Pv 3923

| ron brown forum: cIraz 2016 | nabava vojne opreme | krediti i gospodarstvo |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

11. travnja 2016., godina LXII, broj 3923

franšizno poslovanje

Bez početničkih grešaka Akcelerator poduzetništva i zapošljavanja na čekanju intervju

Anton Kliman

ministar turizma

HGK i PV: gospodarski razgovori

U gospodarstvu moramo biti jedinstveni

zagreb Auto Show

Povratak otpisanih

1. međunarodni sajam podugovaranja

19. - 22. 4. 2016.

BIAM

23. međunarodni sajam alatnih strojeva i alata tema: SAPO - sajam podugovaranja

ZAvArIvAnje 26. međunarodni sajam zavarivanja i antikorozivne zaštite

19. - 22. travnja 2016.

Zagrebački velesajam avenija Dubrovnik 15, 10020 Zagreb T 385 (0)1 6503 341; 6503 449; 6503 259 F 385 (0)1 6503 107 e-mail: biam@zv.hr • zavarivanje@zv.hr

www.zv.hr Partneri:

Medijski pokrovitelji:

sadržaj

3923 / 11. travnja 2016. tema tjedna: Franšize 6

Poslovanje bez početničkih pogrešaka Koliko ima franšiza u Hrvatskoj, koja je prosječna cijena početnih ulaganja i zašto se isplati uložiti u uhodani posao

10

Franchise Expo Paris

Hrvatska udruga za franšizno poslovanje, HGK, Di Caprio by Varteks, Diadema i Place2Go na prestižnom franšiznom tržištu

intervju

6 16

12

Anton Kliman, ministar turizma Pred nama su veća ulaganja i nastavak privatizacije turističkih tvrtki, kaže ministar

Ron Brown Forum: CIRAZ 2016 16

Inovacije i gospodarski rast

Glavna tema foruma bila je osnivanje Centra za industrijski razvoj Hrvatske koji bi trebao unaprijediti suradnju znanosti i gospodarstva

22

Gospodarski razgovori

Za građevinarstvo je izuzetno važno stvaranje ekonomske politike koja potiče izlazak iz krize, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović

24

Održan Zagreb Auto Show

Situacija u branši je daleko od zlatnih godina prije ekonomske krize, no brojke su i više nego solidne za povratak nakon dugogodišnje stanke

Graditeljstvo danas i sutra

Amerika nudi pomoć za jači inovacijski zamah

Povratak otpisanih

12

Anton Kliman

Nabava vojne opreme 28

Kvalitetni, konkurentni i dokazani proizvodi Ministarstvo obrane potpisalo je ugovore sa 27 tvrtki o nabavi vojne opreme

svijet financija 54 Krediti i gospodarski rast

Na konferenciji Hrvatske udruge banaka i Hrvatske udruge poslodavaca raspravljalo se o tome kako pobijediti rizike koji negativno utječu na kreditiranje

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Vladimir Rončević, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr referentica marketinga

Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Sanda Čorak

Turizam - medij društvenih promjena Trebamo izaći iz naslijeđenog mentaliteta koji reducira turizam na hotele, iznajmljivanje soba i ugostiteljstvo. Novi trendovi kreiranja svih mogućih oblika turizma pružaju nam mogućnost promjene

V

Sanda Čorak, ravnateljica Instituta za turizam

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

rlo često turizam promatramo i prema njemu se odnosimo samo kao prema gospodarskoj aktivnosti, dok turizam kao globalni fenomen današnjice ima znatan potencijal za poticanje društvenih i kulturnih promjena kao i održivijeg načina života. No, gospodarska logika koja traži da svaki poslovni subjekt djeluje učinkovito, ali i država kojoj nedostaju prihodi, već dugi niz godina “zamjera” turizmu njegovo sezonsko poslovanje. Upravo to sezonsko poslovanje dovodi nas do pitanja sadržaja kojim se oblikuju turistički proizvodi. Koliko su oni zaista u skladu sa zahtjevima modernog svijeta i koristimo li društvene trendove kako bismo za sebe osigurali najpovoljnije oblike turizma?

U projektu kojim se bavimo u Institutu za turizam pod nazivom Transformacijska uloga turizma u 21. stoljeću, temeljni nam je cilj proučiti potencijalno transformativnu ulogu turizma u stvaranju odgovornijeg ekonomskodruštvenog sustava te razviti modele turističke prakse koji će potencirati takvu njegovu ulogu.

Projekt počiva na pretpostavci da turizam, kao velika ekonomska i društvena snaga, može dati značajan doprinos viziji održivog svijeta, viziji koja uključuje osobno blagostanje, društvenu pravednost i brigu o okolišu.

U tom kontekstu odmičemo se od tradicionalnog sagledavanja turizma kao dominantno ekonomske aktivnosti, odnosno pitamo se kako kroz turizam možemo oblikovati poželjnu i održivu budućnost.

Suočeni s činjenicama o različitim zagađenjima okoliša, svakodnevno se možemo pitati - kamo idemo i što bismo trebali činiti kako bismo zaustavili negativne društvene trendove?

Ljudi diljem svijeta tragaju za novim vrijednostima i odgovornijim, smislenijim načinom života. Javlja se sve veća potreba za osviještenim, transformativnim turizmom u kojem putovanje služi kao sredstvo za promjenu kako vlastitog životnog stila, tako i posljedica koje posjet ostavlja na destinacije.

Rad na transformativnoj moći turizma, dakle, dolazi kao reakcija na brojne globalne krize. Iz toga proizlazi potraga za novim pogledom na svijet koju predvode tzv. kulturni

4 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

kreativci koje karakterizira briga za okoliš i zdravlje planeta, skladni međuljudski odnosi, mir i društvena pravda. Oni propituju svoje odluke i ponašanja, puno putuju i u potrazi su za duhovnom dimenzijom života. Ta skupina turista predvodnica je društvene transformacije, a turizam utječe na taj proces u mjeri u kojoj nudi transformativna iskustva.

Novo poimanje turizma poziva i na drugačiji pogled na hrvatski turizam. Ključna poruka jest da moramo promijeniti dosadašnje relativno usko percipiranje turizma isključivo kao gospodarske aktivnosti koja nam donosi prihode. Također trebamo izaći iz naslijeđenog

Rad na transformativnoj moći turizma dolazi kao reakcija na brojne globalne krize mentaliteta koji reducira turizam na hotele, iznajmljivanje soba i ugostiteljstvo. Čak i novi trendovi kreiranja svih mogućih oblika turizma kao što su sportski, avanturistički, zdravstveni, vinski ili spiritualni ne znače da smo promijenili svoje fundamentalno shvaćanje turizma, no oni nam ipak pružaju mogućnost promjene. Oni mogu predstavljati samo daljnju tržišnu segmentaciju, ali osluškujući zahtjeve osviještenih potrošača pružaju nam i mogućnosti transformacije. Koncept transformativnog turizma podrazumijeva uključivanje lokalnih žitelja da u skladu sa svojim društvenim i kulturnim naslijeđem ugošćavaju osviještene goste koji traže upravo takve destinacije gdje ljudi autentično i odgovorno žive. To Hrvatskoj otvara nebrojene mogućnosti da potpunije i na odgovorniji način koristi prirodne i kulturne resurse nekog područja neovisno o stupnju razvijenosti.

BROJKE, BROJKE: Potrošnja kućanstava u 2014.*

Najviše za hranu, najmanje za obrazovanje ukupni godišnji izdaci po kućanstvu u Hrvatskoj

81.315 kuna

ena na uzorku slučajno iza proved bran ta je ih kućanstava, a an e k privatnih ketir A n ano ih

*

je 2

02 9

hrana 22.221 kuna, najviše se izdvajalo za meso 6772 kune

bezalkoholna pića 1780 kuna, najviše za mineralnu vodu i sokove 974 kune

alkohol i duhan 2683 kune, najviše za duhan 1640 kuna

odjeća i obuća 5494 kune, najviše za odjeću 3883 kune

stanovanje i potrošnja energenata 13.192 kune, najveći udio izdaci za električnu energiju, plin i ostala goriva 8569 kuna pokućstvo, oprema za kuću i održavanje 3672 kune, najveći udio proizvodi i usluge za redovito održavanje kućanstva 1778 kuna

zdravstvo 2369 kuna, najviše za medicinske proizvode, pomagala i opremu 1655 kuna

Izvor: DZS

prijevoz 10.573 kune, najviše za održavanje vozila 7729 kuna

komunikacija (pošta, telefon...)

4503 kune

rekreacija i kultura 4840 kuna

obrazovanje 850 kuna

restorani i hoteli 2189 kuna

razna dobra i usluge 6948 kuna, najviše za osobnu njegu 3247 kuna 11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 5

Franšize U Hrvatskoj djeluje oko 200, uglavnom stranih franšiz

Poslova počet

Prema podacima Hrva franšiznih lokacija ima smatra se akceleratorom piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

V

ećina ljudi koji se odluče ući u poduzetničke vode želi rizik od neuspjeha svesti na najnižu mjeru.

Stoga se za njih franšize čine idealnim rješenjem. Ovaj vid poslovanja odličan je za mlađe poduzetnike, ali i za sve one koji nemaju dovoljno hrabrosti sami pokrenuti posao, a imaju mogućnost iskoristiti postojeće uspješne poslovne modele.

Kad čuje riječ franšiza, većina najprije pomisli na svjetski poznate lance restorana brze prehrane kao što su McDonald’s, Subway ili Burger King. Kolijevka franšinznog poslovanja i jest SAD gdje se jedan od sedam dolara troši za robe i usluge u franšiznom vlasništvu. Kuće i stanovi se kupuju i prodaju putem franšiznih agencija za nekretnine, postoje franšize frizerskih salona, kemijskih čistionica, turističkih agencija, gotovo svega. U SAD-u 14 posto svih radnika zaposleno je upravo putem franšiza. U Europi je franšizno po-

Franšizing je prodaja uspješnog, dovršenog i provjerenog poslovnog sustava slovanje najrazvijenije u Njemačkoj, gdje čak 80 posto otpada na nacionalne njemačke koncepte. U Hrvatskoj posluje između 180 i 200 franšiza, a veliki dio njih su strane. Kako objašnjava Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje, od 41 članice Svjetskog franšiznog vijeća Hrvatska se nalazi 6 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

za

vanje bez tničkih grešaka

atske udruge za franšizno poslovanje, u Hrvatskoj trenutačno na gotovo 950 a 16.500 zaposlenih. Franšizno poslovanje u svim razvijenim zemljama svijeta m poduzetništva i zapošljavanja, dok se taj procvat u Hrvatskoj tek treba dogoditi na neslavnom zadnjem mjestu jer ima samo 12 posto domaćih franšiza na svome tržištu.

“Za pretpostaviti je da poduzetnici u Hrvatskoj još nisu otkrili ovaj način financiranja vlastita rasta zbog nekoliko razloga - vjerojatno još uvijek radi slabog znanja o ovom načinu širenja i internacionalizacije, ali i zbog pomanjkanja potpore institucija, općenito slabe poduzetničke klime te stoga što poduzetnici ne prepoznaju vlastiti know how. Tu je i problem sporog pravosuđa u rješavanju problema kad je riječ o poštivanju intelektualnog vlasništva”, ističe Ljiljana Kukec.

HGK pomaže

Prema podacima Hrvatske udruge za franšizno poslovanje, u Hrvatskoj trenutačno na gotovo 950 franšiznih lokacija ima 16.500 zaposlenih. Franšizno poslovanje u svim razvijenim zemljama svijeta smatra se akceleratorom poduzetništva i zapošljavanja, dok se taj procvat u Hrvatskoj tek treba dogoditi, a sama franšiza mora prestati biti bauk za poduzetnike. “Na tome se radi na više frontova - u Hrvatskoj udruzi za franšizno poslovanje koja je članica Europske franšizne federacije i Svjetskog franšiznog vijeća, u HGK-u pri kojem od 2015. postoji Zajednica franšiznog poslovanja, u Centru za poduzetništvo Osijek u kojem postoji Centar za franšize na osječkom Ekonomskom fakultetu na kojem je to jedan od kolegija, na Veleučilištu Vern koje također ima kolegij Franšizno poslovanje”, kaže Ljiljana Kukec te dodaje kako potencijala među hrvatskim tvrtkama ima. Putem franšiza svoj način širenja poslovanja iskoristile su tvrtke kao što su Varteks, Mlinar, Cameo taxi, Narodne novine, Kraš, Diadema, Galileo, Bio&bio, Aqua...

Direktorica Sektora za trgovinu HGK Ema Culi objasnila je kako je Hrvatska gospodarska komora prepoznala franšizu i kao izvozno ori-

jentirani potencijal te poručila poduzetnicima da im Komora stoji na raspolaganju za svu potrebnu pomoć.

“Zajednica franšiznog poslovanja je strukovno organizirana s ciljem povezivanja članica, odnosno okupljanja vodećih domaćih i stranih franšizera koji djeluju u Hrvatskoj, a sve kako bi se putem edukacija promovirao ovaj način poslovanja među hrvatskim tvrtkama te kako bi se značajno povećao udio domaćih franšiznih sustava”, rekla je Ema Culi.

Istaknula je kako o potrebi razvoja ovog poslovnog modela najviše govori činjenica da je u zemljama Europe udio domaćih franšiza oko 50 posto, dok je u Hrvatskoj taj udio daleko manji.

Važno je reći da ulazak u franšizno poslovanje zahtijeva određeni financijski iznos, no to su uobičajeni troškovi, poznati svima koji se odvaže na poduzetništvo i pokretanje vlastitog posla kao što su unajmljivanje prostora, renoviranje, uređenje te opremanje lokala i kupnja robe. Ne treba zaboraviti ni troškove tipične za franšizu, poput ulazne i redovite franšizne naknade. Važno je i to da prije odabira prave franšize postavite sebi najvažnije pitanje: kakva su vaša očekivanja kad je riječ o mjesečnom prihodu i mogu li se putem takvog posla ostvariti.

BROJKE O FRANŠIZI

180 do 200 franšiza radi u Hrvatskoj (većinom strane) 10.000-20.000 eura prosječno ulaganje u pokretanje franšiznog posla u Hrvatskoj samo 12% domaćih franšiza na hrvatskom tržištu 14% svih radnika u SAD-u zaposleno putem franšiza 80% franšiza u Njemačkoj čine domaći koncepti

Nove hrvatske franšize

Franšizing u osnovi predstavlja prodaju uspješnog, dovršenog i provjerenog poslovnog sustava. Vlasnik franšize mora razviti i provjeriti neku vrstu poslovne formule kroz vlastito poslovanje i na taj način dokazati da je ponovljiva i uspješna. Iako u Hrvatskoj još uvijek dominiraju strane franšize, postoje i one domaće koje su uspjele zakoračiti i na druga tržišta.

Surf’n’Fries je hrvatski lanac pečenih krumpirića, pripremljenih bez ulja, koji se na mala vrata ugurao među velike svjetske fast food 11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 7

FRANŠIZE

Bez franšize ne bismo mogli ni sanjati o više od 40 objekata u 15 zemalja do sada. Osobno sam veliki fan franšize jer je smatram konceptualnom win-win situacijom.

Andrija Čolak, vlasnik franšize Surf’n’Fries

igrače i koji već sada ima 42 franšize skoro na svim kontinentima, a pregovara i sa 11 novih.

Ova franšiza u svom mikro-mobile formatu dostupna je već s ukupnim ulaganjem od 9500 eura.

“Nama se franšiza pokazala kao vrlo uspješan način širenja poslovanja. Vjerujemo kako bez franšize ne bismo mogli ni sanjati o više od 40 objekata u 15 zemalja do sada. Osobno sam veliki fan franšize jer je smatram konceptualnom win-win situacijom: s jedne strane imamo nekoga tko ima uspješni i dokazani koncept, a s druge nekoga s kapitalom i voljom za rad. To dvoje u kombinaciji daje timski odnos i sinergiju u poslovanju”, rekao je poduzetnik koji stoji iza franšize Surf’n’Fries Andrija Čolak, te dodaje kako unatoč slabo razvijenom tržištu domaćih franšiza postoje i mnoge prilike za kreiranje novih franšiza i njihov rast.

Centar za mršavljenje Body Creator nudi mikro franšizu koja može biti važna prilika i za nezaposlene. Naime, zbog niskog ulaganja i osiguranih krajnjih kupaca čime se otplaćuje franšiza ovo je idealna prilika za samozapošljavanje. Ukupno ulaganje za ovu mikro franšizu je 15.000 eura od čega se 30 posto uplaćuje odmah, a ostalo iz poslovanja za koje Body Creator osigurava kupce od kojih će se naplatiti.

Nova nada hrvatskog franšiznog sektora je

8 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

Catering pizzeria Fat Cat iz Koprivnice čiji su osnivači uspjeli unijeti inovaciju u ovaj prilič-

U SAD-u se svakih osam minuta otvori nova franšizna lokacija, a u svijetu svakih 6,5 minuta no konzervativan, a kod njih potpuno prirodan proizvod. Riječ je o tijestu za pizzu raznih prirodnih okusa. Ukupno ulaganje za ovu franšizu je oko 25.000 eura.

Traže se primatelji

“Franšizni način poslovanja je idealan za ljude koji sanjaju o pokretanju vlastitog biznisa, a nisu spremni na stopostotni rizik. To su pojedinci s entuzijazmom te potrebnim financijskim sredstvima, koji ne moraju nužno imati predznanje i iskustvo vezano za posao u koji bi se uključili. Primatelj franšize ulaskom u franšizni lanac dobiva sistemski prijenos znanja i pomoć u poslovanju, odnosno kompletni

Zajednica franšiznog poslovanja pri HGK-u

Franšiza može biti kvalitetan način širenja našeg poduzetništva izvan Hrvatske Kako bi se strukovno organizirali, olakšali poslovanje i unaprijedili interese svih onih koji posluju putem franšiza, pri Hrvatskoj gospodarskoj komori je osnovana Zajednica franšiznog poslovanja. Njihov je cilj okupljanje vodećih domaćih franšizera kako bi se promicao ovakav način poslovanja među hrvatskim tvrtkama. Jedan od ciljeva je i oblikovanje inkubatora za franšize koji će omogućiti svakom hrvatskom poduzetniku da na jednom mjestu dobije sve potrebne informa-

know how”, kaže jedan od vlasnika franšize Fat Cat Antonio Prstec, te dodaje kako se razlog neprepoznavanja franšize u Hrvatskoj vjerojatno krije u nedovoljnoj informiranosti o ovom poslovnom modelu.

Portal Čuvar sjećanja je originalna socijalna inovacija koja je proširila koncept za održavanje grobova diljem Hrvatske. Oni će očistiti posljednje počivalište vaših najmilijih, a po obavljenom poslu šalju izvještaj s fotografijama.

Primatelj franšize često može računati na marketinšku i prodajnu potporu “Franšizirati se može skoro sve. Svakako bih potaknula sve koji razmišljaju o širenju poslovanja da razmisle o ovom poslovnom obliku i da prilagode proizvode ili uslugu za određeno tržište. Kada netko kupi franšizu od vas, on kupi pročišćenu verziju i gotov proizvod, bez grešaka koje svi mi činimo u poduzetništvu. Ipak, ovo je vrlo kompleksna tema za koju je potrebno mnogo i stručnog i praktičnog znanja, pa svakako preporučujem učlanjenje u Udrugu kao i razne asocijacije”, rekla je vlasnica franšize Čuvar sjećanja Elizabeta Planinić.

Moramo spomenuti i odličan koncept iz Osijeka - Pointers - koji već osvaja Hrvatsku i regiju. Radi se o aplikaciji koja turistima i domaćima na dlanu daje sve potrebne podatke o mjestu, ponudi i događanjima. Franšiza Pointers u fazi je širenja po obali i traži primatelje franšize koji su spremni na svom području

cije i alate. “Većina franšiza je uvezena u Hrvatsku. Ipak, važno je naglasiti kako franšiza može biti kvalitetan način širenja našeg poduzetništva izvan Hrvatske”, rekao je predsjednik Zajednice franšiznog poslovanja pri HGK-u Nikola Oršanić.

Osim osnivanja registra franšiza i prihvaćanja Europskog etičkoga kodeksa franšiznog poslovanja, Zajednica franšiznog poslovanja radit će i na izradi detaljnog franšiznog ugovora koji bi poslužio kao ogledni primjerak budućim franšizerima.

razvijati posao. Ukupna investicija počinje od 10.000 eura.

Provjereni koncept iz SAD-a

Podaci govore kako se u SAD-u svakih osam minuta otvori nova franšizna lokacija, dok je u svijetu to svakih 6,5 minuta. Za Hrvatsku tih podataka nema, no ima stranih franšiza koje pristižu i koje su zanimljive hrvatskim poduzetnicima. Jedna od tih franšiza su samoposlužne praonice rublja, odnosno LG Laundry Lounge. “Početno ulaganje za samoposlužnu automatsku praonicu iznosi 20.000 eura, a za uslužnu praonicu s osobljem 12.000 eura, što je u odnosu na druge poduzetničke projekte relativno malo, a povrat investicije može se očekivati već nakon 12 mjeseci”, istaknuo je direktor tvrtke Bijeli svijet Mario Martinek, nositelj LG-jeve franšize za regiju. Martinek je dodao kako je prednost ove franšize u tome što primatelj franšize ne plaća ulaznu niti redovitu naknadu koja je uračunata u cijenu strojeva.

Kao ključne čimbenike uspjeha ovog poslovanja navodi dobru lokaciju visoke gustoće naseljenosti, automatizaciju s plaćanjem prilagođenim kovanicama ili novčanicama te ugodan i čist prostor.

Potencijal ove franšize prepoznali su u Kaštel Starom gdje je otvorena prva samoposlužno-uslužna praonica rublja u Dalmaciji.

“To je bilo jednostavno i profitabilno ulaganje, a povrat investicije se razvija po poslovnom planu, pa razmišljam o pokretanju još jedne praonice”, rekao je vlasnik samoposlužno-uslužne praonice Cash&Peri Vicenco Tarabane. U ovom slučaju primatelj franšize može računati na marketinšku i prodajnu potporu, dok je vizualni identitet praonica strogo definiran te je važno da se lokal uredi prema uputstvu davatelja franšize.

Franšizni način poslovanja je idealan za ljude koji sanjaju o pokretanju vlastitog biznisa, a nisu spremni na stopostotni rizik.

Antonio Prstec, jedan od vlasnika franšize Fat Cat

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 9

FRANŠIZE Franchise Expo Paris

Hrvatske tvrtke odšk prestižnog franšizno Brendovi koji žele privući nove partnere spremni su investirati u promociju, a budućim primateljima franšize važno je da koncepte koji su im zanimljivi mogu vidjeti i doživjeti u pravom svjetlu piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

K

rajem ožujka glavni grad Francuske puna je četiri dana bio europska prijestolnica franšizinga. I tako je to već punih 35 godina koliko se održava Franchise Expo Paris koji na najvišoj razini podržava i potiče razvoj franšiznog poslovanja, i to ne samo u Francuskoj. Na najvećem sajmu franšiza u Europi iz 32 zemlje predstavila su se 442 brenda, koji

Varteks se vraća na europsku scenu svojim Travel 4ever programom odijelima koja se ne gužvaju pokrivaju čak 88 branši. Na sajmu su se predstavljale i franšizne udruge, a svoje su usluge nudili franšizni konzultanti, odvjetničke kuće i banke, te je ukupan broj sudionika bio 558. Francuska ima jedno od najrazvijenijih tržišta franšiza u Europi: prema zadnjim podacima Francuske franšizne federacije, na njihovom tržištu posluje 1796 franšiznih sustava, koji imaju više od 68.000 franšiznih poslovnica. U zadnjih 10 godina, navodi se u izvještaju Federacije, broj se franšiznih sustava uvećao dva puta, no i dalje bilježi neprekidan rast. U proteklih sedam godina, godišnji promet u fran-

Hrvatsko izaslanstvo na sajmu u Parizu

šiznom sektoru redovito je prelazio 47 milijardi eura.

Promocijom do novih poslova

Brendovi koji žele privući nove partnere spremni su investirati u promociju, a budućim primateljima franšize važno je da koncepte koji su im zanimljivi na sajmu mogu vidjeti i doživjeti u pravom svjetlu.

Gotovo u pravilu, ako se radi o kafiću, restoranu ili pekarnici - sve je opremljeno tako da izgleda kao vjerna replika poslovnice. Nije neobično što je iz ovih branši bilo i najviše izlagača, čak 122.

Svjetskoj franšiznoj javnosti predstavilo

10 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

se i pet sustava iz Hrvatske. Riječ je o Hrvatskoj udruzi za franšizno poslovanje, Hrvatskoj gospodarskoj komori, modnoj kompaniji Di Caprio by Varteks i Diadema, te o turističkom časopisu Putovanja za dvoje, koji odnedavna nastupa pod novim imenom Place2Go. Varteks se nakon duljeg izbivanja s prezentacija u svijetu vraća na europsku scenu i to programom namijenjenim putnicima, Travel 4ever programom, koji sadrži visokokvalitetna odijela i košulje koji se ne gužvaju u transportu te predstavljaju nužan dio odjeće svakog poslovnog čovjeka današnjice. “Sajam u

krinule vrata og tržišta Predstavljanje koncepata na sajmu

Parizu veliki je korak za Varteks, a posebice za našu kolekciju Di Caprio - Travel 4ever program, jer imamo mogućnost prezentacije pred velikim tržištem koje traži kvalitetne proizvode koje smo mi u mogućnosti proizvesti. Interes za prezentiranim programom iskazuju poslovni ljudi iz Europe ali i iz drugih dijelova svijeta”, rekla je voditeljica veleprodaje i izvoza Varteksa Adela Samaržija Sokač koja je bila veoma zadovoljna iskazanim interesom za proizvode poznate varaždinske tvornice tekstila.

Kad je riječ o Diademi, voditeljica veleprodaje ove hrvatske tvrtke Ivana Čičak istaknula je kako su se predstavili sa svojim novim kolekcijama proljeće/ljeto 2016. te jesen/zima 2016./17. i rekla kako su uspjeli ostvariti mnogobrojne kontakte.

“Franšizno poslovanje nedovoljno je zastupljeno u Hrvatskoj, kod nas je uvriježeno stajalište da je sve što je negdje drugdje proizvedeno kvalitetnije nego domaće. Dokaz da to nije tako je interes koji vlada za kvalitetnim hrvatskim proizvodima koji su se predstavili na sajmu”, rekao je pomoćnik direktora Sektora za trgovinu HGK Hrvoje Paver.

Traženi turistički časopis

Place2Go novo je ime za turistički magazin koji je 10 godina izlazio pod imenom Putovanja za dvoje. Riječ je o hrvatskom projektu koji u sedam zemalja Europske unije već niz godina izlazi kao franšizno izdanje. “Moram priznati da sam iznenađena interesom koji vlada za naše izdanje. Naš magazin na francuskom tržištu egzistira već šest godina, a ovdje smo kako bismo pronašli partnere za okolna tržišta poput belgijskoga i nizozemskog”, istaknula je vlasnica tvrtke Place2Go i zamjenica predsjednika Zajednice franšiznog poslovanja pri HGK-u Damjana Domanovac.

Franšizno poslovanje je koncept baziran na znanju, iskustvu i inovacijama koji je u stalnom rastu, a omogućava stabilan rast i oporavak gospodarstva. U Hrvatskoj je franšizno poslovanje još uvijek u fazi razvoja te je potrebno djelovati na poduzetnike kako bi se ovaj poslovni model proširio kao način rasta i širenja poslovanja. Upravu su francuska ali i iskustva ostalih europskih zemlja dobrodošao primjer kako franšiza nije bauk kojeg se trebaju bojati hrvatski poduzetnici.

Sajam franšiza u Parizu - izlagač

Kocept bara na sajmu u Parizu

FRANCHISING EXHIBITION CROATIA 2016

U Opatiju na Sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga Svi koji razmišljaju o kupnji ili prodaji franšize ili namjeravaju investirati u isprobani poslovni model, ali i oni koji se žele upustiti u poduzetničke pothvate trebaju posjetiti 2. sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga FEC koji će se održati 2. i 3. lipnja 2016. godine u Opatiji. Sajam organizira Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Rijeka u suradnji s Primorsko-goranskom županijom, Gradom Opatijom, Hrvatskom obrtničkom komorom, broj-

nim turističkim zajednicama i drugim partnerima. Posjetitelji će na sajmu moći upoznati konzultante, vlasnike i menadžere iz različitih djelatnosti. A sve s jednim ciljem - da budući franšizeri na jednome mjestu dobiju cjeloviti paket usluga, savjeta i informacija potrebnih za pokretanje poslovanja. Prošle je godine na sajmu u Opatiji nastupilo 27 domaćih i inozemnih izlagača, a posjećenost je bila dobra već na sam dan otvorenja.

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Anton Kliman, ministar turizma

Pred nama su veća ulaganja i nastavak privatizacije turističkih tvrtki Za naše potrebe pripremili smo cijeli niz kvalitetnih investicijskih projekata za koje ćemo tražiti ulagače. Riječ je o devet projekata koji su izuzeti kao perspektivni za realizaciju odnosno pronalaženje investitora. Kako bismo osigurali temelje za održiv rast, posebice u glavnoj sezoni, potrebno je raditi na povećanju konkurentnosti i povećanju smještajnih kapaciteta piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

uložit će se ove godine u turistički sektor

7 mlrd €

očekivane investicije u turizam do 2020. godine

25 novih

odnosno obnovljenih hotela otvorilo se 2015.

