Svijet umjetnosti

004_005_CRO.indd 4

13.08.2010 13:16

DjevojËica s maËkom, 1989., Fernardo Botero (viπe na 41. str.)

004_005_CRO.indd 4

13.08.2010 13:16

Svijet

umjetnosti

004_005_CRO.indd 5

13.08.2010 13:16

LONDON, NEW YORK, MELBOURNE, MÜNCHEN I DELHI Naslov izvornika Children’s Book of Art Dizajn Rachael Foster, Sonia Whilok-Moore i Pamela Shiels

Kako se sluæiti knjigom

Slike na ovitku: naslovnica:The Bridgeman Art Library: Monasterio de El Escorial, ©panjolska / Giraudon tr (Dürer); Musée Conde, Chantilly, Francuska / Giraudon tl (Book of Hours); Privatna zbirka/Christie’s Images c (Degas); Van Goghov muzej, Amsterdam, Nizozemska / Giraudon br (Van Gogh); Corbis: Burstein Collection bl (Hokusai); Marco Simoni / Robert Harding World Imagery (Gaudi); ∂ The Andy Warhol Foundation for the Visual Arts t (Warhol); Lasar Segall, 1891 Vilna ∑ 1957. São Paulo, Zbirka Muzeja Lasara Segalla, São Paulo, Nacionalni institut za povijesnu umjetniËku baπtinu, Ministarstvo kulture Brazila: c (Segall)

U ovoj knjizi doznat Êete o razliËitim umjetniËkim stilovima, djelima i æivotima slavnih slikara i kipara, naËinu na koji su nastala neka umjetniËka djela i upoznat Êete se s nevjerojatnim umjetniËkim bogatstvom svijeta.

U knjizi postoje Ëetiri razliËite vrste stranica: PORTRET UMJETNIKA

Rana umjetnost − Hokusai

Katsushika

Veliki val kod Kanagawe, 1829. − 1833.

25,9 x 37,2 cm − drvorez u boji

U kutu je peËat nekih kaligrafskih slova. Tako su japanski umjetnici potpisivali svoja djela. Hokusai je u svojem slikarskom stvaralaπtvu koristio viπe od 20 razliËitih imena, ovisno o stilu kojim je stvarao.

Hokusai

U 19. stoljeÊu Katsushika Hokusai izveo je revoluciju u japanskoj umjetnosti. Upotrebljavao je tehniku drvoreza, no umjesto tradicionalnih japanskih motiva samuraja, gejπi i plemstva, crtao je scene iz svakodnevnog æivota na selu i krajolike. Nastojao je crtati realistiËno, prikazati perspektivu i pokret, a to se moæe vidjeti na njegovom znamenitom drvorezu Veliki val kod Kanagawe. Otisci tog drvoreza prodavali su se diljem svijeta i utjecali na tisuÊe slikara i dizajnera.

1775. Postaje nauËnik kod majstora drvoresca.

Ove ribare, koji prevoze svjeæu ribu iz svojeg sela na riblje trænice Eda (danaπnji Tokio), zahvatili su snaæni oceanski valovi. NajveÊi val sa svojim moÊnim pandæama prijeti progutati tri barke. ©to mislite, kako se ribari osjeÊaju? Boje li se? Ili su moæda uvjereni da Êe uspjeti kao toliko puta prije?

1849. Umro.

Pokopan je u tokijskom hramu Seikyo ¯ji.

Tradicionalni drvo­ rez prikazuje gejπe, o. 1780.

GrafiËki urednici Mary Sandberg, Gemma Fletcher, Rachael Grady, Clemence De Molliens, Sadie Thomas Oblikovanje naslovnice Jess Bentall

Hokusai je grozniËavo radio na svojim drvorezima. Iza njega je ostalo viπe od 30.000 djela, a Ëak kada je bio pri kraju æivota, smatrao je da je mogao biti bolji. Jedan od posljednjih svojih radova potpisao je kao ››Starac zaluen umjetnoπÊu«.

Planina Fuji Veliki val bio je jedna od grafika u ciklusu Trideset πest pogleda na planinu Fui (1829. − 1833.).

Iako je planina Fuji u pozadini slike, uokvirena je golemim valovima, a u prednjem planu mali πiljasti val oponaπa njezin oblik.

