Pv 3805

Investicija je investicija Na temelju iskustva strani ulagači pripremili su 35 savjeta Vladi o tome kako popraviti ulagačku klimu

Sardina ima novi brend Postirska tvornica ima nove pogone, veliko tržište i realan plan kako uprihoditi 35 milijuna eura godišnje

Problemi svugdje slični Na poreznu nesigurnost u Hrvatskoj se žali 72 posto ispitanika, dok je prosjek Europe 61 posto

tema tjedna

aktualno

svijet financija

Str. 4-5

Str. 10

Str. 21

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 0 5

60

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 2. prosinca 2013.

Godina LX / Broj 3805. www.privredni.hr

1953 2013

privredni vjesnik

croma odabrala menadžere godine / stižu eu kamioni / predstavljanja / regija / turizam / svijet financija

Hrvatska i EU fondovi

Europski milijuni čekaju dobre hrvatske programe Samo šest milijuna eura dobila je Hrvatska više no što će uplatiti u EU proračun >>8

Equodit, cor adit voloruptaest ea nesequas

Velika najava na naslovnici Cae voloratio to que quiat abore ped que AN POSEB G officiet PRILO fo remod moluptas delis in perio ipsus in EEN

>>00-00

i Što donos Network e Europe s ri rp te n E

Intervju: Damir Opačić

Kopački rit godišnje bilježi oko 30.000 posjetitelja. Park prirode može biti generator razvoja, kaže ravnatelj Kopačkog rita

>> 6-7

uskoro i Burza električne energije

Uspostavom burze električne energije omogućit će se sudjelovanje Hrvatske u spajanju tržišta na razini EU-a

>> 12

Poslovna oÄ?ekivanja 2014.

USKORO

UVOD

www.privredni.hr Broj 3805, 2. prosinca 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva:

Nisu dobre nejasne poruke Očito je na mađarskoj strani velika nervoza. Dokaz tome je da su oni prihvatili okvir za pregovore.

Na drugom krugu pokušali su promijeniti pa su onda rekli kako će prodati udjele u Ini, a nakon toga da neće. Pokreću neki arbitražni postupak s nekim poluinformacijama. Za takvu nervozu i nekonzistentno ponašanje hrvatska vlada ima načina zaštititi hrvatske nacionalne strateške interese i to ćemo sigurno učiniti. Ja im preporučujem: pregovori su jedina alternativa. Za pregovaračkim stolom može se nešto dogovoriti, ali isto tako molim da sljedeći put kad će doći, a to ćemo ih i pismeno zamoliti, jasno kažu što su ciljevi, hoćemo li se suditi ili ćemo se dogovoriti, ili ćemo pregovarati, ili će prodavati, a ove nejasne poruke nisu dobre za ozbiljne ljude kao što su kolege iz MOL‑a. Mislim da bi što prije trebali definirati strategiju kako bi svojim dioničarima i hrvatskoj vladi kao partnerima mogli reći kako gledaju budućnost Ine.

Luka Duboković, direktor agencije BBDO:

Eko proizvođači traže pomoć marketinških stručnjaka Više od 70 hrvatskih eko proizvođača traži pomoć marketinških stručnjaka.

Naši proizvođači svjesni su da im nedostaje prepoznatljivost i isticanje u odnosu na konkurenciju te da promociju svojih proizvoda trebaju podići na višu razinu. Uz pomoć marketinških stručnjaka Hrvatskog udruženja društava za tržišno komuniciranje (HURA) vjerujem da će im se otvoriti novi kanali kojima mogu doprijeti do potencijalnih kupaca.

Zoran Bohaček, direktor HUB-a:

HUB sve više jača Ulaskom Croatia banke u članstvo Hrvatske udruge banaka, profesionalnog udruženja koje štiti i promiče interese svojih članica i bankovne industrije u cjelini, još jači nastavit ćemo graditi poziciju i djelovanje svoje udruge.

Iznimno nam je zadovoljstvo što je Croatia banka, kao jedna od najvećih banaka koja do sada nije bila članica, pokazala inicijativu, postala članica HUB-a i time odlučila još aktivnije sudjelovati u radu Udruge, jer smo i do sada neformalno uspješno surađivali na nizu pitanja.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

g(h)ost komentator: Amadeo Watkins, britanski stručnjak za strateške reforme javne uprave

Reforma javne uprave je preduvjet budućeg rasta Hrvatska bi mogla povući oko 13 milijardi eura, pa se već i zato isplati uložiti u jačanje kapaciteta koji bi što više tog novca znali učinkovito usmjeriti

H

rvatski gospodarstvenici i građani s pravom strahuju da bi zemlja mogla teško podbaciti u iskorištavanju sredstava koja su joj na raspolaganju u EU fondovima. Jedan od razloga za to je dvogodišnje kašnjenje s pripremama za iskorištavanje fondova. I ovaj primjer ukazuje na temeljni hrvatski problem: stanje javne uprave, na središnjoj i lokalnoj razini. U Hrvatskoj se uporno smatra da će se javna uprava moći reformirati nakon što se pokrene gospodarski razvoj, a ne shvaća se da baš javna uprava može biti osnova tog razvoja.

Istodobno se u raspravama o EU fondovima previše pažnje obraća na postotak iskorištenja sredstava, a nedovoljno na to hoće li se ona utrošiti na projekte koji jamče najveću učinkovitost ulaganja. Projekti su pretjerano usmjereni na infrastrukturu, a nedovoljno na jačanje ljudskih potencijala. Primjerice, Hrvatskoj nedostaju kapaciteti za obuku 500 do 600 državnih službenika godišnje, svih profila.

Vlada ulaže vidljive napore da poboljša sustav upravljanja EU fondovima, u cijelom procesu aktivno je nešto više od 1000 ljudi, pedesetak

po županiji. No planovi da se zaposli još 300 do 400 ljudi dovoljno govore o slabosti kapaciteta, kao i o strahu od vjerojatno neizbježnog odljeva najboljih kadrova u privatni sektor. Kako je to tek početak stvaranja novog sustava, najveća pomoć sektoru javne uprave u iskorištavanju fondova u kratkom roku može biti angažman kvalitetnih konzultanata, hrvatskih i međunarodnih.

Iako se u hrvatskoj javnosti može zamijetiti stanovit otpor prema angažmanu vanjskih

Projekti su pretjerano usmjereni na infrastrukturu, a nedovoljno na jačanje ljudskih potencijala stručnjaka, za to nema razloga, jer njih koriste najveće svjetske kompanije i gotovo sve vlade, a javna uprava nema dovoljno kapaciteta za iskorištavanje raspoloživih sredstava i tako će biti još bar dvije-tri godine. A ne smije se zaboraviti kako se i dalje provode programi iz pretpristupnih fondova, koji povećavaju ukupno opterećenje.

Što je glavni nedostatak javne uprave? Radi se, za europske standarde, o zastarjelom i nefunkcionalnom sustavu, podjednako na državnoj i lokalnoj razini, koji ne koristi moderne poslovne procese niti posjeduje kritičnu masu modernih znanja, jako teško planira i uglavnom je rezultat političkog, a ne profesionalnog kadroviranja.

To ne znači da u hrvatskoj javnoj upravi nema vrijednih, stručnih i izvrsno obrazovanih ljudi, već da sustav godinama nije suštinski reformiran i ima okoštalu organizacijsku kulturu. Izvana se na javnu upravu gleda kao na puku administrativnu logistiku čiji je goto-

vo jedini problem prevelik broj zaposlenika, dok se javnost zabavlja temama poput nabave njihovih smartphonea ili službenih automobila.

Na Zapadu se na javnu upravu, već kakvih 20 do 25 godina, gleda kao na javni menadžment. U hrvatskom gospodarstvu je, primjerice, danas obrazovanje za poslovno upravljanje, MBA, nešto posve normalno i poželjno. U većem dijelu EU-a već godinama postoji njegov pandan u javnom sektoru, MPA, kao i niz sličnih postdiplomskih studija koji naglasak stavljaju na aspekt menadžmenta, dok ovako obrazovanih kadrova u hrvatskoj javnoj upravi kronično nedostaje.

U Hrvatskoj se previše ističe pitanje samih stručnjaka za pisanje projekata, a olako shvaća potreba za strateškim planiranjem, evaluacijom i stvaranjem sustava koji je u stanju pravodobno povezati sve komponente javne uprave. U srednjoročnom razdoblju, Hrvatska bi mogla povući oko 13 milijardi eura, pa se već i zbog toga itekako isplati uložiti u jačanje kapaciteta koji bi što više ovog novca znali usmjeriti u projekte odabrane da jamče najvišu razinu učinkovitosti ulaganja.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

Direktor: Darko Buković

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

4

TEMA TJEDNA

*vijesti Ina vs. MOL - rješenje na pomolu?

Mađarski MOL spreman je na razgovore s hrvatskom vladom o budućnosti Ine, no o korporativnom upravljanju za sada ne žele pregovarati. U MOL-u kažu da ako je hrvatska vlada spremna poduprijeti tzv. poslovni put, Inu će razvijati zajedno.

MOL je spreman prodati svojih 49,1 posto dionica hrvatske naftne kompanije ako razgovori s Vladom, koja drži 44,84 posto dionica, ne završe pozitivno. U planu je modernizacija dviju Ininih rafinerija iako u MOL-u smatraju kako je zadržavanje tih rafinerija u trenutnim teškim tržišnim uvjetima “s poslovnog stajališta vrlo upitno”.

Dioki u stečaju Zagrebački Trgovački sud proteklog je tjedna donio rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad tvrtkom Dioki, a stečajnom upraviteljicom imenovana je Marija Vujčić-Turkulin. Na ročištu su bili zastupljeni vjerovnici čija potraživanja prema Diokiju iznose 905,4 milijuna kuna. Protiv predloženog plana financijskog restrukturiranja Diokija glasali su predstavnici vjerovnika na koje se odnosi 52,88 posto dugovanja Diokija, a za ih je bilo 41,12 posto.

Platforma Zagreb 1 odlazi u Libiju

Nakon nešto manje od tri godine remonta platforma Zagreb 1 iz trogirskog škvera nastavlja put prema Libiji. Ta je platforma u vlasništvu zagrebačke tvrtke Crosco, a sagrađena je 1977. godine u francuskom brodogradilištu Dunkerque. Visoka je 110,6 metara, široka 106,3 metra, a dužina joj iznosi 103,4 metra. Poluuronjivog je tipa, a njome se istražuje podmorje do dubine od 6000 metara.

Privredni vjesnik Broj 3805, 2. prosinca 2013.

( 1 mlrd €

izravna strana ulaganja u Hrvatsku u 2012.

( 27,2 mlrd €

visina izravnih ulaganja u Hrvatsku od 1993.

Bijela knjiga Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj

Investicija je investicija, obzira kakva je U Bijeloj knjizi problemi s kojima se Udruženje susreće podijeljeni su u pet kategorija. U prvoj su pravna porezne obveze, parafiskalne naknade, javna uprava i pravosuđe te pitanja rada, odnosno krutog i neo Igor Vukić vukic@privredni.hr

D

ržava bi trebala uspostaviti stalni odbor kojem bi poduzeća mogla prijavljivati nedosljednosti raznih propisa. Službena mišljenja morala bi se izdavati u određenom roku, od 30 do 60 dana. Središnji ured u Poreznoj upravi trebao bi davati obvezujuća mišljenja i smjernice službenicima na terenu, neki su od prijedloga sakupljenih u Bijeloj knjizi Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj. Na temelju svojeg iskustva strani ulagači pripremili su 35 savjeta Vladi pomoću kojih se može popraviti ulagačka klima te su protekloga tjedna Bijelu knjigu predstavili javnosti i uručili potpredsjedniku Vlade Branku Grčiću.

“Nadamo se da će Vlada imati sluha za razgovor o našim prijedlozima. Vjerujemo da istinski dijalog može svima pomoći”, istaknuo je Mladen Fogec, predsjednik Udruženja, ujedno i predsjednik Uprave Siemensa u Hrvatskoj.

U 2014. rast gospodarske aktivnosti Potpredsjednik Vlade Branko Grčić pozdravio je izdavanje ove zbirke primjedbi. Bit će mu to, kaže, putokaz za ocjenjivanje propisa koje Vlada priprema. Strani ulagači često prigovaraju zbog promjena poreznih zako-

na pa su novinari Grčića pitali hoće li iduće godine biti uveden porez na nekretnine. “Uvođenje poreza na nekretnine od početka je bio naš program.

No, problem je tajming.

Očito je da ćemo taj porez morati prolongirati dok ne izađemo iz krize”, rekao je potpredsjednik Vlade za gospodarstvo. Ujedno je najavio da će u idućoj godini biti zabilježen rast gospodarske aktivnosti, nakon pet recesijskih godina.

Strani ulagači pripremili su 35 savjeta Vladi pomoću kojih se može popraviti ulagačka klima Recesija je snažno utjecala i na pad izravnih stranih ulaganja. Prema podacima Hrvatske narodne banke, najviše stranih ulaganja, ukupno vrijednih 4,2 milijarde eura, stiglo je 2008. godine, netom prije svjetskog ekonomskog kraha. U 2010. stiglo je samo 317 milijuna eura. U prošloj godini ulaganja su porasla do jedne milijarde eura.

Od 1993. godine u Hrvatsku je u obliku izravnih ulaganja ušlo 27,2 milijarde eura. Prema podacima koje je na skupu prezentirao ekonomist Ante Babić, Hrvatska se nalazi na visokom četvrtom mjestu u Istočnoj Europi, kad se ukupni iznos podijeli s brojem stanovnika.

Više ulaganja po stanovniku privukli su u Estoniji, Češkoj i Mađarskoj.

Hrvatska je, primjerice, iznad Slovačke u kojoj su automobilske kompanije iz Južne Koreje, Njemačke i Francuske proteklih godina otvorile velike industrijske pogone.

Udruženje stranih investitora smatra da Hrvat-

ska može ostvariti i bolje rezultate. Stoga je u Bijeloj knjizi podijelilo probleme s kojima se susreće u pet kategorija. U prvoj su pravna nesigurnost, a slijede porezne obveze, parafiskalne naknade, javna uprava i pravosuđe te pitanja rada, odnosno krutog i neodgovarajućeg Zakona o radu.

Najviše prigovora na ZOR Upravo u ovoj posljednjoj kategoriji nalazi se i najviše konkretnih prigovora i prijedloga. Ulagači podsjećaju da je prema ekonomskoj teoriji rad poseban oblik imovine.

Ulaganje u imovinu (zapošljavanje radne snage) bit će puno češće i lakše

Oko 55 posto izvoza stvaraju tvrtke u ino vlasništvu Izravna strana ulaganja u Hrvatsku dolazila su u valovima, podsjećaju članovi Udruženja stranih ulagača. A nakon razdoblja u kojem je privatiziran Hrvatski Telekom i velike banke (Privredna i Zagrebačka), stigle su zlatne godine od 2004. do 2009. s najvećim godišnjim obujmom ulaganja. U Hrvatskoj sada ima 1500 tvrtki u natpolovičnom stranom vlasništvu. I dok je 1998. na takve kompanije otpadalo 10 posto svih prihoda ostvarenih u Hrvatskoj, 2012. godine kompanije u inozemnom vlasništvu prikupljale su 45 posto svih prihoda. U njima sada radi 20 posto od ukupnog broja zaposlenih te one poduzimaju 39 posto svih investicija. Oko 55 posto hrvatskog izvoza stvaraju tvrtke u inozemnom vlasništvu.

5

www.privredni.hr Broj 3805, 2. prosinca 2013.

( 1500 tvrtki

u natpolovičnom stranom vlasništvu

( samo 75 mil €

u par godina uložile hrvatske tvrtke u Makedoniju

Malo je 200 milijuna robne razmjene godišnje

bez

Makedonija želi jaču suradnju U narednih pet godina želimo Hrvatsku svrstati među pet najvećih trgovinskih partnera Makedonije i na tome ćemo uporno raditi, rekao je ministar Saraqini

nesigurnost, a slijede dgovarajućeg Zakona o radu

ako onaj koji ulaže (menadžer, poduzetnik) može lako izaći iz investiranog sredstva (to jest otpustiti radnika).

Podsjećaju na ocjene Svjetske banke da Hrvatska ima jedan od najrigidnijih zakona o radu u pogledu zaštite zaposlenika. Zakon onemogućava poslodavcima da poduzmu nešto protiv loših radnika ili da smanje trošak kada su teška i recesijska vremena. U slučaju kad poslodavac otpusti lošeg radnika iz opravdanih razloga, nakon što ga je više puta upozorio na neispunjavanje radnih obveza, zaposlenik u većini slučajeva pobjeđuje na sudu te se vraća na

radno mjesto, kažu u Udruženju.

Postojeće odredbe o otkazima su vrlo krute i traže da poslodavci izdaju pisano upozorenje. Ne postoji vremenska dimenzija takve opomene i nije jasno koliko dugo takvo upozorenje vrijedi. Institucija “otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora” također u praksi ne služi svrsi, jer je teško ispuniti uvjete koji su za takav otkaz navedeni u zakonu.

Nedorečene su i odredbe o “otkazu radnog ugovora zbog poslovnih uvjeta”.

Investitori smatraju da bi fleksibilno radno vrijeme trebalo biti liberalnije propisano. U praksi se ne mogu provoditi ni propisi o preraspodjeli radnog vremena.

Prekovremeni rad trebao bi omogućiti veći broj radnih sati i iznimke od ukupnog rasporeda u nekim zanimanjima kao što su prodaja i slične usluge.

U nekim zemljama u ugovorima ne postoji obveza navođenja točnog naziva i opisa poslova, detaljnih zanimanja i kvalifikacija, što omogućuje lakše preseljenje radnika između poslovnih jedinica, u skladu s potrebama poduzeća.

Smanjiti broj sudova i tužiteljstava Među praktičnim prijedlozima su i oni o ukidanju ponovnog liječničkog pregleda za ljude koji imaju valjanu liječničku potvrdu pri promjeni radnog mjesta. Predlažu i ukidanje

Izravna ulaganja po stanovniku u eurima Estonija 11.000 Češka 8000 Mađarska 7000 Hrvatska 6000 Slovačka 5500 Bugarska 5400 Latvija 4200 Poljska 3900 Slovenija 3800 Izvor: Bijela knjiga

nepotrebne obuke iz prve pomoći za osobe koje posjeduju vozačku dozvolu ili druge dokumente za čije ishođenje je bio obvezan tečaj prve pomoći.

Iako strani ulagači smatraju da bi trebalo smanjiti broj sudova i tužiteljstava, predlažu da se poveća broj zaposlenih u kritičnim službama: vođenju zemljišnih knjiga, pa i nekim drugim dijelovima sudske administracije. Željeli bi obvezati suce da podnose mjesečne izvještaje o rješavanju starih slučajeva. Javnu upravu reformirali bi u pravcu poslovno orijentiranog poslovanja.

Hrvatska je integrirana u globalno gospodarstvo, ističu strani ulagači. Članstvo u Europskoj uniji dat će dodatan poticaj za usklađivanje propisa i dobre ulagačke prakse.

Promjene zakona u korist ulagača pomoći će i hrvatskim poduzetnicima. “Na kraju krajeva, investicija je investicija, bez obzira je li domaća ili strana”, rekao je predsjednik Udruženja Mladen Fogec.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

R

obna razmjena Hrvatske i Makedonije vrijedna 200 milijuna godišnje mala je i neprimjerena mogućnostima. Poduzetnici iz obje zemlje mogu ostvariti mnogo bolje poslove, konstatirali su prošli tjedan ministri gospodarstva Hrvatske i Makedonije. Hrvatski ministar Ivan Vrdoljak i makedonski Valon Saraqini susreli su se u Skopju i potpisali sporazum o izmjenama i dopunama Ugovora o trgovini i gospodarskoj suradnji.

Izmjene bi trebale pomoći da se prevladaju prepreke nastale nakon prestanka važenja sporazuma o Cefti.

HGK i Gospodarska komora Makedonije surađivat će na europskim projektima U Skopju je održan i poslovni forum na kojem je sudjelovalo šezdesetak makedonskih i hrvatskih gospodarstvenika.

Tom je prilikom sklopljen i sporazum između Hrvatske gospodarske komore i Gospodarske komore Makedonije o suradnji na europskim projektima.

Tako će uz klasičnu ulogu povezivanja poduzetnika predstavnici HGK-a prenositi znanja i iskustva stečena u pregovaračkom

procesu za Europsku uniju. Sporazum je u ime HGK-a potpisala Vesna Trnokop-Tanta, potpredsjednica za gospodarstvo, europske i međunarodne poslove.

Niska ulaganja Ministar Vrdoljak je na forumu spomenuo da je vrlo niska i vrijednost ulaganja hrvatskih poduzetnika u Makedoniju. Posljednjih godina hrvatske su tvrtke u Makedoniju uložile samo 75 milijuna eura od ukupno četiri milijarde eura inozemnih investicija. Na forumu su predstavnici agencija za ulaganje stoga predstavili investicijske prilike u svojim zemljama, a Ministarstvo energetike Makedonije prezentiralo je i niz energetskih projekata koje priprema.

“U narednih pet godina želimo Hrvatsku svrstati među pet najvećih trgovinskih partnera Ma-

kedonije i na tome ćemo uporno raditi. Potrebno je zajednički pokušati osvojiti i treća tržišta, posebno ona koja se nalaze izvan EU-a i koja imaju visok rast”, rekao je ministar Saraqini. Dodao je da će hrvatska iskustva pomoći Makedoniji u procesu iskorištavanja međunarodnih fondova te liberalizaciji tržišta električne energije. Razgovaralo se i o uvođenju turističkih čarter linija između Skopja i Zagreba, Dubrovnika i Splita.

Susret u Skopju bio je nastavak ranijih razgovora dvojice ministara. U listopadu su se u Zagrebu dogovorili da se za hrvatske kompanije koje investiraju u Makedoniji otvori poseban kontakt u makedonskom Ministarstvu gospodarstva, kako bi im se omogućilo jednostavno svladavanje administrativnih koraka i zapreka.

6

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3805, 2. prosinca 2013.

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 18. do 24. studenoga 2013. u Hrvatskoj je osnovan 91 poslovni subjekt, što je 19 poslovnih subjekata manje nego tjedan prije. Pritom su osnovana 52 jednostavna d.o.o.-a te 39 klasičnih d.o.o.-a. U svim tjednima studenoga i listopada, osim jednom, razvidno je otvaranje većeg broja j.d.o.o.-a u odnosu na klasični d.o.o. Istodobno s otvaranjem novih tvrtki, ugasilo se odnosno brisano je 129 poslovnih subjekata, 38 više nego tjedan prije, dok je likvidiranih 109 poslovnih subjekata, 81 tvrtka više nego tjedan prije. Najviše tvrtki i dalje se osniva u Zagrebu, 42 u jednom tjednu, slijedi Split sa 13 novoosnovanih tvrtki. Predzadnji tjedan studenoga bit će zabilježen i po podatku da je u tom razdoblju u raznim oblicima i fazama stečajnih postupaka – klasični stečajni postupak, skraćeni stečajni i brzi stečajni postupak – bilo 99 hrvatskih kompanija, dok je u predstečajnim nagodbama – u raznim fazama procesa – bilo 159 poduzeća, pri čemu je za 22 poduzeća zaključen postupak predstečajne nagodbe.

STEČAJEVI Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

30 19 6 5 11 1 10 58 58 159 71 9 20 37 22

BRISANI SUBJEKTI Brisani subjekti Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka

129 129 123 14 109

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA Poslovni subjekti d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar 3 Slavonski Brod Dubrovnik 0 Split Karlovac 3 Šibenik Osijek 7 Varaždin Pazin 5 Zadar Rijeka 6 Zagreb Sisak 0

91 39 52 0 6 13 0 7 2 42

BLOKADE Subjekti u blokadi na dan: 18.11.2013.

5915 Blokirano 0-30 dana 4173 Blokirano 31-60 dana 2885 Blokirano 61-90 dana 1046 Blokirano 91-120 dana 1940 Blokirano 121-180 dana 8462 Blokirano 180 do 365 dana 20757 Blokirano 1-2 godine 10543 Blokirano 3-5 godina 251894 Neblokirani subjekti

( 24.000 ha ( od toga 7700 ha površina PP-a Kopački rit

je Specijalni zoološki rezervat

DAMIR OPAČIĆ, RAVNATELJ PARKA PRIRODE KOPAČKI RIT

Očuvati biološku privući što više p Ljudi koji posjećuju Kopački rit žele i trebaju koristiti i druge turističke i ugostiteljske segmentu Park prirode može biti određeni generator razvoja za što je nužna koord Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Z

bog svoje očuvanosti kao rijetkog ritskog ekosustava, velike biološke raznolikosti i izuzetne znanstvene i ekološke vrijednosti, Kopački rit je 1967. godine postao Upravljani prirodni rezervat. Devet godina kasnije uže područje rezervata površine 7700 hektara (od ukupnih gotovo 24.000 hektara) proglašeno je Specijalnim zoološkim rezervatom, a šire područje Parkom prirode Kopački rit. Međunarodna važnost Kopačkog rita potvrđena je 1989. njegovim uvrštavanjem na listu ornitološki značajnih područja, dok je 1993. Kopački rit proglašen međunarodno značajnim močvarnim područjem zaštićen Ramsarskom konvencijom.