S

n Kakve su najave i kakav je početak turističke sezone?

- Dosadašnje najave i rezultati u first minute prodaji za Hrvatsku su zaista ohrabrujući i govore o značajnom rastu, na nekim tržištima i dvoznamenkastom. Ono što nam ulijeva optimizam je i dobar booking za predsezonu, posebice kad se uzme u obzir raspored blagdana u ovoj godini. No, ipak očekujemo da bi se do kraja lipnja booking i potražnja za Hrvatskom kao destinacijom stabilizirali na oko pet posto rasta što bi bio svakako dobar rezultat. Kako bismo osigurali temelje za održiv rast, posebi-

Predloženim izmjenama pravilnika uklonile bi se one prepreke koje postoje u poslovanju 12 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

ce u glavnoj sezoni, potrebno je raditi na povećanju konkurentnosti i povećanju smještajnih kapaciteta te vjerujem da već u ovoj godini možemo napraviti kvalitativan i rezultatski pozitivan iskorak.

n Kolika su očekivana ulaganja u turistički sektor ove i narednih godina?

- Ove godine prema našoj anketi, u turistički sektor će se uložiti 676 milijuna eura, što je 35 posto više nego lani. Takav trend rasta očekujemo i narednih godina. Prošle godine otvorilo se 25 novih odnosno obnovljenih hotela, a prema našoj strategiji razvoja to je dobar put i prvo položeno prolazno vrijeme. Očekujemo do 2020. godine sedam milijardi eura investicija u turistički sektor. n Možete li nabrojiti veća ulaganja ove godine?

- Najviše će ulagati tvrtke Istra turist, Maistra, Valamar Riviera, Arenaturist, ACI, Liburnia Riviera Hoteli, Imperial Rab, Hoteli Podgora, Jadranka i DG Sport - Hotel Panorama iz Preloga. n Spominjali ste mogućnost privođenja turističkoj namjeni neperspektivnih prostora MORH-a. Je li nešto konkretno napravljeno u tom smislu?

- Osim Kupara za koje je nedavno potpisan ugovor, Muzil je pred raspisivanjem natječaja

Boris Scitar/PIXSELL

676 mil €

ministrom turizma Antonom Klimanom razgovarali smo o narednoj turističkoj sezoni, ulaganjima u turistički sektor, privatizaciji i prodaji državnog udjela u turističkim tvrtkama te o privođenju turističkoj namjeni zapuštenih kompleksa i objekata u vlasništvu Ministarstva obrane. Ministar Kliman nam je govorio i o promjenama u zakonodavnom okviru te donošenju novih pravilnika.

Prioritet ove vlade su zasigurno investicije te ćemo zajedno s ostalim nadležnim tijelima, prije svega DUUDIjem, napraviti sve da se procedura stavljanja bivše vojne imovine u turističku funkciju što prije realizira

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

Želimo osigurati konkurentnost našeg turističkog gospodarstva Koje nove projekte priprema Ministarstvo turizma? Što će se ubuduće poticati?

- I dalje ćemo nastaviti s poticanjem rada turističkog sektora. U tom dijelu nismo ništa rezali u državnom proračunu. Nastavit ćemo i s mjerama poticaja za izgradnju bazena jer je riječ o kvalitetnom projektu kojemu je cilj podizanje kvalitete smještaja. Želja nam je osigurati konkurentnost našeg turističkog gospodarstva. Očekujemo snažnije povlačenje EU sredstava, posebice kada je riječ o obra-

za obvezujuće ponude, pokrenuta je procedura za proglašenje potencijalnog strateškog projekta za lokacije Hidrobaza, Sarccorgiana...

Prioritet ove vlade su zasigurno investicije te ćemo zajedno s ostalim nadležnim tijelima, prije svega DUUDI-jem, napraviti sve da se procedura stavljanja bivše vojne imovine u turističku funkciju što prije realizira.

Ništa nećemo lomiti preko koljena i osigurat ćemo samo izmjene pravilnika za koje smo postigli konsenzus s turističkim udrugama i strukom.

n U kojoj je fazi projekt Brijuni Riviera?

- Ministarstvo turizma će osigurati da poduzeće Brijuni Riviera opravda svoje postojanje te da se misija i vizija tvrtke ostvare. Do sada nismo u potpunosti zadovoljni učinjenim u pripremi projekata, što znači da treba osvježiti mjere kojima se dolazi do ciljeva kako bi postojanje tvrtke zadovoljilo svoju svrhu. n Na koji način će se nastaviti privatizacija turističkih objekata?

- Pred nama je privatizacija Imperijala Rab i Maestrala Dubrovnik za koje je zainteresirano ukupno 25 investitora. Očekujem da ćemo im naći kvalitetne strateške ulagače, kao što je to napravljeno i s tvrtkama koje su bile u predstečajnoj nagodbi. Također, spremamo prodaju državnog udjela Sunčanog Hvara. Za naše potrebe pripremili smo cijeli niz kvalitetnih investicijskih projekata za koje ćemo tražiti ulagače. Riječ je o devet projekata koji su izuzeti kao perspektivni za realizaciju odnosno pronalaženje investitora, a koji se mogu podijeliti u tri skupine. Prvu skupinu čine Društvo Jadran Crikvenica i Hoteli Makarska kojima predstoji privatizacija državnog vlasničkog udjela, čija je ukupna nominalna vrijednost 460 milijuna kuna, čim se za to steknu uvjeti. Drugu skupinu čine Hoteli Hrvatska i Hotel Krvavica, koji čine dio imovine kojom upravlja Club Adriatic, koji je u postupku predstečajne nagodbe. Ukupna vrijednost nekretnina

14 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

zovanju i cjeloživotnom obrazovanju za turistički sektor. Također, želimo i veću mogućnosti povlačenja EU novca za malo i srednje poduzetništvo, o čemu već razgovaramo s resornim ministarstvom.

Naš je cilj snažnije se umrežiti s drugim sektorima, kao što su to Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo kulture ili Ministarstvo poljoprivrede, gdje jedni drugima možemo jako puno pomoći, osobito kada je riječ o posebnim oblicima turizma u kojima leži budući razvoj, kao i spajanje plave i zelene Hrvatske.

prema procjenama iz 2003. godine iznosi 54 milijuna kuna, a svakako će se prije prodaje napraviti nova procjena. Treća je skupina lokaliteta na kojima država ima u vlasništvu

U rješavanju turističkog zemljišta je golemi investicijski potencijal značajne površine zemljišta – Muzil, Saccorgiana, Larun Golf Resort u Taru te Prukljan Skradin. Procijenjena vrijednost ulaganja prelazi osam milijardi kuna.

n Kada očekujete okončanje privatizacije i ulaganja u te objekte?

- Ovo je samo dio projekata koje planiramo u sljedećem razdoblju pripremati kao turističke projekte za čiju ćemo pripremu oformiti projektne međuresorne timove. Cilj je u dogledno vrijeme objaviti javne pozive za odabir investitora. U ovom trenutku teško je procijeniti koji će od tih projekata biti moguće prvo provesti s obzirom na to da se u svakome od njih nalaze prepreke imovinsko pravne ili prostorno planske prirode. Upravo projektni pristup u rješavanju će omogućiti da se taj postupak što prije okonča. Svi će projekti biti ponuđeni privatnim investitorima, odnosno država neće ulagati sredstva u njihovu realizaciju, ali svakako hoće u njihovu primjenu. Sve su informacije o tim projektima već dostupne kako općoj javnosti, tako i investitorima.

n Dovršena je javna rasprava o novim pravilnicima. Možete li reći neke rezultate rasprave i što će se postići tim pravilnicima?

- Zbog otklanjanja administrativnih prepreka objavili smo prijedloge izmjena četiriju pravilnika iz naših domena. Prema predloženim izmjenama uklonile bi se one prepreke koje postoje u poslovanju, a koje su u praksi pokazale da koče razvoj kvalitete. Cilj predloženih izmjena je unaprijediti poslovanje na tržištu, olakšati djelatnost turističkim radnicima te se prilagoditi tržišnim potrebama. Pravilnici su prošli javnu raspravu, unutar Ministarstva smo oformili radnu skupinu kako bismo osigurali najkvalitetnije izmjene. Ništa nećemo lomiti preko koljena i osigurat ćemo samo izmjene pravilnika za koje smo postigli konsenzus s turističkim udrugama i strukom. n Što još pripremate u zakonodavnom okviru? Što mislite da treba promijeniti?

Spominjao se novi ustroj HTZ-a, boravišna pristojba…

- Pripremat ćemo izmjene Zakona o turističkim zajednicama, Zakona o turističkoj članarini te Zakona o boravišnoj pristojbi koje će svakako ići na spuštanje odluke o dijelu boravišne pristojbe na lokalnu razinu. Mišljenja smo da je to uvjet za uspostavljanje pravog upravljanja destinacijom. Svakako ćemo ići u izradu novog zakona o turističkom zemljištu za što

ćemo uskoro osnovati radnu grupu. Sve te zakone očekujem u javnoj raspravi te zakonskoj proceduri tijekom ove godine.

n Na koji način se mogu urediti međusobna prava na tom prostoru?

- Taj zakon je vrlo kompleksan te na stolu imam nekoliko prijedloga rješenja zakona. Mi ćemo ponovno osnovati radnu grupu koja će

ministarstvo turizma će osigurati da poduzeće brijuni riviera opravda svoje poslovanje

Očekujemo da bi se do kraja lipnja booking i potražnja za Hrvatskom kao destinacijom stabilizirali na oko pet posto rasta što bi bio svakako dobar rezultat.

se baviti tim zakonom. Vjerujem kako ćemo ga do kraja godine dati na javnu raspravu. Dozvolite da prvo interno, s tijelima uključenim u taj proces, a potom i s turističkim sektorom usuglasimo koje je najbolje rješenje tog pitanja.

Svakako da je u rješavanju turističkog zemljišta golem investicijski potencijal, a time bismo omogućili daljnja ulaganja ali i sigurnost investitoru.

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 15

Ron Brown Forum: CIRAZ 2016

Kod inovacija nije sr nego je sramota niš Inovacijski potencijal se do sada temeljio na inicijativama talentiranih pojedinaca. Pojedinci neće u potpunosti uspjeti ako im javni sektor i znanstvene institucije ne pruže potpunu podršku, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović. CIRAZ je osnovao HGK u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i HAZU-om. Njegova svrha je poticanje gospodarskog razvoja kroz konkretno povezivanje gospodarstva i znanosti, kroz inovacije, istraživanje i razvoj, dodao je Želimir Kramarić, potpredsjednik Komore piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N EU u novoj perspektivi prepoznaje inovacije kao ključni element rasta i razvoja.

Inovacije pokreću moderan svijet.

Hrvatska mora pronaći način kako će se uključiti u njega.

a ovogodišnjem Ron Brown Forumu održanom u Dubrovniku, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj, okupilo se oko 180 sudionika.

Glavna tema Ron Brown Foruma CIRAZ 2016: Harnessing Innovation to Drive Economic Growth – The Ron Brown Legacy bila je osnivanje Centra za industrijski razvoj Hrvatske koji ima za cilj unaprijediti suradnju znanstvenog sektora i gospodarstva.

Potpredsjednik HGK Želimir Kramarić istaknuo je kako je taj centar ključno mjesto povezivanja. “Centar za industrijski razvoj (CIRAZ) je osnovao HGK u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i HAZU-om. Njegova svrha je poticanje gospodarskog razvoja kroz konkretno povezivanje gospodarstva i znanosti, kroz inovacije, istraživanje i razvoj. Projektu CIRAZ cilj je biti učinkovitim alatom za promociju inovativne i pametne specijalizacije”, istaknuo je Kramarić. CIRAZ će unapređivati i buduću suradnju Hrvatske i SAD-a kroz Ron Brown U.S.-Croatian Innovation Council, odnosno kroz savjet za razmjenu najboljih svjetskih praksi na području inovacija.

CIRAZ - važan element sustava

Tihomir Orešković, hrvatski premijer

Premijer Tihomir Orešković istaknuo je kako su prioriteti Vlade fiskalna konsolidacija, poboljšanje kreditnog rejtinga te privlačenje investicija. “EU u novoj perspektivi prepoznaje inovacije kao ključni element rasta i razvoja. Inovacije pokreću moderan svijet. Hrvatska mora pronaći način kako će se uključiti u njega. Po ulaganjima u inova-

16 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

cije Hrvatska dosta zaostaje za europskim prosjekom. Za to postoji niz razloga, među kojima je glavni nedostatak investicija. Posao Vlade je postaviti temelje za dugoročni gospodarski rast i razvoj društva”, kazao je Orešković dodavši da su američki gospodarstvenici zainteresirani za ulaganja u inovacije te kako bi bilo dobro da takva ulaganja predvodi privatni sektor. Podsjetivši kako

U Hrvatskoj postoji niz odličnih inovatora, ali te inovacije nemaju tržišni uspjeh, ocijenio je Orešković Hrvatska ima dugu tradiciju inovacija, premijer je ponovio kako ona daleko zaostaje za EU prosjekom s manje od sedam inovacija na milijun stanovnika, dok je u Uniji više od 100 patenata na milijun stanovnika. U Hrvatskoj postoji niz odličnih inovatora, ali te inovacije nemaju tržišni uspjeh, ocijenio je Orešković naglasivši kako će ubuduće važan element sustava biti upravo CIRAZ te Strategija pametne specijalizacije.

ramota ne uspjeti, šta ne raditi

Potencijal u inovacijama

Predsjednik HGK Luka Burilović smatra da Hrvatska ima potencijala ako govorimo o istraživanju i razvoju u privatnom sektoru te da hrvatske tvrtke svojim primjerom pokazuju da su inovativne, konkurentne i izvozno orijentirane. “Ulaganje u razvoj i inovacije je ulaganje u budućnost. To je nešto što mi u Hrvatskoj, nažalost, moramo još učiti. Kod inovacija nije sramota ne uspjeti nego je sramota ništa ne pokušavati. Inovacijski potencijal se do sada temeljio na inicijativama talentiranih pojedinaca.

Pojedinci neće u potpunosti uspjeti ako im javni sektor i znanstvene institucije ne pruže potpunu podršku”, kazao je Burilović. Prema njegovim riječima, SAD i Hrvatska grade prijateljske i poslovne odnose koji stvaraju platformu za razvoj i rast koji se temelji i na inovacijama. “U stvaranju novih oblika jačanja gospodarskih

odnosa između SAD-a i Hrvatske CIRAZ bi trebao biti jedan od ključnih zamašnjaka i temelj za bolju buduću suradnju, onakvu kakvu nam je u naslijeđe ostavio ministar Ron Brown.

Osim toga, iz EU-a stižu i preporuke i mogućnost potpora da se razvoj malog i srednjeg poduzetništva temelji na inovacijama i razvoju”, rekao je Burilović napominjući kako se na uloženih 0,1 posto BDP-a u istraživanje i razvoj za sedam godina BDP poveća za 1,2 posto. Veleposlanica SAD-a Julieta Valls Noyes najavila je osnivanje hrvatsko-američkog inovacijskog vijeća koje bi imalo za cilj unapređenje hrvatskih i američkih gospodarskih odnosa.

Ministri Šustar i Panenić, premijer Orešković, predsjednik HGK Burilović, veleposlanica Julieta Valls Noyens, Seward L. Jones, župan Dobroslavić i dubrovački gradonačelnik Vlahušić na Forumu

Mogućnost suradnje i poveznice

Izvršni direktor za Europu i Euroaziju Uprave za međunarodnu trgovinu U.S. Department of Commerce Seward L. Jones istaknuo je 11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 17

Ron Brown Forum: CIRAZ 2016

Dubrovačko-neretvanski župan s američkom veleposlanicom, hrvatskim premijerom i predsjednikom HGK

Realno je očekivati da se Strategijom pametne specijalizacije mogu pronaći niše u kojima će Hrvatska stvoriti dodanu vrijednost i biti globalno prepoznata, a CIRAZ je korak prema tom cilju.

Nenad Vekarić, akademik

kako je ponosan što nastavlja tragom ministra Rona Browna. “Hrvatska je kroz povijest imala za čovječanstvo niz značajnih inovacija i siguran sam da one, u poslovnom smislu, ponovno mogu procvjetati”, naglasio je on. “Naše dvije zemlje mogu produbljivati poslovne odnose na makro ali i na mikro razini. Sve vrste inovacija moraju biti podržane i za to postoji infrastruktura. Imamo privatne i javne centre koji mogu naći načina za rast gospodarstva na temelju inovacija. Pri tome je ključno da Vlada podupire napredak u inovacijskom smislu te štiti intelektualna prava”, istaknuo je Jones prema čijem se mišljenju u Hrvatskoj mora poboljšati poslovno ozračje, što znači da mora biti otvorenija i transparentnija za ulagače.

“Hrvatska vlada mora poticati inovacije i zajedno s poslovnom zajednicom raditi na tome.

SAD je spreman pomoći i poboljšati okvir za lakše investiranje. Naše dvije zemlje imaju veliku mogućnost suradnje te veliku zajedničku perspektivu. Mi potičemo američke kompanije da investiraju u Hrvatsku. Ove godine možemo tu suradnju podignuti na puno veću razinu.

Imamo prostor suradnje u digitalnoj ekonomiji, energetici, vojnoj industriji, na području sigurnosti, u turizmu... Jedinstveno digitalno tržište u EU i SAD-u će pomoći razvoju inovacija te ih podići na višu razinu. Pored toga TTIP sporazum na kojem se radi jako je važan za male i srednje tvrtke. U Hrvatskoj ima niz malih i srednjih tvrtki koje rastu i koje žele plasirati svoje proizvode na veliko tržište kakvo je tržište SAD-a i svi ih trebamo u tome poduprijeti”, rekao je on.

Akademik Nenad Vekarić iz HAZU-a ocijenio je kako Hrvatska ima previše radno-intenzivne proizvodnje koja je slabo plaćena te da se bez inovacija nećemo moći nositi s proizvod-

18 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

Želimo da CIRAZ postane ključno tijelo hrvatskog institucionalnog okvira za provedbu industrijske inovacije, rekao je Tomislav Radoš njom iz azijskih zemalja. “Nije realno očekivati da će velike globalne kompanije u Hrvatskoj otvoriti istraživačke centre, ponajprije zbog nedostatka istraživača specijaliziranih za pojedino znanstveno tehnološko područje, jer smo mala zemlja. No, realno je očekivati da se Strategijom pametne specijalizacije mogu pronaći niše u kojima će Hrvatska stvoriti dodanu vrijednost i biti globalno prepoznata, a CIRAZ je korak prema tom cilju. Preokret može donijeti samo viskokvalificirana radna snaga i sprega gospodarstva i znanosti”, istaknuo je Vekarić napomenuvši kako je su prema mišljenju HAZU-a ulagački prioriteti u Hrvatskoj: mladi, gospodarstvo, EU i obrazovanje. To je, dodao je, razlog zašto HAZU posljednjih godina surađuje s HGK-om.

Rast konkurentnosti

Na panelu Poticaj rastu konkurentnosti gospodarstva raspravljalo se o tome kako hrvatsko gospodarstvo može postati globalno konkurentno. Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK, istaknuo je kako je CIRAZ usklađen sa strate-

Inovacije i male ekonomije

Posao nije dovršen kad se napravi inovacija Uloga inovacija u razvoju malih ekonomija bila je tema drugog panela na kojem se raspravljalo o tome u kojoj mjeri inovacije mogu pridonijeti rastu konkurentnosti malih ekonomija kao što je Hrvatska.

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar najavio je skoru reformu strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj kojom će se jače povezati gospodarski sektor i voditi računa o edukaciji. Šustar je kazao kako odlazak mladih iz Hrvatske sam po sebi nije dobar i da bi još gore bilo da većina njih nakon stečenih poslovnih iskustava ostane izvan Hrvatske. Istaknuo je da treba srušiti mit o državi koja

se brine o svemu te da je ključ u suradnji svih dionika. Stephen Taylor, predstavnik Znanstvenog parka AREA iz okolice Trsta, ocijenio je kako inspiracija potiče kreativnost, dok kreativnost potiče stvaranje novih ideja. “Nove ideje vode do inovacija. Inovacija je jedini dugoročni poticaj ekonomskom razvoju. Posao nije dovršen kad se napravi inovacija, nego kada pronađete kupca za nju odnosno kada ona nađe svoju primjenu. Nužno je stoga oformiti pravu ekipu u kojoj će biti i inovatori i komercijalisti koji će raditi timski. Morate se ekipirati”, upozorava Taylor.

Ravnatelj Institita Ruđer Bošković Tome

gijama EU-a koje u jednom svom važnom dijelu stavljaju težište na inovacije i razvoj, dok je Hrvatska donijela važne dokumente u tom smjeru. “Lakši dio posla je donositi strategije, ali pravi problemi nastaju pri njihovoj provedbi i implementaciji. Zato je važno dobiti povratnu informaciju od gospodarstva kako bismo strategije mogli provoditi i implementirati. Ambicija nam je da CIRAZ postane ključno tijelo hrvatskog institucionalnog okvira za provedbu industrijske inovacije, posebice Strategije pametne specijalizacije u sklopu industrijskog razvoja. Uloga mu je pružiti podršku industrij-

Domaća produktivnost je puno konkretniji pojam negoli nacionalna konkurentnost i nju je mnogo važnije mjeriti, smatra Vlatka Bilas skom razvoju, jačanju konkurentnosti, jačanju znanja i vještina poslovnog sektora, internacionalizaciji, promociji i brendiranju hrvatskog gospodarstva te uspostavi učinkovitog

Antičić kazao je kako je kod nas problem to što je više od 90 posto doktoranda, koji su inače u svijetu nositelji inovacija, zaposleno na sveučilištu ili u institutima, a ne u gospodarstvu, dok je u svijetu obrnuto. Slobodan Rajić iz zagrebačke tvrtke Telecor, rekavši da se već 40 godina bavi inovacijama, zatražio je da se porez na prihod od inovacija i patenata smanji te da se ne izjednačava kao prihod od drugih djelatnosti. “To bi pomoglo inovatorima, kao i promjena koncepta natječaja za inovacije”, kaže Rajić izdvojivši pozitivan primjer HGK koji je napravio niz stvari kao poticaj inovatorima.

nacionalnog inovacijskog sustava. CIRAZ će u suradnji sa Svjetskom bankom raditi analizu pozicije hrvatskog proizvoda u globalnom lancu opskrbe te nakon toga provoditi aktivnosti da se pozicija poboljša”, pojasnio je Radoš. Ministar gospodarstva Tomislav Panenić kazao je kako je Hrvatskoj za povećanje konkurentnosti gospodarstva iz EU fondova do 2020. na raspolaganju i 664 milijuna eura, a hoće li oni biti povučeni, ovisit će o spremnosti za povezivanje vertikale znanosti s poduzetništvom te nastojanjima Vlade da ukloni barijere investitorima. Prema mišljenju Vlatke Bilas s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, domaća produktivnost je puno konkretniji pojam negoli nacionalna konkurentnost i nju je mnogo važnije mjeriti.

Alen Premužak, predsjednik Uprave Dalekovoda, ukazao je na problem hrvatskih radnika koji ne vole ići raditi na gradilišta ako su udaljena od njihovog mjesta stanovanja. “Da biste dobili posao na inozemnom tržištu, morate biti barem malo povoljniji od drugih, a mi to jedino možemo postići znanjem naših radnika”, smatra Premužak.

Predsjednik Uprave AD Plastika Marinko Došen istaknuo je važnost ulaganja u razvoj i inovacije te rekao kako je to upravo ono što njegovu tvrtku čini konkurentnom. Došen je ukazao na problem infrastrukturnih troškova te nejednakih uvjeta poslovanja u zemljama gdje ovaj proizvođač autodijelova ima tvornice.

“U Hrvatskoj zbog tih infrastrukturnih troškova postoji veliki prostor za poboljšanje. Uložili smo oko 60 milijuna eura u razvoj, inovacije i investicije unazad tri godine i to je razlog zašto smo konkurentni”, pojasnio je Došen.

Hrvatska vlada mora poticati inovacije i zajedno s poslovnom zajednicom raditi na tome. SAD je spreman pomoći i poboljšati okvir za lakše investiranje.

Seward L. Jones, U.S. Department of Commerce

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 19

S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske vlade

Obustavljena sanacija 31 zdravstvene ustanove Iznos dugovanja zdravstvenih ustanova prije i poslije sanacije ostao je isti, a trenutačno iznosi oko dvije milijarde kuna. Takav model nije održiv, rekao je ministar zdravlja Dario Nakić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

V

lada je na prošlotjednoj sjednici donijela odluku o obustavi postupka sanacije 31 zdravstvene ustanove, nakon čega će te ustanove biti vraćene osnivačima. Odluka je utemeljena na izmijenjenom Zakonu o sanaciji javnih ustanova, a sanacija se obustavlja za 29 bolnica i dva doma zdravlja.

“U zakonsku izmjenu išlo se jer sanacija zdravstvenih ustanova nije postigla učinak, pa je nastavak nesvrsishodan. Sva u međuvreme-

Prihodi države od igara na sreću ostaju neprofitnom sektoru za civilne udruge, kaže ministar Marić nu nastala dugovanja neće opteretiti osnivače zdravstvenih ustanova, već će dugovanja rješavati dogovorom između Ministarstva i osnivača ustanove”, rekao je ministar zdravlja Dario Nakić. Ministar je naknadno pojasnio kako je iznos dugovanja zdravstvenih ustanova prije i poslije sanacije ostao isti, te da trenutačno iznosi oko dvije milijarde kuna.

“Uz sva dugovanja u sustavu zdravstva, takav model nije održiv”, rekao je ministar Nakić.

Prihodi od igara na sreću na čekanju

Vlada je odgodila donošenje uredbe kojom su se trebali odrediti kriteriji za utvrđivanje korisnika i način raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za ovu godinu. Vlada je željela 20 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

spornom uredbom povećati izdvajanja za programe i projekte usmjerene borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti, za koje je bilo predviđeno 19,68 posto, a smanjila bi se izdvajanja u sklopu programskog područja Razvoj civilnoga društva, i to sa 14,21 posto lutrijskih sredstava u prošloj godini na 4,41 posto u ovoj godini.

Najava donošenja uredbe izazvala je reakciju organizacija civilnoga društva koje su tražile odgodu, a ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da od udruga civilnog društva jedino prihvaća kritiku po kojoj sporna Uredba nije donesena ranije.

“Uredba se nije mogla donijeti prije donošenja proračuna za 2016. godinu, i to iz objektivnih razloga, ali to se neće ponoviti prilikom donošenja proračuna za 2017. godinu. Prihodi države od igara na sreću ostaju neprofitnom sektoru za civilne udruge, i to u dijelu za koji nam se zamjera da ih zakidamo”, rekao je ministar Marić te je napomenuo kako je ovo olimpijska godina te se i o tome vodilo računa prilikom raspodjele sredstava.

Pomoć za izravnanja

Vlada je uredila izračun iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne samouprave za 2016. godinu za osiguravanje minimalnoga financijskoga standarda javnih potreba u djelatnostima osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva. Ukupno je osigurano 1,67 milijardi kuna. “Ta se pomoć financira iz dodatnog udjela u porezu na dohodak stavke za pomoć za izravnanja”, pojasnio je ministar financija Zdravko Marića.

AKTUALNO Krajem 2015. godine

Javni dug dosegnuo 86,7 posto BDP-a Premda je gotovo stagnirao na mjesečnoj razini, u odnosu na prosinac 2014. godine ukupni javni dug viši je za 5,5 milijardi kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

U

kupni javni dug u prosincu 2015. godine dosegnuo je 289,7 milijardi kuna ili 86,7 posto BDP-a. Premda je gotovo stagnirao na mjesečnoj razini, u odnosu na prosinac 2014. godine ukupni javni dug viši je za 5,5 milijardi kuna te bilježi godišnji rast od 1,9 posto.

“S obzirom na viši nominalni iznos BDP-a u 2015. godini, porast udjela javnog duga u BDP-u je na godišnjoj razini znatno usporio

Ukupna državna jamstva koncem 2015. godine iznosila su 7,6 milijardi kuna u odnosu na prethodna razdoblja, naime prema najnovijim podacima, koncem 2014. godine iznosio je 86,5 posto BDP-a”, pojašnjavaju analitičari RBA. Najveći doprinos godišnjem rastu javnog duga došao je od zaduživanja središnje države čiji je dug koncem prošle godine dosegnuo 284,6 milijardi kuna što je za 5,8 milijardi kuna ili za 2,1 posto više u odnosu na godinu ranije. Važno je istaknuti da je snažniji porast ukupnog javnog duga na godišnjoj razini djelomice ublažen smanjenjem godišnje zaduženosti fondova socijalne sigurnosti te lokalnih jedinica. Kraj 2015. obilježio je i trend smanjenja državnih jamstava kada je njihov ukupni iznos smanjen za 757 milijuna kuna što predstavlja godišnji pad od 9,1 posto. Tako su koncem 2015. godine ukupna državna jamstva, domaća i inozemna, iznosila 7,6 milijardi kuna. Kraj prošle godine donio je izvjesna poboljšanja u ročnoj strukturi duga opće države s obzirom na to da je porastao udio dugoročnih vrijednosnica, dok su se udjeli kratkoročnih vrijednosnih papira i kredita na godišnjoj razini smanjili. Tako je dug države u obliku

DUG

dugoročnih vrijednosnih papira porastao na 162,5 milijardi kuna čineći 56,1 posto ukupnog javnog duga, dok su se državne obveze po kreditima spustile na razinu od 108,6 milijardi kuna čineći 37,5 posto ukupnog javnog duga. Ostatak od 18,9 milijardi kuna odnosi se na kratkoročne dužničke vrijednosnice čiji se udio u ukupnom javnom dugu na godišnjoj razini također smanjio za 2,2 postotna boda.