Nastanak otiska na drvu

StruËni suradnici Rebecca Lyons (Christie’s Education and National Gallery, London) i Emily Schreiner (Philadelphia Museum of Art, USA)

Jeste li znali da su prvi drvorezi stari gotovo 2000 godina?

PotjeËu iz 220. godine, a proces njihova stvaranja do danas se nije promijenio!

Na papiru se nacrta slika.

Dijelovi na kojima Êe Papir se potom stavi licem slika biti bijela, izdube se prema dolje na drvenu dasku. dlijetom.

Dijelovi koji Êe se otisnuti u odreenoj boji, ostaju ispupËeni.

Umjetnikov æivotopis Katsushika Hokusai 1760. Roen u japanskom gradu Edu (sadaπnji Tokio).

IspupËena slika pokriva se tintom i potom otiskuje na papir.

Za svaku boju izrauju se razliËiti blokovi, a potom se upotrebljavaju za izradu mnogih primjeraka.

Planina Fuji najviπi je vrh u Japanu. Mitovi govore da skriva tajnu besmrtnosti i da ondje borave bogovi.

54

1778. Ulazi u radionicu Katsukawe Shunsho ¯a.

1797. Uzima ime Hokusai Tomisa i bavi se slikanjem i ilustriranjem knjiga.

1814. Stvara zbirku crteæa poznatu kao ciklus Hokusai Manga.

1824. − 1830.

Nastaju mnoga njegova slavna djela, prvenstveno pejzaæi.

Utjecaji na umjetnika

Kineska umjetnost Kineske su slike 1500 godina prikazivale daleke pejzaæe.

Flamanski pejzaæi na gravurama Utjecali su upotrebom perspektive, tonskog slikarstva i realnih prikaza svjetla i sjene.

054_055_cro.indd 54-55

55

29.07.2010 11:57

PROFIL SLIKARA ILI KIPARA: doznat Êete o æivotu, stilu i radu slavnog slikara ili kipara i izbliza Êete pogledati njegovo djelo.

Copyright ∂ 2009 Dorling Kindersley Limited, A Penguin Company

KAKO SU TO RADILI?

Prvi put objavljeno u Velikoj Britaniji, 2009. godine, Dorling Kindersley Limited

Kako napraviti fresku

Freska je jedan od naËina izrade slike na zidu ili stropu. Pigmenti, tvari koje daju boju, nanose se na plohu pokrivenu æbukom.

Freske su naene na zidovima grobnica starog Egipta i upotrijebljene su da se postignu Ëudesni uËinci na svodovima katedrala.

Drobljena stijena za dobivanje boje

Copyright za hrvatsko izdanje ∂ Mozaik knjiga, d.o.o, 2010.

Rana umjetnost − kako naslikati fresku

Portret Terencija Nee i njegove æene, 1. stoljeÊe − freska iz Pompeja, Italija

Jarke crvene boje bile su naËinjene od siene, tvrde crvene stijene s talijanskih brda.

Kako se izrauje rimska freska Nakon πto je na zid nanio sloj grube æbuke, rimski freskoslikar stvarao je sliku dio po dio, jer se pigment morao nanijeti na joπ mokru æbuku.

U suhoj talijanskoj klimi preæivjele su neke freske iz staroga Rima.

One u Pompejima saËuvale su se zbog erupcije vulkana Vezuva, koji je 79. g. lavom pokrio grad.

Rimska freska iz vile u Pompejima.

Vlasnik kuÊe, Terencije Neo, bio je pekar. Sebe i svoju æenu æelio je prikazati kao uspjeπne i pametne.

Dræi svitak kako bi pokazao da zna Ëitati. Æena dræi stilus (pribor za pisanje) i otvoren diptih (ploËica za pisanje) i izgleda kao da namjerava zavrπiti πto je pisala.

1.

2.

3.

4.

Pigmente u prahu naËinjene od stijena i osuπenih biljaka mijeπao je s gaπenim vapnom kako bi se dobila gusta smjesa.

Zatim je na mali komad zida slikar nanio sitnu mokru æbuku, zvanu intonako.

Rimski stil Rimljani su upotrebljavali tehniku nazvanu buon fresco (prava freska) za ukraπavanje zidova svojih graevina. Pigmenti u prahu, poput prirodno smee i crvene zemlje, mijeπali su se s vodom i nanosili na mokru æbuku od vapna i pijeska. Kako se povrπina suπila, pigment se upijao i bojio æbuku. Umjetnik je morao raditi vrlo brzo, prije nego πto se æbuka osuπi.