Vrijednosti Kopačkog rita uočili su i ljudi koji su ranije živjeli i vladali tim prostorima. Naime, tim se područjem počinje upravljati nakon osnutka gospodarstva Belje darovnicom ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda I. 1697. godine. Njime najprije upravlja Eugen Franjo Savojski, da bi od 1784. do 1918. godine bilo u zakupu obitelji Habsburg.

Godine 1920. to je područje proglašeno rezervatom kralja Aleksandra Karađorđevića, dok je u razdoblju od 1941. do 1944. godine, u vrijeme mađarske okupacije, nji-

me upravljao Mađarski narodni muzej, koji osniva biološku stanicu Albertina. Kopačkim ritom nakon Drugog svjetskog rata, od 1959. godine, kao savezna jugoslavenska institucija upravlja Lovno-šumsko gazdinstvo Je-

Kako produljiti sezonu posjećenosti nešto je o čemu stalno razmišljamo.

Međutim, to je lakše reći nego učiniti len, dok se dio područja, zajedno s kompleksom dvorca Tikveš, koristilo kao rezidencijalno lovište. Zahvaljujući kvalitetnom stručnom radu, u to vrijeme Kopački rit jedno je od najatraktivnijih europskih lovišta i uzor organiziranosti lovnog turizma na području bivše Jugoslavije. Od 1997. godine područjem Parka prirode upravlja Javna ustanova Park prirode Kopački rit.

Nedavno je u Osijeku održan stručni skup pod nazivom Kopački rit – jučer, danas, sutra!. Znamo ili si bar umišljamo kako znamo što je bilo jučer i danas kada je o Kopačkom ritu riječ. Međutim, što će biti s Kopačkim ritom sutra? O tome kako spojiti sve ono što se podrazumijeva pod sintagmom održivi razvoj s jedne strane, te očuvati prirodne vrijednosti Kopačkog rita s druge strane,

razgovarali smo s Damirom Opačićem, ravnateljem JU PP-a Kopački rit.

- Temeljni fenomen Kopačkog rita je redovito plavljenje Drave i posebice Dunava, te je ekosustav koji ovisi o vodostaju, vremenu i reljefu područja vrlo osjetljiv. Jučer, kao i danas, uočeni su negativni trendovi koji

su djelomice prirodni, ali su znatno ubrzani čovjekovim utjecajem, kako u užoj tako i u široj okolici Dunava. Naime, silne hidrocentrale na Dunavu i regulacija njegova toka, odnosno nemogućnost Dunava da prirodno meandrira i tako se mijenja, rezultira time da u Kopačkom ritu ostajemo bez prirodnih depresija. Zna-

7

www.privredni.hr Broj 3805, 2. prosinca 2013.

( oko 30.000

*vijesti

posjetitelja godišnje obiđe Kopački rit

raznolikost, ali i osjetitelja usluge kao što je smještaj, prehrana i ostalo što nudi Baranja i šire područje Osijeka. Upravo u tom inirana aktivnost nas iz Parka prirode s nadležnim institucijama trebala ponuditi nekoliko mjera čijom bi se provedbom pojedini trendovi zaustavili ili barem smanjili. Želja nam je očuvati Kopački rit onakvim kakvog ga znamo s ovolikom biološkom raznolikosti i postojećim ekološkim funkcijama za buduće generacije što je dulje moguće.

či, bez područja koja su stalno pod vodom. Stoga poduzimamo konkretne korake u suradnji sa znanstvenom zajednicom da nominiramo i zatražimo sredstva za izradu kvalitetne studije koja bi trebala dati presjek kako je Kopački rit izgledao jučer, te određenu projekciju što će se s Kopačkim ritom događati sutra. Studija bi

PP Kopački rit s pravom se navodi kao potencijalna turistička riznica istočne Hrvatske. Kakvi su konkretni pokazatelji posjećenosti Kopačkog rita?

- Već dulje vrijeme Kopački rit na godišnjoj razini bilježi oko 30.000 posjetitelja. No, to najčešće ovisi o vremenskim uvjetima. Najviše je posjetitelja u proljeće i jesen. Na posjećenost utječe i činjenica da se Kopački rit u geografskom smislu ne nalazi na nekom prolaznom putu kao što je to slučaj s Plitvičkim jezerima. Kopački rit je još uvijek destinacija u koju se dolazi najvećim dijelom ciljano. U sadašnjim je uvjetima teško očekivati znatnije povećanje broja posjetitelja. Osim toga, ne smijemo zaboraviti ni na ono što podrazumijevamo pod održivim razvojem.

Dakle, pored toga što želimo što više posjetitelja, da ljudi vide i dožive te promoviraju Kopački rit, želimo i da to sve ne našteti onome zbog čega je Park i zaštićen. Iako ne postoje neke studije koje bi o

tome konkretnije govorile, smatram kako sadašnji stupanj zaštićenosti ne bi bio ugrožen ni s nekoliko puta većim brojem posjetitelja nego što je to sada. Što se poduzima u tom smislu?

- U suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode i kroz neke europske projekte, značajno ulažemo u turističku infrastrukturu i našu opremu. Uz stalno promicanje Parka i izradu kvalitetnog plana posjećivanja, nadamo se povećanju broja posjetitelja, a da se pri tome ne utječe negativno na ovdašnje prirodne procese. Za razliku od jadranske turističke ponude, kontinentalna, a pogotovo ona koja je povezana uz odredišta poput Kopačkog rita, ima mogućnosti cjelogodišnje turističke posjećnosti.

Gdje je PP Kopački rit u tom kontekstu?

- Kako produljiti sezonu posjećenosti nešto je o čemu stalno razmišljamo. Međutim, to je lakše reći nego učiniti. Primjerice, nerijetko nam se dogodi da u jeku naše sezone, a to je u pravilu proljeće, imamo najavljene brojne grupe. No, čim uslijedi nekoliko kišnih ili hladnijih dana, najave se otkazuju te smo u takvim slučajevima zaista nemoćni. Uostalom, riječ je o boravku u prirodi, ljudi to žele učiniti u razdobljima sigurnih toplih i ugodnih vremenskih uvjeta. Malo tko želi

Kopački rit nije pusti otok - Kopački rit već je nekoliko godina sudionik u svojevrsnoj asocijaciji dunavskih parkova, međunarodnom projektu koji obuhvaća petnaestak zaštićenih područja duž dunavskog sliva. Sudionici smo brojnih radionica od Njemačke do ušća Dunava u Rumunjskoj. To su aktivnosti koje nam i te kako pomažu u ostvarivanju naše osnovne funkcije ustanove koja treba skrbiti o konkretnom zaštićenom području. šetati prirodom, šumom ili se voziti turističkim brodom kada pada kiša i puše vjetar. To su realni problemi za koje do sada nismo imali odgovarajuća rješenja. Zato smo poduzeli određene korake i upravo ovih dana pregledavamo ponude za nabavu turistič-

Pored toga što želimo što više posjetitelja, želimo i da to sve ne našteti onome zbog čega je Park i zaštićen kog vlakića kojim bi dio naše ponude bio neovisan o vremenskim uvjetima.

Tim više jer smo zatražili da to bude zatvoren, ostakljen vlakić s ugrađenim grijanjem, kako bi obilazak dijela Kopačkog rita bio moguć neovisno o tome kakvo je vrijeme.

Namjera nam je i da to sve povežemo u jednu širu turističku priču s ponudom onoga što nudi Grad Osijek tako da bi turistički vlak polazio iz osječke povijesne jezgre Tvrđe i vozio sve do središta Parka prirode.

Na taj način Park prirode Kopački rit može biti svojevrsni pokretač turističkog razvoja tog dijela Hrvatske.

- Naravno, jer već povećavanjem broja posjetitelja, kao i poboljšanjem infrastrukture u Parku, raste potreba za novim radnicima čime pridonosimo zapošljavanju u našem području. To je jedna od važnih koristi koje Park prirode donosi široj zajednici. Osim toga, ljudi koji posjećuju Kopački rit žele i trebaju koristiti i druge turističke i ugostiteljske usluge kao što su smještaj, prehrana i ostalo što nudi Baranja i šire područje Osijeka. Upravo u tom segmentu Park prirode može biti određeni generator razvoja, da domicilni ljudi osjete benefite od postojanja i rada Parka prirode.

Da bi to i ostvarili, a prirodne preduvjete imamo, nužna je bliska i koordinirana aktivnost nas iz Parka prirode s nizom nadležnih državnih, ali i regionalnih i lokalnih institucija. Bez takve je sinergije nemoguće očekivati bitne pomake u pravcu razvoja i jačanja turističke djelatnosti.

Završen natječaj Moja zelena zona Na natječaj Moja zelena zona, koji je dio projekta Moj Zaba Start, pristiglo je 127 projektnih prijedloga. Sve prijedloge obradilo je stručno povjerenstvo u kojem su bili predstavnici Zagrebačke banke, REGEA-e i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Prema izboru javnosti, dobitnik potpore u iznosu od 150.000 kuna, a s više od 3300 prikupljenih glasova je Eko knjižnica: za prijateljstvo s prirodom, projekt Gradske knjižnice Vukovar, Vukovar - Ogranak Sotin. Prema izboru stručne komisije, potporu u iznosu od 150.000 kuna dobila je Braniteljska zadruga Kapela iz Josipdola za projekt Sakupljanje i prerada šumske biomase u energente.

U Vukovaru otvoren Golubica Mall U središtu Vukovara proteklog je tjedna otvoren trgovački centar Golubica Mall. Centar vrijedan 68 milijuna kuna, u kojem je zaposleno 100 djelatnika, izgrađen je u nepunih 18 mjeseci. U projektiranju i izgradnji centra radile su domaće tvrtke. Ovom se investicijom ukupni iznos Agrokorovih investicija u vukovarskom kraju popeo na više od 600 milijuna kuna. Trgovački centar Golubica Mall prostire se na tri etaže ukupne površine 9000 četvornih metara, od čega je 6000 četvornih metara prodajne površine.

Blagi realni rast prosječne neto plaće

Prosječna isplaćena neto plaća u pravnim osobama u rujnu je iznosila 5428 kuna, što je nominalno za 84 kune ili 1,5 posto manje nego u kolovozu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na godišnjoj razini prosječna neto plaća bila je nominalno za 62 kune, to jest za 1,2 posto viša nego u rujnu prošle godine.

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3805, 2. prosinca 2013.

( 6 mil € više

Hrvatska dobila nego što će uplatiti u EU proračun

( ukupno 8,3 mlrd €

predviđeno za Hrvatsku u razdoblju od 2014. do 2020.

Hrvatska i EU fondovi

Europski milijuni čekaju dobre hrvatske programe

Hrvatski plus u korištenju europskog novca bio bi i veći da je dovršen proces akreditacije hrvatskih institucija koje sudjeluju u sustavu korištenja EU fondova Igor Vukić vukic@privredni.hr

H

rvatska će ove godine dobiti šest milijuna eura više novca iz europskih fondova nego što će uplatiti u europski proračun, istaknuo je potpredsjednik Vlade Branko Grčić otvarajući prošlotjednu manifestaciju Ususret EU fondovima – ulaganje u budućnost.

Na skupu su predstavljena četiri operativna programa za financijsko razdoblje od 2007. do 2013. godine.

Grčić je podsjetio da je Vlada podigla razinu ugovorenih sredstava u IPA programima sa 37 na 85 posto Hrvatski plus u korištenju europskog novca bio bi veći da je dovršen proces akreditacije hrvatskih institucija koje sudjeluju u sustavu korištenja EU fondova. Taj je proces u završnoj fazi.

Akreditacija sustava preduvjet je da Hrvatska dobije i 150 milijuna eura predfinanciranja za pro-

jekte započete u ovoj godini, naglasio je Grčić.

Europska komisija odobrila je Operativni program “Razvoj ljudskih potencijala” 17. listopada 2013., čime je zaključen rad na definiranju strateškog okvira za korištenje EU fondova za prvih šest mjeseci članstva u Europskoj uniji. Još u kolovozu Europska komisija odobrila je Nacionalni strateški referentni okvir, dok su Operativni programi “Promet”, “Zaštita okoliša” i “Regionalna konkurentnost” odobreni u rujnu.

Milijarde na čekanju Operativni programi temelj su za korištenje 450 milijuna eura koji su Hrvatskoj na raspolaganju u programskom razdoblju od 2007. do 2013. No, to je samo uvod u ključnu fazu početka korištenja sredstava iz strukturnih i Kohezijskog fonda iz kojih je za Hrvatsku u razdoblju od 2014. do 2020. predviđeno ukupno 8,3 milijarde eura, odnosno više od milijardu eura godišnje, dodao je Grčić.

Potpredsjednik Grčić odbacio je prigovore o kašnjenju izrade programskih dokumenata.

Hrvatska i fondovi Europske unije 2014.-2020.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije koje koordinira proces programiranja europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova u Hrvatsku za razdoblje 2014.-2020. objavilo je Konzultacijski dokument na stranici www.strukturnifondovi.hr/ partnerske_konzultacije. Konzultacijski dokument daje sažeti prikaz prijedloga strategije i područja ulaganja u proračunskom razdoblju 2014.-2020. koji su ključni za korištenje sredstava iz EU fondova. Objavom ovog dokumenta Ministarstvo želi potaknuti javnu raspravu o ciljevima i ulaganjima u sljedećoj proračunskoj perspektivi, te poziva sve zainteresirane da svoje primjedbe na Komunikacijski dokument dostave elektronskim putem do 20. siječnja 2014. godine.

Podsjetio je i da je Vlada u godinu i 10 mjeseci podigla razinu ugovorenih sredstava u IPA programima sa 37 na 85 posto, a s već spremnim projektima za financiranje iz Kohezijskog i strukturnih fondova Hrvatska ima sjajan start.

“Očekuje nas izrazito izazovna 2014. godina. Moramo raditi zajednički na pripremi što više kvalitetnih projekata, jer nije bitno samo potrošiti novac, već je bitno kako to učiniti. Bitno je da svi ti projekti pridonose jačanju konkurentnosti hrvat-

skog gospodarstva”, kazao je Grčić. Pozvao je službenike u lokalnoj i regionalnoj samoupravi da jačaju kapacitete kako bi što bolje pripremili projekte za EU financiranje.

Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava ukazao je na moguć-

Bit će novca za vlastiti doprinos

Dva-tri klika do informacije

Operativni program “Regionalna konkurentnost” vrijedan je 223 milijuna eura, od čega se iz europskih fondova može povući 187 milijuna eura. Namijenjen je povećanju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva te je potpora gospodarstvu temeljenom na znanju. Za program “Zaštita okoliša” predviđeno je 330 milijuna eura, a od toga će se 281 milijun financirati iz Kohezijskog fonda. Operativni program “Promet” može potrošiti 278 milijuna eura, a iz europskih je izvora namijenjeno 236 milijuna eura. Program “Razvoj ljudskih potencijala” vrijedi 179 milijuna eura, od čega će se 152 milijuna financirati iz Europskog socijalnog fonda. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kaže da će Vlada iz proračunskih i drugih izvora osigurati novac za podmirivanje hrvatskog doprinosa pri povlačenju fondova, kako u tom procesu ne bi bilo zastoja.

Svi zainteresirani za korištenje sredstava iz operativnog programa “Regionalna konkurentnost” dodatne informacije mogu potražiti na internetskim stranicama Ministarstva regionalnog razvoja (www.mrrfeu.hr). Detalji o korištenju novca u programu “Zaštita okoliša” mogu se pronaći na www.opzo.hr, a o programu “Promet” na www.mppi.hr. O “Razvoju ljudskih potencijala” informacije se nalaze na www.ljudskipotencijali.hr. Sve dodatne informacije dostupne su i preko www.strukturnifondovi.hr.

nosti poboljšanja na tržištu rada koje će se financirati kroz Operativni program Razvoj ljudskih potencijala. Hrvoje Dokoza, zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode, govorio je o EU projektima u zaštiti okoliša, a Marko Lončarević, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, o projektima koji se provode ili pripremaju kroz OP “Promet”.

Skupu se obratila i Vittoria Alliata-di Villafranca, direktorica Opće uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije, a nakon prezentacija u službenom dijelu programa i građani su mogli saznati sve što ih zanima o mogućnostima korištenja EU fondova.

Korist za poduzetnike Iako poduzetnici mogu imati koristi u svakom od četiri operativna programa (kao izvođači radova, primjerice), male i srednje tvrtke mogu se posebno pronaći u programu “Regionalna konkurentnost”.

U tom programu davat će se besplatni savjeti malim i srednjim poduzećima, pripremaju se i bespovratne potpore, razvoj klastera i drugo.

Poticat će se transfer tehnologije i stvarati mogućnosti za komercijalizaciju inovacija. Predstavljanje operativnih programa zajednički su organizirali Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, te Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3805, 2. prosinca 2013.

( 1,8 mlrd kn

9

Spašavanje tekstilne tvrtke Varteks

Odobren kredit od 10 milijuna eura

godišnji budžet Hrvatskih cesta

Sjednica hrvatske vlade

Pruge će se graditi po modelu autocesta Gradnju željezničkih pruga financirat će i kupci benzina, jer će se 20 lipa od svake litre uplaćivati HŽ infrastrukturi. Tako prikupljen novac koristit će se za podmirivanje hrvatskog udjela u projektima financiranim EU-novcem Igor Vukić vukic@privredni.hr

O

d svake litre goriva prodane na benzinskim crpkama u Hrvatskoj 20 lipa ubuduće će se uplaćivati državnom poduzeću HŽ infrastruktura, za gradnju novih željezničkih pruga i prateće opreme. Vlada je time odlučila promijeniti dosadašnji sustav po kojem je 60 lipa od cijene goriva išlo Hrvatskim autocestama, a 60 lipa Hrvatskim cestama. Prema novoj raspodjeli, Hrvatskim autocestama će ostati 20 lipa, a naknada Hrvatskim cestama porast će na 80 lipa.

Novac prikupljen za HŽ infrastrukturu koristit će se za podmirivanje hrvatskog udjela u privlačenju europskih fondova, objasnio je na prošlotjed-

Ove godine je 47.000 osoba koristilo neku od mjera za poticanje zapošljavanja noj sjednici Vlade ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić. U modernizaciji željezničkih pruga Vlada računa na velike iznose iz fondova, a domaći udjel pri takvom financiranju obično iznosi od 15 do 20 posto.

Hrvatske ceste dobit će novom raspodjelom oko 400 milijuna kuna više nego sada. S godišnjim budžetom od 1,8 mi-

E-dozvola stiže za 35 dana Važan poticaj investitorima trebao bi stići uvođenjem edozvole za građenje. Projekt je najavila ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš. Uz uvođenje samo jednog odobrenja za gradnju – građevinske dozvole – investitori i građani moći će preko elektronskog sustava pratiti što se događa s njihovim zahtjevom, koje dokumente još trebaju donijeti i kad će dozvola biti izdana. “Ujednačavanjem pravila u cijeloj zemlji i e-dozvolom skratit ćemo sadašnji rok za građevinsku dozvolu od 315 dana na samo 35 dana”, rekla je ministrica Mrak Taritaš. lijardi moći će se poduzeti i nove investicije u gradnji i održavanju državnih cesta. Uz ostalo, najavljuje se bolje cestovno povezivanje gradova-sjedišta županija, gradnja cesta na otocima, proširenje prometnica u pravcu većih gradova u susjednim državama... Kampanja gradnje autocesta ionako je pri kraju. Njihovo održavanje umjesto države trebali bi preuzeti koncesionari.

Hajdaš Dončić naglasio je da novac prikupljen iz prodaje naftnih derivata neće biti korišten za saniranje minusa u drugim državnim željezničkim poduzećima, poput HŽ

putničkog prijevoza. Prema europskim pravilima javni novac smije se upotrijebiti jedino za gradnju infrastrukture koju će onda pod jednakim uvjetima moći koristiti svi poduzetnici na tržištu.

Izmjene koncesijskog ugovora za ZLZ Ministar prometa izvijestio je članove Vlade i o izmjenama koncesijskog ugovora za novi terminal u Zračnoj luci Zagreb. Izmjene su provedene prema natječajnoj proceduri i uz pribavljanje svih suglasnosti. Dogovoreno je da koncesionar ZLZ-a neće morati plaćati kon-

cesijsku naknadu ako promet putnika padne ispod planiranih iznosa. Oslobođenje od plaćanja može trajati do tri godine. Hajdaš Dončić je ocijenio da se radi o dosad najboljem ugovoru o koncesiji. U nekim ranijim slučajevima, primjerice, kod koncesije za autocestu kojom upravlja Bina Istra, država mora plaćati koncesionaru kad promet padne ispod plana.

Zagrebački aerodrom bit će izgrađen bez hipoteka na nekretninama i u svakom mogućem ishodu država će ga moći preuzeti. Ministar je istaknuo da su ulagači ozbiljni i iskusni, jer se radi o tvrtkama koje upravljaju sa 30 zračnih luka u cijelom svijetu.

Interes države i zaposlenih bit će sačuvan, naglasio je. “A broj putnika će biti i bolji od planiranog”, dodao je premijer Zoran Milanović.

Poticaji za posao Ministar rada Mirando Mrsić najavio je da će i iduće godine biti sufinancirani programi zapošljavanja. Uz 400 milijuna kuna iz proračuna, stići će i stotinjak milijuna eura iz europskog socijalnog fonda. Ove godine je 47.000 osoba koristilo neku od mjera za poticanje zapošljavanja. Najtraženije je bilo stažiranje za 1600 kuna mjesečno.

“Oko 5000 ljudi koristilo je poticaj za samozapošljavanje i upustilo se u tržišnu avanturu”, rekao je Mrsić.

Jedna od najvećih hrvatskih tekstilnih tvrtki, varaždinski Varteks, dobila je priliku za novi početak. Naime, toj kompaniji koja zapošljava oko 2000 radnika proteklog su tjedna Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Zagrebačka banka odobrili kredit u visini 10 milijuna eura za nastavak proizvodnje. Prije toga potpisan je Sporazum o uređenju odnosa s razlučnim vjerovnicima čime je završena i posljednja faza predstečajne nagodbe s vjerovnicima. Iz Varteksa podsjećaju da su proces započeli još 2009. godine izradom Integralnog plana poslov-

nog i financijskog restrukturiranja. Od 2009. do danas Varteks je financijsko i poslovno restrukturiranje provodio u skladu s mogućnostima, te je u okviru tadašnjih programa i zakonskih propisa predlagao i provedbu dodatnih mjera. Međutim, uz samu načelnu suglasnost zainteresiranih strana, bez službenih odluka, mjere restrukturiranja mogle su se provesti samo u ograničenom obujmu, što je izravno negativno utjecalo na likvidnost, rezultate poslovanja, a time i na vremenski okvir i mogućnosti rješavanja obveza prema vjerovnicima. (S.P.)

6. dani elektroničkih medija

Lokalni mediji traže pomoć institucija Šesti Dani elektroničkih medija okupili su tijekom vikenda u Opatiji vodeće ljude hrvatskih radijskih i televizijskih postaja te internetskih portala. Teške ekonomske okolnosti postavljaju pred nakladnike niz izazova, pa se u suradnji s Vijećem za elektroničke medije kao regulatorom traži model koji bi omogućio održivost medijskog pluralizma u Hrvatskoj. Tijekom trodnevne konferencije raspravljalo se o praćenju referenduma i drugih izbornih procesa u elektroničkim medijima, trendovima u EU-u i novim mogućnostima financiranja za nakladnike. Primjere dobre prakse povlačenja sredstava iz EU fondova predstavili su Radio Kaj i Slavonskobrodska televizija,

dok su o pripremi budućih projekata nakladnici mogli čuti od stručnjaka Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova.

Nakladnici i regulatori složili su se da je potreban dodatni angažman nadležnih institucija kako bi se pronašla rješenja za lokalne nakladnike i razvoj trećeg medijskog sektora.

Dane elektroničkih medija organiziraju Agencija za elektroničke medije, Hrvatska udruga radija i novina, Nacionalna udruga televizija i Hrvatska agencija za poštu i telekomunikacije. (D.Ž.)

10 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3805, 2. prosinca 2013.

(1,79

Novi pogoni i novi brend postirske tvornice

ocjena koju su menadžeri i poduzetnici dali Vladi

3. kongres menadžera i poduzetnika

Sanjamo izvoz i rei Vladine smjernice ekonomske politike podržava tek četiri posto negativne trendove. Prosječna ocjena koju su dali za rad Vlade

Sardina ima novi brend Adriatic Queen U planu je razvoj čitave palete proizvoda pod ovim brendom, ali i povećanje prihoda sa sadašnjih 25 na 35 milijuna eura godišnje

Kapacitet smrzavanja ribe u novoj tvornici iznosi impresivnih 150 tona ribe dnevno

čak 14 proizvoda od tune, srdele, oslića i skuše.

