Hlapic časopis 2014 by Matej Sudar

ISSN 1332 - 8964 List učenika i učitelja Osnovne škole Ivane Brlić - Mažuranić Virovitica Godina XIX. Broj 24 Veljača 2014.

ŠŠD IBM VIROVITICA SVEČANOST U ŠKOLI

OBILJEŽILI SMO

Božić ljubav daruje

Europski dan jezika

3. mjesto u Republici Hrvatskoj

Stranica 40

Stranica 33

Stranica 4

Hlapić - školski list OŠ Ivane Brlić Mažuranić, Virovitica Broj 24., veljača 2014. Uređuju učenici novinarske družine s voditeljicama Renatom Sudar i Blankom Medvecki, mladi knjižničari s knjižničarkama Vesnom Zvečić i Sanjom Pajnić, literarna družina s voditeljicom Željkom Puškarić te učenici razredne nastave s njihovim učiteljima Za izdavača Josip Strmečki, ravnatelj OŠ Ivane Brlić - Mažuranić, Virovitica Tina Ujevića 18, 33 000 Virovitica Izdavač OŠ Ivane Brlić – Mažuranić, Virovitica tel. 033/726-071, fax 033/726-072 os-ib-mazuranic@vt.tel.hr www.brlici.hr Fotograﬁje Jasna Razlog- Grlica, Renata Sudar, Vesna Zvečić, Sanja Pajnić, Vjekoslav Lončar, Josip Strmečki, učiteljice razredne nastave, učenici novinarske družine s voditeljicama Redakcija školskog lista učenici novinarske družine Odabir likovnih radova: učiteljica likovne kulture Ankica Fijala, učiteljice razredne nastave Ilustracije Barbara Hegediš, 6.a Sara Javorović, 8.b Alma Pamela Kopjar, 8.b

Novi su izazovi pred nama Živimo u desetljeću biološke raznovrsnosti. Ujedinjeni narodi proglasili su razdoblje od 2011. do 2020. godine desetljećem posebne brige za raznolike zaštićene, ugrožene biljne i životinjske vrste. Koliko je važno svakodnevno voditi brigu o zaštiti, počeli smo malo detaljnije proučavati početkom školske godine kada smo odlučili da ćemo i mi kao mali istraživači dati svoj doprinos. Istraživačko novinarstvo! Novi izazov pred nama! Evo, izbor teme broja Hlapića je tu. Kako smo ju obradili, možete pročitati na desetak stranica. Budući da je početak godine vrijeme planiranja školskog kurikula, u kojemu se nalaze i školski projekti, mi smo od rujna do studenog organizirali aktivnosti za naš veliki školski projekt „Upoznajmo barok“. Što smo radili i kako ostvarili svoj projekt, možete vidjeti i pročitati već na naslovnici, unutrašnjosti i zadnjoj stranici našega Hlapića. Osim projekata naša se škola može pohvaliti uspjesima na svim područjima učeničkog stvaralaštva jer smo rezultatima na natjecanjima, LiDraNu i športu (šk.god.2012./2013.) najuspješnija škola u Virovitičkopodravskoj županiji. Za izuzetan uspjeh u športu ( 3. mjesto u državi) ŠŠD IBM

primilo je nagradu Hrvatskog školskog športskog saveza koju je uručio ministar Željko Jovanović. Svim najuspješnijim učenicima i mentorima te državnim natjecanjima posvetili smo prve stranice školskog lista. Da škola „diše punim plućima“, riječi Anite Šojat, članice povjerenstva na državnom LiDraNu, dokaz su i mnogobrojne svečanosti i priredbe kojima su obilježeni blagdani. Radionice, predavanja, suradnja s roditeljima, novosti u školi, likovni, literarni radovi te zabavni kutak samo su neki sadržaji koje ćete zasigurno pročitati. Osim školskih aktivnosti donosi vam informaciju o virovitičkoj paprici nadaleko poznatoj u cijeloj Hrvatskoj, ali i prijedlog za odmor, Virovitički ribnjaci sve više privlače posjetitelje jer to je mjesto za odmor duše i tijela. Svima nam je ponekad potreban odmor nakon naporna rada, treniranja, vježbanja ili rješavanje bezbrojnih zadataka. No, trud se isplatio. Rezultat ipak nije izostao. I završimo mudrom mišlju kojom smo naslovili tekst reportaže o nagradi za osvojene rezultate u športu. „Uspjeh nije nešto što se događa samo – uspjeh se naučio, uspjeh se trenira, a onda ga dijeli s drugima.” (Sparky Anderson) Urednica Hlapića

Zahvaljujemo sponzorima na pomoći:

Urednica: Antonela Ferenčak, 8.b

55 Naši učitelji

Knjižnica

s Školski globu

Naklada 800 komada

10 Tema broja

Graﬁčka priprema i tisak Grafiti Beker Virovitica

4 o 3. mjest u državi

Odgovorna urednica Renata Sudar, prof. Zahvaljujemo Dječjem vrtiću Cvrčak na suradnji u temi broja

š Na žu

Luka Kelčec, 8.d

Ena Fadljević, 5.d

Marko Bratranek, 7.e

Mislav Korotaj, 4.a

Sara Hegediš, 8. c (bivša učenica)

Lucija Relić, 8.b

Luka Emanuel Blažević, 4.b

Dvanaesterac ovaj put nije stih od 12 slogova, već uspjeh naših učenika na županijskim natjecanjima. Ponos je Brlića 12 prvaka Virovitičko-podravske županije i njihovi mentori. Ovim uspjehom OŠ IBM Virovitica dobiva status najuspješnije škole u županiji za šk. god. 2012./ 2013. Osim toga i

e st

Sven Balint, 6.b

Nikolina Bralić, 8.b

n va

d ki

ijs

n pa

Dijana Meščić, 8.b

Roman Yatsukha, 8.e

lidranovci su bili najuspješniji jer su imali najviše predloženih radova za državni LiDraNo. I kao kruna svega je uspjeh ŠŠD IBM koji su „ubacili u mrežu“ 9 županijskih prvaka. Prema svim ovim pokazateljima naša je škola ostvarila najbolji uspjeh u svim područjima natjecanja i smotri. Na završnoj svečanosti „Zbogom,

školo, do jeseni“ učenica škole Lucija Relić proglašena je najučenicom Virovitičko-podravske županije. Brlići su i ovaj put pokazali da je moto škole „ Umjerenost u svemu, samo ne u učenju“ zaista ono što ih vodi do ostvarenja najboljih uspjeha. Dora Đeri, 8.c

Iz riznice najvećih uspjeha

ŠŠD IBM Virovitica - 3. mjesto u Republici Hrvatskoj

„Uspjeh nije nešto što se događ uspjeh se trenira, a onda ga dije Upravo onako kako mi športaši razmišljamo. Učimo šport, treniramo, osvajamo i to želimo podijeliti s drugima. Svečanost dodjele nagrade Kao jednoj od športašica ŠŠD IBM pripala mi je čast primiti nagradu Hrvatskog školskog športskog saveza za ostvarene rezultate na športskim natjecanjima osnovnih škola u šk. god. 2012./2013. za osvojeno 3. mjesto. Svečanost dodjele nagrade održana je u Hotelu Panorama u Zagrebu na kojoj su nazočili profesori Zlatko Tot, Goran Kozlinger, Mario Hrženjak te Marino Bloudek i ja, Anđela Vidović, učenici 8.r., kojima je nagradu uručio ministar znanosti, obrazovanja i športa dr. Željko Jovanović. Radost dijeljenja Tražeći neku mudru misao o uspjehu, naišla sam na ovu: „Uspjeh nije nešto što se događa samo – uspjeh se naučio, uspjeh se trenira, a onda ga dijeli s drugima.” ( Sparky Anderson) Upravo onako kako mi športaši razmišljamo. Učimo šport, treniramo, osvajamo i to želimo podijeliti s drugima.

športski školski savez unatrag nekoliko godina vrši izbor najuspješnijeg športskog društva. Svim Školskim športskim društvima vrjednuju se uspjesi na županijskim natjecanjima, poluzavršnicama i državnim prvenstvima. I u konkurenciji svih tih 860 osnovnih škola naše ŠŠD IBM osvojilo je 3. mjesto.

podjednako su zastupljeni svi športovi koji se nađu u kalendaru natjecanja, ali istaknut ću naš muški rukomet te ženski rukomet čije su ekipe bile tri puta prvaci države. Važan je pokazatelj da smo u zadnjih 5 godina osvojili 38 prvih mjesta na županijskim natjecanjima te sa 7 ekipa sudjelovali na državnim prvenstvima.

U konkurenciji od 860 ŠŠD-a Upravo taj veliki uspjeh naše škole želimo podijeliti s vama, dragi moji čitatelji Hlapića, jer nije bilo lako doći do statusa – 3. mjesto u Republici Hrvatskoj. Kako bih saznala više o dugogodišnjoj uspješnosti športaša, zamolila sam prof. Zlatka Tota na pomoći. Brojevi su zaista fascinantni jer u Republici Hrvatskoj ima 860 školskih športskih društava osnovnih škola i 320 srednjih škola. Republički

ŠŠD IBM 19 puta najuspješniji u županiji Povijest SIOŠ-a započinje 1992./1993. god. što znači da je 21 godina iza nas. Velikim i zlatnim slovima zabilježit ćemo da je naša škola u tom periodu bila 19 puta najuspješnija škola u županiji. S obzirom na odlične uvjete koje u školi imamo i na rad koji se ovdje organizira s učenicima, mislim da smo vrlo uspješna škola. U ŠŠD - u

Jedna od najuspješnijih je šk.god.2012. /2013. U prošloj školskoj godini (za koju smo i dobili nagradu) osvojili smo 9 prvih mjesta: košarka djevojčice ( 5.6.r.), košarka dječaci ( 5.6.r.), rukomet dječaci ( 5.6.r.), rukomet ( 7.8.r.) košarka dječaci ( 7.8. r.), odbojka dječaci ( 7.8.r.), mali nogomet ( 5.6. r.), mali nogomet (7. 8. r.), kros dječaci ( 5.6.r.). Za taj su uspjeh najzaslužniji

Iz riznice najvećih uspjeha

đa samo – uspjeh se naučio, eli s drugima.” Sparky Anderson mnogobrojni učenici, učitelji tjelesne i zdravstvene kulture Zlatko Tot, Goran Kozlinger i Mario Hrženjak, ali za taj kontinuirani rad i uspjeh te dugogodišnju tradiciju njegovanja športa i športskih uspjeha zaslužni su i bivši učitelji tjelesne i zdravstvene kulture Eduard Šolc (pok.) i Mirko Premrl, ali i dobra suradnja sa športskim klubovima grada Virovitice. Veliku podršku učenici i učitelji imaju i u svom kolektivu jer svi učitelji imaju razumijevanja za izostanke pojedinih učenika radi pripremanja za natjecanja kao i stručne službe te ravnatelja škole Josipa Strmečkog.

Odlični uvjeti za rad Da bi se dobro učilo, treniralo i dijelilo, potrebni su i odlični uvjeti za rad. A mi se možemo dičiti svojom

Ministar Željko Jovanović uručio nagradu ŠŠD-u IBM

velikom športskom dvoranom koja omogućava velikom broju učenika bavljenje športom u različitim športskim disciplinama. Uz velik trud i motivaciju naših voditelja i još veću

volju učenika uspjeh ŠŠD IBM zaista nije nešto što se događa samo. Tekst: Anđela Vidović, 8.c Foto: Želimir Holer, prof.

Rukometaši četvrti u državi

Rukomet, 5. i 6. razred

Osnovna škola Ivane BrlićMažuranić osvojila je četvrto mjesto na Prvenstv u Hrvatske u rukometu za dječake, učenike petih i šes tih razreda. Prvenstvo je održano u Vinkovcima. Za ekipu ŠŠD IBM igrali su Juro Oršulić, Emmanuel Alavanja, Domagoj Kirin, Doriano Lazić, Matej Volenik, Karlo Moslavac, Sve n Balint, Noa Zečević Leis, Dominik Sabo, Davo r Harš, Ivan Jezerčić, Davor Sinjaković, Matej Vi nak, David Kusturić, a voditelj je prof. Mario Hržen jak. Domagoj Kirin, 7.c

Iz riznice najvećih uspjeha

Najučenica županije

Prva nagrada na državnom natjecanju iz fizike Hrvatski jezik U Biogradu na Moru održano je državno natjecanje i smotra iz fizike koja je okupila 50 najboljih učenika Republike Hrvatske. Iz Virovitičko-podravske županije pozvani su Lucija Relić i Luka Kelčec iz naše škole i njihova mentorica Marica Domokuš. Nakon održanog natjecanja Lucija Relić osvojila je 1. nagradu i 2. mjesto po broju bodova, a Luka Kelčec 11.mjesto. Tako je nastavljena tradicija virovitičkih škola da svake godine učenici osvajaju zapažene rezultate na državnim natjecanjima iz fizike. Dominik Berec, 8.b

Svoje poznavanje hrvatskoga jezika pokazalo je šest učenika naše županije koji su pozvani na državno natjecanje iz hrvatskoga jezika prema visokom m postotku riješenosti testa na županijskom natjecanju. Među njima je i učenica naše škole Lucija Relić koja je svojim visokim postotkom riješenosti testa ( 91%), sudjelovala na državnom natjecanju u Zadru. Njena je mentorica Sanja Pavelko, prof.

Olimpijada mladih u In

diji

Međunarodna prirodoslovna olimpijada mlad ih međunarodno je natjecanje učenika do 15 godi na u znanju iz prirodoslovnih predmeta. Na ovogodišnjoj olimpijadi u Indiji sudjelovalo je 220 učenika iz 39 zemlja širom svijeta. Temeljem rezultata postignutih na proš logodišnjem Državnom natjecanju iz fizike (u skupini za osno vne škole) te dodatnom testiranju učenika u hrvatsku ekip u pozvana je Lucija Relić, sada učenica Gimnazije Petra Preradovića, Virovitica i još 5 učenika. Izbor hrvatske ekip e i njihovo sudjelovanje na olimpijadi organiziralo je Hrv atsko fizikalno društvo uz financijsku potporu Min istarstva znanosti, obrazovanja i športa. Lucija Relić, 1.r Gimnazija P. Preradovića

Roman Yatsukha Olimpija

da mlad

Roman Yatsukha Osnove k u kategoriji Županijski prva boru 26 an Yatsukha u iz informatike Rom oje znanje atičara koji su sv najboljih inform vnom natjecanju. pokazali na drža r. Vjekoslav Lonča Mentor je prof. Roman Yatsukha i prof. Lončar u Primoštenu

Državna smotra LiDraNo u Primoštenu

Škrinjica puna dragih uspomena Svečanost je započela lijepim i ugodnim riječima Željke Horvat- Vukelje koja je smotru nazvala u teglicom ili škrinjicom u kojoj čuvamo mnoge drage uspomene s LiDraNa. Trebamo ih nositi srcu i sjetiti se kada nam postane teško. I ove je godine naš školski list Hlapić pozvan na državnu smotru LiDraNo (11.put) te se tako našao u društvu 15 najboljih listova u državi. Primošten, lijepi dalmatinski gradić, ugostio je učenike i mentore iz cijele Hrvatske. Tri je dana postao grad darovitih i kreativnih učenika. Svečanost je započela lijepim i ugodnim riječima Željke HorvatVukelje koja je smotru nazvala teglicom ili škrinjicom u kojoj čuvamo mnoge drage uspomene s LiDraNa. Trebamo ih nositi u srcu i

sjetiti se kada nam postane teško. Uživali smo gledajući buduće glumce, glumice, novinare i dr., nikad se ne zna tko će što postati kada odraste. U svakom djetetu postoji mala osoba koja je talentirana i maštovita, a ova su djeca s LiDraNa pokazala da uz pomoć svojih mentora zaista imaju što pokazati. I mi smo pokazali da znamo stvarati odličan školski list za koji smo dobili mnogobrojne pohvale prosudbenog povjerenstva. Riječima Srećka Listeša: „ Sve 5!“ Pohvale su prštale za kompleksnu obradu

teme broja, riječima Anite Šojat: „Odrađeno profesionalno, mnogi bi od vas mogli naučiti kako se radi istraživačko novinarstvo. Vidi se da škola radi punom parom što se jako dobro prezentira u školskom listu. Dizajn je vrlo čist, umiven.“ Zato, Brlići, pišite, pustite svoju maštu, pokažite što znate. Danas ideja, sutra neki dobar novinarski rad možda je ključ uspjeha. Radujmo se zajedno uspjehu našeg Hlapića!! Mateja Frič (prošlogodišnja urednica) i urednica Renata Sudar, prof.

Mateja uz Hlapić Bilo je vremena i za odmor uz palmu

Naslovnice svih školskih listova Hlapić na izložbi

Mateja predstavlja šk. list Hlapić

Pogled na Primošten s terase hotela

Državno natjecanje mladih tehničara Na jubilarnom, 55. natjecanju mladih tehničara RH i 1. smotri mladih poduzetnika, u Primoštenu od 3. do 5. travnja 2013. godine, okupilo se 268 učenika koji su u dvanaest područja natjecanja i smotri pokazali svoje znanje, vještine, samostalnost, snalažljivost i odgovornost. Nije da se hvalimo ali i mi smo bili tamo, već treću godinu za redom. Od te hrpe učenika, nas je bilo troje u pratnji nastavnice. Ja sam se natjecao u kategoriji raketno modelarstvo, Lucija Relić u kategoriji fotografije, a Luka Kelčec u kategoriji elektronika. Natjecanje je započelo grupnom fotografijom Šime Sakomana. Drugi dan se sve zahuktalo, jer buđenje je bilo rano ujutro i cijeli dan je trebalo biti na natjecanju. Znači prvo smo dva sata pisali test, pa smo se onda raspodjelili u odnosu na kategorije. Ja sam bio poslan u OŠ Primošten gdje smo morali izraditi svoje rakete, Lucija

Moj mali prijatelj Učenici naše škole pod mentorstvom nastavnika sudjeluju sa svojim radovima na mnogim natječajima . likovnih i literarnih radova no jed vri e Tako su i ove godin e radili na satovima likovn kulture te poslali radove za natječaj „Moj mali prijatelj“ koji je raspisala Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica.

je bila u Šibeniku gdje joj je zadatak bio fotografiranje na temu Lica ulica, a Luka, e on je ostao u hotelu s cijelim hrpom nekih sitnih dijelova koje je trebalo spojiti na neki pločicu. Imali smo pauzu za ručak kada smo se svi opet našli na jednom mjestu i razmjenili iskustva. Lucija i ja smo svoje zadatke odradili, a Luka je nadrljao sa čak dvije nastavnice koje su mu pričale sat vremena na koji načim napraviti Power Point prezentaciju, jer on još nije bio gotov sa svojim natjecanjem. To je bilo zabavno svima, nastavnice su imale taktiku bad cop, good cop i moram priznati koliko je njemu to bilo grozno, toliko je nama to bilo smiješno. Zadnji dan je došao

brzo, jer nakon svega ostalo je pogledati rezultate i ide se kući. I da, moram priznati, rezultati nisu baš sjajni, ali eto. Lucija je naravno bila najbolja, osvojila je 6. mjesto. Ja sam zauzeo zlatnu sredinu. Završio sam na 15. mjestu, što i nije tako loše ako se uzme u obzir da nastavnica nije bila sa mnom i da smo prvu godinu išli probati kako izgleda natjecanje u toj kategoriji.

Likovni natječaj Udruge ja uzgajivača malih životin

tehnikama, a Radovi su bili u različitim životinje. Prvu tema je bila, naravno, male razreda Sven je nagradu dobio učenik 7.b om Fijalom. Balint s mentoricom Ankic otvorenju Nagrada je dodijeljena na e Golub. izložbe malih životinja udrug cijele županije Osim nagrađenih radova iz prijavljeni na izloženi su bili i ostali radovi natječaj. j ć,, 7.b vojjee Kljaji Hr Hrvo

Nagrađeni učenici sa svojim mentorima

Marko Bratranek, 8.e

Sven Balint na izložbi

Na državnom natjecanju „Sigurno u prometu“

Brlići bicikom do Zadra U našoj se školi održavalo županijsko natjecanje iz ,,prometne“. Pravi je naziv “Sigurno u prometu”. Školsko su natjecanje, osim mene, prošli Angelo Bernardo Radović, Luka Blažević i Nikolina Jezerčić. Mentorica nam je bila Izabela Konto. Županijsko natjecanje se sastojalo od pisanog (testa) i praktičnog (vožnje biciklom) dijela. Nakon što smo doživjeli velik stres prilikom pisanja testa, došlo je proglašenje pobjednika, još stresniji dio. Naša se škola proslavila jer smo uspjeli zajedno uzeti prvo mjesto kao grupni prvaci županije. Na državno smo natjecanje išli samo Luka Blažević i ja. Iskreno, nisam baš vjerovala u sebe, no ipak, uspjela sam ostvariti svoj cilj, otputovati na državno u Zadar! Dnevnički zapisi Ponedjeljak Jedva sam čekala ovaj dan. Ujutro već oko 7.00 krenuli smo prema Zadru. Bilo je odlično putovati. Na putu sam se sprijateljila s Petrom. Družile smo se naravno i s nastavnicom Izabelom. Jedva sam čekala da stignemo. Kad smo došli u Zaton, mjestašce u kojem odsjedamo, sve mi je bilo poznato. Ja, inače u Zaton dolazim svake godine. U mjestu pokraj ljetujem. Konačno smo ušli svako u svoju sobu. Ja sam bila u sobi s Petrom i s još dvije cure iz Križevaca.

Utorak Ujutro su me probudili zvukovi cvrčaka i mirisi borovine. Jutro je bilo tako lijepo i sunčano, gotovo čarobno. Nakon razbuđivanja obukla sam se i zajedno s Petrom i nastavnicom Izabelom otišle smo na doručak. Doručak je bio odličan. Nakon doručka sjele smo u autobus i išli do Zadra gdje se održavalo natjecanje. Ondje smo dobili objašnjenja kako što treba raditi. Na državnom je bilo doista mnogo teže. Bio je jedan pisani i čak tri praktična dijela. Jako sam se uplašila. Uhvatila me trema i nisam baš dala najviše od sebe. Na svu sreću, natjecanje je brzo prošlo i došao je kraj. Došlo je vrijeme prozivke. Iskreno, bili smo razočarani. Nismo bili baš onakvi kakvi smo mislili da hoćemo. Nema veze. Bitno da smo se ondje najviše svi zajedno družili. Ali, ipak, meni je ovo bilo prvo državno natjecanje i sad sam vidjela kako to izgleda. Srijeda Novi dan, divan dan. Završilo je natjecanje, a sada samo uživancija. Nismo se probudili baš rano kao jučer. Otišli smo na obalu i tamo se ukrcali na brod za Zadar. Kad smo došli u Zadar, malo smo razgledavali grad. Išli smo u Muzej antičkog stakla. To je trebao biti poučni dio putovanja. Na štandovima smo kupovali poklončiće za svoje roditelje, sestre i braću.

Na državnom natjecanju u Zadru

Ena i mentorica Izabela Konto

Četvrtak Ujutro smo imali dovoljno vremena da obavimo doručak, pa čak i ručak. Ovo mi je definitivno najbolji dan cijeloga putovanja. Nakon ručka obukli smo kupaći, uzeli ručnike i krenuli prema plaži. Nastavnica Izabela rekla je kako je more prehladno, na što smo se ja i Petra složila da nije samo kako bi se mogle kupati. Nastavnica je svejedno tvrdila da je. Našla je ona rješenje, otišli smo na bazen. Tamo smo se pošteno iskupali, iskakali i isprskali. Kad smo se vratili u sobe, imali smo vremena za odmor jer sutra idemo doma. Petak To je to, kraj putovanja. Svrha putovanja bilo je natjecanje, ali mislim da bi se svatko složio da je vrjednije to što smo se i sprijateljili jedni s drugima. Eto, vidite kako mi je bilo lijepo. Ovo mi je bilo gotovo najbolje putovanje ikada. Super sam se zbližila s drugom djecom, čak sam malo naučila i čakavski, a malo i kajkavski. Premda smo išli zbog toga da bi pokupili nagrade, ja mislim da sam ja išla zato da bih pokupila nove prijatelje. Pričamo preko fejsa, i prisjećamo se lijepih trenutaka iz Zadra. Upoznati prijatelje je cilj svakog putovanja, pa tako i ovoga.

