Festival svjetske književnosti, 2014.

srijeda 3. rujna 2014.

FESTIVAL SVJETSKE KNJIÆEVNOSTI

POSEBNI PRILOG JUTARNJEG LISTA I NAKLADNI»KE KU∆E FRAKTURA

FESTIVAL SVJETSKE

KNJIÆEVNOSTI

Francesca Melandri Aleksandar Prokopiev Javier Cercas Ivica –ikiÊ Patrick deWitt Bora ∆osiÊ Vlaho BogiπiÊ Teofil PanËiÊ Ante TomiÊ Rajko GrliÊ María Dueñas Darko Dukovski Branko KukiÊ Dragutin LuËiÊ Luce Muharem Bazdulj Slavoljub StankoviÊ Lawrence Norfolk Sami Michael Semezdin MehmedinoviÊ Renato BaretiÊ Aleπ Debeljak Mathias Énard Slavenka DrakuliÊ Miljenko JergoviÊ Igor ©tiks Anna Katharina Fröhlich Kjell Westö

Zagreb, 4. do 12. rujna 2014.

35

36

srijeda 3. rujna 2014.

PIπE SEID SERDAREVIÊ ruge godine zaredom knjiæevnu i kulturnu sezonu u Zagrebu otvara Festival svjetske knjiæevnosti.

Na Festivalu gostuje tridesetak inozemnih, regionalnih i domaÊih pisaca koji Êe u razgovorima o svojim knjigama, razgovorima s urednicima i prevoditeljima te na okruglim stolovima govoriti o temama koje su zanemarene iako nas se itekako tiËu i dio su naπe svakodnevice. Drugi Festival svjetske knjiæevnosti poËinje 4. rujna u 20 sati sveËanim otvaranjem u Kinu Europa.

GoπÊa na otvaranju suvremena je talijanska spisateljica Francesca Melandri, koja se u svojim knjigama bavi burnim razdobljem talijanske povijesti obiljeæenim politiËkim nasiljem. VeÊ drugoga dana na Festivalu gostuje moæda najbolji i najzanimljiviji suvremeni πpanjolski pisac Javier Cercas, koji se u svojim knjigama precizno, toËno i uvijek potkrijepljeno istraæivanjima bavi temama koje razdiru ©panjolsku, bilo da je rijeË o Graanskom ratu ili neuspjelom dræavnom udaru iz 1981.

Na Festivalu do 12. rujna gostuju brojni ugledni pisci, dobitnici niza nagrada, autori prevoeni na viπe od trideset svjetskih jezika poput Mathiasa Énarda, Patricka deWitta, Anne Katharine Fröhlich, Kjella Westöa, Samija Michaela, Maríje Dueñas i Lawrencea Norfolka. Uz svjetske i europske zvijezde Festival i ove godine ugoπÊuje brojne zanimljive i vaæne autore iz regije i Hrvatske: Boru ∆osiÊa, Aleπa Debeljaka, Slavoljuba StankoviÊa, Muharema Bazdulja, Semezdina MehmedinoviÊa, Aleksandra Prokopieva, Ivicu –ikiÊa, Antu TomiÊa, Miljenka JergoviÊa i mnoge druge.

Srediπnji je program svake veËeri u Kinu Europa u 19 sati tribina Razotkrivanje na kojoj s pojedinim autorom raspravljamo o njegovu posljednjem objavljenom djelu i njegovu radu. Nakon Razotkrivanja u 21 sat na istome mjestu slijede panel-diskusije o temama koje golicaju intelektualce i pisce, poput politike i knjiæevnosti, graanskog rata, izbjegliπtva i sjeÊanja. Tu je i diskusija o oduπevljenju intelektualaca Prvim svjetskim ratom te razgovor o jednom od najvaænijih pisaca s ovih prostora Danilu Kiπu povodom 25 godina proteklih od njegove smrti.

Festival je ove godine uveo dva nova programa. Na programu Pisac i njegov Ëitatelj, svakodnevno u 17 sati u Knjiænici Bogdana OgrizoviÊa, uz pisca Êe gostovati njegov urednik ili prevoditelj te Êe se razotkriti barem poneki detalj o tome kako nastaju vaæne knjige. Na Matineji za srednjoπkolce, koju ostvarujemo u suradnji sa zagrebaËkim gimnazijama i srednjim πkolama, gimnazijalci Êe sami predstavljati autore, Ëije Êe knjige zatim biti izborna lektira; rijeË je o Slavenki DrakuliÊ, Renatu BaretiÊu i Igoru ©tiksu.

Svojevrsna pretpremijera Festivala izloæba je radova suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika nastalih po motivima knjiga pisaca koji sudjeluju na Festivalu.

Izloæba je otvorena u Studiju Moderne galerije “Josip RaËiÊ” do 10. rujna 2014.

Radove su slikali i crtali ugledni umjetnici Grgur Akrap, Gordana BakiÊ, Tomislav Buntak, Æeljka Cupek, Sebastijan DraËiÊ, Fedor Fischer, Danko FriπËiÊ, Martina GrliÊ, Ivana JuriÊ, Ivona JuriÊ, Lea PopinjaË, Robert ©imrak, Milan Trenc, Mio VesoviÊ, Alan Vlahov, Nikola VrljiÊ i Josip Zanki.

D

Ovaj prilog nastao je u suradnji Jutarnjeg lista inakladniËke kuÊe Fraktura. Uredili, pripremili ibiljeπke o piscima napisali: Ana BogiπiÊ, Miljenko JergoviÊ i Vlatka Tor. GrafiËki uredila ioblikovala: Antonija RadiÊ Horvat.

Vizual naslovnice: Kemal LjumanoviÊ

FESTIVAL SVJETSKE KNJIÆEVNOSTI

Francesca Melandri Francesca Melandri roena je u Rimu 1964.

Autorica je scenarija,dokumentarnih filmova iromana.Prvi roman “Eva spava”,objavljen 2010.,Ëitatelji i kritika doËekali su pohvalama.

Preveden je na francuski,nizozemski i njemaËki,a osvojio je i brojne nagrade,

TKO JE TKO Portretirala Lea PopinjaË

Mali leksikon pisaca -gostiju festivala

ukljuËujuÊi i onu Ëasopisa Elle za najbolji roman 2011.U svom drugom romanu “Viπi od mora” (koji je na hrvatski prevela Ana Badurina),Melandri stvara iznimne psiholoπke portrete baveÊi se intimnom tragedijom onih Ëiji su bliænji u zatvoru.

Roman je osvojio nagrade Premio letterario nazionale “Rapallo Carige” 2012.,Premio letterario Isola d'Elba-Raffaello Brignetti, Premio Stresa di Narrativa 2012.iPremio Letterario “Città di Rieti - Centro d'Italia”.

Melandri na originalan naËin oæivljava traumatiËnu i potisnutu temu talijanskoga druπtva i kulture: posljedice crnoga i crvenog terorizma u Italiji sedamdesetih i poËetka osamdesetih godina proπlog stoljeÊa.

