UVOD U KONTRASTIRANJE Engleski glagol 1 JEZIKA Kontrastivna analiza Đorđević, R. (2000). Uvod u kontrastiranje jezika. Beograd: Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu.
1
Šta je kontrastivna analiza?
Poređenje jezika u lingvističkom kontekstu
Ovo poređenje ima za cilj uočavanje sličnosti i razlika među kontrastiranim jezicima
2
Jezička poređenja moguće je vršiti i van usko definisanih okvira lingvistike
Na primer, dva jezika može da upoređuje osoba koja ih govori, prevodilac za potrebe prevođenja sa jednog jezika na drugi, nastavnik stranog jezika i sl. 3
Ovakva upoređivanja mogu biti svesna i nesvesna. Na primer, u procesu prevođenja sa engleskog na srpski jezik, analizira se red reči u indirektnom govoru: Where
were you last night? - They asked me where I was last night. Gde si bio prošle noći? - Pitali su me gde sam bio prošle noći. 4
Metodologija
Sistematski naučni postupci kojima se otkrivaju sličnosti i razlike između dva ili više jezika predstavljaju metode kontrastivne lingvistike i to su tri oblasti kontrastivnih proučavanja: Kontrastivna analiza Teorija prevođenja Analiza grešaka
5
Kontrastivna analiza
Podrazumeva sistematsko poređenje opisa jezika koji se kontrastiraju
Jezik A proučava se “kroz prizmu” drugog jezika, jezika B ili se jezici A i B porede na osnovu nekog zajedničkog obeležja
6
Teorija prevođenja Jezik izvor i jezik cilj porede se u procesu prevođenja Otkrivaju se tzv. prevodni ekvivalenti, tj. srodne kategorije dva jezika
Takođe se otkrivaju i leksičke i gramatičke praznine i tome slično 7
Analiza grešaka
Metoda, tj. oblast kontrastivne lingvistike u kojoj se vrši analiza grešaka učenika stranih jezika te se otkrivaju razlozi njihovog nastanka.
8
Greške mogu biti uzrokovane raznorodnošću jezičkih sistema, ili pak mogu imati neki drugi “unutrašnji” uzrok.
Analiza grešaka važna je kako za pedagoške tako i za psiholingvističke zaključke, a njeni ciljevi obuhvataju i teorijske i praktične aspekte.
Istorijski razvoj
Kontrastivna lingvistika kao naučna disciplina razvija se u tri važne etape: Tradicionalni
period kontrastivnih proučavanja Klasični period kontrastivnih proučavanja Moderni period kontrastivnih proučavanja
10
Tradicionalni period kontrastivnih proučavanja Kraj 19. veka do kraja drugog svetskog rata L. Blumfild, Praška škola Upoređivanje fonolških sistema Sam termin “kontrastivna lingvistika” inicirao je B.L. Vorf (B. Lee Whorf , Language and Logic), 1941. Ova godina označava terminološko razdvajanje kontrastivne i komparativne lingvistike
11
Klasični period kontrastivnih proučavanja Kraj drugog svetskog rata do 1965. godine Kontrastivna lingvistika postaje u potpunosti priznata naučna disciplina, sa definisanom metodologijom koja je karakteristična za učenje i podučavanje jezika, kao i za prevodilačku praksu
12
Istorijska prekretnica
1957.
Noam Čomski, Sintaksičke strukture (Syntactic Structures); Iskorak iz strukturalizma (početak generativizma) Robert Lado, Lingvistika kroz kulture (početak kontrastivne analize) Ova godina označava početak pravih kontrastivnih proučavanja (detaljniji istorijski pregled nalazi se u knjizi R.
Đorđević, str 12-14)
13
Veliki broj različitih kontrastivnih studija, razvija se i pripadajuća teorija Veliki broj međunardonih konferencija Jugoslovenski kontrastivni projekat, ur. R. Filipović, (Zagreb, 1969-1976 i kasnije);
14
Moderni period kontrastivnih proučavanja
Veliki broj kontrastivnih projekata u celom svetu,primena modernih pristupa kontrastiranju, razrada teorijskih stavova i ogroman broj radova i naučnih studija.
Takođe, u ovom periodu javljaju se i prve kritike nekih stavova i postulata izraženih u prvobitnoj teoriji kontrastivne lingvistike. 15
Faze istraživačkog procesa
Kontrastivna analiza inicijalno je posmatrana kao metod koji obuhvata dva osnovna procesa, opisivanje i poređenje i odvija se u četiri osnovne faze: Sakupljanje
građe Formalni opis podataka Upoređivanje podataka Formulisanje “kontrasta” 16
U novije vreme, kontrastivna analiza podrazumeva sledeće faze: Sakupljanje
građe Uspostavljanje kriterijuma na osnovu kojih se vrši poređenje Formulacija hipoteze Testiranje hipoteze Reviziju inicijalne hipoteze (ako je potrebno) Formulisanje zaključaka 17
Kontrastivna analiza i druge lingvističke discipline Istraživanja mogu biti mikrolingvistička i makrolingvistička Sinhrona i dijahrona Kontrastivna lingvistika obično ima sinhronu perspektivu, a komparativna može imati dijahronu.