“U planu je razvoj čitave palete proizvoda pod ovim brendom, od pašteta do smrznute ribe. U prvom tromjesečju 2014. godine predstavit ćemo paštetu od sardine i tune pa nakon toga fishburger sa sirom.

Za ljeto planiramo pravu suradnju s hotelskim kućama, i to po njima prihvatljivoj cijeni i standardizirane kvalitete”, istaknuo je predsjednik Uprave Sardine iz Postira Mislav Bezmalinović.

ba dobavljača, postirska Sardina već je u studenom dostigla puni proizvodni kapacitet i stvorila novi brend pod imenom Adriatic Queen. Sardinini proizvodi iskušane i nadaleko priznate recepture se ne mijenjaju, no nova tehnologija ipak poboljšava njihovu kvalitetu. Novim izgledom i nazivom namjera je postići veću atraktivnost proizvoda na domaćem i stranom tržištu. Trenutno brend Adriatic Queen obuhvaća

Proizvodni kapacitet Nova tvornica sada radi punim kapacitetom čime je opravdano ulaganje od 250 milijuna kuna.

Proizvodnja tvornice zasniva se na ulovu srdele i drugih vrsta sitne i krupne plave ribe, posebno skuše i tune. Sardina raspolaže i vlastitom ribolovnom flotom, a preradi 6000 tona ili 40 milijuna ribljih konzervi, 500 tona ribljeg brašna, 100 tona svježih školjki, 100 tona ribljeg ulja, te 1500 tona visokokvalitet-

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

akon što je početkom rujna proizvodnja preseljena u novi pogon, a da pri tome ni na jedan dan nije prekinut proizvodni proces ni opskr-

ne ribe iz uzgoja. Kapacitet smrzavanja ribe u novoj tvornici iznosi impresivnih 150 tona ribe dnevno, a kapacitet čuvanja smrznute ribe čak 4000 tona.

“Tvornica sada radi punim kapacitetom, a to nam omogućuje povećanje opsega dosadašnje proizvodnje i modernizaciju poslovanja. Na dobrom smo putu postizanja našeg idućeg cilja, a to je porast prihoda sa 25 milijuna eura na 35 milijuna eura godišnje”, kaže Mislav Bezmalinović.

Sardina čak 70 posto svojih proizvoda plasira na inozemna tržišta, i to u Japan, SAD, Kanadu, Australiju, Austriju, Italiju, Švicarsku, Mađarsku, Švedsku, Rusiju, Češku, Slovačku, Sloveniju, BiH, Srbiju, Makedoniju, Kosovo i Crnu Goru. Jasno je i da je naziv brenda Adriatic Queen rezultat strateškog promišljanja, njime se jasno komunicira porijeklo proizvoda, a istovremeno je zvučan i za inozemna tržišta, kažu u Sardini.

Odgovorni prema okolišu i zajednici Čelnici tvrtke Sardina također su svjesni kako ih uspješna poslovna pozicija dodatno obvezuje na društveno odgovorno ponašanje. Osim brige za okoliš, koja je uz ostale aktivnosti vidljiva i u energetskoj učinkovitosti novih postrojenja, smatraju kako je njihova dužnost pridonijeti boljitku zajednice u kojoj djeluju. Stoga je predstavljanje novog brenda bilo prilika za dodjelu donacije od 50.000 kuna za Županijsku ligu protiv raka – Split, koja je uručena njenom predsjedniku Eduardu Vrdoljaku, a jednaka donacija je dodijeljena Domu za djecu i mlađe punoljetne osobe Maestral, koju je preuzela ravnateljica Edita Maretić.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

P

rosječna ocjena koju su hrvatski menadžeri dali ekonomskoj politici Vlade iznosi 1,79, pokazalo je istraživanje koje je provelo Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (HUM-Croma). Vladine smjernice ekonomske politike podržava tek četiri posto poduzetnika, a 67 posto smatra da one samo produbljuju negativne trendove. Većina od 730 ispitanih menadžera vjeruje da su glavni uzrok manjka investicija loši uvjeti poslovanja, dok ih 11 posto ipak priznaje da pesimizam investitora ima utjecaja. Čak 85 posto podržava reindustrijalizaciju kao put izlaska iz krize, 19 posto sklono je reprogramu dugova uz pomoć MMF-a, a gotovo 40 posto zalaže se za osnivanje ekspertne vlade, ka-

zao je Esad Čolaković, glavni menadžer Crome, predstavljajući rezultate ankete na 3. kongresu menadžera i poduzetnika u Zagrebu.

Permanentni pad Predsjednik Crome Vladimir Ferdelji poručio je da su svi recepti za izlazak iz krize već pobrojani u masterplanu koji je udruga menadžera predstavila prije dvije godine.

Osnova je tog masterplana izvozno orijentirana reindustrijalizacija, bez koje će, tvrdi Ferdelji, ova ze-

Trendovi se ne mogu promijeniti nečinjenjem, kaže Ferdelji mlja i dalje propadati.

“Posljedica rada ove vlade je radikalno propadanje. Trendovi se ne mogu promijeniti nečinjenjem,

tako se trendovi samo nastavljaju, i zato nam je permanentni pad jedina realnost”, oštar je bio Ferdelji.

Dobitnik nagrade za menadžera godine u kategoriji velikih poduzeća, predsjednik Uprave Riviere Adria Edi Černjul istaknuo je da su u turizmu, koji je i u ovoj recesiji perjanica gospodarstva,

Udruživanje prijevoznika

Stižu europski kamio

U

druga Hrvatski cestovni prijevoznici potaknula je osnivanje regionalne koordinacije prijevozničkih udruga Jugoistočne Europe, u koju bi ušle udruge prijevoznika iz 12 zemalja na tranzitnom pravcu prema Aziji i Bliskom istoku. Uz Hrvatsku, u koordinaciju su pozvane udruge iz Albanije, BiH, Bugarske, Crne Gore, Makedonije, Rumunjske, Srbije, Grčke, Moldavije, Slovenije i Turske. Na Eurotrans forumu održanom u Zagrebu predsjednik

Udruge Marijan Banelli istaknuo je da bi među osnovnim ciljevima koordi-

Novi kamioni imat će aerodinamične kabine i veća stražnja zakrilca nacije bili otvaranje tržišta i ujednačavanje zakonske regulative s pravnim stečevinama EU-a. No, i unutar EU-a još se vodi borba oko ujednačavanja propisa, a još više oko prakse. Velika zbrka vlada oko naplate

cestarina pa Europska komisija priprema prijedlog zajedničkog modela elektroničke naplate, koji bi ne samo olakšao život prijevoznicima nego i povećao prihode cestovnih uprava kako bi mogle održavati infrastrukturu, koja je u sve lošijem stanju. Kristian Hedberg iz Uprave za transport EK kaže da bi samo u Njemačkoj trebalo u ceste uložiti više od 30 milijardi. Hedberg je predstavio i projekt europskog kamiona budućnosti, čije bi performanse bile propisane EU direktivom. Ka-

11

www.privredni.hr Broj 3805, 2. prosinca 2013.

(čak 85%

Konferencija Poslovnog savjetnika

Kako biti Superprodavač

podržava reindustrijalizaciju kao put izlaska iz krize

industrijalizaciju poduzetnika, a 67 posto smatra da one samo produbljuju iznosi 1,79 ći primjer upravne zgrade svoje tvrtke, u koju su investirali 30 milijuna kuna.

Međutim, tri godine nakon izgradnje dobili su od Hrvatskih šuma zahtjev za povrat zemljišta na kojem se zgrada nalazi, jer se zemljište u katastru još uvijek vodi kao šumsko.

uspjele tvrtke u privatnom vlasništvu, dok su one u državnom vlasništvu ili u stečaju ili na rasprodaji. Riviera Adria posluje u sastavu Valamara koji je dosad investirao 1,7 milijardi kuna, a ove zime planira ulaganja od dodatnih 400 do 450 milijuna kuna. Černjul se požalio na pravnu nesigurnost kao najveći problem, navode-

Od Finske do Afrike Menadžer godine u kategoriji velikih poduzeća u inozemnom vlasništvu, Drago Čugura, predsjednik Uprave slavonskobrodske Bilfinger Đuro Đaković Montaže, rekao je da je njihov moto da ne mogu biti najjeftiniji, ali mogu biti pouzdani u kvaliteti i rokovima. “Uspjeli smo jer smo se razvukli od Finske do Južne Afrike. Morali smo izabrati kadar koji je fleksibilan, spreman na daleka putovanja. Zbog toga imamo i rast prodaje i rast broja zaposlenih”, pojasnio je Čugura.

ni budućnosti

mioni bi morali imati aerodinamične kabine i veća stražnja zakrilca, što bi smanjilo prosječnu potrošnju goriva za 10 posto, odnosno 5000 eura godišnje po kamionu.

EK je otvoren za sve prijedloge pojednostavljivanja propisa, ali očekuje njihovo dosljedno poštivanje, rekao je Hedberg aludirajući na praksu zaobilaženja propisa o rad-

Jedan od dvojice dobitnika nagrade za poduzetnika, vlasnik požeške tvrtke Alles i Poljoprivredne televizije Thomas Heinz Pandžić, svoj uspjeh objašnjava izbjegavanjem financiranja putem kredita. “Zaradili smo novac trgovinom i odlučili ga uložiti u turistički projekt Zlatni lug, vrijedan preko 10 milijuna eura. Projekt razvijamo na 70 hektara, imamo već 34 ležaja i 150 mjesta u restoranu i vinoteci”, pohvalio se Pandžić, koji je i vlasnik Poljoprivredne televizije. U taj je projekt, kaže, ušao ponajprije zbog marketinga iako je svjestan da je televizija skupa igračka.

Zajednički motiv dobitnika ovogodišnjih nagrada sažeo je Nikola Nemčević iz Spider Grupe: pratiti promjene na tržištu, raditi na kvaliteti i kontrolirati proizvodnju. I uspjeh ne može izostati.

nom vremenu i kabotaži.

Upravo su u kabotaži (ograničenje prijevoza unutar druge zemlje) propisi najmanje jasni, upozorava Lode Verkinderen, glavni tajnik europskog udruženja prijevoznika UETR. Kabotaža je zapravo trebala biti ukinuta 2009., ali se od toga odustalo zbog izbijanja krize, pa je postignut truli kompromis prema kojemu prijevoznik iz jedne zemlje smije unutar druge zemlje imati najviše tri prijevoza u sedam dana, nakon čega mora imati barem jedan međunarodni prijevoz. U praksi je to gotovo nemoguće

M enadžeri godine 2013.

• VELIKA PODUZEĆA Edi Černjul (Riviera Adria, Poreč) • SREDNJA PODUZEĆA Tomica Belić (Tvornica stočne hrane, Čakovec) Davor Gečić (L&P tehnologije, Prelog) • MALA PODUZEĆA

Dušan Boras (Neograf, Kraljevica)

Nataša Rakovac-Rustja (PK-Palfinger Kran, Škrljevo) • MLADI MENADŽER

Miha Akrapović (PABPlastika Akrapović, Buzet)

Zvonimir Tudorović (Hoteli Njivice, Njivice) • VELIKA PODUZEĆA U INOZEMNOM VLASNIŠTVU

Drago Čugura (Bilfinger Đuro Đaković Montaža, Slavonski Brod) • PODUZETNIK GODINE Nikola Nemčević (Spider grupa, Pitomača)

Thomas Heinz Pandžić (Alles, Požega) • PROJEKT MENADŽER Vjekoslav Majetić (DOKING, Zagreb) Vladimir Mozetič (Poliklinika Medico, Rijeka) • NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO Vidoje Vujić (Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija)

kontrolirati. UETR načelno podržava planove o novom europskom kamionu, ali upozoravaju da bi se ušteda od 10 posto mogla izgubiti u povećanju trošarina na dizel gorivo, koje je dovedeno na zao glas, kao veći zagađivač od benzina. Za razliku od automobila, kamioni nemaju realnu alternativu dizelu, premda postoji mogućnost kratke vožnje na električni pogon.

To bi moglo biti nužno prijevoznicima koji prolaze kroz gradove gdje se najavljuje zabrana ulaska vozilima koja nemaju nultu emisiju ugljičnog dioksida. (D.Ž.)

Dvodnevna konferencija Superprodavač, koju je organizirao časopis Poslovni savjetnik, okupila je u zagrebačkom kongresnom centru Antunović oko 230 poslovnih ljudi iz cijele Hrvatske.

Nikada kao sada nije bilo toliko važno zadržati postojeće klijente i produbiti poslovni odnos s njima, ali isto tako i privući nove klijente koji će nas prepoznati kao kvalitetno rješenje, kaže organizatorica konferencije i glavna urednica Poslovnog savjetnika Sandra Mihelčić. “Kod definiranja programa konferencije vodili smo se potrebama polaznika za konkretnim znanjima i metodama koje danas funkcioniraju i daju odlične rezultate te smo zato odabrali 19 vrsnih predavača koji su nam kroz 20 predavanja u dva dana konferencije otkrili svoje najbolje prodajno oružje. Poanta edukacije o prodaji leži u praktičnim primjerima i praktičnim savjetima, a Superpodavač je ponudio

upravo to”, kaže Sandra Mihelčić.

Predavanja su na konferenciji održali Danijel Bićanić, Saša Petar, Ivica Penić, Sanja Gomuzak, Asja Lajtman Bosilj, Željko Šundov, Bojan Zebić, Petar Majstrović, Dario Mrvelj, Božo Prelević, Vladimir Leutar, Željan Ferderber, Jerneja Agić, Tomislav Bekec, Ivan Petrović, Mirela Španjol Marković, Mladen Jančić, Boris Golob i Dragomir Gabrić.

Osim predavanja, na kojima su se mogli čuti korisni savjeti o izravnoj prodaji, motivaciji prodajnog tima, poslovnom imidžu prodavača, online prodaji, sklapanju kupoprodajnih ugovora i drugim temama, sudionike je za vrijeme pauze laganom tjelovježbom razgibao fitness trener Mario Valentić kroz svoj Office fit program. (K.S.)

HAMAG dao jamstvo od 11,5 milijuna kuna

Nova investicija Feroimpexa

HAMAG Invest odobrio je jamstvo od 11,5 milijuna kuna tvrtki Feroimpex automobilska tehnika za projekt izgradnje nove peći za toplinsku obradu komponenti ležajeva. Ukupna investicija tvrtke vrijedna je 31 milijun kuna. Feroimpex je osnovan 1976. godine i od male bravarske radionice za proizvodnju vijaka i opruga narastao je u tvrtku koja se bavi proizvodnjom ležajeva i dijelova za autoindustriju, vjetroelektrane i željezničku industriju.

Zapošljava 250 radnika koji godišnje proizvedu 10 milijuna jedinica raznih proizvoda te 15.000 tona čelika i 3500 tona toplinski obrađenih prstena i valjčića.

Nova investicija omogućit će veću proizvodnju i konkurentnost te zapošljavanje između 20 i 25 novih radnika u sljedećoj godini, najavio je direktor Feroimpexa Zoran Legac.

Prema očekivanjima investitora, nova peć bit će dovršena do kraja 2014. te puštena u pogon u prvom kvartalu 2015.

Jamstvo ovoj tvrtki najveće je koje je HAMAG do sada izdao, istaknuo je predsjednik Uprave HAMAG Investa Darko Liović. (K.S.)

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3805, 2. prosinca 2013.

za ostvarivanje punog učinka burze su njena likvidnost u smislu broja “ Pretpostavka aktivnih sudionika i obujma trgovanja. Tada se povoljni učinci na veleprodajnom tržištu mogu odraziti i na krajnje kupce. ”

Damjan Međimorec, predstojnik ureda Uprave HOPS-a

Burza električne energije

Anonimno trgovanje cijenom struje Burza je prilika za unapređenje poslovanja hrvatskih tržišnih sudionika, poglavito HEP-a, kaže Ivor Županić, direktor HROTE-a, institucije koja će s Hrvatskim operatorom prijenosnog sustava (HOPS) biti nadležna za organiziranje burze i njeno povezivanje s drugim burzama te trgovinu električnom energijom ne znaju jedan za drugoga”, ističe Županić dodajući kako tako postignute cijene na burzi nude veće profite prodavateljima i ostvaruju uštede kupcima.

“Time se ostvaruje i veća ukupna ekonomsko-društvena korist”, napominje.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

Hrvatskoj bi sljedeće godine trebala biti uspostavljena burza električne energije. Za njeno organiziranje i povezivanje s drugim burzama te trgovinu električnom energijom odgovorni su Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) i Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS).

Ivor Županić, direktor HROTE-a, kaže nam da će burza električne energije donijeti puni zamah razvoja tržišnog natjecanja u nas i integraciju hrvatskog tržišta s EUom. “Njeno postojanje je nužnost, ali i prilika za unapređenje poslovanja hrvatskih tržišnih sudionika, poglavito HEP-a, koju će, nadamo se, on znati iskoristiti zajedno s drugim aktivnim i novim tržišnim sudionicima u Hrvatskoj”, ističe Županić.

Burza električne energije u pravilu je zaseban pravni subjekt u pretežitom vlasništvu ili suvlasništvu operatora prijenosnih sustava. Ona zapravo

Burza će donijeti puni zamah razvoja tržišnog natjecanja i integraciju hrvatskog tržišta s EU-om

predstavlja organizirano veleprodajno tržište za isporuku zaključenih elektroenergetskih transakcija na satnoj razini za dan unaprijed. Trguje se na jednom mjestu u okviru IT burzovne platforme kojoj njeni članovi pristupaju s ponudama za prodaju i kupnju.

Profit prodavateljima, uštede kupcima “Drugim riječima, na burzi je omogućena kupovina električne energije iz-

među prodavatelja, a to su proizvođači i trgovci, te kupaca, tj. trgovaca i opskrbljivača. Pritom prodavatelji dostavljaju burzi količinu i minimalnu prodajnu cijenu struje za željeni sat ili sate u sljedećem danu kada će ona biti stvarno isporučena. Kupci isto tako dostavljaju količinu i maksimalnu cijenu za željeni sat u sljedećem danu kada će biti preuzeta električna energija. Burzovna trgovina je anonimna, tj. sudionici kupoprodaje

Važno je naglasiti kako danas u Hrvatskoj ne postoji veleprodajno tržište za fizičku isporuku električne energije za dan unaprijed. Postoji samo veleprodajno tržište električne energije na razini bilateralnog na kojem sudionici međusobno slobodno dogovaraju količine i cijene za fizičku isporuku (npr. godišnja, kvartalna ili mjesečna kupoprodaja). U početnoj fazi uspostave burze nije realno očekivati da će na njoj biti zaposleno više od 10 osoba. “Ukupna pak cijena uspostave ovisit će o

odabranom pristupu realizacije, te je prerano o tome govoriti u ovom trenutku.

Zasigurno, početni troškovi rada burze prije i neposredno nakon uspostave financirat će vlasnici, dakle osnivači, što će biti predmetom usuglašavanja i razgovora s nadležnom Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom HERA-om”, napominje direktor HROTE-a.

Smanjenje rizika Damjan Međimorec, predstojnik ureda Uprave HOPS-a, ističe kako ovakvo burzovno trgovanje korisnicima, tj. tvrtkama - sudionicama, omogućuje unaprijed poznate uvjete i način trgovine.

Zatim, potiče i olakšava trgovinu zbog veće fleksibilnosti poslovanja, odnosno mogućnosti brze kupnje i prodaje te smanjuje rizike koji su na ovaj način prebačeni na predvidljiviji kraći rok. A tako postupno raste opseg trgovine, kao i broj sudionika - registriranih članova burze.

“Pretpostavka za ostvarivanje punog učinka burze su njena likvid-

put prema jednistvenom tržištu električne energije europske unije

Odabir druge burze Uspostavom burze električne energije omogućit će se sudjelovanje Hrvatske u spajanju tržišta na razini Europske unije.

To je zapravo ispunjenje političkog cilja, tzv. EU ciljnog modela o uspostavi jedinstvenog unutrašnjeg tržišta električne energije EU-a

do kraja 2014. za kratkoročnu trgovinu (dan unaprijed i unutar dana). Taj cilj je detaljno razrađen u EU provedbenim propisima koji proizlaze iz tzv.

Trećeg paketa energetskih propisa EU-a, a koji se zovu Pravila za mreže (Network Codes) te se upravo nalaze u proceduri usvajanja u obliku EU

uredbi koje će biti izravno obvezujuće i provedive za sve države članice.

Damjan Međimorec, predstojnik ureda Uprave HOPS-a, kaže kako je pritom svaka država članica obvezna nominirati burzu putem koje će se njeno tržište električne energije povezivati s ostalima u EU-u. Uko-

liko pak nema burzu na svojem teritoriju, preostaje joj da odabere neku drugu.

Povezivanje hrvatske sa susjednim burzama, ističe on, ovisi o okolnostima i dinamici usklađivanja postojećih burzi u susjednim zemaljama (Mađarskoj i Sloveniji) s projektom

povezivanja burzi električne energije Sjeverozapadne Europe. One kao predvodnici, odnosno pilot-projekt tog paneuropskog procesa, postavljaju standarde koje u pravilu prihvaća Europska komisija i regulatori okupljeni u Agenciji za suradnju energetskih regulatora ACER.

nost u smislu broja aktivnih sudionika i obujma trgovanja. Tada se povoljni učinci na veleprodajnom tržištu mogu odraziti i na krajnje kupce električne energije, tj. one u maloprodaji”, napominje on.

Tome pak značajno pridonosi prepoznatljivost pravila po kojima burza djeluje i njihova usklađenost s onima na aktivnim burzama u okruženju i čitavom EU-u, a posebice povezivanje sa susjednim burzama u skladu s tzv.

EU ciljnim modelom spajanja tržišta. Naime, za to povezivanje su važni raspoloživi prijenosni kapaciteti prekograničnih dalekovoda elektroenergetske mreže, koji su u slučaju Hrvatske znatni i u europskim razmjerima, te je taj doprinos za hrvatsku burzu pozitivan i potencijalno velik. “Takvo spajanje tržišta općenito rezultira pozitivnim učinkom snižavanja burzovne cijene u zemljama uvoznicama i porasta burzovne cijene u zemljama izvoznicama”, kaže Međimorec.

enterprise europe

info

Broj 97, 2. prosinca 2013.

Provjera inovativnog koncepta

Licitacije viška zaliha StockOnDeals.com je prva je paneuropska platforma koja se bavi trgovinom viška zaliha hrane i DIY (do it yourself – uradi sam) proizvoda kroz elektroničko licitiranje. Od studenoga 2013. profesionalni B2B dobavljači i kupci iz raznih europskih zemalja dobili su priliku da se virtualno sastaju kako bi trgovali komercijalnim viškovima po atraktivnim cijenama. Sudjelovanje u licitiranju besplatno je za registrirane kompanije koje snose samo trošak transakcije.

Kako kažu osnivači ove platforme, europski profesionalci koji se bave trgovinom u području hrane i DIY sektora mogu profitirati na više načina od upotrebe ove platforme.

Prodajni djelatnici imaju mogućnost reducirati troškove prodaje ili uništavanja viškova zaliha, dok u isto vrijeme povećavaju naplatu, oslobađaju vezani kapital i na kraju – povećavaju dobit. S druge strane, profesionalci koji se bave kupovinom dobivaju pristup nekim od najpovoljnijih dostupnih cijena, uz sigurne transakcije.

Milijuni kuna za 50 inovativnih projekata Nakon petog kruga natječaja Programa provjere inovativnog koncepta od 362 projekta odabrano 50 najinovativnijih koji će podijeliti 15 milijuna kuna Završen je peti krug natječaja Programa provjere inovativnog koncepta (PoC) u sklopu kojeg su zaprimljene 362 pretprijave, 226 natjecatelja zadovoljilo je uvjete za prezentiranje ispred BICRO evaluacijskog odbora, a od toga je 50 projekata odobreno za sufinanciranje.

Program provjere inovativnog koncepta podupire pretkomercijalne aktivnosti istraživača i poduzetnika na putu razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa, s ciljem pružanja potpore u ranoj fazi razvoja inovacije, kako bi se pomogao i usmjerio daljnji razvoj i smanjio rizik investicije u kasnijoj fazi. Financijska sredstva petog kruga natječaja PoC osigurana su iz zajma Svjetske banke za Drugi projekt tehnologijskog razvoja Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta (STP II).

Za evaluaciju je formirano 16 evaluacijskih odbora prema osam tehnoloških područja. Ukupno su sudjelovala 44 vanjska stručnjaka, odnosno poslovno tehničko-tehnološka evaluatora iz različitih tehnoloških područja i tri poslovno-financijska evaluatora.

Autori odobrenih projekata bit će obaviješteni o daljnjim koracima postupka ugovaranja, a svečana dodjela ugovora održat će se 11. prosinca u sklopu konferencije Internacionalizacija inovacija i poduzetništva u zagrebačkom hotelu Sheraton.