Portretirao Mio VesoviÊ

i uzbudljiv naËin ustrajno bavi traumatiËnim temama πpanjolskoga druπtva,nedovrπenom ili neproæivljenom povijeπÊu,dogaajima koji su preπuÊeni u ime nacionalnog pomirenja, okamenjenim osobnim i kolektivnim historijama koje brane da se nastavi jednom davno zaustavljeni æivot.Cercas stalno uznemirava,©panjolskoj gura prst u oko; njegovi romani doimaju se kao tekst za nijemu πpanjolsku himnu.Cercasova hrvatska prevoditeljica je Silvana RogliÊ.

Ivica –ikiÊ Ivica –ikiÊ roen je 1977. u Duvnu, kasnije Tomislavgradu, na granici Bosne i Hercegovine. Bio je novinar i urednik u Slobodnoj Dalmaciji, potom dugo u Feralu, pa u Novom listu. Danas je glavni urednik “tjednika za racionalnu manjinu” Novosti. »esto objaπnjava kako je manjina racionalna, a ne nacionalna, ali slovne se greπke stalno ponavljaju. Objavio je biografije Stipe MesiÊa i ©arika Tare, s Davorom Krilom i Borisom PaveliÊem napisao je

Aleksandar Prokopiev Aleksandar Prokopiev roen je 1953.u Skoplju.Studirao je u Beogradu,doktorirao na Sorbonni,predaje u Skoplju.Za rubrike poznatih u æenskim revijama preporuËuje ga to πto je svirao u VIS Idoli.Piπe kratke priËe, eseje i romane.Nekonvencionalan je taman koliko treba,ali time svoje Ëitatelje ne gnjavi i ne optereÊuje,nego upravo suprotno.

Prokopiev je pisac lake i briljantne erudicije, mudrost Êe udjenuti u vic,ali tako da se ne vidi πavni kroj.On piπe kao πto teËe voda,kao πto Portretirala Martina GrliÊ

Milan Trenc Portretirala Ivona JuriÊ

noÊu kapa iz pokvarene Ëesme,neumitno i prirodno.Prevoen je na mnoge europske jezike,u Zagrebu ga objavljuje Fraktura,u Beogradu Geopoetika,πto je veÊ samo po sebi neka vrsta stilske preporuke.Piπe kao da je pisanje igra,i svatko bi mogao tako.Svi koji su u æivotu pisali znaju da je najteæe tako.Kada ne predaje,ne piπe i ne putuje,Prokopievprevodi sa svih naπih jezika,te s bugarskog i slovenskog.

PriËe iz knjige “»ovjeËuljak” u vlastitom je prijevodu objavljivao na ajfelovom mostu,a za knjigu ih je preveo nestor zagrebaËke makedonistike BorislavPavlovski.

Javier Cercas Romanopisac,publicist i pisac kratkih priËa, roen je 1962.u Ibahernandu u ©panjolskoj.

Na SveuËiliπtu u Geroni predaje πpanjolsku knjiæevnost i stalni je suradnik katalonskog izdanja El Páisa.Svjetski uspjeh postigao je romanom “Salaminski vojnici”,prevedenim na petnaest jezika,po kojemu je David Trueba snimio istoimeni film.Godine 2005.,potaknut ratom u Iraku,Cercas objavljuje “Brzinu svjetlosti”,roman o prijateljstvu, krivnji i nemoguÊnosti iskupljenja.Knjiga “Anatomija jedne pobune” (2009),svojevrsni je nefikcionalni roman,nadahnut kljuËnim trenucima s kraja frankizma: pokuπajem vojnog udara u πpanjolskome parlamentu 23. veljaËe 1981.Cercas se na literarno superioran

Ilustrator i strip crtaË, roen 1962. u Zagrebu Crteæ prema motivima knjige ‘Zona’ Mathiasa Énarda

[

plus portreti knjiæevnika i knjiæevne slike piπe Marijana Paula FerenËiÊ

[

RijeË komunikacija znaËi podijeliti, uËiniti neπto opÊim ili zajedniËkim, te je svojstvena svim æivim biÊima. Njome se razmjenjuju iskustva, upozorenja, informacije, ideje, misli i osjeÊaji.

No artikuliran sustav komunikacije svojstven je samo Ëovjeku. Taj proces razmjene informacija preko dogovorenog sustava znakova od pamtivijeka olakπava, stvara i pridonosi te je dio svakog od nas.

Baπ poput magijskih formula prenosimo ga iz generacije u generaciju dopuπtajuÊi mu da nas oblikuje. OpÊe je poznato kako je Ëovjek tisuÊama godina prije izuma pisma (ali i nakon toga) komunicirao grafiËkim oznakama: znakovima i krnjim slikama kao vizualnim nositeljima znaËenja.

Jednako su tako najstarija pisma, klinasto i hijeroglifsko te kasniji stilizirani piktogrami i piktografi, bila vizualna sredstva, odnosno poruke slikovnoga karaktera.

Vienje prethodi rijeËima te definira naπe mjesto u svijetu koje nas okruæuje. Taj svijet objaπnjavamo rijeËima, a naslikano i napisano oduvijek je oplemenjivalo i oslobaalo od neznanja. Gledanje, Ëitanje i znanje snaæno se proæimaju i nije sluËajno da se upravo simbol knjige upotrebljava za tumaËenje spoznaje iπËitane preko slikovnog ili artikuliranog (pisanog i verbalnog).

Umjetnost ne komunicira samo s nama samima i naπim unutarnjim

srijeda 3. rujna 2014.

FESTIVAL SVJETSKE KNJIÆEVNOSTI

knjigu o Anti Gotovini. Danis TanoviÊ po njegovom je romanu snimio film “Cirkus Columbia”. Za taj roman Ivica –ikiÊ nagraen je najznaËajnijom regionalnom knjiæevnom nagradom Meπa SelimoviÊ.

SljedeÊa dva romana, “Sanjao sam slonove” i “Ponavljanje”, posveÊena su vremenima juænoslavenske tranzicije.Objavljuje i knjige pjesama i kratkih priËa.–ikiÊeva proza i poezija obiljeæena je autorovom pomaknutom,graniËnom zaviËajnoπÊu,i osjeÊajem civilizacijskog poraza,tuine i margine.Iako je pripadanje,osobno, porodiËno,socijalno,nacionalno,Ëesta tema njegovih lirskih i pripovjednih fragmenata i cjelina,cjelokupno fikcionalno djelo Ivice –ikiÊa pohvala je i zaziv nepripadanja onom jednom,iskljuËujuÊem identitetu.

æivotima veÊ posreduje i otvarajuÊi nas prema drugima. Ona svojom gramatikom komunicira i pobuuje asocijacije spajajuÊi rijeË i sliku u posebnu formu. Likovnost stvara iluziju realnosti svijeta knjiæevnog djela, pri Ëemu ta iluzija postaje stvarna, a u tom prividu duhovni se svijet objektivira u materijalni. Ova izloæba naglaπava upravo taj prostor komunikacije izmeu rijeËi i slike u kojemu stvarnost umjetniËkog djela ne dolazi u pitanje premda njegov sadræaj nije preuzet iz stvarnosti.