ZAPITAJ SE ... Kad biste na slici bili vi, πto biste dræali u ruci? ©to bi to govorilo o vama i vaπim hobijima?

Smjesu s pigmentom morao je odmah poËeti stavljati. BuduÊi da je æbuka joπ bila mokra, pigment se vezivao sa æbukom.

Vremenska lenta freske

Kada je slika bila zavrπena, povrπinu je premazao voskom kako bi se slika sjajila i zaπtitila.

PloËica za pisanje (diptih)

Tehniku freske upotrebljavali su drevni narodi cijelog svijeta. S vremenom je ponovno postala popularna.

18

17. stoljeÊe pr. Kr. Ova freska, koja prikazuje bika u skoku, nalazila se na zidovima stare palaËe u Knososu na otoku Kreti.

1. stoljeÊe Ovu fresku, na kojoj su prikazani pekar i njegova æena koji su æivjeli u Pompejima, saËuvao je pepeo.

14. stoljeÊe Zidovi kapele Arene u Padovi pokriveni su freskama Giotta di Bondonea i uËenika. Likovi su pribliæno upola manji nego u prirodi i izgledaju trodimenzionalno.

1541. Michelangelu su trebale Ëetiri godine da zavrπi znamenitu fresku Posljednji sud, naslikanu na svodu Sikstinske kapele u Vatikanu, u Italiji.

1688.−1694. Golemu fresku na svodu crkve sv. Ignacija u Rimu naslikao je slikar Pozzo.

1896. Ovo je jedna od πest velikih freski u Nacionalnom muzeju u Stockholmu u ©vedskoj. Naslikao ih je Carl Larsson.

1933. MeskiËki slikar Diego Rivera upotrijebio je fresku za svoj niz Industrija Detroita (detalj).

19

018-019_TECH_Fresco.indd 018-019_CRO.indd 18-19 18-19

KAKO SU TO RADILI? Doznajte kako je slikar ili kipar naËinio djelo i kako su se tehnike razvijale kroz povijest.

Za izdavaËa Alen Bodor Urednica Aleksandra Stella ©kec

14/5/09 11:26:57 29.07.2010 12:44

GALERIJA

Moderna umjetnost − Æivotinje u umjetnosti

Æivotinje

. Plava lisica, 1911., Franz Marc, ulje na platnu EkspresionistiËki slikar Franz Marc slikao je æivotinje bojama koje simboliziraju njihovu duhovnu prirodu. Modru je upotrebljavao za muπkost, æutu za radost i sreÊu, crvenu za majËinstvo. Modra je za Marca bila najduhovnija primarna boja.

u umjetnosti

S engleskoga prevela Mirjana PaiÊ-JuriniÊ

Æivotinje su tema umjetnosti joπ od prvih crteæa na πpiljskim zidovima prije viπe tisuÊljeÊa.

RazliËiti umjetniËki stilovi prikazuju razliËite æivotinje, od oboæavanih . Razvoj II, kuÊnih ljubimaca do utjelovljenja 1938., M. C. Escher duhovnih boæanstava.

Drvorez od tri komada. Escher Ëesto

,

StruËna redaktorica Petra RuæiÊ

GLEDATI I VIDJETI

Viπe o afriËkoj skulpturi na str. 112.

,

Konj i vlak,

1954., Alex Colville, uglaËano ulje na lesonitu Nadahnut jednom pjesmom iz Prvoga svjetskog rata, Colville je æelio pokazati da i u beznadnim okolnostima postoji moguÊnost izbora. HoÊe li se vlak zaustaviti ili Êe se konj skloniti s traËnica i izbjeÊi sudar?

Lektorica Jasenka RuæiÊ

PsiÊ,

1992., Jeff Koons, nehrajuÊi Ëelik, zemlja, geotekstilni filc, biljke u cvatu Ova 12,4 metra visoka skulptura mladog bijelog zapadnoπkotskog terijera stoji danas ispred Guggenheimova muzeja u Bilbau, u ©panjolskoj. »eliËna konstrukcija pokrivena je raznovrsnim cvijeÊem s unutarnjim sustavom zalijevanja.

ponavlja jednake uzorke tehnikom koja se naziva teselacija (poploËivanje). Na ovoj slici pokazuje kako beskonaËnost postupno svodi gmazove na sitne πesterokute.

u Majmun, 16. st., Albrecht Dürer, akvarel i gvaπ na papiru Renesansni slikar i graver, Albrecht Dürer, bio je fasciniran æivotinjama i jedan je od prvih slikara koji su æivotinje prikazivali kao temu za sebe.

