Uvod

METAFORA KNJIGE NUDI BOLJE RAZUMIJEVANJE DRUŠTVA umreženog digitalnom tehnologijom upoznavanjem s povijesnim primjerima oblikovanja uspješnih tehnologija i oblikovanja digitalnih proizvoda koji prepoznaju svojstva digitalnog medija. Knjigom se želi potaknuti na kritičko promatranje novih tehnologija, na jasnije artikuliranje stavova o tehnologijama, na hrabrije odabire, na otvorenost prema inovacijama, ali i na stvaranje svjesnosti o dobrom oblikovanju starih tehnologija koje su još uvijek neizostavan dio naše kulture i identiteta.

Danas nas pojam tehnologija asocira na mnogo toga: alat, inovacije, strojevi, oprema ili novi uređaji koje rabimo u svakodnevnom životu… Sve manje na tehnologiju gledamo kao na „sveobuhvatnu znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i društva”1, kako ju je prvi definirao Johann Beckmann 1777. godine. Digitalni medij često nudi promjene koje remete našu svakodnevicu; uporaba novih tehnologija prodire i u one svjetove za koje ni pomišljali nismo da bismo ih trebati obogaćivati virtualnim sadržajima. Od nepredvidivost ljudskoga stvaralaštva za di- gitalni su medij još nepredvidiviji odabir i upotreba nastalih digitalnih artefakata. Misli se na različita programska rješenja kao što su aplikacije, društvene mreže, platforme za suradničke aktivnosti, baze uređenog i oblikovanog sadržaja koje su resurs mnogim industrijama, ali i pojedincima za stvaranje digitalnog sadržaja.

23: 3-4.

U današnjem svijetu često treba u kratkom vremenu odlučiti koju tehnologiju odabrati. Kako bismo bolje uvidjeli prednosti uporabe novih tehnologija, potrebno je analizirati stara alternativna rješenja, koja rabimo ne razmišljajući o njihovim funkcionalnostima, koja su pristupačna, poznata i koja više ne nazivamo tehnologijom. Tehnološki napredak često nas usmjerava na promjene, omogućuje poboljšanja, nudi nove mogućnosti, a pritom bi trebalo napustiti ono čime se koristimo bez otpora i frustracija jer smo time zadovoljni ili dosad nismo imali jednako vrijednu alternativu.

Sve brže internetske veze omogućuju razmjenu velike količine podataka u realnom vremenu te stvaraju mogućnosti za stalno obogaćivanje komunikacijskih funkcionalnosti, što dovodi do ubrzanog razvoja novih digitalnih proizvoda i usluga. Nužnost pristupa digitalnom mediju, sveprisutnost pametnih telefona, popularnost društvenih mreža među svim naraštajima sugerira ulazak u zreliju fazu razvoja digitalnoga doba. Polako spoznajemo kako stvarni i virtualni svijet možemo uskladiti, a tehnologija proširene stvarnosti (engl. augmented reality) doslovno spaja obje stvarnosti. Narativi o velikim promjenama, digitalnim revolucijama, eksploziji informacija, smrti tiskane knjige ili nekih drugih medijskih industrija smjenjuju se ovisno o prihvaćanju novih digitalnih rješenja i stvaranju uvjeta za suživot tehnologija. Pretjerano intenziviranje naših aktivnosti u digitalnom svijetu te istraživanje posljedica uporabe novih tehnologija dovodi do novih narativa – poput tehnološke tiranije, plitkog čitanja, promjene uma, digitalne demencije2 i sl.

2 Ove pojave objašnjene su u knjigama Susan Greenfield Promjena uma, Manfreda Spitzera Digitalna demencija, Nicholasa Carra Plitko: Što internet čini našem mozgu kao i znanstvenim radovima koji će biti u knjizi navedeni

U knjizi će se isticati različiti učinci uporabe tehnologija kako bismo bolje razumjeli njezino značenje u 21. stoljeću. Promjene zbog uporabe novih tehnologija mogu izazvati privrženost starim tehnologijama i biti uzrok otpora prema novim tehnologijama, odnosno razlog prihvaćanja noviteta i zaboravljanja starih tehnologija. Iz toga proizlazi da je važno svojstvo tehnologije ambivalentnost, što će se posebno objasniti na nekim primjerima u raspravi o oblikovanju tehnologije.

Složeni oblici pripovijedanja još nemaju razvijene oblikovne konvencije koje bi bile u skladu s mogućnostima digitalnog medija i koje bi zadovoljile potrebe čitatelja naviknutog na pouzdanost, sigurnost, ali i užitak čitanja tiskane knjige. „Koherentnu ljudsku misao“3 još uvijek dominantno prihvaćamo na otisnutim i uvezanim stranicama. Kultura tiskane knjige razvijala se tisućljećima; elementi oblikovnih konvencija ove tehnologije utkani su u mnoge druge tehnologije koje će se analizirati na primjerima vezanim za oblikovanje digitalnog sadržaja.

Knjige o tehnologiji obično su strukturirane u povijesnim pregledima važnih i uspješnih tehnologija, izuma, invencija ili se bave proučavanjem rada izumitelja ili inovatora koji su obilježili neko razdoblje ljudske civilizacije. Ova knjiga polazi od činjenica kako je svaki tehnološki artefakt uronjen u društveni ili ekonomski sustav koji je isprepleten mnogim silama, a tehnologija (neovisno o tome je li stara, nova, uspješna ili u nastajanju) samo je jedan od gradivnih elementa koji nudi korisni kreativni potencijal.

U knjizi Metafora knjige slijedi se vizija kako uređena i oblikovana, uvezana i numerirana te na papiru otisnuta knjiga razvija u svijesti čitatelja jedinstven i neponovljiv svijet ideja, znanja i mašte. Dobar je čitatelj dobar korisnik digitalnog medija4, a upoznajući arhitekturu knjige, usvojio je i oblikovne konvencije koje mu pomažu u lakšem snalaženju u digitalnom mediju. Dobro oblikovana tehnologija umnogome određuje smjernice ove knjige, a neki odgovori u oblikovanjima novih tehnologija pronađeno su u načinima uporabe i oblikovanju starih uspješnih tehnologija.

3 Murray, Janet H. Inventing the medium: principles of interaction design as a cultural practice. Mit Press, 2011. str. 8-9.

4 Kovač, Miha, and Adriaan van der Weel. “Reading in a post-textual era.” First Monday 23, no. 10 (2018.).

Pri istraživanju novih digitalnih proizvoda, starih i novih tehnologija pronađene su sljedeće tvrdnje vezane za tiskanu knjigu:

� oblikovanje tehnologije tiskane knjige obilježilo je više od dvaju tisućljeća ljudske civilizacije

� vrijednost tiskane knjige ogleda se u njezinoj pojavnosti kao najbolje oblikovane tehnologije u povijesti ljudske civilizacije, koja je inspiracija za razvoj oblikovnih konvencija u mnogim industrijama

� tehnologija tiska pridonijela je razvoju kulture čitanja i pisanja

� tiskana je knjiga kulturni artefakt koji smo tijekom povijesti najviše prikupljali

� knjiga je proizvod koji najviše darujemo.

Sve ove tvrdnje vezane za tiskanu knjigu bile su inspiracija mnogim autorima za velika i značajna djela i istraživanja koja će se analizirati u poglavljima koja slijede.

Knjiga se temelji na istraživanju oblikovnih postupaka za nove oblike knjige koji su razotkrili mnoge nevidljive tehnologije preuzete iz drugih industrija, a istraživanje digitalnog sadržaja otkrilo je mnoge oblikovne konvencije koje su druge kreativne industrije prihvatile iz nakladništva i integrirale u svoje poslovne procese.

Tijekom istraživanja prvotni interes vezan za temu ove knjige (novi oblici knjige) proširio se na oblikovanje sadržaja za digitalni medij, a fenomen integracija digitalne tehnologije u nakladnički sadržaj proširio je temu na područje oblikovanja tehnologije. Ovako proširena tema, koja je izvorno vezana za budući razvoj knjige u digitalnom mediju, daje vrijedne spoznaje o digitalnom svijetu te razumijevanju tehnologije, što će olakšati put stvaranja kritičkog promišljanja oko usvajanja novih proizvoda. Sve navedeno trebalo bi pridonijeti približavanju dvaju suprotnih gledišta vezanih za prihvaćanje novih tehnologija: gledišta tehnooptimista i gledišta tehnopesimista.

Radi boljeg razumijevanja tehnologije i lakšeg odlučivanja pri odabiru novih tehnologija, istražit će se oblikovni postupci kojima se služimo pri nastajanju novih oblika knjiga u digitalnom mediju. Za te spoznaje treba istražiti svojstva novih tehnologija i starih tehnologija, svojstva digitalnog medija te fenomene poput digitalizacije i konvergencije jer su to polazišne točke za oblikovanje sadržaja u digitalnom dobu.