HDMBLM monografija by MOSLERdizajn Studio za graficko i web oblikovanje

1953. - 2013.

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ

60 godina Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu

godina

Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu

60 godina Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu 1953. - 2013. UREDNICA: Ana-Maria Šimundić IZDAVAČ: Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) Boškovićeva 18 10000 Zagreb ZA IZDAVAČA: Ana-Maria Šimundić, predsjednica HDMBLM KOREKTURA: Ivana Ćelap, Marijana Miler i Nora Nikolac GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Mosler dizajn Lj. Gaja 1, Petrinja TISAK: MediaPrint-Tiskara Hrastić Murati 16, 10000 Zagreb NAKLADA: 700 primjeraka ISBN: 978-953-57778-0-9 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 854106 © Sva prava pridržana. Ova je knjiga zaštićena autorskim pravima i ne smije se u cijelosti niti djelomično umnažati, pohranjivati niti prenositi, u bilo kojem obliku i na bilo koji način bez privole izdavača (HDMBLM). Zagreb 2013.

Ana-Maria Ĺ imundiÄ&#x2021;

60 godina Hrvatskog druĹĄtva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu 1953. - 2013.

Zagreb, listopad 2013. godine

Predgovor

Osjećam veliko poštovanje prema svima koji su gradili naše Društvo, našu struku i njen ugled u zemlji i svijetu. Bili su to redom kolege vrijedne svakog divljenja i poštovanja. Svi su oni s puno zanosa i upornosti ustrajno gradili ovo što mi danas imamo – struku koja je regulirana na nacionalnoj razini i prepoznata u domaćoj i međunarodnoj javnosti. Ova knjiga posvećena je njima. Monografija je nastala kao rezultat želje da prikupimo svu pisanu povijest, sve tragove i uspomene na cjelokupni period od samog osnutka Društva do danas. Nažalost, pisani tragovi o najranijim počecima Društva su vrlo oskudni, a sjećanja onih koji su tome svjedočili, pomalo blijede... Stoga je moguće da neki od navedenih podataka u Monografiji nisu potpuno točni. U ime svih autora, i u moje osobno ime, ispričavam se svima čije smo podatke možda netočno naveli i onima čije smo zasluge možda propustili spomenuti. Sve su pogreške nenamjerne.

U izradi Monografije sudjelovao je niz vrijednih suradnika. Svima zahvaljujem na trudu koji su uložili u potrazi za informacijama, podacima, pričama, slikama i dokumentima. Njihova uzbudljiva potraga je trajala više mjeseci. Nadam se da ćete s užitkom čitati poglavlja ove knjige. Mi smo ih s velikim veseljem za vas pisali.

Ana-Maria Šimundić, predsjednica Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu Zagreb, listopad 2013. godine

Povijest je učiteljica života. CICERON 5

Carpe diem HORACIJE

Sadržaj

Predgovor

Međunarodna aktivnost HDMBLM

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ

Sadržaj

9 Nagrade HDMBLM

HDMBLM od osnutka do danas

JASENKA WAGNER

ELIZABETA TOPIĆ, DUBRAVKA JURETIĆ, OLGA BORČIĆ, SANJA MANDIĆ

Počasni članovi HDMBLM Predsjednici HDMBLM

131

LORA DUKIĆ, ANA STAVLJENIĆ-RUKAVINA, IVANA ČEPELAK

RENATA TOPIĆ ZRINSKI

Skupovi u organizaciji HDMBLM Organizacija HDMBLM

143

NORA NIKOLAC

SANJA MANDIĆ

Vanjska procjena kvalitete medicinsko-biokemijskih laboratorija u Hrvatskoj

Popis članova

165

Galerija slika

175

Popis kratica

199

Donatori

203

DUBRAVKA JURETIĆ, ZLATA FLEGAR-MEŠTRIĆ

Izdavačka aktivnost HDMBLM ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ

HDMBLM od osnutka do danas

ELIZABETA TOPIĆ, DUBRAVKA JURETIĆ, OLGA BORČIĆ, SANJA MANDIĆ

MEDICINSKA BIOKEMIJA KAO STRUKA Medicinska biokemija, odnosno laboratorijska medicina, obuhvaća analizu biološkog materijala, poput krvi, mokraće i ostalih fizioloških uzoraka ispitanika, u svrhu razumijevanja i prosudbe ljudskog zdravlja i bolesti. Medicinska biokemija je kao dio biomedicinskih znanosti interdisciplinarna struka utemeljena na temeljnim medicinskim istraživanjima i prirodnim znanostima, a prati tijek biokemijskih, fizioloških i patofizioloških procesa u čovječjem organizmu. U svom analitičkom dijelu primjenom kemijskih, bioloških, fizikalnih i molekularnih metoda, te danas, vrlo razvijene informatičke tehnologije obuhvaća vrlo široki raspon laboratorijsko-dijagnostičkih pretraga i pridonosi postavljanju dijagnoze, praćenju učinaka terapije te tijeka i prognoze bolesti. Područje struke obuhvaća opću i specijalnu kliničku kemiju, laboratorijsku hematologiju i koagulaciju, laboratorijsku imunologiju, analitičku farmakologiju s toksikologijom te, zahvaljujući naglom razvoju metoda analize nukleinskih kiselina, molekularnu dijagnostiku. Rezultat rada predstavlja laboratorijski nalaz, koji povezuje bolesnika s laboratorijem i bolesnika s liječnikom u čijim je rukama konačna odluka o dijagnozi, terapiji odnosno o daljnjem postupku. Napredak medicine i biokemije kao i tehnološki razvoj poglavito nakon Drugog svjetskog rata stvorili su pogodne uvjete za neobično brz razvoj medicinske biokemije odnosno laboratorijske medicine. Medicinska biokemija je danas integralni dio medicinskih djelatnosti u cjelokupnoj zdravstvenoj zaštiti bez koje nema

moderne medicine i bez koje je danas nezamislivo postavljanje dijagnoze i praćenja terapije.

POVIJEST STRUKE U SVIJETU Iako se čini da je medicinska biokemija mlada znanstvena disciplina, ona ima korijene stare gotovo kao i medicina. Naime, već se oko 600.-te godine p. n. e. u Indiji spominje prvo kliničko testiranje na šećernu bolest, koje se temelji na opažanjima tzv. medene mokraće koja privlači kukce. Danas znamo da je se radi o glikozuriji u dijabetičara. I Hipokrat je već oko 400.-te godine p. n. e shvatio značajnost pregleda izgleda mokraće i povezao ga s nekim bolestima. Tijekom sljedećih stoljeća razvoj je bio vrlo polagan. U 17. stoljeću biološke organizme proučava organska kemija, a u 19. stoljeću počinje razvoj posebne znanosti o kemiji čovjeka pod nazivom fiziološka kemija. Naziv biokemija pojavljuje se tek početkom 20. stoljeća. Budući da biokemija općenito proučava život i reakcijske mehanizama u živom organizmu to se sve više izdvaja posebna disciplina biokemije koja je usmjerena prema kliničkoj medicini. Primjena biokemijskih pretraga u kliničkoj praksi povezana je sa spoznajama o promjenama kvalitativnih i kvantitativnih sastojaka krvi, mokraće i drugih bioloških tekućina tijekom bolesti. Godine 1848. izlazi Reesova knjiga Analize krvi i urina, 1861. godine Ziegler opisuje jednostavne testove za pregled mokraće, a Sahli u Udžbeniku kliničkih pretraga uz analizu mokraće opisuje i pretrage u krvi (željezo, ugljični monok11

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | 60 godina HDMBLM

sid, hemoglobin, methemoglobin, mokraćna kiselina i glukoza). Godine 1908. Wohlgemuth uvodi u dijagnostiku mjerenje aktivnosti enzima (amilaza). Među pionire medicinske biokemije valja ubrojiti Ivana Banga, koji je uveo mikrometode u medicinsku biokemiju, Ota Folina (1867. – 1934., pri Sveučilištu na Harvardu), koji je razvio sustav za deproteinizaciju, Van Slykea (1883. – 1971., biokemičar pri Rockefeller-ovom Institutu), koji je unaprijedio medicinsku biokemiju na mnogim područjima (proteini, aminokiseline, acidobazična ravnoteža, elektroliti, ispitivanje bubrežne funkcije), a od njega potiče i pojam klirensa. Intenzivni razvoj medicinske biokemije odvija se između dva rata zauzimajući sve važnije mjesto u medicini, a medicinsko-biokemijski laboratorij postaje sastavni dio gotovo svake zdravstvene ustanove. Temeljno djelo s naslovom Quantitative Clinical Chemistry koje su 1931. objavili Peters i Van Slyke dugi je niz godina bilo osnovno štivo kliničkih biokemičara i upravo od tada je potekao naziv klinička kemija odnosno medicinska biokemija.

POVIJEST STRUKE U HRVATSKOJ Rani početci razvoja medicinske biokemije u Hrvatskoj vezani su uz poznate laboratorijske stručnjake i znanstvenike toga vremena, profesore Ibrahima Ruždića i Marijanu Fišer-Herman. Neosporivo je da su oni zaslužni za rani početak razvoja struke u našoj zemlji gotovo istovremeno s razvijenim svijetom. Mnogi laboratorijski stručnjaci, njihovi suvremenici i nasljednici, poput profesora Božidara Štrausa, Dušanke Mirne Mikac-Dević, Nede Longhino, Ante Roguljića, Đurđe Janković, Kreše Lipovca, Ane Stavljenić-Rukavina i mnogih drugih nastavili su taj rad te su doprinijeli razvoju medicinske biokemije kao samostalne struke koja je usporediva s dometima struke u svijetu.

KRAJNJE GORE PROF. MARIJANA FIŠER-HERMAN GORE PROF. IBRAHIM RUŽDIĆ

Profesor Ibrahim Ruždić je 1925. upisao Farmaceutski odjel na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 1929. promoviran u čast magistra, a 1933. godine u čast doktora filozofije za disertaciju iz kemije “Adsorpcija para nekih alifatskih aldehida i nekih topila na carbo animalis”. Godine 1934. osnovao je anali-

tičko–kemijski laboratorij u Vojnoj bolnici u Zagrebu, a specijalizaciju iz bromatologije s medicinskom kemijom završio je 1929. godine na Higijenskom zavodu u Zagrebu. Stručno se usavršavao na Institutu za patofiziologiju Interne klinike Sveučilišta u Beču te klinikama, institutima i laboratorijima u Grazu, Halleu, Heidelbergu, Düsseldorfu, Lausanni, Baselu, Zürichu i Parizu. Profesor Ruždić 1937. godine osniva prvi medicinsko-biokemijski laboratorij pod imenom Laboratorij za mikrokemijsku analizu u sklopu sanatorija Društva trgovačkih i privatnih namještenika Merkur (danas Klinička bolnica Merkur), kao samostalni odjel u okviru građanske bolnice. To je vrijeme kad su se slični laboratoriji počeli osnivati i u svijetu. U laboratoriju su radili kemičari, farmaceuti i liječnici, budući da nije postojao fakultet na kojem su se školovali laboratorijski stručnjaci. Najsuvremenija laboratorijska oprema tog doba bili su Pulfrichov fotometar, Kjeldahlov aparat, analitička vaga, mikroskop i hemoglobinometar. U obrazloženju postavljanja prof. Ruždića na rukovodeće mjesto laboratorija, navodi se „da je nakon završenog studija na Farmaceutskom odjelu Filozofskog fakulteta, doktorata iz kemije i specijalizacije iz bromatologije osposobljen da samostalno provodi kliničko-biokemijske pretrage, bromatološke pretrage i vođenje apoteke“. 26. srpnja 1946. godine privremena uprava Socijalnog osiguranja donijela je odluku o postavljanju prof. Ruždića za rukovoditelja Kemijskog laboratorija bolnice tada zvane „Dr. Ozren Novosel“ pa je time postao i prvi medicinsko-biokemijski laboratorij u Hrvatskoj, koji je djelovao kao samostalni odjel u sastavu opće bolnice, a vodio ga je medicinski biokemičar. Od samog početka svoga rada, prof. Ruždić se pored nastavnog, stručnog i znanstveno-istraživačkog rada, aktivno bavio organizacijom rada i edukacijom djelatnika kliničko-kemijskih laboratorija. Nadležni za donošenje odluka o načinu organizacije zdravstvene službe upravo su njegovom laboratoriju povjeravali sudjelovanje u provođenju školovanja laboratorijskih djelatnika, organizaciji rada u kliničko-kemijskim (medicinsko-biokemijskim) laboratorijima zdravstvenih ustanova i osnivanju Komisija medicinskih biokemičara pri nadležnim tijelima. Uz suglasnost Ministarstva na-

ELIZABETA TOPIĆ, DUBRAVKA JURETIĆ, OLGA BORČIĆ, SANJA MANDIĆ | HDMBLM od osnutka do danas

rodnog zdravlja Narodne Republike Hrvatske (NRH), prof. Ruždić je sa svojim suradnicima i liječnicima profesorima, stručnjacima za druge laboratorijske discipline u razdoblju od 1954. do 1962. godine organizirao jednogodišnje doškolovanje farmaceuta, liječnika i kemičara za rukovođenje izradom laboratorijskih pretraga i kliničku interpretaciju rezultata mjerenja. U tom razdoblju tečaj je završilo 89 polaznika iz Hrvatske, uglavnom farmaceuta, koji su započeli s afirmacijom medicinske biokemije u Hrvatskoj. Među njima su mnoga nama i danas znana imena. Nekima smo dodjelom odličja Društva zahvalili za njihov dugogodišnji rad u struci, primjerice prof. Anti Roguljiću, dr. sc. Gašparu Ivankoviću, dr. sc. Dragutinu Kozmaru, mr. sc. Ani Zimolo i mr. sc. Olgi Borčić. Svoje ideje i koncepcije glede organizacije laboratorijske djelatnosti i školovanja laboratorijskih djelatnika prof. Ruždić je iznosio na stručnim sastancima, kongresima te u brojnim publikacijama ističući uvijek kao važan čimbenik u pravilnom provođenju organizacije laboratorijske djelatnosti, pored ostalog, i što neposredniju povezanost u radu medicinskog biokemičara i liječnika na svim razinama zdravstvene zaštite. Profesorica Fišer-Herman (1897. – 1994.) je diplomirala na studiju kemije i fizike na Filozofskom fakultetu u Beču, gdje je 1921. promovirana u stupanj doktora filozofije. Odlukom Ministarstva narodnog zdravlja Narodne Republike Hrvatske, 1945. započinje raditi na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu gdje utemeljuje Katedru za kliničku kemiju. Godine 1946. uvodi predmet Kliničkolaboratorijske pretrage, postavivši na taj način temelje današnjeg diplomskog i poslijediplomskog studija Medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Cjelokupni životopis prof. Fišer-Herman nalazi se u poglavlju Predsjednici HDMBLM. Prof. Božidar Štraus, nešto mlađi suvremenik profesorice FišerHerman, specijalista medicinske biokemije na proslavi njenog 90. rođendana je izjavio da je „prof. Fišer-Herman bila naša prva znanstvena radnica, koja se sustavno bavila medicinskom biokemijom“, a profesor Krešo Lipovac je tom prilikom rekao da je „prof.

Fišer-Herman predvidjela brz razvitak biokemije i dijagnostičkih laboratorija koji će tražiti stručnjake posebno pripremljenih intelektualnog ustrojstva. Svoju neiscrpnu energiju ulagala je u temelje posebnoga studija za medicinsku biokemiju, poslijediplomskog studija, te u školovanje specijalista, istraživača i budućih nastavnika na Farmaceutskom–biokemijskom fakultetu u osnivanje stručnih društava i njihovo učlanjenje u srodne međunarodne udruge“. Već 1962. godine započeo je smjer studija medicinske biokemije na Farmaceutskom fakultetu, a 1963. fakultet mijenja svoje ime u Farmaceutsko-biokemijski fakultet (FBF), jedinu visoko obrazovnu ustanovu u Hrvatskoj, koja školuje medicinske biokemičare. Godine 1986. na fakultetu se otvara samostalni studij Medicinske biokemije, najprije u trajanju od 8 semestara, a zatim od 2002. godine kao 9-semestralni studij i, konačno, 2005. godine kao 5-godišnji studij prema Bolonjskoj reformi. Potreba za znanstvenim i stručnim usavršavanjem nakon završetka studija zapravo se razvija gotovo usporedno. Prvi početci poslijediplomskog usavršavanja potječu još iz 1961. godine. Poslijediplomski studij iz medicinske biokemije u trajanju od četiri semestra započinje na tadašnjem Farmaceutskom fakultetu 1961. godine, a 1967. godine i na Medicinskom fakultetu. Ta dva studija s gotovo identičnim programom objedinjeni su pri Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu 1992. godine. Stručna nadogradnja odnosno specijalizacija iz medicinske biokemije u trajanju od tri godine započinje 1960. godine, a odobrava se farmaceutima. Uvjet za specijalizaciju je položen stručni ispit koji mogu polagati samo zdravstveni djelatnici. Ova odredba dugi će niz godina priječiti diplomiranim inženjerima medicinske biokemije da se usavršavaju kroz specijalizaciju. U tada važećem Zakonu o zdravstvu medicinski biokemičari nisu navedeni kao zdravstveni djelatnici. Izuzetnim zalaganjem profesora Ibrahima Ruždića, Ante Roguljića, Mirne Mikac-Dević, Đurđe Janković i mr. sc. Ane Zimolo omogućeno je polaganje stručnog ispita medicinskim biokemičarima u Zajednici zdravstvenih radnih organizacija Socijalističke Republike Hrvatske (SRH), prema Pravilniku od 12. listopada 1973. godine. 13

Valja spomenuti da su upornim nastojanjima matičnog fakulteta, a posebice zalaganjem profesora Božidara Štrausa i Kreše Lipovca te vodećih laboratorijskih stručnjaka, medicinski biokemičari priznati kao zdravstveni djelatnici Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju 1981. godine (NN 10/80), što u nekim zemljama zapadne Europe još ni do danas nije učinjeno. Veliki problem pojavio se još jednom i pri osnivanju stručnih komora u zdravstvu. Plan Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske bio je osnivanje triju stručnih komora, a medicinski biokemičari su trebali biti uključeni u Ljekarničku komoru. Dugotrajni i mukotrpni razgovori u Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske (RH) tijekom 1992. i 1993. godine i dokazi da su to dvije potpuno različite djelatnosti čiji su djelatnici potekli s dva različita studija pri FBF-u, konačno su doveli do toga da tadašnji Ministar zdravstva, prof. Andrija Hebrang, odobri osnivanje četvrte komore u zdravstvu - Hrvatske Komore medicinskih biokemičara (HKMB). Veliku zaslugu u tome ima prof. Elizabeta Topić, koja je uvjerljivo pružila dokaze o zasebnoj djelatnosti medicinskih biokemičara u zdravstvu. Hrvatska komora medicinskih biokemičara osnovana je kao prva od četiri komore u zdravstvu 29. studenoga 1994. godine. Prva predsjednica bila je prof. Ana StavljenićRukavina čijom je zaslugom, kao i zaslugom mnogih renomiranih medicinskih biokemičara danas, djelatnost struke regulirana Zakonom o medicinsko biokemijskoj djelatnosti (NN103/03) kao jednim od zdravstvenih zakona, koji je donesen 2003. godine, istovremeno sa zakonima o liječništvu, stomatološkoj djelatnosti, ljekarništvu i sestrinstvu. Dugotrajnim radom i zalaganjem mnogih članova Europske federacije za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (engl. European Federation for Clinical Chemistry and Laboratory Medicine, EFLM) na čelu s dr. Simone Zerah naša profesija 2012. godine dobiva jedinstveni naziv na europskoj razini: Laboratorijska medicina, a laboratorijski stručnjak u obavljanju te profesije je Specijalista laboratorijske medicine s 9-10 godina školovanja. Taj naziv struke preuzelo je i Hrvatsko društvo medicinskih biokemičara (HDMB), koje se sada zove Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM).

NASTANAK STRUČNOG DRUŠTVA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA Prof. Marijana Fišer-Herman je potaknula okupljanje kliničkih biokemičara u Zagrebu već tijekom 1951. godine, od kada se oni, na njenu inicijativu, sastaju dva puta mjesečno. Iz toga perioda potječe i najstariji, njezinom rukom pisani, dokument koji bilježi prisutnost na sastancima, održavanim u Zavodu za kliničku kemiju Farmaceutskog fakulteta.

LIJEVO PROF. MARIJANA FIŠERHERMAN NA PREDAVANJU U RIJECI. (1958. GODINA). “SILNU ENERGIJU I ZAHTJEVE PROFESORICE FIŠER, SURADNICI I STUDENTI SU TEŠKO SLIJEDILI, ALI NJEZIN ZAVOD PAMTE NE SAMO KAO RADNO MJESTO, NEGO KAO DOM. S PROFESORICOM FIŠER SE MOGLO OZBILJNO RAZGOVARATI O GLAZBI, KNJIŽEVNOM DJELU, SLIKARSTVU, OSOBNIM PROBLEMIMA, OD NJE SE MOGLO NAUČITI NJEGOVATI CVIJEĆE I VRT, ONA JE VODILA SVOJE SURADNIKE U PRIRODU, NA PLANINE. BILA JE LJUTI PROTIVNIK NEPOTREBNIH I NERAZUMNIH PROPISA, POLITIČKIH I TRENUTNIH DRUŠTVENIH VRIJEDNOSNIH MJERILA KOJI SU SPUTAVALI KORISNI RAD I ZDRAVU PAMET, I ŽESTOKO IM SE PROTIVILA. U SVE BITKE JE ULAZILA OTVORENO I POŠTENO, OTVORENO I OŠTRO JE REAGIRALA NA LAŽ I GLUPOST.“ OLGA BORČIĆ. IN MEMORIAM PROF. DR. MARIJANA FIŠER-HERMAN (1897.-1994.). B IOCHEMIA M EDICA 1993;3(6):272-274

Tema sastanka je bila „Točnost i specifičnost uobičajenih reakcija za pretrage mokraće“, što upućuje na brigu o kvaliteti od najranijih početaka rada laboratorija. Tijekom 1951. godine grupa je brojala 13 članova, a slijedeće 19 članova. Razvojni put Društva započinje u ljeto 1953. godine, utemeljenjem Sekcije kliničkih biokemičara unutar Hrvatskog kemijskog društva za što je zaslužna prof. Fišer-Herman, koja je ujedno bila i prva pročelnica Sekcije. U svom izvješću na Glavnoj godišnjoj skupštini Hrvatskog kemijskog društva 24. veljače 1954. godine, naglašava da je poticaj za utemeljenje sekcija na republičkoj i na saveznoj razini dobila inicijativom prof. Kinga, predstavnika Internacionalne asocijacije kliničkih biokemičara unutar Internacionalne unije za čistu i primijenjenu kemiju (IUPAC). S obzirom da su u radu Sekcije sudjelovali farmaceuti i kemičari, 1954. godine na zahtjev članova, status Sekcije je promijenjen u Sekciju kliničkih biokemičara Farmaceutskog društva Hrvatske (FDH) i Hrvatskog kemijskog društva s prof. Fišer-Herman kao pročelnicom zajedničke sekcije. Tijekom 1955. godine održano je nekoliko sastanaka koji su definirali područje rada struke, kao i njezinog naziva. Tome su značajno doprinijeli farmaceuti, poput profesora Ibrahima Ruždića, Božidara Štrausa, Mire Keller-Bačoka, zaposleni u bolnicama koji su, osim vođenja ljekarni, vrlo često vodili i bolničke laboratorije. Na prvom plenarnom sastanku bolničkih farmaceuta Jugoslavije (Split, 10.-11. svibnja 1955. godine) uvodi se naziv medicinskobiokemijski laboratorij za „laboratorij čiji djelokrug rada ne obuhvaća samo biokemiju nego također i laboratorijsku hematologiju, serologiju, kliničku bakteriologiju, kliničku parazitologiju te toksikologiju“ te naziv medicinska biokemija za struku. Savez farmaceutskih društava Jugoslavije (Split, 12. svibnja 1955. godine) donosi odluku o osnivanju Sekcije za medicinsku biokemiju unutar Saveza te o održavanju Prvog sastanka medicinskih biokemičara Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ) u Zagrebu. Organizaciju skupa povjerava zajedničkoj Sekciji kliničkih biokemičara Farmaceutskog društva Hrvatske i Hrvatskog kemijskog društva na čelu s prof. Marijanom Fišer-Herman.

