50 godina Muzeja grada Trogira 1963. - 2013. by muzej.grada.trogira

Nakladnik i organizator izložbe Muzej grada Trogira Gradska vrata 4 21220 Trogir / Hrvatska Tel/fax: +385(0)21 796 046 Centrala: +385(0)21 881 406 Adresa elektroničke pošte: muzej-grada-trogira@st.t-com.hr Za izdavača Fani Celio Cega, ravnateljica Odgovorna urednica Fani Celio Cega Autorice tekstova kataloga, kataloških jedinica, bibliografije te stručne koncepcije i likovnog postava izložbe: Aleksandra Bilić Petričević, kustosica dr. sc. Fani Celio Cega, muzejska savjetnica Daniela Kontić − Strojan, dokumentaristica Lujana Paraman, kustosica – vježbenica Danka Radić, viša kustosica Goranka Tomaš, muzejska pedagoginja/kustosica Autorica fotografija, lektura i korektura Maja Maljković, suradnica za promidžbu i veze s javnošću Foto arhiv Muzeja grada Trogira Tehnička realizacija izložbe Nediljka Đogić i Maja Maljković Oblikovanje kataloga Neven Marin Tisak Dalmacijapapir - Split Naklada: 300 primjeraka ISBN 978-953-7677-06-0 Ilustracija na koricama: Naslovnica prve knjige dojmova Muzeja grada Trogira s umetnutom fotografijom palače Garagnin – Fanfogna/Muzeja grada Trogira Izložba je ostvarena zahvaljujući potpori Grada Trogira

Muzej grada Trogira – Galerija Cate Dujšin Ribar, 10. − 31. 7. 2013. Trogir, 2013.

Predgovor

Muzej grada Trogira 2013. godine obilježava 50-u obljetnicu osnutka. Djelujući u gradu muzeju, kako mnogi nazivaju grad Trogir, gradu koji bilježi kontinuitet stanovanja od antičkih vremena, nastojali smo na jednom mjestu sačuvati i prikazati cjelokupnu burnu povijest ovoga grada, vrijednu umjetničku, arheološku, etnografsku, knjižnu i ostalu baštinu. Na tom tragu uloga muzeja je neupitna kako bismo vlastitu povijest sačuvali od zaborava, jer premda se razdoblje od 50 godina doima kratkim u usporedbi s dugom trogirskom prošlošću, i premda nam se čini da je mnogo toga još sačuvano u našim sjećanjima, ipak vrijeme čini svoje i da nije muzejske memorije mnogo toga bi ostalo zaboravljeno i izgubljeno u vremenu. Muzej se stoga trudio sve ove godine ispuniti ulogu svojeg postojanja, bez obzira na nedovoljan priljev financijskih sredstava, na nedostatak stručnog kadra, a ponekad i bez obzira na nerazumijevanje sredine. Nastojali smo u skladu s prilikama i mogućnostima doprinijeti kulturnom napretku i hrvatskoj znanosti te obogatiti turističku ponudu. Koliko smo u tome bili uspješni ocijenit će sami građani, odnosno svi posjetitelji ovoga muzeja, o čemu već postoje svjedočanstva u knjigama dojmova, zahvalnicama i priznanjima koje smo dobili za naš rad te u uspješnoj suradnji sa srodnim ustanovama i institucijama. Urednica

Djelatnost Muzeja grada Trogira

Uvod

Osnutak Muzeja, djelatnost u vrijeme prvog ravnatelja (1963.-1973.) Muzej grada Trogira uspješno djeluje 50 godina u gradu koji sam po sebi predstavlja muzej zaštićen UNESCO-vom poveljom 1997. godine. Trogir je grad u kojem se neprekinuti kontinuitet života odvija od antike do danas. Obrazovani pojedinci renesansne urbane sredine pokazali su, po uzoru na ostale europske sredine, zanimanje za sakupljanje antičkih kamenih ulomaka te ih muzealizirali ugrađujući ih u zidove svojih palača stvarajući male kućne muzejske zbirke. Tradicija se nastavila i u novom vijeku poglavito od kraja 19. stoljeća, odnosno početka 20. stoljeća pa do osnutka Muzeja grada Trogira. Na tom tragu u razdoblju iza Drugog svjetskog rata, kada se nakon ratnih strahota Grad polako smirio, Trogir je odlučio svoju kulturno – povijesnu baštinu prezentirati na jednom mjestu i za tu svrhu odredio je palaču Garagnin – Fanfogna, smještenu u neposrednoj blizini sjevernih gradskih vrata, u kojoj se već udomio Turistički savez. U gradu je uspješno djelovalo Društvo za unapređenje turizma i čuvanje spomenika kulture koje je okupljalo trogirske entuzijaste i po čijoj je inicijativi osnovan Muzej, za što se posebno zalagao tadašnji predsjednik Općine Trogir Vinko Slade. Općinska skupština Trogir izdala je Rješenje o osnivanju MGT br. 4730/63., dana 10.7.1963. Muzej je konstituiran 23.11.1963. godine, imenovan je Savjet Muzeja grada Trogira, a za v.d. upravitelja određen je Mirko Slade − Šilović. Odlukom o sistematizaciji radnih mjesta određena su dva radna mjesta: direktor i čistačica. Budući da je vrijedna i stara knjižnica obitelji Garagnin – Fanfogna bila u rasutom stanju, ubrzo nakon formiranja Muzeja od Nede Anzulović i Željka Rapanića, djelatnika Arheološkog muzeja u Splitu, zatražena je ponuda za njeno uređenje te je započeta inventarizacija 1964. godine. Troškovnikom za sanaciju palače 1963. godine započelo je traženje sredstava za obnovu dijela zgrade namijenjenog stalnom postavu. Elaborat obnove izradili su Duško Kečkemet, tada viši kustos Muzeja grada Splita i Davor Domančić, tada konzervator Konzervatorskog zavoda u Splitu, ujedno autori stalnog postava. U ime stručnog kolegija pripreme uređenja zbirke po osnivanju Muzeja vodio je Ivo Delalle, povjesničar umjetnosti. Naime, Muzej je, sve do njihova preseljenja u Kulu sv. Nikole početkom 70-ih godina, dijelio uredske prostorije s Turističkim savezom čiji je tajnik bio Ivo Delalle. On je jedno vrijeme obnašao dužnost i predsjednika Društva za unapređenje turizma i čuvanje spomenika kulture preko kojega je Mu9

zej poslovao dok nije dobio svoj žiro račun i pečat. U razdoblju od 1963. do 1966. godine intenzivno se radilo na osiguravanju sredstava, sanaciji zgrade, prikupljanju i restauraciji eksponata te nabavci vitrina za njihovo izlaganje. U to vrijeme Muzej je djelovao u suživotu s brojnim stanarima koji su živjeli u palači, imajući na raspolaganju dio prizemlja i prvi kat (stanari su se godinama izmjenjivali i vodila se borba za njihovim iseljenjem do danas). Prvi ravnatelj Mirko Slade − Šilović, svestrani kulturni djelatnik, imenovan je nakon što je Muzej svečano otvoren 9.5.1966. godine. Muzej je upisan u registar ustanova Okružnog privrednog suda u Splitu, US-9/683, 22.4.1968. godine. Muzej se aktivno uključio u kulturni život grada te se povezao sa srodnim institucijama u drugim gradovima, postupno ostvarujući suradnju s muzejima izvan domovine. Suradnja s ondašnjim Regionalnim zavodom za Dalmaciju u Splitu (danas MK, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu i u Trogiru), u smislu obilazaka terena i evidencije pokretnih i nepokretnih spomenika kulture realizirana je posredstvom konzervatorskog povjerenika Mirka Slade − Šilovića, ujedno direktora Muzeja. U Muzeju su se snimali kadrovi igranih filmova renomiranih režisera te onih trogirskog podrijetla, npr. Eduarda Galića. Prvo izdanje Vodiča Muzeja grada Trogira objavljeno je 1967. godine, kada je usvojen prvi Statut Muzeja (prije Statuta postojala su Pravila Muzeja). Intenzivno se radilo na upisu eksponata u knjigu inventara, otkupu i prikupljanju nove građe. Prizemni dio izložbenog prostora djelomično je uređen za potrebe etnografske zbirke. Tadašnji Historijski arhiv u Splitu preuzeo je brigu oko uređenja arhiva Garagnin – Fanfogna kojega je financirala ondašnja Republička samoupravna zajednica za kulturu. Danica Božić-Bužančić, arhivska savjetnica, radila je dugi niz godina na obradi arhivske građe. Jakov Stipišić, viši stručni suradnik Historijskog instituta JAZU (danas HAZU) u Zagrebu, uredio je i popisao zbirku pergamenata 1969. godine. Muzej je surađivao na uređenju lapidarija u klaustru samostana sv. Dominika, a razmišljalo se i o uređenju dvorišta Muzeja za lapidarij, jer je 1970. godine Samostan predlagao iseljenje lapida. Iste se godine prvi put popravio krov. Izdavačka je djelatnost utemeljena 1971. godine objavom knjižice Vjekoslava Omašića Mletačko-tursko razgraničenje na trogirskom području nakon ciparskog i kandijskog rata i njegove posljedice, upriličene su brojne izložbe i događanja (više u poglavlju o izdavačkoj, izložbenoj djelatnosti i događanjima)… Mirko Slade − Šilović otišao je u mirovinu krajem 1973. godine.

Djelatnost u vrijeme ostalih ravnatelja (1973. − 2013.) Mirka Slade − Šilovića zamijenio je Ivo Babić, povjesničar umjetnosti, početkom 1974. godine. Novi je ravnatelj i dalje jedini djelatnik, uz zajedničku čistačicu s Turističkim savezom (Mara Muštra), dok financijske poslove obavlja vanjska suradnica (Danica Ostojić). Muzej se popunjavao novim djelatnicama; krajem 1976. godine primljena je Danka Belas (Radić) na radno mjesto administrativne tajnice – knjigovođe, a 1977. godine Ivanka Sebešić na radno mjesto čistačice (do kraja 2002. godine). Izuzetno je važno da je u tom razdoblju Muzej na upravljanje i korištenje dobio cijeli prostor palače kojom je do tada djelomično upravljalo poduzeće „Dobrić“. Također je uvedena samostalna telefonska linija za Muzej budući da je korištena zajednička s Turističkim savezom. Izdvajamo najvažnije djelatnosti za vrijeme upravljanja Iva Babića: rad na zaštiti spomenika u gradu i nastavak suradnje s Regionalnim zavodom za zaštitu spomenika kulture u Splitu; priprema bivše gospodarske zgrade palače za Galeriju Cate Dujšin Ribar i lapidarij, u smislu izrade elaborata konzervacije i adaptacije; izrada faksimila baroknih drvenih vrata na ulazu u Muzej; rad na senzibiliziranju šire javnosti i upozoravanje na teško stanje u Muzeju (oronula zgrada, brojni stanari, nedostatak stručnog kadra…), suradnja sa Čakavskim saborom Splita na izdavaštvu; realizacija novog postava – odjel brodogradnje; arheološka istraživanja u prizemlju (budući lapidarij); stručna vođenja po gradu; brojne izložbe; manji građevinski sanacijski radovi; suradnja sa crkvenim zbirkama; nastavak izdavaštva… Galerija Cate Dujšin Ribar otvorena je 1978. godine. Godine 1980. završena je inventura knjižnice Garagnin − Fanfogna, koju je obavio Šime Jurić, voditelj zbirke stare građe pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, koji je kasnije završio i katalogizaciju. Ivo Babić napustio je Muzej polovinom 1980.godine. Iste godine izabran je za direktora Josip Miliša, pedagog. Za vrijeme njegova mandata, krajem 1982. godine, na mjesto kustosa je primljena Fani Cega tako da je Muzej tada imao 4 djelatnika. U to se vrijeme nastavlja iseljavanje stanara iz zgrade, obilježavanje obljetnica i izložbena djelatnost, nastavljaju se radovi na katalogizaciji Knjižnice Garagnin – Fanfogna i Arhiva, izdavačkoj djelatnosti, pružanju usluga pri snimanju filmova, a posebno na uređenju i postavu lapidarija. Lapidarij je svečano otvoren 1987. godine; lapide je za antičko razdoblje odabrao Nenad Cambi, a za ostala razdoblja Ivo Babić, koji je, uz arhitekta Gorana Nikšića, autor postava. Arheološka istraživanja u prizemnim muzejskim prostorima izvršena su uz konzervatorski nadzor Vanje Kovačić (Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Splitu). Intenzivnije se radilo na održavanju palače: popravcima u cijeloj zgradi od prozora do poda, izmjeni električnih instalacija, ličenju… Trogirski glasnik imao je svoje prostorije u Muzeju do svibnja 1990. godine kada se ugasio, a prizemni su prostori iznajmljivani raznim korisnicima. 11

Godine 1985. započeto je održavanje kviza znanja Koliko poznajem povijest Trogira u kojemu su sudjelovali učenici osnovnih škola. Iste je godine pokrenuto vođenje hemeroteke (novinski članci o Trogiru). Iz tog perioda izdvajamo još i pripremu novih evidencijskih kartona za obradu i vođenje eksponata, uređenje muzejske knjižnice, projekt tiska prigodnih kalendara i čestitki (održao se svega nekoliko godina), pripremu dokumentacije vezane za revitalizaciju parka Garagnin – Fanfogna te izradu povijesne studije autora Dražena Grgurevića i Stanka Piplovića. Krajem 80-ih restauracijom i konzervacijom zbirke grafika fonda Garagnin – Fanfogna (restauratorica Marija Duhović) započinje se s projektom restauracije i konzervacije muzejske građe. Za 20-u obljetnicu rada, 1986. godine, Muzej je zbog uspješne djelatnosti dobio javno priznanje − diplomu Grada Trogira. Josip Miliša odlazi u mirovinu početkom 1991. godine. Fani Cega (Celio Cega), povjesničarka, imenovana je v.d. ravnateljice polovicom 1991. godine, a početkom 1993. godine ravnateljicom, čiju dužnost obnaša i danas. Od kustosice preko više kustosice, u muzejsko stručnom zvanju napredovala je do muzejske savjetnice. Od ukupno tri djelatnice koliko ih je imao nakon odlaska Josipa Miliše u mirovinu, 2013. godine Muzej broji ukupno 9 djelatnica. U tom razdoblju volontirale su, s pravom polaganja stručnog ispita Dragica Gruić (1991. godine), Paola Glavurtić (1999. godine) i Jelena Babin (2003. godine). Primljeni su novi djelatnici: Marija Stazić, administrativna tajnica – knjigovođa (od kraja 1996. do kraja 2008. godine); Daniela Kontić − Strojan, muzejska tehničarka/viša muzejska tehničarka (od sredine 1999. godine); Nediljka Đogić, čistačica/dostavljačica (od početka 2003. godine); Alen Miletić, kustos (od kraja 2004. do sredine 2012. godine); Goranka Tomaš, kustosica /muzejska pedagoginja (od početka 2005. godine); Aleksandra Bilić Petričević, kustosica (od kraja 2005. godine); Ivana Boras, administrativno-knjigovodstvena djelatnica (od sredine 2009. godine); Maja Maljković, suradnica za promidžbu i veze s javnošću (od kraja 2011. godine) i Lujana Paraman, kustosica (od početka 2013. godine). Pojedinci su napredovali u službi nakon diplomiranja: Danka Radić, danas viša kustosica, raspoređena je na mjesto kustosice krajem 1995. godine, a Daniela Kontić − Strojan na mjesto dokumentaristice 2013. godine. Dakako, povećanjem broja djelatnika uspjeli smo daleko bolje organizirati i razgranati muzejsku djelatnost. Devedesetih smo se godina borili i izborili s postavljenim reklamama na pročelju te iseljenjem stanara, od kojih je ostao samo jedan. Prizemni prostori su iznajmljivani raznim tvrtkama dok gospodarenje njima nije preuzeo Grad Trogir od 2010. godine, čime smo izgubili muzejsku suvenirnicu koja nam je 2013. godine vraćena na korištenje. Tijekom Domivinskog rata, od 1991. do 1994. godine, stalni je postav bio zatvoren zbog opasnosti. Tri muzejske djelatnice i članovi Ogranka Matice hrvatske Trogir iselili su postav izvan muzejske zgrade u privatnu kuću Gorana Radića. Kako se kasnije pokazalo, to možda i nije bilo neophodno, ali u to vrijeme zbog blizine vojarni bivše JNA u Divuljama i u Segetu, smatrali smo da je potrebno sklanjanje postava kao i organizacija dežurstava u 12

Muzeju tijekom cijeloga dana. Obilježavanje spomenika kulture oznakama Haške konvencije obavljeno je trudom muzejskih djelatnica. Početkom 90-ih godina zbog potrebe za otvorenjem Glazbene škole u Trogiru, Muzej se našao u nezavidnom položaju strahujući da će se otvorenje Glazbene škole dogoditi na štetu Muzeja te da grad neće moći izdržati financiranje, ali je na sreću sve dobro završilo i danas svi uspješno djelujemo. Muzej je nastavio dosadašnje aktivnosti organiziranja izložbi, događanja, snimanja brojnih dokumentarnih filmova, organiziranja skupova... nastavio je s izdavačkom djelatnošću otkupom, suradnjom sa srodnim institucijama na zajedničkim projektima… a uz to su započeti i drugi projekti, ovom prigodom navodimo najvažnije: Godine 1992. započeo je opsežan i do danas nezavršen projekt obnove palače Garagnin – Fanfogna/Muzeja grada Trogira, a 1996. godine nastavak restauracije i konzervacije muzejskih eksponata, arhivske i bibliotečne građe (više u poglavlju o restauraciji). Muzejski postav doživio je manje izmjene te je 1994. godine etnografska zbirka preseljena na kat, čime je postignuto proširenje prizemnog izložbenog dijela potrebnog za održavanje povremenih izložbi. Ista zbirka je 2006. godine premještena u prostor izložbene dvorane brodogradnje, a u njenom dotadašnjem prostoru uređena je Duknovićeva soba u kojoj su izložena dva djela Ivana Duknovića: Bogorodica s djetetom i Putto grbonoša obitelji Cippico. Galerija Cate Dujšin Ribar doživjela je novi postav 2000. godine nakon preuređenja u višenamjensku dvoranu. Godine 1994. započinje informatizacija Muzeja nabavom prvog računala (danas ih imamo 9) i obukom djelatnica. Postupno nabavljamo i ostalu tehničku opremu: pisače, skenere, fotografski aparat, fotokopirni stroj, LCD projektor, itd. Mikrosnimanje inventarnih knjiga Muzeja obavljeno je 1995. godine, a 2008./2009. godine mikrosnimanje časopisa Télégraphe officiel s početka 19. stoljeća. Godine 1996. nabavljen je protuprovalni i vatrodojavni sustav te je organizirana tehnička zaštita nadzora i dojave. Nabavljena je telefonska centrala 1998. godine. Računalna obrada muzejskih inventarnih kartica u programu M++, kojega nam je osiguralo Ministarstvo kulture, započela je 2009. godine, dopunjavanje kartica još uvijek traje, kao i obrada ostalih podataka vezanih za izložbenu djelatnost, događanja, predagošku djelatnost, hemeroteku… u programu S++. Svečano smo prigodnom izložbom i skromnim katalogom 1996. godine proslavili 30-u obljetnicu otvorenja Muzeja. Arsen Duplančić, voditelj knjižnice Arheološkog muzeja u Splitu, završio je računalnu obradu inventarnih kartica Knjižnice Garagnin – Fanfogna 2005. godine. Nataša Bajić − Žarko, arhivska savjetnica i Hania Mladineo, viša knjižničarka iz Državnog arhiva u Splitu, pri kraju su s izradom kataloga Arhiva Garagnin – Fanfogna. Godine 1998. u Srednjoj školi Ivana Lucića utemeljena je UNESCO-va gimnazijska radionica koja od svojih početaka surađuje s Muzejom. Radionice različite tematike namijenjene djeci održavaju se tijekom cijele godine. Pomoću njih uspjeli smo se uspješno povezati s djecom i mladeži različite dobi − od vrtića do srednje škole (više u poglavlju o pedagoškoj djelatno13

sti). Popularno-znanstvenim predavanjima nastojimo približiti građanima povijest svakodnevice različitih povijesnih razdoblja. Darovanjem i otkupom povećan je muzejski fundus, npr. prilikom sanacije Foše u Trogiru otkriven je reljefni mletački lav koji je potom prebačen u dvorište Muzeja, Hrvatska vlada i grad Trogir darovali su Muzeju mramorni reljef Bogorodica s Djetetom Ivana Duknovića 2005. godine (više u poglavlju o otkupu). U suradnji s Konzervatorskim odjelima Ministarstva kulture u Splitu i Trogiru naši su arheolozi vršili zaštitna arheološka istraživanja oko tvrđave Kamerlengo, u okolici grada te u privatnim kućama u gradu. Terenskim istraživanjima stručnih djelatnika proširena su saznanja o pojedinim temama. Manifestaciji „Noć muzeja“ prvi put smo se, i to vrlo uspješno, priključili u siječnju 2010. godine. S obilježavanjem te manifestacije nastavili smo i sljedećih godina. Osim toga, postavljene su brojne tematske izložbe, uključujući i izložbe knjiga, a u muzejskim se prostorima organizirao cijeli niz događanja: od predstavljanja knjiga, preko koncerata do predstava i predavanja, itd. Od 2010. godine bavimo se novim pravilnicima, izjavama o fiskalnoj odgovornosti, javnom nabavom, strateškim planovima... ukratko, jednim drugačijim načinom uredskog poslovanja. U zaključku: za svoj rad dobivali smo, počevši od 70-ih godina, zahvalnice od raznih ustanova i udruga s kojima smo nesebično surađivali, izdavajamo primjerice zahvalnice Odbora za izgradnju Njegoševa mauzoleja na Lovćenu (1974. godine); Rukometnog kluba „Trogir“ (1988. godine); Druge bojne 114. brigade „Kralj Tomislav“ Trogir (1993. godine); Srednje škole Ivana Lucića Trogir (1997. godine); Društva Trogirana i prijatelja grada Trogira u Zagrebu (2001. godine), Osnovne škole Petra Berislavića Trogir (2012. godine)… Izdvajamo i sljedeće povelje i priznanja: Hrvatskog arheološkog društva (1978. godine); RNK „Slaven“ (1982. godine); Klape „Trogir“ (1984. godine); Narodne glazbe Trogir (1985., 1991. i 2005. godine); Udruge tjelesnih invalida „TOMS“ Trogir (2008. godine); Turističke zajednice grada Trogira (1983. i 2001. godine)... U proteklih 50 godina djelovanja Muzeja, od prvih skromnih početaka pa do danas, vidljiv je veliki pomak. Napredovali smo od ručnog upisivanja u knjigu inventara do informatičke obrade podataka, od jednog do devet djelatnika, od pojedinačnih knjiga do utemeljene i bogate muzejske knjižnice, od nerestaurirane do dobrim dijelom restaurirane i konzervirane građe, od niza stanara do jednog, do djelomično obnovljene palače te do brojnih izložbi i događanja tijekom cijele godine te izdavačke djelatnosti… Vidljiv je pomak prema boljem, ali u očekivanju smo još boljeg, jer Palača vapi za završetkom sanacije koja nažalost traje jako dugo, a Muzej vapi za suvremenim postavom. Shodno rečenom, u očekivanju završetka navedenih poslova, obilježavamo 50-tu obljetnicu osnutka.