Æena na konju, kasno 18. stoljeÊe, Kim Hong-do, tinta i boja na papiru Kim Hong-do bio je slavni dvorski slikar kasnog 18. stoljeÊa. Slikao je ljudske svakodnevne aktivnosti.

,

Priprema za tisak GrafiËki studio Miπ

, Bivolja maska, pleme Bamileke, drvo U Kamerunu, maske su se nosile na plemenskim sveËanostima. Smatralo se da su bivoli snaæni i hrabri, a ovakve maske svjetlucavih bademastih oËiju i velikih zuba i nosnica bile su simbol poglaviËine moÊi.

u SvjetleÊa zlatovËica, 2008., Kenojuak Ashevak, kamenorez i πablona Kanadska slikarica Ashevak, roena 1927. u igluu, spaja u svojem radu tradicionalnu eskimsku kulturu i zapadnjaËke umjetniËke stilove.

u

Konji, 19500., Xu Beihong, kineska tinta i boja na papiru Kineski slikar Xu Beihong bio je poznat po svojim slikama konja. Njegovi crteæi tintom prikazuju æivahne pokrete konja.

Tigar u tropskoj oluji

u

(Iznenaen), 1891., Henri Rousseau, ulje na platnu Rousseau, samouki francuski slikar, slikao je divlje æivotinje u praπumi na temelju onoga πto je vidio u botaniËkom vrtu u Parizu.

84

Tiskano u SlovaËkoj, rujan 2010.

ISBN 978-953-14-0802-8 CIP zapis dostupan je u raËunalnom katalogu Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu pod brojem .

85

084-085_Animals.indd 084-085_cro.indd 84-8584-85

14/5/09 11:31:51 29.07.2010 12:01

GALERIJA: Moæete se diviti razliËitim naËinima na koje su umjetnici diljem svijeta i tijekom povijesti umjetnosti prikazali istu temu.

UMJETNI»KI STIL

Rana umjetnost − Kineska umjetnost

Kineska

Moderna umjetnost

umjetnost

Umjetnost kineskog naroda seæe viπe od 10.000 godina u proπlost i razvija se usporedno s burnom povijeπÊu ratova i revolucija. Zlatna doba umjetnosti poticali su odreeni carevi, a ››literati«, slikari amateri koji su se specijalizirali za prouËavanje umjetnosti, osnivali su umjetniËke riËa poËinje ...

P akademije (πkole).

Sva prava pridræana.

Ni jedan dio ovoga izdanja ne smije se, ni u cjelosti ni djelomiËno, reproducirati, pohraniti ili prenositi ni u kojem elektronskom obliku, mehaniËkim fotokopiranjem, snimanjem ili drugaËije bez izdavaËeva prethodnog dopuπtenja.

Gornji red prikazuje osam besmrtnika − vaæne likove u kineskom sustavu vjerovanja koji se naziva taoizam.

Od 1950-ih slikari, kao πto je Liu Haisu, eksperimentirali su s novim slikarskim tehnikama i prikazivali nove teme, meu ostalim i suvremeni æivot.

Kokoπ i kineski kupus, 20. stoljeÊe, autor Qi Baishi

Æuta planina (detalj), 20. st., Liu Haisu

Stotinu leptira, cvjetova i kukaca (detalj) 17. stoljeÊe, Chen Hongshou

Dinastija Qing

1644.−1911.

Umjetnici poznati kao ›› Osam ekscentrika« prekinuli su s tradicijom dvorskih slikara i razvili tehniku slikanja slobodnim potezima kista s motivima cvijeÊa i ptica.

©angajska πkola

20. stoljeÊe Tijekom 20. stoljeÊa Kina je upoznala zapadnjaËku umjetnost. Kineski umjetnici preπli su s oponaπanja stila starih majstora na moderni stil.

Prapovijest

Prvi i vjerojatno najbolji porculan potjeËe iz Kine.

Tajnu njegove proizvodnje Kinezi su dugo Ëuvali.

Ova porculanska vaza potjeËe iz doba dinastije Qing i stara je oko 300 godina. Njezini prikazi religije i svakodnevnog æivota uobiËajeni su na kineskom posuu, kao i njezina boja: plava na bijeloj podlozi. Taj je porculan postao vrlo popularan u svijetu.

Pronaeni su primjerci obojenih glinenih posuda oslikani licima i æivotinjama, stari viπe od 6000 godina.

Slike na stijenama prikazuju ratove, lov i proslave.

Tronoæni ››kuei« vrË, o. 3.−2. st. pr. Kr., kultura Longshang

Dinastija Yuan

ProljeÊe breskvina cvijeta, oko sredine 16. st., autor Wen Zhengming

Dinastija Ming 1368. − 1644.

Literati, kojima je pripadao i Wen Zhengming, poduËavani su izvrsnosti u pjesniπtvu, kaligrafiji i slikanju − umijeÊima poznatim kao ›› tri savrπenstva«.

1279. − 1368. »etiri slavna slikara − Huang Gongwang, Wu Zhen, Ni Zan i Wang Meng − razvili su ›› duhovni pejzaæ« kojim su izraæavali svoje unutarnje osjeÊaje. ©ume i doline planine Yu, 1372., autor Ni Zan

Zapadna dinastija Han 206. g. pr. Kr. − 9. g. pr. Kr. U Kini je svileni papir izumljen prije papira od krpa. Slike na tkanini protkanoj svilom bile su vrlo popularne.

Dinastija Tang 618. − 907.

Carevi dinastije Tang zduπno su pomagali umjetnike. Glavna tema postali su prikazi plemiÊa i dvorskih dama.

Stara stabla u ravnini, o. 1080., autor Guo Xi

Stijeg iz grobnice Dai Hou Fu-Ren, o. 180. g. pr. Kr.

Portreti trinaest careva (detalj), kasno 7. stoljeÊe, autor Yan Liben

Dinastija Song 960. − 1127.

Carska umjetniËka akademija nastala je spajanjem nekoliko akademija osnovanih u ranija vremena.

Njihovo slikarstvo ukljuËivalo je pejzaæe koji su izgledali gotovo trodimenzionalno.

26 026_027_cro.indd 26-27

27 29.07.2010 12:04

UMJETNI»KI STIL: Upoznajte razliËite umjetniËke stilove i pratite promjene stilova u povijesti umjetnosti.

006_007_SADRZAJ_CRO.indd 6

13.08.2010 13:11

Sadržaj 10. Starija umjetnost 12. Teπki poËeci 14. Egipatski pisari 16. Lica u umjetnosti 18. Kako se prave freske 20. Umjetnost vremena sna 22. Kako se izrauje mozaik 24. Bogovi i junaci u umjetnosti 26. Kineska umjetnost 28. Kako stvarati boje 30. Renesansa (15.−16. st.)

32. Krajolici u umjetnosti

34. Leonardo da Vinci 36. Jan van Eyck 38. Kako upotrebljavati uljenu boju 40. Djeca u umjetnosti 42. Barok (17. st.)

44. Jan Vermeer 46. Mrtva priroda u umjetnosti 48. Rokoko (18. st.)

50. Francisco de Goya 52. Kako se upotrebljava akvarel 54. Katsushika Hokusai

56. Moderna umjetnost PRITISNUO SAM KONTROLU PALJBE...

I PREDA MNOM SU RAKETE BLJESNULE KROZ NEBO...

58. Impresionizam 60. Claude Monet 62. Kako slikati pastelama 64. Vincent van Gogh 66. NoÊ u umjetnosti 68. Poslije impresionizma 70. Henri Matisse 72. Pablo Picasso 74. Naivna umjetnost 76. Paul Klee 78. Nadrealizam

80. Joan Miró 82. Grant Wood 84. Æivotinje u umjetnosti 86. Poratna apstraktna umjetnost 88. Jackson Pollock 90. Sir Sidney Nolan 92. Rat u umjetnosti 94. Andy Warhol 96. UliËna umjetnost 98. Rad u umjetnosti 100. Friedensreich Hundertwasser 102. Suvremena umjetnost

104. Kiparstvo 106. Urezano u kamenu 122. Apstraktno kiparstvo 108. Vojnici od terakote 124. Henry Moore 110. Kako se rezbari drvo 126. Alberto Giacometti 112. AfriËka skulptura 128. Kako stvarati pejzaænu 114. Kako oblikovati mramor umjetnost 116. Michelangelo Buonarroti 130. Kiparstvo danas 118. Frédéric-Auguste Bartholdi 132. Damien Hirst 120. Gustav Vigeland 134. Pogledaj uæivo 136. RjeËnik 138. Kazalo slikara i kipara 140. Zahvale

006_007_SADRZAJ_CRO.indd 7

13.08.2010 13:11

©to je umjetnost?

