Pv 3812

Izmiču nam EU euri Za povlačenje predviđenih sredstava već bismo trebali imati pripremljene projekte u vrijednosti tri milijarde eura

5. skupština HGK-a Nakon što su prihvaćene izmjene i dopune statuta, počinje postupak izbora novog predsjednika

Nafta i plin u Jadranu Za snimke podmorja zanima se 20 kompanija; natječaj za dodjelu koncesija očekuje se u travnju

tema tjedna Str. 4

aktualno Str. 5

aktuaLNO Str. 12

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 1 2 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 27. siječnja 2014.

Godina LX / Broj 3812. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

POSLODAVCI O ZAKONU O RADU / NOVI VLAKOVI: POSAO ZA KONČAR I GREDELJ / PREDSTAVLJANJA / SVIJET FINANCIJA

Poslovno vijeće HGK-a za suradnju s Ruskom Federacijom

Poslovanje s Rusijom postaje jednostavnije Ova bi godina mogla donijeti novi vjetar u leđa i rast robne razmjene koja je u najboljim razdobljima dosezala dvije milijarde dolara >>10-11

BAN G POSE PRILO info EEN onosi

ork Što d rope Netw Eu e is r p Enter

Intervju: Branko Grčić

Porez na nekretnine u sloveniji

>> 6-7

>> 15

U tijeku je provedba projekata financiranih u vrijednosti 775 milijuna eura, kaže ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a

Velike nevolje na samom početku primjene zakona kojim slovenska vlada želi dopuniti proračun sa 200 milijuna eura

60 godina u službi gospodarstva

utemeljeno 1953.

Do PV izdanja u samo 3 koraka...

1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a

2 Dobit ćete povratni e-mail s

porukom da ste uključeni na našu mailing listu

3 Čitajte Privredni vjesnik i

njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu

* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...

privredni vjesnik

Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr

UVOD

www.privredni.hr Broj 3812, 27. siječnja 2014.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

Mamta Murthi, direktorica Svjetske banke za Srednju Europu i baltičke zemlje:

G(H)OST KOMENTATOR: Sanela Dropulić, inicijatorica projekta uvođenja fleksibilnog radnog vremena za zaposlene majke

Iz nezaposlenosti u siromaštvo

Majkama treba fleksibilno radno vrijeme

Naše simulacije pokazuju da se siromaštvo u Hrvatskoj povećalo s oko 13 posto 2008. na oko 20 posto u 2013. U 2011., kada je provedena posljednja službena ocjena siromaštva, najviša je učestalost siromaštva, iznad 40 posto, utvrđena u kućanstvima na čelu kojih je bila nezaposlena ili neaktivna osoba. Učestalost siromaštva je isto tako znatno viša u ruralnim nego u urbanim područjima, oko 24 posto, u usporedbi s devet posto, te u kontinentalnom dijelu, za razliku od priobalja.

Tonći Peović, zračna luka Zagreb:

Svaki drugi aerodrom u gubitku U zračnom prometu dominiraju veliki prijevoznici, konstantno se smanjuje broj usluga koje pružaju zračne luke, a glavni uzrok je porast kapitalnih troškova od 29 posto. Poslovodstva zračnih luka nastoje maksimalno racionalizirati poslovanje što rezultira otpuštanjem zaposlenih i smanjivanjem ulaganja u marketinške aktivnosti. Zbog toga ne iznenađuje podatak da 45 posto zračnih luka u EU-u bilježi gubitke u poslovanju. Unutar EU-a u puno većoj mjeri se stimulira razvoj željezničkog prometa u odnosu na ostale transportne grane, a ta se strategija prakticira i u Hrvatskoj.

Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica Hrvatske Gospodarske Komore:

Očekujemo rast suradnje s Rusijom Namjera je HGK-a ojačati suradnju s Ruskom Federacijom, a nizom aktivnosti koje smo pokrenuli očekujemo da će se postići rezultati u ovoj godini. Za suradnju je osobito perspektivna farmaceutska industrija, industrija građevinskih strojeva i opreme te prehrambena industrija, a također i specijalizirani oblici turizma. Važan je i ulazak Sberbanka u Hrvatsku te njegov ugovor s HBOR-om što će pridonijeti povećanju gospodarske razmjene Hrvatske i Rusije te unaprijediti mogućnosti financiranja i sufinanciranja izvoza.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Balansiranje između posla i obitelji problem je koji muči dobar dio zaposlenih žena, posebice onih na odgovornijim pozicijama. U prosjeku tijekom tjedna zaposlene majke troše čak 30 sati na skrb i brigu o djeci

F

leksibilno radno vrijeme za zaposlene majke, koje postoji gotovo u svim državama EU-a, čak i cijelo desetljeće, nešto je što bi i našim zaposlenim majkama trebalo uvelike olakšati usklađivanje poslovnih i privatnih obaveza, u prvom redu prema obitelji. Za to nam je potrebna podrška državne administracije, politike i poslodavaca.

Povod za moje istraživanje i pokretanje projekta uvođenja fleksibilnog radnog vremena za zaposlene majke je prije svega osobne prirode s obzirom na to da već godinama balansiram između zahtjevnih poslovnih angažmana, te sve brojnijih obiteljskih obveza.

U Hrvatskoj žene rade više od 30 sati tjedno dulje od muškaraca, odgajajući djecu i brinući za kućanstvo. Svaka treća majka obuhvaćena istraživanjem redovito mora lagati svom poslodavcu o razlozima izbivanja s posla iako je riječ o bolesnom djetetu ili obvezama vezanima za vrtić ili školu koje dijete pohađa.

Svaka četvrta majka žali se da je njezin poslodavac ne razumije kad su obiteljske obveze u pita-

nju, te je ne podupire ili čak dolazi do sankcija poput obveznog rada vikendom ako izlazi tijekom radnog tjedna zbog djeteta s posla. Rijetki su hrvatski poslodavci koji imaju razumijevanja za zaposlene majke i njihovu angažiranost oko obi-

Ako je korisnica instrumenta fleksibilnog radnog vremena, majka nije dužna poslodavcu pravdati odlazak s posla dajući pisanu izjavu o odgovornosti telji, a još je manje onih koji implementiraju i provode fleksibilno radno vrijeme za zaposlene majke. Poražavajuće je i to da majkama situaciju ne olakšavaju ni očevi, pa se tako jedna od četiri anketirane majke izjašnjava da joj životni partner uopće ne pomaže ili rijetko pomaže oko djece.

Instrument fleksibilnog radnog vremena za zaposlene majke koji predlažem uključivao bi: odrađivanje 40 sati tjedno bez obveze da se mora dolaziti i odlaziti s posla

u točno zakazano vrijeme (primjerice, od 8 do 16 sati), korisnica može izlaziti s posla ovisno o potrebama djeteta ili njegovim obvezama u vrtiću ili školi, a neodrađeno vrijeme može odraditi kada se vrati na posao, radom izvan uobičajenog radnog vremena ili prije radnog vremena ostalih kolega. Ako je korisnica instrumenta fleksibilnog radnog vremena, majka nije dužna poslodavcu pravdati odlazak s posla dajući svoju pisanu izjavu o odgovornosti i pri-

stanak na uključivanje u projekt. Radno vrijeme koje je propušteno tijekom tjedna može se, dogovorno s poslodavcem, odrađivati vikendom ili radom od kuće.

Međunarodni monetarni fond sve glasnije upozorava kako zaposlenim majkama treba dati priliku za bolje radne uvjete kroz uvođenje fleksibilnog radnog vremena. Takve mogućnosti donose poslodavcu veću motiviranost za rad, disciplinu, manje bolovanja, kao i bolje odnose u radnoj sredini, socijalnu osjetljivost...

Neke brazilske kompanije koje su, prema istom izvoru, uvele fleksibilno radno vrijeme za zaposlene majke, povećale su produktivnost u kratkom roku u dvoznamenkastom postotoku. Iz dana u dan raste broj family friendly kompanija u EU-u, no to se kod nas ne događa. Čak ih i Slovenija ima veliki broj.

Istraživanje o fleksibilnom radnom vremenu za zaposlene majke početni je impuls koji bi trebao dovesti do toga da majke mogu uživati povlasticu koje zaposlenice s djecom diljem Europe već godinama imaju.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

Direktor: Darko Buković

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

4

TEMA TJEDNA

( 1,8 mlrd kn

uplatili smo Europskoj uniji u 2013.

Privredni vjesnik Broj 3812, 27. siječnja 2014.

( sa 5,5 na 10 mlrd kn porasle nam kamate od 2008. do 2013.

Financijski izazovi u Europskoj uniji

Izmiču nam euri, ali još nije prekasno Ivana Maletić upozorava da je za Hrvatsku u 2014. predviđeno 980 milijuna eura, a u 2015. 1,2 milijarde eura.

S obzirom na nacionalnu komponentu u financiranju i rokove izrade projekata, to znači da nam već sada trebaju pripremljeni projekti od barem tri milijarde eura Drago Živković zivkovic@privredni.hr

nacionalnu komponentu u financiranju i rokove izrade projekata, to znači da nam već sada trebaju pripremljeni projekti od barem tri milijarde eura. Makroekonomist Ante Babić također vjeruje da ćemo uspjeti povući glavninu tog novca kroz projekte u energetici i željeznici, jer su neki od tih velikih projekata već godinama u završnoj fazi izrade.

I

ako Hrvatska neće ove godine biti neto uplatitelj u proračun Europske unije, činjenica je da nismo iskoristili sve što nam je ponuđeno u novim strukturnim fondovima, a računicu su spasili projekti realizirani kroz pretpristupni projekt IPARD. Oko toga zašto nismo uspjeli povući novca koliko smo u teoriji mogli, suglasja, naravno, nema, pokazala je i konferencija koju su organizirali predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj i zagrebački ured za informiranje Europskog parlamenta. Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić (HDZ) smatra da se cijelim sustavom EU fondova u Hrvatskoj loše upravlja, zbog čega nismo do kraja prošle godine uspjeli povući niti 150 milijuna eura predujma. Istovremeno smo u EU proračun uplatili 1,8 milijardi kuna, što kroz članarinu, što kroz carinske prihode i dio PDV-a.

Financijska perspektiva EU-a od 2014. do 2020.,

ukupno teška 960 milijardi eura, za Hrvatsku predviđa osam milijardi iz kohezijskih fondova i još 3,3 milijarde za poljoprivrednu politiku. Ukupno je to do kraja 2020. oko 90 milijardi kuna, odnosno 12,5 milijardi kuna godišnje.

Kohezijski fondovi velika prilika Iako se to ne čini velikim iznosom u usporedbi s državnim proračunom od 120 milijardi kuna, Ivana

Maletić upozorava da od cijelog proračuna manje od dva posto završi u investicijama, što znači barem šest puta manje nego što ćemo moći povlačiti iz EU fondova. Stoga ona upravo u kohezijskim fondovima vidi pravu veliku priliku, jer je taj novac rezerviran samo za Hrvatsku, dok u fondovima kojima se potiče konkurentnost naši poduzetnici konkuriraju svim ostalim europskim poduzetnicima. Zastupnik u

europarlamentu Oleg Valjalo (SDP) vjeruje da će Hrvatska ipak uspjeti iskoristiti najveći dio od 450 milijuna eura za 2013. godinu. Niti druge zemlje članice nisu uspjele u prvoj godini iskoristiti sve što im je bilo ponuđeno, pa Hrvatska tu nije nikakva iznimka, poručuje Valjalo. No, Ivana Maletić upozorava da je za Hrvatsku u 2014. predviđeno 980 milijuna eura, a u 2015. godini 1,2 milijarde eura. S obzirom na

Strašni otpori Babić smatra da i naši mali i srednji poduzetnici imaju dobre šanse povući novac iz fonda za konkurentnost, jer smo poduzetnicima iz bogatijih zemalja atraktivni, s obzirom na to da oni ne mogu konkurirati za sredstva iz tog fonda. Po mišljenju Ivane Maletić, prednost bi ipak trebali imati projekti poslovne infrastrukture, poput centara izvrsnosti i poslovnih zona, ali za to bi država iz proračuna trebala izdvojiti veća sredstva za sufinanciranje. No, tih sredstava zapravo nema, istaknuo je na drugom okruglom stolu konferencije zamjenik ministra financija Bo-

ris Lalovac. “Strašni su otpori reformama u svim interesnim skupinama, svi tvrde da su prevažni za društvo i da se kod njih ne može naći prostora za uštede, čak i da im treba još više”, požalio se Lalovac. Podsjetio je da su u zadnje dvije godine proračunski rashodi za plaće smanjeni za nešto više od milijardu kuna, kao i

Strašni su otpori reformama u svim interesnim skupinama, kaže Boris Lalovac za materijalne troškove i subvencije. Učinci ušteda se ne vide, kaže Lalovac, jednostavno zato što su nam kamate od 2008. do 2013. porasle sa 5,5 na 10 milijardi kuna. “Upitno je može li se više išta postići jednostavnim rezanjem. Stoga idemo u potpunu reorganizaciju javne uprave kroz izdvajanje pratećih službi, smanjivanje broja sudova i bolnica. To su strukturne reforme”, zaključio je Lalovac.

Lovrinčević: bez brzih rezova morat ćemo prodavati imovinu Procedura prekomjernog deficita zadnja je prilika da Hrvatska pokuša svijetu i investitorima reći misli li napraviti nešto ozbiljno s reformama ili misli nastaviti politiku malih koraka koja nas je i dovela do pada rejtinga, poručuje Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta. Prema njemu, još uvijek smo u fazi ne-

giranja stvarnosti. Hrvatski javni dug je, tvrdi, puno veći nego što to govore službeni podaci Vlade. Prošlu godinu završili smo sa 65 posto javnog duga u BDP-u, bez Hrvatskih autocesta, Autoceste Rijeka-Zagreb i HBOR-a. Kad se oni od jeseni uključe, s uvođenjem nove metodologije, tada hrvatski javni dug iznosi 80 posto BDP-a.

Prošlu godinu smo završili s oko 6,5 posto proračunskog deficita, a ove godine, nastavi li se kao dosad, završit ćemo sa 7,5 posto deficita, što je neodrživo za većinu investitora. “Drugim riječima, Hrvatska se preko noći pretvorila iz srednje zadužene u visoko zaduženu zemlju. Ono što Vlada misli napraviti s uštedom od tri

milijarde kuna je nedovoljno, jer polazimo od puno više razine duga. Ako to ne učinimo radikalno i brzo, izmiče nam mogućnost uvođenja eura u sljedećih 15 godina.

A to znači da nam ostaju svi valutni i kreditni rizici, što nas dovodi u poziciju brze prodaje preostale imovine”, upozorava Lovrinčević.

5

www.privredni.hr Broj 3812, 27. siječnja 2014.

( više od 5 mil kn

vrijednost poslova o kojima će odlučivati Skupština

( poslovi do 300.000 kn ostaju pod ingerencijom predsjednika

Peta skupština Hrvatske gospodarske komore

Počinje postupak izbora novog predsjednika HGK-a Hrvatsko gospodarstvo je preko svojih izabranih članova u Skupštini pokazalo da je moguće na kvalitetan i transparentan način upravljati ovakvom vrlo važnom institucijom i postaviti temelje za njezin daljnji rad i definiranje izazovnih ciljeva kojima HGK definitivno u budućnosti može odgovoriti, istaknula je Sabina Škrtić Drago Živković zivkovic@privredni.hr

S

kupština Hrvatske gospodarske komore prihvatila je, na svojoj prošlotjednoj sjednici, izmjene i dopune svog statuta, kojim se uvode novi kriteriji za članove Skupštine i za predsjednika HGK-a. Novi statut stupit će na snagu osam dana nakon objave u Narodnim novinama, nakon čega bi Upravni odbor trebao raspisati kandidacijski poziv za izbor novog predsjednika Komore. Vršiteljica dužnosti predsjednice Komore Sabina Škrtić očekuje da bi novi predsjednik ili predsjednica mogla biti izabrana u idućih mjesec dana, a ona sama neće se kandidirati.

Novi je statut, prema riječima v.d. predsjednice, vrlo važan iskorak kojim su na višu razinu podignuti kriteriji transparentnosti

U Skupštini, koja ima 67 članova, ubuduće će svaka županija imati po dva člana i upravljanja Komorom.

“Hrvatsko gospodarstvo je preko svojih izabranih članova u Skupštini pokazalo da je moguće na kvalitetan i transparentan način upravljati ovakvom vrlo važnom institucijom i postaviti temelje za njezin daljnji rad i definiranje izazovnih ciljeva ko-

jima HGK definitivno u budućnosti može odgovoriti”, istaknula je Sabina Škrtić.

Svakoj županiji po dva člana Skupštine Skupština je prihvatila i ostavke po jednog člana Upravnog i Nadzornog odbora HGK-a, te ih razriješila dužnosti. Dosadašnji član Upravnog odbora Vlado Jerbić, dugogodišnji direktor tvornice papira u Belišću, podnio je ostavku zbog odlaska u mirovinu, dok je predsjednik Uprave Saponije Damir Skender podnio ostavku na mjesto u Nadzornom odboru iz osobnih razloga.

Novi statut definira i kriterije za odabir članova Skupštine. Ubuduće će tako svaka županija imati po dva člana Skupštine (ukupno 42), a još 35 članova bit će izabrano prema kriteriju ukupnog pri-

Kriteriji za izbor predsjednika Hrvatske gospodarske komore • osoba iz reda uglednih gospodarstvenika ili stručnjaka u području gospodarstva • hrvatsko državljanstvo ili prebivalište na području Republike Hrvatske • završen integrirani preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij ili specijalistički stručni studij, odnosno visoka stručna sprema hoda i broja zaposlenih u odnosu na udio tih pokazatelja u cijeloj Hrvatskoj. Kriteriji za odabir članova po gospodarskim djelatnostima u pojedinim županijama su ukupan prihod, dobit razdoblja, prihod od izvoza i broj zaposlenih. Gospodarska vijeća u županijskim komorama biraju tvrtke iz pojedinih djelatnosti po kriterijima ukupnog prihoda, neto dobiti, broja zaposlenih, prihoda od izvoza, udjela neto dobiti u ukupnom prihodu i produktivnosti.

• najmanje 15 godina radnog staža • najmanje 10 godina uspješnog rada na višim izvršnim ili strateškim upravljačkim pozicijama u gospodarstvu • aktivno znanje engleskog jezika • osoba koja nije kazneno osuđivana za kaznena djela u gospodarstvu i protiv koje se ne vodi kazneni postupak

O sklapanju poslova čija pojedinačna vrijednost prelazi pet milijuna kuna odlučivat će isključivo Skupština, a moći će odlučivati i o poslovima manje vrijednosti, ako to od nje zatraži Upravni odbor. Proširena je i odredba o potrebnoj većini glasova svih članova Skupštine, koja je sada potrebna i za odlučivanje o raspolaganju nekretninama, osnivanju i ukidanju županijskih komora kao i predstavništava Komore u inozemstvu. Struktura Upravnog odbora, čije

članove bira Skupština, promijenjena je tako da će ubuduće imati predsjednika, zamjenika i još sedam članova, dok ih je po starom statutu imao ukupno 11. Zamjenik i sedam članova birat će se kao predstavnici najvećih gospodarskih grana, pri čemu će biti osigurana zastupljenost malih, srednjih i velikih tvrtki.

Predsjedniku maksimalno dva mandata Upravni odbor po novom statutu predlaže Skupštini

izbor ili razrješenje predsjednika, članova Upravnog i Nadzornog odbora, te odlučuje o sklapanju pravnih poslova čija pojedinačna vrijednost prelazi 300.000 kuna na godišnjoj razini. Nadzorni odbor će kao i dosad, uz predsjednika, imati četiri člana, ali oni moraju biti predstavnici pet najvećih gospodarskih grana: industrije, trgovine, poljoprivrede, financija i turizma. Kandidate utvrđuje Upravni odbor i to po pet iz svake gospodarske grane.

Predsjednik HGK-a birat će se na mandat od četiri godine, uz ograničenje od maksimalno dva mandata. Svoju će dužnost obavljati profesionalno ili bez zasnivanja radnog odnosa. Novi predsjednik imat će ovlast samostalno odlučivati samo o sklapanju pravnih poslova čija pojedinačna vrijednost ne prelazi 300.000 kuna. Postupak i način izbora predsjednika, Upravnog i Nadzornog odbora detaljnije će biti utvrđen Poslovnikom HGK-a.

Kako je na prethodnoj sjednici Skupština ukinula doprinose, sredstva za obavljanje djelatnosti Komore, prema izmjenama statuta, osiguravaju se iz članarina koje plaćaju članice, prihoda od obavljanja javnih ovlasti, prihoda od vlastite djelatnosti i drugih izvora. Opći akti Komore moraju se u roku od tri mjeseca uskladiti s odredbama izmijenjenog statuta.

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3812, 27. siječnja 2014.

( 2079 zahtjeva

( 264 općina i gradova

Sunčane elektrane

Branko Grčić, potpredsjednik Vlade RH i mini

zaprimljeno u HROTE-u već početkom siječnja

po novoj kategorizaciji spada u potpomognuta područja

Poruka lokaln - budite proa Početak godine, a već premašene kvote Bilo bi bolje da se kvota popunjava po izvedenim projektima, a ne onima na papiru, kaže Ljubomir Majdandžić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatski operator tržišta energije (HROTE) već početkom siječnja zaprimio je ukupno 2079 zahtjeva za sklapanje ugovora o otkupu električne energije iz sunčanih elektrana sukladno Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije za 2014. godinu. Pritom je posebice zanimljivo da ukupna snaga tih projekata iznosi nešto manje od 88 megavata (MW), što je čak 76 megavata više od utvrđene kvote. Drugim riječima, kvota za integrirane (koje se nalaze u sklopu postojećih objekata) sunčeve elektrane iznosi pet megavata. Za iste takve koje su instalirane na objektima u vlasništvu tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kvota iznosi dva MW-a, dok za neintegrirane (na zemljištu, izgrađene kao samostalne građevine) sunčeve elektrane iznosi pet megavata.

Ljubomir Majdandžić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za

sunčevu energiju (HSUSE), u razgovoru za Privredni vjesnik ističe kako je država tomu mogla doskočiti jer se ista stvar dogodila prošle godine.

“Moj prijedlog rješenja takve situacije bio bi da se dana kvota popunjava po izvedenim projektima, a ne onima na papiru”, napominje Majdandžić dodajući kako te “projekte na papiru” razni mešetari često koriste kako bi ih preprodavali drugima, što je teško dokaziva javna tajna. “K tomu, moglo bi se primjerice uvesti pravilo jedan projekt-jedan vlasnik, jer bi tako svi građani koji žele izgraditi elektrane bili ravnopravni u dobivanju kvota i zajamčenom otkupu električne energije.” Majdandžić smatra kako bi se kvote trebale povećati jer se Hrvatska nalazi daleko ispod prosjeka Europske unije.

Izjednačavanje s maloprodajom Hrvatski operator tržišta energije ističe kako je ulaganje u obnovljive izvore energije prepoznato u svim državama kao isplativ i siguran način investiranja jer je riječ o značaj-

nim državnim poticajima u odnosu na tržišnu cijenu električne energije.

“Isplativost ovisi i o vrsti tehnologije, a ulaganje u sunčane elektrane zbog pada cijena tehnološke opreme ima najbolji omjer uloženo/dobiveno, pogotovo kad je riječ o inicijalnom kapitalu koji je znatno manji u odnosu na druge tehnologije OIE. No s obzirom na konstantni pad cijena instalacijske

Pravilo jedan projekt - jedan vlasnik unijelo bi ravnopravnost u dobivanju kvota, objašnjava Majdandžić opreme za sunčane elektrane te iznosa poticajnih cijena otkupa, cijena proizvodnje električne energije iz sunčanih elektrana u državama s najboljom insolacijom za nekoliko će se godina izjednačiti s maloprodajnom cijenom na tržištu električne energije”, objašnjavaju nam u HROTE-u koji će zaprimljene zahtjeve riješiti u zakonski određenom roku.

Već je u tijeku provedba, javna nabava i ugovaranje projekata infrastrukturne projekte te javni pozivi za dodjelu sredstava ma Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S

potpredsjednikom Vlade Republike Hrvatske Brankom Grčićem razgovarali smo o prognozama za ovu godinu, novom zakonu o regionalnom razvoju, indeksu razvijenosti, politici prema otocima te o povlačenju sredstava iz fondova Europske unije.

Optimistični ste kad je riječ o prognozi za 2014. godinu te očekujete rast BDP-a. Na čemu temeljite taj optimizam?