Palača Garagnin – Fanfogna / Muzej grada Trogira, projekt obnove Muzej grada Trogira nalazi se u palači koja je nekoć bila u posjedu obitelji Garagnin (od 1840. godine Garagnin – Fanfogna), podrijetlom iz Venecije, koja se prvi put spominje u Trogiru krajem 16. stoljeća. Garagnini su palaču sagradili polovicom 18. stoljeća, trudom graditelja Ignacija Macanovića, koji je potom obnovio i ostale, stare dijelove palače koji su zajedno s novima tvorili jednu skladnu gospodarsko-poslovno-stambenu cjelinu stilskih obilježja od romanike do baroka. Palača je nakon Drugog svjetskog rata nacionalizirana i pripala je Muzeju grada Trogira. Od 1963. do 1966. godine palača se u jednom svojem dijelu obnovila, toliko da se u njoj može otvoriti Muzej. Godine 1975. djelomično je obnovljena kućica s romaničkim stilskim obilježjima, a potom je 1976. godine po prvi put izrađena studija prostornog razvoja Muzeja. Također je napravljen snimak postojećeg stanja gospodarske zgrade, a 1977. godine izvedbeni projekt kako bi se uredila spomenuta gospodarska zgrada – konjušnica, nadograđen je dio koji je porušen u neposrednoj blizini, a sve to s ciljem otvorenja Galerije Cate Dujšin Ribar na katu (1978. godine) te kasnije lapidarija u prizemlju (1987. godine). Intenzivniji rad na održavanju palače, popravci, bojenja i sl. uslijedili su 80-ih godina.

Franjo Antun Kurir, Nacrt palače Garagnin, papir, 18. st.

Stari nacrt palače Garagnin, papir, 18. st.

Sustavnoj obnovi krova, zbog njegove urušenosti, pristupilo se 90-ih godina. Godine 1992. saniran je prvi krov u nizu − krov iznad ulaza u uredske prostorije. Slijedilo je uređenje čuvaonice lapidarija, smještaj lapida u nju te uređenje krova, međukatne konstrukcije te novog sanitarnog čvora tijekom 1993. (do 1995.) godine. Načinjena su nova druga vrata ispred ulaza u Muzej na katu, a muzejsko se dvorište zbog sigurnosnih razloga počelo zaključavati. Tijekom 1996. i 1997. godine, nastavljena je sanacija preostalih krovova. Galerijski prostor preuređen je 2000. godine u jednu višenamjensku prostoriju. Izrada projektne dokumentacije za obnovu završena je 2001. godine, a sastojala se od izrade glavnog i izvedbenog projekta, arhitektonskog projekta, projekta konstrukcije, projekta vodovoda i kanalizacije, projekta grijanja i hlađenja te projekta elektroinstalacija. Od 2002. do 2004. godine obavljena je sanacija zidova, ispuna, čišćenje i pranje, žbukanje, popravak prozora i „škura“, kamene ograde, izrada nove „trbušaste“ ograde od kovanog že16

ljeza za južni balkon barokne palače koja je oslobođena stanara. Potom su isti radovi izvršeni na pročelju Galerije – lapidarija te cisterne, obnovljene na način da je manji dio ostavljen otvorenim kako bi se vidio tijek kišnice i filter za pročišćavanje vode. Godine 2006. u potpunosti su preuređene prostorije predviđene za smještaj djela Ivana Duknovića te gotička trifora u susjednom prostoru. U vremenskom razdoblju od 2007. do 2011. godine obavljena je sanacija i restauracija istočnog zida romaničke kuće, saniran je i izmijenjen krov Galerije, uređena je ventilacija, sanirano je sjeverno pročelje starijeg dijela palače (sa stilskim obilježjima od romanike do baroka) kao i otvorena terasa u tom dijelu (tu je još posljednji stanar) te manja kućica u formi kule na zapadnom dijelu dvorišta. S unutarnjim uređenjem baroknog dijela započelo se 2012. godine saniranjem međukatne konstrukcije između drugog kata i potkrovlja usljed kojeg su se sondiranjem stropa i zidova otkrila oslikanja (Giuseppe Sava, restaurator i ostali). Svi radovi su obavljani pod konzervatorskim nadzorom i uz stručnu pomoć Ministarstva kulture – Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskih odjela u Splitu i Trogiru, njihovih pročelnika (Joško Belamarić, povjesničar umjetnosti; Radoslav Bužančić, arhitekt; Miro Katić, arheolog) i djelatnica (Vanja Kovačić, arheologinja, Goran Nikšić, arhitekt, Ana Šverko, arhitektica, Jasna Dasović, povjesničarka umjetnosti…). Obnovu je gotovo u cijelosti financiralo Ministarstvo kulture s manjom participacijom grada Trogira te sponzora pr. Croatia osiguranje. Tlocrtna situacija za obnovu palače Garagnin – Fanfogna / Muzej grada Trogira

Restauracija i konzervacija eksponata, arhivske i bibliotečne građe Restauracija i konzervacija muzejske građe provode se gotovo od osnutka Muzeja. Sve je započelo s restauratorom Filipom Dobroševićem iz Konzervatorskog zavoda za Dalmaciju koji je od 1963. do 1966. godine restaurirao pojedine umjetnine izložene u stalnom postavu. Od otvorenja do kraja 80-ih godina na pojedinim eksponatima su obavljeni manji konzervatorski i restauratorski zahvati u radionici ondašnjeg Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu, npr. 1976. godine na Pijetlu, puleni turske galije iz Lepantske bitke u 16. stoljeću. Godine 1989. restaurirana je zbirka grafika u tehnici bakropisa fonda Garagnin − Fanfogna, restauratorica Marija Duhović. Zaštitu od crvotočine namještaja (ormar, komoda, vitrina, stol, 6 sjedalica iz 20. stoljeća ) obavio je 1992. godine Josip Miljak. Projekt konzervacije i restauracije muzejskih eksponata nastavljen je 1996. godine i kontinuirano traje do danas zahvaljujući financiranju Ministarstva kulture uz manju participaciju Muzeja. Slavko Alač restaurirao je i konzervirao dva portreta članova obitelji Andreis (Ivan Frane i Antonije) iz 17. stoljeća te sliku Posljednja večera, nepoznatog autora, iz 16/17.stoljeća. Uz pomoć sredstava koje je osiguralo Društvo za očuvanje kulturnih dobara Trogira “Radovan” restaurirao je i konzervirao sliku na drvu sa prikazom sv. Spiridona, s kraja 18. stoljeća; autoportret Cate Dujšin Ribar

Dijelovi sjedalice dostojanstvenika s figurama putta, drvo/pozlata, 18. st.

Franjo Salghietti – Drioli/Tomaso Burato, Studija za zidnu sliku u crkvi sv. Frane u Zadru, fotografija, 19. st.

iz 20. stoljeća te dva portreta članova obitelji Andreis (Lucija i Jakov) iz 17. stoljeća. Slijedila je restauracija i konzervacija dviju sjedalica i stolića baroknog ogledala (Larisa Vidaković, Jure Matijević i Renata Džaja Grga te djelomično Mirjana Marović), prvog baroknog ogledala (Renata Džaja Grga, Jure Matijević i Lara Aranza), drugog baroknog ogledala (Jure Matijević i Andrija Pašalić) i stolića već spomenutog baroknog ogledala (Renata Džaja Grga). Davor Gazde završio je restauraciju i konzervaciju trećeg baroknog ogledala i pripadajućeg stolića te drvene izrezbarene škrinje iz 19. stoljeća. Studenti Umjetničke akademije – odsjek konzervacije i restauracije iz Splita Maja Đapić – Kranjac, Bruna Kordić, Ivana Bojić, Elena Jurić i Tanja Bačić pod mentorstvom Larise Aranze restaurirali su i konzervirali dva pozlaćena barokna putta, koji su vjerojatno dijelovi sjedalice dostojanstvenika. Zaslugom Konzervatorskog odjela MK iz Splita, koji je osigurao sredstva, restauriran je oklop iz 19. stoljeća (Maja Velikonja, MUO Zagreb). 19

Ondašnjem Povijesnom arhivu Splita (danas Državni arhiv u Splitu) povjerena je restauracija, konzervacija i laminacija arhivske i bibliotečne građe fonda Garagnin – Fanfogna koju obavlja restauratorica Nevenka Klarić – Perić, a financira Ministarstvo kulture uz manju participaciju Muzeja. Ova je restauracija i konzervacija započela 1998. godine kada su laminirana četiri proglasa iz doba Hrvatskog narodnog preporoda i nacrt obnove Gradske vijećnice iz 19. stoljeća. Od tada do danas završena je obnova cijelog dokumentacijskog postava 19. stoljeća, dijela nacrta gradnje i obnove palače Garagnin – Fanfogna te parka, zatim obnova grafika raznih autora iz 19. stoljeća, inkunabula (npr. Cyprianus, S. Caecilius Carthaginensis, Opera. Venetiis, Vindelinus de Spira, 1471.; Ausonius, Decimus Magnus, Opera Decii Magni Ausonii Paeonii poetae. Venetiis, Ioannes Tacuinus de Tridione, 1496.; Livius, Titus, Historiae Romanae decades, Tarvisii, Joh. Vercellensis, 1482.) i rukopisa (pr. Matrikule bratovštiva Svih Svetih i Gospe od Zvirače iz 18. stoljeća), obnova djela Ivana Lucića (npr. Memorie istoriche di Tragurio…, Venecija 1673., De regno Dalmatiae et Croatiae, Amsterdam 1666.), Statuta et reformationes civ. Tragurii, Venecija 1708., dijela zbirke starih fotografija te obnova još jedne grafike u tehnici bakropisa (J.Bassan / D.Cunego, Effigies Incognita, 1769.). Oko restauracije i konzervacije dijela arhivske i bibliotečne građe brinuli su se, uz osiguravanje financiranja, djelatnici Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Splitu. Građa od koje izdvajamo Matrikulu bratovštine Sv. Kuzme i Damjana iz 1596., rukopis Sveti Ambrozije, Poslanica bratu Satiru i De universali resurectione iz 1517., restaurirana je u Državnom arhivu u Zagrebu (Tatjana Mušnjak, pročelnica središnjeg laboratorija za konzervaciju i restauratori Marija Ružić, Marija Šaban, Darinko Šmintić). Biblia cum postillis Nicolai de Lyra P. II., Venetia 1481., inkunabula, i knjiga Descrizione istorico-politico-geografica delle provincie, città, mari e fiume principali... Venezia 1770., restaurirane su u Narodnoj biblioteci u Varšavi o trošku poljske vlade posredstvom Davorina Kerekovića.

Otkup 1960.

posude stare ljekarne Marchi (Viktor Marchi, Trogir – otkup Grad Trogir),

1967.

muška donjokaštelanska nošnja, 19. stoljeće (Radoslav Vuletin, Kaštel Novi),

1969.

nepoznati mletački slikar, Portret Jakova Andreisa, Portret Lucije Andreis rođ. Marković, Portret Ivana Frane Andreisa, Portret djevojčice Antonije Andreis, 1968., ulje na platnu (Irena Lisičić, Split),

1972.

arhivska građa i knjižnica Marka Perojevića (obitelj Perojević, Sarajevo); Vaso Bartul Ivanković, Jedrenjak Federiko, 1891., ulje na platnu (Draga i Arsen Dumanić, Split),

1975.

Vjekoslav Parać, Vis – Vinjišće 44, ulje na platnu (Vjekoslav Parać, Zagreb); Rimska vaza (ribari); arhivska građa (obitelj Puović),

1977.

zbornik dokumenata o prodaji Mlinica na Pantanu, 17. stoljeće, papir (Nenad Veselić, Trogir); Petar Jakelić, Uspomena, 1976. (Petar Jakelić, Split),

1982.

Ivan Duknović, luneta s grbom Andrije Cege, 15. stoljeće, kamen (Katica Slade, Ivo Slade, Jolanda Maljković, Jozo Rožić, Ante Vidović),

1983.

ulomak starokršćanskog sarkofaga s prikazomTraditio legis, 5. stoljeće, mramor (Milan Jadrić, Trogir),

1985.

nepoznati slikar, Portret Lovre Burića, 19. stoljeće, ulje na platnu (Draginja Polić-Senjanović, Zagreb); Vladimir Kirin, Mapa grafika Trogir, 20. stoljeće (Petar Kodžić),

1995.

Ćiril Metod Iveković, Dalmatiens Architektur und Plastik, Wien, 1928. (Miroslav Berta, Zagreb),

1996.

nepoznati autor, Sv. Ivan Trogirski, tempera na staklu (Katedralni antikvarijat i stolarija Mesarić, Zagreb); nepoznati autor, Sv. Spiridon, kraj 18. stoljeća (Marija Ivčević, Trogir),

1998.

namještaj spavaće sobe obitelji Cippico: dva kreveta, tri ormara, noćni ormarić, dva stola, zidni sat, luster (Sven i Vinko Cippico, Kaštel Štafilić / Zagreb),

1999.

amfora (Maja Petrić, Trogir),

2000.

ralo iz Segeta Gornjeg − predio Šuntići (Sejfudin Nebić, Trogir),

2003.

nepoznati slikar, Poklonstvo kraljeva, 18. stoljeće; Bogorodica s Djetetom, sv. Ivanom Krstiteljem i anđelom, 18. stoljeće; Portret svećenika Devecchija, 19. stoljeće, ulje na platnu (Gordana Bilić Grozdanić, Trogir); namještaj komoda, 19. stoljeće (Antikvarijat Kapitel, vl. Armiona Paić, Split),

2004.

jubilarna medalja bl. Ivana Trogirskog iskovana u povodu obilježavanja 200. obljetnice Primišćenja u Trogiru (Nedjeljko Baković, Split),

2005.

Ivan Duknović, Bogorodica s Djetetom, 15. stoljeće, mramor (Galerija Daniela Katza, London, otkupili Vlada Republike Hrvatske i Grad Trogir),

2006.

mlinac za kavu (2 komada); mlinac za žito (Ivo Perišić, Kaštel Štafilić),

2007.

spomenica − zahvalnica Austrije za sudjelovanje u ratnim operacijama u Bosni 1878. godine, 1906., (Nives Rismondo, Split),

2008.

Cata Dujšin Ribar, Portret nepoznate osobe (Mira Derado, Split); broštulin; posuda za vino (Ivo Perišić, Kaštel Štafilić),

2009.

suknena torba (Ivanica Kursan, Bristivica),

2011.

korespodencija i dokumenti Dubravka Dujšina i Cate Dujšin Ribar (Zdeslav Vukas, Zagreb).

Nepoznati majstor, Bogorodica s djetetom, sv. Ivanom Krstiteljem i anđelom, ulje na platnu, 18. st.

Izložbena djelatnost Izložbena djelatnost Muzeja grada Trogira sustavno se prati kroz dokumentacijski fond Evidencije o izložbama. Djelatnici Muzeja organiziraju raznovrsne tematske izložbe iz svojih zbirki i likovne izložbe suvremenih autora, kao i gostujuće izložbe u suradnji s drugim muzejskim ustanovama, kulturnim društvima, institucijama i pojedincima (ističemo dugogodišnju suradnju s Galerijom Brešan). Izložba El-Shatt (1965.) predstavlja najstariju jedinicu dokumentacijskog fonda Izložbene djelatnosti Muzeja grada Trogira. Tijekom 50 godina svog djelovanja Muzej je upriličio niz vlastitih i gostujućih izložbi: ukupno njih 550. Kronološkim redom donosimo pregled najznačajnijih izložbi (pojedine su već spomenute u poglavlju o pedagoškoj djelatnosti): 1966.

Izložba u povodu 300-te godišnjice izdanja djela Ivana Luciusa – Lucića De Regno Dalmatiae et Croatiae 1666. ‒ 1966. (Trogir ‒ Zagreb),

1967.

100 godina Narodne čitaonice u Trogiru; Izložba (gradova sa zidinama) Les villes qui participent à la Première Exposition Internationale des Remparts Urbains (Lucca, Italija),

1970.

Izložba o životu i radu bana Petra Berislavića povodom obljetnice smrti (1520. ‒ 1970.); Izložba Ne ponovilo se (urbanistički promašaji u trogirskoj komuni i nepridržavanja zakona o čuvanju spomenika kulture),

1971.

Izložba 700 godina trogirske ljekarne i liječništva; Izložba prigodom 100. obljetnice Narodne glazbe Trogir,

1974.

Emanuel Vidović, Izložba akvarela, pastela i gvaševa (motivi Trogira); Izložba prigodom 70. obljetnice trogirskog Dobrovoljnog vatrogasnog društva,

1976.

S.O.S. za baštinu Trogir

1977.

30. godišnjica brodogradilišta Jozo Lozovina Mosor,

1985.

Trogir u pisanoj riječi 1945.- 1985.; FAST Trogir,

1990.

Radovanu u čast, izložba skulptura, slikarske radionice studenata pete godine Akademije likovnih umjetnosti prof. Claussa Rinkea iz Dusseldorfa,

1991.

Protestna Izložba bez izložaka; Prodajna izložba slika za pomoć Vukovaru Dobro je činiti dobro; Matko Mijić, Ratne tjeskobe ‒ skulpture ‘91.

1992.

Trogir svijetu, svijet Trogiru (protesti, apeli protiv rata upućeni u svijet iz Trogira),

1995.

Joško Ćurković, Multimedijalna prezentacija Nered u pogled,

1996.

Fani Celio Cega, Danka Radić, 30. godina otvorenja Muzeja grada Trogira; Fani Celio Cega, Radoslav Tomić, Zbirka grafika obitelji Garagnin,

1997.

Boris Burić ‒ Gena, Hrvatsko večernje odijelo. Šesti hrvatskog veštita, Gena – veštit za sva vremena; Fani Celio Cega, Izložba pergamenata zbirke Garagnin ‒ Fanfogna,

1999.

Fani Celio Cega, Trogir kroz stoljeća (Trogir ‒ Cantùu, Italija); UNESCO-va radionica, Danka Radić, Grade di si, još malo pa nisi?!,

2000.

Izložba fotografija Nenada Gattina; izložba UNESCO-ve radionice i Danke Radić, Izabrane knjige iz Lubinove knjižnice; izložba Radne zajednice Alpe Jadran Tradicijsko graditeljstvo u ruralnim prostorima; Narodna glazba Trogir u povodu 175. obljetnice; UNESCO-va radionica i Danka Radić, Božić u Trogiru,

2001.