Nije samo

Na to osjetljivo pitanje nije lako odgovoriti, jer umjetnost moæe biti mnogo toga.

Nije samo

sretn

…

ljutnju,

.. moæe biti i kolaæ, mozaik, grafika, FOTOGRAFIJA, skulptura, video, slika i mnogi drugi mediji.

Nije samo prihvatljiva... moæe takoer biti

buntovna,

... moæe izraæavati i bol, Ëuenje, TUGU, i mnoge druge osjeÊaje.

Nije samo lijepa… moæe biti i zastraπujuÊa, skandalozna i provokativna.

kontroverzna,

dramatiËna,

i duhovna.

8 08-09_cro.indd 8

13.08.2010 12:43

››Slikarstvo je poezija koja se gleda, a ne osjeÊa.« (Leonardo da Vinci, renesansni slikar, vidi str. 34.)

Nije samo u galerijama… nego se nalazi takoer u crkvama, javnim zgradama, parkovima i na ulicama, zapravo − umjetnost je svuda oko nas.

Nije samo REALISTI»NA ... nego moæe biti i apstraktan, simboliËki, zamiπljen, iskrivljen ili prolazan doæivljaj nekog trenutka u vremenu.

Nije sam slika… nego takoer moæe biti smislena ideja i povijesni izvor koji govori o æivotu ljudi u proπlosti i sadaπnjosti.

Nije samo za ljubitelje umjetnosti... nego je poticaj za sve ljude bez obzira na dob.

9 08-09_cro.indd 9

13.08.2010 12:43

Rana

umjetnost

Prapovijest ∑ 1850.

10 010-011_CRO.indd 10

13.08.2010 13:17

Rana umjetnost

Od prvih slika na zidovima πpilja do dramatiËnih remek-djela na izloæbama, povijest umjetnosti vodi nas na putovanje po cijelome svijetu i prati razvoj umijeÊa, materijala i stilova u umjetnosti.

11 010-011_CRO.indd 11

13.08.2010 13:17

UMJETNI»KI STIL

Teπki poËeci

U poËetku bijaπe πpiljska umjetnost − tragovi praËovjeka. Iako su ti crteæi stari tisuÊe i tisuÊe godina,

izvrsno su oËuvani duboko u planinama ili pod zemljom, zaπtiÊeni od pogubnog djelovanja vremenskih prilika.

Zamislite πpiljske ljude kako na treperavoj svjetlosti vatre s pomoÊu nagorenih granËica ili zemlje pomijeπane s malo vode stvaraju svoje prekrasne slike.

Ja sam bizon iz πpilje Lascaux u Francuskoj.

Dug sam 5 metara!

Nitko ne zna Ëemu su te slike sluæile. Za ukras ili kao natpis, za obrede ili prenoπenje poruka? ©to mislite?

Europska πpiljska umjetnost

Tek

Dojmljiva πpiljska umjetnost naena u Lascauxu u Francuskoj, poznata je i kao ››prapovijesna Sikstinska kapela« (vidi 19. str.). ©pilje su 1940. godine otkrila Ëetiri djeËaka, koji su navodno traæili svojeg psa Robota.

stu

ra z

ida od

reuje

oblik æivotinj

e.

Naslikani smo prije 15.000 godina.

12 012-013_CRO.indd 12

13.08.2010 13:17

Rana umjetnost − Teπki poËeci

AfriËka πpiljska umjetnost Zidovi pustinjskih πpilja u afriËkoj dræavi Libiji pokriveni su slikama æirafa i drugih preæivaËa.

Te slike govore da je 12.000 godina prije Krista, kada su stvorene, sada neplodna Saharska Danas u Saharskoj pustinja bila bujan pustinji æive samo kraj pun drveÊa. deve, zmije i mali sisavci.

Goleme pjeπËane dine Saharske pustinje.

Na crteæu je prapovijesni afriËki lovac sa svojim psom.

Crna polja naËinjena su s pomoÊu drvenog ugljena.

To drvo je zakopano pod pijeskom i potom spaljeno.