Projekti koji se ne nalaze u popisu odobrenih i pozitivno ocijenjenih projekata su negativno ocijenjeni u postupku evaluacije. Svi natjecatelji će dobiti službenu obavijest o ishodu prijavljenog projek-

ta. Rezultati i popis 50 odobrenih projekata nalaze se na web stranici http:// www.bicro.hr/docdokumenti/Events/ Odobreni%20projekti%20za%20web. pdf. Popis ostalih pozitivno ocijenjenih projekata kojima nije odobreno sufinanciranje zbog nedovoljno raspoloživih sredstava nalazi se na stranici http://www.bicro.hr/docdokumenti/ Events/Lista%20pozitivno%20 ocjenjenih%20projekata%20 kojima%20nije%20odobreno%20 sufinanciranje%20za%20web.pdf.

enterprise europe Vodič za definiciju malog i srednjeg poduzetništva u natječajima za dodjelu sredstava iz fondova EU-a

Jeste li prihvatljivi za EU natječaje?

Europska komisija definirala je kriterije za određivanje veličine i stupnja neovisnosti poduzeća, kojima se želi jasno odrediti pripada li pojedino poduzeće u kategoriju mikro, malog ili srednjeg poduzeća i ustanoviti povezanost dvaju ili više poduzeća Pripremajući se za prve natječaje za dodjelu sredstava fondova EU-a namijenjenih poslovnom sektoru, Centar za Europsku uniju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori uočio je potrebu kreiranja Vodiča za definiciju malog i srednjeg poduzetništva.

Cilj Vodiča jest olakšati razumijevanje pravila Europske komisije te pružiti pomoć svim potencijalnim prijaviteljima projekata na natječaje iz fondova EUa, kaže direktorica Centra za EU Ružica Gelo.

“Nadam se da će Vodič poslužiti kao pogodan alat, koji će svakom potencijalnom prijavitelju odgovoriti na pitanje je li prihvatljiv sudionik natječaja za dodjelu sredstava fondova EU-a sektoru malog

i srednjeg poduzetništva”, ističe Ružica Gelo. Prvi takvi natječaji za sektor MSP-a očekuju se do kraja ove godine.

Europska komisija definirala je kriterije za određivanje veličine i stupnja neovisnosti poduzeća, kojima se želi jasno odrediti pripada li pojedino poduzeće u kategoriju mikro, malog ili srednjeg poduzeća – MSP (small and medium sized enterprises – SME) i ustanoviti povezanost dvaju ili više poduzeća.

S obzirom na to da su, sukladno prijedlogu uredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj za razdoblje 2014.-2020., sektoru malog i srednjeg poduzetništva dane znatno veće mogućnosti ulaganja u odnosu na poduzeća koja nisu u toj kategoriji, jasan je značaj ovog vodiča.

Održana radionica Demola

COSME: 2,3 milijarde eura za potporu konkurentnosti Europska komisija pozdravila je donošenje programa COSME u Europskom parlamentu. Cilj programa COSME jest olakšati probleme s pristupom kreditima s kojima se trenutno suočavaju mala poduzeća.

Putem proračuna od 2,3 milijarde eura tijekom razdoblja od 2014. do 2020.

Program za konkurentnost tvrtki te malih i srednjih poduzeća (COSME) pružat će, primjerice, instrument jamstva za kredite malim i srednjim poduzećima (MSP) od najviše 150.000 eura. Očekuje se da će do 2020. taj instrument upo-

trijebiti oko 330.000 poduzeća u Europskoj uniji.

Uz to, COSME će poduzećima i građanima nuditi pomoć na sljedeće načine: 1) poduzetnici će imati koristi od jednostavnijeg pristupa tržištima u EU-u i izvan njega, 2) građani koji se žele samozaposliti, no trenutačno imaju poteškoća u osnivanju ili razvoju vlastita poduzeća dobit će prilagođene usluge i pomoć, 3) tijela državne uprave u državama članicama dobivat će kvalitetniju pomoć u nastojanjima da razrade i provedu djelotvornu reformu politika povezanih s malim i srednjim poduzećima.

BICRO i Sveučilište u Zagrebu u sklopu projekta SEETechnology Project Co-operation SEE science parks for the promotion of transnational market uptake of R&D results and technologies by SMEs organizirali su radionicu mreže Demola na Sveučilištu u Zagrebu.

Projekt Demola pokrenut je u Finskoj 2008. godine i ubrzo je postao toliko uspješan da se pretvorio u mrežu koja povezuje četiri europske zemlje. U sklopu Demole u čijoj je mreži 1500 studenata, 250 projekata i šest centara (Tampere, Vilnius, Oulu, Budimpešta, istočna Švedska i zapadna Švedska) sveučilišni studenti razvijaju proizvode i usluge zajedno s tvrtkama te na taj način pridonose rješavanju stvarnih problema. Demola pomaže u uspostavljanju potreba i kompetencija te ujedinjuje funkcionalne grupe, a time olakšava proces stvaranja.

Demola svojim inovativnim pristupom povezuje darovite studente, tvrtke i akademsku zajednicu i stvara uvjete za što bolju suradnju poslovne

zajednice i sveučilišta. Uz dobru praksu mreže Demola, projekt SEETechnology će s podrškom partnera, među kojima su Sveučilište u Zagrebu i Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske BICRO, izgraditi održivu i učinkovitu platformu. Njen glavni cilj bit će unaprijediti i razviti podršku inovativnom malom i srednjem poduzetništvu te na sveučilištima osnovati centre koji će im pomoći pronaći put prema istraživačkim idejama i inovativnim proizvodima.

Mreža Demola surađuje s projektom SEETechnology i EIT ICT Labs, a na radionici će se predstaviti dosadašnja iskustva i raspravljati o mogućim oblicima suradnje.

www.een.hr

2. prosinca 2013.

2 3

Tehnologijom do rasta

Pet minuta među najbrže rastućima Prema konzultantskoj kući Deloitte, zagrebačka tvrtka Pet minuta nalazi se među 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u Srednjoj Europi. Tvrtkin proizvod ShoutEm u međuvremenu je narastao u self-service platformu za brzu i jednostavnu izradu aplikacija za pametne telefone i tablete Tvrtka Deloitte, jedna od vodećih organizacija u svijetu za pružanje konzultantskih usluga, objavila je listu 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u Srednjoj Europi (The Deloitte Technology Fast 50 in Central Europe) koja prikazuje tvrtke što su ostvarile najbrži rast prihoda u razdoblju do 2008. do 2012. godine.

Među najboljima smjestila se tvrtka Pet minuta koja je korisnik potpora BICROa od 2007. godine, kada je prijavila projekt ShoutEm u BICRO-ov program RAZUM (Razvoj na znanju utemeljenih poduzeća) te ostvarila sufinanciranje.

Tvrtka Pet minuta započela je s dva zaposlenika, dok danas sa svojom sestrinskom tvrtkom ShoutEm zapošljava 65 djelatnika. Osim sjedišta u Zagrebu, imaju urede u Osijeku i New Yorku Saša Šarunić i Viktor Marohnić razvili su vlastito softversko rješenje ShoutEM koje je omogućilo korisniku vrlo brzo i jeftino pokretanje vlastite društvene mreže bez velike početne investicije.

BICRO je ugovorio projekt u iznosu od 1.770.402 kune u trajanju od 18 mjese-

ci. Financijska potpora čini 70 posto ukupnih troškova projekta, a preostali dio sredstava osigurao se iz privatnih izvora. Potpora BICRO-a u razvoju proizvoda ShoutEm omogućila je razvoj administracijskog web sučelja i mobilnih aplikacija. Početna ideja se nadograđivala i prilagođavala zahtjevima korisnika, a danas je ShoutEm prerastao u self-service platformu za brzu i jednostavnu izradu aplikacija za pametne telefone i tablete.

Tvrtka Pet minuta započela je s dva zaposlenika, dok danas sa svojom sestrinskom tvrtkom ShoutEm zapošljava 65 djelatnika. Osim sjedišta u Zagrebu, imaju urede u Osijeku i New Yor-

ku. U Hrvatskoj su zadržali razvoj, dok je u SAD-u, odnosno New Yorku, prodaja i razvoj poslovanja. Tvrtka Pet minuta okrenuta je prema svjetskom tržištu što dokazuje podatak da je u 2012. godini više od 90 posto prihoda ostvareno izvozom. RealNetworks, Verve Mobile i Vodafone su samo neke od poznatih tvrtki s kojima je Pet minuta ostvarila dugoročnu suradnju.

Još 2009. godine je poznati IT portal PCWorld istaknuo ShoutEm kao jedan od pet startupova koji bi mogli iznenaditi, a dobitnici su i brojnih nagrada; Brončano Teslino jaje za inovativnost, nagrada za najbolji startup/inovativno

Katalog poslovnih savjetnika Kako bi o pružateljima konzultantskih usluga informirala potencijalne korisnike EU fondova i programa Unije, Hrvatska gospodarska komora izdala je “Katalog Zajednice poslovnih savjetnika”.

Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji otvorile su se mogućnosti korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova te Programa Unije. Jedan od važnih aktera u procesu korištenja EU fondova su poslovni savjetnici, a oni posjeduju vrlo specifična znanja i vještine koje potencijalni prijavitelji na natječaje za dodjelu sredstava fondova EU-a još uvijek nemaju, ili ih nemaju dovoljno.

Prepoznajući potrebu za stvaranje što boljeg okvira za

kvalitetnu apsorpciju EU sredstava, Hrvatska gospodarska komora je između ostalog osnovala Zajednicu poslovnih savjetnika. Zajednica okuplja više od 100 članica, koje su trgovačka društva - članice Hrvatske gospodarske komore, fizičke i pravne osobe koje obavljaju obrt te fizičke osobe koje u okviru svoje djelatnosti pružaju usluge poslovnog savjetovanja.

Katalog, u koji su uvrštene 83 članice, u elektronskom se obliku može pronaći na stranicama Centra za EU pri HGK-u, u rubrici Publikacije odnosno na: http://www. hgk.hr/sektor-centar/centar-za-eu/katalog-zajedniceposlovnih-savjetnika.

rješenje (WinDays 9)... Obje tvrtke, Pet minuta i ShoutEm, imaju misiju lokalnoj zajednici vratiti uloženo kroz razmjenu iskustava, osposobljavanje ljudi za Seedcamp, pripremanje planova za investitore i VC fondove te organiziranje događanja (Seedcamp, Momo, ZGTechMeetup, CEO/Osnivač, Android Girls).

Prema Deloitteu, u razdoblju do 2008. do 2012. godine rasli su 326 posto. Tvrtka je potpisala i ugovor vrijedan preko milijun dolara s jednim od najvećih svjetskih servisa za distribuciju glazbe Rhapsody, koji svoje usluge na europskom tržištu nudi pod poznatim brendom Napster.

enterprise europe Juan Ignacio Entrecanales, potpredsjednik grupacije Acciona

Obnovljivi izvori nem alternativu U energetskom sektoru moramo se posvetiti modelu koji nam omogućuje održivi rast i odlučiti se za obnovljive izvore energije. Investicijom emisija koju stvara 48.000 barela nafte godišnje Jozo Vrdoljak Španjolska grupacija Acciona investirala je 50 milijuna eura u izgradnju Vjetroparka Jelinak. O obnovljivim izvorima energije i investicijama u Hrvatsku razgovaramo s Juanom Ignacijem Entrecanalesom, potpredsjednikom te grupacije.

Koliki je značaj Vjetrelektrane Jelinak za širu zajednicu?

- Vjetroelektrana Jelinak, snage 30 megavata, je naše prvo postrojenje na bazi obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Ovo postrojenje proizvodi električnu energiju dovoljnu za pokrivanje potreba 30.000 kućanstava, svake godine zamjenjuje fosilna goriva u količini koja odgovara oko 48.000 barela nafte i time izbjegava emisije gotovo 78.000 tona ugljičnog dioksida u atmosferu. Radi se o koristi za okoliš jednakoj onoj koju postiže skoro četiri milijuna stabala u procesu fotosinteze. Što znače ti podaci?

- Ove brojke govore nam o prednostima energije vjetra kao što su sposobnost proizvodnje velikih razmjera, smanjenje ovisnosti o stranoj energiji i doprinos usporavanju klimatskih promjena. Naša je tvrtka jedna od vodećih svjetskih tvrtki u području obnovljivih energija. To je sektor koji raste eksponencijalno, kao globalni odgovor na težak izazov s kojim se čovječanstvo suočava u odnosu na proizvodnju i potrošnju energije. Sve je više stanovnika na svijetu, tako da potrošnja energije sve više raste.

Svijet ima strateške probleme povezane s posjedovanjem sirovina, a stabilnost naših gospodarstava povezana je s cijenom nafte. Istovremeno emisije stakleničkih plinova oblikuju budućnost našeg planeta i sustav života generacija koje dolaze poslije nas.

Svi pomalo postajemo svjesni da će svijet kakav poznajemo pretrpjeti nepopravljive promjene ako se doista ne usmjerimo na cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova. Što treba napraviti u sektoru obnovljivih izvora energije?

- Moramo se posvetiti energetskom modelu koji nam omogućuje održivi rast i odlučiti se za obnovljive izvore energije. To znači da se treba odlučiti za autohtone i čiste izvore koji ne proizvode ostatke ni zagađe-

Želimo potaknuti hrvatske vlasti da pojačaju svoje napore na razvoju obnovljivih izvora energije. To je smjer koji je povezan s politikom u odnosu na Europsku uniju čiji je član Hrvatska postala nje, koji potiču razvoj bez ugrožavanja okoliša i koji stvaraju bogatstvo i radna mjesta. Treba izabrati energije koje postaju sve učinkovitije, koje, u slučaju energije vjetra, u nekim državama kao što su Danska, Njemačka i Španjolska, već pokrivaju vrlo značajne postotke potražnje električne energije. Opredijeliti se za energije koje su očito dugoročno konkurentne u odnosu na konvencionalne izvore energije jer se troškovi obnovljive energije smanjuju, dok će se opći trend troškova konvencionalnih energija očito nastaviti u smjeru rasta. To sma-

njuje energetsku ovisnost jedne države ili regije iskorištavanjem resursa na vlastitom teritoriju, čime se izbjegava uvoz koji negativno utječe na trgovinsku bilancu države.

Također nam je potrebna energetska proizvodnja koja za posljedicu ima i pozitivne socioekonomske učinke. Čemu je još u tom smislu pridonijela izgradnja Vjetroelektrane Jelinak?

- Izgradnja ove vjetroelektrane rezultirala je stvaranjem ili održavanjem oko 500 radnih mjesta u Hrvatskoj. Željezni stupovi ovih vjetrogeneratora proizvedeni su u splitskom brodogradilištu, konzorcij raznih hrvatskih tvrtki izgradio je vjetroelektranu, a radnici iz ovog područja upravljaju vjetroelektranom i održavaju je. To je objekt koji će tijekom svog cijelog uporabnog vijeka ostvariti značajne prihode za lokalne vlasti na čijem je području smješten. Dakle, ne radi se samo o koristi za okoliš na cijelom planetu ili o energetskim koristima za državu, nego i o socioekonomskim koristima

povezanima sa stvaranjem dodane vrijednosti u okruženju. Što biste poručili hrvatskim vlastima?

- Želimo potaknuti hrvatske vlasti da pojačaju svoje napore na razvoju obnovljivih izvora energije. To je smjer koji je povezan s politikom u odnosu na Europsku uniju čiji je član Hrvatska postala. Kao što svi znate, Europa je svjetski lider u obnovljivim izvorima energije, s ambicioznim ciljevima do 2020. godine: da 20 posto konačne potrošnje energije potječe iz obnovljivih izvora, među ostalim. Bez sumnje, ti će se ciljevi u sljedećim desetljećima povećati, a mi vjerujemo da oni čine referentni put koji moramo slijediti.

Kakav utjecaj na ulaganja u obnovljive izvore energije ima preseljenje europske industrije na Istok?

- Europa je svjetski lider u razvoju i izgradnji projekata obnovljivih izvora energije od njihovog početka. Istina je da su u po-

www.een.hr

maju

2. prosinca 2013.

4 5

14. paneuropski pomorski simpozij

u elektranu Jelinak smanjuje se sljednjih nekoliko godina smanjene emisije ugljičnog dioksida zbog smanjene potrošnje što je povezano s ekonomskom krizom u Zapadnoj Europi i zatvaranjem postrojenja teške industrije u Istočnoj Europi. Međutim, po mom mišljenju, to ne bi trebalo utjecati na ulaganja u obnovljive energije koji su strateško opredjeljenje budućnosti, bez obzira na kratkoročne uvjete.

Jesu li iskorištena i zauzeta optimalna područja za korištenje energije vjetra u Europi?

- U mnogim europskim zemljama može doći do značajnijeg razvoja energije vjetra. Europsko udruženje za energiju vjetra (EWEA) očekuje 230 GW do 2020. i 400 GW do 2030. godine, naspram 110 GW instalirane snage na kraju 2012. Bez obzira na konkretne brojke, postoji veliki potencijal za iskorištavanje energije vjetra u Europi.

Kako riješiti financijsku potporu za projekte obnovljivih izvora energije?

- Ekonomska analiza obnovljivih izvora energije mora biti strogo provedena integrirajući sve vanjske utjecaje. Ne možete uzeti u obzir jednostavnu analizu odnosa cijene struje proizvedene u konvencionalnim postrojenjima i u obnovljivim izvorima energije. Fosilna proizvodnja dolazi iz vrlo zrele tehnologije, s višestrukim primljenim potporama tijekom godina, i ne uključuje troškove okoliša poput emisije ugljičnog dioksida i drugih zagađivača, kao ni druge društveno povezane troškove. Međutim, tehnologija obnovljivih izvora energije je nešto mlađa, bez dovoljno kritične mase za smanjenje troškova i priznatih strateških prednosti njene upotrebe. Osim toga, obnovljivi izvori energije vrlo vidljivo smanjuju svoje troškove. Primjerice, vjetrogeneratori su smanjili cijenu za 30 posto u posljednje četiri godine, a u nekim regijama su izravno konkurentni s izgradnjom novih proizvodnih fosilnih postrojenja, primjerice, ugljena. U narednim godinama očekujemo još veću konvergenciju. Stoga bi čiste energije trebale imati, po mom mišljenju, financijsku potporu koja će im dozvoliti pozicioniranje kao jedne od energija u sistemu, s potrebnim razdobljem prilagodbe, različitim za svaku tehnologiju i promjenjivim tijekom vremena.

Pomorstvo ostaje profitabilni biznis

Izgradnja velikih putničkih brodova osigurava značajne doprinose na BDP zemlje u kojoj se grade, te direktno djeluje na smanjivanje nezaposlenosti. U Hrvatskoj postoje kompetentni projektantski timovi, a tehnička infrastruktura je iskoristiva za određene vrste brodova Jozo Vrdoljak Moramo proaktivno djelovati kako bismo razvili svoje pomorsko gospodarstvo, zajednički je zaključak sudionika i predavača 14. paneuropskog pomorskog simpozija u Splitu. Nužno je pri tome posebnu pozornost dati oživljavanju i modernizaciji jadranskih luka, primarno u cilju privlačenja i prihvata kontejnerskih tereta s Dalekog istoka.

Dosadašnji plovni put preko Sueza i Gibraltara do luka Sjeverne Europe zbog rasta cijena goriva postaje skup, a zbog pogoršanja hidrometeoroloških prilika i kompliciran. Primjerenom međunarodnom promocijom i prilagođavanjem infrastrukturnih kapaciteta moguće je kompanije privući u luke Jadrana. Upravo stoga je pripremljena Studija ekonomske opravdanosti koja pretpostavlja luku Bar kao HUB luku, a ostale jadranske luke su predviđene kao feeder service.

Potrebna infrastruktura je osigurana uključujući i prometnice za prijevoz tereta do odredišta u Europi. Realno je da će susjedne zemlje iskazati interes za uključenje u ovaj projekt.

Upravljanje suvremenim brodovima temelji se na suvremenim elektroničkim sustavima koji su garancija sigurnosti robe i putnika tijekom prijevoza, kaže profesor na Fakultetu elektrotehnike,

strojarstva i brodogradnje Split i direktor Pomorskog instituta Slobodan Beroš.

“Suvremena tehnološka rješenja garancija su visokih ekoloških standarda. Domaća znanost i struka su kompetentne za prilagodbu programa i proizvodnju potrebnih elektroničkih komponenti”, smatra Beroš.

Kapetan Ivan Knežević, predsjednik Hrvatsko-švicarskog društva Split, ukazao

ka infrastruktura je iskoristiva. Simulacije ukazuju na potencijal rasta BDP-a od šest posto godišnje te otvaranje oko 25.000 novih radnih mjesta”, pojasnio je Knežević.

Znanstvena istraživanja ukazuju na spremnost plaćanja premijske cijene za turističke usluge na istočnoj obali Jadrana zbog bogatstva kulturno-povijesnih, etnoloških, gastronomskih, rekreativnih

Dosadašnji plovni put preko Sueza i Gibraltara do luka Sjeverne Europe zbog rasta cijena goriva postaje skup, a zbog pogoršanja hidrometeoroloških prilika i kompliciran. Primjerenom međunarodnom promocijom i prilagođavanjem infrastrukturnih kapaciteta moguće je kompanije privući u luke Jadrana je na trendove potražnje za novim vrstama brodova sukladno promjenama zakonodavnih standarda. “Izgradnja velikih putničkih brodova osigurava značajne doprinose na BDP zemlje u kojoj se grade, te direktno djeluje na smanjivanje nezaposlenosti. U nas postoje kompetentni projektantski timovi, a tehnič-

i drugih resursa. Preporučljivo je stoga da se i u sferi cruising turizma uvedu premijske cijene za prihvat brodova. Primjer američke luke Charleston pokazuje kako je viša cijena lučke takse zanimljiva cruiserima koji ne nude low budget aranžmane, a njihovi klijenti i više troše u lukama iskrcaja.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.

Popravak i održavanje računala Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje traži popravak i održavanje računalne opreme. Natječaj je otvoren do 19. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, 02958272670, Margaretska 3; Contact point(s): Služba za nabavu i investicije, For the attention of: Srđan Bogdanović, dipl. iur.; Gordana Blažina, dipl.ing., 10000 Zagreb, nabava@hzzo.hr. Više podataka o natječaju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2013%2fS+002-0092852. Šumarske usluge Hrvatske šume traže šumarske usluge.

Natječaj je otvoren do 19. prosinca. Prijave na hrvatskom jeziku predaju se na Hrvatske šume, 69693144506, Lj. F. Vukotinovića 2, Contact point(s): Služba za javnu nabavu, For the attention of: Borna Petek, Željko Smojver, 10000 Zagreb,

borna. petek@hrsume. hr, zeljko.smojver@hrsume.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDok umenta=2013%2fS+002-0092920.

Elektrotehnička oprema Hrvatski operator prijenosnog sustava traži nabavu elektroničke opreme. Natječaj je otvoren do 10. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o., 13148821633, Kupska 4, Contact point(s): Prijenosno područje Split; Odjel: Zamjena i rekonstrukcije, For the attention of: Filip Plećaš, dipl.ing. el., 10000 Zagreb, Croatia, filip.plecas@ hops.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumen ta=2013%2fS+005-0096687.

Popravak i održavanje opreme Hrvatska radiotelevizija traži nabavu popravka i održavanja televizijske opreme. Natječaj je otvoren do 23. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatska radiotelevizija, javna ustanova, 68419124305, Prisavlje 3,

Contact point(s): Odjel javne nabave, For the attention of: Melita Hrženjak, 10000 Zagreb, melita.hrzenjak@hrt.hr.

Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/Documen Management/DokumentPodaciFrm. aspx?OznakaDokumenta=2013%2 fS+002-0093243.

Održavanje sustava Ministarstvo pravosuđa traži uslugu održavanja sustava. Natječaj je otvoren do 7. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Ministarstvo pravosuđa, 26635293339, Ulica grada Vukovara 49, Contact point(s): Služba za javnu nabavu i materijalno poslovanje, For the attention of: Odjel javne nabave, 10000 Zagreb; Croatia, nabava@pravosudje.hr.

Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2013%2 fS+002-0096675.

Razminiranje Hrvatski centar za razminiranje traži uslugu razminiranja. Natječaj je otvoren do 10. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatski centar za razminiranje, 78591911697, Ante

Kovačića 10, Contact point(s): Odjel za javnu nabavu, pravne i opće poslove, For the attention of: Kristina Dorusulić, dipl. iur, 44010 Sisak Caprag. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2013%2 fS+002-0096720.

Zaštita od zračenja Nuklearna elektrana Krško, traži nabavu usluga zaštite od zračenja. Prijave na ovaj otvoreni natječaj se predaju na NEK d.o.o. Vrbina 12, For the attention of: Zoran Heruc, Janja Švajger, SI-8270 Krško, Slovenia, janja.svajger@nek.si. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. usluge održavanja ČEZ Distribuce, a. s., Děčín, Češka, traži nabavu usluge održavanja. Prijave na ovaj otvoreni natječaj se predaju na ČEZ Distribuce, a. s., 24729035, Teplická 874/8, For the attention of: Ing. Jiří Zelenay, 405 02 Děčín IV-Podmokly, Czech republic, jiri.zelenay@cez.cz. Više podataka o nadmetanju na http://www.softender.cz/home/profil/cezdistribuce;jse ssionid=766254F73FA6CB7DF0F5ED33 8FA58F60.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu.

Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Rasvjetna tijela (BRAT20130902001) Austrijska tvrtka specijalizirana za projektiranje i proizvodnju rasvjetnih tijela traži dobavljača/proizvođača rasvjetnih tijela i njihovih komponenti u Istočnoj Europi i Hrvatskoj, kako bi implementirali svoje aktivnosti u proizvodnju rasvjetnih tijela po narudžbi klijenata austrijske tvrtke. Potencijalni partneri trebaju biti iskusni u lijevanju mesinga i aluminija ili laserskom rezanju nehrđajućeg čelika i drugih dekorativnih dijelova za izradu rasvjetnih tijela.

Proizvodnja paste za zube (BRFI20130903001) Finska tvrtka, specijalizirana za prodaju medicinskih uređaja i proizvoda za oralnu higijenu ljekarnama i zdravstve-

nim djelatnicima, traži proizvođače koje bi mogli ugovoriti za proizvodnju paste za zube pod njihovom privatnom oznakom (label). Potencijalni partner bi trebao imati proizvodni kapacitet od 20.000 do 50.000 tuba (od 75 ml) godišnje. Tehničke specifikacije kao što su formula/sastojci su povjerljivi i bit će dogovoreni tijekom pregovora o suradnji.

koje žele poslovati u Velikoj Britaniji. Potencijalni partneri moraju biti IT tvrtke koje mogu ponuditi odgovarajuće informatičke proizvode (hardver i softver) ili usluge dostupne na engleskom. Njihov proizvod i/ili usluga bi trebali biti konkurentni u Velikoj Britaniji.

Prodaja proizvoda u Aziji (BRUK20130903001) Britanski distributer čije područje pružanja usluga obuhvaća proizvodnju i uslužne djelatnosti, traži proizvođače s konkurentnim potrošačkim proizvodima ili uslugama u području financija, medija i tehnologije, prirodnih resursa i drugih industrijskih grana, kako bi nadopunili svoj raspon proizvoda i usluga.

Tvrtka koristi svoje kontakte i izvore za prodaju proizvoda i usluga poduzećima, trgovcima i javnoj upravi, uglavnom u Aziji. Britanska tvrtka stoga traži tvrtke s tržišno jakim i kvalitetnim proizvodima ili uslugama koje bi prodavali u Aziji.

Drveni proizvodi (BOPL20130827002) Poljska obiteljska tvrtka s dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji drvenih proizvoda poput malog namještaja i kućanskog pribora traži trgovačko-posredničke usluge (agenti, distributeri, zastupnici) i nudi podugovaranje partnerima proizvođačima drvenih proizvoda.

prodaja i marketing IT i hi-tech proizvoda (BRUK20130926002) Britanska tvrtka, specijalizirana za prodaju i marketing IT i hi-tech proizvoda i usluga u Velikoj Britaniji nudi trgovačkoposredničke usluge hrvatskim tvrtkama

Mesni proizvodi i konzervirana hrana (BORS20130918001) Srpski proizvođač mesnih proizvoda i konzervirane hrane nudi svoje usluge kao podizvođač potencijalnim stranim klijentima.

Usluge uvoza/izvoza prehrambenih proizvoda na britanskom tržištu (20110629042 BR) Britanska tvrtka za uvoz/izvoz namirnica nudi svoje usluge tvrtkama koje žele izvoziti svoje proizvode u Veliku Britaniju, a potrebno im je lokalno predstavništvo. Tvrtka nudi usluge uvoza/ izvoza za visokokvalitetne prehrambene proizvode, te zastupstvo stranim dobavljačim prehrambenih proizvoda na britanskom tržištu.

Sustavi toplinskih instalacija (BORO20130715001) Rumunjska tvrtka specijalizirana u području toplinskih instalacija, sanitarija i klima-uređaja te također u energetski učinkovitoj gradnji (pasivne kuće), traži trgovačke posrednike, kao što su distributeri sustava podnog grijanja i opreme.

Prijevoz tereta i otpada (BOIT20130821001) Talijanska tvrtka, specijalizirana za usluge posebnog prijevoza (tereta i otpada), traži prijevozničke tvrtke zastupljene na tržištu utovara tereta ili otpada i tvrtke zainteresirane za prijevoz tereta ili otpadnih materijala iz Italije ili u Italiju, kako bi uspostavili suradnju.

www.een.hr

2. prosinca 2013.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/ dyna/rapex/rapex_archives_en.cf.

Svjetleća igračka, brend Jinhua Jinfeng, model VESER - 00028750. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer su baterije lako dostupne i dijete ih može lako progutati. (slika 1) Laser i led olovka, brend Jk, model ZK806. Proizvodi predstavljaju rizik za korisnike jer laser nema priložena upozorenja i uputstva za uporabu. (slika 2) Igračka truba, brend Reig, model Top Fiesta, oznake Ref. 3183. Proizvod pred-

1

2

3

5

6

7

stavlja rizik za korisnika jer sadrži male dijelove koji lako mogu otpasti. (slika 3) Automobil Range Rover, model Range Rover Sport, VIN brojeva SALWA2PF3EA000016 do SALWA2KE1EA323768. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer strujni kabel iz akumulatora može oštetiti cijevi DRS sustava za kontrolu proklizavanja. (slika 4)

Glačalo na paru, brend Carrefour Discount, modeli DSI2000A-12 and HSI200F-13. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer se naponski kabel može izlizati i izazvati električni udar. (slika 5) Automobil Lamborghini, modeli Gallardo Coupé i Spider (2007., 2008. i 2009. godina), te Murciélago Coupé i Roadster (od 2006. do 2010. godine). Proizvod

4

8 predstavlja rizik za korisnike jer čelični spojevi karbonskih i keramičkih kočnica mogu napuknuti i zahrđati te smanjiti mogućnost kočenja vozila. (slike 6,7) Tekućina za elektroničke cigarete, brend Sedansa, model Pistachio 16mg/ml of nicotine. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži nikotin, a u uputstvima to nije navedeno. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Potražnje tehnologije uputite na lada.benzon@bicro.hr.

Traži se tehnologija za oblaganje radi proizvodnje netoksične, nezapaljive i samočisteće umjetne kože (referentni broj POD: TRTR20130628001) • Turska tvrtka proizvodi obložene tkanine i specijalizirana je za proizvodnju umjetne kože na bazi poliuretana ili PVC-a. Proizvodi ove turske tvrtke imaju široku primjenu. Tvrtku zanima tehnologija za dobivanje nezapaljive, netoksične i samočisteće umjetne kože koja se dobiva nanošenjem jednog sloja. Zainteresirana je za potpisivanje komercijalnog ugovora uz pružanje tehničke pomoći. Također dolazi u obzir mogućnost tehničke suradnje uz dodatno istraživanje i razvoj.

Traže se novi materijali i inovativna oprema za dizajn nove serije prikolica (referentni broj POD:TRFR20130719001) • Francuska tvrtka koja proizvodi prikolice za prijevoz niza proizvoda (do 3500 kg) traži nove materijale i inovativnu opremu za dizajn nove serije prikolica. Zanima ih tehnička suradnja i ugovor o proizvodnji.

Traži se polutvrdi površinski laminat (referentni broj POD: TRUK2013070 3001) • Afirmiranu škotsku tvrtku za opskrbu građevinskog sektora materi-

jalom zanima polutvrdi površinski laminat. Traženi laminat polagat će se kao površinski sloj u kućama i trebao bi biti otporan na svakodnevno habanje u kućanstvu. Tvrtka želi potpisati ugovor o tehničkoj suradnji s dobavljačem materijala, čija će se mogućnost primjene ispitati.

Tvrtka iz Velike Britanije zanima se za ekološku tehnologiju za stambene objekte i primjenu u kućanstvu (referentni broj POD: TRUK2013080 1001) • Britanski MSP u potrazi je za ekološkom tehnologijom za primjenu u kući i oko nje. Tehnologija mora zadovoljavati jedan ili više zahtjeva: smanjenje korištenja energije, smanjenje korištenja resursa, korištenje održivih izvora energije i kompatibilnost s većinom stambenih objekata. Tvrtka je zainteresirana za licenciranje, zajedničko ulaganje i druge vidove financijske suradnje.

Nova tehnologija za kotlove na drvene pelete (referetni broj POD: 13 MK 82EX 3S99) • Makedonska organizacija traži partnere koji mogu ponuditi nove, inovativne tehnologije za grijanje pomoću kotlova na drvene pelete. Tvrtka traži dobavljače održive tehnologije za postavljanje u javne zgrade. Tehnologija bi trebala već biti prisutna na tržištu ili u testnoj fazi, ali spremna za ugradnju.

Organizacija traži partnere s kojima će potpisati licencni sporazum i/ili komercijalni ugovor uz pružanje tehničke pomoći.

Tkanina koja sadržava gel za poboljšanje toplinskih svojstava proizvoda (referentni broj POD: TRTR20130624001) • Turski ogranak vodeće tekstilne tvrtke u svijetu s iskustvom u tkanju, pletenju i obradi kvalitetnih i funkcionalnih tkanina u potrazi je za tkaninom koja sadržava gel za poboljšanje toplinskih svojstava proizvoda.

Tvrtka je otvorena za tehničku suradnju sa sveučilištima i organizacijama za istraživanje i razvoj te licenciranje postojećih tehnologija.

Fleksibilna masa na bazi gline za dječje proizvode (referentni broj POD: 13 PL 64BD 3RWP) • Ova poljska tvrtka bavi se proizvodnjom dječjih proizvoda od gline i pigmenata. Svi dijelovi koji

se koriste za proizvodnju sigurni su i prikladni za djecu. Tvrtka je u potrazi za dobavljačem fleksibilne mase na bazi gline koja će se automatski stvrdnuti na svježem zraku. Tvrtka je zainteresirana za tehničku suradnju. Tehnologija može biti u testnoj fazi ili u potpunosti razvijena.

Traži se mlinarska oprema za prosijavanje sa srednjim prinosom (referentni broj POD: TRFR20130705 001) • Francuska tvrtka specijalizirana za mlinarski sektor traži dobavljača opreme za prosijavanje brašna. Tražena oprema trebala bi biti tipa plansko sito, s prinosom od 500 do 800 kg/h. Tvrtka je zainteresirana za prilagodbu opreme za specifične potrebe mljevenja uz potpisivanje komercijalnog ugovora s tehničkom suradnjom.

Modeli i tehnike za održivi javni prijevoz (referentni broj POD: 12 RO 662C 3RIN) • Rumunjsko tehničko sveučilište u potrazi je za partnerima među istraživačima u području ICT-ja. Istraživanje je usmjereno na razvoj izvornih modela, metoda i tehnika za pametno upravljanje održivim javnim prijevozom. Rješenje će biti usmjereno na mreže inteligentnih transportnih sustava (ITS) i VANET-a.

Za partnere se pozivaju inovativne tvrtke i organizacije za istraživanje i razvoj na području ICT-ja.

enterprise europe

2. prosinca 2013.

8

Internacionalizacija inovacija i poduzetništva Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske BICRO kao glavni partner za transfer tehnologije, inovacije i istraživačko-razvojne projekte u Europskoj poduzetničkoj mreži (EEN) poziva vas na međunarodnu konferenciju Internacionalizacija inovacija i poduzetništva koja će se održati 11. prosinca 2013. godine u hotelu Sheraton, Kneza Borne 2 u Zagrebu, s početkom u 9 sati.

Cilj konferencije je približiti postojeće nacionalne i europske sustave i strukture (programe, fondove...) koji potiču i doprinose razvoju inovativnih i međunarodno aktivnih tvrtki te na taj način potaknuti hrvatska poduzeća na aktivno djelovanje u pravcu internacionalizacije poslovanja te usmjeravanja prema inovativnom razmišljanju i poslovanju. Smjernice za unapređenje suradnje, razmjena znanja u poticanju inovacija i rast konkurentnosti te aktualni

trendovi i iskustva u internacionalizaciji poslovanja i jačanju inovativnog poduzetništva bit će predstavljeni predavanjima, panel-raspravama i radionicama.

Povodom konferencije u Zagreb dolazi Charles Wessner, jedan od najvećih svjetskih stručnjaka na području tehnologije, inovacija i poduzetništva, koji će s okupljenima podijeliti iskustvo kreiranja inovacijske politike u SAD-u stavljajući naglasak na javno-privatna partnerstva, poduzetništvo, financiranje ranih

faza za nove tvrtke te potrebe i koristi visokotehnološke industrije. Trenutačno Wessner koordinira niz programa usmjerenih na vladine mjere za poticanje poduzetništva i razvoja novih tehnologija kroz suradnju vlade, sveučilišta i industrije kako bi se kapitaliziralo nacionalno ulaganje u istraživanja.

tog kruga natječaja BICRO Programa provjere inovativnog koncepta (PoC).

Taj program podupire pretkomercijalne aktivnosti istraživača i poduzetnika na putu razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa, s ciljem pružanja potpore u ranoj fazi razvoja inovacije kako bi se pomogao i usmjerio daljnji razvoj i smanjio rizik investicije u kasnijoj fazi. Financijska sredstva petog kruga natječaja PoC osigurana su iz zajma Svjetske banke za Drugi projekt tehnologijskog razvoja (STP II).

U sklopu konferencije dodijelit će se 15 milijuna kuna vrijedni ugovori za 50 projekata koji su zadovoljili uvjete pe-

Budući da inovacije danas predstavljaju snažan globalni interes, očekuje se kako će konferencija dati jasan uvid u prilike poticanja okruženja koje omogućuje inovacije, kako poduzetnicima tako i vladajućoj strukturi. Sudjelovanje na konferenciji je besplatno. Broj sudionika je ograničen. Prijave se zaprimaju do popunjenja mjesta zaključno do 10. prosinca u 15 sati.

prilozima možete pogledati na mrežnim stranicama Agencije za poljoprivredno zemljište http://www.zemljiste.mps.hr/ javni-pozivi-za-dodjelu-zakupa. Rok za

dostavu ponuda je 15 dana računajući od prvog idućeg dana nakon objave Javnog poziva na mrežnoj stranici Agencije za poljoprivredno zemljište.

Zakup zemljišta Agencija za poljoprivredno zemljište je, sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine 39/13), raspisala javne pozive za dodjelu zakupa za poljo-

privredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Andrijaševci, Općine Breznica, Općine Hlebine i Grada Umaga. Tekst javnih poziva sa svim

Seminar: Vodič ICC-a za izvoz i uvoz Hrvatski nacionalni odbor - ICC Hrvatska poziva na dvodnevni stručni seminar prigodom promocije prijevoda nove publikacije “Vodič ICC-a za izvoz i uvoz - sve što morate znati o svjetskoj praksi međunarodnog poslovanja”.

Seminar će se održati u četvrtak 12. i petak 13. prosinca u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Rooseveltov trg 2, Zagreb s početkom u 9 sati. Seminar je namijenjen izvoznicima, uvoznicima, poduzetnicima početnicima, prijevoznicima,

stručnjacima iz bankarskog sektora, osiguravateljima, odvjetnicima i svim ostalim gospodarskim subjektima koji su uključeni u međunarodno poslovanje.

Seminar uključuje globalne standarde međunarodnog poslovanja, poput: Incoterms 2010 pravila, ICC Model međunarodnog kupoprodajnog ugovora, ugovora o trgovinskom zastupanju i distribuciji, pregleda izvozno-uvoznih isprava, carina, ATA karneta, međunarodnog prijevoza, međunarodnih plaćanja, faktoringa, e-trgovine, doku-

mentarnih akreditiva i osiguravanja međunarodnih transakcija, intelektualnog vlasništva te arbitražnih pravila.

Radni jezik seminara je hrvatski i engleski uz simultani prijevod.

Kotizacija za seminar iznosi 1000 kuna za članove ICC-a Hrvatska, 1500 kuna za ostale gospodarske subjekte te 200 eura za polaznike iz inozemstva. Ukoliko se iz iste tvrtke prijave dva ili više polaznika, ostvaruje se popust od 10 posto na svakog prijavljenog sudionika.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 5. prosinca - Tech Industry 2013 Brokerage event, Riga, Latvija 11. prosinca - konferencija Internacionalizacija inovacija i poduzetništva, Zagreb 16. prosinca - “Poslovanje sa Saveznom Republikom Njemačkom - njemačko tržište rada”, HGK Zagreb 14. siječnja - Italian furniture virtual 3D Fair, Monza, Italija (virtualni sajam)

15. siječnja - Biomass Business Talks 2014, Graz, Austrija 16. siječnja - EEC 2014 - energetski učinkovita gradnja, brokerage, Graz, Austrija 26.-27. siječnja - Fashionmatch @ Modefabriek & Amsterdam Fashion Week, Amsterdam, Nizozemska

U cijenu kotizacije, uz materijale seminara te certifikata o pohađanju, uključen je i paket publikacija ICC-a: • Vodič ICC-a za izvoz i uvoz (hrvatsko izdanje) • INCOTERMS 2010 pravila (dvojezično izdanje) • URDG pravila (dvojezično izdanje) • UCP 600 pravila (dvojezično izdanje) • ICC Arbitražna pravila 2012 (dvojezično izdanje) Prijave za sudjelovanje predaju se na fax: 01 482-8379 ili e-mail:icc@hgk.hr, najkasnije do utorka 10. prosinca 2013.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3805, 2. prosinca 2013.

( 225.000 €

( 5 djelatnika

vrijednost novog projekta

zapošljava Manufaktura

Obrt Radovan Petrović, Velika Gorica

Manufaktura, Split

Europska financijska potpora apiterapiji

Sve za zadovoljne klijente Novac iz EU programa IPA su dobili za projekt proizvodnje prirodne kozmetike na osnovi pčelinjih produkata koji su pripremali više od godinu dana

Za niz svojih klijenata ova je tvrtka provela kompletan proces brendiranja - od dizajna preko promotivnih kampanja pa sve do zakupa oglasnog prostora

S

S

trastveni pčelar, začetnik apiterapije (primjene pčelinjih proizvoda u prevenciji i liječenju bolesti) u Hrvatskoj i osnivač Pčelarske centrale Radovan Petrović davno je osmislio većinu proizvoda koje proizvodi istoimeni obrt iz Velike Gorice. Obiteljska tradicija duga je gotovo 60 godina, a već treća generacija Petrovića u proizvodnji koristi isključivo pčelinje produkte - med, propolis, cvjetni prah, vosak i matičnu mliječ. Sve su to 100 posto prirodni proizvodi, bez aditiva, konzervansa i sličnih sintetskih dodataka. Nedavno je obitelj Petrović dobila 170.000 eura nepovratnih sredstava iz EU programa IPA. “Novac smo dobili za projekt proizvodnje prirodne kozmetike na osnovi pčelinjih produkata. Želimo pokrenuti potpuno novu proizvodnju s kojom ćemo biti konkurentni na velikom tržištu. Projekt smo pripremali više od godinu dana, a njegova ukupna vrijednost iznosi

225.000 eura”, kaže Snježana Mašović Petrović, vlasnica obrta Radovan Petrović.

Projekt oslobođen plaćanja PDV-a Istaknula je kako je želja obitelji Petrović i osnovni cilj projekta da proizvodnju podignu na višu tehnološku razinu. Zato su kupili potpuno nove strojeve, u koje su uložili više od 100.000 eura. Snježana Mašović Petrović je dodala kako je projekt oslo-

Obrt surađuje sa 10 stalnih kooperanata od kojih godišnje otkupljuju 35 tona meda bođen plaćanja PDV-a.

U obrtu je trenutačno 11 zaposlenih. Samo za potrebe tog projekta putem stručnog osposobljavanja zaposlili su troje mladih ljudi, od kojih su dva inženjera prehrambene tehnologije, a jedan diplomirani ekonomist. Planiraju zaposliti još dvoje ljudi.

Obrt Radovan Petrović surađuje sa 10 stalnih kooperanata u Hrvatskoj od kojih godišnje otkupljuju 35 tona meda. Snježana Mašović Petrović se nada da će njen obrt polučiti uspjeh i s proizvodnjom kozmetike na osnovi pčelinjih produkata i predviđa kako će se ti proizvodi naći na tržištu u lipnju 2014. godine. “Planiramo izradu pet novih proizvoda, kozmetičkih preparata na osnovi prirodnog pčelinjeg voska u kombinaciji s biljnim ekstraktima i eteričnim uljima. To će biti krema za normalnu, osjetljivu i masnu kožu, krema za tijelo te dvije maske - za suhu i osjetljivu kožu”, pojašnjava.

No kao i ostali proizvođači prirodnih dodataka prehrani i kozmetike, i obitelj Petrović ima problem sa zakonskim usklađivanjem s EU-om. Naime, kaže Snježana Mašović Petrović, više se ne mogu boriti s farmaceutskom industrijom. “Njihovi lobiji su vrlo jaki, baš kao i njihove financijske mogućnosti.” (S.P.)

plitska tvrtka Manufaktura započela je s radom 2010. godine. Trenutačno ima pet stalno zaposlenih te koristi usluge desetak suradnika različitih struka. Riječ je o klasičnoj agenciji za tržišno komuniciranje koja se bavi strategijom razvoja brendova, istraživanjem tržišta, organizacijom događanja i kongresa, dizajnom proizvoda, odnosno grafičkim oblikovanjem, zakupom medijskog prostora i medijskim planiranjem.

Tvrtka ima klijente iz različitih djelatnosti, ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu. Neki od važnijih klijenata su CEMEX, Combis, Sardina, Ebur, Kuehne Nagel, Brachia, Uje, Aroma Mediterranea... Za njih je ova tvrtka provela kompletan proces brendiranja od dizajna preko promotivnih kampanja pa sve do zakupa oglasnog prostora.

Manufaktura ima i jedan vlastiti projekt koji radi već treću godinu, a riječ je o projektu Hrvatska - zemlja maslinovog

ulja. “Ovaj projekt smo pokrenuli s ciljem promocije Hrvatske kao zemlje maslinovog ulja i povećanja potrošnje maslinovog ulja. Projekt uključuje organizaciju niza manifestacija u hrvatskim gradovima, ali i izvan Hrvatske.

Da se radi o uspješnom projektu, potvrđuje to što su nas prepoznali mediji i sami proizvođači maslinovog ulja”, ističe Nelija Rudolfi, direktorica Manufakture.

Dugotrajno stvaranje novog brenda Direktorica Manufakture ističe kako ova tvrtka razrađuje još nekoliko sličnih projekata.

Vizualni identitet tvornice Sardina i razvoj brenda Adriatic Queen (AQ) te dizajn ambalaže dviju linija proizvoda veliki je projekt tvrtke Manufaktura na kojem se radi dulje od godinu dana.

“Stvaranje novog brenda je dugotrajan proces koji smo, kao i uvijek, započeli istraživanjem tržišta. Rezultati istraživanja u sinergiji s razvoj-

nim smjernicama klijenta uobličeni su u brend strategiji koja je polazna točka za daljnji razvoj svih proizvoda. Namjera nam

Manufaktura već treću godinu radi na vlastitom projektu - Hrvatska zemlja maslinovog ulja je bila napraviti rješenje koje predstavlja odmak u vizualnom oblikovanju ambalaže konzervirane ribe te predstaviti moderan, distinktivan dizajn koji će se jednako dobro isticati na domaćem i stranom tržištu. Rezultat našeg rada je elegantan i suvremen brend Adriatic Queen. Rješenje je temeljeno na suvremenom stilu očišćenom od svih suvišnih elemenata, a akromatska podloga, čista bijela kod standard linije te crna kod premium linije, ističe fotografiju, brend i naziv proizvoda na upečatljiv način”, ističe Nelija Rudolfi. (J.V.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3805, 2. prosinca 2013.

( tek 7% izvozi

od 1000 tvrtki obuhvaćenih anketom USAID-a

Rezultati ankete USAID-a o uvjetima poslovanja u Srbiji Federacija BiH prodaje udio u Energopetrolu Vlada Federacije BiH odlučila je prodati svoj udio vlasništva u naftnoj kompaniji Energopetrol koja je od 2006. godine u većinskom vlasništvu konzorcija Ina-MOL. Riječ je o prodaji 22,1214 posto državnog kapitala, a dionice će biti ponuđene na prodaju putem Sarajevske burze. Mali dioničari vlasnici su 11 posto kapitala ove tvrtke.

Privatizacija UNIS-a Agencija za privatizaciju Federacije BiH ovih dana će objaviti javni poziv za prodaju dionica u državnom vlasništvu sarajevske tvrtke UNIS. Predmet prodaje bit će paket od 1,9 milijuna državnih dionica što predstavlja 45,64 posto ukupnog kapitala ove kompanije.

Planira se da cijena dionice bude 3,86 KM. Do 2020. novih milijun radnih mjesta?