Pantan ihtiološko-ornitološki rezervat; Zlata Radej, izložba keramike Povratak Trogiru; Blago trogirskih riznica (Galerija Klovićevi dvori, Zagreb), 23

2002.

Fani Celio Cega, Život s morem u Trogiru od polovine XVIII. st. do polovine XIX. st.,

2004.

Danka Radić, Grbovi i rodoslovlja grada Trogira; Fani Celio Cega, Sačuvana djela Ivana Lucića u trogirskim knjižnicama,

2005.

Povratak iskonu, izložba o klapi Trogir u povodu 40 godina djelovanja; Danka Radić, Ex voto zavjetni darovi u Trogiru i okolici,

2007.

Danka Radić, Pomorska obitelj Moretti,

2008.

Međunarodni biennale slikara i kipara Mediteran 2008.,

2010.

Cata Dujšin Ribar, izložba crteža i akvarela; Međunarodna izložba Karikature I. šala la festivala; Likovna udruga Trogir (LUT), izložba radova Nastojanje da umjetnost postane način života,

2011.

Daniela Kontić – Strojan, FESeTemana trogirskog libra; Petar Petrić, izložba slika Sidrenje vrimena; Tomislav Šalov, izložba skulptura Život kamenih oblika u pejsažu; Clara Tomić Bleibtreu, izložba radova Perspektive; Boris Novak, multimedijalna izložba Život je putovanje; Vilim Halbärth, izložba skulptura Svijet za nas (2. dio); Tina Rade, izložba instalacija Zračni akvariji,

2012.

Maja Maljković, izložba fotografija Snježni tiramoli trogirski; Goranka Tomaš, Bicikla i brod – prijatelja dva (Vaterstetten); izložba povodom 21. godišnjice 2. bojne „Kralj Tomislav“ Trogir, 114. brigade HV; Mejrema Reuter, izložba fotografija Libija priča o ljudima; Emil Vargović, izložba Fraktali: Odrazi sveobuhvatnosti; Željko Uremović, Trogirske vizije i snovi Željka Uremovića; Goranka Tomaš, izložba fotografija HPD Mosor ... doživjeti svijet između oblaka...

Kroz proteklo razdoblje u Muzeju grada Trogira izlagali su sljedeći autori (akademski slikari i kipari, primijenjeni umjetnici, grafičari i fotografi, ali i oni samouki; donosimo ih kronološki): Oliver Tihi, Kate Vizvari, Andrija Girardi, Emanuel Vidović, Milovan Krznarić, Vera Dajht-Kralj, Zlata Radej, Nikola Ignjatović, Ante Sardelić, Radić Nedjeljko – Čarli, Živko Bačić, Josip Falica, Vjekoslav Stipica, Milovan Kovanović, Nedjeljko Grbelja, Edit Merle, Mladen Sasso, Snežana Marinković, Ivo Tironi, Ante Anđelić, Ante Karanušić, Stjepan Bošković, Ante Vukić, Miljana Janković, Josip Pejša, Marko Demichelli, Jerolim Mišo Ostojić, Pave Matulić, Berezina Matoković, Vlado Ivančev, Bahro Jušić, Nikša Čvorović, Marija Bešić, Ivo Pervan, Nikola Čapalija, Matko Mijić, Nikša Čvorović, Tomislav Perazić, Josip Sunara, Ante Tadić, Željko Nosil, Špiro Katić, Virgilije Nevjestić, Josip Andrić, Ante Urlić, Stipe Stipančević, Branko Čilić, Ljubica Buble Dragojević, Ante Puović, Bojan Šumonja, Robert Pauletta, Ivanka Mileva Ivas, Jozo Vrdoljak, Lucija Jelovac, Nazor Lenjinov, Davorka Žburin – Daša, Kunce Piotr, Samir Šarić, Lajla Volarević, Blaga Miše, Nikola Vučković, Mirjana Ivanišević, Mario Svilan, Nevenka i Zoran Rajković, Božo Drmić, Nađa Efendić, Željka Kragić – Efendić, Giovanni Pelliccioli, Milan Reljić, Branko Modic, Bombardeli, Jakov Pavić, Matko Trebotić, Petar Jakelić, Kažimir Hraste, Aleksandar Saša Žižović, Ljiljana Smodlaka, Ina Aljinović-Alfirević, Josip Šućur, Josip Jemrić-Bumbi, 24

Milka Krstulović, Grga Fistonić, Miran Palčok, Josip Miljak, Joško Brešan, Krešimir Tadić, Josip Marjanović, fra J. Ambroz Testen, Vlado Sorić, Marinko Miše, Ante Bakica, Ruzario Paraman, Stipe Sanko, Marin Guina, Robert Wrana, Zdravko Ćosić, Marija Peran, Mladen Zulim, Ivica Propadalo, Tomislav Dilber, Jurica Kezić, Katica Žanić, Josip Jemrić, Josip Radić, Tomislav Šantić, Ivica i Vinko Barić, Ante Bezić, Renata Džaja, Mirjana Matić, Jakov Perić, Morena Sorić, Ivica Parčina, Helena Mardešić, Anita i Mario Galić, Ivica Šoda Cotić, Tomislav Lerotić, Branko Ružić, Dragan Jurčević, Nato Poligardi, Hilda Dugonjić Mijatović, Stipe Ivanišević, Boris Burić – Gena, Dalibor Parać, Rudolf Pater, Julijana Voloder Perišić, Tomislav Vladović – Relja, Branko Božinović, Mladen Vulas, Živko Haramija, Anđela Burov, Tonči Pažanin, Nino Mustica, Andrija Karli, Ivana Mužinić, Silvija Sentinella, Gordana Ležaja, Ivan Jovanović, Ivica Matković, Želimir Borić, Marijan Richter, Vlasta Tolić, Lili Gluić, Robert Crnković, Pjero Baranović, Boris Čipćić, Mario Buličić, Nenad Gattin, Antonio Pinto (Ante Kuštre), Stanislav Bavčević, Damir Fabijanić, Milan Mijo Rajčić, Hilda Geić, Vlasta Knezović, Božidar Cokarić, Slavica Tomčić, Željan Smoje, Ante Verzotti, Boris Bućan, Blaženka Zvonković-Tomičić, Josip Sunara, Menci Klement Crnčića, Zvjezdana Jembrih, Đurđa Merle, Jadranka Mlinar, Željko Brguljan, Josip Botteri Dini, Igor Modrić, Stipe Badurina, Zvjezdana Marguš-Prohaska, Vedran Karadža, Bane Milenković, Sanja Pribić, Sonja Dizdar, Tomislav Šalov, Gordana Bersek-Jerkić, Lana Martinović Čala, Marko Šošić, Višnja Mach-Orlić, Ivona Mustapić, Šime Vidulin, Hrvoje Marko Peruzović, Ana Marija Botteri Peruzović, Vuletin Davidović, Željko Bubalo, Zdravko Rajković, Pero Jakšić, Mare Milin, Koraljka Beker, Ivan Alajbeg, Slobodan Lang, Ivan Matković Lasta, Deak Ilona, Brada Tibor, Željko Subić, Branka Dubavac, Zoran Jurić, Davor Krelja, Duško Šibl, Emil Bobanović Ćolić, Frane Delalle, Goran Nemarnik Gus, Goranka i Tomislav Tomaš, Mario Sokolić, Emilija Duparova, Željka Gradski Galić, Jadran Lazić, Diana Sokolić, Zoran Alajbeg, Fulvio Juričić, Goran Pjaca, Ivica Grbelja, Ivan Karanušić, Ivančica Cvitić-Znidarčić, Đurđica Horvat, Iva Vladimirova, Maja Hrvanović, Vladimir Mićković, Abou El Naga Mohamed Fathy Sead Ahmed, Josip Alebic, Ivan Balažević, Kasia Banas, Jasna Barišić, Branimir Bartulović, Vladimir Blažanović, Andrzej Borowski, Nadin Bourgne, Robert Budor, Viye Diba, Igor Dragičević, Iris Dvornik Bondor, Vladimir Džanko, Vinko Fabris, Fernandez Lucia, Toni Franović, Sarantis Gagas, Armin Guerino, Hajou Bahram, Hilda Baker Al Hiary, Michael Huth, Ivan Branko Imrović, Nel Ivancich, Hari Ivancic, Ratko Jobo Janjić, Rado Jerić, Stjepan Jozić, Josip Karežić, Jacek Krenz, Tihomir Lončar, Kate Mandarić, Joža Marinc, Antonella Mercati, Željko Mucko, Andrea Musa, Janko Orac, Tomislav Ostoja, Goran Petrač, Silvia Poloto, Ivana Puljić, Frane Radak, Davorin Radić, Branka Ridicki, Aleksandra Rotar, Marija Rus, Željko Senečić, Iva Dijana Sesartić, Helena Sokolovska, Ištvan Szaiko, Viktor Šest, Goran Štimac, Mario Šunjić, Antun Boris Švaljek, Veljko Toman, Goce Trajkovski, Josip Trostmann, Dino Trtovac, Petar Ujević, Vladimir Vrljić, Miro Vuco, Zlatko Zlatić, Daniel Žabčić, Tomy Barr, Hamo Cavrk, Zlatko Ćular, Echar Gehrmann, Igor Gustini, Janez Knez, Igor Konjušak, Željko Lesar, Jürgen Mitransky, Stipe Nobilo, Vesna Pavlaković, Lukša Peko, Josip Poljan, Vladimir Puljić, Stefania Puntaroli, Davorin Radić, Branka Ridicki, Antun Boris Švaljek, Dino Trtovac, Anton Vrlić, Petar Bikić, Nada Dombaj, Sandra Radić Parać, Frane Franulović, Krešimir Nikšić, Leon Zakrajšek, Lovre Jakšić, Paola Glavurtić, Ivan Nazor, Mirta Diminić, Jasmina Runje, Vilim Halbärth, Tina Rade, Karin Grenc, Vedran Marketić, Zoran Plenković, Michela Fassa, Ajan Ajanović 25

Midhat, Ivan Anchukov, Erdogan Basol, Nuri Bilgin, Aleksandar Blatnik, Tode Blaževski, Sunčica Božinovska, Igor Brešan, Milan Bukovac, Slobodan Butir, Martin Bondarowicz, Rene Bouschet, Huseyin Cakmak, Frano Cebalo, Henryk Cebula, Denis Cerić, Karol Čizmazia, Nikolai Dmitryx, Borivoj Bordo Dovniković, Nedjeljko Dragić, Rumen Dragostinov, Branko Efi Efendić, Makhmud Eshonkulov, Hasan Fazlić, Hai Li Feng, Jacek Frackiewicz, Ivan Franić, Valentin Georgiev, Miroslav Miro Georgijevski, Tomislav Grbin, Miroslaw Hajnos, Ivan Haramija, Frank Hoffman, Peter Homola, Branko Ilić, Marko Ivić, Stane Jagodić, Ayres Jungueira, Shahin Kalatary, Kazo Kanala, Nikolaiy Kapusta, Tae-Yong Kang, Vladimir Kazanevsky, Tonči Kerum, Raed Khalil, Wesam Khalil, Jitet Koestana, Zbigniev Kolaczek, Dmitry Kononov, Predrag Koraksić, Viktor Kosik, Yuriy Kosobukin, Lubomir Kotrha, Dragutin Drago Kovačević, Fedor Kritovac, Zlatko Krstevski, Mahmud Latifić, Zvonko Lenner, Nikola Listeš, Oleg Loktyev, Slawomir Luczynski, Žarko Žar Luetić, Ratko Maričić, Joško Marušić, André Dré Mathijs, Branko Medak, Mojmir Mihatov, Mileta Milardović, Čedomil Mišković, Fawzy Morsy, Hamed Nabahat, Denad Nadarević, Gennadiy Nazarov, Urmas Nemvalts, Zbigniew Nieweglowski, Živko Nimac, Đoko Ninković, Damir Novak, Goran Novakov, Azuka Nwokocha, Yurij Ochakovsky, Nikola Otaš, Tomisla Ožanić, Ivan Pahernik, Miloš Panić, Heino Partanen, Darko Dajka Pavić, Tsocho Peev, Bobo Pernecky, Zbigniew Piszczako, Nikola ‒ Nik Titanik Plečko, Louis Pol, Jordan Pop-Iliev, Mihãitã Porumbitã, Zdenko Puhin, Srećko Punatarić, Mohammad Saleh Razm Hosseini, Oto Reisinger, Bine Rogelj, Jia Ruijun, Dragan Rumenčić, Saeed Sadeghi, Antun Smajić, Dušan Smiljanić, Rudolf Schmüeckle, Krešo Skozret, Ashmarin Stanislav, Jerzy Stepniak, Amil Strniša, Rešad Sultanović, Edo Šegvić, Davor Štambuk, Alexei Talimanov, Cristian Topan, Ivana Valocka, Jano Valter, Cristinel Criv Vecerdea, Jugoslav Vlahović, Dinko Žibrat, Dachuan Xia, Tomasz Woloszyn, Xiao Qiang Hou, Jasmina Kosanović, Leo Vukelić, Jagoda Zulim, Ante Kolendić, Pablo Grabsch, Nikša Smoje, Petar Petrić, Clara Tomić Bleibtreu, Boris Novak, fra Mario Roko Marinov, Šime Dobrota, Mejrema Reuter, Luka Duplančić, Emil Vargović, Željko Uremović, Livia Markovina, Renata Zimnicka-Prabucka, Wioletta Jaskolska, Iwona Bolinska-Walendzik.

Događaji Osim osnovnih muzejskih aktivnosti, u prostorima Muzeja grada Trogira često se organiziraju i ugošćuju različita događanja kao što su javne tribine, okrugli stolovi, promocije knjiga, časopisa, zbirki pjesama i CD-a, večeri poezije, scensko-glazbeno-poetske večeri, predavanja, obilježavanja raznih obljetnica, znanstveni skupovi, svečane sjednice, dodjele nagrada, prijemi, modne revije, vjenčanja, radionice, akcije, gastro-enološki programi, snimanja filmova, prikazivanja dokumentarnih filmova, koncerti, kazališne predstave, performansi, multimedijalne prezentacije, aukcije, posebno nakon što je adaptacijom 2000. godine prostor Galerije Cate Dujšin Ribar dobio mogućnost višenamjenskog korištenja. Navedenim događanjima Muzej se promovira i aktivno uključuje u kulturnu ponudu grada Trogira. Različita događanja u Muzeja grada Trogira sustavno se prate kroz evidencijski dokumentacijski fond Posebna događanja. U proteklih 50 godina djelovanja Muzeja grada Trogira održano je preko 410 različitih događanja od kojih je bilo 60 koncerata ozbiljne glazbe, jedna opera te 21 kazališna predstava. Izbor najznačajnijih događanja donosimo kronološkim redom: Otvorenje Muzeja i njegovih zbirki − odjela: 1966. otvorenje Muzeja grada Trogira; 1970. otvorenje Lapidarija u klaustru samostana sv. Dominika; 1978. otvorenje Galerije Cate Dujšin Ribar; 1984. otvorenje Odjela brodogradnje (zatvoren 1992.); 1987. otvorenje Lapidarija; 2006. otvorenje Duknovićeve sobe. Akcije: 1976. Apel za Trogir, S.O.S. za baštinu Trogira (rasprava, emisija III. programa Radio Zagreba) Znanstveni skupovi u organizaciji Muzeja grada Trogira: 1966. Ivan Lucius − Lučić, De Regno Dalmatiae et Croatiae 1966. − 1966.; 1971. Međunarodni simpozij 700. godina spomena ljekarne Trogir 1271. − 1971.; 1986. Trogir u narodnom preporodu 1886. − 1986.; 1987. Povijest zdravstva u Dalmaciji; 1990. Majstor Radovan i njegovo doba 1240. − 1990.; 1992. Ivan Duknović i njegovo doba 1440. − 1990. o 550. obljetnici rođenja. Više skupova održanih u Muzeju grada Trogira bilo je u organizaciji drugih institucija: 2002. Gis Forum, Croatian Gis Association, International Geographical Information System Conference and Exibition Gis Odiseja 2002.; 2003. Dani Cvite Fiskovića, Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske; 2010./2011. godine Međunarodni znanstveni skup fizičara SOLENEMAR.

Okrugli stolovi: 1995. Povodom 160. obljetnice hrvatske himne, 60. obljetnice postavljanja ploče sa stihovima himne te 5. obljetnice vraćanja ploče; Park Garagnin − Fanfogna; Crkva Gospe od Anđela, 2008. Sjećanje na don Mihu Baradu (1889. − 1957.), 2011. godine 740. obljetnica trogirske ljekarne. Promocije knjiga, zbirki pjesama i časopisa: 1989. Josip Depolo Monografija Cata Dujšin Ribar; Mirko Slade Šilović Kamen, vrime šuce, 1990. Ivo Babić et al. Monografija Trogir, 1988.; 1991. Cvito Fisković Ivan Duknović − Ioannes Dalmata u domovini, 1994. Majstor Radovan i njegovo doba, zbornik radova međunarodnog skupa održanog u Trogiru 26. − 30. rujna 1990., 1995. Ivan Luka Garagnin Ekonomsko-politička razmišljanja o Dalmaciji, 1996. Ivan Duknović i njegovo doba, zbornik međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Trogiru o 550. obljetnici rođenja Ivana Duknovića, 1997. Radovan Ivančević Rana renesansa u Trogiru; Radoslav Tomić Trogirska slikarska baština od 15. − 20. Stoljeća, 1999. Ive Šimat Banov Monografija Matko Mijić, 2000. Zoran Vukman Kuda ideš Hrvatska, 2003. Davor Domazet Loše Hrvatska i veliko ratište, 2005. Stanko Geić Monografija Povratak iskonu Dalmatinska klapa Trogir 1964. – 2004., Ivan Matković Laste Bogdanovci − vrata Vukovara; Ivana Prijatelj Pavičić Kuharica none Carmen, 2006. Fani Celio Cega Svakidašnji život Trogira od sredine 18. do sredine 19. Stoljeća, Dinko Šokčević Mađari u očima Hrvata, Hrvati u očima Mađara; 2007. Samo Štefanac Kiparstvo Nikole Firentinca i njegovog kruga; Chiara Lubich Umijeće ljubavi; Ivo Pervan Fotomonografija Trogir grad anđela, 2008. Likovna monografija Milijada Barada; Petar Janjić − Tromblon Žedni krvi i gladni izdaje; Bratislav Lučin Marko Marulić 1450. − 1524.; Danka Radić Pomorska obitelj Moretti; Ivan Tomko Mrnavić Vita Petri Berislavi − Životopis Petra Berislavića,; 2010. Danka Radić Mala monografija − vodič Galerija Cate Dujšin Ribar, 2011. Stoljeća hrvatske ,književnosti; Duško Geić Klap u službi..., 2012. Dunja Kalilić Snivaju li pupoljci; Duško Geić Na kanatu. Sva izdanja (knjige i časopisi) Ogranka Matice hrvatske u Trogiru i Radovana ‒ Društva za zaštitu kulturnih dobara Trogira predstavljeni su u prostorima Muzeja grada Trogira. Predavanja: 1971. Vjeko Omašić Problematika trogirsko ‒ turskih razgraničenja u XVI. i XVII. Stoljeću, 1989. Vanja Kovačić Novija arheološka istraživanja u Trogiru; 1995. Radoslav Tomić Slikarstvo u Trogiru od XVI. do XIX. stoljeća; Ivo Babić Trogir – grad svjetske spomeničke baštine, povijesna jezgra i njezini problemi, Fani Celio Cega Kuća Garagnin – Fanfogna. Obiteljska palača nekoć, muzej danas; 2011. Fani Celio Cega Odijevanje u Trogiru tijekom XVIII. i XIX. Stoljeća, 2012. Fani Celio Cega, Alen Miletić, Danka Radić Prehrana u Trogiru kroz stoljeća; Alen Miletić Prapovijest Trogira; Fani Celio Cega Mirko Slade − Šilović muzealac, Danka Radić Mirko Slade − Šilović konzervator, Duško Geić Mirko Slade − Šilović književnik u okviru obilježavanja 10. godišnjice smrti Mirka Slade – Šilovića − Memento 1992. − 2012. Ima li odlikovanja za ljubav? Za voljenje? Obljetnice: 1970. Proslava u čast obljetnice smrti bana biskupa Petra Berislavića 1520. − 1970. Filmovi: 2007. Bogdan Žižić Josip Slade − Šilović graditelj; Radovan Slade − Šilović Memento 1992. − 2012. Ima li odlikovanja za ljubav? Za voljenje?.