STR. 16 NAJSTARIJI RUKOM PISANI DOKUMENT IZ POVIJESTI DRUŠTVA DATIRA IZ 1951. GODINE, KADA SE ODRŽAO PRVI SASTANAK KLINIČKIH BIOKEMIČARA, NA ZAVODU ZA KLINIČKU KEMIJU FARMACEUTSKOG FAKULTETA U DOMAGOJEVOJ 2, U ZAGREBU, 6. 11. 1951. LIJEVO GORE PROGRAM S 1. SASTANKA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA FNRJ ODRŽANOG 1955. GODINE U ZAGREBU. PREDSJEDNICA ORGANIZACIJSKOG ODBORA BILA JE PROF. MARIJANA FIŠER-HERMAN. NA SASTANKU SU OBRAĐENE BROJNE STRUČNE TEME KAO ŠTO SU NEPROTEINSKI DUŠIK U KRVI, ANORGANSKI IONI U PLAZMI, PROTEINI PLAZME, JETRENE PROBE, STEROIDI U MOKRAĆI, A GOVORILO SE I O STANDARDIZACIJI METODA, SURADNJI MEDICINSKOG BIOKEMIČARA I LIJEČNIKA, O ZADACIMA I POLOŽAJU MEDICINSKOG BIOKEMIČARA TE O SPECIJALIZACIJAMA MEDICINSKOG BIOKEMIČARA. IAKO JE OD TADA PROŠLO VEĆ VIŠE OD POLA STOLJEĆA, TEME I DALJE ZVUČE AKTUALNO… LIJEVO DOLJE KNJIGA SAŽETAKA S 1. KONGRESA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA ODRŽANOG U ZAGREBU 1963. GODINE.

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | 60 godina HDMBLM

ELIZABETA TOPIĆ, DUBRAVKA JURETIĆ, OLGA BORČIĆ, SANJA MANDIĆ | HDMBLM od osnutka do danas

Prvi sastanak medicinskih biokemičara FNRJ održan je u dvorani Zbora liječnika Hrvatske u Zagrebu, od 12.-15. listopada 1955. godine u okrilju Saveza farmaceutskih društava Jugoslavije, dakle samo godinu dana nakon Prvog Europskog kongresa kliničke kemije održanog u Amsterdamu od 23.-28. rujna 1954. godine.

biokemiju FDH, imenovani prof. Fišer-Herman, prof. Ruždić, prof. Štraus i dr. sc. Longhino. Rezultati višegodišnjeg rada prikazani su 1970. godine u Dubrovniku gdje je Savezni zavod za zdravstvenu zaštitu – Služba za farmaciju i biokemiju, organizirao Savjetovanje o organizaciji i radu medicinsko-biokemijskih laboratorija.

Na sastanku se okupilo oko 150 biokemičara i liječnika iz cijele države, a održano je 59 referata o radovima iz područja kliničke biokemije, hematologije i biokemije nukleinskih kiselina. Tada je utemeljena Sekcija za medicinsku biokemiju Saveza farmaceutskih društava Jugoslavije čime je Savezna sekcija za medicinsku biokemiju dobila pravo, uz prethodnu suglasnost Saveza farmaceutskih društava Jugoslavije, učlaniti se u odgovarajuće međunarodne stručne organizacije, što je i bio glavni motiv profesorice Fišer-Herman pri osnivanju Sekcije u Hrvatskom kemijskom društvu.

Sekcija za medicinsku biokemiju FDH kontinuirano je radila na trajnom usavršavanju medicinskih biokemičara održavanjem predavanja, uglavnom u Zagrebu. Značajnije promjene u radu Sekcije uslijedile su nakon reorganizacije FDH 1971. godine kada su utemeljene 4 regionalne podružnice farmaceuta (Slavonija i Baranja, Dalmacija, Istra i Kvarner, Zagrebačka regija), a naročito 1973. godine kada podružnice postaju Udruženja sa statusom pravne osobe. Udruženja razvijaju nove oblike okupljanja poznate pod nazivom Farmaceutski dani. Ovi sastanci su započeli u

Aktivnost Sekcije za medicinsku biokemiju Saveza farmaceutskih društava Jugoslavije pod vodstvom prof. Fišer, a od 1962. godine profesora Štrausa vrlo je snažna pa se već 1963. godine organizira 1. kongres medicinskih biokemičara u Zagrebu. Predsjednik organizacijskog odbora je prof. Božidar Štraus, tajnik kongresa prof. Ibrahim Ruždić a u odboru su i predsjednici nekih republičkih Sekcija medicinskih biokemičara (Slovenija, Srbija). Već je tada Kongres organiziran u 9 sekcija (Dijagnostički testovi, Hormoni, Hematologija, Lipidi, Toksikologija, Analitičke metode, Proteini, Enzimi, Kemija tkiva), a sudjelovalo je 300 sudionika. Osim znanstvenih tema, istaknuta je važnost organizacije laboratorijske djelatnosti o kojoj je govorio prof. Ibrahim Ruždić, tada tajnik Savezne sekcije za medicinsku biokemiju. Jedan od zaključaka kongresa bio je osnivanje zasebnog društva medicinskih biokemičara, a već 1965. godine Savezna sekcija mijenja ime u Društvo medicinskih biokemičara Jugoslavije (DMBJ). Na 1. kongresu pozdravlja se osnivanje Komisije za medicinsku biokemiju Saveznog zavoda za zdravstvenu zaštitu te se ističe važnost uloge Komisije u pripremi i donošenju materijala za organizaciju cjelokupne laboratorijske djelatnosti u Jugoslaviji. 1965. godine u tu Komisiju su, kao predstavnici Sekcije za medicinsku

STR. 18 PROF. DUŠANKA MIRNA MIKAC-DEVIĆ OSNOVALA JE I PUNIH 40 GODINA VODILA KLINIČKI ZAVOD ZA KEMIJU, KBC SESTRE MILOSRDNICE. ZAVOD JE GODINAMA BIO EDUKACIJSKA JEZGRA S MEĐUNARODNO PRIZNATOM KVALITETOM ZNANSTVENOG RADA I NASTAVNA BAZA ZA OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA. PROFESORICU MIKACDEVIĆ NJENI UČENICI I SURADNICI PAMTE SAMO PO DOBROM. ZA SVE NJIH BILA JE MORALNI UZOR, VELIKI STRUČNJAK, ZNANSTVENIK I NADASVE ČOVJEK. LIJEVO VIJEST O OSNIVANJU HRVATSKE KOMORE MEDICINSKIH BIOKEMIČARA OBJAVLJENA U VEČERNJEM LISTU, 30. 11. 1994. GODINE. MOŽEMO BITI PONOSNI ŠTO SMO BILI PRVA OD UKUPNO ČETIRI KOMORE U ZDRAVSTVU KOJE JE TREBALO USTANOVITI PREMA ZAKONU O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI.

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | 60 godina HDMBLM

Udruženju farmaceuta Slavonije i Baranje FDH, pri čemi je veliku ulogu imao Dragutin Kozmar. Već od samog početka u programu tih skupova nalaze se i teme iz područja medicinske biokemije. Medicinski biokemičari, članovi Udruženja farmaceuta Dalmacije, osnovali su Sekciju medicinskih biokemičara Dalmacije 25. travnja 1975. pa su, počevši od te godine, organizirali i svoj simpozij kao dio programa Farmaceutskih dana Dalmacije. 21. svibnja 1977. godine skupština FDH usvaja promjenu imena Sekcije za medicinsku biokemiju u Udruženje medicinskih biokemičara FDH. Udruženje ima Upravni odbor kojeg čine predsjednik, tajnik, blagajnik i predstavnici iz regionalnih udruženja FDH te broji otprilike 500 članova. Udruženje medicinskih biokemičara FDH u nadolazećem razdoblju bilo je vrlo aktivno. Godine 1977. započinje provođenje vanjske kontrole kvalitete medicinsko-biokemijskih laboratorija na republičkoj razini. Godine 1979. započinje i međurepublička suradnja medicinskih biokemičara iz Hrvatske i Slovenije organizacijom zajedničkih simpozija (1. Intersekcijski sastanak u Opatiji, 5.-6. studenog 1979.) koji se održavaju još i danas. DMBJ pokreće 1982. godine stručno znanstveni časopis Jugoslavenska medicinska biokemija, koji se tiska u Zagrebu, a prva Glavna urednica bila je dr. sc. Neda Longino Šesti kongres medicinskih biokemičara Jugoslavije održan je od 18. do 21. svibnja 1983. godine u Splitu kao najznačajniji znanstveno-stručni skup medicinskih biokemičara u 4-godišnjem razdoblju. Na Kongresu je sudjelovalo 900 sudionika, od kojih 500 aktivno. Program kongresa odvijao se u 8 sekcija (Hemostaza i hematologija, Biokemija kroničnih bolesti, Nove metode i instrumenti, Klinička enzimologija, Tumorski biljezi, Lijekovi i laboratorijska dijagnostika, Organizacijske teme), a posebnost tog skupa je odaziv 26 istaknutih inozemnih predavača među kojima i prof. Tietz, autor svima nam poznate knjige iz područja laboratorijske dijagnostike Textbook of Clinical Chemistry. Govorilo je to ujedno i o ugledu prof. Kreše Lipovca, predsjednika organizacijskog odbora kongresa i dugogodišnjeg predstavnika DMBJ u IFCC (engl. International Federation of Clinical Chemistry) te prof. Božidara Štrausa, predsjednika Znanstvenog odbora kongresa i dugogodišnjeg suradnika 20

ELIZABETA TOPIĆ, DUBRAVKA JURETIĆ, OLGA BORČIĆ, SANJA MANDIĆ | HDMBLM od osnutka do danas

u povjerenstvima IFCC. Da sve protekne u najboljem redu brinuli su prof. Ante Roguljić kao potpredsjednik organizacijskog odbora kongresa, Olga Borčić kao tajnica kongresa i Ana Zimolo, a naročito članovi Udruženja farmaceuta Dalmacije na čelu s kolegicom Ankom Mandušić. Izuzetna aktivnost te brojnost članstva temelj su sve češćih zamolbi predstavnika Udruženja medicinskih biokemičara za većim ovlastima unutar FDH. Molba da se Udruženju dodijeli isti status s Udruženjima farmaceuta unutar FDH nije prihvaćena. Zbog statutarnih promjena od 1985. godine vraća se i prijašnji naziv - Sekcija za medicinsku biokemiju FDH. Nakon niza održanih sastanaka medicinskih biokemičara u Zagrebu i Splitu, 1987. godine osniva se Inicijativni odbor i započinje proces izdvajanja Sekcije za medicinsku biokemiju iz Farmaceutskog društva Hrvatske na čelu s prof. Anom Stavljenić-Rukavina, voditeljicom Kliničkog zavoda za laboratorijsku dijagnostiku KBC Zagreb, tada na funkciji potpredsjednice Sekcije. Nakon prethodno dobivene suglasnosti Koordinacijskog odbora za djelatnost društvenih organizacija i udruženja građana, 10. veljače 1988. godine održava se Osnivačka skupština samostalnog Društva medicinskih biokemičara Hrvatske (DMBH) i usvaja Statut. Rješenjem Republičkog sekretarijata za pravosuđe i upravu od 8. travnja 1988. godine odobrava se upis Društva medicinskih biokemičara Hrvatske sa sjedištem u Masarykovoj ulici 2, Zagreb, u Registar društvenih organizacija SRH pod rednim brojem 142. Prema Statutu usvojenom na osnivačkoj skupštini, DMBH je ustrojen od četiri tijela: Konferencije, Predsjedništva, Odbora samoupravne kontrole i Suda časti. Konferencija je bila najviši organ upravljanja DMBH, odnosno imala je svojstvo današnje Skupštine. Predsjedništvo je, poput današnjeg Glavnog odbora, bilo izvršno tijelo, a Odbor samoupravne kontrole je imalo funkciju današnjeg Nadzornog odbora. Ciljevi navedeni u prvom Statutu samostalnog Društva nastavak su i dopuna kontinuiranog djelovanja Sekcije od njezinog osnutka 1953. godine: poticanje svrsishodne organizacije laboratorij-

ske djelatnosti prema svjetskim standardima, poticanje stručnog i znanstvenog rada na području medicinske biokemije i drugih područja laboratorijske medicine, unaprjeđenje izdavačke djelatnosti, suradnja na promicanju i razvijanju svih oblika nastave na području medicinske biokemije, vrednovanje i usklađivanje rezultata laboratorijskih analiza u Republici Hrvatskoj i na međunarodnoj razini te poticanje međunarodne suradnje. Preuzima se i ustroj iz FDH te se ostvarenje ciljeva rada provodilo kroz 4 podružnice sa statusom pravne osobe organizirane za područje Dalmacije, Istre i Kvarnera, Slavonije i Baranje te Zagreba. Konferencija DMBH je na sjednici od 22. svibnja 1991., godine donijela odluku o usvajanju pojednostavljenog Statuta. U novom Statutu promijenjen je naziv i sjedište društva koje sada glasi Hrvatsko društvo medicinskih biokemičara (HDMB) sa sjedištem u Domagojevoj 2 u Zagrebu, te nazivi podružnica i tijela koja sada glase Udruženje, Skupština, Glavni odbor, predsjednik, Sud časti i Nadzorni odbor. Bilten postaje stručni časopis, a uvodi se članak o redovitom održavanju kongresa. Sve navedene izmjene pohranjene su u Ministarstvu pravosuđa i uprave kako je navedeno u dopisu od 28. kolovoza 1991. Osim navedenog, Društvo je tada imalo i stalne komisije: Komisiju za kontrolu kvalitete laboratorijskog rada, koja se brinula o slanju kontrolnih seruma u laboratorije i analizirala njihove rezultate, Komisiju za edukaciju, koja se bavila izradom programa za pripravnički staž, specijalizaciju, studij i poslijediplomski studij te Komisiju za odnose s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, koja se bavila analizom svih normativa rada sve do osnivanja HKMB.

DRUŠTVO TIJEKOM DOMOVINSKOG RATA Ratne prilike 1991. godine djelomično su onemogućile rad tijela HDMB. Glavni odbor s predsjednicom prof. Anom Stavljenić-Rukavina tada je radio na širenju informacija o stanju u Hrvatskoj tražeći podršku u zaustavljanju rata. O cjelokupnoj situaciji upoznali su kolege u drugim republikama kroz upućena pisma. Podrška je zatražena i od predsjednika Društava u sastavu DMBJ čiji je član bilo i naše Društvo.

STR. 20 SUGLASNOST MINISTARSTVA ZDRAVSTVA RH O OSNIVANJU HRVATSKE KOMORE MEDICINSKIH BIOKEMIČARA. 18. TRAVNJA 1994., ZAGREB. GORE SANDA BERŽENJI, PROF. ADMINISTRATIVNA TAJNICA HDMBLM

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | 60 godina HDMBLM

Od lipnja 1991. prekinuti su redoviti mjesečni sastanci HDMB. Pokušaj sastajanja Glavnog odbora na 3. sjednici onemogućen je znakom opće opasnosti. Uslijedili su dogovori telefonom. Iste godine, zbog onemogućavanja poštanskog prometa, Predsjednica Komisije za kontrolu kvalitete prof. Dubravka Juretić šalje obavijest o nemogućnosti slanja kontrolnih uzoraka.

GORE URED HDMBLM, BOŠKOVIĆEVA 18, SOBA ZA SASTANKE GORE DESNO URED HDMBLM, BOŠKOVIĆEVA 18, POGLED S ULICE

Na Izvanrednoj skupštini HDMB održanoj krajem rujna odlučeno je da HDMB istupi iz DMBJ. Tu odluku potvrdili su i svi članovi Udruženja na svojim sastancima. Ratne prilike potakle su članove Glavnog odbora da pomognu najugroženijima te je osnovana radna grupa u sastavu Dubravka Čvorišćec, Olga Borčić, Anka Mandušić, Vera Grgić, Vikica Buljanović i Branka Kunović. Puno je članova HDMB zaslužno za tu nesebičnu pomoć, a uz članove radne grupe zapažen su doprinos dali još i Ana Stavljenić-Rukavina, Ante Roguljić, Elizabeta Topić, Jasminka Hauselmaier-Vrbanac, Franjo Plavšić, Ivana Čepelak i Goran Bulatović.

Volja i ambicije članova Glavnog odbora ne jenjavaju ni u tim teškim uvjetima, pa je Glavni odbor u to vrijeme donio odluku o pokretanju stručno-znanstvenog časopisa sa zadaćom širenja stručnih i znanstvenih spoznaja u medicinskoj biokemiji i laboratorijskoj dijagnostici, a u Glasniku HDMB ratne godine prof. Ana Stavljenić-Rukavina, u svojstvu tadašnje predsjednice HDMB, i tajnica mr. sc. Olga Borčić daju vrlo zahtjevan plan rada za 1992. godinu: • održavati jednom mjesečno sastanke, • pripremiti 3. Simpozij medicinske biokemije 1992., • pripremiti 1. kongres HDMB 1993., • pripremiti sudjelovanje na 2. Alpe-Adria kongresu kliničke kemije i laboratorijske medicine u Grazu 1992., • pripremiti sudjelovanje na tečaju o kontroli kvalitete rada europskih zemalja u Budimpešti,

ELIZABETA TOPIĆ, DUBRAVKA JURETIĆ, OLGA BORČIĆ, SANJA MANDIĆ | HDMBLM od osnutka do danas

• razvijati i unaprijediti Glasnik, • organizirati suradnju sa stručnjacima susjednih zemalja. Iz izvješća o radu za 1992., podnesenom na Redovitoj i Izbornoj skupštini HDMB 19. svibnja 1993. godine, vidi se da su sve planirane aktivnosti izvršene te da je HDMB postao punopravni član IFCC 14. rujna 1992. U planu za 1993. godinu najznačajnije su izmjene u Statutu, izrada podzakonskih akata te osnivanje HKMB. Promijenjen je znak Društva, sastav te broj članova Glavnog odbora.

SURADNJA S MINISTARSTVOM ZDRAVSTVA Slijedom novih zakonskih propisa u zdravstvu, 1993. godine Ministarstvo zdravstva upućuje zahtjev HDMB da, u suradnji s Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom, do 15. rujna 1993. godine pripreme radne materijale ili statute buduće Komore odnosno sugestije, mišljenje i prijedloge u svezi razrade propisa o trajnoj izobrazbi medicinskih biokemičara i provjere stručnosti, uvjetima stručnog usavršavanja za proširenje djelatnosti i ponašanju privatnih zdravstvenih djelatnika. U izradi Statuta i ostalih akata HKMB (Odluka o osnivanju HKMB, Odluka o izboru tijela HKMB) zajednički sudjeluju Komisija HDMB (Elizabeta Topić, Dunja Turner i Vlatko Rumenjak) i Komisija FBF (Mirna Flogel-Mršić, Olga Borčić i Dubravka Juretić) te prof. Ana Stavljenić-Rukavina i dipl. pravnik Miroslav Radić. Za članove Koordinacijskog tijela koje je trebalo, u ime osnivača HKMB, provesti prve izbore imenovani su: Dunja Turner, Vlatko Rumenjak, Blanka Petres, Jadranka Wagner, Goran Bulatović, Anita Ilić kao predstavnici HDMB te Krešo Lipovac, Olga Borčić i Dubravka Juretić kao predstavnici FBF. Predsjednica Koordinacijskog tijela bila je Elizabeta Topić. Hrvatska komora medicinskih biokemičara osnovana je 29. studenoga 1994. godine kao prva od četiri komore u zdravstvu, a za prvu predsjednicu Komore izabrana je prof. Ana Stavljenić-Rukavina.

Suradnja s Ministarstvom zdravstva u 1993. godini očitovala se i u izradi plana i programa specijalizacije iz medicinske biokemije te plana i programa pripravničkog staža kao i izboru medicinskobiokemijskih laboratorija u kojima se može raditi specijalistički staž. Prof. Ante Roguljić kao predsjednik Stručnog odbora za medicinsku biokemiju Ministarstva zdravstva i prof. Krešo Lipovac u svojstvu predsjednika Komisije za edukaciju HDMB i predstavnika FBF koordinirali su rad na izradi dokumenata. Ministarstvo zdravstva RH u postupku osnivanja referentnih centara, odnosno „centara izvrsnosti“, kako ih često nazivaju u stručnim krugovima, traži stručno mišljenje i suglasnost HDMB. HDMB je bio pozvan dati stručno mišljenje prilikom imenovanja slijedećih referentnih centara: • Referentni centar za kliničku biokemiju i molekularnu dijagnostiku Ministarstva zdravstva pri Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, KBC Zagreb (1997. godine); • Referentni centar Ministarstva zdravstva za medicinskobiokemijsku dijagnostiku hitnih stanja pri Kliničkom zavodu za kemiju, KB Sestre milosrdnice (1998. godine); • Referentni centar Ministarstva zdravstva za izradu referentnih vrijednosti iz područja opće medicinske biokemije pri Zavodu za kliničku kemiju, KB Merkur (2000. godine). Članovi Glavnog odbora i njegove radne skupine obavile su opsežne poslove u izradi Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji je prihvaćen i objavljen 2003. godine.

