Poslovna žena - ožujak 2018.

privredni vjesnik

POSLOVNA

Tong Cheng, vlasnica restorana Asia i trgovine azijskim namirnicima

Živim u malom raju na Zemlji Hrvatskoj Anamarija Cicarelli, vlasnica tvrtke Interligo, Split

Ništa se ne događa samo po sebi

Ariana Vela, vlasnica Učilišta EU Projekti i direktorica istoimenog web b portala

EU fondovi traže mnogo rada, truda i koordinacije

zena ožujak 2018. / broj 1

Martina Cvetković, vlasnica i direktorica tvrtke Balmaris

Sve je više mogućnosti, ali je teško do sredstava

KOLUMNE

Ana Peruničić ć Ljiljana K Kukec ukec Svetlana Ceni Cenić ić Hedda Martina Šola la

9. svibnja 2018.

REZERVIRAJTE DATUM! Save the date!

PREUZMITE BROÅ URU

Za sve informacije tel. +385 (0)1 56 000 01 uprava@privredni.hr

Sadržaj

OŽUJAK 2018. intervjui

Ariana Vela 6 Mirjana Čagalj 12 Andreja Bekavac 24 Martina Cvetković 30 Anamarija Cicarelli 34 Marie-Luise Dött 50 Marija Desivojević Cvetković 52 Ranka Grgić Posavec 68 Tong Cheng 74

EU fondovi traže mnogo rada, truda i koordinacije U graditeljstvu ste pod stresom 24 sata dnevno Odustajanje je tek krajnja opcija Sve je više mogućnosti, ali je teško do sredstava Ništa se ne događa samo po sebi Srednje tvrtke su jamci njemačke snažne i fleksibilne ekonomije Želimo InterContinental vratiti u Zagreb Dizajnerskim suvenirima do srca kupaca Živim u malom raju na Zemlji - Hrvatskoj

GLAVNI UREDNIK

Darko Buković

radno mjesto - predsjednica Uprave

IZVRŠNA UREDNICA

Vesna Antonić NOVINARI

Branka Anić Horvat Goran Gazdek Ilijana Grgić Jozo Knez Ljiljana Lukić Boris Odorčić Sanja Plješa Svetozar Sarkanjac Krešimir Sočković Miro Soldić Jozo Vrdoljak

Ana Stojić Deban

10

Tamara Perko

10

Ivana Gažić Alma Mekić Ćerdić

11 11

poslovne priče Vesna i Marija Milković Gordana Restović Renée Saboti Slovenc

4 16 18

Antonija Rogić

28

Ljiljana Vukšić Zdenka Šalić Adisa Tufo Sanela Dropulić Tatjana Novak Ivana Galić Baksa

38 42 44 46 51 56 58

Katarina Ramić

62

LEKTURA

Sandra Baksa Nina Lolić PV GRAFIKA

Stanislav Bohaček Mirjana Kapitan Tihomir Turčinović MARKETING RAZVOJ, MARKETING I PRODAJA

Predrag Milinović milinovic@privredni.hr MARKETING I PRODAJA

Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Marija Radulović 64

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA

Bruna Ivić Bajamić Tel:

+385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Dijana Kobas Dešković 70 Ana Mišić 78 Ana Teskera i Maja Šepetavac 80

NAKLADNIK

PRIVREDNI VJESNIK

Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR

Darko Buković

Zagrebački holding: U Holdingu od njegovih početaka Hrvatska banka za obnovu i razvoj: Od Zabe do HBOR-a Zagrebačka burza: Od Plive do Burze Erste Factoring: Bogata poslovna karijera

Moj stol: Mjesto gdje ideje postaju stvarnost CV inventura: Nema velikih i malih projekata Sasvim otvoreno: U IT-u je uobičajeno da nema uobičajenog Čokolada i dizajn: Kockasta pralina koja osvaja na prvu Priča iz vrtića: Misija - humani menadžment Istraživanje: Videointervju za posao? Radije ne bih Od ulja do kozmetike: Važno je biti uporan Priča o uspjehu: Poduzetnički vruć krumpir Bibliometar: I neuspjeh je dio uspjeha Moj poslovni put: U poslu me vodi strast Žena u “muškom” poslu: Ne postoje muški i ženski poslovi Šminkanje kao poziv: Teškoj šminki nema mjesta na poslu Posao bez granica: Pletilja gospodarskih veza Hrvatske i Srbije Kompanije prijatelji obitelji i žena: Više od znaka Portal Sretna mama: Multipraktik mama Pothvat: Nakon jedne Plavuše, odmah poželiš drugu kolumne

Ana Peruničić Ljiljana Kukec Svetlana Cenić Hedda Martina Šola

23 41 61 77

Najbitnija je dobra priča Žene sve više otkrivaju franšize Žensko poduzetništvo i ostali jednorozi Do vlastitog brenda s vama ili bez vas

TISAK

Slobodna Dalmacija d.d.

POKROVITELJ

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

www.privredni.hr ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 3

Moj stol

Vesna i Marija Milković ETNO MARA

Mjesto gdje ideje postaju stvarnost

E piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

tno butik Mara vode majka Vesna i kći Marija Milković koje su i glavne dizajnerice. Od svojih početaka, prije gotovo 20 godina, povezuju hrvatsku etno baštinu i tradicijske obrte kroz modni dizajn. Iz vrela nacionalne baštine u suvremenoj odjeći ovog etno butika oživljavaju se ornamenti, a tehnike izrade spajaju tradiciju i urbanu modu.

Skrojena od domaćih pamučnih platna te finih tvorničkih tkanina, njihova odjeća nosi motive s kulturno-povijesnih spomenika, narodnih nošnji te stiliziranu ornamentiku paške i lepoglavske čipke.

Zbog svoje autohtonosti i posebne vrijednosti potpis Etno butika Mara prepoznatljiv je i izvan granica Hrvatske. Dizajnerice Vesna i Marija zaslužne su i ponosne na to što su njihove klijentice ambasadorice hrvatskog odjevnog suvenira u svijetu. Njihovu odjeću često nose hrvatske javne osobe, a nerijetko je na važnim državničkim događanjima odijeva i predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović.

4 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

Narudžbenica za odjevne predmete po narudžbi s mjerama klijenata

Oštre i dobre krojačke škare i krojački metar glavni su alati modnih stručnjaka

Ukrasne narukvice i ogrlice strojno istkane zlatovezom s motivima glagoljice i narodnih nošnji

Unaprijed pripremljeni krojevi na papirima koji služe kao model za prenošenje na tkaninu ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 5

Sve više nas kontaktiraju investitori (javni i privatni) koji su pokušali biti ‘sam svoj majstor’ ili su važan projekt povjerili svojim rođacima, prijateljima i drugim osobama koje nemaju relevantna znanja i iskustvo, tražeći pomoć jer su isključeni iz procedure dodjele bespovratnih sredstava ili im je određena financijska korekcija u provedbi projekta.

EU fondovi traže mnogo rada, truda i koordinacije 6 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

INTERVJU

Ariana Vela VLASNICA UČILIŠTA EU PROJEKTI I DIREKTORICA WEB PORTALA

razgovarao Miro Soldić soldic@privredni.hr

Republika Hrvatska dosad je, iz alokacije Europskih strukturnih i investicijskih fondova za financijsko razdoblje 2014.2020., ugovorila oko 34 posto, a isplatila oko osam posto od raspoloživih 10,6 milijardi eura.

Ovim rezultatima ne možemo biti zadovoljni, ali bitno je istaknuti da će se ove stope povećavati kako se perspektiva bude bližila svome kraju

A

riana Vela, vlasnica Učilišta EU Projekti i direktorica istoimenog web portala, jedna je od najcjenjenijih domaćih stručnjakinja na području pripreme i provedbe EU projekata koji su u našem javnom prostoru postali gotovo floskula kojom se svi razbacuju i licitiraju.

Odličan primjer toga je često “prepucavanje” vladajućih i oporbe o tome kakva je apsorpcija EU sredstava na razini države, gdje svatko barata svojim podacima. U razgovoru s Arianom Velom dotaknuli smo se te teme, ali i brojnih drugih aktualnih priča vezanih uz sustav povlačenja europskog novca koji bi domaćem gospodarstvu trebao i morao biti od velike pomoći.

 Apsorpcija EU fondova česta je tema politikantskih prepucavanja vlasti i opozicije. Koliko smo zapravo dobri ili loši u privlačenju dostupnih nam sredstava?

- Pitanje iskorištenosti EU fondova u Republici Hrvatskoj tema je koja godinama intrigira dionike u predmetnom sektoru, ali i širu javnost. Upravo zbog toga je potrebno ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 7

S obzirom na to da poduzetnici moraju imati izuzetne pokazatelje poslovanja kako bi se mogli prijaviti na pozive i kako bi mogli ostvariti maksimalan broj bodova u postupku odabira, većinom se radi o ozbiljnim tvrtkama koje nemaju problema sa zatvaranjem financijske konstrukcije vlastitog projekta.

dati jasne i nedvosmislene odgovore na pitanja o tome kakvi su brojčani pokazatelji i u tome nastojati biti transparentan, što naše institucije često ne čine. Prema podacima koje smo zaprimili tijekom prosinca 2017. godine od triju ministarstava koja su nadležna za četiri operativna programa, Republika Hrvatska dosad je, iz alokacije Europskih strukturnih i investicijskih fondova za financijsko razdoblje 2014.-2020., ugovorila oko 34 posto, a isplatila oko osam posto od raspoloživih 10,6 milijardi eura. Ovim rezultatima ne možemo biti zadovoljni, ali bitno je istaknuti da će se ove stope sigurno povećavati kako se perspektiva bude bližila svome kraju. Hoće li to povećanje osigurati da stope budu blizu 100 posto, ostaje za vidjeti, ali ove brojke ne daju nam pravo da budemo optimistični, posebice ako uzmemo u obzir da nam provedba projekata, pogotovo infrastrukturnih, predstavlja velik problem. Bitno je reći da su, u trenutku kada smo dobili ove podatke, ugovoreni ili odobreni veliki projekti u sektoru prometa, kao što su Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom i željeznička pruga Zaprešić-Zabok, te je zbog toga postotak ugovorenih sredstava u prethodnoj godini malo porastao, no provedba će trajati do kraja ove perspektive, pa će se konačni rezultati vidjeti tek na kraju.

 Spomenuli ste nedavno da nema ugovorenih sredstava iz prioritetne osi 5 Operativnog programa Konkurentnost i kohezija te prioritetnih osi 2 i 6 Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo? Zašto je tome tako?

- To je pitanje za ministarstva koja predstavljaju upravljačka tijela za navedene operativne programe.

 U kojoj mjeri smo uspjeli srediti sustav kako bismo olakšali povlačenje novca? Često možemo čuti kako smo ionako zamršenu EU proceduru dodatno iskomplicirali kroz naše institucije. Ima li u tome istine?

Najveći problem u pozivima za poduzetnike jest kašnjenje postupka dodjele bespovratnih sredstava i produženje rokova - Nažalost, program IPA koji nam je trebao poslužiti kao mala škola EU fondova, ali i generacija EU fondova koja mu je prethodila, provodili su se u razdoblju kada većina djelatnika koji 8 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

sada rade u sustavima upravljanja i kontrole nije uopće znala za EU fondove pa je izostao značajniji prijenos znanja i iskustava. Organizacije civilnoga društva i brojni konzultanti u ovome su segmentu jako napredni, međutim rijetko ih se sluša kada daju preporuke za unapređenje procedura. Poseban problem predstavlja činjenica da ključna pravila koja reguliraju sve procedure na razini države - Zajednička nacionalna pravila - nisu javno objavljena i skriva ih se od korisnika, bez jasnog obrazloženja, tim više što se tijela u sustavima upravljanja i kontrole na smjernice tih pravila često pozivaju u svojoj komunikaciji s korisnicima bespovratnih sredstava. Moje je mišljenje da su ova pravila, prilikom izrade prve inačice, a onda i prije svake izmjene, trebala proći široku javnu raspravu s ciljem uključivanja relevantnih dionika i dobivanja njihovog mišljenja. Ovako se Pravila ‘krpaju’ i prilagođavaju pojedinim situacijama koje se dogode ‘na terenu’, a koje su iskustveno poznate dijelu korisnika otprije i koje su mogle biti riješene mnogo ranije. To bi rasteretilo i sam sustav, stoga mi je još manje jasno zbog čega ne postoji volja za njihovom objavom.

 S kojim se problemima najčešće susreću poduzetnici koji žele aplicirati projekte?

- Najveći problem u pozivima za poduzetnike jest kašnjenje postupka dodjele bespovratnih sredstava i produženje rokova. Pitanje vremena u poduzetništvu pojam je koji ne treba

posebno objašnjavati, a poduzetnici su dovedeni u situaciju da se moraju prilagođavati sustavu koji kasni umjesto da sustav čini sve što može da se prilagodi njima. Prema neslužbenim informacijama, u ovom će se segmentu napraviti pomak, no i dalje se sve svodi na to da se poduzetnike poziva da se javljaju na natječaje, a da im onda dodjele značajno kasne. S druge strane, poduzetnici često rade na svoju ruku i zaboravljaju da moraju poštovati pravila određena pozivima za dodjelu bespovratnih sredstava. Oni bi htjeli biti europski orijentirani, ali ponekad bi malo ‘savili’ pravila kada se radi o njima samima. U EU fondovima takve stvari treba maksimalno izbjegavati.

Nažalost, sve više nas kontaktiraju investitori (javni i privatni) koji su pokušali biti ‘sam svoj majstor’ ili su važan projekt povjerili svojim rođacima, prijateljima i drugim osobama koje nemaju relevantna znanja i iskustvo, tražeći pomoć jer su isključeni iz procedure dodjele

 Prepoznaju li građani i lokalne zajednice

bespovratnih sredstava ili im je određena financijska korekcija u provedbi projekta. Takvo loše iskustvo i velike gubitke sredstava moguće je spriječiti ugovaranjem kvalitetnih i dokazanih stručnjaka.

važnost EU projekata, koliko su u cijeloj priči agilne državne institucije?

- EU fondovi često su jedini izvor financiranja za projekte jedinica lokalne samouprave, stoga one pokazuju velik interes. Oni koji su na vrijeme prepoznali važnost EU financiranja i ostvarili preduvjete za korištenje sredstava, mogu se pohvaliti dobrim rezultatima. S druge strane, puno je onih koji pričaju i najavljuju, ali se ne mogu pohvaliti konkretnim rezultatima.

Naime, EU fondovi traže mnogo rada, truda i koordinacije, bez puno priče.

 Stječe se dojam da lokalne zajednice praktički kopiraju projekte i da je vrlo malo individualnosti i inovativnosti u prijavama, je li to uistinu tako? Nedostaje li nam općenito kreativnosti u projekatima?

- Kada pogledate strategije razvoja jedinica lokalne samouprave, vidjet ćete da su im ciljevi gotovo identični i samo ovise o veličini nekog grada ili općine. To ukazuje na dva problema.

Prvi je da, zbog nedostatka sredstava, nisu uspjeli riješiti ključna infrastrukturna pitanja u svojoj lokalnoj zajednici, a drugi je da nisu kreativni i dosljedni u planiranju. Ozbiljno planiranje i strategija predstavljaju višegodišnji rad, čiji će se rezultati ostvariti u dužem vremenskom razdoblju koji premašuje jedan mandat. To nije atraktivno za one koji se po svaku cijenu žele domoći nove funkcije.

 Može li se projekt kvalitetno prijaviti u ‘kućnoj radinosti’ ili je ipak bolje odmah u startu potražiti pomoć stručnjaka?

- Postoje projekti koje je moguće pripremiti bez stručne pomoći, no takvih je poziva, nažalost, malo. U većini slučajeva, pogotovo ako se radi o većim investicijama, dobro je angažirati stručnjake koji mogu osigurati da postupak pripreme i provedbe prođe bez većih poteškoća.

EU fondovi često su jedini izvor financiranja za projekte jedinica lokalne samouprave, stoga one pokazuju velik interes

 U kojoj je mjeri načelo sufinanciranja prepreka domaćim poduzetnicima? Postoje li kvalitetni instrumenti koji im olakšavaju dolazak do potrebnog kapitala?

- S obzirom na to da poduzetnici moraju imati izuzetne pokazatelje poslovanja kako bi se mogli prijaviti na pozive i kako bi mogli ostvariti maksimalan broj bodova u postupku odabira, većinom se radi o ozbiljnim tvrtkama koje nemaju problema sa zatvaranjem financijske konstrukcije vlastitog projekta. Na raspolaganju im je niz instrumenata. Osim toga, banke su prepoznale ovo tržište i prilagodile svoju ponudu. Smatram da ne postoji ozbiljna investicija u sektoru poduzetništva kojoj bi obveza sufinanciranja predstavljala prepreku za provedbu ulaganja.

 Stalno se priča o tome kako nam nedostaje ljudi educiranih za pripremu i prijavu projekata. Koliko na tom području pomaže Učilište EU Projekti koje ste pokrenuli?

- Naš najveći problem jest nedostatak ljudi koji su osposobljeni za pripremu i provedbu projekata financiranih iz EU-a i drugih izvora. Upravo sam zato i otvorila Učilište i mislim da dajemo važan doprinos, kako sustavu, tako i korisnicima. Naši polaznici rade kao konzultanti i donose EU novac svojom klijentima, zapošljavaju se u sustavima upravljanja i kontrole. Doslovno možemo promijeniti čovjeku život i karijeru jer je ovo sektor u kojemu postoji izražen deficit kadrova i izgledno je da će se brzo zaposliti, no mnogo toga ovisi i o samim polaznicima. Oni koji žele uložiti trud, energiju i vrijeme u učenje i praksu, ne moraju se bojati za budućnost. ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 9

Poseban problem predstavlja činjenica da ključna pravila koja reguliraju sve procedure na razini države - Zajednička nacionalna pravila nisu javno objavljena i skriva ih se od korisnika, bez jasnog obrazloženja, tim više što se tijela u sustavima upravljanja i kontrole na smjernice tih pravila često pozivaju u svojoj komunikaciji s korisnicima bespovratnih sredstava.

U Holdingu od njegovih početaka Ana Stojić Deban ZAGREBAČKI HOLDING

Ana Stojić Deban, predsjednica Uprave Zagrebačkog holdinga, na mjesto čelne osobe imenovana je odlukom Skupštine nakon višegodišnjeg vođenja Ureda Uprave, tijekom čega je blisko surađivala sa svim dotadašnjim članovima i predsjednicima Uprave.

Jedna je od prvih zaposlenica Zagrebačkog holdinga od njegova osnivanja potkraj 2005. godine. Sudjelovala je u samom procesu osnivanja, određivanju poslovnih procesa i definiranju radnih zadataka odgovornih pojedinaca i svih podružnica te je u potpunosti upoznata s načinom rada i funkcioniranjem te gradske tvrtke.

Karijeru je započela 2004. godine u Robnim terminalima gdje je bila zadužena za analizu i izradu poslovnih planova, a radila je i na položaju voditeljice ekonomike na poslovima računovodstva i financija.

Od 2013. godine pa do imenovanja na čelnu poziciju u Zagrebačkom holdingu radila je kao

pomoćnica predsjednika Uprave te predstojnica Ureda Uprave. Na tom je radnom mjestu bila zadužena za rukovođenje Uredom Uprave što je podrazumijevalo organiziranje i objedinjavanje svih funkcija potrebnih za neometani rad Uprave društva, odnosno koordinaciju između Uprave, svakog sektora u Direkciji te svih podružnica i ovisnih društava. Osim toga, koordinirala je radom službi za potporu Upravi, protokola i službe za opće poslove te je sudjelovala u radu nadzornih odbora Gradske plinare Zagreb (i GPZ-a Opskrba).

Ana Stojić Deban rođena je 1981. godine u Dubrovniku. Završila je dva fakulteta - diplomirala je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a završila je i studij ekonomije poduzetništva.

RADNO

Od Zabe do HBOR-a

Tamara Perko HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ

Tamara Perko u Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj je od veljače 2017. godine.

Nakon što je 2000. godine diplomirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer financije, na istom fakultetu 2008. godine stječe titulu magistre znanosti, smjer računovodstvo, rrevizija i financije, na temu vrednovanja poduzeća u transakcijama spajanja i pripajapod nja. Godine 2003. položila je stručni ispit pri Hrvatskoj udruzi financijskih analitičara i stekla licencu ovlaštene investicijske savjetnice. Također, završila je jednogodišnju multidisciplinarnu edukaciju o zelenoj gradnji i posjeduje licencu Green Building Professional.

Poslovnu karijeru u Zagrebačkoj banci započinje 2001. godine u Investicijskom bankarstvu, prvo na poslovima tržišta kapitala, a 10 | POSLOVNA ŽENA A | broj 1 | ožujak 2018.

zatim na poslovima savjetovanja i strukturiranog financiranja. Od 2006. radi na rukovodećim pozicijama, prvo kao voditeljica Službe korporativnog i strukturiranog financiranja u Investicijskom bankarstvu, a od 2009. kao direktorica Poslovnog centra za nekretnine u Korporativnom bankarstvu.

Godine 2012. dolazi na čelo Odjela specijaliziranog financiranja, u kojem se ponajprije bavi financiranjem projekata vezanih uz obnovljive izvore energije.

Od 2015. do preuzimanja dužnosti u HBOR-u u Zagrebačkoj je banci obnašala funkciju direktorice projektnog i strukturnog financiranja.

Od Plive do Burze Dugo i temeljito stjecanje znanja i iskustva u korporativnom i financijskom sektoru dovelo je Ivanu Gažić na čelno mjesto Zagrebačke burze.

Karijeru je započela u Plivi, kompaniji koja je cijelo desetljeće bila trendsetter hrvatskog tržišta kapitala. Nakon rada na vođenju Knjige dionica, temeljem stipendije koju je dobila još za vrijeme studija, napredovala je do voditeljice Operacija na tržištu kapitala, odjela zaduženog za prikupljanje financijskih sredstava za, tada vrlo intenzivan proces, preuzimanja novih kompanija u Plivi. Odlična suradnja s tadašnjim članom Uprave Željkom Perićem bila je temelj za nastavak korporativne karijere.

Njegov prelazak na mjesto predsjednika Uprave Lure novi je izazov za mladu menadžericu.

Ivana Gažić, s nepunih 29 godina i diplomom Ekonomskog fakulteta te završenim MBA-om na Bledu, prelazi u Luru i postaje asistentica predsjednika Uprave te voditeljica projekta

MJESTO

Strateškog financiranja u svrhu regionalne ekspanzije kompanije.

Nakon internog treninga u Bank Austriji u Beču, karijeru nastavlja u bankarskom m sektoru.

Postaje voditeljica Odjela strukturiranog g financiranja i zamjenica voditelja Korporativnog centra HVB Splitske banke. Prelaskom u Hypo Alpe-Adria-Bank na mjesto izvršne direktorice za Investicijsko bankarstvo, specijalizira se za financijska tržišta, skrbništvo, upravljanje portfeljima i korporativno financiranje.

Predsjednicom Uprave Zagrebačke burze postaje 2010. “Mislim da moja energija, znanje i iskustvo mogu pridonijeti povećanju vrijednosti i ugleda Zagrebačke burze. Uvijek sam voljela izazove. Dolazak na čelo Burze, baš u teškim vremenima, samo je potvrda toga.

Spremna sam se prihvatiti razvoja ove kompanije koja doduše jest privatna, ali je i od nacionalnog intresa. Svjesna sam odgovornosti koju prihvaćam i istodobno inspirirana promjenama koje namjeravam provesti. Najavljujem nove, bolje odnose s dioničarima, članovima, regulatorom i izdavateljima te širenje komunikacije s burzama u regiji. Tražit ću i inzistirati na jedinstvenoj podršci svih zainteresiranih strana na tom novom zajedničkom putu”, izjavila je tada Ivana Gažić.

Ivana Gažić ZAGREBAČKA BURZA

Bogata poslovna karijera Alma Mekić Ćerdić diplomirala je 1999. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer financije. Karijeru je započela početkom 2000. godine, u Banque Nationale de Paris – Dresdner Banku Croatia, na mjestu risk managera. Na tom poslu ostaje dvije godine, kada prelazi u Erste&Steiermärkische Bank na mjesto voditeljice tima, gdje koordinira rad tima. Sredinom 2003. godine biva unaprijeđena na mjesto direktorice Komercijalnog centra Zagreb.

Na toj poziciji bila je zadužena za ostvarivanje poslovnih planova u segmentu poslovanja s pravnim osobama. Na mjestu direktorice Komercijalnog centra Zagreb ostaje gotovo

pet godina, kada početkom 2008. godine postaje direktorica novoosnovane Direkcije financiranja nekretnina. Nedugo nakon što je Erste&Steiermärkische Bank 2009. godine preuzeo tadašnju Opportunity, a danas Erste Bank a.d. Podgorica, prelazi na funkciju članice Uprave u toj banci. Tu funkciju preuzima s ciljem ubrzanja i poboljšanja transformacijskih procesa nakon preuzimanja te banke u Crnoj Gori. Po završetku tog zadatka vratila se u Hrvatsku na poziciju predsjednice Uprave Erste Factoringa.o.

Sudjelovala je na brojnim profesionalnim edukacijama i stručnim konferencijama, često i sama kao predavačica. Tečno govori engleski, a dobro se služi i francuskim i talijanskim jezikom. ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 11

Alma Mekić Ćerdić ERSTE FACTORING

INTERVJU

POTPREDSJEDNICA HGK I PREDSJEDNICA FORUMA JADRANSKO-JONSKIH GOSPODARSKIH KOMORA

M

irjana Čagalj je potpredsjednica Hrvatske gopodarske komore za graditeljstvo, promet i veze, a obnaša i dužnost v.d. predsjednice HGK-Županijske komore Split te predsjednice Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora. S njom smo razgovarali o ženskom poduzetnišvu, njenom radu u graditeljstvu, sportskoj karijeri...

razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Smatram da treba stalno raditi na poboljšanju položaja poduzetnica i poslovnih žena u društvu

Mirjana Čagalj

Koliko je značajno institucionalno pomagati razvoj ženskog poduzetništva?

- Još dok sam bila u poduzetništvu i realnom sektoru, uključila sam se u udrugu poslovnih žena Krug jer smatram da treba stalno raditi na poboljšanju položaja poduzetnica i poslovnih žena u društvu, na njihovoj većoj vidljivosti, na povećanju broja žena na upravljačkim funkcijama na kojima se donose odluke. Poznato je da su kod nas žene u većini među diplomiranima, a u manjini na upravljačkim funkcijama.

I na toj disproporciji treba raditi, žene treba osnaživati i poticati na prihvaćanje pozicija koje su u skladu s njihovom naobrazbom, ali ih i općenito poticati na poduzetništvo. Sada sam kao v.d. predsjednice HGK-Županijske komore u Splitu na čelu komore koja već 20 godina ima ženu na čelnoj

U graditeljstvu ste pod stresom 24 sata dnevno 12 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

funkciji te dugi niz godina radi na poticanju i promociji poduzetništva žena, i to ne samo na lokalnoj nego i na regionalnoj razini. U okviru Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora vodimo okrugli stol za poduzetništvo žena, u kojem sudjeluju poduzetnice i poslovne žene iz osam zemalja regije i razmjenjuju svoja iskustva. U ŽK-u Split smo prije tri godine pokrenuli i Inkubator za poduzetnice početnice, kojim nastojimo dati vjetar u leđa mladim poduzetnicama na početku poslovanja, kad im je pomoć i najpotrebnija.

Koji je cilj tih aktivnosti?

- Sve je to usmjereno na pomoć ženama, njihovom osvještavanju o vlastitom potencijalu, ali i stalnom osvještavanju društva o problematici žena u poduzetništvu i njihovom ogromnom, još uvijek nedovoljno iskorištenom gospodarskom potencijalu. Brojni dodatni problemi muče poduzetnice - usklađivanje poslovnog i obiteljskog života, pomoć u kući, teži pristup financijskim izvorima zbog neimanja imovine i vlasništva...

Nova ste predsjednica Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora u narednom dvogodišnjem razdoblju. Kojim projektima u toj makroregiji ćete dati prioritet i što Forum znači za Hrvatsku?

- Upravo je Komora u Splitu bila incijator i osnivač Foruma prije 17 godina, a njegove su mogućnosti uistinu velike. To je mreža gospodarskih komora iz osam zemalja jadransko-jonske regije, trenutačno sa 46 komora koje predstavljaju oko 1.800.000 tvrtki na tom području.

Nakon formiranja Jadranko-jonske makroregije i donošenja njene Strategije Forum komora je, uz Forum jadransko-jonskih gradova i mrežu sveučilišta Uniadrion, prepoznat kao jedan od ključnih dionika Strategije. Konkretno, mreža koju smo stvorili i razvijamo omogućuje nam lakše povezivanje na zajedničkim projektima i veću mogućnost njihove realizacije.

Energetika, Prometno povezivanje, Turizam i trgovina te Digitalizacija, a veliki događaj je 18. forum koji u listopadu ove godine dovodimo u Split, a organiziramo ga u suradnji s Forumom gradova i mrežom sveučilišta jadransko-jonskog područja, kako bismo povezali javnu upravu, gospodarstvo i znanstveno-obrazovni sektor regije.

Imali ste i solidnu sportsku karijeru. Kakve ste rezultate postizali?

- Vraćate me u nekadašnje dane, u mladost kada sam aktivno igrala tenis. U bivšoj državi sam igrala tenis do 18. godine. U razdoblju od 14. do 16. godine sam možda imala najbolje pojedinačne rezultate. Bila sam druga do treća u Dalmaciji, četvrta-peta u Hrvatskoj i možda između 10. i 12. mjesta u Jugoslaviji. Međutim, kao dio ekipe Teniskog kluba Split bile smo četiri puta zaredom ekipne pionirske i juniorske prvakinje tadašnje države.

Kratki rokovi i zahtjevnost posla znače da dvije godine dok se gradi objekt nemate slobodnog trenutka. Ni subote, ni nedjelje, ni popodneva, niti vremena za kavu.

Ništa nemate, osim posla

To je razdoblje za koje kažete da je u sportu imalo drugačije sustave vrijednosti.

Kakve?

- To su bila drugačija vremena. Tada je bilo jako važno da si dobar sportaš, ali i da si u školi odličan, što je bilo dosta teško povezati, ali se nekako uspijevalo. Iako sam završila MIOC, što je zahtjevna škola.

Sport mi je, zajedno sa školom, učinio jedno životno razdoblje jako lijepim

Koje projekte pripremate?

- Prošlo ljeto smo u HGK-ŽK-u Split na četverodnevnoj radionici obučavali djelatnike iz komora i institucija Hrvatske, FBiH i Crne Gore za pripremu i prijavu na EU projekte, te smo trenutačno u fazi pripreme projekata za prijavu u okviru programa Interreg IPA CBC Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora. Također se nadamo pozitivnom ishodu prošle godine prijavljenih četiriju projekta u okviru programa Interreg Italija-Hrvatska. U travnju će se u sklopu Mostarskog sajma održati prva poslovna konferencija Foruma na kojoj će paneli biti ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 13

učenica. Danas je sport toliko postao zahtjevan da vrhunski sportaši nemaju vremena za školu.

Poznato je da su kod nas žene u većini među diplomiranima, a u manjini na upravljačkim funkcijama. I na toj disproporciji treba raditi, žene treba osnaživati i poticati na prihvaćanje pozicija koje su u skladu s njihovom naobrazbom, ali ih i općenito poticati na poduzetništvo.

Ipak tenisač Mario Ančić je diplomirao, a u to vrijeme bio je visoko rangiran na svjetskoj ljestvici. Kako to komentirate?

- Mario Ančić je jedan od onih za koje mogu reći da je uzoran u puno stvari. Dobili ste i nagradu u graditeljstvu...