Izdavačka djelatnost Muzej grada Trogira tijekom pedesetogodišnjeg postojanja posebnu pažnju usmjerio je izdavačkoj djelatnosti. Najstarije izdanje Muzeja je višestruko prelomljeni deplijan u funkciji vodiča kroz stalni postav Muzeja iz 1967. godine, tiskan na 4 jezika. Pretisak ovog izdanja napravljen je 1981. godine. Od tada do danas, u nakladi Muzeja grada Trogira objavljeno je preko 60 publikacija. Posebno su vrijedne kulturno-povijesne studije iz pera eminentnih stručnjaka koje rasvjetljavaju pojedine povijesne periode ili pak doprinose poznavanju područja i osoba iz trogirske prošlosti. Međunarodne znanstvene skupove održane u organizaciji Muzeja grada Trogira prate dva vrijedna zbornika, a očuvanju trogirskog dijalekta Muzej se odužio izdavanjem Rječnika trogirskog cakavskog govora 1994. godine. Bilo je to prvo izdanje sa ISBN oznakom koju od tada imaju sva važnija muzejska izdanja. Posebnu skupinu izdanja čine katalozi tematskih izložbi čiji su autori kustosi Muzeja grada Trogira. Najbrojniju skupinu izdanja čine katalozi likovnih izložbi održanih u Muzeju, različitog opsega i kvalitete od ispisanih na kućnim pisačima do tiska visoke kvalitete. Za važnije izložbe tiskaju se i prigodni plakati. U svrhu promocije svoje djelatnosti i fundusa Muzej je izdao i razglednice s nekoliko motiva, a u financijski boljim vremenima kalendare i nekoliko čestitki. Muzejske publikacije koriste se i u međuknjižničnoj razmjeni s institucijama u zemlji i inozemstvu, a također su namijenjene prodaji i promidžbi Muzeja. Sva muzejska izdanja uključujući kataloge, deplijane, plakate i pozivnice izložbi održanih u organizaciji Muzeja upisuju se u dokumentacijski fond Evidencija o izdavačkoj djelatnosti koju vodi Daniela Kontić ‒ Strojan.

Izbor iz izdavačke djelatnosti Kulturno-povijesne studije 1971.

Omašić, Vjeko. Mletačko-tursko razgraničenje na trogirskom području nakon Ciparskog i Kandijskog rata i njegove posljedice. Trogir: Muzej grada Trogira, 1971. (Izdanje Muzeja grada Trogira; sv.1)

1982.

Geić, Stanko. Društveno ekonomske komponente razvoja turizma na području Trogira. Trogir: Muzej grada Trogira, 1982.

1984.

Babić, Ivo. Prostor između Trogira i Splita: kulturnohistorijska studija. Trogir: Muzej grada Trogira, 1984.

1985.

Klaić, Nada. Trogir u srednjem vijeku: knjiga II.: sv.1: Javni život grada i njegovih ljudi. Trogir: Muzej grada Trogira, 1985. (Izdanja Muzeja grada Trogira; sv. 5)

1987.

Fisković, Cvito. Arhitekt Josip Slade. Trogir: Muzej grada Trogira, 1987. (Izdanja Muzeja grada Trogira; sv. 6)

1988.

Buble, Nikola. Glazbena kultura stanovnika trogirske općine. Trogir: Muzej grada Trogira, 1988. (Izdanja Muzeja grada Trogira; sv. 8) 29

2006.

Andreis, Mladen. Trogirsko plemstvo do kraja prve austrijske uprave u Dalmaciji (1805.). Trogir: Muzej grada Trogira, 2006.

2008.

Mrnavić, Ivan Tomko. Vita Petri Berislavi - Život Petra Berislavića. Trogir: Muzej grada Trogira, 2008. (Biblioteka Hrvatska povjesnica. Posebna izdanja). (Suizdavač: Hrvatski institut za povijest, Zagreb) Radić, Danka. Pomorska obitelj Moretti. Trogir: Muzej grada Trogira, 2008. (Suizdavač: Državni arhiv u Rijeci, Rijeka)

2009.

Tomaš, Goranka. Zaboravljeni Trogir. Trogir: Muzej grada Trogira, 2009.

Zbornici radova 1994.

Majstor Radovan i njegovo doba: zbornik radova međunarodnog skupa održanog u Trogiru 26 ‒ 30. rujna 1990. godine. Trogir: Muzej grada Trogira, 1994.

1996.

Ivan Duknović i njegovo doba: zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Trogiru o 550. obljetnici rođenja Ivana Duknovića.Trogir: Muzej grada Trogira, 1996. (Suizdavač: Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb)

Rječnici 1994.

Geić, Duško; Slade Šilović, Mirko. Rječnik trogirskog cakavskog govora. Trogir: Muzej grada Trogira, 1994. (Izdanja Muzeja grada Trogira; sv. 9)

Bibliografije 1978.

Bezić-Božanić, Nevenka. Građa za bibliografiju Trogira. Trogir: Muzej grada Trogira, 1978. (Izdanja Muzeja grada Trogira; sv.2)

Likovne monografije 1999.

Matko Mijić. Trogir: Muzej grada Trogira, 1999.

Vodiči 1967.

Muzej grada Trogira: <vodič> . Muzej grada Trogira, 1967.

1978.

Cata Dujšin Ribar: stalna izložba slika u Muzeju grada Trogira. Trogir: Muzej grada Trogira, 1978.

1998.

Muzej grada Trogira: vodič. Trogir: Muzej grada Trogira, 1998.

2009.

Radić, Danka. Galerija Cate Dujšin Ribar. Trogir: Muzej grada Trogira, 2009.

Katalozi tematskih izložbi (izbor) 1996. 30

Zbirka grafika obitelji Garagnin u Muzeju grada Trogira. Trogir: Muzej grada Trogira, 1996.

30 godina otvorenja Muzeja grada Trogira: 1966. – 1996. Trogir: Muzej grada Trogira, 1996. 1997.

Izložba pergamena zbirke Garagnin Fanfogna u Muzeju grada Trogira. Papinske bule. Trogir: Muzej grada Trogira, 1997.

2002.

Život s morem u Trogiru od polovine XVIII. do polovine XIX. stoljeća. Trogir: Muzej grada Trogira, 2002.

2004.

Grbovi i rodoslovlja grada Trogira. Trogir: Muzej grada Trogira, 2004. Sačuvana djela Ivana Lucića u trogirskim knjižnicama. Trogir: Muzej grada Trogira, 2004.

2005.

Radić, Danka. Ex voto: zavjetni darovi u Trogiru i okolici. Trogir: Muzej grada Trogira, 2005.

2012.

Tomaš, Goranka. Dva, tri kluka i jena žica. Trogir: Muzej grada Trogira, 2012.

Pedagoška djelatnost Pedagoška djelatnost u Muzeju grada Trogira ostvarivana je stručnim vođenjem učenika kroz postav ili pak stručnim predavanjima na temu kulturne baštine Trogira. Na tom je tragu 80-ih godina organiziran nagradni muzejski natječaj Koliko poznajem povijest Trogira, 90-ih je ostvarena uspješna suradnja s učenicima Srednje škole Ivana Lucića i njihovom UNESCO-vom radionicom; 2000. godine ova se radionica prijavila na natječaj za originalni suvenir grada Trogira − izradili su bookmarkere s različitim detaljima kulturno-povijesne baštine Grada, iste godine anketirali su stare trogirske obitelji o božićnim običajima nakon čega su organizirali izložbu Božić u Trogiru, a proučavali su i Lubinovu knjižnicu pohranjenu u Muzeju grada Trogira. Nakon višegodišnje stanke, 2012. godine se nastavlja suradnja Muzeja i ove srednjoškolske radionice, s ciljem upoznavanja učenika s kulturnom baštinom i važnošću njezina očuvanja. Krajem 2007. godine Muzej dobiva radno mjesto muzejskog pedagoga. Od tada do danas ostvareno je nekoliko radionica vezanih uz pojedine muzejske predmete ili uz temu likovnosti kao umjetničkog izričaja koji muzej kao institucija treba podupirati i njegovati. Izložba Ples cvjetnih latica iz 2007. godine, rezultat je likovnih radova djece na temu cvijeća kao najljepšeg iznenađenja koje možeš nekome pokloniti, jer je te godine Muzej grada Trogira sudjelovao u akciji Sekcije za muzejsku pedagogiju na temu „iznenađenje“. Sljedeće godine, 2008., učenici su proučavali hemeroteku što je rezultiralo odabirom pojedinih novinskih članaka koji su obrađeni i kao takvi poslužili kao materijal za izložbu Što je to hemeroteka?. Osim suradnje s djecom školske dobi, ostvarivani su i projekti, odnosno izložbe u okviru kojih se surađivalo s građanima Trogira u svrhu očuvanja priča iz prošlosti. Tako se npr. izložbom Zaboravljeni Trogir 2009. godine postiglo da se određena skupina ljudi prisjeća vremena svoje mladosti kada su Trogirom šetali konji i kari, izložbom Rašpin Jute, 2010. godine ostvarena je suradnja s trogirskom grupom maškara, predstavljeni su njihovi nastupi i projekti nastali tijekom 10-ak godina. Iste je godine, izložbom Daj smanji to malo!, ostvarena suradnja te su napravljeni intervjui s populacijom koja je slušala rock glazbu. Izložbom Dva, tri kluka i jena žica 2012. godine ostvarena je suradnja s ženama čiji su preci bili vični tkanju. Nastojanje muzejske pedagogije u Muzeju grada Trogira je komunikacija s različitim društvenim skupinama te nastojanje da se obrade teme vezane uz svakidašnji život i običaje stanovništva na ovim prostorima. Isto tako, muzejski pedagog nastoji organizirati radionice za djecu različite tematike u svrhu širenja obrazovanja i likovnog izričaja izvan školskih klupa. Muzejska pedagogija, u svakom slučaju treba ići u smjeru ponešto za svakoga, te ostvarivati komunikaciju i suradnju sa svima, što je u malim sredinama kakav je Trogir moguće jer sve institucije mogu funkcionirati kao jedna obitelj.

Zbirke u Muzeju grada Trogira

Arheološka zbirka – lapidarij Voditelji: Lujana Paraman, kustosica – vježbenica; Danka Radić, viša kustosica i Fani Celio Cega, muzejska savjetnica Arheološka zbirka – lapidarij kronološki je složena u tri dijela: prapovijest i antika, srednji vijek te novi vijek i moderno doba. Ukupno je inventirano 690 muzejskih eksponata djelomično izloženih u lapidariju, a djelomično pohranjenih u čuvaonici lapidarija te u dvorištu samostana sv. Dominika. Prvi dio arheološke zbirke − lapidarij obuhvaća materijal koji prati povijesni razvoj Trogira i okolice od prapovijesti do kraja antike. Zbirka sadrži 256 inventiranih predmeta, od čega je manji dio pohranjen u čuvaonici.

Tanjur, crnoglazirana keramika, druga polovica 2. st. pr. Kr.

Osnovni fundus sačinjavao je arheološki materijal zbirke obitelji Garagnin − Fanfogna nadopunjen slučajnim nalazima iz Trogira, Malog polja i s Čiova putem otkupa ili darovanja. Od kraja 1970-ih fundus se kontinuirano nadopunjuje arheološkim istraživanjima na području povijesne jezgre Trogira i bliže okolice, u kojima je pronađen manji broj kamenih spomenika te mnogobrojni keramički, stakleni, litički, metalni i koštani materijal, čiji je proces obrade i inventarizacije u tijeku. Materijal datira od vremena eneolitika (3. tisućljeće pr. Kr.) do kraja kasne antike (6. – 7. stoljeće).

Zdjela, crnoglazirana keramika, druga polovica 2. st. pr. Kr.

Čaša, helenistička reljefna keramika, 2 − 1. st. pr. Kr.

Kućni žrtvenik, kamen vapnenac, početak 1. st. pr. Kr.

Zdjela, afrička sigilata, 3 − 4. st. Tanjur, afrička sigilata, 5. st.

Zdjela, afrička sigilata?, 5. st.

Antički materijal sačinjavaju predmeti svakodnevne upotrebe, pronađeni većinom u stambenim objektima, u manjoj mjeri u grobovima. Iz vremena kasnog helenizma (2. – 1. stoljeće pr. Kr.) izdvojen je materijal pronađen u stambenom kontekstu s južne i istočne strane glavnog trogirskog trga – keramički tanjur i zdjele, keramički utezi za tkalački stan i kameni kućni žrtvenik te keramička čaša pronađena u nasipu trogirske rive. Iz rimskog razdoblja izdvojen je grobni materijal iz nekropola Dobrić i Lokvice (Seget Donji) – keramički tanjur i zdjela, keramičke svjetiljke i staklene boce te keramička zdjela pronađena u stambenom kontekstu s južne strane kate-

Svjetiljka s radioničkim žigom VIBIANI, sjevernoitalske radionice, 2. st.

Svjetiljka, afrička sigilata, 5. st.

Svjetiljka s radioničkim žigom IEGIDI, sjevernoitalske radionice, 2. st.

Svjetiljka, nepoznata produkcija, 5. st.

drale Sv. Lovre. Predmeti pripadaju razdoblju od 2. do 5. stoljeća. Izdvojeni će materijal biti uklopljen u novi stalni postav. Današnji stalni postav izložen je u dva dijela. U izložbenom prostoru na prvom katu palače nalaze se predmeti iz svakodnevne upotrebe – toaletni pribor, nakit, oružje i ulomci keramičkih helenističkih posuda iz grobova nepoznate lokacije na Čiovu, zatim rimske keramičke posude iz zbirke Garagnin-Fanfogna te ulomci amfora, većinom s nepoznatog podmorskog nalazišta. Izdvaja se rekonstruirani keramički luterij – žrtvenik (2 – 1. stoljeće pr. Kr.) pronađen s stambenom objektu s južne strane glavnog gradskog trga. Izložen je i slučajni nalaz rimskog grobnog materijala iz nekropole na području Dragulina – kamene i staklene urne te stakleni balzamariji.

Boca, puhano staklo, kasno 3 - poč. 5. st. Boca, puhano staklo, kasno 3 - poč. 5. st. Boca, puhano staklo, kasno 3 - poč. 5. st.

U lapidariju su in situ predstavljeni ostatci arhitekture pronađeni arheološkim istraživanjem prilikom obnove prostora. Radi se o ostatcima ulice i dvaju stambenih objekata iz helenističkog vremena, s kasnoantičkim pregradnjama, koji su dio stambenog bloka koji se od zgrade muzeja nastavlja prema jugu. Manji dio pronađenog prapovijesnog, helenističkog i rimskog materijala je prezentiran u vitrini. Ulomci importirane keramike iz starijeg i mlađeg željeznog doba, primjerice ulomak južnoitalske (daunske) ole iz 6. stoljeća pr. Kr. i ulomak grčkog (atičkog?) skifa s grafitom EN II oo iz 4. stoljeća pr. Kr. ukazuju na jake trgovačke veze i trgovačku važnost željeznodobnog naselja u Trogiru. U istočnom dijelu lapidarija izloženi su kameni spomenici iz antičkog vremena koji ilustriraju trogirsku klesarsku tradiciju u to vrijeme – ulomci nadgrobnih spomenika, sarkofaga, žrtvenika, reljefa, skulpture te starokršćanskog crkvenog namještaja. Izdvajaju se dva žrtvenika posvećena Herkulu, božanstvu koje se posebno štovalo u kamenolomima, a koji se pronađeni na području Segeta Donjeg u blizini rimskog kamenoloma na Sutiliji. 37

Nepoznati majstor, Ulomak pilastra, kamen, 10. st. Nepoznati majstor, Ulomak ranosrednjovjekovnog natpisa, kamen, 10. st.

Dio lapidarija prezentira građu koju čine kameni spomenici, grbovi i skulpture (ukupno 403 muzejska predmeta) iz predromanike, romanike, gotike i renesanse te predstavlja kariku u prezentiranju povijesti trogirskog kamenarstva antike do baroka. Ova je građa izložena u većoj zapadnoj prostoriji lapidarija gdje su sačuvani i prezentirani in situ ostaci antičkih i kasnoantičkih zidova i kuća. Posebnu grupu čine kameni spomenici iz ranosrednjovjekovnog/starohrvatskog razdoblja ukrašeni pleternom ornamentikom, među kojima se ističu dijelovi kamenog crkvenog namještaja iz starohrvatskih crkvica podignutih u Trogiru i njegovoj okolici kao što su oltarne pregrade, arhitravi oltarne pregrade, kapiteli-imposti, pilastri i zabati (jedan potječe iz crkve sv. Marije na trgu, drugi je pronađen u katedrali). Srednjovjekovno razdoblje prezentirano je nizom kamenih ulomaka iz porušenih romaničkih i gotičkih kuća i crkvica: dovratnicima, nadvratnicima, dijelovima gotičko-renesansnih prozora (palača Stafileo), završecima prozora, kapitelima, konzolama (s kuće Cippico − Gavallà), ostatcima ograda, fijalama (neki potječu iz katedrale). Zasebnu cjelinu čini zbirka gotičkih grbova trogirskih plemićkih rodova (Casotti, Stafileo) i mletačkih patricija, posebice onih koji su obnašali dužnost kneza u Trogiru (Loredan, Barbarigo). Skulpture, reljefi, grbovi (Civalelli, Cega, Lucio, Lucio − Stafileo), arhitektonski ulomci, dijelovi ograda, kapiteli, akroteriji, škropionice, ostaci crkvenog namještaja itd. iz razdoblja renesanse čine posebnu cjelinu. Dijelovi crkvenog namještaja potječu iz porušene crkve sv. Duha (dio strehe i škropionice). Među eksponatima iz razdoblja renesanse ističe se djelo najznačajnije ličnosti iz povijesti renesansnog kiparstva u Dalmaciji, renesansnog kipara Ivana Duknovića koji je u 15. stoljeću u renesansnom stilu gradio, klesao i ukrašavao najreprezentativniji renesansni spomenik u Dalmaciji – kapelu sv. Ivana u katedrali. Istaknuti humanisti angažirali su ga prilikom obnove i gradnje svojih palača. Njegovo djelo je i luneta portala na kojem je grb Andrije Cege (lik lava rampante). Na donjem rubu lunete uklesan je natpis ispisan renesansnom kapitalom ANDREAS. CEGA

Majstor Radovan, Ulomak s Radovanovog portala, 1240.

Nepoznati majstor, Ukrasni ulomak s natpisom, mramor, 10.-11. st.

P.(ETRI) F.(ILIUS) HOC SIGNVM. GEMENTIBVS. INVIDIS. P. (OSUIT). Renesansne skulpture Sv. Sebastijan i Anđel s girlandama, djela Nikole Firentinca, prenesene su 1998. u crkvu sv. Sebastijana. Stup s kapitelom na kojem je istaknut grb roda Cippico ugrađen je na lođi drugog kata palače Cippico prilikom njene obnove. Skulpture iz 15. stoljeća Anđeo s bakljom, Krist s anđelima i Bog Otac, također djela Nikole Firentinca i njegove radionice, prenesene su na osnovi prijedloga MK Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Trogiru s kojim se suglasilo Ministarstvo kulture − Hrvatsko muzejsko vijeće (2009.), na trajnu pohranu i prezentaciju u Muzej sakralne umjetnosti katedrale sv. Lovre. Lapidarni dio zbirke (ukupno 34 muzejska eksponata) iz vremenskog razdoblja od 18. do 20. stoljeća, obuhvaća daleko manji broj eksponata u usporedbi s ranijim vremenskim razdobljima, ali ukazuje na neprekinuti povijesni kontinuitet grada. Iako u to vrijeme nije bilo puno gradnje u sta-

Nikola Firentinac, Lav sv. Marka, kamen, 15. st.

roj gradskoj jezgri − više se nadograđivalo nego gradilo, sačuvani kameni eksponati upućuju na primjerenu kvalitetu. Izdvajamo veliku ulogu Ignacija Macanovića, graditelja palače Garagnin čija se pojedina djela čuvaju u lapidariju, a koji je obilježio trogirsko graditeljstvo 18. stoljeća. Izloženi su primjerice natpis OFFITIUM SALUTIS, ulomak u čijoj se sredini nalazio grb (pretpostavljamo Angela Dieda, generalnog providura), a u dvorištu dijelovi voluta koji su vjerojatno bili na spomenutoj kućici. Također se u zbirci čuvaju sačuvani natpisi ili ulomci iz djelomično sačuvanih gradskih crkvi, primjerice crkve sv. Mihovila, ostatci iz gospodarskih zgrada parka obitelji Garagnin, različiti natpisi iz vremena 19. i 20. stoljeća. Palača Garagnin imala je kućnu kapelicu na prvom katu (danas vlasništvo kuće Russo) čiji se kameni dio oltara sačuvao (izložen), a postojali su i privatni kapelani kuće. Zanimljiva je i priča u vezi s izloženim dijelom kamene ploče s potoka Slanca (stara granica između Kaštela i Trogira) koji je uklonjen prilikom proširenja ceste i mosta. Ta je kamena ploča pronađena u susjednom vinogradu vlasnika Marina Šantića 1938. godine te je prebačena u ondašnji lapidarij (crkva sv. Ivana Krstitelja). U čuvaonici lapidarija izdvajamo ploču sa starog Doma zdravlja Trogir (kuća Puović) – Antimalarični institut, postavljenu 1927. godine. Lapidarna zbirka zaokružuje bogatstvo sačuvanih kamenih eksponata trogirske stare gradske jezgre i trogirske okolice.

