Pv 3843

Krediti za početnike Od početka godine do konca kolovoza u Hrvatskoj je registriran 6021 novi obrt i 8728 novih poduzeća

Počinje porezna reforma Pravo na plaćanje PDV-a tek nakon naplate posla uskoro će dobiti još 70.000 obrtnika i malih poduzetnika

Nastavak loših trendova Nakon pada vrijednosti radova od 36 posto, graditeljstvo je na razini iz 2002.-2003.

tema tjedna

aktualno

aktualno

Str. 4

Str. 8

Str. 12

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 4 3 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 8. rujna 2014.

Godina LXI / Broj 3843. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

uspješni sastanci u kini i koreji / slovenija prodaje još 15 kompanija / kongresni turizam / svijet financija

Poslovanje u prvih šest mjeseci

Prihode povećalo samo sedam javnih poduzeća

Među tvrtkama koje su uspjele štednjom popraviti saldo ističe se HEP, čija je polugodišnja dobit od 1,27 milijardi kuna znatno utjecala na rezultate poslovanja javnih poduzeća >>4-5

AN SEBOG POR P IL info EEN i

ork onos Što d rope Netw u E e is r p Enter

Intervju: Josip Čulić

deloitteovih 500 najvećih

>> 6-7

>> 21

U tri udarna mjeseca imamo popunjenost gotovo 96 posto što je na gornjoj teoretskoj granici, kaže direktor hotela Luxe

Na listi 500 najvećih kompanija Srednje i Jugoistočne Europe našlo se 12 kompanija iz Hrvatske

financijska industrija

2013.

Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovanju banaka, stambenih štedionica, osiguravateljskih i leasing društava, te fondova | info | 01/56 000 05 | marketing@privredni.hr |

400 Najvecih hrvatskih tvrtki u 2013. godini

400 najvecih tvrtki po zupanijama

UVOD

www.privredni.hr Broj 3843, 8. rujna 2014.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Sandra Švaljek, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika:

Dobro poslovanje Zagrebačkog holdinga Nakon restrukturiranja Zagrebački holding će se u sljedećem razdoblju usmjeriti na održivi rast.

Trend započet prošle godine nastavlja se, prema prvim podacima, i u ovoj. Tako je u šest mjeseci 2014. dobit ZGHa iznosila 20 milijuna kuna. To je rezultat poboljšanih poslovnih rezultata podružnice ZET-a. Iako i ta tvrtka ostvaruje gubitak, on je u prvom polugodištu ove godine gotovo prepolovljen u odnosu na isto razdoblje prošle godine, sa 107 na 66 milijuna kuna.

Dino Manestar, predsjednik Uprave Jadrana:

Jadran vlasništvo vraća nekretnine u vlasništvo Zahvaljujući Vladi uspjeli smo u svoje vlasništvo vratiti nekretnine autokampa Selce i turističkog naselja Kačjak koje je prijašnja uprava tvrtke dan prije otvaranja stečaja pokušala izdvojiti iz portfelja Jadrana, čime bismo izgubili najvrednije nekretnine i vjerojatno onemogućili uspješan izlaz iz stečaja. Uspješno rješavanje imovinskih odnosa otvara vrata razvoju i sigurnijoj isplati tražbina bivšim i sadašnjim radnicima - vjerovnicima.

Ratomir Ivičić, direktor Glavnog ureda HTZ-a:

Važnost održavanja konferencije USTO-a u Hrvatskoj Važnost održavanja konferencije Američke udruge turoperatora (USTOA) 2016. u Hrvatskoj doista je velika. Utjecaj koji ovo udruženje ima na cjelokupnu turističku industriju Sjeverne Amerike izniman je, a sam marketinški odjek sastanka imat će veliki utjecaj i na ostale turoperatore u kreiranju svojih programa za Hrvatsku. To osobito veseli ako se uzme u obzir da Hrvatsku posjećuje sve veći broj gostiju sa sjevernoameričkoga tržišta.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

3

pvinfo

G(h)ost komentator: Snježana Turalija, izvršna direktorica Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju

Važnost održive gradnje Danas je green opcija pokretač za mnoge političke, gospodarske i socijalne rasprave i projekte, a sve će češće biti dio standardne zakonske regulative

I

ako smo i prije pristupanja EU-u uspoređivali Hrvatsku sa zemljama članicama, nakon 1. srpnja 2013. usporedbe su postale sve češće. Hrvatska će zasigurno slijediti primjere dobre prakse iz razvijenijih zemalja, no treba imati na umu kako su upravo te zemlje zbog dostignuća u arhitekturi i graditeljstvu prije više od 30 godina utvrdile da u svrhu razvoja zanemaruju negativne posljedice potrošnje prirodnih resursa, neprimjerenog CO2 otiska, loših financijskih proračuna i naposljetku loših intervencija u prirodnom oko-

EU potiče subvencijama gradnju zelenih zgrada te urbanih i poslovnih zona lišu čime se neminovno negativno utječe na ljudsko zdravlje i kvalitetu življenja. Stoga je upravo u zemljama visokog stupnja razvijenosti proradila svijest o potrebi promjena pri intervencijama u prostoru te su gospodarstva mnogih zemalja prepoznala perspektivu i velike poslovne mogućnosti pod pojmom zelena ekonomija, gdje svoje mjesto pronalaze gotovo svi sektori – energetika, transport, graditeljstvo, industrija,

turizam, bankarstvo, poljoprivreda, IT sektor…

Danas je green opcija pokretač za mnoge političke, gospodarske i socijalne rasprave i projekte, a sve će češće biti dio standardne zakonske regulative.

Vraćajući se na temu zgradarstva, koje u potrošnji resursa svugdje u svijetu sudjeluje s visokih 40 do 50 posto, čime premašuje pojedinačnu potrošnju energije u industriji ili transportu, ističemo da je obveza Hrvatske kao članice EU-a izravno primjenjivati EPBD Direktivu 2010/31/ EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada. Jedan od temeljnih zahtjeva za zgradu je gospodarenje energijom i očuvanje topline, a zahtjev će se jednim dijelom već od 2018. godine odnositi na činjenicu da sve zgrade u novogradnji budu građene prema standardu Nearly Zero Energy Building (“gotovo nula energetska zgrada”). Vrijeme do 2018. bit će iskorišteno za definiranje tehničkih propisa koji proizlaze iz takvih zahtjeva, ali i za dodatno educiranje dionika graditeljskog sektora o načinu planiranja, projektiranja, izgradnje, upravljanja i održavanja zgrada prema pravilima nZEB standarda gradnje. Osim o upravljanju energijom,

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr

Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: uprava@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: uprava@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

nZEB, kao i svi standardi gradnje koji se ocjenjuju putem međunarodnih sustava za certificiranje zelenih zgrada (najpoznatiji su LEED, BREEAM i DGNB), nameće standard primjene obnovljivih izvora energije za grijanje ili hlađenje objekata, tehnologije za učinkovito korištenje vodnih resursa, energetski učinkovite ovojnice zgrade, kao i rasvjete i klimatizacije, te korištenje ekoloških građevinskih materijala i opreme za interijere.

Planiranje zelenih projekata temelji se na čitavom životnom ciklusu i održivosti konstrukcija, od trenutka planiranja, sve do ekološkog uklanjanja i recikliranja radi

ponovnog stvaranja sirovina za daljnju upotrebu.

Shodno zakonskoj regulativi, EU subvencijama potiče gradnju zelenih zgrada te urbanih i poslovnih zona, a osnovna pretpostavka kvalitetne zelene zone je održivo prostorno planiranje.

U ovom trenutku jedna poslovna zgrada u Hrvatskoj posjeduje LEED GOLD, međunarodni certifikat zelene gradnje, dok ih je desetak u postupku procjene radi dobivanja nekog od međunarodnih certifikata. Hrvatski savjet za zelenu gradnju procjenjuje da će, osim zakonski obveznog certificiranja prema stupnju energetske učinkovitosti zgrada, sve više investitora u Hrvatskoj graditi prema zelenim principima i pri tome procjenjivati stupanj njihove “zelenosti” upravo putem međunarodnih certifikata. Procjenjuje se da je značajniji rast broja takvih projekata u Hrvatskoj moguć jedino uz dva poticajna faktora: porast broja stranih investicija koje podrazumijevaju “zeleni smjer” i jačanje uloge javne uprave.

Pri čemu gradovi i općine imaju povijesnu šansu iskoristiti domaće i inozemne poticaje i fondove za razvoj zelenih urbanih zona, zelenih naselja, zelenih ureda i sveučilišta, škola i vrtića, bolnica i domova zdravlja...

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

( 2%

kamatna stopa koju plaćaju mladi i početnici

Kreditiranje mladih poduzetnika i poduzetnika početnika

Lakše do novca za pokretanje posla Od početka godine do konca kolovoza u Hrvatskoj je registriran 6021 novi obrt i 8728 novih poduzeća

( 508 mil kn više

dobiti nego u lanjskih 6 mjeseci ostvario HEP

Poslovanje javnih poduzeća u prvih šest mj

Prihode u prvom sedam javnih po Među državnim tvrtkama koje su uspjele štednjom popraviti uku poslovanja javnih poduzeća. Prihode su, pak, povećali Jadranski

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P

rema kreditnim programima za mlade i početnike Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) od rujna 2013. do konca kolovoza odobrena su 34 kredita u ukupnom iznosu od 21,8 milijuna kuna.

Od toga, 25 kredita odobreno je iz programa Početnik, osam iz Poduzetništva mladih te jedan iz Turizma.

U sklopu programa Poduzetništvo mladih ona društva koja su u većinskom vlasništvu jedne ili više osoba u dobnoj skupini do 30 godina i čiju upravu vodi osoba do 30 godina, mogu se prijaviti za dobivanje kredita u iznosu od 80.000 do 700.000 kuna. Rok otplate je 12 godina, a udio HBOR-ovog kredita u investiciji iznosi 100 posto, dakle, nije im potrebno učešće. Kamatna stopa iznosi četiri posto, a Ministarstvo poduzetništva i obrta je subvencionira s dva postotna boda, tako da u konačnici ona iznosi dva posto.

Korisnicima programa Početnici nude se krediti u rasponu od 80.000 do 1,8 milijuna kuna. Za kredit se mogu kandidirati mali i srednji poduzetnici koji posluju kraće od dvije godine i mlađi su od 55 godina. Udjel HBOR-a za ove kredite do 700.000 kuna je 100 posto, a za veće od toga potrebno je određeno učešće poduzetnika. Rok otplate je 14 godina. Kamatnu stopu također subvencionira Ministarstvo s do dva po-

Privredni vjesnik Broj 3843, 8. rujna 2014.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

H stotna boda tako da ona u konačnici isto može iznositi dva posto.

Najviše za vodni prijevoz Najviše kredita iz ovih programa odobreno je u Gradu Zagrebu (10), Splitsko-dalmatinskoj (osam) i Primorsko-goranskoj županiji (četiri). Promatrano prema djelatnostima, najviše, čak sedam kredita, odobreno je za vodni prijevoz, a slijede ostale uslužne djelatnosti (pet kredita). Raspon mikrokredita, koji je namijenjen za ulaganja u osnovna i obrtna sredstva, je od 10.000 do 120.000 kuna, uz kamatu od svega 0,99 posto, uz rok otplate do pet godina.

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras na predstavljanju rezultata programa subvencioniranja kamata kredita HBOR-a za mlade i početnike istaknuo je kako je lani zaprimljeno oko 220 zahtjeva za mikrokredite, a odobreno njih 32. Prosječan iznos kredita bio je nešto viši od 64.000 kuna.

Poduzetnici početnici (mikro gospodarski subjekti, postojeći koji posluju do 24 mjeseca i oni u

Najviše kredita odobreno je u Gradu Zagrebu (10) nastajanju) mogu od HAMAG-BICRO-a zatražiti i mikro kredit ili pismo namjere za jamstva.

Pismo namjere snažan je pregovarački alat za poduzetnike početnike. Jer, HAMAG-BICRO onim poduzetnicima koji nemaju svoju poslovnu banku nudi mogućnost obrade predmeta čime se ishodi pismo namjere.

Ono, u slučaju da poduzetnik unutar šest mjeseci pronađe banku koja je voljna financirati projekt, prelazi u jamstvo HAMAG-BICRO-a. Agencija je u 2013. odobrila 108 takvih jamstava, a do kraja svibnja njih 37.

Maras je naglasio kako je od početka godine do konca kolovoza u Hrvatskoj registriran 6021 novi obrt i 8728 novih poduzeća. Cilj ovih subvencija je pomoći da u ovoj godini 500 mladih poduzetnika i poduzetnika početnika lakše dođe do sredstava te tako lakše pokrene poslovanje, kazao je Maras.

rvatska elektroprivreda prvo je polugodište završila s prihodom od 6,5 milijardi kuna što je bio pad veći od milijardu kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No uz manje materijalne troškove ove je godine ostvarena polugodišnja dobit od 1,27 milijardi kuna, znatno više nego u prvom dijelu prošle godine kada je iznosila 762 miliju-

13 najboljih po prihodima (u milijunima kuna) HEP Hrvatske šume

2013.

2014.

7699

6505

982

1075

Hrvatska pošta

829

718

Hrvatske vode

890

857

HRT

666

690

HŽ Infrastruktura

587

622

HŽ Putnički prijevoz

475

490

HAC

619

586

HŽ Cargo

450

410

Autocesta Rijeka-Zagreb

382

353

Fina

393

388

Jadrolinija

347

357

Hrvatska lutrija

260

242

Izvor: Ministarstvo financija

Jadrolinija ima minus od 30 milijuna kuna, dok je lani iznosio 73 milijuna kuna na kuna. Rezultat HEP-a, objavljen na stranicama Ministarstva financija, presudno je utjecao i na ukupni uspjeh poslovanja državnih tvrtki u prvom dijelu godine.

Prema financijskom izvještaju HEP-a uštede su ostvarene i zbog izuzetno povoljnih hidroloških uvjeta u prvom dijelu godine. Više struje proizvodilo se u hidroelektranama, a manje u termoelektranama koje koriste skuplje energente. Iako su i ukupni poslovni rashodi HEP-a smanjeni sa 6,5 milijardi, koliko su iznosili u prvih šest mjeseci prošle godine, na ovogodišnjih 4,7 milijardi kuna, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak nije bio za-

dovoljan radom uprave poduzeća. Vladi je predložio smjenu predsjednika Uprave Tomislava Šerića i HEP bi uskoro trebao dobiti novo čelništvo.

Lista dobitaša I ostala veća javna poduzeća u prvom su polugodištu nastavila smanjivati prihode. Od pedesetak javnih poduzeća, samo sedam ih je povećalo priljev novca. Među njima je Jadranski naftovod s prihodom od 221,2 milijuna kuna, što je rast od pet milijuna kuna. Ta je tvrtka smanjila i poslovne rashode za dva milijuna kuna, na 172 milijuna kuna. Kad su podvukli crtu, ostalo im je 41,7 milijuna kuna neto dobiti.

Dobit je 3,4 posto veća od prošlogodišnje, ali čak 28 posto veća nego što je bilo planirano. Janaf je nastavio ulaganja u terminal Žitnjak u Zagrebu, uz vrijednost investicije od 372 milijuna kuna.

Rast prihoda ostvarila je i HŽ Infrastruktura, ali uz ostvareni gubitak. Prihodi su im rasli sa 587 na 622 milijuna kuna, ali su i poslovni rashodi rasli sa 610 na 785 milijuna kuna.

Uz obračun materijalnih troškova, vrijednosno usklađivanje i ostale knjigovodstvene stavke, HŽ Infrastruktura ubilježila je gubitak od 42 milijuna kuna, dok je lanjski minus bio 24 milijuna kuna.

Prema podacima Ministarstva financija, Hrvatska radiotelevizija je među javnim tvrtkama koje su povećale i prihod i dobit. Financijski izvještaj HRT-a pokazuje da su ukupni prihodi tvrtke porasli sa 666 na 690 milijuna kuna. Ostvarena je polugodišnja dobit od 79,3 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju lani iznosila 38 milijuna kuna. Materijalni troškovi HRT-a rasli su 225 na 231 milijun kuna, dok su troškovi osoblja smanjeni sa 229

5

www.privredni.hr Broj 3843, 8. rujna 2014.

( 27 mil kn više

dobiti nego u lanjskih 6 mjeseci ostvarila Fina

( 79,3 mil kn

polugodišnja dobit HRT-a

eseci ove godine

m polugodištu povećalo samo oduzeća pni rezultat ističe se HEP, čija je polugodišnja dobit od 1,27 milijardi kuna znatno utjecala na ukupne rezultate naftovod, HŽ Infrastruktura, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatske šume, Jadrolinija, Hrvatske vode i Croatia Airlines

na 224 milijuna kuna.

Na listi dobitaša slijede Hrvatske šume sa 72 milijuna kuna. I tom je javnom poduzeću u prvom polugodištu rastao prihod. Dosegnuo je 1,075 milijardi kuna. Ponešto je povećan i rashod, na 994 milijuna kuna.

Ostvarena dobit je znatno veća nego lani, kad je iznosila 23 milijuna kuna.

Fina među najboljima Uza sve teškoće s otplatom kredita za gradnju autocesta, tvrtka koja upravlja dionicom Rijeka-Zagreb ostvarila je dobit od 69 milijuna kuna -

no uz smanjene prihode, koji su se sa 382 milijuna kuna spustili na 352 milijuna kuna. Na dionici Autoceste Rijeka-Zagreb u prva tri mjeseca prosječno su dnevno prometovala 10.142 vozila, što je rast od šest posto u odnosu na 2013. godinu. Početkom travnja tvrtka je bila dužna 947 milijuna eura za kredit podignut za gradnju. Do tada je otplatila 207 milijuna eura.

Financijska agencija našla se među tvrtkama s najvećom dobiti, iako je u prvom dijelu smanjila svoj rezultat u odnosu na prošlu godinu. Ove godi-

ne dobit je iznosila 44,8 milijuna kuna, dok je lani zabilježeno 71,8 milijuna kuna. Sada je našto niži i prihod: sa 393 milijuna kuna, smanjio se na 388 milijuna kuna.

Jadrolinija je smanjila gubitak u odnosu na prošlu godinu. Zabilježen je minus od 30 milijuna kuna, dok je lani iznosio 73 milijuna kuna. Ta je tvrtka među onima koje su uspjele povećati prihode. Sa lanjskih 347 milijuna kuna poboljšali su rezultat za 10 milijuna kuna.

Osim HEP-a i Janafa, dobit je povećalo i poduzeće Odašiljači i veze. Uz

pad prihoda od dva milijuna kuna (na 118 milijuna kuna), Odašiljači i veze ostvarili su dobit od 15,7 milijuna kuna, 2,4 miliju-

Dobit Hrvatske lutrije je prepolovljena, sa 22 milijuna kuna na 10,8 milijuna na kuna više nego u istom razdoblju prošle godine.

Prihod i dobit smanjili su se Narodnim novinama. Prošle godine su u prvih šest mjeseci prikupili 177 milijuna kuna, a

Ni mješovita poduzeća nisu puno uspješnija Poduzećima u potpunom državnom vlasništvu uglavnom padaju prihodi i stagniraju, a njihovu sudbinu dijele i poduzeća u mješovitom vlasništvu. Grupa Končar, čiji je izvještaj o poslovanju objavljen također na stranicama Ministarstva financija uz druga javna poduzeća, ostvarila je prihod od 1,2 milijarde kuna, za šest milijuna kuna manji nego u istom razdoblju prošle godine. Manja je bila i dobit: spustila se sa 58 na 50 milijuna kuna. Ni Podravka, još jedna tvrtka na tržištu s državnim udjelom, ne može se pohvaliti rastom prihoda u ovoj godini. Lani su ostvarili 1,73 milijarde kuna, a ove godine 1,66 milijardi kuna. I dobit je ove godine niža, bila je 25,2 milijuna kuna, dok su lani zabilježena 39,3 milijuna kuna.

U prvom dijelu godine nije bilo sreće ni s poslovanjem Ine. Ukupni prihodi od prodaje u prvom polugodištu 2014. iznosili su 11,7 milijardi kuna, 12 posto niže nego u prvom polugodištu 2013. godine. Uz nepovoljne tržišne uvjete ipak je ostvarena operativna dobit, a povećana su i kapitalna ulaganja, za 33 posto, izjavio je Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine.

ove godine 162,7 milijuna kuna. Dobit je skliznula sa 8,3 milijuna kuna na 4,9 milijuna kuna.

Ne ide čak ni Lutriji Hrvatske vode su također ostvarile višak prihoda nad rashodima. Višak prihoda iznosio je 4,2 milijuna kuna čime je preokrenut negativni trend. Prošle godine ostvaren je manjak od 19 milijuna kuna. Ukupan prihod bio je međutim niži nego lani. Ostvareno je 857 milijuna kuna, dok je lani prihod iznosio 890 milijuna kuna.

Croatia Airlines je među tvrtkama koje su ostvarile rast prihoda. U prvih šest mjeseci ostvareno je 677 milijuna kuna, desetak milijuna kuna više nego prošle godine. Kompanija koja je u kolovozu napunila 25 godina postojanja, u prvom je polugodištu ostvarila gubitak od 37 milijuna kuna, dok je prošle godine taj gubi-

tak bio veći, 78 milijuna kuna. HŽ Cargo je još jedno od poduzeća koja su ostvarila i pad prihoda i novi gubitak. Ove godine skupili su prihod od 410 milijuna kuna, dok je lanjski prihod bio 450 milijuna kuna. Gubitak je iznosio 34,8 milijuna kuna, ipak manje nego prošle godine kad je bio 48 milijuna kuna.

Smanjenje prihoda pretrpjela je čak i Hrvatska lutrija. U prvoj polovini godine prikupljeno je 242 milijuna kuna, dok je lani to bilo 260 milijuna kuna. Dobit je prepolovljena, sa 22 milijuna kuna na 10,8 milijuna kuna.

Niže prihode imala je i Hrvatska pošta. Sa 829 milijuna kuna prihod je ove godine skliznuo na 718 milijuna kuna. Na kraju ovogodišnjeg šestomjesečnog razdoblja ipak je ostvaren profit od 9,9 milijuna kuna. Lani je dobit bila 44,5 milijuna kuna.

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3843, 8. rujna 2014.

Konkretni dogovori o poslovima

Jake kineske i korejske tvrtke nude suradnju

Gospodarstvenici koji su pratili predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leku u službenom posjetu Kini i Južnoj Koreji održali su u tim zemljama od 28. kolovoza do 3. rujna niz uspješnih poslovnih razgovora.

Uz predstavnike Hrvatske gospodarske komore u izaslanstvu su bili poslovni ljudi iz šest kompanija: Podravke, Vindije, Končara, Zagreb Montaže, Luke Rijeka i Lučke uprave Rijeka. Tijekom posjeta glavnom kineskom gradu razgovarali su o mogućnostima suradnje s predstavnicima gradske uprave. Na sastanak su za individualne razgovore s hrvatskim tvrtkama pozvane snažne kineske tvrtke zainteresirane za suradnju.

HGK su proljetos posjetili predstavnici Kineske komore za uvoz i izvoz prehrambenih proizvoda (CCCME). Tada su neke od hrvatskih tvrtki

ostvarile prve kontakte s potencijalnim partnerima u Kini. Zato je u Pekingu održan sličan uzvratni forum na kojem su nastavljeni razgovori o konkretnim oblicima suradnje.

Gospodarstvenici su posjetili i grad Yangzhou u pokrajini Jiangsu. Za hrvatske tvrtke organizirani su sastanci u nekoliko kineskih tvrtki kao što je Yangzhou Muyang Co., tvrtka koja se bavi visokorazvijenom poljoprivrednom proizvodnjom te čeličnim građevinama i industrijskom automatizacijom.