- Radila sam na puno hotela i crkava, primjerice na Franjevačkom klerikatu, Redovničkoj kući u Šibeniku, Crkvi Gospe velikog hrvatskog krsnog zavjeta u Kninu, Hotelu Radisson Blue, Hotelu Park, Svpetrvs hotelima, Biokovki... To su vidljivi i javno značajni objekti koji kao takvi podliježu kritici, propitivanju i ocjenjivanju. Te projekte sam radila s poznatim arhitektima i mogu reći da sam stekla dragocjeno i veliko iskustvo. Na nekima sam radila kao nadzor, a na nekima kao izvođač. Prije tri godine dobila sam nagradu Kolos za izuzetna dostignuća u graditeljstvu.

Do kada ste igrali tenis?

Dugoročno rješenje problema nedostatka građevinskih ali i ostalih radnika HGK vidi kroz dualno obrazovanje, ali i ostale obrazovne aktivnosti u suradnji s ministarstvima i državnim tijelima te popularizaciju i afirmaciju trenutačno nepopularnih građevinskih zanimanja.

- Studirala sam na Građevinskom fakultetu. Tenis sam aktivno igrala do druge, odnosno treće godine fakulteta. Na trećoj, četvrtoj i petoj godini fakulteta nisam igrala tenis, ali sam igrala softball jer mi je taj sport bio zanimljiv. Na taj način sam nastojala održati kondiciju.

Kada sam diplomirala, dobila sam posao na fakultetu kao asistentica, ali sam ipak ubrzo otišla u Mainz igrati tenis. Tenis sam za tamošnji klub, koji je bio u regionalnoj ligi, igrala dvije godine.

Nakon toga slijedi povratak u Hrvatsku?

- Da, nakon dvije godine igranja u Njemačkoj, vratila sam se u Hrvatsku. Zaposlila sam se kao pripravnica i od tada sam u građevini. Tenis igram rekreativno i uživam igrajući ga. Sport mi je, zajedno sa školom, učinio jedno životno razdoblje jako lijepim.

Imali ste i veliko priznanje upravo zbog tenisa i škole?

- Da, jedan događaj je dao potvrdu mojim rezultatima u školi i sportu. Naime, za Zimske olimpijade u Sarajevu 1984. godine, olimpijska baklja išla je po svim većim gradovima. Tako je bila i u Splitu.

Na završnoj svečanosti u dvorani na Gripama tu baklju je nosio poznati košarkaš Damir Šolman, a ja sam nosila olimpijsku zastavu.

Izabrana sam kao sportašica, ali i kao uzorna 14 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

I došlo je do zasićenja?

- Pa moglo bi se i tako reći. To je posao gdje ste pod stresom 24 sata. Pod stresom ste i dok se priprema gradnja hotela i dok se on gradi.

Kratki rokovi i zahtjevnost posla znače da dvije godine dok se gradi objekt nemate slobodnog trenutka. Ni subote, ni nedjelje, ni popodneva, niti vremena za kavu. Ništa nemate, osim posla. I onda je došla jedna malo drugačija ponuda?

- Da, dobila sam ponudu da budem potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze.

Tu sam ponudu prihvatila vodeći računa o tome da o graditeljstvu puno toga znam i da ne odlazim potpuno iz struke. Graditeljstvu mogu puno pomoći s ove pozicije. I mislim da sam napravila neke dobre stvari za sektor graditeljstva. Nedostaje li vam gradilište?

- Ne mogu reći da mi baš nedostaje, ali svaki put kada prođem, recimo, pokraj gradilišta Hotela Ambasador u Splitu ili pak nekih gradilišta u Zagrebu, zastanem i pogledam kako je riješena građevinska jama. Nazovem kolegu i pitam ga kako je riješio neke stvari. Ne možete tako lako pobjeći od toga. Međutim, to je izuzetno težak i stresan posao. Sada je izgleda u graditeljstvu još teže?

- Da, sada je vidljiv i veliki problem nedostatka radne snage. Puno je teže raditi nego kada je u

Hrvatskoj građevinska operativa bila izuzetno jaka. Prije tri godine direktore su rodbina i ljudi povlačili za rukav da ih zaposli, a sada direktori mole da im netko dođe raditi. Dok je u 2017. godini nedostajalo 5000 do 6000 radnika, u 2018. se potreba građevinskog tržišta povećala na više od 12.000. Zbog krize je od proljeća 2009. godine do danas izgubljeno oko 53.000 radnih mjesta u graditeljstvu. To je za posljedicu imalo značajno smanjenje kapaciteta građevinskih tvrtki. Problem je u zadnje dvije i pol godine dodatno potenciran povećanim odlaskom stručne radne snage u druge zemlje članice EU-a zbog otvaranja granica i liberalizacije tržišta rada.

Kako se rješava taj problem? Tu ste ipak nešto napravili s pozicije na kojoj ste sada?

- Dugoročno rješenje problema nedostatka građevinskih ali i ostalih radnika HGK vidi kroz dualno obrazovanje, ali i ostale obrazovne aktivnosti u suradnji s ministarstvima i državnim tijelima te popularizaciju i afirmaciju trenutačno nepopularnih građevinskih zanimanja.

Koliko radne snage nedostaje u graditeljstvu najbolje ilustrira podatak da je na sjednici Vlade Republike Hrvatske, održanoj početkom prosinca 2017. godine, usvojena Odluka o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2018., pri čemu je od ukupnog broja od 21.210 radnih dozvola za strane radnike građevinskim zanimanjima pripalo gotovo 11.000 dozvola, točnije njih 10.770. Najveći se broj odobrenih

Graditeljstvu mogu puno pomoći s ove pozicije. I mislim da sam napravila neke dobre stvari za sektor graditeljstva kvota u graditeljstvu odnosi na kvalificiranu radnu snagu majstorskih zanimanja. To je kratkoročno ublažilo taj problem. Nadam se da će se dio domaće kvalitetne radne snage vratiti iz inozemstva, kada zaključe kako se situacija na našem tržištu rada značajno poboljšala.

Kakvi su radnici na gradilištu? Jeste li imali problema zbog toga što ste kao žena njihova šefica?

- Radnici na gradilištima su toliko vrijedni, pošteni i pristojni ljudi da bi se možda netko iznenadio. Što se toga tiče, to mi danas nedostaje i da je samo to u pitanju, odmah bih se vratila raditi s njima.

Znači li to da je slika izokrenuta?

- Mislim da sam u svojoj karijeri dugoj 25 godina čula samo dva nepristojna komentara na gradilištu, za razliku od nekih krugova gdje je to gotovo svakodnevno, o čemu svjedoče i mediji. Iako bi se to možda moglo očekivati upravo na gradilištu, moje iskustvo govori da to nije tako. Radnici uvažavaju žene, oni su vrijedni i u svakom pogledu kvalitetni ljudi i to mi možda najviše i nedostaje kad je riječ o gradilištu.

Kad bih se vratila na gradilište, to bi možda bilo upravo zbog tih ljudi.

ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 15

Svaki put kada prođem, recimo, pokraj gradilišta Hotela Ambasador u Splitu ili pak nekih gradilišta u Zagrebu, zastanem i pogledam kako je riješena građevinska jama.

Nazovem kolegu i pitam ga kako je riješio neke stvari.

Ne možete tako lako pobjeći od toga.

CV inventura piše Sven Prošenski

Gordana Restović

Nema velikih i malih projekata Životno iskustvo stjecano je iz svakog posla, svake situacije, svakog kontakta, a radni dan traje 24 sata

P

ravnica i profesorica likovnog odgoja i umjetnosti, nekadašnja ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta, dogradonačelnica, direktorica regionalne televizijske postaje NIT te TV Istra, danas ravnateljica Pula Film Festivala - riječju Gordana Restović.

Iza te inventure životopisa stoji niz velikih i malih projekata, koji ostaju i ostat će zabilježeni, nekih će se ljudi sjetiti odmah, neki naknadno, a životno iskustvo stjecano je, kako voli reći, iz svakog posla, svake situacije, svakog kontakta. Iz suradnika izvlači puno, jer njen radni dan i komunikacija traju 24 sata.

Predsjednica je i udruge poslovnih žena Krug te predsjednica kulturnog vijeća za glazbenoscensku i filmsku djelatnost Istarske županije.

Na čelu Pučkog otvorenog učilišta, porečke kulturne ustanove bila je 12 godina. Najviše je pamte po pokrenutoj rekonstrukciji kazališta, projekta koji je dugo čekao na realizaciju, kojim su Porečani dobili suvremenu kazališnu i kinodvoranu. Još je jedan projekt-investicija vezana uz to razdoblje dok je bila u dvostrukoj ulozi ravnateljice POU-a i dogradonačelnice.

Najviše pamti

1984.

Ljude. Uvijek ljude. Krasne divne osobe, koji su joj bili podrška, inspiracija, od kojih je puno učila baš kao što to čini i danas.

16 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

1993.

1994.

1984.÷1995. radila u poduzeću Riviera

kao pravnica

1993.÷1995. vo galeriju Donum

Tri izdvojena projekta Gordana Restović na upit što bi sama izdvojila u inventuri dosadašnjeg rada, uz prisjećanja potankosti svakog od poslova koje je obavljala i napominjući da je svaki vrijedan i poseban, ipak je izdvojila tri: 1. Sudjelovanje u obilježavanju trenutka kad je Eufrazijeva bazilika uvrštena na UNESCOvu listu svjetske kulturne baštine (1997.)

2. EU projekti: - projekt Revitas - Revitalizacija istarskog zaleđa i turizma u istarskom zaleđu gdje je autorica teksta vodiča Istra: Otisak vremena te potpisuje režiju filma Revitas, spota i dvije reportaže.

- na projektu AdriaMuse autorica je komunikacijske strategije pomorskog i povijesnog muzeja te režira dokumentarni film AdriaMuse, reportažu i spot.

3. Sabor kulture u Istri (svibanj 2013.) - autorica teksta presjeka desetogodišnjeg postojanja i djelovanja Upravnog odjela za kulturu Istarske županije te koautorica 15-minutnog dokumentarnog filma o radu Odjela za kulturu Istarske županije.

2009.÷2013. direktorica NIT-marketinga d.o.o.Pazin 2010.÷2013.

1994.÷2006. ravnateljica Narodnog sveučilišta odnosno

direktorica i glavna urednica TV Istre d.o.o. Pazin

Pučkog otvorenog učilišta Poreč kao ravnateljica (muzej, glazbena škola, knjižnica, galerije i kazalište)

1995.

2011.

2006.

2009.

dila svoju privatnu umjetničku u Poreču

Svjetski dan poduzetnica 2017 - (s lijeva) Ljiljana Vukšić, Gordana Restović, Milena Mičić, Slavica Grkeš

2010.

2013.

2013.÷2014.

voditeljica projekata Turističke zajednica Grada Poreča

2014.

2018.

2006.÷2011. predsjednica Uprave i

od 2014. ravnateljica

glavna urednica Nezavisne Istarske televizije

Pulskog filmskog festivala

ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 17

DANAS...

Naime, u dotadašnji prostor banke na Maraforu, nakon adaptacije i prezentacije ostatka izvornog starorimskog foruma, preseljena je gradska knjižnica. U susjednoj zgradi, ponovno uz prezentaciju antičkog podišta, uredila je dječju knjižnicu, u kojoj je i prostor za manje kulturne priredbe, predavanja i prezentacije. Na kraju, zaokružen je i prostor Osnovne glazbene škole u projektu nadograđenog krila sveučilišta te je zbor Joakim Rakovac dobio svoj prostor za probe, a škola malu koncertnu dvoranu. Također je temeljito restaurirana srednjovjekovna palača Zuccato i pretvorena u reprezentativni galerijski prostor, dok je Istarska sabornica dobila novi reprezentativni ulaz u kojem su prezentirani ostaci mozaika ranije crkve, a obnovljena je i Romanička kuća u kojoj je predstavljen dio etnografskog nasljeđa Poreštine.

Za vrijeme njezina mandata, POU je pokrenuo programe kao što su Street art, manifestaciju Poreč 24 sata, zimsku koncertnu sezonu komornih ansambala u Salonu Zavičajnog muzeja i natjecanje Antonio Janigro, dok su ljetne Jazz večeri u Lapidariju Zavičajnog muzeja postale prepoznatljiv standard. Osmišljena je nagrada Laurus nobilis za najbolja prozna dječja djela, potom i za odrasle, a sa zbratimljenim gradovima tiskana je knjiga dječjih radova Pozica. Osim toga, valja napomenuti krasne postave Annala, najstarije hrvatske skupne likovne izložbe suvremene umjetnosti, i odabir izbornika, kada su eminentna imena likovne umjetnosti izašla i djelovala na ulicama starogradske porečke jezgre, čarobne koncerte klasične glazbe u Eufrazijevoj bazilici te vođenje Međunarodne studentske kiparske škole Montraker u Vrsaru kao i Parka skulptura Dušana Džamonje na kojima je aktivno radila, čuvala nasljeđe i promovirala ih.

Na Dan državnosti 1999. godine tadašnji ministar kulture Božo Biškupić uručio joj je odlučje Redom hrvatskog pletera. Dobitnica je gradske nagrade Sveti Mauro i nagrade Čakavskog sabora Zvane Črnja.

Na radno mjesto ravnateljice Pulskog filmskog festivala dolazi s mjesta voditeljice projekata Turističke zajednice Grada Poreča.

Iako dolazi iz kulturnog, medijskog i video miljea, odjeknula je njezina prva tvrdnja kako je Pula Film Festival “jedna čudna lijepa priča. On živi s jednom povijesti koja nas pak povezuje s nekim drugim vremenom. On se treba(o) transformirati u nešto drugo, a da ne izgubi stari sjaj, a taj put nije tako lak”. I tako je pomalo vraćala stari-novi sjaj Pulskom filmskom festivalu, ali i onaj iznimno bitan šušur i gledatelje.

Sasvim otvoreno razgovarao Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Renée Saboti Slovenc VODITELJICA MARKETINGA I KOMUNIKACIJA COMBISA, ZAGREB

R

enée Saboti Slovenc zaštitno je lice marketinga i komunikacija Combisa, kompanije u sastavu Hrvatskog Telekoma i jednog od vodećih sistem integratora u regiji. Uz to, ona je direktorica jedne od prvih i najvećih poslovno-tehnoloških konferencija koje se organiziraju u našoj zemlji.

Ovogodišnje, 12. izdanje Combis konferencije održat će se od 23. do 25. svibnja u Poreču, a očekuje se više od 500 sudionika. S Renée Saboti Slovenc razgovarali smo o njenim poslovnim iskustvima, o marketingu i komunikacijama u IT-u, ali i o nekim ležernijim temama.

Možete li nam reći nešto o Combisu i kakav je bio Vaš poslovni put u toj tvrtki?

- Combis je danas regionalna hightech kompanija kojoj su u fokusu ekspanzivne tehnologije poput Clouda, IoT-a i Big Data platforme te komunikacijska i sigurnosna rješenja. Na tržištu smo gotovo 30 godina, a imamo urede diljem Hrvatske i regije. S obzirom na to da tehnologija ne razumije pojam 18 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

U IT-u je uobičajeno da nema uobičajenog Kombinacija marketinga, komunikacija i IT-a, za mene je ona dobitna koja pruža dovoljno izazova i kontinuiranu inspiraciju, što mi omogućava da maksimalno uživam u svom poslu granica, imamo jedinstvenu prigodu raditi inovativne i složene IT projekte po cijelom svijetu.

U Combisu radim dulje od 20 godina koje su mi uistinu brzo prošle. Ponajprije stoga što je Combis dinamična, agilna i izazovna kompanija. Od male tvrtke, on se razvio u regionalnu koja danas zapošljava gotovo 400 djelatnika.

Dodatno, ICT branša je sama po sebi dinamična i drugačija, ništa nije uklesano u kamen da se ne bi smjelo promijeniti, pa zahtijeva jako puno promišljanja i mnogo uključenosti. Uvijek su prisutne neke promjene i konstantno se promišlja o budućnosti. Sadašnjost je za IT uvijek nekako paseé.

Osobno ne nosim osjećaj da sam toliko dugo u istoj kompaniji jer mi se zapravo nikada nije dogodio prelazak u rutinu. Nemoguće je u tako agilnoj kompaniji doživjeti neku komfornu fazu jer je Combis, kao i ICT, uvijek u stanju u kojem izaziva samog sebe i teži razvoju prema nečemu

Ne nosim osjećaj da sam toliko dugo u istoj kompaniji jer mi se zapravo nikada nije dogodio prelazak u rutinu

potpuno novom i neviđenom. Uz to, marketing je kao struka, također ‘uvijek malo iznad zemlje’, s fokusom na novo, drugačije, kreativno i inovativno.

Kombinacija marketinga, komunikacija i IT-a, za mene je ona dobitna koja pruža dovoljno izazova i kontinuiranu inspiraciju, što mi omogućava da maksimalno uživam u svom poslu.

Kako izgleda Vaš uobičajeni radni dan?

- Rekla bih da ne poznajem termin uobičajeni radni dan. Uobičajeno je u IT-u da nema uobičajenog. Konstantno se ruše postojeći obrasci. Dodatno, kako smo mi u marketingu i komunikacijama, ovisno o fazi projekta u kojem se nalazimo razlikuje se i uobičajeni radni dan. Tako smo u prvoj fazi projekta vrlo opuštene, kreativne, neopterećeno brainstormamo, ‘ništa nije sveto’. Kad sve zadovoljavajuće posložimo, onda prelazimo u drugu fazu - fazu operacionalizacije. Primjerice, s obzirom na to da je Combis konferencija u svibnju, naša faza kreativnosti je pri kraju. Do pred neki dan smo bile prepune ideja, otkačene, a ponekad i emocionalne, posebice ako imamo ideju koju strastveno želimo realizirati. A sad nam slijedi operacionalizacija - postajemo racionalne, izuzetno pazimo na detalje, brzopotezne smo. Pojednostavljeno, dodajemo si samo brze i precizne lopte koje se brzo šalju dalje i ne skidamo oči s gola, a sve kako bi cjelokupna organizacija i komunikacija bila usmjerena prema ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 19

Onaj ponos koji uistinu nosim svakog dana jest tim ljudi s kojim radim. Svjesna sam da je izuzetno teško stvoriti uspješan tim, jer svatko može biti uspješan kao pojedinac, no uspješni pojedinci nisu garancija za uspjeh.

postavljenim ciljevima i kako ne bi bilo nikakvih propusta. Naravno da postoje neke osobne preferencije kako bi trebao izgledati radni dan.

Tako je meni osobno izuzetno važno da s timom stignem ukratko prodiskutirati sve teme koje ih trenutno muče, a vezane su uz aktualne projekte i kampanje. No poslovni tempo vrlo često ne dopušta čak ni to.

Istaknula bih da, kao i na poslu, i kod kuće imam izuzetno dobar tim. Tako imamo obiteljski konsenzus da međusobno dijelimo obiteljske zadatke i gledamo na koji način se najbolje nadopunjujemo.

Je li teško uspješno sljubiti marketing i informatiku?

- Kombinacija marketinga i informatike je idealna iz mogu kuta gledanja. Omogućava izazovno balansiranje između kreativnosti i racionalnosti, odnosno između lijeve i desne strane mozga. Informatika je dinamična, a informatičari su fantastična, jednostavna, brza i pametna ekipa i to je ono što meni uistinu odgovara. A marketing i IT imaju mnogo toga zajedničkog - mnogo je tu dinamike, kreativnosti, inovativnosti, dok se u egzekuciji ne očekuje ništa manje od savršenstva. Na koje ste poslovno postignuće najviše ponosni i zašto?

- Među formalnim postignućima izdvojila bih Attend nagradu za Combis konferenciju kao najbolju konferenciju u 2016. godini. Premda nismo imali praksu prijavljivanja na nagrade, prijavili smo se na RSVP natjecanje, jer nas je zanimalo kako stojimo u odnosu na slična događanja, koliko smo uistinu dobri, odnosno jesmo li stvarno odradili tako dobar posao kako nam je pokazivalo istraživanje koje smo proveli među sudionicima Combis konferencije. Htjeli smo objektivnu valorizaciju iz same branše, od ljudi koji se bave upravo organizacijom konferencija i događanja.

I upravo zato, dobiti nagradu u tako jakoj konkurenciji iznimna je čast, ali i znak da nismo upali u zamke subjektivnosti nakon desetljeća organizacije Combis konferencije.

Danas žongliranje između privatnog i poslovnog nije rezervirano samo za žene, nego i za muškarce No onaj ponos koji uistinu nosim svakog dana jest tim ljudi s kojim radim. Svjesna sam da je izuzetno teško stvoriti uspješan tim, jer svatko može biti uspješan kao pojedinac, no uspješni pojedinci nisu garancija za uspjeh. Dobar tim dijeli znanje, upotpunjuje se, svatko je zadužen za ono u čemu je najbolji, tu se zna da jedan poteže za drugog kad je to stvarno potrebno i postoji nenadmašno međusobno poslovno povjerenje.

20 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

Žene danas žongliraju između poslovnog i privatnog života. Kako Vama to polazi za rukom?

- Danas žongliranje između privatnog i poslovnog nije rezervirano samo za žene, nego i za muškarce. Zato se jednako divim uspješnim ženama kao i uspješnim muškarcima. Živimo u vremenu u kojem je život mnogo drugačiji nego prije, puno je dinamičniji, sve je više obveza koje preuzimamo. No valja priznati da smo si takav stil života sami kreirali i da smo ga kao takvog odabrali. Pa ako je život postao švedski stol i obilje izbora, tada u svakom trenutku moramo imati na umu da smo sami birali što ćemo i koliko uzeti s tog stola.

Posao otvara mnoge horizonte, ali nas i mijenja. No nikad ne razmišljam o poslu i privatnom životu kao o konfrontiranim vrijednostima. Jer nijedno od tog dvoje nije važnije ili manje važno u jedinici vremena, dapače uvjerenja sam da jedno pomaže da bi se kvalitetnije ostvarilo ono drugo i duboko vjerujem da poslovno i privatno trebaju biti u ravnoteži. Naravno da u nekim fazama jedno može imati prevagu nad drugim, no nikako sve vrijeme, samo jedno od tog dvoje.

Istaknula bih da, kao i na poslu, i kod kuće imam izuzetno dobar tim. Tako imamo obiteljski konsenzus da međusobno dijelimo obiteljske zadatke i gledamo na koji način se najbolje nadopunjujemo. Ne vodimo se time što je ženski, a što muški posao, već tko može kvalitetnije obaviti neki obiteljski zadatak u kraćoj jedinici vremena, što su čije preferencije, a sve s ciljem da nam ostane više vremena za kvalitetna druženja ili odmor. Volite li putovati?

- Naravno da volim putovati, no nije jednostavno uskladiti sve poslovne i privatne obveze, kako moje, tako i suprugove, a i naše kćeri. U zadnje vrijeme ne odlazimo na daleka i duga putovanja, nego kraća i češća. U kraćim putovanjima smo pronašli idealnu formulu za nas, pa nastojimo barem jednom u dva mjeseca iskoristiti vikend za sebe. Obožavam planinarenje, kao i hodanje i boravak u prirodi. Sa suprugom sam lani propješačila stotinjak kilometara, od najjužnije točke otoka Lošinja do najsjevernije Cresa. No tako duge ture su izuzetak. Uobičajeno nastojimo jedan dan u tjednu provesti na Medvednici, Samoborskom gorju ili nekoj dužoj planinarskoj turi. Koju kuhinju preferirate? Cijenite li dobru kapljicu?

- U pogledu gastronomije, moje preferencije uistinu ovise o poslovnoj ili privatnoj fazi u kojoj se nalazim. Kad sam pri završetku važnog projekta, preferiram konkretniju hranu, više u slavonskom

i zagorskom duhu, no imam i mediteranske dane, kada mi zatreba lakša kuhinja, što je uobičajeno kad sam u nekoj kreativnoj fazi. Raznovrsnost je možda najbolja riječ koja me opisuje u pogledu kuhinje, s tim da se ukusi mijenjaju kroz život. U pogledu pića, volim povremeno popiti čašu vrhunskog crnog vina.

Opušta li vas glazba?

- Između mene i rocka još se davnih dana razvila velika ljubav. Imala sam veliku sreću što sam okružena ljudima koji dijele istu strast, zbog čega mi nije nikakav problem okupiti ekipu za naše rock turneje koje ponekad uključuju koncerte u europskim gradovima uz ponešto opuštanja i odmora. To je meni osobno odlična kombinacija za izbacivanje stresa iz organizma, ali i punjenje baterija. Trenutačno imamo kupljene karte za šest koncerata do ljeta, za neke koncerte u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu. S čime najčešće iznenađujete svoje bližnje?

- Kažu kolegice na poslu da pružam mnogo motivacije i da često iznova iznenadim okolinu lakoćom pronalaženja rješenja čak i u naoko bezizlaznim situacijama. Normalno mi je uvijek podizati ljestvicu, tako da mi je motivacija uvijek visoka.

Nakon svake uspješne Combis konferencije obvezno čujem pitanje - što ćete sada novo i bolje

Informatičari su fantastična, jednostavna, brza i pametna ekipa i to je ono što meni uistinu odgovara smisliti za iduću konferenciju, kako mislite zasjeniti ovaj uspjeh? Mene to ne brine, jer znam da ćemo smisliti neku novu priču, jer je svaka Combis konferencija, a i svako naše događanje knjiga za sebe koju pišemo od početka na praznom papiru. Uz to, znam i da će nam se dogoditi nešto s čime nismo računali. Tako svaka dosadašnja konferencija ima neku svoju anegdotu, trenutak za pamćenje, internu priču. Zasigurno neću zaboraviti situacije poput rekordno brzog seljenja cijelog press centra preko noći zbog problema s klimatizacijom, presijecanje optičkog kabela i gubitak internet veze uoči samog otvaranja konferencije, nestanak struje u cijelom gradu netom prije zatvaranja konferencije ili požar u trafostanici. To su nešto izazovnije minute ili sati, no pokazalo se da je u kvalitetnom timu sve rješivo, pa se odmah kreiraju neke nove priče za prepričavanje, trenuci ponosa.

Uvjerena sam da je u poslu jedino sigurno da ćete naići na prepreku, ali to nikako nije obeshrabrujuće, već se samo trebate zapitati jeste li se okružili ljudima s kojima ćete lako preskočiti sve te prepreke.

ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 21

Uvjerena sam da je u poslu jedino sigurno da ćete naići na prepreku, ali to nikako nije obeshrabrujuće, već se samo trebate zapitati jeste li se okružili ljudima s kojima ćete lako preskočiti sve te prepreke.

Izlazak: lipanj 2018.

Ispričajte svoju priču!

Rezervirajte prostor u novom broju Poslovne žene! marketing@privredni.hr

Ana Peruničić inovatorica i vlasnica IN-Q, tvrtke IN Q, Rijeka

Shvatila sam da je prvi korak moja samostalna edukacija.

To je, definitivno, uvijek prvi i glavni korak poduzetništva

Š

to je bitno kada ulazimo u poslovni svijet u kojem su nam potrebni investirori? Najbitnija je - dobra priča. A da biste imali dobru priču morate prvo educirati sebe, istražiti tržište, poslagati partnere po tržištima, napraviti jasan plan djelovanja. Treba se i prijaviti na fondove, jer oni će svojom strogoćom najbolje ocijeniti drži li vaš projekt stvarno vodu. Gledajući kao žena kojoj je projekt “njena beba”, pravog bih partnera usporedila s “mužem”. On je onaj kojem vjerujete i koji će vas moći dugoročno pratiti. Jer bez toga “brak” - ne štima.

Nakon dugogodišnjeg obiteljskog posla, koji je uključivao organizaciju evenata, marketing, PR i vođenje restoranskog poslovanja, jedinog posla u kojem sam se tada vidjela do kraja života, jednu sam večer donijela odluku i priopćila da je vrijeme da krenem dalje. Nakon nekog vremena provedenog u traženju, srela sam prekrasnog doktora, vrsnog poznavatelja alternative koji mi je rekao: “imam proizvod za tebe”. Slušajući ga pažljivo, u to vrijeme već kao dugogodišnja supruga jednog od čelnih ljudi JGL-a i dobar poznavatelj farmaceutske industrije na njegove riječi: “kada je tijelo u ravnoteži, svaka je bolest izlječiva” samo sam se nasmijala.

Po prirodi sam veoma znatiželjna i to je bio povod mojoj novoj avanturi. Volim čitati i učiti te cijeli svoj poslovni vijek “prkosim zakonima”. Uvijek mislim da se stvari mogu bolje organizirati, da poslovanje mora biti inovativnije, da sezone moraju biti duže, a ljudi uporniji i direktniji... I to je postala ideja mog novog pothvata, ali i produženje naše kratke sezone.

Kako o proizvodu nisam ništa znala kao ni o alternativnim načinima liječenja, shvatila sam da je prvi korak moja samostalna edukacija. To je, definitivno, uvijek prvi i glavni korak poduzetništva. Smiješno zvuči, ali istina je - investitori su mi dugo bili nešto s čime sam se najmanje bavila.

Od malena sam imala zanimljiv pogled na a ljude. U svojoj sam glavi imala vlastiti ladi-čar s tri ladice. U prvoj su bili oni koje volim i s kojima bih se privatno družila, u drugoj onii vezani za posao i oni koje moraš otrpjeti, a u trećoj oni koje jednostavno više nisam htjela a u svom životu.

Puzzla po puzzla Kada sam odlučila tražiti investitora prvo sam m počela kopati po ladicama i gledati tko bi od d ljudi koje sam već poznavala mogli biti poten-cijalni investitori. Samu sebe sam iznenadila kad sam shvatila da bez obzira na to koliko sam poznavala ljudi koji bi me mogli financijski pratiti, među njima nisam nalazila budućeg partnera. Ljudi su mi došli na prezentaciju, a ja sam doslovce šutjela. Nešto mi je govorilo: “nisu oni za tebe”. Odlučila sam slagati puzzlu po puzzlu i čekati da se pojave pravi ljudi. Vodila sam se riječima svog doktora: “nemoj ti voditi energiju, pusti neka ona vodi tebe”. Sa stajališta žene, shvatila sam da trebam pratiti onu žensku intuiciju. I da je svakom projektu savršen partner već nekako dan.

Kad shvatite tko bi mogao biti potencijalni investitor, raspitajte se o tim osobama, o njihovoj kulturi poslovanja, načinu na koji su do sada sudjelovali u projektima, imate li neku vezu s njima... I naoružajte se strpljenjem i jakim živcima. Uvijek se sjetite, pogotovo ako je riječ o većim projektima, da je možda za vas upravo sada savršeno vrijeme za njegovo pokretanje, ali to ne mora značiti da je i za vaše partnere. U cijelom tom procesu radite dalje, stvarajte bolju verziju konačne slike od 1000 puzzli vašeg poslovanja. U jednom trenutku više neće biti samo jedan investitor, već će vam prilaziti i drugi. U tom slučaju si otvarate mogućnost izbora onog najsličnijeg vašim vrijednostima, jer u konačnici je to i najbitnije.

Osobno se držim pravila što manje to bolje.

Fokus treba biti usmjeren na ono što mislite da vam najviše odgovara, ali ponekad to može biti i veliki rizik. ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 23

Smiješno zvuči, ali istina je investitori su mi dugo bili nešto s čime sam se najmanje bavila

Sa stajališta žene, shvatila sam da trebam pratiti onu žensku intuiciju.

K KOLUMNA

Najbitnija je dobra priča

INTERVJU

IZVRŠNA DIREKTORICA UREDA ZA STRATEGIJU I UNAPREĐENJE POSLOVANJA HRVATSKE POŠTE

Ono što je jako važno jest naučiti tolerirati pogreške i sebi i drugima. Nažalost, još uvijek živimo u obrazovnom i kulturološkom okviru u kojem se pogreške kažnjavaju, umjesto da se smatraju prostorom za rast i razvoj te dijelom procesa učenja

A

ndreja Bekavac rođena je u Zagrebu 1974. godine, gdje je diplomirala na Ekonomskom fakultetu, smjer organizacije i menadžmenta. Svoju profesionalnu karijeru započela je 1995. godine. Od tada do danas prošla je različita radna mjesta unutar nekoliko kompanija, a svoju je karijeru gradila i u konzultantskim tvrtkama. Prije zaposlenja u Hrvatskoj pošti, u kojoj je od 2015. godine, radila je u tvrtkama Deloitte Savjetodavne usluge, T&MC (Technology and Management Consultants) i Capgemini Ernst&Young Consulting Hrvatska, redom na konzultantskim i menadžerskim pozicijama.

razgovarao Jozo Knez knez@privredni.hr

Na poslu provodimo minimalno trećinu svog najproduktivnijeg dijela dana.