Ploča sa starog Doma zdravlja – Antimalarični institut u Trogiru, kamen, 1927.

Numizmatička zbirka Voditelji: Lujana Paraman, kustosica – vježbenica; Danka Radić, viša kustosica; Fani Celio Cega, muzejska savjetnica i Aleksandra Bilić Petričević, kustosica Zbirka obuhvaća uglavnom kovani novac različitog podrijetla iz vremenskog razdoblja od antike do današnjih dana. Sadrži ukupno 126 komada novca. Antički dio zbirke sadrži 44 primjerka većinom brončanog novca iz rimskog razdoblja od vremena rimske republike do kraja kasne antike. Manji dio potječe iz zbirke Garagnin – Fanfogna, dok je za većinu primjeraka nepoznato porijeklo i mjesto nalaza. Najzanimljiviji je rimski republikanski srebrni novac – quinarius s prikazom božice Rome na aversu te Dioskura na reversu, koji se datira u vrijeme poslije 211. godine pr. Kr. Srednjovjekovni dio numizmatičke zbirke broji ukupno 9 muzejskih predmeta − sadrži brončani i bakreni novac: bizantsku anonimnu monetu (10. − 11. stoljeće), dinariće, parvule (spalatine, 13. stoljeće), neodređeni novac (15. stoljeće) te bagatin za Zadar (folar, 15. stoljeće) s prikazom sv. Šimuna na aversu te lava sv. Marka na reversu. Senat Venecije odredio je dekretom dana 11. veljače 1491. godine da se ima iskovati sitnog bakrenog novca zadarskog bagatina u vrijednosti od 200 zlatnih dukata.

Bizantska anonimna moneta, bronca, 10. st.

Novovjekovni dio (16. i 17. stoljeće) sadrži ukupno 26 muzejskih predmeta: bagatin za grad Veneciju i čitavo područje Republike (1520. − 1521.), sesino ili doppio quatrino, novac koji se kovao za vrijeme dužda Alvise Moceniga (1570. − 1577.), soldine (17. stoljeće) te najvećim dijelom novčiće od dva solda (gazzetta, 17. stoljeće). U zbirci se posebno ističe trogirski bagatin koji na aversu ima lik sv. Lovre s gradelama, a na reversu lik lava sv. Marka. Trogirska općina je 1492. godine zatražila od vlade u Veneciji da odobri kovanje sitnoga gradskoga novca za potrebe općine. Vijeće desetorice u Veneciji tu je molbu odobrilo i naložilo državnoj kovnici da za potrebe grada Trogira kuje bakreni bagatin, koji je kovan tek 1516. godine. Drugi dio koji se tiče novovjekovne i moderne povijesti − 18. i 19. stoljeća, obuhvaća ukupno 47 komada uglavnom brončanog novca različitoga podrijetla: mletački soldo, engleski peni, francuska centa, njemački fening, ruska kopjejka, talijanski centezim, austrijska forinta, itd. Garagnini kao strastveni kolekcionari, posjedovali su i bogatu numizmatičku zbirku koju su dijelom čuvali u zasebnoj numizmatičkoj kutiji (kraj. 19. stoljeća), danas izloženoj u stalnom postavu. Kutija je izrađena od drva, obložena svijetlo smeđom kožom ukrašenom zlatotiskom (cvjetni ukras na prednjoj strani) i slijepim tiskom, a u unutrašnjosti bijelom svilom i šarenim papirom. U kutiji su dva kartona s 29 okruglih ležišta za novčiće i nekoliko komada novca. Sav novac spomenutog dijela zbirke strane je provenijencije te je bio u uporabi u Trogiru.

Zbirka srednjovjekovne kulturne povijesti Voditeljica: Danka Radić, viša kustosica Zbirka srednjovjekovne kulturne povijesti sadrži ukupno 19 muzejskih predmeta: arhivsko i knjižno blago, skulpture, grbove Andreis i Stafileo (14. stoljeće), Tron (1421. − 1423.) te uporabne predmete iz svakodnevnog života − pečatnjake, ključeve (15. stoljeće), svjetiljku, keramičko stolno posuđe (zdjelica, vrč), koji su nekoć bili dio inventara srednjovjekovnoga Trogira. Posebnu grupu čini arhivsko i knjižno blago: zapisnici trogirskog komunalnog vijeća (1316., 1441. − 1446.) te Statut grada Trogira redigiran 1322. godine (izloženo prvo tiskano izdanje STATVTA ET REFORMATIONES CIV: TRAGURII, Venetiis MDCCVIII) koji je određivao modalitete čitavog komunalnog života grada, gospodarstvo, komunalnu čistoću, izgradnju grada, itd. Statut je u prvom redu značajan za pravnu povijest jer se iz njega mogu dobiti podatci o tadašnjim institutima materijalnog i proceduralnog prava. On osvjetljava intenzivni život grada u svim njegovim dimenzijama. U njemu se reflektiraju društveni odnosi vremena, a na vidjelo izlaze zanimljivi podatci o crkvama, odnosima plemića i pučana, o trogirskim knezovima, o trgovanju i brodarenju, itd. te kao takav predstavlja značajan doprinos sveukupnoj hrvatskoj kulturnoj baštini. Pečatnjaci trogirske komune (13./14. stoljeće), posebno dragocjeni u inventaru naše kulturne baštine kao značajan doprinos trogirskoj sfragistici, imaju izuzetno značenje ne samo po svojoj funkciji ovjeravanja isprava, već i po estetskim razinama koje su dosegnuli − radi se o daru hrvatsko-ugarske kraljice Marije, kćeri Ludovika Anžuvinca i Jelene Kotromanić (izložene su kopije jer su 1981. originali nestali).

Nepoznati proizvođač, Vrč, arhajska majolika,14. st.,

Zapisi sjednice trogirskog komunalnog vijeća, papir, 1316.

Nepoznati proizvođač, Svjetiljka − kandilo, staklo, 14. − 15. st.

Kodeks Juvenalovih satira (Decimus Iunius Iuvenalis, Satirae), prijepis iz druge polovine 15. st.

Tijekom 15. stoljeća u ozračju humanizma i renesanse održava se visoka razina kulturnog života u Trogiru. Iz tog vremena inkunabula Petri Mocenici Imperatoris gesta poznata pod nazivom De bello Asiatico (1477.), u kojoj je Koriolan Cippico u svojim ratnim sjećanjima opisao tursko-mletačka ratovanja i sačuvani kodeks Juvenalovih satira Decimus Iunius Iuvenalis, Satirae (15. stoljeće), svjedoče o sadržaju knjižnica uglednih humanista onoga vremena. Humanistička kultura odražava se i u angažmanu najvećih renesansnih graditelja i kipara te njihovih botega za izradu obiteljskih grbova i umjetnina. Renesansni kipar Ivan Duknović, koji je iskoračivši iz domaće sredine postao umjetnik svjetskoga glasa, isklesao je za obitelj Cippico kip putta grbonoše (oko 1480.). U zbirci je uz putta izloženo još jedno njegovo djelo, reljef Bogorodica s Djetetom (1480.). Posebnu cjelinu čini sitan inventar svakodnevne uporabne vrijednosti kao što je svjetiljka (staklo, 14./15. stoljeće) pronađena u dvorištu palače Cippico te keramičko stolno posuđe koje često govori i o političkim i drugim zbivanjima u gradu tijekom povijesti. Zastupljeni su primjerci arhajske majolike veneto: zdjelica (14. stoljeće), vrč pronađen u prizemlju palače Lippeo (14. stoljeće) te primjerci gravirane i glazirane keramike: tanjuri (15. stoljeće), ćup (16. stoljeće) te majolika hispansko-maurske produkcije: zdjelica (15. stoljeće). Eksponati iz zbirke srednjovjekovne kulturne povijesti izloženi su na prvom katu palače Garagnin – Fanfogna te doprinose rasvjetljavanju srednjovjekovne povijesti grada Trogira.

Zbirka novovjekovne kulturne povijesti Voditelji: Danka Radić, viša kustosica i Fani Celio Cega, muzejska savjetnica Zbirka broji ukupno 284 eksponata raspoređena u dva dijela zbirke. Zbirka novovjekovne kulturne povijesti (1. dio) sadrži razne predmete koji datiraju iz 16. i 17. stoljeća (ukupno 43 muzejska predmeta): arhivsko i knjižno blago, iluminirane rukopise, matrikule bratovština, skulpture, grbove roda Grazio i mletačkog kneza Nicola Priulija (1573. ‒ 1575.), slike i grafike, predmete umjetničkog obrta, oružje, svakodnevne uporabne predmete, keramičko stolno posuđe te liturgijske predmete koji su uglavnom izloženi na prvom katu palače Garagnin ‒ Fanfogna (grbovi u atriju u prizemlju). Iluminirani rukopisi Sveti Ambrozije, Poslanica bratu Satiru i De universali resurectionae (1517.), Matrikule bratovština sv. Kuzme i Damjana (1596.), Svih svetih (1573.) i Gospe od Zvirače (17. stoljeće) predstavljaju značajan izvor za proučavanje kulturno-povijesne baštine grada Trogira, posebice za genealogiju trogirskih rodova. U zbirci je izloženo velebno djelo De regno Dalmatiae et Croatiae (1666.), Trogiranina Ivana Lucića, utemeljitelja znanstvene historiografije, u kojemu razlaže povijest Dalmacije i Hrvatske, prateći kroz stoljeća sudbinu nekadašnjeg Ilirika naseljenog južnoslavenskim narodima. Njegova djela među kojima je i Povijest grada Trogira, za čije je objavljivanje prodao svoj imetak, zasnivaju se na kritičkom pristupu povijesnim izvorima i ispravama. Iz 17. stoljeća potječe rukopis nepoznatog autora, zbornik isprava o prodaji Mlinica na Pantanu. Posebnu grupu čini zbirka slika i grafika nastala darovanjem i kupnjom, među kojima se ističu Posljednja večera (kraj 16. ili početak 17. stoljeća) te portreti Jakova Andreisa, Lucije Andreis, rođ. Marković, Frane Andreisa

Sveti Amrozije, Poslanica bratu Satiru i De universali resurectionae, drvo, koža, mjed, pergamenat, 1517.

Matrikula bratovštine Svih Svetih, koža, srebro, papir, 1573.

i djevojčice Antonije Andreis iz 1698., djela nepoznatih slikara. Kolorirani bakropis Blaženi Ivan Trogirski (1658.), djelo Jacopa Piccina svjedočanstvo je višestoljetne tradicije štovanja trogirskoga biskupa bl. Ivana Trogirskog (1062. ‒ 1111.), zaštitnika grada Trogira kojemu su se brojni pučani, ali i bogati plemići utjecali za pomoć te ga isticali u svojim obiteljskim kapelama unutar svojih palača i kuća. Iz kapele obitelji Garagnin je vjerojatno izloženi moćnik ‒ relikvijar (17. stoljeće). Zbirka slika dobra je podloga za utvrđivanje profila trogirskih kolekcionara, podjednako plemića i građana koji su umjetninama opremali svoje salone, knjižnice i radne prostore. U zbirci novovjekovne kulturne povijesti ističe se pulena u obliku pijetla

Matrikula bratovštine Gospe od Zvirače, koža, papir, 1630.

Nepoznati proizvođač, Zdjelice, veneto, glazirana keramika, kraj 16. – poč.17. st.

(prije 1571.), nekoć u vlasništvu roda Cippico, kako to saznajemo iz rukopisa Pavla Cipicca nastalog u 18. stoljeću. Prema tradiciji pulena-pijetao je trofej iz bitke kod Lepanta 1571. koji su Cippicovi skinuli s turske galije. Skromna zbirka oružja iz 16. i 17. stoljeća: oklop (izložena kopija iz 19. stoljeća prema renesansnom predlošku), korzeka (16. stoljeće), turski raskošni buzdovan ‒ žezlo (17. stoljeće), mač (16. stoljeće), sablja tipa karabela (sablja turskog tipološkog ishodišta), venecijanska helebarda (kraj 16. i početak 17. stoljeća) potječe iz vremena ratovanja s Turcima (Trogirani šalju turske glave kao trofeje u Veneciju, a Turci njihove otpremaju sultanu) sve do kraja 17. stoljeća kada su Turci potisnuti u unutrašnjost. Glasačka kutija (17. stoljeće) oslikana likovima trogirskih svetaca zaštitnika sv. Ivana Trogirskog, sv. Lovre te sv. Ivana Evanđelista i sv. Marka pokazuje način na koji se nekoć glasovalo na sjednicama Velikoga vijeća grada Trogira. Posebnu cjelinu čini sitan inventar svakodnevne uporabne vrijednosti kao što su čavao s južnih gradskih vrata (1573.), kucalo s palače Garagnin (17. stoljeće) te keramičko stolno posuđe. Zastupljeni su primjerci gravirane i glazirane keramike: dijelovi tanjura, zdjelice i ćup (16. stoljeće), zdjelica s prikazom Krista, veneto majolika (16. stoljeće), veneto marmonizirane a macculazione zdjelice (16./17. stoljeće) pronađene u prizemlju Kneževe palače u Trogiru te keramika s mrljama veneto, zdjelica (16./17. stoljeće). Drugi dio zbirke obuhvaća građu iz vremena 18. i 19. stoljeća (241 muzejski eksponat) vezanu za trogirsku kulturno-povijesnu baštinu iz novovjekovne i moderne kulturne povijesti. Zbirka je sastavljena od namještaja, slika, oružja, uporabnih predmeta, predmeta od tkanine, nakita, arhivalija, knjiga… Građa koja se čuva u zbirci dobrim je dijelom iz fonda Garagnin – Fanfogna, dio je otkupljen ili je donacija, djelomično obitelji Slade ‒ Šilović. U postavu je predstavljen salon jedne plemićke obitelji, s opremom iz 18. stoljeća, na primjeru palače Garagnin, u prostoriji koja je nekoć bila soba za primanje. Ona je bila obložena brokatom sa žutim svilenim zavjesama, ali je pitanje koji je namještaj imala, jer je izloženi namještaj jedini sačuvani iz palače, a nije pripadao toj prostoriji. Danas je obložena crvenom tka46

Matrica za izradu grafike, bakar, 18. st.

Alessandro Dalla Via, Scul. Veneto, Alojzije Fuscareno, grafika, papir, 18. st.

ninom a prostorom dominira ovalni stol, uokolo sjedalice i naslonjači, komoda – pisaći stol s tajnim pretincem i uporabni predmeti (vaza, svjetiljka na ulje s 4 plamena). Palača je imala i zbirku oružja smještenog u zasebnoj prostoriji u posebnim vitrinama, tzv. restelierama, od koje je sačuvano tek nekoliko komada. Sačuvana je, međutim, zbirka grafika u tehnici bakropisa, vrijedna arhivska i bibliotečna građa te uporabni predmeti. Iz čuvaonice izdvajamo bakrenu matricu za izradu grafičkih listova i grafiku otisnutu iz matrice, Alessandro Dalla Via, Scul. Venetia, Alojzije Fuscareno, 18. stoljeće te privjesak s likom pape, 18. stoljeće. Od otkupljenih eksponata koji nisu u stalnom postavu izdvajamo sliku, ulje na platnu Poklonstvo kraljeva i Bogorodica s Djetetom, sv. Ivanom Krstiteljem i anđelom, nepoznatog autora, 18. stoljeće (otkup: Gordana Bilić ‒ Grozdanić)... Devetnaesto stoljeće u izloženom dijelu predstavljeno je uglavnom dokumentacijskom građom, slikama, fotografijama itd. čime se ilustrira spomenuto razdoblje. Izdvajamo primjerice 4 ulja na platnu s prikazima jedrenjaka autora Bartula Ivankovića 19. stoljeće; portret Lovre Burića ‒ veleposjednika, oca dr. Ante Burića načelnika Grada, nepoznatog autora, 19. stoljeće; slike veduta Trogira nepoznatog autora, kraj 19. stoljeća; građu vezanu za rad Kolegija sv. Lazara na Čiovu; nacrt za obnovu Gradske vijećnice, Ivan Miotto, 1822. godine; dokumente iz preporodnog razdoblja (autonomaši ‒ narodnjaci); posude i utege iz ljekarne Marchi, 19. stoljeće (u Trogiru se spominje ljekarna 1271. godine, ljekarnički namještaj ljekarne Babić – Nutrizio izložen je u Ljekarni Grada Trogira i služi kao turistička atrakcija); pravilnike pojedinih društava (pravilnik Narodne glazbe Trogir, 1871.) itd. Iz čuvaonice izdvajamo primjerice: uokvirenu fotografiju nastalu prema originalnoj studiji Franje Salghietti ‒ Driolija, zadarskog slikara na kojoj je posveta: U znak sjećanja na Anđeliku Salghietti - Drioli, rođenu Isola, plemenitom gospodinu Fanfogna, 19. stoljeće; pribor za jelo, 19. stoljeće

Jacopo Bassano/Domenico Cunego, Effigies Incognita, grafika u tehnici bakropisa, 1769.

(darovala Paola Moretti Rudenjak); tuniku bratovštine sv. Jakova (darovao Jakov Bilić) itd. Od otkupljenih eksponata izdvajamo jubilarnu medalju bl. Ivana Trogirskog u povodu obilježavanja 200-te obljetnice Primišćenja u Trogiru (otkup: Nedjeljko Baković) te namještaj obitelji Cippico, 19. stoljeće (otkup: Vinko i Sven Cippico). Sukladno s građom, zbirka ilustrira plemićki, građanski te pučki život iz vremena 16. ‒ 19. stoljeća u svim njegovim oblicima te pojašnjava povijesna kretanja i utjecaje: vlast Venecije, Austrije i Francuza.

Nepoznata radionica, Jubilarna medalja bl. Ivana Trogirskog u povodu obilježavanja 200-te obljetnice „Primišćenja“, srebro, 1881.

Nepoznati majstor, Privjesak s likom pape, metal/staklo, 18. st.

Zbirka pergamenata Voditeljica: Danka Radić, viša kustosica Zbirka pergamenata sadrži dokumente ispisane na materijalu dobivenom posebnom obradom kože (ukupno 451pergament), koji su se čuvali u knjižnici plemićke obitelji Garagnin ‒ Fanfogna u Trogiru (najveći dio isprava u zbirci pripadao je arhivu obitelji Fanfogna iz Zadra). Jakov Stipišić načinio je 1969. kronološki poredane regeste pergamenata, izuzevši papinske bule koje predstavljaju zasebnu skupinu, također poredane kronološki. Datiraju od 1234. (1235.) do 1793. godine, a proizišli su najvećim dijelom iz zadarskih notarskih kancelarija, potom iz paških, ninskih, skradinskih, šibenskih, trogirskih, splitskih i hvarskih kancelarija te kancelarija iz Ankone, Rima, Padove i Venecije (dukale) te odražavaju sliku društva tih gradova. Podijeljeni su u nekoliko skupina. Prvu i najveću skupinu čine dokumenti od 13. do kraja 18. stoljeća, a odnose se na kupoprodaje nekretnina, ugovore o prodaji solana, sudske presude, dražbe, oporuke, darovnice, ugovore o mirazima, imenovanja izvršitelja oporuka, potvrdnice o primljenom novcu, punomoći itd. Ima i dokumenata koji su prijepisi te pružaju podatke iz svakodnevnog života: o društvenim odnosima, sudskoj praksi, o trgovini, toponimiji... U notarskim dokumentima ove skupine među svjedocima nalazimo Trogiranina Petra Lucića, autora Vartla i njegova sina povjesničara Ivana Lucića. Među važnijim dokumentima su: jedini primjerak srednjovjekovnog statuta grada Paga Statuta et usancie seu consuetudines Pagi (1372.) te isprava iz 1515. godine koja se tiče pučke po-

Mletačka dukala Frani Fanfogna, pergament ,1563.