STATUTARNE PROMJENE Novi Statut usvojen je na izvanrednoj skupštini HDMB održanoj 18. 12. 1996. Najznačajnije izmjene odnose se na odličja, koje dodjeljuje HDMB svojim istaknutim članovima i utemeljenje Podružnice medicinskih biokemičara Sjerozapadne Hrvatske. Godine 1997., temeljem novog Zakona o udrugama u Republici 23

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | 60 godina HDMBLM

Hrvatskoj, Ministarstvo uprave 15. srpnja 1997. godine donosi Rješenje kojim se društvene organizacije prevode u udruge. Prema navedenom Rješenju unose se potrebne izmjene u Statut (na Skupštini HDMB, 10. 12. 1997.) koje se odnose na pravni status Udruženja. Ministarstvo uprave Republike Hrvatske izvršilo je 10. ožujka 1998. godine upis HDMB u Registar udruga Republike Hrvatske kao jedinstvene pravne osobe s organizacijskim oblicima – podružnicama: Dalmacije, Istre i Primorsko-goranske regije, Slavonije i Baranje, Zagrebačke regije i Sjeverozapadne Hrvatske (Registarski broj 00000416). Stečenim praktičnim iskustvima u djelovanju Društva, kao i preporukama međunarodnih organizacija relevantih za našu profesiju: Internacionalne federacije za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (engl. International Federation for Clinical Chemistry and Laboratory Medicine, IFCC) te Europske federacije za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (engl. European Federation for Clinical Chemistry and Laboratory Medicine, EFLM), Društvo donosi izmjene i dopune Statuta 2000., 2007. te novi statut 2012. godine. U tom statutu kao najznačajnije promjene izdvajamo promjenu imena Društva u Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM), promjene u načinu izbora i trajanja mandata članova Glavnog odbora, promjene u definiranju ovlasti Glavnog urednika časopisa Biochemia Medica te osnivanje Hrvatskog centra za vrednovanje kvalitete u laboratorijskoj medicini (CROQALM). Provedene promjene od osnutka samostalnog društva 1988. godine odnosile su se na naziv Društva, organizacijske oblike djelovanja, dužinu trajanja mandata tijela i podružnica, organiziranje i djelovanje povjerenstava. Pri svim izmjenama Statuta zadaci i ciljevi Društva ostajali su isti sa svrhom doprinosa razvoju medicinsko-biokemijske struke prema europskim i svjetskim standardima. Mijenjali su se Zakoni i naziv Povjerenstva koje je unutar Društva radilo svih ovih godina na izradi i izmjenama statuta, izradi i izmjenama pravilnika. Predsjednica tog Povjerenstva čitav niz godina bila je mr. sc. Anka Mandušić. 24

OSVRT NA 25. GODINA SAMOSTALNOG DJELOVANJA Nakon osamostaljenja i uspostave Republike Hrvatske, HDMB započinje određene aktivnosti gotovo nanovo. Ponovo se uspostavljaju formalne veze s međunarodnim udrugama i organizacijama, HDMB započinje objavljivati svoj časopis, najprije u obliku Biltena, a potom kao Glasnik HDMB, te 1993. godine kao znanstvenostručni časopis Biochemia Medica. Potičući znanstvenu aktivnost svojih članova, HDMB je organizirao nacionalne kongrese svake tri godine i jednodnevne simpozije koji se održavaju svake godine. Prvi hrvatski kongres medicinskih biokemičara s međunarodnim sudjelovanjem organiziran 1993. godine u Zagrebu na kojem su, uz domaće stručnjake, sudjelovali renomirani predavači iz Europe i cijeloga svijeta. Valja naglasiti da su svi hrvatski kongresi medicinskih biokemičara organizirani s međunarodnim sudjelovanjem. Za potrebe obavljanja raznih zadataka i ostvarivanje ciljeva u struci, HDMB je imenovao Povjerenstva koja su se sastojala od predsjednika i dva člana, a po potrebi mogla su se i proširiti. Društvo ima i dugu tradiciju provođenja vanjske procjene kvalitete medicinsko-biokemijskih laboratorija. Prof. Mikac-Dević, predstojnica Zavoda za kliničku kemiju, Kliničke bolnice dr. Mladen Stojanović (danas KBC Sestre milosrdnice) i prof. Roguljić, rukovoditelj Biokemijskog laboratorija Klinike za tumore, započeli su 1973. godine, u svojstvu Komisije DMBJ, provoditi vanjsku kontrolu rada na saveznoj razini. Od 1977. godine program vanjske procjene kvalitete medicinsko-biokemijskih laboratorija na republičkoj razini neprekidno je provodilo Povjerenstvo Društva, a od 2012. CROQALM. Rezultati vanjske procjene kvalitete prosljeđuju se Hrvatskoj komori medicinskih biokemičara za potrebe stručnog nadzora nad radom medicinsko-biokemijskih laboratorija. Od 1997. godine Društvo je punopravni član Europske udruge organizatora vanjske procjene kvalitete u laboratorijskoj medicini (EQALM).

ELIZABETA TOPIĆ, DUBRAVKA JURETIĆ, OLGA BORČIĆ, SANJA MANDIĆ | HDMBLM od osnutka do danas

HDMBLM DANAS HDMBLM danas ima istaknutu ulogu u Hrvatskoj gdje surađuje u okviru brojnih znanstvenih i stručnih aktivnosti s nizom udruga i institucija kao što su Hrvatska komora medicinskih biokemičara, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Hrvatska liječnička komora, Hrvatski liječnički zbor, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske i mnoge druge. Članovi Društva su stalni ili dopisni članovi, te predsjednici mnogih povjerenstava unutar EFLM i IFCC, što ukazuje na međunarodnu prepoznatljivost članova HDMBLM. Tijela HDMB su zajedno s HKMB radila na prihvaćanju međunarodne norme za kvalitetu medicinskih laboratorija ISO 15189:2003, koja je prihvaćena u europskim zemljama kao osnovna akreditacijska norma kliničkih laboratorija. Norma je 2006. godine prihvaćena kao hrvatska norma HR EN ISO 15189. Vrlo važna uloga HDMBLM vezana za njegove strateške ciljeve je u stalnom usavršavanju medicinskih biokemičara. Nadalje, HDMBLM je oduvijek vrlo aktivan i u međunarodnim razmjerima, stoga mu je povjerena organizacija regionalnog 6. AlpeAdria kongresa kliničke kemije i laboratorijske medicine (Opatija 2000.) koju je snažno podržao prof. Pierangelo Bonini, istaknuti stručnjak u području medicinske biokemije i predsjednik i/ili član tijela IFCC. Društvu je povjerena i organizacija Generalne konferencije IFCC (Dubrovnik 2001.), na kojoj se utvrđuje strategija djelovanja IFCC. Zajedno sa Slovenskim združenjem za klinično kemijo (SZKK) organizira simpozije, koji se održavaju naizmjenično svake druge godine u Hrvatskoj ili Sloveniji. HDMBLM je inicijator uspostavljanja kontinuirane, poslijediplomske izobrazbe kliničkih kemičara europskih zemalja članica FESCC pod nazivom FESCC Continuous Postgraduate Course in Clinical Chemistry, koje zajedno sa SZKK pod pokroviteljstvom FESCC, zatim EFCC odnosno EFLM, provodi preko Interuniverzitetskog centra (IUC) Dubrovnik od 2001. godine. Najveću ulogu u tome odigrala je prof. Topić, koja je trajnim radom uspjela uspostaviti

znanstveni tečaj trajnog usavršavanja, koji osigurava simbiozu između laboratorijskog stručnjaka i liječnika u sagledavanju odabranog medicinskog problema. Osim toga, profesorici Topić HDMBLM duguje i zahvalnost za to što je uspjela ishoditi od grada Zagreba da 2007. godine Društvu dodijeli na korištenje prostor u samom centru grada, u Boškovićevoj 18. Taj prostor danas služi za održavanje sastanaka, tu se čuva arhiva Društva, a u njemu je od proljeća 2008. godine stalno zaposlena svima nama jako dobro poznata i nadasve draga, Sanda Berženji, profesorica njemačkog i mađarskog jezika i književnosti, u svojstvu administrativne tajnice HDMBLM, koja je od samog početka udahnula dušu našim prostorima. HDMBLM svojim istaknutim članovima dodjeljuje odličja i priznanja: Priznanje za životno djelo, Odličje Marijana Fišer-Herman, Odličje Ibrahim Ruždić, a povelje HDMB i Zahvalnice dodjeljuje pojedincima i stručnim društvima u zemlji i inozemstvu za osobiti doprinos razvoju struke. Društvo je 2000. godine ustanovilo i dvije godišnje znanstvene nagrade: Godišnju nagradu za znanstveni rad i Godišnju nagradu za najboljeg znanstvenog novaka, danas Godišnja nagrada za mladog znanstvenika, koja od 2005. godine nosi naziv Krešo Lipovac. Sjećanja na početak organiziranog djelovanja Društva, na sve što smo kao struka u međuvremenu ostvarili, prenosili smo mlađim generacijama kao poticaj za daljnji rad, a nama starijima na zadovoljstvo Svečanim akademijama povodom 40. obljetnice utemeljenja Sekcije za medicinsku biokemiju u okrilju Farmaceutskog društva Hrvatske 2005. godine te 50. obljetnice Društva 2003. godine u Zagrebu. Što još na kraju reći, osim da je u rad Društva te njegovih Tijela i Povjerenstava od osnutka do danas utkan veliki trud, znanje i energija koji su doprinijeli afirmaciji našeg Društva i struke i učinili je prepoznatljivom. Brojni su medicinski biokemičari doprinijeli stvaranju struke, znanosti i studija, nesebično trošeći svoje vrijeme i energiju, gledajući u budućnost. Njihove zasluge su neprocjenjive. Ostaje samo da im kažemo jedno veliko hvala. 25

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | 60 godina HDMBLM

Danas u svjetlu promjena na europskoj i svjetskoj razini, rad u HDMBLM također iziskuje puno odgovornog rada, slobodnog vremena, znanja i truda. No za sve bivše i sadašnje članove Društva to je sasvim sigurno i velika čast i zadovoljstvo.

LITERATURA: 1) Osobna arhiva prof. Marijane Fišer-Herman od 1953. – 1970. 2) Arhiv za kemiju 1954;26:55-62. 3) Arhiv za kemiju 1955;27:A1-A5. 4) Farmaceutski glasnik 1954;10:535.

NAZIVI DRUŠTVA OD OSNUTKA DO DANAS: Sekcija kliničkih biokemičara Hrvatskog kemijskog društva (1953.-1954.)

6) Farmaceutski glasnik 1955;11:235-6

Sekcija kliničkih biokemičara Farmaceutskog društva Hrvatske i Hrvatskog kemijskog društva (1954.-1955.)

8) Farmaceutski glasnik 1956;12:215.

Sekcija za medicinsku biokemiju Farmaceutskog društva Hrvatske (1955.-1977.)

10) Topić E. Hrvatsko društvo medicinskih biokemičara (str. 210-2.) u: Četiri stoljeća javnog zdravstva i biomedicine u Hrvatskoj. Vitale B. i sur., ur. Zagreb: Medicinska naklada i Akademija medicinskih znanosti Hrvatske; 2007.

Udruženje medicinskih biokemičara Farmaceutskog društva Hrvatske (1977.-1985.) Sekcija za medicinsku biokemiju Farmaceutskog društva Hrvatske (1985.-1988.) Društvo medicinskih biokemičara Hrvatske (1988.-1991.) Hrvatsko društvo medicinskih biokemičara (1991.-2012.) Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (2012.-)

5) Farmaceutski glasnik 1955;11:162-7 7) Farmaceutski glasnik 1955;11:461-8 9) Jugoslavenska medicinska biokemija 1990;9:61-81.

11) Glasilo HDMB 2000;4(3-4):8-9. 12) Zerah S, Murray J, Horvath AR. EFLM Position Statement – Our profession now has a European name: Specialist in Laboratory Medicine. Biochem Med 2012;22:272-3. 13) http://www.dubrovnik-course.org/past_courses 14) Pohrana HDMBLM

Predsjednici HDMBLM

RENATA TOPIĆ ZRINSKI Predsjednici Društva bili su redom osobe velike stručnosti i integriteta, spremne svojim zalaganjem i odricanjem dati doprinos Društvu.

PREDSJEDNICI DRUŠTVA I NJIHOVI TAJNICI OD OSNUTKA DO DANAS

Svaki od njih na svoj je način usmjeravao aktivnosti svojih članova, a svi zajedno s ciljem napretka struke. To su osobe kojima trebamo zahvaliti dugogodišnji kontinuitet i bogatu aktivnost na domaćoj i međunarodnoj sceni, borbu za identitet struke, za neprekidnu edukaciju svih svojih članova, za znanstveno-stručni napredak, za trajno poticanje izdavačke aktivnosti Društva i provođenja kontrole kvalitete, kongresnu aktivnost itd.

1953. - 1957.

PREDSJEDNIK MARIJANA FIŠER-HERMAN

1957. - 1958.

DAVORIN PERŠIĆ

1958. - 1961.

MILICA PERIĆ-BOŽOVIĆ

1961. - 1963.

NEVENKA ROJE

1963. - 1965.

MIRNA MIKAC-DEVIĆ

1965. - 1967.

NEDA LONGHINO

1967. - 1973.

BOŽIDAR ŠTRAUS

KREŠO LIPOVAC

Naravno, Predsjednici ne bi bili tako uspješni da uz sebe nisu imali tajnike, s kojima su usko surađivali u provođenju svojih ciljeva i zadataka. Neki od tih velikih ljudi koji su gradili dio naše stručne povijesti, više nažalost nisu među nama, ali će sjećanje na njih živjeti u naraštajima koji dolaze. Imena nekih od njih danas krase i odličja koja HDMBLM dodjeljuje svojim najzaslužnijim članovima.

1973. - 1975.

VERA BENIĆ

BOŽENA LEHPAMER

1975. - 1977.

KSENIJA ARKO

MARIJA ARAMBAŠIN

1977. - 1980.

ĐURĐA JANKOVIĆ

ERNEST SUCHANEK

1980. - 1981.

ANA ZIMOLO

LUCIJA BUNETA

1981. - 1984.

KREŠO LIPOVAC

SLAVICA DODIG

1985. - 1988.

ERNEST SUCHANEK

OLGA BORČIĆ

1988. - 1993.

ANA STAVLJENIĆ-RUKAVINA

OLGA BORČIĆ

1993. - 1997.

DUBRAVKA JURETIĆ

BRANKA REKIĆ

1997. - 1999.

ZLATA FLEGAR-MEŠTRIĆ

NADA VRKIĆ

1999. - 2012.

ELIZABETA TOPIĆ

NADA VRKIĆ

2012. - DANAS

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ

RENATA ZRINSKI TOPIĆ

U Tablici koja slijedi navedeni su Predsjednici i tajnici Društva od osnutka do danas. Nažalost, zbog nedostupnih podataka iz najranijeg razdoblja postojanja našeg Društva, moguće je da podaci iz tablice i navedeni mandati nisu u potpunosti točni.

RAZDOBLJE

TAJNIK IBRAHIM RUŽDIĆ

ANTE ROGULJIĆ

U nastavku teksta nalaze se životopisi Predsjednika Društva od osnutka do danas. 27

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | 60 godina HDMBLM

PREDSJEDNICI SEKCIJE / UDRUŽENJA (1953. - 1988.) Sekcija za medicinsku biokemiju Farmaceutskog društva Hrvatske Udruženje medicinskih biokemičara Farmaceutskog društva Hrvatske

MARIJANA FIŠER-HERMAN Rođena je u Čepinu 1897. godine. Gimnaziju je završila u Osijeku 1916. godine. Diplomirala je na studiju kemije i fizike na Filozofskom fakultetu u Beču 1921. godine. Iste godine je promovirana na stupanj doktora filozofije. Znanje iz anatomije i fiziologije usavršavala je na Medicinskom fakultetu u Beču 1923. godine, a specijalizaciju iz toksikologije provela je u Institutu za sudbenu toksikologiju Sveučilišta u Beču, Institutu za ispitivanje živežnih namirnica gradske općine u Berlinu i Institutu za sudbenu toksikologiju policijske uprave u Parizu 1929. godine. Studirala je botaniku, farmaceutsku kemiju i farmakognoziju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a bakteriologiju na Medicinskom fakultetu u Zagrebu od 1930. do 1933. godine. Industrijsku proizvodnju inzulina izučila je u Higijenskom zavodu u Varšavi 1935. godine, a metode za biološku standardizaciju inzulina i spolnih hormona u Nacionalnom institutu za medicinska istraživanja u Londonu 1939. godine. Pokrenula je proizvodnju inzulina u Hrvatskoj 1935. godine. Radila je u tvornici Kemika u Zagrebu (1922.), Kliničkom laboratoriju internog odjela Allgemeine Poliklinik u Beču (1923. - 1925.), tvornici Wilhelm Koreska u Beču (1925.), Higijenskom zavodu u Zagrebu (1926. - 1941.), Institutu za higijenu i bakteriologiju Sveučilišta u Jeruzalemu (1941. - 1944.), radio-stanici u Kairu (1944.), Jugoslavenskom izbjegličkom logoru El Shatt (1944. 1945.). Po povratku u Hrvatsku, Odlukom Ministarstva narodnog zdravlja Narodne Republike Hrvatske 1945. godine dodjeljena je Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu gdje utemeljuje Katedru za kliničku kemiju. U zvanje docentice izabrana je 1946. godine kada postaje i predstojnica novoosnovanog Zavoda za kliničku kemiju, u zvanje izvanredne profesorice izabrana je 1953., a redovne pro28

fesorice 1958. godine. Kao sveučilišni profesor radila je do umirovljenja 1968. godine. Zaslužna je za uvođenje specijalizacije iz medicinske biokemije 1953. godine, osnivanje smjera medicinska biokemija na Farmaceutskom fakultetu 1962. godine i promjenu imena fakulteta u Farmaceutsko-biokemijski fakultet 1963. godine. Vodila je centralni kemijski laboratorij Zakladne bolnice na Rebru (1945. - 1946.), dijagnostički laboratorij u Zavodu za zaštitu majke i djeteta u Zagrebu organizirala je 1956. godine, a od 1964. do 1980. godine bila je znanstvena savjetnica u Zavodu za transfuziju krvi Republike Hrvatske. Autorica je prvog udžbenika, Kliničko-biokemijske pretrage (1956.) i prve stručne literature iz kliničke kemije na hrvatskom jeziku (Uputa za kliničko laboratorijske pretrage I dio - 1948., Uputa za kliničko laboratorijske pretrage II dio - 1949.). Objavila je više od 70 znanstvenih i 30 stručnih radova, skripti za studente i prijevoda stručne literature (Zilva JF, Pannall PR, Mayne PD. Klinička kemija u dijagnostici i terapiji). Osobito su značajni radovi o standardizaciji metoda laboratorijskih pretraga i znanstvenom pristupu rješavanja medicinsko-biokemijske problematike te radovi o dijagnostici virusnog hepatitisa i laboratorijskoj transfuziologiji. Bogato profesionalno iskustvo referirala je na brojnim kongresima u zemlji i inozemstvu. Započela je okupljanje kliničkih laboratorijskih djelatnika iz Hrvatske 1951. godine, 1953. godine je utemeljila Sekciju kliničkih kemičara Hrvatskog kemijskog društva koja već 1954. godine postaje Sekcija kliničkih kemičara Hrvatskog kemijskog društva i Farmaceutskog društva Hrvatske te 1955. godine Sekcija za medicinsku biokemiju Farmaceutskog društva Hrvatske i Saveza farmaceutskih društava Jugoslavije, čija je bila prva predsjednica od 1953. do 1957.

RENATA TOPIĆ ZRINSKI | Predsjednici HDMBLM

godine. Zalagala se za uključivanje kliničkih kemičara i Sekcije u međunarodne udruge u čemu su je priječile ondašnje društvene i političke prilike. Bila je član Francuskog kemijskog društva i Britanskog biokemijskog društva. Organizirala je Prvi sastanak medicinskih biokemičara Jugoslavije 1955. godine u Zagrebu, a 1963. godine organizirala je 1. jugoslavenski kongres kliničkih

kemičara s međunarodnim sudjelovanjem. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja stručnih društava i zdravstvenih ustanova, nagrade Sabora Socijalističke Republike Hrvatske 1978. (Republička nagrada za životno djelo) i nagrade Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1984. (Orden rada sa zlatnim vijencem). Umrla je 1994. godine u Zagrebu.

DAVORIN PERŠIĆ Rođen je u Zemunu 1924. godine gdje je i maturirao 1942. godine. Diplomirao je na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu 1950. godine gdje je potom nastavio raditi u svojstvu asistenta u Zavodu za kliničku kemiju (1951. - 1953.). Bio je predsjednik Sekcije za medicinsku biokemiju (1957. - 1958.).

MILICA PERIĆ-BOŽOVIĆ Rođena je u Lučanima-Brinje 1911. godine. Diplomirala je na Farmaceutskom fakultetu 1947. godine, gdje je potom nastavila raditi u svojstvu asistenta na Katedri za farmakologiju i toksikologiju (1947. - 1949.) i u Zavodu za kemiju prehrane (1949. - 1951.). Poslijediplomsko usavršavanje provela je u Kopenhagenu i Parizu (1954. - 1955.), Gottingenu (1955., 1957.), Stockholmu (1966. - 1968.). Doktorirala je biokemiju na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu 1956. godine. Radni staž provela je na Zavodu za kliničku endokrinologiju (1951. - 1958.) i Zavodu za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu od 1958. sve do umirovljenja 1981. godine. Bila je voditelj laboratorija u Dispanzeru za dijabetes i endokrine bolesti u Draškovićevoj (1951. - 1958.). U zvanje docentice izabrana je 1962. godine, u zvanje izvanredne profesorice izabrana je 1972., a redovne profesorice 1980. godine na

Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Sudjelovala je u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na Medicinskom i Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te Školi za medicinske sestre i tehničare u Zagrebu. Bila je pozvani predavač na brojnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Objavila je više od 30 znanstvenih i stručnih radova od kojih se posebno ističu radovi iz područja biokemije steroida i čimbenika rasta. Autor je priručnika (Practicum iz biokemije I dio) i prijevoda stručne literature (Harper HA. Pregled fiziološke kemije). Bila je član Međunarodnog udruženja kliničkih kemičara, Europskog teratološkog društva, Hrvatskog kemijskog društva i Farmaceutskog društva Hrvatske. Obnašala je funkciju predsjednice Sekcije za medicinsku biokemiju od 1958. do 1961. godine. Umrla je 1994. godine u Zagrebu. 29

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | 60 godina HDMBLM

NEVENKA ROJE Rođena je u Zagrebu 1927. godine. Diplomirala je na Farmaceutskom fakultetu 1951. godine. Obnašala je funkciju predsjednice Sekcije za medicinsku biokemiju od 1961. do 1963. godine.