Naši poslovnjaci imali su sastanke u Yangzhouu u prehrambenom industrijskom parku i luci. Na susretu s Zhuom Minyangom, gradonačelnikom grada Yangzhoua, bili su i predstavnici tvrtki zainteresiranih za ulaganja u Hrvatsku. S predstavnicima HGK-a dogovoren je uzvratni posjet izaslanstva Yangzhoua Hrvatskoj.

U Republici Koreji, nakon razgovora u Korejskoj udruzi međunarodne trgovine, gosti su bili i u kompaniji Samsung Electronics. Održan je i gospodarski forum u Korejskoj komori industrije i trgovine (KCCI). Drugog dana posjeta u istoj Komori održan je Korejsko-hrvatski poslovni forum, na kojem je predstavnik HGK-a Davorko Vidović predstavio aspekte poslovanja HGKa te mogućnosti suradnje hrvatske i korejske poslovne zajednice. Među potencijalnim područjima za suradnju istaknuo je brodogradnju, farmaceutsku industriju, znanost i edukaciju, transport i komunikacije, graditeljstvo, mogućnosti transfera tehnologija, turizam, energetski sektor te prehrambenu industriju. Hrvatskim su tvrtkama organizirani individualni sastanci s predstavnicima korejskih tvrtki Dongyang Construction, Hyundai Engeneering, Hyundai Heavy Industries, Daewoo E&C, Samoh Pharmachem, Woojung Foods Inc, CJ Freshway i drugih. KCCI je najavio uzvratni posjet Hrvatskoj krajem rujna kada će se u HGK-u održati i Hrvatsko-korejski poslovni forum. (I.V.)

Primopredaja u Brodosplit-Tvornici dizel motora

Ravnopravni s najboljima U Brodosplit - Tvornici dizel motora obavljena je primopredaja porivnog motora koji je napravljen za brodogradilište Brodotrogir, odnosno Hrvatsku brodogradnju Trogir.

Stručnjaci BrodosplitTvornice dizel motora su u suradnji s kolegama iz MAN-a Diesel&Turbo, predstavnicima vlasnika i klasifikacijskog društva Lloyd`s Register, dokazali performanse motora, izrađenog po strogim međunarodnim propisima o

zagađenju okoliša Tier II. Ovo je prvi od dva ugovorena motora za istu tvrtku, a njegova je isporuka predviđena za kraj godine. Brodogradilište Brodotrogir višegodišnji je partner Brodosplita kojem je Brodosplit-TDM u zadnjih 10 godina isporučio osam glavnih motora.

“Ovom primopredajom Brodosplit-TDM je zakoračio u proizvodnju elektronički upravljanih motora koji predstavljaju vrh tehnoloških dostignuća na ovom po-

dručju, te se u budućnosti može ravnopravno nositi sa svim svjetskim proizvođačima brodskih motora”, istaknuo je Baldo Butirić, direktor Tvornice dizel motora. (J.V.)

( oko 6,5 mil € investicija u hotel Luxe

Josip Čulić, direktor hotela Luxe

Hrvatska će post Apsurdno je da onaj tko ulaže u apartmane ima povrat investici iznajmljivač ne mora biti zaposlen, a hotel zapošljava gotovo naj privatni iznajmljivači svoju poslovnu politiku temelje na individu Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S

plitski hotel Luxe izgrađen je adaptacijom jedne ruševne zgrade koja je osamdesetih godina izgorjela u požaru u kojoj je nekada bila smještena parna mastiona. Investicija u hotel iznosila je oko 6,5 milijuna eura.

Luxe ima 30 smještajnih jedinica, od čega tri apartmana i tri jednokrevetne sobe. Ostalo su dvokrevetne sobe. Hotel ima wellness, saunu, jacuzzi i teretanu koji su na cjelodnevnom raspolaganju gostima, parking te lobby bar koji je otvoren 24 sata.

Direktor hotela Luxe Josip Čulić stekao je značajno iskustvo radeći kao direktor prodaje i marketinga u Sunčanom Hvaru i hotelu Le Meridien Lav, a s njime smo razgovarali o problemima hotelijerstva i perspektivi hrvatskog turizma.

Jeste li zadovoljni ovogodišnjom sezonom?

- Teško je govoriti o tome kakva je sezona jer se misli da ona traje tri mjeseca. Međutim, sezona u Splitu traje od svibnja do kraja listopada, a čak je i travanj bio dobar. Hotel Luxe je u pet ovogodišnjih mjeseci imao veliku popunjenost. U tri udarna turistička mjeseca imamo popunjenost gotovo 96 posto što je na gornjoj teoretskoj granici.

Time smo vrlo zadovoljni. Imamo bolje rezultate nego prošle godine, a najave za rujan i listopad su nam također bolje nego prošle godine.

Kakva je inače vaša popunjenosti?

- Popunjenost je inače jedan od većih problema u poslovanju hrvatskih hotela. Hotel Luxe ima popunjenost veću od 65 posto na razini čitave godine. U samo četiri godine poslovanja hotel je imao popunjenost od oko 92 posto u glavnoj sezoni, a u nekim mjesecima i 98 posto, što graniči s teoretskom granicom. Od travnja pa sve do kraja listopada popunjenost izno-

Teško je poslovati održivo 12 mjeseci jer su hoteli opterećeni ogromnim nametima, bilo fiskalnim, bilo parafiskalnim si oko 90 posto. Kada se prisjetimo da prosječna popunjenost hotela u Hrvatskoj prema istraživanju Horwath Consultinga iznosi 34 posto, a popunjenost manjih gradskih hotela u prosjeku ne prelazi 42 posto, u tom smislu mi više nemamo prostora za rast.

Koliko ostvarujete noćenja i odakle vam dolaze gosti?

- Kada gledamo osobe, lani smo ostvarili 13.700 noćenja ili 7000 noćenja po sobi jer imamo dvokrevetne sobe. Prednjače američki gosti, a imamo i mnogo gostiju iz drugih dijelova svijeta. Ove godine su u porastu dolasci gostiju iz Azije i Južne Koreje, kao i Kineza, In-

dijaca, Južnoamerikanaca i Australaca. Udjel gostiju iz Europe nam je 55 posto, a iz EU-a oko 40 posto. Značajan broj gostiju imamo i iz Japana i Tajvana. Uglavnom, najviše imamo aviogostiju.

Koliko je za produljenje sezone značajno povezivanje Splita s ostalim gradovima?

- Zadnjih desetak godina na to ukazuju svi turistički djelatnici iz Srednje Dalmacije. Riječ je, očito, o uskom grlu pred i posezone. Istina je da je potrebno poraditi i na usluzi i ponudi destinacije u tom razdoblju kako bi se produžila sezona, ali su avioveze nužnost. U to doba godine imamo lijepo vrijeme, a gosti iz nekih destinacija

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3843, 8. rujna 2014.

( više od 65%

popunjenost hotela na razini godine

7

( 13.700 noćenja ( 55% ostvario Luxe u 2013.

udio gostiju iz Europe

ati veliki turistički improvizator je za tri godine, dok onaj tko ulaže u hotel može biti zadovoljan ako mu je povrat za 15 godina. S druge strane, privatni kvalitetnije turističke djelatnike. Hoteli su važni i zbog organiziranog dolaska turista jer mogu primati veće grupe, dok alnim dolascima ma, a ne hotelima koji su pokretač turizma i u krajnjem slučaju nositelji zapošljavanja. Isto tako, najnovija kategorizacija poput difuznih hotela ne ide u prilog ozbiljnim investitorima u hotele jer se zapravo ponovno radi o apartmanima.

bi vrlo rado došli k nama i u studenome i u veljači.

Hrvatska je postala vinska destinacija, a može imati vrlo dobru gastronomsku ponudu i izvan sezone. Trenutačno u Splitu radi petnaestak vrhunskih restorana koji mogu zadovoljiti najveće ljubitelje gastronomije.

Zašto su se onda investicije u hotele usporile?

- To nije nikakvo iznenađenje. Investicije u hotelsku sobu iznose najmanje 100.000 eura, dok su investicije u apartmansku sobu koja buja zadnjih godina desetak puta manje.

Osim toga zakonodavstvo u slučaju hotela zahtijeva investicije u alarmni, va-

trodojavni, protupožarni i druge sustave. Hoteli moraju ishoditi i razne certifikate, moraju biti posebno građeni, a da ne govorimo o hrani i standardima kvalitete te o stalnoj podložnosti nadzoru, dok se apartmani grade poput stanova. Osim toga, i porezna politika ide u prilog privatnim iznajmljivači-

Sadržajima privući goste izvan glavne turističke sezone Što je potrebno napraviti u Splitu kako bi imao cjelogodišnji turizam?

- Potrebni su mu novi proizvodi u predsezoni i posezoni. Recimo, studeni može biti mjesec gastronomije, u prosincu se može organizirati advent u Splitu, siječanj se može koristiti za godišnje odmore i popravke smještajnih kapaciteta, veljača također mora imati proizvod, a u ožujku već treba početi sezona. Uglavnom, sadržajima i projektima moguće je dovesti turiste i izvan glavne turističke sezone.

Jesu li to svi razlozi zašto se usporio razvoj, unatoč tome što Strategija razvoja turizma predviđa suprotno?

- To je osnovni razlog što čak i potencijalni investitori ulažu u takav oblik smještaja jer im je to puno manji rizik nego investicija u hotele koji su niskoproduktivna djelatnost.

Iako je Strategija donesena nedavno, vidljivi su upravo suprotni trendovi od onoga što se njome predviđa. Teško je poslovati održivo 12 mjeseci jer su hoteli opterećeni ogromnim nametima, bilo fiskalnim, bilo parafiskalnim. Problem je to što neke pristojbe hotel u potpunosti plaća, bez obzira na to bio popunjen ili ne. Nelogično je da se RTV pristojba ili komunalna naknada plaćaju jednako bio hotel popunjen ili ne. Apsurdno je da hotel ima obvezu plaćanja

bez obzira ima li promet ili ne. Osim toga, PDV nam je za ovu sezonu povećan u situaciji kada su hoteli već ugovorili aranžmane i potpisali ugovore, što znači da su nam oduzeli od našeg prometa jer mi taj trošak nismo mogli prebaciti na krajnje korisnike. Unatoč tome, u Splitu trenutačno imamo desetak izglednih investicija u gradnju hotela. To samo znači da ljudi vjeruju u turistički potencijal Splita.

ća goleme pristojbe. Osim toga, hoteli su važni zbog organiziranog dolaska turista jer mogu primati veće grupe, dok privatni iznajmljivači svoju poslovnu politiku temelje na individualnim dolascima.

Turizam u svijetu je zasnovan na organiziranim dolascima što povlači sa sobom i prihode i veću zaposlenost. Ako se nastavi ovakav trend porasta privatnih iznajmljivača, Hrvatska će postati veliki turistički improvizator.

Kako gledate na povećanje cijene boravišne pristojbe?

- Povećanje pristojbe je možda više psihološki nego stvarni problem jer se kod nas očito samo najavljuju povećanja, a nitko ne vodi računa da više od pola hotela, pogotovo onih najvećih, jedva odr-

Sada je iskrsnuo problem s autobuserima.

Možete li to komentirati?

- Što se tiče autobusera, ne znam što naša vlada misli i zašto ignorira taj problem. Uveli smo maksimalni PDV na njihove usluge i vrlo zamršenu proceduru prijave za male autobusere kojih je najviše, te tako postali nekonkurentni u odnosu na ostale turističke destinacije. To je ozbiljan problem jer su autobuseri vrlo važni za razvoj turizma, pogotovo u destinacijama poput naše, gdje nam više od 90 posto turista dolazi kopnenim putem. Europa ima trećinu turističkog prometa zahvaljujući autobuserima. Kada već nemamo letove zimi, barem možemo stimulirati autobusere. Njima, po mom mišljenju, uopće ne bi trebalo naplaćivati autocestu zimi koja nam je tada, ionako, prazna. Ovako je činjenica da će se takav odnos negativno odraziti na iduću sezonu. Pogotovo na Istru koja je za autobusere kao destinacija razvila proizvode.

Turizam u svijetu je zasnovan na organiziranim dolascima što povlači sa sobom i prihode i veću zaposlnost živo posluje. Činjenica je da hoteli, između ostalog i zbog nameta, jedva sklapaju kraj s krajem. Apsurdno je da onaj tko ulaže u apartmane ima povrat investicije za tri godine, dok onaj tko ulaže u hotel može biti zadovoljan ako mu je povrat za 15 godina.

S druge strane, privatni iznajmljivač ne mora biti zaposlen, a hotel zapošljava gotovo najkvalitetnije turističke djelatnike i pla-

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3843, 8. rujna 2014.

( sa 2200 na 2600 kn

*vijesti JGL među top pet poslodavaca Jadran Galenski laboratorij (JGL) je zahvaljujući izvrsnosti u upravljanju zaposlenicima i ove godine nagrađen certifikatom Poslodavac Partner te uvršten na listu Top 5 Poslodavaca Partnera. Certifikat je predsjedniku Uprave i direktoru JGL-a Ivi Usmianiju uručio Aleksandar Zemunić, direktor tvrtke Selectio koja dodjeljuje certifikat. Na ovoj se listi nalaze vodeće hrvatske kompanije: Vipnet, Coca-Cola, Pliva, Valamar i JGL. Danci grade tvornicu za preradu konoplje Danski investitori su tijekom prošlotjednog posjeta Hrvatskoj najavili izgradnju prve tvornice za preradu industrijske konoplje u našoj zemlji. Ujedno će to biti i prva takva tvornica u ovom dijelu Europe. Danski ulagači razgovarali su s predstavnicima lokalnih vlasti Požeško-slavonske županije o tome kako bi se što više obradive površine u tom dijelu Hrvatske, kao i u cijeloj našoj zemlji, zasadilo industrijskom konopljom već u proljeće 2015. godine.

povećava se neoporezivi dio plaće

Počinje porezna reforma

PDV nakon naplate plaćat će 120.000 obveznika Model rasta gospodarstva na snažnoj izgradnji autocesta i stanova potrošen je prije krize i sada treba tražiti novi, temeljen na razvoju proizvodnje, potrošnji domaćih proizvoda, održivom turizmu, rekao je premijer Zoran Milanović di donijet će korist za oko milijun zaposlenih. “Riječ je o pozitivnom pritisku na poslodavce jer nakon ovih mjera može biti lakše i njima, a može biti bolje i njihovim zaposlenicima.

Svi koji imaju ugovorenu bruto plaću trebali bi odmah imati i veću plaću”, istaknuo je premijer.

Osobna potrošnja predstavlja gotovo 60 posto strukture bruto domaćeg proizvoda. Premijer je priznao da je Vlada pogriješila kad je prije dvi-

Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

Europska poslovna nagrada Devet hrvatskih tvrtki ACG Lukaps, Degordian, DOK-Ing, IN2, Mono, Orbico Group, OTP banka Hrvatska, Valamar Ri-

ravo na plaćanje poreza na dodanu vrijednost tek nakon što naplate obavljeni posao ili uslugu, uskoro će dobiti još 70.000 obrtnika i malih poduzetnika.

Premijer Zoran Milanović i ministar financija Boris Lalovac prošli su tjedan najavili i da će prag za ulazak u sustav poreza na dobit za obrtnike biti povećan sa dva na tri milijuna kuna.

U sustavu poreza na dohodak povećat će se neoporezivi dio plaće sa 2200 na 2600 kuna. Uz izmjenu poreznih razreda, najviša stopa poreza na dohodak od 40 posto primjenivat će se na bruto plaću veću od 13.200 kuna, a ne već na 8800 kuna kao što je to sada.

viera i Zagrebačka banka sudjeluju u izboru za europsku poslovnu nagradu pod nazivom The European Business Awards 2014/2015. Od tih tvrtki, Riviera Adria predstavljat će Hrvatsku u kategoriji Nagrada za tvrtku godine s prometom većim od 150 milijuna eura. The European Business Awards prestižno je natjecanje koje prepoznaje i nagrađuje izvrsnost, najbolje prakse i inovacije u europskoj poslovnoj zajednici.

Lakše poslovanje Ove mjere trebale bi olakšati poslovanje obrtnicima i malim poduzetnicima te povećati potrošnju jer će poreznim obveznicima ostajati više novca. Promjene u poreznom sustavu trebale bi se provesti za nekoliko tjedana, zajedno s rebalansom proračuna, najavio je premijer. Do sada je 50.000 obrtnika imalo mogućnost plaćati PDV po naplati, no taj je model trebao biti ukinut 1. siječnja.

Prema ranijim objašnjenjima, do tada bi sustav s rokovima plaćanja trebao biti tako dobro uređen da bi bilo svejedno plaća li se PDV odmah čim se isporuči račun ili tek nakon što

Lokalne jedinice, smatra Milanović, trebale bi se prvenstveno financirati porezima na imovinu posao bude naplaćen. No, u praksi će za male poduzetnike mogućnost da PDV plate tek po naplati značiti veću sigurnost da neće doći u nezgodnu situaciju između obveze da prvo plate PDV dok im kupac još nije platio svoju obvezu. Premijer je potvrdio da su za ovaj model, koji će obuhvatiti ukupno 120.000 obrtnika i malih

poduzetnika, zeleno svjetlo dali i predstavnici Europske komisije. “To je nešto što su obrtnici dugo tražili, i to nije nova ideja. Smatramo da nam je kalkulacija zdrava i održiva. Vjerujemo da će to biti značajno olakšanje za taj sektor gospodarstva”, rekao je Milanović. Povećanje neoporezivog dijela plaća i novi porezni razre-

Plaće će rasti od 80 do 1000 kuna mjesečno Prema grubim izračunima, plaća od bruto 5000 kuna, s prosječnim osobnim odbitkom od 1,5, rasla bi za 81 kunu, što znači da bi godišnje povećanje bilo 972 kune.

Plaća od 5500 do 8000 kuna bruto rasla bi 185 kuna i tako razmjerno prema povećanju od 1000 kuna mjesečno za najveće plaće. “Tu se radi o relativno manjim plaćama, ali ova mjera bi najviše imala izravan učinak na plaće malo solidnijeg srednjeg sloja, koji nikada neće biti bogat i steći značajniju imovinu, ali će možda moći više potrošiti”, rekao je premijer Milanović.

je godine najviši porezni razred od 40 posto odredila na 8800 kuna, što je utjecalo na pad potrošnje i slabiji rezultat BDP-a. “Iz današnje perspektive to je bilo pogrešno. Ali eto, radimo što možemo i pokušavamo pronaći dobre modele. Barem smo iskreni u tome što radimo”, rekao je Milanović.

Manji porezni priljev pogodit će jedinice lokalne samouprave jer je to važan dio njihova prihoda. Vlada zato priprema preraspodjelu poreznih prihoda kojima će nadomjestiti taj gubitak. Moguće je da će se povećati udio lokalne samouprave u porezu na dohodak, a manjak koji bi država zbog toga osjetila nadoknadio bi se iz poreza na

kamate na štednju, koji je planiran za iduću godinu.

Ipak porez na nekretnine Lokalne jedinice, smatra premijer Milanović, trebale bi se prvenstveno financirati porezima na imovinu, kao što je to porez na nekretnine. Ne odustaje se od namjere da se taj porez uvede 2016. godine, ali još treba razraditi kontrolne mehanizme i jasne modele za procjenu vrijednosti pojedine nekretnine. Model rasta gospodarstva na snažnoj izgradnji autocesta i stanova potrošen je prije krize i sada treba tražiti novi, temeljen na razvoju proizvodnje, potrošnji domaćih proizvoda, održivom turizmu, rekao je Milanović. Podsjetio je da se u godinama snažnog rasta ekonomije trošilo preko mjere: “Kupovali smo godišnje 80.000 novih automobila, dok je to u Rumunjskoj bilo 120.000, a ta zemlja ima pet puta više stanovnika od Hrvatske”.

Određeni optimizam pobuđuju podaci da raste izvoz u različitim sektorima, što pokazuje da Hrvatska ne ovisi samo o jednom tipu djelatnosti.

Analitičari smatraju da najavljeno podizanje neoporezivog dijela plaće neće odmah povećati potrošnju. Hrvoje Stojić, ekonomist Hypo banke, ocjenjuje da će građani prvo višak novca iskoristiti za vraćanje starih dugova i štednju. U veću potrošnju upustit će se tek kad vide jasnije znake oporavka gospodarstva.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3843, 8. rujna 2014.

( 13,8 mlrd kn

plan javnih investicija za 2014. godinu

Sjednica hrvatske vlade

Ostvareno tek 80 posto planiranih javnih investicija Od planiranih 13,2 milijarde investicija javnih trgovačkih društava i ustanova u 2013., ostvareno je tek 10,5 milijardi kuna. Slično je i ove godine. Od 2,9 milijardi kuna planiranih investicija, u izvedbi je 1,7 milijardi Igor Vukić vukic@pivredni.hr

O

d planiranih 13,2 milijarde investicija javnih trgovačkih društava i ustanova u 2013. godini, ostvareno je tek 10,5 milijardi kuna, odnosno samo 80 posto, priznao je Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, predstavljajući na prošlotjednoj sjednici Vlade javne investicijske rezultate u 2013. i u prvom tromjesečju 2014. godine.

Objedinjavanje ureda državne uprave Sličan rezultat zabilježen je i na početku ove godine. Od 2,9 milijardi kuna planiranih investicija, u izvedbi je 1,7 milijardi, ili 81 posto. “Ne možemo se zadovoljiti s tih osamdesetak posto realiziranih investicija. To nije dobro jer vidimo da ni privatni sektor nije kadar to nadomjestiti”, rekao je Vrdoljak.

Izostanak investicija u predviđenom obujmu jedan je od razloga za negativnu stopu gospodarskog rasta. U dokumentima Centra za energetiku i investicije navodi se da najviše poteškoća u energetskom sektoru imaju HEP i HOPS (državna tvrtka za prijenos električne energije), a u sektoru infrastrukture Hrvatske željeznice.

Teškoće nastaju zbog intenzivnog financijskog i organizacijskog restrukturiranja, smanjenja transfera iz državnog proračuna te kašnjenja u osiguranju vanjskih izvora financiranja.

Investicijske aktivnosti usporavaju i dugotrajni i neizvjesni postupci izvlaštenja. Prije početka radova često treba rješavati složene imovinsko pravne odnose. A to nije lako jer još nisu svug-

Izostanak investicija u predviđenom obujmu jedan je od razloga za negativnu stopu gospodarskog rasta dje usklađeni katastri i zemljišne knjige sa stvarnim stanjem na terenu. Projekte usporava i neujednačena praksa u državnim uredima.

U 54 javna društva i ustanove čije investicije koordinira Centar za investicije, kažu da kašnjenje u projektima izaziva i neizvjesno trajanje postupaka pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave.

Budući da se žalbe mogu podnositi i na natječajnu dokumentaciju, dakle u

fazi pripreme projekta, pa zatim i na odabir ponuđača, često dolazi do probijanja planiranih rokova.

Nejednaku praksu i sporost u radu državne uprave Vlada će pokušati spriječiti objedinjavanjem ureda državne uprave.

Umjesto u svakoj županiji, postojat će pet ureda za skupine županija, što bi trebalo omogućiti bolju koordinaciju i standarde rada. Već ranije je najavljeno da će se promjenom nekoliko propisa skratiti rok za žalbeni postupak na prosječnih 20 dana. Na prošlotjednoj sjednici odlučeno je i da investitori u male sunčane elektrane ne moraju dostavljati bankovno jamstvo da će realizirati svoje projekte.

Dugovi stižu na naplatu U praksi se pokazalo da je to za mala i srednja poduzeća pretežak zadatak i nepotrebno opterećenje za provedbu investicije.

Plan javnih investicija za 2014. godinu prvobitno je bio vrijedan 14,06 milijardi kuna. No u proljeće

je rebalansom proračuna smanjen za 180 milijuna kuna. Sadašnji plan od 13,8 milijardi kuna čak je za 32 posto veći od ukupne realizacije u 2013. godini.

No teško da će biti ostvaren u predviđenom iznosu, sudeći prema rezultatima u prvom tromjesečju.