Petar Natalis, sudac, dijeli zemlju Charbon (Krban) u Malom trogirskom polju između Donata i Julije de Casottis, žene Jakova Leonardisa, pergament, 17. 3. 1552.

bune na otoku Hvaru u koju su bili uključeni i trogirski plemići kanonik Ivan Lucić, Pavao Andreis i Koriolan Cippico. Brojni dokumenti pružaju zanimljive podatke iz kulturne povijesti. Zbirka pergamenata sadrži dokumente koji se tiču plemićkog roda Fanfogna u Zadru i njihovih posjeda te druge isprave koje su u zbirku došle stjecajem raznih okolnosti. Tako se u zbirci nalaze isprave samostana sv. Marije u Zadru, zbog toga što su pojedini članovi roda Fanfogna bili prokuratori tog samostana. Niz dukala koje se odnose na imenovanja i odlikovanja članova roda Fanfogna koji su se istaknuli u bitkama za Ulcinj, Herceg Novi i Moreju može poslužiti za sastavljanje biografija pojedinih ličnosti, ali i za genealoške rekonstrukcije roda (genealoško stablo roda Fanfogna). Druga mala skupina dokumenata pisana je na papiru, privatnog je karaktera i odnosi se na Antuna Fanfognu i braću Garagnin. Jedna isprava pisana je bosančicom poljičkog tipa, a jedna njemačkim jezikom s gotičkim pismom. Ovaj mali broj isprava zapravo je dodatak prvoj skupini. Zasebnu skupinu čine papinske bule. Gotovo sve su u vezi s imenovanjem Ivana Luke Garagnina biskupom. Ova skupina isprava razlikuje se i po pismu jer je pisana pismom koje se naziva „curialesca“ ili „littera sanci Petri“ kojeg je upotrebljavala papinska kancelarija. Većina isprava pisana je latinskim jezikom, zatim talijanskim jezikom koji se uvodi oko 1650. godine što je i naznačeno u regestama kao i notar koji je ispravu pisao. Zbirka pergamenata nije izložena zbog manjka izložbenog prostora te se nalazi u čuvaonici Muzeja grada Trogira.

Leonard Contareno, trogirski knez, na molbu Jakova de Leonardisa daje Jakovu zemlju u Velom polju u Jazvinama, pergament, 31.10.1583. Trogir

Gradsko vijeće trgovišta Stronitz u kraljevini Češkoj potvrđuje da su Elias i Steinhardt Schnudermeyer zakonita djeca Schnudermeyer, 4. 11. 1655. Strobnitz, pismo gotica

Papa Klement XIII. javlja splitskom nadbiskupu da je nakon smrti trogirskog biskupa Didaka Manole imenovao trogirskim biskupom Ivana Antuna Miočevića, 2, pismo curialesca, pergament, 4. 4. 1766. Rim

Pomorska zbirka Voditeljica: Danka Radić, viša kustosica

Dopuštenje − pravo plovidbe pod francuskom zastavom brodu Santo Niccolò, vlasništvo Josipa Pavličića s Drvenika Velikog, 1806. − 1814., papir

Ante Katalinić, Opći plan „Goletta“, L = 31,75 m, papir, poč. 20. st.

Pomorska zbirka sadrži razne predmete iz razdoblja od 15. do 20. stoljeća (ukupno 103 muzejska predmeta) koji svjedoče o bogatoj pomorskoj tradiciji grada Trogira. Posebnu cjelinu unutar pomorske zbirke čine: zbirka slika brodova na kojima su naši pomorci i pomorski kapetani plovili (Panamolga, PB Sveti Duje, PB Njegoš, Princeza Olga, Kraljica Marija); zbirka fotografija koje prikazuju luke, brodogradilišta, brodove, brodograditelje (Petrić, Košćina, Katalinić) i pomorce te zbirka crteža i nacrta luka i brodova (brodograditelja Petrića i Katalinića, početak 20. stoljeća). Druga cjelina sadrži knjižnu građu (G. Belluomini, Cubatura dei legnami, Milano, 1904.; G. Rossi, Il costruttore navale, Milano, 1922.) i arhivsku građu koja obuhvaća pomorske i zemljopisne karte (karta obale Španjolske i Portugala od rta Penas do Gibraltara, 1768. te ručno rađene karte Petra Petrića), nautičke table, svjedodžbe o ispitu za poručnika trgovačke mornarice i kapetana duge plovidbe (Petar Petrić), svjedodžbu o ispitu za brodotrasera (Miljenko Belas), pomorsku knjižicu matrikula, iskaznice, dozvolu putovanja ‒ pravo plovidbe pod Francuskom zastavom (1806. ‒ 1814.), brodske korice u kojima su bili zabilježeni brodski troškovi, pristojbe te dobit i zajmovi brodskoj posadi koje je trebao voditi svaki brod (Filza Conti Saldati Del Brigantino Nominato il Memo, 1805., kapetana duge plovidbe Kristofora Morettija), teretnicu ‒ tovarni brodarski list (1863.), brodske isprave i rukopise (među kojima se ističe brodski dnevnik) iz kojih saznajemo informacije o brodovima i navigaciji, plovidbenim rutama i plovidbenim dozvolama, pomorcima, teretu, vrstama robe, trgovačkim razmjenama, ali

Ante Katalinić, Uzdužni presjek – „Goleta“, L = 31,75 m, poč. 20. st.

i o kulturološkim prilikama tog vremena ‒ o narodima i rasama, običajima i nepoznatim krajevima. Svi navedeni predmeti predstavljaju značajan izvor za proučavanje povijesti pomorstva grada Trogira. Trogirsko ribarstvo predstavljeno je ribolovnim priborom: mrežama, ostima, udicama i tunjama. U okviru pomorske zbirke najvažnija i najsadržajnija je grupa predmeta koji se tiču trogirske brodogradnje i koji svjedoče o njenoj dugotrajnoj tradiciji (najvećim dijelom poklon brodograditelja Marina Katalinića): brodograđevni alat (krivuljari, rafeti, macole kalafatske, dlijeta, kliješta, svrdla, batovi, skošuri, planje, škvare, šestari, šuvraman ‒ planja itd.) te brodska oprema (šipovi i željezni komadi za šipove, 15. stoljeće; boceli, 19. stoljeće; brodska rebra ‒ sastavni dio građe broda; kormilo i brodska kasa, 19. stoljeće).

Polumodel stele „Otac Roko“, drvo, poč. 20. st.

Planja „Šuvraman“, drvo, metal, 19.-20. st.

U stalnom postavu Muzeja grada Trogira izloženo je tek nekoliko muzejskih predmeta iz ove zbirke u Zbirci novovjekovne kulturne povijesti (18. ‒ 19. stoljeće) i Etnografskoj zbirci na prvom katu palače Garagnin ‒ Fanfogna. Najveći dio, zbog nedostatka izložbenog prostora, pohranjen je u čuvaonici Muzeja grada Trogira. Ova zbirka iz koje se može iščitati i mnogo drugih podataka koji govore o vremenu i prostoru u kojem se odvijao najplodonosniji period hrvatskog pomorstva, vrijedan je doprinos hrvatskoj pomorskoj povijesti. Vrijedna građa koja je sačuvana u ovoj zbirci važan je segment hrvatske pomorske povijesti, a time i nacionalne povijesti, kao i nezaobilazan dio sredozemnog, odnosno svjetskog pomorstva i brodarstva te predstavlja kulturno dobro iznimne vrijednosti. Planja „Inkaštar“, drvo, metal, 19.-20. st.

Etnografska zbirka Voditeljica: Goranka Tomaš, muzejska pedagoginja/kustosica

Nepoznati majstor, Postolarski alat za glancanje kože − raznih dijelova na cipelama, drvo, 19. st.

Nepoznati majstor, Škrinja, drvo/željezo, 19. st.

Etnografska zbirka Muzeja grada Trogira sadrži predmete (ukupno 248 muzejskih eksponata) vezane uz svakidašnji život puka i građanstva s područja Grada i Trogirske zagore u 19. i 20. stoljeću. U samome postavu središnje mjesto zauzima horizontalni tkalački stan ili krosna, kako su ga zvali na ovim prostorima. Tijekom 19., ali i u prvoj polovici 20. stoljeća u samom gradu bilo je nekoliko konoba u kojima su tkalice tkale sukance, sukno, pregače, razne tipove borši, krpaše (prostirke za pod) i slično. Osim na području Trogira, žene su s vremenom počele tkati i na području Zagore, ali i na Drveniku Velom. Za naukovanje žena tkanju na prostoru Trogirske zagore zaslužne su Vinka Bulić i File Prodan čija su pisma i dnevnik, koji govore o njihovom iznimnom zalaganju za nabavkom i obučavanjem na tkalačkim stanovima na području Zagore, pohranjeni u Muzeju. Naime, loša prometna povezanost uzrokovala je izoliranost Trogirske zagore koja je doslovno živjela jedan život, dok je prostor uz obalu funkcionirao na sasvim drugačiji način. Osim krosne, u ovoj se prostoriji može vidjeti i bačvarski alat (napete pile, šestila, terafunda...) koji upućuje na dugogodišnju tradiciju proizvodnje vina u trogirskom kraju. Sinija ‒ okrugli seljački stol, stolice s naslonom i tronošci, inventar su kamenih kućica ‒ potleušica s područja Trogirske zagore u kojima je središnje mjesto zauzimalo ognjište odnosno komin. Osim predmeta u stalnom postavu, etnografska zbirka u svojoj čuvaonici čuva alate vezane uz razne zanatlijske djelatnosti, odjevne predmete, ručno izrađene lutke u narodnim nošnjama i slično. Tu je smješten i plug. Ova naprava za oranje omogućavala je prevrtanje zemlje i njezino mrvljenje što je rezultiralo boljim razvojem usjeva. Plug, ali i zaprežna kola odnosno kar, nisu mogli funkcionirati bez konja. Ove životinje živjele su u gradu, u konobama ili u poljima. U dvorištu muzeja smješten je kar

File Prodan, Dnevnik, papir, 1941.

čiji je vlasnik bio Petar Rožić Poluš. Kar i plug daju djelomičnu rekonstrukciju života u vrijeme kada su ulicama prolazili kari i konji, koje su djeca s nestrpljenjem čekala na određenim punktovima u gradu. Etnografska zbirka djelomično rekonstruira presjek života zanatlija (osim bačvara, u gradu je bilo i stolara, kovača, postolara... koji su, obično u prizemljima kuća, imali svoje zanatske radnje), ali i način života populacije s područja Trogirske zagore. Bivša trogirska općina obuhvaćala je grad, obližnja sela i otoke. Ljudi bi dolazili u Grad zbog katastra, trgovine ili zbog liječnika. Na ovaj način Trogir je bio grad različitih društvenih slojeva, utjecaja, moda i načina života. Život puka i zanatlija nije bio lagodan, ali je ispisao stranice povijesti dugogodišnje tradicije mediteranskog načina života čiji tragovi i danas žive u pričama novih naraštaja. Velika problematika etnografske zbirke leži u činjenici što je smještena u neadekvatnom prostoru, a isto tako, pojedini predmeti vape za restauracijom. Nadamo se da će se u budućnosti stvoriti uvjeti u kojima će ova zbirka zasjati u svom punom sjaju.

Nepoznati krojač, Prsluk, pliš/vez, 19. st.?

Nepoznati majstor, Plug, željezo, 20. st.,

Galerija Cate Dujšin Ribar Voditeljica: Danka Radić, viša kustosica Galerija Cate Dujšin Ribar otvorena je 29. studenog 1978. godine nakon što je renomirana slikarica 20. stoljeća ‒ Cata Dujšin Ribar (Trogir, 17.10.1897. ‒ Zagreb, 8.9.1994.) darovala odabrani dio svog slikarskog opusa gradu Trogiru koji se obvezao da će u okviru Muzeja grada Trogira osigurati odgovarajuće prostorije u kojima će darovane slike biti stalno izložene. Cata Dujšin Ribar studirala je na Akademiji u Zagrebu i kod Vladimira Becića, crtanju je podučavao Emanuel Vidović. Ponesena svojom liričnošću, slikarica je stvorila djela koja su našla svoje mjesto u brojnim muzejima i galerijama, a da bi do kraja izrazila svoju senzibilnost postala je i pjesnikinja; objedinila je slikaricu mediteranskog ozračja i nemir tankoćutne pjesnikinje. Ekspresionizam, koji je slikarica prihvatila i kao stil i kao svjetonazor, najvjerniji je odraz cjelokupnosti ove slikarice. Ona nije iznevjerila figuraciju, ali je od apstrakcije prihvatila čitav niz inovacija u pogledu slikarske materije ‒ od apsolutne slobode u načinu uporabe do njezine materičke vrijednosti. Catina je paleta puna svjetlosti, kolorit topao i skladan, a forme sve čvršće u sažimanju motiva na bitni element. Podržavana i osporavana, Cata Dujšin Ribar imala je samo jedno stabilno uporište – svoju darovitost. Njeno cjelokupno slikarstvo temelji se na intuiciji i pronicljivosti kojom je osigurala svoje mjesto u povijesti hrvatskog slikarstva.

Cata Dujšin, U dvorištu, tuš/papir

Cata Dujšin, Iz Stomorske, tuš/papir

Cata Dujšin, Portret žene, tuš/papir

Cata Dujšin, Akt, lavirani tuš/papir

Galerija sadrži djela (ukupno 128 slika i crteža) koja čine presjek Catina cjelokupnog slikarskog opusa: uz 81 sliku i mapu s 45 crteža i akvarela koje je slikarica poklonila gradu Trogiru, Muzej je 1997. godine dobio na dar sliku Portret Nikice Tommaseo (od Kitice i Gordane Tommaseo), a 2008. godine otkupio je Portret nepoznate osobe. Većina slika izvedena je u tehnici ulja (na platnu 36 radova, na drvu 2, na lesonitu 9, na kartonu 30), u kombiniranoj tehnici na platnu izvedena su 3 rada, a u tehnici akvarela 11 radova. Crteži su izvedeni u tehnici olovke, ugljena i tuša na papiru (37 radova). Cata Dujšin Ribar slikala je uglavnom dalmatinske pejzaže i portrete, no njezine radove možemo tematski podijeliti u grupe: portreti, autoportreti, pejzaži, krajolici djetinjstva (sjećanja) Trogir i Kotor te mrtva priroda. Zbirka Galerije Cate Dujšin Ribar prati umjetničino stvaranje od 1914. godine do kraja života. Njezine slike, posebice crteži, zastupljeni su u raznim pregledima hrvatske umjetnosti, njezinoj monografiji autora Josipa Depola (1988.), u raznim studijama i katalozima, časopisima te njezinim zbirkama pjesama. Slike: akvareli, ulja na platnu, kartonu, drvu i lesonitu (83 rada) nalaze se izloženi u stalnom postavu Galerije Cate Dujšin Ribar, dok su crteži: akvareli, tuš, ugljen i olovka na papiru (45 radova) privremeno u čuvaonici zbog nedostatka izlagačkog prostora. Autoportret slikarice s paletom iz 1938. godine restauriran je i konzerviran 1998. (Društvo Radovan) te su sve slike u dobrom stanju, osim što su neki okviri slika dotrajali. Pojedini su već zamijenjeni, a slijedi i zamjena ili popravak ostalih.

Zbirka keramike Zlate Radej Voditeljica: Danka Radić, viša kustosica Zbirka keramike Zlate Radej sadrži radove koje je autorica poklonila Muzeju grada Trogira (ukupno 53 rada: 52 rada poklonila je 2001., a jedan ranije), koji čine presjek njenog cjelokupnog djela. Zlata Radej (Zagreb, 19.12.1922.) je keramičarka koja je pohađala Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu (Antun Motika podučavao je u slikanju), a diplomirala je u klasi prof. Stelle Skopal. Iako je nakon uspješno položenog ispita na Akademiji likovnih umjetnosti primljena na kiparski odjel, vratila se svom prvotnom zanimanju usmjerenom keramičkoj plastici koju je proširila oblikovanjem uporabne i dekorativne keramike (zidni tanjuri, reljefi i vaze). Ubrzo nakon toga započela je njena bogata izložbena djelatnost (1956. uvrštena je u antologijsku izložbu Moderne kroatische Keramik koju je MUO priredio u Beču). Zlata Radej je već sredinom pedesetih godina prošloga stoljeća napustila egzaktnosti oblika vezanog uz realističku interpretaciju motiva koji je inspirirao. Punoću i plasticitet reducirane forme postigla je znalačkom obradom keramičke mase, igrom volumena i ploha. Ženski lik kojeg tretira kao slobodnu skulpturalnu formu, ostao je motiv njoj posebno drag i blizak dugi niz godina; označava ga i crtežom na keramičkoj plohi i tanjurima. Oblike vaza nastalih vrtnjom na kolu dovela je do antropomorfnih izduženih oblika izražene dekorativnosti i poetike: Vaze (1970.) kao i Gospoje (1980., 1984.) iz ciklusa „Gospoje“. Od samih početaka veliki izazov Zlati Radej bila je grafička i reljefna interpretacija

Zlata Radej, Golubinjak – Radost III, iz ciklusa Radost, modeliran oblik, smeđa i modro-siva ocaklina, ugreben crtež, 1980/81.

Zlata Radej, Gospoja, modelirana, smeđa i tamno-modra ocaklina, 1984.

Zlata Radej, Igra s loptom, Iz ciklusa Igra s loptom, terakota bijelo-mat ocaklina, vrten i modeliran oblik, 1971.

keramičke plohe: On i Ona, Ribari i Ribarice (1979.), Sukobi (1980.). Iako sklona rješenjima velikih formata, mogućnosti keramičkog paljenja ograničila je na oblike tanjura, zidnih ploča i reljefa manjih dimenzija. U toj skupini djela tanjuri raznolike i višeznačne interpretacije ostali su trajno nazočni u njenu stvaralaštvu, kao bitne i nezaobilazne odrednice: Šibenske glave, Kompozicija (1968.), Bruja (1974.), Ptice (1981.), Blizanke, Golub u letu (1981.), Golub I. i Golub II. (1986.), Odrazi (1988.), Kolibrić, Susret (1988.), Entrerios, Ptica, Princeza (1989.). Od sedamdesetih godina Zlata Radej bila je zaokupljena modeliranjem glava ‒ Modra ogrlica (1970.). U djelima koja se nadovezuju na ciklus glava skulpturalna se forma rastvorila poput posuda Čuvarica grada II. i Čuvarica grada IV. (1981.) iz ciklusa Čuvarice grada. Zlatina sklonost da keramičkim oblikovanjem izrazi igru punu vedrine i životne radosti vidljiva je na duhovito modeliranim likovima ‒ Igra s loptom (1971.) iz ciklusa Igra s loptom. Zbog nedostatka izložbenog prostora djela Zlate Radej nalaze se u čuvaonici, gdje će ostati do konačnog smještaja koji se planira osmisliti za novi stalni postav Muzeja grada Trogira. Nadamo se da će ova zbirka pronaći svoje mjesto u budućem postavu Zbirke moderne umjetnosti Muzeja grada Trogira. Zbirka keramike Zlate Radej uvelike pridonosi značaju trogirskih kulturnih dobara. 59

Zbirka suvremene povijesti Voditeljica: Aleksandra Bilić Petričević, kustosica Zbirka obuhvaća građu suvremene i dijela moderne povijesti te sadrži ukupno 115 eksponata: arhivske dokumente, nacrte, fotografije, vojničku opremu i oružje, namještaj i uporabne predmete. Većina izložaka nalazi se u čuvaonici.

Nepoznati arhitekt, Arhitektonski nacrt prozora i vrata Duhanske stanice, paus papir, 25. 04.1913.

Nepoznati arhitekt, Arhitektonski nacrt pročelja Duhanske stanice, paus papir, 20. st.

Početak stoljeća obilježen je novim zamahom u obnovi i izgradnji Trogira. Najznačajniji radovi su obnova katedrale, dominikanskog samostana i ubožišta sv. Lazara. Na obali, na mjestu porušene crkve i zgrade bratovštine sv. Duha, gradi se školska zgrada (1910.), a na mjestu biskupske palače zgrada suda (1910.). Na Čiovu je sagrađena velika zgrada skladišta duhana (1913.), čija je gradnja povjerena ovlaštenom poduzetniku Eduardu Žagaru iz Splita. U zbirci su sačuvana 34 arhitektonska nacrta duhanske stanice koja je konstrukcijski vrlo smiona za ono vrijeme te navješćuje modernu u arhitekturi. U okviru zbirke suvremene povijesti sačuvana je građa (dokumenti, fotografije, vojnička oprema i oružje) koja se odnosi na povijest Prvog i Drugog svjetskog rata. Posebnu cjelinu čine isprave, fotografije i predmeti koji nam dočaravaju djelatnost Kulturno umjetničkog društva Kolo, Narodne glazbe Trogir (primjerice fotografija iz 1900. godine koja prikazuje Narodnu glazbu Trogir u Splitu povodom sprovoda Gaje Bulata) i Vatrogasnog društva Trogir (zastava dobrovoljnog vatrogasnog društva Trogir; Službovnik dobrovoljnog vatrogasnog društva Trogir – iskaznica potkapetana, vatrogasca Roka Slade Šilovića; vatrogasna sjekira; vatrogasni feral; kacige; trube...) Arhivski dokumenti različitog sadržaja, fotografije, sjedalice, stolovi, ormari, komode te uporabni predmeti iz svakodnevnog života kao što su porculansko i stakleno posuđe, glazbala, gramofon, radio prijemnik... svjedoče nam o vremenu, društveno – kulturnim i političkim prilikama 20. stoljeća u Trogiru i njegovoj okolici te doprinose rasvjetljavanju novije povijesti grada Trogira.

Nepoznati proizvođač, Fotelja, 20. st.

Nepoznati proizvođač, Tuba, 20. st.

Nepoznati proizvođač, Staklena boca Braća Madirazza Trogir, 20. st.