18
Neki lingvisti koriste termin konfrontaciona lingvistika kada je reč o genetski srodnim jezicima (npr. germanska porodica jezika), a kontrastivna lingvistika kada se radi o “nesrodnim” jezicima, koji npr. pripadaju različitim jezičkimporodicama 19
Prema tome... Deskriptivna lingvistika odnosi se na sinhrono proučavanje jednog jezika Kontrastivna lingvistika proučava dva ili više jezika, takođe u sinhronoj perspektivi Istorijska lingvistika odnosi se na dijahrono proučavanje jednog jezika Komparativna lingvistika proučava dva ili više jezika u dijahronoj perspektivi
20
Kontrastivna analiza najčešće se povezuje sa primenjenom lingvistikom, zbog praktične primene ove metode u podučavanju i učenju jezika (“usvajanje” jezika u širem smislu)
21
Teorije kontrastivne analize
Prema kontrastivnoj analizi kao prema lingvističkom postupku zauzimani su kako pozitivni i umereni, tako i negativni stavovi.
Pozitivni stavovi predstavljaju jaču verziju, a negativni ili umereni stavovi čine slabiju verziju kontrastivne analize. 22
Jače verzije kontrastivne analize
Karakterišu je sledeći stavovi:
Kontrastivna analiza je osnova za sva lingvistička itraživanja. Jedino putem kontrastivne analize se može doći do opšte teorije o jeziku. Pojedinačni prirodni jezici mogu se (makar implicitno) u potpunosti sagledati metodama kontrastivne analize. Takav opis jezika nema i ne treba da ima isključivo primenjeni karakter. Kontrastivnom analizom mogu se rešiti *svi* problemi u nastavi stranih jezika, jer se uočavanjem i učenjem razlika između maternjeg i stranog jezika mogu prevazići sve teškoće u učenju stranog jezika.
23
Slabije verzije kontrastivne analize
Problem KOMPARABILNOSTI: šta je tačno moguće porediti a šta ne?
24
Govori se o paradoksu – strukturalizam koji ne podrazumeva jezičke univerzalije je iznedrio kontrastivnu analizu; no ukoliko nema univerzalnih pojava u različitimjezicima, nije moguće ostvariti njihovu KOMPARABILNOST.
25
Dalje, generativistički model koji podrazumeva dubinsku strukturu kao zajednički imenitelj različitih jezika, takođe je delimično opovrgnut u praksi, tj. pokazalo se da razlike postoje čaki na dubinskoj strukturi, te je i ova osnovna postavka dovedena u pitanje. 26
Kritikuju se i osnovni principi jače verzije kada je reč o metodi analize grešaka: govori se o interferenciji, pogrešnoj analogiji, kulturološki uslovljenim jezičkim razlikama i tome slično.
27
Ekvivalencija Ovaj termin tradicionalno je vezan uz teoriju prevođenja. U početku se problem komparabilnosti u potpunosti svodio na prevod. U osnovi prevođenja leži pretpostavka o nekoj vrsti ekvivalencije.
28
Savremeno shvatanje prevodilačkog procesa Tanslation Interpreting Proofreading Revising Project coordination Audiovisual translation Localization ...
29
Poredbeni kriterijum - Tertium Comparationis Popularno shvatanje ekvivalencije jeste “približna jednakost značenja”. Tertium Comparationis je jezičko obeležje koje predstavlja kriterijum na osnovu kog se poređenje vrši. Takva zajednička obeležja nazivaju se još i “poredbena obeležja”.
30
Poredbenost je moguće uspostaviti na različitim nivoima jezika: Na
fonološkom nivou (zvučnost, nazalnost) Na gramatičkom nivou (dubinska struktura rečenice) Na leksičkom nivou (pojmovne reference) Na semantičkom nivou (značenjski odnosi) Na situacionom nivou (jezički i/ili situacioni kontekst) I sl.
31
Prevodna ekvivalencija Vanjezički (extralinguistic) sadržaj pojma konceptualni (delimično semantički) sadržaj Lingvistička ekvivalentnost – formalni sadržaj Nivoi ekvivalencije idu od leksičkog do tekstualnog. Situaciona ekvivalencija – situacioni kontekst
32
Povezana istraživanja i projekti Teorija prevođenja i prevodilačka praksa Kontrastivna analiza Korpusna lingvistika Teorijska lingvistika Primenjenalingvistika
33
Koji alati se koriste? MS Office Internet CAT Tools (TRADOS i Wordfast) Wordnet DesktopPublishing (DTP) Software (Photoshop, Dreamweaver, InDesign) Subtitling Software Etc.
34
Primena rezultata kontrastivne analize Kontrastivna analiza rezultuje kontrastivnim gramatikama dva ili više jezika. Ovakvi rezultati važni su, pre svega, za opštu i primenjenu lingvistiku.
35
U okviru opšte lingvistike – lingvističke tipologije, izučavanje jezičkih univerzalija
U okviru primenjene lingvistike – nastava stranih jezika iprevođenje
36
Konkretni rezultati
Pisanje pedagoških gramatika Pisanje kontrastivnih gramatika Selekcija, gradiranje i sastavljanje nastavnih programa Pisanje udžbenika i kontarstivnih priručnika Pisanje i sastavljanje rečnika Sastavljanje testova Korektivna nastava Pripremanje nastavnih materijala ... 37