U međuvremenu su došli na naplatu dugovi iz ranijih investicija. Ove je godine dospjelo na naplatu čak 800 milijuna eura posuđenih za gradnju autocesta. Vlada je stoga morala dati jamstvo HAC-u i Hrvatskim cestama za kredit za otplatu tog duga koji se podiže kod londonske podružnice Deutsche Banka. Kredit je na pet godina s promjenjivom kamatom koja sada iznosi 4,6 posto. Potkraj srpnja ukupni dug za autoceste iznosio je 4,7 milijardi eura, od čega je glavnica tri milijarde. I to je još jedan argument za koncesiju, odnosno monetizaciju autocesta, rekao je Zdenko Antešić, zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture.

9

Pozitivni pomaci unatoč padu BDP-a

Rast industrijske proizvodnje Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu prema kojoj je BDP u drugom kvartalu pao za 0,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je 11. tromjesečje zaredom kako gospodarstvo slabi. U moru negativne statistike valja istaknuti da industrijska proizvodnja u Hrvatskoj blago raste, i to za 1,4 posto na godišnjoj razini, vrativši se u uzlaznu putanju nakon oštrog pada u lipnju. DZS je objavio da je industrijska proizvodnja u srpnju porasla za 2,1 posto u odnosu na lipanj, dok je u odnosu na srpanj prošle godine ojačala 1,4 posto. “Industrijska proizvodnja je u srpnju bila 1,4 posto veća u odnosu na isti mjesec lani, što nije neočekivano jer u cijeloj ovoj godini samo je u lipnju zabilježen pad proizvodnje, a signala da će inozemna potražnja, na kojoj se temelji rast industrijske proizvodnje, pasti

- nije bilo”, ističe Patrik Pipp iz Centra za makroekonomske analize HGK-a.

“Pritom je unutar prerađivačke industrije rast proizvodnje zabilježen u 17 od ukupno 24 grane”, dodaje Pipp.

Analitičari HGK-a ističu kako je petomjesečni kontinuirani rast zadnji put zabilježen 2007. godine. Rastu industrijske proizvodnje najviše je pridonijela prerađivačka industrija, i to uslijed povećanja inozemne potražnje. Iako je domaća potražnja još uvijek na niskoj razini, sada se procjenjuje kako bi, bar kad je riječ o industrijskoj proizvodnji, godinu 2014. moguće završiti u blagom plusu. (I.G.)

KONČAR Institut za elektrotehniku

Među najvećim certifikatorima u EU

Europska komisija prihvatila je notifikaciju Končar Instituta za elektrotehniku za nekoliko važnih direktiva, čime se Končar Institut po opsegu notifikacije svrstao u red najvećih certifikacijskih tijela u Europi, kao što su VDE iz Njemačke, DNV iz Norveške ili SIQ iz Slovenije.

Notificirana tijela zadužena su pomagati proizvođačima opreme u certificiranju njihovih proizvoda i ocjenjivanju sukladnosti s europskim normama i direktivama prije označavanja CE zna-

kom i njegova stavljanja na tržište Europske unije.

Končar Institut ovlašten je certificirati proizvode iz segmenata strojeva, plinskih aparata, niskonaponske opreme, radijske, telekomunikacijske ali i zaštitne opreme kao i elektromagnetske kompatibilnosti i postupaka zavarivanja posuda pod tlakom.

Končar Institut je također certifikacijsko tijelo za proizvode i postupke koji nisu obuhvaćeni europskim direktivama kao što su visokonaponska oprema, spojni pribor, antikorozivna zaštita ili zaštita kućištem, a opremljen je i za ocjenjivanje sukladnosti proizvoda prema zahtjevima na buku i vibracije, te ocjenjivanje sukladnosti konstrukcijskih proizvoda.

10 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3843, 8. rujna 2014.

( 60.000 pršuta godišnje ( na 77. mjesto proizvede Udruga proizvođača drniškog pršuta

Uoči 1. međunarodnog festivala pršuta Drniš 2014.

Hrvatska pala s lanjskog 75.

Stagnacija na ljestvici konkurentnosti Svj

Vrtimo se u krug, Članica Vijeća Slavica Singer uočava kako Hrvatska relativno do poslovanju. Čini se da poduzeća uspijevaju investirati u nove teh

Drniški pršut očekuje potvrdu o zaštiti Najveći problem proizvođača pršuta je dugi proizvodni ciklus koji traje 15 mjeseci, što se u prvom redu vidi kroz manjak obrtnih sredstava, kaže Zvonimir Marin, predsjednik Udruge proizvođača drniškog pršuta Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

D

rniški pršut jedna je od najpoznatijih gastronomskih delicija u Hrvatskoj. Nekada je proizvodnja tog pršuta bila vezana uz veliku tvrtku Mesopromet koja je imala svoju farmu svinja i proizvodne pogone te surađivala s nizom kvalitetnih malih proizvođača. Prije

Jedina farma svinja na drniškom području ne pruža dovoljno sirovine za drniške pršutare tridesetak godina bila je rijetkost da neko seosko domaćinstvo ne proizvodi pršut po staroj recepturi drniških majstora. Danas je 12 proizvođača koji proizvode oko 60.000 komada pršuta okupljeno u Udrugu proizvođača drniškog pršuta koja upravo čeka potvrdu Europske komisije o zaštiti geografskog podrijetla drniškog

pršuta. Osim toga, prvog vikenda u rujnu ova udruga i Grad Drniš organiziraju 1. međunarodni festival pršuta Drniš 2014.

Suorganizatori festivala su Šibensko-kninska županija, Hrvatska gospodarska komora i Poljoprivredna savjetodavna služba, a pokrovitelji Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica grada Drniša i Grad Zagreb. Na festivalu svoje proizvode izlažu 24 proizvođača pršuta, a upriličeno je i ocjenjivanje koje provode najpoznatiji stručnjaci, odnosno ovlašteni ocjenjivači.

Ovaj festival prigoda je i da prva tri proizvođača drniškog pršuta dobiju certifikat koji uključuje i poseban žig te oznaku Drniški pršut. Radi se o tvrtkama Vajda, Bel Cro i Nira.

Premalo sirovine “Najveći problem proizvođača pršuta i to ne samo drniškog, nego svih četiriju vrsta pršuta u Hrvatskoj, predug je proi-

zvodni ciklus koji traje najmanje 15 mjeseci, što se u prvom redu vidi kroz manjak obrtnih sredstava.

Ta obrtna sredstva bilo bi moguće financirati posebnim bankovnim programima, a najlakše bi taj problem bilo riješiti kada bi se subvencionirale kamate i kada bi kamatna stopa bila prihvatljiva”, ističe Zvonimir Marin, predsjednik Udruge proizvođača drniškog pršuta.

Prema Marinovim riječima, drugi problem je nabava sirovine. Iz tog razloga su se drniški proizvođači pršuta odlučili na niži oblik zaštite: nisu štitili izvornost nego geografsko podrijetlo koje im omogućava nabavu sirovine iz obližnjih država.

Naime, jedina farma svinja na drniškom području, ona u Pokrovniku, svojom godišnjom proizvodnjom od manje od tisuću svinja nedostatna je za drniške pršutare. “Zaštitili smo tehnologiju proizvodnje i svoje ime jer je kvaliteta drniškog pršuta nadaleko poznata”, kaže Marin, koji otkriva kako bi se ta farma mogla obnoviti.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

H

rvatska stagnira na ljestvici konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma. U odnosu na prošlu godinu pomaknula se za samo dva mjesta i to naniže: s lanjskog 75. na ovogodišnje 77. mjesto.

Već duže vrijeme Hrvat-

Na prvo mjesto među zaprekama ispitanici su stavili neučinkovitost javne uprave ska je na sredini ljestvice od ukupno analizirane 144 zemlje u svijetu. U 2014. smjestila se između Ukrajine i Gvatemale.

Stagnacija je posljedica izostanka strukturnih reformi ključnih za dugoročni održivi gospodarski razvoj, zaključili su članovi Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK) na prošlotjednom predstavljanju rezultata.

“Hrvatska i dalje stagnira na svjetskoj rang li-

sti konkurentnosti. Srećom, u nekim indeksima vidi se napredak, primjerice u razvoju financijskog tržišta, poslovnoj sofisticiranosti i tržišnim institucijama. Nažalost, izrazito je negativan trend u makroekonomskom okruženju i inovativnosti, što osjećamo u svakodnevnom poslovanju. Stoga su ovi rezultati dobra podloga za utvrđivanje prioriteta aktivnosti za sve koji odlučuju u Hr-

vatskoj”, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik NVK-a.

Na prvo mjesto među zaprekama snažnijim tržišnim aktivnostima ispitanici su stavili neučinkovitost javne uprave.

Slijede česte promjene politike, korupcija, prečeste izmjene zakona. Nestabilnost porezne politike također je u vrhu zapreka poslovanju. S krizom je stigao i otežan pristup kreditima i drugim

NOVI MODEL SVINJOGOJSKE PROIZVODNJE

Kroz Agroporc klaster do pora Proteklog vikenda, u okviru 22. jesenskog međunarodnog bjelovarskog sajma održanog u Gudovcu, predstavljen je novi model razvoja svinjogojske proizvodnje. Riječ je o modelu kojim je do 2020. godine planirana godišnja proizvodnja 400.000

Klaster će funkcionirati kao cjelina u nabavi repromaterijala što omogućuje najpovoljnije uvjete u nabavi, ali i prodaji

svinja u Hrvatskoj. Model bi se trebao razvijati kroz Agroporc klaster čiji su inicijatori osječki Centar za unapređenje stočarstva i tvrtka Inagra, također iz Osijeka.

Prema riječima Krešimira Kuterovca, vlasnika Inagre, projektom se želi kreirati cjeloviti

11

www.privredni.hr Broj 3843, 8. rujna 2014.

( 144 zemlje ( za čak 30 mjesta obuhvaćene su pregledom

ove godine na ljestvici pala Slovenija

etskog gospodarskog foruma

svake godine umorniji bro stoji u kategoriji tehnološke spremnosti, dok je slabija u inovativnom nologije, ali nedostaje znanja da se to pretoči i u proizvode koji će naći kupce Slovenija jako nazadovala, Makedonija rasla Slovenija je nastavila proces snažnog pogoršanja konkurentnosti te se s ranije pozicije među 40 najboljih zemalja svijeta, ove godine spustila na 70. mjesto. Češka bilježi solidan oporavak, na 37. mjesto sa 46., i nastavlja uzlaznim trendom. Manji oporavak bilježe i Mađarska (60.) i Slovačka, koja je 75., na mjestu koje je lani zauzimala Hrvatska. Od zemalja u regiji na ljestvici su rasle i Rumunjska (59.), Makedonija (63., što je rast od čak 10 mjesta) te Srbija (94.).

oblicima financiranja. Na sedmom mjestu je rigidno radno zakonodavstvo.

Kao pas koji lovi svoj rep Krešimir Sever, član NVK-a i predsjednik Nezavisnog sindikata, stoga kaže da je Vlada previše energije uložila u izmjene Zakona o radu, dok tržište zapravo koče važnije zapreke. Na njih se ne reagira, ne uvažavaju se preporuke NVK-a, pa je i

stanje na tržištu već godinama slično. “Vrtimo se u krug kao pas koji lovi svoj rep, a ništa se ne mijenja, samo smo svake godine sve umorniji”, kaže Sever. Članica Vijeća Slavica Singer uočava kako Hrvatska relativno dobro stoji u kategoriji tehnološke spremnosti, dok je slabija u inovativnom poslovanju. Te bi dvije kategorije trebale biti u skladu.

No čini se da poduzeća uspijevaju investirati u nove tehnologije, ali nedostaje znanja da se to pretoči i u inovativne proizvode koji će naći kupce na inozemnim tržištima. Slavica Singer smatra da bi tu neusklađenost trebalo dodatno istražiti. Podsjeća da je Hrvatska sasvim malo tržište u svjetskim razmjerima pa bi svako poduzeće trebalo tražiti način za izlazak na vanjska tržišta,

ako se želi primjereno razvijati.

Konsenzus o reformama Na svjetskoj listi i dalje vodi Švicarska kao najkonkurentnija zemlja. Slijedi Singapur, a na treće mjesto su se s petog popele Sjedinjene Američke Države. Boreći se s

U 2014. Hrvatska se na ljestvici konkurentnosti smjestila između Ukrajine i Gvatemale krizom SAD je dodatno pojačao svoju konkurentnost. Finska je pala na četvrto, a Njemačka na peto mjesto. U prvih 10 zemalja po lakoći poslovanja

još su Japan, Hong Kong, Nizozemska, Velika Britanija i Švedska. Na dnu ljestvice su Angola, Mauritanija, Jemen, Čad i Gvineja.

Istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma temelji se na dostupnim statističkim pokazateljima kao i na ispitivanju mišljenja menadžera. U Hrvatskoj mu je partner Nacionalno vijeće za konkurentnost. O stanju na hrvatskom tržištu anketirani su vodeći menadžeri 85 tvrtki. Vijeće za konkurentnost uz predstavnike poslodavaca, sindikata i Vlade u članstvu ima i predstavnike sveučilišta. Predsjednik Mudrinić kaže da već duže vrijeme u Vijeću vlada konsenzus o potrebi provođenja tržišnih reformi i njihovu smjeru. No u zbilji se malo toga realiziralo.

sta proizvodnje na 400.000 svinja sustav svinjogojske proizvodnje - od podrške proizvođačima u investiranju i primjene suvremene tehnologije, preko kontrole genetike i prehrane, do veterinarske podrške i upravljanja sustavom. Članice klastera će samostalno biti zaduže-

ne za izgradnju pojedinačnih segmenata proizvodnje, ali će klaster funkcionirati kao cjelina u nabavi repromaterijala što omogućuje najpovoljnije uvjete u nabavi, ali i prodaji proizvoda.

Na temelju procjena koje su rađene na bazi cijene svinjskog mesa od

1,5 eura po kilogramu, odnosno oko 12 kuna po kilogramu, ukupni godišnji prihod članica klastera kretao bi se oko 60 milijuna eura, odnosno blizu 460 milijuna kuna. (S.S.)

Novi informacijski sustav od 2015.

Puno državne zemlje izvan uporabe Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za poljoprivredno zemljište predstavili su Informacijski sustav za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem, u čiju je izradu utrošeno 400.000 kuna.

Kako kaže ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, ovaj informacijski sustav omogućava pregled državnog poljoprivrednog zemljišta, brže, kvalitetnije i transparentnije raspolaganje njime te kontrolu državnog zemljišta koje se daje u zakup. “Uspostava sustava donosi korist koja znatno premašuje troškove njegove uspostave i pravo je pitanje možda bilo jesmo li si do sada mogli priuštiti da nemamo ovakav sustav”, naglašava Jakovina.

Sustav će biti dostupan javnosti u 2015. tako da će zainteresirani građani moći vidjeti koje državno zemljište je raspo-

loživo za zakup. Hrvatska trenutačno raspolaže s nešto više od 738.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta od čega je neiskorišteno gotovo 60 posto, ističe ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište Blaženka Mičević. “U razdoblju od veljače do kraja kolovoza ove godine raspisan je 81 javni poziv za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta za gotovo 11.000 hektara, a u pripremi je raspisivanje poziva za još 20.000 hektara. U tijeku je i obrada 1529 zahtjeva za prodaju izravnom pogodbom kojima se traži 1773,3 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta”, dodaje ona.

(K.S.)

Kapital osigurao poljski investitor

Bio ulje skladišti korišteno ulje

U šibenskoj poduzetničkoj zoni Podi otvoren je prostor tvrtke Bio ulje, koja se bavi prikupljanjem iskorištenog jestivog ulja. Takvo ulje će se u ovom objektu skladištiti i dijelom pročišćavati. Investicija je vrijedna 1,5 milijuna kuna od čega je 90 posto osigurao poljski investitor. Tvrtka Bio ulje zaposliIa je šest radnika, a prema riječima direktora tvrtke Jere Pešića, u sezoni bi trebalo u pogonu raditi desetak radnika jer se procjenjuje da će se čak 80 posto otpadnog jestivog ulja za potrebe ovog pogona pri-

kupiti u vrijeme turističke sezone.

Prikupljeno ulje odvozit će se i prerađivati u pogonu tvrtke Bioproten u Poljskoj koja je i glavni investitor u ovaj skladišni prostor. Pročišćeno otpadno ulje šalje se u rafinerije i primjenjuje se kao sirovina u proizvodnji biodizela. “Naši glavni klijenti su restorani, konobe, hoteli i svi ugostiteljski objekti koji koriste ulje za pripremu hrane, i to najčešće kroz friteze. Mi im dostavljamo posebne posude u koje oni odlažu otpadno ulje te ga potom skladištimo u naše bazene. U novom objektu ga malo pročistimo te šaljemo na daljnju obradu u Poljsku odakle se šalje u pogone namijenjene proizvodnji biodizela”, pojasnio je Jere Pešić. (J.V.)

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3843, 8. rujna 2014.

Hrvatska gospodarska komora: Graditeljstvo je na razini iz 2002.-2003. godine

Nastavak negativnog trenda Potrebno je stvoriti uvjete za nove investicije privatnog i javnog sektora te prioritetno poticati izvoz graditeljstva.

Paralelno s time, potrebno je rješavati administrativne zapreke te provesti nužne gospodarske mjere na području poreza, liberalizacije poduzetništva i investicijskih ciklusa, ističe direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK-a Damir Percel

H

rvatsko graditeljstvo i dalje je u krizi, što se može iščitati iz većine statističkih pokazatelja. Razlozi ovakvoj situaciji poznati su javnosti, a jedan od glavnih uzročnika je usporavanje i manjak investicija u javnom i privatnom sektoru, ocjenjuju u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Većina graditeljskih tvrtki, čak i one najveće, u teškim je problemima Rezultati poslovanja, gledano unatrag nekoliko godina, pokazuju kako se više od 30 posto gubitaka svih poslovnih subjekata u gospodarstvu odnosilo na one iz graditeljstva.

Od kraja 2009. hrvatsko graditeljstvo zabilježilo je pad vrijednosti radova od oko 36 posto, dok je ukupni broj radnika smanjen za otprilike 32.000 ili za oko 43 posto.

Lani se, na godišnjoj razini, vrijednost obavljenih radova smanjila za 6,2 posto. Po strukturi vrijednosti obavljenih radova, u 2013. se 38,1 posto

vrijednosti radova odnosilo na izgradnju zgrada, a 61,9 posto na ostale građevine.

Prošlogodišnji ukupni prihodi građevinskih tvrtki iznosili su 39,7 milijardi kuna, dok je vrijednost građevinskih radova bila oko 19 milijardi kuna. Promatrano prema vrstama građevina, prometna infrastruktura bila je zastupljena sa 41,9 posto, nestambene zgrade sa 27,1, cjevovodi, komunikacijski i energetski vodovi sa 16,8, stambene zgrade sa 11 te složene konstrukcije u industriji sa 2,3 posto.

Fizički obujam radova u prošloj godini manji je za 4,1 posto u usporedbi s godinom ranije.

Ukupna vrijednost novih narudžbi lani se na godišnjoj razini smanjila za 8,2 posto. Od toga se 41,4 posto odnosilo na izgradnju zgrada, a 58,6 posto na ostale građevine. Izdano je 6687 odobrenja za građenje što je u usporedbi sa 2012. smanjenje od 19,7 posto. Za izdana odobrenja za građenje predviđena vrijednost radova manja je za 13,1 posto. Prema vrstama građenja, oko 76 po-

Struktura vrijednosti izvršenih radova u 2013. godini prema vrstama građevina 11,0% 41,9%

Složene konstrukcije na industrijskim prostorima

250%

Cjevovodi, komunikacijski i energetski vodovi

Stambene zgrade

1,0%

2,3%

Izvor: DZS Priopćenje, Izvršeni građevinski radovi I-XII 2013., br.3.1.2/4; obrada HGK

dina. Sada je većina graditeljskih tvrtki, čak i one najveće, u teškim problemima, s blokiranim računima ili u postupku predstečajne nagodbe. Sektor graditeljstva trenutačno se nalazi na razini iz 2002.2003. godine.

“Nekoliko bitnih okolnosti utječe na razvoj i stanje sektora. To su nedostatak investicija, problem nenaplaćenih potraživanja, odlazak i/ili nova otpuštanja stručne radne snage. Osim toga, o graditeljstvu općenito ovisi i niz drugih djelatnosti. Potrebno je stvoriti uvjete za nove investicije privatnog i javnog sektora te prioritetno poticati izvoz graditeljstva. Paralelno s time, potrebno je rješavati administrativne zapreke te provesti nužne gospodarske mjere na području poreza, liberalizacije poduzetništva i investicijskih ciklusa. Osnovni preduvjet za poboljšanja, osim uklanjana barijera i stvaranja poduzetničke klime, je ulaganje u projekte, primjerice, energetiku, koji će koristiti geopolitički položaj Hrvatske”, ističe direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK-a Damir Percel. (B.O.)

Vrijednost radova, broj tvrtki, udio u BDP-u, broj zaposlenih, produktivnost u razdoblju 2004. - 2014.

300%

Nestambene zgrade

16,7%

Manje zaposlenika Udio graditeljstva u BDPu hrvatskog gospodarstva lani je iznosio 4,4 posto.

Prema izdanim odobrenjima za građenje, u 2013. predviđeno je 20,5 posto manje stanova za građenje (7744) nego u cijeloj 2012. godini (9742). Ukupni broj završenih i nezavršenih stanova u protekloj godini bio je za 20,3 posto manji nego u istom razdoblju 2012. Prosječna

Prometna infrastruktura

Ostale nespomenute građevine

27,1%

sto odobrenja izdano je za novogradnju (5080), a 24 posto za rekonstrukcije (1607).

cijena novih stanova po četvornome metru u 2013. iznosila je 10.426 kuna što je 9,9 posto manje u odnosu na 2012. (11.570 kuna), a za 2,9 posto manje u odnosu na prvo prošlogodišnje polugodište.

Broj pravnih osoba u graditeljstvu na dan 31. prosinca 2013. bio je 23.461, što je 7,5 posto manje u odnosu na isti datum 2012. (25.365), ali zato ima gotovo 8,7 posto više onih aktivnih (16.815 krajem 2013., a 15.496 na koncu 2012. godine). U pogledu strukture po djelatnostima, broj subjekata obrta i slobodnih zanimanja u graditeljstvu je na kraju 2013. za 5,5 posto (8612) bio manji u odnosu na kraj 2012. godine (9119).

Potkraj 2013. u graditeljstvu je bilo zaposleno 70.540 radnika, a krajem 2012. 74.911, što znači da je riječ o padu od 5,8 posto. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u graditeljstvu iznosila je 4643 kune i bila je na godišnjoj razini nominalno viša za 0,7 posto, ali realno niža za 1,5 posto.

Svi dostupni pokazatelji upućuju na nastavak trenda iz prethodnih go-

200% 150% 100% 50%

2004.

2005.

2006.

Vrijednost radova Broj zaposlenih Izvor: DZS, Fina; Obrada SGKG HGK

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

Broj tvrtki BDP Udio graditeljstva u BDP-u Produktivnost po zaposlenom

enterprise europe

info

Broj 114, 8. rujna 2014.

Genetski modificirani organizmi

Sufinanciranje farme iz IPARD-a Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 101 “Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva”. Korisniku OPG-u Franjo Stojanović isplaćeno je nešto više od dva milijuna kuna za ulaganje u gospodarske zgrade - staje za 50 muznih krava, 30 junica i 20 krava na suhostaju te skladišnu jamu za gnojivo i silos za smještaj stočne hrane. Projekt je realiziran u Babinoj Gredi u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a korisnik je na ovaj način unaprijedio dugogodišnju tradiciju mljekarstva.