Zbirka suvremene umjetnosti Voditeljica: Aleksandra Bilić Petričević, kustosica Zbirka obuhvaća građu suvremene i moderne umjetnosti u Muzeju grada Trogira, a sadrži 85 muzejskih eksponata. Nastala je otkupom i darovanjem djela renomiranih, ali i manje poznatih hrvatskih umjetnika. Zbirka sadrži umjetničke slike, skulpture, grafike i fotografije, a obuhvaća vremenski period od početka 20. stoljeća do danas. Svi eksponati nalaze se u čuvaonici. Među djelima ističu se bakropis Kod Benediktinki (Trogir) iz 1924. autora Angjela Uvodića (1880. ‒ 1942.), slikara, grafičara i karikaturista čija su stalna tematska preokupacija motivi dalmatinskih gradova; ulje na platnu Trogir Milana Tolića (1899. ‒ 1990.) koji je slikao u duhu impresionizma ‒ slobodnim potezom i živim koloritom; Vis - Vinišće 44 Vjekoslava Paraća (1904. - 1986.) čiji je slikarski opus obilježen realizmom uz prisutnu poetsku komponentu; ulje Uspomena iz 1976. Petra Jakelića (1938), slikara i grafičara čije se slikarstvo kreće između realnoga i nadrealnoga, između sna i jave; ulje Otočki krajolik iz 1997. Mladena Sassa, slikara koji je dosljedan primorskom pejsažu; ulje na platnu Arezzo iz 1997. Rudolfa Patera (1951.) čije slike odišu univerzalnošću uz neobičan spoj motiva kuća, palača, zvonika…; skulptura Koza iz 2002. Ljubice Dragojević Buble (1960.), kiparice tradicionalnih sredstava, ali slobodnog suvremenog oblikovanja; tuš na papiru Praznik na vodi iz 2005. autorice Đurđe Merle (1952.) koja slika u duhu gestualnog slikarstva; kombinirana tehnika na papiru Krilati nad grebenom iz 2003. autorice Sanje Pribić (1960.), slikarice snažne imaginaAngjeo Uvodić, Kod Benediktinki (Trogir), bakropis, 1924.

Milan Tolić, Trogir, ulje na platnu, 20. st.

Rudolf Pater, Arezzo, ulje na platnu, 1997.

cije; ulje iz 2003. Sonje Dizdar (1970.) koja gaji apstraktni likovni izričaj, snažno se oslanjajući na tradiciju enformela; Izmirje iz 2002., kombinirana tehnika na papiru Vedrana Karadže (1977.) koji se, osim slikarstvom, bavi i izradom asamblagea. Umjetnička djela iz zbirke suvremene umjetnosti neodvojiv su dio hrvatske likovne umjetnosti, a ujedno i pokazatelj izlagačke djelatnosti Muzeja grada Trogira.

Petar Jakelić, Uspomena, ulje na drvu, 1976.

Mladen Sasso, Otočki krajolik, ulje na lesonitu, 1997.

Knjižnice u Muzeju grada Trogira

Knjižnica Garagnin - Fanfogna Voditeljica: Fani Celio Cega, muzejska savjetnica Knjižnica Garagnin ‒ Fanfogna u sastavu je stalnog postava Muzeja grada Trogira od njegovog osnutka, a sa svojih 5582 naslova s pravom je na glasu kao najpoznatija i najbogatija privatna knjižnica u Dalmaciji. Utemeljena je polovicom 18. stoljeća kada se nalazila na drugom katu obiteljske palače, u prostoriji u kojoj je 2012. godine, prilikom istražnih radova otkriven oslikani strop. U 19. stoljeću premještena je u prostorije na prvom katu gdje se i danas nalazi. Ta je činjenica znatno doprinjela izvornoj očuvanosti njena prvotnog izgleda. Zidovi knjižnice prekriveni su visokim, ostakljenim ormarima označenima rimskim brojevima od I do XXVIII u kojima su smještene knjige. Stropovi su oslikani alegorijskim likovima, likovima antičkih mislilaca te hrvatskih i talijanskih učenjaka (Ciceron, Platon, Homer, Horacije, književnici Ivan Gundulić i Dante Alighieri, filozof i pravnik Gianbattista Vico, povjesničar Ivan Lucić). Vrhove dvaju kutnih ormara krase poprsja Ivana Gundulića i Dantea Alighieria. U jednom od ormara sačuvana je prirodoslovna zbirka te pojedini lapidi. Utemeljitelj knjižnice bio je Ivan Luka Garagnin (1722. ‒ 1783.), rapski biskup i splitski nadbiskup, koji je za vrijeme svojeg službovanja prikupio brojne rijetke knjige, arhivsku i rukopisnu građu, kodekse, a i sam se bavio pisanjem i tiskanjem djela. Njegovom zaslugom knjižnica je postala nezaobilazno mjesto za sve ozbiljnije proučavatelje crkvene povijesti Dalmacije i stjecište onodobne učene gospode. Ivanovi sinovci Ivan Luka i Dominik, ljudi široka obrazovanja i interesa, obogatili su knjižnicu naslovima raznih struka počevši od hortikulture, poljodjelstva i arhitekture do povijesti, književnosti, filozofije i konzervatorstva. Godine 1840. ženidbom zadar-

[Biblija cum postillis Nicolai de Lyra. P. II.], [Venetiis, Joh. de Colonia et Nic. Jemon, 1489?],

skog plemića Antuna Fanfogne i Katarine Garagnin, u knjižnicu pristiže obiteljski arhiv Fanfogna i više glagoljskih rukopisa. Početkom 20. stoljeća, radi ekonomske krize u koju je upala obitelj Garagnin ‒ Fanfogna, knjižnica je umalo stavljena na dražbu. No, na svu sreću, to se nije dogodilo premda je obitelj prodala neka od iznimno vrijednih djela (npr. Trogirsku apendikulu ‒ Pacta conventa, ugovor hrvatskog plemstva s ugarskom krunom te zbirku statuta dalmatinskih gradova). Unatoč tome što su Garagnini imali i svoje knjižničare (prvi katalog nastao je 1796. godine) te vodili računa o popisu knjiga, sređenost fonda kakvog danas zatičemo započinju 1964. godine djelatnici Arheološkog muzeja u Splitu Neda Anzulović i Željko Rapanić, potom Šime Jurić, a dovršava ga krajem 90-ih Arsen Duplančić. Bogatim fondom služili su se mnogi povjesničari, putopisci i istraživači među kojima izdvajamo Filipa Riceputija, Daniela Farlatija i Jacopa Coletija ‒ tri sastavljača Illyricum Sacruma, iznimno obuhvatnog djela crkvene povijesti Balkana objavljenog u osam svezaka. Posjetio ju je i Alberto Fortis, putopisac i autor poznatog Putovanja po Dalmaciji, povjesničar Franjo Rački koji je zapazio vrijednu rukopisnu građu, Ivan Kukuljević Sakcinski, don Frane Bulić koji se angažirao u očuvanju iste kad je prijetila opasnost da se proda, Cvito Fisković i mnogi drugi. U knjižnici se čuva i mala zbirka inkunabula među kojima i Ausonius, Decimus Magnus, Opera Decii Magni Ausonii Paeonii poetae sa svjetski raritetnim privezom Martialis, Marcus Valerius Epigrammata cum duobus comentarii (1503.) Knjižnica Garagnin ‒ Fanfogna zatvorenog je tipa i ima status muzejske zbirke.

Benetović, Marin Hvarkinja. [Komedija od Boghdana.], [Traù, 1774.]

AUSONIUS, Decimus Magnus, Opera Decii Magni Ausonii Paeonii poetae. Venetiis, Ioannes Tacuinus de Tridino, 14. X. 1496.

Knjižnica Muzeja grada Trogira Voditeljica knjižnica: Daniela Kontić-Strojan, dokumentaristica Muzejska knjižnica po vrsti je specijalna knjižnica i kao takva sastavni je dio organizacijske cjeline Muzeja. Utemeljena je osnutkom Muzeja 1963. godine. Njena osnovna zadaća jest sakupljanje stručne literature, za struke i zbirke zastupljene u Muzeju. Stoga je prvenstveno namijenjena djelatnicima Muzeja koji se koriste njenim fondom u svakodnevnom radu i znanstveno-stručnoj obradi muzejskih predmeta. Fond se prikuplja putem razmjene izdanja s brojnim muzejima i sličnim ustanovama u Hrvatskoj, zatim darovanjem, kupnjom i vlastitom nakladom. Na taj način stvoren je fond koji sadrži preko 3700 naslova knjiga, separata, kataloga i ostale knjižne građe te zbirku periodike s 230 naslova časopisa i novina. Cjelokupan fond upisan je u knjige inventara i izrađeni su kataloški listići za abecedni katalog. Poseban značaj daje se prikupljanju, čuvanju i obradi građe zavičajne tematike koja svojim sadržajem pridonosi boljem upoznavanju trogirskog kraja. Nastoji se sakupiti sva knjižna i neknjižna građa čija je tematika vezana za trogirski kraj, zatim sve što je na području trogirskog kraja tiskano kao i knjižnična građa autora koji su životom ili radom vezani za trogirski kraj. Pojedine usluge knjižnice dostupne su i široj javnosti poput posudbe, fotokopiranja, pružanja informacija i nabave izdanja. U okviru obilježavanja Dana hrvatske knjige (22.travnja) knjižnica organizira prodajnu izložbu knjiga zavičajne tematike s nazivom FESeTemana trogirskoga libra. Zahvaljujući donacijama u fondu Knjižnice Muzeja grada Trogira nalaze se i dijelovi knjižnog fonda pojedinih poznatih i zaslužnih Trogirana, obitelji i ustanova. Najbrojnija je zbirka knjiga dr. don Antuna Lubina (1809. – 1900.), svećenika i dantologa s preko 3000 naslova (inventirano 720 naslova), potom zbirka knjiga dr.don Ivana Delallea (1892.-1962.), svećenika, arheologa, povjesničara umjetnosti i književnika ( inventirano 466 naslova), zbirka knjiga i periodike Marka Perojevića (1876.-1943.), povjesničara i kulturnog djelatnika (inventirano 327 naslova) te zbirka knjiga, periodike i sitnog tiska obitelji Slade-Šilović (oko 400 naslova). Pred svoju smrt don Ivo Đurđević, bivši katedralni župnik, donirao je Muzeju 82 naslova, a vrijedne su i donacije obitelji Antičević (iz palače Stafileo) od 30 knjiga i obitelji Sentinella od 14 knjiga. Ivo Prga iz Okruga Gornjeg darovao je kolekciju od 147 brojeva časopisa National geographica, a Gradska ljekarna Trogir darovala je 75 knjiga.

Izvori i literatura Arhiv Muzeja grada Trogira Kratice: GZSKH - Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, Zagreb SHP – Starohrvatska prosvjeta, Split PPUD - Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Split. RZHP - Radovi zavoda za hrvatsku povijest, Zagreb VAHD - Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, Split. VAPD - Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, Split. VMKH - Vijesti muzealca i konzervatora Hrvatske, Zagreb Radovi IPU –Radovi instituta za povijest umjetnosti, Zagreb

Ivo Babić Starokršćanski ulomci u Trogiru, PPUD, 25/1985., 25 ‒ 47. Kulturno blago Trogira, Trogir - Zagreb, 1990. Prilog trogirskoj sfragistici, PPUD 21/1980., 267 ‒ 274. Utjecaji Jurja Dalmatinca u Trogiru, Radovi IPU, 3-6/1979 ‒ 1982. Renesansa u Trogiru, P.O. Dometi 11/1982., 53 ‒ 61. Prilog poznavanju povijesti grafičke dokumentacije salonitanskih spomenika, GZSKH, 8/1982, 9/1983., 67 ‒ 80. Prostor između Trogira i Splita, Trogir, 1984. Dva međašna natpisa namjesnika Publija Kornelija Dolabele iz Trogirske Zagore, Arheološki radovi i rasprave 12/1996., 57 ‒ 70. Jedna prostorna intervencija Ignacija Macanovića u Trogiru, PPUD 38/1999. ‒ 2000., 305 ‒ 337. Ankica Babin (ed) Antički Sikuli, Kaštela, 2011. Joško Belamarić Studije iz srednjovjekovne i renesansne umjetnosti na Jadranu, Split, 2001. Joško Belamarić – Ivo Pervan Grad anđela, Zagreb, 2007. BLAGO TROGIRSKIH RIZNICA, umjetničko i kulturno naslijeđe od 1000. do 1600. (katalog izložbe), Zagreb, 2002. Michael Bonifay Etudes sur lacerami que romaine tardive d`Afrique, British Archaeological Reports, International Series, 1301, Oxford, 2004. Ezio Buchi Lucerne del Museo di Aquileia, Vol. 1, Lucerne Romane con Marchio di Fabrica, Aquileia, 1975. Tonći Burić Predromanička skulptura u Trogiru, SHP, III. serija, 12 /1982., 127 ‒ 160. Novi nalazi srednjovjekovne skulpture iz Trogira, PPUD 28/1989., 25 ‒ 31. Tko je bio prokonzul trogirskog natpisa, SHP, III. serija, 20/1992., 239 ‒ 247. 73

Radoslav Bužančić Secundum sacrarium divi Joannis Stara kapela sv. Ivana trogirskog u katedrali sv. Lovre, PPUD, 40/2003.-2004., 77 ‒ 112. Nenad Cambi Trogir u antici, Mogućnosti, 10-11/1980., 950 ‒ 963. Kairos, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 20 (9) 1980/1981./1982., 7 ‒ 14. Fragment ženske glave u Trogiru i njezino mjesto u rimskoj skulpturi, PPUD, 38/ 1999. ‒ 2000., 5 ‒ 18. Fani Celio Cega Povijest knjižnice obitelji Garagnin ‒ Fanfogna u Trogiru s posebnim osvrtom na namještaj i stare kataloge, RZHP, 29/1996., 129 ‒ 137. 30 godina otvorenja Muzeja grada Trogira, Trogir, 1996. Izložba pergamena zbirke Garagnin ‒ Fanfogna u Muzeju grada Trogira, Papinske bule (katalog izložbe), Trogir, 1997. Radovi na zaštiti muzejske građe u Muzeju grada Trogira, Informatica museologica, 29 (3-4)/1998., 108 ‒ 111. Slikarska baština obitelji Garagnin u XVIII. st. po inventaru kuće iz godine 1796., PPUD, 37/1997. ‒ 1998., 325 ‒ 332. Počeci muzejske djelatnosti u Trogiru, Osnivači i prvi kustosi muzeja u Hrvatskoj: zbornik radova, Osijek, 1999., 175 ‒ 180. Skupljačka i muzejska djelatnost u Trogiru tijekom 19. stoljeća, Muzeologija 37/2000., 32 ‒ 42. Izdavačka djelatnost Muzeja grada Trogira, Informatica museologica 32 (3-4)/2001., 33 ‒ 36. Pergamenti obitelji Fanfogna i Garagnin u Muzeju grada Trogira vezani za povijest Trogira, Glasnik društva bibliotekara Split 6/1999. Split 2001., 32 ‒ 34. Zastupljenost francuskih književnika u Knjižnici Garagnin ‒ Fanfogna, Muzeologija 43./44., 2006.-2007., 381 ‒ 390. Obiteljska palača nekoć, muzej danas, Zbornik II. kongresa Hrvatskih povjesničara umjetnosti, Zagreb, 2007., 219 ‒ 226. Restauracije zbirke inkunabula iz Knjižnice Garagnin – Fanfogna u Muzeju grada Trogira. VMKH, Zagreb, 1-4/2008., 151 ‒ 153. Uloga trogirskih muzejskih zbirki u turističkoj ponudi danas u odnosu na početke turizma – 1. kongres muzealaca Hrvatske: zbornik radova, Zagreb, 2011., 88 ‒ 95. Fani Cega – Radoslav Tomić Zbirka grafika obitelji Garagnin u Muzeju grada Trogira (katalog izložbe), Trogir, 1996. Fani Cega, Danka Radić Vodič Muzeja grada Trogira, Trogir, 1998. Dino Demicheli Žrtvenik božice Salacije iz Trogira, Opuscula archeaologica, 31/2007., 69 ‒ 80. Vedrana Delonga Kasnoantički i bizantski novac iz Trogira i okolice, VAHD, 78/1985., 95 ‒ 116. Josip Depolo Cata Dujšin Ribar, Zagreb, 1988. Ivo Donelli Rekonstrukcija triju keramičkih balzamarija s lokaliteta „Dobrić“ iz Trogira, Diadora, 14/1993., 449 ‒ 457. 74

Cvito Fisković Segetski spomenici, VAHD, 56-59 (Abramićev zbornik II)/1954. ‒ 1957., 213 ‒ 232. Hrvatska likovna enciklopedija 3, Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Vjesnik d.d., Zagreb, 2005., 84. Hrvatska likovna enciklopedija 5, 7, Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Vjesnik d.d., Zagreb, 2005., 82. (5), 103 i 146. (7). Jasna Jeličić Heraklov žrtvenik i ostali nalazi u Segetu Donjem kod Trogira, VAHD, 75/1981., 97 ‒ 104. Branko Kirigin Pregled keramičkih i ostalih pokretnih nalaza otkrivenih u lapidariju Muzeja grada Trogira 1978. godine, 1 - 11 (rukopis iz 1995.). Branko Kirigin - Tea Katunarić - Lucijana Šešelj Amfore i fina keramika (od 4. do 1. st. pr. Kr.) iz srednje Dalmacije: preliminarni ekonomski i socijalni pokazatelji, VAPD, 98/2005., 7 ‒ 24. Vanja Kovačić Trogir – Urbana istraživanja, Arheološki pregled, 28 (1987)/1989., 91- 93. Trogir/Sv. Nikola, Tragurium – gradski bedem i ranosrednjovjekovna crkva, Arheološki pregled, 29 (1988)/1990., 166 ‒ 167. Nuove scoperte nella Tragurion ellenistica, Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana: zbornik radova, Split 2002., 375 ‒ 395. The Gradus Descensionis in the presbytery of St. Lawrence’s cathedral, Hortus artium medievalium: journal of the International Research Centre for Late Antiquity and Middle Ages, 15/2009., 159 ‒ 169. Irena Lazar Rimsko steklo Slovenije, Opera Instituti Archaeologici Sloveniae, 7/2003. Petar Lisičar O prethistorijskim i grčkim vazama nađenim u Dalmaciji, VAHD, 52 (1935-1949)/ 1950., 35 ‒ 49. Majstor Radovan i njegovo doba: zbornik radova međunarodnog skupa održanog u Trogiru 26 ‒ 30. rujna 1990. godine. Trogir, 1994 Emilio Marin Kronika: izvješće o radu Arheološkog muzeja u Splitu u 1991. godini, VAHD, 84/ 1991., 307 ‒ 318. Dražen Maršić Novi Heraklov žrtvenik iz Trogira, Archaeologia Adriatica, 1/2007., 111 ‒ 128. Rimske portretne stele iz Muzeja grada Trogira, Opuscula Archaeologica, 28/2004., 111 ‒ 146. Alen Miletić Reljef Herkula Viktora iz antičkog Trogira, Mogućnosti, 10-12/2005., 133 ‒ 139. Josip Miliša Postava odjela brodogradnje u Muzeju grada Trogira, Informatica Museologica, 1-3/1984., 30 ‒ 31. 75