Istraživanja pokazuju da su pozitivna atmosfera i dobri međuljudski odnosi najveći motivatori (plaća je tek na drugom ili trećem mjestu).

Dajmo prostora smijehu. Dati svoj doprinos kolegi, timu, kompaniji, društvu - ono je što me najviše motivira.

Andreja Bekavac

U konzultanskim i menadžerskim krugovima niste nepoznati, ali Vas molim da se predstavite našim čitateljima. Kako biste se definirali?

- Nekako je uvijek najteže opisivati samog sebe, a rekla bih i da je većina nas prema sebi vrlo kritična - u smislu što smo, tko smo i koja nam je uloga u društvu. Godinama gradimo svoj život, pa i svoju karijeru najbolje što znamo u okolnostima u kojima smo rođeni. Za sebe bih rekla da sam imala sreće i divnu obitelj koja mi je pružila bezbrižno djetinjstvo i solidno školovanje s jedne strane, ali isto tako me se odgajalo u uvjerenju da svatko sam kreira svoju sudbinu i da nema rezultata bez puno truda. Počela sam raditi još na fakultetu, postupno gradila karijeru, ali imala i sreće da su ljudi koji su me na tom putu vodili prepoznali u čemu sam najbolja i tako me 24 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

usmjeravali. U konzultantskom svijetu radila sam više od 15 godina. Imala sam prilike učiti od najboljih konzultanata u regiji, dodatno se educirati, raditi na brojnim projektima u različitim industrijama i upoznati divne ljude bilo kao kolege ili klijente. Bilo je to životno iskustvo koje mi je i dalo dovoljno znanja i zrelosti da prihvatim i svoju sadašnju poziciju u Hrvatskoj pošti.

Za neke je taj moj potez bio čudan, no za mene potpuno logičan. U Pošti sam prepoznala veliki

Svaka tvrtka, bez obzira na vlasništvo, a koja posluje na liberaliziranom i konkurentnom tržištu, mora imati strateški pristup potencijal razvoja i mjesto gdje se mogu fokusirano posvetiti jednom “klijentu” što mi je često nedostajalo u konzultantskom svijetu. Osim toga, Hrvatska pošta je značajan gospodarski subjekt u Hrvatskoj, s gotovo 10.000 zaposlenih, i taj aspekt društvene odgovornosti mi je također vrlo bitan.

A kada ste me već pitali kako bih sebe definirala, ne mogu propustiti reći svoju najvažniju ulogu, onu koja kreće svako jutro puno prije posla i nikada se ne gasi, a to je uloga mame. Djeca nam donose ogromnu sreću, ali i odgovornost,

Odustajanje je tek krajnja opcija ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 25

pa tako i utječu na naš posao i stavove i mijenjaju nas.

Strategija Pošta2022. ima za zadatak temeljiti poslovanje na digitalnim platformama te da tvrtka bude društveno odgovorna, istodobno kreirajući trendove.

U nju smo uvrstili sve što je Pošti danas, ali i sutra prioritet - od unapređenja i inovacija koje se odnose na temeljno poslovanje, razvoja kompetencija i znanja, kompanijske kulture, pa do logističkog razvoja.

Koji Vas moto vodi u poslu?

- “Work hard, have fun and make a difference”.

Bez puno truda nema rezultata, a odustajanje neka bude tek krajnja opcija. Ono što je jako važno jest naučiti tolerirati pogreške i sebi i drugima. Nažalost, još uvijek živimo u obrazovnom i kulturološkom okviru u kojem se pogreške kažnjavaju, umjesto da se smatraju prostorom za rast i razvoj te dijelom procesa učenja. Učenje je jedan od najvažnijih aspekta uspješne karijere.

Na poslu provodimo minimalno trećinu svog najproduktivnijeg dijela dana. Istraživanja pokazuju da su pozitivna atmosfera i dobri međuljudski odnosi najveći motivatori (plaća je tek na drugom ili trećem mjestu). Dajmo prostora smijehu. Dati svoj doprinos kolegi, timu, kompaniji, društvu - ono je što me najviše motivira. U Hrvatskoj pošti radite od 2015. godine, koja je Vaša uloga?

- U Hrvatskoj pošti odgovorna sam za postavljanje i praćenje realizacije strateških projekata tvrtke, a time i Razvojne strategije Pošta2022.

Uz fokus na provedbu Strategije i upravljanje portfeljem strateških projekata, nadležna sam i za upravljanje unapređenjem poslovnih procesa. Kao ured podrške Upravi rekla bih da smo, u najširem smislu riječi, točka gdje se usuglašavaju želje vlasnika, strategija Uprave i operativno poslovanje. Strateško planiranje nije jednostavno u uvjetima dnevnih političkih, tehnoloških i ekonomskih promjena. Kako Vi uspijevate strateški planirati u takvim uvjetima?

- Da su okolnosti izuzete od svih faktora koje ste naveli, onda ni jedna tvrtka ne bi imala potrebe za dugoročnim i detaljnim planiranjem, a time ni ja ne bih radila ovaj posao kod mog poslodavca.

26 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

Svaka tvrtka, bez obzira na vlasništvo, a koja posluje na liberaliziranom i konkurentnom tržištu, mora imati strateški pristup. U Hrvatskoj pošti Ured za strategiju i unapređenje poslovanja nije taj koji sam strateški planira, već smo mi točka kroz koju se strategija tvrtke i strateški projekti objedinjuju i filtriraju. Moj je ured jedan od onih

Izazov je predvidjeti potrebe u budućnosti što za područje na kojem netko radi može činiti bitnu razliku koji su podrška Upravi i biznisu. To konkretno znači da mi ne radimo strategije naših temeljnih biznis divizija, marketinšku ili bilo koju drugu pojedinačnu strategiju, nego smo tu kako bismo pomogli da poslovni ciljevi tvrtke budu ujednačeni s krovnom strategijom i da se fokusiramo kao poslovna zajednica na prioritete.

Koji Vam je onda najveći izazov?

- Najveći je izazov objediniti i strateški ujednačiti različite grane poslovanja kojima se kao tvrtka bavimo te biti ukorak s brzim promjenama na tržištu. Tu čak i ne mislim na digitalizaciju, koja više nije budućnost nego sadašnjost, a na čemu trenutačno najviše radimo, već na potpuno nove koncepte poslovanja. Uber, najveća svjetska taksi kompanija nema ni jedno vozilo u svom vlasništvu. Facebook, najpoznatija svjetska društvena mreža i marketinška platforma, ne bavi se kreiranjem sadržaja. Alibaba, jedna od najpoznatijih internetskih trgovina nema zaliha. Airbnb, najpoznatiji svjetski ponuđač smještaja ne posjeduje ni jednu nekretninu. Izazov je

predvidjeti potrebe u budućnosti što za područje na kojem netko radi može činiti bitnu razliku.

Koliko je unaprijed moguće planiratI i jeste li ikada neki plan temeljno promijenili prije ostvarenja?

- Treba postaviti pitanje možemo li si priuštiti da ne planiramo unaprijed. To više nije pitanje za tvrtke, već realna činjenica. Mi danas aktivno radimo i poslujemo, ali moramo znati dugoročan cilj i prilagođavati se brzim trendovima i promjenama. Lakše je plan mijenjati i periodično ga preispitati, nego ga uopće nemati. Poslovanje se ne može voditi stihijski. U sustavu u kojem sada radim imam sreću da nismo temeljno mijenjali plan prije ostvarenja, jer se pokazuje da radimo u skladu s planom, no tek ostvarujemo Strategiju koju je naša uprava s menadžmentom postavila prošle godine. Prošle godine usvojena je razvojna strategija Pošta2022., možete li nam reći malo više o tome?

- Gledajući iz moje perspektive, radi se o sustavno strukturiranom dokumentu koji se temelji na brojnim analizama nadležnih kolega, nacionalnog i globalnog tržišta. Vjerujem da je onome tko je pogleda na prvu prilično logična.

Dostupna je na našim internetskim stranicama.

Glavne odrednice su razvoj temeljnog poslovanja, razvoj znanja i nova tržišta. Strategija Pošta2022. ima za zadatak temeljiti poslovanje na digitalnim platformama te da tvrtka bude društveno odgovorna, istodobno kreirajući trendove. U nju smo uvrstili sve što je Pošti danas, ali i sutra, prioritet - od unapređenja i inovacija koje se odnose na temeljno poslovanje, razvoja kompetencija i znanja, kompanijske kulture, pa do logističkog razvoja. Dakle, u njoj ćete naći i suradnju s DHL-om, izgradnju novog sortirnog centra, razvoj novih projekata poput web trgovine Žutog klika, ulaganja u temeljno poslovanje poput projekta Digitalnog poštara… Sve naše investicije su u skladu s ovom strategijom, odnosno strategija se temelji na ozbiljnim poslovnim planovima. Osim same Strategije, bavite se i upravljanjem projekata. Kako to izgleda u ovako velikom sustavu? Koje metode primjenjujete?

- Naša je strategija razvojna, pa su tako, logično, projekti jedan od temelja njenog ostvarenja. Veličina i kompleksnost naše kompanije zahtijeva strukturirani pristup vođenju projekata. Metodološki okvir koji koristimo je PMBOK®, koji je razvio Institut za upravljanje projektima (US), no prilagodili smo ga, naravno, našim potrebama. S druge strane, brze promjene na tržištu,

prije svega tehnološke prirode, zahtijevaju i brzu reakciju kompanija, tako da određene projekte vodimo agilno. To je čista suprotnost klasičnom metodološkom vođenju projekta i vrlo je izazovno za kompaniju naše veličine. Pojednostavljeno rečeno, kod agilnog vođenja projekata aktivnosti se odvijaju puno brže, greške se ispravljaju u hodu i potreban je puno veći angažman tima te brza reakcija svih dionika u projektu. S ponosom mogu reći da se naš projekt Digitalnog poštara s uvođenjem pametnih telefona na dostavi vodi upravo na takav način i, za sada, daje odlične rezultate.

Je li bitno različito ovakve usluge pružati kao dio konzultantskog sustava ili biti dio neke tvrtke kao ‘interni konzultant’?

- Uloge su različite, ali suština posla je ista - analizirati problem, strukturirati pristup problemu, pronaći optimalna rješenja, implementirati ponuđeno rješenje i, u konačnici, unaprijediti poslovanje i zadovoljiti klijenta. A na pitanje je li lakše biti vanjski ili interni konzultant, mogu samo reći da je drugačije. Svaka uloga ima svoje prednosti i nedostatke. Kada vas netko angažira kao vanjskog konzultanta, onda vas gleda vrlo konkretno kao neutralnog igrača kroz vaš zadatak i satnicu. Nakon obavljenog posla slijedi novi klijent i novi zahtjevi. Imate vrlo malo vremena za upoznavanje klijenta i poistovjećivanje s tvrtkom. Osim toga vrlo često ne vidite konkretne rezultate implementacije rješenja koje ste ponudili. Uloga internog konzultanta je drugačija jer ste dio svakodnevnog tima. Time puno bolje poznajete procese i ljude, no u identičnoj ste poziciji kao i svi ostali članovi tima - od identifikacije s tvrtkom pa sve do različitih percepcija.

Neki će vas doživjeti kao savjetnika i koristiti be-

Najveći je izazov objediniti i strateški ujednačiti različite grane poslovanja kojima se kao tvrtka bavimo te biti ukorak s brzim promjenama na tržištu. Tu čak i ne mislim na digitalizaciju, koja više nije budućnost nego sadašnjost, a na čemu trenutačno najviše radimo, već na potpuno nove koncepte poslovanja.

Naša je strategija razvojna, pa su tako, logično, projekti jedan od temelja njenog ostvarenja nefit suradnje proaktivno, dok će neki ponekad imati stav da im se uplićete u nadležnost. Najizazovniji dio posla je upravo zadržati neutralnost i objektivnost, a najljepši je dio pratiti promjenu od početka do kraja.

Imate li savjet za mlađe kolegice koje se bave Vašim područjem?

- Jedan citat kaže: ‘Izaberi zanimanje koje voliš i više nikada u životu nećeš morati ići na posao’.

Ja bih još dodala - i ne zaboravi na one koji dolaze nakon nas. ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 27

ANKA CHOCOLATE

Kockasta pralina koja osvaja na prvu Želja nam je dokazati se kao čokolaterija dizajnproizvoda, a s vremenom započeti i klasičnu liniju te provoditi edukacije o čokoladi, napominje Antonija Rogić

piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Čokolada i dizajn

Antonija Rogić

P

oslovna priča Antonije Rogić mogla bi inspirirati mnoge jer najbolje pokazuje kako se iz hobija može razviti pravi biznis. A kad spojite hobi i čokoladu, rezultat je prava slatka poslovna priča. Ideja za otvaranje čokolaterije kod ove mlade poslovne žene rodila se iz želje da stvori praline koje je crtala duži niz godina i zbog kojih je i sama krenula u edukaciju o čokoladi. U to vrijeme živjela je u Italiji, na Siciliji, gdje je izbor čokolatijera velik, puno se toga može vidjeti, a još više naučiti. U svijet čokolade ušao je i njezin suprug Riccardo Gollin, inače veliki ljubitelj kuhanja i hrane. Vidjevši koliko je proizvodnja čokolade zanimljiva, i on je započeo s edukacijom i izradom pralina. Od tada praline rade zajedno.

Poslovni pothvat s njihovim pralinama krenuo je krajem studenoga 2016. godine kada je osnovana tvrtka Anka Chocolate, da bi proizvodnja započela u ožujku prošle godine.

“Anka Chocolate trenutačno ima jednog zaposlenog radnika na poziciji izrade pralina. Od

28 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

samog početka u procesu kreiranja pralina sudjelujemo suprug i ja zajedno. Želimo da prvotna ideja bude prisutna u svim segmentima proizvoda, od imena proizvoda, ambalaže, recepta, forme pralina, do njihove dekoracije i teksta uz njih. Izradu kutije i grafički dio radimo s vanjskim suradnicima”, kaže Antonija Rogić. Ulazak u poslovne vode zahtijeva definiranje mnogih stvari, poput izrade vizualiteta tvrtke i samih proizvoda ili izrade kutije i određivanja načina pakiranja pralina u kutiji. Trebalo je napraviti sve potrebne analize pralina, pripremiti prostor za proizvodnju, riješiti dokumentaciju koja prati proizvodnju i tvrtku općenito te na kraju izraditi web stranicu. Kad su sve te “predradnje” završene, mogli su krenuti s proizvodnjom.

Čokoladna šahovnica Njezin najprepoznatljiviji proizvod je Krocka, odnosno hrvatske čokoladne kockice koje su mnogi prepoznali kao jedinstven suvenir, poklon ili uspomenu iz Hrvatske. Riječ je čokoladnim kockama prepoznatljivog kockastog uzorka, ručno rađenim i bojenim, pakiranim u kutije kockastog oblika u kojoj praline zajedno čine hrvatsku šahovnicu. U svakoj se kutiji nalazi brošura na hrvatskom i engleskom jeziku s legendom iz povijesti o hrvatskoj šahovnici.

“Recepte smo skupljali sve ove godine dok smo učili i izrađivali praline s vrhunskim čokolatijerima. Neke smo izmijenili, neke radili sami. I kad govorimo o Krocki, bijela pralina je punjena

Recepte smo skupljali sve ove godine dok smo učili i izrađivali praline s vrhunskim čokolatijerima, kaže Antonija Rogić kremom od lješnjaka, a radili smo je u suradnji s vrhunskim čokolatijerom iz Italije, dok je crvena pralina punjena kremom s likerom Maraschino koju smo sami radili”, priča svoje male čokoladne tajne Antonija Rogić, koja smatra kako je jako važno za opstanak na tržištu kupcima uvijek ponuditi nešto novo i više.

“Svakako želimo nastaviti s proizvodnjom drugačijih proizvoda i time se izboriti za dio tržišta. I u ovom trenutku radimo na novim proizvodima. Ove godine želimo izaći na tržište s

Ljepota čokolade leži i u tome da možemo istraživati nove okuse spajanjem čokolade i ostalih namirnica, smatra Antonija Rogić dva nova proizvoda. Želja nam je dokazati se kao čokolaterija dizajn-proizvoda, a s vremenom započeti i klasičnu liniju te provoditi edukacije o čokoladi”, napominje Antonija Rogić koja je s dozom optimizma prihvatila i sve one neizbježne probleme koje se javljaju u svakom poslovanju.

“Problemi su velike lekcije i neizbježni su.

Izrada pralina Krocka je dosta teška s obzirom na to da su bridovi i vrhovi praline oštri, a gornji sloj ravan. Teško ćete naći takve praline jer se oblik kocke ne preporuča zbog lakog pucanja boje ili nepotpunog vrha. Temperature u proizvodnji su tu od velike važnosti i sve mora biti savršeno da bi pralina bila ispravna. Trebalo nam je vremena da usavršimo rad na tome”, kaže Antonija Rogić te ističe kako se praline naručuju direktno na Anka Chocolate, odnosno prodaju se i izrađuju po narudžbi kako bi kupac uvijek dobio svježe praline.

Glatke teksture ima samo vrhunska čokolada Antonija kaže kako je ona ljubiteljica klasičnih recepata, no neki novi spojevi su je zaista ugodno iznenadili, primjerice spoj čokolade i sira.

“Ljepota čokolade leži i u tome da možemo istraživati nove okuse spajanjem čokolade i ostalih namirnica. Definitivno sam za isprobavanje i izradu novih okusa. Gledano sa stajališta proizvodnje, bitno je poznavati tržište za koje se praline rade te se time voditi i u receptima”, ističe ova prava čokoladna majstorica koja je s nama podijelila i dio svoga bogatog iskustva kad su u pitanju vrhunske čokolade.

“Vrhunska čokolada je napravljena od kakao mase i kakao maslaca uz dodatak šećera. U jeftinijim čokoladama kakao maslac se zamjenjuje biljnim masnoćama koje smanjuju njenu kvalitetu, dok je količina šećera veća. Čokolada se pri izradi tabli ili pralina temperira. Procesom temperiranja aktiviramo kristale kojima čokolada dobiva određena svojstva koja ukazuju na njenu kvalitetu. Kod čokolade gledamo njen izgled – površina mora biti sjajna i glatka, bez bijelih tragova kakao maslaca. Lom takve čokolade mora biti krut uz jasan zvuk loma, a da se čokolada pri tome ne mrvi. Čokolada ne smije biti kiselkasta niti imati miris preprženosti. U ustima mora biti glatke teksture”, objašnjava Antonija Rogić koja već smišlja kako ionako sladak proizvod učiniti još malo slađim i drugačijim. ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 29

Izrada pralina Krocka je dosta teška s obzirom na to da su bridovi i vrhovi praline oštri, a gornji sloj ravan. Teško ćete naći takve praline jer se oblik kocke ne preporuča zbog lakog pucanja boje ili nepotpunog vrha.

INTERVJU

VLASNICA I DIREKTORICA TVRTKE BALMARIS

Poslovno ozračje na našim prostorima još uvijek nije dovoljno stimulirajuće za pokretanje vlastitog start-up poduzeća. Osim birokratskih prepreka velik nam je problem financiranje projekta u ranijima fazama razvoja, ali i održavanje poduzeća na životu u vrijeme dok ono još praktički nema vlastitih prihoda

razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Proizvod je tehnologija za obradu balastnih voda na brodovima i ostalih tekućina u industriji temeljena na kombinaciji mehaničkog i fizikalnog principa bez upotrebe kemikalija.

Martina Cvetković

U

Hrvatskoj su nedavno održani finalni izbori za najbolji start-up. Na tim natjecanjima pobijedila je Martina Cvetković, vlasnica tvrtke Balmaris iz Rijeke, projektom Novi sustav za obradu balastne vode i drugih tekućina. Njen je projekt ove godine osvojio prvo mjesto na natjecanju PowerUp! u organizaciji InnoEnergyja, čime se kao predstavnica Hrvatske plasirala u finale tog međunarodnog natjecanja u Budimpešti. Podsjetimo, riječ je o najvećem start-up natjecanju iz područja energetike u Europi u kojem mogu sudjelovati natjecatelji iz 23 zemlje. Ono je i velika prilika za inovatore iz Jugoistočne Europe jer im daje šansu da ostvare i razviju svoje projekte te postanu vidljivi na globalnom tržištu. Osim toga, pobjednici takvih međunarodnih natjecanja, osim novčane nagrade, dobivaju pristup prestižnom akceleratoru Highway koji podržava InnoEnergy.

Valja napomenuti da projekt Novi sustav za obradu balastne vode i drugih tekućina donosi novi inovativni,

30 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

Sve je više mogućnosti, ali je teško do sredstava ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 31

ekološki prihvatljiv sustav za obradu, pročišćavanje i dezinfekciju vode koji je prikladan za obradu balastnih voda na brodovima.Inače, Martina Cvetković stekla je zvanje doktorice znanosti završetkom interdisciplinarnog doktorskog studija Zaštita okoliša u Ljubljani 2016. godine. Prethodno je na Pomorskom fakultetu u Rijeci stekla naziv magistrice inženjerke tehnologije pomorskog prometa. Za svoju inovaciju ove godine dobila je hrvatski patent, a lani je pokrenula proces međunarodne patentne zaštite. Osim toga Martina Cvetković je dobitnica nagrade za najbolju ideju Hrvatske u natjecanju Ideje iz Europe, u organizaciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i HAMAGBICRO-a, a također će predstavljati Hrvatsku u polufinalu koje će se održati u Tallinnu.

 Možete li reći nešto više o svom projek-

Projekt je sam po sebi prilično kompleksan.

Iako je ideja i inovacija moja, od samog rađanja ideje pa sve do faze u kojoj se nalazimo sada, u projekt je bio uključen velik broj stručnjaka s interdisciplinarnim znanjima i različite institucije.

tu?

- Proizvod je tehnologija za obradu balastnih voda na brodovima i ostalih tekućina u industriji temeljena na kombinaciji mehaničkog i fizikalnog principa bez upotrebe kemikalija.

Sustav je razvijen u suradnji s nekoliko europskih znanstvenih istraživačkih institucija, koristi malu količinu energije te je jednako ili više efektivan od drugih sustava na tržištu. Može se koristiti i u drugim područjima s namjerom dezinfekcije, pročišćavanja i sterilizacije različitih tekućina te uništavanja različitih vrsta vodenih organizama.

 Kako je sve počelo?

- S projektom Novi sustav za obradu balastne vode i drugih tekućina 2015. godine osvojili smo glavnu nagradu na natječaju Zagrebačke banke i partnera te prvu nagradu za najbolju inovaciju u Primorsko-goranskoj županiji. Osim toga o njemu su objavljena dva znanstveno-istraživačka članka u uglednim svjetskim znanstvenim časopisima, Marine Pollution Bulletinu i Environmental Science and Pollution Researchu, gdje sam prva autorica. U svibnju 2015. pokrenula sam vlastito poduzeće, a u razvoju projekta i tvrtke do sada sam surađivala s raznim domaćim i međunarodnim institucijama i stručnjacima. Sudjelovala sam i dalje sudjelujem na brojnim edukacijama, seminarima i konferencijama gdje prikupljam praktična znanja iz poduzetništva. Tu sam, naravno, stekla korisne poslovne kontakte.

 Kako biste ocijenili situaciju sa start-up tvrtkama u Hrvatskoj? Mislite li da je za njih okruženje dovoljno poticajno?

- Iako svakim danom start-up scena u Hrvatskoj nudi sve više novih mogućnosti i poticaja 32 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

za mlade poduzetnike, smatram da, nažalost, poslovno ozračje na našim prostorima još uvijek nije dovoljno stimulirajuće za pokretanje vlastitog start-up poduzeća.

 Zašto nije stimulirajuće?

- Osim birokratskih prepreka još uvijek nam veliki problem predstavlja financiranje projekta u ranijima fazama razvoja, ali i održavanje poduzeća na životu u vrijeme dok ono još praktički nema vlastitih prihoda.

 Znači slažete se s tvrdnjom da start-upi uglavnom teže dolaze do izvora financiranja? Kakva je situacija specifično u Hrvatskoj i biste li rekli da se taj trend možda mijenja?

- Do izvora financiranja, barem u našoj sredini, nije jednostavno doći. Iako se kreira sve veći broj događanja, platformi i mjesta namijenjenih

Licenciranje proizvoda i za druga potencijalna područja primjene  Kako planirate dalje razvijati svoj proizvod?

- Osim za područje primjene kod obrade balastnih voda, svakako planiramo krenuti u smjeru komercijalizacije i licenciranja proizvoda i za druga potencijalna područja primjene poput ekološke obrade bazenskih voda i pilotnog testiranja uređaja za obradu voda za navodnjavanje za poljoprivredu s čime namjeravamo započeti vrlo skoro.

start-up poduzećima na kojima se mogu upoznati investitori, istaknula bih dvije prepreke s kojima sam se osobno susrela. S jedne strane, na takvim je događanjima prisutan velik broj start-upa te je stoga pažnju investitora teže privući jer je ona istovremeno raspršena na puno kvalitetnih projekata. S druge pak strane, većina investitora dolazi iz područja ekonomije, financija i IT industrije, tako da se tu nerijetko javlja problem nedovoljnog razumijevanja projekata koji imaju dublju tehnološku pozadinu.

 Kako ste došli na ideju za svoj projekt?

- Ideja je inicirana u suradnji s mojim mentorima kao dio mojega doktorskog rada na poslijediplomskom studiju zaštite okoliša na Sveučilištu u Ljubljani.

Tko je sve na Vas poticajno djelovao i pomogao Vam u realizaciji projekta?

- Kao najveću podršku u razvoju i realizaciji ovog projekta istaknula bih dvije osobe: svog pokojnog mentora, prof.dr.sc. Borisa Komparea s Fakulteta za građevinarstvo i geodeziju iz Ljubljane koji me je usmjerio na ovaj put i pružio sva potrebna znanja, podršku i infrastrukturu kako bih realizirala svoje zamisli vezane uz ispitivanje učinkovitosti nove tehnologije,

Ideja je inicirana u suradnji s mojim mentorima kao dio mojega doktorskog rada na poslijediplomskom studiju

 Što vas je potaknulo da iz svijeta znanosti uđete u svijet poduzetništva?

- Moglo bi se reći da sam iz svijeta znanosti u svijet poduzetništva uskočila gotovo slučajno, i to osvojivši glavnu nagradu na natječaju Zagrebačke banke i partnera - Moja zelena zona, gdje je jedan od uvjeta za osvajanje nagrade bio i osnivanje vlastitog poduzeća.

lJeste li ideju sustava za obradu balastnih voda razradili sami ili u timu?

- Projekt je sam po sebi prilično kompleksan.

Iako je ideja i inovacija moja, od samog rađanja ideje pa sve do faze u kojoj se nalazimo sada, u projekt je bio uključen velik broj stručnjaka s interdisciplinarnim znanjima i različite institucije.

Najveći problem u pozivima za poduzetnike jest kašnjenje postupka dodjele bespovratnih sredstava i produženje rokova te svog oca koji mi je puno pomogao u fizičkoj realizaciji i izvedbi svih pilotnih postrojenja, ali i bio podrška u onim teškim trenucima razvoja mojega projekta.

Koliko su poticajna natjecanja poput PowerUp! by InnoEnergy za start-up zajednicu? Kako ih općenito ocjenjujete?

- Svako natjecanje, svaki start-up event ima svoju priču. Takva natjecanja nam, kao startup poduzeću, donose jedno novo i u svakom slučaju pozitivno iskustvo. To su obično mjesta gdje se upoznaju potencijalni suradnici, partneri, prikupljaju bitne informacije i kontakti, a nije isključeno da se na takvim mjestima skriva i budući investitor. Kada smo kod natjecanja, osim PowerUpa i obrta i HAMAG-BICRO na razini Hrvatske i Europska komisija kao organizator cjelokupnog natjecanja. Na natjecanju sudjeluju sve zemlje članice Europske unije sa svojim predstavnicima, a održat će se u Estoniji.

 Koji su Vam planovi za budućnost? Kako mislite komercijalizirati projekt?

- Naš plan je nastaviti s komercijalizacijom projekta s jednakim entuzijazmom i intenzitetom kao i do sada. Svakako, za daljnju komercijalizaciju neophodna nam je i financijska podrška investitora i partnera, a jednim dijelom planiramo aplicirati i za dobivanje sredstava iz fondova Europske unije. ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 33

Ništa se ne događa samo po sebi 34 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

INTERVJU

VLASNICA TVRTKE INTERLIGO, SPLIT

razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Anamarija Cicarelli

A

namarija Cicarelli aktualna je dobitnica nagrade Najbolja mikro poduzetnica koju joj je dodijelila Mreža poslovnih žena i poduzetnica Women in Adria. S Anamarijom Cicarelli razgovarali smo o njenim poslovnim planovima, trendovima u turizmu te o ključnim osobama na koje se oslanja u poslu.

Je li se što promijenilo od kada ste dobili nagradu?

- Kad te mikro poduzetnicom godine proglasi Mreža poslovnih žena i poduzetnica kao što je Women in Adria, neke se stvari moraju promijeniti. Radim otprilike jednakim intenzitetom, ali imam malo više samopouzdanja, više energije i želje za realizacijom nekih projekata koji su bili na čekanju. Super je osjećaj dobiti nagradu. To je dokaz da si na pravom putu i da netko vidi što radiš. Znači, kako su članice žirija rekle, izišao si iz ormara.

Kako to da vam je poraslo samopouzdanje?

- Uvijek se u poslu pitaš je li dobro to što radiš.

Kada radite posao koji mi radimo i kada imate mikro tvrtku, nemate se s kim uspoređivati. U velikoj tvrtki se možete uspoređivati s kolegama i s konkurencijom. Interligo nema konkurenciju na tržištu. Nitko se ne bavi savjetovanjem za male iznajmljivače u Hrvatskoj na način na koji se mi bavimo. Kad dobijete priznanje, znate da ste na pravom putu i naravno da to podiže samopouzdanje i daje vjetar u leđa.

Čime se konkretno bavite?

- Savjetovanjem u turizmu. To je dosta široko područje, a mi smo nekako prepoznati u javnosti po savjetovanju namijenjenom malim iznajmljivačima. Savjetujemo ponajviše one koji kreću u malo poduzetništvo u turizmu, ne samo iznajmljivače. Pogotovo su nam interesantni oni koji nisu radili u turizmu, a odlučuju se investirati u njega. Za njih radimo procjene poslovanja, marketinške planove, strategije poslovanja…, sve čime će povećati uspješnost poslovanja. U četiri godine održali smo više od 300 radionica kroz koje je prošlo više od 15.000 ljudi.

apartmana i kuća za odmor. Trendovi se jako brzo mijenjaju, tako da stalno imam potrebu za pisanjem knjiga, a to je teško. Putem časopisa lakše je pratiti novosti na tržištu u svim područjima i komunicirati s klijentima.

A kakvi su sada trendovi?

- Trendovi se kreću prema digitalizaciji i većoj kvaliteti. Prije se turizam bazirao na hotelima, konobama i privatnom smještaju niske kvalitete. To u zadnje vrijeme više nije tako. Sve ide u smjeru podizanja razine usluge što je najvidljivije kod hotela. Svi novi hoteli koji se grade, recimo u Splitu, imaju najmanje četiri zvjezdice.

Oni, pak, koji grade apartmane ili kuće za iznajmljivanje, također se okreću visokoj kategoriji.

Tako je i u ugostiteljstvu. Kad je riječ o oglašavanju, sve se prebacuje na digitalno. Turizam je u potpunoj simbiozi s internetom.

Gdje ste sve stjecali iskustvo?