Visoki troškovi servisiranja duga

Vlada je u proračunu za 2016. najavila stabilizaciju duga opće države i to već u ovoj godini pri čemu bi joj uz smanjenje deficita trebala pomoći očekivana sredstva od privatizacije u iznosu od 1,6 milijardi kuna.

“Međutim, ostaje činjenica da visina javnog duga, skroman oporavak gospodarstva te visoki troškovi servisiranja duga upozoravaju na visoku osjetljivost održivosti istog. Samo udio rashoda za kamate opterećuje državni proračun s više od 11 milijardi kuna što predstavlja 3,5 posto BDP-a i u relativnim iznosima uvrštava se među najviše razine u Europskoj uniji”, ističu analitičari RBA.

289,7 mlrd kn

dosegnuo javni dug krajem 2015.

od toga

284,6 mlrd kn

čine zaduženja središnje države

11

preko mlrd kn

udio rashoda za kamate

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 21

Gospodarski razgovori HGK i PV-a: Graditeljstvo danas i sutra

U gospodarstvu moramo biti jedinstveni Za građevinarstvo je izuzetno važno stvaranje ekonomske politike koja potiče izlazak iz krize, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović ocijenivši apsurdnim da imamo 280.000 nezaposlenih u nekim gospodarskim sektorima, pa i u ovome, a tražimo radnike u inozemstvu piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Pitanje je treba li nam graditeljstvo.

Ako nam ne treba, dogodit će nam se ono što i drugim zemljama stranci će doći i raditi kod nas.

Joško Mikulić, predsjednik Uprave Viadukta

G

raditeljstvo u Hrvatskoj u dubokoj je krizi koja traje još od 2007. godine. Djelatnost je koja je među najpogođenijima krizom u gospodarskoj strukturi zemlje, a zbog značaja koji je imala znatno utječe i na sporost gospodarskog oporavka, rečeno je na Gospodarskim razgovorima, prvoj konferenciji u nizu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Privrednog vjesnika kojom se pridonosi promjeni poslovne klime u Hrvatskoj.

Obujam građevinskih radova smanjen je za oko 43 posto, a broj radnika u graditeljstvu od siječnja 2009. do kraja 2014. smanjio za oko 35.000 u pravnim osobama i za oko 19.000 kod obrtnika.

Za građevinarstvo je izuzetno važno stvaranje ekonomske politike koja potiče izlazak iz krize, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. “Iako je apsurdno da imamo 280.000 nezaposlenih u nekim gospodarskim sektorima, pa i u ovome, a tražimo radnike u inozemstvu. Građevinare kao i mnoge druge poduzetnike muči i odugovlačenje sudskih postupaka koji su prosječno dulji od 780 dana, a ako spor završi na visokom sudu, to je još 100 dana duže. Mali građevinari za to vrijeme mogu završiti u stečaju i samo rijetko koji veliki igrač na tržištu može preživjeti takvo stanje”, naglasio je Burilović upozorivši kako hrvatskim građevinarima nedostaje 3000 radnika te oni traže dozvole za njihov uvoz.

Neusklađenost obrazovnog sustava

“Za takvo stanje kriva je i neusklađenost obrazovnog sustava te je to razlog zašto krećemo s projektom dualnog obrazovanja kojim bismo omogućili da se u tvrtkama osposobljavaju 22 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

srednjoškolci za ono što tvrtke trebaju. U politici se možemo neslagati, no u gospodarstvu moramo biti jedinstveni. U HGK-u nas zanima samo jedna politika - gospodarska politika”, zaključio je Burilović.

Pravosuđe, porezi, javna nabava ili kvote su problemi s kojim se susreće gospodarstvo, rekao je Marko Jurčić Marko Jurčić, savjetnik Predsjednice Republike za gospodarstvo, ističe kako nema velikih razlika među gospodarskim sektorima kad je riječ o problemima koji ih muče. “Na kraju uvijek dođemo na slične probleme - pravosuđe, poreze, javna nabava ili kvote. Građevinski sektor ovisi o ostalim sektorima. Možda je najveći problem upravo u tome što su domaći građevinari većinom usredotočeni na domaće tržište”, ističe Jurčić. Dodao je kako zabrinjava i činjenica da je 70 posto podataka iz zemljišnih knjiga još iz doba Austro-Ugarske. A s pet posto izmjera napravljenih zadnjih godina trebat će nam još puno da sve sredimo. Moramo razmišljati i o procjenama Europske komisije da će do 2019. iz Hrvatske odseliti oko 200.000 ljudi.

“Većinom će otići mladi i dobro obrazovani koji

su baza za razvoj Hrvatske. Sve to je posljedica manjkavih informacija i viška populizma u zadnjih dvadesetak godina. Trebali smo poticati održiva radna mjesta i projekte koji donose povrat te financirati izvoz”, zaključio je Jurčić.

Dobro obrazovanje ne mora biti skupo, istaknula je Mirjana Čagalj, potpredsjednca HGK za graditeljstvo. “Nedostatak radne snage je posljedica zastarjelih koncepata obrazovanja. Dualno obrazovanje sa 80 posto prakse i 20 posto teorije je rješenje toga problema”, smatra Mirjana Čagalj. Istaknula je i problem javne nabave u kojem je glavni kriterij najniža cijena. “Posljedica toga je da gotovo uvijek netko bude prevaren ili posao ne bude obavljen. To se može riješiti izmjenama zakona, a većem udjelu hrvatskih proizvoda u njima može pomoći naš online katalog hrvatskih proizvoda koji je na usluzi onima koji raspisuju natječaje”, dodala je Mirjana Čagalj.

Radnici odbijaju poslove

Dragutin Kamenski, vlasnik zagrebačkog Kamgrada, kazao je kako su pokušali tražiti radnike na zavodima za zapošljavanje u Zagrebu i okolici. “Ono do čega smo došli jest to da mnogi koji su tamo prijavljeni rade na crno, a zavod nema načina da to riješi. Radnici odbijaju poslove jer se bave nečim drugime, a prijavljeni su samo radi zakonskih obveza. Krenimo sustavno donositi mjere s jasnim izvršiteljima i rokovima kako bi se to riješilo. Dozvolimo uvoz radne snage, poput Slovenije gdje - ako za pet dana ne možete naći radnika - možete ga uvesti iz inozemstva”, naglasio je Kamenski.

Mirko Habijanec, predsjednik Uprave Radnika iz Križevaca, naveo je njemački primjer po kojemu 10 do 15 posto radnika može biti iz inozemstva. “Veći je naglasak na tome da svi rad-

nici moraju imati određenu razinu plaća i doprinosa što vrijedi za domaće i strane radnike.

Na taj način dobivena je i lojalna konkurencija, a osigurana je i kultura rada”, kaže Habijanec.

Darko Pappo, član Uprave DIV-a, ističe primjer uvođenja vlastitog projekta edukacije.

“Mi u brodogradnji radimo projektno, projekti se dugo pripremaju i traju, što je slično građevinarima. Interno obrazujemo vlastite radnike i prekvalificiravamo ih. Uskoro kreće i naše DIV učilište koje će biti certificirana ustanova koja će osigurati da imamo radnike koji znaju raditi, a ne samo da posjeduju certifikat koji su mogli dobiti u nekim ustanovama bez stvarnog stjecanja praktičnih znanja”, ističe Pappo

Gdje su javni radovi?

Joško Mikulić, predsjednik Uprave Viadukta, smatra kako politika kojoj je jedini cilj smanjiti javni dug neće biti dobra za gospodarstvo. “U vrijeme velikih kriza kreće se u velike radove. Sve zemlje u EU koje su našle način kako pokrenuti gospodarstvo kroz pokretanje nekih vrsta javnih radova najbrže su iz njih izašle. Pitanje je treba li nam graditeljstvo. Ako nam ne treba, dogodit će nam se ono što i drugim zemljama - stranci će doći i raditi kod nas”, upozorio je Mikulić Ivan Paladina, predsjednik Uprave Instituta građevinarstva Hrvatske, smatra kako nam kvote zapravo nisu bitne. “Ako imamo 50.000 do 70.000 zaposlenih u ovoj branši, treba ih iskoristiti. Našoj tvrtki su prioritet strana tržišta i inozemni poslovi. No apsurdno je kako malo naše tvrtke rade vani u usporedbi s prethodnim godinama. Mi nemamo razvojnu ili izvoznu banku koja bi nam bila podrška i upravo stoga smo prisiljeni umjesto rada na dalekom tržištu tražiti poslove nešto bliže”, upozorio je Paladina.

Dozvolimo uvoz radne snage, poput Slovenije gdje - ako za pet dana ne možete naći radnika možete ga uvesti iz inozemstva.

Dragutin Kamenski, vlasnik Kamgrada

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO Održan Zagreb Auto Show

Povratak otpisanih

Naša je misija postati srce poslovne i društvene komunikacije te izazvati promjene, kako na mikro razini Grada Zagreba, tako i u cjelokupnoj automobilskoj industriji jer je to vezivna industrija za mnoge druge lance gospodarstva, naglasila je Dina Tomšić, voditeljica Zagrebačkog velesajma piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

N

akon osam dugih godina Zagreb Auto Show se vratio na obnovljeni izložbeni prostor Zagrebačkog velesajma. Već na otvorenju moglo se vidjeti i osjetiti koliko je ovakav događaj važan za domaću autoindustriju i popratne djelatnosti, a ništa manje interesa nisu pokazali ni posjetitelji. Iako je situacija u branši još uvijek daleko od onih zlatnih godina prije početka ekonomske krize koja je desetkovala tržište, brojke su i više nego solidne za povratak nakon dugogodišnje stanke.

Gotovo da i nema brenda koji na svom štandu nije izložio barem jedan model na električni ili hibridni pogon

Novi modeli Peugeota na velikom štandu u 5. paviljonu Zagrebačkog velesajma 24 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

Oživljavanje autoindustrije

Na 70.000 četvornih metara izložbenog prostora 440 izlagača iz 33 zemlje predstavilo je ukupno 81 automobilski brend, a prvi put su se među njima našla i tri hrvatska proizvođača - Rimac Automobili, Crobus i DOK-ING. Predsjednica Izvršnog odbora Zagreb Auto Showa i voditeljica Zagrebačkog velesajma Dina Tomšić poručila je kako “Auto Show nije samo platforma za institucionalnu suradnju. Naša je misija postati srce poslovne i društvene komunikacije te izazvati promjene, kako na mikro razini Grada Zagreba, tako i u cjelokupnoj automobilskoj industriji jer je to vezivna industrija za mnoge druge lance gospodarstva”.

Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije, ocijenio je Auto Show poslovnom prilikom za sve poduzetnike koji se bave autobiznisom i pratećim djelatnostima. “Želja nam je, kao HGK-u, vratiti niz događanja i sajmova na naše područje. Ulaskom stranih

Na Fordovom štandu dominirali su noviteti - ovogodišnji modeli Mustanga i Focusa

tvrtki prestala je potpora sajmovanju, no mi puno trošimo na promociju naših gospodarstvenika i zato želimo s Gradom i Velesajmom vratiti velike poslovne događaje”, kazao je on, dodavši kako vjeruje da će ovakvi događaji vratiti kupce i povećati prihode i industriji i cjelokupnom gospodarstvu. Šetnjom po izložbenom prostoru i kroz razgovor s izlagačima dobiva se dojam da takav optimizam nije neutemeljen. Mnogi od njih ističu kako prodajni pokazatelji pokazuju sramežljive znakove oporavka, a ono što odmah upada u oči jest to da gotovo da i nema brenda koji nije izložio barem jedan model na električni ili hibridni pogon.

Adis Dizdarić, voditelj marketinga Nissana za Adriatic regiju, predstavio je novitete te tvrtke od kojih je najvažnija hrvatska premijera nove Navare. “Hrvatsko tržište se polako počinje oporavljati i zasad je taj oporavak više vezan uz poslovni sektor, no ipak vide se neki

pozitivni trendovi općenito pa tako i kod Nissana“, kazao je Dizdarić, ocijenivši kako je Auto Show odlična platforma za jačanje brenda te da povratak salona ulijeva nadu da se Hrvatska može vratiti na staze stare slave, gdje je nekad bila.

Branko Miošić, direktor brenda Mitsubishi, objasnio nam je kako su ove godine stavili naglasak na plug-in hibride na električni pogon kojima benzinski motor služi isključivo kao generator. Na upit oporavlja li se automobilsko tržište, kaže da pravi rast tek dolazi. “Europska direktiva ima za cilj da do 2020. 20 posto automobila bude na električni pogon, stoga smo i napravili zaokret u tom smjeru i uvjereni smo u svijetlu budućnost“, rekao je Miošić. Osvrćući se na Auto Show, Miošić je kazao kako je “ovaj salon svakako najprestižnije što se kod nas po tom pitanju događa”.

Mislav Majsec, direktor Harley Davidsona Zagreb, ističe kako Harley neće napraviti

Kongova garaža predstavila je najnovije modele Harley Davidsona kojega inače i zastupa na hrvatskom tržištu

Danas smo u situaciji da je razbijen monopol koji je jedna mala skupina proizvođača imala u proizvodnji automobila, što otvara prostor novim, malim igračima.

Zdravko Marijić, The Boston Consulting Grupa

Rimac Concept_S, najbrži električni automobil na svijetu, snage veće od 1 MW, očekivano je budio najviše zanimanja publike 11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO Auto-moto forum

Dok-ing je na svom izložbenom prostoru predstavio vlastita električna vozila

Oporavak tržišta automobila Nitko nema ništa protiv uvoza rabljenih vozila, ali problem je to što su kupci tih vozila gotovo isključivo fizičke osobe, rekao je Josip Zaher dodavši kako se upravo stoga HGK zalaže za izmjene Zakona o PDV-u Dan uoči otvaranja Auto Showa održan je Auto-moto forum u organizaciji Hrvatske gospodarske komore na kojem se raspravljalo o akutnim boljkama domaće autoindustrije. Ipak, središnja je tema bila Studija utjecaja ukidanja mogućnosti odbitka pretporeza pri kupnji osobnih vozila za pravne osobe koju

Na štandu MUP-a posjetitelji su mogli provjeriti koliko su “zaradili” negativnih bodova

Kia je predstavila redizajn svog najprodavanijeg cross-overa Sportage

zaokret prema elektrici, dapače njihovi novi modeli imaju još jače benzinske motore, a dva takva novost su na našem tržištu. Na naše pitanje vole li se Hrvati i Harley javno, kaže da je to sve više tako jer oni ne prodaju samo motocikle nego i stil života. “Mičemo tu famu da se radi o proizvodu koji je nedostupan običnom čovjeku, a kad ih jednom uvučemo u taj svijet, jednostavno se zaljube. U ovogodišnjem prvom kvartalu već smo prodali 25 motora što su nam najbolji rezultati otkad poslujemo”, istaknuo je Majsec, napomenuvši da su prvi put na Auto Showu koji se pokazao odličnom marketinškom platformom.

na

70.000 m

2

održan Zagreb Auto Show

440

Kakva je budućnost autobranše?

Neka od najskupljih vozila (kao ovaj Bentley u sredini) na sajmu su našli i svoje kupce 26 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

Upravo je budućnost autobranše bila središnja tema jednog od brojnih popratnih događanja u sklopu Auto Showa. Naime, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) organizirala je okrugli stol o izazovima digitalne ekonomije i budućnosti automobilske industrije.

Tako je Zdravko Marijić iz The Boston Consulting Grupe ustvrdio kako autoindustriju sada čekaju elektrifikacija, razvoj autonomnih vozila i digitalizacija, odnosno umrežavanje.

“Razbijen je monopol koji je jedna mala skupina proizvođača imala u proizvodnji automobila, što otvara prostor novim, malim igračima”, naglasio je on, ocijenivši kako će najviše pro-

izlagača

iz

33 zemlje

sudjelovalo na sajmu

81

automobilski brend predstavljen na Auto Showu

je predstavio Agan Begić, direktor Promocije Plus. On je upozorio da je zbog porezne presije broj prodanih novih automobila pao sa 88.000 u 2008. godini na lanjskih 36.000. No, zato je prodaja rabljenih vozila porasla sa 11.400 u 2008. na prošlogodišnjih 44.200. Istaknuo je kako je od 1,5 milijuna vozila u Hrvatskoj samo njih 117.000 ili 25 posto staro do pet godina, što je omogućilo razvoj sivog tržišta i smanjilo sigurnost na prometnicama.

“Podaci pokazuju porast trgovine novim osobnim motornim vozilima u 2015. za

oko pet posto u odnosu na 2014. pa možemo reći da je tržište motornih vozila na putu oporavka. No, treba imati na umu da je Hrvatska na neslavnom 22. mjestu po broju novih osobnih vozila na 1000 stanovnika, sa samo osam prodanih novih vozila, dok je primjerice EU prosjek 25 novih vozila na 1000 stanovnika”, kazao je Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam trgovinu i financije, poručivši kako se promjenom zakonodavnog okvira to stanje može i mora promijeniti. “Nova politika može povećati prihode prora-

fitirati tehnološke tvrtke, dok će proizvođače uzdrmati preraspodjela tržišta.

Svi panelisti su se složili kako Hrvatska nema velike šanse u masovnoj proizvodnji automobila, već se treba koncentrirati na niše u kojima može konkurirati znanjem i tehnologijom. Upravo te filozofije se, prema riječima Marka Pejkovića, potpredsjednika za razvoj poslovanja Rimac Automobila, drži

Hrvatska se treba koncentrirati na niše u kojima može konkurirati znanjem i tehnologijom njihova tvrtka. Vozila kod njih čine tek manji dio poslovanja, dok su većinom orijentirani na suradnju s drugim tvrtkama kojima prodaju svoje komponente i baterije. Najavio je i da će za nekoliko mjeseci predstaviti neku vrstu ‘robo-cara’ te pozvao mlade inženjere da im se

čuna kroz smanjenje zone za sivo tržište, smanjiti broj prometnih nesreća i smrtnih slučajeva, smanjiti negativan utjecaj na okoliš, a ukupni pozitivni doprinosi za državu, društvo, obitelj i pojedinca su ogromni. Takvo je stanje, osim gospodarske krize, rezultat i ulaska Hrvatske u EU i liberalizacije uvoza vozila. Nitko nema ništa protiv uvoza rabljenih vozila, ali problem je to što su kupci tih vozila gotovo isključivo fizičke osobe”, rekao je Zaher dodavši kako se upravo stoga HGK zalaže za izmjene Zakona o PDV-u.

Predsjednik Udruženja trgovaca motornim vozilima i rezervnim dijelovima pri HGK-u Zvonko Merkaš istaknuo je kako je cilj Foruma poslati poruku zakonodavcima da izmijene regulatorni okvir i time potaknu obnovu voznog parka u Hrvatskoj. Zamjenica ravnatelja Porezne uprave Marijana Vuraić Kudeljan najavila je osnutak radne skupine za poreznu reformu koja bi trebala preispitati porezne prepreke razvoju poduzetništva.

Rezultati se očekuju do kraja godine, a dalo se naslutiti kako bi jedno od rješenja moglo biti vraćanje odbitka pretporeza na kupnju vozila za pravne osobe.

pridruže. “Nije problem ako nemaju diplomu, važno nam je znanje i entuzijazam”, poručio je, što je potaklo raspravu o nedostatku kadrova i neusklađenosti obrazovnih institucija s tržištem rada.

Prostor za nove tvrtke

Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, kao najvažniju odliku obrazovnog sustava vidi fleksibilnost, a problematizira činjenicu da vrlo malo mladih želi biti inženjerima. Ne vidi problem u iseljavanju jer smatra da bi nas trebalo brinuti da naši studenti ne traže prilike vani, ali ističe kako se problem javlja ako se više nikad ne vrate. Bruno Židov s Energetskog instituta Hrvoje Požar istaknuo je da se Hrvatska mora povinovati EU direktivama o smanjenju emisije štetnih plinova, što će ubrzati razvoj električnih vozila. Saša Cvetojević, poduzetnik i poslovni anđeo, smatra da će puno veću ulogu u napretku elektrifikacije imati činjenica da je taj sektor mladima zanimljiv jer kroz njega mogu konkurirati eminentnim svjetskim proizvođačima. Ono što je sigurno, zaključak je svih sugovornika, jest to da automobilska industrija budućnosti neće biti monolitna kao danas, već će se iskristalizirati prostor za nove tvrtke koje će imati veliki utjecaj na usmjeravanje sektora.

Puno veću ulogu u napretku elektrifikacije imat će činjenica da je taj sektor mladima zanimljiv i uzbudljiv jer kroz njega mogu konkurirati eminentnim svjetskim proizvođačima.

Saša Cvetojević, poduzetnik i poslovni anđeo

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 27

aktualno Nabava vojne opreme

Kvalitetni, konkurentni i dokazani proizvodi Hrvatski proizvođači vojne opreme već su dobili poslove na nekim NATO natječajima i tako pokazali da mogu pobijediti proizvođače koji dolaze iz snažnijih i većih zemalja poput Njemačke piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

M

inistarstvo obrane potpisalo je ugovore sa 27 tvrtki o nabavi vojne opreme za potrebe opremanja Oružanih snaga Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost tih ugovora s hrvatskim proizvođačima odjeće, obuće i,

Kvalitetu hrvatske vojne opreme prepoznalo je i nekoliko savezničkih vojski među ostalim, naoružanja iznosi oko 200 milijuna kuna.

Ministar obrane Josip Buljević istaknuo je kako se radi o kvalitetnim, konkurentnim i dokazanim proizvodima na čijoj će izradi raditi više od 5000 osoba. “Tako Ministarstvo obrane nije samo promotor hrvatskih proizvođača vojne opreme u svijetu nego i jedan od generatora rasta domaćeg gospodarstva”, naglasio je dodajući kako hrvatske tvrtke prate trendove u vojnoj industriji.

Načelnik Glavnog stožera, general-pukovnik Mirko Šundov, napomenuo je kako je riječ o nastavku dobre suradnje i potpore gospodarstvu. “Međutim, ne surađujemo isključivo zato što se radi o hrvatskim tvrtkama, već zbog toga što su se njihovi proizvodi dokazali u realnim i vrlo zahtjevnim terenskim i klimatskim uvjetima poput onih u Afganistanu, Africi, Kosovu, Mediteranu i Hrvatskoj”, istaknuo je dodajući kako je kvalitetu hrvatske vojne opreme prepoznalo i nekoliko savezničkih vojski. “Oružane snage Republike Hrvatske i Ministarstvo obrane kontinuirano 28 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

surađuju s namjenskom industrijom kako bi se vojna oprema podigla na višu razinu”, kazao je.

Fantastičan rezultat

Alojzije Šestan, direktor tvrtke ŠestanBusch iz Preloga i predsjednik Zajednice proizvođača sredstava za posebne namjene HGK, ističe kako je hrvatska vojna industrija mala, ali jedna od najkvalitetnijih u svijetu.

Dodao je i to da država potpisivanjem ovakvih ugovora pomaže hrvatskim proizvođačima, ali i da to može učiniti na još nekoliko načina, ponajprije smanjenjem parafiskalnih nameta i raznih poreza te doprinosa. “Sve to može biti generator budućeg rasta i razvoja”, smatra on.

Važno je naglasiti da tvrtka Šestan-Busch već 20 godina surađuje i koristi sve stručnjake koje ima Hrvatska vojska što je izuzetno važno za razvoj proizvoda i njihovo standardiziranje te certificiranje. Tako Šestan-Busch prvi među hrvatskim proizvođačima sada uvodi standard AQAP. Riječ je o certifikatu za razinu kvalitete prema NATO standardima, a može se usporediti s ISO 9000 standardima u civilnim programima proizvodnje. “Bez suradnje s Hrvatskom vojskom, naša vojna industrija zasigurno ne bi došla na ovaj stupanj gdje se sada nalazi. A hrvatska vojna industrija prošle godine zauzela je 26. mjesto u svijetu po izvozu. To je fantastičan rezultat.

Kada bi sve ostale industrije u nas imale ovakav rezultat, hrvatski rast bio bi puno veći”, kaže Šestan.

Zapadna praksa

Željko Pavlin, direktor HS Produkta, ističe kako ugovor o nabavi vojne opreme puno znači za ovu karlovačku tvrtku jer već na po-

Željko Pavlin (HS Produkt) i Alojzije Šestan (Šestan-Busch)

četku godine može organizirati proizvodnju, pa tako i poslovanje. “Hrvatski proizvođači vojne opreme već su dobili poslove na nekim NATO natječajima i tako pokazali da mogu pobijediti proizvođače koji dolaze iz snažnijih i većih zemalja poput Njemačke. Dakle, hrvatska vojna industrija može konkurirati najvećima”, kaže on dodajući kako hrvatska vojna industrija počiva isključivo na domaćim idejama, razvoju i proizvodnji unutar državnih granica. “Čak 80 do 90 posto hrvatske vojne proizvodnje završava u izvozu, što je više nego značajan uspjeh”, napominje Pavlin.

Takav uspjeh industrije u budućnosti ovisi o strategiji koju ima svaka tvrtka. Priličan broj hrvatskih tvrtki ispituje mogućnosti i nastoji sudjelovati na natječajima diljem svijeta – od zemalja Zapadne Europe, preko Južne Ameri-

ke do Bliskog i Dalekog istoka. “Siguran sam da će dobar dio tih tendera završiti uspješno po te tvrtke. Premda tržište jedne godine raste, a druge pada, važno je biti negdje pri vrhu”, kaže.

Vojna proizvodnja ne uživa poseban status u državi u odnosu na druge grane gospodarstva. Dakle, uvjeti su isti kao i za druge proizvođače, a Pavlin napominje kako bi država mogla svima olakšati poslovanje na način da, primjerice, pojednostavi procedure prilikom izgradnje pogona i da tvrtke brže dođu do određenih dozvola. “Današnji tržišni uvjeti traže da se proizvodnja proširi u roku od šest mjeseci do najviše godinu dana. Tko god u Hrvatskoj pokušava nešto napraviti u tom roku, zna da je to nemoguće. A tržište ne čeka i stoga valja pojednostaviti i određe-

Hrvatska vojna industrija može konkurirati najvećima, kaže Željko Pavlin nu regulativu te ubrzati pravosuđe”, naglasio je. Na koncu, bilo bi dobro da država u ovakve nabave nastoji uključiti što više hrvatskih proizvođača, ali i ministarstava. “Takva je praksa na Zapadu i svugdje u svijetu. Ne vidim zašto bi Hrvatska tu bila izuzetak”, zaključuje Pavlin.

Ministarstvo obrane i 27 hrvatskih proizvođača

Ugovoreno oko 300.000 komada raznih proizvoda Suradnjom Ministarstva obrane i 27 hrvatskih proizvođača vojne opreme ukupno je ugovoreno oko 300.000 komada raznih proizvoda od čega više od 10.000 pari obuće, 70.000 komada dijelova odore, preko 140.000 komada donjeg rublja, više od 50.000 pari čarapa i drugih proizvoda.

Ugovor o nabavi borbenih odora potpisan je sa Zajednicom proizvođača čiji je nositelj tvrtka Kroko Proizvodnja i razvoj. Zajednica obuhvaća tvrtke - Čateks (Čakovec), Odjeća (Zagreb), Šešir (Zagreb), URIHO Ustanova Zagreb, te podizvoditelje Varteks Pro (Varaždin) i Hemco (Đakovo).

Ugovor o nabavi obuće za potrebe pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske

potpisan je sa Zajednicom proizvođača obuće, čiji je nositelj tvrtka INKOP Obuća iz Poznanovca, a obuhvaća još tvrtke Borovo (Vukovar) te Jelen Professional iz Čakovca.

Ugovori su potpisani i sa sljedećim tvrtkama: Pleter-usluge Zagreb (usluga prehrane), Croatia osiguranje, Šestan-Busch iz Preloga (kacige), HS produkt iz Karlovca (naoružanje), Đuro Đaković iz Slavonskoga Broda (remont), Tehnomont brodogradilište iz Pule (servis brodova), Jadran Tvornica čarapa iz Zagreba (čarape), Galeb iz Omiša (donji veš), Mako iz Osijeka (vojničke veste), Skiplet iz Rakitja (pozamanterija), Kap-ko iz Zagreba (kape), Krojostil iz Jakovlja (jakne), Jaquard iz Zagreba (tekstil-

ne oznake), Kovnica iz Popovca (metalne oznake), Techtex iz Varaždina (kabanice), Čarliana iz Zagreba (rukavice) i Antipiros iz Splita (servis aparata).

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 29

aktualno 19. međunarodni proljetni bjelovarski sajam

Sve moderniji, sve ljepši, sve važniji S približno 500 izlagača iz 15 zemalja - stotinjak više nego prošlog proljeća - Bjelovarski se sajam prometnuo u najdinamičniji i najatraktivniji poljoprivredni sajam ne samo u Hrvatskoj, nego i u regiji. Ove godine itekako je vidljivo da je iza ove manifestacije bila godina velikih ulaganja piše Goran Gazdek

V

iše od 50.000 posjetitelja iz gotovo cijele Hrvatske i zemalja okruženja obišlo je prvog vikenda u travnju 19. proljetni međunarodni bjelovarski sajam na kojem se okupilo približno 500 izlagača iz 15 zemalja. Stotinjak je to izlagača više nego prošlog proljeća, a raduje i podatak da su se nakon nekoliko godina neizlaganja u Bjelovar vratili svi brendovi i proizvođači traktora s pripadajućom mehanizacijom od kojih su neki zakupili i po 800 četvornih metara sajamske površine. Osim poljoprivredne i šumske mehanizacije brojnih robnih marki, bio je izložen i cjelokupan program sjemenja, sadnica i zaštitnih sredstava za bilje i sve što je usko vezano na poljoprivrednu granu uključujući gospodarske i druge djelatnosti bez kojih procesi u poljoprivrednom sektoru ne bi bili mogući i potpuni. Predstavljeni su brojni noviteti, među inima berač smilja i sadilica za kukuruz na foliju. Posebnu pozornost privukli su traktori za posebne potrebe šuma i brdovitih terena bjelovarske tvrtke Hittner. Zbog posebnosti i sposobnosti za rad u skučenim šumskim uvjetima sve su češće narudžbe iz ino-

zemstva, a posljednja je bila iz BiH. Direktor Bjelovarskog sajma Davorin Posavac iznimno je zadovoljan rezultatima 19. proljetnog sajma.

“Potvrdili smo primat najvećeg poljoprivrednog sajma u Hrvatskoj i jednog od najzapaženiji i najdinamičnijih u regiji”, rekao je Posavac.

Ulaganja i napredak

Od 2015. godine Bjelovarski sajam je član međunarodne organizacije Eurasco koja okuplja najuspješnije i najbolje europske sajmove. Godina je završila u skladu s predviđenim financijskim planom, nakon oporezivanja ostvarena je dobit u iznosu od 120.000 kuna. Bila je to godina investicija - dva milijuna kuna uloženo je u najpotrebnije infrastrukturne zahvate na sajamskom prostoru: Wi-Fi sada pokriva cijeli sajamski prostor, uređena je prilazna cesta i novi ulaz s okretištem za autobuse, postavljeno je gotovo 1000 metara ograde, izgrađena je mreža hidranata, hipodrom, dorađene nove izlagačke površine. Ove godine sajamske hale opremljene su najmodernijim grijanjem čime je podignuta razina kvalitete izložbenog prostora.

Grad Bjelovar

Proračunska podrška poljoprivredi Grad Bjelovar u proteklih je 11 godina, koliko traje intenzivna proračunska podrška poljoprivredi stalnim uvođenjem novih mjera, uložio oko 23 milijuna kuna. Najveći dio novca usmjeren je razvoju stočarstva, posebice mliječnog govedarstva. Ovogodišnji projekti za koje je osigurano tri milijuna kuna predstavljeni su na štandu Grada Bjelovara. Riječ je o novčanim potporama za 34 namjene i šest projekata koji

se provode sa znanstvenim institucijama od kojih pet sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom, a jedan s Poljoprivrednim institutom Osijek. Na štandu su bjelovarski proizvođači sira, meda, rakija, vina i rukotvorina besplatno izlagali svoje proizvode, a ove godine gosti su bili obiteljska poljoprivredna gospodarstva iz Opuzena i Metkovića koji su izložili proizvode od voća i povrća iz doline Neretve.

30 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

Sajam je otvorio ministar poljoprivrede Davor Romić naglasivši kako su sajmovi mjesta komunikacija i razvoja ideja. “Nadam da ćemo i ovdje pronaći neka rješenja za našu poljoprivredu koja je u teškom stanju. Ništa bolje nije ni u Europskoj uniji, ali ona nam ih neće riješiti već to moramo sami”, rekao je ministar Romić i dodao kako se zbog toga u Ministarstvu užurbano radi na Strategiji poljoprivrede, šumarstva, prerade drva i na izradi zakonskih propisa koje će trebati implementirati u prostor te na Programu ruralnog razvoja. “Uvjeren sam da ćemo uspjeti povući ukupan iznos veći od dvije milijarde eura, ugraditi ga kroz nove projekte u ruralni prostor i time zaustaviti depopulaciju na tim područjima”, kazao je ministar Romić.

Od ove godine proljetni sajam ima i zemljupartnera. Bila je to Republika Makedonija s kojom Hrvatska ostvaruje robnu razmjenu u visini od 10 milijuna dolara. “To je jako malo i moramo raditi na produbljivanju gospodarske suradnje jer jedni drugima imamo što ponuditi.

Makedonija je poznata po plodnoj zemlji i dobrim proizvodima, baš kao i Hrvatska, što daje mogućnost veće robne razmjene. Makedonija je prošle godine ostvarila rast 3,7 posto BDP-a što predstavlja jedan od najboljih rezultata ne samo u našoj regiji već i u Europi”, rekla je veleposlanica Republike Makedonije u Hrvatskoj Daniela Karagjozoska.

Mladi poljoprivrednici

Na Bjelovarskom sajmu drugi su put održani Međunarodni dani mladih poljoprivrednika.

Alarmantan je podatak da je tek oko devet posto poljoprivrednih gospodarstava u Hrvat-

skoj mlađe od 40 godina. Od 190.000 poljoprivrednih gospodarstava, u jedva nešto više od 16.000 nositelji su mlađi od 40 godina. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji njihova zastupljenost je 10 posto, što je iznad državnog prosjeka. Na panelu Mladi menadžeri u agrobiznisu i poljoprivredi, uz ministra Romića, govorili su dekan Agronomskog fakulteta Zoran Grgić, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika Jan Marinac, predsjednik Seljačkog saveza Slovenije Rok Sedminek i predstavnici tvrtki Agrokor, Viro tvornica šećera Virovitica, Žito iz Osijeka i Orbico Grupa.

“Mladi poljoprivrednici svojim inovacijama i tehnologijama mogu izmijeniti sadašnju nepovoljnu situaciju u poljoprivredi i njezinoj strukturi jer mladi imaju tu poduzetničku energiju”, rekao je Romić.

U okviru ovog sajma održana je i 4. regionalna konferencija privatnih šumoposjednika Jugoistočne Europe na kojoj su o temi kako

Među brojnim novitetima predstavljeni su berač smilja i sadilica za kukuruz na foliju bolje iskoristiti potencijal privatnih šuma govorili sudionici iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije. Razgovaralo se o većim mogućnostima suradnje poljoprivrednog i šumskog sektora, iskustvima gospodarenja, razlozima zapuštenosti privatnih šuma i potrebnim mjerama za poboljšanje.

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO PROLJETNA SJETVA 2016. GODINE

Opet u znaku prob Sinoptičari najavljuju stabilizaciju vremena te rast temperatura zraka i tla, a poljoprivrednici zbog nedostatka novca - nikad siromašniju sjetvu piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

I Antun Laslo

Tugomir Majdak

Ernest Nad

ako se proljetna sjetva smatra jednim od najvažnijih sezonskih poslova u poljoprivredi, nju već dvadesetak godina obilježavaju pesimistični, pa i katastrofični tonovi.

Naravno, sjetva je obavljena svake godine, pa će tako biti i ove, no pitanje je kako. Hoće li se zbog hladnog tla i obilnih padalina stići ispoštovati svi agrotehnički rokovi za sjetvu, te ono što najviše muči poljoprivrednike, posebice one manje - hoće li imati dovoljno novca za kvalitetno sjeme, za gnojivo, zaštitna sredstva i potrebno gorivo. Pravi domaćini znaju reći kako onaj tko do sada nije osigurao dovoljno sjemena, gnojiva i goriva - bolje da se i ne bavi tim poslom.

Najveći problem vrijeme i novac

Prema riječima predsjednika Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život Antuna Lasla, nije zakazalo samo vrijeme, nego i država. “Što nam vrijedi zasijati kvalitetno i postići prinos, ako ne znamo tko će otkupiti našu robu, tko će je uskladištiti i pod kojim uvjetima, te kad ćemo dobiti plaćenu našu robu”, kaže Laslo dodajući kako je “to

sve sramotno i žalosno”. Vrijeme i novac, definitivno su najveći problemi poljoprivrednika već godinama, iako je prijašnjih godina isplata barem dijela poticaja išla uoči proljetne sjetve,

Potpore će biti na računima poljoprivrednika do sredine travnja, kazao je Tugomir Majdak čulo se na tradicionalnom sastanku organiziranom u HGK-Županijskoj komori Osijek o provedbi sjetvenoga plana u Osječko-baranjskoj županiji. Problem su potpore za prošlu godinu, koje su prema mišljenju poljoprivrednika trebale biti isplaćene još prije dvadesetak dana.

Iako je rok za njihovu isplatu lipanj ove godi-

Belje prezentiralo preciznu poljoprivredu

Dronovi u službi precizne

N

a ratarskim površinama Belja u Mirkovcu prezentirana je najmodernija poljoprivredna proizvodnja u regiji u kojoj se u koriste suvremeni traktori s priključnim strojevima i dronovi.

Ovakvu preciznu poljoprivredu u Belju omogućile su značajne investicije u zadnje generacije poljoprivredne mehanizacije. Belje od prošle godine koristi dva drona za potrebe snimanja svojih 32 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

ratarskih površina, a sada je predstavljen novi dron prilagođen za korištenje u poljoprivredi, koji svojim povećanim dometom omogućuje detaljno snimanje velikih oranica od 100 i više hektara kakvih je u Belju najviše. Prikupljeni podaci iz drona su prebačeni u suvremeni GIS sustav koji je Belje razvilo za svoje potrebe i u kojem tehnolozi obrađuju podatke i kreiraju karte prihrane koje se prebacuju u računala satelitski

blema ne, ratari su očekivali isplatu dijela i prije sjetve kako je to bilo ranijih godina. Ipak, kako je to u Osijeku najavio Tugomir Majdak, zamjenik ministra poljoprivrede, potpore će biti na računima poljoprivrednika do sredine travnja.

“Isplata poticaja bit će sukladno dogovoru ministara poljoprivrede i financija Davora Romića i Zdravka Marića sredinom travnja. Prvi avans bio je za proizvodnu 2015. isplaćen već krajem te godine, a sada slijedi ostatak koji će biti na razini onoga što je isplaćeno za 2014. u 2015. godini. Bit će isplaćeno 2,8 milijardi kuna, što je povećanje od 246 milijuna kuna”, rekao je Majdak dodajući kako su za 2016. godinu u proračunu za poljoprivredu osigurane ukupno 6,83 milijarde kuna.

Najviše će biti kukuruza i soje

Inače, nepovoljni vremenski uvjeti i višak padalina onemogućili su početak radova na njivama, pa proljetna sjetva kasni. Sinoptičari najavljuju stabilizaciju vremena te rast temperatura zraka i tla, a poljoprivrednici zbog nedostatka novca - nikad siromašniju sjetvu.

Da je vrijeme poslužilo, traktori bi već bili na

2,8 mlrd kn

bit će isplaćeno poljoprivrednicima za poticaje

njivama, a desetak hektara na području Osječko-baranjske županije već bi bilo zasijano šećernom repom.

Prema riječima Ernesta Nada, voditelja Odjela za poljoprivredu HGK-ŽK Osijek, najviše će se sijati kukuruz i soja, te suncokret i šećerna repa. “Ukupno, na poljima Osječko-baranjske županije planira se zasijati oko 136.500 hektara što je nešto manje nego što je to bilo proteklih godina. Najviše površina, procjenjuje se, bit će i ove godine zasijano kukuruzom, oko 83.000 hektara ili oko 61 posto površina, a dobar interes je i za sjetvu soje kojom će biti zasijano oko 20.000 hektara ili oko 15 posto površina”, dodao je Nad.

136.500ha bit će zasijano u Osječkobaranjskoj županiji

od toga oko ha

83.000

bit će pod kukuruzom

poljoprivrede navigiranih traktora i prema njima se izvodi točna prihrana pšenice. Time Belje štiti okoliš i ostvaruje uštede u primjeni gnojiva, ali i vremenu obilaska oranica i praćenja stanja usjeva.

Kako je istaknuo Davor Bošnjaković, direktor Belja, korištenjem dronova smanjeni su troškovi repromaterijala i povećana produktivnost rada, ali i ekološka komponenta ratarske proizvodnje.

“Precizna poljoprivreda je dovela do značajnog povećanja prinosa kroz ujednačenost usjeva i primjenu optimalne tehnologije prema svakoj biljci.

Belje je započelo preciznu poljoprivredu još 2009., a korištenje dronova je kvalitativni iskorak koji nam omogućuje da poslove realiziramo točnije i brže.

Riječ je o suvremenoj poljoprivredi novog doba jer nam prikupljanje podataka koje ne vidimo sa zemlje omogućuje

rano detektiranje bilo kojeg problema na usjevima i pravodobnu reakciju. U budućnosti planiramo proširiti set senzora s ciljem učinkovitog korištenja sustava navodnjavanja, odvodnje i sustava zaštite bilja, a već ove godine koncept precizne poljoprivrede proširujemo sjetvom kukuruza u varijabilnoj količini biljaka po jedinici površine”, objasnio je Krešimir Grgić, direktor PC Ratarstva u Belju.

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Projekt EkoBiz – poticanje eko-poduzetništva

Mladi poduzetnici ekološkoj poljopr

Cilj projekta je potaknuti interes mladih za bavljenje ekološkom poljoprivredom n djece predškolske i školske dobi piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

I zadnja berba maslina bila je odlična. S plasmanom ulja nemamo problema.

Najlakše nam ga je, osim u Hrvatsku, plasirati u Austriju i Njemačku.

U

Splitsko-dalmatinskoj županiji vlada sve veći interes mladih ljudi za bavljenje ekološkom poljoprivredom. Zbog toga je Javna ustanova za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije RERA SD, u partnerstvu s udrugom Zdravi grad, Gradom Split, Gradom Trilj, Gradom Kaštela, Općinom Nerežišća i Općinom Pučišća još polovinom srpnja 2015. potpisala ugovor o financiranju projekta EkoBiz – poticanje eko-poduzetništva mladih putem Europskog socijalnog fonda. Projekt će trajati do srpnja ove godine, a u 100-postotnom iznosu financiran je sredstvima Europske unije.

Cilj projekta je potaknuti interes mladih za bavljenje ekološkom poljoprivredom na području Splitsko-dalmatinske županije, ali i razviti poduzetničku kulturu kod djece predškolske i školske dobi.

Projektom se financira 10-dnevna edukacija za mlade iz ruralnih i otočkih općina Splitskodalmatinske županije, koja se odvija na lokalnim ekološkim gospodarstvima s odabranim stručnjacima za pojedini aspekt edukacije kao što su uzgoj, ekonomska isplativost, certifikacija, plasman...

Posjet talijanskim proizvođačima Božo Vukušić, suvlasnik ekološkog maslinika u Šestanovcu

U suradnji s organizacijom IFOAM AgriBioMediterraneo, sudionicima je organizirano trodnevno studijsko putovanje u jednu od najuspješnijih talijanskih regija u razvoju ekološke poljoprivrede, Emilia-Romagnu. Mladi poljo-

34 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

privrednici su posjetili četiri različita uspješna ekološka poljoprivredna gospodarstva i prisustvovali najvećem talijanskom sajmu ekološke hrane SANA 2015. Po završetku edukacije, polaznicima su u suradnji s odabranom konzultantskom tvrtkom izrađeni poslovni planovi i aplikacije za natječaje Programa ruralnog razvoja.

Projekti će biti predstavljeni na Eko sajmu koji će biti organiziran u svibnju u Splitu “Početkom kolovoza prošle godine objavljen je poziv za iskaz interesa mladih o sudjelovanju u projektnim aktivnostima, ciljajući na 25 osoba. Poziv je, uz izvrsnu podršku medija, te uz aktivne kanale društvenih mreža, stvorio jako veliki interes te se prijavilo više od 50 osoba.

Svi prijavljeni su primljeni kao sudionici te su sudjelovali na trodnevnom studijskom putovanju u talijanske gradove Vignolu, Modenu i Bolognu. Ukupan broj sudionika bio je 59, od kojih se dio odlučio na odlazak vlastitim vozilima, a u grupi je bilo i troje djece”, ističe Jelena Petrov,

a mladih putem Europskog socijalnog fonda

i se okreću privredi

na području Splitsko-dalmatinske županije, ali i razviti poduzetničku kulturu kod

stručna suradnica Javne ustanove za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije RERA SD. Ona kaže kako je posjet drugom najvećem europskom sajmu ekološke hrane SANA 2015 sudionicima dao sliku o tome koliko je veliko i značajno tržište ekološke hrane. “Posebnu pozornost privukao je paviljon kozmetike na bazi ekoloških prerađevina ljekovitog i aromatičnog bilja. Uspostavljen je niz kontakata s udrugama, znanstvenim institucijama i administrativnim predstavnicima. Osobito je značajan kontakt partnerskih institucija s predstavnicima regije Emilia-Romagna i predstavnicima lokalne vlasti Vignole i Modene, u kontekstu zajedničkih transnacionalnih i prekograničnih projekata koji će biti prijavljeni kroz programe teritorijalne suradnje”, pojašnjava Jelena Petrov.

Mladi ekološki proizvođači

Dvadesetšestogodišnji Božo Vukušić, suvlasnik ekološkog maslinika u Šestanovcu kojim upravlja obiteljska tvrtka Jurin dvor, pokrenuo je niz različitih projekata i aktivan je sudionik svih projekta i edukacija o ekološkoj proizvodnji. “Na ideju sadnje maslinika od 1800 maslina došao je moj otac koji dosta putuje po Hrvatskoj i svugdje je viđao obiteljska poljoprivredna gospodarstva u kojima je naznačavana duga obiteljska tradicija proizvodnje. Kako je svaki dan putovao na posao iz Šestanovca u Split, odlučio je to prekinuti i pokrenuti nešto na našem imanju. Masline su danas stare od pet do

devet godina. Pretprošle godine smo, za razliku od naših kolega, imali odličnu berbu maslina jer smo zahvaljujući tome što nam je maslinik na 330 metara nadmorske visine izbjegli nalete maslinove muhe. Dobili smo oko 500 litara ekološkog maslinovog ulja. I zadnja berba maslina bila je odlična. S plasmanom ulja nemamo problema. Najlakše nam ga je, osim u Hrvatsku, plasirati u Austriju i Njemačku. Imamo 14 proizvoda na bazi maslina i maslinovog ulja, a asortiman namjeravamo još proširiti”, ističe Božo Vukušić. U narednom razdoblju, prema njegovim riječima, Vukušići planiraju uzgajati kokoši hrvatice. Tridesetogodišnji Frano Moro, vlasnik OPG-a Frano Moro, u Sinjskom polju zasadio je na svojih sedam i pol hektara industrijsku konoplju, koja je sama po sebi primjer ekološkog uzgoja jer ta biljka ne traži nikakve dodatke tijekom uzgoja, a k tome još i čisti tlo od pesticida ukoliko su u njemu otprije bili prisutni. Još dva hektara industrijske konoplje ima njegov kooperant. Moro je s uzgojem ove biljke počeo prije dvije i pol godine, a ideju je dobio na jednoj konferenciji o industrijskoj konoplji koja se održala u Sloveniji. Ovo mu je prva godina da će se na tržištu pojaviti s proizvodima, i to s konopljinim čajem i uljem konoplje. “Dobio sam ekološki certifikat jer sam obradio zapušteno zemljište koje nije bilo zagađeno pesticidima. Planiramo izgraditi i pogon za preradu jer trenutačno konoplju vozimo na preradu u Veliku Goricu. Naravno, prije toga moramo se uvjeriti da možemo opstati na tržištu”, kaže Moro.

Dobio sam ekološki certifikat jer sam obradio zapušteno zemljište koje nije bilo zagađeno pesticidima.

Planiramo izgraditi i pogon za preradu jer trenutačno konoplju vozimo na preradu u Veliku Goricu.

Počinje se od malena

Udruga Zdravi grad za vrijeme trajanja projekta radit će sa 15 škola i vrtića, suradnika na projektu, s ciljem razvoja poduzetničke kulture kroz Projektoplovstvo - model koji je udruga razvila kako bi potakla projektni pristup u nastavi. Djeca, odgojitelji i učitelji razvijat će male projekte na temu hrane i poljoprivrede. Projekti će biti predstavljeni na Eko sajmu koji će biti organiziran u svibnju, na centralnoj lokaciji u Gradu Splitu, a kojemu će prisustvovati i veliki broj postojećih ekoloških proizvođača.

Frano Moro, vlasnik OPG-a Frano Moro

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo ISTA HRVATSKA, Zagreb

Neovisni o susjedovoj potrošnji Tvrtka je specijalizirana za tzv. podmjerenje, tj. individualno mjerenje, naplatu i transparentnu vizualizaciju podataka o potrošnji u zgradama s više stambenih ili poslovnih prostora trenira lokalne partnere i nastoji ponuditi najbolji paket proizvoda i usluga na tržištu.

“Zgrade koje opskrbljujemo svojim sustavima često su u lošem stanju, sustavi grijanja nisu pravilno održavani, ali dajemo sve od sebe da korisnici budu zadovoljni. Razlika u Hrvatskoj je to što ne radimo s tvrtkama koje upravljaju zgradama, kao što je to slučaj u drugim zemljama. Moramo sklapati individualne ugovore sa svakim od vlasnika, ali uspješno smo se prilagodili ovom sustavu”, napominje on.

Jasni trendovi

A SAD MALO O NAMA...

u 25 zemalja posluje Ista više od 5100 osoba zapošljava tvrtka u svijetu ukupno brine o 49 milijuna razdjelnika koji su ugrađeni u oko 12 milijuna stambenih ili poslovnih jedinica u Hrvatskoj djeluje od 2015.

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

T

vrtka Ista jedna je od vodećih u svijetu u pružanju usluga za bolju iskoristivost energije u građevinskom sektoru. Svojim proizvodima i uslugama pomaže stanarima da održivo štede energiju i emisiju CO2, pa tako i troškove. Ista se specijalizirala za tzv. podmjerenje, tj. individualno mjerenje, naplatu i transparentnu vizualizaciju podataka o potrošnji u zgradama s više stambenih ili poslovnih prostora. Iako je u Hrvatskoj počela s radom tek prošle godine, tvrtka u Njemačkoj posluje desetljećima i trenutno zapošljava više od 5100 osoba u 25 zemalja diljem svijeta. Ne manje važna činjenica je da tvrtka brine o 49 milijuna razdjelnika koji su ugrađeni u oko 12 milijuna stambenih ili poslovnih jedinica.

Dražen Hubak, direktor tvrtke Ista Hrvatska, kaže kako je tvrtka nakon analize tržišta u Hrvatskoj prepoznala da se povećava broj projekata energetske učinkovitosti i da su hrvatski građani sve svjesniji prednosti individualnog mjerenja toplinske energije.

“Danas smatramo da je ulazak na hrvatsko tržište bio dobra ideja, naša kompanija je već dobro poznata i ljudi vjeruju kvaliteti naših proizvoda”, ističe. U Hrvatskoj Ista zapošljava i educira specijalizirane ljude,

36 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

Najveći izazov u poslovanju u Hrvatskoj je svakako slaba informiranost potencijalnih korisnika o načinu na koji funkcionira i prednostima koje donosi podmjerenje. “Zbog toga nam je cilj informirati o tome hrvatsku javnost, uvijek na temelju ogromnog iskustva koje imamo”, kaže.

Kad tvrtka gleda naprijed, trendovi su vrlo jasni - građani žele svaki od energenata pla-

Nitko ne želi plaćati više nego što mora, kaže Dražen Hubak ćati po potrošnji. “Nitko ne želi plaćati više nego što mora. Pošteno i individualno naplaćivanje je rješenje: s podmjerenjem svaki stanar plaća samo za energiju koju je potrošio, neovisno o potrošnji susjeda. Ovo dokazano motivira ljude da optimiziraju svoju potrošnju, čuvaju energiju i smanjuju troškove. Zbog toga se u sve nove zgrade ugrađuju različiti mjerni instrumenti koji omogućuju plaćanje po potrošnji. Mi nudimo različite tehnologije, od razdjelnika do kalorimetara i vodomjera, koje sve imaju zajednički cilj - povećati energetsku učinkovitost u zgradama”, zaključuje Hubak. (B.O.)

POGLED IZNUTRA

Ćup s blagom na dohvat ruke

IGOR PURETA

predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Prodaja će se ostvariti jedino ako upoznamo kupca s prednostima našeg proizvoda i rješenjima koja mu on donosi. Za to je pak potrebno pobijediti strah od javnog nastupa

I

ako se čini da tvrtke u Hrvatskoj niču kao gljive poslije kiše, javljaju se i glasovi koji kažu da su administrativne prepreke kod njihova osnivanja tolike da mnogi odustanu od poduzetničkog izazova. Koliko god država promovira brze načine osnivanja poduzeća, još uvijek postoji nevjerojatan broj papira i dozvola koje je potrebno sakupiti kako bismo počeli raditi ono što smo oduvijek željeli i kud su nas naši snovi vodili.

I dok se političari trude prikazati stvarnost malo ružičastije, malo se tko pita što se događa sa svim tim tvrtkama. Osnivaju li ih građani Hrvatske kako bi pobjegli od nekog nemogućeg šefa ili kako bi sebi omogućili posao i zaradu? Jesu li uspješne i rastu ili životare zaboravljene? Prema nekim izvorima u Hrvatskoj je u 2015. osnovano gotovo 13.000 tvrtki što je manje od 2014. i 2013. No, važno je znati da je za razliku od 2014., kada je ugašeno isto toliko poduzeća koliko je i osnovano u 2015., taj broj znatno smanjen, pa je broj ugašenih dosegao jedva 8000, ali je zato još 6000 bilo u stečajnom postupku. Stečajni postupak kod nas, na žalost, znači i prestanak rada tvrtke, umjesto da bude trenutak oporavka, kao što je to u brojnim slučajevima u ostalim zemljama EU-a. Koji su razlozi tolikog broja zatvorenih tvrtki? Zašto nakon nekog vremena splasne početni entuzijazam osnivača i poduzeće bude ugašeno?

Prvi test je opet administracija koja kuca na vrata svaki mjesec, a ponekad i češće, zahtijevajući sve veće i veće plahte izvještaja kojima je malo tko od nas vičan. Rješenje je jednostavno, kao i uvijek.

No, unajmiti osobu ili tvrtku da se brine o knjigovodstvu i računovodstvu ima svoju cijenu koju je teško platiti ako posao još nije uhodan. Nakon nekog vremena provedenog u svladavanju administrativnih prepreka, tijekom kojeg smo ostali bez puno narudžbi klijenata jer nismo imali vremena za njih, pojavljuje se sljedeći problem. I prije osnivanja poduzeća smo

imali u glavi nekolicinu klijenata za koje smo znali da će vrlo vjerojatno kupiti naš proizvod ili uslugu. U prvo vrijeme to nam je i uspjelo ostvariti, a zatim su narudžbe jenjale, možda i presahnule.

Već sa smanjenjem narudžbi shvatili smo da su nam potrebni novi klijenti, ali nikako da nam sine gdje ćemo ih pronaći. Mnogi već razmišljaju o reklamama, lijepljenju adresa na stupove rasvjete u susjedstvu, statusima na društvenim mrežama ili novoj, sjajnoj, web stranici.

Mnogi će poštom slati uzorke proizvoda, očekujući da će primatelji pošiljaka biti jednako oduševljeni njima kao što smo i mi sami. Takva razmišljanja su u redu i aktivnosti koje sam opisao (vi ih slobod-

kraju izgledaju ili pružaju upravo ono što smo i htjeli i što zapravo, barem tako mislimo, svaki čovjek treba. No, ipak nam se ne mili krenuti od jednog mogućeg kupca do drugog, kako bismo im objasnili što smo to zapravo napravili i kakvu će korist imati od njega. Možda baš zato što smo napravili tako dobar proizvod, čak i mislimo da ga nije potrebno prodavati - prodaja će se odvijati sama! No, na našu veliku žalost - neće, osim vrlo rijetko. Kupci će prihvatiti proizvod ako iza njega postoji priča koja rješava barem jedan njihov problem. U suprotnom će to ostati samo još jedan od pokušaja da kupac sam zaključi što bi se s našim proizvodom moglo napraviti. Ako njemu prepustimo takav zaključak, vjerojatno je da će odlučiti da mu to ne treba i prodaja neće biti obavljena.

Prodaja će se ostvariti jedino ako upoznamo kupca s prednostima našeg proizvoda i rješenjima koja mu on donosi.

Za to je pak potrebno pobijediti jedan od najvećih strahova s kojim smo se ikad susreli - strah od javnog nastupa.

No, taj se strah može pobijediti i to vrlo jednostavno. Dovoljno je vježbati i suočavati se s njim što je više moguće. Na taj način nećete samo pobijediti strah od javnog nastupa, već ćete postati i vrstan prodavač, a to znači da ćete prevladati još jedan iza-

Zato što smo napravili dobar proizvod, mislimo da će se prodaja odvijati sama. No, na žalost neće no dopunite svojima!) svakako mogu pospješiti naše napore, ali bez jedne važne aktivnosti donijet će vrlo slab rezultat.

Ono što će sigurno donijeti rezultat, samo što se malo tko odvaži upustiti u tu avanturu, jest prodaja! I to ne prodaja bilo čega već našeg proizvoda ili usluge, koje smo tako dugo osmišljavali, zbog kojih smo proveli mnoge besane noći i koji na

zov koji ste susreli na putu razvoja svog poduzeća. Time ćete osigurati povećanu prodaju koja će vam donijeti nova sredstva, a time i potreban kapital za daljnji rast.

I zato samo hrabro krenite jer vas na kraju ovog pothvata sigurno čeka ćup s blagom, kako onim materijalnim, tako i onim neopipljivim, ali neprocjenjivim - osjećajem uspjeha, ispunjenja i zadovoljstva!

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM Alternativni turistički proizvodi

Vojni turizam produljuje sezonu Razvoj posebnih oblika turizma poput vojnog te stavljanje u funkciju i davanje komercijalne i marketinške vrijednosti neiskorištenoj i zapuštenoj vojnoj imovini koja je sada u državnom vlasništvu jedan je od prioriteta razvoja hrvatskog turizma piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U Hrvatskoj čak 231 vojna nekretnina nema nikakvog značaja u vojnom smislu

N

ekadašnja vojna središta u Hrvatskoj, poput otoka Visa i Lastova, danas su sve zanimljivija turistima. U nekim bivšim vojnim objektima na Visu, točnije u nekadašnjem vojnom sustavu za opskrbu otoka električnom energijom, sada je podrum u kojem odležava vugava obitelji Lipanović. Naime, temperatura i vlaga u tunelu idealne su za proizvodnju vina, pa je vinar Antonio Lipanović iskoristio taj prostor kako bi u njemu proizveo jedno od najboljih dalmatinskih, ali i hrvatskih vina. Poznato je da Hrvatska raspolaže s iznimno velikom bivšom vojnom imovinom koju je Ministarstvo obrane proglasilo neperspektivnom u vojnome smislu. Veliki dio tih nekretnina nalazi se na lokacijama na kojima je perspektivan gospodarski, te posebice turistički razvoj. Ta se imovina treba očuvati i povećati joj vrijednost njenom prenamjenom u turističke objekte kako bi privukla domaće i strane turiste.

Nove namjene

Upravo razvoj takvih posebnih oblika turizma poput vojnog te stavljanje u funkciju i davanje komercijalne i marketinške vrijednosti neiskorištenoj vojnoj imovini u državnom vlasništvu 38 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

jedan je od prioriteta razvoja hrvatskog turizma.

Prema podacima Ministarstva obrane, u Hrvatskoj čak 231 vojna nekretnina nema nikakvog značaja u vojnom smislu. Nedavno je osnovan Klaster posebnih oblika turizma - Agema i to s ciljem prenamjene tih vojnih u turističke objekte. Njegovi osnivači, članovi i podupiratelji su tvrtka Enigma aviation travel, Udruga Fortica Croatica, udruga iz Gline Incijativa za spomenpodručje Žirje, Udruga VOMP HR (hrvatski tenkisti), Azijsko-pacifička gospodarska komora u Hrvatskoj te Australialink poslovni klub. Kako je istaknula Marina Rukavina, predsjednica Ageme, klaster će se posebice zauzimati za razvoj vojno-veteranskog, kulturnog, sportskog, vjerskog, zdravstvenog, pustolovnog i edukativnog turizma.

“Ideja o osnivanju klastera nastala je početkom 2015. godine. Vizija nam je uvrstiti Hrvatsku među prvih pet odredišta alternativnog turizma”, rekla je Marina Rukavina.

Pomoć kroz klaster

Dodala je kako se time želi potaknuti svijest ljudi o potencijalu i razvoju vojnog turizma čime se sezona može produljiti na cijelu godinu. Kroz klaster Agema pružat će se usluge i nastojati unaprijediti poslovanje svih koji rade u turizmu, ali i ostalih koji sudjeluju u kreiranju destinacije, proizvoda ili usluga u alternativnim i specifičnim oblicima turizma.

Marina Rukavina kaže kako je pritom važno njihovo povezivanje i formiranje turističkih proizvoda s novim dodanim vrijednostima. U planovima udruge je i edukacija članica klastera, organizacija tečajeva ali i realizacija raznih projekata među kojima je i projekt Spomen-područja i Međunarodnog veteranskog terapijskoturističkog centra Ruža hrvatska Žirje te osnivanje povezanih terapijsko-radnih i turističkih međunarodnih kampova i središta za veterane na području Hrvatske.

Njemačka Hrvatima sve popularnije turističko odredište

U Njemačku na odmor

S

registriranih 79,7 milijuna noćenja stranih turista, njemački turizam je prošle godine zabilježio šestu rekordnu turističku godinu za redom.

Prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, broj noćenja stranih gostiju u smještajnim objektima s najmanje 10 kreveta, u 2015. iznosio je oko 4,1 milijun ili 5,4 posto više u odnosu na prethodnu godinu, rekla je Tijana Djuričić, PR menadžerica Regionalnog ureda Njemačke turističke zajednice, na prošlotjednom susretu s novinarima. Prema popularnosti turističke destinacije među turistima, Njemačka se nalazi na drugom mjestu, odmah iza Španjolske, a ispred Francuske. U Njemačkoj turističkoj zajednici očekuju kako će se ove godine ostvariti porast broja stranih noćenja za jedan do tri posto u odnosu na 2015., a do 2030. prognoziraju kako će se u toj zemlji ostvarivati 53,7 milijuna noćenja turista.

Od ukupnog broja noćenja, značajan broj prošle godine ostvarili su hrvatski gosti, pa je tako sa 191.142 noćenja u 2014., broj noćenja prošle godine porastao na 287.348 što je 46,5 posto više. Hrvatski turisti u Njemačku uglavnom putuju na odmor i to 58 posto njih, zbog poslovnih razloga putuje ih 29 posto, a zbog nekih drugih razloga 13 posto. Najveći broj naših turista u tu državu putuje zrakoplovom - 39 posto, nešto manje automobilom ili 38 posto te

kombi prijevozom 18 posto. Najmanje pet posto ih putuje vlakom. Kako je istaknula Tijana Djuričić, Njemačka je u Hrvatskoj najpopularnija kod turista od 34 do 55 godina (55 posto) te mladih od 15 do 34 godine (37 posto). Hrvatski turisti u toj, nama najvažnijoj emitivnoj zemlji, jer mnogo Nijemaca dolazi na odmor u naše turističke destinacije, ostaju u Njemačkoj prosječno 10 noći te dnevno potroše 57 eura po osobi. Kao i ostale turiste, tako i turiste iz naše zemlje, u Njemačkoj najviše privlače njene prirodne ljepote jer su 48 posto površine te zemlje zaštićeni rezervati prirode. “Njemačka je po veličini prostora zaštićenih rezervata prirode na drugom mjestu u Europi, odmah iza Slovenije”, naglasila je Tijana Djuričić. (S.P.)

Broj noćenja hrvatskih gostiju je skočio za 46,5 posto

konferencija “Inovacija i održivi razvoj proizvoda turizma posebnih interesa”

Programi za produljenje sezone

M

eđunarodna konferencija pod nazivom Inovacija i održivi razvoj turizma posebnih interesa održana je proteklog tjedna u Zagrebu u organizaciji Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), a uz financijsku potporu Ministarstva turizma, Srednjoeuropske inicijative i Turističke zajednice grada Zagreba. Na konferenciji je sudjelovalo više od 70 turističkih radnika i stručnjaka iz 15 europskih zemalja, te više od 20 predavača. Kako je istaknuo Boris Žgomba, predsjednik UHPA-e, konferencija

je organizirana kako bi se institucijama i ostalim gospodarskim subjektima u Hrvatskoj približila iskustva zemalja u okruženju. Istaknuo je primjer Njemačke, koja se sve više okreće putovanjima

posebnih sadržaja, primjerice kulturnog, enogastronomskog, aktivnog ili turizma mladih. “Vodeći se za njemačkim iskustvom, i mi moramo poraditi na još većem umrežavanju javnih i privatnih institucija kako bi se napravili još bolji turistički proizvodi”, naglasio je Žgomba.

Spomenuo je i pozitivan primjer Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije koja je napravila pionirski pothvat te kroz tri godine turističkim agencijama sa 80.000 eura sufinancirala edukacije i razvitak programa posebnih interesa kojima će se produljiti sezona. (S.P.)

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 39

Softverska podrška Tvrtka Beta Tau Beta razvila novi sustav

Ne halo, već ePol Uporabom sustava povećava se učinkovitost policijskih djelatnika, smanjuje se broj pogrešaka i količina vremena koje policajci provode u uredu pišući dokumentaciju, a povećava se i sigurnost građana. No, isti koncepti su primjenjivi i za vatrogasnu zajednicu, hitnu medicinsku pomoć i slične službe piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatska tvrtka Beta Tau Beta razvila je softverski sustav ePolicija za podršku radu policijskih djelatnika na terenu.

Branko Šlivarić, direktor tvrtke, kaže nam kako je ponajprije riječ o aplikaciji na mobilnim uređajima, tablet računalima, preko kojih putem sigurne veze policijski djelatnici mogu obavljati zadatke poput provjere vozila i osoba, pregledavati tjeralice te izdavati kazne za počinjene prekršaje na licu mjesta. “Sustav omogućuje pristup centralnim podacima te bilježenje podataka o počinjenim prekršajima u središnju bazu podataka. Uporabom sustava povećava se učinkovitost policijskih djelatnika, smanjuje se broj pogrešaka i količina vremena koje policajci provode u uredu pišući dokumentaciju vezanu za njihovo postupanje, a povećava se i sigurnost građana budući da su podaci o postupanju u realnom vremenu dostupni za analizu u operativnom centru”, objašnjava on.

Ideja za razvoj aplikacije i njena razrada potječu iz samog Ministarstva unutarnjih poslova. “Tako razrađena ideja bila je predmet natječaja javne nabave koju je financirala Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti HAKOM kroz program razvitka usluga putem širokopojasnog pristupa internetu”, ističe.

Premda su sustav i aplikacija namijenjeni policijskim djelatnicima i usko su specijalizirani za takve namjene, koncepti i ideje su više nego iskoristivi za bilo koje područje primjene koje ima potrebe za upravljanjem velikim ili većim brojem terenskih djelatnika. “Naime, koncepti su primjenjivi za vatrogasnu zajednicu, hitnu medicinsku pomoć ili slične službe. Ipak, zbog specifičnosti pojedinih područja primjene, potrebno bi bilo prilagoditi i dizajnirati sustav kako bi se na optimalni način unaprijedio proces rada pojedine službe”, kaže Šlivarić.

Korisnička uključenost

Razvoj sustava u cijelosti je plod hrvatskih inženjera koji su tijekom 11 mjeseci proveli cjelokupni proces razvoja rješenja: od analize procesa rada, identifikacije točaka poboljšanja procesa, dizajniranja i na kraju samog programiranja i puštanja u rad. “Kao i na svakom projektu razvoja novih proizvoda, traženje rješenja postavljenim izazovima predstavlja ključnu stavku inženjerskog posla, od traženja optimalnog tehnološkog rješenja koje mora pružiti visoku pouzdanost, dostupnost i sigurnost informacija, do rada na promjenama procesa rada, edukaciji korisnika i ponekad na modernizaciji njihovog pogleda na svijet. Ono što je vrlo obećavajuće jest da su krajnji korisnici od početka bili maksimalno uključeni u dizajn, pa su i sami

40 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

značajno utjecali na oblikovanje proizvoda. Naravno, ograničenja budžeta uvijek limitiraju i ideje koliko god probitačne bile, pa je dosta ideja za proširenje i poboljšanje ostalo za sljedeće faze razvoja rješenja”, napominje direktor tvrtke Beta Tau Beta.

U svijetu gotovo da i nema sličnih rješenja u tolikom opsegu, već postoje neke aplikacije koje pokrivaju dio funkcionalnosti kao ePolicija. “Postoji prilično velika zainteresiranost već od same tvrtke IBM, čija je platforma Mobile First i korištena u razvoju i radu sustava, da se takvi i slični sustavi implementiraju širom svijeta.

Kako je u veljači u Las Vegasu prezentiran sustav široj publici IBM korisnika, već su uspostavljeni kontakti s potencijalnim kupcima na Bliskom istoku, Australiji i EU. Budući da se radi o prilično specifičnim i

Tehnologija učenicima

olicija povjerljivim zahtjevima i procesima rada, svako rješenje za pojedinog kupca morat će biti dobrim dijelom prilagođeno”, ističe Šlivarić.

Robovanje okvirima

U zadnjih nekoliko godina, nastavlja on, podosta je projekata na državnoj razini išlo u smjeru konsolidacije i integracije informatičkih usluga države. Budući da je i osmišljena strategija dijeljenog centra usluga (eGrađani kao primjer), a država je, nažalost, najveći ulagač u IT sektoru, moglo bi se reći da je zacrtan dobar smjer.

“Nažalost, tempo ne slijedi taj zacrtani smjer koliko bismo željeli. Još je puno problema na razini komunikacije državnih tijela kako bi se uskladile sve informatičke funkcije same države. Dodatno, IT sektor posebno pogađaju besmisleni parafiskalni nameti poput ove godine uvedenog doprinosa turističkoj zajednici koji IT sektor do sada nije bio obvezan plaćati. Dakle, nema razumijevanja za poduzetnike, odnosno previše je popuštanja i robovanja postojećim zakonskim okvirima i procesima rada, pa se umjesto pojednostavljenja odnosa država-poduzetnici i promjena pravila samo još više nepotrebno kompliciraju ti odnosi i uvode nova pravila i novi izuzeci”, naglašava.

Ideja za razvoj aplikacije i njena razrada potječu iz Ministarstva unutarnjih poslova Tvrtka Beta Tau Beta ili BTB, kako je prepoznata na tržištu, bavi se razvojem novih informatičkih sustava za svoje korisnike.

Iskorakom sa sustavom ePolicija i znanjem sakupljenim na tom projektu tvrtka će se u narednih nekoliko godina fokusirati na izvozne projekte i ponajprije nastojati kapitalizirati znanje stečeno na projektu ePolicija za razvoj i proširenje funkcionalnosti proizvoda na stranom tržištu.

Sedma Učionica budućnosti Projektu Učionica budućnosti u Hrvatskoj se - nakon osnovnih škola Antuna i Stjepana Radića u Gunji, Kamešnica u Otoku, Popovača i Druge osnovne škole Bjelovar te gimnazije Fran Galović u Koprivnici i zagrebačke Devete gimnazije - pridružila i Osnovna škola Horvati u Zagrebu. Projekt Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet i tvrtke Samsung Electronics, uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, za cilj ima omogućiti pristup naprednim informacijskim tehnologijama svim učenicima te pomoći premostiti digitalni jaz.

Novootvorena Učionica budućnosti slijedi provjerenu globalnu praksu koju su u Hrvatskoj implementirali CARNet i Samsung u suradnji s partnerima, pa tako nudi

nastavničko računalo, tablet računala i pametnu ploču, što omogućava interaktivnu razmjenu znanja svim učenicima. Učenici i nastavnici mogu istovremeno voditi bilješke s predavanja, podcrtavati ključne informacije ili crtati, kako na tablet računalima tako i na pametnoj ploči. Nastavnici vrlo brzo mogu provjeriti razumiju li učenici predavanje, uz kratke kvizove znanja, ankete i raspravu. (B.O.)

Natjecalo se 50 web trgovina

Web trgovac godine je eKupi.hr Podjelom nagrada najboljim hrvatskim web trgovcima prošli tjedan završila je konferencija o internet kupovini sMind. Naziv Web trgovac godine 2016. dobila je trgovina eKupi.hr. Za tu nagradu natjecalo se 50 web trgovina, a izboru pobjednika pridonio je 34.601 anketirani hrvatski online kupac.

Kupci su podijelili svoje kupovno iskustvo u 328 domaćih i inozemnih trgovina. Najboljim trgovinama u kategorijama Omni channel (višekanalna prodaja) i Pure player (prodaja isključivo putem weba) proglašene su Sonusart.hr i Gizzmo.hr. Prema glasovima potrošača nagrađene su trgovine: Salonatech.com (1. mjesto), Printink.hr (2. mjesto) te Pinkpanda.hr (3. mjesto). Nagrade za izvrsnost u web prodaji dobilo je 13 trgovina.

Ovogodišnje istraživanje Shopper’s mind - Web trgovac godine otkrilo je aktualne trendo-

ve na području internet kupovine. Na webu vrlo često kupuje 47 posto hrvatske online populacije, dok petina korisnika interneta na webu kupuje redovito. O rastu učestalosti internet kupovine govori i podatak da je više od trećine hrvatskih internet korisnika posljednju kupovinu na webu obavilo u proteklih mjesec dana. Vrlo je zanimljiv trend načina plaćanja hrvatskih internet kupaca – čak 33 posto njih plaća PayPal-om, 28 posto pouzećem, a 16 posto kreditnom karticom. (B.O.)

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO Udruženje banaka Hrvatske gospodarske komore

Novi predsjednik Ivan Jandrić Na sjednici je osnovan i Odbor za suradnju s međunarodnim financijskim institucijama putem kojeg će članice Udruženja banaka HGK unaprijediti suradnju s EBRD-om, Svjetskom bankom i EIB-om

N

a Plenarnoj sjednici Udruženja banaka pri Hrvatskoj gospodarskoj komori za predsjednika Udruženja izabran je član Uprave Hypo Alpe-Adria-Banka Ivan Jandrić na mandat od četiri godine.

Za njegove zamjenike izabrani su članica Uprave Hrvatske poštanske banke Dubravka Kolarić i predsjednik Uprave Croatia banke Mladen Duliba. “Posebno želim istaknuti važnost povezivanja članica Udruženja banaka s malim i srednjim poduzetnicima, tj. članicama ostalih udruženja koja djeluju u okviru HGK, a koja okupljaju poslovne subjekte iz svih grana gospodarstva. U ostvarivanju tog

cilja posebnu ulogu imat će novoosnovani odbor za gospodarstvo”, rekao je Jandrić govoreći o aktivnostima Udruženja u 2016. godini. Na sjednici je osnovan i Odbor za suradnju s međunarodnim financijskim institucijama putem kojeg će članice Udruženja banaka HGK unaprijediti svoju suradnju s EBRD-om, Svjetskom bankom i EIB-om.

Predstavnici Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize članicama Udruženja predstavili su usluge HGK, a posebno je naglašena njegova uloga u povezivanju financijskih institucija i ostalih gospodarskih subjekata. U tom kontekstu, na-

glasak je stavljen na suradnju Udruženja banaka HGK s drugim udruženjima pri HGK-u te korištenje mreže županijskih komora. Istaknuta je i uspješna suradnja s nadležnim institucijama i državnim tijelima, posebice u dijelu donošenja novih ili izmjene postojećih zakonskih i podzakonskih akata.

Predstavljene su i informacije o stanju projekta SEPA u Hrvatskoj. Naime, HGK predsjeda Hrvatskim SEPA forumom čiji je glavni zadatak promocija SEPA platnih usluga te informiranje i edukacija korisnika platnih usluga o izmjenama u platnom prometu koje donose SEPA pravila za plaćanja u kunama i eurima.

Američka gospodarska komora u Hrvatskoj

Osam preporuka za rast ulaganja

A

merička gospodarska komora u Hrvatskoj predstavila jeosam preporuka za koje drže da bi poboljšale poslovnu klimu i rast ulaganja u Hrvatskoj. Am Cham preporučuje uspostavljanje politike privlačenja izravnih stranih ulaganja, poboljšanje uvjeta poslovanja, bolje korištenje EU fondova, stvaranje nacionalne strategije ljudskih potencijala, osiguranje stabilnog poreznog sustava, popravljanje javne nabave i zdravstvenog sustava te gospodarski rast koji je dugoročno ekološki održiv. “O pozitivnom utjecaju inozemnih ulaganja na konkurentnost hrvatskog gospodarstva govori podatak da je u stranom vlasništvu oko 10 posto

svih tvrtki u Hrvatskoj. One ostvaruju trećinu ukupnih ulaganja u zemlji te isto toliko izvoza i ukupnih prihoda,” istaknula je izvršna direktorica AmChama Andreja Doko Jelušić koja je dodala da se posebno treba fokusirati na isticanje komparativnih prednosti ulaganja u Hrvatsku poput dobrog zemljopisnog položaja, obrazovane radne snage i solidne infrastrukture. Predsjednik AmChama Berislav Horvat rekao je da treba poboljšati opće uvjete poslovanja, i to kroz povećanje učinkovitosti javne uprave i uvođenjem one stop shopa za investitore, ali i kroz poboljšanje funkcioniranja sudskog sustava. “Važno je osigurati predvidljivost regulatornog okvira, što je osnovni pre-

42 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

Andreja Doko Jelušić

duvjet za biznis. Porezni sustav također treba urediti na principima stabilnosti, dosljednosti i naravno predvidljivosti”, rekao je Horvat. Hrvatska je prema izvješću Svjetske banke o uvjetima poslovanja za 2015. zauzela 40. mjesto među 189 zemlja svijeta što je svrstava tek na 21. mjesto u EU. U AmChamu navode kako Hrvatska mora provesti reforme kako bi se pozicionirala među najatraktivnija investicijska odredišta prvo u regiji, a onda i šire. (I.G.)

Hrvatsko-švedski inovacijski seminar

Inovacije počinju s ljudima

Vlada ne smije birati pobjednike i gubitnike, to mora činiti tržište, no javna uprava ima svoju ulogu u razvoju gospodarstva kroz procese javne nabave, istaknuo je Oscar Stenström dodavši kako su uši najvažniji organ političara piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

Š

vedsko trgovinsko investicijsko vijeće Business Sweden i Veleposlanstvo Švedske u Hrvatskoj uz potporu hrvatskog Ministarstva gospodarstva organizirali su povodom posjeta Oscara Stenströma, državnog tajnika pri švedskom Ministarstvu poduzetništva i inovacija, Hrvatsko-švedski inovacijski seminar. Događaj je poslužio kao uvod u dugoročni projekt Hrvatskošvedska inicijativa za inovacije u sklopu kojeg će se razmjenjivati iskustva o poticanju start-up scene u Hrvatskoj koja u Švedskoj cvijeta.

Tom prigodom Stenström je istaknuo kako se Švedska razvila na izvozu i inovacijama. Dodao je da državne institucije

Švedska je 2014. u svoje start-up tvrtke uložila 434 milijuna dolara ne mogu jednostavno narediti stvaranje inovacija, nego je za njih potrebno znanje, kapital i kultura, a toga nema bez ozbiljnih ulaganja u obrazovanje.

“Nadam se da će ovaj seminar pokrenuti suradnju u sektoru inovacija koji ima veliki potencijal jer ako ne inovirate, nemate budućnosti. Inovacija počinje s ljudima koji su najvažniji te stoga fokus obrazovnog sustava treba biti na rješavanju problema i vještinama koje koriste gospodarstvu. Vlada ne smije birati pobjednike i gubitnike, to mora činiti tržište, no javna uprava ima svoju ulogu u razvoju gospodarstva kroz procese javne nabave.

Kultura je bitan faktor razvoja poduzetništva i možda najveći problem jer se vrlo polako mijenja”, kazao je Stenström prisjetivši se vremena kad je Švedska bila u sličnoj situaciji kao i mi, slabe ekonomije s ogromnim odljevom stanovništva. Naglasio je kako se od malih nogu treba odgajati djecu da streme privatnom poduzetništvu te da neuspjeh ne gledaju kao propast, već priliku za učenje. Poručio je i kako su uši, a ne usta najvažniji organ za političare.

Nužna promjena mentalnog sklopa

Da od švedskih iskustava itekako imamo što naučiti pokazuju 434 milijuna dolara uložena u švedske start-up tvrtke u 2014., a i najvrednija tehnološka kompanija u Europi je upravo švedski Spotify. Stockholm je drugo najproduktivnije tehnološko središte svijeta sa 6,3 kompanije vrednije od milijardu dolara na milijun stanovnika. Ministar gospodarstva Tomislav Panenić složio se da

nam je potrebna promjena mentalnog sklopa te da moramo odlučiti kojim ćemo putem krenuti. “Fokusirani smo na velike investicije, ali je pitanje je li to rješenje za Hrvatsku. Više fokusa bi trebalo staviti na nove tvrtke koje mi se žale da nemaju potporu sustava. Vrijeme je da se to promijeni, a tome će zasigurno pomoći i ovaj seminar”, naglasio je Panenić dodavši kako se suočavamo s problemom kompetitivnosti na jedinstvenom EU tržištu, ali zato su europske kompanije itekako konkurentne kod nas. Objasnio je kako smo usvojili Strategiju za inovacije do 2020. temeljenu na pametnim specijalizacijama, a cilj je povući sva dostupna EU sredstva. “Važno je uspostaviti vezu između institucija i tvrtki te implementirati inovativne platforme za razvoj. Svjesni smo svakodnevnih problema i nastojimo pružiti okvir koji će dati priliku svima da uspiju na tržištu. Vrijeme i sredstva su ograničeni, zato moramo djelovati brzo i pametno”, zaključio je Panenić.

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 43

Promocija inovacija Učinkovitost resursa i gospodarenje otpadom u javnoj nabavi

Do 2020. polovina javnih nabava mora biti “zelena”

Najavljeno je povećanje broja reciklažnih dvorišta, kompostana i sortirnica te jačanje odvojenog skupljanja otpada. Cijeli sustav mora biti održiv i što jeftiniji za građane piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Nemoguće je razvijati proizvodnju i nove proizvode bez razmišljanja gdje će oni završiti nakon isteka njihovog životnog ciklusa, rekao je na otvaranju skupa potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher. “Otpad je trenutno sigurno problem, ali i prilika.

Upravo zato Komora inzistira da se u novom zakonu o javnoj nabavi, sukladno europskoj praksi, ugradi odredba o inovativnoj javnoj nabavi kako bi trgovačka društva mogla steći reference za svoje inovativne proizvode u vlastitoj zemlji. Na taj način ćemo pomoći našem gospodarstvu jer naše tvrtke, nažalost, vrlo teško svoje inovativne proizvode mogu prvo ugraditi u Hrvatskoj”, rekao je Zaher.

Godišnje kroz javnu nabavu prođe više od 40 milijardi kuna

G

odišnje kroz javnu nabavu prođe više od 40 milijardi kuna i do 2020. godine barem u polovini tih javnih nabava trebalo bi uvesti elemente održivosti, ponovne uporabe i recikliranih materijala, rečeno je na konferenciji Promocija inovacija za resursnu učinkovitost i gospodarenje otpadom u javnoj nabavi, koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora u suradnji sa Zagrebačkim holdingom - Podružnicom Čistoćom u sklopu projekta PPI4Waste.

Sustav moramo pripremiti i nadograditi prema kružnom gospodarstvu, istaknuo je zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Mario Šiljeg. “Tamo gdje postoji ekonomska opravdanost moramo učiniti sve kako bismo sve proizvode očuvali i vratili ponovno u upotrebu.

Morat ćemo povećati broj reciklažnih dvorišta, kompostana i sortirnica i obvezno odvojeno sakupljati otpad. Sustav mora biti održiv, jednako tako njegov teret mora biti što je moguće manje na plećima građana. Čak 12 posto BDP-a prolazi kroz javnu nabavu i moramo osigurati da u sljedećih nekoliko godina barem polovina od tih 25.000 ugovora o javnoj nabavi u sebi ima neke od mjera zelene nabave”, zaključio je Šiljeg.

44 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

Projekt Life Future

Stoga je HGK pokrenuo novu uslugu - online katalog hrvatskih proizvoda. “Na jednome smo mjestu objedinili podatke o tome tko i što proizvodi u Hrvatskoj, specifikacije i troškovi tako su lako dostupni naručiteljima, čime očekujemo i povećanje udjela malih i srednjih poduzetnika u postupcima javnih nabava, ali želimo i povećati svijest o značaju plasmana domaćih proizvoda kroz javne natječaje”, istaknuo je Zaher.

Na konferenciji je predstavljena zelena javna nabava kao i tehnologija skupljanja i obrade komunalnog otpada kroz projekt Life Future kojemu je cilj promocija zelene javne nabave s fokusom na urbani namještaj. Prikazan je i projekt razvoja i testiranja online alata GUF (Green Urban Furniture) koji će voditi korisnike kroz cijeli postupak javne nabave. Na skupu su predstavljene i inovacije u obradi otpada na primjerima grada Preloga i otoka Krka, a prezentirana je i obrada polimernog otpada.