Hrvoje Morović Glagoljski spisi arhiva obitelji Garagnin - Fanfogna u Trogiru, Izdanje Historijskog arhiva, 5/1965., 67 ‒ 112. O trogirskoj knjižnici Garagnin – Fanfogna, u: Izbor iz djela, Split, 1988., 211 ‒ 233. Ivan Pažanin Doprinos poznavanju knjižnice i bibliografije Marka Perojevića, Glasnik Društva bibliotekara, 4/1996, 23 ‒ 35. Nikša Petrić Prapovijest Trogira, Diadora, 14/1993., 23 ‒ 40. Stanko Piplović Graditeljstvo Trogira u 19. stoljeću, Split, 1996., 83 ‒ 120. Jasminka Poklečki Stošić (ed) Antički Grci na tlu Hrvatske (katalog izložbe), Zagreb, 2010. Danka Radić Trogirska slikarska baština, Informatica Museologica 27 (3-4)/1996.-1997., 108 ‒ 109. Restauracija portreta obitelji Andreis, Informatica Museologica 28 (1-4)/1997., 79 ‒ 82. Edukacija u Muzeju grada Trogira, Informatica Museologica, 28 (1-4)/1997., 60 ‒ 64. Predgovor izložbi “Odabrana djela iz trogirske slikarske baštine od XV. do XX. stoljeća” (katalog izložbe), Trogir, 1997. Knjižnica Antuna Lubina u Muzeju grada Trogira, Informatica museologica, 29 (1 ‒ 2)/1998., 59 ‒ 62. Dvadeseta obljetnica stalne izložbe slika u Muzeju grada Trogira – Galerije Cate Dujšin Ribar, Informatica Museologica 29 (3-4)/1998., 111 ‒ 113. Roko Slade Šilović i Mirko Slade Šilović, Osnivači i prvi kustosi muzeja u Hrvatskoj: zbornik radova, Osijek, 1999., 181 ‒ 192. Zaštita spomenika u Trogiru tijekom XIX. stoljeća, Muzeologija, 37/2000., 66 ‒ 96. Trogirska muzejsko-galerijska izdavačka djelatnost, Informatica Museologica 32 (3-4)/ 2001., 81 ‒ 83. Vrijedna tradicija Narodne glazbe Trogir, Glazbena povjesnica, Hrvatsko slovo, 27. prosinca 2002., 19. Grbovi i rodoslovlja grada Trogira (katalog izložbe), Trogir, 2004. Ex voto, zavjetni darovi u Trogiru i okolici (katalog izložbe), Trogir, 2005. Pomorska obitelj Moretti (katalog izložbe), Trogir ‒ Rijeka, 2008. Monografija – Vodič Galerija Cate Dujšin Ribar, Trogir, 2009. Duje Rendić-Miočević Iliri i antički svijet, Split, 1989. Mirko Slade Šilović Nalazi u Trogiru i okolici, VAHD, 53 (1950-1951)/1952., 268. Kratki historijat lapidarija u Trogiru, Muzeji 11-12/1956., 223 ‒ 226. Muzej grada Trogira, VMKH, 3/1967., 43 ‒ 48. Tesori della Croazia restaurati da Venetian Heritage Inc. (katalog izložbe), Venezia, 2001. Goranka Tomaš Dva, tri kluka i jena žica (katalog izložbe), Trogir, 2012. Zaboravljeni Trogir, (katalog izložbe), Trogir, 2009. Radoslav Tomić Trogirska slikarska baština 15. ‒ 20. stoljeća, Zagreb ‒ Split, 1997. 76

Popis izložaka Arheološka zbirka - Lapidarij Kat. br. 1 – Tanjur, crnoglazirana keramika, druga polovica 2. st. pr. Kr. (Trogir, iza apside crkve sv. Sebastijana 1989.), inv. br. 1690. Kat. br. 2 – Zdjela, crnoglazirana keramika, druga polovica 2. st. pr. Kr. (Trogir, iza apside crkve sv. Sebastijana 1989.), inv. br. 1691. Kat. br. 3 – Zdjela, crnoglazirana keramika, druga polovica 2. st. pr. Kr. (Trogir, iza apside crkve Sv. Sebastijana 1989.), inv. br. 1692. Kat. br. 4 – Čaša, helenistička reljefna keramika, 2 ‒ 1. st. pr. Kr. (Trogir, južna obala 1998 ‒ 2001.), inv. br. 1693. Kat. br. 5 – Utezi za tkalački stan, keramika, 2 ‒ 1. st. pr. Kr. (Trogir, sv. Sebastijan? 1989.), inv. br. 2301. Kat. br. 6 – Kućni žrtvenik, kamen vapnenac, početak 1. st. pr. Kr. (Trogir, južno od gradske vijećnice 1986 ‒ 1987.), inv. br. 1152. Kat. br. 7 – Tanjur, afrička sigilata, 5. st. (Seget Donji, poduzeće Kamen 1980), inv. br. 2295. Kat. br. 8 – Zdjela, afrička sigilata, 3 ‒ 4. st. (Trogir, Trg Ivana Pavla II 1998.), inv. br. 2294. Kat. br. 9 – Zdjela, afrička sigilata?, 5. st. (Seget Donji, poduzeće Kamen 1980), inv. br. 2296. Kat. br. 10 – Svjetiljka s radioničkim žigom VIBIANI, sjevernoitalske radionice, 2. st. (nepoznato nalazište), inv. br. 2298. Kat. br. 11 – Svjetiljka s radioničkim žigom IEGIDI, sjevernoitalske radionice, 2. st. (nepoznato nalazište), inv. br. 2297. Kat. br. 12 – Svjetiljka, afrička sigilata, 5. st. (Seget Donji, poduzeće Kamen 1980), inv. br. 2299. Kat. br. 13 – Svjetiljka, nepoznata produkcija, 5. st. (Seget Donji, poduzeće Kamen 1980), inv. br. 2300. Kat. br. 14 – Boca, puhano staklo, kasno 3 - poč. 5. st. (Trogir, Dobrić 1989.), inv. br. 1578. Kat. br. 15 – Boca, puhano staklo, kasno 3 - poč. 5. st. (Trogir, Dobrić 1989.), inv. br. 1579. Kat. br. 16 – Boca, puhano staklo, kasno 3 - poč. 5. st. (Trogir, Dobrić 1989.), inv. br. 1580. Kat. br. 17 ‒ Nepoznati majstor, Ulomak ranosrednjovjekovnog natpisa, kamen, 10.st., (Trogir, kuća sjeverno od katedrale), inv. br. 2304. Kat. br. 18 ‒ Nepoznati majstor, Ulomak pluteja, kamen, 10. st., inv. br. 1050. Kat. br.19 ‒ Nepoznati majstor, Ulomak pilastra, kamen, 10. st., Inv. br. 1048. Kat. br. 20 ‒ Nepoznati majstor, Ukrasni ulomak s natpisom, mramor, 10.-11. st., inv. br. 1581. Kat. br. 21 ‒ Majstor Radovan, Ulomak s Radovanovog portala, kamen, 1240., inv. br. 920. Kat. br. 22 ‒ Nikola Firentinac, Lav sv. Marka, kamen, 15. st., (foša), inv. br. 2303. Kat. br. 23. Nepoznati klesar, Ploča sa starog Doma zdravlja – Antimalarični institut u Trogiru, kamen, 1927., inv. br. 1235.

Numizmatička zbirka Kat. br. 24 ‒ Bizantska anonimna moneta, bronca, 10. st., inv. br. 1762. Kat. br. 25 ‒ Dinarići, parvuli (spalatini), Split, bronca, 13. st., inv. br. 1754. Kat. br. 26 ‒ Kovničar Marco Corner, bagatin za grad Veneciju i čitavo područje Republike, Venecija, bronca, 1520. ‒ 1521, inv. br. 1772. Kat. br. 27 ‒ Sesino ili Doppio quatrino, Venecija, bronca, 16. st., inv. br. 1765. Kat. br. 28 ‒ Dva solda (Gazzetta), Venecija, bronca, 17.st., inv. br. 508.

Zbirka srednjovjekovne kulturne povijesti Kat. br. 29 ‒ Zapisi sjednice trogirskog komunalnog vijeća, papir, 1316., inv. br. 45. Kat. br. 30 ‒ Nepoznati proizvođač, Vrč, arhajska majolika, 14. st., Veneto, inv. br. 1559. Kat. br. 31 ‒ Nepoznati proizvođač, Svjetiljka ‒ kandilo, staklo, 14. ‒ 15. st., inv. br. 657. Kat. br. 32 ‒ Kodeks Juvenalovih satira (Decimus Iunius Iuvenalis, Satirae), prijepis iz druge polovine 15. st., inv. br. 54.

Zbirka novovjekovne kulturne povijesti Kat. br. 33 - Sveti Amrozije, Poslanica bratu Satiru i De universali resurectionae, drvo, koža, mjed, pergamenat, (restaurirali Tatjana Mušnjak, pročelnica središnjeg laboratorija za konzervaciju te Marija Ružić, Marija Šaban, Darinko Šmintić – HDA), 1517., inv. br. 299. Kat. br. 34 - Matrikula bratovštine Svih Svetih, koža, srebro, papir, (restaurirala Nevenka Klarić Perić – DAST), 1573., inv. br. 238. Kat. br. 35 - Matrikula bratovštine Gospe od Zvirače, koža, papir, (restaurirala Nevenka Klarić Perić – DAST), 1630., inv. br. 239. Kat. br. 36 - Nepoznati mletački slikar, Portret Lucije Andreis, rođ. Marković, ulje na platnu, (otkup, Irena Lisičić),1698., inv. br. 234. Kat. br. 37 – Nepoznati proizvođač, Zdjelice, veneto glazirana keramika, kraj 16. – poč.17. st., inv. br. 2305, 2306. Kat. br. 38 - Nepoznati majstor, Bogorodica s djetetom, sv. Ivanom Krstiteljem i anđelom, ulje na platnu, 18. st. (otkup, Gordana Bilić Grozdanić), inv.br. 952. Kat. br. 39 - Nepoznati majstor, Privjesak s likom pape, metal/staklo, 18. st. (fond Garagnin – Fanfogna), inv. br. 494. Kat. br. 40 - JacopoBassano/DomenicoCunego, Effigies Incognita, grafika u tehnici bakropisa, 1769. (fond Garagnin – Fanfogna, restaurirala Nevenka Klarić Perić – DAST), inv.br. 1623. Kat. br. 41 - Matrica za izradu grafike, bakar, 18. st. (fond Garagnin – Fanfogna), obradio Edvin Dragičević – UMAS, inv. br. 1619. Kat. br. 42 - Alessandro Dalla Via, Scul. Veneto, Alojzije Fuscareno, grafika, papir, 18. st.(fond Garagnin – Fanfogna, grafiku prema matrici izradio Edvin Dragičević/ UMAS), inv. br. 1620. Kat. br. 43 - Dijelovi sjedalice dostojanstvenika s figurama putta, drvo/pozlata, 18. st. (fond Garagnin, restaurirali studenti Umjetničke akademije – odsjek konzervacije i restauracije iz Splita: Maja Đapić – Kranjac, Bruna Kordić, Ivana Bojić, Elena Jurić i Tanja Bačić pod mentorstvom Larise Aranza), inv.br. 1597. i 1598. Kat. br. 44 - Stari nacrt palače Garagnin, papir, 18. st. (fond Garagnin – Fanfogna), inv. br. 399 a. Kat. br. 45 - Franjo Anutun Kurir, Nacrt palače Garagnin, papir, 18. st. (fond Garagnin – Fanfogna), inv. br. 399. Kat. br. 46 - Tlocrtna situacija za obnovu palače Garagnin – Fanfogna/Muzej grada Trogira. Kat. br. 47 - Nepoznata radionica, Jubilarna medalja bl. Ivana Trogirskog u povodu obilježavanja 200-te obljetnice „Primišćenja“, srebro, 1881. (otkup Nedjeljko Baković), inv. br. 1601. Kat. br. 48 - Franjo Salghietti – Drioli/Tomaso Burato, Studija za zidnu sliku u crkvi sv. Frane u Zadru, fotografija, 19. st. (fond Garagnin – Fanfogna, restaurirala Nevenka Klarić Perić – DAST), inv. br.1721.

Zbirka pergamenata Kat. br. 49 ‒ Petar Natalis, sudac, dijeli zemlju Charbon (Krban) u Malom trogirskom polju između Donata i Julije de Casottis, žene Jakova Leonardisa, pergament, 17. 3. 1552., inv.br. 2013. Kat. br. 50 ‒ Mletačka dukala Frani Fanfogna, pergament, 1563., inv. br. 55. Kat. br. 51 ‒ Mattio Pizzamano, knez Trogira, donosi presudu po kojoj Franjo Bruquiza mora platiti Kristoforu Cippicu, prefektu galije s tri reda vesala, 14 zlatnih cekina za Grgura Voicouicha koji je pobjegao s galije, pergament, 13.1.1566. Trogir, inv. br. 2036.

Kat. br. 52 ‒ Leonard Contareno, trogirski knez, na molbu Jakova de Leonardisa daje Jakovu zemlju u Velom polju u Jazvinama, pergament, 31.10.1583. Trogir, inv. br. 2060. Kat. br. 53 ‒ Jura Sudić, zajedno sa sinovcima vojvodom Mikulom Franinim, knezom Pavlom Markovim i Stjepanom Radoševim prodaje Petri Dobriću neke zemlje u Poljicima, pismo bosančica, 7. 7.1617. Poljičko selo Zastina, inv. br. 2195. Kat. br. 54 ‒, Gradsko vijeće trgovišta Stronitz u kraljevini Češkoj potvrđuje da su Elias i Steinhardt Schnudermeyer zakonita djeca Schnudermeyer, pismo gotica, 4.11.1655. Strobnitz, inv. br. 2194. Kat. br. 55 ‒ Papa Klement XIII. javlja splitskom nadbiskupu da je nakon smrti trogirskog biskupa Didaka Manole imenovao trogirskim biskupom Ivana Antuna Miočevića, pismo curialesca, pergament, 24. 4. 1766. Rim, inv. br. 2215.

Pomorska zbirka Kat. br. 56 ‒ Dopuštenje ‒ pravo plovidbe pod francuskom zastavom brodu Santo Niccolò, vlasništvo Josipa Pavličića s Drvenika Velikog, 1806. ‒ 1814., papir, (restauracija DAST ‒ Nevenka Klarić Perić), inv. br. 2252. Kat. br. 57 ‒ Ante Katalinić, Opći plan „Goletta“, L = 31,75m, papir, poč. 20. st., inv. br. 2315. Kat. br. 58 ‒- Ante Katalinić, Uzdužni presjek – „Goleta“, L = 31,75 m, papir, poč. 20. st., inv. br. 2314. Kat. br. 59 ‒ Ante Katalinić, Opći plan motornog broda, L = 12 m, papir, 1934., inv. br. 2310. Kat. br. 60 ‒ Polumodel stele „Otac Roko“, drvo, poč. 20. st., inv. br. 2046. Kat. br. 61 ‒ Planja „Inkaštar“,drvo, metal, 19.-20. st., inv. br. 2037. Kat. br. 62 ‒ Planja „Šuvraman“, drvo, metal, 19.-20. st., inv. br. 2052.

Etnografska zbirka Kat. br. 63 ‒ Nepoznati majstor, Postolarski alat za glancanje kože ‒ raznih dijelova na cipelama, drvo, 19. st., inv.br. 1009, 1010, 1011. Kat. br. 64 ‒ Nepoznati majstor, Škrinja, drvo/željezo, 19. st., (otkup obitelj Antona Šantića), inv. br. 318. Kat. br. 65 ‒ Nepoznati majstor, Plug, željezo, 20. st., (otkup Sejfudin Nebić), inv. br. 655. Kat. br. 66 ‒ Nepoznati majstor, Balancin, željezo, 20. st. (darovanje Špiro Hrabar), inv. br. 586. Kat. br. 67 ‒ File Prodan, Dnevnik, papir, 1941., inv. br. 2302. Kat. br. 68 ‒ Nepoznati krojač, Prsluk, pliš/vez, 19. st.?, inv. br. 499. Kat. br. 69 ‒ Nepoznati krojač, Noćna ženska košulja, tkanina, 19. st. (darovanje Dejana Coce) inv. br. 1630. Kat. br. 70 ‒ Nepoznati krojač, Ženske hlače za spavanje, pumparice, tkanina, 19. st. (darovanje Dejana Coce), inv. br. 1632.

Knjižnica Garagnin – Fanfogna Kat. br. 71 ‒ AUSONIUS, Decimus Magnus, Opera Decii Magni Ausonii Paeonii poetae. Venetiis, Ioannes Tacuinus de Tridino, 14. X. 1496., (restauracija DAST ‒ Nevenka Klarić Perić), inv. br. 4703. Kat.br. 72 ‒ [Biblija cum postillis Nicolai de Lyra. P. II.],[Venetiis, Joh. de Colonia et Nic. Jemon, 1489?], (restauracija Nacionalna knjižnica u Waršavi), inv. br. 4704. Kat.br. 73 – Benetović, Marin Hvarkinja. [Komedija od Boghdana.], [Traù, 1774.], (restauracija DAST ‒ Nevenka Klarić Perić), inv. br. 4674.

Galerija Cate Dujšin Ribar Kat. br. 74 ‒ Cata Dujšin, Nenad, lavirani tuš/papir, oko 1954., inv. br. 896. Kat. br. 75 ‒ Cata Dujšin, Akt, lavirani tuš/papir, inv. br. 893. 79

Kat. br. 76 ‒ Cata Dujšin, Portret žene, tuš/papir, inv. br. 901. Kat. br. 77 ‒ Cata Dujšin, Maslina, tuš/papir, 1968.,inv. br. 897. Kat. br. 78 ‒ Cata Dujšin, Iz Stomorske, tuš/papir, inv. br. 898. Kat. br. 79 ‒ Cata Dujšin, U dvorištu, tuš/papir, inv. br. 924.

Zbirka keramike Zlate Radej Kat. br. 80 ‒ Zlata Radej, Igra s loptom, Iz ciklusa Igra s loptom, terakota bijelo-mat ocaklina, vrten i modeliran oblik, 1971., inv. br. 593. Kat. br. 81 ‒ Zlata Radej, Igra s loptom, Iz ciklusa Igra s loptom, terakota bijelo-mat ocaklina, vrten i modeliran oblik, 1971., inv. br. 595. Kat. br. 82 ‒ Zlata Radej, Golubinjak – Radost III, iz ciklusa Radost, modeliran oblik, smeđa i modro-siva ocaklina, ugreben crtež, 1980/81., inv. br. 612. Kat. br. 83 ‒ Zlata Radej, Gospoja, modelirana, smeđa i tamno-modra ocaklina, 1984., inv. br. 643. Kat. br. 84 ‒ Zlata Radej, Djevojka, šamot, modeliran, djelomično ocakljen, 1989., inv. br. 591.

Zbirka suvremene povijesti Kat. br. 85 ‒ Nepoznati arhitekt, Arhitektonski nacrt prozora i vrata Duhanske stanice, paus papir, 25.04.1913. (darovanje Duhanska stanica Trogir), inv. br. 969. Kat. br. 86 ‒ Nepoznati arhitekt, Arhitektonski nacrt pročelja Duhanske stanice, paus papir, 20. st., (darovanje Duhanska stanica Trogir), inv. br. 986. Kat. br. 87 ‒ Nepoznati proizvođač, Stakleni bocun, 20. st. (darovanje Fani Linardović), inv. br. 957. Kat. br. 88 ‒ Nepoznati proizvođač, Staklena boca Braća Madirazza Trogir, 20. st. (darovanje Fani Celio Cega), inv. br. 1533. Kat. br. 89 ‒ Nepoznati proizvođač, Tuba, 20. st., inv. br. 323. Kat. br. 90 ‒ Nepoznati proizvođač, Fotelja, 20. st. (darovanje Fani Linardović), inv. br. 955.

Zbirka suvremene umjetnosti Kat. br. 91 – Angjeo Uvodić, Kod Benediktinki (Trogir), bakropis, 1924., inv. br. 578. Kat. br. 92 ‒ Milan Tolić, Trogir, ulje na platnu, 20. st., inv. br. 401. Kat. br. 93 ‒ Petar Jakelić, Uspomena, ulje na drvu, 1976. (otkup), inv. br. 950. Kat. br. 94 ‒ Mladen Sasso, Otočki krajolik, ulje na lesonitu, 1997. (darovanje autora), inv. br. 559. Kat. br. 95 ‒ Rudolf Pater, Arezzo, ulje na platnu, 1997. (darovanje autora), inv. br. 545.

Sadržaj Predgovor

Djelatnost Muzeja grada Trogira Uvod

Osnutak Muzeja, djelatnost u vrijeme prvog ravnatelja (1963. − 1973.)

Djelatnost u vrijeme ostalih ravnatelja (1974. − 2013.)

Palača Garagnin – Fanfogna/ Muzej grada Trogira, projekt obnove 15 Restauracija i konzervacija eksponata, arhivske i bibliotečne građe 18 Otkup

Izložbena djelatnost

Događaji

Izdavačka djelatnost

Pedagoška djelatnost

Zbirke u Muzeju grada Trogira Arheološka zbirka – lapidarij

Numizmatička zbirka

Zbirka srednjovjekovne kulturne povijesti

Zbirka novovjekovne kulturne povijesti

Zbirka pergamenata

Pomorska zbirka

Etnografska zbirka

Galerija Cate Dujšin Ribar

Zbirka keramike Zlate Radej

Zbirka suvremene povijesti

Zbirka suvremene umjetnosti

Knjižnice u Muzeju grada Trogira Knjižnica Garagnin–Fanfogna

Knjižnica Muzeja grada Trogira

Izvori i literatura Popis izložaka

73 77

_________________________________ CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA USPLITU UDK 069(497.5 Trogir).02:908>(083.824) <PEDESET godina Muzeja grada Trogira> 50 godina Muzeja grada Trogira : 1963. 2013. : Muzej grada Trogira - Galerija Cate Dujšin Ribar, 10. - 31. 7. 2013. / <autorice tekstova kataloga, kataloških jedinica, bibliografije te stručne koncepcije i likovnog postava izložbe Aleksandra Bilić Petričević ... <et al.> ; urednica Fani Celio Cega>. - Trogir : Muzej grada, 2013. Bibliografija. ISBN 978-953-7677-06-0 1. Bilić Petričević, Aleksandra 2. Celio Cega, Fani I. Muzej grada Trogira 150230067 _________________________________