Hrvatski iseljenički zbornik 2013.

Hrvatski iseljenički zbornik 2013 ur. Vesna Kukavica, Hrvatska matica iseljenika SAŽETCI 36 PRILOGA ZNACI VREMENA VESNA KUSIN HRVATSKA U SRCU EUROPE Hrvatska u Uniju stiže sa svojom europskom baštinom. Na njezinu tlu civilizacijsko je ishodište Europe, koje je iznjedrila Vučedolska kultura, širenje koje je još u pretpovijesti označilo prvi ujedinjeni prostor Europe. A njezin najstariji grad, što bez prekida živi više od 8 000 godina – su Vinkovci. Najstariji očuvan grčki katastar in situ, kao unikatni primjerak antičkog geometrijskog sustava podjele zemljišta, na otoku je Hvaru. Dioklecijanova palača najbolje je očuvani kasnoantički spomenik. U Poreču je pak najsačuvaniji ranokršćanski biskupski kompleks... Hrvatski umjetnici djelovali su i u Europi, kao i europski u Hrvatskoj.

Kipar Duknović pridonio je širenju renesanse u Ugarskoj. Sitnoslikar Klović s razlogom je proglašen Michelangelom minijature. Slikar Medulić utjecao je na slavnoga Tintoretta, a Benković na mladoga Tiepola. Hrvatska je kulturološki oduvijek bila dijelom Europe.

DAVOR GJENERO NACIONALNI SUVERENITET I PRISTUPANJE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI Hrvatska, jedna od 28 zemalja članica europske obitelji naroda - očekujemo od 1. srpnja 2013., ravnopravno će upravljati Unijom. Trenutačno, Lijepa Naša je u procesu ratifikacije Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji uz posebnu osjetljivost svojih građana na preobrazbe nacionalnoga suvereniteta. Načelo supsidijarnosti jedno je od temeljnih organizacijskih načela EU, koje određuje da Unija može djelovati (donositi zakone) samo u onim područjima u kojima je djelovanje svake pojedine države članice – nedostatno, kako bi se građanima, solidarno, osiguralo najviše što kvalitetnijih javnih dobara.

Pridružujemo se obilježavanju Europske godine građana, koju je proglasila Europska komisija (2013.) kako bi obilježili 20. godišnjicu utemeljenja građanstva EU u okvirima Ugovora iz Maastrichta, istaknuvši ove godine građanstvo u središte Unijinog političkog programa.

WALTER F. LALICH HRVATSKI JEZIK U TRANSNACIONALNOM PROSTORU Ovaj prilog australskog Dalmatinca i profesora s HS Sveučilišta Macquarie iz Sydneyja analizira dinamiku hrvatskog jezika u promjenjivom društvenom okruženju i rastućem australsko-hrvatskom transnacionalnom društvenom prostoru. Hrvatski je jezik komunikacije i prilagodbe na novi dom, sastavni element institucionalne cjelovitosti u našoj dijaspori, ugrađen u australsku kulturnu raznolikost. Kao simbol migrantskog identiteta on je osim toga posrednik povezivanja i razmjene. Australsko-hrvatski transnacionalni društveni prostor razvio se tijekom prošlog stoljeća iz bezbrojnih spona na pučkoj razini. Dramatične društvene,

1

političke i tehnološke promjene zamijenile su utjecaj migracije velikih razmjera u Australiji s pojačanim protokom ulaganja, turizma i povratne migracije u RH. Takvi razvojni putovi otvaraju hrvatskom jeziku nove perspektive u našemu iseljeništvu, osobito kulturalno hibridnoj drugoj generaciji građana hrvatskih korijena.

KROATISTIČKI OBZORI MILAN BOŠNJAK SUSTAV HRVATSKE NASTAVE U INOZEMSTVU Naši učenici uglavnom žive u vrlo otvorenim višejezičnim i višekulturnim sredinama u 20 država svijeta, gdje domicilne zajednice ustrajno potiču stvaralaštvo učenika s migrantskom pozadinom putem raznih institucija i udruga, koje provode integracijske projekte. Autor izdvaja primjer uzorne interkulturalne suradnje učenika s domicilnom sredinom, koju u Njemačkoj provodi Centar hrvatske nastave u Baden-Württembergu sa sjedištem u Stuttgartu.

Hrvatska nastava u inozemstvu (nastava hrvatskoga jezika i kulture) obuhvaća jezikoslovlje, stjecanje znanja o RH i njezinoj povijesnoj, kulturnoj i prirodnoj baštini te svakodnevnici u kojoj se potiče osjećaj pripadnosti hrvatskoj kulturi. Namijenjena je djeci građana RH koja žive u dijaspori, te ostaloj djeci koja žele doznati o hrvatskoj kulturi - a za to imaju potrebno jezično predznanje. U tekućoj akademskoj godini Sustav je obuhvatio 1 500 studenata i oko 6 850 učenika.