Predstavljene su serije crteæa i ilustracija domaÊih umjetnika. Radovi obuhvaÊaju portrete knjiæevnika i ilustracije knjiæevnih motiva sudionika Festivala. RijeËi slikarskim potezom postaju vidljivima i obratno, dogaa se uzajaman proces u kojemu se knjiæevnost i likovnost proæimaju i nadopunjuju. Posjetitelji izloæbe Festivala svjetske knjiæevnosti tako stupaju u prvi kontakt s rijeËju upravo kroz vizualnu reprezentaciju. Time su uzajamnost te razmjena imaginarija i emocija sadræanih u razliËitim umjetnostima uspjeπno ostvarene. Paralelan svijet, u kojem je slikarski jezik u drugom planu u odnosu na ono πto je reprezentirano na samoj slici, na ovom festivalu nije sluËaj.

Originalnost svakog pojedinog slikarskog rukopisa te zanimljivost priËe, ali i tehniËke izvedbe nadopunjuju se i na neki naËin usklauju s raznovrsnoπÊu literarne ponude.

KarakteristiËnost izvedbe portreta razliËitih autora pokazuje potpunu svladanost vjeπtine slikarskog medija. Lica su oæivljena i stoje iza svojih reËenica, pri Ëemu svako od njih nosi prepoznatljivi autorski potpis, ali i interpretaciju umjetnika.

Gledaju nas otvorena za razgovor o napisanom i naslikanom, dok nas πetnja uz ilustracije knjiæevnih motiva uvodi u raznolike fragmentirane svjetove proËitanih ili joπ nepoznatih tekstova.

EgzotiËna serija crteæa Roberta ©imraka odvodi nas tako u daleke predjele Indije prema motivima knjige “Kream Korner” Anne Katharine Fröhlich. Tu su i oËaravajuÊi prikazi Grgura Akrapa prema motivima knjige “Svadba Kadma i Harmonije” Roberta Calassa, intimni, tihi i bliski crteæi Alana Vlahova te koloristiËki eksplozivni “Prividi” Gordane BakiÊ prema literarnom ostvarenju Kjella Westöa.

Pratimo “Prvake svijeta” uoËi koπarkaπke utakmice koja je posluæila kao kulisa knjiæevniku Slavoljubu StankoviÊu kako bi ispripovijedao zanimljiv tekst, a Tomislavu Buntaku kako bi ga vjeπto i iznenaujuÊe interpretirao. SuoËavamo se s hipnotiËkim prisjeÊanjima na ilustracijama Milana Trenca prema knjizi “Zona” Mathiasa Énarda, putujemo uz privatne vizure i zemljovide Josipa Zankija prema knjizi “Balkansko brvno” Aleπa Debeljaka i istraæujemo tajnovite tmine izvedbe Æeljke Cupek prema knjizi “Aida” Samija Michaela.

RazliËite razine knjiæevnih motiva Maríje Dueñas uprizorene su gotovo nadrealnim kolaæima iskrojenih priËa Danka FriπËiÊa prema knjizi “Vrijeme izmeu krojenja”,dok domiπljati kolaæi Mije VesoviÊa seciraju “Anatomiju jedne pobune” Javiera Cercasa. Ivana JuriÊ poziva nas u unutraπnjost jedne kuÊe kolaæirajuÊi djelo “Mirni dani u Rovinju” Bore ∆osiÊa. Opipljiva tjeskoba u interpretaciji Martine GrliÊ napravljena je prema knjizi “Ponavljanje” Ivice –ikiÊa, dok je viπeslojno likovno tumaËenje izvedbe Nikole VrljiÊa izvedeno prema knjizi “Gozba Johna Saturnalla” Lawrencea Norfolka. Motivi iz “Knjige prozorâ” Semezdina MehmedinoviÊa bili su polaziπtem Sebastijanu DraËiÊu u njegovoj sugestivnoj izvedbi. Ljubav i nasilje tematizirane u knjizi “Viπi od mora” Francesce Melandri uprizorila je Lea PopinjaË na izazovan i promiπljen naËin, dok je u knjizi priËa Aleksandra Prokopieva “»ovjeËuljak” svoju inspiraciju pronaπla Ivona JuriÊ pomno razraenim pristupom.

Senzualni knjiæevni spomenar Fedora Fischera referira se na knjigu “BraÊa Sisters” autora Patricka deWitta.

Na izloæbi knjiæevnost i likovnost donose istinitost nestvarnoga stvarajuÊi osobiti svijet razliËitih interpretacija vizualizacijom duhovnoga kapitala umjetnika.

37

nor General’s Award i Rogers Writer’s Trust Fiction. Uπao je u uæi izbor za nagrade Man Booker i Scotianbank Giller. Dobar, izraæajan pisac, koji se na netradiconalan naËin bavi tradicionalnim ameriËkim temama.

Bora ∆osiÊ Bora ∆osiÊ rodio se, jednom davno, u Zagrebu kao dijete svojih roditelja. Kasnije Êe uzrasti u velikoga srpskog prozaista, koji Êe, uz sve druge svoje knjiæevniËke poslove, ustrajno varirati onu poËetnu, moæda i glavnu temu: da se te 1932. rodio kao dijete baπ tih i takvih roditelja, i da je odrastao u Beogradu, gradu koji je Ëinjenicom njegova djetinjstva dobio na veliËanstvenoj proznoj

Portretirala Ivana JuriÊ

πaπavosti. Poslije je studirao filozofiju, kao postavangardist bavio se avangardistiËkim ludorijama, prevodio Majakovskog, divio se Gertrudi Stein, pisao neke vrlo debele romane. U jednom od njih podigao je spomenik Miroslavu Krleæi. U drugom se bavio tutorima. ∆osiÊ u sebi na virtuozan i neponovljiv naËin uzgaja viπe razliËitih autorskih identiteta i poetika. On je tradicionalist i antitradicionalist, teπki prozaist i pjesnik porodiËnih i ljubavnih ciklusa. Egzilant i rezident, ukorijenjen i iskorijenjen. Bora ∆osiÊ jedan je od najËudesnijih pisaca naπih jezika.

Vlaho BogiπiÊ Vlaho BogiπiÊ roen je u Dubrovniku 1960.

KritiËar je, esejist, novinski i prozni pisac.

Osamdesetih bavio se knjiæevnom kritikom, sudjelovao u pokretanju naraπtajnog knjiæevnog Ëasopisa Quorum.