- Da, očekujem da će 2014. donijeti preokret. U 2013. godini smo usporili pad BDP-a, uspjeli smo smanjiti razmak koji je od 2009. do 2011. bio za jedan do 2,5 posto manji u odnosu na prosjek EU-a, na približno 0,5 posto. Mi smo mala i otvorena ekonomija, pa uz sva naša nastojanja i mjere koje poduzimamo na jačanju gospodarstva, očekujemo i pozitivan utjecaj gospo-

darskog oporavka naših partnera u Europi. Da je to očekivanje realno, pokazuje i podatak kako su hrvatski poduzetnici u anketi Europske komisije iskazali značajno veća očekivanja u pogledu poslovne klime i rasta investicija u 2014., a to potvrđuju i podaci koje imamo o prijavama poduzetnika koji će otvoriti desetak tisuća novih radnih mjesta korištenjem zakonskih poticaja, kao i najava investitora koji su se obratili Agenciji za investicije i konkurentnost kako bi se otklonile prepreke u realizaciji njihovih projekata.

Najavili ste donošenje novog zakona o regionalnom razvoju. Što će se njime postići?

- Dosadašnji način vođenja politike potpore utemeljen na različitom tretiranju područja posebne državne skrbi, brdsko-planinskih područja, otoka i Grada Vukovara zamijenit će se jedinstvenim sustavom temeljenim na indeksu razvijenosti. Pri tom, briga o otocima i Gradu Vukovaru

ostaje prema posebnim, postojećim zakonima. Ključni razlog zbog kojeg smo krenuli u te promjene jest taj da postignemo veću pravednost u raspodjeli državnih potpora najmanje razvijenim područjima. Neke jedinice lokalne samoupra-

Neće biti nikakve redukcije i uštede na račun otoka Što otočani i otoci mogu očekivati u narednom razdoblju? Koje se promjene u potporama uvode?

- Izradom novog indeksa razvijenosti utvrđeno je da su gotovo sve otočne jedinice iznad 75 posto hrvatskog prosjeka, no ova vlada je svjesna specifičnih razvojnih problema otoka kao što su slaba prometna povezanost i veći troškovi obavljanja djelatnosti na otocima. Zato smo ustrajali na zadržavanju Zakona o otocima koji definira posebne razvojne mjere za otoke neovisno o mjerama predviđenima za potpomognuta područja.

Nikakve redukcije i uštede na račun otoka se neće dogoditi. Ulaganja na otocima kroz različite resore iznose godišnje oko 1,5 milijardi kuna. Cilj nam je i da se razvoj otoka sve više temelji na korištenju EU fondova. Upravo radimo na posebnom programu kako bismo na otocima pomogli u identifikaciji projektnih ideja prihvatljivih za financiranje iz fondova EU-a, a kojima će biti pružena i tehnička pomoć u pripremi.

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3812, 27. siječnja 2014.

( 1,12 mlrd €

7

( od čega 824 mil €

iz pretpristupnih fondova na raspolaganju Hrvatskoj

ili 73,5% je ugovoreno

star regionalnog razvoja i fondova EU-a

oj i područnoj samoupravi ktivni

Sanjin Strukic/PIXSELL

financiranih u vrijednosti 775 milijuna eura, a do kraja prvog kvartala 2014. bit će otvoreni preostali natječaji za velike njim projektima, ukupne vrijednosti 200 milijuna eura

ve sa 30 do 40 posto prosjeka razvijenosti nisu imale državnu potporu, a druge sa 110-120 posto prosjeka dobivaju poticaje.

Vaše ministarstvo je izradilo novi indeks razvijenosti i novu kategorizaciju potpomognutih područja. Koliko je gradova izišlo, a koliko ušlo u tu kategoriju?

- Nova kategorizacija je svrstala 264 općina i gradova u potpomognuta područja. Čak 99 jedinica lokalne samouprave koje nikad nisu bile u sustavu potpore, a razvijene su manje od 75 posto prosjeka Hrvatske, ulazi u sustav državnih potpora, dok iz sustava izlazi njih 56. Ka-

tegorizacija je pokazala da je broj jedinica s indeksom razvijenosti većim od 75 posto bio veći od 80. No, analizom pojedinačnih pokazatelja utvrdili smo da postoje određene nelogičnosti, posebno kada je riječ o indikatoru demografskog razvitka u nekim od tih jedinica.

O kojim je općinama i gradovima riječ?

- Kod ratom pogođenih općina i gradova utvrdili smo da je izrazito pozitivan pokazatelj rasta stanovništva prije svega rezultat povratka prognanika i izbjeglica u razdoblju između dva popisa, obavljena 2001. i 2011. godine., a ne realnog prirasta u kojem bi se pre-

poznao istinski demografski razvitak tih područja.

Nismo mogli zanemariti tu činjenicu ni dopustiti da neke jedinice zbog takve situacije prijeđu 75 posto prosjeka Republike Hrvatske i ispadnu iz sustava. A posebno jer smo svjesni da im itekako još uvijek treba pomoć države. Na toj listi je njih 25, a čim spomenete Škabrnju, Benkovac, Drniš, Vrliku, Vukovar, Lovas, Ernestinovo, Petrinju - jasno je da im još uvijek treba državna pomoć.

Koliko smo iskoristili sredstava iz fondova Europske unije i koliko očekujete u ovoj godini?

- Od 1,12 milijardi eura koliko je Hrvatskoj do da-

nas na raspolaganju kroz sve pretpristupne fondove, ugovoreno je više od 824 milijuna eura ili čak 73,5 posto, što je natprosječni EU rezultat. Kada je riječ o IPA programu koji se provodi od 2007., od ukupno 823 milijuna eura ugovoreno je 559 milijuna eura ili gotovo 68 posto.

Samo u nepune dvije godine mandata ove vlade ugovoreno je 309 milijuna eura, dok su u prethodnih pet godina od 2007. do 2011. ranije vlade ugovorile tek 247 milijuna eura.

Ova vlada je jako ubrzala realizaciju projekata tako da je u dvije godine isplaćeno izvođačima radova 238 milijuna eura, dok je u ranijih pet godina isplaćeno samo 127 milijuna eura. To su brojke koje govore o napretku u korištenju EU fondova, a očekujem da ćemo sve projekte za 2013. godinu, za svih 450 milijuna eura, koji su nam stavljeni na raspolaganje za prvih šest mjeseci članstva u 2013., ugovoriti do lipnja 2014. Što je sve potrebno učiniti za efikasnu realizaciju?

- Na prvom mjestu je jačanje administrativnih i financijskih kapaciteta jedinica lokalne samouprave.

Budite proaktivni, poruka je lokalnoj i područnoj samoupravi koja treba obaviti svoj dio posla, a mi joj pomažemo i pomagat ćemo, pogotovo na manje razvijenim područjima.

Stalno radimo i na jačanju

državnih administrativnih kapaciteta, a bitno nam je i podupirati razvoj privatnog konzultantskog sektora.

Koliko je sredstava na raspolaganju u narednom razdoblju?

- U financijskom razdoblju 2014.-2020. na raspolaganju će nam biti više od milijardu eura godišnje. Imat ćemo tri operativna programa iz područja konkurentnosti i kohezije, zatim učinkovitih ljudskih potencijala te jedan za tehničku pomoć.

Koje veće projekte pripremate, odnosno koji su projekti pripremljeni?

- Već je u tijeku provedba, javna nabava i ugovaranje projekata financiranih u vrijednosti 775 milijuna eura, a do kraja prvog

U financijskom razdoblju 2014.2020. na raspolaganju će nam biti više od milijardu eura godišnje kvartala 2014. bit će otvoreni preostali natječaji za velike infrastrukturne projekte te javni pozivi za dodjelu sredstava manjim projektima, ukupne vrijednosti 200 milijuna eura.

Izdvojit ću obnovu pruge i gradnju drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo-Križevci, gradnju pruge Sveti Ivan Žabno-Gradec, pa ci-

jeli niz projekata u sektoru vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za gradove Osijek, Poreč, Vukovar, Čakovec i Županju, pa ulaganje u opremanje laboratorija na Sveučilištu u Rijeci...

Objavljeni su i javni pozivi za dostavu projekata iz područja javne poduzetničke, znanstveno-istraživačke i turističke infrastrukture, zatim za dostavu projekata u području jačanja malog i srednjeg poduzetništva te za pripremu budućih infrastrukturnih projekata u području znanosti i inovacija. Što sve ove godine namjeravate napraviti u smislu izrade programskih dokumenata?

- Ova godina je u znaku programiranja u EU-u. I mi, kao ostale zemlje, trebamo odrediti koji su nam prioriteti ulaganja u idućih sedam godina. Radni nacrt partnerskog sporazuma poslali smo Komisiji, a završni prijedlog trebamo predati do kraja ožujka. Operativne programe planiramo poslati do kraja lipnja, a njihovo odobrenje očekujemo do jeseni. Potom slijedi još jedna akreditacija institucija koje sudjeluju u provedbi programa. Krajem 2014. bi trebala početi objava javnih poziva za dodjelu bespovratnih potpora manje vrijednosti, kao i otvaranje natječaja za ugovaranje gradnje novih velikih infrastrukturnih projekata iz paketa 2014.-2020. koji su u visokoj fazi pripreme.

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3812, 27. siječnja 2014.

( 114. mjesto

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 13. do 19. siječnja bilo je ukupno 199 stečajnih postupaka što je za 17,43% manje u odnosu na tjedan ranije kada ih je bilo 241. Najviše je bilo uloženih prijedloga predstečajne nagodbe (51), dok je 20 prijedloga odbijeno. Ukupno su započela 33 postupka predstečajne nagodbe, dok je 29 zaključeno. Izbrisano je 46 subjekata, likvidaciju je započelo 18 subjekata, a jedan ju je zaključio. Osnovana su 93 trgovačka društva i to najviše u Zagrebu (36), zatim Splitu (11), Rijeci (9), dok je na Trgovačkom sudu Pazin osnovano 8 trgovačkih društava. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a, čak 63, te ukupno 30 d.o.o.-a.

STEČAJEVI Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

36 15 4 17 7 5 2 17 17 139 51 6 20 33 29

BRISANI SUBJEKTI Brisani subjekti Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka

46 46 19 18 1

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA Poslovni subjekti d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar 1 Slavonski Brod Dubrovnik 7 Split Karlovac 2 Šibenik Osijek 7 Varaždin Pazin 8 Zadar Rijeka 9 Zagreb Sisak 0 REJTING TJEDNA TIN-OBJEKT d.o.o.

93 30 63 0 2 11 2 5 3 36

Hrvatska na rang ljestvici konkurentnosti tržišta rada

Poslodavci o izmjenama Zakona o radu

Treba voditi računa i o nezaposlenima Za Petra Lovrića sadašnji je Zakon o radu policijski sat za poduzetništvo jer polazi od pretpostavke da su svi kriminalci Drago Živković zivkovic@privredni.hr

P

rijedlog izmjena Zakona o radu minimum su promjena koji je Hrvatskoj potreban da bismo potaknuli stvaranje tržišta rada i investicije koje nam mogu donijeti nova radna mjesta, poručuju čelnici Hrvatske udruge poslodavaca. Radno zakonodavstvo trebalo bi voditi brigu ne samo o zaposlenima, nego i o svima koji su bez posla, ističe predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić, podsjećajući da je Hrvatska po Izvješću o globalnoj konkurentnosti na niskom 114. mjestu u kategoriji trži-

Poslodavcima smeta što Zakon ne definira što je to plaća, a neisplata plaće je kazneno djelo šta rada. Glavni direktor HUP-a Davor Majetić opovrgava tvrdnje sindikata da će radnici nakon ovih izmjena Zakona raditi duže i više. “Maksimalno radno vrijeme ostaje 40 sati tjedno, uz mogućnost osam prekovremenih. Izmjenama se predviđa mogućnost da se, ovisno o poslovnim potrebama, radi i duže od 40+8, maksimalno 56 sati. Ali, u prosjeku u razdoblju od četiri mjeseca ne možete raditi duže od 40+8 sati”, pojasnio je.

I po sadašnjem Zakonu o radu može se legalno raditi 56 sati tjedno, ali to mora biti regulirano kolektivnim ugovorom sa sindikatom.

Ako ne napravimo promjene, predviđa, tržište rada i dalje će biti mrtvo, s vrlo malo zapošljavanja.

Za predsjednika Udruge malih poduzetnika Petra Lovrića sadašnji je ZOR policijski sat za poduzetništvo, jer polazi od pretpostavke da su svi kriminalci, a istodobno država priznaje da kriminalu ne može ništa. Veliku vrijednost u ovim izmjenama Zakona Lovrić vidi u uvođenju mogućnosti da inspekcija djeluje edukativno, odnosno da se ne kažnjava svaki uočeni nedostatak, nego se daje rok za ispravak nepravilno-

sti. Poslodavci žele zakon o radu koji će se u praksi moći primjenjivati, a država može radno vrijeme kontrolirati i putem fiskalizacije, kaže Lovrić. Što je plaća?

Predsjednik Nadzornog odbora HUP-a Branko Roglić pita se tko bi od najavljenog generalnog štrajka u ovakvoj situaciji mogao imati koristi, i odmah nudi odgovor: samo ljudi koji nisu prijatelji ove države. Za Roglića je ZOR jedan od alata koji bi pomogao gospodarski preokret kroz otvaranje vrata onima koji će biti konku-

rentni. Zakon, naravno, nije jedini instrument gospodarske politike, priznaje Mudrinić, ali bez njegovih izmjena, tvrdi, sigurno neće biti pozitivnog preokreta jer je ovakav kakav je ozbiljna prepreka stranim ulaganjima.

Iako poslodavci snažno podržavaju predložene izmjene, to ne znači da su njima posve zadovoljni. Smeta im što Zakon još uvijek ne definira jednoznačno što je to plaća, dok je neisplata plaće u međuvremenu postala kazneno djelo. Zalažu se i za promjenu odredbi o otpremninama, što ovaj put nije ušlo u prijedlog izmjena.

Unatoč svemu, u HUPu su ipak donekle optimistični. Lovrić tako očekuje da će ova godina zbog ulaska u EU donijeti oživljavanje nekih projekata, te da će se rast potaknuti stavljanjem u funkciju dijela ogromne državne imovine. “Ekonomska politika treba slati poruku optimizma”, poručuje Lovrić, navodeći primjer zadnjeg jugoslavenskog premijera Ante Markovića koji je 1989. preko noći pobudio snažan rast optimizma, tako da su ljudi već sutradan, prisjetio se Lovrić, “hodali kao napušeni”.

Sindikati: Otpuštanja neće povećati zaposlenost Prijedlog izmjena Zakona o radu neće dovesti do novog zapošljavanja ni pomoći stanju u gospodarstvu, ocijenili su predstavnici sindikata. “Teza kojom se barata, da olakšano otpuštanje znači olakšano zapošljavanje, nikad nigdje nije dokazana”, istaknuo je predsjednik Nezavisnih sindikata Krešimir Sever. Sindikati podsjećaju da je i sadašnji Zakon o radu usklađen sa zakonodavstvom Europske unije, što

je potvrđeno i u pristupnim pregovorima.

Prijedlog predstavlja pokušaj provođenja reformi izrazito štetnih za sadašnje radnike, zaključio je Sever. Sindikati su stoga već ranije krenuli u prikupljanje glasova za organiziranje općeg štrajka. Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, pozvao je na okupljanje svih sindikata radi suprotstavljanja novom radnom zakonodavstvu.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3812, 27. siječnja 2014.

( 816 mil kn

Gospodarski savjet predsjednika Republike

prva tranša kredita HŽ-u od HBOR-a

Sjednica hrvatske vlade

Osiguran novac za 44 nova putnička vlaka Vlakove će izrađivati Končar i Gredelj, domaće kompanije koje su pobijedile na nedavno provedenom međunarodnom natječaju. Proizvest će 32 elektromotorna vlaka i 12 dizelskih kompozicija Igor Vukić vukic@privredni.hr

V

eć idući mjesec u domaćim proizvodnim pogonima mogla bi početi izrada serije od 44 putnička vlaka za Hrvatske željeznice.

Vlada je prošli tjedan dala suglasnost za prvu tranšu kredita, vrijednu 816 milijuna kuna, kojim će HBOR pratiti ovaj posao.

Ukupno kreditno zaduženje bit će oko 220 milijuna eura.

Vlakove će izrađivati Končar i Gredelj, pobjednici nedavno provedenog međunarodnog natječaja.

Vlada je u saborsku proceduru ponovno uputila novi zakon o radu Proizvest će 32 elektromotorna vlaka i 12 dizelskih kompozicija. “Tim poslom utjecat ćemo na rast industrijske proizvodnje, osigurat ćemo zaposlenost tim tvrtkama i potaknuti razvoj tehnologije”, istaknuo je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić podsjetivši da je sada prosječna starost putničkih vlakova u Hrvatskoj oko 30 godina. Osim

što će novi vozni park znatno popraviti udobnost putovanja, Hrvatske željeznice će njime moći lakše odgovoriti na izazov potpune liberalizacije putničkog prijevoza koja se očekuje za tri do pet godina.

Prvi vlak trebao bi biti potpuno dovršen za godinu dana. Potom bi se svaki mjesec u promet puštao sljedeći novi vlak.

Milijuni i za brodove Uz obnovu voznog parka planira se i poboljšanje infrastrukturne mreže, uz privlačenje novca iz europskih fondova. Već ovog proljeća obnovljenom prugom od Siska do Zagreba putovat će se brzim vlakom za samo 35 minuta, najavio je Hajdaš Dončić.

Preko investicija kreditnih linija i narudžbi za poslove država nastoji pomo-

ći i drugim kompanijama u prometnom sektoru. Ministar prometa spomenuo je da je 150 milijuna kuna osigurano za gradnju novih brodova u brodogradilištima Uljanik i 3. maj.

Jadroplov i Jadrolinija naručili su ukupno osam brodova. Svojim narudžbama pridružili su se i Plovput te Ministarstvo obrane koje će u domaćim navozima graditi novi patrolni brod, vrijedan 10 milijuna eura.

Uz popravljanje industrijske statistike, ovi poslovi trebali bi domaćim tvrtkama osigurati i reference za nastupe na budućim međunarodnim natječajima.

Vlada je u saborsku proceduru ponovno uputila novi zakon o radu. Ministar rada Mirando Mrsić naglasio je da zakon treba pridonijeti bržem restrukturiranju poduzeća u

Bez pečaćenja trgovina Izmjenom Zakona o trgovini Vlada predlaže blaži postupak prema trgovcima uhvaćenima u kršenju nekih trgovačkih propisa. Više se neće zapečatiti cijela trgovina na određeni rok, nego će se uz kaznu eventualno zaplijeniti roba kojom je prekršen neki propis. Donesena je i uredba za brže ostvarivanje prava gradnje na državnim nekretninama za postrojenja obnovljivih izvora energije i turističkih objekata. Naknada za korištenje voda povećana je sa 1,35 kuna na 2,85 kuna po prostornom metru. S više prikupljenog novca sufinancirat će se strateški projekti u vodnom gospodarstvu, najavio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

9

krizi, uz jednostavnije kolektivno zbrinjavanje viška radnika. No otpremnine i otkazni rokovi ostaju isti kao i do sada. Uvodi se mogućnost fleksibilnijeg organiziranja radnog vremena. Veće ovlasti za zapošljavanje dobit će privatne agencije za zapošljavanje. S manje prepreka moći će se raditi za dva i više poslodavaca, na nepuno radno vrijeme, itd.

Mrsić kaže da će zakonska rješenja dovesti do bržeg otvaranja novih radnih mjesta i lakšeg zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba.

Reforme kasne Zakon ide u redovitu proceduru, u dva saborska čitanja. Predviđajući da će socijalni partneri i druge stranke pružati otpor novom zakonu, premijer Zoran Milanović podsjetio je da je Njemačka prije 10 godina provela slične reforme. Sada je među najuspješnijim ekonomijama Unije, a lakše je savladala i veliku svjetsku recesiju. “Kasnimo 10 godina za Njemačkom i nemamo više vremena za gubljenje. Pri tome naš prijedlog predstavlja vrlo blagu reformu”, poručio je Milanović političkim suparnicima i sindikatima.

Josipović želi konsenzus o deficitu Predsjednik Ivo Josipović smatra da bi bilo dobro postići nacionalni konsenzus oko mjera za smanjivanje proračunskog deficita. Nakon sjednice svog Gospodarskog savjeta održanog u petak u Uredu predsjednika, Josipović je ocijenio da su sudionici iz različitih gospodarskih sfera o deficitu vodili konstruktivan razgovor.

Ministar Slavko Linić rekao je da se u Vladi razgovara o nizu mjera za ublažavanje proračunskog manjka. Javnosti će ih predstaviti nakon kozultacija s premijerom i suradnicima iz Vlade.

Ministar nije htio otkrivati hoće li zbog smanjivanja deficita predložiti smanjivanje uplata u obvezne mirovinske fondove, povlačiti dobit iz javnih poduzeća ili uvoditi porez na kamate na štednju. Linić je dodao da će mjere koje su u pripremi

utjecati na hrvatski kreditni rejting. Ove godine pad rejtinga će biti zaustavljen, a potom bi do kraja godine mogao i rasti, rekao je.

Predstavnici poslodavaca zauzeli su se na Gospodarskom savjetu za nastavak smanjivanja proračunskih rashoda.

Prema riječima Davora Majetića, generalnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca, ne slažu se s povećanjem prihoda, odnosno, uvođenjem novih poreza. Smatraju da ni posezanje za mirovinskom štednjom nije rješenje, jer bi time bilo oslabljeno financijsko tržište. (I.V.)

*vijesti HAKOM-ov Dan tržišta

U Zagrebu je održan prvi HAKOM-ov Dan tržišta - skup o regulaciji tržišta elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga. Na skupu je HAKOM predstavio pokazatelje na tim tržištima u 2013. te najavio buduće smjerove razvoja i regulacije.

Naglasak rada regulatora tako će biti na porastu broja priključaka širokopojasnog pristupa internetu, stvaranju regulatornog okvira za lakše i brže uvođenje novih tehnologija i usluga te podizanju razine zaštite korisnika. Na tržištu poštanskih usluga pak težište će biti na poboljšanju kakvoće usluga, ponajprije univerzalne poštanske usluge.

Pazinu 2,6 milijuna kuna za kolektor Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je iz IPARD programa Gradu Pazinu 2,66 milijuna kuna za ulaganje u izgradnju kolektora fekalne kanalizacije i kućnih priključaka.

Ukupna duljina mreže je 3273 metra, a uključuje izgradnju modernog sustava s mehaničkim i biološkim pročišćavanjem otpadnih voda. U sustav će biti priključena sva domaćinstva u naselju Stari Pazin te nekoliko obrta i tvrtki.

Jana nudi donacije U sklopu kampanje Voda s porukom Jana je pokrenula prijavu projekata neprofitnih organizacija za donacije na web stranici www.vodasporukom. com. Prijave se primaju do 17. veljače, a konačna realizacija donacije ovisit će o aktivnostima na web stranici.

10 AKTUALNO Završena predstečajna nagodba

Magma se vraća sa 3D printerima Magma je uspješno okončala predstečajnu nagodbu, nakon što su potpisali vjerovnici čije tražbine čine 69,33 posto ukupnih obveza, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. Okončanjem predstečajne nagodbe ispunjene su pretpostavke za nastavak poslovanja društva, ističu u Magmi. Plan poslovanja koji je ponuđen vjerovnicima temelji se na razvoju 3D printera i sukladne tehnologije.

U Magmi procjenjuju da će u iduće tri godine 3D printeri iz razvojnih odjela multinacionalnih kompanija krenuti u promjenu dobrog dijela dobavnog lanca roba i usluga kakvog danas poznajemo.

Magma bi svoje poslovanje, prema predloženom planu, razvijala u dva segmenta poslovanja: 3D za djecu (www.turbolimac. com) i 3D za poslovne korisnike (www.magma. com). Pritom bi www.turbolimac.com bio transformiran u platformu koja

Privredni vjesnik Broj 3812, 27. siječnja 2014.

( 430 mil $

rekordan hrvatski izvoz u Rusiju ostvaren 2012.

Poslovno vijeće Hrvatske gospodarske komore za suradnju s Rus

Poslovanje s Rusijom po Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a istaknula je kako gotovo da nema go mogle pokušati trgovati na tom tržištu. Ova bi godina tako mogla donijeti novi vjet dosezala dvije milijarde dolara će objedinjavati funkcije standardne online prodaje, 3D design alata, društvene mreže i aukcijskog portala namijenjenog djeci. Korisnici bi mogli projektirati, naručivati i razmjenjivati artikle u vlastitom ili licenciranom dizajnu, proizvedene u vlastitom domu ili trgovini. Stranica bi ove godine bila lokalizirana na sve jezike EU-a. Postupak predstečajne nagodbe nad Magmom otvoren je 19. veljače 2013., kada su utvrđena ukupna dugovanja u iznosu većem od 527 milijuna kuna.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

N

akon ulaska Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju poslovanje s tom zemljom postaje jednostavnije i predvidljivije. Uvozne barijere polako se smanjuju, a propisi ujednačavaju s onima koji vladaju na drugim razvijenim tržištima. Članovima Poslovnog vijeća Hrvatske gospodarske komore za suradnju s Ruskom Federacijom predstavljene su prošli tjedan i nove mogućnosti plasmana roba i usluga. I to na tržište euroazijskog ekonom-

*vijesti Rusima višekratne vize Zamjenik hrvatskog ministra turizma Ratomir Ivičić u Moskvi je predstavio turističku ponudu Hrvatske u 2014. godini te investicijske mogućnosti u turistički sektor. Naglasio je važnost ruskog tržišta za hrvatski turizam te izrazio uvjerenje da će Hrvatska i ove godine biti traženo odredište za odmor ruskih turista. “Želja nam je ove godine ponovno privući 200.000 turista iz Rusije, a vjerujem da za nekoliko godina možemo doseći brojku od 500.000 turista godišnje”, rekao je Ivičić i dodao da se uvode višekratne vize s trajanjem od 180 dana. I dalje se radi, naglasio je, na pojednostavljivanju procedure za izdavanje viza ruskim turistima za Hrvatsku.

Dalekovod u Ukrajini Hrvatska tvrtka Dalekovod potpisala je dva značajna ugovora za poslove izgradnje i rekonstrukcije dalekovoda u Ukrajini. Prvi ugovor vrijedan je 11,1 milijun eura, a drugi čak 18,5 milijuna eura.

Radove financira Europska banka za obnovu i razvoj.

Vrtovi voća dobili 2,2 milijuna kuna Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je iz IPARD programa tvrtki Vrtovi voća iz Zagreba 2,2 milijuna kuna za ulaganje u novo podizanje voćnjaka, izgradnju sustava za navodnjavanje, specijaliziranu opremu za berbu voća te u sustav obrane od tuče. Modernizacijom proizvodnje ovaj je korisnik osigurao sve preduvjete za proizvodnju voća visoke kvalitete, kažu u Agenciji.

Rusija, Kazahstan i Bjelorusija udružili su se u tržište euroazijskog ekonomskog prostora skog prostora, u koji su se udružili Rusija, Kazahstan i Bjelorusija. Nakon uspostavljanja carinske unije te su zemlje nastavile ekonomske integracijske poteze radi brže razmjene kapitala, robe i radne snage. “Roba koja uđe u neku od članica ovog udruženja, bez zapreka može stići i do potrošača u drugim članicama što poduzetnicima znatno olakšava poslovanje”, rekao je Viktor Spaski, direktor Sektora za razvoj i integracije Euroazijske komisije. Članovi komisije su bivši premijeri i drugi dužnosnici iz tih zemalja, a odluke donose dvotrećinskom većinom. Komisija upravo priprema listu

od 61 propisa i pripadajućih tehničkih standarda koji bi na jednak način vrijedili na cijelom euroazijskom ekonomskom prostoru. Identificirali su i stotinjak najčešćih prepreka poslovanju koje će postupno uklanjati.

Zona slobodne trgovine podigla rejting Odlično iskustvo stekli su već ukidanjem carinskih i drugih barijera između tih triju zemalja. Međusobna trgovina je samo u tri godine narasla za više od 30

posto. U 2012. godini trgovalo se robom vrijednom gotovo 70 milijardi dolara. Osnivanje zone slobodne trgovine podignulo je i poslovni rejting tih zemalja. Rusija je sa 112. mjesta na ljestvici Doing businessa skočila na 90., a Kazahstan je na solidnom 50. mjestu svjetske liste.

Iduće godine to će udruženje prerasti u euroazijsku ekonomsku uniju. Zanimanje za članstvo pokazali su i Kirgistan, Armenija i Vijetnam. Surađivat će se s Kinom,

Ukrajinom i Novim Zelandom. Euroazijska unija neće uvoditi zajedničku valutu, rekao je Spaski.

Već i sada je ta unija atraktivna za inozemne trgovce: riječ je o tržištu od 170 milijuna potencijalnih potrošača.

“Gotovo da nema gospodarskog sektora u kojem hrvatske kompanije ne bi mogle pokušati trgovati na tom tržištu”, istaknula je Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a. Ova bi godina tako mogla donijeti

Poslovne prilike u Jaroslavlju i Novosibirsku Prema planu rada Poslovnog vijeća, poduzetnici iz Hrvatske približit će se mogućnosti poslovanja na dvije potencijalno atraktivne ruske regije. Riječ je o Jaroslavskoj oblasti i Novosibirsku. U Jaroslavskoj oblasti, 280 kilometara od Moskve, živi 1,3 milijuna stanovnika. Oblast je bogata ljekovitim vodama, metalurškim i kemijskim tvornicama. Prošle godine u HGK-u je bilo njihovo poslovno izaslanstvo. Zanima ih suradnja s hrvatskim tvrtkama iz sektora strojogradnje, poljoprivrede i informacijskih tehnologija. U regiji Novosibirska živi oko tri milijuna stanovnika. Regija je smještena na jugozapadu Sibira, a bogata je energentima i rudama. Prema riječima Suzane Knežević, nove tajnice Poslovnog vijeća za suradnju s Rusijom, regija bi mogla biti tržište za hrvatske poljoprivredne proizvode, osobito za prerađevine od puretine ili govedine. Velike su mogućnosti i u suradnji na zbrinjavanju otpada.

11

www.privredni.hr Broj 3812, 27. siječnja 2014.

( 23% manji izvoz

Viktor Spaski, direktor Sektora za razvoj i integracije Euroazijske komisije

u odnosu na 2012. ostvaren lani u prvih 9 mjeseci

kom Federacijom

staje jednostavnije spodarskog sektora u kojem hrvatske kompanije ne bi ar u leđa i rast robne razmjene koja je u najboljim razdobljima godinu. No pojedini sektori, poput farmaceutike, kozmetike, poljoprivrede i zdravstvenog turizma i dalje rastu.

novi vjetar u leđa i rast robne razmjene koja je u najboljim razdobljima dosezala dvije milijarde dolara. Najveći dio otpada na uvoz energenata, a hrvatske tvrtke su vrhunac izvoza dosegnule 2012. godine, sa 430 milijuna dolara. Izuzetan rezultat ostvaren je zahvaljujući poslu koji je s kupcem iz telekomunikacijskig sektora sklopio zagrebački Ericsson Nikola Tesla.

Prošle godine, u prvih devet mjeseci, izvoz u Rusiju bio je manji za 23 posto u odnosu na tu rekordnu

Traži se brendirana i certificirana roba Potpredsjednica HGK-a istaknula je da novi poticaj suradnji daje ulazak ruske Sberbanke na hrvatsko tržište. Sporazum Sberbanke i HBORa otvara velike mogućnosti za financiranje izvoza i drugih poslovnih projekata u Hrvatskoj i Rusiji. HGK je pomogao i pri rješavanju problema ruskih ulagača u Hrvatskoj pa bi ove godine i tu mogao biti ostvaren napredak. Nastavlja se i suradnja s Trgovačko-industrijskom komorom iz Moskve. Razmjenjuju se informacije o natječajima i procedurama za sudjelovanje u nacionalnim programima za gospodarenje otpadom te razvoj obnovljivih izvora energije. Povjerenje prema Hrvatskoj odražava se i u činjenici da će i ove godine u Splitu biti održan Forum ruskih bankara, ocijenila je Vesna Trnokop Tanta.

Predsjednik Poslovnog vijeća Milan Stojanović također ocjenjuje da je ulaskom u WTO

poslovanje u Rusiji postalo puno jasnije. To veliko tržište traži brendiranu i certificiranu robu i zato je važno proučiti procedure, primjerice, za registriranje brenda po ruskom GOST sustavu. Zainteresirani poduzetnici iz Hrvatske informacije o tome mogu dobiti u Poslovnom vijeću.

Stojanović podsjeća da je za ulazak i predstavljanje novih proizvoda na ruskom tržištu veoma važno biti stalno prisutan na sajmovima. Budući da je sudjelovanje dosta skupo, bitna je dobra priprema i koordinacija s drugim izlagačima iz Hrvatske.

Poslovno vijeće sudjelovat će, uz ostalo, i u organiziranju odlaska na sajam MITT u Moskvi u ožujku. Riječ je o velikoj izložbi turističke ponude, na kojem sudjeluju kompanije iz cijelog svijeta.

U planu je i organiziranje gospodarskog foruma s Bjelorusijom, ali još nije dogovoreno u kojoj će se zemlji prvo održati. S Bjelorusijom će se uskladiti i sporazumi o gospodarskoj suradnji i zaštiti ulaganja, što bi također mogao biti poticaj većoj poslovnoj suradnji.

Jakov Despot, novi voditelj ureda HGK-a u Moskvi Ured HGK-a u Moskvi premješten je u manji prostor, s nižom cijenom najma. Novi je i voditelj, Jakov Despot, koji je ranije radio u Janafu i Handi. Moskovsko predstavništvo postalo je član Udruge europskih poduzeća u Rusiji (AEB), koje okuplja 600 tvrtki i institucija iz EU-a i EFTA-e.

Pokrenuta je inicijativa da se na natječaje u Rusiji hrvatske tvrtke javljaju zajedno s njemačkim i austrijskim kompanijama, što bi mogao biti veliki poticaj za nove poslove. Snažnu podršku aktivnostima HGK-a daje i Veleposlanstvo Hrvatske, u kojem odnedavno kao gospodarska savjetnica radi Sanja Sić. Na tu je funkciju došla iz HGK-a, gdje je uz ostalo bila tajnicom Poslovnog vijeća za suradnju s Rusijom. U lipnju će se u Moskvi održati i 7. zasjedanje Međuvladine ekonomske komisije za suradnju Hrvatske i Rusije.

Hrvatska može popuniti mnogo trgovačkih niša Rusi sve manje piju votku, a sve više uživaju u vinima.

Ali gdje su hrvatska vina, koja su poznata po svojoj kvaliteti? Slično je i s drugim robama

U

lazak Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju pridonio je jednostavnijem poslovanju s tom zemljom. O tome kakve su šanse hrvatskih gospodarstvenika da nađu svoje mjesto na tom golemom tržištu razgovarali smo s Viktorom Spaskim, direktorom Sektora za razvoj i integracije Euroazijske komisije.

Hrvatske tvrtke nemaju veliku proizvodnju.

Mogu li se one uopće natjecati na velikom i sve zahtjevnijem ruskom tržištu?

- O, kako da ne. Ima mnogo trgovačkih niša koje možete popuniti. Hrvatska ima poljoprivredne proizvode visoke kvalitete koji su još uzgajani na prirodni način. Toga nedostaje na mnogim svjetskim tržištima. Ruski potrošači spremni su platiti za kvalitetu i izvornost.

Uostalom, već imamo primjer takve suradnje: izvoz neretvanskih mandarina. Hrvatska ima izvrsna vina, maslinovo ulje, sireve i mnoge druge proizvode koji mogu pronaći put do polica ruskih trgovina.

Poneki poduzetnici iz Hrvatske koji su probali ući na rusko tržište žale se na visoke administrativne barijere i druge složene propise.

- Pa to se već dosta izmijenilo nakon ulaska u WTO. Proveli smo usklađivanje tehničkih postupaka za robnu razmjenu, smanjili carine za prosječnih sedam posto, a i dalje ćemo ih smanjivati. Šanse za poslovanje hrvatskih tvrtki na ruskom tržištu sada su sigurno veće nego prije tri-četiri godine. U

međuvremenu je ostvarena zona slobodne trgovine između Rusije, Kazahsta-

Šanse za poslovanje hrvatskih tvrtki na ruskom tržištu sada su sigurno veće nego prije tri-četiri godine na i Bjelorusije i sada se na gotovo isti način može poslovati na cijelom tom području, na kojem živi 170 milijuna ljudi.

Mogu li se na ruskom tržištu postići i cijene koje će zadovoljiti inozemne trgovce?

- Činjenica je da se u Rusiji prodaju talijanska, francuska, čileanska, australska i južnoafrička vina. Očito im se to isplati. Rusi sve manje piju votku, a sve više uživaju u vinima. Ali gdje su hrvatska vina, koja su poznata po svojoj kvaliteti?

Slično je i s drugim roba-

ma. Ako ih možete prodati u Njemačku, Italiju ili Francusku, onda su dobra i za rusko tržište. I pronaći će kupce po realnim cijenama.

Kako ocjenjujete mogućnosti za suradnju na području pružanja različitih usluga?

- Hrvatski građevinari su poznati u Rusiji po kvaliteti i rokovima gradnje.

Njihova su djela mnogi objekti, među njima i hoteli. Zašto ne bi hrvatske tvrtke gradile hotele, primjerice, na Bajkalskom jezeru? U te bi hotele potom mogli doći vaši turistički radnici i prenijeti nam svoja dugogodišnja iskustva u upravljanju i pružanju hotelskih usluga. Zemlje euroazijskog ekonomskog prostora pokreću i velike programe stanogradnje i obnove infrastrukture. Mogućnosti suradnje su velike, na obostranu korist. Bila bi zaista šteta da ih ne iskoristimo u narednom razdoblju.

12 AKTUALNO *vijesti Program ruralnog razvoja kasni Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina predstavio je HUP-u ulaganja koja će se moći sufinancirati iz novog Programa ruralnog razvoja, čiji je nacrt prezentiran na sastanku.

Zbog kašnjenja donošenja reformskog paketa Zajedničke poljoprivredne politike u Bruxellesu, usvojena je prijelazna uredba kojom se definira način provedbe Programa ruralnog razvoja u 2014. godini, a budući reformski paket stupa na snagu tek u 2015. Poslodavci su izrazili spremnost za prijavu velikog broja projekata već na prvom natječaju, koji se očekuje u drugoj polovini ove godine. Đakovačkoj farmi 1,7 milijuna kuna

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je iz programa IPARD korisniku DOSA - Obrt u poljoprivredi iz Đakova 1,77 milijuna kuna za ulaganje u izgradnju objekta za držanje pilića za proizvodnju mesa kapaciteta do 23.000 komada. IPARD sredstvima također je financirana i nabava zglobnog utovarivača te visokotlačnog perača.

Gredelj završio isporuke u Maroko Tvornica željezničkih vozila Gredelj i američki National Railway Equipment Company (NREC) isporučile su posljednje dvije lokomotive za Maroko.

Time je završena isporuka ukupno 30 lokomotiva za Državne željeznice Maroka i stvoren temelj za nastavak isporuke novih lokomotiva za druga tržišta Afrike. Gredelj s američkim partnerom nastavlja suradnju ugovorom o rekonstrukciji i modernizaciji šest lokomotiva serije GT26 i izradi još četiri glavna okvira za lokomotive, sve to ukupne vrijednosti radova od približno dva milijuna dolara.

Privredni vjesnik Broj 3812, 27. siječnja 2014.

( 14.712 km

Jadranskog mora snimljeno u 5 mjeseci

( 2015. god

očekuje se dodjela koncesija

ZAVRŠENO PRIKUPLJANJE SEIZMIČKIH PODATAKA U HRVATSKOM PODMORJU

Natječaj za koncesije u travnju Hrvatska ima perspektivu biti jedna od rijetkih europskih zemalja koja ima daleko više nafte i plina nego što joj treba, ocijenio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

orveška tvrtka Spectrum ASA završila je projekt prikupljanja seizmičkih podataka 2D tehnikom u hrvatskom podmorju. U pet mjeseci u epikontinentalnom je pojasu snimljeno 14.712 kilometara Jadranskog mora. Prošlotjednoj prezentaciji podataka na istraživačkom brodu Seabird Northern Explorer u splitskoj Sjevernoj luci nazočili su ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i Rune Eng, predsjednik Spectrum ASA-e.

Velik interes stranaca “Hrvatska ima perspektivu biti jedna od rijetkih europskih zemalja koja ima daleko više nafte i plina nego što joj treba. Objava natječaja za dodjelu koncesija za Jadran očekuje se u travnju, na konferenciji u Houstonu, a do tada bi svi prikupljeni podaci trebali biti

dostupni. Prije toga definirat ćemo blokove koji

Za snimke je zainteresirano 20 tvrtki među kojima su Total, ENI, Exxon Mobil te Marathon Oil će se ponuditi svim kompanijama zainteresiranim

za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Hrvatskoj. Objavit ćemo visinu koncesijskih naknada te pripremiti natječajnu dokumentaciju i kriterije odabira”, istaknuo je ministar gospodarstva dodavši kako su zbog energetskog potencijala mnogi u svijetu zainteresirani za Hrvatsku. Kako se doznaje, za snimke je zainteresirano 20 tvrtki među kojima su Total, ENI, Exxon

Mobil te Marathon Oil koje su, kako se doznaje, potpisale predugovore o kupnji. Dodjela koncesija očekuje se 2015. godine, a ministar Vrdoljak smatra kako će tada početi i zapošljavanje hrvatskih građana na tim projektima i angažiranje domaćih tvrtki.

Veliki potencijal Prema ugovoru koji je potkraj srpnja prošle godine sklopljen s Mini-

starstvom gospodarstva, Spectrum ima pravo sam naplatiti prvih pet primjeraka dokumentacije koje proda u paketu, dok će prihod od prodaje svih ostalih podataka dijeliti s državom u omjeru 50:50, kako bi se pokrili troškovi 2D snimanja.

“Rezultati pokazuju velike potencijale nalazišta plina i nafte duž cijele hrvatske strane Jadrana.

Jadran će, unatoč tome što u ovom trenutku ne možemo govoriti o količinama i vrijednostima, zbog svoje male dubine biti zanimljiv globalnim naftnim i plinskim divovima, jer će eksploatacija biti daleko tehnički jednostavnija i jeftinija. Tu su dokazani ugljikovodični sustavi, umjerene dubine mora, postojeća infrastruktura i otvorene neistražene površine, a sve to u blizini najznačajnijih energetskih tržišta. Prvi obrađeni rezultati već ukazuju na nove i neispitane ugljikovodične sustave i poteze”, naglasio je Rune Eng.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

E-dozvole kreću potkraj ožujka U Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja predstavljen je sustav elektroničkog izdavanja dozvola za gradnju i uporabu.

Sustav e-dozvole stajao je oko 1,4 milijuna kuna, a u Ministarstvu smatraju da će on pojednostaviti i ubrzati izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola čime se smanjuju i ukupni troškovi gradnje, a povećava se

pravna sigurnost, povjerenje investitora i građana u sustav gradnje.

Početkom veljače počet će edukacija oko 900 referenata, kao i ugradnja softverskih i drugih alata, za nesmetano korištenje te nove online platforme. A prema očekivanjima, kaže Anka Mrak Taritaš, ministrica graditeljstva i prostornog uređenja, sustav bi trebao proraditi potkraj ožujka.

Pomoćnik ministrice za prostorno uređenje Danijel Meštrić napomenuo je da je zapravo riječ o dva portala – za građane, ali i referente. Na onome za građane korisnici će moći podnositi zahtjev za dozvole, pretraživati nadležne urede i prostorne planove. Portal za referente pak pruža državnim službenicima uvid u uredsko poslovanje županija, upravni postupak izdava-

nja dozvola te učinkovitost djelatnika i ureda.

Valja naglasiti kako je vjetar u jedra sustavu dao i novi Zakon o gradnji, koji je stupio na snagu 1. siječnja, jer su u njemu pojednostavljene neke procedure. Tako on sada propisuje da se za gradnju izdaje samo jedna dozvola – građevinska. Također, za uporabu građevine potrebno je pribaviti samo uporabnu dozvolu. (B.O.)

enterprise europe

info

Broj 100, 27. siječnja 2014.

INVESTrategy

Strategijom do investicija Suradnja Japana i EU-a Početkom godine Centar za industrijsku suradnju EU-Japan pokrenuo je novu internetsku stranicu namijenjenu europskim tvrtkama koje žele poslovati u Japanu. Na tom portalu svi zainteresirani mogu dobiti besplatne praktične informacije o poslovanju i kulturnim raznolikostima, kao i informacije o određenim sektorima japanskog gospodarstva koje uključuju i rezultate istraživanja tržišta. Europsko-japanski centar za industrijsku suradnju promovira trgovinu, industrijske, tehnološke i kulturne aktivnosti, kao i investicijsku suradnju između članica Europske unije i Japana. Tu neprofitnu organizaciju osnovali su 1987. godine Europska komisija i japansko Ministarstvo gospodarstva, trgovine i industrije. Informacije o Japanu daju se samo registriranim članovima (registracija je besplatna) u obliku članaka, publikacija koje se sastoje od izvještaja stručnjaka, videoklipova, webinara (internetskih seminara), kao i modula učenja preko interneta (e-learning). Više podataka može se naći na web stranici www.eubusinessinjapan.eu.

Održana je završna investicijska konferencija projekta Razvoj strategije za privlačenje izravnih stranih ulaganja u pograničnom području – INVESTrategy. Rezultati projekta su izrađene marketinške strategije za privlačenje inozemnih ulaganja i akcijski planovi za njihovu provedbu, trojezične brošure za promociju ulaganja i internetska stranica www.investcro-hu.com U Koprivnici je održana završna investicijska konferencija projekta Razvoj strategije za privlačenje izravnih stranih ulaganja u pograničnom području – INVESTrategy koji su proveli vodeći partner Regionalna razvojna agencija Međimurje REDEA zajedno s Razvojnom agencijom Podravine i Prigorja PORA, Agencijom za razvoj Varaždinske županije AZRA te Gospodarskom komorom županije Zala ZMKIK. Najznačajniji rezultati projekta su izrađene marketinške strategije za privlačenje inozemnih ulaganja 2014.-2020. za sve županije partnere, kao i završeni akcijski planovi za implementaciju strategija za razdoblje 2014.-2017. godine. U sklopu projekta izrađene su i trojezične brošure za promociju ulaganja za sve županije partnere, a pokrenut je i promotivni internetski portal www.investcro-hu.com. Kroz radionice i ostale aktivnosti u projektu ojačani su kapaciteti za privlačenje stranih ulaganja na lokalnoj razini, a nova stručna znanja i kompetencije steklo je ukupno 230 dionika ključnih za privlačenje izravnih stranih ulaganja iz Međimurske, Koprivničko-križevačke te Varaždinske županije kao i mađarske županije Zala. Na završnoj investicijskoj konferenciji su-

djelovali su predstavnici jedinica lokalne samouprave i institucija iz svih triju hrvatskih županija, predstavnici Zajedničkog tehničkog tajništva iz Budimpešte te Agencije za investicije i konkurentnost iz Zagreba. Na njoj je programska menadžerica Zajedničkog tehničkog tajništva IPA prekograničnog programa Mađarska-Hrvatska Andrea Kakas prezentirala prekogranični program Mađarska-Hrvatska u razdoblju 2007.-2013. i proces izrade strategije za novo programsko razdoblje 2014.-2020. Voditelj projekta Jako Horvat iz REDEA-e predstavio je nastajanje projektne ideje i dosadašnje aktivnosti u privlačenju ulaganja, dok su AZRA i PORA prezentirale aktivnosti provedene u sklopu projekta

i identificirane ključne sektore za privlačenje inozemnih ulaganja te ostvarene rezultate projekta, kao i mogućnosti zajedničkog nastupa pogranične projektne regije prema potencijalnim investitorima.

Ulagačke potencijale županije Zala na konferenciji je predstavila Erica Simon iz Gospodarske i industrijske komore Zala, a primjer dobre prakse u osiguranju pretpostavki za privlačenje izravnih stranih ulaganja u Koprivničko-križevačkoj županiji predstavio je načelnik Općine Koprivnički Ivanec Božidar Vrabelj. Kraj projekta obilježen je završnom konferencijom koja je 21. siječnja održana u Zalaegerszegu u Mađarskoj.

enterprise europe Eurochambres i grčko predsjedanje EU-om

Prema ideji manje je više

Grčko predsjedanje Europskom unijom može rezultirati konkretnim i pozitivnim učincima ako se fokusiramo na ono što možemo ostvariti u nekoliko sljedećih mjeseci, poručeno je sa sastanka predstavnika grčkog predsjedanja EU-om i Eurochambresa Eurochambres - udruženje europskih gospodarskih i trgovinskih komora tvrdi kako grčko predsjedanje Europskom unijom u narednom semestru može rezultirati konkretnim i pozitivnim učincima ako se bude fokusiralo na nekoliko ključnih čimbenika uspjeha koji su na dohvat ruke u sljedećim mjesecima. To je glavna poruka sa sastanka predstavnika grčkog predsjedanja EU-om i Eurochambresa održanog prošlog tjedna u Bruxellesu.

“Dosadašnji ciljevi predsjedništava više su nalikovali listi želja pa su i rezultati uvijek podbacivali. Grčka si ne može priuštiti takvu pogrešku pa želimo vidjeti da se povode idejom ‘manje je više’”, kazao je Arnaldo Abruzzini, glavni tajnik Eurochambresa. Eurochambres stoga predlaže koncentraciju na postizanje samo triju realnih ciljeva grčkog predsjedanja: 1. Pokrenuti novi zamah industrijske politike EU-a postavljanjem ambicioznih zaključaka o potpori za europske proizvodne baze na Europskom vijeću u ožujku; 2. Izraditi procjenu napretka Investicijskog

plana za Europu dogovorenog na sastanku Europskog vijeća u lipnju prošle godine, kako bi oživjelo kreditiranje realnog gospodarstva, te pogurati države članice EU-a da nastave provoditi učinkovite strategije jačanja uloge Europske investicijske banke; 3. Igrati aktivnu i konstruktivnu ulogu u poticanju brzog sklapanja sveobuhvatnog i uistinu prijateljskog partnerskog ugovora o slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a, posebice za mala i srednja poduzeća, koji ima za cilj značajno poboljšati ukupnu europsku globalnu konkurentnost.

Eurochambres je udruženje europskih komora osnovano 1958. godine sa sjedištem u Bruxellesu, koje artikulira interese poslovnog sektora pri institucijama Europske unije. Unutar Eurochambresa okupljeno je više od 20 milijuna članica (poduzeća) iz 45 europskih država putem mreže nacionalnih, regionalnih i lokalnih komora. Hr-

vatska gospodarska komora je članica Eurochambresa od 2000. godine gdje sudjelovanjem u radu odbora, mreža i inicijativa aktivno zastupa interese hrvatskih poduzeća ispred Europskih institucija.

Stavljajući u kontekst poziv europskih komora za pragmatičan pristup grčkog predsjedanja EU-om, Abruzzini je naglasio kako će narednih mjeseci Eurochambres snažno poticati reforme procesa kreiranja politika EU-a. Za sada, dodao je Abruzzini, pozivamo da Grci usmjere svoje napore u opipljiv napredak u okviru malih ali ključnih inicijativa koje će kao rezultat imati pozitivan poticaj gospodarskog oporavka EU-a do konca šestomjesečnog mandata njihova predsjedanja.

Započela isplata poljoprivrednicima

Potpore za Kastav i Pazin

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina 17. siječnja donio je odluku o početku isplate izravnih plaćanja poljoprivrednicima. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju najkasnije početkom veljače kreće s isplatom izravnih plaćanja poljoprivrednicima, koja se prvi put dijelom isplaćuje i iz proračuna Europske unije.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je iz IPARD programa novac za završeno ulaganje u sklopu mjere 301 - Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture.

Prema proračunu za 2014. godinu, za poljoprivredne potpore predviđeno je oko 500 milijuna kuna više nego prošle godine, pa je tako za izravna plaćanja poljoprivrednicima namijenjeno 2,4 milijarde kuna, od čega 722 milijuna kuna iz EU proračuna, a preostalih 1,7 milijardi iz državnog proračuna.

Prema EU zakonodavstvu isplata izravnih plaćanja poljoprivrednicima obavlja se samo dva puta godišnje. Prvi dio

isplate za 2014. godinu kreće do početka veljače. Ukupno milijardu kuna, 42 posto isplate za ovu godinu, Agencija će isplatiti na žiro-račune 99.244 poljoprivrednika. Isplata se sastoji od 35 posto EU regionalnog plaćanja (cijeli iznos EU potpore) – oko 722 milijuna kuna, te 100 posto državne pomoći za osjetljive sektore (šećerna repa, mliječne krave i rasplodne krmače) što je oko 100 milijuna kuna, te 100 posto državne potpore za ekološku i integriranu proizvodnju, teže uvjete gospodarenja, izvorne i zaštićene pasmine i kultivare – što je još oko 200 milijuna kuna.

Drugi dio bit će isplaćen najkasnije do kraja lipnja ove godine, nakon čega će svi korisnici izravnih plaćanja moći u AGRONET-u preuzeti svoje odluke o odobrenim sredstvima, samostalno ili putem regionalnih ureda Agencije.

Gradu Kastvu isplaćeno je 6,4 milijuna kuna za ulaganje u kanalizacijski sustav otpadnih voda te kolektor sanitarne kanalizacije Belići-Kastav s ograncima, koji će povezati Beliće s kolektorom Kastav-Ćikovići u dužini od 3,7 kilometara. Zahvaljujući izgradnji kolektora Belići-Kastav, sva kastavska naselja ispod glavne ceste moći će se priključiti na kanalizacijsku mrežu.

Gradu Pazinu isplaćeno je 2,7 milijuna kuna za ulaganje u izgradnju kolektora fekalne kanalizacije Stari Pazin - glavni kolektor i kućni priključci. Ukupna duži-

na kanalizacijske mreže je gotovo 3300 metara, a uključuje izgradnju modernog kanalizacijskog sustava s mehaničkim i biološkim pročišćavanjem otpadnih voda koji će zamijeniti postojeće septičke jame. U sustav će biti priključena sva domaćinstva koja imaju svoje objekte u naselju Stari Pazin.

www.een.hr

27. siječnja 2014.

2 3

Fail Conference - uspješni o neuspjesima

Nije svaki neuspjeh poraz Poslovne pogreške se ne mogu izbjeći, a neuspjeh nije poraz ako to sami ne dopustimo. Pravo pitanje nije što ako posao propadne, jer sigurno hoće. Pravo je pitanje što učiniti nakon što posao propadne Iako 99 posto startup tvrtki u svijetu propadne, nije svaki neuspjeh poraz, rekao je američki investitor i poslovni trener Jerry Colonna sudionicima prve Fail konferencije na kojoj su uspješni poduzetnici govorili o svojim neuspjesima. U organizaciji tvrtke Pet minuta i slovenskog CEED-a, Colonna je nastojao odgovoriti na pitanja zašto tvrtke propadaju i zašto to ne treba smatrati lošim razvojem događaja te kako ojačati i prevladati strah od neuspjeha.

Pogreške se ne mogu izbjeći, a neuspjeh nije poraz ako to sami ne dopustimo. Colonna je zaključio kako je na Balkanu podjednako nepoželjno biti uspješan i neuspješan. “Ako si neuspješan, nesposoban si, a ako si uspješan, budiš sumnju. Neuspjeh je sastavni dio procesa i treba ga prihvatiti, a najbolje se uči metodom pokušaja i promašaja”, smatra Colonna.

Predavanje je izazvalo velik interes malih poduzetnika, ponajviše iz IT sektora, iako je naglasak bio manje na poslovnoj a više na psihološkoj, filozofskoj, pa i religijskoj komponenti. Colonna je, u suradnji s partnerom Fredom Wilsonom, pokretač jednog od prvih fondova rizičnog kapitala (venture capital) specijaliziranih za internetske novoosnovane tvrtke. Tijekom 30-godišnje karijere specijalizirao se za otkrivanje poduzetničkog po-

je uvrstio na listu najboljih VC-a u SAD-u.

Iako je odgojen kao katolik, Colonna je zadnjih desetak godina budist, što se u velikoj mjeri odražava na njegovu poslovnu filozofiju. Za njega ključni motiv za poduzetnika nije gomilanje novca, nego promjena svijeta na bolje.

Svi se ljudi boje neuspjeha u poduzetništvu, a korijen tog straha je u poistovjećivanju poslovnog projekta s egom. Stoga propast posla doživljavamo kao prijetnju vlastitom egu tencijala te za pružanje potpore razvoju poduzetnika u SAD-u i Europi. Među prvima je prepoznao vrijednost Twittera, prve tražilice Lycos, web-hosting servisa GeoCites i slovenske Zemante, te je u razdoblju investiranja povratio ulaganja za 845 posto. Časopis Upside Magazine svrstao ga je među 100 najutjecajnijih ljudi nove ekonomije, a Forbes ASAP ga

“Poduzetništvo je kreativna destrukcija, jer nikome nije svanulo dok drugome nije smrknulo, a najbolje prilike pronalaze se usred krize. No, svi se ljudi boje neuspjeha u poduzetništvu, a korijen tog straha je u poistovjećivanju poslovnog projekta s egom. Stoga propast posla doživljavamo kao prijetnju vlastitom egu”, smatra Colonna.

On smatra kako je izlaz u prihvaćanju neuspjeha kao sastavnog i neprocjenjivog dijela ljudskog života i spoznaji da je poslovni svijet u stalnoj mijeni. “Pravo pitanje nije što ako moj posao propadne, jer sigurno hoće. Pravo je pitanje što učiniti nakon što moj posao propadne. Kao što ne kažnjavamo znanstvenike zbog neuspjelog pokusa, ne smijemo kažnjavati ni poduzetnike zbog neuspjelog poslovnog pothvata”, kaže Colonna.

Iako je u svojoj investitorskoj karijeri ukupna ulaganja uvećao gotovo 1000 puta, bilo je i neuspjeha. Jedan od njih mu se upravo događa jer je tvrtka u koju je uložio 350.000 dolara pred likvidacijom, no,

kako sam kaže, to ga neće spriječiti da i dalje ulaže. Možda, dodaje, i u neki hrvatski startup.

U sklopu konferencije održani su razgovori s mladim hrvatskim poduzetnicima Tomislavom Carom (Infinum), Danielom Ackermannom (iStudio) te Idom Pandur (BizMeet, Grey Entourage) s temom suočavanja i pripreme za neuspjeh. Govorili su i poznati poduzetnici Nenad Bakić, kojeg je javnost upoznala kao osnivača prvog hrvatskog internetskog portala za zapošljavanje MojPosao.net, a danas je vlasnik nekoliko tvrtki koje se bave ljudskim potencijalima i privremenim zapošljavanjem, te Ante Mandić, predsjednik Uprave i vlasnik sofverske tvrtke IN2. I njih dvojica su podijelili svoje poduzetničko iskustvo, priče o vlastitim neuspjesima i lošim odlukama te načine kako ih prevladati. Obojica poduzetnika smatraju da su tijekom karijere počinili velik broj pogrešaka, ali - što su preporučili i mladim poduzetnicima u publici - na njih jednostavno brzo zaborave.

Tvrtka IN2 danas posluje u šest država regije te uspješno konkurira europskim i svjetskim IT kompanijama nudeći rješenja i usluge koje pokrivaju različita područja poslovanja, s naglaskom na javni i financijski sektor, osiguranje, zdravstvo, telekomunikacije i gospodarstvo.

enterprise europe Horizon 2020

Istraživanjem i inovacijama do održivog gospodarstva Programom Europske unije želi se s gotovo 80 milijardi eura osigurati stvaranje održivog gospodarstva. Prvi natječaji za ovu i iduću godinu već su raspisani Obzor 2020. (Horizon 2020) je program Europske unije usmjeren na izvrsnost u istraživanjima i inovacijama, na rješavanje društvenih izazova i povećanje konkurentnosti industrije s osobitim naglaskom na male i srednje poduzetnike.

cijskim tvrtkama, posebice malim i srednjim poduzećima, da prevladaju deficite u dostupnosti duga i vlastitog kapitala. Detalji prvih otvorenih natječaja dostupni su na posebnim mrežnim stranicama Europske komisije posvećene programu Horizon 2020 koje nude detaljne informacije o tematskim područjima kao i pristup posebnom interaktivnom portalu za prijavitelje na poveznici Participant Portal http:// ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/funding/index.html.

Obzor 2020. ima želju pojednostaviti proces pristupa sredstvima za održive projekte, s pojednostavljenim pravilima sudjelovanja i jednostavnijim administrativnim procedurama. Za projekte istraživanja i razvoja, Obzor 2020. može pokriti i do 100 posto troškova, dok je za inovacijske projekte razina financiranja do 70 posto, odnosno 100 posto za neprofitne pravne osobe. Projekti će se provoditi samostalno (samo za MSP) ili u partnerstvu od najmanje tri organizacije iz različitih zemalja.

U prosincu 2013. godine objavljeni su prvi natječaji iz programa Horizon 2020, i to za naredne dvije godine (2014. - 2015.), u iznosu od preko 15 milijuna eura.

Ukupan proračun programa će porasti s oko 50 milijardi eura, koliko je na raspolaganju u Sedmom okvirnom programu Unije, na 78,6 milijardi eura za Obzor 2020. U smislu zaštite okoliša, naglasak u Obzoru 2020. je na pronalaženju tehnologija koje će pomoći društvu da razdvoji svoje ekonomsko blagostanje od trenutne razine neodržive potrošnje resursa, a iz okoliša popratnu štetu.

Pozivi su usmjereni na sva tri stupa programa Horizon 2020: Vrhunska znanost, Industrijsko vodstvo i Društveni izazovi.

Pozivi se mogu filtrirati prema temama unutar ovih triju stupova tako da se mogu izdvojiti pozivi od interesa za naše poduzetnike kao npr. pozivi za Access to risk finance, Innovation in SME i slično.

U prioritetu Društveni izazovi, Obzor 2020. pruža 73 milijuna eura za projekte pod naslovom Otpad: Izvori za recikliranje i ponovnu upotrebu sirovina, a 67 milijuna eura za projekte u okviru inovacije voda.

Eko-inovacijski projekti mogli bi također biti potencijalno podržani pod brojnim drugim naslovima u prioritetu Društveni izazovi u prvom pozivu: Održiva sigurnost hrane (2014. pro• račun: 138 milijuna eura) Plavi rast: realizacija potencijala • mora i oceana (100 milijuna eura)

• Pametni gradovi i zajednice (92 milijuna eura) • Konkurentna energija s niskom emisijom CO2 (359 milijuna eura) • Energetska učinkovitost (98 milijuna eura) • Mobilnost za rast (375 milijuna eura) • Otpornost na katastrofe: čuvanje i osiguravanje društva, uključujući i prilagodbu klimatskim promjenama (72 milijuna eura).

Pristup rizicima financiranja u Obzoru 2020., prioritet Industrijsko vodstvo, nudi mogućnosti za istraživanje i razvoj i inova-

Direktna poveznica na pozive je http:// ec.europa.eu/research/participants/ por tal/desktop/en/oppor tunities/ h2020/index.html.

Budući da je program kompleksan i podijeljen na mnoga područja, podjela poziva prema pojedinim tematskim skupinama nalazi se na: http://ec.europa.eu/ research/participants/portal/desktop/ en/opportunities/h2020/master_calls. html#h2020-innosup-2014-2015.

Ove informacije objavljene su na web stranicama nekoliko hrvatskih institucija - Croenerga, Ministarstva poduzetništva i obrta te na portalu www.obzor2020.hr.

Izazov za web poduzetnike Cilj natječaja je stvoriti okruženje u Europi koje potiče poslovanje više web poduzetnika u određenom razmjeru. Fokus su poduzetnici koji koriste web i mobilne tehnologije kao glavne komponente u svojoj inovativnosti s pozitivnim učincima preko kontinuuma aktera u poduzetništvu.

Proračun projekta bit će usmjeren na projekte za ubrzavanje poduzetništva u Europi pomoću novih prekograničnih usluga koje je razvilo nekoliko lokalnih

web sustava poduzetništva i čvorišta koji rade zajedno. Financirat će se koordinacijske aktivnosti za jačanje okoliša za web poduzetništvo u Europi kojima se stvaraju sinergijski učinci na interese zajednice. Očekivani utjecaj projekta je podržati pojavu dinamičkih europskih ekosustava za web poduzetnike, tako da pridonose oblikovanju budućih politika koje su usmjerene na web poduzetništvo, a posebice za provedbu startup Europe EU inicijative. Proračun za ovaj natječaj iznosi: 10 milijuna eura.

Ključne aktivnosti: • ubrzati web poduzetništvo u Europi online platforme s novim uslugama • koordinacijske aktivnosti u području web poduzetništva.

Izvor: http://ec.europa.eu/enterprise/ newsroom/cf/itemdetail.cfm?item_id =7079&lang=en&title=WP2014-15Web-Entrepreneurs-Challenge.

Rok za prijavu na ovaj natječaj je 23. travnja.

www.een.hr

27. siječnja 2014.

4 5

EU početnik

Povoljnije zaduživanje poduzetnika početnika Kroz program EU početnik izdaju se jamstva za pokriće dijela glavnice kredita poduzetnicima. Svako jamstvo koje izda HAMAG Invest u jednakom će iznosu kontraosigurati Europski investicijski fond. To bi trebalo ohrabriti banke da daju više kredita novim poduzećima Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG Invest) i Europski investicijski fond predstavili su jamstveni program EU početnik, namijenjen subjektima malog gospodarstva koji posluju do dvije godine.

Jamstveni program EU početnik realiziran je u sklopu potpisanog sporazuma o kontrajamstvima unutar Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije Europske unije (CIP).

Sporazum o kontrajamstvima potpisan je u prosincu 2013. godine, nakon što je HAMAG Invest prijavio svoj jamstveni program za poduzetnike početnike (EU početnik) na CIP-ov natječaj za kontrajamstva EIF-a. Kao rezultat toga, HAMAG Invest mijenja svoje dosadašnje jamstvene programe pri čemu su proširene aktivnosti programa Novi poduzetnici te je promijenjen naziv u EU početnik. Takvim će se jamstvima ujedno ohrabriti hrvat-

ske poslovne banke za odobravanje više kredita tvrtkama početnicima (startupima). U Ministarstvu poduzetništva i obrta očekuju kako će se tim projektom za oko 650 početničkih tvrtki osigurati podrška u ostvarenju investicija, proširenju poslovanja i stvaranju novih radnih mjesta.

U okviru programa EU početnik izdaju se jamstva za pokriće dijela glavnice kredita subjektima malog gospodarstva koji posluju do 24 mjeseca uz kontrajamstvo EIF-a kao reosiguranje. EIF će za svako jamstvo koje HAMAG Invest izda novim poduzetnicima osigurati kontrajamstvo u iznosu od 50 posto, čime se u značajnoj mjeri smanjuje rizik cjelokupnog portfelja HAMAG Investa. Ciljna grupa jamstvenog programa EU početnik su i poduzetnice.

Ovim će se ugovorom bankama omogućiti ubrzano povećanje plasmana kredita sektoru za malo i srednje podu-

zetništvo, pomažući poduzetnicima u razvoju njihova poslovanja i pogodujući razvoju nacionalnog gospodarstva, ističe Gunnar Mai, direktor Programa za konkurentnost i inovacije u Europskom investicijskom fondu.

HAMAG Invest u sljedeće tri godine planira izdati 400 milijuna kuna jamstava poduzetnicima početnicima, uz povećanje maksimalnog postotka jamstava i veću usredotočenost na pružanje podrške rizičnijim tvrtkama početnicima.

Potpisivanje sporazuma o kontrajamstvima s EIF-om otvara niz mogućnosti za male i srednje poduzetnike u Hrvatskoj, smatra ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. “Povećanjem broja izdanih jamstava za početničke projekte olakšat će se pristup izvoru kapitala sve većem broju poduzetnika, a nesporno je da su nove investicije u ovom trenutku neophodne za cjelokupno nacionalno gospodarstvo. Projekti poduzetnika početnika po svojoj su prirodi visokorizični te zato imaju znatno teži pristup financiranju. Podrška CIP-a omogućit će HAMAG Investu značajno povećanje jamstvenog potencijala za tvrtke početnike”, ističe Maras.

Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG Investa, zadovoljan je početkom suradnje s Europskim investicijskim fondom. “S partnerom kao što je Europski investicijski fond HAMAG Investu svakako raste financijski ugled, što će se odraziti i na daljnju suradnju s poslovnim bankama i HBOR-om.

osnovane u različitim državama članicama EU-a i pridruženim zemljama, dok entiteti moraju biti neovisni jedni o drugima.

eura. IPs projekti prosječno traju tri do pet godina, ali ne postoji formalno minimalno ili maksimalno trajanje projekata. Vrijednost natječaja iznosi: 130 milijuna eura.

Veličina, opseg i unutarnja organizacija suradničkih projekata može varirati, ovisno o temi istraživanja. Obično broj sudionika na IPs projektima varira između 10 i 20, s ukupnim doprinosom između četiri i 25 milijuna eura, odnosno s prosjekom od oko 10 milijuna

Više informacija na http://ec.europa. eu/research/participants/portal/page/ cooperation?callIdentifier=FP7-2013I C T- F I & u t m _ s o u rc e = d l v r. i t & u t m _ medium=facebook#wlp_call_FP7 i http://www.europski-fondovi.eu/content/budu-nost-interneta.

Poduzetnicima će se kroz novi jamstveni program EU početnik omogućiti veći iznosi jamstava, viši postoci jamstava te izdavanje jamstava uz zadužnicu kao jedini instrument osiguranja. Nadamo se da ćemo ovime potaknuti mnoge pojedince s dobrim idejama na pokretanje i osnivanje vlastitih tvrtki”, zaključuje Liović.

Budućnost interneta Namjera ovog poziva je stvaranje integrirajućih suradničkih projekata (IPs) velikih razmjera koji su istraživački usmjereni, a koji bi doveli do stvaranja novih znanja, uključujući nove tehnologije ili zajedničke resurse koji bi se koristili u istraživanju s ciljem poboljšanja konkurentnosti u Europi, odnosno za rješavanje zajedničkih društvenih problema.

Jasno se definiraju znanstveni i tehnološki ciljevi usmjereni na postizanje određe-

nih rezultata, koji bi mogli biti primjenjivi u smislu razvoja i usavršavanja proizvoda, procesa, usluge ili politike.

Projekti velikih razmjera imaju cjelovit pristup programu, pa tako uključuju koherentne integrirane nizove aktivnosti raznih aspekata, održavaju visok stupanj autonomije za prilagodbu partnera te ažuriraju plan rada, gdje i kada je što potrebno. Na projektu moraju sudjelovati najmanje tri pravne osobe

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.

na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta= 2014%2fS+005-0002344.

Seizmičko istraživanje INA – Industrija nafte traži usluge seizmičkog istraživanja. Natječaj je otvoren do 19. veljače, a prijave na hrvatskom ili engleskom jeziku predaju se na INA – Industrija nafte d.d., 27759560625, Avenija V. Holjevca 10, Sektor nabave nr. Melita Kosovec, 10020 Zagreb, melita.kosovec@ina.hr. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta= 2014%2fS+005-0002333.

Oprema za bušotine INA – Industrija nafte traži nabavu opreme za bušotine. Natječaj je otvoren do 17. veljače, a prijave na hrvatskom ili engleskom jeziku predaju se na INA – Industrija nafte d.d., 27759560625, Avenija V. Holjevca 10, Sektor nabave, nr. Vlatka Bigač, 10020 Zagreb, vlatka.bigac@ina.hr.

Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta= 2014%2fS+005-0002300.

Računalni programi Hrvatska elektroprivreda traži nabavu softverskih paketa i informacijskih sustava. Natječaj je otvoren do 27. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku predaju se na Hrvatska elektroprivreda d.d., 28921978587, Ulica grada Vukovara 37, Sektor za informatiku i telekomunikacije, For the attention of: Manuela Makarov, 10000 Zagreb, manuela.makarov@ hep.hr. Više podataka o nadmetanju

Fotogrametrijske usluge Državna geodetska uprava traži usluge fotogrametrijske usluge. Natječaj je otvoren do 19. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Državna geodetska uprava, 84891127540, Gruška 20, Odjel nabave i općih poslova, Danijela Katić, dipl.iur., 10000 Zagreb, danijela.katic@dgu.hr. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/Dokument

PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta= 2014%2fS+002-0000326.

Održavanje telekomunikacijske opreme Administrador de Infraestructuras Ferroviarias, Madrid, Španjolska, traži uslugu održavanja telekomunikacijske opreme. Natječaj je otvoren do 25. veljače, a prijave na španjolskom jeziku se predaju na Administrador de Infraestructuras Ferroviarias, c/ Agustín de Foxá, s/n. Estación de Chamartín, edificio 22, Contact point(s): Jefatura de Área de Contratación y Coordinación de Red Convencional, 28036 Madrid, Spain. contrataciondgdi@adif.es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Postavljanje turbina PGNiG Termika SA, Varšava, Poljska, traži uslugu postavljanja turbina. Natječaj je otvoren do 14. veljače, a prijave na poljskom jeziku se predaju na PGNiG Termika SA, ul. Modlińska 15, For the

attention of: Krzysztof Motyka, 03-216 Warszawa, Poland, krzysztof.motyka@ termika.pgnig.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Konstrukcijski materijali Akcinė bendrovė Kauno energija, Kaunas, Litva, traži nabavu konstrukcijskih materijala i sličnih proizvoda. Natječaj je otvoren do 18. veljače, a prijave na litvanskom jeziku se predaju na Akcinė bendrovė Kauno energija, 235014830, Raudondvario pl. 84, For the attention of: Daiva Skačkauskienė, LT-47179 Kaunas, Lithuania, d.skackauskiene@ kaunoenergija.lt. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Kirurški konac KBC Split traži nabavu kirurškog konca. Natječaj je otvoren do 17. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Split, 51401063283, Spinčićeva 1, Služba za nabavu, Julija Petrić, dipl.oec., 21000 Split, kbcnabava@kbsplit.hr. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta= 2014%2fS+002-0000313.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Sustav za dezinfekciju vode (BOHU20130913001)

na tržištu i visokog znanja svog osoblja, tvrtka može riješiti sve vrste zadataka koji se mogu pojaviti u vezi s pitkom vodom i otpadnim vodama.

Proizvodnja pipa (BRSE20131024001) Švedska maloprodajna tvrtka traži proizvođača pipa od lijevanog mesinga. Zahtjev uključuje i lijevanje te poliranje proizvoda, savijanje i oblikovanje cijevi te tokarenje. Švedska tvrtka traži proizvođače koji su iskusni u lijevanju složenih dijelova i koji bi trebali biti iskusni u poliranju. Švedska tvrtka želi proizvoditi 100-200 kuhinjskih pipa.

Turizam (20101216052 BO) Njemačka tvrtka iz sektora turizma koja djeluje kao agencija za organizaciju događanja (evenata) i za upravljanje destinacijama nudi podugovaranje te traži poslovne partnere za suradnju u turizmu.

Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju sustava za dezinfekciju vode traži trgovačko-posredničke usluge za promoviranje svog proizvoda. Tvrtka traži i nudi high-tech tehnologiju za recipročnu proizvodnju i nudi svoje tehničke, proizvodne, instalacijske, kao i usluge održavanja u obliku podugovoranja. Zbog dugogodišnje prisutnosti

Laserska rješenja (BOBE20131010001) Belgijska tvrtka, bivši spin-off iz belgijskog sveučilišta, nudi pouzdana, učinkovita i inovativna laserska rješenja za industriju. Tvrtka je aktivna u svim fazama - od preliminarnih testova na uzorcima do ugradnje kompletnih proizvodnih linija s laserskim rješenjem.

Glavni proizvodi i usluge tvrtke su: lasersko označavanje i sljedivost, lasersko zavarivanje plastike, laserska mikroobrada... Kako bi proširila svoje aktivnosti u stranim zemljama, belgijska tvrtka traži distributere.

ja traži prodajne predstavnike u stranim zemljama (agente, zastupnike i distributere). Proizvodi i usluge tvrtke: razvoj i proizvodnja medicinskih uređaja za elektromagnetsku terapiju, IT usluge (programiranje medicinskih softvera).

Plastične komponente (BOPL20131024001)

Veterinarska oprema (BORU20131028002) Ruska tvrtka specijalizirana za proizvodnju veterinarske opreme traži trgovačke posrednike. Tvrtka proizvodi opremu za čipiranje životinja (elektronska identifikacija životinja).

Poljska tvrtka za preradu plastike, koja se bavi složenim procesima proizvodnje od dizajna, razvoja injekcijskih kalupa do pokretanja serijske proizvodnje i montaže plastičnih komponenti, traži partnere za proizvodnju. Tvrtka također nudi da postane podizvođač partnerima koji žele podugovoriti dio svoje proizvodnje plastičnih dijelova ili sklapanje plastičnih dijelova.

Medicinski uređaji (BORU20131023002) Ruska tvrtka specijalizirana za projektiranje i proizvodnju medicinskih uređa-

Proizvodnja kožnih papuča (BRBE20131104001) Belgijska tvrtka traži proizvođače cipela, papuča ili kožnih predmeta za proizvodnju kožnih papuča. Belgijska tvrtka traži proizvođača s kojim bi mogla uspostaviti proizvodni sporazum za proizvodnju kožnih papuča za djecu, žene i muškarce (veličina 16 – 45).

www.een.hr

27. siječnja 2014.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/ consumers/dyna/rapex/rapex_archives_en.cf.

Drvena zvečka, nepoznatog brenda, model W071013, NOZ ref. 8681413.

Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži male dijelove koji se lako mogu otkinuti, progutati ili inhalirati. (slika 1) Uljna svjetiljka, model Lampas Delts, nepoznatog brenda. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer dizajn proizvoda omogućava lako otvaranje i postoji opasnost da gorivu tekućinu popiju djeca. (slika 2)

1

2

5 Igračka mobilni telefon, model WH035, nepoznatog brenda. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer se lako može pregrijati i izazvati opekline zbog kratkog spoja na bateriji. (slika 3) Električna mlatilica za komarce, brend YPD, model Let’s Kill Mosquito Together, LTDF-006. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer nema dovoljno kvalitetno izvedenu izolaciju proizvoda, pa može doći do strujnog udara. (slika 4)

3

6 Elastična vezica, brend Leiva, barkod 8431487182200. Proizvod je rizičan za korištenje jer nije dovoljno kvalitetno napravljen i lako može puknuti. (slika 5) Igračka, brend KIK, model KIK 0003. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer se maleni dijelovi lako mogu skinuti, progutati ili inhalirati. (slika 6) Kombi vozilo Toyota, ProAce, modeli proizvedeni 2013. godine. Proizvod ima nedovoljno kvalitetno napravljen

4

7 motor brisača stakla koji može otkazati. (slika 7) Automobil BMW, model 640i Cabrio, proizveden u studenom i prosincu 2010. godine. Univerzalni spoj pogonske osovine može se slomiti u vožnji i vozilo može izgubiti pogon. (slika 8)

8

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upit vezan za tehnologiju uputite na lada.benzon@bicro.hr.

Traži se polučvrsta laminirana površina (POD Reference: TRUK20130801001) • Afirmirana škotska tvrtka koja nudi materijale u građevinskom sektoru traži polučvrstu laminiranu površinu. Površina mora izdržati opće utjecaje stanovanja.

Tvrtka želi sklopiti sporazum o tehničkoj suradnji s dobavljačem materijala u svrhu testiranja izvodljivosti.

Traži se oprema za mlinsko prosijavanje srednjeg prinosa (POD Reference: TRFR20130705001) • Francuska tvrtka specijalizirana u mlinskom sektoru traži dobavljača za mlinsko prosijavanje. Tražena oprema treba biti tipa “plansifter” s kapacitetom prinosa od 500 do 800 kilograma po satu. Tvrtka je zainteresirana za adaptaciju opreme za specifične potrebe mljevenja i za komercijalni ugovor s tehničkom suradnjom.

Traže se novi materijali i inovativna oprema za dizajn nove vrste prikolica (POD Reference: TRFR20130719001) • Francuska tvrtka koja proizvodi prikolice za prijevoz velike količine proizvoda (do 3500 kg) traži nove materijale i inovativnu opremu za dizajn nove vrste prikolica. Traži se tehnička suradnja i ugovor o proizvodnji.

Traži se uređaj za mjerenje vitalnih znakova i senzor za posebnu zdravstvenu skrb (POD Reference: TRFI20130828001) • Finska tvrtka koja nudi rješenja za poboljšanje i optimizaciju procesa u procesu njege i poboljšanje sigurnosti pacijenta traži partnera za tehničku suradnju i dobavljača za medicinske uređaje i senzore kojima se mogu mjeriti i automatski prenositi vitalni znakovi putem Bluetootha ili WLAN mreže.

Fokusirano područje je posebna zdravstvena skrb.

Britanska tvrtka traži zelene tehnologije za primjenu u izgradnji obiteljskih kuća (POD Reference: TRUK20130801001) • Britanska tvrtka traži zelene tehnologije za primjenu u i oko obiteljskih kuća. Tehnologije mora-

ju imati težište na jednu ili više sljedećih stavki: smanjenje korištene energije, smanjenje korištenih resursa, održive izvore energije i kompatibilnost s većinom stambenih tipova. Tvrtka je zainteresirana za licenciranje, ugovor o zajedničkom ulaganju i druge financijske sporazume.

Tehnologija za proizvodnju meda s voćnim komadićima (POD Reference: TRPL20130704001) • Tvrtka iz sjeveroistočne Poljske koja se bavi proizvodnjom meda traži novu tehnologiju za proizvodnju meda s voćnim komadićima. Tražena tehnologija treba omogućiti dodavanje voća u različite vrste meda tijekom faze lijevanja meda u posudu. Dozirano voće ne bi trebalo proći proces liofilizacije (isušivanje voća iznutra). Teh-

nologija može biti u fazi koncepta. Tvrtka traži partnera za komercijalni sporazum s tehničkom pomoći.

Unutarnja automatizacijska tehnologija za nove konstrukcije, obnovu i dekorativne procese (POD Reference: TRES20130723001) • Baskijska tvrtka traži partnera s tehnološkim mogućnostima u automatizaciji kućanstva u svrhu zajedničkog kreiranja obnovljene platforme koja nudi bolje procesiranje energije, skladištenje, kontrolu i širenje s ciljem automatizacije nove konstrukcije kućanstva, kao i izmjenu postojećih (žičanih) sustava. Partner treba integrirati znanje tvrtke i tehnologije u proizvodni proces proizvoda, u svrhu razvijanja sustava visokih performansi, zajedničkog razvoja i ponude na tržištu.

enterprise europe

27. siječnja 2014.

8

Poslovni susreti prehrambene industrije Tavola 2014 Sajam Tavola idealno je mjesto gdje se susreću profesionalci iz sektora fine delikatesne hrane i svježih proizvoda. Tavola se održava svake dvije godine, pa je tako sajam 2012. okupio 390 izlagača iz 12 zemalja i 18.000 posjetitelja iz 24 zemlje. Tada su 172 tvrtke imale ukupno 326 bilateralnih poslovnih razgovora.

Hrvatska gospodarska komora - Europska poduzetnička mreža Hrvatske suorganizator je ovih poslovnih susreta.

Poslovni susreti prehrambene industrije (Food Business Meetings) izvrsna su prilika za organizaciju sastanaka koji su vezani za komercijalnu i tehnološku suradnju, a organiziraju se u sklopu sajma Tavola 17. ožujka. To je odličan način da optimizirate svoju prisutnost na sajmu kroz program prilagođenih, unaprijed organiziranih poslovnih sastanaka.

Ova je usluga besplatna i uključuje: • ulaz na sajam • program sastanaka s tvrtkama po Vašem odabiru u trajanju do 30 min (9.30-19 sati) koktel dobrodošlice uz druženje i • umrežavanje Poslovni susreti prehrambene industrije na sajmu Tavola ciljaju na profesionalce

uključene u prehrambeni sektor, izlagače i posjetitelje sajma iz različitih Europskih zemalja, uključujući: • potencijalne klijente: kupce iz malih i srednjih tvrtki, veletrgovce, trgovce na malo, agente, male tvrtke, prodavaonice delikatesa...

• potencijalne tehnološke ili komercijalne partnere: proizvođače, istraživačke centre, laboratorije...

• potencijalne dobavljače: pakiranje, pružatelje usluga, dobavljače opreme/strojeva...

• partnere u logistici: transport, logistiku, skladištenje...

• javna i privatna tijela: škole, klastere, obrazovne institucije...

Sektori koje sajam pokriva su: • proizvodi od krumpira, voća i povrća • gotova jela i slastice • organska i ekološka hrana • delikatese, specijaliteti i suha hrana • smrznuti prehrambeni proizvodi • alkoholna i bezalkoholna pića, čaj i kava • regionalni i etno prehrambeni proizvodi (novo) • riba i plodovi mora • proizvodi od mesa, divljači i peradi • slastice, kruh i kolači • mliječni proizvodi Prijaviti se možete online te istim putem odabrati sastanke na službenim strani-

cama sajma Tavola: http://b2match.eu/ FoodBusinessMeetings2014.

Rok za registraciju je 21. veljače. Prednost što ranijeg registriranja jest mogućnost postupnog odabira sastanaka, posebice s najpoznatijim sudionicima.

Nekoliko dana prije samog događanja zaključuje se online katalog sudionika te se spajaju sastanci sudionika kako bi se izradio raspored sastanaka za 17. ožujka.

Više informacija u HGK-u, Centar za EUEuropska poduzetnička mreža: - Jelena Ravlić, jravlic@hgk.hr - Vesna Torbarina, vtorbarina@hgk.hr.

Tourism@GAST 2014 Hrvatska gospodarska komoraŽupanijska komora Split, uz potporu partnera iz Europske poduzetničke mreže, organizira 7. međunarodne gospodarske susrete pod nazivom Tourism@GAST 2014. Susreti će se održati u petak 7. ožujka s početkom u 9.30 sati u sklopu međunarodnog sajma GAST koji traje od 5. do 9. ožujka.

Brokerage event - prednosti sudjelovanja: • prethodno ugovoreni sastanci s više potencijalnih partnera na jednom mjestu • tvrtke iz različitih zemalja na jednom mjestu podrška Europske poduzetničke • mreže tijekom organizacije i sastanaka

• besplatan ulaz na sajam na dan susreta.

Sudjelovanje je potpuno besplatno!

Pozivnica i obrazac za prijavu nalaze se na web stranci http://www.een. hr/hr/kalendar/05-03-2014/7-medjunarodne-gospodarski-susreti-podnazivom-tourism-gast-2014/460/.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 10. - 14. veljače - Energy Efficiency and EU Funds - EU Funds Week, Zagreb

10-11. ožujka - Misija za rast (Mission for Growth), Grčka (Atena)

18-19. veljače - Misija za rast (Mission for Growth), Belgija (Bruxelles)

10. - 13. ožujka - International WIND Matchmaking Event - EWEA 2014 Annual Event, Barcelona, Španjolska

21. veljače - Brokerage event u području organizacija poslovnih događanja i vjenčanja, Arad, Rumunjska

13-14. ožujka - Misija za rast (Mission for Growth), Italija (Napulj)

28. veljače - Brokerage event u području turizma, Beograd, Srbija

27-28. ožujka - Misija za rast (Mission for Growth), Italija (Palermo)

5. ožujka - Ecobuild poslovni susreti u području ekološke gradnje, London, Velika Britanija

3-4. travnja - Misija za rast (Mission for Growth), Španjolska (Sevilla i Merida)

7. ožujka - Tourism@GAST, poslovni susreti u okviru sajma GAST, Split

6.-8. svibnja - GENERA 2014 Brokerage Event, Madrid, Španjolska

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3812, 27. siječnja 2014.

( od 25 kn

( prije 4 god

počinju cijene porcije sušija

pokrenut portal Putpodnoge.hr.

Binimoto Sushi

Put pod noge, Zaprešić

Japanski recept za hrvatsko nepce

Kontinent nadomak miša Uz suši baziran na plodovima mora, tu su i mesni i vegetarijanski sušiji, kao i ponuda orijentalnih salata, a uskoro i deserata. I karta pića u Binimoto Sushiju je prikladna: tu su i japansko pivo, al i sake

Trenutačno najrasprostranjeniji mehanizmi promocije kontinentalnog turizma su zajedništvo i samoinicijativa lokalnih davatelja usluga kroz fešte i promotivna druženja

J

K

apanska kuhinja već dugo nije novost u Hrvatskoj.

Dostava hrane još je manje novost, štoviše to je jedan od osnovnih kanala prehrane za tisuće građana, osobito zaposlenih.

Međutim, ponuda je u dostavi često jednolična i manjkava, posebno kad je riječ o vrstama hrane koju nutricionisti preporučuju. U toj manjkavo-

Planirano je širenje po Zagrebu i drugim većim gradovima u Hrvatskoj i regiji sti poduzetnik Davor Bienenfeld uočio je priliku i pokrenuo prvi regionalni lanac dostave cjenovno prihvatljive i visokokvalitetne japanske hrane, s osloncem na najpoznatiji japanski specijalitet – suši.

Pod nazivom Binimoto Sushi, novi lanac svoja prva dva restorana otvara u Zagrebu, najprije u poslovnoj zoni na Rad-

ničkoj cesti, a uskoro i u središtu grada. Potom je, kaže Bienenfeld, planirano daljnje širenje, ne samo po Zagrebu, nego i drugim većim hrvatskim gradovima, zatim najrazvijenijim turističkim destinacijama, a naposljetku i u regionalnim središtima. Uz konzumaciju u restoranima i dostavu, Binimoto Sushi nudi i usluge cateringa.

Losos iz Norveške “Binimoto Sushi u sebi spaja dva, na prvi pogled suprotna koncepta: zdravu prehranu i fast food. Cilj nam je omogućiti zdravu i ukusnu hranu svima koji zbog poslovnih i privatnih obveza nemaju mnogo vremena za kvalitetan obrok.

Zbog toga se naša ponuda bazira na praktičnom, lako dostupnom i cjenovno prihvatljivom sušiju”, ističe Davor Bienenfeld.

Kako se suši pojavljuje u mnoštvu varijacija, ponuda je razvrstana u gotove tematske kutije koje sadrže cjelovit obrok. Uz suši baziran na plodovima

mora, tu su i mesni i vegetarijanski sušiji, kao i ponuda orijentalnih salata, a uskoro i deserata. Cijene gotovih obroka, koji većinom sadrže između 10 i 12 komada sušija, počinju već od 25 kuna. I karta pića u Binimoto Sushiju je prikladna: tu su i japansko pivo, ali i sake.

Japanska kuhinja ne mora nužno značiti i japanske sastojke. Tako losos za Binimoto Sushi dolazi iz Norveške, jer je tamo najkvalitetniji u Europi, dok tuna stiže s različitih lokacija, ovisno o sezoni. Uskoro se, najavljuje Bienenfeld, planira početi koristiti i hrvatska bijela riba. Preduvjet za njeno korištenje između ostaloga je i poštivanje propisa EU-a, prema kojima sva riba koja se služi u sirovom stanju mora biti odmah nakon ulova zamrznuta najmanje 24 sata na 20 stupnjeva ispod ništice, kako bi se ubili paraziti.

Povrće već jest domaćeg podrijetla, a riža, naravno, nije, no za suši se uvijek koristi vrhunska riža kratkoga zrna. (D.Ž.)

ako bi se javnost pobliže upoznala s turističkom ponudom na kontinentalnom dijelu Hrvatske, prije četiri godine pokrenut je portal Putpodnoge.hr.

Marko Mihalinec, jedan od inicijatora ideje te suosnivač i potpredsjednik udruge Put pod noge, kaže kako je portal zamišljen kao mjesto na kojem se spajaju davatelji usluga, putnici i turističke zajednice. “Oni informacijama i aktivnostima zajedno pridonose boljoj informiranosti i vidljivosti sadržaja, ponude i usluga u kontinentalnoj Hrvatskoj”, ističe on.

Stanje kontinentalnog turizma, nastavlja, oslikava ukupno stanje u državi. “Dakle, regionalnu razjedinjenost, bezidejnost i nepostojanje jasne strategije razvoja. Za davatelje usluga se premalo zna, nedostaje konkretnih informacijsko-promotivnih platformi poput naše.

Zatim, o manifestacijama se čuje sporadično, nedostaje jača veza turističkih zajednica i medija, a ko-

risnici željni putovanja najčešće odabiru destinacije prema promocijama kuponskih servisa ili na osobnu preporuku prijatelja ili rodbine. K tomu, državne institucije kao što su dvorci ili muzeji nisu prilagodili radno vrijeme potencijalnim posjetiteljima pa su mahom vikendima zatvoreni”, pojašnjava Mihalinec.

Silazak s autoputa Trenutačno najrasprostranjeniji mehanizmi promocije kontinentalnog turizma su zajedništvo i samoinicijativa lokalnih davatelja usluga kroz fešte i promotivna druženja.

“Svaka im čast na poduzetništvu, strasti i entuzijazmu, ali samostalno su ipak vrlo ograničeni bez barem neke pomoći državnih institucija, ponajprije marketinško-promotivne”, napominje.

Jedno od mogućih rješenja za bolji razvoj kontinentalnog turizma je privlačenje turista koji prolaze tim dijelom Hrvatske. “Te tranzitne turiste treba bolje motivira-

ti da siđu s autoputa te se nakon naporna puta dan, dva ili tri odmore na nekom od predivnih i jedinstvenih hrvatskih lo-

Portal je zamišljen kao mjesto na kojem se spajaju davatelji usluga, putnici i turističke zajednice kaliteta”, naglašava on ističući da kontinent nudi drugačiji sadržaj, tj. riječno-jezerski turizam, tradiciju, gastro ponudu i dokazano vrhunsku enologiju u paketu sa sezonskim manifestacijama. “I sve to uz znatno prihvatljivije cijene od morskih”, kaže. Među budućim poslovnim planovima, kojih ovome portalu ne nedostaje, Mihalinec ističe širenje u regiju ili uvođenje novih kategorija. “Međutim, treba pričekati da se oporavi gospodarstvo i podigne platna moć pa da se građani odluče češće putovati”, zaključuje on.

(B.O.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Dva kredita za dvije hidroelektrane Vlasti BiH i Federacije BiH dale su suglasnost za pregovore o zaključivanju sporazuma o dva kredita s KfW-om za gradnju dviju hidroelektrana. Kredit od 30 milijuna eura namijenjen je za EP BiH za izgradnju HE Janjići na rijeci Bosni kod Zenice, dok je JP HZ HB-u namijenjen kredit od 100 milijuna eura za izgradnju crpno-akumulacijske HE Vrelo. Oba kredita odobrena su na rok otplate od 15 godina uz četiri godine počeka.

Rekordna naplata poreza Porezna uprava RS-a naplatila je u prošloj godini rekordnih 2,57 milijardi KM javnih prihoda, što je za 12 milijuna KM više nego u 2012. Direktni porezi naplaćeni su u iznosu od 431,5 milijuna KM što je za tri posto više. Porezna uprava Federacije BiH lani je naplatila 3,6 milijardi KM javnih prihoda što je za 2,66 posto ili za 93,5 milijuna KM više nego u 2012. Direktnih poreza naplaćeno je 957,2 milijuna KM, što je za 7,4 posto više. Poreza na dobit prikupljeno je u visini od 151 milijun KM što je za 1,56 posto više. Željko Kordić novi direktor Aluminija

Nadzorno vijeće Aluminija za novog je direktora mostarskog kombinata na razdoblje od četiri godine izabralo Željka Kordića.

Novi će direktor Nadzornom vijeću uskoro predložiti tim izvršnih direktora koji će činiti novu upravu i ponuditi strategiju izlaska tvrtke iz krize. Za sudbinu Aluminija koji ima oko 200 milijuna KM gubitka ova će godina biti presudna, a šanse za izlazak iz krize vide se u padu cijena struje i blagom rastu cijena aluminija na svjetskim burzama.

Privredni vjesnik Broj 3812, 27. siječnja 2014.

( 2%

predviđen gospodarski rast u 2014.

( 0,8%

rast gospodarstva u 2013.

Bosna i Hercegovina: Carine s Hrvatskom i EU-om još ostaju

Sarajevo i dalje ne prihvaća briselski ultimatum Vlasti u BiH, za sada, ne podliježu pritiscima Štefana Fülea, povjerenika EU-a za proširenje, da prihvate privremeni sporazum o ukidanju carina na robe iz Hrvatske i ostalih članica EU-a jer bi to bilo samoubojstvo za nacionalnu ekonomiju Zdravko Latal latal@privredni.hr

V

ijeće ministara Bosne i Hercegovine razmotrilo je informaciju o pregovorima o prilagodbi privremenog sporazuma između BiH i Europske unije, odnosno o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, koji traju od ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU-a. Zaključeno je da Bruxelles nastavlja inzistirati na tome da vlasti u Sarajevu bezuvjetno prihvate tzv. tradicionalni način trgovine, odnosno

Novi pregovori s EU-om očekuju se potkraj siječnja ili početkom veljače ukidanje carina, što se ne bi odnosilo samo na Hrvatsku, nego i na sve članice EU-a. Šef bosanskohercegovačkog pregovaračkog tima, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Dragiša Mekić izjavio je da BiH nije promijenila svoje stajalište te da ne prihvaća ultimatume iz Bruxellesa.

Odgovarajući na prijetnje povjerenika EU-a za proširenje Štefana Fülea da će BiH biti brisana s liste zemalja korisnica ATM-a, Mekić je ustvrdio da vlasti BiH imaju plan po kojem će to brisanje manje štetiti ekonomiji zemlje nego ukidanje carina i otvaranje tržišta jer je riječ o samo nekoliko vrsta

voća i povrća. Prihvaćanje slobodne trgovine bilo bi samoubojstvo za bosanskohercegovačko gospodarstvo. Novi pregovori s EU-om očekuju se potkraj siječnja ili početkom veljače.

Veliki pad trgovine s Hrvatskom Državna vlada razmotrila je i informaciju o trgovinskim trendovima s Hrvatskom tijekom lanjskog srpnja, kolovoza i rujna, nakon što je zapadni susjed postao punopravni član EU-a, s posebnim naglaskom na trgovanje poljoprivrednim proizvodima. Zaključeno je da je došlo do značajnog pada trgovinskog prometa. Ukupni izvoz poljoprivrednih proizvoda u Hrvatsku u ta tri mjeseca iznosio je 39,7 milijuna konvertibilnih maraka što je smanjenje od 39,34 posto na godišnjoj razini. Istodobno,

uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske iznosio je 119,5 milijuna KM i bio je manji za 45,26 posto. Neku nadu da bi se stanje moglo poboljšati daje dolazak inspektora Ureda za hranu i veterinarstvo EU-a (FVO) u desetodnevnu kontrolu jednog broja mljekara za koje se tvrdi da su u svojoj proizvodnji dostigle tražene standarde EU-a.

Ako se te tvrdnje pokažu točnima, FVO će odobriti izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u zemlje EU-a.

Inače, do ulaska Hrvatske u EU BiH je u Hrvatsku godišnje plasirala mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od oko 40 milijuna KM. Analitičari Svjetske banke BiH u ovoj godini predviđaju gospodarski rast od dva posto. Lani je taj rast iznosio 0,8 posto zbog blagog rasta industrijske proizvodnje, izvoza i pada trgovinskog

deficita, što je ostvareno zahvaljujući, među ostalim, i globalnom oporavku ekonomije. Analitičari u BiH smatraju da zemlja ne bi zabilježila taj blagi rast da je prihvatila ultimatume Bruxellesa, ilustrirajući te tvrdnje nedavno objavljenim podacima o mjestu bosanskohercegovačke ekonomije u regiji i svijetu.

Stopa nezaposlenosti 40 posto Po kvaliteti hrane BiH i nije tako slaba, pri čemu treba imati na umu da 60 posto prehrambenih proizvoda stiže iz uvoza. Prema istraživanjima Oxfama, od 125 zemalja BiH se nalazi na 57. mjestu, na granici između bogatih i siromašnih te zaostaje za članicama EU-a i zemljama regije. Dužnosnici u Sarajevu tvrde da građani BiH jedu zdravu hranu, možda i zdraviju nego u nekim zemlja-

ma Europe jer je Oxfam, sa sjedištem u Londonu, rangirao zemlje, između ostalog, i po dostupnosti hrane, njenoj kvaliteti i cijeni te postotku uhranjenosti i pothranjenosti djece što prije ukazuje na to da je BiH sve siromašnija zemlja. I domaće analize upozoravaju da je svaki treći građanin na rubu egzistencije. Stopa nezaposlenosti iznosi 40 posto ne računajući pri tom rad u sivoj zoni. Na to ukazuju i podaci Zavoda za zapošljavanje RS-a po kojima je u prošloj godini posao iz ovog zavoda dobilo 26.597 osoba, ali je istovremeno posao zatražilo novih 59.609 osoba. U evidenciji ovog zavoda je 148.496 nezaposlenih. Prema podacima Agencije za statistiku BiH lanjskog je listopada na razini zemlje bilo registrirano 682.189 zaposlenih i 552.751 nezaposlena osoba.

15

www.privredni.hr Broj 3812, 27. siječnja 2014.

( 1,2 mil poreznih obveznika

*vijesti Indukcijski brojači odlaze u prošlost U Iskraemecu, tvrtki koja je u vlasništvu egipatskog društva El Sewedy Electric, potvrdili su da napuštaju proizvodnju indukcijskih brojila te da će 26 zaposlenika raditi na programu do kraja ožujka. Tvrtka u Kranju već je prije rasporedila 40 posto zaposlenika na druge poslove. Posljednji kupci najavili su prelazak na elektronske brojače tako da za indukcijskima više nema potražnje.

treba dobiti izračun koliko imaju platiti poreza

Porez na nekretnine na slovenski način

Spoticanje već na prvom koraku Problemi u primjeni pretežno su izazvani krajnje zapuštenim nekretninskim evidencijama. Tek sada postalo je jasno kako je bivši socijalistički sustav učinio najveći krimen u području pravne sigurnosti time što je nemarno vodio očevidnike o nekretninama Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

S

lovenija se našla u velikim nevoljama na samom početku primjene Zakona o oporezivanju nekretnina posredstvom kojeg vlada Alenke Bratušek želi dopuniti kriznu proračunsku blagajnu s oko 200 milijuna eura.

U trećem tjednu primjene Geodetska uprava Republike Slovenije (GURS), kao nositelj najtežeg dijela operativne provedbe no-

Pitanje je što će se dalje događati i treba li primjenu Zakona zaustaviti dok se ne srede evidencije vog oporezivanja, priznala je da ne može do 1. veljače, kako je određeno Zakonom, poslati na adrese 1,2 milijuna poreznih obveznika kuverte s informativnim izračunom koliko imaju platiti poreza na zgrade, stanove, zemljišta te drugu nepokretnu imovinu. Rok se ne može održati jer još pristižu novi i

popravljeni podaci od općina i ministarstava, te iz zemljišnih knjiga i drugih evidencija, a koji su bitni za konačni izračun.

Cajtnot i tužbe Ustavnom sudu Cajtnot u kojem se zatekao GURS nije jedini ni najveći problem poreznih vlasti i premijerke Alenke Bratušek koja je od Bruxellesa dobila odriješene ruke u rješavanju teške financijske krize zahvaljujući u velikoj mjeri i iskazanoj spremnosti za uvođenje novog oblika oporezivanja nekretnina. U Sloveniji se nitko ne protivi novom porezu, čak i najoštrijim oponentima jasno je da se ne može izbjeći svjetske trendove koji vode premještanju poreznih tereta s rada na imovinu i kapital. Kritičari premijerki najviše zamjeraju prenagljeno i tvrdoglavo forsiranje novog poreza, a posebice što to čini u inačici koja je već izazvala čak pet tužbi Ustavnom sudu Slovenije.

U pravu su obje strane, ona koja forsira novi porez, kao i ona koja tvrdi da cijeli pothvat nije do-

bro pripremljen te da Zakon vrvi rješenjima koja grubo krše Ustavom zajamčena prava. Ustavni suci sada su dobili vrući kesten, a prinuđeni su reagirati krajnje brzo. Vjerojatno će se oglasiti još u siječnju jer je Udruga općina Slovenije zatražila obustavu primjene Zakona do presude o njegovoj ustavnosti. Vođa Geodetske uprave Aleš Seliškar nije želio govoriti o posljedicama moguće blokade. Rekao je samo to da je moguće sve, od toga da nema novog poreza, pa do svih drugih inačica zakonskih rješenja. Nije teško složiti se s onima koji pri-

govaraju da je Zakon loše pripremljen iako pripreme za njegovo uvođenje traju više od 15 godina. Posebno su intenzivirane 2010. godine kada je GURS uz pomoć terenskih ekipa popisao zgrade, stanove, obradivo, šumsko i sve ostalo zemljište. Važna je i 2011. godina u kojoj je određena porezna osnovica i to na tzv. standardiziranoj tržišnoj vrijednosti.

Popravljanje evidencija u hodu Problemi u primjeni pretežno su izazvani krajnje zapuštenim nekretninskim evidencijama. Tek sada postalo je jasno kako

je bivši socijalistički sustav učinio najveći krimen u području pravne sigurnosti time što je nemarno vodio očevidnike o nekretninama. Sustav nakon njega također se nije pretrgao od posla popravljajući propuste prethodnika. Nekoliko slovenskih vlada davalo je u tom pogledu velika obećanja. Ispunit će ih sada Alenka Bratušek jer treba taj porezni novac za sanaciju javnih financija.

Pitanje je što će se dalje događati i treba li primjenu Zakona zaustaviti dok se ne srede evidencije. Alenka Bratušek rezonira pragmatično: čekajući besprijekorne evidencije nećemo dočekati oporezivanje nekretnina! Bolje je imati Zakon, a evidencije popravljati u hodu. Da je premijerka u pravu pokazuje i nagli porast zanimanja slovenskih vlasnika nekretnina za stanje u evidencijama. Ispostava Geodetske uprave u Ljubljani imala je u prosincu prosječno po stotinjak stranaka. Otkako je Zakon u primjeni, sada čak i po 1800 građana traži termin za sređivanje evidencija.

Porezne dvojbe: Tko gdje spava i s kime?

Kritičari najviše predbacuju vladi što je oporezivanje nekretnina pretvorila u alat za peglanje socijalnih razlika. Najveći porez platit će vlasnici kuća i stanova vrednijih od 500.000 eura. Njima će se porez obračunavati po stopi od 0,4 posto ako žive u toj nekretnini, a 0,75 posto ako je prazna. Za stanove i kuće

vrijednosti manje od 500.000 eura, porez se obračunava po stopi od 0,15, odnosno 0,5 posto ako se ne koriste. Pravo na popust od 30 do 50 posto imaju osobe s invaliditetom te primatelji socijalne pomoći. Takvom stipulacijom vlada se osudila na to da prati tko spava gdje i s kime, tvrde kritičari nekretninskog poreza.

Posebno dokazuju da razrez poreza može ovisiti samo o vrsti nekretnine, njenoj vrijednosti i namjeni, a nikako o vlasniku kao poreznom obvezniku te njegovim drugim dohocima. Efikasne vlade ispravljaju socijalne razlike porezom na dohodak, a ne porezom na nekretnine. U Sloveniji se primjećuju i prvi znakovi pri-

lagodbe novom porezu. Počinje velika seoba naroda. Obitelji se “dijele” tako da dio ostaje u rezidencijskom stanu, a drugi ide u prazan stan ili vikendicu. Početkom prošle godine mjesto stalnog prebivališta mijenjalo je mjesečno oko 6000 ljudi. U prosincu je prebivalište promijenilo čak 14.000 slovenskih građana.

Smekšavanje menadžerskih ograničenja Slovenska vlada šalje čudan signal odlukom o oslobađanju menadžerskih plaća u trenutku kada dvije trećine zaposlenih u Sloveniji prima ispodprosječne plaće na koje država sada još udara i novim porezima, izjavio je Matej Lahovnik, bivši ministar gospodarstva koji je u svom mandatu ograničio osnovne plaće menadžerima na tri do pet iznosa prosječne plaće u poduzeću. Novelom zakona o državnom holdingu vlada predlaže da se omekšaju sadašnja ograničenja jer ih doživljava kao prepreku u dovođenju stručnih i sposobnih ljudi na vodeća mjesta u državna poduzeća.

Prevareni potrošači

Slovenski pčelari ne kriju nezadovoljstvo odlukom EP-a po kojoj se pelud genetički promijenjenih biljaka u medu koji se prodaje na tržištu EU-a ne treba posebno označavati. Pčelari zaključuju da je pobijedio uvozni lobi koji 40 posto nedostajućeg meda uvozi pretežno iz Argentine i Meksika gdje je uzgoj GMO biljaka uvriježena praksa. Slovenski europarlamentarac Lojze Peterle predložio je, a Odbor za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane podržao, rješenje po kojem bi trebalo posebno označiti svaki med ako sadrži cvjetni prah genetički modificiranih biljaka, no prijedlog nije dobio podršku.

16 TURIZAM *vijesti Zagreb nominiran za najbolju europsku destinaciju izvrsnosti Na portalu European Best Destinations, osnovanom s ciljem promicanja kulture i turizma u Europi, za izbor najbolje europske destinacije 2014. godine u konkurenciji 20 kandidata nominiran je i Zagreb. Glasovanje za taj prestižni naslov, koji se smatra sinonimom europske izvrsnosti, otvoreno je do 12. veljače na internetskoj stranici www. europeanbestdestinations. org. Uz Zagreb nominirani su: Amsterdam, Beč, Berlin, Barcelona, Bergen, Budimpešta, Cannes, Glasgow, Cipar, London, Madeira, Madrid, Milano, Porto, Pariz, Prag, Rim, Stockholm i Ženeva. Svi ti gradovi odabrani su na osnovi podataka Eurostata te prema ocjeni stručnog suda organizatora.

Prvi hostel na Opatijskoj rivijeri

U Lovranu će se u veljači otvoriti Hostel Link, što će ujedno biti prvi hostel na Opatijskoj rivijeri. Hostel je u vlasništvu tvrtke Milenij hoteli, a u njegovu je izgradnju uloženo pet milijuna eura. Na mjestu novog hostela nekada se nalazio stari hotel Meridional. Novi hostel imat će 111 moderno uređenih soba.

Među kategoriziranim objektima najviše je hotela U Hrvatskoj je polovinom siječnja bio kategoriziran 851 smještajni objekt, među kojima je najviše hotela, njih 605. Prema podacima Ministarstva turizma, kampova je 84, turističkih apartmana 52, turističkih naselja 41, aparthotela 19 te marina 50. Popis kategoriziranih turističkih objekata Ministarstvo turizma objavljuje kao dio svojih redovnih aktivnosti i praćenja statističkih podataka te ga ažurira nekoliko puta godišnje.

Privredni vjesnik Broj 3812, 27. siječnja 2014.

( 8300 sudionika

u riječkoj Međunarodnoj karnevalskoj povorci lani

Karnevali u Hrvatskoj

Maškare, ča mogu maškare...

U doba karnevala u Rijeci i okolici popunjeni su gotovo svi smještajni kapaciteti, a svake se godine bilježi sve veći broj turista, kaže gradonačelnik Vojko Obersnel. Samo u vrijeme Međunarodne povorke u središtu grada utrženo je 1,4 milijuna kuna više nego tjedan ranije Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

K

arnevali su odavno prerasli u kulturno-turističke manifestacije koje privlače velik broj posjetitelja. Najpoznatiji su oni u Rio de Janeiru, Nici i Veneciji, no vesele maškarane manifestacije održavaju se i diljem Hrvatske.

Među našim karnevalima ističu se oni u Rijeci, Opatiji, Crikvenici, Samoboru, Krku, Senju, Kastvu, Dubrovniku, Zadru, a u novije vrijeme i u Velikoj Gorici i Zagrebu.

Najveća i najstarija karnevalska manifestacija u kontinentalnom dijelu Hrvatske je Samoborski fašnik, a prvi put je organiziran 1827. godine.

Peto godišnje doba U Rijeci i okolici tradicionalno 17. siječnja svake godine počinje tzv. peto godišnje doba tj. Međunarodni riječki karneval. Taj je karneval uvršten na listu 500 najvažnijih doga-

Vjenčanja u doba maškara U Crikvenici je ove godine uvedena posebna ponuda u doba maškara, a to je Vesela maškarana škrinjica, u što su uključeni hoteli, hosteli, pansioni, privatni iznajmljivači, ugostitelji, trgovci te ostali obrtnici i poduzetnici.

Kako je istaknula Marijana Biondić, direktorica Turističke zajednice Crikvenice, Vesela maškarana škrinjica nudi povoljnije cijene smještaja i maškarane menije te doista razne akcije i promocije. Posebnu ponudu mogu, primjerice, iskoristiti i budući mladenci - jer se u promotivnu ponudu crikveničkih maškaranih dana uvrstio i jedan salon vjenčanica koji svoj asortiman u to vrijeme nudi po znatno nižim cijenama.

Obersnel, riječki gradonačelnik. Dodao je kako fiskalizaciji nije podlijegala prodaja hrane i pića na otvorenom, pa se može pretpostaviti da je financijski promet bio i veći.

đaja u Europi (Top 500 European Events), a časopis Sunday Times ga je proglasio jednim od najegzotičnijih događaja u svijetu. Turistička zajednica grada Rijeke prije pet godina dobila je nagradu Zlatno turističko srce i to za organizaciju najbolje turističke manifestacije Jugoistočne Europe.

Riječki karneval ove se godine održava do 5. ožujka

Sjajni financijski rezultati slavlja “Karneval je dio identiteta Rijeke, a s obzirom na to da je prepoznat u inozemstvu, ta manifestacija ima i gospodarski značaj. U doba karnevala u Rijeci i okolici popunjeni su gotovo svi smještajni kapaciteti, a svake se godine bilježi sve veći broj turista. Zahvaljujući uvođenju fiskalizacije, prošle smo godine zabilježili 1,4 milijuna kuna veći promet ugostitelja i trgovaca u vrijeme održavanja Međunarodne festivalske povorke u središtu grada nego u tjednu prije te povorke”, rekao je Vojko

Riječki karneval ove godine traje do 5. ožujka, a u sklopu te manifestacije održat će se i Izbor kraljice karnevala, Dječja karnevalska povorka i veliko finale – Međunarodna karnevalska povorka.

Prošle je godine u Dječjoj povorci bilo 4500 sudionika i 65 maškaranih skupina, a 2012. godine 5200 sudionika i 69 skupina. U Međunarodnoj karnevalskoj povorci lani je sudjelovalo 8300 sudionika u 100 grupa, a godinu ranije 8500 sudionika u 97 grupa. Za ovu se godinu još primaju prijave za sudjelovanje u povorkama.

Hrvatskim kampovima priznanje za najbolje europske kampove

Značajno povećanje kvalitete sadržaja i ponude Na nedavno održanim sajmovima u Stuttgartu i Utrechtu predstavljen je novi kamping vodič njemačkog autokluba ADAC za ovu godinu, te su dodijeljene nagrade “ANWB Campsite of the year 2014”.

Priznanje za najbolje europske kampove ove je godine dobilo pet hrvatskih kampova: krčki kamp Krk, zadarski Zaton, umaški Park Umag,

porečka Lanterna i rovinjska Valalta, rečeno je u Kamping udruzi Hrvatske (KUH).

Ove je godine oznaku ADAC/ANWB Best Campsite 2014. dobilo tek 139 europskih kampova od njih 5400 prikazanih u ADAC-ovom vodiču, gdje je navedeno i 109 hrvatskih kampova, dva više nego prošle godine.

U KUH-u navode kako je veliko priznanje to što

je čak 17 naših kampova označeno simbolom koji ukazuje na vidljivo značajno povećanje kvalitete sadržaja i ponude. Tako su svoju prosječnu kvalitetu povećali kampovi na Kvarneru i to za 10 posto te u Istri za četiri posto.

Promatrajući prosječne ocjene kampova po regijama, potvrdilo se da najkvalitetnije kampove imaju Istra, Kvarner i zadarska regija, dok je po

ADAC-u najlošija kvaliteta kampova u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i na kontinentalnom dijelu Hrvatske.

U ADAC-ovom vodiču navedena je i jedna neugodna činjenica o nekim hrvatskim kampovima, a to su krađe. Ponajviše se, ističe vodič, otuđuju sportski artikli poput brdskih i električnih bicikala, daski za jedrenje te izvan­ brodskih motora. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3812, 27. siječnja 2014.

( više od 600 skripti ( oko 2000 nudi portal Studentski.hr

*vijesti

registriranih korisnika ima portal

Novi portal

Jednostavniji studentski online život Ideja o pokretanju web portala nastala je zbog toga što su njegovi začetnici smatrali kako studenti, tj. budući nositelji društvenih promjena, zaslužuju mnogo više medijskog prostora za svoje inicijative Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

a hrvatskoj medijskoj sceni, koja je dulje vrijeme bila informativno neprilagođena studentskoj populaciji, pojavio se novi portal - Studentski.hr.

Branimir Čulina, voditelj projekta, ističe kako je ideja o njegovu pokretanju nastala zbog toga što su začetnici web portala smatrali kako studenti, tj. budući nositelji društvenih promjena, zaslužuju mnogo više medijskog prostora za svoje inicijative. “Naime, do Studentskog, uz neke manje portale za mlade, pozitivne inicijative, projekti i problemi jednostavno nisu imali mjesto kakvo zaslužuju. Druga misao bila je stvoriti platformu za razmjenu korisnih usluga u realnom vremenu na jednom mjestu – zato imamo kategorije oglasnika, institucija, poslova i materijala. U konačnici, tijekom razrade ideje, koncipirali smo i malu društvenu mrežu udruga i projekata kako bismo stavili dodatni naglasak na nositelje našeg sadržaja i potaknuli studente na uključenje u društvo”, objašnjava on.

Premda se na prvu loptu ne čini tako, najviše razmišljanja i prepirki bilo je oko imena portala.

“Na kraju smo se ipak odlučili za najjednostavniju verziju koja odmah asocira na našu ciljanu publiku,

makar smo interesantni i maturantima, mladima koji su nedavno završili fakultete, ali i cijeloj javnosti”, kaže Čulina.

Bezbroj sati volontiranja Razvoj portala koji, primjerice, jednostavnom registracijom studentima nudi više od 600 skripti, trajao je otprilike godinu i pol dana. Većina vremena tijekom razvoja bila je utrošena na pripremu suradnika, prikupljanje silnih podataka poput informacija o državnim institucijama, fakultetima i njihovim smjerovima i kolegijima te studentskim poslovima.

“Trenutačno imamo više od 2000

Premda se na prvu loptu ne čini tako, najviše prepirki bilo je oko imena portala registriranih korisnika, 10.000 fanova na Facebooku, a svakodnevno nas čita više od 4000 studenata. U mreži je četrdesetak udruga i još toliko projekata. Dogovorili smo suradnju sa Studentskim zborovima u Zagrebu i Puli, kao i Vijećem studenata visokih škola i veleučilišta. I tu ne mislimo stati”, naglašava on.

Ulagači i vlasnici portala su studenti, a bezbroj sati volonterskog rada koje su uložili u ovaj pro-

jekt je jedini razlog zašto on danas postoji. “Sva sredstva ulažemo u programsko rješenje, odnosno razvoj, održavanje...

Planiramo uzeti novi poslužitelj, a ulažemo i u marketing kako bismo ojačali uslugu na tržištu.

S rastom posjećenosti, nadam se, neka sredstva će doći od reklama koje su usmjerene k studentima. Ta sredstva planiramo uložiti u daljnji razvoj i tako u krug kako bismo zaista bili najbolji”, napominje Čulina dodavši kako je rješenje u potpunosti plod hrvatske mladosti.

“Razvoj programskog rješenja je preuzela, nakon inicijalne faze, tvrtka ArsFutura koju su osnovala dva studenta Fakulteta elektrotehnike i računarstva prije manje od godinu dana”, pojašnjava.

U Hrvatskoj, nastavlja Čulina, postoji više portala usmjerenih mladima, čak i sa sličnim uslugama, tako da ovaj portal

ne predstavlja revolucionarnu ideju niti koncept.

Naglasak je pak na realizaciji, kvaliteti sadržaja i programskom rješenju, ističe on.

Nema mjesta pesimizmu Hrvatsko tržište za razvoj komercijalnih web usluga smatra se poprilično nezahvalnim. “Ponajprije zbog malog broja potencijalnih korisnika, a potom zasićenosti raznim uslugama.

Ako bismo maknuli velike medijske kuće na stranu, ostaje gomila malih projekata koji su, ne svojom krivicom, zapeli. Sada je nekako moderno baviti se webom što rezultira gomilom ljudi koji ne znaju što rade. S druge strane, u nas ima mnoštvo educiranih i iznimno kvalitetnih inženjera”, kaže Čulina.

Trenutačno se djelokrug portala ne namjerava širiti izvan granica Hrvatske, premda je ideju o tomu moguće pronaći među dugoročnim

planovima. “Prije toga, svakako, cilj je proći ciklus stabilizacije cjelokupne usluge, pa bi uz naš know-how i dobre partnere širenje na neku drugu zemlju imalo itekako smisla. Najizglednije je širenje na regiju zbog lakšeg prevladavanja jezičnih barijera, dostupnosti kontakata i informacija”, naglašava.

Prije toga valja ostvariti zacrtane ciljeve, a to je prijeći brojku od 100.000 jedinstvenih korisnika mjesečno i 50.000 registriranih korisnika u društvenoj mreži.

“Izgledno je da mobilne aplikacije nećemo raditi, barem ne u dogledno vrijeme. A volio bih i to da budućnost donese mogućnost honoriranja ili barem nagrađivanja studenata koji svakodnevno rade na projektu. Sigurno je da mjesta pesimizmu nema, savladali smo do sada sve prepreke i nastavit ćemo to činiti i dalje”, zaključuje Čulina.

Uslužne djelatnosti u oblaku Hrvatski startup Appointment Labs lansirao je svoj drugi proizvod Tictiq. Riječ je o rješenju u oblaku koje olakšava vođenje rezervacija i odnosa s klijentima za sve uslužne djelatnosti kao što su frizeri, maseri, stomatolozi...

Osim toga, priopćeno je iz Zagrebačkog inkubatora poduzetništva, nudi im se besplatna mini web stranica za online rezervacije, kao i mogućnost zaprimanja rezervacija izravno s Facebook stranice. Tictiq je u probnoj fazi do kraja siječnja i do tada ga svi mogu koristiti besplatno.