O GMO-u države žele same odlučivati EU ima stroga pravila o uzgoju i prodaji GMO hrane. No kako pojedine države traže da same odlučuju o razini ograničenja i zabrane takvih usjeva, EK predlaže promjene pravila Europska unija ima najstroža pravila koja reguliraju uzgoj i prodaju genetski modificirane hrane u svijetu, a uzgoj takvih usjeva dopušta se samo nakon dubinske procjene rizika. Međutim, kao odgovor na traženje država članica da same odlučuju o ograničavanju i zabrani GM usjeva, Europska komisija predlaže promjene u postojećim pravilima.

Sadašnji zakonski okviri dopuštaju uzgajanje genetski modificiranih usjeva u EUu, ali samo nakon izdavanja dozvole na EU razini, nakon stroge procjene rizika koju obavlja Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA - European Food Safety Authority). Nakon dozvole, pojedinačne države članice mogu zabraniti proizvod na svom teritoriju koristeći posebnu sigurnosnu klauzulu. Odluku trebaju obrazložiti i opravdati te dokazati da GMO može naštetiti ljudima ili okolišu.

Trenutačno se u EU-u uzgaja samo jedna sorta genetski modificiranog kukuruza - MON 810, tvrtke Monsanto. Međutim, neke države (Austrija, Bugarska, Grčka, Njemačka, Mađarska, Italija, Luksemburg i Poljska) iskoristile su sigurnosne klauzule i zabranile kultivaciju na svom teritoriju.

Do promjene sustava za davanje dozvola za genetski modificiranu hranu dolazi zbog toga što neke države članice traže više slobode i fleksibilnosti kako bi same zabranile ili ograničile uzgoj genetski modificiranih sorti na svom teritoriju. Stoga je Komisija predložila amandmane na važeća pravila i o njima trenutačno razgovaraju Parlament i Vijeće.

Zastupnici Europskog parlamenta su 2011. godine usvojili pozitivno prvo mišljenje s amandmanima i nakon nekoliko godina Vijeće je 12. lipnja 2014. postiglo dogovor prema kojem bi se rasprava mogla nastaviti i zaključiti u drugom čitanju. Prijedlog predviđa usvajanje ovih odluka kojima će se ovlasti zabrane ili ograničenja uzgoja prenijeti na zemlje članice tijekom 2015. godine.

enterprise europe Zagrebački inkubator poduzetništva

Otvoreni za nove početnike Zagrebački inkubator poduzetništva objavio je poziv za šestu generaciju startup timova Pokretanje startup projekta uzbudljiv je i rizičan pothvat. Uspješan startup može prerasti u jaku i brzorastuću kompaniju poput SoundClouda, Last. fm-a, Skypea ili Rovia (Angry Birds).

Neki od najboljih domaćih startupa: Farmeron, Repsly, Bellabeat i Rimac Automobili proteklih su mjeseci privukli investicije na globalnom tržištu u vrijednosti većoj od 10 milijuna eura u situaciji kada investitori inače zaobilaze hrvatsko gospodarstvo.

Pokretači startup projekata susreću se s brojnim problemima, preprekama i žestokom konkurencijom. Misija ZIP-a jest da im pruži poticajno radno okruženje i ubrza razvoj startupa kroz intenzivnu edukaciju koju provode vrhunski domaći i međunarodni stručnjaci - mentori.

Mnogi od njih su i sami izgradili ili investirali u uspješne startup projekte i nesebično dijele svoje iskustvo sa ZIP timovima.

ZIP svoj način rada gradi na metodologiji koju su razradili najuspješniji svjetski akceleratori poput Techstarsa, YCombinatora i Seedcampa. Povezivanjem s ovim i drugim vodećim globalnim akceleratorima ZIP svojim timovima pruža priliku za brz iskorak na globalno tržište.

Nakon uspješno provedene crowdfun-

Misija ZIP-a jest pružiti pokretačima startup projekata poticajno radno okruženje i ubrzati razvoj startupa kroz intenzivnu edukaciju koju provode vrhunski domaći i međunarodni stručnjaci

ding kampanje na platformi Seedrs. com ZIP je u prilici prvi put direktno financijski podržati razvoj timova iz svog startup programa. Projektima koji pokažu najviše potencijala za uspješan razvoj na raspolaganju će biti seed investicija od 15.000 eura u zamjenu za manjinski udio u projektu. Ova investicija, dakako, nije osigurana samim ulaskom u ZIP program, nego ovisi o uspješnosti timskog rada unutar programa.

Pokretanje startupa nosi brojne ri-

zike, ali pruža i mogućnost za veliki poslovni uspjeh. ZIP u tome pomaže i značajno povećava šanse za uspjeh. Svi ambiciozni pokretači startup projekata s velikim potencijalom trebaju se prijaviti za 6. generaciju ZIP timova. Prijave traju od 2. do 21. rujna na adresi http://zipzg.com/ prijava/. Sve dodatne informacije moguće je dobiti kod ZIP koordinatorice Tihane Marelje, tihana.marelja@gmail. com. +385 91 2345 414.

Ponovno otvoren natječaj MINPO-a za primjenu ICT tehnologija Ministarstvo poduzetništva i obrta ponovno je otvorilo Poziv na dostavu projektnih prijava Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa počevši od 1. rujna 2014. godine, nakon privremene obustave.

Zbog velikog broja zaprimljenih prijava, Ministarstvo obavještava i potencijalne prijavitelje da se od početka rujna privremeno obustavlja zaprimanje prijava na Mjeru A3: Poduzetništvo klastera. Prijave predane do tog datuma u pisarnici Ministarstva poduzetništva i obrta ili predane u poštu na slanje smatraju se pravovaljanima. Objavljen je i poziv za iskaz interesa namijenjen

posredničkim tijelima za provedbu financijskih instrumenata za inovacije.

Europska komisija i Europski investicijski fond objavili su poziv za iskazivanje interesa za odabir financijskih posredničkih tijela za financiranje inovativnih malih i srednjih poduzetnika The InnovFin SME Guarantee Facility. Prihvatljivi prijavitelji su financijske institucije koje osiguravaju kredite, odnosno jamstva malim i srednjim poduzetnicima za inovacijske projekte.

Putem ovog mehanizma EIF i EU preuzimaju dio rizika financijskih institucija za plasman sredstava (kredita ili jamstva) u iznosima od 25.000 do 7,5 milijuna eura.

www.een.hr

8. rujna 2014.

2 3

Panonski drvni centar kompetencija

Centar znanja za drvni sektor Virovitičko-podravska županija kao jedan od prvih korisnika strukturnih fondova EU-a razvija drvno-prerađivački sektor. Ovaj projekt će u 99 posto njegove vrijednosti financirati sa 45 milijuna kuna iz strukturnih fondova Europske unije Panonski drvni centar kompetencija jedan je od prvih projekata koji će biti realiziran iz strukturnih fondova EU-a u okviru Poziva za dostavu projektnih prijava Shema bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu iz Operativnog programa Regionalna konkurentnost. Centar će pružati usluge malim i srednjim poduzetnicima iz drvno-prerađivačkog sektora u Hrvatskoj i regiji, i to u svim fazama razvoja finalnih proizvoda od drva odnosno proizvoda s većom dodanom vrijednošću, s naglaskom na inovacije.

Ukupna vrijednost projekta je 44.701.237,17 kuna, a 99 posto vrijednosti projekta bit će financirano iz strukturnih fondova EU-a, dok će Virovitičkopodravska županija financirati razliku od jedan posto. Prijavitelj projekta je Virovitičko-podravska županija, a partneri na projektu su Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije VIDRA, Institut Ruđer Bošković i Šumarski fakultet u Zagrebu.

Panonski drvni centar izgradit će se u virovitičkoj Poduzetničkoj zoni II i zapošljavat će šest djelatnika visoke stručne spreme. Provedba projekta odvijat će se kroz 24 mjeseca. Uz istraživanje i razvoj proizvoda od drva i prateće industrije,

centar će nuditi i usluge transfera tehnologije, izradu prototipa inovativnih proizvoda od drva, usluge produkt dizajna, dizajna pakiranja te usluge poslovnog savjetovanja i kreiranja robnih marki.

Centar će ujedno biti i poveznica između poduzetnika i znanstvene zajednice. Znanstveni partneri na projektu, Šu-

župan Virovitičko-podravske županije Tomislav Tolušić. “Panonski drvni centar kompetencija bit će prvi takav hrvatski centar usmjeren na jačanje drvno-prerađivačkog sektora. Vjerujemo kako će usluge centra koristiti ne samo poduzetnici iz Hrvatske, već i korisnici iz drugih zemalja u regiji, prvenstveno iz Mađar-

zahtjevnog infrastrukturnog projekta radili smo dvije godine, u pripremu je bilo uključeno puno dionika uključujući članove drvnog klastera Viridis i izrađene su analize potreba gospodarstvenika kako bi se identificirale usluge koje će Centar pružati, ističe Natalija Havidić, ravnateljica Razvojne agencije VIDRA. “Takav pri-

ske i Bosne i Hercegovine. Izuzetno sam zadovoljan strukturom financiranja, budući da će se većina vrijednosti projekta financirati iz strukturnih fondova EUa, dok Županija financira malenu razliku ovog gotovo 45 milijuna kuna vrijednog projekta“, kaže Tolušić. Na pripremi ovog

stup glavni je razlog što je projekt dobro razrađen u svim segmentima i ocijenjen visokom ocjenom, ali i još jednom potvrđuje da su kapaciteti županijske razvojne agencije iz dana u dan sve razvijeniji i spremni na nove i još veće izazove”, rekla je Natalija Havidić.

Centar će nuditi i usluge transfera tehnologije, izradu prototipa inovativnih proizvoda od drva, usluge produkt dizajna, dizajna pakiranja te usluge poslovnog savjetovanja i kreiranja robnih marki. Centar će ujedno biti i poveznica između poduzetnika i znanstvene zajednice marski fakultet i Institut Ruđer Bošković, kroz projekt će dodatno opremiti svoje laboratorije opremom koja će omogućiti istraživanje i razvoj novih proizvoda od drva s naglaskom na nano tehnologije i nove materijale.

“Ovo je projekt strateškog značenja, ne samo za Hrvatsku, već i za regiju”, ističe

enterprise europe Poduzetnička zona Kosa, Skradin

Poslovna zona za zelen

Dovršenjem projekta razvoja poslovne infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Kosa pokraj Skradina stvoreno je područje na kojem će turističkim potencijalom područja moguć je održiv razvoj i unapređenje demografske slike regije Jozo Vrdoljak Početkom rujna dovršen je projekt Razvoj poslovne infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Kosa kod Skradina. Projekt je sufinanciran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj namijenjenim razvoju poslovne infrastrukture.

Ugovor o sufinanciranju između Grada Skradina i Središnje agencije za financiranje i ugovaranje potpisan je u prosincu 2012. godine. Ukupni troškovi projekta procjenjuju se na 1,12 milijuna eura, od čega je ugovorom predviđeno sufinanciranje iz europskih fondova sa 74,67 posto ukupnih troškova projekta, što je oko 840.000 eura.

Ovaj projekt je pokrenut kako bi se pomoglo malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima koji su već ugovorili ili započeli s ulaganjima u samu zonu i njihovim zaposlenicima, a jednako tako i novim potencijalnim ulagačima i inicijatorima poslovnih

aktivnosti unutar zone. Zona će svoje aktivnosti usmjeriti prema poticanju razvoja inovativnog zelenog poduzetništva koje bi u kombinaciji s postojećim turističkim

Ukupni troškovi projekta procjenjuju se na 1,12 milijuna eura, od čega je ugovorom predviđeno sufinanciranje iz europskih fondova sa 74,67 posto ukupnih troškova potencijalom područja omogućilo održiv društveno-gospodarski razvoj i unapređenje demografske slike cijele gravitirajuće regije kroz otvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta u proizvodnim, ali i uslužnim djelatnostima.

Grad Skradin neće stati samo na izgradnji poduzetničke infrastrukture, najavlju-

mla Nezaposlenost Nezaposlenost mladih Nezaposleni mladi

Uključivanje socijalnih partnera i civilnog društva u politike zapošljavanja mladih i njihovo kreiranje na učinkovit način pomaže u Finske i Austrije. Obrazovni sustavi bi isto tako trebali biti bolje usklađeni s potrebama tržišta rada Postoje praktični načini za rješavanje problema pet milijuna nezaposlenih mladih ljudi u Europi, pokazala je studija Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO).

Nezaposlenost u brojkama, EU 28 – 2013.

Države članice EU (28 država članica) Grčka Hrvatska Italija Austrija Slovačka Finska

Stopa nezaposlenosti 15 – 24 godine 23,5 % 58,3 % 49,7 % 40,0 % 9,2 % 33,7 % 19,9 %

Promatračka skupina EGSO-a za tržište rada istražila je i analizirala provedbu EUovih politika za zapošljavanje mladih u šest država članica EU-a: Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji, Austriji, Slovačkoj i Finskoj, u uskoj suradnji s njihovim nacionalnim organizacijama zaposlenika, poslodavaca i mladih.

Izvor: Eurostat

Iako su razlike među državama velike (nezaposlenost mladih kreće se od 58,3 posto u Grčkoj do 9,2 posto u Austriji), studija naglašava zajednička rješenja koja bi sve države članice EU-a mogle uspješno primijeniti.

Uključivanje socijalnih partnera i civilnog društva u politike zapošljavanja mladih i njihovo kreiranje na učinkovit način pomaže u održavanju niske stope nezaposlenosti, posebice u Austriji i Finskoj. Dionici mogu donijeti istinsku dodanu

Stopa nezaposlenosti 25 – 74 godine 9,5 % 25,4 % 14,1 % 10,3 % 4,3 % 12,5 % 6,5 %

Stopa NEET-a (osoba koje nisu zaposlene, ne obrazuju se niti obučavaju) – 15 – 24 godine 13 % 20,6 % 18,6 % 22,2 % 7,1 % 13,7 % 9,3 %

vrijednost politikama koje se bave mladima zato što poznaju stvarnost tržišta rada i u toj stvarnosti žive, ističe Christa Schweng, predsjednica Promatračke skupine za tržište rada. “Sposobnost civilnog društva da stanje razmotri na realan na-

čin neophodna je za oblikovanje učinkovitih politika zapošljavanja”, dodala je ona.

Studija je razmotrila i program Jamstvo za mlade u odabranim državama članicama i zaključila da taj program, ako se dobro provede u partnerstvu sa socijalnim

www.een.hr

8. rujna 2014.

4 5

no poduzetništvo

e se poslovne aktivnosti usmjeriti prema poticanju razvoja inovativnog zelenog poduzetništva. U kombinaciji s postojećim je Nediljko Dujić, gradonačelnik Skradina.

“Mi ćemo i dalje ulagati u promociju zone i cijelog skradinskog područja u privlačenju kvalitetnih, društveno i ekološki prihvatljivih investicija, uređenje prometne infrastrukture i povezanosti, razvoj novih projekata za strukturne fondove EU-a i drugih aktivnosti s ciljem stvaranja poticajne poslovne klime i preduvjeta za održivi razvoj i otvaranje radnih mjesta na području Skradina i šireg okruženja”, kaže Dujić.

Priprema izgradnje Poduzetničke zone Kosa u Ićevu započela je još 2002. godine.

Tek je 2009. godine pokrenut proces pripreme projekta Razvoj poslovne infrastrukture u poduzetničkoj zoni Kosa za financiranje iz pretpristupnih fondova EU-a za što je dobivena tehnička potpora tadašnjeg ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Nakon uspješne aplikacije projekta odobreno je sufinanciranje dovršetka zone sredstvima EU-a u trajanju od 18 mjeseci.

adih h je rješiva rješiva

u održavanju niske stope nezaposlenosti, pokazuju primjeri partnerima i organizacijama mladih, ima velik potencijal za pokretanje strukturnih reformi. Jednako tako bi nacionalni obrazovni sustavi morali biti bolje usklađeni s potrebama tržišta rada kako bi mlade ljude opremili vještinama koje poduzeća traže. “Svi dionici u Grčkoj, Italiji i Hrvatskoj podržavaju veću količinu kvalitetnije obuke na radu i bolje poveznice između obrazovanja i poduzeća. To je očito jedan od načina na koji se može krenuti naprijed”, ističe Christa Schweng.

Autori studije zaključuju kako razne situacije s kojima se suočavaju nezaposleni mladi ljudi opravdavaju pristup koji je rađen po mjeri, pažljivo planiran i prilagođen situaciji u pojedinim državama. Uključivanje dionika stvara širi osjećaj odgovornosti i povećava mjeru u kojoj građani prihvaćaju reforme.

Odabranih šest Studija je provedena u suradnji s predstavnicima socijalnih partnera, organizacija mladih i javnih tijela vlasti. Za socijalne partnere i organizacije mladih korišteni su upitnici, a sa svim dionicima vođeni su razgovori na terenu. Šest država članica odabrano je na temelju njihove specifične situacije u odnosu na politike vezane uz mlade, a posebice stope nezaposlenosti mladih i onih koji su nezaposleni i nisu uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja (eng. NEET ), kao i drugih specifičnih izazova poput dugoročne nezaposlenosti i uključenosti Roma.

Realizacijom projekta omogućeno je povećanje kapaciteta u upravljanju projektnim ciklusom zaposlenika Grada Skradina, jačanje kapaciteta razvoja malih i srednjih poduzeća, potpuna funkcionalnost zone koja je spremna za provedbu poslovnih aktivnosti malih i srednjih poduzeća iz Šibensko-kninske županije i iz inozemstva, te sudjelovanje poduzetnika, menadžmenta, zaposlenika, potencijalnih poduzetnika, te svih korisnika zone na programima obrazovanja u trajanju od 16 dana ili korištenje usluga savjetovanja u trajanju od 80 sati kojima se želi povećati znanje i kapaciteti te unaprijediti poslovanje za 70 posto.

Završetkom projekta stvorena je poduzetnička zona veličine 210.000 četvornih metara industrijskog prostora, a cijelo je područje opremljeno s gotovo dva kilometra vodovoda, kanalizacijskim sustavom, sustavom za pročišćavanje otpadnih voda te sa 1400 metara asfaltirane ceste i 35 uličnih svjetiljki.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

Mikroskopi

Sveučilište u Rijeci traži nabavu mikroskopa. Natječaj je otvoren do 9. listopada, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Sveučilište u Rijeci, 64218323816, Trg braće Mažuranić 10, Služba za javnu nabavu, Marin Baraba, 51000 Rijeka, mbaraba@uniri.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document M a n a g e m e n t / D o k u m e n t Po d a c i Frm.aspx?OznakaDokumenta=2014% 2fS+002-0040741.

Popravak i održavanje HEP Proizvodnja traži uslugu održavanja i popravaka strojeva i električne opreme. Natječaj je otvoren do 23. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: HEP Proizvodnja d.o.o., 09518585079, Ulica grada Vukovara 37, Ured direktora, Velimir Jalšovec, dipl. ing., 10 000 Zagreb, velimir.jalsovec@hep.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/D ocument Management/DokumentPodaci-Frm. aspx?Oznak aDokumenta=2014%2 fS+005-0039111.

Održavanje sustava Ministarstvo pravosuđa traži nabavu usluge održavanja aplikativnog sustava Upisnika prekršajnih sudova. Natječaj je otvoren do 23. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo pravosuđa, 26635293339, Ulica grada Vukovara 49, Služba za javnu nabavu i materijalno poslovanje, Odjel javne nabave, 10 000 Zagreb, nabava@pravosudje.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta= 2014%2fS+002-0039047.

Popravak i održavanje IT opreme Carinska uprava Ministarstva financija traži nabavu usluga održavanja i popravka informacijske opreme. Natječaj je otvoren do 22. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo financija, Carinska uprava, 18683136487, A. von Humboldta 4a, Sektor za financije. Na pažnju Marijana Semulić; Danijel Drlić; Vlasta Špoljarić; Jasminka Gregurović; Romana Butina; Boris Sedlar, 10 000 Zagreb, javna.nabava@ carina.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application /ipn/DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta= 2014%2fS+002-0039114.

a s px ? O z n a k a D o k u m e n t a = 2 0 1 4 % 2fS+002-0039123.

Nadzor građevinskih radova Hrvatske ceste traže uslugu nadzora građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 23. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatske ceste d.o.o., 55545787885, Vončinina 3, Odjel za nabavu, Renata Lukačić, dipl. ing. građ., 10 000 Zagreb, renata.lukacic@hrvatske-ceste.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document Management/DokumentPodaci-Frm.

Rabljena teretna vozila Grad Zagreb nabavlja rabljena teretna vozila. Natječaj je otvoren do 23. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Zagreb, 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Središnje tijelo za javnu nabavu, 10 000 Zagreb, javna.nabava@zagreb.hr. Više podataka o natječaju na https://eojn.nn.hr/SPIN/ application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2014%2fS+002-0039097.

Računala i oprema Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja traži nabavu računala i računalne opreme. Natječaj je otvoren do 25. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, 95093210687, Republike Austrije 20, Služba za nabavu.

Na pažnju: mr. sc. Neven Bertović, dipl. oec., 10 000 Zagreb, neven.bertovic@ mgipu.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta= 2014%2fS+002-0039064.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu.

Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Drveni namještaj (BRPL20131212001) Poljski proizvođač drvenog namještaja traži poslovne partnere u inozemstvu.

Potencijalni partner bi trebao imati iskustva u proizvodnji drvenog namještaja.

Poljska tvrtka proizvodi vrtni namještaj, ograde za terase i drugo, te traži partnera za dugoročnu suradnju.

Prodaja i distribucija donjeg rublja i trenirki na ciparskom tržištu (BRCY20140806001) Ciparska tvrtka, specijalizirana za maloprodaju odjeće, traži proizvođače donjeg rublja i trenirki za kupnju i prodaju njihovih proizvoda na tržištu Cipra i/ ili da djeluje kao predstavnik tih tvrtki na Cipru. Tvrtka vodi butik donjim rubljem u Nikoziji na Cipru i nudi proizvode za

sve uzraste s velikim izborom donjeg rublja, kupaćih kostima, pidžama te modnih dodataka odjeći. Nude ekskluzivne poznate marke donjeg rublja i kupaćih kostima iz Francuske, Španjolske, Grčke i Italije.

Njemačka tvrtka traži dobavljača posebne vrste tkanine (BRDE20140722001) Njemačka tvrtka traži veletrgovce tkaninama ili proizvođače tkanina koji mogu isporučiti tzv. Nicky tkaninu. To je vrsta velura - platno s površinom nalik baršunu. Ova tkanina se obično koristi za djecu i dječju odjeću i pribor. Ovu specifičnu tkaninu traže kako bi kreirali svoju novu modnu liniju. Traže partnere koji bi mogli biti zainteresirani za dugoročnu suradnju.

Proizvodnja zastava za britansko tržište (BRUK20140730002) Britanska tvrtka koja se bavi proizvodnjom tekstilnih zastava traži proizvođača i isporučitelja tradicionalnih ručno šivanih zastava. Tvrtka želi uspostaviti dugoročan partnerski odnos s dobavljačima zastava na temelju ugovora o podugovaranju, proizvodnji ili zajedničkog ulaganja. Važno je da potencijalni partner ima mogućnost tiskanja i obrade dizajna upotrebom novog softvera i

hardvera. Pretpostavlja se da će vrijednost proizvodnje biti 200.000 eura godišnje, a od partnerske tvrtke se očekuje da ima iskustva u ovom području te da je uspostavljena prije pet godina i/ ili više.

Proizvodnja inovativnih proizvoda za britansko tržište (BOUK20140724004) Britanska tvrtka surađuje s raznim proizvođačima kako bi stvorila inovativne proizvode. Tvrtka nudi svoje usluge kao podizvođač proizvodnim partnerima u Europi koji žele prodavati nove proizvode i brendove, potičući rast na tržištu, u maloprodaji, distribuciji i izravno potrošačima.

Distribucija proizvoda za čišćenje kućanstava u Velikoj Britaniji (BRUK20140417001) Londonska tvrtka za proizvodnju i distribuciju jedinstvenih proizvode za čišćenje kućanstava (uglavnom uređaja, a ne kemikalija) u svim većim britanskim lan-

cima prehrambenom robom traži dodatne linije proizvoda za čišćenje koji se koriste u kućanstvu, a koji bi se inače prodavali u supermarketima. To mogu biti već postojeći proizvodi ili proizvodi koji zahtijevaju daljnja istraživanja i razvoj i/ili popravak.

Distribucija građevinskog materijala na poljskom tržištu (BRPL20140807001) Poljska tvrtka sa sjedištem u Lublinu, specijalizirana za uvoz i izvoz šperploča i iverica koje se koriste u proizvodnji namještaja i u građevinskom sektoru, traži proizvođače šperploča i iverica u inozemstvu kako bi te proizvode distribuirala na poljskom tržištu.

Organska i prirodna kozmetika (BOPL20140725001) Poljska tvrtka, proizvođač 100-postotno organske i prirodne kozmetike, zainteresirana je za pronalaženje distributera u EU-u. Njihova kozmetika je izrađena od prirodnih sirovina i sastojaka biljnog podrijetla. Svaka aktivna tvar prisutna u krajnjem proizvodu ima ECOCERT certifikat i pažljivo je odabrana. Asortiman visokokvalitetne organske, prirodne kozmetike uključuje organske proizvode za njegu kože za žene - hranjive kreme, umirujuće ulje za čišćenje, intenzivno hidratantni serum...

www.een.hr

8. rujna 2014.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en.cf.

Plastična lutka, brend WIKY, model 114253. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži previsoke razine ftalata u plastici od koje je napravljen. (slika 1) Ispitivač voltaže, brend Mentavill, model Fáziskereső IP54 oznake BESTEST 9. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer izolacija materijala nije dovoljno dobro izvedena pa postoji opasnost od električnog udara. (slika 2)

1

2

3

4

5

6

7

8

Automobil Cadillac, modeli CTS i SRX, proizvedeni između 2001. i 2014. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se ključ vozila može slučajno pomaknuti iz položaja “run” i spriječiti aktiviranje sigurnosne opreme u slučaju nezgode. (slika 3)

Fleksibilna traka s LED svjetikljama, Lucide, model RGB SMD Strip Light oznake 14251/03/99. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je spoj električnog kabla s trakom izveden tako da se dio pod naponom može dodirnuti pa može doći do električnog udara. (slika 5)

Radiouređaj, brend Nakai, model AK7602AC. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer spoj energetskog kabla nije dobro izveden pa može doći do električnog udara. (slika 4)

Automobili Chevrolet, model Corvette, proizvedeni između 2004. i 2007. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer kratka svjetla mogu prestati raditi zbog konstrukcijske greške. (slika 6)

Skuter BMW, model C650 GT i C600 Sport, proizvedeni između 2012. i 2014. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer zatezač lanca s vremenom može popustiti pa motocikli mogu izgubiti pogon. (slika 7) Produžni kabel, brend Qiaosheng, model Displacement Function Adapter. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer nema uzemljenje i prilikom korištenja se može pregrijati i zapaliti. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upit vezan za tehnologiju uputite na lada.benzon@bicro.hr.

Potraga za senzorima koji će se ugrađivati u dječju odjeću i softver za analizu glasa (13 BE 0427 3SON) • Flamanska organizacija razvija dječju odjeću sa senzorima za praćenje aktivnosti i ponašanja djeteta. U potrazi su za senzorima i softverom koji može analizirati bebin glas. Zainteresirani su za licenciranje ili komercijalni ugovor s tehničkom podrškom.

Tehnologija za obradu teksta u medijskim alatima za upravljanje imovinom (TRSE20140325001) • Švedska sveučilišna spin off tvrtka aktivna u razvoju softvera za svjetsko tržište, specijalizirana za upravljanje medijskom imovinom (MAM), rješenjima otvorenog koda i interaktivnim dizajnom, u potrazi je za tehnologijama za analizu teksta koje bi mogli uključiti u svoje MAM alate unutar postojećih rješenja za vađenje metapodataka. Traži se tehnički ili komercijalni ugovor sa subjektima iz akademske zajednice ili tvrtkom iz ICT sektora.

Dizajn kontrolnih sustava i inženjerske usluge (TRNL20140319001) • Nizozemska tvrtka razvija 3D printer za veliku brzinu i visok volumen proizvodnje

industrijskih mehaničkih komponenti kao ekonomsku i tehničku alternativu klasičnim tehnologijama obrade. Tvrtka traži teoretičare s polja nelinearnih kontrolnih sustava, kontrolnih sustava sa zatvorenom petljom, za ugovor o suradnji ili ugovor o istraživačkim uslugama.

Brzo mjerenje spojnih točaka za lijepljenje metalnih ploča (TRDE 20140130002) • Njemački multinacionalni dobavljač vrhunskih automobila s istraživačko-razvojnim lokacijama diljem Europe, Sjeverne Amerike i Azije traži tehnologiju za mjerenje spojnih točaka između preklapajućih metalnih ploča. Cilj je detektirati i identificirati stupanj defekta u lijepljenim spojevima i, ako je moguće, utvrditi debljinu sloja ljepila. Pozivaju se industrijski subjekti, istraživačke organizacije i akademska zajednica s prihvatljivim rješenjima na sklapanje partnerstva.

Biorazgradivi materijali za more (TRDE20140129001) • Njemačko sveučilište ima za cilj ponovno uspostavljanje prirodnih livada morske trave sadnjom umjetne koja će stvoriti pogodne hidrodinamičke uvjete za rast morske trave. Umjetna morska trava bi se trebala razgraditi nakon određena vremena kako bi prepustila mjesto prirodnoj livadi morske trave. To će biti zajednički pro-

jekt ekologa, hidrodinamičkih i materijalnih stručnjaka. Traženi partner bi trebao biti zainteresiran za razvoj željenog materijala i/ili novih poslovnih prilika.

Traži se tehnologija za energetsku optimizaciju tijekom procesa rafiniranja povrća i za korištenje niskih temperatura (TRDE2014043 0002) • Njemačka tvrtka, specijalizirana za procesuiranje svježih i zamrznutih poljoprivrednih proizvoda, traži inovativne tehnologije za unapređenje energetske efikasnosti tijekom procesa rafiniranja i zamrzavanja povrća, primjerice tehnologije koje se koriste na niskim temperaturama hladnih dijelova trgovine. Poduzeće koristi nekoliko strojeva za obradu, zamrzavanje i skladištenje povrća. Mogući tipovi suradnje su tehnička ili komercijalna suradnja uz tehničku podršku.

Uklanjanje oksida iz magnetskih ploča (TRDE20140130001) • Njemački multinacionalni dobavljač vrhunskih automobila s istraživačko-razvojnim lokacijama diljem Europe, Sjeverne Amerike i Azije traži tehnologiju za uklanjanje magnezij-oksida iz magnezijskih ploča kako bi se optimizirao proces lijepljenja.

Ponuđena tehnologija bi trebala biti na visokom stupnju razvoja ili spremna za masovnu proizvodnju. Pozivaju se indu-

strijski subjekti, istraživačke organizacije i akademska zajednica s prihvatljivim rješenjima na sklapanje partnerstva.

Smanjenje broja bacila – nova tehnologija za unapređenje mikrobiologije povrća (mrkva, krumpir, luk...)

(TRDE20140508004) • Njemačka prehrambena tvrtka sa sjedištem u Donjoj Saskoj u potrazi je za inovativnim tehnologijama za smanjenje izloženosti bakterijama i poboljšanje mikrobiologije povrća. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju svježih i smrznutih poljoprivrednih proizvoda. Mogući oblici suradnje uključuju komercijalni ugovor s tehničkom pomoći, tehničku suradnju ili ugovor o licenci.

Traži se automatizirana linija za pakiranje metalnih ploča (TRAT20140428 001) • Austrijska tvrtka želi investirati u automatiziranu liniju za pakiranje metalnih ploča. Imaju patent za posebnu metodu pakiranja koja se mora prebaciti s ručnog na potpuno automatizirani tijek rada. Ova metoda omogućuje zaštitno zatvaranje metalnih ploča te otvaranje i ponovno pečaćenje bez dodatnih napora. Traže se partneri sa stručnim znanjem iz područja automatiziranog procesa pakiranja. Razvijanje i nacrt ove linije je prvi zadatak. Drugi zadatak je instalacija linije.

enterprise europe

8. rujna 2014.

8

Midest - Pariz U okviru sajma Midest u Parizu koji se održava od 4. do 7. studenoga održat će se poslovni susreti. Taj najveći svjetski sajam industrijskog podugovaranja bit će mjesto na kojemu će tvrtke koje imaju ciljani i niskobudžetni pristup međunarodnim tržištima imati priliku stvoriti održive odnose i ojačati partnerske veze s podizvođačima.

U prošloj godini su na sajmu izlagala 1702 izlagača od čega je 60 posto bilo iz Francuske, a ostatak iz 38 drugih zemalja. Na sajmu je sudjelovao 42.101 profesionalac iz svih sektora industrije, a gosti sajma su dolazili iz 85 zemalja svijeta.

Sajam Midest poznat je kao jedna od najvažnijih svjetskih ključnih platformi za industrijske kooperante na međunarodnoj razini, a organiziran je s ciljem da se na jednom mjestu susretnu sudionici u lancima opskrbe i potražnje u podizvođačkoj zajednici.

Sektori koji će biti zastupljeni na ovim poslovnim susretima su: • metaloprerađivački • obrada plastike, gume i kompozitnih materijala • obrada drva • obrada drugih materijala (staklo, keramika...)

• elektronika i struja • mikrotehnike • površinski tretmani, toplinski tretmani i završna obrada • industrijska spajala • industrijske usluge

Ovaj renomirani međunarodni sajam služi kao mjesto gdje se sklapaju partnerstva, a proizvođači, dobavljači, sastavljači i kupci sastaju se na različitim razinama.

U okviru ovoga sajma od 2011. godine okupilo se više od 450 tvrtki iz 25 zemalja, održano je više od 3000 poslovnih sastanaka i sudjelovalo je 120 partnera iz 50 zemalja.

Na sajmu je moguće u četiri dana unaprijed dogovoriti ciljane i niskobudžetne poslovne sastanke.

Sve dodatne informacije o događanju možete pronaći na linku putem kojeg se možete i prijaviti online: www. een-matchmaking.com/midest2014. Uvjeti sudjelovanja su kotizacije od 95 eura za izlagače i 50 eura za drugog izlagača, te 100 eura za posjetitelje odnosno 50 eura za drugog posjetitelja.

Pula Boat Fair

Hrvatska gospodarska komora i Europska poduzetnička mreža Hrvatske pozivaju na sudjelovanje na poslovnim susretima koji će se održati 16. listopada u sklopu Pula Boat Faira u Marini Veruda Pula.

Poslovni susreti predstavljaju jedinstvenu mogućnost povezivanja tvrtki iz različitih zemalja koje djeluju u istom sektoru, s ciljem predstavljanja i otkrivanja novih proizvoda i usluga, istraživanja novih poslovnih mogućnosti kako bi pronašli nove potencijalne klijente i dobavljače te partnera za zajedničko ulaganje ili inovacijske projekte.

Innovation in ICT

Događaj je namijenjen tvrtkama koje djeluju u nautičkom sektoru, bilo da su proizvođači ili pružatelji usluga. Glavni sektori interesa su brodogradnja, brodska oprema, metaloprerada, obnovljivi izvori energije, strojarstvo i projektiranje, plastika te usluge. Pula Boat Fair je najbrže rastući sajam nautičkog sektora na jadranskom području i predstavlja vrlo atraktivnu međunarodnu ponudu tvrtkama koje žele promovirati svoje proizvode i pronaći nove poslovne mogućnosti. Sudjelovanje na poslovnim susretima PBF-a je besplatno, a sudionici će dobiti sve potrebne materijale, akreditacije za ulaz na sajam,

kavu i osvježenje u pauzama. Prijava je moguća preko linka http://pulaboat. talkb2b.net/hr. Registraciju je potrebno napraviti do 3. listopada, a do 10. listopada sudionici biraju potencijalne poslovne partnere za B2B. Podaci o Business to business susretima se dobivaju do 16. listopada. Za sva pitanja molimo da se obratite kontakt osobama u HGKu: Denis Hrelja, HGK-ŽK Pula, dhrelja@ hgk.hr, tel: 052/378 103 i Jelena Ravlić, HGK-Europska poduzetnička mreža, jravlic@hgk.hr, tel: 01/4606 824.

Više informacija o sajmu: www.pulaboat. com.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 11.rujna - Međunarodni poslovni susreti u sklopu 47. međunarodnog sajma u Celju (MOS), Slovenija

26. rujna - poslovni susreti B2B@AdriaFair, Budva, Crna Gora

11-13. rujna - CeBIT Bilişim Eurasia, B2B za IT sektor, Istanbul, Turska

30. rujna - Poslovni razgovori za strojare Contact-Contract, Brno, Češka

16.-18. rujna - ICS Meetings, brokerage inovacijskih tvrtki Toulouse, Francuska

16. listopada - Pula Boat Fair, B2B za proizvođače brodske opreme i brodogradnju, Pula, Hrvatska

17. rujna - Međunarodna konferencija o transferu tehnologije, Kranj, Slovenija

24. listopada - poslovni susreti, Superwomen Matchmaking 2014., Turku, Finska

18. rujna - Softcom, poslovni susreti ICT sektora, Split, Hrvatska

2. studenoga - Poslovni susreti Horizon 2020, Ostrava, Češka

24.- 25. rujna - WindMatch 2014 Hamburg, Hamburg, Njemačka

4-7. studenoga - Poslovni susretu na sajmu Midest, Pariz, Francuska

EEN poziva tvrtke na radionicu i B2B događanje za vrijeme 22. međunarodne konferencije o softveru, telekomunikacijama i računalnim mrežama SoftCOM 2014., koji će se događati u četvrtak 18. rujna u Splitu u Hotelu Radisson Blu Split, Put Trstenika 19. Sudionici dolaze iz ICT kompanija i drugih kompanija koje imaju potrebe za IT rješenjima, a skup je namijenjen i istraživačima zainteresiranima za pronalazak projektnih partnera. Ovakvo inovacijsko događanje namijenjeno IT sektoru pruža sudionicima priliku da raspravljaju i razviju nove projektne ideje na međunarodnoj razini, ostvare nove lokalne i međunarodne kontakte, iniciraju suradnju s istraživačima i tvrtkama, dobiju najnovije informacije o programima sufinanciranja, započnu postavljanje projektnih konzorcija za nadolazeće projekte iz programa Horizon 2020 i promoviraju svoje istraživačke rezultate, tehnologije i znanje. Sudjelovanje na susretu je besplatno, a sudionici se mogu registrirati na: http://softcom. talkb2b.net/members/register.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3843, 8. rujna 2014.

( 1. sushi bar

u Splitu otvoren je u lipnju ove godine

Dezinfikator, Split

( 3 vozila

i 7 zaposlenih ima Hallo taxi

HALLO TAXI, OSIJEK

Veliki interes Splićana za sushi

Konkurencija diže kvalitetu Iako je Karaman mislio da će specijalitete Adriatic Sushi & Oyster bara degustirati uglavnom stranci, iznenadio se interesom Splićana koji su postali glavni gosti

T

vrtku Dezinfikator osnovao je 2010. godine Damir Karaman, u Splitu poznatiji kao organizator raznih evenata i estradni menadžer, s osnovnom djelatnosti pružanja ugostiteljskih usluga. Početkom lipnja Karamanova tvrtka Dezinfikator je unutar Dioklecijanove palače na Carrarinoj Poljani otvorila Adria-

dišnji a ne samo sezonski rad. “Važno je napomenuti da sve namirnice potrebne za pripremanje svojih specijaliteta nabavljamo iz domaće proizvodnje. Izuzetak je samo posebna riža za sushi i nju nabavljamo iz Italije. Pršut nabavljamo od jednog proizvođača iz Dalmatinske zagore, sir je Gligorin paški, tuna je jadranska, kamenice

Već razmišljamo i o otvaranju sličnih restorana na Hvaru i Braču, kaže Karaman tic Sushi & Oyster bar, u tom trenutku prvi takav restoran u Splitu. Poslije je nekih 200 metara dalje otvoren još jedan.

Iako je Karaman mislio da će usluge i specijalitete Adriatic Sushi & Oyster bara degustirati uglavnom stranci, i to u prvom redu azijski turisti, iznenadio se interesom Splićana koji su postali glavni gosti restorana, tako da ga je to ohrabrilo na cjelogo-

stonske, riba je jadranska, povrće domaće...

Odlučili smo se za kvalitetu i na tome namjeravamo ustrajati”, ističe Damir Karaman, vlasnik i direktor tvrtke Dezinfikator Split.

Visoko na pretraživačima Karaman je iznenađen što je već u prvoj sezoni rada Adriatic Sushi & Oyster bar dospio među prvih 10 restorana u Splitu na

portalu poznatog pretraživača TripAdvisor, a na Facebooku je stekao nekoliko tisuća prijatelja.

“Odlučili smo napraviti nešto što je po izgledu ali i ponudi nedostajalo u Splitu i mogu reći da smo uspjeli, tako da već razmišljamo i o otvaranju sličnih restorana na Hvaru i Braču”, kaže Karaman.

Glavninu ponude ovog bara čine stonske kamenice, sushi, tuna, carpaccio, marinade i sirevi. Vinska karta je vrlo bogata. Inače, ideju za otvaranje Adriatic Sushi & Oyster bara Karamanu je dao trener Hajduka Igor Tudor koji je veliki ljubitelj sushija i koji je prihvatio i kumstvo restorana. Karaman u objektu namjerava organizirati niz zabavnih događanja i tematske zabavne večeri.

Novost je da je vlasnik tvrtke Dezinfikator potpisao obvezu cjelogodišnjeg rada tako da je ušao u projekt PPS Hrvatske turističke zajednice koja će ga promovirati svojim marketinškim alatima. (J.V.)

Visokom kvalitetom i profesionalnošću, ali i bogatom lepezom niza različitih usluga, želimo dobiti povjerenje što većeg broja korisnika, ističe Damir Radojević

D

o prije četiri godine, tijekom proljeća 2010. godine, Osijekom je prometovalo jedva osam taksi vozila. Pored razgranate mreže javnog gradskog prijevoza autobusima i tramvajima, (pre)skupu taksi vožnju priuštili su si tek poneki gradski gosti.

Korištenje taksija među Osječanima smatralo se teškim luksuzom.

Međutim, dolazak Cammeo taksija označio je potpuno drugačiju i bitno jeftiniju ponudu tog oblika prijevoza. Danas se u Osijeku taksi prijevozom bavi čak 24 obrta ili trgovačkih društava s oko 60 taksi vozila. I logično, najviše su profitirali korisnici taksi usluga jer cijene su padale, a kvaliteta i raznolikost usluga rasli. K tome, taksiranje je otvorilo i dosta radnih mjesta – od vozača, mehaničara do zaposlenika u tzv. call centrima. Prema podacima iz nadležnih gradskih službi, ispit koji treba položiti svaki vozač taksija u Osijeku je do sada uspješno položilo 175 vozača. Uveden je i red u izgled vozila koja sva mo-

raju biti bijela i obilježena na točno određeni način.

Sve je to dovelo do činjenice da sada, prema nekim procjenama, oko 20.000 Osječana mjesečno koristi taksi prijevoz.

Pored povoljne cijene jedne gradske vožnje za 20 kuna (do pet kilometara), veći prijevoznici su uveli i usluge pretplatničkih kartica, osobito za umirovljenike.

Proteklog tjedna je predstavljena najnovija tvrtka koja se odlučila baviti tom djelatnošću. Donedavni taksi vozač jedne veće tvrtke, mladi Damir Radojević, uz pomoć obitelji, pokrenuo je vlastitu taksi tvrtku Hallo Taxi.

Poziv na besplatni broj “U posao ulazim s tri vozila vrhunskih marki i sedam zaposlenih ljudi. Međutim, nisam pokrenuo tvrtku da bih ostao na samo tri vozila. Visokom kvalitetom i profesionalnošću, ali i bogatom lepezom niza različitih usluga, želimo dobiti povjerenje što većeg broja korisnika”, ističe Radojević, dodajući kako u vrijeme ve-

like konkurencije usluga taksi prijevoza više nikako ne može biti samo klasičan prijevoz od točke A do točke B.

Hallo Taxi je svoja vozila prilagodio potrebama osoba s tjelesnim oštećenjem, umirovljenicima i djeci Hallo Taxi je svoja vozila prilagodio i potrebama osoba s tjelesnim oštećenjem, umirovljenicima i djeci. K tome, vozila imaju pristup na besplatni Wi-Fi internet, postoji mogućnost korištenja autosjedalica za djecu, a djeci je omogućeno gledanje crtića na monitorima ugrađenim u naslone prednjih sjedala. Odraslima je, pak, na raspolaganju prelistavanje dnevnog tiska. A da su ljestvicu kvalitete usluga podigli na veću razinu od ostalih, svjedoči i pogodnost telefonskog pozivanja taksija putem besplatnog broja. (S.S.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Krivaja otišla u Žepče Poslovna grupa iz Žepča, koju čine tvrtke Makro-drvo, Marić-Žepče i Prograd, objavila je da je postala vlasnik predratnog giganta drvne industrije u zemlji - Krivaje iz Zavidovića - nakon što je stečajni upravitelj objavio ponovni javni poziv za prodaju tvrtke za 8,5 milijuna KM. Kupci su odmah uplatili 10 posto ukupne cijene, a rok za uplatu preostalog iznosa je 30 dana.

Jadranski sajam u Budvi: popust poplavljenima Imajući u vidu tradicionalnu poslovnu suradnju Jadranskog sajma s izlagačima iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske, uprava crnogorskog Jadranskog sajma donijela je odluku da za jesenje manifestacije iz programa Sajma odobri popust od 40 posto za svoje sajamske usluge. Pravo na ovaj popust imaju izlagači s područja koja su bila pogođena katastrofalnim poplavama. Na ovaj način Jadranski sajam u Budvi želi pridonijeti bržoj obnovi gospodarskih kapaciteta na postradalom području.

Halal sajam SAHAF 2014.

Tradicionalni Sarajevo halal sajam i forum SAHAF 2014. održat će se u Sarajevu od 25. do 27. rujna, najavila je Agencija za certificiranje halal kvalitete. Prvi put na ovom skupu predstavit će se i mogućnosti razvoja halal turizma. Na promociji halal turizma radi se već tri-četiri godine i rezultati već postoje, a forum će biti idealna prilika da se ti rezultati i javno prezentiraju. Dolazak na SAHAF najavili su brojni predstavnici velikih institucija i organizacija iz Irana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske...

Privredni vjesnik Broj 3843, 8. rujna 2014.

( 11,5 mlrd €

tvrdi se da je EU namijenio za infrastrukturne projekte

Bosna i Hercegovina: Odjeci berlinskog sastanka

“Marshallov plan” nosi optimizam Investicije u infrastrukturu, u izgradnju autocesta, željeznica i plinovoda, po mišljenjima koja su se čula na berlinskom summitu, trebale bi pridonijeti političkom i ekonomskom ozdravljenju država na zapadnom Balkanu Zdravko Latal latal@privredni.hr

P

oslije neuspješnih nastojanja Europske unije da svojim angažmanom pridonese trajnom pomirenju i ekonomskom oporavku država na jugu Europe, odnosno na zapadnom Balkanu, dirigentsku palicu u svoje ruke uzela je Njemačka, točnije njemačka kancelarka Angela Merkel i izdiktirala novi “Marshallov plan”.

Po povratku s berlinskog summita predstavnici bosanskohercegovačkih vlasti zračili su optimizmom uvjereni i uvjeravajući da dolaze bolji dani za sve u regiji, pa tako i za Bosnu i Hercegovinu, ali tek nakon izbora u listopadu, odnosno nakon konstituiranja nove vlasti, a to može i potrajati.

Hoće li se ponoviti povijest?

