1
Istočna Hrvatska
Središnja Hrvatska
Gorska Hrvatska
Sjeverno hrvatsko primorje
Južno hrvatsko primorje – Dalmacija
Hrvatsku poznajem kao vlastiti džep ... uz pomoć Velikog atlasa Hrvatske
PRVI PUT • atlas velikog formata (21,7 x 29,5 cm) na oko 500 stranica • novi sadržaji na topografskim kartama • novi planovi svih županijskih središta i gradova s više od 30 000 stanovnika • nove tematske karte • 194 topografske karte u mjerilu 1:100 000 • 23 plana grada u mjerilu 1:12 500 • tematske karte • više stotina vrhunskih fotografija • nekoliko desetaka QR-kodova
Izlazak: studeni 2012. Oko 500 stranica, 21,7 x 29,5 cm
• aktualna geografska problematika hrvatskih regija • nove, brojnije vrhunske fotografije poznatih i manje poznatih lokaliteta u Hrvatskoj • QR-kodovi
Predgovor Pred vama je Veliki atlas Hrvatske, izvanredno znaËajno kartografsko djelo u kojem Êete naÊi najdetaljniji prikaz dræavnog prostora naπe domovine. Sve do prvog izdanja ovoga atlasa, 2002. godine, Hrvatska nikada u svojoj povijesti nije imala topografski atlas u mjerilu 1:100 000. Imali smo atlas u mjerilu 1:300 000, bilo je vojnih karata nedostupnih javnosti, pojedinaËnih topografskih zemljovida, satelitskih snimaka ... No nikada nismo imali ovakav temeljni atlas. Ove se godine navrπava deset godina od objavljivanja prvog izdanja Velikog atlasa Hrvatske, naslova koji je rasprodan u rekordnom roku u viπe od pedeset tisuÊa primjeraka. Potraænja za atlasom bila je golema, no za termin objavljivanja ovog novog izdanja odluËili smo priËekati 2012. godinu, u kojoj bi trebali biti objavljeni sluæbeni podaci s posljednjega Popisa stanovniπtva. Veliki atlas Hrvatske nastao je u suradnji s vrhunskim geografskim i kartografskim struËnjacima. To je prije svega zbirka topografskih karata u mjerilu 1:100 000, idealnom mjerilu, kad jedan centimetar na karti odgovara jednom kilometru u prostoru i omoguÊava detaljan prikaz raznovrsnih geografskih sadræaja i obilje dodatnih informacija. Sadræaj Ëine sva naselja, od gradova do gradskih Ëetvrti i zaselaka, æeljezniËke pruge i ceste, zraËne luke i pristaniπta, mostovi i tuneli te sve ostalo vezano za promet i prometnice. Prikazani su i razni drugi sadræaji, 4
PRILAGOĐEN ČITATELJU Svi tekstovi u kojima se opisuju hrvatske regije opremljeni su napomenama koje vas usmjeravaju prema konkretnoj topografskoj karti ili planu grada.
PRILAGOĐEN ČITATELJU Izdržljiv uvez s tvrdim koricama jamči ovom atlasu dugogodišnju uporabu.
kao πto su nacionalni parkovi i sliËni zaπtiÊeni prostori, kulturno-povijesni objekti ∑ ukratko, sve ono πto je potrebno izletnicima i ljubiteljima prirode. Svaka je toËka u prostoru prikazana sa zadivljujuÊom preglednoπÊu. Uz 194 topografske karte, u atlasu su i planovi 23 hrvatska grada te tematske karte. Za razliku od prvog izdanja, proπirili smo popis planova gradova, pri Ëemu smo ukljuËili sva æupanijska srediπta i sve gradove s viπe od 30 000 stanovnika. Na izvanredan kartografski prikaz nadovezuje se opis prostora Republike Hrvatske ∑ geografskih regija, njihovih prirodnih znaËajki i stanovniπtva ∑ bogato ilustriran fotografijama i upotpunjen statistiËkim podacima. Veliki atlas Hrvatske fascinira obiljem sadræaja, cjelovitoπÊu i preciznoπÊu prikaza, pa Êe biti dragocjena pomoÊ struËnjacima i znanstvenicima, uËenicima i studentima, nuæan svakom suvremenom Ëovjeku na putovanjima, kao i uvijek kad postoji potreba za orijentacijom. Uredniπtvo
Ova je promidžbena brošura složena iz radne verzije materijala, koji će se provjeravati, korigirati i urediti prije objavljivanja u knjizi. 5
SJEVERNO HRVATSKO PRIMORJE SJEVERNO HRVATSKO PRIMORJE sastoji se od Istre i kvarnerskoga podruËja s otocima. Istra je geografski jedinstven prostor odijeljen od kvarnerskoga dijela izrazitom reljefnom barijerom ∆iÊarije i UËke.
OGLEDNI PRIMJERAK
Arena u Puli
6
ISTRA je najzapadnija hrvatska regija. ObuhvaÊa oko 90% povrπine istoimena poluotoka, najveÊega u Jadranskome moru. U istoËnom je dijelu poluotoka Opatijsko primorje, koje se zbog fiziËke odvojenosti reljefnom barijerom ∆iÊar ije i UËke i drukËijega povijesno-geografskog razvitka od ostatka Istre ne smatra sastavnim dijelom regije, a sjeverni su dijelovi poluotoka u sastavu drugih dræava ∑ Slovenije i Italije. Hrvatska Istra, bez Opatijskoga primorja, administrativno je ustrojena kao Istarska æupanija, s povrπinom od 2813 km2 i oko 208 000 stanovnika (2011.) Geografski poloæaj Istre vrlo je po voljan i bitna je odrednica njezina suvremenog druπtveno-gospodarskog razvitka. Smjeπtena je na sjeveroistoËnome rubu Jadranskoga mora, najsjevernije uvuËenoga zaljeva Sredozemnoga mora u europsko kopno (izuzev rubno poloæenoga Crnog mora), u gotovo geometrijskome srediπtu poluotoËnoga dijela europskoga kontinenta (zapadno od crte Odesa ∑ Kalinjingrad).
Okruæenost morem s triju strana i reljefna izdvojenost prema kopnenom zaleu na istoku i sjeveroistoku odraæavaju se u izrazito maritimnom obiljeæju prostora. Poluotok se nalazi na spoju triju glavnih europskih civilizacijskih krugova: slavenskoga, romanskoga i germanskoga, Ëije se povijesno proæimanje oËituje u raznorodnu kulturnom pejsaæu i razmjerno sloæenijem narodnosnom sastavu stanovniπtva. Izrazito rubni poloæaj unutar Republike Hrvatske s jedne strane i blizina razvijenijih zemalja juæne i srednje Europe (Italija, Slovenija, Austrija) s druge strane, utjeËu na sliËnu funkciju Istre kao spojnog prostora i u suvremenim uvjetima. Iako takvo transgraniËno povezivanje donosi niz prednosti, πto se prije svega oËituje u suvremenim turistiËkim tokovima, nepovoljno je to πto se njime potiËu i produbljuju dezintegracijske tendencije i u Hrvatskoj (nedovoljna ukljuËenost Istre u rijeËku funkcionalnu makroregiju, odnosno povezanost sa zemljom u cjelini) i u samoj æupaniji (sjeverna i veÊi dio zapadne obale Istre sve viπe gravitiraju prema talijanskom Trstu). Uz tradicionalnu gravitacijsku usmjerenost, to je znatno i posljedica rubnog poloæaja njezina vodeÊega gradskog (regionalnog) srediπta ∑ Pule 106-B2206 te nerazvijenosti æupanijskog srediπta ∑ Pazina 82-C1223 . Istarska æupanija ima tri prirodno-geografski razliËite cjeline. Zapadni i juæni dio poluotoka zaprema istarski ravnjak. To je blago valovita vapnenaËka zaravan s brojnim ponikvama i uzviπenjima, koja se po-
stupno izdiæe od mora prema unutraπnjosti do zamiπljene crte koja se proteæe od uπÊa Dragonje do Plomina 83-C2 . U nju su usjeËene doline najveÊih istarskih rijeka Mirne i Raπe te fosilne doline Limske drage, ostatak nekadaπnje doline Pazinskoga potoka. Izdizanjem morske razine poslije posljednjega ledenog doba, potkraj pleistocena i na poËetku holocena, donji su dijelovi tih dolina potopljeni i nastali su slikoviti estuariji tipa rijasa (zaljevi u obliku slova V sa strmim obalama i popreËnim poloæajem prema smjeru pruæanja obale). Najizrazitiji su primjeri takva tipa rijeËnih uπÊa Limski kanal na zapadnoj i Raπki zaljev na istoËnoj obali poluotoka, od kojih je prvi poznat kao jedno od naπih najistaknutijih marikulturnih podruËja.VapnenaËka zaravan veÊim je dijelom prekrivena plodnom crvenicom, koja pruæa najpovoljnije uvjete za razvitak poljoprivrede, posebno vinogradarstva. Srediπnji dio Istre zaprema valovito fliπno pobre. Izgraeno je od vodonepropusnih naslaga glina, lapora i pjeπËenjaka, pa je to podruËje bogato vodom. ZahvaljujuÊi razgranatoj povrπinskoj mreæi tekuÊica to je i najizrazitiji poljoprivredni dio Istre. Razvijeno je voÊarstvo, vinogradarstvo i povrtlarstvo, a na »epiÊkom polju, u jugozapadnom podnoæju UËke, koje je nekad bilo moËvarni prostor, a danas je uglavnom pod paπnjacima, uglavnom se uzgajaju æitarice i povrÊe. Na sjeveroistoku se izdiæe gorska skupina ∆iÊarija. To je bezvodni prostor, nekad ogolio, a danas obrastao πumom, s malo obradivih povrπina, ograniËenih na uvale i ponikve.Vrlo je rijetko naseljena, a ono malo stanovniπtva πto je ostalo u disperznim naseljima bavi se ratarstvom, stoËarstvom i πumarstvom. Dio toga stanovniπtva potomci su vlaπkih ∆iÊa, istroromanskog stanovniπtva koje je specifiËno po svojem podrijetlu i govoru. ∆iÊarija na sjeverozapadu prelazi u slovenski Kras, a na jugu se na nju nadovezuje UËka. Naseljenost Istre moæe se pratiti od pred rimskoga razdoblja. Tada su u Istri æivjeli
Histri, koji su naseljavali podruËje zapadno od rijeke Raπe. Gradili su utvrena naselja na uzviπenjima (gradine ili kastelijeri) u fliπnom i vapnenaËkom pojasu, a glavno im je srediπte bio Nezakcij, 12 kilometara sjeveroistoËno od Pule. U 2. stoljeÊu pr. Kr. Rimljani su razorili Nezakcij i druga gradinska naselja te premjestili teæiπte naseljenosti na zapadnu obalu. Glavna rimska naselja bili su Pula i PoreË 81-B1 , a osim njih razvijali su se i Rovinj 81-B2, Novigrad 57-A3 , Umag 57-A1 i dr. U zaleu tih gradova stvoreni su tzv. ageri, intenzivno koriπtene agrarne povrπine za opskrbu gradskoga stanovniπtva. U ranome srednjem vijeku nova slavenska (hrvatska)
Motovun
OGLEDNI PRIMJERAK
Istarski kažun
7
194 topografske karte u mjerilu 1:100 000 • ažurirane i obnovljene karte – ucrtana nova mreža autocesta, državnih, županijskih i lokalnih cesta, međunarodni granični prijelazi sa susjednim državama, novoizgrađene stambene i poslovne zone u gradovima i izvan njih ... • 1 cm na karti odgovara 1 km u prirodi – mnoge druge države u regiji nemaju atlas izrađen u takvom mjerilu koje je idealno za orijentaciju
OGLEDNI PRIMJERAK
23 plana grada • sva županijska središta i gradovi s više od 30 tisuća stanovnika – planovi gradova nastali prema posljednjim snimanjima terena; nove prometnice, novoizgrađeni objekti i oni koji su još u izgradnji • Zagreb na četiri stranice, Split, Rijeka i Osijek na dvije stranice, a ostali gradovi na jednoj
8
PRILAGOĐEN ČITATELJU Prednosti topografskih karata u odnosu na GPS-uređaje i karte na internetu • GPS-uređaji navode vas samo od točke A do točke B, najčešće po najbližoj ruti, što ne znači nužno da će putovanje biti najudobnije. Topografske karte preciznim prikazom prostora u detaljnom mjerilu omogućuju vam orijentaciju i u širem prostoru. • karte u atlasu mnogo su preciznije od onih na internetu – prikazani su zaseoci, kolni putovi, pješačke staze, krške jame i špilje, šumske površine, ceste i željezničke pruge, crkve, utvrde, gospodarski i stambeni objekti ....
PRILAGOĐEN ČITATELJU Prednosti planova gradova iz atlasa u odnosu na GPS-uređaje • GPS-uređaji dovest će vas do željenog odredišta, no nećete doznati ništa o samome gradu, njegovim znamenitostima, kulturno-povijesnim spomenicima, posebnostima, konfiguraciji terena na kojima je podignut grad – sve vam to nude planovi gradova u atlasu.
NOVO: sva županijska središta u Hrvatskoj
bolja preglednost
9
ZAGREB
OGLEDNI PRIMJERAK
10
NOVO: ažurirana mreža ulica, cesta i tramvajskih linija
NOVO: ucrtani novoizgrađeni objekti i oni u izgradnji
OGLEDNI PRIMJERAK
11
OGLEDNI PRIMJERAK
12
1 cm na karti odgovara 1 km u prirodi
a탑urirane i obnovljene karte
194 karte u mjerilu 1:100 000
mnogo preciznije od karata na internetu
OGLEDNI PRIMJERAK
13
Hrvatska u brojevima Poglavlje s tablicama i grafikonima sadrži: • najznačajnije prirodne znamenitosti Hrvatske (najviše planine, najdulje rijeke, najveća jezera, nacionalne parkove, stroge rezervate, parkove prirode, najveće otoke ...) • najznačajnije kulturne znamenitosti Hrvatske (materijalna i nematerijalna baština pod zaštitom UNESCO-a ...) • suvremene statističke podatke o broju stanovnika po naseljima prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku te površini i broju stanovnika u hrvatskim županijama • udaljenosti između većih naselja u Republici Hrvatskoj (izražene u kilometrima)
NAJVEĆI OTOCI U HRVATSKOJ* Otok
Površina (km2)
Krk
405,78
Cres
405,78
Brač
394,57
Hvar
295,71
Pag
284,56
Korčula
276,03
Dugi otok
114,44
Mljet
100,40
Rab
90,84
Vis
88,29
* Izvor: DZS
NAJDULJE RIJEKE U HRVATSKOJ* Dunav Sava Drava Mura Kupa Neretva Una Bosut Korana Bednja * Izvor: DZS
14
LEGENDA Duljina (km) Duljina u Hrvatskoj (km)
NAJVIŠE PLANINE U HRVATSKOJ* Planina
Nadmorska visina (m)
Dinara
1831
Biokovo
1762
Velebit
1757
Troglav
1708
Plješivica
1657
Kremen
1590
Bjelolasica
1534
Risnjak
1528
Svilaja
1508
Snježnik
1506
* Izvor: A. Čaplar: Planinarski vodič po Hrvatskoj
NAJVIŠI VRHOVI U HRVATSKOJ*
Planina Vrh
* Izvor: A. Čaplar: Planinarski vodič po Hrvatskoj
OGLEDNI PRIMJERAK
Tematske karte Prirodne i društvene geografske karakteristike Hrvatske kartografski su prikazane na dvadesetak tematskih karata, koje obrađuju razne teme poput reljefa, voda, klimatskih značajki, vegetacije, teritorijalnog ustrojstva, demografskih značajki, prometa i gospodarstva. Uz tematske karte izdvojen je i ukratko opisan poneki karakterističan objekt ili lokalitet koji prati prigodna fotografija. 15
RELJEF
OGLEDNI PRIMJERAK
Sveti Jure najviπi je vrh Biokova. Na samome vrhu, na 1762 metra, televizijski je odaπiljaË, zbog Ëega je onemoguÊen pristup planinarima i izletnicima. No i s nekoliko metara niæeg vidikovca pruæaju se veliËanstveni vidici na ostale biokovske vrhove, srednjodalmatinske otoke i Zabiokovlje. U neposrednoj blizini Svetog Jure kapelica je posveÊena ovom svecu, kao i planinarska kuÊa Pod Svetim Jurom, nerijetko zatvorena. Do najviπeg biokovskog vrha moæe se doÊi i automobilom po zavojitoj, uskoj i Ëesto nepreglednoj cesti.
16
vode
OGLEDNI PRIMJERAK
Vransko jezero kraj Biograda na Moru najveÊe je jezero u Republici Hrvatskoj. U vodenoj povrπini neπto veÊoj od 30 km2 æivi dvadesetak vrsta morskih i slatkovodnih riba, a uz njih je staniπte pronaπlo oko 250 vrsta ptica. Ova krπka kriptodepresija s morem je povezana kanalom prokopanim u 18. stoljeÊu. GraniËno podruËje Zadarske i ©ibensko-kninske æupanije od 1983. godine ornitoloπki je rezervat, a 1999. godine ondje je proglaπen park prirode, Ëija je povrπina 57 km2 te uz prirodne znamenitosti obuhvaÊa i neke vrijedne kulturno-povijesne spomenike (poput arheoloπkih iskopina na Babinom πkolju, srednjovjekovnog burga i MaπkoviÊa hana u Vrani te mletaËkih straæarnica).
17
Kopački rit Park prirode na krajnjem sjeveroistoku Hrvatske, u Baranji, proglašen je 1967. godine. Cijeli širi prostor ušća Drave u Dunav poplavno je područje u kojem je kretanje moguće isključivo čamcima.
QR-kod
Za razliku od močvara u kojima voda stoji, vodostaji Dunava i Drave izravno utječu na količinu vode u ritu. Sezonskim kolebanjima visine vode zahvaljujemo što se kroz Kopački rit u jednom dijelu godine vozimo kao kroz kanale, a u drugom kao po jezerima. Iako postoje višegodišnja pravila kad su vodostaji viši – npr. u kasnije proljeće, kad Dunav i Drava odnose sav otopljeni snijeg iz alpskoga područja – vrlo je teško preciznije odrediti idealan trenutak za posjet parku. Zna se dogoditi da zbog sve češćih i obilnijih kolovoških proloma oblaka u srednjoj Europi voda začas poplavi kopačke rukavce i mrtvaje, stvarajući manje otoke koji strše iz mutne vode. Sve u svemu, Kopački rit lijep je u svako doba godine, a za potpuno uživanje u njegovim čarima valja kupiti ulaznicu koja uključuje
Ovaj atlas prati suvremene tehnološke inovacije te vam prvi put donosi dodatne informacije kroz QR-kodove. Nekoliko karata u atlasu opremljeno je tom vrstom kodova (QR: Quick Response) koji omogućuju brz i moderan pristup do dodatnih sadržaja na internetu. Ako je vaš mobilni telefon opremljen čitačem QR-kodova, u trenu će vam biti dostupne dodatne informacije o odabranim prirodnim i kulturnim fenomenima naše domovine. Uz edukativne sadržaje ondje ćete doznati i poneku korisnu informaciju koja vam može pomoći u planiranju boravka u prirodi.
PRILAGOĐEN ČITATELJU Želite li saznati nešto više o ponekoj prirodnoj ili kulturnoj znamenitosti koju namjeravate posjetiti, slijedite ove upute: • 1. korak: u atlasu potražite stranice s QR-kodovima • 2. korak: mobilnim telefonom približite se kodu kako bi ga instalirani čitač QR-kodova mogao očitati • 3. korak: na zaslonu mobilnog telefona ispisat će se link koji će vas povezati s traženim dodatnim informacijama
Za koga?
U kojim prigodama? • za lakšu orijentaciju u prostoru • kod planiranja izleta, ekskurzija, ekspedicija, godišnjeg odmora i drugih putovanja po Hrvatskoj • kod poslovnih i privatnih izbivanja u prirodi • kod traženja podataka o hrvatskim regijama, stanovništvu i njegovu razvoju • kao nezaobilazan izvor znanja za učenike i studente • za otkrivanje prirodnih i kulturnih ljepota Hrvatske • kod rješavanja križaljki i drugih zagonetki • kao podsjetnik na nezaboravne događaje na proteklom odmoru • za otkrivanje krajeva odakle potječu naši preci • za lakše praćenje političkih i drugih zbivanja u našoj državi • za svaki dan u svakom domu ...
Za planinare, izletnike, bicikliste
Za poslovnu i privatnu uporabu
U Velikom atlasu Hrvatske naći ćete odgovore na pitanja ...
... GDJE ...
Za učenike i studente
je neko selo, zaselak, grad, rijeka, objekt ...
... KAKO ...
stići do bilo kojeg naselja u Hrvatskoj ili spomenika u skrovitim dijelovima naše domovine ...
... ZAŠTO ...
biste odlučili posjetiti poneki dio Hrvatske izvan glavnih turističkih ruta ... Za sve od 9 do 99 godina 19