Najvažniji cilj projekta Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) u Jugoistočnoj Europi je otvaranje milijun radnih mjesta do 2020. godine, priopćeno je na ministarskoj konferenciji Investicione komisije u Sarajevu. Ovu strategiju rješavanja nezaposlenosti usvojila su izaslanstva ministara za područje ekonomije i razvoja Albanije, BiH, Bugarske, Hrvatske, Kosova, Moldavije, Crne Gore, Rumunjske, Srbije i Makedonije. Ministri su se suglasili da prioritete u razvoju treba usmjeriti na prehrambenu industriju, industriju pića te turizam. Cilj strategije je poboljšanje uvjeta života u regiji, te vraćanje konkurentnosti i razvoja u središte pozornosti povećanjem stope zaposlenosti sa 39 na 40 posto.

Kad je domaćima bolje, i investitori dolaze Moramo progovoriti o pravim stvarima, jer deset godina ponavljamo priču kako će nam biti bolje, kako ćemo se reformirati i ništa se ne događa. Takva neodgovornost nas je koštala životnog standarda, rasta, zapošljavanja, a račune će plaćati naša djeca, rekao je Saša Radulović Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

P

“

opravljanje uvjeta poslovanja za domaći biznis najbolja je preporuka i za strane investitore, a mi se moramo vratiti stvarima koje su normalne u svijetu i raditi na domaćem gospodarstvu, prije svega. Moramo progovoriti o pravim stvarima, jer deset godina ponavljamo priču kako će nam biti bolje, kako ćemo se reformirati i ništa se ne događa. Takva neodgovornost nas je koštala životnog standarda, rasta, zapošljavanja, a račune će plaćati naša djeca”, izjavio je nedavno u Privrednoj komori Srbije ministar gospodarstva u srpskoj vladi Saša Radulović.

Na predstavljanju rezultata treće provedene ankete Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) o uvjetima poslovanja u Srbiji - koja je pokazala poboljšanje u pojedinim segmentima i rast optimizma domaćih

Srbija pala na dno liste konkurentnosti zbog dva zakona: onog o radu i onog o planiranju i izgradnji gospodarstvenika u odnosu na iduću godinu, ali i duboke probleme i prepreke u poslovanju koje se nastavljaju iz godine u

Kirby: Ako Južni tok bude izgrađen u cijelosti...

“Ako plinovod Južni tok bude izgrađen, i to ako bude izgrađen u cijelosti - jer ja ne vidim da je izgradnja počela iz Rusije odakle dolazi priljev - mogli biste imati situaciju s boljim i manje skupim pristupom energentima. Ako to bude funkcioniralo, stvorit će se bolji uvjeti za rad kompanija jer će moći imati niže cijene. Južni tok je, kao i sve ostalo, jedan potencijalni faktor u širem okruženju, koji srpska vlada, kako mi se čini, ozbiljno pokušava unaprijediti u korist otvaranja novih radnih mjesta i privlačenja stranih i domaćih investicija”, rekao je u Privrednoj komori Srbije američki ambasador Michael Kirby odgovarajući na naše pitanje. godinu - Radulović je istaknuo da je fokus ekonomske politike vlade Srbije na domaćim tvrtkama, bez obzira na to tko su im vlasnici. Istaknuo je “da uloga države nije zapošljavati građane i investirati u privredu, već da stvori uvjete koji će dovesti do toga”.

Napadnuta korupcija Ključna mjera za poticaj gospodarstvu je po njemu “smanjenje nameta na rad i subvencioniranje smanjenja poreznih opterećenja” koje se nije našlo u paketu ekonomskih mjera što ih je srbijanska vlada nedavno usvojila. No, Radulović je najavio da se od toga neće odustajati i

da će se ministarstvo gospodarstva zalagati upravo za ovu mjeru u narednim mjesecima.

Ministar gospodarstva je podsjetio kako je Srbija pala na dno liste konkurentnosti u izvještaju Svjetske banke (za osam mjesta) zbog dva osnovna zakona: zakona o radu i zakona o planiranju i izgradnji, te je najavio kako će se i jedan i drugi naći u parlamentu već do kraja godine. “Ova dva zakona su ključna za poboljšanje poslovnog ambijenta u Srbiji”, dodao je. I najavio regulatorne reforme i čiste bilance poduzeća u restrukturiranju do kraja godine. “Treba napasti

uzroke, a ne posljedice, i to će biti pravi novi početak za srpsko gospodarstvo. Ako se to ne učini, ostat ćemo u živom blatu”, poručio je Radulović.

Osvrćući se na rezultate ankete USAID-a provedene od 9. rujna do 9. listopada u kojoj je sudjelovalo 1000 srpskih poduzeća s više od tri zaposlena, veleposlanik SAD-a u Srbiji Michael Kirby rekao je “da su ove informacije od ključnog značaja i lakmus test za reforme u Srbiji”.

Za njega je najvažnija ocjena da je korupcija značajno napadnuta “jer je 46 posto ispitanika navelo kako u ovoj go-

dini korupcija nije utjecala na njihovo poslovanje”, što je smanjenje od 20 posto u odnosu na prošlu godinu. “Anketa je pokazala da je 2013. samo osam posto kompanija u Srbiji koristilo osobne veze za rješavanje problema u državnoj administraciji, što je gotovo tri puta manje nego 2011. kada je istraživanje prvi put provedeno”, rekao je Kirby.

Dodao je da je pet posto kompanija u anketi navelo kako su ih ucjenjivali javni službenici, dok je samo jedan posto tvrtki prijavilo da je platilo mito javnim službama, što je manje nego ranijih godina.

Razlozi za zabrinutost Kirby je ukazao na poboljšanje inspekcijskog nadzora i rasterećenje gospodarstva koje je ono donijelo te je ocijenio da će izmjene zakona o radu i zakona o planiranju i izgradnji omogućiti povećanje investicija i zaposlenosti. Govoreći o negativnim ocjenama ankete, naveo je da poduzećima u Srbiji problem i dalje predstavlja birokracija, inflacija, nestabilnost deviznog tečaja, spora sudska i administrativna procedura. “Zabrinjava i podatak da 70 posto anketiranih svoje proizvode plasira samo u svom okruženju, odnosno u općinama u kojima posluju, a izvozi samo sedam posto anketiranih poduzeća”, rekao je američki ambasador u Srbiji.

15

www.privredni.hr Broj 3805, 2. prosinca 2013.

( 610 mil €

*vijesti

promet tvrtke Hetema Ramadanija u poslovima s Inom u 2009.

GOSPODARSKA SURADNJA

Zajedno u dobru i u zlu Udruga građevinara pri Gospodarskoj zbornici Slovenije poslužila je kao luk iz kojeg su cestari iz Kopra odapeli strelice nezadovoljstva prema državi, usput i na konkurenciju iz Hrvatske Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

H

rvatsko i slovensko gospodarstvo više su povezani nego što to daju naslutiti gole brojke o ukupnoj razmjeni. To se može razabrati čak i iz ekscesnih pojava koje su neizbježne u tako razgranatoj suradnji. Prošli tjedan vatru je najprije raspirila tvrtka CPK – Cestno podjetje Koper. Udruga građevinara i industrije građevnog materijala pri Gospodarskoj zbornici Slovenije poslužila je kao luk iz kojeg su cestari iz Kopra odapeli strelice nezadovoljstva prema državi, usput i na konku-

CPK tvrdi da nema isti status u Hrvatskoj kakav ima GP Krk u Sloveniji renciju iz Hrvatske. Građevinari s Krka krivi su što su pobijedili na natječaju za gradnju obilaznice oko Ilirske Bistrice. Još više kriva je slovenska država jer ne štiti svoje građevinare. CPK i strukovna udruga optužili su državu da zatire domaće izvođače, možda čak i s namjerom da se stranim

preuzimateljima prepusti posljednje restlove nekad moćne građevinske djelatnosti u Sloveniji.

Kraći kraj i u reviziji CPK kao poražena strana u natječaju za gradnju obilaznice pokrenuo je i postupak revizije u kojem je također izvukao kraći kraj u dokazivanju da je država maćeha slovenskim građevinarima, a da strance neopravdano protežira. Nadležno ministarstvo i državna revizijska komisija zajednički su podučili tvrtku iz Kopra da je slobodno obavljanje usluga jedno od temeljnih načela EU-a koje svim europskim tvrtkama

omogućava obavljati povremene usluge u drugim državama.

CPK sada pokušava dokazati da građevinari s otoka Krka ne dolaze u Sloveniju jednokratno.

Podsjeća da je Građevinsko poduzeće Krk sudjelovalo u konzorciju koji je proljetos obnavljao primorsku autocestu. Poduzeće s Krka gradit će i kazete za odlaganje mulja u luci Koper, a još mu spočitavaju da “marljivo priprema prijave za nove natječaje”. CPK tvrdi da nema isti status u Hrvatskoj. Posebno se ljuti na odredbu hrvatskog zakona o arhitekturi i inženjerskoj djelatnosti kojom im

se otežava ulazak na hrvatsko tržište. O takvoj namjeri moraju prethodno izvijestiti nadležno hrvatsko ministarstvo i sve potkrijepiti s nekoliko dokumenata prevedenih na hrvatski jezik. “Hrvatska, Italija i Austrija štite svoje građevinare, Sloveniji kao da je svejedno tko ovdje gradi”, tvrde nezadovoljni graditelji iz Kopra. Širenje po svijetu Javnost je ovih dana pokazala veliko zanimanje za sudbinu slovenskog menadžera albanskog porijekla Hetema Ramadanija. Njegovo posredničko poduzeće u poslovima s Inom imalo je 610 mili-

Pukla posrednička tikva Bračnim vezama još se jedna slovenska afera otkotrljala u Hrvatsku. Mirko Tuš, vlasnik Tuš holdinga, potjerao je s položaja direktora Matjaža Zadravca, a otkazao je i ugovor s revizijskom kućom PwC Slovenija. Poznata revizijska kuća PricewaterhouseCoopers angažirana je u restrukturiranju prezaduženog celjskog holdinga. Tvrtka sa 180.000 zaposlenih u 159 država u posao je kao podizvo-

đača uvela hrvatsko poduzeće Apriori Communications, koje je pak našlo svog podizvođača - u Belizeu. Kovanje lanca podizvođača toliko je naljutilo Mirka Tuša da je najurio direktora i prekinuo suradnju s PwC-om. U godinu dana od izbijanja afere otkriveno je da je hrvatska tvrtka u vlasništvu Danijela Koletića sudjelovala sa slovenskim tvrtkama Calcit, ACH, HIT, povrh toga i s Telekomom, u preuzi-

manju makedonskog mobilnog operatora Cosmofon. Otkrilo se i da Koletić ima dobre poslovne veze u Kataru te da je njegova supruga, Tatjana Novak, predsjednica Slovensko-katarskog društva. Marni novinari Dnevnika otkrili su u tom društvu poprilično kadrova iz kruga SDS-a. Gospodarsku sekciju u tom Društvu vodio je Borut Petek, nekadašnji tajnik u kabinetu Janeza Janše.

juna eura prometa 2009., zbog čega je tada i proglašeno gazelom središnje Slovenije. Nakon vrtoglavog rasta Ramadani je naglo otišao u ilegalu.

Više se ne čuje za njegove dvorce, jahte i vilu na umjetnom otoku u Dubaiju. Njegov zaton objašnjava se i pojačanim zanimanjem hrvatskog USKOK-a za poslove s Inom. Novinari su pronašli da Ramadani nije osiromašio, nego da je bogatstvo raspršio u prostore od Belizea do Hong Konga.

Maštu slovenske javnosti raspiruju i poslovi Igora Laha, grobara slovenskog Dinersa, koji je prošli tjedan izašao iz pritvora, plativši izlaznicu s milijun eura jamčevine.

Sada se otkriva da je Lah preusmjerio 180 milijuna eura u tvrtku na Cipru, a ona vlada poduzećima koja su već involvirana u poslove s nekretninama u Hrvatskoj. U cijeli kompleks uklapa se i priča o gubitku Trima zbog kojeg je poznata tvrtka iz Trebnja upala u insolventnost. Tvrdi se da su tome pridonijele tvrtke kćeri u Hrvatskoj i Srbiji. Tvrtke Trimo građenje u Hrvatskoj i Trimo inženjering u Srbiji krajem prošle godine imale su više duga nego imovine.

Podcijenjene dubioze u bankarstvu?

Stefan Vavti, čelnik UniCredita Slovenija, uvjeren je da se podcjenjuju dubioze u slovenskom bankarstvu. Suprotno mišljenju guvernera Boštjana Jazbeca da šteta u bankarstvu neće premašiti četiri milijarde eura, Vavti smatra da udjel loših potraživanja doseže 20 do 25 posto ukupne bilančne svote. “S lošim potraživanjima u rasponu između devet i 11,2 milijarde eura Slovenija ulazi u društvo Ukrajine i Hrvatske”, izjavio je Vavti.

Ponude za Elan Istekao je rok za predaju obvezujućih ponuda za kupnju Elana. Tri ponude odnose se na kupnju cijelog Elana, a četiri na pojedine Elanove divizije.

Za preuzimatelje najzanimljivija je proizvodnja skija i plovila, a sve privlačnijom postaje i proizvodnja sastavnih dijelova za vjetroelektrane što ih Elan proizvodi za Siemens. Od novog vlasnika očekuje se da vrati 12

milijuna eura državne pomoći Elanu koju je EK označio nedopuštenom, te dodatnu financijsku injekciju tvrtki iz Begunja.

Nerazgrađeni Ormož Sud EU-a proglasio je presudu talijanskim tvornicama šećera, indikativnu i za bivšu slovensku šećeranu u Ormožu. Slovenija je obvezna vratiti Bruxellesu 8,7 milijuna eura pomoći za potpunu razgradnju šećerane, jer je razgrađena tek djelomično. U Ormožu su ostala dva silosa u kojima danas njemačko poduzeće Pfeifer&Langen skladišti i puni šećer iz hrvatskih šećerana. Slovenski poljoprivrednici u ime razgradnje dobili su 27 milijuna eura odštete. Pitanje je koliki će dio te pomoći Slovenija morati vratiti Bruxellesu.

16 TURIZAM *vijesti Esplanade ostvario dobre poslovne rezultate Od početka godine zagrebački hotel Esplanade bilježi porast u noćenjima od pet posto, uz porast prosječne cijene od 2,5 posto u odnosu na prošlu godinu. Generalni direktor hotela Esplanade Ivica Max Krizmanić kaže kako je ovo najbolja poslovna godina otkako je hotel otvorio svoja vrata nakon potpune obnove 2004. godine. Zarada je porasla devet posto, a profitabilnost 15 posto u odnosu na 2012. Broj individualnih gostiju ove je godine veći za 26,5 posto u odnosu na prošlu godinu.

Prva godina DoubleTree by Hilton Hotel DoubleTree by Hilton Zagreb, član Hilton Worldwide portfelja, obilježava svoju prvu obljetnicu. U prvoj godini poslovanja DoubleTree je već ostavio značajan trag na hotelskoj i ugostiteljskoj sceni. Generalna direktorica Karin van den Berg je rekla kako je do sada hotel posjetilo više od 28.000 gostiju iz sportskog, političkog i poslovnog života. Oko 40 posto svih gostiju došlo je poslovno, 30 posto je onih koji putuju zbog odmora i zabave, a isto je toliko i onih koji u Zagreb dolaze na konferencije.

Rumunjski film o Zagrebu

Privredni vjesnik Broj 3805, 2. prosinca 2013.

“ Neću se iznenaditi ako već 2014. kod nas počnu raditi Rumunji, a 2015. ljudi iz Sjeverne Afrike.”

Jože Perić, dekan opatijskog Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu

Održan 16. kongres hotelijera na temu kvalitete usluge

Hotelijeri: fale nam kadrovi Prema statistikama, najveći nedostatak kadrova - čak 72 posto - bilježi se u sektoru hrane i pića što znači da u Hrvatskoj nema dovoljno čak ni kuhara i konobara. Deficit kadrova u marketingu procjenjuje se na 67 posto, a u sektorima recepcije i domaćinstva 50 posto iz turističke tvrtke Jadranski luksuzni hoteli. Pritom je dodao kako kvalitetan turistički kadar istodobno znači i zadovoljan gost. “Kada je gost zadovoljan, više troši i time dolazi do dodatnog prihoda u hotelijerstvu i turizmu. Statistike pokazuju da je do 30 posto veći prihod u onim tvrtkama gdje su gosti zadovoljni”, rekao je Mikulić.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

E

dukacija i povećanje razine stručnosti potrebni su na svim razinama u turizmu, a posebice na razini menadžmenta. Iako imamo dugogodišnju tradiciju rada u turizmu, naša razina usluge općenito nije među najbolje ocije-

Problem je i u tome što obrazovni sustav ne prati potrebe poslodavaca, istaknuo je Josip Mikulić njenim na Mediteranu. Jedan od ključnih razloga za to je nesigurnost i nedostatak znanja menadžmenta, a posljedica toga je nedostatak kvalitetno osmišljenih edukacija na razini zaposlenika, rekao je Kristian Šustar, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) na prošlotjednom 16. kongresu hotelijera. Dodao je kako u

hrvatskom turizmu, a posebice u hotelijerstvu svi zaposlenici trebaju imati dovoljno znanja i vještina.

Jer, nije problem samo u nedovoljno obrazovanom menadžmentu u Hrvatskoj nego i u nedostatku profesionalnog kadra na nižim razinama u hotelijerstvu, smatraju sudionici kongresa hotelijera.

“Svijet se mijenja, tehnologija je sve napredni-

ja i zato je nužno svakodnevno učenje. Problem su nam nedovoljno obrazovani kuhari, konobari i sobarice. Naime, ta su zanimanja podcijenjena, a djeca upisuju turističke srednje škole uglavnom zbog loših ocjena i zato nisu dovoljno stimulirana. Problem je i u tom što obrazovni sustav ne prati potrebe poslodavaca”, istaknuo je Josip Mikulić

Uskoro uvoziti radnike No, nije problem samo u nedovoljno obrazovanim kadrovima nego i u njihovom nedostatnom broju.

Prema statističkim podacima iznesenima na kongresu, najveći nedostatak kadrova i to 72 posto bilježi se u sektoru hrane i pića što znači da nemamo dovoljno kuhara i konobara. Nakon toga slijede kadrovi u marketingu gdje se bilježi 67 posto deficita kadrova te kadrovi u sektorima recepcije i domaćinstva gdje je 50 posto deficita.

“Neću se iznenaditi ako već 2014. kod nas počnu raditi Rumu-

nji, a 2015. ljudi iz Sjeverne Afrike”, rekao je Jože Perić, dekan opatijskog Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu koji je pokušao odgovoriti na pitanje što se zapravo događa u hrvatskom hotelijerstvu i na koji način doskočiti problemima. Perić je rekao kako je priča hrvatskog hotelijerstva zapravo priča hrvatskog turizma, gospodarskog razvoja naše zemlje i rasta standarda građana. Prema njegovom mišljenju, do problema je došlo zbog nerealnog tečaja kune, nekonkurentnosti domaćeg hotelijerstva i nedostatka stranih investicija. “Makroekonomski okvir je iznimno nepovoljan za hotelijere, a samim time i za turizam te cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. To treba mijenjati. Hrvatska je mala zemlja i zato mora izvoziti svoje proizvode.

No, za to se moraju stvoriti uvjeti, pa hrvatsko hotelijerstvo i turizam moraju postati konkurentni, učinkoviti i profitabilni”, zaključio je Perić.

Prezentacija hrvatskog vina u Varšavi Na Međunarodnom festivalu turističkog filma Baku International Tourism Film Festival, održanom u glavnom gradu Azerbejdžana, rumunjski film o Zagrebu osvojio je prvo mjesto u kategoriji TV reportaže. Film “Zagreb, a city-break” nastao je kao rezultat studijskog putovanja rumunjske TV ekipe kanala Travel Mix, a u organizaciji Turističke zajednice grada Zagreba.

Slavonska graševina osvaja Poljsku Članovi udruge vinara Graševina Croatica prvi put su se 8. i 9. studenoga samostalno predstavili u Varšavi gdje su hrvatska vina, osobito kontinentalna, dosad bila gotovo nepoznata.

Poljaci su, prema riječima Roberta Šlezaka, poljskog kuhara s hrvatskom adresom, bili iznenađe-

ni kvalitetom i raznolikošću graševine. Iako su ulaznice za večeru na kojoj je graševina predstavljena koštale oko 1200 kuna, prodano je svih 310.

Predstavilo se 11 vinara s ukupno 22 vina iz Slavonije i hrvatskog Podunavlja: Adžić, Antunović, Belje, Galić, Iločki podrumi, Buhač, Kalazić, Krautha-

ker, Misna vina, PP Orahovica i Zdjelarević. Projekt izlaska na poljsko tržište započet je prošle godine, kaže predsjednik Graševine Croatice Vlado Krauthaker koji najavljuje slične nastupe i na drugim tržištima. Promotor graševine u Poljskoj je glavni urednik tamošnjeg magazina I Tomasz Pran-

ge-Barczynski koji kaže da je u zadnjih desetak godina uočio veliki napredak u kvaliteti hrvatskih vina.

Poljaci, inače, ne piju puno vina jer su im draža žestoka pića, ali tržište polako raste i pruža velike prilike onima koji se dovoljno rano na njemu etabliraju.

Zasad je to uspjelo Talijanima i Francuzima, ali naši vinari računaju i na vezu s poljskim turistima kojih je prošlog ljeta 650.000 ljetovalo u Hrvatskoj. (D.Ž.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3805, 2. prosinca 2013.

( oko 90 osoba

koristi beta inačicu aplikacije Greenpie

( 6 mjeseci

trajalo istraživanje tržišta

Novi profesionalni web alat

Prehrana u oblaku Ciljana skupina za ovo rješenje su nutricionisti koji imaju privatnu praksu te manje i srednje velike nutricionističke klinike kojima Greenpie zamjenjuje rad s Word dokumentima ili Excel tablicama Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

G

reenpie je hrvatska web aplikacija koja omogućava nutricionistima automatizaciju procesa savjetovanja u prehrani te ih spaja s njihovim klijentima preko računalstva u oblaku. Svjetlo dana Greenpie bi trebao ugledati početkom iduće godine.

Mirna Bačun, idejna začetnica aplikacije, koja je ušla u finale natječaja Zagrebačke banke “Moja prilika” i koja je primljena u Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP), ističe kako je Greenpie zapravo profesionalni alat namijenjen nutricionistima koji zamjenjuje rad s Word dokumentima ili Excel tablicama. “Greenpie je nastao tako što sam najprije istraživala tržište i među nutricionistima saznavala s kojim se problemima svakodnevno susreću u poslovanju, a sve kako bih dobila ideju o krajnjem proizvodu. Istraživanje je trajalo šest mjeseci,

taj proces od tržišta prema proizvodu zapravo rezultat online tečaja The Foundation koji je pohađala.

Treba razgovarati s tržištem Beta inačicu aplikacije, koja je potpuno funkcionalna i čiji je razvoj sada malo snažnije usmjeren na izgled, trenutačno koristi oko 90 osoba i taj broj raste gotovo svakodnevno.

Premda ne može mnogo otkrivati, ona kaže kako trenutačno ima i zainte-

njihovi klijenti (pacijenti), međutim trenutačno ne postoji proizvod poput Greenpieja. “Dakle, on je jedina aplikacija na tržištu koja spaja nutricionista i klijenta u realnom vremenu preko clouda i pri tome u potpunosti automatizira način na koji rade nutricionističku analizu. Vjerojatno se pitate kako je moguće da to nitko još nije napravio? Odgovor je jednostavan - nitko nije razgovarao s tržištem”, napominje. Kako je većinu

snih timova s isto takvim projektima.” No upoznata je s činjenicom da je u Hrvatskoj prilično izazovno otvoriti tvrtku koja bi se bavila softverom kao uslugom (SaaS), a da to funkcionira u računovodstvenom i knjigovodstvenom smislu. Zna i da se u nas na mnoštvo načina, razina i adresa može saznati kako ideju pretvoriti u unosan biznis, ali problem je u tome što propadne oko 95 posto startupova koji imaju takav pristup.

vremena bila izvan hrvatskih softverskih tokova te je istraživanje tržišta radila u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama, s domaćom se scenom upoznala tek ušavši u ZIP. “Stoga mi je vrlo teško reći u kojem je stanju hrvatsko softversko tržište.

Ono pak što sigurno znam jest da u ZIP-u ima izvr-

Važan je i način razmišljanja “U učenju o tome kako se pokreće softverski biznis u Hrvatskoj nitko ne spominje da možda ni ne treba imati ideju, već samo komunicirati s tržištem.

Na taj način može se dobiti ideja za koju su kupci spremi izdvojiti novac.

Meni, primjerice, u početku nije bila ideja dobiti investiciju nego klijente i usmjerena sam isključivo na to. Način na koji sam radila proizvod potpuno je drugačiji od onoga koji je trenutačno poznat u Hrvatskoj. To znači – ponajpri-

Već ima zainteresiranih ulagača u Greenpie, kaže Mirna Bačun a vjerojatno će trajati sve dok Greenpie postoji. Jer stvaramo proizvod točno prema željama korisnika, a to se pokazalo kao jako dobar put. Također, istraživanje je pokazalo da su naša ciljana skupina nutricionisti koji imaju privatnu praksu te manje i srednje velike nutricionističke klinike”, objašnjava Mirna Bačun dodajući kako je

resiranih ulagača u Greenpie, s kojima je dogovor pri kraju. Također, kad je riječ o financiranju, ulazak među 30 najboljih timova akceleratora Launchub otvara brojne mogućnosti.