Tekst: Ena Fadljević, 6.d Foto: Luka Blažević, 4.r. i nastavnica Izabela Konto

Predstavnici naše županije

Poučna radionica za učenike i učitelje

Eko vrećice su bolje, ljepše i zdravije Naša učiteljica Kristina organizirala je poučnu radionicu za roditelje i učenike 1. i 3. razreda Područne škole u Rezovačkim Krčevinama. Doznali smo niz podataka za koje prije nismo znali niti smo o njima razmišljali. Tako smo na primjer uvidjeli kako je u okolišu svuda oko nas ogroman broj ružnih plastičnih vrećica. Iako ekonomski isplativa i proizvodno ekološki prihvatljiva plastika je, dugoročno gledano, po eko-sustav jedna od najopasnijih sirovina. Među najproblematičnije spadaju plastične vrećice. Toliko su lako dostupne, a

rijetko reciklirane. Netko je izračunao da plastičnu vrećicu u prosjeku koristimo samo 12 minuta. Većina u konačnici završi u prirodi gdje njihova potpuna razgradnja traje čak tisuću godina. Godišnje približno sto tisuća morskih sisavaca ugiba zbog plastičnih vrećica. Kada bi samo svaki peti stanovnik Hrvatske prestao rabiti neekološke klasične plastične vrećice s kojima se susrećemo na svakom koraku, sljedeći bi naraštaj u prirodi zatekao oko dvjesto milijardi vrećica manje. S druge strane niz je prednosti eko platnenih vrećica; vizualno ne nagrđujuju okoliš, koriste se više godina i dugo traju jer se lako održavaju pranjem i krpanjem, ne razgrađuju se dugo godina ako kojim slučajem završe na nekoj deponiji, njihova proizvodnja

ne čini veliki ekološki otisak otisak. Danas, u k Danas vrijeme kada nam sa svih strana prijete veće ili manje ekološke katastrofe, neupotreba plastičnih vrećica ima i edukativnu poruku jer se građani uče savjesnijem načinu življenja i odnosa prema prirodi i životinjama općenito te vraćanju starih navika nošenja torbi, košara, cekera i platnenih vrećica od prirodnih materijala. Tako smo i mi potaknuti ne baš radosnim činjenicama o sveprisutnim vrećicama odlučili što manje koristiti plastične vrećice te izraditi svoju jedinstvenu platnenu vrećicu. Uz pomoć roditelja bojama za tkaninu oslikali smo naše eko-vrećice koje ćemo ponosno i s radošću koristiti mnogo puta, važni, jer i mi doprinosimo očuvanju ovog jedinog planeta. Sada svaki dan možemo učiniti nešto za očuvanje okoliša i ponašati se ekološki. Lana Crnogaj, 3.r. PŠ Rezovačke Krčevine

lanina p n a d i n d Međunaro

Opća skupština UN-a proglasila je 2003. godine 11. prosinca Međunarodnim danom planina. Cilj je bio povećati svijest javnosti o važnosti planinskih šuma te uloge koju one imaju u očuvanju bioraznovrsnosti na Zemlji. Ovaj dan, 11. prosinca 2013. godine ujedno nam je bio prilika da se upoznamo s najčarobnijim svjetskim vrhuncima, ali i s hrvatskim planinama kroz sliku i riječ. Stoga smo mi, učenici 1. i 3. razreda Područne škole Rezovačke Krčevine s učiteljicom Kristinom istražujući saznali i naučili ponešto, a donosimo nekoliko zanimljivih informacija; najviša planina Hrvatske je Dinara sa svojih vrhom od 1831 metar nadmorske visine, najduža i površinom

najveća planina u Hrvatskoj je Velebit. Iako visina naših planina često ne odaje njihovu pravu snagu, jer nema vrha koji prelazi 2000 m, one se ljepotom mogu mjeriti i sa puno većim svjetskim gorjima. Na temelju otkrivenog i naučenog, potaknuti neotkrivenim tajnama beskrajnih visina napisali smo pjesmu. Pjesmu izvodimo u rap stilu, a možda ju jednom i uglazbimo pa onako ponosno izvedemo na školskoj priredbi. A vi svakako, kao i mi, prošetajte šumom nekog obližnjeg gorja što je svakako ljepše i zdravije nego li šetati gradom kroz šumu ljudi zaglušeni i omamljeni njihovim glasovima i mirisima. Gabriel Mitrović, 3.r. PŠ Rezovačke Krčevine

Mali istraživači PŠ Rez.Krčevine

Učenje je baš zanimljivo

Što je čovjek bez životinja?

Marljivo učimo o životinjama Plakat o životinjama

...Što je čovjek bez životinja? Ako sve životinje odu, čovjek će umrijeti od velike usamljenosti duha. Što god se dogodilo životinjama ubrzo će se dogoditi i čovjeku. Sve stvari su povezane... ...Mi smo dio zemlje i ona je dio nas. Mirisavo cvijeće naše su sestre, jelen, konj, veliki orao, svi oni su naša braća. Stjenoviti vrhunci, sočni pašnjaci, toplina tijela ponija i čovjek - svi pripadaju istoj obitelji... ...Morate naučiti svoju djecu da je tlo pod njihovim stopama pepeo njihovih djedova. Tako da bi oni poštivali zemlju, recite vašoj djeci da je zemlja s nama u srodstvu. Učite vašu djecu kao što činimo mi s našom da je zemlja naša majka. Što god snađe nju snaći će i sinove zemlje. Ako čovjek pljuje na tlo pljuje na sebe samoga. To mi znamo: zemlja ne pripada čovjeku; čovjek pripada zemlji. To mi znamo. Sve stvari povezane su kao krv koja ujedinjuje obitelj. Sve stvari su povezane... ...Što god snađe zemlju snaći će i sinove zemlje. Čovjek ne tka tkivo života; on je samo struk u tome. Što god čini tkanju čini i sebi samome... ...Sudbina je misterija za nas jer mi ne znamo kad će svi bizoni biti poklani i

divlji konji prirpitomljeni, tajni kutovi šume teški zbog mirisa mnogih ljudi i pogled na zrele brežuljke zamrljan brbljajućom žicom. Gdje je guštara? Otišla je. Gdje je orao? Otišao je. To je konac življenja i početak borbe za preživljavanje... Iz pisma indijanskog poglavice Seattle-a iz 1854. godine, upućeno američkome predsjedniku u Washington kao odgovor na ponudu da bijelci kupe indijansku zemlju. Živimo u desetljeću bioraznovrsnosti. Ujedinjeni narodi su proglasili razdoblje od 2011. do 2020. godine desetljećem posebne brige za raznolike zaštićene, ugrožene biljne i životinjske vrste. 4. listopada obilježili smo Svjetski dan zaštite životinja. Od toga dana, mi učenici 1. i 3. razreda Područne škole u Rezovačkim Krčevinama zajedno s našom učiteljicom Kristinom puno toga smo istražili, otkrili, saznali, naučili o životinjama, a posebno o onim zaštićenim i ugroženim vrstama naše lijepe domovine. Crtali smo raznolike životinje, gledali poučne prezentacije, čitali smo knjige i dječje časopise sa prigodnim sadržajima. Glumili smo životinje, dramatizirali

dječje igrokaze o životinjskom svijetu, čitali basne, predstavljali se kao životinje, pogađali tko nam koju životinju prikazuje i oponaša. Igrali smo se, pjevali, plesali, a sve o životinjama. Naučili smo da svaki dan nestanu stotine životinjskih vrsta, da je Hrvatska jedna od najbogatijih europskih zemalja po biološkoj raznolikosti. Otkrili smo i rastužili se jer životinje na našoj planeti uglavnom ugrožava čovjek. Saznali smo da su naši otoci Cres, Prvić i Krk jedina mjesta na kontinentu gdje možemo pronaći veličanstvenu pticu gole glave, bjeliglavog supa. U Hrvatskoj su na Crvenom popisu ugroženih vrsta, dakle strogo zaštićeni još i vidra, divlja mačka, vuk, ris, sve vrste šišmiša, sredozemna medvjedica, dupini i kitovi Jadrana, velik broj ptica, kukaca, gmazova, kornjača i vodozemaca. Na kraju svih provedenih aktivnosti izradili smo plakat, ponovili naučeno i zaključili da puno toga novoga i važnoga znamo i zbog toga smo bili jako sretni. Laura Šešet i Antonija Mudrovčić, 3. r. PŠ Rezovačke Krčevine

Maske različitih životinja

Desetljeće posebne brige za raznolike zaštićene vrste“

Posjet ekovrtiću „ Cvrčak“

POSTUPAK

Od otpada do igračke Neki od programa za ovu pedagošku godinu su: recikliranje - od otpada do igračke, snaga i moć ljekovitih biljaka, kretanje i svakodnevno vježbanje, zdrava prehrana... Mnogi od nas su kao djeca pohađali dječji vrtić „Cvrčak“. Uz njega nas vežu brojne uspomene. Zadnjih pet godina vrtić je u prestižnom društvu nositelja Zelene zastave. To znači da nosi titulu međunarodne Ekoškole (vrtića). Ekovrtić za cilj ima proširivanje ekoloških spoznaja kod djece predškolske dobi, podizanje ekološke svijesti, jačanje osjećaja odgovornosti prema okolišu. Istražili i sudjelovali u radionici Svaki ekovrtić treba imati eko koordinatorice. U našem „Cvrčku“ to su odgojiteljice: Ružica Vedrinski i Mandalena Kopas. Nekolicina učenika naše škole (Niko Bobanac iz 3. a; Antonela i Anamarija Kovačević i Matea Šimić iz 8.b) istražila je i naučila kako se u „Cvrčku“ reciklira papir. Od reckliranog papira odgojiteljice i djeca izrađuju čestitke, ukrase.

Recept za recikliranje papira Naši domaćini bile su odgojiteljice Olivera Petrić, Ružica Vedrinski, Zlata Berić i predškolska skupina kockice. Olivera Petrić je pravi „meštar“ u recikliranju. Vidjeli smo i isprobali postupak recikliranja papira. Donosimo „recept“. Potreban materijal: stari papir, sito, mikser (blender), krpa Postupak: Stari papir natrgamo na sitne o komadiće. Natrgani papir polijem mo avi ost ga te s vrućom vodom stajati par dana, odnosno sve o dok ne omekša. Kada je dovoljn u ser mik omekšao, smiksamo ga u u (blenderu). Dobivenu smjes rasporedimo na situ. Krpom je ispod sita pokupimo vodu koja sita iz u jes sm a, višak. Nakon tog istresemo na papir i poklopimo drugim papirom (starim a novinama). Nakon toga se smjes taje nas suši na zraku. Sušenjem reciklirani papir.

Svoje ciljeve ekovrtić ostvaruje kroz brojne programe. Igračke koje pozivaju na igru Druženje je bilo jako lijepo, odgojiteljice i djeca su se trudili da nam pokažu što znaju i umiju. Posebno su nam se svidjele igračke koje izrađuju sami. Igračke su od starog kartona, spužve, plastične ambalaže... Oslikane, obojane i vesele. Pozivaju na igru. Svima zahvaljujemo na lijepoj suradnji. Pokazali ste da ekovrtić razvija ekološku svijest, kod svojih djelatnika, roditelja djece pa i šire zajednice. Posebice zahvaljujemo ravnateljici Ekovrtića „Cvrčak“, pedagoginji Ani Tomac, koja je omogućila suradnju.

EKOZAPOVJEDI 1 2 3 4 5

Bacati smeće u koš za smeće.

Pokošenu travu stavljati na hrpu (postaje gnojivo)

Sortirati: recikliranje (papir) i nerecikliranje (plastika). Zabranjeno vaditi biljke iz tla ili ih uništavati na bilo koji drugi način. Izbjegavajte električne aparate za ubijanje gamadi.

Ilustracije: Sara Javorovic

Zabranjeno paljenje vatre u šumama.

Izbjegavajte deterdžente za rublje koji sadrže fosfat.

8 Stare baterije odlažimo u crveni spremnik.

9 10

Vodite računa da svjetlo ne bude upaljeno u prostorijama u kojima nikoga nema.

Izbjegavajte plastiku u bilo kojem obliku u svojem domu.

Alma Pamela Kopjar, 8.b

Ekološki kalendar Siječa nj

Veljača

vr jednije Nema ničeg što bi bilo proučavati od pr iro de . (Nikola Te sla)

Travanjj T

I najveće je drvo izraslo iz malog sjeme na. (Kore jska)

Svibba nj

Naše livade i naše šume izgledaju nam pustoš kad ih usporedimo s onim što pruža more. (Charles Darwin)

pa nj Srrp

uje, to nam Što nam pr iro da uskrać . (Mar ko ni tk o darovati ne može ) Aure lije Mak similijan

Ožujak

Neka nas priro da pouči o svom radu, jer ide uvije k najk raćim i najbržim putem . (Eme rson)

Liipa nj

koja nik ada ne Zem lja je majk a a) umire. (Maursk

Ruujan R ja n

Kolovoz

Kad se ruža uk rasi, on uk rasi. (Njemačka)

Da bi se dozn ala dubin a rijeke, nije potre bno iscrpsti vodu. (Kore jska)

a i vrt

Listopad

Treba sijati rukom, a ne vrećom. (Talijansk a)

Prosinac

Studen i

Pogreška od jučer neka ti danas bude učitelj.

o, a ne ži vimo da Je demo da ži vim an) je demo. (Kvin tilij

ne može Gdje uspijev a kopr iva, rast i ruža . (Ruska)

Ilustracije: Barbara Hegediš, 6.a

Humus u ekovoćnjaku prof. Kozlingera

Prirodu čuvamo i prirodnim gnojivom

Jedan od načina je kompost Kompost se sastoji od svakakvih ostataka npr. ljuske od luka, ljuske od jaja, ostataka salate, kupusa, kora od krumpira itd. Možemo ga nazvati prirodnim gnojivom ili humusom. Služi za obradu u vrtu i voćnjaku. Nastaje tako da ostatke bacamo na jedno mjesto. Onda ti ostatci procesom truljenja stvaraju tlo pogodno

za uzgoj novog povrća ili voća. Kompost možemo staviti oko neke voćke npr. kruške i onda će on tu biljku nagnojiti. Ponekad može i smetati zato što ti svi mirisi od ostataka voća, povrća i mesa mogu privući domaće životinje, a može i smetati zbog neugodna mirisa. Filip Horvat, 6.a Ovako se čuva priroda

Virovitičani vole svoj grad

Nazivaju ga ekoraj Č sam tatu kkako Čuo k u nekim ki prigodama govori da živimo u raju na zemlji. Nisam razumio o čemu govori pa sam ga pitao da mi pojasni o kakvom „raju“ govori. Tata mi je rekao da mi živimo u gradu koji je eko – raj. Prvo, zato jer imamo prelijep park u centru grada s mnogo drveća, a u mnogim ulicama su zasađene aleje različitih stabala. Zatim imamo jako puno cvijeća zasađenog na mnogim mjestima. Nemamo velike tvornice koje u mnogim gradovima zagađuju zrak i okoliš. Naša šećerana ima najmodernije pročišćivače ugrađene u dimnjak. Osim ovoga, veliku zaslugu za čistoću našeg grada ima Flora. Ona

dobila jje za svojj rad dd bil mnoge nagrade d u Republici Hrvatskoj. Flora se brine o razdvajanju i zbrinjavanju svih vrsta otpada: zelenog, glomaznog, komunalnog i elektroničkog, sve po najboljim standardima. Gradsko odlagalište otpada Bajer, primjer je kako se zbrinjava otpad. I ja sam nekoliko puta s tatom išao tamo odvesti naš krupni otpad. Mi kod kuće isto tako odvajamo posebno papir i plastiku od ostalog smeća. Prošle godine napravili smo u vrtu mjesto na kojem odlažemo organski otpad za kompost. Njega koristimo za gnojidbu našeg vrta. Znam isto tako, da se mnogi strani gosti koji

posjete j našš grad, dive njegovoj čistoći, urednosti i ljepoti. Mi učenici, u školi također već od prvog razreda učimo kako se treba odnositi prema okolišu. Učimo da ne smijemo bacati papire naokolo, da ne smijemo trgati cvijeće i ostalo bilje, da ne gazimo po travnatim površinama. Ako se svi budemo pridržavali uputa o čuvanju okoliša, naš lijepi grad i dalje će biti primjer drugima, a nama ponos i radost. Nadam se da ću i ja jednoga dana moći svojoj djeci objasniti kako živimo u „raju na zemlji“! Ivan Gabrijel Stanić, 3.a

a t o v i ž r o v z i Voda U sklopu projekta „VODA – IZVOR ŽIVOTA“ učenici trećih razreda PŠ Rezovac, Milanovac, Rezovačke Krčevine, Taborište i Čemernica posjetili su „Virkom“. Dočekao ih je i pozdravio gospodin Kepec. Objasnio je učenicima da je „Virkom“ poduzeće u kojem se brinu o snabdijevanju kućanstava pitkom vodom i o zbrinjavanju otpadnih voda. Gospodin Kepec je odveo učenike do arteških bunara iz kojih se crpi voda iz podzemnih zaliha. Voda zatim odlazi u velike filtere, gdje se pročišćava od krupnih nečistoća, nakon toga tz. sirova voda odlazi u postrojenja gdje se prerađuje i tek tada mrežom cijevi odlazi do potrošača. Svakodnevno se uzimaju uzorci vode i u laboratoriju se provjerava ima li u vodi bakterija i drugih mikroorganizama štetnih za zdravlje. Djeca su mikroskopom promatrala ta sitna, oku nevidljiva

živa bića. Na kraju ih je naš domaćin počastio sokovima i slatkišima. Djeca su naučila da vodu koju svakodnevno puštamo iz slavina u našim kućama moramo štedjeti, jer je voda veliko bogatstvo. Puno ljudi na zemlji nema pitke vode, a mi smo veoma sretni što imamo tako kvalitetnu vodu za piće i druge potrebe.

Promatramo kapljice vode

Učenici i učiteljice Područnih škola

Voda je izvor života

t o v i ž i j i v a r d z i i Želimo ljepš

moramo Da bi nam život bio ljepši, ugodniji i zdraviji sva naselja čuvati prirodu oko nas. Moja želja je da nam neka zimo prola a budu očišćena i uređena. Ulice kojim da budu čiste, a parkovi puni cvijeća i zelenila tako Da moramo poželimo što više biti vani, na svježem zraku. obitelji, a u nogu h mali paziti na svoj okoliš, učimo od

smeća kkasnijije u školi. Sakupiti i razdvojiti različite vrste spremnici. nije nikakav problem jer za sve postoje određeni ne bače vidim Jako me smeta kada na ulici ili igralištu o Sam da se papire i vrećice, a malo dalje je koš za smeće. se nadati zajedno potrudimo i pazimo na okoliš možemo ljepšoj budućnosti. Petra Pošta, 3. a

Zemljin rođendan

Želeći nešto darovati Zemlji za nje Ž n dan, učenici 2. i 3. r. PŠ Rezova c su za Dan planeta Zemlje zasadili nek oliko stabala. Ekološke poruke stavili su na grančice posađenog drveća te ogr adu škole. Tim ekološkim porukama željeli su poručiti svima koliko im je važ no da Zemlja ostane čista jer bez čist e vode, zraka i tla nema budućnost i za živa bića na zemlji. Učenici 2. i 3.r. s učiteljicama Lidijom i Ivanom

Na ulazu u školu

Sadnja

Ekološke poruke

Svatko ima svoju poruku

Pratili i biljeĹžili j p potroĹĄnju j elektriÄ?ne energije gj

Mario IĹĄtvanoviÄ&#x2021;

Adrian BrckoviÄ&#x2021;

DoĹĄao sam juÄ?er kuÄ&#x2021;i iz ĹĄkole i zatekao roditelje kako Ĺžustro raspravljaju o neÄ?emu. Tata je priÄ?ao neĹĄto o nekom raÄ?unu koji je jako visok, a mama je priÄ?alo o tome kako glaÄ?a rublje kasno naveÄ?er i pazi da sve poslove za koje treba puno struje obavlja kada je jeftina struja. Koja jeftina struja, kakav veliki raÄ?un, o Ä?emu oni to priÄ?aju? Znam da smo uÄ?ili neĹĄto o potroĹĄnji i uĹĄtedi elektriÄ?ne energije u ĹĄkoli. Ta elektriÄ?na energija i ova struja o kojoj raspravljaju moji roditelji je ista stvar. Potaknut tim svime odluÄ?io sam se malo raspitati o tome svemu. U dogovoru s nastavnicom iz tehniÄ?kog odluÄ?ili smo odreÄ&#x2018;eno vrijeme pratiti stanje brojila. Brojilo vam je onaj ureÄ&#x2018;aj na kojem se moĹže vidjeti kolika je potroĹĄnja elektriÄ?ne energije i stvarno ima neke dvije kuÄ&#x2021;ice u kojoj se nalaze brojevi. Te dvije kuÄ&#x2021;ice znaÄ?e da se radi o dvotarifnom brojilu. Dvije tarife se odnose na potroĹĄnju elektriÄ?ne energije u vrijeme kada je skuplja i kada je jeftinija. E sad, ako samo ja pratim potroĹĄnju ne moĹžemo baĹĄ napraviti neke usporedbe. Tako su mi se pridruĹžili joĹĄ dvojica prijatelja iz razreda. Zapisivali smo nas trojica to stanje brojila ujutro i naveÄ?er i mogu vam reÄ&#x2021;i da ima neĹĄto u toj jeftinijoj struji koju spominju moji roditelji. Pogledajte graf koji smo izradili na temelju mjerenja i uvjerite se sami.

Leon DavidoviÄ&#x2021;

Skuplja struja, jeftinija struja...

00625.0 00620.0 00615.0 00610.0 00605.0 00600.0 00595.0 00590.0

Series1 Series2

00585.0 00580.0

Pratili i biljeĹželi: Leon DavidoviÄ&#x2021;, Mario IĹĄtvanoviÄ&#x2021;, Adrian BrckoviÄ&#x2021;, 8.r.

Kako štedjeti energiju u kućanstvu

Mali trikovi za veliku uštedu Poskupljuje struja, poskupljuje plin, poskupljuje voda,… Često čujemo na televiziji, od roditelja koji nakon toga vrte glavom i zbrajaju svote na uplatnicama. Nakon toga slijedi; štedi vodu, štedi struju,… Tada se pojave plakati „zelenih“ o raznim akcijama, savjeti na televiziji, rasprave o energetskoj učinkovitosti. Iz toga saznajemo da se energetska učinkovitost u prošlom stoljeću i vezala samo za „zelene“ pokrete u Europi. Štednja energije nije energetska učinkovitost, učinkovitost je postizanje istog učinka s manje uložene energije. Budućnost je u boljem iskorištavanju energije tako da se sa što manje uložene energije dobije što veći efekt. Postoje mnoge sitnice i trikovi kojima možemo smanjiti potrošnju, a imati isti učinak. Evo jednog primjera samo za uštedu u kuhinji.

u hladnjak ili zamrzivač podiže se temperatura pa kompresor mora više raditi. Trebamo dobro zatvarati vrata jer će se temperatura u hladnjaku ili zamrzivaču povećati. Nedržanjem hladnjaka i zamrzivača blizu izvora topline. Ako hladnjak ili zamrzivač držimo na izvoru topline, u njima će kao i prije rasti temperatura te će kompresor morati više raditi pa tako i trošiti više energije. Kuhanje Ako je moguće, trebalo bi se kuhati na plin jer plin je i jeftiniji te ima veću iskoristivost od struje. Zaklapanjem posude ili lonca može se uštedjeti do 25% energije, a u ekspres loncu i do 50% energije, a manje potrošene energije znači i manji trošak. Smanjenjem temperature nakon zakuhavanja. Nakon zakuhavanja trebalo bi smanjiti plin

osim kod nekih tijesta. Neotvaranjem bespotrebno vrata pećnice. Bolje čistite češće staklo od vrata nego da često zavirujete u pećnicu. Pri svakom otvaranju gubi se 20% topline iz pećnice. Izbjegavanjem priprema većih obroka u mikrovalnoj pećnici- Mikrovalne pećnice treba upotrebljavati samo male obroke jer troše više energije od peći i pećica. Odmrzavanjem toplom vodom iz slavine umjesto mikrovalne pećnice. Tako se hrana odmrzava prirodnije, zdravije i bez trošenja struje. Ako kupujete novu pećnicu, obratite pozornost na energetski razred. Najbolje su pećnice s energetskim razredom od A do C. Perilica posuđa Iskorištavanjem cijele perilice - po mogućnosti napunite cijelo perilicu do kraja jer će te tako morati manje

Postoje mnoge sitnice i trikovi kojima možemo smanjiti potrošnju, a imati isti učinak Hladnjak i zamrzivač Uštedjeti električnu energiju možemo namještanjem temperature: hladnjak bi trebao biti od 3 do 6°C, a zamrzivač do -18°C jer bi u oba uređaja niža temperatura bila bespotrebno rasipanje energije. Nestavljanjem toplih namirnica u hladnjak i zamrzivač. Prije nego stavimo namirnice u hladnjak ili zamrzivač, moramo ih ohladiti na sobnu temperaturu, jer kada stavimo nešto vruće

ili struju jer će se jednako skuhati da su plin ili struja pojačani ili smanjeni nakon zakuhavanja. Ne otvarajte lonac ili posudu u kojoj kuhate često eratura jer svakim se otvaranjem temperatura u loncu smanjuje za 3°C koja se halo treba nadoknaditi da bi se skuh skuhalo onac jelo. Treba koristiti posude ili llo lonac enosa s ravnim dnom radi boljeg prij prijenosa topline pa će temperatura brže rasti. Uporaba pećnice Nezagrijavanjem pećnice prije stavljanja to navode na na namirnica. Iako recepti često na prije da pećnica treba biti ugrijana točno, pečenja, to je uglavnom netočno,

puta raditi i tako uštedjeti energija. Pranjem manje posuđa na ruke pranjem u perilici uštedi se po jednom većem pranju oko 25 litara vode i pola sata vremena. Sven Balint, 7.b

Bez kemikalija do čistog doma:

Savjeti i recepti Jeste li se ikada zapitali što sadrže sredstva za čišćenje vašeg doma koja nam s reklama nude zdraviju okolinu spašenu od opasne prljavštine? Ako povjerujete svim obećanjima koja ove reklame nude, pomislit ćete kako ne možete dom održavati zdravim bez krcanja svojih polica raznim toksičnim proizvodima. Sva kemijska sredstva za čišćenje sadrže mnoštvo spojeva često vrlo opasnih po zdravlje, a naročito su na njih osjetljivi djeca i kućni ljubimci. Popis brojnih potencijalnih opasnosti uslijed korištenja ovih proizvoda uključuje oštećenje sluznice i kože pa čak i kancerogeno djelovanje nekih od sastojaka. Porazna istina jest kako za većinu proizvoda na tržištu nema dovoljno poznatih učinaka dužoj izloženosti. Uz štetno djelovanje na ljude, sredstva za čišćenje predstavljaju i ozbiljan ekološki problem modernog doba. Kako su čistile naše bake Naše su bake svoje domove održavale čistima i mirisnima unatoč činjenici da nisu koristile moderna kemijska sredstva. Uporabom uobičajenih sastojaka koje svatko od nas ima kod kuće, možete sami napraviti bezopasna i učinkovita sredstva za čišćenje. Sljedeći jednostavni sastojci izvrsni su za održavanje čistoće, a sigurni su po zdravlje i okoliš: 1) alkoholni ocat – rastapa prljavštinu, masnoću, kamenac i ostatke sapuna, uklanja neugodne mirise i omekšava rublje. 2) soda bikarbona – uklanja neugodne mirise i izvrsno je sredstvo za ribanje kao i za čišćenje tepiha. 3) medicinski alkohol – dezinficira, čisti staklo, ogledala, kromirane površine i keramičke pločice. 4) sok od limuna – dezinficira i

osvježava miris, rastapa prljavštinu i kamenac te djeluje kao izbjeljivač. 5) sol – čisti bakreno posuđe i pećnice, upija neugodne mirise, služi kao sredstvo za ribanje. Osim navedenih tvari, za dezinficiranje, čišćenje te osvježavanje mirisa u vašem stambenom prostoru, možete isprobati i vrlo učinkovita eterična ulja raznih biljaka, kao npr. ulje čajevca za dezinfekciju ili ulje limuna za uklanjanje mirisa dima. Ona predstavljaju ponešto skuplju varijantu, a neka od njih zahtijevaju i određene mjere opreza, no upotrijebljena u malim količinama unose mirisnu dozu zaigranosti koju vrijedi isprobati. Čisti dom s čistom savješću Za razliku od industrijskih sredstava, koja mogu postati vrlo opasna ukoliko ih pomiješamo, sastojci iz kućne radinosti mogu se bez straha međusobno kombinirati kako bi dobili snažniji učinak čišćenja. Od mnogobrojnih uputa za kućnu izradu neškodljivih sredstava za čišćenje, nudimo vam da isprobate naše prijedloge. Univerzalno sredstvo za ribanje različitih površina: Posipati sodu bikarbonu na navlaženu spužvu ili na polovicu limuna. Može se dodati i nekoliko kapi octa. Ukoliko se koristi spužva, iscijediti na nju malo limunovog soka. Mješavina će se početi pjeniti. Očistiti površinu te je obrisati ispranom spužvom kako bi se uklonili ostaci sredstva. Za čišćenje i osvježavanje tepiha: Pomiješajte 15-20 kapi vašeg omiljenog eteričnog ulja u 1 šalicu sode bikarbone. Dobro promiješajte i ostavite da odstoji preko noći.

Posipajte tepih mješavinom te usisajte nakon 15 minuta. Za odčepljivanje odvoda i uklanjanje neugodnih mirisa: U odvode nasipati ¼ šalice sode bikarbone i ½ šalice octa. Ostaviti da se pjeni barem 15 minuta te potom isprati većom količinom vruće vode. Po potrebi ponoviti postupak. Za samo uklanjanje neugodnih mirisa, dovoljno je u odvode uliti ½ do 1 šalicu octa. Upozorenje: Pazite da ocat ne dođe u kontakt s kemijskim sredstvom za odčepljivanje, zbog opasnosti stvaranja vrlo toksičnih isparavanja. Za čišćenje prozora: Upotrijebiti nerazrijeđeni alkoholni ocat ili alkoholni ocat razrijeđen vodom u omjeru 1:1 ili medicinski alkohol. Oprane površine dobro istrljati novinskim papirom. Za uklanjanje vodenog kamenca iz posuđa: Uliti ½ šalice octa (ili manje, ovisno o veličini posude) i 2 šalice vode te prokuhati na laganoj vatri nekoliko minuta. Dobro isprati čistom vodom. Ohrabrite se i isprobajte svoje kombinacije. No ukoliko ipak smatrate kako vam dnevni raspored ne dozvoljava izdvojiti vrijeme za izradu ovih prirodnih sredstava, pokušajte, koliko je to moguće, kemijske proizvode zamijeniti biorazgradivim ekološkim sredstvima. Vaše i zdravlje vaših ukućana kao i čitav planet bit će vam zahvalni. Tekst na stranici: http://atma.hr/kakobez-kemikalija-do-cistog-doma/

Razgovor sa spremačicama naše škole o razvrstavanju otpada

Snježana i Danijela svakodnev no odvajaju otpad iz koševa u hodnicima

Pravila se moraju poštovati U našoj š j se šk školili sav otpad d razvrstava. U tom procesu postoji niz pravila koje naše spremačice trebaju slijediti. O toj temi razgovarali smo sa spremačicama Danijelom Funko i Snježanom Božo. U: Što učenici najviše bacaju u smeće? Č: Ništa specifično, samo papire, plastične bočice, a nađe se tu i kore banana i ostaci jabuka. U: Baca li se jestiva hrana? Č: Dosta. Ponajviše sendviči. U: Kako svrstavate otpad iz smeća? Č: Stavljamo ga u posebne vreće. U: Postoje li posebne vreće za svaku vrstu otpada? Č: Plava za papir, žuta za plastiku i crna za komunalno. U:Ima li dana kada naiđete na nešto neuobičajeno? Č: Ima. Jednom prigodom smo našli čak cigarete i upaljač u garderobi. U: Kamo ide nakon svrstavanja? Tko odvozi? Č: Mi te vreće obilježavamo inicijalima i onda majstori uzimaju j

Problem bacanja otpada oko škole

Ovako se važe i zapisuju podatci

i mjere j težinu ži po kojoj k j j ih svrstavaju. j Zatim ih bacaju u posebne, za to predviđene, kontejnere te vode evidenciju koliko je prikupljeno tijekom dana. U: Od kada se taj proces odvija u našoj školi? Č: Otprilike godinu dana. U: Koliko skupite otpada? Č: U tri dana 3-4 kile plastike, dok papira i po 10 kila. U: Kako učenici mogu pridonijeti da toga bude što manje? Moramo reći da su djeca dosta disciplirana u vezi toga, ne bacaju stvari koje ne bi trebali. Poneki bacaju papiriće pored koša za otpad. U posljednje se vrijeme govorilo o tome kako bi, ako škola bude imala dovoljno novaca, trebalo staviti posebne cijevi za papir i posebno za organske tvari.

Ovako izgleda obrazac

Tekst: Monika Uher Fotografije: Davor Tarbuk 8.a nku Očevidnik o nasta

pir Ovdje je karton i pa

i tijeku

tejnere odvojeni otpad i stavlja u kon Majstor Vjekoslav Kovačić

Nisu svi učenici odgovorni i ekološki osviješteni Č Često se susrećemo s najvećom prijetnjom za naš planet otpadom. Otpada oko naše škole nepažnjom nemarnih učenika ima svaki dan. Neki učenici bacaju svoj otpad ne razmišljajući kakve to dugotrajne posljedice može imati za naš okoliš.

Bacanje smeća može narušiti cijeli naš eko sustav na Zemlji, a kada bi se to dogodilo, sve bi biljke uginule, a kao posljedica javio bi se manjak kisika te bi ljudska vrsta bila ugrožena. Jedan od načina za čišći okoliš svakako je postavljanje više

koševa za smeće oko škole te redovito uključivanje učenika u održavanju okoliša škole (posebno na mjestu gdje učenici putnici čekaju autobus za dolazak i odlazak iz škole). Patrick Lukačević, 6.a

Posjetili smo FLORU, virovitičku tvrtku za odlaganje otpada

Akcijom skupili više od 300 baterija

odvajanje otpada u Flori,

Moj razred 6.a skupljao je baterije koje više nisu bile za uporabu. Tijekom 1. polugodišta marljivo smo odlagali baterije u posebnu kutiju koju smo dobili u FLORI i skupili više od 300 baterija. Krajem prosinca odlučili smo ih odnijeti u Floru. Tamo nas je dočekao djelatnik FLORE s kojim smo odnijeli baterije na posebno odlagalište. Baterije smo morali staviti u sivi veliki kontejner gdje su bile i ostale baterije. Osim spremnika za baterije vidjeli smo i kako se boce broje na pokretnoj

traci. Sav otpad koji se skupi, reciklira se. Svaka obitelj tj. prosječno prikupi oko 1 kilogram otpada na dan. Pri završetku razgledavanja svatko je dobio malu bilježnicu, kemijsku olovku i mali kalendar. Akciju skupljanja baterija nastavljamo i u drugom polugodištu jer čeka nas nova kutija. Zahvaljujemo Filipovom tati na suradnji. FLORU su posjetili Filip Tepeš, Maks Blažičević, Monika Tkalčec, Andreja Njegač, Ana Gregurić s razrednicom Renatom Sudar. Ana Gregurić, 6.a

foto - Marija Lovre nc, Večernji list

slože Ovako izgleda

Ovdje se odlažu baterije

Saznajmo nešto o vrstama otpada Otpad su tvari ili predmeti koje je vlasnik odbacio. Klasificiramo po mjestu nastanka i po svojstvima. Otpad po mjestu nastanka dijelimo na: komunalni otpad iz kućanstva, industrijski otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u industriji. Ambalažni otpad je ambalaža preostala nakon što se proizvod raspakira. Građevni otpad koji nastaje gradnjom, održavanjem i uklanjanjem građevina. Otpadna vozila i otpadne gume su otpad koji nastaje protekom životnog

ciklusa proizvoda. U električni i elektronični otpad pripadaju: hladnjaci, glačala, tosteri, aparati za kavu, hi-fi uređaji, radio, tv aparati, baterije. U našem gradu tvrtka FLORA VTC d. o. o. skuplja elektronički otpad za cijelu Hrvatsku. Moj razred 6. a pokrenuo je akciju skupljanja otpadnih baterija s ciljem očuvanja okoliša. Budućim generacijama moramo ostvariti čist i zdrav okoliš, ovim činom mi vodimo brigu o čuvanju okoliša. Filip Tepeš. 6.a

Spremnik za akumulatore

Učenici 6.a pred ulazom u Floru

Naš mali doprinos očuvanju okoliša Povodom obilježavanja Svjetskog dana okoliša 5. lipnja 2013. godine u našoj su školi učenici i nastavnici prikupljali stare baterije koje su u više navrata

odložili u kontejner za stare baterije u gradu. Voditeljica projekta je dr. sc. Jasna Razlog-Grlica. Leonarda Điketa, 7.d

Još jedan spremnik

Sven na izložbi gljiva

Izložba gljiva u prostorijama Hrvatskih šuma

Bogatstvo i šarenilo jeseni Ovo je treća godina da se organizira ovakva izložba gljiva u Virovitici

Jesen je bogato i šareno godišnje doba. Uz sve plodove koje ubiremo u vrtovima i na poljima mnoštvo je plodova i u našim šumama. Najpoznatije su gljive koje privlače poglede mnogih šetača i ljubitelja prirode. Jedni od tih ljubitelja prirode su i članovi hrvatskog šumarskog društva, ogranak Virovitica, koji su brali gljive i izložili ih na izložbi gljiva . Izložba je postavljena u prostorijama

Hrvatskih šuma, šumariji Virovitica i otvorena 9.10. 2013. Ovo je treća godina da se organizira ovakva izložba gljiva u Virovitici. Gljive su sakupljane na području Bilogore, obroncima Papuka i okolnim livadama. Ukupno su za izložbu sakupljene 72 vrste gljiva, što jestivih, što otrovnih. Svi znamo da gljive treba znati prepoznati i brati pa stoga branje

gljiva prepustimo znalcima. Za gljive je pri branju bitno i da se ne smiju vaditi s korijenom već se režu kako bi micelij ostao za rast sljedeće generacije gljiva. Tako će i na godinu ponovno, kao i ove godine, mnogi naši građani, đaci osnovnih i srednjih škola moći razgledati mnogobrojne vrste gljiva. Sven Balint, 7.b

Nikola Tesla i priroda

“Nema stvari koja bi bila tako vrijedna poučavanja kao priroda” Nikola Tesla ugledni hrvatski znanstvenik i izumitelj rodio se 10. srpnja 1856. u mjestu Smiljan kod Gospića u Lici. Od malena je volio prirodu te je u njoj provodio najviše vremena, osobito je volio ptice koje je često promatrao i spašavao od smrti. Kad se njegova obitelj preselila u Gospić, Nikola je izrazio nezadovoljstvo i jako je žalio za prirodom. Na njegovu sreću njegova se obitelj ponovno preselila u Smiljan i nastavio je uživati u prirodi. Zanimljivo je spomenuti da je Nikola proučavajući ptice napravio krila i pokušao letjeti s krova crkve te je

padom zadobio veće tjelesne ozljede, ali s vremenom je ozdravio. Obožavao je promatrati munje. Nakon školovanja u Hrvatskoj i inozemstvu preselio se u SAD-e gdje je proučavao slapove Niagare i sjetio se slike koju je gledao kad je bio mali, kad je prvi put vidio te slapove. Tesla je tokom vremena postao slavan i mogao je postati najbogatiji čovjek na svijetu, ali ga novac nije zanimao. Neke njegove izreke: „ Ako ne znate kako, promatrajte pojave prirode, ona će vam dati jasne odgovore i inspiraciju.“, „Ja sam otkrivač stvari koje postoje u

prirodi oko nas.“ Tijekom sredine svoga života Tesla ima laboratorij u Colorado Springsu izoliran od gradske buke, uživa u prirodi i radu. U dubokoj starosti Tesla je potrošio oko 2000 dolara na liječenje jedne golubice. Tu golubicu je mogao prepoznati među svim golubovima svijeta, a i ona njega. Zadnje novce što je imao potrošio je na hranu za golubicu. Umro je 07. siječnja 1943. u hotelu New Yorke i iza sebe ostavio: preko 1000 izuma potrebnih za čovječanstvo, golubicu, prirodu, čovječanstvo. Sven Blaževski 8.b

Izrada ukrasa i borića Vrijedne ručice

U školi je taj dan bilo jako zanimljivo. Radili smo boriće i ukrase za bor od kartona, kolaža i krep papira. Zelenom i smeđom temperom bojili smo WC rolice. Od njih smo pravili boriće i debla za boriće. Učiteljica nam je u svemu pomagala. Na kraju dana svi smo bili prljavi, ali i ponosni na svoje okićene boriće. Lea Ivačić, 1. razred PŠ Milanovac

Borići od kartonskih rola

Okićeni borići

Božićni ukrasi od recikliranih CD-ova Tijekom mjeseca prosinca u školskoj se knjižnici održavala božićna radionica na kojoj su se izrađivali ukrasi od starih CD-ova. Svaki dan učenici su donosili svoje oštećene CD-ove, a knjižničarska ih je skupina

ukrašavala papirom, markerima u boji i lakovima za nokte crtajući božićne motive. Na kraju su spajali po dva CD-a i vješali ih na prozore. Svi doneseni stari i izgrebeni CD-ovi oživjeli su i uljepšali školsku knjižnicu

Mala izložba u školskoj knjižnici

stvarajući svjetlucavu zavjesu. Ovom radionicom knjižničarska je skupina zaštitila okoliš jer su ponovno iskorišteni odbačeni CD-ovi. Marta Maslać, 5.c

Oslikavanje CD-ova

Projekt za Državno natjecanje i smotru hrvatskih GLOBE škola

Određivanje ekološke vrijednosti lipa u Virovitici Cijeli tekst projekta možete pročitati na hrvatskim web stranicama GLOBE programa. Gradski park u Virovitici zaštićeni je spomenik parkovne arhitekture i predstavlja jedan od najvrjednijih staništa u gradu. Zabilježeno je 76 vrsta stabala i grmlja.

Gradski park se nalazi u središtu grada i pod izravnim je utjecajem različitih vrsta onečišćenja. Naša škola već niz godina provodi biološka istraživanja u parku. Svako stablo u gradu predstavlja bogatstvo za taj grad, pa se kaže da je grad bogat koliko ima stabala u gradu. Zato smo željeli prikazati koja je ekološka vrijednost stabala u gradu. Odabrali smo stabla lipa za ovo istraživanje jer su to stabla koja rastu i u obližnjim šumama. Utvrđivali starost i stanje lipe Ciljevi našeg istraživanja su: utvrditi udio lipa u Gradskom parku u odnosu na druga stabla, utvrditi njihovu starost i stanje stabala lipe, odrediti masu ugljika tih stabala u parku te prikazati njihovu ekološku vrijednost za grad Viroviticu. Istraživanje smo proveli od rujna 2012. do travnja 2013. godine. Područje istraživanja smo ograničili na površinu od 87 500 m2. Odredili smo središte pixela (45°50’01,59’’N 17°23’07,55’’E) kod dvorca u Gradskom parku. Pri radu smo koristili GLOBE protokol za daljinsko istraživanje (www.stkpula. hr/globe). Određeno područje smo ograničili na Google Earth-u i snimkama iz Arkod-a (www.arkod. hr). Odredili smo tip staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa i MUC kodu.

Popis lipa Na istraživanom području popisali smo stabla lipa, determinirali vrste, odredili oštećenja i bolesti stabala i prikazali njihov položaj u parku. Biljke smo odredili prema Domac (1994) i nazive uskladili s bazom podataka Flora croatica, a biljne bolesti prema Hartmann, Nienhaus i Butin (2007). Prsni promjer stabala odredili smo prema GLOBE protokolu,ekološku vrijednost prema Wildremuth (1994) prilagođenoj našim uvjetima, a količinu ugljika prema uputama iz predavanja mr.sc. Marine Grčić „Kako izračunati količinu ugljika na nekom području?“-pripremni materijali za GLOBE projekt „Ugljikov ciklus“. Vrste lipa u virovitičkom parku Lipe u Gradskom parku zastupljene su s dvije vrste: sitnolisnom lipom (Tilia cordata) i srebrnom lipom (Tilia tomentosa) koje nalazimo u obližnjim šumama. Veći je udio srebrne lipe. Zabilježeno je ukupno 120 jedinki lipa od čega 110 jedinki pripada srebrnoj lipi (Tilia tomenosa Monench) i 10 sitnolisnoj lipi Tilia cordata Mill. Najviše su zastupljena stabla prsnog promjera od 21 do 100 cm, nema samoniklih ili zasađenih mladih lipa, a stabla stoljetne starosti, prsnog

Međužupanijska smotra GLOBE

promjera većeg od 100 cm, čine 15%. Ova stabla su još većinom u dobrom stanju iako su pojedina zaražena bijelom imelom i gljivicama te su oštećena. Važna stabla za smanjenu količinu ugljikovog dioksida U Gradskom parku lipe su najbrojnija stabla i samim time vežu najveću količinu ugljika. Stabla veće starosti sadrže veću količinu ugljika. Budući da se nalaze u središtu grada uz prometnice s intenzivnim prometom vežu ugljikov dioksid i na taj način smanjuju onečišćenje zraka u gradu. Obje vrste lipa zbog svog položaja i ekonomske vrijednosti važne su za grad. Veća je vrijednost onih stabala koja su veće starosti i više izložena ljudskom utjecaju. Potvrdili smo našu hipotezu da su lipe važna stabla u gradu jer su autohtona na širem području, brzo rastu i doprinose smanjenju onečišćenja zraka jer smanjuju količinu ugljikovog dioksida. Na žalost, u gradu se ne zasađuju nova stabla lipa već razne druge vrste ukrasnog drveća, a za postojeće lipe se ne brinu dovoljno. Anja Majurec, Gita Pejović, Ella Novosel, Iva Poljak, bivše učenice 8.razreda (sažetak) i mentorica dr.sc. Jasna Razlog - Grlica

ku Ispod jedne lipe u Gradskom par

GLOBE - natjecanje i smotra Državno natjecanje i smotr a hrvatskih Globe škole održano je u Zadru od 13. do 15. svibnja 2013. Godine. Ekipu naše škole čin ile su Anja Majurec, Iva Poljak i Gita Pejović učenice 8. d razreda. S njima su bile i voditeljice Danijela Ža rković i Jasna Razlog-Glica. Prezentira le su projekt o ekološkom značen ju lipa u Virovitici. Više o temi možete pročitati u temi broja.

Izlaganje učenica

Anja, Iva i Gita u obilasku Zadra

Herbarij u nastavi prirode 6. razreda

Praktičan rad i primjena teorijskog znanja U OŠ Bogumila Tonija Samobor i OŠ Ivane Brlić-Mažuranić Virovitica kao izborni sadržaj u 6. razredu obrađuje se tema “Pravila sakupljanja i prešanja biljaka”. Cilj obrade izbornih tema u nastavi prirode i biologije je unaprjeđivanje kvalitete nastavnog procesa, a obradom ovog nastavnog sadržaja učenici dobivaju smjernice za izradu klasičnog ili foto herbarija. Učenike je prije izrade herbarija potrebno upozoriti i na zakonom zaštićene biljne vrste koje mogu pronaći na staništima na kojima

sakupljaju biljne vrste, te napomenuti kako takve biljne vrste mogu biti samo dio foto herbarija. Tijekom vrjednovanja herbarija provodi se, putem kratke pismene provjere zadacima konstrukcije i zadacima izbora, i provjera znanje učenika o biljnim vrstama kontinentalnih travnjaka. Tijekom provođenja projekta uspoređuju se i rezultati pismene provjere 50 učenika 6. razreda OŠ Bogumila Tonija Samobor sa rezultatima pismene provjere 50 učenika OŠ Ivane Brlić-Mažuranić

Virovitica. Vrijednost izrade herbarija u nastavi prirode je u tome što učenici tijekom prikupljanja biljnih vrsta i izrade herbarija uče na temelju neposrednog iskustva kroz praktičan rad i primjenu teoretskog znanja. Na ovaj način učenici usvajaju i određene znanstvene metode, a dobiveni se podaci mogu koristiti u izradi istraživačkih radova koje učenici prezentiraju na natjecanjima iz biologije. Tekst: Petar Vuković, 6.r. Foto: J.R.-Grlica, dr.sc.

Suradnja GLOBE škola

Voda, a na vodi čigra U Virovitičko-podravskoj županiji održana je radionica u sklopu projekta Drava-Natura 2000 – suradnja GLOBE škola. U OŠ Ivane Brlić-Mažuranić Virovitica održana je radionicu radu je sudjelovalo 29 učenika i GLOBE voditelja uključenih u GLOBE program

iz tri virovitičke GLOBE škole (OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, OŠ Vladimira Nazora i Gimnazije Petra Preradovića), a u sklopu projekta Drava-Natura 2000 kojeg provodi Dravska liga. Nakon predavanja o Maloj čigri i sprudovima rijeke Drave te

Nacionalnoj ekološkoj mreži i Natura 2000 u Hrvatskoj kojeg je održala dr. sc. Jasna Razlog-Grlica, voditeljica projekta, učenici su pod stručnim vodstvom nastavnice likovne kulture Ankice Fijale crtali motive čigre i rijeke Drave na dravskom kamenju. Željko Romić, 8.c

pticama: Dodatak I. Temeljem obje direktive, područja kao što su Drava moraju biti zaštićena kao područja mreže Natura 2000, te se s njima mora upravljati pod određenim obvezama: zaustaviti

daljnje uništavanje i započeti s obnovom, restauracijom staništa. Drava u Sloveniji i Mađarskoj je već nominirana za mrežu Nautra 2000, a u Hrvatskoj je tek predložena.

Zanimljivost Mala čigra je rijetka ptica, uvrštena u popis Crvene knjige ugroženih ptica Hrvatske te zaštićena Zakonom o zaštiti prirode. Međunarodno je zaštićena Brnskom i Bonskom konvencijom, te EU Direktivom o

Među 12 zaštićenih proizvoda u Republici Hrvatskoj

Virovitička paprika Virovitička paprika je jedan od 12 zaštićenih proizvoda u Republici Hrvatskoj i upućena je na zaštitu u Europskoj uniji, ali još nije stavljena na tržište kao proizvod s oznakom zemljopisnog podrijetla. Opis virovitičke paprike Oznaka zemljopisnog podrijetla “Virovitička paprika” se odnosi na svježi plod paprike i to tri tipa ploda: Paradajz-paprika, zvonolika paprika i izdužena paprika. Paprika koja nosi oznaku “Virovitička paprika” mora pripadati ekstra ili 1. klasi. Kako bi paprika dospjela na tržište, mora biti zdrava, cijela, čista, bez mehaničkih oštećenja uzrokovanih od bolesti i štetnika. SORTE I NJIHOVE OSOBNOSTI: Paradajz-paprika: Botanička žuta, Majkovačka žuta Osobitosti sorte paprike Botanička žuta su: okrugao do blago spljošten oblik plod, s tri do četiri plitka uleknuća (rebra); okrugao poprečan

presjek ploda; minimalne su vrijednosti visine ploda 4 cm, promjera 6 cm, debljine perikarpa (meso) 5 mm, u fiziološkoj crvene boje; bez ljutine. Osobine sorte paprike Majkovačka žuta su: : okruglo-spljoštena (pogačasta) do blago srcolik oblik ploda, s izraženim dubljim ili plićim uleknućima(rebra) na dijelu pri stapci ploda; okrugao poprečan presjek ploda; minimalne su vrijednosti ploda 3 cm, promjera 6 cm, debljine perikarpa (masa) 4 mm, mase ploda 90 g.

poprečan presjek ploda. Visine ploda su 10 cm, promjera 4 cm, dubina perikarpa (mesa) 4mm, mase ploda 120 g. Među 12 autohtonih proizvoda koji nose oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla u Hrvatskoj, odnedavno je i virovitička paprika. Njenim se uzgojem bavi 20-ak proizvođača. Za siguran proizvod odnosno paprike, očekuje se i veća cijena, a proizvođači mogu proizvoditi tri sorte - baburu, rog i paradajz papriku.

Zvonolika paprika Osobitosti sorte paprike su: zvonolik izgled ploda; kvadratičan poprečan presjek ploda; minimalne su vrijednosti visine ploda 8cm , promjer 5cm, debljine perikarpa (mesa) 4 mm, mase ploda 100 g.

Certifikat mogu dobiti svi oni proizvođači koji proizvode u skladu sa specifikacijom, na određenom teritoriju i koji su u sustavu certifikacije. Na oznaku zemljopisnog podrijetla Udruga proizvođača povrća Virovitičko-podravske županije, koja je pokrenula projekt, čekala je punih sedam godina.

Izdužena paprika Izdužen oblik ploda, spljošten na bazi, malo povijena vrha, eliptično-okrugao

Tekst: Patrick Lukačević, 6.a tata Mario Lukačević, dipl.ing. foto: Darko Martinušić, OPG Vtc

paprika rog žuta

paprika rog crvena

Zalazak sunca u ribnjak

Uzbudljive priče virovitičkih ribiča

Šaran iz šaša postao trofej

Sve je to uzbuđenje, jedna od dražih priča mi je o šaranu od 14 kg koji mi je bježao pod šaš. Pitali su me što ću sad učiniti, a ja sam im uzvratio da nije bitno što ću ja učiniti nego on. Virovitički ribnjaci se sastoje od 9 ribnjaka, svaki odvojen kopnenim mostom. Na svakom postoje različa pravila i vlasnici. Prvi, drugi, treći, četvrti i peti ribnjak pripadaju ŠRU Ođenici, šesti, sedmi i osmi ŠRK Tvinu, a deveti Brani. Na trećem ribnjaku se smije pecati samo od petka do nedjelje, na četvrtom svaki dan pod uvjetom da se vraćaju šarani i amuri, a na svima ostalima se peca svaki dan bez vraćanja ribe. Prvi ribnjak je preodređen za okupljanja, slavlja i odmaranja. I da se djeca i odrasli nadišu svježeg zraka. Šetajući Ribnjacima, Alen i ja smo primijetili da nema mnogo otpada i smeća, ali se svejedno tu i tamo može pronaći nešto smeća koje smo mi

Domagoj i Alen

Hoće li se što uhvatiti

Ljepota se krije u malenom cvijetu

nije bitno što ću ja učiniti nego on. Čekao sam njegov sljedeći potez dok je polagano kretao iz šaša, kad sam vidio po struni da je izašao iz šaša dao sam kontru i izvukao ga iz vode. To mi je bio najuzbudljiviji trenutak u životu bio sam ponosan na sebe što sam sve lijepo odigrao i upecao ovakav trofej”, uzbudljiva je priča koju je ispričao gospodin Mirko. Dok smo došli na deveti ribnjak, bili smo iscrpljeni od hodanja i vrućine pa smo zamolili Zlatka Vukovića da nas poveze do trećeg ribnjaka i zbog toga mu zahvaljuljemo. Tekst: Domagoj Maligec, 8.d Foto: Alen Smiljanić, 8.d i Renata Sudar, prof.

Domagoj ga prati u stopu

Tišinu prekida kreket žaba uz vodu

Mir i spokoj

Veliki list i maleni kukac

Što li on vreba

bacili u kantu za otpad umjesto onih koji se ne brinu za okoliš i za bića koja tamo žive. Šuma nas je očarala svojim tajnama i pjesmama, ali nas je jednako tako i zastrašila iako po svuda postoje znakovi pomoću kojima bismo se trebali orijentirati. Mnogo smo puta skrenuli s puta svojim zvukovima i putevima. Stvarno nam je bilo naporno hodati od prvog do devetog ribnjaka, ali izdržali smo zahvaljujući Alenovoj mami koja nam je pripremila užinu i vodu. Za svakog ribiča je svaki ugriz, svaki trzaj i svaka riba uzbuđenje i adrenalin. “Sve je to uzbuđenje, jedna od dražih priča mi je o šaranu od 14 kg koji mi je bježao pod šaš. Pitali su me šta ću sad učiniti, a ja sam im uzvratio da

Stripekologija

Leon Berec, 7.a

or najučenika i najšportaša izb e, ol šk n Da i vil la os pr Svečano

a im ij n š je p s ju a n u đ e Već 12 godina m

njima. ta na županijskim natjeca jes m ćih tre 8 i ih ug dr 9 , učenici osvojili 12 prvih Ponos je naš uspjeh jer su

j Modna revija Crno - bijeli svijet

Nagrađeni učenici i mentori

Kako učenici ne bi trebali dolaziti u školu

biti najšportašica i najšportaš. To su Na početku svečanosti ravnatelj Ella Novosel i Sandi Kovač. škole prigodnim se riječima obratio Učenici Andrea Hanžek, Luka Kelčec, gostima, učenicima, učiteljima i Anja Majurec, Dijana Meščić, Lucija svim ostalim djelatnicima škole Relić i Roman Yatsukha nominirani kako bi se prisjetio nekih važnih su za najučenika škole. Dva su srebrna godina iz povijesti škole, ali još više učenika. To su Anja Majurec i Luka naglasio uspjehe i vrijedne rezultate Kelčec, a najučenica škole za ovu u predmetnim natjecanjima i športu šk.godinu je Lucija Relić. Čestitke i svih naših učenika i njihovih mentora plakete uručile su učiteljice Gordana u posljednjih 12 godina. Ponos je Kos, Marica Domokuš i Dragica danas naš ovogodišnji uspjeh jer su Kekez. učenici osvojili 12 prvih, 9 drugih i 8 trećih mjesta na žup. natjecanjima. Kulturno-umjetnički program Ponosni smo što su učenici naše škole ima puno darovitih u 7 kategorija sudjelovali na državnim Da u našoj školi učenika pjevača, uvjerio nas je nastup natjecanjima. mladih pjevača koje je pripremila nastavnica Zumbulka Foret koja Najučenici i najšportaši škole je pripremila i školski zbor. Mladi Proglašeni su najučenici i najšportaši pjevači su Natalija Hanić, Lena Sabo škole. Nominirane su športašice i Ana Ojdanić, Vedran Gvojić, Petra Ivana Ercegovac, Iva Foret, Mateja Heller, Monika Uher, Marta Maslać, Frič, Ella Novosel i Vedrana Terihaj, Heidi Černeli, Ana Lanšćak, Leon a športaši Krešimir Godeč, Sandi Berec i Dino Kurečić. Kovač, Dominik Mikolčić, Sven Ples mladih ritmičara nastavnice Petrović i Domagoj Vuković. Ipak Kormelije Šarić uz Domagoja Garaja samo jednom od njih pripala je čast

Najučenici škole i učiteljica Dragica Kekez

Prvaci u športu

bilo je ugodno iznenađenje kao i odličan nastup dviju ritmičkih skupina učiteljica Jasne Mikolić i Jasenke Jurić Ćivro. Narodnu baštinu čuvaju mali folkloraši sa svojom učiteljicom Jasnom Resler kao i tamburaši uz nastavnicu Ildiko Seleši. Nešto novo u programu pripremila je nastavnica Vesna Matovina s učenicima 7.a u modnoj reviji koja nam je pokazala kako učenici ne bi trebali dolaziti na nastavu. Izložba učeničkih radova Osim programa svečano je bilo i u holu škole gdje je postavljena izložba učeničkih radova likovne kulture te literarni i novinarski radovi kao i radovi malih glagoljaša. U realizaciji ove velike svečanosti sudjelovali su mnogi učitelji, učenici i djelatnici škole, ravnatelj i stručne suradnice uz vodstvo prof. Renate Sudar. Jelena Lukić, 8.a

Ritmička skupina 1. razred

Majka-biće najmilije Moramo biti precizne

U igri s mamama

e pripremilil Učenici PŠ Rezovac, sa svojim učiteljicama, su i ove godin programa i mamama iznenađenje za Majčin dan. Nakon kratkog im okom uručenih darova, izrađenih vrijednim ručicama pod budn je dijete Svako šte. igrali svojih učiteljica, djeca su s mamama krenula na Uz živo. a veom s mamom sudjelovalo u jednoj igri. Natjecanje je bilo dnike, koji su bili vatreno navijanje i športsku borbu dobili smo i pobje n natjecanja Nako o. mjest nagrađeni diplomama za osvojeno 1. 2. i 3. smo malo žili krenuli smo na slatku okrjepu. Ovaj Majčin dan obilje drugačije nego inače, ali bilo je veselo i zabavno. Barbara Fosić, 2.r. PŠ Rezovac

Maškare, maškare...

Koga oni žele uplašiti

Veljača je mjesec maskiranja i ludovanja kada maškare zavladaju gradovima, ali i školama. Povorka maskiranih učenika krenula je po razredima od učionica kroz hol škole do športske dvorane. U dvorani nas je pozdravila voditeljica Jelica Oluić, maskirana u proljeće. Uz prigodnu glazbu za koju je bio zadužen nastavnik Ivica Tomljanović, prošetali smo dvoranom. Nakon toga je slijedio izbor najljepše maske svakog razreda. Komisija koju su činili: Izabela Konto, Kristina Kranjčević, Ildiko Seleši, Marijana Pađen Jurišić i Sanja Pajnić nije imala nimalo lak zadatak. Uz mnoštvo prekrasnih maski komisija je izabrala najmasku. Svaka izabrana n najmaska razreda dobila je priznanje i čokoladu. Nako nagrađivanja maski slijedile su maskenbalske igre. I na uz kraju svi skupa smo se zasladili čokoladnim krafnama ledeni čaj. U slast do iduće godine. Antonio Tumpić, 4.a

Uskrsne radionice

Maštoviti originalni pilići i zečići školi održane su Povodom Uskrsnih blagdana u našoj jelovali učenici sud dvije radionice. Na radionicama su ženog truda uspjeli ulo petih i šestih razreda. S puno volje i isteći balone, kor smo izraditi maštovite piliće i zečiće, i kako uz malo azal pok karton i tempere. Na taj način smo su osmislile i ice ion materijala izraditi ukrase i darove. Rad ela Konto, Ildiko Izab vodile nastavnice Kristina Kranjčević, ogle su nam i naše Seleši i Mateja Ciprijanović, a pom Pađen-Jurišić. Kao i knjižničarke Sanja Pajnić i Marijana dobrovoljne priloge su svake godine učenici naše škole dali a kupljen je pribor stav za Caritas, a dijelom skupljenih sred nika složila naša uče oć za učenike naše škole koje je uz pom nastavnica Ankica Fijala. Barbara Kunkić, 6.a

Marljivo smo bo jili

Pogodite tko je tko

i crtali

Složili smo pakete

Anita Relić i učenici 4.a

Biciklistički poligon

Svi u školu biciklima Jedan dan u mjesecu listopadu svima nama u 4.a prijevozno sredstvo do škole bio je bicikl. U pratnji svojih roditelja, baka i djedova s kacigom na glavi dovezli smo se biciklima na školsko igralište. Tu nas je dočekao postavljen biciklistički poligon s prometnim znakovima kao što su: obavezno skretanje ulijevo, obavezno zaustavljanje, pješački prijelaz, kružni tok te prometne prepreke koje je trebalo uspješno svladati. Sav taj promet i gužvu regulirali

su nama već poznati policajci, Matijina mama Anita Relić, Ivanka Teskera i Dario Gazibara. Pregledali su ispravnost naših bicikala te provjerili spretnost i sigurnost u vožnji poligonom. Od djevojčica pobijedila je učenica Karla Puž, a od dječaka Luka Jurković, Matija Relić i Branimir Denić pokazali su izrazitu spretnost u svladavanju prometnih prepreka. Najuspješniji su nagrađeni pernicama, majicama i kapama s prometnim znakovima. Ponovili smo

prometna pravila i obećali da ćemo biti jako oprezni i pažljivi sudionici u prometu i poštivati naše znakove! Tekst: Matija Relić, 4. a Foto: Branimir Denić, 4.a

Provjera ispravnosti bicikla

Sigurno i vješto u prometu Dječja prometna akcija U organizaciji MUP-a i HAK-a Virovitičko-podravske županije i gospođe Anite Relić u subotu 07.09. ispred Robne kuće bila je dječja prometna akcija „ Sigurno i vješto u prometu“. Učenici 2.a razreda sudjelovali su u programu pjesmom, plesom i recitacijama. Poslije uvodnog

programa natjecali su se u vožnji spretnosti na biciklu i rolama. Svaki natjecatelj dobio je prigodan poklon. A što je najvažnije, naučili su spretno voziti bicikl i poštivati prometna pravila.

U programu sudjelovali učenici malog folklora

Ena Fadljević, 6.d

Djeca su pokazala spretnost i vještinu

Veseo početak nove školske godine U veselom tonu započela je priredba za prvašiće i njihove roditelje u dvorani škole. Voditeljski par srdačno je pozdravio buduće učenike i zaželio im dobrodošlicu. U brzom ritmu predstavila se i ritmička skupina, a stihovima pjesme „Mi smo djeca vesela“ učenici su poručili da je škola mjesto smijeha i veselja. „U školu treba svakoga dana stići sigurnim putem“, riječi su tajnika HAK- a g. Valentekovića te djelatnice PU Virovitičko-podravske Anite Relić, ravnatelja škole J. Strmečkog te

dogradonačelnika g. Sića. Dobru suradnju s učenicima i roditeljima zaželjele su i stručne suradnice Marina Uher i Irena Molnar. Nakon uvodnih riječi učiteljice 1. razreda prozvale su učenike koji su sa žutim kapicama otišli u svoje razrede. Učiteljice 1.r. su : Kornelija Šarić, Snježana Volenik, Snježana Hađija, Eržebet Vukelić, Zorica Tomljanović, Irena Teskera, Ivana Mikina i Kristina Hercigonja. Barbara Hegediš, 6.a

Učiteljica Ivana Mikina proziva svoje buduće prvašiće

U PŠ Taborište obilježen Dan kruha

Bogat stol mamio je mirisima Topla jesen izmamila je djecu i odrasle na boravak u prirodi. No, vrijedne mame i bake pronašle su vremena za izradu i pečenje domaćih kolača, peciva svih oblika i vrsta te ukusnih i maštovitih kruhova. Zajedno s djecom su to donijele u školu kao

njihov doprinos obilježavanju Dana kruha. Pogled na bogat stol koji mami mirisima izazivao je osjetila. Svaki razred pripremio je neku točku koju je ponosno izveo pred svima ostalima. Učenici su tako stihovima, recitacijama, igrokazima i pjesmom

zahvalili za plodove zemlje i ljudskog rada. Nakon prigodne priredbe prionuli su na kušanje oku i mirisom primamljivih domaćih proizvoda. Gabriel Toplak, 2.r. PŠ Taborište

Europski dan jezika

Različitost zvukova, boja, okusa i mirisa Na vrlo zanimljiv način obilježen je Europski dan jezika u našoj školi. Glavni hodnik škole pretvorio se u pravu riznicu raznolikosti zvukova, boja, okusa i mirisa. Učenici nižih i viših razreda prezentaciju su otvorili plešući na taktove bečkog i engleskog valcera, dok su učenici 3.r. prezentaciju zaokružili plesom hrvatskih narodnih kola. Uslijedila je mala turistička promocija

europskih zemalja, gdje su učenici viših razreda prezentirali prigodnim plakatima pojedine europske zemlje, a pripravljenim tradicionalnim jelima od mađarskog gulaša, grčke salte, grčke baklave, čeških knedlička, belgijskih pralina, talijanske pizze, finskih palačinki, norveškog omleta, irskih muffina, murske gibanice, kranjske kobasice, švedskog pudinga obogatili prezentaciju. Cijeli je

program popraćen tradicionalnom glazbom tih zemalja te glazbom koja se sluša danas. U programu su sudjelovali mnogi učenici koje su pripremile učiteljice Jelica Olujić, Marija Brajković, Jasna Resler i voditeljica projekta Danijela Žarković.

I mađarska su jela ukusna

Dobro smo se pripremili

Izložba u holu

Tekst: Katarina Miholić, 7.a Foto: Manuel Kolak, 7.a

Učenice 5. razreda

Poslastice s njemačkog područja

Školski projekt

„Upoznajmo barok“

Priprema za nastup

Priča o biseru

To nije bilo koji biser, već biser nepravilna oblika koji će svoje mjesto naći u nazivu umjetničkog razdoblja koje je trajalo od 1600. – 1750. god. baroku. Ovo je priča o jednom biseru. To nije bilo koji biser, već biser nepravilna oblika koji će svoje mjesto naći u nazivu umjetničkog razdoblja koje je trajalo od 1600. – 1750. god. baroku. Davnu prošlost počinjemo proučavati u Rimu. Smatra se žarištem razvoja baroknog stila koji se ubrzo proširio izvan granica Italije u Njemačku, Francusku, Austriju, Nizozemsku, Englesku te Španjolsku. Ljepota je postala dio svih umjetnosti Kako je novi stil zauzeo mjesto u svim umjetnostima, biser je zasjao

punim sjajem u likovnoj i glazbenoj umjetnosti, arhitekturi i književnosti. Putujući po Europi i šireći ljepotu, došao je i do naše Hrvatske. Da su raskoš i kićenost najvažniji elementi baroka, uvjerit će nas ljepote dvoraca izgrađenih u tom vremenu i posebice plesnih dvorana u kojima se njegovao poseban stil baroknog plesa koji su nam dočarali učenici 8.razreda u originalnim kostimima baroknog razdoblja koji su za ovu prigodu posuđeni iz HNK Varaždin. Taktovima ove glazbe upoznali smo osnovne elemente baroknog muziciranja za što su zaslužni najveći

barokni majstori – Johann Sebastian Bach, Friedrich Handl te Antonio Vivaldi. Glazbu tih velikih majstora odabrali su učenici da bi pokazali svoje umijeće muziciranja na violini i klaviru. Virovitički biser – crkva sv. Roka U priči o putu slavnog bisera čuli smo lijepu riječ, pogledali slike i fotografije. Vidjeli smo ples i čuli smo glazbu. Naučili nešto o znanstvenim dostignućima slavnog Ruđera Boškovića. I ništa manje važan korak na putovanju bio je dolazak u

Učenici 8.r u orginalnim kostitima baroka

Viroviticu. I naš se grad ponosi svojim biserima – crkvom sv. Roka, jednom od najljepših baroknih crkvi sjeverne Hrvatske te dvorcem grofa Pejačevića i parkom oko dvorca koji pamti dugu prošlost, upravo iz tog davnog 17. i 18. st. Sve su to bili sadržaji kviza znanja u kojem su sudjelovali predstavnici 8. razreda. Izložba plakata još je jedna mala priča kojom smo fotografijom i riječju željeli pokazati ljepotu i raskoš baroka. Priča ima sretan kraj Naši su biseri bili i predmet predavanja koja su održana u dvorcu i crkvi. Još jednom zahvalit ćemo ravnateljici Muzeja Mihaeli Kulej i pateru Marku koji su omogućili učenicima i učiteljima naše škole da nešto više saznaju o baroknim građevina na koje je Virovitica posebno ponosna. Kao svaka dobra priča i naša priča ima sretan kraj. Zašto sretan? Zato što smo dva mjeseca proučavali, istraživali, pripremali, učili, stvarali da se na trenutak vratimo u jedno povijesno doba koje je ostavilo trag u Europi, Hrvatskoj i našoj Virovitici. Različitim smo aktivnostima povezali mnoge predmete. Pripremili smo malu baroknu svečanost, izložbu, slikokaze, kviz znanja te organizirali terensku nastavu u dvorcu i crkvi. U ovom velikom školskom projektu sudjelovali su mnogobrojni učenici i učitelji. Literarno- recitatorska družina, učenici koji su svirali i plesali, sudjelovali u kvizu znanja, pripremili slikokaze, likovne radove, materijale za plakate. U ovom velikom školskom projektu sudjelovali su učitelji Željka Puškarić, Sanja Pajnić, Vesna Zvečić, Izabela Konto, Ivica Tomljanović, Zumbulka Foret, Ildiko Seleši, Ankica Fijala, Anja Brabec, Marica Matasić, Danijela Žarković, Marija Brajković, Mario Karakašić, Blanka Medvecki, Jasna Razlog- Grlica te voditeljica projekta Renata Sudar.

Voditelj Davor Tarbuk

Glazba baroka - Lucija Volenik i Ana Lanšćak

kne noslovljenje baro

Recitatori - Kras

Tekst: Antonela Ferenčak, 8.b Foto: Iva Biuk, 8.b, Renata Sudar, prof. Modni detalji baroka na haljinama koje su izradi

le i predstavile učenice 8.r

lirike

Na ulazu u Dvorac grofa Pejačevića

Posjet Dvorcu grofa Pejačevića i crkvi svetog Roka

Srdačan doček za nastavnicu i učenike

Ravnateljica Muzeja - Mihaela Kulej

Krajem mjeseca studenog d održan d je kviz o baroku za osme razrede. Bilo je to u sklopu školskog projekta „Upoznajmo barok“ kojemu je bio cilj što bolje upoznati to stilsko razdoblje. U kvizu je sudjelovalo po troje predstavnika iz svakog osmog razreda koji su morali ponuditi odgovor u određenom vremenu, tj. 5 sekundi. Kviz je podijeljen u tri dijela: biranje ponuđenog odgovora na postavljeno pitanje (a, b, c), određivanje točnosti ili netočnosti zadane tvrdnje i igra asocijacija. Postignuti su sljedeći rezultati: 1. mjesto 8.e (Josipa Kaselj, Erik Šuvak i Marko Bratranek)) s osv vojjen enih ih osvojenih 54 bboda. 54 oda od da. a.

2. mjesto 8.b (Karla Launek, Sven Blaževski i Iva Biuk) i 8.d (Marko Nemet, Igor Akrap i Domagoj Maligec) s osvojenih 49 bodova. 3..mjesto 8.a (Darijo Ivanović, Monika Uher i Ivana Sertić) s osvojenih 40 bodova. 4. mjesto 8.c (Željko Romić, Heidi Černeli i Dora Đeri) s osvojenih 38 bodova. Povjerenstvo za bodovanje činili su Karlo Cvitić, Antonio Vuković, Iva Pšihistal, Paula Žigman i Marta Maslać koji su vrijedno motrili i zapisivali ostvarene bodove. Svim su natjecateljima podijeljena priznanja, a diplome najboljima.

Kviz

Povodom projekta „Upoznajmo barok“ krajem studenog 2013. učenici Osnovne škole Ivane Brlić-Mažuranić posjetili su barokne građevine u Virovitici, Gradski muzej (Dvorac grofa Pejačevića) i crkvu sv. Roka. U muzeju nas je dočekala ravnateljica Mihaela Kulej koja nas je vodila kroz muzej i pokazivala nam barokna djela te pričala o obitelji Pejačević. Saznali smo kako su građene kuće u to doba da bi se sačuvale od turskih napada te da je velika muzejska dvorana nekad služila za održavanje balova. Pošli smo u crkvu da se uvjerimo kako izgledaju detalji barokne umjetnosti o kojima nam je pričala ravnateljica Muzeja. Uputila nas je da posebno obratimo pozornost na to kako izgledaju kipovi. U crkvi nas je dočekao fra Marko. Tamo smo saznali da je sveti Rok zaštitnik kuge. Ispričao nam je o svakom oltaru posebno. Prolazeći kroz crkvu, vidjeli smo razne kipove svetaca i Isusa kao i likovne radove naše nastavnice likovne kulture Ankice Fijale. U crkvenom muzeju vidjeli smo stare knjige, inkunabule koje datiraju iz davnog 16. stoljeća.

Tekst: Monika Uher, 8.a Foto: Marta Maslać, 5.r.

Tekst: Edi Albreht, 5.c .c Foto: Tomislav Ojdanić, 8. 8.c .c

rka, vodi kviz znanja

Sanja Pajnić, knjižniča

crkva sv. Roka

Karticama se pokazuju toč

ni odgovori

Plakati o baroku

S veseljem dočekali n

aše

Naša škola već dugi niz godina veliki prijatelj i partner grada Traunreut a i njegovih stanovnika. Svake godine učenici idu na razmje nu. Kako naši učenici idu u Njema čku , tako i oni iz Njemačke dolaze k nama u Hrvatsku ku. PONEDJELJAK Napokon smo dočekali i taj trenutak kada smo opet ugledali svoje stare prijatelje. Svi smo bili sretni što ćemo se družiti i provesti nevjerojatan tjedan. Znali smo da će ove godine biti i bolje jer smo se već poznavali. Poslije srdačnog dočeka u holu škole gdje im je ravnatelj zaželio dobrodošlicu, krenuli smo svojim kućama. UTORAK Nakon prve prospavane noći i doručka u obitelji došli smo u školu gdje smo se svi sastali i krenuli u Pustaru Višnjica. Prvo smo se svi dobro najeli (opet) i krenuli u obilazak. Ušli smo u konjušnicu i vidjeli mnoštvo raznovrsnih konja, koji se treniraju za jahanje. Bili su prekrasni. Preko puta je bio izložbeni prostor s tematikom jeseni. Uređivala ga je jedna dizajnerica interijera iz Zagreba. Inače, tematika se mijenja prema godišnjim dobima. Zatim smo krenuli do eko vrta. Ne bazira se na korištenju pesticida i umjetnih

gnojiva. Sve tamo proizvedeno, koristi se u svrhe restorana. Blizu eko vrta, nalazi se hangar u koji se pohranjuje batat, slatki krumpir. Imali smo prilike probati ga. Imaju problema s proizvodnjom druge i treće klase. Izvoze ga u velikim pošiljkama. Posjetili smo jelene, nakon čega je uslijedila igra. I zatim smo krenuli kući. SRIJEDA U prostorijama Grada, gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin primio je učenike Osnovne škole “Werner-vonSiemens” iz Traunreuta u Njemačkoj koji u okviru razmjene učenika privremeno borave kod virovitičkih obitelji. Tom prigodom gradonačelnik Ivica Kirin dotaknuo se osnovnog i srednjoškolskog te glazbenog obrazovanja u Virovitici te uz par pošalica i prigodnim poklonima poželio učenicima

Doček gostiju prijateljske škole

ugodan boravak u našem gradu. Posjet učenika Osnovne škole ”Wernervon-Siemens” iz Traunreuta zapravo je odraz 28- godišnje suradnje s Osnovnom školom Ivane BrlićMažuranić u Virovitici koja je za učenike pripremila niz svakodnevnih aktivnosti kako bi što bolje upoznali grad, način života te kulturu grada Virovitice. Nakon cjelodnevnog izleta u Pustari Višnjica te posjete gradonačelniku, za učenike su planirane aktivnosti u obliku posjete Gradskom muzeju u Virovitici, Župnoj crkvi Sv. Roka, a održat će se i nekolicina radionica u školi domaćina. Ravnatelj OŠ Ivane BrlićMažuranić, Josip Strmečki kazao nam je da je cilj suradnje dviju škola

Vrijeme smo provodili u zajedničkim aktivnostima ma

e prijatelje iz Traunre

uta

zbližavanje učenika, razvijanje prijateljstva između dvaju gradova te razmjena iskustava učenika, ali i prosvjetnih djelatnika. Srijedu smo iskoristili za obilazak grada u koji nas je vodila naša nastavnica likovnog Ankica Fijala. U crkvi svetog Roka vidjeli smo brojne ukrase i ornamente koji potječu još iz razdoblja baroka. Sama crkva je sagrađena u 18.st. kada su došli franjevci u Viroviticu. Podizani su brojni oltari i spomenici u čast svetaca. Ugledali smo sakristiju, kor, orgulje, vanjski vrt i prostoriju u kojoj se održavaju razne aktivnosti. Nakon toga uputili smo se k gradonačelniku iako su tamo bili samo naši gosti jer nije bilo dovoljno mjesta za sve. Zatim idemo u muzej koji se nalazi u povijesnom dvorcu Pejačević. Pohranjeno je mnogo kulturne baštine Virovitice i umjetničkih djela. ČETVRTAK Doručkovali smo u školi. Nakon toga uputili smo se u učionicu likovnog gdje smo dobili zadatak – oslikati na kartonskim haljinama detalje hrvatske

narodne nošnje. S nastavnicom biologije Jasnom Razlog Grlicom naučili smo orijentaciju prostora. Zatim je uslijedio ručak nakon kojega idemo kući. Vraćamo se u 16:30h te polazimo u Otrovanec. Poslušali smo legendu o tome kako je nastalo ime restorana Zlatni Klas. Počastili su nas pizzom i lepinjama. Jahali smo konje i odlično se zabavili. U večernjim satima plesali smo uz ritmove hrvatskih i stranih pjesama. Svi umorni, vratili smo se kućama.

suze. Plakali smo kao kišna godina. Ali, morali smo se oprostiti. Bilo je vrijeme za polazak. Zadnjim riječima i zagrljaju, ušli su u autobus i krenuli put Traunreuta svojim kućama. Stela Sabo i Monika Uher, 8.a

PETAK Jutro smo započeli mixom zumbe i hip-hopa, nakon čega je usljedio šport. Vratili smo se kućama. Imalii d smo cijelo slobodno poslijepodne od ng. kojih je većina iskoristila za shopping. U 20:00h došli smo pred školu. Došao je i taj trenutak. Morali smo se rastati, što nam je bilo najteže jer smo postali stvarno super frendovi. alaa Svima je zastao dah, tuga se razabirala u zraku. Nismo se nikako mogli pomiriti s činjenicom da odlaze. Možda neke nećemo više nikada u vidjeti. Teško nam je palo. Potekle su Ovdje prijateljuju ljudi i životinje

Izlet u Višnjici

Posjet muzeju

Božić ljubav daruje Veliki zbor i učiteljica Zumbulka

Kolika je velika ljubav Božića pokazala je svečanost obilježavanja Božića. Svi smo nakratko osjetili ljubav jer je duh Božića našao svoje mjesto u dvorani. Bojama i ukrasima, zvukom, pokretom, pjesmom, riječju i stihom slika Božića bila je poput pahuljica koje su lepršale po cijelom dvorani. Ozračje Božića dočarali su nam pjevači školskog zbora, pjevači malog zbora, plesači, ritmičke skupine, recitatori, glumci, solisti, „Kvartet Artes.“ U pripremi programa sudjelovali su Jelica Olujić, Zumbulka

Foret

Foret, Ana Matić, Jasna Mikolić, Dubravka Mioković, Jasna Resler, Ivan Mikolić. Matej Blažević, Tihomir Sabolić i Tomislav Šipek ( kvartet), Antonija Domšić, Matija Kovač pod vodstvom Jasenke Jurić – Ćivro i Renate Kovač, Kristine Kranjčević (koje su osmislile svečani program), Kornelija Šarić i Ankica Fijala, ravnatelj Josip Strmečki te školski majstori. Tekst: Heidi Černeli, 8.c Foto: Renata S.

Ritmička skup

ina uč. Jasenk e

Jurić - Ćivro

edmetne nastave Ritmička skupina pr

Mali zbor i učiteljic a Dubravka Miokov

ić

Slavonski božićni običaji U PŠ Taborište pred same božićne blagdane održana je priredba u kojoj su sudjelovali kao i uvijek svi učenici

od 1. do 4. razreda. Prikaz božićnih slavonskih narodnih običaja ganuo je mnoge roditelje i bake, a učenici

su ih razveselili i veselom zimskom pjesmom, plesom, igrokazima i recitacijama. Tvrtko Jurković 3. r. PŠ Taborište

Paljenje svijeća 1 2 Kvartet Artes

Učiteljica Ana Matić

nada mir 3 4

radost ljubav Recitatori

Radionica s roditeljima u 2.b

Izrada pahuljica Početkom prosinca 2013. godine u našoj je učionici održana radionica izrade pahuljica. U pomoć smo pozvali roditelje koji su se rado odazvali. U početku nam se činilo da će to biti teško i komplicirano, ali zajedničkim snagama i uz upute koje nam je davala učiteljica uspjeli smo izraditi prekrasne papirnate pahuljice potrebne za ukrašavanje naše športske dvorane povodom božićne priredbe. Većina nas je i kod kuće nastavila s izradom pahuljica kojima smo ukrasili i svoje domove. Bili smo ponosni što smo i mi pridonijeli lijepom izgledu dvorane na božićnoj priredbi. Paula Ištvanović, 2. b

Naše mame imaju strplje

nja više od nas

Radimo ukrase za

i veliki bor u dvoran

Zajedno smo jači

Prvi put u knjižnici U povodu Mjeseca knjige posjetili smo knjižnicu u matičnoj školi. Mi još ne znamo ni sva slova naše abecede pa nam čitaju mame i učiteljica. Ali boravak u knjižnici bio je očaravajući. Bezbroj knjiga, časopisa i slikovnica. Kod kuće ih je mnogo manje. U staklenom ormaru novi crtići. Jedan smo i pogledali. Riblja škola, bio

Prvašići prvi put u knjižnici

mu je naslov. Super je! Oduševila nas je srdačnost, veselost i znanje knjižničarke, profesorice Vesne. Puno nas je naučila o radu u knjižnici. Dobili smo i poklone: 2 bojanke i straničnik. Hvala! Doći ćemo opet! Una Kovač, 1.r. i učiteljica Zorica Tomljanović

„U svijetu stvaralaštva Ivane Brlić-Mažuranić“

Ivanin čaroban svijet Povodom Međunarodnog dana dječje knjige, koji se obilježava 2.travnja, i stote obljetnice izdanja romana „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ nekoliko je učenika petoga razreda s knjižničarkom posjetilo Gradsku knjižnicu i čitaonicu Virovitica u kojoj se održala radionica „U svijetu stvaralaštva Ivane Brlić-Mažuranić“. Voditeljice radionice Mirjana Kotromanović i Marina Štefanac u

uvodnom su dijelu uputile učenike da je Međunarodni dan dječje knjige ujedno i rođendan danskoga pisca H.C. Andersena čije bajke učenici i danas rado čitaju. I naša je Ivana Brlić-Mažuranić, „hrvatski Andersen“, ostavila bogat opus u kojemu značajno mjesto ima roman o poznatom šegrtu Hlapiću kojemu su učenici pisali pismo. Učenici su također sudjelovali u kvizu, a

oni najbrži i najtočniji osvojili su besplatnu godišnju članarinu. Iva Šantić, 6.a

“Sreća je u našim rukama - radosno dočekajmo blagdane u zajedništvu!“

Od vrećice do čizmice

Sudionici radionice u Gradskoj knjižnici

Učenici i učitelji Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Virovitica u Gradskoj su knjižnici i čitaonici Virovitica 4. prosinca 2013. godine održali priredbu, izložbu radova i eko radionicu koje su dio kulturnog programa „Prosinac u gradu“. Učenici OŠ Ivane Brlić – Mažuranić bili su njihovi gosti. U uvodnom dijelu par riječi uputile su ravnateljica knjižnice Višnja Romaj te ravnateljica COOR-a Marija Navarra. Ona je zahvalila svim svojim učenicima i suradnicima koji su predstavljali rad svoje škole. Priredba je bila u duhu blagdana Sv. Nikole. Učenici su hrabro izlazili pred publiku, glumili, plesali i recitirali. Veseli su se vraćali na svoje mjesto. Pokazali su koliko ljubavi i snage imaju jer su mnogi od njih prvi put

izašli pred ljude i nastupali. Na izložbi su prikazani različiti proizvodi učeničke zadruge. Eko radionica koju su vodile učiteljice COOR-a zvala se “Od vrećice do čizmice“ i u njoj su aktivno sudjelovali i učenici OŠ Ivane Brlić - Mažuranić. Naučili su kako od starih plastičnih vrećica izraditi lijepu blagdansku čizmicu. Glačali su vrećice, izrezivali i šivali ih koncem i iglom. Kući su ponijeli prekrasne čizmice u koje će im sveti Nikola donijeti darove. Cijelo je druženje bilo vrlo ugodno, dječja su lica bila ozarena, slatka i vesela. Učenici i učitelji COOR-a svima su poručili: “Sreća je u našim rukama - radosno dočekajmo blagdane u zajedništvu!“. Natalija Jezerčić, 7.e

Natjecanje u čitanju i predstavljanju knjige Zanimljiva radionica na kojoj su sudjelovali i naši učenici održala se 18. listopada u virovitičkoj Gradskoj knjižnici i čitaonici. Učenici su se na radionici natjecali u brzom čitanju, a kasnije su predstavljali i svoju omiljenu knjigu. U obje radionice učenici su aktivno sudjelovali, ali najviše u čitanju

tekstova. Natjecatelji su u što kraćem vremenu morali pročitati tekst bez ijedne pogreške. Tekstovi su bili prilagođeni njihovom uzrastu, a najuspješniji u čitanju bili su: Patrik Keler (3.b), Paula Cenger (5.r., OŠ „Vladimir Nazor“), Tea Horvat (6.c), Erik Šuvak (8.e). Nakon te radionice održala se druga zanimljiva

Nagrađeni učenici

radionica: neki učenici su pričom ili plakatom predstavili svoju najdražu knjigu i podijelili to s publikom. Tako su se mogle čuti različite zanimljivosti o Charliju i tvornici čokolade, Vlaku u snijegu, znanstveniku Galileu i mnogim drugima. Knjige su najzanimljivije predstavili: Petra Papa (5.a), Dorian Nagy (OŠ „Vladimir Nazor“) i Niko Bobanac (3.a). Najuspješniji učenici u obje radionice prigodno su nagrađeni. Lara Lončarić, 7.b

Radionice u školskoj knjižnici „Djeca i mediji“

Reklamni agenti i Čokokusci

Na radionici u školskoj knjižnici

Medijima smo svakodnevno okruženi i izloženi i ponekad je naš život nezamisliv bez njih. Koliki je njihov utjecaj na nas te koje su njihove prednosti, ali i nedostatci saznali su zainteresirani učenici 5. i 6. razreda na radionicama koje su se tijekom ožujka 2013. održavale u školskoj knjižnici. Poslije uvodnog dijela u kojemu su knjižničarke predstavile vrste i karakteristike medija te rasprave s učenicima o njihovim pozitivnim i negativnim iskustvima u svijetu medija, učenici su podijeljni u skupine: jedni su osmišljavali reklamni slogan za svoju školsku

knjižnicu („Reklamni agenti“), drugi su procjenjivali koliko na nas utječe „ime“ i reklama („Čokokusci“), a treći su prepričavali zadanu priču kako bi osvijestili da u komunikaciji često dolazi do krivog razumijevanja ili prenošenja poruke, zbog čega treba biti oprezan posebno kada se informacije prenose javno, primjerice na Facebooku („Panto Pletikosa“). Usporedo s radionicama za učenike, radionice o medijima „Mediji u učenju“ i „Mediji u odgoju“ održane su i s roditeljima u okviru školskog projekta „Suradnja s roditeljima“. Mirna Turčinović, 6.d

Još jedan „Sherlock Holmes“ Poslije prošlogodišnjeg uspjeha i iskazanog interesa i ove je godine 15. svibnja u školskoj knjižnici održana natjecateljsko-istraživačka radionica za učenike petih i šestih razreda „Tko je bio Sherlock Holmes?“. Radionicu su vodile knjižničarke uz neizostavnu pomoć sutkinja-učenica 8.b razreda: Nikoline Bralić, Dijane Meščić i Elene Šimotić. Odaziv učenika bio je velik i učenici su se na ovaj način družili, zabavili i naučili nešto novo. U radionici je sudjelovalo četrnaest učenika (Emmanuel Alavanja, Anamaria Gradijanac, Mirna Turčinović, Sara Čevelak, Monika

Rak, Anja Strusa, Lara Lončarić, Matea Dalpont, Dino Biondić, Denis Andraši, Patrik Bazijanac, Mihael Vuković, Anita Jezerčić i Ivana Berda). Prvo mjesto osvojili su Emmanuel Alavanja i Anamaria Gradijanac (skupina „Nemam pojma“), drugo mjesto pripalo je Patriku Bazijancu i Mihaelu Vukoviću (skupina „Poirot“) i treće mjesto osvojili su Dino Biondić i Denis Andraši (skupina „6.c“). Zahvaljujemo svim učenicima na sudjelovanju, trudu i zalaganju i nadamo se da se vidimo nagodinu!

“Male genijalke”

“Nemam pojma”

Emmanuel Alavanja, 7.e

Šesta sezona lova na knjige U školskoj knjižnici održao se šesti po redu knjigolov. Natjecalo se tridesetoro učenika članova knjižničarske skupine. Borba za prvo mjesto bila je vrlo žestoka. Natjecatelji su jurili, gurali se, navijali jedni za druge i dobro se zabavili. Prvo mjesto osvojila je Meri Suhanek (7.d), drugo Iva Šantić (6.a),

treće Monika Rak (6.a), a četvrto mjesto zasluženo je pripalo Mariji Kobzinek (7.d). Svi su natjecatelji dobili priznanje za sudjelovanje u knjigolovu, a pobjednici diplome i prigodne nagrade. Natjecanje su pratila dva sudca, Emmanuel Alavanja (7.e) i Denis Andraši (7.c).

Najbolje u lovu

Nastavnica Renata Sudar fotografirala je cijeli događaj. Ona je dobila priznanje za prijateljstvo i dugogodišnju suradnju sa školskom knjižnicom (i knjižničarkama). Meri Suhanek, 7.d

Što znamo o Hlapiću?

Najbolji u poznavanju Hlapića

Tijekom mjeseca travnja u našoj je školskoj knjižnici bilo veselo i poučno. Održao se kviz znanja povodom 139.obljetnice rođenja Ivane Brlić – Mažuranić i 100.obljetnice izdanja dječjeg romana „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“. Sudionici kviza bili su učenici trećih razreda. Bilo je održano nekoliko radionica. Kviz se sastojao od

pitanja vezanih uz roman „Čudnovate zgode šegrta Hlapića.“ Učenici su pokazali zavidno znanje o detaljima romana, ali i o životu naše književnice. Kviz znanja donio je smijeh i veselje na lica učenika. Svi su sudionici bili vrlo ponosni jer su na kraju zasluženo dobili pohvalnice. Klara Pažin, 4.b

Pričaonica o Božiću U Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica u mjesecu prosincu održana je pričaonica o Božiću. U njoj su sudjelovali učenici OŠ Ivane Brlić Mažuranić, a među njima i članice knjižničarske skupine. Knjižničarka Mirjana Kotromanović pozdravila je svoje goste i započela razgovor o Božiću. Prisjetila se Božića iz svoga djetinjstva, a zatim su učenici govorili kako oni provode Božić. Nakon toga učenici su imali zadatak napisati

sastavak na temu Božić u mojoj obitelji ili Koja je svrha darivanja?. Svi su radovi nagrađeni slatkim nagradama. Ipak , izabrani su najbolji među njima. Prvo je mjesto osvojio rad Ene Fadljević. Drugo mjesto podijelili su Niko Bobanac i Mirna Turčinović, a treće Anita Jezerčić i Sara Čevelak. Radovi će biti izloženi u prostoru Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica. Anita Jezerčić, 6.d

Ena Fadljević

Književna večer s Antonijom Šerer

Tradicijski govor je važan Dočarala nam je starost i važnost tradicijskog govora

Početkom mjeseca hrvatske knjige (MHK) u našu Gradsku knjižnicu došla nam je književnica Antonija Šerer da nam predstavi svoju treću

knjigu „Ajmo pričat’ gluposti“. U predstavljanju svoje nove knjige pomogli su joj učenici literarne skupine Osnovne škole „Vladimir Nazor“. Oni su nam dočarali važnost tradicijskog govora s izmišljnim pričama. U pričama se spominju stare igre i šale. Neke nama pomalo nepoznate riječi su: omama, otata,

fertun, d’vanit, itd... Priče su bile zanimljive i popraćene ugodnom glazbom. Na kraju večeri Antonija Šerer nam je zahvalila i uputila nam lijepe pozdrave, a mi smo nerado napustili ugodan prostor knjižnice. Anamaria Gradijanac , 7.e

Slikopriče Od 15. listopada do 15. studenog obilježava se Mjesec hrvatske knjige, ove godine pod nazivom „Tko čita (ne) skita“. Povodom tog događaja naši mladi knjižničari s učenicima iz Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju uputili su se u Gradsku knjižnicu i čitaonicu. U knjižnici smo

zajedničkim snagama i voljom napravili slikopriče s temama o jeseni, rođendanu, abecedi, mjesecima u godini i kućnim ljubimcima. Zahvaljujući voditeljicama radionice, uspjeli smo završiti sve slikopriče koje su bile izložene na Dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice u Virovitici. Katarina Miholić, 7.a

Radovi su izloženi na dječjem odjelu Gradske knjižnice

Katarina Miholić

Tko čita (ne) skita Ime programa? Tko čita (ne) skita. Povodom čega? Mjeseca hrvatskih knjiga. Tko je tamo bio? Učenici 3. i 4. razreda,voditeljica Mirjana Kotromanović (knjižničarka gradske knjižnice) i školske knjižničarke Vesna i Sanja. Gdje? U školskoj knjižnici Ivane BrlićMažuranić. Kada? 21.10.2013. Što se tamo događalo? Knjižničarka Mirjana nam je čitala priču o neobičnoj knjižničarki. Kako čitamo? U miru i tišini. Zašto čitamo knjige? Netko zbog znatiželje, dosade, ljubavi, opuštanja, inspiracije, zdravlja… Zašto je knjiga zdrava? Jer ljudi kada su bolesni najčešće čitaju da brže ozdrave, to se zove biblioterapija. Gdje možemo čitati knjige?

Kod kuće, u knjižnici, autu, školi, plaži, parku... Zašto je jako važno čitati? Da naučimo nešto, jer je zdravo, djeca koja čitaju su uspješnija, maštovitija, djeca koja čitaju od malena bit će mudrija, maštovitija. Za razvijanje mentalnih sposobnosti. Kako je završio program? Tako da su učenici 3. i 4. razreda učili kroz igru, podijeljeni u 5 skupina po 5 učenika.

Rad u skupinama

Naslovi igara: 1. Čitanje šaljivih pjesmica. 2. Tajne poruke. 3. Reci obrnuto. 4. Koje riječi započinju slovom… 5. Memory. Za kraj učenici su dobili najljepše citate od knjižničarki. Mirjana Kotromanović

Katarina Liković, 6.a

U knjižnici o knjižnicama

Osmaši uče o vrstama knjižnica

Prvi proljetni dan u školskoj je knjižnici započeo veselim ozračjem radionice „Pojedine vrste knjižnica i njihovi mrežni katalozi“ u kojoj su sudjelovali zainteresirani učenici 8.a, b i c razreda. Učenici su u prvom dijelu radionice upoznali vrste knjižnica prema UNESCO-voj podjeli te njihove specifične uloge, zadaće i korisnike kojima su namijenjene, a zatim su i sami pretraživali mrežne stranice Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Knjižnice za slijepe i slabovidne, Gradske knjižnice i

čitaonice Virovitica te svoje školske knjižnice. Također su, prema postavljenim zadacima i kriterijima (autoru, naslovu, predmetnicama itd.) pronalazili tražene informacije na mrežnim katalozima navedenih knjižnica. Naši su osmaši vrijedno, brzo i točno rješavali zadatke i predstavili ih ostalim skupinama. Učenike 8.d i e razreda slična radionica očekuje poslije proljetnih praznika. Mateja Frič, 8.a

Prikaz knjige

Dnevnik Anne Frank Anne Frank je 13- godišnjakinja koja živi sa sestrom, majkom i ocem u Frankfurtu, Njemačkoj. Ubrzo se sele u Nizozemsku i ondje ih zahvaća rat. Annj i obitelji se, ako Židovima, ograničavalo kretanje, doneseno je mnoštvo zahtjeva i zakona, postali su građani drugog reda. Nisu smjeli izlaziti na javna mjesta, kupovati u trgovinama i morali su nositi žutu zvijezdu na odjeći. Anne se s obitelji 1942.god. morala skriti u skrovište kako ne bi bili odvedeni u logore. Novi dom se nazivao Tajno skrovište. Ondje im se iste godine pridružila obitelj Van Doan sa sinom Peterom. Ondje su živjeli 2 godine, obrazovali

se. Anne je te 2 godine vodila dnevnik koji je dobla za 13. rođendan. Bilježila je svoja razmišljanja i osjećaje, opisivala je život u skloništu i na ulicama. Opisivala je okolinu i ljude koji ju okružuju te kako su živjeli. 1944. god. bio je njezin zadnji zapis. Djelo bih preporučila svima jer je zanimljivo i poučno. Svi učimo u povijesti o ratovima, posebice o ratnim strahotama Drugog svjetskog rata, a ovim smo djelom kroz oči jedne djevojčice upoznali onu najmračniju stranu i nažalost spoznali da ona nije doživjela kraj rata. Dora Đeri, 8.c

Doctor Who Doctor Who je britanska, znanstvenofantastična televizijska serija koja već godina prikuplja sve više gledatelja. Emitira ju BBC sve od 1963. godine. Serija Doctor Who ušla je u Guinessovu knjigu rekorda kao najduža serija ikad prikazivana te je postala najuspiješnija serija u svijetu. Također, serija ima kultni status u Ujedinjenom Kraljevstvu. 2006. godine osvaja BAFTA nagradu za najbolju dramsku seriju te osvaja mnoge druge nagrade za kategoriju dramske serije. Originalno je prikazivana od 1963. do 1989. i tada nastaje pauza. 1996. snimljen film prema istom nazivu kao i serija, no neuspješno reproduciran u svijetu. Doktora, kao glavnog glumca serije glumilo je jedanaest glumaca: William Hartnell, kao prvi i najpoznatiji glumac serije, Patrick Troughton, Jon Pertwee, Tom Baker, Peter Davison, Colin Baker, Sylvester McCoy, Paul McGann, Christopher Eccleston, David Tennant, i kao posljednji Matt Smith. Putem BBC-a, najavljen je dolazak novog Doktora kojeg će glumiti Peter Capaldi. Iako mnoga lica glume Doktora, oni svi prikazuju jedno tijelo, jedan lik. Riječ je dakle o čovjeku sa puno tajni, čovjeku izvanzemaljskog

podrijetla, a zemaljskog izgleda, čovjeku velike inteligencije koji se bori protiv zla uz pomoć svog svemirskog broda nazvanog TARDIS što u prijevodu znači vrijeme i relativne dimenzije u svemiru. TARDIS se uvijek pojavljuje u obliku plave policijske govornice koja ja normalne veličine izvana, a ima neograničeno mnogo prostora iznutra. Također ima i kameleonski krug koji mu omogućava da se vanjskim izgledom prilagodi mjestu vremena u kojem se našao. S vremenom njegovi suputnici otkrivaju da je on poslijednji Gospodar vremena sa planeta Galliffrey. Uz titulu Gospodara vremena ima sposobnost regenerirati se dvanaest puta, što znači da se može preoblikovati točno dvanaest puta u neku drugu osobu. Svaka njegova osoba u koju se regenerira ima svoje osobine, mane, probleme ali i dalje ima sjećanje prijašnjeg Doktora. Doktor gotovo uvijek putuje u društvu, najviše sa tri suputnika iako je TARDIS namijenjen za šest putnika. Doktor stalno dobiva nove suputnike, koji obično odustanu od putovanja sa Doktorom i na kraju

uvijek ostanu sami te žale što nisu krenuli na put sa njime. Većina njegovih suputnika su mlade i lijepe žene sa kojima u seriji gotovo uvijek ima romantičan zaplet. Jedan od razloga zašto pratim Doctor Who jest radi pozitive kojom svaka epizoda zrači, uvijek dobro pobijedi zlo i pritom se svi zabavljaju, pogotovo Doktor. Doktor je oličenje pozitivne osobe, Doktor je ono što svakom svemiru očajnički treba. Problem nastaje kada se nešto želi učiniti s tim likom, kada ga se želi “razviti” i kada se to želi forsirano učiniti u okviru sat vremena. Na početku smo još jedne nove Doctor Who ere i iskreno se nadam da će serija ostat jednako kvalitetna i uz novog Doktora. Davor Tarbuk, 8.a

Kulturna baština našeg kraja

Narodni vez i slavonska čipka

Upoznali smo se s različitim kategorijama narodnog veza te smo tijekom školske godine vrijedno radili likovne radove nakon pomno odabranih motiva veza. I ove smo školske godine nastavili s radom na projektu „Kulturna baština našeg kraja“. Područje našeg istraživanja i dalje je slavonska čipka i narodni vez. Upoznali smo se s različitim kategorijama narodnog veza te smo tijekom školske godine vrijedno radili likovne radove nakon pomno odabranih motiva veza. Svoje stvaralačke mogućnosti i vještine te stečenu vizualno-likovnu pismenost primjenjivali smo u radu i potrebnim aktivnostima u školi i

izvan nje. Tijekom rada surađivali smo s Gradskim muzejom Virovitica u kojem smo proučavali etnografsku zbirku što nam je pomoglo u našem radu. Našim radom razvijali smo smisao i potrebu za istraživanjem te samostalnim radom.Naučili smo se odgovornosti. točnosti i urednosti te sustavnosti u praktičnom likovnom izražavanju. Kako već imamo prethodna iskustva, nastavak rada na ovom projektu poslužio nam je za podizanje likovne i umjetničke svijesti

o našem radu. Motivacija učenika za nastavak rada bila je izložba radova. Učenici su na zajedničkoj evaluaciji iznijeli svoje iskustva, mišljenja i stavove o radovima te zaključili da treba i dalje raditi na promidžbi kulturne baštine našeg kraja i šire. Zaključak je da i iduće školske godine nastavljamo s radom što ćemo i pokazati izložbom učeničkih radova na kraju školske godine. Tekst: Željko Romić Foto: Iva Blažević, 8.c

Likovni radovi s motivima veza i čipke

Školski projekt - Narodne nošnje zavičaja

Kulturna baština našega kraja

Narodna nošnja postoji obično u dvije verzije: nošnja za radne dane i svečana nošnja Svečane nošnje se ponekad nose na festivalima i tradicijskim priredbama. Narodna nošnja obično je naziv za tradicijsku i povijesnu odjeću i obuću. Hrvatske narodne nošnje sastoje se od košulje, suknje, pregače, marame, prsluka, hlača i obuće. Narodna nošnja postoji obično u dvije verzije: nošnja za radne dane i svečana nošnja

Svečane nošnje ponekad se nose na festivalima i tradicijskim priredbama. Narodna nošnja izrađivana je od biljki lana i konoplje koje su seljaci sami uzgajali te od pamučnih niti koje su se kupovale. Obrada ovih biljki za sirovinu za tkanje trajala je cijelu

godinu i radile su je žene. Nošnje su se pravile na tkalačkome stanu... Sve to i još mnogo više istražili su i naučili učenici 2.r. PŠ Rezovac u sklopu projekta Narodne nošnje zavičaja. U tome su im pomogli učiteljica i roditelji, a posebno baka

Kata Lukić i mama Snježana Rončević koje su imale ulogu predavača. Donijele su u školu četiri narodne nošnje: dvije iz zavičaja i dvije iz Bosanske Posavine. Učenici i učenice su postali manekeni pomoću kojih su gošće objašnjavale dijelove nošnje. Govorile su im i o načinu izrade narodnih nošnji, prigodama u kojima su se nošnje nosile, starinskim igrama itd. Nakon njihova odlaska, učenici

su izradili plakat. Na plakatu su prikazali sve naučeno o narodnim nošnjama zavičaja. Na satu likovne kulture „pleli“ su narodne nošnje od papira u boji. Uratke su izložili u prostoru škole. Tema projekta bila im je jako zanimljiva. Uvidjeli su koliko je danas lakše živjeti te će više cijeniti ono što imaju.

Narodne nošnje zavičaja

Učenici i učiteljica Ivana Ternjej Stanivuković

Učenici i učiteljica Ivana nakon održane radionice Kako se nošnja oblači

Ovako izgleda s jedne strane

Radionica izrade lutaka od kukuruzovine

Stari običaji virovitičkog kraja Na jedan sat prirode učiteljica je pozvala moju baku Božicu Černeli. Ona nas je pričom vratila u svoje djetinjstvo. Pričala nam je kako je bilo kad je ona bila mala. Djeca su sama izrađivala lutkice od kukuruzovine kojima bi se poslije igrala. Danas se rado i s veseljem prisjeća tih dana. Svake godine prisustvuje „ Jesenskoj svečanosti“ u Okrugljači kraj rijeke Drave gdje se prikazuju stari običaji

toga kraja. Da bismo i mi osjetili ljepotu tih običaja u našem razredu, baka nas je naučila praviti lutkice od kukuruzovine. Morali smo ljuske kukuruza prvo namočiti u vodi da omekšaju potom smo ih motali i izrađivali dio po dio. Prvo smo pravili kuglice i dobili glavu. Zatim smo pravili tijelo ukrašavajući ga detaljima i vezali trakicama kukuruzovine. Malo po malo i zaista su naši radovi

poprimili oblik lutkica, dječaka i djevojčica, kojima smo se i mi igrali i glumili. Zahvalili smo baki Božici što nas je lijepo naučila, a ona je bila sretna što nam je imala priliku pokazati svoje igračke i uz nas se vratiti u svoje lijepo djetinjstvo. Marta Vrdoljak, 4.a

Izradom lutaka baka se vratila u djetinjstvo

Pratimo svaki korak bake Božice

PROJEKT ZDRAVI DORUČAK

UČENICI PŠ REZOVAC REALIZIRALI PROJEKT – ZDRAV DORUČAK U PŠ Rezovac već je na početku nastave bilo živo i veselo. Svi su jedva čekali da započne projekt koji smo dugo čekali i danima se pripremali.

Školski restoran nam je bio pretrpan namirnicama koje su nam poslali roditelji bez čije pomoći ne bismo mogli realizirati projekt. Zbog toga smo im jako zahvalni. Kad je došao i taj trenutak, prvo smo ponovili što smo naučili na satu zzdravstvenog odgoja o piramidi zzdrave prehrane, odnosno o zdravoj i nezdravoj hrani. Zatim smo ponovili n ssve o dnevnim obrocima o kojima ssmo učili na satu prirode i društva i na kojem smo zaključili da je upravo n doručak najvažniji dnevni obrok. d Podijelili smo se u 4 skupine. Prva P jje bila zadužena za pripremu voćne ssalate, druga za pripremu voćnog soka ood svježe iscijeđenog voća i povrća, ttreća je pripremila zdrav doručak od rraznovrsnih namaza te zdravi sendvič i četvrta je trebala pripremiti doručak ood žitnih pahuljica različitih vrsta sa m mlijekom i jogurtom. SStavili smo pregače, oprali ruke i namirnice i krenuli na posao. Svi su n bbili jako vrijedni i uskoro su nam sse stolovi šarenili od raznovrsnih n namirnica a restoran odisao radnim i veselim ozračjem. Kad smo sve pripremili, skupine su prezentirale p ssvoj doručak. Nakon toga je došao rred i na degustaciju u kojoj su svi zzdušno uživali pa su stolovi uskoro p ponovo ostali prazni. Na poziv da kkušaju naš doručak rado su se odazvalii i četvrtaši.

Na kraju smo zaključili da uz malo truda i vremena i sami možemo pripremiti zdrav i ukusan doručak. Obećali smo da od sada nikad nećemo preskakati najvažniji obrok i da ćemo animirati i roditelje da nam pomognu održati obećanje. Matea Puljić 2.r. i učiteljica Dubravka Jurić

Odaberi zdravlje

Jutro je najbolje vrijeme za dobar obrok Bez „goriva“ ni jedan stroj ne može raditi pa ni mozak i mišići .Ne nahranimo li ih doručkom, rezerve energije uzet će iz glikogena pohranjenog u mišićima kao rezerva, a to za fizički aktivne osobe kao što ste vi nije dobro. Iako je doručak najvažniji obrok u danu, mnogo ga ljudi preskače ili jede nezdrave namirnice. Dobar doručak morao bi sadržavati dovoljnu razinu proteina. Samo takav doručak osigurava sitost kasnije u danu, daje energiju, sprječava pretilost, jača imunitet i poboljšava ukupno zdravlje. Djeluje kao prevencija diabetesa (zbog nedoručkovanja i neredovitog uzimanja obroka u krvi se mijenja razina glukoze koja koja nije dobra za rad gušterače), a i uči nas usvajanju cjeloživotnih pravilnih prehrambenih navika. Za vas učenike je posebno važan jer osigurava pravilno funkcioniranje mozga i njegovih funkcija koje su vam u školi potrebne: pamćenje, rasuđivanje, zaključivanje, točnost… poboljšava psihosocijalne funkcije. Bez „goriva“ ni jedan stroj ne može raditi pa ni mozak i mišići. Ne nahranimo li ih doručkom, rezerve energije uzet će iz glikogena po pohranjenog u mišićima ka kao rezerva, a tto za fizički ak aktivne osobe ka kao što ste vi nij nije dobro. Pre Predlažem ti par ideja za zdr zdrav doručak: 1.cj 1.cjelovite žita žitarice

s mlijekom i dodacima (bogati vitaminima B i ugljikohidratima potrebni za stvaranje glikogena - za naše tjelesne rezerve) - za bolji okus dodaj malo cimeta i suhog voća (može i orašasto - orah, badem, lješnjak) 2. palenta s mlijekom 3. riža na mlijeku s voćem (u kuhanu rižu na mlijeku dodaj malo nasjeckanog svježeg voća) 4. integralni kruh s margarinom i medom (integralni kruh ima više minerala od običnog, margarin je dobar izvor masti i proteina,o dobrim učincima meda smo pisali i to znate) 5. integralni kruh i pečena jaja (proteini iz bjelanjka održavaju razinu šećera u krvi stalnom što sprečava napade gladi tokom dana i prejedanje nezdravim namirnicama) 6. integralni kruh sa svježim sirom i kuhanim jajem. Iza ovih prijedloga možeš uzeti i neko voće - najbolje jabuku kojom unosiš dovoljno vlakana kao regulatorom zdrave prehrane i rada probavnog sustava. Slatko ne treba potpuno izbjegavati, možeš si ponekad udovoljiti. Jutro je najbolje vrijeme za unos dodatnih slatkih kalorija, jer je ispred tebe radni dan u kojem ćeš te kalorije potrošiti. Tekst napisala: dr. Slavica Letica Ramljak

Projekt – važnost zdravog i redovitog jutarnjeg obroka

Snježana Lončar s novinarkama

Učenici 1.a razreda sudjelovali su u radionici: Pripremamo zdrav doručak. Svi đaci su u školu donijeli različito voće i potreban pribor za pripremu zdravog doručka. Prvo i osnovno je bilo jutarnje razgibavanje. Svi učenici su marljivo vježbali, a potom su dobro oprali ruke i stavili pregačice. Antunov tata Ivan Suhanek je donio sokovnik i pripremio sok od mrkve, a kasnije i sok od jabuka koje sam uzgaja u voćnjaku. Svježe ocijeđeni sok svima je prijao, pa se tražilo još.

Mama Ksenija Perkec pomagala je oko rezanja voća i pripremanja voćne salate. Bogata voćna salata bila je pravo osvježenje na kraju zdravog doručka. Učenici su bili oduševljeni zdravim doručkom i zaključili da trebaju redovito vježbati i jesti zdravu i raznoliku hranu, a posebno trebaju paziti na doručak kojim započinju dan. Učenici 1.a i učiteljica Jasna Resler

Shema školskog voća

Jedem voće, mislim zdravo!

Shema školskog voća, koju je odobrila vlada RH 2013. a podržala EU važna je inicijativa koja svojoj djeci od 1. do 4. razreda osigurava jednom tjedno obrok svježeg voća. Pročitavši brošuru s naslovom „ Shema školskog voća“, željele smo saznati kako se to provodi u našoj školi. Zamolile smo g. Snježanu Lončar ( koja nabavlja prehrambene proizvode) da nam objasni koji je cilj ove akcije.

Koji je vaš posao? Uz ostale poslove moj posao je i nabava prehrambenih proizvoda potrebnih po sastavljanju jelovniku.

Nakon degustacije sokova učenici su integralni kruh mazali sirnim namazom ili s maslacem, a na namaz stavljali nasjeckanu crvenu papriku i rajčicu. Svima je bilo ukusno , pa su neki i ponovili. Mama Dina Halupa donijela je tvrdi kravlji sir izrezan na kockice koji je dobro prijao uz integralni kruh, a i bez njega djeca su ga sa užitkom jela. Na kraju su učenici od voća radili voćnu salatu. Sjeckali su jabuke, naranče, kivije, banane, kruške, pa čak i ananas.

Pripremamo namirnice za zdrav doručak

Kako se sastavlja jelovnik? Jelovnik sastavlja povjerenstvo. U povjerenstvu su mr.sc. Bobanac Andrea, prof.pedagog Marina Uher, učiteljica Jasenka Jurić-Čivro, kuharica Zrinka Martinović i ja. Kod sastavljanja jelovnika, pazimo da uravnotežimo unos zdrave hrane. Tako pokušavamo jelovnikom mijenjati prehrambene navike djece, posebice povećavanjem udjela voća i povrća u njihovoj prehrani. Kako se to provodi u našoj školi? Shema školskog voća, koju je odobrila vlada RH 2013. a podržala EU, važna je inicijativa koja svoj djeci od 1. do 4. razreda osigurava jednom tjedno obrok svježeg voća. Shema je mnogo više od jednostavne raspodjele voća i povrća. Želimo uravnotežiti prehranu i smanjiti unos hrane s visokim sadržajem masti, šećera i soli.

Monika i Anja u školskom restoranu

Bogata voćna salata

Otkuda nabavljate namirnice i hranu? Hranu nabavljam od provjerenih dobavljača. Naš školski restoran je u sustavu HACCAPA, to je mjera koja se odnosi na higijenu i zdravstvenu ispravnost hrane. Obuhvaća sve faze proizvodnje i prerade. Hranu nabavljamo iz Pik Vrbovca, Vindije, Ledo, Puris, Podravka, Brana... Što Vi mislite o “Shemi školskog voća”? Mislim da je “Shema školskog voća” dobra. Treba unositi u organizam što više voća i povrća u svakodnevnoj prehrani te se baviti više tjelesnim aktivnostima. Želim vam svima sretno i zdravo odrastanje. Razgovarale Anja Strusa, Monika Rak, 6.a

Moj slatki prijatelj U PŠ Rezovac održan je roditeljski sastanak 1. razreda koji je između ostalog imao na dnevnom redu i temu Moj slatki prijatelj. Riječ je o tome da prvi razred pohađa djevojčica koja ima dijabetes. Ukazala se dakle potreba upoznati roditelje, učiteljice i ostale učenike s tom bolešću kako bismo svi zajedno olakšali školske dane našoj Nicole Minauf. Na sastanak je sa svojom mamom došao i Gabrijel, učenik 2. razreda iz Milanovca, koji također ima dijabetes. Sastanku su nazočili i učiteljica i učenici 2. razreda koji su u istoj smjeni. Gospođa Minauf je prvo pokazala pripremljenu prezentaciju „Moj prijatelj ima dijabetes“. Nakon što su se svi prisutni upoznali s najvažnijim činjenicama o bolesti, Nicole i Gabrijel su i praktično pokazali na koji način mjere razinu šećera u krvi.

Pokazali su i pribor koji koriste, a Nicole je i Ani, svojoj hrabroj prijateljici iz razreda, izmjerila šećer i dokazala kako je to jednostavan postupak kojeg se ne treba bojati. Učiteljice, učenici i roditelji su nakon toga postavljali pitanja na koja su Gabrijelova i Nicolina mama spremno odgovarale. Podijelile su učenicima i roditeljima časopis Dijabetes i pročitale slikovnicu Slatka Ana o problemima djevojčice koja je u trećoj godini dobila dijabetes. Gospođa Minauf je pripremila učenicima da degustiraju sokove koje smiju piti dijabetičari te bombone koje jedu kada im padne šećer. Nakon sastanka nam je svima bilo lakše. Sada znamo kako pomoći našoj Nicole ukoliko joj naša pomoć zatreba. Luka Kunkić 1.r. i Luka Rajković 2.r

Nicole i Gabrijel s mamama

Prezentacija o dijabetesu

Predavanje za učenike 5. i 8. r. s temama Zdravstvenog odgoja

Pubertet i rizici (pre) ranih spolnih odnosa Prema Godišnjem planu i programu, koji je usvojen početkom školske godine, donesena je odluka, uz suglasnost Vijeća roditelja, da teme satova razredne zajednice 4. modula Kurikuluma Zdravstvenog odgoja održi liječnik/ liječnica. Tako je u našoj školi predavanja za vrijeme sata razredne zajednice održala liječnica školske medicine dr. Slavica Letica-Ramljak. Tema predavanja za učenike petih razreda bila je „Promjene vezane uz pubertet i higijena“, dok su se učenici osmih razreda upoznali s temom „Rizici ranog ulaska u

spolne odnose i najčešće infekcije spolnih organa“. Zanimljivim temama i pristupačnosti za njihova pitanja, liječnica je ukazala učenicama na promjene koje ih očekuju u vrijeme puberteta te pružila sve potrebne informacije kako bi se što bolje mogle nositi s izazovima odrastanja koji su pred njima. Učenici su aktivno sudjelovali na predavanju i svojim pitanjima potaknuli zajedničku raspravu. Marina Uher, prof. pedagogije

dr. Slavica Letica Ramljak

Tiho, o tiho govori mi jesen... Jesen se tiho ušuljala u naš zavičaj. Učenici 3. i 4.r. PŠ Rezovac krenuli su na terensku nastavu u obližnju šumu. Nakon što su u školi stekli sva potrebna teorijska znanja, bilo je vrijeme naučeno primijeniti u praksi. Prvo su odredili strane svijeta pomoću Sunca i kompasa a zatim su odredili svoje odredište. Putem su uvidjeli

Polako penje se u brda...

razne predmete itd. Primijetili su da u šumi ima i raznih vrsta gljiva, onih jestivih i nejestivih. Imali su sreće te su pronašli i panj na kojem su se dobro vidjeli godovi, pa su i na taj način odredili strane svijeta. Kod šumarske kućice su pojeli sendviče, malo se odmorili i pluća punih svježeg zraka krenuli su kući.

kako se s promjenom visine stajališta, mijenja i veličina obzora te su odredili obzornicu. Hodajući primijetili su da je jesen tek počela bojiti listove drveća, ali da se već može čuti kiša lišća kao i pjev ptica stanarica. Prikupili su plodove jeseni:žirove, lješnjake, bukvice, šipak od koji će na satu likovne kulture izrađivati životinje,

Učili smo o željezničkom prome tu

Neki su prvi put putovali vlak om

U TVIN-u

Slušamo upute

S nestrpljenjem smo čekali taj dan. Za neke od nas je to bilo prvo pu tovanje vlakom. Na željezničkom kol odvoru Virovitica nas je dočekao šef prometnog ureda koji nas je upoznao s osnovnim pojmovima željez ničkog prometa. Saznali smo sve o pov ijesti, gradnji željezničkog kolodvor a. Bilo je puno pitanja o vrstama vla kova i

zanimanjima ljudi. Nakon tog općeg dijela uslijedio je onaj najuzb udljivijivožnja vlakom do Pitomače i natrag. Svatko je pripremio svoju pu tnu kartu na pregled kondukteru. Posebn o je lijepo bilo promatrati naš kra j putujući i pjevajući pjesmu Hi mna zadrugara. Gabriel Toplak, 2.r. PŠ Tabori šte

Tvornica namještaja, parketa i klompi

Učenici četvrtih razreda sa svojim su učiteljicama posjetili TVIN u Virovitici. To je velika tvornica koja se bavi proizvodnjom namještaja, parketa i klompi. Kada smo došli, na porti nas je dočekao gospodin Zrnić koji je bio naš vodič kroz cijelu tvornicu. TVIN se sastoji od dvije tvornice koje proizvode namještaj, tvornice parketa, kalupa i pilane.Već na ulazu smo

4. razredi na ulazu u TVIN

vidjeli veliki «kran». On trupce prenosi do pilane. U pilani trupce režu na daske i slažu po dužini. Nakon pilane otišli smo u tvornicu koja proizvodi namještaj. Ta se tvornica sastoji od pogona za strojnu obradu, lakirnice i montaže. Nakon toga posjetili smo salon namještaja. Uz mnogo novog kancelarijskog i drugog namještaja, tamo smo vidjeli prvi stol koji je

izrađen davne 1953. godine kada je tvornica nastala. Na kraju posjeta domaćini su nas počastili sokom i lijepo ispratili. Neki naši prijatelji prvi put su vidjeli radno mjesto svojih roditelja. Možda će tu biti i radno mjesto nekog od nas.

Klara Pažin 4.B

Razgovor s učiteljicom ﬁzike

Nikad nema malih sredina, nego malih ljudi... Najdraže mi je ono kad kod učenika probudim radoznalost, međutim svjesna sam da ne mogu biti svi fizičari, tako da jako cijenim aktivnost. Za učiteljicu fizike Maricu Domokuš pokusi, formule, istraživanja su iza nje jer je ovom školskom godinom otišla u mirovinu. Kakav je to osjećaj biti bez dnevnika i svih obveza saznali smo u razgovoru s njom. Što vas je potaknulo na vaš izbor zanimanja? Nekako se ta želja rodila još u mojoj osnovnoj školi u jednoj maloj seoskoj školi gdje sam išla gdje nije bilo puno ni kvalitetnih učitelja ni nastavnih sredstava ni pomagala. I onda je nastavnica iz fizike radila pokus, radila zadatke, u meni se rodila radoznalost, želja, ona je znala nekako pridobiti moju pažnju i moju radoznalost i u toj radoznalosti se naravno javljala i opredijeljenost, sve dublje sam ulazila u taj sadržaj i tako je nastao izbor i tako sam to odlučila. Sjećate li se svoga nastavnika iz toga predmeta i kako je on utjecao na vas? Jako dobro se sjećam i baš želim spomenuti njeno ime jer mnogi stariji učitelji koji sad još ovdje rade će znati koje je njeno ime jer je ona Julijana Prpić, ona je bila jako marljiva i jako je voljela djecu i znala je biti zanimljiva, i tako da je baš imala jako veliki utjecaj na mene. Koja su bila vaša prva iskustva u školi? Nakon nekih mojih mladenačkih ideala trebalo se suočiti s učenicima koji nisu uvijek bili zainteresirani za ono što sam im ja htjela objasniti, pokazati, ja sam na neki način bila zaljubljena u tu svoju fiziku i onda sam shvatila da se moram zaljubiti i u učenike ne samo u fiziku. I kako je moje iskustvo raslo imala sam više iskustva tako sam se sve više okretala učenicima onda su ti odnosi bili nekako bolji i kvalitetniji nego prije. Kako ste motivirali učenika na bolji rad? Meni je fizika sama po sebi zanimljiva i iz sadržaja izlazi zanimljivost, no s vremenom je trebalo dodatnih načina za motiviranje, to bi uvijek bili načini

da na samom satu učenike motiviram za rad, za svaki kvalitetni odgovor bi dala plus ili peticu, često bi prozivala ne samo one učenike koji su se javljali nego i one koji nisu htjeli sudjelovati na satu, da vidim što i oni rade u toku sata i na neki način bi ih onda motivirala za bolju ocjenu, tako da podignem tu radoznalost, aktivnost na satu koliko je to moguće. Što volite i cijenite kod učenika? Najdraže mi je ono kad kod učenika probudim radoznalost, međutim svjesna sam da ne mogu biti svi fizičari, tako da jako cijenim aktivnost. U kojem ste dijelu posla najviše uživali? Više sam voljela obrađivati nove lekcije i davati nova znanja, a manje provjeravati i ispitivati, to je i meni osobno više padalo a i učenici su više voljeli obrađivati nove lekcije. Bez ponavljanja nema čvrstog znanja. Također sam uživala s djecom koja su išla na dodatnu nastavu, koje je više zanimala fizika, koji su imali veće interese. Raditi pokuse. To me je najviše radovalo. Godinama ste vodili dodatnu nastavu i radili s darovitim učenicima koji su uzor i ponos naše škole. Svega toga ne bi bila bez stručne pomoći Vas kao mentora. To su sigurno trenutci za pamćenje? Da, ali najprije sam pokušavala učenike pridobiti i kad bi osjetila da su zainteresirani za sadržaj koji radimo, oni su mogli davati sebe i tako smo postizali rezultate. Rezultati su zabilježeni u našoj školi, u zadnjih par godina imali smo visoka mjesta, tu i tamo smo dali i drugima da se istaknu. Naša škola bi to trebala više iskoristiti kao svoju promidžbu i stvaranje svog imidža. Moto naših rezultata je.. Nikad nema malih sredina, nego malih ljudi..

Domokuš Marica

Bilo je trenutaka kada su vas učenici rastužili? Naravno, to je nemoguće zaobići. Mi znamo da dolaze učenici iz različitih socijalnih sredina, koji možda kod kuće nisu primili dovoljno ljubavi ni kvalitetan odgoj i upute osnovnog ponašanja. Takvi učenici ometanjem nastave vape za pomoć. Oni zapravo viču na svoj specifičan način. Takvim učenicima treba pomoć ne samo nastavnika nego i roditelja, psihologa, pa ponekad i socijalne službe. Nekada sam osobno znala pozvati učenike na poseban razgovor i rijetko kad nije bilo pomaka. Vrlo često smo u takvim razgovorima došli do odgovora zašto su oni takvi, što ih muči. Kada biste mogli ponovo birati, biste li izabrali isto zanimanje? Nikad nisam ni razmišljala o drugim zanimanjima i mogućnostima, to je bilo od malena moj izbor i želja tako sam i završila svoj radni vijek. Sada je to sve iza Vas. Kakav je osjećaj uči u školu bez opterećenja i svih onih obveza? Radosna sam da vas sve vidim i što mogu susresti moje prijatelje i stare kolege. U ovim prostorima se osjećam baš ugodno i radujem se što sam bila dio ove škole. Sada ste sigurno našli vremena i za neke druge aktivnosti? Toliko toga je bilo dok sam radila što nisam stizala i rekla sam ‘’sada ću ja to stići’’. Neke stvari sam već krenula, još uvijek su tu neki zaostaci, uređenje okućnice, bašča, zimnica, ali ima puno duhovnih knjiga koje želim pročitati, ne samo pročitati nego i otići, otputovati na neka mjesta na koja do sad nisam uspjela otići, kao na primjer spremam se otići u Svetu zemlju i tako.

Razgovarale Antonela Ferenčak i Mateja Šimić, 8.b

Razgovor s učiteljicom Gordanom Kos

Igre djetinjstva oplemenjuju klince Dok vodimo ovaj razgovor, promiču mi sličice prve učiteljske zime, pješačenje do Jesenaša, klupica uz peć, sušenje mokre odjeće, dremuckanje, tišina u razredu da se učiteljica ne probudi. (Ha. Ha! Toga više nema.) Evo ideje! Sve ja to moram uobličiti u malo književno djelo. Učiteljica hrvatskoga jezika Gordana Kos nakon 42 godine rada u školi početkom školske godine otišla je u mirovinu. No, nismo joj dali mira, već smo ju pozvali u školu da bismo razgovarali o godinama koje su brzo prošle. Što Vas je potaknulo na izbor zanimanja? Igre djetinjstva oplemenjuju klince. Tako je bilo i sa mnom. U to doba u meni se upalila iskrica učiteljska. Svojim sam prijateljicama išla sigurno na živce izigravajući strogoću ocjenjujući ih dok su pokorno sjedile u našoj školi. Sjećate li se svoga nastavnika iz predmeta koji je utjecao na Vas? Često sam Vam govorila kako nas susreti tijekom života oblikuju, formiraju i usmjeravaju. Moj gimnazijski profesor hrvatskog jezika g. Balić odredio je konačno buduće zanimanje kojim ću se baviti. Prepoznao je u meni empatiju prema ljudima, onu „žičicu“ koja će davati lijepu melodiju budem li slijedila njegov bogati duh. Kakva su bila Vaša prva iskustva u školi? Na početku sam učila, teorija koju sam stekla tek je bila temelj. Praksa me tijekom dugog niza godina, bar ja tako mislim, izgradila u dobru učiteljicu. Kao što vi strepite i ja sam dugo godina osjećala strah, hoću li ispuniti sve svoje zadaće. Velika je odgovornost na učiteljima jer oni su tu da vas pouče, nauče, odgoje, izgrade u prave ljude, koji će čvrsto kročiti svojim životnim ciljevima. Poslije 42 godine rada mogu reći kako nisam samo ja ostavljala tragove u životima svojih učenika. Svaki je od njih i mene učio i izgrađivao pa i oblikovao kao osobu. Zato sam ja danas ovako sretna i zadovoljna. Dok vodimo ovaj razgovor, promiču mi sličice prve učiteljske zime, pješačenje do Jesenaša, klupica uz peć, sušenje mokre odjeće, dremuckanje, tišina u razredu da se učiteljica ne probudi. (Ha. Ha! Toga više nema.) Evo ideje! Sve ja to moram uobličiti u malo književno djelo.

Kako ste motivirali učenike na bolji rad? Kao učitelj moraš biti originalan i dosljedan, zanimljiv i nepredvidiv, izgledati ovako, biti glumac ako želiš pridobiti pozornost. Jednom sam zgodom objašnjavajući pojam humor, ušla u razred s lijevom cipelom na desnoj nozi i obrnuto, kaputom naopako. Svi su toga dana znali što je humor. Što volite i cijenite kod učenika? Upornost, iskrenost, marljivost, pristojnost, odgovornost i čovjekoljublje su morale vrjednote koje krase dobre učenike. U kojem ste dijelu posla najviše uživali? Uživala sam kada su rezultati moga rada bili vidljivi kod učenika u odgojno i obrazovnom području. Godinama ste vodili dodatnu nastavu i radili s darovitim učenicima koji su uzor i ponos naše škole. Svega toga ne bi bilo bez stručne pomoći Vas kao mentora. To su sigurno trenutci za pamćenje? Vrlo sam uspješno vodila novinarsku družinu jako puno godina. Teško je bilo ostvarivati odlične uspjehe na LiDraNu, ali zahvaljujući darovitim učenicima za nas se čulo i na državnim susretima. Pamtim Doru Golub kao najuspješniju i najoriginalniju novinarku oštrog pera i jednog Darija (davno je to bilo pa se ne sjećam prezimena), snimatelja radioemisije koji je u Križevcima, dok smo čekali početak okruglog stola, zaspao u parku na klupi.

Bilo je trenutaka kad su vas učenici rastužili? Bilo je, ali ružno nikada nisam željela sačuvati u svojoj bilježnici sjećanja jer sam optimist, a ne zlopamtilo. Ipak, moram reći da se u životu dobro ponekad ne uzvraća dobrim. Kada biste mogli ponovno birati, biste li izabrali isto zanimanje? Da, da, da! Da se ponovno rodim, bila bih dio života djece. Osjećala bih sreću, zadovoljstvo, ljubav. Dobivala bih na dar njihovu zahvalnost kao što ste iskazivali i vi na kraju moga radnog vijeka i mnoge generacije prije vas. Ništa ljepše nema od druženja s mladima. Pa vidiš kako sam ja mlada u 66-toj. Sada je to sve iza Vas. Kakav je osjećaj ući u školu bez opterećenja i svih onih obveza? Teško mi je. Nedostajete mi. Osjećam veliku prazninu i tugu. Kolege kažu da nešto nije u redu sa mnom. Znači, trebala bih uživati u zasluženoj mirovini i isplanirati vrijeme kako ne bih išla „malena ispod zvijezda.“ Sada ste sigurno našli vremena i za neke druge aktivnosti? O, da! Kopam, sadim, družim se s prijateljima, malo putujem, pomažem potrebitima, čitam i uživam u susretima sa svojim unukom Filipom. Iva Biuk, 8.b, Dora Đeri, 8.c

Dragica Kekez, učiteljica geograﬁje i povijesti

Opet bih odabrala to zanimanje Ovo je tek početak moga umirovljena, trebam se naviknuti, ali moram reći da mi sve ovo nedostaje i vi mi falite. Nakon rada u Gornjem Bazju učiteljica Dragica Kekez radila je u našoj školi više od dvadeset godina do početka ove školske godine kada je kutu, ploču, kartu, globus i sl. zamijenila svim onim aktivnostima za koje nije bilo vremena. Što vas je potaknula na Vaš izbor zanimanja? Oduvijek sam voljela djecu znala sam kroz cijelu gimnaziju da bih htjela biti nastavnik, voljela sam putovati i prenositi znanja na mlade naraštaje. Sjećate li se svoga nastavnika iz tog predmeta i kako je on utjecao na vas? Naročito se sjećam svoje profesorice iz gimnazije, profesorice Borjanović. Njeni satovi su mi ostali u sjećanju i odmah sam znala da će to biti moje zanimanje. Slična iskustava imala sam s gimnazijskom profesoricom iz povijesti koja je bila moja razrednica. Ona je tako lijepo , „plastično“ predavala povijest koji baš nije omiljen predmet. Možda su one dvije bile „krivac“ što sam ja odabrala povijest i zemljopis. Koja su bila vaša prva iskustva u školi? Ne baš idealna, počela sam raditi u mjestu gdje sam rođena. Odmah me je zapalo praćenje moga rada za polaganje stručnog ispita. Prve dvije školske godine kad su mi na satovima dva puta u prvom dva puta u drugom na satovima sjedili pedagog, mentor, ravnatelj, nadzornik. A bilo je takvih sati da je poslije bilo i suza, naravno na početku, poslije više ne.

zahtijevala da im se posveti više pažnje. Voljela sam otvorenu, poslušniju djecu. U kojem ste dijelu posla najviše uživali? Recimo kod obrade gradiva, to mi je bio najdraži dio. Ispitivanje nisam voljela. Recimo ekskurzije koje sam organizirala i vodila. Treba spomenuti da se prije išlo na radne akcije, tada bi mi se učenici otvorili, to je bilo neprocjenjivo iskustvo gdje bi mi se učenici potpuno otvorili i pričali o stvarima koje na nastavi nismo pričali. Godinama ste vodili dodatnu nastavu i radili s darovitim učenicima koji su uzor i ponos naše škole. Svega toga ne bi bilo bez stručne pomoći Vas kao mentora. To su sigurno trenutci za pamćenje? Ponekad vrlo lijepo, ponekad malo teže iskustvo. Kad sam dobila dodatnu nastavu, spremala sam učenika za državno natjecanje i bila sam u Opatiji. Sigurno da je to bilo predivno iskustvo. To je krasan rad za darovite učenike koji hoće raditi, koji su jako znatiželjni. Bilo je trenutaka kada su Vas učenici rastužili? Da bilo je takvih trenutaka, kada sam se ja učenicima potpuno otvorila, a oni su me rastužili zbog svojeg neprimjerenog ponašanja. Kad sam ja došla raditi u ovu školu, slavila sam dvadesetu godišnjicu rada i kada su mene prozvali prolomio se pljesak učenika, baš su me rastužili, ja sam tu nagradu primila sa suzama.

Kada bi ste mogli ponovo birati, biste li izabrali isto zanimanje? Sigurno. Sve do unazad nekoliko godina bila sam sto posto sigurna da mi je 20 sigurno bi izabrala biti prosvjetni radnik, jer sam voljela moj posao, ja sam poštivala moju djecu, unazad 3,4 godine nisam dolazila u sukob ni s kim od učenika koji su danas već odrasle osobe. Jedva ih prepoznam tu pred školom kada dođu pitati za svoju djecu. I sigurna sam da bih opet izabrala to zanimanje. Sada je to sve iza Vas. Kakav je osjećaj uči u školu bez opterećenja i svih onih obveza? Lijepo. S toliko godina, s puno iskustva, 43 godine radnog staža. Evo i danas i neki sam dan bila, no nema dnevnika, imenika, planova, priprema… Jedan ugodan osjećaj. Sada ste sigurno našli vremena i za neke druge aktivnosti? Uz one koje su i do sada bile, manje gledam na sat, nema one „priše“ ( kako kažu Dalmatinci). Nađem vremena za neku knjigu koju nisam pročitala, a željela sam. Ovo je tek početak moga umirovljena, trebam se naviknuti, ali moram reći da mi sve ovo nedostaje i vi mi falite. Razgovarali Željko Romić i Iva Blažević, 8.c

Kako ste motivirali učenike za bolji rad? Na različite načine. Početkom posla kad još nije bilo informatike to su uglavnom bile nekakve šale, anegdote, igre pred kartom, što je danas nezamislivo. U pola sata izvedem učenika pred kartu Afrike, pitam ga par pitanja i natrag na posao, to su tadašnje generacije jako dobro upijale. Što volite i cijenite kod učenika? Mladost, vedrinu, ja bih rekla da su mi dragi ovi „živi“ učenici, i znala sam s njima izaći na kraj i takva su djeca

Novi učitelji

Učitelji dobili domaću zadaću napisati svoje asocijacije na početna slova abecede.

Anja Brabec /Likovna kult.

Sabrina Belošević /Fizika

Vladimir Didak /Geograﬁja

A - Anja B - bicikl C - crtanje Č - čokolada Ć - samo ć D - druženje DŽ - d+ž Đ - grožđe E - Europa F - film G - Gospodar prstenova H - haljina I - internet J - jednostavnost K - kiparstvo

A - auto B - baka C - cipele Č - čokolada Ć D - djed DŽ Đ - Đina E - eksperiment F - fizika G - glazba H - hrana I - istina J - jastuk K - kruh L - London

A - avantura B - Bog, brak, Bosna C - cvijet Č - čovjek Ć - ćup D - dom ĐŽ - džez Đ - đak E - empatija F - filozofija G - geografija, glazba H - Hrvatska I - internet J - jabuka K - kolektiv L - list

L - lubenica LJ - ljubav M - more N - nebo NJ - nježnost O - obitelj P - palačinke R - radost S - sunce Š - štap za pecanje T - tri U - umjetnost V - volja Z - zelena Ž - žuta boja

Maša Kožić Petrinović /Razredna nastava Moje je ime Maša Kožić Petrinović. Rođena sam i živim u Virovitici. Učiteljski sam fakultet završila u Petrinji, gdje sam stekla znanje magistra primarnog obrazovanja. Kao učiteljica razredne nastave radim četvrtu godinu. Školske godine 2013./2014., odnosno, od 1. listopada 2013. godine počela sam raditi u Osnovnoj školi Ivane Brlić Mažuranić Virovitica, PŠ Čemernica. Uživam u radu s djecom!

LJ - ljubav M - mama N - novac NJ O - optimizam P - prijateljstvo R - radost S - sloboda Š - škola T - tata U - utisak V - vjera Z - zabava Ž - život

LJ - ljubav M - majka N - nogomet NJ - nježnost O - obitelj P - prijatelji R - roditelji S - smijeh Š - škola T - Travnik U - učenici V - Virovitica Z - zdravlje, zafrkancija Ž - život

Sanja Halauš /Razredna nastava Zovem se Sanja Halauš. Imam 31 godinu. Dolazim iz Velikog Grđevca, rodnog sela poznatog dječjeg pisca Mate Lovraka. Diplomirana sam učiteljica razredne nastave i već gotovo 8 godina radim u školi. Od 1. listopada 2013. radim kao učiteljica razredne nastave u PŠ Čemernica. Vedra sam i pozitivna osoba koja uživa raditi s djecom. U slobodno vrijeme volim čitati, peći kolače i družiti se s prijateljima.

Škola u prirodi „Dalmaciji u pohode“

Baš je fora ova škola Cilj Škole u prirodi bio je upoznati gorski i primorski dio Republike Hrvatske. Zadaća ovog našeg putovanja bila je učenjem kroz igru i zabavu razvijati stvaralačku radoznalost te svoja j znanja j i iskustva primijeniti u stvarnoj životnoj sredini. Zadaća ovog našeg putovanja bila je učenjem kroz igru i zabavu razvijati stvaralačku radoznalost te svoja znanja i iskustva primijeniti u stvarnoj životnoj sredini. Prvi dan, 9. rujna 2013. Polazak je bio ispred škole u 7 sati. Uslijedila je ugodna vožnja autobusom.

Dolaskom u Zadar razgledali smo grad te prošetali Kalelargom, razgledali crkvu sv. Donata, crkvu sv. Stošije , Trg pet bunara, Morske orgulje te Pozdrav suncu. g Uslijedilo je kraće putovanje do Biograda na Moru. Smjestili smo se u prekrasan hotel Adriu, s dva bazena, u blizini plaže Soline. Ostatak poslijepodneva proveli smo uz odmor i rekreaciju potom večeru te zabavnom disco večeri i noćenjem. Drugi dan, 10. rujna 2013. Započeo je u 7h jutarnjom tjelovježbom kraj bazena. Poslije doručka krenuli smo na poludnevni izlet u Nacionalnii parkk Krka. Vozili smo se do Lozovca te u pratnji stručnog vodiča obišli Visovačko i Prokljansko jezero, Skradinski buk, Roški slap, demonstraciju starih zanata i stare mlinice. Vrativši se u hotel na ručak, odmorili smo se te odradili naš program Škole u prirodi. Plivali smo u moru, igrali odbojku na pijesku, birali najmanekenku i najmanekena večeri (Lucija Miličević 4.r PŠ Milanovac i Josip Đurđević 4.b raz.)

Treći dan, 11. rujna 2013. Uslijedio je poludnevni izlet i obilazak Krešimirovog grada - grada Šibenika. Vidjeli smo katedralu sv. Jakova, staru gradsku jezgru i tvrđavu Šubičevac. Proveli smo i kraće vrijeme u kupovini suvenira te vratili se u hotel na ručak. Poslije kraćeg odmora i programa Škole u prirodi uživali smo k kupajući se u moru i igrajući odbojku n plaži. Večernje sate proveli smo vozeći na s malim turističkim vlakićem uz obalu i se s središtem Biograda. Č Četvrti dan, 12. rujna 2013. P Poludnevni izlet i obilazak Parka prirode „ „Vransko jezero“. Nakon kraće vožnje a autobusom dočekalo nas je stručno o osoblje rezervata u samom mjestu Vrana. K Krenuli smo u razgled ovog prekrasnog prirodnog fenomena i Ornitološkog rezervata uz stručna predavanja. Popevši se na Vidikovac, vidjeli smo predivan prizor jezera udaljenog samo jedan kilometar od mora. U daljini smo ugledali otočje

Kornata otok Kornata, Murter i puno drugih malih otočića. Poslijepodnevne sate proveli smo uz odmor, kupanje, sportske aktivnosti i pisanje dnevnika. Navečer smo birali Miss i Mistera Jadrana (Miss: Karla Puž 4.a raz., 1.i 2. pratilja: Mirna Zidarić, 4.r PŠ Taborište i Karla Rogović, 4.r PŠ Milanovac) i Mistera Jadrana ( Mister: Hrvoje Matanić 4.a raz. 1. i 2. pratitelj: ć, Fran Prister, 4.b raz. i Mihael Prodanović, 4.r. PŠ Milanovac). Umorni i sretni otišlili smo na spavanje.

Peti dan, 13. rujna 2013. Nakon jutarnjeg uživanja u sunčanju i kupanju na morskoj plaži uslijedilo je pakiranje stvari i posjet gorskom dijelu lijepe naše. Vozili smo se do Otočca te Kutereva , mjesta

poznatog po svojim vještim drvodjeljama koji se već stoljećima bave izradom bačava, drvenih potrepština i glazbenih instrumenata, ali i utočištu za mlade medvjede koje je osnovala grupa lokalnih entuzijasta. Kao pomoćnici u radu dolaze im mladi ljudi, ljubitelji životinja, iz Rusije, Njemačke, Španjolske i drugih zemalja svijeta. Nastavili smo putovanje promatrajući dvije duge koje su nam uljepšale povratak kući. Karla Puž, 4.a i učiteljica Jasenka Jurić-Ćivro

Put u Tursku

Sve vrijedi vidjeti Nikakav strah nisam osjećao hodajući ulicama nepoznatog grada. Ljudi su jako ljubazni, otvoreni, stalno vam prilaze, ali ipak u granicama pristojnosti.

Kazalište Virovitica mi je ponudilo put u Tursku, točnije Izmir. Na početku sam bio razočaran jer me Istok nije previše privlačio, ali nekako podsvjesno proradila je znatiželja. Pa ipak taj grad hvale mnogi koji su ga vidjeli. Odlučio sam riskirati, ne očekujući previše. Moje je pravilo: “Sve vrijedi vidjeti!“ Kamenje za sreću Avionom, Croatia Airlines-a, krenuo sam na put za Istanbul. Nakon manje od dva sata, sletio sam na istanbulski aerodrom, točnije Ataturk International Airport, koji se nalazi na europskoj strani grada. Danas je to najveći aerodrom u Turskoj i spada u četrdeset najvećih aerodroma na svijetu. Ponuda duty free dućana, restorana i kafića na aerodromu je stvarno velika. Može se plaćati u nekoliko valuta i sa svim kreditnim karticama. Već prvi koraci bili su po tlu jednog novog kontinenta. Za mene je to bio veliki korak u životu. Odmah pri izlazu uzeo sam kamenje s tla i stavio ga u torbu, inače čudan hobi. Nakon nekoliko odmaranja na klupi u parku krenuo sam ponovno na aerodrom tj. na let koji kreće za Izmir. Već na prvoj pretrazi prtljage zadržao sam se nekoliko minuta radi onog kamenja koje sam usput pokupio, no srećom, sve je dobro završilo. Pri ulasku u avion sjeo sam na krivo mjesto i tada je nastala cijela strka oko toga. Nakon par minuta konačno sam našao svoje sjedalo i čim sam sjeo, utonuo sam u san, pa tako nisam bio u tijeku pratiti događaje koji su se zbivali u avionu. Izlaskom iz aviona, došao sam u nepoznato. Vožnja do centra grada je trajala j dugo. g

U kaosu savršen sklad Na ulicama, ogroman broj vozila, svih vrsta i starosti. Kažu da ima oko dva milijuna registriranih automobila samo u Izmiru. Njihov promet me najviše iznenadio - nepregledne, guste kolone teku ulicama, nikad da se umore, da zastanu na tren. Ne možete shvatiti po kakvim pravilima oni voze, jer pravilo je- da nema pravila. Uzalud sam iščekivao da netko postupi po propisima. Ne, svi se istovremeno kreću, ubacuju bez reda. Usto pješaci se kreću kako kome padne na pamet, čak se ni ne okreću prema vozilima. A o semaforima da ni ne govorim, oni su tu samo radi vozača. Svi idu kaotično, ali u tom kaosu vlada savršen sklad i maksimalna tolerancija. Nisam vidio niti jedan sudar, čak ni mali. Mislim da bi naši vozači u Izmiru mogli mnogo toga naučiti. A što s morem? Mora barem imaju na pretek. More u Izmiru ne znači ono što i nama- kupanje, uživanje. Zelene oaze Njima je to glavno sredstvo za preživljavanje, plovidbu i ulov ribe. Plaže gotovo ne postoje. Tek su nedavno uredili staze uz obalu, napravili velike zelene oaze u koje dolaze obitelji na zajedničke večeri. Ljudi u Turskoj gledaju more, dive mu se, ali ga ne dotiču. U parkovima se pale roštilji, peče meso, riba i nitko to ne brani. Razmišljam kako bi kod nas odmah dojurili vatrogasci i policija. Kod njih to nije problem. Uživaju u blagodatima lijepog vremena i neradnog dana, pa ljenčare po cijeli dan, onako

kako mi odavno ne znamo. Imao sam čak dva tjedna slobodnog razgledavanja ovog aktivnog i kozmopolitskog grada. Posjetio sam mnoga lječilišta s ljekovitim termalnim vodama koja imaju bazene na katove, duboko hladno Egejsko more, neke od glavnih ruševina- Selcuk, Pergamon i Ephesos. Ljudi su jako ljubazni Ugodno me iznenadila poznata tržnica začina iz koje su se svi vraćali punih ruku, vukući bezbrojne vreće. Na tržnicama, kao i u većini trgovina, cjenkanje je obvezno. Cijena se nekad spusti i preko pedeset posto pa i više. Čudila me raznolika odjeća na ženama. Od minica i otvorenih majica, visokih štikli, do dugačkih, bezličnih mantila i marama oko glava. Nikakav strah nisam osjećao hodajući ulicama nepoznatog grada. Ljudi su jako ljubazni, otvoreni, stalno vam prilaze, ali ipak u granicama pristojnosti. Jedan mi je taksist, videći da nosim plan grada, nudio da me besplatno odveze gdje god želim, naravno nisam pristao, ali čovjek se srdačno nasmijao i pozdravio iako sam odbio. Najljepši pogled Kad je došlo vrijeme odlaska, probudila se tuga. Sjetio sam se kako sam nerado došao u Izmir, a sad ga teška srca napuštam. Suznih očiju, gledao sam ovaj grad dok smo polijetali. Bio je to najljepši pogled koji sam ikad vidio. Pogled je i dalje ostao zalijepljen u mojim očima, iako su i zadnji dijelovi grada odavno iščezli iz daljine. Davor Tarbuk, 8.a

DALEKA PUTOVANJA

Od Venecije do Sulejmana Veličanstvenog

Nakon sedmodnevnog putovanja Sredozemljem, dok još nije sve zalutalo u mislima, obavila sam razgovor s učenikom naše škole Petrom Vukovićem iz 7.e. Ispričao nam je neke događaje s putovanja.

Koliko je bilo ljudi na brodu? Jesi li na njemu upoznao neke prijatelje?

Hoćeš li nam prepričati neke ljepše događaje s putovanja?

Bilo je jako puno ljudi, upoznao sam neke ljude iz afrike s kojima sam se sprijateljio.

Zašto ste odlučili ići na to putovanje? S kim si sve išao?

Najdraža prostorija na brodu mi je bila ona s hranom, hrana je bila pomalo neobična, ali izvanredna.

Imao sam prilike na brodu, u njihovom velikom kazalištu gledati predstavu „Michael Jackson“, to je bilo fantastično, nešto neobično, zadivljujuće. Mogao sam igrati nogomet s ljudima koje sam tamo upoznao, bilo je zabavno.

Odlučili smo krenuti na ovo putovanja da vidimo druge krajeve svijeta. Išli smo mama, tata i ja. Iz kojeg mjesta ste krenuli? Kojim morima ste plovili?

Krenuli smo iz virovitice u veneciju, a iz venecije brodom po jadranskom, egejskom, crnom i mramornom moru. Kako se zvao brod? Kako je izgledao?

Brod kojim smo plovili zvao se MSC DIVINA, bio je jako velik i raskošan, imao je stotine soba i prostorija. Od kafića do trgovine s parfemima. Sve potrebno se nalazilo uvijek u blizini mene, tako da mi nije ništa falilo.

Koja ti je bila najdraža prostorija na brodu? Zašto?

Jeste li imali organizirane izlete?

Da, imali smo organizirane izlete kroz sve države gdje smo se zaustavljali. Koje si sve države posjetio tijekom putovanja?

Posjetio sam italiju, tursku i grčku. Koja si značajna povijesna mjesta posjetio?

Posjetio sam sve velike utvrde u svakoj državi, a njih je bio propriličan broj. Od venecije, grada na vodi, do palače sulejmana veličanstvenog. Što te u njima zadivilo?

Ta raskošnost svugdje je velika, sve je bilo od kamena, zlata i dijamanata.

Ako bi imao priliku, bi li opet pošao na putovanje?

To putovanje mi se zarezalo u pamćenje, nikada ga neću zaboraviti. Ako bih imao prilike, opet bih pošao na putovanje, ali tada bih izabrao druge lokacije. Što ti se najviše svidjelo?

Jednostavno ne mogu izdvojiti nešto određeno, meni je sve bilo posebno i savršeno na svoj način. Imaš li za kraj nešto reći?

Ako vam se pruži prilika da idete na daleko putovanje, nemojte nikada razmišljati, jer to je nešto posebno, upoznajete nove načine života, nove ljude i druge krajeve ovoga svijeta! Anamaria Gradijanac, 7.e

Likovni i literarni radovi Bruno Buđak

Ja sam list .b c, 4 va sla Mo tija Ma

Ja sam list zelen, lijep. Proljeće je i svaki dan ljudi dolaze u park i dive mi se. Od ljudi sam mogao čuti mnogo priča - nisu znali da ih prisluškujem i razumijem. Došlo je ljeto. Uz mene sazrijevale su i društvo mi pravile lijepe, zrele i sočne voćke. Bilo je vruće skoro sam izgorio. Prohlađivao me ugodni vjetrić. Nosio je mirise mora. Zatim je došla siva i maglovita jesen. Bilo mi je hladno. Puhali su olujni vjetrovi. Gotovo su iščupali stablo na kojem sam rastao i jedva visio. Pala je noć, drhtureći sam zaspao, a kada sam se probudio osjetio sam ugodnu toplinu. Sve se bijelilo od snijega. Na proljeće će novi list pričati svoju priču.

Matija Znam enaček, 5.d

Dorotea Sačer, 2.r PŠ Rez. Krčevine Bojan Bajović, 4.b

Koje li tajne n ose galebovi u letu

Koje li tajne nose galebovi u letu? Iz daljine stižu on i naši lijepi galebovi!

Bojan Bajović, 4.b

Bijeli poput snije ga i žutoga kljuna sv oje tajne dijele svud a. Helena Lukačević, 6.c Filip Čevelak, 2.b , 8.e Kaselj Josipa

Tajne što ih skriv aju nisu nipošto stra šne, nego baš naprot iv pune su mašte. Dok lete, oni už ivaju u slobodi koju im nebo pruža pa se kasnije pret vore u hrpu bijelih latic a ruža!

Ines Rajz, 3.r PŠ Taborište

Iva Ferenčević, 6. d

Igor Akrap, 8.d

Pohvaljeni i nagrađeni radovi na literarnom natječaju

Bakine priče B Ništa na svijetu nije ljepše nego u hladnim N zimsk zi im noćima leći u topli bakin krevet i moliti ju da ispriča po koju priču. Često sam to m činila dok sam bila kod bake. či Moja baka baš ima smisla i noćima bih je slušala M do dok mi priča. Najviše volim slušati priče iz nj njenog djetinjstva. Priče o njenoj mladosti koju je provela sa svojim prijateljima igrajući se po liv ma, po potocima, putićima i dvorištima. livada Uv k vani i na zraku. Moja baka odrasla je bez Uvije tel televizora, nije znala za mobitel, nikada nije čula zaa računalo i internet. Toga nije bilo, a život je sv svejed ve no bio lijep, a i ona se ne može prehvaliti saa svojim s sretnim djetinjstvom. Baka se kao i svvi njeni vršnjaci igrala s djecom. Pričali su priče svi o vvješticama, dobrim vilama, o vukodlacima, a njje bujna mašta u sve je to vjerovala. Volim njena slu slušat uš i priče i pjesmice koje pamti još dok je išla u školu šk . Sada sve to izgleda čudno, ali meni je mo baka legenda. Ona za bolje nije znala, sve m moja too ččinilo ju je sretnom. Pamti svoje djetinjstvo kao jednu prelijepu bajku koja se ne zaborvlja. ka kao P i svoje djetinjstvo kao prelijepo doba u Pa Pamt k ko kome su se djeca družila i nisu mogli jedni bez drugih. Nitko ih nije mogao natjerati da satima sjede u kući. Sto put, a možda i više slušam tu priču o sretnom djetinjstvu. Pitam se hoću li i ja tako pamtiti svoje djetinjstvo i o čemu ću pričati svojim unucima.

Sreća dječjeg doba U svibnju prošle godine bio je 1. literarni natječaj Dan pjesnika koji je organizirala Osnovna škola Vladimira Nazora u Novoj Bukovici. Sudjelovati su mogli svi učenici osnovnih škola na području Virovitičko-podravske županije. Pisali

smo na teme: Šapat klasja, Sreća dječjeg doba, Pismo učitelju/učiteljici. U našoj školi pohvalnice za literarne radove primili su Mihaela Mrkša, Mihael Grgurević, Dorijan Molnar, Tea Farkaš i Maja Kovačević. Moj rad Šapat klasja također je

Lena Strazzabosco, 5.c

dobio pohvalnicu, ali posebno je nagrađen knjigom Gospodar šećera spisateljice Nade Mihaljević. Ena Fadljević, 6.d

Marija Smutni, 2.r PŠ R. Krčevine

Lara Šimić, 7.d

jem uz tebe Draga prirodo osta

adama, Šećem prelijepim liv a. Gledam parkovima, voćnjacim ve žita! Kako čaroliju livada, klaso išu, blistaju, se samo bezbrižno nj tišinu, cvrkut kako se zlate! Slušam u! Pronalazim ptica, divim se sunc Petra Pošta, 3.a irodi! Ovdje svoj mir i spokoj u pr stao, koji više je kao u satu koji je Krizantema jim ovdje ne kuca. Sada dok sto ta žu a, jel jedino što bi a, Bila ona među ovim klasovim biti s na za će k ije ti obećati uv u a, og ili crven mogu reći je: ,,Ne m u jedno ali . , posebna mnogo, prirodo moja EČITI VJ TI sam sigurna: BIT ĆU ji ko ni ras ek pr to Cvijet je ČUVAR!“ ečer Mihaela Mrkša, 6.d latice svoje širi, a uv m no jed od , đe za e nc kada su se smiri. Teo Ze Božićna če

stitk ka a

Stiglo nam je jutro, a snijeg je nježni pao, obitelji sam svojoj čestitku ja dao.

Mia Patrčević, 3.a

Budite mi sretni, a zdravlje neka vas pra ratti,i, Božić nam je došao pusu ću vam dati! Nina Rajnović, 2.b

Domovina se brani i D

da Krizantema cvate ka , ne ve će ije cv ostalo ona se ističe, ali ne t prejako, možda popu sjene. Iva Ferenčević, 6.d

David Biro 3.r. PŠ Taborište

lje jep po otto om

Od hladnoga sjevera pa sve do toploga juga, od nizinskog istoka pa do prelijepog zapada proteže se naša voljena Hrvatska.

Njezina zlatna polja i sun čana obala te visoke gore i prelijepo more mame ljude iz drugih zem alja.

Mateo Horvat, 4.b

Tko će tu ljepotu uništ iti, tko će ju razoriti? Samo čovjek bez srca i duše, samo takvi ljudi nju će da ruše. Tea Farkaš, 8.d Toni Bajan, 4.b

Valentina Rukavin a, 7.d

ba, 4.r P Š R. Krče vine

Fran i Monika Već u ranu jesen lišće je počelo otpa dati s drveća. Prva dva lista koja su ležala na pločniku zavali su se Fran i Monika. Kako je vrijeme prolazilo Fran i Monika su se sve više upoznavali. Shvatili su da ne mogu jedan bez drugoga i da je živo t dva lista prekratak. Zbog toga su napustili svoj stari dom i krenuli u svijet. Kada je došla zima Fran i Monika su potražili zaklon. Ugledali su stari panj, te ga zamolili da prenoće kod njega. Panj ih je velikodušno primio. Te noći je počelo sniježiti, a Fran i Monika su razgovarali i šalili se s panjem. Pan j im je ispričao priču o tome kako mladi parovi odlaze u „Ze mlju snova“. Fran i Monika su odlučili su posjetiti to mjesto. Uju tro su se zahvalili panju na gostoprimstvu i krenuli u „Zemlju snova“. Na putu su naišli na zimzelenu šumu u kojoj nije bilo ni jednog lista na zemlji. Fran i Monika čvrsto su se primili za ruke i nastavili svoj put. Odjednom, Fran primijeti kako iza njega i Monike korača obitelj crva. Uplašivši se počnu bježati. Trča li su što je brže mogli, ali im to nije bilo dovoljno brzo. Crvi su bili sve bliže Franu i Moniki. U trenutku kada je crv otvorio usta kako bi pojeo Frana zapuše vjetar i digne ih u zrak. Ni sami nisu znali koliko dugo su letjeli zrakom jer su od umora zaspali i prep ustili se sudbini. Ujutro, kada su se probudili bili su okruženi bubamarama, leptirima, raznobojnim listovima i mno štvom prijateljskih kukaca. Shvatili su da su u „Zemlji snova“ Tam o su se vjenčali. No, kako je vrijeme prolazilo, odlu čili su se vratiti u svoj rodni dom. Shvatili su da je to njihova“Zem lja snova.“ Matko Kekez, 5.d

Leon Berec, 7.a

Marina Rajković, 5.c

Marija Jezerčić, 3.a

Marta Oštrić, 6.b

! m o o b y b Ba Hana i Ivan Mikolić Ha

Damjan, Una i Maja Grdić

Gabrije j la a i Bilja j na Mikec

Klara i Katarina Zubak

Lana, David i Mario Karakašić

Luka Vranek i Ma teja Ciprijanović Niko, Tia i Ivana Andrović ić bić Nikola, Saša i Nina Bab

Vito i Ivo na

Boljevča n Marija i Vesna Zvečić

Hobi

Dramski studio

Dramski studio Virovitica (izvannastavna aktivnost) Već pet godina u Kazalištu Virovitica organiziran je dramski studio za djecu i mlade. Pridružila sam se grupi i sa zanimanjem odlazim na satove. Pripremamo dječje predstave. Prije same predstave radimo raznolike govorne vježbe, a najviše artikulaciju. Ona nam koristi da što izražajnije i glasnije govorimo. Članovi dramskog studija su i učenici naše škole Davor Tarbuk, Katarina Miholić i ja, Iva Keresturi, a voditeljica je Snježana Lančić – Prpić. Iva Keresturi, 8.c

Kockice koje su osvojile cijeli svijet LEGO je veliki danski producent dječjih igračaka, čije se sjedište nalazi u danskom gradiću Billund. Ime “Lego” je kombinacija danskih riječi Leg i Godt, što znači “lijepo se igraj”. U početku je LEGO pravio samo drvene igračke, ali zadnjih 40 godina koriste samo plastične kockice. LEGO je vrsta igračaka koja se sastoji od malih plastičnih dijelova koji se mogu međusobno spajati, i na taj način napraviti skoro sve što se može zamisliti. Roberto Minauf, 6.a

Mala Maja i mala truba / Maja na koncertu u Kazalištu Virovitici

Nije mladić s trubom, već Maja s trubom Dolazim iz jedne glazbene obitelji. Od samog rođenja živim slušajući glazbu. Dok sam bila mala, često sam ulazila u prostoriju gdje je tata podučavao mog starijeg brata i njegove prijatelje sviranju limenih puhačkih instrumenata. Kada bi ušla u sobu, sjela bih tati u krilo i slušala dečke kako sviraju. Tata je drvenom palicom otkucavao ritam po kojem su oni morali svirati. Meni je to bilo interesantno slušati pa sam i ja ponekad kucala ritam. Nakon završetka njihovog sviranja tata bi mi dao bratovu malu trubu da i ja probam malo puhati u nju. Tada je otkrio da sam već kao mala nadarena za glazbu. Sada kada imam 14 godina, pohađam glazbenu školu u Virovitici i sviram trubu. Maja Kolarević, 8.b Yu-Hi-Oh karte Možda će se nekom činiti, čudan ovaj hobi, ali meni je zanimljiv. Yu –Gi-Oh karte počeo sam skupljati kad sam imao 4-5 godina. Prve karte kupio mi je djed. Duplikate sam uvijek mijenjao sa svojim prijateljima i danas još uvijek mijenjam. Tako sam uspio sakupiti i čak 7 vrlo rijetke karte, to su su: Ra, Obelix i Slife. Ovim svojim hobijem bavim bavi se već 7 ili 8 godina. Skupio sam već oko 2000 200 karata. Igru isto igram i vrlo je zanimljiva, barem bar meni. Trudim se biti što bolji u igri. Ponekad izgubiš, ali bolje je kad pobijediš. Ova je Pon igra igr nastala 1992.godine. A mogu je igrati najviše 4 igrača, ali tako da igraju u parovima jer je to igra ig dvoboja, u kojima se gleda jačina karte. Na svijetu postoji 29000 karata bez duplikata po s zadnjem gledanju statistike. Moja najdraža karta z je Stardost Dragon, nije nešto jaka, ali meni je draga. Josip Fosić, 6.a

Ples je moj život Plesom sam se počeo baviti iznenada, gotovo na prevaru svojih roditelja. Od najranijeg djetinjstva volio sam cupkati po taktovima različite glazbe, ali nisam želio obvezu i učestale treninge. Jednog poslijepodneva roditelji su me odveli u dvoranu za treninge. Na početku sam samo iz prikrajka gledao plesne parove kako lijepo plešu. Noge su mi poigravale na mjestu. Marija, moja i današnja trenerica, vrlo mi je taktično prišla i uvela me u taj čaroban svijet plesa. Od toga 11. mjeseca 2010. godine aktivno se bavim plesom latinoameričkih i standardnih plesova. Nadia, moja današnja i jedina partnerica počela je trenirati mjesec, dva poslije mene. Ona je i moja razredna prijateljica. Jako se dobro slažemo. Na treninge odlazimo redovito. Ponekad nam je i naporno zbog školskih obveza, ali ne damo se, treniramo i nekoliko puta tjedno. Prvi turniri za mene su bili dosta stresni, ali i jedno novo i prekrasno iskustvo. Ruke su mi se znojile i imao sam veliku tremu. No kada je oko vrata zasjala medalja, sreći nije bilo kraja. Te medalje Nadji i meni dale su još više volje i snage za treniranje. Danas plešemo u kategoriji D3 što znači da plešemo tri standardna i tri latinoamerička plesa. Meni je nekako najdraži tango iz standardnih plesova i samba iz latinoameričkih plesova. Nadam se da ćemo i dalje vrijedno raditi i uspjeti ući u još višu plesnu kategoriju C gdje ćemo plesati svih deset plesova u veoma jakoj konkurenciji plesnih parova iz cijele Hrvatske. Lovro Švast, 4.a

Lovro i Nadja na božićnoj priredbi

Ĺ˝enske Ĺ˝enske frizure frizure u u naĹĄoj naĹĄoj ĹĄkoli ĹĄkoli Djevojke u naĹĄoj ĹĄkoli nose razliÄ?ite frizure. Kao ĹĄto su na primjer: visoki rep, raspuĹĄtena kosa, punÄ&#x2018;a, pletenicaâ&#x20AC;Ś Svaki dan cure mijenjaju frizure. Pletenica je stariji model frizure, a punÄ&#x2018;a nÄ&#x2018;a noviji model. Postoji joĹĄ jedan oblik pletenice, zove se riblja kost, iako cure u naĹĄoj ĹĄkoli viĹĄe vole nositi raspuĹĄtenu kosu. Da bismo vam zorno pokazali kako to izgleda,, uÄ?ionica i kabinet hrvatskog postao je frizerskii salon u kojem su nastale naĹĄe kreacije frizura. Modeli su sve djevojke 8. b i 8.c razreda. Tekst: Leonarda Ä?iketa, 88.dd Foto: Maja KovaÄ?eviÄ&#x2021;, 8.d

Zabava Biseri sa satova hrvatskog jezika 1. GledaliĹĄte je prostor za gledanje.

2. ReÄ?enica moĹže biti glavna i

sporedna. 3. ZaleÄ&#x2018;e je kad se voda zaledi. 4. ZaĹĄto se piĹĄe besubjektna

reÄ?enica? Pa, nema subjekta. 5. Kakav je pripovjedaÄ? ako piĹĄe o sebi i svojoj obitelji? Obiteljski. - & - - " ' - " 6. Rima je glasovno sudaranje na kraju stiha. - ' - &) - $ - 7. â&#x20AC;&#x17E;Iva, koja je glasovna promjena provedena - !" - " #% - ' u rijeÄ?i iĹĄÄ?upati? ZnaĹĄ ono Ä?upaĹĄ mrkvu pa je iĹĄÄ?upaĹĄ. Nastavnice, zaĹĄto ste mi dali tu rijeÄ?, ja RijeĹĄi rebus nikad ne kopam.â&#x20AC;&#x153; 8. â&#x20AC;&#x17E;Enio, zaĹĄto nemaĹĄ papuÄ?e? Enio: â&#x20AC;&#x17E; A, gledao sam raspored za petak.â&#x20AC;&#x153; 9. Lirske pjesme mogu biti pisane vezanim i nevezanim stihom. 10. Lirske pjesme mogu biti pisane tekstom i pjesmom. 11. Mogu biti pisane prozno i lirsko. Lucija Volenik 6.b 12. Motiv je stvar koja je uzeta iz mnogih stvari. TOP 10 NAJBOLJIH MJESTA ZA SKRITI 13. Epitet je stilsko sredstvo kojim se pripisuju stvari iz prirode. Ĺ ALABAHTER 14. Motiv je kada se neĹĄto uzima. 1. ZalijepiĹĄ na etiketu od majice. 15. Fabula je dio teksta u kojem su naslovi u 2. Ako sjediĹĄ u prvoj klupi, zalijepi na profesorov stol. ulomku teksta. 3. StaviĹĄ na maramicu i praviĹĄ se da puĹĄeĹĄ nos. 16. Lirske pjesme mogu biti pisane vezanim i 4. Na kosu zalijepiĹĄ, zabaciĹĄ ju i proÄ?itaĹĄ. razvedenim stihom. 5. ZalijepiĹĄ u rukav. 17. Trostih je stih od tri kitice. 6. ImaĹĄ sunÄ?ane naoÄ?ale kao ukras i zalijepiĹĄ na njih. 18. Kitica od 8 stihova zove se osminka. 7. NapiĹĄeĹĄ na ruku i preko staviĹĄ sat, narukvice ili 19. Motiv je stvaralaÄ?ka slika. gumice za kosu. 20. Stih je dijelo koje nalazimo u nekim 8. Stavi ga ispod testa i povremeno pomiÄ?i test. pjesmama. 9. Ako je kemija ili fizika, zalijepi na kalkulator. 21. Suprotnica od dio je nedio. 10. ZalijepiĹĄ na papuÄ?u. Silvijo Buzuk, 8.a Tea KunkiÄ&#x2021;, 8.a

RijeĹĄi kriĹžaljku

Miley Cyrus Miley Cyrus je roÄ&#x2018;ena 23.II.1992. Ona je popularna ameriÄ?ka pjevaÄ?ica. Iako je kao mala glumila u nekim filmovima i serijama, imala je I svoje glazbene trenutke. Uloga u seriji Hannah Monatana donijela joj je veliku slavu. KaĹžu : â&#x20AC;&#x153;Miley je slavu doĹživjela tako mlada â&#x20AC;&#x153;. Slike, sliÄ?ice , majice, igraÄ?ke i joĹĄ mnogo toga, ljudi su radili s likom Hannah Montana odnosno Miley Cyrus. Danas se je viĹĄe posvetila svojoj glazbenoj karijeri. Najpoznatiji njezini hitovi su â&#x20AC;&#x153; Wrecking Ball â&#x20AC;&#x153; , â&#x20AC;&#x153; We canâ&#x20AC;&#x2122;t stop â&#x20AC;&#x153; ,â&#x20AC;?Fall Downâ&#x20AC;?. Njezin novi album, â&#x20AC;&#x153; Bangerzâ&#x20AC;?, koji je tek objavljen, ima veÄ&#x2021; oko 20000 pregleda na YouTube-u . Miley je postala glavna tema na svim inetrnetskim stranicama , na svim televizijskim kanalima i radijima. Ivana SertiÄ&#x2021; , 8.a , Dora Ä?eri 8.c

Kros Sportskih novosti U Zagrebu je, uz jezero Bundek, po lijepom i sunčanom vremenu održan je jubilarni, 30. po redu (12. obnovljeni), Kros Sportskih novosti u organizaciji Sportskih novosti i Hrvatskog atletskog saveza, a ciljem je prošlo skoro 5000 učenika i učenica osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske te studenata i studentica Zagrebačkog sveučilišta. Ukupnim rezultatima naša je škola zauzela 4. mjesto među 89 osnovnih škola. Voditelj je prof. Zlatko Tot.

Košarka dječaci

Dorijan Sabo, Petar Vuković, Tomislav Lulić, Mario Ištvanović, Kristijan Smiljčić, Robert Ivanković, Toni Smutni, Karlo Moslavac, Matej Volenik, Domagoj Kirin, Emmanuel Alavanja i Dominik Sabo su košarkaši koji su pobjednici žup. prvenstva. Voditelj je Goran Kozlinger , prof. ŠŠD IBM predstavljat će našu županiju na poluzavršnom natjecanju skupine sjever koje će se održati 07.02. 2014. godine u Međimurskoj županiji.

Rukomet djevojčice Prvenstvo ŠŠD osnovnih škola u rukometu – skupina zapad- održano je u studenom 2013. u Pitomači. Nakon održanih utakmica ekipa ŠŠD IBM plasirala se za završnicu županijskog prvenstva koje će se održati u veljači u Slatini. Igrale su Iva Biuk, Marija Petrović, Anđela Vidović, Nikolina Jezerčić, Tea Grizelj, Maja Biuk, Josipa Kaselj, Tihana Šutalo, Marija Majstorović, Sara Novosel, Maja Kovačević, Iva Blažević i Marijeta Blažević. Voditelj ekipe je prof. Zlatko Tot.

Mali nogo nogomet nog omet

Rukomet

Ekipa IBM ( 5.6. r.) prva u skupini U našoj je školi održano natjecanje u malom nogometu u kojem su sudjelovalo 6 ekipa. 1. ŠŠD IBM / ( Virovitica) 2. ŠŠD SOKOL (Pitomača) 3. ŠŠD SUHOPOLJE ( Suhopolje) 4. ŠŠD MLADOST (V. Nazor, Virovitica) 5. ŠŠD BILOGORA ( Šp. Bukovica) 6. ŠŠD VIHOR (Gornje Bazje) Utakmice u kojima su sudjelovali domaćini ŠŠD IBM su: ŠŠD IBM: ŠŠD MLADOST- 4:0 ŠŠD IBM : ŠŠD SUHOPOLJE- 2:0 U finalu su sudjelovale ekipe: ŠŠD IBM i ŠŠD SOKOL (Pitomača). Pobjedu su odnijeli domaćini IBM s ostvarenim rezultatom 8:2. Za IBM su igrali: Angelo Bernardo Radović, Leon Davidović, Leon Ištvanović, Filip Kukolj, Matej Vinak, Luka Čarneli, David Kusturić, Leon Vukoje, Fran Blažinčić, Antonio Tumpić. Voditelj ekipe je prof. Mario Hrženjak. U županijsku završnicu plasirale su se ŠŠD IBM ( Virovitica ) i ŠŠD Sokol (Pitomača). Županijska završnica održat će se 12.03.2014. u Orahovici.

Pobjednik županijskog prvenstva šk. god. 2013/2014. ŠŠD “ IBM “ Osnovne škole Ivane Brlić-Mažuranić iz Virovitice. Patrik Sabo, Matej Volenik, Toni Smutni, Karlo Moslavac, Kristijan Smiljčić, Noa Leis Zečević, Dominik Sabo, Sven Balint, Petar Pažin, Jakov Kovačević, Robert Ivanković, Emmanuel Alavanja, Fran Moslavac, Davor Harš. ŠŠD IBM VIROVITICA predstavljati će našu županiju na poluzavršnom natjecanju skupine SJEVER koje će se održati 06.03.2014. godine u Koprivničkokriževačkoj županiji. Voditelj: Mario Hrženjak, prof.

Rukometaši treći u županiji U dvorani naše škole održan je SIOŠ u rukometu za dječake 5. i 6. razreda. Sudjelovale su tri ekipe, iz triju škola – ŠŠD IBM, ŠŠD Mladost Virovitica i ŠŠD Junior Slatina. Za ŠŠD IBM igrali su: Harš Davor, Moslavac Fran, Kovačević Jakov, Tumpić Antonio, Vukoje Leo, Bušetinčan Davor, Kusturić David, Glumpak Domagoj, Vukelić Domagoj, Kukolj Filip, Radović Angelo Bernardo, Dujmović Leon, Mihaljević Leo, Davidović Leon. Nakon odigranih utakmica ekipa naše škole zauzela je treće mjesto. Voditelj je prof. Mario Hrženjak.

Tekst i foto: Antonela Ferenčak i Iva Keresturi, 8.b

Barokni biseri u Virovitici

Crkva sv. Roka i Dvorac grofa Pejačevića u Virovitici Fotograﬁje: Matej Sudar