DUŠANKA MIRNA MIKAC-DEVIĆ Rođena je u Ohridu 1923. godine. Gimnaziju je završila u Zagrebu 1942. godine. Diplomirala je na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu 1948. godine. Doktorirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1958. godine. Specijalistički ispit iz medicinske biokemije položila je 1961. godine. Usavršavala se u La Huis Clinical Laboratories (Miami, 1965.-1967.) i Kanadi (1975.). Osnovala je 1948. i bila voditeljica biokemijskog laboratorija Kliničke bolnice „Dr. Mladen Stojanović“, kasnije predstojnica Zavoda za medicinsku kemiju (1973.) i predstojnica Zavoda za kliničku kemiju (1985.) Medicinskog fakulteta i Kliničke bolnice „Dr. Mladen Stojanović“ do umirovljenja 1988. godine. U zvanje docentice izabrana je 1968. godine, u zvanje izvanredne profesorice izabrana je 1975., a redovne profesorice 1984. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Bila je na studijskim putovanjima u Kanadi i SAD (1975., 1976., 1987.). Kao sveučilišni profesor za diplomsku i poslijediplomsku nastavu na Medicinskom fakultetu u Zagrebu radila je do umirovljenja 1989. godine, a potom kao profesor emeritus. Radila je kao honorarni suradnik na Zavodu za medicinsku biokemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu (1968. - 1969.) te bila predavač i voditeljica laboratorijskog smjera u školi za Više me-

dicinske sestre i zdravstvene tehničare u Zagrebu. Bila je mentor 13 magistarskih radova i doktorskih disertacija te voditelj 7 znanstvenih projekata. Objavila je više od 60 stručnih i znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu od kojih se posebno ističu radovi iz područja metala u tragovima te je koautorica priručnika (Kemijski laboratorij u službi urgentne medicine - 1991.). Kao pozvani predavač sudjelovala je na brojnim međunarodnim skupovima, bila je organizator Prvog međunarodnog simpozija o doping sredstvima u sportaša (Brijuni, 1988.). Obnašala je funkciju predsjednice Sekcije za medicinsku biokemiju FDH, bila predsjednik Društva medicinskih biokemičara Jugoslavije, član Komisije za kontrolu rada laboratorija Društva medicinskih biokemičara Jugoslavije, član Komisije za nomenklaturu i principe kontrole rada u Međunarodnom udruženju kliničkih kemičara, član Divizije za kliničku kemiju, Komisije za toksikologiju i Podkomisije za jedinice Međunarodne unije za čistu i primjenjenu kemiju te ekspert Komiteta za znanost, tehnologiju i informatiku SRH. Dobitnica je Ordena zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom (1973.), Diplome Društva medicinskih biokemičara Jugoslavije (1979.) i Ordena rada s crvenom zastavom (1987.). Umrla je 2001. godine u Zagrebu.

RENATA TOPIĆ ZRINSKI | Predsjednici HDMBLM

NEDA PETRAK LONGHINO Rođena je u Dugoj Resi 1919. godine. Gimnaziju je završila u Karlovcu 1937. godine. Diplomirala je na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu 1947. godine gdje je potom nastavila raditi u svojstvu asistenta u Zavodu za kliničku kemiju (1947. - 1952.). Studij hormonske dijagnostike WHO (engl. World Health Organization) pohađala je u Baselu, Ženevi i Parizu (1959.). Doktorirala je 1962. godine na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu. Osnovala je i radila kao voditelj medicinsko-biokemijskog i endokrinološkog laboratorija u Klinici za ženske bolesti i porode u Zagrebu od 1952. do umirovljenja 1979. godine. Zaslužna je za razvoj laboratorijske endokrinologije u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji. Bila je predavač

na dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu u Zagrebu te Medicinskom fakultetu u Zagrebu i Ljubljani. Objavila je više stručnih i znanstvenih radova te je autorica i koautorica stručnih priručnika (Stereoizomerna konfiguracija važnijih steroidnih hormona, Izbor biokemijskih metoda u endokrinološkoj i dijabetološkoj dijagnostici). Bila je jedan od utemeljitelja i prva glavna urednica stručnog časopisa medicinskih biokemičara bivše Jugoslavije, Jugoslavenske medicinske biokemije (1981.-1983.). Obnašala je funkciju predsjednice Sekcije za medicinsku biokemiju FDH od 1965. do 1967. godine. Umrla je 2002. godine u Zagrebu.

BOŽIDAR ŠTRAUS Rođen je u Zagrebu 1923. godine gdje je i maturirao 1941. godine. Tijekom Drugog svjetskog rata radio je u ljekarni u Daruvaru (1942.), bio u logoru i sudjelovao u narodno-oslobodilačkoj borbi. Diplomirao je na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu 1948. godine. Bio je prvi specijalizant medicinske biokemije u bivšoj Jugoslaviji, a specijalistički ispit je položio 1954. godine. Usavršavao se u Švicarskoj (1957.) i Institutu za biokemijska istraživanja u Parizu (1964.). Kao voditelj Kliničkog laboratorija Vojne bolnice u Zagrebu radio je od 1954. sve do umirovljenja 1984. godine. Doktorsku disertaciju obranio je 1962. godine. U zvanje docenta izabran je 1963. godine, u zvanje izvanrednog profesora izabran je 1968. kada postaje i predstojnik Zavoda za medicinsku biokemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu na kojoj funkciji ostaje do izbora za redovnog profesora 1977. godine. Bio je voditelj poslijediplomskog studija iz medicinske biokemije (1970. - 1981.) te predavač na poslijediplomskom studiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu te Farmaceutskog fakulteta u Ljubljani i Sarajevu. Objavio je više od 100 stručnih i znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu od kojih se posebno ističu radovi iz područja

kliničke enzimologije i racionalne primjene novih tehnologija u dijagnostičkim laboratorijima. Autor je tri izdanja Medicinske biokemije (1988., 1992. i 2009.), stručnih priručnika (Automation in Clinical Chemistry, 1984. i Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju, 1997.), a pisao je i za Medicinsku enciklopediju. Bio je član uredničkog odbora Farmaceutskog glasnika (1956. - 1960.), član redakcijskog odbora Acta Pharmaceutica Jugoslavica (1970.1988.) te jedan od utemeljitelja i član uredništva časopisa Jugoslavenska medicinska biokemija (1982. - 1990.). Sudjelovao je na brojnim kongresima u inozemstvu kao pozvani predavač te bio organizator i predavač na skupovima u bivšoj Jugoslaviji. Zalagao se za standardizaciju i zakonsku regulativu laboratorijske djelatnosti kao član brojnih tijela i komisija na razini grada Zagreba, Republike Hrvatske i bivše Jugoslavije. Njegov je doprinos osobito značajan u nastojanjima da Društvo medicinskih biokemičara Jugoslavije postane član Međunarodne federacije kliničkih kemičara, što se i ostvarilo 1972. godine. Bio je predsjednik Hrvatskog farmaceutskog društva (1963. - 1964.), predsjednik Udruženja medicinskih biokemičara (1967. - 1973.), predsjednik 31

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | 60 godina HDMBLM

Društva medicinskih biokemičara Jugoslavije (1973. - 1978.), dugogodišnji član Komisije za enzime i Komisije za edukaciju pri Međunarodnom udruženju kliničkih kemičara. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, nagrade Hrvatskog farmaceutskog društva

1982. godine (Medalja Julije Domac), medalje Poljske medicinske akademije 1984. godine, počasni član Francuskog društva kliničkih biologa te dobitnik Priznanja za životno djelo HDMB 1996. godine. Umro je 2010. godine u Zagrebu.

VERA BENIĆ Rođena je u Dežanovcu-Daruvar 1924. godine. Diplomirala je na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu 1950. godine, magistrirala je 1969., a doktorsku disertaciju je obranila 1973. godine. Jednogodišnji tečaj iz kliničke biokemije završila je 1956., a specijalistički ispit iz medicinske biokemije je položila 1961. godine. Radila je u Zaraznoj bolnici u Zagrebu (danas Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“) kao voditelj ljekarne i osnivač dijagnostičke službe (1951. - 1958.) te kao voditelj Odsjeka za medicinsku biokemiju i Centralnog laboratorija do umirovljenja 1983. godine. Bila je suradnik na nekoliko znanstvenih projekata te je sudjelo-

vala na brojnim kongresima medicinskih biokemičara i infektologa. Objavila je više radova iz područja biokemijskih promjena u infektivnim bolestima. Obnašala je funkciju predsjednice Udruženja medicinskih biokemičara (1973. - 1975.). Umrla je 2013. godine u Zagrebu.

KSENIJA ARKO Rođena je u Zagrebu 1918. godine. Diplomirala je na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu 1943. godine, specijalistički ispit iz medicinske biokemije položila je 1961. godine, a doktorsku disertaciju na Medicinskom fakultetu u Zagrebu obranila je 1965. godine. U zvanje docentice izabrana je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1973. godine, u zvanje izvanredne profesorice izabrana je 1975., a redovne profesorice 1978. godine. Radila je kao farmaceut u ljekarni „Arko“ u Zagrebu (1943. - 1948.), bila je voditelj biokemijskog laboratorija u Saveznom institutu za tuberkulozu Golnik (1948. - 1952.), radila u Bolnici za tuberkulozu djece i omladine Zagreb (1955. - 1958.) i bila voditelj biokemijskog laboratorija pri Neurološkoj klinici KBC Zagreb (1958. - 1980.) te obnašala

dužnost predstojnika Znanstvene jedinice za istraživanje živčanog sustava (1975. - 1979.). Bila je voditelj tri znanstvena projekta vezana za istraživanje multiple skleroze i cerebrovaskularnih bolesti te autorica ili suradnica stručnih priručnika (Bakteriološke i kemijske pretrage likvora 1964., Pretrage cerebrospinalnog likvora 1969., Bakteriološke i biokemijske pretrage likvora 1977., Epilepsija 1979.). Sudjelovala je na brojnim kongresima u zemlji i inozemstvu. Funkciju predsjednice Udruženja medicinskih biokemičara FDH obnašala je od 1975. do 1977. godine. Dobitnica je nagrade KBC Zagreb 1970. godine i nagrade Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1981. (Orden rada sa zlatnim vijencem).

RENATA TOPIĆ ZRINSKI | Predsjednici HDMBLM

ĐURĐA JANKOVIĆ-DUPELJ Rođena je Zagrebu 1928. godine gdje je i maturirala 1947. godine. Diplomirala je na Farmaceutskom fakultetu 1953. godine. Specijalistički ispit iz medicinske biokemije položila je 1968. godine. Doktorsku disertaciju obranila je 1976. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. U zvanje docentice izabrana je 1981., a u zvanje izvanredne profesorice 1984. godine. Bila je predavač na dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na Farmaceutsko-biokemijskom i Medicinskom fakultetu u Zagrebu te na poslijediplomskom studiju Fakulteta za prirodne znanosti i tehnologiju u Ljubljani. Radila je kao farmaceut u ljekarni u Aarau u Švicarskoj (1957. - 1960.), a od 1960. godine u laboratoriju Klinike za ženske bolesti i porode u Zagrebu, 1964. imenovana je za voditeljicu hematološkog laboratorija, od 1980. do umirovljenja 1993. godine bila je pročelnica Zavoda za kliničku biokemiju. Objavila je više

od 120 stručnih i znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu od kojih se posebno ističu radovi iz područja laboratorijske imunologije i imunologije trudnoće. Autorica je hematološkog priručnika i poglavlja u knjizi. Sudjelovala je kao pozvani predavač na brojnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Obnašala je funkciju predsjednice Udruženja medicinskih biokemičara FDH od 1977. - 1980. Zalagala se za poboljšanje stručnog rada članova kroz organizaciju stručnih i znanstvenih skupova te organizaciju unutarnje kontrole kvalitete rada laboratorija. Zaslužna je za osnivanje Stručnog odbora za medicinsku biokemiju pri Zajednici zdravstvenih ustanova Hrvatske te za pokretanje časopisa Jugoslavenska medicinska biokemija. Dobitnica je brojnih priznanja i Diplome Farmaceutskog društva Hrvatske (1982.). Umrla je 2010. godine u Zagrebu.

ANA PLUŠČEC ZIMOLO Rođena je u Gračacu 1932. godine. Diplomirala je na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu 1957. godine. Tijekom studija radila je kao demonstrator u Zavodu za kliničku kemiju Farmaceutskog fakulteta gdje je po završetku studija obavila i pripravnički staž. Radila je u Histokemijskom laboratoriju Zarazne bolnice (danas Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“), u Zavodu za kliničku kemiju Bolnice „Dr. Ozren Novosel“ (danas KB „Merkur“), a od 1959. godine u Zavodu za zaštitu majki i djece (danas Klinika za dječe bolesti) gdje je osnovala i vodila biokemijski laboratorij te bila voditelj OUR (organizacija udruženog rada) laboratorijske dijagnostike do odlaska u mirovinu. Specijalistički ispit iz medicinske biokemije položila je 1973. godine. Magistrirala je

na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1979. godine. Objavila je 15 znanstvenih i stručnih radova od kojih se posebno ističu radovi iz područja prehrane te urođenih i stečenih bolesti djece. Sudjelovala je na brojnim stručnim i znanstvenim skupovima kao predavač ili član organizacijskog odbora. Obnašala je funkciju predsjednice Udruženja medicinskih biokemičara (1980. - 1981.) te bila član Izvršnog odbora i raznih komisija. Kao član državnih tijela, posebno Zajednice zdravstvenih organizacija SRH, zalagala se za organizaciju stručnih ispita za medicinske biokemičare, priznavanje medicinske biokemije i položaja medicinskog biokemičara u sustavu zdravstva. Dobitnica je Diplome (1982.) i Povelje (1987.) Farmaceutskog društva Hrvatske te Zahvalnice HDMB 1995. godine.

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | 60 godina HDMBLM

KREŠO LIPOVAC Rođen je u Zagrebu 1934. godine gdje je i maturirao 1953. godine. Diplomirao je na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu 1958. godine gdje je potom 1959. nastavio raditi u svojstvu asistenta u Zavodu za medicinsku biokemiju. Specijalizaciju iz medicinske biokemije završio je 1965. godine, magistrirao je 1964. godine, a doktorirao je 1969. godine. U zvanje docenta izabran je 1971. godine, u zvanje izvanrednog profesora izabran je 1977., a u zvanje redovnog profesora 1982. godine. Obnašao je funkciju predstojnika Zavoda za medicinsku biokemiju od 1980. sve do odlaska u mirovinu 1994. godine. Zalagao se da Zavod postane središte za dijagnostiku urođenih grešaka u metabolizmu. Bavio se poremećajima metaboličkih procesa te istraživanjem utjecaja lijekova na metaboličke procese i njihovom interferencijom u laboratorijskim dijagnostičkim postupcima. Kao prodekan za nastavu (1984. - 1988.) unaprijedio je organizaciju nastavnih programa dodiplomskih i poslijediplomskih studija te radio na organiziranju studija medicinska biokemija i programu specijalizacije za medicinske biokemičare. Predavao je na poslijediplomskom studiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu te Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu i Ljubljani. Bio je voditelj doktorskih disertacija, magistarskih i diplomskih radova. Objavio je više od 100 stručnih

i znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu od kojih se posebno ističu radovi iz područja poremećaja metabolizma, šećerne bolesti i utjecaja lijekova na dijagnostičke postupke. Autor je nekoliko priručnika za studentske laboratorijske vježbe, pisao je za Medicinsku enciklopediju i autor je poglavlja u knjizi Medicinska genetika. Bio je jedan od utemeljitelja i član uredništva časopisa Jugoslavenska medicinska biokemija te aktivno sudjelovao na brojnim skupovima. Obnašao je funkciju predsjednika Udruženja medicinskih biokemičara FDH (1981. - 1984.) i zalagao se za izdvajanje Udruženja iz Farmaceutskog društva, bio je tajnik Društva medicinskih biokemičara Jugoslavije (1973. - 1978.), predstavnik Društva medicinskih biokemičara Jugoslavije, a potom Društva medicinskih biokemičara Hrvatske u Međunarodnoj federaciji kliničkih kemičara (1974. - 1992.), član Britanskog biokemijskog društva, član Hrvatske akademije medicinskih znanosti i vrlo aktivni član Zagrebačkog dijabetičkog društva. Dobitnik je Diplome Saveza farmaceutskih društava Jugoslavije 1982. godine, Povelje Farmaceutskog društva 1986. godine, Priznanja Sveučilišta u Zagrebu 1989. godine i Priznanja za životno djelo HDMB 1993. godine. Umro je 2004. godine u Zagrebu.

ERNEST SUCHANEK Rođen je u Zagrebu 1947. godine. Diplomirao je na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu 1972. godine i na smjeru medicinska biokemija Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu 1974. godine. Magistrirao je 1974., a doktorsku disertaciju obranio je 1981. godine na Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu. Usavršavo se u Londonu, Erlangenu, Rochesteru, New Yorku, Bruxellesu i Dohi. Izabran je u zvanje docenta na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1985., a u zvanje izvanrednog profesora 1994. godine. U zvanje docenta na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu izabran je 1986. godine. Radio je u svojstvu asistenta u Zavodu za histologiju i embriologiju Veterinarskog fakulteta u 34

Zagrebu (1972. - 1974.) te Zavodu za ginekologiju, porodništvo i humanu reprodukciju Medicinskog fakulteta u Zagrebu (1974. 1985.). Od 1974. godine radio je u Zavodu za kliničku biokemiju i biologiju reprodukcije Klinike za ženske bolesti i porode Medicinskog fakulteta i KBC Zagreb te bio voditelj navedenog laboratorija (1988. - 2007.). Bio je voditelj laboratorija za in-vitro fertilizaciju u Tawam Hospital-Johns Hopkins Fertility Clinic u Al Ain (2007. - 2012.), a sada radi kao voditelj u Bourn Hall Clinic International u Dubaiju, Ujedinjeni Arapski Emirati. Zaslužan je za razvoj i unaprijeđenje reproduktivne laboratorijske medicine u Hrvatskoj. Bio je voditelj ili suradnik na 4 projekta te objavio više od

RENATA TOPIĆ ZRINSKI | Predsjednici HDMBLM

100 stručnih i znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu od kojih se posebno ističu radovi iz područja ginekološke endokrinologije te područja potpomognute oplodnje i in vitro fertilizacije. Autor je poglavlja u više od 10 knjiga i udžbenika. Bio je voditelj doktorskih disertacija, magistarskih i diplomskih radnji te predavač na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju na Medicinskom i Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Sudjelovao je kao pozvani predavač na više od 30 znanstvenih i stručnih

skupova u zemlji i inozemstvu. Bio je glavni urednik časopisa Jugoslavenska medicinska biokemija (1984.-1989.), časopisa Biochemia Medica (1997.-2005.) i dugogodišnji recenzent American Journal of Obstetrics and Gynaecology. Član je Europskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju, Američkog društva za medicinsku reprodukciju, Američkog endokrinološkog društva, Njujorške akademije znanosti. Obnašao je funkciju predsjednika Udruženja medicinskih biokemičara (1985.-1988.).

PREDSJEDNICI DRUŠTVA Društvo medicinskih biokemičara Hrvatske (1988. - 1994.) Hrvatsko društvo medicinskih biokemičara (1994. - 2012.) Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (2012. -)

ANA STAVLJENIĆ-RUKAVINA Rođena je u Dugoj Resi 1939. godine. Diplomirala je na smjeru medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu (1963.) i studiju medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu (1968.). Poslijediplomsko usavršavanje provela je na Royal Postgraduate Medical School (London, 1971.), NATO Advanced Study Institute i Simon Stevin Institute (Brugge, 1976.), NATO (engl. North Atlantic Treaty Organization) Advanced Study Institute i Fondazione Giovanni Lorenzini (Belgiratte, 1986.), Lipid Research Clinic, NIH (engl. National Institutes of Health) (Bethesda, 1989.). Doktorirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu (1976.), a specijalizaciju iz medicinske biokemije završila je 1979. godine. Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu izabrana je u zvanje docentice 1981. godine, u zvanje izvanredne profesorice 1982., a redovne profesorice 1985. godine te je na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu izabrana u zvanje redovne profesorice 1990. godine. Kao sveučilišni profesor radila je do umirovljenja 2006. godine. Bila je predavač na dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na Medicinskom i Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u

Zagrebu, Sveučilišta u Trstu, Sveučilišta u Splitu, Visokoj zdravstvenoj školi u Zagrebu i Školi narodnog zdravlja „A. Štampar“ te je jedan od pokretača međunarodnog poslijediplomskog studija Management and Leadership in Health u Dubrovniku. Vodila je 20 doktorskih disertacija, 12 magistarskih radnji i bila mentor mnogim diplomandima i specijalizantima medicinske biokemije. Radila je u Klinici za unutrašnje bolesti i Zavodu za kliničku kemiju KB „Merkur“ (1965. - 1967.), bila voditelj medicinsko-biokemijskog laboratorija u Zavodu za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma „Vuk Vrhovec“ (1967. - 1979.), predstojnica Kliničkog zavoda za laboratorijsku dijagnostiku KBC Zagreb (1979. - 2000., 2001. - 2004.), predstojnica Zavoda za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu (1999. - 2000.) i ministrica zdravstva Republike Hrvatske (2000. - 2001.). Bila je voditelj ili suradnik na 27 znanstvenih i stručnih projekata te objavila više od 300 radova u zemlji i inozemstvu od kojih se posebno ističu radovi iz područja patomehanizma ateroskleroze, šećerne bolesti i kardiovaskularnih bolesti. Autorica je sedam knjiga i 54 poglav35

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | 60 godina HDMBLM

lja u knjigama drugih urednika te 34 priručnika trajne edukacije iz područja kliničke i laboratorijske medicine, sustava kvalitete u zdravstvenom sustavu, javnog zdravstva i organizacije zdravstvenog sustava. Priznati je ekspert za evaluaciju znanstvenih projekata Europske komisije. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima kao pozvani predavač, član ili predsjednik organizacijskog ili znanstvenog odbora. Bila je gost urednik časopisa European Journal of Clinical Chemistry and Biochemistry te član uredništva više nacionalnih i međunarodnih časopisa. Član je brojnih stručnih i znanstvenih društava u zemlji i inozemstvu između kojih Hrvatske akademije medicinskih znanosti, Rimskog kluba, Svjetske akademije znanosti i umjetnosti, jedan od osnivača Foruma europskih društava za kliničku kemiju i Europskog društva za kvalitetu u zdravstvu, predsjednica Hrvatskog društva za humanu genetiku (1997. - 2005.). Aktivna je u društvenom životu (Skupština Karlovačke županije 2004. 2013., Odbor za zdravstvo Hrvatskog Sabora 2007. - 2011.) i radu brojnih udruga koje promiču zdravstveni odgoj, zdravlje žena i djece prema europskim standardima u zdravstvu. Doprinjela je osnivanju Hrvatske komore medicinskih biokemičara čija je bila predsjednica u tri mandata (1994. - 2008.) te donošenju Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (2003.). Posebno je značajan njezin doprinos u stvaranju Društva medicinskih biokemičara Hrvatske (DMBH) kao samostalnog stručnog društva 1988. godi-

ne čija je bila prva predsjednica u dva mandata (1988. - 1993.). Pod njezinim vodstvom DMBH se vrlo aktivno uključuje u izmjene i dopune nastavnih planova u dodiplomskoj, poslijediplomskoj i trajnoj edukaciji medicinskih biokemičara, osuvremenjavanje programa specijalizacije iz medicinske biokemije, organizaciju domaćih (1. kongres medicinskih biokemičara Hrvatske 1993.) i međunarodnih stručnih i znanstvenih skupova, širenje regionalne i međunarodne suradnje (DMBH kao samostalno društvo postaje punopravni član Međunarodnog udruženja kliničkih kemičara i član Foruma europskih društava kliničkih kemičara 1992.), registraciju Komisije za kontrolu kvalitete rada pri Ministarstvu za zdravlje Socijalističke Republike Hrvatske, izradu brojnih pravilnika i drugih akata kojima se reguliraju stručno-organizacijski poslovi medicinskih biokemičara i medicinska biokemija potvrđuje kao samostalna zdravstvena struka. Pokrenula je izlaženje prvih pisanih novina DMBH (Bilten DMBH, 1990.) koje 1991. godine postaju Glasnik DMBH, a 1993. godine časopis Biochemia Medica čiji je bila glavni urednik do 1996. godine. Organizirala je kontinuirani rad DMBH tijekom teških godina Domovinskog rata i brojnim aktivnostima širila istinu o prilikama u Republici Hrvatskoj. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja, nagrade predsjednika Republike Hrvatske 2006. godine (Orden Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića), Priznanja za životno djelo HDMB 2006. godine, nagrade Mađarskog društva za laboratorijsku medicinu 2007. godine te je počasna članica Hrvatskog liječničkog zbora.

