Definiranje tehnologije

Tehnologija nije revolucionarna sila; odgovorna je za održavanje starih oblika kao i za promjene novih oblika.

DAVID EDGERTON

Tehnologija ima mnogo dodirnih točaka sa znanošću, ekonomijom i umjetnošću. Granice su među njima nejasne; načini na koje vidimo te granice mijenjaju se iz jednog povijesnog razdoblja u drugo.21 Tehnologija se često shvaća kao produžena ruka znanosti. Prema Skolimowskom, u znanosti se bavimo stvarnošću, istraživanja se zasnivaju na raspravama o onome što postoji, dok u tehnologiji proizvodimo artefakte, osiguravamo sredstva za izgradnju objekata prema specifikacijama.22 Tehnologija se često objašnjava kao „primjena znanstvenih metoda i znanja za postizanje industrijskih ili komercijalnih ciljeva, što uključuje proizvode, procese i znanje.“23

Na osnovnoj razini tehnologija se može odnositi na skupove fizičkih objekata; druga razina može upućivati na ljudske aktivnosti, a treća, najobuhvatnija, na usustavljeno znanje za potrebe praktičnih umjetnosti.24 Ova značenja potvrđuje i Val Dusek u knjizi Philosophy of technology: An introduction u kojoj navodi kako riječ tehnologija ima najmanje tri različita sloja značenja:

� Tehnologija kao hardver – vjerojatno najočitija definicija tehnologije jest povezivanje pojma s alatima i strojevima.

Problem takva definiranja tehnologije jest u činjenici da postoji tehnologija koja ne rabi ni alate ni strojeve (primjerice, računalni

21 Mackenzie, Donald; Wajcman, Judy. The social shaping of technology. Open university press, 1999. Str. 8-17.

22 Skolimowski, H. The structure of thinking in technology. In Contributions to a Philosophy of Technology (pp. 72-85). Springer, Dordrecht. 1974.

23 Usp. The Editors of Salem Press: Sociology reference guide: The impacts of technological change, 2011. Str. 170 program). Na ovoj razini najviše ima isprepletanja s riječju tehnika jer u hrvatskom jeziku ova razina značenja više odgovara pojmu tehnika

24 Usp. Mackenzie, Donald; Wajcman, Judy. Nav. dj., str. 3-4.

� Tehnologija kao pravila – pojmom tehnologija imenuju se pravila umjesto alata. Te definicije daju prednost softveru pred hardverom.

� Tehnologija kao sustav – pojam tehnološki sustav objašnjava se kao hardver, ljudske vještine i organizacija koja je potrebna za njegovo rukovanje i održavanje. Ova značenjska razina najviše će se primjenjivati pri objašnjavanju pojava i procesa vezanih za oblikovanje tehnologije u digitalnom mediju.

Svaki alat nije tehnologija jer alat mora biti uronjen u društvo kako bi imao neko pridruženo značenje. Primjerice, u muzejskom postavu gdje su izloženi stari alati o kojima ni kustosi ne znaju za što su bili upotrebljavani, ne govorimo o tehnologijama, već samo o umjetničkim predmetima, dok su za izvorne korisnike oni bili tehnologije.25

Zato Dusek predlaže da se tehnologija definira kao uređeni sustav koji uključuju ljude i organizacije, proizvodne vještine, živa bića i strojeve koji primjenjuju znanstvene ili druge spoznaje u obavljanju praktičnih zadataka.26 Sustavi mogu biti željeznički sustav, cestovni sustav ili tehnološko poduzeće.

Tumačeći nakladničke modele tijekom povijesti kako bi objasnio razne elemente koji vode do uspješne tržišne formule, Bhaskar ističe ulogu tehnologije te navodi (i ovdje primjenjivu) definiciju tehnologije prema

Valu Duseku:

„Umjesto da promatramo tehnologiju kao alate ili hardver s jedne strane ili pravila i protokole s druge strane, konsenzus oko definicija o tehnologiji navodi nas na promatranje tehnologije kao sustava. Tehnološki sustav nije zatvoren i sastoji se od hardvera, pomagala koja proširuju čovjekove sposobnosti, znanja koje

25 Dusek, Val, et al. Philosophy of technology: An introduction. Oxford: Blackwell, 2006. Str. 33

26 Ibid, str. 32-33 određuje uloga inženjera ili trgovca, znanje od izumitelja do zakonodavstva i od potrošača do servisera.“27

Mnogi autori sugeriraju nepostojanje opće definicije tehnologije zbog različitog i promjenjivog značenja. Za bolje razumijevanje tehnologije prihvatit će se stavovi autora (Nye, Gee i Edgerton)28 koji tvrde kako umjesto definiranja tehnologije treba postavljati pitanja o načinu na koji čovjek upotrebljava tehnologiju / što je tehnologija u rukama čovjeka, a ne pitanja o samoj tehnologiji. Napredak tehnologije očituje se u sposobnosti proizvodnje sve raznovrsnijih objekata sa sve zanimljivijim značajkama, na sve učinkovitiji način.29

Uvod u sljedeće poglavlje može se zaključiti tvrdnjom Kranzberga koji je istaknuo važnost uvažavanja ljudskog elementa pri oblikovanju tehnologije, koji čine emocije i koji je stoga često suprotan i znanosti i razumu.30 Taj nepredvidivi ljudski element u oblikovanju tehnologije iznimno je važan i često uzrok mnogih neuspjeha i frustracija pri uporabi tehnologije, nekada kao i danas. Na oblikovanje tehnologije djeluju društvo, znanost, umjetnost, gospodarstvo, stare tehnologije i mnogi drugi čimbenici o kojima je riječ u primjerima koji slijede.

27 Usp. Bhaskar, Michael. The Content Machine: Towards a theory of publishing from the printing press to the digital network. Anthem Press, 2013. Str. 122.

28 Usp. Nye, David E. Nav. dj., str. 2.-5., Usp. Gee, James Paul. Literacy and education. Routledge, 2014. Str. 103. i Usp. Edgerton, David. Nav. dj., str. XVII.

29 Skolimowski, H. The structure of thinking in technology. In Contributions to a Philosophy of Technology (pp. 72-85). Springer, Dordrecht. 1974.

30 Kranzberg, Melvin. Software for Human Hardware?. In: Empirical Foundations of Information and Software Science V. Springer, Boston, MA, 1990. p. 3-8.

Nakladnik: Naklada Ljevak d.o.o. Kopačevski put 1c, Zagreb www.ljevak.hr

Za nakladnika: Ivana Ljevak Lebeda

Urednica: Nives Tomašević

Lektura i korektura: Jasminka Salamon

Oblikovanje: Ivona Despot

Tisak: Feroproms Ilustracije i fotografije: Shutterstock

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001156855.

ISBN 978-953-355-653-6