Slične konferencije s istim ciljem i gotovo identičnim balkanskim državnicima održavane su i ranije, ali nakon zajedničkih fotografiranja uz obvezne osmijehe i skupe ručkove, malo što od dogovorenog se realiziralo. Za nadati se da se ovog puta povijest neće ponoviti.

Njemačka je ipak nešto drugo za Balkan i bosanskohercegovački političari se nadaju promjenama na bolje. Nadaju se boljim međusobnim odnosima u zemlji te boljoj poli-

tičkoj suradnji u regiji što bi trebalo pridonijeti bržem ekonomskom razvoju i, što je isto toliko značajno, zakopavanju ratnih sjekira, ali ne i zaboravu.

Nesumnjivo je da će u BiH, a možda i drugdje biti pojedinačnih otpora napretku i suradnji sa susjedima jer nije malo onih koji u postojećem kaosu profitiraju. Ipak, novi Marshallov plan, milijarde obećanih eura namijenjenih izgradnji regionalnih infrastrukturnih objekata obećavaju svima, a ne samo nekima, bolje dane. Za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevandu ohrabrujući je dogovor četiriju premijera o intenziviranju aktivnosti na iz-

gradnji Jadransko-jonske autoceste za sedam ili 10 godina, koja bi povezivala Srednju i Južnu Europu te završavala u Patrasu u Grčkoj. Za sada u BiH nema polemika treba li ta autocesta ići na Dubrovnik ili BiH, jer i u slučaju da se usvoji dubrovačka varijanta s jednom ili dvije poveznice, jug zemlje ne bi ništa izgubio, a po nekima država bi bila i manje zadužena.

U Sarajevu prevladava mišljenje da je prioritet što prije izgraditi dva mosta preko Save za dvije autoceste, kod Svilaja i Gradiške. Sa Srbijom bi se ušlo u uređenje korita Save, a Hrvatskoj i Crnoj Gori predlaže se izgradnja dvaju protupožarnih

U Sarajevu prevladava mišljenje da je prioritet gradnja dvaju mostova preko Save za autoceste centara. EU ima, kako se tvrdi, 11,5 milijardi eura namijenjenih realizaciji tzv. prekograničnih infrastrukturnih projekata, zapravo investicija za ohrabrivanje, nagrađivanje i stabilizaciju u regiji.

Aktualizirana gradnja Transjadranskog plinovoda Beograd je, također, predstavio svoje želje. Srpski premijer Aleksandar Vu-

čić je izjavio da su za Srbiju bitna tri regionalna infrastrukturna projekta.

Na prva dva mjesta postavio je izgradnju i modernizaciju željezničkih pruga Beograd-Sarajevo i Beograd-Bar, te izgradnju autoceste Niš-Priština.

Pruga za Sarajevo zaobilazila bi Hrvatsku i išla bi preko Lajkovca, Valjeva, Loznice do Zvornika i dalje do Sarajeva. Ova prometnica je od posebne važnosti za Srbiju jer bi spajala ljude i ekonomije dviju zemalja. Srbijanski premijer napomenuo je da bi dio trase išao i preko Republike Srpske.

Pruga Beograd-Bar bi se modernizirala, a jednim krakom bi išla preko Bijelog Polja za Berane, Peć i Prištinu. U BiH je nakon Berlina aktualizirana i izgradnja Transjadranskog plinovoda. Vlada Federacije BiH je prije berlinskog summita dala suglasnost Vijeću ministara BiH da potpiše memorandum o suradnji s Azerbajdžanom, Albanijom, Hrvatskom i Crnom Gorom na implementaciji južnog plinskog koridora koji su već ranije dogovorili svi susjedi osim BiH. Plin će se transportirati plinovodom od Azerbajdžana preko Turske, Grčke i Italije u Zapadnu Europu, a planirano je da dio trase tog plinovoda ide preko Grčke, Albanije, Crne Gore, BiH i Hrvatske u zapadnoeuropske zemlje.

15

www.privredni.hr Broj 3843, 8. rujna 2014.

( 81,8%

Mercatora u vlasništvu Agrokora

( 240 mil €

*vijesti

ponudio Fraport za 75% udjela u Aerodromu Ljubljana

nakon prodaje mercatora agrokoru

Još 15 velikih na ponudi Slovenija još nije prežalila prodaju Mercatora, a već formalno u prodajnom izlogu drži još 15 značajnih poduzeća, među kojima je najvredniji Telekom Slovenije Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

S

lovenska javnost još se nije oslobodila opsesije da je Mercator, njezin “najboljši sosed”, prodan nepoželjnom, za mnoge najgorem kupcu. Dušebrižnici nacionalnog interesa ne žele znati da Agrokor ne može biti najgori jer je bio jedini ženik spreman platiti odgovarajuću kupninu za tvrtku u velikim dugovima i u defenzivnom povlačenju pred nadirućom konkurencijom. “Najgori” kupac dosad je ispunjavao preuzete obveze, pa i one prema malim dioničarima. Na Agrokorovu ponudu za preuzimanje dionica, koja je istekla 1. rujna u podne, javilo se 8000 malih dioničara. Svi su oni prepustili svoje dionice Agrokoru po cijeni od 86 eura koja je plaćena konzorciju banaka u postupku preuzimanja Mercatora.

U Ljubljani prošli je tjedan odmah procijenjeno da je Agrokor transakcijom s malim dioničarima ovladao sa 81,8 posto Mercatora. Taj će udjel još nešto porasti jer se 3100

Na Agrokorovu ponudu za preuzimanje dionica javilo se 8000 malih dioničara Mercatora preostalih malih dioničara nije uspjelo pravodobno javiti na ponudu za preuzimanje. U udruzi Mali dioničari Slovenije razlog tome vide u nepromišljenosti i površnosti dioničara, a donekle i u godišnjim odmorima. Zbog svega toga Udruga je najavila da će zamoliti Agrokor za produljenje opcije iz javne ponude kako bi se iz dioničarskog zarobljeništva izvukla i većina preo-

stalih dioničara koji su to iz raznih razloga propustili učiniti do 1. rujna.

Formalno Slovenija u prodajnom izlogu drži još 15 značajnih poduzeća čija je prodaja “amenovana” odlukom Državnog zbora.

U tom okazionu najvredniji je Telekom Slovenije za kojeg se zna da bi ga posredstvom kćerinskih tvrtki iz Hrvatske ili Mađarske rado uzeo pod svoje okrilje Deutsche Telekom.

Mandatar za sastav nove slovenske vlade dr. Miro Cerar ne protivi se prodaji, a cijeli postupak želi staviti pod stroži nadzor, što najvjerojatnije znači da se opet želi zavlačiti s prodajom vodeće telekomunikacijske tvrtke.

AHA Mura se (ne) prodaje To, međutim, nije više moguće s prodajom Aerodroma Ljubljana. Posao je gotovo već dogovoren s njemačkim Fraportom koji je za 75 posto udjela

već ponudio 240 milijuna eura. Slovenski državni holding, službeni prodavatelj Aerodroma Ljubljana, pokušava ishoditi nešto veću cijenu što neće biti jednostavno postići, posebno nakon objave polugodišnjih rezultata u kojima je dobit tvrtke, zbog korekcije investicije u AA Tehnici, pala s tri na samo pola milijuna eura.

AHA Mura, nekadašnji ponos slovenske tekstilne industrije, nije na državnom popisu poduzeća za prodaju. Međutim, stečajni upravitelj jednako kao i stečajni sudac rado bi u Muri vidjeli zainteresirane kupce. Zdravu jezgru AHA Mure u kojoj radi 460 ljudi spremni su prodati za 4,6 milijuna eura. Ako neće ići, ubrzo će objaviti novu dražbu u kojoj neće ustrajati na procijenjenoj tržišnoj vrijednosti. Stečajni upravitelj Stevo Radovanović u krešendu s Murom priznao je i posvemašnju bespomoć-

nost u spašavanju tvrtke kćeri AHA Mure u Srbiji. Tekstilna tvrtka iz Prekmurja nema za plaće, pa nema čime dokapitalizirati tvrtku Prvi maj u Pirotu. Istodobno slovenska i srpska vlada koje bi trebale naći mogućnost za preživljavanje tekstilne tvrtke u Pirotu nisu operativne.

Srpska vlada trenutačno je bez ministra gospodarstva – nova slovenska vlada tek je u slaganju.

Inače, prodaji slovenskih poduzeća najviše se protivi Udružena ljevica.

Njen predstavnik u parlamentu, Luka Mesec, rekao je da Slovenija za 15 poduzeća što ih ima na popisu za prodaju može istržiti najviše milijardu eura. To je iznos taman dovoljan da se njime pokrije trošak kamata na slovenski dug u 2014. godini. Luka Mesec postavlja nezgodno pitanje – što će Slovenija prodati za podmirenje kamata u 2015. godini?

Banke treniraju strogoću Slovenski gospodarstvenici uvjereni su da (ras)prodaji slovenskih poduzeća pridonose domaće banke jer primjenjuju pretjerano stroga mjerila u kreditiranju. Još donedavno za domaće banke nije bilo sporno ako je dug poduzeća koje traži kredit dosezao šesterostruki iznos godišnje raspoloživih sredstava za otplatu. Sada su banke spustile rampu na iznos četiri EBIDTA (dobiti prije obračuna kamata i amortizacije). Marjan Mačkošek, direktor tvrtke Štore Steel, razumije oprez banaka zbog iskustva koja su proživjele u prošlosti, ali smatra da su otišle u drugu krajnost tako da kreditni grč još

nije popustio usprkos skupoj sanaciji banaka. Velike nade sada u Sloveniji polažu u mjere europske središnje banke. U rujnu stavlja slovenskim bankama na raspolaganje milijardu eura za financiranje gospodarstva i stanovništva i to uz izrazito povoljnu kamatnu stopu od samo 0,25 posto.

Marjan Mačkošek, direktor tvrtke Štore Steel

Dravske elektrarne rekordno Zbog natprosječno dobre hidrologije Dravske elektrarne Maribor ostvarile su godišnji plan proizvodnje u nepunih osam mjeseci. Proizvele su 2,6 milijuna megavatsati električne energije zahvaljujući, uz ostalo, i dobroj pogonskoj spremi za koju su zaslužni i zaposleni.

Spora administracija Autonomni centar ACT Čakovec autor je prosvjednog pisma koje je dosad potpisalo više desetaka partnera iz Hrvatske i Slovenije ogorčenih sporošću slovenske državne administracije odgovorne za sufinanciranje 39 programa dogovorenih u okviru prekogranične suradnje. Čak 211 partnera dogovorilo je zajedničke programe kojima prijeti gubitak 11 milijuna eura europskih sredstava jer slovenska vladina Služba za razvoj i europsku kohezijsku politiku kasni s odlukama o sufinanciranju. Sporna su dva milijuna eura sufinanciranja u projektima koji bi trebali aktivirati oko 400 radnih mjesta, a usput i vratiti državnim proračunima posredstvom poreza oko tri milijuna eura.

Po Ši Lin bere u Mariboru

Kultnu slovensku vinarsku tvrtku Vinag uzet će u najam poslovni čovjek s Tajvana Po Ši Lin. On će tako spasiti ovogodišnju berbu, a vjerojatno i prekinuti agoniju u koju je ta tvrtka zapala nakon što ju je 2010. godine preuzeo Leo Ivanjko, sin poznatog mariborskog pravnika i profesora tamošnjeg Pravnog fakulteta Šime Ivanjka. Profesorov pravno-poslovni institut, nekad uspješna tvrtka, također je završio u stečaju.

Vjerovnici će se naplatiti iz stečajne mase koju čini i prestižna vila u Tomšičevoj ulici.

16 TURIZAM *vijesti Konferencija o održivom turizmu Prva Europska međuparlamentarna konferencija o održivom turizmu, usmjerena na područje zaštite kulturne baštine i zaštite okoliša održat će se od 10. do 13. rujna u Zagrebu i na Malom Lošinju. Konferencija će naglasiti ulogu turizma u razvoju nacionalnih ekonomija i potrebu stalnog jačanja koncepta održivog turizma.

Hrvatska 365 – Gdje odmor znači više

Privredni vjesnik Broj 3843, 8. rujna 2014.

( 4237 poslovnih skupova u šest mjeseci ove godine održano u Hrvatskoj

Poslovno-kongresni turizam

Sve važnija karika u hrvatskom turizmu

U Hrvatskoj je u šest mjeseci ove godine održano ukupno 4237 poslovnih skupova. Pritom je u razdoblju od siječnja do ožujka održano 1823 ili 5,9 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Od travnja do lipnja održano je 2414 poslovnih skupova ili dva posto više nego lani Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

Hrvatska turistička zajednica je u lipnju ove godine objavila javni poziv za izbor destinacija u pilot-projektu za razvoj atraktivne i konkurentne destinacijske ponude s dodanom vrijednošću u razdoblju pred i posezone (PPS). Koordinacijom direktora turističkih zajednica i HTZ-a dogovoreno je da će se objediniti kandidature turističkih zajednica Crikvenice i otoka Krka, kojima su se naknadno pridružili Novi Vinodolski, zatim turistička organizacija vinodolske općine te turističke zajednice Raba i Lopara. Naziv PPS destinacije je Krk-Crikvenica-Vinodol-Rab: Gdje odmor znači više.

Labin Art Express Bijenale industrijske umjetnosti novi je festivalski projekt Labin Art Expressa XXI koji će se od 19. rujna do 4. listopada održavati na industrijskim lokacijama u Labinu i Raši te u Gradskoj knjižnici Labin. Bijenale objedinjuje različite umjetničke forme, od svjetlosnih instalacija, glazbe i likovnosti do perfomansa i novih medija koji istražuju i propituju smisao interakcije umjetnosti, znanosti i tehnologije.

posljednjih nekoliko godina Hrvatska postaje sve važnije odredište poslovno-kongresnog turizma. Razdoblje pred i posezone pravo je doba za održavanje raznih vrsta kongresa, seminara i skupova na koje sve više dolaze poslovni ljudi iz inozemstva. Poznato je da su poslovni ljudi bolje platne moći od uobičajenih turista koji u našu zemlju dolaze na odmor, pa prema tome i troše tri do četiri puta više od njih u izvanpansionskoj ponudi. To se može objasniti činjenicom da troškove prijevoza, boravka i smještaja u hotelima za vrijeme trajanja kongresa sudionicima takvih skupova uglavnom plaćaju njihove tvrtke, pa zato mogu više novca od ostalih turi-

Najveći udio u strukturi poslovnih skupova imali su poslovni sastanci (56,9 posto), a potom kongresi i konferencije (38,9 posto) sta potrošiti za neke svoje potrebe. Među najznačajnije kongresne gradove u Hrvatskoj ubrajaju se Zagreb, Opatija i Dubrovnik u kojima se održava najviše raznih vrsta seminara, poslovnih skupova i kongresa.

Poslovni subjekti u kojima su održani poslovni skupovi u razdoblju od siječnja do lipnja 2014.

Hoteli i ostali smještajni objekti1) Sveučilišta, velesajam, kulturne ustanove i kongresni centri Ukupno

Poslovni subjekti

Dvorane

Sjedala

217

965

98.400

18

172

28.610

235

1137

127.010

Hoteli, turistička naselja i turistički apartmani Izvor: DZS

1)

O važnosti kongresnog turizma govore i statistički podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima je u šest mjeseci ove godine u Hrvatskoj održano ukupno 4237 poslovnih skupova. Pritom su u razdoblju od siječnja do ožujka ove godine održana 1823 poslovna skupa što je 5,9 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Od toga je u hotelima i ostalim smještajnim objektima održano 1650 ili 8,1 posto više.

Ukupan broj dana trajanja svih poslovnih skupova u tri mjeseca ove godine bio je veći 6,9 po-

sto, dok je ukupan broj sudionika na poslovnim skupovima porastao 5,2 posto u odnosu na razdoblje od siječnja do ožujka 2013. Jednodnevnih je poslovnih skupova bilo 1245 ili 7,1 posto više, a višednevnih 578 što je 3,4 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Promatrajući prema stručnoj organizaciji, u tom su razdoblju 67,2 posto poslovnih skupova organizirale korporacije i tvrtke, a 32,8 posto udruge i institucije. S obzirom na to da nemaju svi poslovni skupovi i kongresi isti karakter, gledaju-

ći prema vrsti poslovnog skupa u prva tri mjeseca ove godine najveći udio u strukturi poslovnih skupova imali su poslovni sastanci, i to 56,9 posto, te kongresi i konferencije, 38,9 posto. Od ukupnog broja kongresa i poslovnih skupova, 86,6 posto (6,1 posto više) ili njih 1579 su bili nacionalni, a 13,4 posto (4,7 posto više) ili njih 244 međunarodni skupovi.

Proljetni skupovi U razdoblju od travnja do lipnja u našoj je zemlji održano 2414 poslovnih skupova ili dva

posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Od toga je u hotelima i ostalim smještajnim objektima održano 2220 ili 3,3 posto više takvih skupova. Od ukupnog broja skupova jednodnevnih je bilo 1277 tj. 3,3 posto manje, a višednevnih 1137 ili 8,8 posto više nego u razdoblju od travnja do lipnja 2013. godine. Ukupan broj dana trajanja svih poslovnih skupova u promatranom razdoblju bio je veći za 8,7 posto, dok je ukupan broj sudionika na poslovnim skupovima bio manji za 1,4 posto.

Promatrajući prema stručnoj organizaciji, od travnja do lipnja struktura organizacije vrlo je slična kao i u prethodnom tromjesečju: 67,1 posto poslovnih skupova organizirale su korporacije i tvrtke, a 32,9 posto takvih skupova udruge i institucije. Prema vrsti sastanaka i u ovom razdoblju najveći udio u strukturi od 47,3 posto ili 1142 imali su poslovni sastanci, dok su kongresi i konferencije sudjelovali sa 44,2 posto, a bilo ih je 1066. Pritom je održano 4,8 posto manje poslovnih sastanaka te 5,6 posto više kongresa i konferencija nego u istom razdoblju prošle godine. Od svih poslovnih skupova njih 1775 (2,8 posto više nego lani) ili 73,5 posto bili su nacionalnog, a 26,5 posto ili njih 639 (isto kao prošle godine) međunarodnog karaktera.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3843, 8. rujna 2014.

( 29 tvrtki iz Hrvatske

*vijesti

sudjelovat će na CeBIT-u u Istanbulu

Ususret CeBIT-u

Suradnja kao ključ uspjeha Informacijska i komunikacijska tehnologija, a posebice razvoj softvera i računalnih usluga, u zadnjih pet kriznih godina bilježi rast izvoza od 78 posto, kao i rast zaposlenosti od 20 posto predstavlja rast u odnosu na godinu ranije, a vrijednost tržišta iznosi oko 2,77 milijardi dolara. Međutim, smatra kako ICT industrija još uvijek zauzima premalo mjesta u javnosti premda je ona dobar primjer kako treba stvarati dodanu vrijednost i zapošljavati visokokvalitetne ljude. “Hrvatski ICT stručnjaci, kojih je još uvijek premalo, među najkvalitetnijima su u svijetu”, napomenuo je dodajući kako osim toga ICT potencijal, na žalost, ne koristimo onoliko koliko bismo trebali.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Č

ak 29 hrvatskih tvrtki sa šezdesetak proizvoda odnosno usluga s područja ICT tehnologija, mobilnih aplikacija te softvera za unapređenje poslovanja (poboljšanje učinkovitosti državnih i javnih službi te kompanija) predstavlja se na sajmu CeBIT koji se od 11. do 14. rujna održava u Istanbulu. Riječ je o najvećem zajedničkom nastupu na takvom sajmu u povijesti hrvatske ICT industrije i jednom od najvećih u zadnjih dvadesetak godina.

Informacijska i komunikacijska tehnologija, a posebice razvoj softvera i računalnih usluga u zadnjih pet kriznih godina bilježi rast izvoza od čak 78 posto. Vrijednost izvoza računalnih usluga i softvera krajem 2012. godine dosegnula je 1,065 milijardi kuna, a zaposlenost u sektoru računalnog programiranja porasla je za 20 posto. Takvi pokazatelji bili su i poticaj za organiziranje zajedničkog nastupa hrvatskih ICT tvrtki u Turskoj kao jednom od iznimno zanimljivih tržišta za hrvatsku ICT industriju.

Alen Leverić, zamjenik ministra gospodarstva, istaknuo je kako je

ICT sektor jedan od najvažnijih pokretača ukupnog gospodarstva i jedna od strateških hrvatskih industrija koja čini oko 4,5 posto hrvatskog BDP-a.

Dodao je da hrvatske tvrtke imaju dobre preduvjete za uspješan nastup u Turskoj. Jer, imaju kvalitetne ljude te, među ostalim, iskustvo u ICT projektima.

Udjel u BDP-u oko četiri posto Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Domagoj Juričić kazao je kako je vrlo važno to što je Ministarstvo gospodarstva branšu informacijsko-komunikacijskih tehnologija označilo kao stratešku, čime joj se kao nematerijalnoj proizvod-

nji napokon omogućilo u percepciji izjednačavanje s ostalom proizvodnom industrijom u Hrvatskoj.

“Ipak, uvažavajući mišljenje struke, želimo ići korak dalje i tražiti jasnije razlikovanje potkategorija ICT sektora u dokumentu Industrijske strategije, kako bi se uistinu mogao otkriti razvojni potencijal branše te joj se omogućilo prerastanje u kvalitetno organiziranu industrijsku granu visoke dodane vrijednosti koja sada bilježi oko 30.000 zaposlenih i udjel u BDP-u od oko četiri posto. Svaka organizirana potpora izvozu naših usluga i proizvoda svakako je jedan od ključnih aspekata gospodarskog oporavka i mora biti prioritet

našega zajedničkog djelovanja”, naglasio je dodajući kako se nada da će se u Turskoj dogovoriti konkretni poslovi.

Hrvatski ICT stručnjaci, kojih je još uvijek premalo, među najkvalitetnijima su u svijetu, kaže Davor Majetić Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić istaknuo je kako se Hrvatska po ICT konkurentnosti nalazi na 46. mjestu od 148 zemalja svijeta, što

Uz pomoć gospodarske diplomacije Na CeBIT-u u Istanbulu sudjelovat će 29 tvrtki iz Hrvatske. To su Citus, CROZ, Ekobit, Ericsson Nikola Tesla, GDi, HR pro, HSM-Informatika, Implementacija snova, IN2, Infosistem, Infosit, IT sistemi-nove tehnologije, Login, Megatrend poslovna rješenja, Mrežne tehnologije Verso, Multicom, Neos, Netgen, Omega software, Perpetuum mobile, Poslovna inteligencija, Projektura, Senso IS, SPAN, STORM Grupa, Studio djetelina, Tesla, VAMS tec i Webteh.

Valja istaknuti kako je nastup izvrstan primjer suradnje relevantnih državnih institucija i strukovnih udruženja, odnosno privatnog sektora. Jer riječ je o zajedničkoj organizaciji Ministarstva gospodarstva, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca te strukovnih udruga - Udruženja za IT pri HGK-u, HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti i Udruge Hrvatski neovisni izvoznici softvera CISEx. Nastup je svojim aktivnostima potpomogla i hrvatska gospodarska diplomacija, odnosno Ministarstvo vanjskih poslova i Veleposlanstvo Hrvatske u Turskoj.

Mali na velikom tržištu Ratko Mutavdžić, član Organizacijskog odbora sudjelovanja na CeBIT-u, istaknuo je kako je Turska brzorastuće tržište na kojem mogu značajnije prisustvovati i hrvatske tvrtke zajedno s partnerima.

Antonio Prišćan, direktor poslovnog razvoja u tvrtki Mrežne tehnologije Verso, istaknuo je kako je ta kompanija u Turskoj prisutna već tri godine. Za uspjeh na tom tržištu, naglasio je, ključna je suradnja više tvrtki.

“Kada ste prisutni na tako velikome tržištu, tek onda vidite koliko ste mali”, pojasnio je dodajući kako posla na tom tržištu i regiji ima jako puno te da nazočnost hrvatskih tvrtki u Turskoj može dovesti i do otvaranja nekih novih tržišta, poput onoga u Azerbajdžanu. Inače, CeBIT Bilişim Eurasia najveći je sajam u regiji Euroazije. Lani ga je posjetilo 131.358 posjetitelja iz 93 zemlje, a izlagale su 1023 tvrtke iz 18 država.

Partnerstvo na konferenciji INsig2, članica IN2 Grupe, dogovorila je petogodišnje partnerstvo s europskom konferencijom LawTech Europe Congress koja će u svoj naziv dodati i ime ove zagrebačke tvrtke specijalizirane za digitalnu forenziku. Riječ je o konferenciji koja se od 2012. održava u Pragu i pokriva teme kao što su digitalni dokazi, forenzičke istrage, cyber sigurnost i tehnologije za odvjetničke tvrtke.

Oracle rješenje u Pevecu Sistem integrator Combis je u suradnji s Hrvatskim Telekomom započeo projekt implementacije Oracle Hyperion Planning rješenja u trgovačkom centru Pevec. Hyperion Planning je poslovno rješenje za planiranje, budžetiranje i predviđanje. Ono omogućava detaljniju i precizniju izradu plana, kvalitetno praćenje realizacije budžeta i stvara učinkovite analize profitabilnosti za svaku poslovnu jedinicu. Također omogućuje više verzija uspješnosti poslovanja temeljenih na različitim scenarijima organizacije.

Nadmetanje za opremu

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti raspisala je javno nadmetanje za nabavu sklopovske opreme – hardvera za neke od krajnjih korisnika društveno korisnih aplikacija, čiji je razvoj financirao HAKOM. Natječajem se nabavljaju poslužitelji i ostala informatička sklopovska oprema za potrebe HZZO-a, MUP-a, Hrvatske vatrogasne zajednice i CARneta. Dio opreme za CARnet poslužit će za aplikacije razvijene u sklopu Vladinog projekta e-Građani.

Rok za dostavu ponuda za javno nadmetanje je 13. listopada.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Mirjana Burić Moskaljov Poruke bez riječi TIM press

U ovoj knjizi autorica tvrdi da je za uspjeh u privatnom i poslovnom životu svakog od nas umijeće neverbalnog jednako važno kao i umijeće verbalnog komuniciranja. To umijeće otključava mnoga vrata uspjeha i ne postoji nijedna profesija u kojoj to umijeće nije potrebno i korisno. Mnogi pokreti našega tijela i znakovi koje šaljemo nemaju jednoznačno tumačenje jer svatko od nas nosi svoju osobnost i jedinstvenost. Zato je razumijevanje neverbalne komunikacije tako kompleksno, a istodobno tako izazovno.

Mihail Šiškin PISMOVNIK

Naklada Ljevak

Dvoje mladih ljubavnika, Vladimir i Aleksandra, žive razdvojeni, a svoju ljubav održavaju na životu razmjenjujući strastvena pisma. No kako se njihova korespondencija nastavlja, postaje jasno da par nije razdvojen samo prostorno, nego i kronološki (Vladimir sudjeluje u Boksačkom ustanku u Kini 1900., a Aleksandra je medicinska sestra u Rusiji sredinom 20. stoljeća) te da se njihova priča zasniva i živi kroz čeznutljivu razmjenu pisama koja prkosi ne samo zakonima prostora nego i vremena.

Robert Harris INDEKS STRAHA Vuković&Runjić

Bogatstvo koje se obrće na burzama nadilazi granice mašte, osim ako ste Robert Harris i mašta vam je već iznjedrila romane poput Pompeja, Duha ili Imperiuma: što ako je moguće, pita se Harris, stvoriti samousavršiv računalni softver koji će u trgovanju vrijednosnicama nadigrati svoje ljudske suparnike, kao Deep Blue Kasparova? Temeljen na slomu burze 2010., Indeks straha odškrinut će vam vrata u svijet visokih financija i dati moralku o posljedicama gubitka ljudske mjere, a sve to u formi najčišćeg trilera.

Javier Cercas Anatomija jedne pobune Fraktura

Dvadeset treći veljače 1981. Toga je dana Adolfo Suarez, prvi premijer izabran na demokratskim izborima nakon Francove diktature, dao ostavku, a Parlament je trebao izglasati novu vladu. No u kasno poslijepodne u Parlament je upao pukovnik Tejero sa skupinom žandara, što je bio uvod u pucnjavu i državni udar. Svi parlamentarci osim dotadašnjeg premijera, njegova zamjenika generala Guttiereza Mellada i vođe komunističke partije Španjolske Santiaga Carrilla, polegli su na pod i s čitavom nacijom čekali razvoj događaja.

Slavoljub Stanković PRVACI SVIJETA! Algoritam

Roman je napisan kao prijenos uživo, koji se odvija tijekom finala košarkaških svjetskih prvenstava u kojima reprezentacija Jugoslavije 1970., 1978. i 1990., a SR Jugoslavije 1998. osvaja zlato! No, autoru je taj košarkaški uspon povod za pogled na scene koje se događaju u društvenoj bazi.

Na scene iz svakodnevice koje uglavnom obilježava – diletantizam. Te scene se događaju, opet redom, u Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu pa Beogradu, i u svim tim glavnim gradovima audio kulisa je tiho apokaliptičko zujanje komaraca.

Privredni vjesnik Broj 3843, 8. rujna 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Partnerstvo

Galko, Mali Bukovec, www.galko.hr.

Tvrtka traži poslovne partnere u Republici Hrvatskoj i inozemstvu koji bi pod brendom Galko proizvodili proizvode od kože; poslovne torbe, ženske torbice i ostalu kožnu galanteriju. Kontakt: Goranka Grgić, goranka.grgic@galko.com, +385 42 379447, +385 91 4465000.

Posredovanje

Antracit, Zagreb. Tvrtka posreduje u kompenzacijama u graditeljstvu u svrhu pronalaska rješenja za proizvođače, trgovce i kupce. Posreduje u financiranju graditeljskih pothvata od najvećih do najmanjih. Kontakt: Vanja Zlatović, antracit@zg.tcom. hr, +385 1 6601 504, +385 99 5724 990.

Sustavi automatizacije

Intea, Zagreb, www.intea.hr. Tvrtka nudi sustave automatizacije u industriji i energetici. Sustavi nadzora upravljanja: projektiranje, inženjering, programiranje i puštanje u rad. Kontakt: Aleksandar Mihalyi, aleksandar.

mihalyi@intea.hr, +385 1 3436213.

Proizvodi i materijali za građevinarstvo

Ozka Insaa, Istanbul, Turska, www.ozkaltd.com.tr.

Tvrtka je izvoznik proizvoda i materijala za građevinarstvo i nudi svoje proizvode. Kontakt: z.guner@ozkaltd.com.tr, +90 216 5750 467.

Savjetovanje

Antic&Pajcin Partners, Beograd, Srbija, www. app.co.rs. Tvrtka se bavi pružanjem usluga financijskog konzaltinga, poslovnog i pravnog zastupanja i savjetovanja te istraživanja tržišta. Tvrtkama iz Hrvatske pružaju usluge analize tržišta i pojedinih tvrtki iz Srbije, poslovnog zastupanja i posredovanja, pravnog zastupanja, povezivanja s potencijalnim poslovnim partnerima, posredovanja pri kupnji i prodaji poduzeća u procesu privatizacije. Kontakt: Savo D. Stanojević, sstanojevic@app.co.rs, +381 11 4126657.

Zajedničko ulaganje

Anilox, Žminj, www.anilox.hr. Tvrtka se bavi gra-

fičkom pripremom, proizvodnjom i graviranjem valjaka za tisak fleksibilne ambalaže te za tisak u industriji dekora. Zainteresirana je za uspostavljanje poslovnih odnosa s korisnicima tiskovnih formi, valjaka za duboki tisak i fleksotisak, kao i za kooperaciju i zajednička ulaganja u proizvodnji.

Zemlje interesa: Bugarska, Rumunjska. Kontakt: Sandra Pilat, sandra@anilox.hr, +385 52 845400.

Uredski materijal

MAR-MAR, Zagreb, www.mar-mar.hr. Tvrtka je proizvođač uredskog materijala. Nudi svoje proizvode. Kontakt: Marica Žagar, maricazagar@ mar-mar.hr, +385 1 6608 153.

CNC rezanje

Marti sun protection systems, Prelog, www. marti.hr. Tvrtka nudi usluge CNC rezanja HI Focus tehnologijom, zavarivanja pozicija robotom za zavarivanje, CNC probijanja/ izvlačenja limova, zavarivanja pozicija, tokarenja, glodanja i plastificiranja.

Kontakt: Valentina Zadravec, marketing@marti.hr, +385 40 648103.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Održavanje informatičke strukture

Ministarstvo pravosuđa nabavlja usluge održavanja informatičke strukture pravosuđa. Procijenjena vrijednost nabave iznosi devet milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 7. listopada.

Vozila za prijevoz učenika

Grad Pula nabavlja vozila za prijevoz učenika. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 280.000 kuna.

Rok dostave ponuda je 17. rujna.

Drvca za božićno i novogodišnje uređenje vanjskih prostora

Grad Zagreb nabavlja drvca za božićno i novogodišnje uređenje vanjskih prostora.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 850.000 kuna. Rok dostave ponuda je 18. rujna.

Osobna zaštitna oprema za vatrogasce

Hrvatska vatrogasna zajednica nabavlja osobnu zaštitnu opremu za vatrogasce. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 352.000 kuna. Rok dostave ponuda je 22. rujna.

Osobna računala i prijenosnici

Tehničko veleučilište u Zagrebu nabavlja osobna računala i prijenosnike.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 495.000 kuna. Rok dostave ponuda je 29. rujna.

Regija Plastične sigurnosne vezice

za navodnjavanje. Rok dostave ponuda je 30. rujna.

Trakaste zavjese

Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske u Trebinju nabavlja trakaste zavjese. Rok dostave ponuda je 19. rujna.

Električni uređaji za opremanje čajnih kuhinja

Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske nabavlja električne uređaje za opremanje čajnih kuhinja. Rok dostave ponuda je 16. rujna.

Hrvatska pošta u Mostaru nabavlja plastične sigurnosne vezice. Rok dostave ponuda je 30. rujna.

Sadnice malina i oprema za navodnjavanje

Općina Jajce nabavlja sadnice malina i opremu

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3843, 8. rujna 2014.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Festival smokava u Zadru

Prodaju se ekonomsko dvorište i građevinsko zemljište Oranica, ukupne površine 17.338 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 98.057 kuna, nalazi se u mjestu Nedelišće u Međimurskoj županiji, prodaje se na dražbi 10. rujna u 8.10 sati na Općinskom sudu Čakovec, R. Boškovića 18, soba 21/I. Kuća, zgrada i dvorište, ukupne površine 471,16 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 200.000 kuna, nalazi se u naselju Trnovec, Međimurska županija, prodaje se na dražbi 10. rujna u 8.10 sati na Općinskom sudu Čakovec, R. Boškovića 18, soba 21/I. Nekretnina se može razgledati prema prethodnom dogovoru sa sucem.

Stan, ukupne površine 100,49 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 549.000 kuna, nalazi se u Puli, prodaje se na dražbi 10. rujna u 8.15 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, soba 16.

Nekretnina se na drugom ročištu za javnu dražbu ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.

Kuća s dvorištem, ukupne površine 1034 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 400.000 kuna, nalazi se u naselju Hlapičina, Međimurska županija, prodaje se na dražbi 10. rujna u 8.45 sati na Općinskom sudu Čakovec, R. Boškovića 18, soba 21. Nekretnina se može razgledati prema prethodnom dogovoru sa sucem.

Kuća, dvorište i oranica, ukupne površine 5623 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 225.675 kuna, nalazi se u naselju Repuš-

nica, Općina Kutina u Sisačko-moslavačkoj županiji, prodaje se na dražbi 10. rujna u 9.30 sati na Općinskom sudu u Kutini, Hrvatskih branitelja 1, soba 20. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od njene utvrđene vrijednosti.

kunu, nalazi se u Mariji Bistrici, Krapinsko-zagorska županija, prodaje se na dražbi 11. rujna u 11.15 sati na Općinskom sudu u Zlataru, sudnica broj 3 (soba 108). Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od njene utvrđene vrijednosti.

Oranica, ukupne površine 13.825,32 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 439.380 kuna, nalazi se u naselju Rude, Općina Samobor, prodaje se na dražbi 10. rujna u 9.30 sati na Općinskom sudu u Samoboru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Ekonomsko dvorište, ukupne površine 8.793,69 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,1 milijun kuna, nalazi se u naselju Punitovci u Osječko-baranjskoj županiji, prodaje se na dražbi 12. rujna u 8.10 sati na Općinskom sudu u Đakovu, Trg dr. F. Tuđmana 2, soba 6. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.

Oranica, ukupne površine 1800 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 29.700 kuna, nalazi se u Velikoj Gorici, prodaje se na dražbi 11. rujna u 9 sati na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Trg kralja Tomislava 36, soba 24. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od njene utvrđene vrijednosti.

Pašnjak, ukupne površine 373 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 223.800 kuna, nalazi se u Vodnjanu u Istarskoj županiji, prodaje se na dražbi 11. rujna u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, soba 16.

Nekretnina se na drugom ročištu za javnu dražbu ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.

Kuća, garaža i dvorište, ukupne površine 820,03 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 273.531

Kuća sa štalom, štagljem i dvorištem, ukupne površine 1.704,79 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 186.000 kuna, nalazi se u Općini Rasinja, naselje Veliki Grabičani u Koprivničko-križevačkoj županiji, prodaje se na dražbi 12. rujna u 8.45 sati na Općinskom sudu u Koprivnici soba 19/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Građevinsko zemljište, ukupne površine 707 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 149.030 kuna, nalazi se u Općini Draganić, Karlovačka županija, prodaje se na dražbi 15. rujna u 8 sati na Općinskom sudu u Karlovcu, soba 129/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Sajam smokava

od 9. do 16. rujna, Zadar

Počelo je prije osam godina kao promocija Šinjorine smokve - eko pekmeza od svježih smokava, prvog proizvoda OPG-a Damjanić-Babac, a preraslo u festival sa sajmom na kojem se predstavljaju uzgajivači smokava i proizvođači prerađevina od smokve. Cilj je kod ljudi potaknuti svijest o vrijednosti smokve i zainteresirati ugostitelje da je uvrste u svoje gastro ponude.

Zagorski gospodarski zbor Obrtničko-gospodarska manifestacija od 11. do 13. rujna, Krapina

Najveće okupljanje i promocija gospodarstvenika u Hrvatskom zagorju održat će se u dvorani i na vanjskim prostorima Osnovne škole Ljudevit Gaj u Krapini. Sudjelovat će najznačajniji gospodarstvenici sa svojim proizvodima i uslugama te nositelji obrta - od tradicijskih do suvremenih. Na manifestaciji će se održati skupovi i promocije proizvoda, predstaviti turistička ponuda kajkavske regije, pokazati način proizvodnje dječjih drvenih igračaka, a održat će se i modna revija, slušati zagorska glazba te nuditi zagorski specijaliteti.

Vinkovački jesenski sajam gospodarstva i obrtništva Sajam gospodarstva i obrtništva od 12.do 14. rujna, Vinkovci

Sajam s težištem na obrtništvu, poljoprivredi, prehrambenoj industriji, šumarstvu i informacijskim tehnologijama tradicionalno se održava u sklopu Vinkovačkih jeseni. Na sajmu su izlagačima omogućene prezentacije i demonstracije proizvoda i usluga, ali je organiziran i niz tematskih predavanja, stručnih skupova, seminara, okruglih stolova i foruma.

Županijska stočarska izložba Požega

Sajam stoke, ovčarstva i goveda 14. rujna, Alilovci

Na izložbi će biti prikazane četiri kolekcije krava: krave pasmine holstein friesian, junice, prvotelke i krave simentalske pasmine. Osim goveda na izložbi će u šest boksova biti izložena crna slavonska svinja, pet pastuha pasmine hrvatski hladnokrvnjak i devet pastuha lipicanske pasmine. Osim izložene stoke u sklopu izložbe održat će se revijalna vožnja dvadesetak svatovskih zaprega te natjecanje u vožnji zaprega i jahanju konja.

Podatke sakupili: www.sajmovi.eu

www.privredni.hr

20 PV REPORT PV MJESEČNI REPORT

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 25. do 31. kolovoza ukupno je bilo 90 stečajnih postupaka, 44 manje u odnosu na tjedan ranije. Za predstečajnu nagodbu bio je uložen 31 prijedlog, dok su 23 postupka započela. Odbijeno je 11 prijedloga. Izbrisan je 121 subjekt, a s likvidacijom je započelo njih osam. Osnovano je 218 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (76), zatim Rijeka (42), u Trgovačkom sudu Varaždin je osnovano 18 trgovačkih društava, a slijedi ga Split sa 17 novoosnovanih subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (139), te ukupno 79 d.o.o.-a.

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

4 0 2 2 4 3 1 1 1 81 31 9 11 23 7

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

121 121 8 8 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

218 79 139 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

7 3 8 16 14 42 0

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

REJTING TJEDNA

PRINTERA GRUPA d.o.o.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Privredni vjesnik Broj 3843, 8. rujna 2014.

U kolovozu osnovan 821 poslovni subjekt

U

kolovozu 2014. godine bilo je ukupno 175 stečajnih postupaka, od toga 41 posto otpada na započete postupke predstečajne nagodbe, dok je zaključenih postupaka predstečajne nagodbe bilo 15 posto. Ukupno je bilo 27 postupaka manje nego u kolovozu prethodne godine. Kad je riječ o brisanim subjektima, ukupno ih je bilo 784, što je za 22 posto manje u odnosu na kolovoz 2013. godine. Tijekom kolovoza su bila pokrenuta i 54 postupka likvidacije.

Ukupno je osnovan 821 poslovni subjekt, 223 manje nego u istom razdoblju prethodne godine.

Najviše novih subjekata je u Zagrebu (332), dok su Rijeka i Varaždin izjednačeni sa 92 nova trgovač-

j

čan

Stečajevi

sije

a

jač

vel

jak

ožu

8

1500

17 3 18 6 76

1000

j

ban

svi

anj

nj

lipa

srp

z

ovo

kol

45

65

88

72

75

41

61

21

Broj zaključenih stečajnih postupaka

37

12

32

16

19

13

23

19

0

0

0

0

0

0

0

11

Broj obustavljenih stečajnih postupaka

Predstečajne nagodbe Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe

j

čan

sije

a

jač

vel

jak

ožu

tra

j

j

ban

van

svi

nj

lipa

anj

srp

z

ovo

kol

122

210

124

126

122

87

115

72

Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe

97

171

199

143

116

92

99

25

Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe

42

45

39

33

28

38

29

27

Osnovane tvrtke u kolovozu 2014.

d.o.o.

821 osnovani

ka društva. Split broji 75 registriranih poduzeća, a Trgovački sud u Osijeku zabilježio je 58 novih pravnih lica. Od pravnih oblika j.d.o.o.-a je bilo 526, dok je d.o.o.-a bilo osnovano 282, te jedan d.d.

34,35%

subjekt

ostali oblici

j.d.o.o.

Tvrtke osnovane po mjesecima 2013.

Brisani subjekti Započela likvidacija Zaključena likvidacija

64,07%

1,58%

2013. 2014.

2000

j

van

Broj započetih stečajnih postupaka

Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima 2500

tra

2014.

2000

1500

d.o.o. j.d.o.o. ostali subjekti

1000

500 500

0

0 rujan litsopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak travanj svibanj

lipanj

srpanj kolovoz

rujan litsopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak travanj svibanj

lipanj

srpanj kolovoz

PV REPORT - sve na jednom mjestu, svaki tjedan u Privrednom vjesniku Privredni vjesnik, najstariji hrvatski poslovno-financijski tjednik, i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...

SVIJET FINANCIJA 21

www.privredni.hr Broj 3843, 8. rujna 2014.

( 7 mlrd €

prihod koncerna Agrokor

( 100 mil €

godišnji izvoz Austrije

Među Deloitteovih 500 najvećih u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi i 12 hrvatskih tvrtki

U potrazi za osloncem u većim poslovnim sustavima Kod nas je znanje o upravljanju jako podcijenjena kategorija. Imamo krizu upravljanja u svim sektorima, od nevladinih udruga do javnih kompanija, i tu moramo popraviti sustav obrazovanja budući da su načela upravljanja u svakom od njih ista, smatra Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantica Igor Vukić vukic@privredni.hr

Hrvatske kompanije među 500 najvećih u SE regiji (u milijunima eura)

N

a listi 500 najvećih kompanija Srednje i Jugoistočne Europe našlo se i 12 kompanija iz Hrvatske. U stvari devet vlasnički povezanih, jer su Agrokor i Konzum prikazani odvojeno, kao i Ina i njena tvrtka-kći Prirodni plin. Odvojeno se na listi, koju je pripremila tvrtka Deloitte, nalaze uz HEP i HEP Proizvodnja te HEP Operater distribucijskog sustava.

Ti podaci pokazuju da je hrvatsko tržište malo, čak i u regionalnim okvirima. Prilike stoga treba tražiti u inozemstvu, kaže Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantica.

Idućih godina sve važniju ulogu u razvoju gospodarstva imat će igrači iz srednjeg i malog poduzetništva koji oslonac moraju tražiti u velikim sustavima, ali više ne nužno u okviru Hrvatske. Kao što su to već napravile neke male ICT kompanije, treba se povezati uz strane velike sustave, rekao je Tedeschi na okruglom stolu Hrvatski pokretači rasta časopisa Banka, na kojem su se analizirale poruke iz Deloitteove liste.

Stagnacija i stabilnost Prve dvije pozicije na ljestvici ponovno su zauzele tvrtke iz sektora energetike, poljski PKN Orlen i mađarski MOL, dok se na

Rang na Top 500 27.

34.

95.

105.

217.

249.

267.

332.

393.

401.

407.

414.

Tvrtka Agrokor Ina HEP Konzum T-HT Orbico Prirodni plin Atlantic Grupa HEP Operater ZG holding HEP Proizvodnja Petrol Hrvatska

Prihod 3979 3622 1731 1608 930 838 797 666 595 587 574 572

Izvor: Deloitte

praviti sustav obrazovanja budući da su načela upravljanja u svakom od njih ista”, kazao je Tedeschi. trećoj našla češka Škoda.

Poljske su tvrtke nastavile dominirati ljestvicom 500 najvećih te čine goto-

Hrvatske tvrtke imaju veliku priliku da se povežu sa sjeverom Italije i jugom Njemačke vo jednu trećinu ukupnog broja uvrštenih tvrtki.

Ljestvica u stvari pokazuje stagnaciju i stabilnost, kažu u Deloitteu.

Ukupni rast prihoda u odnosu na 2012. iznosio je svega tri posto, tek nešto više od inflacije. Iako je sektor robe široke potrošnje i transporta zastupljen s većim brojem tvrtki, sektor energetike prednja-

či po ostvarenim prihodima, čineći čak 42 posto ukupnih prihoda, istaknuo je Ivica Krešić, direktor u Deloitteovom Odjelu financijskog savjetovanja.

Krešić objašnjava kako hrvatske tvrtke imaju veliku priliku da se nakon ulaska u Europsku uniju povežu s razvijenim industrijskim sjeverom Italije i jugom Njemačke. Te su regije udaljene samo par sati vožnje automobilom. “Pogledajte kako to radi Austrija. Godišnje izveze robe za 100 milijuna eura a da zapravo ne znamo koji su to njihovi izvozni proizvodi. Jednostavno, oni su umreženi u proizvodnu regiju Srednje Europe i odlično žive od toga. Kad bismo po-

stali samo mali dio te poslovne mreže, stvari bi išle daleko bolje”, dodao je Krešić.

Prije toga mnogo još treba promijenti u Hrvatskoj. Emil Tedeschi je spomenuo primjer projekta hidroavionskog povezivanja Splita i Jelse, koji je toliko dugo morao čekati na realizaciju. Nije to velik projekt, ali 300 takvih mogli bi pokrenuti Hrvatsku, kaže Tedeschi i dodaje da valja reformirati lokalnu upravu i dobro izučiti kako upravljati tvrtkama.

“Kod nas je znanje o upravljanju jako podcijenjena kategorija. Imamo krizu upravljanja u svim sektorima, od nevladinih udruga do javnih kompanija, i tu moramo po-

HEP-ov iskorak na ino tržišta Veliki iskorak prošle je godine napravio i Agrokor preuzimanjem Mercatora.

Kupnja dionica je prvi korak, a sada slijedi konsolidacija koncerna koji je narastao na 60.000 radnika, s prihodom od sedam milijardi eura. Zdravko Marić, Agrokorov izvršni direktor za strategiju i tržišta kapitala, kaže kako spajanje s Mercatorom može stvoriti potencijal za daljnji rast i drugih tvrtki u regiji. Agrokor se, primjerice, u optimiziranju svog poslovanja nedavno riješio proizvodnje brašna i transportnog odjela u kompaniji. Hrvatske tvrtke koje su preuzele te odjele razvit će ih u samostalne uspješne kompanije na temelju ra-

zvoja koji im je dao Agrokor. Vertikalna tvrtka kao Agrokor otvara niz prilika za suradnju s pratećim industrijama. Primjerice, uz proizvodne aktivnosti u mesnoj industriji razvija se i energetika, odnosno, pogoni za proizvodnju bioplina, rekao je Marić.

Na inozemna tržišta sprema se i HEP. Nakon nekoliko godina liberalizacije tržišta, HEP je izgubio opskrbu strujom energijom za oko pet posto kućanstava te za oko 17 posto poduzeća. Tomislav Šerić, predsjednik Uprave HEP-a, ističe kako svi u toj kompaniji moraju shvatiti da se živi u novom vremenu u kojem HEP više nije jedini na tržištu, već se na njemu mora ponašati kao sve kompanije. Energija više nije socijalna kategorija, a HEP mora stalno poboljšavati efikasnost, smanjivati troškove poslovanja i tražiti potencijalne mete za preuzimanje u regiji.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3843, 8. rujna 2014.

Tržište novca Zagreb

Visoka likvidnost omogućava daljnje zaduživanje Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

P

očetak je rujna i kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve. U ovom razdoblju potražnja za kunama bila je nešto intenzivnija, ali zbog prisutnog viška kuna u sustavu povećana potražnja nije značajnije utjecala na visinu kamatne stope. Dio sudionika trebao je popuniti svoje račune kako bi dosegnuli potrebne razine, dok je dio sudionika već odavno ispunio uvjete održavanja obvezne pričuve.

Kao što je bilo i najavljeno, prošli je utorak Ministarstvo financija odr-

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

4

300

3

200

2

100

1

0

1.9.2014.

2.9.2014.

3.9.2014.

žalo aukciju trezorskih zapisa. Ukupni ostvareni promet bio je 1,173 milijarde kuna i 7,5 milijuna eura. Interes sudionika za upis kunskih zapisa bio je velik, dok za eurske zapise nije pokazan značaj-

4.9.2014.

0

5.9.2014.

niji interes, pa je eurskih trezorskih zapisa upisano manje od planiranog. Kod kunskih trezorskih zapisa emitirani su zapisi po sva tri dospijeća. Na rok od 91 dan upisano je 20 milijuna, na rok od 182 dana

ponedjeljak

utorak

220 milijuna kuna i najviše je upisano na rok od 364 dana i to 933 milijuna kuna. Prinosi na zapise nisu se mijenjali, osim na upisane zapise na rok od godine dana, koji su se korigirali za 10 baznih bo-

Hrvatsko devizno tržište

valuta

četvrtak

petak

dova i s tim su dosegli povijesno najnižu razinu od 1,8 posto. Ostvareni iznos emisije bio je veći od planiranog, ali manji od istodobno dospjelih trezorskih zapisa, pa se tako saldo upisanih kunskih

EUR

AUD

australski dolar

5,508838

CAD

kanadski dolar

5,406033

JPY

japanski jen (100)

5,593776

CHF

švicarski franak

6,317873

GBP

britanska funta

9,596578

USD

američki dolar

5,881821

EUR

euro

7,618723

primjena od 6. rujna 2014. 1.9.

3.9.

4.9.

Lagani rast Mirexa

7.620

5.86

6.315

7.615

5.82

6.310

MIREX B - mjesečni

je valuta oslabjela prema švicarskom franku za 0,04 posto. Srednji tečaj švicarskog franka prošlog je 7.625

2.9.

tjedna na tečajnici HNB‑a iznosio 6,317873 kune.

Prema kuni ojačao je američki dolar, i to 1,4 posto, pa je njegov srednji tečaj iznosio 5,881821 kunu.

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošli je tjedan ponovno premašila prag od 200 bodova, kao i u tjednu ranije.

Na kraju obračunskog razdoblja Mirex B je dosegnuo 200,4088 bodova što je 0,04 posto više nego u tjednu ranije. Vrijednost Mirexa A iznosila je 100,5111 bodova, a Mirexa C 100,3299 bodova.

ske narodne banke (HNB) srednji tečaj eura proteklog je tjedna iznosio 7,618723 kune. Hrvatska

Srednji tečaj za devize

Izvor: HNB

srijeda

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala prema euru Kuna je tijekom proteklog tjedna neznatno ojačala prema euru, za 0,003 posto. Na tečajnici Hrvat-

1. 9. - 5. 9. 2014.

25. 8. - 29.8. 2014.

u%

400

zapisa smanjio za 88 milijuna kuna i iznosi 23,853 milijarde kuna. Za ovaj tjedan najavljena je aukcija na kojoj Ministarstvo financija planira izdati 800 milijuna kunskih, te 10 milijuna trezorskih zapisa s valutnom klauzulom.

Zbog novog razdoblja održavanja obvezne pričuve u sljedećem razdoblju moglo bi doći do povećane potražnje za kratkoročnim pozajmicama koja ne bi trebala imati značajniji utjecaj na visinu kamatne stope. Visoka likvidnost sustava omogućit će nadalje zaduživanje po vrlo povoljnim uvjetima.

USD

5.90

CHF

6.320

7.610

5.78

6.305

7.605

5.74

6.300

7.600

5.70

6.295

5.9.

1.9.

2.9.

3.9.

4.9.

5.9.

1.9.

2.9.

3.9.

4.9.

MIREX B - tjedni

1,5%

0,05%

1,0%

0%

0,5%

-0,05%

0%

-0,10%

5.9.

-0,15%

-0,5% 4.8.

Međunarodno tržište kapitala

fond

Očekuje se povećanje likvidnosti Neke odluke Europske središnje banke (ECB) potaknule su rast cijena dionica na svjetskim burzama početkom proteklog tjedna, no kako su dani 6900 6880

odmicali, ulagači su postepeno izgubili interes za ulaganjem što je utjecalo na visinu indeksa dionica na svjetskim burzama. Primjera radi, na Wall 17120

FTSE 100

17100

Streetu je indeks S&P 500 pao ispod razine od 2.000 bodova. Na cijenu dionica utjecao je i pad cijena nafte što je izravno pogodilo energetske tvrtke. Ulagači 4650

Dow Jones

4630

6860

17080

4610

6840

17060

4590

6820

17040

4570

6800

17020

4550

1.9.

4550 4510

2.9.

3.9.

4.9.

5.9.

1.9.

9750

CAC40

9690

2.9.

3.9.

4.9.

5.9.

15900

DAX

15800

4470

9630

15700

4430

9570

15600

4390

9510

15500

4350

9450

15400

1.9.

2.9.

3.9.

4.9.

5.9.

1.9.

2.9.

3.9.

4.9.

5.9.

NASDAQ

1.9.

2.9.

3.9.

4.9.

5.9.

NIKKEI 225

1.9.

2.9.

14.8.

3.9.

4.9.

5.9.

vjeruju kako će od listopada ECB uvesti programe kupnje vrijednosnica što će utjecati na povećanje likvidnosti na financijskim tržištima. Očekuje se i kako će neki potezi ECB-a utjecati na poticanje rasta gospodarstva eurozone te suzbijanja deflacijskih prijetnji. Na daljnji oporavak svjetskih burzi utječu i podaci o zaposlenosti, pa se tako u anketi Reutersa navodi kako je u kolovozu broj zaposlenih porastao za 225.000. Bio je to sedmi mjesec za redom u kojem je broj zaposlenih osoba porastao za više od 200.000 na mjesečnoj razini. To ukazuje na oporavak američkog tržišta rada.

24.8.

4.9

datum

1.9.

vrijednost (kn)

2.9.

promjena (%)

3.9.

4.9.

2014 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A MIREX A

04.09.

100,5111

0.00

0.51

AZ - A

04.09.

100,4191

0.01

0.42

Erste Plavi - A

04.09.

100,0894

0.03

0.09

PBZ CO - A

04.09.

101,0306

-0.06

1.03

Raiffeisen OMF - A

03.09.

100,6333

0.13

0.63

kategorija B MIREX B

04.09.

200,4088

0.08

8.49

AZ - B

04.09.

205,2274

0.10

8.51

Erste Plavi - B

04.09.

204,6726

0.14

7.24

PBZ CO - B

04.09.

184,0103

0.12

7.97

Raiffeisen OMF - B

03.09.

200,8836

0.01

9.17 0.33

kategorija C MIREX C

04.09.

100,3299

0.04

AZ - C

04.09.

100,2344

0.12

0.23

Erste Plavi - C

04.09.

100,2743

0.07

0.27

PBZ CO - C

04.09.

100,2520

0.01

0.25

Raiffeisen OMF - C

03.09.

100,5278

0.00

0.53 10.53

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF

03.09.

194,7068

0.02

AZ Profit

04.09.

230,4925

0.00

6.12

Croatia osiguranje

04.09.

144,3003

0.12

6.67

AZ Benefit

04.09.

212,5306

0.15

7.55

Erste Plavi Expert

04.09.

169,1601

0.05

6.67

Erste Plavi Protect

04.09.

171,0129

-0.01

5.44

23

www.privredni.hr Broj 3843, 8. rujna 2014.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 221,665 milijuna kuna

Dobitnik - Valamar AH Iztok Likar www.hrportfolio.hr

milijuna kuna što je tek dva milijuna kuna manje nego u tjednu ranije tj. pad od tri posto. Samo su tri od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan završila pozitivno. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u malom rasponu od -2,86 posto do +2,50 po-

T

rgovanje na Zagrebačkoj burzi je u odnosu na tjedan ranije zadržalo intenzitet. Tako je proteklog tjedna redovni dionički promet iznosio 63 Top 10 po prometu

tjedna promjena

Adris grupa d. d. (povl.)

HUP - Zagreb d.d.

HT d.d.

Podravka d.d.

Atlantic grupa d.d.

Valamar Adria Holding d.d.

AD plastik d.d.

Belje d.d.

Valamar grupa d.d.

Ledo d.d.

-0,84% -2,86% -0,22% +1,74% -1,22% +2,50% -1,16% -1,12% +2,22% -1,37%

zadnja cijena 298,00 1.730,00 151,52 322,50 969,00 222,00 127,51 41,53 207,50 8.670,00

promet 4.398.414,23 3.866.683,50 3.497.259,17 2.878.656,27 2.850.601,97 2.135.312,74 1.599.916,71 1.209.582,80 1.200.882,95 1.174.025,00

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 62.807.202,65 kn

sto. Indeks Crobex blago je pao drugi tjedan uzastopno i to za -0,47 posto te je završio na 1.841,95 bodova. Crobex10 je također u crvenome bio drugi tjedan zaredom, i to s minimalnim padom od -0,29 posto, te je tjedan završio na 1.040,98 bodova. Osim 10 dionica s najvećim rastom cijene Hoteli Živogošce d.d.

Pounje d.d.

Turbos DAX long 8 Excelsa nekretnine d.d.

Turbo certifikat E-mini S&P 500 long 3 Turbo certifikat DAX long 7 Maistra d. d.

OT - Optima Telekom d.d.

Kaštelanski staklenici d.d.

Hoteli Zlatni rat d.d.

CROBEXkonstrukta, koji je porastao za 0,42 posto, svi su ostali sektorski indeksi pali, a najviše CROBEXturist za 3,20 posto.

Oba obveznička indeksa bilježe rast: Crobis za 0,19 posto, a Crobistr za 0,29 posto. Najlikvidnije

tjedna promjena +61,25% +40,00% +33,68% +19,12% +18,67% +18,47% +16,22% +16,00% +14,64% +12,98%

zadnja cijena 25,01 1,40 115,50 79,80 39,40 148,20 132,50 5,80 339,40 59,88

promet 1.225,49 282,30 121.012,90 433.103,42 236,70 53.390,00 652.780,77 6.850,38 125.956,02 13.233,48

INVESTICIJSKI FONDOVI

Protekli tjedan je od 72 aktivna otvorena investicijska fonda porastao 51 fond. Od toga je 11 fondova poraslo za više od jedan posto. Pritom su najviše rasli BRIC fondovi.

To je četvrti uzastopni tjedan da su prevladali dobitnici. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalazi se devet dioničkih i jedan mješoviti fond.

Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +3,64 do -1,24 posto. Među 32 dionička fonda njih 17 bilježi rast.

Dobitnike s rastom od 3,64 posto predvodi fond Ilirika BRIC koji je postao i dobitnik tjedna među svim fondovima. Ilirika BRIC 36 posto portfelja drži investirano u Kini, 22 posto u Brazilu, a 16 posto

u Rusiji. Indija je u portfelju zastupljena sa 10 posto, a Hong Kong s osam posto. Među sektorima najzastupljenije su financije (35 posto) i energija s udjelom od 21 posto. Na ljestvici najvećih tjednih prinosa slijedi ZB BRIC+ s rastom od 3,49 posto i PBZ I-Stock (+2,71 posto). Ukupno je 10 dioničkih fondova poraslo više

od jedan posto. Petnaest dioničkih fondova bilježi tjedni pad vrijednosti, a najviše za 1,24 posto pao je fond KD Victoria. Kod mješovitih fondova u proteklom tjednu također su prevladavali dobitnici te je sedam od ukupno 10 fondova poraslo. Njihove tjedne promjene kretale su se u rasponu od +1,27 posto do -0,48 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 28. 8. do 4. 9. 2014. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn € € € $ kn kn € € € kn € kn kn kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € kn kn € € €

19,2763 9,6691 133,8100 131,7916 191,9333 67,3989 13,0518 134,6953 52,8700 9,9040 90,1315 79,1300 101,5259 109,5154 84,2646 45,8174 7,8039 14,9546 6,3319 40,1876 95,8403 558,8141 91,3351 76,5300 163,8466 77,3998 79,7738 100,8577 10,4253 101,2246 119,1400 131,8657

-1,24 0,51 0,94 1,98 -0,04 -0,98 1,22 1,39 -0,68 -0,43 -0,56 -0,26 -0,02 0,17 -0,02 1,90 2,71 -0,23 2,33 -0,31 1,82 2,34 0,01 0,07 0,38 -0,83 3,64 -0,51 -0,20 3,49 0,82 -1,08

€ €

101,1485 100,2400

0,81 0,06

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen New Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA Frontier OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe Ilirika BRIC CROBEX10 (VB CROBEX10) KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Absolute Aggressive Allianz Equity

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Smart Equity (VB SMART) Raiffeisen zaštićena glavnica

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond

zadnja vrijednost 1.841,9500 1.040,9800 104,2869 134,2080

izdanje bilo je drugi tjedan uzastopno povlašteno izdanje Adris Grupe, s prometom od 4,4 milijuna kuna. Adris je tjedan završio s cijenom od 303 kune 10 dionica s najvećim padom cijene Turbos H. Hub N. GAS long 4 Turbos DAX short A Hidroelekta niskogradnja d.d.

Turbos DAX short 9 Podravska banka d.d.

Zvečevo d.d.

VABA d.d.

Auto Hrvatska d.d.

Lucidus d.d.

Turbos zlato long 6

tjedna promjena -0,47% -0,29% +0,19% +0,29%

što je tjedni pad od 0,84 posto. Dobitnik tjedna je šesti najlikvidniji Valamar Adria Holding s rastom od 2,50 posto i prometom od 2,1 milijun kuna.

tjedna promjena -38,46% -32,93% -31,09% -28,73% -14,95% -14,46% -14,29% -13,85% -12,52% -11,01%

zadnja cijena 1,60 55,00 18,53 74,90 204,11 142,00 6,00 534,10 13,55 88,90

promet 63.715,60 508.451,00 60.185,98 94.789,00 6.501,82 64.237,21 20.720,19 98.926,00 11.903,83 191.845,50

*vijesti

Rast BRIC fondova

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

€ €

146,3402 13,3205

0,06 1,27

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] 0,35

HI-balanced

€

11,4974

ICF Balanced

kn

118,2433

0,26

HPB Global

kn

81,7414

-0,37

OTP uravnoteženi

kn

107,8804

0,36

KD Balanced

kn

8,5199

0,67

Agram Trust

kn

52,4620

-0,35

Allianz Portfolio

kn

136,8354

-0,48

Raiffeisen Absolute

€

103,7300

0,35

ZB bond

€

177,1791

0,15

HI-conservative

€

13,2875

0,01

Raiffeisen Bonds

€

163,7300

0,04

PBZ Bond fond

€

117,4709

0,06 0,26

HBOR odobrio 94,7 milijuna kuna kredita Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u šest mjeseci ove godine ostvarila je pozitivan financijski rezultat u iznosu od 94,7 milijuna kuna. Pritom su prihodi iznosili 472,4 milijuna kuna, a rashodi 377,7 milijuna kuna te je ostvaren pozitivan financijski rezultat u iznosu od 94,7 milijuna kuna. HBOR je u promatranom razdoblju odobrio 479 kredita ukupne vrijednosti 2,7 milijardi kuna, od čega se 42 posto sredstava odnosilo na financiranje investicija.

Ugovor o jamstvu za mikrokreditiranje

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Capital One

kn

193,5292

HPB Obveznički

€

145,7795

0,03

NETA Emerging Bond

kn

70,0163

-0,17

Erste Adriatic Bond

€

108,5100

0,22

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond

kn

141,9554

0,01

ZB plus

kn

173,8033

0,01

ZB europlus

€

149,2139

0,02

PBZ Euro Novčani

€

137,8399

0,02

Raiffeisen Cash

kn

155,7500

0,02

Erste Money

kn

149,4600

0,02

HI-cash

kn

149,7707

0,02

PBZ Dollar fond

$

129,2208

0,02

HPB Novčani

kn

141,9015

0,01

OTP novčani fond

kn

131,5485

0,02

Money One (VB Cash)

kn

127,3219

0,03

Agram Euro Cash

€

12,1082

0,05

Allianz Cash

kn

117,2016

0,01

Erste Euro-Money

€

114,2700

0,00

Auctor Cash

kn

108,4738

0,02

Raiffeisen euroCash

€

104,9200

0,01

HPB Euronovčani

€

105,7054

0,01

Locusta Cash

kn

1321,2199

0,02

NETA MultiCash

kn

106,3259

-0,01

OTP euro novčani

€

102,1684

0,01

Europski investicijski fond (EIF) i Zagrebačka banka (Zaba) proteklog su tjedna sklopili Ugovor o jamstvu s ciljem podrške hrvatskim mikro poduzetnicima. Tim će ugovorom Zaba omogućiti jednostavniji pristup financiranju poduzetnicima u Hrvatskoj, posebice onima kojima su krediti iz tradicionalnih bankarskih izvora teže dostupni. Sredstva za financiranje programa European Progress Microfinance Facility osigurava Europska komisija, dok njime upravlja Europ-

ski investicijski fond. Mikro poduzetnici koji žele podnijeti zahtjev za mikro kredit u sklopu ovog aranžmana mogu se izravno obratiti poduzetničkim centrima Zabe.

OTP banka u konkurenciji za prestižnu nagradu OTP banka Hrvatska jedna je od devet hrvatskih kompanija proglašenih “nacionalnim prvakom” nagrade European Business Aw­ards koju dodjeljuje RSM International, globalna mreža računovodstvenih i konzultantskih kuća. Ta će banka nastaviti natjecanje za europsku nagradu poslovne izvrsnosti u kategoriji najboljeg poslodavca.

Povećanje prosječne hrvatske plaće Najveća prosječna neto plaća za lipanj u visini od 10.611 kuna isplaćena je zaposlenima u sektoru vađenja sirove nafte i prirodnog plina. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za lipanj ove godine iznosila je 5558 kuna, što je nominalno 1,1 posto više, a realno 1,4 posto više u odnosu na svibanj, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). U odnosu na lipanj prošle godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u lipnju ove godine nominalno je bila viša za 1,3 posto, a realno za 1,7 posto.

Organizator:

Glavni pokrovitelj:

Predsjednik Republike Hrvatske prof.dr.sc. Ivo Josipović

Zagreb 15. 10. 2014. u 9:30 sati Hypo centar Zagreb

Nakon uvodnog obraćanja Predsjednika Republike Ive Josipovića i pokrovitelja, kroz dva panela govorit će se o sljedećim temama: • Pokušat ćemo potražiti odgovore u kojoj mjeri Strategija razvoja hrvatskoga turizma akceptira povezivanje „plave“ i „zelene“ magistrale i što u tom pogledu priprema Ministarstvo poljoprivrede.

2014 Turizam kao osnova strategije izvozne ekspanzije

T

urizam je izuzetno važna djelatnost u okviru hrvatskoga gospodarstva. On čini otprilike 15 posto BDP-a, zapošljava veliki broj radnika i značajan je čimbenik u platnoj bilanci zemlje. Već godinama turizam predstavlja praktički jedinu pozitivnu stavku hrvatskoga gospodarstva i o postignutim rezultatima uvelike ovise ukupni rezultati privređivanja.

Strategija razvoja hrvatskoga turizma polazi od udvostručenja prihoda iz turizma, otprilike 14 milijardi eura u 2020. Cilj nije nedostižan, ali ovisi o realnim mogućnostima stvaranja dodane vrijednosti koju ostvarujemo kroz turizam.

Turizam stoga treba shvatiti kao stožernu uslužnu djelatnost, na koju se vezuje domaća poljoprivreda s prehrambenom industrijom, zatim graditeljstvo, drvna industrija, tekstilna industrija, industrija stakla i keramike, a svakako bolje iskorištavanje uspostavljene prometne i komunikacijske infrastrukture.

Društvena korist od turizma ne mjeri se brojem dolazaka inozemnih gostiju, već ostvarenim ukupnim prihodima s naglaskom na plasman domaćih proizvoda. Na taj se način postižu realni ciljevi i stvarna korist od turizma.

• Zašto ne koristimo iskustva nekadašnjih Interesnih zajednica u pogledu povezivanja?

• Kakav je stupanj međusobne informiranosti proizvođača i potencijalnih potrošača?

• Hoće li klasterizacija pojedinih proizvođača stvoriti nove mogućnosti povezivanja?

• Može li turizam biti čvrsta poluga razvoja hrvatskoga gospodarstva?

• Hotelska industrija jedan je od najvećih investitora u hrvatskom gospodarstvu.

• Kako se to odražava na korištenje domaćih proizvodnih resursa?

• Zašto hotelijeri uglavnom koriste uvozne proizvode?

• Što stoji na putu čvršćeg povezivanja?

• Ubrzano raste potrošnja uvoznih prehrambenih proizvoda. Zašto?

• Može li se povećanim usmjeravanjem hotelsko-ugostiteljskih potreba osigurati povećana domaća proizvodnja i smanjivanje uvoza niza artikala koje mogu ponuditi domaći proizvođači?

• Gdje zapinju procesi povezivanja?

• Što je s „nevidljivim izvozom“?

U takvim okvirima turizam jest okosnica razvoja hrvatskoga gospodarstva.

ULAZ SLOBODAN – VIDIMO SE NA MAGROSU!

Više o tome na: www.suvremena.hr/27041.aspx