AmeriËka stijenska umjetnost Ovi crteæi naeni su u Newspaper Rocku u ameriËkoj dræavi Utahu.

Nacrtali su ih ameriËki Indijanci prije 150. g. pr. Kr. Umjesto da oslikavaju stijenu pa da crteæ s vremenom izblijedi, grebali su masnu povrπinu kako bi doπli do poroznijeg pjeπËenjaka za trajniju sliku. Te slike nazivaju se petroglifi.

Jelen je bio vaæan za prehranu (divljaË).

Ovo bi mogao biti duh ili moæda vraË.

Stopala i tragovi oznaËavaju putovanje.

13 012-013_CRO.indd 13

13.08.2010 13:18

PROFIL UMJETNIKA

Papirus Stari EgipÊani prvi su izraivali papir.

Za to su upotrebljavali papirus, biljku koja je rasla na obalama rijeke Nila. Od papirusa su izraivali takoer uæad i koπare.

Da dobiju papir, najprije su sa stabljika papirusa skidali zelenu koæicu. Zatim su stabljike narezali na duge trake. Trake su izravnali i neke poloæili vodoravno na komad pamuËne tkanine.

Egipatski pisari Za stare EgipÊane umjetnost je imala odreenu svrhu i nije bila samo ukras. OpÊenito, svrha veÊine umjetniËkih djela bila je olakπati putovanje kroz zagrobni æivot ili pokazati πtovanje bogova.

Egipatski pisari morali su pri slikanju provoditi stroga pravila. Erwin Panofsky, njemaËki povjesniËar umjetnosti, otkrio je da su se egipatski pisari koristili matematiËkim sustavom reπetki kako bi svi likovi bili proporcionalno Na egipatskim slikama ljudski lik je prikazan prema tzv. egipatskom kanonu nacrtani. koji je u skladu sa zakonom plohe. Torza egipatskih likova bila su okrenuta prema promatraËu, a glava i noge u profilu (ostali dijelovi tijela bili su prikazani postrance).

Slike kod Nebamunove grobnice Druge trake sloæili su na njih pod pravim kutom. Tako su dobili kriπ-kraπ uzorak koji se vidi na papiru od papirusa. Nakon toga, trake su preπali. Prirodni sok biljke papirusa djelovao je kao ljepilo koje je povezalo sve trake. Tako je nastao list papira.

Nebamun je bio duænosnik u starom Egiptu. Oko njegove grobnice nalazila se velika slika na zidu.

Na njoj je prikazan Nebamun s obitelji u lovu na ptice na Nilu. Takve slike, koje prikazuju umrloga u djelatnosti koju je volio, bile su uobiËajene u grobnicama. Nebamun je u svojoj grobnici æelio takvu sliku kako bi u zagrobnom æivotu, mjestu na kojem æive mrtvi, imao mnogo ptica i ribe za lov.

Vidiπ li maËku kako odræava ravnoteæu na dvjema trskama i pokuπava uhvatiti ptice?

MaËke su u starom Egiptu bile kuÊni ljubimci, no sluæile su i za lov.

Knjiga mrtvih

Stare EgipÊane Ëesto su pokapali s njihovom knjigom mrtvih kako bi sigurno proπli kroz podzemni svijet i potom se ponovno rodili. Knjiga je obiËno sadræavala razliËite tekstove, meu njima i Ëini, te male ilustracije, vinjete. Vinjete su bile vrlo vaæne jer su pokazivale πto Êe se dogoditi u zagrobnom æivotu.

14 014-015_CRO.indd 14

13.08.2010 13:18

Rana umjetnost − Egipatski pisari

Sova predstavlja slovo M.

Rogata pustinjska ljuEgipatski strvinari Oko znaËi slovo I. tica predstavlja slovo F. predstavljaju slovo A.

Mala prepelica predstavlja slovo U ili V.

Ako je pisar mislio da ilustraciju treba objasniti, dodao bi hijeroglife poput ovih.

Hijeroglif doslovce znaËi ››sveti urez«. Svaki simbol predstavlja azliËito slovo ili zvuk.

Umjetnici koji su oslikali ovaj zid, uspjeli su pokazati ljuskavu i sjajnu koæu ribe.

Lov na ptice u moËvari, o. 1350. g. pr. Kr. − zidna slika 15 014-015_CRO.indd 15

13.08.2010 13:18