Tehnologija

U svojoj biti tehnologija nema ništa tehnološko.

MARTIN HEIDEGGER

VELIKA UČINKOVITOST, BRZINA RADA, ušteda vremena i prostora ciljevi su kojima se rukovodimo pri oblikovanju mnogih tehnologija kako bismo došli do boljih rješenja u svladavanju prirodnih ograničenja s kojima se susrećemo. S pravom se, dakle, možemo pitati zašto u fizičkom svijetu koji smo proširili virtualnim svjetovima, za koje smo razvili velik broj uspješnih tehnologija radi veće učinkovitosti, ostaje sve manje i vremena i prostora. Znanstveni i tehnološki razvoj stvara nove mogućnosti, ali ponekad nam se čini kako „tehnološko rješenje jednog problema samo dovodi do stvaranja mnogih, neočekivano novih problema“5 za koje nova tehnologija ne nudi odgovore. Tehnološki napredak potiče interes za izume, inovativno oblikovane proizvode, ali jednako tako otvara prostor za kritike zlouporabe tehnologije prilikom njezine neodgovorne ili prekomjerne primjene, što upućuje na njezinu konstruktivnu i destruktivnu stranu.

5 Usp. Tiles, Mary; Oberdiek, Hans. Conflicting visions of technology. Philosophy of Technology: The Technological Condition, 2013, 2: 249-59.

Povijest razvoja tehnologija prepuna je dijametralno suprotnih teorija o primjeni novih tehnologija, što upućuje na njezino ambivalentno svojstvo koje će se upoznavati na primjerima iz knjige bez obzira na to odnosi li se na stvarni ili na virtualni svijet.

„Iz tih ambivalentnih osjećaja prema tehnologiji izrasle su dvije sukobljene vizije, jedna optimistična, druga pesimistična, jedna tehničke svemoći, druga tehničke nemoći, jedna usmjerena prema tehnološkoj kontroli nad okolišem i ljudskom sudbinom, druga temeljena na tehnološkim sustavima koji izmiču kontroli.“ 6

Ovakva oprečna stajališta ne nude odgovore u vezi s prihvaćanjem ili odabirom tehnologije, već traže novi pristup koji će biti manje naglašen u korist tehnološkog optimizma ili tehnološkog pesimizma. U knjizi će se izbjegavati polarizirani stavovi promatranjem učinaka tehnologije u različitim kontekstima na različite društvene skupine, ne gledajući na tehnologiju kao na silu koju kontroliraju tehnološke elite, druge društvene skupine ili kao na silu koja je izvan ljudske kontrole.7

Studija o tehnologiji autora Davida Nyea8 Technology Matters pokušava predočiti tehnologijom zasićen svijet u kojem živimo odgovarajući na niz važnih pitanja o tehnologiji, primjerice što je tehnologija, upozoravajući pritom na nestabilnost i sveobuhvatnost pojma u literaturi te kako se njegovo značenje može odnositi na uzrok i učinak, ali i na objekt i postupak. Nepreciznost pri definiranju tehnologije u engleskom jeziku još se više komplicira prilikom prijevoda stručne literature na hrvatski jezik jer je u engleskom jeziku riječ tehnologija postala sinonim za tehniku, a riječ tehnika uglavnom je istisnuta iz uporabe. Za područja ljudskih djelatnosti koje u srednjoeuropskom okruženju tradicijski obuhvaća naziv tehnika, u engleskom govornom području rabi se naziv tehnologija.9

6 Usp. Tiles, Mary; Oberdiek, Hans. Conflicting visions of technology. Philosophy of Technology: The Technological Condition, 2013, 2: 249-59.

7 Ibid.

8 Usp. Nye, David E. Technology matters: Questions to live with. MIT Press, 2007. Str. 1-15

9 Šarić, Ljiljana; Čatić, Igor. Raznoznačnost naziva tehnika i tehnologija. Mehanizacija šumarstva, 1998, 23: 3-4.

Čatić10 upućuje na potrebu smanjenja dominacije riječi tehnologija u hrvatskom jeziku (koju smatra znanošću) nad riječju tehnika (koju smatra ljudskom djelatnošću) te daje mnoštvo primjera kako se danas neopravdano tehnologijom nazivaju tehnički uređaji, postupci, oprema i sl.11 Upliv digitalne tehnologije u mnoga znanstvena i stručna područja potaknuo je prihvaćanje naziva iz engleskog jezika, čime se trend intenzivne uporabe riječi tehnologija proširio u značenju te je pojačao dominaciju nad riječju tehnika, što se odrazilo i u literaturi.

Saračević12 ističe tehnološki imperativ kao opću značajku mnogih modernih znanosti, vidi ga kao važno problemsko područje te ističe da je „tehnološki imperativ snažan i uvjetuje razvoj informacijske znanosti, razvoj brojnih drugih područja i, štoviše, razvoj informacijskog društva u cijelosti.“

Opredjeljenje za oblikovanje tehnologije za digitalni medij sugerira orijentiranost prema digitalnim tehnologijama, pa će se u ovoj knjizi riječ tehnologija upotrebljavati u značenju koje ima u anglosaksonskom smislu, dok bi u srednjoeuropskom govornom području primjereniji bio termin tehnika. Razlog je tomu uporaba stručne literature s engleskog govornog područja13, ali i već usvojena terminologija u informacijskim znanostima. S obzirom na isprepletenost značenja riječi tehnika i tehnologija, na primjerima će se dodatno naznačiti odnosi li se riječ tehnologija na vještine, aktivnosti, uređaje, sustave, znanstvena područja i sl.

10 Čatić, Igor. Terminologija je uvijek u funkciji rangiranja. Govor, 2003, 20.1-2: 47-56.

11 Ibid.

12 Usp. Saracevic, Tefko. Prilozi utemeljenju informacijske znanosti. Filozofski fakultet: Osijek, 2006. str. 110-111.

13 Šarić, L., & Čatić, I. (1998). Raznoznačnost naziva tehnika i tehnologija. Mehanizacija šumarstva, 23, 3-4.

Definiranje tehnologije kao „neodvojive od ljudske evolucije“14 upućuje na kompleksnije društvene procese u kojima se produbljuje i mijenja značenje stvorenih tehničkih artefakata njihovom uporabom u različitim razdobljima, čime se razvija njihova simbolička vrijednost.

Zbog sveprisutnosti digitalnog medija u neočekivanim životnim sferama stvara se dojam kako tehnologija ima „ulogu konačnog uzroka koji oblikuje sudbinu čovječanstva i, točnije, koji cilja na potpuno podčinjavanje čovjeka stroju ili, drugim riječima, na pretvaranje ljudskog bića u tehničku komponentu,“15 pa imamo dojam da živimo u doba tehnološke tiranije.

Takva stajališta izoliranja tehnologije od društva pripadaju teoriji tehnološkog determinizma, a postala su aktualna zbog promjena koje razvoj digitalnog medija potiče. Popularni predstavnik ove teorije jest kanadski teoretičar medija Marshall Mcluhan, a brojni drugi autori, poput Lewisa Mumforda ili Nicholasa Negropontea, vide tehnologiju kao autonomnu silu koja dovodi do tehnoloških promjena koje radikalno mijenjaju način života i nas same. Slične stavove o tehnološkoj superiornosti možemo zapaziti u reklamama moćnih tehnoloških kompanija te u javnim govorima njihovih osnivača, direktora ili dizajnera tehnologije.

Castells je kritičan prema tehnološkom determinizmu te tvrdi kako tehnologija ne određuje društvo, niti društvo zacrtava put tehnološke promjene. Budući da se mnogobrojni faktori, uključujući individualnu inventivnost i poduzetništvo, miješaju u proces znanstvenog istraživanja, tehnološke inovacije i društvene primjene, konačni rezultat ovisi o složenu obrascu interakcije.16

14 Usp. Nye, David Nav. dj., str. 2.

15 Rapp, Friedrich (ed.). Contributions to a Philosophy of Technology: Studies in the Structure of Thinking in the Technological Sciences. D. Reidel Publishing Company, 1974. Str. 72.

16 Usp. Castells, Manuel. Internet galaksija. Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2003. Str 40.-41.

Ako karakteristike društva igraju glavnu ulogu u odlučivanju koje će se tehnologije usvojiti, onda teško možemo tehnologiju promatrati kao neovisan čimbenik koji oblikuje artefakte koji nas okružuju.17

Ovakvi stavovi vode do upoznavanja teorije društvenog oblikovanja tehnologije koja podrazumijeva odnos u kojem tehnologija oblikuje društvo i društvo oblikuje tehnologiju. Pod društvenim oblikovanjem tehnologije misli se na utjecaj društvenih čimbenika na dizajn i konfiguraciju artefakata18. Ova teorija naglašava da je tehnički artefakt samo ukupnost značenja koja mu pripisuju različite skupine. Čisti društveni konstruktivizam tehnologije dovodi do stava da ne postoji temeljni, neutralni fizički uređaj, nego samo različita značenja i procjene koje mu pripisuju različite skupine.19 Kritičari ove teorije upozoravaju na zanemarivanje različitog stupnja uključenosti skupina koje utječu na tehnološki razvoj. Neke od njih, naime, dominiraju razvojem tehnologije, a druge praktički nemaju nikakav utjecaj.20

17 Usp. Mackenzie, Donald; Wajcman, Judy. The social shaping of technology. Open university press, 1999. Str. 6.

18 Williams, R., & Edge, D. (1996). The social shaping of technology. Research policy, 25(6), 865-899.

19 Scharff, Robert C.; Dusek, Val (ed.). Philosophy of technology: The technological condition: An anthology. John Wiley & Sons, 2013. Str. 205.

20 Ibid, str. 206.