DUBRAVKA JURETIĆ Rođena je u Oriovcu 1949. godine. Gimnaziju je završila u Slavonskom Brodu 1967. godine. Diplomirala je na smjeru medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu 1972. godine gdje je potom nastavila raditi u svojstvu asistentice pripravnice u Zavodu za medicinsku biokemiju. Magistrirala je 1977. godine, doktorsku disertaciju obranila je 1982. godine, a specijalistički ispit iz medicinske biokemije položila je 1990. godine. Završila je poslijediplomski tečaj „Pedagoško obrazovanje sveučilišnih nastavnika“ 1979. godine. U zvanje docentice izabrana je 1985. godine, u zvanje izvanredne profesorice izabrana je 36

1993., a redovne profesorice 1999. godine. Bila je predstojnica Zavoda za medicinsku biokemiju i hematologiju (1994. - 1998.). Kao sveučilišni profesor radila je do umirovljenja 2007. godine. Bila je predavač na dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi studija medicinska biokemija i studija farmacija, voditeljica dva CEEPUS (engl. Central European Exchange Program for University Studies) međunarodna projekta razmjene studenata i profesora (1996. - 2007.) te je u suradnji sa studentskom udrugom fakulteta organizirala 10 međunarodnih ljetnih škola. Vodila je 2 doktorske disertacije, 8 magistarskih i brojne diplomske radove među

RENATA TOPIĆ ZRINSKI | Predsjednici HDMBLM

kojima i 7 diplomskih radova stranih studenata u okviru CEEPUS HR-044 projekta. Bila je suradnik na 7 projekata te objavila više od 100 znanstvenih i stručnih radova zemlji i inozemstvu od kojih se posebno ističu radovi iz područja laboratorijske dijagnostike lizosomskih bolesti i područja kontrole kvalitete laboratorijskog rada. Bila je članica savjeta časopisa Biochemia Acta (1986. 2010.), članica savjeta (1993. - 2006.), uredničkog odbora (2006. 2010.) i gost urednik (1999.) časopisa Biochemia Medica, urednica Zbornika radova 13. sastanka medicinskih biokemičara Hrvatske i Slovenije (1995.) te je zaslužna za pokretanje Glasila HDMB čija je bila prva urednica (1997.). Autorica je Bibliografije HDMB (2003.), 10 skripti za vježbe i seminare, 4 stručna elaborata, 3 poglavlja u knjizi i prevoditelj brojnih popularno-stručnih radova. Sudjelovala je u radu i organizaciji brojnih domaćih i međunarodnih stručnih i znanstvenih skupova. Organizirala je proslave 40. i 50. obljetnice HDMB te bila član organizacijskih odbora za obilježavanje obljetnica rođenja istaknutih članova HDMB: prof. dr. Marijane Fišer-Herman, prof. dr. Ibrahima Ruždića i prof. dr. Božidara Štrausa. Od 1981. do 2011. godine voditelj je nacionalnog programa

vanjske procjene kvalitete medicinsko-biokemijskih laboratorija u organizaciji HDMB. Bila je predstavnica HDMB u međunarodnim udrugama: FESCC (1993. - 1997.), Europska udruga organizatora vanjske procjene kvalitete u laboratorijskoj medicini (1997. - 2007.), Europska konferencija organizatora vanjske procjene kvalitete (1991. - 1997.), član nekoliko povjerenstva HDMB te član povjerenstava i radnih skupina u Međunarodnoj federaciji kliničkih kemičara. Bila je član Inicijativnog odbora za osnivanje samostalnog društva medicinskih biokemičara te predsjednica DMBH (1993.-1997.) koje je za njezina mandata promjenilo naziv u Hrvatsko društvo medicinskih biokemičara 1994. godine. Pod njezinim vodstvom nastavlja se intenzivna uloga HDMB u unaprijeđenju medicinsko-biokemijske struke u zemlji kroz nove nastavne programe diplomskog studija i program specijalizacije medicinske biokemije, osnivanje Hrvatske komore medicinskih biokemičara i povezivanje s međunarodnim organizacijama. Dobitnica je Rektorove nagrade (1970.), Povelje HDMB (2003.), Odličja HDMB „ Marijana Fišer-Herman“ (2006.), Priznanja za životno djelo HDMB (2012.) i Priznanja Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta (2012.).

ZLATA FLEGAR-MEŠTRIĆ Rođena je u Feričancima 1955. godine. Gimnaziju je završila u Osijeku 1974. godine. Diplomirala je na smjeru medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu 1978. godine. Magistrirala je 1983. godine, a doktorsku disertaciju obranila je 1996. godine na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Specijalistički ispit iz medicinske biokemije položila je 1987. godine. U zvanje docentice na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu izabrana je 2008. godine. Predavač je na dodiplomskoj nastavi studija medicinska biokemija i poslijediplomskoj nastavi specijalističkog studija Medicinska biokemija i laboratorijska medicina. Radi u Zavodu za kliničku kemiju Kliničke bolnice Merkur od 1979. godine, 1994. godine imenovana je za voditeljicu zavoda, a od 2013. godine je predstojnica Kliničkog zavoda za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu.

Bila je voditelj dva projekta te objavila više od 60 znanstvenih i stručnih radova u zemlji i inozemstvu od kojih se posebno ističu radovi iz područja patomehanizma ateroskleroze, područja kontrole kvalitete laboratorijskog rada, standardizacije i akreditacije. Autorica je jedne znanstvene knjige te 19 poglavlja u knjigama drugih urednika i priručnicima trajne edukacije medicinskih biokemičara. Sudjelovala je u radu i organizaciji brojnih domaćih i međunarodnih stručnih i znanstvenih skupova, tečajevima trajne edukacije te projektu HKMB i HDMB „Harmonizacija laboratorijskih nalaza u području opće i specijalne medicinske biokemije (2007.). Bila je članica (1997. - 2011.) i voditelj (2011. - 2013.) Povjerenstva za vanjsku procjenu kvalitete medicinsko-biokemijskih laboratorija HDMB koje je za njezina mandata 2012. godine preraslo u Hrvatski centar za vrednovanje kvalitete u laboratorijskoj medicini. 37

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | 60 godina HDMBLM

Članica je Hrvatskog mjeriteljskog društva, Radne grupe za medicinske laboratorije i Radne grupe za međulaboratorijske usporedbe Hrvatske akreditacijske agencije, Hrvatskog društva za aterosklerozu i Europskog društva za aterosklerozu. Kao predsjednica HDMB (1997. - 1999.) nastavila je s unaprijeđenjem medicinsko-biokemijske struke u zemlji i inozemstvu kroz kontinui-

tet izlaženja informativnog Glasila HDMB i stručno-znanstvenog časopisa Biochemia Medica, organizaciju 3. hrvatskog kongresa medicinskih biokemičara (1999.) te pripremu i izdavanje monografije Marijana Fišer-Herman (1999.) i monografije Ibrahim Ruždić (2000.).

ELIZABETA TOPIĆ Rođena je u Novom Sadu 1943. godine. Gimnaziju je završila u Zagrebu. Diplomirala je na smjeru biokemija na Biotehnološkom fakultetu u Zagrebu 1969. godine. Poslijediplomski studij Kliničko-laboratorijska dijagnostika na Medicinskom fakultetu u Zagrebu završila je 1976. godine. Magistrirala je 1979. godine, a doktorsku disertaciju obranila je 1981. godine na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Specijalistički ispit iz medicinske biokemije položila je 1985. godine. U zvanje docentice na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu izabrana je 1990. godine, u zvanje izvanredne profesorice izabrana je 1997., redovite profesorice 2002. godine, a 2005. godine u zvanje profesorice u trajnom zvanju. Kao sveučilišni profesor radila je do umirovljenja 2009. godine. Bila je predavač na dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu, gost predavač na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i Splitu te je od 2011. godine gostujući predavač na Fakultetu za zdravstvene znanosti Internacionalnog sveučilišta u Dubrovniku. Vodila je 11 doktorskih disertacija i 14 magistarskih radnji te bila mentor mnogim specijalizantima medicinske biokemije. Usavršavanje je provela u brojnim centrima, Frankfurt (1974.), Southampton (1975.), Strasbourg i Budimpešta (1992.), London (1996.), Etten Leur (1997.), Beč (1999.) i Prag (2006.). Radila je u Zavodu za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma „Vuk Vrhovec“ od 1972. godine, a od 1980. godine kao voditeljica medicinsko-biokemijskog laboratorija, bila je voditeljica Odjela za hitnu laboratorijsku dijagnostiku Kliničkog zavoda za laboratorijsku dijagnostiku KBC Zagreb (1986. - 1994.) i predstojnica Klinič38

kog zavoda za kemiju Kliničke bolnice „Sestre milosrdnice“ (1994. - 2009.). Vodila je 8 znanstvenih projekata te objavila više od 200 znanstvenih i stručnih radova u zemlji i inozemstvu od kojih se posebno ističu radovi iz područja farmakogenetike i molekularne dijagnostike, područja organizacije i upravljanja kliničkim laboratorijem te akreditacije. Autorica je tridesetak knjiga i priručnika te 104 poglavlja u knjigama i priručnicima. Članica je uredničkih odbora časopisa Acta Clinica Croatia, Medix i Romanian Review of Laboratory Medicine, bila je glavna urednica časopisa Biochemia Medica (2006. - 2010.) i članica uredničkog odbora časopisa Clinical Chemistry and Laboratory Medicine sve do 2011. godine. Član je brojnih stručnih i znanstvenih društava u zemlji i inozemstvu između kojih Hrvatske akademije medicinskih znanosti, Njujorške akademije znanosti te radnih tijela EFLM, IFCC, European acreditation body in health care – sector medical laboratory, Hrvatske akreditacijske agencije (HAA) i Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi (AAZ). Bila je član Inicijativnog odbora za osnivanje samostalnog društva medicinskih biokemičara, te predsjednica Koordinacijskog odbora za osnivanje komore. Nakon osnutka HKMB bila je prva predsjednica I područnog vijeća komore. Bila je predsjednica HDMB s najduljim mandatom (1999. - 2012.). Posebno je zaslužna za promicanje stručne i znanstvene aktivnosti HDMB redovitim organiziranjem domaćih i međunarodnih skupova, utemeljiteljica je (2001.), organizator i predavač na tečajevima The EFLM Continuous Postgraduate Course in Clinical Chemistry: New Classification, Diagnosis and Management koji se organiziraju u suradnji sa Slovenskim društvom za kliničku

RENATA TOPIĆ ZRINSKI | Predsjednici HDMBLM

kemiju. Bila je inicijator (2001.) godišnje nagrade HDMB za najboljeg znanstvenog novaka i nagrade za najbolji znanstveni rad. Zaslužna je za promjenu (2006.) koncepcije časopisa Biochemia Medica kojom je povećana kvaliteta i omogućena indeksiranost časopisa te za pokretanje mrežne stranice HDMB. Zalagala se za uključivanje HDMB u stručna radna tijela za donošenje propisa za akreditaciju medicinsko-biokemijskih laboratorija. Ishodila je od grada Zagreba prostor za ured HDMB u Boškovićevoj 18 (2007.)

te je na kraju mandata inicirala promjenu imena društva u skladu s međunarodnim prilikama u Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu. Dobitnica je Priznanja „Vuk Vrhovac“ (1987.), Odličja HDMB „Marijana Fišer-Herman“ (1996.), nagrade Mađarskog društva za laboratorijsku medicinu „Jendrassik medal“ (2010.) i Priznanja Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta (2011.).

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ Rođena je u Zagrebu 1969. godine gdje je i maturirala. Diplomirala je na studiju medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Magistrirala je 2000. godine, a doktorsku disertaciju obranila je 2003. godine na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Poslijediplomski studij Management u zdravstvu završila je 2004. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Specijalistički ispit iz medicinske biokemije položila je 2005. godine. Usavršavala se na University of Connecticut Health Center u Farmingtonu u SAD tijekom 1997. U zvanje naslovne docentice na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu izabrana je 2008. godine, a u zvanje naslovne izvanredne profesorice izabrana je 2013. godine. Predaje na dodiplomskoj, poslijediplomskoj nastavi i doktorskom studiju te je voditelj Poslijediplomskog specijalističkog studija Farmakogenomika: novi pristup optimiranju terapije, na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu. U zvanju je profesora na Dubrovnik International University (DIU) Međunarodnog Sveučilišta te predavač u okviru doktorskog studija na Farmaceutskom fakultetu Sveučilišta u Tuzli. Mentor je brojnih mladih kolega u okviru diplomskog i doktorskog studija. Radi u Kliničkom zavodu za kemiju KBC „Sestre milosrdnice“ kao znanstveni novak (1996. - 2005.), voditeljica Odsjeka za molekularnu dijagnostiku (2005. - 2009.), voditeljica Odsjeka za hitnu laboratorijsku dijagnostiku (2009. - 2011.) i Pročelnica Kliničke jedinice za medicinsku biokemiju s analitičkom toksikologijom (2011. – danas). Bila je pomoćna urednica (2006. - 2011.), a od 2011. godine je na poziciji glavne urednice časopisa

Biochemia Medica. Član je uredništva časopisa Clinical Chemistry and Laboratory Medicine i Romanian Review of Laboratory Medicine od 2010. godine. Od 2009. - danas je voditelj znanstvenog projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta: Upala i udio farmakogenetike u razvoju i ishodu akutnih i kroničnih bolesti. Objavila je više od 70 znanstvenih i stručnih radova u zemlji i inozemstvu iz područja ateroskleroze, molekularne dijagnostike, biostatistike, upravljanja kvalitetom, predanalitike i akreditacije. Autorica je niza poglavlja u knjigama i priručnicima. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima kao pozvani predavač, predsjednica i član organizacijskog ili znanstvenog odbora. U Europskoj federaciji za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu djeluje kao član Izvršnog odbora (od 2011. godine), u svojstvu tajnika, član je odbora za znanstveni rad i voditeljica radne grupe za predanalitiku EFLM-a. Član je Povjerenstva za osiguravanje kvalitete Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta od 2011., član Europske asocijacije urednika znanstvenih časopisa (engl. European Association of Science Editors, EASE) i članica International Advisory Board-a EASE. od 2012. godine, član Vijeća urednika znanstvenih časopisa (engl. Council of Science Editors, CSE) od 2012. godine, te član Odbora za etičnost u izdavaštvu (engl. Committee on Publication Ethics, COPE) od 2013. godine. Članica je i European Scientific Advisory Board-a, tvrtke Becton Dickinson te ekspertni konzultant za područje predanalitike, provoditelja vanjske kontrole kvalitete Labquality iz Finske. 39

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | 60 godina HDMBLM

Predsjednica je HDMBLM od 2012. godine. Dobitnica je Godišnje nagrade za najboljeg znanstvenog novaka HDMB (2000.), nagrade National Winner of IFCC Roche Diagnostics Award for Croatia (2002.), Godišnje nagrade za znanstveni rad HDMB (2011.). Kao priznanje za intenzivnu znanstvenu aktivnost u području laboratorijske medicine na međunarodnoj razini primila je 2012. godine u Budimpešti Počasno članstvo Mađarskog društva za laborato-

rijsku medicinu. Naposljetku, prof. Šimundić je i dobitnica nagrade “Per Hyltoft Petersen Award“ za 2012. godinu, koju dodjeljuje Slovačko društvo za laboratorijsku medicinu (engl. Slovak Society of Laboratory Medicine) osobama koje su se posebno istaknule u promicanju struke na europskoj razini.

Organizacija HDMBLM

SANJA MANDIĆ Skupština HDMBLM Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu je samostalna, dragovoljna, strukovna i znanstvena udruga, magistara i specijalista medicinske biokemije, specijalista analitičke toksikologije Hrvatske (u daljnjem tekstu: medicinski biokemičari) i drugih fakultetski obrazovanih djelatnika u laboratorijskoj dijagnostici udruženih radi razvijanja i unapređenja stručnog i znanstvenog rada u medicinskoj biokemiji (kliničkoj kemiji, laboratorijskoj hematologiji, laboratorijskoj koagulaciji, laboratorijskoj imunologiji, molekularnoj dijagnostici, analitičkoj toksikologiji).

TIJELA I POVJERENSTVA HDMBLM SKUPŠTINA Skupština je najviše tijelo HDMBLM koje čine medicinski biokemičari birani u podružnicama. Skupština se sastaje jednom godišnje na poziv predsjednika HDMBLM i tada, kao vrhovno tijelo, raspravlja i donosi punovažne odluke većinom glasova nazočnih članova. Donošenje Statuta, njegovih izmjena i dopuna te drugih općih akata koji su važni za funkcioniranje HDMBLM i napredak struke u nadležnosti su toga tijela. Osim navedenog, Skupština bira i razrješava članove ostalih tijela unutar HDMBLM, prihvaća program rada HDMBLM i Glavnog odbora te odobrava financijski godišnji plan. Nadležnost Skupštine o pojedinim pitanjima definirana je odredbama zakona, Statuta HDMBLM i općih akata.

Nadzorni odbor

Sud časti

Glavni odbor

Podružnice

Povjerenstvo za etiku i deontologiju

Podružnica Damacije

Povjerenstvo za znanstvenostručni razvoj

Podružnica Istarske, Primorskogoranske i Ličke regije

Povjerenstvo za organizacijskopravna pitanja

Podružnica Sjeverozapadne Hrvatske

Povjerenstvo za trajno usavršavanje

Podružnica Slavonije i Baranje

Povjerenstvo za odličja

Podružnica Zagrebačke regije

Povjerenstvo za informiranje i odnose s javnošću Povjerenstvo za znanstvene skupove i međunarodnu suradnju CROQALM Uredništvo časopisa Biochemia Medica

LIJEVO ORGANIZACIJSKA STRUKTURA HDMBLM (TIJELA I POVJERENSTVA).

SANJA MANDIĆ | Organizacija HDMBLM

NADZORNI ODBOR Nadzorni odbor je tijelo sastavljeno od pet članova koje kontrolira valjanost i zakonitost zaključaka tijela HDMBLM i njihovo provođenje u skladu s odredbama Statuta i drugih akata te nadzire cjelokupno materijalno-financijsko poslovanje.

SUD ČASTI Sud časti ima pet članova čija je zadaća štititi stručni i znanstveni ugled članova HDMBLM. Tijelo prema potrebi predlaže sankcije članovima te posreduje u slučaju sporova, a postupak i odluke donosi temeljem Pravilnika o radu suda časti.

Cjelokupnim novčanim poslovanjem te vođenjem financijske dokumentacije brine Rizničar u dogovoru s predsjednikom HDMBLM. Rizničar pravi analizu prihoda i rashoda u prethodnoj godini te projekciju financijskog poslovanja za naredno razdoblje što predočava Skupštini na usvajanje. Kao izvršno tijelo HDMBLM, Glavni odbor je dužan ostvariti predviđeni program rada, a kako bi to mogao imenuje stalna i privremena povjerenstva koja su funkcionalne jedinice od najmanje tri člana s ciljem izvršenja postavljenih zadataka. Trenutno je sedam takvih povjerenstava unutar HDMBLM: • Povjerenstvo za etiku i deontologiju • Povjerenstvo za znanstveno-stručni razvoj • Povjerenstvo za organizacijsko-pravna pitanja • Povjerenstvo za trajno usavršavanje

GLAVNI ODBOR

• Povjerenstvo za odličja

Glavni odbor je izvršno tijelo HDMBLM koje provodi odluke, zaključke i stavove Skupštine kojoj je ujedno odgovorno za njihovo izvršenje. Njime rukovodi predsjednik HDMBLM, a osim njega čine ga još osam članova među kojima su Dopredsjednik, Tajnik, Rizničar te predsjednici podružnica HDMBLM. Sastaju se četiri puta godišnje i donose odluke većinom glasova nazočnih. Prema potrebi se na sjednice pozivaju predsjednici ostalih tijela i povjerenstava, sekcija te predstavnici HDMBLM u međunarodnim udrugama. Pozivaju se i voditelj Hrvatskog centra za vrednovanje kvalitete u laboratorijskoj medicini, glavni urednik časopisa Biochemia Medica, predstavnik Hrvatske komore medicinskih biokemičara i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.

• Povjerenstvo za informiranje i odnose s javnošću

Sjednice saziva i njima rukovodi Predsjednik, koji se ujedno brine za zakonitost rada HDMBLM te ostvarivanje odluka Skupštine i Glavnog odbora. Na sjednicama se dogovara plan rada HDMBLM te se daju izvješća o prethodno obavljenim zadacima, a sve s ciljem unapređenja struke. Predsjednik usko surađuje s Tajnikom koji priprema materijale za sjednice i pomaže predsjedniku obavljajući niz povjerenih poslova.

STR. 42 POTVRDA O UPISU DRUŠTVA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA HRVATSKE U REGISTAR DRUŠTVENIH ORGANIZACIJA REPUBLIKE HRVATSKE. 8. TRAVNJA 1988., ZAGREB.

• Povjerenstvo za znanstvene skupove i međunarodnu suradnju Povjerenstva izrađuju plan rada i raspodjeljuju radne zadatke među članovima povjerenstva u skladu sa zadanim ciljevima, a o tome obavještavaju na sjednici članove Glavnog odbora. Zbog specifičnosti i opsežnosti pojedinih poslova, Povjerenstva prema potrebi osnivaju radne skupine koje rade na realizaciji zadanih projekata.

POVJERENSTVO ZA ETIKU I DEONTOLOGIJU Povjerenstvo za etiku i deontologiju oblikuje i prati provođenje načela etike u struci. Etičnost je od izuzetnog značaja za očuvanje digniteta struke, a povjerenstvo brine o tome kroz praćenje etičnosti u pisanju znanstvenih i stručnih radova te praćenje autonomije laboratorijskog rada kao bitnog čimbenika očuvanja kvalitete.

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | 60 godina HDMBLM

POVJERENSTVO ZA ZNANSTVENO STRUČNI-RAZVOJ

POVJERENSTVO ZA ODLIČJA

Povjerenstvo za znanstveno-stručni razvoj prati razvoj naše struke, potiče stručni i znanstveni rad te promiče društveni položaj struke. Unutar tog Povjerenstva oformljene su četiri radne skupine: Radna skupina za predanalitiku, za acidobazičnu ravnotežu, za pedijatriju i za bolesti probavnog sustava. Navedene radne skupine se bave izradom nacionalnih smjernica za uzorkovanje venske krvi, za laboratorijsku dijagnostiku acidobazične ravnoteže, za upotrebu kapilarnih uzoraka u laboratorijskoj praksi i za primjenu diferencijalne krvne slike u novorođenčadi. Smjernice bi trebale olakšati rad i odluke kako laboratorijskog, tako i drugog zdravstvenog osoblja te rasvijetliti postojeće dvojbe.