- Karijeru sam počela u nautičkom turizmu, u tvrtki SEM iz Splita, koja je imala brodove koji su vozili na relaciji Split-Ancona. Nakon toga sam niz godina radila u Savezu kuhara mediteranskih i europskih regija kao voditeljica marketinga. Organizirali smo natjecanja kuhara, gastro izložbe, otvorili kuharsku akademiju... Bila sam dio tima koji je radio na promociji gastronomije kao jednog od najvažnijih dijelova turističke ponude. Nakon rada s kuharima vodila sam turističku agenciju specijaliziranu za evente i incentive. Nakon toga je došlo vrijeme za samostalni rad.

Jeste li imali podršku obitelji u odluci da budete poduzetnica?

- U prvom redu suprug, ali i roditelji i prijatelji, godinama su me nagovarali na poduzetništvo.

Moji nono i nona su iznajmljivali sobe, kasnije

Mi smo nekako prepoznati u javnosti po savjetovanju namijenjenom malim iznajmljivačima su to radili i moji roditelji od kojih sam preuzela taj posao i odlučila ga razviti. Tu sam iskoristila iskustvo iz gastronomije, marketinga, agencije.

Kako to da se bavite i izdavaštvom?

- Osluškujemo tržište i na osnovi upita iznajmljivača pišemo knjige. Razna pitanja, dvojbe, problemi, očekivanja iznajmljivača su inspiracija za nove knjige. Izdajemo i specijalizirani časopis o turizmu i privatnom smještaju, za vlasnike

Nitko se ne bavi savjetovanjem za male iznajmljivače u Hrvatskoj na način na koji se mi bavimo.

Kad dobijete priznanje, znate da ste na pravom putu i naravno da to podiže samopouzdanje i daje vjetar u leđa

A kako ste se odlučili krenuti u savjetovanje?

- Iznajmljivači su me često pitali gdje se oglašavam, kako radi pojedini portal, kako smo napravili prezentaciju, kako vodimo knjige... Sve ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 35

je više bilo takvih pitanja i to mi je bio signal da istražim tu nišu. Vidjela sam da je sve više pitanja, a sve teže doći do odgovora. Tako sam počela taj posao savjetovanja, pisanja knjiga, izdavanja časopisa... Imamo mi i druge marketinške projekte vezane uz turizam, ali su u samom začetku.

Mi smo u puno stvari i napredniji, a naše turističko vrijeme tek dolazi. Samo trebamo biti pametni i ne pokvariti ono što već imamo.

Jeste li sami u poslu?

- Nemamo mnogo zaposlenih, ali imamo više od 20 vanjskih suradnika. Uz njih najvažnija osoba u tvrtki je moja kolegica Meri Čizmić Kraljević.

Meri je 15 godina radila u marketinškoj agenciji, a bolje smo se upoznale u Savezu kuhara mediteranskih i europskih regija (SKMER). Kao tim se nadopunjujemo, u prilog nam ide i to što je ona pravne a ja ekonomske struke, i imamo neograničeno povjerenje jedna u drugu. Radile smo zajedno na velikom broju projekata u sklopu SKMER-a, kasnije i u turističkoj agenciji, nakon toga za jednu talijansku razvojnu agenciju s kojom smo proputovale gotovo cijelu Europu.

Ona mi puno znači u poslu, ali i u životu.

Koliko apartmana iznajmljujete u Postirama?

- Iznajmljujemo šest apartmana koji su udaljeni od mora oko 250 metara, i to u manje atraktivnoj destinaciji od Bola, Supetra ili u novije vrijeme Sutivana. Trebalo je jako puno rada i ulaganja u marketing kako bismo svoje apartmane pozicionirali na tržištu i upravo to mi je poslužilo kao dobra podloga za pokretanje vlastite tvrtke. Morala sam puno više učiti i znati nego netko tko ima smještajne jedinice uz more, a to mi i danas pomaže u poslu.

Iznajmljivačima treba savjet o tome što sve moraju napraviti da bi im apartman bio pun i iznajmljen što duže Što iznajmljivače najviše zanima?

- Kao i sve - kako zaraditi više. Zanima ih i gdje se oglasiti. Nedavno su me na jednoj edukaciji pitali upravo to. Dala sam im popis 75 portala koji im mogu biti zanimljivi za oglašavanje. No uvidjeli su da ne bi bio dobar način poslovanja oglasiti se na svih 75 portala. Puno im je važnije znati kako biti uspješan na portalima na kojima se oglase.

Koji savjet im treba?

- Treba im savjet o tome što sve moraju napraviti da bi im apartman bio pun i iznajmljen što duže.

36 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

Na terenu smo i čujemo što ljudima treba Zašto vi uspijevate u nečemu što drugi uopće ne žele raditi?

- Na terenu smo i čujemo što ljudima treba. Od četiri knjige koje sam napisala naša tvrtka je izdala jednu i to je bio naš financijski najuspješniji projekt. To je danas, u vrijeme elektroničkih medija, nevjerojatno, ali je istina.

Pomoglo nam je ponajprije iskustvo u marketingu. Sada izlazi peta knjiga koju ćemo također izdati mi. Ne sumnjam u njen uspjeh jer ona daje odgovore na pitanja koja nam iznajmljivači učestalo postavljaju u zadnje tri godine, a još uvijek nisu sigurni u odgovore.

Više im ne treba pomoć u tome gdje se oglasiti jer većina njih je na Booking.comu, Airbnb-u i TripAdvisoru. Ta tri portala su se iskristalizirala i većina iznajmljivača je na njima, a sada im treba savjet kako biti uspješan na pojedinim portalima. To uključuje i uređenje, prezentaciju, komunikaciju… Sve mora biti usklađeno s trendovima koji se mijenjaju iz godine u godinu, a rekla bih i češće. A druga stvar u kojoj im treba pomoć je kako doći do informacija. Moraju znati koja su im prava i obveze.

Kako ide časopis Moj apartman? Jeste li sada, nakon godinu dana izlaženja, zadovoljne?

- Specijalizirani časopis smo Meri i ja planirale pokrenuti još u SKMER-u, ali nismo uspjele zatvoriti financijsku konstrukciju. Znale smo da je takav časopis potreban tržištu, ali nismo uspijevale pronaći pravu formulu. Dugo je specijalizirani časopis bio projekt na čekanju. No s

vremenom, iskustvom, novim trendovima, ali i novim idejama projekt kreće u realizaciju. Vezan je uz iznajmljivače jer su oni danas u našem fokusu i ide na 30.000 adresa. Znači, uspjele smo pogoditi ciljanu grupu, a ideje za teme dobivamo na edukacijama. Ljudi nam sami kažu što ih zanima, na koja pitanja trebaju odgovore...

Kad netko u tebe vjeruje, ne možeš ga razočarati

Dosta se čuje tvrdnja da se turizam događa sam po sebi?

- Ne, to nije točno. Ništa se ne može dogoditi samo po sebi. U turizmu radi puno pametnih, sposobnih i kreativnih ljudi. Dosta tih ljudi je iskustvo stjecalo vani i pilagodilo ga našim specifičnostima. Imala sam prigodu putovati i uvjeriti se da mi, što se tiče turizma, nimalo ne zaostajemo za turistički razvijenijim zemljama. Mi smo u puno stvari i napredniji, a naše turističko vrijeme tek dolazi. Samo trebamo biti pametni i ne pokvariti ono što već imamo.

Privatno uspijete sve stići?

- Muž poslom izbiva, a djeca su već velika, tako da se mogu donekle brinuti o sebi. Prije su mi roditelji, posebno bake s obje strane, puno pomagale. Danas bez podrške obitelji ne možete uspjeti. Moj muž i djeca su mi podrška, uvijek me guraju naprijed. Koliko god obiteljske obveze bile velike, one su bilo kojoj poduzetnici dodatni benefit, u smislu da imate više razloga za uspjeh.

A gastronomija? Želite li se ponovno okušati u njoj?

- Iako sam počela s nautičkim turizmom, gastronomija mi je bila prvi konkretni izazov.

Radila sam s pokojnim Mirom Bogdanovićem, koji je bio začetnik promocije gastronomije u Hrvatskoj. Da s njim nisam prošla sve porođajne muke koje prate velike projekte, sigurno ne bih uspjela na ovaj način postaviti tvrtku.

Definitivno mi je pomogao tako što me neprestano bacao u vatru, uvijek je vjerovao u mene, pa čak i kad sam sumnjala u svoje mogućnosti.

Kad sam mu jednom rekla da ima neko izvrsno natjecanje kuhara u Istanbulu i da bismo se tamo trebali predstaviti, on mi je rekao: ‘Odlično, organiziraj to.’ Nikad mu nisam mogla reći da ne mogu ili ne znam, morala sam mu doći s rezultatom. Kad netko u tebe vjeruje, ne možeš ga razočarati. Takva suradnja je dovela, u to vrijeme, do razvoja raznih manifestacija, odličnih inozemnih prezentacija, velikog broja posjetitelja gastronomskih događanja, prepoznatljivosti hrvatske gastronomije kao jednog od najjačih aduta hrvatske turističke ponude. Meni je Miro Bogdanović pokazao gdje su mi granice. U stvari, dokazao mi je da granica nema. ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 37

Danas bez podrške obitelji ne možete uspjeti.

Moj muž i djeca su mi podrška, uvijek me guraju naprijed. Koliko god obiteljske obveze bile velike, one su bilo kojoj poduzetnici dodatni benefit, u smislu da imate više razloga za uspjeh.

Priča iz vrtića

Ljiljana Vukšić VLASNICA PRIVATNOG DJEČJEG VRTIĆA “MALI ISTRAŽIVAČ“

Misija humani menadžment Moji se ljudi bore da ovaj projekt opstane e jerr je njima u tom projektu dobro! To mora postići menadžer. enaadžer.

To je humani menadžment - boriti se da se e ttvoji voji ljudi bore da projekt uspije! To znači da si us uspio pio i ti, smatra vlasnica dječjeg vrtića Mali istraživač vačč

Najveći problem poduzetnika je pohlepa zbog koje privatnici često propadaju! Ako zaposleniku date što mu pripada i ako on živi dostojanstveno, onda će vam to vratiti. piše Branka Horvat Anić

T

eško je zamisliti menadžericu na čelu uspješne tvrtke kako se svakodnevno ljubi sa svojim klijentima koji joj viču: “Lijep sam ti k’o jabuka!

Teta, vidi me što sam ti lijep!”

No kad to čini Ljiljana Vukšić, ravnateljica privatnog dječjeg vrtića Mali istraživač, onda je to lako zamislivo. I nije ni malo čudno. Ona poznaje svako dijete, od njih dvjestotinjak, koje joj je povjereno na brigu i svakom, bez zabune, zna ime.

Ova 57-godišnja Splićanka zanimanje je izabrala u tajnosti pod utjecajem susjede odgojiteljice, jer je majka htjela da joj kći studira pravo.

Zbog studija defektologije preselila se u Zagreb gdje je i ostala te se zaposlila u dječjem vrtiću.

Vrlo brzo se nametnula svojom zaraznom energijom, predanošću i ambicijom te postala ravnateljica dječjeg vrtića Izvor. A samu sebe opisuje kao “životnog hiperaktivca”. Ljiljana Vukšić ističe da nije imala lak životni put, a to što njena obitelj danas dobro živi pripisuje činjenici da je imala

38 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

hrabrosti krenuti za svojom idejom - otvaranjem privatnog dječjeg vrtića.

Bitno je da dijete nađe svoje rješenje Za vrijeme obilaska 500 četvornih metara vrtića nigdje nismo čuli plač. Ravnateljici Ljiljani je to sasvim normalno. “U mom vrtiću dijete ništa ne mora, nego može birati, s time da nema nikakve anarhije. Inzistiramo na ideji istraživačkog ciklusa u kojem je bitno da dijete dođe do svojeg rješenja, a manje je važno da pronađe ono ‘pravo’.

To je u potpunosti suprotno tradicionalnom načinu rada. Ovo je ekvivalent suvremenom kurikulumu o kojem se sada puno govori, a tu je ideju još davno imala znanstvenica Arijana Miljak. Kod nas se točno znaju pravila, ali nam ih nije cilj nametnuti, nego ih djeca moraju razumjeti”, pojašnjava ona.

Dobitnica nagrade za Poduzetnicu godine u kategoriji socijalnog poduzetništva 2016. godine, smatra da je pogrešno u privatnike ići samo radi zarade. “Ne možete preko noći ostvariti dobit. Mi smo već četiri godine u procesu, a još ne ostvarujemo dobit. No imamo kvalitetan život, uredno vraćamo sve svoje dugove i funcioniramo bez ijedne kune duga. I dobro živimo. Što bismo htjeli više? A sve je odlučeno prije pet godina, nakon samo 15 minuta dogovora. Od tadašnjeg vrtića došli smo do ovoga, a posao je započelo nas pet da bi nas danas bilo 47”, ponosno kaže Ljiljana Vukšić ističući kako je nije bilo strah ući u ovaj pothvat tim više što je iza nje bilo veliko iskustvo, jer je 20 godina bila ravnateljica zagrebačkog gradskog vrtića.

Najveća prednost privatnog sektora, reći će, jest to što mogu birati suradnike. “U četiri godine nisam se uzrujala, u ove četiri godine ne znam što znači ozbiljno se naljutiti kao menadžerica, ne

Ako je žena dovoljno uspješna i kvalitetna, ako može privrijediti da muškarac i žena dobro žive, u čemu je problem? znam što znači ozbiljno pozvati na odgovornost zaposlenika, a sve stoga što biram svoje suradnike. Kad birate suradnike, onda imate pravo izabrati one za koje znate da će pratiti vašu ideju i to je ogromna prednost privatnog sektora. Ali vi morate tim ljudima dati optimalne uvjete za život, oni moraju imati financijsku korist da bi mogli pratiti vašu ideju”, naglašava Ljiljana Vukšić.

“Najveći problem poduzetnika je pohlepa zbog koje privatnici često propadaju! Ako zaposleniku date što mu pripada i ako on živi dostojanstveno, onda će vam se to vratiti. Kad bi to privatnici shvatili, svima bi nam bilo puno lakše, a ja sam to shvatila na vrijeme. Nas privatnike često se gleda u stilu: vi ste privatnici, vi samo sam mo zarađujete… Da se razumijemo, naravno da nee radimo ‘za krumpire’. I otvaranje ovog vrtića nij nije je isključivo humanitarna gesta, on košta, mi postojimo zbog postto naše djece, ali i zbog sebe. Ja nemam problema m to izgovoriti”, ističe Ljiljana Vukšić, u ččiji vrtić dolaze djeca iz cijelog grada.

Djeca u Malom istraživaču nisu ra raspoređena as u grupe po dobi, nego po dječjim interesima. intee “Postojim skoro pet godina i radim m na suvremen način. Nisam čekala ni reformu reformu, u, niti da mi netko utaba put. Nisam čekala ni nacionalni kunac rikulum, jer najgore je očekivati da vam netko da vaam recept za uspjeh. Recept za uspjeh iim imaš u sebi, a u suprotnom nemoj ni počinjati”, ttv tvrdi Ljiljana Vukšić.

Važna je ideja, a ne spol U obitelji Vukšić posao se ne nosi kkući, u nego je upravo suprotno, kao da se cijela obit obitelj te preselila na posao. “Sin i suprug mi rade ovd ovdje, dje snaha je pedagoginja pripravnica… I m mi smo prve dvije godine posao nosil nosilii d doma. Kad razmislim, čini mi se d da smo se mi u obitelji zbog o ovog posla više zbližili. Moj si sin n zna u šali reći: Isuse, zar ssam am a studirao u Bruxellesu međunarodnu meeeđ ekonomiju da bih h sa svojom mamom sjedio u kancelariji? Bio je menadžer menad dž u tvrtki, radio u Pfizeru, zeru u, a onda je u odlučio prijeći prijee k meni”, priča Ljiljana Vukšić koja V je čvrsto uvjerena da će uvjje “mladi” nastaviti ovaj naas posao.

“Recitee da nema ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 39

Kad birate suradnike, onda imate pravo izabrati one za koje znate da će pratiti vašu ideju i to je ogromna prednost privatnog sektora. Ali vi morate tim ljudima dati optimalne uvjete za život, oni moraju imati financijsku korist da bi mogli pratiti vašu ideju.

Recept za uspjeh imaš u sebi, a u suprotnom nemoj ni počinjati

Privatni sektor više mobilizira i kad bi bilo više pravih privatnih inicijativa, a ne onih u kojima jedni zarađuju, a drugi trpe, onda bi takvo poduzetništvo imalo budućnost.

Boga. Moj sin od svih cura na svijetu upozna pedagoginju i to sjajnu pedagoginju, zaljubi se i oženi. U svojoj djeci vidim budućnost. Do sada su pokazali zrelost i mislim da će oni vrlo kvalitetno voditi tvrtku kad se mi odlučimo povući”, kaže ona, dodajući kako ništa nije slučajno.

Naime, kao dijete iz miješanog braka odgajana je da poštuje sve ljude, no pod utjecajem svoje majke s vremenom se okrenula katoličanstvu.

No i u vjeri ima svoj put. “U svom životu imala sam teških razdoblja, puno toga se događalo što me na neki način i oblikovalo. Sve što vidite je rezultat ogromnog truda moje obitelji i mene, ljudi koji me prate, ništa nije dobiveno slučajno, ali vjerujte, u tome je postojao i ‘začin’ koji se zove Bog”, uvjerena je Ljiljana Vukšić.

Ne priznaje podjelu na muške i ženske poduzetnike, jer je, smatra ona, ta podjela prenapuhana. “Ako je čovjek ambiciozan, ako ima ideju, znanje i snagu, doći će do svog cilja bez obzira na to je li on muškarac ili žena! Cijeli život imam supruga kojeg sam podržavala i jako se radovala njegovom uspjehu. Nikad nisam imala osjećaj da zbog toga trpim, jer u konačnici njegov uspjeh je dovodio do mog dobrog života. Sada moj uspjeh njemu omogućuje mirniji i staloženiji život. Ako je žena dovoljno uspješna i kvalitetna da može privrijediti da dvoje ljudi dobro žive, u čemu je onda problem? Problem u egu muškarca, a to znači - pogrešno odabran muškarac”, tvrdi ona.

Poduzetnike se dovoljno ne cijeni Radni dan joj traje 24 sata, ali ne zato što je privatnica, nego zato što je takva po prirodi. No vikende čuva samo za svoju veliku-malu “bateriju”. “Prije godinu i pol mi se dogodila najljepša moguća stvar - dobila sam unuka! Dobila sam svoju ljubav, on je moja baterija, a kad mi je teško, samo pomislim: hej, vidjet ću ga popodne, 40 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

on će reći ‘baka’ - i ja sam gotova! Ako nismo u gradu, onda smo u Hercegovini u kući mog supruga, uglavnom lijepe stvari mi se vikendom događaju”, kaže Ljiljana Vukšić.

Na primjedbu da djeluje gotovo “nepristojno” zadovoljna svojim životom, otvoreno priznaje: “Beskrajno sam zahvalna na svom životu, pa i na onim teškim trenucima”.

O poduzetničkoj klimi u Hrvatskoj nema baš riječi hvale. Naprotiv, smatra da se poduzetnike dovoljno ne cijeni. “Još uvijek nas se gleda kao one koji se bogate na teret radničke klase, mi još nismo izašli iz socijalizma.

Mnogi zaboravljaju da poduzetnik mora biti menadžer i čovjek, on mora živjeti, ali dati i drugome da živi”, naglašava ona. Zašto je privatni sektor važan za neku državu, zajednicu, Ljiljani Vukšić sasvim je jasno: “Zato što je to budućnost. Privatni sektor više mobilizira i kad bi bilo više pravih privatnih inicijativa, a ne onih u kojima jedni zarađuju, a drugi trpe, onda bi takvo poduzetništvo imalo budućnost. A u tome je ključno ono što nazivam humanim menadžmentom”.

Zaposlenik mora znati zašto se nešto radi, na neki način mora biti tihi partner u firmi, to je humani menadžment po shvaćanju Ljiljane Vukšić.

Mnogi zaboravljaju da poduzetnik mora biti menadžer i čovjek, on mora živjeti, ali dati i drugome da živi “Moji se ljudi bore da ovaj projekt opstane jer je njima u tom projektu dobro! To mora postići menadžer. To je humani menadžment - boriti se da se tvoji ljudi bore da projekt uspije! To znači da si uspio i ti”, ističe. Nagrada za Poduzetnicu godine koju je dobila 2016. godine bila joj je priznanje, poticaj, ali i iznenađenje. “Iznenadila sam se, ali normalno da je takva nagrada i priznanje i odgovornost. Dok sam bila ravnateljica dječjeg vrtića Izvor dobili smo, kao ustanova, Nagradu Grada Zagreba. To je bilo prvi put da ustanova dobije nagradu, a ne pojedinac, jer je nisam htjela primiti samo ja, inzistirala sam da bude kolektivna. Ako je vrtić u kojem sam ravnateljica dobio nagradu, znači da sam dobar vođa, to mi je bilo dovoljno. To vam je humani menadžment na djelu”, zaključuje Ljiljana Vukšić.

Neposredni i posredni udio žena poduzetnica u franšiznom sektoru je 44 posto što čini gotovo polovinu kompletnog sektora

F

ranšizno poslovanje duboko je ukorijenjeno u ekonomskoj i političkoj povijesti razvijenih zemalja i ima dva važna aspekta. Ono je model rasta uhodanog, uspješnog poslovanja s jedne strane, ali i sigurniji način ulaska u poduzetništvo za poduzetnike početnike. Rezultat je značajno smanjenje rizika.

Ekonomski podaci o franšiznom sektoru u svijetu vrlo su impresivni. Njegov najveći doprinos je u zapošljavanju, razvoju održivog poduzetništva, modernizaciji ekonomije, transferu znanja i vještina... Istraživanje Europske franšizne federacije (2015.) je pokazalo da u Europi posluje 12.712 franšiznih sustava, dok u ostatku svijeta, uključujući obje Amerike, Aziju, Australiju i Novi Zeland, posluje ukupno 24.500 franšiznih sustava u čak 300 različitih industrija (ITA 2015). Na svjetskoj razini tih 24.500 franšiznih sustava (davatelja franšize) posluje na više od 1.100.000 lokacija (primatelji franšize) što većim dijelom označava i broj tvrtki koje iza toga stoje, uglavnom malih i srednjih.

Franšiza je idealna upravo za male poduzetnike koji nemaju mogućnosti širenja kroz vlastite poslovnice, ni lokalnu ekspertizu udaljenih tržišta koja je važna za uspjeh na nepoznatom terenu. Upravo to ostvaruju preko kupaca franšize koji su se odlučili na sigurniji način krenuti u poduzetništvo uz mentorstvo davatelja franšize i svoje dobro poznavanje lokalnog tržišta. Žene poduzetnice u franšiznom sektoru značajno su zastupljene, većinom kao primatelji franšize. Između 2011. i 2017. broj žena u franšiznom sektoru porastao je za 83 posto, za razliku od 13 posto rasta kod muškaraca

Ljiljana Kukec

predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje, članica Upravnog odbora Europske franšizne federacije, članica Svjetskog franšiznog vijeća

(FranNet 2017). Istraživanja Internacionalne e franšizne asocijacije (IFA, 2017.) pokazuju u da 27 posto franšiznih lokacija u svijetu drže e žene čemu treba dodati i 17 posto lokacija a gdje su žene zajedno s muževima u upravljač-koj strukturi. To pokazuje da je neposredni i posredni udio žena poduzetnica u franšiznom m sektoru 44 posto što čini gotovo polovinu u kompletnog sektora.

Uhodano i provjereno poslovanje Postavlja se pitanje zašto je franšizni sektor toliko atraktivan poduzetnicama. Po istraživanju portala Franchise Direct, jedan dio razloga je isti kao i kod njihovih muških kolega: ulazak u uhodano i provjereno poslovanje s uhodanim i predvidivim poslovnim procesima, poznatom markom, s prijenosom znanja i know-howa. Smatra se da su žene najzadovoljnije upravo uhodanim procesima i sustavom koje moraju slijediti. Žene ne bježe od rizika ulaska u poduzetništvo, ali imaju sustav prioriteta bolje razrađen nego muškaraci. Osim toga žene su bolje u, za franšizno poslovanje, vrlo važnim disciplinama: time managementu, kontroli troškova, postizanju zadanih ciljeva. Karakteristično za žene je i to da više od muškaraca vole timski rad, pripadanje određenoj grupi gdje vole biti umrežene, vole komunikaciju. Melinda Emerson s portala Small Biz Lady smatra da žene dominiraju multitaskingom, delegiranjem, spremnošću da zatraže pomoć te da su brže u donošenju važnih odluka i komunikaciji, što su važne vrijednosti za svaku franšiznu mrežu.

Sada još treba pričekati kada će i hrvatske poduzetnice prepoznati franšizno poslovanje kao sigurniju zonu za rast i razvoj svojih tvrtki ili kao održiviji start-up. ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 41

Između 2011. i 2017. broj žena u franšiznom sektoru porastao je za 83 posto

Žene ne bježe od rizika ulaska u poduzetništvo, ali imaju sustav prioriteta bolje razrađen nego muškarci

KOLUMNA

Žene sve više otkrivaju franšize

Istraživanje

Videointervju za posao?

Radije ne bih Spoznaja da spol ima veze s time koliko se netko osjeća ugodno na videorazgovoru za posao pruža voditeljima ljudskih resursa širu sliku u osmišljavanju novih načina primjene tehnologija u procesu zapošljavanja

Č piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Razgovor za posao putem videokonferencije metoda je koja se sve više koristi u procesu zapošljavanja

ak dvije trećine (58 po- vjeruju kako tako mogu ranije uočiti postojanje sto) žena ne voli razgovor “mekih vještina” kod kandidata koji se prijavza posao obavljati putem ljuju za posao. “Tehnologije kao što su Skype tehnologija za videokon- ili Google Hangout, putem kojih se može obaferencije, a nisu sklone ni viti videorazgovor za posao, brzo su zaživjele. izradi vlastitog videozapisa Izvrstan su alat kojim se može pristupiti kanu kojem se predstavljaju i didatima iz drugih gradova i država ili onima govore o svojim profesio- koji iz nekog razloga ne mogu putovati”, kaže nalnim iskustvima i karijeri. Suprotno tome - Nebojša Biškup, direktor tvrtke Manpower Hrpokazuje istraživanje tvrtke ManpowerGroup vatska.

Solutions provedeno u 19 zemalja svijeta na uzorku od 14.000 trenutačno zaposlenih ljudi Obje perspektive starih između 18 i 65 godina - više od polovice Spoznaja da spol itekako ima veze s time koliko muškaraca nema ništa protiv videotehnologi- se netko osjeća ugodno na videorazgovoru za ja. Štoviše, kad ih se pita koja vrsta razgovora posao pruža voditeljima ljudskih resursa širu za posao im je najdraža, 56 posto muškaraca sliku u osmišljavanju novih načina primjene će reći da su skloniji takvom intervjuu nego tehnologija u procesu zapošljavanja. Gledano razgovoru uživo (48 posto). Ta promjena u iz obje perspektive – kandidata i voditelja ljudsklonosti prema videu zabilježena je prvi put skih resursa – video donekle otežava proces od kada se provodi ovo istraživanje. upoznavanja osobe s kojom se razgovara o zaIzvještaj donosi uvide u globalne trendoposlenju. g p j Zato kandidatima treba omove u svijetu zapošljavanja, uvide u sklonosti gućiti da izaberu onu metodu koja avanja, kandidata pri odabiru tehnologija koje koim pruža više kontr kontrole ru tehnologija ole nad proriste u potrazi za zaposlenjem, a donosi cesom razgovora za aposleenjem, a posao, posao onu i pojedinosti koje ukazuju na određene metodu i tehnologiju kazuju u tehnologijju u kojoj ko se razlike u zemljama u kojima je provedeno osjećaju ugodno i kroz koju mogu kojima kro oz istraživanje, razlike među genepokazati svoje najbolje strane. najb bolje stra racijama i razlike među Savjete o tome kako đu spospo olovima. uspješno sudjelovati sud djelovat u viRazgovor za posao deorazgovoru deorazgovo oru za posao p putem videokonferencitvrtke trebaju encitreb baju postaviti pos je metoda je koja see sve tako da ih svi mogu više koristi u procesu pronaći - kako bi pocesu zapošljavanja, priopćemogle onima koji pćeo k se Nebojša Biškup, no je iz tvrtke Manpower sustežu od tog ower sustežu to fordirektor tvrtke Hrvatska.

Poslodavci mata intervjuiranja odavci iintervju Manpower Hrvatska

42 | POSLOVNA ŽENA A | bro broj oj 1 | o ožujak ožu žu ujak ja ak k 20 2018.

0118.

18 8

u procesu zapošljavanja. “Pomozite im tako što ćete napraviti videopriručnike o tome kako pripremiti prostor u kojem će se snimati, što trebaju napraviti kako bi ostavili najbolji dojam i kako se trebaju koristiti tom tehnologijom. To možete postaviti na internetsku stranicu tvrtke, a poveznicu na taj edukativni sadržaj možete im poslati na mobitel tekstualnom porukom ili porukom e-pošte ili kroz aplikaciju. Uz to, možete kandidatima predložiti da naprave vlastiti video i podignu ga na vašu internetsku stranicu. Napišite im koje sve informacije moraju priložiti uz videozapis i što sve trebaju reći u snimci. Samostalna izrada videoprijave za posao pomaže kandidatima u samoprocjeni i omogućuje im vježbanje tog nastupa sve dok ne snime video s kojim će sami biti zadovolji i koji će s povjerenjem poslati potencijalnom

Tvrtke koje su pronašle način na koji će ženama videointervjue učiniti ugodnijima proaktivno reagiraju na tehnološke promjene poslodavcu”, objašnjava on. Odabir tehnologije kojom se poslodavac koristi u procesu zapošljavanja jasno govori o tome o kakvoj se tvrtki radi. Tvrtke koje su pronašle način na koji će ženama videointervjue učiniti ugodnijima su one tvrtke koje proaktivno reagiraju na tehnološke promjene, u skladu sa sklonostima ljudi koje žele privući. Takve tvrtke, naposljetku, pobjeđuju u globalnoj bitki za najdarovitije zaposlenike. ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 43

Kad god mi se ukaže prilika, nastojim doći do ekološki uzgojene sirovine.

No to baš i nije tako jednostavno

Od ulja do kozmetike

“Danas sam sretan čovjek jer radim ono što volim i zato što se rezultat rada vidi. Posebno mi je zadovoljstvo kada se ljudi vraćaju jer to znači da su prepoznali kvalitetu, prepoznali su da ja nisam nikakav nakupac nego kad kažem da je to hladno prešano ulje od neke sirovine, onda to i jest to. Stvarno je najveće priznanje kada dođu isti kupci, osobe ili tvrtke. Ne mogu reći da sam bila nezadovoljna ranijim poslovima vezanim uz svoju formalnu struku, ali ovo je nešto drugo. Istina je da ima mnogo problema, pa i nerazumijevanja, osobito u vrijeme kada sam započinjala posao.

Bilo je i štete kada sam zbog nedovoljnog iskustva sama sebi pričinila financijske gubitke. Ali uz upornost i mnogo rada postiže se veliko zadovoljstvo. To više što uz jednu zaposlenu osobu, ako se ostvari sve planirano, bit će prilika i za nova zapošljavanja”, kaže Zdenka Šalić.

Pannonian Grain

HLADNO PREŠANA ULJA IZ SLAVONIJE

Važno je biti uporan Iako mi se u glavi dugo “prešalo” razmišljanje da se okrenem nekom vlastitom poslu, na prvu loptu sam bila protiv suprugove ideje jer ništa nisam znala o proizvodnji ulja i mislila sam kako se svatko treba baviti poslom za koji je školovan, kaže Zdenka Šalić

H

ladno prešana ulja od konoplje, lana, lješnjaka, suncokreta, sezama, koštica od grožđa..., kao i proizvode koji nastaju u toj preradi, poput konopljinog ili lanenog brašna i proteina, unatrag

piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Danas sam sretan čovjek

44 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

gotovo tri godine u svojoj mini uljari Pannonian Grain proizvodi Zdenka Šalić, mlada Osječanka. Iako je po obrazovanju upravni referent s radnim iskustvom iz odvjetničkog ureda i osiguranja, za poduzetničke vode odlučila se na nagovor supruga.

“Iako mi se u glavi dugo ‘prešalo’ razmišljanje da se okrenem nekom vlastitom poslu, na

prvu loptu sam bila protiv suprugove ideje jer ništa nisam znala o proizvodnji ulja i mislila sam kako se svatko treba baviti poslom za koji je školovan. No onda je objavljen jedan od natječaja za dobivanje 50 posto bespovratnih sredstava. Prijavili smo se i ja sam rekla da ako dobijemo, onda idem u taj posao, a ako ne, s tom pričom je gotovo. Ipak, prošli smo na natječaju i, eto, sada sam treću godinu u ovom poslu”, prepričava Zdenka Šalić.

Sirovinu - suncokret, lješnjak, badem, orah, lan, konoplju, koštice od grožđa - kupuju uglavnom od domaćih, hrvatskih proizvođača.

“Kad god mi se ukaže prilika, nastojim doći do ekološki uzgojene sirovine. No to baš i nije tako jednostavno jer se poljoprivrednici nedovoljno bave proizvodnjom konoplje, lana i drugih kultura koje odudaraju od klasične ratarske proizvodnje standardnih žitarica. Zato u Slavoniji ne možemo pronaći dovoljne količine sjemenki lana i konoplje. U početku sam razgovarala s poljoprivrednicima o mogućem ugovaranju takve proizvodnje, međutim problem je u njihovu neznanju i neiskustvu te nedostatku mehanizacije za takvu proizvodnju. Stoga ozbiljno namjeravam na unajmljenoj poljoprivrednoj površini započeti s proizvodnjom makar lana i konoplje. Naravno, veliki je problem uopće doći do zemlje za obradu”, kaže Zdenka Šalić dodajući kako za sada godišnje obrade do 120 tona različitih sirovina.

Najbolji kupci za proteine su sportaši, dakle ljudi koji su izloženiji fizičkom naporu, dok su za razne vrste brašna, poput bademovog, najzainteresiraniji slastičari i pekari.

Dosadašnja proizvodnja se odvija u unajmljenom prostoru osječkog Poduzetničkog centra BIOS, ali taj im je prostor postao pretijesan za povećane ambicije. Sada su u fazi realizacije nove proizvodne linije, ali preduvjet je novi i veći poslovni prostor koji bi imao i primjereno skladište sukladno potrebama čuvanja različitih sirovina.

Bez kune kredita Ulje, brašno, proteini...

Velika većina proizvedenog ulja se proda u rinfuzi, dok dio asortimana plasiraju pod vlastitim brendom u prodavaonicama zdrave hrane u Osijeku, Zagrebu, Vukovaru... kao i na mnogim sajmovima. Na proljeće planiraju i iskorak na dubrovačko tržište, a kako kažu, iako su friški proizvođači, dobru su suradnju ostvarili s Hrvatskom gospodarskom komorom. Uz to, pojavio se i ozbiljan interes za plasman ulja i ostalih proizvoda na slovenskom i njemačkom tržištu.

Naime, na početku su u Pannonia Grainu bili koncentrirani primarno na proizvodnju ulja od kojih je većina nakon stručne analize svrstana u zavidnu kategoriju ekstra djevičanskih ulja, ali prošle su godine krenuli i s proizvodnjom kozmetike na bazi vlastitih ulja kao što je balzam od konoplje.

Vrijedno je istaknuti kako postižu maksimalnu iskorištenost svih sirovina jer se ostatak nakon proizvodnje ulja pretvara u brašno, a iz brašna konoplje i lana rade čiste proteine. Ono što ostane i nakon tog procesa prerađuje se u životinjsku hranu čime su osobito zadovoljni golubari i ribiči.

Pored početnih sredstava iz EU fondova, i Grad Osijek im je u sklopu programa pomoći mladim poduzetnicima dao dio potrebnih sredstava za nabavu strojeva i opreme.

“Ima dosta takvih mogućnosti za poduzetnike početnike. Najvažnije je biti siguran u ono što se želi raditi i početi raditi. Nema smisla aplicirati na nekom natječaju, dobiti namjenska sredstva za neki stroj, kupiti ga, a onda ga ne koristiti. Važno je biti uporan”, kaže ona.

Dosadašnja ukupna investicija dostiže pola milijuna kuna. No kako ističe Zdenka Šalić, do sada je sve investirano bez kune kredita. “Toga se jako bojim i ne želim ulaziti u takve financijske aranžmane. Onoliko koliko utržimo i zaradimo, toliko i ulažemo u nabavu nove opreme.

Još uvijek nisam u situaciji da mogu biti sigurna koliko ću svaki mjesec prihodovati, recimo 50.000 kuna, pa da mogu mirno plaćati neku ratu kredita. Takvu poslovnu sigurnost još nemam. Uz dobivena sredstva, suprug i ja ulažemo vlastiti novac. Uostalom, do prošle godine sam još radila svoj dosadašnji posao jer sam nekako uspijevala ‘hendlati’ oba posla”, kaže ova osječka poduzetnica koja najavljuje i novu liniju prehrambenih proizvoda. ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 45

Sirovinu suncokret, lješnjak, badem, orah, lan, konoplju, koštice od grožđa - kupuju uglavnom od hrvatskih proizvođača

Prošle su godine krenuli i s proizvodnjom kozmetike na bazi vlastitih ulja, kao što je balzam od konoplje

Adisa Tufo BOSANSKOHERCEGOVAČKA PODUZETNICA KOJA MOTIVIRA, POKREĆE I STVARA BOLJI SVIJET ZA ŽENE

Nitko bolji položaj žena u današnjem društvu neće pokloniti, za njega se žene moraju m same izboriti - to je gorka stvarnost u kojoj djeluju danas gork poduzetnice Jugoistočne Europe.

Duboko su svjesne da će okovi diskriminacije i marginaliziranosti , posebice na realnom tržištu, postati prošlost, ako se dovoljno snažno, hrabro i nesebično odvaže krenuti nešto mijenjati na bolje.

Nisam se okušala baš u svemu, ali jesam u mnogo čemu i to dosta uspješno. Biti u tržišnoj utrci je za mene veoma veliki izazov i koliko god da je često teško, lagala bih kad bih rekla da ne uživam u svom radu.

46 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

Priča o uspjehu

Poduzetnički VRUĆ KRUMPIR

www.poduzetnica.hr

Svoj san sam ostvarila, ali se ne zaustavljam. Idem dalje i ne mislim da postoji ijedna prepreka ispred mene, osim neke koja eventualno može nastati u mojoj glavi

ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 47

A Kruna je njezinih aktivnosti i nedavno objavljena knjiga “Vruć krompir”, iznimno motivacijsko štivo nastalo na temeljima vlastitih stranputica i iskustva u njihovom prevladavanju

to čini već godinama Adisa Tufo, ekonomistica iz Sarajeva, direktorica i vlasnica tvrtke ČIP Sistemi.

Za ovu uglednu bosanskohercegovačku poduzetnicu, svi koji je poznaju imaju samo jednu uzrečicu: “Adisa - žena koja ne poznaje granice!”

U poduzetništvu se našla “ozbiljno” prije pet godina, kada je kormilo ČIP Sistema preuzela iz obiteljskog vlasništva i to nakon dulje od dva desetljeća postojanja tvrtke na tržištu koje je sada tražilo novi smjer. Nova vlasnica osvježila je tvrtku kreativnim idejama, obogatila novim klijentima, te osnažila većom profitabilnosti uz izgradnju dodatnih djelatnosti. I nezaustavljivo krenula dalje, uspješno gradeći vlastito poduzetništvo, ali i smjernice razvoja bosanskohercegovačkog realnog tržišta.

“S dolaskom na čelo obiteljske kompanije krenule su i ideje. Ispred mene se otvorilo more mogućnosti. Nisam se okušala baš u svemu, ali jesam u mnogo čemu i to dosta uspješno. Biti u tržišnoj utrci je za mene veoma veliki izazov i koliko god da je često teško, lagala bih kad bih rekla da ne uživam u svom radu”, opisuje svoju nepresušnu energiju i poletnost u biznisu ova iznimna Sarajka, o čijoj se poduzetnosti uvelike priča i izvan bosanskohercegovačkih granica.

A kad je poduzetnost u pitanju, ne kaže se uzalud: prvo počisti pred vlastitim kućnim pragom. Tako je na putu prema uspjehu Adisa Tufo, krenula od vlastite tvrtke. Kad ju je vinula u vrh gospodarstva regije, bila je spremna pričati o uspjehu kao motivacijska predavačica.

“Kompanija ČIP Sistemi se ponajprije bavi elektroinženjeringom, izvođenjem elektroinstalacijskih radova i distribucijom interfonske opreme, kao temeljnom djelatnošću. U sklopu kompanije sam osmislila i pokrenula još nekoliko djelatnosti, među kojima je i regionalno veoma poznat projekt Hobby Art Centar čija je temeljna djelatnost art&crafts repromaterials end workshops. Na tržištu se iznimno dobro snalazim”, ističe ona.

“Naglasila bih da trenutačno imamo triput više zaposlenih nego ikada ranije i da je naše poslovanje u ovih zadnjih nekoliko godina nadmašilo sve ranije poslovne rezultate”, kaže Adisa Tufo, svjesna da svojim primjerom mora pokazati kako se lome sve prepreke na poduzetničkom putu, bez obzira koliko to bilo teško i izazovno. Zato i bez zadrške ističe kako njezinu kompaniju od konkurencije izdvaja istinska posvećenost poslu i težnja prema izvrsnosti u svakoj vrsti posla koju obavljaju. Povjerenje kao vlasnica i direktorica tvrtke dala je mladom,

48 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

Adisa Tufo i Sanela Dropulić u Mostaru na Kongresu poduzetnica

Adisa Tufo inspiracija je mnogim ženama i uzor u poduzetništvu

stručnom i dinamičnom timu, uz imperativ poslovne edukacije i usavršavanja zaposlenih.

I spremno poručuje svima koji dvoje oko poduzetništva: “Uživam u činjenici što radim posao koji volim”.

“Svaki segment poduzetništva sama sam osmislila, kreiram svoj dan i svoje slobodno vrijeme onako kako želim, ali uživam i u slasti svake pobjede. Problemi ne postoje, postoje svakodnevni izazovi i nijedan ne sliči onom drugom. Sa svakim se nanovo susrećem i nastojim ga nadrasti. Naravno da svi ti izazovi obogate moj život i daruju mi jedno iskustvo više”, naglašava Adisa Tufo, koja je mnogim ženama u poduzetništvu Jugoistočne Europe uzor i motivacija u poslu.

Svjesna je da se u poduzetništvu žena u ovom dijelu Europe još mora jako puno raditi,

da bi doživjele priznanje i uvažavanje u društvu kakvo istinski žene i zaslužuju. Kako u BiH, gdje Adisa Tufo svestrano djeluje, tako i u svim državama regije. “ Dok god nas uporno novinari pitaju kako uspijevamo uskladiti biznis i obitelj, jer nas po ‘uobičajenom slijedu događaja’ vide u kuhinji, stanje nije dobro. Ali definitivno sam uvjerena da stanje u poduzetništvu žena trebaju inicirati i osmišljavati baš žene i da će sve biti onako kako mi budemo željele da bude i naravno, koliko uporno budemo radile na tome. Sigurna sam da dolaze bolji dani i neko drugo vrijeme u kojem će žene stajati, ne samo rame uz rame sa svojim kolegama, nego itekako isplivati naprijed”, vizionarski predviđa vlasnica i direktorica ČIP Sistema.

A da se to dogodi, Adisa Tufo ne čeka - ona djeluje. Među prvima je pružila ruku suradnje Virtualnom ženskom poduzetničkom centru i poslovnom okupljanju žena u poduzetništvu Jugoistočne Europe.

“Moj prvi kontakt s Virtualnim ženskim poduzetničkim centrom je bio putem interneta i odmah mi se koncept jako svidio. Istog trena sam se prijavila na Kongres, koji se događao tek za nekoliko mjeseci. Poslije sam upoznala i direktoricu Centra Sanelu Dropulić, koja me je osvojila svojom energijom i neposrednošću.

Ali prije svega dobrom idejom za realizaciju umrežavanja poduzetnica regije. Ovaj projekt je zaista fantastičan, u što sam se uvjerila na Kongresu 2017. a sigurna sam da i ovaj kongres koji je ispred nas, neće biti ništa manje sjajan od prethodna dva. Naravno da želim surađivati s poduzetnicama Hrvatske i regije. Mi smo kroz povijest i načinom života veoma povezane, susrećemo se s istim izazovima, pojedinačno smo malo tržište, a zajedno smo itekako velike i prepoznatljive” jasna je Adisa Tufo.

“Ispričat ću svoju poduzetničku priču koja p j p p j je prilično smjela. Svoj san sam ostvarila, ali se ne zaustavljam. Idem daljee i ne mislim da postoji ijedna prepreka prepreka ispred mene, osim neke neeke koja eventualno može nastati naastati u mojoj glavi. Jasna vizija, vizzija, definirani ciljevi, jaka motivacija mo otivacija i inspiracija, a sve začinjeno začinjeno istrajnim radom, moraju mo oraju dati rezultate”, najavljuje javvljuje Adisa Tufo ono što nas naas očekuje u njezinom izlaganju kongresu. gaanju na kongresu.

Adisa Tufo inspiracija je mnogim mn nogim ženamaa i uzor u podu-

zetništvu. S razlogom mnogi se raduju upravo njezinom predavanju, jer je riječ ne samo o fenomenalnoj ženi, supruzi i majci dviju kćeri, nego i angažiranoj i uspješnoj poduzetnici te velikoj humanitarki, mentorici i motivacijskoj predavačici. Od jutra do mraka uvijek je u pokretu, a “priča se u Bosni i Hercegovini” da ne spava kako bi stigla sve obaviti. Kruna je njezinih aktivnosti i nedavno objavljena knjiga “Vruć krompir”, iznimno motivacijsko štivo nastalo na temeljima vlastitih stranputica i iskustva u njihovom prevladavanju.

“Inspiraciju za djelovanje nalazim u svakom jutru koje osvane i donese mi more novih mogućnosti. Mislim da je sve to stvar karaktera, duha, kreativnog i otvorenog načina razmišljanja… Kako sam postala prepoznatljiva u okruženju, kao poduzetnica i menadžerica, mnogi ljudi, bilo žene ili muškarci, koji su zaželjeli ući u poduzetničke vode, pitali su me za savjet. A budući da su sva ta p pitanja j bila slična i da većinu koči strah i nisko samopouzdanje te nedostatak vjere u vlastite ideje, ideeje, ja sam kroz pisanje bloga prvo prrvo ponudila odgovore zasn zasnonovane na vlastitom isk iskukustvu. Kasnije je bila sam samo mo tehnička stvar sve to prepretočiti u knjigu. Knjiga jee u prodaji tek nešto više od nekoliko tjedana, a dobra dob bra prodaja i nju je iznenadiiznenadila. Zaista sam zadovoljna, zadovoljn na, jer mi s distribucijom još j nismo ozbiljno ni krenukren nuli”, pojašnjava autorica autorica “Vrućeg kromkrompira”. ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 49

Osmislila je i pokrenula regionalno veoma poznat projekt Hobby Art Centar čija je temeljna djelatnost “art&crafts repromaterials re end workshops” en

7 brzih

Marie-Luise Dött Srednje tvrtke su jamci njemačke snažne i fleksibilne ekonomije

Tko je Marie Luise Dött?

Moj je savjet: usudite se!

I pronađite partnera (ne pašu) koji vas aktivno i moralno podržava!

www.poduzetnica.hr

Od 2001. do kraja 2017. poduzetnica Marie-Luise Dött obnašala je dužnost predsjednice Saveznog udruženja katoličkih poduzetnika Njemačke koje broji više od 1200 članova poduzetnica i poduzetnika te menadžera. Članica je nacionalnog vodstva Udruženja malog i srednjeg poduzetništva i gospodarstva u okviru vladajuće frakcije u Njemačkoj CDU/CSU. Zastupnica u njemačkom Bundestagu, Marie-Luise Dött je gemologinja i procjeniteljica dijamanata, obiteljska poduzetnica i vlasnica proizvodnje nakita od dragog kamenja.

Najveći poduzetnički izazov je, kada i nakon što je sve uspjelo morate riješiti tko će vas poduzetnički naslijediti Poduzetništvo u žena u Hrvatskoj, ali i u Jugoistočnoj Europi, u stalnom je uzlaznom trendu. Kako Vi vidite mogućnost suradnje?

- Najvažnije je, kako to često i govorimo, udruživanje, razmjena ideja, razmjena best practice i tržišno gospodarstvo. A uz pomoć Njemačke te u suradnji s Njemačko-hrvatskom gospodarskom komorom može se razvijati gospodarska povezanost, a posebice se kao model koristiti njemačka poduzeća srednje veličine jer su upravo to jamci naše snažne i fleksibilne ekonomije.

Naime, više od 99 posto svih poduzeća u Njemačkoj srednje je veličine, generiraju više od polovine dodane vrijednosti, drže gotovo 60 posto svih radnih mjesta te se na njih odnosi oko 82 posto mjesta za obuku i naukovanje.

Njemački sustav dualnog obrazovanja može se uzeti kao dobar primjer. Dualni je sustav naša osnova za stručne radnike koji su nam u poduzećima potrebni. Tu je mogućnost da se izbliza pogleda djelovanje njemačkog “socijalno-tržišnog gospodarstva”. Što biste kao iskusna poduzetnica savjetovali ženama koje se boje krenuti u poduzetništvo i odvažiti realizirati svoje poslovne ideje?

- Strah nije dobar savjetnik, no poduzetnici ne razmišljaju u tim kategorijama. Poštovanje za zadatak da, primjerice, budete zaposleni u vlastitom poduzeću - da! Ali strah? Ne! Strah nije dobar motivator. Iz iskustva mogu reći: ako žene nešto osnuju, onda to čine temeljito! Rjeđe bankrotiraju od muškaraca. Pa već kada to znate, 50 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

to je dobar početak! Štoviše, osim što vam treba dobar plan, trebate i ustrajnost i morate biti u stanju rješavati neuspjehe dok ne postignete svoj dugoročni cilj. Moj je savjet: usudite se! I pronađite partnera (ne pašu) koji vas aktivno i moralno podržava!

Koji su Vam bili najveći izazovi u poduzetništvu i kako ste ih prevladali?

- Najveći poduzetnički izazov je, kada i nakon što je sve uspjelo morate riješiti tko će Vas poduzetnički naslijediti. Što Vas je ponukalo da se i politički aktivirate? Jeste li osjetili umor od svega toga?

- Dolazim iz politički zainteresirane i aktivne obitelji. Već je moja baka bila politički aktivna u Uniji, tako da je politika uvijek bila dio mog svakodnevnog života. Već kao učenica bila sam politički aktivna, zatim sam bila u politici na lokalnoj razini, prije nego što sam prešla na saveznu politiku.

Sve dok ste zainteresirani za sve ono što se oko Vas događa, nećete se umoriti! Uzbudljivo je i ugodno aktivno pomoći u stvaranju svijeta oko sebe! U Hrvatskoj, ali i ovom dijelu Europe, žene se teško odlučuju na bilo kakav društveni angažman. Kako pobijediti takva promišljanja?

- Ponekad su žene uvelike zauzete organizacijom svog posla i privatnog života, tako da im jednostavno ne preostaje vremena za politiku. Valja pozvati braću, supružnike i muški dio rodbine da

se pridruži i preuzme dio odgovornosti u obitelji, tako da se i žene mogu politički aktivirati. To može funkcionirati samo u suradnji s muškarcima. No žene to moraju aktivno zahtijevati. Žene se moraju kritički upitati: koje si zahtjeve postavljam?

Bibliometar

Čime ste se vodili na svom privatnom i poslovnom putu u želji za postizanjem učinkovite ravnoteže?

- Žene su majstorice organizacije! Uspijevaju pomiriti i posložiti sve, ali samo ako ih u tome pomalo podržavaju njihove obitelji i društvo.

Ako postoje mjesta za čuvanje djece i žene znaju da su njihova djeca tamo primjereno zbrinuta, a muževi i očevi podržavaju žene u njihovoj neovisnosti, žene će postići sve što žele. Ali trebalo bi također uslijediti i društveno priznanje.

Žene su majstorice organizacije!

Uspijevaju pomiriti i posložiti sve, ali samo ako ih u tome pomalo podržavaju njihove obitelji i društvo Kod žena u poduzetništvu Jugoistočne Europe uvelike je teret obitelj i briga za djecu. Je li ista situacija i u Njemačkoj?

- Odgoj i čuvanje djece ne bi smjelo biti pitanje namijenjeno jedino ženama. To je obiteljska tema tako da se ona tiče i muškaraca. Sve dok oni ne sudjeluju u obiteljskim poslovima i ne osjećaju se odgovornima, sav rad i organizacija ostaju na ženi. Naravno da je vrlo teško u takvim okolnostima biti uspješna i raditi u svom poduzeću.

PRVI VODIČ ZA USPJEH U PODUZETNIŠTVU JUGOISTOČNE EUROPE

I neuspjeh je dio uspjeha Knjiga Ne posustani, ne odustani! različitim vježbama i, prije svega, promišljanjima potiče jačanje vlastitog pobjedničkog karaktera i razvoj optimizma, pa čak i kad nam se sve čini bezizlaznim

N

ajveći strah koji poduzetnici Jugoistočne Europe doživljavaju u svojim poslovnim aktivnostima je strah od neuspjeha. Taj strah je toliko izražen da, kada jednom ne uspije, veliki dio poduzetnika ovog dijela Starog kontinenta više nikada ne krene sa svojim poslovnim aktivnostima. Za razliku od država razvijenog kapitalizma gdje je neuspjeh sastavni dio uspjeha i to kao naučena lekcija, na našim prostorima neuspjeh je avet poslovanja koji se doživljava tragično i najčešće ešće ešć pogubno po sudbinu poduzetništva. Upravo s ciljem da pokaže koliko neuspjeh treba smatrati normalnim “suputnikom” na putu prema poduzetničkom uspjehu, poduzetnica Sanela Dropulić, direktorica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra, na temelju desetogodišnjeg istraživanja te više stotina održanih predavanja kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji i Sloveniji, napisala je knjigu koja se bavi krucijalnim propitivanjem poduzetništva - kako biti uspješan.

Besplatne edukacije Autorica knjige Sanela Dropulić sav prihod od prodaje knjige uložila je i ulaže za organizaciju besplatnih

edu e edukacija diljem Hrvatske za poduzetnike i sve one koji to namjeravaju zzet postati.

Prva takva radionica održana pos p je u Čaglinu, najsiromašnijoj općini u j Hrvatskoj, kojoj je nazočilo tridesetak Hrv H budućih i sadašnjih poduzetnika. Inače, bud b taj projekt se nastavlja dalje sve dok se t i posljednja knjiga ne proda, a novac od po kupnje uloži u edukacije.

Na više od 180 kup k stranica autorica knjige Ne posustani, sstra ne prvog vodiča za uspjeh u n odustani!, o poduzetništvu Jugoistočne Europe, otkripo va razloge zbog kojih poslovno ozračje u kojem djelujemo ne doživljava uspješne ljude kao motivaciju i inspiraciju za vlastiti uspjeh, nego najčešće kao metu osuda, proganjanja, mržnje, tračeva i, nerijetko, podvala. Različitim vježbama i, prije svega, promišljanjima knjiga potiče jačanje vlastitog pobjedničkog karaktera i razvoj optimizma, pa čak i kad nam se sve čini bezizlaznim, te promiče pozitivno razmišljanje i djelovanje kao ključni razlog zbog kojega ćemo moći doći do uspjeha.

Knjiga “Ne posustani, ne odustani!” - prvi vodič za uspjeh u poduzetništvu Jugoistočne Europe, stoji 100 kuna (uz troškove dostave), a može se naručiti putem maila: info@poduzentica.hr ili pozivom na broj: 091/519 09 23

ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 51

INTERVJU

Marija Desivojević Cvetković DELTA HOLDING

razgovarao JSvetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Mi u Delti zaista oduvijek podržavamo stav da biznis ne poznaje granice i da na tržištu treba pobijediti najbolji u utakmici koja se igra po fer uvjetima.

Uspješna srpska kompanija Delta Holding nedavno je otvorila luksuzni InterContinental hotel u Ljubljani, a sličnu ambiciju imaju i u Zagrebu. Grupa Delta Agrar i ranije je bila u kontaktu s Agrokorom radi preuzimanja pojedinih biznisa, a ti kontakti traju i sada

V

eć više od četvrt stoljeća, usprkos različitim političkim i ekonomskim turbulencijama, kompanija Delta Holding jedna je od najznačajnijih srpskih kompanija. Početkom 1991. godine utemeljio ju je Miroslav Mišković, čovjek koji se i danas nalazi na njenu čelu.

Unatoč turbulentnim vremenima rata, međunarodnih sankcija i srpskih političkih obračuna, Delta Holding ne samo da je opstao, nego je i pravovremeno reagirao na europske tržišne mijene. Konkretno, prije desetak godina (2008.) Delta Holding zapošljavao je više od 24.000 zaposlenika, imao vodeći maloprodajni lanac u Srbiji, Crnoj Gori, BiH, Albaniji, Bugarskoj, vodeću banku i osiguravateljsku kuću u Srbiji... U vrijeme početka velike ekonomske krize Delta prodaje maloprodajni lanac Delta Maxi belgijskoj tvrtki Delhaize i prihoduje 1,5 milijardi eura, osiguravateljsku kuću prodaje Generali Grupi, a još ranije Delta banku talijanskoj bankarskoj grupaciji Intesa.

52 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

Želimo INTERCONTINENTAL vratiti u Zagreb ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 53

TKO JE MARIJA DESIVOJEVIĆ CVETKOVIĆ?

Poslovna žena i ljubitelj ironman triatlona Marija Desivojević Cvetković je dama koju već nekoliko godina svrstavaju među 50 najutjecajnijih žena Srbije. Diplomirala je matematiku, a 2009. godine je magistrirala ekonomiju, financije i administraciju na Univerzitetu u Beogradu. Trenutačno na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu pohađa doktorski studij na smjeru agroekonomije.

U kompaniji Delta Holding je od 2008. godine na mjestu direktorice Divizije za proizvodnju hrane, dok od ožujka 2012. obnaša dužnost potpredsjednice kompanije zadužene za razvoj i strategiju poslovanja, kao i sektore informacijskih tehnologija i korporativnih komunikacija.

Od 2016. godine je viša potpredsjednica za strategiju i razvoj. Odgovorna je za kreiranje poslovne strategije kompanije i za upravljanje projektima od strateškog značaja za kompaniju. Uz to, odgovorna je za cjelokupno međunarodno poslovanje i međunarodne odnose Delta Holdinga.

Prije toga je radila kao izvršna direktorica kompanije Spinnaker New Technologies (ComTrade Group), te kao generalna direktorica kompanije Verano Invest. Članica je Upravnog odbora Srpske asocijacije menadžera, UO Addiko banke i član Privrednika (uglednog srpskog poslovnog kluba).

Iz njezina privatnog života valja istaknuti kako je udana majka dvojice sinova i velika zaljubljenica u prirodu i sport. Bavi se izuzetno napornom sportskom kategorijom ironman triatlonom, disciplinom koja obuhvaća trčanje maratona, plivanje i biciklizam. Predsjednica je i Srpske triatlonske unije.

Prema konkretnim brojkama, Delta Holding je danas po obujmu znatno manja kompanija s oko 4500 zaposlenika, ali s respektabilnim prihodom od 459 milijuna eura (2017.) i samo nekoliko temeljnih strateških pravaca djelovanja: agrar i prehrambena industrija, izvoz-uvoz, zastupanje inozemnih kompanija, distribucija robe široke potrošnje, prodaja automobila i razvoj nekretnina.

Kako u svojim financijskim izvješćima redovito ističu, samo u 2017. godini Delta Holding je u proračun Republike Srbije uplatio 11,2 milijarde dinara (oko 94 milijuna eura).

O tome kakav je to “poslovni nos” koji je, uz racionalizaciju poslovanja, omogućio kontinuirani razvoj i pravovremenu promjenu strateških djelatnosti, za Privredni vjesnik smo razgovarali s Marijom Desivojević Cvetković, višom potpredsjednicom za strategiju i razvoj kompanije Delta Holding i jednom od vodećih osoba upravne strukture ove kompanije.

- Poslovna strategija Delte je osnivanje i razvijanje kvalitetnih kompanija te tako stvara dodanu vrijednost. Ovdje je riječ upravo o tome: kroz svoju povijest dugu 26 godina osnovali smo dobre tvrtke koje su na tržištu postigle veliku vrijednost i mi smo ih onda prodali. Spomenuli ste Delta banku, maloprodaju Delta Maxi i osiguravateljsku kuću Delta Generali, a tome treba dodati i dva šoping-mola Delta City, u Beogradu i u Podgorici, koje smo 54 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

sami izgradili i prošle godine prodali stranom partneru.

Poslovni nos o kojem govorite zapravo je naša strategija, usvojena na samom početku i dosljedno provedena u čitavoj kompaniji.

Uvijek smo radili na tome da imamo kvalitetne ljude, donosili smo dobre procjene i pokazalo se da smo biznise prodavali kada su bili na vrhuncu i kada je njihova cijena bila maksimalna.

Na taj način Delta je prodajom biznisa zaradila skoro dvije milijarde eura i taj je novac ponovno investiran u druge, nove poslove. To je metoda koja Delti omogućava da uspješno radi više od četvrt stoljeća.

fer uvjetima. Puno hrvatskih kompanija radi u Srbiji, mi to podržavamo i smatramo da isto tako srpske tvrtke trebaju što više raditi u svim zemljama regije, pa i u Hrvatskoj. Objedinjavanje, okrupnjavanje i povećanje potencijalnog tržišta je korisno za sve zemlje, sve ljude i sve kompanije.

Zaista smo zadovoljni što je naš investicijski ciklus ovako aktivan i što se ostvaruje prema planovima

 U Hrvatskoj je aktualan primjer Agrokora čiji vlasnici i menadžment nisu uočili događanja na tržištu te su danas na koljenima. Kako to tumačite na temelju iskustava kompanije Delta Holding budući da ste u ranijoj fazi djelovanja bili prilično slični, ali ste na vrijeme odustali od određenih djelatnosti?

- Nisam upoznata s detaljima poslovanja Agrokora i svakako ne bih komentirala rezultate kompanije u kojoj ne radim. Ono što želim reći jest to da je Agrokor najveći poslovni sustav u Hrvatskoj, da je donio mnogo toga dobroga, da je zapao u financijsku krizu i da sada treba učiniti sve da se zaštite interesi svih strana, vjerovnika, potrošača, partnera i dobavljača. U interesu svih je da poslovi Agrokora opstanu, a u kojoj će to formi biti, nije naše da komentiramo.

 S obzirom na djelovanje Grupe Delta Agrar, kao sastavnog dijela Delta Holdinga, imate li kakvih poslovnih ambicija prema određenim dijelovima Agrokora, kako onima koji posluju u Srbiji, tako i prema onima koji posluju u Hrvatskoj?

- Postojale su određene, da tako kažem, načelne ponude i razgovori o mogućem uključivanju Delte u pojedine biznise Agrokora, ali i one izvan Hrvatske. Ti razgovori se i dalje vode, ali u ovom trenutku nemamo ništa što bismo mogli priopćiti javnosti.

 To Vas pitam jer suvremeno svjetsko poslovanje, posebice na području poljoprivredne i prehrambene djelatnosti, ne pridaje previše značaja kategorijama onoga što se kolokvijalno naziva nacionalnim domoljubljem, nego kategorijama racionalnog i efikasnog poslovanja.

- Mi u Delti zaista oduvijek podržavamo stav da biznis ne poznaje granice i da na tržištu treba pobijediti najbolji u utakmici koja se igra po

 Jedna od novijih strateških djelatnosti Delta Holdinga je hotelijerstvo. U obnovu nekadašnjeg beogradskog hotela InterContinental uložili ste oko 40 milijuna eura i on danas pripada lancu Crown Plaza. Najavljujete još dva hotela slične kategorije u Srbiji, a otvorili ste vrata hotela InterContinental u Ljubljani. Imate li sličnih ambicija i u Hrvatskoj koja ima epitet turističke zemlje?

- Hrvatsko tržište je veoma zanimljivo za Deltu i naš plan podrazumijeva stvaranje hotelske transverzale: Ljubljana-Zagreb-BeogradTirana. Mi smo fokusirani na hotele koji rade svih 12 mjeseci u godini, koji su okrenuti biznis klijenteli i kongresnom turizmu. Dakle, naša želja je investirati u Zagreb i to u Hotel InterContinental. Znak InterContinentala postavili smo u Ljubljani, a želimo ga vratiti i u Zagreb i Beograd.

 Izlazak na međunarodno tržište najznačajniji je poslovni pothvat Delta Holdinga u 2017. godini. Nakon otvaranja hotela u Ljubljani te započete izgradnje velikog trgovačkog centra u Banjoj Luci, najavljeno je kako planirate pokretanje novih projekata u zemljama EU-a i regije. O čemu se radi?

- Zaista smo zadovoljni što je naš investicijski ciklus ovako aktivan i što se ostvaruje prema planovima. Hotel InterContinental Ljubljana je otvoren. U Banjoj Luci uveliko traje gradnja šoping-mola Delta Planet i on će biti završen ove godine. Takođe, ove godine ćemo otvoriti šoping-mol Delta Planet u Varni, bugarskom gradu na Crnom moru. U centru Beograda preuređujemo jedan objekt u butik hotel Indigo brend koji je dio IHG-a. Smatramo da i u drugim područjima ima prostora za rast i da ćemo Deltine objekte vidjeti i u Albaniji i drugim zemljama regije. ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 55

Hrvatsko tržište je veoma zanimljivo za Deltu i naš plan podrazumijeva stvaranje hotelske transverzale: Ljubljana-ZagrebBeograd-Tirana. Mi smo fokusirani na hotele koji rade svih 12 mjeseci u godini, koji su okrenuti biznis klijenteli i kongresnom turizmu.

Tatjana Novak

Poduzetništvo nema radnog vremena, ono ima svojih prednosti i odgovornosti

U poslu me vodi strast Tim ljudi u koji smo godinama investirali je naša najveća vrijednost. Unatoč novim tehnologijama i udaljavanju ljudi, iza našeg posla stoje naši zaposlenici

P piše Tatjana Novak

Biti poslovna žena za mene je i danas pravi izazov, ali godine iskustva čine svoje

Moj poslovni put

DIREKTORICA I PARTNERICA PRESS CLIPPINGA

rikupljanje i trgovina informacijama, kao servis pod nazivom press clipping, započela je, prema informacijama kojima raspolaže Svjetsko udruženje agencija za praćenje medija i analizu medijskih objava (FIBEP), u Parizu i od tada se proširila Europom, Amerikom, do svih kontinenata.

Danas je ova usluga neizostavni početak dana svakog ozbiljnog menadžmenta, kao i agencija za odnose s javnošću, marketing ili brending, ali i slavnih osoba iz svijeta kulture, glazbe, sporta...

Ne postoji ozbiljna institucija koja nije upoznata s press clippingom.

Sa svojim poslovnim partnerom Boštjanom Vilčnikom utemeljila sam servis Press Clipping i pod tim nazivom prije 24 godine u Mariboru smo osnovali agenciju specijaliziranu za praćenje i analizu medijskih objava. Na prostorima bivše Jugoslavije prvi takav servis nastao je u

56 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

Beogradu, a u Hrvatskoj su, prije našeg dolaska na tržište, postojali i drugi. U poslovnom smislu, dolazak konkurencije mijenja cijene, ali i usluge.

Na tržište Hrvatske smo prvi uveli nov način distribucije informacija, kao i nove metodologije analiza medijskih objava, kroz različite proizvode na kojima smo radili i razvijali ih u suradnji s a svojim klijentima.

Sve je započelo sa škarama, nastavilo se s faksevima, skenerima, a danas govorimo o različitim softverskim programima. Prikupljamo i analiziramo informacije ne samo iz regije, nego smo povezani sa šest kontinenata, i ne postoji informacija koju ne možemo prikupiti i dostaviti.

Radni dan isti već 24 godine Moj radni dan se nije promijenio pune 24 godine, samo sada mi tehnologije dozvoljavaju da radim bilo gdje u bilo kojem trenutku, baš kao što se naši korisnici usluga mogu u bilo kojem trenutku u bilo kojem dijelu svijeta informirati

preko naše baze podataka. Biti poslovna žena za mene je i danas pravi izazov, ali godine iskustva čine svoje. Većina poslovnih žena suočava se s izazovima usklađivanja poslovnih i privatnih obveza. Majka sam tinejdžera i supruga. Vrijeme nije samo novac, već ga nedostaje za sve ono što bih željela privatno ostvariti u jednom danu, ali uz dobru organizaciju ipak uspijem obaviti veći dio planiranoga.

Tim ljudi u koji smo godinama investirali je naša najveća vrijednost. Tržište rada danas je slobodno i svatko može pronaći svoj životni put u onome što voli ili što ga najviše financijski ispunjava, a za to je potrebno, osim hrabrosti, i puno rizika. Poduzetništvo vas može inspirirati, ali vas poslovne situacije mogu poljuljati, kao i birokratske prepreke.

Mi poslovne žene u sebi, osim brojki, nosimo i emocije. Danas postoje različite poslovne mogućnosti za razvoj svake poslovne žene. Posao zahtijeva odlučnost, ponekad i teške odluke. Iza nas je financijska kriza koja je zahvatila sve industrije, pa tako i našu. Unatoč tome, uspjeli smo pronaći način kako investirati u razvoj novih tehnologija, jer bez toga nije bilo moguće zamisliti naš opstanak. Uvijek se pitam hoću li ikada vratiti sve vrijeme uloženo u ljude i investicije, a u konačnici dolazim do zaključka da je ovaj posao za mene veselje, bez obzira na to koliko kriznih trenutaka imao.

Danas zbog brzine kojom se stvaraju informacije više radimo i više je izvora informacija nego što ih je ikada bilo. Sve se one, ovisno o ciljevima uprava, neprestano analiziraju, što znači da i mi moramo biti brži u svom poslovanju.

Moj posao je svakodnevni izazov, kao i neprestano ulaganje, učenje i transformacija radnih navika.

Moj dan započinje jutarnjom strkom. Moj ritam ustajanja prilagođen je školskom rasporedu mog sina, zato ustajem obično oko 5.30 sati i pripremam doručak ili to čini moj suprug kad nije na poslovnom putu. Živim na selu koje mi, barem malo, omogućuje dodir s prirodom, a samo sam 20 minuta udaljena od posla. Sjedište naše tvrtke je u Mariboru, a naši uredi su u Zagrebu. U Banjoj Luci i Skopju smo dijelom partneri s lokalnim poslovnim ljudima. Unatoč online komunikacijskim platformama, više od 100 radnih dana provedem na putu, uglavnom u automobilu na relacijama do Ljubljane, Kopra, Zagreba, Rijeke, jer posao se ipak dogovara i nadograđuje u osobnom razgovoru.

Ako sam u glavnom uredu, nakon pregleda informacija koje su mi dostupne u svakom trenutku, moj dan ovisi o temi koja mi je u agendi.

Pravni ili financijski aspekti poslovanja, prodaja, analitika ili zaposleni, uz svakodnevne razgovore

s klijentima čine krug mog poslovanja. Moj partner i ja puno toga smo se odrekli, podigli kredite i financijski se zadužili kako bismo mogli stvoriti uvjete za rast i razvoj. To je bio i još uvijek jest jedini izazov, ali bez toga ne bi bilo moguće ni ostvarenje ove vizije.

Lideri u regiji Zbog neprestanog ulaganja uspjeli smo se nametnuti kao lideri u regiji, pa smo 2004. godine organizirali i 40. svjetski kongres clipping agencija, koji je istodobno značio i ozbiljno pozicioniranje našeg ureda u Hrvatskoj. Zahvaljujući profesionalnosti zagrebačkog ureda taj je kongres postavio standarde novog načina organizacije ovog kongresa u svijetu.

Tijekom dana imam više trenutaka u kojima donosim različite odluke. I sami znate da je posao vezan uz ispijanje čajeva, kava, ručkove ili poslovna događanja, prijame i večere. Sve je to sastavni dio poduzetništva. Unutar naše skupine ima više od 80 zaposlenih, 50 vanjskih suradnika s kojima surađujem. Posredno ili neposredno svakodnevno se motiviram jer me u poslu vodi strast. Ovaj posao zahtijeva vas u cijelosti,

Moj posao je svakodnevni izazov, kao i neprestano ulaganje, učenje i transformacija radnih navika jer za razliku od naših zaposlenika koji imaju svoje radno vrijeme, moj partner i ja smo dostupni kad god je to potrebno, kao i naš menadžment.

Ponosna sam na to što naš posao ima važnu ulogu u donošenju odluka menadžmenta koji, zahvaljujući Press Clippingu, definiraju strategije i postavljaju smjernice, kako bi oni koji odlučuju, njihovi brendovi, događaji ili sponzorska ulaganja bila usmjerena prema pravim rezultatima i ciljevima.

Moj dan neizostavno završava pranjem rublja, a pokušavam pronaći vremena za relaksaciju čitajući knjige ili šećući sa svojom kujicom Bubom koja me uvijek razveseli kad dođem kući.

Poduzetništvo nema radnog vremena, ono ima svoje prednosti i odgovornosti.

Unatoč novim tehnologijama i udaljavanju ljudi, naš posao čine ljudi. Razmišljali smo kako da naši klijenti budu svjesni da iza novih tehnologija, koje su naš partner, ipak stoje naši zaposlenici. Zato smo ove godine pokrenuli kampanju pod motom Mi smo vaše plavo srce, budući da je naš logotip od prvog dana u plavoj boji. Želja mi je da našu dušu osjete oni s kojima radimo, pa makar kroz vizuale i poruke. ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 57

Žena u “muškom” poslu piše Jozo Knez knez@privredni.hr

Jasno komunicirana strategija kompanije, jasno definirani osobni ciljevi i način njihove valorizacije trebali bi biti ključni u kreiranju sretnog zaposlenika i njegovih nadređenih.

Ivana Galić Baksa DIREKTORICA MARKETINGA, PR-a I KORPORATIVNIH KOMUNIKACIJA NOVE TV

Ne postoje muški i ženski poslovi 58 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

Različite tradicionalne društvene norme, nazadan odgoj, teža dostupnost edukacije, kao i očekivanja privatne i poslovne okoline nisu usmjerena prema karijeri žena kao što je to u slučaju muškaraca. Ključ te promjene je u edukaciji i informiranosti te načinu na koji roditelji odgajaju svoju djecu, neovisno o njihovu spolu

I

vana Galić Baksa, direktorica marketinga, PR-a i korporativnih komunikacija Nove TV, već više od 10 godina plovi poduzetničkim vodama. “Počela sam raditi još na fakultetu i od asistentskih pozicija kroz godine napredovala do rukovoditeljskih pozicija u produkcijskoj kući Croatia film i marketinškoj agenciji Spotstudio. Nakon upravljanja marketinškom agencijom odlučila sam prihvatiti novi izazov u VIPnetu kao rukovoditeljica marketinških komunikacija. Iskustvo rada u jednoj od intenzivnijih i najdinamičnijih industrija bilo mi je neprocjenjivo internacionalno iskustvo te sa sigurnošću mogu reći da je to bila jedna od najuzbudljivijih pozicija u regiji za nekoga tko voli brendove i marketinške komunikacije uopće. Nakon telekomunikacija, dinamika medija činila se logičnim nastavkom. Dolaskom na Novu TV, najjaču medijsku kuću u Hrvatskoj, zaokružila sam taj čarobni trokut agencija-klijent-medij”, kaže Ivana Galić Baksa.

Mijenjati okruženje u kojem se djeluje nabolje Različite pozicije na kojima je bila još uvijek neki smatraju “muškim” poslovima i pozicijama, ali ona na to gleda malo drugačije. “Mislim da je ženama teže doći do vodećih pozicija svugdje, ne nužno samo u Hrvatskoj. Različite tradicionalne društvene norme, nazadan odgoj, teža dostupnost edukacije, kao i očekivanja privatne i poslovne okoline nisu usmjerena prema karijeri žena kao što je to u slučaju muškaraca. Ključ te promjene je upravo u edukaciji i informiranosti te načinu na koji roditelji odgajaju svoju djecu, neovisno o njihovu spolu. Smatram da ne postoje muški i ženski poslovi jer oni se ne valoriziraju prema tome kojeg je spola onaj koji ga je radio, već kako ga je dobro napravio”, ističe Ivana Galić Baksa napominjući da Nova TV potpuno ravnopravno tretira zaposlenike bez obzira na njihov spol, rasu, seksualna opredjeljenja ili vjeru. Upravo takve tvrtke, koje su godinama uspješne, bez obzira na to na kojem tržištu posluju, dokazuju da diskriminaciji nema mjesta ni po jednoj osnovi, kako u tretmanu ljudi, tako i u njihovim

primanjima, neovisno o spolu. “Vrijednost tvrtke za koju radite često odražavaju i vaša vlastita vjerovanja jer na kraju svaku tvrtku čine upravo zaposlenici i skup njihovih vrijednosti. Kad to kolektivno osvijestimo, možemo očekivati promjene usmjerene vođene kvalitetom, a ne spolom. Zato smatram i osobnom misijom kreirati ispravna, pravedna i ravnopravna vjerovanja i uvjete rada u svakom svom okruženju”, naglašava Ivana Galić Baksa. Industrija kojom se bavi podrazumijeva dinamično okruženje, kontinuirane promjene i brzu prilagodbu novim situacijama.

“Za mene je uobičajeno radno okruženje upravo inovacija, razvoj i transformacija. Osobno uživam kako u procesu tako i kad se osvrnem i pogledam što smo moj tim i ja uspjeli promijeniti nabolje. Ponekad su to male pobjede, a ponekad velike. Ponekad su to inicijative koje nisu motivirane isključivo financijskim ciljevima, ali donose dugoročno najveću diferencijaciju na tržištu između onih dobrih i najboljih. Sve to su razlozi zašto me i nakon 15 godina ovaj posao jednako veseli. Često volim i sebe i druge podsjetiti na to da je sreća upravo u mogućnosti da mijenjamo okruženje u kojem djelujemo nabolje”, ističe ona.

“Naš marketinški tim uključuje više od 60 ljudi u sektorima on air promocije, produkcijske grafike, PR-a i korporativnih komunikacija, brend komunikacija, sponzorstva i donacija, odjela istraživanja i digitalnog marketinga. Sve su to usko povezane djelatnosti, ali istodobno i potpuno različite. Mi smo ponekad onaj skriveni sastojak prije nego što naš program ugleda svjetlo dana, ali smo i lice kompanije prema van.

Izazova je mnogo, medijsko tržište je iznimno kompetitivno, no zaista smatram da upravljam jednim od najjačih timova marketinga u zemlji, s vrhunskim stručnjacima, vrlo predanima svojem poslu i ciljevima. Upravo su izazovi razlog zašto smo se svi mi i odlučili baviti ovim poslom. Ono što sa sigurnošću mogu reći je da nam dosada nikada ne dolazi u goste”, kaže Ivana Galić Baksa koja smatra da je dobra komunikacija ključ svih odnosa, pa tako i onih unutar kompanije i među zaposlenicima. “Pobornica sam upravljanja ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 59

Najvažnije je međusobno poštovanje i pristojnost - to je ključ upravljanja ljudima

Promocija ravnopravnih šansi, bez obzira na spol i industriju te pozitivnih promjena u poslovnom okruženju i društvu općenito, je nešto u čemu uživam i smatram svojim osobnim zadatkom jer, vrlo jednostavno, želim živjeti u boljem svijetu.

Za mene je uobičajeno radno okruženje upravo inovacija, razvoj i transformacija primjerom i mentoriranjem putem transparentne i jasne komunikacije. Jasno komunicirana strategija kompanije, jasno definirani osobni ciljevi i način njihove valorizacije trebali bi biti ključni u kreiranju sretnog zaposlenika i njegovih nadređenih”, smatra Ivana Galić Baksa napominjući kako u poslu veliku ulogu ima motivacija.

Tim na prvom mjestu

Imam sreću da radim s timom koji je odgovoran, stručan i visoko motiviran za davanje najboljeg od sebe. Ako ponekad i motivacija nije na najvišoj razini, smatram našom vlastitom odgovornošću da to promijenimo kreirajući projekte koji će nas nanovo potaknuti i uzbuditi, zabaviti ili naučiti nečemu novom.

“Najvažnije je međusobno poštovanje i pristojnost - to je ključ upravljanja ljudima”, ističe ona.

“Imam sreću da radim s timom koji je odgovoran, stručan i visoko motiviran za davanje najboljeg od sebe. Ako ponekad i motivacija nije na najvišoj razini, smatram našom vlastitom odgovornošću da to promijenimo kreirajući projekte koji će nas nanovo potaknuti i uzbuditi, zabaviti ili naučiti nečemu novom. Puno se smijemo, ali puno i raspravljamo. Skup smo različitih pojedinaca dobrog srca i različitih ekspertiza. Provodimo na poslu najveći dio svog života i u većini slučajeva na nama je da to vrijeme učinimo dobrim.

Na kraju, ako prevladavaju loši trenuci u odnosu na dobre, to nam je svima siguran signal da je vrijeme za promjenu”, kaže Ivana Galić Baksa.

Kao dvostruka dobitnica najprestižnije nagrade u marketinškom svijetu - PromaxBDA, koja je na međunarodnoj razini sinonim za izvrsnost i pomicanje granica, Ivana Galić Baksa u prvi plan stavlja svoj tim. “Prije dvije godine dobili smo dvije Promax nagrade, a sada smo u finalu u kategoriji Channel Logo Design Across Multiple Media s logotipom za Izbore 2017. Riječ je o najuglednijem svjetskom priznanju u marketinškoj industriji na što smo izuzetno ponosni.

Imamo vrhunski tim profesionalaca koji su još jednom svojom ekspertizom potvrdili da je Nova TV ne samo lider na hrvatskom tržištu, već da je uz bok s najjačim svjetskim igračima. Cjelokupan posao odradio je tim vrhunskih profesionalaca u mom odjelu na što sam iznimno ponosna. Svako priznanje je korak naprijed za cijeli tim. Mislim da smo uspjeli dokazati da je Nova TV korporacija koja istinski živi svoju viziju najsnažnije multimedijalne platforme u zemlji, ali i na svjetskoj razini”, naglašava Ivana Galić Baksa.

Medijska industrija na prekretnici Ivana rado dijeli iskustva i stavove o ženama u biznisu, pa je stoga često možemo vidjeti na raznim konferencijama i panelima na kojima se raspravlja o toj temi. “To su često teme vezane za diskriminaciju žena u poslovnom svijetu, no zaista moram reći da ne mislim da to često ima 60 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

veze sa spolom, nego prije s vlastitim odnosom prema društvu. Korporativne kulture svih kompanija, čiji sam bila i jesam dio, bitno su drugačije. Iz svake sam ponijela, ali i donijela iskustvo i znanje, te su me obogatile ne samo kao menadžera, nago i kao čovjeka. Pobornica sam kontinuiranog rada na sebi, u fizičkom i u psihičkom smislu. Pod fizičkim radom podrazumijevam brigu za vlastito zdravlje, a pod psihičkim mislim na jačanje profesionalne ekspertize, vještine upravljanja i komunikacije te sve alate koji su nam danas dostupni kako bismo bili bolja verzija sebe.

Upravo emotivno osnaživanje žena ima sve veću važnost u poslovnom svijetu. Čini se pomalo teškim i neopipljivim zadatkom, no upravo zato što nas pritisak okoline i kontinuirane aure nužnog uspjeha tjeraju da sve više radimo, bolje izgledamo, budemo vječno sposobne i uvijek pametne, na svim životnim poljima, činjenica je da nas nitko zapravo ne uči kako da naš emotivni ‘ja’ to sve zajedno bolje ‘hendla’. Poslovno, kako bismo se lakše nosili s pritiskom kontinuiranog uspjeha, teškim kolegama i/ili izazovima timskog rada, dok je privatni aspekt jednako važan upravo zato što nam emotivna zrelost i snaga pomažu u svakodnevnim komunikacijskim zavrzlamama u obitelji i/ili s partnerom. Ključno je prepoznati vlastite snage i manjkavosti. Upravo taj trenutak kada postanemo potpuno komforni sa sobom i izgradimo taj bedem sigurnosti, razvoj u svim ostalim aspektima života učinit će nam se logičnim i dostižnim. Uvijek me inspiriraju hrabre i odvažne žene i općenito ljudi s novim idejama te smatram da i mene osobno obogaćuju novim saznanjima. Promocija ravnopravnih šansi, bez obzira na spol i industriju te pozitivnih promjena u poslovnom okruženju i društvu općenito, je nešto u čemu uživam i smatram svojim osobnim zadatkom jer, vrlo jednostavno, želim živjeti u boljem svijetu”, ističe. Posebno ponosnom Ivanu, osim poslovnih postignuća njenog tima i činjenice da je Nova TV već 10 godinu za redom najgledanija televizijska kuća u Hrvatskoj, čini njena obitelj. “Jako sam ponosna na svoju obitelj, divne prijatelje i sve one sitnice zbog kojih se veselim vikendima”, kaže. “Medijska industrija na svjetskoj razini je trenutačno na prekretnici i doživljava velike promjene glede kanala kojim distribuira sadržaj. Samim time i marketinška industrija doživljava zanimljive promjene. Biti dio jedne transformacije veliki je izazov, ali i satisfakcija. Nova TV kao kompanija koja je orijentirana na kontinuirani napredak davno je prepoznala trendove medijske industrije te ih implementirala u vlastito poslovanje. Zato se danas možemo pohvaliti da smo najjača multimedijalna kompanija u zemlji”, smatra Ivana Galić Baksa.

direktorica regionalnog Biznis plus poslovnog kluba

I dalje ne razumijem, bez obzira na veliki broj međunarodnih projekata, što je to žensko poduzetništvo jer se nameće pitanje i definiranja muškog

Z

a početak, malo i u brojkama. Uspoređujući udio ženske radne snage u 2017. godini u odnosu na 1990. godinu, novostvorene države stoje ovako: dok je u Sloveniji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji povećan postotak žena u ukupnoj radnoj snazi, u BiH je sa 40,4 posto pao na 38,7 posto, a u Makedoniji sa 39 na 38,8 posto. Ova i ovakva BiH, primjerice, ima 9,6 posto stanovnika s visokom školom (fakultet, akademija, sveučilište), od čega 51,8 posto žena, dok je stanovnika bez ikakva obrazovanja 4,9 posto, od čega 83,6 posto žena!

Paradoks, jednako kao što se čini paradoksalnim u takvom okruženju biti nešto što se zove poslovna žena, pa još iskoračiti izvan granica.

U mojoj dugogodišnjoj karijeri, ono što me je uistinu umorilo su okrugli stolovi, tribine i neplodne žalopojke o tome gdje su žene u politici a gdje u poduzetništvu, pa se osnaživanje žena svodilo na kraju na izradu rodnog rječnika ili heklanja i pletenja, uz istovremene žalopojke o tome kako su žene obespravljene. Nisam uistinu čula za slučaj da se sloboda poklanjala, da su se prava dobivala s neba, ali jesu se otimala i za njih se borilo.

Nisam čekala da mi odrede ulogu I dalje ne razumijem, bez obzira na veliki broj međunarodnih projekata, što je to žensko poduzetništvo jer se nameće pitanje i definiranja muškog. Odnosno, je li to neko poduzetništvo koje je namijenjeno samo ženama?! Ili je poduzetnik poduzetnik bez obzira

na spol? Mora li se to nekom žena ispričavatii ako je u poduzetništvu ili se izborila za svoje e mjesto u poslovnom svijetu? Zašto ne može e biti, recimo, žena u poduzetništvu, ako većć raspravljamo na tu temu, nego se to formuli-ra kao žensko poduzetništvo? Žensko podu-zetništvo je kao jednorog: svi o tome pričaju,, a nitko ili nije vidio ili ne zna definirati što je to. U pokušaju da što više žena dobije epitet poslovnih žena, stavljamo li ih zapravo u tor i ograničavamo već samim terminom ženskog poduzetništva? Je li bitnije da se izborila za ravnopravni tretman za pregovaračkim stolom od toga hoće li je tko osloviti s gospođa ministar ili ministrica, gospođa direktor ili direktorica? Dok spominjem rodni rječnik kao nešto što se proglašava velikim uspjehom u borbi za ravnopravnost na poslovnoj i političkoj sceni, vidimo da, eto, u državi u kojoj živim pada udio žena u ukupnoj radnoj snazi, raste postotak s visokom školom, a frapantan je onaj koji pokazuje koliko njih uopće ne ide ni u kakvu školu.

Mnogo više godina karijere radim u privredi i s privredom nego što sam kruh (uspješno) zarađivala u javnoj upravi na rukovodećim mjestima. Statusa i poštovanja u poslovnom svijetu sam imala onoliko koliko sam se sama nametnula svojim obrazovanjem, radom i hrabrošću. Odnosno, onoliko koliko nisam čekala da mi odrede ulogu. I znate što? Ako iza svakog uspješnog poslovnog muškarca stoji iscrpljena žena, onda iza uspješne poslovne žene sjedi njih bar četiri koje/koji je ogovaraju ili joj nameću ograničenja. A gdje ćete naći jači motiv?! ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 61

Zašto ne može biti, recimo, žena u poduzetništvu, nego se to formulira kao žensko poduzetništvo?

Stavljamo li žene zapravo u tor i ograničavamo već samim terminom ženskog poduzetništva ?

KOLUMNA

Svetlana Žensko Cenić poduzetništvo i ostali jednorozi

Katarina Ramić

piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Šminkanje kao poziv

Teškoj šminki nema mjesta na poslu Šminkanje za posao može se odraditi za desetak minuta. Ključno je izabrati proizvode koji se jednostavno i brzo nanose, koji su postojani i ne zahtijevaju stalne popravke, Katarina Ramić

S

vaka žena barem je jednom bila u dvojbi kako izabrati dobar i klasični make-up, koje joj boje pristaju, odgovara li određena boja ruža ili sjenila isplaniranom outfitu, kako izgledati našminkano, a opet odmjereno i decentno. Za prave savjete treba se obratiti profesionalcima, a mi smo upravo to i napravili, te smo se obratili Katarini Ramić, profesionalnoj vizažistici.

Katarina je diplomirala novinarstvo i 12 godina radila u struci, a nakon toga odučila se za veliki zaokret u svojoj karijeri. Ljubav prema šminkanju 2012. odvela ju je k vizažistici Mariji Butković na profesionalnu edukaciju. U njenom studiju radila je četiri godine, a potom je

62 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

krenula u samostalne vizažističke vode. “Šminkom sam bila okružena od najranijeg djetinjstva. Kao mala curica svakodnevno sam gledala mamu kako se šminka, igrala se njenim proizvodima i satima proučavala kutijice prepune svjetlucavih proizvoda. I danas je tako!

Osjećaj koji u meni izaziva svaki novokupljeni proizvod je neprocjenjiv”, kaže Katarina Ramić ističući da bez obzira na to što voli svoj novinarski poziv, profesionalno šminkanje je ipak ono čime se oduvijek željela baviti.

Pravilno odabran make-up je samo jedan od segmenata koji pridonosi profesionalnom izgledu poslovne žene. Kad je riječ o šminkanju, treba imati na umu da poslovno okruženje zahtijeva poštivanje određenih pravila. To znači da glamuroznom make-upu nije mjesto na

Foto: Danijela Kušec Abramovich

PROFESIONALNA VIZAŽISTICA

Njegovana i lijepa koža je imperativ “Nema tog make-upa koji će izgledati dobro na loše održavanoj koži. Ako nemate problematično lice i ako ne volite pudere, predlažem nanošenje BB kreme. Riječ je o ‘hibridu’ kreme za njegu lica i lagane make-up podloge. Jednostavno se i brzo nanosi prstima, spužvicom ili četkicom. Nakon toga dolazi korektor koji će prekriti podočnjake i ostale nepravilnosti na koži. Ako imate mješovitu ili masnu kožu, na problematična područja nanesite puder u kamenu ili prahu koji će ukloniti neželjeni sjaj lica. A ako pak imate problematičnu kožu i ne možete zamisliti dan bez pudera, izaberite onaj koji će hidratizirati, ali pritom ipak prikriti

Foto: Nataša Kondrat

Pravilno odabran make-up je samo jedan od segmenata koji pridonosi profesionalnom izgledu poslovne žene

Poslovna žena ne može bez kompaktnog pudera, korektora, vodootporne maskare, rumenila i ruža za usne nedostatke”, savjetuje vizažistica. Poslovni domjenci, važni poslovni sastanci, javni nastupi ili poslovno fotografiranje samo su neke od prigoda zbog kojih se poslovne žene odlučuju za profesionalno šminkanje.

“Jedan od zahtjeva svake žene koja dođe na šminkanje jest da šminka bude postojana. A to im mi, profesionalni vizažisti, možemo omogućiti”, zaključuje Katarina Ramić.

OČI: Ako volite sjenila, predlažem neutralne nijanse od najsvjetlijih smeđih ili sivih do srednje tamnih. Trenutačno su iznimno popularna postojana kremasta sjenila koja se jednostavno i brzo nanose, a ne razmazuju se tijekom dana. Ako niste vješti u nanošenju tuša za oči, radije ga izbjegavajte jer ćete nepotrebno gubiti vrijeme. Između trepavica radije nanesite tamnosmeđu olovku. Sve zaključite vodootpornom maskarom koja se neće razmazivati.

RUMENILO: Zahvaljujući pravilno odabranoj nijansi rumenila u času možete izgledati odmornije i svježije. Predlažem nijanse koje će koži dati toplinu. Iako bi bilo poželjno uskladiti boju tena s nijansom rumenila, topli ružičasti ili koraljni tonovi nepogrešiv su izbor.

OBRVE: Obrve daju oblik našem licu, stoga je njihovo pravilno održavanje izuzetno važno. Ako imate prirodno lijepe i guste obrve, dovoljno ih je počešljati i lagano učvrstiti prozirnim gelom za

obrve. Ako su tanke i svijetle, lagano ih iscrtajte olovkom koja je jednu nijansu tamnija od prirodne boje vaših obrva.

USNE: Ako želite zadržati u potpunosti prirodan izgled usana, nanesite sjajilo - prozirno ili u nekoj decentnoj boji. Ako volite jihov rub iscrtajvizualno povećati usne, njihov te olovkom u boji usana kako bi bio neprimjetan. Nakon toga nanesite sjajilo. Ako pak više volite ruževe, e koje izaberite one dugotrajne o ponećete morati svako malo ti trag pravljati i koji neće ostaviti na čaši.

Ipak, valja imati na umu kako ni najotporniji make-up nije u potci uvijek punosti otporan, pa pri ruci ko biste valja imati ogledalce kako prije poslovnog sastanka ili preminka zentacije provjerili je li šminka na svome mjestu.

ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 63

Foto: Damir Tiljak

radnom mjestu. On je rezerviran za izlazak, a ne za poslovni sastanak.

“Iako svaka žena ima pravo našminkati se onako kako ona želi, u poslovnom okruženju se ipak ne preporučuje teški make-up, tamna sjenila, intenzivna rumenila i kričavi ruževi za usne, šljokice, gliteri, umjetne trepavice namazane brojnim slojevima maskare, debelo iscrtan tuš za oči, prenaglašene obrve. Šminkanje za posao se može odraditi za desetak minuta.

Ključno je izabrati proizvode koji se jednostavno i brzo nanose, koji su postojani i ne zahtijevaju stalne popravke”, kaže Katarina Ramić.

“Poslovna žena jednostavno ne može bez kompaktnog pudera za brzinski popravak tijekom dana, korektora za prikrivanje podočnjaka, vodootporne maskare, rumenila i ruža za usne.

To su osnovni proizvodi koji ženi moraju biti nadohvat ruke”, kaže Katarina podsjećajući kako prije svega treba voditi računa o njezi kože.

Posao bez granica Istina je i velika sreća da biznis ne poznaje granice.

Privrednici ruše barijere

Marija Radulović PREDSJEDNICA HRVATSKOG POSLOVNOG KLUBA

J

a sam u godinama kad se može raditi kvalitetno i mnogo mirnije. U tridesetima se boriš za ime i karijeru, a sada je sve to iza mene. Ovo je pozicija koja omogućava da u jednom ambijentu punom izazova koračaš dalje, a s druge strane da topiš atmosferu i sve to ublažavaš, da budeš veliki diplomat i da činiš sve kako bi taj klub imao budućnost i u idućem razdoblju. Potvrda moga rada jest to što se u ove dvije godine, koliko radim ovaj posao, udvostručio broj članova Kluba i sada ih ima ukupno 40. Tim riječima sebe i svoj sadašnji posao opisuje Marija Radulović, predsjednica Hrvatskog kluba u Srbiji, sa sjedištem u Beogradu. Ona je prva žena na čelu tog poslovnog kluba i to već dvije godine. Kaže da je u šali nakon svojeg izbora rekla da kad može Hrvatska imati predsjednicu, i Hrvatski poslovni klub može voditi žena. A to sigurno nije šala već veoma ozbiljan posao koji zahtijeva gotovo 24-satni angažman.

Na štiklama brža od muškaraca Jedna pametna žena je svojedobno kazala nešto što je globalno prihvaćeno: žena, ako želi biti tretirana ravnopravno, mora u svemu biti uspješnija i brža od muškaraca i to na štiklama.

Takva je upravo i naša sugovornica, kojoj su štikle dio garderobe i života. Kaže da i tisuće kilometara vozi sa štiklama, kao netko u tenisicama, i da se sada teško može zamisliti u nekoj drugoj obući. Iako je na štiklama tek od svoje tridesete, uvijek je mislila da nije dovoljno visoka. Sada jednostavno ne može drugačije. Ali je

sigurno da je posao koji sada radi drugačiji od prethodnih. “Sve je drugačije nego kada radite u kompaniji. Kad ste u kompaniji, onda ste se opredijelili za jedan segment posla ili sektor, kao što je za mene bio marketing i osiguranje gdje sam provela veći dio svojeg radnog vijeka. No kada ste u ovom poslu koji sada radim kao predsjednica Hrvatskog poslovnog kluba (HPK) u Srbiji, onda morate voditi računa i o političkom trenutku i o privrednom okruženju. Na ovom poslu objedinjavate i politiku i diplomaciju i privredu i morate u svakom trenutku voditi računa o svemu”, pojašnjava Marija Radulović.

Četvrtkom u Maderi Ranije joj je, kaže, Klub bio usputna djelatnost jer je kao predstavnica Milenijum osiguranja bila članica Upravnog odbora HPK, a stupajući na ovu dužnost morala je upoznati sve njegove aspekte.

“Hrvatska gospodarska komora je uvijek bila ovde, odmah početkom 2000-ih kad su obnovljene državne veze sa Srbijom, dok je Hrvatski poslovni klub u Beogradu osnovan 26. studenoga 2005. godine. Okupili su se direktori velikih hrvatskih kompanija koji su u Srbiji počeli raditi, otvarati predstavništva ili kupovati tvrtke u procesu privatizacije te su osnovali poslovni klub. Prvi predsjednik Kluba bio je iz Ine, a tu su između ostalih bili Končar, Badel, Petrokemija, Podravka... svi koji su bili ovdje u tom trenutku. Sastajali su se jednom tjedno, obično četvrtkom u Maderi, poznatoj beogradskoj kavani. Tu se razgovaralo o tome tko ima kakve planove ili probleme, tko od kolega može pomoći onome drugome, posavjetovati,

piše Ljiljana Lukić

Slovenci po defaultu Prvi poslovni klub osnovan u Beogradu nakon 2000. godine bio je Slovenski poslovni klub.

Slovenci imaju 15 klubova u zemljama u kojima nemaju predstavništva svoje komore, pa praktično Klub obavlja funkciju komore. Mi se financiramo isključivo iz članarine, dok kod Slovenaca Ministarstvo gospodarstva subvencionira Klub. Slovenci su po defaultu svi članovi Kluba, sve slovenske kompanije u Srbiji kojih ima više od 100, što kod nas nije slučaj.

U Srbiji im je start bio lakši i sad im je lakše. Prihvaćeni su bez ikakvih ograda i tako mogu funkcionirati i organizirati se. S nama je drugi slučaj. Pogledajte samo u zadnjih šest mjeseci koliko je bilo napetosti: te imate navijače, te otkazan Vučićev posjet, te niz drugih problema, sve to izaziva napetosti i drugačiji ambijent poslovanja.

64 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

Pletilja gospodarskih veza Hrvatske i Srbije Na ovom poslu objedinjavate i politiku i diplomaciju i privredu i morate u svakom trenutku voditi računa o svemu, pojašnjava Marija Radulović

ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 65

Otvorili smo se za tvrtke iz Srbije koje žele surađivati s hrvatskim poduzećima i imamo fantastičnu suradnju s Privrednom komorom Srbije

dati potreban kontakt... I Klub je u tom smislu funkcionirao”, prisjeća se ona.

Povratak HGK

Najmanji zajednički nazivnik za daljnji razvoj suradnje Srbije i Hrvatske su hrana i energija

Klub se u međuvremenu u ovih proteklih 11 godina mijenjao, rastao, mijenjali su se ljudi, ali je najviše dobio na značaju kada je 2013. zatvoreno predstavništvo HGK u Srbiji jer je preuzeo ulogu Komore. Sada se predstavništvo ponovno otvara, ja sam i dalje predsjednica Kluba, a bit ću i pomoćnica direktora predstavništva HGK. U zadnje dvije godine malo smo transformirali Klub. Otvorili smo se za tvrtke iz Srbije koje žele surađivati s hrvatskim poduzećima. Imamo fantastičnu suradnju s Privrednom komorom Srbije, počevši od njenog predsjednika, pa do svih ljudi s kojima kontaktiramo.

Od kada sam na ovoj poziciji mogu samo reći da se lijepo s njima surađuje te da postoje prijateljski odnosi u samom vrhu komora, jedne i druge. Povratak HGK će pogurati priču jer će

66 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

Komora Srbije imati partnere s kojima će moći ići u zajedničke projekte koji se financiraju iz EU fondova. Nećemo stvarati novu Jugoslaviju nego biznis. Gledamo interes posla. Hladne glave, ističe ona.

Veliki su uvijek - prvi Istina je i velika sreća da biznis ne poznaje granice. Privrednici ruše barijere. Prve akvizicije u Srbiji napravile su velike tvrtke iz Hrvatske i sada ih nitko ovdje ne gleda drugačije nego kao domaća poduzeća. Nitko ih ne gleda kao dio Atlantica nego kao domaći Štark ili Grand kafu, ili u Agrokoru Dijamant ili Frikom. I sve je drugačije. Manje tvrtke koriste usluge Komore, Kluba i Veleposlanstva te traže pomoć ne bi li napravile neke prolaze i srušile prepreke. I dalje u Hrvatskoj postoji interes za srpsko tržište.

Ovdje dobre rezultate ostvaruje Podravka, Vindija koja se slabo pojavljuje, ali ima tri proizvodne kompanije u Lajkovcu. Srpsko tržište jest

Od Subotice do Beograda Marija Radulović rođena je u Subotici i diplomirala je ekonomiju na subotičkom Ekonomskom fakultetu. Nakon toga postala je magistrica ekonomskih znanosti u području i marketinga. Profesionalni angažman je bio u području marketinga, radila je kao direktorica marektinga u nekoliko kompanija, a posljednji i najduži angažman je bio u Milenijum osiguranju koje je članica rovinjske Adris Grupe. Na čelu Kluba profesionalno je od siječnja 2016. godine. Majka je dviju kćeri.

otvoreno. Mogu se pojaviti neke birokratske prepreke, raspoloženje ili neraspoloženje prema Hrvatskoj, ili nekom drugom, ali realno jest, smatra Marija Radulović.

Ljudi koji rade u tišini Imamo projekt s PKS-om: investiranje u istočnu Srbiju, gdje se pojavilo par kompanija. Jedan privrednik iz Paraćina otvara mljekaru, a Matijević je kupio zemlju i namjerava osnivati i obnavljati farme u Slavoniji. Hajdemo napraviti pet zajedničkih projekata Srbija, Vojvodina i Slavonija te da od tih pet kod fondova EU-a prođu četiri. Sazrele su stvari. veliki su se već povezali.

Ide i Kostić u Hrvatsku, Tedeschi je već u Srbiji, sve je umreženo. Mali također napreduju, pa je tako jedna srpska tvrtka otvorila poduzeće u Slavonskom Brodu, bave se prijevozom i tražili su pomoć. O tome se ne priča na sva zvona, ali ljudi rade.

Ono što meni ulijeva povjerenje su poruke koje su srpski predsjednik i hrvatska predsjednica poslali sa skupa privrednika u Zagrebu na koji je došlo po 20 privrednika iz Srbije i Hrvatske, i Kostić, i Matijević, i Tedeschi... Odavno takva jedna pozitivna poruka nije poslana i na jednu i na drugu stranu. Naime, oboje su rekli da kao susjedi mnoge stvari, poput željeznice, ne koristimo, a novac za obnovu pruge i druge slične projekte možemo dobiti zajedno. Do sada se malo pričalo o toj vrsti zajedništva kao što su zajednički projekti. Pogranična suradnja je aktualna, ali je malo ljudi zna koristiti. Pruga i energetika su u fokusu, priča Marija Radulović.

Sok od borovnice Najmanji zajednički nazivnik za daljnji razvoj suradnje Srbije i Hrvatske su hrana i energija.

I u jednoj i u drugoj zemlji postoji najzdravija i najsigurnija osnova za organsku hranu. U Srbiji je, nakon malina, sada hit borovnica, jer iako je početno ulaganje veliko, veoma brzo imate profit. Već nakon godinu dana. Imate Slavoniju

i Vojvodinu, samo organska hrana je zajednička budućnost. Postoji potencijal i u turizmu. Gosti iz Srbije su rado viđeni u Hrvatskoj, a iz Hrvatske se u Srbiju dolazi u provod. To je onaj korak koji nam nedostaje, da ta djeca koja se još nisu rodila 90-ih idu normalno u Srbiju kao u Austriju i obratno. Neopterećeni. Ima predrasuda, ali daleko manje nego ranije. Ljudi u Srbiji idu u Ideu, a svi znaju čija je, kao i Frikomovi proizvodi, mineralna voda Jana ili Vegeta. Što se tiče Agrokora i dobavljača, ovdje se ta situacija ne reflektira jako, jer to su odvojene tvrtke. U Hrvatskoj je najgora situacija, smatra ona.

Beogradske mreže Povezali smo se u okviru Privredne komore Srbije i potpisali ugovor o suradnji sa 12 mješovitih međunardnih komora, a upravo nam se pridružila i Bugarsko-srpska komora, pa nas sada ima 13. Počeli smo surađivati i povremeno imamo sastanke i manifestacije. To je novi model povezivanja od prije nekoliko godina. Cilj je povezivanje i suradnja tvrtki koje su nam članice što je stvarno široko umrežavanje. Zadnji sastanak koji smo zajedno organizirali bio je s Francuskosrpskom komorom i Helensko-srpskim udruženjem, po 10 sudionika iz francuske, grčke i hrvatske komore.

Pojedinačni razgovori privrednika i upoznavanje svakoga sa svakim trajali su po osam minuta, ali smo ih upozoravali da je vrijeme isteklo jer su se oni jako dobro zabavljali, a atmosfera je bila fantastična. Naši članovi su došli do zanimljivih kontakata, primjerice s nekim proizvođačima čaja, i kazali su: “Maro, ovo je veoma dobra stvar”. Meni je to satisfakcija veća od bilo kakve nagrade ili pozicije. Jer to je priznanje da dobro radiš svoj posao. Kad krene poslovna godina u rujnu, počinju i kokteli i događaji, nije bitno tko ih organizira, na njima su svi poslovni ljudi zajedno. Prava biznis diplomacija, ali širi prostor nego što ga ima veleposlanstvo, zaključuje Marija Radulović. ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 67

Poruke koje su srpski predsjednik i hrvatska predsjednica poslali sa skupa privrednika u Zagrebu ulijevaju mi povjerenje

Ranka Grgić Posavec INTERVJU

TAKE ME HOME

Nakon dubinskog istraživanja tržišta i uz činjenicu da je u Zagrebu u to vrijeme nedostajalo trgovina s hrvatskim dizajnom, odlučila sam na jednom mjestu okupiti dizajnere te ponuditi potencijalnim kupcima nešto novo i zaista napravljeno u Hrvatskoj

razgovarao Jozo Knez knez@privredni.hr

Ne mogu sa sigurnošću reći koliko je nagrada Mikro poduzetnica godine, koju dodjeljuje mreža poslovnih žena Women in Adria, utjecala na sam posao, ali da je pripomogla da budemo viđeni i da se o nama malo više priča, svakako jest.

Dizajnerskim suvenirima do srca kupaca

M

agnetić sa slikom Zagreba, katedrale, crkve svetog Marka - na to se uglavnom svodi ponuda suvenirnica u Zagrebu.

Nije da se netko zbog toga pretjerano buni i negoduje, ali Zagreb bi turistima, koji su glavna klijentela trgovina suvenirima, trebao ponuditi nešto orginalno i prije svega napravljeno na lokalnom području od lokalnih proizvođača. Ipak, turist koji dođe u Tomićevu ulicu podno uspinjače, otkrit će malu trgovinu prepunu unikatnih proizvoda hrvatskih dizajnera. Nju nešto više od četiri godine uspješno vodi najbolja mikro poduzetnica 2016. godine Ranka Grgić Posavec.

 Što se sve može pronaći u Vašoj trgovini i s kim sve surađujete?

- Asortiman naše trgovine podijeljen je u tri kategorije: dom, moda i djeca. Što se mode tiče, malo 68 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

smo ograničeni s prostorom pa najviše imamo unikatnog nakita, nešto torbi i T-shirte. Dječji kutak nam je veoma važan i te stvari su jako tražene.

Imamo različite nagrađivane dizajnerske igračke i orginalne bojanke, dok u kategoriji dom imamo keramiku, posude, podmetače te papirnati asortiman poput ilustracija, printova, knjiga i postera.

Dodala bih da imamo i licitarska srca, ali ona su - kao i sve drugo u trgovini - dizajnerski proizvod.

Trenutačno surađujem sa 60 malih proizvođača, od čega su većina diplomirani dizajneri, umjetnici, pa čak i arhitekti koji su se pronašli u proizvodnji unikatnih predmeta. Sve su to proizvodi koji se proizvode ručno ili u malim serijama.

 Kako ste kao profesorica engleskog i psihologije završili u poduzetničkim vodama?

- Više od 10 godina sam držala tečajeve poslovnog engleskog jezika po raznim velikim tvrtkama, što me u jednu ruku i pripremilo na poduzetništvo. Tijekom krize 2008. godine shvatila sam da je škola u kojoj sam radila izgubila više od 80

posto klijenata, jer ljudi u takvim kriznim vremenima prvo počnu štedjeti na edukaciji i učenju jezika. Na svu sreću, imala sam malu ušteđevinu, i s obzirom na to da sam oduvijek htjela imati vlastiti posao, sve sam uložila u to i krenula s istraživanjem tržišta.

 Kako ste se odlučili za trgovinu hrvatskih dizajnerskih proizvoda?

- Gledala sam u kakvom poduzetničkom pothvatu bi se spojili svi moji interesi i znanja, ali i da zaista uživam u njemu. Nakon dubinskog istraživanja tržišta i uz činjenicu da je u Zagrebu u to vrijeme nedostajalo trgovina s hrvatskim dizajnom te da je sve više turista posjećivalo naš grad, odlučila sam na jednom mjestu okupiti dizajnere te ponuditi potencijalnim kupcima nešto novo i zaista napravljeno u Hrvatskoj.

grada, ali većina njih je za sada još preskupa.

 Što bi po Vama država trebala napraviti kako bi olakšala poduzetnicima njihove pothvate?

- Smatram da bi cijela ekonomija trebala počivati na stupovima malog poduzetništva. To je neka baza koja stvara radna mjesta i sigurne poslove.

Jedan mali poduzetnik ne može puno, ali njih 100, 500, 1000 ipak imaju neku snagu i utječu na gospodarstvo. Što se trenutačne situacije tiče, vjerujem da bi poduzetništvo prodisalo kada bi se smanjila stopa PDV-a. Mi imamo jednu od najvećih stopa PDV-a, i ako bi se ona smanjila na neke, nazovimo ih, normalne postotke, to bi otvorilo vrata i novim budućim poduzetnicima da krenu s poslom i ostvare poslovne uspjehe.

 Godine 2016. dobili ste nagradu Mikro  Što sve treba napraviti prije upuštanja u poduzetničke vode?

- Ponajprije treba istražiti tržište i pokušati ne nuditi proizvod koji već postoji. Nakon toga, potrebno je definirati potencijalne kupce, te napraviti dobar poslovni plan, što uključuje financijski plan i projekciju. Financijski plan je možda i najbitniji, jer ako brojke ne štimaju, posao neće dugo trajati. Treba imati na umu da se profit, ne ostvaruje preko noći. Obrazovanje je također jako važno, a ako nemate podlogu, uvijek se možete samoobrazovati. Dodala bih i da u tom poslu treba i uživati. Kod nas je biti poduzetnik podosta teško, i ako u tome nema ljubavi, teško se dolazi do uspjeha.

 S kakvim se problemima susreću mali poduzetnici i kako ih rješavaju?

- Papirologija je problem broj jedan. Kako biste bilo što obavili, potrebno je skupiti ‘hrgu’ papira, sve to ispuniti i onda opet od vrata do vrata otkriti kome koji papir treba uručiti. Sve to oduzima jako puno vremena koje bi se moglo utrošiti na neke važnije stvari. Mnogi poduzetnici u startu odustaju od poslovanja zbog prevelike birokracije. Još jedan problem su kontrole i inspekcijski nadzor. Da se razumijemo, nisam protiv kontrola, ali ljudi koji ih obavljaju nemaju širu sliku poslovanja. Vrlo su rigorozni zbog nevažnih detalja i umjesto da upozore i daju nam vremena za ispravak tih sitnih pogreški, oni nas kazne.

 Mogu li državni poticaji pomoći u održavanju malih poduzetnika na životu?

- Vjerujem da mogu, ali ja ih osobno još uvijek nisam uspjela dobiti, iako sam pokušala. Trgovinu nitko ne potiče jer, kako su mi rekli, ‘trgovina potiče samu sebe’, i na tome je sve ostalo. Nedavno je bio natječaj za državne prostore u središtu

poduzetnica godine, koju dodjeljuje mreža poslovnih žena Women in Adria. Kako je to utjecalo na vaš posao?

- Mogu reći da nama posao svake godine ide sve bolje i da je u uzlaznoj putanji. Prošla godina je do sada bila najbolja, te se nadam da ćemo i dalje rasti. Ne mogu sa sigurnošću reći koliko je nagrada utjecala na sam posao, ali da je pripomogla da budemo viđeni i da se o nama malo više priča, svakako jest. Nakon toga smo dobili i više poslovnih suradnji što je bilo jedno veoma pozitivno iskustvo. Mreža poslovnih žena Women in Adria, koja dodjeljuje tu nagradu, pomaže poduzetnicama raznim savjetima, organizacijom tečajeva te općenito daje podršku novim i starim poduzetnicama i s te strane sam veoma zadovoljna njihovim aktivnostima.

Kada sam otvarala trgovinu, ovakvih ili sličnih koncepttrgovina nije bilo u Zagrebu, ali ih je s vremenom otvoren priličan broj sa sličnom vizijom. I poduzetnici i kupci prepoznali su da je lokalna proizvodnja i ručni rad nešto što je dobro prihvaćeno i što je kvalitetno.

Danas treba ponuditi nešto više od klasičnih suvenira i poklona koji se mogu pronaći u velikom broju suvenirnica  Uskoro krećete i u vlastitu proizvodnju linije suvenira. O čemu se radi?

- Radi se o dvije male linije proizvoda, od kojih je jednoj glavni motiv hrvatska čipka - za početak lepoglavska, a poslije će biti i druge. Druga linija će biti kolekcija minimalističkog nakita u srebru. Kako sam na izvoru informacija, mnogi kupci traže motiv hrvatske čipke, ali je nemaju gdje kupiti. Prvi proizvod će biti držači za vruće predmete s otiskom lepoglavske čipke, dok će drugi biti mala džepna ogledala s istim uzorkom. Svaki proizvod će biti edukativan jer će uz njega doći i mali tekst o čipki, kulturnom naslijeđu i baštini. ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 69

Kompanije prijatelji obitelji i žena

PET GODINA

Više od znaka piše Sven Prošenski

Dijana Kobas Dešković razvila je metodu koja pomaže ženama da lakše prevladaju prepreke na koje nailaze te korporacijama da dobiju humanije lice i istodobno budu uspješnije

Mamforce

O

d prvog javnog predstavljanja Mamforce standarda, koji su na početku prepoznale i prigrlile najhrabrije kompanije, društvu odgovornih nositelja promjena pridružilo se 19 organizacija iz različitih sektora u Hrvatskoj. Velikoj skupini, njih osam, koja je bila uključena u EU financirani projekt uručena su priznanja na završnoj konferenciji potkraj 2017. u Hrvatskom saboru. A upravo je ta godina obilježna proširenjem i u Makedoniju, a tijekom ove godine se planira daljnje

70 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

širenje na zemlje u okruženju, kao što su Bosna i Hercegovina i Srbija, te dalje prema istoku i zapadu. Ne posustaje se ni u Hrvatskoj u kojoj još ima puno posla te je, osim daljnjeg rada s velikim tvrtkama, ove godine osigurano sufinanciranje za male i srednje tvrtke kroz projekt Odgovorni poslodavci za odgovorno roditeljstvo, uz podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Tijekom zadnjih pet godina Mamforce je postao priznati znak kvalitete kompanija prijatelja obitelji i žena. Standard koji promovira i razvija obiteljski odgovorne i rodno osviještene politike upravljanja ljudskim potencijalima. I kao uvijek,

Do sada se utjecalo na poboljšanje uvjeta rada više od 1600 zaposlenih

Tko je mr. sc. Dijana Kobas Dešković? netko je morao povući, biti spiritus movens obiteljske odgovornosti i rodne osviještenosti poslodavaca. Pokretač je uspješna poslovna žena i majka Dijana Kobas Dešković, koja se susrela s brojnim izazovima tijekom svojeg profesionalnog puta. Stoga je razvila metodu kako bi pomogla ženama da lakše prevladaju prepreke na koje nailaze te korporacijama da dobiju humanije lice i istodobno budu uspješnije.

Do sada se, kroz inovativnu metodu procjene i standard poslovanja koji objedinjuje obiteljsku odgovornost i rodnu osviještenost poslodavaca, utjecalo na poboljšanje uvjeta rada više od 1600 zaposlenih. Poslodavce se potaknulo na

Direktorica tvrtke Spona code, specijalizirane za područje integracije komunikacija i ljudskih resursa. Svojim radom pomaže organizacijama razviti organizacijsku kulturu podrške i povjerenja, te prepoznati i razviti talente.

Idejna je začetnica i kreatorica Mamforce© metode kojom se podržava rodna ravnopravnost i razvoj obiteljski odgovornih radnih okruženja koja stvaraju sretne, zadovoljne i angažirane zaposlenike. Promovira važnost radnih uvjeta za usklađenje privatnog i poslovnog života, kao i uvjeta za nesmetani razvoj karijera zaposlenih majki i žena općenito. Završila je MBA na IE Business Schoolu u Madridu te magistrirala i diplomirala psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Karijeru je razvijala u Plivi na raznim rukovodećim poslovima u području marketinga i komunikacija, nakon čega se upustila u razvoj vlastitih poduzetničkih inicijativa. Certificirana je kao Executive Coach pri Academy of Executive Coaching iz Londona, što je nadogradila programom ženskog leadershipa koji je omogućio tisućama žena moćne životne i karijerne promjene.

ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 71

preispitivanje postojećih politika upravljanja, dok se uvođenjem novih praksi omogućilo bolje usklađivanje privatnog i poslovnog života, bez negativnog utjecaja na profesionalni razvoj.

Važno je istaknuti da radni uvjeti u kojima se osigurava ravnoteža privatnog i poslovnog ne znače da se radi manje. Upravo suprotno, radi se vrlo efikasno i zadovoljstvo zaposlenih dolazi do izražaja kao poluga koja ima pozitivan utjecaj na produktivnost, koja raste i do 20 posto. Pozitivan je utjecaj i na poslovne rezultate. Globalna istraživanja pokazuju da se ostvaruje 62 posto veći povrat na investirani kapital, 53 posto veći povrat na kapital te 42 posto veći povrat na prodaju.

Uvjeti za jednake mogućnosti

Mamforce je standard koji promovira i razvija obiteljski odgovorne i rodno osviještene politike upravljanja ljudskim potencijalima

Uz dostatno razumijevanje obiteljskih, odnosno privatnih obveza, stvaraju se preduvjeti za jednake mogućnosti profesionalnog razvoja zaposlenih žena jednako kao i muškaraca, što vodi do brojnih društvenih i ekonomskih benefita. U današnjim uvjetima poslovanja, kada je svaki resurs važan, ženama je nužno osigurati podržavajuće radno okruženje s obzirom na majčinstvo i dodatne obiteljske obveze koje se kategoriziraju kao dodatni, neplaćeni posao.

Među visokoobrazovanima u Hrvatskoj, kao i u ostatku razvijenog svijeta, više je žena koje zbog dodatne majčinske uloge i obiteljskih obveza često ne uspiju u potpunosti iskoristiti svoj radni potencijal. Time su na gubitku i obitelji zbog smanjenih prihoda, ali i poslodavci i nacionalna gospodarstva zbog smanjene produktivnosti i konkurentnosti jer ne koriste najbolje sve raspoložive talente. Prepoznati je to izazov na razini Europske unije koja je predložila niz direktiva kojima je cilj omogućavanje boljeg usklađenja privatnog i poslovnog života, kako zbog ekonomskih, tako i zbog demografskih razloga. Isti problemi su prepoznati i u Hrvatskoj, a Mamforce je među onim inicijativama koje nude dio rješenja, osvještavanje poslodavaca i promjenu radnih okruženja razvojem organizacijske kulture podrške i razumijevanja. Ostatak je na državi koja treba osigurati poticajnu poreznu politiku te odgovarajuću infrastrukturu za skrb za djecu i starije članove obitelji. U zemljama u kojima zakonodavac i visoka društvena svijest podržavaju i omogućuju usklađenost privatnog i poslovnog života kao i olakšan rad majki, pokazalo se da stope nataliteta rastu. Europska komisija je prepoznala i predlaže niz afirmativnih akcija koje vode ostvarenju održivih ciljeva razvoja zemalja Europske unije.

Uloga poslodavaca je, tumači Dijana Kobas Dešković, u promjeni organizacijske kulture prema većem razumijevanju i podršci, osvještavanju 72 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

o rodnim stereotipima i nesvjesnoj pristranosti te uvođenju mjera koje olakšavaju usklađenje privatnog i poslovnog života, kao što je fleksibilnost radnog vremena i mjesta.

Uključenje državnih agencija i institucija je, smatra, izuzetno važno jer se također radi o poslodavcima koji svojim zaposlenima trebaju osigurati što bolje uvjete rada kako bi dobili maksimalnu produktivnost koja je važna svim građanima. Ujedno upravo su institucije i nositelji nužnih zakonodavnih promjena koje mogu dovesti do fleksibilnijeg radnog vremena i mjesta, odnosno korištenja rodiljnog dopusta. Važno je, uz to, imati i odgovarajuće sustave upravljanja ljudima koji prate učinkovitost, što je preduvjet nadogradnje dodatnih odgovornih praksi. Provedba audita (revizije) u institucijama, agencijama i tvrtkama u većinskom državnom vlasništvu je omogućena zahvaljujući EU sufinanciranom projektu Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena - usklađenje profesionalnog i obiteljskog života, koji se provodio u Hrvatskoj tijekom 2016. i 2017. godine. Nositeljica projekta je bila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, a projektni partneri Hrvatsko narodno kazalište u Splitu, tvrtka Spona code i udruga Thearto Riječi prave predstave.

Dadforce standard Posebna pažnja je usmjerena i na osiguranje uvjeta koji muškarcima pružaju iste mogućnosti skrbi o djeci i članovima obitelji kao i ženama. Često su upravo muški članovi kolektiva u nepovoljnom položaju jer se od njih, zbog njihove rodne uloge, ne očekuje odlazak na roditeljski dopust ili uzimanje slobodnih dana zbog bolesti djece. Nužno je razbijanje takvih stereotipa i kreiranje podržavajućih radnih okruženja u kojima muškarci, jednako kao i žene, mogu odgovorno obavljati svoju roditeljsku ulogu. Organizacije koje su tijekom trajanja projekta aktivno radile na osvještavanju važnosti aktivne uloge muškaraca u obiteljskim obvezama zadovoljile su kriterije za dobivanje Dadforce standarda. Prve organizacije koje se mogu pohvaliti tim prestižnim standardom su HAKOM, HUP i Poslovna inteligencija.

Organizacije uključene u Mamforce zajednicu kontinuirano rade na poboljšanjima kako bi kroz određeno razdoblje došle do najboljih praksi i osiguravale radna okruženja uz bok standardima najboljih globalnih korporacija. Već sad se osjećaju efekti promjena jer, primjerice, veći broj organizacija koje su prošle cijeli postupak omogućuje dodatni slobodni dan za prvi dan škole prvašića, a velikim dijelom se organiziraju i Obiteljski dan ili Dan s mamom i tatom na poslu. Također, velik broj organizacija je, temeljem

Poslodavci - nositelji promjena Postupak procjene vodi do osnovnog ili naprednog standarda u nekoliko stupnjeva jer je za svaku promjenu i punu efikasnost iste potrebno vrijeme, pogotovo u organizacijskom kontekstu. Svaka organizacija koja pristupi postupku procjene postojećih politika upravljanja ljudima i uvjeta rada kvalificira se za dobivanje osnovnog standarda.

Ako temeljem dobivenih preporuka naprave akcijski plan s konkretnim mjerama za sljedeće razdoblje, dodjeljuje im se osnovni standard čime se menadžment javno obvezuje na provedbu dogovorenih mjera, pojašnjava autorica projekta.

Nakon razdoblja provedbe akcijskog plana od godinu dana, organizacije mogu dobiti napredni standard u jednoj od tri kategorije - Change, Grow, Lead, a svaki označava stupanj ispunjenja kriterija, pri čemu Lead predstavlja one organizacije koje već kapitaliziraju na prednostima obiteljski odgovorne i rodno osviještene politike, odnosno poslovno su uspješnije upravo zbog uvedenih afirmativnih akcija. Najviši, Lead status za sada nema ni jedna organizacija u Hrvatskoj jer ni jedna ne nudi punu fleksibilnost radnog vremena i radnog mjesta, kao ni punu rodnu uravnoteženost na svim razinama.

Osnovni standard su do sada ostvarile sljedeće organizacije: 24sata, hrvatska podružnica BKS Bank AG, CocaCola HBC Hrvatska, Iskon internet, Jadranski naftovod, Lidl, Hrvatska udruga poslodavaca, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava i Verso Altima Group.

Napredni standard u kategoriji Grow su do sad ostvarile: Ina - Industrija nafte, Hrvatski Telekom, Privredna banka Zagreb, VIPnet i Zagrebačka banka.

Organizacije s naprednim standardom u kategoriji Change, odnosno one koje su na početku puta promjene prema obiteljskoj odgovornosti i rodnoj osviještenosti, su Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti i Poslovna inteligencija.

pripreme za dobivanje naprednog standarda, analizirao postojeću rodnu strukturu i sukladno tome napravio akcijski plan poboljšanja zastupljenosti žena, ali i muškaraca u organizacijama gdje ih je manje. Posebno se ističu pozitivni primjeri onih kompanija koje su uspjele uvesti fleksibilne radne aranžmane, kao primejrice Ina kroz program FOR-a (fleksibilni oblici rada) koji omogućuje flexitime, odnosno samostalno odlučivanje zaposlenih o vremenu dolaska i odlaska s posla unutar šireg vremenskog razdoblja (8-20 sati) i o trajanju radnog dana. Dodatna mogućnost fleksibilnog mjesta rada, tzv. flexiplace zaposlenima pruža priliku povremenog rada od kuće ili s druge lokacije (do četiri puta mjesečno).

Prostor za daljnje poboljšanje u kompanijama je rodna uravnoteženost menadžmenta koja kod većina dobrih organizacija dobro funkcionira do razine uprave koja je isključivo ili dominantno muška. Nekoliko uključenih organizacija je blizu rodne ravnoteže, primjerice, Hrvatski Telekom ili Zagrebačka banka. Važno je paralelno razbijati predrasude, poput one o “ne-ženskim” zanimanjima. Veliki je to izazov za nove generacije koje sve više trebaju biti educirane u nekom od STEM područja. Izazov je to i za poslodavce koji trebaju najbolje talente upravo u onim područjima koja su nositelji inovacija.

Budući da se uvjeti privlačenja i zadržavanja najboljih zaposlenika i zaposlenica mijenjaju te da je milenijalcima i generacijama koje dolaze, osim plaće, potrebno ponuditi dobro radno okruženje, fleksibilnost i dobre uvjete rada s mogućnošću daljnjeg profesionalnog razvoja, Dijana Kobas Dešković vjeruje da će društvo odgovornih Mamforce i Dadforce organizacija rasti.

Kroz Mamforce su otvorene i druge inicijative osnaživanja aktivne ženske uloge u društvu, kao što su Women’s Empowerment Forum (WEF) koji okuplja zaposlene iz korporacija oko zajedničkih tema, ženski leadership program The Change Code i mentorski program za mlade talente Future Leaders. ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 73

Pozitivan utjecaj na poslovne rezultate Globalna istraživanja pokazuju da se ostvaruje 62 posto veći povrat na investirani kapital, 53 posto veći povrat na kapital te 42 posto veći povrat na prodaju.

Dodjela MAMFORCE standarda u hrvatskom Saboru

INTERVJU razgovarala Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Došli smo iz Austrije gdje smo imali uhodano poslovanje i restoran u Beču, na preporuku naših prijatelja iz Hrvatske.

S godinama Hrvatska je postala dom i nama i našoj obitelji i našim radnicima, oaza koju smo zavoljeli i koju volimo

Tong Cheng VLASNICA RESTORANA ASIA I TRGOVINE AZIJSKIM NAMIRNICIMA

Živim u malom raju na Zemlji Hrvatskoj 74 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

S

upruga, majka, poduzetnica, ali prije svega radoholičarka hrvatska je Kineskinja Tong Cheng, vlasnica restorana Asia i trgovine azijskim namirnicama. Poduzetništvom se bavi već 27 godina, a zašto Hrvatsku smatra svojom domovinom ispričala nam je u razgovoru nakon proslave kineske nove godine koja se ove godine obilježava u znaku Psa - dobrih osobnih i poslovnih odnosa.

sličnosti s Hrvatskom. Kinezi iznimnu važnost poklanjaju obitelji. Obitelj je sve, nukleus našeg djelovanja, aktivnosti, naše utočište, naša sigurna luka. To je privatna strana naših života.

U poslovnom smislu, Kinezi mnogo rade. Reći ću slobodno mnogo, mnogo više od građana Hrvatske. Od jutra do mraka smo na poslu jer želimo svojim obiteljima osigurati što bolji životni standard što se može postići jedino radom. Zbog toga smo svi jako u žurbi i imamo malo vremena, posebice za sebe. U Kini se brže živi nego u Hrvatskoj, više radi i sve je nekako brže nego ovdje.

 Kada ste se doselili u Hrvatsku i zašto ste baš nju odabrali kao zemlju u kojoj želite živjeti?

- U Hrvatsku smo stigli 1991. godine, s prvim mjesecima hrvatske samostalnosti i Domovinskog rata. Kako je stasavala državnost Hrvatske, rasla je i naša poslovna priča, gastro misija Asia restorana - ponuditi hrvatskim građanima više od stotinu različitih okusa, jela, namirnica kako bismo dočarali kuhinju Dalekog istoka.

Odabrali smo Hrvatsku prije 26 godina jer u to vrijeme nije bilo kineskih restorana na ovim prostorima, a s druge strane Hrvatska je za nas značila veliki izazov sa svojom transformacijom u tržišnu ekonomiju. Došli smo iz Austrije gdje smo imali uhodano poslovanje i restoran u Beču, na preporuku naših prijatelja iz Hrvatske.

S godinama Hrvatska je postala dom i nama i našoj obitelji i našim radnicima, oaza koju smo zavoljeli i koju volimo i dalje. U veljači smo proslavili kinesku novu godinu, u vrijeme u koje svi Kinezi, gdje god se nalazili u svijetu, običavaju doći u Kinu. To je nepisano pravilo kojega se svi drže. I ja sam proslavila kinesku novu godinu, ali u Zagrebu, jer je ovdje moja domovina.

 Uspješna ste poduzetnica. Je li lakše pokrenuti privatni posao u Hrvatskoj ili u Kini?

Gdje je lakše ženama poduzetnicama?

- Moja iskustva su pozitivna na obje strane što svjedoče i moji poslovni rezultati. Planiramo otvoriti još restorana ne samo u Zagrebu, nego i diljem Hrvatske, primjerice u Dubrovniku gdje tražimo lokaciju. Naravno da prostora za poboljšanje poduzetničke klime u Hrvatskoj ima, te svima koji to pokrenu u strukturama odlučivanja pružam punu potporu. Sada intenzivno radim u Hrvatskoj, pa svoja poduzetnička iskustva i vežem uz hrvatsko tržište.

 Koliko ljudi danas zapošljavate?

- Danas zapošljavam više od 40 radnika. U našem vlasništvu su Asia restorani Zagreb, potom Asia House, Asia Gold, Asia fast food Wok & Roll, Wok & Roll kao i dvije trgovine azijskim začinima i namirnicama Asia Store, a koji su prošle godine obilježili četvrt stoljeća poslovanja u Hrvatskoj pod zajedničkim imenom Restorani Asia. Prvi restoran, otvoren 1991. godine u Petrinjskoj ulici u Zagrebu, postao je temelj posla koji se lagano i sadržajno razvijao, uvijek prateći

Kina je veliko tržište, potrebno je samo s hrvatske strane malo više organiziranosti i volje kako bi se osigurao plasman roba i usluga koje treba Daleki istok.

Nema razloga da ne krene izvozna ofenziva sa Zapada prema Istoku.

 Je li Hrvatska ispunila vaša očekivanja? Što vas je ovdje ugodno, a što neugodno iznenadilo?

- Hrvatska je lijepa država, ljudi su jako prijateljski raspoloženi, klima je odlična i ovdje je naš dom. Želja nam je što više kinesku kulturu, u prvom redu gastro tradiciju, približiti građanima Hrvatske, a jednako tako i mnogo naučiti o Hrvatskoj i bogatoj povijesnoj baštini, kulturi i društvenim aktivnostima koje ovaj mali prostor, za razliku od Kine, tako bogato nudi.

 Koje su osnovne razlike života u Kini i Hrvatskoj?

- Koliko god da ima kilometara između Kine i Hrvatske, a naše se kulture činile nekada jako različite, uvijek ima sličnosti koje možemo pronaći na obje strane. Predstavljam kineski način života, a sigurna sam da će mnogi vidjeti tu

Želja nam je što više kinesku kulturu, u prvom redu gastro tradiciju približiti građanima Hrvatske afinitete gostiju, kako samih građana Hrvatske tako i sve brojnijih turista koji su stizali u Zagreb. Jedna zanimljivost koja se veže za naše restorane jest ta da ih posjećuju gotovo sve poznate osobe hrvatskog javnog i političkog života. Tako su u naše restorane dolazili, rado jeli te slavili i kinesku novu godinu svi dosadašnji hrvatski predsjednici Franjo Tuđman, Stjepan Mesić i Ivo Josipović. Nadamo se da će i sadašnja predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović nastaviti tu tradiciju. ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 75

tih nastojanja. Kina je veliko tržište, potrebno je samo s hrvatske strane malo više organiziranosti i volje kako bi se osigurao plasman roba i usluga koje treba Daleki istok. Nema razloga da ne krene izvozna ofenziva sa Zapada prema Istoku.

 Jeste li ovdje s cijelom svojom obitelji?

Planirate li trajno ostati živjeti u Hrvatskoj?

- Da, moja cijela obitelj živi u Hrvatskoj - suprug, sin i kći. Ako me pitate gdje želim ostati živjeti, odgovor je sasvim jasan - u Hrvatskoj. Zašto?

Poslužit ću se jednom legendom da to što jednostavnije opišem. Kada je Bog stvarao zemlju i sve živo i neživo na njoj, odlučio je jedan dio zemlje pretvoriti u mali raj samo za sebe, gdje će moći doći uživati i biti beskrajno zadovoljan.

Taj mali raj koji je stvorio na zemlji je Hrvatska i sretna sam što moja obitelj i djeca danas žive u Hrvatskoj.

 Što bi se, po vašem mišljenju, trebalo u

Kinezi iznimnu važnost poklanjaju obitelji. Obitelj je sve, nukleus našeg djelovanja, aktivnosti, naše utočište, naša sigurna luka. To je privatna strana naših života.

Hrvatskoj promijeniti kako bi se privukao veći broj stranih investitora?

- Hrvatska treba napraviti nekoliko poboljšanja investitorske klime kako bi privukla ulagače, posebice iz Kine. Tu prije svega mislim na dokidanje mnogih birokratskih barijera koje usporavaju realizaciju investicija i dakako usporavaju želju inozemnog, ali i domaćeg kapitala da pronađe svoju profitabilnost u Hrvatskoj. Dakle, trebamo što jednostavniji zakon o ulaganjima.

Također, Hrvatska gubi radnu snagu i treba nam uvoz radne snage kako bismo mi koji već poslujemo na ovom tržištu mogli biti uspješni.

Smatram da je potrebno mnogo učinkovitije regulirati izdavanje boravišnih dozvola od dosadašnjih, što je jako komplicirano, zahtjevno i često neučinkovito za nas poduzetnike. Hrvatska mora učinkovitije riješiti i vizni režim, poglavito ako želi kvalitetno poslovati s Kinom i kineskim gospodarstvenicima.

 Recite nam nešto o velikoj gospodarskoj inicijativi hrvatskih i kineskih poduzetnika koja je u pripremi?

- U Hrvatskoj živi i radi oko 500 Kineza, a ja stalno surađujem s Kinesko-hrvatskim društvom prijateljstva, ali i kineskim veleposlanstvom.

Mi smo prijateljske države koje se uvažavaju i nemaju otvorenih pitanja zbog toga što želimo unaprijediti te odnose. Želja mi je u skorije vrijeme, a s čime sam već pomalo započela, izvoziti hrvatske proizvode na kinesko tržište. Istodobno želim pomoći hrvatskim gospodarstvenicima koji žele upoznati kinesko tržište i poslovati na njemu te zajednički osigurati profitabilnost 76 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

Kinezi iznimnu važnost poklanjaju obitelji. Obitelj je sve, nukleus našeg djelovanja, aktivnosti, naše utočište, naša sigurna luka. To je privatna strana naših života.

Hedda Martina Šola

Izgradnja brenda je dugotrajan proces koji nema vremenskog trajanja, jer se brend gradi svaki dan, a neovisno o struci svatko može kvalitetno izgraditi svoj brend

P

azite sad - 4,4 milijarde poveznica je brojka koju ćete dobiti za samo 0,55 sekundi ako upišete riječ “brand” u Google tražilicu.

Osim što je jako korištena u pisanoj komunikaciji, ona se još više upotrebljava u poslovnoj artikulaciji. Znanstveno je dokazano kako je prosječni potrošač izložen 11 milijuna bita informacija u sekundi (koje potrošač percipira svim svojim osjetilima), no ljudski mozak je u stanju procesuirati samo 50 bita informacija. Tako da 10.999,50 bita informacija ostaje nezamijećeno (Wilson, 2002). Upravo iz tog razloga, način na koji potrošači usvajaju pristigle informacije je via facti postao kamen temeljac u znanstvenom neuromarketinškom istraživanju. I upravo se tu postavlja kritičko pitanje: kako izgraditi vlastiti brend pored brojnih uspješno pozicioniranih brendova na tržištu?

No prije negoli odgovorim na to pitanje, važno je apostrofirati da ako vi ne želite graditi vlastiti brend, netko drugi će to napraviti umjesto vas! Izgradnja brenda je dugotrajan proces koji nema vremenskog trajanja, jer se brend gradi svaki dan. Iako ste otvorili vlastiti blog/web stranicu, popularne društvene mreže poput Facebooka, Instagrama, Twittera, Linkedlna, Tumblra, Pinteresta i Reddita, još uvijek imate mali broj pratitelja, lajkova i komentara u odnosu na javne/(ne) javne osobe koje su vrlo uspješno izgradile svoj brend. Neovisno o struci, svatko može kvalitetno izgraditi svoj brend.

Postavite si pitanje kako želite da vas jav-nost vidi? Kao uspješnog stručnjaka, liječni-ka, znanstvenika... Ili se želite brendirati krozz svoj hobi u kojem ste jako dobri primjerice,, u umjetničkoj fotografiji, kulinarstvu, izradii nakita...

Neovisno o vašem izboru, trebate napra-viti plan ciljane komunikacije putem društvenih mreža/bloga kako biste potaknuli što veću interakciju s javnošću, a vaše poruke trebaju biti redovite, potrošački segmentirane i tržišno orijentirane.

Kako ćete znati da ste uspjeli?

Postoji li neka “magična brojka” lajkova, komentara, pratitelja i pregleda koju je potrebno posjedovati? Ne! Ukupne kvantitativne pokazatelje trebate promatrati kroz relativne, a ne apsolutne brojeve. Nakon izvjesnog vremena, veliki vlastiti brendovi i/ili proizvodni/uslužni brendovi će poželjeti određeni oblik marketinške co-branding suradnje s vama.

Tada si možete čestitati, jer ste uspješno izgradili svoj vlastiti brend na tržištu i uspostavili suradnje između vas i raznih drugih brendova.

Postoji i drugi način izgradnje vlastitog brenda - kroz potvrdu struke i razna priznanja vašeg rada.

Bez obzira na odabir vlastitog pozicioniranja, društvene mreže su “žive” i zahtijevaju vašu svakodnevnu i ciljanu predanost u komunikaciji, a izgradnja vlastitog brenda počinje svakim vašim postom, komentarom i objavom u javnosti. ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 77

Tko sam ja?

Doc.dr.sc. Hedda Martina Šola navedena je u međunarodnoj enciklopediji Hübners Who is Who in Croatia (2015.) kao jedna od vodećih marketinških stručnjakinja u Republici Hrvatskoj. Njezino ime je potpisano na nekolicini vizualnih identiteta gradova i općina kao i strateških marketinških planova, brendova i strategija. Autorica je prve knjige o neuromarketingu u Hrvatskoj Marketinška oružarnica te knjige Neuromarketing Armoury. Njezine knjige su prevedene na dva strana jezika, izučavaju se na fakultetima, a prodaju se u Hrvatskoj, SAD-u i zemljama Europske unije. Do danas je savjetovala više od 100 raznih kompanija i objavila više od 30 znanstvenih i stručnih radova. Angažirana je na Sveučilištu Hercegovina kao docent na kolegijima iz područja marketinga, te je stalna sudska vještakinja za marketing.

KOLUMNA

Do vlastitog BRENDA s vama ili bez vas

doc.dr.sc.

Više ni ne mogu svoj život zamisliti drugačijim, i ovakav napet i pun adrenalina me gura naprijed i veseli, kaže Ana Mišić

piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Portal Sretna mama

ne vraćam se na staru”, kaže nam. Njezin uobičajen dan počinje u sedam ujutro. “Do osam sati moram spremiti i odvesti svojeg prvašića u školu. Potom imam vremena do 11.25 sati kako bih odradila mogući poslovni sastanak, administraciju ili otišla na press-konferenciju. Prioriteti su poslovni sastanci ili presice, a u 11.25 sam već ispred škole i čekam svog prvašića.

Kada dođemo doma, onda uključim funkciju multipraktik i radimo zajedno zadaću dok istodobno kuham, hendlam mailove, obavljam telefonske razgovore i dogovaram suradnje.

Ako mislite da to nije moguće, varate se. Takav mi je otprilike svaki dan i još stignem voditi dijete dvaput tjedno na drugi kraj grada na

Multipraktik mama

S

retna mama je informativni portal kojemu je cilj povećati svijest javnosti o problemima s kojima se susreću žene, majke, posebice samohrani roditelji u organizaciji svakodnevnog života. Portal nastoji što bolje informirati javnost o pravima i potrebama majki - poduzetnica, samohranih, zaposlenih, nezaposlenih - te promicati modele i programe koji će poboljšati status žena u društvu te tako i društvo učiniti kvalitetnijim.

Ana Mišić, idejna začetnica projekta, a uz to i urednica fashion&beauty portala Lipadona, kaže nam kako je Sretna mama zapravo logičan nastavak njene poslovne karijere koja je započela nakon stjecanja diplome novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te nekoliko godina rada u struci.

“Potaknuta vlastitim iskustvom samohranog roditeljstva htjela sam potencirati teme o izazovima s kojima se susreću samohrani roditelji. Tako su nastale i Čakulaonice, radionice za samohrane roditelje, u cilju podrške takvim obiteljima”, ističe ona, dodajući kako je teško uskladiti poslovni i privatni život svakoj ženi koja ima obitelj. “Mogu za sebe reći da mi svaki dan izgleda kao utrka s vremenom, no ne žalim se. Više ne mogu svoj život zamisliti drugačijim, i ovakav napet i pun adrenalina me zapravo gura naprijed i veseli. I to je moja pobjeda. I svaki novi dan ispred mene je nova utrka,

78 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

radionice, jednom tjedno u kino, i to sve javnim prijevozom. Inače, ne silazim s bicikla. A možda je upravo bicikl rješenje za žene. Jer s njim je sve brže”, šali se Ana Mišić, koja smatra kako poslovna zajednica sve više prepoznaje poduzetnice. “Žene su prepoznate u poslovnom svijetu kao vrijedne i profesionalne. Izuzetno mi je drago vidjeti da postoji sve više inicijativa koje pomažu osvještavanju ženskog poduzetništva poput Virtualnog poduzetničkog centra i Women in Adria”, naglašava ona.

Prodajom do uspjeha Ocjenjujući poslovanje, dodaje kako bi smanjenje određenih poreza i bolje razumijevanje Porezne uprave prilično olakšalo poslovanje u Hrvatskoj, pa tako i njoj. “Kada bi Porezna uprava bila malo nježnija prema poduzetnicima, bilo bi mnogo bolje. Svaki kontakt s njom je kao kada malo dijete strahuje zbog odlaska liječniku”, ocjenjuje ona, a navodi i probleme s administracijom zbog koje se gubi puno vremena.

Danas je, smatra Ana Mišić, prodaja glavni čimbenik uspjeha svake tvrtke. Stoga, ako netko nije dobar prodavač svoje ideje, teško će opstati na tržištu i uspješno poslovati.

Među planovima portala Sretna mama ističe angažiranje nešto više stručnjaka nego do sada te rad na novim projektima i idejama. “Idemo korak po korak, tako da smo odlučili pričekati da novi projekti i ideje naiđu na plodno tlo ili pak da dođe pravo vrijeme. Dotad pozivamo sve žene, majke, kraljice, naravno i tate, kao i sve druge, da nas prate i s nama stvaraju. Jer, zajedno smo jači i bolji”, zaključuje Ana Mišić.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

Naa

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

Pothvat piše Jozo Knez knez@privredni.hr

Želja nam je bila približiti pivo i ljudima koji baš ne poznaju craft scenu, kaže Ana Teskera, dok Željka Jurlina dodaje kako njihovo pivo nije ni pregorko, nema konzervansa, nije pasterizirano, ima pet posto alkohola i, što je najvažnije, dolazi u velikoj boci

Brlog PRVA ZADRUŽNA PIVOVARA U HRVATSKOJ

Nakon jedne Plavuše, odmah poželiš drugu 80 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

D

ok muž vani lovi i skuplja drva, žena se brine o kućanstvu. To znači briga o djetetu, kući i, naravno, kuhanju u što spada - i kuhanje piva. U povijesti se to tako odigravalo i nitko nije dizao obrve ako bi čuo da žena kuha pivo. To je bilo sasvim normalno, ali je s vremenom kuhanje piva postalo muški posao. Danas, s rastom craft pokreta, žene se vraćaju za kormilo pivarske proizvodnje, a i sve je više žena koje uživaju u dobrom craft pivu. Uostalom, naša poznata lovkinja Morana Zibar kaže “žene vole pivu, žene kuže pivu, žene idu na pivu”.

Za prvu zadružnu pivovaru u Hrvatskoj zaslužne su dvije dame, Ana Teskera i Maja Šepetavac, koje su hobi iz kućne radinosti pretvorile u posao, a svoju su pivovaru nazvale Brlog.

Crowdfunding akademija “Želja da kuham svoje pivo u meni je rasla dobrih desetak godina. Završila sam Biotehnički fakultet i jedno sam vrijeme radila kao konzultantica u vinarijama, ali rad za druge nije me u potpunosti ispunjavao”, započinje svoju priču Ana. Ideja o kuhanju piva polako je sazrijevala, a uz podršku najbližih prijatelja, ideja je postala stvarnost. “Kad smo Maja i ja odlučile upustiti se u ovaj pothvat, najveći problem je bio taj što nismo imale novca i nismo znale kako krenuti.

U vlasništvu smo imale jedan bicikl, što nije dosta za pokretanje smislenog posla”, kroz smijeh govori Ana. “U to vrijeme je nas budućih četvero zadrugara živjelo u istom stanu, našem malom brlogu gdje su se rađale ideje i sanjali snovi”, dodaje jedna od zadrugarki Željka Jurlina i kaže da je od tuda došao i sam naziv pivovare - Brlog.

Cijela priča poprimila je ozbiljne konture nakon što su se sa svojim projektom prijavile na Crowdfunding akademiju gdje su za pola godine dobile potrebna znanja i vještine s kojima su na kraju uspješno odradile kampanju na platformi Indiegogo skupivši 80.000 kuna. “Prije točno dvije godine počela je naša kampanja. Iako je realno bilo potrebno oko 200.000 kuna, mi smo sve uspjele napraviti za tih 80.000 kojima smo još dodale iznos zadružnih članarina”, prisjeća se Ana. Crowdfunding se ponovno pokazao kao odlična odskočna daska za start-upe koji, uz dobru pripremu i ideju, mogu doći do početnih sredstava kako bi se ta ideja razvijala i dalje. “Kampanja je krenula i bilo je to zaista ludo vrijeme. Sve se odvilo jako brzo. Već treći dan kampanje zvali su nas iz Zadra i ponudili nam besplatan prostor u

zadarskom inkubatoru”, govori Ana, dok Željka dodaje kako je i solidarnost bila izrazito velika.

“Preko crowdfounding kampanje postale smo vidljive i dobile smo veliku pažnju sa svih strana. Ljudi su se, očito, mogli poistovjetiti s našim ciljem i našim entuzijazmom”, kaže Željka. Pomoć im je stizala s raznih strana i u svakakvim oblicima. Bilo je tu besplatnog varenja, spajanja bačvi, izrade raznih komponenti koje su im trebale u proizvodnji, dok su oni manje spretni jednostavno ponudili svoje ruke i rad. Kada je nakon kampanje pivo lansirano, nestalo ga je za dva dana što pokazuje koliko su interes privukle djevojke i zadrugari iz Brloga.

Zadruga kao model poslovanja Upravo zbog takve solidarnosti odlučile su da im model poslovanja bude zadrugarski, čime su svi koji su na neki način pridonijeli rađanju Brloga postali dio zadruge koju trenutačno čini 15 entuzijasta i ljubitelja piva. “Jedna od glavnih karakteristika zadruge je da većinu dobiti vraćamo u zadrugu i svi koji su unutra osjećaju da rade za isti cilj i vole tu pripadnost. Volimo osjećaj pripadnosti dobroj priči i projektu koji ima pozitivan učinak na svaku osobu, ali i na širu zajednicu”, govori Željka, dok Ana dodaje kako oni ne rade za stjecanje dobiti nego za plaću i zadovoljstvo. Prednost zadrugarskog modela je i taj što je on najotporniji na krizne situacije i promjene, djeluje pravedno i demokratski. Njihova zadruga je u stalnom razvoju te sad polako razmišljaju kako podijeliti sve zadatke među zadrugarima i kako još učinkovitije voditi Brlog.

“U našem timu imamo ljude različitih znanja i vještina. Jedan dolazi s crowdfounding scene, imamo sociologinje, ekonomista, informatičara, pedagoginje, dizajnericu, prehrambene

Trenutačno radimo na novom pivu, ali još nećemo otkriti sve detalje vezane uz njega. Također s četiri velika fermentora i velikim kotlom za kuhanje prerasli smo ovaj prostor u kojem se nalazimo, pa je plan do kraja godine otići u neki veći prostor kako bismo povećali svoje kapacitete.

Ana Teskera

Preko crowdfounding kampanje postale smo vidljive i dobile smo veliku pažnju i pomoć, ističe Željka Jurlina tehnologinje i alatničara koji nam obavlja razne tehničke poslove”, govori Ana. Master brewerice su Ana i Maja, ali i one polako kreću u podjelu posla, pa se tako Maja okreće prema tehnologiji kuhanja, dok se Ana više okreće administraciji, raznim pichevima i potrazi za investitorima. Bitan aspekt ekipe iz Brloga je i samoodrživost, ekologija i dobra ekonomija. “Nedavno smo prepoznati kao primjer dobre ekonomije, a to je ona koja podupire kvalitetu života u cijeloj zajednici i zasniva se na načelima brige za ljude, okoliš i za pravednu raspodjelu te podržava ožujak 2018. | broj 1 | POSLOVNA ŽENA | 81

Jedna od glavnih karakteristika zadruge je da većinu dobiti vraćamo u zadrugu i svi koji su unutra osjećaju da rade za isti cilj i vole tu pripadnost. Volimo osjećaj pripadnosti dobroj priči i projektu koji ima pozitivan učinak na svaku osobu, ali i na širu zajednicu. Željka Jurlina

solidarnost i održivost sustava”, priča Ana. Sve je to preuzeto iz permakulture i permakulturnog dizajna gdje je briga za sve oko sebe, održivost i zaokruženost u proizvodnji jedna od glavnih vodilja.

Pogon Brloga je i dalje u zadarskom inkubatoru, a trenutačni kapacitet varira. Maksimalno je to 8000 litara piva što je postignuto nakon ulaganja. “Prije ulaganja i na početku, kuhali smo oko 2000 litara, a da bismo bili u minimumu ekonomske isplativosti, potrebno je oko 3000 litara”, kaže Ana. Ulaganja su krenula sa 80.000 iz crowdfounding kampanje, dok je u sljedećih godinu dana uloženo dvostruko toliko, a ove godine očekuju još više ulaganja, preseljenje u novi veći prostor te izbacivanje novih piva. “Trenutačno radimo na novom pivu, ali još nećemo otkriti sve detalje vezane uz njega.

Također s četiri velika fermentora i velikim kotlom za kuhanje prerasli smo ovaj prostor u kojem se nalazimo, pa je plan do kraja godine otići u neki veći prostor kako bismo povećali svoje kapacitete. Dodala bih da smo nedavno dobili i 70.000 kuna preko natječaja Pokreni nešto svoje koji provodi ACT Grupa, a financira Phillip Morris. Izabrani smo kao jedan od sedam najboljih start-upa te ćemo tim novcem kupiti još opreme koja nam nedostaje, a u planu je i kušaonica”, ističe Ana.

Promicanje rodne ravnopravnosti Pivo koje izlazi iz Brloga zove se Plavuša i iako je Maja plave kose, nije po njoj dobilo ime.

“Plavuša je tip piva blonde ale i zapravo je naše ime samo prijevod tog stila, blondie - plavuša”, govori Ana. Što se sastava tiče, Plavuša se radi od četiri vrste aromatičnog američkog hmelja, ječma iz Nove Gradiške i vode. Pivo odlikuje velika pitkost, gusta struktura i aromatičnost, ali 82 | POSLOVNA ŽENA | broj 1 | ožujak 2018.

naglasak je na pitkoći ovog piva. “Želja nam je bila približiti pivo i ljudima koji baš ne poznaju craft scenu. Većina craftova je malo jačeg okusa, poput jako začinjene hrane, i mnogi početnici preplavljeni su svim tim okusima, a mi smo htjele da nakon jedne Plavuše, odmah poželiš i drugu”, priča Ana, dok Željka dodaje kako njihovo pivo nije pregorko, nema konzervansa, nije pasterizirano, ima pet posto alkohola i, što je najvažnije, dolazi u velikoj boci. Trenutačno se njihovo pivo može popiti u stotinjak kafića u Hrvatskoj, ali i kupiti u nekim trgovinama.

“Uz to, mi šaljemo i pivo na adresu tako da nas svatko može kontaktirati i mi ćemo mu poslati gajbu ili više za istu cijenu kao i kafićima i trgovinama. Kod nas nema diskriminacije ni u kom pogledu”, naglašava Željka.

Nakon ovakvih poduzetnica, reklame u kojima žena donosi pivo na pladnju ekipi muškaraca koji sjede na kauču i urlaju navijajući za svoju sportsku ekipu padaju u vodu, te mnoge velike kompanije moraju promisliti tko su im ciljani kupci. Došlo je do pomicanja fokusa i cijela uloga žene se mijenja. Ona više nije samo objekt koji predstavlja seksepil kako bi se prodaja piva povećala. Došlo je do promjene paradigme gdje žene kuhaju pivo, vole pivo, piju pivo i vode poslovanje proizvodnje piva. “Promicanje

Kada je pivo lansirano, nestalo ga je za dva dana što pokazuje koliki su interes privukle djevojke i zadrugari iz Brloga rodne ravnopravnosti nam je također veoma bitno. Mi smo grupa ljudi koja dijeli iste vrijednosti. Želimo poticati društvenu angažiranost, biti solidarni i ravnopravni u svim pogledima”, zaključuje Željka. Funkcija Brloga je da se razvija, raste, potiče i radi dobro i za zajednicu, zapošljava te da kuha fina piva.

“Nadamo se da će se naši planovi i ostvariti, za sad je to novo pivo, uskoro novi prostor, a u globalu smo u potrazi za novim zadrugarskim članovima, investitorima i svima koji dijele naše interese i ljubav prema dobrom pivu.

Ovim putem svima koji se prepoznaju u našim stavovima i željama želimo da se jave, pa možda se dogodi i neka suradnja”, ističe Ana.

Sve gospodarske informacije na jednom mjestu

x 48 (tjednik)

x4

(3-mjesečnik)

x4

(3-mjesečnik)

više od 60 brojeva stiže na Vašu adresu

x2

(polugodišnjak)

SAMO!

x1

(godišnjak)

...telefonski u našu redakciju na broj 01 / 560 00 00

x1

(godišnjak)

750 kn + PDV

Kako se pretplatiti...

1

x1

(godišnjak)

Više od poslovne informacije

2

...ili pošaljite upit na email pretplata@privredni.hr

3

... ili mobitelom odskenirajte QR kôd

PRIVREDNI VJESNIK

GRAD ZAGREB

DANI LJEPOTE

& FITNESSA

9. - 11. 3. 2018.

Partneri:

Medijski pokrovitelji: