Međimurske novine 801

str. 8

SJAJNO FUNKCIONIRANJE pravne države u Međimurju

Hoće li nas ikad dostići ostatak Hrvatske?

www.mnovine.hr

Doktoru Muršiću već u petak počinje suđenje na Općinskom sudu u Čakovcu

Godina XV.

Broj 801.

^akovec, UTORAK, 11. siječnja 2011.

Cijena 7 kuna

UVOĐENJE E-RECEPATA ipak ne znači da možemo bez papira u ljekarnu

Prije smo odlazili u ambulantu po recepte i uputnice, a sada po povijest bolesti

str. 3

- Prema direktivi HZZO-a, svi, pa čak i kronični bolesnici, prije ljekarne ipak moraju u ambulante, ali kod nekih doktora prolaze i "telefonske narudžbe“!?

OBRTNIČKA ŠTEDNA BANKA u likvidaciji zatvorila poslovnicu i u Čakovcu str. 6

Sredstva do 400.000 kuna osigurana

OBILJEŽEN Spomendan Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države str. 9

Dan kad se čak 10.000 Međimuraca okupilo u centru Čakovca danas se premalo cijeni!

OPĆINA Sveti Juraj na Bregu izgubila radni spor sa svojim zaposlenikom

Vidu Marčecu, nekad str. 12 tajniku, danas komunalnom redaru, sudskom odlukom dodijeljena 101 tisuća kuna RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 17

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Ho e li Dragica, Nadica i Lesar kona no ponuditi nešto i za Me imurje!?

I tako me imurske SDPovke uglavnom, kao i uvijek, o emu drugome negoli “o katastrofalno lošoj državnoj politici HDZ-a“. Što je, naravno, uvijek lijepo za uti kad se u našem kraju uglavnom i bez obzira na aktualne afere “antihadezeovski nastrojenom“ pokušavaju osvojiti glasovi bira a. Ali što e one dvije izlobirati i osigurati kad je Me imurje u pitanju ako “sutra“ kojim slu ajem SDP dobije izbore i preuzme vo enje države – opet ni rije i.

U nedjelju još jedna me imurska politi ka zvijezda koju tako silno vole novinari nacionalnih medija govori isto. Dragutin Lesar! Retori ka demagogija. Pri a isklju ivo ono što frustrirani narod želi uti. I ne samo to. Uspio se ograditi i od Milanovi a.

Da ne bi kojim slu ajem, ako ponovno u e u Sabor, a SDP dobije izbore, morao zaista “do i na vlast“. Pa samo on može “pomo i Me imurju“, kaže jedna “me imurska teta“ u prilogu “N u 2“. Kako on može pomo i Me imurju?

Draga gospo o, moram vam re i da ste u velikoj zabludi.

Tako nešto od njega otkako je u Zagrebu, pa i u nedjeljnoj emisiji, nikad ne možete uti, a ve je tamo punih šest godina, ako se ne varam.

Može Lesar o HDZ-u, SDP-u, Sanaderu, Kosorici, Milanovi u, NATO-u, EU-u i sli nim “belosvetskim temama“, ali je li se možda sastao sa županom ili drugim saborskim kolegama iz Me imurja, dogovorio nešto što za što bi ok lobirati, uspio s nekom urednicom nacionalnih me-

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

dija “srediti naslov“, prilog ili gostovanje, kako bi se senzibilizirao neki me imurski projekt, a ne uvijek On – malo morgen. On, on i samo on. Za oko 16.000 kn pla e i još poneku prinadležnost molim i u naredne etiri godine. Nije loše, zar ne?

Uglavnom kad su me imurski politi ari u Zagrebu u pitanju najbolje je lamentirati o katastrofalno državnoj politici, baviti se visokom politikom, a “tko šljivi kraj“ u kojem se osvajaju mandati.

Najbolje je “pljuvati po HDZu“, to je sasvim dostatno da se u Me imurju osvoji još jedan mandat. Zašto Me imurje u SDP-u danas nema jednog Jovanovi a, kao što je to nekad bio Lini , Jakov i je uvijek tu za Istru, Varaždinci su ostali bez ehoka, ali opet e usko iti a i , iz Koprivnice e svoje zahtjeve postavljati Mrši itd.

Svi se oni name u na politi koj sceni, ali i te kako brinu za razvoj svog kraja, dok naši sabornici, posebice oporbeni, uglavnom to ine isklju ivo “za vlastitu guzicu“!

11. sije nja 2011.

FUNKCIONIRANJE ME IMURSKE ŽUPANIJE nakon iznenadne smrti zamjenika župana An elka Horvata

Do kraja mandata župan ostaje samo s jednim zamjenikom Novi na in izbora izvršne vlasti, prema kojem su gra ani župana i njegove zamjenike An elka Horvata iz HSS-a i Matiju Posavca iz HNS-a birali izravno zajedno s njim na njegovoj listi, sada onemogu ava da HSS, stranka pokojnog An elka Horvata, županu naprosto predloži njegovu zamjenu.

Ukoliko bi ponovno htjeli do i do novog zamjenika, bilo bi potrebno raspisati nove izbore.

A do toga ne e do i jer novi izbori koštaju, a niti je politi ko ali niti javno mnijenje raspoloženo u ovom asu za nove županijske izbore radi dobivanja novog zamjenika župana.

Oslabljen utjecaj HSS-a u izvršnoj vlasti!?

No to pak ne zna i da se gubitak An elka Horvata ne e osjetiti u izvršnoj vlasti i u utjecaju HSS-a na politiku u Me imurju. Sudjelovanje u izvršnoj vlasti ima velik utjecaj na sam život te stranke, zna ajno je za njezinu vitalnost, pokazala je dosadašnja kratka povijest višestrana ja u Hrvatskoj.

Stranke koji su ispadale iz izvršne vlasti esto su se nakon toga osipale i gubile svoj zna aj.

HSS je na zajedni koj pobjedni koj listi sa SDP-om i HSU-om dobio i mjesto predsjednika Skupštine i zamjenika župana, pri emu je u sadašnjoj konstelaciji položaj Skupštine ponešto oslabljen u odnosu na prije, a poja ana mo izvršne vlasti - župana i njegovih zamjenika. Pri tome zamjenici ipak nemaju toliku formalnu mo kao prije kada su funkcije i nadležnosti bile jednakomjernije podijeljene. Sada pak je župan nadre en svojim zamjenicima. Me utim, župan o svojim zamjenicima ipak mora biti u suglasju zbog dobivanja podrške u klju nim odlukama u Skupštini.

Slavljeni ka slika nakon dobivenih izbora: župan Ivica Perho i zamjenici Matija Posavec i An elko Horvat

Ho e li ipak do i novi ovjek za poljoprivredu?

Premda, ako župan želi, za takav pristup ima otvorene ruke. Formalno sredstva ima, jer u masi pla a ostao je u prora unu osiguran i dio na ime Horvatove bruto pla e, a ovlasti župan može odobriti tako da s punim pravom otvori novo radno mjesto u Odjelu za Ivica Perho je izi kim odlaskom An elka Horvata ostao bez tješnjeg partnera sa zajedni ke pobjedni ke liste. I on e taj nedostatak svakako osje ati. Uz to, An elko Horvat je neosporavano, to priznaje i sam župan, bio suvereni poznavatelj prilika u poljoprivredi, koje ni županu Perho u, a još manje njegovu drugom zamjeniku Matiji Posavcu, nisu jaka strana.

Preraspodjela dužnosti koje su bile u Horvatovoj nadležnosti Novih izbora ne e biti iz razloga koje smo naveli u uvodu,

poljoprivredu, a koje se može kreirati tako da pruži i potrebne ovlasti za odre ene poteze.

No, što e župan odlu iti, njegova je politi ka volja, pri emu e zasigurno voditi ra una o tome da ne oslabi svoj politi ki položaj i vrstu ve inu u Skupštini, uz što manje ustupaka koalicijpa e do kraja mandata župan Ivica Perho , prema vlastitim rije ima, preraspodijeliti dužnosti koje su bile u Horvatovoj nadležnosti. Kazao je da e dio tereta prebaciti na Upravni odjel za poljoprivredu, a dio tako da e poja ati rad i utjecaj Skupštinskog odbora za poljoprivredu, na ijem je elu dr. sc. Predrag Ko ila, nezavisni vije nik, za kojeg je župan Perho tvrdio da je pokazao spremnost za takvo što.

Me utim, drugo je pitanje kako e to do kraja mandata funkcionirati, da poljoprivre-

skim partnerima, uvaju i ravnotežu izme u HSS-a i HNS-a.

Naime, trenutno si ne može dopustiti gubitak ni jednog od njih, osim pod uvjetom da pakt o primirju sklopi s barem dijelom oporbenih vije nika i pri tome dodatno osigura le a.

(BMO) da ne postane marginalizirano podru je. Naime, poljoprivreda u županiji zahtijeva osobu koje e se time pozabaviti s punim angažmanom i zauzetoš u, a ra unati na nekoga da se pored pro elnika koji je pla en bavi time volonterski, a angažirano, potpuno je nerealno. Bez ikakve dvojbe sadašnja pro elnica za poljoprivredu Danica Pošta ipak je više službeni ki nego poduzetno - operativni tip. Za angažirani pristup ovom podru ju potrebne su ovlasti i sredstva, sve drugo je ista demagogija.

(BMO)

Me imurci podijeljeni po pitanju novog sustava elektroni kih recepata

Anketa “Pod vurom”

Dosadašnje papirnate recepte za lijekove, koje su pacijenti dobivali kod svojih lije nika i njima podizali lijekove u ljekarnama, u našoj ali i Li ko - senjskoj županiji zamijenio je elektroni ki recept,

Rozalija Damiš, akovec – Iskreno, ne svi a mi se, barem ne za sada, ovaj novi na in dizanja lijekova bez recepta. Prije smo dobili recept, koji smo odnijeli u ljekarnu i dobili lijek, a sada se trebaju ispuniti papiri i ini mi se da sve duže traje. Tako er, ako bacim, odnosno izgubim papir koji sam dobila, gotova sam. Dakle, osobno mi je bilo bolje kada su bili recepti.

a do kraja sije nja e-recept trebao bi postati standard u cijeloj Hrvatskoj. Za podizanje lijekova pacijentima je od sada potrebna samo zdravstvena iskaznica, dok e ljekarnik elektroni kim putem

od lije nika dobiti recept s potrebnim lijekom.

Kako su to prihvatili žitelji Me imurske županije, koja je “probila led“, saznali smo prošli tjedan.

I dok jedni kažu da im je, barem

Marijan, akovec - Ako e ovaj novi na in podizanja lijekova u ljekarni bez recepta smanjiti gužve, onda je to odli no. To je ono što bi na tom podru ju trebalo napraviti - da se rasterete ekaonice, kako kod lije nika, tako i u ljekarnama. No, moram priznati da sam danas doista dugo ekao u redu u ljekarni.

Marija Skledar, Peklenica - Za mene nije bolji ovaj novi na in dizanja lijekova. Imam europsku karticu i zato imam male komplikacije. Sad se moram vratiti lije niku kako bih donijela povijest bolesti i kako bih mogla dobiti lijekove. Možda je za doma e ljude to super, ali za mene nije. Iskreno, ne znam.

za sada, bolje bilo kada su pomo u recepta dizali svoje lijekove, drugi su pohvalili projekt zdravstva bez papira. Me utim, svi se slažu u jednome, a to je potreba da se smanje gužva te rasterete

ekaonice kako kod lije nika, tako i u ljekarnama. No, bilo kako bilo, ho e li ovaj novi sustav zaživjeti u onom smislu kako je zamišljen, tek emo vidjeti. (hz)

Vera Glavina, akovec - Smatram da je ovaj novi na in podizanja lijekova jako dobar. Samo sam sa zdravstvenom legitimacijom podigla lijek te sam dobila 'slip' kada sljede i put taj isti lijek mogu dignuti. Sve sam to obavila bez ikakvih problema i stoga mislim da je ovo odli no. Možda se smanje i gužve kod lije nika s obzirom na ponavljane recepte, odnosno lijekove.

Martina Habuš, Ivanovec - Mišljenja sam da e biti gore sada kada je uveden novi na in podizanja lijekova u ljekarnama. ini mi se da su velike gužve u ljekarni, a to je ono na emu bi, uz gužve kod lije nika, trebalo poraditi. Stoga mislim da bi bilo bolje da su ostali recepti.

Ivana Mavrin Horvat, Pribislavec - Mislim da e se ovim novim na inom dizanja lijekova bez recepta smanjiti gužve, da e sve i i brže i zato smatram da je ovo jako dobro rješenje. Osobno puno koristim lije ni ke usluge, tako da mi to odgovara. Vjerujem da e se gužve smanjiti i kod lije nika, a i u ljekarnama. U svakom slu aju pohvalno. (foto: Vrzan)

11. sije nja 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

U ME IMURSKOJ ŽUPANIJI me u prvima u Hrvatskoj profunkcionirao sustav podizanja lijekova preko elektronskih recepata, koji izaziva neke nedoumice

Prema naputku HZZO-a, svi, pa ak i kroni ni bolesnici, moraju se ipak javiti u ambulantu, ali kod nekih doktora prolaze i “telefonske narudžbe” - Ukinute recepte kao popratni dokument za uzimanje lijeka u ljekarni zamijenio je novi papir zvan “povijest bolesti“. Po njega pak treba do i k svojem lije niku, odnosno medicinskoj sestri …

Po etkom ove godine do ekale su nas novosti u zdravstvenim ambulantama. Naime, u našoj županiji otpo elo je pompozno najavljeno izdavanje lijekova u ljekarnama bez recepata. Promidžba koja je išla iz Ministarstva zdravstva pacijente je dovela u uvjerenje da e po lijekove u ljekarnu samo sa zdravstvenom iskaznicom.

Da je bilo takvih primjera da su kroni ni bolesnici lijekove koje dugotrajno uzimaju prvi dan ove godine u ljekarni, gdje ih i ina e uzimaju, pokušali dobiti samo sa zdravstvenom iskaznicom, potvrdila nam je i Marija Mesari - Marica, medicinska sestra u ordinaciji dr.

Biserke Gori anec u Murskom Središ u, gdje smo za Me imurske novine istražili kako u stvarnosti funkcionira novi sustav.

Može li se lijek "naru iti telefonom“?

Kažimo da smo i mi bili me u onim naivnim gra anima, prije nego smo se dali u istraživanje, koji smo mislili da je sada dovoljno nazvati ordinaciju svog lije nika i telefonskim putem naru iti lijekove ija se terapija nastavlja i potom samo oti i u ljekarnu po njih. Prvi ili drugi dan funkcioniranja nove prakse dvojica naših kolega iz redakcije uspjeli su na taj na in do i do lijekova za svoje najbliže i bili oduševljeni takvom praksom.

Ali praksa je, kako smo se uvjerili u malom istraživa kom putu u petak, od propisivanja lijeka kod lije nika na recept do njegova izdavanja pacijentu u ljekarni, druga ija. Nema lijeka bez posjeta ordinaciji kod izabranog lije nika, jer sad umjesto recepta ili više njih iz ordinacije izabranog lije nika u ljekarnu po potrebni lijek ili više njih odlazite s drugom vrstom papirnatog dokumenta, popratnim papirom - koji se zove "povijest bolesti i ordinacije PPZ". U pravilu taj dio posla dobivanja popratnog papira obavite kod medicinske sestre. Medicinska sestra otvori vaš karton na kompjutoru i prona e lijek ili više njih koje trebate, zatim zatraži od lije nika da ih odobri klikom na kompjutor, a potom se ti odobreni lijekovi elektronskim putem šalju u središnji kompjutorski sustav na koji su povezane sve ljekarne, pa vi možete podi i lijek u bilo kojoj od njih. Lije niku ostaje više prostora da se bavi pacijentima koje treba obraditi. itav posao ide brzo. Lije nik ima i u kompjutorskom programu gra i ke oznake u bojama kao na semaforu u razli itim bojama, kao oznake koji je lijek slobodno izdati ovisno o broju tableta koje je pacijent potrošio iz prethodnog pakovanja da ne gomila zalihe, zatim je li lijek koji je lije nik odobrio prošao elektronskom putem do ljekarne i potom da je izdan. Sve to pokazala nam je dr. Biserka Gori anec na svom monitoru.

- Od 17. sije nja po inje i elektronsko naru ivanje dijagnosti kih pretraga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dakle, laboratorijskih pretraga

Problemati ni ispis anamneze na popratnom dokumentu No, ono što je sporno, a što su lije nici za sada ispunjavali, jest sadržaj popratnog dokumenta koji se zove “povijest bolesti“.

- U zaglavlju su dokumenta informacije o ordinaciji u kojoj je izdan elektronski recept, s nazivom lije nika, njegovom šifrom i šifrom ordinacije. Nakon toga slijede podaci o pacijentu s datumom ro enja, mati nim brojem i brojem police osiguranja.

Zatim slijedi diskutabilni dio dokumenta, u koji bi lije nik trebao upisati anamnezu, status, nalaze i svoju napomenu, dakle, sve ono što je prilikom ranijih posjeta upisivao u karton i što je stajalo izme u njega i pacijenta, a sada bi pacijent to trebao nositi sa sobom okolo, pojasnila nam je dr. Biserka Gori anec, koja osobno misli da se time na odre eni na in krše osobne slobode pacijenta i da je to kao da se istrgne dio lije ni kog kartona i dade pacijentu koji to mora davati drugima na uvid, pri emu riskira da njegovo zdravstveno stanje vide i nedobronamjerne o i drugih.

Na naše pitanje kako to da su neki pacijenti u drugim ambulantama dobili lijekove samo na telefonsku narudžbu kod svog lije nika bez toga popratnog pisma, dr. Gori anec kazala nam je da su popratno pismo prema direktivama kojih se moraju držati lije nici dužni do daljnjeg obvezno izdavati. U Ljekarni akovec, gdje sam i sama dizala lijekove za lana svoje obitelji u petak, uvjerila sam se da su svi pacijenti, a ispred mene ih je u tri reda bilo mnoštvo, lijekove podizali s popratnim papirom koji

Marija Mesari - Marica, medicinska sestra: - Bilo je pacijenata koji dugotrajno uzimaju neke lijekove, koji su prvi dan ove godine pokušali svoje lijekove dobiti direktno u ljekarni samo sa zdravstvenom iskaznicom

se zove “povijest bolesti“, a i kod podizanja lijekova u Ljekarni mi je re eno da je taj popratni papir potreban.

Brže je jer nema printanja recepata, ali…

U ordinacijama, kao što je ona dr. Biserke Gori anec i njezine medicinske sestre Marije Mesari - Marice, koje imaju jako puno pacijenata, posebice s kroni nim bolestima, zanimalo nas je li ipak ovaj sustav ubrzao posao.

Medicinska sestra Marija Mesari potvrdila nam je da je posao utoliko brži što ne mora printati onoliko recepata koliko je lijekova potrebno pacijentu.

No, dok smo boravili u ordinaciji,

pacijenti su izražavali nezadovoljstvo novim sustavom, jer za njih neke zna ajnije promjene nema, jer opet je potrebno do i po papir kojim se dižu lijekovi, samo se druga ije zove, a i na promjenu se treba naviknuti, bili su navikli s receptima i uputnicama, novi papir ih još zbunjuje.

Uz to, kao i u svakom sustavu u uhodavanju, dešavaju se i problemi. Bili smo svjedoci situacije da je recept na kompjutoru iz ambulante otišao i prošao, a ljekarniku "nije stigao", tako su iz ljekarne javili da pacijentu lijek nije prošao, ali uz me usobni dogovor pacijent ga je dobio. Zbog toga je valjda i popratni dokument u službi korektiva da ga je lije nik doista propisao. O ito

Popratni dokument koji kompromitira

Dr. Biserka Gori anec kazala nam je da su prvi dan primjene novog sustava baš u njihovoj ordinaciji zbog problema tehni ke prirode morali izdavati papirnate recepte i cijeli dan biti na liniji s informati arom

Zašto bi netko morao znati da je netko obavio poba aj, da je dobio spolnu bolest, pati od odre ene duševne bolesti ili poreme aja, da je HIV pozitivan ili da pati od “društveno prihva ene” bolesti, ali ga poslodavac zbog te informacije ne e uzeti na posao jer ne želi radnika na bolovanju.

Tko zna koja vas dijagnoza u ne ijim tu im o ima može diskriminirati? A sve to bi se sada moralo na i na papiru koji se zove “povijest bolesti“, s kojim odlazite po lijekove u ljekarnu, a u nastavku procesa prelaska na elektronsko naru ivanje za dijagnosti ke pretrage i na ta mjesta. Bezbroj je situacija gdje e taj papir koji dajete na uvid i potom zadržavate za sebe biti prilika da ga vide i tu e nedobrona-

mjerne o i. Možete ga i izgubiti, negdje zaboraviti, prilika za takvo što je tim više što svaki put kada dižete lijekove lije nik vam iznova mora dati taj famozni popratni papir. ije je to opet bila umotvorina da na ovakav na in krši temeljna ljudska prava, zalaze i tako duboko u osobni život svakog ovjeka? Je li itko od tih mudrijaša koji su uveli u sustav taj papir, koji prisiljava lije nike da ga izdaju, pomislio da bi netko baš zbog tog papira mogao ostati bez posla, narušiti obiteljske odnose ili biti “ izop en” iz zajednice, jer e delikatne informacije o ne ijem zdravstvenom stanju do i do onih do kojih ne bi trebale.

Nekome ljudsko dostojanstvo opet nije bilo važno.

(BMO)

ništa bez staroga dobrog zapisa na papiru.

Dr. Gori anec rekla nam je da su prvi dan primjene novog sustava baš u njihovoj ordinaciji zbog problema tehni ke prirode u informacijskoj barijeri, koju je bilo potrebno otkloniti da se e-recepti mogu po eti izdavati, više provele na telefonu s informati arom nego u radu s pacijentima. Grešku u sustavu otkrile su još na Staru godinu, ali unato tome cijeli prvi radni dan u novoj godini prošao im je u otklanjanju te poteško e, pri emu su njihovi pacijenti na kraju lijekove dobivali na papirnatim receptima koji su lije nicima i dalje dostupni za sve izvanredne situacije. - Ina e, sam sustav je sada nakon svih uhodavanja dosta brz i prihodan, kazala je dr. Biserka Gori anec. Papirnati recepti pak ostaju lije nicima na raspolaganju za sve izvanredne situacije kao što je nestanak struje, pad informati kog sustava ili kakvih nepredvidivih i izvanrednih okolnosti.

Dr. Biserka Gori anec kazala je da od 17. sije nja po inje i elektronsko naru ivanje dijagnosti kih pretraga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dakle, laboratorijskih pretraga.

Sve u svemu, prema onom što smo se vidjeli i u što smo se osobno uvjerili, najve a e ušteda biti na papiru za recepte, nešto brži protok pacijenata zbog toga što e se pacijentima printati jedan papir umjesto nekoliko recepata za razli ite lijekove i uputnice za pretrage, i to je iz ugla pacijenata manje - više sve. Naru ivanje koje e obavljati lije nik elektronskim putem tek slijedi.

(Božena Malekoci - Oleti )

4

Aktualno

11. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD Za poljoprivrednike bez promjena PREUSTROJ savjetodavne poljoprivredne službe

u Me imurju

Od 1. sije nja ove godine Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) djeluje kao Javna poljoprivredna savjetodavna služba u okviru Hrvatske poljoprivredne komore. Pro elnika HZPSS-a za Me imursku žu-

paniju Milorada Šubi a upitali smo ima li kakvih promjena za gra ane i poljoprivrednike. On kaže: - Tek smo dobili obavijest o preustroju službe, od po etka godine djelovat emo kao Javna poljoprivredna savjetodavna

služba u okviru Hrvatske poljoprivredne komore. To je zapravo sve što za sada mogu re i, tek o ekujemo naputke i nove ugovore o radu. Za gra ane i poljoprivrednike sve e ostati isto, za sada nema nikakvih promjena.

S obzirom na to da smo sada u sastavu HPK-a, sigurno je da emo obavljati i dio poslova vezanih uz komoru. No još je prerano govoriti o tome što donose promjene, za sada smo i dalje na državnom prora unu.

(JŠ)

NEZAVISNI VIJE NIK Josip Posavec ponovno prozvao županijsko elništvo

Socijaldemokratska vlast pokazuje izuzetnu socijalnu neosjetljivost SDP-ove ZASTUPNICE Nadica Jelaš i Dragica Zgrebec o radu Vlade u 2010. godini

Godina promašenih prilika - Premda zemlje iz okruženja bilježe prosje ni gospodarski rast blizu 4 posto, Hrvatska je i dalje u krizi i, prema svim predvi anjima, godinu e završiti s gospodarskim padom od 1,5 posto, kazala je Dragica Zgrebec, zastupnica SDP-a u Saboru, potkrjepljuju i nizom negativnih pokazatelja kako Vlada nije u inila ništa na gospodarskom oporavku.

- Gospodarske neprilike rezultat su loše Vladine politike unato tome što je Vlada donijela neke gospodarske mjere oporavka, potvrdilo se da su to bile mjere želja koje nisu operacionalizirane. Zbog toga imamo kontinuirani pad nezaposlenosti. U Hrvatskoj radi 1,3 milijuna ljudi, odnosno svega 53 posto radno aktivnog stanovništva, dok druga polovica radno aktivnog stanovništva ne radi jer je u sivoj zoni, ili na burzi rada ili živi od socijalne pomo i. Broj nezaposlenih ponovno je prešao brojku od 300 tisu a, odnosno stopu nezaposlenosti od visokih 18,3 posto.

Imamo ve e gubitke nego dobit i sve se to odražava kroz to da imamo nisku zaposlenost, nisku industrijsku proizvodnju. Samo u industriji izgubili smo 6 posto radnih mjesta. Ako to gledamo po segmentima, najviše radnih mjesta izgubljeno je u farmaceutskoj industriji, gdje je 23 posto manje zaposlenih, i u tekstilu, gdje je 18 posto manje zaposlenih. Drugim rije ima, krajevi i županije u kojima dominiraju takve djelatnosti imaju i ve e gospodarske probleme. Dvije i pol godine bilježimo pad bruto društvenog proizvoda i, kumulativno gledano, na kraju godine bit e to devet posto. Gospodarski analiti ari tvrde da oporavak traje dvostruko duže nego kriza, ako smo dvije i pol godine u krizi, to zna i da nam treba pet godina za oporavak. A ako emo voditi ovakvu gospodarsku politiku kakva se vodi danas, onda e to biti daleko teži izlazak iz krize.

Država nije uspjela ni donesenim mjerama potaknuti proizvodnju, ali je uspjela pove ati potrošnju, državni rashodi porasli su za milijardu kuna. Godinu smo završili s 14 milijardi de icita u državnom prora unu, s time da e se

ve i dio obveza prenijeti na sljede u godinu.

Jelaš: Kosori ina Vlada je „Vlada Sanaderovog kontinuiteta“ Nadica Jelaš kazala je da je izlaz u što skorijim izborima, premda se o prijevremenim izborima više u zakonskom smislu u ovoj godini ne može govoriti, jer izbori u ovoj godini ili, kako Vlada najavljuje, po etkom 2012. u ustavnom su roku. Kazala je da se nipošto ne bi smjelo dogoditi da ova vlast donese još jedan prora un, to ne bi bilo u nacionalnom interesu, jer bi novi ministri bili limitirani donesenim prora unom. Za ovu Vladu kazala je da je Vlada Sanaderova kontinuiteta, koju o ito ne brine injenica da je polovica ešalona u zatvoru ili pod istragom, kao da nije rije o ljudima iz njihovih redova. Korupciju ne mogu riješiti ljudi koji su je stvarali i u njoj participirali, ve netko drugi.

Nadica Jelaš kazala je da je ravna vicu izjava premijerke da je HDZ snažna stranka poštenih ljudi. - Najbolja potvrda premijerkine iskrenosti i vjerodostojnosti u borbi protiv korupcije je nedavna rekonstrukcija Vlade. U Vladi je ostao Kalmeta koji ima stotine milijuna korupcijskog putra na glavi, no premijerka ga se nije mogla odre i, jer pred nama su parlamentarni izbori, a on je jak regionalni igra za novih deset mandata. Bivši tajnik Ba i , koji je preuzeo crne torbe od Bariši a, nagra en je ministarskom foteljom itd.

Novi su ministri limitirani novim prora unom. Novi ministri koštat e gra ane 800 tisu a kuna: od troška izvanredne sjednice, preko pove anja pla a za tri nova potpredsjednika, do troška pla a odlaze ih saborskih zastupnika.

Samaritanski su se odrekli putnih troškova za dolazak na izvanrednu sjednicu nakon što je HDZ kroz godine svoje vladavine pokrao desetke milijuna kroz javna poduze a, koja su bila njihovi bankomati bilo za stranku, bilo za osobna boga enja. Istovremeno su gra ani pla ali skupu struju, skupi prijevoz i usluge tih javnih poduze a, istakla je izme u ostalog Jelaš. (BMO)

Josip Posavec, nezavisni vije nik u Županijskoj skupštini, u petak se oštro obrušio na županijsku vlast vezano uz povjeravanje autobusnog prijevoza Prese ki grupi. Javno je pozvao Državno odvjetništvo i USKOK da se odmah pozabave ovim slu ajem.

- Prese ki grupa je na javnom natje aju ponudila cijenu za dnevnu jednosmjernu kartu na relacijama do 15 km od 1 kunu, a na udaljenostima od 15 do 20 km cijenu od 3 kune.

Upravni odjel za gospodarstvo Me imurske županije Prese kom je 29. listopada izdao dozvolu na temelju te ponude za obavljanje županijskoga linijskog prijevoza, ali je na kraju prijevoz Prese kom povjeren po sasvim druga ijim uvjetima.

Umjesto višekratno najavljivane cijene dnevne jednosmjerne karte od 1 kune, sad pak cijena te karte sada iznosi 10 kuna, kazao je Posavec.

Ponovio je da je ve u predizbornoj kampanji govorio da e nova vlast ukinuti besplatan prijevoz te da je sadašnja vlast osvojena na temelju itavog niza obmana, prijevara i laži koje su plasirali u javnost. Prema Josipu Posavcu, najnovija prijevara i obmana aktualne županijske vlasti zove se najpovoljnija cijena autobusnog prijevoza u Republici Hrvatskoj. - U samo njemu, zamjeniku župana Matiji Posavcu, razumljivoj matematici, 400 kuna, koliko sada košta mjese na autobusna karta za u enike srednjih škola, podijeljeno s dvije dnevne jednosmjerne karte u prosjeku 20 radnih dana tijekom mjeseca, iznosi 4,5 kuna!

Umjesto višekratno najavljivane cijene dnevne jednosmjerne karte od 1 kune, cijena te karte nije 4,5 kuna nego 10 puta ve a od najavljene i sada iznosi 10 kuna, kazao je Josip Posavec.

- Umjesto višekratno najavljivane cijene dnevne jednosmjerne karte od 1 kune, cijena te karte nije 4,5 kuna nego 10 puta ve a od najavljene, i sada iznosi 10 kuna

Je li se uistinu posao s Prese kim sklapao u njegovoj klijeti?

Josip Posavec, nezavisni vije nik i bivši župan, istaknuo je da je sadašnji župan Perho ukinuo besplatan prijevoz i uveo tzv. subvencionirani prijevoz, koji funkcionira tako da roditelji odvajaju od svoje pla e 200 kuna mjese no i tim novcem subvencioniraju županiju.

- Župan Perho i njegov zamjenik Posavec ostvarenim naknadnim dogovorom s Prese kim iz džepova roditelja i prora una županije, gradova i op ina u džepove Prese kog s ovako dogovorenom cijenom od 400 kuna prelijevaju preko 10 milijuna kuna iste zarade, kazao je Posavec.

S Prese kim je taj aranžman dogovoren nakon provedenog natje aja, i to u dva kruga. Najprije je u prvom eliminirana konkurencija u vidu doma ih autobusnih prijevoznika, poništavanjem prvog natje aja, a onda je izme u Perho a i prijevoznika Prese kog, uz svesrdnu asistenciju zamjenika Matije Posavca, pogo ena cijena mjese ne karte za prijevoz u enika srednjih škola autobusom u iznosu od 400 kuna. Na taj su na in izmijenjeni uvjeti i cijene prijevoza iz ponude koja je prihva ena

Posavec je istaknuo da je u svemu tome dojam da se župan Perho i njegov zamjenik Posavec ponašaju više kao agenti prijevoznika Prese kog nego kao zaštitnici interesa gra ana Me imurja i me imurskog gospodarstva, a navodno su prije i tijekom samog provo enja javnog natje aja boravili na sastancima u klijeti toga istog prijevoznika. - Vjerujem da stoga nikoga ne e iznenaditi ukoliko se Prese ki grupa pojavi kao donator ili sponzor naredne predizborne kampanje ili SDP-a ili HNS-a ili i jednog i drugo zajedno, tvrdi Josip Posavec.

(BMO) kao najpovoljnija na javnom natje aju u konkurenciji s drugim prijevoznicima, a ti su prijevoznici per idno izigrani, a uz to se pogodovalo Prese kom.

Prijevara s cijenom mjese ne karte - Prese ki grupa je na javnom natje aju za dnevnu jednosmjernu kartu ponudila cijenu od 1 kunu, a na udaljenostima od 15 do 20 km cijenu od 3 kune. Prema tome, prosje na cijena dnevne jednosmjerne karte prema spomenutoj ponudi na

CITATI TJEDNA Kada u emo u EU, upalit e se jedno veliko svjetlo i u Hrvatskoj e se sve puno bolje vidjeti. književnik Damir Karakaš, Latinica, HTV 1, 20.12.2010.

relaciji do 20 km iznosi 1,5 kuna. Dakle, višestruko ve u cijenu jednosmjerne karte od one ponu ene sada moraju pla ati roditelji u enika srednjih škola, a upravo ta djeca ine glavninu od 95 posto putnika u prijevozu autobusima u Me imurju!

Za preostalih minornih 5 posto putnika velikodušno su ponu eni popusti i do 60 posto, kazao je Josip Posavec. - Prijevara s cijenom mjese ne karte od 400 kuna poprima još ve e razmjere ako se u obzir uzme injenica da se 90 posto putnika u županijskom linijskom prijevozu vozi upravo na relacijama do 20 kilometara od ili do akovca. Samo 10 posto putnika vozi se na relacijama duljim od 20 kilometara. Jedino putnici na relaciji Donja Dubrava - akovec i natrag prevaljuju nepunih 35 kilometara, dok linijski prijevoz na relacijama duljim od 35 kilometara izuzev Kotoribe u Me imurskoj županiji prakti ki ne postoji.

Aktualna županijska vlast, predvo ena socijaldemokratima i županom Perho om, nakon što je pokazala izuzetnu socijalnu neosjetljivost i ukinula najvažniji socijalni program Me imurske županije, koji je uvela prošla vlast - besplatan prijevoz u enika srednjih škola, ovaj put otišla je i dalje. Iz posla vrijednog skoro 25 milijuna kuna beskrupulozno su izbacili me imurske lokalne prijevoznike.

Najava da e se neki od njih uklju iti u posao u vidu prijevozni kog klastera ili zajedni kog poduze a ista je obmana, jer, ukoliko se to u ini na bilo koji drugi na in osim kroz podvozarstvo ili tako da Prese ki kupi nekog od lokalnih prijevoznika, mora se u skladu sa zakonom raspisati novi natje aj, kazao je Josip Posavec, nezavisni vije nik, u petak na konferenciji za novinare.

(BMO)

Istražio i odabrao Zlatko Boži

EU je prilika!

Vesna Pusi , Latinica, HTV 1, 20.12.2010.

Mi Hrvati poznati smo kao dobri organizatori, a još bolji improvizatori.

Biti menadžer u Hrvatskoj je prokletstvo.

Ve bu se po elo poštenejše delati, jer druga se nebre.

msgr. Marin Sraki , predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, Dnevnik Nove TV, 20.12.2010.

Lidija Kljaji za Financial Times

Josip Jankovi , Mala Subotica

11. sije nja 2011.

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

VU O R K A N zalom,

di s G N I K AR P I N T A D DO

RASPRODAJA

5

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

11. sije nja 2011.

EKONOMSKI BREVIJAR

Novi plan Za novu godinu svatko ima neki (novi) plan, prora un, program ili bar prijedlog.

Ako je prošlogodišnji plan ostvaren ili bar uskla en sa svim doga ajima, plan za novu godinu može biti realniji i pouzdaniji. Iako je u ovim vremenima nezahvalno baviti se razdobljima duljim od nekoliko mjeseci, ipak je važno imati utemeljeni i što konkretniji plan za godinu pred nama.

Planiranje je definirano kao proces postavljanja ciljeva. Važno je prepoznati razliku, jer plan nije cilj, ve samo sredstvo kontrole, usporedbe i pra enje ostvarivanja (planiranih) ciljeva, kao i nadzora poslovanja i poboljšanja rezultata.

Kao i u svemu, uvijek je najvažnije dobro utvrditi polazno stanje.

Nakon toga osnovno je pitanje izabrati važne i ostvarive ciljeve, jer nemogu e je ostvariti mnoge ciljeve odjednom, pošto su mnogi od njih me usobno suprotstavljeni (konfliktni). Tako er je važno usmjeriti se na manji broj pomno odabranih ciljeva, jer puko nabrajanje ciljeva (ili želja?) vodi samo i jedino u neu inkovitost. Zato se preporu uje odrediti najviše tri cilja.

Ako su ciljevi jasni, a njihovo je ostvarivanje mogu e, oni se mogu i moraju što konkretnije obrazložiti.

Ciljevi moraju biti i vremenski odre eni, da bi se moglo pratiti njihovo ostvarivanje i pravovremeno utjecanje na njih.

Osim toga, moraju se planirati i resursi (materijalni, ljudski, financijski ...) potrebni za postizanje tih ciljeva. Mora se znati ime se raspolaže, a što je još potrebno.

Planom se treba potvrditi sigurna budu nost (makar to nazvali i borbom za opstanak, i u tome je važan rezultat). Kada se to planom dokaže, može se krenuti i u naredne korake.

U prvi plan dolaze tržište (nabave i prodaje) i financiranje, a ono treba biti konzervativno, sa što manje rizika. Sve ostalo složit e se poput mozaika.

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

Planova ima raznih, poslovnih, marketinških, pa zatim postoje planovi rada, planovi održavanja, planovi gospodarenja, financijski planovi, planovi podjele sredstava u IPA programa EU itd. U mnoštvu planova esto se izgubi njihov zna aj, pa postaju samo ormalnost. Planiranje je nekome egzaktna djelatnost, nekome enigmatika, a nekome samo popunjavanje praznih polja i nizanje brojki. Velike su analize suvišne, tvrde neki, i prošlogodišnji plan samo korigiraju za nova o ekivanja te tako brzo i lako planiraju, dok drugi na planiranje potroše mnogo vremena i ponosno prezentiraju izra ene planove.

Planiranje ne smije biti samo ra unovodstvo budu nosti (pove avanje ili smanjivanje pojedinih stavki za odre eni postotak), ve prije svega mora biti predvi anje i pripremanje na budu a kretanja, situacije, probleme i prilike. Nije lako, nije ni sigurno, ali je potrebno. Svaki uspjeh zapo eo je nekim planom, a neuspjeh se lako postiže i bez plana, iako je tada naknadni plan bitan za utvr ivanje neuspjeha. Znajmo da, kako god bilo teško prihvatiti, pozitivan rezultat i dobit nisu cilj, ve rezultat aktivnosti, i to je bit planiranja i ostvarivanja poslovnog uspjeha.

Planska ekonomija je prošlost, ali neplanska ekonomija nije budu nost! Planiranja se ne treba bojati, jer nitko ne planira zakazati, iako mnogi zakažu pri planiranju.

OBRTNI KA ŠTEDNA BANKA u likvidaciji i krajem godine zatvorila vrata svoje poslovnice u akovcu

Sredstva do visine od 400.000 kuna osigurana - Ne zna se je li bilo me imurskih obrtnika koji su u banci držali više od 400.000 kuna.

Ako ih je bilo, njihova sredstva nisu osigurana i teško e do njih …

Obrtni ka štedna banka, koja je imala svoju poslovnicu i u akovcu, 18. listopada prošle godine na skupštini dioni ara donijela je odluku o prestanku rada banke i pokretanju postupka likvidacije. Likvidatorima su tada proglašeni dotadašnji lanovi uprave Suzana Barada i Davorin Rimac, a sam postupak dobrovoljne likvidacije banke zapo eo je 22. prosinca prošle godine.

Obrtni ka štedna banka prošlu je godinu završila s 4,2 milijuna kuna gubitka, a gubitak u ovogodišnjem prvom polugodištu iznosio je 2,27 milijuna kuna. Banka je imala adekvatnost kapitala od samo 8 posto, dok je zakonom propisani minimum 12 posto, pa je i likvidacija posljedica nedostatka kapitala. Krajem lipnja aktiva Obrtni ke štedne banke iznosila je 126 milijuna kuna, što je samo 0,03 posto udjela u ukupnoj ak-

tivi hrvatskoga bankarskog sektora.

U akovcu je ta banka imala jednu poslovnicu (u sklopu poslovnih prostora gdje se izme u ostalog nalazi i Obrtni ka komora), pa je pitanje kako e biti vra en novac me imurskim obrtnicima.

Obrtni ka komora Me imurske županije u me uvremenu je obavijestila svoje lanove da je Obrtni koj štednoj banci oduzeto odobrenje za rad rješenjem Savjeta Hrvatske narodne banke, koja je donijela i odluku o pokretanju prisilne likvidacije.

Trajanje postupka likvidacije nije mogu e odrediti, a ni trajanje eventualnoga ste aj-

nog postupka, ako se pokaže da banka ima manje imovine nego dugova. O ekivalo se da se zatvaranje banke ne e tako brzo dogoditi, no s krajem prošle godine banka je ugašena, a time i poslovnica u akovcu.

Me imurski obrtnici pomalo zate eni brzinom kojom je banka zatvorila vrata Zbog brzine likvidacije obrtnici su u našem kraju zate eni, a predsjednik Obrtni ke komore Me imurske županije Slavko Faltak kaže: - Naši obrtnici nisu bili na vrijeme upoznati s mogu im problemima u radu banke koja je naglo zatvorena na kraju

Slavko Faltak: - Naši obrtnici nisu bili na vrijeme upoznati s mogu im problemima u radu banke, koja je naglo zatvorena na kraju poslovne godine. Za sada im ne preostaje ništa drugo nego da svoje ra une otvore u nekoj drugoj banci

poslovne godine. Za sada im preostaje da negdje drugdje otvore ra une.

Ipak, o ekujem da e ve ina me imurskih obrtnika biti podmirena. Svi obrtnici koji imaju štedne uloge do 400.000 kuna, a takvih je najviše, dobit e natrag svoj novac, jer su ra uni do tog iznosa osigurani kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

Sasvim je drugo pitanje koliko e se dugo ekati na povrat sredstava, sigurno je da to ne e i i tako brzo.

Slavko Faltak ne zna ima li me imurskih štediša obrtnika koji su u banci imali više od 400.000 kuna, no za pretpostaviti je da ih je veoma malo, s obzirom na to da je banka imala pet poslovnica, te aktivu od svega 127 milijuna kuna.

(JŠ)

POGLED ODOZDO

Zašto obožavamo laskavce ovjek koji vam kaže u lice ono što znate da je istina, ali vam nije drago uti, nikada u životu ne e vam biti drag i uvijek ete ga na neki na in sabotirati.

Zato jer nitko ne voli glasnike loših vijesti. One koji vam laskaju i biranim rije ima govore ono što nije istina, a htjeli biste da jest, uvijek e vam biti dragi i bit ete im naklonjeni. Podržavat ete ih ak i onda kad o ito to ne zaslužuju, jer oni su tako dragi. Ako znate da imate previše kilograma i da zbog toga ne izgledate baš savršeno, nego da bi vam manje kilograma više

pristajalo jer biste bili atraktivniji, mogli bi obu i ljepšu odje u, pa ak i vaše zdravstveno stanje bilo bi manje ugroženo, tko e vam biti draži: onaj tko vam dolaze i u susret kaže: Joj, kak si ti debela!, ili e vas više obradovati onaj koji e re i: Kako tebi kilogrami izvrsno stoje!

Ovaj drugi glasnik koji zna kako zaobi i istinu i re i ti neugodnu stvar na ugodan na in bit e ljubimac tvoga srca.

Tu jednostavnu malu tajnu najvještije koriste uspješni politi ari, a u predizbornoj kampanji svi. Govore nam lijepe

stvari koje želimo uti kako bi nam omilili.

Zato, okrenimo se glasnicima loših vijesti, slušajmo što nam oni žele re i. Manje e nas koštati suo avanje sa stvarnoš u nego lažne nade i obe anja. Živimo u zemlji gdje ljudi obožavaju demagoge i politi are vrste ruke. Dobitna kombinacija je demagog koji rije ima o arava mase, a vlada vrstom rukom.

Ništa naši ljudi tako ne obožavaju kao politi are koji im govore da je netko drugi kriv za njihovu situaciju i koji

je spreman izvaditi bi iz svojih korica i namlatiti te krivce za njihove teško e.

Politi ari koji gra anima govore o tome da trebaju preuzeti dio svoje odgovornosti na svoja ple a i u svoje ruke u ovoj su zemlji nepoželjni, kao glasnici loših vijesti. To vam je kao u pri i o ženi ili muškarcu koji su odgovornost za svoje prekobrojne kilograme pronalazili u izvanjskim razlozima. Krivi su spori metabolizam, situacija u kojoj se nalaze pa im je hrana jedina utjeha, stres, pa zatim ubrzani na in života, skupa zdrava hrana itd. I onda kako ih uz sve te vanjske krivce uvjeriti u vlastitu odgovornost?

Tako je i u politici. Uvijek postoji jedna grupa politi ara koja nas hrani time da nismo ni u kojem

segmentu odgovorni za vlastitu sudbinu, pa oni žive svoj politi ki život tako da im mi pla amo njihovo postojanje kako bi nas tješili da mi ništa nismo krivi. Još je kod nas jaka kolektivna odgovornost i kolektivna svijest da netko drugi treba brinuti o nama. A ako netko drugi brine o nama, jesmo li mi slobodni? Želimo li mi biti slobodni ili nam je draža ovisnost o nekim drugim izvanjskim autoritetima koji brinu za nas kao roditelji za neodgovornu djecu. U takvom odnosu zauvijek emo ostati zemlja s teško ama u razvoju, jer samo slobodni i neovisni samostalni ljudi ponašaju se tako da životne probleme do ekuju kao o ekivane izazove koje je uzbudljivo rješavati, svjesni da svaki riješeni problem otvara nove mogu nosti

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

i nove izazove. Da nije tako, još bismo skupljali plodove i ekali da grom ubije kakvu krupnu životinju za obilni mesni ru ak.

11. sije nja 2011.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUFINANCIRANJE mjese nih u eni kih karata za prijevoz u enika u srednje škole na podru ju Me imurske i Varaždinske županije

Sto kuna u enicima prigradskih naselja Grada Mursko Središ e Grad Mursko Središ e su inancira troškove mjese ne autobusne karte za prijevoz u enika u srednje škole na podru ju Me imurske i Varaždinske županije sa sto kuna po u eniku, što e biti podmireno iz gradskog prora una.

U enici s podru ja Grada Mursko Središ e, naselja Peklenica, Križovec, Hlapi ina i Štrukovec, dakle, osim samog naselja Mursko Središ e, u kojem se ne su inancira autobusni prijevoz zbog mogu nosti željezni kog prijevoza, svoj status dokazat e potvrdom koju e Grad izdavati od 10. sije nja 2011. godine, a u enici e navedene potvrde predati odabranom autobusnom prijevozniku.

Navedeni na in su inanciranja autobusnog prijevoza dogovoren je kako bi se cijena autobusne karte za sve u enike s cijelog podru ja Grada izjedna ila, s obzirom na to da je u samom naselju Mursko Središ e cijena autobusne karte kod prijevoznika "Jakopi “ d.o.o. Žabnik manja za sto kuna nego u ostalim naseljima, zbog mogu nosti željezni kog prijevoza iz Murskog Središ a.

Grad Mursko Središ e željezni ki prijevoz u enika ne su inancira, zbog cijene željezni kih karata koje su ionako niže od cijene autobusnog prijevoza i njihovim bi su inanciranjem u enike koji prometuju s autobusnim prome-

CIJENE KARATA u javnom prijevozu za putnike bez subvencija

Koliko je konkurencija važna, govori slu aj Jakopi koji srednjoškolcima iz Murskog Središ a mjese nu kartu napla uje sto kuna jeftinije, ali je poskupio za jednu kunu dnevno jednosmjernu kartu za ostale putnike zbog dogovora o jedinstvenoj cijeni u linijskom prijevozu svih sudionika

U jednom smjeru za autobus od 10 do 28 kuna Prvog dana prijevoza po novom režimu linijskog prijevoza došlo je i do uskla enja cijena u linijskom prijevozu za ostale putnike kojima cijena prijevoza nije su inancirana.

Sada svi prijevoznici koji sudjeluju u linijskom prijevozu putnika voze u svim zonama po istoj cijeni. U prvoj zoni je cijena jednosmjerne karte 10 kuna, u

Vlakom od Murskog Središ a 124, a autobusom 200 kuna Najjeftiniji i dalje ostaje prijevoz u enika vlakom. Bez subvencije karta od Murskog Središ a do akovca košta 224,80 kuna, a sa županijskom subvencijom stoji 124,80 kuna. Ako pak putnici iz Peklenice i Križovca, koja pripadaju Gradu Mursko Središ e, putuju vlakom od željezni ke stanice Vratišinec, tada im je mjese na karta vlakom, uz županijsku subvenciju od sto kuna, još niža i stoji 92,80 kuna. Prijevoz vlakom isklju ivo zbog cijene koriste i pojedina

djeca iz prigradskih naselja, posebice tamo gdje je u obitelji više u enika putnika, unato tome što po nekoliko kilometara zimi putuju biciklima po zale enim cestama u ranim jutarnjim satima. Ali sadašnja cijena od 400 kuna za dva putnika za autobus za mnoge e roditelje biti preveliki trošak, a da ne govorimo o prošlom polugodištu kada su dvije autobusne u eni ke karte koštale roditelje prigradskih naselja 640 kuna!

(BMO)

drugoj 12 kuna, tre oj 14 kuna, etvrtoj 16 kuna, petoj 18 kuna, šestoj 20 kuna, sedmoj 22 kune, osmoj 24 kune, devetoj 26 kuna i u desetoj 28 kuna. Na nekim linijama to zna i i poskupljenje.

Primjerice, putnici na Jakopi evoj liniji u petoj zoni od Hlapi ine pla aju kunu više, umjesto 15 sada pla aju 16 kuna. No, eš a su smanjenja nego ovakvi

slu ajevi. Prelog je u petoj zoni i unatrag dvije godine autobusna karta do akovca putnike je koštala 24 kune, a sad je pala na 18 kuna u jednom smjeru, što je zna ajan pad. Putnik koji redovito putuje na toj relaciji do akovca kaže da ne pamti kada je zadnji put karta do Preloga bila na toj razini.

(BMO)

tom stavili u inancijski nepovoljniji položaj.

Grad Mursko Središ e u prvom polugodištu nije su inancirao prijevoz srednjoškolaca, tako su djeca s podru ja Grada bila u razli itim pozicijama što se ti e troškova prijevoza. U najpovoljnijem položaju bili su srednjoškolci iz samog Murskog Središ a, koji su imali na raspolaganju prijevoz vlakom zbog pruge i željezni ke stanice u samom mjestu. No autobusni prijevoznik "Jakopi ", da bi konkurirao prijevozu vlakom i povukao što više djece na prijevoz autobusom, odmah od po etka školske godine snizio je autobusnu katu za sto kuna i time je bio jeftiniji na toj relaciji od drugih prijevoznika, pa i Prese kog ,

po emu se može zaklju iti da se prijevoznicima isplati voziti u enike i po nižim cijenama od onih koje je Županija postigla u postupku javne nabave.

Grad je zbog svega toga, što se ti e troškova iz prora una, u inio najracionalniju varijantu, odlu io je usko iti sa subvencijom od sto kuna za u enike prigradskih naselja za autobus kako bi roditeljima s prijašnjih 320 kuna cijena autobusne karte spala na 200 kuna. Naime, Prese ki je cijenu karte s 420 smanjio za 5 posto, na 400 kuna. Županija je ostala u su inanciranju sa 100 kuna, a sada je i Grad Mursko Središ e roditeljima u enika prigradskih naselja usko io sa subvencijom od 100 kuna.

(BMO)

Tko je za ukidanje devizne klauzule?

Sve više gra ana koji su kreditno zaduženi svaki dan strahuje od rasta ili pada eura ili švicarskog franka. Gotovo da se postotak rasta i pada deviza prati kao nogometna utakmica, no s crnim ishodom. Kad pobijedi neka ekipa u nogometu, navija i jedni drugima estitaju ili zezaju prijatelje koji navijaju za drugu ekipu, dakako, ako su pravi navija i, a ne nešto drugo.

Kod kredita nije tako, banke u Hrvatskoj natje u se koja e imati ve u zaradu na le ima klijenata, pa tako kamate rastu i rastu, a velike inancijske grupacije zara uju i na kla enju i svjetskom cimanju valuta, dok stradaju mali.

Prema nekim procjenama, ak 95 posto kredita u Hrvatskoj ima valutnu klauzulu, koja zapravo zna i dužni ko ropstvo.

Financijska sudbina zaduženih gra ana na taj na in ovisi o tome ho e li franak rasti kao što sad raste ili euro padati, i o njihovom kolebanjima koje esto zavise od volje i politike najja ih zemalja i inancijskih grupacija.

Ra una se da je u dužni kom ropstvu u Hrvatskoj jedna petina gra ana, svaki peti gra anin ili svaka peta obitelj ima problema s rastom rasta kredita.

Svojevremeno smo jeftino prodali banke kao zalog da e me unarodne bankarske institucije znati bolje. Sad nam se

to obija o glavu, pa se postavlja pitanje kakva smo mi država kad nam inancijske institucije isisavaju suverenitet. One su, da bi smanjile svoj rizik i živjele lagodnije, uvele devizne klauzule na gotovo sve kredite. inilo se to nevažnim, a možda to i nije toliko važno za manje kredite na godinu ili dvije, no i te kako je važno za višegodišnje kredite ili stambene kredite s rokom vra anja od deset ili dvadeset godina. Banke su na taj na in jednostavno rizik svojeg poslovanja prenijele na gra ane, a u današnjoj ekonomiji ni babe vra are ne znaju što e za dvadeset godina biti s eurom ili nekom drugom valutom. Devizna klau-

zula je obi ajno pravo banaka, naslije eno još iz Jugoslavije iz hiperin lacije 80-ih godina kad su uveli deviznu klauzulu zbog zaštite, a bankama je ona dobro došla.

Vide i što se dešava, sve više doma ih ekonomskih stru njaka traži da se ukine devizna klauzula, tako, primjerice, Ljubo Jur i . On kaže da se samo igramo države jer devizna klauzula kod nas kotira kao novac i da nemamo monetarni suverenitet.

Njegov je stav da bi svi krediti s valutnom klauzulom trebali biti ništavni.

S druge strane, u polemici sa saborskim zastupnikom Dragutinom Lesarom, gu-

7

Država je potrebnija nego ikad, ali ne ovakva Aktualna kriza ne jenjava, a prema svim najavama ova godina koja je tek na za etku ve je najavljena kao još gora.

Nezaposlenost e rasti, proizvodnja padati, a bankarski krediti ne e postati "ugodni“ kao u ostatku svijeta. Ipak, prema kraju godine, trebalo bi se nazirati svjetlo na kraju tunela. Doduše, to svjetlo kod nas uvelike ovisi o uspjehu turisti ke sezone, koja pak je ipak tek odraz globalnoga ekonomskog stanja.

Na po etku krize nije nedostajalo optimisti nih instant parola kako je kriza ustvari prilika. Prilika za sposobne da isplivaju na površinu, prilika za inovativne, prilika za odumiranje starog i ra anje novog. ini se kako je kriza u Hrvatskoj ostala neiskorištena. Ustvari, možda zato i traje duže kod drugih. U nas se nije izrodio ni neki novi na in razmišljanja, a kamoli djelovanja. U nas se još uvijek vjeruje da e kad kriza pro e sve biti po starom, jedino što e korumpirani politi ari završiti u zatvoru. Na žalost, prilika ini lopova, a prilike se u Hrvatskoj izmijenile nisu. A mogle bi se još pogoršati.

Liberalni kapitalizam u nas poprima najgori mogu i oblik. Mnoga radna mjesta koja su desetlje ima postojala nakon krize bi mogla zauvijek nestati. Automatizacija proizvodnje i usluga, pa i na ina života, dovela je do toga da mnoge tvrtke zbog investicija u modernizaciju više nikad ne e imati potrebu zapošljavati tehni ki prevazi ene kadrove. Tvrtke koje prežive recesiju proizvodit e jednako ili više uz manje radne snage.

Istina je da e gospodarstvo stati na noge, no što e se doga ati s gra anima?

Država bi ih trebala zaštiti. No, naša država i njezine legendarne "institucije“ previše se bave samim sobom, vlastitim opstankom i problemima.

Tome doprinosi i politi ki krajolik, prošaran brojnim stran icama i pojedincima u kojima svaki politi ar velike glave osniva vlastitu stranku kad mu dotadašnja više ne odgovara. Na kraju imamo situaciju da mala stranka kao koalicijski partner ucjenjuje veliku za svoje sitne interese, koji su ustvari esto tek osob-

verner Narodne banke Hrvatske Željko Rohatinski kaže da kako bi ukidanjem valutne klauzule došlo do valutne neravnoteže jer su dvije tre ine štednje u devizama te da se ne e mo i sprije iti da gra ani od 1. sije nja ove godine, s obzirom na novi devizni zakon, prenose svoju štednju u devizama u strane banke u inozemstvu, što bi zna ilo odljev štednje novca iz Hrvatske sa svim posljedicama.

Zemlje koje su uvele poreze na dobit banaka, tako, na primjer, u Ma arskoj, ne suo avaju se s posljedicama odlaska banaka, što je argument za ukidanja devizne klauzule. Kad se tome doda podatak da je barem petina gra ana Hrvatske u nekoj vrsti dužni kog ropstva, onda ti gra ani sigurno nemaju devize.

Sve politi ke garniture u zadnjih desetak godina nisu bile dorasle dobrom gospodarenju državom, vidi se po rezultatima. Ako je za to

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

ni interesi. Pitanje što e biti s gra anima ni velike ni male stranke uop e ne postavljaju.

Gra ane doživljavaju tek kao bira ko tijelo, koje e nasjesti na ovu ili onu populisti ku loskulu. A neka stranka e biti to bliže vlasti što joj izborni stožer javnosti uspješnije prodaje spinove.

Ozbiljne probleme s kojima e u narednom razdoblju biti suo eni gra ani trebala bi rješavati upravo država. Naime, liberalni kapitalizam ne razmišlja o društvenoj odgovornosti, o socijalnoj komponenti poslovanja. Maksimalizacija pro ita racionalizacijom radnih mjesta za njih je normalna pojava, dok e gra ani u ime krize i modernizacije sve eš e završavati na cesti.

Kapital i privatno vlasništvo u razvijenim zemljama svetinja je. No tako er je i svetinja iskorištavanje tog kapitala u društveni napredak, a ne isklju ivo boga enje vlasnika "jer je to njihovo vlasništvo“.

Tragi no je što je u Hrvatskoj društveno najodgovornija tvrtka iz inozemstva. Lanac drogerija "dm“ primjer je kako bi tvrtke trebale funkcionirati.

Njihovi zaposlenici na prvom su im mjestu, a zbog toga je i njihovim mušterijama pravi gušt kupovati kod njih. Vlasnik dm-a jedan je od rijetkih koji je shvatio da nije sam na svijetu i da njegova dobrobit ovisi i o dobrobiti drugih. Kako se ne o ekuje takva svijest od uspješnih kapitalista, ti se odnosi reguliraju zakonima.

Naši politi ari i naša država, a time i naši gospodarstvenici, još su daleko od svijesti da sve što imaju zahvaljuju svojim gra anima, kupcima i klijentima. Prema njima se ponašaju tek kao prema "blagu“, koje gazda ima ovisno o tome koliko je bogat.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

kriva devizna klauzula, ukinimo je, nemamo što izgubiti, banke su ionako u stranom vlasništvu, možda emo tako ste i potrebnu samosvijest.

8

Crna kronika

11. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EKSPRESNO SU ENJE uhi enom ginekologu Županijske bolnice akovec Nenadu Murši u

U petak na Op inskom sudu u akovcu zakazano prvo ro ište - Kako doznajemo na Op inskom sudu u akovcu, od 14. sije nja pa u razdoblju do 3. velja e u postupku protiv Murši a zakazano je ak pet ro išta U Me imurju, za razliku od ostalih dijelova Hrvatske, pravna država o ito funkcionira ak brže i bolje nego i u zemljama Europske unije. Naime, ni mjesec dana od uhi enja po inje sudski proces protiv uhi enog ginekologa Županijske bolnice akovec Nenada Murši a. etrnaestog sije nja u petak u 13 sati na Op inskom sudu u akovcu bit e održano prvo ro ište u sklopu glavne rasprave u slu aju protiv ginekologa Županijske bolnice akovec doktora Nenada Murši a. Podsjetimo, Murši a se tereti da je od po etka travnja 2009. do 22. rujna 2010. godine kao lije nik specijalist ginekolog u Županijskoj bolnici u akovcu od ukupno deset pacijentica koje je porodio carskim rezom prethodno ili nakon poroda tražio novac u iznosu od 300 do 500 eura, nakon ega su mu one ili preko lana obitelji platile iznose od 100 do 500 eura. Lije nik je uhi en 21. prosinca na svom radnom mjestu u Županijskoj bolnici akovec, a nakon sprovo enja u Istražni zatvor u Varaždinu dan kasnije odre en mu je pritvor u trajanju od 30 dana, u kojem se još uvijek nalazi.

Nakon isteka tog roka odlu it e se ima li razloga za eventualno daljnje zadržavanje, no teoretski optuženik u pritvoru može biti zadržan sve do pravomo nosti presude. Me utim, nije poznato zašto je Murši i dalje u pritvoru kad je uobi ajeno da se nakon završetka istrage i svjedo enja

velja e u postupku protiv Murši a zakazano je ak pet ro išta pa se može pretpostaviti da e su enje biti ekspresno. Na prvom ro ištu e se, kako se o ekuje, izjasniti o tome osje a li se krivim. Neslužbeno doznajemo i da e optužba tijekom postupka pozvati oko dvadeset svojih svjedoka.

Od uhi enja do su enja tek dvadesetak dana

Samo dvadesetak dana nakon uhi enja doktoru Murši u zapo et e su enje izlazi na slobodu. To je bio slu aj i s nedavno uhi enim varaždinskim ginekolozima. O emu se ovdje radi, vjerojatno emo saznati

odmah na prvom ro ištu. Ina e, kako doznajemo na Op inskom sudu u akovcu, od spomenutog 14. sije nja pa u razdoblju do 3.

O istražnim radnjama na Odjelu ginekologije spomenute bolnice Me imurske novine pisale su još u mjesecu rujnu prošle godine, no slu aj je do uhi enja ve pomalo pao u medijski zaborav. Informaciju o privo enju je 21. prosinca prvi službeno potvrdio ravnatelj Bolnice doktor Dragutin Kopasi , koji je rekao da je na svom radnom mjestu uhi en lije nik doktor Nenad Murši (naknadno se ispostavilo da je tada zadržan na razgovoru, a službeno uhi en nešto kasnije). Istaknuo je i kako je to po njegovim saznanjima rezultat opsežne istrage, poput one kakva je nedavno provedena i u varaždinskoj Op oj bolnici, kada je u akciji “Ordinacija“ uhi eno sedam tamošnjih ginekologa. - Koliko sam upoznat sa slu ajem, djelatnici policije u proteklom su razdoblju obavili niz razgovora s pacijenticama, a istraga je posebno bila usmjerena na lije nike koji su obavljali carske rezove, pojasnio je, dodavši kako nema informacija o tome da

se i nad preostalih šest ginekologa s Odjela provodi istraga, odnosno da ne o ekuje nova uhi enja, “jer bi policija da je imala razloga to vjerojatno ve u inila“. - Dolazak policije u bolnicu vjerojatno je na neki na in i simboli an, da se uputi javna poruka onima koji se ogriješe o zakon, zaklju io je Kopasi .

Temeljem naloga istražnog suca na dan kada je uhi en Murši pretražena je i njegova lije ni ka soba u akove koj bolnici, stan i druge prostorije koje koristi, kao i dva osobna automobila.

Privremeno mu je oduzeta razli ita dokumentacija, dva ra unala i mobilni ure aji. Policija je dulje vrijeme obavljala izvide u Županijskoj bolnici akovec. Nakon što su mediji u rujnu saznali za to, ak je uputila poseban apel gra anima da prijave slu ajeve mita s “punim imenom i prezimenom“, budu i da se na temelju anonimnih prijava ne može podi i optužnica. Razgovori s broj-

nim roditeljima o ito su polu ili rezultate. Murši evim uhi enjem ujedno su i potvr ene pri e koje su ve duže vrijeme javna tajna u Me imurju – da se na Odjelu ginekologije napla uju nepotrebni carski rezovi i nazo nost odre enog lije nika na poro aju. Kruže i glasine da je unosan nezakoniti posao bio širih razmjera (navodno je rije o nekoliko stotina napla enih carskih rezova), no službenih informacija o drugim sumnjivcima za sad nema.

Na Internetu se pojavljuju i rasprave o tome da je Murši "žrtveno janje", pojedine ga rodilje anonimno podupiru, isti u njegovu stru nost ... S druge strane spominje se i da je za nezakonite radnje u akove koj bolnici navodno znalo i njeno vodstvo, no o svemu se po "starom hrvatskom obi aju" šutjelo. Što pak se ti e ekspresnosti sudskog procesa, o tome se za sad može samo kalkulirati. (Velimir Kelkedi)

Ugledan lije nik, vrhunski sportaš i politi ki aktivan Doktor Nenad Murši ina e je jedan od javnosti poznatijih lije nika akove ke bolnice, budu i da je vrhunski sportaš trener Karate kluba Nedeliš e i hrvatske reprezentacije, ali i po-

liti ki aktivan - lan SDP-a (na posljednjim izborima za predsjednika županijskog SDP-a bio je protukandidat aktualnom županu Perho u te je dobio desetak posto glasova). (vk)

UKRATKO Vozilom "zaka io“ policajca i pobjegao

Maskirani lopov oplja kao kladionicu

MALA SUBOTICA - Kaznenu prijavu zbog sprje avanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti zaradio je 33-godišnjak iz Male Subotice, koji je u etvrtak u 4 sata ujutro ozlijedio policajca. Prilikom redovne kontrole prometa na raskrižju akove ke i Glavne ulice u Palovcu, policijska patrola zaustavila je osobni automobil kojim je upravljao muškarac. Kada je policijski službenik prišao vratima voza a, on je vozilom naglo krenuo s mjesta, te je voza evim vratima u rame udario policijskog službenika, a potom se udaljio u pravcu Male Subotice. Policijski službenik zadobio je laku tjelesnu ozljedu. Naknadno je vozilo u 4.19 sati zaustavljeno u Ivanovcu, u ulici Preloge. Uz voza a, u njemu su bili i 26-godišnji akov anin te 30-godišnji Varaždinac. Sva trojica su uz uporabu sredstava prisile privedena u prostorije Policijske uprave me imurske. Alkotestiranjem je kod mladi a iz akovca izmjereno 0,95 promila, kod Varaždinca 1,17 dok je voza iz Male Subotice odbio testiranje. Trojac je zadobio lake tjelesne ozljede. Voza e biti kazneno i prekršajno prijavljen. (vk)

AKOVEC - Maskirani lopov u subotu nave er upao je u kladionicu "Germania sport" u Zagreba koj ulici u akovcu, te zaposlenicu pitao gdje je novac, nakon ega je iza pulta otvorio ladicu iz koje je otu io doma i novac, a zatim pobjegao. Po initelj je prema opisu koji je dala zaposlenica osoba mla e životne dobi, izme u 20 i 25 godina, visine oko 170 cm, srednje tjelesne gra e, tamnih o iju. Bio je odjeven u jaknu plave boje sa svjetloplavim rukavima, na rukama je imao gumene rukavice žuto - bijele boje, na glavi s prednje strane lica navu enu tkaninu sive boje s prorezima za o i, dok je sa stražnje strane imao kapu šarene boje. Govorio je kajkavskim narje jem. Materijalna šteta iznosi oko 2.000 kuna. (vk)

Ponovno provala u automobil na parkiralištu groblja NEDELIŠ E - Policija je ponovno zabilježila provalu iz automobila na parkiralištu kod groblja. Nepoznati je

po initelj u petak razbio staklo na vozilu 47-godišnje žene iz Ma kovca te iz automobila ukrao žensku torbicu, u kojoj su se nalazili nov anik, mobitel, osobni dokumenti i kartice. Naknadno je utvr eno da je s bankovnih ra una pomo u kartica lopov podigao manji iznos doma eg novca, dok se ukupna šteta procjenjuje na 5.000 kuna. Stalna upozorenja policije gra anima da ne ostavljaju vrijedne stvari u automobilima o ito nisu doprla do svih. (vk)

Provale u PŠ Dekanovec i akove ku “Magmu” DEKANOVEC – Dvadeset i sedmogodišnji muškarac u ponedjeljak je provalio u Podru nu školu u Dekanovcu. Nasilno je otvorio prozor te iz prostorije tajništva ukrao projektor, fotoaparat, tonere za pisa i mrežnu karticu za ra unalo, po inivši štetu od ukupno pet tisu a kuna. U no i s nedjelje na ponedjeljak nepoznati lopov pak je, slomivši lokot na vratima, iz vanjskog skladišta prodavaonice “Magma” u Ulici Ru era Boškovi a u akovcu odnio pet punih i dvije prazne inox ba ve za pivo. Materijalna šteta u

toj kra i procjenjuje se na iznos od šest tisu a kuna. (vk)

"Pokupio" pješaka DONJI PUSTAKOVEC – Trideset i osmogodišnji voza teretnog automobila iz Šenkovca u petak poslijepodne u Donjem Pustakovcu udario je 54-godišnjeg pješaka. Kako navodi policija, nesre a se dogodila jer voza vozilo nije držao na dovoljnoj udaljenosti od desnog ruba kolnika, uz iji se rub iz suprotnog smjera kretao pješak. Uslijed udara bio je odba en izvan kolnika na travnatu zemljanu površinu. Zbog teških tjelesnih ozljeda zadržan je na lije enju u Županjskoj bolnici akovec.

Udarila u pješakinju koja je prelazila kolnik BELICA - Teške tjelesne ozljede zadobila je u prometnoj nesre i koja se dogodila u etvrtak nave er 42-godišnja pješakinja iz Belice. Nju je, kada je prelazila kolnik, osobnim automobilom u Radni koj ulici u spomenutom mjestu udarila 23-godišnja voza ica iz Palovca. Nesre a se, navodi policija, dogodila jer voza ica brzinu kretanja nije prilagodila stanju ceste i

vidljivosti. Zbog težine ozljeda pješakinja je zadržana na lije enju u Županijskoj bolnici u akovcu. (vk)

Iz crkve ukradeni milodari SVETI MARTIN NA MURI – Da lopovi ne prežu ni od ega, svjedo i slu aj koji se u nedjelju dogodio u Svetom Martinu na Muri. Nepoznati se lopov u prijepodnevnim satima ušuljao u nezaklju anu crkvu te nasilno otvorio kutiju za milodare i iz nje otu io 2.000 kuna.

Krivolovac u Hodošanu ži anom zamkom usmrtio srnu HODOŠAN - U razdoblju izme u 31. prosinca prošle i 2. sije nja ove godine nepoznati po initelj - krivolovac ulovio je u polju "Hrastek" nedaleko od Hodošana u ži anu zamku srnu staru oko dvije godine i težine dvadeset kilograma. Divlja je prona ena uginula, a preuzeo ju je lovnik Lova kog društva "Fazan" iz Hodošana.

Materijalna šteta procjenjuje se na iznos od 2.500 kuna.

11. sije nja 2011.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

OBILJEŽEN Spomendan Rezolucije o odcjepljenju Me imurja od ma arske države

Dan kad se 1919. ak 10.000 Me imuraca okupilo u centru akovca danas se premalo cijeni!

- Premalo se zna o me imurskoj novijoj povijesti, pa bi u školama djeca trebala više u iti o njoj i o zna aju 9. sije nja – stav je više puta iznesen na sve anosti povodom obilježavanja Spomendana Rezolucije o odcjepljenju Me imurja od ma arske države, koja je održana u petak u dvorani “Scheier” u akovcu Povjesni ar Vladimir Kapun je, uz podsje anje na doga aje na kraju 1918. godine i po etkom 1919. godine, naglasio da se uop e premalo zna o doga ajima koji su odredili sudbinu kraja za cijelo jedno stolje e. Vojno oslobo enje Me imurja za Badnjak 1918. godine i Velika narodna skupština ispred Franjeva kog samostana u akovcu, na kojoj se okupilo ak 10.000 Me imuraca, samo su završni in jedne dugotrajne borbe za oslobo enje Me imurja i pripajanje matici zemlji Hrvatskoj.

Naglašavaju i da je rije o sudbonosnim danima za Me imurje,

Velika narodna skupština ispred Franjeva kog samostana u akovcu 9. sije nja 1919. godine okupila je oko 10.000 Me imuraca, o emu svjedo i i ova povijesna fotografija

ZAVRŠNA SVE ANOST povodom Spomendana Rezolucije o odcjepljenju Me imurja od ma arske države

Položeni vijenci na rodnu ku u i grob dr. Ivana Novaka Završni dio sve anosti povodom 9. sije nja, Spomendana Rezolucije o odcjepljenju Me imurja od ma arske države, održan je u nedjelju, kad su položeni vijenci na rodnoj ku i dr. Ivana Novaka u Macincu te na grobu u akovcu.

Dr. Ivan Novak bio je organizator ulaska hrvatskih snaga u Me imurje za Badnjak 1918. godine te jedan od inicijatora donošenja Rezolucije na Velikoj narodnoj skupštini, koja je 9. sije nja 1919. godine održana u akovcu, te prvi gra anski upravitelj Me imurja. Me imurje su 1918. godine oslobodile hrvatske pukovnije, tadašnja srpska vojska nije marila za Me imurje.

Do kona ne odluke u Trianonu 1920. godine Me imurje je bilo, iako pod hrvatskom vlaš u, me unarodna “ni ija zemlja”, no na kraju su me unarodni pregovara i priznali stvarno stanje, to jest da je Me imurje sastavni dio Hrvatske i da u njemu živi hrvatski narod.

O Novakovu životnom putu i ostavštini govorili su predsjednik Matice hrvatske akovec dr.

Stjepan Hranjec, na elnik op ine Nedeliš e Mladen Horvat, te župan Me imurske županije Ivica Perho . On je me u ostalim naglasio da se djelo sudionika doga aja s kraja Prvoga svjetskog rata ne smije zaboraviti, jer zahvaljuju i njima Me imurje je danas sa-

stavni dio Hrvatske. Ponovno je izrazio žaljenje što se više županijskih vije nika nije okupilo na sve anosti u petak te na samom polaganju vijenca, jer, kako je rekao, politika mora biti ta koja e inicirati educiranje naših gra ana o me imurskoj povijesti.

Nakon Macinca, položen je vijenac i zapaljene su svije e kod groba dr. Ivana Novaka na akove kom groblju. Po ast su mu odala izaslanstva op ine Me imurske županije, op ine Nedeliš e, Matice hrvatske akovec, Zrinske garde akovec te brojni gra ani. Ovogodišnje obilježavanje Spomendana završilo je misnim slavljem održanim u akove koj župnoj crkvi Sv. Nikole biskupa. (J)

Vladimir Kapun zapitao se zbog ega ni jedno stolje e kasnije nema obilježje u akovcu koje bi podsje alo na 9. sije nja 1919. godine kao izuzetno važan doga aj. Naime, podignuto je mnoštvo spomen - plo a i spomenika, a nema ni jednog spomenika Ivanu Novaku, osim na groblju, a ni spomen - plo e na nekadašnjem trgu u akovcu, danas ulica Kralja Tomislava, na kojoj bi pisalo što se dogodilo 9. sije nja.

Saborski zastupnik Dragutin Lesar, pokreta ideje o Spomendanu u Hrvatskom saboru, podsjetio je na vrijeme kad se o dr. Ivanu Novaku jedva nešto znalo, ali se mnogo ni do danas nije izmijenilo. Tako u enici u osnovnim i srednjim školama i ne u e o povijesti Me imurja ni o

zna aju Rezolucije od 9. sije nja i odcjepljenju od ma arske države.

Povijesni datum važan za Me imurje, o kojem se treba više pri ati u školama Župan Me imurske županije Ivica Perho tako er je naglasio

U Prvom svjetskom ratu poginula 4.364 vojnika iz Me imurja - Broj smrtno stradalih u županijama Vas i Zala, pa tako i u Me imurju, koje je tada bilo u županiji Zala, bio je zastrašuju e velik i predstavljao je demografski šok. Neke su generacije mladi a bile potpuno uništene, što se o itovalo u natalitetu još dugo poslije rata Me imurja kao spas, a velika Narodna skupština na Franjeva kom trgu u akovcu okupila je u to doba impozantnih 10.000 gra ana.

Stradale cijele generacije

Branimir Bunjac: - Broj žrtava u Prvom svjetskom ratu je ogroman, stradale su cijele generacije raspada Države Srba, Hrvata i Slovenaca 1. prosinca 1918. godine dolazi do velikih nemira, vojnici se vra aju s fronta, dolazi do plja ki i otimanja. Posebno se plja kaju veleposjednici i bogatiji Židovi. Zbog nemira, gladi i bezvla a, te ma arske izme, narod je do ekao oslobo enje

Na skupu je prvi put procijenjen broj žrtava u Prvom svjetskom ratu za Me imurje.

Prema podacima povjesni ara Branimira Bunjca, koji je na skupu dao procjenu o broju žrtava u ma arskim županijama Vas i Zala u Prvom svjetskom ratu (Me imurje je tada bilo u ma arskoj županiji Zala), procijenjeni broj poginulih vojnika iz Me imurja u Prvom svjetskom ratu iznosi na temelju statisti kih podataka 4.364 osobe.

Naime, u županiji Zala broj poginulih iznosio je ukupno 21.829 osoba, a u županiji Vas 20.227 osoba. Na osnovi podataka austrijskoga državnog tajnika za statistiku Wilhema Winklera, uz novije korekcije,

Vladimir Kapun: Zašto nema spomen plo e koja bi upozoravala na doga aje od 9. sije nja 1919. godine?

položeni su vijenci, govornici su bili dr. Stjepan Hranjec u ime Matice hrvatske akovec, na elnik op ine Nedeliš e Mladen Horvat i župan Me imurske županije Ivica Perho . Zapaljene su svije e i položeni vijenci i na grob dr. Ivana Novaka u akovcu, dok je misno slavlje u povodu Spomendana održano u crkvi Sv. Nikole biskupa.

(J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

Obilježavanje Spomendana u akovcu

ME UNARODNI znanstveni skup “Pomurje 1914. - 1920.” održan je u akovcu

U dvorani "Scheier" održan je povodom 9. sije nja, Dana oslobo enja Me imurja od Ma ara, me unarodni znanstveni skup “Pomurje 1914. - 1920.”.

Na skupu su o teškom razdoblju povijesti i Prvom svjetskom ratu govorili povjesni ari iz tri zemlje, Ma arske, Slovenije i Hrvatske, a prire en je i zbornik radova te izložba poštanskih maraka i razglednica, odnosno dopisnica sa slikama naselja iz Me imurja s po etka prošlog stolje a.

O životu u Me imurju u teškim uvjetima Prvoga svjetskog rata prema podacima iz župnih kronika govorila je Ivana Puzak iz akovca. Kako se saznaje i iz župnih kronika, za vrijeme rata narod je mnogo trpio jer je vojska otimala ne samo muškarce kao vojnike ve i žito, blago, a nije poštedjela ni crkve, oduzela je zvona. I samostanu u akovcu oduzet je, primjerice, sav kukuruz i žito.

Nakon raspada Austro Ugarske 1918. godine i potom

potrebu da djeca više znaju o povijesti Me imurja, pa e se nastojati da se organizirano putem škola nešto više u ini kako ti važni doga aji iz naše novije povijesti ne bi bili zaboravljeni.

Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebi a, saborska zastupnica Sun ana Glavak, uz ostalo je naglasila da ne treba zaboraviti da je oslobo enje Me imurja od Ma ara 1918. godine samo završni proces jedne dugotrajne borbe protiv ma arizacije, te da svakako ne bi trebalo zaboraviti ni druga imena uz dr. Ivana Novaka, ni Luku Puri a ni Vinka Žganca, ni druge zaslužne domoljube onog vremena.

U kulturno - umjetni kom dijelu programa nastupio je Pjeva ki zbor “Josip Slavenski”, a izvedena je i predstava “Pismo z Galicije” kazališne družine "Štolcer", da bi potom zapo eo me unarodni znanstveni skup “Pomurje 1914. - 1920.”.

U nedjelju ispred rodne ku e dr. Ivana Novaka u Macincu

procijenjeno je da bi broj vojnih žrtava rata iznosio oko 4,5 posto stanovništva.

Osim toga, ra una se da je od takozvane španjolske gripe 1918. godine umrlo oko 700 stanovnika, odnosno 0,7 posto stanovništva.

Branimir Bunjac ocjenjuje da je broj smrtno stradalih u županijama Vas i Zala, pa tako i u Me imurju, bio zastrašuju e velik te da je predstavljao demografski šok. Neke su generacije mladi a bile potpuno uništene, što se o itovalo u natalitetu još dugo poslije rata. Smanjeni natalitet nakon Prvoga svjetskog rata uzrokovao je pak smanjenje broja brakova pred Drugi svjetski rat. Broj žena bio je nesrazmjerno ve i, kako se saznaje iz pri a baka i prabaka, teško je bilo uop e na i muškarca za ženidbu. Bilo je i drasti nih slu ajeva, pa je u ratu završilo i devetoro bra e, a nije rijedak slu aj da su tadašnje obitelji izgubile više sinova. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

Najviše izlaga a iz Me imurja Na skupu “Pomurje 1914.

- 1920.” izlagali su povjesni ari i znanstveni radnici iz tri zemlje, Hrvatske, Slovenije i Ma arske. To je prvi skup koji je tematizirao vrijeme Prvoga svjetskog rata u Me imurju.

Organizator skupa uz simultano prevo enje na ma arski bilo je Društvo povjesni ara Me imurske županije, Pokrajinski muzej Murska Sobota, te Vas Megyei Leveltar i Zala Megyei Leveltar, a pokrovitelji Me imurska županija, gradovi akovec i Prelog te Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti.

Uz skup je ot vorena i izložba poštanskih maraka i razglednica iz zbirke Štefana Vide iz Slovenije, koja nosi naziv “Pozdrav iz Me imurja”. Na

razglednicama su prikazana me imurska mjesta, pa su i povijesni dokumenti jednog vremena, a izložene su i poštanske marke izdane u Me imurju i Prekmurju.

Izlaga i su bili Ivana Puzak, Branimir Bunjac, Jasna Požgan, Borka Bunjac, uro Blažeka, Josip rep, Antun Novak, svi iz Me imurja, te Attila Kovacz Jelka Pšajd, Franc Kuzmi , Gordana Šovegeš Lipovšek, Csaba Kali, Imre Septei, Ibolya Foki, Gyorgy Feiszt i Miklos Melega.

Izme u ostalog, obra ena je i tema o protestu županije Zala protiv odcjepljenja me imurskih i pomurskih naselja, iz pera povjesni ara Ibolya Fokija, pa su mogu e zanimljive usporedbe. (JŠ, foto Z. Vrzan)

lanovi Filatelisti kog društva iz akovca na izložbi maraka i starih razglednica

10

Kroz Međimurje

Grad Prelog nagradio najuspješnije u enike i studente Grad Prelog me u rijetkim je hrvatskim gradovima koji na kraju kalendarske godine dijeli nov ane nagrade srednjoškolcima koji su ostvarili izuzetne rezultate na natjecanjima, kao i najuspješnijim studentima. Prema odluci Kolegija gradona elnika, nagrade

je na prigodnoj sve anosti primilo 18 u enika koji su ostvarili pet prvih mjesta na državnim i prva tri mjesta na me užupanijskim i županijskim natjecanjima, te 32 studenta s prosjekom ocjena višim od 4,3. Primili su nov ane iznose od 400 do 1.250 kuna, a Grad je za tu

11. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Pre-kom skuplja i odvozi boži na drvca GKP "Pre-kom" iz Preloga na podru ju gdje sakuplja otpad organizira odvoz boži nih drvca, i to prema sljede em rasporedu: 13. sije nja, etvrtak, na podru ju Grada Preloga i svih naselja koja spadaju pod Grad, u petak 14. sije nja drvca e se prikupljati u op inama

namjenu izdvojio ukupno 32.600 kuna. Preloški gradona elnik Dragutin Glavina kazao je kako nagrada predstavlja doprinos stjecanju znanja bez kojeg nema napretka i razvitka Grada, odnosno kamen i u mozaiku pomo i koje Grad ulaže u obrazovanje. (vk)

Donja Dubrava, Donji Vidovec, Kotoriba i Sveta Marija.

U utorak 18. sije nja na redu su op ine Gori an i Donji Kraljevec, kao i sva naselja koja spadaju pod te op ine.

Boži na drvca za zbrinjavanje morate pripremiti ispred ku e na dan odvoza najkasnije do 7 sati. (a )

SVETA MARIJA

Za kulturu 148 tisu a, a sport 124 tisu e kuna Za program javnih potreba u kulturi op ina Sveta Marija za ovu je godinu u prora unu osigurala 148.500 kuna. KUD "Ivan Musta Kantor" dobit e 22 tisu e kuna, udruga "Svetomarska ipka" primit e 3 tisu e kuna, dok je 18.500 kuna osigurano za o uvanje ipke koja je dobila oznaku izvornosti. Župi Uznesenja Blažene Djevice Marije dodijeljeno je 25 tisu a kuna za adaptaciju župnog dvora i crkve u Donjem Mihaljevcu. Iznos od 10 tisu a kuna predvi en je za daljnju sanaciju Doma kulture u Donjem Mihaljevcu, a 70 tisu a za Dom kulture u Svetoj Mariji. Op ina e

u prora unu osigurati i 15 tisu a kuna za financiranje troškova komunalnih usluga u domovima kulture i prostorijama KUD-a. Za sportske aktivnosti ukupno je predvi eno 124.200 kuna. Najve i iznos dobiva NK Mladost, 30.300 kuna. Novom prvoligašu, ŠRD-u "Klen", pripada 23.200 kuna, NK "Drava" iz Donjeg Mihaljevca ima na raspolaganju 22.700 kuna, 16.000 ide ŠRD-u "Drava", 15.000 e primiti Teniski klub Sveta Marija, LD "Patka" dobit e 5 tisu a, a Šahovski klub 2 tisu e kuna. Za poticaj društvima za rad s mladima osigurano je 10 tisu a kuna. (a )

OP INSKO VIJE E Donja Dubrava

U zoni se planira izgradnja plinske, vodovodne i niskonaponske mreže Za program održavanja komunalne in rastrukture u donjodubravskom prora unu predvi eno je 250 tisu a kuna.

Taj iznos odnosi se na odvodnju atmos erskih voda, održavanje javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja i javne rasvjete, a planirana sredstva osigurat e se iz komunalne naknade. U programu gradnje objekata komunalne in rastrukture planira se izgradnja ceste, plinske, vodovodne i niskonaponske mreže u zoni male privrede, nastavak obnove Doma kulture Zalan i Doma za nacionalne manjine te produlje-

nje plinske i vodovodne mreže do Ribi kog doma. Prioriteti gradnje odredit e se sukladno raspoloživim sredstvima. Op insko vije e op ine Donja Dubrava prihvatilo je program javnih potreba, kulture i sporta za 2011. godinu u ukupnom iznosu od 248 tisu a kuna. DVD-u je predvi eno 70 tisu a kuna, kulturno - umjetni ka društva dobit e 40 tisu a kuna, sportske udruge 80 tisu a, za udruge gra ana osigurano je 20 tisu a kuna, humanitarnim udrugama dodijeljeno je 18 tisu a kuna, dok se za zakladu i tisak predvi a 20 tisu a kuna. (a )

OP INA Kotoriba

Nastavlja se asfaltiranje nerazvrstanih cesta kroz projekt EIB-a Op ina Kotoriba u programu gradnje objekata i komunalne in rastrukture na podru ju op ine za ovu godinu planira sredstva u iznosu od 6,4 milijuna kuna. Od ve ih investicija treba izdvojiti 2,5 milijuna kuna za as altiranje preostalih nerazvrstanih cesta u okviru projekta EIB 2 i 2,4 milijuna kuna za izgradnju kanalizacije u preostalim ulicama. As altiranje se planira u ulicama Alojzije Stepinca i Sajmišnoj te spoju tih ulica uz groblje s pješa kom stazom. Ministarstvo regionalnog razvoja osigurava 60%, dok 40% mora osigurati sama op ina.

Najve i iznos za izgradnju kanalizacije o ekuje se od Hrvatskih voda, 2,1 milijun kuna. U planu je as altiranje preostalih prometnica u Poduzetni koj zoni Jug i izgradnja mreže javne rasvjete u dijelu Sajmišne ulice. Za održavanje komunalne in rastrukture predvi eno je 334 tisu e kuna.

Sredstva za odvodnju oborinskih voda, održavanje isto e javnih površina, održavanje groblja, nerazvrstanih cesta i javne rasvjete osigurat e se iz komunalne naknade u iznosu od 160 tisu a kuna, a preostali iznos iz poreznih op inskih prihoda. (a )

ODLUKOM Op inskog vije a visina komunalne naknade u Orehovici uskla ena sa zakonom

Pla at e i oni koji se poljoprivredom bave “na crno“ Op insko vije e Orehovica prihvatilo je novu, ve ranije raspravljenu, odluku o komunalnoj naknadi. Dosadašnjom su, naime, pojedini propisani koeficijenti za pla anje tog nameta bili niži od zakonom minimalno dopuštenih. Kako je rekao predsjednik Op inskog vije a Branko Sušec, radi se o "bolnom pitanju“, no Op ina ga mora riješiti. Odluku je bilo potrebno uskladiti sa zakonom, no s druge je strane svima jasno što u ova teška vremena za gra ane zna i pove anje bilo kojeg nameta.

Bez komunalne naknade pak nema ni komunalnog standarda, istaknuo je. Zakonom o komunalnom gospodarstvu predvi eno je da, primjerice, koeficijent namjene za garažni prostor i arme ne može biti manji od 1,00. U Orehovici su koeficijenti za te prostore bili niži, a sada su "dignuti“ na zakonski minimum dopuštenih.

Vrijednost boda nije promijenjena, ve je ostala 3 kune po etvornom metru. Po novoj odluci, komunalna naknada pla at e se i za spremišta poljoprivrednih proizvoda, izuzev drvenih objekata, plastenika, objekti za uzgoj, tov i držanje životinja … No, da bi se takvi objekti mogli zadužiti na ime komunalne naknade, potrebno ih je izmjeriti, što e, kako je re eno, biti u injeno tijekom ove godine. Vije nica Erika Baranaši pozdravila je donošenje nove odluke, istaknuvši kako e njome kona no nestati razlika izme u prijavljenih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i onih koji tu djelatnost obavljaju "na crno".

Za neplatiše, ako treba, ovrhe i na pokretninama Na elnik op ine Franjo Bukal iznio je podatak da je

Franjo Bukal, na elnik op ine Orehovica

u razdoblju od 2007. do kraja studenoga 2010. prikupljeno 1,162.896 kuna komunalne naknade te 1,066.700 kuna naknade za ure enje voda. Nad neplatišama se redovito provode i ovrhe, no ima dužnika kod kojih naplata nije mogu a preko ra una u bankama, pa e se u nekim slu ajevima morati pri i ovrhama na pokretninama. Zabrinjavaju e je, naglasio je nadalje Bukal, i što se prikupljenim sredstvima ne mogu namiriti troškovi ure ivanja poljskih putova. To je, ocijenio je, potrebno hitno napraviti, unato injenici što je 2007.

godine navoženo ak 3.400 m3 šljunka. Naime, nesavjesni vlasnici, zbog neopreza i nemara, osim svojih parcela zaoravaju i putove, a dodatno ih uništavaju oni koji dovoze i na njive ispuštaju gnojnicu neposredno nakon oborina. Na podru ju op ine postoji velik broj vlasnika cisterni koji neovlašteno prazne ekalne i upojne jame te taj sadržaj ne odvoze na pro ista , ve na polja, unato zakonskoj zabrani takvog postupanja.

Vra aju i se na pla anje komunalne naknade, vije nika Marka Hunjadija zanimalo je bi li se naplata mogla podijeliti na više

od dvije rate, što bi obveznicima predstavljalo manji financijski teret. Na elnik je, me utim, odgovorio da bi više uplatnica zna ilo ve i trošak i Op ini i platišama, te da je to za sad nemogu e napraviti "budu i da su izdaci planirani prema o ekivanom priljevu sredstava s tog naslova“. (Velimir Kelkedi) Franjo Bukal jpg iz arhive Na elnik op ine Franjo Bukal iznio je podatak da je u razdoblju od 2007. do kraja studenoga 2010. prikupljeno 1,162.896 kuna komunalne naknade te 1,066.700 kuna naknade za ure enje voda

11. sije nja 2011.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KOTORIBA

Vilko Cmre ki naknadno primio op insku medalju Predsjednik Op inskog vije a op ine Kotoriba Željko Šebeštjan u op inskim prostorijama naknadno je uru io op insko priznanje vatrogascu Vilku Cmre kiju za dugogodišnji uspješan rad u DVD-u Kotoriba. Njemu je Op insko vije e uz Dane Kotoribe dodijelilo

medalju koju zbog bolesti na sve anoj sjednici nije mogao primiti. Šebeštjan je istaknuo da mu je ovo priznanje zahvala i za aktivnosti u Fašenskom odboru, a upravo Vilko Cmre ki bio je idejni za etnik lokomotive od šibe, koja je danas zaštitni znak Kotoribe. Na pri-

jamu u prostorijama Op ine bili su u ime predlaga a predsjednik DVD-a Gabrijel Friš i i zapovjednik Stanko Vugrin i te zamjenik na elnika Dobriša Zvošec.

Cmre ki je zahvalio na uru enom priznanju. (a )

KOMUNALNI REDAR MALE SUBOTICE izvijestio o pola godine svog rada

Izdano 13.000, napla eno samo 2.200 kuna kazni Zbog velikih problema s ilegalnim deponiranjem otpada na više lokacija, op ina Mala Subotica prošlo je ljeto "posudila“, odnosno na pola radnog vremena zaposlila Mladena Branišu, komunalnog redara koji taj posao ve devet godina obavlja i na podru ju op ine Pribislavec.

Braniša svaki drugi dan radi u jednoj od spomenutih jedinica lokalne samouprave, a nedavno je Op inskom vije u Male Subotice podnio i prvo izvješ e o rezultatima svoga rada.

U njemu ponajprije navodi da je s mještanima razgovarao i izdavao pisana upozorenja o suzbijanju ambrozije, ona vezana uz problematiku spaljivanja otpada, kao i potrebi zbrinjavanja pasa, ma aka i drugih životinja na zakonom propisan na in. Upozorenja su izdana i onima koji su nepropisno parkirali svoja vozila, dok

su usmeno opominjani ora i koji zbog nemara, uz svoje parcele, izoravaju i poljske putove.

Ukoliko e prekršitelji ignorirati kazne, slijedi prisilna naplata Kada je rije o upravnim postupcima i nov anim kaznama, izdana su i u postupku je osam razli itih rješenja s obavezom poštivanja svih zakonskih rokova tih postupaka (fizi kim osobama, kao i gra evinskoj inspekciji). Izdano je i 28 nov anih mandatnih kazni u ukupnom iznosu od 13.000 kuna. Od toga je pla eno 2.200 kuna. Ukoliko prekršitelj sam ne plati kaznu, ide se na prisilnu naplatu po Zakonu o Poreznoj upravi, a ako pak ni Porezna uprava ne uspije naplatiti, slu aj preuzima Prekršajni sud, pri

emu op ina nema sudskih troškova.

Komunalni redar Braniša u svom izvješ u skre e pažnju i na problem s doma instvima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima te poslovnim subjektima koji su bez valjane dokumentacije izgra ivali, dogra ivali, renovirali, a da pri tome op ini Mala Subotica nisu platili komunalni doprinos ni komunalnu naknadu. - Na to se nadovezuje i problem zapuštenih privatnih gra evina i dvorišta. Tu je esto teško identificirati zakonitog vlasnika ili nasljednika, postupci ne daju uvijek o ekivane rezultate ni promjenu stanja na terenu, a što onda možda izaziva nezadovoljstvo svih nas. No i dalje e se i takvi problemi nastojati kontinuirano i kvalitetno rješavati, zaklju uje Braniša.

(Velimir Kelkedi)

UDRUGA PRIJATELJA Svetog Roka iz Draškovca organizirala

Humanitarni koncert za obitelj Dominik iz Gori ana U nedjelju 2. sije nja 2011. u župnoj crkvi Svetog Roka u Draškovcu održan je tre i boži ni humanitarni koncert za obitelj Dominik s devetero djece iz Gori ana, koja je nedavno stradala u požaru. Nastupili su mnogobrojni izvo a i i solisti: Mario Šercer, orgulje; vokalna skupina KUD-a op ine Donji Kraljevec pod ravnanjem pro .

Ljubice Crn ec; Leonarda Hegeduš i Gabi Špoljari , klarinet; Nikola Orehovec, truba; Magdalena Mikec, klavir; vokalni solist Filip Hozjak uz pratnju pro . Danijela Otta; Ivona Dominik, sakso on; Gabi Špoljari i Josipa Špoljari , klarinet; zbor mladih “Modestia“ Draškovec; Josip Vadas, trombon; Petar Hegeduš, truba; Gloria Kova , klarinet; Nikola Mati , klarinet; Zbor umirovljenika Prelog; Ana Sinkovi i Simona Židov, klarinet; Filip Belovari, truba; Romeo Miši , truba; vokalni solist Željko Zaplati ; Josip Bengez, Luka Habuš, David Vadas, sakso on; grupa “Zvu ni zid“ Gori an. (J)

Promocija knjige o povijesti i razvoju dekanovskog vatrogastva održana je u subotu u tamošnjem Društvenom domu

OBJAVLJENA MONOGRAFIJA “85 godina vatrogastva u Dekanovcu“

Dekanovski vatrogasci i njihov tajnik objavili knjigu za sva vremena!

Svjetlo dana ugledala je monografija “85 godina vatrogastva u Dekanovcu“, projekt na kojem se u toj op ini, odnosno u tamošnjem Dobrovoljnom vatrogasnom društvu, radilo nekoliko godina. Uz prisustvo op inskih te elnika Vatrogasne zajednice Me imurske županije, kao i dekanovskih vatrogasaca i mještana, u subotu je u Društvenom domu održana promocija. Me u najzaslužnijima za objavljivanje djela koje e ostati trajna uspomena na sve koji su se u Dekanovcu bavili vatrogastvom jest autor, tajnik DVD-a Dražen Krnjak. On se u taj poduhvat upustio bez ikakvoga prethodnog iskustva u pisanju ili povijesnom istraživanju.

je udruga u Dekanovcu, unutar koje se godinama odvijao sav kulturni i društveni život mjesta. U potrazi za dokumentacijom, ponajprije otografijama, tijekom izrade monografije obišao sam sva doma instva iji su uku ani nekada bili ili su još uvi-

Tajnik Krnjak: Najve a mi je nagrada što je knjiga izdana - Monografija je doprinos o uvanju vatrogasne tradicije. Dobrovoljno vatrogasno društvo najstarija

Autor monografije Dražen Krnjak, ujedno i tajnik DVD-a Dekanovec

jek vatrogasci. Uspio sam do i i u posjed zapisnika s osniva ke skupštine DVD-a davne 1925. godine te prve mati ne knjige koju je 1933. napisao tadašnji u itelj u Dekanovcu Matija Bosanac. Monografiju smo planirali dovršiti 2010. godine, kada se slavio jubilej, no zbog pojedinih okolnosti objavljena je sada. Pošto ve ujem i neke ‘zle jezike’, želim istaknuti i da se odri em bilo kakvog honorara za svoj rad. Najve a nagrada mi je što je monografija tiskana, rekao je autor Krnjak.

Recenzent Antun Novak ocijenio je kako je monografija jedna od najboljih u Hrvatskoj te istaknuo: - U Me imurju djeluje 76 dobrovoljnih vatrogasnih društava, no ovo je tek petnaesta knjiga o vatrogastvu. Vatrogasci puno rade, a najmanje pišu o sebi. Nedovoljno se posve uje tome što se i kako radilo. Ovo djelo je i svojevrsna monografija Dekanovca.

Monografija je uz potporu Op ine i sponzora tiskana u petsto primjeraka. (V. Kelkedi)

DOMAŠINEC

Ure ena dvorana Društvenog doma, sporni kiosci i dalje na mjestu

Turnir u beli okupio je pedesetak gra ana

DONJI KRALJEVEC

Turnir u beli i pokeru Nakon više udruga i pojedinaca iz Gori ana i drugih mjesta, humanitarnoj akciji za obitelj Dominik priklju io se i restoran

“Stari krov” u Donjem Kraljevcu.

Tamo je u etvrtak održan turnir u beli i pokeru, a sav prihod namijenjen je obitelji Dominik. (J)

U Domašincu je tijekom prošle godine dovršena obnova velike dvorane Društvenog doma u Domašincu, površine oko 300 kvadratnih metara.

Investicija je vrijedna oko 370 tisu a kuna, od ega je 100 tisu a osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja i Ministarstvo kulture, a ostalo bi trebali izdvojiti Op ina i Me imurska županija. Obnovljen je pod i strop objekta, postavljene su tribine te nove stube za pozornicu, dok su istodobno rekonstruirani sustav grijanja i elektri ne instalacije. Površina objekta je 300 kvadratnih metara. Rije je ina e o prvoj azi cjelokupnog ure enja Doma. Kroz sljede e tri godine, ovisno o financijskim mogu nostima, uz južno krilo zgrade planira se i dogradnja sanitarnog vora te prostora za smještaj ugostiteljske djelatnosti.

“Op inari“ su i tijekom prošle godine “muku mu ili“ s vlasnicima dvaju kioska u središtu mjesta, tik uz spomenuti Dom, koji ve dulje ignoriraju odluke Op inskog vije a i ne

žele maknuti svoje objekte. Naime, lokacija na kojoj se oni nalaze dio je koridora kojim bi trebala prolaziti nova cesta te neodgovorni vlasnici, kako je upozoravao na elnik Dragutin Lisjak, zapravo prije e cjeloku-

pan projekt ure enja centra. Kako je prošle godine Op insko vije e donijelo i odluku o podizanju tužbe protiv jednog od zakupaca, u ovoj se o ekuje pokretanje sudskog procesa.

(V.Kelkedi)

Deset tisu a kuna za osnivanje limene glazbe Nakon poduže “pauze“ Domašinec bi od ove godine ponovno trebao imati limenu glazbu. Op insko vije e podržalo je inicijativu za osnivanje orkestra koji bi inili prvenstveno školarci. Ideja za taj projekt postoji ve nekoliko godina, a za njegovu realizaciju zadužen je jedan od glavnih inicijatora – ravnatelj domašine ke Osnovne škole Tihomir Cvrtila. On kaže kako zainteresiranih u enika ima, neki ve sviraju u limenoj glazbi susjednog Dekanovca. Instrumente bi za po etak posudili, a kasnije bi ih kupili roditelji lanova orkestra.

Odba ena je mogu nost da Op ina

preuzme trošak nabavke prili no skupih glazbala jer bi se, kako je napomenuto, lako moglo dogoditi da u enici nakon nekog vremena izgube volju za bavljenje glazbom.

Takva situacija dogodila se u Gori anu. Ako pak njihovi roditelji izdvoje vlastiti novac, na neki e ih na in obvezati da tome pristupe ozbiljnije, zaklju eno je. Op ina je u ovogodišnjem prora unu za limenu glazbu osigurala 10.000 kuna.

Domašinec je nekada imao poznati puha ki orkestar pa e se osnivanjem orkestra ponovno pokrenuti prekinuta tradicija muziciranja u toj op ini.(V. Kelkedi)

12

Kroz Međimurje

11. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŠTRIGOVA

Pokloni za djecu ro enu 2010. godine Na prigodnoj sve anosti u školskoj sportskoj dvorani u Štrigovi op inski na elnik Stanislav Rebernik roditeljima djece ro ene u 2010. godini uru io je poklone u pojedina noj vrijednosti od 300 kuna.

Poklone je dobilo dvadeset i dvoje roditelja iz devet op inskih

naselja, a najviše iz Železne Gore, u kojoj je ro eno sedmero djece. Slijede Sveti Urban s etvero djece, Štrigova, Jalšovec, Leskovec i Banfi s po dvoje djece, te Stanetinec, Robadje i Prekopa koji su u 2010. godini dobili po jednoga novog stanovnika. (sm, JM)

ZEBANEC SELO

OP INA Sveti Juraj na Bregu izgubila radni spor sa svojim zaposlenikom

Jame na Štuku Štuk je doma i naziv za dio naselja Zebanec Selo u op ini Selnica. Na Štuku postoji ulica koja je paralelna sa županijskom cestom Štrukovec - Sveti Martin na Muri i, kako je daleko od o iju, za nju se slabo mari.

Op inski vije nik Melkior Gori anec elnike op ine Selnica upozorava na loše stanje kolni-

ka ulice na Štuku i traži njihovu sanaciju jer, kako kaže, "sama jama" otežava promet ulicom i opasnost je za sve sudionike u prometu i njezine žitelje. Iz Op ine odgovaraju da je u toj ulici potrebno riješiti izgradnju kanalizacije, nakon ega e i kolnik biti saniran. (sm)

PRIBISLAVEC

Vije nici dali “zeleno svjetlo“ za kupnju op inskog stana Svi vije nici, izuzev nezavisnog Miroslava Perši a, koji je bio suzdržan, na posljednjoj su sjednici Op inskog vije a Pribislavec podržali odluku o prodaji op inskog stana u Ulici Zrinskih 3. U tom objektu korisnik stana živi ve 40 godina, pa je to ka o spomenutoj transakciji na dnevni red uvrštena upravo na njegovu molbu. Rije je o dvosobnom stanu površine 65,37 kvadratnih metara, koji je Op ini pripao prilikom razdruživanja s Gradom akovcom, a najmoprimac pla a takozvanu zašti enu

najamninu te ima i pravo prvokupa. Prema procjeni sudskog vještaka, stan vrijedi 6.954,88 eura. - Što ako netko ponudi ve u cijenu od sadašnjeg korisnika, upitao je na sjednici vije nik Perši .

Op inski elnici odbacili su mogu nost da bi se takvo što moglo dogoditi, dok je pro elnik Jedinstvenoga upravnog odjela op ine Vladimir Brozovi pridodao kako je natje aj “prilago en“ sadašnjem najmoprimcu, a ako prodaja ne bi išla po planu, može se i poništiti pa ponovno raspisati.

(Velimir Kelkedi)

BELICA

I ove godine znatna izdvajanja za “socijalu“ Prema programu javnih potreba u socijalnoj zaštiti, koji je na posljednjoj sjednici donijelo Op insko vije e, op ina Belica e za “socijalu“ ove godine iz prora una izdvojiti 574.800 kuna.

Program obuhva a pomo i za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemo nih i drugih osoba, koje one same ili uz pomo lanova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti. Kao pomo za podmirenje troškova stanovanja i ogrjeva, što se odnosi na najamninu, komunalne naknade, troškove pri uve, elektri nu energiju, plin, grijanje, vodu, odvodnju, odvoz sme a i druge troškove, osigurano je 15.800 kuna. Op ina daje i nov anu pomo za svako novoro eno dijete, i to u iznosu od 500 kuna, za što pak je predvi eno 13.000 kuna. Na temelju posebne zamolbe Op ina može dodijeliti i jednokratnu pomo

socijalno ugroženim osobama i osobama s invaliditetom, i to u iznosu od 200 do najviše 2.000 kuna. Za to je osigurano 14.000 kuna.

I Belica je jedna od me imurskih jedinica lokalne samouprave koja je s Me imurskom županijom potpisala sporazum o sufinanciranju prijevoza u enika srednjih škola te e za tu namjenu utrošiti 100.000 kuna. U skladu pak s odlukom o stipendiranju studenata s podru ja op ine Belica, pojedini studenti ostvaruju pravo stipendiranja i dobivanja jednokratnih pomo i na teret prora una, za što je predvi en iznos od 104.000 kuna. Najve a stavka u programu javnih potreba u socijalnoj zaštiti odnosi se na “pomo roditeljima za predškolski odgoj“, odnosno sufinanciranje boravka djece u predškolskim ustanovama. Za to je osigurano 328.000 kuna.

(V. Kelkedi)

Vidu Mar ecu, nekadašnjem op inskom tajniku, danas komunalnom redaru, sudskom odlukom pripala 101 tisu a kuna - Ovom isplatu namirena su njegova zakonska potraživanja do kraja 2007. godine, a u me uvremenu su dugovanja dosegla novih 37 tisu a kuna, pa Op ina sada pokušava s njim napraviti nagodbu Na osnovu sudske odluke, Op ina Sveti Juraj na Bregu dužna je Vidu Mar ecu, nekadašnjem op inskom tajniku, a danas op inskom komunalnom redaru, isplatiti 101 tisu u kuna.

Naime, Mar ec je u vrijeme kada je op inski na elnik bio Zoran Šari ušao u spor s Op inom zbog ugrožavanja mu osnovnih prva iz radnog odnosa. Mar ec je, nakon što je prestao biti tajnik Op ine, raspore en na mjesto komunalnog redara s pola radnog vremena. U to vrijeme Mar ec je otišao na bolovanje, pa mu Op ina o ito nije isplatila što je trebala, te je nastao sudski spor koji je nakon dugi niz godina dobio svoj epilog.

- Pravda je spora, ali dostižna, zadovoljno kaže Mar ec

Nije mu drago što se tuži s Op inom, ali …

Isplatom 101 tisu e kuna Mar ecu su namirena zakonska potraživanja do kraja 2007. godine, a u me uvremenu su dugovanja dosegla novih 37 tisu a kuna, pa Op ina sada pokušava s njim napraviti nagodbu. Ako to ne uspije, Op ina e trebati taj iznos platiti u što kra em vremenu.

Ovog trenutka Mar ec poslove komunalnog redara, pola radnog vremena, obavlja u op ini Sveti Juraj na Bregu, a pola u op ini Gornji Mihaljevec. Op inski na elnik An elko Nagrajsalovi o svemu ovome izvijestio je Op insko vije e, u kojem sjede bivši na elnici Zoran Šari i Dragica Vugrinec, za ije je vrijeme spor zapo et

i potom pokušavan biti razriješen. Mar ec ne želi komentirati slu aj, jer se boji da nešto krivo ne kaže, jer mu sva dugovanja još nisu podmirena. - Pravda je spora, ali dostižna, zadovoljno je sudsku odluku prokomentirao Mar ec, premda mu, kako kaže, nije drago što se tuži s Op inom u kojoj radi.

(S. Mesari )

OP INA GORNJI Mihaljevec

VRATIŠINEC

Sufinanciranje obrane od tu e

Hitno riješiti odvodnju

Zajedni ki je interes Op ine Gornji Mihaljevec i Me imurske županije provo enje obrane od tu e.

Stoga e ove dvije jedinice sufinancirati obranu od tu e u 2011. godini. Op ina e u etiri obroka upla-

titi 4.319 kuna, a županija 100 tisu a kuna. Prvi obrok Op ina e uplatiti do kraja ožujka, a posljednji do 1. studenoga ove godine na žirora un Državnoga hidrometeorološkog zavoda. (sm)

Žitelji Novog Brodeca, ulice i dijela naselja Vratišinec, dulje vrijeme imaju probleme s oborinskim vodama koje se zadržavaju uz ku e i poplavljuju podrumske prostorije, te traže hitno rješenje ovog za njih velikog problema. Nakon prošlogodišnjih poplava, stanovnici Novog Brodeca strepe pred

otapanjem leda, jer bi im voda ponovno mogla poplaviti podrume i dvorišta. Op inski na elnik Zdravko Mlinari kaže kako u rješavanju ovoga nepobitnog problema ima odre enih poteško a, ali e se on u dogledno vrijeme riješiti, kao i sli an problem kod poklonca Svetog Florijana u središtu naselja. (sm)

11. sije nja 2011.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HLAPI INA

OP INA Selnica

etiri nove udruge

Ure uje se škola

Op ina Selnica osigurat e za potrebe organiziranog sporta u 2011. godini 50 tisu a prora unskih kuna, što je 15 tisu a kuna više nego u prošloj godini. Razlog ve em iznosu je i ve i broj korisnika "sportskih" kuna, koji je sa sedam narastao na jedanaest klubova, udruga i društava.

Novi korisnici prora una jesu udruge sportske rekreacije

Nastavljeni su radovi na sanaciji i ure enju Podru ne škole u Hlapi ini, koja ima 110 kvadratnih metara radne površine, koju ine dvije u ionice te pomo ne prostorije.

Etapno se obavlja sanacija fasade i krovišta te vanjske fasade. Do sada je utrošeno 150 tisu a kuna, a planira se da e

Selnica, Plešivica i Donji Koncov ak, te Lova ko društvo "Srnda " Selnica.

Novost je što e se novac podijeliti na osnovu planova i programa rada sportskih klubova, društava i udruga, koje oni najkasnije do 31. ožujka ove godine trebaju dostaviti u sjedište Op ine Selnica. (sm)

OP INA SVETI MARTIN NA MURI želi još jednu potvrdu legitimiteta osnivanja naselja Toplice Sveti Martin

Anketa mještana triju bivših naselja o podršci novoosnovanom

Ranije Grkaveš ak, sada Toplice Sveti Martin

Nakon što su održani zborovi mještana, gdje je dobivena suglasnost o osnivanju novog naselja, i nakon što je Op insko vije e Sveti Martin na Muri donijelo odluku o osnivanju novog naselja Toplice Sveti Martin, ima ljudi koji osporavaju legitimitet tih odluka.

Premda su zadovoljene sve pravne procedure, op inski na elnik Franjo Makovec želi još jednom provjeriti podržavaju li žitelji novog naselja, a ranije dijelova naselja Jurov ak, Gornji Koncov ak i Grkaveš ak, oformljenje naselja Toplice Sveti Martin.

Prvi dan sakupljeno osamdesetak potpisa Stoga su na terenu ekipe koje provode javnu anketu, koja treba pokazati što ljudi stvarno misle, a cilj je prikupiti stotinjak potpisa, koji e biti još jedna potvrda donesene odluke. Ve prvi dan preko osamdeset ljudi izjasnilo se da podržava oformljenje naselja Toplice Sveti Martin i nema ništa protiv što su administrativno izdvojeni iz svojih ranijih.

- Odluku o osnivanju novog naselja Toplice Sveti Martin Op insko vije e Sveti Martin na Muri donijelo je u

Buka se podigla zbog troškova promjene dokumenata?

Novo naselje ozna eno je tablom

svibnju 2010. godine, i to jednoglasno.

Novo naselje prostire se na 110 hektara površine, a na njemu se nalazi 11 obiteljskih ku a te turisti ko - kupališni, apartmanski i golf kompleks

Spa & Golf Resort, koji je formiranjem novog naselja mogao srediti i svoju destinaciju u potrebnim dokumentima. Naime, prije je to bilo teško, gotovo nemogu e, s obzirom na to da se hotel

Me imurski Joško Joras?

- Sve što je bilo potrebno Op ina je u inila, od prijedloga, pregovora, razgovora, zborova mještana po naseljima do odluke Vije a. Ništa nije u injeno na svoju ruku i protiv zakona i volje velike ve ine žitelja triju naselja.

Glasovi, bolje re eno glas, protiv dolazi od jednog mještanina bivšeg naselja Jurov ak, koji je godinama živio u Sloveniji i sada je došao živjeti ovdje, gdje ni im

prije nije doprinosio razvoju op ine. Ja velim da je to me imurski Joško Joras, koji rovari protiv jedne legitimne i uvjeren sam korisne odluke za daljnji razvoj ovog kraja, pojašnjava Franjo Makovec, uvjeren u dobru odluku Vije a i vrlo zadovoljan izjašnjavanjem gotovo svih žitelja triju naselja za osnivanje Toplica Sveti Martin, zasebnog naselja u op ini. (sm)

Nezadovoljnicima ili nezadovoljniku ne smeta previše odluka o novom naselju, koliko pitanje tko e sve to platiti. U anonimnim dopisima i pismima ljudi ili pojedinac (sumnja se da sva pisma dolaze iz jedne obitelji) pitaju tko e platiti zamjenu osobnih dokumenata (osobne iskaznice, putovnice, voza ke dozvole i sli no), te promjenu adrese u telefonskim imenicima i drugdje. Pozivaju se i na bogatu povijest Jurov aka, koja se, prema pisanju, ne bi smjela “prekrižiti odlukom Vije a”. (sm) nalazio u Gornjem Koncov aku, golf tereni u Grkaveš aku, a apartmansko naselje u Jurov aku. Osim toga, sada je olakšana izgradnja prometne i druge signalizacije te pojednostavljeno isho enje dozvola za izgradnju komunalne infrastrukture.

(S. Mesari )

radovi ukupno stajati oko 250 tisu a kuna. Financijer je Me imurska županija.

Podru na škola u Hlapi ini pripada Osnovnoj školi Mursko Središ e, a polazi je tridesetak u enika u kombiniranim odjeljenjima od 1. do 4. razreda. Ovo je prva ve a sanacija zgrade u proteklih tridesetak godina. (sm)

OP INA Sveti Juraj na Bregu

Sportska dvorana mora se po eti graditi Op ina Sveti Juraj na Bregu planira program gradnje objekata i održavanje komunalne infrastrukture u godini koja je zapo ela u iznosu ili vrijednosti od ak 6,275.000 kuna.

Najviše, 4 milijuna kuna, planira se investirati u izgradnju nove školske sportske dvorane i dogradnju postoje e zgrade Osnovne škole Ivana Gorana Kova i a.

- Nova školska sportska dvorana kona no bi se trebala po eti graditi ove godine, bez obzira na recesiju i štednju.

Op ina je napravila sve što je trebala, postoje nacrti, postoji gra evinska dozvola i, naravno, dobra volja svih nas da izgradnja zapo ne. Što i u kakvom obimu e se ove godine izgraditi, teško je re i, ali po eti treba, jer u suprotnome e pro i vrijeme valjanosti gra evinske dozvole, onda opet sve iznova, a to opet košta, kaže op inski na elnik An elko Nagrajsalovi .

Ina e, školska sportska dvorana gradit e se na prostoru gdje se sada nalazi školsko igralište i terenu uz školsku zgradu.

Izgradnja pješa kobiciklisti ke staze Druga investicija po vrijednosti je izgradnja ceste i pješa ko - biciklisti kih staza, na što se predvi a potrošiti 1,4 milijuna kuna. Preostalih 2,135.000 kuna planira se investirati u poduzetni ku zonu, javnu rasvjetu, autobusna stajališta te u adaptaciju i opremanje domova kulture. Najviše novca o ekuje se od Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva kulture, Me imurske županije, ŽUC-a te op inskog prora una i komunalnog doprinosa. O ekuje se i doprinos žitelja s podru ja op ine.

(S. Mesari )

14

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

11. sije nja 2011.

LOVA KO DRUŠTVO “Zec” optuženo za lov protivan zakonskoj regulativi, previše blizu ku a u Mihovljanu i akovcu

Lov u naseljenom m ili “lova ka pri a” - Aleksandra Hampamer, koja nam se javila ovim povodom, podnijela je prijave PU akovec, iz koje je dobila informaciju da zapravo postoji prili no izišli na teren. Osim policiji, pisane prijave podnijela je i predsjedniku Ureda za poljoprivredu i šumarstvo i me imurskom županu Ivici Perho u, a pi U našu je redakciju prošli tjedan pristiglo pismo s pritužbom na lovce Lova kog društva “Zec” iz akovca, u kojem stoji da su u nedjelju 2. prosinca u jutarnjim satima organizirali lov u naseljenom mjestu, pritom se ne pridržavši zakonske odredbe prema kojoj se ne smije pucati na 300 metara od naseljenog mjesta. - Naime, po ne znam koji put ovu je nedjelju održan lov u blizini akovca i Mihovljana, gotovo nadomak ku a i dje jeg igrališta, a sli na se situacija redovito ponavlja.

Ist im se inom k rši odredba Zakona o lovstvu po kojoj je 300 metara od naselja zašti eni pojas u kojem se ne smije pucati, a koja se odredba redovito ne poštuje. Treba li netko stradati da se nešto poduzme, pita se Aleksandra Hampamer, stanovnica Mihovljana, i dodaje kako su stanari akovca, Mihovljana i Šenkovca ve godinama ogor eni zbog te situacije, ali pozitivnih pomaka - nema.

Uz pomalo pateti no pismo, koje se na koncu više okre e pomoru životinja op enito, a ne konkretnom lovu organiziranom prošlu nedjelju, Hampamer je priložila i nekoliko fotogra ija doti nog lova kojima potkrjepljuje svoje tvrdnje. I doista, na fotogra ijama je vidljivo da su lovci doista iznimno blizu ku a. Aleksandra Hampamer nije jedina ogor ena u tom dijelu grada - i jedna od susjeda požalila joj se da je ujutro kad se probudila prvi prizor bio lovac na nekih 10 metara od ku e.

Na fotografiji koju je poslala Aleksandra Hampamer vidljivo je da su lovci doista iznimno blizu ku ama u akovcu. Ali – vidljivo je i da nitko ne puca …

Protiv Lova kog društva podnesen niz prijava - Situacija je godinama ovakva, kao da je svako nedjeljno jutro rat, isti e Hampamer, koja je odlu ila preuzeti inicijativu i

malo dublje istražiti situaciju.

Tako je samostalno izmjerila doti no podru je, za koje kaže da je široko svega 700 metara i prema tome uop e nema osnove biti lovno podru je (jer bi prema tom izra unu lovcima bilo dozvoljeno pucati na sve-

LD “Zec“: Preventivno pokušavamo smanjiti broj lisica Nemali je broj slu ajeva kada ljudi zovu lovce zbog lisica koje su se uvukle u štagljeve ili podrume, a prošle je godine u Pribislavcu zbog bjesno e moralo biti usmr eno na desetke pasa, i tada su temeljem ukaza državnog inspektora bili organizirani posebni lovovi radi smanjenja broja lisica. Prema statistici, na lovnoj plohi Lova kog društva “Zec” trebalo bi biti 5 lisica, a lovci ih godišnje

odstrane 100. Polovica od tog broja su ženke. - Da ih ne odstranimo, sljede e bi ih godine bilo 400, a ve godinu kasnije 1.400 i ne bi bilo ni ze eva ni fazana. Ali, imali bismo katastrofalnu epidemiju bjesno e.

A to je statistika samo našega lova kog društva, objašnjava predsjednik “Zeca” Stjepan Horvat. Takav scenarij sigurno ne bi oduševio nikoga, a lovci bi ponovno bili prvi na listi odgo-

vornih i prozivanih za situaciju koju svakim lovom nastoje držati pod kontrolom, pa tako i spornim lovom u nedjelju 2. prosinca. - Kad se bjesno a jednom pojavi, onda je ve dosta kasno. Sada je dozvoljen lov na lisicu i normalno je da sada preventivno pokušavamo smanjiti njihov broj, zaklju uje tajnik Lova kog društva “Zec” Abel Mislovi . (bš)

ga 100 metara u uskom pojasu u sredini terena), ali tako er upozorava da je cijeli grad akovec lovno podru je i da je jedino što lovce sprje ava da ne pucaju zakonska odredba o 300 metara te da je nužno revidirati karte.

Protiv Lova kog društva “Zec” Aleksandra Hampamer podnijela je prijave PU akovec, iz koje je dobila informaciju da zapravo postoji prili no velik broj pritužbi gra ana i da su djelatnici i taj dan izišli na teren. Osim policiji, Hampamer je pisane prijave podnijela i predsjedniku Ureda za poljoprivredu i šumarstvo i me imurskom županu Ivici Perho u, a pisane odgovore svih navedenih o ekuje ovih dana.

Na kraju, Aleksandra Hampamer kaže da joj cilj ni u kom slu aju nije bio napasti lovce kao ljude, ali osu uje njihov in. - Neka sada oni budu ljudi i neka se maknu, zaklju uje stanovnica Mihovljana, koja raz-

mišlja i o pokretanju peticije da se lovcima zabrani lov na ovom podru ju.

U blizini ku a nije se pucalo Lovci, s druge strane, pri aju svoju stranu cijelog doga aja, i ona se zapravo teško može nazvati “lova kom pri om”. Ni u kojem trenutku lovci nisu negirali da su bili u naseljenom podru ju.

I osoba koja je fotogra irala cijeli lov i ije su fotogra ije priložene od lovaca dobila je dozvolu da ih slijedi, uz jednostavno objašnjenje da fotogra ira “za privatne potrebe”. Lovci dalje nisu ništa pitali, kažu – nemamo što skrivati.

Pri a je zapravo vrlo jednostavna – da, bili su vrlo blizu ku ama, ali u toj blizini ku a nisu pucali. - Pogledajte fotogra iju, sve puške nose se na ramenima, nitko ne nišani, nitko ne puca, upu uju nas lovci – predsjednik Lova kog društva “Zec” Stjepan Horvat, tajnik Abel Mislovi i lov-

nik Vlado Horvat. - Mi od nekuda moramo krenuti, negdje se moramo postrojiti i moramo divlja koja na tom podru ju obitava potjerati od ku a, kako fazane i ze eve, tako i lisice. Životinje ne znaju koliko je 300 metara od naselja, i mi jednostavno ne možemo druga ije nego krenuti od ku a i potjerati ih od naselja.

Ako krenemo obrnuto, životinje e utr ati u dvorišta i dobit emo kontraefekt, objašnjavaju.

- Lov se vršio prema kalendaru lova s kojim je i policija upoznata na po etku lovne sezone. Nadalje, svaki lovac strogo se mora pridržavati pravila – da pušku kod naseljenog mjesta nosi praznu dok se ne u e u podru je gdje se vrši lov, a pucati se smije tek kad lovnik dade znak. Konkretno podru je od akovca do Mihovljana zapravo je uski pojas na kojem, kao i na drugim podru jima, prema LGO - Lovno gospodarskoj osnovi, elaboratu koji se obnavlja svakih deset godina i kojeg se moramo držati, brojno stanje divlja i moramo svesti

11. sije nja 2011.

mjestu ?! velik broj pritužbi gra ana te da su djelatnici i taj dan sane odgovore svih navedenih o ekuje ovih dana

Aleksandra Hampamer ogor ena je što lovci zalaze toliko duboko u naseljena mjesta, blizinu dje jeg igrališta i ku a. Lovcima grada akovca uputila je apel “da ostave živu divljinu sa svim njezinim ljepotama, da pomognu sa uvati život i da vrate mir umjesto straha od metka, tišinu umjesto pucnjeva, sklad umjesto smrtne vriske i tupog udarca o zemlju ubijene ptice koja je tek sekundu prije krasila nebo”. (bš) protivnom nas kažnjava lovni inspektorat. Zna i, ako populacija odre ene životinje bude ve a ili manja od te upute, nama lovni inspektor može zatvoriti lovište, objašnjava detalje tajnik Lova kog društva “Zec” Mislovi . Dodaje i da su u neposrednoj blizini ku a s obje strane, na 5-6 lokacija, lisi je nastambe. S obzirom na to da je u toku sezona parenja lisica, samo se eka da se pojavi prvi nalaz bjesno e, upozoravaju.

u prihvatljive okvire. Lovište smo u zakup dobili od Me imurske županije. Divlja se svake godine prebrojava i dobivamo upute kojih se moramo strogo pridržavati, u

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lovci se moraju pridržavati velikog broja zakona i pravilnika Lova ko društvo “Zec” iz akovca nepro itabilna je

udruga, registrirana kao i svaka druga sportska udruga. Kako kažu naši sugovornici i lovci s dugogodišnjim stažem i iskustvom, oni sami izdvajaju zna ajna inancijska sredstva. Prije svega, godišnje Me imurskoj županiji pla aju lovnu zakupninu od 36.000 kn. Nadalje, za obnovu divlja i svake godine ulože 60 - 70.000 kn, pa su tako i ove godine, izme u ostalog, kupili 1.000 fazana i 250 tr aka, te ih pustili u prirodu. Tako er, za svaki nalet na divlja moraju imati policu osiguranja koje koštaju za jednu godinu od 25.000 do 55.000. Osim toga, njihov je rad vezan na oko 6 - 7 zakona, i oko ak 40 pravilnika, a svake godine prolaze i rigorozne kontrole. - Kad sve to zbrojite, jako nas puno košta. U posljednje vrijeme najviše živaca, priznaje lovnik Vlado Horvat.

Kažu da na ovom konkretnom podru ju, u Mihovljanu i Šenkovcu, imaju puno dojava, i ovdje još ni jednom lov nije prošao bez da je policija izišla na dojavu gra ana, a tako je bilo i u nedjelju 2. prosinca.

Tvrde da je sve napravljeno prema zakonu, a prijave protiv društva postoje ve duže vrijeme, uvijek od jednih te istih ljudi. Ni jedna nije dokazana i lovci još uvijek djeluju. Ipak, isti u, dobro je da gra ani zovu, jer su velik problem još uvijek krivolovci i nesavjesni voza i – samo dan prije našeg razgovora lovci su primili dojavu o pregaženom srnjaku kojeg je netko polomljenih nogu i još živog ostavio nakon naleta.

Na kraju, lovci ponavljaju da je sve bilo prema zakonu i brojnim pravilnicima koje moraju poštovati. Najvažnije od svega u cijeloj pri i ipak je da lovci prilikom obavljanja djelatnosti lova najviše pažnje poklanjaju sigurnosti, kako ne bi došlo do nesretnih slu ajeva. Tome u prilog govori i podatak da je u Me imurskoj županiji u periodu od 2006. do 2009. godine prijavljena tek jedna lakša tjelesna ozljeda, dok je u drugim županijama brojka znatno ve a.

(Bojana Špani ek)

Dragica avni ar ponosna je lovkinja

DRAGICA AVNI AR iz Stanetinca, jedna od rijetkih me imurskih lovkinja

Uživam u prirodi, brizi za životinje, posebice zimi kad nedostaje hrane - Ovih pet - šest godina, koliko nosim lova ku odoru i pušku, ustrijelila sam nekoliko fazana, jer mi taj dio lovstva nije prioritetan. Više volim hraniti divlja , brinuti se o njoj da ne stradava od naleta vozila, te trovanja pesticidima …

Me u osam me imurskih lovkinja svoje mjesto ima Dragica avni ar iz Stanetinca, koja je lanica Lova kog društva “Fazan“ Štrigova.

Me u lovce Dragicu su je privukli ljubav prema prirodi i muško društvo u kojem se zbog na ina razgovora i druženja osje a puno ljepše nego u ženskom.

- Me u lovce me privukla velika ljubav prema prirodi, koju volim i koja je u našem kraju prelijepa. Naime, voze i se uz i kroz šume, vidiš vrlo malo toga što se nalazi u prirodi. Željela sam sve vidjeti snažnije i bliže i tako sam se odlu ila za lovstvo.

Ne da bih isklju ivo strijeljala divlja , nego da bih uživala u njezinom okruženju, te se za nju brinula, za životinje koje u njoj obitavaju, osobito zimi kada nedostaje hrane. Suprug Branko, koji je bio lovac, nije imao ništa protiv i tako sam ja krenula me u lovce. Lova ki ispit položila sam 1989. godine, kojem su prethodile dvije godine stažiranja.

Tada se stažiralo u lovu, tako da si prvo bio goni i nosa divlja i, a potom i sudjelovao u lovu. Na 'krštenju u lovca', makar sam žensko, nisu me štedjeli, pa sam dobila 'porciju' koja kandidatu pripada prema starim pisanim ili usmeno prenesenim statutima lova ke etike i obi aja.

Volim druženje s muškima jer ima puno više šale nego ogovaranja - Kum mi je bio Milan Židov, lovac iz Železne Gore, kojeg i dan - danas poštujem i zovem kumom, a on pak mene kumicom. Ovih pet - šest godina, koliko nosim lova ku odoru i pušku, ustrijelila sam nekoliko fazana, jer mi taj dio lovstva nije prioritetan. Više volim hraniti divlja , brinuti se o njoj da ne stradava od naleta vozila, te trovanja pesticidima. Više od toga pak volim muško društvo, koje ne ogovara druge, nego se šali na

svoj ra un ili ra un kolega. Ne podnosim ženska ogovaranja, kojima sam i ja kao lovkinja esta tema. Sretna sam i zadovoljna kada se lovci okupe na doru ku ili ru ku za vrijeme lova. Svi lovci sjedamo u krug i ono što donesemo za jelo u svojim naprtnja ama stavimo na zajedni ki stol, ispri ala nam je Dragica avni ar, lovkinja koja je za lovstvo zainteresirala sina Davora i unu icu Vitu, s kojom odlazi hraniti divlja u obližnje stanetinske šume u kojima je puno srna i sve manje i manje ze eva, fazana, tr ki i druge divlja i. (Stjepan Mesari )

I unu ica Vita voli lova ko društvo

LS ME IMURSKE županije

Devetnaest novih lovaca Lova ki savez Me imurja organizirao je predavanja za osposobljavanje lovaca, a polaganju je pristupilo devetnaest kandidata koji su uspješno položili lova ki ispit.Po mnogim pokaza-

teljima ovo je bila jedna od najboljih generacija kandidata, a ak polovica njih jesu osobe s višom ili visokom stru nom spremom. Lova ki ispit položile su i tri kandidatkinje.

Istovremeno je savez organizirao i osposobljavanje kandidata za lovo uvare i ocjenjiva e trofeja. Za lovo uvara je osposobljen jedan kandidat, a za ocjenjiva e trofeja osposobljeno je pet kandidata. (sm)

16

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

11. sije nja 2011.

ODRŽANA godišnja skupština DVD-a Krištanovec

Svaka ku a gotovo pa ima vatrogasca

Prva stambena zajednica proslavila je svoju etvrtu godišnjicu postojanja Priznanje i estitke mladoj vatrogaskinji Ani Mrazovi Prošlu je subotu svoju redovitu godišnju skupštinu održao DVD Krištanovec, a održana je pred velikim brojem lanstva, gostiju i uzvanika.

Sve njih je pozdravio a potom i podnio izvješ e o aktivnostima u protekloj godini predsjednik društva Sre ko Mrazovi .

Najvažnijim je istaknuo što cijelo selo (oko 180 doma instava) podupire rad društva, što je vidljivo iz podatka da društvo ima ak 150 podupiraju ih lanova, koji na sve na ine pomažu i doprinose boljitku DVD-a. Uz podupiraju e, društvo ima i 32 lana sa zvanjem vatrogasac, 9 vatrogasaca I. klase, 6 vatrogasnih do asnika, 6 vatrogasnih do asnika, te vatrogasnog do asnika I. klase, vatrogasnog asnika I. klase, 1 višega po asnog vatrogasnog asnika, 4 vatrogasna suca i 12 vatrogasnih veterana. Društvo je u prošloj godini obavilo više preventivnih akcija te sudjelovalo na brojnim natjecanjima, gdje su ostvarili solidne rezultate. U prošloj godinu društvo je uprihodilo 25.387 kuna, a ove godine planira se prihod od 66.688 kuna.

Svake godine po nekoliko novih vatrogasaca Društvu su na dobrom radu estitali i izrazili ponos te poželjeli nove uspjehe Zoran Vidovi , zamjenik akove kog gradona elnika, Dušan Mikulaj, predsjednik VMO-a Krištanovec, Ivan

Krištofi , zapovjednik VZ-a MŽ-a i JVP-a akovec, te Marijan Medved iz VZ-a Grada akovca, Vladimir Bujan, tajnik vatrogasnih veterana MŽ-a, i Nikola So ev iz Hrvatske vatrogasne zajednice.

Krištofi je naglasio kako je DVD Krištanovec jedno od rijetkih društava koje svake godine osposobi po nekoliko mladih za vatrogasno zvanje, što je jamstvo dobre budu nosti za krištanove ko, me imursko i hrvatsko vatrogastvo. So ev pak je rekao da se divi što su sve krištanove ki gasitelji napravili s tako malo novca. Šest novih vatrogasaca primilo je priznanje o uspješno završenom osposobljavanju za vatrogasna zvanja.

(Stjepan Mesari )

Novi do asnici Zvanje do asnika I. klase stekli su Zoran Lukman, Nikola Radikovi , Marko Novak i Mišo Kova i . Ana Mrazovi pak je osposobljena za vatrogaskinju. Ana je unuka Valenta Mrazovi a, dugogodišnjeg predsjednika DVD-a Krištanovec, i k erka aktualnog predsjednika Sre ka Mrazovi a.

Vatrogasac je i njezin brat.

Priznanja je svima njima uru io Ivan Krištofi , zapovjednik JVP-a i VZ-a Me imurske županije. (sm)

UDRUGA ZA POMO osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije

etvrta godišnjica Prve stambene zajednice - U posljednje etiri godine uslugu organiziranog stanovanja uz podršku Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije koristilo je 27 osoba s intelektualnim teško ama, re eno je povodom obilježavanja etvrte godišnjice otkako je osnovana Prva stambena zajednica u sklopu organiziranog stanovanja uz podršku spomenute Udruge.

Danas postoji šest, dok je u osnutku sedma stambena zajednica u kojima stanuju ukupno 23 osobe. Dvoje korisnika, od onih koji više nisu uklju eni u program, vratilo se u vlastite obitelji, jedan je, na žalost, na dugotrajnom lije enju, a jedna se korisnica udala. Korisnici su odrasle osobe s teško ama u razvoju iz Me imurske županije, koje iz odre enih razloga ne mogu više živjeti u obitelji u kojoj su sada.

Normalizacija života u lokalnoj zajednici Glavni cilj programa organiziranog stanovanja uz podršku je pove anje kvalitete življenja oso-

ba s intelektualnim teško ama, stvaraju i uvjete za normalan život u lokalnoj zajednici. Ovaj doista zna ajan program donosi nove mogu nosti skrbi za odrasle osobe s teško ama u razvoju u lokalnoj zajednici, provodi se u suradnji s partnerima, lokalnom

i regionalnom samoupravom i centrom za socijalnu skrb, uklju uje volontere u programske aktivnosti te uklju uje korisnike u razvoj, pra enje i vrjednovanje programa.

Od 1. lipnja 2010. djelomi no je financiran od strane Mi-

Dnevni centar za osobe s intelektualnim teško ama Osim stanovanja uz podršku, za osobe s intelektualnim teško ama Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije organizira aktivno i kreativno provo enje slobodnog vremena. Upravo u tu svrhu 2008. godine osnovan je Dnevni centar, u iji je rad trenutno uklju eno trideset odraslih osoba s razli itim stupnjevima mentalne retardacije. U Dnev-

nom centru, koji je nedavno imao Dane otvorenih vrata, provode se razli ite radno kreativne, kao i zdravstveno - rehabilitacijsko - socijalizacijske aktivnosti, sportsko - rekreativna druženja te druge zabavne aktivnosti, ali i briga oko ekogrunta te proizvodnja ekohrane, dok je za korisnike osiguran topli obrok, kao i prijevoz u Dnevni centar za osobe koje žive izvan grada akovca.

elništvo DVD-a (na redovnoj godišnjoj skupštini) na najbolji mogu i na in vodi društvo

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 11. sije nja Neven, Zdravko, Teo srijeda, 12. sije nja Tatjana, Ernest, Benedikt etvrtak, 13. sije nja Veronika, Hilarije, Radovan petak, 14. sije nja Žarko, Feliks, Sre ko subota, 15. sije nja Pavao pustinjak, Anastazija nedjelja, 16. sije nja Marcel, Oton, Mislav ponedjeljak, 17. sije nja Antun pustinjak, Toni

U Dnevnom centru provode se razli ite aktivnosti i radionice

Boži ni susret lanova Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije povodom boži nih i novogodišnjih blagdana darivala je svoje lanove.

Osim podjele darova, koji su razveselili sve lanove, održan je i prigodan program, dok su lanovi Udruge istaknuli da ih ovakva i sli na druženja najviše vesele. nistarstva zdravstva i socijalne skrbi. Ovim programom rješava se dugogodišnji problem skrbi za odrasle osobe s mentalnom retardacijom na podru ju Me imurske županije, što je dugogodišnja želja roditelja i stru njaka, ali i ustanova koje se bave tom problematikom. (hz, oto: Vrzan)

11. sije nja 2011.

Kroz Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

CENTAR za slušna i govorna pomagala u akovcu

Buka kao podcijenjena opasnost - Za ve inu nas dobar se sluh sam po sebi podrazumijeva sve do vremena kada se pojave problemi vezani uz njega. esto zapravo prekasno shvatimo da buka utje e na kvalitetu našeg života, poru uju iz Bontecha, Centra za slušna i govorna pomagala, koji svoju poslovnicu ima i u akovcu.

Prema rije ima voditeljice poslovnice, ve ina korisnika njihove usluge je starija populacija te osobe srednje dobi, dok je manje djece. - Poteško e s kojima se suo avaju naši korisnici jesu gubitak sluha uzrokovan bukom, ali i stara ka gluho a, zatim ošte enja sluha koja se mogu pojaviti

uslijed moždanih udara i drugih povreda. Nakon što obavi ispitivanje sluha, odnosno audiometriju, pacijentu se prema nalazu ovdje u našoj poslovnici izdaje slušno pomagalo, kazala je Ivan ica Bori , profesorica fonetike te voditeljica i audiorehabilitatorica poslovnice u akovcu.

Slušanje uz pomagalo mora se vježbati Prema rije ima Ivan ice Bori , ono što je veoma važno jest da pacijent slušanje uz pomagalo mora vježbati. - Proces prilagodbe na aparat je dva do tri mjeseca i ono što je bitno

MURSKO Središ e

Jednako ro enih i umrlih Nimalo nije blistava slika o broju ro enih, odnosno krštenih, vjen anih te na kraju i umrlih u župi Mursko Središ e.

Kršteno je 30, a umrlo je, odnosno katoli ki na drugi svijet ispra eno 30 osoba. Sklopljeno je 16 katoli kih brakova, dok je

obiteljski dar platilo 500 od oko 800 obitelji.

Ukupni broj ro enih i umrlih nije znatno druga iji nego što pokazuje župna statistika, jer svega dvoje ljudi nije imalo katoli ki sprovod i isto toliko ih nije primilo sakrament krštenja. (sm)

ŽUPA Prelog

“U minusu” za 26 osoba Župa Prelog, jedna od najve ih u Me imurju, bilježi negativne natalitetne pokazatelje za 2010. godinu.

U preloškoj župi ro eno je, odnosno kršteno 40 djece, a umrlo je, odnosno katoli ki ukop ima-

lo je 66 osoba. Vjen ano je svega 17 parova mladenaca. Preloški župnik pre asni Antun Hoblaj kaže kako su ovo najcrnji pokazatelji odnosa krštenih i umrlih u Prelogu otkako on upravlja župom, a to je preko 30 godina. (sm)

jest da ga osoba treba nositi stalno.

Dakle, preporu uje se da se pomagalo nosi im više. Ako na po etku aparat smeta, može se nositi u kra im periodima koje treba postepeno pove avati, sve dok se osoba ne prilagodi kako bi pomagalo mogla nositi cijeli dan, kaže voditeljica poslovnice u akovcu, i dodaje.

- Ako ih dugo ne uje, mozak zaboravi zvukove. Kada pacijent stavi aparat, zvukovi se vra aju i tada slijedi ponovno u enje slušanja.

I dok osobe starije životne dobi puno teže prihva aju slušna pomagala, kod djece je to puno manji pro-

blem. - Imamo nekoliko pacijenata dje je dobi. Ono što je zanimljivo jest da djeca pomagalo odli no prihva aju. Osobito ako od malena imaju probleme sa sluhom.

Naj eš a pitanja i problemi s kojima se pacijenti suo avaju jesu ona vezana uz iš enje i održavanje pomagala. - Ukoliko imaju bilo kakvih problema, pacijenti se mogu meni obratiti pa emo zajedno riješiti problem, poru uje Ivan ica Bori , dodaju i kako je rana rehabilitacija klju na za razvoj govora. (hz)

- Kada pacijent stavi aparat, zvukovi se vra aju i tada slijedi ponovno u enje slušanja, kazala je Ivan ica Bori

18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Prodava i došli, kupci zatajili

- Kupci, mi smo tu, gdje ste vi?

Jedino su prodava i na akove kom placu i sajmu ispunili o ekivanja i pojavili se na svom mjestu prve sije anjske i ovogodišnje srijede.

Kupci su zatajili, pa se stoga i nije bogzna što tržilo. Istina, bilo je hladno, ali prodava i, oni bez kojih srijeda na placu i sajmu ne pro e, dobro su se odjenuli i došli. Potroša i su ostali u toplim domovima sa starim zalihama. Nudili su se uobi ajeni artikli, ali gotovo da se ništa nije prodalo. Tu i tamo koji kilogram jabuka i krumpira te dvije - tri vre e kukuruza.

Sezona je pe enja rakije, pak su se ljudi raspitivali za kotlove,

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - pšenica - kukuruz - krumpir - sto na repa - jabuke - grah - kotao - saonice - lopata - sjekira

1,40 kn/kg 1,30 kn/kg 2 kn/kg 20 kn/vre a 40 kn/vre a 15 kn/kg 1.100 kn/kom 200 kn/kom 80 kn/kom 120 kn/kom

adekvatne koli inama šljiva i drugog vo a spremnog za žganjaru, kao i za veli inu koja odre uje iznos pla anja poreza. (sm, zv)

11. sije nja 2011.

PO ELA zimsko - proljetna rezidba vo aka

Vo ke su dobro podnijele zimu

Mladen Dobrani , vo ar iz Brezovca i pionir me imurskoga plantažnog uzgoja jabuka, zapo eo je rezidbu vo aka te tako najavio jedan vrlo zna ajan vo arski posao.

- Prvo i vrlo bitno je spoznaja da su sve vo ke vrlo dobro podnijele zimu, odnosno nekoliko zaista hladnih dana u prosincu i prvih dana sije nja. To zna i da su vo ke sa uvale skrivene pupove, odnosno grane na kojima e u jesen biti plodovi, zadovoljno ustvr uje Dobrani , kojeg smo zatekli u obrezivanju krušaka u svom vo njaku u Brezovcu.

- Ovog trenutka obavlja se zimsko proljetno obrezivanje, odnosno prorje ivanje krošnji jabuka i krušaka. Uklanjaju se uglavnom jednogodišnje mladice pri vrhu kosturnih grana, prorje uju se mladice te uklanjaju suvišne grane koje su obavile svoju ulogu u rastu vo ke i ploda.

Na odre eni na in ovom se rezidbom formira krošnja i najve im je dijelom rezidba obavljena.

U prolje e pred cvatnju obavlja se druga rezidba kojom se odre uje rodnost vo ke, te na kraju tijekom vegetacije obavljamo posljednju rezidbu, koja na odre eni na in vo ki i vo njaku daje kona ni izgled. Isto tako u prolje-

Uglavnom se uklanjaju jednogodišnje mladice pri vrhu kosturnih grana

Rodnost je ocjena stru nosti Vo ka se obrezuje kako bi se osigurala redovita i kvalitetna rodnost, a u inak reza poznaje se po rodnosti. Rodnost je najbolja ocjena stru nosti reza a i odnosi se i na rodnost u kontinuitetu, kroz itavi vijek vo ke. Svaka vo -

na vrsta ima svoje speci i ne zahtjeve u rezidbi, s obzirom na podlogu i najprikladniji oblik. Rezidba se obavlja oštrim vo arskim škarama, a deblje grane režu se prikladnom pilom ili pneumatskim škarama. (sm)

e se obrezuju marelice, breskve i druge koštunji ave vo ke.

Rezidba vo ki je vrlo zna ajan, gotovo najzna ajniji, dio u proizvodnji do kona nih plodova, te je potrebno uložiti stru nost i iskustvo, kako bi berba bila što obilnija i kvalitetnija, napominje Mladen Dobrani , koji priziva i ostale subjekte, a to su kvalitetna gnojidba, tretiranje protiv raznih nametnika i vrijeme bez tu e, koja je upravo vo arima naj eš e zagor ila život.

Stjepan Mesari )

UDRUGA za integriranu proizvodnju vo a Me imurske županije

Mihalic ima najdeblju, Horvat najsitniju jabuku lanovi Udruge za integriranu proizvodnju vo a Me imurske županije od vo arske 2010. godine oprostili su se tradicionalnom vo arskom zabavom, koja je održana u restoranu “Vu kovec” Spa @ Golf Resorta u Toplicama Sveti Martin.

Zabava ne bi bila prava da nije održano i tradicionalno natjecanje u plesu s jabukom, te izbor najsitnije i najkrupnije jabuke.

Pred komisiju je postavljeno nekoliko sitnih

INFORMACIJE: Centrala u Donjem Kraljevcu Donja Dubrava Podturen Rasinja

Najbolji u plesu s jabukom

jabuka, za koje bi se prije moglo re i da su trešnje, no imale su sva obilježja prave jabuke, ime su zadovoljeni osnovni kriteriji, te je proglašena najsitnija jabuka.

Najsitniju jabuku ima Marija Horvat iz Železne Gore, odlu ila je komisija. I dok su se ljudi udili kako tako sitna jabuka može izrasti, komisija je prionula izboru najkrupnije jabuke.

Me u desetak prijavljenih, svojim ogromnim izgledom prednja ila je jabuka Kristijana Mihalica iz Pribi-

slavca. Žiri je samo potvrdio ono što se iz daleka vidjelo.

Potom je održan ples s jabukom, u kojem je pobijedio par Viktor i Marija Horvat iz Železne Gore, drugi je par Kristijan i Anamarija Mihalic iz Pribislavca, a tre i Željko i Snježana Mati iz ehovca.

Oni su dobili prigodne nagrade, a zabava je nastavljena plesom i pjesmom, te u stankama raspravom o vo arskoj 2010. i planovima za 2011. godinu.

(S. Mesari )

t CF[ EVHJI SFEPWB J ǏFLBOKB t JTQMBUB [B QSPEBOF LPMJǏJOF OB MJDV NKFTUB t BVUPNBUTLJ JTUPWBS VWKFUJ TV J QPHPEOPTUJ LPKF OVEJ öSNB 5POJ PJ 1 PJ 2 PJ 3 PJ 4

655 444 688 200 847 159 048 837 274

6 UJKFLV KF QSPEBKB TFQBSJSBOPH ESWFOPH VHMKFOB LPDLB J LPNBE

OTKUP KUKURUZA U ZRNU OVOGODIŠNJEG RODA PO NAJPOVOLJIJIM UVJETIMA U TIJEKU JE PRODAJA SJEMENSKE PŠENICE I PRODAJA UGLJENA UZ MOGUĆNOST DOSTAVE

11. sije nja 2011.

MINISTARSTVO poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Do 31. sije nja Orhideje rok za plavi dizel Posljednjih dana prošle godine bili smo svjedoci gužvi na me imurskim benzinskim postajama koje su stvarali traktori s cisternama ili ba vama za motorna goriva. Razlog je što su poljoprivrednici željeli iskoristiti pravo na kupnju plavoga plinskog ulja, odnosno plavog dizela.

Svi u tome nisu uspjeli, ali mo i e to u initi tijekom sije nja. Naime, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja do

31. sije nja 2011. produžilo je rok za korištenje odobrenih a neiskorištenih koli ina plavog dizela u 2010. godini.

Neiskorištene koli ine plavog dizela nadodat e se predvi enoj kvoti za 2011. godinu. Distribucija i preuzimanje od strane korisnika mo i e se obavljati od polovice sije nja 2011. godine, kada e za to biti stvoreni tehni ki preduvjeti. (sm)

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390 -896, mob.

098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel.

645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata.

RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa .

DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

Kod nas najviše prodavana cvjetna sobna biljka u protekloj godini je orhideja vrste Phalenopsis.

Orhideja je smatrana rijetkim i dragocjenim cvijetnim draguljem, oduvijek je neobi no fascinirala sve ljubitelje biljaka.

U 19. je stolje u vladalo nezamislivo oduševljenje tropskim orhidejama koje su neki pustolovi tražili, stavljaju i vlas život u opasnost, u najopasnijim dijelovima džungle. Kolekcionari su doslovno gubili bogatstva da zadovolje svoju strast, daju i mnogo novca za rijetke vrste koje su teško cvjetale, ak i u najljepšim staklenicima viktorijanskog doba.

Danas su zahvaljuju i iskušanim tehnikama koje dopuštaju razmnožavanje orhideja in vitro, one postale dostupne svima. Metode uzgoja su se istan ale, stare ideje su nestale brišu i sliku nedostupnog cvijeta obožavanog u zagušljivom i vlažnom toplom stakleniku. Biraju i primjerke i rade i brojna križanja vrtlari su uspjeli dobi generacije vrš ih i osobito cvjetonosnijih orhideja koje rastu u našim interijerima bez potrebe za ekstravagantnom njegom.

Tako cijele godine nalazimo u našim vrtnim centrima sve ve u ponudu orhideja koje nas o aravaju svojim bogatstvom i dugim cvjetanjem. Iznimna biljka za poklon, orhideja nije ništa izgubila na svojem ponosu. Još uvijek predstavlja izniman cvijet koji oduševljava bezbrojem svojih boja i iznena uje svojim gotovo životinjskim, ponekad pomalo uznemiravaju im oblikom svojeg cvijeta.

Sa svoje 22 000 vrsta, obitelj orhideja je danas smatrana najbogatijom i najraznovrsni-

jom obitelji biljnog svijeta. A budu i da velik broj orhideja rado prihva a križanje, podvrste neprestano nastaju, na naše veliko zadovoljstvo. Ovako velik broj vrsta može zbuni i prave poznavatelje, zato mi ne budite tužni ako ne pogodite od prve razliku izme u Phalenopsisa i Cymbidiuma ili neke još egzo nije orhideje.

Vrtlari i botani ari su birali primjerke biljaka i radili na križanjima kako bi dobili vrš e orhideje bujnijeg i u estalijeg cvata. Isto tako radili su na životnim uvje ma potrebnim orhidejama kako bi smanjili potrebu za visokom vlagom i temperaturom. Tako ove biljke više nisu zahtjevna egzo ka. Zanimljivo je da broj hibrida neprestalno raste jer su orhideje biljke koje rado prihva aju križanje. Najviša cijena pos gnuta za orhideju je USD 202,000 te je najskuplji Cymbidium kul viran od strane Shenzhen Nongke Grupe iz Kine, koja ina e intenzivno radi na znanstvenim istraživanjima u agrokulturi. Paphiopedilum Godefroyae Joe Volcano je prodan za USD 30,000 dok je Paphiopedilum Dollgoldi (Rothchildianum ‘The King’ x americaum ‘Yellow Lantern’) pos gao cijenu od USD 500. Ljudi su gubili živote zbog orhideja a kolekcionari ostavljaju bogatstva da zadovolje sakuplja ke strasti. Od prvog uvoza sa Bahama u Veliku Britaniju u 18 stolje u pa do danas, ove se biljke uzgajaju zbog visoke cijene.

Danas su Hawaii glavni svjetski centar komercijalnog uzgoja orhideja. Ne se sekira , za nas ih proizvode naši susjedi Slovenci i cijene su im više nego umjerene.

Pozdravljaju Vas iz IVE!

VETERINARSKI SAVJETI

Konzerviranje mesa soljenjem i salamurenjem Konzerviranje mesa je postupak poboljšanja mesa, odnosno spre avanja njegovog kvarenja.

Osim razli i h mikroorganizama, kvarenje mesa mogu uzrokova i fizikalno-kemijski imbenici aktiviraju i autoli ke, vlas te tkivne procese u mesu. Stoga je svrha svih postupaka konzerviranja uništavanje mikroorganizama, tj. spre avanje ili usporavanje njihovog rasta i razmnožavanja, kao i spre avanja aktivacije autoliti kih procesa u mesu koji uzrokuju kvarenje.

Soljenje i salamurenje kemijski su postupci konzerviranja mesa.

Osim konzerviraju eg djelovanja imaju i ulogu poboljšanja organolepti kih svojstava mesa (mirisa, okusa, so nosti, boje). Soljenje je konzerviranje mesa isklju ivo kuhinjskom solju i primjenjuje se uglavnom za konzerviranje suhomesnatih proizvoda u doma instvima, dok se u industriji pretežno primjenjuje u proizvodnji slanine, te konzerviranju i uvanju crijeva. Salamurenje je konzerviranje smjesom soli za salamurenje koja uklju uje kuhinjsku sol, nitrate i nitrite, te druge dopuštene sastojke (še er-glukoza, dekstroza i saharo-

za, askorbinska kiselina i askorba , ocat, mlije na, vinska i limunska kiselina i njihove natrijeve soli, te polifosfa ). Salamurenje se primjenjuje u proizvodnji suhomesna h proizvoda, nekih vrsta kobasica i mesnih konzervi kod kojih se želi pos i termostabilna ruži astocrvena boja proizvoda.

Konzerviraju e djelovanje salamure (vodene otopine smjese soli za salamurenje) rezultat je difuzije iona soli u meso zbog razlike u osmotskim tlakovima, te reakcija soli s komponentama miši nih vlakana. Difuzija soli u po etku je brza, budu i da je i koncentracija soli tada velika, za m te e sporije, a prestaje kada koncentracija soli u mesu dosegne maksimalno 80% vrijednos koncentracije soli u salamuri.

Kuhinjska sol (NaCl) prema odredbama naših propisa mora sadržava najmanje 95% NaCl, te bi bez vidljivih stranih primjesa.

Osim što utje e na slanost mesa kuhinjska sol inhibira rast i razmnožavanje gnjiležnih bakterija, razara mioglobin pri emu nastaje metmioglobin koji daje mrko sivu boju mesu, oduzima mesu vodu i djeluje

na sposobnost vezanja vode. Nitra su soli nitratne kiseline. To su ni bjelkas kristali, a u smjesu za salamurenje mogu se dodava u obliku natrijevog nitrata i kalijevog nitrata.

Pod utjecajem reduciraju ih bakterija nitra se reduciraju u nitrate. Nitri su soli nitritne kiseline u smjesu za salamurenje dodaju se u obliku natrijevog i kalijevog nitrita.

U ve im koli inama nitri su štetni za zdravlje jer uzrokuju razgradnju critrocita i vitamina A. Dodatak nitrata i nitrita u slamuru rezul ra nastankom speci ne svijetlo crvene boje salamurenog mesa.

Meso se može salamuri postupcima suhog, vlažnog ili kombiniranog salamurenja. Pri suhom soljenju i salamurenju se sol ili smjesa za salamurenje utrljava u komade mesa nakon ega se dodatno po površini posipaju odgovaraju om soli. Vlažno salamurenje izvodi se potapanjem mesa u salamuru ili ubrizgavanjem salamure u miši e i krvne žile mesa (tzv. brzi postupak salamurenja). Vlažno salamurenje potapanjem svodi se na potapanje komada mesa u salamuru u prikladnim posudama ili bazenima.

U salamuri meso ostaje od nekoli-

ko dana do nekoliko tjedana, ovisno o vrsti proizvoda. U svakom je slu aju vrijeme salamurenja potapanjem najmanje dvostruko kra e od vremena suhog salamurenja.

U nastojanju da se proces salamurenja skrati, u suvremenoj industrijskoj preradi mesa prevladali su postupci salamurenja ubrizgavanjem salamure u krvne žile i miši e, te kombinirano salamurenje.

Kombinirano salamurenje podrazumijeva ubrizgavanje salamure na meso, a postom potapanje mesa u salamuru.

Dražen Kranjec, dr. vet. med.

20

Mozaik

11. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DRVENA MLINARSKA ku a gradit e se kod Žabnika ve ove godine

Bit e to najljepši turisti ki objekt u našoj županiji

Mala hiza : Ovako e izgledati Mlinarska drvna ku a

- Objekt e služiti isklju ivo za potrebe Muzeja mlinarstva, suvenirnice, održavanje raznih predavanja i okruglih stolova iz podru ja ekologije, za školu u prirodi te druge oblike upoznavanja s vrijednostima Mure i njenim zna ajnim krajobrazom Jedan od prioriteta Op ine i Turisti ke zajednice Sveti Martin na Muri jest izgradnja drvene mlinarske ku e kod naselja Žabnik, neposredno pokraj plove eg Mlina na Muri. Op ina je obavila sve potrebne predradnje za po etak izgradnje turisti ko - muzejskog objekta, koji e biti najljepši takve vrste u Me imurskoj županiji.

Mlinarska drvena ku a oživjet e i o uvati sje anje na tradiciju mlinarstva, koja ovdje ima dugu povijest i koja je niz godina bila grana gospodarstva ovdašnjeg stanovništva.

- Imamo svu potrebitu dokumentaciju i samo nam je potrebna dozvola Središnjega državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, koji nam treba izdati dozvolu na pravo gra enja objekta na katastarskoj estici nasuprot Mlinu na Muri, gdje se sada nalaze stolovi i klupe za odmor. Stoga smo ovom uredu poslali zahtjev za izdavanje dozvole i zamolili za ažurnost. Dobio sam obe anje kako e na naš zahtjev biti odgovoreno povoljno i u što kra em razdoblju,

kaže Franjo Makovec, op inski na elnik i predsjednik TZ-a Sveti Martin na Muri, dodaju i kako bi radovi mogli zapo eti u prolje e i do jeseni biti obavljeni do faze stavljanja gra evine pod krov.

init e atraktivnu cjelinu turisti kog kompleksa Idejni projekt djelo je magistra arhitekture Loranda

Skica budu ega me imurskog najljepšeg turisti kog objekta

Udruga p elara Me imurske županije “Agacija“

Me imurski med U prošlom lanku najavio sam da emo se bolje upoznati s i ki medovima d i k me imurskim kojiji potje u iz “Cvjetnjaka med Murom i Dravom“. Kako god je Me imurje malo, ima velike razlike u p elinjim pašama, tako da možemo govoriti o katastrima p elinje paše koje možemo podijeliti na: 1. MURSKI katastar p elinje paše od utoka Mure iz Slovenije do uš a Mure u Dravu. To je podru je gdje je najve a koncentracija p elinjih zajednica zbog još uvijek netaknute prirode, što omogu uje dobre p elinje paše na prolje e i ljeto na nedotiku i zlatošipki.

2. DRAVSKI katastar p elinje paše proteže se od Puš ina do Donje Dubrave uz Dravu. Za taj katastar p elinje paše zna ajne su proljetne paše na visibabama, vrbama i ostalom ranoproljetnom medonosnom bilju. Potom dolazi cvatnja bagrema kojeg na tom katastru ima više vrsta, a u ljeto i jesen cvatnja zlatošipke i divljih livada. Nakon izgradnje hidroelektrana na tom katastru su p elinje paše nešto slabije zbog niskih podzemnih voda, posebno za sušnih godina.

3. GORNJOME IMURSKI katastar p elinje paše obuhva a podru je od Štrigove do Šenkovca.

Za taj katastar zna ajna je pro-

Klemen i a iz akovca, koji napominje kako mu je vrlo bitno da objekt bude u skladu s prostornim planom ure enja op ine Sveti Martin na Muri, da se uklapa u postoje i okoliš te

ljetna paša na vo kama, izdašna paša na bagremu koji cvate nešto d dulje št lj zbog b visinskih i i kih razlika lik bagremovih šuma, što produljuje cvatnju bagrema. Nakon toga dolazi cvatnja pitomog kestena, što se esto preklapa s cvatnjom lipe i šumskog bilja, dok su ljetno - jesenske p elinje paše na tom katastru nešto skromnije.

4. SREDIŠNJI me imurski katastar proteže se uz željezni ku prugu od Donjeg Kraljevca do Macinca, a zna ajan je po cvatnji ranoproljetnih biljaka kao što su visibabe, mrtva kopriva, trnina i dr., nakon ega dolazi bagremova paša, a u ljeto i jesen cvatnja divljih livada i zlatošipke.

Pet vrsta kvalitetnoga me imurskog meda Od navedenih katastara p elinjih paša dobijemo kvalitetne me imurske medove koje možemo podijeliti na: PROLJETNI cvjetni med koji dobijemo kao prvo godišnje vrcanje, a sastoji se od nektara visibaba, vrba, mrtve koprive, vo aka, masla ka i dr., sadrži obilje peludnih zrnaca koje služe kao jezgre kristalizacije, što je karakteristi no za tu vrstu meda da brzo kristalizira. Proljetni cvjetni med zbog obilja peluda

pogodan je za poboljšanje krvne slike i desenzibilizaciju peludne alergije. našš organizam l ij Naime, N i i konzumiranjem se takvog meda postepeno privikava kako bi bio manje osjetljivi na inhaliraju e alergene koju su agresivniji na sluznicu naših dišnih putova.

Preporu ujem da se takav med ne otapa, ve da se konzumira u kristaliziranom stanju u umjerenim dozama. Med od uljane repice manje se koristi za humanu prehranu, ve ga p elari koriste u prihrani p elinjih zajednica za brži razvoj.

BAGREMOV (gacijin) med dobijemo u najve im koli inama

jer su p elinje zajednice u kulminaciji razvoja, a dan najdulji, pa je to glavna p elinja paša u Me imurju. Me imurski bagremov med izuzetne je kvalitete zbog velikih bagremovih šuma pa se dobije gotovo prozirno žu kast med koji dugo ne kristalizira, preko 18 mjeseci zbog velikog postotka vo nog še era - fruktoze i malo peludnih zrnaca. Neki medovi mogu imati nešto višu boju zbog istovremene cvatnje nekih drugih biljaka, ali se time kvaliteta bagremovog meda nimalo ne umanjuje.

Bagremov med je blagog okusa, lako je prihvatljiv za organizam, te se preporu uje djeci za poboljšanje izi ke i psihi ke otpornosti, a time i podizanja imuniteta organizma. Zbog svoje prozirnosti bagremov med se puno koristi u kozmetici.

KESTENOV med dobijemo u lipnju kad cvate pitomi kesten i niz drugih biljaka koje u to vrijeme

da s njim ini atraktivnu cjelinu turisti kog kompleksa.

- U zatvorenom dijelu gra evine nalazit e se muzejska zbirka mlinarstva na Muri, te Me imurska suvenirnica i sanitarije za posjetitelje mlina i muzejske zbirke.

Natkrivena terasa, trijem i invalidska rampa omogu avat e pristup, komunikaciju i dulje zadržavanje posjetitelja mlina.

Blagom rampom nagiba osam posto omogu en je pristup slabo i nepokretnim osobama.

Gra evina poštuje i naglašava zate ene prirodne vrijednosti lokacije - sve zate eno zelenilo i drve e u cijelosti se zadržava.

Mlinarska drvena ku a uz postoje i rekonstruirani plove i mlin oblikovana je kao isklju ivo drvena gra evina s tradicionalnim pokrovom od drvene šindre i nosivim okvirnim sistemom drvenih stupova i greda.

Oblikovanje i razvedenost krovišta, kao i oblikovanje polukružnih krovnih i zabatnih

cvatu u Me imurju pa se može govoriti o poli lovnom medu, jer mi u Me imurju svake godine imamo sve manje pitomog kestena, što je zabrinjavaju e. isti kestenov med je gorkog okusa, jako aromati an s obiljem peludnih zrnaca.

Me imurski kestenov med je blaži zbog primjesa lipovog meda, bagrema i ostalog bilja što mu ne umanjuje kvalitetu jer je prijatnog okusa i arome. Kestenov med ima zna ajna baktericidna svojstva i pogodan je kod probavnih tegoba, ali ako ima ve i postotak lipovog meda ne preporu a se sr anim bolesnicima.

LIVADNI med me imurski p elari deklariraju ga kao takvog, ali u tom medu ima manje livadnog meda ve prevladava med od zlatošipke, nedotika (inpatiens noli-tangere) i u novije vrijeme kao mono lorni med tikve. Takav med se vrca krajem ljeta i po etkom jeseni a ovisi o katastru

Pola milijuna kuna Izgradnja Mlinarske drvene ku e stajat e oko 500 tisu a kuna, koje e se namaknuti iz europskih programa te op inskog prora una.

Gra evina e biti montažna drvena, podignuta oko metar na temeljnim stupovima iznad planiranog terena i razine najviše zabilježene poplavne vode (2005. g.) glede njene lokacije u poplavnom podru ju rijeke Mure. Dimenzije su 12 puta 24 metara i ukupne tlocrtne površine 190 kvadratnih metara. (sm) otvora, reminiscencija su tradicionalnih graditeljskih gabarita i oblika plove eg mlina i mlinskog kota a, govori o svom projektu Lorand Klemen i , zadovoljan što je upravo njemu povjeren posao izrade projekta, s obzirom na to da dobro poznaje krajolik iz kojeg potje e njegova obitelj.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

p elinje paše, tako u Dravskom katastru prevladava med od zlatošipke i livada, dok u Murskom katastru prevladava med od nedotika s primjesama zlatošipke. Med od zlatošipke je izuzetnog okusa, ne kristalizira brzo dok med od nedotika nešto brže kristalizira i ima diureti ke svojstva.

Cvatnja poljoprivrenih kultura kao što su uljana repica, heljda, facelija, suncokret i tikva ovise o plodoredu pa se mogu na i na svim katastrima.

KREMASTI med se posljednje vrijeme propagira, a dobije se postupkom ine kristalizacije odre enih vrsta meda, tako da se dobije med pogodan za namaze poput maslaca.

MED S PELUDOM je med sa 10-20%svježeg peluda. Takav med se koristi za poboljšanje organizma, kod ve ih izi kih i psihi kih napora, stresa i desenzibilizacije peludnih alergija.

Preporu ljivo je konzumirati autohtone vrste medova jer je naš organizam naviknut na supstance meda i peluda iz vlastitog okoliša. Korištenje meda iz nekog drugog okoliša može biti manje prihvatljiv za naš organizam. Med je najbolje nabavljati neposredno kod p elara što nam daje odre enu garanciju o kvaliteti i porijeklo meda, jer naši me imurski p elari vode brigu o kvaliteti p elinjih proizvoda.

(Ivan Šopar)

za velike i male

Novosti • Novosti • Novosti

Svijet pri a • Svijet pri a

Po inje igra, smijeh, u enje…

Praznici su iza nas. Bilo je lijepo, ali je kratko trajalo.

I sad ponovno po inje u enje, igra, smijeh, radost, nerviranje… Teško je i nabrojiti ega sve nema u a kom životu. Od dosadnog „grijanja stolice“ do veselog smijeha.

A o smijehu baš i govori ova fotogra ija. Izazvala ga je na dje jim licima u OŠ dr. Vinka Žganca u Vratišincu poznata „lutkarica“, autorica brojnih igrokaza i pedagog Jadranka un i -Bandov. Oduševila je

Piše: Vera Zemuni

Bakin Jožek

djecu pokazuju i im kako se iz svega mogu napraviti i animirati lutke. A da oni ipak nisu

bili samo „spavaju e lutke“ pokazali su i sami svojom igrom i lutkarskom animacijom.

Svaštice • Svaštice • Svaštice U svetoj no i Iz visina, iz dubina, iz daljina…

Sve što raste, sve što buja, o ekuje maleno, božansko dijete.

Ono e spasiti cijeli svijet…

Neka u svakoj ku i ne bude nemir i oluja, neka svi veselo kli u: Aleluja!

Katarina Škoda, 7.r.

OŠ Kotoriba

Isusek Isusek se narodil!

V storoj štalici.

Josip ga z Marijom uvle na oštroj slamici.

An eli nas zovejo: Hodite si!

I pastiri i kroli!

Poklonite se!

Isusek se narodil!

se rodi i po celomu svetu radost sprehodi.

Zato bi štela ka se se spremeni, jer Boži v srcu sam jempot na leto živi.

I nej si budu zdravi, sre ni i veseli.

Davorin Štefulj, 4.r.

OŠ dr. Ivana Novaka Macinec

Lana Kramar, 8.r.

OŠ Domašinec

Boži v srcu Bor za Boži sveti se se bleš i, samo sakom oveku tak pri srcu ni.

Jesu i ljudi na štere niš i ne misli, za štere Boži a ga nej!

Zato bi ja štela ka bo of Boži druga eši.

Ka bodo si sre ni: oni velki i oni mali, oni rni i oni beli, oni bogati, a i oni seromašni.

Naj bodo sre ni si i nej saki v srcu Boži a doživi.

Jer unda mali Jezušek

Kad ugasim svjetlo Razlivena tinta, mrlja na papiru moje savjesti, prkosi isto i zdravog razuma.

Na površinu dovodi neka davno izgubljena sje anja i razbija se na valovima krivnje.

Baka je ušla u sobu i povikala: - Dobro jutro, družinice! Dobro jutro, kapetane!

– Te dignula roletu na prozoru kako bi sunce razbudilo i one koji još spavaju. Kapetan je samo nešto promrmljao, a ostali se po eše protezati.

Zatim je baka uzela Jožeka, cmoknula ga u ruži asti nosi , podigla ga uvis i zanjihala: - Dobro jutro, Jožek! Jožek, danas je tvoj ro endan.

Moram ti pripremiti lijepu proslavicu.

Svi su živnuli i znatiželjno se upiljili u nju. Jožekov ro endan? Divota, ove e biti zabavan dan!

Jožek se silno razveselio iako nije imao pojma da je na današnji dan ro en. I nitko nije bio siguran u to. Tri godine sigurno ima, možda mjesec i pol više ili mjesec manje, no tu je negdje. Baka smatra da jest, jer je to no prije godinu dana Jožek stigao u ku u.

Baka je tog jutra krenula u du an po mlijeko i pecivo,

I svaki put kad ugasim svjetlo, iz najdubljih kutova moga uma, izlaze sjene mra nih injenica.

Sindy Vukovi Nedeliš e

Veselo i vedro Došao mali prvaši iz škole te pita tatu: -Ti znaš sva slova?“ - Znam. - Dobro, napiši mi onda zada u, a ja se idem igrati. -

Znanje je mo Dva ista a metu Trg bana Jela i a u Zagrebu. Odjednom iznad trga preleti u niskom letu zrakoplov.

Stariji kaže mla em: - Si videl kaj mi meštri se napravimo. -

Na satu povijesti U iteljica: - Djeco, što su uradili naši davni preci kad su priliko seobe prešli Dravu? Štefek: - Sušili su ga e. -

2. Ivana Furdi OŠ DOMAŠINEC

Zemlja je okrugla

Likovna radionica

Na satu geogra ije kaže u iteljica: - Djeco, vidite, zemlja je okrugla. Ako netko od vas ne vjeruje dobit e trostruku zada u, a onda u vam pokazati i druge dokaze!

1. Ivan Skok, 1.r OŠ „PETAR ZRINSKI“ ŠENKOVEC

no odmah iza ugla ula je kako netko tiho pla e. Ogledala se je lijevo i desno, ali nije vidjela nikoga. – ula sam, ula sam dje ji pla – uvjeravala se i sasvim usporila korak.

- Evo opet! Stvarno neko dijete pla e – i još jednom pogledala iza.

I vidi – na jednoj kanti za sme e na samom vrhu sjedi maleni dje ak. U prljavoj pidžamici, s bosim nožicama, me u korama od banane i masnim vre icama. Suze mu cure po zamusanim obrazima.

- O, siroti dje a i u... Kako si ti dospio ovamo? Sigurno si cijelu no proveo ovdje, kako su ti ru ice hladne.

I baka ga uze u naru je nastoje i ga utješiti, a dje ak ju vrsto zagrli i prestane plakati.

Iz du ana ušao je u bakinu ku u u cekeru, na vre ici s kruhom i ki lama. – Družinice! Stigao vam je novi prijatelj. Mali Jožek. Samo da prvo odemo u kupaonicu, pa onda u kuhinju na zajutrak.

Uskoro je nasmiješeni i okupani Jožek, u istoj pidžami ve sjedio na kau u, na šarenom jastu i u uz simpati nog medu.

- Medino, ti eš se brinuti za Jožeka. Vidiš kako je zapravo još beba.

- Jožek, Medino e ti biti prijatelj. A štogod ti zatreba ako mene nema, obrati se kapetanu Buldogu, on je glavar naše družine.

Baka je prva estitala Jožeku, a zatim po redu: kapetan,

zekani eško i Meško, žirafa Rafa, pingvin Pingo, snjegovi Mrkvi , lav Leo i njegov brati lavi Teo, psi i Floki i Floki , pa cure Maja, Megica, Helena i tako dalje i tako dalje.

Bakin dar su pletene papu ice (naru ila ih je od tete Ankice), pidžamica na to kice, dekica za zimu. Zatim prva etkica za zube i okolada.

Odnekud se tu našla i jedna slikovnica. Ispostavilo se da ju je pred ulazna vrata stavio Karlo. Na estitku je još nadodao: „Neka Jožek nau i i itati kad ve zna govoriti.“ – Hvala, Karlo – zahvalio se Jožek.

Prijatelji nisu ništa kupili, nisu imali obi aj izlaziti iz ku e, a nisu ni znali za ro endan do danas. estitali su mu, a to nije malo. – Svi ti od srca estitamo! Želimo ti puno zdravlja i da što prije narasteš u velikog dje aka – u ime svih govorio je medo Medino.

Do kasno trajalo je veselje. Glazbenik Dragec je svirao (baka ga je prethodno morala navinuti), klaun Buratino izvodio je smiješne bravure, janješce Janja pjevala je meee..., me, me..., a patkica plesala s plavim medvjedi em. Jožek je bio sretan i smijao se, smijao.

Još više sretna bila je baka.

Mali odba eni dje a i našao je zauvijek svoj dom.

I još se nešto dogodilo.

Pri kraju netko je pokucao na vrata. To je bio Karlo s fotoaparatom.

- Hajde, družino, da vas slikam za uspomenu. Ti Jožek, naravno, stani u sredinu.

22

Novi život se rađa

11. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PUHA KI ORKESTAR op ine Donja Dubrava organizirao

Neven (38) i Mihaela (32) Brezova ki iz Jurov aka dobili su Miju, ro enu 1. sije nja u 23.30 sati. Po seku je došla i Marija (4).

Boži ni koncert dar mještanima za blagdane - Dobrovoljnim prilozima koji su se prikupljali na koncertu kupit e se flauta Limena glazba op ine Mala Subotica

Krešimir (37) i Ines (28) Polanec iz Vukanovca dobili su Davida, ro enog 2. sije nja u 9.20 sati. Po bracu je došao i Bruno (4).

HRVATSKI LABURISTI Me imurske županije darežljivi u blagdansko doba

Veselje djeci uz klaunove i slatkiše

U sportskoj dvorani OŠ Donja Dubrava na blagdan Svetog Stjepana održan je boži ni koncert koji su organizirali lanovi Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava. Orkestar radi dvije i pol godine i okuplja 32 aktivna lana - svira a.

Doma i puha i odsvirali su deset pjesama pod dirigentskom palicom akademskog glazbenika Antuna Horvata.

Gosti iz Male Subotice i Gori ana Gosti koncerta bili su lanovi Limene glazbe op ine Mala Subotica i puha ki sastav “Zvu ni zid” iz Gori ana. Prošle se godine prikupljao dobrovoljni prilog za kupnju bas tube, a ove je prikupljeno 6.270 kuna. Novac e biti usmjeren za kupnju flaute. Brojnoj publici, sudionicima koncerta i sponzorima zahvalio je predsjednik donjodubravskih puha a Zoran Horvat. Puha i su im darovali nezaboravan koncert, što ponovno dokazuje da se isplatilo ulaganje u ormiranje orkestra. Program su vodili Snježana Bali i Vladimir Pongrac. (a )

Posjetitelji su dobrovoljnim prilozima pomogli kupnju flaute

Hrvatski laburisti Me imurske županije razveselili su djecu Kluba “Duga” Prelog Hrvatski laburisti Me imurske županije u blagdansko doba, kada djeca nestrpljivo ekaju poklone, sjetili su se i one djece koja boži ne i novogodišnje blagdane nisu provela u obiteljskom okruženju, ve u bolnici. Upravo su tu djecu posjetili na Dje jem odjelu Županijske bolnice akovec, te im poklonili puno osmijeha, zanimljiv program uz klaunove i poklone – slatkiše. Iznena enjem i za djecu i za osoblje Pedijatrije barem na trenutak bolnica i bolovi stavljeni su sa strane, a osoblje Dje jeg odjela posebno je zahvalilo na odvojenom vremenu i poklonima, istaknuvši kako su se upravo laburisti jedini sjetili

mališana, kojima e upravo ovakve stvari zauvijek ostati u sje anju.

Samo dan poslije posjeta akove koj bolnici, Hrvatski laburisti Me imurske županije posjetili su Klub "Duga“ Prelog, koji se brine o djeci s poteško ama u razvoju. Susret je bio organiziran u vjeronau noj dvorani župnog dvora. Oduševljenje i zadovoljstvo mališana dotaklo je mnoga srca, a osim klauna i animatora djecu su obradovali i pokloni koji su za njih pripremljeni. Na kraju druženja voditeljica i ravnateljica Brankica Mezga obratila se s nekoliko rije i zahvale te je uputila laburistima poziv da ponove ovakva druženja, što su oni od srca prihvatili. (bš)

Puha ki orkestar op ine Donja Dubrava

Zvu ni zid

Glasujte za Žigu na Dori 2011.!

Mirko Švenda Žiga i ove je godine dobio priliku izboriti se za nastup na 56. Eurosongu. Naime, on je ušao me u 24 kandidata koji e se na Dori 2011. natjecati za mjesto našeg predstavnika u Düsseldorfu u svibnju.

KULTURA

Dje je gradsko kazalište u 13 godina imalo ak 33 premijere i 180 izvedbi predstava Život Stjepana Mlinareca posve en me imurskoj narodnoj pjesmi i plesu Kazališna družina “Pinklec” otvara Dramsko u ilište za djecu i mlade

SCENA

Novom singl pjesmom najavljen sljede i album Kom3dije MOZAIK KNJIGA

Osvojite knjigu “Ubojstvo u Mezopotamiji” autorice Agathe Christie LIFESTYLE

Kako odje om uspješno prikriti višak kilograma? Što torbica govori o vašoj osobnosti?

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

11. sije nja 2011.

Kultura HIT PUTOVANJE !!!!!!!!!!!!!!!!!!!

KRSTARENJE 14.01.2011 COSTA MAGICA cijena ve od 2.245 kn + 850 kn transfer Garantirani transfer iz akovca!

KANARSKO OTO JE U SIJE NJU! Zrakoplovom iz Graza i Be a!

HOTEL 3 * pol, 8 dana ve od 3.900 kn HOTEL 4* pol, 8 dana ve od 4.500 kn

SUBOTA, 15. sije nja, 16 sati, Centar za kulturu akovec

Kazališna družina “Pinklec” - PTI ICA - dje ja lutkarska predstava (stolni teatar) Tekst, dramaturgija i režija: Romano Bogdan Uloge: Bruno Kontrec, Mario Jakši , Davor Dokleja, Karolina Horvat, Igor Baksa, Romano Bogdan Glazba: Igor Baksa

Lutke i scenografija: Kristina Horvat Blažinovi Oblikovanje svjetla: Neven Taradi Lutkarska predstava “Pti ica” u kreaciji Kazališne družine “Pinklec” bavi se temom odrastanja kroz pri u

DVA ME IMURSKA ZBORA gostovala u Ma arskoj

Nedeliš ani i Ma kov ani obradovali ma arske Hrvate Ma arski grad Nagykanizsa ugostio je dva me imurska pjeva ka zbora koji su svojim nastupom oduševili velik broj publike koja ih je došla uti i vidjeti na prigodnom novogodišnjem koncertu.

U Ma arskoj su gostovali i nastupili Pjeva ki zbor "Josip Vrhovski" iz Nedeliš a i Pjeva ki zbor KUD-a Ma kovec, koji su izveli niz boži no - novogodišnjih tradicijskih pjesama na hrvatskom i me imurskom narje ju, te su u ovaj grad donijeli me imursko ozra je.

Zbor iz Nedeliš a iznova je pokazao vrhunsko izvo enje pjesama

raznih autora i tako još jednom pokazao zbog ega je ponajbolji hrvatski pjeva ki zbor. Ma kov ani pak su izvo enjem me imurskih prigodnih pjesama adventskog ili boži nog vremena publici približili ambijent najljepšeg dijela godine. U publici je bilo mnogo Hrvata koji žive u Ma arskoj, a potje u iz Hrvatske, odnosno Me imurja. Oni su bili oduševljeni nastupom i na inom na koji im je u njihovu "novu" domovinu prenesen ugo aj s rodne grude.

(S. Mesari , oto: I. Grahovec)

TURSKA KAPADOKIJA let i z Graza 16.03.2011. tura / 8 dana cijena ve od 2.395 MAKEDONIJA autobusom iz akovca 27.04.-01.05.2011. tura / 5 dana cijena ve od 2.995 kn

ZATRAŽITE PONUDU WELLNESS PROGRAMA U SIJE NJU!

NUDIMO I ...... ulaznice za koncerte i priredbe (Željko Joksimovi u Varaždinu, Roger Waters u Zagrebu, Bon Jovi u Zagrebu + ORGANIZIRANI PRIJEVOZ IZ AKOVCA, hokej Medveš ak,...)

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Filmovi U utorak 11. sije nja s po etkom u 18 sati u Centru za kulturu možete pogledati animiranu obiteljsku komediju “Vrlo zapetljana pri a”. Isti dan, ali u 20 sati, prikazuje se komedija “Termin”.

PRILO ANEC Stjepan Mlinarec, stolar, fotograf am sa uvao je stare snimke na kojima pjevaju poznate p

KARNEVAL U RIJECI Autobusom iz akovca!

2 dana cijena ve od 595 kn

KARNEVAL U VENECIJI Autobusom iz akovca!

1 dan cijena ve od 260 kn

o nestašnom dje aku, djedu Bartolu i psu. Osim što je prepuna akcije i animacije, sigurno e vas oduševiti i neobi nim ugo ajem koji stvara stolni teatar. Trajanje 40 minuta, uzrast do 12 godina, ulaznica 25 kn.

UTORAK, 11. sije nja, Centar za kulturu akovec

KULTURNO DRUŠTVO Pomurje iz Lendave priredilo

Adventsko - boži ni koncert na hrvatskom Hrvatsko kulturno društvo Pomurje Lendava tradicionalno i ove godine uo i Boži a priredilo je adventsko - boži ni koncert i misu na hrvatskom jeziku u crkvi Svete Katarine u Lendavi. Za etnik i organizator susreta je anino Kutnjak, predsjednik Hrvaškoga kulturnog društva Pomurje Lendava. Ve inu lanova Hrvatskoga kulturnog društva Pomurje ine Hrvati iz Me imurja, koji su se prije osamostaljenja dviju država zatekli u drugoj državi, bilo da su cijele hrvatske obitelji prije osamostaljenja živjele na podru ju Lendave ili pak jedan od supružnika potje e iz Me imurja, ali je obitelj zasnovao na podru ju Lendave. S vremenom se unato blizini rodnog kraja ipak pomalo gubi doticaj s vlastitim jezikom i kulturom, pa je ormiranje kulturnog društva postalo nužnost zbog o uvanja nacionalnog identiteta. Dio tog programa je i služenje mise na hrvatskom jeziku uz pomo me imurskih župnika i njihovih župljana, koji obi no Hrvatima u Pomurju prirede i prigodan koncert,

tako da se svake godine izmjenjuju župe i mogu uti razli iti oblici pjevanja koji se njeguju u razli itim župama.

Ove godine koncelebriranu misu 23. prosinca, pred Badnjak, služio je vele asni Pavao Mesari iz župe Uzvišenja sv. Križa Vratišinec zajedno s lendavskim župnikom i slovenskim sve enicima. Zajedno s njim došao je i stariji župni zbor župe Vratišinec koji njeguje pu ko crkveno pjevanje, za razliku od mla ega vratišine kog zbora Kristovih glasnika koji više pjevaju duhovne pjesme.

Poslije mise održan je koncert pu kih boži nih napjeva s prigodnim recitalom koji je kazivala Željka Jambroši - Ladi . Program je otpo eo me imurskom himnom "Me imurje, kak si lepo zeleno", a u nastavku je zbor pjevao adventske i boži ne pjesme Zlatnih krila, Pti ice lijepo pjevaju, Djeca se klanjaju Isusu, Radujte se narodi, Rodio se Bog i ovjek, Danas se uje, U to vrijeme godišta, Zdravo budi, Svim na zemlji i Narodil nam se Kralj Nebeski. (BMO)

Život posve narodnoj pje - Najljepša pošalica iz ranih šezdesetih godina, koja se dugo prepri avala, dogodila se kad je snimio dvije krave pri oranju. Žena je poslije fotografiju poslala mužu u inozemstvo da bi vidio kako su krave lijepo uhranjene, te mu napisala: “Lijevo je Šeka, desno Beba, a v sredini sam ja” Sigurno jedan od najpoznatijih gra ana Preloga kad se ne govori o visokoj politici ve o ljudima koji samozatajno i strpljivo rade ono što vole i tome posve uju cijele živote, je i Stjepan Mlinarec, ro en 1938. godine.

Gotovo cijeli svoj život posvetio je me imurskoj glazbi i plesu, uz to što je radio kao stolar u prelo kom “Poletu”.

Jedan je od najstarijih lanova Ogranka Selja ke sloge Prelog, u kojoj je plesao od davne 1953. godine pa sve do 1989. godine, punih 36 godina, i to kao aktivan plesa . Uz to, bio je blagajnik Ogranka Selja ke sloge dvadeset godina, te jedno vrijeme i tajnik, a i danas uva dio dokumentacije o Ogranku.

Bio je posebno aktivan u zlatnoj eri slogaša iz Preloga, kad su oni postizali velike uspjehe po Hrvatskoj. Ogranak Selja ke sloge tada je nastupao širom Hrvatske, u Zagrebu, Vinkovcima, akovu, po sjevernoj Hrvatskoj, a poslije svakog nastupa pjevala se u sedamdesetim godinama “Lijepa naša”, s nacionalnim nabojem.

Sloga je šezdesetih i sedamdesetih godina stalno putovala na brojne nastupe. Bio je to lijep i naporan život, kaže Stjepan, no bilo je mnogo zadovoljstva i druženja, kojeg danas više nema u takvom obliku. Uspomena je mnogo, a nastupa još više. U sje anju su ostale i sedamdesete godine i Hrvatsko prolje e, tada je Ogranak Selja ke sloge nastupao na priredbama po cijeloj sjevernoj Hrvatskoj. Kad su iz tadašnjeg Komiteta SK došli pitati gdje su zabranjeni kajkavski kalendari Matice hrvatske akovec, Stjepan Mlinarec im je kao blagajnik rekao da su ve podijeljeni lanovima, a nisu bili, dijelilo ih se skrive ki pod zabranom poslije.

Posebno uva dio dokumentacije Ogranka. Kaže, selili su ih na sve strane, mnogo je toga u tim seobama i izgubljeno, a Ogranak Selja ke sloge ni danas nema svoje prostore.

Sa uvao je i magneto onsku snimku koju su za Radio Zagreb davne 1956. godine snimili lanovi Ogranka Selja ke sloge, na kojoj me imurske narodne pjesme pjevaju poznate narodne pjeva ice Jela Pav ec, Terezija Marcinjaš te Vinci Glavina. Tada je Jela Pav ec otpjevala i pjesmu “Jarebica lepa ptica”.

Davnog 2. ožujka 1957. godine u kinu ”Kalnik” igrao kaubojski film “Žuto nebo” uva i snimku Pre nih bandista, limene glazbe iz preka (s druge strane Drave), iz Podravine, koja je svojedobno svirala u kr mi kod Graša u Prelogu, a na kojoj se uju i komentari nazo nih, snimka je nestala pedesetih ili šezdesetih godina.

Jelka i Stjepan Mlinarec na svetoj misi povodom pedesete obljetnice sa župnikom Antunom Hoblajom

11. sije nja 2011.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OD ETVRTKA DO PONEDJELJKA, 13. do 17. sije nja, Centar za kulturu akovec

Centar za kulturu akovec

Komedija “Cura na lošem glasu”

Romanti na komedija “Kad te ljubav prona e”

Od etvrtka 13. sije nja do ponedjeljka 17. sije nja u Centru za kulturu možete pogledati komediju “Cura na lošem glasu”.

Tinejdžerska komedija o gimnazijalki (Emma Stone) koja izmisli da je izgubila nevinost, pa je tra evi pretvaraju u pravu školsku flundru. Olive Penderghast

(Emma Stone) bila je obi na ameri ka srednjoškolka dok jednoga dana nije odlu ila prestati biti toliko tipi na. Što bi trebala napraviti prosje na djevojka kad njena prijateljica Rhiannon (Aly Michalka) poželi doznati što je radila preko vikenda, a ona joj nema apsolutno ništa za ispri ati? Može li anoni-

mna djevojka poput Olive smisliti sitnu laž koja e joj donijeti barem malo onoga za ime mašta svaki tinejdžer – popularnosti?

Od petka 14. do ponedjeljka 17. sije nja s po etkom u 20 sati u Centru za kulturu akovec prikazuje se romanti na komedija “Kad te ljubav prona e”.

Dvoje ambicioznih samaca iznenada postaju skrbnici djevoj ice Sophie. Holly Berenson stvara

karijeru u cateringu, a Eric Messer je obe avaju i sportski urednik.

Nakon katastro alnoga prvog spoja, zajedni ko im je to što se jedno drugome ne svi aju, ali i ljubav prema kum etu Sophie. U jednome trenutku Hooly i Eric postaju sve što Sophie ima na svijetu i prisiljeni su

svoje razlike ostaviti po strani. Žongliraju i ambicioznim planovima za karijere i pretrpanim društvenim kalendarom, morat e prona i zajedni ko tlo kao osnovu življenja pod istim krovom.

OD OVE SUBOTE nova tribina za djecu mater, lan Ogranka Selja ke sloge Prelog i aktivni plesa punih 36 godina, pjeva ice Jela Pav ec i Terezija Marcinjaš

en me imurskoj esmi i plesu

Kazališna tribina u Centru za kulturu subotom u 16 sati Potaknuti velikim uspjehom Kazališne družine “Pinklec”, ije je predstave prošle 2010. godine vidjelo više od 15.000 gledatelja, a koje su postale hit me u mladom kazališnom publikom, 15. sije nja u Centru za kulturu akovec otvara se Kazališna tribina za djecu i mlade koja je predvi ena za svaku subotu u mjesecu u 16 sati.

Ova e kazališna tribina obogatiti program namijenjen djeci i mladima, koji je do sada inila ponuda tradicionalne dje je filmske tribine nedjeljom.

Na programu Kazališne tribine za djecu i mlade bit e predstave višestruko nagra ivane akove ke Kazališne družine “Pinklec” te pro esionalnih kazališta za djecu i mlade iz cijele Hrvatske.

Sezona zapo inje ovu subotu novom lutkarskom predstavom Kazališne družine “Pinklec” - “Pti ica”.

Sve o predstavama možete saznati na web stranici www.czk-cakovec.hr, a svoje karte za predstave rezervirati na tel. 040 311-488. Ulaznica iznosi 25 kuna. (bš)

Stjepan Mlinarec: - Probe smo završavali no u na ‘trebljatvi’ kukuruza

OBITELJ MLINAREC proslavila zlatni jubilej, pedeset godina braka

Tako je brzo prošlo da ni ne znamo kako Pedeset godina prošlo je tako brzo da ni sami ne znamo kako, kazuju Jelka i Stjepan Mlinarec iz Preloga, koji su ovih dana na preloškoj “Marini” uz druženje s prijateljima proslavili pedeset godina braka, a u župnoj crkvi u Prelogu misu za zlatne mladence održao je župnik Antun Hoblaj.

Stjepan Mlinarec ro en je 1938. godine, a supruga Jelka 1940. godine. Troje njihove djece ve je odavno odraslo, sin Josip radi u tvrtki “Šestan - Busch” u Prelogu i živi s roVodio je i s voj osobni dnevnik više godina, tako saznajemo da je 2. ožujka davne 1957. godine u tada nadaleko poznatom kinu “Kalnik” u Prelogu igrao kaubojski film “Žuto nebo”.

diteljima, najstarija k erka Biserka živi u Prelogu sa suprugom i unu adi, a mla a k erka Irena s dvije unuke u Engleskoj. Stjepan Mlinarec radio je gotovo svoj cijeli radni vijek u poduze u “Polet” u Prelogu kao stolar, a supruga je život provela uz djecu kao doma ica. Za pedesetu obljetnicu braka primili su brojne estitke obitelji, prijatelji i rodbine, te se prisjetili svih lijepih trenutaka u životu. Kažu da je prije bilo ljepše živjeti, nekako je bilo mirnije i veselije, danas je sve ubrzano. (J) Bavio se i otografijom, te zabilježio brojne trenutke iz života, a u pedeset albuma našle su se otografije obitelji, ali i otografije zna ajne za povijest Preloga.

Jedna od najljepših pošalica iz ranih šezdesetih godina, koja

se dugo prepri avala, dogodila se kad je snimio jednu ženu i dvije krave pri oranju. Žena je poslije otografiju poslala mužu u inozemstvo da bi vidio kako su krave lijepo uhranjene, te mu napisala: “Lijevo je Šeka, desno Beba, a v sredini sam ja”.

Nakon probe svi zajedno na “trebljatvu” Posebno se, me utim, dobro sje a svih svojih prijatelja i druženja u Ogranku Selja ke sloge Prelog iz pedesetih godina, bra e Glavina i mnogih drugih. U to vrijeme druženja slogaša nastavljala su se i nakon proba, tako su tamburaši i bra a Glavina nerijetko svoje probe završavali kasno no u na mnogobrojnom “trebljatvama” kukuruza. Tamburaši bi nakon probe zajedno s pjeva ima i društvom otišli k obitelji koja je u svojem “škednju” organizirala “trebljatvu” i tu bi se nastavilo s pjesmom i svirkom dugo u no , sve dok posao ne bi bilo završen.

Danas ljuštenja kukuruza više nema, došli su kombajni, ili pak kukuruz ljušte strojevi s traktorima, pa su se ta druženja koja su imala svojih brojnih lijepih trenutaka zauvijek izgubila. (J. Šimunko)

KAZALIŠNA DRUŽINA “Pinklec” otvara Dramsko u ilište za djecu i mlade

Dramsko u ilište za djecu osnovnoškolskog uzrasta Od velja e ove godine Kazališna družina “Pinklec” pokre e Dramsko u ilište za djecu i mlade.

Rije je o u ilištu temeljenom na principu dramske pedagogije u sklopu kojeg e djeca osnovnoškolskog uzrasta stjecati znanja o osnovnim pojmovima kazališne umjetnosti, osnovama glume, pravilnom izražavanju, koordinaciji pokreta na sceni te specifi nostima scenskog izraza. Kroz recitacije, dijaloge, monologe, pantomimu i improvizacije djeca e stjecati sigurnost u govornom izražavanju i pokretu te se tako pripremati za mogu e javne nastupe. Na taj e

na in razvijati koncentraciju, samopouzdanje, maštovitost, kreativnost te ljubav prema kazalištu. Rezultate svog rada redovito e pokazivati na završnim javnim satovima.

Kako nam je pojasnio umjetni ki ravnatelj Kazališne družine “Pinklec” Romano Bogdan, ve ina pro esionalnih kazališta ima i svoja dramska u ilišta, pa je po etak rada istog u sklopu Pinkleca bio logi an korak kojim se ulaže u odgoj djece, pruža im se mogu nost kvalitetnog provo enja vremena, a tako er se produbljuje kadar glumaca za kazališnu družinu. (bš)

Upisi u Dramsko u ilište za djecu i mlade u srijedu 26. sije nja Dramsko u ilište upisuje dvije grupe polaznika: - MLA I POLAZNICI – u enici od I. do IV. razreda osnovne škole Voditeljica: Slavica Pospiš, u iteljica razredne nastave - STARIJI POLAZNICI – u enici od V. do VIII. razreda osnovne škole Voditeljica: pro . Nevenka Mlinari Upisi: srijeda, 26. sije nja 2011., u 19.30 sati u Centru za kulturu akovec In ormacije na tele on 040/311-488 lanarina: 200 kuna mjese no (za drugog lana obitelji 100 kuna, za tre eg besplatno)

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

11. sije nja 2011.

Kultura PONEDJELJAK, 17. sije nja, Centar za kulturu akovec Revija dokumentarnog filma - program nagra enih dokumentaraca u akovcu

Mila traži Senidu - u 18 sati Mila Jankovi (Senida Be irovi ) je djevoj ica nestala u svibnju 1992. godine, kada su u njeno mjesto Caparde, u BiH, ušle srpske vojne snage. Pedeset mještana, me u njima i njezina

majka i starija sestra, nestalo je ili je ubijeno. Šesnaest se godina vjerovalo da je i tada devetomjese na Senida doživjela istu sudbinu. O tomu svjedo i i spomenik ubijenima i nestalima, a na

kojemu je uklesano i njezino ime.

Me utim, udomljena je u imu noj beogradskoj porodici Jankovi gdje od onda živi pod imenom Mila Jankovi . Sa 16 godina Mila zapo inje potragu za svojom biološkom obitelji. Potresan, emotivan i višeslojan ilm u kojemu ništa nije onako kako se ini.

Kuhanje povijesti - u 20 sati Tko bi rekao da su se ratovi vodili loncima, tavama i posudicama za papar? Za razliku od klasi na dokumen ranja ratnih uspomena, slova ki redatelj usmjeren je na poseban aspekt: osjetilni element rata. Vojni kuhari imaju jedinstven i do sad neotkriven utjecaj na bojnom polju. - Gladan vojnik ne osje a se sigurno, objašnjava vojni kuhar dok pravi kobasice.

O Dje jem gradskom kazalištu akovec trebalo bi se puno više pri ati

Impresivno amatersko kazalište – u 13 godina ak 33 premijere Ve preko trinaest godina Dje je gradsko kazalište uveseljava djecu na dva na ina – pruža im mogu nost da sami glume te osmišljava i izvodi predstave za djecu. O ovom kazalištu, koje je u tom razdoblju napravilo 33 premijerne i imalo sveukupno oko 180 izvedbi predstava, što su i te kako impresivne brojke, nije se mnogo pisalo i govorilo. A tu krivnju snosimo i mi. Povremeno mediji puno više vole popratiti nešto što je došlo izvana negoli ono doma e što imamo. Što i nije najlogi nije s obzirom na to da ovima izvana esto uop e nije potrebna “reklama“. Oni su dovoljno izreklamirani i pla eni.

Zato emo se ovim tekstom pokušati barem malo iskupiti i bolje ih predstaviti me imurskoj javnosti. Porazgovarali smo s Dejanom Buva em, osniva em i

voditeljem kazališta, redateljem svih predstava koje su do sad izveli, te povremenim glumcem u njima (ali samo rijetko, kada se ukaže potreba za odraslim glumcem).

- Drago mi je što emo kona no dobiti priliku malo se bolje i mi predstaviti, mislim da smo to svojim naporima zaslužili. I ne samo svim ovim predstavama koje smo pripremili i glumili, u ovom kazalištu djeca kroz odre enu dramsku pegagodiju u e ne samo glumu, ve i ponašanje na sceni i van nje, dikciju, scenski pokret i govor. Oni ovdje imaju priliku puno nau iti. Ja znam da naši u itelji i profesori koji rade u školi s djecom nemaju toliko vremena da se tome posvete, jer te dramske i recitatorske grupe imaju jako malu satnicu. Nakon rada u kazalištu kod odre ene djece vidi se

Nezaobilazna figura u me imurskom kulturnom amaterizmu Ako se govori o kulturnom amaterizmu u Me imurju, jedno se ime nikako ne može zaobi i.

Dejan Buva kroz godine se svojim radom i predanoš u istaknuo u ovim krugovima pa nije ni udo što je lista njegovih radnih “ tula” poduga ka. Krenimo redom. On je: predsjednik Zajednice hrvatskih kulturno - umjetni kih udruga Me imurske županije, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog Sabora kulture, ve dvadeset godina tajnik Pjeva kog zbora “Josip Štolcer Slavenski“, voditelj Dje jega gradskog kazališta, istaknu i nagra ivani redatelj amaterskih dramskih predstava, te i sam glumi.

- Nekako kad se ovjek bavi odre enim poslom profesionalno ili iz ljubavi, a to je meni ovaj dio što se e amaterskog kazališta, sve to do e samo po sebi. Ja nisam profesionalno vezan nigdje, ni sam završio bilo kakav dio Akademije da bih mogao bi profesionalac. To je jednostavno bila ljubav još od srednje škole. Tada je moja želja bila posta glumcem, no davne 1984. godine nisam uspio na prijamnom na Akademiji dramske umjetnos u Zagrebu. Ali ta je ljubav ostala i ja sam se izrazio kroz razli ita kazališta još od h srednjoškolskih dana.

Tada su tu bili Kazališni amaterski studio i AK - akove ko amatersko kazalište. Upravo sam tamo 1989. godine po eo vodi kazalište koje se zvalo KLI AK - Klinci u akove kom amaterskom kazalištu,

jako velik napredak. Ja jako inzistiram na toj dikciji, scenskom govoru.

Smatram da kad se glumac pojavi na pozornici mora znati govoriti.

Ne smije fr ljati i krivo akcentuirati, jer to je osnova ovog posla. To je osnova onog što se u dje jem kazalištu može nau iti. Neki to nau e, neki ne nau e, jer ne možemo ni mi to sve nau iti na dvije probe tjedno, kazao je Buva .

Trenutno je u kazalištu 28 djece, koji su podijeljeni u dvije grupe.

Srednjoškolaca je deset, a ostalo su osnovnoškolci od osme godine života na dalje. S toliko djece zanimalo nas je ima li uvijek uloga za sve njih, kako bi mogli pokazati što su sve nau ili. - Teško je kad imate toliko djece i oni svi misle da moraju odmah odigrati neku ulogu. To mi zna esto biti problem, kad imaš toliko djece, a nema toliko uloga, onda ja esto moram dodavati i smišljati dodatne uloge. Ali ponekad je za djecu, a i za predstavu, jako bitno njihovo pojavljivanje, pa makar se radilo samo o pet sekundi. Naravno, neka djeca odmah odska u i nose uloge u ve ini predstava. To je normalno u svakom kazalištu.

Sva djeca dobiju priliku glumiti

Dejan Buva osniva je i voditelj Dje jega gradskog kazališta te redatelj svih njihovih predstava no to je sve 1991. godine stalo. Tek smo šest godina kasnije zajedno s Gradskim poglavarstvom krenuli u osnivanje Dje jega gradskog kazališta, koje postoji od 16. rujna 1997. godine i djeluje neprekidno, ispri ao nam je Buva .

No, tu njegov kazališni angažman nije stao. Po eo je radi i s Kazališnom družinom KUU-a “Selja ka sloga“ Nedeliš e, te je prije godinu dana unutar Pjeva kog zbora “J. Š.

Slavenski“ formirana Kazališna družina “Štolcer“, a to pak je rezul ralo s nekoliko nagrada na Fes valu kazališnih amatera, me u kojima je i ona za najbolju predstavu i režiju.

Rije je, naravno, o predstavi “Pismo z Galicije” Kris ne Štebih, koju je Buva režirao. (mn)

Ve smo spomenuli - ovo maleno a opet veliko kazalište ima impresivan broj predstava iza sebe.

Naj eš e su to predstave koje se rade za Boži ili Novu godinu, i tada po dvije ili tri predstave. Jedna je uvijek “ja a“ i ve a, s cijelim ansamblom, dok su ostale predstave manje te se s njima obilaze vrti i i škole. Ovo je tako er prilika da sva djeca dobiju priliku da se uklju e.

A koliku slobodu djeca imaju u stvaranju? - To ovisi o predstavi, kaže Buva . - Kada radimo predstave koje sam ja napisao, onda je sloboda, naravno, ve a. A kada radimo one drugih autora, nešto manja. No, slobodu u kreiranju lika oni imaju sami. Kada imamo itala ke probe, ja im kažem što želim od njih, na koji na in da itaju, a onda od njih pokušavam na dvije - tri probe vidjeti kako bi oni sami iskreirali taj lik na osnovu natuknica koje sam im ja dao. E sad, ako to nije onako kako sam ja to zamislio, kao što svaki redatelj ima svoju viziju, onda to malo korigiramo i mijenjamo. Naj eš e se djeca mu e s tekstom i zaborave da moraju glumiti. Njima je glavno da se izgovori tekst, i upravo je to ono na emu najviše radimo, da nije dovoljno to izgovoriti ve odglumiti.

Jedna od predstava Dje jega gradskog kazališta akovec bila je i “Snjegovi Snješko Mraz“, koja je nekoliko puta igrana u humanitarne svrhe za projekt “I ja bih na more” U ovih 13 godina i me u te 33 predstave pronašlo se svakakvih tema i autora. Naravno, tu su bili 'standardni' dje ji klasici poput Andersonovih bajki, zatim Ježeva ku ica, Pinokio, Crvenkapica ... Radili smo dosta i naše doma e autore. Recimo Vinka Lisjaka koji je pisao odli ne boži ne i novogodišnje igrokaze za djecu, zatim Varaždinca Željka Fundu, koji je napisao tri ili etiri pri ice koje smo mi pretvorili u predstave.

Uprizorili smo i Petranu Sabolek te An icu Koprek, spisateljicu iz Zagreba. To su etiri najizvo enija autora u našem kazalištu. Draga nam je i ova posljednja predstava 'Pono na ogrlica', ija je premijera bila sad sredinom prosinca, a ija je autorica Vesna Parun.

Sve predstave svoju su premijeru doživjele na pozornici Centra za kulturu, a to je i lokacija gdje naj eš e Dje je gradsko kazalište akovec igra svoje predstave. No svakako nije jedina. Oni nastupaju i po dje jim vrti ima i školama, ak i van Me imurja. Tako su bili u Ko-

privnici, ur evcu ... Otišli su oni i put inozemstva, u Poljsku, gdje su gostovali u Plo sku, prijatelju gradu akovca.

- Tamo smo igrali 'Vuka i sedam kozli a', pri u koju zna cijeli svijet, tako da su na kraju Poljaci songove iz te predstave pjevali zajedno s glumcima. Igrali smo puno i u trgova kim centrima.

Imali smo lijepu suradnju s Mercatorom koji je, od kad se pojavio na ovom našem podru ju, svaka dva mjeseca imao dje ju predstavu i u akovcu i Varaždinu. Me utim, kako je došla recesija, tako je stala i ova prekrasna suradnja kojom smo mi djeci omogu ili da kontinuirano nastupaju i uveseljavaju druge, ispri ao je Buva .

Obavezne su barem dvije predstave na godinu Ono što je sigurno jest da kazalište punom parom nastavlja dalje. Imaju još puno planova s predstavom “Pono na ogrlica“, koju e igrati za najmla i uzrast

Hranjenje trupa tak ka je strategija korištena do zapanjuju ih razmjera u najve im europskim kon ik ma 20. stolje a. Naizmjence iš ašene i uzbudljive osobne pri e zaboravljenih svjedoka povijes ho o ovje uju nezapisane ratne bitke i njihovu cijenu. Šest ratova, 10 recepata i 60,361.024 mrtvih – “Kuhanje povijes ” fascinantna je pri a o prošlos . do 5. razreda. Igrat e i još jednu svoju odli nu predstavu, "Kako (pre)odgojiti roditelje", koja je jako edukativna, ak više za roditelje nego za djecu. Nju e prikazati višim razredima osnovnih škola.

A, naravno, uskoro e po eti pripreme i za novu predstavu, jer su barem dvije na godinu obavezne, jedna uz Dan Grada i jedna za Svetog Nikolu ili Boži .

Interes za glumom me u me imurskom je djecom jako velik.

Dobre vijesti su što e i još više djece mo i ispoljiti svoju ljubav prema glumi u akovcu. - Za sada postoji ideja da se u Centru za kulturu i s Pinklecima otvori jedan dramski studio i u ilište gdje e se za budu e glumce u Pinklecu djeca pripremati ve od prvog razreda osnovne škole, u dvije ili tri dobne grupe. To je nešto što imaju sva profesionalna kazališta. To e biti jako dobro za Pinklece, jer e kroz taj svojevrsni ilter dobiti djecu.

Time ne e Dje je gradsko kazalište prestati djelovati, jer interes je jako velik, a sva djeca koja možda ne e imati prilike oti i u Pinklece mo i e do i ovamo.

Za kraj emo spomenuti sve one ljude koji su od samog po etka uz ovo malo kazalište, a ija je “uloga“, iako nisu sami na pozonirci, od i te kako velike važnosti. To su: Dragica Jagec koja radi kostime za kazalište. Kroz sve ove predstave ona je izradila preko 120 kostima koji su uredno složeni na tavanu Dejana Buva a i ekaju novu priliku u nekoj novoj predstavi. U glazbenom dijelu u po etku je bio angažiran Laci Varga, a u zadnjih nekoliko godina Damir Rodiger. Za rasvjetu je zadužen Neven Taradi iz Centra za kulturu, a od tamo treba spomenuti i ljude koji su uvijek pomagali oko scene - Štefaniju Gomzi i Ivana Leva i a.

Svi oni, uz Dejana Buva a i same klince, zaslužni su što akovec i Me imurje imaju ovo odli no kazalište koje uprizoruje i ispunjuje snove i želje naše djece. Mi pak im želimo sretno i uspješno djelovanje još puno, puno godina! (mn)

Nika Levak i Matko Buva odrasli su u Dje jem gradskom kazalištu U tekstu smo ve spomenuli da je Dje je gradsko kazalište akovec kazalište gdje djeca glume za djecu. Pa koga bolje upita kako stvari funkcioniraju od same djece. Nika Levak i Matko Buva ve su pravi veterani što se glume e, njemu je ovo dvanaesta godina, njoj e uskoro bi sedma. Oboje ih je ovamo privukla ljubav prema glumi, a na kraju se to pretvorilo u nešto puno više.

- Ovo kazalište za nas nije samo mjesto kamo mi dolazimo glumi , odnosno ispuni si te neke želje za glumom.

S vremenom se rodila puno ve a povezanost i svi mi se osje amo kao jedna velika obitelj. Uvijek kad smo zajedno osje amo se ispunjeno, nadopunjujemo jedni druge, kazao je Matko. Nika pak je dodala: - Mi kroz ovo vrijeme odrastamo zajedno i tu smo pronašli nove prijatelje i srodne duše. Ve ina nas druži se zajedno

i izvan kazališta, zajedno odlazimo i na more ... I to je dobro i za nas privatno, ali vjerujem da se to pozi vno odražava i na našu povezanost i glumu na pozornici.

Gluma u Dje jem gradskom kazalištu pomogla im je ne samo da si ispune vrijeme na zabavan na in, ve i u svakodnevnom životu. - Dikcija nam pomaže u svakodnevnom životu, a tu je i fizi ki teatar koji nam je pomogao izgradi samopouzdanje, bolje se osje amo u svojoj koži. Gluma pomaže i u komunikaciji s drugim ljudima, nekako im znaš bolje pristupi i kako postupi u kojoj situaciji, otkrila je Nika.

Oboje mladih glumaca želi na ovaj ili onaj na in osta u glumi. Matku je velika želja glumom se nakon Gimnazije, koju oboje poha aju, baviti profesionalno. - Samo mi je to trenutno u glavi, i sve više kako se bližim kraju srednjoškol-

skog obrazovanja. No to nije ideja koja se sad javila, ja ve od petog razreda razmišljam o tome da upišem glumu, ako ne u Hrvatskoj, onda negdje vani.

To me ispunjuje i u tome sam se u potpunosti pronašao. Nika pak e sre u okuša na drugom fakultetu, no gluma e uvijek bi tu negdje kraj nje. - Kad stupim na pozornicu, koliko god imala briga sa strane, to sve nestane. I to je nešto što e mi, ako se ne nastavim me dalje bavi , i te kako fali . Prva mi je opcija da upišem pravni fakultet, no želim se nekako zadrža i u gluma kim vodama. Ali vidjet emo što budu nost nosi. (mn)

11. sije nja 2011.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 15. sije nja, caffe bar “Paladin”

Koncert Gorana Bareta & Majki U caffe baru “Paladin” u subotu 15. sije nja Goran Bare & Majke održat e veliki rock koncert, na kojem e se mo i uti retrospektiva svih hitova, ali e biti promovirane i nove pjesme. Predgrupa poznatim Majkama bit e rock

bend Larva, koji je nedavno proglašen najoriginalnijim bendom u TV rock spektaklu “Rat bendova”.

Ulaznice se mogu kupiti u Paladinu i Flashu po cijeni od 80 kuna.

Podsjetimo, Majke su vinkova ka rock grupa koja je djelovala

od 1988. do 2000. te se ponovno okupila 2007. godine. Glavni uzor Majkama bila je ameri ka grupa Flamin’ Groovies, a snažan utjecaj na njih imali su tako er i MC 5, Steppenwolf, The Stooges te New York Dolls.

POPULARNI ME IMURSKI PJEVA ponovno dobio priliku boriti se za nastup na Eurosongu

- Pozivam sve vaše itatelje da mi daju svoju podršku, kazao je Žiga Mirko Švenda Žiga i ove je godine dobio priliku izboriti se za nastup na 56. Eurosongu. Naime, on je ušao me u 24 kandidata koji e se na Dori 2011. natjecati za mjesto našeg predstavnika u Düsseldorfu u svibnju.

Hrvatski predstavnik ovaj e se put odabrati na druga iji na in: Dora 2011. postala je reality show sa sedam emisija uživo, u kojima e natjecatelji pjevati pjesme uživo, te e gleda-

Glasujte za Žigu na Dori 2011.! telji svojim glasovima odlu ivati tko ostaje u natjecanju dalje, a tko ispada. U velikoj završnici Dore nastupit e dvoje preostalih natjecatelja koji e pjevati tri pjesme naru ene od strane poznatih hrvatskih autora, koji e pjesme prilagoditi traženim standardima HRT-a i ovog natjecanja. U inalnoj emisiji o pobjedniku e odlu iti žiri i gledatelji u omjeru glasova 50:50.

Sve kandidate (i dvije rezerve) javnosti su u prosincu

predstavili stru ni ocjenjiva ki sud Dore 2011., urednica Zabavnog programa HTV-a Elizabeth Homsi i urednik projekta Aleksandar Kostadinov. Žigina konkurencija na Dori bit e: Diana Herakovi , Jelena Vanjek, Mijo Lešina, Marija Rub i , Valentina Briški, Damir Kedžo, Doris Teur, Dora Benc, Artemija Stani , Ivana Brkaši , Katica Marinovi , Miro Tomi , Renata Holi, Saša Lozar, Ana Eškinja, Jacques Houdek, Daria Kinzer, Tina Vukov,

Mila Soldati , Mario Sambrailo, Filip Dizdar, Manuela Svorcan i Sabrina Hebiri. Rezerve su Maksim Hozi i Marina urovi .

“Da li znaš da te volim” u Žiginoj izvedbi Žiga je samouvjeren što se svojeg nastupa ti e, a Me imurce je pozvao da glasuju za njega. - Ja se nadam da e ljudi glasovati za mene jer e ove godine glasovi publike i te kako puno zna iti. Moja emisija ide

29. sije nja i u njoj u pjevati ‘Da li znaš da te volim’, Dade Topi a. U tim prvim emisijama svi e pjeva i pjevati ve poznate pjesme, a cilj je da gledatelji kroz njih ocijene kakav je tko pjeva . Dakle, pravi pjeva i ostaju do inalne emisije.

Ja pozivam sve vaše itatelje da mi daju svoju podršku. Mislim da bi to bila velika stvar za Me imurje, tim više što bih ja, u slu aju da do em do Njema ke, ponosno rekao da

Novi album izlazi krajem sije nja Nastup na ovogodišnjoj Dori nije jedina novost koju nam je Žiga spremio. U pripremi je njegov novi album koji bi svjetlo dana trebao ugledati krajem sije nja. Na njemu e se na i sve pjesme kojwe je Žiga do sad pjevao na festivalima u protekle tri godine, a koje nisu našle mjesto ni na jednom njegovom nosa u zvuka.

Podsjetimo se, Žiga je do sad snimio sedam albuma, a posljednja dva s Bandistima pod nazivom “KonkrETNO” i “CvETNO protuLETje” u Hrvatskoj su prepoznata kao istinski etnoizri aj Me imurja. Oba albuma dosegnula su za hrvatske prilike vrlo veliku

nakladu u izdanju Croatia Recordsa.

- Na ovom novom albumu na i e se, izme u ostalog, pjesma s MEF-a 2009., gdje sam pjevao pjesmu ‘Od Mure se do Drave’ Vladimira Ko iša Zeca i osvojio Grand prix. Bit e tu i pjesma istog autora ‘Dok pred oltar stane ona’ te obrada pjesme ‘Nada’ or a Novkovi a. Svoje e mjesto tu na i i pjesma koju sam izveo s tamburašima, a koju je napisao Željko Grahovec. A svakako e tu biti i pjesme koje mi radi Stjepan urkin ‘Fu kal sam si stiha’, ‘Zapopevaj si’ i ‘Pusti se na stran’. To su samo neke, a album e imati dobrih 16 ili 17 pjesama, otkrio je Žiga.

Popularni Žiga prošli je tjedan održao koncert u Donjem Kraljevcu

Eurosong se održava u Njema koj Pedeset i šesti po redu Eurosong održat e se u Esprit Areni u Düsseldorfu. Ždrijeb kojim e se utvrditi koja e zemlja sudjelovati u kojem polu inalu održat e se 17. sije nja. Po 19 zemalja nastupat e u svakom polu inalu, a u inalu 25 (polu inalisti + BIG5(Njema ka, Francuska, Španjolska, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo)). S obzirom na to da su Nijemci poznati po besprijekornim organizacijama sli nih manifestacija, isto se, ako ne i više, o ekuje od ovogodišnjeg Eurosonga. Ždrijeb kojim e se utvrditi kona an redoslijed nastupanja bit e objavljen 14. ožujka. Prvo polu inale emitirat e se 10. svibnja, a drugo dva dana kasnije. Finale e biti 14. svibnja i nadamo se da emo tamo gledati našeg Mirka Švendu Žigu. sam ‘Š ovca’, da sam ro en u Prelogu, ponosni Me imurec i gordi Hrvat. To no tako u se predstaviti na Eurosongu, kazao je Žiga.

Držimo ige da e se Žiga pridružiti uglednoj listi izvo a a koji su predstavljali Hrvatsku na Eurosongu, a koja uklju uje imena poput Tonyja Cetinskog, Magazina, Borisa Novkovi a, Danijele Martinovi i Severine. On je to svakako zaslužio. (mn)

NOVOM singl pjesmom najavljen sljede i album Kom3dije

Super Branimir uskoro na nebu iznad Hrvatske!

Nova singl pjesma o Super Branimiru, nad ovjeku koji e nas spasiti od kriminala, loše politike, ljudske pohlepe, mržnje, uništavanja prirode, u malosti, od svih negativnih aspekata nas samih, najavljuje sljede i album Kom3dije, konceptualno nazvan "Ja kažem mir".

Bit e to još jedan hipersuper-turbo spoj razli itih glazbenih žanrova (funky, ska, rockabilly) s intrigantnim tekstovima o suvreme-

noj hrvatskoj stvarnosti, s pozivom na zakopavanje svih osobnih i javnih ratnih sjekira te trganje ropskih lanaca u koje nas je zakovalo gmazovsko kapitalisti ko društvo.

Sn i m a nje pje s me o Super Branimiru u studiju "Jazbina" iz Male Subotice obogatila je brass sekcija: Jelena Škvorc (trombon), Dragan Logožar (truba) i Jošua Kova evi (saksofon).

Poseban doprinos pjesmi ostvario je devetogodišnji

multitalentirani dje ak po imenu Marco Kupper, sin poznate akove ke pjeva ice Marije Jambroši , koji je otpjevao po etak pjesme u rap stilu.

Fotogra ije sa snimanja "Super Branimira", hrvatskog superjunaka koji e se na nebu iznad nas pojaviti u velja i ove godine, snimio je Vjeran Žganec Rogulja, dok snimanje spota zapo inje uskoro, u režiji studija "Zebra". (foto: Vjeran Žganec Rogulja)

Nova singl pjesma o Super Branimiru najavljuje sljede i album Kom3dije “Ja kažem mir”

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

11. sije nja 2011.

Knjige, glazba, internet... br br. 801

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA

Agatha Christie - “Ubojstvo u Mezopotamiji” Na arheološkom nalazištu u ira koj Hassaniji stvari se samo naizgled ine svakodnevnima i uobi ajenima.

Bolni arka Amy Leatheran po preporuci se pridružuje ekipi na nalazištu kako bi bila pri ruci prekrasnoj ali psihi ki rastrojenoj supruzi slavnog arheologa Leidnera. Njezin posao u Hassaniji završio je prije nego što je i zapo eo - divna Louise na ena je mrtva na podu svoje sobe. Tko je oduzeo život jednoj od najobožavanijih žena u Hassaniji: jedan od lanova ekipe koji su joj se svi redom potajno divili, ili ne ija ljubomorom opsjednuta supruga? Može li itko u moru osumnji enih otkriti krivca? Je li mogu e da je na vru em pijesku Hassanije ak i slavni Hercule Poirot izgubio pravi trag?

Dame Agatha Mary Clarissa Christie (Torquay, 15.

Dobitnica prošlotjedne knjige Davea Bolinga “Guernica”: Sun ica Novak iz akovca.

Marguerite Duras “Muškarac koji sjedi u hodniku” / “Bolest smrti” “Muškarac koji sjedi u hodniku” i “Bolest smrti” dva su naizgled krhka teksta velike rancuske spisateljice Marguerite Duras. Obrnuto simetri ni, komplementarni, kao figure tvrde i meke “pornografije”. Oba su beznadna

po istoj ormuli tragi ne filozofije ljubavi ljubavi, oba su na svoj na in radikalna i bezuvjetna. Ženska stvarala ka antazija u oba teksta povezuje simboli ko muško i simboli ko žensko, kao i ljubav i smrt,

ALBUM TJEDNA

Weezer - “Hurley”

rujna 1890. - Winterbrook House, 21. sije nja 1976.) je britanska spisateljica kriminalisti kih romana, a pisala je i ljubavne romane pod pseudonimom Mary Westmacott. Nazivana je i “kraljica krimi a”, a po njoj se dodjeljuje i nagrada “Agatha - Nagrada za kriminalisti ki roman”.

Jedan sretan itatelj ili itateljica Me imurskih novina mogu postati vlasnikom romana “Ubojstvo u Mezopotamiji” kraljice krimi a Agathe Christie.

WEB PREPORUKA

Photoshop katastrofe psdisasters.com U današnje doba digitalne izmjene i uljepšanja dosegli su razinu kada je teško procijeniti je li rije o stvarnosti ili tek o digitalnoj manipulaciji vještog photoshopera. Ipak, i onima najvještijima potkrade se pokoja “greškica” katastro alnih razmjera, a sve su one obuhva ene i prikazane na stranici Photoshop Disasters. Nespretno i besmisleno retuširanje i kompozicije glavna su zna ajka otografija objavlje-

KNJIGA TJEDNA

nih na ovoj stranici, a rije je uglavnom o reklamama i otografijama objavljenima u raznim medijima.

Stranica obiluje nestvarnim otografijama za koje ete se vjerojatno upitati gdje je autorima bila pamet (ili o i), i zaklju iti da ipak nije sve tako savršeno kao što nam se pokušava servirati.

Weezer je ponovno po eo “štancati” albume na veliko, jedan godišnje, a pri tome je zanemario glavni aktor o mogu em padu kvalitete u kvantiteti. Na svu sre u, to se nije dogodilo.

Weezeru je oduvijek bila tlaka nazivati albume, pa esto na obojenu naslovnicu bubnu samo ime benda, pa smo tako ve dobili “plavi”, “zeleni” i “crveni” album, a ovaj put je napravljena sli na ora jer je samo postavljena slika Hurleyja iz vrlo popularne serije “Izgubljeni”. Time smo dobili ime albuma “Hurley” i jednu od najgorih naslovnica u 2010.

Karijera Weezera je uvijek balansirala gore - dolje, esto su bili u prekidima, a i proteklih godina se uvelike pisalo o kona nom raspadu, da bi ipak pronašli novu mladost i po eli s hiperprodukcijom koju je malo tko o ekivao. Sa zadnja dva albuma pokazali su da mogu još štošta napraviti, da imaju “hitoidne” ideje, ali da im je album i dalje malo prevelika orma jer su se na albumima pronalazile malo manjkave pjesme koje su kvarile ukupan dojam. Tako je i na “Hurleyju”, koji je ipak malo cjelovitiji.

Još treba istaknuti dvije bitne razlike izme u ovog i prijašnjih

albuma. Na samom kraju 2009. godine raskinuli su dugogodišnju suradnju s Ge en Records, dok su u prolje e javili da su pronašli novog diskogra a u vidu nezavisnog Epitapha.

Druga bitna stvar je i promjena zvuka za koju je možda ponajviše kriv Rivers Cuomo, jer se sam primio produkcije uz malu pomo Shawna Everetta, pa je ve ina albuma dobila jednu siroviju energiju i nešto mra niji pristup, baš onako kako su de ki svirali na po etku karijere. Ako netko najviše voli prva dva - tri albuma Weezera, sigurno e mu le i i ovaj.

u pokušaju dijaloga, na putu od grubosti do ironije ironije, u ener energiji razmjene, na rubu ljubavi.

Opstanak para, me utim, nemogu je, kao i trajna sre a.

Ostaje pustolovina želje, kao pokušaj uživljavanja u tu u dušu i svijest.

Iako su se na “Hurleyju” vratili rockerskijem zvuku, Weezer pri tome nije izgubio svoju karakteristi nu melodioznost koja odli no balansira s distorziranim gitarama, a vokalno i tekstualno Cuomo drži jedan klasi an standard koji je popustio samo na albumu “Make Believe”.

Najavni singl “Memories” je tipi na weezerovska singlica, slatka power pop pjesmica mo nih gitara koja zvu i kao rezime njihove karijere i raznih turneja, a slijede je jednako upe atljive melodi ne pop-rock skladbe poput gorko-slatke ljubavne “Ruling Me” i teškovaljaju e laganice “Trainwrecks”. Ovako mo an uvodni trio ve dugo nisu uspjeli složiti na albumu.

Nakon nešto slabije akusti ne “Unspoken”, slijedi mogu i hit “Where’s My Sex?”, dok je Ryan

Popis pjesama 1. Memories; 2. Ruling Me; 3. Trainwrecks; 4. Unspoken: 5. Where’s My Sex?; 6. Run Away; 7.

Hang On; 8. Smart Girls; 9. Brave New World; 10.

Time Flies; 11. All My Friends Are Insects; 12. Viva La Vida; 13. I Want To Be Something; 14. Represent (Rocked Out Mix)

Marguerite Duras uspijeva dovesti itatelja, taj udaljeni objekt svoga zavo enja, do samog ruba halucinirane naslade. I do otvaranja Drugome.

Adams gostovao u “Run Away” koja ponovno spada u prosje ne skladbe. Do kraja još valja istaknuti pjesmu o napaljenim štrebericama “Smart Girls” i psihodeli nu olkersku “Time Flies”, a sretnicima koji upecaju Deluxe izdanje mogla bi biti najzanimljivija coldplayjevska “Viva la Vida”. Ina e, baš je šteta što su odabrali baš ovu preradu za bonus materijal, jer su proteklih godinu na mnogo zanimljivije na ine prera ivali i druge pjesme, po evši od Lady Gage na dalje.

Weezer je za promociju novog albuma “upiknuo” i dobru reklamu jer je za svoj spot “Memories” kona no uspio odraditi dugoo ekivanu suradnju s kretenima iz Jackassa, pa e se njihova pjesma na i i na odjavi za “Jackass 3D”. Cijela ekipa se lijepo zabavljala na snimanju spota, što dokazuje da i nakon skoro dvadesetak godina karijere Weezer nije izgubio dašak dje je zaigranosti, što se uostalom osje a i u njihovim pjesmama.

“Hurley” ne e biti nikakva prekretnica u karijeri Weezera, tko ih je dosad volio voljet e ih i dalje, jer njihov šarm i ljepljive melodije uz glasne gitare nešto su što ovjeku lako om u e u uši, a potom se još lakše i pjevuše. To su dokazali mnogo puta do sad, a “Hurley” nimalo ne odstupa od toga. (Siniša Miklauži , preuzeto s portala: Muzika.hr)

INTERNET I RA UNALA

SSD diskovi Od samih po etaka osobnih ra unala glavno mjesto pohrane podataka zasnivalo se na magnetskim medijima, uglavnom tvrdim diskovima.

Zbog svojih prednosti pred ostalim tehnologijama, ali i kroz napretke u razvoju tijekom godina, gdje je ve ina njihovih nedostataka ispravljena, tvrdi su diskovi do nedavno bili nezamjenjivi u svojoj ulozi.

No, tvrdi diskovi zbog mehani kog principa rada još uvijek imaju nekoliko nedostataka - fizi ki su osjetljivi (udarci, pritisak, promjene temperature), proizvode dosta topline uslijed velike brzine vrtnje elemenata te troše relativno puno energije prema ostatku ra unala.

U zadnjih nekoliko godina zbog ovih su se razloga pojavile alternative tvrdim diskovima, a najve i izgled za preuzimanje uloge glavnog mjesta za pohranu podataka imaju SSD (Solid State Drive) - ure aji koji su vrlo sli ni sveprisutnim USB memorijskim ure ajima zbog istog principa rada. Za razliku od tvrdih diskova, pohrana podataka odvija se na memorijskim ipovima, nemaju mehani ke dijelove, te su stoga gotovo neosjetljivi na udarce ili promjene u pritisku i temperaturi, a i troše manje energije te se ne zagrijavaju kao tvrdi diskovi.

SSD ure aji imaju još i dodatnu prednost pred tvrdim diskovima - brže pristupanje podacima, što ujedno i ubrzava cjelokupno ra unalo. Razlog je zbog razli itog principa rada

- dok je kod tvrdih diskova podatak spremljen na odre enom fizi kom mjestu na disku te je uvijek, neovisno o brzini vrtnje, potrebno odre eno vrijeme da glava ita a do tog mjesta do e, kod SSD ure aja ovog kašnjenja nema - podatak e biti dostupan odmah, neovisno gdje se unutar memorije nalazi.

Zbog relativno kratkog vremena od njihovog pojavljivanja na tržištu, SSD ure aji trenutno imaju jedan veliki nedostatak - cijenu. Cijena SSD ure aja višestruko je ve a prema tvrdim diskovima - što još trenutno predstavlja problem za širu primjenu koja je sad, uglavnom, ograni ena na skuplje modele prijenosnih i stolnih ra unala. Tako er, i kapaciteti pohrane dosta su manji nego kod tvrdih disko-

va, zbog ega ih se uglavnom upotrjebljava samo za podatke koji se na ra unalu esto koriste - poput operativnog sustava i aplikacija.

No, cijene SSD ure aja polako se smanjuju, a kapaciteti su ve na razini dostatnoj za normalan uredski rad te ve u skorijoj budu nosti možemo predvidjeti njihovu masovniju upotrebu.

Darko Mareš, dipl.ing., Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

11. sije nja 2011.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film CURA NA LOŠEM GLASU EASY A

KAD TE LJUBAV PRONA E LIFE AS WE KNOW IT

romanti na komedija Režija: Will Gluck Uloge: Emma Stone, Stanley Tucci, Amanda Bynes, Cam Gigandet, Lisa Kudrow, Malcolm McDowell

romanti na komi na drama Režija: Greg Berlanti Uloge: Katherine Heigl, Josh Duhamel, Josh Lucas, Christina Hendricks

Nestašna komedija o simpati noj srednjoškolki Olive (Stone) koja je lagala o gubitku svoje vlastite nevinosti, te po inje vjerovati kako se njezin život razvija identi no kao i onaj glavne junakinje u knjizi “The Scarlet Letter”, koju

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) Film “Inception” režirao je:

utorak, 11.1.

a) S. Hendler b) R. Luketi c) C. Nolan

18.00 VRLO ZAPETLJANA PRI A animirana obiteljska komedija

Dobitnik iz prošlog broja: Miljenko Kova , akovec

istovremeno obra uje za lektiru. Me utim, ubrzo e Olive odlu iti iskoristiti glasinu kako bi poboljšala svoj društveni i financijski status na sveop e iznena enje mnogih. Trajanje 92 minute, preporu uje se starijima od 13 godina.

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

20.00 TERMIN komedija

srijeda, 12.1. nema programa

etvrtak, 13. 1.

20.00 CURA NA LOŠEM GLASU EASY A komedija Režija: Will Gluck Uloge: Emma Stone, Stanley Tucci, Amanda Bynes, Cam Gigandet, Lisa Kudrow...

petak, 14.1.

Dvoje ambicioznih samaca iznenada postaju skrbnici djevoj ice Sophie. Holly Berenson stvara karijeru u cateringu, a Eric Messer je obe avaju i sportski urednik. Nakon katastro alnog prvog spoja, zajedni ko im je to što se jedno drugome ne svi aju, ali i ljubav prema kum etu Sophie. U jednome trenutku Hooly i Eric

postaju sve što Sophie ima na svijetu i prisiljeni su svoje razlike ostaviti po strani. Žongliraju i ambicioznim planovima za karijere i pretrpanim društvenim kalendarom, morat e prona i zajedni ko tlo kao osnovu življenja pod istim krovom.

Trajanje 115 minuta, preporu uje se starijima od 13 godina.

DVD, BLUE RAY IZLOG

18.00 CURA NA LOŠEM GLASU komedija

20.00 KAD TE LJUBAV PRONA E LIFE AS WE KNOW IT romanti na komedija Režija: Greg Berlanti Uloge: Katherine Heigl, Josh Duhamel, Josh Lucas, Christina Hendricks

subota, 15.1.

1. PO ETAK

18.00 CURA NA LOŠEM GLASU

2. PREDATORI

komedija

3. PRI A O IGRA KAMA 3

20.00 KAD TE LJUBAV PRONA E

4. DEVET

romanti na komedija

5. CESTA

nedjelja, 16.1.

6. LUZERI

16.00 VIKING VIKI WICKIE THE MIGHTY VIKING

7. SAMAC 8. NO I DAN

akcijska obiteljska avantura Režija: Michael Herbig Uloge: Jonas Hämmerle, Waldemar Kobus, Günther Kau mann

9. AROBNJAKOV U ENIK 10. DRUGI OVJEK

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA 1. DUE DATE

Sinkronizirani dokumentarac o arkti koj divljini koja ima drevni ciklus: ro enje, smrt i ponovno ro enje, ljubav i život, te žrtvovanje. Dva giganta na ledenom Sjevernom polu - morž i polarni medvjed – zapo inju svoje magi no putovanje od nezašti enog po etka do veli anstvene zrelosti. Zaigrani, nestašni i odvažni, mladun ad razuzdano skaku e, gladna pustolovina. Me utim, oba mladun eta iznimno su ranjiva. Majke ne

prežu ni od ega kako bi ih zaštitile.

ROLERICA U Austinu, Teksasu, živi Bliss Cavendar (Ellen Page), mlada djevojka op enito nezainteresirana. Majka Brooke (Marcia Gay Harden), bivša pobjednica natjecanja u ljepoti, tjera i uljepšava Bliss da osvoji pokoju titulu ljepotice. Bliss i njena prijateljica Pash (Alia Shawkat) žele pobje i iz svojih života. Pash to namjerava ostvariti odlaskom na akultet u velikom

gradu, a Bliss ne zna što da u ini sa svojim životom.

ugleda lisicu, koja ubrzo pobjegne.

LISICA I DJEVOJ ICA

NO I DAN

Obiteljska avantura koja preko dokumentaristi kog pogleda na arobni susret divlje lisice s djevoj icom opisuje povezanost prirode i ljudi. U isto noj Francuskoj na armi živi 10-godišnja djevoj ica (Bertille Noël-Bruneau). Jedne jeseni, na svom putu prema školi, dok ide šumom,

3. HARRY POTTER I DAROVI SMRTI

ponedjeljak, 17.1.

REVIJA DOKUMENTARNOG FILMA 18.00 MILA TRAŽI SENIDU Hrvatska, BiH, Srbija, Slovenija, 2010.

Redatelj i scenarist: Robert Tomi Zuber

4. CITY ISLAND 5. LITTLE FOCKERS

20.00 KUHANJE POVIJESTI COOKING HISTORY

6. MEGAMIND

Slova ka,Austrija, eška , 2009., 88’ Redatelj i scenarist: Peter Kerekes

7. SOCIAL NETWORK

Vratolomnom brzinom tajni agent Roy Miller (Tom Cruise) preokre e naoko obi an život June Haven (Cameron Diaz) naglava ke. June se ukrcala na avion u Kanzasu i po ela avrljati sa šarmantnim i tajanstvenim suputnikom Royem.

No, ubrzo se sve promijenilo. Odjednom se avion srušio i nitko od putnika ni lanova posade nije preživio.

komedija

20.00 KAD TE LJUBAV PRONA E romanti na komedija

2. THE CHRONICLES OF NARNIA: THE VOYAGE OF THE DAWN TREADER

ARKTI KA PRI A

18.00 CURA NA LOŠEM GLASU

8. PO ETAK 9. PROFESIONALCI U AKCIJI

DOM KULTURE PRELOG

10. TANLED

U.S. Box Office 1.

LITTLE FOCKERS

2.

TRUE GRIT

3.

TRON: LEGACY

4.

YOGI BEAR

subota 15.1., nedjelja 16.1.

19:00 CURA NA LOŠEM GLASU komedija

5. THE CHRONICLES OF NARNIA: THE VOYAGE OF THE DAWN TREADER 6.

THE FIGHTER

7.

TANGLED

8.

GULLIVER’S TRAVELS

9.

BLACK SWAN

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. THE KING’S SPEECH

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8 30

Dobro je znati

www.mnovine.hr •• redakcija@mnovine.hr 333 www.mnovine.hr marketing@mnovine.hr • •040 040312 312 333

11. sije nja 2011.

CROATIA zdravstveno osiguranje blagdanski popust za sve osiguranike CROATIA zdravstveno osiguranje d.d. u sklopu usluga dodatnog zdravstvenog osiguranja svojim osiguranicima na prvom mjestu nudi viši standard medicinske usluge.

U sklopu dodatnog zdravstvenog osiguranja svojim osiguranicima omogu ujemo široku preventivu koja uklju uje specijalisti ke preglede, laboratorijske pretrage, te dijagnosti ku obradu, dok viši programi sadrže i terapijske postupke poput fizikalne terapije, male operativne zahvate, specijalne kardiološke pakete, bolni ki nadstandard, antistres programe itd.

Ponuda dodatnog zdravstvenog osiguranja sadrži posebne police namijenjene razli itim zdravstvenim potrebama i dobi osiguranika.

Za radno aktivnu populaciju idealni programi dodatnog zdravstvenog osiguranja su: NORMA, OPTIMA, SELEKTA, ULTIMA, MAKSIMA i EKSPERTA, JUNIOR za djecu i mlade od 0 do 18 godina te SENIOR za starije od 65 godina.

U okviru dopunskog zdravstvenog osiguranja nudi doplatu do pune vrijednosti pojedinih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja (participacija kod pregleda, boravka u bolnici, pretraga itd.), kao i doplatu za lijekove s dopunske liste lijekova.

U nadolaze im blagdanskim danima kada posebnu pažnju poklanjamo sebi i najmilijima, CROATIA zdravstveno osiguranje je pripremilo i prigodno iznena enje za sve osiguranike koji u razdoblju od 01. prosinca 2010. godine do 15. sije nja 2011. sklope policu dodatnog osiguranja te ih nagra uje akcijskim popustom od 10%.

Zato poru ujemo svim gra anima da usmjere svoju brigu tamo gdje je ona stvarno potrebna, da brinu o svome zdravlju na pravi na in i ugovore policu CROATIA zdravstvenog osiguranja ve danas!

Više in ormacija na www.croatia-zdravstveno.hr ili besplatni in o tele on 0800 55 10.

11. sije nja 2011.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Rezidencija “Kowalewski” ure uje: Bruno Kontrec ure uj

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

U New Yorku, na Long Islandu, nalazi se kvart naziva “Atlantic Beach”.

Radi se o zajednici koja je izgra ena ‘20-ih i ‘30-ih godina prošlog stolje a u stilu španjolske i art-deco arhitekture, sa skromnim ku ama. Kako su cijene nekretnina naglo sko ile u zadnjih desetak godina (da, ne samo kod nas, ve i drugdje u svijetu), mnogo tih starih, autenti nih domova pretvorilo se u nove i moderne ku e ili zgrade (vrlo poznati scenarij, je l’ da?). Rezidencija “Kowalewski” jedan je pokušaj da se smisleno uspostavi veza izme u toga arhai nog doba i moderne arhitekture 21. stolje a u svim segmentima stilskim, volumenskim i tradicijskim.

Prema cesti je postavljena bo no, što e re i užim dijelom, dok je ulaz postavljen okomito na cestu. Garaža je, tradicionalno, pozicionirana sa strane ku e i ima otvoren prilaz. S druge strane je zeleno dvorište s drve em. Što se ti e materijala i same forme,

Frizerski salon “Propaganda”

objekt prati art-deco stil. Ku a je površine 335 m2, a projektirana je da zadovolji potrebe obitelji s dvoje male djece. Fasada koja gleda na cestu zatvorena je zbog privatnosti, a prostorije su postavljene tako da gledaju na dvorišnu stranu, na jug. Prizemni dio je otvoren i

prozra an sa maksimalnim odnosom prema eksterijeru. Na katu se nalaze etiri spava e sobe i tri kupaonice. Na zadnjem, drugom katu nalazi se gsun ana soba h/ gostinjski apartman koji vodi do otvorene terase s predivnim pogledom na Atlantski ocean s jedne i na otok s druge strane. Vlasnici ovog zdanja sakuplja i su moderne umjetnosti pa je tako cijela ku a puna primjeraka, kao, na primjer, unikatni mramorni pod na ulazu. Za kraj da spomenem da su ovu ku u izveli Freeman Architects.

Fotogra ije: Christopher Wesnofske http://www.belmontfreeman.com/

Contertainer Contertainer je izvedenica od dvije engleske rije i: container - kontejner i entertiner, što zna i zabavlja . Smješten je u gradu Batuu u Indoneziji. Radi se o javnom objektu koji je izra en od brodskih kontejnera i u kojem se nalazi po-

liklinika i knjižnica. Elementi objekta - kontejneri, kao i elementi interijera, de inirani su jarkim i svježim bojama. Konstrukcija objekta izvedena je ne-

pravilno pa on izgleda pomalo kaoti no, što apsolutno odgovara njegovom stilu, materijalima i funkciji. Izgleda vrlo zabavno, a svjedoci kažu da se s gornjih kontejnera stere prekrasan pogled na okolinu. Dizajnirala ga je ekipa iz studija gdpavilion architects h iz Indonezije. http://www.dpavilionarchitects.com/

ni are te svla ionice. Prostor za pranje glave odvojen je od glavne zone i izveden je sa spuštenim drvenim stropom i zavjesama kako bi stvorio opuštaju i osje aj dalje od aktivne zone u kojoj rade stilisti. Tako er, pomo ne su prostorije - blagovaonica, kupaonice i WC-i te uredi, postavljeni duž hodnika i na taj na in tvore svojevrsnu galeriju na kojoj su izložene slike ili fotogra ije. http://www.dcarch.com/

Stolna lampa “Abyss” Berlinski duo koji dolazi pod imenom “Osko+Deichmann” kreirao je ovu genijalnu stolnu lampu naziva “Abyss” za talijanski brend “Kundalini”. Izra ena je od lijeva-

nog polikarbonata, sistem rasvjete je LED, a izgleda kao beskrajna traka koja me izrazito podsje a na kralješke nekog živog bi a koje živi u mra nim dubinama oceana.

Teksaški arhitekti pod nazzivom “Dick Clark Architecture” u suradnji s Propaganda Hair Group izveli su ovaj interijer za G ffrizerski salon “Propaganda” u gradu Austinu u ameri koj saveznoj državi Texas. Vlasnici salona - Propaganda Hair Group željeli su prikazati svoj identitet i politiku tvrtke preko interijera salona (što bi, u pravilu, uvijek trebao biti slu aj kod ozbiljnih tvrtki). Tako su

došli do zaklju ka da je najbolje da se cijeli salon postavi u prostoriju s otvorenim volumenom te da se koriste topli materijali s fokusnim elementima, ali s minimalizmom u koli ini opreme. Na taj se na in želio iskoristiti prostor, ali opet da stvara apsolutno udobna i gdoma a h atmosfera. Dispozicija prostora sadrži sljede e funkcionalne zone: recepcija, prodajni kutak, prostor za šminkanje, radni dijelovi za stiliste, dijelovi za teh-

Ako idem još dalje, podsje a me na ona bi a koja imaju mogu nost bioluminiscencije. Usudim se pretpostaviti da je to i bila inspiracija dizajnerima, a kao dokaz

Trebate li besplatan savjet, javite se!

tome prilažem i naziv lampe gAbyss h što u prijevodu zna i – bezdan! A možda se i varam!

Uglavnom, lampa je odli na! http://www.kundalini.it http://www.oskodeichmann.com/

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10

11. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lifestyle ZA NJU: Ne morate odmah na dijetu kako biste bolje izgledali

Kako odje om uspješno prikriti višak kilograma?

Jeste li se za ove blagdane opustili i dali si oduška, pa ste uživali u kalori nim delicijama koje si ina e rje e priuštite? A možda imate i koju kilu više koju nikako ne uspjevate skinuti ...

Kako god bilo, ne morate odmah na dijetu kako biste bolje izgledali. Nekoliko kilograma lako se da prividno prikriti i odje om, samo treba znati kako.

Upravo zato veoma je važno da nau ite (ponovite/utvrdite gradivo) glavne modne grijehe koje esto po ine osobe s viškom kila.

Modni grijeh 1 Obla enje premale odje e Rješenje: nabavite pravu veli inu. Odje a u ispravnoj veli ini koja vam je “taman” imat e efekt sužavanja. Modno osviještene osobe koje esto variraju u kilaži ve dobro znaju da u svom ormaru moraju imati više veli ina, i ne pokušavaju se na silu ugurati u odje u u koju su prije stale.

Modni grijeh 2 NE velikim printevima i uzorcima, kao i sjajnim materijalima Rješenje: veliki printevi i uzorci vizualno vas pove ava-

ju, pa bi bilo dobro izbjegavati ih.

Isto tako izbjegavajte nabrane i sjajne materijale koji privla e pažnju i proširuju vas.

Modni grijeh 3 Obla ite se kao sicilijanska udovica Rješenje: crno možda prividno sužava, no, ako ste stalno u crnom, to može biti deprimiraju e. Ima i drugih tamnijih boja – sme a, tamnoplava, tamnocrvena ... Odlu ite se za neku od tih boja. Ili ako se ne možete odvojiti od crne, barem je kombinirajte s drugim bojama.

Rješenja

“na izvolte”. Grudi bi trebale biti unutar odje e. A ako lijepo želite naglasiti grudi, odaberite V izrez – koji izduljuje torzo. Izbjegavajte dol evite. edne duljine Rješenje: nositi haljinu ili suknju do sredine listova privla i pažnju na bokove. Zato se radije odlu ite za suknje ili haljine koje su 2 ili 3 centimetra iznad ili ispod koljena.

Još dobrih savjeta Remen esto postoji uvjerenje da veliki remen automatski proširuje. No to nije to no. Široki re-

Vre asto Rješenje: u odje i koja vam je prevelika i vi ete izgledati ve e. Investirajte u jedne ili dvoje dobro krojene hla e od rastezljivog materijala.

Vesta umjesto sakoa Rješenje: veste, osobito debele, mogu vas i te kako proširiti.

Zato se radije odlu ite za dobro krojeni strukirani sako. On e puno bolje prikriti vaše nedostatke.

Pretjerujete s dekolteom Rješenje: to što su vam s ekstra kilama narasle i grudi ne zna i da ih morate pokazati

men može lijepo de inirati vašu iguru i torzo, nešto otprilike kao korzet. Ako želite sakriti višak kilograma, remen stavite odmah ispod grudi, a ne posred trbuha, tako ete istaknuti grudi, a tkanina haljine ili tunike prekrit e trbuh i bokove.

Izrezi – V za punije lice, la a za uži gornji dio tijela Ve smo spomenuli da je V izrez dobar za naglašavanje punih grudi, no dobar je i zato što e odvu i pažnju od punog, okruglog lica. Isto tako V izrez prividno sužava struk, a ramena izgledaju šire. Ako i nemate V izrez, možete ga prividno stvoriti vise om ogrlicom ili tankim šalom. La a izrez pak je odli an jer automatski sužava i gornji dio tijela.

Podignuta kosa Odje a može u initi da izgledamo mršavije. Dobro krojene hla e mogu prikriti ja a bedra, rukavi i jake ruke. A kako sakriti kile na licu? Podignite kosu s lica, to pomla uje i sužava lice. I kra e frizure imaju isti efekt.

Vertikalne pruge Ovo valjda ve i vrapci na grani znaju, no treba svejedno spomenuti. Vodoravne pruge proširuju, a okomite sužuju.

Okomite linije na odje i navode

o i da ih slijede, pa izgledate mršavije i izduženije.

Dulje jakne/kaputi i Duga jakna, dakle, ispod bokova, izdužuje torzo i kamu lira podru je bokova. Strukirane jakne s tankim umecima na ramenima imaju isti efekt, za razliku od kratkih jakni koje po ivaju na struku ili jakni s jako podstavljenim ramenima.

Donje rublje koje sužava Nosile su ga naše mame i bake, a bome i Bridget Jones. vrsto, steznik - donje rublje i te kako e vam pomo i da zauzdate šlau i e oko trbuš i a.

Kad ve govorimo o donjem rublju, ono mora dobro pristajati i gore i dolje – ne želite da vam grudnjak napravi “šlau i e” na le ima.

Birajte hla e s ravnim nogavicama Izbjegavajte skinny hla e (one naglašavaju bokove) i hla e s jako širokim trapez nogavicama. Radije se odlu ite za hla e ravnog kroja ili, još bolje, “bootcut” traperice.

Traperice sa spandeksom Traperice s elastinom stisnut e struk i bedra i tako pridonijeti prividno užem izgledu.

Nemojte kupiti traperice koje imaju džepove s preklopom ili male stražnje džepove jer oni prividno pove avaju stražnjicu.

“Pencil” suknja sužava i izdužuje Uska suknja, poznata i kao “pencil” suknja, naglašava pozitivne stvari kod vaše igure – ona prividno sužava i izduljuje.

No, izbjegavajte dužine do sredine listova ili bedara. U oba slu aja samo ete negativno istaknuti noge. Radije se odlu ite za varijantu do koljena ili nekoliko centimetara iznad.

Modni dodaci Naušnice, lan i i ... mogu pažnju fokusirati na neki dio tijela i odvu i pažnju od onoga što želite sakriti. Lijepe naušnice pažnju e privu i na vaše lice, lan i e vas izdužiti, remen naglasiti struk ... (izvor: Žena.hr)

MODNI dodaci i osobine li nosti

Što torbica govori o vašoj osobnosti? esto se kaže da upravo naši modni dodaci odražavaju našu osobnost. I dok obi no, kad god kažemo tako nešto, mislimo na naš individualni ukus - istina je da bi moglo biti neke skrivene istine iza te izjave koja možda nije o ita odmah na prvi pogled.

Zahvaljuju i razli itim pametnim marketinškim tehnikama kroz godine, svi smo nekako po eli prihva ati ideju da bi naš izbor modnih dodataka trebao re lektirati našu osobnost. Me utim, ve ina nas teško bi objasnila zašto nas neke torbe više privla e od drugih.

Zašto neke žene uvijek biraju glomazne torbe, neke torbe koje se mogu nositi preko ramena, a neke što manje torbice.

Psiholozi, s druge strane, pak su, ini se, otkrili neke

osobine li nosti koje utje u na naše odluke, barem kada su u pitanju torbe.

Otkrijte što stil vaše torbe govori o vama.

Torba preko ramena Torbe koje se nose preko ramena naj eš e biraju vrlo prakti ne žene

koje su i odlu ne u isto vrijeme. Ove osobe obi no nemaju problema s odlu ivanjem i ne smeta im naporno raditi kako bi dobile ono što žele. Ako ste tako er skloni odabrati i torbu koja ima mnogo posebnih odjeljaka - vi mrzite neurednost i želite imati kontrolu nad ve inom aspekata u vašem životu.

Velika “tote” torba “Tote“ torbu (veliku torbu s malim ru kama) vjerojatno e izabrati žena slobodnog duha, žena koja se ne voli držati konvencija jer je pustolovna po prirodi i uvijek spremna na promjenu, bez ikakvog straha. Iako one mogu imati svoju zabavnu i romanti nu stranu, žene koje su izabrale ovu vrstu torbe esto su vrlo prakti ne i esto puno snažnije nego što to drugi misle.

RECEPT tjedna

Salata od pirjane patke s timijanom i medom Sastojci:

Na in rada

3 pa ja prsa s kožom sol i papar 1 jušna žlica ulja od kikirikija 2 ajne žlice maslaca 1 gran ica timijana, listi a odvojenih od stabljike 2 jušne žlice meda 1 jušna žlica limunovog soka 2 jušne žlice orahovog ulja sitna morska sol i zdrobljeni crni papar 200 g miješanih listova salate 1 šipak (po želji), sjemenke i pulpa 6 velikih šljivolikih paradajza listi i bosiljka, za ukrašavanje

Zagrijte pe nicu na 190 °C. Pa ja prsa za inite s malo soli i papra. Zagrijte ulje kikirikija u posudi tako da se gotovo po ne dimiti, a zatim na ulje stavite pa ja prsa, s kožom okrenutom prema dolje, i pržite na jakoj vatri dok koža ne dobije tamnu boju karamela.

Posudu premjestite u pe nicu i pecite 7 - 10 minuta. (Nemojte ih okretati.)

Izvadite prsa iz posude, drže i ih na toplome. Ocijedite i bacite višak masno e.

Dodajte maslac i, kad po ne cvr ati, dodajte listi e timijana, a zatim med.

Pirjajte i vratite pa ja prsa u posudu, s kožom okrenutom prema gore. Pir-

jajte još jednu minutu, a zatim maknite posudu s vatre.

Izmiješajte limunov sok, orahovo ulje, sol, papar i sokove iz posude. U malo preljeva uvaljajte listove salate i šipak. Listove salate rasporedite na tanjure i ukrasite paradajzom. Narežite pa ja prsa i složite ih na salati, te ih poprskajte viškom umaka od meda.

Ukrasite listi ima bosiljka i poslužite.

Mala torba (“clutch”) One koji vole odabrati “clutch” torbicu i za svakodnevne casual izlaske, osim za sve anije ve ernje prigode, esto su vrlo nezavisne žene i istovremeno veoma samouvjerene.

One vole biti samostalne i nije im problem biti samima, a zato što su savladale vještinu nošenja samo najosnovnijih “potrepština” sa sobom – i jako su dobro organizirane.

Velika vre asta torba Žene koji vole velike torbe esto su prili no velikodušne po prirodi i pomalo su konzervativne. Iako žene koje odaberu ovu vrstu torbe ne e imati nikakvih problema kada su u pitanju odlu ivanje i

postavljanje ciljeva, one su obi no prili no oprezne i razborite kada su suo ene s važnim odlukama u životu i možda e neko vrijeme oklijevati prije nego što donesu kona nu odluku.

mena na vrijeme, pa ak i vrlo osjetljive. Jedna stvar je sigurna – nitko ih ne može okriviti da ne izražavaju svoje osje aje.

Torba s upadljivim ukrasima

Žene koje se odlu e za torbu s minimalisti kim dizajnom radije ulažu u kvalitetu umjesto kvantitete i žele nešto što e im poslužiti u svim podru jima života i za razne prigode. Ovakve osobe esto su mirne, opuštene i cijene funkcionalnost prije svega. Stabilnost i predvidljivost obi no su temeljne vrijednosti koje su važne za sve koji imaju tendenciju odabrati ovaj stil torbe. (izvor: Žena. hr)

Bilo da se radi o nekoliko primjetnih detalja ili mnogo neobi nih ukrasa koje bi ve ina smatrala pomalo ekscentri nima, žene koje biraju ovakve torbe vole se zabavljati i biti primije ene zbog svog “odvažnog” izbora modnih dodataka. U isto vrijeme žene kojima se dopadaju ovakve torbe mogu biti vrlo emocionalne s vre-

Minimalisti ki dizajn

www.SAVJETI-hr.com

Kako ublažiti nadutost Nadutost nije lijepa, nije ugodna i može vrlo neugodno smrdjeti, pogotovo za one koji s tim imaju problema.

Uza sebe morate uvijek imati bombone ili žvake od peperminta.

To nije zato da biste sa-

krili miris, nego zato jer sami sastav peperminta može pomo i smiriti vaš želudac i ublažiti probleme s plinovima.

Zato uvijek imajte sa sobom pepermint koji e vam pomo i ublažiti vjetrove.

11. sije nja 2011.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lifestyle PITAJ za zdravlje - Psihoterapija nije samo za “bolesne”, bo nego dapa e za “zdrave”

ZA NJEGA

Zašto su muška prijateljstva posebna i što žene mogu od njih nau iti?

- Žene tra aju i najbolje prijateljice, dok muškarci bez previše pompe i puno rije i mogu re i što stvarno misle Muška prijateljstva su jedinstvena. Najbolji prijatelji me usobno si vjeruju, ne razgovaraju previše te unato prirodnom suparništvu ostaju u dobrim odnosima. Ženska prijateljstva, s druge strane, kompliciranija su, kao i žene same. I najbolje prijateljice se sa zadovoljstvom me usobno tra aju, a na kraju dana svaka ipak misli da je upravo ona najbolja, najljepša i najpametnija.

Tipi ne karakteristike pravih muških prijateljstava u koje bi se i žene trebale ugledati jesu:

Manje pri e Muškarci op enito manje pri aju i u stanju su se izraziti bez previše pompe i puno rije i.

To se uostalom vidi i na telefonskom ra unu.

Više djela Dodatna prednost kratkog i jasnog izražavanja - lakše se prepoznaju potrebe onog drugog pa tako muškarci u principu znaju kako i kada pomo i prijatelju u nevolji. Tako er, skloniji su prijateljstvo dokazati konkretnim djelima pa ne izmišljaju izgovore zašto nešto ipak ne mogu u initi.

Vrijeme za akciju Muškarci se zajedno bave sportom, idu na utakmice, gledaju utakmice, “zatvaraju” ka i e, dok žene pre esto samo sjede i razgovaraju.

Zdravo suparništvo Prijatelji se rado zadirkuju, natje u tko od njih može nešto bolje ili lošije u initi, tko je bolji košarkaš, nogometaš ili ženskar.

No, pobjednici i gubitnici nakon utakmice zajedno uvijek mogu popiti pivo, dok se žene mogu danima duriti i razmišljati o svom porazu.

Udobnost Muškarci su u pravilu udobnije odjeveni od žena i ne boje se da e se na partyju pojaviti u istoj odjevnoj kombinaciji kao netko

drugi. Žene su puno osjetljivije na izgled, a ne ure uju se samo za ja i spol nego istovremeno žele zasjeniti sve ostale žene oko sebe.

Izravnost Muškarci otvoreno kažu što im ne odgovara. Žene više vole naga ati, smišljati scenarije i ekati ho e li najbolja prijateljica prepoznati u emu je pogriješila ili ne.

Kako prepoznati depresiju?

Jeste li zabrinuti i sniženog raspoloženja? Ili razdražljivi? Jeste li depresivni? Ništa Vas ne veseli? Izgubili ste zanimanje i uživanje u stvarima koje su Vas ranije veselile?

Jeste li tijekom dana umorni i bez energije? Teško zaspite, budite se no u nekoliko puta, ili se budite rano ujutro? Nemate apetit ili je on poja an u odnosu na Vaše normalno stanje? Izgubili ste na tjelesnoj težini? Teško se koncentrirate i teško obavljate svoje obaveze? Imate osje aj da Vam misli idu sporije? Zamje uje li Vaša okolina da ste u cijelosti usporeni? Imate osje aj krivnje, osje aj da sve oko Vas propada, i da ste Vi za to odgovorni? Razmišljate o samoubojstvu ili ve imate plan kako to napraviti? Uz to ste tjeskobni, ustrašeni, pre-

tjerano zabrinuti? I takvo je Vaše stanje zna ajno razli ito u odnosu na vaše uobi ajeno stanje. I znatno Vas ometa u svakodnevnom funkcioniranju. Ako se prepoznajete u ovom opisu znakova i simptoma mogu e je da bolujete od depresije. Važno je prepoznati, dijagnosticirati i lije iti depresiju. Depresija zna ajno umanjuje kvalitetu života bolesnika, a ako je pridružena kroni nim bolestima bitno utje e na cjelokupan ishod lije enja i ishod same bolesti.

Važno je depresiju prepoznati, dijagnosticirati i lije iti!

Kako lije iti depresiju?

Blagu depresivnu epizodu možemo lije iti lijekovima (antidepresivima), ili, ako za to postoje uvjeti psi-

Mario Mikulan, dr. med. psihijatar, psihoterapeut

hoterapijom. Srednje tešku depresivnu epizodu lije imo antidepresivima i psihoterapijom, a tešku depresivnu epizodu antidepresivima i ako postoje zna ajni odmaci od realiteta u smislu nihilisti kog doživljavanja, ideja propasti, ideja i osje aja velike krivnje i samoubojstveni porivi antidepresivima i antipsihoticima. U po etku lije enja ako postoji tjeskoba ili pridruženi anksiozni poreme aj dajemo i anksiolitike.

Tra anje Žene tra aju i najbolje prijateljice kad im se ukaže prilika dok muškarci znaju puno bolje uvati tajnu. Zvu i dobro, ali je isto tako injenica da muškarci mnoge stvari vrlo brzo zaboravljaju pa i nemaju puno tema za pri anje iza le a.

MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos

TEHNO ZONA

Novi Olympusovi kompakti VG-130 i VG-120 V Modne sljedbenice znaju da ima mjesta za trendove i i snježne j ž padine. di Ak l niz Ako planirate skijanje na poznatim skijalištima naših susjeda, znate da je odje a bitna koliko i samo skijanje. Moda na skijalištu ide dalje od jakni i rukavica, ne možete zaboraviti na modne kombinacije izvan vašeg toplog smještaja kada iza ete iz neudobnih izama. Donosim vam nekoliko zimskih trendova za nezaobilazno skijanje ove sezone.

Obucite se slojevito.

Slojevito obla enje je vrlo

prak t i an na in da vam bude t o plo i u ve ernjim satima n a

ot vorenom ili zatvorenom prostoru. Osim toga, jedan je od “naj zimskih” trendova ove sezone. Kombinirajte džemper Vizreza preko topi a ili vestu s gra i kim oblicima s jednobojnom majicom dugih rukava. Tajna je u miješanju boja i uzoraka, pa e raslojavanje biti uvijek iznena enje.

Kada ste okruženi bjelinom, željet ete dodati malo boje zimskom krajoliku, a ove sezone neonske svijetle boje 80-ih opet su se

vratile. Probajte neonsku plavu, žutu, ruži astu ili na t ski kijjaknu. k Ako Ak ste t ran astu sljedbenik jednostavnog stila, obogatite svoje ski kombinacije sa svijetlom kapom ili šalom. Ili probajte svijetle prugice ili to kice.

S obzirom na to da kombiniramo toplinu i visoki stil, ne udi da je i krzno ove sezone “must-have“. Sjetite se samo da umjetna krzna mogu biti isto dobra kao i ona prava, a i blaga su prema vašem nov aniku.

Krznena podstava javlja se svugdje, od izama i jakni do slušalica za uši, a odaberite bež, crvenu ili sivu varijantu.

Osim modnih kombinacija, nezaobilazni su i dobra volja i osmijeh na licu, pa skijanje može po eti!

Olympus ima savršene kompaktne fotoaparate za sve one koji žele kvalitetne ilmove i fotogra ije uz minimalan trud i troškove.

Novi VG-130 i VG-120 idealni su i svestrani fotoaparati. Ovi kompakti koji imaju 5x širokokutni opti ki zoom, 14 megapiksela i digitalnu stabilizaciju slike nude vrhunsku Olympusovu optiku i pametne funkcije poput direktnog gumba za snimanje ilmova, koji olakšava snimanje svakog trenutka bilo kada i bilo gdje. Uz veliki, 3’’ LCD zaslon s 230.400 to aka i iznimno tanak dizajn, pravo je zadovoljstvo pokazivati fotogra ije obitelji i prijateljima na samom fotoaparatu. VG-130 nudi

jošjedanneo još jedan neo ekivan ki luksuz l k u ovoj cjenovnoj kategoriji, a to je u potpunosti metalno tijelo. Olympus je poznat po nevjerojatnoj kvaliteti optike, a kompakti VG-130 i VG-120 ine je dostupnom svima, bez obzira na budžet koji imaju na raspolaganju. Oba fotoaparata imaju izvrsni 5x opti ki zoom i svu svestranost širokokutnog 26 - 130 mm objektiva koji je smješten u iznimno tanko tijelo. Debljina VG-120 je svega 19,1 mm, a potpuno metalni VG-130 je deblji samo 0,2 mm. Olympus VG-130 bit e dostupan u srebrnoj, crnoj, crvenoj ili ruži astoj boji, a VG-120 u srebrnoj, crnoj, crvenoj ili plavoj boji.

12

11. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Stalno osje a strah

Prestanite ekati da vas spase

U bra k u se nalazim jedanaest godina. Imam troje djece. Ve duže v rijeme osje am strah koji mi smeta u svakodnevnom funkcioniranju.

Stalno mislim da e se nešto loše dogoditi djeci, suprugu, a za sebe se bojim da u oboljeti ili da u poludjeti. Što da radim?

Prema vašem opisu smetnja koje navodite, najvjerojatnije se kod vas radi o anksioznom poreme aju. Anksiozni poreme aj ima veliko medicinsko, socijalno i ekonomsko zna enje zbog svoje velike u estalosti, negativnog utjecaja na kvalitetu života, radno i socijalno funkcioniranje.

Ovaj poreme aj pra en je raznim tjelesnim simptomima kao što su glavobolja, vrtoglavice, znojenje, drhtanje ruku, mu nina, u estalo mokrenje, probavne i sr ane smetnje, bolovi i napetost u miši ima itd. Mogu se javiti i psihi ke smetnje kao što su smanjena sposobnost koncentracije, umor, nemir, razdražljivost,

preosjetljivost, manjak energije, poreme aj spavanja. Kod tih osoba anksiozni poreme aj izaziva dugotrajnu zabrinutost vezano uz važne životne situacije kao što su zdravlje, sigurnost, imovina, ljubav ili nevezano za ikoju konkretnu životnu okolnost. Dakle, takve su osobe stalno pod pritiskom zbog bojazni da e se nešto loše dogoditi, pa se previše brinu o svakodnevnom životu, naj eš e o zdravlju, da se ne bi nešto dogodilo njoj ili njezinoj djeci. Te poteško e su takvog intenziteta, trajanja i u estalosti da su pretjerane u odnosu na uobi ajene životne poteško e.

Osoba koja boluje od anksioznog poreme aja nije u stanju sama se otarasiti tog straha voljnim naporom. Zbog toga takve osobe uzimaju velike koli ine anksiolitika i time se esto razvija ovisnost. Ovaj poreme aj lije i se antidepresivima pa je najbolje da se javite psihijatru.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Da, baš vam je ovakav naslov trebao polovinom smrznutog sije nja, dok prou avate svoj zamrznuti bankovni ra un, svjesni svog nezadovoljstva na p o slu ( jo š s t e zaposleni?!), gledate mrzovoljnog muža (ženu) koji gun a zbog dospjelih ra una za vodu, struju,..., a djeca se u susjednoj sobi sva aju tko je potrgao skupu boži nu igra ku. U ilmovima uvijek nai e neki superjunak (naravno, zgodna ilmska zvijezda muškog roda) koji spašava barem jednu prekrasnu ženu koju samo što nije progutao dinosaur ili je u nepoznato odnio vanzemaljac, ponekad taj sjajni ilmski lik spasi znanstvenu ekspediciju na specijalnom zadatku ili itav ljudski rod koji samo što ne potone u strahotnom plimnom valu...A vidi, u stvarnom životu spasitelja nigdje. Da, Boži je iza nas, svjetlo spasenja slabije sjaji ovih dana, surova stvarnost životnih neda a i obaveza pada ravno na Vaša ple a. Mnogi su uhva eni u zamku osje aja osrednjosti i žaljenja zbog propuštenih prilika, osje aja nemogu nosti da riješe neki problem koji ih kao kamen oko vrata vu e prema dnu. U glavi se vrte rije i «što bi bilo kad bi bilo», uzaludne iluzije da samo još malo, pa e se stvari srediti... ekanjem da vas drugi oslobode vaše nesre e samo ete je produžiti. Trajat e i trajati to beskrajno rastezanje lošeg stanja u kojem se utapate u vlastitim lošim mislima i neodlu nosti. Nitko vas ne e spasiti. U osnovi imate dvije mogu nosti: nau iti prihva ati i ( ak) voljeti trenutne okolnosti ili ih promijeniti. Gun ati i stalno se loše osje ati nema

smisla u ve ini situacija. Mi smo postali društvo mrzovoljnih nezahvalnika koji ni ne znaju to no što im fali u životu. A ve ini ipak okolnosti života nisu tako strašne, pružaju se mnoge mogu nosti. Najrazumnije rješenje je nau iti biti zadovoljan trenutnom situacijom. Uzmite u obzir da vam ove rije i upu uje klini ki psiholog, polaze i od ideje da svatko od nas prije svega treba stvoriti unutarnji osje aj vrijednosti svog vlastitog života.

Možda je na putu svog vlastitog napretka korisnije prona i na in da se zadovoljite onim što imate ili prihvatiti samo manje promjene, ne treba sve oko sebe odbaciti i krenuti ispo etka.

Možda je vaš posao postao dosadan, pa razmislite kako da ga u inite zanimljivijim, teško je na i novi posao. Prekinuti vezu sa dugogodišnjim partnerom koja se istrošila može se pokazati dobrim rješenjem za neke, ali drugi u toj situaciji posežu za ra anjem djeteta koje bi, navodno, moglo osvježiti ustajali ljubavni odnos. I jedno i drugo su trajna i velika rješenja, potezi koji radikalno mijenjaju situaciju, ali uop e ne moraju biti dobri. Najprije bi se partneri trebali potruditi ponovno zbližiti i produbiti svoj odnos koji škripi. S nikim nije lako, ako ne ide u jednoj vezi, samo od sebe ne e i i ni u nekoj slijede oj. Prave promjene u životu treba planirati i odlu iti se na njih samo kad su u pitanju okolnosti i odnosi koji nas stvarno ugrožavaju, s rješenjima ne treba srljati.

Ako promjenom želite poboljšati svoj život, morate je u initi sami. Nitko vas drugi ne e spasiti.

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Vrtoglavica (Vertigo) Vrtoglavica je izuzetno neugodan osje aj koji narušava ovjeku održavanje ravnoteže.

Tu mogu biti odgovorni razli iti uzroci od kojih su naj eš i poreme aj osje aja vida, opipa, a redoviti je poreme aj polukružnih kanali a unutarnjeg uha. Najteže je to što su kod osje aja vrtoglavice gotovo uvijek nazo ne teške glavobolje, popra ene mu ninom i povra anjem.

Uzroci vrtoglavice mogu biti veoma razli iti zbog toga što se teško detektiraju ili dijagnosticiraju. Problemi s o ima – dalekovidnost ili kratkovidnost tako er mogu biti jedan od bitnih faktora vrtoglavice. Dijagnosti ar mora utvrditi razlog tog problema kako bi se mogao fokusirati na lije enje.

Pred njim su problemi koji na sre u suvremenim dijagnosti kim metodama mogu biti ohrabruju i.

ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTERAPIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM OD TE-

Tako se mogu jednostavno eliminirati mogu nosti od oboljenja od tumora mozga, poreme aj cirkulacije i sl.

Bioterapeuti vrtoglavicu i sve probleme vezane uz nju naj eš e povezuju sa stresom. Kad je stanje organizma u disbalansu sve su opcije glede problema mogu e. Na svu sre u jednako je tako dovo enjem organizma u stanje balansa mogu nestanak velikog dijela problema ili njihov potpuni izostanak. Stanjem uspostave balansa u organizmu, problemi se mogu potpuno eliminirati.

Ja sam bioterapeutkinja koja jedina u ovom dijelu Europe može bez dugotrajnih tretmana pomo i oboljelom organizmu da savlada te vrlo neugodne poteško e i vrati organizam u punu funkciju. Obratite mi se s povjerenjem bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031.

AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031.

MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 tel. 311-160 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 ŽUPANIJSKI ODBOR ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA, Ru era Boškovi a 2, akovec tel.374-254 INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije) tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

11. sije nja 2011.

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Dobro je znati 13 35

Posjetite nas Nedelišće, M.Tita 62, prodavaonica br. 10 RADNO VRIJEME: radnim danom: 07-22 sati nedjeljom: 07-11 sati

Svake subote emisija KUHAJMO SUBOTOM, METSS U POTRAZI ZA NAJBOLJIM RECEPTOM.

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

11. sije nja 2011.

Komentari Nisu krive žene nego politika Na Staru godinu hrvatski, pa tako i me imurski, župnici izvijestili su župljane o broju krštenih, umrlih i vjen anih osoba, te o broju onih koji su primili sakramente.

Mnogi od njih nisu komentirali “grozne” statisti ke podatke koji neumoljivo ukazuju da Hrvati i, naravno, Me imurci polako ali sigurno nestaju kao narod. Na prste jedne ruke mogu se nabrojati župe u kojima je više ro enih nego umrlih osoba, a za “dobar rezultat” zaslužni su Romi.

Svi ili ve ina sve enika za katastro alnu natalitetnu sliku Hrvatske krivi obitelji, odnosno žene koje ne žele ra ati, s ime se osobno ne slažem. Ali priznajem da se Crkva jedina brine s ovom problematikom, dok država i njezine institucije pitanje nataliteta spominju prigodno.

Crkva je s pravom zgrožena injenicom da više Hrvata umire nego se ra a, ali nije u pravu da prst upire samo u obitelji, a tu i tamo ili nikada u državnu politiku, koja samo deklarativno brine o obiteljima s više djece.

Potpuno se slažem s tvrdnjom sve enika koji kažu da materijalno stanje u obitelji nije razlog imanja ili neimanja više djece, ali je sigurno da bra ni parovi razmišljaju što mogu, a što ne mogu pružiti novom lanu svoje obitelji.

Sada ra aju žene ro ene krajem prošlog stolje a, iji su im roditelji, a posebno djedovi i bake, govorili da sve što su stekli stekli su radom i željom da djeci bude bolje nego je bilo njima. Nisu željeli da njihova djeca kao oni cijeli tjedan u školu odlaze u istoj obu i i odje i, da se kupaju “v ka i ki”, da meso jedu samo nedjeljom ... Što mogu o evi i majke danas u initi za svoju djecu da im bude bolje nego njima, a ne loše kao njihovim djedovima i pradjedovima?

Bez posla mogu ostati svaki dan, bez pla e svaki mjesec, bez struje i plina svaki dan.

A kakve uzore roditelji i djeca imaju u državnim elnicima, koji

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

se izravno iz otelje prevoze u Remetinec, koji se bahate na sve mogu e na ine, koji su se dva ili više puta ženili ili udavali, koji nemaju djecu, a daju roditeljske savjete i sli no. U takvim okolnostima hrabrost je imati jedno, a kamoli više djece.

Re i e moj prijatelj i dragi sve enik da to nema veze, jer djeca ne traže blagostanje nego roditelji su oni koji odre uju što i kako e biti.

Podsjetit e me da smo i mi u školu desetak kilometar išli pješice, da smo jeli dva puta dnevno, da smo si sa starijim bratom, ujakom ili stricom mijenjali obu u, a da smo danas zdravi i asni ljudi.

Istina je da je tako bilo, ali su druga vremena. Više ni župnik u Zagreb ne putuje ranim autobusom Croatiatransa i pješice se vra a s vlaka u Vratišincu, ni ne dolazi u svako selo na sprovod i sli no. Priznajem samo, kao i na po etku teksta, kako Crkva i sve enici jedini ukazuju na problem nataliteta. Koliko uspješno, vidi se po broju novokrštenika. Stoga bih sretan bio da prst umjesto prema obiteljima i ženama okrenu prema Pantov aku i Gornjem gradu i Markovom trgu u Zagrebu, iji stanovnici trebaju osigurati ljudima siguran posao i sigurne pla e. Sve ostalo e prave hrvatske obitelji u initi upravo po nauku Crkve. Za bijelu kugu u Hrvatskoj nisu krive žene, nego politika.

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Uvrede “Mudar ovjek s podjednakom mirno om prima pohvale i podnosi uvrede“, izreka je koja odli no zvu i, ali je ponekad teško provesti je u djelo.

Premda nimalo ugodno iskustvo, kritika i uvreda mogu biti odli ni motivatori za pozitivnu promjenu i samorazvoj. Upravo nas to može potaknuti da se pitamo što možemo u initi sa sobom ili promijeniti u svom ponašanju kako bi bili bolji, odnosno uspješniji u odre enom podru ju.

Mnogo puta pojedine situacije doživljavamo samo prema toma kako ih mi percipiramo, nesvjesni da se ista stvar uvijek može sagledati iz dva kuta. Sljede i put kada vas poznanik ne pozdravi nemojte ga odmah doživjeti kao nekulturnu osobu koja vas je ignorirala, ve promislite nije li možda ipak bio toliko zamišljen da vas jednostavno nije primijetio ( esta pojava kod mene).

Moramo priznati da je preosjetljivost na kritiku osobina koja nas može koštati dobrih odnosa s ljudima, no kod svake uvrede i kritike ipak treba postojati granica. S jedne strane stoje uvrede kojima nije cilj uvrijediti osobu ve joj ukazati na grešku, dok se s druge strane nalaze uvrede kojima smo svakodnevno svjedoci, a koje nemaju nikakvu pozitivnu posljedicu.

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

Svakodnevno politi ari nepotrebno vrije aju politi are, intelektualci intelektualce, sportaši sportaše, treneri trenere ... I toliko smo ve navikli na uvrede da se zapitamo kada one izostanu.

Mami i njegova vrije anja svima su dobro poznata, a vjerujem da njegova “divlja“ strana nikome nije nimalo draga. Upravo je ovo tipi an primjer uvreda bez pokri a, ime se omalovažavaju osobe razli itog mišljenja i svjetonazora od onog koji vrije a. Neistomišljenici nisu dobrodošli; dapa e, smatraju se manje vrijednima.

I upravo je ovdje rije o uvredama u pravom smislu rije i, za koje, na žalost, onaj koji ih upu uje nije snosio posljedice. Me utim, da bi uvrede ovog tipa prestale biti dio svakodnevnice, potrebna je neophodna zrelost pojedinaca. No, jasno je da emo to veoma teško posti i u ovom vremenu kada ljudima nedostaje i elementarna pristojnost.

Sukob dvojice velikana ili “Moj tata je ve i od tvog tate” Za najnoviju medijsku sapunicu i javno prepucavanje pred uklju enim kamerama i medijskim djelatnicima za udo se nisu pobrinule neke oddanasdosutra starlete, ni nisamjakrivnegoti politi ari.

Vjerovali ili ne, prepucavaju se dvojica velikana hrvatskog sporta – jedan Joško i jedan Ante.

Kao mala djeca u pješ aniku, na rubu histerije podižu ru ice visoko - više - najviše i urlaju jedan prema drugome - prvi da je najve a njegova Blanka, a drugi da je to ipak njegov Ivica.

Scenarij me definitivno vra a u djetinjstvo, kada smo još u vrijeme punih pelena, jedva sri u i suvisle re enice, ipak pokušavali drugu djecu uvjeriti da je upravo naš tata bolji od ne ijeg drugog. Jer upravo je on najve i, najvažniji, najhrabriji, najzabavniji, naj naj naj sve. Tako se sada i ova dva vrhunska trenera prepucavaju koji je sport priznatiji u svijetu i koje je od njihove djece u tom svom najpriznatijem sportu najve e.

Na stranu osobne pre erencije prema atletici ili skijanju. Na stranu je li vam simpati niji tata Joško ili tata Gips, draža Blanka ili Ivica. Oboje su sportaši kojima se svi mi obi ni smrtnici možemo diviti. Na upornosti, trudu, radu i talentu koji je nama apsolutno nezamisliv. Na uspjesima svjetskog kalibra kojima se

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

di i cijela nacija. Nacija koja u vrijeme dok su oni žuljevitih prstiju prolijevali zadnje kapi znoja u borbi da do tih uspjeha do u nije imala pojma da tamo neka Blanka i Ivica treniraju nešto što nije nogomet. Nacija koju su uspjesi doti ne visašice i skijaša toliko razmazili da bezobrazno r e nosi em dok se osvoji uj srebro ili dok se još uvijek nije srušio neki svjetski rekord.

Ta se nacija isto tako možemo diviti upornosti, trudu, radu i talentu ove dvojice trenera (i o eva). Ali, dragi moji Joško i Gips, ja vam se sigurno ne u diviti na ljudskosti. Jer ste u posljednjih tjedan dana, spustivši se na razinu obi noga medijskog kri a, pokazali da je apsolutno nemate i time u drugi plan stavili ono zbog ega bi svi trebali biti sretni - sretniji najsretniji – uspjehe vaše djece.

Sramite se, gospodo.

AKOVE KI espresso by Bibi

Nema više sfuravanja po pruzi!

Ve godinama primje ujem kako mladi (pa ak i punoljetnici) hodaju po akove koj pruzi. Pa ak se na njoj i otografiraju u želji da ovjekovje e taj trenutak, pretpostavljam, iz “ekshibicionisti kih“ razloga.

Previše se slu ajnih nesre a desilo upravo na prugama. Nespretno dizanje bicikla preko tra nica ispred jure eg vlaka, skakanje s njega kada je on još u pokretu te posljednja u nizu nesre a kada je djevojka prugu namjeravala prije i na neozna enom pružnom prijelazu i to ju je koštalo mladog života.

Kona no se ipak nešto radi na suzbijanju ovakvih nesretnih okolnosti.

Vedra i optimisti na poli-

cajka Danijela, zadužena za gradski kotar Jug u akovcu, uzela si je za obvezu upozoriti te mlade “prijestupnike“ na opasnost kojoj se izlažu pri hodanju prugom na relaciji od željezni kog prijelaza kod Elektre (ulica Ljudevita Gaja) pa do ulice Dr. Ivana Novaka (ispod nadvožnjaka), gdje dalje put nastavljaju nogostupom ili zelenom površinom, a vrlo esto i kolnikom.

Popisuje njihova imena i vjeruje da e u njima proraditi savjest i strah od ponovljenog ina. Temeljem toga pisanog izvješ a, ako je u prekršaju maloljetno dijete zate eno prvi put, na ku nu se adresu roditeljima prvobitno šalje samo obavijest u kojem

je navedena i zakonska sankcija koja je propisana, a kre e se izme u 500 i 2.000 kuna. Iako su mladi pomalo šokirani ovakvom mjerom, vjerujem da istodobno shva aju da se jedino na ovakav na in mogu sprije iti životne katastro e jer, na žalost, praksa nam je pokazala da sama prevencija ne daje rezultate bez represije, kako kod djece, tako i kod odraslih.

Godinama gledam kako se mladi s uravaju po akove koj pruzi. I pitam se što li ih toliko impresionira. Tra nice kao putokaz života? Pruga kao beskona nost i put u nepoznato? Hodanje sredinom vlakove staze u nadi da se barem ovdje ne e skrenuti

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

s puta, ni lijevo ni desno, nego i i baš onako kako se od njih u životu traži: pravo i nepogrešivo! Ili si jednostavno žele skratiti put pješa enja? Na žalost, o kojem se god razlogu radilo, hodanje po pruzi potencijalno je opasno po život i protivno zakonu.

11. sije nja 2011.

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Dobro je znati 15 37

9/24/09 4:14:41 PM

16

11. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TEST: Citroën C3 1,4 HDi Confort

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Primamljiv C3

Prodaja novih automobila u RH po proizvo a ima u 2010. godini 1

Proizvo a Opel

2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

Volkswagen Renault Chevrolet Peugeot Škoda Hyundai Ford Citroen Kia Toyota Mazda Suzuki Dacia Nissan Seat BMW

18

Audi

koli ina udio, % 4697 12,17% 4249 3328 3182 2736 2314 2220 2150 1909 1244 1160 1130 1104 1036 889 825 802

11,01% 8,62% 8,25% 7,09% 6,00% 5,75% 5,57% 4,95% 3,22% 3,01% 2,93% 2,86% 2,68% 2,30% 2,14% 2,08%

782

2,03%

705 684 532 172 128 109 83 73 58 49 47 44 146 38587

1,83% 1,77% 1,38% 0,45% 0,33% 0,28% 0,22% 0,19% 0,15% 0,13% 0,12% 0,11% 0,38% 100%

Eurosuper 95 BS

9,08

9,13

Super plus 98

9,45

19 Mercedes 20 Fiat 21 Honda 22 Volvo 23 Smart 24 Lada 25 Mitsubishi 26 Alfa Romeo 27 Lancia 28 Subaru 29 Mini 30 Saab 31 Ostali UKUPNO Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH

Super 100 BS

9,53

Eurodizel BS

8,57

8,53

LPG auto plin

5,25

5,25

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 7. sije nja 2010.

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend 5 vrata, 2010.,hot magenta, servo, ABS, el. podiza i, dalj. centralno, klima, alu felge, maglenke, zatamnjena str. stakla Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend 2010., zlatna automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI 2000., žuta vu na služba, spuštanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Šavora d.o.o.

Volkswagen Polo – najprodavaniji model u Hrvatskoj 2010.

Na inzistiranje lanova Žirija HR Auto godine Zbora automobilskih novinara HND-a, po prvi puta su razgrani eni modeli prema svojim generacijama. Prema ovoj pro iltriranoj statistici, Polo se nedvojbeno nalazi na prvoj poziciji najprodavanijih, ispred modela Opel Astra. Do sada su se tri generacije modela Opel Astra (model 1998., model 2004. i model 2009.) gledale kao jedna cjelina te je stoga nekoliko godina zaredom Astra zauzimala prvo mjesto po prodaji u Hrvatskoj.

Ovakvim odvajanjem razli itih generacija pojedinih modela vidimo jednu novu, realniju, prodajnu sliku. Tako je model Volkswagen Polo i statisti ki osvojio titulu najprodavanijeg automobila u Hrvatskoj. Titula najprodavanijeg je i više no zaslužena. Naime Polo je u 2010. godini bio najnagra ivaniji model. Me u ostalim proglašen je Svjetskim automobilom 2010. godine, Europskim automobilom 2010., nadalje osvojio je nagradu HR Auto 2010., Croauto 2010., Zlatni kota 2010. te još niz drugih nagrada. Bezvremenski i klasi ni dizajn Polu je tako er donio me unarodnu nagradu iF-Design Award. Polo se može pohvaliti i sa 5 osvojenih zvjezdica na dodatno pooštrenom EuroNCAP Crash testu, ime je postao i najsigurnijim vozilom svoje klase. Uz sve gore navedeno Polo oduševljava i svojom primamljivom po etnom prodajnom cijenom od 80.400 kuna i bogatim startnim paketom opreme. Naravno, Volkswagen Polo je dobio i posebno priznanje Zbora automobilskih novinara za najprodavaniji model.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma eeg tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 2. Toyota Avensis, 116 KS, diesel, Luna oprema, 2004.g., cijena: 11.000 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 4. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 9.000 eura na ime 5. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 6. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 7. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 8. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 eura sa PDV-om 9. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 10. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 11. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:1.780,00 eura 12. Opel Corsa 1.7 DTI, 75 KS, diesel, 1. vlasnik, 2002.g., cijena: 4.000,00 eura na ime 13. Nissan Almera 1,5 dCi limuzina, 82 KS, diesel, 1. vlasnik, 2004.g., cijena: 6.300,00 eura na ime 14. Renault Megane 1,6 Coupe, 90 KS, benzin, 2. vlasnik, 1998.g., cijena: 3.000,00 eura 15. Toyota Yaris 1.4 D-4D Stella, 90 KS, diesel, 1. vlasnik, 2006.g., cijena: 7.000,00 eura

Novi C3 dopadljiv je automobil koji smo isprobali s izuzetno štedljivim HDi pogonskim agregatom obujma 1,4 litre te solidnim Confort paketom opreme.

Ve se na prvi pogled može re i da s novim C3 Citroën pokazuje potpuno razli it pristup nego je to 2001. u inio s prvom generacijom. I aktualni C3 više cilja na žensku publiku, ali se u mnogo emu distancira i razlikuje od konkurencije. U novo doba Citroën jako voli staklo što je pokazao na svojim monovolumenima. Sada je staklena revolucija zahvatila i C3 pa je s krovom zenith jedinstven u segmentu. Prema ovom detalju je prili no lako odrediti razinu opremljenosti, jer stakleni krov nije dostupan uz pack opremu, kod conforta se dopla uje, a u exclusivu je dio serijske opreme.

U ovom modelu veliko panoramsko staklo (kod Citroëna se naziva Zenith) tako er je na popisu dodatne opreme uz doplatu od 3.200 kn.

Interijer je u potpunosti obnovljen u odnosu na stari C3, te je sli niji prestižnom modelu DS3.

Confort paket opreme uz dopla en automatski klima ure aj zadovoljava potrebe najve eg broja korisnika ovog automobila, koji je prije svega ostao u segmentu gradskog automobila.

Pogonski agregat ovog Citroëna C3 je 1,4 litreni HDi, moderana dizel s Common Rail sustavom ubrizgavanja. Motor razvija 70 KS pa je jasno da C3 mase ve e od 1 tone (prazan 1.065 kg) nije jurilica i zasigurno ne e impresionirati performansama. Impresionirat e vrlo, vrlo rijetkim posjetama benzinskoj pumpi sa svojom prosje nom potrošnjom jedva iznad 4 litre. U praksi i mješovitom na inu vožnje doista je pottrošnja bila ispod 5 litara na 100 prije enih kilometara! Startna cijena za novi C3 kre e ve od 79.900 kuna, a ovaj model (1,4 HDi Confort) ima po etnu cijenu od 101.900 kn.

Dodatna oprema: metalik boja (2.500 kn), Zenith vjetrobransko staklo (3.200 kn), aut. klima (5.000 kn)

MOTOR 4-cilindri ni redni, dizel, Common Rail, postavljen naprijed popre no, turbopunja , obujam 1.397 ccm, najve a snaga 70 KS pri 4.000 o/min, najve i okretni moment 160 Nm pri 2.000 o/min

POGON Na prednje kota e, ru ni mjenja s pet stupnjeva prijenosa

DIMENZIJE 3.941 x 1.728 x 1.524-1.538 mm, me uosovinski razmak 2.466 mm, obujam prtljažnika 300-1.120 l, spremnik za gorivo 50 l

PERFORMANSE Najve a brzina 163 km/h, ubrzanje 0-100 km/h 13,7 s

POTROŠNJA GORIVA EU grad 5,2 l/100 km, otvoreno 3,7 l/100 km, prosjek 4,2 l/100 km, CO2 110 g/km Cijena modela C3 1,4 HDi Confort: 101.800 kn Cijena testiranog vozila: 112.600 kn

11. sije nja 2011.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Volvo XC60 - modelska godina 2011.

Volvo XC60 istinski je crossover koji kombinira zna ajke gradskog i o -road vozila, a cilja na mlade urbane ljude s aktivnim životnim stilom.

Volvo XC60 sportsko je vozilo dinami nih karakteristika s ukusno ure enim eksterijerom i interijerom te izraženom unkcionalnoš u. U svom izdanju za modelsku 2011. godinu dobio je nekoliko novih detalja.

Obnovljena ponuda Euro 5 motora

Karakteristi an dizajn Volvo XC60 nepogrešivo je crossover vozilo atletske gra e s visokim razmakom od tla i velikim kota ima te sportskom coupe linijom karoserije, tako da nije bilo potrebe za dodatnim zahvatima. Izmodelirane zavodljive linije i široki bokovi daju dojam stamenitosti. Straga su primjetna upadljiva LED svjetla, a ponuda je oboga ena novim 18-in nim naplacima sa šest dvostrukih krakova. XC60 je dobio i nove boje karoserije: Flamenco crvena i boja morske školjke. Krovni nosa i su dostupni u dvije verzije - standardnoj crnoj ili boji metala.

Posebnu stavku ini R-Design izvedba s karakteristi nim dizajnerskim detaljima i sportskim podvozjem.

Interijer podre en voza u Interijer Volva XC60 u potpunosti je podre en voza u, a osmišljen je kako bi stvorio osje aj dinami nosti i sklada, dok njegov prakti an prtljažnik s dvostrukim dnom i stražnja klupa preklopiva u omjeru 40/20/40 predstavljaju novu dimenziju priru nosti. Osim ru no, poklopac prtljažnika opcijski se pokre e automatskim putem preko gumba u unutrašnjosti ili preko daljinskog upravlja a. Uza

sve to, tu je i novi In ontainment sustav predstavljen u Volvu S60 i V60, a koji sve in ormacije iz audio sustava, navigacije, mobilnog tele ona i ostalih unkcija prikazuje na 5 ili 7-in nom ekranu integriranom u gornji dio centralne konzole, odnosno u vidnom polju voza a, kako voza ne bi previše skretao pogled s ceste.

Zabavna i udobna vožnja S novim XC60 Volvo hita korak dalje u ponudi vozila koja su i zabavna i udobna za vožnju.

Kompaktni ormat i precizan ovjes zna i da Volvo XC60 podjednako elegantno savladava otvorenu cestu te o -road teren.

Vrhunska torzijska vrsto a i sportski nastrojeno podvozje te optimalno raspore ena masa vozila daju sigurne dinami ne karakteristike, ak i u najzahtjevnijim uvjetima vožnje.

Integralni pogon za savršen kontakt s podlogom Volvo XC60 serijski je opremljen AWD pogonom s Instant

Traction sustavom koji osiguravaju najbolji mogu i kontakt s podlogom, bez obzira na uvjete vožnje. Zahvaljuju i elektri no kontroliranom kva ilu AWD sustav automatski prenosi snagu na prednje i stražnje kota e, dok Instant Traction unkcija munjevito prenosi snagu nakota s najboljim kontaktom s podlogom.

Uz to, tu je i nova DRIVe verzija koja u svrhu dodatnog smanjenja potrošnje i emisije ispušnih plinova posjeduje pogon samo na prednju osovinu. Nadalje, tu su i Dynamic Stability i Traction Control (DSTC) sustavi koji konstantno nadziru ponašanje vozila u zavojima te ga stabiliziraju u slu aju jakih lateralnih sila. Njih nadopunjuje i Hill Descent Control sustav kontrole vozila prilikom vožnje nizbro, kao i FOUR-C podvozje koje nudi tri modusa rada ovjesa (Com ort, Sport i Advanced), te Trailer Stability Assist sustav koji pojedina nim ko enjem kota a pri brzini od 60 do 160 km/h korigira neželjeno zanošenje prikolice.

Volvo XC60 sada je dostupan s proširenom ponudom benzinskih motora. T6 3.0 litarski šestcilindarski turbobenzinac sa 304 KS i 440 Nm, preuzet iz Volva S60, nudi vrhunska ubrzanja i glatku vožnju u svim uvjetima. Poznati 3.2 litarski usisni benzinac dobio je novu radilicu i manju unutrašnju rikciju, te sada nudi 243 KS i 320 Nm okretnog momenta. Kako bi udovoljio strožim ekološkim propisima isti motor posjeduje i „smirenu“ verziju sa 231 KS i 300 Nm. XC60 je sada dostupan i sa 2.0 litarskim etverocilidarskim turbobenzincem s izravnim ubrizgavanjem koji razvija 203 KS i 300 Nm okretnog momenta.

Obnovljena je i ponuda dizelskih motora. Vrhunski D5 nudi 205 KS i 420 Nm okretnog momenta, dok novi 2.0 litarski D3 petcilindarski turbodizelaš (izvedenica provjerenog 2.4 litarskog petocilindraša) s prezicnim piezoelektri nim ubrizgiva ima goriva i adaptiranim turbopunja em nudi 163 KS i 400 Nm okretnog momenta, te je pravo udo moderne strojogradnje. S druge strane, DRIVe verzija sa 163 KS i samo prednjim pogonom u prosjeku troši samo 5,8 litara. Svi motori koji se ugra uju u XC60 zadovoljavaju Euro 5 standarde koji na snagu stupaju 2011. godine.

Provjerena sigurnost Poput svih Volvo proizvoda i XC60 posjeduje vrhunska

sigurnosna svojstva tipi na za švedskog proizvo a a - po evši od napredne konstrukcije karoserije s programiranim zonama de ormacije i sustavom za pomo pri bo nom udaru. A tu su i bo ni zra ni jastuci podesivi prema uzrastu putnika te glasoviti sigurnosni sustavi kao što su City Sa ety (sustav s punim automatskim ko enjem), Collision Warning i Auto Brake sustav (s upozorenjem na sudar i unkcijom automatskog ko enja), Driver Alert sustav (s upozorenje na umor voza a), Blind Spot In ormation System (za provjeru mrtvog kuta voza a), Lane Departure Warning (upozorenje o napuštanju vozne trake) i Adaptive Cruise Control (adaptivno automatsko održavanje brzine), kao i Volvo onCall sustav pomo i i RSC i ROPS sustavi protiv prevrtanja vozila. Volvo XC60 od sada je dostupan i s Pedestrian detection (sustavom otkrivanja pješaka), koji pomaže voza u u blagovremenom izbjegavanju kontakta s pješakom. Ovaj sustav koristi radar i kameru kako bi nadzirao prostor ispred vozila.

U slu aju otkrivanja pješaka sustav najprije upozori voza a kako bi isti zako io ili skrenuo automobil. Ukoliko voza ne reagira na upozorenje, automobil samostalno ko i. Na ovaj na in mogu e je izbje i kontakt s pješakom pri brzinama do 35 km/h, smanjiti broj poginulih pješaka za 20%, te broj teško ozlije enih za skoro 30%.

Voza i Volvo modela trebaju znati da sustav ne može savršeno unkcionirati no u ili za vrijeme loših vremenskih uvjeta, tako da je još uvijek potrebna velika pažnja prilikom vožnje.

Prezentacija koncepta London Taxi Volkswagen je predstavio dodatnog lana svoje flote svjetskih taksija: nakon Berlina, Milana i Hong Konga, taksi studija s E-pogonom predstavljena je i u britanskom glavnom gradu. London Taxi se odlikuje upravo vanjskim dizajnom, koji je skrojen prema potrebama putnika, i svojim inovativnim konceptom unutrašnjeg prostora. Razvojni tim je samo na suvoza evoj strani studiju opremio zakretnim vratima koja se široko otvaraju prema naprijed; zahvaljuju i njihovoj potpuno novo razvijenoj, dvoosovinskoj kinematici ova vrata se široko otvaraju, što omogu uje lakši ulazak i izlazak iz vozila. S dužinom od samo 3,73 metara Taxi je osim toga kra i od Volkswagen Foxa, ali unato tome nudi

više slobodnog prostora za noge nego Passat: u unutrašnjosti Taxija nema naime suvoza evog sjedala. Na njegovom mjestu se nalazi podru je za prtljagu; pomo u kontrolne plo e, koja je u ovom podru ju na odgovaraju i na in prilago ena, dobiven je dodatni prostor. Budu i da se ko eri ne moraju dizati preko utovarnog ruba, putnici ih mogu sami vrlo lako utovariti i jednim pritiskom na gumb pri vrstiti pomo u stremena. London Taxi je potpuno konceptualno vozilo. No, dizajn koji po iva na legendarnom modelu Volkswagen Samba Bus, pogon bez emisija i potpuno uvjerljive, prakti ne prednosti ovog kompaktnog prostornog uda mogli bi ga vrlo brzo u initi ostvarivim predmetom želja u metropolama.

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

11. sije nja 2011.

Citroën u sije nju lansira specijalne serije Space Citroën je odlu io obogatiti svoju komercijalnu ponudu i kupcima uljepšati po etak nove 2011. godine lansiranjem specijalne serije Spacekoja nudi bogato opremljene modele po atraktivnim

cijenama. Specijalna serija Space odnosi se na modele Citroën C1, Citroën C4 Picasso i Citroën Berlingo. Citroën C1 Space 1.0i u ponudi je s cijenom od 62.900 kn s bogatom serijskom opremom.

Citroën C4 Picasso Space u ponudi je s cijenom ve od 133.900 kn, a Citroën Grand C4 Picasso Space s cijenom ve od 141.900 kn. Citroën C4 Picasso Space u ponudi je s benzinskim VTi 120

i THP 155, te s dizelskim HDi 110 i HDi 150 motorima. Citroën Berlingo MultiSPACE u ponudi je s cijenom ve od 104.030 kn, te s benzinskim VTi 95 i dizelskim HDi 90 motorima.

Visoko etvrto mjesto za Chevrolet Prema preliminarnim podacima Promocije plus zaklju no s 31. prosincem, Chevrolet je zauzeo visoko etvrto mjesto na prodajnoj ljestvici automobila s 3.182 registracije. Nakon velikog uspjeha i odli nog osmog mjesta u 2009., Chevrolet sigurno vozi naprijed. 2010. godine privukao je veliki broj novih kupaca te u odnosu na 2009. bilježi rast prodaje od 53,6 posto. Chevrolet je najprodavanija neeuropska marka i najbrže rastu a marka u Hrvatskoj. U zadnjih godinu dana ostvaruje rast tržišnog udjela od skoro 90 posto (2010.: 7,57%;

2009.: 4,07%). Rujan 2010. protekao je u znaku Chevroleta, prodano je 349 automobila s leptim mašnom ime je Chevrolet taj mjesec zasjao na vrhu prodajne ljestvice osobnih automobila.

Spark je 2010., kao i prijašnjih godina, bio najtraženiji model u segmentu mini automobila.

Najviše Chevroletovih kupaca u Hrvatskoj u 2010. odlu ilo se za limuzinu Cruze, Chevroletov globalno najbolje prodavani model.

Uspjehu su pridonijeli i Lacetti i Aveo koji se kao i Cruze cijelu godinu nalaze na listi dvadeset najprodavanijih modela u zemlji.

Hrvatski voza i “skidaju” kilometre prije prodaje svojeg automobila Gotovo etvrtina hrvatskih voza a priznaje da su ve „skinuli“ kilometre na svojem automobilu ili bi to napravili, pokazuje anketa web portala VidiAuto.com koji je u prosincu, na uzorku od 826 ispitanika, napravio istraživanje na temu „Skidate li kilometre prije prodaje automobila“. ak 11% voza a

ve je više puta lažiralo broj prije enih kilometara na svojem automobilu prije prodaje, a oko 5% jednom je do sada to ve u inilo. 8% njih još se nije odlu ilo na taj potez, ali bi to u budu nosti ipak napravili.

Ipak, podaci VidiAuta pokazuju primjetan velik postotak voza a koji izjavljuju kako to nikada ne bi u inili - tako se

izjasnilo njih 66%. Nadalje, 5% njih se našlo u situaciji da im je bilo ponu eno skidanje kilometara, ali su to odbili.

Umanjivanje broja prije enih kilometara u posljednjim je godinama uzelo maha i iz razloga što malo vi niji poznavatelj automobilskog softvera bez problema može umanjiti prije enu kilometra-

žu na rabljenom automobilu te mu tako zna ajnije pove ati prodajnu cijenu, ali i omogu iti bržu prodaju. Prema informacijama s crnog tržišta, za to je potrebno izdvojiti oko 50 eura, nakon ega se može ostvariti zna ajna nov ana dobit prodajom automobila koji ima manje prije enih kilometara.

Specijalna serija C3 Medveš ak uz specijalne pogodnosti Potaknuti odli nom dosadašnjom suradnjom i pozitivnom atmosferom na ledu i tribinama, Citroën je odlu io dodatno osnažiti suradnju s KHL Medveš ak lansiranjem specijalne serije C3 Medveš ak uz specijalne pogodnosti. Radi se o iznimno bogato opremljenim modelima Citroën C3 koji su u ponudi od sije nja 2011. godine s cijenom od 79.900 kn. U svojoj bogatoj opremi specijalna serija C3 Medveš ak ima

logo Medveš ak, ABS+REF+AFU, klima ure aj, šest zra nih jastuka, radio CD MP3, kožni upravlja , zatamnjena stražnja stakla, elektri ni paket, paket Kromirani look, regulator/limitator brzine, svjetla za maglu i dr. Specijalna serija C3 Medveš ak u ponudi je s kamatnom stopom od 6,99 % uz Citroën Financial Services s rokom otplate do 48 mjeseci.

Naime, Citroën Savska i KHL Medveš ak potpisali su u kolo-

vozu novi ugovor u trajanju od osam mjeseci o poslovnoj suradnji na sportskim, promotivnim, edukativnim i ostalim doga ajima. Tim povodom „Medvjedi“ su dobili na korištenje 18 vozila: 15 modela Citroën C3 , 1 Citroën C5, 1 Citroën Berlingo i 1 dostavni Citroën Nemo. Radi se o bogato opremljenim modelima Citroën C3 koji putovanja “Medvjeda” na europskim gostovanjima ine ugodnijim, luksuznu limuzinu Citroën C5 voze lanovi Uprave, a višenamjenski Citroën Berlingo i svestrani dostavni Citroën Nemo služe za prijevoz brojne opreme.

Zagreba ki klub hokeja na ledu Medveš ak je prošle godine primljen u odabrano društvo europskih klubova koji sudjeluju u EBEL ligi. Ovaj izniman uspjeh hrvatskog sporta i hokeja posljedica je odli nih rezultata koje posljednje dvije sezone postižu hokejaši zagreba kog kluba Medveš ak na me unarodnoj razini.

11. sije nja 2011.

Novi Piaggio Typhoon Piaggio Typhoon, prava legenda s više od 500.000 prodanih primjeraka, sada je u potpunosti obnovljen te je primjeren još široj publici. S novim oplatama, svjetlima, grafikama i izgledom zreliji je nego ikad i savršen odabir za one koji traže zabavni, sportski skuter koji je ujedno pouzdan i prakti an.

Prednji dio Piaggia Typhoon ponosi se novim dizajnom koji podsje a na glavu morskog psa te je sada impozantniji i konkretniji. Široki prorezi na prednjoj oplati, prepoznatljiv dio Typhoonovog dizajna izdižu se prema boku skutera kako bi pratili oblik novog prednjeg svjetla koje je agresivnije i dinami nije. Stražnji kraj Piaggia Typhoon tako er je redizajniran. Zategnute, iste

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

linije definiraju rep koji je sada duži, izraženiji i sportskiji nego na ranijem modelu. Zaoštreni rep skuteru daje uske linije i vizualno lakši stražnji kraj, a na njemu se nalaze rukohvati za suvoza a i šire, udobnije sjedalo. Novi Piaggio Typhoon dolazi s novim izborom grafika: uo ljive i moderne, kakve odgovaraju mla im voza ima te suptilne i elegantne za zrelije voza e. Novi izgled i nova tehni ka rješenja. Piaggio Typhoon sada koristi novi okvir i kota e od 12’’ za stabilnost i bolje upijanje neravnina. Izborom suvremenog, istog i živahnog agregata, Typhoon nudi rješenje za neizmjernu zabavu u prolasku kroz gradske džungle. Sa dvotaktnim agregatom od 50 ccm, Piaggio Typhoon je lagan i okretan što ga ini savršenom gradskom jurilicom. Novi Piaggio Typhoon 50 2T dostupan je u Piaggio salonima po cijeni od 11.500 kn za gotovinsko pla anje.

EKO KUTAK

Zeleni volan za Peugeot iOn u Njema koj Peugeot iOn 100 % elektri no vozilo, dobio je 3. studenog u Berlinu, nagradu Grünes Lenkrad («Zeleni volan ») 2010, koju je osvojio me u 20 projekata koji su doprinijeli zaštiti okoliša.

Nagrada Grünes Lenkrad, koja se dodjeljuje projektima u službi zaštite okoliša, postoji od 2007. godine u okviru dodjele Goldenes Lenkrad («Zlatni volan ») koji se ve 34 godine dodjeljuje automobilima od strane grupe Axel Springer. Me unarodni žiri automobilskih i specijalista za okoliš, pod pokroviteljstvom Ministarstva okoliša, trebao je izme u pet finalista izabrati pobjednika : i dodijelio je Grünes Lenkrad 2010 Peugeot iOnu. Peugeot iOn je prvo elektri no vozilo nove generacije lansirano u Europi. Tih, živahan i upravljiv zahvaljuju i svom elektri nom motoru koji razvija 47 kW (64 ks), kompaktno gradsko vozilo od 3,48 m, nudi za svoja etiri putnika jednostavnu i smiruju u vožnju i visok nivo udobnosti i sigurnosti. Zahvaljuju i efikasnom upravljanju elektri nom energijom, njegova litij-ionska baterija nudi autonomiju od 150 km u standardnom europskom ciklusu. Nakon Öko Globe i eCar Tec Award, Grünes Lenkrad je tre a nagrada za Peugeot iOn u Njema koj u 2010. godini.

Poznati i slavni Michael Douglas nasmijan šetao psa New Yorkom Iako su mu neki prognozirali da ne e preživjeti Novu godinu, Michael Douglas je u šetnji New Yorkom izgledao poprili no dobro, a da je i raspoložen, pokazao je nagradivši fotografe osmijehom.

Unato niskim temperaturama, Michael Douglas odlu io je sam izvesti psi a u park u snijegom okovanom New Yorku. Glumac koji se bori s rakom grla o ito se dobro nosi s kemoterapijama koje

prolazi. Douglasovi prijatelji bojali su se ho e li glumac preživjeti do Nove godine, a jesu li mu se šanse za oporavak pove ale zbog kemoterapije, trebao bi saznati ovaj mjesec.

TOP 20 01. TRAŽIM TE SONJA BAKI & TONY CETINSKI

Mila i Macaulay prekinuli nakon osam godina veze Zvijezda “Ludih sedamdesetih” Mila Kunis (27) i zvijezda ilmova “Sam u ku i” Macaulay Culkin (30) prekinuli su nakon osam godina veze, koju su poprili no dobro držali dalje od o iju javnosti. Napise da su Mila Kunis i Macaulay Culkin prekinuli potvrdio je glumi in glasnogovornik, koji je objasnio kako je njihov razlaz bio prijateljski i da su ostali vrlo bliski.

Glumci su po eli hodati 2002., a razišli su se prije nekoliko mjeseci, no odlu ili su to zataškati dok Mila promovira svoj novi ilm “Black Swan”. Mila je nedavno objasnila kako joj nije bitan brak, ali da bi jednom voljela imati djecu i muškarca koji e paziti na njih.

“D. J.” progovorila o prebro enoj bolesti

02. LIJEPA KAO SAHARA - E.N.I. FT. MASSIMO

03. GDJE EŠ TI, A GDJE U JA TEŠKA INDUSTRIJA 04. MOŽDA DOGODINE - PRLJAVO KAZALIŠTE

05. TREN - DINO JELUSI 06. PONOVO RO ENA - KIM VERSON 07. ZAŠTO BIH TI REKLA TO - NATALI DIZDAR

08. LJUBAV PUTUJE POD LAŽNIM IMENOM VANNA 09. LOTAM BLUES MIROSLAV EVA I & ARDAŠ BLUES 10. POD PRSTIMA - QUASARR

FORMULA 13 01. DONCAMATIC - GORILLAZ 02. BETTER THAN TODAY - KYLIE MINOQUE 03. BLUE SKIES - JAMIROQUAI 04. SUSPICIOUS MIND ELVIS PRESLEY

TOP LISTA

05. PYRO

Robert De Niro predsjedat e žirijem u Cannesu Kao osniva njujorškog Tribeca i katarskog Doha Tribeca ilm festivala, De Niro je izjavio kako izuzetno poštuje “instituciju žirija jer vrši važnu funkciju selekcije ilmova koji e biti predstavljeni svijetu”, prenosi BBC. Cannes ilm festival ove e se godine održati od 11. do 22. svibnja.

The Strokes, bend koji je prije desetak godina zapo eo veliki povratak rock and rolla u popularnu kulturu, vratit

e se u ožujku 2011. godine.

Momci upravo završavaju svoj novi, povratni ki album, nakon što su se prakti ki ras-

Damon Albarn s Judeom Lawom radi glazbu za dje ji film “The Boy In The Oak” pri a je o dje aku i za aranom drvetu, autorice Jessice Albarn, a ilmsku verziju svojom e glazbom ozvu iti Damon Albarn, frontmen grupa Blur i Gorillaz, uz naraciju slavnog glumca Judea Lawa. Knjiga je izašla krajem prošle godine, a ilmsku verziju režirat e Luke Losey, redatelj koji se okušao u režiji glazbenih spotova, poput onih za Mercury Rev i Orbital. Kona an rezultat bit e dostupan za gledanje u drugoj polovici 2011. godine.

KATE PERRY 07. WHITE BLANK PAGE

Iako je glumica Candace Cameron Bure danas sretna majka i supruga troje djece, prošla je kroz teško razdoblje te prvi put javno progovorila o svom problemu. Glumica Candace Cameron Bure, nekadašnja zvijezda popularne serije “Puna ku a”, koju gledatelji poznaju kao D. J. Tanner, ima 34 godine i nikada nije izgledala bolje. U emu je njezina tajna? Suprug sportaš Valeri Bure, troje djece Natasha (12), Lev (10) i Maks (8) te lekcija koju je nau ila nakon borbe s bulimijom. Glumica je prvi put progovorila o svom nekadašnjem problemu u svojoj novoj knjizi “Reshaping It All”.

- Nije bio problem samo u tome što sam htjela smršaviti, imala sam problema i s nesre enim emocijama, rekla je glumica. Danas Candace glumi u ABC-jevoj seriji “Make It or Break It”, sretna je i vodi zdrav život.

TJEDNI KALORIFER

Neven

The Strokes se vra aju u ožujku

pali, tj. lanovi benda otišli su svaki na svoju stranu i svaki svojim novim projektima. Basist Nikolai Fraiture komentira: - Dugo se nismo vidjeli. Sad kad smo se ponovno našli puno je udne energije plovilo okolo. U grupi postoji razli ita dinamika, na razli ite na ine.

Iako su The Strokes nedavno svirali po nekoliko velikih festivala, namjerno nisu izvodili ni jednu novu pjesmu, jer nisu htjeli da ljudi o njima sude preko o ajnih snimaka koje bi fanovi na inili mobitelima i stavljali ih na Internet.

06. FIREWORK

Marta

Oskarovac Robert De Niro bit e ovogodišnji predsjednik žirija na Cannes ilm festivalu. - ast mi je predsjedati jednim od najstarijih i najboljih ilmskih festivala na svijetu, rekao je De Niro, koji je dvaput osvojio Zlatnu palmu, za ulogu u “Taksistu” 1976. i “Misiji” deset godina kasnije.

KINGS OF LEON

01. SHAKIRA - Waka Waka

TOP LISTA DOMA IH 02. LADY GAGA - Alejandro 03. DAVID GUETTA - Memories

MUMFORD ANS SONS

04.RIHANNA - Rude Boy

08. OVER THE LOVE

05. KATTY PERRY

SKUNK ANANSIE

California Gurls Ft. Snoop Dogg

09. PERFECTLY LONELY - JOHN MAYER

06. USHER DJ - Got Us Falling In Love Ft. PITBULL

10. CHRISTMAS LIGHTS - COLDPLAY

07. YOLANDA BE COOL We No Speak Americano & Dcup 08. KNAAN - Wavin Flag 09. EDWARD MAYA - Stereo Love Ft. VIKA JEGULINA 10. FLO RIDA Club Can’t Handle Me Ft. David Gue a

11. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

mt

Dobro je znati 43

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

44

Dobro je znati

- adaptacija i opremanje kupaonica - instalacija centralnog grijanja - vodovodne instalacije - instalacije hlađenja - plinske instalacije -

t: 040 396 410 f: 040 396 430

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

11. sije nja 2011.

- salon keramike i sanitarije - najmodernija 3D simulacija Vaše buduće kupaonice - maloprodaja i veleprodaja instalaterskog materijala i opreme

e-mail: trgoprom@trgoprom.hr ginstal@ginstal.hr web: www.ginstal.hr www.trgoprom.hr

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

U NEDJELJU ZAVRŠILO 28. Zimsko prvenstvo Me imurja u malom nogometu

Pobjednici: Bukal elektronika (seniori), Metal (veterani) i TASA (pioniri) Pobjedama ekipa Bukal elektronika (seniori), Metal Makoter (veterani) i TASA (pioniri) u nedjelju je završilo 28.

Zimsko malonogometno prvenstvo. U etiri dvorane u akovcu, Prelogu, Murskom Središ u i Kotoribi od 26. prosinca do završnice prošle nedjelje 9. sije nja odigrano je ukupno 230 utakmica u sve tri kategorije, pionirskoj, veteranskoj i seniorskoj. Kod seniora natjecale su se 52 mom adi, me u veteranima 16, a u pionirskoj 48 mom adi.

U prvom dijelu turnira, koji je igran po skupinama, nije bilo ve ih iznena enja, osim ispadanja ekipe koja ima i svoju malonogometnu mom ad u Me imurskoj malonogometnoj ligi – MIP Weyland. Na žalost po njih, oni su završili u iznimno jakoj skupini u M. Središ u i na kraju ispali. Završnica turnira koja je igrana po kup sustavu od po etka prošlog tjedna preselila se u dvoranu Graditeljske škole u akovcu.

Seniorski pobjednik turnira, ekipa Bukal elektronika, izdržao je sve izazove Pobjednik seniorskog dijela turnira je ekipa Bukal elektronika iz akovca. Ekipa koju su sa injavali uglavnom de ki iz Nedeljanca i okolice na kraju je stigla do pobjedni kog trofeja. Što se ti e malog nogometa, itekako ui-

nogometnih imenima iz Hodošana. „Metalovci“ su imali težak ždrijeb, ali su uspjeli izdržati do kraja. Sjajan je bio na vratima – Starovlasnik koji je „izludio“ mnogobrojne koji su mu pokušali zabiti. Bilo je tako i u inalu. Napeta utakmica u kojoj su presudile sitnice. Zabio je Ribi za vodstvo, koje je održao Starovlasnik, da bi pred kraj „metalovci“ potvrdili pobjedu 2:0.

U pionirskoj konkurenciji slavila je ekipa TASA iz Novog Sela Rok koju sa injavaju mladi talenti me imurskog nogometa koji igraju u Me imurju i Varteksu. Bili su uvjerljivi tijekom cijelog turnira, pa tako i na kraju u inalu, koje su dobili uvjerljivo 3:0 protiv Podravine iz Ludbrega. Tako su Ludbrežani u dva inala ostali bez pobjedni kog trofeja.

Nov ane nagrade i trofeji za najbolje Najbolje ekipe na turniru na kraju su primile nov ane nagrade i trofeje, a nagra eni su i najbolji pojedinci turnira u svim konkurencijama. U subotu i nedjelju odigrane su i revijalne utakmice. Iz redova organizatora stiže poruka kako su i ove godine zadovoljni cijelim turnirom, koji je privukao s obzirom „na recesiju“ velik broj ekipa, a zanimljive malonogometne predstave lijepi broj gledatelja u svim dvoranama. Još jednom se pokazala opravdanost disperzije turnira diljem Me imurja, a završna tri- etiri dana dvorana Graditeljske škole bila je više nego lijepo popunjena, a posebno posljednji dan u nedjelju kad je završne utakmice ispratilo više od 700 gledatelja.

(D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

Seniorski pobjednici - Bukal elektronika

grana, što je pokazao i ovaj turnir. Prije nego su slavili uvjerljivo u inalu, prošli su pravi „pakao“ ždrijeba koji je po prvi put ove godine imao i nositelje. Me utim, „elektroni ari“ su naletjeli na teške protivnike iz kola u kolo i prošli sve ispite. Posebice veliki izazov za njih bila je utakmica etvrt inala kad su igrali sa sadašnjim i bivšim „varteksovcima“ Gama teamom. Slavili su pobjedu 2:0, iako je protivni ka ekipa „pucala iz svih oružja“, pogodili su u nekoliko navrata okvir gola, ali nisu uspjeli zabiti ni jedan

Gledatelji su u lijepom broju ispunili tribine

zgoditak. Protivnik u inalu bila je ve dobro uigrana malonogometna družina Armira Cilar uglavnom sastavljena od poznatih me imurskih igra a, ali nije im pružila zna ajniji otpor.

Iako su prvi poveli „Cilari“, bio je to samo njihov „labu i pjev“. „Bukalovci“ su preokrenuli 0:1 u visoko vodstvo 4:1. Uslijedio je pokušaj protivnika da se vrati u utakmicu „bez vratara“. Uspjeli su na po etku, ali, nakon grešaka u proigravanju, prazan gol „armira a“ uskoro je dopunjen s dva gola za nedostižnu prednost. Na

kraju zaslužena pobjeda Bukal elektronike 7:3.

Sjajni vratar Starovlasnik za veteransku pobjedu Metala, uvjerljiva TASA me u pionirima U veteranskoj konkurenciji pobjedu je slavila ekipa koju je vodio hraš anski zet, ina e još uvijek aktivan na zelenom travnjaku Gregor Bunc - Metal hidr. cijevi iz D. Hraš ana, koja je bila sastavljena od slovenskih igra a potpomognuta poznatim

Pobjedni ki trofej kapetanu Bukal elektronike predao je predsjednik MNS-a Mato Kljaji

Pobjednici u pionirskoj konkurenciji - TASA

Najbolji me u veteranima - Metal hidr. cijevi

11. sije nja 2011.

REZULTATI ZAVRŠNICE Finala: Pioniri: TASA (Novo Selo Rok) – NK Podravina (Ludbreg) 3 - 0 Veterani:Metal hidr. cijevi (D. Hraš an) - NK Podravina (Ludbreg) 2 - 0 Seniori: Bukal elektronika ( akovec) – Armira Cilar (M. Središ e) 7 - 3

Utakmice za 3. mjesto: Pioniri: KIWI (Varaždin) – KOCKA TEAM (Nedeliš e) 4 - 1 Veterani: BC LJUPKA ( akovec) – SARA TRANS (Pribislavec) 1 - 3 Seniori: TEAM PROJEKT (Budinš ina) – TSG ( akovec) 2-2 (1-2)

FINALE – PIONIRI TASA - NK PODRAVINA 3:0 akovec. Suci: Bojan Juras i Dario Bubek.

Strijelci: Cvek, Skoliber i Mesari za Tasu.

TASA: Križai , Šavora, Kavran, L. Pintari , Mesari , Cvek, Skoliber, Vinkovi , Mari i P. Pintari . Voditelj mom adi Stjepan Skoliber.

NK PODRAVINA : Sudec, Štabi, Vukovi , Jadani , Mihali , Va unec, Orehovec, Pajtak i Borak. Voditelj mom adi Saša Špoljari .

FINALE – VETERANI

Rezultati etvrtfinala i polufinala

NK PODRAVINA – METAL 0:2 akovec. Suci: Božidar Kolari i Ivica Križai . Strijelci: Ribi i Hošpel ta MetalMakoter.

NK PODRAVINA: Henec, Ž. Va uenc, Sudec, Borovi , S. Va unec, Havai , Vukina, D. Va unec i Crnkovi . Voditelji mom adi Damir Borovi i Vitomir Namjesnik.

METAL-MAKOTER: Starovlasnik, Zenlji , Hošpel, Novak, Ribi , Vlahek, Smolek, Vozli i Stojko. Voditelj mom adi Gregor Bunc.

FINALE – SENIORI ARM. CILAR - BUKAL ELEK. 3:7 akovec. Suci: Ivica Križai i Božidar Kolari . Strijelci: Šivak 2 i Gavranovi za Armira Cilar i Ister i Herceg 2, Piska , Repinc i Hruškar za Bukal elektroniku.

ARMIRA CILAR: Novak, Belovi , Šivak, Tot, Jagec, Mlinari , Habunek, Žganec i Gavranovi . Voditelj mom adi Damir Cilar.

BUKAL ELEKTRONIKA: Posavec, Piska , Hruškar, Lukave ki. Herceg, Repinc, Novak, Ribi i Ister. Voditelj mom adi Bojan Habunek.

Drugoplasirana mom ad seniorskog turnira - Armira Cilar

Najbolji pojedinci turnira Najigra i: Marko Ister (Bukal elektronika) – seniori, Mario Hošpel (Metal) – veterani, Roberto Skoliber (Tasa) – pioniri.

Najstrijelci: Stanislav Tot (Armira Cilar) – 12 zgoditak – seniori, Zlatko Novak (Brati -Viher) – 7 zgoditaka

– veterani, Goran Spasi (Kiwi) - 17 zgoditaka – pioniri.

Najvratari: Danijel Posavec (Bukal elektronika) – seniori, Dražen Crnkovi (NK Podravina) – veterani, Miljenko Sudec (NK Podravina) – pioniri.

etvrtfinale: BOJAN GRADITELJ. (Držimurec) – NK PODRAVINA (Ludbreg) 2 – 8, KOCKA TEAM (Nedeliš e) – COBRA (Podturen) 2 – 1, KAVA. KOCKA (M. Subotica) – ARMIRA CILAR (M. Središ e) 1 – 3, GRADITELJ-PICTURA ( akovec) – TSG ( akovec) 1 – 2, BRATI -VIHER (Prelog) – BC LJUPKA ( akovec) 2 – 3, CB MEÐIMURKA ( akovec) – TASA (Novo Selo Rok) 0 – 3, BUKAL ELEKTRONIKA ( akovec) – GAMA TEAM (D. Dubrava) 2 – 0, KIWI (Varaždin) – NK BRATSTVO (Jurovec) 5 – 0, SARA TRANS (Pribislavec) – ISKUSNI JAHA I (Prelog) 6 – 1 i NK HAJDUK-VIN. (Štrukovec) – TEAM PROJEKT (Budinš ina) 2 – 3.

Polufinale: TASA (Novo Selo Rok) – KIWI (Varaždin) 2 – 0, NK PODRAVINA (Ludbreg) – BC LJUPKA ( akovec) 0-0 (2-1) 7m, TEAM PROJEKT (Budinš ina) – CILAR (M. Središ e) 0-0 (2-3) 7m, NK PODRAVINA (Ludbreg) – KOCKA TEAM (Nedeliš e) 2 – 1, METAL hidr.

Cijevi (D. Hraš an) – SARA TRANS (Pribislavec) 3 – 1, TSG (Èakovec) – BUKAL ELEKTRONIKA (Èakovec) 0 – 2.

Revijalne utakmice: ORGANIZATOR MNS – NOVINARI 5-2, ŽNK TRNAVA (Gori an) – ŽNK LEPOGLAVA 1 – 1.

11. sije nja 2011. ŠKOLA NOGOMETA ME IMURJE- AKOVEC na turniru u Grazu

Selekcija U12 izborila dvije pobjede

- Igrale su još i selekcije Škole – U14, U10 i U8

tari Emanuel, Filipovi Dominik, Zanjko Robin, Radikovi Adrian i Silvio te Fleten Stjepan-Franko.

Rezultati U12: NŠM - Mura Murska Sobota 4:0, Olimpija – NŠM 1:0, ULC Kormend – NŠM 2:0, NŠM - SC Sollenau 7:0U selekciji U14 Škola nogometa predstavila se u sastavu: Dario Bogomolec, Luka Grahovec, Josip Hlap i , Luka Jakup, Filip Katan i , Nikola Mun ar, Matija Petak, Sven Šenji, Patrik Šimuni , Sven Todorovi , Sebastijan Trstenjak i Adnan Zejnullahi. Na žalost, ta selekcija nije uspjela upisati ni jednu pobjedu u grupnoj azi turnira, ali su pogotke postigli Matija Petak, Nikola Mun ar i Sven Šenji.Rezultati U14: NŠM - First Vienna FC 1894 0:3, SK Austria Klagen urt – NŠM 6:2, NŠM - SK Rapid Wien 0:2, NŠM - SC Team Wiener Linien 1:4

Vrijedno iskustvo

Selekcija U8 NŠ koja je igrala u Grazu Blagdane su mali nogometaši Škole nogometa Me imurje- akovec iskoristili za igru i druženje te su sudjelovali na Indoor Juniors Soccer Cupu, u organizaciji SK Sturm u austrijskom Grazu.

Igrale etiri selekcije Prvi su svoj turnir odigrali nogometaši selekcije U8, koje je vodio trener Marinko Horvat. U Grazu su Me imurje predstavljali: Antonio Martinjaš, Fran Bendelja, Vinko Brki , Jakov Mar etko, Leon Graši , Lovro Levak Pani , Mateo Rodiger, Dominik Štajerec, Toma Sabo, Leon Magi , Vito Pata ta, Marin Murk i Denis Jambreši . Naši nogometaši nisu uspjeli

upisati pobjedu ali su remizirali s Murom, no to nije bilo dovoljno za ulazak u završnicu natjecanja.

Strijelci su bili Antonio Martinjaš, Dominik Štajerec i Lovro Levak Pani .Rezultati U8: NŠM – Mura 1:1, SV Donau Wien – NŠM 2:1, NŠM – Maribor 1:2, NŠM - SK Rapid Wien 0:6. Na terene su dan kasnije izašli mali U10 nogometaši, predvo eni trenerom Stanislavom Posavcem, i to u sastavu: Topolnjak Luka, Kova Patrik, Bacinger Luka, Horvat Tibor, Dolenec Andrija, Horvat Jan, Mihokovi Karlo, Rodiger Luka, Megli Leon, Pata ta Filip, Pikl Mateo i Vukši Erik. Na žalost, u etiri odigrane utakmice nisu uspjeli

pro i skupinu, a upisali su samo jednu pobjedu. Strijelci za NŠM bili su Mihokovi Karlo i Bacinger Luka.Rezultati U10: NŠM - Pasching 0:1, Lask – NŠM 3:0, NŠM – Hartberg 2:1, NŠM – Mura 0:2Najbolju igru si prikazali, me imurski nogometaši u uzrastu U12, koje je vodio trener Damir Vugrinec. Sastav Godina Fabijan, Švenda Franjo, Zanjko Robin, Radikovi Adrian, Radikovi Silvio, Horvat Marko, Pintari Emanuel, akovi Leon, Filipovi Dominik, Fleten Stjepan-Franko i Pai Martin, pokazao je zbilja dobru igru, a do prolaska skupine našim je de kima nedostajao samo jedan bod. Strijelci za NŠM bili su Pin-

Vodstvo Škole nogometa izuzetno je zadovoljno posjetom Grazu, jer pošto u tim uzrastima rezultati nisu toliko bitni, ono najvažnije je postignuto, a naši mali nogometaši dobili su priliku ogledati se s vršnjacima iz inozemstva. “Moramo kazati da su naši klinci igrali protiv djece iz prvoligaških klubova susjednih nam država, ije škole nogometa rade ve desetlje ima i postižu zavidne rezultate na svim me unarodnim natjecanjima. Za nas je ovo bilo vrijedno iskustvo, a posebno na pomo i moramo zahvaliti Renatu Štumbergeru iz Murskog Središ a, koji živi i radi u Grazu, a sin mu igra za SK Sturm Graz. Tako er mi je zadovoljstvo najaviti dogovor s koordinatorom turnira Robertom Schwarzom, prema kojem e selekcije Sturma gostovati u Me imurju”, rekao je predsjednik Škole Dean Pani .

(Ivana Strahija)

SLJEDE I PONEDJELJAK po etak priprema NK Me imurje

Puno promjena u igra kom kadru S obzirom na jesenski dio sezone u igra kom kadru NK Me imurje u nastavku proljetnog dijela prvenstva bit e puno promjena. Nezavidna financijska situacija name e proces pomla ivanja ekipe koja e u nastavku II. HNL pokušati o uvati drugoligaški status.

Pod vodstvom novog trenera ujedno i sportskog direktora Miljenka Dove era, te njegovog prvog suradnika Gori anca prvo okupljanje je zakazano za sljede i ponedjeljak 17. sije nja.

Tek nekoliko igra a iz prvog dijela sezone ostaje u kadru, dok se potpuni spisak igra a treba tek definirati. Za sad je definiran dolazak dva mla a igra a iz Varteksa: Sunteši a i Kokota, te Jageca iz Nedeliš a. Dove er nam je izdiktirao 18 igra a plus nekoliko juniora koji e

zapo eti pripreme, a zavisno od puno okolnosti treba vidjeti koji e biti kona ni kadar, odnosno ho e li on biti oja an za nekoliko „ja ih“ imena. Dove er je na prozivku pozvao i nekoliko igra a iz juniorskog pogona Škole nogometa. Na njegovom spisku su: Bešeni , Božak i Tisaj (vratari), Pintari , Sunteši , Vitas, Juki , Petak, Kova i , Antonovi (obrana), Jambruši , Jagec, Leva i , Kokot, D. Bobi anec, Danki (vezni red), Garba i Vuka (napad), te nekoliko juniora koji e zapo eti priprema, a ostaje za vidjeti ho e li se netko od njih nametnuti za udarni sastav.

Prvu pripremnu utakmicu Me imurje e odigrati 25. sije nja s Podravinom, dok drugoligaško prvenstvo zapo inje 26. velja e. (dz)

Detalj s godišnje skupštine NK Vidov an

GODIŠNJI SKUP NK Vidov an D. Vidovec MLADI ME IMURSKI STOPER Dino Škvorc nakon probe u Celticu

Pokazao svoj raskošan talent Dvadesetogodišnji stoper NK Varaždin i mlade hrvatske nogometne reprezentacije, mladi me imurski nogometaš Dino Škvorc iz Strahoninca, posredstvom menadžera Alena Petrovi a bio je tijekom prosinca na probi u jednom od dva najpoznatija škotska kluba – Celticu. Zaigrao je i u jednoj probnoj utakmici i odmah postigao gol – glavom iz uba aja.

Prema pisanju škotskih medija, NK Varaždin za svog igra a, koji ima važe i ugovor do 2013. godine, traži odštetu u iznosu izme u 850.000 i milijun unti.

Ina e, interes za Škvorca pokazala su još dva europska ugledna kluba. Ponajbolji ruski: Zenit, i sve bolji talijanski prvoligaš Udinesse.

NK Varaždin ne bi imao ništa protiv prodaje ukoliko bude zadovoljan odštetom. Ina e, stanje u varaždinskom prvoligašu proteklih je tjedana uglavnom stabilizirano, iako u gradu postoje razli ite struje kad je u pitanju vo enje kluba, pa situacija do kraja ipak nije sre ena ...

Me utim, kreditom i trans erom Josipa Brezovca u Dinamo sanirani su gotovo svi dugovi prema igra ima, tako da varaždinski sastav, koji ima najve i broj igra a koji su ponikli u vlastitoj Školi nogometa, te je izvrsno odradio usprkos velikim problemima pr-

vi dio I. HNL, može mirno krenuti u pripreme za nastavak sezone. Stoga prodaja Škvorca nije prioritetan posao, a za sad nema ni povratnih signala iz Celtica o mogu em trans eru. Kakvi pak su dojmovi mladog igra a nakon boravka u škotskom klubu? Cijelo je Škvorcovo iskustvo u Glasgowu bilo izuzetno pozitivno, od puta do smještaja i prehrane pa do transporta s treninga i na treninge.

Sve je ispalo super Ina e je mladi brani Varaždina trebao trenirati s “razvojnom” ekipom, takozvanom

drugom mom adi u kojoj Škoti stvaraju svoje igra e, no, kako je ta mom ad dobila slobodne dane prije Boži a, upao je u rad sa standardnom mom adi. U etiri odra ena treninga svejedno je pokazao sve što je trebalo, smatra Škvorc: - Nisam imao pojma da bih trebao trenirati s tom mla om ekipom, a sad je sve za mene ispalo super. Mislim da sam na treninzima pokazao mnogo, uvjeren je u svoju kvalitetu. Ve smo pisali da su igra i zadnje linije Celtica opasno prorije eni ozljedama, a da je posebno pozicija desnog brani a deficitarna. O tome Škvorc

kaže: - Da potpišem za Celtic, za poziciju u prvih jedanaest volio bih se izboriti protiv najja e konkurencije, dakle, želio bih da svi budu zdravi, a ja da pokažem da sam bolji od njih. Siguran sam da se mogu odvažiti na takav pothvat. Kad je odlazio, nije stigao popri ati s Neilom Lennonom, glavnim trenerom Celtica, no on je ranije u izjavi koju smo dobili ekskluzivno za Sportnet kazao kako bi mladog nogometaša volio još jednom pozvati na probu prije odluke. - Zbilja ne znam ho e li me pozvati na još jednu probu, nismo o tome razgovarali, ali vjerujem da e moj agent kontaktirati Celtic i saznati sve na vrijeme, kaže Dino. Trener Varaždina Samir Toplak mogao je samo izraziti svoje zadovoljstvo Škvorcovim dobrim ponašanjem i prikazanim umije em. Kad smo ga upitali kako komentira izjavu Lennona da je milijun eura ipak previše za 19-godišnjaka, Toplak je rekao: - Igra i kao što je Dino prodaju se za velike svote. Mi ne žurimo s prodajom, sad nam nije tako hitno, a nakon što je njegova proba u Celticu dobro popra ena, po eo je velik interes za njega.

Raspituju se mnogi veliki klubovi, pa sam siguran da emo imati interesantno prolje e ne samo na travnjaku nego i u loži.

(Ivana Strahija, oto: Cropix)

Ove godine slave 65 godina kluba Veliki broj lanova, navija a i simpatizera NK-a Vidov an iz Donjeg Vidovca okupilo se na redovnoj godišnjoj skupštini. Seniori su na prolje e ispali iz 1. županijske lige, no nakon jesenskog dijela 2. me imurske lige istok na samom su vrhu. Izvješ e o radu podnio je predsjednik kluba Blaž Jakupak koji nije krio zadovoljstvo rezultatima. Ovaj rezultat e im biti i velika motivacija da dobre igre nastave i u prolje e. Treba spomenuti i juniore koji su tako er jesenski prvaci u svojoj ligi. – Sve rezultate postigli smo doma im igra kim kadrom, iako nam je ak 11 dobrih igra a

otišlo igrati u druge sredine, rekao je Jakupak. U klubu je danas registrirano 89 nogometaša kroz kategorije pionira, juniora, seniora i veterana.

Od planova Jakupak je najavio dovršetak izgradnje elektri ne rasvjete oko igrališta, obnovu ograde oko igrališta i dogradnju svla ionica. Idu e godine klub slavi 65-tu obljetnicu, pa bi im naslov prvaka u drugoj županijskoj ligi bio najljepši poklon. Svima koji su na bilo koji na in pomogli klubu uru ene su zahvalnice.

Na dobrim rezultatima i radu kluba estitao im je op inski na elnik Josip Grivec. (a )

11. sije nja 2011.

ETIRI JAKE ekipe za popularizaciju rukometa u sjeverozapadnoj Hrvatskoj

U VaraĹždinu veliki me unarodni rukometni turnir 14. i 15. sije nja 2011. u varaĹždinskoj sportskoj dvorani uz Dravu bit e odrĹžan me unarodni rukometni turnir, na kojem e uz doma ina Varteks di Caprio sudjelovati i naĹĄi ki Nexe, te gosti iz inozemstva, Crvena zvezda iz Beograda i Bosna iz Sarajeva.

Drugi klub na tablici Superlige Srbije i prvi klub prvenstva Premijer lige BiH, Crvena zvezda i Bosna, stiĹžu ovog vikenda u VaraĹždin, kako bi s doma inom, Varteks di Capriom i naĹĄi kim Nexeom odigrali VaraĹždin open 2011. “Odlu ili smo pokrenuti inicijativu za organizaciju ovakvog turnira jer se u naĹĄoj dvorani odrĹžava op enito premalo sportskih doga anja, a nadamo se da e to biti veliki poticaj i klubovima, ali i gledateljima, da i oni krenu u sli ne izazove.

Iako su sportska doga anja daleko od komercijalne dobiti za dvoranu, dok su ona zabavnog karaktera isplativija, smatramo da se nikako ne smije zanemariti taj aspekt ovog objekta�, kazao je upravitelj dvorane uz Dravu Neven Buljan.

VaraĹždin se istaknuo kao odli ni doma in jedne skupine Svjetskog prvenstva rukometaĹĄa 2009. godine, a VaraĹždinci i ina e vole rukomet, dok je njihov doma i premijerligaĹĄ, unato velikim financijskim problemima, na sasvim solidnom sedmom mjestu tablice. Nexe iz NaĹĄica pak i ove sezone igra jako dobro, drugoplasirani je na tablici i ima samo dva boda manje od prvaka, Zagreba CO.

Ekipe koje su mamac za publiku Za ta dva kluba bi turnir trebao biti odli an uvod u pripreme za ostatak sezone, dok e Crvena zvezda, viĹĄestruki prvak Srbije, i Bosna,

aktualni prvak BiH, biti odli an mamac za publiku. “Naravno, ne moĹžemo dovesti zvjezdani klub poput Kiela ili HSV-a, ĹĄto bi nas koĹĄtalo uistinu mnogo, ali moĹžemo dovesti Bosnu i Crvenu zvezdu. Ti klubovi su u naĹĄoj regiji interesantni, i navija ima i gledateljimaâ€?, rekao je Buljan.

Prva utakmica igra se u petak 14. sije nja izme u Bosne i Nexea u 16 sati, a slijedi zajedni ko gledanje, na velikom ekranu, prijenosa susreta Hrvatske i Rumunjske, sa Svjetskog prvenstva u Ĺ vedskoj od 18 sati. U 20 sati e svoj susret odigrati Varteks Di Caprio i Crvena zvezda. U subotu 15. sije nja igraju se utakmica za tre e mjesto (od 16 sati) i utakmica za prvo mjesto (od 18 sati). Osim pehara pobjedniku, bit e nagra eni i najbolji igra , strijelac i vratar turnira, a dodijelit e se i air play pehar.

Uz vrhunski rukomet, motiv za dolazak gledatelja – Renaul Clio Doma ini i organizatori posebno su zahvalili sponzorima turnira, bez kojih bi rukometni spektakl bilo teťko odrŞati. To su Hotel Turist, Arsenal Ivezi i Kvarner osiguranje, dok se za posebnu nagradu pobrinula Autoku a Kos, koja e jednom sretniku s kupljenom ulaznicom pokloniti novi automobil Renault Clio.

Ulaznice se mogu kupiti u kafi u Time Out u sklopu varaĹždinske dvorane uz Dravu, putem interneta na www. ulaznice.hr, kao i na prodajnim mjestima u sustavu ulaznice.hr, u akovcu su to Kompas Zagreb i Millenium putni ka agencija, a u Lopatincu Etno Art Travel. Cijena ulaznica je 30 kuna za petak ili 50 kuna za oba dana.

(Ivana Strahija)

Kandidatura za kvalifikacijski susret sa Španjolskom U varaŞdinskoj dvorani uz Dravu mogli bismo skoro gledati i reprezentativne utakmice, najavio je Željko Kuťter, predsjednik RK Varteks di Capria (u ostavci). Grad VaraŞdin i sportska dvorana su se naime prijavili kao suorganizatori Europskog prvenstva za Şene 2014., za koje se Hrvatska kandidira u

partnerstvu s Ma arskom.

Tako er, u tijeku su pregovori oko toga da hrvatska muĹĄka rukometna reprezentacija u VaraĹždinu odigra svoj kvalifikacijski susret sa Ĺ panjolskom, u sklopu kvalifikacija za EP 2012. Susret bi se trebao igrati 10. oĹžujka 2011. u 20.30 sati.

(IS)

RUKOMETAĹ I ME IMURJA krenuli s pripremama

Nekoliko novih lica, joť tri etiri tek se trebaju priklju iti U petak je s pripremama za nastavak sezone zapo elo RK Me imurje, a trener Željko Ani na prvom je treningu imao 14 rukometaťa. Nedostajali su na prvoj prozivci Zoran Je ti , koji je imao obaveze kao pro esor u ťkoli, Nemanja Malovi (novi vratar) koji se priprema s crnogorskom reprezentacijom te Neven Martin evi i Dominik Miťevi , koji su na pripremama s mladom reprezentacijom. No, bilo je u me imurskim redovima i novih lica, lijevo krilo Deli , vratar Kvesi , pivot Kos te lijevo krilo Marinero. Neki od njih su joť na probi, a ukoliko zadovolje bit e im ponu en ugovor.

O zamjeni ĹĄestorice iskusnijih rukometaĹĄa, koji su otiĹĄli iz kluba, mnogo mla im momcima Ani je kazao: “Idemo svjesno u pomla ivanje ekipe. Tu su Kvesi , koji ima 22 godine, Deli , kadetski i juniorski reprezentativac BiH, naravno Martin evi , a zatim i svi oni mladi momci koji su ve upisali minute u dresu prve ekipe Me imurja, MarciuĹĄ, Kova evi , Sklepi i tako dalje. Mislim da e naĹĄa ekipa biti jedna od mla ih u prvenstvu i da emo uz pravilan rad, trud i naravno zdravlje, nastaviti s dobrim rezultatima.â€?

Otvoren prostor za afirmaciju mladih igra a

Trener Ani uvjeren je usprkos promjenama u igra kom kadru da ekipa moĹže nastaviti s dobrim rezultatima u Premier ligi

ANI o nadolaze em SP-u u rukometu

Hrvatska sigurno moĹže daleko Ani je s nama podijelio i svoje vi enje Hrvata na predstoje em Svjetskom prvenstvu u Ĺ vedskoj: “Hrvatska je ekipa iz vrha svjetskog rukometa.

Ekipa je pomla ena, ali je kvaliteta jasno vidljiva. Mislim da e igrati izuzetno vaŞnu ulogu i na ovom Svjetskom prvenstvu i da e do i do same zavrťnice.�

Njegov sin Igor, istaknuti lan njema kog bundesligaĹĄa Gummersbacha, nije me utim dobio poziv ni u jednu izabranu vrstu, ni Francuske ni Hrvatske: “Na Ĺžalost, pozicija pivota je u obje reprezentacije dobro popunjena. To je za sad tako, a on i dalje Ĺželjno iĹĄ ekuje poziv. Vidjet emoâ€?, rekao je Ani . (is)

Mla a, i je tinija, mom ad s Ani em e tako hrabro krenuti u sezonu. Trener se raduje pripremnom razdoblju, a o ĹĄestorici koji su otiĹĄli kaĹže: “Uvijek je teĹĄko kad se s nekim treba rastati, ali mislim da je to bilo nuĹžno ne samo zbog smanjenja troĹĄkova, nego i zbog toga jer neki jednostavno nisu odgovarali zahtjevima koji su postavljeni pred njih u igra kom smislu. Tim potezom smo napravili veliku uĹĄtedu te otvorili prostor za mlade momke s velikim potencijalom.â€?

Ani eva je Ĺželja da se joĹĄ dovede jedan iskusniji lijevi vanjski, ime bi ekipa bila upotpunjena na najbolji na in.

Do 5. velja e i utakmice u NaĹĄicama u sklopu 16. kola Premijer lige Me imurje e trenirati, a u pripremi je i ĹĄest jakih provjera s renomiranim protivnicima. Snage e Me imurci tako odmjeriti s OrmoĹžem, Austrijancima, ma arskim Churdom, Velikom Nedjeljom i Branikom iz Maribora. “Treba nam dosta provjera, jer imamo pomla enu ekipu koju Ĺželimo ĹĄto bolje uigrati, Ĺželimo da svi dobiju dostatnu minutaĹžu. Tjedan pred Nexe iskoristit emo za finalnu korekciju uo enih pogreĹĄakaâ€?, rekao je Ani . (Ivana Strahija)

TENIS KVALIFIKACIJE AUSTRALIAN OPENA

Ivana Lisjak otkazala sudjelovanje Iako je bila prijavljena za igranje kvalifikacija Australian Opena u posljednji trenutak najbolja me imurska tenisa ica Ivana Lisjak ipak je otkazala mogu nost nastupa. I to u trenutku kad je bila vrlo blizu mogu nosti da ipak u e u Ĺždrijeb, zbog brojnih otkaza, pa se lista za mogu i nastup pomaknula vrlo blizu njezine 240. pozicije.

Me utim, o ito je pala odluka da se u ovom trenutku ne ispla-

ti i i „dolje“ i riskirati mogu nost ispadanja, a troĹĄkovi nisu mali. Ranijih godina Ivana je gotovo uvijek bila spremna za po etak sezone i imala velika o ekivanja od tog nastupa, ali naĹžalost niti jednom nije uspjela oti i u glavni Ĺždrijeb. Ovaj put odustala je ranije od tog pokuĹĄaja, pa ostaje za vidjeti kakav e biti plan za po etka ove teniske sezone. (dz)

TK FRANJO PUN EC

OdrĹžana godiĹĄnja skupĹĄtina kluba OdrĹžana je redovna godiĹĄnja skupĹĄtina TK Franjo Pun ec.

IzvjeĹĄ e o radu kluba podnio je direktor kluba Bojan RuĹži .

U izvjeĹĄ u su istaknuti dobri rezultati natjecatelja kluba i organizacija turnira, te druge aktivnosti koje klub svrstavaju me u najorganiziranije teniske klubove u Hrvatskoj.

P r i hod i k luba i z nosili su 1.230.729 kn, troĹĄkovi 1.249.566, ostvareni gubitak

118.837 kn posljedica je manjih prihoda s naslova dotacija grada i Ĺžupanije, kao i sponzorstva. Plan rada za 2010. godinu nazo nim lanovima predloĹžio je Bojan RuĹži . Klub e i nadalje provoditi aktivnosti iz natjecateljskog i rekreativnog programa tenisa, ĹĄkolu tenisa, organizaciju turnira i druge aktivnosti. Dragan Brki zanimao se za financijsku situaciju u klubu s obzirom na ostvareni

gubitak. Branko Grabar pohvalio je rezultate kluba i posebno istaknuo zna aj turnira za grad i Ĺžupaniju. Smatra da je gubitak nebitan s obzirom na rezultate koji su postignuti. Josip Sabolek osvrnuo se na aktivnosti kluba u ovoj godini.

Istaknuo je uspjeĹĄnu organizaciju utures turnira koji je ove godine odrĹžan i u Ĺženskoj konkurenciji. Iako je broj djece koja polaze ĹĄkolu tenisa posljed-

njih godina u padu i nadalje je veliki broj djece uklju en u aktivnosti kluba. Nazo ne lanove podsjetio je na tragi an doga aj, smrt ponajboljeg hrvatskog mladog tenisa a, lana TK Franjo Pun ec Marina Ĺ uice.

Marin je zaduĹžio klub i klub e mu se na primjeren na in oduĹžiti, naglaĹĄeno je na skupĹĄtini.

Po zavrĹĄetku diskusije izvjeĹĄ e o radu i plan rada prihva eni su jednoglasno.

11. sije nja 2011.

OK ME IMURJE CENTROMETAL o prvom dijelu i nastavku odbojkaške sezone

Trener Mihajlov: Moglo je ak i bolje Iza odbojkaša Centrometala izuzetno je uspješni prvi dio sezone u Superligi Hrvatske. Osvojeno etvrto mjesto veliko je klupsko postignu e, no trener Kole Mihajlov smatra da je Centrometal mogao ak i više.

Ove je sezone Centrometal zapo eo suradnju s mladim Mihajlovim, trenerom koji je nakon završenog fakulteta kineziologije tri godine kalio zanat u OK Varaždinu.

Ina e je inicijalno Mihajlov trebao biti trener OK Kaštela iz Pribislavca, no kad su ukinute privremene licence s kojima su godinama mnogi vodili klubove, Centrometal je zatrebao pravog trenera. “Mislim da su igra i Centrometala mojim dolaskom dosta dobili, jer sam treninge strukturirao baš po pravilima struke, a žao mi je što nisam bio s njima na cijelim pripremama, jer mislim da smo mogli posti i i bolji plasman od etvrtog mjesta.

Tako er, svi moji igra i ili rade ili su studenti, rijetko imam dva

Trener Kole Mihajlov zadovoljan je s prvom dijelom sezone i vjeruje u isto tako dobar nastavak treninga za redom istu ekipu na okupu, dosta izostaju. No, to je jednostavno tako.”

Gotal e biti pravo poja anje Slabija priprema od one koju bi volio bila je i najve i razlog zabrinutosti novog trenera, no igra-

ODBOJKAŠKI ALL STAR 3. lige

Pet sjajnih setova U subotu 8. sije nja u prepunoj dvorani u Varaždinskim Toplicama odigrana je All star utakmica 3. hrvatske odbojkaške lige sjever.

Kako liga broji 10 klubova, oni su podijeljeni u dvije grupe od po 5 klubova. Sjeverni dio iznad rijeke Drave inilo je pet me imurskih klubova. Ekipu je sastavio trener najboljeplasirane me imurske ekipe uz ligi Jadranko Kiri . Po drugoj strani mom ad Juga sastavio je trener najbolje njihove ekipe OK Toplice iz Varaždinskih Toplica Željko Bahunek.Za mom adi Sjevera su nastupili: Marko David (tehni ar, Centrometal II), Deni Vuk (libero, Centrometal II), Danijel Kopa evi (srednjak, Centrometal II), Filip

Marciuš (dijagonala, Centrometal II), Saša Mavri (tehni ar, Plavi Peklenica), Luka Hranilovi (srednjak, Plavi Peklenica), Josip Treska (prima , Nedeliš e), Hrvoje Novak (prima , Nedeliš e), Boris Kova i (srednjak, Totovec II), Bojan Železnjak (prima , Mladost Vularija) i Josip Jurini (prima , Mladost Vularija). Utakmica je dogovorena u pet setova do 25 poena neovisno o rezultatu tako da su svi igra i odigrali najmanje dva seta. Prvi je nakon izjedna ene igre pripao ekipi Juga sa 25:21. Drugi set potpuna dominacija Sjevera za kona nih 25:8. Tre i set bio je neizvjestan do samog kraja. Ve i je dio vodio Sjever, ali na kraju je završilo 25:23

i su ga vrlo ugodno iznenadili: “Pobjede protiv Siska, Opatije i Daruvara, u prva tri kola, iznenadile su me, no tad su nas dostigle povrede. Ozlijedio se Kova , na sre u, Palinkaš ga je odli no zamijenio, ali kad se ozlijedio Tomiza Jug. U etvrtom setu Sjever je poveo sa 5 poena razlike, ali je tu prednost Jug ugrožavao do samog kraja. Ovaj put je završilo 25:23 za Sjever. Peti set Sjever je vodio 22:20, ali su doma i sa pet uzastopnih poena došli do pobjede rezultatom 3:2. Ipak, u ovom susretu pobjeda nije mnogo zna ila niti jednom sastavu pa je susret, iako vrlo neizvjestan, protekao u iznimno korektnoj atmosferi i športskom ponašanju svih sudionika.

Utakmicu je odli no sudio Pejo Kopa evi iz re ana.Nakon utakmice doma i je klub organizirao domjenak za sve sudionike. Iako je ovo bilo prvo ovakvo okupljanje, svi sudionici su izrazili veliko zadovoljstvo vi enim, te je namjera da ovaj susret postane tradicionalan. estitka Odbojkaškom klubu Toplice na organizaciji.

Problemi u hrvatskoj odbojci utje u na imidž ovog sporta Ono što se treneru Centrometala me utim ne svi a jesu problemi u kojima se našla hrvatska odbojka, od ste aja Saveza do spore organizacije novog: “U jednom je trenutku Hrvatska imala dva odbojkaška saveza, da ne spominjem prošlost i dvije reprezentacije, dva izbornika, raskole i suspenzije. Sve to izuzetno negativno utje e na pomladak, jer klinci radije izabiru druge sportove, kad nema Hrvata na velikim natjecanjima. Pati i liga, koja teško dolazi do kvalitetnijih igra a, a ako i uspije odgojiti kojeg vrsnog odbojkaša, on baš i nema perspektivu igranja u inozemstvu”, zaklju uje Mihajlov.

Prva utakmica Centrometala u nastavku sezone bit e okršaj u Sisku 22. ili 23. sije nja. (is)

ca Posavec odmah je bilo problema. Na sre u, uspjeli smo posti i dogovor s Kristijanom Gotalom, tehni arem OK Varaždina, koji e od drugog dijela sezone biti naš lan”, kaže Mihajlov.

Gotal e Centrometalu donijeti osvježenje i novinu, misli trener: “On je sasvim druk iji igra od Makarova, koji lopte diže sporije, dok je Gotal igra s europskim iskustvom i kod njega to ide brže. Sad emo morati uštimati odgovor Posavca i Todorovi a na takve lopte i vidjeti kako svi drugi reagiraju. Uglavnom, bit e interesantno i zanimljivo.”

Kad se podvu e crta, Mihajlov je zadovoljan s jeseni u Centrometalu, a posebno se veseli radu s mla im igra ima, s kojima bi mogao od po etka ‘udariti’ profesionalni pristup odbojci. Tu isti e mladog Davida, koji, iako još u enik, ima velike predispozicije za odbojku, od snage do pravog mentalnog sklopa.

Prva utakmica Centrometala u nastavku sezone bit e okršaj u Sisku 22. ili 23. sije nja.

(Ivana Strahija)

Najbrojniji doma in osvojio ak petnaest medalja

Blistavi mladih streli ara Tako je u najmla oj kategoriji do 12 godina u stilu golog luka me u dje acima Izak Feher osvojio prvo mjesto. Me u dje acima iste kategorije sa standardnik lukom prvo mjesto osvojio je Mateo Pikl, a Luka Križai osvaja

Doma ini se mogu pohvaliti s rekordnim brojem medalja drugo mjesto, kojem je ovo i prvi nastup na turniru. U istom stilu me u djevoj icama do 12 godina Iva Štrukelj osvojila je prvo mjesto. U kategoriji do 14 godina me u djevoj icama u stilu olimpijski luk Ana Štrukelj osvojila je zlatnu medalju. Me u kadetima olimpijski luk Vinko Kova zauzeo je 4. mjesto, a Nikola Geršak

ME UNARODNI TURNIR ZA MLA E KATEGORIJE

Odli na organizacija Nove 2011.!

Protekloga je vikenda u organizaciji KK Me imurja ( itaj: Pajo i Štefek) odigrano masu utakmica na turniru za mla e kadete i kadete. U tri dana smo se nagledali dobre i manje dobre košarke, ali se i upoznali kako s mladima rade u Zadru, Zagrebu, ali i u Sloveniji (Radenska creativ), pa i u Ma arskoj (ZTE Zalaegerseg).

U petak i subotu igrale su se utakmice razigravanja po skupinama, dok se u nedjelju igralo za medalje i plasman.

U mla em godištu, onom gdje su igra i ro eni 1997. i mla i prvo mjesto na turniru osvojili su mladi Ma ari iz ZTE koji su u inalu tukli zagreba ku Dubravu u produžetku s 59:52. Tre e mjesto osvojili su naši pobijedivši zadarski ABC sa 16 koševa razlike. Pod vodstvom trenera Stjepana Novaka bron anu su medalju osvojili: Hamer, Žižek, Svaty, Žini ,

5. mjesto, dok u stilu goli luk u istoj dobnoj skupini Leon Pe ari osvaja zlatnu medalju. Me u kadetkinjama u stilu olimpijski luk Regina Novak osvaja drugo, a Marija Rojko tre e mjesto. U konkurenciji kadetkinja u stilu goli luk Tena Piljuši osvojila je zlatnu medalju. U konkurenciji juniora složenim lukom Stephan Šala-

mon osvojio je srebrnu medalju.

Me u juniorima u stilu olimpijski luk zlatnu medalju osvojio je Igor Markovi sa odli nih 544 kruga.

U stilu standardni luk me u dje acima do 14 godina Karlo Grudi osvojio je zlatnu medalju, a Karlo Cilar me u juniorima istog stila osvaja tako er zlatnu medalju.

Nastupivši u seniorskoj konkurenciji u stilu olimpijski luk Božidar Vuruši zauzima 6. mjesto, a Viktor Vadla 7. mjesto. U stilu goli luk me u seniorima odli no je pucao Goran Cmre ak koji je osvojio zlatnu medalju.

Me u veteranima u olimpijskom luku nastupio je Mihael Štebih osvojivši prvo mjesto.

Iz SK Prelog nastupio je Draško Mihinja u stilu goli luk i zauzeo drugo mjesto.

Mihinja , Borkovi , Vojkovi , Baksa, Bedi , Lesar, Keresteš, Zorkovi , Bacinger, Kova i , Vojvoda, Beriša, Novak F. U nešto starijem godištu (95.) turnir su osvojili kadeti zagreba ke Dubrave koji su u zagreba kom inalu bili bolji od svojih vršnjaka iz KK Zagreba rezultatom 48:46.

Tre i su bili Slovenci iz kluba Radenska creativ, a etvrti ZTE. U utakmici za peto mjesto kadeti Me imurja bili su bolji od zadarskoga ABC s dvadesetak koševa razlike, a pod vodstvom trenera Igora aji a igrali su: Kapelari, Gašpari , Kocijan, Štefok, Lepen, Novak D., Agi , Jambrovi , Franin, Mom ilovi , Mati, Farkaš, Žvorc, Glumac, Novak A. U toj je starosnoj kategoriji akove ki mladi košarkaš Nino Lepen najbolji strijelac sa 60 postignutih poena. (bh)

LIGA MLA IH KADETA regije sjever, skupina A

Igrale se zaostale utakmice!

U prazni kim danima mrežice ipak nisu mirovale.

Igrale su se zaostale utakmice u ligi najmla ih košarkaša, onih ro enih 1997. i mla ih. Tako je Donji Kraljevec isprašio Lepoglavu sa 70-tak koševa razlike, dok je Nedeliš e isto tako lako dobilo Me imurje Globetku. Na tablici i dalje akove ko Me imurje ne ispušta lidersku poziciju s 9 glatkih pobjeda, dok je prate varaždinska Vindija i Kotoriba s po jednim porazom. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

DVORANSKI streli arski turnir u Maloj Subotici

Protekle subote streli arski klub „Katarina Zrinski“ iz akovca organizirao je dvoranski turnir koji je okupio streli are iz BiH, Slovenije i Hrvatske sa ukupno oko 80 streli ara.

Doma i streli ari „Katarine Zrinski“ akovec veoma su uspješno nastupili na ovom turniru sa 19 natjecatelja i ukupno su osvojili 15 medalja, od toga 11 zlatnih.

KOŠARKA

Donji Kraljevec – Lepoglava 100:32

DONJI KRALJEVEC: Sinkovi G.L. 6, Ruži 45, Švenda 4, Mikec 2, Šupljika, Perca 27, Me imurec, Lepen, Pintar 16. Trener Ruži P.

Nedeliš e – Me imurje Globetka 86:47

NEDELIŠ E: Štrukelj 8, Pintari 21, Gradiš aj, Gašparec 8, Kocijan 4, emerin 4, Žagar, Mihol ek 2, Janžak, Posel 23, Kranj ec, Stojanovi , Kova i 16, Grudi .

Trener Kova i B. ME IMURJE GLOBETKA: Herman 6, Hrustanovi 6, oki , Bedi 24, Mikuli 3, Gašpari , Petri evi , Beriša 8, Podvezanec.

Trener Novak S.

TABLICA 1. Me imurje

9 9 0 18/+768

2. Vindija

8 7 1 15/+352

3. Kotoriba

8 7 1 15/+319

4. Donji Kraljevec

8 5 3 13/+42

5. Rudar Cimper

8 5 3 13/-37

6. Lepoglava

8 5 3 13/-72

7. Ivan ica/-1

9 4 5 12/-12

8. Nedeliš e

8 3 5 11/-46

9. akovec

9 2 7 11/-98

10. Mladost Ivanovec

8 3 5 11/-174

11. Me imurje Globetka 9 2 7 11/-339 12. Dubrav an

8 2 6 10/-262

13. Prelog

8 0 8 8/-441

A 2 LIGA SJEVER

Za vikend nastavak natjecanja!

Po etak drugoga dijela drugoligaških natjecanja mom adi do ekuju nakon prijelaznog roka u kojem je bilo ponešto prijelaza. Megla je iz akovca otišao preko Drave u Vindiju, u Prigorje inancije je sletio brani Kralj, dok su u Bjelovar u želji da «pobjegne» sa za elja tablice pristigla dva igra a zagreba kog Zrinjevca.

Me imurje kao lider prvenstva ima tjedan dana du-

ži odmor, jer je u prvom kolu slobodno. akovec kod ku e do ekuje «dje ji vrti » pod nazivom Radnik, dok Rudar Cimper «oštri zube» u želji da vrati Mladosti iz ur evca za teški poraz prije tri mjeseca.

Od ostalih parova zanimljivo bi moglo biti u Vrbovcu gdje Petar Zrinski do ekuje Prigorje inancije, te u zagorskom derbiju Ivan ice i Vindije. (bh)

11. sije nja 2011.

STOLNI TENIS

TOP 12 ME IMURSKIH STOLNOTENISKIH LIGA

Poznati pojedina ni pobjednici svih šest liga Me imurske mom adi odmjeravale su svoje snage tijekom jesenskog dijela prvenstva, a na blagdan Sveta tri kralja došao je red da se dvanaest pojedinaca sa najboljim ostvarenim skorom u svakoj ligi me usobno susretnu na turnirima TOP-12. Svaka liga imala je svog organizatora i doma ina.

REZULTATI: 1. LIGA (Kotoriba): 1. Nenad Vuruši (MSTC-D), 2. Bruno Damjan (MSTC-D), 3. Maja Pavlekovi (Šen 2), 4. Zoran Vidovi (Šen 2), 5. Vinko Legin (Kos-K 3), 6. Ivica Jakupak (Kos-K 2), 7. Josip Repalust (HE-DRA 1), 8.

Anja Novak (Šen 2), 9. Stjepan Vidovi (Kos-K 2), 10. Kristian Lipi (HE-DRA 1), 11. Siniša Mesari (Ned 1), 12. Filip Pani (MSTC-D).

2. LIGA (Šenkovec): 1. Božo Krnjoul (Šen 3), 2. Davor Vidovi (Hod 1), 3. Dražen Korent (Šen 3), 4. Ladislav Škvorc (MS 1), 5. Robert Mendelski (Hod 1), 6. Mladen Železnjak (Put 6), 7.

Dominik Filipaši (D. Kraljevec 1), 8. Mladen Galinec (Put 6), 9.

Bojana Kolari (Mihovljan 4), 10. Michell eh ( STK 2), 11.

Dražen Šprajc (Šen 3), 12. Dražen Bubek (Mih 4).

3. LIGA (Lopatinec): 1. Predrag Vuruši (Dam), 2. Ema Toplek (Šen 5), 3. Josip Magdaleni (Hod 2), 4. Filip Radmani (Kos-K 4), 5. Josip Trojko (Kos-K

5), 6. Miro Šte ok (Cirkovljan Zabat 1), 7. Petra Lehkec (Šen 5), 8.

Mladen Novak (CZ 1), 9. Dario Ivanuša (Lop 2), 10. Marin Korent (Šen 4), 11. Dejan Ivanuša (Lop 2), 12. An elko Radmani (Kos-K 4).

4. LIGA (Putjane): 1. Željko Belše (MSTC-N-Ž), 2. Radovan Šari (Put 4), 3. Dinko Joži (Mih5P), 4. Marko Ruži (DK 2), 5. Dejan Mar ec (Nedeliš e 2), 6. Roberto Miketek (DK 2), 7. Tomica Radek (Zasadbreg), 8. Željka Podgorelec-Sirc (Put 4), 9. Filip Bergovec (Hodošan 3), 10. Branko Fodor (Mih5P), 11.

Juraj Vidovi (Lopatinec 3), 12.

Dražen Herjavec (MSTC-N-Ž).

5. LIGA ( STK): 1. Zvonimir Turk ( STK 3), 2. Dejan Lajtman ( STK 3), 3. Nikola Varga (HEDRA 2), 4. Saša Škvorc (MS 2), 5.

Hubert Peras ( STK 3), 6. Nenad Martinec (Cirkovljan Zabat 2), 7.

Danijel Matja i (HE-DRA 2), 8.

Andrija Krušelj (CZ 2), 9. Ivica Vraži (Gori an 2).

6. LIGA (Gori an): 1. Jurica Pani (Mladost), 2. Josip Pintari (Hod 4), 3. Vlatko Breslauer (Ml), 4. Danko Šimon ( STK 4), 5. Hrvoje Vugrinec (Gori an 3), 6. Leona Radmani (Kos-K 6), 7.

Silvija ukulic (Kos-K 6), 8. Petra Špicar (Kos-K 6), 9. Josip uran (Gori an 4), 10. Filip Strahija (Gor 4), 11. Filip Blažek (Gor 3), 12. Petar Harmicar (Gor 4).

(Igor Tkalec)

ODLI AN NASTUP ME IMURSKIH JUNIORKI

Paula Markati, Anja Novak i Sara Mikac izborile nastup s najboljim juniorkama Hrvarske U Zagrebu je u nedjelju održan 2. pozivni turnir ponajboljih juniorki Hrvatske.

Nastupilo je 18 juniorki podijeljenih u 2 podjednake grupe. Pravo nastupa nije imalo prvih šest sa rang liste. Me u 18 juniorki mjesto su našle i me murske stolnotenisa ice, dvije Šenkov anke ANJA NOVAK (STK ŠENKOVEC) i DINA RATAJEC (STK Varaždin), Hodošan anka PAULA MARKATI (STK DR. ASL Zagreb), Mihovljan anka SARA MIKAC (STK TIS Zagreb). U grupi A odli nom igrom i 1.mjestom sa svih 8 pobjeda osvojila je PAULA

Kristijanu Lipi u naslov prvaka Prvenstvo Me imurja za kadete tradicionalno se odigrava prije pravog prvenstva Me imurja (za sve ostale kategorije), pa tako i ove godine u organizaciji STK Šenkovca. Devet prijavljenih kadeta bilo je razvrstano u tri skupine s po tri igra a iz kojih su prvi i drugi zauzimali svoja mjesta u

Karate je bio njegov život!

cateljskom djelu, tako i u sudjelovanju na raznim seminarima jer je stalno u enje i usavršavanje osnova tradicionalnog karatea.

Klub sura uje sa mnogim klubovima iz inozemstva, posebno iz Slovenije, Italije i Ma arske, iji

su lanovi tako er izrazili žaljenje za preminulim trenerom Stjepanom Wrannom.

Iako se Stjepan Wranna u mladosti bavio rukometom, karate je prevladao. Ovaj sport za njega nije bila samo puka tjelesna aktivnost, ve mnogo više. Živio je karate, bio je istinski zaljubljenik u ovaj sport, kojem je posvetio sve svoje vrijeme kako bi kontinuirano usavršavao svoju vještinu.

Kolege s kojima je dijelio ljubav prema karateu sretni su što su ga imali prilike poznavati, a da je bio zaista cijenjena osoba dokazuju njihove rije i da e se truditi kako bi slijedili njegov zacrtani put. (hz)

U spomen na Stjepana Wrannu Brojni prijatelji i kolege iznenada preminulog Stjepana Wranne okupili su se prošle subote u njegovom omiljenom kafi u “Dallas”

u centru grada akovca. Na taj su se na in oprostili od prerano preminulog trenera Shotokan karate kluba “ akovec”, kojeg opisuju kao

3. je u grupi A bila MARTINA JUKI (STK MGK Žabnik). Vrlo dobro 5.mjesto u grupi A osvo-

PRVENSTVO ME IMURJA za kadete

IZNENADNA SMRT Stjepana Wranne, trener Shotokan karate kluba “ akovec”

Brojne žitelje naše županije, ali i šire potresla je vijest o smrti Stjepana Wranne, trenera Shotokan karate kluba “ akovec”, koji je nakon kratke bolesti preminuo 6. sije nja u Županijskoj bolnici akovec.

Strastveni karatista ro en 1944. godine u Murskom Središ u, s razumijevanjem, uporno, iskreno i asno odgajao je generacije i generacije djece tijekom etiri desetlje a, koliko je karate bila njegova ljubav. Bio je trener ve spomenutog Shotokan karate kluba “ akovec” koji je osnovan 70-ih godina prošlog stolje a, a trenutno broji oko 40 lanova. Rije je o aktivnom i uspješnom klubu kako u natje-

MARKATI, 2.mjesto osvojila je SARA MIKAC sa 7 pobjeda, 1 porazom od PAULE MARKATI,

jila je DINA RATAJEC s 4 pobjede i 4 poraza, jer treba re i da je DINA još kadetkinja. U grupi B pobijedila je MARTINA RIOŽA (STK MLI Zagreb) s 8 pobjeda, druga je bila ANJA NOVAK sa 7 pobjeda i 1 porazom, a tre a je bila MARTINA ORLI sa 6 pobjeda i 2 poraza. Ujedno prve 3 iz svake grupe plasirale su se na POZIVNI TURNIR 1.GRUPE. Veseli podatak da me imurski stolni tenis „proizvodi“mlade igra ice koje mogu još napredovati jer juniorski staž traje 3 godine. Zbog toga neke od njih i igraju za klubove izvan Me imurske županije.

izvanrednog ovjeka. Njemu u spomen popili su kavu u njegovom najdražem lokalu, ali i prisjetili se brojnih trenutaka provedenih s njim.

etvrtfinalu. Pobjednik turnira bio je predstavnik STK Šenkovca, Kristijan Lipi koji je u polufinalu izbacio svog klupskog kolegu, Benjamina Podkrajca, a u finalu odli no odigrao protiv mla eg kadeta Karla Jambora (MSTC akovec), i bez ve ih problema došao do pobjede. Napomenimo

da su finalisti odigrali i me u skupini u kojem je Jambor imao inicijativu i bolju igru, ali zbog nedostatka iskustava nije to iskoristio na bolji na in, te zauzeo vrlo dobro drugo mjestoi u skupini i na turniru. Tre e mjesto podijelili su Filip Pani (MSTC akovec) i Benjamin Podkrajac (Šenkovec).

Organizator i Me imurski stolnoteniski savez pobrinuli su se da najuspješniji dobe i zaslužene nagrade.Rezultati: etvrtfinale: Lipi - slobodan, Podrakajc- Mikac 3/0, Lovrek-Jambor 0/3, Pani -slobodan, polufinale: Lipi - Podkrajac 3/0, Jambor-Pani 3/2, finale: Lipi -Jambor 3/1. (I. Tkalec)

11. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 51

IPA KOMPONENTA IV – RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA PROGRAM EU ZA HRVATSKU „REGIONALNA MREŽA LOKALNIH OBRAZOVNIH USTANOVA“ AGRONET Ovaj projekt sufinancira EU

POZIV NA TE AJEVE Gospodarska škola akovec organizira PROGRAM TE AJEVA pokrenut u okviru projekta Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova – Agronet. Cilj projekta je uspostava mreže obrazovnih ustanova SZ Hrvatske, koja e provo enjem programa osposobljavanja i usavršavanja odraslih, potaknuti na cjeloživotno u enje i usavršavanje u poljoprivredi. Projekt sufinancira Europska unija, pa su te ajevi BESPLATNI za sve polaznike.

Obrazovni programi uskla eni su sa zahtjevima regionalnih tržišta rada i namijenjeni stjecanju ili usavršavanju specijalisti kih znanja za zanimanja

• VO AR • VINOGRADAR – PODRUMAR • CVJE AR – ARANŽER. Te ajevi e uklju ivati 120 sati nastave, prema obrazovnom programu verificiranom od strane MZOŠ i Agencije za obrazovanje odraslih.

Po završetku polaznici dobivaju odgovaraju e potvrde, uz upis u radnu knjižicu.

Broj polaznika je ograni en na 15 do 20 po te aju.

Te ajevi e se održavati od velja e do travnja, u poslijepodnevnim satima, u prostoru Gospodarske škole.

Molimo sve zainteresirane za te ajeve, da se prijave.

Prijavnicu šaljite e-mailom na adresu masteniva@gmail.com ili poštom na adresu: Gospodarska škola akovec Vladimira Nazora 38 40 000 akovec.

Za prijave tele onom i sve dopunske in ormacije možete se obratiti na slijede e brojeve : 098/ 988 3760 ili 099/ 431 2189. estit Boži i uspješnu novu godinu žele vam u enici i djelatnici Gospodarske škole akovec.

52

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

11. sije nja 2011.

11. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 53

54

Informacije Na temelju odluke Direktora od 07.01.2011. godine, GKP “ akomâ€? d.o.o., akovec, Mihovljanska bb, kao upravitelj objekta bivĹĄe Me imurje Visokogradnje, raspisuje sljede i

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Viťestruko međunarodno nagrađivana za kvalitetu proizvoda uz stalne inovacije u asortimanu, vodeća u proizvodnji prirodne i zdrave hrane i pića PREHRAMBENA INDUSTRIJA

raspisuje

NATJEÄŒAJ

d.d.

Međimurska 6, VaraŞdin

za obavljanje usluge prijevoza prehrambenih proizvoda Poslovnog sustava Vindije na sljedećim relacijama:

JAVNI NATJE AJ za prikupljanje pismenih ponuda za zakup poslovnog prostora 1. Predmet zakupa je poslovni prostor koji se sastoji od jedne prostorije na lokaciji bivťe Me imurje Visokogradnje u akovcu, A. Schulteissa 19, ozna ene na tlocrtu brojem 22a, povrťine 13,5 m².

2. Po etna zakupnina iznosi 2,00 ₏ mjese no po m² bez PDV-a.

3. Dokumentacija za natje aj podiĹže se kod tajnice direktora GKP „ akom“ d.o.o. svakim radnim danom u vremenu od 06:45 – 14:45 sa ili na internet stranici www.cakom.hr, a pismene ponude dostavljaju se u roku od 8 dana od dana objave natje aja u lokalnim novinama, na adresu: GKP „ akom“ d.o.o., Mihovljanska bb, akovec.

Obavijes vezane uz natje aj mogu se dobi na telefon 040/372-434.

GKP „ akom“ d.o.o.

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA SKUPŠTINA Odbor za dodjelu javnih priznanja KLASA: 061-01/11-03/1 URBROJ: 2109/1-02-11-01 akovec, 03. 01. 2011.

Na temelju lanka 14. Odluke o javnim priznanjima Me imurske Ĺžupanije (ÂŤSluĹžbeni glasnik Me imurske ĹžupanijeÂť broj 1/95, 3/98, 4/98-pro iĹĄ eni tekst, 1/02, 2/02.-pro iĹĄ eni tekst, 3/07 i 21/09), Odbor za dodjelu javnih priznanja SkupĹĄ ne Me imurske Ĺžupanije raspisuje

POZIVNI NATJE AJ za podnoĹĄenje prijedloga za dodjelu Nagrade ÂŤZrinskiÂť Me imurske Ĺžupanije za 2010. godinu Nagrada ÂŤZrinskiÂť Me imurske Ĺžupanije dodjeljuje se gra anima Me imurske Ĺžupanije, djelatnim skupinama, trgova kim druĹĄtvima, ustanovama, udrugama gra ana i drugim pravnim osobama za najviĹĄe zasluge u promicanju znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, ĹĄporta, zdravstva, socijalne skrbi i svih drugih oblika Ĺživota u Me imurskoj Ĺžupaniji.

Nagrada ÂŤZrinskiÂť dodjeljuje se za rezultate u radu pos gnute u protekloj godini ili jekom duljeg vremenskog razdoblja, uz zadovoljavanje sljede ih kriterija: - najbolji rezulta pos gnu u teorijskom ili prak nom podru ju, - objavljena, prikazana, izloĹžena, izvedena ili na drugi na in prezen rana i nagra ena ostvarenja, - uĹživanje ugleda uzornog stru njaka i djelatnika, odnosno uzorne tvrtke, ustanove, udruge gra ana i druge pravne osobe.

Prijedloge za dodjelu Nagrade ÂŤZrinskiÂť mogu podnije gra ani i njihove udruge, trgova ka druĹĄtva, strukovne udruge, ustanove i druge pravne osobe. Za trgova ka druĹĄtva, udruge, ustanove i druge pravne osobe potrebno je uz obrazloĹženje dostavi rjeĹĄenje o upisu u sudski registar/registar udruga/registar obrtnika, itd.

Prijedlozi za dodjelu Nagrade ÂŤZrinskiÂť podnose se Odboru za dodjelu javnih priznanja SkupĹĄ ne Me imurske Ĺžupanije.

Pozivaju se svi ovlaĹĄteni predlagatelji da prijedloge za dodjelu Nagrade ÂŤZrinskiÂť upute Odboru najkasnije do

28. velja e 2011. godine.

ODBOR ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA SKUPŠTINE ME IMURSKE ŽUPANIJE

HRVATSKA LOCCO voĹžnja (3 km) VaraĹždin - Brinje VaraĹždin - ÄŒakovec VaraĹždin - Koprivnica VaraĹždin - Krk VaraĹždin - Kutina VaraĹždin - Mali LoĹĄinj VaraĹždin - Metković VaraĹždin - Osijek VaraĹždin - Petrinja VaraĹždin - PoreÄ?

VaraŞdin - Pula VaraŞdin - Rijeka VaraŞdin - Slavonski Brod VaraŞdin - Split VaraŞdin - Zadar VaraŞdin - Zagreb VaraŞdin - Županja Županja - Osijek Osijek – Sl. Brod – VaraŞdin Osijek – Županja - VaraŞdin MAKEDONIJA VaraŞdin – Skopje

BOSNA I HERCEGOVINA VaraĹždin - Banja Luka VaraĹždin - Bihać VaraĹždin - ÄŒapljina VaraĹždin - ÄŒitluk VaraĹždin - Livno VaraĹždin - LjubuĹĄki VaraĹždin - Mostar VaraĹždin - Nova Bila VaraĹždin - Sarajevo VaraĹždin - Ĺ iroki Bijeg VaraĹždin - Tuzla VaraĹždin - Vitez VaraĹždin - Ĺ˝ivinice VaraĹždin – 2 istovarna mjesta VaraĹždin – 3 istovarna mjesta SRBIJA VaraĹždin – Beograd VaraĹždin – Lajkovac VaraĹždin - Valjevo VaraĹždin - NiĹĄ VaraĹždin - PlandiĹĄte (VrĹĄac) ITALIJA VaraĹždin - San Vito al Tagliamento

AUSTRIJA VaraĹždin - Gaspoltshoffen VaraĹždin - Hall VaraĹždin - Frastanz VaraĹždin - Linz VaraĹždin - Wien VaraĹždin - Hall - Gaspoltshoffen VaraĹždin - Linz - Gaspoltshoffen VaraĹždin - Hall - Frastanz VaraĹždin - Gaspoltshoffen - Frastanz VaraĹždin - Gaspoltshoffen - Linz VaraĹždin - Wien - Linz - Gaspoltshoffen SLOVENIJA VaraĹždin - Celje VaraĹždin - Kranj VaraĹždin - Ljubljana VaraĹždin - Ljutomer VaraĹždin - Maribor VaraĹždin - Nova Gorica VaraĹždin - Ptuj

11. sije nja 2011.

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI FRANKO GREGUREC, sin Helene i Ivice; RENATO ORŠOŠ, sin Milene i Marka; GORDANA ORŠOŠ, k i Irene i Zvjezdana; IVAN GALA, sin Ivane i Saťe; TENA PETROVI ŠMIC, k i Milene i Maria; DENI MANNSCHATZ, sin Almire i Saťe; NIKO MAGDALENI , sin Štefanije i Siniťe; ALAM ORŠOŠ, k i Mirjane i Zvezdana; ANJA PINTARI , k i Marice i Maria; MAJA POREDOŠ, k i Sanje i Aleťa; ROKO PLANTAK, sin Željke i Siniťe; IVAN VESELI, sin Ivane i Siniťe; BOŽIDAR ORŠOŠ, sin Violete i Adama; VITA HORVAT, k i Monike i Ivice; VANESA HORVAT, k i Biserke i Dalibora; IVANA ORŠOŠ, k i Nataťe i Borisa; KIM ZAMUDA, k i Daniele i Martina; GABRIEL OLETI , sin Jasenke i Tomislava; IVA VIDOVI , k i Marine i Ivice; GREGOR KUZMI , sin Nataťe i Josipa; TEO OTOREPEC, sin BoŞice i Stanka ( akovec)

VJEN ANI Ivana Novak i Tomislav Saka , Sanja Dolenec i Zoran Koji ( akovec)

UMRLI

(Prilikom utovara robe treba doći s potrebnim brojem paleta.)

NatjeÄ?aj se raspisuje za: t vozila nosivosti 12 tona (min. 16 paleta) i 25 tona (min. 30 paleta) (vozila s ceradom, zatvorenom komorom sa i bez rashladnog ureÄ‘aja za potrebe tvrtke VINDIJA d.d.) t vozila nosivosti od 8 tona (min. 10 paleta), 12 tona (min. 16 paleta) i 25 tona (min. 30 paleta) (vozila sa zatvorenom komorom s rashladnim ureÄ‘ajem za potrebe tvrtke KOKA d.d.) koja moraju zadovoljavati specifiÄ?nosti prijevoza prehrambenih proizvoda.

Ponuda mora sadrĹžavati: t PTOPWOF LBSBLUFSJTUJLF WP[JMB LPQJKB QSPNFUOF EP[WPMF

t DJKFOV QSJKFWP[B V ,6/"."

[B OBWFEFOF SFMBDJKF J JMJ DJKFOV QPWSBUOJI JTQPSVLB sa svim dodatnim troťkovima (cestarina, tunel, trajekt ‌), t LPQJKV PCSUOJDF JMJ J[WBULB J[ TVETLPH SFHJTUSB J PTPCOF LBSUF Ponude koje neće sadrŞavati cijenu sa svim dodatnim troťkovima neće biti razmatrane.

Za eventualne dodatne informacije moĹžete se obratiti referentu transporta na broj telefona 042/399-221.

NatjeÄ?aj je otvoren 8 dana od dana objave.

4WPKF QPOVEF NPäFUF TMBUJ OB BESFTV

PI VINDIJA d.d., MeÄ‘imurska 6, 42000 VaraĹždin s naznakom “Ponuda – za obavljanje usluge prijevozaâ€? - NE OTVARAJ

Kadrovski odjel

Stjepan Brodari r. 1934., Josip Novak r. 1957., Ivan Habula r. 1935., Kata Naran a ro . Grozdek r. 1922., Karlo Stan ec r. 1945., Ernest Petran r. 1927., Trifko Sudar r. 1944., Ivan KriĹžnik r. 1933., Ivan Tot r. 1948., Antun Tkal i r. 1934., Stjepan Novak r. 1935., Mirko Horvat r. 1943., Ana Ignac ro . Balog r. 1941. ( akovec); Ivan RuĹži r. 1950., Antun Frazi r.

1933. (Dekanovec); Terezija Bobi ro . Poljak r. 1927. (Kotoriba); Mijo Novak r. 1928. (M. Subo ca); Marija Hoblaj ro . Kutnjak r. 1924., Ivan Podgorelec r. 1939., Irma Toplek r. 1930., Franjo Kukoli r. 1934., Marija Srpak ro . Varga r. 1933. (M. SrediĹĄ e); Nikolina Balog r. 2004. (NedeliĹĄ e); An elko Horvat r. 1957., Marija HaĹži r. 1922. (Prelog); Zora Jambrovi ro .

Vogrinec r. 1931., Ivan Glock r. 1926., Ivan KoĹĄak r. 1924. (Ĺ trigova)

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Ordinacija op e medicine dr. Bernardica Somo i, traĹži AKOVEC, F. Pun eca 2, traĹži 1 DOKTOR OP E MEDICINEnaodre enovrijeme,poloĹženstru niispit,javi se na 098 744913 ili e-mail: bernardica.somodji@ck.t-com. hr Natje aj otvoren do 31.01.2011.

2. Domjani teks l d.o.o. SLEMENICE, traŞi ŠIVA I TEKSTILA – viťe izvrťitelja na neodre eno vrijeme uz probni rad, radni iskustvo obavezno, javi se osobno ili 865-230.

Natje aj otvoren do 31.01.2011.

3. Ordinacija op e medicine Mar na Novinť ak, traŞi AKOVEC, I.G. Kova i a 1e 1 LIJE NIK/ICA OP E MEDICINE na odre eno vrijeme – zamjena, licenca Hrvatske lije ni ke komore, javi se na 372-305. Natje aj otvoren do 31.12.2010.

4. INTER-VILI ARI d.o.o. M. SrediĹĄ e, Sla ne bb, traĹži 1 KV MEHANI AR sa radnim iskustvom na servisu vili ara, poznavanje rada s dijagnos kom, javi se na 098 426476.

Natje aj otvoren do 31.01.2011.

5. POLJODISKONT AGROTIM d.o.o. GORI AN, Murska 3, traŞi 2 INŽENJERA/INŽENJERKE POLJOPRIVREDE ili (sa ili bez radnog iskustva) ili POLJOPRIVREDNI TEHNI AR/ TEHNI ARKA sa radnim iskustvom i poloŞenim ispitom iz zať te bilja (nije uvjet) na neodre eno vrijeme, mjesto rada D.Dubrava, javi se osobno na gornju adresu ili na mob: 091 2340052. Natje aj otvoren do 15.01.2011.

6. MULTI-INGd.o.o.DRAĹ KOVEC,DraĹĄkovi eva15,traĹži 20 MONTERA na neodre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili na tel. 040 643205 begin_of_the_ skype_highlighting ili na mob. 099 6655006. Natje aj otvoren do 14.01.2011.

7. DOM- Ĺ ESTANJ d.o.o. SVETI JURAJ U TRNJU, traĹži 1 NJEGOVATELJ/NJEGOVATELJICAnaodre enovrijeme,javi se na tel. 628016. Natje aj otvoren do 12.01.2011.g.

8. ELEKTRIC-CO d.o.o. AKOVEC, Lj. Gaja 6, traĹži 2 ARMIRA A, 2 TESARA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na tel. 341-188. Natje aj otvoren do 13.01.2011.

9. TRGOVINA AS d.o.o. D. Dubrava, R. Ĺ oĹĄtari a 26, traĹži 1 PRODAVA /PRODAVA ICA na odre eno vrijeme, radno iskustvo godinu dana, javi se na gornju adresu ili mob. 098 9184039. Natje aj otvoren do 14.01.2011.g.

10. PIRAMIDA d.o.o. LOPATINEC, traĹži 30 BRAVARA sa radnim iskustvom na odre eno vrijeme - godinu dana, rad u Francuskoj, javi se osobno na gornju adresu ili tel.

040 856060. Natje aj otvoren do 10.01.2011.

11. PANA STOLARIJA d.o.o. 40000 AKOVEC, Zagreba ka bb, traĹži 1 DJELATNIK ZA LAKIRANJE PROIZVODA na odre eno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili na e-mail: info@ mplet.hr prednost kandida ma iz akovca i okolice. Natje aj otvoren do 30.12.2010.

12. VINCEK TRGOTEKS d.o.o. AKOVEC, traĹži 10 KV, PKV Ĺ IVA A TEKSTILA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo poĹželjno, javi se na 384-285. Natje aj otvoren do 12.01.2011.

13. Jezi no u iliĹĄte Barbare Mo nik AKOVEC, A. Star evi a 57, traĹži 1 PROFESOR/ICA ENGLESKOG I Ĺ PANJOLSKOGJEZIKAnaodre enovrijeme-zamjenazaporodiljni, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: aqua@ck.t-com.hr Natje aj otvoren do 03.01.2011.

14. DOBRANI TRANSPORTI, vl. Vladimir Dobran , M. SrediĹĄ e, Poljska, traĹži 4 ARMIRA A, 1 VODITELJ ARMIRA KIH RADOVA na neodre eno vrijeme, javi se na 040 543222. Natje aj otvoren do 31.12.2010.

15. Auto Roman d.o.o. AKOVEC, traĹži 1 AUTOLIMAR, AUTOLAKIRER na neodre eno vrijeme uz probni rad,

radno iskustvo jedna godina, javi se na 098 9182092.

Natje aj otvoren do 10.01.2011.

16. HILDING CROATIA d.o.o. PRELOG, traĹži 10 Ĺ IVA A/ Ĺ IVA ICA na odre eno vrijeme, javi se na 098 244447.

Natje aj otvoren do 20.01.2011.g.

17. PRIMA-GRADNJA d.o.o. MIHOVLJAN, traĹži 3 KV TESARA sa iskustvom 1 SSS GRA EVINSKA TEHNI ARA sa radnimiskustvomod3godinenaodre enovrijeme,javi se na 095 8472548. Natje aj otvoren do 20.01.2011.

18. AUTOCENTAR BRATUŠA d.o.o. AKOVEC, Preloťka 38, traŞi 1 SLUŽBENIK/SLUŽBENICA PRODAJE, najmanje SSS, pomo ni poslovi u prodaji vozila, administrativni pomo ni poslovi, znanje rada na ra unalu, voza ki ispit B kat., komunika vnost, poŞeljno radno iskustvo na is m poslovima, javi se osobno na gornju adresu izme u 5,00 - 16,00 sa . Natje aj otvoren do 4.01.2011.

19. Kroja ki obrt ANNA M. SrediĹĄ e, Frankopanska 62, traĹži 2 PKV Ĺ IVA A/Ĺ IVA ICE na odre eno vrijeme uz mogu noststalnogradnogodnosa,3godineradnogiskustva, javi se na 543-153. Natje aj otvoren do 15.01.2011.g.

20. KRAMONA Kroja ki obrt AKOVEC, Istarska 18, traĹži 10 KV, PKV Ĺ IVA A na odre eno vrijeme , radno iskustvo poĹželjno na is m ili sli nim poslovima, najavi se na tel. 395-901 od 7,00-15,00 sa . Natje aj otvoren do 22.01.2011.

21. Udruga Zora 40000 akovec, A. Schultessa 19, ured br.68, traĹži 1 VODITELJ/VODITELJICA PROJEKTA; 1 PROJEKTNI ASISTENT/ASISTENTICA na odre eno vrijeme (godinu dana s probnim rokom), mogu nost produĹženja ugovora, VĹ S, VSS (prednost druĹĄtveni smjer), najmanje 1 godina rada na sli nim poslovima, IT pismenost, ak vno poznavanje i koriĹĄtenje MS O ce paketa, engleski jezik u govoru i pismu, voza ka dozvola B kategorije, komunikacijske vjeĹĄ ne i sposobnost javnog nastupa, organizacijske sposobnos , mski i individualni rad, odgovornost, samostalnost,sposobnost vo enja i mo viranja ma, prednost je iskustvo rada na projek ma i sli nim poslovima, poznavanje problema ke, poznavanje rada organizacija civilnog druĹĄtva, dostavi isklju ivo pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: zora@udrugazora.hr uz prijavu obavezno priloĹžite potvrde o zavrĹĄnom formalnom obrazovanju, Ĺživotopis, mo vacijsko pismo, presliku radne knjiĹžice, viĹĄe informacija na www.udrugazora.hr Natje aj otvoren do 9.1.2011.

22. Poljoprivredni proizvo a BraniĹĄa Nenad BELICA, B. Radi a 73, traĹži 1 RADNIK/ICA NA FARMI MUZNIH KRAVA na neodre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili na mob. 098 699529. Natje aj otvoren do 30.01.2011.

23. Dom zdravlja akovec AKOVEC, I.G. Kova i a 1e, traĹži 1 izvrĹĄitelj/ica VODITELJ RA UNOVODSTVA, VĹ S, VSS ekonomskog smjera, 3 godine radnog iskustva od kojih 1 godina na poslovima ekonomiste za prora unske korisnike, informa ko znanje za rad s ra unalom uz zamolbu dostavi : diplomu, domovnicu, preslika stranica radne knjiĹžice sa osobnim podacima i podacima o staĹžu, potvrda poslodavca o ostvarenih 3 godine radnog iskustva ili preslika ugovora o radu, potvrda poslodavca kod kojeg je ostvarena 1 godina radnog iskustva na poslovima ekonomiste prora unskih korisnika ili preslika ugovora o radu, potvrda nadleĹžnog suda da se pro v kandidata ne vodikaznenipostupakani dajeizre enanepravomo na osu uju a presuda za kaznena djela ne starija od 6 mjeseci, Ĺživotopis i dokument o osnovnom informa kom znanju za rad s ra unalom, svi traĹženi dokumen osim potvrde nadleĹžnog suda koja se dostavlja u originalu, mogu se dostavi u neovjerenim preslikama uz mogu nost traĹženja dostave na uvid i originalnih dokumenata, dostavi na gornju adresu s naznakom "za natje aj zapo-

ĹĄljavanje voditelja ra unovodstva". Natje aj otvoren do 05.01.2011.

24. DOM ZDRAVLJA AKOVEC 40000 AKOVEC, I.G. Kova i a 1e, traŞi 1 IZVRŠITELJ/ICA NA POSLOVIMA DOKTORA MEDICINE na neodre eno vrijeme- za rad u Ordinaciji op e medicine u Orehovici; 1 IZVRŠITELJ/ICA NA POSLOVIMA DOKTORA MEDICINE na neodre eno vrijeme- za rad u Ordinaciji op e medicine u Gori an; 1 IZVRŠITELJ/ICA NA POSLOVIMA DOKTORA MEDICINE na neodre eno vrijeme- za rad u Ordinaciji op e medicine u akovcu; 1 IZVRŠITELJ/ICA NA POSLOVIMA DOKTORA MEDICINE na odre eno vrijeme- za rad u Ordinaciji op e medicine u Štrigovi (zamjena - specijalizacija), uvje : zavrťen medicinski fakultet, poloŞen stru ni ispit, odobrenje za samostalan rad Hrvatske lije ni ke komore, hrvatsko drŞavljanstvo, uz zamolbu priloŞi : diplomu, dokaz o poloŞenom stru nom ispitu, licenca Hrvatske lije ni ke komore, domovnica i kra i Şivotopis, postoji mogu nost davanja u najam stana u vlasniťtvu Doma zdravlja akovec za vrijeme obavljanja poslova doktora medicine u Domu zdravlja akovec, molbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta natje aja dostavi na gornju adresu "za natje aj – zapoťljavanje doktora medicine". Natje aj otvoren do 12.01.2011.g.

25. Metal Produkt d.o.o. BELICA, Lj. Gaja 19, traĹži 4 KV, SSS VOZA A/ICE TERETNOG VOZILA I RAD S DIZALICOM ZA UTOVAR I ISTOVAR TERETA na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo jedna godina, potrebna C kategorija, C + E kat, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 12.01.2011.

26. KNAUF FAL NOVO SELO ROK, traĹži 5 MONTERA SUHE GRADNJE na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo, javi se na 098 9244510. Natje aj otvoren do 20.01.2011.g.

27. DJE JI VRTI AKOVEC AKOVEC, L. RuŞi ke 2, traŞi 1 SPREMA ICA na odre eno vrijeme – zamjena, mjesto rada akovec-N.Selo Rok, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 12.01.2011.g.

28. MEDES KONSTRUKCIJE d.o.o. AKOVEC, Buzove ka 71, traĹži 10 MONTERA METALNIH KONSTRUKCIJA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, voza ki ispit B kategorije, javi se na 091 6789112, ili e-mail:medes@net.hr Natje aj otvoren do 19.01.2011.

29. AUTO CENTAR JESENOVI d.o.o. AKOVEC, Zrinsko Frankopanska bb, traĹži 1 PRODAVA /ICA VOZILA pripravnik, znanje jednog stranog jezika, voza ki ispit B kategorije, komunika vnost, spremnost za ĹĄkolovanje, javi se osobno sa zamolbom na gornju adresu. Natje aj otvoren do 23.01.2011.

30. AUTOCENTAR BRATUĹ A d.o.o. AKOVEC, PreloĹĄka 38,traĹži1AUTOMEHANI ARnaodre enovrijemeuzmogu noststalnogradnogodnosa,voza kiispitBkategorije, javi seosobnosazamolbomnagornjuadresuuvremenu od 15,00-16,0 sa . Natje aj otvoren do 17.01.2011.

31. MISTEXd.o.o.ŽIŠKOVEC,traŞi5ŠIVA A/ŠIVA ICAna odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, poŞeljno radno iskustvo, javi se na mob. 098 242058.

Natje aj otvoren do 15.02.2011.

32. Ca e bar "Stari Marof" NOVO SELO ROK, I.L. Ribara bb, traĹži 1 KONOBAR/ICA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo jedna godina, javiti se na 099 7736026. Natje aj otvoren do 20.01.2011.

33. Bistro TINA M. Subo ca, B. Radi a 39, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098 293917.

Natje aj otvoren do 20.01.2011.

34. BETEX d.o.o. 40319 BELICA, B. Radi a 48, traĹži 1 SAMOSTALNI KNJIGOVO A, SSS/VĹ S ekonomski smjer, poĹželjno radno iskustvo 5 godina na poslovima materijalnog i nancijskog knjigovodstva, razvijene anali ke i numeri ke sposobnosti to nost i preciznost u radu, poznavanje rada na PC, obavezan probni rad 3 mjeseca; 1 FINANCIJSKI REFERENT, SSS/VĹ S ekonomskog smjera, radno iskustvo minimalno 3 godine, poznavanje rada na PC, voza ka dozvola B kategorije; Ĺ IVA ICE - ĹĄivanje trikotaĹže 50 izvrĹĄitelja, PKV, KV, SSS teks lnog smjera, poĹželjno radno iskustvo na sli nim ili is m poslovima, zamolbe sa Ĺživotopisom posla na gore navedenu adresu ili putem e-maila: posao@betex.hr Natje aj otvoren do 12.01.2011.

35. Metal Produkt d.o.o. BELICA, Lj. Gaja 19, traĹži 4 KV, SSS VOZA A/ICE TERETNOG VOZILA I RAD S DIZALICOM ZA UTOVAR I ISTOVAR TERETA na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo jedna godina, potrebna C kategorija, C+E kat, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 12.01.2011.

36. DRVOTRADE d.o.o. NEDELIĹ E, traĹži 1 DIPL. ING. DRVNE TEHNOLOGIJE; 1 DRVNI TEHNI AR; 2 STOLARA iskustvoukrojenjuelemenatananeodre enovrijeme,javi se na 091 5112291. Natje aj otvoren do 27.01.2011.

37. DOM ZDRAVLJA AKOVEC 40000 AKOVEC, I.G. Kova i a 1e, traŞi 1 IZVRŠITELJ/ICA NA POSLOVIMA DOKTORA MEDICINE na neodre eno vrijeme- za rad u Ordinaciji op e medicine u Orehovici; 1 IZVRŠITELJ/ICA NA POSLOVIMA DOKTORA MEDICINE na neodre eno vrijeme- za rad u Ordinaciji op e medicine u Gori an; 1 IZVRŠITELJ/ICA NA POSLOVIMA DOKTORA MEDICINE na neodre eno vrijeme- za rad u Ordinaciji op e medicine u akovcu; 1 IZVRŠITELJ/ICA NA POSLOVIMA DOKTORA MEDICINE na odre eno vrijeme- za rad u Ordinaciji op e medicine u Štrigovi (zamjena - specijalizacija), uvje : zavrťen medicinski fakultet, poloŞen stru ni ispit, odobrenje za samostalan rad Hrvatske lije ni ke komore, hrvatsko drŞavljanstvo, uz zamolbu priloŞi : diplomu, dokaz o poloŞenom stru nom ispitu, licenca Hrvatske lije ni ke komore, domovnica i kra i Şivotopis. Postoji mogu nost davanja u najam stana u vlasniťtvu Doma zdravlja akovec za vrijeme obavljanja poslova doktora medicine u Domu zdravlja akovec, molbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta natje aja dostavi na gornju adresu "za natje aj – zapoťljavanje doktora medicine". Natje aj otvoren do 12.01.2011.g.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV ili osobe sa ťkolom za ťiva a ili zavrťen te aj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovimaťivanja,pismenezamolbeosobnoilipoťtomnagornju adresu do 30.1.

2. AUTOŠKOLA ZEBRA d.o.o., Ludbreg, Trg Svetog Trojstva 16, traŞi 1 INSTRUKTORA/ICU VOŽNJE na neodre eno vrijeme, uvje : SSS, VŠS, VSS, poloŞen ispit za instruktora voŞnje B kat., najava na mob: 098/865-400, kontakt osoba DraŞen Crnkovi , do 31.1.

11. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

STJEPAN WRANNA

Nije istina, da je otišao – nikada niti ne e.

Uhva en je u naša srca, s najljepšim uspomenama svaki naš korak pratit e u tišini.

Informacije 55 IN MEMORIAM

U boli od gubitka dobroga sina, supruga, oca, djeda, brata i strica

AN ELKA HORVATA

ISKRENO ZAHVALJUJEMO cijeloj obitelji, prijateljima, znancima, sudjedima, svim HSS-ovcima, koji su ga ispratili na njegov zadnji put, te nam izrazili su ut, darovali cvije e i svije e.

Velika hvala župnicima i govornicima za lijepe rije i, županu i svim djelatnicima Me imurske županije na podršci, vatrogascima na sve anom ispra aju, kao i lovcima za zadnji lov.

Ožaloš eni: žena Vera, k i Katarina s obitelji, sin Tomislav i Pavao, majka Magdalena i brat Miljenko s obitelji

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

ŽELJKU PAVLICU 10.1.1992. - 10.1.2010.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

Hvala! karate klub " akovec" i karate klub "Muraken"

BOŽIDARU HORVATU

MILIVOJ - MILAN KRAMAR 10.1.2006. – 10.1.2011.

Uvijek u našim mislima…

Tvoje Mancika i Metka SJE ANJE na dragog prijatelja i kolegu

FRANJU RADIKOVI A iz Šenkovca 15.1.2001. – 15.1.2011.

Trgovci - generacija 1972.g.

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

IVANU CONJARU 14.1.1994. - 14.1.2011.

16.1.1995. - 16.1.2011.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

56

Oglasnik PRODAJEM TRAKTOR Ursus C-335 s kabinom, kompresor s ispravnom instalacijom, autom. kuka, kip ventil, te 1-brazdni plug visoki 16 cola ili 2-brazdni visoki 10 cola – sve sa uvano. mob.

098/190-3753 PRODAJEM FELGE zadnje bez srca za traktor IMT-577 za 1.200 kn i ru ni krunja kukuruza (ruĹž ara) za 550 kn, tel: 639 311 KUPUJEM TRAKTORE neispravne, ispravne ili u loĹĄijem stanju od vlasnika. mob.

092/205-1831

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

FIAT UNO 1.0 re 1997.g., 5vr., crveni, u odli nom stanju, mogu dogovor, registr. godinu dana. mob. 098/136-1712 AUDI 80 B4 1994.g., reg. do 27.3.2011., abs, klima, alarm, maglenke, grija i sjedala, zra ni jastuk, cijena po dogovoru, mob. 098/969-7291 MAZDA 3 sport 1.6i CE, sva oprema, povoljno, auto dobiven na nagradnoj igri. Zvati poslije 15 sati na mob.

098/9020-676 MERCEDES 190E 1984.g., automa k, neregistriran, uĹĄ uvan, vrlo povoljno, mob.

099 241 4596 PRODAJEM SEAT CORDOBU 1994.g., neregistriran, u voznom stanju, mob.

091/454-3254 PRODAJEM VOLVO V40 karavan 1.9 dizel, reg. do 8./11., mob. 091/510-1064 RENAULT SCENIC 1.4 16V 2000.g., ful oprema + plin, reg. do 7./11., tamno-plavi, cijena 4.200 eur, mob. 098/473-556 AUDI 80 1.8s 1989.g., odli no stanje, mahagoni unutraĹĄnjost, metalik srebrni, nema hr e, reg. do 9./11, vlasnica, cijena 12.000 kn, tel 099 842 9075 PRODA JE SE FORD FIESTA 1.2 16v, 1996.g., reg. do 3/11. mob. 095 904 5238 PRODAJE SE TOYOTA RAV4 dizel 2007.g., 1.vl., 73tkm, tel. 040/329-123 RENAULT SCENIC 1.9dci 2001.g., reg. do 12./11., klima, abs, esp, maglenke, mult- lock, garaĹžiran. mob. 091/233-2129 RENAULT LAGUNA 1.6 16v 1999.g., 2.vl., 4 nove zimske gume, reg. do 5/11, 3.400 eur, mog zamjena za monovolumen iste vrijednos , mob. 098/551-267 TOYOTA COROLLA 1.6 16V VVTi Blue Edi on, 2005.g., 68tkm, serv. knj., odli no stanje, kupljena kao nova kod Ĺ avore, 8.500 eur; mob 099/310-9845 PRODAJEM BMW E39 528i, full oprema, 1999.god., bez papira isklju ivo za dijelove, cijena 2500 eura ksno! mob.

091/250-5269 AUDI 80 1.8s 1989.g., metalik srebreni, alu felge s novim gumama 4x, sa uvan, uredni papiri, vlasnica, mob. 099 842 9075

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor, moĹže i neispravne, mob. 092/110-7110 ili 01/2067-370 KUPUJEM TRAKTORE svih marki, ispravne i neispravne, te svu poljoprivrednu mehanizaciju. mob. 095/904-3665 PRODAJEM KOMBAJN Far M-900 sa dva hedera, te prikolicu bunkeraĹĄicu kiper 12T, mob. 098/170-5311

11. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

ODŠTOPAVANJE I IŠENJE SVIH VRSTA ODVODA SPECIJALNIM STROJEVIMA. Mob. 098/9621-694 DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzomontaŞnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, mob. 091 559 4332 ANTENSKI SERVIS – OSTVARITE BESPL ATNO ISPITIVANJE T V SIGNALA, prodaja, montaŞa, servis. mob.

098/241-109 INSTRUKCIJE IZ FIZIKE I MATEMATIKE, cijena 50kn/puni sat, daje apsolven ca s iskustvom, mob. 098/1767-039

USLUGE

KREDITI BESPLATNO POMAŽEMO PRI REALIZACIJI svih vrsta kredita. Jelena, mob.

091/896-7983

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI DugogodiĹĄnje iskustvo.

Brzo i kvalitetno!

POZNANSTVA

Povoljne cijene usluga i materijala.

PENZIONER traĹži Ĺženu stariju od 50g. za zajedni ki Ĺživot, iz me imurskog podru ja. Molim samo ozbiljne ponude na tel. 341-239 ili 099/775-6925 (na sms ne odgovaram).

TRAŽIM DJEVOJKU od 25-35g., ne mora bi zaposlena. Javi se i ne eť poŞali ! mob. 091/9825-613

Č k Čakovec, Istarska I t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

NEKRETNINE – PRODAJA KU ICA (Istarska, k) od 40m2 + veranda od 10m2, ťupa i mali vrt.

Prodaje se hitno i povoljno. mob.

099/316-2112 STAN (pola ku e) u centru, 82m2 + tavan + podrum od 30m2 + zidano spremiťte + dvoriťte. MoŞe zamjena za ku u u okolici k – hitno i povoljno. mob. 095/584-8570

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570

SMS NEKRETNINE

OVLAĹ TENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE

Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

ÂŤRODIKOMMÂť d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije

DODATNA ZARADA, A NEMA PRODAJE! Jedinstvena prilika, novo.

Info: s c i d ej a@g m a i l .c o m ili 098/561-824

PRODAJE SE TROSOBAN komforan i ure en stan u akovcu na dobroj lokaciji, mob. 091/129-1391 PRODAJE SE KU A u centru NedeliĹĄ a sa svim priklju cima, mob. 091/723-2025 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaĹža, dvoriĹĄte. mob. 098-393-170 PRODA JE SE STARIJA KU A u Knezovcu, tel. 0 0386/4 0 - 650 - 462 ili 098/929-3585 PRODA JEM GRA EVINSKO ZEML JIĹ TE u Murskom SrediĹĄ u, mob.

098/954-9775 PRODA JE SE Ĺ UMA u Macincu od 1400 hv. tel. 363-929

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SERVIS ZA IŠENJE OBAVLJA USLUGE IŠENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 SELIDBE I PRIJEVOZ ROBE na podru ju akovca, Hrvatske i inozemstva. Cijena 100kn/h. Mob. 098 704 257 SUŠIMO MESO I KOBASICE – vrlo kvalitetno. tel. 821-545

PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE KU A visokoprizemnica s gosp. zgradama, useljivo, te prodajem plinske pe i Maja 12, pl. bojler Vailant od 13 lit. i kupaonsku grijalicu, mob.

091/579-6352 KUPUJE SE JEDNOSOBNI STAN od 30-35 m2 u akovcu. mob. 098/198-4817 FRIZERSKI SALON, novi, namjeĹĄten, akovec, ulica Lj. Gaja 6, prodajem, tel.

098/241-559 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k, 46m2, visoko prizemlje, pogodno za uredski prostor. mob. 091/572-4557 STAN 2-sobni i 3-sobni s garaŞama, novogradnja, Mihovljan ispod Šafrana, kredit osiguran, prodajem, tel. 098/241-559 STAN 4-SOBNI (etaŞa), novogradnja, Mihovljan ispod Šafrana, s garaŞom, kredit osiguran, prodajem. mob 098/241-559 PRODAJEM JEDNOSOBNI STAN od 41m2 na Jugu k, mob. 099/6830-979 PRODAJEM KU U u k, livadu u Puť inama zvanu Žiro a i drvo od ariťa 4m. mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM posl. prostor od 300m2, opremljen sa 100m2 cafe bara i 100m2 prehr. trgovine, ostalo skladiťte, velika terasa i parking. mob.

099/7945-180 PRODAJE SE STAMBENO-POSLOVNI PROSTOR od 160 m2 u okolici akovca.

Mob: 098/632-429 KUPUJEM gra evinsko zemljiĹĄte ili ku u za ruĹĄenje u k ili okolici za gradnju obiteljske ku e. Molim ozbiljne ponude na mob. 098/303-610 PODTUREN - stariju ku u s dvoriĹĄtem i gospodarskim objektima prodajem za 11.000 EUR. tel: 00386/31-444-788 PRODAJEMO KU U u NedeliĹĄ u, adap ranu, u blizini ĹĄkole i vr a. Hitno. mob.

091 5585 930 VARAŽDIN, blizina centra, jednosoban stan od 40m2, suteren, pvc prozori, dimnjak za kruta goriva, plin pred vra ma, cijena 30.000 eura. mob: 091/4501-524 PRODAJE SE DVOETAŽNI 5-SOBNI STAN s dvije kupaonice, dvije loggie (jedna ostakljena). Molim zva poslije 16h na mob: 098/907-5445 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu od 165 hv, 20x30 m, blaga kosina, pogled na grad, mirna novosagra ena ulica. Tel. 098/198-9410 KU U u M. Srediť u u blizini crkve u Martinskoj 38 prodajem, pogodno za dvije obitelji, cijena po dogovoru. Tel. 040-543-825 PRODAJE SE KU A visoka prizemnica u Nedeliť u, svi priklju ci, odmah useljiva, atraktivna lokacija za poslovni prostor s joť jednim gradiliťtem. Tel: 099-5166-780 GORI AN, Prvomajska, prodajem ku u s dvoriťtem, plin, centralno, 1370m2, odmah useljiva, 29.000 Eur, Mob 091 665 2947 PRODAJEM STARIJU KU U u Malom Otoku pokraj Legrada, velika oku nica, za 10.000 eura. tel. 048/641-286 ZEMLJIŠTE povr. 1780m2 u Malom Mihaljevcu, priklju ak struje i vode, postoje i temelji ku e, uredni papiri! Info na mob 098/951-8667

PRODAJU SE NOVI STANOVI u urbanoj vili na Jugu akovca. mob 098/241-232 PRODAJEM KU U u Gornjem HraĹĄ anu na gl. cesti, 7 km do k i 10 km do VĹž, mob 098/297-210.

PRODAJE SE KU A u Murskom SrediĹĄ u, sa svim priklju cima, odmah useljiva. mob: 098/632-235 PRODAJEMO GRADILIĹ TE u NedeliĹĄ u povr. 1050m2 - hitno. Info; 091 5585 930 PRODA JE SE KU A u centru Strahoninca s oranicom, 640 hv, mob.

091/919-7023

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE STAN od 45m2 u k, samcima ili studen ma (prednost Ĺženskim osobama) za 600kn po osobi, poseban ulaz, struja, plin, internet, blizina Veleu iliĹĄta. mob. 091/5362-707 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za studen ce, tel. 390-291 PRODAJEMO KU U I IZNAJMLJUJEMO ODVOJENI STAN u ku i za uslugu odrĹžavanja iste, u Murskom SrediĹĄ u, tel.

00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE STAN nenamjeĹĄten i garsonijera nenamjeĹĄtena u k, tel.

384-515 ili 098/545-526

IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR ispred zgrade Policije, Svetojelenska 13, cijena 1.000 eur, mob. 095/584-8342 IZNAJMLJUJEM namjeťtenu sobu uz upotrebu kuhinje i kupaonice, tel. 343-492 TRAŽI SE JEDAN ILI DVA CIMERA ZA STAN u Zagrebu, Maksimirska cesta (kod stadiona), hitno i povoljno, mob: 098/970-6563 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u ul. K. Tomislava 32, tel. 312-297 IZNAJMLJUJE SE KU A u Nedeliť u, bra nom paru, mob. 098/807-843 IZNAJMLJUJE SE STAN u ul. R. Boťkovi a 39 (sudska ulica), mob. 098/195-7448 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA i 3-soban stan, sve namjeťteno, poseban ulaz i brojila, pl. centralno grijanje, garaŞa. mob. 091/5636-323 IZNAJMLJUJEM NOVI STAN u urbanoj vili na duŞi rok, mob 098/426-580 IZNAJMLJUJE SE djelomi no namjeťten, odmah useljiv trosobni stan (95 m2) u ku i iza autobusne stanice, u centru akovca, sa odvojenim brojilima, ulazom i malim dvoriťtem. 095/808 60 50.

IZNAJMLJUJE SE ca e bar i poslovni prostor u Ma kovcu. Mob. 098/777-084 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA, centar k, namjeĹĄtena, odvojena brojila, kds, internet, parking, studen ma ili samcima, cijena 950 kn. tel. 095 8080 116

*Iskazane maloprodajne cijene su akcijske i vrijede za gotovinsko plaÄ?anje | ilustaracije proizvoda su informativne i nemoraju odgovarati stvarnom izgledu proizvoda

www.qwest.hr info@qwest.hr

Tehnogrupa ÄŒakovec | KalniÄ?ka 10 | 040 384 840 Qwest VaraĹždin | KaÄ?ićeva 5a | 042 313 666 Atrium ÄŒakovec | K. Zrinski 2 | 040 311 400 Atrium DomaĹĄinec | K. Zrinski 1 | 040 863 727

Playstation 3 + igra

Playstation 2 + chip + joystick

Nintendo Wii + Motion Plus + igra + chip

PS3 Jailbreak2

Xbox 360 Slim + igra

1.899,00 kn

320 GB

Acer Aspire 5552G-P342G32M AMD Athlon II P340 2 GB DDR3 ATI HD4570 512MB, 15,6�

320GB, WebCam, HDMI

Compaq Preasrio CQ56-120SM AMD V140 2,30GHz, 1 GB DDR3 ATI HD4520 512MB, 15,6�

320GB, WebCam

249,00 kn

2.799,00 kn

250 GB

2.399,00 kn

80 GB

1.799,00 kn 899,00 kn Sony PSP GO 16GB + 10 igri (online)

Speedlink Volan Darkfire Racing PC/PS2/PS3

3.599,00 kn

2.299,00 kn Sony PS2 Memory

Sony PS2 Joystick

1.499,00 kn PSP 3004 + 2 Igre

2.899,00 kn

289,00 kn

149,00 kn

129,00 kn

TV LG LD465 SERIES DVB-T MPEG4, FULL HD 4ms, 60 000:1 Reprodukcija putem USB Porta, Divx HD, MKV

PC Basic Q2 + Monitor Asrock N68C-S UCC XFX ATI HD5450 512MB Athlon II X2 250 (3.0GHz) Kingmax 2GB DDR3 1333 Linkworld 321-420W Hitachi 500GB SATAII LG DVD-RW 22x Monitor LG W1946S Ti ko nica Mi nici

3.599,00 kn

1.499,00 kn X10i

N8

Galaxy S

iPhone 4 16GB

81cm 3.399,00 kn 94cm 4.099,00 kn 107cm 4.599,00 kn

3.799,00 kn

2.899,00 kn

2.899,00 kn

3.499,00 kn

PC Master Q1 Asrock H55M-LE POV NV GTS250 1GB Intel i3 540 (3.067GHz) Kingmax 4GB DDR3 1333 EVC 661-ML500W Hitachi 1TB SATAII LG DVD-RW 22x

2.999,00 kn

11. sije nja 2011.

IZNAJMLJUJEM TROSOBNI STAN, akovec-jug, 75m2, kompletno namješten i opremljen, samo ozbiljne ponude na duže vrijeme, info: 091 44 125 84

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRONA EN JE muški koker španijel u centru grada akovca, molimo vlasnika da se javi na mob: 091/105 0004

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI JEDNOD EDNODNE DNOD DNEV VNI BIJELI I GRAHORASTI B G GRA GR GRAHO AHOR OR O RASTI PILIĆI PIL ILLIĆI DOSTAVA! DO OSTA AVA VA! VA V A!!

A , LABRADORI stari 7 tjedana, cijepljeni, dobrog pedigrea, crni i sme i, cijena 300-500 kn. mob. 095/9033-424

PRODAJEM ODOJKE. tel. 855-740, Brezje 157 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJE SE SVINJA težine 110kg, povoljno. mob. 092/2122-858 PRODAJU SE: ženka šarene rozele i par plavih rozela. Povoljno! Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJU SE ŠTENCI NJEM. OV ARA bez rodovnice, roditelji s rodovnicom. tel.

040/333-030 PRODAJEM ZE EVE male za tov, ze ice za rasplod i ze eve o iš ene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933 PRODAJEM PAPIGE nimfe, grice, rozekolise, personate, pjevaju e i rozele, patke mandarinke i karolinke, paunove, srebrne i pla naste fazane. mob. 098/912-3938 PRODAJU SE SHI-TZU ŠTENCI stari 2mj., istokrvni, prisutna oba roditelja, mob: 098/591-261 POKLANJA SE UMILJATA MJEŠANKICA stara 3mj., procijepljena. Molim zva zva poslije 16h na mob. 098/907-5445

RAZNO

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠĆE

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

DVB-T MPEG4 prijemnici

već od

299kn

već od

2799,00 kn ٠ DVB-T prijemnici MPEG2 i MPEG4 DENVER DVBT41 DVBT

Digisat Strong Megasat Denver

već od

150kn 15 info@kerman.hr

www.kerman.hr

PRODA JEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODAJEM Kawasaki 400cm3 1982.g., reg. do 5./11., cijena 1.000 eur, te prijenosni strujni ormari (400/230V, 32A, 50Hz, 8kg) za 1.700 kn i sibirsku bundu crne boje vel. XL, dužina 100cm, za 750 kn. mob.

091/2711-778 PRODAJE SE perilica rublja Gorenje stara 7g., ispravna, povoljno za 750 kn. mob.

098/9830-368 PRODAJEM: el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM ugost. štednjak, fritezu, roš lj, kotao, hladnjak, radni stol, sudoper, perilicu su a, ca e aparat, ledomat, restoranska kolica, vaga, grill, mesoreznicu. Tel. 098/92-11-929 PRODAJU SE RABLJENI BETONSKI STUPOVI, mob. 095/858-143 PRODAJEM: LCD 82cm LG 32465 fullHD mpeg4, zapakirano, garancija 2g., za 2.699 kn, te Samsung 82cm 32C350 mpeg4, za 2.399 kn. mob. 098/987-0078 iPhone 3G 16Gb, korišten, uš uvan, originalna kutija, sav pribor. Poklon gumena navlaka. Cijena 1.700 kn. T. 091/2177-558.

PRODAJE SE kuhinja, stol + stolice, kau , regal, dvosjed, vitrina, ležaj, tapecirana garnitura, ormari, tepih, luster, hladnjak, štednjak, rešo, bra ni krevet, camp prikolica i tenda kao i ostalo iz ku e. Tel. 099/33-61-032 ili 360-214 PROVEDITE NEZABORAVAN TJEDAN U APARTMANU NA TENERIFIMA – POTPUNO BESPLATNO!!! Mob. 099/5155-064 PRODAJEMO KRUMPIR, repu i o iš ene pure, tel. 865-386 KVALITETNO BIJELO stolno vino, tel.

343-537

Riješite se STRESA, Poboljšajte ZDRAVLJE Postanite SRETNIJI Prijavite se na radionice smijeha jer SMIJEH JE IZVOR ZDRAVLJA. info: 040 364 214 ili 098 922 9090 www.bio-top.hr

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Ovdje je za samo

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na Iskoristi akciju u siječnju PRODAJEM BAGER-VILI AR zglobni, košara za iskop 40cm, tra na pila (banzek), mašina za izradu brodskog poda, tel.

543-882 PRODAJEM KRUMPIR, ciklu, mrkvu i pastrnjak. Novo Selo Rok, tel. 853-258 NUDIM NAPITAK PREMA STAROM RECEPTU pro v raka i ostalih teških boles , mob. 091/1347-001 MAJKA S DJETETOM MOLI DOBRE LJUDE za stan ili ku u, makar za uzdržavanje. mob. 099/853-2427 VINO BIJELO štrigovsko vinogorje, šipon, graševina, muškat, sivi pinot. Mogu a degustacija. Za ugos telje, svadbe i male potroša e. Besplatna dostava od 5 lit. za k i okolicu. mob. 099/7945-180 PRODAJEM DUGU ŽENSKU BUNDU od nerca (prirodni bizam) vel. 38. Zva prije podne na tel. 313-624 PRODAJE SE KINDERBET bijele boje dim.

70x140, mob. 098/632-614 PRODAJEM PERILICU SU A Whirpool - povoljno. mob. 091/970-1929 PRODAJEM prozorska krila i balkonska vrata sa izo staklima bez štokova, povoljno, mogu a zamjena, mob 091 559 4332 PRODAJE SE NOVA PERILICA RUBLJA Gorenje, neraspakirana, jamstvo 5g., 20% ispod cijene, mob 098/987-5151 PRODAJE SE perilica su a, cafe aparat i Laptop. mob. 091/970-1929.

KOMPJUTER IBM Intel Pentium 4 1,6 GHz, 40Gb, tamno ku ište, mati na plo a IBM Soc 478, s monitorom, pkovnicom i mišem, cijena je 800 kn, mob.

091/5060-821 PRODAJEM MODEM za adsl internet Thomson ST780 «Speedtouch», od T-coma, jako malo korišten, ispravan, cijena 400 kn, te modem za adsl internet «Speedtouch» od T-coma, jako malo korišten, kao novi, cijena 400 kn. mob. 099/7969-541 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM DJE JE KLIZALJKE u odli nom stanju vel. 34-36 za 100 kn. mob.

091/545-7356 SONY PS 1 konzola sa 20 igara za 200kn; el. gitara marke Stagg s poja alom, skoro novo, za 1.500 kn. Šaljem slike na mail po potrebi, mob. 099 842 9075

POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

Ako imate starih deka, plahti, ručnika darujte ih čakovečkom skloništu za napuštene životinje.

Daro je sa svojim sekama i bra om ostavljen na cesti. Ro en je 18.10.2010. i istokrvni je mješanac. U ovoj velikoj zimi malim štencima u azilu nije nimalo lako. Nadamo se da e Daro brzo biti udomljen.

Nana je njema ka ov arka koja je imala štence pa su je vlasnici odbacili. Štence su poklonili i nju doveli u azil jer je više ne žele. Izuzetno je pametna, lijepa i ponositog držanja i nadamo se da e joj netko pružiti uskoro novi dom. Nije za lanac!

Pan je došao sa svojom mamom i sestrom u azil prošle zime. Nakon smrti vlasnika, ostali su zatvoreni u seoskom štaglju, bez hrane, vode i svjetla. Prema svjedo enju susjeda bili su tamo gotovo mjesec dana prepušteni sami sebi.

Pitanje je kako su uop e preživjeli. Po naravi je jako dobar i umiljat i nadamo se da e prona i novo svjetlo i ljubav u svojem životu uskoro.

Ro en je po etkom 2009.g. Njegova mama i seka su udomljeni. Pružite i njemu dom.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

801

UTORAK 11. sije nja 2011.

TV pregled

od 11.1.2011. do 17.1.2011.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Stuck on you FILM

UTORAK, HRT 2, 20:50

Komedija. Oni su ameri ki spojeni blizanci. Dijele i jetru, zbog ega bi operacija bila rizi na, osobito za Walta (G. Kinnear). Vrlo su razli iti: Bob (M. Damon) je dobar u sportovima, sramežljiv s djevojkama, osjetljiv i sklon panici, osobito kad mora biti uz ekstrovertiranog Walta, koji voli glumiti i nastupati. Bob vodi restoran brze hrane, a obojica su u kuhinji - sve rade zajedno i uhodano, kao kuhar s etiri ruke. U restoranu još rade konobarica Mimmy i njezin sin Rocky. I svi su sretni i zadovoljni životom u svom malom mjestu...

Ubij me nježno FILM

SRIJEDA, NOVATV , 22:10

Alice (Heather Graham) je mlada londonska dizajnerica web-stranica koja odlu i prekinu vezu sa svojim de kom nakon što se upus u opasnu i opsesivnu avanturu. Novi muškarac koji je ušao u njen život je nao it i tajnovit planinar Adam (Joseph Fiennes). Nakon što je zaprosi, Alice misli da njenoj sre i nema kraja, no uskoro po inje dobiva upozoravaju a pisma i pozive. Sve upu uje na to da njen novi odabranik srca Adam skriva mra nu tajnu...

30 000 milja pod morem FILM

ETVRTAK, NOVATV, 23:30

Kapetan Nemo (Sean Lawlor) je karizmati ni sociopat i izop enik koji se ne može uklopiti u društvene okvire. Kako bi se osvetio izvanjskom svijetu kapetan koristi svoju visoko opremljenu podmornicu kao glavi adut. Iz dubokog mora tako e izroniti udovište kojim upravlja Nemo, a ima za cilj osvetite se ljudima. Film je moderna verzija kultnog romana Julesa Verna koji je klasi na SF pri a o kapetanu koji se nije mogao prilagoditi svijetu...

Lovci na blago FILM

PETAK, RTL, 21:40

Zbog globalnog zatopljenja život na Zemlji se promijeni, a sudbina ovje anstva pada u ruke lovaca na blago. Godina je 2048. Nakon što je itav niz prirodnih katastrofa u samo tri godine izazvao topljenje polarnog leda, Zemlja je potopljena, a nekoliko milijardi ljudi izgubilo je život.

Oni koji su preživjeli podijeljeni su na siromašne, koji jedva preživljavaju glad, i bogate, koji su novi dom izgradili na umjetnim otocima...

Posljednji samuraj FILM

SUBOTA, HRT 1, 20:10

Povijesni spetakl. Amerika, 1870-ih. Razo aran injenicom kako je vojska u kojoj je služio bezrazložno masakrirala Indijance, kapetan Nathan Algren (T. Cruise) odao se alkoholu i životari zabavljaju i ljude na sajmovima svojim ratnim vještinama i pri ama. Nakon što zbog pijan evanja izgubi i taj posao, Nathan nema drugog izbora nego prihvatiti posao koju mu u ime japanskog poslovnog ovjeka Omure (M. Harada) nudi njegov bivši i omraženi zapovjednik Bagley (T. Goldwyn) - putovanje u Japan i obu avanje tamošnje vojske...

Osvetnik FILM

NEDJELJA, RTL, 20:00

06.05 Najava programa 06.10 Tre a dob, emisija za umirovljenike (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 Ep reportaža 09.07 Lugarnica, serija 09.52 Vijes iz kulture (R) 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Iz p je perspek ve, dok. serija 11.00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 11.10 Debbie Travis preure uje 2 11.55 Ep reportaža 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Ep reportaža 12.16 TV kalendar (R) 12.30 More ljubavi, telenovela 13.20 Puna ku a Ra era, serija 14.05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Me u nama 15.00 Moja obitelj, hum. serija 15.25 Proces 16.00 Hrvatska uživo 16.58 Vijes 17.10 Hrvatska uživo 17.20 HAK “Promet info” 17.25 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 17.40 8. kat, talk show 18.28 Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom 18.40 Tvoja sam sudbina, telenovela 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 Ep reportaža 20.10 Hrvatsko prolje e: Kara or evo, dok. serija 21.05 Misija: Zajedno 22.00 Paralele 22.35 Dnevnik 3 23.00 Sport 23.03 Vrijeme 23.05 Vijes iz kulture 23.15 Retrovizor: Kraljevi, serija (12) 00.00 Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija 00.45 Retrovizor: Dragi Johne, hum. serija (R) 01.05 CSI: Miami, serija (R) 01.50 Moja obitelj, hum. serija (R) 02.15 Skica za portret

02.50 02.50 03.20 03.50 04.35 05.20

Proces (R) Proces (R) Paralele (R) Debbie Travis preure uje 2 (R) Dobra žena, serija (R) 8. kat, talk show (R)

06.15 06.20 07.05 07.30

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Ku ni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Ninin kutak Crtani lm Danica Lagodan život Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program Navrh jezika Školski program Paulino ljeto, serija za djecu Tvoja sam sudbina, telenovela (R) Globalno sijelo (R) Prizma, mul nacionalni magazin (R) U istom loncu, kulinarski show (R) Mala TV (R) TV vr (R) Ninin kutak (R) Crtani lm (R) Danica (R) Školski program (R) Navrh jezika (R) Školski program Nada, ameri ki lm Županijska panorama Lugarnica, serija (R) Šapta psima 1 Flachau: Svjetski skijaški kup slalom (Ž), prijenos 1. vožnje Puna ku a Ra era, serija (R) Iz p je perspek ve, dok. serija (R) Hit dana Dobra žena, serija Ciklus komedija bra e Farrelly: Stuck on You, ameri ki lm CSI: Miami, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Flachau: Svjetski skijaški kup slalom (Ž), snimka 2. vožnje Nada, ameri ki lm (R) No ni glazbeni program

07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.50 10.50 11.35 12.40 ----------------------------13.10 --------------13.55 15.30 15.45 16.30 17.20 18.15 19.00 19.50 20.00 20.50 22.45 23.35 23.45 00.15 01.50

06.55 2 glupa psa, animirana serija 07.20 RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija

08.15 RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija 09.10 Pod is m krovom, hum. serija 09.35 Kralj Queensa, hum. serija (R) 10.00 Raymond, hum. serija (R) 10.40 Ve era za 5, lifestyle emisija 11.45 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 12.10 Ezel, dramska serija (R) 13.05 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.35 An eo i vrag, telenovela 16.10 Pod is m krovom, hum. serija 16.40 Kralj Queensa, hum. serija 17.05 Raymond, hum. serija 17.30 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 20.00 Ezel, dramska serija 20.55 Policajac s Beverly Hillsa, igrani lm, akcijska komedija 22.40 Lovci na djeveruše, igrani lm, roman na komedija (prvi dio) (12) 23.50 RTL Vijes , informa vna emisija 00.05 Lovci na djeveruše, igrani lm, roman na komedija (drugi dio) (12) 00.55 Bratstvo, dramska krimi serija (12) 01.55 Astro show, emisija uživo (18) 02.55 Bratstvo, dramska krimi serija (12) 03.45 Na smrtonosnoj zemlji, igrani lm, akcijski triler (12)

06:45 07:35 08:00 08:15 08:30 09:30 10:20 11:50 13:10 13:50 14:45 15:40 16:40 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:10 23:55 00:10 02:20 02:45 03:30 04:30 06:00 06:45

Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija-nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Okrug Hazard, igrani lm (12) Ve ernje vijes Put bez povratka, igrani lm (12) R Bra ne vode, serija Heroji, serija Ezo TV, tarot show (18) Grad nasilja, igrani lm (15) IN magazin R Kraj programa

Sva se zla ne mogu ispraviti. Ali, neka moraju. Calvin Dexter (Sam Elliott) je odlikovani vijetnamski veteran ija je k i ubijena u Panami. Istovremeno tužan i bijesan, Calvin odlu i iskoristiti svoje vojno iskustvo, te se daje u potragu za k erinim ubojicom. Kada ga uhvati, hladnokrvno ga ubija, shva aju i kako je u tome na neki udan na in i uživao. Svoje usluge, tako, odlu i ponuditi i drugima koji traže osvetu, a prvi mu je klijent ameri ki poslovni ovjek iji je sin nestao...

SPORT - IZDVAJAMO

SERIJA HRT 1

09.10

Lugarnica FILM HRT 2

Svj. prv. u rukometu (m): Hrv – Rum SPORT

Košarka, NLB liga: Cedevita – Partizan SPORT Nedjelja 16.1., HRT 2, 17.55

Petak, 14.1., HRT 2 17.50

ZVJEZDANI KUTAK Z

Gene Hackman Subota, RTL, 20:00 sati

Nakon burne mladosti, marinaca, posla radijskog voditelja, novinarstva, tek se u tridesetima upisuje u školu glume gdje ga proglašavaju “najve om mladom nadom”. Po etkom devedesetih imao je velikih problema sa srcem, no sve tegobe, uklju uju i i operaciju, nisu ga udaljile od filmskog seta. U tre em pokušaju napokon je osvojio Oscara za najboljeg sporednog glumca u “Un orgivenu”, legendarnom vesternu Clinta Eastwooda. Vesternu se vra ao i sljede ih godina u “Geronimo: An American Legend”, “Wyatt Earp” i “The Quick and the Dead”, no uspjeh tih filmova ne može se mjeriti s “Un orgivenom”. U tom razdoblju valja izdvojiti njegov nastup u ulozi korumpiranog odvjetnika u daptaciji bestselera Johna Grishama, “The Firm”, u kojem mu je partner Tom Cruise. Kasnih devedesetih Hackmana smo gledali ponajviše u trilerima. Komedije pokazale su glum evu humoristi nu stranu. Zapaženu ulogu odigrao je i u trileru “Enemy o the State” s Will Smithom. Novo je tisu lje e zapo eo trima vrlo razli itim projektima, krimi trileru “Heist”, komedijom “The Royal Tenenbaums” i ratnom dramom “Behind Enemy Lines”. Trilerom “The Runaway Jury” realizirao je prvu suradnju s Dustinom Ho manom, kolegom još iz studentskih dana. Tridesetak je godina, od 1956. do 1986., bio u braku s Fay Maltese iz kojeg ima troje djece, a 1991. se ponovo oženio s Betsy Arakava s kojom je još uvijek u sretnom braku.

13:55

FILM NOVA TV

22:10

Nada

Okrug Hazard

Drama. Godina je 1962. Amerika živi u histeri nom srahu od ruskih bombi, a jug Amerike još se uvijek najviše boji miješanja s obojenima. „To su granice koje se ne smiju prelazi “, kaže šerif Ray Percy (J. T. Walsh), tetak trinaestogodišnje Lilly Kate (J. Malone). Lilly Kate nema oca, a majka joj vege ra u invalidskim kolicima nakon moždanog udara koji je doživjela kao mlada žena. Ona i njezina majka Maize (M. E. Trainor) žive s Maizeinom sestrom Emmom (C. Lah ) i njezinim mužem Rayom. Emma se ne usudi uspro vi mužu i prizna si da je on okrutan, grub i nevjeran...

Ro aci Bo (Jonathana Bennetta), Luke (Randy Wayne) i Daisy (April Sco ) moraju promijeni svoje živote te su poslani u okrug Hazard u Georgiju kako bi prvi put živjeli sa svojim ujakom Jessejem. Njihov ujak Jesse je farmer koji se stalno bori sa svojim starim rivalom Bosso Hoggom (Willie Nelson). Daisy kod ujaka se transformira u djevojku snova svakog mladi a.

SAD, 2007., akcija. Redatelj: Robert Berlinger. Glume: Jonathan Benne , Randy Wayne, April Sco , Joel Moore, Harland Williams.

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10

VIDEOSTRANICE Danas na progamu Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje 18:10 Jukebox 19:00 Me imurje danas 19:20 VOA 19:30 Hrana i vino 20:00 Od Mure do Drave 21:00 Me imurje danas 21:30 Igrani lm 23:15: Zapisano u zvijezdama 00:15 Me imurje danas 00:30 Erotski program 01:30 Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:00 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA kontakt emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

23.30 22.40

Lovci na djeveruše

INFO NOVA TV

23:55

Ve ernje vijes

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 10.00 Dobro jutro 12.30 NLP, Razvedrilna oddaja 15.15 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 16.15 Dober Dan, Koroška 16.50 Glasnik, oddaja TV Maribor 17.20 Flachau: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Slalom (Ž), prenos 1. Vožnje 18.40 Impro Tv: Lucija irovi in Boštjan Napotnik, 10. oddaja 19.10 Tranzistor 19.55 Knjiga Mene Briga - Urška Lunder: Odprto Srce, Izkušnje in Spoznanja Ob Umiranju in Smrti 20.20 Flachau: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Slalom (Ž), prenos 2. Vožnje 21.15 Dediš ina Evrope: Ženitev, Ruski film 22.50 Brane Ron el Izza Odra 00.25 Divji Bill, Ameriški film, ponovitev 02.00 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Zabranjena ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Dr. House, serija 21.55 Mentalist, serija 22.30 24 UR 22.55 Chuck, serija 23.45 30 kamen, serija 0.20 Tudors, serija 1.15 No na panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Überflieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Ameri ki film 22.45 Lije nikov dnevnik, serija 23.35 No ni program

SRIJEDA 12. sije nja 2011.

06.05 06.10 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.25 16.00 16.58 17.10 17.20 17.25 17.40 18.23 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.40 22.15 22.40 22.43 22.45 22.55 23.50 00.35 01.20

Najava programa Me u nama (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Ep reportaĹža Lugarnica, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Iz p je perspek ve, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Ep reportaĹža Dnevnik Sport Vrijeme Ep reportaĹža TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Puna ku a Ra era, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Rije i Ĺživot: Jedan Bog - viĹĄe Crkava, religijski program Moja obitelj, hum. serija Alpe Dunav Jadran Hrvatska uĹživo Vijes Hrvatska uĹživo HAK „Promet info“ Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 8. kat, talk show Dnevnik plavuĹĄe, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Ep reportaĹža Strani igrani lm Policijske pri e 3: PogreĹĄka, dok. serija Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Drugi format Retrovizor: Kraljevi, serija (12) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Retrovizor: Dragi Johne, hum. serija (R)

ETVRTAK 13. sije nja 2011.

01.40 CSI: Miami, serija (R) 02.25 Prekid programa radi redovnog odrĹžavanja ure aja 04.40 Dobra Ĺžena, serija 05.25 8. kat, talk show (R)

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.50 11.10 11.40 12.45 ----------------------------13.15 --------------14.00 15.30 15.45 16.30 17.25 17.45 18.15 19.00 19.50 20.00 20.50 22.45 23.35 23.45 01.15

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Ku ni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Kr prikazuje Crtani lm EBU drama za djecu Lagodan Ĺživot Zacka i Codyja, serija za mlade Ĺ kolski program Izazovi Ĺ kolski program Paulino ljeto, serija za djecu Tvoja sam sudbina, telenovela (R) Reprizni program Euromagazin (R) Reporteri: “BP - eksplozija pla ormeâ€? i “Zarobljeni - pri a ileanskih rudaraâ€? (R) Mala TV (R) TV vr (R) Kr prikazuje (R) Crtani lm (R) EBU drama za djecu Ĺ kolski program (R) Izazovi (R) Ĺ kolski program (R) Teretnjak za Afriku, kanadski lm Ĺ˝upanijska panorama Lugarnica, serija (R) Ĺ apta psima 1 Hannah Montana, serija za mlade Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija Puna ku a Ra era, serija (R) Iz p je perspek ve, dok. serija (R) Hit dana Dobra Ĺžena, serija Ciklus akcijskih lmova: Opsadno stanje, ameri k lm CSI: Miami, serija Dnevnik plavuĹĄe, emisija pod pokroviteljstvom Teretnjak za Afriku, kanadski lm No ni glazbeni program

06.45 2 glupa psa, animirana serija

07.10 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija 09.05 Pod is m krovom, hum. serija 09.30 Kralj Queensa, hum. serija (R) 09.55 Raymond, hum. serija (R) 10.35 Ve era za 5, lifestyle emisija 11.35 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 12.00 Ezel, dramska serija (R) 12.55 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.30 An eo i vrag, telenovela 16.05 Pod is m krovom, hum. serija 16.30 Kralj Queensa, hum. serija 16.55 Raymond, hum. serija 17.20 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 20.00 Ezel, dramska serija 20.55 Put osvete, krimi serija 21.45 Kos , krimi serija (12) 22.30 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 23.25 RTL Vijes , informa vna emisija 23.40 Bratstvo, dramska krimi serija (dvije epizode) (12) 01.30 Astro show, emisija uĹživo (18) 02.30 Lovci na djeveruĹĄe, igrani lm, roman na komedija (12)

06:45 07:35 08:00 08:15 08:30 09:30 10:20 11:50 13:10 13:50 14:45 15:40 16:40 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:10 23:55 00:10 01:55 02:20 03:10 04:10 05:40 06:25

NaĹĄi najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi , serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serijaR Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Ubij me njeĹžno, igrani lm (12) Ve ernje vijes Stranac me u nama, igrani lm (15) Bra ne vode, serija Na rubu zakona, serija (12) Ezo TV, tarot show (18) Grad nasilja, igrani lm (15) R IN magazin R Kraj programa

EMISIJA HRT 1

06.05 Najava programa 06.10 Rije i Ĺživot: Jedan Bog - viĹĄe Crkava, religijski program (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 Ep reportaĹža 09.07 Lugarnica, serija 09.52 Vijes iz kulture (R) 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Iz p je perspek ve, dok. serija 11.00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 11.10 Oprah show 11.55 Ep reportaĹža 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Ep reportaĹža 12.16 TV kalendar (R) 12.30 More ljubavi, telenovela 13.20 Puna ku a Ra era, serija 14.05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Trenutak spoznaje 15.00 Moja obitelj, hum. serija 15.25 Nacionalni park Mljet, dok. lm 16.00 Hrvatska uĹživo 16.58 Vijes 17.10 Hrvatska uĹživo 17.20 HAK “Promet infoâ€?

17.25 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 17.40 8. kat, talk show 18.28 Dnevnik plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom 18.40 Tvoja sam sudbina, telenovela 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 Ep reportaŞa 20.10 1 pro v 100, kviz 21.05 Život ide dalje, dramska serija 21.55 Pola ure kulture 22.30 Devnik 3 22.55 Sport 22.58 Vrijeme 23.00 Vijes iz kulture 23.10 Putovima rijeke Amazone, dok. serija 00.10 Retrovizor: Kraljevi, serija (12) 00.55 Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija 01.40 Retrovizor: Dragi Johne, hum. serija (R) 02.00 CSI: Miami, serija (R) 02.45 Moja obitelj, hum. serija (R)

03.10 03.15 03.45 04.30 05.15

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ---------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.50 11.20 12.45 ---------------------13.15 --------------14.00 15.30 15.45 16.30 17.25 17.45 18.15 19.00 19.50 20.00 20.50 22.25 23.15 23.25 00.55

10.35 11.35 12.00 12.55

Skica za portret Pola ure kulture (R) Oprah show (R) Dobra Ĺžena, serija 8. kat, talk show (R)

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Ku ni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Crtani lm arobna plo a - 7 kon nenata Lagodan Şivot Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program: Kokice Školski program Paulino ljeto, serija za djecu Tvoja sam sudbina, telenovela (R) Globalno sijelo (R) Reprizni program Mala TV (R) TV vr (R) Crtani lm (R) arobna plo a - 7 kon nenata (R) Školski program (R) Kokice (R) Školski program (R) Morski vuk, ameri ki lm Županijska panorama Lugarnica, serija (R) Šapta psima 1 Hannah Montana, serija za mlade Dva i pol muťkarca, hum. serija Puna ku a Ra era, serija (R) Iz p je perspek ve, dok. serija (R) Hit dana Dobra Şena, serija Filmovi naťih susjeda: Kod amidŞe Idriza, bosansko hercegova ki lm CSI: Miami, serija Dnevnik plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom Morski vuk, ameri ki lm No ni glazbeni program

14.10

RTL NOVA TV

Teretnjak za Afriku Socijalna drama. Sada ve sredovje ni Norbert (P. Lebeau), umoran i ne viĹĄe zdrav, nekadaĹĄnji buntovnik i revolucionar, vratio se u Kanadu nakon dvadesetogodiĹĄnjeg egzila u Africi. Tek je s gao i ve se Ĺželi vra u Afriku: birokracija je troma, drĹžavni imigracijski sluĹžbenici do ekuju ga sumnji avo, gazdarica kod koje unajmi stan ponaĹĄa se netolerantno, novca nema, posao e teĹĄko na i... Uza sve, u torbi skriva malenog majmun i a kapucina, kojega je nazvao Trocki. Jedan dan spazi kako desetogodiĹĄnji dje ak pokuĹĄava provali u automobil, a malo za m bjeĹži pred razjarenim vlasnikom...

Tijelo muťkarca prona eno je u ku i bez krova. Žrtva je pretu ena te na koncu ubijena iz vatrenog oruŞja, a nov anice su mu natrpane u usta. Crews (Damian Lewis) i Reese (Sarah Shahi) pokre u istragu i otkriju da je Şrtva bio gra evinski prevarant, koji je svojim klijentima krao novac i ostavljao nedovrťene ku e. Detek vi intervjuiraju prevarene klijente, izme u kojih ekscentri nog ovjeka naprasite naravi te zastraťuju eg sina jedne starije gospo e. U me uvremenu, Crews se sukobljava s Mickeyjem Raybornom (William Atherton), koji mu pojaťnjava urotu pokrenutu pro v njega.

12:00 VIDEOSTRANICE 16:00 Danas na programu 16:02 Yoga&Pilates 16:30 Hana i vino 17:00 Vijes 17:05 Iz op ine Strahoninec, ponavljanje 18:10 Jukebox 19:00 Vijes 19:20 VOA 19:30 Hrana i vino 20:00 Pove alo 21:00 Vijes 21:30 Tragovi na duĹĄi, igrani lm 23:30 Vijes 00:00 Erotski program 01:00 Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 00:05 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KOKTEL mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma REPORTAŽE SA ZEMLJE MIRA emisija o prirodi NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ZONA ZODIJAKA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21.45

Kos

EMISIJA HRT 1 TV MAGAZIN NOVA

22.30 23.20 23.35 00.20 01.05 02.05 02.50

06:45 07:35 08:00 08:15 08:30 09:30 10:20 11:50 13:10 13:50 14:45 15:40 16:40 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:10

02:45 03:15 04:05 05:05 06:40

NaĹĄi najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce , serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Provjereno, informa vni magazin Ve ernje vijes 30 000 milja pod morem, igrani lm (12) Ubij me njeĹžno, igrani lm (12) R Vjerovali ili ne, dokumentarna serija Na rubu zakona, serija (12) Ezo TV, tarot show (18) Stranac me u nama, igrani lm (15) R Kraj programa

DOK.FILM HRT 1

15.25

Nacionalni park Mljet FILM HRT 2

SERIJA RTL

20.00 20.55

01:05 06.45 2 glupa psa, animirana serija 07.10 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 08.10 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 09.05 Pod is m krovom, hum. serija 09.30 Kralj Queensa, hum. serija (R) 09.55 Raymond, hum. serija (R)

17.25

20.55

Put osvete

19.05

23:15 23:30

Kod Ane FILM HRT 2

14.30 16.05 16.30 16.55 17.20 18.00 18.30

Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ezel, dramska serija (R) Klon, telenovela (dvije epizode) An eo i vrag, telenovela Pod is m krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Ezel, dramska serija Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) Ku anice, humorna dramska serija RTL Vijes , informa vna emisija Ku anice, humorna dramska serija Put osvete, krimi serija (R) Astro show, emisija uĹživo (18) Kos , krimi serija Zaboravljeni slu aj, krimi serija

18.25

IN magazin

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroťki Infokanal 10.00 Dobro jutro 11.40 Ve er v ast Milanu FerleŞu: Koncert Prifarskih Muzikantov z gos , Posnetek Iz Cankarjevega Doma 13.40 Impro Tv: Lucija irovi in Boťtjan Napotnik, 10. oddaja 14.10 Ruhpolding: Svetovni Pokal v Biatlonu, Posamezno 20 Km (M), prijenos 16.35 Tranzistor 17.10 Mostovi – Hidak 17.40 rno Beli asi 18.00 Podelitev Priznanj Rs za Poslovno Odli nost, prenos z Brda Pri Kranju 19.10 Bleť ica, oddaja o Modi, ponovitev 19.45 Žrebanje Lota 20.00 Ljubljana: Odbojka, Tekma Lige Prvakov: Ach Volley Bled - Jastrzebski, prijenos 22.30 Strogo Nadzorovani Vlaki, eťkoslovaťki lm, ponovitev 00.00 Slovenska Jazz Scena: Big Band Rtv Slovenija, Ernie Wa s in Michael Abene 00.50 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Zabranjena ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 DoĹĄla je Polly, lm 21.55 Ekipa za o evid, serija 22.45 24 UR 23.05 Chuck, serija 23.55 30 kamen, serija 0.20 Tudors, serija 1.15 No na panorama

6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj...

18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 No ni program

20.50

SERIJA RTL

17.20

Kod amidĹže Idriza

Bibin svijet

Drama. Nakon nekoliko godina Fuad Memi Fuke dolazi u posjet svom stricu Idrizu i strini Sabiri kako bi im popravio bojler. Idriz i Sabira izgubili su sina u ratu te Ĺžive dan po dan u samo i svoga doma. Gubitkom sina stric i strina su izgubili i kontakt sa snahom te jedinom unukom.

Fukeov posjet se produĹžuje jer mu se pokvari auto, a dotaknut e se i bolne teme. Sporog ritma, zagasitog ambijenta, ÂŤKod amidĹže IdrizaÂť (2004) tjeskoban je lm koji progovara o ratu i patnji, samo i i izgubljenosti dvoje staraca kojima je rat odnio jedinog sina...

Biba se brine da djeca ne u u u sobu dok se ona i Mar n maze jer misli da bi ih taj prizor mogao trauma zira za cijeli Ĺživot. Poslovo a PiĹĄkori pokuĹĄava odrĹža sastanak u du anu, no djelatnici ga neprestano prekidaju. Zbog dodatnog ismijavanja, Biba i Milivoj kaĹžnjeni su deĹžurstvom za vrijeme vikenda. ur i se Ĺžuri na spoj, ali ne Ĺželi otkri s kim. Darko se treba na i s Viktorom i njegovom mamom, koja mu Ĺželi kupi videoigricu, znaju i da njegovi nemaju novaca. Biba je povrije ena i nelagodno joj je jer ne Ĺželi da drugi kupuju poklone njenom sinu...

12:00 16:02 16:02 17:00 17:05 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:15 23:00 23:15 00:15 01:15

08:43 08:45 09:00

VIDEOSTRANICE Danas na programu Hrana i vino Vijes Pove alo, ponavljanje TV Jukebox Vijes VOA Hrana i vino Koncert Vijes VOA .HR(poslovni magazin) Okolo k(r)ole Vijes Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

11:00 12:00 12:30 13:30 14:15 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA dje ja emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 20 U 20 talk show NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

HUM.SERIJA RTL

16.30

Kralj Queensa

SERIJA NOVA TV

21.00

Asi

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroťki Infokanal 10.00 Dobro jutro 12.45 Drevesa Pripovedujejo: Hrast, Dokumentarna Serija 13.15 Zakladi Civilizacije, Francoska Dokumentarna Serija 14.10 Ruhpolding: Svetovni Pokal v Biatlonu, Posamezno 15 Km (Ž), prijenos 16.00 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 16.30 Pomagajmo Si, oddaja TV KoperCapodistria 17.00 Mostovi - Hidak: TeŞiť e – Súlypont 17.30 To Bo Moj Poklic: Mizar, 2. Del, IzobraŞevalna Serija 18.00 Mala Dorritova, Angleťka nadaljevanka 19.00 Koncert La Roux & Chemical Brothers 20.00 akalnica, Angleťki lm 21.40 Ljubice, Angleťka nadaljevanka 22.30 Profesor, Italijanska nadaljevanka, ponovitev 00.10 DruŞina Je udovita Stvar, Nemťki lm, ponovitev 01.45 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Zabranjena ljubav, serija 15.00 Najbolje godine, serija 16.00 Sebi na ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Klijent, lm 21.50 Ekipa za o evid, serija 22.40 24 UR 23.00 Chuck, serija 23.50 30 kamen, serija 0.15 Tudors, serija 1.10 No na panorama

6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Sluťaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Sommerkabare 23.05 Dobrodoťli 23.15 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

PETAK 14. sije nja 2011.

06.05 06.10 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.25 16.00 16.58 17.10 17.19 17.20 17.30 18.00 18.30 18.40 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.50 22.15 22.18 22.20 22.30 23.25 01.45

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Ep reportaža Lugarnica, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Iz p je perspek ve, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Ep reportaža Dnevnik Sport Vrijeme Ep reportaža TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Puna ku a Ra era, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Drugo mišljenje Moja obitelj, hum. serija Smotra pu kih igrokaza u Sikirevcima, emisija pu ke i predajne kulture Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK “Promet info” Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Petar Guberina, dok. lm Iza ekrana Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom U istom loncu, kulinarski show Dnevnik Sport Vrijeme Ep reportaža Mjesec superjunaka: 4: Rise of the Silver Surfer, ameri ki lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pe dan, talk show Filmski maraton: Vrijeme osvete, ameri ki lm (18) Filmski maraton: 4: Rise of the Silver Surfer, ameri ki lm

SUBOTA 15. sije nja 2011.

03.20 03.45 03.50 04.35

Moja obitelj, hum. serija (R) Skica za portret Oprah show (R) Muškarci na stablima, serija (R) 05.20 U istom loncu, kulinarski show (R)

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.30 09.55 10.20 11.40 12.30 13.20 ----------------------------13.50 15.10 15.25 16.10 16.50 17.30 17.50 19.30 19.50 20.00 20.50 21.40 21.50 23.30 00.15 00.45

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Ku ni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Kr prikazuje Crtani lm Tajni dnevnik patke Ma lde Lagodan život Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program Puni krug Školski program Paulino ljeto, serija za djecu Reprizni program Wengen: Svjetski skijaški kup - superkombinacija (M), prijenos Tvoja sam sudbina, telenovela (R) Reprizni program Mala TV (R) TV vr (R) Kr prikazuje (R) Crtani lm (R) Tajni dnevnik patke Ma lde (R) Wengen: Svjetski skijaški kup - superkombinacija (M), prijenos Županijska panorama Lugarnica, serija (R) Briljanteen Ritam tjedna Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - emisija Svjetsko prvenstvo u rukometu (m): Hrvatska Rumunjska, prijenos Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - emisija Hit dana Svemirska istraživanja, dok. lm Muškarci na stablima, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Umorstva u Midsomeru, mini-serija Na rubu znanos Garaža (R) No ni glazbeni program

05.10 Potroša ki kod (R) 06.50 2 glupa psa, animirana serija 07.15 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 09.10 Pod is m krovom, hum. serija 09.35 Kralj Queensa, hum. serija (R) 10.00 Raymond, hum. serija (R) 10.40 Ve era za 5, lifestyle emisija 11.45 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 12.10 Ezel, dramska serija (R) 13.05 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.35 An eo i vrag, telenovela 16.10 Pod is m krovom, hum. serija 16.35 Kralj Queensa, hum. serija 17.00 Raymond, hum. serija 17.25 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 20.00 U paklu osvete, igrani lm, akcijski 21.40 Lovci na blago, igrani lm, avanturis ki 23.25 RTL Vijes , informa vna emisija 23.40 Lov na Crveni oktobar, igrani lm, triler 02.00 Astro show, emisija uživo (18) 03.00 U paklu osvete, igrani lm, akcijski (R)

06.10 06.45 07.00 07.30

08.00 08.10

09.20 09.50 10.00 10.09 10.10 10.11 10.45 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.05

06:45 Naši najbolji dani, serija 07:35 Gospodin Magoo, crtana serija 08:00 Bumba, crtana serija 08:15 Graditelj Bob, crtana serija 08:30 Roary, crtana serija 09:30 Slomljeno srce, serija R 10:20 Gumus, serija R 11:50 Asi, serija R 13:10 IN magazin R 13:50 Zauvijek zaljubljeni, serija 14:45 Slomljeno srce, serija 15:40 Provjereno, informa vni magazin R 16:40 Gumus, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Gumus , serija - nastavak 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Crno svitanje, igrani lm 21:55 Ukle let 1 i 2, igrani lm 00:55 Opaki igra i, igrani lm (12) 02:50 Bloodrayne 2, grani lm (15) 04:30 Na rubu zakona, serija (12) 05:20 Ezo TV, tarot show (18) 06:50 IN magazin R 07:30 Kraj programa

14.40 15.10 15.25 16.05 16.40 16.45 16.46 16.50 17.55 18.45 19.15 19.30 19.56 20.01 20.10 22.45 23.00 23.05 00.50 02.30 05.00

TALK SHOW HRT

Drugo mišljenje (R) TV kalendar Iza ekrana (R) Smotra pu kih igrokaza u Sikirevcima, emisija pu ke i predajne kulture (R) Hrvatska kronika BiH Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Kobna odluka u Sundownu, ameri ki lm Misto moje lipo, dok. lm Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas HAK - Promet info Ku ni ljubimci Mijenjam svijet Normalan život, emisija o obitelji Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) Veterani mira, emisija za branitelje Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi, me ureligijski magazin Eko zona Skica za portret Opera box: Silvestrovo u Dresdenu Euromagazin Vijes Vrijeme sutra HAK - Promet info Reporteri Život u krošnjama, dok. serija Potroša ki kod LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Posljednji samuraj, ameri ki lm Vijes Vijes iz kulture Ruska obe anja, ameri ko-britanskokanadski lm (15) Filmski maraton: 1408, ameri ki lm (12) (R) Filmski maraton: Posljednji samuraj, ameri ki lm (R) Skica za portret

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.25 Plesne Note, serija za djecu 08.50 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh -------- Vrijeme je za Disneyja: Einstein i i 09.40 ni DA ni NE 10.35 Maribor: Svjetski skijaški kup - veleslalom (Ž), prijenos 1. vožnje 11.35 Crtani lm 11.50 Pripovjeda : Gr ki mitovi, serija za djecu 12.20 Wengen: Svjetski skijaški kup - spust (M), prijenos 13.35 Maribor: Svjetski skijaški kup - veleslalom (Ž), prijenos 2. vožnje 14.40 Uzimam (Ne uzimam), kanadski lm (R) 16.10 Lada Kaštelan: Requiem za Borisa 17.10 Snow Queen Trophy: Jinx, snimka koncerta 19.25 Garaža (R) 20.00 Strani igrani lm 21.45 Skladište, serija (12) 22.30 Skladište, serija (12) 23.20 Vrijeme je za jazz: Richard Bona Quartet (2. dio) 00.20 No ni glazbeni program

20.50

MINI SERIJA NOVATV

07.45 2 glupa psa, animirana serija (dvije epizode) 08.35 U ilica,kviz za djecu 09.05 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 09.30 Sinovi i k eri, hum. serija (R) 10.10 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) 11.00 Is na o ma kama i psima, igrani lm,

22.30

22.35

Ukleti let 1

Dreamgirls

Marin pomaže nervoznom Jacku da se pripremi za svoje prvo profesorsko predavanje na veleu ilištu u Anchorageu. Na povratku s puta donosi joj dar – e ri štenca o kojima se ona mora toliko brinuti da se uop e ne može posve pisanju knjige. Dok Annie priprema audiciju za prvo godišnje natjecanje talenata u Elmou, osje a da se zaljubljuje u Ivana (Diego Klattenhoff). Za to vrijeme u New Yorku Patrick nije siguran udvara li mu se privla na spisateljica Pilar (So a Vergara).

Prije godinu dana Jack Bender (Dean Cain) bio je jedan od najboljih specijalista za rješavanje tala kih kriza u povijes FBI-a, a onda je došlo do opsade zgrade radikalnog vo e Silasa Jansena (William Forsythe). Rezultat je svega mrtvo nevino dijete, uništena Jackova karijera i napetos izme u njega i ve ionako otu ene žene Alicie (Lea Thomspon). Sada su Jackove sposobnos ponovno na ispitu jer se nalazi u avionu koji je oteo ovjek po imenu Gilliad (Anthony Michael Hall), šef teroris ke organizacije zvane Narodni separa s ki pokret...

Slava do e i ode, zvijezde se uzdignu pa padnu, ali snovi žive vje no. Po etkom šezdesetih godina prošlog stolje a, u radni kom Detroitu, prodava automobila Curtis Taylor Jr. (Jamie Foxx) sanja o proboju na glazbeno tržište. Za svoju izdava ku ku u potpiše trio The Dreamettes, koji ine 18-godišnje djevojke, te im da zadatak vokalne pratnje R&B pjeva u Jamesu „Thunderu“ Earlyju (Eddie Murphy). Uskoro, djevojke postaju prave zvijezde, prvo lokalne scene, a kasnije sve poznatije i diljem Amerike, ali ne prije negoli glavnu pjeva icu, punašnu Effie White (Jennifer Hudson), promu urni Taylor ne povu e na prate u poziciju...

12:00 16:02 16:30 17:00 17:10 janje 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:30 22:15 23:15 23:30

VIDEOSTRANICE Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes Koncert, ponavlTV Jukebox Vijes VOA Hrana i vino Ritam tjedna Vijes Okolo k(r)ole Trzalica Vijes Erotski program

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:15 22:00 22:30 23:40 ------23:05 23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI OTVORENI STUDIO kontakt emisija ŠTO UZROKUJE BOLEST? dokumentarna emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA VEKERICA VIJEST VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA 20 U 20 talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija MAJSTOR KUHINJE talijanski specijalite FLASH NEWS - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ZONA ZODIJAKA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

10:55 11:20 11:50 12:50 13:50 14:50 17:00 17:10 18:10

22:35 00:15 02:00 03:35 05:05 06:35 08:30

EMISIJA HRT 1

FILM RTL

21.55

17.00

Raymond

SERIJA NOVA TV

10:15 10:40

Frikovi, serija U sedmom nebu, serija Bra ne vode, serija Peppa, crtana serija Timmy Time, crtana serija Winx, crtana serija Chuggington, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Televizijska posla, serija Frikovi, serija R U sedmom nebu, serija R Privatna praksa, serija Ukle let 1 i 2, igrani lm R Vijes Nove TV Ukle let 1 i 2, igrani lm -nastavak Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show R Dnevnik Nove TV Robin Hood: Princ lopova, igrani lm Nepobjedivi 2: U posljednjoj rundi, igrani lm (12) Grijeh, igrani lm (12) Crno svitanje, igrani lm R Ezo TV, tarot show (18) Nepobjedivi 2: U posljednjoj rundi, igrani lm (12) R Slu ajni junak, igrani lm Kraj programa

10.10

Ku ni ljubimci

Muškarci na stablima

HUM.SERIJA RTL

07:40 08:25 09:10 09:40 10:00

19:15 20:05

Pe dan SERIJA HRT 2

roman na komedija 12.35 Mišolovka, igrani lm, obiteljska komedija 14.15 Maturalno putovanje, igrani lm, komedija 16.10 Lov na Crveni oktobar, igrani lm, triler 18.00 Zvijezde Ekstra: Johnny Depp, zabavna emisija 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Bibin svijet, hum. serija 19.45 Žuta minuta, zabavni show 20.00 Tvrtka, igrani lm, triler 22.35 Dreamgirls, igrani lm, glazbena drama (R) 00.40 Operacija Šakal, igrani lm, triler 03.05 Astro show, emisija uživo (18) 04.05 Lovci na blago, igrani lm, avanturis ki

20.05

Crno svitanje

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 10.00 TV prodaja 10.20 Wengen: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Smuk (M) za Superkombinacijo, prijenos 11.40 Glasnik, oddaja TV Maribor 12.05 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 12.40 rno Beli asi 12.55 z Glavo Na Zabavo: Rudi & The Cool Vibes, Mladinska oddaja 13.20 Magazin v Alpskem Smu anju 13.50 Wengen: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Slalom (M) za Superkombinacijo, prijenos 14.40 Ruhpolding: Svetovni Pokal v Biatlonu, Sprint (M), prijenos 16.05 Univerza, ponovitev 16.30 Circom Regional, oddaja TV Maribor 17.00 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 17.30 Mostovi – Hidak 18.05 Na Lepše 18.30 Pisave 19.00 Koncert U2 - Live in Milan & No Line On Horizon 20.00 Prava Ideja!, Poslovna oddaja, ponovitev 20.30 Po z Vzhoda, Nizozemska Dokumentarna Serija 21.20 Kingdom, Angleška nadaljevanka 22.10 Resni ne Zgodbe, Angleška Dokumentarna Serija, ponovitev 22.55 Spal Bom, Ko Bom Mrtev, Ameriški lm 00.40 Vrnitev, Grški lm, ponovitev 02.15 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Zabranjena ljubav, serija 15.00 Najbolje godine, serija 16.00 Sebi na ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Miami Vice, lm 21.25 Kos , serija 22.15 24 UR 22.35 Djevojka iz vode, lm 0.30 No na panorama 5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humoris na serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ameri ki lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Nogomet 0.20 No ni program

07:57 08:00 12:00 13:00 13:30 14:00 14:30 15:00 15:30 16:15 17:00 17:10 18:00 19:00 19:10 20:00 22:00 23:00 23:30 01:15

Danas na programu Dje ja TV Vaše zdravlje, ponavljanje Dom2 Celebri city Hrana i vino Zoona, emisija o ku nim ljubimcima Obzori, emisija o kulturi Auto-moto nau ca Zagrljaj ljepote Vijes .HR(poslovni magazin) Vinoteka Vijes Jukebox Igrani lm Okolo k(r)ole Me imurje danas Erotski program Videostranice

FILM NOVATV

20.05

Robin Hood: Princ lopova Nakon što su ih jekom križarskog rata uhva li Turci, Robin od Locksleyja (Kevin Costner) i Maor Azeem (Morgan Freeman) uspijevaju pobje i u Englesku gdje se Azeem zaklinje da e osta dok se Robinu ne oduži što mu je spasio život. U me uvremenu, Robinova oca ubio je šerif iz Nothingama (Alan Rickman) i Robin se zavjetuje da e osve o evu smrt. Kada mu Marian (Mary Elizabeth astrantonio), prijateljica iz dje njstva, ne može pomo i, on bježi u šervudsku šumu, pridruži se bandi prognanih seljaka i postaje im vo a. SAD, 1991., avantura. Redatelj: Kevin Reynolds...

09:43 09:45 10:00 11:00 12:00 13:00 13:15 14:45 15:25 15:45 16:00 17:00 18:00 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA PRVA HNL JUNIORI snimka utakmice ŠTO UZROKUJE BOLEST? dokumentarna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA OTVORENI STUDIO kontakt emisija KUTIONICA dje ja emisija MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi MOJA ISTRA dokumentarna emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal SVIJET ROMA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŽELJKO MALNAR - MALI NO NI RAZGOVORI kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

00.40

Operacija Šakal

FILM NOVA TV

22.35

Nepobjedivi 2: U posljednjoj rundi

06.10 Zabavni Infokanal 07.20 Skozi as 07.30 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 07.55 Po z Vzhoda, Nizozemska Dokumentarna Serija 08.55 Saporo: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Smu arski Skoki, prenos 1. Serije 09.50 Maribor: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju – Studio 10.05 Saporo: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Smu arski Skoki, prenos 2. Serije 10.40 Maribor: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Veleslalom (Ž), prenos 1. Vožnje 12.20 Wengen: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Smuk (M), prijenos 13.25 Maribor: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Veleslalom (Ž), prenos 2. Vožnje 14.45 Ruhpolding: Svetovni Pokal v Biatlonu, Sprint (Ž), prijenos 16.00 Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju: Smu arski Tek - Sprint (M in Ž) Prosto, Posnetek Iz Libereca 17.30 Srce Poletja, Ameriški lm, ponovitev 20.00 Celje: Futsal - Finalni Turnir Prvoligašev, prijenos 21.45 Majhno Mesto, Ameriški lm, ponovitev 23.10 Poslednja Sodba, AvstrijskoNemška Serija, ponovitev 00.45 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.10 Provjereno 12.10 Kulinarka 13.20 Debbie Travis, dok. serija 14.15 Criss Angel, dok. serija 14.40 Poirot, serija 16.25 Riches, serija 17.15 Umorstva u Midsomeru, lm 18.55 24 UR 20.00 Sedam dana, lm 23.05 Svi kraljevi ljudi, lm 0.50 Obra un u Tijuani, lm 2.10 24 UR 3.35 No na panorama 5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Ameri ki lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Film 23.20 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 16. sije nja 2011.

05.50 Najava programa 05.55 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin (R) 06.25 Euromagazin (R) 06.55 TV kalendar 07.10 Mala TV: (R) -------- TV vr : Sam svoj doktor (R) -------- Ninin kutak: Arheološko nalazište (R) -------- Danica i puh (R) -------- Tajni dnevnik patke Ma lde: Telefon (R) -------- Baltazar: Ledeno vru e 08.00 Prijatelji 09.00 Nora Fora, TV igra za djecu 09.40 TV kalendar (R) 09.52 Vijes iz kulture (R) 10.00 Vijes 10.05 Vrijeme danas 10.06 HAK - Promet info 10.10 Šerif u New Yorku, miniserija 11.20 Jelovnici izgubljenog vremena (R) 11.40 manjinski MOZAIK 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12.16 Syngenta - 100% hrvatsko, emisija pod pokrovitlejstvom 12.25 Plodovi zemlje 13.20 Split: More 13.50 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.40 Vijes 15.45 Vrijeme sutra 15.46 HAK - Promet info 15.50 Bijeli o njak 2, ameri ki lm 17.40 Globalno sijelo 18.15 Lijepom našom: Veliko Trojstvo 19.15 LOTO 6/45 19.20 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 1 pro v 100, kviz 21.05 S pe u gos ma, TV serija 21.45 Infekcija, hrvatski lm (12) 23.25 Vijes 23.40 Vijes iz kulture

PONEDJELJAK 17. sije nja 2011.

23.50 Ciklus europskog lma: Proces Jeanne d’Arc, francuski lm 00.55 Šerif u New Yorku, serija (R) 02.05 Skica za portret 02.50 Garaža (R) 03.20 Globalno sijelo (R) 03.50 Lijepom našom: Veliko Trojstvo (R) 04.50 Plodovi zemlje (R)

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.15 Najava programa 07.20 Eroica - Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem Pavla Dešpalja 08.20 Zlatna kinoteka: Doba swinga, ameri ki lm 10.05 Wengen: Svjetski skijaški kup - slalom (M), prijenos 1. vožnje 10.50 Portret Crkve i mjesta 11.00 Ždala: Misa, prijenos 12.00 Biblija 12.15 Maribor: Svjetski skijaški kup - slalom (Ž), snimka 1. vožnje (ili uklju enje u 2. vožnju) 13.05 Wengen: Svjetski skijaški kup - slalom (M), prijenos 2. vožnje 14.05 Filipove bebe, emisija pod pokroviteljstvom 14.35 Šima Jovanovac - 45 godina umjetni kog rada 16.05 e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom 16.45 Olimp - sportska emisija 17.55 Košarka, NLB liga: Cedevita - Par zan, prijenos 19.30 Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - emisija 19.50 Svjetsko prvenstvo u rukometu (m): Hrvatska Alžir, prijenos 21.30 Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - emisija 21.55 Gospodar prstenova: Povratak kralja, ameri konovozelandski lm 01.10 No ni glazbeni program

serija (dvije epizode) 09.50 Malcolm u sredini, hum. serija ( e ri epizode) 11.30 Mišolovka, igrani lm, obiteljska komedija 13.05 Columbo: Dama na ekanju, krimi serija 14.25 Izborni dani, igrani lm, komedija (R) 16.05 Zlatni de ko, igrani lm, komedija 17.40 Discovery: Preživje divljinu - Pus nja Baja California, dok. serija 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Exkluziv s Tatjanom Juri , magazin 20.00 Osvetnik, igrani lm, akcijski triler 21.40 CSI: Miami, krimi serija (12) (dvije epizode) 23.15 Krvna slika, igrani lm, krimi 01.05 Astro show, emisija uživo (18) 02.05 Dreamgirls, igrani lm, glazbena drama (R)

08:35 09:05 09:25 09:40 10:10 10:25 10:50 11:20 11:50 12:20 13:20 14:20 16:30 17:00 17:10 19:15 20:05 21:00 22:50 00:10 01:50

05.55 Is na o ma kama i psima, igrani lm, roman na komedija 08.25 2 glupa psa, animirana

03:40 04:50

Brza blagajna, serija Peppa, crtana serija Timmy Time, crtana serija Winx, crtana serija Chuggington, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Automo v, auto-moto magazin Novac, business magazin Televizijska posla, serija Frikovi, serija U sedmom nebu, serija Slu ajni junak, igrani lm R Robin Hood: Princ lopova, igrani lm R Vijes Nove TV Robin Hood: Princ lopova, igrani lm - nastavak Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show Miris love, igrani lm (12) Red carpet, showbiz magazin (15) Grijeh, igrani lm (12) R Opaki igra i, igrani lm (12) R Red carpet , showbiz magazin(15) R Kraj programa

HRV.FILM HRT 1

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 14.50 15.00 15.25 16.00 16.58 17.10 17.20 17.25 18.15 18.28 18.40 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.50 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10 00.05

Najava programa More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Lugarnica, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Iz p je perspek ve, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Tre a dob, emisija za umirovljenike EP reportaža Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaža TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Puna ku a Ra era, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Znanstvena pe ca Znanstvene vijes Moja obitelj, hum. serija Glas domovine Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK - Promet info 8. kat, talk show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 seklundi, ep reportaža La nica Revizija Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Lica nacije Andras Schi u Teatru

Olimpico, snimka u koncertu 01.20 Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija 02.05 Retrovizor: Dragi Johne, hum. serija (R) 02.25 Završni udarac, serija (R) 03.10 Završni udarac, serija (R) 03.55 CSI: Miami, serija (R) 04.40 Skica za portret 04.45 Glas domovine (R) 05.15 8. kat, talk show (R)

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.50 11.20 12.40 ----------------------------13.10 --------------14.00 15.30 15.45 16.30 17.30 17.50 19.30 19.50 20.00 20.40 21.30 22.20 23.10 23.20 00.50

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Ku ni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Kr prikazuje Brlog arobna plo a - engleski Lagodan život Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program Ton i ton Školski program Paulino ljeto, serija za djecu Tvoja sam sudbina, telenovela (R) More (R) Lijepom našom: Veliko Trojstvo (R) Mala TV (R) TV vr (R) Kr prikazuje (R) Brlog arobna plo a - engleski Školski program (R) Ton i ton (R) Školski program (R) Eve i vatreni konj, kanadski lm Županijska panorama Lugarnica, serija (R) Šapta psima 1 Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - emisija Svjetsko prvenstvo u rukometu (m): Hrvatska - Australija, prijenos Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - emisija Hit dana TV Bingo Show Završni udarac, serija Završni udarac, serija CSI: Miami, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Eve i vatreni konj, kanadski lm (R) No ni glazbeni program

21.45

23.15

FILM NOVA TV

FILM HRT 2

14.00

FILM NOVA TV

Miris love

Eve i vatreni konj

U itelj

Samo je otkucaj srca udaljen od zlo inca – ho e li to biti dovoljno? Umirovljenog FBI agenta Terryja McCaleba (Clint Eastwood), kojemu je upravo transplan rano srce, unajmi Graciela Rivers (Wanda De Jesus), kako bi istražio smrt njene sestre Glorije, upravo žene ije je srce dobio. Ve i prvi tragovi ukazuju na injenicu kako bi ubojica, koji je ubojstvo odradio tako da izgleda kao slu ajan in nasilja pri provali, mogao bi serijski zlo inac kojeg je Terry godinama bezuspješno lovio dok je bio u FBI-ju...

Na rije ima vješ prevarant Franklin Hatche (Chris Tucker) pogrešno je optužen za ubojstvo policajaca. Nakon uhi enja Hatche zajedno sa svojim ‘kolegama’ Villardom (Gérard Ismaël) i Dubrayjem (Frank Bruynbroek) uspije pobje i kada eksplodira zatvorski autobus koji ih je prevozio. No nakon izlaska Franklin shva kako ga se njegovi ‘prijatelji’ žele riješi , a slu ajno uje i njihov razgovor u kojem otkriju lokaciju skrivenih dijamanata. Franklinovo ime je sada na svim vijes ma koje ga opisuju kao opasnog kriminalca...

Obiteljski film. Eva (P. Jojo Kut) je, kako sama pripovijeda, ro ena u znaku vatrenog konja i sretna je što je uop e živa, jer su se nekada u Kini djeca ro ena u tom znaku odmah bacala u rijeku, zato što se vjerovalo da e biti svojeglava, pa je rijeka bila ispunjena energijom potopljenih vatrenih konja. Eva je iznimno inteligentna, senzibilna, maštovita i više od svega radoznala. Nije pokorna pravilima ako ne razumije njihovu svrhu. Ima stariju sestru Karenu (H. Lo), mamu (V. Wu), tatu (C. Chit Man Lester) i baku (S. Wong). Mama nakon prekinute trudno e pada u depresiju, a baka umre. Eva je utu ena, utjehu nalazi u budisti kom vjerovanju da se svi umrli reinkarniraju...

Ujak Tak (Wah Yuen) je vlasnik biljne ljekarne . Jednog dana na putu prema ku i susretne svog bivšeg u enika Jonnyja (Jerry Trimble) koji ga izazove na borbu. Jonny je porazio i ubio sve u itelje koji su bili živi, a sada namjerava svojoj uli noj bandi dokaza kako je najbolji tako što e u borbi bez oružja ubi svog u itelja. U borbi itava ljekarna biva uništena, a Ujak Tak ostaje teško ranjen i premla en. Spašava ga slu ajna prolaznica Anna (Anne Rickets), mlada studen ca na praznicima, koja ga odvede ku i te ga uspijeva izlije i . Takov u enik Jet (Jet Li) živi u Kini, jer se boji do i u Ameriku...

07:57 Danas na programu 08:00 Dje ja TV 12:00 Zoona, emisija o ku nim ljubimcima 12:35 Trzalica, glazbena emisija 13:30 Celebri city 14:00 Igrani lm 16:00 Hrana i vino 17:00 Kronika tjedna 17:30 Zagrljaj ljepote 18:00 Vinoteka 20:00 Fio show 23:15 Zapisano u zvijezdama 00:15 Erotski program 01:15 VIDEOSTRANICE

11:43 11:45 12:45 13:45 14:00 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 18:00 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV ORDINACIJA kontakt emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija TV PRODAJA MAJSTOR KUHINJE talijanski specijalite TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal IZ PROŠLOSTI TV kalendar TAJNE USPJEHA dokumentarni lm VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show OKOLO K(R)OLE mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZNANSTVENI FORUM dokumentarna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

17.10

22.10

Krvna slika

16.05

Zlatni de ko

SERIJA NOVA TV

Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus , serija -nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija U itelj, igrani lm (12) Ve ernje Vijes Miris love, igrani lm (12) R Bra ne vode, serija Heroji, serija Ezo TV, tarot show (18) Istraga, igrani lm (15) Bra ne vode, serija R IN magazin R Kraj programa

Hrvatska uživo

21:00

FILM RTL

06:45 07:35 08:00 08:15 08:30 09:30 10:20 11:50 13:10 13:50 14:45 15:40 16:40 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:10 23:45 00:00 01:40 21:10 03:00 04:00 05:30 05:55 06:30

EMISIJA HRT 1

Infekcija FILM RTL

08.05 2 glupa psa, animirana serija 08.25 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija 10.40 Bibin svijet, hum. serija 11.30 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 12.15 Exkluziv s Tatjanom Juri , magazin (R) 13.05 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.35 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) 16.10 Pod is m krovom, hum. serija 16.35 Kralj Queensa, hum. serija 17.00 Raymond, hum. serija 17.25 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 20.00 1001 no , dramska serija 20.45 Ezel, dramska serija 21.35 Delta Force, igrani lm, akcijski (12) 23.50 RTL Vijes , informa vna emisija 00.05 Bratstvo, dramska krimi serija (dvije epizode) (12) 01.55 Astro show, emisija uživo (18) 02.55 Osvetnik, igrani lm, akcijski triler

11.50

Televizijska posla

06.30 Zabavni Infokanal 07.40 Skozi as 07.50 Globus 08.20 Male Sive Celice, Kviz 09.10 Maribor: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Slalom (Ž), prenos 1. Vožnje 10.15 Wengen: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Slalom (M), prenos 1. Vožnje 11.20 Pomagajmo Si, oddaja TV Koper-Capodistria, ponovitev 11.55 Maribor: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Slalom (Ž), prenos 1. Vožnje 13.10 Wengen: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Slalom (M), prenos 2. Vožnje 14.05 Liberec: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Smu arski Tek - Sprint Ekipno (M in Ž), prijenos 15.10 Ruhpolding: Svetovni Pokal v Biatlonu, Zasledovalno (Ž), prijenos 16.15 Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Smu arski Skoki, Posnetek Iz Sapora 17.45 Svetovni Pokal v Biatlonu, Zasledovalno (M), Posnetek Iz Ruhpoldinga 18.35 Slovenski Avto Leta 2011, ponovitev 19.50 Žrebanje Lota 20.00 Ars 360 20.15 Zakladi Civilizacije, Francoska Dokumentarna Serija 21.05 Tess Iz Rodovine D’urbervillov, Angleška nadaljevanka, 4., Zadnji Del 22.05 s Plesalci Sng Opera in Balet Ljubljana - G.f.handel-V.dedovi : Do k 22.10 Soo enje z Agripino, Glasbeno Dokumentarna oddaja 23.05 Zdravni in Dnevnik - Moški So Najboljše Zdravilo, Nemška nadaljevanka, ponovitev 23.50 Boži , AmeriškoKanadski lm, ponovitev 01.30 Zabavni Infokanal 01.35 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.10 ŠKL 12.10 Kulinarka 13.20 Debbie Travis, dok. serija 14.15 Valerie Flake, lm 16.00 Život nije šala, serija 16.50 Petero djece, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24UR 20.00 Tata, ne zezaj!, lm 21.40 Eli Stone, serija 22.30 Zakonite laži, lm 0.20 Uništavanje planete, dok. serija 1.15 No na panorama

5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Film 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 No ni program

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:00 22:30 23:00 23:20 00:20

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hana i vino Vijes Kronika tjedna, ponavljanje Jukebox Vijes VOA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Vijes VOA Auto moto nau c vision Dom na kvadrat Obzori, emisija iz kulture Vijes Erotski program Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:15 13:00 13:30 14:00 14:45 14:45 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe REPORTAŽE SA ZEMLJE MIRA emisija o prirodi TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

21.35

Delta Force

ANIM.SERIJA NOVA TV

08.15

Graditelj Bob

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.00 Dobro jutro 12.45 Sobotno Popoldne 15.00 Na Obisku, oddaja TV KoperCapodistria 15.30 Ars 360 15.50 Pisave 16.15 Slovenski Utrinki, oddaja Madžarske Tv 16.40 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 17.05 To Bo Moj Poklic: Polagalec Kerami nih Oblog, 1. Del, Izobraževalna Serija 17.30 Umazani Ples, Ameriška nadaljevanka 18.00 Alpe-DonavaJadran, Podobe Iz Srednje Evrope 18.30 Prvi in Drugi 19.00 z Glavo Na Zabavo, Mladinska oddaja 19.25 Univerza 20.00 Koncert - Leonard Cohen: Live 2010 20.50 udovi Svet Alberta Kahna: Evropa Na Robu Brezna, Angleška Dokumentarna Serija 21.45 Bleš ica, oddaja o Modi 22.15 Voj ek, Nemški lm 23.35 Nenavadno Prijateljstvo, Ameriški lm, ponovitev 01.25 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Zabranjena ljubav, serija 15.00 Najbolje godine, serija 16.00 Sebi na ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika, serija 20.55 Moj bivši se ženi, lm 22.35 24 UR 22.55 Chuck, serija 23.45 30 kamen, serija 0.10 Tudors, serija 1.05 No na panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

62

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Spomenden šteroga niš i ne poštuvle…

Z

nate kaj je to spomenden? To vam je gda se mi denes zmislimo na nekaj kaj se negda pripetilo. Ak se zmislimo dobro, ako pak nej unda tej spomenden mine brez nas. Verjem gda znate gda je naš šenkoski sabornik Dragec Lesarov, a pomogla mo je Dragica Zgrebecova, a isto tak so, vu tem poslo, svoje prste meli Željko Pavlic i Veljac Pleša, vu našemo Hrvaškomo Saboro uspev nekak zrihtati kaj so se 2005. leta vsi saborniki složili kaj bode prinas vu našoj Me imorskoj županiji 9. januar Spomenden na isti den 1919. leta gda je na akoskomo Franjeva komo trgo održana Skupština vsih Me imorcov šteri so došli i gda so unda zanavek rekli zbogom i otprajli Ma are prek Mure, a Me imorje naše malo prepojili ondašjoj državi Hrvatov, Janezov i Srbov. Tak smo vam se i mi vu minuli petek, sedmoga januara, zišli vu Šajerici kaj se zmislimo na to Skupštino i kaj preslavimo toga Spomendneva, o em re i, osvetka. Ne moram vam

PROIZVOD

DERIVACIJE

DIO SELJA KE OBU E

re i kak je to naš župan lejpo zamisliv, ali se zišlo jako malo ljudi: županiske ve nike se moglo nabrojiti na prste jedne roke, jako malo ga bilo i na elnikov op ini, a kaj nebom spominjav jive zamjenike. Isto tak vam moram re i gda so nej bili niti vsi gradona elniki.

Vsi znamo gda so tej den još naša deca bila na ferjo tak gda so navu iteli i profesori meli as, ali ga jiv bilo jako, jako malo, malo vej kak nika. A prosim vas lejpo kak bodo naša naša deca znala kaj se, itak, pripetilo toga 9. januara ak jivi navu iteli ne dojdejo kajbi zazvedili. Nebrem to razmeti: gda se spominam z navu itelaj i bajam jim kak so navek na urlabo gda i deca unda se svadijo z menom, a kuliko vidimo gda treba nekam dojti nebreš jiv dobiti niti za lek. No, a kak bodo navu iteli i profesori došli ak jivi ravnateli ne dojdejo. Nekaj si gruntam, pak so bar trebali dojti navu iteli i profesori z povjesti, ali brz as ja preve od jiv iš em.

Ne bi šteuv greha naprajti i zato moram re i gda je bi-

ORANICA

11. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VRSTA PAPIGE

NJEMA KA

lo jeno par ravatelov, o em re i, ravnatelici i vej jiv je bilo z srednji, a uda meje z pu ki školi. Ak si duže gruntam unda mi po glavi furt rovari misel gda je za to kriv župan, jerbo kam je zarivav toga Spomendneva baš vu te dneve gda so naši navu iteli na skijanjo. No, kaj nebodete mislili gda so oni pravzaprav na skijanjo, nej, jer vu zimi nemajo urlaba, ali so na terenskoj nastavi i to tam gde ga jega snega.

Vsaki je zgovor dober. I još nekaj, verjem gda znate gda je 1919.leta na placo pred cirkvom bilo ve od deset jezer naših japekov i mamici, a minuli tjeden nas je bilo na pol meje od sto (dok je zbor odišev dimo). Kaj re i, gda so se naši stareši tak shajali kak mi još dendenes bi Me imorje bilo vu Austrougarskoj, o em re i, vu školaj bi se sam ma arski vu ili. uliko sam meuv za uti od profesora Vladeka Kapuna, šteri rovle po staraj prašnataj knigaj, 9. januara 1919. leta je vu akovco bilo jako zima, negdi okoli minus 15 ak nej i meje. To je brz as

K

DVA SAMOGLASNIKA

tak bilo, jerbo me je i vu petek još za roke zeblo. a zestanko op inarov vu Doljnjemo Kraljevco je zgledalo kak gda je strela z vedroga neba vudrila vu ve nico gda je MDS-ov ve nik Zlatkec Lovren i ov zdigev roko za HDZ-eov prora un. Zlatkec si je dugo gruntav, sam dragi Božek zna kulike je no i nej spav i dok je zdigev roko, verjem gda je dau glasa za bolše zutra kak jega tak i op ine. sako leto ima nekaj nejvažnešega kaj se pripetilo, pak je tak i minulo 2010. melo i nekaj drugo osim krize i recesije. Peršone leta so bili Onur i Šeherezada, makar još niš i ne zna kaj to zna i po me imorskomo, a naš nejglavneši grad je Salzburg skupa z svojim nejbogatešim kvartom Remetincem gde si po ivlejo, od Uskokove gripe betežni i zmo eni politi ari. Nejglavnešo nagrado je dobiv pajdaš Štef šteri je zmisliv humanitarno donacijo: pošli Sanadero sms i pokloni 6 kuna za zdiguvanje standarda vu reštima.

N

V

DRŽAVA U JUŽNOJ AMERICI

MJESTO U ME IMURJU DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE

POKRAJINA U GR KOJ

DONJA DUBRAVA

UFO AVENIJA

OVAN (21.3.-20.4.)

Ne pokušavajte biti glavni u odnosu jer to ne e biti prihva eno. Imate sve uvjete za skladan razvoj ljubavne veze ukoliko budete strpljivi i otvoreni za želje obiju strana.

Diplomacija i takt dovest e vas do sre e. Pomr ina Sunca u vašem prirodnom 10. polju karijere uzrokovat e ozbiljne dvojbe kako dalje i probleme povezane s autoritetom. Mnogi e odrediti novi pravac djelovanja nakon što zaklju e da ovako više ne ide. Zahtjevnost trenutka iscrpljivat e vas tjelesno i psihi ki.

Na ite svoj mir.

VAGA (24.9.-23.10.)

Obiteljski problem odvu i e vas od voljene osobe kojoj je dosta vašeg nerješavanja situacije. Ako pokažete odlu nost i odbacite nega vne ljude sebi nih ideja, usre it ete se.

Obratno, oni e vas povu i u propast.

Zaposleni u malim privatnim biznisima bit e suo eni s važnom odlukom kojom e sasvim druk ije postavi svoju djelatnost, no neka je ne donose prije srijede.

Ostali e se odmara ili e posao radi više manje mehani ki. Povucite se u osamu kako bi u miru napunili baterije.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Nesuglasje ili praznina u odnosu potrošit e se do kraja. Tokom vikenda otvaraju se nove ljubavne perspektive i opet dobivate šansu za sre u. Potrebno je da nekako pregnite prvi dio tjedna. Budite još malo strpljivi.

Sve nejasno e oko vašeg usavršavanja, putovanja ili suradnje s uglednim ili stranim partnerima, ovaj e tjedan bi raš iš ene. Otvorit e se nove povoljne mogu nos za vas, a vi odlu ujete kako ete ih i ostvariti. Zdravi ste, premda vam je duša puna sjete. Veselite se onome što vam ide dobro.

Utvrdite pos gnuto i osvajajte još koji dan kad vas vaš svi žele.

Od ovog vikenda ljubavni život postaje diskretniji, ali ne i manje kvalitetan.

Mnogi e u glavi vrtjeti prebogat ljubavni lm iz proteklih mjeseci. Promet i komunikacije bit e klju ne teme ovaj tjedan. Neki e odlu i promijeni prijevozno sredstvo ili e kroz poslovno putovanje donijeti klju nu odluku za nastavak djelatnos na nov na in. Pazite kako se izražavate. S ovakvom formom možete na sportsko natjecanje.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Prvi dio tjedna pobrinite se da u vrs te svoj odnos, jer u drugom dijelu tjedna po inju manja ljubavna iskušenja. Pojavljuje se otu enje u odnosu ili vam okolnos više ne idu toliko na ruku. No tko voli, znat e to izdrža . Zaklju ujete prvu fazu promjena i otvarate novo poglavlje. Ako je bilo nešto što je još trebalo mijenja , to ete sigurno u ini ovih dana. Time ulazite u sasvim novo razdoblje, puni radnog poleta i obnovljeni. Bolesni bi u drugom dijelu tjedna trebali ozdravlja .

Ako pripremate teren za nova osvajanja, ne brinite, jer od ovog vikenda sve e vam i i na ruku.

Uslijedit e još par dana planiranja, a onda akcija koja e svakako oboga vaš ljubavni život. Uživajte. Ako ste dugovima, bit ete pri snu do te mjere, da ete mora na i na in da ih vra te.

Nikakva nelegalna opcija ne dolazi u obzir. Ako ih nemate, promijenit ete svoj stav prema novcu i odlu iti sve postavi na nov na in. Jedite više povr a i žitarica. Osje at ete se bolje.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Bit ete suo eni s prekretnicom u osobnim odnosima koju teško da ete mo i izbje i. Završit ete jednu fazu i po e razvija svoj odnos u novom pravcu. Kona nu odluku ne donosite prije srijede jer može bi pogrešna ili utopijska. Vaši suradnici de ni vno e odlu iva umjesto vas, a vi ete ono što odlu e mora prihva . Iako mislite da ste u inferiornoj poziciji, to je samo trenutno, jer su vaši dugoro ni putovi još uvijek i te kako otvoreni. Osjetan pad imuniteta ublažite onim što volite.

I i ete iz odli nog u vrlo dobro, tako da i dalje možete bi prili no zadovoljni. Oni koji su u vezama malo e se više pozabavi svojim statusom u odnosu i osvijes svoje želje i potrebe. Samci izlaze s prijateljima.

Pomr ina u vašem znaku 4.1. ovaj e vam tjedan u ini važnim. Na i ete se pred zalju ivanjem jedne faze i otkrivanjem sasvim novog pravca vašeg djelovanja. Ono što se nije rasplitalo, sada e se rasples . Odluku ne donosite prije srijede. Imate snage za dvoje.

RAVNICA OCRT

LAV (23.7.-23.8.)

VINOVA... ŽENSKO IME

MJESTO U HRV. ZAGORJU RUKOMETAŠ IGOR

IVAN BULJAN

VANADIJ

LOPOV

NOGOMETAŠ

LEKO

OBAR

RIMSKI 501

HOMEROV EP

SPISI HODATI

TONA

VRSTA ZA INA

COSTNER

NASTAMBA VIŠE PASA (MN.)

VRSTA SLASTICE (MN.)

PTI ICA

OMOTA STABLA

OPSEG

ETVRT

MJERA ZA DUŽINU

RAZLI ITI OBLIK ISTOG ELEM.

POLUOTOK NA CRNOM MORU

KRANJ AR

KONJSKA SNAGA

MJESTO KOD ZADRA

OSTALI 29. I 1.

SLOVO ABECEDE

STANLIO I ...

SPOJ

CRVENI PLANET

ZAVRŠETAK GLAZBENI ROD

ROD TATA (SLOV.)

ZDRAVO (LAT.)

UPITNA ZAMJENICA

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Iako su vaša o ekivanja zaista realna, ovih dana imat ete razloga da ih povisite. Iznenadit ete se kako vam okolnos kre u na bolje i stvaraju se uvje za kvalitetniji privatni život. Prihva te to s veseljem. Svi koji na svom poslu istražuju zate i e se pred vašim iskušenjem, otkri em ili odlukom koja e nagovijes nešto sasvim novo u podru ju kojim se bave. Ostali e miješa maštu i posao na na in da e mašta bi dominantna. Psihi ki labilni e ima krizu. Osigurajte se.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Uslijedit e malo ljubavno iskušenje kroz koje ete treba dokaza i pokaza koliko ste zapravo zaljubljeni i koliko volite. Ne bojte se, jer bi sve trebalo ispas i više nego dobro.

Samo slušajte svoje srce. Odnosi i zabavlja ke ak vnos bit e vam u prvom planu, pa ete sve druge poslove odra iva ru nski. Ako ste sportski djelatnik ili krea vac, bit ete jako angažirani, ali i odlu ni da preokrenete situaciju u svoju korist. Uspjet ete. Ne dopus te da loši ljudi razorno djeluju na vas.

RIBE (20.2.-20.3.)

Potrudite se pokaza svoju ljubav u prvom dijelu tjedna, jer od vikenda stvari kre u u manje povoljnom pravcu. Ako je vaša veza stabilna, bit e ovo samo blago iskušavanje, a ako nije, ra unajte s otu enjem. Svi koji o ekuju pomo u poslu, ovaj e tjedan dobiti odgovor. Protekcije e izostati. Ono što radite treba odradi profesionalno i pod jednakim uvje ma za sve. Niste pravedni ako za sebe tražite privilegije.

Nervozni ste jer se ne želite suo i s is nom, a to bi bilo jedino zdravo.

RAZUMIJEVATI NAPISANO

ZEMLJORADNIK

VIC tjedna

TANTAL NACRT ZA KROJENJE

DAVATI OTROV

RAJKO JAGAR

NEPRAVILNOST

Trebate znati da prolaze posljednji dani vaših ljubavnih iskušenja, pa ne dramite, nego malo pri ekajte. A poboljšanje po inje 8.1.

Zato se povucite i u miru osmislite novu ljubavnu strategiju s kojom ete starta za vikend. Odnosi s vama podre enima na poslu doživjet e preokret i ta e suradnja krenuti u sasvim druk ijem pravcu. Nova faza rada za vas e biti i osvježenje, ali i izazov koji ne ete mo i ignorirati. I dalje imate puno posla.

Idealni su dani za de ni vnu odluku o prestanku pušenja.

GRAM

SIN ANHIZA I AFRODITE

MAJKA BOŽJA

Sretan broj

Mujo razgovara s Hasom: Haso, znaš li da je moj sretni broj sedam? Rodio sam se 07.07.1977. u 7 sati, 7 minuta i 7 sekundi, na lutriji sam osvojio 7 milijuna eura i sve to sam uložio na konjskim trkama na konja broj 7!

- Mujo, pa to je fantasti no! Naravno, konj broj 7 je bio prvi?

- Ma ne, sedmi.

11. sije nja 2011.

Vremenska prognoza 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

Preblago za sije anj VREMENSK A SLIK A: Ovog tjedna i dalje relativno mlako vrijeme za sije anj...

Danas emo biti pod utjecajem ciklone pa je mogu a slaba kiša, ali od sutra dolazi stabilizacija vremena zbog utjecaja anticiklone pa e ve i dio tjedna biti suh i miran. Jedino e nas jutarnji mraz podsje ati da smo u zimi, a dnevna temperatura e prema kraju tjedna lagano rasti pa bi za vikend ponovno mogla prije i 10 Cezijevih stupjeva. Nova promjena vremena mogu a je po etkom sljede eg tjedna.

V R E M E N S K A PR O GNOZA: Po etkom tjedna utjecaj na vrijeme imat e ciklona koja e našem podru ju donijeti više oblaka i mjestimi nu slabu kišu. Koli ina kiše na podru ju naše županije bit e mala. Topli lagani jugozapadni vjetar je ve ju er zamijenio sjeverni i sjeveroisto ni vjetar koji je donio i malo hladniji zrak pa bi u višem gorju danas moglo pasti malo snijega (Gorski kotar i Lika). Jutarnja temperatura u Me imurju od 3 do 5, a najviša dnevna oko 5 ili 6 Celzijevih stupnjeva, nave er u blagom padu.

Srijeda bi nam donijela stabilizaciju vremena pa e biti suho, a uz promjenjivu naoblaku može biti i sun anih razdoblja. Kiša se više ne o ekuje. Vjetar slab, u po etku sjevernih smjerova, a popodne bi mogao okrenuti na jugozapadni. Jutro hladnije uz mogu nost slabog mraza, a dnevna temperatura od 4 do 7°C. Ve inom suho i stabilno vrijeme zadržalo bi se i u drugoj polovici tjedna. Na vrijeme e djelovati anticiklona što e nam donijeti mjestimi nu jutarnju maglu, a danju može biti sun anih razdoblja. Oborine se ne vide.

Vjetar e prema vikendu lagano okrenuti na jugozapad-

njak pa e temperatura zraka opet polako rasti. Bitno je napomenuti da e no ni i jutarnji sati biti relativno hladni pa se o ekuje pojava slabog mraza uz temperaturu od -3 do 0 stupnjeva, osobito u etvrtak i petak, dok bi za vikend jutra opet bila malo toplija. Uz dulje zadržavanje jutarnje magle dnevna temperatura e biti od 5°C do 8, za vikend uz južinu mjestimice i oko 10 Celzijevaca.

Prema prognosti kom materijalu koji nam je dostupan pri izradi ove prognoze, ini se da bi u ponedjeljak moglo do i do naobla enja i mjestimi ne kiše pa bi i temperatura zraka bila u postupnom padu.

Ukoliko planirate na skijanje za precizniju prognozu na europskim skijalištima slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/ min.iz iksnih te 4,70 KN/

min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 10.1.)

PREGLED VREMENA od 3. do 10. sije nja

Rekordna južina Proteklog tjedna imali smo prilike doživjeti pravi temperaturni šok. Ovo što se dogodilo zasigurno nije pogodovalo zdravlju, osobito starijim osobama, kroni nim bolesnicima i meteoropatima.

Radi se o nagloj i jakoj južini koja je zahvatila cijelu Hrvatsku pa tako i Me imurje. Tjedan je po eo uz pravu zimu, u nedjelje nas je malo zabijelio snijeg pa je temperatura zraka u prvoj polovici tjedna imala negativan predznak. Kako jutarnja tako i dnevna. No, zatim je uslijedio potpuni, ali o ekivani obrat. Zapuhao je jugozapadni vjetar s kojimje dolazio sve topliji zrak. Temperatura zraka je naglo sko ila u plus pa se snijeg u drugoj polovici tjedna otopio u cijeloj zemlji, osim na Zavižanu gdje ga je ostalo skromnih 8 cm. Sije anj je najhladniji mjesec u godini

pa je neobi no bilo vidjeti planine bez snijega i temperaturu debelo u plusu. Najtoplije i najsun anije je bilo u nedjelju kad se temperatura u Me imurju popela na 15, u Zagrebu na 16, a u dijelovima Slavonije na ak 18 Celzijevih stupnjeva. Sunce i toplina mnoge su izmamili na šetnju ili boravak na otvorenom, a kako i ne bi kad smo osjetili dašak prolje a u srcu zime. Jutarnja temperatura od 10.3°C na postaji Zagreb Gri je najviša jutarnja za datum 08.1. u periodu 1861.-2011., tj. za 150 godina koliko postoje mjerenja. Najtoplije je bilo jutro 18. sije nja 1939. godine kada je minimalna temperatura bila 11.4°C. Posljednji puta je sije anj bio ovako topao prije 10 godina. 7. sije nja 2001. je na postaji Zagreb Maksimir izmjerena najviša sije anjska temperatura od ak 19.4°C.

Naj meteo doga aj 2010.

METEOROLOŠKI KALENDAR 13. sije nja 1968. god. u Zalesini u Gorskom kotaru izmjereno -35°C 14. sije nja 1985. god. po elo razdoblje ledostaja kod Radenaca na Kupi koje je trajalo sedam dana 16. sije nja 1985. god. u Ruš ici kraj Slavonskog Broda brodovi koji su prevozili naftu ostali su okovani ledom

Svi lanovi Crometeo foruma (možete se besplatno registrirati na www.crometeo.net) u sljede ih e deset dana, po sedmi put, birati Naj meteo doga aje za proteklu 2010. godinu. Nakon što smo iz dana u dan pratili i bilježili sve što nam je donijela meteorološka 2010. godina, izdvojili smo 22 doga aja od kojih e svaki lan foruma izabrati njih 5. Glasanje traje do petka 14. sije nja 2010. godine.

Tada emo i saznati koji e se doga aj pridružiti pobjednicima proteklih šest izbora. Ove godine po prvi put biramo i Naj meteo doga aj u svijetu.

Izdvojili smo 15 globalnih doga aja koji su obilježili burnu meteorološku 2010. godinu

u svijetu. Popis nominiranih doga aja za 2010. godinu pogledajte na našem portal www.crometeo.hr, kao i na Crometeo forumu. Dodajmo i jednu vijest iz Austarlije koju su na prijelazu godine do ekale grozne poplave. Operacije iš enja i sanacije šteta po ele su u petak u nekoliko gradova na sjeveroistoku Australije, pogo enom nevi enim poplavama, no mogle bi ih uskoro prekinuti nove padaline. U posljednjih desetak dana, nakon obilnih kiša kakve nisu zabilježene desetlje ima, poplavljeno je etrdesetak gradova u pokrajini Queensland, na podru ju s 200 tisu a stanovnika velikom poput Francuske i Njema ke zajedno.

Doga aji MLADEŽ Hrvatske stranke prava akovca i Me imurske županije

Novi elnici Hunjadi i Marcijuš Po d r u ž n ic a H r v at ske stranke prava (HSP) održala je izbore za elništvo podružnice, a HSP mladeži Me imurske županije predstavlja i svoje dužnosnike.

Predsjednik akove kog ogranka je dipl. oec. Mario Marcijuš, dopredsjednik je Martin Hunjadi, tajnica je Marija Herterlendi, a rizni arka Karolina Blagovi .

Predsjednik mladeži županijskog HSP-a je Martin Hunjadi, dopredsjednici su Matko Grgi i Nikola Grahovec, tajnica je Marta Bermanec, a rizni arka Kristina Posavec.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

U nastupnom govoru Mario Marcijuš je rekao da su danas lanovi mladeži HSP-a Grada akovca mladi i obrazovani ljudi, spremni korektnim djelovanjem i iznošenjem vlastitog programa i vlastitih projekata te konstruktivnim djelovanjem pridonijeti razvoju akovca.

Martin Hunjadi pak isti e potrebu rješavanja problema velikog broja mladih u Me imurskoj županiji, te poziva mlade na spoj tradicije i mladosti te o uvanje ponosa hrvatskog naroda, koje HSP kroz povijest ini prepoznatljivim.

(S. Mesari )

Novi i stari lanovi HSP-a akovca i Me imurske županije

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec. ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Namiriti ošte enike Posljednjih godina svjedoci smo drskih kra a na podru ju naše županije, posebice u mjestima koja gravitiraju romskim naseljima. U ve ini slu ajeva policija prona e po initelje, a i sud odradi svoje.

Me utim, tada za ošte enike zapo inju problemi, po injenu im je štetu nemogu e naplatiti, jer su u pravilu po initelji maloljetne osobe bez primanja i imovine. HSP predlaže da država obešteti ošte enike, a onda putem svojih mehanizama, kao što su društveno koristan rad, uskra enje socijalne pomo i i drugo, sebi nadoknadi ispla enu štetu. (sm)

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

ZAVRŠILO ZIMSKO PRVENSTVO ME IMURJA U MALOM NOGOMETU

MLADI ME IMURSKI NOGOMETAŠ DINO ŠKVORC NAKON PROBE U CELTICU

Pobjednici: Bukal elektronika, Pokazao svoj raskošan Metal hidr. cijevi i TASA talent

KRENULE PRIPREME RUKOMETAŠA PRVOLIGAŠA ME IMURJA

Pomla ena ekipa s novim imenima

PREKO 250 prosvjednika, lanova ekoloških udruga i simpatizera formiralo na uš u u Legradu “neraskidivi prsten zajedništva u borbi za o uvanje prirodnog uš a Mure u Dravu“

“Ostavimo unucima Muru u Dravu, a ne kanale” - Prosvjednici su nosili parole: “Betonirajte si doma”, “Zar ete i Dravu prodati?”, “Dok Hrvatske vode za Dravu brinu, poplave nam ne ginu” i druge …

Zaštitarsko - ekološka udruga "Senjar“ (skra eno Zeus) iz Donje Dubrave bila je u subotu organizator masovnog prosvjeda udruga i gra ana protiv planova Hrvatskih voda za skretanje i kanaliziranje tokova Drave i Mure, kao i protiv radova ma arske vodoprivrede na izgradnji pera kojim se Mura kod uš a preusmjeruje prema hrvatskoj obali Drave. Prosvjed je održan na samom uš u Mure u Dravu u Legradu, kod Halasz Czarde, a okupilo se preko 250 prosvjednika, lanova ekoloških društava i simpatizera.

Prosvjednici su nosili parole: “Ostavimo unucima Muru i Dravu, a ne kanale”, “Betonirajte si doma”, “Zar ete i Dravu prodati?”, “Dok Hrvatske vode za Dravu brinu, poplave nam ne ginu” i druge.

Sam je protest nastavak napora Zeusa i ekoloških udruga Koprivni ko - križeva ke županije, potpomognutih Svjetskim fondom za zaštitu prirode (WWF) i Euronature, za prevenciju Hrvat-

skih voda u nastavljanju prakse kanaliziranja toka Drave pod izlikom "tehni kog održavanja korita“.

Ma arski radovi izvode se bez Studije utjecaja na okoliš!?

Ma arska je vodoprivreda prošle godine na Muri kod uš a

po ela s izgradnjom pregrade (pera, perutnice) kojim preusmjeruje Muru prema hrvatskoj obali Drave, a da nije ranije ishodila izradu Studije utjecaja planiranih radova na okoliš, tj. na hrvatsku obalu. Iz tog se razloga izgradnja pera koja je ve zapo ela, ali bila zaustavljena dolaskom zime, u oku ekološ-

kih udruga smatra nelegalnom te zaštitari iz Zeusa, kao i iz ostalih ekoloških udruga regije, ovim svojim prosvjedom zahtijevaju ne samo prekid izgradnje, ve i uklanjanje zapo ete perutnice.

Utjecaj ovako skrenute Mure zamjetan je podizanjem razine Drave kod Halasz Czarde te agre-

sivnom erozijom obale na hrvatskoj strani Drave kod Legrada. S problemom je pisano upoznat i veleposlanik Europske unije Paul Vandoren, koji je pozvan da istraži porijeklo sredstava za izgradnju pera.

Novac je, naime, navodno stigao iz fonda Europske unije, bez da je osiguravatelj sredstava bio upoznat da e se radovi raditi bez Studije utjecaja na okoliš. Hrvatske su udruge tako er, zajedno s Euronaturom i WWF-om, Republiku Hrvatsku ve prijavile Europskoj komisiji u Bruxellesu zbog saznanja o

planovima regulacije i kamenovanja uš a Mure u Dravu.

Aktivisti ekoloških udruga isti u da, dok se u zemljama lanicama EU dogodio pomak u shva anju upravljanja rijekama prema dugoro no održivim metodama sro enima kroz Okvirnu direktivu o vodama Europske unije, hrvatska vodna administracija drži se tradicionalnih, tehni ki orijentiranih metoda iz 50-ih godina prošloga stolje a, koje su zastarjele i koje umjesto do zaštite od poplava dovode do pove anja rizika.

(J.Šimunko, foto GoChy)

Zaogrnuti šalom lakše podnosimo zimu U vrijeme hladnih zimskih dana rijetko tko se ne e zaogrnuti toplim šalom, koji nam svima pomaže da malo lakše podnesemo zimu. Bilo da je rije o šarenom ili jedno-

bojnom modnom dodatku koji stavljamo oko vrata, šal esto svojom bojom razbija monotoniju, koju tamnim tonovima odje e postižemo u ovo zimsko vrijeme. One pak špicerice koje

nisu poklonice nošenja šalova, od vjetra se “brane“ podižu i ovratnike svojih jakna i kaputa te vjerojatno žale što su svoju zaštitu od hladno e ostavile kod ku e.

SPONZORI

AKCIJA BEAUTY CENTRA DOLLY I ME IMURSKIH NOVINA

Svatko tko se prepozna u rubrici " akove ka špica", s aktualnim primjerkom Me imurskih novina ili izrezanom rubrikom do e u roku od tjedan dana od datuma izlaska novina, ostvaruje popust od 50 posto na sve tretmane koje nudi Beauty centar Dolly u akovcu, Kralja Tomislava 20, tel: 040/310-241.