Suureivao je Djela Miroslava Krleæe, sve

Patrick deWitt Portretirao Nikola VrljiÊ

Patrick deWitt (1975) kanadski je prozaist i filmski scenarist. Roen je na jednom otoku, u Britanskoj Kolumbiji. Æivio je u

Mio VesoviÊ Fotograf i likovni umjetnik,roen 1953. u Gornjoj Dobrinji Kolaæ prema motivima knjige ‘Anatomija jedne pobune’ Javiera Cercasa

Portretirao Fedor Fischer

Kaliforniji i Washingtonu, ali se na kraju preselio u Portland, Oregon. Prvi roman “Ablutions” objavljuje 2009., a romanom “BraÊa Sisters” (2011) stjeËe svjetsku slavu i osvaja prestiæne knjiæevne nagrade Gover-

Sugestivne priËe uprizorenih zapleta i ugoaja potiËu nas da se prisjetimo proËitanoga i maπtamo. Æelimo razotkriti kako se priËa razvijala, zavrπila i inspirirala ove slikare i koji su to njezini dijelovi bili dovoljno snaæni da ih odaberu. Ilustracije funkcioniraju kao cjelina, poput malog filma, ali ih jednako tako jednu po jednu moæemo izdvajati iz konteksta kao zasebni svijet.

Ovom izloæbom na Festivalu svjetske knjiæevnosti joπ se jednom potvruje potreba za manifestacijama koje okupljaju raznorodne elemente umjetniËke ekspresije promiËuÊi tako razumijevanje. Umjetnost je jedan od naËina da se ljudska kreativnost dovede do svijesti i izgovori; abilo da je rijeË o pozivu na Ëitanje napisanoga ili gledanju naslikanoga, ona uvijek iznova osnaæuje i oslobaa.

dok hrvatska kultura nije izgubila potrebu za njihovim izdavanjem, te je edicija nedovrπena zamrla. Bio je dugogodiπnji potpredsjednik Matice hrvatske, iz koje je izbaËen kada su desni politiËki radikali preuzeli njezinu upravu. Bio je ravnatelj, pa glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleæa. Posljednjih desetak godina svoje knjige objavljuje, uglavnom, u Beogradu. Oπtro mu je zamjereno πto je izbor iz leksikografskih marginalija Miroslava Krleæe objavio kod tamoπnjega Sluæbenog glasnika, ali πto kada, avaj, meu hrvatskim nakladnicima nije bilo interesa za objavljivanjem ove knjige, kao πto meu zagrebaËkim knjiæarima nema interesa za njenim uvozom iz Srbije i izlaganjem u izlozima metropolskih knjiæara. U Hrvatskoj je Krleæa mrtav, ali do Srbije, sreÊom, joπ nije stigla vijest o njegovoj smrti. BogiπiÊ i dalje radi kao leksikograf.

38

srijeda 3. rujna 2014.

FESTIVAL SVJETSKE KNJIÆEVNOSTI

Teofil PanËiÊ

Rajko GrliÊ

Teofil PanËiÊ (1965) odrastao je i sazrijevao uglavnom u Zagrebu. Propisao je u Beogradu, stanovao u Zemunu, a rado se predstavlja kao graanin Novog Sada.

Najvaæniji je kritiËar srpske i hrvatske te nekoliko obliænjih knjiæevnosti. Ispisuje druπtvene kronike, putuje po filmskim i

Rajko GrliÊ roen je u Zagrebu 1947. Reæiju je studirao u Pragu, gdje je doæivio i vremena slobode, i vremena sovjetske okupacije i politiËke opresije.To ga je, u znaËajnoj mjeri, uËinilo »ehoslovakom u pokuπaju. U Ëetrdesetak godina rada uspio je snimiti samo devet dugometraænih igranih filmova.Vjeπt je u komunikaciji s komisija-

srijeda 3. rujna 2014.

FESTIVAL SVJETSKE KNJIÆEVNOSTI

39

med Vrati od Markata”, svojevrsnu inaËicu crne komedije Vlahe Stullija “Kate Kapuralica meu Vratima od Peskarije”. Istoimena predstava, koju je pripremao u suradnji s pokojnim redateljem Marinom CariÊem, postigla je izvanredan uspjeh i kod publike

PriËa romana “Vrijeme izmeu krojenja” odvija se u mjesecima pred pobunu generala Francisca Franca, kojom Êe zapoËeti ©panjolski graanski rat. KrojaËica sa zaruËnikom seli se u Maroko, gdje Êe otvoriti πnajderaj. María Dueñas na zabavan naËin piπe o traumatiËnim temama nacionalnog identiteta.

Darko Dukovski Darko Dukovski (Pula, 1960) redoviti je profesor na Filozofskome fakultetu SveuËiliπta u Rijeci, gdje predaje kolegije iz suvremene svjetske i zaviËajne povijesti. Dragocjen je i maran pisac djela o istarskoj povijesti.

Napisao je jedanaest knjiga, meu kojima su “Svi svjetovi istarski: ili joπ ne-povijest Istre prve polovice XX. stoljeÊa” (1997), Portretirao Danko FriπËiÊ

Portretirao Nikola VrljiÊ Portretirao Tomislav Buntak

kazaliπnim festivalima, mnogo Ëita i nastoji da ne bude zajedljiv prema piscima o Ëijim knjigama piπe. Zajedljivost Ëuva za politiËare i ine nacionalne propalice i vucibatine. Pokazuje znaËajnu vjeπtinu osamljivanja, dar za beskompromisno ostajanje u manjini. Uz raskoπan spisateljski dar, i neprevazien talent kreiranja privatnoga jezika i jeziËnog izraza, kod PanËiÊa je najveÊeg poπtovanja vrijedno upravo njegovo manjinstvo. U svakom smislu, uvijek i bez ostatka.

Knjige objavljuje redovno, jedan je od najzastupljenijih autora kanonske edicije XX vek,vlasnika i urednika Ivana »oloviÊa.

U Hena comu upravo mu je izaπla knjiga hrvatskih tema, pod naslovom “Gost iz galaksije”.

Ante TomiÊ Ante TomiÊ roen je 1970. u Splitu. Sve drugo πto se o njemu da proËitati u hrvatskim novinama i na domovinskim web portalima, uglavnom je laæ. U Zagrebu ga je, kao gimnazijalca, udario auto.

Æeljka Cupek Slikarica, roena 1986. u Zagrebu Akril prema motivima knjige ‘Aida’ Samija Michaela

ma,vijeÊima, fondacijama, pomirljiv po naravi i po svjesnoj odluci, tako da ga borba za filmove nije preskupo koπtala.

U socijalistiËka doba bio je voljen na Zapadu, sumnjiËen u domovini.

I jedno i drugo s razlogom: autor je prevratniËke ljubavno-politiËke drame “Samo jednom se ljubi”, najæeπÊe hrvatske filmske ili knjiæevne kritike komunizma do dana danaπnjeg.

Po uspostavi nezavisne republike Hrvatske optuæivan je i progonjen od reæima i reæimskih glasonoπa, ali slabo im je iπlo jer je tad radio kao profesor filma u Americi.

SreÊom, nisu u svom posjedu imali interkontinentalne ideoloπke rakete.

Posljednjih desetak godina prijateljuje, piπe i snima sa scenaristom Antom TomiÊem.

Nedovoljno je istraæeno ima li GrliÊ spisateljskih ambicija.

Scenarist je, redatelj i producent CD-ROMprojekta: “Kako napraviti svoj prvi film: Interaktivna filmska πkola”, koji je osvojio osam meunarodnih nagrada, meu kojima i Veliku nagradu za najbolji multimedijalni projekt na festivalu u New Yorku 1998. Kao reæiser i suscenarist potpisuje dugometraæne filmove “Karaula” (2006), “Josephine” (2002), “Novo novo vrijeme” (dokumentarni, suredatelj s Igorom MirkoviÊem, 2001), “»aruga” (1991), “That Summer of White Roses” (1989), “Za sreÊu je potrebno troje” (1986), “U raljama æivota” (1984), “Samo jednom se ljubi” (1981), “Bravo Maestro” (1978) i “Kud puklo da puklo” (1974).

Portretirao Danko FriπËiÊ

“Faπizam u Istri 1918. - 1943.” (1998), “Usud Europe XX. stoljeÊa: Pandorina kutija europska” (1999.), “Povijest Srednje i JugoistoËne Europe 19. i 20. stoljeÊa” (2006), “Istra i Rijeka u Hrvatskome proljeÊu” (2007), “Povijest Pule: DeterministiËki kaos i jahaËi Apokalipse” (2011) i “Ozrcaljena povijest: Uvod u suvremenu povijest Europe i Europljana” (2012).

Robert ©imrak Slikar i grafiËar, roen 1967. u Zagrebu Crteæ prema motivima knjige ‘Kream Korner’ Anne Katharine Fröhlich

Muharem Bazdulj Muharem Bazdulj (1977) rodio se, odrastao, formirao se i propisao u Travniku. ©kolovao se i æivio u Sarajevu. Zadnjih godina sve viπe u Beogradu. Objavljuje novinske komentare, knjiæevnu i umjetniËku kritiku, piπe o svakodnevici. PripovjedaË,

Branko KukiÊ Branko KukiÊ (1950) pjesnik je, esejist i autor,vjerojatno, najdugovjeËnijega autorskog kulturoloπkog projekta u juænoslavenskim povijestima, Ëasopisa Gradac, koji ureuje i izdaje u tematskim brojevima veÊ punih Ëetrdeset godina. KukiÊ æivi i radi u »aËku, i djeluje kao neka Ëudesna borgesovska tvornica sadræaja. Nekoliko je godina dio svoje djelatnosti preselio u Beograd, gdje je, na

Josip Zanki Slikar i grafiËar, roen 1969. u Zadru Crteæ prema motivima knjige ‘Balkansko brvno’ Aleπa Debeljaka

María Dueñas María Dueñas πpanjolska je knjiæevnica roena 1964. u Puertollanu. Doktorirala je englesku filologiju i radi kao profesorica na SveuËiliπtu u Murciji. Predavala je na ameriËkim sveuËiliπtima, piπe znanstvene Ëlanke i sudjeluje u raznim obrazovnim,

Portretirao Nikola VrljiÊ

Dogodilo se to blizu mjesta na kojemu je drugi hrvatski prozaist, Ivo KozarËanin, 1941. glavom platio noÊno mokrenje uz kasarnsku ogradu.TomiÊ je, ipak, imao sreÊe. U regiji ga knjiπki znalci i kritiËari cijene neusporedivo viπe nego u domovini i zaviËaju. U Hrvatskoj ga po patriotskome tisku, na dalekovidnici i meu plaÊenim grlima zagrebaËkog Filozofskog fakulteta mrze gotovo jednako æarko koliko ga voli njegova nepodnoπljivo brojna publika.

TomiÊ je æivi dokaz da je Hrvatska zemlja slobodnih ljudi. Oni ga Ëitaju. Dokaz je on i joπ neËega: faπisti su uvijek i svuda smrtno neduhoviti ljudi.Kada ne piπe za sebe, za Jutarnji list i za Slobodnu Dalmaciju,Ante TomiÊ piπe za Rajka GrliÊa. Joπ nekoliko redatelja u domovini i u regiji æeljeli su ga za svog pisca. Nakon πto ih je obzirno odbio, znali su ga zamrziti æarom bivπih djevojaka.Ali ne svi. Ima ih i koji znaju da je TomiÊ jedna od rijetkih autentiËnih dragocjenosti æive hrvatske kulture.

Portretirao Danko FriπËiÊ

Nikola VrljiÊ Kipar i crtaË, roen 1980. u Zagrebu Akril prema motivima knjige ‘Gozba Johna Saturnalla’ Lawrencea Norfolka

kulturnim i uredniËkim projektima.Svojim prvim romanom “Vrijeme izmeu krojenja”, objavljenim 2009.,privukla je pozornost Ëitatelja i postigla uspjeh kod kritike.

Roman je postao bestseler,preveden na viπe od dvadeset pet jezika, a seriju koja je po njemu snimljena nazivaju πpanjolskim “Downton Abbeyjem”. María Dueñas uspjeh je ponovila drugim romanom “Misión Olvido” iz 2012.

i kod kazaliπtaraca te osvojila nekoliko kazaliπnih nagrada. Njegove komedije za djecu “Vuk & 3 gudina” i “NajveÊa ljubav od Velega Joæeta” izvodi lutkarsko kazaliπte Milk iz Pule.

Kada mu se ovako niæe biografija i biobibliografija, o LuËiÊu se stjeËe fatalno krivi dojam. On je, zapravo, pisac koji neÊe napisati svoje najvaænije knjige, autor projekata koji nikada neÊe biti ostvareni, onaj o kojemu Êe se viπe priËati nego πto Êe se pisati... Sveznalica, znatiæeljnik bujnoga usmenog izraza, puleæanska korjenika, dragocjeni govornik na svakome okruglom stolu, za kojeg nije izvjesno o Ëemu Êe govoriti i hoÊe li se dræati teme, ali ono πto Êe reÊi bit Êe pametno, dobro i pamtljivo.

pjesnik i romanopisac,nikad previπe po volji sarajevskoj Ëarπiji,ni njenom patriotskom,ani kozmopolitskom Êepenku.

NaroËito je uzet na zub,jer nije pristao uz kolektivni stavo Gavrilu Principu i Mladoj Bosni.Omladobosancima je pisao sa æarom i uvjerenjem,upuÊeno i vrlo informativno, uglavnom u beogradskom tjedniku Vreme.Za Branka KukiÊa uredio je broj Gradca posveÊen Mladoj Bosni.Prevodi s engleskog,poeziju, prozu i esejistiku,piπe,objavljuje i uspjeπno gradi vlastiti knjiæevni svijet.Jedan je od najvaænijih i regionalno najprisutnijih pisaca svoga naraπtaja.

Portretirao Danko FriπËiÊ

poziv tadaπnjeg ravnatelja Slobodana GavriloviÊa,pri dræavnome Sluæbenom glasniku ureivao enciklopedije svakodnevice i ediciju Ëudnih rjeËnika (objavljeni su rjeËnici tijela,pakla,kiπe, zaljubljenika u Latinsku Ameriku, zaljubljenika u Rusiju,u Francusku,u maËke...),ali je s dolaskom nove uprave u Sluæbenom glasniku nestalo i razumijevanja,te potrebe za KukiÊevim poslima.Time je metropoli uËinjena neprocjenjiva πteta,ali kako je srpska kultura duboko zaostala u vremenu,takvih πteta postaje svjesna sa zakaπnjenjem od nekoliko desetljeÊa.KukiÊ izgradnju svoje imaginarne Babilonske biblioteke i sveznanja materinjeg jezika nastavlja u »aËku,objavljujuÊi Gradac i prateÊa izdanja Gradca.I to na Êirilici,na znanje i ravnanje pismenima.