Budućnost stiže 30. siječnja Tvrtka Bug, izdavač istoimenog magazina, u Zagrebu 30. siječnja organizira Bug Future Show 2014 koji će okupiti ICT zajednicu i pokazati aktualnosti iz svijeta tehnologije. “To je samo jedan od projekata koje tvrtka Bug priprema za ovu godinu u kojoj želimo čitateljima ponuditi i razne nove sadržaje, a uz to i mogućnost izravnog komuniciranja, bilo s članovima redakcije, bilo sa stručnjacima koji im mogu dati odgovore na njihova pitanja”, istaknuo je Miro Rosandić, glavni urednik Bugovih izdanja.

Usmjeren prema privatnim korisnicima Kompanija Dell, najavljeno je na konferenciji, nastavlja razvijati rješenja koja će zadovoljiti najzahtjevnije korisnike, te je strateški usmjerena na transformiranje svog poslovanja i jačanje brenda.

“Dell neprestano jača poziciju na tržištu. Nedavno smo zauzeli prvo mjesto u prodaji monitora u svijetu, a novim modelima Inspiron računala i tabletima Venue Pro korisnicima smo ponudili rješenja koja su u potpunosti prilagođena njihovim potrebama”, naglasio je Zoltan Borsi, distribution channel manager za Mađarsku i regiju Adriatic.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Daniel Rafaelić Kinematografija u NDH Naklada Ljevak

Detaljnom analizom svih filmova i filmskih žurnala proizvedenih u NDH kao i sintezom nekoliko tisuća pronađenih i obrađenih arhivskih dokumenata iz Zagreba, Beograda, Berlina i Rima autor portretira kinematografiju satelitske države čiji se propagandni uzusi doslovno preklapaju s onima nacističke Njemačke. Ova knjiga ocrtava kinematografsku, ekonomsku, socijalnu i općekulturalnu potku svih grana kinematografije, postavljajući prvi put prava znanstvena pitanja i nudeći isključivo znanstvene odgovore.

Radenko Vadanjel Mišomor za rođake Fraktura

Učmali gradići i sela pozornica su na kojoj se susreću ljudi koji gotovo da se ne miču, no koji ipak postaju sudionici borbe između bolesnih i zdravih, moćnih i nemoćnih, mladih i starih, sretnih i nesretnih. Raspadnute obitelji i one koje na okupu drži samo interes, vječna podozrivost i umorno suučesništvo rođaka – Vadanjelovi pripovjedni krugovi šire se oko starih obiteljskih kuća i zemljišta, a toplo truplo nekretnine, još zaposjednuto čovjekom, često je jedino čime se život hrani: jedina prilika za pokret.

Josip Blažević New age i kršćanstvo Verbum

Ovaj je priručnik vodič kroz dugačak niz vjerovanja, učenja i terapija, protagonista, organizacija i udruga koje promoviraju New age preobrazbom svijesti putem duhovnoga razvoja, holističkoga zdravlja i razvoja ljudskih potencijala. Autor proučava i dodirne točke koje New age ima s vještičarenjem, sotonskim sljedbama i komunikacijama sa zlim duhovima, te upućuje na zamke tog pokreta koji nema ni ustroja niti jedinstvenog vjerovanja, ali prepoznaje duhovnu glad suvremenoga čovjeka kojemu pokušava ponuditi svoju duhovnu hranu.

Emil Heršak, Maja Adžija Sveta pića TIM press

Autori nas vode kroz povijest nastanka i širenja mnogih pića, od onih koje ljudi dobivaju izravno iz prirode do onih za čiju su pripremu i proizvodnju, uz vještinu i iskustvo, nužni visoka tehnologija i povoljni ekonomski i politički uvjeti. Bez obzira je li riječ o medovini, pivu, vinu, žestokim pićima, napicima od prokuhanog bilja, kavi ili čaju – zajedničko im je što su na različite načine, od prapovijesti do danas, utjecala na tradicije i mišljenja i oblikovala kulturni i politički identitet skupina i cijelih naroda.

BAKINI NAJBOLJI KOLAČI

Znanje Da ljubav dolazi kroz želudac i da se kolačićima ne mami samo dječji osmijeh, već i osvajaju muška srca, znala je moja baka vrlo dobro, te je za svakoga imala poslasticu u svojoj kolekciji recepata. Ova knjiga sadrži više od 120 klasika. U poglavljima Kolači iz lima, Kolači iz kalupa, Kolačići i kruh, Torte, kao i Božićni kolači nalaze se tradicionalni recepti za poznate kolače poput kolača s mrvicama od maslaca, kolača sa sirom, frankfurtskog vijenca, sacher torte, pletenice od dizanog tijesta ili zobenih kolačića.

Privredni vjesnik Broj 3812, 27. siječnja 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Postrojenje za proizvodnju betona

Stav, Zagreb, www.stav. hr. Tvrtka proizvodi betonare i postrojenja za proizvodnju betonskih elemenata. Zemlje interesa: Rusija, Poljska. Kontakt: Krešimir Ivanković, info@stav.hr, +385 1 3041400.

Lješnjaci i kava

Minas Zrno 1, Ludbreg, www.minaszrno1-ljesnjaci.hr. Tvrtka prodaje veće količine lješnjaka iz vlastite proizvodnje, berba 2013. godine, sušeni - osam posto vlage, čista jezgra, upakirani u vreće od 25 kilograma ili prema potrebi. Tvrtka prodaje i kavu prema vlastitoj preradi i recepturi, espresso u pakiranju od kilograma i mljevena u pakiranjima od 100, 200, 250 i 500 grama. Kontakt: Zlatica Kvezić, minas.zrno@ vz.t-com.hr, 042 810 532, 099 218 8109.

mički otporni, koriste se u prostorima gdje prijete eksplozije te su otporni na visoke radne pritiske i temperature. Pri korištenju zadovoljavaju najstrože higijenske standarde te je njihova površina glatka i bez nabora. Pri korištenju staklenih proizvoda ne mijenjaju se organoleptička svojstva tvari, pa su neutralni pri dodiru s drugim tvarima. Kontakt: Marjan Vlahović, marjan.vlahovic@duran-group.hr, +385 52 385270.

Higijenski papir

T. IN. US.-GM., Zagreb, www.tinusgm.hr. Tvrtka proizvodi higijensko-toaletnu konfekciju i nudimo sljedeće proizvode: 1. toalet listiće, 2-sl., celuloza, 250 listića 2. papirnate ručnike u listićima (složivi ručnici), 2-sl., celuloza, 210 listića 3. toalet papir u roli, mini, jumbo, 2-sl., celuloza. Kontakt: Miljen Kutleša, tinusgm@post.tcom.hr, 00385 1 6225878.

Stakleni proizvodi

Duran, Pula. www.durangroup.hr. Tvrtka proizvodi i dobavlja staklene proizvode prema zahtjevu kupca. U tvornici se ručno proizvode stakleni artikli od duran borosilikatnog stakla (vatrostalno staklo) 3,3 prema tehničkim specifikacijama. Specijalizirali su se za proizvodnju staklenih artikala za industriju i medicinsko-laboratorijske svrhe.

Stakleni proizvodi su ter-

Suradnja

Geralion tehnologija, Matulji. Tvrtka traži suradnju s tvrtkama koje izrađuju alate za brizganje plastike.

Kontakt: Žarko Čović, zarko.covic@gmail.com.

Proizvodnja metalnih konstrukcija

Begić bravarski obrt, Zagreb, www.bravarijabegic.hr. Obrt nudi usluge proizvodnje metalnih konstrukcija i njihovih

dijelova. Darko Begić, info@bravarijabegic.hr, +385 95 9005589.

Popravak i proizvodnja naočala

Očna optika Mirna, Zagreb. Tvrtka proizvodi i popravlja naočale za veleprodajne i maloprodajne kupce. Kontakt: Jadranka Filković, optika. mirna@gmail.com, +385 1 5618454, +385 98 409318.

Laboratorijske i industrijske peći

Elektrosanitarij, Sveta Nedelja, www.elektrosanitarij.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom laboratorijskih i industrijskih peći i opreme, razvojem i proizvodnjom specijalnih termotehničkih uređaja. Zemlje interesa: EU, Srbija, BiH. Kontakt: Adnan Džendžo, adnan@elektrosanitarij. hr, +385 1 3370099.

Suradnja u proizvodnji

Comprom plus, Varaždin, www.comprom.hr. Tvrtka kći talijanske tekstilne grupacije Calzedonia.

Radi povećanja proizvodnih kapaciteta traži proizvođače kupaćih kostima, gaćica i grudnjaka zainteresirane za dugoročnu poslovnu suradnju. Nudi uvođenje u posao, dugoročnu popunjenost kapaciteta i korektnu suradnju.

Kontakt: Bruno Prapotnik, bruno.prapotnik@ comprom.com, +385 42 658658.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Komunalna oprema

Čistoća iz Metkovića nabavlja komunalnu opremu. Rok dostave ponuda je 11. veljače.

Modernizacija javne rasvjete

Općina Ravna Gora nabavlja usluge modernizacije javne rasvjete. Rok dostave ponuda je 12. veljače.

Ortopedska pomagala

Opća bolnica Gospić nabavlja ortopedska pomagala. Rok dostave ponuda je 6. veljače.

Sredstva za zaštitu bilja

Hrvatske šume nabavljaju sredstva za zaštitu bilja.

Rok dostave ponuda je 4. veljače. Školski namještaj

Grad Varaždin nabavlja školski namještaj za Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar. Rok dostave ponuda je 12. veljače.

Regija Cvijeće i cvjetni aranžmani

i Hercegovine nabavlja službene uniforme i radna odijela. Rok dostave ponuda je 19. veljače. Žarulje

Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne nabavlja žarulje. Rok dostave ponuda je 18. veljače.

Vlada Unsko-sanskog kantona nabavlja cvijeće i cvjetne aranžmane. Rok dostave ponuda je 7. veljače.

Službene uniforme i radna odijela

Služba za zajedničke poslove institucija Bosne

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3812, 27. siječnja 2014.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Histria

Hotel Babylon, drvna industrija, farme muznih krava...

Hotel i restoran Babylon u Novakima kod Samobora, površine 1177 četvornih metara na zemljištu površine 2480 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 5.840.000 kuna, te oprema, uređaji, inventar, slike i automobil Caddy furgon iz 2004., ukupne procijenjene vrijednosti 228.000 kuna. Imovina se prodaje isključivo kao cjelina, za cijenu koja ne može biti manja od utvrđene vrijednosti. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 01/2332 344. Četvrta usmena javna dražba održat će se 30. siječnja 2014. u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 90/II. Farma muznih krava Bakovci kod Đurđevca, Koprivničko-križevačka županija, s pripadajućim nekretninama, na zemljištu površine 970 četvornih hvati, procijenjene vrijednosti 680.210,78 kuna. Na nekretninama postoji založno pravo Erste banke za iznos od 215.635 eura.

Imovina se ne može prodati ispod početne cijene.

Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj 042/771 850 ili 098/481 953. Osma javna dražba održat će se 31. siječnja 2014. u 13 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba broj 226/II. Farma muznih krava Molve Grede kod Đurđevca, Koprivničko-križevačka županija, s pripadajućim pokretnina-

ma, na zemljištu površine 1478 četvornih hvati, procijenjene vrijednosti 1.214.580,87 kuna. Staja i silos nemaju građevinsku dozvolu, a založna prava su uknjižena u korist Erste banke i Poljoprivredne zadruge Đurđevac.

Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj 042/771 850 ili 098/481 953. Osma javna dražba održat će se 31. siječnja 2014. u 13 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba broj 226/II. Dva broda za prijevoz putnika bez kabina, proizvedena 1998. godine: jedan dužine 24,40 m i širine 5,80 m, drugi dužine 24,40 m i širine 5,80 m, s motorima snage 2x162 kW i 2x189 kW. Brodovi se prodaju zajedno, za početnu cijenu od 3.430.000 kuna. Jamčevina je 10 posto, a dodatne informacije mogu se dobiti kod stečajnog upravitelja Mate Pušića na broj 098/344 075 svaki radni dan od 9 do 13 sati. Dražba se održava 28. siječnja 2014. u 10 sati na Trgovačkom sudu Split, Stalna služba u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23, sudnica 2.

Tiskarski stroj Gietz FSA 870 Compact, procijenjene vrijednosti 2.660.000 kuna plus PDV. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/7997 449.

Druga usmena javna dražba održat će se 28. siječnja 2014. u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba

Izložba županijskih gospodarstava i poslovni susreti od 6. do 8. veljače, Pula Na izložbi se predstavljaju tvrtke, obrti i poljoprivredna gospodarstva koja se bave proizvodnjom i prodajom hrane, alkoholnih i bezalkoholnih pića, ambalaže, tekstila za ugostiteljstvo. Predstavljaju se i subjekti koji se bave turističkom djelatnošću (restorani, hoteli, agroturizmi), nositelji oznaka Eko proizvod, Hrvatska kvaliteta, Izvorno hrvatsko i Otočni proizvod, kao i ostali subjekti čiji se proizvodi uklapaju u izložbu.

Međunarodni pčelarski sajam Sajam pčelinjih proizvoda te opreme i proizvoda za pčelarstvo od 8. do 9. veljače, Bjelovar (Gudovac) Održava se na sajamskom prostoru Gudovac pored Bjelovara u organizaciji Bjelovarskog sajma, Hrvatskog pčelarskog saveza, Hrvatske poljoprivredne komore i Pčelarskog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije. Predstavit će se oko 100 izlagača. Očekuje se i više od 7000 posjetitelja iz Hrvatske i okolnih država.

90/II. Pokretnina se ne može prodati ispod početne cijene.

Osobni automobil Jaguar XJ 4.2 proizveden 2006. godine, imovina Validusa d.d. u stečaju, procijenjene vrijednosti 50.000 kuna, bez PDVa. Jamčevina je 10 posto, a dodatne informacije mogu se dobiti od stečajnog upravitelja na telefon 098/407 337 ili 048/621 838. Osma usmena javna dražba održat će se 30. siječnja 2014. godine u 12 sati u prostorijama Validusa u Varaždinu, Anina 2/IV. Pokretnina se na dražbi ne može prodati ispod početne vrijednosti.

P ro i z v o d n o - s k l a d i š na hala, dvorište, sušara, kotlovnica, krojačnica elemenata i kuća za odmor na selu, imovina drvne industrije Geli u Đakovu i okolici, ukupne površine 111.239 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 34.036.341,94 kune. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na mobitel 091/5372 757.

Javna dražba održat će se 28. siječnja 2014. u 11 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, soba broj 6.

Zagrebački sajam nautike Međunarodni sajam nautike od 19. do 23. veljače, Zagreb Očekuju se svjetski proizvođači brodova, jahti, jedrilica, glisera, čamaca, skutera, kajaka, gumenjaka, brodskih i izvanbrodskih motora, obuće, odjeće, opreme i pribora za ronjenje, ribolov, jedrenje i ostale sportove na vodi. Svoje usluge ponudit će i mnogobrojne hrvatske marine, čarter tvrtke, brodogradilišta, te škole, agencije, klubovi, institucije i udruženja vezana za nautiku i nautički turizam.

Hotel&Gastroteh

Međunarodni sajam turizma od 19. do 22. veljače, Zagreb Održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma. U skladu s potrebama i interesom tržišta pokrenut je 2005. godine s ciljem da uoči turističke sezone na jednom mjestu okupi i poveže proizvođače, distributere i ostale čimbenike HoReCa sektora. Sajam je namijenjen proizvođačima i distributerima hotelske i ugostiteljske opreme, proizvođačima HoReCa programa, financijskim i consulting organizacijama, strukovnim udruženjima, hotelijerima, restoraterima, investitorima u turistički sektor, poduzetnicima i djelatnicima u ugostiteljsko-turističkom sektoru.

Inga

Međunarodni sajam hrane, pića i gastronomskih inovacija od 19. do 22. veljače, Zagreb Sajam je koncipiran na modernim gastronomskim spoznajama i potrebama suvremenog čovjeka. Tematski je usmjeren na nova nutricionistička znanja i prilagodbe tehnologije bazirane na znanstveno i zdravstveno opravdanoj gastronomskoj kvaliteti. Održava se u terminu s programski srodnim specijaliziranim sajamskim priredbama koje povezuju enogastronomiju i kvalitetno provedeno slobodno vrijeme kao jedan od bitnih faktora svakodnevnog života, baziranog na vrednovanju ekologije, zdravlja i vitalnosti.

Podatke sakupili:

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

20 SVIJET FINANCIJA Financijska nogometna liga

Real čvrsto vodeći, Bayern ispred Uniteda Prihodi 20 najvećih nogometnih klubova u prošloj su sezoni dosegli 5,4 milijarde eura, 400 milijuna više nego u godini ranije, pri čemu je rast prihoda iznosio osam posto, pokazuje 17. Deloitteov izvještaj Financijska nogometna liga. Ostvarivši 518,9 milijuna eura prihoda, Real Madrid je devetu godinu za redom zauzeo prvu poziciju, čime je pretekao rekord Manchester Uniteda, koji je osam godina za redom bio na prvom mjestu. Barcelona je zadržala drugo mjesto, Manchester United prvi je put ispao iz skupine tri najveća kluba, a njegovu je poziciju preuzeo Bayern München.

Iako je Manchester United pao za jedno mjesto u Financijskoj ligi, nekoliko komercijalnih ugovora koje je klub nedavno sklopio povećat će prihode u idućoj sezoni, pa je moguće da je njegov pad samo privremen.

Svi klubovi koji su se našli među 30 najvećih zabilježili su prihode veće od

( 1%

pad BDP-a u 2013.

( viši od 5% deficit opće države

Novi broj RBAnaliza

Rast BDP-a – još jedna U trećem prošlogodišnjem tromjesečju najveći pojedinačni doprinos smanjivanju značajnim udjelom prihoda od izvoza roba negativno su utjecale promjene uvjeta

U

100 milijuna eura. U prvom izdanju Deloitteove Financijske nogometne lige (1996./97.) jedino je Manchester United ostvario takav rezultat, dok su tek u sezoni 2007./08. svi klubovi koji su se našli među 20 najvećih ostvarili prihode koji su prelazili taj iznos. Jedna od zanimljivosti ovogodišnje Financijske nogometne lige je pojava Paris Saint-Germaina među pet najvećih klubova. U usporedbi sa sezonom 2010./11., prihodi kluba su se učetverostručili i dosegli 398,8 milijuna eura.

Nakon uspješne sezone u europskim natjecanjima, na listi su se prvi put od 2006. pojavila dva kluba koja ne dolaze iz pet velikih europskih liga: turski Galatasaray i Fenerbahçe.

(D.Ž.)

trećemu tromjesečju 2013. godine ostvaren je pad realnoga bruto domaćeg proizvoda od 0,6 posto, a RBA analitičari, u prvom ovogodišnjem izdanju RBAnaliza, procjenjuju da je u 2013. godini realni BDP smanjen za jedan posto.

gospodarstva i dalje slaba, među ostalim zbog rigidnosti tržišta rada i složenog poslovnog okruženja.

Analitičari S&P-a procjenjuju da je u 2013. hrvatski BDP pao oko jedan posto.

Hrvatska narodna banka

*vijesti S&P snizio rejting Hrvatske Agencija Standard & Poor’s snizila je dugoročni kreditni rejting Hrvatske na inozemnu i domaću valutu s BB+ na BB, uz stabilne izglede, jer bi se recesija mogla nastaviti šestu godinu zaredom.

Standard & Poor’s smatra da su mjere ekonomske i proračunske politike koje je hrvatska vlada dosad uvela nedovoljne za poticanje gospodarskog rasta i dovođenje javnih financije na održivi put. Vjeruju da je konkurentnost

Privredni vjesnik Broj 3812, 27. siječnja 2014.

Tankerska odlazi s burze Uprava i Nadzorni odbor Tankerske plovidbe predložili su dioničarima da na izvanrednoj glavnoj skupštini 17. ožujka donesu odluku o povlačenju svih dionica te tvrtke iz uvrštenja na Zagrebačkoj burzi.

Riječ je o 626.385 redovnih dionica na ime, svaka u nominalnom iznosu od 600 kuna. Tankerska plovidba obvezuje se svim dioničarima koji glasuju protiv ove odluke otkupiti njihove dionice.

Analitičari RBA ni u sljedećim razdobljima ne očekuju rast proizvodnje ni izvoza roba U trećem prošlogodišnjem tromjesečju najveći pojedinačni doprinos smanjivanju BDP-a ostvaren je na neto izvozu roba i usluga. Na tržišni položaj poduzeća sa značajnim udjelom prihoda od izvoza roba negativ-

no su utjecale promjene uvjeta poslovanja nakon pridruživanja Europskoj uniji. Tijekom ljetne turističke sezone, pak, ostvaren je očekivani rast prihoda od izvoza usluga, ali i nešto veći pad prihoda od izvoza roba. Najveća izvozna poduzeća iz grana poput brodogradnje i petrokemije nalaze se u procesu restrukturiranja nakon gubitka izdašnih državnih potpora. S druge strane, izgubljen je povlašteni položaj na tržištu Cefte čime je smanjena konkurentnost ponude izvoznika iz djelatnosti prehrambene industrije. Istodobno, olakšana je ponuda roba i usluga iz ostalih članica EU-a na lokalnom tržištu što je ograničilo mogućnosti za rast prodaje domaćih poduzeća. Dodatni negativan utjecaj na domaću proizvodnju proi-

zlazi iz jačanja neizvjesnosti zbog promjena u regulatornom okviru koji utječe na pogoršanje uvjeta poslovanja.

Neutralizacija štete S ciljem uređivanja naplate u sektoru poduzeća

dužnicima je omogućeno da pokretanjem procesa predstečajne nagodbe s vjerovnicima smanje dugovanja koristeći instrumente otpisa potraživanja ili pretvaranja potraživanja u vlasničke uloge. Do kraja 2013. go-

Krediti u studenome 287,8 milijardi kuna Prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, potkraj lanjskog studenoga ukupni krediti banaka iznosili su 287,8 milijardi kuna što predstavlja povećanje na mjesečnoj te blagi pad na godišnjoj razini.

Tako je na mjesečnoj razini zabilježen rast od 0,2 posto ili za 444,7 milijuna kuna, dok je na godišnjoj razini zabilježen pad od 0,1 posto ili za 270 milijuna kuna.

Nastavku pada kreditne aktivnosti banaka na godišnjoj razini pridonio je prvenstveno pad kredita nefinancijskim trgovačkim društvima koji u

ukupnim kreditima imaju udio od 38,3 posto kao i pad kredita stanovništvu, dok krediti središnjoj državi i dalje bilježe rast.

Tako se u prvih 11 mjeseci 2013. nastavio godišnji rast kredita središnjoj državi koji su potkraj studenoga iznosili 38,63 milijarde kuna (+18,5 po-

sto godišnje). Krediti stanovništvu, koji u strukturi kredita čine najveći udio (više od 44 posto), na kraju studenog iznosili su 127,7 milijardi kuna što je 0,1 posto više u odnosu na listopad (+134,9 milijuna kuna), ali i dvopostotni pad na godišnjoj razini (-2,6 milijardi kuna). Padu na godišnjoj razini pridonosi nastavak pada stambenih kredita koji na godišnjoj razini bilježe pad od 2,6 posto, odnosno 1,6 milijardi kuna. Ukupni krediti nefinancijskim trgovačkim društvima potkraj studenoga su iznosili 110,3 milijuna kuna što je na mjesečnoj razini rast

od 0,5 posto, dok se na godišnjoj razini nastavlja negativan trend. Tako su krediti nefinancijskim trgovačkim društvima lanjskoga studenoga zabilježili na godišnoj razini pad od 3,1 posto što predstavlja smanjenje za 3,6 milijardi kuna. Rast kredita središnjoj državi na godišnjoj razini od 18,5 posto pridonio je rastu udjela tih kredita u ukupnim kreditima banaka. Tako su u studenome 2012. godine krediti središnjoj državi imali udio od 11,3 posto u ukupnim kreditima da bi do studenoga 2013. godine njihov udio narastao na 13,4 posto.

21

www.privredni.hr Broj 3812, 27. siječnja 2014.

( 60% BDP-a

Europska investicijska banka

HBOR-u kredit od 25 milijuna eura

premašio javni dug

izgubljena godina BDP-a ostvaren je na neto izvozu roba i usluga. Na tržišni položaj poduzeća sa poslovanja nakon pridruživanja Europskoj uniji

dine poduzetnici dužnici pokrenuli su 5830 predstečajnih postupaka s prijavljenim potraživanjima s ukupnim iznosom duga višim od 15 posto BDPa, koja uključuju daleko veći broj poduzeća u statusu vjerovnika. Poduzet-

nici pogođeni ovim postupcima preusmjerili su aktivnosti s unapređenja proizvodnje i prodaje na mjere za neutralizaciju očekivane štete zbog gubitaka kratkoročne imovine. Osnovne mjere koje koriste pogođeni vjerovnici su jačanje likvidnosti i smanjenje troškova poslovanja. Utjecaj tih mjera na gospodarstvo je prorecesijski jer uzrokuje smanjenje zaposlenosti i investicija. Orijentacija na mjere interne ekonomije u sektoru poduzeća širi pesimizam i na sektor potrošača putem daljnjega smanjenja broja zaposlenih i pada realnih plaća.

Proces predstečajnih nagodbi kao i restrukturiranje nedovoljno konkurentnih izvoznih poduzeća nije još završen, tako da analitičari RBA ni u sljedećim razdobljima ne

očekuju rast proizvodnje i izvoza roba.

Uz očekivanu kontrakciju javne potrošnje nakon ulaska u proceduru prekomjernog deficita, negativan utjecaj na rast BDP-a ostvaren na izvozu roba teško će se neutralizirati na domaćim komponentama. Osim restrukturiranja u sektoru poduzeća, potrošnja privatnog sektora u 2014. godini dodatno je otežana procesom razduživanja kućanstava, nepovoljnim demografskim kretanjima te niskom stopom aktivnosti i zaposlenosti stanovništva.

Izvoz - osnovni pokretač Višegodišnji rashodi javnoga sektora iznad ostvarenih prihoda u uvjetima pada BDP-a rezultirali su neodrživim deficitom opće države većim od pet

posto i kumuliranim javnim dugom koji premašuje 60 posto BDP-a. Stoga u ovoj godini država ulazi u proceduru za prekomjerni deficit u kojemu će Europska komisija Hrvatskoj postaviti cilj izlaska iz EDP-a do 2016. godine. S obzirom na iscrpljenost potencijala za rast prihoda proračuna najveći dio prilagodbe analitičari očekuju na rashodovnoj strani pa je neizbježan negativan doprinos državne potrošnje rastu BDP-a.

Investicije u trajnu imovinu ovise o poslovnoj klimi i fiskalnom opterećenju. “U uvjetima fiskalne konsolidacije ne možemo očekivati mjere za rasterećenje poduzetnika, a time ni znatne pomake u investicijskoj aktivnosti što znači da osnovni pokretač rasta mora doći od rasta izvoza”, ističu analitičari RBA.

Državni zavod za statistiku

Lanjskog studenoga 1.334.452 zaposlena Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku ukupan broj zaposlenih osoba u studenome 2013. iznosio je 1.334.452 što je za 1,4 posto manje nego u studenome 2012. godine. Broj zaposlenih u pravnim osobama bio je 1.115.185, što je godišnje smanjenje za 0,5 posto.

Nakon što je u mjesecima ususret središnjoj turističkoj sezoni (od ožujka do srpnja) broj zaposlenih u pravnim osobama bilježio rast na mjesečnoj razini, od kolovoza se bilježi smanjenje broja zaposlenih u pravnim osobama kao posljedica uobičaje-

nih sezonskih kretanja, ali i odraz stanja u gospodarstvu. Broj zaposlenih u pravnim osobama, u odnosu na kolovoz smanjen je za 27.081 osobu ili za 2,4 posto. Promatrajući kretanja broja zaposlenih kumulativno od siječnja do studenoga protekle godine, blagi rast zapo-

slenih u pravnim osobama u odnosu na isto razdoblje 2012. bilježe samo djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, poslovanje nekretninama te obrazovanje. S druge strane, u svim ostalim djelatnostima, kako iz javnog tako i iz privatnog sektora, u

tom je razdoblju zabilježen pad. Snažan pad zaposlenih zabilježen je u sektoru građevinarstva gdje je broj zaposlenih u rujnu 71.823 osobe. U odnosu na studeni prošle godine broj zaposlenih u tom sektoru manji je za 7,7 posto, dok je u odnosu na studeni 2008. godine zaposlenost u ovom sektoru smanjena za gotovo 30.000 osoba ili za 29,4 posto. Prerađivačka industrija, koja kao pojedinačni sektor zapošljava najviše ljudi, u studenome je imala 197.899 zaposlenih što je za 2,4 posto manje nego u studenome godinu dana ranije.

Europska investicijska banka (EIB) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) sklopili su ugovor o kreditu u iznosu od 25 milijuna eura. Ugovor su potpisali Dario Scannapieco, potpredsjednik EIB-a, i Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, a potpisivanju je prisustvovao i ministar financija Slavko Linić.

Odobreni zajam namijenjen je financiranju ulaganja društva Hoteli Dubrovačka rivijera u modernizaciju i obnovu dvaju postojećih objekata i pratećih sadržaja na lokaciji Mlini te izgradnju novog hotela na lokaciji Srebreno umjesto postojećeg koji je uništen tijekom rata. Vrijednost ukupne investicije u modernizaci-

ju i obnovu iznosi oko 50 milijuna eura.

“Drago mi je da je EIB odobrio sredstva za unapređenje hotelske infrastrukture u Hrvatskoj koja je vrlo važna za daljnji razvitak turizma i povećanje kvalitete kapaciteta. Turistički sektor u Hrvatskoj ima veliki značaj s udjelom od 15 posto u BDP-u i veliki potencijal da potakne rast hrvatskog gospodarstva”, istaknuo je tom prigodom Scannapieco, dodavši kako će HBOR i dalje biti EIB-ova ključna ustanova za suradnju u Hrvatskoj. Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, ocijenio je potpisani ugovor važnim za hrvatski turizam koji predstavlja jednu od strateških grana naše ekonomije. Od 2001. godine do sada HBOR i EIB zaključili su ukupno 10 ugovora o financiranju u ukupnom iznosu od gotovo 1,4 milijarde eura kojima je financirano više od 2100 projekata.

HOK i ZABA potpisali Ugovor o poslovnoj suradnji

Obrtnicima povoljniji krediti Hrvatski obrtnici imat će i u 2014. mogućnost povoljnijeg kratkoročnog i dugoročnog kreditiranja temeljem ugovora o poslovnoj suradnji koji su potpisali Hrvatska obrtnička komora i Zagrebačka banka. Članovima HOK-a kratkoročni krediti s povoljnijom kamatom odobravat će se za financiranje sezonskih poslova, ugovorenih poslova za isporuku roba ili usluga i financiranje potreba za obrtnim sredstvima, dok se dugoročnima mogu financirati trajna obrtna sredstava. Od ove godine uz kredite uz valutnu klauzulu u ponudi su i kunski krediti. Kratkoročni krediti ugovaraju se na rok otplate do 12 mjese-

ci, dok je za dugoročne to do 36 mjeseci uz mogućnost korištenja počeka do šest mjeseci. Naknade za obradu kreditnog zahtjeva iznose 500 kuna jednokratno. Korisnici paket-računa model Partner za kratkoročne kredite ne plaćaju naknadu, a za dugoročne ostvaruju popust u visini od 50 posto. Korisnici paket-računa model Poduzetnik za kratkoročne kredite ostvaruju popust na naknadu u visini od 50 posto.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3812, 27. siječnja 2014.

Tržište novca Zagreb

Kamata za eure pala na četvrtinu Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

G

lavno obilježje novčanog tržišta i dalje je iznimno visoka ponuda novca i vrlo dobra likvidnost sudionika. Depozitne institucije obiluju viškovima novca koje je teško plasirati zbog krajnje skromne potražnje. Opseg trgovanja je značajno reduciran, a kamatne stope na kratkoročne pozajmice bilježe najniže razine.

U utorak je održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u kunama i eurima, s rokom dospijeća od jedne godine. U oskudici povoljnijeg ulaganja sudionici

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

20. - 24. 1. 2014.

13. - 17. 1. 2014.

u% 6

500

5

400

4 300 3 200

2

100

1

0

20.1.2014.

21.1.2014.

22.1.2014.

su pokazali velik interes za upis trezorskih zapisa u kunama. Na planirani iznos izdanja od 250 milijuna kuna pristigle su ponude u iznosu od 1,014 milijardi kuna. Prihvaćeno je 647 milijuna eura po kamatnoj stopi od 2,1

0

23.1.2014.

posto, što je za 20 baznih bodova manje od kamatne stope s prethodne aukcije.

Nakon izdanja tih trezorskih zapisa uz istovremeno dospijeće od 83 milijuna kuna, saldo upisanih trezorskih zapisa povećao se za 564 milijuna kuna,

ponedjeljak

utorak

srijeda

odnosno saldo trezorskih zapisa u kunama iznosi 22,122 milijarde kuna.

Kod trezorskih zapisa u eurima umjesto planiranih 10 milijuna eura, upisano je tek 2,4 milijuna eura isto na rok od godine dana po kamatnoj stopi od 0,5

četvrtak

petak

posto. Kamatna stopa na trezorske zapise u eurima s rokom dospijeća na 364 dana u siječnju prošle godine iznosila je 1,95 posto godišnje, te je vidljivo da je u zadnjih godinu dana ove stopa pala gotovo na četvrtinu. Istodobno

je stopa na zapise u kunama s istim rokom dospijeća zabilježila godišnji pad sa 2,60 na 2,10. Sljedeća aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija najavljena je za 28. siječnja.

Na kraju smo mjeseca siječnja i nikakve značajnije promjene na novčanom tržištu za sada nisu izvjesne. Iako je za 2014. godinu prognozirana pozitivna stopa gospodarskog rasta, početak značajnijih gospodarskih projekata još iščekujemo.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Švicarski franak iznad 6,2 kune

Mirex u blagom porastu

Prošli je tjedan vrijednost švicarskog franka na tečajnici Hrvatske narodne banke ponovno skočila

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka porasla na razinu od 186,4459 bodova. U usporedbi s pretprošlim tjednom, kada je Mirex bio na 186,0589 bodova, porast je iznosio 0,2 posto.

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

4,838961

CAD

kanadski dolar

5,04117

JPY

japanski jen (100) švicarski franak

6,231732

GBP

britanska funta

9,282076

USD

američki dolar

5,582954

euro

7,636364

USD

21.1.

22.1.

23.1.

na sa 5,63 kune na 5,58 kuna.

5.65

CHF

6.24

7.636

5.63

6.22

7.632

5.61

6.20

7.628

5.59

6.18

7.624

5.57

6.16

7.620

primjena od 25. siječnja 2014. 20.1.

Izvor: HNB

7.640

5,444823

CHF

EUR

7,63 kune, na vrijednosti koju drži već tjednima.

Vrijednost američkog dolara pala je do kraja tjed-

iznad granice od 6,2 kune.

Sredinom tjedna franak je vrijedio 6,17 kuna. Euro je i dalje stabilan oko

24.1.

5.55 20.1.

21.1.

22.1.

23.1.

24.1.

6.14 20.1.

21.1.

22.1.

23.1.

24.1.

Međunarodno tržište kapitala

Potamnjela zvijezda brzorastućih Europske i američke burze tjedan su okončale oštrim padom ponajviše uzrokovanim paničnom rasprodajom dionica kompani6900 6850

FTSE 100

ja iz brzorastućih zemalja.

Najveći gubitnik bio je investicijski fond Aberdeen Asset Management, koji ima velika ulaganja u Ar-

gentini, gdje je središnja banka odustala od politike održavanja stabilnosti tečaja nacionalne valute.

Investitori postaju sumnji-

16600

4260

16500

Dow Jones

4240

6800

16400

4220

6750

16300

4200

6700

16200

4180

6650

16100 20.1.

4400 4350

21.1.

22.1.

23.1.

24.1.

CAC40

4160 20.1.

9900 9800

21.1.

22.1.

23.1.

24.1.

20.1.

16050

DAX

15900

4300

9700

15750

4250

9600

15600

4200

9500

15450

4150

9400

15300

20.1.

21.1.

22.1.

23.1.

24.1.

NASDAQ

20.1.

21.1.

22.1.

23.1.

24.1.

21.1.

22.1.

23.1.

24.1.

22.1.

23.1.

24.1.

NIKKEI 225

20.1.

21.1.

čavi prema gospodarskom rastu brzorastućih zvijezda poput Argentine, Brazila ili Turske, jer je sve izvjesnije da se temelji na monetarnim egzibicijama, a ne stvarnom rastu produktivnosti. Azijske burze također su u padu, a razlog je opet rasprodaja, ali zbog slabih financijskih rezultata većine kompanija. Jedna od rijetkih iznimka je Nissan, koji je objavio da će objediniti razvoj i istraživanje s Renaultom, što će im donijeti uštedu od gotovo četiri milijarde dolara godišnje. Zbog toga je blago porasla i cijena dionica Renaulta.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

1,5%

0,4%

1,2%

0,3%

0,9%

0,2%

0,6%

0,1%

0,3%

0%

0% 23.12.

3.1.

13.1.

23.1

20.1.

21.1.

22.1.

23.1.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 23.1.2014.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir.fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

190,9465 192,1441 171,9369 185,8886 186,4459

199,1973 219,5168 136,6552 159,7133 163,2678 178,1979 109,8060 124,8632 213,0022 206,6313 223,0541 106,1670 162,8487 144,3326 119,9431 188,1077 126,7119 137,1117 200,5109 172,4616 138,6152 161,7745

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

23

www.privredni.hr Broj 3812, 27. siječnja 2014.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 905,751 milijuna kuna

Crobex nakon šest tjedana pao u odnosu na tjedan ranije rast od 10 posto. Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od 3,51 posto do -21,65 posto. Najlikvidnije izdanje ponovno je bio HT, koji je skupio promet

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

rotekli je tjedan redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 61,7 milijuna kuna što je Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatski Telekom d.d.

Valamar Adria Holding d.d.

Arenaturist d.d.

Magma d.d.

Atlantska plovidba d.d.

Končar - elektroindustrija d.d.

Tankerska plovidba d.d.

Podravka d.d.

AD plastik d.d.

Petrokemija d.d.

-0,92% +3,51% +0,47% -6,40% -0,53% +1,05% -21,65% +0,53% -1,47% -6,67%

zadnja cijena 171,50 178,00 210,99 2,34 390,61 682,10 318,87 275,00 121,00 141,80

promet 8.583.245,77 6.329.744,98 3.106.105,01 2.475.288,40 2.143.318,12 1.867.413,14 1.683.610,01 1.317.091,06 1.308.579,87 1.205.535,09

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 61.705.704,53 kn

od 8,6 milijuna kuna i zabilježio pad cijene od 0,98 posto, a zadnja cijena je iznosila 172,95 kuna. Dobitnik tjedna je Valamar Adria Holding (3,51 posto), a slijedi Končar EI, s porastom od 1,05 posto.

10 dionica s najvećim rastom cijene Dioki d.d.

Turbos E-mini S&P 500 short 5 Zvečevo d.d.

Turbo certifikat WTI nafta long 4 Turbo certifikat zlato long 4 Hoteli Živogošće d.d.

Spin Valis d.d.

Genera d.d.

Turbo certifikat zlato long 3 Turbo certifikat € bund fut. long 4

Od 10 najlikvidnijih šest ih je tjedan završilo u crvenom, tri s padom većim od šest posto. Gubitnik tjedna je Tankerska plovidba čija je cijena, uz promet od 1,7 milijuna kuna, pala za

tjedna promjena +52,82% +31,58% +31,25% +27,38% +26,18% +20,96% +19,82% +19,08% +17,89% +11,40%

zadnja cijena 4,60 7,50 84,00 65,60 178,10 26,60 399,00 46,00 92,90 60,60

promet 1.043.124,71 437.772,40 73.674,18 206.811,10 445.250,00 3.990,00 9.576,00 68.442,82 39.690,00 30.606,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.804,3300 1.001,1400 99,8506 124,5089

21,65 posto. Razlog pada je najava o delistiranju dionica. Ukupno je 14 izdanja trgovano u iznosu ve10 dionica s najvećim padom cijene VABA d.d. banka Varaždin Pounje trikotaža d.d.

Banco Popolare Croatia d.d.

PIK-Vinkovci d.d.

Turbo certifikat € bund fut. short 2 Opeka d.d.

Turbo certifikat WTI nafta short 5 Tankerska plovidba d.d.

RIZ-odašiljači d.d.

Hotel Medena d.d.

tjedna promjena -0,43% -0,33% -0,05% +0,05%

ćem od milijun kuna, dok su 23 izdanja protrgovana u vrijednosti većoj od pola milijuna kuna.

tjedna promjena -37,45% -34,78% -34,55% -24,68% -22,48% -22,22% -21,86% -21,65% -20,21% -17,46%

zadnja cijena 7,50 0,60 720,00 180,00 33,80 140,00 76,50 318,87 38,30 52,00

promet 3.795,04 1.860,00 252.732,00 1.260,00 6.092,90 4.200,00 107.220,00 1.683.610,01 77.355,63 1.908,50

*vijesti

Većina fondova rasla, dobitnik KD Victoria Od ukupno aktivna 74 fonda u proteklom tjednu 41 je porastao, što znači da pozitivni rezultati kod fondova prevladavaju već šesti tjedan uzastopno. U minusu su tjedan završila 32 fonda, a Raiffeisen New Europe tjedan je završio bez postotne promjene. Tjedne promjene svih fondova kretale

su se u rasponu od 1,71 do -2,54 posto. Od 33 dionička fonda 12 ih je poraslo, a najviše KD Victoria, za 1,71 posto, koji je postao i dobitnik tjedna.

U grupi dioničkih fondova najveći pad zabilježio je fond Ilirika JIE (-2,54 posto) te postao gubitnik tjedna. Kod mješovitih fondova od ukupno njih

13 u proteklom tjednu pet je poraslo. Allianz Portfolio je drugi tjedan uzastopno ostvario najveći tjedni rast, od 1,11 posto.

Osam mješovitih fondova je palo, a najviše Agram Trust s tjednim minusom od 0,81 posto. Obveznički fondovi ponovno bilježe pozitivan tjedan, pet ih je poraslo, a najviše HPB

Obveznički za 0,21 posto. Među tri obveznička koja su pala, najviše su na vrijednosti izgubili Erste Bond (-0,2 posto) i Erste Adriatic Bond (-0,16 posto). Od ukupno 20 novčanih fondova jedino je PBZ Dollar pao, dok su ostali tjedan završili s tjednim rastom u rasponu od 0,01 do 0,05 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

od 16. do 23. 1. 2014. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] 0,50

HPB Global

kn

76,3705

KD Victoria

kn

16,0585

1,71

OTP uravnoteženi

kn

104,5159

0,17

HI-growth

€

8,8418

0,13

KD Balanced

kn

8,1489

-0,27

Raiffeisen World

€

122,9000

-0,77

NETA Emerging Markets Balanced

kn

66,4390

-0,49

ZB euroaktiv

€

129,0800

-0,92

Agram Trust

kn

54,5681

-0,81

ZB trend

€

135,0600

-0,52

NETA GBEM

€

8,2638

-0,16

FIMA Equity

kn

60,2437

1,68

Allianz Portfolio

kn

124,8510

1,11

KD Prvi izbor

kn

12,0146

-0,89

VB SMART

€

94,8908

-0,34

Ilirika JIE

€

122,4013

-2,54

Raiffeisen Absolute

€

99,3000

-0,21

Raiffeisen New Europe

€

49,5200

0,00

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

PBZ Equity fond

€

9,3336

0,61

ZB bond

€

169,8800

0,13

HPB Dionički

kn

86,7989

0,85

HI-conservative

€

12,7513

0,11

Erste Adriatic Equity

€

76,4900

-0,01

Raiffeisen Bonds

€

157,6100

-0,02

NETA Global Developed

kn

95,8912

-0,39

PBZ Bond fond

€

111,0446

0,04

ZB aktiv

kn

101,9200

-0,14

Erste Bond

€

125,4700

-0,20

Capital Two

kn

69,6394

1,54

Capital One

kn

183,9282

0,10

Ilirika Azijski tigar

€

39,4536

-1,82

HPB Obveznički

€

137,0782

0,21

PBZ I-Stock

kn

56,9764

-0,29

Erste Adriatic Bond

€

102,8100

-0,16

Platinum Global Opportunity

$

13,7435

-0,48

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

KD Nova Europa

kn

6,0736

-1,33

PBZ Novčani fond

kn

141,2630

0,01

OTP indeksni

kn

38,4591

0,27

ZB plus

kn

173,0164

0,01

Platinum Blue Chip

€

92,5162

0,37

ZB europlus

€

148,2521

0,02

NETA MENA

kn

500,7196

-0,02

PBZ Euro Novčani

€

136,3828

0,03 0,03

OTP MERIDIAN 20

€

86,1825

0,10

Raiffeisen Cash

kn

154,6200

A1

kn

69,5700

0,61

Erste Money

kn

148,4300

0,02

NETA US Algorithm

kn

154,8101

-0,07

HI-cash

kn

148,4614

0,03 -0,00

NETA New Europe

kn

81,7349

-0,41

PBZ Dollar fond

$

127,8963

NETA GDEM

€

8,6489

-0,11

HPB Novčani

kn

141,2028

0,01

Ilirika BRIC

€

66,4831

-1,98

OTP novčani fond

kn

130,7497

0,02

VB CROBEX10

kn

94,5274

0,78

KD Energija

kn

9,4723

-0,35

ZB BRIC+

€

84,7100

Raiffeisen Absolute Aggressive

€

112,7900

Allianz Equity

€

121,1913

1,19

ZB global

€

139,2900

0,22

VB Cash

kn

126,1845

0,03

Agram Euro Cash

€

11,8843

0,04

-0,41

Allianz Cash

kn

116,7123

0,02

-0,54

Erste Euro-Money

€

113,4700

0,02

Auctor Cash

kn

107,3428

0,03

Raiffeisen euroCash

€

104,2000

0,02

HPB Euronovčani

€

104,9100

0,03

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS PBZ Global fond

kn

93,7577

-0,07

Locusta Cash

kn

1300,5914

0,04

HI-balanced

€

10,6567

0,04

NETA MultiCash

kn

104,5826

0,05

ICF Balanced

kn

100,2381

-0,18

OTP euro novčani

€

101,0586

0,03

Prosječna plaća 5634 kune Prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za studeni prošle godine iznosila je 5634 kune, prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na prosjek za prethodni mjesec, bila je veća za 128 kuna, odnosno nominalno za približno 2,3 posto. Na godišnjoj razini, nominalno je smanjena za 0,8 posto, odnosno za 47 kuna.

Prosječna bruto plaća za lanjski studeni iznosila je 8014 kuna.

Slaba godina za mirovince Rezultati mirovinskih fondova u 2013. znatno su slabiji od rekordne 2012., u kojoj su se prinosi kretali od osam do 14 posto. Imovina mirovinskih fondova na kraju 2013. dosegnula je 58,2 milijarde kuna. Osiguranici su tijekom prošle godine u drugi mirovinski stup uplatili pet milijardi kuna, a četiri fonda su svojim članovima zaradila ukupno 2,09 milijardi kuna. Prinosi su se kretali u rasponu od 4,18 posto do 5,14 posto. Najuspješniji je bio PBZ CO fond, potom Erste plavi i AZ fond, a najslabiji prinos imao je Raiffeisen fond. Dugoročni prosjek prinosa je 5,4 posto.

Novi certifikati Zagrebačka burza zaprimila je zahtjev Erste Group banke AG sa sjedištem u Beču za uvrštenje 18 no-

vih certifikata na uređeno tržište. Po prvi put bit će uvršteni certifikati bez dospijeća (tzv. open end certifikati), i to turbo long i turbo short certifikati kojima su temeljna imovina dionice Hrvatskog Telekoma, a također po prvi put bit će uvršteni certifikati kojima su temeljna imovina plin i platina. Kod turbo certifikata bez dospijeća troškovi financiranja odražavaju se kroz promjenu izvršne i granične cijene koju će na tjednoj razini provoditi izdavatelj. Trgovanje novim certifikatima na Zagrebačkoj burzi započet će 27. siječnja 2014.

Snažan rast Erste mBankinga

Ukupan broj korisnika mBankinga, usluge mobilnog bankarstva Erste banke, na kraju 2013. iznosio je gotovo 37.900, što je porast od preko 48 posto u odnosu na godinu ranije. Istovremeno je rastao i broj transakcija koje su dosegnule brojku od 162.500, što je više nego dvostruko u odnosu na broj transakcija u 2012. Ukupna vrijednost transakcija obavljenih tijekom 2013. također se udvostručila te iznosi preko 133,4 milijuna kuna.

Korisnici Erste mBanking usluge u prosjeku mjesečno naprave 13.550 transakcija u iznosu od oko 11,1 milijuna kuna.

privredni vjesnik

Poslovna očekivanja 2014.

Stisak krize ne popušta, ipak se od 2014. očekuje da bude bolja

S posebnim Vas zadovoljstvom pozivamo na predstavljanje posebnog izdanja PRIVREDNOG VJESNIKA

poslovna očekivanja 2014. i okrugli stol na kojem će Ministarstvo gospodarstva javno predstaviti dokument

INDUSTRIJSKA STRATEGIJA RH 2014.-2020. u srijedu, 5. veljače 2014. u 11.00 sati u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, Rooseveltov trg 2.