Povjerenstvo za odličja zaprima prijedloge članstva za kandidate za priznanje, odličja, povelje, zahvalnice i počasno članstvo te prijave za godišnje nagrade za znanstveni rad i za mladog znanstvenika. Temeljem Pravilnika o dodjeljivanju odličja u kojem su jasno propisani objektivni kriteriji kojima su definirani uvjeti koje kandidati trebaju zadovoljiti, ovo povjerenstvo daje prijedloge Glavnom odboru HDMBLM koji donosi konačnu odluku. Izuzetak je dodjeljivanje počasnog članstva o kojem odlučuje Skupština na prijedlog Glavnog odbora i Povjerenstva za odličja HDMBLM.

POVJERENSTVO ZA INFORMIRANJE I ODNOSE S JAVNOŠĆU POVJERENSTVO ZA ORGANIZACIJSKO PRAVNA PITANJA O zakonskoj regulativi brine Povjerenstvo za organizacijsko pravna pitanja kontinuirano prateći promjene zakona o čemu obavještava članstvo, a u suradnji s nadležnim tijelima prema potrebi daje prijedloge, mišljenja i primjedbe. Temeljem informacija kojima raspolaže sudjeluje u izradi pravilnika i postupnika.

POVJERENSTVO ZA TRAJNO USAVRŠAVANJE Zadatak Povjerenstva za trajno usavršavanje je promicanje i razvijanje svih oblika usavršavanja na području medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pokretanje edukativnih projekata (e-seminara) predstavlja važan doprinos u tom putu. Uvođenjem e-seminara se potiču svi članovi da na vrlo jednostavan i svima dostupan način budu informirani iz području od interesa i pri tome budu bodovani od strane HKMB.

Da bi struka bila prepoznatljiva i informirana brine se Povjerenstvo za informiranje i odnose s javnošću. Ono je zaduženo za redovito ažuriranje mrežne stranice HDMBLM na hrvatskom i engleskom jeziku i u tu svrhu prikuplja i objavljuje sve relevantne stručne, znanstvene i društvene informacije. Sudjelovanjem u izdavačkoj aktivnosti HDMBLM, te suradnjom s međunarodnim udruženjima povjerenstvo promovira HDMBLM među stručnjacima širom svijeta. Odnedavno je povjerenstvo otvorilo rubriku za korisnike usluga u kojoj stručnjaci iz područja naše struke promptno odgovaraju na razna pitanja i nedoumice korisnika laboratorijskih usluga. Takav iskorak dodatno promovira našu struku te ona postaje prepoznatljiva i izvan zdravstvenih krugova. Promociju struke u javnosti osiguralo je povjerenstvo i kroz sudjelovanje u televizijskim i radijskim emisijama zdravstvenog karaktera.

POVJERENSTVO ZA ZNANSTVENE SKUPOVE I MEĐUNARODNU SURADNJU Povjerenstvo za znanstvene skupove i međunarodnu suradnju sudjeluje u organizaciji domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Surađuje s krovnim organizacijama u profesiji laboratorijska medicina te s ostalim Nacionalnim društvima pri čemu uvi-

SANJA MANDIĆ | Organizacija HDMBLM

jek zastupa nacionalni interes struke. Usko surađuje sa delegatima HDMBLM, koji su stalni ili dopisni članovi raznih povjerenstva EFLI i IFCC, a čija je zadaća pri radu u tim tijelima sudjelovanje u kreiranju politike struke, edukaciju ili zanstvenih projekata i prenositi saznanja i dogovorene standarde članovima HDMBLM.

CENTAR ZA VREDNOVANJE KVALITETE U LABORATORIJSKOJ MEDICINI HDMBLM HDMBLM organizira i obavlja poslove vrednovanja kvalitete u cilju održavanja i podizanja kvalitete laboratorijskih pretraga u području djelatnosti medicinske biokemije i laboratorijske medicine prema stručnim standardima i zahtjevima važećih normi. Djelatnost vrednovanja kvalitete u laboratorijskoj medicini provodi se kroz nacionalni program vrednovanja kvalitete u laboratorijskoj medicini ustrojem Hrvatskog centra za vrednovanje kvalitete u laboratorijskoj medicini (danas CROQALM).

RADNE SKUPINE Odlukom Izvršnog odbora HKMB i Glavnog odbora HDMBLM ove godine je osnovana i Radna skupina za mjernu nesigurnost i validaciju metoda koju čine po četiri člana iz HKMB i HDMBLM i voditelj. Skupina bi trebala izraditi nacionalne smjernice za mjernu nesigurnost i validaciju metoda, koje će biti podvrgnute međunarodnoj recenziji, a u cilju olakšanja pripreme za akreditaciju laboratorija diljem Hrvatske.

DELEGATI U MEĐUNARODNIM TIJELIMA Suradnja sa svjetskim i europskim udruženjima jedini je način izravnog praćenja svih promjena i donošenja novih iskustava. Uz EQUALM, HDMBLM je u članstvu međunarodnih krovnih udruga iz područja laboratorijske medicine IFCC i EFLM te EC4 (engl. European Communities Confederation of Clinical Chemistry) Registra Europskih specijalista medicinske biokemije. U navedenim

udrugama su predstavnici koji sudjeluju na njihovim skupovima, zastupajući nacionalni interes struke te donoseći nove informacije i iskustva o kojima izvješćuju na sjednicama Glavnog odbora. Osim u međunarodnim udrugama, HDMBLM ima svoje predstavnike i dopisne članove u radnim skupinama i u međunarodnim tijelima koji aktivno sudjeluju u radu vodeći računa o našem interesu i izvještavajući o svim aktivnostima u tim tijelima.

PODRUŽNICE Podružnice su nastale sa ciljem jednostavnijeg promicanja znanstvenog i stručnog rada na užem teritorijalnom području. One su se osnivale na inicijativu najmanje dvadeset medicinskih biokemičara na području jedne ili više županija. Tijela podružnice su predsjednik i Izvršni odbor. Podružnice redovito održavaju stručno-znanstvena predavanja na kojima se ujedno članstvo informira o aktualnim zbivanjima kako u Društvu tako i u Komori te provode ciljeve koje je usvojila Skupština. O svom radu Podružnica podnosi izvješće na sjednici Glavnog odbora. Okvir samostalnosti njenog djelovanja reguliran je Pravilnikom o radu. Već na 1. Sjednici Predsjedništva DMBH 1988. koju je vodila tadašnja predsjednica prof. Ana Stavljenić-Rukavina razmatralo se o regionalnoj organizaciji u okviru Društva u cilju oživljavanja i unapređenja stručnog i znanstvenog rada na užem teritorijalnom području. Za takav ustroj osobito su se zalagali dr. sc. Gašpar Ivanković i mr. sc. Anka Mandušić. Tako su se iste godine osnivala četiri Udruženja medicinskih biokemičara: Dalmacije Istre i Primorsko-goranske regije Slavonije i Baranje Zagrebačke regije Udruženja su tada imala status samostalnih i samoupravnih društvenih organizacija te su imala svoju pravnu osobnost, a s tim u vezi i svoj Statut, koji je morao biti usuglašen sa Statutom DMBH. U okviru Udruženja na užem teritorijalnom području osnivale su se Podružnice medicinskih biokemičara. 45

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | 60 godina HDMBLM

PODRUŽNICA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA DALMACIJE 1997. promjenom Zakona o udrugama HDMB je morala promijeniti svoje unutarnje ustrojstvo kako bi djelovala kao jedinstvena Udruga, a ne kao savez Udruga. Tako 1998. godine podružnice gube svoju samostalnost i od tada djeluju bez pravne osobnosti. U okviru Udruge HDMB registrirano je pet Podružnica koje djeluju na području nekoliko županija: Podružnica Dalmacije Podružnica Istarske, Primorsko-goranske i Ličke regije Podružnica Sjeverozapadne Hrvatske Podružnica Slavonije i Baranje Podružnica Zagrebačke regije Rad u Podružnicama uglavnom se temelji na organiziranju stručnih i znanstvenih predavanja. Od ostalih aktivnosti treba istaknuti da Podružnice također sudjeluju u organizaciji simpozija i skupova na području te regije. Osnivanje Podružnica osiguralo je veću aktivnost članova u centrima izvan Zagreba i potaklo veći broj članova u doprinosu afirmaciji struke.

GORE MR.SC. ANKA MANDUŠIĆ, PREDSJEDNICA PODRUŽNICE MEDICINSKIH BIOKEMIČARA DALMACIJE U PERIOD 1981. – 1994.

Podružnica djeluje na području Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije. Jedna je od prvih koja je pokazala spremnost za regionalnu aktivnost. Prva predsjednica bila je Marija Karanović, koja se posebno isticala svojom aktivnošću. Udruženje – Sekcija je vrlo aktivna za cijelo vrijeme svog djelovanja. Zamjetnim aktivnim radom te znanjem i iskustvom naročito su se isticale Anka Mandušić i Ana Ilić koje su značajno doprinijele radu Podružnice. Posebno treba naglasiti da je organizirala 1986. godine Dalmatinske susrete medicinskih biokemičara u Splitu, a potom 1988. godine u Splitu i 1990. godine u Dubrovniku. 1994. godine organiziran je 1. Stručni skup medicinskih biokemičara Hrvatske s preko 200 sudionika iz cijele Hrvatske. Osim održavanja redovitih sastanaka sa stručnoznanstvenim predavanjima, članovi podružnice sudjeluju u organizaciji 4. kongresa medicinskih biokemičara u Zadru 2003. godine, te 6. kongresa medicinskih biokemičara s međunarodnim sudjelovanjem u Supetru 2009. godine. Predsjednici: Marija Karanović (1975. – 1979.) Ostoja Pavlović (1979. – 1981.) Anka Mandušić (1981. – 1994.) Ilza Salamunić (1994. – 1998.) Ivana Delić (1998. – 2002.) Mira Kevo (2002. – 2008.) Danijela Šupe Domić (2008. - 2012.) Edi Perović (2012. - danas)

SANJA MANDIĆ | Organizacija HDMBLM

LIJEVO SASTANAK PODRUŽNICE ISTARSKE, PRIMORSKO-GORANSKE I LIČKE REGIJE, KRAJEM OSAMDESETIH GODINA U DJEČJOJ BOLNICI „KANTRIDA“. STOJE S LIJEVA NA DESNO: JADRANKA BRADARIĆ, VERA MIKULIČIĆ, NEDELJKA KRŠANAC, SMILJA KELOVIĆ, JOSIP LAGINJA SJEDE S LIJEVA NA DESNO: SLAVOLJUB WAGNER, KAZIMIR SVIDEREK, ŠTEFICA DVORNIK, MARIJA NAJMAN, JASNA MIHIĆ, RAČKI ČARGONJA VIŠNJA, DAVOR SMOKVINA, MLADEN KEKIĆ

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | 60 godina HDMBLM

PODRUŽNICA ISTARSKE, PRIMORSKO-GORANSKE I LIČKE REGIJE

PODRUŽNICA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE

Podružnica djeluje na području Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije. Osnovana je 1988. godine u Opatiji, a na Osnivačkoj skupštini je bio nazočan prof. Božidar Štraus. Aktivnost članova Podružnice bilježi se kroz predavanja koja se naizmjenično održavaju u Rijeci i Puli. Predsjednici se biraju naizmjenično, jednom iz Primorsko-goranske, a jednom iz Istarske županije. Od osnutka do danas održano je ukupno 140 sastanaka. Obzirom da su se u toj regiji održala i dva velika skupa, 2. nacionalni kongres 1996. godine u Puli i 5. hrvatski kongres s međunarodnim sudjelovanjem 2006. godine u Poreču, članovi Podružnice su u to vrijeme bili posebno aktivni pružajući pomoć u organizaciji. Podružnica je odlukom Glavnog odbora izabrana za domaćina 8. hrvatskog kongresa medicinskih biokemičara s međunarodnim sudjelovanjem, koji će se održati 2015. godine u Rijeci.

Podružnica djeluje na području Varaždinske i Međimurske županije. Osnovana je 1996. godine na inicijativu dr. sc. Gašpara Ivankovića i uz značajnu podršku mr. sc. Anke Mandušić. Članovi područja Varaždina i Međimurja, ali i Koprivnice i Virovitice su se samoinicijativno okupljali skoro deset godina prije njenog ustrojavanja. Već tada su se redovito mjesečno održavala predavanja i podnosili izvještaji o novostima u struci uz zamjetno visoku aktivnost njenih članova koja je i danas izražena.

Predsjednici: Kazimir Sviderek (1988. - 1991.) Slavica Batičić (1991. - 1993.) Josip Laginja (1993. - 1995.) Elizabeta Fišić (1995. - 1997.) Marija Pauro (1997. - 1999.) GORE DR. SC. GAŠPAR IVANKOVIĆ, PREDSJEDNIK PODRUŽNICE SJEVEROZAPADNE HRVATSKE U PERIODU 1996. - 2002.

Lidija Bilić-Zulle (1999. - 2001.) Ljiljana Marčec Franović (2001. - 2005.) Koraljka Mittel (2005. - danas)

Predsjednici: Gašpar Ivanković (1996. - 2002.) Mira Obadić (2002. - 2006.) Verica Horvat (2006. - danas)

SANJA MANDIĆ | Organizacija HDMBLM

PODRUŽNICA SLAVONIJE I BARANJE Podružnica djeluje na području Osječko-baranjske, Vukovarskosrijemske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske i Brodskoposavske županije. Osim uobičajenih aktivnosti u vidu redovitih sastanaka sa stručno-znanstvenim predavanjima, Podružnica je sudjelovala u organizaciji 3. kongresa medicinskih biokemičara u Vukovaru 1999. godine, što u poslijeratnom razdoblju u kojem je taj grad bio potpuno uništen nije bio nimalo jednostavan zadatak. Svojim radom posebno se isticao njen prvi predsjednik dr. sc. Dragutin Kozmar koji je prije osnutka Podružnice bio predsjednik Udruženja farmaceuta Slavonije i Baranje u pet mandata, a zatim Udruženja medicinskih biokemičara Slavonije i Baranje u dva mandata. Svojim znanjem i stručnošću osobito je doprinio afirmaciji struke.

LIJEVO SVEČANI DOMJENAK NAKON PREDAVANJA PROF. STAVLJENIĆ POD NASLOVOM “KAKO PRIPREMITI LABORATORIJ ZA AKREDITACIJU?”, ODRŽANOM 28. 10. 2003. GODINE U PODRUŽNICI SLAVONIJE I BARANJE. PROF. STAVLJENIĆ S MR. SC. MIRJANOM FIJAČKO (TADA PREDSJEDNICA PODRUŽNICE) I SURADNICIMA.

Predsjednici: Dragutin Kozmar (1988. - 1993.) Jadranka Wagner (1993. - 1997.) Brankica Bojčić (1997. - 2001.) Vatroslav Šerić (2001. - 2003.) Mirjana Fijačko (2003. - 2011.) Sanja Mandić (2011. - danas)

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | 60 godina HDMBLM

PODRUŽNICA ZAGREBAČKE REGIJE

SEKCIJE HDMBLM

Podružnica djeluje na području Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarskobilogorske, te na području grada Zagreba, Pakraca i Lipika. To je članstvom najbrojnija Podružnica koju je do osnivanja Podružnice sjeverozapadne Hrvatske činilo oko 75% članova. U to vrijeme Podružnicu je vodila dr. sc. Branka Kunović koja se posebno isticala organiziranjem brojnih stručnih skupova, simpozija i kongresa.

S ciljem promicanja stručnog i znanstvenog rada Statut HDMBLM prepoznaje i Sekcije, kao organizacijske jedinice vezane neposredno uz Glavni odbor. Članovi HDMBLM-a koji žele surađivati u užem području znanosti i struke, podnose prijedlog o osnivanju sekcije Glavnom odboru. Sekcije se osnivaju na prijedlog najmanje 15 članova HDMBLM-a.

Predsjednici: Branka Kunović (1988. - 1997.) Slavica Dodig (1997. - 1998.) Karmela Barišić (1998. - 2001.) Vlatko Rumenjak (2001. - 2008.) Mirjana-Marjana Kardum Paro (2008. - danas)

Odlukom Glavnog odbora, unutar HDMBLM je 1999. godine ustanovljena Sekcija za molekularnu dijagnostiku, kojoj je prva Predsjednica bila dr. sc. Blaženka Grahovac, a nakon nje je vođenje Sekcije preuzela prof. Renata Zadro. Sekcija je prestala s radom 2012. godine.

Vanjska procjena kvalitete medicinsko-biokemijskih laboratorija u Hrvatskoj DUBRAVKA JURETIĆ, ZLATA FLEGAR-MEŠTRIĆ

OPĆENITO O VANJSKOJ PROCJENI KVALITETE Svrha programa vanjske procjene kvalitete je neovisna procjena laboratorijskih rezultata temeljem koje je moguće objektivno utvrditi stupanj međulaboratorijske usporedivosti, te kroz kontinuiranu edukativnu ulogu doprinijeti podizanju kvalitete laboratorijske dijagnostike. Primjenom odgovarajućih programa za obradu podataka vanjske procjene kvalitete, koji osim rezultata moraju sadržavati također podatke o analitičkim metodama i analitičkim sustavima koje laboratoriji koriste, omogućuje se prepoznavanje uzroka međulaboratorijske varijabilnosti i dobiva uvid u uvjete rada svakog laboratorija. Kroz sudjelovanje u programima vanjske procjene kvalitete potvrđuje se stoga visoka razina rada pojedinih laboratorija, a potiče usavršavanje primijenjenih analitičkih tehnika i metoda i povećanje stupnja pouzdanosti dobivenih rezultata u laboratorijima u kojima ta razina nije postignuta. Iz toga proizlazi i važnost nacionalnog programa vanjske kontrole, koji se neprestano mora nadopunjavati i osuvremenjavati u skladu s međunarodnim preporukama i tako služiti kao osnova za uvođenje novih tehnologija i preporuka te njihovu stalnu provjeru što značajno doprinosi harmonizaciji laboratorijske dijagnostike kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini.

POVIJESNI PRIKAZ RAZVOJA VANJSKE PROCJENE KVALITETE MEDICINSKO-BIOKEMIJSKIH LABORATORIJA U HRVATSKOJ Prvi zapis o vanjskoj kontroli kvalitete nalazimo u izvješću profesorice Marijane Fišer-Herman s 1. Europskog kongresa kliničke kemije, koji je održan u Amsterdamu od 23. - 28. rujna 1954. godine. Profesorica navodi da su tijekom kongresa prikazani rezultati „ jednog internacionalnog testa“ koji je Odbor Europske asocijacije kliničkih kemičara proveo iste godine s liofiliziranim uzorcima seruma u laboratorijima pojedinih zemalja uz njihovu prethodnu suglasnost. Iz Jugoslavije u ovom projektu sudjelovala su samo dva laboratorija iz Zagreba, Centralni laboratorij Klinike na Rebru i Zavod za kliničku kemiju Farmaceutskog fakulteta. Rezultati pojedinih laboratorija značajno su odstupali od prosječnih vrijednosti, a iste su se značajno razlikovale po pojedinim zemljama. Zaključak je bio da su razlike uzrokovane primjenjenim metodama te da se „nacionalna i internacionalna društva moraju angažirati naročito na području standardizacije metoda“. Američki klinički kemičari su već započeli sa standardizacijom metoda, a u uvodnom dijelu publikacije su naveli da "niti jedan laboratorij ne može biti bolji od metoda kojima se služi, što bi trebao biti i poticaj da se i mi time pozabavimo", kako navodi profesorica u završnoj riječi.

DUBRAVKA JURETIĆ, ZLATA FLEGAR-MEŠTRIĆ | Vanjska procjena kvalitete medicinsko-biokemijskih laboratorija u Hrvatskoj

Već slijedeće godine, na 1. sastanku medicinskih biokemičara FNRJ, koji je održan u Zagrebu od 12. - 15. listopada 1955. godine u organizaciji Sekcije za medicinsku biokemiju Farmaceutskog društva Hrvatske i Hrvatskog kemijskog društva, govorilo se o potrebi standardizacije metoda te osnivanju komisije koja bi dala smjernice za odabir metoda. Za struku su od povjesnog značenja također zaključci skupa koji govore o organizaciji i statusu medicinsko-biokemijskih laboratorija u zdravstvenim ustanovama. Zaključci 1. sastanka medicinskih biokemičara FNRJ uglavnom su služili kao osnovica u provođenju organizacije laboratorijske službe u zdravstvenim organizacijama naše republike, kojom rukovodi Centralni medicinsko-kemijski laboratorij zdravstvenih ustanova grada Zagreba (današnji Klinički zavod za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu KB Merkur). Profesor Ibrahim Ruždić kao voditelj sa suradnicima priprema prijedloge vezane uz normative rada i standardizaciju laboratorijskih postupaka koje pod nazivom „Metodologija planiranja rada, kalkulacija cijena i utvrđivanje dohotka u kliničko-kemijskim laboratorijima“ publiciraju zajednički Republički sekretarijat za narodno zdravlje SR Hrvatske i Zajednica zdravstvenih ustanova SR Hrvatske 1962. i 1964. g. U navedenom dokumentu se po prvi puta službeno kao dio organizacije laboratorija spominje i obveza provođenja unutarnje i vanjske kontrole. Na inicijativu profesora Ibrahima Ruždića, 1959. godine osnovana je i Savezna komisija za medicinsku biokemiju Saveznog zavoda za zdravstvenu zaštitu kao stručni

savjetodavni organ, koji će pomoći pri planiranju, a po potrebi i u provođenju organizacije laboratorijske službe na saveznom nivou po uzoru na sustav uveden u SR Hrvatskoj. Osim profesora Ibrahima Ruždića u Saveznu komisiju su iz Sekcije za medicinsku biokemiju Farmaceutskog društva Hrvatske 1965. godine izabrani još profesorica Marijana Fišer-Herman, dr. sc. Božidar Štraus i dr. sc. Neda Longhino. Plan rada Savezne komisije sažeto je naveden u 5 točaka:

STR. 52 REZULTATI ZAVODA ZA MEDICINSKU BIOKEMIJU FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKOG FAKULTETA ZA 2. CIKLUS VANJSKE KONTROLE LABORATORIJA 1968. GODINE U ORGANIZACIJI SLUŽBE ZA FARMACIJU I BIOHEMIJU SAVEZNOG ZAVODA ZA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU IZ BEOGRADA.

1. definirati mjesto i značaj medicinske biokemije u organizacijskoj strukturi naše zdravstvene službe, 2. izraditi prijedloge za tipove laboratorija prema potrebama zdravstvene ustanove , 3. nastaviti rad na izradi standardnih metoda i opreme, 4. izraditi metodologiju stručnog nadzora nad radom laboratorija odnosno dati prijedloge za provođenje unutranje i vanjske kontrole, 5. organizirati po potrebi seminare ili savjetovanja o organizaciji i radu biokemijskih laboratorija. Na prijedlog Savezne komisije za medicinsku biokemiju, Služba za farmaciju i biohemiju Saveznog zavoda za zdravstvenu zaštitu iz Beograda provela je dva ciklusa vanjske kontrole tijekom 1967. i 1968. godine uputivši većim medicinsko-biokemijskim laboratorijima iste uzorke seruma s molbom da odrede koncentracije 9 (1967. godine, 116 laboratorija) odnosno 10 (1968. godine, 197 53

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | 60 godina HDMBLM

STR. 55 PROGRAM SAVJETOVANJA „ORGANIZACIJA I RAD MEDICINSKOBIOHEMIJSKIH LABORATORIJA U JUGOSLAVIJI“, DUBROVNIK, 18. - 20. TRAVNJA 1970. GODINE NA KOJEMU JE MR. NADA SIMIĆ, TAJNICA SAVEZNE KOMISIJE ZA MEDICINSKU BIOHEMIJU, IZVIJESTILA O REZULTATIMA PROVEDENOG CIKLUSA VANJSKE KONTROLE LABORATORIJA.

laboratorija) sastojaka seruma rutinskim metodama i rezultate dostave Saveznom zavodu.

diziranih metoda, primjenu strožih kriterija za ocjenu kvalitete te znatno kraći period od slanja uzoraka do prijema rezultata.

O rezultatima je izvjestila mr. sc. Nada Simić, tajnica Savezne komisije za medicinsku biohemiju na savjetovanju „Organizacija i rad medicinsko-biohemijskih laboratorija u Jugoslaviji“, Dubrovnik, 18. - 20. travnja 1970. godine

Zahvaljujući iskustvu stečenom vođenjem Savezne komisije, prof. Ante Roguljić je zagovornik osnivanja i republičke kontrole kvalitete laboratorija, koju u periodu od 1977. do 1980. godine vode kolegice mr. sc. Božena Lehpamer i Blanka Petres, dipl. ing. medicinske biokemije iz Zarazne bolnice „ Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu (danas Klinike za zarazne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“) u okviru stručnih aktivnosti Udruženja medicinskih biokemičara FDH. Kontrola se provodila 3 puta godišnje u 83 laboratorija za 15 sastojaka seruma, a analiza rezultata provođena je usporedbom s deklariranim vrijednostima i rasponima koje je naveo proizvođač kontrolnog seruma.

Na istom skupu, profesorica Marijana Fišer-Herman održala je predavanje na temu „Nadzor nad stručnim radom medicinskobiokemijskih laboratorija i njihov značaj“ u kojemu daje i opširnu analizu slabog odaziva laboratorija (45%) i loših rezultata u provedenim „interlaboratorijskim testovima“ (termin koji koristi profesorica Fišer za vanjsku kontrolu). U svojem izlaganju navodi iskustva skandinavskih zemalja i poboljšanje kvalitete zahvaljujući kontinuiranom provođenju vanjske kontrole te naglašava da učimo od drugih i tako doprinesemo boljoj organizaciji i racionalizaciji rada u laboratoriju. Njezin osobni doprinos organiziranju vanjske kontrole vidljiv je iz zahvale koju joj upućuje tajnica Savezne komisije za medicinsku biokemiju mr. Nada Simić, a potvrđuju i podaci u članku „Kontrola rada u Biokemijskom laboratoriju Interne klinike Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu“ autora Kate Blažević i Mirne Keller-Bačoka. Kontinuirano provođenje vanjske kontrole na području Jugoslavije započelo je tek 1973. godine kada je unutar Društva medicinskih biokemičara Jugoslavije osnovana Savezna komisija za kontrolu kvalitete rada laboratorija sa sjedištem u Farmaceutskom društvu Hrvatske, Masarykova 2, Zagreb. Članovi Komisije bili su prof. Dušanka Mikac-Dević i prof. Ante Roguljić. U periodu od 1973. do 1975. godine organizirali su 4 ciklusa vanjske kontrole, tri s darovanim liofiliziranim uzorcima seruma i jedan sa serumom u tekućem stanju. Zahvaljujući dogovoru o plaćanju uzoraka, u 1976. godini provedena su 4 ciklusa vanjske kontrole za natrij, kalij, kalcij, anorganske fosfate, kloride, ureju, kreatinin, ukupne proteine, glukozu i željezo uz napomenu upisa metode određivanja i instrumenta za mjerenje. Na osnovu višegodišnje analize rezultata, organizatori su preporučili korištenje standar-

Zahvalivši se na povjerenoj im dužnosti mr. sc. Ani Zimolo, tadašnjoj predsjednici Udruženja medicinskih biokemičara FDH, Udruženje je vođenje vanjske kontrole povjerilo Zavodu za medicinsku biokemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, kolegicama Ivani Čepelak, Branki Kunović i Dubravki Juretić, koje si za cilj postavljaju povećanje broja laboratorija sudionika, proširenje broja pretraga u kontroli, a naročito osuvremenjivanje statističke obrade i evaluacije rezultata. U periodu od 1981. do 1983. godine, ciljevi su djelomično ostvareni jer se broj sudionika povećao sa 83 na 125 laboratorija što je još uvijek predstavljalo samo 60% laboratorija koji su tada bili registrirani u Zajednici zdravstvenih organizacija SR Hrvatske. Poticaj uključivanju svih laboratorija u program vanjske kontrole kvalitete ponovno daje prof. Ante Roguljić, koji kao predsjednik Intersekcijskog stručnog odbora za medicinsku biokemiju pri Udruženju organizacija udruženog rada zdravstva Hrvatske (prije Zajednice) traži da vanjska kontrola kvalitete bude obvezna, a da sredstva za njezino provođenje osigura Savez samoupravnih interesnih zajednica (SIZ) zdravstva i zdravstvenog osiguranja SRH. Predlaže također da se provođenje programa povjeri Zavodu za medicinsku biokemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta (Dopis broj: 285/II-I/88 od 27. 6. 1988.). Republički komitet za zdravstvenu i socijalnu zaštitu izda-

DUBRAVKA JURETIĆ, ZLATA FLEGAR-MEŠTRIĆ | Vanjska procjena kvalitete medicinsko-biokemijskih laboratorija u Hrvatskoj

je rješenje Zavodu za obavljanje „interlaboratorijskog stručnog nadzora nad stručnim radom laboratorija“ 15. ožujka 1990. godine (Dopis broj: 534-02-08-90-0003). Proširenje broja pretraga u vanjskoj kontroli i na ostala područja rada medicinsko-biokemijskih laboratorija omogućeno je od 1988. godine postupnim uključivanjem Zavoda za kliničku kemiju bolnice „Dr. Ozren Novosel“ (danas Klinički zavod za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu KB Merkur, Zagreb) u organizaciju vanjske kontrole medicinsko-biokemijskih laboratorija na nacionalnom nivou. Kao jedini laboratorij iz Republike Hrvatske, Zavod je uključen u vanjsku procjenu kvalitete rada u organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za područje laboratorijske hematologije od 1985. godine i područje laboratorijske koagulacije od 1992. godine pa je preuzeo obvezu sudjelovanja u organizaciji i provođenju nacionalne kontrole kvalitete za navedena područja. Od 1995. godine sudjeluje u međunarodnoj procjeni kvalitete u području kvalitativne analize mokraće, pH, analize plinova i ioniziranih elektrolita, tumorskih biljega i hormona, koju provodi neovisni organizator Labquality - WHO Collaboratirng Centre for Education and Training in laboratory Quality Assurance, po čijoj je shemi organizirao i vanjsku procjenu rezultata kvalitativne analize mokraće, pH, analize plinova i ioniziranih elektrolita te rezultata analize tumorskih biljega i hormona. U suradnji sa Sveučilišnom klinkom Vuk Vrhovac-Referentnim centrom za šećernu bolest Republike Hrvatske i suradnom ustanovom Svjetske zdravstvene organizacije, program nacionalne vanjske kontrole kvalitete od 2005.g. dobiva novi modul: Hemoglobin A1c. Nacionalni se program vanjske kontrole medicinskobiokemijskih laboratorija u organizaciji sada već samostalnog društva oblikuje modularno, a provodi ga Povjerenstvo za vanjsku procjenu kvalitete medicinsko-biokemijskih laboratorija (do 1997. godine Komisija za vanjsku kontrolu kvalitete laboratorija), tri puta godišnje u skladu sa predloženim planom aktivnosti, koji se usvaja na godišnjoj skupštini Društva.

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | 60 godina HDMBLM

MODUL

BIOKEMIJA

DESNO KRONOLOŠKI SLIJED UVOĐENJA POJEDINIH MODULA U NACIONALNOJ SHEMI VANJSKE PROCJENE KVALITETE MEDICINSKOBIOKEMIJSKIH LABORATORIJA

LABORATORIJSKA HEMATOLOGIJA

GODINA

UVOĐENJA MODULA

1977.

1988.

BROJ PRETRAGA U MODULU U GODINI UVOĐENJA MODULA

2012. GODINI

VODITELJICE MODULA I TRAJANJE NJIHOVOG MANDATA

Božena Lehpamer

1977. - 1980.

Blanka Petres

1977. - 1980.

Branka Kunović

1981. - 1983.

Ivana Čepelak

1981. - 2002.

Dubravka Juretić

1981. - 2009.

Zlata Flegar-Meštrić

1997. - 2012.

Aida Nazor

1988. - 2012.

Gordana Parag

1994. - 2008.

Aida Nazor

2008. - 2012.

LABORATORIJSKA KOAGULACIJA

1994.

MORFOLOGIJA MOKRAĆNOG SEDIMENTA

1997.

Mirjana Sikirica

1997. - 2012.

KVALITATIVNA ANALIZA MOKRAĆE TEST TRAKOM

1997.

Mirjana Sikirica

1997. - 2012.

PH, ANALIZA PLINOVA I IONIZIRANIH ELEKTROLITA

2003. 2010.*

Sonja Perkov

2003. - 2012.

TUMORSKI BILJEZI

2004.

Sonja Perkov

2004. - 2007.

Koraljka Đurić

2007. - 2012.

Sonja Perkov

2004. - 2007.

Koraljka Đurić

2007. - 2011.

Marijana Vučić-Lovrenčić

2012.

Marijana Vučić-Lovrenčić

2005. - 2012.

svi voditelji Dubravka Juretić

1981. - 2011.

Zlata Flegar-Meštrić

2011. - 2012.

Jasna Leniček Krleža

2013. - danas

HORMONI HEMOGLOBIN A1C POSLIJEANALITIČKA FAZA PREDSJEDNICA POVJERENSTVA

2004.

2005.

2009.

sve pretrage

* program ovoga modula proširen je i na analizatore koji su smješteni uz bolesnika

DUBRAVKA JURETIĆ, ZLATA FLEGAR-MEŠTRIĆ | Vanjska procjena kvalitete medicinsko-biokemijskih laboratorija u Hrvatskoj

PROVOĐENJE PROGRAMA ZA VANJSKU PROCJENU KVALITETE MEDICINSKO-BIOKEMIJSKIH LABORATORIJA U HRVATSKOJ Povjerenstvo za vanjsku procjenu kvalitete HDMB kontinuirano je evaluiralo korisnost uspostavljenih modula, te prikladnost i kvalitetu korištenih kontrolnih uzoraka kroz stalnu komunikaciju s laboratorijskim djelatnicima, provjeravalo i utvrđivalo postavljene analitičke ciljeve sukladno razvoju novih analitičkih tehnika i metoda, te usavršavalo analizu podataka i statističku obradu prema međunarodnim standardima i zahtjevima Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Kriteriji prihvatljivosti rezultata za svaku pretragu usklađivali su se kontinuirano s međunarodnim preporukama, te se danas izražavaju kao indeks standardne devijacije (z vrijednost) ili u postocima u odnosu na dodijeljenu vrijednost, prema biološkim kriterijima ili preporukama struke (EQALM, WHO, međunarodni organizatori koje preporučuje Europska akreditacija – EA i dr.). Svaki laboratorij dobiva cjelovito izvješće o postignutim rezultatima u svakom provedenom ciklusu usklađeno sa zahtjevima nacionalnih i međunarodnih standarda u području međulaboratorijskih usporedbi. Sastavni dio izvješća su i komentari koordinatora, u svrhu trajne edukacije sudionika i poticanja na uklanjanje nađenih nesukladnih rezultata. Identitet sudionika vanjske procjene kvalitete je povjerljiv i poznat samo članovima Povjerenstva uključenim u provođenje sheme vanjske procjene kvalitete. U svim pisanim izvješćima sudionici se navode isključivo pod šifrom. Laboratorij koji redovito sudjeluje u vanjskoj procjeni kvalitete, dobiva Potvrdu za sudjelovanje u programu vanjske procjene kvalitete rada s naznačenim modulima u kojima je sudjelovao tijekom kalendarske godine. Primitak rezultata elektroničkom poštom uvodi se 2008. godine kada i započinje izrada i testiranje novog programa sa statističkom obradom usklađenom prema zahtjevima hrvatske norme za akreditaciju organizatora vanjske procjene kvalitete medicinskih laboratorija (HRN EN ISO/ IEC 17043), a organizacija i provođenje programa putem web su-

LIJEVO SUČELJE MREŽNE APLIKACIJE ZA UNOS I OBRADU PODATAKA VANJSKE PROCJENE KVALITETE MEDICINSKOBIOKEMIJSKIH LABORATORIJA U HRVATSKOJ OD 2011. GODINE.

čelja 2011. godine. Programska podrška za organizaciju i provođenje shema vanjske procjene kvalitete putem web sučelja razvijena je u suradnji s tvrtkom LabNet-LIS d.o.o. (članica IN2 grupe) razvojem programa za vrednovanje kvalitete u laboratorijskoj medicini - inlab2*QALM. Razvoj i oblikovanje INlab2*QALM programa sukladno međunarodnim akreditacijskim zahtjevima, te njegovo uvođenje i validaciju vodila je doc. Zlata Flegar-Meštrić, spec. medicinske biokemije kao predsjednica Povjerenstva za vanjsku procjenu kvalitete HDMB od 2011. godine uz vrlo aktivno sudjelovanje voditeljica svih modula kao dugogodišnjih stručnih eksperta. Dodatnu pomoć svojim znanjem i radom omogućili su i djelatnici Kliničkog zavoda za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu KB Merkur, kao ugovorne suradne ustanove HDMBa za područje vanjske procjene kvalitete, mr. sc. Zoran Šiftar, spec. med. biokemije i dr. sc. Vanja Radišić Biljak, mag. med. biokemije kao informatički koordinator te mr. sc. Višnja Gašljević, dipl. ing., delegat Hrvatskoga mjeriteljskog društva u ILAC-LC (engl. International Laboratory Accreditation Cooperation - Laboratory Committee) i članica Tehničkog odbora TO 69 Primjena statističkih metoda Hrvatskoga zavoda za norme, kao vanjski konzultant za statističku obradu i analizu rezultata. 57

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | 60 godina HDMBLM

VANJSKA PROCJENA KVALITETE MEDICINSKOBIOKEMIJSKIH LABORATORIJA KAO POVEZNICA RADA DRUŠTVA S MINISTARSTVOM ZDRAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE I HRVATSKOM KOMOROM MEDICINSKIH BIOKEMIČARA Značajan doprinos standardizaciji analitičkih uvjeta na nacionalnoj razini bio je 1. Hrvatski projekt zdravstva – podprojekt Opremanje primarne zdravstvene zaštite Ministarstva zdravstva i Svjetske banke, kojim je u razdoblju od 1996. - 1997. godine zamijenjena oprema u medicinsko-biokemijskim laboratorijima primarne zdravstvene zaštite i općim bolnicama koje pružaju polikliničke usluge. Podprojekt je vodila prof. Topić. Projektu je prethodila analiza stanja glede opreme i kadrova u medicinskobiokemijskim laboratorijima i izrada dvaju elaborata koje je Društvo iz baze podataka vanjske procjene kvalitete dostavilo Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske 1994. godine („Struktura zaposlenih u medicinsko-biokemijskim laboratorijima primarne zdravstvene zaštite” i „Oprema u medicinsko-biokemijskim laboratorijima primarne zdravstvene zaštite” autora Dubravke Juretić, Branke Rekić i Branke Kunović) te 1997. godine analizu učinka nakon zamjene opreme (Dubravka Juretić: Učinak 1. Hrvatskog projekta zdravstva-podprojekta Primarna zdravstvena zaštita na kakvoću rezultata vanjske procjene rada medicinsko-biokemijskih laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ)). Daljnji poticaj standardizaciji analitičkih uvjeta dala je Hrvatska komora medicinskih biokemičara izdavanjem preporučenih metoda za opće medicinsko-biokemijske pretrage 1998. godine. Novi značajan doprinos povećanju stupnja međulaboratorijske usporedivosti započeo je 2004. godine kao projekt „Harmonizacija laboratorijskih rezultata“ u suradnji Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Zavoda za kliničku kemiju KB Merkur kao Referentnog centra Ministarstva zdravstva za izradu referentnih vrijednosti iz područja opće medicinske biokemije i Hrvatskog društva medicinskih biokemičara kao organizatora nacionalnog programa vanjske procjene kvalitete. Cilj projekta je bio povećati analitičku i kliničku usporedivost rezultata između laboratorija 58

primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj. Na osnovu podataka vanjske procjene kvalitete od 1998. do 2003. ustanovljeno je da se moraju revidirati neke od preporučenih metoda kako bi se omogućila analitička usporedivost rezultata kao preduvjet za kliničku usporedivost primjenom populacijskih referentnih intervala izrađenih na modelu Zagreba i uže okolice prema preporuka Međunarodne federacije za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (IFCC). Dokument o harmonizaciji općih medicinsko biokemijskih pretraga odlukom Ministarstva zdravstva obvezan je za sve medicinsko-biokemijske laboratorije na svim razinama zdravstvene zaštite od 2005. godine. Realizacijom programa harmonizacije laboratorijskih rezultata stekli su se preduvjeti za proširenje nacionalnog programa vanjske procjene kvalitete rada medicinsko-biokemijskog laboratorija u 2009. godini na poslijeanalitičku fazu u dijelu oblikovanja laboratorijskog nalaza kao konačnog dokumenta ukupnog laboratorijskog procesa rada. U međuvremenu značajan doprinos međulaboratorijskoj usporedivosti rezultata dolazi i u zakonskoj regulativi. Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti iz 2003. godine (čl. 43), sudjelovanje medicinsko-biokemijskih laboratorija u programima vanjske procjene kvalitete postalo je obvezno, a uvođenjem stručnog nadzora nad radom medicinsko biokemijskih laboratorija od strane Hrvatske komore medicinskih biokemičara, rezultati laboratorija u programu vanjske procjene kvalitete postali su dio kriterija za ocjenu njihove kvalitete. Podaci o redovitom sudjelovanju i uspješnosti medicinsko-biokemijskih laboratorija u nacionalnom programu vanjske procjene kvalitete vrednovani temeljem definiranih kriterija prihvatljivosti po svakoj pretrazi, prosljeđuju se Hrvatskoj komori medicinskih biokemičara u okviru završnih godišnjih izvješća, uz potpuno poštivanje zagarantirane povjerljivosti, o čemu je svaki laboratorij sudionik, prema zahtijevima norme HRN EN ISO/IEC 17043, primio pisanu obavijest. Dugogodišnji prijepori o standardizaciji hemoglobina A1c po svemu sudeći, okončani su postizanjem globalnog konsenzusa 2010. godine, kojim se predlaže dvojni sustav izvještavanja u svim medicinskim laboratorijima diljem svijeta: međunarodni i konven-

DUBRAVKA JURETIĆ, ZLATA FLEGAR-MEŠTRIĆ | Vanjska procjena kvalitete medicinsko-biokemijskih laboratorija u Hrvatskoj

cionalni. Povjerenstvo za vanjsku procjenu kvalitete medicinsko-biokemijskih laboratorija je radi toga pripremilo neophodne promjene u sustavu obrade podataka koji se odnose na HbA1c u 3. ciklusu 2010. godine. Naime, sudionici su trebali rezultate prikazati dvojnim sustavom i pobrinuti se za primjenu konsenzusa u svojim laboratorijima od početka 2011. godine. Time je medicinsko-biokemijska struka dala svoj obol aktivnostima Nacionalnog programa zdravstvene zaštite osoba od šećerne bolesti usvojenog od Vlade i Sabora Republike Hrvatske 2007. godine.

MEĐUNARODNA SURADNJA HRVATSKOG DRUŠTVA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA S ORGANIZATORIMA VANJSKE PROCJENE KVALITETE U LABORATORIJSKOJ MEDICINI EUROPSKA KONFERENCIJA ORGANIZATORA VANJSKE PROCJENE KVALITETE (ENGL. EUROPEAN CONFERENCE OF EXTERNAL QUALITY ASSESSMENT ORGANISATIONS, ECEQAO) Udruga ECEQAO je osnovana 1990. godine u Berlinu s ciljem poboljšavanja zdravstvene zaštite promoviranjem razvoja procjene kvalitete u laboratorijskoj medicini kroz razmjenu informacija između znanstvenika uključenih u organizaciju vanjske procjene kvalitete, pripremom preporuka, kontrolnih uzoraka te organizacijom sedmodnevnih tečajeva naročito za zemlje u srednjoj i istočnoj Europi uz znanstvenu i financijsku potporu INSTAND i Svjetske zdravstvene organizacije. Na prvom skupu pod nazivom „Advanced study course on quality assurance in laboratory medicine“, predsjednica Komisije Dubravka Juretić predstavila je program vanjske procjene kvalitete, a prof. Dušanka Mikac-Dević program unutarnje kontrole kvalitete u medicinsko-biokemijskim laboratorijima u Hrvatskoj. Iste godine Dubravka Juretić je postala predstavnicom našega Društva u ovoj međunarodnoj udruzi pa je pored predavanja i voditeljstva pojedinih sekcija na tečajevima, preuzela i organizaciju sudjelovanja medicinskih biokemičara iz Hrvatske na drugom (Budimpešta, 11. - 15. svibnja 1992.) i četvrtom tečaju (Budimpešta, 24. - 29. svibnja 1993.) odnosno kliničkih mikrobiologa na

trećem tečaju posvećenom vanjskoj kontroli u mikrobiološkim laboratorijima (Budimpešta, 5. - 9. listopada 1993.) uz financijsku potporu Svjetske zdravstvene organizacije. 1993. godine zaprimljen je poziv INSTAND da objavi shemu provođenja vanjske procjene kvalitete u Hrvatskoj u svojem časopisu. Uslijedio je i poziv u Ženevu na skup „Joint WHO/COWS Meeting on Quality assurance“ 21. - 22. lipnja 1995. godine na kojemu je predstavljena primjena modela Svjetske zdravstvene organizacije za organizaciju vanjske procjene kvalitete u Hrvatskoj. Slijedeće godine Svjetska zdravstvena organizacija putem ankete tražila je podatke o uspješnosti modela za razvoj nacionalnih programa diljem svijeta.

GORE DIO PROGRAMA SKUPA „ADVANCED STUDY COURSE ON QUALITY ASSURANCE IN LABORATORY MEDICINE“, ODRŽANOG U BUDIMPEŠTI 1991. GODINE

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | 60 godina HDMBLM

DESNO PROF. MIKAC-DEVIĆ I PROF. DUBRAVKA JURETIĆ SA SUDIONICIMA IZ SUSJEDNIH ZEMALJA NA SKUPU „ADVANCED STUDY COURSE ON QUALITY ASSURANCE IN LABORATORY MEDICINE“, BUDIMPEŠTA, 1991. GODINE. STR. 61 SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA PUTEM ANKETE TRAŽI PODATKE O USPJEŠNOSTI MODELA ZA RAZVOJ NACIONALNIH PROGRAMA DILJEM SVIJETA. 8. LISTOPAD 1996. GODINE.

DUBRAVKA JURETIĆ, ZLATA FLEGAR-MEŠTRIĆ | Vanjska procjena kvalitete medicinsko-biokemijskih laboratorija u Hrvatskoj

Pojavljivanje novih oblika organiziranja stručnjaka u području vanjske procjene kvalitete umanjilo je aktivnosti ECEQAO poslije 1993. godine. Udruga se gasi 1997. godine ali međusobna komunikacija članova ostala je do danas.

EUROPSKA UDRUGA ORGANIZATORA VANJSKE PROCJENE KVALITETE U LABORATORIJSKOJ MEDICINI (ENGL. EUROPEAN ORGANISATION FOR EXTERNAL QUALITY ASSURANCE PROVIDERS IN LABORATORY MEDICINE, EQALM) Oblikovanje nove udruge, više vezane za IFCC i FESCC (danas EFLM), započinje 1989. godine na inicijativu Adama Uldalla, voditelja nacionalnog programa u Danskoj, neformalnim sastankom nekih europskih organizatora vanjske procjene kvalitete za vrijeme 8. Europskog kongresa kliničke kemije u Milanu. Tada je odabran naziv grupe (EQAS (engl. External Quality Control Scheme)organizers) te dogovoreno pokretanje časopisa EQANews u 1990. godini radi lakše razmjene informacija. Na slijedećem sastanku, koji je održan tijekom 9. Europskog kongresa kliničke kemije u Krakovu 1991. godine, usvojen je prijedlog djelovanja u tri radne grupe. Te ratne 1991. godine u studenome objavljen je u EQAnews članak s opisom vanjske procjene kvalitete rada medicinsko-biokemijskih laboratorija u Hrvatskoj. Predsjednica Komisije Dubravka Juretić od tada započinje suradnju s kolegama okupljenima u grupi EQAS-organisers a naročito se aktivira u 4. radnoj grupi (Design of EQA schemes and of reports of results) osnovanoj tijekom EUROLAB 1993. godine u Nici. EQALM kao udruga u obliku u kojem djeluje i danas, utemeljena je 1996. godine. Hrvatsko društvo medicinskih biokemičara kao neovisni organizator vanjske procjene kvalitete medicinsko-biokemijskih laboratorija postaje punopravnim članom EQALM od 1997. godine (Odluka Izvanredne Skupštine HDMB-a od 18. prosinca 1996. godine), a njegova predstavnica Dubravka Juretić, predsjednica nacionalnog Povjerenstva za vanjsku procjenu kvalitete medicinsko-biokemijskih laboratorija. Od 2007. godine predstavnica Društva u EQALM postaje doc. Zlata Flegar-Meštrić. Na svim godišnjim simpozijima EQALM prikazane su kao predavanja ili posteri ak61

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | 60 godina HDMBLM

tivnosti vezane za pojedine module u nacionalnom programu vanjske procjene kvalitete. Naročito važno za naše laboratorije bila je mogućnost sudjelovanja u međunarodnim projektima pod pokroviteljstvom EQALM-a: 1.EQALM-EQALIS–IMEP 17: The International Measurement Evaluation Programme, 2003. (28 medicinsko-biokemijskih laboratorija, sudionika iz Hrvatske) 2. EQALM International INR Project, 2008. (26 medicinsko-biokemijskih laboratorija, sudionika iz Hrvatske) 3. EQALM-NOKLUS project on Post-Analitycal Automated Haematology Survey, 2010; 2011; 2012. (svake godine 10 medicinsko-biokemijskih laboratorija, sudionika iz Hrvatske). Svi materijali dostavljani su na hrvatskom jeziku. 4. EQALM -WBC Morphology Project - effect of storage on EDTAanticoagulated blood cell morphology”, 2012. (1 medicinsko-biokemijski laboratorij, sudionik iz Hrvatske). Projekte je koordinirala doc. Zlata Flegar-Meštrić, uz stručnu pomoć voditeljica istih modula nacionalnog programa, kolegica Dubravke Juretić (1. projekt) i Aide Nazor (projekti 2, 3 i 4) te Sande Berženji, prof. čija je pomoć u prevođenju uputa i rezultata 3. projekta bila neophodna.

USKLAĐIVANJE PROGRAMA PROVOĐENJA VANJSKE PROCJENE KVALITETE MEDICINSKO-BIOKEMIJSKIH LABORATORIJA PREMA AKREDITACIJSKIM ZAHTJEVIMA NORME HRN EN ISO/IEC 17043 Danas se zahtjevi za globalnom harmonizacijom i akreditacijom odnose ne samo na medicinske laboratorije nego i na organizatore vanjske procjene kvalitete medicinskih laboratorija (međulaboratorijske usporedbe). Međunarodna norma za organizatore međulaboratorijskih usporedbi, ISO/IEC 17043:2010 - Conformity assessment - General requirement for proficiency testing, usvojena je 2010. godine. Iste godine prihvaćena je kao hrvatski normativni dokument: HRN EN ISO/IEC 17043:2010 - Ocjenjivanje sukladnosti – Opći zahtjevi za ispitivanje sposobnosti. Temeljem iskazanog interesa organizatora međulaboratorijskih usporedbi Hrvatska akreditacijska agencija u 2012. godini uspostavlja novu akreditacijsku shemu prema navedenoj normi i provodi prvu akreditaciju u Hrvatskoj. Na sjednicama Glavnog odbora Društva već od 2007. godine raspravlja se o potrebi akreditacije u području vanjske procjene kvalitete. Predajom Izjave o zainteresiranosti Hrvatskog društva medicinskih biokemičara za akreditaciju kao organizatora programa vanjske procjene kvalitete za medicinskobiokemijske laboratorije, 10. prosinca 2010. (dopis br 128/2010) započinju intenzivnije pripreme na ispunjavanju tehničkih zahtjeva u provođenju programa vanjske procjene a 2011. godine na usklađivanju organizacijskog ustroja tijekom pripreme novog Statuta društva. Tijekom 2011. i 2012. godine Povjerenstvo je u

DUBRAVKA JURETIĆ, ZLATA FLEGAR-MEŠTRIĆ | Vanjska procjena kvalitete medicinsko-biokemijskih laboratorija u Hrvatskoj

velikoj mjeri ispunilo obvezu organizacije i provođenja vanjske procjene kvalitete u skladu sa zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17043. U okviru Pravila za međulaboratorijske usporedbe Hrvatske akreditacijske agencije (HAA-Pr-2/6), travanj 2012., zahtjev 5.5.8, nacionalni program vanjske procjene kvalitete u organizaciji Hrvatskog društva medicinskih biokemičara prihvaćen je za dokazivanje tehničke osposobljenosti medicinsko-biokemijskih laboratorija akreditiranih prema normi ISO 15189. Usvajanjem novoga Statuta 2012. godine, za provođenje vanjske procjene kvalitete medicinsko-biokemijskih laboratorija ustanovljava se Hrvatski centar za vrednovanje kvalitete u laboratorijskoj medicini kao organizacijska struktura kroz koju će Društvo provoditi djelatnost vanjske procjene kvalitete u laboratorijskoj medicini umjesto dosadašnjeg Povjerenstva. Godine 2013. dr. sc. Jasna Leniček-Krleža imenovana je novom Predsjednicom CROQALM-a i nastavlja na ostvarivanju dugogodišnjih ciljeva i misije. Pod njenim vodstvom u okviru CROQALM-a, kao članovi Stručnog odbora djeluju: Lidija Bilić-Zulle Snježana Hrabrić Vlah Jelena Vlašić Tanasković Ana Grzunov Dragana Antončić Sanja Dobrijević

PREDAVANJA I PUBLIKACIJE Rezultati rada Povjerenstva za vanjsku procjenu kvalitete medicinsko-biokemijskih laboratorija u periodu od 1977. do 2012. godine doprinijeli su da Hrvatsko društvo medicinskih biokemičara zajedno sa svim ostalim brojnim aktivnostima, postane temeljem svekolikih aktivnosti na području edukacije, harmonizacije i prenošenja međunarodnih preporuka u nacionalnu stručnu praksu. O polučenim rezultatima, svjedoče publikacije u relevantnoj stručno-znanstvenoj periodici (35), radionice organizirane na domaćim kongresima (5), sudjelovanje na radionicama u sklopu međunarodnih skupova (4), predavanja (49) i posterske prezentacije (17) na domaćim kongresima, simpozijima i sastancima te predavanja (14) i posterske prezentacije (24) na međunarodnim skupovima. Samo neke od njih poslužile su kao izvornici u pripremi ovoga poglavlja monografije.

LITERATURA 1) Fišer-Herman M. Kongres za kliničku kemiju u Amsterdamu, 23.28. IX.1954. Farmaceutski glasnik 1955;11:74-8. 2) Prvi sastanak medicinskih biokemičara FNRJ. Farmaceutski glasnik 1955;11:461-5. 3) Ruždić I, Hauptman E. Klinička kemija i početak njena razvoja u Hrvatskoj. Jugoslavenska medicinska biokemija 1990;9:61-81. 4) Arhiva profesorice Marijane Fišer-Herman

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | 60 godina HDMBLM

5) Blažević K, Keller-Bačoka M. Kontrola rada u Biokemijskom laboratoriju Interne klinike Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Farmaceutski glasnik 1968;24:13-6. 6) Mikac-Dević D, Roguljić A. Rezultati međulaboratorijske kontrole rada kliničko-biokemijskih laboratorija u Jugoslviji. Farmaceutski glasnik 1976;32:149-52. 7) Juretić D, Čepelak I, Kunović B. Kontrola kvalitete rada laboratorija u SR Hrvatskoj. Jugoslavenska medicinska biokemija 1983; 2: 192-7. 8) Juretić D, Čepelak I. Vanjska kontrola kvalitete rezultata laboratorija u SR Hrvatskoj: Program provođenja i obrade rezultata. Jugoslavenska medicinska biokemija 1989;8:181-5. 9) Flegar-Meštrić Z, Nazor A, Parag G, Sikirica M, Perkov S, Juretić D. Ciljevi analitičke kvalitete u vanjskoj procjeni kvalitete rada medicinsko-biokemijskih laboratorija u Republici Hrvatskoj. Biochem Med 2005;15:15-25. 10) Juretić D, Čepelak I, Flegar-Meštrić Z. External quality assessment in clinical chemistry: review of the Croatian situation with particular reference to equipment. Clin Chem Lab Med 1999;37:667-3. 11) Flegar-Meštrić Z, Juretić D, Čvorišćec D. Harmonizacija laboratorijske medicine u Hrvatskoj. Liječ Vjesn 2006;128:183-8.

12) Juretić D, Nazor A, Perkov S, Sikirica M, Vučić-Lovrenčić M, Đurić K, Kardum-Paro MM, Flegar Meštrić Z. Harmonizacija sadržaja laboratorijskih nalaza. U: Flegar Meštrić Z, Honović L, ur: Harmonizacija medicinsko-biokemijskih nalaza: Priručnik. Tečaj trajnog usavršavanja medicinskih biokemičara Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Zagreb, travanj 2011. Zagreb: Medicinska naklada; 2011. 63-76. 13) Vučić Lovrenčić M, Metelko Ž. Standardization of the hemoglobin A1c reporting: transferring global consensus to the local community - Special report. Biochem Med 2011;21:53-4. 14) Juretić D, Čepelak I, Nazor A. External quality assessment scheme in Croatia. INSTAND information 1994;1:4-7. 15) Juretić D, Čepelak I, Nazor A. EQAS in Croatia: General scheme and method of data processing. EQAnews 1991;2:4. 16) Van Blerk M, Albarède S, Deom A, Gutiérrez G, Heller S, Nazor A, Pakkanen A, Rej R, Curran KM, Sarkany E, Skitek M, Vives-Corrons J-L, Zaikin E, Libeer J-C. Comparison of evaluation procedures used by European external quality assessment scheme organizers for haemoglobin concentration and leukocyte concentration. Accred Qual Assur 2009;13:145-8. 17) Flegar-Meštrić Z, Perkov S, Nazor A, Sikirica M, Juretić D. Longterm evaluation of EQA data in Croatia. EQAnews 2010, 1:16-17.

Izdavačka aktivnost HDMBLM

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ HDMBLM je od samih početaka njegovao bogatu izdavačku aktivnost, kao jedan od strateških ciljeva Društva, nastojeći time međusobno povezati kolege i što ažurnije informirati svoje članstvo o važnim događanjima i novostima iz rada Glavnog odbora Društva i ostalih tijela Društva, o raznim odlukama institucija nadležnih za našu profesiju, o promjenama u zakonodavstvu, no jednako tako i o zanimljivostima iz svakodnevnog života struke i naših članova te naposlijetku, o novostima iz svijeta znanosti. Informacije su do članova dopirale putem različitih medija, a u njihovom stvaranju sudjelovali su brojni vrijedni pojedinci u okviru raznih tijela i povjerenstava Društva. Svima njima možemo zahvaliti što danas imamo trajno zabilježene neke osobito važne trenutke, informacije i podatke iz naše struke i povijesti Društva.

Odluku o pokretanju Glasila donio je Glavni odbor na čelu s prof. Juretić, koja je u to vrijeme bila Predsjednica HDMB, na svojoj sjednici 24. svibnja 1996. godine, vođen ponajprije idejom o izdavanju publikacije koja bi članove HDMB pravovremeno informirala o raznim aktivnostima vezanim uz Društvo i njegove odnose s drugim organizacijama u zemlji i izvan nje. Prvi broj Glasila izlazi već 1997. godine, a dr. sc. Biserka Getaldić-Švarc njegova je Glavna urednica čak dugih deset godina, od 1997. do 2007. godine.

LIJEVO DOLJE DR. SC. BISERKA GETALDIĆ-ŠVARC, DUGOGODIŠNJA UREDNICA GLASILA (1997. 2007.), U SVOJOJ RADNOJ SOBI U KLINIČKOM ZAVODU ZA KEMIJU, KBC SESTRE MILOSRDNICE.

Posebno valja istaknuti dugogodišnju tradiciju objavljivanja svima nam poznatog Glasila, tisak Bibliografije HDMB, naš časopis Biochemia Medica i mrežne stranice Društva.

GLASILO Tko nije barem jednom imao u rukama Glasilo i s velikim ga nestrpljenjem prolistao od korica do korica čitajući brojne zanimljive priloge? Vjerojatno će svi priznati da nam je Glasilo uvijek bilo dobro došao gost u naše domove i laboratorije.

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | 60 godina HDMBLM

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | Izdavačka aktivnost HDMBLM

Članovi uredničkog odbora su se mijenjali, a tijekom cjelokupnog razdoblja izdavanja Glasila u izvjesnom su periodu svoj doprinos dali (abecednim redom): Karmela Barišić

Koraljka Mittel

Brankica Bojčić

Nora Nikolac

Lidija Bilić-Zulle

Mira Obadić

Ivana Delić

Marija Pauro

Slavica Dodig

Dunja Rogić

Mirjana Fijačko

Vlatko Rumenjak

Zlata Flegar Meštrić

Ilza Salamunić

Gašpar Ivanković

Vatroslav Šerić

Mira Kevo

Elizabeta Topić

Ivana Kocijan

Nada Vrkić

Ljiljana Marčec-Franović

Glasilo je godinama donosilo razne vrijedne i korisne informacije za članstvo, kao što su odluke Glavnog odbora, vijesti iz rada Sindikata, obavijesti o natječajima za godišnje nagrade HDMB, stipendije za odlaske na stručne skupove, novosti iz međunarodne aktivnosti HDMB, izvješća s kongresa i tečajeva, novosti s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta i mnoge druge korisne informacije. Uz to, u svakom je broju Glasila bio predstavljen jedan laboratorij i njegovi suradnici. Tako su tijekom godina u Glasilu predstavljeni Hematološko-biokemijski laboratorij Opće bolnice Požega (1999. godine), Zavod za laboratorijsku dijagnostiku klinike za dječje bolesti (2000. godine), Klinički laboratorij u Varaždinu (2001. godine), Medicinsko-biokemijski laboratorij Opće županijske bolnice Pakrac (2001. godine), Medicinsko–biokemijski laboratorij Krk (2002. godine), Zavod za laboratorijsku dijagnostiku Kliničke bolnice Dubrava (2003. godine), Zavod za medicinsko laboratorijsku dijagnostiku i transfuziologiju Opće bolnice Sveti Duh (2004. godine), Odjel za medicinsku laboratorijsku dijagnostiku Kliničke bolnice Split (2005. godine) i mnogi drugi.

STR. 66 LIJEVO GLASILO U RAZDOBLJU OD 1996. - 2007. GODINE DONOSI NIZ INFORMACIJA ZA ČLANSTVO (ODLUKE GLAVNOG ODBORA, VIJESTI IZ SINDIKATA, OBAVIJESTI O NATJEČAJIMA I STIPENDIJAMA, IZVJEŠĆA S KONGRESA I TEČAJEVA, NOVOSTI S FAKULTETA I DR.). STR. 66 DESNO BOŽIĆNO IZDANJE GLASILA I SRDAČNA ČESTITKA TADAŠNJE PREDSJEDNICE HDMB, PROF. ELIZABETE TOPIĆ.

Glasilo je donosilo i kratke priloge u sjećanje članovima koji su nas zauvijek napustili. Može se reći da je do samog kraja svog postojanja, Glasilo u potpunosti ispunilo svoju svrhu i bilo omiljeni izvor informacija za sve nas.

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | 60 godina HDMBLM

MREŽNE STRANICE Nova vremena, tehnološke promjene učinile su svoje. Informacije se danas razmjenjuju daleko brže i učinkovitije. Te su promjene bile povod čelnim ljudima u HDMB da donesu odluku o ukidanju Glasila i prelasku na mrežne stranice i e-poštu kao učinkovitiji način za brzu dostavu važnih informacija. Danas na mrežnim stranicama HDMBLM (www.hdmblm.hr) možemo pronaći sve važne informacije o aktivnostima svih tijela Društva, izvještaje sa sastanaka Glavnog odbora i svih tijela HDMBLM, zapisnike za Skupštine, izvješća delegata u međunarodnim tijelima i mnoge druge. Na mrežnim se stranicama redovito objavljuju pozivi na natječaje za članstvo u radnim grupama, natječaje za stipendije, vijesti iz EFLM, IFCC i drugih suradnih organizacija te najave domaćih i međunarodnih skupova. Također, na mrežnim se stranicama Društva mogu naći i obavijesti o događanjima u Podružnicama i pozivi na predavanja u Podružnicama. Novost je rubrika Pitanja i odgovori namijenjena prvenstveno korisnicima laboratorijskih usluga. Osim mrežne stranice, članovi HDMBLM redovito primaju i e-obavijesti. Mrežnu stranicu uređuje Povjerenstvo za informiranje i odnose s javnošću pod vodstvom Jasenke Wagner. Članovi tog povjerenstva su Sanja Kačkov, Sandra Margetić i Marina Pavić. Njima možemo zahvaliti na brzoj dostavi informacija i pravovremenom izvještavanju o svim važnim zbivanjima u struci.

BIBLIOGRAFIJA

GORE MREŽNE STRANICE (WWW.HDMBLM.HR) HDMBLM POKRENUTE SU U RUJNU 2012. GODINE. POKRENULO IH JE I ODRŽAVA IH POVJERENSTVO ZA INFORMIRANJE I ODNOSE S JAVNOŠĆU POD VODSTVOM DOC. JASENKE WAGNER.

Hrvatsko društvo medicinskih biokemičara 2003. godine obilježilo je pedesetu obljetnicu osnutka. Tom je prilikom 25. travnja 2003. u Zagrebu pod visokim pokroviteljstvom gospodina Zlatka Tomčića, predsjednika Hrvatskog sabora održana Svečana akademija. U sklopu svečanosti najavljena je priprema Bibliografije Hrvatskog društva medicinskih biokemičara urednice prof. dr. Dubravke Juretić. Izdavanje bibliografije je obilježeno tijekom svečanog otvaranja 4. hrvatskog kongresa medicinskih biokemičara u Zadru 24. rujna 2003. godine. kojom je prilikom svaki član Društva dobio jedan primjerak, kao dar za svestrani doprinos struci te kao poticaj mladim članovima da nastave promicati sustav obrazovanja i organizacije naše struke u zdravstvu. Bibliografiju Hrvatskog društva medicinskih biokemičara prof. Juretić je posvetila svim našim profesorima koji su ovo Društvo osnivali, sve ove godine brinuli o diplomskom i poslijediplomskom obrazovanju medicinskih biokemičara, uspo-

ANA-MARIA ŠIMUNDIĆ | Izdavačka aktivnost HDMBLM

stavi pravila i ugleda struke u zdravstvu i društvu, za uključivanje u međunarodne udruge i prepoznavanje naših aktivnosti u njima. Bibliografija sadrži 3489 bibliografska zapisa i time dokazuje stvaralački intenzitet i ulogu medicinskih biokemičara u razvojnom putu medicinske biokemije kao znanosti i struke u Hrvatskoj i svijetu. U okviru Bibliografije prikupljeno je niz disertacija, magistarskih radova, radova objavljenih u istaknutim domaćim i stranim časopisima, monografija, knjiga, priručnika i studenskih skripata osnivača, nekadašnjih i sadašnjih članova Društva od 1922. do 2002. godine, a prema priloženom sadržaju vidljivo je da predstavlja vrijedan znanstveni i stručni doprinos sveukupnoj biomedicinskoj znanosti:

SADRŽAJ BIBLIOGRAFIJE HRVATSKOG DRUŠTVA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA. POGLAVLJE U BIBLIOGRAFIJI

BROJ SADRŽAJ, NAVODA STRANICA

Disertacije

Magistarski radovi

203

Znanstveni, stručni i pregledni radovi u časopisima

2274

Znanstveni, stručni i pregledni radovi u zbornicima skupova

317

105

Knjige, udžbenici, skripte

100

123

Poglavlja u knjigama

176

127

Uredništvo priručnika Radovi u priručnicima

42 202

135

Elektroničke publikacije

143

Uredništvo časopisa i zbornika skupova

145

Ostalo

147

3489

150

Ukupno

GORE LIJEVO IZDAVANJE BIBLIOGRAFIJE HRVATSKOG DRUŠTVA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA UREDNICE PROF. DUBRAVKE JURETIĆ, OBILJEŽENO JE TIJEKOM SVEČANOG OTVARANJA 4. HRVATSKOG KONGRESA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA U ZADRU 2003. GODINE.

Donatori

Zahvaljujemo našim dugogodišnjim partnerima koji su svojim velikodušnim donacijama pomogli tiskanje ove Monografije.

GLAVNI DONATORI:

Abbott Laboratories d.o.o.

OSTALI DONATORI:

203

ZAGREB, LISTOPAD 2013.

ISBN: 978-953-57778-0-9