dobrih stvari. “Good Things” je potpuna suprotnost njima jer je natrpan ‘killerima’ bez ijednog ‘fillera’...

Za kraj mogu re i da je Marvin Gaye dobio pravog nasljednika koji je sposoban vratiti soul i r&b na pravi kolosijek, jer proteklih desetak godina dobili smo brdo ‘plagijatora’ koji su mnogima uništili volju za istraživanjem spomenutih žanrova. Odli no je da i dalje ima tradicionalista koji mogu na pravi na in promovirati ameri ku crna ku glazbu onako kako joj i dolikuje. Tom konstatacijom bezbrižno mogu proglasiti “Good Things” albumom godine u soul/r&b žanru. (Siniša Miklauži , preuzeto s portala: Muzika.hr) - nema dodatnih kontrolera. Ovo za-

htijeva još više prostora za preciznije pra enje od strane kamere te nikako nije za upotrebu u malim sobama - preporuke za udaljenost od kamere jesu 2 - 3 m, uz dodatni prostor za kretanje.

Zbog upotrebe cijelog tijela pri igranju, ve je postao popularan i kao pomo pri tjelovježbi, za što su razvijene i zasebne igre.

Darko Mareš, dipl. ing., Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

4. sije nja 2011.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film NAGRADNO PITANJE

VRLO ZAPETLJANA PRI A TANGLED

TERMIN DUE DATE

animirana obiteljska komedija Režija: Nathan Greno i Byron Howard Uloge/Glasovi: Mirela Videk, Franka Bateli , Zoran Pribi evi , Domagoj Pavin, Ivana Bakari , Slavko Juraga, Aleksandar Cvjetkovi , Dražen Bratuli , Robert Ugrina

komedija Režija: Todd Phillips ULoge: Robert Downey Jr., Zach Galifianakis, Michelle Monaghan, Juliette Lewis, Jamie Foxx

Prekrasna princeza Zlatokosa cijeli je svoj život provela u dvorcu.

Me utim, nakon što se zaljubi u bandita koji prolazi pokraj njezinog dvorca, zaputit e se u pravu životnu pustolovinu – oti i po prvi put u vanjski svijet kako bi ga pronašla! Ani-

(tri besplatne posudbe)

mirani hit „Vrlo zapetljana pri a” snimljen po uzoru na najve e Disneyjeve filmove kao što su „Snjeguljica “ i „Pepeljuga “.

Tradicionalna bajka koja se potpuno novim stilom obra a modernoj publici.

Trajanje: 100 minuta, za sve uzraste.

Film “Boži na pri a” režirao je: a) A. Fletcher b) M. Gibson c) R. Zemeckis Dobitnik iz prošlog broja: Miljenko Petak, akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

na zajedni ku vožnju.

Ta e vožnja ispasti putovanje kroz cijelu zemlju na kojem e se uništiti nekoliko automobila, mnoga prijateljstva i Peterov pa i posljednji živac. Trajanje: 95 minuta, preporu a se starijima od 12 godina.

DVD, BLUE RAY IZLOG

srijeda, 5.1.

komedija Režija: Todd Phillips ULoge: Robert Downey Jr., Zach Galifianakis, Michelle Monaghan, Juliette Lewis, Jamie Foxx

3. SAMAC 4. PREDATORI 5. PRI A O IGRA KAMA 3

petak, 7.1.

18.00 VRLO ZAPETLJANA PRI A animirana obiteljska komedija/bajka

20.00 TERMIN komedija

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA

Dom Cobb (Leonardo DiCaprio) vješti je lopov, najbolji u opasnoj umjetnosti ekstrakcije: kra e vrijednih tajni iz dubina podsvijesti tijekom sna, kada se um nalazi u najranjivijem stanju.

Cobbova rijetka sposobnost u inila ga je važnim igra em u ovom podmuklom novom svijetu korporativne špijunaže, no zbog nje je postao i me unarodni bjegunac, pritom izgubivši sve što je ikad volio.

Vratolomnom brzinom tajni agent Roy Miller (Tom Cruise) preokre e naoko obi an život June Haven (Cameron Diaz) naglava ke. June se ukrcala na avion u Kanzasu i po ela avrljati sa šarmantnim i tajanstvenim suputnikom Royem. No, ubrzo se sve promijenilo. Odjednom se avion srušio i nitko od putnika ni lanova posade nije preživio.

subota, 8.1.

18.00 VRLO ZAPETLJANA PRI A animirana obiteljska komedija/bajka

1. DUE DATE

NO I DAN

TANGLED

DUE DATE

10. PAKLENI MALONE

PO ETAK

etvrtak, 6.1.

18.00 VRLO ZAPETLJANA PRI A

2. NO I DAN

9. ZVON ICA 3

Uvijek opasni, tvrdokorni kralj akcijskih filmova Dolph Lundgren, potpuno je nezaustavljiv u “Ubojitoj napravi”. On je neumoljivi burzovni mešetar ali i KGB-ovac i opasni ubojica znan kao Ikar.

Uskoro e se na i lice u lice s najzahtjevnijim zadatkom svoje karijere u koji e se upetljati i ruska mafija. Kada je osveta nedovoljna, koliko e jedan ovjek oti i ne bi li izravnao ra une?

obiteljska komedija

20.00 TERMIN

8. CESTA

UBOJITA NAPRAVA

20.00 DOZVOLA ZA MALE FOCKERE

1. PO ETAK

7. BOŽI NA PRI A

Mladi Kham (Tony Jaa) odrasta u e i borila ke vještine i igraju i se sa slonovima u Tajlandu. Kada azijatska banda otme njegove slonove i prokrijum ari ih u Australiju, Kham odlazi u Sidney na i kradljivce. Uz pomo policajca tajlandskog porijekla Marka (Mum Jokmok), Kham otkriva zavjeru širokih razmjera i sukobljava se s bandom koju vodi opaka Madame Rose (Jin Xing). U krvavom obra unu koji slijedi Kham e imati priliku svojim neprijateljima pokazati kako u praksi

akcijska obiteljska antazija

animirana obiteljska komedija Režija: Nathan Greno i Byron Howard Uloge/Glasovi: Mirela Videk, Franka Bateli , Zoran Pribi evi , Domagoj Pavin, Ivana Bakari , Slavko Juraga, Aleksandar Cvjetkovi , Dražen Bratuli , Robert Ugrina

6. DEVET

ZAŠTITNIK

utorak, 4.1.

18.00 NARNIJSKE KRONIKE: PLOVIDBA BRODA ZOROGAZA

nema programa

Pe t er H i g h m a n kroz nekoliko dana o ekuje svoje prvo dijete. Dok juri da stigne na avion iz Atlante kako bi bio uz suprugu na porodu, sve mu krene naopako kad slu ajno susret ne poznatog glumca Ethana Tremblaya i bude prisiljen

izgleda borila ka vještina Muay Thai...

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

2. THE CHRONICLES OF NARNIA: THE VOYAGE OF THE DAWN TREADER 3. HARRY POTTER I DAROVI SMRTI 4. CITY ISLAND

20.00 TERMIN komedija

nedjelja, 9.1.

16.00 i 18.00 VRLO ZAPETLJANA PRI A

5. LITTLE FOCKERS 6. MEGAMIND

animirana obiteljska komedija/bajka

7. SOCIAL NETWORK

20.00 TERMIN komedija

8. PO ETAK 9. PROFESIONALCI U AKCIJI

ponedjeljak, 10.1.

10. TANLED

U.S. Box Office

animirana obiteljska komedija/bajka

1. LITTLE FOCKERS

20.00 TERMIN

2. TRUE GRIT 3. TRON: LEGACY 4. THE CHRONICLES OF NARNIA: THE VOYAGE OF THE DAWN TREADER 5. YOGI BEAR 6. THE FIGHTER 7. TANGLED 8. GULLIVER’S TRAVELS 9. BLACK SWAN 10. THE TOURIST

18.00 VRLO ZAPETLJANA PRI A

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8 30

Dobro je znati

www.mnovine.hr •• redakcija@mnovine.hr 333 www.mnovine.hr marketing@mnovine.hr • •040 040312 312 333

4. sije nja 2011.

CROATIA zdravstveno osiguranje blagdanski popust za sve osiguranike CROATIA zdravstveno osiguranje d.d. u sklopu usluga dodatnog zdravstvenog osiguranja svojim osiguranicima na prvom mjestu nudi viši standard medicinske usluge.

U sklopu dodatnog zdravstvenog osiguranja svojim osiguranicima omogu ujemo široku preventivu koja uklju uje specijalisti ke preglede, laboratorijske pretrage, te dijagnosti ku obradu, dok viši programi sadrže i terapijske postupke poput fizikalne terapije, male operativne zahvate, specijalne kardiološke pakete, bolni ki nadstandard, antistres programe itd.

Ponuda dodatnog zdravstvenog osiguranja sadrži posebne police namijenjene razli itim zdravstvenim potrebama i dobi osiguranika.

Za radno aktivnu populaciju idealni programi dodatnog zdravstvenog osiguranja su: NORMA, OPTIMA, SELEKTA, ULTIMA, MAKSIMA i EKSPERTA, JUNIOR za djecu i mlade od 0 do 18 godina te SENIOR za starije od 65 godina.

U okviru dopunskog zdravstvenog osiguranja nudi doplatu do pune vrijednosti pojedinih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja (participacija kod pregleda, boravka u bolnici, pretraga itd.), kao i doplatu za lijekove s dopunske liste lijekova.

U nadolaze im blagdanskim danima kada posebnu pažnju poklanjamo sebi i najmilijima, CROATIA zdravstveno osiguranje je pripremilo i prigodno iznena enje za sve osiguranike koji u razdoblju od 01. prosinca 2010. godine do 15. sije nja 2011. sklope policu dodatnog osiguranja te ih nagra uje akcijskim popustom od 10%.

Zato poru ujemo svim gra anima da usmjere svoju brigu tamo gdje je ona stvarno potrebna, da brinu o svome zdravlju na pravi na in i ugovore policu CROATIA zdravstvenog osiguranja ve danas!

Više in ormacija na www.croatia-zdravstveno.hr ili besplatni in o tele on 0800 55 10.

4. sije nja 2011.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Predivna obiteljska ku a ure uje: Bru Bruno Kontrec

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

Sretna nova godina Hvatam priliku i svim itateljima novina, napose koluM Me imurskih mne Dizajn interijera - “estetikheretik”, želim sretnu novu 2011. godinu!

Mogao bih sada svašta napisati, ali samo u kratko izre i svoje želje svima Vama. Želim Vam da budete optimisti ni i hrabri. Otvoreni, realni, pošteni i iskreni, a najviše Vam želim da sami sebi dopustite mogu nost da gledate svijet o ima estete! Ako još niste, okrenite plo u i rezonirajte (samo) lijepe stvari. Ne košta ništa, a vrijedi mnogo. Vjerujte!

Vaš “estetikheretik”

U ovom postu predstavljam obiteljsku ku u, djelo njema kih arhitekata iz studija “Ippolito Fleitz Group” iz Stuttgarta, Njema ka. Ku a se nalazi u Bavariji, u gradu Denkendorfu. Ono što me kod nje privuklo jest jednostavnost u koloritu i formi, ali i svojevrsna eklekti nost koja se ispoljava dispozicijom otvora te koja, na prvi pogled, i cijeli objekt ini malko kompliciranim. No, samo na prvi pogled. Ve drugi otkriva vrlo inteligentna rješenja, spoj dobre kombinacije volumena i ravnoteže s apsolutnom funkcionalnoš u. Monokromatski

pojednostavljena, vanjska fasada odiše elegancijom, dok se isti epitet može primijeniti i za sam interijer ku e. Stilski je potpuno ujedna ena, a uz to je vrlo moderna i prostrana. Osnovni elementi interijera jesu bijeli zidovi i velike staklene površine na njima

te industrijski pod s podnim grijanjem u sivom tonu koji podvla i ono moderno u cijeloj pri i. Pastelne nijanse smiruju kompletan interijer, ali i eksterijer, koji se savršeno uklapa u okolinu u kojoj se nalazi. http://www.ifgroup.org

Vila otvorenog volumena Iako Ia ako ovakva arhitektura nije n srodna našem na inu i razmišljanja, odlu io sam je staviti na blog. Na kraju krajeva, nije ni prva ni zadnja koja se kosi s idejama i ukusom koji se roje u glavama ljudi na ovom podru ju. Nalazi se u Urugvaju, u Punti del Este, a izveli su ju Kallos Turin Architects. Vila je potpuno transparentna, okružena staklenim stijenama, i to je ini vrlo jedinstvenom. Naravno, potrebno je imati hrabrost za investirati u takvo zdanje. Hrabrost koja je potrebna imala je urugvajska obitelj koja je zadala arhitektima sljede u smjernicu: “Pojednostavnite stvari koliko god je mogu e!” Uz to, dizajn zadatak bio je da se objekt topi s prirodom, s njom postane kao jedno, da ima konstantan

pogled na okolinu u kojoj se nalazi, te da inspirira ljude da se otvore prema njoj. Tako er, objekt je morao djelovati opuštaju e, stvarati ugodu, poticati na sve one stvari koje su se zaboravile – usporiti, šetati prirodom,

sjediti kraj vatre, uživati u svakom trenutku. Što mislite? Je li uspio? http://www. kallosturin.com

Modularni elementi “Citti” Modularni elementi Citti vrlo su jednostavan, u inkovit i simpati an na in za pohranu stvari.

Radi se o kolekciji elemenata koji se mogu slagati

kao kockice jedan na drugi i jedan kraj drugoga.

Osnovna dimenzija je 175 mm. Izra eni su od lakiranog MDF-a koji može do i u raznim bojama, tako da

Trebate li besplatan savjet, javite se! je broj kombinacija stvarno ogroman. Tako er, elementi dolaze bez i s vratima. Elementi “Citti” proizvode se u Švedskoj, u tvrtki “Zweed”, vlasnika Håkana Johanssona. http://www.zweed.se/

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

4. sije nja 2011.

Lifestyle ZA NJU

Oduprite se žudnji za slatkim i slanim ...

- Tri su osnovna razloga zbog ega se javljaju žudnje za hranom – hormonalna neravnoteža, dijeta i adrenalinska iscrpljenost Koliko ste puta sami sebe uhvatili da žudite za odre enom hranom, a da uop e niste gladni? Jede vam se nešto slatko, nešto slano, nešto kiselo, gorko ... Dok možda ve ina uop e ne obra a poroznost na svoju žudnju za odre enom hranom, upravo su one odraz vašeg tijela koje mozgu šalje signale u smislu “želim to“. No, zbog ega se žudnje za hranom doga aju?

Tri su osnovna razloga – hormonalna neravnoteža, dijeta i adrenalinska iscrpljenost. Naime, serotonin je jedan od osnovnih hormona za “dobro raspoloženje“ ili “sre u“, a hormonalne promjene i disbalans te loša prehrana i probava mogu uzrokovati smanjenje upravo tog hormona.

Što se ustvari doga a? Še er i jednostavni ugljikohidrati poti u ve e izlu ivanje serotonina, što vas u jednom kratkom periodu ini sretnima. No, kada “stanje sre e“ pro e, vaše tijelo traži još še era i ugljikohidrata. Inzulin je odgovoran za održavanje zdrave razine še era u krvi, šalju i stanicama signale kada da upijaju glukozu iz krvi. Kada tijelo razvije inzulinsku otpornost, stanice zapo nu uzimati sve što se na e u krvotoku, pa ete se po eti nekontrolirano debljati, bez obzira koliko malo jeli. Razlog zbog ega je ova informacija vrlo važna jest da e tijelo upravo zbog inzulinske otpornosti signalizirati da mu je potrebno još više glukoze i ugljikohidrata, a što zna i da ete osje ati poja anu potrebu za njima.

Nezdrave dijete Ukoliko ste na dijeti koja sadrži malo masno a, zbog nade da ete izgubiti na težini, postoji mogu nost da ete samo pogoršati stanje vašeg organizma. Kao i milijuni drugih žena, svaki dan jedete niskokalori nu hranu s puno ugljikohidrata, što može dovesti barem djelomi no do inzulinske otpornosti, no tu se mogu javiti i drugi problem s metabolizmom, jer je dijeta sama po sebi stresna za organizam.

Upravo zbog poreme aja u metabolizmu javljaju se žudnje za odre enom hranom. Zbog toga je potrebno vaš organizam dovesti u red prije nego što zapo nete s nekom dijetom i bez obzira na dijetu paziti na redoviti unos svih potrebnih sastojaka u organizam.

Adrenalinska iscrpljenost Još jedan razlog žudnje za hranom može biti adrenalinska iscrpljenost, koja se doga a kada ste iscrpljeni zbog stresa, manjka sna te prevelikih izi kih i psihi kih napora, što dovodi do op e iscrpljenosti organizma. Organizam e se pokušati oporaviti, što e dovesti do žudnje za slatkim i slanim grickalicama tijekom dana i žudnje za alkoholom i ugljikohidratima no u, što e vam samo još dodatno pogoršati stanje.

izi kom aktivnoš u. Krivnja zbog konzumiranja hrane koju ne biste smjeli jesti, barem ne u tim koli inama u kojima je jedete, može samo pogoršati vaše raspoloženje, te se možete dovesti do stanja da postanete osoba koja jede zbog emocija. Osim toga, morate zaboraviti da žudnja za slatkim ima i svoje biološke razloge, a žudnja za ugljikohidratima problem je navike, a ona izlazi iz nepravilne prehrane.

Kako biste upravo te nezgodne žudnje za hranom sveli na minimum, za to vam je potrebno mnogo volje i potpore.

Svaki dan jedite zdravu i raznoliku hranu, nemojte preskakati najvažniji obrok u danu – doru ak, jer njegovim preskakanjem postoji mogu nost da e vam se žudnje za odre enom hranom pove avati. Tako er, u ublažavanju simptoma mogu pomo i vitaminski dodaci prehrani, zatim primjereno i redovito vježbanje te, naravno,

emocionalna potpora vaših uku ana i okoline. S novim režimom prehrane i tjelovježbe metabolizam bi se sam trebao obnoviti i uspostaviti ravnotežu. Možda e vam biti potrebno jedno vrijeme, ali e se sigurno dogoditi.

Korisni savjeti Jedite svaka tri sata – Jedan od najve ih razloga za neobuzdanim porivima za odre enom hranom je nagli pad še era u krvi koji se doga a zbog neredovitog unosa hrane u organizam.

Redovitim uzimanjem hrane održavat ete razine še era u krvi, te vam se žudnje za hranom ne e doga ati.

Pijte dosta teku ine – Dehidracija “zbunjuje tijelo“, pa se može dogoditi da umjesto že i osjetite glad za “zabranjenom“ hranom. Svaki sat vremena popijte ašu vode.

Budite strpljivi – Prava žudnja za hranom ostaje, a ona psihološka prestaje nakon nekog vremena. Ako ste je-

Kako obuzdati žudnju za hranom?

Prvenstveno trebate nau iti slušati i brinuti o svojem tijelu, a to je jedino mogu e zdravom prehranom i

li dovoljno i pili dovoljno teku ine, strpite se 15 ili 20 minuta i osje aj ž ud nje e pro i.

Ometite sami sebe – Kada vam se pojavi žudnja za odre enom hranom, što god radili, pokušajte misli skrenuti na na in da po nete raditi nešto drugo.

Primjerice, ako radite za kompjutorom, obavite telefonski poziv ili obavite neki drugi zadatak.

Vježba – Ukoliko zapo nete vježbati kada osjetite žudnju za hranom, trebali bi se osje ati bolje gotovo istog trenutka, naravno, ako je ta žudnja psihi ke naravi. Ako je žudnja izi ka, tada vjerojatno ne ete imati snage za vježbanje, što je de initivno znak da trebate jesti.

Zdrave grickalice – Ako se jednostavno ne možete odvojiti od grickalica, kupite one zdrave – suho vo e, bademi, orasi ... Ako vam zdrave grickalice ne pomognu, žudnja za hranom je psihi -

ke naravi, što zna i da joj se ja e morate oduprijeti.

Mijenjajte navike – Žudnja za hranom može se javiti zbog odre enih navika koje imate, primjerice, ako nakon obroka imate naviku jesti nešto slatko, ili da jedete pred televizorom.

Promjenom rutine smanjit ete šansu za promjenom žudnje.

Ako baš ništa ne pomaže, pojedite okoladu, ali samo jedan red, a ne cijelu, pojedite pola ipsa, a ne cijeli, popijte pola gaziranog soka, a ne cijeli. Ono što je najvažnije jest da ne smijete dopustiti da se jedan “loš“ dan pretvori u nekoliko dana i cijeli tjedan. Odvikavajte polako tijelo od loših navika prehrane, a gore navedeni savjeti mogu vam i te kako pomo i.

Prehrana tijekom skijanja Kako se bliže zimski praznici, a samim tim i boravak na snijegu i svježem planinskom zraku, vjerujem da dobar dio rekreativaca razmišlja o tome kako se što bolje pripremiti za ipak nešto pove ane napore. Osim izi kih priprema miši a i vježbi rastezanja i zagrijavanja, možete se dobro pripremiti i s prehranom. Prehrana može uvelike pridonijeti vašem izi kom stanju, bolovima u zglobovima i miši ima.

Po nite od doru ka, koji je iznimno važan. Pripravite balansirani

doru ak od proteina i ugljikohidrata tako da si priskrbite dovoljno energije za nekoliko sati skijanja.

Ukoliko vam je namjera cjelodnevno skijanje, nemojte se prejesti za ru ak jer poslije obilnog ru ka miši i u pravilu ne dobivaju dovoljno energije, jer probava rezervira veliku koli inu krvi da odradi veliki zadatak koji ste joj nametnuli obilnim obrokom. Ru ak ne morate nužno imati u apartmanu, ve možete sasvim solidno složiti adekvatan ru ak iz ponude koju ete na i po restoranima na skijalištu.

Iako, ti su obroci mahom preobilni, gotovo da e jedan obrok biti dovoljan za dvije osobe. Ako pak treba nadomjestiti manjak ugljikohidrata, uvijek možete pojesti neko vo e ili malo deserta. Osim toga, ra unajte s još dva obroka nakon toga: me uobrok poslije skijanja i ve era. Ve era, naravno, ne smije biti obilna, ve planirajte (opet) balansirani obrok.

Prosje an skijaš težine 75 kg troši 595 kcal na sat, što je prili na koli ina! Kad vas eka skijanje, nemojte jesti tešku hranu! Jedite

RECEPT tjedna

www.SAVJETI-hr.com

Korpice s feta sirom

Vježbe za mozak

Sastojci 1 kg mekog brašna 50 g svježeg kvasca 3 dcl mlijeka 1 žli ica še era 2 dcl kajmaka (može i vrhnje) 1 žli ica soli 250 g margarina Za ilu: 350 g feta sira 2 žumanjka 50 g kikirikija 1 jaje umu eno za premaz

Priprema U veliku plasti nu zdjelu staviti brašno, sol, kajmak (koji je prethodno stajao na sobnoj temperaturi) i sve zamijesiti mlakim mlijekom u kojem smo prethodno otopili kvasac s malo še era. Tijesto dobro uraditi rukama tako da se odvaja i od zdjele i od ruku. Pokriti krpom i ostaviti da odstoji pola sata. Na pobrašnjenu površinu istresti tijesto i razvu i ga na 1 cm. Premazati tijesto tre inom omekšalog margarina i preklopiti.

Isti postupak ponoviti 2 puta s premazivanjem, prebacivanjem tijesta i razvla enjem. Kada potrošite sav

margarin, ostavite tijesto da stoji na radnoj površini pola sata. Odstajalo tijesto razvucite na debljinu od 0,5 cm i isijecite ga na kvadrati e.

Napraviti ilu usitnjenog feta sira, žumanjaka i krupnije isjeckanih kikirikija. Sve izmiješajte da bude jednako. Svaki kvadrati u sredini napunite jednom žli icom ile, i prstima spojite krajeve prema sredini. Pripremljene korpice stavite na lim obložen papirom i premažite umu enim jajem. Ugrijte pe nicu i pecite korpice 200 stupnjeva 15-ak minuta dok ne porumene. Uz korpice možete poslužiti jogurt.

Postoje mnoge jednostavne vježbe koje možete raditi da biste trenirali mozak kao što bi trenirali i bilo koji dio tijela. Svakodnevno rješavajte križaljke tako e vam mozak tijkom cijelog dana biti aktivan.

Igrajte igru špijuniranja sami sa sobom tako da nabrojite pet stvari u sobi po evši odre enim slovom.

Od razli itih vježbi za mozak je i vježbanje o iju gdje odabirete stvari odre ene boje. Npr. Pokušajte se fokusirati na sve što je zelene boje u sobi i ignorirajte sve ostale boje. Vježbe za mozak i nisu tako teške, samo si zadajte zadatak i pokušajte ga završiti. Što više vježbate mozak toliko postaje brži, a to ete primijetiti u svakodnevnom životu sa brzinom davanja informacija.

lagane obroke bogate ugljikohidratima i laganim mesom (riba, piletina, puretina) te prehranu nadopunite kvalitetnim multivitaminsko - mineralnim pripravcima. Zima je, godi vru a rakija ili kuhano vino! Ve a konzumacija alkohola remeti sposobnost temperaturne regulacije i pove ava rizik od hipotermije, tj. pothla ivanja. Stoga valja biti jako oprezan jer alkohol usporava re lekse, uspavljuje, a vama treba upravo obrnuto – koncentracija! (preuzeto s portala: Žena.hr)

4. sije nja 2011.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lifestyle ZA NJEGA

Military kaput modnih trendova... Zelena uni orma i izme podstavljene toplim krznom sada ine daleko suptilniji i privla niji izgled.

Svaku sezonu iznova u trendu

Military stil smatra se klasi nim, jer daje dozu oštrine i više nije rezerviran isklju ivo za pripadnike supkultura. Da military nije ništa novo, znamo ve odavno, ali ove sezone ti su kaputi posebno fini, pa se nose uz ista takva odijela.

Neki modni trendovi imaju tendenciju zaborava u roku od nekoliko sezona - to, na sre u, nije slu aj s militaryjem! Dapa e, ovaj trend, kao i svaki pravi, ostaje i evoluira i ove se sezone predstavlja unkcionalnost i utilitarnost.

Military stil više nije onaj koji prate pompozne ceremonijske uni orme, ve je to sada interpretacija uni ormi iz 20. stolje a.

Divno, zar ne? Što možemo re i i za još nekolicinu

Kaputi, isto kao i avijati arke, imaju naglašena ramena te naj eš e velike ili barem upe atljive gumbe. Mogu se nositi u casual looku, baš kao i sa sve anim odijelima. ini se kako je military look jedna od najdražih tema svjetskih dizajnera, jer je zbilja impresivan popis onih koji nam predlažu isto. Od Bottege Venete, preko Burberry Prorsuma, ija je kolekcija cijela bila military, sve do Cerrutija, Calvina Kleina,

D&G-a, Dries Van Notena, pa ak i Louisa Vuittona i Yves Saint Laurenta.

Materijali su fini, a kroj se istražuje i izgleda sve bolje. Zanimljivo je što dizajneri jako vole detalje poput epoleta, manžeta i gumbi. Najzanimljivije su boje koje više nisu samo tamne, poput plave, sive, sme e i crne.

Pojavljuju se i žuti, zeleni i crveni military kaputi koji, moramo priznati, izgledaju jako dobro! Svi muški “selebsi” jako dobro i rajerski nose ovaj trend, a ini se kako je i jako popularan u njihovim krugovima.

Uz ovakav kaput bit e vam lakše suo iti se sa svijetom. Uostalom, ako se odlu ite za military kaput, budite sigurni kako je svaku sezonu iznova u trendu!

PITAJ za zdravlje - Psihoterapija nije samo za “bolesne”, nego dapa e za “zdrave”

Sindrom iritabilnog crijeva Sindrom iritabilnog crijeva je esti poreme aj koji zahva a debelo crijevo. Naj eš i su simptomi poreme aja gr evi i abdominalna bol, osje aj nadutosti i vjetrovi, proljev ili zatvor stolice. Unato neugodnim simptomima i znacima poreme aj ne uzrokuje zna ajna ošte enja debelog crijeva. Uz stru no vo enje ve ina bolesnika dobro kontrolira svoje simptome. Samo mali broj bolesnika ima dugotrajno teške simptome poreme aja.

Sre om, za razliku od mnogo ozbiljnijih bolesti crijeva kao što su to ulcerozni kolitis i Crohnova bolest, sindrom iritabilnog crijeva ne izaziva upalne promjene na crijevu ni kroni ne promjene tkiva, niti pove ava rizik za razvoj raka debelog crijeva. Naj eš e bolesnici mogu u zna ajnoj mjeri umanjiti svoje tegobe promjenom prehrambenih navika, stila života i eliminacijom stresa.

Znakovi i simptomi sindroma iritabilnog crijeva u velikoj su mjeri osobni i razli iti. Pa ipak naj eš i su:

• Gr evi i abdominalna bol • Osje aj nadutosti • Vjetrovi • Proljev ili zatvor stolice — ponekad oboje naizmjeni no • Sluz u stolici Ve ina bolesnika ima umjerene i blage simptome. Ponekad su simptomi jaki, pa ih je potrebno ublaživati lijekovima. Kako i neke druge bolesti mogu imati iste ili sli ne simptome potrebno ih je raspraviti s lije nikom.

Za mnoge ljude simptomi su trajno prisutni, iako njihova izraženost varira.

Kada posjetiti lije nika?

Iako 1 od 5 odraslih osoba ima znakove i simptome iritabilnog crijeva, manje od polovice traži lije ni ku pomo . Važno je posjetiti lije nika zbog toga što se može raditi i o mnogo ozbiljnijim bolestima crijeva. Lije nik mora isklju iti upalne bolesti crijeva i rak debelog crijeva, te nau iti bolesnike kako da izbjegnu mogu e komplikacije, primjerice kroni ne proljeve.

Mladen Makitan dr. med. Internist Ravnatelj Poliklinike Živa Mnogi ljudi iskuse simptome i znakove iritabilnog crijeva, no vjerojatnije je da se zaista radi o poreme aju ako: • se radi o mla oj osobi.

Poreme aj obi no po inje u dobi do 35. godine života.

• se radi o ženi. Poreme aj je dva puta eš e javlja u žena..

• u bližoj obitelji ima osoba s istim poreme ajem. Istraživanja su pokazala da je rizik ve i ako roditelji ili bra a i sestre ve imaju sindrom iritabilnog crijeva.

Istraživanja su isto tako pokazala da su naslje e ili život pod istim okolnostima unutar pojedinih obitelji, ili oboje, imbenici rizika za pojavu sindroma iritabilnog crijeva.

MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos TEHNO ZONA

Iako nas u 2011. o ekuju pr omje -

ne u gosp o d a rsk im s erama, ne o ekujte dramati ne promjene u modnom svijetu. Najve a dostignu a s u p os t ignuta posljednjih desetlje a, a 2011. e nas vidjeti u štedljivom izdanju potrošnje. Ali glavna zna ajka bit e da emo kupovati manje, ali trošiti više. To zna i pove anje kvalitete modnih komada.

Otkrit u vam samo nekoliko modnih crtica koje nam skriva nova 2011. godina.

Prolje e nam nosi povratak 70-ih godina, i to u boemskom izdanju i sofisticiranom glamuru. Prolje e zamislite kao lepršavu haljinu za ve ernje izlaske i hla e visokog struka s elegantnom košuljicom za dnevne kombinacije. Tako er nam se vra a „biker“ i punk stil. Prolje e e nam predstaviti svježe boje, printeve i lagane ma- terijale.

Ljeto emo voljeti u maksi haljinama, ipkom koja e nam vratiti duh starih vremena. Kao nastavak povratka 70-ih u prolje e, i ljeto

Hladniji dani 2011., jesenski i zimski, bit e obojani bron anom i maslinastom bojom.

Tako er nas o ekuje urbana romatika, doba tamne ljubi aste i ši ona, a za one ekstravagantne svila i ruži asta.

Jedva ekamo!

1000-jezgreni procesor e imati svojeg predstavnika, a to e biti trapke širokih nogavica, kao posljedica dugotrajnog nošenja skinny trapki koje su dale maksimum svojega modnog izri aja. Opet emo se obu i u prugice i kratke haljine koje e biti posebne zbog duljega stražnjeg dijela.

Današnji najbrži procesor je šesterojezgreni Intelov Core i7. U vrlo bliskoj budu nosti najavljena je mogu nost pove anja brzine rada ra unala za ak 20 puta, što e omogu iti najavljen 1000-jezgreni procesor koji su razvili

škotski znanstvenici. Uz zna ajno pove anje brzine rada, novi e procesori zahtijevati i manje energije za napajanje. Ovaj e projekt biti javno predstavljen u ožujku, a nije poznato vrijeme komercijalne uporabe u ra unalima.

12

4. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

EEG-laboratorij

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Moja mama boluje od Alzheimerove bolesti

Novi po etak-stara pri a...

Ve nekoliko godina primje ujem kod moje majke promjene u ponašanju i vladanju, da ima poteško e kod pam enja novijih doga aja dok se onih prije 20-30 godina zna sje ati, zaboravlja, esto mijenja raspoloženje, povremeno je uznemirena pa ponekad i agresivna, ne prepoznaje pojedine predmete i poznate osobe, doima se izgubljenom a nave er obi no bude smetena, gubi se u vremenu i prostoru, izgubila je interes za uobi ajene svakodnevne aktivnosti, zna oti i iz ku e pa se ne zna vratiti. Zbog toga sam je odvela lije niku i nakon pregleda i u injenih pretraga dijagnosticirana je Alzheimerova bolest. Mama je dobila lijekove koje uzima.

Interesira me kako joj možem pomo i?

Alzheimerova bolest je jedna vrsta demencije, koja se naj eš e javlja u starijoj dobi a uzrok bolesti su degenerativni procesi u živ anom sustavu. Po svom tijeku bolest je progresivna a karakterizirana je prije svega postupnim i polaganim propadanjem intelektulanih unkcija, zbog kojeg primjetno slabi prethodno spoznajno unkcioniranje, što ima za posljedice poreme aje ponašanja u društvenom i pro esionalnom životu. Zna i, osnovna obilježja Alzheimerove bolesti su zna ajne promjene pam enja, osobnosti i ponašanja, dakle javljaju simptomi u smislu promjena raspoloženja, povla enja u sebe, gubitka pam enja doga aja iz bliske prošlosti, dok se bolje pamte oni iz daleke, pove ane agresivnosti, govornih smetnja (ne zna na i pravu rije za neki pojam), agnozije (ne prepoznavanje pojedinih predmeta i ljudi), javljanja teško a s koordinacijom pokreta i odijevanjem, gubljenja u

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

poznatoj okolini, poteško a govora, gubitka orijentacije u prostoru i vremenu, pov remenog nesnalaženja u poznatom prostoru, gubitka inicijative i zanimanja za okolinu ili hobi, depresije i stalne uzbu enosti, zaboravljivosti (ne može se sjetiti doga aja, imena, iznijeti skuhani ru ak na stol, zaboravi da je unuk ostavljen na uvanje, ne sje a se da ima unuka, ne zna gdje je gla alo pa ga traži u hladnjaku), poteško a kod ra unanja, ne zna zašto služe brojevi, teško a u itanju i pisanju, apatije, depresije, psihomotoi kog nemira, halucinacija, lutanja i paranoidne psihoze. Vaša pomo mami je prije svega vezana uz ishranu: u hrani pre erirati integralne žitarice, mahunarke, sjemenke, orašaste plodove, svježe povr e i vo e jer je to najbolje gorivo za mozak, a zatim preporu a se jesti masnu plavu ribu-skušu, losos, tunu.

Izbjegavati: loše masno e, še er, bijelo brašno. Za pomo u memoriji dobro je i poneko jaje i esto je podsje ati koji je dan, koje je doba dana. Ne zaboraviti na fizi ku aktivnost - fizi ki napori: vježbe: pola sata vježbe 3-4x tjedno stimulira neurogenezu-stvaranje i proizvodnju kao obnavljanje dijelova živ anih stanica, više veza i snažniji mozak. Igra s djecom (mora se saginjati, preskakati,vježbe ravnoteže, reagirati brzo). Isto tako je važno za vježbanje memorije igrati karte, ispunjavati križaljke, ples (mentalna vježba koja traži i miši e i mozak), pranje zuba i posu a. Važan je dobar san.

U ku i nemojte mijenjati raspored namještaja u prostoriji, jer se mama bolje snalazi u uvjetima koji su stalni i nepromijenjeni.

Nemojte je ostavljati samu kod ku e i ako nešto radi, budite uz nju da se ne bi ozlijedila i sl.

Opet smo na po etku, novogodišnje su proslave iza nas, treba se otrijezniti... A, ve jeste? Ne znate je li vam ova lagana sjeta u grudima od postalkoholne depresije ili onako od života, od niza pitanja što sad na po etku godine, nakon što smo izredali sve lijepe želje, naslušali se svojih i tu ih obe anja i planova, odjednom lete po glavi: uh, koliki mi je minus na ra unu, uh, treba po eti raditi, istiti ku u, i i u školu, ega da se najprije uhvatim?! Možda vam je sve planove poremetila gripa, a možda ste od svega toga privremeno pobjegli na austrijska ili talijanska skijališta. Sve to ne e stvarno odgoditi novi po etak životnih obaveza i ustaljenog ritma, stvari e se polako vratiti u kolote inu, nekome ve danas, a nekome za tjedan dana, nema veze. I ja se moram pribrati i usredoto iti na ove naše novinske razgovore. Prigovorili su mi da je onaj prethodni tekst bio pregust i pretežak za blagdane, pa danas ne u pretjerivati.

Tri kralja donose snažan dah krš anskog ugo aja, što me inspirira za nastavak promišljanja o vjeri i pobožnosti kao obilježju ljudske psihe. Mi psiholozi smo, na u enje mnogih koji znaju što je predmet našeg znanja , vrlo pragmati ni, konkretni i neo ekivano nespekulativni, ne volimo puno mistificirati, zapravo nastojimo demistificirati ljudsku dušu i ponašanje. Zato u odmah navesti injenicu da vjerski doživljaji imaju neurofiziološke temelje, što kažu istraživa i na polju neuroteologije. To bi onako obi no re eno zna ilo da je Bog proizvod ljudskog mozga.

Znam da vam trenutno nije do dubokog umovanja i nadam

se da shva ate da u prethodnoj re enici nije re eno da je ovjek s t vor io B o g a .

Ovdje se ne radi o zaklju ivanju tog dometa, ne emo ulaziti u raspravu je li Bog dao našem mozgu tu sposobnost da ga na taj na in spoznaje, pa onda imamo svijest i sve moždane unkcije koje sada znanstvenom tehnologijom i metodologijom nastojimo pratiti.

Metafizi ke pretpostavke i znanstvena istraživanja dvije su posve razli ite osnove koje ne valja brkati, znate ono o kruškama i jabukama, zar ne?

Iz nalaza ciljanih istraživanja mozga mogu e je zaklju iti da su vjerski doživljaji intenzivna emocionalna iskustva koja su usidrena u limbi kom sustavu, razvojno gledano najstarijem podru ju mozga. Evolucijski gledano, vrlo davno smo opremljeni tim «paketom» emocija koje su važne za naše održanje i opstanak. O ito je da oduvijek i zauvijek moramo vjerovati, imati povjerenje u stvarnost u kojoj živimo, da bismo uop e živjeli, a koliko nas daleko i duboko ta naša evolucijska oprema može odvesti u religioznost razlikuje se od osobe do osobe. Na kojoj god to razini bilo, u rasponu od prakti nodnevne do duboko misti ne, svako ljudsko bi e pronalazi u sebi okvir za nadu i povjerenje, za osje aj svetosti i vjere, jer mu tako život postaje smislen i ispunjen...

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Bioterapeutske metode U bioterapiji je to na dijagnostika važan aktor koji terapeutu može potvrditi ili demantirati njegovo uvjerenje u pravilnom pristupu pacijentu. Vi ne možete do i na terapiju ako ste sami detektirali neku bolest ili itav spektar oboljenja. Najvjerojatnije u takvim slu ajevima pad energije pa ovjek ima osje aj da ga baš sve boli, od kostiju i zglobova do internih organa.

Da bi organizam bio zdrav veoma je važna njegova ravnoteža odnosno balans energetskih polja, primjerice za proizvodnju hormona, poput estrogena i progesterona, glikogena i inzulina, za širenje i stezanje plu a i tako dalje. Uravnotežena e prehrana (što više žitarica, grah, sjemenke, orašasti plodovi, povr e itd) omogu iti postizanje energetske ravnoteže u meridijanima, organima i u sklopu itavog organizma. Me utim, jednom napadnut organizam takvim deficitom treba mnogo vremena za oporavak.

Stru njaci za bioterapiju, na temelju svog iskustva, mogu pomo i deficitarnom organizmu da proces oporavka bude vrlo kratak. Dobar bioterapeut e vrlo brzo procijeniti fizi ko i psihi ko stanje pacijenta nakon brižljivog promatranja njegovog tijela i pozornim slušanjem oboljelog dobiti odgovore koji su mu potrebni za efikasnu pomo bolesnom organizmu.

ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTERAPIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM OD TE-

Bioterapeut na razli ite na ine dolazi do važnih in ormacija potrebnih za iscjeljenje.

Najvažnije od svega je razgovor i vrijeme posve eno pacijentu. Tu se ne smije štedjeti. Kad pribavi pitanja kako bi dobio potrebne in ormacije, bioterapeut prilazi tretmanu koji nije univerzalan, ve ita iz tijela. Ono što isti trenutak odgovara pacijentu (dakle osoba prestaje osje ati umor, puni se energijom, osje a op e olakšanje, smiruje se i opušta) to je pravi put k iscjeljenju. Za oboljelog je važno da se ne prisiljava na neke radnje koje mu iz bilo kojih razloga ne pašu. Ako za vrijeme tretmana pacijent po inje lakše i ujedna eno disati to je znak da je iscjeljenje u tijeku i da je rezultat zagarantiran. U protivnom terapeut mora potražiti drugi put. Putova ima isto toliko koliko i ljudi. Svaki je ovjek osoba u originalu i kao takvu ju treba prihvatiti i cijeniti. Sam organizam e voditi iscjelitelja ispravnim putem i to treba uzeti kao zakon. Ne može se oboljeli loše osje ati a vi tvrdite kako mu je bolje. To je isto kao kad godinama gutate jedne te iste tablete, i dalje vam nije dobro, ali ništa zato, bit e kad-tad. Važno je da armaceutske tvrtke odli no zara uju. Cijenite svoje zdravlje.

Obratite mi se s povjerenjem na broj tele ona 098/1347-031 bez SMS-a i dogovorite svoj termin iscjeljenja.

AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031.

MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 tel. 311-160 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 ŽUPANIJSKI ODBOR ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA, Ru era Boškovi a 2, akovec tel.374-254 INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije) tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

4. sije nja 2011.

Dobro je znati 13 35

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Nedelišće, M

.Viljevca 2, prodavaonic a

br. 11

RADNO VRIJEME: radnim danom: 07-20 sati nedjeljom: 07-11 sati

Prodavaonica 10 Nedelišće, novo radno vrijeme, ssvakim vakim danom 07-22 sata

Svake subota emisija KUHAJMO SUBOTOM, METSS U POTRAZI ZA NAJBOLJIM RECEPTOM.

14

4. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Tri kralja i kraljica Josip Radikovi , Dragutin Horvati i Vladimir Oreški, upravitelj, glavni ra unovo a i vo a proizvodnje, kasnije direktor, rukovoditelj inancija i tehni ki direktor, bili su elni i asni ljudi Kroja ke zadruge (Proizvodnja odje e) Partizanka, kasnije Modne konfekcije Modeks Mursko Središ e.

Kada sam krajem šezdesetih godina minulog vijeka došao na izu avanje zanata i dje a ki, selja ki i bojazno radoznalo se okretao i upoznavao ljude, šef skladišta, tako er gospodin i asni ovjek Ladislav Laci Korbelj, za Radikovi a, Horvati a i Oreškog rekao mi je: “De ker, vidiš, to su ti naši tri kralji. Nisam razumio, ali mi je pojasnio da su njih trojica u poduze u jedini lanovi SKJ-a. Sje am se da su dugo bili jedini, ali ljudi koji su stvorili zaista mnogo, ne samo za Mursko Središ e i okolicu, nego za cijelu ondašnju državu. Usu ujem se re i, više nego svi kasniji rukovoditelji u Modeksu, ali i znatno šire, i kada sam tamo radio, nikada nisu otpuštali, nego su zapošljavali nove i nove radnike, sve negdje do brojke oko osamsto ljudi. Nikoga nikada nisu smijenili kada je zaškripilo nego se razgovaralo i dogovaralo i dogovorilo. Bezbroj puta kad se kanilo nešto novo napraviti direktor Radikovi pitao je ra unovo u Horvati a: “Dragec, a imamo peneze za to kaj treba novo napraviti? “ “Direktor, budemo malo bolje zapeli i platili. Malo snažnije bu zapeo Palnec, pak Mesari , Kontrec i drugi i sve bumo platili”, odgovorio je Horvati , i tako je bilo. Nikada se ni jedan od “trojke” nije posebno obogatio i bio je zajedno dok ih je zdravlje služilo. Po mnogo emu su se me usobno razlikovali, ali za poduze e su “ginuli”. U etvrtak je blagdan Sveta tri kralja, prije kojeg je premijerka Jadranka

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Kosor imenovala i predstavila nove ministre. Naravno, u maniri svojih prethodnika, prvo je smijenila postoje e ministre.

Siguran sam da novi ministri ne mogu ništa napraviti pa stoga postavljam pitanje zbog ega nije s Biškupi em, Šukerom, Matulovi - Dropuli i Vukeli em razgovarala, ako treba i urlala, ali ih zadržala i primorala da rade još bolje i više.

Ili još konkretnije, zbog ega i zašto nešto više nisu napravila prethodna hrvatska tri kralja Mesi , Bebi i Sanader? Zato što se nisu slagali? Zato što su brinuli samo za sebe!

U mnogo emu razli iti su bili Gašpar, Melkior i Baltazar, ali, kada su krenuli prema Betlehemu, bili su složni, jer su se poklonili ne em mnogo ve em i zna ajnijem od vlastite veli ine.

Nisu poklekli ni pod pritiskom kralja Heroda, koji je tražio i nudio kompromis za svoj boljitak.

Danas u Hrvatskoj imamo trolist, dva kralja i kraljicu, ispunjen vlastitim veli inama i spreman udovoljiti svakom migu iz svijeta. Za Hrvatsku, samo na rije ima. Za razliku od Radikovi a, Horvati a i Oreškog, središ anska tri kralja iz “olovnih godina”, kako bi rekli mnogi koji su došli kasnije, obogatili se i osiromašili poduze e i državu.

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Novi po etak Svatko od nas ponekad poželi krenuti iz po etka jer novi po etak budi nadu u bolje sutra.

Bilo da nas odre eni doga aj, greška ili kriva odluka potaknu na takvo razmišljanje ili nam jednostavno rutina nametne taj osje aj, manje je bitno. Novi po etak u ovom smislu rije zapravo ozna ava promjenu na bolje.

I osim u onim trenucima kada dosegnemo dno i ne možemo više “dublje pasti”, kada pogriješimo ili kada se neka “vrata” zatvore, o novom po etku razmišljamo i u trenucima poput ovog - kada ulazimo (ili smo ušli) u novu godinu.

Završetak još jedne godine nekako ljude tjera na razmišljanje. Još nas jedna godina više dijeli od našeg ro enja, našeg djetinjstva i/ili mladosti.

Iako ulaskom u novu godinu nismo proslavili ro endan (barem ne svi), osje amo se godinu stariji, jer, u ovom slu aju, brojka (20)10 pretvorila se u brojku 11.

I upravo je ovo razlog zašto brojni ljudi donose novogodišnje odluke. Nova godina doista ozna ava novi po etak, no nije klju na za takve odluke. Promjene (oso-

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

bito na bolje) pozitivne su u bilo kojem trenutku, a želimo li “opstati”, one su i nužne u svakodnevnim situacijama.

I iako bi u prvom trenutku mogla nabrojiti nekoliko odluka koje bih sama mogla donijeti kako bi zaklju ila godinu iza sebe, nakon malo razmišljanja odlu ujem da to ne u u initi. One promjene “u hodu” mnogo su mi draže pa u, kao i prijašnjih godina, ostati na njima. Jer svaki dan može biti novi po etak, a na nama je da tu priliku iskoristimo!

Kao što je Henry Ford rekao: “Neuspjeh može biti prilika za novi po etak, ovaj put puno pametniji“. Stoga ne ekajmo novu godinu kako bi promijenili sebe i u inili vlastiti život boljim, ve radimo na tome kroz cijelu godinu!

“U kipu u vodu, u kipu u vodu!”

Oduvijek su me fascinirali slu ajevi lije ni kih manipulacija i izrabljivanja ranjivosti i straha pacijenata. Tražim na in da sama sebi pokušam opravdati slu ajeve primanja mita, poput onoga koji je nedavno isplivao na površinu (i) u našem gradu. I nekako ne mogu. Ne mogu opravdati ni gospodarski, ni bilo koji drugi vid kriminalne djelatnosti, ali lije nicima to nekako najviše zamjeram.

Oni su se obvezali, zakleli, dali su rije da e svoje zvanje obavljati savjesno i dostojanstveno i da ni pod prijetnjom ne e dozvoliti da se medicinska znanja iskoriste suprotno zakonima humanosti. Nema mi groznije stvari nego zara ivanje na onima koji nemaju drugu mogu nost, na onima kojima je oduzeto ono najdragocjenije, njihovo zdravlje, na onima koji e nakon svega i dalje šutjeti zbog straha da e im u klju nim situacijama biti uskra eno ono što im je zajam eno kao osnovno ljudsko pravo. Zašto je to normalno?

Zašto u odre ene zdravstvene institucije ne možete ni nos promoliti bez plave kuverte ili barem boce nekakve fensi žestine i tri kile pršuta? A to je tek vrh ledene sante, da ne bi bilo da su lije nici jedini, samo se ne stignem ni okrenuti od silnih manipulacija.

Osje am se kao da sam tek sad odrasla (a možda još ni nisam), i tek sad uo avam sve nepravde ovog svijeta s kojima su mnogi drugi, zapra-

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

vo velika ve ina, suo eni ve duže vrijeme, svjesni da su, što god u inili, uvijek i zauvijek bespomo ni. Ne, ja u punoj snazi vlastite naivnosti kre em u borbu s vjetrenja ama, poput malog djeteta koje svake godine uporno eka Djeda Mraza, uvjerena da moj glas možda može nešto u initi. Sve mi je jasnije da je njegov odjek jednak onom malog stanovnika Kojegrada koji je sa sitne estice na masla ku pokušao poslati poziv u pomo .

Postoji li možda i naš Horton, ako postoji – gdje je i ako doista negdje postoji – ne e li i njega pokušati brutalno onesposobiti bacanjem u kipu u vodu, u kipu u vodu? Imamo li ikakve šanse u initi nešto da postane normalno živjeti bez plavih kuverti u bilo kojoj sferi života?

Oh, naivne li budale.

AKOVE KI espresso by Bibi

Živ eke u kanticu, a drva u pe Eto nas opet na po etku. Pod tepih smo pomeli staru godinu. Tu je negdje.

Pretvorena u prah, ali postoji. Vrlo lako dignemo tepih i prisjetimo se ega je sve bilo u toj legendarnoj (sranjskoj) 2010. g. No, kažu da život nije ju er nego sada. Zato živ eke u kanticu pa na pecanje u ovu 2011. Prilika je to za nove izazove i pametne poteze.

Jedan od pametnijih poteza malih ljudi bez saborske pla e i menadžerskih ugovora može se primijetiti u sve više dvorišta našeg akovca. Poredani trupci ili ve nacijepana drva kao polog za toplu zimu, a u domovima s ugra enim kaminima, kalijevim pe ima ili pak pe ima od gusa - miris ogrjevnog

drveta i blagostanja koje nosi toplo ognjište.

Naša županija može se pohvaliti izrazito ranom plino ikacijom. Po etkom osamdesetih godina završena je plino ikacija akovca i Šenkovca, a u sljede ih petnaest godina gotovo sva naselja u Me imurju opskrbljena su zemnim plinom. Premda pri a danas dobiva sasvim novi tijek. Plinu cijena raste i opskrba njime ponekad postaje upitna, a ogrjevno drvo sve više dobiva na vrijednosti. Moram spomenuti da su istinski ljubitelji doživljaja grijanja na drva za svoju dušu (unato ugra enim radijatorima) u svojim kaminima ložili vatru i tijekom ovih prohujalih plinskih 30 godina, a

kao najgorljiviju “kaminoloža icu“ istaknut u svoju sestri nu Biserku. Njezin “highlight“ zimskog dana, kao i u proteklih 25 godina, još uvijek je sjesti uz kamin, slušati pucketanje vatre i uživati u pružanju dlanova toj vru oj mistici energije.

Sve mi se ini da e iznenada velika ve ina nas biti primorana primati ovakve užitke, a da ih nismo poželjeli iz ljubavi ve iz puke inancijske potrebe. No, s vremenom e nas uveseliti i druge male zadovoljštine koje proizlaze iz ove jeftinije verzije grijanja: vo enje brige i osje aj zaslužnosti za zagrijanost svog doma, a i dimnja ari e zahvaljuju i tome biti zaposleniji nego prije.

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

Nek’ vam nova 2011. bude puna kreativnih ideja kako zavarati recesiju te dosko iti poskupljivanju namirnica i režija uz istovremeno smanjivanje pla a i primanja. Nazvati emo to “umjetnost novog doba“ i prešaltati se svi skupa u umjetnike. Pa nek’ nam je sretno!

4. sije nja 2011.

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Dobro je znati 15 37

Perutnina Ptuj - Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40 000 Čakovec, www.perutnina.com, Članica Grupe Perutnina Ptuj

Oglas Poli Pate_284x190.indd 1

3.12.10 10:57

16

4. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Mazda - logotip kroz stolje a www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH po regijama 1.1.-30.11.2010.

1

Regija Zagreb

koli ina udio, % 13086 36,98%

2

3225

9,11%

3

Primorskogoranska Splitskodalma nska 4 Istarska 5 Osje kobaranjska 6 Dubrova koneretvanska 7 Zadarska 8 Varaždinska 9 Požeškoslavonska 10 Vukovarskosrijemska 11 Sisa komoslava ka 12 Šibenskokninska 13 Koprivni kokriževa ka 14 Me imurska 15 Karlova ka 16 Brodskoposavska 17 Bjelovarskobilogorska 18 Krapinskozagorska 19 Virovi kopodravska 20 Li ko-senjska UKUPNO

2912

8,23%

1982 1910

5,60% 5,40%

1259

3,56%

1218 1215 1009

3,44% 3,43% 2,85%

992

2,80%

888

2,51%

833

2,35%

787

2,22%

767 755 721

2,17% 2,13% 2,04%

702

1,98%

644

1,82%

239

0,68%

238 35382

0,67% 100%

Eurosuper 95 BS

9,08

9,13

Super plus 98

9,13

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH

Super 100 BS

9,53

Eurodizel BS

8,57

8,53

LPG auto plin

5,30

5,30

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 31. prosinca 2010.

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend 5 vrata, 2010.,hot magenta, servo, ABS, el. podiza i, dalj. centralno, klima, alu felge, maglenke, zatamnjena str. stakla Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend 2010., zlatna automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI 2000., žuta vu na služba, spuštanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Šavora d.o.o.

Evolucija logotipa odražava razvijanje branda kroz vrijeme, obuhva aju i njegov duh i težnju prema budu nosti. U svojih 90 godina postojanja, Mazdin brand prošao je kroz bogatu i ascinantnu evoluciju, a njezin logotip je postao jedan od najpoznatijih u automobilskoj industriji.

predstavljaju Mazdinu agilnost, brzinu i sposobnost da doseže nove visine. I korporativni logotip i logotip branda predstavljeni su u isto vrijeme kako bi se osiguralo da oni koji ga vide na kompanijim proizvodima znaju da Mazdini korijeni leže u Hiroshimi.

1992.

Njema ki AVAG proširuje poslovanje u Hrvatskoj na Fiat i Alfa Romeo Avag Holding AG sa sjedištem u Ausburgu/Njema ka, jedno je od vode ih automobilskih grupacija Europe sa 125 auto ku a u svom sastavu i oko 3.000 zaposlenika. AVAG je u Hrvatskoj prisutan još od 1993. Danas je AVAG u Hrvatskoj zastupljen u etiri najvažnija gradska središta: Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku s ukupno 11 prodajnim mjesta. Težište poslovanja je do prije nekoliko dana bilo na prodaji Opel-a i Chevrolet-a. Od po etka prosinca ove godine AVAG je proširio svoje poslovanje i na prodaju marki Fiat i Al a Romeo. Ovim je proširenjem ovaj poslovni sustav u Hrvatskoj postavio sebi vrlo ambiciozan cilj: nastaviti iznimno uspješno poslovanje u Hrvatskoj u kojoj je godišnji promet dosegnuo rekordnih milijardu kuna, i isporuku oko 7.000 novih automobila u jednoj godini. Od po etka ovog mjeseca zapo eta je prodaja talijanskih marki Fiat i Al a Romeo u auto-salonima u Rijeci i Osijeku, dok e u Zagrebu zapo eti prodaja po etkom velja e idu e godine.

Važnost koju AVAG Holding pridaje Hrvatskoj i poslovanju u našoj zemlji pokazuje i odluka Uprave ovog poslovnog sustava da tradicionalno Boži no okupljanje vode ih ljudi vode eg europskog automobilskog retail sustava (oko 80 vode ih menadžera iz svih poslovnica sustava) bude u Hrvatskoj. Pored Hrvatske i Njema ke AVAG je aktivan i u Austriji, Poljskoj, Ma arskoj i tamo pored Opel/ Chevrolet prodaje i marke Toyota i Ford. Pored toga AVAG ima i prodajna mjesta za marke Nissan, Honda, Subaru, Suzuki, Lexus, Peugeot i Kia. Protekle godine AVAG grupa je isporu ila 82.000 vozila u cijeloj Europi, uz godišnji prihod koji premašuje 1,2 mrd Eura.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma eeg tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 2. Toyota Avensis, 116 KS, diesel, Luna oprema, 2004.g., cijena: 11.000 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 4. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 9.000 eura na ime 5. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 6. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 7. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 8. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 eura sa PDV-om 9. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 10. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 11. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:1.780,00 eura 12. Opel Corsa 1.7 DTI, 75 KS, diesel, 1. vlasnik, 2002.g., cijena: 4.000,00 eura na ime 13. Nissan Almera 1,5 dCi limuzina, 82 KS, diesel, 1. vlasnik, 2004.g., cijena: 6.300,00 eura na ime 14. Renault Megane 1,6 Coupe, 90 KS, benzin, 2. vlasnik, 1998.g., cijena: 3.000,00 eura 15. Toyota Yaris 1.4 D-4D Stella, 90 KS, diesel, 1. vlasnik, 2006.g., cijena: 7.000,00 eura

nerazdvojni dio Mazdinog vizualnog ideniteta.

1936.

1959.

Ovaj logotip predstavljen je 1992. i popra en je Mazdinim korporativnim logotipom iz 1975. Njegov oblik izražava veli inu krila, sunce i krug svijetlosti te se iz njega poslije razvio Mazdin sadašnji logotip.

Ovo je prvi zabilježeni Mazdin logotip iz 1936. godine. registriran kao zaštitni znak Mazde kada je Mazda zapo ela s proizvodnjom kamiona na tri kota a. Ime Mazda potje e od Ahura Mazda, boga mudrosti, inteligencije i harmonije iz rane civilizacije zapadne Azije. Tako er proizlazi i iz prilago ene verzije imena Jujiro Matsuda, osniva a Mazde. Mazda je 1936. predstavila i ovaj simbol inspiriran grbom Mazdinog rodnog grada. Izražava snažnu vezu branda i Hiroshime, gdje je i danas globalno sjedište kompanije. Vrhovi u sredini logotipa ormiraju trostruko “M” koje simbolizira Mazdu kao auto proizvo a a (Mazda as a motor manu acturer). Krila s obje strane

Predstavljanje ovog klasi nog “M” logotipa bilo je u isto vrijeme kao i predstavljanje Mazdinog osobnog automobila 1959. Prvi automobil s tim logotipom bio je Mazda R360 coupe s nekoliko naprednih Mazdinih tehnologija – automobil koji je prekinuo s usvojenim pravilima ponašanja, objavljuju i budu nost Mazdinih osobnih automobila.

1997.

1975.

Ovaj bezvremenski logotip predstavljen je 1975. istovremeno s Mazdinim novim korporacijskim identitetom. Danas, 35 godina poslije, logotip je ostao

koja izražava “emociju kretanja” koja se od tad nadalje mogla doživjeti vožnjom svakog Mazdinog automobila što je kompaniju i dalje vodilo putem uspjeha. Mazdina namjera bila je da ovaj logotip predstavlja simbol savršenosti, uspješnosti i da nudi svojevrsno obe anje izvrsnosti kupcima diljem svijeta. Tako er izražava Mazdinu predanost isporu ivanju kvalitetnih proizvoda koji svojim vlasnicima nude iznimno zadovoljstvo vožnje i razli itost.

2008.

Ovaj logotip predstavljen je u lipnju 1997. Prikazuje Mazdino “M” dok izraženo “V” simbolizira kako kompanija proteže svoja krila i kre e prema budu nosti.

Predstavlja kreativnost, misiju i vitalnost i Mazdinu konstantnu težnju za rastom i napretkom.

Ovaj dojam poja an je 2000. uvo enjem Zoom-Zoom filozofije

Mazda je 2008 predstavila novi globalni vizualni identitet.

Ne mjenjaju i sam logotip, novi identitet simbolizira uspješan smjer kompanije s evolucijom i inovacijom kao njenim klju nim vrijednostima. Novi vizualni identitet uklju uje novo ‘dinami no krilo’ i Zoom-Zoom slova sada ukošena tako da izražavaju pokret i hrabru prirodu Mazda Motor Corporation.

Volkswagen proizveo 111.111.111. vozilo Marka Volkswagen završava godinu s posebnom obljetnicom proizvodnje: u mati noj tvornici Wol sburg s proizvodne trake je sišao 111.111.111. Volkswagen diljem svijeta. Jubilarno vozilo je Gol GTI boje shadow blue metallic. Pri a o uspjehu Volkswagena se u nadolaze im godinama treba dosljedno nastaviti. Kao prvi uspješni model Volkswagena proizvedena je Buba gotovo 21,5 milijuna puta. Tijekom desetlje a Volkswagen je kontinuirano pove avao paletu modela. Bez premca najuspješniji model i dalje je Gol s dosad gotovo 28 milijuna jedinica. Svoj doprinos obljetnici proizvodnje dali su izme u ostalog Passat s 17,5 milijuna vozila i Polo s

11,5 milijuna.

Marka Volkswagen proizvodi svoje modele i komponente

na 35 lokacija diljem svijeta. Od toga se u Njema koj nalaze tvornice u gradovima Wol sburg,

Braunschweig, Kassel, Emden, Hannover, Zwickau, Salzgitter, Dresden i Chemnitz.

Touran i Sharan su “Šampioni vrijednosti 2011.”

Najve i europski asopis specijaliziran za automobile Auto Bild odabrao je vozila godine s najstabilnijom vrijednoš u. Kod dodjele nagrade “Šampion vrijednosti 2011.” pobijedio je Touran u kategoriji “kompaktnih van vozila”.

U kategoriji “van vozila” prvo mjesto je osvojio Sharan. Auto Bild je zajedno s EurotaxSchwacke i ove godine dodijelio nagrade vozilima koja se posebno isti u svojim imidžom, kvalitetom, popularnoš u i cijenom. Odlikovani Touran proizveden u Wol sburgu najpopularnije je kompaktno van vozilo u Njema koj: od njegovog uvo enja 2002. godine kontinuirano

je vode i na tržištu u svom segmentu. I novi Touran je popularan zbog kombinacije vrhunske tehnologije i prakti nosti u svakodnevnoj vožnji. Sharan je sa svojim inovativnim konceptom prostora oduševio u kategoriji “van vozila”. Sedam mjesta za sjedenje i 2.430 litre utovarnog volumena predstavljaju savršenog pratitelja kod kupovine, za vožnju s kolegama s posla i za putovanja. Zahvaljuju i novom konceptu sjedala EasyFold s integriranim dje jim sjedalicama i velikim panoramskim krovom, vožnja automobilom predstavlja doživljaj i za male putnike na stražnjim sjedalima.

4. sije nja 2011.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Top Safety Pick 2011 za Golfa, Jettu, Tiguan i Touareg

Volvo V60 T6 me u deset najboljih po izboru ameri kog magazina Ward Novi Volvo S60 nastavlja impresionirati ljubitelje automobila, jer njegov mo ni T6 benzinski motor s 304 KS jedan je od 10 najboljih motora po izboru ameri kog automobilskog magazina Ward. Ovaj ugledni magazin ve više od 80 godina prati doga anja u automobilskoj industriji te ih prenosi javnosti preko mjese nika WARD’S AutoWorld, kao i tjednih i dvomjese nih glasila. Volvo je po prvi put u povijesti magazina Ward osvojio godišnju nagradu za

motor godine. U ovogodišnjem izboru sudjelovalo je 38 vozila s novim ili potpuno obnovljenim postoje im motorima, a Volvo je oduševio vrhunskim T6 benzincem koji se pokazao kao idealan izbor za elegantni i dinami ni Volvo S60 nove generacije. Osim u S60 ovaj je motor dostupan i u Volvo modelima S80, XC60 i XC70.

T6 benzinac zapremine 3.0 litare mogu nostima parira aktualnim Volvo V8 motorima, a troši osjetno

manje. Razvija 304 KS i cijelih 440 Nm okretnog momenta te u prosjeku troši više nego razumne 10,2 litre na 100 prije enih kilometara. Za ubrzanje (u Volvu S60) do 100 km/h potrebno mu je 6,5 sekundi, dok najve a brzina iznosi 250 km/h.

Najev i okretni moment dostupan je ve od 1.500 okretaja u minuti i ostaje na raspolaganju kroz cijeli raspon obrtaja, što omogu ava skladno ubrzanje. Snaga se na pogonske kota e prenosi

preko druge generacije šeststupanjskog Geartronic automatskog prijenosa koji zahvaljuju i manjoj frikciji nudi brže promjene brzina nego ikada prije. Pogon na sve kota e na T6 izvedbi je standardan. Sve su to razlozi zbog kojih je ovaj Volvo motor više nego zaslužio prestižnu titulu. Nagrada e biti uru ena na Ward’s 10 Best Engines banketu 12. sije nja 2011. godine u Renaissance Center Marriott u Detroitu, Michigan.

Volkswagen je na apsolutnom vrhu što se ti e sigurnosti: ameri ki Insurance Institute for Highway Safety (IIHS) je u prošloj godini istovremeno za šest Volkswagen modela dodijelio titulu „Top Safety Pick 2011“. Niti jedan drugi proizvo a automobila nije dobio više odlikovanja. U kompak tnoj klasi su se Jetta limuzina, Jetta Sport Wagon, Golf, Golf GTI i Tiguan (srednja klasa SUV) popeli na pobjedni ko postolje. Touareg je jedini automobil iz više klase SUV koji je dobio odlikovanje.

Prema mišljenju sjevernoameri kog ispitiva a, sva Volkswagen vozila tijekom frontalnog, stražnjeg i bo nog sudara, kao

i tijekom testa otpornosti krova, pružaju najve u mogu u zaštitu putnika. Pored strukture karoserije se tijekom IIHS testa procjenjuju i serijski sustavi sigurnosti, kao što su ABS, ESP te zra ni jastuci za glavu. Top Safety Pick nagradu IIHS svake godine dodjeljuje vozilima koja se u doti nom segmentu isti u posebno opsežnim mjerama na podru ju aktivne i pasivne sigurnosti. Institut u Arlingtonu (Virginia), koji postoji od 1959., provodi svoja istraživanja prema nalozima razli itih osiguravaju ih društava. Ove je godine odlikovano ukupno 66 modela vode ih proizvo a a automobila.

Nova Volvo Ocean Race online igra Iš ekivanju nove Volvo Ocean Race igre je kraj. Izuzetno popularna online igrica stiže u novom izdanju nakon što su organizatori slavne svjetske regate potpisali novi ugovor s tvorcem igrice – tvrtkom UnitedGames. Nova igra bit e ve a i bolja od prijašnje s potpuno novim mogu nostima i unaprije enim tehni kim elementima. Preko 200.000 igra a sudjelovalo je u igri tijekom posljednje Volvo Ocean Race utrke, a ukupni pobjednik bio je nizozemski igra Powerof7, iji je trud nagra en novim Vol-

vom C30. Nova, unaprije ena igra igra ima e ponuditi više funkcionalnosti u segmentu upravljanja i nadzora nad posadom. Još jedan zanimljiv dodatak u igri je lu ka utrka. Novo, 11. po redu izdanje Volvo Ocean Race utrke po et e u jesen 2011. godine u španjolskom Alicanteu i završiti u irskom Galwayu tijekom ljeta 2012. godine, a natjecatelji e posjetiti Cape Town (Južna Afrika), Sanyu (Kina), Auckland (Novi Zeland), Itajai (Brazil), Majami (USA), Lisabon (Portugal) i Lorient (Francuska).

Inovativno svjetlo za dnevnu vožnju u Golf klasi Pravovremeno za zimu Volkswagen u ponudu uvodi inovativno svjetlo za dnevnu vožnju u Golf klasi: od sada se to svjetlo opcijski može naru iti u LED tehnologiji.

Prednosti: bolja vidljivost i duži vijek trajanja svijetle ih dioda.

Svjetlo za dnevnu vožnju proizvode svijetle e diode integrirane u glavna svjetla. Zahvaljuju i rasporedu 15 svijetle ih dioda koje su postavljene izvana prema unutra nastaje trodimenzionalno svjetlosno polje. Tako se bolje isti e karakteristi na Volkswagenova svjetlosna signatura u obliku luka. U usporedbi s normalnim svjetlom za dnevnu vožnju LED tehnologija nudi više prednosti: s jedne strane to je iznimno dug

vijek trajanja svjetle ih dioda, a s druge strane bolja vidljivost i percepcija u cestovnom prometu. Ovo je svojstvo od prednosti za sve sudionike u prometu, prije svega u lošim uvjetima vidljivosti, kakvi su esti u jesen i zimi. Osim za Golf ovo se opcijsko svjetlo može naru iti i za druge modele kao što su Polo, Golf Variant, Touaran i Touareg.

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

4. sije nja 2011.

Povijesni pogon u Sochauxu proizveo svoj 20 - milijunti Peugeot proizveo je Armand Peugeot od 1889. godine u malim mjestima u okolici Sochauxa – Beaulieu,

Nekoliko obljetnica:

U godini proslavljanja svoje 200-te obljetnice, tvornica u Sochauxu, u kojoj se trenutno proizvode modeli 308, 3008 i 5008, proizvela je svoj 20 milijunti primjerak - bijeli 5008.

Pogon u Sochauxu proizvodi 1.765 vozila dnevno, od ega 734 308-ice, 651 3008-ice i 380 5008-ica. Godinu bi trebao završiti s 360.000 proizvedenih vozila, a predvi anje za idu u godinu je ukupno 400.000 vozila, zahvaljuju i prvenstveno komercijalnom uspjehu modela 3008 i 5008, koji su lideri na francuskom tržištu u svojim segmentima.

Povijest marke Peugeot po inje prije dva stolje a u Herimoncourtu, udaljenom manje od deset kilometara od Sochauxa. Prva vozila

• 1925. type172 – 100.000. vozilo proizvedeno u Sochauxu • 1953. 203 - milijunto vozilo proizvedeno u Sochauxu • 1959. 403 Diesel Indenor – dva milijunto vozilo proizvedeno u Sochauxu • 2008. 50 - milijunto Peugeot vozilo, ra unaju i sve pogone zajedno •k r aj l i s t op ad a 2010 . – 55.662.510 Peugeot vozila proizvedeno širom svijeta

Audincourt i Valentigney. U 1912. godini tvrtka uzima teren u Sochauxu s namjerom da tu skoncentrira svoju automobilsku aktivnost. Industrijska aktivnost u Sochauxu zapo ela je proizvodnjom kamiona i granata za prvi svjetski rat. 1921. godine proizveden je model Type 156, a 1930. godine Peugeot 201, prvi best-seller marke Peugeot (proizveden u više od 90.000 primjeraka do 1937. godine). Povijest tvornice u Sochauxu nastavlja se s modelom 203, proizvedenim u gotovo 700.000 primjeraka od 1948. do 1960. godine, zatim s modelom 403, proizvedenim u 1.200.000 primjeraka. Slijedi model 404 s 1.850.000, te 504 s

Nekoliko vozila koji su obilježili povijest tvornice u Sochauxu:

3.700.000 primjeraka proizvedenih u ovom pogonu.

Mnogo kasnije Peugeot je tu proizveo i 3 milijuna primjeraka modela 307. Ista tvornica je imala ast da u 2008. godini tu proizvede 50 milijunti primjerak marke Peugeot (ra unaju i sve pogone zajedno), a radilo se o modelu 308 SW. Najve i industrijski pogon u Francuskoj ima 11.800 zaposlenih, a radi u pet smjena, od ega je jedna no na. U Sochauxu radi i etvrtina tima za

istraživanje i razvoj, koja u najve oj tajnosti priprema brojne projekte Peugeot vozila, koji e omogu iti još bolje proizvodne rekorde.

Peugeot 201 : 90.000 primjeraka od 1930. do 1937. godine Peugeot 203 : 685.000 primjeraka od 1948. do 1960. godine Peugeot 403 : 1.200.000 primjeraka od 1955. do 1966. godine Peugeot 404 : 1.850.000 primjeraka od 1960. do 1975. godine Peugeot 504 : 3.680.000 primjeraka od 1968. do 1999. godine Peugeot 405 : 2.430.000 primjeraka od 1987. do 1999. godine

4. sije nja 2011.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EKO KUTAK

Volvo plug-in hibridi stižu na tržište 2012. godine Volvo e po etkom 2012. godine predstaviti nekoliko serijski porizvedenih plug-in hibridnih automobila. Ekološki istija elektri na energija iz baterija zadovoljit e dnevne transportne potrebe 75% europskih voza a. Za duža putovanja u igru e se uklju ivati i u inkoviti dizelski motor, a kombinirana autonomija kretanja iznosit e oko 1.200 km. Prosje na emisija uglji nog dioksida bit e 49 g/km, a potrošnja goriva tek 1,9 litara na 100 prije enih kilometara.

Volvo je uvjeren da e i u budu nosti kupci željeti sigurne i udobne automobile, dobrih voznih osobina i velikodušne ponude prtljažnog prostora, bez obzira da li za pogon koriste struju ili neki drugi izvor energije. Plug-in hibridi ine atraktivnu vrstu automobila jer nude najbolju kombinaciju elektri nog i konvencionalnog pogona, odnosno izuzetno nisku potrošnju i nižu razinu štetnih emisija CO2, te dobre per ormanse i veliku autonomiju kretanja.

Volvo plug-in hibrid krasi nekoliko prednosti: potroš-

sinteti ki dizel te tako udovoljava nadolaze im standardima emisije. Dizelski agregat može raditi samostalno i u kombinaciji s elektri nim motorom za optimalno korištenje energije.

Primjerice, dizelski motor može podržati ili ak zamijeniti elektri ni motor pri visokim brzinama ili kada se baterije isprazne, dok elekti ni motor nudi dodatni okretni moment pri nižim brzinama. Kombinacijom dva motora dobijaju se izuzetno visoke per ormanse.

Ve ina ljudi automobil koristi za kratke distance, do posla i nazad. To zna i da e nadola-

nja goriva, troškovi vožnje i emisija uglji nog dioksida su veoma niski; automobil kao i „normalni“ Volvo posjeduje sve njegove pogodnosti; dopunjavanje se može vršiti preko ku ne uti nice; ugodne vozne mogu nosti.

Elektricitet je izuzetno pogodan kao pogonsko „gorivo“.

Elektri ni je motor izuzetno u inkovit i troši jednu petinu energije klasi nog motora pogonjenog osilnim gorivom. Vol-

vo plug-in hibride e pokretati robustan elektri ni motor koji se energijom snabdijeva iz litijionske baterije. Uz to, dodatni elektricitet se generira svaki put kada automobil zako i.

Baterija se može konvencionalno dopuniti preko standardne ku ne uti nice, a za potpuno punjenje potrebno je pet sati.

Elektricitet je kao gorivo osjetno je tiniji od benzina i dizela, što rezultira niskim operativnim troškovima.

Hyundai: Plati minimalno – izvuci maksimalno Prvog radnog dana mjeseca sije nja nove godine u Hyundaiju zapo inje prodajna akcija pod nazivom „Plati minimalno – izvuci maksimalno“. Akcija se odnosi na preostale modele godišta 2010. i traje do isteka zaliha. Na akciji se nalaze svi raspoloživi modeli Hyundaija godišta 2010. po neponovljivim cijenama. Nositelji akcije su i najprodavaniji modeli Hyundaija, i20 1.2 s opremom iStart koji stoji 68.900 kn, te Hyundai i30 s paketom opreme iStart dostupnim za samo 86.900 kn. U akciji su i ostali modeli sa raznim paketima opreme i motorima

ovisno o preostalim koli inama.

U akcijskoj ponudi su i model i10, i30CW, Santa Fe i prestižni ix55. Svi modeli Hyundaija bogato su opre-

mljeni i dostupni odmah, te imaju 5 godina trostrukog jamstva. Više o akciji u mreži ovlaštenih partnera Hyundai ili na www.hyundai.hr.

Piaggio Hrvatska novi uvoznik i distributer AGV I MDS kaciga Piaggio Hrvatska od 2011. postaje ekskluzivni uvoznik i distributer renomiranog talijanskog proizvo a a kaciga AGV i MDS. U suradnji AGV-a i Piaggio Hrvatske ovlaštenim prodavateljima u Splitu je prezentirana nova kolekcija kaciga za 2011. godinu i potvr eno je da e AGV i MDS kacige biti dostupne krajnjim kupcima u prvom kvartalu 2011. godine.

Tvrtku AGV osnovao je Gino Amisano 1947. godine. AGV je prvi u ranim 50-ima proizveo kacigu u cijelosti od fiberglasa, a nekoliko godina kasnije proizvodi i prvu integralnu kacigu na injenu tako er u cijelosti od fiberglasa.

Kacige AGV nosila su neka od najpoznatijih imena u povijesti automoto sporta kao što su Giacomo

Agostini, Bary Sheene, Kenny Roberts, Niki Lauda, Emerson Fitipaldi, Nelson Piquet, a danas kacigu AGV uz mnogobrojne pro esionalne voza e nosi najpoznatiji te jedan od najuspješnijih Moto GP voza a Valentino Rossi. AGV godinama usavršava integralni sustav

dizajna gdje se istraživanje i znanje iz razli itih podru ja spajaju u cilju neprekidnog unapre ivanja i razvoja proizvoda. Kao rezultat takvog rada AGV danas ima kacige koje su na neovisnom SHARP (Sa ety Helmet and Assessment Rating Programme) testu, koji provodi britansko Ministarstvo prometa, dobile najviše ocjene od svih testiranih marki kaciga.

Ponuda kaciga AGV obuhva a vrhunske racing kacige, izra ene od trokompozitnog materijala FiberKevlar-Carbon, touring kacige, integralne i jet kacige za svakodnevnu, gradsku vožnju, dje je kacige te o road program. MDS marka kao dio AGV grupe nudi program jako kvalitetnih integralnih i jet kaciga po pristupa nim cijenama.

Radijus kretanja iznosit e oko 1.200 km, baš poput konvencionalnog dizelskog automobila.

Samo na struju mo i e se voziti do 50 km i u tom slu aju ne e biti nikakvih štetnih emisija. Ukoliko su baterije napunjenje strujom dobijenom od obnovljivih resursa, ukupna emisija uglji nog dioksida bit e blizu nule.

Kao dodatak elektri nom motoru dolazi u inkoviti dizelski motor, optimiziran tako da za pogon koristi obnovljivi

ze i Volvo plug-in hibrid zadovoljiti potrebe prijevoza ve ine njih. Za duže distance aktivira se dizelski agregat, što ovom automobilu daje mogu nosti i autonomiju konvencionalnog dizelskog motora. Sude i prema NEDC standardiziranom voznom ciklusu, emisija uglji nog dioksida iz Volvo plug-in hibrida bit e manja od 50 g/km.

Nabavna cijena plug-in hibridnog automobila bit e o ekivano viša od nabavne cijene konvencionalnog automobila, s obzirom na to da su baterije još uvijek veoma skupe. No, troškovi vožnje na elektri nu energiju iznosit e tek tre inu troškova vožnje na dizel, što e djelomi no kompenzirati višu nabavnu cijenu. Volvo predvi a da e plug-in hibridi biti komercijalno pogodni odre enim kategorijama kupaca 2012. godine, a njihov broj e rasti kako se cijena i per ormanse baterija budu optimizirali.

Poznati i slavni

Alanis prvi put mama Pjeva ica Alanis Morissette dobila je najbolji boži ni poklon. Naime, na sam blagdan rodila je zdravog dje a i a. - Svi su zdravi i sretni, kratko je prokomentirao glasnogovornik 36-godišnje pjeva ice koja je prvi put postala mama.

Alanis i suprug, reper Ma-

rio ‘Souleye’ Treadway, postali su roditelji dje aka kojem su dali ime Ever Imre Morissette - Treadway.

Pjeva ica se u svibnju ove godine nakon osam mjeseci veze odlu ila vjen ati s 30-godišnjim reperom, da bi u kolovozu u svojoj tjednoj kolumni objavila da je trudna.

Alanis je priznala da uživa u trudno i tijekom koje je po ela raditi i na novoj knjizi. - Usred sam pisanja knjige koja je kombinacija psihologije, filozofije, duhovnosti i proze, ali ne radi se ni o kakvim memoarima, otkrila je nedavno pjeva ica.

Natalie Portman o ekuje prinovu na prolje e Glumica Natalie Portman ima puno razloga za slavlje. Sa zaru nikom, baletnim koreogra om Benjaminom Millepiedom, o ekuje svoje prvo dijete u prolje e 2011. godine. Upoznali su se krajem 2009. na snimanju baletne drame “Crni labud”, za koju je Portman (29) pokupila pozitivne kritike i bila nominirana za nekoliko nagrada. Benjamin Millepied (32), Francuz koji se kao tinejdžer školovao za

klasi ni balet u Školi ameri kog baleta, bio je angažiran u filmu kao koreogra .

“Crni labud” pri a je o primabalerini Nini koja pati od niza autodestruktivnih navika.

U intervjuu od prije etiri godine Portman je izjavila kako bi voljela svoju djecu podizati u židovskoj vjeri, ali joj je ipak važnije da djecu podiže uz nekog tko je dobra osoba i pravi partner.

TOP 20 01. BOŽI JE - ALIBI 02. UTJEHA - IVANA KINDL

01. Pola pola - Danijela Mar novi

04. PONOVO RO ENA - KIM VERSON

02. Vra mi se - Zdravko Škender

05. MOŽDA DOGODINE

03. Dogodila se ljubav - Lea Feat. TBF

PRLJAVO KAZALIŠTE

04. Vampir

06. LJUBAV PUTUJE POD LAŽNIM IMENOM

Ivana Ban

VANNA

05. Koža zmije

07. GDJE EŠ TI, A GDJE U JA

Jelena Brdar Leny

TEŠKA INDUSTRIJA

06. Nevidljivo blago

08. TRAŽIM TE

Kim Verson

SONJA BAKI & TONY CETINSKI

07. Ljepo ce

09. TREN - DINO JELUSI

Iva Mili evi & Vuco

10. TI SI PRI A - VANNA I MARKO TOLJA

FORMULA 13

09. Svatovska Maja Šuput 10. Ukrast u snove

03. SUSPICIOUS MINDS

Crvena Jabuka

ELVIS PRESLEY 04. NO LOVE - EMINEM feat. LIL WAYNE

TOP LISTA STRANIH

05. HOLD MY HAND MICHAEL JACKSON feat. AKON 06. THE TIME (DIRTY BIT)

08. POISON - NICOLE SCHERZINGER

Elton John na Boži postao otac

09. WHITE BLANK PAGE MUMFORD & SONS 10. BEYOND THE SEA ROD STEWART

01. Christmas Light Coldplay 02. Wai ng For The End

TOP Linking Park LISTA DOMA IH 03. Promise This Cheryl Cole 04. Disco Boy D.Bag Ft. Power Francers 05. Go Auxman

dijete za Johna (62) i Furnisha (48), koji su 2005. godine u Engleskoj stupili u gra ansku zajednicu.

John je prošle godine pokušao posvojiti dijete u Ukrajini, ali mu je zbog tamošnjih zakona, koji propisuju da posvojitelji moraju biti vjen ani i mla i od 45 godina, zahtjev odbijen.

TOP LISTA 01. DAVID GUETTA

LISTA DOMA IH Who’sTOP That Chick?

Ft. RIHANNA 02. PITBULL Hey Baby (Drop It To The FlooR) 03. BLACK EYED PEAS - The Time 04. MOHOBI - Dirty Situa on FT. AKON 05. FLO-RIDA - Turn Around (5, 4, 3, 2, 1) 06. KYLIE MINOGUE - Be er Than Today 07. WILL I AM - Check It Out 08. NICOLE SCHERZINGER - Poison 09. MICHAEL JACSKON

Žive odvojeno zbog hrkanja! tunelima koji spajaju naše susjedne ku e, a istina je da imamo dvije spojene ku e, jer je moja bila premalena. Vi amo se jednako kao i svaki drugi par, a odnos nam je još i poboljšan otkad imamo svaki svoj

prostor za povla enje, objasnila je Bonham Carter. - Tim hr e i to je injenica. Isprobali smo puno lijekova koji ne rade, a Tim ne želi operirati svoju devijaciju septuma. Život u zasebnim spojenim ku ama nije nametnuta intimnost nego izabrana, što je sasvim laskavo - ako si to možete priuštiti, zaklju ila je Bonham Carter.

TJEDNI KALORIFER

Marko

Hilary

mogu nikako stati na kraj Timovom nepodnošljivom hrkanju.

Rješavanje problema Heleninih besanih no i, pomalo neobi no, radije su povjerili agentu za nekretnine nego kirurgu koji bi sredio Timovu devijaciju na septumu, pa tako žive u dvjema spojenim ku ama u londonskom Belsize Parku. No, Bonham Carter ne vidi ništa neobi no u njihovom dogovoru i tvrdi da joj je odnos s nagra ivanim redateljem znatno poboljšan otkad ima svoj osobni prostor. Puno se toga lošeg pisalo o meni. Govorili su da smo Tim i ja ludi par s podzemnim

08. Rastanimo se Jasmin Stavros

02. PYRO - KINGS OF LEON

07. BETTER THAN TODAY - KYLIE MINOGUE

Glumica Helena Bonham Carter kona no je objasnila zašto ona i partner Tim Burton žive razdvojeni u spojenim ku ama.

Naime, ne

TOP LISTA DOMA IH

01. CHRISTMAS LIGHTS - COLDPLAY

BLACK EYED PEAS

Britanski pjeva Elton John i njegov partner David Furnish postali su roditelji dje aka kojeg je na Boži u Kali orniji rodila surogat majka, objavio je asopis US Weekly. Dje ak je težak 3,6 kilograma i zove se Zachary Jackson Levon Furnish John. - Preplavljeni smo sre om i radoš u. Zachary je zdrav i dobro napreduje i stvarno smo ponosni i sretni roditelji, rekao je Furnish novinarima tog lista. Identitet majke nije objavljen. Dje ak je prvo

TOP LISTA DOMA IH

03. LIJEPA KAO SAHARA - E.N.I. . MASSIMO

Hold My Hand (Ft.AKON) 10. COLDPLAY - Christmas Lights

4. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

mt

Dobro je znati 43

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

44

Dobro je znati

- adaptacija i opremanje kupaonica - instalacija centralnog grijanja - vodovodne instalacije - instalacije hlađenja - plinske instalacije -

t: 040 396 410 f: 040 396 430

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

4. sije nja 2011.

- salon keramike i sanitarije - najmodernija 3D simulacija Vaše buduće kupaonice - maloprodaja i veleprodaja instalaterskog materijala i opreme

e-mail: trgoprom@trgoprom.hr ginstal@ginstal.hr web: www.ginstal.hr www.trgoprom.hr

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

RK ME IMURJE i dalje „na vjetrometini“ želja i mogu nosti

TENIS

U posljednjih petnaestak dana gradom glasno kola pri a o mogu em povratku Željka Kavrana na elo rukometnog prvoligaša

Ivana Lisjak se nada nastupu u „kvalama“ Australian Opena

Vra a li se na elo kluba Željko Kavran!? akove ki rukometni klub u dugu je od 1.3 milijuna kuna, neslužbeno doznajemo. Nije me utim jasno u kojem je razdoblju dugovanje nastalo, koliko je duga ‘nove’ a koliko ‘stare’ Uprave, kao ni na što se dugovanje odnosi.

Ina e, posljednja dva tjedna vrlo aktualna je pri a o mogu em povratku Željka Kavrana na elo kluba. Obavljeni su navodno i prvi razgovori. Ima onih koji su i za i onih koji su protiv. Pitanje svih pitanja je mogu nost zaokruživanja financijske konstrukcije koju

aktualna Uprava o ito ne može zatvoriti. Navodno se Kavran „odmorio“ u proteklom razdoblju i spreman je ponovno u i u klub sa snažnom sponzorskom injekcijom. Promjene u vodstvu kluba su ina e mogu e jer je najavljena i Izvanredna skupština kluba. Ina e, istu je potvrdio i predsjednik Januši , a trebala bi biti održana najvjerojatnije 13. sije nja, biti održana izvanredna sjednica Skupštine, na kojoj bi trebala biti imenovana tri nova lana Upravnog odbora, koja e u saziv u i

umjesto trojke koja je napustila RK Me imurje, rukometnog djelatnika Bari a, dogradona elnika Vidovi a i poduzetnika Horvata.

U me uvremenu ve ovaj tjedan trebale bi zapo eti pripreme za drugi dio prvenstva. S kojim igra kim kadrom i kakvim ambicijama ostaje za vidjeti.

I dalje problemati no stanje financija Razlozi zbog kojih nismo mogli do i do in ormacija kojima bismo dali cijeli uvid u financije

javne udruge gra ana, kakva je RK Me imurje, koja se dijelom financira i iz prora una (ili je barem tako zacrtano) jest zbog toga što predsjednik Siniša Januši smatra da su financije “Interne stvar Uprave. lanovi su zadovoljni izvješ ima koje smo dali”, rekao nam je nakon posljednjeg sastanka Uprave.

No, to baš i ne odgovara onome što su nam kazali oni koji su prisustvovali prili no dugom sastanku. Na njemu, kako doznajemo, nije predo ena razrada troš-

kova, pa se ne zna koliko iznose dugovi po pla ama, koliko se duguje za prijevoz ili pak za hotelski smještaj rukometaša. Tako er, ne zna se koliko je od tog duga nastalo pod novim vodstvom, a koliko je stavilo staro. K tome, postoji indicija da u prihodima i rashodima nisu uklju ene baš sve stavke, a postavlja se i pitanje ima li Klub pravo na kakvu odštetu za igra e koji su ga napustili pred po etak sezone i može li se do tog novca do i.

(Ivana Strahija)

ZAJEDNICA SPORTOVA MŽ i Me imurska županija i dalje na suprotnim „valnim duljinama“, a najviši organ me imurskog sporta tvrdi:

Dotacije sredstava za sport koje dijeli Zajednica došle ispod svake prihvatljive razine - U ovoj godini Županija je me imurskom sportu isplatila tek 910 tisu a kuna, tvrde u Zajednici, dok zamjenik župana Matija Posavec tvrdi da je ispla eno više, ali ista sredstva išla su izravno klubovima i pojedincima. S takvom raspodjelom u Zajednici se ne slažu Posljednju sjednicu Zajednice sportskih udruga i saveza Me imurske županije u 2010. godini predsjednik Miljenko Topli anec i ostali lanovi Izvršnog odbora iskoristili su da bi se osvrnuli na godinu za njima, ali i bacili pogled unaprijed. Budu nost za njih, barem što se financija ti e, nije blistava.

Sportski prora un uskra en za više od 40 posto sredstava?

U 2010. godini Zajednica je umjesto 1.6 milijuna kuna od Županije dobila svega 910 tisu a, što je tek malo više od 55 posto. To dakako nije bilo dovoljno da se zadovolje ni osnovne potrebe sportskih klubova, a kamoli napravi bilo što smisleno.

“17500 ljudi u Me imurju bavi se aktivno sportom. To je brojka bez rekreativaca, dakle, ima više onih koji sportske aktivnosti provode svakodnevno, pa je zbilja smiješno mala svota koja se izdvaja za sport u Me imurskoj županiji. Ja ne shva am kako županijskim elnicima ne pada na pamet da su naši sportaši najbolja promidžba Me imurja u svijetu.

Sjetite se samo Filipa Udea”, kazao je za Me imurske novine Miljenko Topli anec, predsjednik Zajednice.

No, novac koji je raspodijeljen preko Zajednice nije jedini kojeg je Županija u 2010. dala sportašima. Iz prora una je u sportskim džepovima završilo još 381.767 kuna, prema dopisu kojeg je dožupan Matija Posavec dostavio jednom novinaru. Upravo je ta svota to ka na kojoj se lome koplja izme u

Županije i Zajednice. Sportaši naime tvrde da je novac dodijeljen mimo Zakona o sportu, koji predvi a da se sav novac za sport i sportaše iz prora una proslje uje u Zajednicu, a da ga ona dalje raspodjeljuje.

Iako smatraju da je to nezakonito postupanje, baš nitko iz Zajednice sportova nije poduzeo ništa da se takvo stanje ispravi, niti je prijavio nezakonite radnje instancama koje bi se time pozabavile i dale kona no mišljenje. Nas je interesiralo zbog ega nitko nije prijavio kršenje zakona, a Topli anec odgovara: “Mislim da je to stvar županijskih skupštinara, koji donose odluke koje nemaju potporu u zakonu. Oni bi to trebali znati.”Dožupan Matija Posavec me utim smatra da nema nezakonitog postupanja, ve nam je rekao: “Zašto Zajednica to tvrdi, nije jasno. Prema Zakonu u sportu imamo stavku za Zajednicu u prora unu, a dodatno smo željeli imati sredstva s kojima emo vrednovati ono što smatramo najvažnijim u sportu. Kršenje bi bilo da smo oduzeli Zajednici novac i dali nekom drugom. Ova druga sredstva su naša dobra volja, ne obaveza.” Me utim, ako je to „dobra volja“ Županije nije jasno zašto onda nije ispoštovana cijela stavka prema sportu od 1,6 milijuna kuna, jer bi tada zasigurno bilo manje priredbi sa strane Zajednice, jer bi imala ispunjen budžet. Ovako ispada da e ipak na kraju iz Županije do i tvrdnja da su isplatili zacrtano prora unom, iako trenuta no Posavec tvrdi da je u pitanju bila „dobra volja“. Nije isto ako se sportu isplati nešto više od 2 milijuna kuna ili pak 1,5.

Miljenko Topli anec

Matija Posavec

Razli iti pogledi na financiranje sporta u Me imurju izme u prvog ovjeka me imurskog sporta i me imurskog dožupana

Županija isplatila izravno oko 600.000 kuna!?

O zakonitosti ili nezakonitosti trebaju raspraviti oni kojima je to posao, a lanovima IO-a Zajednice zapelo je za oko još nešto. U 381 tisu i kuna koju je Županija izdvojila po vlastitom naho enju, nalazi se stavka od 42 tisu e kuna ispostavljena Sportskom društvu Me imurje.

Kako je isto trebalo još odavno biti ras ormirano, a k tome nije održana ni skupština koja bi odredila novog predsjednika, nije baš previše jasno kome je i kako ispla en taj novac. Nadalje, za sportske škole izdvojeno je 164 tisu a kuna, a podatak kome je novac otišao digao je obrve mnogih lanova Zajednice.

Matija Posavec me utim odgovara: “Najve i dio je otišao Školi nogometa Me imurje- akovec, obavezali smo se da emo im ispla ivati 20 tisu a kuna mjese no i to smo poštovali. Oni imaju 200-tinjak djece i to treba vrednovati. Dio novca dobi-

la je i škola rukometa, a male iznose dobili su NK Sloga i STK Mihovljan.” S obzirom na to da su pojedini lanovi IO-a Zajednice prili no sigurni da u STK Mihovljanu nema sportske škole, Posavca smo pitali tko regulira jesu li sredstva potrošena namjenski, na što smo dobili odgovor da same udruge moraju podnijeti izvješ a. Što se ti e vrhunskog sporta, na to je potrošeno 65 tisu a kuna, koje su otišle karatisticama KK Nedeliš a i Jurici Pavlicu u Speedway klubu Unia, dakle od strane HOO kategoriziranim sportašima. Upitali smo Posavca zbog ega nije novac potom dostavljen i ostalim kategoriziranim vrhunskim sportašima, primjerice Filipu Udeau: “Županija je sudjelovala u sre ivanju njegovih stambenih prilika, a on ulazi i u financiranje olimpijskog ciklusa, za što smo izdvojili 110 tisu a kuna.”

Ipak se ini da je dosta toga ostalo nedore eno, a bilo bi dobro da se malo jasnije poslože kriteriji raspodjele sredstava koja Županija sama upu uje. No, imali su lanovi IO-a Zajednice još jednu zamjerku na

ra un Županije. Kad su naime prije nekog vremena tražili da im se dostavi specifikacija tih sredstava, to nije u injeno. Dožupan Posavec o tom zahtjevu nije imao pojma, a kasnije smo uspjeli doznati i zašto. Dopis je naime upu en pro elnici Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Sonji Toši Grla , koja o ito nije smatrala shodnim odgovoriti na njega, a o ito nije ga ni proslijedila Posavcu.

Bez previše optimizma u ovoj godini Nakon svega ovoga upitali smo Miljenka Topli anca što on o ekuje u 2011. godini: “Ne vidim da e biti pomaka na bolje po pitanju koli ine novca, ali se nadam da e sportaši uspjeti dobiti nekakve dodatne beneficije.

Prva dobra stvar su dvorane, mislim da je odluka Županije o maksimalnoj cijeni koštanja sata odli na, a dobro je i to što smo dobili dodatne sate za klubove. Možda se može pomo i sportašima s prijevozom ili nešto takvoga, uglavnom, nadam se boljem.”

Na isto je pitanje odgovorio i Posavec: “Kad se uzme u obzir da je Županija ostala bez pet milijuna kuna, a da se prora un puni 60 posto, onda je tih 910 tisu a kuna Zajednici puno. Želim biti realan i re i da svaka kriza predstavlja odre enu priliku i izazov. Županija ima priliku kapitalizirati svoju imovinu i ako se to dogodi bit e više ovca za sve.

Punjenje prora una ovisi i o našem gospodarstvu. Stoga, Zajednica i sportaši op enito mogu se nadati ve im iznosima tek kad se sve oporavi.”

(Ivana Strahija)

Sedam dana prije po etka kvalifikacija Australian Opena, najbolja me imurska tenisa ica i 240. tenisa ica svijeta Ivana Lisjak nada se igranju kvalifikacija prvog Grand slam turnira sezone koji se igra u Melbourneu. Šteta što je na kraju sezone imala problema s ozljedama, jer je trebala osvojiti samo desetak bodova više da bi bila sigurno „unutra“ kad je u pitanju igranje prvog od etiri najve a turnira sezone.

Kvalifikacijski dio turnira starta sljede i tjedan 11. sije nja, a tjedan dana uo i istog Lisjak dijeli desetak mjesta od ulaska u kvalifikacije. Ovaj tjedan zasigurno e biti još otkaza, kako igra ica iz glavnog ždrijeba, tako i kvalifikacijskog, pa je mogu e da Ivana ipak dobije priliku za nastup, ali granica e biti „potegnuta“ upravo tu negdje oko njezine 240. pozicije.

RUKOMET

Veliki me unarodni turnir u Varaždinu Prvi me unarodni rukometni turnir pod nazviom «Varaždin Open 2011» kojeg organizira tvrtka Max Boegl - Tehnobeton, okupio je vrlo jaku me unarodnu postavu ekipa: RK Crvena zvezda ALUMIL iz Beograda Srbija, RK Bosna BH GAS iz Sarajeva BiH, RK NEXE iz Našica i doma in RK Varteks Di Caprio.

Budu i da dan ranije u Švedskoj po inje Svjetsko rukometno prvenstvo za muškarce (13. sije nja 2011.) varaždinski e turnir biti svojevrsna uvertira i zagrijavanje navija a za ovu svjetsku smotru.

Turnirom Varaždin Open 2011 ujedno e biti obilježeno i dvije godine od održavanja utakmica Svjetskog rukometnog prvenstva u Varaždinu.

Utakmice e se na turniru igrati u poslijepodnevnim i ve ernjim satima – u petak, 14. sije nja u 16 te u 20 sati, a u subotu, 15. sije nja u 17 te u 20 sati. Ždrijebanje parova bit e održano uo i po etka samog turnira.

S obzirom da u petak, 14. sije nja hrvatska muška rukometna reprezentacija na Svjetskom prvenstvu u Švedskoj igra prvu tekmu i to protiv Rumunjske – posjetitelji ne e ostati uskra eni, te e utakmicu mo i pratiti na velikom video zidu u predvorju dvorane, gdje e biti organizirano zajedni ko gledanje utakmice (18 sati).

Ulaznice za turnir možete nabaviti i u akovcu: Kompas Zagreb d.d., akovec - Kralja Tomislava 18, akovec, Millenium putni ka agencija d.o.o., akovec - Matice hrvatske 6, akovec i Etno Art Travel, Malo selo d.o.o. - V. Nazora 22, Lopatinec.

4. sije nja 2011.

MALONOGOMETNA LIGA Josip Francki Joja

TMT bez poraza na vrhu Derbi neporaženih ekipa pripao je zasluženo ekipi TMTa. Prvi dio utakmice „metalci „su dobili uvjerljivo sa 4-0,a u drugom dijelu totalnu ofenzivu Trgošpeda sa Vlahekom na vratima mudro su priveli kraju. Po tri pogotka sa obje strane postigli su Marciuš i Vlahek. Brati i su dvocifreno pobijedili Plitvicu.

U sljede em kolo eka ih derbi sa ranjenim Trgošpedom u kojem e pokazati svoj uzlet nakon debakla u prvom kolu.

Ekom predvo en Debelcem krenuo je po novu pobjedu bez primljenog pogotka uz poruku TMT-u da nema predaje. Veterani Strahoninca odigrali su u prvom dijelu ravnopravnu utakmicu sa Palatin-Fotexom, a onda ih je izdala snaga i dalje

su jedina ekipa bez osvojenog boda. Kona no i Agricola je dolazi do prvih bodova protiv tekstilaca. apa - Gurman vodila je protiv Fortune sa 5-1pred sam kraj utakmice, a onda su ih protivnici sustigli i poravnali rezultat. Bilo je u tom dijelu dosta grubosti i isklju enja da bi dvije minute pred kraj isklju eni igra udario loptom suca utakmice, koji je opravdano istu prekinuo. Caffe bar Arcus i Limarija Vinkovi odgodili su svoj susret. U sljede a dva kola igraju se derbiji Trgošped - Brati Graditeljstvo, TMT -Limarija Vinkovi i PalatinFotex - Brati Graditeljstvo.

Na listi strijelaca i dalje vodi Bojan Cirkven i iz Fortune sa 23 postignuta pogotka.

OD UTORKA zapo inje završnica 28. prvenstva Me imurja u malom nogometu

Najve e iznena enje ispadanje MIP Weylanda Ju er (ponedjeljak) kasno nave er obavljen je ždrijeb završnice natjecanja u sve tri kategorije. Kod seniora najve e iznena enje je zasigurno ispadanje iz daljnjeg natjecanja poznate me imurske malonogometne mom adi MIP Weyland. U šesnaestinu inala plasirali su se kao pobjednici svojih skupina Pizzeria Rosa, Armira Cilar, TSG, Svježa jaja Vuk, Eurotransporti Kostanjevec, Kavana Kocka, Treepro ile, Bukal elektronika, Graditelj-Pictura, Megrad 3B-Lepen, Gemini, Gama team i Fotex-Palatin. Proš-

logodišnji pobjednici koji ove godine nastupaju pod imenom Team projekt su bili drugi u svojoj skupini, ali tako er ulaze u šesnaestinu inala. Šest tre eplasiranih mom adi ždrijebom tako er je prošlo u daljnje natjecanje.

Kod veterana u etvrt inale su svoj nastup osigurali NK Podravina, Iskusni jaha i, Metal hidrauli ne cijevi-Makoter, Beauty centar Ljupka, Brati -Viher i Ban ica.

U pionirskoj konkurenciji svoj nastup u osmini inala osigurali su Kiwi, Fo-

tex-Palatin, NK Podravina, NK Mladost (SM), CB K 2, Persa estrella, NK Bratstvo (J), Miklavski boysi i Mladost (Selnica). etiri drugoplasiranih sretnika iz ždrijeba e tako er u osminu inala.

Od šesnaestine finala do velike završnice u nedjelju Danas (utorak) od 16,30 sati pa do 21 sati u akovcu u dvorani Graditeljske škole po inju utakmice šesnaestine inala u seniorskoj konkurenciji. Preostale utakmice šesnaestine ina-

la igraju se u srijedu 05.01. s po etkom u 16 sati pa sve do 21 sat. etvrtak 06.01. rezerviran je za utakmice osmine inala kod pionira i seniora, te dvije utakmice etvrt inala kod veterana. Po etak je u 13 sati, a završetak u 21 sat.

Petak 07.01. igraju se od 16 sati utakmice etvrt inala u sve tri konkurencije.

Subota 08.01. rezervirana je za polu inalne utakmice od 16 sati, a inalne utakmice i utakmice za 3. mjesto na rasporedu su u nedjelju 09.01. od 14 sati.

4. sije nja 2011.

BRANKO LIPI , trener lidera IV. HNL-sjever skupina A

Ne bojimo se uloge favorita i moramo je opravdati i na prolje e Branko Lipi , ve nekoliko sezona unatrag trenerski predvodi NK Grani ar Kotoriba, hrvatskog etvrtoligaša i aktualnog lidera IV. HNL-sjever skupina A. Kotorip ani su zasluženo na vrhu tablice, koji bi držali i uvjerljivije da nije bilo „ru ne“ kad se to najmanje o ekivalo nakon tri odli no odigrane utakmice, u tijeku sezone kad su mogli u vrstiti prvo mjesto i pobje i pratnji. Ovako je bodovni zaostatak prvih pratitelja minimalan i name e se zanimljivi nastavak prvenstva u kojem se ipak o ekuje da Grani ar potvrdi sadašnju poziciju.

• Lipi a smo najprije zapitali za op u ocjenu prvog dijela prvenstva?

— Prije priprema na sastanku s upravom, a nakon završenog prijelaznog roka (došao Dino Marka bivši igra preloške Mladosti, posljednju sezonu u Ivanovcu, dok je privremeno prestao igrati zbog fakultetskih obveza Damir Matotek) planirali smo, odnosno naši ciljevi bili su da budemo plasirani me u tri najbolje mom adi. Na kraju se ispostavilo da smo „prebacili normu“. Jesenski smo prvaci, po mojem mišljenju apsolutno zasluženo.

• Prednost je na kraju mogla biti i uvjerljivija da nije bilo nekih „bezveze“ izgubljenih bodova…

— Imali smo odli an start s tri pobjede, ali 4., 5. i 6. kolo bili smo u nekakvoj crnoj rupi, koja je mogla biti izbjegnuta da nije bilo nepotrebnih ozljeda. Posebice to vrijedi za one od ,F. Kosa, Pavelija i Latina, ozlije eni je tako er bio Habuš, a na sve to se nadovezao crveni karton Na a). Ipak završnicu smo odigrali izvrsno. I koliko sam bio ljutit na de ke zbog nekih stvari u tom razdoblju (nepotrebno igranje

Trener Grani ara koristio je usluge sljede ih igra a u prvom dijelu sezone: vratari: Tropšek i Kalini , obrambeni igra i: Radmani , Fundak, Na , Habuš, Matotek (samo 1 utakmica), Latin i Horvat; vezni: Gorupi , Hertelendi, Paveli, Filip Kos, Matulin,, Zvošec, Marka i Matotek; napada i: Vilim Kos, ižmešija, Ujlaki i Vukoti .

KOŠARKA TURNIR U ZAGREBU ZA MLA E KADETE

Me imurje jednom pobijedilo! kon toga tako er izgubili od Krke iz Novoga Mesta 37:50. Nakon toga u razigravanju od 9.-12. mjesta nadja ali su hercegova ku ekipu HKK Zrinjski iz Mostara 43:38, te u borbi za 9. mjesto na turniru izgubili od Splita 34:68. Za

akove ku su ekipu igrali: Hamer, Žižek, Žini , Vojvoda, Beriša, Sabol, Kova i , Borkovi , Vojkovi , Baksa, Bacinger, Lesar, Keresteš, Zorkovi . Trener Stjepan Novak. Turnir je osvojila Cibona. (bh)

14. ME UNARODNI TURNIR NOVA 2011.

Igra se od petka do nedjelje!

Ve 14. izdanje me unarodnoga turnira koji se igra u akovcu nakon do eka Nove godine do ekalo je svoje novo izdanje. Marljivi

— Mislim da je to možda i najve a vrijednost u ovom trenutku Grani ara. Ako se pogledaju drugi klubovi to je možda ak i važnije od naše prve pozicije na tablici. Naime, NK Grani ar Kotoriba danas ima svojih 20-tak igra a iz Kotoribe koji su prošli kroz omladinski pogon i mi smo ih uspjeli a irmirati, odnosno d ati im šansu, nekima više nekima manje. I oni koji su igrali manje trebaju biti strpljivi i sigurno e dobiti pravu priliku.

• Uskoro kre u i pripreme za nastavak prvenstva?

NK Grani ar Kotoriba, jesenski prvak IV. HNL-sjever, skupina A

Igra i

Na 8. me unarodnom Boži nom kupu koji se igrao u zagreba koj Dubravi od 27.-29. prosinca prošle godine mla i kadeti Me imurja ro eni 1997. i mla i «upali» su u skupinu s doma inom i izgubili pola koša (32:33), pa su na-

malog nogometa na asfaltu op.a.) moram ih pohvaliti za seriju od 6 pobjeda u nizu u drugom dijelu koja nas je izbacila na površinu.

• Izgubili ste samo dvije utakmice?

— Po meni nije ni sramota izgubiti u Ivancu i kod ku e od Slakovca bez 4-5 standardnih igra a koji su bili ozlije eni.

Ivan ica je opet dobra, Sloboda Slakovec tako er iako su i oni zbog kupa upali „u rupu“, ali kad su igrali s nama bili su pravi.

• Igra ki kadar je selekcioniran otkako ste došli u klub?

organizatori akove kog Me imurja i ove su godine složili zanimljivi raspored s atraktivnim utakmicama. Igra se u dvije katego-

rije. U kadetskoj gdje igraju košarkaši ro eni 1995. i mla i svoje su u estvovanje potvrdili: zagreba ka Dubrava, Radenska creativ iz Murske Sobote, ABC Zadar, KK Zagreb, ZTE iz ma arskog Zalaegersega, te ekipa doma ina – Me imurje. U mla ekadetskoj konkurenciji na turniru igraju: Rudeš iz Zagreba, ZTE, Zagreb, ABC Zadar, Dubrava, Radenska creativ, te Me imurje. Utakmice se igraju petkom i subotom od 8 ujutro do 8 nave er, dok u nedjelju program zapo inje od 9 ujutro, a završava oko 15 sati. (bh)

Branko Lipi , trener NK Grani ar Kotoriba, vjeruje u dvostruku krunu u ovoj sezoni

Uprava Branko Lipi isti e i uzornu suradnju s Upravom kluba koja se trudi osigurati što bolje uvjete za trening i utakmice.

Posebno isti e odli an odnos s užim dijelom Uprave koji ine: Danijel Fundak - predsjednik, Josip Kos - dopredsjednik, Željko Kos - tajnik, Krešimir Fundak - blagajnik i Robert ižmešija - sportski direktor.

— Krenuti emo vrlo brzo, jer imamo utakmice na dva fronta: kup i prvenstvo. Najve a prepreka u zimi je problem odra ivanja treninga, jer imamo dosta studenata u ekipi. Ali, što je tu je, pokušati emo odraditi što kvalitetnije pripremno razdoblje.

• Prognoza za drugi dio sezone?

— U prvenstvu se ne bojimo se uloge favorita, pripremat emo se za svaku utakmicu. I i emo korak po korak i uvjeren sam u uspjeh. I to nije sve. Imamo velike ambicije i u kupu. Prilika za dvostruku krunu i uvjeren sam da moja mom ad može ostvariti oba cilja.

(Dejan Zrna, foto: Lea Naran a)

4. sije nja 2011.

Ĺ KOLA NOGOMETA ME IMURJE- AKOVEC organizirala BoĹži ni turnir

Fotex najbolji u akovcu Ĺ kola nogometa Me imurje akovec organizirala je u dvorani 2. Osnovne ĹĄkole u akovcu po etvrti puta BoĹži ni turnir za nogometaĹĄe do 12 godina.Osam ekipa ove je godine sudjelovalo na turniru namijenjenom nogometnim ĹĄkolama, koje imaju uzraste do 12 godina. Uz doma e Me imurje i akovec, u koje su treneri Ĺ kole nogometa uvrstili izlazno odnosno ulazno godiĹĄte, u akovcu su se nogometa igrala i djeca VaraĹždina, Fotexa (dvije ekipe), KriĹževaca, Drave i Slaven Belupa.

Nakon razigravanja po grupama jasan je bio omjer snaga, pa su u inalu zavrĹĄili mali FotexaĹĄi protiv dje aka NK VaraĹždina, i na kraju

slavili s 3:2 nakon penala. U borbi za tre e mjesto ogledali su se KriĹževci i Drava, a nakon 25 uzbudljivih minuta slavila je Drava s uvjerljivih 6:1. Dvije me imurske ekipe, Me imurje i akovec, igrale su u utakmici za peto mjesto, a akovec je bio bolji s 1:0. Sedmo mjesto turnira pripalo je Slaven Belupu, koji je bio bolji od Fotexa s 5:4 nakon penala.ProglaĹĄeni su i najbolji pojedinci turnira, pa je titulu najboljeg igra a turira zasluĹžio Emanuel rnko (NK VaraĹždin), dok je najbolji strijelac bio BoĹĄtjan Nahberger (NK Drava).

Najbolji je vratar bio Andrija Pozder (NK Fotex I).

(I.Strahija)

BOŽI NI TURNIR Kugla kog kluba Dubrav an

Pobjednici: Marina Dolenec, Mladen GauĹžuli i DraĹžen Cenko Kugla ki Dubrav an Donja Dubrava, 26. prosinca na kuglani Kavane Opera organizirao je tradicionalan BoĹži ni turnir u kuglanju u disciplini 2x30 hitaca. Na turniru je sudjelovalo 40 igra a iz Me imurja i Podravine. U kategoriji Ĺžena najbolja je bila Marina Dolenec iz Kotoribe sa sruĹĄenih 247 unjeva, drugo mjesto osvojila je njezina sumjeĹĄtanka Nikolina HreĹĄ (219) , dok je tre a bila Biserka Ĺ estak (217) iz Donjeg Vidovca. Kod neregistriranih

igra a pobijedio je Mladen GauŞuli iz Koprivnice koji je sruťio 271 unj. Drugi je bio Mladen Hunjadi (251), a tre e mjesto osvojio je Željko Šimuni (243), obojica iz Donje Dubrave. U kategoriji registriranih igra a pobijedio je DraŞen Cenko iz Kotoribe sa sruťenih 270 unjeva. Drugo mjesto osvojio je Stjepan BlaŞek(250) iz akovca, dok je tre i bio Predrag Turk(249), tako er iz akovca. Najbolji su primili medalje. (af)

STK KOS KOTORIBA organizirao klupsko prvenstvo

Pobjednici Leona Radmani i Vinko Legin

STK Kos Kotoriba na blagdan Svetog Stjepana organizirao je klupsko prvenstvo za seniore i seniorke. Najbolja u kategoriji seniorki bila je Leona Radmani , drugo mjesto je osvojila Silvija ukulic, dok je tre a bila Petra Ĺ picar.

U seniorskoj konkurenciji natjecalo se 13 igra a. Prvo mjesto osvojio je Vinko Legin, Ivica Jakupak je bio drugi, a Stjepan Vidovi tre i. ProĹĄlogodiĹĄnji pobjednik turnira DraĹžen Radmani nije igrao

zbog ozljede. etvrta mjesta osvojili su Lucija Hodak i An elko Radmani . Najboljima su kao nagrada uru eni pehari. Prvenstvo je odrĹžano u maloj sportskoj dvorani gdje e 6. sije nja klub biti doma in turnira TOP-12 Prve Ĺžupanijske stoloteniske lige. Na tom turniru pravo nastupa od kotoripskih stolnotenisa a ostvarili su DraĹžen Radmani , Stjepan Vidovi i Ivica Jakupak. (af)

Ekipe doma ina NK Me imurja i NK akovca

4. sije nja 2011.

SPORTSKA 2010. godina

Vrhunci: peto mjesto Filipa Udea na SP, pobjeda Tijane Tkal ec u Svjetskom kupu, bronca Maše Martinovi na SP u karateu i Speedway Grand Prix Filip Ude vratio se na velika vrata u hrvatski sportski vrh nakon što je osvojio peto mjesto na konju s hvataljkama na SP u Rotterdamu, Tijana Tkal ec, njegova kolegica iz GK Marijan Zadravec Macan, osvojila je naslov pobjednice Svjetskog kupa u preskoku, dok je u kimonu karate reprezentacije Maša Martinovi (KK Nedeliš e) osvojila svjetsku ekipnu broncu na SP u Beogradu. To su tri „highligtsa“ sportske sezone me imurskog sporta. Njima treba pridružiti dovo enje najja e moto utrke svjetskog nivoa nakon dužeg vremena u Hrvatsku. Rije je Grand Prixu u speedwayu koji je krajem kolovoza vožen na stadionu Milenium u D. Kraljevcu. Ali, priredba koja nudi velike mogu nosti sportski je sjajno odra ena od SK Unia, ali nekako ostaje dojam da „amaterski pristup“ speedway zanesenjaka u ovom slu aju nije dovoljan, jer u protivnom taj doga aj ne donosi one efekte koji se od priredbe takvog nivoa mogu o ekivati za itavi kraj, pa i šire.

Ostaje za vidjeti kako e se sve odvijati po tom pitanju ove godine. Na žalost, prošla godina pamtit e se i po jednom jako, jako tužnom doga aju. Smrt mladoga akove kog tenisa a Marina Šuice potresla je ne samo Me imurje, ve i cijelu Hrvatsku. Pred njim je bila velika karijera koja je tako “grubo” zaustavljena na autoputu u Ma arskoj.

I dok se pojedina no još kako-tako držimo zahvaljuju i prvenstveno iznimnom trudu i radu sportaša i njihove „logistike“, ekipni sport u Me imurju trese teška kriza i uglavnom se bori s preživljavanjem. Vrhunski nogomet je nestao, rukomet je zadržao vrh, ali pitanje kako dugo, jedini koji se dobro drže jesu odbojkaši Me imurje-Centrometala, prvenstveno zahvaljuju i tome što je ve i dio najbolje odbojkaške lige – amaterski i nema prevelikih izdataka za pla anje igra a. Kugla i su u premijernom nastupu u I. HKL igrali dobro, da bi ove sezone nestao po etni entuzijazam. Košarka je na istim granama godinama unatrag, a vjerojatno ni ne može bolje, jer ipak kod nas ne rastu „planine“ od igra a, pa je drugoligaško natjecanje kad nema velikih sponzora koji bi doveli atraktivne igra e sa strane – realnost. I to je uglavnom to. Ima još nekoliko sportova u kojima smo u hrvatskom vrhu (atletika, streli arstvo, stolni tenis, tenis…), ali što to vrijedi kad smo „tako blizu, a na kraju tako daleko“, jer zbog nedostatka inancija sportaši ne mogu imati uvjete koje zaslužuju.

Maša Martinovi

Dostignu a godine postigli: Filip Ude, Tijana Tkal ec i Maša Martinovi Olimpijski viceprvak Filip Ude ostao je bez medalje na Svjetskom prvenstvu u gimnastici u Rotterdamu. U današnjem inalu konja s hvataljkama osvojio je peto mjesto. Najbolji me imurski i hrvatski gimnasti ar, koji u svojoj kolekciji ima srebra s Olimpijskih igara 2008. i Europskog prvenstva 2008., u inalu je za svoju vježbu dobio ocjenu 15.316. Zlato je osvojio Ma ar Krisztian Berki (15.833), koji je 2007. i 2009. bio viceprvak svijeta, a srebro je uzeo Britanac Louis Smith (15.733), koji je na Igrama u Pekingu bio tre i u ovoj disciplini. Bron ana medalja pripala je Australcu Prashanthu Sellathuraiju (15.566), koji je i na SP 2009. u Londonu bio bron ani. Uglavnom, sjajni rezultat Marin Šuica

za Filipa nakon velikih muka oko saniranja ozljede ramena, kao i mnogih drugih sitnih ozljeda. Veseli injenica što je Ude nakon dužeg vremena na jednom velikom natjecanju odradio i višeboj. Nije bilo bajno, ali i takav kakav je izveo, s nekoliko padova bio bi dovoljan za plasman na OI u London 2012. godine. To je veliko ohrabrenje pred kvali ikacijsko natjecanje za njegov novi cilj u karijeri plasman na OI u Londonu koji e pokušati ostvariti krajem ove godine na SP u Tokiju.

Tijana Tkal ec postigla je prošle godine uspjeh karijere. Slavila je pobjedu u disciplini preskok u natjecanju Svjetskog kupa. Iako na tom natjecanju nisu uvijek nastupile najbolje gimnasti arke svijeta u ovoj disciplini – veliki uspjeh time nikako nije umanjen. Cijeni ga posebno Me unarodna gimnasti ka federacija. Tijana je ina e vrhunska sportašica 1. kategorije. Kategorizaciju je stekla prošle godine, a ove godine je svojim izvrsnim rezultatima još jednom potvrdila. Ukupno je nastupila u pet inala na svjetskim kupovima i uzela ak tri odli ja: dva srebra (Doha i Osijek) i jedno zlato (Ostrava). Ovim uspjehom Tijana je ostvarila povijesni rezultat za hrvatsku žensku sportsku gimnastiku, i osigurala si pozivnicu za nastupe na elitnim A turnirima sljede e godine.

Maša Martinovi , kao lanica hrvatske ženske karate reprezentacije, postigla je tako er uspjeh karijere.

Sjajnim nastupom ponajviše je doprinijela da je Hrvatska osvojila ekipnu broncu na SP u Beogradu. Izabranice Drage Galine u prvom su kolu nadvisile Crnogorke. Ivona Tubi i Maša Mar-

Filip Ude

tinovi pobijedile su pa tre a Hrvatica nije ni morala na tatami. U drugom kolu naše su se namjerile na Srpkinje i eliminirale ih u njihovu dvorištu. elan je pobijedila s 2:1, Martinovi je remizirala (0:0), a Azra Saleš je briljirala (5:1). Na žalost, Azra svoju formu nije stigla pokazati u etvrt inalnoj borbi s Francuskinjama. Martinovi i elan su izgubile pa za tre im dvobojem nije bilo ni potrebe. Nakon tog dvoboja hrvatski je izbornik Dragutin Galina bio vrlo ljut zbog su enja. Svoju je vrstu smatrao zakinutom. Za borbu s Tunižankama koja je odlu ivala o medalji stavio je na prvu plo u svjetsku juniorsku prvakinju Ivonu Tubi i pogodio. Ivona je s 3:1 dovela Hrvatsku u vodstvo, elan ga je remijem zadržala, a Maša Martinovi briljantnom izvedbom (5:0) donijela slavlje Hrvaticama.

Osvojena je bronca nakon 12 godina na tako velikom natjecanju.

Promjene na elu klubova i Saveza Od prošlog ljeta NK Me imurje više ne stanuje u I. HNL. Turbulentno prolje e i na kraju loš scenarij za prvoligaški kraj. S mjesta trenera NK Me imurja na vrlo je ružan na in smijenjen Sre ko Bogdan. Njega je predsjednik NK Me imurja Darko Turopoljac naime otpustio usred konferencije za novinare nakon susreta Intera i Me imurja, a takvo su ponašanje osudili doslovno svi hrvatski mediji. Ono je posebno bezobzirno kad se radi o legendi hrvatskog nogometa i ovjeku koji je u svojoj sportskoj karijeri mnogo u inio za me imurski kraj.

Iz NK Me imurja otišao je trener Tomislav Ivkovi . NK Me imurje ispalo je iz 1. HNL, nakon ‘loptanja s licencama’ koje je opet priredio HNS. No, Me imurje je u 30 kola skupilo svega 29 bodova, i bilo je pretposljednje. Marijan Uršani postao je novi predsjednik NK Me imurja, nakon što je postavku podnio zagreba ki klan, predvo en Darkom

Turopoljcom. Svijetla stvar je ipak injenica što se ispadanje u II. HNL nije raspala Škola nogometa. Kona no je tijekom ljeta potpisan ugovor o suradnji izme u NK akovca, NK Me imurja i Škole nogometa Me imurje- akovec.

Juniori i kadeti NK Me imurja, pod vodstvom trenera Škole nogometa Me imurje- akovec, krenuli su pak s natjecanjem u I. HNL, kako bi se pružila prilika mladim me imurskim nogometašima i njihovim trenerima da vidimo s kakvim potencijalom raspolažemo.

Nakon dugog vremena MSN je dobio novog predsjednika. Mato Kljaji naslijedio je Stjepana Križari a, jednoglasnom odlukom Skupštine. Uslijedila je Skupština HNS-a u kojoj su naši zastupnici odabrali pobjedni ku stranu, tako da se o ekuje i ve i utjecaj u Zagrebu. Na žalost, s ovim izborom novog predsjednika MNS-a nisu se pomirili neki ljudi u NK Me imurju, posebice ne Stjepan Hamonajec, pa su pale „teške rije i“, a na kraju i izi ki sukob izme u bivšeg predsjednika Saveza Križari a i Hamonajca. Ružan završetak prošle godine.

Ostavku na mjesto predsjednika rukometnog prvoligaša prošlo ljeto

podnio je Željko Kavran, nakon višegodišnjeg angažmana na toj dužnosti.

MKA*IPC postao je RK Me imurje i dobio novog predsjednika, Sinišu Januši a. Iako se predvi alo da bi klub mogao biti na samom dnu tablice Premier lige, to se nije dogodilo. Okupljena je respektabilna ekipa, koju uglavnom sa injavaju igra i sa strane. Na kraju prvog dijela sezone osigurano je visoko 4. mjesto na tablici, a zamalo je iz EHF kupa izba en beogradski Partiza. Me utim, dobri rezultati zasjenile su one loše strane izvan terena.

Prvi trener Alan Belko dobio je otkaz iz RK Me imurja nakon pet kola, od ega tri uzastopne pobjede. Dva kola ekipu je vodio Antonio An el, i to vrlo uspješno. Me utim, Uprava se odlu ila za dolazak stru njaka sa strane.

Naslijedio ga je Željko Ani . S An elom se klub rastao „na neadekvatan na in“, navodno putem SMS-a. Uslijedile su me usobno optužbe u klubu zbog netransparetnog poslovanja, pala je odluka da se otpusti dosta igra a ove zime, klub trese kriza vo enja i nabavke inancijskih sredstava, tako da je budu nost vrlo neizvjesna.

Kad su u pitanju novci, žale se svi. U Me imurju je njih bilo uvijek premalo.

Kod nas su prora uni klubova zaista mizerni. Na žalost, nema previše sluha za inanciranje klubova, kako od politike i lokalne samouprave, tako i gospodarstva. Ako se tako i dalje nastavi, me imurski sport e se pretvoriti u istu improvizaciju, a posljedice bi u budu nosti mogle biti nesagledive. Sve manji interes djece za sport, a sve više njih za kompjutorom ili s pivom, bambusom, žestokim pi em i cigaretom u ruci. To nam se uglavnom doga a jer smo postali premalo društveno osjetljivi, okrenuti vlastitim prohtjevima, a kad je tako nije udno da socijalno i moralno tonemo sve dublje i dublje.

(D. Zrna, I. Strahija, foto: Z. Vrzan)

Tijana Tkal ec Speedway Grand Prix na stadionu Millenium

50

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Solidan oproštaj sa starom godinom

- Koju vrstu imate ...

Prohladna ali sun ana i zadnja prosina ka i starogodišnja srijeda na akove ki plac i sajam izmamila je dosta velik broj posjetitelja, kako prodavatelja, tako i kupaca razli itih proizvoda.

Dosta velika ponuda raznog vo a i povr a, posebice više vrsta meda, te žitarica i drva za ogrjev, kao i povoljne cijene zna ile su solidan oproštaj sa starom godinom i na placu i na sajmu. Sajam je imao nešto sve aniji ton, jer se u pe enjarnicama sviralo i pjevalo. Hit ponuda na obje destinacije bio je lijepo upakiran med, cvjetni, kestenov, agacijin, od poljskog

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - med - hren - krumpir - luk - pšenica - kukuruz - mrkva - puterica - orasi - jabuke

35 kn/bo ica 20 kn/kg 2 kn/kg 6 kn/kg 1,40 kn/kg 1,30 kn/kg 7 kn/kg 12 kn/kg 45 kn/kg 6 kn/kg

cvije a, lavande i još ponekog cvije a. Prodano je i dosta ukrasa, odnosno novogodišnjih cvjetnih aranžmana.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

NOVOGODIŠNJA žganjara u Merhatovcu

Starinskim obi ajem do vrhunske rakije Pravo zimsko vrijeme pred Novu godinu Vladimir Koruni iz Merhatovca iskoristio je za pe enje rakije.

Me imurski re eno, imao je žganjaru, a najvažnije u svemu je što je to obavio na tradicionalan me imurski na in. S kotlom i kotlenkom, s klobukom i cajgarima, upravo onako kako su to radili njegovi djedovi i roditelji.

- Godinama sam kao dje ak te kasnije mladi promatrao kako to rade moji djedovi i roditelji i sada, kada sam svoj gazda, odlu io sam testirati što sam nau io i upamtio, s jedinim ciljem da od zaborava sa uvam tradiciju pe enja rakije.

Gotovo sve je kao nekada, osim same žganjare, jer pe enje obavljam u prostoriji koja se nalazi u sklopu ku e, a nekada je žganjara bila zasebna prostorija ili gra evina, pri a Koruni , dok se niz cajgare lijeno spušta blago topla i malo zamagljena rakija.

Napominje da se pod kotlom loži isklju ivo drvom, nikako plinom.

Nema žganice kao što je šljivovica Dok na klobuku prelivši ga rakijom i pale i je isprobava njezinu jakost, Koruni tvrdi kako u Me imurju nema bolje rakije od šljivovice.

- Godinama, mogu re i i stolje e, moji stariji i sada ja uglavnom žganjarimo šljive, jer je to vo ka koja ovdje ima poseban okus, daje posebnu rakiju, a treba re i da je nekada bila

Kušanje svježe šljivovice povjereno je prijatelju na izuzetnoj cijeni. Naša doma a žganica ‘otvarala je mnoga vrata’, reklo bi se koja ni novac nije mogao.

Pretežno imamo šljivu bistricu, te kobile i špenglina, i to mora dati vrhunsku rakiju. Znam da mnogi zaziru kad kažem da nešto vrhunski dolazi iz Merhatovca i Me imurja, me utim, kada se žganjari kvalitetna, zdrava i barem nekoliko mjeseci u adekvatnoj posudi odstajana šljiva, uz primjenu starinskog - tradicionalnog postupka, proizvod je zaista vrhunski.

Nema tu nikakvog dodavanja ‘u vrš iva a’ kvalitete i boje, nego je sve prirodno, ak i boce zatvaramo starinskim na inom.

Jer kada ja žganjarim, po šljivi miriše cijeli brijeg, a kada se nakon

nekoliko mjeseci (dobro je da odstoji 4 do 6 mjeseci), ili ako je uspijemo sa uvati i par godina, otvori boca,

Provjera alkohola u rakiji

4. sije nja 2011.

Do 20. sije nja prijaviti rakiju Do 2. sije nja 2011. godine mali proizvo a i jakih alkoholnih pi a trebaju podnijeti nadležnoj carinarnici ( akovec) godišnje izvješ e o ukupno proizvedenoj koli ini jakoga alkoholnog pi a. Naime, Zakon o trošarinama uveo je kategoriju malog proizvo a a jakoga alkoholnog pi a, kamo spadaju osobe koje proizvedu do 20 litara istog alkohola godišnje po doma instvu. (sm) cijela je ku a ispunjena bajkovitim mirisom šljivovice, iji je okus poput šljive sa stabla u kasno ljeto ili ranu jesen, govorio Koruni , provjeravaju i da alkoholi budu dovoljno snažni da rakiju o uvaju zdravom i bistrom, ali i ne previsoki, kako bi je mogle konzumirati žene i mladež, kao aperitiv prije svakoga osobito me imurskog jela. Koruni rakiju ne proizvodi za tržište nego samo za vlastite potrebe, kao poklon prijateljima.

(Stjepan Mesari )

Prežiganjem se provjerava snaga rakije

SVE SNAŽNIJI i bolji središ anski vinari

Blagoslov i degustacija mladih vina Vinarstvo i vina u Murskom Središ u napreduju iz godine u godinu, te tako polako ali sigurno stvaraju novo vinarsko podru je na me imurskoj vinskoj cesti. Premda ih najviše, gotovo svi, vinograde imaju na podru jima susjednih op ina, okuplja ih Mursko Središ e, odnosno njihova župa. Šesnaest vinara s podru ja župe Mursko Središ e Stjepan Novak, Mladen Hoblaj, Petar Novak, OPG Per i , Franjo Srša, Ivan Novak, Dragutin Hoblaj, Martin Nedeljko, Ladislav Korbelj, Željko Per i , Ignac Kralji , Ante Penava, Boris Vuri, Valentin Šardi, Ivan Kralji i vele asni

Tomislav Antekolovi zadnji ponedjeljak u 2010. godini predstavilo je svoja mlada vina na prigodnoj degustaciji održanoj u župnom dvoru u Murskom Središ u.

U tridesetak butelja i boca predstavljeno je više sorti, a najbolji dojam ostavili su rajnski rizling, pinot sivi, laški rizling i graševina, te nekoliko vrsta starinskih sorti od jurke i frankovke do klintona i šmarnice.

Degustacija je održana nakon svete mise koju je u župnoj crkvi služio doma i župnik vele asni Tomislav Antekolovi i blagoslova vina.

INFORMACIJE: Centrala u Donjem Kraljevcu Donja Dubrava Podturen Rasinja

Pod misnim slavljem župnik je blagoslovio vino, jer je Katoli ka crkva slavila blagdan Svetog Ivana apostola i evan elista, zaštitnika mladih vina. U ime Grada na misi i degustaciji bio je središ anski dogradona elnik Dražen Srpak, koji je ovu priredbu uvrstio u kalendar doga anja manifestacije “December v trgovištu Središ e“.

Blagoslov i degustacija mladih vina u Murskom Središ u zapo eli su 2008. godine, te je s po etnih sedam vinara tri godine kasnije degustacija dostigla dvostruku brojku.

(S. Mesari )

Svake ih je godine sve više

t CF[ EVHJI SFEPWB J ǏFLBOKB t JTQMBUB [B QSPEBOF LPMJǏJOF OB MJDV NKFTUB t BVUPNBUTLJ JTUPWBS VWKFUJ TV J QPHPEOPTUJ LPKF OVEJ öSNB 5POJ PJ 1 PJ 2 PJ 3 PJ 4

655 444 688 200 847 159 048 837 274

6 UJKFLV KF QSPEBKB TFQBSJSBOPH ESWFOPH VHMKFOB LPDLB J LPNBE

OTKUP KUKURUZA U ZRNU OVOGODIŠNJEG RODA PO NAJPOVOLJIJIM UVJETIMA U TIJEKU JE PRODAJA SJEMENSKE PŠENICE I PRODAJA UGLJENA UZ MOGUĆNOST DOSTAVE

4. sije nja 2011.

Poljodjelstvo 51

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Njega sobnih biljaka

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464.

Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E:

Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

Utorak izme u dva praznika, pravo je vrijeme da se ne radi ništa. Ako vas baš ne tjeraju da radite, možete ovaj utorak posvetiti sebi. No dobro, ne samo sebi, onako sebi no, baš sebi, nego svima oko sebe. Eto zelene su biljke oko vas u dosta nezgodnom položaju. Sad nekako uz sve neda e koje ih prate u vašem stanu imaju i najmanje svejtla u odnosu na ostale dijelove godine. Zato uklonite prašinu s njihovih listova da svjetlo bude u u inkovitijem kontaktu s njihovim klorofilom.

Gledam u vrt... nije da se ne može i tu nešto raditi, ali je svakako korisnije posvetiti se sobnim biljkama. Vaši zeleni ljubimci zatvoreni po labirintima vaših stanova izloženi su neda ama poput suhog i pregrijanog zraka, osjetne razlike izme u dnevne i no ne temperature, pretjeranog zalijevanja te nedostatka svjetlosti i katkada hladnoga propuha.

Za sve sobno bilje se vrlo esto upotrebljava jedan uop eni naziv ‘cvije e’, makar puno tih biljaka nikad ne vidimo da cvatu. U stvari, obzirom da je ve ina tih biljka iz grupe sjemenja a-cvjetnica, one u svom prirodnom okruženju cvatu – da bi mogle proizvesti sjeme i razmnožiti se, ali u našem stanu im to baš ne ide. Ve ina ie sobnog bilja porijeklom iz tropskih, toplih krajeva pa naše sobe nisu baš ono što one imaju u svojoj postojbini.

Kao posljedica suhoga zraka može do i do sušenja lisnih vrhova, najprije u nježnih biljaka iji su listovi vrlo tanki. Nastala šteta ne može se popraviti, ali svakodnevnim orošavanjem biljaka može se sprije iti daljnje sušenje. Da bi se poboljšao estetski dojam, osušene vrhove treba

odrezati, ali ne tako da se škarama zadre u zdravo tkivo, nego se ostavi tanka granica suhoga. esto se doga a da po etnici (iako to Vi svakako niste) pretjeruju sa zalijevanjem misle i kako je svako žu enje ili sme enje listova znak da je biljka žedna. Posljedica je pretvaranje komposta u razmo enu masu u kojoj nema mjesta za zrak, koji je, jednako kao i voda , od životne vlažnosti za biljku.

Kada i kako zaliti najbolje ete odrediti promatranjem površine supstrata, i to jednom tjedno zimi. Suha i prašnjava površina znak je da treba zaliti. Još je bolje gurnuti prst centimetar i pol do dva duboko u supstrat, pa ako je na toj dubini zemlja suha, zalijte.

Sobne biljke vole tuširanje kao i ljudi. Voda odstranjuje nakupljenu prašinu, tragove kamenca i ostale ne isto e. Da bi nakon ovoga zahvata kada ostala ista, stavite lonac s biljkom u najlonsku vre icu i vežite oko donjeg dijela stabljike. A onda pustite lagani mlaz ne previše hladne ali niti pretople vode.

Kako volim ovaj opis optimalne kombinacije! Ovim na inom vrlo se uspješno iste ve i ili sitniji vrsti listovi glatke površine kao što je aralija, kaladij, kroton, kordilina, zmajevac, di enbahija, šeflera, fikusi i druge, tako zvane lisnate sobne biljke. Nemojte da to napravite orhideji ili a ri koj ljubi ici.

I eto, ako vam je bilo dosadno do sad, sad Vam ne e biti. Kad pospremite sav rusvaj koji ste napravili, zaslužili ste odmor.

Pozdravi iz IVE!

VETERINARSKI SAVJETI

Cijepljenje pasa protiv bjesno e Što je bjesno a?

Bjesno a je akutna bolest središnjeg živ anog sustava sisavaca uzrokovana neurotropnim virusom koji se može na i u slini zaraženih životinja.

Bijesne životinje prenose virus ugrizom. Bolest je proširena po svim kontinentima, a pojavljuje se u nekoliko oblika od kojih su za našu zemlju najvažnija dva i to silvati ni oblik koji šire lisice, vukovi i jazavci i urbani oblik gdje su najvažnije karike u širenju bolesti psi i ma ke, a završna je vrlo esto ovjek.

Što ako Vas ugrize pas ili ma ka?

Ako Vas ugrize bilo koja životinja, pa tako i pas, vrlo je važno odmah se javiti lije niku.

Budu i u našoj zemlji vlasnici pasa imaju zakonsku obvezu cijepiti svoje ku ne ljubimce protiv bjesno e, mala je vjerojatnost da budu bolesni. Ipak, ako Vas ugrize pas ili ma ka, potrebno je provjeriti kod vlasnika da li je životinja redovno

cijepljena. Ako iz bilo kojeg razloga vlasnik životinje koja Vas je ugrizla ne želi dati podatke da li je životinja cijepljena, dovoljni su njegovi osobni podaci pa da se u upisniku cijepljenih pasa protiv bjesno e, koji mora voditi svaka veterinarska ambulanta, provjeri da li je životinja cijepljena ili nije. Pas ili ma ka smatraju se zdravim, no treba ih promatrati u narednih 10 dana (trokratni pregled). Ukoliko se za to vrijeme od životinje ne razviju znakovi bjesno e, nisu potrebni nikakvi specifi ni medicinski postupci kod ugriženog, osim obrade rane. Ako pas ili ma ka pokazuju znakove bjesno e ili se posumnja na bjesno u ili je životinja pobjegla, potrebno je savjetovati se sa lije nikom i ukoliko je indicirano, dati antirabi an tretman. Kao podsjetnik spomenuo bih da je 2009. godine na podru ju Me imurske županije potvr ena bjesno a u tri psa, dva od ta tri psa ugrizla su ovjeka. Psi na

žalost nisu bili cijepljeni protiv bjesno e, a nas ugriženim osobama je proveden antirabi ni tretman (pasivna zaštita imunoglobulinom i cijepljenje protiv bjesno e).

Kada se psi moraju cijepiti?

Temeljem Naredbe MPPRR o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametni kih bolesti u Republici Hrvatskoj obavezno je cijepljenje svih pasa koji su stariji od 3 mjeseca, a od zadnjeg cijepljenja ne smije pro i više od godinu dana. Tako er je i obavezno mikro ipiranje svih pasa kod kojih do sada to nije u injeno. Bez provedenog mikro ipiranja ne emo biti u mogu nosti upisati pse u “upisnik cijepljenih pasa protiv bjesno e”.

Što treba pripremiti za cijepljenje Vašeg ljubimca?

Molimo vlasnike pasa da pripreme knjižice o cijepljenju

pasa koje ve posjeduje, te da prate oglasne plo e u svojim mjestima/selima/naseljima kako bi pravovremeno saznali koji e dan u vašem mjestu biti provedeno cijepljenje i koja je cijena cijepljenja.

Za upis podataka o cijepljenju pasa potrebno je upisati OIB posjednika, broj osobne iskaznice i broj tele ona. Stoga molimo vlasnike pasa da prilikom cijepljenja pripreme OIB i osobnu iskaznicu (novu).

Mihael Kacun, dr. vet. med.

52

Mozaik

4. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IVANA KRUŠEC, glasnogovornica Ministarstva kulture, o obnovi crkve u Svetom Jurju na Bregu

Bojanje crkve tijekom 2011. godine kve koja se bliži kraju, a iznos cjelokupne obnove iznosi oko 22 milijuna kuna.

Radovi napreduju zadovoljavaju om brzinom

Crkva bi trebala zasjati punim sjajem nakon bojanja tijekom ove godine Ministarstvo kulture i ove je godine, u sklopu zaštitnih radova za 2010. godinu, osiguralo 2 milijuna kuna za konstruktivnu i gra evinsku situaciju, te 100.000 kuna za dezinsekciju drvenog inventara crkve. Ukupno je do sad uloženo oko 10 milijuna kuna državnih sredstava kako bi crkva ponovno postala “ljepotica“ kao što je nekad bila, dok su ostala sredstva prikupljena iz lokalne samouprave, varaždinske župe, župe Sveti Juraj na Bregu, te brojnih donatora.

U obnovi tako aktivno sudjeluju Vlada RH, Ministarstvo kulture, Varaždinska biskupija, župa, lokalna uprava i donatori, stoji u odgovoru na naše pitanje Ministarstva kulture o obnovi cr-

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 4. sije nja An ela, Borislava srijeda, 5. sije nja Miljenko Radoslav etvrtak, 6. sije nja Sveta tri kralja petak, 7. sije nja Zoran, Rajko subota, 8. sije nja Severin, Teofil nedjela, 9. sije nja Julijan, Živko ponedjeljak, 10. sije nja Agaton, Grgur

U ovo godišnje doba u estale su prehlade i viroze, pa posežemo za raznim ajevima i doma im pripravcima kako bi se riješili tih neugodnosti. Stoga bi dobro bilo da nešto više znamo o tom p elinjem proizvodu – medu. O medu i p elama napisano je na tisu e knjiga i puno se zna o medu, ali in ormacija nikad dosta.

Med i ostali p elinji proizvodi (propolis, mati na mlije i dr.) prava su riznica ljekovitih tvari koje se od pamtivijeka koriste u narodnoj medicini. Med je proizvod arobnog p elinjeg laboratorija koji ima 180 sastavnica izbalansiranih do savršenstva i nikakvi ljudski laboratorij ne može ga proizvesti, što ga ini jedinstvenim.

Uz jednostavne še ere ruktozu i glukozu ima i niz

Glasnogovornica je opisala i dosadašnji tijek izvedenih radova: - Nedostaju i stropovi oja ani su karbonskim vlaknima, crkva je gotovo u potpunosti sanirana, a izvedene su i stube prema stubama iz ranijeg perioda crkve.

Radovi napreduju zadovoljavaju om brzinom, s obzirom na specifi nost situacije u kojoj se predmetna gra evina našla, te na radove koji se izvode. Do sada su radovi na rekonstrukciji i sanaciji zvonika i crkve izvedeni gotovo do kraja. Zvonik je u potpunosti rekonstruiran. Postavljena je drvena oplata za lukovicu zvonika, te je do odre ene mjere postavljen bakar, ali zbog niskih temperatura trenutno nije nastavljeno s tom vrstom radova.

U pripremi je izvedba jabuke, te smo u dogovorima ho e li se pristupiti obnovi križa ili e se izvesti novi.

Crkva je isto tako gotovo u potpunosti sanirana: izvedeno je novo krovište koje je prekriveno crvenim glinenim crijepom, izvedeni su nedostaju i svodovi, oja anje karbonskim vlaknima. Dozidani su dijelovi zidova la e koji su do sad bili oslabljeni, izvedbom tzv. lažnog zida. Novi pod u la i i svetištu izveden je od bra kog sivca, te je njegova postava dovršena. Izvedene su stube u svetištu prema prona enim stubama iz ranijeg perioda.

Ove e se godine pristupiti bojanju vanjskog i unutarnjeg oplošja crkve i zvonika, kada e se za to stvoriti zadovoljavaju i tehni ki uvjeti.

Osim gra evinskih radova, pristupilo se tijekom 2010. g. preseljenju drvenog inventara iz društvenih domova Pleškovec i Dragoslavec u za to pripremljene prostorije u dvorcu Batthyany u Ludbregu, pod stalan nadzor Restauratorskog centra u Ludbregu. (jš)

Biskup Mrzljak s obiteljima krštene djece

Krštenje male Nikoline Jurak

ŽUPA Mursko Središ e

Biskup Mrzljak krstio Nikolinu, osmo dijete obitelji Jurak Varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak u nedjelju, na blagdan Svete Obitelji, predvodio je sve ano misno slavlje u župnoj crkvi u Murskom Središ u. U propovijedi je biskup Mrzljak govorio o obitelji kao temelju našeg društva i domovine, naglasivši kako krš ani u nazaretskoj Svetoj Obitelji - Josipa, Marije i malog Isusa imaju pravi primjer kakva obitelj mora biti. Isto tako biskup je naglasio da se i država treba ponašati i djelovati kao obitelj, kako bi svima bilo bolje i ljepše.

Pod svetom misom biskup Mrzljak krstio je djevoj icu Niko-

Župni Caritas djecu je po astio prigodnim poklonima

linu, osmo dijete obitelji Jurak, i djevoj icu Teu, drugo dijete obitelji Hrženak, te blagoslovio obnovljeni glavni oltar župne crkve.

S biskupom su u svetom misnom slavlju sudjelovali doma i župnik vele asni Tomislav Antekolovi i biskupov tajnik vele asni Marko urin.

Dan ranije u župnoj je crkvi doma i župnik blagoslovio djecu, a ovom svetom i lijepom inu, kojem se priklju io župni Caritas, pristupio je velik broj djece, najve i u proteklih nekoliko godina.

(S. Mesari )

ŠENKOVEC

Okupila se generacija koja je osnovnu školu završila 1969./1970.

U Osnovnoj školi Šenkovec okupili su se u enici koji su u školskoj godini 1969./1970. završili osnovno obrazovanje.

Gorda generacija, kako je naziva Mladen Dobrani Argo, ro ena je 1955. godine, pa je sada uz 40. obljetnicu završetka osnovne škole proslavila 55. ro endan kolega i kolegica. U školi je održan školski sat i otografiranje, a potom se krenulo u restoran “Hozjan“ u Ma kovcu, gdje se veselilo do sljede eg jutra.

Dan prije na akove kom groblju odana je po ast preminulim kolegama. (sm)

UDRUGA P ELARA Me imurske županije “Agacija“

P elinji proizvod – Med (I) drugih sastojaka: enzima, hormona, eteri nih ulja i dr., koji u organizmu djeluju baktericidno i bakteriostatski, za razliku od bijelog še era koji je sastavljen isklju ivo od polisaharida, saharoze i koji ime nešto ve u energetsku vrijednost, oko 1600 KJ, dok med ima oko 1300 KJ (3500 kalorija), ali je za organizam prihvatljiviji jer nakon konzumiranja dio meda ide direktno u krv, zbog ega valja voditi ra una da se ne pretjera u jednokratnoj dozi konzumiranja.

Težina meda ovisi o postotku vode u medu koji ne bi smio biti ve i od 21%, pri emu je te-

žina meda oko 1400 g. Nezreli med ima ve i postotak vlage, dok zreli poklopljeni med u sa u ima 1450 g u litri. Prema tome jedna teglica od 720 ml ima 1 kg mase, odnosno bruto 1320 g.Med se može konzumirati kao visoko kalori na hrana, kao sredstvo za konzumiranje i kao lijek.

Konzumacija meda trebala bi postati navika Konzumacija meda trebala bi postati navika jer ima blagotvorno djelovanje na naš organizam, a ne samo onda kad smo bolesni,

konzumiranjem velikih koli ina što može izazvati odre ene tegobe, pa se može dobiti pogrešna spoznaja o blagotvornosti meda.

Preporu ljiva je dnevna doza meda za sve dobne skupine ljudi oko 1 g po kilogramu tjelesne težine, tako da osoba koja teži 70 kg trebala bi konzumirati 70 g meda, a ugrožene skupine ljudi nešto više.

Med valja uzimati s nešto teku ine, jer ako se uzima bez teku ine navla i vlagu u probavnom sustavu, zbog ega se gr e probavni organi pa se mnogi žale da ih poslije uzimanja meda boli želudac. Med se može uzimati i tako da se stavi pod jezik. Tada se polako otapa u ustima, pa se preko sluznice resorbiraju djelotvorne tvari, naro ito ermenti, hormoni i sl. koji su ina e osjetljivi na probavne sokove.

Ljekovito svojstvo meda poznato je od davnina kao što je djelovanje protiv patogenih mikroba, gljivica i virusa. U novije vrijeme u medu su dokazani inhibitori, antibakterijske tvari koje su osjetljive na toplinu i svjetlo. Poznato je da se med ne smije zagrijavati iznad 40°C, a ni dugotrajno izlagati svjetlosti.

Prema tome antibakterijsko djelovanje meda se znatno smanjuje ako se med izloži višoj temperaturi i dugotrajnoj svjetlosti jer dolazi do razlaganja enzima, a time se smanjuje stvaranje vodikovog peroksida koji ima antibakterijsko djelovanje. Stoga preporu ujem da se med u staklenkama drži na tamnijem mjestu na sobnoj temperaturi, a nikako na suncu, što vrijedi i za med na policama u trgovini.

(Ivan Šopar)

za velike i male

Novosti • Novosti

Pri a o prijatelju • Pri a o prijatelju RAZGOVOR U POVODU – KRUNOSLAV ŠARDI

Bijeli stranci u no i Treba nam više me usobnog poštovanja

Snijega ima pa nema.

Padne pa se otopi. No, i to što padne dovoljno je da ljudi stvore skulpture od snijega.

Na ovoj slici ( autorice M.L.) snimljenoj no u lijepo se vide bijeli pješaci kako u tišini

prolaze. Zapravo se ne mi u s mjesta. I stajali su tako dugo dok ih sunce nije otopilo. Što li se sve može od snijega na initi. Pa kad padne opet, draga djeco, stvarajte na snijegu i od snijega.

Boži je vrijeme kad se prisje amo svih naših dragih prijatelja, osoba koje možda kroz godinu i ne vi amo toliko.

Imam više takvih prijatelja- ne vi amo se esto zbog obaveza, škole…

Ovih dana esto razmišljam o protekloj godini- bilo je tu smijeha, suza, veselja i tuga…

Osobe koje su obilježile moju 2010.? Me u njima je zasigurno Krunoslav Šardi, dvadesetsedmogodišnji mladi . Jedna je od najpozitivnijih osoba koju poznajem, uvijek nasmiješen, sretan…Upoznala sam ga ove, 2010. godine. On je jedna iznimna osoba, jer je moj život u inio boljim, ispunio ga je ljepšim mislima…

Krunoslav živi u Selnici i ima 27 godina. Završio je školu u Centru za odgoj i obrazovanje Dubrava(grafi ki tehni ar).

Krunoslav od ro enja boluje od Cerebralne paralize, bolesti ija je posljedica slaba motorika, tj. ovisan je o pomo i drugih.

Ponajviše ovisi o svojim roditeljima i bratu koji mu isto puno pomaže.

Po emu je toliko poseban? Unato svim problemima koje ga svakodnevno prate kroz život on je uvijek nasmijan, uvijek pun optimizma. Kada mi je ponekad u školi teško sjetim se svog prijatelja. On svim problemima pristupa sa smiješkom, u svemu vidi nešto pozitivno. A ja probleme zapravo niti nemam.

Razgovarala sam s njim o vrijednostima Boži a i pripremama za novu godinu.

Kako si proveo Boži ove godine?

Boži sam proveo u obiteljskom okruženju, druže i se sa svojom obitelji i gledaju i boži ne filmove.

Koliko ti osobno zna i Boži ? Je li to za tebe samo još jedan dan u nizu?

Meni osobno Boži je najljepše doba u godini. Nekako sve je posebno tih dana, puno vedrine, radosti, topline i me-

usobne ljubavi. To je za mene onako pravi obiteljski blagdan.

Kako si se pripremao taj dan?

Pa za sam Boži , po neš se pripremati ve kroz Advent.

Razmišljaju i o nadolaze im danima, ro enju malog Isusa.

A na sam Badnjak, dan uo i Boži a smo okitili bor, tako er u obiteljskom okruženju! A nave er se ide na Polno ku! Nažalost ove godine nisam mogao i i na Polno ku zbog lošeg vremena!

No zato sam polno ku pratio putem tv-a.

Jesi li pjevao pjesmice s obitelji za Boži ?

Boži no razdoblje je puno vedrine! Pa su tako i boži ne pjesme pune radosti i to te jednostavno vu e da ih zapjevaš im uješ prve taktove istih!

Bi li što promijenio da možeš(u vezi Boži a)?

Osobno oko Boži a ja ne bi ništa mijenjao! Jer Boži mora ostati to što jest, odnosno pravi obiteljski blagdan. Jer to

je za mene, onaj pravi smisao Boži a! Što planiraš za Novu?

Novu planiram do ekati tako er u krugu obitelji, prate i novogodišnji program na tv-u, slušaju i novogodišnji program na radiju i druže i se s prijateljima, na ejsu! Što bi poželio svojim prijateljima u novoj godini?

Svojim prijateljima i svim ljudima dobre volje, prije svega želio bi najviše zdravlja, sre e, osobnog zadovoljstva, me usobnog poštovanja i svega što sami požele!

Svijet pri a • Svijet pri a prazan lastin stan.

Zabrinuti zeko ustr ao se uzduž i poprijeko da prona e vlat trave, koju glavu zelja za zimu da ukiseli.

Mirjana Ignac DOMAŠINEC

Veselo i vedro U novu godinu sa smijehom!!!!!!

Prvoškolac stoji na rubu plo nika i gleda ulicu. Pri e mu jedna žena i re e: - Maleni, što ekaš? Prije i… Pa nitko ne vozi cestom!

- Upravo to i ekam. Mama mi je rekla da prije em ulicu tek kad auto pro e. -

Istina Na sudu: - Dakle vama je susjed rekao da ste majmun. Je li to istina?

- Jest gospodine su e, živa istina. - A zašto ste ga onda tužili? Na satu matematike!

U iteljica: - Djeco, kojom metodom emo riješiti ovu jednadžbu. Perica: - Metodom uzaludnog pokušaja. Samohvala ovjek na odlasku u mirovinu hvali se: -Kakav sam ja bio radnik. U 40 godina niti jedna mušterija se nije žalila.-A gdje ste radili?-U mrtva nici!Biseri Puha ka glazbala razlikujemo po boji glasa! eli na sajla je ona koja je u autu!

Nisam znao pokazati Rusiju na karti Evrope jer sam mislio da je to karta svijeta.

Piše: Vera Zemuni

ABECEDA Žali se jedna cijela a b e c e d a: - Tako smo mala slova, majušna sva odreda.

Da poljskom mišu uz studen bude i nešto veselja, razmišlja da se brati u, ku nom mišu preseli.

Bar preko Boži a I dok ne popusti najve a zima ci a.

A da pokušate ovo: Svakome od vas dodajte po jedno veliko slovoa e postati A, b e postati B i tako sve po redu, a na kraju e Ž završiti veliku ABECEDU. Opet se žali a b e c e d a: - Sve je to lijepo, znam, ali svako od nas je sam.

- I to je lako!

Neka slovo svako malo se savine ili produži, preplete, zaokruži.

I jedno drugom pruži prijateljski ruke.

I eto-bez pola muke, Kao niz od liš a i cvjetova, nastade abeceda pisanih slova.

Zimske brige Vrabac je u potrazi ve tre i dan ne bi li saznao gdje ima

Piše: Žarko Skok

Sve zbog jedne Tene Mali je Karlo žvakao kruh sa sirnim namazom i pio mlijeko s medom.

Bio je to njegov najomiljeniji doru ak pred odlazak u vrti .

- Ho emo li zakasniti? - požurivao je mamu koja je ulazila u kuhinju.

- Ne emo. Samo polako pojedi, dušo - odgovorila je sa smiješkom mama.

Kad je doru ak bio gotov, pomogla mu je da se obuje i odjene, a odmah potom nastale su svako jutarnje nevolje.

Karlo se nipošto nije htio po ešljati.

- Ali, bit eš ljepši Karli u - molila ga je mama.

- Ne u! - vikao je dje ak drže i se rukicama za glavu.

Emil Sabolec DOMAŠINEC - Molim te, samo malo - nije odustajala mama, drže i ešalj u ruci.

- upkaš me, pa me boli - jadao se Karlo, ve na rubu suza.

Mama je, kao i uvijek, morala odustati.

- Zvat e te Janko-raš upanko, kao i jednog mog prijatelja- rekao je kroz smijeh tata.

- Neka me zovu, to je baš lijepo ime - odgovorio je ljutito Karlo.

I tako je svaki dan nepo ešljan odlazio u vrti . Nitko nije ni slutio da e se jednog dana desiti veliko udo.

- Mama, trebalo bi mi malo poravnati kosu- rekao je Karlo, namjerno izbjegavaju i izre i ono - pošešljati.

Gledao je pritom svoju mamu ravno u lice nebili kod nje primijetio iznena enje. Mama je pak bila previše dobra i pametna da bi se smijala svom djetetu. Vješto je krila svoje u enje.

- Naravno sunce moje, ho eš li sam ili da ti ja pomognem? - rekla je ravnodušnim glasom.

- Prvo u ja - re e Karlo i po ne se ešljati i kriti ki gledati u ogledalu.

Od tog dana, mali je dje ak briž-

no pazio na svoj izgled. Obavezno bi prije odlaska u vrti provjeravao svoju rizuru.

- Ne u ga ništa pitati, još nije vrijeme - mislila je mama, a gorjela je od znatiželje.

Htjela je saznati razlog ove velike promjene.

Nakon dva tjedna, Karlo je sam priznao.

- Jednom sam uo da je Tena pri ala Lauri kako joj se svi aju de ki koji su uredni i po ešljani - rekao je ozbiljnim glasom.

- Ha, Tena je ona lijepa crnokosa djevoj ica, zar ne? - zapita mama i zna ajno mu namigne.

- A-ha - odgovori Karlo i malo porumeni.

Sad je i ova zagonetka bila odgonetnuta. Karlo se odlu io ešljati zbog simpatije prema lijepoj Teni.

Kako je vrijeme prolazilo, tako je bilo sve normalnije gledati malog dje aka kako se brine za svoju urednost. Vrlo su se rijetko spominjali njegovi „raš upani“ dani.

Jedino mu je tata kroz šalu rekao da je njegov Karlo i prije bio ešljan.

- ime? - za udi se mama.

- Kako ime? Pa vjetrom - nasmije se tata.

54

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Potpisani ugovori o stipendiranju sa devetero novih stipendista Op ine Šenkovec Dana 30.prosinca 2010. godine u op inskim prostorijama potpisani su ugovori o stipendiranju sa devetero novih stipendista Op ine Šenkovec.

Na natje aj se prijavilo 23 kandidata, ali nakon razmatranja svih pristiglih zamolba prema kriterijima propisanim u Odluci op inskog vije a o stipendiranju (prebivalište na podru ju Op ine, socijalni status obitelji, uspjeh u u enju) , Na elnik je na prijedlog Povjerenstva za prosvjetu, kulturu, sport , dodjelu, informiranje i mladež donio odluku o dodjeli devet novih stipendija. Budu i da

OBAVIJEST Obavještavaju se korisnici usluga postupanja s otpadom s podru ja Op ine Strahoninec da e se po evši od 2011-01-01 obra un vrši prema broju ispražnjenih kan za otpad. Podrobnije informacije možete na i na www.cakom.hr ili dobi na besplatnom telefonu 0800/466-466 (besplatno za pozivatelje iz ksne mreže s podru ja Me imurske županije).

GKP AKOM d.o.o.

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA BELICA iz prethodnih godina , Op ina ima obvezu po ugovorima za 19 studenata, sveukupno s novim stipendistima ima 28 stipendista

i u Prora unu Op ine Šenkovec u tu svrhu osigurano je 150.000,00 kn. Novi stipendisti Op ine su: Kristina Boži , Ivana Gori anec,

Dino Korent, Marina Križari , Korina Pala i , Dino Pavlekovi , Mateja Topolko, Kristina Zadravec i Viktor Žganec.

Grad Prelog, Gradona elnik objavljuje

NATJE AJ za davanje u zakup poslovnih prostora u vlasništvu Grada Preloga

estitali su nam…

Me imurska zaklada solidarnosti «Katruža» akovec, Udruga Zora akovec, MIDI akovec, Grad Prelog, Turisti ka zajednica Op ine Nedeliš e, Centar za odgoj i obrazovanje akovec, NK Me imurje akovec, Auto Knez akovec, Sobo an interijeri Mursko Središ e, Merkur osiguranje akovec, Muzeji Hrvatskog zagorja, HGK ŽK akovec, Triglav osiguranje akovec, Redea akovec, Allianz Zagreb d.d. Poslovnica akovec, Op ina Gornji Mihaljevec, akove ki mlinovi, GKP PRE-KOM Prelog, Op ina Strahoninec, Krijesnica akovec, Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije, Eko Me imurje, KUD Katruža Ivanovec, Gradona elnik Branko Šalamon, Team d.d. akovec, Vip akovec, Gospodarska stranka, BAT akovec, Županijska uprava za ceste Me imurske županije, Zajednica udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Me imurske županije, Tegra akovec, Dje ji vrti «Dje ja mašta» akovec, Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Prelog, Odvjetnica Mladena Novak-Grudi iz Varaždina, Op ina Podturen, Udruga gluhih i nagluhih Me imurske županije akovec, Udruga žena za o uvanje tradicije i kulturne baštine «Zlatne ruke» akovec, Me imurje plin d.o.o. akovec, Perutnina Ptuj PIPO d.o.o. akovec, Poljoprivredna zadruga akovec, Franjeva ki samostan akovec, Dje ji vrti «Masla ak» Mursko Središ e, Op ina Mala Subotica,

4. sije nja 2011.

Javni bilježnik Ivan Marodi, Švenda Tarmann Chemie, Grad Mursko Središ e, Gospodin Šero s familijom, Ambijenti d.o.o. akovec, urkin akovec, Hrvatska pošta, ateks d.d. akovec, Me imurski dvori, Etno Art travel, Zrinski d.d. akovec, Op ina Nedeliš e, Pav ec Rok i Manuela iz Donjeg Mihaljevca, Centar za kulturu akovec, Komet d.o.o. Prelog, Soboslikar i li ilac «Slika» gosp. Stanko Padari s obitelji, Matica hrvatska akovec, Euroherc osiguranje d.d. akovec, Prodekanica za poslovanje studije i studente izvan sjedišta Fakulteta akovec prof.dr.sc. Ljubica Baki Tomi i dekan prof.dr.sc. Vladimir Šimovi , U enici i djelatnici Tehni ke škole akovec, Op ina Sveti Juraj na bregu, Op ina Sveti Martin na Muri, Presscliping Zagreb, Jasna Pipuni tajnik Sindikata naftnog gospodarstva Zagreb, Srednja škola Prelog, Me imurski kugla ki savez, Hrvatska poduzetni ka inicijativa, Hespo Prelog, Pixsell Zagreb, Turisti ka zajednica Grada akovca, Me imurska županija, Portal Halo majstore, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstvo turizma, Društvo distro i ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec, Udruga Kalinka, M-Investa d.o.o. akovec, HSLS Me imurske županije, Me imurska županija – Upravni odjel za gospodarstvo, promet i europske integracije, HGK – Županijska komora akovec, Oldtimer klub Me imurje, Vatrogasna zajednica Me imurske županije, Me imur-

I Predmet ponude: 1. Poslovni prostor u Prelogu, Glavna 35 (prizemlje upravne zgrade): a) površine 43,37 m2, b) površine 47,52 m2, 2. Poslovni prostor u ukovcu, Društveni dom, površine 80 m2.

II Po etna cijena mjese ne zakupnine za poslovni prostor je: 1. 75,00 kn/m2/mjesec 2. 11,00 kn/m2/mjesec.

III U poslovnim prostorima u Prelogu, Glavna 35, obavlja e se upravne, nancijske i druge intelektualne djelatnos .

IV Poslovni prostori daju se u zakup na 5 godina.

V Rok za podnošenje pismenih ponuda je 17. sije anj 2011. godine, a ponude se podnose u Upravu Grada Preloga, Prelog, Glavna 35, s naznakom „ZA ZAKUP“.

VI Pismena ponuda mora sadržava : Naziv i sjedište, odnosno ime i prezime ponu a a, adresa, djelatnost koja e se obavlja u zakupljenom poslovnom prostoru, iznos ponu ene mjese ne zakupnine po m2 i potvrda o podmirenim obvezama prema Gradu Prelogu.

Ponude koje ne e sadržava navedene uvjete ili ponude pris gle nakon roka za podnošenje ponuda, ne e se razmatra .

VII Kriteriji za odabir ponuda su: 1. najviši ponu eni iznos zakupnine 2. interes Grada za novim poslovnim sadržajima 3. de citarnost djelatnos 4. mogu nost zapošljavanja novih radnika 5. pla anje obveza prema Gradu Prelogu u zakonskim rokovima (ra unaju i i prijašnje zakupnine).

VIII Ugovor o zakupu može se otkaza u skladu s l. 27, 28 i 29. Zakona o zakupu poslovnog prostora («Narodne novine» br. 91/96., 124/97., 174/04. i 38/09).

IX Gradona elnik zadržava pravo neodabira po raspisanom natje aju.

X Sve obavijes o navedenom poslovnom prostoru mogu se dobi na broj telefona 040/645-301, 638-688, radnim danom od 8,00-15,00 sa , a razgledavanje se može vrši u isto vrijeme uz najavu.

GRAD PRELOG

ska banka akovec, Agrome imurje d.d. Podrum Štrigova, KUU «Selja ka Sloga» Nedeliš e, Vajda d.d. akovec, Hrvatski branitelji Domovinskog rata lije eni od PTSP-a Me imurske županije, Turisti ka zajednica Me imurske županije, Doris Srnec, dipl. iur.

Pro elnica Upravnog odjela za poslove Skupštine i op e poslove Me imurska županija, Betaplast d.o.o. Donji Kraljevec, Slobodna Dalmacija d.d. Split, Hita-vrijednosnice d.d. Zagreb, Hrvatski zavod za zapošljavanje - Podru na služba akovec i Varaždin, Op ina Šenkovec, Tvornica kulture Zagreb, Društvo multiple skleroze Me imurske županije, Glas Koncila Zagreb, Nova TV, Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH – Ogranak Belica, Plesni centar LIVI akovec, Gosp.

Novak Damir, RTL 2, Prijatelji životinja, gosp. Branko Na iz Zagreba….

Zahvaljujemo na estitkama i svima želimo sve najbolje i puno uspjeha u Novoj 2011. godini!!!

Na temelju Odluke Op inskog na elnika Op ine Belica, raspisuje se

NATJE AJ ZA DODJELU STUDENTSKIH STIPENDIJA U 2011. GODINI 1. S pendije se dodjeljuju studenima: a) na osnovu uspjeha u srednjoj školi ili na studiju – 3 s pendije, b) na osnovu socijalno-imovinskog statusa – 1 s pendija.

2. Pravo na dodjelu s pendije može se ostvari samo po jednom osnovu.

3. Molbe se podnose do 19. sije nja 2011. godine Op inskom na elniku Op ine Belica, K. Tomislava 91, 40319 Belica.

4. Sve informacije iz Odluke o s pendiranju oko prava sudjelovanja, dokumenata za dostavu i drugih prava i obveza korisnika studentskih s pendija mogu se dobi u Jedinstvenom upravnom odjelu Op ine Belica, na telefon: 845-402, 846-067, ili e-mail: opcina-belica@ck.t-com.hr.

Školski odbor GIMNAZIJE akovec, V. Nazora 34 raspisuje

NATJE AJ za davanje u zakup školskog prostora 1. Prostor u hodniku zgrade – za posluživanje peciva, sendvi a, mlije nih proizvoda, slatkiša i bezalkoholnih pi a, veli ine 20 m2 . Po etni iznos zakupnine je 250,00 kn/m2 .

2. Prostor u hodniku zgrade za instaliranje automata za tople napitke. Po etni iznos zakupnine iznosi 815,00 kn mjese no.

U vrijeme školskih praznika nema posluživanja hrane i pi a.

Prostor ure uje zakupnik uz suglasnost zakupodavca.

Prvenstveno pravo na zakup ima dosadašnji zakupnik ukoliko udovoljava uvje ma natje aja i to pod uvje ma iz najpovoljnije ponude.

Navedeni prostor daje se u zakup na 1 godinu, uz mogu nost produženja ugovora.

Natje aj je otvoren 8 dana od dana objave.

Ponude posla na adresu škole s naznakom «ponuda za zakup školskog prostora».

O rezulta ma natje aja ponu a i e bi obaviješteni u roku od 15 dana od isteka natje ajnog roka.

4. sije nja 2011.

Informacije 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

UPRAVNO VIJE E Županijske uprave za ceste Me imurske županije Mihovljanska 70, 40000 akovec KLASA:340-09/10-01/23 URBROJ: 2109-10-05-10-10-3 Na temelju lanka 60. Zakona o javnim cestama (NN, 180/04., 82/06., 138/06., 146/08., 152/08.,38/09., 124/09., 153/09. i 73/10.) i lanka 22.Statuta-a ŽUC-a (Službeni glasnik Me imurske županije, broj 3/97, 4/03, 2/05, 11/5-pro iš eni tekst, 4/10), Upravno vije e Županijske uprave za ceste me imurske županije, raspisuje

NATJE AJ za izbor ravnatelja/ice Županijske uprave za ceste Me imurske županije Kandidat za ravnatelja/icu Županijske uprave za ceste Me imurske županije u daljnjem tekstu: ŽUC-a) mora udovoljava slijede im uvje ma: - završeni preddiplomski i diplomski sveu ilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveu ilišni ili specijalis ki diplomski stru ni studij, odnosno završen preddiplomski sveu ilišni studij ili stru ni studij u trajanju od najmanje 3 godine, - najmanje 5 godina radnog iskustva.

Uz prijavu na natje aj kandida moraju dostavi : - životopis - domovnicu (original ili ovjerenu presliku) - dokaz o ste enoj stru noj spremi (original ili ovjerenu presliku) - stranice radne knjižice sa osobnim podacima i podacima o stažu (original ili ovjerenu presliku) - dokaz o ispunjavanju uvjeta posjedovanja 5 godina radnog iskustva – ugovor o radu, odgovaraju e rješenje, i sl. (original ili ovjerenu presliku) - uvjerenje nadležnog suda da se pro v kandidata ne vodi kazneni postupak, ne starije od šest mjeseci (original ili ovjerena preslika) - program razvitka održavanja i gra enja županijskih cesta na podru ju Me imurske županije ili program rada iz koje e se vidje da e kandidat uspješno ostvariva ciljeve ŽUC-a.

Ravnatelj/ica se imenuje na mandatno razdoblje od 4 godine.

Nepravodobne i nepotpune prijave na natje aj ne e se razmatra .

Prijave s natje ajnom dokumentacijom dostavljaju se u zatvorenoj omotnici s naznakom: „natje aj za ravnatelja/icu Županijske uprave za ceste Me imurske županije“, na adresu Županijska uprava za ceste Me imurske županije, Mihovljanska 70, 40000 akovec i to u roku 8 (osam) dana od dana objave u listu «Me imurje» broj 2906 od 04.01.2011.godine te u listu «Me imurske novine» broj 800 od 04.01.2011.godine.

Kandida e bi obaviješteni o izboru u roku 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava. Županijska uprava za ceste Me imurske županije zadržava pravo ne izvrši izbor ravnatelja po raspisanom natje aju, te is poniš .

Predsjednik Upravnog vije a: Zvonimir Pav ec

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Ordinacija op e medicine dr. Bernardica Somo i, traži AKOVEC, F. Pun eca 2, traži 1 DOKTOR OP E MEDICINE na odre eno vrijeme, položen stru ni ispit, javiti se na 098 744913 ili e-mail: bernardica.somodji@ck.tcom.hr Natje aj otvoren do 31.01.2011.

2. Domjani teks ld.o.o.SLEMENICE,tražiŠIVA I TEKSTILA – više izvršitelja na neodre eno vrijemeuzprobnirad,radniiskustvoobavezno, javi se osobno ili 865-230. Natje aj otvoren do 31.01.2011.

3. Ordinacija op e medicine Martina Novinš ak, traži AKOVEC, I.G. Kova i a 1e 1 LIJE NIK/ICA OP E MEDICINE na odre eno vrijeme – zamjena, licenca Hrvatske lije ni ke komore, javi se na 372-305. Natje aj otvoren do 31.12.2010.

4. INTER-VILI ARI d.o.o. M. Središ e, Sla ne bb, traži 1 KV MEHANI AR sa radnim iskustvom na servisu vili ara, poznavanje rada s dijagnos kom, javi se na 098 426476. Natje aj otvoren do 31.01.2011.

5. POLJODISKONT AGROTIM d.o.o. GORI AN,Murska3,traži2INŽENJERA/INŽENJERKE POLJOPRIVREDE ili (sa ili bez radnog iskustva) ili POLJOPRIVREDNI TEHNI AR/TEHNI ARKA sa radnim iskustvom i položenim ispitom iz zaš te bilja (nije uvjet) na neodre eno vrijeme, mjestoradaD.Dubrava,javi seosobnonagornju adresu ili na mob: 091 2340052. Natje aj otvoren do 15.01.2011.

6. MULTI-ING d.o.o. DRAŠKOVEC, Draškovi eva 15, traži 20 MONTERA na neodre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili na tel. 040 643205 begin_of_the_skype_highligh ng ili na mob. 099 6655006. Natje aj otvoren do 14.01.2011.

7. DOM- ŠESTANJ d.o.o. SVETI JURAJ U TRNJU, traži 1 NJEGOVATELJ/NJEGOVATELJICA na odre eno vrijeme, javi se na tel. 628016.

Natje aj otvoren do 12.01.2011.g.

8. ELEKTRIC-CO d.o.o. AKOVEC, Lj. Gaja 6, traži 2 ARMIRA A, 2 TESARA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na tel. 341-188. Natje aj otvoren do 13.01.2011.

9. TRGOVINA AS d.o.o. D. Dubrava, R. Šoštari a 26, traži 1 PRODAVA /PRODAVA ICA na odre eno vrijeme, radno iskustvo godinu dana, javiti se na gornju adresu ili mob. 098 9184039. Natje aj otvoren do 14.01.2011.g.

10. PIRAMIDA d.o.o. LOPATINEC, traži 30 BRAVARA sa radnim iskustvom na odre eno vrijeme - godinu dana, rad u Francuskoj, javi se osobno na gornju adresu ili tel. 040 856060.

Natje aj otvoren do 10.01.2011.

11. PANA STOLARIJA d.o.o. 40000 AKOVEC, Zagreba ka bb, traži 1 DJELATNIK ZA LAKIRANJE PROIZVODA na odre eno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili na e-mail: info@ mplet.hr prednost kandida ma iz akovca i okolice. Natje aj otvoren do 30.12.2010.

12. VINCEK TRGOTEKS d.o.o. AKOVEC, traži 10 KV, PKV ŠIVA A TEKSTILA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo poželjno, javi se na 384-285.

Natje aj otvoren do 12.01.2011.

13. Jezi nou ilišteBarbareMo nik AKOVEC, A. Star evi a 57, traži 1 PROFESOR/ICA ENGLESKOG I ŠPANJOLSKOG JEZIKA na odre eno vrijeme-zamjenazaporodiljni,dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: aqua@ ck.t-com.hr Natje aj otvoren do 03.01.2011.

14. DOBRANI TRANSPORTI, vl. Vladimir Dobran , M. Središ e, Poljska, traži 4 ARMIRA A, 1 VODITELJ ARMIRA KIH RADOVA na neodre eno vrijeme, javi se na 040 543222. Natje aj otvoren do 31.12.2010.

15. Auto Roman d.o.o. AKOVEC, traži 1 AUTOLIMAR, AUTOLAKIRER na neodre eno vrijemeuzprobnirad,radnoiskustvojednagodina,javi sena0989182092.Natje ajotvoren do 10.01.2011.

16. HILDING CROATIA d.o.o. PRELOG, traži 10 ŠIVA A/ŠIVA ICA na odre eno vrijeme, javi se na 098 244447. Natje aj otvoren do 20.01.2011.g.

17. PRIMA-GRADNJA d.o.o. MIHOVLJAN, traži 3 KV TESARA sa iskustvom 1 SSS GRA EVINSKA TEHNI ARA sa radnim iskustvom od 3 godine na odre eno vrijeme, javi se na 095 8472548. Natje aj otvoren do 20.01.2011.

18. AUTOCENTAR BRATUŠA d.o.o. AKOVEC, Preloška 38, traži 1 SLUŽBENIK/SLUŽBENICA PRODAJE, najmanje SSS, pomo ni poslovi u prodaji vozila, administrativni pomo ni poslovi, znanje rada na ra unalu, voza ki ispit B kat.,komunika vnost,poželjnoradnoiskustvo na is m poslovima, javi se osobno na gornju adresu izme u 5,00 - 16,00 sa . Natje aj otvoren do 4.01.2011.

19. Kroja ki obrt ANNA M. Središ e, Frankopanska 62, traži 2 PKV ŠIVA A/ŠIVA ICE na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, 3 godine radnog iskustva, javiti se na 543-153. Natje aj otvoren do 15.01.2011.g.

20. KRAMONA Kroja ki obrt AKOVEC, Istarska 18, traži 10 KV, PKV ŠIVA A na odre eno vrijeme , radno iskustvo poželjno na is m ili sli nim poslovima, najaviti se na tel. 395901 od 7,00-15,00 sati. Natje aj otvoren do 22.01.2011.

21. UdrugaZora40000 akovec,A.Schultessa 19, ured br.68, traži 1 VODITELJ/VODITELJICA PROJEKTA;1PROJEKTNIASISTENT/ASISTENTICA na odre eno vrijeme (godinu dana s prob-

nim rokom), mogu nost produženja ugovora, VŠS, VSS (prednost društveni smjer), najmanje 1 godina rada na sli nim poslovima, IT pismenost,ak vnopoznavanjeikorištenjeMSO ce paketa, engleski jezik u govoru i pismu, voza ka dozvola B kategorije, komunikacijske vješ ne i sposobnost javnog nastupa, organizacijske sposobnos , mski i individualni rad, odgovornost, samostalnost,sposobnost vo enja i mo viranja ma, prednost je iskustvo rada na projek ma i sli nim poslovima, poznavanje problema ke, poznavanje rada organizacija civilnog društva, dostavi isklju ivo pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: zora@ udrugazora.hr uz prijavu obavezno priložite potvrde o završnom formalnom obrazovanju, životopis, mo vacijsko pismo, presliku radne knjižice, više informacija na www.udrugazora. hr Natje aj otvoren do 9.1.2011.

22. Poljoprivredni proizvo a Braniša Nenad BELICA, B. Radi a 73, traži 1 RADNIK/ICA NA FARMI MUZNIH KRAVA na neodre eno vrijeme,javi seosobnonagornjuadresuilinamob.

098 699529. Natje aj otvoren do 30.01.2011.

23. Dom zdravlja akovec AKOVEC, I.G. Kova i a 1e, traži 1 izvršitelj/ica VODITELJ RA UNOVODSTVA, VŠS, VSS ekonomskog smjera, 3 godine radnog iskustva od kojih 1 godina na poslovima ekonomiste za prora unske korisnike, informa ko znanje za rad s ra unalom uz zamolbu dostavi : diplomu, domovnicu, preslika stranica radne knjižice sa osobnim podacima i podacima o stažu, potvrda poslodavca o ostvarenih 3 godine radnog iskustva ili preslika ugovora o radu, potvrda poslodavca kod kojeg je ostvarena 1 godina radnog iskustva na poslovima ekonomiste prora unskih korisnika ili preslika ugovora o radu, potvrda nadležnog suda da se pro v kandidata ne vodi kazneni postupak a ni da je izre enanepravomo naosu uju apresudaza kaznena djela ne starija od 6 mjeseci, životopis i dokumentoosnovnominforma kom znanju za rad s ra unalom, svi traženi dokumen osim potvrde nadležnog suda koja se dostavlja u originalu, mogu se dostaviti u neovjerenim preslikama uz mogu nost traženja dostave na uvid i originalnih dokumenata, dostavi na gornju adresu s naznakom "za natje aj zapošljavanje voditelja ra unovodstva". Natje aj otvoren do 05.01.2011.

24. DOM ZDRAVLJA AKOVEC 40000 AKOVEC, I.G. Kova i a 1e, traži 1 IZVRŠITELJ/ ICA NA POSLOVIMA DOKTORA MEDICINE na neodre eno vrijeme- za rad u Ordinaciji op e medicineuOrehovici;1IZVRŠITELJ/ICANAPOSLOVIMA DOKTORA MEDICINE na neodre eno vrijeme- za rad u Ordinaciji op e medicine u Gori an; 1 IZVRŠITELJ/ICA NA POSLOVIMA DOKTORAMEDICINEnaneodre enovrijemeza rad u Ordinaciji op e medicine u akovcu; 1 IZVRŠITELJ/ICA NA POSLOVIMA DOKTORA MEDICINE na odre eno vrijeme- za rad u Ordinaciji op e medicine u Štrigovi (zamjena - specijalizacija), uvje : završen medicinski fakultet, položen stru ni ispit, odobrenje za samostalan rad Hrvatske lije ni ke komore, hrvatsko državljanstvo, uz zamolbu priloži : diplomu, dokaz o položenom stru nom ispitu, licenca Hrvatske lije ni ke komore, domovnica i kra i životopis, postoji mogu nost davanja u najam stana u vlasništvu Doma zdravlja akovec za vrijeme obavljanja poslova doktora medicine u Domu zdravlja akovec, molbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta natje aja dostavi na gornju adresu "za natje aj – zapošljavanje doktora medicine". Natje aj otvoren do 12.01.2011.g.

25. Metal Produkt d.o.o. BELICA, Lj. Gaja 19, traži 4 KV, SSS VOZA A/ICE TERETNOG VOZILA I RAD S DIZALICOM ZA UTOVAR I ISTOVAR TERETA na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo jedna godina, potrebna C kategorija, C + E kat, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 12.01.2011.

26. KNAUF FAL NOVO SELO ROK, traži 5 MONTERA SUHE GRADNJE na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo, javi se na 098 9244510. Natje aj otvoren do 20.01.2011.g.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvjeti: OŠ, PKV, KV ili osobe sa školom za šiva a ili završen te aj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 31.12.

2. Ugos teljski obrt bistro i pizzeria MISTER X - vl. Snježana Kefelja, Topli ka 180, Gornji Kneginec, traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS, radno iskustvo nije važno, za ostale informacije zva na mob: 095 911 5102, gosp. Kefelja, do 15.1.

3. Ugos teljski obrt Josip Bosilj, Varaždin, F. Ra kog 4; traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bilo koje struke, rad u smjenama, mjesto rada: ugost. objekat SAN FRANCISCO, Novi Marof, Varaždinska 49 (na želj. kolodvoru); najava na mob:091 797 5652 (Josip Bosilj) ili 095 577 1838 (Silvio Bosilj) , do 31.1.

TUŽNO SJE ANJE na voljenog unuka i ne aka

ZLATKA FILIPI A

Tvoji baka, djed, ujak i teta s obitelji

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI TEO PONGRAC, sin Klaudije i Mladena; TINA KOCIJAN, k i Rajke i Zorana; NIKO JALUŠI E, sin Martine i Nevena; ELA PINTARI , k i Tanje i Dubravka; MARIJA NOVAK PETEK, k i Renate i Nikole; MELISSA SALIMOVI , k i Mire i Gorana; MIHAEL HORVAT, sin Petrice i Stjepana; KAROLINA TUREK, k i Danijele i Josipa; NELA EMILI CIGLAR, k i Martine i Alena; VIKTOR KUKOVEC, sin Marije i Antuna; ASJA PINTARI , k i Silvije i Ronalda; LORA HORVAT, k i Antonije i Marka; JAN LESJAK, sin Dajane i Davora; KARLO HORVAT, sin Blanke i Dalibora; DARIO BAKA , sin Rajke i Darka; GABRIJELA ŠARDI, k i Loreane i Zlatka; FILIP CEROVEC, sin Monike i Arsena; KIM HUDI EK, k i Martine i Zorana; MATEJ NOVAK, sin Mihaele i Daria; LARA KONTREC, k i Ine i Aleksandra; LOVRO ŽELEŽNJAK, sin Maje i Gorana; MAJA BAKA , k i Dijane i An elka; MIHAEL MIKULI , sin Adele i Nenada; JANA STRBAD, k i Ines i Marinka;

EMMA VADLJA, k i Leone i Ivice; SARA ROSA GLAVINA, k i Teje i Mirka; LEO VARGA, sin Sandre i Daniela; VITO PERKO, sin Ljiljane i Bojana ( akovec) VJEN ANI Valentina Nesti i Darko Jambreši (Kotoriba); Kristina Mikola i Mladen Škvorc (Mursko Središ e) UMRLI Vera Golub ro . Drezgi r. 1932., Slavko Siladi r. 1946., Štefanija Novak ro . Treska r. 1923., Viktorija Škvorc r. 1929., Viktor Hraš anec r. 1949., Josip Horvat r. 1930., Ivan Kontrec r. 1927., Ljiljana Lesar ro . Žnidari r. 1959., Dragutin Tot r.

1953., Stjepan Car r. 1932., Marija Tarandek ro . Pintari r. 1952., Vera Weber r. 1931. ( akovec); Josip Vinkovi r. 1956., Stjepan Horvat r.

1944. (Dekanovec); Stanko Bra i r. 1963., Štefanija Vudjan r. 1930.

(Kotoriba); Pavao Šafari r. 1946.

(M. Subotica); Franjo Strah r. 1941., Franjo Kova i r. 1936. (Nedeliš e); Julijana Karloci ro . ižmešija r.

1925., Olga Hozmec ro . Pintar r.

1942. (Prelog)

56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

VW POLO 1.2 12V 2003god., 73tkm, u odli nom stanju, cijena 5.100 Eura. mob 098 959 9221 PRODAJEM SKUTER marke SYM 2006.g., u super stanju, servisiran i garažiran, cijena 3.500 kuna. Info; 091 5585 930 YUGO 55 koral 1988.g., bijeli, prvi vlasnik, neregistriran, prodajem zbog boles , mob. 098 1837 022 TOYOTA COROLLA 1.6 16V VVTi Blue Edition mod. ‘06.g., 65tkm, serv. knj., odli no stanje, nova kupljena kod Šavore, cijena 8.500 eur; mob 099/310-9845 AUDI 8 0 B 4 19 9 4. g., reg. do 27.3.2011., abs, klima, alarm, maglenke, grija i sjedala, zra ni jastuk, cijena po dogovoru, mob. 098/969-7291 MERCEDES 190E 1984.g., automa k, neregistriran, uš uvan, vrlo povoljno, mob. 099 241 4596 PRODAJEM VOLVO V40 karavan 1.9 dizel, reg. do 8./11., mob.

091/510-1064 PRODAJEM DVIJE RABLJENE zimske gume Michelin na felgama za vw transporter stariji tip, mob.

099/849-6421 PRODAJEM FIAT BRAVO 96. g. 14, 12V, reg. do 3. mjeseca 2011., te BMW 520i, 90. g., cijena po dogovoru. tel. 095/924-9997 PRODAJEM MOTOCIKL KAWASAKI ER-6n, ABS, 2009. god. i motocikl Keeway exceed 200 ccm, 2005. god. tel. 098/749-131

TRAKTOR IMT 549 1989.g., mijenjam za traktor s duplom vu om uz moju doplatu, mob. 091/517-5595 PRODAJEM TRAKTOR Ursus C-335 s kabinom, kompresor s ispravnom instalacijom, autom. kuka, kip, ven l, te prodajem 1-brazdni plug visoki 16 cola ili 2-brazdni visoki 10 cola. mob. 098/190-3753 PRODAJEM BAGER-VILI AR zglobni, košara za iskop 40cm, tra na pila (banzek), mašina za izradu brodskog poda, tel. 543-882

OZBILJNA I ODGOVORNA ŽENSKA OSOBA uvala bi djecu bilo koje dobi u svom domu u Murskom Središ u. mob. 092 302 5367 KNJIGOVODSTVO I MATEMATIKA - pružam pomo u u enju i vježbanju zadataka. Termin po dogovoru.

Mob: 091 528 66 71 GLAZBENI SASTAV iz Me imurja slobodan za termine u 2011.g., kvalitetan repertoar i zvuk, vo enje svadbenih i dr. sve anosti. Cijena prihvatljiva. mob.

098/879-441 SERVIS Z A IŠ ENJE OBAVL JA USLUGE IŠ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob.

098/955-6885 INS T RUKC I JE iz matematike, f izike i elek trotehnike, mob.

099/685-8066 ŽENA S ISKUSTVOM UVALA BI DJECU u akovcu bilo koje dobi, mob. 091/5962-707

USLUGE

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI Dugogodišnje iskustvo.

Brzo i kvalitetno!

Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k IIstarska t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

POZNANSTVA STARIJI MUŠKARAC traži ženu za kuhanje, pospremanje i druženje, iz me imurskog podru ja, stariju od 50g. tel. 099/775-6925

NEKRETNINE – PRODAJA PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvorišta i vrta na korištenje, Istarsko naselje (ku ice). mob.

099/316-2112 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE

POLJOPRIVREDA KUPUJEM traktore neispravne, ispravne ili u lošijem stanju od vlasnika te kupujem VW automobile neispravne ili ošte ene do 15g. staros . mob. 092/205-1831 PRODAJEM SIJENO u balama, mob.

091 528 6137 PLASTENICI ZA GREDICE, metalni, montažni, 1x3m, prodajem, cijena od 180-320 kn. tel. 040 821 110 ili 091 888 3566.

KUPUJEM TRAKTOR IMT, Ursus, Zetor, može i neispravan, do 10.000 kn. Tel: 091/140-2603

4. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

«RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

PRODAJE SE TROSOBAN komforan i ure en stan u akovcu na dobroj lokaciji, mob. 091/129-1391 PRODAJE SE novoure eni poslovni prostor od 23m2 u centru k, mog. razne djelatnos , te prodajem knauf plo e i profile za zidove i stropove. Povoljno. Mogu a dostava. mob.091-5273-922.

GORI AN, Prvomajska, prodajem ku u s dvorištem, plin, centralno, 1370m2, odmah useljiva, 29.000 Eur, mob 091 665 2947 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE s lokacijskom dozvolom u Zasadbregu. mob 091/763-6571

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 INS TRUKCI JE IZ MATEMATIKE (osnovna i srednja škola), 40 kn/60 min. Dolazim u Vaš dom. Mob: 099/6699-007 SELIDBE I PRIJEVOZ ROBE na podru ju akovca, Hrvatske i inozemstva. Cijena 100kn/h. Mob. 098 704 257

PRODAJEMO GRADILIŠTE u Nedeliš u vel. 1050m2, hitno i povoljno. Info; 091 5585 930 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob.

098-393-170 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEML JIŠTE u Murskom Središ u, mob. 098/954-9775 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru grada, mob. 098/806-339 FRIZERSKI SALON, novi, namješten, akovec, ulica Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k, 46m2, visoko prizemlje, može i za uredski prostor. mob. 091/572-4557 STAN 2-sobni i 3-sobni s garažama, novogradnja (ispod Šafrana), kredit osiguran, prodajem, tel.

098/241-559 STAN 4-SOBNI (etaža), novogradnja, Mihovljan ispod Šafrana, s garažom, kredit osiguran, prodajem. mob 098/241-559 KUPUJEM GRADILIŠTE u Ivanovcu, mob. 092/288-9140 PRODAJEM GRADILIŠTE u Lopa ncu, mob. 095/520-9416 AKOVEC, Zagreba ka ul., prodajem ku u s dva odvojena ulaza, garaža i dvorište, može i iznajmljivanje. tel. 853-378 PRODA JEM KU U u k, liva du u Puš inama i drvo od ariša 4m, mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487 PRODAJEM APARTMAN 18m2 u Vodicama, 1.red do mora, kod hotela Imperial, klima, tv, mob.

099/6818-912 PRODAJE SE KU A u centru Nedeliš a sa svim priklju cima. upita na tel. 091/723-2025 K U P U J E S E 1- S O B N I S TA N , 30 -35 m 2 u akovcu. Telefon 098/198-4817

TRAŽI SE U NAJAM OBITELJSKA KU A, mala prednost Gornji dio Me imurja. Sve ponude na mob, 099-5166-780 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za studen ce, tel. 390-291 PRO DA J EM O KU U I I Z N A J ML JUJEMO ODVO JENI S TA N u ku i za uslugu odr žavanja iste, u Murskom Središ u, tel.

00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR ispred zgrade Policije, Svetojelenska 13, cijena 1.000 eur, mob. 095/584-8342 TRAŽI SE JEDAN ILI DVA CIMERA ZA STAN u Zagrebu, Maksimirska cesta (kod stadiona), hitno i povoljno, mob: 098/970-6563 IZNA JML JUJE SE KU A u Nedeliš u, bra nom paru, mob.

098/807-843 IZNA JML JUJE SE STAN i posl. prostor u ul. R. Boškovi a (sudska ulica), mob. 098/195-7448

IZNAJMLJUJE SE STAN od 45m2 u k, samcima ili dvjema studen cama za 600kn po osobi, struja, plin, Internet, poseban ulaz, blizu Veleu ilišta, mob. 091/5962-707 IZNAJMLJUJE SE nenamješteni 1-sobni stan i nenamještena garsonijera - na duže vrijeme. tel.

384-515 ili 098/545-526 Iznajmljuje se garsonjera, centar akovca, namještena, odvojena brojila, KDS, internet, parking, studentima ili samcima. cijena 950 KN. Tel. 095 8080 116 IZNAJMLJUJE SE dvosobni stan u akovcu. Cijena povoljna. Tel. 098/762-008 I Z N A J M L J U J E S E n a mj e š t e na garsonjera u akovcu. Tel. 091/799-4351 I 098/973-5978 IZNA JML JUJE se garsonjera i trosobni stan, sve namješteno, posebni ulaz i brojila, plinsko centralno grijanje, garaža, spremište.

Tel. 091/5636-323

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM TROSOBAN namješten stan u ku i, poseban ulaz. mob. 099/677-4304 IZNAJMLJUJE SE djelomi no namješten, odmah useljiv trosobni stan u ku i iza autobusne stanice, u centru k, odvojena brojila i ulaz, te malo dvorište, mob.

095/808 60 50.

SAMOHRANA MAJKA TRAŽI U NAJAM STAN ILI KU U, najamnina do 100 eur/mj., mob. 092 302 5367

*Iskazane maloprodajne cijene su akcijske i vrijede za gotovinsko plačanje | ilustaracije proizvoda su informativne i nemoraju odgovarati stvarnom izgledu proizvoda

www.qwest.hr info@qwest.hr

Tehnogrupa Čakovec | Kalnička 10 | 040 384 840 Qwest Varaždin | Kačićeva 5a | 042 313 666 Atrium Čakovec | K. Zrinski 2 | 040 311 400 Atrium Domašinec | K. Zrinski 1 | 040 863 727

Playstation 3 + igra

Playstation 2 + chip + joystick

Nintendo Wii + Motion Plus + igra + chip

PS3 Jailbreak2

Xbox 360 Slim + igra

1.899,00 kn

320 GB

Acer Aspire 5552G-P342G32M AMD Athlon II P340 2 GB DDR3 ATI HD4570 512MB, 15,6” 320GB, WebCam, HDMI

Compaq Preasrio CQ56-120SM AMD V140 2,30GHz, 1 GB DDR3 ATI HD4520 512MB, 15,6” 320GB, WebCam

249,00 kn

2.799,00 kn

250 GB

2.399,00 kn

80 GB

1.799,00 kn 899,00 kn Sony PSP GO 16GB + 10 igri (online)

Speedlink Volan Darkfire Racing PC/PS2/PS3

3.599,00 kn

2.299,00 kn Sony PS2 Memory

Sony PS2 Joystick

1.499,00 kn PSP 3004 + 2 Igre

2.899,00 kn

289,00 kn

149,00 kn

129,00 kn

TV LG LD465 SERIES DVB-T MPEG4, FULL HD 4ms, 60 000:1 Reprodukcija putem USB Porta, Divx HD, MKV

PC Basic Q2 + Monitor Asrock N68C-S UCC XFX ATI HD5450 512MB Athlon II X2 250 (3.0GHz) Kingmax 2GB DDR3 1333 Linkworld 321-420W Hitachi 500GB SATAII LG DVD-RW 22x Monitor LG W1946S Ti ko nica Mi nici

3.599,00 kn

1.499,00 kn X10i

N8

Galaxy S

iPhone 4 16GB

81cm 3.399,00 kn 94cm 4.099,00 kn 107cm 4.599,00 kn

3.799,00 kn

2.899,00 kn

2.899,00 kn

3.499,00 kn

PC Master Q1 Asrock H55M-LE POV NV GTS250 1GB Intel i3 540 (3.067GHz) Kingmax 4GB DDR3 1333 EVC 661-ML500W Hitachi 1TB SATAII LG DVD-RW 22x

2.999,00 kn

4. sije nja 2011.

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI JEDNOD EDNODNE DNOD DNEV VNI BIJELI I GRAHORASTI B G GRA GR GRAHO AHOR OR O RASTI PILIĆI PIL ILLIĆI DOSTAVA! DO OST TA AVA A VA! VA V A!!

A

Na podru ju Vu e nca, 31.12.2010. u ve ernjim satima odlutao je pas australski ov ar, crno-bijelo-sme e duge dlake i plavih o iju. Odaziva se na ime Semi i mirne je naravi. ipiran. Molimo poštenog nalaznika da se javi na broj mobitela 098 965 3302 ili 040 855 227. NAGRADA 1.000 KN!!

TRAŽI SE! U petak 12.11. na podru ju Istarske ulice u akovcu NESTAO JE MA AK star 7mj., tigrasti, žuto bijele boje, umiljat i mazast! Lijepo bi molili ako ga je netko vidio ili pronašao da se javi vlasnici na mob.

098/188-2329.

Unaprijed zahvaljujem!!

LABRADORI s rodovnikom crne i žute boje, cijepljeni i tetovirani, prodajem za 1.500 kn. mob: 091-3822-459 PRODAJU SE: ženka šarene rozele i par plavih rozela. Povoljno! Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJEM ZE EVE male za tov, ze ice za rasplod i ze eve o iš ene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933 PRODAJU SE ODOJCI, tel. 855-740, Brezje 157 PRODAJEM PAPIGE nimfe, tigrice, rozekolise, personate, pjevaju e i rozele, patke mandarinke i karolinke, paunove, srebrne i platinaste fazane. mob. 098/912-3938 PRODAJEM SVINJSKE polovice, o iš ene, odojke, krma u za klanje! Dostava. Mogu a zamjena za žitarice.

Telefon 091/526-8171

, PRODA JE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE PILI I po cijeni od 9kn/kg, a obra eni 17 kn/kg. mob 099/7910-646

RAZNO Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠĆE

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

DVB-T MPEG4 prijemnici

već od

299kn

već od

2799,00 kn ٠ DVB-T prijemnici MPEG2 i MPEG4 DENVER DVBT41 DVBT

Digisat Strong Megasat Denver

već od

150kn 15 info@kerman.hr

www.kerman.hr

PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, te prodajem prozorska krila i balkonska vrata sa izo staklima bez štokova, povoljno, mog. zamjena, mob 091 559 4332 PRODAJEM MODEM za ADSL internet Thomson ST 780i WL Speedtouch, korišten samo par mjeseci, T-comov, cijena 400 kn. mob.

099/7969-541 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM KOMPLETAN KOMPJUTER marke Dell, ugra en novi hard disk i novo instalirani xp windowsi, odmah spreman za upotrebu, hitno i povoljno, mob. 091/541-8810 PRO DA JE S E PERIL I C A r u b lja Gorenje,Caf fe aparat.Laptop. tel.091/9701929 Kupujem stare stripove 091/537 36 52 PRODAJEM: el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. prijenosni kreveti 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424

Riješite se STRESA, Poboljšajte ZDRAVLJE Postanite SRETNIJI Prijavite se na radionice smijeha jer SMIJEH JE IZVOR ZDRAVLJA. info: 040 364 214 ili 098 922 9090 www.bio-top.hr

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Ovdje je za samo

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na Iskoristi akciju u siječnju PRODAJU SE RABLJENI BETONSKI STUPOVI, mob. 095/858-143 iPhone 3G 16Gb, korišten, uš uvan, originalna ku ja, sav pribor. Poklon gumena navlaka. Cijena 1.700 kn. T. 091/2177-558.

PROVEDITE NEZABORAVAN TJEDAN U APARTMANU NA TENERIFIMA – POTPUNO BESPLATNO!!! Mob. 099/5155-064 PRODAJEMO KRUMPIR, repu i o iš ene pure, tel. 865-386 POKLANJAM VO KE za ogrjev, 6 kom, potrebno porušiti i odvesti. tel. 363-018 NUDIM NAPITAK PREMA STAROM RECEPTU pro v raka i ostalih teških boles , mob. 091/1347-001 PRODAJEM VINO miješano – sauvignon, šipon, izvrsnog okusa i mirisa, 500 lit., te vinska rakija 50 lit., cijena po dogovoru. mob. 098/1868-111 PRODAJE SE dj. bijeli kinderbet dim.

140x70, te dva putna kreve a, mob.

098/632-614 PRODAJE SE: regal, komoda s vitrinom puno drvo hrast, trosjed, dvosjed, fotelja + stoli (garnitura za sjedenje - puno drvo hrast), tapec. krevet (500kn), škrinja ladi arka (750kn), zimske gume 175/65/14 (4kom/500kn), skije s vezovima (150kn), klizaljke m+ž (150-200kn) i klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn). tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM mobitel HTC Wildfire, nov, neraspakiran, kupljen u VIPu, fiksna cijena 1.200,00 kn mob: 099/518-73-85 HITNO SE PRODAJE FIRMA po povoljnoj cijeni, papiri uredni. mob.

098/931-7579 PRODAJEM ugost. štednjak, fritezu, roš lj, kotao, hladnjak, radni stol, sudoper, perilicu su a, ca e aparat, ledomat, restoranska kolica, vaga, grill, mesoreznicu. Tel. 098/92-11-929

POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

Ako imate starih deka, plahti, ručnika darujte ih čakovečkom skloništu za napuštene životinje.

Mrki je predobar mladi ma ak lijepe sivo mrke boje po emu je dobio i ime. U azilu se nalazi ve nekoliko mjeseci i nadamo se da ne e ostale dane ove zime provesti kod nas ve u toplom novom domu. Udomite ovog prelijepog ma ka i dobit ete vjernog prijatelja i pravu mazu.

Pilka je ostavljena jedne kišne ve eri ispred jednog akove kog restorana sama i tako mala.

Stara je oko 2mj. i vrlo sitnog rasta. Pilka ima najljepše o i na svijetu, jako je dobra curica i nadamo se da e brzo prona i novi dom.

Tango je pravi mali istokrvni mješanac star oko 2mj. i nadamo se da e ubrzo na i novi dom jer malim štencima u azilu nije nimalo lako pogotovo u hladnim danima i no ima. Jako je veseo i voli se igrati poput svih malih štenaca.

PRODAJE SE kuhinja, stol + stolice, kau , regal, dvosjed, vitrina, ležaj, tapecirana garnitura, ormari, tepih, luster, hladnjak, štednjak, rešo, bra ni krevet, camp prikolica i tenda kao i ostalo iz ku e. Tel. 099/33-61-032 ili 360-214

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

800

UTORAK 4. sije nja 2011.

TV pregled

od 4.1.2011. do 10.1.2011.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Svi su ludi za Mary FILM

UTORAK, HRT 2, 20:50

Romanti na komedija. Tedu (B. Stiller) se ostvari životni san kad ga na maturalni ples pozove najljepša djevojka na školi, prekrasna Mary Jensen, dirnuta njegovim zauzimanjem za njezinog mentalno zaostalog brata Warrena. Ve er iz snova pretvara se u pakao kada Ted umjesto na plesu završi u bolnici.

Od neugodnog doživljaja prošlo je 13 godina, a Ted, sada uspješan pisac, i dalje razmišlja o Mary. Na nagovor najboljeg prijatelj Doma unajmi privatnog detektiva koji joj ulazi u trag na Floridi...

Istiniti zlo in FILM

SRIJEDA, RTL , 21:00

ovjek bi trebao bi smaknut zbog ne ega što nije po inio. Novinar je odlu io is nu iznije na svjetlo dana. Steve Evere , vrhunski novinar koji se stalno nalazi u sukobu sa svojim šefovima, naj eš e zbog toga što spava s njihovim suprugama, ali i zbog svoje alkoholi arske prošlos , dobije zadatak napisa pri u o zatvoreniku Franku Louisu Beechumu , koji bi trebao bi pogubljen zbog ubojstva trudnice koja mu je dugovala 96 dolara...

Veliko srce FILM

ETVRTAK, RTL, 21:00

To je bio doga aj koji je uzdrmao svijet, a ovo je njegova neispri ana pri a. Novinar Wall Street Journala Daniel Pearl (Dan Futterman) trebao je 23. sije nja 2002. otputovati zrakoplovom od Karacija prema Dubaiju sa svojom trudnom ženom i novinarkom Mariane (Angelina Jolie).

Dan ranije, Daniel dogovara intervju s islamskim fundamentalisti kim sve enikom, no nikada se ne vrati s poslovnog razgovora...

Godzilla FILM

PETAK, NOVA TV, 23:05

Kao posljedica francuskih nuklearnih eksperimenata u Južnom Pacifiku radijacijom je nastalo golemo udovište Godzilla. Ono uspijeva doplivati do New Yorka te po inje uništavati grad ostavljaju i za sobom ruševine i paniku. Gradske vlasti i ameri ka vojska nikako se ne mogu nositi sa udovištem te u pomo pozivaju biologa dr. Nicka Tatopulosa koji je uvjeren kako je udovište došlo u New York snesti jaja. Jedini koji mu vjeruje je francuski agent Philippe Roaché...

Crveni zmaj FILM

SUBOTA, HRT 1, 23:15

Triler/horor. Mladi agent FBI-a Will Graham dolazi u posjet uglednom psihijatru dr. Hannibalu Lecteru, zbog psihološkog profila serijskog ubojice kojega lovi. Will iznenada spozna kako bi ubojica kojega traži mogao biti upravo dr. Lecter. Mladi agent umalo izgubi život, no Hannibal završi u specijalnoj ustanovi, na izdržavanju kazne doživotnog zatvora. Traumatiziran iskustvom s Lecterom, Will napušta službu i posve uje se obitelji. Mnogo godina kasnije, agent Jack Crawford moli Willa za pomo ...

Klokan Jack FILM

NEDJELJA, NOVA TV, 21:00

06.05 Najava programa 06.10 Tre a dob, emisija za umirovljenike (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 Ep reportaža 09.07 Lugarnica, serija 09.52 Vijes iz kulture (R) 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 udom preživjeli: Lavina strave, dok. serija 11.00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 11.10 Debbie Travis preure uje 2 11.55 Ep reportaža 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Ep reportaža 12.16 TV kalendar (R) 12.30 More ljubavi, telenovela 13.20 Hitna služba, serija 14.05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Me u nama 15.00 Moja obitelj, hum. serija 15.25 Proces 16.00 Županijska panorama 16.15 Hrvatska uživo 16.58 Vijes 17.10 Hrvatska uživo 17.25 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 17.40 8. kat, talk show 18.28 Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom 18.40 Tvoja sam sudbina, telenovela 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 Ep reportaža 20.10 Visoki napon, hrvatski lm 21.55 Hrvatsko prolje e, dok. serija 22.50 Dnevnik 3 23.15 Sport 23.18 Vrijeme 23.20 Vijes iz kulture 23.30 Paralele 00.05 Retrovizor: Blizu doma, serija 00.50 Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija 01.35 Retrovizor: Dragi Johne, hum. serija (R) 01.55 CSI: Miami, serija (R) 02.40 Paralele (R)

03.10 03.40 04.25 05.15

Proces (R) Debbie Travis preure uje 2 (R) Dobra žena, telenovela (R) 8. kat, talk show (R)

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Ku ni svemirci, crtana serija Hamtaro, crtana serija Mala TV TV vr Ninin kutak Neli i Cezar, crtani lm Danica Lagodan život Zacka i Codyja, serija za mlade Jelenko, serija za djecu Crtani lm Paulino ljeto, serija za djecu Tvoja sam sudbina, telenovela (R) What if God Were the Sun?, ameri ki lm Reprizni program Mala TV (R) TV vr (R) Ninin kutak (R) Crtani lm (R) Danica (R) Skijanje Svjetski Kup - Snježna kraljica Sljeme, emisija Skijanje Svjetski Kup - Snježna kraljica Sljeme: slalom (Ž), prijenos 1. vožnje Skijanje Svjetski Kup - Snježna kraljica Sljeme, emisija Dva i pol muškarca, hum. serija Hitna služba, serija (R) Skijanje Svjetski Kup - Snježna kraljica Sljeme, emisija Skijanje Svjetski Kup - Snježna kraljica Sljeme: slalom (Ž), prijenos 2. vožnje Skijanje Svjetski Kup - Snježna kraljica Sljeme, emisija Planet drve a: Kurbaril, sen mentalac tvrda srca, dok. serija Hit dana Dobra žena, telenovela Ciklus komedija bra e Farrelly: Svi su ludi za Mary, ameri ki lm CSI: Miami, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom What if God Where the Sun?, ameri ki lm (R) Kraj programa

08.50 09.20 09.35 10.00 10.50 12.15 14.05 ----------------------------14.40 14.50 15.50 16.25 16.50 17.40 17.50 18.55 19.15 19.45 20.00 20.50 22.45 23.35 23.45 01.10

07.15 2 glupa psa, animirana serija

07.40 RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija 08.35 RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija 09.45 U dobru i zlu, hum. serija (dvije epizode) 10.50 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 11.15 Ezel, dramska serija (R) 12.15 Klon, telenovela (dvije epizode) 13.45 An eo i vrag, telenovela 14.35 znanstveno-fantas na komedija 16.25 Skok s Clausenovog doka, igrani lm, drama 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 U dobru i zlu, hum. serija (dvije epizode) 20.00 Ezel, dramska serija 21.00 Rat za gradona elnika, igrani lm, komedija 22.50 Idio budu nos , igrani lm, znanstveno-fantas na komedija (12) (prvi dio) 23.35 RTL Vijes , informa vna emisija 23.50 Idio budu nos , igrani lm, znanstveno-fantas na komedija (12) (drugi dio) 00.30 Astro show, emisija uživo (18) 01.30 X2, igrani lm, znanstvenofantas ni

07:20 08:10 08:35 08:50 09:05 10:05 11:25 13:10 13:50 14:45 15:40 16:40 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:35 23:45 00:00 00:30 02:40 03:05 04:05 04:50 06:15 06:40 07:15

Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija- nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Šmokljani na faksu, igrani lm Ve ernje vijes Šmokljan na faksu, igrani lm nastavak Urota, igrani lm R Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Heroji, serija Igra s vatrom, igrani lm (15) Bra ne vode, serija R IN magazin R Kraj programa

Najbolji prijatelji Charlie Carbone (Jerry O’Connell) i Louis Fucci (Anthony Anderson) mu e se kako bi napredovali u životu, no njihovi pogledi na svijet sasvim su razli i .

Louis je vje ni op mist, što je dobro, s obzirom da konstantno privla i nesre u.

Otkako je prije dvadeset godina spasio Charliejev život, Louis ih je upleo u niz sumnjivih poslova kojima bi se trebali brzo oboga ...

SPORT - IZDVAJAMO

HUM.SERIJA HRT 2

16.25

Dva i pol muškarca FILM HRT 1

Skijanje - Snj. kraljica Sljeme: slalom (Ž) SPORT

Utorak, 4.1., HRT 2 14.50

Košarka, NLB liga: Cedevita – Krka SPORT Subota 8.1., HRT 2, 16.55

ZVJEZDANI KUTAK Z

Morgan Freeman Petak, HRT 1, 20:10 sati

Izuzetno aktivan glumac, esto u sporednim i karakternim ulogama. Nesu eni pilot US Air Forcea. Prije studija glume je poha ao Los Angeles Community College i odslužio pet godina zrakoplovne vojne službe (Air Force).

Po evši gluma ku karijeru sredinom 60-tih, nastupao je na Broadwayu, u raznim produkcijama od mjuzikla i suvremenih komada do Sharespearea. U sedamdesetima se prebacio i na televiziju naj eš e glume i u serijalima i tek ponekom filmu. Prve pohvale stigle su ga za ulogu u zatvoreni koj drami “Brubaker”, a nakon toga i za dramski tv serijal “Days o Our Lives”. Uloga svodnika u filmu “Street Smart” donijela mu je nominaciju za Oscara i niz ponuda u odli nim filmovima. Svojom karizmom doprinosi uspjehu hvaljenog trilera “Nestala bez traga”, a iste godine glumi u još dva filma, te time dokazuje da je daleko od penzije i da ima još mnogo toga za ponuditi svojim anovima. Kroz cijelu karijeru su ga pratile uloge razumnog i moralnog ovjeka. U braku je sa drugom suprugom Myrnom Colley Lee, ima dvije k eri i dva sina.

2001. je otvorio Ground Zero Blues Club u Clarksdaleu, Mississippi.

20:10

FILM NOVA TV

22:35

Visoki napon

Šmokljani na faksu

Drama. U prvom je planu izgradnja velikog stroja, a u drugom planu je drama djevojke Sonje i mladog partizana Stjepana koji se razilaze u poli kom mišljenju. Stjepan je informbiroovac, a Sonja je pro v Staljina. Usporedo s ovom dramom teku napori da se vlas m snagama, bez pomo i SSSR-a, napravi generator… «Visoki napon» (1981) Veljka Bulaji a govori o stvaranju prvog doma eg generatora u tvornici „Rade Kon ar“ u Zagrebu u godinama poli kog sukoba s Informbiroom...

Trojica maturanata posje uju koledž kao budu i brucoši u o ekivanju svog najlu eg provoda.

Kad stignu, najneotesanije bratstvo odlu i ih prihva , pri emu bivaju izloženi beskona nim poniženjima, da bi im uop e mogli pristupiti.

Me u m kada ih zapaze starije djevojke iz sestrinstva, ugrožena ‘bra a’ poja aju mjere ponižavanja, ucjenjuju i ih razotkrivanjem njihove prave dobi. No momci se odlu e tome oduprije veliki planom koji e ih lansira na sam vrh popularnos . SAD, 2008., komedija. Redatelj: Deb Hagan. Glume: Drake Bell, Andrew Caldwell, Andree Moss, Carolyn Moss, Wendy Talley.

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10

VIDEOSTRANICE Danas na progamu Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje 18:10 Jukebox 19:00 Me imurje danas 19:20 VOA 19:30 Hrana i vino 20:00 akove ki kutak 21:00 Me imurje danas 21:30 Igrani lm 23:15: Zapisano u zvijezdama 00:15 Me imurje danas 00:30 Erotski program 01:30 Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:00 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA kontakt emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

23.30 21.00

Rat za gradona elnika

MAGAZIN NOVA TV

18:25

IN magazin

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.00 Dobro jutro, ponovitev 12.45 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 13.40 Bleš ica, oddaja o Modi 14.10 Dober Dan, Koroška 14.50 Zagreb: Svetovni Pokal v Alpeskem Smu anju, Slalom (Ž), prenos 1. Vožnje 16.05 Glasnik, oddaja TV Maribor 16.30 Zakladi Civilizacije, Francoska Dokumentarna Serija 17.15 Mostovi - Hidak: Potepanja – Barangolások 17.50 Zagreb: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Slalom (Ž), prenos 2. Vožnje 19.00 Impro Tv: Boštjan Gorenc in Severa Gjurin, 9. oddaja 19.30 Tranzistor 20.05 Knjiga Mene Briga - Andy Warhol: Filozofija Andyja Warhola 20.30 Babilon.si: Iniciacija 20.50 Dediš ina Evrope: George Sand in Fanchette, Francoska Mini Serija, 2., Zadnji Del 22.20 Izza Odra 23.45 Mrtva Stava, Kanadski film, ponovitev 01.25 Zabavni Infokanal 01.30 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Zabranjena ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Dr. House, serija 21.55 Mentalist, serija 22.30 24 UR 22.55 Chuck, serija 23.45 30 kamen, serija 0.20 Tudors, serija 1.15 No na panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Überflieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Ameri ki film 22.45 Lije nikov dnevnik, serija 23.35 No ni program

SRIJEDA 5. sije nja 2011.

06.05 06.10 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.25 16.00 16.15 16.58 17.10 17.25 17.40 18.23 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.50 22.25 22.50 22.53 22.55 23.05 00.00

Najava programa Me u nama (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Ep reportaŞa Lugarnica, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Bikini - otoci iz snova u zabranjenom podru ju, dok. lm Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Debbie Travis preure uje 2 Ep reportaŞa Dnevnik Sport Vrijeme Ep reportaŞa TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Hitna sluŞba, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Rije i Şivot: S ime smo uťli u novu godinu?, religijski program Moja obitelj, hum. serija Indeks, emisija o ťkolstvu Županijska panorama Hrvatska uŞivo Vijes Hrvatska uŞivo Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 8. kat, talk show Dnevnik plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Ep reportaŞa Veliki snjeŞni izazov, ameri ki lm Policijske pri e 3: Krvava subota, dok. serija (12) Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Drugi format Retrovizor: Kings, serija (pilot) (12)

ETVRTAK 6. sije nja 2011.

01.20 Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija 02.05 Retrovizor: Dragi Johne, hum. serija (R) 02.25 CSI: Miami, serija (R) 03.10 Drugi format (R) 03.55 Debbie Travis preure uje 2 (R) 04.40 Dobra Ĺžena, telenovela (R) 05.25 8. kat, talk show (R)

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25 08.50 09.20 09.35 10.00 10.50 12.35 14.15 ----------------------------14.50 16.30 17.15 17.35 17.55 18.45 19.00 19.30 19.45 20.00 20.50 22.35 23.25 23.35 01.15

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Ku ni svemirci, crtana serija Hamtaro, crtana serija Mala TV TV vr Kr prikazuje Patuljkove pri e, crtani lm PoĹĄtar Pat, crtani lm Lagodan Ĺživot Zacka i Codyja, serija za mlade Jelenko, serija za djecu Crtani lm Paulino ljeto, serija za djecu Tvoja sam sudbina, telenovela (R) Program zaĹĄ te za princeze, igrani lm za djecu i mlade (R) Reprizni program Mala TV (R) TV vr (R) Kr prikazuje (R) Crtani lm (R) EBU drama za djecu (R) 29. ulica, ameri ki lm Strani dok. lm Hannah Montana, serija za mlade Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija Hitna sluĹžba, serija (R) Skijanje Svjetski Kup - SnjeĹžna kraljica Sljeme, emisija Skijanje Svjetski Kup - SnjeĹžna kraljica Sljeme, prijenos izvla enja startnih brojeva Skijanje Svjetski Kup - SnjeĹžna kraljica Sljeme, emisija Hit dana Dobra Ĺžena, telenovela Ciklus akcijskih lmova: Slomjena strijela, ameri ki lm CSI: Miami, serija Dnevnik plavuĹĄe, emisija pod pokroviteljstvom 29. ulica, ameri ki lm (R) Kraj programa

07.10 2 glupa psa, animirana serija

07.35 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija 09.45 U dobru i zlu, hum. serija (dvije epizode) 10.50 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 11.15 Ezel. dramska serija (R) 12.10 Klon, telenovela (dvije epizode) 13.45 An eo i vrag, telenovela 14.35 Majmunska posla, igrani lm, obiteljska komedija 16.10 Vru e igre, igrani lm, roman na komedija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 U dobru i zlu, hum. serija (dvije epizode) 20.00 Ezel, dramska serija 21.00 Is ni zlo in, igrani lm, triler 23.05 Pisci slobode, igrani lm, biografska drama (prvi dio) 23.50 RTL Vijes , informa vna emisija 00.05 Pisci slobode, igrani lm, biografska drama (drugi dio) 01.25 Astro show, emisija uĹživo (18) 02.25 Rat za gradona elnika, igrani lm, komedija

07:20 08:10 08:35 08:50 09:05 10:05 11:25 13:10 13:50 14:45 15:40 16:40 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:35 23:45 00:00 01:00 02:35 03:00 04:00 04:45 06:05 06:30 07:05

NaĹĄi najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija SavrĹĄeno ubojstvo, igrani lm (12) Ve ernje vijes SavrĹĄeno ubojstvo, igrani lm (12) - nastavak Ĺ mokljani na faksu, igrani lm R Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Na rubu zakona, serija (12) Transmorfers, igrani lm (12) Bra ne vode, serija R IN magazin R Kraj programa

FILM HRT 2

06.05 Najava programa 06.10 Rije i Şivot: S ime smo uťli u novu godinu?, religijski program (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 Ep reportaŞa 09.07 Lugarnica, serija 09.52 Vijes iz kulture (R) 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Mangrove - ugroŞene obalne ťume u Brazilu, dok. lm 10.55 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 11.05 Šoka ki sastanak Slavonijom, Baranjom i Ba kom, godiťnji koncert Ansabla LADO (1.dio) 11.55 Ep reportaŞa 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Ep reportaŞa 12.16 TV kalendar (R) 12.30 More ljubavi, telenovela 13.20 Hitna sluŞba, serija 14.05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Trenutak spoznaje 15.00 Moja obitelj, hum. serija 15.25 Nebeski dodir, dok. lm 16.00 Županijska panorama 16.15 Hrvatska uŞivo 16.58 Vijes 17.10 Hrvatska uŞivo 17.25 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 17.40 8. kat, talk show 18.28 Dnevnik plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom 18.40 Tvoja sam sudbina, telenovela 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 Ep reportaŞa 20.10 1 pro v 100, kviz 21.05 Weissensee saga, dramska serija 21.50 Weissensee saga, dramska serija 22.40 Dnevnik 3 23.05 Sport 23.08 Vrijeme 23.10 Vijes iz kulture 23.20 Putovima rijeke Amazone, dok. serija 00.20 Retrovizor: Kings, serija (12) 01.05 Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija

01.50 Retrovizor: Dragi Johne, hum. serija (R) CSI: Miami, serija (R) Moja obitelj, hum. serija (R) Skica za portret Ĺ oka ki sastanak Slavonijom, Baranjom i Ba kom, godiĹĄnji koncert Ansambla LADO, (1.dio) (R) 04.30 Dobra Ĺžena, telenovela (R) 05.20 8. kat, talk show (R) 02.10 02.55 03.20 03.40

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ---------------------08.25 08.50 09.15 09.40 10.05 11.00 12.20 13.50 14.15 14.35 15.45 16.00 17.45 18.00 18.50 19.20 19.50 20.00 20.50 22.40 23.30 23.40 01.10

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Ku ni svemirci, crtana serija Hamtaro, crtana serija Mala TV TV vr Crtani lm arobna plo a - 7 kon nenata Lagodan Şivot Zacka i Codyja, serija za mlade Merlin pro v djeda Mraza, crtani lm (R) Želetas an BoŞi , crtani lm (R) Paulino ljeto, serija za djecu Tvoja sam sudbina, telenovela (R) Duh u mo vari, lm za djecu Baka Mraz, ameri ki lm Reprizni program Skijanje Svjetski Kup - SnjeŞna kraljica Sljeme, emisija Skijanje Svjetski Kup - SnjeŞna kraljica Sljeme: slalom (m), prijenos 1. voŞnje Skijanje Svjetski Kup - SnjeŞna kraljica Sljeme, emisija Bischofshofen: Novogodiťnja turneja e ri skakaonice, prijenos Skijanje Svjetski Kup - SnjeŞna kraljica Sljeme, emisija Skijanje Svjetski Kup - SnjeŞna kraljica Sljeme: slalom (m), prijenos 2. voŞnje Skijanje Svjetski Kup - SnjeŞna kraljica Sljeme, emisija Planet drve a: Tucum, dok. serija Hit dana Dobra Şena, telenovela Filmovi naťih susjeda: Klopka, srpsko-njema ko-madŞarski lm CSI: Miami, serija Dnevnik plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom Baka Mraz, ameri ki lm (R) Kraj programa

14.50

FILM NOVA TV

07.30 Mi y, animirana serija

20.50

29. Ulica Hum. drama. New York, Badnjak 1976. Frank Pesce mla i (A. LaPaglia) kao jedan od nalista sudjeluje na izvla enju prve drŞavne lutrije New Yorka. I dok stotine ljudi oko njega s nestrpljenjem iť ekuju rezultat, Frank se pribojava upravo onog ťto se dogodilo: dobio je 6,2 milijuna dolara. Bijesan zbog ishoda, istr i iz dvorane i po ne razbija prozore na obliŞnjoj crkvi. Nakon ťto ga privedu na policiju, gdje radi i njegov stariji brat Vito (F. Pesce), Frank po ne objaťnjava razloge svog neobi nog ponaťanja‌ Joť od maj inog (L. Kazan) poro aja koji je jedva preŞivio, Franka pra velika sre a u Şivotu...

MilijunaĹĄ i industrijalac Steven Taylor, ovjek je koji ima sve, no ono ĹĄto najviĹĄe Ĺželi je ljubav i vjernost njegove supruge.

Iznimno uspjeťan pojedinac u poslovnom svijetu New Yorka, Taylor smatra da je Emily Bradford Taylor njegova najvrjednija akvizicija. Me utim, ispod Taylorove kontrolirane ugla enosti, on voli svoju Şenu, ak je i treba – iako joj nikad ne bi mogao re i koliko. Inteligentna i sofisticirana Emily, koja radi kao viťejezi ni prevoditelj i asistent u ameri koj ambasadi pri Ujedinjenim narodima, upustila se u vezu s Davidom Shawom, talentiranim, ali i dalje siromaťnim umjetnikom iz centra koji Emily pruŞa emocionalno ispunjenje koje ne moŞe dobiti od Stevena...

12:00 VIDEOSTRANICE 16:00 Danas na programu 16:02 Yoga&Pilates 16:30 Hana i vino 17:00 Vijes 17:05 akove ki kutak 18:10 Jukebox 19:00 Me imurje danas 19:20 VOA 19:30 Hrana i vino 20:00 Pove alo 21:00 Me imurje danas 21:30 Igrani lm 23:30 Me imurje danas 00:00 Erotski program 01:00 Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 00:05 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KOKTEL mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma REPORTAŽE SA ZEMLJE MIRA emisija o prirodi NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ZONA ZODIJAKA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

20.00

Ezel

EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA

03:30

SERIJA HRT 2

SRP.FILM HRT 2

SERIJA RTL

23:45 00:00 01:25

NaĹĄi najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Provjereno, informa vni magazin Ve ernje vijes Divlja srca, igrani lm SavrĹĄeno ubojstvo, igrani lm (12) R Vjerovali ili ne, dokumentarna serija Ezo TV, tarot show (18) Na rubu zakona, serija (12) Divlja srca, igrani lm R Kraj programa

22.40

CSI: Miami

22.35

SavrĹĄeno ubojstvo

07:20 08:10 08:35 08:50 09:05 10:05 11:25 13:10 13:50 14:45 15:40 16:40 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:35

03:55 04:55 05:40 07:05

Slomljena strijela FILM HRT 2

07.55 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 08.50 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 10.05 U dobru i zlu, hum. serija (dvije epizode) 11.10 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 11.35 Ezel, dramska serija (R) 12.30 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.05 An eo i vrag, telenovela 14.50 Nacho Libre, igrani lm, komedija 16.25 Da sve od sebe, igrani lm, sportska drama 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 U dobru i zlu, hum. serija (dvije epizode) 20.00 Ezel, dramska serija 21.00 Veliko srce, igrani lm, biografska drama 22.45 Nemoralna ponuda, ljubavi, igrani lm, drama (prvi dio) 23.55 RTL Vijes , informa vna emisija 00.10 Nemoralna ponuda, ljubavi, igrani lm, drama (drugi dio) 01.15 Astro show, emisija uĹživo (18) 02.15 Is ni zlo in, igrani lm, triler

21.00

Asi

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroťki Infokanal 10.00 Dobro jutro 12.30 Zapiskaj in Zapoj: Slavnostni Koncert Ob 90-Letnici Žkud Tine RoŞanc 13.00 Impro Tv: Boťtjan Gorenc in Severa Gjurin, 9. oddaja 13.30 Tranzistor 14.10 Toblach: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Smu arski Teki - Sprint (M in Ž), prijenos 15.55 Bischofshofen: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Smu arski Skoki Novoletne Turneje - Kvali kacije, prijenos 17.30 rno Beli asi 17.50 Osmi Dan 18.15 Ko Spregovorijo Živali, Ameriťka Dokumentarna Serija 18.55 Posnetek Koncerta 19.55 Budva: Odbojka, Tekma Lige Prvakov: Budvanska Rivijera Ach Volley Bled, prijenos 22.00 Plavolaskine Ljubezni, eťkoslovaťki lm, ponovitev 23.15 Slovenska Jazz Scena: Elvis Stani Group 00.10 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Zabranjena ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Pravi zlo in, lm 21.55 Ekipa za o evid, serija 22.45 24 UR 23.05 Chuck, serija 23.55 30 kamen, serija 0.20 Tudors, serija 1.15 No na panorama

6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj...

18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 No ni program

20.50

FILM NOVA TV

00.00

Klopka

Divlja srca

Drama s elementima trilera. Mladen i Marija su obi an beogradski par. Žive kao podstanari, imaju desetogodiťnjeg sina Nemanju, zaposleni su i Şive od svojih skromnih pla a. No cijeli Şivot im se mijenja kada Nemanja zavrťi u bolnici zbog sr anog napada. Lije nici utvrde da mu je potrebna operacija koja se izvodi u Njema koj, a zdravstveno osiguranje ne pokriva troťak.

Mariji i Mladenu kako bi spasili svog sina treba 26.000 eura. Kako nemaju od koga posuditi, a banka im ne odobrava kredit, Marija da oglas u novine. Ubrzo se na oglas javi nepoznati koji Mladenu daje ponudu: dobit e novac ako ubije jednog poslovnog ovjeka iz krim miljea.

Najbolje se sakri tamo gdje vas nitko ne e ni pomisliti traĹžiti. Max Grabelski (Daniel Stern) je dostavlja koji Ĺživi u svome svijetu, naoruĹžan koĹžnom jaknom, talijanskim cipelama i samopouzdanjem, koje je viĹĄe produkt njegove maĹĄte, nego stvarnih Ĺživotnih uspjeha. Iako sklon krĹĄenju pravila, njegovo je srce uvijek na pravome mjestu, ako ve i on sam ne posjeduje tu osobinu pa esto zavrĹĄi na pogreĹĄnome mjestu u pogreĹĄno vrijeme. Kad se Max na e osumnji en za ubojstvo koje nije po inio, morat e se da u bijeg...

12:00 16:02 16:02 17:00 17:05 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:15 23:00 23:15 00:15 01:15

08:43 08:45 09:00

VIDEOSTRANICE Danas na programu Hrana i vino Vijes Pove alo, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas VOA Hrana i vino Koncert Me imurje danas VOA .HR(poslovni magazin) Okolo k(r)ole Me imurje danas Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

11:00 12:00 12:30 13:30 14:15 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA dje ja emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 20 U 20 talk show NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

16.25

Da sve od sebe

EMISIJA NOVA TV

22.35

Provjereno

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 OtroĹĄki Infokanal 10.00 Dobro jutro, ponovitev 11.25 Cor na: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Smu arski Teki - 35 Km (M), prijenos 13.30 Magazin v Alpskem Smu anju 13.55 Cor na: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Smu arski Teki - 16 Km (Ĺ˝), prijenos 14.35 Zagreb: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Slalom (M), prenos 1. VoĹžnje 15.55 Bischofshofen: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Smu arski Skoki Novoletne Turneje, prijenos 17.50 Zagreb: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Slalom (M), prenos 2. VoĹžnje 20.00 Glasbena oddaja 21.40 Ljubice, AngleĹĄka nadaljevanka 22.30 Afrika, Ljubezen Moja, NemĹĄka nadaljevanka, 3., Zadnji Del, ponovitev 00.05 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Zabranjena ljubav, serija 15.00 Najbolje godine, serija 16.00 Sebi na ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Zamka, lm 21.50 Ekipa za o evid, serija 22.40 24 UR 23.00 Chuck, serija 23.50 30 kamen, serija 0.15 Tudors, serija 1.10 No na panorama

6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Sluťaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Sommerkabare 23.05 Dobrodoťli 23.15 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

PETAK 7. sije nja 2011.

06.05 06.10 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.25 16.00 16.15 16.58 17.10 17.20 17.30 18.00 18.30 18.40 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10 00.05

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Ep reportaža Lugarnica, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Tekunice s uzle šta, dok. lm Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Debbie Travis preure uje 2 Ep reportaža Dnevnik Sport Vrijeme Ep reportaža TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Hitna služba, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Drugo mišljenje Moja obitelj, hum. serija Kladirski kolejani, emisija pu ke i predajne kulture Županijska panorama Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Doma i dok. lm Iza ekrana Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom U istom loncu, kulinarski show Dnevnik Sport Vrijeme Ep reportaža Mjesec superjunaka: Batman: Po etak, ameri ki lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pe dan, talk show Filmski maraton: Snow Cake, britansko-kanadski

SUBOTA 8. sije nja 2011.

lm (12) 01.55 Mjesec superjunaka: Batman: Po etak, ameri ki lm (R) 04.10 Skica za portret 04.20 Muškarci na stablima , serija (R) 05.05 U istom loncu, kulinarski show (R)

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25 08.50 09.05 09.30 11.25 12.15 14.15 ----------------------------14.50 16.55 17.35 18.15 19.00 19.45 20.00 20.50 21.40 21.50 23.30 00.15 00.45

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Ku ni svemirci, crtana serija Hamtaro, crtana serija Mala TV TV vr Kr prikazuje Zauvijek prijatelji, crtani lm Tajni dnevnik patke Ma lde Lagodan život Zacka i Codyja, serija za mlade Crtani lm Paulino ljeto, serija za djecu Zagreb: Boži po julijanskom kalendaru, prijenos liturgije Duhovni život Mitropolije zagreba ko-ljubljanske i cijele Italije, dok. emisija (R) Reprizni program Mala TV (R) TV vr (R) Kr prikazuje (R) Crtani lm (R) Tajni dnevnik patke Ma lde (R) Mladi Djed Boži njak, ameri ki lm Briljanteen Ritam tjedna Hitna služba, serija (R) Tekunice s uzle šta, dok. lm (R) Hit dana Podzemni svijet Uskršnjeg otoka, dok. lm Muškarci na stablima, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Umorstva u Midsomeru, mini-serija Na rubu znanos Garaža (R) Kraj programa

07.15 2 glupa psa, animirana

serija 07.35 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 09.45 U dobru i zlu, hum. serija (dvije epizode) 10.50 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 11.15 Ezel, dramska serija (R) 12.15 Klon, telenovela (dvije epizode) 13.45 An eo i vrag, telenovela 14.35 Nepodnošljivi gnjavator, igrani lm, komedija 16.15 Moje prvo bogatstvo, igrani lm, komedija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 U dobru i zlu, hum. serija (dvije epizode) 20.00 Top Gun, igrani lm, drama 21.50 Gušteri, igrani lm, ratna drama 23.50 RTL Vijes , informa vna emisija 00.05 Simone, igrani lm, komedija 02.00 Astro show, emisija uživo (18) 03.00 Veliko srce, igrani lm

04.45 Opera box (R) 05.15 Potroša ki kod (R) 05.55 06.00 06.35 06.50 07.20 07.50 08.00

09.55 10.00 10.09 10.10 10.45 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.05

07:20 Naši najbolji dani, serija 08:10 Gospodin Magoo, crtana serija 08:35 Bumba, crtana serija 08:50 Graditelj Bob, crtana serija 09:05 Roary, crtana serija 10:05 Gumus, serija R 11:25 Asi, serija R 13:10 IN magazin R 13:50 Zauvijek zaljubljeni, serija 14:45 Slomljeno srce, serija 15:40 Provjereno, informa vni magazin R 16:40 Gumus, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Gumus, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Posljednji templar 1 i 2, igrani lm 23:05 Godzila, igrani lm (12) 01:20 Uzbuna pod morem, igrani lm (12) 02:55 Crvena rijeka, grani lm (15) 04:25 Ezo TV, tarot show (18) 05:55 Na rubu zakona, serija (12) 06:40 IN magazin R 07:15 Kraj programa

SERIJA HRT 2

14.40 15.10 15.25 16.05 16.40 16.45 16.50

17.55 18.45 19.15 19.30 19.56 20.01 20.10

22.55 23.10 23.15 01.20 02.50

Najava programa Drugo mišljenje (R) TV kalendar Iza ekrana (R) Emisija pu ke i predajne kulture (R) Hrvatska kronika BiH Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: etvero za Texas, ameri ki lm Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Ku ni ljubimci Generacija Y Normalan život, emisija o obitelji Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) Veterani mira, emisija za branitelje Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi, me ureligijski magazin Eko zona Kulturna baš na Opera box Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Reporteri: “BP eksplozija pla orme” i “Zarobljeni - pri a ileanskih rudara” Život u krošnjama, dok. serija Potroša ki kod LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Bitka na Neretvi, jugoslavenskotalijansko-njema koameri ki lm Vijes Vijes iz kulture Crveni zmaj, ameri konjema ki lm (12) Filmski maraton: Kožohoda i, ameri konjema ki lm (18) Filmski maraton: etvero za Texas, ameri ki lm (R)

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.40 Najava programa 07.45 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.10 Plesne Note, serija za djecu 08.35 Vrijeme je za Disneyja: Li le Einsteins 09.00 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.25 ni DA ni NE 10.20 Adelboden: Svjetski skijaški kup - veleslalom (M), prijenos 1. vožnje 11.20 Zauchensee: Svjetski skijaški kup - spust (Ž), prijenos 12.35 Briljanteen (R) 13.20 Adelboden: Svjetski skijaški kup - veleslalom (M), prijenos 2. vožnje 13.55 Rukomet (M) - turnir uo i SP: Hrvatska Koreja, prijenos 15.30 Umag: Studena CRO OPEN 2010, reportaža 15.40 Vaterpolo, Euroliga: Primorje - Eger, prijenos 16.55 Košarka, NLB liga: Cedevita - Krka, prijenos 18.50 Crtani lm 19.00 Kirvaj u Kupini ili kolo na Bartolovo, dok. lm 19.30 Glazbeni specijal 20.05 Hitna služba, serija 21.30 Skladište 13, serija (12) 22.15 Skladište 13, serija (12) 23.00 Zagrebfest ‘10. snimka 00.15 Vrijeme je za jazz: Richard Bona Quartet (1. dio) 01.15 Kraj programa

07.20 2 glupa psa, animirana serija (dvije epizode) 08.05 U ilica,kviz za djecu 08.40 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 09.05 Sinovi i k eri, hum. serija (R) 09.40 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode)

20.50

20.00

Podzemni svijet uskršnjeg otoka Na legendarnome Uskršnjem otoku, u južnome dijelu Tihog oceana, skupina istraživa a i znanstvenika National Geographica upustila se u jedinstvenu ekspediciju: prvi e pokušati istražiti i iscrtati nepregledni sustav špilja ispod površine tog zagonetnog otoka. Pritom dolaze do nevjerojatnih otkri a koja e rasvijetliti jednu od najve ih misterija ovjekove povijesti: propasti civilizacije na Uskršnjem otoku. Što je dovelo do nestanka tamošnje civilizacije i što nam te spoznaje zna e danas? ...

12:00 16:02 16:30 17:00 17:10 janje 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:30 22:15 23:15 23:30

VIDEOSTRANICE Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes Koncert, ponvlTV Jukebox Me imurje danas VOA Hrana i vino Vaše zdravlje Me imurje danas Okolo k(r)ole Trzalica Me imurje danas Erotski progam

FILM RTL

FILM HRT 1

Top Gun

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:15 22:00 22:30 23:40 ------23:05 23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI OTVORENI STUDIO kontakt emisija ŠTO UZROKUJE BOLEST? dokumentarna emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA VEKERICA VIJEST VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA 20 U 20 talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija MAJSTOR KUHINJE talijanski specijalite FLASH NEWS - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ZONA ZODIJAKA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

HUM.SERIJA RTL

19.05

U dobru i zlu

SERIJA NOVA TV

15.25

Opera box

20.00

Na nebu postoji samo jedan vrhunski leta .

Maverick (Tom Cruise), samouvjereni ambiciozni pilot, i njegov kolega Goose (Anthony Edwards) u F-14 Tomcat zrakoplovu iznad Perzijskog zaljeva odmjeravaju snage s ruskim MiG-28. F-14 je na rezervi s gorivom, Goose gubi kontrolu i uspani ari se, ali Maverick je sabran te uspije navigira zrakoplov prema nosa u aviona. Maverick je pohvaljen i dobiva mjesto u Top Gun Naval Flying školi, koju poha aju najbolji ameri ki piloti kako bi se dodatno usavršili...

07:25 Gle tko do govori, igrani lm 09:00 Bra ne vode, serija 09:30 Peppa, crtana serija 09:45 Timmy Time, crtana serija 10:00 Winx, crtana serija 10:25 Chuggington, crtana serija 10:40 Ben 10: Alien Force, crtana serija 11:05 Televizijska posla, serija 11:35 Frikovi, serija 12:30 U sedmom nebu, serija 13:25 Privatna praksa, serija 14:20 Gle tko do govori, igrani lm R 16:00 Posljednji templar 1 i 2, igrani lm R 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Posljednji templar 1 i 2, igrani lm R - nastavak 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Show me, igrani lm 21:45 Sve za lovu, igrani lm (12) 23:25 Sjeme zla, igrani lm (12) 01:10 Godzila, igrani lm (12) R 03:20 Ezo TV, tarot show (18) 04:50 Crvena rijeka, grani lm (15) R 06:20 Bra ne vode, serija R 07:05 Kraj programa

EMISIJA HRT 1

Muškarci na stablima DOK.FILM HRT 2

10.30 Uvijek postoji nada, igrani lm, drama 12.25 Jednom zauvijek, igrani lm, roman ni 14.25 Spašavaju i Sarah Cain, igrani lm, drama 16.10 Top Gun, igrani lm, drama (R) 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Bibin svijet, hum. serija 19.45 Žuta minuta, zabavni show 20.00 Preko ograde, igrani lm, animirani 21.20 Najbrži i najžeš i, igrani lm, akcijska drama 23.10 Super murjaci, igrani lm, komedija (12) 00.50 Astro show, emisija uživo (18) 01.50 Gušteri, igrani lm, biografska ratna drama (12) (R)

16.40

Gumus

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.00 Dobro jutro 13.00 Glasbena oddaja 14.45 Glasnik, oddaja TV Maribor 15.15 rno Beli asi 15.45 z Glavo Na Zabavo: Elevators, Mladinska oddaja 16.10 ustva, Tkanina Našega Življenja, Dokumentarna oddaja 17.00 Circom Regional, oddaja TV Maribor 17.25 Mostovi - Hidak, ponovitev 18.00 Primorski Mozaik 18.30 Podoba Podobe, ponovitev 19.00 Posnetek Koncerta 20.00 Prava Ideja!, Poslovna oddaja, ponovitev 20.30 Po z Vzhoda, Nizozemska Dokumentarna Serija 21.20 Doktor Mar n, Angleška nadaljevanka 22.10 Resni ne Zgodbe, Angleška Dokumentarna Serija, ponovitev 23.00 Belo Blago, Koprodukcijski lm 00.55 Trumbo, Ameriški Dokumentarni lm, ponovitev 02.30 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Zabranjena ljubav, serija 15.00 Najbolje godine, serija 16.00 Sebi na ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Rambo 4, lm 21.25 Kos , serija 22.15 24 UR 22.35 Povratak na bojište, lm 0.30 No na panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humoris na serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ameri ki lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Nogomet 0.20 No ni program

20.10

ANIM.FILM RTL

20.00

Bitka na Neretvi

Preko ograde

Po etkom 1943. godine jedanaest njema kih i talijanskih divizija, jedan ustaški zdrug i 18.500 etnika Draže Mihajlovi a po eli su s provo enjem plana “Weiss 1” kako bi uništili partizanske jedinice. Pritisnuti nadmo nijim neprijateljem partizani su se s Vrhovnim štabom i 4.500 ranjenika i tifusara našli opkoljeni u dolini Neretve. Ostao je samo jedan most na ijoj su drugoj strani ekale jake etni ke snage pripremaju i se za masakr ranjenih boraca, tifusara i naroda. Tito naredi rušenje mosta. Iznena eni neprijatelj prebacuje svoje snage na sjever predvi aju i da e partizani tamo pokušati proboj iz obru a...

Odspavali su svoj zimski san i sada je vrijeme za proljetnu akciju. Veselo se šumsko društvo malo po malo sprema za ludu avanturu s one strane ograde. Prolje e se vra lo i prve su zrake sunca iz dubokog zimskog zna probudile veselu kornja u Stanka Stankeca i njegove šumske prijatelje. No prolje e je donijelo i jedno veliko iznena enje – nepoznatu duga ku zelenu stvar koja se pojavila usred njihova dvorišta. Zbog toga e šokirane živo njice s oduševljenjem do eka svog novog prijatelja, rakuna imena Jura Kolovo a, za kojeg se ini kako ima odgovore na sva njihova pitanja. Naime, Jura zna da su za vrijeme zimskog sna ljudi izgradili i naselili itavo novo naselje te ga odvojili od šume velikom zelenom ogradom...

07:57 08:00 12:00 13:00 13:30 14:00 14:30 15:00 15:30 16:15 17:00 17:10 18:00 19:00 19:10 20:00 22:00 23:00 23:30 01:15

Danas na programu Dje ja TV Vaše zdravlje, ponavljanje Dom2 Celebri city Hrana i vino Zoona, emisija o ku nim ljubimcima Obzori, emisija o kulturi Auto-moto nau ca Zagljaj ljepote Vijes .HR(poslovni magazin) Poljoprivredni savjetnik Vijes Jukebox Igrani lm Okolo k(r)ole Me imurje danas Erotski program VIDEOSTRANICE

09:43 09:45 10:00 11:00 12:00 13:00 13:15 14:45 15:25 15:45 16:00 17:00 18:00 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA PRVA HNL JUNIORI snimka utakmice ŠTO UZROKUJE BOLEST? dokumentarna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA OTVORENI STUDIO kontakt emisija KUTIONICA dje ja emisija MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi MOJA ISTRA dokumentarna emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal SVIJET ROMA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŽELJKO MALNAR - MALI NO NI RAZGOVORI kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

10.30

Uvijek postoji nada

SERIJA NOVA TV

11.05

Televizijska posla

06.30 Zabavni Infokanal 07.25 Skozi as 07.50 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 08.20 Circom Regional, oddaja TV Maribor 08.45 Primorski Mozaik 09.20 Po z Vzhoda, Nizozemska Dokumentarna Serija 10.20 Adelboden: Svetovni Pokal v Alepskem Smu anju, Veleslalom (M), prenos 1.

Vožnje 11.40 Zauchensee: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Smuk (Ž), prijenos 13.30 Adelboden: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Veleslalom (M), prenos 2. Vožnje 14.25 Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju: Smu arski Teki 20 Km (M) Klasi no, Posnetek Iz Val Di Fiemma 15.25 Val Di Fiemme: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Smu arski Teki 10 Km (Ž) Klasi no, prijenos 16.20 Harrachow: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Smu arski Skoki, Vklju itev v prijenos 17.45 Moje Ime Je Fish, Ameriški lm, ponovitev 20.00 Šport 22.00 Pridi v Paradiž, Ameriški lm, ponovitev 00.05 Poslednja Sodba, Avstrijsko-Nemška Serija, ponovitev 01.40 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.10 Provjereno 12.10 Kulinarka 13.20 Debbie Travis, dok. serija 14.15 Criss Angel, dok. serija 14.40 Poirot, serija 16.25 Riches, serija 17.15 Umorstva u Midsomeru, lm 18.55 24 UR 20.00 King Kong, lm 23.05 Fontana života, lm 0.50 Mrtva nevjesta, lm 2.10 24 UR 3.35 No na panorama 5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Ameri ki lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Film 23.20 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 9. sije nja 2011.

05.50 Najava programa 05.55 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin (R) 06.25 Euromagazin (R) 06.55 TV kalendar 07.10 Mala TV: (R) -------- TV vr : Mrkva (R) -------- Ninin kutak: Mikado (R) -------- Danica i krijesnica (R) -------- Tajni dnevnik patke Ma lde: Slikar Pjer (R) -------- Baltazar i gusarski problemi 08.00 Prijatelji 09.00 Nora Fora, TV igra za djecu 09.40 TV kalendar (R) 10.00 Vijes 10.05 Vrijeme danas 10.10 McCloud 1, mini-serija 11.40 manjinski MOZAIK 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12.16 Syngenta - 100% hrvatsko, emisija pod pokrovitlejstvom 12.25 Plodovi zemlje 13.20 Rijeka: More 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.40 Vijes 15.45 Vrijeme sutra 15.50 Bijeli o njak, ameri ki lm 17.40 Globalno sijelo 18.15 Lijepom našom: Veliko Trojstvo 19.15 LOTO 6/45 19.20 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 1 pro v 100, kviz 21.05 S pe u gos ma, TV serija 21.45 Libertas, hrvatski lm 23.55 Vijes 00.10 Vijes iz kulture 00.20 Ciklus europskog lma: MR 73, francuski lm (18)

PONEDJELJAK 10. sije nja 2011.

02.20 McCloud 1, mini-serija (R) 03.50 Lijepom našom: Veliko Trojstvo (R) 04.50 Plodovi zemlje (R)

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.20 Najava programa 07.25 Il Giardino armonico u Varaždinu 08.35 Zlatna kinoteka: Pogodi tko dolazi na ve eru, ameri ki lm 10.20 Adelboden: Svjetski skijaški kup - slalom (M), prijenos 1. vožnje 10.58 akovo: Misa, prijenos 12.00 Biblija 12.10 Filipove bebe, emisija pod pokroviteljstvom 12.40 e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom 13.20 Adelboden: Svjetski skijaški kup - slalom (M), prijenos 2. vožnje 13.50 Rukomet (M) - turnir uo i SP, prijenos utakmice za 3. mjesto 15.25 Skijanje Svjetski Kup Snježna kraljica Sljeme, reportaža 15.50 Olimp 15.55 Rukomet (M) - turnir uo i SP, prijenos nala 17.15 Hokej, EBEL liga: Medveš ak - Red Bull, prijenos 20.00 Gospodar prstenova: Dvije kule, ameri konovozelandski lm 23.00 Filmski bou que: Pet lakih komada, ameri ki lm (12) 00.35 Garaža 01.05 Kraj programa

13.30 Princ otkriva Ameriku, igrani lm, komedija 15.25 Voza ka dozvola, igrani lm, komedija 17.00 Pustolovine jednog idiota, igrani lm, komedija 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Exkluziv s Tatjanom Juri , magazin 20.00 Cijena straha, igrani lm, triler (R) 22.00 CSI: Miami, krimi serija (12) (dvije epizode) 23.35 Sjeverna zemlja, igrani lm, drama (12) 01.40 Astro show, emisija uživo (18) 02.40 Najbrži i najžeš i, igrani lm, akcijska drama

11.00 11.10

06:50 08:30 09:00 09:20 09:35 10:00 10:15 10:40 11:10 11:40 12:10 13:05 14:00 15:30 17:00 17:10 17:30 19:15 20:05 21:00 22:35 23:55

07.05 2 glupa psa, animirana serija (dvije epizode) 08.20 Malcolm u sredini, hum. serija ( e ri epizode) 10.10 Preko ograde, igrani lm, animirani 11.30 Jednom zauvijek, igrani lm, roman ni

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10

01:30 03:15 04:40 06:00

arolija u vodi, igrani lm Brza blagajna, serija Peppa, crtana serija Timmy Time, crtana serija Winx, crtana serija Chuggington, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Automo v, auto-moto magazin Novac, business magazin Televizijska posla, serija Frikovi, serija U sedmom nebu, serija Ace Ventura: Šašavi detek v, igrani lm arolija u vodi, igrani lm R Vijes Nove TV arolija u vodi, igrani lm - nastavak Show me, igrani lm R Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, glazbenohumoris ni show Klokan Jack, igrani lm Red carpet, showbiz magazin (15) Sve za lovu, igrani lm (12) R Sjeme zla, igrani lm (12) R Pira i otok s blagom, igrani lm (12) Red carpet, showbiz magazin (15) R Kraj programa

FILM HRT 1

11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 14.50 15.00 15.25 16.00 16.58 17.10 17.20 17.25 17.40 18.28 18.40 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.45 22.25 22.50 22.53 22.53 22.55 23.05 00.00 00.45 01.30

Najava programa Rijeka: More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Ep reportaža Lugarnica, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Iz p je perspek ve, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Tre a dob, emisija za umirovljenike Ep reportaža Dnevnik Sport Vrijeme Ep reportaža TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Puna ku a Ra era, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Znanstvena pe ca Znanstvene vijes Moja obitelj, hum. serija Glas domovine Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK “Promet info” Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 8. kat, talk show Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme Ep reportaža La nica Revizija Devnik 3 Sport Vrijeme Vrijeme Vijes iz kulture Lica nacije Silvestrovo u Berlinu Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Retrovizor: Dragi Johne, hum. serija (R)

01.50 02.40 03.25 04.10 04.15 04.45 05.15

Završni udarac, serija Završni udarac, serija CSI: Miami, serija (R) Skica za portret Glas domovine (R) Revizija (R) 8. kat, talk show (R)

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Ku ni svemirci, crtana serija Hamtaro, crtana serija Mala TV TV vr Kr prikazuje Brlog arobna plo a - engleski Lagodan život Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program Ton i ton Školski program Paulino ljeto, serija za djecu Tvoja sam sudbina, telenovela (R) Rijeka: More (R) Lijepom našom: Veliko Trojstvo (R) Mala TV (R) TV vr (R) Kr prikazuje (R) Brlog arobna plo a - engleski Školski program (R) Ton i ton Školski program (R) Krho ne, norveški lm Županijska panorama Lugarnica, serija (R) Šapta psima 1 Hannah Montana, serija za mlade Dva i pol muškarca, hum. serija Puna ku a Ra era, serija (R) Iz p je perspek ve, dok. serija (R) Hit dana TV Bingo Show Završni udarac, serija Završni udarac, serija CSI: Miami, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Neobi ni odnosi, britanskoameri ki lm No ni glazbeni program

08.50 --------------09.35 10.00 10.50 11.20 12.55 ----------------------------13.25 --------------14.10 15.30 15.45 16.30 17.25 17.45 18.15 19.00 19.50 20.00 20.40 21.30 22.20 23.10 23.20 01.05

06.45 Princ otkriva Ameriku, igrani lm, komedija (R) 08.35 2 glupa psa, animirana serija 09.00 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija

15.50

20.00

FILM NOVA TV

HUM.SERIJA HRT 1

20.40

Cijena straha

Ace ventura

Moja obitelj

Od 27 tisu a nuklearnih projektila jedan nedostaje. SAD postaju jako zabrinute zbog ruskih intervencija u e eniji, no novi im ruski predsjednik, kojega smatraju tvrdolinijašom, poru uje kako to nisu njihove brige. CIA-in analiti ar Jack Ryan (Ben Affleck), me utim, nakon obimnog istraživanja dolazi do zaklju aka kako su pravi stavovi novog predsjednika potpuno druga iji. No, ruski se napadi nastavljaju, zbog ega se Amerikanci spremaju na uklju enje u sukob, ne znaju i kako iza svega stoji tre a strana koja od po etka želi njihovo aktivno uklju enje u rat...

Detek v Ace Ventura (Jim Carrey) istražuje i rješava zagonetne slu ajeve. No, on nije obi an detek v, njegova profesionalnost isklju ivo su živo nje. Jednog dana Ace prima poziv od Melisse Robinson (Courtney Cox) koja ga angažira da prona e uvenu maskotu ragbi tima Miami Dolphinsa, simpati nog dupina Snježnu Pahuljicu. Ace se odmah zdušno baca na zadatak, a Melissa požali što ga je angažirala. Naime, njegove metode rada su prili no neprihvatljive i uznemiruju e za okolinu...

Michaela dotu e pad na voza kom ispitu pa Susan predloži Benu da ga oraspoloži tako što e ga odvesti na razgovor na fakultetu. Ben naposljetku pristane, ali ga obuzme velika sumnja kad privla ni šef James Garret (Robert Bathurst) pokupi Susan prije nego što zajedno krenu na put, u nabavu umjetnina. Susan i James do u na recepciju hotela, ali slobodna je samo jedna dvokrevetna soba.

Odlu e izvu i najbolje iz cijelog tog iskustva, iako je o ito da recepcionar misli da je Susan prostitutka! Na putu prema fakultetu Ben stane u pub kako bi sina po astio dozom ‘nizozemske hrabrosti’, ali iza u da nisu popili ni pintu jer se Michael po svemu sude i napio...

07:57 Danas na programu 08:00 Dje ja TV 12:00 Zoona, emisija o ku nim ljubimcima 12:35 Trzalica,glazbena emisija 13:30 Celebri city 14:00 Poljoprivredni savjetnik 15.00 Videostranice 16:00 Hrana i vino 17:00 Kronika tjedna 17:30 Zagrljaj ljepote 18:30 Vinoteka 20:00 Fio show 23:15 Zapisano u zvijezdama 00:15 Erotski program 01:15 VIDEOSTRANICE

11:43 11:45 12:45 13:45 14:00 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 18:00 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV ORDINACIJA kontakt emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija TV PRODAJA MAJSTOR KUHINJE talijanski specijalite TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal IZ PROŠLOSTI TV kalendar TAJNE USPJEHA dokumentarni lm VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show OKOLO K(R)OLE mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZNANSTVENI FORUM dokumentarna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

13.30

Princ otkriva Ameriku

SERIJA NOVA TV

23:45 00:00 00:35 02:05 02:30 03:20 04:20 05:45 06:10 06:45

Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Put bez povratka, igrani lm (12) Ve ernje vijes Put bez povratka, igrani lm (12) - nastavak Klokan Jack, igrani lm R Bra ne vode, serija Heroji, serija Ezo TV, tarot show (18) Ace Ventura: Šašavi detek v, igrani lm R Bra ne vode, serija R IN magazin R Kraj programa

17.25

Hannah Montana

14.00

FILM RTL

06:45 07:35 08:00 08:15 08:30 09:30 10:20 11:50 13:10 13:50 14:45 15:40 16:40 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:10

SERIJA HRT 2

Bijeli o njak FILM RTL

11.15 U dobru i zlu, hum. serija (dvije epizode) 12.15 Exkluziv s Tatjanom Juri , magazin (R) 13.05 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.35 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) 16.10 Pod is m krovom, hum. serija 16.40 Kralj Queensa, hum. serija 17.05 Raymond, hum. serija 17.30 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 20.00 Ezel, dramska serija 21.00 Na smrtonosnoj zemlji, igrani lm, akcijski triler (12) 22.40 Tijek vremena, igrani lm, znanstveno-fantas ni triler (prvi dio) 23.50 RTL Vijes , informa vna emisija 00.05 Tijek vremena, igrani lm, znanstveno-fantas ni triler (drugi dio) 00.50 Bratstvo, dramska krimi serija (12) 01.35 Astro show, emisija uživo (18) 02.35 Bratstvo, dramska krimi serija (12) 03.35 Cijena straha, igrani lm, triler (R)

20.05

Nad lipom 35

07.00 Skozi as 07.25 Globus, ponovitev 08.00 Zapiskaj in Zapoj: Slavnostni Koncert Ob 90-Letnici Žkud Tine Rožanc, 4., Zadnji Del 08.35 Erik v Deželi Žuželk, Koprodukcijski lm, ponovitev 10.20 Adelboden: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Slalom (M), prenos 1. Vožnje 11.40 Zauchensee: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Superveleslalom (Ž), prijenos 12.25 Val Di Fiemme: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Smu arski Teki 9 Km (Ž) Prosto, prijenos 13.25 Adelboden: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Slalom (M), prenos 2. Vožnje 14.15 Harrachow: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Smu arski Skoki, Vklju itev v prijenos 15.30 Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju: Smu arski Teki 9 Km (M) Prosto, Posnetek Iz Val Di Fiemma 16.15 Turbulenca: Mo vacija, Izobraževalno-Svetovalna oddaja, ponovitev 17.05 Vesoljske Žogice, Ameriški lm, ponovitev 20.00 Zakladi Civilizacije, Francoska Dokumentarna Serija 20.55 Tess Iz Rodovine D’urbervillov, Angleška nadaljevanka 21.55 Na Utrip Srca: Gala Otvoritveni Koncert Sezone 2010/2011: Gustavo Dudamel, Juan Diego Florez in La Filharmoniki, ponovitev 23.40 Zdravni in Dnevnik - Moški So Najboljše Zdravilo, Nemška nadaljevanka, ponovitev 00.25 lm 02.00 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.10 ŠKL 12.10 Kulinarka 13.20 Debbie Travis, dok. serija 14.15 U prolazu, lm 16.00 Život nije šala, serija 16.50 Milijun sa neba, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24UR 20.00 Naša pri a, lm 21.40 Eli Stone, serija 22.30 Život ili nešto poput toga, lm 0.20 Stalkers, dok. serija 1.15 No na panorama

5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Film 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 No ni program

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:00 22:30 23:00 23:20 00:20

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hana i vino Vijes Kronika tjedna,ponavljanje Jukebox Me imurje danas VOA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Me imurje danas VOA Auto moto nau c vision Dom na kvadrat Obzori, emisija iz kulture Me imurje danas Erotski program Videostranice

FILM NOVA TV

22.10

Put bez povratka Banda naoružanih ovisnika upada u ljekarnu kako bi je oplja kali. No vrlo brzo s že policija i pogibaju svi osim jedne ovisnice. Maggie (Bridget Fonda) je nakon toga osu ena na pogubljenje smrtonosnom injekcijom zbog ubojstva policajca. Ona se budi nakon pogubljenja i saznaje da je pošte ena smr kako bi postala profesionalni ubojica u službi države. Nakon drama ne transformacije dopuštaju joj da ode i zapo ne novi život pod uvjetom da uvijek bude spremna na poziv države. No nakon nekog vremena Maggie otkriva novi život i želi pobje i od svoje obveze...

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:15 13:00 13:30 14:00 14:45 14:45 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe REPORTAŽE SA ZEMLJE MIRA emisija o prirodi TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

21.00

Na smrtonosnoj zemlji

SERIJA NOVA TV

14.45

Slomljeno srce

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.00 Dobro jutro, ponovitev 13.40 Dokumentarne serije 16.50 Slovenski Utrinki, oddaja Madžarske Tv 17.15 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 17.35 To Bo Moj Poklic, Izobraževalna Serija 18.00 AlpeDonava-Jadran 18.30 Prvi in Drugi 19.00 z Glavo Na Zabavo, Mladinska oddaja 20.00 Glasbena oddaja 21.00 Dokumentarna oddaja 22.00 Ameriški lm 23.40 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Zabranjena ljubav, serija 15.00 Najbolje godine, serija 16.00 Sebi na ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika, serija 20.55 Mickey plave o i, lm 22.35 24 UR 22.55 Chuck, serija 23.45 30 kamen, serija 0.10 Tudors, serija 1.05 No na panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

62

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Kuliko košta frfranje med ženskaj nogaj???

M

eni furt govorijo gda je Internet, kak vu komunizmo, naše zajedni ko blago, o em re i, gda je naš i gda ga vsi moremo hasnuvati gda o emo i kuliko god ga nucamo. Nej znati kak je to z našaj sosedaj Bosancaj jerbo so oni, tak se bar pripoveda, sto let odzaj za svetom, ali gda so naši sosedi Podravci još nej uli za Internet ili pak so još nej došli do njega, to nebrem veruvati. Ali brz as je tak. Najme kaj, Podravci z elekovca so napisali jedno knigo o vinima, vu šteroj piše kakše je štero vino i gda se štero pije i vu toj knigi so spomenuli pesmo „Trsek moj zbudi se“ kak jedno od nejlepših gda se govori o trsjo i vinu, a to pesmo je napisav Mihek Pavlek Miškina.

Tak so bar oni napisali. Ali to je još nej vse. Pred jedno mesec dni je, prek radia i to nej bilo kakšega, nek Radio Zagreba, poznati voditelj Mladen Kušec rekev gda je to lejpo, ak nej i nejlepšo pesmo o trseko napisav Podravec Fran Galovi . Ve vidite kak se vsi grablejo za nekaj kaj je dobro, a mi Me imorci

JEDAN

KONTINENT

NAPAD

sam komimo i nikaj se ne bunimo, jerbo vsi mi znamo gda je to pesmo napisav i po ev popevati naš prilo anec Ivek Glavinov. Mi to znamo i nam je dosti i zato puš amo vse druge, a posebno Podravce, nek se kin ijo z ljuckim perjom. Još bi nekak razmev Podravce, ali nebrem razmeti gospona Kušeca, osvedo enoga radiskoga dovitljivca, gda je nej mogev, bar na kratko, sko iti na Internet i poiskati „Trseka“, nej sam gda bi mam zazvediv što ga je napisav nek bi ga mam mogev i poslušati. i obi ni smrtniki bi dali vse na sveto (i vej od toga) sam gda bi mogli vsaki den frfrati po ja kicaj i šumicaj med ženskaj nogaj i to vsaki den drugaj. I to je još nej vse, jerbo smo mi vsaki den vse stareši, a pred nas dohajajo vse mlajše i mlajše puce, snehe i žene. Ve vidite kak je nam malo dosti, a doktori o ejo kaj se jim te isti posel posebno pla a. I to nej vu kunama, nek vu eurima i to uda vej nek i iberštundi zidejo. Još jempot

M

VARKA

4. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OTOK KOD ZADRA

RIMSKI 50

se pokazalo gda smo vsi nej jednaki i gda ono kaj nam se vsaki den nudi na tajero nejmeje vredi, a vse drugo je uda vredneše. Tak vam je i prinas doma, ja furt gledim sosedo, a sosed škica i hi e oko na mojo Barico. Kuliko ve vidim, po ovomo našemo doktoro, morav bodem prestati gledati prek blanjki, jerbo se i to bode zazvedilo. ej znati kaj se vsi udom udijo kak so se mogli zbiti dva labodoritaški težaki, Štef Križari , z conom zvani „Dugi“ i Štef Hamonajec, bole poznati kak „Pele“.

Nejpredi gda se razmimo, nejso se oni zbili nek so si estitali imendana i to kak Eskimi jerbo oni se z glavaj treskajo dok si nekaj estitajo. Ako pak je nej tak, unda se, isto tak, nemamo kaj uditi, jer je to nej prvipot gda so labodoritaši, štere je zastupav Pele, vse svoje grehe i falinge hitili na hrbet socima, štere je braniv Dugi. Prelistav sam vse novine, bar pedeset let nazaj, i morem vam re i gda je to bilo prvi kaj je sudac skarambolerav labodoritaša, jerbo

N

OLIVER TWIST

POKRIVALO

do ve so navek soci dobili po hubaji. A kaj se more, vse mora biti, jempot, prvipot. e smo par dni vu Novomo leto. Morem vam re i gda je došlo stiha i to još bole stiha nek je staro leto odišlo. Nešterni so jo akali, a ona je došla za vse jednako. Kuliko sam meuv za uti, nejdražeši je do ek biv vu Remetinco kaj se dotikavle Lejpe naše, a jedino je dražeši biv vu Salzburgo, ali je tu vu ceno biv zara unati i Advent. Kaj se mene dotikavle, morem vam re i gda se vu mojemo živlenjo nikaj nej spremenilo jedino vu datumo pišem 11 mesto 10. Ne verjete, niti ja nebi veruvav gda sam nej videv: poglednite, za ve erjo na Staro leto sam vam jev sarmo, a isto tak i za obed na Novo leto. I vidite vi tu, unda, nekšo promjeno. A i nesmem nikaj pitati, vse je isto kak i lani. li, radi reda, eto, nek vam bode sre no Novo leto, nek vam ne hmerje nada, to vas prosi naša, pred par dni rekonstruirana, Vlada.

V

A

KOSTELI

VRSTA ŠUPLJOROŠ CA

SVETA TRI KRALJA

ZVUK

CRVENI PLANET

AUSTRALIAN INSTITUTE OF RADIOGRAPHY

KUTINA

OVAN (21.3.-20.4.)

Roman ku možete prona i i dok se kre ete u ve im društvima. U krugu prijatelja ete se osje a najsigurnije, a samim m i bi najpristupa niji. Bavite se dobrotvornim radom jer e vas on ispunjava i u ini vaš život smislenijim. Ili bar pomognite obitelji i u pripremi za praznike. Vaš sretni dan je nedjelja.

VAGA (24.9.-23.10.)

Svi drugi su ve umorni, me u m vi imate dovoljno energije za sve dane ispred.

Vrijeme je da preuzmete vodstvo na sebe i potrudite se sve organizira . Nemojte o ekiva da e netko drugi prepozna vaše želje, me u m, budu i da ste dovoljno uvjerljivi uz pravu taktiku nitko vam ne e ništa mo i odbiti. Vaš sretni dan je subota.

BIK (21.4.-20.5.)

Ako tražite ljubav na i ete ih na mirnim i him mjes ma gdje možete ugodno razgovara . Ovo nije tjedan u kojem trebate biti pohlepni ili insis ra na ne emu, obostrana suptilnost e vam najbolje odgovara .

Neizravan pristup u init e vas zagonetkom, koju e netko poželje riješi . Vaš sretni dan je srijeda.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Vaše strasti e postajati sve izraženije, kao i težnja za ljubavlju. Ipak, ne smijete ništa forsirati, jer e baš suzdržanost privu i drugu stranu. Važno je da omekšate i budete pristupa niji, kako bi se drugi osje ali sigurnije dok vam pristupaju. Vaš sretni dan je subota.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Budite skromni i ponudite pomo drugima ukoliko želite ostavi dojam. Umjesto da tražite isklju ivu zabavu, ako želite osvoji ne ije srce potrudite se da se druga strana osje a poput zvijezde. Možda nije u vašem s lu pus ikoga drugog u centar pažnje, ali ovo e pokazati drugoj strani koliko vam je stalo, što e voditi do ve e in mnos . Vaš sretni dan je etvrtak.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Osje t ete nestrpljivost i potrebu da se im prije povežete s jednom osobom ili podignete na viši nivo odnos s partnerom ukoliko ste u vezi. Me u m, ne smijete nikud srlja . Napetost i želja za intimnoš u nisu dokazi nikakve ljubavi, nego stras . Isto vrijedi i obrnuto. Ukoliko se drugoj strani žuri, slobodno se vi usudite postaviti granice i usporiti. Vaš sretni dan je petak.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Malo samoograni avanja može napraviti veliku razliku. Ako vaša o ekivanja budu prevelika, veliko e biti i razo arenje, me utim, ukoliko budete o ekivali manje, sve što dobijete e vas usre i . Nemojte ništa forsira , sve što treba do i e samo od sebe. Strast je odli na, ali ukoliko je privremeno sputate, postajat e sve zanimljivija. Vaš sretni dan je etvrtak.

Ljubav i odnos s partnerom poprimit e u ovom tjednu ve u važnost od one koju su imali do sada. Vrlo je važno da budete izravni i jasno date do znanja partneru kako vam je potrebna ve a intimnost. Umjesto da bezveze blebe ete razmišljajte o onome što govorite. Zrelost i strpljenje klju ne su stvari ljubavnog zadovoljstva. Vaš sretni dan je subota.

PERON MASNO A

LAV (23.7.-23.8.)

AGOTI VODENA ŽIVOTINJA

Ina e ste pravi majstor za suptilnosti i možete naj še sla signale i traži ispunjavanje svojih želja na potpuno neprimjetan na in, ali ne kroz ovaj tjedan. Romantika e vam do i vrlo izravno, ali morate i vi bi iskreni i otvoreni. Sve što je imalo manje od potpuno o itog pro i e nezamije eno i drugi ne e shvatiti. Vaš sretni dan je etvrtak.

OSVE IVA NJE PTICA GRABEŽLJI VICA ISTOK (NJEM.)

IVAN LACKOVI

BEGOVI

ŽENSKO IME

STARA MJERA ZA TEŽINU

DVA ISTA SLOVA

TRI MUDRACA METEŽ

TURSKI PLEMI

AMPER

GOST NA SVADBI

IZRASLINE NA PRSTIMA

DOLAZITI UNUTRA

SUDSKO GRA ANS KO TIJELO

PREDMET KOD VAGANJA

OGLASNA PLO A

KALIJ

DJEVICA (24.8.-23.9.)

TAMA

GLASBENI ROD

ZALOG

Možete ostavi dojam kakav želite i ostvariti sve ono što ste zamislili. Samo je bitno da nikud ne žurite i da se usredoto ite na veliku sliku, a ne detalje. Ukoliko budete sitni avi samo ete se razo ara , te bi nezadovoljni i onda kada biste trebali bi presretni.

Nemojte bježa od kompromisa. Vaš sretni dan je srijeda.

ZASTOJ STROJA

ONDJE TOMISLAV LADAN

KAMATA

MUŠKO IME

VRSTA KITA KISIK, VODIK, DUŠIK

BLAGDAN

MAKARSKA

ŽENSKO IME

DRVENA OGRADA OTRAGA

MLAT JUŽNOAFRI KA REP.

OSOBNA

ZAMJENICA

RIBE (20.2.-20.3.)

Vaše strpljenje e do i do samog kraja, posebno ukoliko vam drugi budu nametali ograni enja za koja vidite da nemaju smisla. Iako nije u vašem s lu da ikome popuštate, usporavanje i slije enje pravila možda e bi nužno kako biste osvojili povjerenje i podigli odnos s partnerom na viši nivo. Vaš sretni dan je etvrtak.

ŽENSKO IME

ŽENSKO IME

OSOBNA

VIC tjedna

ZAMJENICA

VRSTA PAPIGE (MN.)

BEZGLASNOST

RIMSKI 5

RAJKO JAGAR

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Moglo bi vam se u ini da se nalazite u luna parku.

Svako malo ete se prestraši , a ve u sljede em trenutku obuzet e vas oduševljenje i poželjet ete još. Pokušajte se ipak svako malo zaustavi kako biste osje li vrsto tlo pod nogama. Vrlo je važno da odbacite sva prethodno kreirana o ekivanja i prihva te iznena enja kako budu pris zala. Vaš sretni dan je subota.

BANFI

OTVOR ZA ULAZAK

Glupo pitanje AUSTRIJA

Otac: - Perice, posljednji put te pitam kad eš popraviti ocjene?!

Perica: - Baš mi je drago tata da me to pitaš posljednji put!

4. sije nja 2011.

Vremenska prognoza 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

Zatopljenje VREMENSKA SLIKA: U prosincu smo zabilježili dva vala hladnijeg i dva vala toplijeg vremena. Dvije južine su nam donijele skok temperature i za dvadesetak Celzijevih stupnjeva. ini se da emo u sli nom ritmu po eti i ovu godinu iji su prvi dani bili potpuno zimski. Vladalo je maglovito i hladno vrijeme, u nedjelju je pao i lagani snijeg, a temperatura je danima bila u negativi. Ovog tjedna to e se promijeniti. Još danas i sutra e biti hladno, a onda nas od etvrtka eka veliko zatopljenje. Južina i dolazak topline uzrokovat e skok temperature tako da bismo u dane vikenda mogli mjeriti temperaturu izme u 10 i 15 Celzijevih stupnjeva. U plusu!

VREMENSKA PROGNOZA: Prvi dio ovog tjedna bit e hladan i suh. To je prava sije anjska zima koju naj eš e karakterizira stabilna i hladna anticiklona. Vrijeme e biti promjenjivo obla no uz mogu nost za kra a sun ana razdoblja. U jutarnjim i prijepodnevnim satima mogu a je magla ili niska naoblaka.

Bitno je napomenuti da e biti suho, dakle oborine se u slje-

de a dva-tri dana ne o ekuju.

Danas e vjetar biti slab, a ve bi u srijedu mogao po eti lagani jugozapadnjak. Jutarnje temperaturne vrijednosti se u prvoj polovici tjedna mogu spuštati ponegdje i ispod -10 Celzijevih stupnjeva. Najviša dnevna tako er e se uglavnom zadržavati u negativi, malo ispod nule.

U drugoj polovici tjedna nas eka osjetno toplije vrijeme. Sve izraženije pritjecanje toplog, a povremeno i vlažnijeg sredozemnog zraka osjetit emo svi, a najja e meteoropati jer e se biometeorološka situacija pokvariti.

Uz promjenjivu naoblaku od etvrtka do nedjelje glav-

na zna ajka vremena bit e južina. Mogu a su sun ana razdoblja, a uz povremeno više oblaka nije isklju eno ni vrlo malo kiše. Puhat e povremeno umjeren, mjestimice i poja an jugozapadni vjetar. Temperatura zraka iz dana u dan sve viša tako da prema vikendu o ekujemo jutarnju temperaturu izme u 2 i 6°C, a najviša dnevna mogla bi prije i 10 Celzijevih stupnjeva, a ponegdje se približiti i do 15°C. Postupni pad temperature s oborinama mogu je po etkom sljede eg tjedna.

Ukoliko planirate na skijanje za precizniju prognozu na europskim skijalištima slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/ min.iz iksnih te 4,70 KN/ min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 3.1.)

METEOROLOŠKI DNEVNIK

Kako je prošao do ek?

U našim je krajevima 2011. godina po ela bez meteoroloških nevolja. Novogodišnja no i jutro su u unutrašnjosti bili hladni, esto i magloviti. Tek je ponegdje zabilježen slab snijeg.

Minimalne temperature su naj eš e imale vrijednosti od -9°C do -6°C. U Karlovcu i Gospi u se temperatura spustila i do -11°C, a u Ogulinu i do -12°C. Pokoja negativna temperatura zabilježena je i duž obale (Plo e -1.7 °C), ali su minimalne temperature uglavnom bile pozitivne, od 2 do 5 ili 6 °C, ponegdje na otocima i malo više.

Zabilježimo i da smo u 2011. godinu ušli s malo snijega: Zavižan 20, Gospi 13, Begovo Razdolje 12, Ogulin 11, Plitvi ka jezera 9 i Sljeme 7 cm.

Drugdje se u unutrašnjosti mjeri tek pokoji centimetar snijega.

Ovako mirno vrijeme kao mi nisu imali u Australiji gdje su tisu e Australaca Novu godinu do ekale u evakuacijskim

centrima nakon što je zbog najgore poplave u posljednjih 50 godina pola savezne države Queensland završilo pod vodom. Oko 200 tisu a ljudi moralo je napustiti svoje domove zbog obilnih kiša koje bez prestanka padaju od Boži a i poplavile su podru je veli ine Francuske i Njema ke zajedno. Andrew Fraser, zamjenik premijera Queenslanda, izjavio je u subotu da se radi o poplavi ‘biblijskih razmjera’. Ni u dijelovima SAD-a nije bilo bolje.

Dijelove srednjeg zapada te jug SAD-a na staru su godinu pogodila snažna nevremena. Brojna su se tornada spustila na tlo u državama Illinois, Missouri, Arkansas i Mississippi gdje je poginulo najmanje 6 osoba uz brojne ozlije ene. Uništeno je na desetine domova, a tisu e ljudi je ostalo bez struje. Uz tornada oluje su donijele i tu u i jake pljuskove pa su brojni voza i ostali zaobljeni u bujicama.

Dobio otkaz zbog snjegovi a METEOROLOŠKI KALENDAR 4. sije nja 1011. god. po ela strašna zima u Europi, u Bosporu i na Nilu led 5. sije nja 1716. god. u Europi još jedna vrlo jaka zima; u Portugalu i Španjolskoj više od 30 cm snijega, Jadransko more i rijeka Temza su se zaledili 7. sije nja 1809. god. velika poplava Save u Slavonskom Brodu

Studenti sa kampusa sveu ilišta Illinois u Urbani, napravili su snjegovi a nasred ceste i mobitelom snimali reakcije voza a, no voza autobusa iznenadio ih je nakon što je prešao u suprotni prometni trak i sravnio snjegovi a sa zemljom.

Video snimku tog incidenta postavili su na internet, a voza je nakon toga bio primoran dati otkaz na poslu, što je potvrdio i glasnogovornik javnog prijevoza u Urbani, Jan Kijowski. On je istaknuo kako se svaki sli an incident u javnom prijevozu poku-

šava koristiti od strane službe javnog prijevoza u edukativne svrhe, kako se sli ne stvari ne bi doga ale. Me utim, nakon 4. prosinca, kad se ta snimka pojavila na internetu, razvila se prava rasprava u SAD-u, o tome tko je kriv za incident - voza , ili studenti koji su snjegovi a postavili nasred ceste. Pokrenuta je i Facebook stranica potpore voza u autobusa, te se na njoj traži da ga se vrati nazad na posao. Mnogi vjeruju kako je voza zapravo sprije io ve u nesre u uklonivši snježnu zapreku s ceste.

Doga aji DRUŠTVO Me imuraca iz Švicarske

Darivali djecu poginulih i nestalih branitelja Šestero mladih ljudi primilo je donaciju od sto švicarskih franaka, koju im je uru io Božidar Hasan

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

Društvo Me imuraca iz Švicarske darivalo je djecu poginulih i nestalih branitelja Me imurske županije

Ve 19. godinu za redom Društvo Me imuraca iz Švicarske povodom boži nih blagdana darivalo je djecu poginulih i nestalih branitelja Me imurske županije. Šestero mladih ljudi primilo je donaciju od sto švicarskih franaka, koju im je uru io Božidar Hasan, lan Upravnog odbora Društva. lanovi Društva Me imuraca iz Švicarske novac sakupljaju putem lanarina, martinjskih sve anosti i piknika, a rado pomažu i drugima kojima je to potrebno, kada im mogu nosti to dopuštaju. - Osim ove akcije, tako er pomažemo Katružu, a pomažemo i bolesnima te ostalim potrebitima, kazao je Božidar Hasan, lan Društva Me imuraca iz Švicarske, koje trenutno okuplja sedamdesetak lanova. (hz)

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec. ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

PREGLED ZIMSKOG PRVENSTVA U MALOM NOGOMETU

RUKOMETNI PRVOLIGAŠ UO I NASTAVKA SEZONE

Od utorka do nedjelje završnica U pripremi izvanredna u dvorani GŠ-a u akovcu skupština RK Me imurja

PO ELA NOVA TENISKA PROFESIONALNA SEZONA

Ivana Lisjak nada se nastupu u “kvalama“ Australian Opena

NOVA GODINA u Me imurju do ekana na otvorenom uz vatromet i estitanja

Vatromet želja za zdravlje, ljubav i posao Prva beba Teo Otorepec u naru ju majke Božice

TEO OTOREPEC, prva me imurska beba u novoj godini

Dobrih želja koliko i boja vatrometa

Prepun trg onih koji su u novu godinu ušli na svježem zraku Tisu e žitelja Me imurja novu 2011. godinu do ekalo je na otvorenom, uz vatromet, glazbu, ples te estitanja.

- Dobro zdravlje, puno ljubavi, svako dobro i da imaš ili dobiješ posao, naj eš e su izre ene želje na ulasku u novu godinu, od koje ljudi o ekuju da bude puno, puno bolja od prošle. Poput eksplozije arobnih boja vatrometa koji su iznad naših gradova i sela iscrtali bajkovite igre i likove, toliko je razli itih želja. Oni nešto pesimisti niji zaželjeli su da nova bude barem kao što je bila minula.

Najviše ljudi okupilo se na akove kom glavnom trgu, gdje su prohladnu no zagrijali glazbenici i pjeva i, ali i topli napici koje su pripremile razne udruge. Sretnu, bolju i

uspješniju godinu svojim sugra anima, ali i svima koji su susret s novom imali na ovom mjestu, poželio je akove ki gradona elnik Branko Šalamon.

I u druga dva me imurska grada, Prelogu i Murskom Središ u, nova godina do ekana je radosno i veselo, a tome su uglavnom doprinijeli mladi, koji su puni

Na lijepoj hladnoj Muri, uz Fullhouse

vjere da e 2011. zaista biti sretna, dobra i uspješna.

Sli no je bilo i u drugim me imurskim op inama, odnosno naseljima, ali i u ugostiteljskim objektima. Osobito živo i razli ito bilo je u Spa @ Golf Resortu Sveti Martin, gdje je najviše ljudi bilo iz drugih krajeva Hrvatske.

Vrlo zanimljiv do ek održan je u akove kom ka i u "Arrow". Zaposlenici i gosti u Arrowu su do ekali australsku novu godinu, koja je zapo ela u 14 sati po srednjoeuropskom vremenu.

Pred novom 2011. godinom je izazov da ispuni nade, želje i o ekivanja izre enih u "najlu oj" no i i da nas sve sretnije i zadovoljnije uvede u 2012., možda europsku ili barem predeuropsku godinu.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

Pospani novoro enac U godini u koju smo tek zakora ili i od koje puno o ekujemo prvi je svjetlo dana ugledao Teo Otorepec, sin Stanka i Božice iz Ferketinca.

Mali Teo je pravi pospanac jer se rodio tek u 17.40 sati prvog dana nove godine.

Majka Božica svoga drugog sina rodila je prirodnim putem, a porodili su je dr. med. Benjamin Podoreški te babice Marija Zvornik i Ljubica Ladi . Malom Teu, osim roditelja, razveselio se i 14-godišnji brat Davor.

Na maj ino veliko zadovoljstvo, medicinsko osoblje kod njezinog poroda svoj je posao obavilo odli no, što je ohrabruje da razmisli o još jednom djetetu. De ki bi vjerojatno željeli sestricu, dok je mami najvažnije da dijete bude zdravo. (sm, hz, foto: Vrzan)

SPONZORI

Zabundano u novu godinu!

Posljednje pripreme za ulazak u novu godinu unato iznimno niskim temperaturama primorale su naše dame na posljednje korake akove kom špicom u 2010.

godini. Topli kaputi, kape i šalovi nezaobilazni su u ovo zimsko doba, ali to ne mora nužno zna iti da moraju biti nezanimljivi. Naše su špicerice i ovaj tjedan pokazale

maštovitost u odabiru detalja, a ovim im putem želimo što više lijepih krpica i modnih dodataka, kojima se iznimno radujemo i u novoj 2011. godini.

AKCIJA BEAUTY CENTRA DOLLY I ME IMURSKIH NOVINA

Svatko tko se prepozna u rubrici " akove ka špica", s aktualnim primjerkom Me imurskih novina ili izrezanom rubrikom do e u roku od tjedan dana od datuma izlaska novina, ostvaruje popust od 50 posto na sve tretmane koje nudi Beauty centar Dolly u akovcu, Kralja Tomislava 20, tel: 040/310-241.