Dragutin LuËiÊ Luce Dragutin LuËiÊ Luce roen je u Rijeci 1948.

Na Fakultetu politiËkih znanosti u Zagrebu magistrirao je iz podruËja politiËke filozofije. Godine 1994. objavio je knjigu “Korsakov - Prikaze uz Walzer An der schönen blauen Donau”. U suautorstvu s Brankom LuËiÊem 1996. objavljuje knjigu “Ratina Gvardijanka

Portretirao Tomislav Buntak

Slavoljub StankoviÊ Slavoljub StankoviÊ (1968) studirao je filozofiju u Beogradu,ali se,uglavnom,bavi

Sebastijan DraËiÊ Slikar, roen 1980. u Zagrebu Akvarel prema motivima ‘Knjige prozora’ Semezdina MehmedinoviÊa

Portretirao Tomislav Buntak

oglaπavanjem,reklamiranjem,marketingom i sliËnim poslovima.Autor je viπe stotina

40

srijeda 3. rujna 2014.

reklamnih kampanja za srpske i strane naruËitelje.Voli puπtati muziku,djelovati kao DJ i kao glazbeni urednik.Piπe kratke priËe i romane,objavljuje Ëas u Zagrebu,Ëas u Beogradu,kao neuhvatljiv i slobodan Ëovjek.Misija mu je da svijetu vrati lakoÊu i bezbriænost,ali u tome nikada,baπ nikada, nije banalan i trivijalan.U æivotu i u knjiæevnosti StankoviÊ je jedan od onih rijetko dobroÊudnih ljudi koji umiju svoju narav angaæirati u sluæbi ozbiljnih ideja.

Svijet bi trebalo uËiniti boljim,a ne ispasti dosadni gnjavator ni patetiËni guru.To StankoviÊu uspijeva.Nikada nije dosadan i nije patetiËan,a svijet k’o svijet,opire se poput zloËestog djeteta.

Lawrence Norfolk Lawrence Norfolk roen je 1963.u Londonu.

Profesionalni je pisac,piπe kritike za europske i ameriËke Ëasopise i novine, izmeu ostaloga i za Times Literary Supplement.Dosad je objavio Ëetiri

FESTIVAL SVJETSKE KNJIÆEVNOSTI in the Wadi”,“Victoria”,“Unbounded Ideas”, “Water Kissing Water” i “Pigeons at Trafalgar Square”.Djela su mu prevedena na mnoge jezike,a neka su posluæila kao predloæak kazaliπnim predstavama.Dobitnik je

Semezdin MehmedinoviÊ

Portretirao Nikola VrljiÊ

povijesna romana,koja su prevedena na dvadeset Ëetiri jezika: “LemprièreovrjeËnik” (1991),“Papin nosorog” (1996),“U liku vepra” (2000) i “Gozba Johna Saturnalla” (2012).

Dobitnik je nagrade Somerset Maugham i Budapest Festival Prize za knjiæevnost,a djela su mu bila u uæem izboru i za nagrade IMPAC i Wingate/Jewish Quarterly.Æivi u Londonu sa suprugom i dvojicom sinova.

Norfolk je od onih raspisanih pisaca,razigranih tradicionalista,Ëiji romani su idealni za duga putovanja,za ljetovanja na pacifiËkim plaæama,duge pauze na aerodromima, svakodnevna putovanja podzemnom æeljeznicom...Norfolk je pisac za onu vrstu Ëitatelja koji ni u kakvim okolnostima,ni na jednom mjestu,ne podnose trivijalnu knjiæevnost.Dobar,ozbiljan prozaist za ljude koji nikada nisu do kraja odrasli.Njegova hrvatska prevoditeljica je Mirna »ubraniÊ.

Sami Michael Sami Michael,izraelski pisac,roen je 1926. u Bagdadu,a u Izrael se doseljava 1949.Prvi roman “Svi su ljudi jednaki,ali neki malo viπe” objavljuje 1974.Autor je brojnih pripovijetki i romana,meu kojima se istiËu: “Refuge”,“A Handful of Fog”,“Trumpet

Semezdin MehmedinoviÊ roen je 1960.u Kiseljaku kod Tuzle.Studirao je komparativnu knjiæevnost u Sarajevu.Radio je kao bibliotekar u Zenici i kao barmen u dæezklubu Zvono.ZapoËeo kao modernistiËki pjesnik,eliotovske inspiracije,nastavio knjigom pjesniËkih biljeπki o svakodnevnom putovanju na posao iz Sarajeva u Zenicu,koja je imala proroËanski naslov “Emigrant”.U ratu je pisao “Sarajevo blues”,knjigu koja Êe ga dovesti do kultne bitniËke edicije City Lights,u San Franciscu, a koja je zapoËeta kao neka vrsta vojnog dnevnika iz prvih tjedana i mjeseci opsade,

Slavenka DrakuliÊ

Miljenko JergoviÊ

Renato BaretiÊ (1963) svojedobno je bio zvijezda hrvatske televizijske kolumne, kojoj je,u velikoj mjeri,postavljao okvire æanra.Meutim,onda je u novinama dobio otkaz,a televizijskom su se kritikom,po njegovim pravilima,nastavili baviti manje dobri i duhoviti pisci.U sluæbi slavnoga Laze Goluæe pisao je pitanja za hrvatske televizijske kvizove,u njihova zlatna doba.

Ali avaj,urednici su domaÊe kvizove zamijenili negledljivim idiotskim franπizama,s ciljem da neobrazovan i tup graanin napokon pobijedi u nacionalnom kvizu.Docnije,BaretiÊ je s romanom “Osmi

Slavenka DrakuliÊ (Rijeka,1949),prozu piπe na hrvatskom,a neke je publicistiËke knjige napisala na engleskome.Djela su joj prevoena svud u svijetu,i vjerojatno je najpoznatiji pisac izvan domovine.Svojedobno bila je meu pionirkama modernoga

Miljenko JergoviÊ (Sarajevo,1966) pisac je i novinar.Nagraivan u regiji i u Europi.Poljski prijevod njegova romana “Srda pjeva,u

Portretirao Josip Zanki

to imalo smisla. Svojedobno,Aleπ Debeljak otkrivao je juænoslavenskim publikama Raymonda Carvera i Boπtjana Seliπkara.To je posao Ëitatelja, profesora i prosvjetitelja u kulturi. Primio je Nagradu Preπernovog sklada, ima zvanje Ambasadora znanosti Republike Slovenije, knjige su mu prevoene na petnaestak jezika.

da bi se pretvorila u neπto posve drugo.U Americi u poËetku piπe pjesme,Ëesto putopisnog ugoaja,da bi nakon jednoga zdravstvenog incidenta nanovo otkrio svoj zapuπteni djeËaËki likovni talent.PoËinje crtati i ispisivati svojevrsne mikroeseje,koji Ëine cjelinu tek u spoju sa crteæom.Tako proπle jeseni objavljuje knjigu “Autoportret s torbom”,a upravo izlazi i druga,æanrovski srodna,“Knjiga prozora”.

Portretirao Nikola VrljiÊ

sumrak,na Duhove” nagraen je 2012.u Wroclawu Angelusom za najbolju knjigu Srednje Europe.Prozne i pjesniËke knjige prevedene su mu na viπe od dvadeset jezika.U Jutarnjem listu objavljuje eseje o umjetnosti i knjiæevnosti te druπtvene komentare.Na web portalu Radio Sarajevo objavljuje fikcionaliziranu kulturnu povijest sarajevskih ulica,groblja,parkova.U jesen 2013.objavio je roman od viπe romana, naslova “Rod”.Uskoro mu,kod Frakture,izlazi knjiga sitnih proza “Levijeva tkaonica svile”.

Mathias Énard Portretirao Grgur Akrap

povjerenik” postao najnagraivaniji pisac u suvremenoj povijesti hrvatske knjiæevnosti.

Bilo je to 2003.godine.KritiËari su ga gadno nahvalili,da bi ga zatim nastojali zaboraviti.

Bio je koscenarist jedne televizijske serije s poËetka tisuÊljeÊa,koja je od kritike bila unisono popljuvana - uglavnom iz pizme prema njemu i inim piscima teksta - iako se desetak godina kasnije,naroËito pri usporedbi s televizijskom produkcijom u neovisnoj Hrvatskoj,serija doima kao ljuto i neprevazieno remek-djelo.S jednakim uspjehom,BaretiÊ je objavio i dvije knjige pjesama te nekoliko romana koji nisu dosegnuli slavu “Osmog povjerenika”.Zaπto nisu,viπe je socioloπko nego knjiæevno pitanje,iviπe se tiËe BaretiÊeve struËne publike nego samog pisca.On je jedan od najboljih meu odliËnima.Atakvih je,je l’ tako,na prste jedne ruke...

Mathias Énard (1972) studirao je modernu umjetnost,perzijski i arapski,æivio u Teheranu,Kairu,Veneciji i Damasku.

Godinama je arapski predavao u Barceloni.

PoËinjao je kao pjesnik,opsesionirano se bavio terorizmom,o Ëemu Êe kasnije pisati

Aleπ Debeljak

Portretirao Sebastijan DraËiÊ

41

Renato BaretiÊ

Portretirala Æeljka Cupek

niza vaænih nagrada (The Minister of Culture Prize for Writers,the President’s Prize, The Brenner Prize,The Prime Minister’s Prize for Hebrew Writers,theACUMPrize).

Predsjednik je Izraelskog udruæenja za graanska prava (The Association for Civil Rights in Israel).

Roman “Aida” upravo je objavljen u izdanju Frakture i u prijevodu Laile ©prajc.

srijeda 3. rujna 2014.

FESTIVAL SVJETSKE KNJIÆEVNOSTI

Aleπ Debeljak (1961) jedan je od najutjecajnijih juænoslavenskih pisaca, i jedno od prvih imena suvremene slovenske knjiæevnosti. Dio karijere proveo je u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama. Usporedo se bavi akademskim radom, predaje studentima i piπe eseje u kojima pokuπava nanovo sintetizirati razbijeno i razlomljeno iskustvo kosmosa jedne knjiæevnosti i kulture.Neπto od toga osjeti se i u njegovom pjesniπtvu.

Aleπ Debeljak posljednji je slobodni pisac, kroniËar i knjiæevni povjesniËar jugoslavenskoga kulturnog i knjiæevnog iskustva. Slijedom te Ëinjenice u matiËnoj je domovini poπtovan, nije progonjen. U prethodna vremena, pred 1991, jednaku je brigu pokazivao prema oËuvanju slovenskog glasa i knjiæevne samosvojnosti unutar πirega konteksta i prostora.Tada je

Portretirao Nikola VrljiÊ

hrvatskog feminizma,polemizirala je, knjigom na knjigu,s Igorom MandiÊem,i bila jedna od najslavnijih hrvatskih novinarki.

Malo potom objavljuje svoj prvi roman, autobiografski po sadræaju,naslova “Hologrami straha”.PiπuÊi o iskustvima vlastite bolesti,na æiv,Ëvrst i nesentimentalan naËin,Slavenka DrakuliÊ izvrπila je presudan utjecaj na druπtveni doæivljaj transplantacije organa u nas,ali i na emancipaciju bolesnika i na njihovizlazak u javnost.ZahvaljujuÊi njoj, viπe nego ijednom lijeËniku ili medicinskom radniku,mijenja se povijest bolesti u hrvatskim medijima.PoËetkom devedesetih biva izloæena nacionalistiËkom i tabloidnom progonu u Hrvatskoj,anjezino ime je i danas psovka u patriotskim i crkvenim medijima,iu anonimnim komentarima na internetskim forumima.Nije je to uËinilo gnjevnom,nije pristala na autoviktimizaciju,nego æivi svoj æivot,piπe,misli i sanja.

Anna Katharina Fröhlich Portretirao Milan Trenc

u fikciji i nonfikciji.Pisac je raskoπnih i vrlo raznolikih interesa.Kroz svoju prozu æivi u razliËitim,pa i vrlo udaljenim vremenskim epohama,druπtvenim i politiËkim ureenjima,kulturnim biotopima. Roman “Zona”,objavljen na francuskom 2008,sljedeÊih Êe godina biti prava knjiæevna i kulturna senzacija.Na hrvatskom,u prijevodu Ivane ©ojat-KuËi, izlazi u ljeto 2014.To je knjiga koja se itekako tiËe hrvatskih i juænoslavenskih prilika,intimna je s naπom pokvarenom duπom,naπim zloËinima i manijaπtvima.

Ali iznad svega,to je knjiga autentiËno velike knjiæevnosti.Roman veÊi od stvarnosti i od svakoga stvarnosnog diskursa,od svega πto se o naπoj epohi moæe reÊi.

Roman-Ëudoviπte,roman-koπmar...

Anna Katharina Fröhlich roena je 1971., odrastala u Frankfurtu i Münchenu,a danas

Kjell Westö Kjell Westö roen je 1961. u Helsinkiju. Od 1986. objavljuje poeziju, pripovijetke i romane. Finski pisac koji piπe na πvedskom.

Martina GrliÊ Slikarica, roena 1982. u Zagrebu Crteæ prema motivima knjige ‘Ponavljanje’ Ivice –ikiÊa

izdanju VukoviÊ&RunjiÊ,u prijevodu Borisa PeriÊa),koji je bio nominiran za Leipziger Buchpreis 2011.iosvojio Nagradu za knjiæevnost kulturnoga kruga njemaËke privrede (Literaturpreis des Kulturkreises der deutschen Wirtschaft).Njezin najnoviji roman “Der schöne Gast” izaπao je 2014.

“Elijahova stolica” doæivjela je dramatizaciju. Predstava u reæiji Borisa LijeπeviÊa imala je premijeru u jesen 2010, i jedna je od najhvaljenijih u dugo godina srpskoga

Igor ©tiks

Portretirao Robert ©imrak

æivi u Italiji na jezeru Garda.Uknjiæevnost je uπla 2004.romanom “Divlja naranËa”,a 2010. objavila je “Kream Korner” (na hrvatskom u

Igor ©tiks rodio se 1977. u Sarajevu. Studirao je u Zagrebu, doktorirao u Parizu i Chicagu.

Roman “Dvorac u Romagni” objavio je 2000, malo prije nego πto Êe otiÊi van, i nastaviti æivjeti kao akademski nomad na sigurnoj distanci od Hrvatske, u koju se povremeno vraÊa da bi sa SreÊkom Horvatom sudjelovao u organizaciji kojekakvih aktivistiËkih manifestacija. ©est godina nakon prvijenca objavio je “Elijahovu stolicu”, koja je Ëak i u domovini bila zapaæena i hvaljena. U Beogradu, u Jugoslavenskom dramskom pozoriπtu,

Portretirala Gordana BakiÊ

Portretirao Grgur Akrap

glumiπta. Igor ©tiks danas æivi i piπe negdje izmeu viπe gradova, u procjepu izmeu razliËitih jezika, uvijek na pola puta, daleko od dometa domovinske artiljerije.

Radio je kao novinar. Pet njegovih epskih romana Ëija se radnja zbiva u Helsinkiju dvadesetog stoljeÊa donijeli su mu knjiæevnu slavu. ZahvaljujuÊi jednom od njih, “Ondje kuda smo jednom prolazili” (2006), postaje i meunarodno poznat.

Roman je preveden na veÊinu europskih jezika, u prijevodu Æeljke »ernok izaÊi Êe 2015. Roman “Privid 1938.” upravo je objavljen kod Frakture.

42

srijeda 3. rujna 2014.

FESTIVAL SVJETSKE KNJIÆEVNOSTI

30.8., subota

4.9., četvrtak

12.00 Studio Moderne galerije “Josip Račić” Otvaranje izložbe crteža sudjeluju Grgur Akrap, Gordana Bakić, Tomislav Buntak, Željka Cupek, Sebastijan Dračić, Fedor Fischer, Danko Friščić, Martina Grlić, Ivana Jurić, Ivona Jurić, Lea Popinjač, Robert Šimrak, Milan Trenc, Mio Vesović, Alan Vlahov, Nikola Vrljić, Josip Zanki (Izložba je otvorena do 10. rujna)

20.00 Kino Europa, Velika dvorana Svečano otvaranje Razotkrivanje – Francesca Melandri, moderira Seid Serdarević

5.9., petak

6.9., subota

7.9., nedjelja

8.9., ponedjeljak

17.00 Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića Pisac i njegov čitatelj – Aleksandar Prokopiev i Borislav Pavlovski, moderira Katarina Brajdić

19.00 Kino Europa, dvorana Müller Razotkrivanje – Patrick deWitt, moderira Roman Simić Bodrožić

19.00 Kino Europa, dvorana Müller Razotkrivanje – Teofil Pančić, moderira Miljenko Jergović

17.00 Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića Pisac i njegov čitatelj – Bora Ćosić i Branko Čegec, moderira Lina Muzur

21.00 Kino Europa, dvorana Müller Građanski rat i književnost, krivnja i pravda – Javier Cercas, Bora Ćosić i Vlaho Bogišić, moderira Seid Serdarević

21.00 Kino Europa, dvorana Müller Western danas – Patrick deWitt, Ante Tomić i Rajko Grlić, moderira Mima Simić

19.00 Kino Europa, dvorana Müller Razotkrivanje – María Dueñas, moderira Milana Vuković Runjić

19.00

Kino Europa, dvorana Müller Razotkrivanje – Javier Cercas, moderira Tomislav Brlek

21.00 Kino Europa, dvorana Müller Oduševljenje intelektualaca Prvim svjetskim ratom – Darko Dukovski, Branko Kukić, Muharem Bazdulj i Dragutin Lučić, moderira Boris Munjin

21.00

Kino Europa, dvorana Müller Politika i književnost – Francesca Melandri, Aleksandar Prokopiev i Ivica Đikić, moderira Boris Postnikov

* u suradnji sa Sa(n)jam knjige u Istri

9.9., utorak

10.9., srijeda

11.9., četvrtak

12.9., petak

17.00 Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića Pisac i njegov čitatelj – Slavoljub Stanković i Kruno Lokotar, tekst prenose Božo Sušec i Slavko Cvitković

13.00 Kino Europa, Velika dvorana Književna matineja za srednjoškolce – Renato Baretić, Osmi povjerenik, moderiraju učenici V. gimnazije

13.00 Kino Europa, Velika dvorana Književna matineja za srednjoškolce – Igor Štiks, Elijahova stolica, moderiraju učenici I. gimnazije

19.00 Kino Europa, dvorana Müller Razotkrivanje – Lawrence Norfolk, moderira Roman Simić Bodrožić

* uz potporu Agencije za odgoj i obrazovanje

13.00 Kino Europa, Velika dvorana Književna matineja za srednjoškolce – Slavenka Drakulić, Frida ili o boli, moderiraju učenici X. gimnazije “Ivan Supek”

21.00 Kino Europa, dvorana Müller Bijeg i pronalaženje novog zavičaja ili domovine – Sami Michael, Semezdin Mehmedinović i Renato Baretić, moderira Aleš Debeljak

17.00 Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića Pisac i njegov čitatelj – Aleš Debeljak i Jagna Pogačnik, moderira Roman Simić Bodrožić 19.00 Kino Europa, dvorana Müller Razotkrivanje – Sami Michael, moderira Seid Serdarević 21.00 Kino Europa, dvorana Müller Rat i sjećanje – Mathias Énard, María Dueñas i Lawrence Norfolk, moderira Igor Štiks

* uz potporu Agencije za odgoj i obrazovanje 17.00 Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića Pisac i njegov čitatelj – Semezdin Mehmedinović i Seid Serdarević, moderira Maja Peterlić 19.00 Kino Europa, dvorana Müller Razotkrivanje – Mathias Énard, moderira Goran Ferčec 21.00 Kino Europa, dvorana Müller Dvadeset pet godina od smrti Danila Kiša – Miljenko Jergović, Igor Štiks i Aleš Debeljak, moderira Zvonko Kovač

* uz potporu Agencije za odgoj i obrazovanje 17.00 Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića Pisac i njegov čitatelj – Ivica Đikić i Nenad Rizvanović, moderira Kristijan Vujičić 19.00 Kino Europa, dvorana Müller Razotkrivanje – Anna Katharina Fröhlich, moderira Milana Vuković Runjić 21.00 Kino Europa, dvorana Müller Razotkrivanje – Kjell Westö, moderira Seid Serdarević