Mirna Bačun dodaje kako u svijetu postoji mnogo različitih aplikacija za nutricionizam, čiji su krajnji korisnici nutricionisti (liječnici) ili pak

*vijesti

je nalazimo tržište i razgovaramo s njim pa tek onda radimo proizvod. Mislim da je to budućnost poslovanja, posebice sada kada imam iskustvo i potvrdu da je to zaista puno bolji put”, kaže.

Također napominje kako gotovo nitko nigdje ne spominje način razmišljanja, koji je ključan da se postane dobar poduzetnik. “Ovo vidim kao najveću rupu u obrazovanju poduzetnika. Jer, nije problem naučiti tehnike, filozofiju, ali nitko ne poučava o tome kako povjerovati da se njegova ideja zaista može ostvariti.

K tomu, nitko ljudima koji imaju ideju ne daje tehnike kako se riješiti uvjerenja koja ih blokiraju.

Tome su nas najviše učili u The Foundationu – a kako sam ove godine tamo postala trener, poseban naglasak će biti upravo na tome da ljude educiramo kako pravilno razmišljati prije nego što krenu u poduzetničke vode. A mislim da je to ključno, ne samo u poslu nego i u svim vidovima života”, zaključuje Mirna Bačun.

Nova edukacijska kampanja Udruženje BSA (The Software Alliance) najavilo je novu edukacijsku kampanju tijekom koje će kontaktirati 5000 hrvatskih kompanija s ciljem promocije korištenja licenciranog softvera te izbjegavanja pravnih rizika. Cilj kampanje je osvijestiti kompanije o pravnim, tehničkim i sigurnosnim rizicima povezanim s korištenjem nelicenciranog softvera.

Usprkos uvriježenom stajalištu da je među hrvatskim poslovnim subjektima namjera glavni pokretač softverskog piratstva, iskustva s terena i lokalna istraživanja pokazuju da to ipak nije namjera - već neznanje.

Suradnja Blinka i Peveca Trgovački lanac Pevec potpisao je s informatičkom tvrtkom Blink sporazum o uvođenju novog sustava interne komunikacije temeljenog na rješenjima Microsoft SharePoint i Microsoft Exchange.

Pevecu će to omogućiti poboljšanje poslovnih procesa, jer će povezati sve sektore i segmente, odnosno blizu 1000 zaposlenika u 13 trgovačkih centara i upravi smještenoj na dvije lokacije, u Bjelovaru i Zagrebu, priopćeno je iz tvrtke Briefing komunikacije.

U znaku jedinstvenog oblaka Naglasak tradicionalnog, devetog okupljanja Microsoftovih razvojnih i sistemskih inženjera, Advanced Technology Day, koje se održava 4. i 5. prosinca u Hypo Centru u Zagrebu, bit će rješenja za jedinstveno korištenje usluga javnog i privatnog oblaka. Tako će 40 predavanja Microsoftovih stručnjaka i specijalista partnerskih tvrtki dati presjek novosti u sva četiri globalna smjera razvoja tehnologije: mobilnost, računalstvo u oblaku, društvene mreže i veliki podaci/poslovna inteligencija.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Robin Sloan TAJNOVITA KNJIŽARA GOSPODINA PENUMBRE Lumen

Clay Jannon zapošljava se u knjižari gospodina Penumbre.

Poslije nekoliko dana Clay shvaća da je knjižara još neobičnija nego što se na prvi pogled može naslutiti. Ima samo nekoliko redovitih mušterija koje posuđuju opskurne knjige prema nekakvu kompliciranu dogovoru s gospodinom Penumbrom. Stoga započinje s analizom ponašanja kupaca u koju uključuje i svoje prijatelje. No kad to što su otkrili pokažu gospodinu Penumbri, shvate da se tajne protežu daleko izvan zidova knjižare.

Privredni vjesnik Broj 3805, 2. prosinca 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Autooprema

Auto kontakt - uvoz i distribucija, Zagreb, www. autokontakt.hr.

Tvrtka, hrvatski proizvođač, izvoznik, uvoznik i distributer na području autoindustrije. Proizvodi kutije prve pomoći, tekstilne autotepihe, autopresvlake i setove obvezne autoopreme.

Traži kvalitetne tvrtke iz inozemstva zainteresirane za distribuciju svojih proizvoda. Kontakt: Neven Dežđek, info@autokon takt.hr. +385 1 2921976.

Metalni i nemetalni otpad

će sobe... Traži partnere za prodaju te strateškog partnera za ulaganje u proširenje i daljnji razvoj.

Kontakt: Tomislav Pavličević, pavlos@vz.t-com. hr, +385 91 3510421.

Seal Tech, Zadar, www. sealtech.hr. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju i trgovinu industrijskih brtvila i sredstava za održavanje. Traži dobavljače brtvenih lica od sinteriranih metala za kompletiranje mehaničkih brtvi. Kontakt: Tomislav Vulić, seal-tech@zd. t-com.hr, +385 23 231333.

Esi Edugyan Blues miješane krvi Školska knjiga

Berlin 1939. godina. Mladog, briljantnog trubača Hieronymusa uhitili su u džezerskom baru. Glazbenoj zvijezdi otad se gubi svaki trag. Imao je 20 godina, bio je njemački državljanin i crnac. Pedeset godina poslije Sidney Griffiths, jedini svjedok toga događaja, odbija govoriti o onome što je vidio. Kad ga posjeti Chip Jones, prijatelj i kolega iz benda, s pričom o otkriću čudnoga pisma, za Sida počinje putovanje prema vlastitu iskupljenju...

Alexandre Havard Istinsko vodstvo Verbum

Havard pokazuje kako “biti vođa” manje znači upravljati državom, nego se prvenstveno radi o karakteru koji se izgrađuje stjecanjem vrlina. Ova knjiga objašnjava svaku vrlinu važnu u izgradnji vođe - velikodušnost, poniznost, razboritost, hrabrost, samokontrolu i pravednost - pokazujući kako njihovo prakticiranje dovodi do osobne preobrazbe i samoispunjenja. Pozornost se posvećuje i vjeri, nadi i ljubavi bez kojih nijedno učenje o vodstvu ne može biti potpuno.

Ferosirovina, Glina. Tvrtka potražuje metalni i nemetalni korisni otpad.

Nudi izvoz crne metalurgije. Kontakt: Janko Lisac, burze@hgk.hr, +385 44 882703.

Partnerstvo

Pavlos, Varaždin, www. pavlos.hr. Tvrtka proizvodi pločasti namještaj (iverica): kuhinje, spava-

Knjiga nam donosi niz priča o sudbinama brodova koji su plovili istočnom jadranskom obalom u razdoblju od sredine 19. stoljeća do Drugoga svjetskoga rata, poznatom i kao “zlatno razdoblje putničkih parobroda”.

Autor je s pomoću svoje velike privatne zbirke razglednica opisao sudbinu više od 200 jadranskih parobroda, njihovih vlasnika, mornara i putnika, preko kojih se mogu pratiti povijesni razvoj te političke i gospodarske promjene na istočnoj obali Jadrana.

Pro Mimato, Zagreb, w w w. p r o - m i m a t o . h r.

Tvrtka proizvodi tipske i univerzalne autopresvlake i autotepihe. Traži zastupnike za ekskluzivnu prodaju svojih proizvoda iz vlastite proizvodnje.

Kontakt: Tomislav Marić,

ST-Arc, Split, www.starc.hr. Tvrtka traži poslovne suradnike za distribuciju i prodaju profesionalnih svjetlosnih dekoracija te poslovne suradnike za distribuciju i prodaju solarnih sistema za centralno grijanje i pripremu sanitarne vode. Zemlje interesa: EU, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Bosna i Hercegovina. Kontakt: Marinko Jukić, starc@st.htnet. hr, +385 21 339861.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Žarulje

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu nabavlja žarulje. Rok dostave ponuda je 17. prosinca.

Radna odjeća

Opća bolnica Dubrovnik nabavlja radnu odjeću za djelatnike. Rok dostave ponuda je 12. prosinca.

i servisiranja vozila. Rok dostave ponuda je 16. prosinca.

Usluge pranja vozila

Računalni pribor Motorna ulja za vozila

Zračna luka Zagreb nabavlja motorna ulja za vozila. Rok dostave ponuda je 17. prosinca.

Teretna vozila

Sveučilišni računski centar Srce nabavlja računalni pribor. Rok dostave ponuda je 10. prosinca.

Regija Računalna oprema

Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore u Cetinju nabavlja računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 9. prosinca.

Mitja Lamut Parobrodi Jadrana na razglednicama V.B.Z.

Ljekovito bilje, Kloštar Podravski. Tvrtka traži poslovnog partnera za prodaju kamilice, repromaterijala za čajeve i ostalog ljekovitog bilja, te za uslužno pakiranje čajeva i uslužnu doradu bilja. Kontakt: Marijan Bajsar, marijan.bajsar@ ljekovito-bilje.hr, +385 48 816052.

Suradnja u distribuciji

Profil Knjiga

U ovoj ponešto kontroverznoj biografiji Reza Aslan istražuje Isusovo porijeklo, obitelj, te opisuje način života u Nazaretu u vrijeme njegova rođenja. Posebno plastično opisuje i doba apokaliptičnog žara u kojem je Isus živio te Palestinu 1. stoljeća. Pokret koji je za svojega kratkog života stvorio i religija koju je propovijedao postali su toliko opasni tadašnjim moćnicima da su ga uhitili, mučili i smaknuli kao državnog zločinca. Nakon Isusove smrti pokret koji je stvorio ojačao je...

Suradnja

Brtvena lica

Autopresvlake

Reza Aslan Zelot

tomislav.maric@pro-mimato.hr, +385 1 3886855.

Komunalni servis iz Rovinja nabavlja teretna vozila. Rok dostave ponuda je 17. prosinca.

Autogume

Komunalna oprema

Održavanje i servisiranje vozila

Grad Vrbovsko nabavlja komunalnu opremu. Rok dostave ponuda je 13. prosinca.

Policija Kosova nabavlja usluge pranja vozila. Rok dostave ponuda je 6. prosinca.

Stolovi

Pošta Slovenije nabavlja stolove. Rok dostave ponuda je 13. prosinca.

Komunalno Tivat nabavlja autogume. Rok dostave ponuda je 14. siječnja.

Fond za zdravstveno osiguranje Makedonije nabavlja usluge održavanja

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3805, 2. prosinca 2013.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Sa(n)jam knjige u Istri

Ponovno na prodaji poslovni prostori i kuće Kuća ukupne površine 771 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 1,75 milijuna kuna, nalazi se u Gradićkoj 50 u Velikoj Gorici, prodaje se na dražbi 4. prosinca u 8.45 sati na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Trg kralja Tomislava 36, soba broj 24. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Nekretnina se može razgledati svakog radnog dana uz dogovor i pratnju sudskog ovršitelja.

Poslovni prostor površine 44 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 410.170 kuna, nalazi se u Zadru, prodaje se na dražbi 4. prosinca u 9 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 119/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Poslovni prostor površine 211 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 600.000 kuna, nalazi se u Zagrebu, prodaje se na dražbi 4. prosinca u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 320. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 30.000 kuna.

Kuća, koja u naravi predstavlja zgradu, dvorište i oranicu, ukupne površine 1007 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,23 milijuna kuna, nalazi se u Ulici svete Doroteje 85 u Jakovlju, u Zagrebačkoj županiji, prodaje se na dražbi 4. prosinca u 9.30 sati na Općinskom sudu u Zaprešiću,

Trg žrtava fašizma 1, soba br. 30/II. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Dvorište ukupne površine 2291 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 155.031 kunu, nalazi se u Ulici Stjepana Radića 245/I. u Petrinji, prodaje se na dražbi 5. prosinca u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, Trg Ljudevita Posavskog 5, soba br. 28/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Kuća ukupne površine 598 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,07 milijuna kuna, nalazi se u Prvoj Gupčevoj 2/a, u Sesvetskom Kraljevcu, prodaje se na dražbi 5. prosinca u 9.20 sati na Općinskom sudu u Sesvetama, stalna služba u Dugom Selu, Zagrebačka 22, soba 3. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Šuma površine 1520 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 695.240 kuna, nalazi se u Marčani u Istarskoj županiji, prodaje se na dražbi 5. pro-

sinca u 9.30 sati na Općinskom sudu u Puli, soba broj 16. Ovršne nekretnine na prvoj javnoj dražbi ne mogu se prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Poslovni prostor, ukupne površine 3441 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 1,06 milijuna kuna, nalazi se u Nuštru, u Vukovarsko-srijemskoj županiji, prodaje se na dražbi 5. prosinca u 10 sati na Općinskom sudu u Vinkovcima, Duga ulica 2, soba broj 12/1. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Stambena zgrada, dvorište i oranica, ukupne površine 6837 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 93.850 kuna, nalazi se u naselju Stare Plavnice u Bjelovaru, prodaje se na dražbi 6. prosinca u 9.30 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, J.Jelačića 3, soba br.

9. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.

Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Stan površine 58 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 570.957 kuna, nalazi se u Zagrebu, prodaje se na dražbi 6. prosinca u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba br. 327/III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Sajam knjiga od 5. do 15. prosinca, Pula Sa(n)jam knjige u Istri najveći je autorski sajam knjiga u Hrvatskoj, a ujedno i najveći festival autora u široj regiji. Novinari su ga proglasili “hrvatskim Leipzigom”, autori “sajmom s ljudskim licem”, a publika mu je dodijelila titulu “najoriginalnijeg kulturnog događaja u Hrvatskoj”. U Puli svake godine izlaže gotovo 300 nakladnika, a u programima festivala sudjeluje više od 200 autora, urednika, prevoditelja i književnih kritičara.

Festival čokolade u Opatiji Tradicionalna manifestacija od 6. do 8. prosinca, Opatija Manifestacija “Festival čokolade” sastavni je dio projekta „Zima u Opatiji“. Proizvođači čokolade prezentirat će svoje čokoladne proizvode uz degustaciju i prodaju po prigodnim cijenama. Atraktivni prigodni chocco programi održavat će se u Umjetničkom paviljonu Juraj Šporer i Villi Angiolini, kao i u mnogim opatijskim hotelima, restoranima, wellness centrima, kavanama i kafićima. Na ovogodišnjoj manifestaciji sudjelovat će i tvrtka “Barry Callebaut”, vodeći svjetski proizvođač čokolade.

Medeni sejem u Krapini Sajam meda 7. prosinca, Krapina Jedna od prepoznatljivih priredbi u programu Dana grada Krapine, blagdana Svetog Nikole, je „Krapinski medeni sejem“. Na sajmu će izlagati izlagači iz više županija, koji će na štandovima prodavati razne sitnice za nadolazeće božićne i novogodišnje blagdane, kao i domaće proizvode.

Advent i Božićni sajam u Zagrebu Božićni sajam od 29. studenoga do 6. siječnja, Zagreb U ulicama oko Trga bana Josipa Jelačića i ovog će adventa biti postavljen tradicionalni Božićni sajam. Prigodne božićne poklone, licitare i medenjake, šarene ukrase, božićni nakit i suvenire ponudit će vam zagrebački obrtnici, likovni umjetnici i proizvođači tradicionalnih hrvatskih proizvoda.

Advent u Mariji Bistrici Tradicionalna manifestacija od 30. studenoga do 22. prosinca, Marija Bistrica Od 2011. godine u najposjećenijem hrvatskom marijanskom svetištu održava se manifestacija Advent u Mariji Bistrici. Tako će se i ove godine, po treći put, na Trgu pape Ivana Pavla II. svake subote i nedjelje organizirati prigodni programi, radionice starih zanata, nuditi tradicionalna jela i pića, a na štandovima i u kućicama moći će se kupiti proizvodi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, obrta i cvjećara.

Podatke sakupili:

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3805, 2. prosinca 2013.

Godišnja skupština HUB-a

Zarade su niže, a rizici veći Banke su u 2013. godini pritiskale dodatne regulative, poput one o rezervacijama koja se usklađuje s Europskom unijom. Ono pak što ne ide na ruku bankama jest dobit koja im pada oko šest godina Predstavljajući analizu Ujedinjeni nadzor banaka pod okriljem ECB-a i nova pravila preustroja banaka u EU – Što je u tome dobro za Hrvatsku, koju je za HUB pripremila Arhivanalitika, Šonje je kazao kako su tijekom 2013. nastupile dvije velike promjene u mreži financijske sigurnosti EU-a. Ponajprije, prihvaćeni su novi propisi koji uređuju poslovanje ujedinjenog nadzora banaka pod okriljem ECB-a (Single Supervisory Mechanism - SSM). Drugo, postignuta je politička

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

B

ankari nisu ni u kakvom sukobu s institucijama.

Naime, dugi niz godina surađujemo s Hrvatskom narodnom bankom, kao i s Ministarstvom financija i drugim ministarstvima na izradi novih propisa u cilju očuvanja financijske stabilnosti i jačanja bankovnog sektora zemlje.

Naravno, o načinu rješavanja pojedinih pitanja ne moramo se uvijek složiti s njima i o tome se raspravlja. No, HUB je uvijek stajao pri tome da se rasprava vodi argumentima, podacima, procjenama učinaka i da se tek tada donese kvalificirana odluka, istaknuo je, između ostaloga, Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka na godišnjoj skupštini HUB-a održanoj prošloga tjedna.

Ono pak što ne ide na ruku bankama jest dobit koja im pada oko šest godina. Također, kad se pogleda povrat na kapital, on

je puno niži nego u dobrome dijelu zemalja u regiji.

Osim, naravno, u onim državama koje imaju određenih problema poput Mađarske i Slovenije. Pritom je važno naglasiti kako je dobit banaka pala mnogo više nego, primjerice, u nekim drugim dijelovima gospodarstva.

Banke su u 2013. godini, nastavio je, pritiskale dodatne regulative, poput one o rezeravacijama koja se usklađuje s Europskom

unijom. A među ostalom regulativom pak istaknuo je novi zakon o kreditnim institucijama, koji bi Hrvatska trebala dobiti već prvoga dana iduće godine.

U sustav sigurni I ekonomski analitičar Velimir Šonje potvrdio je da je ova godina za bankarski sektor bila vrlo specifična jer je u njoj došlo do pada neto kamatnih marži. “Iako su se smanjivale pasivne kamate koje

banke plaćaju na depozite, nešto su se smanjile i aktivne kamatne stope. Pad neto dobiti iznosi više od 40 posto na godišnjoj razini. Stoga se može reći da je u 2013. godini kriza ozbiljno zahvatila banke. Zarade su niže, a rizici veći.

Međutim, zbog njihove visoke kapitalizacije, one su i dalje stabilne. A bez obzira na pad njihove dobiti, možemo biti sigurni u naš bankarski sustav”, ocijenio je Šonje.

Bankari nisu ni u kakvom sukobu s institucijama, istaknuo je Zoran Bohaček, direktor HUB-a suglasnost o tekstu direktive o oporavku i preustroju banaka (Bank Recovery and Resolution Directive - BRRD). Prihvaćanje se očekuje u Europskom parlamentu do kraja godine.

Međutim, dalje nedostaju dva gradbena elementa tzv. bankovne unije. Dok BRRD uređuje pitanja načela postupanja i međunarodne suradnje unutar EUa, ujedinjavanje procesa preustroja banaka pod paneuropskim institucionalnim krovom za sada izostaje (SRM). S početkom funkcioniranja ujedinjenja bankovnog nadzora i uz skoru primjenu novih pravila oporavka i preustroja banaka, otvaraju se dva ključna pitanja na koja će kreatori politike u Hrvatskoj morati ponuditi odgovore unutar sljedećih 12 mjeseci. Prvo, isplati li se Hrvatskoj ući u jedinstveni sustav nadzora banaka i drugo, kako institucionalno ustrojiti sustav za oporavak i preustroj banaka te kakav će biti odnos toga sustava prema sustavu osiguranja depozita?

Hrvatska više nije zemlja koja promjene u EU-u promatra sa strane - promjene se odnose na Hrvatsku kao članicu EU-a koja na bitna strateška pitanja mora imati strateške odgovore.

Hrvatska narodna banka

Stopa obvezne pričuve smanjena na 12 posto Odlukom Savjeta središnje banke iznos ukupne obvezne pričuve smanuje se za oko 4,7 milijardi kuna, od čega 3,9 milijardi kuna u kunskom i 0,8 milijardi u deviznom dijelu Savjet Hrvatske narodne banke donio je odluku o smanjenju stope za obračun obvezne pričuve sa 13,5 posto na 12 posto, da bi se bankama uz i sada visoku - učinila dostupnom dodatna likvidnost za financiranje gospodarskog oporavka.

Uz to, sukladno općem trendu opadanja kamatnih stopa, smanjena je sa 6,25 na pet posto kamatna stopa koju središnja banka naplaćuje za korištenje lombardnog kredita.

Te su odluke donesene na prošlotjednoj izvanrednoj sjednici Savjeta HNB-a kako bi mogle stupiti na snagu već u ovoj godini, pa će smanjena stopa za obračun obvezne pričuve biti primijenjena već kod sljedećeg obračuna (11. prosinca). Time će se iznos ukupne obvezne pričuve smanjiti za oko 4,7 milijardi kuna, od čega 3,9 milijardi kuna u kunskom i 0,8 milijardi u deviznom dijelu. No, temeljem odluke guvernera Borisa Vuj-

čića, banke su dužne u visini cjelokupnog iznosa oslobođene kunske pričuve istovremeno upisati obvezne blagajničke zapise, s rokom dospijeća od tri godine. Na te zapise neće se obračunavati kamata i bit će neprenosivi, što znači da ih banke ne bi mogle prodavati drugim osobama, zalagati i slično. Međutim, mogu ih i prije dospijeća, krajem svakog mjeseca, ponuditi na otkup središnjoj banci, i to u iznosu 50 posto prirasta određenih

plasmana domaćim nefinancijskim poduzećima u prethodnom mjesecu.

Konkretno, prvi otkup zapisa HNB će omogućiti 31. prosinca ove godine, i to u visini 50 posto prirasta određenih plasmana domaćim nefinancijskim poduzećima na dan 30. studenoga u odnosu na 31. listopada. Kod toga nema nikakvih ograničenja vezanih uz kamatnu sto-

pu i valutu u kojoj su ti plasmani iskazani, ali uračunavaju se samo s dospijećem od najmanje tri mjeseca. U slučaju da se

sveukupni oslobođeni iznos kunskog dijela pričuve u potpunosti iskoristi, to bi značilo da je ostvaren ukupni porast kredita gospodarstvu od oko 7,8 milijardi kuna. Ako bi se to postiglo, HNB je spreman dodatnim mjerama osigurati potrebnu likvidnost bankovnom sustavu, navodi se u priopćenju HNB-a objavljenom na internetskoj stranici središnje banke.

21

www.privredni.hr Broj 3805, 2. prosinca 2013.

( 72%

AZTN

Ocijeniti koncentraciju Agrokora i Mercatora

ispitanika žali se na poreznu nesigurnost

Istraživanje poreznih sustava

Porezna nesigurnost nije hrvatska posebnost Najčešće spominjani izvori nesigurnosti u Hrvatskoj su nedorečenost, manjkavost, često sporne javno dostupne upute Porezne uprave te česte zakonske promjene. I u ostalim zemljama se poduzetnici najviše žale na česte izmjene zakona Drago Živković zivkovic@privredni.hr

H

rvatska nije nikakav europski specifikum po problemima koje poduzetnici imaju s poreznicima, iako su neki aspekti tih problema kod nas nešto izraženiji, pokazalo je istraživanje konzultantske tvrtke Deloitte provedeno u lipnju i srpnju. U istraživanju su sudjelovali voditelji poreznih odjela gotovo 1000 tvrtki iz više od 25 europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku u kojoj je svoje odgovore poslalo 18 tvrtki, uglavnom velikih.

Na visok stupanj porezne nesigurnosti u Hrvatskoj se tako požalilo 72 posto ispitanika, dok je prosjek Europe 61 posto. Najpozitivniji su bili voditelji poreznih odjela iz Irske, gdje ih svega 11 posto (izuzetno malo čak i u odnosu na sve ostale europske zemlje) vjeruje da postoji visok stupanj po-

rezne nesigurnosti. S druge strane, Mađarska prednjači po udjelu ispitanika (81 posto) koji smatraju da u njihovoj zemlji postoji visok stupanj porezne nesigurnosti.

Najčešće spominjani izvori nesigurnosti u Hrvatskoj su nedorečenost, manjkavost i često sporne javno dostupne upute Porezne uprave (92 posto) te česte zakonske promjene (53 posto). Vrlo je slično stanje i u ostalim zemljama gdje se poduzetnici ipak najviše (74 posto) žale na česte izmjene zakona, kaže Natko Sertić, menadžer u Odjelu poreznog savjetovanja u Deloitteu.