Sudionici su dobili uvid i u BigBelly sustav za pametno zbrinjavanje i recikliranje otpada s javnih prostora, a predstavljena je i reciklaža polimernih kompozita.

predstavljamo Mreža udruga osoba s invaliditetom Dalmacije, Split

Sada pogon, a uskoro tvrtka U sklopu projekta otvoren je pogon za reciklažu sapuna u Solinu. Uz Hotel Park projektu su se priključilili splitski hoteli Radisson Blu, Atrium, Luxe, Vestibul Palace te najpoznatiji distributer hotelske kozmetike u Hrvatskoj tvrtka Alca sluje. Za sada smo pogon uspostavili i prilagodili ga edukaciji osoba s invaliditetom. Uskoro ćemo formirati upravni i nadzorni odbor, a potom ćemo postupno razvijati posao i poduzetništvo. Projektom se podiže zapošljivost osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, a istovremeno se uklanja otpad koji generira hotelski sektor, kao dio odgovora na globalni izazov očuvanja okoliša”, ističe Ante Raos.

Ciljevi projekta

Raos kaže da će se do kraja projekta reciklirati 2,4 tone sapuna te da će se educirati 46 osoba s invaliditetom za reciklažu, pakiranje i plasiranje

A SAD MALO O NAMA...

8 udruga-članica okuplja Mreža udruga osoba s invaliditetom Dalmacije 12 radnika stalno zaposlenih 188.900 eura vrijednost projekta sa 70% sufinancira ga EU

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

M

reža udruga osoba s invaliditetom Dalmacije u suradnji s partnerima pokrenula je projekt Odgovorno poslovanje čisti svijet.

Projekt je vrijedan 188.900 eura, a sa 70 posto sufinancira ga Europska unija. Koordinator projekta je Hrvatski zavod za zapošljavanje.

U sklopu projekta otvoren je pogon za reciklažu sapuna u Solinu. Uz Hotel Park projektu su se priključilili splitski hoteli Radisson Blu, Atrium, Luxe, Vestibul Palace te najpoznatiji distributer hotelske kozmetike u Hrvatskoj tvrtka Alca. U pogonu je zaposleno šest osoba s invaliditetom. Ante Raos, predsjednik Mreže udruga osoba s invaliditetom Dalmacije, kaže kako se radi o zaista jedinstvenom pogonu za reciklažu sapuna jer su u njemu zaposlene i educiraju se osobe s invaliditetom.

“Naše proizvode plasirat ćemo u hotele ali i na tržište. Osim običnih sapuna proizvodit ćemo i sapune za domaćinstvo. Cilj nam je da ovaj projekt preraste u trgovačko društvo koje će imati dimenziju inovativnog modela cirkularne ekonomije, socijalnog poduzetništva i javno-privatnog partnerstva. Nastojat ćemo razvijati pogon i javljat ćemo se na razne natječaje kako bismo proširili kapacitet i asortiman te postali odgovoran poduzetnik koji održivo po-

Do kraja projekta reciklirat će se 2,4 tone sapuna te educirati 46 osoba s invaliditetom sapuna na tržište. “Svako uspostavljeno radno mjesto bit će prilagođeno kapacitetima osoba s invaliditetom kako bi se osiguralo tržište za njihove nove radne vještine i proizvode. Cilj nam je podići svijest šire javnosti i poslodavaca o sposobnostima i potencijalima osoba s invaliditetom kao radne snage te prednostima njihovog uključivanja na tržište rada”, pojašnjava Raos.

Stručnjaci s Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu proveli su istraživanje o ekološki prihvatljivoj metodi reciklaže. Vizualni identitet novog proizvoda kreirali su studenti i profesori Studija dizajna Umjetničke akademije u Splitu. Mreža udruga osoba s invaliditetom Dalmacije inače okuplja osam udruga s područja Dalmacije. Trenutačno zapošljava 12 radnika. (J.V.)

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 45

AKTUALNO Vinska omotnica

Novac za reklame na stranim tržištima U sklopu bespovratnog novca EU-a za povećanje konkurentnosti vinara i vinogradara Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je natječaj za sredstva za promociju na tržištima trećih zemalja

U

sklopu Vinske omotnice bespovratnih sredstava EU-a kojima je cilj povećanje konkurentnosti hrvatskih vinara i vinogradara kroz mjere restrukturiranja i konverzije vinograda, izgradnje i opremanje vinarija te projekte marketinga i promocije vina, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je novi natječaj za mjeru Promidžba na tržištima trećih zemalja.

Korisnici ove mjere su proizvođači vina (fizičke ili pravne osobe) upisani u Vinogradarski registar, javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina (osim korisnika državnog proračuna) te udruge proizvođača vina i zadružni savezi (čije su članice barem tri zadruge koje se bave proizvodnjom vina).

Dozvoljena ulaganja unutar mjere su objavljivanje reklama u medijima trećih zemalja (tisak, televizija, radio, internet), ulaganja u odnose s javnošću, promociju i marketing, uključujući organizaciju informativnih putovanja u Hrvatsku, promociju imidža Hrvatske, promotivne prodaje, ulaganja u izradu i distribuciju promotivnih materijala za tržišta trećih zemalja, ulaganja u sudjelovanje na sajmovima i drugim događanjima na tržišti-

ma trećih zemalja te ulaganje u provođenje istraživanja tržišta trećih zemalja.

Tržište trećih zemalja obuhvaća sljedeće zemlje: Makedonija, Crna Gora, Srbija, Albanija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Švicarska, Lihtenštajn, Norveška, Rusija, Ukrajina, Kazahstan, Japan, Kina (uključujući i Hong Kong), SAD, Kanada, Meksiko, Brazil, Australija, Koreja, Indija, Tajland, Malezija, Indonezija, Singapur.

Rok za prijave 29. travanj

Razina potpore iznosi do 80 posto od ukupno prihvatljivih troškova, unutar čega se udio od polovine prihvatljivih troškova odnosi na sredstva EU-a, a udio od 30 posto od ukupno prihvatljivih troškova na sredstva potpore iz hrvatskog državnog proračuna. Najviši iznos ukupno prihvatljivih troškova po projektu je 200.000 eura, a minimalni iznos potpore po projektu je 3000 eura. Isti korisnik tijekom trajanja Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014.-2018. unutar ove mjere može podnijeti najviše pet prijava godišnje za različite projekte.

Rok za podnošenje prijava na natječaj je do 29. travnja 2016. godine, a prijava se dostavlja u jednom originalnom primjerku, u zatvorenoj omotnici s nazivom

46 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

i adresom podnositelja napisanim na poleđini, isključivo kao preporučena pošiljka s povratnicom i s naznačenim vremenom slanja (datum, sat, minuta i sekunda zaprimanja pošiljke u poštanskom uredu), na adresu: Agencija za plaćanja u po-

Za sve mjere Vinske omotnice Agencija je do sada odobrila 141 projekt ljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Ulica grada Vukovara 269d, 10000 Zagreb, s naznakom “Natječaj za Nacionalni program pomoći sektoru vina – mjera Promidžba”.

Agencija za plaćanja ukupno je za sve mjere Vinske omotnice do sada odobrila 141 projekt s iznosom potpore od 97,4 milijuna kuna, od čega je do sada korisnicima isplaćeno 28,6 milijuna kuna.

(K.S.)

8. konferencija o kontrolingu

Od efikasnosti do profita Podizanje efektivnosti i efikasnosti poslovanja najbrži je put do većeg profita, a tim poslom u tvrtkama se bave kontroleri. Na konferenciji o kontrolingu sudionici su iz prve ruke mogli saznati koliko ta znanja pridonose razvoju poslovanja

Z

ašto su neka poduzeća uspješnija od drugih i koja je uloga kontrolinga u njihovom uspjehu, kako se okrenuti stranim tržištima i iskoristiti njihove potencijale, kako ponuditi tržištu ono što mu treba, a ne ono što mislimo da mu treba, te gdje pronaći zone efikasnosti? To su samo neka od pitanja na koja su se odgovori tražili na 8. kontroling konferenciji pod nazivom Kontroling od efikasnosti do profita. Skup je organizirala konzalting tvrtka Altius savjetovanje, pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović i uz suradnju s IGC-om - međunarodnom grupacijom za kontroling, Hrvatskim izvoznicima, Poslovnim učilištem Experta i Educentrom.

Kontroling - izvanhijerarhijska stručna funkcija - pomaže menadžmentu, ali i svim drugim funkcijama u poduzeću, u podizanju efektivnosti i efikasnosti poslovanja. Kontroling to čini na način da brojne kvantitativne i kvalitativne podatke izvan i unutar poduzeća pretvara u informacije koje su potrebne za odlučivanje svim razinama upravljanja.

Novi modeli odlučivanja

Proteklih godina fokus naših konferencija uvelike je bio pod pritiskom posljedica krize, ističe Andreja Švigir, direktorica tvrtke Altius savjetovanje. “Ove godine, zadovoljstvo mi je reći, prvi put smo se s optimizmom okrenuli budućnosti. Gospodarska situacija u proteklih osam godina bila nam je sve samo ne naklonjena, pa mi je drago da smo ove godine više fokusa stavili na predavače koji su na vlastitom primjeru pokazali koliko kontroling može pridonijeti stabilnosti i razvoju poslovanja”, zaključila je Andreja Švigir.

Konferencija je bila organizirana u tri modula. Prvi je bio posvećen SMART analizi koja pokazuje jesmo li dobri kako nam se čini. O strateškom mapiranju je unutar tog modula govorio Davor Perkov iz Perkov savjetovanja,

Dalibor Marijanović, član Uprave DIV Grupe, je govorio o drugoročnoj održivosti, Damir Kvočić iz Storcka o izazovima prodaje na globalnom tržištu, dok je Ivan Augustin iz Erste Plavog mirovinskog fonda govorio o tome kako nas vrednuje okolina.

U modulu posvećenom pronalasku profita kroz kontroling predstavljen je novi model poslovnog odlučivanja - CANVAS - platno poslovnog modela kroz predavanje Ive Kraljević Licardo, financijske direktorice, te Martine Rakić, voditeljice projekata u tvrtki Diwagner. O mjeriljivosti rasta i razvoja je govorila Andreja Švigir, a o ulozi EOQ modela u otkrivanju investicijskog potencijala Helena Popović Petrušić, predsjednica Uprave Pastor inženjeringa.

Predstavljen je i proces uvođenja kontrolinga u tvrtku Spin Valis, a o analizi rizika govorila je Biljana Desančić iz Hrvatskog Telekoma.

U trećem modulu o stvaranju uspješnih timova govorilo se o budućnosti izvještavanja, hakiranju uma i pogreškama u odlučivanju, osobnosti kao prednosti ili prepreci u uspješnom poslovanju te kompetencijama uspješnih timova. (K.S.)

Predstavljen je i proces uvođenja kontrolinga u tvrtku Spin Valis

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina

Najveći dužnik države je država Milijardu i 113 milijuna kovertibilnih maraka državi duguje 21 državna tvrtka, a ovaj put im je Porezna uprava Federacije BiH javno zaprijetila blokadom računa. To je samo dio duga koji Federacija BiH potražuje od vlastitih tvrtki i ustanova, a ništa manji, nego i veći dužnik su državne tvrtke i ustanove u Republici Srpskoj piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

194,8

milijuna KM duguje državi Javno poduzeće Željeznice BiH

113,5milKM duguje Gradsko saobraćajno poduzeće Sarajevo

111,5mil KM dug Rudnika Kreka u Tuzli

54,6 mil KM dužna Sveučilišna klinika Mostar

29,1 mil KM

duguje Služba za zapošljavanje Unsko-sanske županije u Bihaću

P

orezna uprava Federacije BiH javno je zaprijetila tvrtkama i javnim ustanovama u državnom, odnosno vlasništvu Federacije BiH, da će im blokirati račune ukoliko do 20. travnja ne izmire svoje porezne obveze. Prijetnja je upućena na adrese 21 tvrtke, koje su ukupno na dan 29. veljače dugovale iznos od milijardu i 113 milijuna

samo što ti podaci do sada nisu objavljeni. Porezna uprava FBiH je, očigledno u želji da skine odgovornost za svoj nerad i za financijsko stanje u entitetu, kao i za dosadašnji blagonaklon odnos prema tvrtkama i ustanovama u vlasništvu entiteta, zaprijetila da će dužnicima blokirati račune 20. travnja ukoliko do tog dana ne podmire dugovanja ili ne potpišu ugovor o plaćanju duga na rate.

Oko 500 milijuna KM iznose samo gubici zdravstva u srpskom entitetu

Pucnji u prazno

maraka po osnovi poreza na doprinose za mirovinsko-invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje te osiguranje od nezaposlenosti.

Time je objavljena davno poznata istina da je najveći dužnik države - država, odnosno njene tvrtke i institucije. Ovo je samo dio duga koji Federacija BiH potražuje od vlastitih tvrtki i ustanova, a ništa manji, nego i veći dužnik su državne tvrtke i ustanove u Republici Srpskoj,

Poreznici su zapravo zapucali u prazno jer su zasigurno morali imati pokazatelje o poslovanju gubitaša i neplatiša poreza i znali su da recimo lider dužnika - Javno poduzeće Željeznice BiH - ne mogu do 20. travnja podmiriti obvezu tešku 194,8 milijuna maraka. Poreznici su također znali da račun željezničarima ne smiju blokirati jer bi time prestala kucati žila kucavica BiH ekonomije. A papir na kojem će Željeznice FBiH potpisati ugovor o isplati duga na rate ostat će kao i do sada samo – papir. Željezničari su “zaradili” najveća dugovanja, ali u ništa boljoj situaciji nije ni Gradsko saobraćajno poduzeće Sarajevo (GRAS) koje za navedena osiguranja duguje 113,5 milijuna maraka. Ako inspekcija blokira račune GRAS-u, blokirat će tramvajski, trolejbusni i autobusni

U travnju 70.790 blokiranih tvrtki u BiH

Raste broj blokiranih računa U Bosni i Hercegovini je 1. travnja bilo blokirano 70.790 računa poslovnih subjekata, a 44.026 tvrtki imalo je blokiran najmanje jedan račun, priopćila je Centralna banka BiH. U ožujku u zemlji je bio registriran 70.401

48 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

blokirani račun poslovnih subjekata, dok je 43.785 tvrtki imalo blokiran bar jedan račun.

U izvješću o blokiranim računima u Registru transakcijskih računa Centralne banke BiH nalaze se pravne osobe iz svih sfera

društvenog života, od važnih gospodarskih subjekata, preko prodavaonica, benzinskih crpki i trgovina, do frizerskih salona, ljekarni, stomatoloških ordinacija, raznih agencija, kafića, restorana i zadruga.

Telekom operatori

Profiti M:tela i HT Eroneta u padu

promet u gradu od gotovo 500.000 stanovnika. Time će blokirati život u glavnom gradu države, rad u tvrtkama, bolnicama, školama i samoj upravi Federacije i države.

Prijetnje blokadama računa stigle su i na adrese više rudnika. Tako Rudnici Kreka u Tuzli duguju 111,5 milijuna maraka, Rudnik mrkog ugljena Banovići duguje 7,3 milijuna KM, Rudnik Breza 54,5 milijuna KM, a Rudnik Kakanj 80,2 milijuna KM. Zar je moguće blokirati račune rudarima, kada se zna da će to istodobno zaustaviti kopanje ugljena, a time i rad termoelektrana u Tuzli i Kaknju? Teško je čak i pomisliti kakav bi to bunt prouzročilo.

Tko će izliječiti zdravstvo

Zdravstvo u Bosni i Hercegovini je ozbiljno bolesno, a poreznici blokadom računa prijete i zdravstvenim institucijama. U srpskom entitetu ukupni gubici zdravstva prošle godine dosegli su iznos od 500 milijuna maraka, pa ni liječnike ne bi imao tko liječiti provede li se blokada, jer ni njihove ustanove ne plaćaju zdravstveno osiguranje. Zdravstvo u Federaciji BiH nije pred infarktom, ali je godinama kronično bolesno. Sveučilišna klinika Mostar, prema tvrdnjama porezne uprave, duguje 54,6 milijuna maraka u što nisu uvršteni dugovi nabavljačima. Županijska bolnica Dr. fra Mihovil Sučić u Livnu duguje sedam milijuna KM, a Dom zdravlja Drvar nešto više od četiri milijuna maraka.

U rubriku “vjerovali ili ne” uklapa se i informacija da i Služba za zapošljavanje Unskosanske županije u Bihaću duguje 29,1 milijun KM. Grad Bihać duguje više od pola milijuna maraka, a Agrokomerc iz Velike Kladuše 39,8 milijuna KM. I sada neka netko ako može, bolje rečeno ako smije, blokira rad termoelektrana, na željeznici, u bolnicama, gradskim upravama i službama za zapošljavanje... kao i u mnogim, mnogim drugim tvrtkama i ustanovama.

Telekom operatori iz Banjaluke i Mostara - M:tel u vlasništvu Telekoma Srbije i HT Eronet - imali su prošle godine veliki pad bruto dobiti, a jedino je treći operator, BH Telecom, poslovao u 2015. uspješnije nego u 2014. i tako postao lider u PTT prometu Bosne i Hercegovine. BH Telecom lani je ostvario 89,9 milijuna maraka bruto dobiti, dok je u 2014 bio na drugom mjestu sa 88,3 milijuna.

M:tel je u 2014. bio na ljestvici najuspješnijih sa 106 milijuna maraka bruto dobiti, ali je lani pao na drugo mjesto sa 76 milijuna. Najmanju dobit lani je ostvario mostarski HT Eronet, svega 1,4 milijuna maraka bruto dobiti, a godinu ranije ta dobit je iznosila 6,6 milijuna maraka. Prema izjavama ru-

kovodstva triju telekom operatora, na smanjene rezultate poslovanja u posljednje vrijeme najviše su utjecali internet te sve veća pojava besplatnih aplikacija za razgovore, poput Vibera. Najizraženiji pad su imale SMS poruke za 14,7 posto, ali je zato povećan broj internetskih pretplatnika za 2,7 posto, što je pridonijelo povećanju dobiti BH Telecoma, kažu u toj kompaniji. Na smanjenu bruto dobiti M:tela dodatno je utjecala najava prodaje dijela vlasništva Telekoma Srbije, vlasnika M:tela. (Z.L.)

Očekuje se i Erdogan

Regionalni lideri na mostarskom sajmu

Međunarodni sajam gospodarstva Mostar 2016., koji se otvara 12. travnja, uz izlagače iz 24 zemlje okupit će i lidere iz regije, Turske koja je zemljapartner, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i drugih zemalja. Dolazak su potvrdili predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, premijer Srbije Aleksandar Vučić

i premijer Turske Ahmet Davutoglu. Iz diplomatskih krugova najavljena je mogućnost da u Mostar dođe i predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan.

Organizatori očekuju da će tijekom sajma biti potpisano više značajnih investicijskih i trgovačkih poslova. Farmeri u BiH s nestrpljenjem očekuju da će na Sajmu Turska priopćiti kako je donijela odluku o raspisivanju natječaja za uvoz mesa iz BiH koji kasni zbog promjena u Vladi Turske. Izvoz termički obrađenog mesa mogao bi početi već sredinom travnja. (Z.L.)

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Vlasnička preuzimanja u Srbiji

Visoka peć upala u med Nakon višegodišnjih problema i dva neuspjela natječaja, najveća kineska čeličana Hestil preuzima Željezaru Smederevo i što je najvažnije nitko od 5050 zaposlenih u Željezari neće ostati bez posla. Ocjenjuje se i da ovom kupnjom kineska kompanija dobiva prodor na europsko tržište jer već pokriva gotovo sva svjetska tržišta piše Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

U 46 mil €

ponudio kineski Hestil za Željezaru Smederevo

više od mil $

300

uložit će Kinezi u Željezaru Smederevo

predizborno vrijeme svakog dana po neka lijepa vijest u Srbiji, najviše iz gospodarstva, naravno zaslugom Vlade i premijera. No, većina tih uspjeha zaboravlja se već isti dan, zlobnici ih odmah dovode u sumnju, a neki se stvarno, ali rijetko i događaju. Jedan od ovih posljednjih je kinesko preuzimanje Željezare Smederevo koje je po svemu sudeći pun pogodak za Srbiju.

Duga i problematična priča

Jer priča o Željezari je duga, (o)tužna i problematična od samog početka. Naime Željezara nikad i nije završena prema prvobitnom planu koji je i sam bio bez osnova jer njena lokacija nema veze sa sirovinama. Onda su se dugovi samo gomilali, da bi se potom predahnulo nekoliko godina dok su je vodili Amerikanci iz US Steela, a onda je došla i kriza od koje se ne oporavljaju ni jače željezare u moćnijim državama. Bilo je raznih pokušaja njenog spašavanja, a opstanak Željezare za koju je još

Kinezi su najavili modernizaciju opreme, poboljšanje efikasnosti, povećanje proizvodnog programa i ekološko unapređenje prije 30 godina jedan stručnjak kazao da bi je bilo jeftinije zatrpati, svaki dan je bio sve skuplji za porezne obveznike u Srbiji. Uz veoma nepovoljna dugoročna kretanja na svjetskom tržištu čelika.

Ali da prijeđimo na stvar: Vlada Srbije prihvatila je 5. travnja jedinu ponudu na natječaju 50 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

za prodaju Željezare i to onu kineske tvrtke Hestil. Ova tvrtka, kako je priopćilo Ministarstvo privrede, dala je obvezujuću ponudu za kupnju svih 98 imovinskih cjelina Željezare po cijeni od 46 milijuna eura. Ponuda ispunjava sve uvjete iz javnog poziva, ponajprije kad je riječ o cijeni jer je tražena najniža cijena od 45,7 milijuna eura, što je 50 posto tržišne vrijednosti tvrtke. U ponudi se navodi i da će se na temelju poslovnog plana i trenutačnog stanja na tržištu nastojati dostići maksimalni kapacitet Željezare od 2,1 milijuna tona godišnje Kinezi su najavili da će u osnovna sredstva i infrastrukturu Željezare Smederevo uložiti više od 300 milijuna dolara i naveli da im je cilj modernizacija opreme, poboljšanje efikasnosti, povećanje proizvodnog programa i ekološko unapređenje. Fokus će biti investicija u galvanizaciju za građevinsku i autoindustriju, a ciljevi će se postupno ostvarivati.

Ono što je najvažnije i na čemu je inzistirao premijer Aleksandar Vučić i sindikat Željezare na svečanosti u Smederevu jest to da ni jedan radnik od 5050 koliko ih je na popisu neće ostati bez posla niti će mu biti smanjena plaća.

Zaposlenima će, kako se najavljuje, biti omogućeno profesionalno usavršavanje i obuka, uključujući i slanje u druge zemlje te dodatno usavršavanje. Kroz optimizaciju i alokaciju zaposlenih i reorganizaciju, ma što to značilo.

Hestil takođe namjerava “osigurati svim zaposlenima istu razinu naknada i beneficija kao što je navedeno u postojećem kolektivnom ugovoru Željezare”.

Željezara na pladnju

Iako se navodi da će po pribavljanju mišljenja službe nadležne za sprečavanje pranja novca, u skladu sa Zakonom o privatizaciji, biti zaključen ugovor o prodaji imovine Željezare Smederevo, jasno je da je to samo formalnost

i da je Željezara na pladnju već servirana Kinezima.

No, glavno je pitanje zašto se nakon dva neuspjela natječaja kao čarobnim štapićem u nepovoljnim globalnim okolnostima pojavila kineska kompanija spašavati grad na Dunavu koji živi od Željezare? Ekonomisti u Srbiji smatraju da se odgovor krije u kompliciranoj mješavini političkih veza Srbije i Kine, naraslih ambicija Kine u Jugoistočnoj Europi, ali i poslovnih strategija kineskih tvrtki koje zbog velikog zagađenja zraka u Kini trpe ozbiljne pritiske države da isele svoje proizvodne pogone. Ocjenjuje se i da ovom kupnjom kineska kompanija dobiva prodor na europsko tržište jer već pokriva gotovo sva svjetska tržišta. S druge strane, budućim partnerstvom s Hestilom Željezara dobiva mogućnost izvoza, prije svega na tržišta EU-a, a uz to kao najveći proizvođači na svijetu Kinezi mogu, u određenom trenutku, utjecati na količinu proizvodnje i cijenu. Nema, međutim, odgovora na pitanje kako će se usuglasiti proizvodni planovi giganta koji za 15 dana proizvede koliko i Smederevci u punom kapacitetu godišnje.

Enigma se pojačava kad se baci pogled na CV ove tvrtke koji je medijima uputilo Ministarstvo privrede u priopćenju o rezultatima natječaja za prodaju Željezare. “Hestil je konglomerat i gigant svjetskih razmjera u proizvodnji čelika, što mu je glavna djelatnost, ali je aktivan i u rudarskoj, financijskoj i metalskoj industriji. Upravlja modernim logističkim centrima i drugim srodnim industrijama, a zapošljava više od 120.000 radnika.

Na listi Fortune global 500 u 2015. godini rangiran je kao 239. kompanija po veličini u svijetu. Kao najveći proizvođač čelika u Kini, Hestil se ponosi godišnjim proizvodnim ka-

Privredna komora Srbije - optimist I prije priopćenja o dolasku spasa iz Kine u Privrednoj komori Srbije bili su optimisti kad je riječ o opstanku Željezare unatoč teškoćama u poslovanju. Prema podacima PKS-a, za prvih 11 mjeseci prošle godine srpska kompanija zabilježila je neto izvoz od 58,88 milijuna dolara. Željezara Smederevo je bila na drugom mjestu na listi izvoznika iz Srbije u 2015. godini, dok je po neto izvozu osma. Izvoz čelika je bio za 42,3 posto veći nego u istom razdoblju 2014., a uvoz za 36,9 posto. pacitetima od 50 milijuna tona. Grupa ima 37 visokih peći, među kojima 23 s kapacitetom većim od 1000 kubnih metara. U 2015. je proizvela 47,8 milijuna tona čelika, poslovni prihodi Grupe u toj godini su iznosili 43,7 milijardi dolara, a njena ukupna sredstva 53 milijarde dolara. Uspjeh Hestila temelji se i na primjeni najnaprednijih tehnoloških rješenja i najčistijih tehnologija, ulaganju u istraživačke centre i neprekidnom usavršavanju zaposlenih”.

Kineski jeftini čelik guši europske čeličane

U priopćenju se dodaje da Hestil ima “70 direktnih i indirektnih kompanija izvan NR Kine u više od 30 zemalja” te da je “većinski vlasnik Duferca s najvećom neovisnom globalnom prodajnom mrežom u industriji čelika”.

Dok europske čeličane guši jeftini čelik iz Kine, ova azijska zemlja svoje proizvođače pokušava zaštititi posebnim mjerama. Iako je najviše optužuju za damping cijene, Kina je prije nekoliko dana uvela antidamping namete za čelik iz EU-a, Japana i Južne Koreje.

Kinesko ministarstvo trgovine najavilo je da će se za uvozni čelik plaćati carina od 14,5 do 46,3 posto jer su kineski proizvođači pretrpjeli “znatnu štetu zbog neodgovarajuće niskih cijena inozemnog čelika”.

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 51

pv report poslovna statistika na jednom mjestu PV TJEDNI REPORT

PV REPORT mjesečni

U tjednu od 28. ožujka do 3. travnja u Hrvatskoj je osnovano 249 novih poslovnih subjekata, od čega 156 j.d.o.o.-a, 92 klasična d.o.o.-a i jedno dioničko društvo.

Brisana su 184 subjekta, dok je s postupkom likvidacije započelo još njih 28. Najviše je tvrtki osnovano u Zagrebu, 101, slijede Pazin i Rijeka sa 37 odnosno 28 novoosnovanih tvrtki. U tjednu je također zabilježen 31 subjekt u različitim fazama stečaja, te i dalje visoke vrijednosti skraćenih stečajeva - 202 započeta i 724 započeta i zaključena. Brzih stečajnih postupaka bilo je 259, a zaključeno je i 14 predstečajnih nagodbi.

STEČAJEVI 31 

Stečajni postupak Početak postupka

20



Obustava i zaključak

7



Zaključak postupka

4



926 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka

202



Početak i zaključak postupka

724



259 

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

259



35 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog

0



Obustava postupka

4



Odbijanje prijedloga

11



Početak postupka

6



Zaključak postupka

14



0



BRISANI SUBJEKTI

184 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

184



28 

Likvidacija Početak postupka

28



Zaključak postupka

0



0



OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

249 

Poslovni subjekti d.o.o.

92



j.d.o.o.

156



1



d.d.

Osnovano 1347 poslovnih subjekata

U

mjesecu ožujku je ukupno osnovano 1347 poslovnih subjekata. Najviše u Zagrebu (560), zatim u Splitu 129, Rijeci 124, Pazinu 123. Od pravnih oblika j.d.o.o.-a je bilo 744, dok je d.o.o.-a bilo osnovano 572. Osnovana su i dva dionička društva. Broj započetih stečajeva nakon visokih brojeva u zadnja tri mjeseca je u padu, a ostale

su vrijednosti u okvirima standardnih trendova.

2015. 2016.

Stečajevi

IV

V

VI

VII VIII IX

X

XI

II

III

Broj započetih stečajnih postupaka

59

53

26

51

14

16

37

66 101 179 142

83

Broj zaključenih stečajnih postupaka

14

27

20

13

10

13

23

25

26

16

45

34

Broj obustavljenih stečajnih postupaka

17

20

15

23

3

7

17

21

21

25

22

27

63

44

40

77

76

67

68

67

67

53

41

41

126 108

68

91

16

88

95

86

62

53

67

87

22

22

12

30

27

17

17

14

14

27

XII

I

Predstečajne nagodbe Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe

32

28

Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima

Tvrtke osnovane po mjesecima

2016.

2016.

2500

2000

2000

1500

1500 1000 1000 500

500

Osnovani subjekti po gradovima 23

Rijeka Pazin

28

5

Osijek

12

Sisak

0

Sl. Brod

2

Zadar

8

Šibenik Izvor podataka:

7

Split

21

Dubrovnik

10

REJTING TJEDNA INTIS d.o.o Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad

rast

0 IV

6

Karlovac

37

0

Bjelovar

101

 bez promjene

52 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

V

Brisani subjekti

VI

VII

VIII

IX

X

Započela likvidacija

XI

XII

I

II

III

Zaključena likvidacija

Privredni vjesnik i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...

IV d.o.o.

V

VI j.d.o.o.

VII

VIII

IX

X

XI

XII

I

II

III

ostali subjekti

N 2 + 55 43

Varaždin Zagreb

Osnovane tvrtke u ožujku 2016.

1347 osnovanih

d.o.o.

42,46%

subjekata

ostali oblici 2,31%

j.d.o.o.

55,23%

SVIJET FINANCIJA KentBank: Poslovanje u 2015. godini

Promjene donijele pozitivan rezultat Dobri poslovni rezultati posljedica su implementiranja strategije stabilnog i kontinuiranog rasta na izazovnom tržištu kao i prilagodljivosti zahtjevima i potrebama svakog klijenta ponaosob piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

oko

3,9milkn

lanjska dobit KentBanka

za

14%

povećani depoziti u 2015.

25%

zabilježen rast kredita u istom razdoblju

K

entBank je u 2015. prvi put nakon što je u srpnju 2011. Eksen Holding (Süzer Group) preuzeo Banku Brod ostvario pozitivan poslovni rezultat.

“Htjeli smo se promijeniti i promijenili smo se.

Naime, promijenili smo onu klasičnu transakcijsku banku od ranije u prodajno orijentiranu banku. A promjene nose pozitivan rezultat”, naglasio je predsjednik Uprave KentBank Ivo Bilić predstavljajući prošli tjedan rezultate za 2015. godinu.

KentBank je završno sa 31. prosincem 2015. izvijestio o dobiti nešto većoj od 3,9 milijuna kuna, povećanju ukupne imovine za 15 posto na 1.354.826.000 kuna, dok su depoziti povećani za 14 posto. Također, kategorija kredita je zabilježila porast od 25 posto na 747.284.000 kuna. Neto prihod od provizija i naknada ostvaren je u iznosu od pet milijuna kuna, što je povećanje od 30 posto. Dobri poslovni re-

U prvom kvartalu 2016. KentBank je započeo s poslovanjem na njemačkom financijskom tržištu

zultati posljedica su implementiranja strategije stabilnog i kontinuiranog rasta na izazovnom tržištu kao i prilagodljivosti zahtjevima i potrebama svakog klijenta ponaosob.

Tijekom 2015. zabilježen je i povećan udio kredita poslovnih subjekata u ukupnim kreditima u odnosu na prethodne godine. Omjer između kredita tvrtkama i stanovništvu na kraju 2015. je 53 posto naspram 47 posto, dok je potkraj 2014. on bio 49 posto naspram 51 posto.

“Naša strategija od koje ne odustajemo jest to da omjer kredita stanovništvu i gospodarstvu iznosi 50:50”, napomenuo je Bilić dodajući kako je banka posebice ponosna na poslovanje s malim i srednjim poduzetnicima za koje ima nekoliko novih proizvoda. U tom dijelu gospodarstva on naročito ističe kreditiranje stambenih zgrada (energetska učinkovitost), projekte u turizmu (privatni iznajmljivači), proizvodnji, poljoprivredi i obrtništvu.

Mreža poslovnica

Važno je, također, naglasiti kako je većinski vlasnik banke, koja je u srpnju 2012. promijenila naziv iz Banke Brod u KentBank, povećao temeljni kapital tijekom 2015. za 38.098.000 kuna. Temeljni kapital KentBanka nakon toga iznosio je 268.333.000 kuna.

U 2015. otvorene su nove poslovnice u Zadru i Varaždinu. A KentBank, koji ima 163 zaposlenika, danas ima 14 poslovnica diljem Hrvatske.

U prvom kvartalu 2016. KentBank je napravio još jedan veliki iskorak, započevši s poslovanjem na njemačkom financijskom tržištu. Sofisticiranom online platformom Savedo, Banka je osigurala prikupljanje depozita klijenata iz Njemačke, zahvaljujući kojoj oni mogu deponirati sredstva u KentBank bez putovanja u Hrvatsku i bez jezičnih barijera. “Želimo privlačiti depozite iz europskih zemalja, ponajprije s Njemačkom, potom i s Austrijom”, napomenuo je Bilić.

Banka planira nastaviti s razvojem poslovanja te uvođenjem novih proizvoda i usluga u 2016. godini.

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Konferencija “krediti i gospodarski rast”

Krediti su samo kockic u gospodarskom stan Problem poduzetnika s kreditima i s financiranjem nisu jedini. Visoki porezi, stalna promjena zakonske regulative, pravna nesigurnost, te deficit i javni dug dio je onoga što je negativno ili otežavajuće te utječe na poslovanje u Hrvatskoj, smatra Gordana Deranja, čelnica HUP-a piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Drago mi je da se prestalo licitirati sa stopama gospodarskog rasta i dobro je da se počelo govoriti o realnim i stvarnim, ali i potencijalnim stopama rasta.

Zdravko Marić, ministar financija

K

rediti i gospodarski rast naziv je konferencije koju su protekloga tjedna u Zagrebu organizirali Hrvatska udruga banaka i Hrvatska udruga poslodavaca. Direktor HUB-a Zdenko Adrović na otvorenju konferencije pred gotovo 300 pripadnika financijske industrije istaknuo je kako smo se kroz recesijske godine stalno vraćali kreditiranju banaka. Postavljalo se pitanje jesu li krediti preskupi ili su apetiti gospodarstva i građana manji pa su zato krediti smanjeni.

Reforme još na čekanju

“Primarno se na ovoj konferenciji bavimo kreditima i gospodarskim rastom te tragamo za odgovorom na pitanje kako pobijediti rizike koji negativno utječu na kreditiranje. Ipak, ne treba zaboraviti da su krediti samo jedna kockica u velikoj slagalici ukupnog gospodarskog stanja zemlje. Izuzetno je važno provesti reforme koje dugo tražimo te ukloniti brojne prepreke poslovanju gospodarskog sektora”, ustvrdio je Adrović. Predsjednica HUP-a Gordana Deranja navela je podatak iz prošlogo-

54 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

dišnjih istraživanja EBRD-a i Svjetske banke po kojima je pristup kreditiranju bio ograničen za 55,1 posto hrvatskih tvrtki kojima je bio potreban, dok je 30 posto tvrtki koje su podnijele zahtjev za kreditom ili kreditnom linijom odbijeno. Još je indikativniji podatak da čak 17,3 posto kompanija nije ni tražilo kredit zbog visoke kamatne stope.

“Problem poduzetnika s kreditima i s financiranjem nije jedini. Visoki porezi, stalna promjena zakonske regulative, pravna nesigurnost, te deficit i javni dug dio je onoga što je negativno ili otežavajuće te utječe na poslovanje u Hrvatskoj. Bez rješavanja tih problema neće biti skorašnjega rasta, novih projekata i ulaganja”, smatra Gordana Deranja dodajući da su reforme, unatoč tome što poslodavci stalno govore kako se moraju početi provoditi, još uvijek na čekanju.

Kreditni rast u Hrvatskoj, prije krize iznosio je 25 posto, a u segmentu stanovništva premašivao je 40 posto. U zadnjih šest godina rast kredita na razini sustava bio je oko jedan posto, no isključi li se država iz te statistike, radi se o kreditnom padu od jedan posto.

Ne može se pobjeći od rastućeg javnog duga

“U Hrvatskoj želimo imati održivi gospodarski rast u kojemu će biti kreditnoga rasta, a rizike koji su pred nama pobijedit ćemo zajedno”, rekao je ministar financija Zdravko Marić napomenuvši kako mu je drago da se prestalo licitirati sa stopama gospodarskog rasta te da je dobro da se počelo govoriti o realnim i stvarnim, ali i potencijalnim stopama rasta.

“To je ključni izazov koji stoji pred nama, kako u ovoj, tako i u godinama koje slijede.

Vlada ne može pobjeći od rastućeg javnog duga. Zato je i poslala poruku da se kroz

ca nju

fiskalnu konsolidaciju, smanjivanje proračunskoga deficita te racionalnije, efikasnije i odgovornije korištenje proračunskih sredstava želi izravno pridonijeti stabilizaciji, a kroz aktiviranje državne imovine javni dug staviti u silaznu putanju”, istaknuo je Marić dodavši kako je Vladin cilj ove godine pokušati stabilizirati rejting, a do kraja mandata ga i povisiti.

Želimo imati održivi gospodarski rast u kojemu će biti kreditnoga rasta, rekao je ministar financija Kad je riječ o kreditima, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić ocijenio je kako se prije izbijanja krize odvijao neodrživ rast kredita i neučinkovita alokacija, što je dovelo do visoke zaduženosti nekih poduzeća i otežanog servisiranja duga.

“Prije krize stiskali smo kočnicu koliko god smo mogli kako bismo usporili rast kredita. Skup tih mjera bio je efikasan, ali bez obzira na to u bilancama banaka nagomilali su se loši krediti, posebno u sektoru građevinarstva”, kazao je Vujčić ocijenivši kako je hrvatski korporativni sektor među najza-

Izuzetno je važno provesti reforme koje dugo tražimo te ukloniti brojne prepreke poslovanju gospodarskog sektora.

duženijima u Srednjoj i Istočnoj Europi, pri čemu je gotovo trećina duga korporativnoga sektora ocijenjena prekomjernom.

Zdenko Adrović, direktor HUB-a

I equity fondovi moraju imati svoju ulogu

“Oporavak i optimističnija očekivanja potiču potražnju, ali prezaduženost i nedostatak kolaterala, odnosno instrumenta kojim se osigurava plasman kredita, opterećuju oporavak potražnje za kreditima”, naglasio je Vujčić podcrtavši kako je za povoljnije uvjete financiranja potreban bolji okvir za rješavanje loših kredita, odnosno učinkovitije stečajne procedure i otklanjanje poreznih dvojbi, dok manjak kolaterala upućuje na potencijal za značajnije korištenje jamstvenih shema i EU fondova. Vujčić je istaknuo kako ulogu u financiranju poduzeća moraju imati i alternativni izvori financiranja kao što su equity fondovi koji će pomoći gospodarstvenicima u rješavanju njihovih problema.

“Drugo je rješenje i da same banke preuzmu uloge equity fondova, ali i međunarodnih financijskih institucija. Mora postojati i jamstvena shema koja bi poduzetnicima oslobodila kolaterale za nove kredite”, rekao je Vujčić dodavši kako se rast kreditiranja vjerojatno ne može smatrati ključnim čimbenikom ni formulom za konačni oporavak hrvatskog gospodarstva. “To mora biti rast izvoza i povećanje konkurentnosti domaće ekonomije temeljeno na strukturnim reformama uz istodobno obuzdavanje makroekonomskih neravnoteža i konsolidiranje javnih financija”, zaključio je Vujčić.

Hrvatski korporativni sektor je među najzaduženijima u Srednjoj i Istočnoj Europi, pri čemu je gotovo trećina duga korporativnoga sektora ocijenjena prekomjernom.

Boris Vujčić, guverner HNB-a

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Rimac možda seli sjedište tvrtke

Mate Rimac, osnivač tvrtke Rimac Automobili, u drugoj rundi financiranja očekuje mnogo veći iznos zbog kojeg će investitori tražiti da sjedište tvrtke bude u nekoj drugoj, za njih sigurnijoj državi, dok će proizvodnja i razvoj i dalje ostati u Hrvatskoj. Na otvaranju Cisco Connect konferencije Rimac je najavio kako su mogući izravni zahtjevi investitora, a kao primjere naveo je start-upe kojima se to već i dogodilo kao što su hrvatsko-slovenski start-up Bellabeat te osječki Farmeron.

Bez promjena na novčanom tržištu iznos pristiglih ponuda bio je 80 milijuna kuna po nepromijenjenoj kamatnoj stopi od pola posto. Iznos povučenih sredstava viši je za 30 milijuna kuna u odnosu na prethodnu aukciju.

Unatoč tome, korištenje dodatnog izvora likvidnosti zanemarivo je budući da je u sustavu ionako ogroman dnevni višak likvidnosti.

U ovome razdoblju Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa, a nije najavljen ni poziv na aukciju trezorskih zapisa sljedeći tjedan. Stoga su sudionici bili uskraćeni za mogućnost djelomičnog rasterećenja viškova likvidnosti upisivanjem ove državne kratkoročne vrijednosnice. Iako u srijedu započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, ne očekujemo nikakve promjene na novčanom tržištu. Likvidnost sustava u ponedjeljak će još ojačati jer će država isplatiti mirovine.

Nakon smanjenja likvidnosti u sustavu izdanjem državne obveznice krajem ožujka, likvidnost je bila dodatno smanjena plaćanjem obveza državi od strane korporativnog sektora te je ona iznosila oko 6,6 milijardi kuna. Navedeno smanjenje likvidnosti ipak nije utjecalo na promjenu kratkoročne kamatne stope na novčanom tržištu.

Razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija završava sredinom ovog tjedna, ali zbog visoke likvidnosti sustava nikakve napetosti u odnosu ponude i potražnje nema. Sudionici su već ranije održali potrebne razine svojih računa pa kraj razdoblja protječe bez povećane potražnje za dodatnom likvidnošću.

Prošlog ponedjeljka je središnja banka održala redovitu obrnuto repo aukciju s namirom u srijedu i dospijećem za sedam dana. Ukupan

[Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

21.3.-25.3.2016.

u%

4.4.-8.4.2016.

5 4

300

3 200 2

Orco izlazi iz Sunčanog Hvara

100

0

1

4.4.

5.4.

6.4.

7.4.

8.4.

0

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Male promjene tečaja Češka grupa za razvoj nekretnina Orco Property Group objavila je da je postigla sporazum o prodaji 15,77 posto udjela u Sunčanom Hvaru. Time se ova tvrtka u potpunosti povlači iz vlasništva te hvarske turističke tvrtke. Novi većinski vlasnik, slovački Prime Tourist Resorts, najavio je ponudu za preuzimanje preostalih dionica.

Proteklog tjedna euro je prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke izgubio na vrijednosti prema kuni jednu lipu i zaključno je vrijedio 7,51 kunu. Dolar se u tjednu kretao

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,975025

CAD kanadski dolar

5,042196

EUR

JPY japanski jen (100) 6,068653 CHF švicarski franak

6,899823

GBP britanska funta

9,291146

USD američki dolar

6,59954

EUR euro

7,506317

Izvor: HNB primjena od 9. travnja 2015.

56 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

4.4. 5.4. 6.4. 7.4. 8.4.

promjenjivo u opsegu dvije lipe, no tjedan je završio na 6,60 kuna. Tečaj švicarskog franka je porastao prema kuni za dvije lipe i tjedan je završio na 6,90 kuna.

7,530 7,525

USD

6,68 6,66

CHF

6,900 6,895

7,520

6,64

6,890

7,515

6,62

6,885

7,510

6,60

6,880

7,505

6,58

6,875

4.4. 5.4. 6.4. 7.4. 8.4.

4.4. 5.4. 6.4. 7.4. 8.4.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Estonci žele u HŽ

Skokovito na svjetskim burzama Indeksi na svjetskim burzama proteklog tjedna kretali su se skokovito.

Političare, ali i investitore, očito su dodirnule priče vezane uz dokumente iz Paname. Nakon ostavke islandskog premijera, krajem tjedna najveći pritisak među istaknutim pojedincima bio je na britanskog premijera Camerona koji je također ulagao novac u offshore kompanije.

No skokovito stanje krajem tjedna se smirilo i indeksi su krenuli lagano prema gore. Dobre brojke o zaposlenosti na američkom tržištu rada okrenule su priču u zeleno, a i najave o pogađanju dvopostotne inflacije, koju očekuje američka središnja banka, također su pozitivno djelovale na tržište. Pozitivan kraj tjedna potaknut je i rastom cijene nafte i rastom na obvezničkom tržištu, posebice obveznica zemalja koje nisu previše zadužene.

6300

FTSE 100

6250 6200

17650

6150

17600

6100

17550

6050

17500

4.4. 5.4. 6.4. 7.4. 8.4.

4940

NASDAQ

4920

4450

4880

4300

4860

4250

4840

4200

4.4. 5.4. 6.4. 7.4. 8.4.

DAX

9900

2015 (%)

Telegra jača konkurentnost

4.4. 5.4. 6.4. 7.4. 8.4.

16200

NIKKEI 225

16100

9800

16000

9700

15900

9600

15800

9500

Estonska privatna željeznička tvrtka Skinest Rail zainteresirana je za ulazak na hrvatsko željezničko tržište. Kako kažu u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, estonski željeznički operator je na sastanku u Ministarstvu predstavio poslovne planove koje ta tvrtka misli realizirati u Hrvatskoj, a koji uključuju ulazak u vlasništvo društava HŽ Putnički promet i HŽ Cargo. Kako tvrtka ima i vlastiti pogon za proizvodnju vlakova u Estoniji, zainteresirana je i za ulaganja u TŽV Gredelj.

CAC40

4400 4350

10000

DowJones

4.4. 5.4. 6.4. 7.4. 8.4.

4900

15700

4.4. 5.4. 6.4. 7.4. 8.4.

Mirovinski fondovi

fond

Blagi pad Mirexa

17750 17700

datum

4.4. 5.4. 6.4. 7.4. 8.4.

vrijednost (kn)

promjena (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 217,8439 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom primjećuje se blagi pad za 0,1792 boda. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 113,3777 bodova i zablježila je pad, a Mirexa C 111,7680 bodova uz blagi rast.

MIREX A

07.04. 113,37770

-0,0272

-0,67

AZ - A

07.04. 114,14460

0,0522

0,02

Erste Plavi - A

07.04. 111,92690

-0,1972

-0,74

PBZ CO - A

07.04. 114,04660

-0,0249

-0,77

Raiffeisen OMF - A 07.04. 112,42020

-0,0868

-1,81 -0,28

kategorija B MIREX B

07.04. 217,84390

-0,0033

AZ - B

07.04. 223,42750

0,0215

0,45

Erste Plavi - B

07.04. 222,77220

-0,0438

-0,63

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

07.04. 198,74200

0,0615

-1,12

0,05%

Raiffeisen OMF - B 07.04. 218,43760

-0,0469

-0,71

0,00%

kategorija C MIREX C

07.04. 111,76800

0,0362

1,67

AZ - C

07.04. 109,43590

0,0404

2,06

-0,10%

Erste Plavi - C

07.04. 111,35600

0,0234

2,03

-0,15%

PBZ CO - C

07.04. 111,22280

0,0339

1,37

Raiffeisen OMF - C 07.04. 114,77080

0,0363

1,32

-0,05%

4.4.

5.4.

6.4.

7.4.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

0,3%

Raiffeisen DMF

07.04. 209,68580

-0,0450

-1,29

0,1%

AZ Profit

07.04. 246,65260

0,0370

-2,06 -1,02

0,2% 0,0%

Croatia osiguranje 06.04. 148,38140

0,0679

-0,1%

AZ Benefit

07.04. 232,80820

0,0442

1,35

-0,2%

Erste Plavi Expert 07.04. 184,20670

-0,0166

-0,63

Erste Plavi Protect 07.04. 184,55360

0,0164

1,29

-0,3% 7.3.

14.3.

22.3.

30.3.

7.4.

Tvrtka Telegra je potpisala s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava te Hrvatskim zavodom za zapošljavanje ugovor o financiranju projekta Telegra EDU - povećanje konkurentnosti jačanjem tehničkih i upravljačkih kompetencija tvrtke Telegra. Ukupna vrijednost projekta je 383.000 kuna, a Europska unija je iz Europskog socijalnog fonda sufinancirala projekt sa 299.000 kuna što je 78 posto ukupne vrijednosti projekta.

Provedba projekta započela je u rujnu 2015., a trajat će do kolovoza ove godine.

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Valamar pripojio Hotele Baška

Valamar Riviera, najveća hrvatska turistička kompanija, završila upisom u sudski registar 31. ožujka proces pripajanja tvrtke Hoteli Baška koju je preuzela u lipnju 2015. za 24,1 milijun eura. U devet mjeseci integrirana je prva velika akvizicija na Jadranu. Valamar Riviera na Krku ima hotele Valamar Koralj te kampove Ježevac, Krk i Škrila, a u Baškoj hotele Corinthia, Zvonimir, Atrium i Adria te kampove Zablaće i Bunculuka.

Brodosplit u gubitku zbog starih dugova DIV Grupa je prošlu godinu završila s desetak milijuna eura operativne dobiti, no Brodosplit je samostalno zabilježio gubitak od oko 100 milijuna kuna, kaže predsjednik Uprave DIV Grupe Tomislav Debeljak. Prema njegovim riječima brodogradilište posluje dobro, a minusi su posljedica loših ugovora potpisanih prije ulaska DIV-a u Brodosplit. Brodogradilište je na lošem ugovoru s nizozemskom tvrtkom za izgradnju broda izgubilo 150 milijuna kuna, a minusi su posljedica i kamata na odgođena plaćanja države.

Crobexi pali nakon četiri tjedna rasta, promet slab što predstavlja 67 posto ukupnog redovnog prometa.

Od 10 najlikvidnijih samo su tri izdanja tjedan završila porastom cijene, a tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +1,90 posto do -4,82 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je osam izdanja, dok je sa 10 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Nakon četiri uzastopna tjedna rasta Crobexi su zabilježili pad. Crobex je s prošlotjednih 1.671,08 bodova pao za 0,59 posto te ovotjedno trgovanje zaključio ZAGREBAČKA BURZA na 1.661,17 bodova. Crobex10 je pao za THE ZAGREB STOCK EXCHANGE 0,06 posto na 980,66 bodova. SektorUKUPAN TJEDNI PROMET: 319.331.527,67 kn ski indeksi završili su padom u raspoTJEDNI DIONIČKI PROMET: 24.918.789,29 kn nu od -0,94 posto koliko je umanjen index zadnja vrijednost tjedna promjena CROBEXturist do -4,63 posto koliko CROBEX 1.661,1700 -0,59% je pao CROBEXkonstrukt. ObvezničCROBEX10 980,6600 -0,06% ki indeksi tjedan su također zaključili CROBIS 105,9584 -1,07% padom; CROBIS je umanjen za 1,07 CROBIStr 147,8019 -0,95% posto, a CROBIStr za 0,95 posto.

Zahvaljujući iznosu od 8,2 milijuna Top 10 tjedna zadnja kuna sakupljenom u blok trgovanju, promet po prometu promjena cijena najlikvidnije izdanje je Končar EI. U -2,28% 631,18 8.237.180,36 Končar EI d.d. redovnoj trgovini sakupio je samo +0,91% 146,32 5.077.378,47 HT d.d.

45.000 kuna, a cijena mu je pala za -0,07% 390,00 3.511.557,90 Adris grupa d.d. - povl.

2,28 posto na 631,18 kuna. HT je tr-0,28% 24,50 1.654.148,76 Valamar Riviera d.d. govan u iznosu od 5,1 milijun kuna, a -0,94% 815,30 1.503.822,17 Atlantic grupa d.d. bilježi porast od 0,91 posto na cijenu +0,35% 530,00 1.385.494,83 Adris grupa d.d. - red. +1,90% 321,00 1.183.466,58 od 146,32 kune. Povlašteno izdanje Podravka d.d.

-4,82% 30,00 1.025.856,69 Đuro Đaković hold. d.d.

Adrisa treće je po likvidnosti sa saku-2,06% 99,90 686.145,53 PEVEC d.d. pljenih 3,5 milijuna kuna, a cijena mu -0,47% 102,00 642.950,07 AD plastik d.d. je pala za 0,07 posto na 390 kuna.

Pozitivnu postotnu promjenu bilježe 10 dionica tjedna zadnja samo tri od 10 najlikvidnijih izdanja. promet s najvećim rastom cijene promjena cijena Dobitnik tjedna je sedma najlikvid+54,26% 23,00 6.900,00 Turbos E-mini S&P 500 l. F nija Podravka kojoj je cijena uvećana +30,57% 64,50 331.574,00 Turbos WTI nafta long Q za 1,90 posto na 321 kunu, a tijekom +21,21% 8,00 85.700,00 Turbos E-mini S&P 500 l. L tjedna njezinom se dionicom trgovalo +15,25% 58,20 33.324,00 Turbos DAX short T u iznosu od 1,2 milijuna kuna. Slijedi +14,17% 14,18 15.870,10 Turbos srebro long C spomenuti HT (+0,91 posto), a posljed+11,80% 3,98 6.949,00 Turbos H. H. N. GAS l. F +10,13% 103,80 1.847,00 nje izdanje s porastom od 0,35 posto i Turbos DAX short U +10,00% 7.700,00 63.595,00 Croatia osig. d.d. - povl. cijenom od 530 kuna su redovne dio+9,89% 227,77 15.873,97 Tehnika d.d. nice Adris Grupe trgovane u iznosu od +7,00% 18,50 23.312,20 LUX ULAGANJA d.d.

1,4 milijuna kuna. Cjenovni pad bilježi sedam od 10 najlikvidnijih izdanja. Gu10 dionica tjedna zadnja bitnik je Đuro Đaković s tjednim mipromet s najvećim padom cijene promjena cijena nusom od 4,82 posto odnosno cijenom -64,07% 84,43 3.626,28 Jadranska banka d.d. od 30 kuna i prometom od milijun -54,28% 80,01 80,01 Europlantaže d.d. - povl. kuna. [Iztok Likar, www.hrportfolio.hr] -40,00% 30,00 290,00 Uljanik brodograd. d.d.

Prošlog tjedna na Zagrebačkoj burzi, osim odluke o isplati dividende dioničarima AD Plastika, nije bilo vijesti koje bi potaknule trgovanje pa je među ulagačima vladala letargija. Iako je prošli tjedan imao samo četiri trgovinska dana, sakupljeni promet bio je za 36 posto veći nego ovotjedni. Redovni dionički promet umanjen je za gotovo 14 milijuna kuna te je ovoga tjedna iznosio samo 25 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 17 milijuna kuna

Europlantaže d.d. - red.

Magma d.d.

Turbos DAX long E Turbos WTI nafta long P Turbos WTI nafta short O Turbos DAX long F Hoteli Haludovo Malin. d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

-37,93%

90,00

90,00

-27,14%

0,51

1.569,65

-25,62%

96,40

375,60

-23,33%

80,50

313,80

-18,45%

52,60

28.843,20

-14,90%

131,90

105.299,60

-13,04%

2,00

25.316,42

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Dug nastavlja rasti

Većina fondova pala, rasli novčani i obveznički Protekli je tjedan od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 33, a palo 45.

Samo je jedan fond porastao više od jedan posto, dok ih je 19 palo više od jedan posto. Nakon što su sedam uzastopnih tjedana prevladavali fondovi s pozitivnim postotnim promjenama, ovoga tjedna većina fondova bilježi pad vrijednosti. Na ljestvici od 10 fondova s najvećim rastom nalazi se pet obvezničkih, tri dionička te po jedan posebni i mješoviti fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +1,09 do -3,23 posto. Promatramo li prinose ostvarene od početka 2016. godine, među dioničkim fondovima najznačajniji porast bilježi

KD Nova Europa (+2,69 posto). Kod posebnih fondova najviše je rastao Raiffeisen Harmonic (+3,35 posto), a s porastom od 1,27 posto idući je Raiffeisen Dynamic. Mješovite predvodi PBZ Conservative 10 kojem je vrijednost uvećana za 1,90 posto, a slijedi ga HPB Global s porastom od 1,85 posto. Erste Adriatic Bond (+3,12 posto) prvi je među obvezničkim fondovima, a slijede ga HPB Obveznički s porastom od 2,69 posto i Capital One (+2,60 posto). Na ljestvici novčanih fondova vrijednost je najviše uvećana fondovima Locusta Cash i Auctor Cash (+0,34 posto), dok je PBZ Dollar fond porastao za 0,28 posto.

[Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 31.3.2016 do 7.4.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,8977 HI-growth € 10,7893 ZB euroaktiv € 124,7127 ZB trend $ 146,9429 FIMA Equity kn 86,3289 KD Prvi izbor kn 12,8988 Ilirika Europa € 109,2599 PBZ Equity fond € 10,2230 HPB Dionički kn 100,9454 Erste Adriatic Equity € 85,1300 NETA Global Developed kn 80,2175 ZB aktiv kn 109,1868 Capital Two € 90,6659 Ilirika Azijski tigar € 42,8398 Platinum Global Opportunity $ 14,6037 KD Nova Europa kn 5,0947 OTP indeksni kn 39,0793 Platinum Blue Chip € 94,5488 NETA Frontier kn 468,1989 OTP MERIDIAN 20 € 88,5733 A1 kn 85,3300 NETA US Algorithm kn 134,0344 NETA New Europe kn 60,9900 Ilirika BRIC € 65,5557 CROBEX10 kn 93,6120 KD Energija kn 7,3577 ZB BRIC+ € 77,7734 Allianz Equity € 139,7063 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 115,2400 Raiffeisen Harmonic € 100,7500 Raiffeisen zaštićena glavnica € 102,5000 ZB Future 2025 € 93,9852 ZB Future 2030 € 91,5111 ZB Future 2040 € 91,0659 ZB Future 2055 € 91,1994 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 158,7292 PBZ Global fond € 13,9649 HI-balanced € 12,5602

tjedna promjena [%]

-0,57 -1,41 -2,84 -2,01 -0,36 -2,82 -2,59 0,50 -0,65 1,09 -1,59 -0,58 -0,25 -2,63 -0,04 -2,45 -0,46 -1,69 -1,47 -0,41 -0,06 -1,79 0,02 -2,98 0,21 -2,51 -3,23 -0,31 -0,76 0,42 -0,05 -1,48 -1,96 -2,04 -2,06 -0,50 -1,08 -0,93

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

KD Balanced kn 120,9992 HPB Global kn 93,5238 OTP uravnoteženi kn 101,5156 Allianz Portfolio kn 152,8844 Smart Equity € 102,1723 PBZ Conservative 10 fond € 107,0513 You Invest Active € 96,9400 You Invest Balanced € 98,8100 You Invest Solid € 99,8200 Smart Equity II € 95,5224 PBZ Flexible 30 fond € 98,3120 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 191,8642 HI-conservative € 14,0168 Raiffeisen Bonds € 172,8500 PBZ Bond fond € 126,6773 Capital One € 207,0648 HPB Obveznički € 155,8889 NETA Emerging Bond kn 79,0587 Erste Adriatic Bond € 116,7600 Raiffeisen Classic € 104,0500 PBZ Short term bond fond kn 101,3161 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,2168 ZB plus kn 175,3801 ZB europlus € 150,4904 PBZ Euro Novčani € 139,2032 Raiffeisen Cash kn 157,5700 Erste Money kn 151,2700 HI-cash kn 152,1040 PBZ Dollar fond $ 131,5018 HPB Novčani kn 143,5132 OTP novčani fond kn 133,1350 Money One kn 129,5244 Allianz Cash kn 118,3932 Erste Euro-Money € 115,6300 Auctor Cash kn 110,5771 Raiffeisen euroCash € 105,7200 HPB Euronovčani € 106,2602 Locusta Cash kn 1353,4345 NETA MultiCash kn 108,0782 OTP euro novčani € 102,7587

-0,60 0,24 -0,85 -0,33 -0,04 -0,23 -0,35 -0,13 0,16 -0,29 -0,81

naziv(fond)

valuta

0,22 -0,05 0,10 0,18 0,17 0,24 -0,72 0,19 0,13 0,05 0,01 0,00 0,01 0,00 0,01 0,01 0,04 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 0,02 0,01 0,01 0,02 -0,02 0,02

Prema najnovijim podacima, udio javnog duga u BDP-u iznosio je krajem prošle godine 86,7 posto bruto domaćeg proizvoda, dok je na kraju 2014. iznosio 86,5 posto BDP-a, piše u analizi Raiffeisenbank Austria. Najveći doprinos godišnjem rastu javnog duga je došao od zaduživanja središnje države, čiji je dug koncem prošle godine dosegnuo 284,6 milijardi kuna, što je za 5,8 milijardi ili 2,1 posto više u odnosu na godinu ranije, navode analitičari.

Eko potpore i ove godine

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i ove će godine građanima sufinancirati sve uspješne programe energetske učinkovitosti iz prošle godine. Građani mogu očekivati poticaje od oko 45 posto za obnovu obiteljskih kuća i zgrada, te za kupnju energetski učinkovitih kućanskih uređaja s oznakom A+++ i eko vozila. U srpnju bi se trebao objaviti javni natječaj za građane za energetsku obnovu obiteljskih kuća i zgrada, a tijekom godine i natječaji za energetski učinkovite kućanske uređaje i eko vozila.

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Jure Vujić

Radikalna misao Alfa

Ova knjiga pape Franje rezultat je dugačka puta provedena u promišljanju, propovijedima i duhovnom samoispitivanju koje nam se sada predstavlja kao plod tih iskustava. Riječ je o djelu koje od čitatelja traži da se upusti na put duhovnog promišljanja kako bi poboljšao svoj život. Duhovne vježbe, promišljanja o Isusu Kristu i molitve sabrane u ovoj knjizi papa Franjo nije namijenio samo svećenstvu, redovnicima i redovnicama, već i laicima i svima predanima vjeri.

Lauren Groff

Sudbe i srdžbe Profil Knjiga

Autor pruža dubinski i pluridisciplinarni uvid u fenomenologiju suvremenoga političkog radikalizma predstavljajući čitateljima širok politološki, sociološki i povijesni pregled političke i idejne geneze radikalne desnice i radikalne ljevice u svijetu. Analizirajući semantičke razlike između fenomena političkoga ekstremizma i radikalizma, autor proučava epistemologiju političkoga radikalizma i fenomen političkoga nasilja, pružajući višeslojni pregled ideoloških matrica suvremene radikalne desnice i ljevice.

Jorge Mario Bergoglio

Otvoren um, vjerno srce V.B.Z.

Lotto i Mathilde su 22-godišnjaci; visoki, lijepi, glamurozni, ludo zaljubljeni i predodređeni za uspjeh na svim područjima. Godinama kasnije brak Lotta i Mathilde još je predmet zavisti svih njihovih prijatelja, ali stvari su puno kompliciranije nego što se čine na prvi pogled. Svaka priča, naime, ima dvije strane, svaka veza dvije perspektive, a ponekad ključ dobrog braka nije u istini, nego u tajnama…

Roman Sudbe i srdžbe fascinantna je, strastvena i sjajno napisana priča o braku, ljubavi i osveti.

60 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

Richard H. K. Vietor

Kako se zemlje natječu Mate

Želeći završiti svoju pripovijest pisac Hall kreće prema Patrasu. Dok luta grčkim zaseocima pokušavajući raditi, muče ga uspomene na ženu koju je volio, rat u bivšoj Jugoslaviji tijekom kojeg je nehotice bio upleten u šverc oružja i prijatelje u Sarajevu koje je iznevjerio. Ipak, njegova priča kreće, a u njoj dočarava život glazbenice i Cavallijeve učenice Mariane koja je spremna žrtvovati sve za umjetnost. U ovom romanu Kelter vodi dvije paralelne priče posvećene ljudima kojima umjetnost postaje utočište od stvarnosti.

M. J. Arlidge

Eci, peci, pec Mozaik knjiga

Vietor pokazuje kako države određuju smjer i stvaraju klimu za nacionalni ekonomski razvoj i profitabilne privatne tvrtke. U današnjem hiperkonkurentnom okruženju država stalno osigurava prednosti potrebne tvrtkama kako bi se ravnopravno nosile s konkurentima. Te prednosti uključuju visoku štednju i niske kamate za investiranje, čvrsta prava vlasništva i dobro državno upravljanje, tehnološki motiviranu i predanu radnu snagu, nisku stopu inflacije i brzorastuće domaće tržište.

Jochen Kelter

Hall ili izum tuđine Fraktura

Polumrtva djevojka izranja iz šume, ali u njezinu priču nitko ne vjeruje dok se ne ispostavi da je istinita. Nekoliko dana nakon nje pojavljuje se još jedan bjegunac – i sve polako upućuje na užasan obrazac: netko otima parove, zatvara ih na čudnim lokacijama i prisiljava ih da ubiju ili će biti ubijeni. Glavna inspektorica Helen Grace vodeći potragu za tajanstvenim sadističkim ubojicom, shvaća da bi upravo oni koji prežive mučenje, tzv. podsjetnice od krvi i mesa, mogli biti ključni u istrazi...

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Dizala Arion, Pušćine. Tvrtka se bavi prodajom, montažom i održavanjem dizala. Svoje poslovanje razvili su na europskom tržištu i imaju bogato radno iskustvo radeći na vrlo ozbiljnim i zahtjevnim projektima montaže visokih dizala.

Tvrtka nudi novu vrstu proizvoda koji ne postoji na tržištu Hrvatske, a koji je izuzetno interesantan jer je prilagodljiv i može se ugraditi tamo gdje za klasično dizalo nema uvjeta. Uz to je ekonomičan, financijski prihvatljiv te jednostavan za ugradnju. Kontakt: Viktorija Adamić, viktorija.adamic@arion-it.hr, 042/488252.

Hidraulična oprema i cilindri Hydromat, Ivanec, www.hydromat.hr. Tvrtka za projektiranje, konstruiranje i proizvodnju hidrauličnih cilindara i hidraulične opreme sa 25-godišnjim iskustvom u poslovanju na tom području. Pored proizvodnje hidrauličnih cilindara, prema standardima ISO 6020/2, ISO 6022, ISO 6020/1, ISO 3320, proizvodi i zavarene tipova cilindara. Osim cilindara u proizvodnom programu imaju i hidraulične

amortizere za različite namjene. Kao posebno značajno područje primjene korištenja hidraulike, tvrtka je razvila i proizvela Hydrokaret i Hydrolift, specijalne transportere za prijevoz i manipulaciju jedrilica, glisera, jahti te drugih plovila. Tvrtka također proizvodi i Hydropres kontejner - prijenosni kontejner s hidrauličnom prešom za ambalažni i komunalni otpad.

Tvrtka proizvodi regulacijske ventile i elektrohidraulična upravljanja za ventile velikih

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Usluge čuvanja imovine

HŽ Infrastruktura nabavlja usluge čuvanja imovine po grupama.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi devet milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 12. svibnja.

Aktivna i pasivna mrežna oprema i usluge

Hrvatska kontrola zračne plovidbe nabavlja aktivnu i pasivnu mrežnu opremu i usluge.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 985.000 kuna. Rok dostave ponuda 27. travnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

protoka. Kontakt: Krešimir Canjuga, kresimir. canjuga@hydromat.hr, 042/781 528.

Modularni objekti Jedinstvo, Krapina, www.jedinstvo.com. Tvrtka proizvodi modularne objekte za škole, dječje vrtiće, studentske domove, domove umirovljenika, stambene i sanitarne kontejnere, tehničke kontejnere, metalne konstrukcije za proizvodne i skladišne hale, trapezno profilirane limove za krovove, opremu za autoceste.

Pruža usluge izvođenja građevinskih radova.

Tvrtka raspolaže zatvorenim i otvorenim prostorima za zakup (proizvodne i skladišne hale).

Kontakt: Josip Mihalić, jedinstvo@jedinstvo. com, 049/374 100, 098/271 330.

Papirnate čaše i tanjuri Suracup, Istanbul, Turska, www.suracup.com.

Tvrtka je vodeći proizvođač i izvoznik papirnatih čaša i tanjura i nudi proizvode na domaćem tržištu i izvoz u svijet. U proizvodnji ovih proizvoda koristi najkvalitetniji eco-friendly papir. Nudimo najkvalitetnije papirnate čaše i tanjure, uz visoku tehnologiju i kvalificirane usluge. Kontakt: Subutay Mert, subutaymert@ hotmail.com, 009021 6415 6655, 009053 3302 3301.

Kotlovi i energetska postrojenja TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo. hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@ tpk-epo.hr, +385 1 2406 050.

nost nabave iznosi 9,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 22. travnja.

Taktički radiouređaji i sistemi

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nabavlja usluge tiskanja. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 680.000 kuna. Rok dostave ponuda je 25. travnja.

Ministarstvo odbrane u Podgorici nabavlja taktičke radiouređaje i sisteme. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 250.000 kuna. Rok dostave ponuda je 25. travnja.

Regija

Računalna oprema

Usluge tiskanja

Baterije i punjači za kamere

Radiotelevizija Bosne i Hercegovine nabavlja baterije i punjače za kamere. Rok dostave ponuda je 26. travnja.

Izgradnja dječjeg vrtića i jaslica

Grad Požega nabavlja radove na izgradnji dječjeg vrtića i jaslica. Procijenjena vrijed-

dostave ponuda je 27. travnja.

Pilotske slušalice

Ministarstvo odbrane BiH nabavlja pilotske slušalice. Rok

Ministarstvo unutrašnjih poslova u Podgorici nabavlja računalnu opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 540.000 eura.

Rok dostave ponuda je 26. svibnja.

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Na bubnju traktori, poslovni prostori, proizvodne hale...

Samokretni stroj za bušenje Bauer BG 24 H s hidrauličkim čekićem Fambo 5000. Početna cijena 4,75 milijuna kuna. Imovina se može kupiti kao cjelina po pojedinoj točki ili pojedinačno po stavkama unutar točaka. Specifikacija stavki po pojedinoj točki može se dobiti u uredu stečajne upraviteljice. Prednost pri odabiru najpovoljnijeg ponuđača ima onaj ponuđač koji ponudi kupnju pojedine točke kao cjeline. Prodaja se provodi prikupljanjem pisanih ponuda koje se dostavljaju na adresu: Stečajna upraviteljica Davorka Huljev, Zagreb, Miramarska 13d, u zatvorenoj omotnici s naznakom “Ne otvaraj ponuda za oglas br. St-417/15”, do 13. travnja.

Pregled imovine stečajnog dužnika može se obaviti dogovorno uz prethodni poziv na telefon 01/6152 555. Potencijalni kupci su dužni za predmetne strojeve i opremu uplatiti jamčevinu u iznosu od 10 posto od početne cijene.

Poslovni centar u Savskoj Opatovini pokraj Zagreba procijenjen na 55,5 milijuna kuna. Nekretnina u stvarnosti predstavlja zgradu od 28.900 četvornih metara. Javno otvaranje ponuda održat će se u uredu Javnog bilježnika Alemka Gajski, Mandrovićeva 17, Zagreb, dana 6. svibnja u 9 sati. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno i naknadni prigovori i reklamacije neće se uvažiti. Ponude se dostavljaju na adresu Javnog bilježnika Alemka Gajski, Mandrovićeva 17, Zagreb, na broj ST-790/13, s naznakom “Ponuda za nekretninu Euroyachting d.o.o. u stečaju - Ne otvarati”. Zainteresirane osobe mogu dogovoriti razgledavanje svakim radnim danom, od ponedjeljka do petka, u vremenu od 9 do 12 sati, na telefon 01/4647 218. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 100.000 kuna.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Stambeno-poslovni objekt u Zagrebu, procijenjen na osam milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja stambeno-poslovni objekt od 4388 četvornih metara u naselju Voltino.

Prodaja nekretnine određena je usmenom javnom dražbom koja će se održati kod Trgovačkog suda u Zagrebu dana 4. svibnja u 10 sati, Petrinjska 8, soba 93/II. Imovina

62 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

koja je predmet prodaje nalazi se na adresi Voltino 2-4, Zagreb, a može se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na mobitel 091/9020 242. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi pet posto od oglašene cijene. Plaća se na žiro-račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu, IBAN broj HR9223900011300000460, otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb, pozivom na broj 05 421/10.

Uredski prostor u Zagrebu procijenjen na 10,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja uredski prostor na drugom katu površine 1111,43 četvorna metra i uredski prostor na trećem katu površine 288,55 četvornih metara u Baštijanovoj 52a. Dražba će se održati 19. svibnja u 9.40 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 517/V. Uvjet prodaje - po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine od utvrđene vrijednosti, odnosno ne za manje od 6,98 milijuna kuna. Razgledavanje je moguće 9. svibnja u 12 sati sa sudskim ovršiteljem Miroslavom Pantlikom. U javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije osam dana prije ročišta za dražbu uplatile osiguranje u iznosu od 100.000 kuna. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Suda broj HR1723900011300003265, model HR05, poziv na broj 116-2038-14 otvoren kod Hrvatske poštanske banke. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi.

Traktor John Deere T560, procijenjen na 1,5 milijuna kuna. Pokretnina se nalazi na adresi Zdenački Gaj br. 6 u Velikim Zdencima pokraj Grubišnog Polja. Dražba će se održati na Općinskom sudu u Bjelovaru, stalna služba u Daruvaru, 20. travnja u 13 sati. Ne može se prodati za manje od pola procijenjene vrijednosti.

Upravna zgrada, nedovršena poslovna hala i dvorište u Plovaniji, pokraj Buja, procijenjeni na osam milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja prostor ukupne površine 16.602 četvorna metra u naselju Plovanija, neposredno uz državnu cestu D-200 Buje – granični prijelaz Plovanija. Dražba će se održati 19. svibnja u 9 sati u zgradi Trgovačkog suda u Pazinu, Dršćevka br. 1, Pazin, sudnica br. 5.

Uvjet prodaje je viđeno-kupljeno, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem Gimont d.o.o. u stečaju, na mobitel 098/9023 000 ili telefon 052/432 728. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Vrećice za otpad Općina Asker, Norveška, traži 282.000 rola malih vrećica za odlaganje otpada (jedna rola 80 vrećica); - 15.000 rola velikih vrećica za odlaganje otpada (jedna rola 32 vrećice). Okvirni ugovor je za razdoblje od četiri godine. Natječaj je otvoren do 4. svibnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Asker kommune, 944382038, Postboks 353, Sølvi Rønnekleiv Haugedal, 1372 Asker, Norway, solviahu@ asker.kommune.no. Više podataka o nadmetanju https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/Documents/Folder/142269. Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do jednog kilovolta za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http://www.kelag.at i http:// kelag.vemap.com.

Izgradnja Lučka uprava Hamburg traži uslugu izgradnje novog željezničkog mosta Kattwyk, što podrazumijeva izgradnju dvaju industrijskih prostora uz most, u kojima su smještena kontrolna postrojenja veličine 14,25 m x 10,25 m (sedam etaža) i 18,95 m x 10,05 m (jedna etaža). Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: HPA Hamburg Port Authority AöR, Ausschreibungsstelle Brooktorkai 1 20457 Hamburg, Njemačka. Informacije se mogu dobiti na broj telefona +49 404 2847 2181, kao i na adresi ZentralerEinkauf@hpa.hamburg.de ili http://www. hamburg-port-authority.de. Telefaks: +49 404 2847 2612. Kriterij za odabir ponude jest najniža cijena. Čokolada i drugi konditorski proizvodi Studentenwerk Magdeburg, Anstalt des öffentlichen Rechts, Magdeburg, Njemačka, traži nabavu čokolade i drugih konditorskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 24. travnja, a pri-

jave na njemačkom jeziku se predaju na Anstalt des öffentlichen Rechts, PSF 4053, Hohepfortestraße 25 in 39106 Magdeburg, Frau Weine, 39015 Magdeburg, Germany, brigitte.weine@ studentenwerk-magdeburg.de. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Mrežni kabeli Poljska agencija za restrukturiranje i modernizaciju poljoprivrede objavljuje natječaj za nabavu mrežnih kabela. Natječaj je otvoren do 27. travnja, a prijave na poljskom jeziku se predaju na: Agencja Restrukturyzacji i Modernizacji Rolnictwa, al. Jana Pawła II nr 70, Agencja Restrukturyzacji i Modernizacji Rolnictwa, ul.

Poleczki 33, 02-822 Warszawa, Henryk Żywno 00-175 Warszawa, Poland, henryk.zywno@ arimr.gov.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Generatori Općina Oslo traži sedam agregata energije za slučaj nužde, njihovo instaliranje, održavanje i obuku operativnog osoblja, uz mogućnost daljnje nabave generatora za potrebe Agencije za vodu i kanalizaciju, kako bi se osigurala isporuka vode za vrijeme nestanka struje. Natječaj je otvoren do 22. travnja, a prijave se predaju na Oslo kommune, Vann og Avløpsetaten (VAV) (Oslo municipality, the Agency for Water and Sewerage Works), 971185589, Herslebs gate 5, Anders Tynning Nystrand, 0506 Oslo, Norway, postmottak@vav.oslo.kommune.no.

Više podataka o nadmetanju na https://kgv. doffin.no/ctm/Supplier/CompanyInformation/ Index/3225.

Informacijske tehnologije Češko ministarstvo financija objavljuje natječaj za usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Natječaj je otvoren do 24. svibnja, a prijave na češkom jeziku se predaju na Česká republika – Ministerstvo financí, 00006947, Letenská 525/15, Ministerstvo financí, Letenská 15, 118 10 Praha 1, 118 10 Praha, Češka Republika, verejne.zakazky@mfcr.cz. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

T

vrtka Calvados Club posluje od 2001. godine kao putnička agencija sa sjedištem u Splitu. Nedavno je dobila značajno priznanje - Zlatnu kunu koju dodjeluje Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Split. Tom priznanju prethodilo je još 2014. veliko međunarodno priznanje. Calvados Club je grupacija Virtuoso, svjetski lider u umrežavanju i povezivanju pružatelja luksuzne ponude, te godine nominirala za najbolju tvrtku za destinacijski menadžment (DMC) na svijetu. “To je iznimna čast kada znamo koju snagu Virtuoso ima u kreiranju svjetskih trendova”, ističe Tomislav Milinović, direktor Calvados Cluba iz Splita.

“Ipak najvećim dostignućem smatram to što smo uspjeli napraviti vrlo efikasan tim. Imamo ekipu izrazito sposobnih, educiranih i motiviranih mladih ljudi koji su sposobni napraviti velike stvari”, dodaje on.

Calvados Club je prva hrvatska tvrtka odnosno agencija koja se specijalizirala za luksuzni turizam. Njezino poslovanje bazira se na kreiranju luksuznih programa po mjeri klijenata. Tvrtka je u posljednjih pet godina znatno povećala broj zaposlenih, od troje u 2009. do danas 15 stalno zaposlenih. Prema poslovnom planu tvrtka bi 2018. godine trebala imati 21 stalno zaposlenu osobu. Prihodi tvrtke su rasli sa 4,5 milijuna kuna u 2009. godini na 28,2 milijuna kuna u 2014. godini. U 2015. prihodi im se kreću oko 36 milijuna kuna.

Značajna sredstva ulažu u edukaciju zaposlenika i promidžbu svojih usluga.

Vrijeme učenja

“Tvrtka je imala dugotrajan put do uspjeha. Niz godina učili smo od svojih partnera i klijenata. Naši partneri su ulagali u naše zaposlenike kroz različite načine edukacije, a između ostalog kroz online seminare i studijska putovanja u destinacije koje su već bile etablirane kao luxury travel destinacije. Naš primjer sada slijede i druge tvrtke u Hrvatskoj. To smatramo korisnim i pozitivnim, kako za hrvatski turizam, tako i za našu tvrtku, jer nas to čini boljim i još snažnijim. Počašćeni smo i činjenicom

Bavi se i iznajmljivanjem privatnih jahti, luksuznih vila, organiziraju privatni prijevoz te ekskluzivne incentive programe 64 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

CALVADOS CLUB, SPLIT

Isključivo luksuz, molim Calvados Club je prva hrvatska agencija specijalizirana za luksuzni turizam. Programe kreiraju po mjeri klijenata, a zahvaljujući ulaganju u marketing i pristunosti na svjetskim sajmovima, danas su poznato ime u svijetu de luxe turizma na svim kontinentima piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr što su ugledna svjetska udruženja, kao što su Virtuso i Travel Leaders prepoznala naše vrijednosti i poslovne kvalitete, te nas pozvala u svoje članstvo”, ističe Milinović.

Calvados Club ulaže znatna sredstva u pro-

midžbu svojih usluga sudjelujući na vodećim svjetskim sajmovima luksuznog turizma, kao što su ITLM Cannes, Limitied Edition Miami, Travel Week Sao Pualo i Virtuoso Week Las Vegas. “Uz sajmove ulažemo i u takozvana road show i sales call putovanja na nama važna tržišta poput SAD-a, Brazila, Meksika i Rusije. Naravno, radimo jako puno na edukaciji i motivaciji svojih djelatnika, što pridonosi višestruko boljim poslovnim rezultatima”, govori Milinović.

Calvados Club je sada poznato ime u svijetu luksuznog turizma na svim kontinentima.

Najvećim uspjehom smatraju činjenicu što su na neki način postali, kako kažu, mjerilo vrijednosti u svom segmentu turističke ponude.

Svaki gost je poseban

“Pozicionirali smo se u ovu visokopersonaliziranu turističku nišu i posvećujemo se svakom gostu na osnovi njegovih želja i preferencija.

To je naš prostor djelovanja i to su prepoznali specijalizirani turistički agenti. Mi se bavimo željama i preferencijama naših gostiju. Naš posao je udovoljiti im od trenutka kada dobijemo upit bilo od agenta bilo od takvog gosta, pa do njihova odlaska. Na temelju tog upita i naših saznanja o navikama i željama tog gosta radimo program njegova boravka. Uglavnom takvi gosti ne žele standardne turističke ture, ne

žele putovati u grupi s ostalim turistima. Žele biti, ako je to moguće, prvi na tom području iz njihova društva. Traže nešto što nije dovoljno poznato a opet je originalno. Goste, recimo, vodimo na jedno lokalno imanje na dubrovačkom području koje prikazuje nekadašnji način života uz, jasno, jedinstvenu gastronomsku ponudu. Peka i domaći lokalni specijaliteti pripremljeni su od namirnica s tog imanja i to je ono što goste oduševljava. U današnjem tempu života oni jednostavno nemaju prigodu probati takva jela i uživati u originalnom ambijentu”, kaže Drago Višić, savjetnik u Calvados Clubu.

Prema Višićevim riječima, prostora za širenje i dalje ima puno, a kad je riječ o strukturi posjetitelja, najčešće im gosti dolaze iz SAD-a, Velike Britanije i Brazila. “Radi se o imućnim gostima koji ne putuju u organiziranim grupama i koji žele upoznati našu kulturu i način života. Takve goste oduševljavaju domaći gastro specijaliteti čiji svi sastojci dolaze s nekog izvornog imanja. Gostu se morate posvetiti u potpunosti”, istaknuo je Višić.

Mi se bavimo željama i preferencijama svojih gostiju.

Naš posao je udovoljiti im od trenutka kada

Nesvakidašnja iskustva

Calvados Club organizira luksuzne, personalizirane privatne i deluxe grupne programe, kao i ekskluzivna city break putovanja. Bavi se iznajmljivanjem privatnih jahti, luksuznih vila, organizira privatni prijevoz te ekskluzivne incentive programe. “Nudimo samo vrhunske usluge kao što su privatne personalizirane ture razgledavanja te prijevoz luksuznim vozilima i motornim brodovima, smještaj u luksuznim hotelima, nesvakidašnja iskustva putovanja, i još puno toga”, kaže Višić.

dobijemo upit bilo od agenta bilo od takvog gosta, pa do njihova odlaska.

Drago Višić, savjetnik u Calvados Clubu

11. travnja 2016. | broj 3923 | Privredni vjesnik | 65

Nova kampanja za PAN

Hrvatski brend piva prvi sponzor UEFA EURA Pan je prvi put u svojoj povijesti sponzor UEFA EURA, a ujedno je i prvi hrvatski brand koji je dobio takvu priliku za promociju. Kao pravi domaćin, Pan je odlučio najvjernije navijače, koji pošalju kodove s čepova Pan piva, ugostiti u Francuskoj.

“Kao i uvijek do sada kreativna radionica agencija McCann Zagreb i Fahrenheit uspjela je odgovoriti na sve izazove koje smo stavili pred njih”, kaže Marija Jakeljić, marketing menadžerica tvrtke Carlsberg Croatia. “Ovaj put izazov je bio ponajprije iskomunicirati veliko i

važno Pan sponzorstvo - UEFA EURO 2016TM prvenstva. Provukli su ideju kampanje na svim kanalima i materijalima – od TV spota do ambalaže i BTL materijala, i to na jednostavan i upečatljiv način. Scenarij je imao odlične rezultate na pre testu, sjajno smo se zabavili na snimanju i sigurni smo da će ga potrošači super prihvatiti.”

Kampanja je osmišljena u suradnji s produkcijskom kućom Švenk, pod redateljskom palicom Nevija Marasovića.

Nova kolekcija proljeće/ljeto 2016.

Od sada i visoke startasice Modeli Ena Brekalo i Dora Sabljić. Za styling je zaslužna Iva Gradišer, a za frizuru Mijo Majhen i Emina Psarić Copić

66 | Privredni vjesnik | broj 3923 | 11. travnja 2016.

U godini kada Startas slavi 40. godišnjicu od prvog proizvedenog para, na police trgovina stigla je nova kolekcija Startasica za proljeće/ljeto 2016. Dva modela visokog Startasa u sad već svima poznatom printu jednoroga, te sedam modela niskog Startasa i ove godine potpisuje Iva Spajić.

Najveći i najstariji proizvođač obuće Borovo svoju je proizvodnju smjestio u Vukovar još 1976. godine, gdje se ručno izrađuju popularne platnene tenisice Startas. Uz dugu tradiciju, Startasice krasi njihov dizajn i ručna izrada od prirodnih materijala.

Atraktivne vizuale nove kampanje potpisuje Iva Spajić uz fotografkinju Saru Pukanić.

Amarena.

Savršena.

www.facebook.com/Maraska.Zadar

NaĹĄa je priÄ?a posebna...