LIDIJA CVIKIĆ & LADA KANAJET ŠIMIĆ VIRTUALNI UČITELJI HRVATSKOGA JEZIKA Generacija Y, odrasla uz digitalne tehnologije i internet u višejezičnim sredinama raseljenih hrvatskih zajednica na raznim kontinentima, u učenju hrvatskoga jezika preferira multimediju u odnosu na tekst kao i učenje uz igru, što je motiviralo autorice ovoga članka da opišu mogućnosti uporabe suvremenih tehnologija u nastavi hrvatskoga jezika u iseljeništvu.

Tehnologijom se u nastavi može služiti u različitome stupnju, a u nastavi hrvatskoga kao drugoga jezika prisutni su danas različiti oblici e-učenja. Kao primjer učinkovitih dostupnih sadržaja pogodnih za uporabu u nastavi hrvatskoga jezika u inozemstvu autorice navode, uz ostalo, interaktivni CD Putovanje kroz znanje i internetski portal hrID. Portal Hrvatski izvan domovine (hrID) mrežna je stranica Hrvatske matice iseljenika (www.ucimohrvatski.com). Uz učenike, na Matičin portal mogu zaviriti i njihovi roditelji, bake i djedovi - iako je hrID ponajprije namijenjen cyber učiteljima.

ANDREA ZORKA KINDA-BERLAKOVICH HRVATSKI NASTAVNI JEZIK U GRADIŠĆU Autorica, vodeća austrijska slavistica, navodi razloge zbog kojih današnji način provođenja dvojezične nastave u Gradišću ne može jamčiti skladan dvojezični i dvokulturni odgoj i izobrazbu. Velike praznine očituju se u višim razredima osnovne škole i srednjim školama, u kojima prevladava dominacija njemačkoga jezika. Dvojezična se nastava ograničava tek na niže razrede osnovne škole. Jedine iznimke predstavljaju Dvojezična gimnazija u Borti te Glavna škola u Velikom Borištofu. Stoga, donosimo sažet opis položaja hrvatskoga nastavnoga jezika u Gradišću u 20. stoljeću, od god. 1921. kada raspadom Austro-Ugarske 2

većina hrvatskih sela potpada pod Austriju. Bez poznavanja te situacije ne može se razumjeti današnja vrlo složena školska situacija gradišćanskih Hrvata – koju valja unaprijediti i osuvremeniti.

ENI BULJUBAŠIĆ DVOSTRUKI LAUREAT PLANETA Slavnome Skármeti priznaju da u svojim djelima fantastično slika dušu Čilea. Tako je i u najnovijem romanu Dani duge, koji se ove godine pojavio u hrvatskom prijevodu. Roman iz nedavne čileanske prošlosti, smješten u posljednje godine vojnog režima, preciznije u godinu 1988. kada diktator Pinochet, uvjeren u vlastitu nedodirljivost, najavljuje održavanje plebiscita o produljenju svoje vladavine, a sve kako bi svijetu sebe prikazao demokratom i Čile demokratskom zemljom. Svestrani umjetnik punim imenom Esteban Antonio Skármeta Vranicic, čiji su preci s otoka Brača, danas je jedan od najčitanijih i najprevođenijih pisaca hispanističkoga svijeta, što je više puta potvrđeno lukrativnom Planetinom nagradom za latinoameričku književnost Premio Iberoamericano de Narrativa Planeta - Casa América.

Iako su mu djela prevođena na više od trideset jezika, čileanski pisac hrvatskih korijena ističe snažnu emotivnu povezanost sa zemljom svojih djedova i posebno se veseli hrvatskim prijevodima vlastitih djela.

BORIS PERIĆ SKICA ZA KNJIŽEVNI PORTRET MARICE BODROŽIĆ Posljednja dva romana proslavljene njemačke književnice i prevoditeljice hrvatskog podrijetla Marice Bodrožić Das Gedächtnis der Libellen (Pamćenje vretenaca) i Kirschholz und alte Gefühle (Trešnjevina i stari osjećaji) iznimno su dobro prihvaćeni među čitateljskom publikom. Upitana što joj je zajedničko s Arjetom, junakinjom Trešnjevine…, koja, nakon djetinjstva uvelike prožeta političkom stvarnošću bivše Jugoslavije, iz „grada pod opsadom” odlazi na studij u Pariz, a zatim u Berlin, gdje sređuje krhotine i pukotine vlastitih uspomena, Marica Bodrožić istaknut će kako fabule, koje, ma koliko kozmopolitski, pa i apatridski nijansirane, neprestance izrastaju (i) iz korijena… Marica Bodrožić rođena je 1973. u Svibu u Dalmatinskoj zagori. Godine 1983. seli u Njemačku, gdje su joj roditelji živjeli već od kraja 60-ih. Diplomirala je kulturnu antropologiju i slavistiku. Trenutačno živi i radi kao samostalna književnica u Berlinu. Zastupljena je u više antologija i ovjenčana brojnim književnim nagradama.

NEBOJŠA MUDRI ROMAN O ŽIVOTNIM IZAZOVIMA ISELJENICA Poetika fragmenta u romanu liv australske književnice hrvatskih korijena Morgan Yasbincek razotkriva magičan postmoderni pogled na migrantski identitet. Roman su ove godine u hrvatskome prijevodu zajednički objavili Nakladnička kuća AGM - podružnica Zagrebačkog holdinga i Hrvatska matica iseljenika. Roman je s engleskoga jezika preveo mladi Osječanin Nebojša Mudri, autor ovoga eseja. Riječ je o jedinstvenome proznom djelu nelinearne, fragmentarne fabule koja vrluda putovima i stranputicama duše glavne junakinje O(liv)ie.

Ona traga za klasnim i ekonomskim značajkama koje obilježavaju tu zlostavljanu ženu hrvatskoga podrijetla - koja živi na margini australske multietničke zajednice. Književnost se

3

pokazuje kao uzbudljiv medij za promišljanje različitih identitetskih mijena, koje odražavaju složene ljudske sudbine u globaliziranim multietničkim zajednicama svijeta.

TOMISLAV ŽIGMANOV LEKSIKOGRAFIJA VOJVOĐANSKIH HRVATA Hrvatsko akademsko društvo iz Subotice afirmiralo se u leksikografskome radu, objavivši jedanaest svezaka Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca za nepuno desetljeće.

Na ukupno 1083 stranice objavljeno je dosad 1288 članaka, koje potpisuju 133 suradnika.

Najviše natuknica predstavljaju biografije poznatih Hrvata, ali i Mađara i Srba, koji su svojim političkim, kulturnim, književnim ili znanstvenim djelovanjem, pozitivno ili negativno, utjecali na sudbinu hrvatskog naroda u Vojvodini. Slijede natuknice o raznim fenomenima nematerijalne baštine i ostaloga etnološkoga naslijeđa. Zastupljeno je i oko stotinu toponima naselja ili naziva većih zemljopisnih područja, zatim više od 150 institucija, organizacija i manifestacija, koje svjedoče o hrvatskim društvenim, političkim i kulturnim nastojanjima tijekom višestoljetne povijesti.

SANJA VULIĆ LITERARNA OSTAVŠTINA ANTE JAKŠIĆA Hrvatski književnik Ante Jakšić rođen je 1912. u Beregu, najsjevernijem šokačkom selu u Bačkoj u Srbiji. Većinu svoga plodnog književnog života taj je Vojvođanin proveo u Hrvatskoj, gdje i umire u Zagrebu 1987. Premda je objavio dvanaest pjesničkih zbirki, četiri romana, zbirku pripovijedaka i novela te jednu dramu - književni povjesničari redovito su ga prešućivali, kao i većinu ostalih suvremenih hrvatskih književnika kršćanske orijentacije.

Stota obljetnica rođenja dobra je prigoda da se prisjetimo Jakšićeva književnog opusa. Pjesme su mu uvrštene u brojne antologije, a Jakšićeva Izabrana djela otrgnuta su zaboravu i uvrštena u prestižnu ediciju Stoljeća hrvatske književnosti Matice hrvatske.

MOSTOVI ELIANA ČANDRLIĆ FESTIVAL HRVATSKE U FRANCUSKOJ Croatie, la voici! / Hrvatska, ovdje!, naslov je našega nastupa u sklopu četveromjesečne Kulturne sezone, manifestacije utemeljene 1985., koja francuskoj javnosti predstavlja strane zemlje. Skulptura hrvatskog Apoksiomena u Louvreu (na naslovnici HIZ-a) ostat će izložena čak do kraja veljače 2013., dok mi valoriziramo rezultate jesenašnjeg predstavljanja naše kulture u Parizu, koje se odvijalo od rujna do prosinca 2012. Francuska ministrica kulture i komunikacija Aurélie Filippetti, ocjenjuje izvrsnim nastup hrvatskih umjetnika u Francuskoj, te poručuje da su sporazumi o razvitku kulturnih veza dviju država, koji će stupiti na snagu ove godine, garancija daljnje afirmacije hrvatske kulture u europskom okruženju. Zaštita kulturne različitosti u Europi i svijetu, smatra Filippetti, izazov je koji poziva na mobilizaciju svih naših snaga i suradnju između francuskog i drugih ministarstava kulture u Europskoj uniji.

4

KATJA BAKIJA KAZALIŠTE MAĐARSKIH HRVATA Uz antologijska djela hrvatske i svjetske dramske književnosti Hrvatsko kazalište iz Pečuha autentično tumači interkulturalnu praksu srednjoeuropskoga grada koji je zasluženo ponio titulu Europske prijestolnice kulture. Kazališna se povijest hrvatskoga naroda ne može cjelovito valorizirati bez prinosa naših umjetnika koji stvaraju izvan granica matične zemlje.

Hrvatsko kazalište u Pečuhu proslavilo je 21. rujna 2012. dva desetljeća scenskog života hrvatske riječi u Mađarskoj. Dvadeseti jubilej obilježen je predstavljanjem monografije o tom jedinstvenom kazalištu, uz svečanu premijeru djela autorskog dvojca Jánosa Haya i Joška Rakića pod nazivom Danski kraljević, čiju režiju potpisuje ugledni redatelj Laszló Bagossy.

Službeni početak umjetničkog djelovanja tog kazališta u komornom prostoru u pečuškoj Anninoj ulici 17, jedinog profesionalnog nacionalnog kazališta izvan matice - dogodio se 8. svibnja 1992.

DUBRAVNKO BARAČ AMERIČKI SAN IVE ROBIĆA Zagrebački inženjer i uspješni kanadski poduzetnik Ivo Robić gotovo tri desetljeća uspijeva zadržati konkurentnost svoje tvrtke na sjeverno-američkom tržištu, koja se afirmirala u proizvodnji auto dijelova. Danas tvrtka Robic Group International proizvodi, ali i uvozi, uz dijelove za osobne automobile i elemente za vatrogasne hidrante te producira dijelove za bolničke krevete. Tvrtka je u početku zapošljavala 70-tak djelatnika, dok trenutačno, zbog uvozne orijentacije, zapošljava 30 radnika. Ivo je iznimno aktivan kao član Upravnog odbora AMCA, udruge koja okuplja hrvatske sveučilištarce s područja Toronta i okolice. Kanadska je AMCA danas najuspješnija organizacija bivših studenata Zagrebačkog sveučilišta u svijetu.

Ivo i njegova supruga Zdenka redovito provode godišnje odmore u domovini, iako su Kanadu zavoljeli od prvog dana. Odluka o povratku u domovinu Robićevima nije jednostavna, budući da im djeca i unuci žive u Kanadi – ističe Ivo/John, uz ostalo, u razgovoru s Matičinim stalnim suradnikom Dubravkom Baračem.

TIHOMIR NUIĆ MIRIS MEDITERANA U ALPAMA Fenomen klapskog pjevanja u Švicarskoj njeguju dalmatinski iseljenici, okupljeni u klapi Chorus Croaticus, čiji je voditelj Frane Vugdelija. Srebreni jubilej obilježen je nizom koncerata, a u nacionalnoj glazbenoj riznici ta će švicarska klapa biti zapamćena zahvaljujući vlastitom nizu antologijskih nosača zvuka. Klapa redovito nastupa i u domovini na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu od 1993., kada je ovjenčana nagradom publike. Muzikolog Hannes Liechti s bernskog Sveučilišta, odlučivši istražiti glazbene prinose migranata Švicarskoj, napisao je u lipnju 2012. zanimljiv magistarski rad, naslovljen Svjetska glazba u Bernu, diveći se umijeću hrvatskih pjevača. Kad smo zaključili ovaj broj HIZ-a, stigla je vijest da je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine svijeta upisano i klapsko pjevanje kao iznimna baština čovječanstva.

ENI BULJUBAŠIĆ

5

ČILEANSKE MALE NOVINE U ovom radu znanstvena novakinja sa splitskog Sveučilišta prikazuje strukturu, sadržaj i ulogu suvremenog časopisa Male novine, informativnoga glasila našeg iseljeništva iz najjužnije čileanske pokrajine Magallanes - starog 107 godina. Autorica daje osvrt na uporabu hrvatskog jezika u tom najstarijem hrvatskom časopisu u Južnoj Americi. Časopis je u cijelosti na španjolskom jeziku, osim dijelova posvećenih prihvaćanju hrvatskog kao drugog i stranog jezika. Jezična razina na kojoj se spomenuto intencionalno učenje događa ne prelazi, nažalost, razinu zanimljivosti unutar časopisa koji je većinom namijenjen trećoj i sljedećim generacijama iseljenih Hrvata i drugih koje to zanima. Autorica u osvrtu daje i vlastito viđenje procesa (re)konstrukcije slike Hrvatske i hrvatstva kakvim ga svojim tekstovima oblikuju Male novine, shvaćenom kao odraz istih mentalnih predodžbi zajednice hrvatskih iseljenika u Magallanesu.

NINO RASPUDIĆ STEREOTIPI O HERCEGOVCIMA Hercegovce se smatra ljudima nerazdvojno povezanim uz nove društvene promjene i stvaranje neovisne Hrvatske. To prvo, uvjetno rečeno, pozitivno stereotipiziranje, vrlo će se brzo pretvoriti u negativno s različitim funkcijama. Hercegovac se u tom spletu stereotipa bez iznimke prikazuje kao epski usmjeren, ruralni katolički desničar. No, prava je istina da je ta navodna epska zabit dala ponajveće lirske pjesnike hrvatske, srpske i bošnjačke književnosti – Šimića, Šantića i Dizdara. Samoproglašeni zaštitnici Zagreba, koji upravo Hercegovce prozivaju kao uništavače njegove urbane tradicije, zaboravljaju da bi se poznata Zagrebačka škola crtanog filma s pravom mogla zvati i Hercegovačka škola crtanog filma – jer je njezin utemeljitelj rođeni Bilećanin i oskarovac Dušan Vukotić.

POVJESNICA LJUBOMIR ANTIĆ DVADESET I PRVI ROĐENDAN HRVATSKE DRŽAVE Obljetnice su podsjetnici u vremenu. Putem njih „utvrđujemo gradivo“ koje je bitno odredilo naše živote. Je li nužno obilježavati baš svaku godišnjicu poput ove 21. obljetnice stvaranja hrvatske države? Nije! No, ipak ima nešto što zagovara njezino obilježavanje. Naime, ako se zadržavamo samo na „okruglim“ godišnjicama, postoji vjerojatnost uopćavanja. Češćim bavljenjem nekim događajem možemo izabrati jedan od njegovih aspekata te tako učiniti jasnijom cjelinu zbivanja. Usto, zbog životne dinamike (oslobađajuća presuda generalima HV, preobrazbe suvereniteta i ulazak RH u EU), svaka obljetnica „pada“ u različitim okolnostima, a to onda određuje spomenuti aspekt na koji se treba usredotočiti.

IGOR ZIDIĆ OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA – KRAJ DOMOVINSKOGA RATA Nakon presude, nama je važno da će se naša djeca odgajati u istini. Oluja je bila legitimna akcija Hrvatske vojske, Oluja je bila pobjednička operacija u kojoj su razbijeni hrvatski

6

neprijatelji na vojnički častan i legitiman način; hrvatski politički i vojni vrh nije bio zbor vampira udružen u zločinačkom pothvatu, nego zbroj najodgovornijih i najhrabrijih sinova domovine. Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović mudro je naglasio: Ova je presuda pokazala da je hrvatska politika poštivanja međunarodnog prava i Međunarodnog suda za ratne zločine, pa i u trenucima kada se nismo slagali s nekim njegovim potezima, bila ispravna i da je dala pozitivan rezultat.

MARINA PERIĆ KASELJ & IVAN ČIZMIĆ HRVATSKI SAVEZ U SJEVERNOJ I JUŽNOJ AMERICI Hrvatski savez u SAD-u osnovan je 15. 9. 1912., dok je u zemljama Južne Amerike zaživio godine 1913. Riječ je o najvećoj hrvatskoj političkoj organizaciji u prekooceanskom iseljeništvu, koja je povezivala više od 10 000 aktivnih članova. Stoljetni jubilej nas obvezuje da se prisjetimo naših nacionalnih elita, koje su ga osmislile na dobrobit hrvatskoga naroda u domovini i iseljeništvu. Osnivačka skupština, kojom je presjedao novinar i političar Niko Gršković, odvijala se u Kansas Cityju, usporedno s 11. konvencijom Narodne hrvatske zajednice (današnje Hrvatske bratske zajednice). Na skupštini su prihvaćena pravila HS, čiji je cilj bio podupirati narodne pothvate na jugoistoku Europe, ali i diljem obje Amerike. Misija HS očitovala se u angažiraju Hrvata na očuvanju nacionalnog i kulturnoga identiteta u Novome svijetu, kao što su to činili i ostali europski doseljenici na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

ESTELA BANOV DEPOPE IZ KULTURNE POVIJESTI AMERIČKIH HRVATA Američki etnički tisak namijenjen doseljeništvu iz srednjoeuropskih zemalja, u čijem je sastavu bilo više stotina hrvatskih kalendara i drugih serijskih publikacija, donosio je brojne priče. Pripovijedanje priča u kalendarskim knjigama hrvatske dijaspore jedan je od najčešćih retoričkih postupaka koje su te publikacije koristile od zadnjeg desetljeća 19. stoljeća, točnije od 1893. godine do naših dana. Urednici kalendara uključivali su autorske i tradicijske priče, kao i široku lepezu anegdotalnih iskaza, kako bi čitateljstvu približili pojave iz domicilnog američkog društva, želeći potaći migrantsku populaciju na skladniji suživot s novim vrijednosnim sustavom karakterističnim za Ameriku, čija se kultura na stanovit način razlikovala od njihovih stečenih kulturnih praksi, usvojenih prije iseljavanja.

MARIN SOPTA HRVATSKO NARODNO VIJEĆE U KANADI Hrvatsko narodno vijeće (HNV) afirmiralo se kao najreprezentativnija demokratska politička organizacija iseljenih Hrvata u drugoj polovici 20. stoljeća. Vijeće se pojavilo na političkoj sceni u emigraciji sedamdesetih, nakon sloma Hrvatskog proljeća u domovini. U mnoštvu različitih inicijativa za što učinkovitije političko djelovanje, izdvajamo rad Ujedinjenih hrvatskih fondova u metropolama na sjeverno američkom kontinentu od Los Angelesa, Chicaga, Clevelanda do Vancouvera. Nakon uspješnog čikaškog Hrvatskog sabora 1973. godine, slijedi zamah djelovanja Kontinentalnih vijeća Južne i Sjeverne Amerike, koji će iznjedriti održavanje općeg Sabora u Kanadi - s ciljem osnivanja hrvatskog središnjeg

7

predstavništva. Osnivački sabor HNV-a održan je u Torontu od 1. do 3. veljače 1974. Za 16 godina svoga djelovanja diljem svijeta Vijeće je postiglo iznimne rezultate.

LUKA BUDAK DVA POVIJESNA PROJEKTA AUSTRALSKIH HRVATA Uspostava i otvaranje hrvatskog veleposlanstva u glavnom gradu Australije Canberri, godine 1977., smatra se najvažnijim političkim postignućem te zajednice u drugoj polovici 20. stoljeća. Najvažnijim kulturnim postignućem toga doba u Australiji smatra se priznanje australske vlade godine 1978. samosvojnosti i samobitnosti hrvatskome jeziku. Iseljenici ta dva projekta uspijevaju provesti u praksu u demokratskoj Australiji, unatoč političkim pritiscima sa svih strana te odsutnosti temeljnih ljudskih prava hrvatskoga naroda u matičnoj zemlji, koja je u to doba bila u sastavu SFR Jugoslavije. Ta dva događaja iz sedamdesetih dala su građanima naših korijena na australskom kontinentu novi ugled i snažan poticaj za daljnju izgradnju hrvatske zajednice u multikulturnom australskome mozaiku.

GOJKO BORIĆ KRIVOTVORINE JEDNE POVJESNIČARKE Historiografsku studiju Povijest Jugoslavije u 20. stoljeću povjesničarke naših korijena MarieJanine Calic objavila je naklada Beck iz Münchena godine 2010. Građa knjige raspoređena je na 415 stranica, a poglavlja su naslovljena Južnoslavenski pokret i osnivanje države, prva Jugoslavija (1918.-1941.); Drugi svjetski rat, Socijalistička Jugoslavija (1945.-1980.); Nakon Tita (1980.-1991.) te Propast (od 1991. do danas), uz Priloge. Posebno oštru kritiku te studije napisala je renomirana njemačka balkanologinja Dunja Melčić u časopisu Kommune br. 4 / 2011., upozorivši na fenomen stranih jugonostalgičara u koje očito spada i Marie-Janine Calic. Borić nastavlja daljnju analizu sporne knjige i pri tom ispisuje interesantne bilješke o tom suvremenom jugonostalgičarskom fenomenu, ističući kako takve publikacije u inozemstvu uživaju poseban bonus - budući da u čitateljstvu ostavljaju dojam da su antinacionalističke.

BAŠTINA

ANTE GLIBOTA IZNEVJERENA OSTAVŠTINA IVANA MEŠTROVIĆA Povjesničar umjetnosti i član Europske akademije znanosti i umjetnosti Ante Glibota iz Francuske iscrpno analizira, potaknut nedavnom pariškom izložbom Meštrovićevih djela u Rodinovu muzeju u sklopu Festivala Croatie, la voici!, koliko smo u novom tisućljeću (ne)uspješni u predstavljanju toga hrvatskog umjetnika u inozemstvu, ali i u domaćim izložbenim prostorima. Meštrovićev planetarno važan opus zaslužuje cjelovitije vrednovanje i bez robovanja velikom Rodinu. Meštrovićeva djela, stvarana u domovini, Austriji, Srbiji, Švicarskoj, Italiji, Engleskoj, Francuskoj i Americi - krase prestižne svjetske muzeje i galerije. Autor upozorava da velikan modernog kiparstva ni 50 godina nakon smrti nema

8

cjelovitu znanstvenu valorizaciju. Tko hoće i želi vidjeti stvarnu konfrontaciju Rodina i Meštrovića, treba posjetiti Victoria & Albert Museum u Londonu.

IVA RADMILA JANKOVIĆ HOMMAGE MILJEKU HORVATU Jedan od začetnika kanadskoga kompjutorskoga slikarstva, optičke i kinetičke umjetnosti, Miljenko Horvat (Varaždin 2. ožujka 1935. - Zagreb 30. ožujka 2012.) ostavio je golem opus na hrvatskoj i svjetskoj umjetničkoj sceni. U suvremenoj hrvatskoj umjetnosti Horvat je dao prinos svojim djelovanjem u Gorgoni i sudjelovanjem u pokretu Nove tendencije. No, u domovini je ostao manje poznat jer je najveći dio svojega bogatog umjetničkog stvaralaštva ostvario u Montrealu gdje je živio 42 godine. Zarađujući za život kao arhitekt, sveučilišni profesor dizajna, ilustrator i karikaturist - u svijetu je postigao zapaženu karijeru sudjelujući na 150 samostalnih i grupnih izložbi u Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi te Aziji.

Retrospektivna izložba raznolikog Horvatova stvaralaštva posmrtno je održana u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu od 25. rujna do 11. studenog 2012.

NIKOLINA MRVAC JULIJE KLOVIĆ - MICHELANGELO MINIJATURE U zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori otvorena je 8. studenoga 2012. izložba Julije Klović – najveći minijaturist renesanse. Voditeljica projekta i autorica koncepcije izložbe je viša kustosica Jasminka Poklečki Stošić. Iz slavnih svjetskih muzeja, knjižnica i galerija (od Louvrea, Kolekcije kraljice Elizabete II. preko Bibliotece Nazionale Marciane do Galerije Uffizi) posuđena su dvadeset i dva djela Klovićevih crteža i minijatura te tri čarobna kodeksa.

Dragulj Klovićeva stvaralaštva Kodeks Evangelistar Grimani (1528.), časoslov Stuart de Rothesay, koji se ubraja među vrhunce svjetske minijature, te knjiga iluminirana za potrebe Sikstinske kapele Misal Colonna - odabrana su djela koja dominiraju izložbom. Izložen je i kodeks Officium Virginis, koji se čuva u HAZU kao i drugi dio Misala opata Jurja od Topuskog koji pripada Riznici zagrebačke katedrale.

ZNANOST

TANJA RUDEŽ AUTOR MEDICISNKIH BESTSELERA Znanstvenik Ivan Damjanov, profesor patologije na američkom Sveučilištu Kansas, autor je više od 30 medicinskih knjiga i udžbenika prevedenih na niz svjetskih jezika, među kojima je i kineski. S druge strane, u bazi Current Contents Damjanov ima više od 300 dostupnih znanstvenih radova koji su citirani preko 8.000 puta, što ga svrstava među citiranije hrvatske znanstvenike u inozemstvu. Damjanov je odselio u SAD s obitelji godine 1974., gdje je imao odlične uvjete za razvitak karijere. Tijekom Domovinskoga rata, uz humanitarnu pomoć ugroženima, Damjanov je u Hrvatskoj podupirao razvitak kompjuterske nastave patologije na raznim sveučilištima. Dao je, također, velik doprinos u pokretanju nastave na engleskom

9

jeziku na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, gdje je bio deset godina predsjednik Savjetodavnog povjerenstva za taj studijski program na engleskome jeziku.

TANJA RUDEŽ ŽELJKO IVEZIĆ – ASTROFIZIČAR PLANETARNE SLAVE Milijardu dolara vrijedan projekt Veliki teleskop za sinoptički pregled neba / Large Synoptic Survey Telescope, čiji je znanstveni direktor naš astrofizičar Željko Ivezić, jedan je od prioriteta američke Nacionalne zaklade za znanost. Teleskop, koji će s radom početi 2016., gradi se u Čileu. Ideja je Ivezićeva tima da znanstvenici snime cijelo nebo za tri noći i naprave mapu sa 20 milijardi svemirskih objekata, tj. najveći astronomski atlas u povijesti.

Astrofizičar Željko Ivezić (47) studirao je na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je diplomirao strojarstvo (1990.) i fiziku (1991.). Doktorski studij iz fizike je nastavio na Sveučilištu države Kentucky u Lexingtonu. Poslije postdoktorskog perioda odlazi 1997. godine na Sveučilištu Princeton gdje radi na programu Sloan Digital Sky Survey. Potom karijeru nastavlja od 2004. na Sveučilištu države Washington u Seattleu. Genijalni astrofizičar surađuje uspješno s hrvatskim sveučilištima.

JANKO HERAK NOVI PRINOSI NAŠE ZNANSTVENE DIJASPORE Ivan Đikić osvojio je najprestižniju njemačku znanstvenu nagradu Gottfried Wilhelm Leibniz za 2013. godinu u iznosu od dva i pol milijuna eura. Dešifriranjem ubikvitinskog koda hrvatski je znanstvenik iz temelja promijenio znanje o ulozi ubikvitina u zdravim stanicama, ali i objasnio njegovu ulogu u razvoju bolesti. Uz Đikića, autor članka opsuje karijere znanstvenih zvijezda kao što su Mladen Bestvina, Sunčica Čanić, Željko Ivezić, Dušica Maysinger, Dinko Počanić i Veljko Radeka - čiji su rezultati ugrađeni u inovacijski stup planetarnoga društva znanja. Posebnu pozornost autor posvećuje osnivaču hrvatske endokrinologije i ekspertu za gušavost Josipu Matovinoviću (Ličko Cerje, 1914. - Ann Arbor, 1998.), čija je supruga Natalija posthumno utemeljila stipendiju The Josip Matovinović Fellowship, koja se dodjeljuje liječnicima s diplomom zagrebačkoga Sveučilišta za usavršavanje u SAD-u.

DUHOVNOST ADOLF POLEGUBIĆ NEZAPOSLENOST U SUVREMENIM DRUŠTVIMA Godišnji skup hrvatskih pastoralnih djelatnika iz zapadne Europe o temi Pravo na rad i nezaposlenost u suvremenim društvima održan je od 8. do 12. listopada u dvorcu Mihanović u Tuheljskim Toplicama, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. Na skupu se okupilo osamdesetak sudionika iz inozemstva i domovine. Molitvu na početku skupa, u utorak 9. listopada, predvodio je predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BIH za hrvatsku Inozemnu pastvu, pomoćni sarajevski biskup mons. Pero Sudar. Zatim je uvodni govor u ime organizatora održao izaslanik za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina koji je ujedno i otvorio rad skupa.

10

Europska unija bilježi rekordnu nezaposlenost, osobito među mladima - čija stopa nezaposlenosti iznosi 23,4 posto u eurozoni.

JOZO GRBEŠ JUBILEJ HRVATSKE ŠKOLE KARDINALA STEPINCA U CHICAGU Sustav Hrvatskih izvandomovinskih škola Amerike i Kanade - Croatian Schools of America and Canada danas obuhvaća 28 škola na američkom kontinentu, među kojima izdvajamo Hrvatsku školu „Kardinal A. Stepinac“ iz Chicaga – prigodom četiri desetljeća uspješnog djelovanja. Sustav HIŠAK-CSAC utemeljen je radi njegovanja hrvatskoga jezika i kulture u sklopu multikulturnoga i gostoljubivoga mozaika Sjeverne Amerike. U skladu s tim određeni su zadaci HIŠAK-a, među kojima izdvajamo, organiziranje seminara za učitelje, tiskanje udžbenika i nastavnih pomagala vezanih za e-učenje. Primjer HŠ „Kardinal A. Stepinac“ iz Chicaga u sklopu višejezičnog obrazovanja u SAD-u istican je kao uzoran edukativni model na raznim strukovnim simpozijima. Velika skupina učenika HŠ „Kardinal A. Stepinac“, ljetos je boravila na ekskurziji u RH i BiH, gdje su više doznali o kulturno-povijesnim znamenitostima domovina svojih predaka.

NOVE KNJIGE MARIJAN LIPOVAC NAKLADNIŠTVO ISELJENIČKIH UDRUGA Povijest svih hrvatskih društava u Beču istražio je lingvist Marko Lukenda, nekadašnji bečki student, suosnivač raznih udruga i svjedok njihovih uspona i padova. Prikupljenu građu objavio je u knjizi Živjeti negdje drugdje koju je 2012. izdala Hrvatska katolička misija Beč.

Time su napokon dostupni podaci o djelovanju svih naših udruga koje su Hrvati osnivali u glavnom gradu Austrije posljednjih 90 godina. U drugom dijelu teksta prikazana je knjiga Drage Balvanovića Pisma misionaru, koju su zajednički objavili Glas koncila i župa sv.

Leopolda B. Mandića iz Lime. Hrvatski misionar Drago Balvanović, koji od 1987. djeluje u Peruu, niti nakon četvrt stoljeća života na Zelenom kontinentu nije izgubio živu vezu s domovinom. Knjiga donosi 114 pisama iz zadnja dva desetljeća. Iako raznorodne, obje su knjige divan primjer ustrajnosti autora koji objavljuju knjige posvećene životu naših iseljenika na raznim meridijanima od Europe do prekooceanskih zemalja.

REBEKA MESARIĆ ŽABČIĆ MONOGRAFIJA DRUŠTVA MEĐIMURACA ŠVICARSKE Društvo Međimuraca Švicarske regionalno je društvo hrvatskih iseljenika, koje djeluje dvadeset godina u toj zemlji s osnovnom zadaćom osnaživanja veza između matične zemlje i gostoljubive Švicarske. Kronologija aktivnosti Društva zabilježena je u atraktivnoj spomen knjizi. Monografija Društva Međimuraca Švicarske pravi je dragulj među obljetničkim publikacijama naših iseljenika. Knjiga, bogato ilustrirana, na poseban način potiče na razmišljanje kako bismo trebali s Međimurcima u Švicarskoj ostvariti što bolju suradnju u budućnosti na različitim područjima, od kulture do gospodarstva. Međimurska županija već

11

izrađuje studije održivog povratka Međimuraca iz iseljeništva. Autorica prikaza vjeruje da ćete, čitajući Monografiju, otkriti i sami zašto se Međimurje često naziva malom Švicarskom.

VESNA KUKAVICA NAGRAĐEN ČASOPIS HRVATSKE AKADEMIJE AMERIKE Nagradom Davidias ove su godine u Splitu ovjenčani kanadski promicatelji hrvatske renesansne književnosti Vinko Grubišić i Vladimir Bubrin i to za dva priređena sveska kultnog časopisa hrvatskog iseljeništva Journal of Croatian Studies, čiji je nakladnik Hrvatska akademija Amerike sa sjedištem u New Yorku. Sadržajem, temeljitošću pristupa i razinom obavljenoga posla ta dva sveska JCS-a nedvojbeno su važan prinos prevođenju hrvatske književne baštine na strane jezike, u ovom slučaju na engleski. Prvi svezak JCS-a sadržava antologijski izbor iz hrvatskoga renesansnog pjesništva, a drugi iz dramskih djela hrvatske renesanse. Urednici nagrađenih svezaka su dvojica našijenaca sa stalnom kanadskom adresom: Vinko Grubišić, književnik i dugogodišnji profesor Sveučilišta Waterloo, kroatist, komparatist i latinist Vladimir Bubrin, književnik i prevoditelj, doktorirao je na Odsjeku za slavenske jezike i pravne znanosti Sveučilišta u Torontu, objavljuje u uglednim slavističkim časopisima, a na engleski je preveo više djela hrvatske književnosti. Oba broja JCS-a zajedno imaju oko 480 stranica.

12