Dosta prostora za razvoj poreznih odjela U čak 78 posto tvrtki iz Hrvatske koje su sudjelovale u istraživanju postoji zajednička služba financija koja se, između ostalog, bavi i poreznim pitanjima. S druge strane, udio

ovakvih tvrtki u Europi je znatno manji te iznosi 52 posto. Prema tumačenju Dražena Nimčevića, partnera zaduženog za Odjel poreznog savjetovanja u Deloitteu, ovakav rezultat pokazuje da u Hrvatskoj ima još dosta prostora za razvoj poreznih odjela u tvrtkama.

Više od 70 posto hrvatskih

U Hrvatskoj je samo dvjestotinjak poreznih savjetnika, a u Slovačkoj više od 4000 ispitanika smatra da je za uspješnost njihovog odjela najvažnija pravodobnost podnošenja poreznih prijava i usklađenost s propisima. To pokazuje, prema Nimčeviću, da se kod nas o porezima još ne razmišlja strateški, od početka svakog poslovnog procesa, nego samo kada treba podnijeti poreznu prijavu.

Rezultat je to i lošeg sta-

nja u profesiji poreznih savjetnika, kojih u Hrvatskoj ima tek dvjestotinjak, dok ih je u Slovačkoj, zemlji usporedive veličine, više od 4000.

Voditelji poreznih odjela u Hrvatskoj, slično kao i njihove kolege u Europi, smatraju da imaju dobre odnose s poreznim vlastima. Čak polovina ispitanika iz Hrvatske smatra da se u proteklih godinu dana njihov odnos s poreznim vlastima popravio. S druge strane, u ostatku Europe visokih 84 posto ispitanika smatra da im je odnos s poreznim vlastima ostao jednak, a pet posto ih smatra da se pokvario.

“Kao razlog popravljanju odnosa s poreznim vlastima u Hrvatskoj se navodi agresivnija porezna strategija tvrtki i bolja komunikacija s Poreznom upravom, dok u većini ostalih zemalja smatraju da je do poboljšanja ili pogoršanja došlo zbog temeljitijeg nadzora poreznih vlasti”, zaključuje Nimčević.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) je potkraj studenoga donijela zaključak o pokretanju postupka ocjene dopuštenosti koncentracije poduzetnika Agrokor i Mercator.

To je zaključeno nakon što su svi zainteresirani AZTN-u dostavili svoja mišljenja i primjedbe na provedbu te koncentracije. Agencija je ocijenila kako će provedbom te koncentracije doći do preklapanja djelatnosti sudionika koncentracije na mjerodavnom tržištu maloprodaje mješovite robe u Hrvatskoj. Učinci preklapanja bit će posebno značajni na području pojedinih županija. Prilikom ocjenjivanja koncentracije AZTN će posvetiti pozornost i učincima koji proizlaze iz vertikalne integriranosti koncerna Agrokor. U Agenciji nadalje smatraju kako bi provedba koncentracije mogla značajno utjecati na tržišno natjecanje

na mjerodavnim tržištima, osobito zato što se njome stvara novi ili jača postojeći vladajući položaj sudionika. Slijedom toga, pokrenuli su postupak ocjene koncentracije na drugoj razini. Agencija je uz to donijela i odluku o produljenju roka za donošenje rješenja u postupku ocjene koncentracije Tiska i iNovina na drugoj razini, pa je tako rok produljen za tri mjeseca, a počinje od 2. prosinca ove godine. (S.P.)

*vijesti RBI banka godine Renomirani specijalizirani časopis Financial Times dodijelio je Raiffeisen Bank International AG-u (RBI) nagradu za banku godine u Srednjoj i Istočnoj Europi (SIE). To je treće važno priznanje koje je RBI primio za svoje strateško pozicioniranje, uspješno poslovanje i izvrsnost usluge koju je ove godine pružao privatnim i korporativnim klijentima na području SIE-a. Pet banaka kćeri RBI-ja - bjeloruski Priorbank te Raiffeisen banke u Hrvatskoj, na Kosovu, u Rumunjskoj te u Srbiji osvojile su naslov domaće banke godine u vlastitim zemljama.

Hrvatske tvrtke sudjeluju u energetskom projektu Hrvatske tvrtke dobile su priliku uključiti se u projekt međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER), vrijedan 13 milijardi eura.

Taj bi se reaktor trebao izgraditi do 2022. godine u mjestašcu Cadaracheu u blizini francuskog grada Marseillea.

RBI ostvario konsolidiranu dobit Unatoč teškom tržišnom okruženju i slabim gospodarskim prognozama, Raiffeisen Bank International AG (RBI) ostvario je u tri tromjesečja ove godine dobit prije oporezivanja u visini 696 milijuna eura. Pad za 419 milijuna eura u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje prije svega se može pripisati jednokratnim učincima iz 2012. godine. To su prodaja obveznica te reotkup hibridnoga kapitala prvoga reda u ukupnom iznosu od 269 milijuna eura.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3805, 2. prosinca 2013.

Tržište novca Zagreb

Očekuje se još veća likvidnost depozitnih institucija Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

I

znimno visoka likvidnost depozitnih institucija koja se očituje u obilnoj ponudi novca na novčanom tržištu u budućnosti će biti još veća. Naime, prošli je četvrtak Savjet Hrvatske narodne banke donio odluku o smanjenju stope za obračun obvezne pričuve sa 13,5 na 12 posto da bi se bankama učinila dostupnom dodatna likvidnost za financiranje gospodarskog oporavka.

Time će se iznos ukupne obvezne pričuve smanjiti za oko 4,7 milijardi kuna, od čega 3,9 milijardi kuna u kunskom i 0,8 milijardi

u mil. kn

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Potražnja

Promet

4

300

3

200

2

100

1

0

25.11.2013.

26.11.2013.

27.11.2013.

u deviznom dijelu. Temeljem prošlotjedne odluke guvernera banke su dužne u visini cjelokupnog iznosa oslobođene kunske pričuve istovremeno upisati obvezne blagajničke zapise, s rokom dospijeća od tri godine. Na njih

28.11.2013.

0

29.11.2013.

se neće obračunavati kamata i bit će neprenosivi, što znači da ih banke ne bi mogle prodavati drugim osobama, zalagati i slično. Međutim, mogu ih i prije dospijeća, potkraj svakog mjeseca, ponuditi na otkup središnjoj

ponedjeljak

utorak

banci i to u iznosu od 50 posto prirasta određenih plasmana domaćim nefinancijskim poduzećima u prethodnom mjesecu.

Prvi otkup zapisa HNB će omogućiti 31. prosinca ove godine i to u visini od 50 posto prirasta odre-

Hrvatsko devizno tržište

valuta

s početka tog tjedna, kuna je prema euru ojačala 0,18 posto. Srednji tečaj eura u petak je iznosio 7,630815

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,102859

CAD

kanadski dolar

5,298441

JPY

japanski jen (100)

5,484665

CHF

švicarski franak

6,198371

GBP

britanska funta

9,157344

USD

američki dolar

5,608007

EUR

euro

7,630815

Izvor: HNB

EUR

carski franak oslabio 0,26 posto i iznosio 6,198371 kunu. Potkraj proteklog tjedna oslabio je i američki dolar, i to 0,88 posto, na 5,608007 kuna.

kuna. Kuna je ojačala i u odnosu prema ostalim valutama, pa je tako potkraj proteklog tjedna švi7.650

USD

5.68

CHF

6.220

6800

6.210

0,4%

0,10%

7.635

5.62

6.205

0,2%

0,05%

0,0%

0,00%

7.630

5.60

6.200

7.625

5.58

6.195

25.11. 26.11. 27.11. 28.11. 29.11.

4070 4050

6750

16092 16078

4010

6650

16064

3990

4400 4360

CAC40

3970 25.11.

9400 9368

26.11.

27.11.

29.11.

DAX

25.11.

15800 15720

4320

9336

4280

9304

15560

4240

9272

15480

4200

26.11.

27.11.

29.11.

NIKKEI 225

15640

9240 25.11. 26.11. 27.11. 28.11. 29.11.

NASDAQ

4030

16050

15400 25.11. 26.11. 27.11. 28.11. 29.11.

MIREX - tjedni

5.64

16120

25.11. 26.11. 27.11. 28.11. 29.11.

MIREX - mjesečni

7.640

6700

6600

Obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex kraj prošlog tjedna dočekala je sa 1,62 posto nižom vrijednosti nego tjedan ranije. Tako je Mirex proteklog tjedna iznosio 184,7563 boda. Prethodnog tjedna Mirex je iznosio 184,7566 bodova.

0,15%

sli su burzovni indeksi, a među dobitnicima su bile bankovne i rudarske dionice. Na američkim burzama je zabilježeno slabo trgovanje, dok je na tokij-

Dow Jones

Pad vrijednosti Mirexa

0,6%

Streeta i novi makroekonomski pokazatelji koji bi mogli osjetnije utjecati na tržišta. Ipak, trgovanje je bilo relativno dobro. Potkraj prošlog tjedna pora16106

đenih plasmana domaćim nefinancijskim poduzećima na dan 30. studenoga u odnosu na 31. listopada. Kod toga nema nikakvih ograničenja vezanih uz kamatnu stopu i valutu u kojoj su ti plasmani iskazani, ali uračunava-

6.215

25.11. 26.11. 27.11. 28.11. 29.11.

Miran tjedan na svjetskim burzama

FTSE 100

petak

5.66

Međunarodno tržište kapitala

6850

četvrtak

7.645

primjena od 30. studenoga 2013. 25.11. 26.11. 27.11. 28.11. 29.11.

Trgovanje na svjetskim burzama proteklog je tjedna prošlo u opreznom ozračju. Naime, europskim ulagačima nedostajale su smjernice s Wall

srijeda

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala prema svim valutama Na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke potkraj proteklog tjedna, a u usporedbi sa stanjem tečajnice

25. - 29. 11. 2013.

18. - 22. 11. 2013.

u%

400

ju se samo s dospijećem od najmanje tri mjeseca. Iako je ponuda novca i prije donošenja ove odluke bila dostatna, sigurno će odluka u određenoj mjeri potaknuti depozitne institucije da zajedno s potencijalnim korisnicima kredita ostvare pozitivan pomak u jačanju kreditne aktivnosti banaka. U slučaju da se sveukupni oslobođeni iznos kunskog dijela pričuve u potpunosti iskoristi, to bi značilo da je ostvaren ukupni porast kredita gospodarstvu od oko 7,8 milijardi kuna.

Tada će HNB biti spreman dodatnim mjerama osigurati potrebnu likvidnost bankovnom sustavu.

25.11. 26.11. 27.11. 28.11. 29.11.

skoj burzi indeks Nikkei skliznuo s najviše razine u proteklih šest godina.

Ipak, Nikkei je ojačao 1,8 posto čime je nastavio uspon treći tjedan zaredom.

Osim toga, inflacija je u Japanu dosegnula najvišu razinu u proteklih pet godina. Industrijska proizvodnja je također porasla što pokazuje da se to treće po veličini svjetsko gospodarstvo lagano oporavlja.

-0,02

-0,05% 28.10.

8.11.

18.11.

28.11

25.11.

26.11.

27.11.

28.11.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 28.11.2013.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HTa

189,4751 190,4812 169,7220 184,1357 184,7563

197,9278 217,7470 135,5424 158,1050 161,9677 176,1317 108,7409 123,0423 210,2149 204,5584 220,8513 104,4305 161,1669 142,2017 119,0161 186,4733 125,5183 135,6623 198,2977 171,0590 138,2912 121,6804 160,7106

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

23

www.privredni.hr Broj 3805, 2. prosinca 2013.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 362.124 milijuna kuna

Crobex bez promjene na tjednoj razini rast od 19 posto ili uvećanje za 9,8 milijuna kuna. Indeks Crobex je ostao na razini od kraja tjedna, gotovo nepromijenjen ili 0,01 posto, a njegova posljednja vrijednost bila je 1.772,11

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

rotekli tjedan je redovni dionički promet na ZSE - Zagrebačkoj burzi iznosio 61 milijun kuna što je Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d.

INA-industrija nafte d.d.

Zagrebačka banka d.d.

Adris grupa d.d. (povlaštena) Dioki d.d.

Ledo d.d.

Varteks d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Podravka d.d.

Belje d.d.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 60.977.432,80 kn

tjedna promjena -1,66% -3,82% 0,00% +0,74% -59,62% +0,69% +23,20% +2,91% +0,41% -2,49%

zadnja cijena 171,61 3.650,00 26,40 271,98 5,73 8.080,00 19,70 1.451,00 246,00 51,00

promet 15.587.670,79 7.940.350,05 4.431.265,39 3.394.755,36 3.208.555,98 2.043.475,00 1.714.595,21 1.631.362,69 1.583.440,83 1.418.455,50

bodova. Crobex10 je zabilježio malo veći pad od 0,83 posto te je pao ispod 1.000 bodova i tjedan završio na 993,27 bodova.

Obveznički indeks Crobis pao je za 0,14 posto, a Crobistr bilježi pad od 10 dionica s najvećim rastom cijene Centar banka d.d. (povlaštena) Turbo certifikat zlato short 5 Varteks d.d.

Institut IGH d.d.

Turbo certifikat DAX long 6 Turbo certifikat DAX long 8 SPNV-R-A d.d.

Turbo certifikat DAX long 7 Turbo certifikat zlato short 4 Turbo certifikat HT long 2

0,03 posto. U ovoj godini Crobex je u plusu 1,82 posto, a Crobex10 bilježi rast od 2,23 posto, dok je obveznički Crobis u minusu 3,88 posto. Tjedne promjene najlikvidnijih

tjedna promjena +75,00% +36,78% +23,20% +21,22% +20,99% +19,92% +16,84% +14,97% +14,53% +13,50%

zadnja cijena 1,61 236,50 19,70 160,00 146,40 91,50 333,00 129,80 169,50 4,12

promet 64,40 23.650,00 1.714.595,21 538.216,97 30.271,20 218.247,83 18.990,00 22.162,60 2.370,90 1.030,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.772,1100 993,2700 99,7171 123,3171

izdanja kretale su se u rasponu od +23,20 posto do -59,62 posto. Među najlikvidnijima, pet izdanja je 10 dionica s najvećim padom cijene Dioki d.d.

Turbo certifikat DAX short 6 Turbo certifikat DAX short 7 RIZ-odašiljači d.d.

Finvest Corp d.d.

Turbo certifikat € bund fut. Short 2 Genera d.d.

Hoteli Cavtat d.d.

Istarska kreditna banka Umag d.d.

Hoteli Brela d.d.

poraslo. Najveći promet ostvaren je s dionicama HT-a, čiji je promet iznosio 15,587 milijuna kuna.

tjedna promjena -59,62% -41,37% -28,11% -21,81% -15,12% -12,90% -12,06% -9,80% -8,70% -8,10%

zadnja cijena 5,73 23,10 44,50 23,38 73,00 40,50 35,00 225,51 1.050,00 5,90

promet 3.208.555,98 508.524,88 2.206,50 12.859,00 141.190,75 19.452,20 17.095,15 1.861,88 105.000,00 15.936,30

*vijesti

Većina fondova u plusu, dobitnik Ilirika JIE Proteklog tjedna su 42 od aktivnih 77 fondova porasla, te je većina fondova rasla peti tjedan uzastopno.

U minusu je tjedan završilo 35 fondova. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +1,14 do -1,72 posto.

Dva su fonda porasla više od jedan posto, a osam ih je palo za više od jedan

posto. Od 35 dioničkih fondova, 13 ih je poraslo, a naviše je vrijednost uvećana fondu Ilirika JIE, za 1,14 posto koji je postao i dobitnik tjedna.

Platinum Global Opportunity je s tjednim rastom od jedan posto drugi na ljestvici, a slijedi NETA US Algorithm (+0,95 posto).

U grupi dioničkih fondova najveći pad zabilježio

je fond HPB Titan (-1,72 posto) te je postao gubitnik tjedna.

Kod mješovitih fondova od ukupno njih 14 u proteklom su tjednu njih četiri porasla. PBZ Global fond je među mješovitima ostvario najveći tjedni rast od 0,56 posto. Šest je obvezničkih fondova poraslo, a najviše Erste Adriatic Bond i

Erste Bond, oba za 0,11 posto. Negativni rezultat kod obvezničkih bilježe ZB bond koji je pao za 0,11 posto i HPB Obveznički (-0,04 posto).

Kod novčanih fondova jedino OTP euro novčani (-0,01 posto) bilježi tjedni pad, dok je ostalih 19 novčanih poraslo u rasponu od +0,01 do +0,05 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

tjedna promjena -0,01% -0,83% -0,14% -0,03%

Valuta

od 21. do 28. 11. 2013. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] -0,43

ICF Balanced

kn

97,9900

KD Victoria

kn

14,3467

0,46

HPB Global

kn

76,8582

-0,29

HI-growth

€

8,7915

-0,49

OTP uravnoteženi

kn

102,3486

-0,38

Raiffeisen World

€

122,7500

-0,51

ZB euroaktiv

€

128,8500

0,71

ZB trend

€

132,6000

KD Balanced

kn

8,0666

0,39

NETA Emerging Markets Balanced

kn

71,1497

-0,60

-0,32

Agram Trust

kn

54,8677

0,47

FIMA Equity

kn

57,0928

-0,54

NETA GBEM

€

8,2922

-0,14

KD Prvi izbor

kn

12,2421

0,30

Allianz Portfolio

kn

121,4514

-0,13

Ilirika JIE

€

128,8484

1,14

Raiffeisen Prestige

€

92,4100

0,15

Raiffeisen Central Europe

€

47,7300

-0,31

VB SMART

€

95,7036

-0,35

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond

€

168,5100

-0,11

HI-conservative

€

12,5921

0,07

Raiffeisen Bonds

€

156,2100

0,08

PBZ Bond fond

€

110,4852

0,07

Erste Bond

€

123,5400

0,11

Capital One

kn

183,3024

0,03

HPB Obveznički

€

136,5229

-0,04

Erste Adriatic Bond

€

101,3300

0,11

PBZ Equity fond

€

8,9879

-0,03

HPB Dionički

kn

85,9099

-0,30

Erste Adriatic Equity

€

74,1200

0,05

NETA Global Developed

kn

96,6721

-1,43

ZB aktiv

kn

100,1500

-1,35

Capital Two

kn

64,7746

0,26

Ilirika Azijski tigar

€

42,0403

-0,54

PBZ I-Stock

kn

58,7975

-1,43

HPB Titan

€

67,6001

-1,72

HPB WAV DJE

€

114,0361

0,28

Platinum Global Opportunity

$

13,5513

1,00

KD Nova Europa

kn

6,4229

-0,93 -0,18

OTP indeksni

kn

37,5790

Platinum Blue Chip

€

92,3438

0,33

NETA MENA

kn

488,4180

-1,58

OTP MERIDIAN 20

€

85,3058

-0,29

A1

kn

78,9000

0,18

NETA US Algorithm

kn

155,6118

0,95

NETA New Europe

kn

87,9739

-1,61

NETA GDEM

€

8,6484

0,07

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond

kn

141,0987

0,01

ZB plus

kn

172,7912

0,02

ZB europlus

€

147,9350

0,03

PBZ Euro Novčani

€

136,0679

0,03 0,03

Raiffeisen Cash

kn

154,3400

Erste Money

kn

148,2200

0,02

HI-cash

kn

148,1315

0,03

PBZ Dollar fond

$

127,8239

0,01

HPB Novčani

kn

141,0651

0,02

Ilirika BRIC

€

72,7749

0,35

OTP novčani fond

kn

130,4894

0,03

VB CROBEX10

kn

93,7393

-0,92

VB Cash

kn

125,4155

0,04

KD Energija

kn

9,6472

-1,46

Agram Euro Cash

€

11,8442

0,03

ZB BRIC+

€

86,9700

-0,57

Allianz Cash

kn

116,5307

0,02

Raiffeisen Prestige Equity

€

111,6200

-0,55

Erste Euro-Money

€

113,3000

0,01

Allianz Equity

€

115,5212

-0,24

Auctor Cash

kn

107,0861

0,03

Raiffeisen euroCash

€

104,0000

0,02

ZB global

€

135,8400

-1,12

HPB Euronovčani

€

104,6582

0,03 0,04

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS PBZ Global fond

kn

92,0359

0,56

Locusta Cash

kn

1296,3750

HI-balanced

€

10,5667

-0,28

NETA MultiCash

kn

104,1506

0,05

Raiffeisen Balanced

€

119,1000

-0,02

OTP euro novčani

€

100,8137

-0,01

na malo je zabilježila blagi realni pad od 1,2 posto.

Croatia banka članica HUB-a Croatia banka postala je 19. članica HUB-a. Croatia banka prisutna je na bankarskom tržištu od 1989. godine i posluje putem mreže od 21 poslovnice i podružnice u cijeloj zemlji.

U 2013. godini pojačana je aktivnost svih tržišnih sektora, uvedeni su novi proizvodi i znatno je povećan broj klijenata.

Blagi pad bruto inozemnog duga Nakon što je u drugom tromjesečju zabilježen izraženiji rast bruto inozemnog duga, i to za 1,2 milijarde eura, u srpnju je zabilježen pad na mjesečnoj razini. Tako je bruto inozemni dug potkraj srpnja iznosio 45,6 milijardi eura što je 1,2 posto manje nego potkraj lipnja, posljednji su podaci HNB-a.

Godišnji pad trgovine na malo Trgovina na malo u rujnu je zabilježila realni godišnji pad od 0,5 posto, a to je prvi pad nakon što je četiri mjeseca za redom trgovina na malo bilježila pozitivne realne godišnje stope rasta, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Na mjesečnoj razini, prema desezoniranim podacima, trgovina

Imovina mirovinskih fondova 57 milijardi kuna Ukupna neto imovina sva četiri obvezna mirovinska fonda potkraj listopada iznosila je 57,02 milijarde kuna. Prema podacima Hanfe ta četiri obvezna mirovinska fonda u domaćim dionicama imaju 6,53 milijarde kuna. Od toga je najviše na domaćem dioničkom tržištu imao Raiffeisen OMF. Dionički portfelj mu je iznosio 2,14 milijardi kuna.

Blagi oporavak tržišta automobila Tijekom listopada u Hrvatskoj su prodana 2194 nova automobila, što je 21 posto više nego u rujnu i gotovo 10 posto više nego u listopadu prošle godine. Ipak, međugodišnji rast prodaje u listopadu rezultat je niske osnove za usporedbu iz lanjskoga listopada, kada je prodano samo 1997 automobila.

Porast broja poslovnih skupova U Hrvatskoj je od srpnja do rujna održan 1231 poslovni skup ili 2,5 posto više nego u istom razdoblju 2012. Na tim je skupovima bilo gotovo jedan posto više sudionika ili njih 76.700, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Svi su skupovi od srpnja do rujna ove godine trajali ukupno 2887 dana, što je 1,9 posto više dana nego lani.

60 godina u službi gospodarstva privredni vjesnik

18

godina 400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika

Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik

Privredni vjesnik d.o.o.

A

FINANCIJSKA INDUSTRIJA

20

Rang-ljestvice banaka, godina osiguranja, leasinga i fondova

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, Hrvatska

W

pvinternational Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika

www.privredni.hr

E

POSLOVNA OCEKIVANJA Barometar gospodarstva

Izbor ekonomskog analitičara godine

utemeljeno 1953.

redakcija@privredni.hr

Prva međunarodna znanstveno-stručna konferencija Fedor Rocco na temu Hrvatske perspektive u Europskoj uniji održati će se 6. prosinca 2013. u Kongresnom centru hotela International u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Gradonačelnika grada Zagreba gospodina Milana Bandića.

Organizator konferencije je Visoka poslovna škola Zagreb s pravom javnosti. Konferencija je pokrenuta s namjerom da postane tradicija, a nosi ime dr. sc. Fedora Rocca, profesora emeritusa (1924. – 2011.g.), dugogodišnjeg profesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, te jednog od utemeljitelja marketinške teorije i prakse u Hrvatskoj, koji je aktivno sudjelovao u osnivanju škole te je bio njen prvi dekan. Tematski će radovi konferencije bit će podijeljeni u 3 modula: marketing, komunikacije, ekonomija i politika. Posebni gosti konferencije bit će Rocci Luppicini (Kanada), izvanredni profesor na Odsjeku za komunikacije Sveučilišta u Ottawi, Diane Whitehouse (Velika Britanija), znanstvenica čiji je rad usmjeren na društvene, političke i etičke aspekte informacijsko-komunikacijske tehnologije, te Dušan Radonjič (Slovenija), redovni profesor na Katedri za marketing Poslovno-ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mariboru i gostujući profesor na više europskih i američkih sveučilišta, te predsjednik udruge European Council of Business Education. Posebno ističemo radionica komunikacija i marketinga za studente koje će voditi stručnjaci naših vodećih agencija: Millenium promocija i Bruketa&Žinić. (više informacija: www.vpsz.hr / konferencija@vpsz.hr)

Do PV izdanja u samo 3 koraka...

1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a

2 Dobit ćete povratni e-mail s

porukom da ste uključeni na našu mailing listu

3 Čitajte Privredni vjesnik i

njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu

* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...

privredni vjesnik

Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr