Pv 4000 by NEstar

| CET CETA T | STRUKOVNO OBRAZOVANJE | EK: BOLJE PROGNOZE |

PRIVREDNI VJESNIK P PRIVREDNI VJESNIK P PRIVREDNI VJESNIK P PRIVREDNI VJESNIK P PRIVREDNI VJESNIK JE ES SNI NIK P PRIVREDNI PR RIV IVRE VRE REDN ED DN NI VJESNIK VJE www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

16. siječnja 2017., godina LXIII, broj 3960

KONSOLIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA 2015. GODINU

Najveću dobit ostvario HEP, a gubitak Ina

POSEBA

N PRIL

www..privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

fo EENin e Enterpris osi Što don Network Europe

28. studenoga 2016., godina LXIII, broj 3955

www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik www.

30. siječnja 2017., godina LXIII, broj 3962

MALA M AL BRODOGRADNJA U HRVATSKOJ

DOMAĆA D OM I STRANA ULAGANJA

6. veljače 2017., godina LXIII, broj 3964

CROWDFUNDING C ROW

P Proizvođači b brodica okreću se d drugim poslovima

Hrvatska je H jjoš o neprivlačna iinvestitorima n

www..privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Najv problemi malih i srednjih Najveći brodograditelja odnose se na kompliciranu brod administraciju i previše nameta adm

www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik www.

13. veljače 2017., godina LXIII, broj bro oj 3965 5

Id deje naše, podrška vaša p

POSEBA

N PRIL

fo EENin e Enterpris osi Što don Network Europe

U Hrvatskoj je crowdfundingom ro owd u zadnjih ih h šestt godina,, o od d prve takve kampanje, prik kupljeno no oko 13 milijuna kuna

www.privredni.hr www. .privredni.hr prvi hrvatski atsk poslovno-financijski ki tjednik

Jasnija JJa asn snij ijja pr prav pravila avil av ila il za sve za

Problematična P na na građevina, ali g gr r ip prerađivači i ttr r trgovci

UH Hrvatskoj se koncesije dodjeljuju u 22 različita područja i djelatnosti razl TVO ZDRAVS

PRIVREDNI VJESNIK IINTERVJU NTER

IJA EKSPLOATAC MINERALNIH SIROVINA

Branko B Bra r Roglić Orbico O Orb Orbi rb b Grupa

INTERVJU

John M. Gasparac PwC Hrvatska

IINTERVJU NTER

JJadranka ad Boban Pejić

Citus C itus

IINTERVJU NTER

NOVI ZAKONI OD 1. SIJEČNJA

Gabrijela Ž Žalac

Purex Pure

HGK H GK I OBNOVA BAŠTINE

UGOVORI LUČKIH UPRAVA

INTERVJU

Milivoj Dragošević Mil

Porezna reforma može početi

POMORSKO DOBRO

Tomislav T om Bronzin

Biovega B iov

HŽ INFRASTRUKTURA

20. veljače 2017., godina LXII, broj 3966

NOVI N OV OV VI ZAKON ZAKON O KONCESIJAM KONCESIJ KONCESIJA K KONCESIJAMA ONCESIJ ONCESIJAMA NCES A

PV P V ANALIZA: A LOŠI KREDITI

ministrica regionalnog io o razvoja i fondova o EU-a ov

Otv vara se muzej hrv vatskog gospodarstva

KOMUNALNE DJELATNOSTI

POSLOVNA P OSL OČEKIVANJA 2017.

JOŠ J OŠ J JEDAN USPJEH CRONOMAR-a

TEMA T EMA TJEDNA: GOVEDARSTVO

70 GODINA JADROLINIJE

PROTOKOL P ROT NA SSP STUPIO NA SNAGU

HRVATSKO-FRANCUSKI POSLOVNI FORUM

Izvo oz hrane u B BiH pon novno bez carine ine in e

Već 1,4 milijarde de eura de uložili u Hr H Hrvatsku rv va

Očekuju O če se strukturne rreforme e efo f i smanjivanje ttroškova roš rada

Optimizam Opt O p pt je id da a prisutan dalje

KONJUNKTURNI K ONJ TEST

TRGOVINA KOZMETIČKIM PROIZVODIMA

Nove pruge, nadvožnjaci, mos ostovi...

Ovo ogodišnji izvoz 120 0 milijuna kuna

Sve S ve manje domaćeg mlijeka i mesa m lij

| IZVOZ | IZ O IZVO OZ SVE SV VE VEĆI VE E | KOSTREN EĆI KOSTRENA KOSTR K STRENA - NAJRAZVIJENIJA NAJ NAJRA AJRAZVIJENIJA | IZRAELSKA ZRAELSKA LSKA A ISKUSTVA ISKUSTV ISK

www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik www.

Brodovi koji imaju dušu

Tržištem vlada dm, sustiže ga Müller

www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik 16. listopada 2017., godina LXIV, broj 4000 PRIVREDNI VJESNIK P PRIVREDNI VJESNIK P PRIVREDNI VJESNIK P PRIVREDNI VJESNIK P PRIVREDNI VJESNIK P PRIVREDNI VJESNIK 6. ožujka 2017., godina LXIII, broj 3968

FINANCIJSKI REZULTATI U 2016.

13. ožujka 2017., godina LXII, broj 3969

VINSKO V INS TRŽIŠTE

27. veljače 2017., godina LXIII, broj 3967

Prošla godina dobra godina

P Pravila su ista za sve zemlje j

Ubrzanje gospodarskoga rasta, povećanje investicija te izvoza roba i usluga odrazilo se i na poslovanje hrvatskih tvrtki

Jed Jednakim J d tretmanom svih vina može se postići uređeno tržište vina mož zaštita potrošača i zaš

20. ožujka 2017., godina LXIII, broj 3970

Hrvatska mora H prestati propuštati p p prilike

M Mirisna čistoća za EU i svijet Za dobre d rezultate ove izvozne djelatnosti zaslužni su proizvođači sapuna i deterdženata zasl

27. ožujka 2017., godina LXIII, broj 3971

TVRTKE T VR OD STRATEŠKOG I POSEBNOG INTERESA

HRVATSKA H RVA – ZEMLJA POŽELJNA ZA POSLOVANJE?

PROIZVODNJA P RO KOZMETIKE U HRVATSKOJ

3. travnja 2017., godina LXIII, broj 3972

PV P VA ANALIZA: HRVATSKO GRADITELJSTVO U 2016.

Gubitak u godini G dana povećan d 365,7 posto 3

Kriza je ostavila K posljedice, ali p oporavak se o n naslućuje

POSEBA

N PRIL

fo EENin e Enterpris osi Što don Network Europe

IINTERVJU NTER

Vedrana Miholić Ved CROZ CRO

INTERVJU IINTERVJU NTER

Saša Cvetojević

Stjepan Pezo Stje

Insako

Galeb Gale POSEBA

N PRIL

fo EENin e Enterpris

INTERVJU INTER INTERVJU

Ante Mišura

osi Što don Network Europe

Ministarstvo poljoprivrede

RAGUSA R AGU OTVORILA NOVU HALU

Od garaže do reg regionalnog lidera HGK PREDSTAVIO NOVI BREND

DENIS D ENIS MATIJEVIĆ, AGROFRUCTUS

UZLET BRUTO DOMAĆEG PROIZVODA

Luksuzni hoteli s pričom

ANALIZA A NAL EUROPSKE KOMISIJE

Najveći rast od 2007. godine

Hrv Hrvatska i dalje pod monitoringom

| AGROKOR AG R ROKO RO OKOR OKO KOR R|K KR KRAH R AH A H MIJE MI M MIJENJA MIJ NJA JA IME M | HR ME H R PSOR PS PSO O R | JUMPIT U MPIT UMPIT PTF PI PIT FORUM FO O RU RUM R UM |

PRODAJA P ROD UDJELA DRŽAVE U TVRTKAMA

| AGROKOR A ROKOR | DUALNO OBRAZOVANJE OBR AZOVANJE | SAJMOVI: SAJMOVI MOSTAR M OSTAR I ZV |

Zaokružen proces od mora do stola

Phil Phi P Ph h hii Hogan povjerenik pov po povj p ov ovj o vj EK za po poljo polj pol p oljo olljjjo olj o poljoprivredu

Mesna industrija Braća Pivac Mes

HGK: OKRUGLI STOL O MIRENJU

Fali nam suvisla polj poljoprivredna pol l politika

110 GODINA SARDINE IZ POSTIRA

Još malo pa nestalo

IINTERVJU NTER

Ivica Pivac Ivic

Svima je u interesu brzo i učinkovito rješavanje sporova

GOSPODARENJE G OSP ŠUMAMA

Veli potencijal za Veliki gos gospodarski razvoj

ZORAN BURIĆ, VIS VIVA

NEDOSTATAK RADNE SNAGE NEDO

Ne oslanjati se isključivo na uvoz struje

HGK: HRVATSKO-ČEŠKI FORUM

Puno Pu Pun P un u n nezaposlenih, a rra a radnika ni za lijek

Veliki prostor za rast suradnje

PRIVREDNI VJESNIK P PRIVREDNI VJESNIK P PRIVREDNI VJESNIK P PRIVREDNI VJESNIK P PRIVREDNI VJESNIK P PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

10. travnja 2017., godina LXIII, broj 3973

www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik www.

17. travnja 2017., godina LXIII, broj 3974

KAKO K AKO MLADE PRIVUĆI POLJOPRIVREDI?

TEMA TJEDNA: ISTRAŽNA DJELATNOST

Prvo shvatiti, a onda biti shvaćen Privatni detektiv mora biti svjestan da nakon riječi dolazi šutnja koja znači i njegovu i klijentovu sigurnost

www..privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

24. travnja 2017., godina LXIII, broj 3975

IIZVOZ ZVO I UVOZ POLJOPRIVREDNIH I PREHRAMBENIH PROIZVODA

OPG -ključni O element e el l EU poljoprivrede p

Z Značajan rast iz zvoza hrane Hrv vatska u EU sada a izvozi gotovo 62 p posto vrijednostti ukupnog izvoza poljjoprivredno-pre ehrambenih proiizvoda

Udruga hrvatskih putničkih agencija

POSEBAN PRILOG

KATAR

poten cijalno izvozno za Hrva tržište tsku

Denis D Den De en e n Ožegović predsjednik pred pre pr p re rred ed Udruženja autoškola pri HGK-u aut auto au a utto uto u to

N PRIL

www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik www.

25. rujna 2017., godina LXIV, broj 3997

www..privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

8. svibnja 2017., godina LXIII, broj 3977

PV P VA ANALIZA: KLASTERI 20. 2 0. O OBLJETNICA AKCIJE HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

Dominira D p pesimizam

Kupujmo hrvatsko K

Pe Prema Prem posljednjim rezultatima, gotovo svi pokazatelji konjunkturne g got goto klime kli klim im su se, u odnosu na prethodno tromjesečje, smanjili. Iznimka je trom ro uslužni uslu u sektor

N Neizostavni model udruživanja m Drža ava bi morala na svaki način pogodovati orga aniziranju tvrtki u klastere i tako brinuti o persspektivnim sektorima

tlocrt

POSEBA

24. srpnja 2017., godina LXIV, broj 3988/3989

KONJUNKTURNI K ON TEST ZA II. TROMJESEČJE 2017.

IINTERVJU NTER INTERVJU

Tomislav Fain

www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik www.

INTERVJU IN NTE

JJadranka ad Primorac

iteljstvu u grad novosti etninama i nekr

Specijalna S pe bolnica S v. Katarina K Sv.

IINTERVJU NTER

Lejlla Zukić Krivd dić

INTERVJU

Željko Erkapić

iteljstvu u grad novosti etninama i nekr

IINTERVJU NTER

IInga ng Kovačić Sindik

Kroz Kr K rro o klaster rivali p pos po oss o postaju partneri

N PRIL

tlocrt

POSEBA

Micrrosoft Hrvatska i BiH SPECIJALIZIRANA S P EC KONFERENCIJA

Klaster poljomehanizacije

Kristalna K rist ideja PRIČA P RIČ ČA S RAZLOGOM: AURO DOMUS

Šire enje kroz franššizu GOSPODARSKA FUNKCIJA ŠUMA

HGK: INOVACIJSKO VIJEĆE RON BROWN

Zašto biomasu ne koristimo više?

Suradnja je ključ ekonomskih odnosa

SPLITSKO-DALMATINSKA S PLIT ŽUPANIJA U 2016.

HRVATSKA H RVA GOSPODARSKA KOMORA

STRATEŠKA KOMUNIKACIJA

HGK: H GK: HRVATSKO-IRANSKI FORUM

Interaktivna In Int IInte nttte nte n e karta iinvesticijskog inv in nv nv potencijala

Najjbolji Erste Asset Management

Pokazatelji Po Pok P ok ok dobri, ali jjoš ošš ne kao u 2008.

NAGRADE N AGR HGK TOP OF THE FUNDS

Mo Moguća M o još bolja ssuradnja ur

Bez ilustracije ili videa se ne računa

RFID KONFERENCIJA

KONFERENCIJA K ONF O GOSPODARSKOJ DIPLOMACIJI

Tehnologija koja se ne može izbjeći

RIJEČNI PROMET

Svi moramo biti gosspodarski odarski ambasadori am

| SUR SURADNJA SURA URA ADNJA S POLJSKOM | AGROKOR I POLJOPRIVREDA POLJOPRIVREDA | BRODOSPLIT |

Još uvijek samo veliki potencijal

PRIVREDNI VJESNIK P PRIVREDNI VJESNIK P PRIVREDNI VJESNIK P PRIVREDNI VJESNIK P PRIVREDNI VJESNIK P PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

22. svibnja 2017., godina LXIII, broj 3979

www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik www.

PV ANALIZA: PROIZVODNJA OBUĆE

29. svibnja 2017., godina LXIII, broj 3980

PV P V ANALIZA: A ELEKTROENERGETSKO TRŽIŠTE

Okretanje izvozu - put za preživljavanje

OG N PRIL

tlocrt

POSEBA

iteljstvu u grad novosti etninama i nekr

www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik www.

5. lipnja 2017., godina LXIII, broj 3981

www..privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

PODUZETNICI P OD HRVATSKE U 2016. GODINI

Teško T e do energetske Dobri D prihodi, a neovisnosti n jo još bolja neto dobit EBA POSE

Ključ je u stabilnosti K Uz brigu o privlačenju novih, treba brinuti i o ‘starim’ investitorima koji već godinama posluju i zapošljavaju dosta ljudi u Hrvatskoj

N PRIL

ENinfo EE E e Enterpris

HAMAG-BICRO H AM

www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik www.

19. lipnja 2017., godina LXIII, broj 3983

PV P V ANALIZA A

INTERVJU INTER

Vjeran V Vj je Vrbanec

12. lipnja 2017., godina LXIII, broj 3982

www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik www.

osi Što don Network E Europe

N POSEBA

PRILOG

IIzvoz z raste, a tlocr Hrvatska i dalje H orijentirana o na uvoz n

TVRTKE KOJE KOTIRAJU NA ZSE-u U 2016.

Golemi utjecaj 122 teškaša

iteljstvu u grad novosti etninama i nekr

INTERVJU

Mirjana Čagalj

Roberto Kutić

Forum jadransko-jonskih gospodarskih komora

Infobip IINTERVJU NTE

INTERVJU

Wojciech W o Kra Kramar

Darko Crha

INTERVJU

Izudin Ahmetlić

Data Link

Pol-Mot P Poll Holding

GRADITELJSTVO U ZAGREBU

Lani izdano više dozvola, a narudžbe rastu

BELUPO OTVORIO NOVU TVORNICU

POSTUPAK PREKOMJERNOG DEFICITA

Najveća hrvatska greenﬁeld investicija

Hrvatskoj napokon zeleno svjetlo za izlazak

| HRVATSKO-IRANSKI FORUM | ARBITRAŽNO SUDIŠTE PRI HGK-u |

PRIVREDNI VJESNIK K www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

HRVATSKO-UKRAJINSKI GOSPODARSKI FORUM KONFERENCIJA: HRVATSKA KAKVU TREBAMO

LOG

Volimo se, no nedovoljno poslovno surađujemo

UPRAVLJANJE ZGRADAMA

| AGROKOR | TJEDAN EU FONDOVA | MICROSOFT WINDAYS17 |

TEMA TJEDNA: INVESTICIJE U TURIZMU

www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

17. srpnja 2017., godina LXIV, broj 3987

TEMA TJEDNA: POSLOVANJE PODUZETNIKA

1. svibnja 2017., godina LXIII, broj 3976

POSLOVANJE KONDITORA U 2015.

Ove godine 2016. - dobra 800 milijuna eura, godina za trgovinu dogodine isto toliko Prema podacima HGK, prošla je godina bila treća godina kako promet u trgovini na malo raste N PRIL

INDUSTRIJSKA ZONA BAKAR

Brzina je bitna i vrijeme je uistinu novac

Glava (još) iznad vode

N PRIL

fo EENin e Enterpris osi Što don Network Europe

Poslovanje konditora opterećuju visoki troškovi ključnih sirovina i sve jači pritisak konkurencije jeftinijih proizvoda

www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Udvostručen broj poduzetnika INTERVJU

Ariana Vela

Učilište EU Projekti

Delta Holding

Grupa Jadranka

POSEBA

N PRIL

HRVATSKE ŽUPANIJE U 2016.

I dalje velike razlike u razvijenosti

| TJEDA TJEDAN DI DIZAJNA ZAJNA | KONTROLING KONTROLIN ROLING G | AUTOPLINS AUTOPLINSKO T KO TRŽIŠTE |

HRVATSKA ČETIRI GODINE U EU

Povećanje izvoza i odljev radne snage

ANALIZA HGK: BDP IZ ŽUPANIJA

Velike razlike u razvijenosti

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA U 2016.

Napredak je vidljiv, ali nedovoljan

STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA

Beneﬁti daleko veći od troškova

KONJUNKTURNI TEST PV-a

Opća klima, osim građevine, u pozitivi

HRVATSKA-AUSTRALIJA

DRŽAVNI PRORAČUN

Najniži deﬁcit u zadnjih 15 godina

I iseljeništvo povezuje gospodarstva

N PRIL

tlocrt

POSEBA

fo EENin e Enterpris

iteljstvu u grad novosti etninama i nekr

osi Što don Network Europe

POSLOVNI FORUM UDRUGE PRSTEN

28. kolovoza 2017., godina LXIV, broj 3993

STANJE U TURISTIČKO-UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI U HRVATSKOJ

INTERVJU

Sanjin Šolić

Galko

Hrvatska i BiH su jedinstven ekonomski prostor

21. kolovoza 2017., godina LXIV, broj 3992

Stabilno i uspješno polugodište za većinu tvrtki

Božidar Ledinko

INTERVJU

Codeanywhere

EUROPSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ

Potpora održivom rastu Hrvatske

Marija Desivojević Cvetković

INTERVJU

iteljstvu u grad novosti etninama i nekr

INTERVJU

Ivan Burazin

HRVATSKO-SLOVAČKI INOVACIJSKI FORUM

Dobre ideje vode novim poslovima

FINANCIJSKI REZULTATI SIJEČANJ-LIPANJ 2017.

POSEBA

tlocrt

INTERVJU

osi rk Što don Netwo Europe

SAJAM FRANŠIZA

Godišnje bacimo 380.000 tona hrane

U PRIVREDNI B IVJESNIK L A R VJESNIK N IPRIVREDNIBVJESNIK R PRIVREDNI O JVJESNIK PRIVREDNIJ VJESNIK PRIVREDNI |

POSEBA

fo EENin rise Enterp

SIGURNOST I KVALITETA HRANE

Brendiramo Hrvatsku kao zemlju kvalitete

4 4000

Bez brzih i značajnih reformi Hrvatsku čeka stagnacija N PRI

HIFA-Oil Grupacija

DUALNO STRUKOVNO OBRAZOVANJE

Uskladiti potrebe gospodarstva i obrazovanje

3. srpnja 2016., godina LXIV, broj 3985 5

TEMA TJEDNA: ISTRAŽIVANJE GEM HRVATSKA 2016.

POSEBA

26. lipnja 2017., godina LXIII, broj 3984

TEMA TJEDNA: KAKO PRIVUĆI INOZEMNE INVESTICIJE?

OPĆINA KAMANJE

ROBNA RAZMJENA

Stroj za privlačenje EU sredstava

Rastu i uvoz i izvoz, a deﬁcit i dalje visok

ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO

Mreža iz koje se nije lako izvući

PRIVREDNI VJESNIK K PRIVREDNI VJESNIK PRIVREDNI VJESNIK PRIVREDNI VJESNIK PRIVREDNI VJESNIK PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

PERCEPCIJA GOSPODARSKE KLIME

15. svibnja 2017., godina LXIII, broj 3978 8

O EKSKLUZIVN IVANJE ISTRAŽ EDNI ZA PRIVR

Pesimizam gotovo alarmantan Najnegativnije ocjene dobili su sudstvo i zakoni u gospodarskom segmentu

www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

11. rujna 2017., godina LXIV, broj 3995

HGK: KONFERENCIJA “STRUKOVNO OBRAZOVANJE CJELOVITOJ REFORMI” U CJ JELOVITOJ KURIKULARNOJ REFORMI J

Obrazovanjem O do inovativnog d i ti društva d

www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

18. rujna 2017., godina LXIV, broj 3996

TEMA TJEDNA: TRAJNO STRUKOVNO OSPOSOBLJAVANJE

www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

4. rujna 2017., godina LXIV, broj 3994

DOBRA 2016. GODINA ZA OTOČNE PODUZETNIKE

www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

2. listopada 2017., godina LXIV, broj 3998

KVALITETA PROIZVODA

Učiti, Uč U č čiit iti tii,, u učiti čiiti i č sstalno st t l učiti čiti

Do Dobit D obi obi b t po pora porasla rasl sla la č k 14 1143 3 posto t čak

Hrvatske H rrv v kompanije sve više prepoznaju važnost ulaganja p pre rre e edukaciju svojih u sstalnu t zzaposlenika ap

U prošloj godini u 51 otočnom gradu odnosno općini poslovao je 4201 poduzetnik, a zapošljavali su 20.844 radnika te iskazali pozitivan konsolidirani financijski rezultat

POSEBA

N PRIL

o Niinffo EEN EE e Enterpris osi rk ork Što don Netw two Europe

9. listopada 2017., godina LXIV, broj 3999

TEMA TJEDNA

U un uniji nij ijii jjednakih ednak kih sv vi moraju morraju bit itii svi biti je e jednaki

POSEBA

N PRIL

fo EENin e Enterpris osi Što don Network Europe

U Umreženost naša sv vagdašnja svagdašnja Hrvatske H rv tvrtke prepoznaju koristi koje im donosi IoT tehnologija te sve više koriste takva rješenja tehn IINTERVJU NTER

IINTERVJU NTER

Goran G or Markulin

Goran G or Filipović

IINTERVJU NTER

Cromaris Crom

Jadranka Ja adra Grupa

Petar Dragić Pet

www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Cammeo Grupa Cam

INTERVJU

IINTERVJU NTER

Krešimir Kučko

INTERVJU

Sanja S an Stamenić O št Oštrić

Croatia Airlines

OBRAMBENA O BRA INDUSTRIJA

Joško Lelas

Hoteli Makarska

Solana S ola a Nin

Veli potencijal Veliki za g gospodarski ras rast ANALIZA HGK O TRŽIŠTU RADA SKUPŠTINA HGK

Veći vlastiti prihodi, manje od članarina

ŽELJEZNICA

Zapostavljeni generator rasta

PODUZETNICI P ODU BEZ ZAPOSLENIH U2 01 2016.

Nem Nemaju radnika, a po posluju

MEĐIMURSKI M EĐI PODUZETNICI U 2016.

Povećani P Pov o ov v i prihodi i izvo i plaće izv izvoz

UPRAVLJANJE POTRAŽIVANJIMA

Četiri posto nenaplativoga

Stopa nezaposlenosti manja, rasta zaposlenosti nema

U BELJU ZNAJU I MOGU RADITI

Preživjeli su mnogo, pa će preživjeti i Agrokor

VIROVITIČKO-PODRAVSKA V IR ROV ŽUPANIJA U2 01 2016.

Troznamenkasti Tro o rast net dobiti neto

HGK: SUSRET HRVATSKIH I IZRAELSKIH TVRTKI

Naša vojna industrija je svjetski brend

HRVATSKO-RUMUNJSKI H RVA FORUM

Veliki prostor za Veli jača jačanje suradnje

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA U 2016.

Statistički gledano i nije tako loše

na krovu Europe Izvrsni proizvodi Grupe Vindija i ove su godine nagrađeni na ocjenjivanju DLG-a, vodećeg agrikulturnog udruženja sa sjedištem u Frankfurtu. Vindijinu mliječnom asortimanu pripalo je čak

8 zlatnih te jedna srebrna DLG medalja.

Fino mi je-Puding vanilija sa šlagom 4x125 g, Fino mi je-Puding čokolada sa šlagom 4x125 g, Fino mi je-Choco Loco mliječni puding čokolada-vanilija 4x125 g, Vivis svježi krem sir 125 g, Vanilija mliječni puding 125 g, Čokolada mliječni puding 125 g, Ovidur tvrdi sir od ovčjeg mlijeka 2,5 kg, Caprodur tvrdi sir od kozjeg mlijeka 2,5 kg.

Kozje mlijeko 2,8% m.m., 1L

SADRŽAJ

4000 / 16. listopada 2017. USUSRET 65. OBLJETNICI

20 Konjunkturni test za III. tromjesečje 2017.

4 6 7

Sve naše godine se pamte

Uvodnik glavnog urednika: Pouzdani svjedok gospodarskih promjena

Privredni vjesnik je i dalje inovativan... Luka Burilović, predsjednik HGK: Zajedničko djelovanje jamči prosperitet

10... Rekli su povodom 4000. broja

INTERVJU 12

Igor Miljak, predsjednik Uprave PPK karlovačke mesne industrije Uskoro ćemo dostići milijardu kuna prihoda

III. tromjesečje 2017. S optimizmom do nove godine

Agrokor Grupa Računovodstvene nepravilnosti teške milijarde kuna

Stanje gospodarstva Osječko-baranjske županije Dvoznamenkasti rast

Prvi Investicijski forum zdravlja i turizma Adriatic regije Moramo rasti kao odredište zdravstvenog turizma

42. konferencija Međunarodnog udruženja putničkih brodara Interferry Putnički brodari su dijelom važniji od avioprijevoznika

KONJUNKTURNI TEST

104

AKTUALNO

Nova kraft pivovara iz Vukovara potporu za prve korake u svojoj proizvodnji pronašla je u crowfunding kampanji

PRIČA S RAZLOGOM 50

140 godina Mirne Riba, sol i ulje - recept za uspjeh

Dan hrvatskih financijskih institucija Trebaju nam visoke stope rasta

SVIJET FINANCIJA

BUSINESS & LIFESTYLE 104 LuPaHor

Igor Miljak

Jeste li za Mamurnog bećara, Ledenu snašu ili za Red Hot IPA?

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

PRIVREDNI VJESNIK USUSRET 65. OBLJETNICI

SVE NAŠE GODINE SE PAMTE Godine 2014. novo vodstvo HGK dalo je dodatan vjetar u leđa ulozi, radu i jačanju Privrednog vjesnika u informiranju gospodarstva

PRIVREDNI VJESNIK 2005. PREUZIMA HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA, KOJA GA JE I POKRENULA 1953.

iz današnje perspektive gledano, okružje u kojem je stvoren Privredni vjesnik bilo je sve samo ne lako i poticajno. U okrilju Trgovinske komore NR Hrvatske (TKH) rodila se ideja koja je svjetlo dana ugledala 9. svibnja 1953., na Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu. Puno simbolike koja je trebala otvoriti razdoblje dobivanja brojnih bitki na gospodarskom planu, napose u poslijeratnoj obnovi. 1953. je bila godina koja će se po mnogočemu pamtiti - od smrti Staljina, preko pronalaska strukture DNK, početka proizvodnje Cockte, proglašenja Tita prvim predsjednikom Jugoslavije ili ustoličenja kraljice Elizabete. I po izlasku Playboya, ali i Privrednog vjesnika. Tada i u takvom okruženju rodio se prvi tjednik za pitanja unutarnje i vanjske trgovine, industrije, ugostiteljstva i turizma, kao list koji treba obuhvatiti cjelokupnu našu privredu. “List treba da bude priručnik i pouzdani savjetnik svakog našeg privrednika i čovjeka koji se zanima i koji prati događaje u našem domaćem i inozemnom privrednom životu”, navodi se u uvodniku prvog broja PV-a. 1959. godina, do koje djeluje kao posebni dio TKH kada prerasta u samostalnu

novinsko-izdavačku ustanovu. List dobiva ubrzani ritam, izlazi dva puta na tjedan, srijedom i subotom. Pretežito se bavi problematikom trgovine i robnog prometa, a u manjoj mjeri ostalim pitanjima s područja gospodarstva.

POTOM... 1962. stvaranjem Privredne komore Hrvatske NI Privredni vjesnik vraća se u sustav PKH. Tada se grupi priključuju časopis UT, koji je izdavala Ugostiteljska komora Hrvatske, i Zanatski list, koji je izdavala Zanatska komora Hrvatske. Time nastaje opći privredni tjednik, prvi takve vrste u Hrvatskoj. 1968. PV prelazi na manji format, proširujući obujam interesa na sva područja gospodarskih aktivnosti. Transformira se najprije u NIU, a kasnije u NIRO Privredni vjesnik. 1972. prvi put izlazi na obojenom papiru kao prepoznatljivom zaštitnom znaku lista. 1973. pokreće ediciju ABC privrede Jugoslavije, kao prvi član Udruženja izdavača poslovnih adresara u Europi izvan “željezne zavjese”. 1977. osniva poslovnu agenciju AGEMA. 1979. osniva Turističku propagandu koja izdaje poslovne turističke vodiče.

Time Line iliti... kako smo krenuli u nove pobjede Izašao prvi broj “Playboya”

Labello se počinje pakirati u plastičnu tubicu

S emitiranjem počelo R di Slj Radio Sljeme

Tito postaje prvim predsjednikom Jugoslavije

1440.

U Westi Westiminsterskoj opatiji okrunjena Eliz Elizabeta II

rancis Crick i Jam James D. Wats Francis Watson tk ili strukturu t kt l k l DN otkrili molekule DNK

JOHANNES GUTENBERG 4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

Ernest Hemingvej dobio Pulicerovu nagradu za roman “Starac i more”

Završio korejski rat

Prvi se pamte - Privredni vjesnik je: PRVI u tadašnjoj Jugoslaviji pokrenuo izdavanje posebnih izdanja, bilo tematskih, bilo o stranim zemljama. PRVI uveo široku vanjsku suradnju ekonomskih stručnjaka kao stalni oblik djelovanja, otvarajući prostor za različita mišljenja. PRVI uz Hrvatsko proljeće, unio elemente tržišnoga gospodarstva u privredni tisak. PRVI u Jugoslaviji pokrenuo poseban prilog POSLOVNA OČEKIVANJA, gdje su isključivo privrednici govorili o poslovnim i razvojnim očekivanjima, uz analizu protekle godine i naznakama ekonomske politike za narednu godinu. Taj prilog predstavljao je poseban hit na tržištu gladnom takvih informacija. PRVI razvio niz specifičnih proizvoda, posebno rangiranja kao

1992. u tim okvirima posluje do 1992. kada tvrtka prolazi privatizacijski proces i nastavlja poslovati u većinskom vlasništvu malih dioničara. Istodobno dolazi do odvajanja Zanatskog lista, časopisa UT, Revijalnih izdanja i agencije AGEMA te gašenja edicije ABC privrede Jugoslavije (čija je redakcija bila u Beogradu). 1993. PV kao tjednik nastavlja s izlaženjem, pri čemu se ustrojavaju prva rangiranja hrvatskih tvrtki na ovim prostorima. 1997. osniva se posebna poslovna jedinica – Revijalna izdanja, a 2000. izdavačka jedinica BINOZA, koji zajednički čine Grupu Privredni vjesnik. 2005. Privredni vjesnik preuzima Hrvatska gospodarska komora.

što su Banke i 400 najvećih, a tu su i prilozi Građevinarstvo, Tekstil i odijevanje, Promet, Rudarstvo, Drvo i namještaj, Hrana i piće, Proizvođači hotelijerima, koji su postali svojevrsni brendovi PV-a i povećavali njegov utjecaj i prepoznatljivost u širim okvirima. PRVI u Jugoslaviji skrenuo pozornost na Europsku uniju. Još 1985. izdao je posebnu ediciju, Cecchinijevu “Bijelu knjigu“ , pokrenuo newsletter EURO i sustavno informirao privrednu javnost o procesima unutar Unije. PRVI pokrenuo Privredni barometar, sa stručnjacima iz Ekonomskog instituta Zagreb (Marijan Korošić, Gorazd Nikić), koji je rezultirao stalnim objavljivanjem konjunkturnog testa, prvoga takve vrste u nas.

tjedniku kojega je i pokrenuo. Još uvijek tradicionalan, no ipak znatno osuvremenjen u izričaju, načinu prenošenja informacija i s novom ekipom mlađih, ali iskusnih, Privredni vjesnik je uplovio u brzace suvremenog poslovnog novinarstva. Novosti u vlasničkom i kadrovskom pogledu pridonijele su kvaliteti novina, učvršćujući dugogodišnju obvezu donošenja točnih, potpunih i odvažnih informacija koje ulaze u srž teme. 2008. godine list je redizajniran. Manji novinski format nastao je zbog jasnih trendova na tržištu poslovnih novina i svijesti da više od formata kvalitetu novina čine njihovi sadržaji, autori, tekstovi... 2014. u sklopu Programa restrukturiranja HGK, novo vodstvo na čelu s predsjednikom Lukom Burilovićem Privrednom vjesniku osigurava još jaču ulogu u gospodarskom informiranju i daljnjem jačanju na tržištu 2015. sukladno zahtjevima tržišta tjednik dobiva svoj današnji magazinski izgled, ali i dalje s novinskim papirom knjižnog bloka.

PREKRETNICA ZA NOVI SNAŽAN ISKORAK 2005. godina, kao 53. obljetnica izlaženja, Privrednom vjesniku donijela je velike pozitivne promjene. Njegovo izlaženje snažno je podržao HGK, preuzimajući vlasnički udjel u

DUGOGODIŠNJI GLAVNI UREDNICI

Milivoj Huber od 9. svibnja 1953. do ožujka 1967. Ante Gavranović od ožujka 1967. do siječnja 1981. Franjo Žilić od siječnja 1981. do kraja 2005. Darko Buković od 1. travnja 2006. i dandanas

Održan Prvi svjetski kongres esperantista u Zagrebu Fidel Castro pokrenuo pobunjenički ustanak na Kubi

Pokrenut prvi poslovno-financijski tjednik u regiji “Privredni vjesnik”

1953.

Umro je Staljin

Počela proizvodnja Cokte, prvog bezalkoholnog gaziranog pića na tržištu cijele Jugoslavije

Audrey Hepburne dobiva Oscara za ulogu princeze u filmu “Praznik u Rimu”

Novozelandski penjač Edmund Hillary i vodič (šerpa) Tenzing Norgay popeli su se prvi put na Himalayu neko novije doba

PRIVREDNI VJESNIK

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

PRIVREDNI VJESNIK USUSRET 65. OBLJETNICI

Privredni vjesnik je i dalje inovativan... Jedinstven sadržajem i izgledom, a snažan zbog svog sveobuhvatnog dosega i prihvaćenosti kod svih aktivnih hrvatskih poduzeća, Privredni vjesnik je snažna gospodarska grupa izdanja u Hrvatskoj. Danas govorimo o sustavu koji uz temeljno tjedno tiskano i dva elektronska izdanja ima i TV emisiju, mjesečnik na engleskom jeziku, te niz prestižnih tematskih specijalnih izdanja, svoju biblioteku i, odnedavno, studio za graﬁčko oblikovanje.

Privredni vjesnik je PRVI... ... objedinio rangiranje banaka i postavio projekt FINANCIJSKA INDUSTRIJA, koji svake godine donosi rangiranje banaka, osiguranja, leasinga i fondova, uz promišljanja vodećih ljudi.

... pokrenuo rangiranje poduzetnika i županija donoseći pregled 400 NAJBOLJIH u svakoj od 21 hrvatske županije.

Privredni vjesnik danas je jedini medij koji je član HRPSOR-a, Hrvatskog HRPSOR poslovnog savjeta za održivi razvoj. Privredni vjesnik je i potpisnikom Kodeksa etike u poslovanju HGK.

KODEKS ETIKE HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

... tjednik koji je pokrenuo i vlastitu radijsku emisiju PV POVEĆALO koja se emitirala na Narodom radiju s nacionalnom koncesijom, kao i nekoliko umreženih radijskih postaja.

... pokrenuo PV INTERNATIONAL, poslovni elektronski časopis na engleskom jeziku, čiju je vrijednost prepoznala i Europska komisija.

... utemeljio Nagradu za ekonomskog analitičara “Gorazd Nikić”, čiji se izbor provodi na populaciji tvrtki za Konjunkturni test, anketnim upitnikom.

2006.

2008.

2013.

2015.

nakon stanke izašao novi Privredni vjesnik

redizajn tjednika obilježen reizdanjem prvoga broja povodom 55 godina izlaženja

označili smo 60. godišnjicu tjednika

redizajn u magazinski tip tjednika

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

LUKA BURILOVIĆ, predsjednik HGK

ZAJEDNIČKO DJELOVANJE JAMČI PROSPERITET ... tjednik koji je pokrenuo tjedni televizijski gospodarski TV magazin – PRIVREDNI.HR, jedini na hrvatskoj medijskoj TV sceni koji nosi ime tjednika, koji se emitira na 12 regionalnih i lokalnih televizija.

... hrvatski partner regionalnog poslovnog kluba Biznis plus, koji čine i sarajevsko Oslobođenje, slovenske Finance, srpski Novi magazin, crnogorske Vijesti i makedonski Kapital.

... pokrenuo jedinstveni 2u1 premium magazin, pod jednim omotom - B&L magazin o poslovnom životnom stilu te LaMode, modni magazin koji se čita.

Kao jedan od najjačih hrvatskih brendova, oznaku Superbrands Privredni vjesnik dobivao je nekoliko godina zaredom 2008., 2009., 2010., 2011., 2008. 2009. i 2012. 2010. 2011. 2012.

Privredni vjesnik je dobitnik prestižne regionalne nagrade Regionalni Media Biznis Partner 2012., 2015. i 2016.

2017. PRIVREDNI VJESNIK 4000

ususret 65. godišnjici Privrednog vjesnika

2018.

U današnje doba, suvremenog života, doba brzih promjena i razmjene informacija koji poslovnim ljudima ne daju puno vremena za razmišljanje, odluka Hrvatske gospodarske komore koja je pokrenula 1953. godine prvi poslovni tjednik na ovim prostorima – postaje još značajnija. Ta tradicija pokazuje opravdanost stvaranja tjednika na zahtjev svojih članica, koji se na početku zvao “tjednik za pitanja unutarnje i vanjske trgovine, industrije, ugostiteljstva i turizma”. Nit vodilja u uređivačkoj politici tada bila je pružiti svojim članovima publikaciju koja će redovito svakog tjedna izvještavati cjelokupnu gospodarsku javnost o radu i nastojanjima i aktivnostima Komore, kao i o svim bitnim aktualnim, mjerodavnim propisima, tumačenjima i informacijama sa svih područja gospodarskog života u nas i u inozemstvu. Imajući na umu hrvatske prilike u općim globalnim uvjetima, prilagođavajući se svijetu koji se mijenja, mi zajedno moramo tražiti nove, vlastite modele za uspjeh, uz svijest da na velikom regionalnom, europskom i svjetskom tržištu isključivo zajedničko djelovanje jamči prosperitet. HGK nudi čitav niz informacija, baza podataka, poduzetničkih edukacija, pravno vas savjetuje, pomaže u pronalasku poslovnih partnera, sufinancira nastupe na sajmovima, nudi informacije o izvorima financiranja poduzetnika te savjetuje pri apliciranju za EU sredstva, obavještava o međunarodnim natječajima. Upravo znajući da je danas, možda više nego ikad, najveća vrijednost postala brza, točna i potpuna informacija plasirana u pravome trenutku, u Programu restrukturiranja HGK novo vodstvo je podržalo nastojanja i rad Privrednog vjesnika i uloge podrške brojnim aktivnostima HGK, konferencijama, okruglim stolovima, međunarodnoj suradnji, radu tvrtki članica. Privredni vjesnik je gotovo 65 godina relevantni izvor informacija o gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj, regiji i svijetu. Poznat je i prepoznat po uvijek novim analizama iz područja gospodarstva, traženim i cijenjenim u široj poslovnoj javnosti. I sada je temeljna značajka Privrednog vjesnika ozbiljnost, analitičnost, informiranje te nešto, što me kao gospodarstvenika i sada kao predsjednika HGK veseli – predstavljanje dobrih primjera iz prakse, noviteta, uspjeha hrvatskih poduzetnika na domaćem i inozemnom tržištu. Mi u Hrvatskoj gospodarskoj komori svjesni smo važnosti informiranja svojih članica i to nam je jedna od primarnih zadaća i ubuduće. 16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

PRIVREDNI VJESNIK UVODNIK GLAVNOG UREDNIKA

POUZDANI SVJEDOK GOSPODARSKIH PROMJENA Ako želimo opstati, moramo se prepustiti uzajamnoj igri kojoj je život nametnuo nova tvrda pravila. Tvrda su, ali su pravila! Ne zaboravimo životna utakmica odraslih zove se posao

P Darko Buković, direktor i glavni urednik Privrednog vjesnika

onosan sam. Naprosto sam ponosan na Privredni vjesnik i grupu izdanja koja je pod tim krovom izrasla zadnjih desetak godina. Ponosan sam na tim, ekipu entuzijasta koja slijedi zacrtanu viziju i misiju, ponosan na reakciju čitatelja koji su prepoznali trud koji smo uložili i koji ulažemo kako bi Privredni vjesnik bio pozornica na kojoj svi akteri gospodarstva igraju važnu ulogu, a ujedno i zrcalo u kojem će se ogledavati kakvi oni jesu ili žele biti. Definirali smo tjednik kao “glasilo gospodarstva, ali i glas gospodarstvenika”, odlikujući se - kako ste i sami potvrdili u brojnim čestitkama povodom 4000. broja na kojim vam i ovim putem još jednom zahvaljujem točnošću, istinom, novinarskim integritetom, kvalitetom i tradicijom te pozitivnošću. PV je bio, jest i bit će i nadalje snažna komunikacijska poluga gospodarstvu, svjedok njegovih problema, uspjeha, težnji, noviteta, priča o uspjehu... zapravo sve ono što svakom gospodarstveniku, uvjeren sam, olakšava poslovanje i snalaženje u moru zakonskih, provedbenih izvedbenih, naredbenih i inih propisa. Na svim stranicama progovaramo o poslu, svim njegovim modifikacijama i specifičnostima, nudimo pune aktualne informacije, analize, savjet više, otvaramo prostor za izražavanje mišljenja, stavova, prenosimo natječaje dajući prostor za ponudu roba i usluga.

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

I sad se sjećam priprema za prvi broj pod mojim vodstvom, nakon vremena neizlaženja, kako sam inzistirao na žutom papiru kako bih poslao svima poruku - jedino žuto u našem tjedniku je papir! I od tada, tog svibnja 2006. kada smo izašli s prvim brojem i posebnim izdanjem Hrvatska i EU - jer sam smatrao potrebnim da svaki gospodarstvenik dobije sve relevantne informacije koje su mu nužne za poslovanje, uključujući i one o uvjetima u kojima će se poslovati, trendovima u okružju, regiji, EU, zakonskim i ostalim promjenama - do danas, iz tjedna u tjedan čitatelje - većinom gospodarstvenike, čekaju vijesti o poslu, aktualne informacije, analize, savjeti, stavovi, mišljenja. Spojili smo tako tradiciju i budućnost, uski krug i sveobuhvatnost, teoriju s praksom, znanost s inovacijom, rezultat s analizom, informaciju sa servisnom brzinom, monolog s panel-raspravom te domaće s globalnim. Znali smo da novo doba traži pravodobnost, preciznost, sažetost. Znamo da informacija i znanje postaju najvećim kapitalom i u Hrvatskoj. Smatramo da je u kratkoći konkurentnost jer je inače teško privući pozornost hrvatske poslovne zajednice koja nema mnogo vremena. Ni kratkoročno ni dugoročno. Ako želimo opstati, moramo se prepustiti uzajamnoj igri kojoj je život nametnuo nova tvrda pravila. Tvrda su, ali su pravila! Ne zaboravimo - životna utakmica odraslih zove se posao.

VIŠE OD PODATAKA Ponosan sam na posebna, vrlo citirana i tražena izdanja, s vjerodostojnim rang-ljestvicama djelatnosti. Upravo ona obavljaju i ulogu gospodarske diplomacije jer podatak, tablica i graﬁkon govore više od 1000 riječi i ne trebaju prijevod. Što treba napraviti kako bismo imali konkurentsku prednost kao medij? Britanski stručnjak za “ekonomiju pažnje”, odnosno za komunikacijsko planiranje i istraživanje John Griffiths više puta je naglasio da odgovor sadrži četiri koraka. Prvi je da morate imati publiku koja vam obraća pažnju i koja to može platiti; drugi da morate biti uređivačko-izdavački neovisni; treći da sadržaj koji posjedujete mora biti iskoristiv više puta na više načina i, naposljetku, četvrti - da trebate znati ostvariti praktično partnerstvo tj. znati koristiti partnera. Četverokoračnu potrebnu sinergiju iz Griffithsove postavke smo ostvarili. Naše rangiranje 400 najvećih hrvatskih tvrtki upotpunjeno sa 400 županijskih naj, kao i Financijska industrija sa svim podacima o poslovanju banaka, osiguranja, fondova i leasinga te Poslovna očekivanja za godinu koja dolazi - kao godišnjaci se nalaze na stolovima onih koji odlučuju, do novog izdanja. A u našoj priči informacija je na prvom mjestu. Podsjetit ću da se Business Intelligence (BI) sustav može deﬁnirati kao način dostavljanja pravih (provjerenih) podataka i informacija u pravom trenutku i u prave ruke. Dakle, ključ je u generiranju kvalitetnih podataka što donosi novu vrijednost. Promjene u medijskom i gospodarskom životu, nove tehnologije, načine promišljanja i brzinu dobivanja informacija nismo htjeli samo pratiti, već smo se aktivno pripremili, mijenjali i dopunjavali svoju ponudu i aktivnost. Tako s ponosom mogu reći da osim tiskanog izdanja imamo više od 40.000 online čitatelja tjedno, pokrenuli smo jedini tjedni televizijski gospodarski magazin koji nosi ime

PV JE BIO, JEST I BIT ĆE I NADALJE SNAŽNA KOMUNIKACIJSKA POLUGA GOSPODARSTVU, SVJEDOK NJEGOVIH PROBLEMA, USPJEHA, TEŽNJI, NOVITETA, PRIČA O USPJEHU tjednika privredni.hr i u našoj produkciji emitira se na 12 hrvatskih lokanih i regionalnih televizija te sa stalnom objavom reportaža na YouTube kanalu, a pokrenuli smo i dva nova premium magazina - 2u1 magazina gdje se na istom mjestu i u jednom omotu nalaze B&L, magazin o poslovnom životnom stilu, te LaMode, prvi modni magazin koji se čita, u kojima se zrcali multimedija jer se uz tekst nalaze i QR kodovi uz pomoć kojih se može pogledati i videoreportaža. Aktivno, kao hrvatski partner, dio smo regionalnog poslovnog kluba Biznis plus, u kojem su i sarajevsko Oslobođenje, slovenske Finance, makedonski Kapital, srpski Novi magazin te crnogorske Vijesti, s ciljem jačanja poslovnih veza i gospodarskih aktivnosti tvrtki s tih područja. Danas je brend, kao način identiﬁciranja proizvoda, najjače oružje postizanja pažnje, ujedno i kvalitete. Mi smo svoj brend studiozno i pažljivo pripremali jer povjerenje se, znamo, stječe upravo u brend. Mi kao Privredni vjesnik stvorenom osobnošću zadnje smo desetljeće svojim vjernim čitateljima pokazali i dokazali da komuniciramo ono što se na tržištu traži – da smo mjesto provjerenih podataka, informativni, analitični i citiran vjerodostojni prikaz gospodarstva. Stanja na hrvatskoj gospodarskoj pozornici. Dakle, naš brend je taj koji priča priču. Nastavimo pričati priču - zajedno!

privredni vjesnik

Iza svakog posla stoje ljudi... :)

Darko Buković

Vesna Antonić

Ilijana Grgić

Boris Odorčić

Sanja Plješa

Krešimir Sočković

Miro Soldić

Jozo Vrdoljak

Svetozar Sarkanjac

Ljiljana Lukić

Franjo Maltar

Sandra Baksa

Bruna Ivić Bajamić

Nela Zorančić

Stanislav Bohaček

Mirjana Kapitan

Tihomir Turčinović

Milan Vukelić

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

PRIVREDNI VJESNIK REKLI SU POVODOM 4000. BROJA

GORAN RAŽNJEVIĆ

MARTINA DALIĆ

predsjednik Uprave Ilirije

potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, rada i poduzetništva

Privredni vjesnik čitam već dugi niz godina s obzirom na to da na stručan, objektivan i sveobuhvatan način prati, piše i analizira informacije i događaje iz gospodarstva pokrivajući, kao rijetki mediji, gotovo sve njegove sfere, a da je pri tome istovremeno aktualan, pravovremen i kvalitetan. Privredni vjesnik svih godina svog izlaženja pokazao je ne samo svoju kvalitetu već se i dokazao kao pomoć nama gospodarstvenicima da budemo informirani i pratimo najnovije događaje na razini ne samo vlastitog sektora nego i na razini ukupnih gospodarskih događanja i kretanja Republike Hrvatske.

IVANA BUDIN ARHANIĆ potpredsjednica za poslovni razvoj Valamar Riviere

Kontinuitet i dugovječnost Privrednog vjesnika odraz su ozbiljnog i kvalitetnog pristupa novinarstvu koji, nažalost, postaje sve manje prisutan u današnje doba brzih, površnih i „nabrijanih“ informacija. Gospodarske teme su složene i zahtijevaju visoku razinu razumijevanja različitih industrija, poslovanja pojedinačnih tvrtki, ekonomsko-političkog okruženja i društva u cjelini, pri čemu redakciji Privrednog vjesnika nikad ne manjka strpljenja, promišljanja i fokusa. Čestitam Vam od srca na ovom fantastičnom jubileju i želim puno uspjeha u budućnosti.

Tijekom cijele dosadašnje karijere i rada na više radnih mjesta u gospodarstvu i kao državni dužnosnik, nezaobilazan i, mogu reći, stalan medij u svim vremenima bio je Privredni vjesnik. Zapravo, mnogo zajedničkog prožimanja je bilo i jest i sada, kako u sadržaju dajući intervjue, do onog pasivnog jer sam i stalni čitatelj brojnih drugih tema i analiza koje su objavljivane u tjedniku i njegovim posebnim i specijalnim izdanjima od kojih bi izdvojila cjelovito izdanje Financijska industrija, rangiranje 400 naj kompanija na nacionalnoj i županijskoj razini te Poslovna očekivanja, koja nam uvijek nude pogled gospodarstvenika na godinu koja dolazi. Privredni vjesnik se odvažio i utemeljio Nagradu za ekonomskog analitičara koja nosi ime pokretača konjunkturnih istraživanja Gorazda Nikića, dajući gospodarstvenicima mogućnost da ocjene ekonomske analitičare odnosno one koje su svojim procjnenama i analizama obilježili godinu, na čemu treba čestitati. I još nešto što je odlika Privrednog vjesnika, posebno u zadnjih desetak godina. To su dobre poduzetničke priče, koje nažalost sve teže dolaze do objava u medijima. U tome je Privredni uporan, šireći i pronoseći gospodarsku pozitivu, nudeći mogućnosti, pokazujući da ima sjajnih primjera iz gospodarstva koji mogu biti vodilja drugima, pa i kod odluke o pokretanju poduzetničkog pothvata.

TOMISLAV ŠUTA IVICA BUBLE

direktor Regionalnog centra čistog okoliša

direktor tvrtke Dalmatia Charter

Rado čitam Privredni vjesnik jer su tekstovi objektivni, bez politikanstva. Koriste se realni podaci iz sektora poduzetništva. Što se tiče moje suradnje s novinarom Privrednog vjesnika, mogu reći da je meni važno to što se poštuje mišljenje ljudi koji nešto stvaraju, a ne beskičmenjaka i uhljeba. Žalosno je to što se često naiđe na vrhunska mišljenja i ukazuje se na probleme u gospodarstvu, ali nema spone da se ideje i savjeti pretoče u zakone. U svakom slučaju, Privredni vjesnik mi je najbolji prozor u svijet realnog poduzetništva. 10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

Sve što mi treba na jednom mjestu - tako bih ukratko definirao značenje Privrednog vjesnika za sebe osobno. Mislim da mu je to i najveća vrijednost. Kao direktor Regionalnog centra čistog okoliša, koji vodi projekt Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici, vrijednog 72 milijuna eura, moram imati puno ulaznih parametara za donošenje pravih odluka, tim prije što se Centar velikim dijelom sufinancira iz fondova Europske unije. Stoga mi je posebno drago što Privredni vjesnik, uz hrvatsko gospodarstvo u cijelosti, profesionalno prati i ta područja - zaštitu okoliša i europske fondove.

EMIL TEDESCHI

KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ

predsjednik Uprave Atlantic Grupe

predsjednica Republike Hrvatske

Na prste bi se dalo nabrojati gospodarske časopise, i to diljem svijeta, koji se mogu pohvaliti tradicijom duljom od 60 godina pa to možemo biti zadovoljniji da je jedan takav ponikao i još lista u našem dvorištu. Privredni vjesnik uspješno prati trendove, napose ekonomske, ali jednako uspješno izbjegava pomodarstvo na koje je malo koja industrija imuna, pa tako i medijska. Čestitamo Privrednom vjesniku na svih 4000 brojeva, sa željama da s jednakom ozbiljnošću i posvećenošću nastavi svoju novinarsku misiju.

Nakladniku, uredništvu i redakciji, kao i svima koji su pridonijeli dugogodišnjoj plodnoj i uspješnoj djelatnosti čestitam na jubilarnom 4000. izdanju Privrednog vjesnika! Možete se ponositi ovakvim postignućem koji je ujedno potvrda visoke razine profesionalnosti i stručnosti urednika i zaposlenika, bez kojih se ne bi mogle osigurati dugovječnost, aktualnost i kvaliteta lista. Uvijek sam s velikim interesom čitala Privredni vjesnik, a vaš vjerni čitatelj ostat ću i nadalje, očekujući da kroz još mnogo brojeva nastavite pridonositi promociji i popularizaciji hrvatskoga gospodarstva.

BRANKO ROGLIĆ predsjednik Orbica

Privredni vjesnik je štivo poduzetnika. Naime, tako doživljavam ovaj list koji prati gospodarstvo i sve što se oko njega događa. Informativan je i analitičan pa predstavlja dobar izvor informacija svakom ozbiljnom poduzetniku. Čestitam redakciji na 4000 brojeva i želim mnogo uspjeha u budućnosti.

ARIANA VELA vlasnica Učilišta EU PROJEKTI - Ustanove za obrazovanje odraslih

Privredni vjesnik u svakome je trenutku otvoren za temu EU fondova i financiranja s naglaskom na potrebe sektora poduzetništva, što smatram izuzetno važnim, uzevši u obzir važnost bespovratnih sredstava za taj sektor i realizaciju njegovih investicija. Dozvolivši stručnjacima da progovore o problemima s kojima se podruzetnici nose prilikom pripreme i provedbe projekta te ukazavši na nedostatnu pripremljenost sustava upravljanja i kontrole za prihvat i obradu velikog broja projektnih prijava, Privredni daje doprinos otvaranju ove prevažne javne rasprave i omogućuje da se čuje glas poduzetništva.

MARIN PUCAR predsjednik Uprave Podravke

Prije svega čestitam uredništvu i cijeloj redakciji Privrednog vjesnika jubilarni 4000. broj! To je potvrda da je Privredni vjesnik najdugovječniji gospodarski magazin u Hrvatskoj. Rado ga čitam jer je relevantan i opširan izvor poslovnih vijesti iz zemlje i svijeta, ali i glas hrvatskog gospodarstva. Veseli nas da aktivno i redovito pratite poslovne aktivnosti naših tvrtki na domaćem tržištu, ali jednako tako i njihove iskorake i nastupe na stranim tržištima, da ravnomjerno kroz svoje priče zastupate sve grane gospodarstva te promičete vrijednosti domaćih proizvoda kroz praćenje aktivnosti Hrvatske gospodarske komore. Pratimo i posebna izdanja Privrednog vjesnika, posebno 400 najvećih kompanija i Poslovna očekivanja. Želim vam da zadržite svoj profesionalan pristup i kvalitetu te još mnogo, mnogo godina uspješnog rada i obilježavanja velikih jubileja.

DALIBOR FOFONJKA vlasnik Fortuna Federn GmbH / Phoenixa

Privredni vjesnik je literatura baš po mjeri nas poduzetnika. Daje nam korisne informacije i rado ga čitam. Ovom prilikom čestitam na 4000. broju i radujem se nastavku suradnje. 16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU IGOR MILJAK, PREDSJEDNIK UPRAVE PPK KARLOVAČKE MESNE

Pozdravljamo najavu mjera u svinjogojstvu koje će podići proizvodnju u reprocentrima

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

INDUSTRIJE

USKORO ĆEMO DOSTIĆI MILIJARDU KUNA PRIHODA Sva dobit iz prethodnih godina se reinvestira, što nam omogućuje kontinuirano unapređenje proizvodnih procesa, stalno ulaganje u standarde kvalitete te povećanje same konkurentnosti piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

tkako je PPK karlovačka mesna industrija 2003. godine postala članica Grupacije Pivac, investiranje u proizvodne procese i pogone postalo je kontinuitet, pa su ukupna ulaganja premašila iznos od 350 milijuna kuna. Zadnja, trogodišnja investicija ostvarena kroz program ruralnog razvoja Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima obuhvatila je izgradnju novog pogona za proizvodnju svježeg mesa, čime je godišnji kapacitet te proizvodne

MOŽEMO SA SIGURNOŠĆU TVRDITI DA SMO JEDNA OD VODEĆIH MESNIH INDUSTRIJA U REGIJI linije premašio 20.000 tona godišnje. S predsjednikom Uprave PPK karlovačke mesne industrije Igorom Miljakom razgovarali smo o ulaganjima i planovima ove karlovačke prehrambene tvrtke.

Foto: Vedran Tolić

 Ukupna ulaganja u tvrtku premašila su 350 milijuna kuna. Kako se to odrazilo na proizvodnju? - Nabavljeni su novi strojevi za proizvodnju i pakiranje prerađevina, njihovo označavanje i metaldetekciju. U potpunosti su obnovljeni i prošireni svi kapaciteti punjenja polutrajnih salama i kobasica i izgrađene su bijele sobe za pakiranje narezanih proizvoda. Novost je

pogon za proizvodnju masti i čvaraka, najveći u Europi, koji nam omogućava godišnju proizvodnju veću od 250 tona čvaraka i više od 1000 tona svinjske masti. Zahvaljujući posljednjoj te prethodnim investicijama, PPK danas raspolaže i cjelovitom linijom za rasijecanje i otkoštavanje svježeg mesa dnevnog kapaciteta od 60 tona, kao i novom linijom za proizvodnju steriliziranih konzervi godišnjeg kapaciteta do 2000 tona. Udvostručen je i kapacitet proizvodnje trajnih salama koji sad iznosi 2000 tona godišnje, a nabavljena su i nova transportna vozila čime su značajno povećani kapaciteti prijevoza robe.

 Kako su realizirana ta ulaganja? U kojoj je mjeri riječ o reinvestirananoj dobiti, a u kojoj su to ostali izvori financiranja? - Sva se dobit koju ostvarimo reinvestira i služi kao pokretač razvoja tvrtke. S druge strane, još smo tijekom procesa pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji aktivno koristili mogućnosti koje nude EU fondovi kroz razne mjere, a to činimo i danas kad je Hrvatska punopravna članica. Ostali su izvori kratkoročni krediti naših poslovnih banaka.  Jeste li imali problema pri povlačenju tih sredstava? Koja su vaša iskustva po tom pitanju? - Ponosni smo na činjenicu da je PPK među vodećim poduzećima iz privatnog sektora koja aktivno koriste sredstva iz fondova Europske unije. Smatramo da je za uspješnost korištenja tih fondova od presudne važnosti imati dobar i kvalitetan projekt, a potom i članove tima koji imaju volju i znanje posvetiti se cjelokupnoj realizaciji. Dosad smo realizirali investicije iz programa IPARD u iznosu od 11,2

350 0 mil kn uloženo u PPK otkako je tvrtka postala dio Grupacije Pivac

300

više od proizvoda ima u asortimanu

650

oko djelatnika

zaposleno je u PPK karlovačkoj mesnoj industriji

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

Svaki izazov, pa tako i ovaj, nastojimo pretvoriti u priliku Hrvatska je dio zajedničkog EU tržišta. Kako se vaša tvrtka nosi s tim izazovima? - Ulazak Hrvatske u Europsku uniju otvorio nam je brojna pitanja, no prepoznali smo ih kao nove mogućnosti za daljnji razvoj i napredak te na tom polju neprestano radimo ozbiljne iskorake. Svojim asortimanom i ponudom suhomesnatih proizvoda, pogotovo onih koji su zemljopisno zaštićeni kao i ostalih trajnih proizvoda, možemo se još bolje pozicionirati na tržištu. Dodatni prostor za jačanje konkurentnosti prepoznajemo i u proizvodnji robnih marki za velike trgovačke lance, s kojima smo već uspostavili brojne uspješne suradnje. Svaki izazov, pa tako i ovaj, nastojimo pretvoriti u priliku.

milijuna kuna bespovratnih sredstava za modernizaciju i unapređenje procesa. U tijeku je i realizacija dviju velikih investicija iz programa ruralnog razvoja koje su suﬁnancirane iz mjere Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda od oko 37 milijuna kuna bespovratnih sredstava te mjere Smanjenje štetnih utjecaja gnojavke u iznosu od 13,9 milijuna kuna bespovratnih sredstava. U pripremi je još nekoliko velikih projekta iz prehrambene i primarne proizvodnje i vjerujemo da ćemo i u njihovoj realizaciji, kao i dosad, zadržati pozitivna iskustva. Naravno da je svaka prijava na natječaj za dodjelu sredstava zahtjevan i dugotrajan proces, no naš je stav da se u konačnici višestruko isplati. Sva su nam dosadašnja ulaganja donije-

SMATRAM DA JE NAJVAŽNIJE LJUDE MOTIVIRATI DA SE VRATE PRIMARNOJ PROIZVODNJI, A ZA TO SU NUŽNE KONKRETNE I UČINKOVITE MJERE la unapređenje tehnologije i povećanje proizvodnih kapaciteta, no važno je istaknuti kako je s njima došlo i do potrebe za većim brojem zaposlenika. Zaista je lijepo osvrnuti se iza sebe i vidjeti da su sve te aktivnosti rezultirale velikim napretkom. Moram iskoristiti priliku i zahvaliti našim zaposlenicima koji aktivno

sudjeluju u tome, kao i konzultantima s kojima surađujemo na projektima.

 U društvu kojih kompanija u Hrvatskoj ste vi kada je riječ o prihodima, dobiti i broju radnika? - Možemo sa sigurnošću tvrditi da smo jedna od vodećih mesnih industrija u regiji. Naime, u poduzeću radi oko 650 djelatnika, prihodi su nam se zadnjih godinu dana znatno povećali te ćemo ubrzo dostići brojku od jedne milijarde kuna. Ponovno bih istaknuo da se sva dobit iz prethodnih godina reinvestira, što nam omogućuje kontinuirano unapređenje proizvodnih procesa, stalno ulaganje u standarde kvalitete te povećanje same konkurentnosti. Naravno, razgovarajući o PPK karlovačkoj mesnoj industriji, ne možemo se ne osvrnuti na našu pripadnost Grupaciji Pivac, koja danas zapošljava više od 2000 djelatnika, svoje proizvode nudi u više od 270 vlastitih mesnica i maloprodajnih trgovina te u svojoj proizvodnji primjenjuje najvažnije i najnovije svjetske standarde kvalitete. Zahvaljujući čvrstoj suradnji s drugim poduzećima unutar Grupacije - Mesnom industrijom Braća Pivac, čakovečkom mesnom industrijom Vajda i Dalmessom - imamo sve preduvjete za daljnji uspješan razvoj i napredak. Dijelimo iste vrijednosti i istu usredotočenost na izvrsnost u svojem poslovanju, sa snažnim fokusom na najvišu kvalitetu koju nudimo svojim kupcima, na zadovoljstvo svih naših zaposlenika i poslovnih partnera.  Osim domaćeg, koja su ostala tržišta gdje plasirate svoje proizvode? - Danas u asortimanu imamo više od 300 proizvoda čiju su kvalitetu prepoznali i brojni kupci u Njemačkoj, Mađarskoj, Sloveniji i drugim europskim državama.

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

Proizvode najvećim dijelom tamo plasiramo putem velikih trgovačkih lanaca s kojima radimo i u Hrvatskoj, pa se na taj način nadopunjujemo. Izvoz na tržište EU-a u znatnom je porastu, no i dalje nije dosegao dvoznamenkastu brojku, što je u našoj djelatnosti i teško očekivati. Zbog tog razloga, glavni nam je fokus na domaće tržište, a izvoz predstavlja izazov od kojeg očekujemo još bolje rezultate s vremenom.

 Koliki su godišnji kapaciteti vaše proizvodnje, što najviše proizvodite? - Godišnje rasijecamo više od 25.000 tona svježeg mesa, od čega se 90 posto odnosi na svinjetinu, a 10 posto na junetinu. Kad je riječ o samoj proizvodnji, tu postoje dva segmenta. Jedan se odnosi

NEOPHODNO JE POVESTI RAČUNA O SIROVINSKOJ OSNOVI JER U SVINJOGOJSTVU NISMO NI BLIZU SAMODOSTATNOSTI na svježe meso, a drugi na mesne prerađevine. U sektoru svježeg mesa najpoznatiji smo po svojem roštilj-programu koji čine ćevapčići, pljeskavice, odresci, kotleti i drugi proizvodi te po mljevenom mesu i mesnim pripravcima. Kad je riječ o mesnim prerađevinama, glavnina našeg asortimana odnosi se na trajne salame godišnjeg kapaciteta oko 2000 tona te polutrajne salame i kobasice u količini od oko 6000 tona. Tu je i proizvodnja konzerviranih mesnih pripravaka kao što su mesni narezak i paštete, godišnjeg kapaciteta također do 2000 tona. Kad sve to zbrojimo, ne postoji dan u godini kad se u našem pogonu ne obradi više od 100 tona - bilo da se radi o svježem mesu ili mesnim proizvodima. Sve se ovo odvija u pravilu u dvjema smjenama, dok sama distribucija radi u trima.

 U Hrvatskoj se, a čini se i u ostatku Europe, ponovno otkrivaju zaboravljene mesne delikatese kao što su

 Izvoz prerađivačke industrije izravno ili neizravno stvara 57,4 milijarde kuna bruto dodane vrijednosti, odnosno čak 20,5 posto bruto dodane vrijednosti ukupnog gospodarstva. Što mislite da bi za prehrambenu industriju u ovoj državi mogla napraviti resorna ministarstva? - Smatram da je najvažnije ljude motivirati da se vrate primarnoj proizvodnji, a za to su u našoj djelatnosti nužne konkretne i učinkovite mjere. Neophodno je povesti računa o sirovinskoj osnovi jer u svinjogojstvu nismo ni blizu samodostatnosti. Kod nas se tako uzgaja oko 800.000 svinja, a potrebe Hrvatske iznose oko 2,5 milijuna. Dio smo jedinstvenog europskog tržišta, no primjerice, naši susjedi u Mađarskoj imaju niži PDV na žive svinje, junad te klasičnu polovicu. Osim toga veći su proizvođači od nas, a imaju znatno manji PDV na hranu. To je svakako još jedna od mjera koje bi trebalo provesti, jer bi niži PDV na hranu smanjio crno tržište i nelojalnu konkurenciju. Svjesni smo da bi takve mjere kratkoročno značile opterećenje za proračun, no dugoročno bi donijele konkretne rezultate za primarnu i prerađivačku industriju te osnažile cjelokupno gospodarstvo.

Foto: Vedran Tolić

čvarci ili svinjska mast. Jeste li vi prepoznali te trendove? - Apsolutno jesmo. Smatramo da Hrvatska ima bogatu gastronomsku baštinu i da je potrebno raditi na njenom promicanju i zaštiti te očuvanju tradicionalnih receptura. U proizvodnji čvaraka koristimo novu tehnologiju, novu opremu i strojeve koji nam povećavaju kapacitete, ali radimo na tradicionalan i starinski način kako bismo očuvali izvoran okus i kvalitetu. Dakle, novu tehnologiju podređujemo tome da proizvodimo onako kako se to nekoć radilo u seoskim domaćinstvima. Uz čvarke i svinjsku mast, njeguju se i drugi tradicionalni proizvodi. Neki od takvih proizvoda redovito dobivaju i priznanja na sajmovima, pogotovo Dalmatinski pršut koji nosi zaštitu zemljopisnog podrijetla te Vajdin Drniški pršut. Uz to, izdvojio bih Vajdine tradicionalne delikatese meso ‘z tiblice i slanine, a one se trenutačno nalaze u postupku zemljopisne zaštite. Snagu vidimo upravo u njegovanju starih receptura i načina obrade tradicijskih mesnih proizvoda. Ovi su trendovi, između ostalog, i rezultat dugogodišnjeg zalaganja brojnih udruga koje se bave pitanjima zemljopisne zaštite. Pozdravljamo najavu mjera u svinjogojstvu koje će podići proizvodnju u reprocentrima i smatramo to pohvalnim iskorakom resornog ministarstva.

 Što planirate u budućem poslovanju? - U cilju daljnjih unapređenja našeg poslovanja naša će orijentiranost i dalje ostati na praćenju trendova u tehnologiji, razvoju novih proizvoda i kontinuiranom poboljšanju postojećih. Ponosan sam na to što smo uspješno dovršili zadnji investicijski ciklus u PPK karlovačkoj mesnoj industriji, a pred nama su i investicije na razini cijele Grupacije, koje će izravno utjecati i na poslovanje svih poduzeća u njenom sastavu. Primjerice, u tijeku je investicija od 50 milijuna kuna u dogradnju, rekonstrukciju i modernizaciju proizvodnog pogona, nabavu strojeva i opreme za proizvodnju, proširenje skladišnih i ekspeditnih kapaciteta te modernizaciju rashladnog sustava u čakovečkoj Mesnoj industriji Vajda. Također, Mesna industrija Braća Pivac ulazi u investiciju izgradnje novog visokofunkcionalnog pogona za proizvodnju pršuta procijenjenu na više od 10 milijuna eura. Pršutana će biti kapaciteta 350.000 komada pršuta, dok postojeći objekt koji će

ostati u radu trenutačno proizvodi oko 150.000 komada pršuta, od kojih oko 70.000 nosi oznaku zaštićenog Dalmatinskog pršuta. Sve su to preduvjeti za stvaranje uvjeta za povećanje kooperantskog uzgoja tovnih svinja, a time i povećanje udjela domaće sirovine u ﬁnalnim proizvodima. Sadašnja primarna

SNAGU VIDIMO UPRAVO U NJEGOVANJU STARIH RECEPTURA I NAČINA OBRADE TRADICIJSKIH MESNIH PROIZVODA proizvodnja svinja u našoj grupi u ovoj godini iznosi oko 90.000 svinja, dok je plan za dvije godine biti na brojci od oko 200.000 godišnje. Na koncu, sve ovo rezultirat će otvaranjem novih radnih mjesta te stvaranjem dodane vrijednosti čitavoj zajednici.

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

PRIVREDNI VJESNIK REKLI SU POVODOM 4000. BROJA

ĐURO TOMLJENOVIĆ MILOTINKA LONČARIĆ country menadžerica JYSK-a Slovenija, Hrvatska, BiH i Srbija

Ovom prilikom želim čestitati cijeloj redakciji Privrednog vjesnika na jubilarnom 4000. izdanju. Dosljednost u sadržaju koji prenosi novosti u gospodarstvu i pokriva aktualne teme važne za poslovni sektor te uspješno održavanje na medijskoj sceni dokaz su da nam ovakve novine trebaju. I osobno redovito čitam stranice Privrednog vjesnika koji smatram relevantnim medijem za uvid u tržišno stanje i gospodarske aktualnosti. JYSK također bilježi vrlo dobru godinu te smo jako zadovoljni i ponosni razvojem svog poslovanja u regiji, a to ne bi bilo moguće bez naših zaposlenika čiji je osobni angažman i profesionalni pristup kupcima bio presudan u pozicioniranju. Bitno nam je stoga da konstantno budemo u tijeku i upoznati s novostima iz gospodarskog sektora cijele regije. Uz iskrene želje za još velikih obljetnica i uspješnih brojeva, čestitam još jednom!

urednik turističkog news portala Turizmoteka

Čestitam, za jednu malu zemlju, sjajnu obljetnicu: 64 godine poslovnog tjednika! Generacije novinara i urednika Privrednog vjesnika, koji su nama u drugim medijima bili učitelji i mentori, zaslužni su što je Hrvatska od daleke 1953. bila uključena u svjetska gospodarstvena i poslovna zbivanja. Nažalost, i pored truda i sjajnog rada današnje generacije na čelu s urednikom Darkom Bukovićem, politička, medijska pa i poslovna Hrvatska zanemaruje važnost informiranja i upoznavanja s domaćim i svjetskim poslovnim i gospodarstvenim vijestima i temama. Najbolje to ilustrira podatak da nacionalna televizijska kuća HRT, nakon što je tijekom rata pokrenula Poslovni klub i emitirala ga 19 godina, njegovim ukidanjem 2011. do danas nema gospodarski i poslovni tjednik! A promišljanja gospodarske i demografske budućnosti trebaju nam više nego ikad! Dragi kolege, sretno i samo hrabro naprijed!

DUBRAVKA ŠENJUG direktorica tvrtke MDM

STRAHIMIR FILIPOVIĆ vlasnik i direktor tvrtke Mandarinko

Privredni vjesnik je informativno izdanje s visokom kvalitetom poslovnih vijesti, intervjua, podataka i analiza. Jedini u Hrvatskoj sustavno, bez politiziranja ili cenzure, donosi čitateljima teme iz poduzetničke svakodnevice.

Privredni vjesnik je hvale vrijedan stručni časopis koji redovito pratim godinama. Mijenjao se i prilagođavao novim trendovima. Uvijek je aktualan, pun zanimljivog štiva i korisnih informacija.

DANIJEL KOLETIĆ vlasnik Apriori Worlda

STJEPAN PEZO predsjednik Uprave Galeba; predsjednik Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK

Hrvatskom gospodarstvu je potreban Privredni vjesnik. Radi se o stručnom i konkretnom tjedniku koji prenosi dosta primjera iz realnog gospodarstva. Kroz tekstove njegovih novinara poduzetnik može naći potencijalnog poslovnog partnera. Svaki poduzetnik koji se pojavi u Privrednom vjesniku može biti potencijalni partner, a tjednik je važan izvor novih poslovnih ideja i poslovnih prilika. Ono što se objavljuje u Privrednom vjesniku je stručno i konkretno. U Privrednom vjesniku se može pročitati nešto i o najmanjim i o najvećim tvrtkama. 16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

Korak ispred drugih kroz teme i sadržaje i ono najvažnije - pružanje potpore u izvedbi različitih interesnih skupina, a bez uvjetovanja medijskog zakupa - Privredni vjesnik sebe stavlja na posebno mjesto unutar medijskog sustava. Kreativnost, znanje i dosljednost te neprestano traganje za boljim stavljaju Privredni vjesnik i njegovu uređivačku politiku u sam vrh hrvatskog novinarstva. Uvijek se pitam koliko energije, truda i ljubavi, ali i odricanja je potrebno da bi se generiralo u masi informacija ne ono što predstavlja samo vijesti, informaciju nego i temu iz koje možemo nešto naučiti i nadograditi svoja postojeća znanja – a upravo nam to omogućava Privredni vjesnik. Koristim priliku čestitati glavnom uredniku na ustrajnosti i uređivačkom timu i svima onima koji marljivo stvaraju negdje u sjeni a pod istim nazivom - Privredni vjesnik!

NIKOLINA BABIĆ

IVO USMIANI

direktorica tvrtke Pana

predsjednik Upravnog odbora JGL-a

Redovito čitam Privredni vjesnik, a s velikom pozornošću pratim i posebna izdanja poput uvijek zanimljivih Poslovnih očekivanja. Također, rado čitam teme vezane uz proizvodnju i trgovinu budući da su najuže povezane s djelatnostima Pane. U našem je poslu važno biti u toku s najnovijim biznis vijestima, a Privredni je vjesnik uvijek aktualan, točan i interesantan. Čestitam vam 4000 uspješnih brojeva!

Privredni vjesnik kroz 4000 brojeva odmjereno je i analitički pratio najvažnije pojave u hrvatskom i svjetskom gospodarstvu. Privredni vjesnik relevantan je izvor najnovijih informacija, stavljenih u pravi kontekst, koje zasigurno svakom poduzetniku pomažu u donošenju određenih poslovnih odluka, kao i promišljanju budućnosti poduzeća. Cijelom timu čestitam na uspjehu i želim još mnoge ovakve okrugle godišnjice.

ROBERT BERIŠIĆ član Uprave Combisa za financije

ĐURO HORVAT glavni direktor Visokog učilišta Effectus

Nalazimo se u vremenu korjenitih promjena i velikih očekivanja ne samo na nacionalnoj već i svjetskoj razini. Naime, svjedoci smo ekonomske revolucije, preciznije rečeno, artikuliranja nove ekonomije uz istovremenu globalnu preraspodjelu političke moći i stvaranja novog svjetskog poretka. Jesmo li uočili važnost svih tih procesa i jesmo li spremni odgovoriti na njih? Smatram kako još uvijek nismo u dovoljnoj mjeri svjesni značaja posljedica koje generiraju navedeni fenomeni. U tom kontekstu naglasio bih nužnost što hitnijeg daljeg jačanja znanstvenih, kreativnih te inovacijskih kapaciteta pri čemu treba kontinuirano jačati proces učenja odnosno afirmirati cjeloživotno učenje, a u tom pogledu reforma obrazovnog sustava samo je jedan od elemenata. Privredni vjesnik će sigurno biti i u budućnosti snažan i kvalitetan promotor novih trendova u ekonomiji kao što je to radio i do sada.

IVICA VUKOVIĆ vlasnik Spiral Pipes Technicsa

Redovito čitam i primam Privredni vjesnik. To je u svakom slučaju kompliment tom tjedniku jer mi poduzetnici koji se bavimo proizvodnjom ne stignemo se informirati dovoljno. Često ne čitamo novine, a kada ih čitamo, onda biramo. Ja sam izabrao Privredni vjesnik. Iskustvo s novinarom Privrednog vjesnika mi je u svakom slučaju pozitivno. Odnos je profesionalan, stručan i etičan. Zato redakciji čestitam 4000. broj!

Budući da uvijek nudi relevantan osvrt na specifične teme branše, Privredni vjesnik jedan je od nekoliko časopisa koje redovito čitam. Uz to što profesionalnom dubinom i aktualnošću povezuje gospodarstvenike, zahvalan sam Privrednom vjesniku i na načinu praćenja Combisa, kao dijela HT Grupe koji igra važnu ulogu na regionalnom telco/ICT tržištu. Posebno su mi interesantne tehnološke teme i izdanja koja pokrivaju barometar poslovne klime te očekivanja poduzetnika. No ono što me najviše veseli su primjeri poduzetničke prakse dijeljenja novostvorene vrijednosti i pozitivnog multiplicirajućeg efekta na zajednicu, što smatram jednim od osnovnih postulata poduzetništva.

RUŽICA GELO vlasnica tvrtke Rosa Fide

Privredni vjesnik već dugi niz godina prati, analizira i komentira aktualne teme vezane uz hrvatsko i svjetsko gospodarstvo. Svojim je člancima dao značajan doprinos otvaranju brojnih gospodarskih tema i stvaranju prilika za rast hrvatskog gospodarstva i korištenje izvoznih mogućnosti. Kroz organiziranje brojnih konferencija i edukativnih događanja Privredni vjesnik podržao je razvoj poduzetničkog sektora u Hrvatskoj. Posebno su važni objavljeni primjeri uspješnih priča kojima se stvara pozitivno ozračje i ukazuje da postoje brojne mogućnosti za uspješno poslovanje. Stoga im čestitajmo na ovoj važnoj obljetnici i zaželimo još mnogo uspješnih priča!

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PRIVREDNI VJESNIK REKLI SU POVODOM 4000 BROJA

SANDRA MIHELČIĆ vlasnica Business Media Groupa

Od mojih prvih poslovnih koraka davnih 90-ih godina pa do danas čitam Privredni vjesnik koji uredno dolazi u tiskanom i digitalnom obliku na moj radni stol. Najstariji gospodarski tjednik možda je star po godinama izlaženja, s obzirom na to da je prvi broj izdan davne 1953., no po tematici vrlo je aktualan, motivirajući za čitatelje, a istovremeno dovoljno realan i kritičan prema gospodarskim zbivanjima. 4000 brojeva jednog poslovnog medija je zaista rijetki jubilej, stoga upućujem iskrene čestitke cijeloj redakciji te želim puno uspjeha i čitatelja u narednim godinama.

MARIO BOBANAC direktor Zanat promet-trgovine

Fascinantno je u izdavaštvu postići 4000 brojeva jednog glasila, osobito specijaliziranog za jedno područje, kao što je Privredni vjesnik za gospodarstvo. Zbog toga upućujem uredniku i ekipi Privrednog vjesnika čestitke i želim da ustraju u svojoj uređivačkoj politici, te pruže prostor u svim oblicima svog djelovanja, kroz tiskani medij, online izdanje i TV emisiju, svim gospodarstvenicima, i malima i velikima i iz svih područja Hrvatske, kao što su to činili i do sada. Želeći Vam uspjeh, poručujem da koristite najsuvremenije metode promoviranja svih gospodarskih tema, za opću društvenu korist.

ELIZABETA PLANINIĆ DAVOR KARNINČIĆ

vlasnica tvrtke Putuj bolje

predsjednik Uprave Trentona

Privredni vjesnik dobivam i čitam. U njemu poduzetnici - i mali i veliki - iznose svoja mišljenja, svoje teškoće, ukazuju na probleme i sugeriraju način na koji bi te probleme trebalo riješiti. Daju prijedloge. Radi se o tjedniku koji piše o poduzetništvu, o onome što je za poduzetnike dobro. Šteta što takve novine zanimaju samo poduzetnike jer bi ih trebali čitati svi građani. Čestitam redakciji Privrednog vjesnika izlazak 4000. broja!

Biti poduzetnik u Hrvatskoj kažu da je odraz velike hrabrosti, da ne kažem ludosti. Prepreke postoje u obliku nameta, administracije, tromosti I neefikasnosti sustava… Ipak, poduzetništvo raste I razvija se unatoč svemu tome. Govorim iz perspektive malih poduzetnika, a kao takvi nemamo velike budžete za oglašavanje za networking, ali imamo potporu medija. Medij koji zaista prati poduzetnike i prilike, a pritom informira, educira i formira mišljenje je Privredni vjesnik. Njihov doprinos je nemjerljiv, pogotovo stoga što pokrivaju tu temu i podupiru i nas male poduzetnike. Koristim priliku zahvaliti, ali i čestitati na jubilarnom broju u nadi da će njihov utjecaj biti što veći.

IVANA BURAZIN direktorica Promo Eventa

S obzirom na prirodu posla, na dnevnoj bazi se informiram o gospodarskim aktualnostima iz različitih izvora, a vikendi su mi, kada god je to moguće, rezervirani za detaljnije čitanje dnevnih i specijaliziranih tiskovina. Privredni vjesnik čitam s posebnim zadovoljstvom s obzirom na to da ste uvijek aktualni, ali i različiti od ostalih. Teme kojima posvećujete prostor i koje stavljate u fokus mogu pročitati samo u Privrednom vjesniku. Stoga najiskrenije čestitke na 4000. broju! Čitamo se sljedećeg vikenda!

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

ANTE PARČINA vlasnik i direktor Parchy Computersa

Privredni vjesnik je uvijek prvi i nije nikada potkupljen, indoktriniran i lažan. Uvijek je na braniku istinitog izvještavanja. Poznajem ga oduvijek kao takva i zato ga rado čitam. On je svjetionik u moru vijesti na raznim portalima i u raznim tiskovinama. Njegova nepristranost i objektivnost čini ga upravo svjetionikom slobodnog novinarskog izražaja.

DENIS NEMČEVIĆ

ANA ZAJC

predsjednik Uprave Spider Grupe

viša projektna savjetnica CroNoMara

Ovom prilikom bih čestitao glavnom uredniku gospodinu Darku Bukoviću i redakciji Privrednog vjesnika objavu 4000. izdanja. Značaj Privrednog vjesnika u hrvatskom gospodarstvu je velik – posebno u segmentu malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj. Teme koje obrađuje su izravno vezane uz realno stanje gospodarstva u Hrvatskoj, konkurentnost i mogućnosti koje su pred poduzetnicima na svim razinama poslovanja. Upravo realni prikaz gospodarstva, profesionalizam i objektivnost su ključne značajke koje mogu biti istaknute kao dodana vrijednost koje Privredni nama gospodarstvenicima dosljedno prenosi. Posebno valja istaknuti dodatne aktivnosti u promociji i isticanju pozitivnih primjera u našem poslovnom okruženju, što omogućuje i jačanje vjere u uspjeh u vrlo izazovnom poslovnom okruženju. U ime Spider Grupe Pitomača, kao predsjednik Uprave želim zahvaliti na predanom radu, profesionalizmu i rezultatima koji su vrlo značajni te potaknuti da i dalje nastavite u smjeru koji ste odabrali jer time pridonosite rastu i razvoju hrvatskog gospodarstva.

MLADEN TABAK direktor tvrtke Mrežne tehnologije Verso

Vijesti, komentari i analize širokog spektra koje Privredni vjesnik donosi daju objektivnu sliku naše poslovne stvarnosti. Vrijedno i poticajno štivo iz broja u broj.

MARIJA ŽUVELA suvlasnica tvrtke Fanito

Privredni vjesnik redovito čitam ponajviše stoga što njegovi novinari jako dobro obrađuju problematiku maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja. Ono što ga izdvaja u odnosu na druge tiskovine je pozitivan i prijateljski pristup prema poduzetništvu. Odličan je, kvalitetan i nije zločest. A to meni osobno dosta znači.

Privredni vjesnik čitam jer je najobjektivniji medij za poduzetnike, bilo da je riječ o postojećim poduzetnicima, bilo onima koji jednog dana žele to postati. Sveobuhvatnost informacija i raznolikost ideja u sklopu Privrednog vjesnika olakšavaju poduzetnicima svakodnevno poslovanje. Također, Privredni vjesnik je i mjesto gdje poduzetnici mogu predstaviti sebe, ili kroz svoj uspjeh ili poteškoće na koje nailaze, te na taj način omogućiti drugima poduzetnicima bolji uvid u samo stanje određene branše. Privredni vjesnik jednako vodič za poduzetnike.

MARIJAN MAREKOVIĆ direktor tvrtke DAM

Pohvaljujem časopis Privredni vjesnik i TV privredni.hr jer sam imao mogućnost i osobno sam sudjelovao u emisiji „Vrijeme je za gospodarstvo“. Sudjelovanje u emisiji za našu tvrtku i mene osobno bilo je jako značajno. Imao sam puno poziva poslovnih partnera i njihovih pozitivnih dojmova, što potvrđuje gledanost emisije i interes poslovne zajednice za takve emisije, a nama je to bio poticaj i za brendiranje tvrtke. Treba nastaviti s promocijom uzornih tvrtki, osobito iz ruralnih prostora, (koje su često u medijskom prostoru zapostavljene) na ovakav način kojim se, bez ikakvih financijskih izdataka za objavljivanje dobrih rezultata tvrtke, daje potpora i vjetar u leđa na njihovom razvojnom putu. Dolazim iz jedne male sredine i imao sam mogućnost predstaviti tvrtku od samog početka njenog nastanka, te govoriti o daljnjem razvojnom putu tvrtke. Rado čitam Privredni vjesnik jer se u njemu nalaze aktualne teme i primjeri dobre prakse, brojne ideje, što možemo komparirati sa svojim poslovnim odlukama i svojom tvrtkom te vidjeti gdje smo pozicionirani u poslovnoj zajednici i okruženju. Čestitam glavnom uredniku Darku Bukoviću i redakciji na izlaženju 4000. broja i želim im kontinuitet izlaženja u razdoblju od još najmanje sljedećih 100 godina, te da i u budućnosti promoviraju male i srednje tvrtke kao i gospodarstvo u cjelini i prate aktualna stanja u gospodarstvu. 16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

KONJUNKTURNI TEST ZA III. TROMJESEČJE 2017.

S OPTIMIZMOM DO NOVE Pesimizam u ocjenama i očekivanjima naših tvrtki u drugom tromjesečju ove godine, a koji su velikim dijelom odredila događanja vezana uz probleme Agrokora, izgubio je na intenzitetu. Prisutan je još samo u uslužnom sektoru piše prof. dr. sc. Mirjana Čižmešija

onjunkturni test Centra za poslovna istraživanja Privrednog vjesnika za treće tromjesečje 2017. godine proveden je uz sudjelovanje 299 tvrtki. Od toga je 111 njih bilo iz područja prerađivačke industrije, 53 iz građevinarstva, 44 iz trgovine i 91 iz uslužnog sektora. Anketiranje je provedeno potkraj rujna i početkom listopada, a anketirane tvrtke ostvaruju 7,5 posto ukupnog prihoda i zapošljavaju 7,4 posto svih zaposlenih u tim djelatnostima, što je znatno više od istovrsnih relativnih udjela anketiranih tvrtki u prethodnim tromjesečjima. Snažno prisutan pesimizam u ocjenama

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

i očekivanjima naših tvrtki u drugom tromjesečju ove godine, a koji su velikim dijelom odredila događanja vezana uz probleme poslovanja koncerna Agrokor, izgubio je na intenzitetu. Prisutan je još samo u uslužnom sektoru. Pokazatelj konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji, prema sezonski prilagođenim podacima, porastao je u odnosu prema prethodnom tromjesečju za 15,25 bodova, u građevinarstvu za 22,29 bodova, a u trgovini za 10,48 bodova. Uslijed povećanja svih ovih komponenti indeksa ekonomskog raspoloženja ESI, i on se povećao i to za visokih 16,7 indeksnih bodova.

INDEKS EKONOMSKOG RASPOLOŽENJA (ESI)*

Najava oživljavanja hrvatskog gospodarstva Promatrano od 2015. godine do danas, može se uočiti da indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) kao agregatni pokazatelj konjunkturne klime hrvatskog gospodarstva očituje pozitivni linearni trend. Naime, ovaj pokazatelj u zadnje tri godine pokazuje tendenciju rasta, s iznimkom u prvoj polovini 2016. godine i u drugom tromjesečju ove godine. Posljednje snažno povećanje za 16,7 indeksnih bodova do vrijednosti 131,65, rezultat je povećanja svih osam njegovih komponenti iz prerađivačke industrije, građevinarstva i trgovine. Ono najavljuje oživljavanje hrvatskog gospodarstva do kraja ove

godine. Potvrda prisutnog optimizma je i vrijednost ESI-ja veća od 100, što znači da među hrvatskim gospodarstvenicima i dalje vlada iznadprosječno raspoloženje. Rezultati istovrsnih istraživanja na razini Europske unije i europodručja također upućuju na povoljna gospodarska kretanja u svim sektorima europskog gospodarstva. Prema najnovijim podacima za rujan 2017. godine svi su europski pokazatelji konjunkturne klime u porastu. *O pokazatelju ESI, njegovom izračunavanju i tumačenju detaljnije u PV/3371 – 1. 11.2004. i PV/3384 – 31.1.2005.

ESI> 160 140 120 100 80 60 I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III 98,91 94,59 88,76 105,15 107,94 94,64 92,45 96,63 96,60 95,70 94,32 91,52 79,23 93,15 101,18 104,36100,43 99,11 107,86 109,86 119,20 114,95 131,65 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

GODINE Uvažavajući prediktivna svojstva pokazatelja konjunkturne klime, u hrvatskom gospodarstvu je za očekivati stabilno razdoblje uz moguća poboljšanja gospodarske aktivnosti do kraja ove godine.

U KONJUNKTURNOM TESTU CENTRA ZA POSLOVNA ISTRAŽIVANJA PRIVREDNOG VJESNIKA ZA TREĆE TROMJESEČJE SUDJELOVALO JE 299 TVRTKI

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

Nastavlja se višegodišnja tendencija rasta PKI-ja Poboljšanje ocjena narudžbi i zaliha gotovih proizvoda te očekivano povećanje proizvodnje rezultiralo je snažnim porastom (prema sezonski prilagođenim podacima) pokazatelja konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji (PKI). On se povećao za 15,25 bodova i sada iznosi 33,96. Iako je ovom snažnom porastu prethodilo smanjenje, trend od pet prethodnih tromjesečja uzastopnog porasta PKI-ja se nastavlja. Optimizam hrvatskih gospodarstvenika u prerađivačkoj industriji se ponovno vratio. Osim porasta triju komponenti PKI-ja, porasli su relativni udjeli optimističnih gospodarstvenika i po ostalim ispitivanim kategorijama. Tako je 80 posto anketiranih (prema ponderiranim podacima) ocijenilo sadašnji poslovni položaj zadovoljavajućim. Nepromijenjen konkurentski položaj bilježi 87 posto anketiranih, dok je stanje narudžbi iz inozemstva za 56 posto anketiranih dobro. Njih 42 posto očekuje porast opsega izvoznih poslova u sljedećem tromjesečju, a čak 59 posto ih očekuje općenito poboljšani poslovni položaj. Njih 78,5 posto ima dobru likvidnost, bez poteškoća.

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

KONJUNKTURNI TEST Temeljem prezentiranih rezultata očekuje se povoljno razdoblje za ovaj sektor hrvatskog gospodarstva sve do kraja godine. Promatrano po odjeljcima prerađivačke industrije (u kojima je anketirano više od pet tvrtki), PKI se

PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE)

C10

Proizvodnja prehrambenih proizvoda

C14 Proizvodnja odjeće

PKI

37,15

PROMJENA, BODOVI

3,52

7,12

-0,20

C15

Proizvodnja kože i srodnih proizvoda

83,64

43,80

C16

Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja

uglavnom povećao. Najsnažniji porast zabilježen je u Proizvodnji strojeva i uređaja (+44,77) i Proizvodnji kože i srodnih proizvoda (+43,80). Smanjenje je zabilježeno u četiri odjeljka:

43,39

0,86

Proizvodnja papira i proizvoda C17 od papira

-5,25

-47,85

Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa

-3,28

30,99

Proizvodnja proizvoda od gume C22 i plastike

13,04

-5,53

Proizvodnja ostalih nemetalnih C23 mineralnih proizvoda

67,05

36,17

C24 Proizvodnja metala

25,99

37,40

C18

C25

proizvodnja gotovih metalnih proizvoda osim strojeva

PKI > Prerađivačka industrija

30 20

28,28

20,10

C27 Proizvodnja električne opreme

15,38

16,28

C28 Proizvodnja strojeva i uređaja

26,13

44,77

C31 Proizvodnja namještaja

Proizvodnji papira i proizvoda od papira (-47,85), Proizvodnji namještaja (-34,28), Proizvodnji proizvoda od gume i plastike (-5,53) i Proizvodnji odjeće (-0,2).

26,19

-34,28

C33

Popravak i instaliranje strojeva i opreme

63,68

21,78

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

33,96

15,25

10 0 -10 IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III 12,80 13,03 5,88 -0,14 9,44 17,98 9,95 21,99 9,35 8,97 10,18 15,28 10,57 12,28 12,28 18,96 23,98 27,18 18,71 33,96 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2012.

GRAĐEVINARSTVO

Stabilno uz moguće oživljavanje do kraja godine Iako se prema posljednjim podacima pokazatelj konjunkturne klime u građevinarstvu (PKG) povećao za 22,29 bodova do razine vrijednosti 20,14, lako se uočava njegova nestabilnost tijekom 2017. godine, nakon dugoočekivanog porasta u prethodnoj godini. Porast PKG-a posljedica je poboljšanja očekivanog građenja i ocjena sadašnjeg stanja narudžbi, dok su ostale vrijednosti uglavnom na razini zadovoljavajućega. I dalje je visok relativni udio tvrtki s poteškoćama u poslovanju (75

posto) gdje i dalje dominira problem pomanjkanja radne snage (75 posto). Promatrano po odjeljcima, PKG se najsnažnije povećao u Specijaliziranim građevinskim djelatnostima (+64,77), zatim u Gradnji zgrada (+18,57), dok je

najslabijeg intenziteta porast pokazatelja u Gradnji građevina niskogradnje (+1,43). Iako s ovim posljednjim snažnim povećanjem PKG nije više u području negativnih vrijednosti, i dalje nije za očekivati značajnija poboljšanja gospodarske klime u građevinskom sektoru do kraja godine.

PKG > Građevinarstvo 60 40 20 0

PKG i promjene PKG-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR GRAGEVINARSTVA)

PKG

PROMJENA, BODOVI

F41 Gradnja zgrada

38,25

18,57

F42 Gradnja građevina niskogradnje

-8,69

1,43

Specijalizirane građevinske F43 djelatnosti

33,38

64,77

20,14

22,29

GRAĐEVINARSTVO

-20 -40 -60 IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III -41,36 -3,94 -36,01 -24,30 -51,94 -38,21 -17,80 -20,63 -27,75 -35,16 -4,39 11,78 18,32 12,45 19,85 -9,66 9,82 4,31 -2,15 20,14 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

TRGOVINA PKT i promjene PKT-a po odjeljcima

Vraća se optimizam

ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR TRGOVINE)

Prema sezonski prilagođenim podacima, uslijed poboljšanja ocjena sadašnjeg poslovnog položaja i stanja zaliha te očekivanog poslovanja, pokazatelj konjunkturne klime u trgovini na malo

(PKT) se povećao za 10,48 bodova i sada iznosi 62,59. Ako se ima na umu da je u prethodnom tromjesečju ovaj pokazatelj imao najmanje intenzivno smanjenje od svih ostalih pokazatelja,

PKT > Trgovina na malo 80 60 40 20 0 -20 -40 IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III 49,44 43,94 36,59 29,24 29,27 -1,00 15,13 -10,96 12,16 -23,32 -9,26 -2,84 25,32 17,56 0,51 32,04 29,15 55,58 52,11 62,59 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

G45

Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima

PKT

PROMJENA, BODOVI

18,44

-9,14

Trgovina na veliko, osim G46 trgovine motornim vozilima i motociklima

21,55

22,85

Trgovina na malo, osim G47 trgovine motornim vozilima i motociklima

62,59

10,48

a uvažavajući njegova prediktivna svojstva, za očekivati je relativno stabilno razdoblje u trgovini na malo do kraja godine. K tome treba dodati i sezonski karakter četvrtog tromjesečja i očekivati da u trgovini na malo slijedi povoljno, blagdansko, radno intenzivno tromjesečje. PKT u Trgovini na veliko osim trgovine motornim vozilima i motociklima povećao se za 22,85 boda, a u Trgovini na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima došlo je do njegovog smanjenja za 9,14 bodova.

SEKTOR USLUGA

Nestabilno do pesimistično Pokazatelj konjunkturne klime u uslužnom sektoru (PKU) se ponovno smanjio. Prema sezonski prilagođenim podacima smanjile su se sve tri njegove komponente (ocjene poslovanja, potražnja za uslugama i očekivana potražnja), tako da je PKU smanjen za 14,18 bodova do razine vrijednosti 21,83. PKU je tijekom protekle tri godine u vrlo nestabilnom razdoblju. Smanjenja i povećanja pokazatelja su snažna, ali bez mogućnosti uočavanja dugoročne tendencije. Posljednje smanjenje nije

obećavajuće, ali je u usporedbi sa smanjenjem zabilježenim prije tri tromjesečja (-30,70) ipak nešto blaže. Upravo zbog ove nestabilnosti u dinamici PKU-a u uslužnom sektoru nije za očekivati značajnije promjene do kraja godine. Promatrano po odjeljcima uslužnog sektora (u kojima je anketirano više od pet tvrtki), a prema desezoniranim podacima, može se uočiti da je PKU porastao samo u Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja

hrane (+16,84). U svim ostalim odjeljcima PKU se smanjio. Izrazito snažno smanjenje pokazatelja bilježi se u Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (-60,34).

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima

PKU > Sektor usluga

ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR USLUGA)

50 40

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša

H I

20 10 0 -10 IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III 11,05 12,53 2,73 13,06 23,77 23,84 13,48 -1,50 8,00 21,34 27,70 38,29 18,48 23,95 40,79 41,51 10,81 28,85 36,01 21,83 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

PKU

PROMJENA, BODOVI

2,15

-5,80

Prijevoz i skladištenje

49,56

-11,29

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane

69,35

16,84

Informacije i komunikacije

4,54

-36,59

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

-9,74

-24,93

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

19,25

-36,47

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

-6,19

-60,34

Ostale uslužne djelatnosti

-17,81

-25,58

USLUGE

21,83

-14,18

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO HGK-KOMORA ZAGREB: KAKO POSLOVATI S AUSTRALIJOM M

POZITIVAN TREND GOSPODARSKIH VEZA Fröhlich je preporučio Hrvatsku kao odličnu bazu australskim poduzetnicima za širenje u EU, ističući da HGK ekstenzivno radi na poboljšanju ekonomskih odnosa dviju država piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

rošlotjedni seminar Kako poslovati s Australijom održan u HGK-Komori Zagreb otvorio je njen predsjednik Zlatan Fröhlich, istaknuvši kako se hrvatskoaustralski gospodarski, politički i društveni odnosi brzo razvijaju. “Veže nas naša dijaspora od 200.000 Hrvata koji žive u Australiji i vrlo su uspješni u tamošnjoj zajednici. Gospodarske veze dviju zemalja imaju pozitivan trend, ukupna robna razmjena prošle godine je iznosila je 27 milijuna dolara, ali je izvoz hrvatskih usluga, uglavnom u IT sektoru, iznosio oko 100 milijuna dolara. Prošle godine je 150.000 Australaca turistički posjetilo Hrvatsku, a brojne naše tvrtke uspješno posluju na tamošnjem tržištu, poput Podravke, DOK-ING-a i Končara”, kazao je Frohlich dodavši kako bi se odnosi dodatno trebali popraviti sklapanjem sporazuma o slobodnoj trgovini EU-a i Australije. Preporučio je Hrvatsku kao odličnu bazu australskim poduzetnicima za širenje u EU, ističući da HGK ekstenzivno radi na poboljšanju ekonomskih odnosa dviju država. Elizabeth Marianne Petrovic, veleposlanica Australije u Republici Hrvatskoj, poručila je da su Hrvatska i Australija uvijek bile prijateljske zemlje te da smo kao nova članica EU-a dobili značajniju ulogu na globalnoj sceni.

GOSPODARSKE KOMORE - PRILIKA ZA EKONOMSKI RAST “Gospodarska suradnja naših dviju zemalja se popravlja, ali željeli bismo da bude još bolja. Australija je predana suradnji s EU-om i svim članicama, posebice kad je riječ o sporazumu o slobodnoj trgovini. EU kao blok je naš drugi najveći gospodarski partner i najviše ulaže u Australiju. Mnogi traže naša poduzeća kao

U AUSTRALIJI NEMA PUNO VELIKIH TVRTKI, TEK OKO 3500, A MALI I SREDNJI PODUZETNICI SU IM OSNOVICA EKONOMIJE platformu za ulazak na azijsko tržište gdje su naše kompanije već etablirane. Potražnja tamo je ogromna i konstantno raste. Smatramo da duboka i raznovrsna suradnja dobro utječe na odnose u cjelini, Hrvatska i Australija diplomatski odlično surađuju, a to moramo i nastaviti”, kazala je Elizabeth Marianne Petrovic dodavši kako je zato vrlo važna suradnja i gospodarskih komora jer se tu otvara prilika za ekonomski razvoj obiju zemalja. O tome kako poslovati u Australiji govorio je Anthony Weymouth iz Austradea koji je posebice izdvojio geografsku veličinu australskog kontinenta, odličan obrazovni sustav koji prima mnoge studente sa svih strana svijeta i pohvalio inovativnost australskog gospodarstva. Australija ima BDP od 1,2 trilijuna američkih dolara, odnosno 55.000 dolara po glavi stanovnika, ekonomija im raste već 26 godina zaredom što ih čini vrlo

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

stabilnima i privlačnima za strane ulagače. Naročito im je razvijen sektor rudarstva, iako im gotovo 80 posto ekonomije leži na uslužnom sektoru. Nemaju puno velikih tvrtki, tek oko 3500, a mali i srednji poduzetnici su im osnovica ekonomije. “Zbog rijetke naseljenosti ključno je da naše tvrtke osvajaju strana tržišta, a upravo zbog toga cijenimo otvorena tržišta jer smo i sami takvi. Ako prodajete prehrambene proizvode, Australija je idealno tržište za vas, teško 105 milijardi dolara”, poručio je Weymouth naglasivši kako Australci imaju veliku potražnju za namještajem, alkoholnim pićima, sportskom opremom, izgradnjom infrastrukture, a također imaju i jako razvijen turizam te IT industriju. Samo u vojnu opremu za obranu zemlje u idućih 10 godina uložit će čak 200 milijardi dolara, što otvara priliku našim tvrtkama iz tog sektora za suradnju.

MARKO JURČIĆ, SAVJETNIK PREDSJEDNICE ZA GOSPODARSTVO

U Moskvu putuje i više od 120 gospodarstvenika Uvjeren sam kako treba pojačati našu gospodarsku diplomaciju koja je za sada dosta slaba i zapravo nas čini nekonkurentnima za nastupe na drugim tržištima, ističe Jurčić razgovarao Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr  Potencijali ruskog gospodarstva i tržišta izuzetno su veliki i za mnogo veće potencijale nego što je to hrvatsko gospodarstvo. No postoji velika barijera koja se zove EU sankcije. Kako to nadići? - Mnoge države i mnoge tvrtke rade. Uz postojeće sankcije nalaze se modeli i načini koji su sasvim legitimni i omogućuju rad i poslovanje s ruskim tržištem. Zadržao bih se na tome, a na nama je da takve načine i takve modele iznađemo.

sklopu najavljena posjeta hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Ruskoj Federaciji i službenih razgovora s predsjednikom Vladimirom Putinom, u Moskvu ovoga tjedna odlazi i rekordno velika skupina hrvatskih gospodarstvenika. Iako u vrijeme “pothlađenih” odnosa službenog Zagreba i Moskve, susret čelnih ljudi Hrvatske i Rusije svakako ima osobit značaj, razgovori hrvatskih i ruskih gospodarstvenika ipak imaju dodatnu speciﬁčnu težinu. “Uvijek stavljamo naglasak na gospodarske delegacije, a nakon posjeta Iranu i Poljskoj, ova koja će ići u Rusiju do sada je deﬁnitivno najveće izaslanstvo, što pokazuje i najveći interes naših gospodarstvenika”, rekao je za Privredni vjesnik Marko Jurčić, savjetnik Predsjednice za gospodarstvo. “Naš je cilj otvarati vrata, predstavljati mogućnosti, povezivati tvrtke i u nastavku, koliko je god to moguće, nastaviti pomagati tim tvrtkama u ostvarivanju određenih poslova. Naravno, u nastavku

Na dnevnom redu i ukidanje viza Potencijalno ukidanje hrvatskih viza za ruske državljane dalo bi i značajan poticaj hrvatskom turizmu. Hoće li biti riječi i o tome? - To bi svakako bio dobar potez s naše strane. Dobro je što je i to pitanje postavljeno kao jedna od tema za predstojeće razgovore.

kroz druge državne institucije. Kako zbog manjka kapaciteta Ureda Predsjednice, tako prvenstveno i zbog nenadležnosti samoga Ureda za daljnje aktivnosti. Naime, osim takve početne asistencije, Ured Predsjednice nema drugih alata. U tome dobivamo veliku pomoć Hrvatske gospodarske komore o čemu svjedoči podatak kako će u Rusiju krenuti predstavnici više od 120 hrvatskih tvrtki”, najavljuje Jurčić.

 Sam posjet i dogovoreni razgovori su tek početak. Što treba uslijediti nakon toga? - Naravno, ovo je samo prvi korak. Nakon toga, tvrtke moraju na sebe preuzeti sljedeće poteze. U svakom slučaju, uvjeren sam kako treba pojačati našu gospodarsku diplomaciju koja je za sada dosta slaba i zapravo nas čini nekonkurentnima za nastupe na drugim tržištima. Ne smijemo se zadržati samo na jednoj delegaciji ni na jednom posjetu. Jedan sastanak, kao i jedna kava, ništa posebno ne znači. To treba biti kontinuirano, a tvrtke trebaju imaju znatno sustavniji pristup tržištima.

 Možemo li pri tome nešto naučiti od Mađarske, Slovenije ili Grčke? - Možemo učiti od većine država Europske unije koje i dalje posluju. Osim toga,

OVO JE SAMO PRVI KORAK, A NAKON TOGA TVRTKE MORAJU NA SEBE PREUZETI SLJEDEĆE POTEZE mnoge tvrtke i povećavaju poslove s Rusijom unatoč sankcijama. Dakle, mora se pronaći model jer načini postoje.

 Tko će biti domaćini našem izaslanstvu? - Tamo će biti njihovi članovi Vlade koji su zaduženi za poslove gospodarstva, potpredsjednici i ministri u Vladi. Također, očekujemo i predstavnike njihove komore i njihovih tvrtki. Dakle, bit će niz ruskih predstavnika iz institucija, Vlade i poslovnog sektora.

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

PRIVREDNI VJESNIK REKLI SU POVODOM 4000. BROJA

JOSIP LEKO

LORDAN LJUBENKOV

vlasnik i direktor tvrtke Leko

predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije

Privredni vjesnik je tjednik koji redovito čitam. Uglavnom čitam poslovne novine, a njih je, nažalost, jako malo u Hrvatskoj. Privredni vjesnik se izdvaja po tome što su sve informacije koje nalazim u njemu provjerene. I točnije su nego u ostalim medijima. Zato čestitam novinarima i zaposlenicima 4000. broj!

LJILJANA KUKEC

Privredni vjesnik je stručan, zanimljiv i objektivan. Njegovo praćenje stanja na tržištu je temeljito, ali i sažeto, tako da se na jednostavan i brz način mogu dobiti najvažnije informacije, danas prijeko potrebne za uspješno upravljanje i s njime povezano donošenje odluka. Posebno izdvajam ono što mu daje ključan element vrijednosti, a to su ljudi koji ga stvaraju, posebno novinari koji prate poljoprivredno i zadružno područje i s kojima redovito surađujem.

predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje; članica Upravnog odbora Europske franšizne federacije

Čestitke najdugovječnijem poslovnom časopisu u Hrvatskoj! Dokazao se kao lider poslovnog novinarstva, ali pri tome nije zaboravio mala i srednja poduzeća kao niti dati podršku novim trendovima i globalnim fenomenima koliko god još bili malo poznati na ovim terenima. Od prvih dana naše pionirske misije promocije i popularizacije franšiznog poslovanja u Hrvatskoj, kad je rijetko koji poduzetnik znao što je to franšizno poslovanje, Privredni vjesnik izdao je svoje posebno izdanje upravo na tu temu. Bilo je to davne 2003. godine, ali to nije bila samo jedna avangardna tematika već naznaka širine i dalekovidnosti i današnje uređivačke politike koja konstantno prati svjetske trendove i uvijek je u žiži svjetskih tematika. Danas kada se slavi 4000. broj Privrednog vjesnika, on nije samo poslovni časopis već predstavlja jedan kompletno zaokružen, ozbiljan novinarski projekt, vođen glavnim urednikom Darkom Bukovićem, koji u sebi sadrži osnovno: poslovni tjednik (tiskani i e-PV) i tjedni gospodarski magazin privredni.hr, ali i vrlo vrijedna posebna izdanja, kao što su: Poslovna očekivanja, 400 najvećih, Financijska industrija, premium B&L, LaMode i druga, zatim razna tematska izdanja, web portal, online paneli, forumi. To, dakle, nije samo poslovni tjednik već jedan zaokružen, ozbiljan novinarski projekt koji je rastao zajedno s tehnologijom i tržišnim promjenama kako bi na svim platformama pratio gospodarska zbivanja, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, i kako bi ih približio svim svojim čitateljima.

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

IGOR MILAS predsjednik Uprave Ribole

S velikim zadovoljstvom šaljem redakciji i marljivim novinarima iskrene čestitke povodom jubilarnog broja magazina Privredni vjesnik. Preko 60 godina vrijedno pratite hrvatsko gospodarstvo i izvještavate gospodarstvenike o aktualnim temama i događanjima iz gospodarstva. Rado pročitam Privredni vjesnik te smatram da je zbog svoje kvalitete i informativne prirode iznimno važan na hrvatskoj medijskoj sceni. Želim čitavom timu još mnogo uspjeha i sreće u radu!

MARKO SEVER član Uprave EkoSevera

Evo nam se već približava 4000. broj Privrednog vjesnika! Nevjerojatno je da već je toliko vremena prošlo, a ujedno zaista je velika stvar doći do tolikog broja izdanja. Takvi rezultati su uvijek posebni i bude ponos. Ostati vjeran svojem izričaju, svojem fokusu i povećavati kvalitetu novina rijetkost je u našoj sredini. Veliku pohvalu zaslužuje tako snažan fokus isključivo na privredne teme te vrlo pozitivni članci i uratci. Uvijek mi je ugodno i vrlo zanimljivo čitati Privredni vjesnik. Teme su raznorazne i fokusirane na činjenice te privredne zanimljivosti. Nema mnogo ovakvih primjera u našoj domovini, a iskreno se nadam i želim da još dodatnih 4000 bude uspješno i kvalitetno. Samo tako naprijed!

JEAN-PIERRE MARIČIĆ

SANJA SUDAR

direktor Poduzetničkog inkubatora BIOS Osijek

voditeljica Hotela Kurija Janković; prokuristica tvrtke Terra Slavonica

Privredni vjesnik počeo sam intenzivnije pratiti i čitati početkom 2016. kada sam postao vanjski suradnik – kolumnist Privrednog vjesnika. Prvo me iznenadilo koliko mojih poznanika prati Privredni vjesnik i komentira moje kolumne, a osim toga i kvaliteta tekstova i podataka u novinama koje se mogu besplatno skinuti s interneta. Kao direktor poduzetničkog inkubatora koji radi s malim i srednjim poduzetnicima našao sam tijekom ovih malo više od godinu i pol koliko pratim Privredni vjesnik vrlo zanimljivih i bitnih informacija i tekstova za sebe kao djelatnika institucije koja potiče poduzetništvo, ali isto tako i za stanare inkubatora – male i srednje poduzetnike. Nadam se da će Privredni vjesnik nastaviti ovim tempom i kvalitetom i u idućim tisućama brojeva.

Svaki broj Privrednog vjesnika redovito je štivo u našoj tvrtki. Pregled aktualnosti u poslovnom svijetu i primjeri dobre prakse drugih poslovnih subjekata dobar su uvid u postojeće probleme na tržištu, kao i moguća rješenja. Na taj način ostajemo u dodiru s poslovnom zajednicom s obzirom na to da je zbog užurbanosti i opsega posla realni networking na konferencijama i okruglim stolovima često otežan. Sami smo imali priliku predstaviti poslovanje i poslovna očekivanja naše tvrtke u Privrednom vjesniku i na taj način se povezati s ostalima što je, zapravo, najveća dodana vrijednost ovoga časopisa.

IVAN SLAMIĆ direktor tvrtke Tvin; predsjednik HGK-Županijske komore Virovitica

Upućujem uredniku Darku Bukoviću i redakciji Privrednog vjesnika iskrene čestitke u prigodi izlaska 4000. broja Privrednog vjesnika, te želim u budućnosti kontinuitet izdavanja u stabilnim uvjetima i dobrom okružju, koristeći osim klasičnih i sve suvremene platforme. Prezentacija makro i mikro tema iz poslovne zajednice, niz životnih priča neposrednih aktera, njihovih iskustava, stanje i pozicija te razvoj pojedinih subjekata i djelatnosti, rado su čitane i prihvaćene teme, ne samo od gospodarstvenika, već i od drugih dionika gospodarskog života i društva u cjelini. Prilozi o gospodarstvenicima, osobito o pojedinoj problematici, te njihovi prijedlozi kroz jasno definiranje uvjeta djelovanja, temeljeni i na iskustvima razvijenih društava, trebali bi motivirati i kreatore mjera ekonomske politike za donošenje propisa i njihovo provođenje, kojim bi se povećala konkurentnost naših gospodarstvenika, osobito na ino tržištima. Prilozi o 400 najuspješnijih tvrtki, koji se svake godine objavljuju, daju presjek stanja i promjene kroz razne djelatnosti. Na TV-u Privredni.hr, osim renomiranih i najuglednijih tvrtki, mogućnost su imali medijski se predstaviti široj i poslovnoj javnosti i nedostatno poznati poduzetnici, osobito proizvođači sa svojim poslovnim aktivnostima, razvojnim putem, od svojih početaka do zapažene pozicije u poslovnoj zajednici – zbog čega su kao pozitivni primjeri i pozvani u emisiju.

Upravo primjeri tih najuspješnijih poduzetnika pridonose afirmaciji i brendiranju njihovih tvrtki i poslovnih aktivnosti. Time se šalje poruka, osobito mlađima koji žele postati poduzetnici, da se upornošću i intenzivnim radom mogu ostvariti fascinantni rezultati i u okružju koje nije ravnopravno u svim segmentima onima u zemljama EU-a i ostalim razvijenim zemljama gdje je gospodarstvo respektirano kao važni segment sveukupnog života. Posebno zahvaljujem uredniku na tome što je Privredni vjesnik bilježio i objavljivao priče i o uspješnim poduzetnicima iz Virovitičko-podravske županije te osobito na tome što je, među prvima, iznio stavove članova poslovne zajednice Virovitičko-podravske županije, okupljenih u Gospodarskom vijeću, strukovnim grupama i grupacijama HGK-Županijske komore Virovitica, o potrebi rješenja krucijalnog problema Virovitičko-podravske županije – izgradnji suvremene cestovne prometnice (Vrbovec II – Gradec – Bjelovar – Virovitica – Barcs – Szigetvar – Pecs), što bi povećalo sigurnost prometa i konkurentnost gospodarstva, smanjujući vrijeme putovanja. U godinama koje predstoje u ovom stoljeću želim da, kao glasilo gospodarstva, nastavite i nadalje osigurate prostor za iznošenje stavova relevantnih gospodarstvenika i ostalih kompetentnih za kreiranje gospodarskih uvjeta u Hrvatskoj, kako bismo kao članica EU-a, optimalno ostvarili rezultate, čiji će efekt biti bolja pozicija i prosperitet cijele Hrvatske te veći standard svakog njenog građanina. 16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

PRIVREDNI VJESNIK REKLI SU POVODOM 4000. BROJA

ŠIME GLIGORA

MILIVOJ PERUZOVIĆ

direktor Sirane Gligora

suvlasnik Adria Wincha

Redovito čitam Privredni vjesnik zato što su kvalitetne poslovne novine koje izlaze i u digitalnom i u papirnatom obliku. Digitalni oblik vole mlađi, a papirnati stariji poslovni ljudi. Posebno je dobro, za razliku od drugih poslovnih novina, to što je lišen dnevne politike i senzacionalizma, a s druge strane obiluje intervjuima poduzetnika i dobrim analizama Hrvatske i regionalne ekonomije. Na taj način se stignem, uz minimalan gubitak vremena, informirati o najbitnijim gospodarskim novostima i trendovima.

Privredni vjesnik je ugledan, stručan i analitičan tjednik. U razgovoru s novinarom Privrednog vjesnika dozvoljeno mi je da ukažem na osnovni problem izvoznika, a to je politika tečaja koja opterećuje izvoznike. Uglavnom imam samo riječi hvale za Privredni vjesnik i njegova izdanja. Redoviti sam čitatelj.

LJUDMILA BRATKO GAŠPIĆ rukovoditeljica korporativnih poslova Heinekena Hrvatska

STJEPAN RADOVIĆ direktor i suvlasnik tvrtke Manas

Čitajući Privredni vjesnik odmah vidite da taj tjednik nudi ponešto od svake gospodarske grane, na makro i mikro razini. S obzirom na moj posebni interes za sektor turizma, kroz Privredni vjesnik se informiram o kretanjima u tom sektoru, te o konferencijama i događajima koje vrijedi posjetiti. Uz pomoć informacija iz Privrednog vjesnika prošle godine smo uspješno izlagali na dva sajma u inozemstvu. Čestitam zaposlenicima i novinarima Privrednog vjesnika njihov jubilarni broj!

Volim radni tjedan započeti Privrednim vjesnikom jer nema puno medija koji objedinjuju na jednom mjestu toliko priča iz različitih sfera gospodarstva. Privredni otvara jednaki prostor makroekonomskim gospodarskim analizama i pričama iz svakodnevnice malih kompanija koje se inače teško mogu probiti na stranice drugih medija. Zbog toga vas je zanimljivo čitati te se nadam kako ćete to nastaviti raditi i u idućih 4000 brojeva.

DAMIR BULIĆ DIANA KOBAS DEŠKOVIĆ direktorica tvrtke Spona code

I kad je oko nas sve bilo crno, Privredni vjesnik je uspijevao pronaći pozitivne primjere koji bude nadu i optimizam. Na tržištu koje je obilježeno nedovoljnom aktivnošću i sklonošću pesimizmu dobro je imati medije koji daju dašak optimizma. Upravo to nam pruža Privredni vjesnik – pozitivan pristup, spremnost na prihvaćanje novih ideja, sposobnost prilagodbe. Uvijek su bili otvoreni za teme koje su drugim medijima manje atraktivne - kao što su društvena odgovornost, etičnost u poslovanju, ljudska prava, rodna ravnopravnost - koje su u temeljima demokratskih, razvijenih društava. 28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

predsjednik Uprave Kraša

Privredni vjesnik pratim već niz godina te upućujem čestitke cjelokupnom uredničkom i novinarskom timu za napore koje u njega ulažu. List nije samo informativan i objektivan u pogledu tema koje obrađuju, već ujedno formom i vizualno prati trendove suvremenog izdavaštva. Iz raznovrsnih sadržaja, kojima se pokrivaju sva relevantna domaća i globalna događanja vezana uz gospodarstvo, korist ili konkretan savjet mogu pronaći svi, od najvećih poduzeća do malih poduzetnika proizvođača. U budućnosti bih Privredni vjesnik htio vidjeti ne samo kao pružatelja informacija, nego i aktivnijeg sudionika, čak i pokretača inicijativa značajnih za gospodarski razvoj zemlje, prvenstveno onih kojima se jača konkurentnost domaće proizvodnje kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu. Mediji tu mogu imati vrlo bitnu ulogu u osvješćivanju svih sudionika gospodarskih aktivnosti.

ANTUN KOVAČ

IVO BILIĆ

vlasnik Agroservis-proizvodnje

predsjednik Uprave KentBanka

Privredni vjesnik pruža mogućnost da poduzetnici iznesu svoje viđenje aktualnih tema u gospodarstvu, detektiraju probleme i ponude svoja rješenja što ga među poduzetnicima čini atraktivnim medijem. Također se može primijetiti da se daje dovoljno prostora i za pozitivne primjere poslovanja poduzetnika čime se potiče poslovni optimizam. Zbog svega toga zaslužuje čestitke za izdavanje 4000. broja!

IVAN JANDRIĆ član Uprave Addiko Banka; predsjednik Udruženja banaka pri HGK-u

Kvalitetan sadržaj, dobri članci, dubinske stručne analize, zanimljivi osvrti i fokus na ključna gospodarska pitanja i segment poduzetnika koji su ključni gospodarski akter - samo su neki od razloga zašto je Privredni vjesnik dio moje tjedne literature.

ANTE DUVNJAK vlasnik i direktor tvrtke Vodice

Raznolikošću i aktualnosti tema iz područja gospodarstva Privredni vjesnik nas poduzetnike određuje u tom prostoru. Pored toga, nerijetko nas nadahnjuje i novim idejama. Čestitam zaposlenicima Privrednog vjesnika 4000. broj!

IRENA JELIĆ

Trajanje i kontinuitet vrijednosti su koje posebno cijenim u životu i poslovnim kontaktima. Privredni vjesnik njeguje navedene kvalitete, te ga zbog cjelovitih godišnjih izvještaja bankarskog sektora pažljivo pratim, rado čitam i koristim u svom radu. Čestitke na vašem pristupu, sa željom da nastavite s takvom analizom!

SANJA DAJAK MATANOVIĆ vlasnica Kredence zdravlja

Privredni vjesnik kao hrvatski gospodarski tjednik koji izlazi u Zagrebu negdje od 50-ih godina, između ostalog, priča poduzetničke priče, predstavlja male tvrtke javnosti, potiče rast i razvoj hrvatskog gospodarstva i poduzetništva. U nekoliko navrata imala sam priliku surađivati s novinarima Privrednog i uvijek je bilo iznimno zadovoljstvo. Njihova profesionalnost, brzina i jednostavnost su zaista uvijek na visokoj razini, što je iznimno bitno i motivirajuće, a rezultati priča koje ispričaju uvijek su izvrsni. S publikom komuniciraju konvencionalnim, ali i svim danas najpopularnijim kanalima - putem društvenih mreža i weba čime svoj doseg prema publici čine zaista velikim, što ih stavlja u poziciju zanimljivog i poželjnog kanala predstavljanja i informiranja. Nama poduzetnicima iznimno je važno imati kao partnera jedan ovakav medij koji nas podržava i pomaže nam da ispričamo svoje priče javnosti na kratak, jednostavan i efikasan način, ali i da nas informira što rade naši kolege, gdje možemo pronaći dobar proizvod, uslugu, informaciju ili mogućeg poslovnog partnera, klijenta, suradnika.

vlasnica tvrtke Copywriting

Privredni vjesnik čitam redovito jer na zanimljiv način obrađuje teme iz domaćeg gospodarstva. Časopis u jednakom omjeru predstavlja naše male i velike poduzetnike i tvrtke, što smatram posebnim plusom, a posebno mi se sviđa to što je uspio odoljeti sveopćem trendu prepisivanja članaka i vijesti s interneta te lifestyle rubrikama koje su danas preplavile čak i najozbiljnije medije.

TOMISLAV MARIĆ fotograf

PV - precizan izvor informacija o privrednim tokovima u Republici Hrvatskoj i šire. Vjerodostojan. Prisutan. Nakon mora žutila hrvatskog novinarstva - osvježenje za oči i mozak. 16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

ZDRAVSTVENI TURIZAM POSTAJE TURISTIČKA USLUGA Ministar Cappelli očekuje da bi nakon usvajanja zakona o pružanju usluga u turizmu u idućoj godini trebalo realizirati gotovo 350 milijuna eura investicija u zdravstveni turizam piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr mogao proći oba saborska čitanja te da bi se, nakon njegovog stupanja na snagu u idućoj godini, trebalo realizirati gotovo 350 milijuna eura investicija u zdravstveni turizam i otvoriti 2000 novih radnih mjesta. Tako se ukupna vrijednost očekivanih investicija u turizam u 2018. godini penje na gotovo 1,3 milijarde eura.

UREĐUJU SE SVA KLJUČNA PITANJA

STRANI TURISTIČKI VODIČI KOJI ĆE VODITI TURE NA ZAŠTIĆENE TURISTIČKE LOKALITETE MORAT ĆE POLAGATI POSEBAN ISPIT, KAZAO JE CAPPELLI

lada je sa svoje prošlotjedne sjednice u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o pružanju usluga u turizmu, kojim se, među ostalim, u turističke usluge uvrštavaju i usluge zdravstvenog turizma. U odnosu na važeći zakon, novim se zakonskim tekstom hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskom pravnom stečevinom na području putovanja u paketaranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, koji su države članice dužne donijeti do 1. siječnja, s početkom primjene od 1. srpnja 2018. godine. “Novi zakon predviđa smanjenje administrativnih prepreka za započinjanje i nastavak poduzetničke djelatnosti, predviđene su i niže prekršajne kazne, kao i mogućnost da se određene nepravilnosti uočene inspekcijskim nadzorom uklone bez kažnjavanja”, rekao je ministar turizma Gari Cappelli navodeći kako zakon prvi put ima konkretno rješenje za pružanje turističkih paketa u zdravstvu. Cappelli očekuje da bi zakon do 15. prosinca ove godine

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

Kad je riječ o zdravstvenom turizmu, zakonom se proširuje i mogući krug pružatelja turističkih usluga, pa se uz specijalne bolnice i lječilišta, omogućuje pružanje tih usluga i drugim zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti i zdravstvenim radnicima koji samostalno obavljaju privatnu praksu, sukladno posebnim propisima kojima je regulirana zdravstvena zaštita, za korisnike svojih zdravstvenih usluga. Dodatno se uređuju i turističke usluge u kongresnom turizmu, kao i pružanje usluga iznajmljivanja osobnih vozila (rent-a-car) bez vozača te na području turističkog ronjenja i turističkog transfera. Uređuju se i pitanja turističkih vodiča državljana drugih europskih država, a olakšavaju se i uvjeti za turističke vodiče i turističke agencije. “Strani turistički vodiči koji će voditi ture na zaštićene turističke lokalitete morat će polagati poseban ispit”, pojasnio je Cappelli. Uz taj je zakonski prijedlog povezan i dio predloženih izmjena Zakona o obveznim odnosima, koji je Vlada također uputila u saborsku proceduru. Taj zakon do sada je sadržavao odredbe stare europske direktive o putovanjima, odmorima i kružnim putovanjima u paket-aranžmanima, koje se sada brišu. “Osim toga, predlaže se i da se banke i štedionice oslobode uporabe pečata kod unosa uplata i isplata novca u štednim knjižicama, u skladu s Nacionalnim programom reformi 2017.”, rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

AKTUALNO KUPUJMO KRVATSKO U VINKOVCIMA

PROIZVOĐAČI - heroji današnjice Hrvatska je jaka koliko je jako njeno gospodarstvo, a gospodarstvo je jako koliko su jake tvrtke. Imamo što ponuditi. I ova akcija to pokazuje, istaknuo je Josip Dabro

roizvođači su heroji današnjice. Iza nas je gotovo tri stotine akcija i 2000 tvrtki, a Kupujmo hrvatsko je najuspješnija nacionalna akcija u Hrvatskoj i šire. Hrvatski poduzetnici, mali i veliki, imaju što pokazati, poručio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović otvarajući prošli petak u Vinkovcima završnu proslavu jubilarnog 20. rođendana akcije Kupujmo hrvatsko. Zahvalio je potrošačima jer pokreću gospodarstvo i jer su spremni izdvojiti čak i koju kunu više za kvalitetno i za domaće.

i Komori i Vladi, i na ostalim institucijama, da onemogućimo izvoz hrvatskoga hrasta pa da se kroz ﬁnalne proizvode i kroz proizvodnju namještaja prepozna naša kvaliteta”, poručio je Burilović. “Ne želimo da u inozemstvo odlazi hrvatski hrast, već hrvatski namještaj. Time ćemo

NE ŽELIMO DA U INOZEMSTVO ODLAZI HRVATSKI HRAST, VEĆ HRVATSKI NAMJEŠTAJ, PORUČIO JE BURILOVIĆ Rekao je da su naši proizvodi poznati po svojoj kvaliteti što prepoznaju i potrošači, ali moramo raditi na što većem udjelu ﬁnalnih proizvoda. “Prije svega mislim na drvno-prerađivačku industriju. Hrvatski proizvođači namještaja i opreme sa slavonskim hrastom, najboljim i najkvalitetnijim na svijetu, imaju veliku perspektivu. Na svima nama je,

otvoriti još više radnih mjesta”, poručuje Burilović.

KUPUJMO HRVATSKO JE IZRAZ DOMOLJUBLJA Vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić rekao je da je slavonski hrast domicilno sirovina Vukovarsko-srijemske županije i da ljudi koji žive na području prirodnog

bogatstva najbolje njime mogu upravljati. “Ovdje se stvara najveći proﬁt šuma. Od tog se proﬁta ovaj kraj mora razvijati te bi zato naša uprava šuma morala upravljati tim resursima”, kazao je Bosančić. “Sirovinom najbolje upravljaju oni koji žive na tom području, čija je to djedovina. Slavonski hrast je naša djedovina. Moramo gledati da on završi kod hrvatskih proizvođača i da gotov proizvod završi na policama europskih kupaca”, istaknuo je Bosančić. Bosančić je zahvalio HGK-u jer je odlučio proslaviti 20 godina akcije u Vinkovcima. “Kupujmo hrvatsko je izraz domoljublja. Naši proizvođači koji se bore na europskom tržištu su naši heroji. Imamo što ponuditi, mali smo ali bitan kotačić”, zaključuje on. “Hrvatska je jaka koliko je jako njeno gospodarstvo, a gospodarstvo je jako koliko su jake tvrtke. Imamo što ponuditi. I ova akcija to pokazuje”, istaknuo je dožupan vukovarsko-srijemski Josip Dabro te je okupljenim građanima kratko poručio: “Kupujmo hrvatsko”.

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO AGROKOR GRUPA

RAČUNOVODSTVEN TEŠKE MILIJARDE K Prema nalazu PwC-a prikrivale su se primljene pozajmice, krediti, troškovi poslovanja i kamata koji su prikazani kao potraživanja prema vlasniku. Prema nalazu su imovina i rezerve nepravilno klasificirani, nepravilno su prikazane pozajmice kao vlasnički kapital te kao novac i novčani ekvivalenti piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

R Podnio sam kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba koje su u 2016. sjedile u Upravi i dalje je na DORH-u da odradi svoj dio zadatka. Kaznene prijave neću podnijeti protiv članova Nadzornog odbora kao ni predsjednika uprava pojedinačnih kompanija iz koncerna. Ante Ramljak, izvanredni povjerenik za Agrokor

evidirano financijsko izvješće Agrokor Grupe, odnosno Agrokora i povezanih društava, koje je izradio PricewaterhouseCoopers pokazalo je računovodstvene nepravilnosti koje mogu ukazivati na potencijalne protuzakonite radnje. Riječ je o prikrivanju primljenih pozajmica i/ ili kredita, kao i troškova poslovanja i troškova kamata koji su prikazani kao potraživanja prema vlasniku. Također, u PwC-u su ukazali i na nepravilnu klasifikaciju imovine i rezervi, nepravilno prikazivanje pozajmica kao vlasničkog kapitala te nepravilno prikazivanje danih pozajmica kao novca i novčanih ekvivalenata. Tako je neprikazano ili krivo iskazano 3,9 milijardi kuna obveza po kreditima, 2,3 milijarde operativnih i financijskih troškova za razdoblje od 2010. do 2015. te 2,1 milijarda kuna krivo prikazanog novca i novčanih ekvivalenata, a što je ispravljeno u izvješću za 2015. Utvrđeno je i da ranije nisu iskazani dani krediti i potraživanja u iznosu od dvije milijarde kuna, nepravilno je korištena i tzv. metoda udjela u Agrokoru od 2006. do 2011., što je rezultiralo ispravkom vrijednosti udjela od 3,5 milijardi kuna, odnosno za taj iznos bili su precijenjeni prihodi. “Nakon svih ovih nalaza angažirali smo forenzičku kompaniju koja bi trebala istražiti svaku stavku troškova i pokazati gdje je stvarno otišla razlika u novcu. Ja sam nakon PwC-ova dopisa, u kojem me se upozorava na nepravilnosti, već poduzeo određene zakonske aktivnosti. Podnio sam kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba i dalje je na DORHu da odradi dio svojega zadatka”, istaknuo je izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak prezentirajući izvješća revizora vezano uz financijske rezultate Agrokor Grupe, dodajući kako je podnio kaznenu prijavu protiv

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

odgovornih osoba koje su u 2016. sjedile u Upravi te da to ne planira učiniti protiv članova Nadzornog odbora kao ni predsjednika uprava pojedinačnih kompanija iz koncerna.

ZA IPO DO KOJEG NISU DOŠLE 2,2 MILIJARDE KUNA Ramljak je također pojasnio da je vlasnik Ivica Todorić sklopio s Agrokorom sporazum prema kojem se reguliraju troškovi povezani s inicijalnom javnom ponudom Agrokora, a koji se prema tom sporazumu odnose na troškove raznih savjetnika i ostale troškove povezane s tom transakcijom. Sporazumom je ugovoreno da će Ivica Todorić nadoknaditi troškove ako

AGROKOR JE, ZAKLJUČNO SA 2015., POZAJMIO SVOJEM VLASNIKU IVICI TODORIĆU 650 MILIJUNA KUNA dođe do IPO-a, dok će u protivnom troškove snositi Agrokor. Sporazum je raskinut 14. prosinca 2016. te su svi troškovi povezani s ovim projektom, a koji nisu bili prikazivani ni knjiženi od 2010. do 2015. godine, postali trošak 2016. godine, a riječ je o 2,26 milijardi kuna. U sklopu revizije utvrđeno je da se samo dio tih troškova odnosi na IPO. “Oni su bili na raznim tranzitnim računima. Vlasnik bi dobio taj novac da je tvrtka izišla na IPO i uspješno skupila novac. Ako tvrtka ne

E NEPRAVILNOSTI UNA

POSLOVANJE AGROKORA U PROŠLOJ GODINI

Gubitak težak milijarde kuna U prošloj godini konsolidirani gubitak Agrokor Grupe bio je 11,04 milijarde kuna, ukupne obveze bile su 56,28 milijardi, a gubitak iznad vrijednosti kapitala 14,5 milijardi. Zadnjeg dana 2016. godine ukupna imovina Agrokor Grupe bila je 41,75 milijardi kuna, dok su ukupnu imovinu krajem 2015. revizori smanjili za 752 milijuna kuna, na 52 milijarde kuna. Ukupne obveze Agrokor Grupe, prema revizorskom izvješću na kraju 2016. godine bile su 56,28 milijardi kuna, a izvješće za 2015. govori o konsolidiranim obvezama od 54,99 milijardi kuna, dok je prijašnja uprava iskazala obveze za 2015. od 45,3 milijarde, što je razlika od 9,69 milijardi kuna. Kapital Agrokor Grupe za 2015. i 2016. smanjen je za više od 22 milijarde

kuna. Prema revizorskom izvješću sam Agrokor je u prošloj godini poslovao s gubitkom od 10,84 milijarde kuna, dok je revidirano izvješće za 2015. pokazalo gubitak od 1,3 milijarde kuna, a ranija Uprava iskazala samo 198 milijuna kuna gubitka. Ukupna imovina Agrokora bila je na kraju 2016. godine 15,41 milijardu kuna, otprilike 10 milijardi kuna manje nego potkraj 2015. Ukupne obveze na kraju prošle godine bile su 28,91 milijardu kuna, dok revidirano izvješće na kraju 2015. pokazuje ukupne obveze od 27,89 milijardi kuna, što je sedam milijardi kuna više negoli je ranija uprava izvijestila. Gubitak iznad visine kapitala Agrokora posljednjeg dana prošle godine bio je 13,5 milijardi kuna.

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

AKTUALNO

LUKA BURILOVIĆ, PREDSJEDNIK HGK:

Treba se okrenuti budućnosti Sada, nakon objave izvješća revizije u kojem je vidljivo kako veliki iznosi nisu bili prikazivani, treba se okrenuti budućnosti, treba krenuti restrukturirati, treba ići od početka nagodbi da bismo stabilizirali sustav. Danas, kada se prozivaju neki ljudi, treba se sjetiti što se događalo u trećem mjesecu kada je prijetilo urušavanje ne samo Agrokora i njegovih tvrtki nego i puno više tvrtki vezanih uz Agrokor, prokomentirao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović rezultate revizijskog izvješća Agrokora, navodeći kako i zadnji podaci o poslovanju Agrokorovih tvrtki ohrabruju te da je to ono o čemu treba voditi računa. uspije izaći na burzu, to postaju troškovi kompanije. Tu ima svakakvih troškova, a njih 50 posto su privatni koji nikad nisu bili prikazivani”, rekao je Ramljak.

POZAJMICE I DANI ZAJMOVI Što se neiskazivanja ili krivog klasificiranja obveza tiče, utvrđeno je da su ukupni neiskazani krediti iznosili 2,9 milijardi kuna, a krivo klasificirane obveze - kao što je kredit Adrisa - jednu milijardu kuna, što rezultira neiskazanim i krivo klasificiranim obvezama po kreditima u iznosu od 3,9 milijardi kuna.

Ramljak je objavio listu pozajmica iz Agrokora. Tako je Agrokor, zaključno sa 2015., pozajmio svojem vlasniku Ivici Todoriću 650 milijuna kuna, dok je 192 milijuna kuna pozajmljeno Agrokor Projektima. Adriatica.net dobila je 264 milijuna kuna pozajmnice, Niva Inženjering 156 milijuna kuna, Zagreb Montaža 65 milijuna kuna, Lipa Promet 51 milijun kuna, Sun Ulaganja 47 milijuna kuna, Zvečevo 34 milijuna kuna. Ukupno je na zajmove otišlo 1,6 milijardi kuna, a oni su u knjigama bili prikazani kao gotov novac. Nepravilno klasiﬁciranje danih

Vlada o reviziji Agrokora Financijski izvještaji Agrokora za 2016. godinu pokazuju da postoje velike računovodstvene nepravilnosti koje “mogu ukazivati na potencijalne protuzakonite radnje”. Vlada Republike Hrvatske očekuje da izvanredni povjerenik poduzme sve zakonom propisane radnje kako bi se utvrdila odgovornost za brojne utvrđene nepravilnosti, stoji između ostalog u priopćenju Vlade koja očekuje da nadležne institucije svoj posao obave savjesno, odgovorno i u primjerenim rokovima. U priopćenju također stoji da revidirana financijska izvješća jasno pokazuju dubinu i težinu problema koji je u Agrokoru stvorio njegov vlasnik Ivica Todorić zbog kojih se cijela Grupacija Agrokor našla na rubu stečaja. Pred Agrokorom i njegovim vjerovnicima je rad na nagodbi koja će odgovoriti na pitanje razrješavanja ogromnih dugova kompanije čemu pozitivan doprinos daju rezultati izvanredne uprave u proteklih šest mjeseci, ističe se u Vladinu priopćenju.

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

pozajmica i depozita kao novca ili novčanih ekvivalenata rezultiralo je time da je kao novac prikazano 2,6 milijardi kuna umjesto 573 milijuna kuna, odnosno 2,1 milijarda kuna više. Provedena su i vrijednosna usklađenja - na nematerijalnoj imovini u iznosu od 1,5 milijardi kuna u 2015. vezano uz Konzum Sarajevo i 2,1 milijarde kuna u 2016. pretežno Mercator brand, na zalihama u iznosu od 2,8 milijardi kuna u 2015. i 2,1 milijarde kuna u 2016., na zajmovima i potraživanjima u iznosu od 0,4 milijarde kuna u 2015. i 1,9 milijardi kuna u 2016.

Odgovorna je bivša uprava Agrokora Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić ocijenila je da revidirana Agrokorova izvješća pokazuju opravdanost donošenja Zakona o sistemski važnim poduzećima bez kojeg bi Agrokor bio u stečaju. “Revizorska izvješća vrlo jasno i nedvojbeno pokazuju da su Todorić i Uprava Agrokora ne samo odgovorni za sastavljanje izvješća nego i za sve ono što se događalo i dovelo Grupu Agrokor na rub stečaja. Ta ogromna razlika i ovi iznimno negativni podaci jasno pokazuju zbog čega je Ivica Todorić zajedno s cijelom upravom 7. travnja zatražio primjenu Zakona o postupku izvanredne uprave u sistemski značajnim poduzećima”, rekla je Martina Dalić te dodala kako je stanje u kompaniji prikazivano na neistinit i lažan način, radi dobivanja kredita, sve do trenutka od kada to više nije bilo moguće.

HRVATSKO-NORVEŠKI SEMINAR

Možemo biti lider u upravljanju ambalažnim otpadom Hrvatska je među 10 zemalja u Europi s implementiranim depozitnim sustavom koji dokazano pridonosi zaštiti okoliša, što je pak preduvjet za visokoučinkovito recikliranje u sustavu zatvorene petlje, istaknuo je Daniel Schneider piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

esetogodišnja razvojna strategija Europa 2020. predlaže gospodarski održiv rast, dok je njen središnji aspekt prelazak s postojećeg linearnog na kružno gospodarstvo, odnosno ekonomski model koji osigurava održivo gospodarenje resursima i produžavanje životnog vijeka materijala i proizvoda. Tako se na Hrvatsko-norveškom seminaru održanom u Zagrebu prošli tjedan govorilo o optimizaciji sustava za upravljanje otpadom u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na prikupljanje ambalažnog otpada i depozitni sustav za ambalažu za pića. “Pravila za provođenje kružnog gospodarstva predstavljaju ozbiljan izazov državama članicama EU-a jer moraju usvojiti brojne sustavne promjene i uskladiti praksu s paketom o kružnom gospodarstvu Europske unije. Osim povećanja stope prikupljanja i recikliranja otpada, mjere potiču i na poboljšanje proizvodnih procesa s boljim dizajnom proizvoda radi lakšeg recikliranja, na razvoj proizvoda koji su trajniji ili se lakše popravljaju te učinkovitije korištenje resursa i smanjenje proizvodnje otpada”, naglasila je Clarissa Morawski, direktorica Reloopa, platforme koja okuplja brojne europske stručnjake, tvrtke, nevladine organizacije za okoliš i državnike radi podrške ideji kružne ekonomije. Ambalaža od pića zbog svojih velikih količina i volumena koji zauzima u prostoru predstavlja poseban problem, a prema zadnjem izvješću

službenih podataka, smatra se da su stvarne količine skoro dvostruko veće.

U SVIJETU SE TIJEKOM 2017. SVAKE MINUTE PRODA MILIJUN PLASTIČNIH BOCA

Euromonitor Internationala u svijetu se tijekom 2017. svake minute proda milijun plastičnih boca.

DOBAR PRIMJER ZA AMBALAŽNI OTPAD Kroz depozitni sustav u Hrvatskoj se u prosjeku prikupi oko 89 posto otpadne ambalaže od pića. Analiza sustava gospodarenja ambalažnim otpadom putem povratne naknade u Hrvatskoj, koju je izradio Fakultet strojarstva i brodogradnje iz Zagreba, pak pokazuje da Hrvatska u Europskoj uniji iskazuje najmanje službene količine proizvedenog ambalažnog otpada, od oko 48,2 kilograma po stanovniku. Slično je i s prijavljenim količinama ambalaže od pića u sustavu depozita stavljenim na tržište pa, iako nema

“Hrvatska je među 10 zemalja u Europi s implementiranim depozitnim sustavom koji dokazano pridonosi zaštiti okoliša jer omogućava veliki udio sakupljene, ali i oporabljene, otpadne ambalaže od pića, s malim udjelom nečistoća koje sadrži tako prikupljen ambalažni materijal. A to je pak preduvjet za visokoučinkovito recikliranje u sustavu zatvorene petlje, odnosno kružnog gospodarstva. Depozitni sustav je stoga primjer da Hrvatska može postati regionalni lider u učinkovitom upravljanju ambalažnim otpadom”, rekao je voditelj projekta izrade analize Daniel Schneider, koji je pak istaknuo kako se u Hrvatskoj tek oko tri posto ambalaže vraća u automatiziranim uređajima za prihvat, a sav ostali povrat se obavlja ručno, uključujući uređaje koji nemaju mogućnost kompaktiranja ambalažnog otpada, dok je u Norveškoj, Finskoj, Estoniji i drugim zemljama s depozitnim sustavom taj postotak obrnut.

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

AKTUALNO MJESEČNO IZVJEŠĆE ZA RUJAN 2017.

DOBRIH OSAM MJESECI AGROKOROVIH VODEĆIH TVRTKI Tvrtke iz Poslovne grupe maloprodaja i veleprodaja su nakon lipanjskog novog financiranja pokazale konzistentan rast iz mjeseca u mjesec tijekom ljetne sezone, dok su Prehrana i Poljoprivreda nastavile s realizacijom solidnih poslovnih rezultata piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Ukupna likvidnost tog segmenta (Divizija poljoprivreda op.a.) je zadovoljavajuća te će biti adekvatna za nadolazeće jesensko razdoblje, što bi trebalo imati daljnji pozitivni učinak na proﬁtabilnost kompanija iz ove grupe.

Ante Ramljak, izvanredni povjerenik za Agrokor

zvanredna uprava Agrokora objavila je redovito mjesečno izvješće koje se odnosi na gospodarsko i ﬁnancijsko stanje te provedbu mjera izvanredne uprave u razdoblju od 11. rujna do 10. listopada ove godine. U izvješću se navodi da je poslovanje Poslovne grupe maloprodaja i veleprodaja u prvoj polovini ove godine bilo otežano uslijed problema s likvidnošću s kojima se suočila cijela Grupa, no nakon priljeva novog ﬁnanciranja u lipnju ove godine maloprodajne kompanije su pokazale konzistentan rast iz mjeseca u mjesec tijekom ljetne sezone. U ovoj poslovnoj grupi - koju čine Konzum Hrvatska, Konzum BiH, Tisak, Velpro Centar i Velpro BiH - ostvareni su kumulativni prihodi od 10,32 milijarde kuna, uz negativnu EBITDA odnosno dobit prije kamata, poreza i amortizacije od 193 milijuna kuna. Kompanije iz Poslovne grupe prehrana koju čine rezultati devet kompanija - odnosno Jamnica, Sarajevski kiseljak, Roto Dinamic, Ledo, Frikom, Ledo Čitluk, Zvijezda, Dijamant i PIK Vrbovec - u prvih osam mjeseci ove godine ostvarile su kumulativne prihode od 5,97 milijardi kuna, a EBITDA 946 milijuna kuna. Kompanije iz ove poslovne grupe nastavile su s realizacijom solidnih poslovnih rezultata u prvih osam mjeseci 2017. godine, kaže se u Izvješću, te je povećanje zaliha omogućilo ovim tvrtkama rast prodaje koji je još uvijek ispod razine prethodnog usporedivog razdoblja. Istodobno se povećala EBITDA kompanija iz Grupe prehrana u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a koja se temelji na jakim operativnim rezultatima iz poslovnih segmenata pića i ulja kao i kontinuiranim fokusom na restrukturiranje na razini cijele poslovne grupe. Divizija poljoprivreda koju čine četiri kompanije - Belje, PIK Vinkovci, Vupik i Agrokor

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

trgovina - ostvarila je 1,81 milijardu kuna prihoda i EBITDA od 207 milijuna kuna. “Poslovne rezultate u tom segmentu obilježili su sporije ostvarivanje prihoda i značajno povećanje EBITDA. Ukupna likvidnost tog se-

ZA PODRŽAVANJE LIKVIDNOSTI U GRUPI U OPERATIVNIM DJELATNOSTIMA ISKORIŠTENO JE 983 MILIJUNA KUNA IZ NOVOG FINANCIRANJA gmenta je zadovoljavajuća te će biti adekvatna za nadolazeće jesensko razdoblje, što bi trebalo imati daljnji pozitivni učinak na proﬁtabilnost kompanija iz ove grupe”, stoji u izvješću koje potpisuje izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak.

MALOPRODAJA DOBAR PRIHOD UZ NEGATIVNU EBITDA Konzum je u prvih osam mjeseci ostvario prihod od 6,13 milijardi kuna i negativnu EBITDA od 18 milijuna kuna. Manji prihodi od prodaje za prvih osam mjeseci 2017. uglavnom su posljedica prekida poslovanja Kozma i manje prodaje naftnih derivata, ocjenjuje se u izvješću izvanredne uprave. Tisak je u prvih osam mjeseci ostvario prihode od 1,39 milijardi kuna, te negativnu EBITDA od 23 milijuna kuna, dok je

Velpro centar poslovao s ukupnim prihodom od 1,23 milijarde kuna i negativnom EBITDA od 65 milijuna kuna. Inače, Velpro je u kolovozu prekinuo suradnju s neproﬁtabilnim kupcima što je imalo pozitivan utjecaj na njegovu bruto maržu.

PREHRANA I POLJOPRIVREDA POZITIVNA EBITDA Jamnica je u osam ovogodišnjih mjeseci uprihodila 1,05 milijardi kuna, uz EBITDA od 258 milijuna kuna, Roto dinamic ostvario je prihode od 739 milijuna kuna te EBITDA od 51 milijun kuna. Ledo je ostvario prihod od 821 milijuna kuna uz dobit prije kamata, poreza i

milijuna kuna. Prihod Belja u prvih osam mjeseci bio je 828 milijuna kuna, dobit prije kamata, poreza i amortizacije 128 milijuna kuna, PIK Vinkovci ostvario je 214 milijuna kuna uz EBITDA od 17 milijuna kuna, dok je Vupik ostvario 197 milijuna kuna prihoda te EBITDA od 45 milijuna kuna. Agrokor trgovina za osam ovogodišnjih mjeseci ostvarila je 570 milijuna kuna prihoda, dok je dobit prije kamata, poreza i amortizacije bila 16 milijuna kuna. U izvještaju također stoji kako su kompanije uspješno odradile ljetnu sezonu te se očekuje daljnje poboljšanje operativnoga poslovanja u nadolazećem razdoblju.

1,81mlrd kn prihodi Divizije poljoprivreda

ODBIJENA ŽALBA SBERBANKA

KONZUM JE U PRVIH OSAM MJESECI OSTVARIO PRIHOD OD 6,13 MILIJARDI KUNA I NEGATIVNU EBITDA OD 18 MILIJUNA KUNA amortizacije od 199 milijuna kuna. Sa 433 milijuna kuna prihoda i EBITDA od 40 milijuna kuna prvih osam ovogodišnjih mjeseci zaključila je Zvijezda, dok je PIK Vrbovec imao prihod od 1,19 milijardi kuna te EBITDA od 75

Izvanredna uprava navodi kako Agrokor nastavlja aktivno upravljati svojom likvidnošću te da je za potrebe podržavanja likvidnosti u Grupi do danas u operativnim djelatnostima iskorišteno 983 milijuna kuna iz novog ﬁnanciranja. U pogledu pravnih postupaka, uz ostalo se podsjeća da je Visoki trgovački sud odbio žalbu ruskog Sberbanka i potvrdio odluku Trgovačkog suda u Zagrebu kojom je odbačen prijedlog za izdavanje privremene mjere koji je podnio Sberbank radi zabrane Agrokoru zbog sklapanja Ugovora o najstarijem zajmu. Kad je riječ o prijavi tražbina, u izvještaju stoji da je zaključno s rujnom ukupno primljeno 12.610 prijava tražbina od 5904 vjerovnika. Od ukupnog broja prijava, njih 215 poslano je nakon isteka zakonskog roka za prijavu tražbina.

10,32 mlrd kn kumulativni prihod Grupe maloprodaja i veleprodaja u 8 mjeseci 2017.

5,97 mlrd kn kumulativni prihodi Grupe prehrana u istom razdoblju

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

PRIVREDNI VJESNIK REKLI SU POVODOM 4000. BROJA

MARIJA HELL

TONČI PEOVIĆ

vlasnica Hotela Pašike

direktor Zračne luke Brač; predsjednik Udruženja zračnog prometa pri HGK-u

S obzirom na sve obveze, nemam previše vremena za pronalazak ostalih poslovnih informacija koje nisu direktno vezane uz moj posao. S Privrednim vjesnikom to vrlo uspješno nadoknađujem. Zato čestitam svima 4000. broj!

DAMIR PERNAR predsjednik Uprave Paške sirane

Privredni vjesnik čitam zato što je riječ o poslovnim novinama. Tekstovi su uravnoteženi i nisu senzacionalistički, što meni potpuno odgovara. Imam priliku surađivati i s novinarom Privrednog vjesnika o kojem imam samo pohvalne riječi.

Imati relevantnu informaciju radi donošenja ispravnih odluka jedan je od temeljnih preduvjeta uspješnog upravljanja tvrtkama danas. Vrijeme donošenja odluka u današnjem menadžmentu je bitno skraćeno u usporedbi s prethodnim desetljećima, pa je time i mogućnost pogreške povećana. Nakon globalizacije i liberalizacije distribucije informacija putem web informiranja ili društvenih mreža, dobar dio medija ne provjerava niti analizira vijesti, nego u pokušaju animacije ‘like-a’ i ‘hatera’ objavljuju nerelevantne informacije, koje mogu utjecati na neispravne odluke menadžmenta. Privredni vjesnik kao tjednik koji izdaje HGK odolio je takvom senzacionalističkom neprofesionalnom novinarstvu i ostao na razini relevantnog informiranja članova HGK, čime je dostigao i zadržao razinu novinarske etike, te za potrebe svog čitateljstva postao i ostao potreban medij komunikacije i informiranja zajednice HGK i čitavog gospodarskog sektora.

KREŠO TROHA predsjednik Uprave podatkovnog centra Datacross

GORDANA MAJERIĆ TOMIĆ vlasnica FisKulture

Privredni vjesnik je pojam tradicije i relevantnosti. Iz današnje perspektive izdavaštva njegova tradicija je fascinantna, a aktualne vijesti i teme, lišene bilo kakvog senzacionalizma, iz tjedna u tjedan čine kvalitetan izvor informacija za sve poduzetnike. Zato vam iskreno čestitam!

ZDRAVKO JELČIĆ predsjednik Uprave Spin Valisa

Vjerni sam čitatelj Privrednog vjesnika. Informacije koje dobivam čitajući ga nezaobilazni su dio mog svakodnevnog poslovnog ophođenja. Tjednik objedinjuje širok spektar ekonomskih tema iz Hrvatske i svijeta. Privredni vjesnik su za mene najbolje i vrlo respektabilne tjedne poslovne novine koje obuhvaćaju objektivne, aktualne i kvalitetne informacije neophodne svakom uspješnom menadžeru. 38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

Kao mladu poduzenticu veseli me činjenica što postoji Privredni vjesnik jer je on kao tiskovina izrazito pozitivno okrenut prema poduzetništvu i slavi pravo poduzetništvo, osobito ono koje je uspješno. U prvom planu su mu ljudi koji su u nečemu dobri, što je u ovo naše suvremeno doba u kojem dominiraju loše vijesti i negativnosti izuzetno dobra i pozitivna činjenica. S druge strane kao tjednik kojeg prati i videoizdanje potpora je nama koji krećemo u manje ili veće poslovne pothvate. Daje prilike ljudima koji su novi u nekom poslu, imaju ideje, kreću sa svojim start-upima, što je više nego dobro i početnicima, pa tako i meni može donijeti nekoliko klijenata. Iako mi je draga činjenica da sve što me zanima mogu pronaći na društvenim mrežama ili na internetu i sadržaji su tamo interaktivni, osobno i dalje više volim držati papir u ruci, osobito ako je on dobro napravljen, napisan i zanimljiv sadržajima. Mi koji volimo u rukama držati knjige i časopise svakako želimo da, uz interaktivne sadržaje na elektronskim spravama, ta kultura ne izumre.

DAVOR HAUPTMANN

NADA PODNAR

vlasnik tvtke Kreiranje

direktorica Sektora za operativni marketing HEP Opskrbe

Privredni vjesnik pratim u prvom redu kako bih znao što se događa u hrvatskom gospodarstvu, kakva su kretanja na tržištu i tko su potencijalni klijenti, a osim toga uvijek se mogu naći i nekakvi zgodni savjeti iz prve ruke, od gospodarstvenika. S obzirom na to da je naša tvrtka nositeljica Green Building Professional licence, odnosno ovlašteni smo za projektiranje i nadzor gradnje energetski učinkovitih objekata, kao i za energetsku obnovu, iz Privrednog vjesnika dobivam vrlo korisne informacije. Ovo se osobito odnosi na energetsku obnovu kuća i višestambenih zgrada koju sufinancira država iz europskih fondova, odnosno na pravovremene informacije o aktualnim natječajima.

Svakog ponedjeljka rado pročitam najvažnije tekstove iz svakog novog broja Privrednog vjesnika. Privredni vjesnik otvara mnoge teme važne za poslovanje u Hrvatskoj i regiji, prepoznaje trendove i tumači statistike na zanimljiv i koristan način. Veseli me i njihov iskorak u elektroničkim medijima, od društvenih mreža do televizije. Vrijednoj ekipi čestitam veliki jubilej i želim puno uspjeha u daljnjem radu.

ZORISLAV VIDOVIĆ član Uprave OTP banke

SABINA MIKULIĆ suvlasnica obiteljske tvrtke Adriatic Mikulić

Rado čitam Privredni vjesnik i u njemu pronalazim brojne zanimljive teme i korisne informacije. Autori tekstova i novinari vrhunski su stručnjaci u svojem području te na interesantan i edukativan način prenose svoja znanja i iskustva. Kao poduzetnica nalazim puno važnih informacija koje su mi potrebne u mom uspješnom poslovanju. Privredni vjesnik se razlikuje od ostalih po načinu prenošenja informacija, što je meni jako bitno.

Svjedoci smo vrlo dinamičnih promjena na privrednoj i medijskoj sceni. Privredni vjesnik je desetljećima zadržao svoj vrlo jasan stručni profil, profesionalnu uređivačku politiku i kvalitetne novinare. Niti u jednom trenutku se nije predao iskušenju da ozbiljne gospodarske, financijske i političke sadržaje garnira populističkim žutilom. Upravo zato privlači čitatelje koji cijene jasnu i točnu informaciju, stručne prikaze i interpretacije. Čestitam redakciji Privrednog vjesnika na obljetničkom broju i želim vam uspjeh i u budućnosti.

SREĆKO BOSAK direktor poduzeća Jošavac

KRISTIJAN GREGORIĆ partner u Valiconu

Čestitam! Od srca. Iznimno mi je drago što sam pratio razvoj i rast Privrednog i, s ponosom mogu reći, puno naučio i dobio inpute iz vrijednog i relevantnog izvora. Kako bih prijatelju Darku rekao: And you are just starting:)!! Samo pozitivno naprijed!

Privredni vjesnik se ističe objektivnim i profesionalnim pristupom aktualnim temama iz gospodarstva, koji nama poduzetnicima pomaže da realno analiziramo okruženje u kojemu egzistiramo. Pratimo ga od prvih dana osnutka našeg poduzeća i bilo nam je posebno zadovoljstvo imati priliku surađivati s g. Bukovićem koji nas je predstavio široj javnosti, čime smo dobili priznanje za sav trud koji smo uložili u svoju poslovnu priču, ali i, što je još važnije, poticaj za budućnost. Uvjereni smo da će Privredni vjesnik i dalje ostati medij koji ćemo rado čitati! 16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

PRIVREDNI VJESNIK REKLI SU POVODOM 4000. BROJA

ANDREJA KAŠA KOVAČ

JOZE TOMAŠ

suvlasnica Podruma Vineda

direktor tvrtke Potestas

Čestitam glavnom uredniku Darku Bukoviću i redakciji na izlasku 4000. broja Privrednog vjesnika i želim u budućnosti još najmanje toliko brojeva. Osobito pohvaljujem obradu aktualnih tema, što je izuzetno bitno za gospodarstvo, te prilog o 400 najuspješnijih tvrtki u Republici Hrvatskoj, s prikazom ostvarenih rezultata. Zahvaljujem uredniku na mogućnosti promocije naše tvrtke u Privrednom vjesniku i na TV-u privredni.hr, te smatram da treba nastaviti s takvim načinom prezentacije gospodarstva, osobito malih i srednjih tvrtki iz ruralnog područja, gdje ima mnogo primjera dobre prakse.

Ozbiljni sugovornici i aktualne teme samo su dio onoga što nam pruža Privredni vjesnik. Doista ne mogu zamisliti uspješnog poduzetnika koji nije u doticaju s Privrednim vjesnikom koji nas uvodi u razna područja i sfere, kako u vlastitoj branši, tako i u drugim granama i područjima. Upravo svježina i spoznaja gdje možemo doznati nove međunarodne ekonomske trendove i meni osobno daju širinu i postajem kompetentan sugovornik s velikim brojem stranih turista s kojima sam u kontaktu. Naravno, preporuka je svim studentima koji žele imati uspješnu karijeru da štiva iz Privrednog vjesnika čitaju sa zanimanjem. Tako će svima nama osigurati stabilan napredak, a sebi kompetentnost.

JOŠKO LOKAS IVAN MILOLOŽA

vlasnik i direktor Etnolanda Dalmati

predsjednik Uprave Munje

Prije svega čestitke za 64. rođendan odnosno 4000. broj lista koji je među najdugovječnijim poslovnim medijima u Hrvatskoj, ali i šire. Osobno se s njime “družim” već više od 30 godina i moje je zanimljivo i neizostavno štivo. Pisao sam za PV i davao intervjue, a posebno mi je drago što mi je to omogućeno. Čestitke Uredništvu na čelu s g. Bukovićem i želim im još mnoga desetljeća rada.

MATE VUKUŠIĆ rukovoditelj Tvornice octa, Mustač commerce

Mora se priznati da su Privredni vjesnik odlične novine, u tiskanom ili e-izdanju, koje obiluju najnovijim kretanjima na gospodarskoj sceni u Hrvatskoj, ali i okruženju, te zemljama EU-a. Svakako, čestitke glavnom uredniku g. Bukoviću zbog činjenice da u ovom kvalitetnom štivu mjesta ima i za srednje i male poduzetnike, kao i za OPG-ove. Najbolji je to primjer kako izvrsno voditi jedan gospodarski tjednik, ali istovremeno zadovoljiti ukuse svih koji imaju potrebu prenijeti svoja poslovna iskustva i preuzeti znanja drugih. Na kraju, čestitke na 4000. broju. 40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

Privredni vjesnik mi je zanimljiv jer, osim top tema, obrađuje i neke teme koje nisu uvijek u fokusu, a koje se nešto kasnije pokažu važnima. Znači, vrlo rano upozori čitatelje na neke važne stvari.

MISLAV BEZMALINOVIĆ predsjednik Uprave Sardine

Privredni vjesnik redovito čitam. Sviđa mi se to što je pozitivan i što na pozitivan i po gospodarstvo afirmativan način obrađuje aktualne teme. Uvijek je na strani gospodarstva, a pozitivan pristup kakav ima Privredni vjesnik meni u potpunosti odgovara.

SILVIJA JONJIĆ dizajnerica

Privredni vjesnik – platforma koja pruža mnoge korisne informacije, potiče sve nas na usavršavanje svojim izvrsno odabranim temama.

VESNA IVIĆ ŠIMETIN

IGOR PURETA

direktorica HUP Udruge nautičkog sektora

predsjednik Uprave GRAWE Hrvatska

Privredni vjesnik objavljuje relevantne i vjerodostojne informacije koje su zaista korisne u poslu koji obavljam. U moru žutila nekvalitetnih medija i dalje nastavlja raditi ozbiljan posao. Samo tako nastavite i dalje i čestitke na ustrajnosti!

VLADO KRAUTHAKER vlasnik i direktor tvrtke Krauthaker, predsjednik udruge Graševina Croatica

Privredni vjesnik čitam redovito i taj tjednik smatram pozitivnim. Njegova uloga u promociji hrvatskog gospodarstva je u potpunosti ispunjena. Ono što ga u svakom slučaju razlikuje je pozitivan pristup gospodarstvu i poduzetnicima. To je u ovoj sveprisutnoj poplavi negativnosti zaista rijetkost. Kroz Privredni vjesnik otkrivam i neke tvrtke i poduzetnike za koje nisam znao da uopće postoje. Ima dosta tekstova o ljudima koji su nešto postigli u životu. Uglavnom, na jedan drugačiji način prikazuju se problemi poduzetnika. Pristup Privrednog vjesnika je pozitivan i drugačiji. U Privrednom vjesniku se piše i o uspjesima poduzetnika, a ne o njihovoj propasti. Ima pozitivnu energiju i nije senzacionalistički.

NIKOLA SERDAR vlasnik i direktor tvrtke Nimco Brands & Liquers

Čitam Privredni vjesnik jer je prije svega vrlo informativan. Često se u tekstovima ističe pojedinca kao marljivog i kreativnog lidera što se meni osobno sviđa. Osim toga, Privredni vjesnik nudi dobar uvid u aktualnosti hrvatskog poslovnog prostora, a tekstovi njegovih novinara su lišeni nerealnosti i senzacionalizma koji je inače, kod nas u medijima, prilično prisutan. Čestitam i samo tako nastavite!

U financijskoj industriji često možemo čuti da brojke govore same za sebe, stoga 4000. izdanje Privrednog vjesnika i ukupno 64 godine prisustva na tržištu već daju jasnu sliku uspješnosti. Na tržištu nam treba upravo ovakav, ozbiljan, poslovni magazin u kojem se velika pažnja posvećuje razmjeni iskustva, otvorenom mišljenju te prostoru za komentar istaknutih predstavnika različitih industrija, a povrh svega njegovanju transparentnosti i dosljednosti. Magazin se ističe širokim rasponom vrlo zanimljivih i korisnih tema koje prate stanje i trendove u gospodarstvu kojima se, pri samoj obradi, vidljivo posvećuje mnogo pažnje. Čestitam cijelom timu Privrednog vjesnika na dosadašnjem uspjehu! Vjerujem da ćete u godinama koje slijede i dalje nastaviti pratiti gospodarski sektor s jednakom otvorenošću, entuzijazmom i ozbiljnošću!

LARA LIOVIĆ predsjednica udruge Čepinski kupus

Pratim Privredni već cijelo desetljeće jer sam dosta dugo u poduzetništvu. Veoma je dobar izvor informacija i relevantan recezent stvarnih zbivanja na tržištu. No čini mi se kako ipak kao medij i informativni servis gospodarstva u Hrvatskoj ima nedovoljno iskorišteni potencijal svih mogućih medija, posebno društvenih mreža, te bržeg i inovativnijeg korištenja interneta. Danas se potraga za infomacijama svela na tzv. guglanje, ali nažalost Privredni se, koliko sam upoznata, nije izborio za visoko mjesto u tražilici kad su u pitanju pretrage inovativnih gospodarskih događanja ili znanja.

MATO VIOLIĆ MATUŠKO vlasnik Matuško vina

Privredni vjesnik je kao vrhunsko vino. Uživate u konzumiranju, a sutra vas ne boli glava. Nemam puno vremena za sve tiskovine, a Privredni vjesnik čitam zbog ljudi s kojima surađujem. 16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

AKTUALNO STANJE GOSPODARSTVA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

DVOZNAMENKASTI RAST Gospodarstvo najrazvijenije slavonske županije bilježi dobar rast, ali plaće su čak za petinu lošije od hrvatskoga prosjeka, a osobito treba zabrinjavati veliki pad broja radnoaktivnog stanovništva piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

osta je vode proteklo Dravom od kada su se posljednji put čuli tako optimistični tonovi na sjednicama Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komoreŽupanijske komore Osijek kako je to bilo proteklog petka kada je Zoran Kovačević, predsjednik GV-a HGK-ŽK Osijek, iznosio ﬁnancijske pokazatelje stanja gospodarstva Osječko-baranjske županije za 2016. godinu. “U prethodne dvije godine (2014. i 2015.) govorili smo o skromnim porastima veličine jedan ili dva posto. Sada, za 2016. godinu i nekoliko mjeseci aktualne 2017. godine, velika većina pokazatelja govori o rastu koji se bilježi dvoznamenkastim brojevima. Jednom riječju, gospodarstvo Osječko-baranjske županije (OBŽ) sada ima porast svih gospodarskih pokazatelja”, istaknuo je u uvodu Kovačević.

PREDNJAČI PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA Konkretno, ukupni prihodi u iznosu od 24,3 milijarde kuna bili su za 10,9 posto veći nego u 2015. godini. Porast od 36,6 posto zabilježen je kod dobiti razdoblja, dok je i gubitak rastao, ali za 10,1 posto, pa je i ostvareni pozitivan konsolidirani rezultat gotovo dvostruko veći i u 2016. godini iznosi 505 milijuna kuna. Porez na dobit je u 2016. godini iznosio 168 milijuna kuna, što je bilo za 27,9 posto više nego u 2015. godini. Najveći udio u ukupnim prihodima u 2016. godini ostvarila je prerađivačka industrija sa 33 posto, a slijede poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sa 19 posto, koliki je bio i udio trgovine, zatim građevinarstvo sa 10 posto, dok su sve ostale djelatnosti u ukupnim prihodima sudjelovale sa 16 posto. Pri tome su pozitivan ﬁnancijski rezultat od zastupljenijih djelatnosti

u OBŽ-u ostvarile prerađivačka industrija (+205 milijuna kuna), poljoprivreda

NAJVEĆI UDIO U UKUPNIM PRIHODIMA U 2016. GODINI OSTVARILA JE PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA SA 33 POSTO (+187 milijuna) te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (+117 milijuna), dok su graditeljstvo (-95 milijuna) i trgovina (-42 milijuna) poslovale negativno. Ostale

I DALJE VELIKI PAD BROJA AKTIVNOG STANOVNIŠTVA

Stopa nezaposlenosti u srpnju 19,4 posto Pokazatelji o zaposlenosti odnosno nezaposlenosti također pokazuju pozitivne trendove: krajem srpnja 2017. broj zaposlenih, prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno i mirovinsko osiguranje o broju osiguranika, iznosio je 85.913 što je 1,7 posto više nego prije godinu dana, dok se broj nezaposlenih smanjio za čak 11,4 posto i iznosi 20.621 što je rekordno nizak broj nezaposlenih u proteklih desetak godina. No negativno je to što taj pad nezaposle-

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

nosti ne prati i broj zaposlenih koji je, iako u porastu, ipak nedovoljan da obuhvati sve one koji su izašli iz statusa nezaposlenih (vjerojatno zbog zapošljavanja u drugim županijama ili izvan Hrvatske, ili zbog odjave s evidencije). Tako je i dalje prisutan pad broja aktivnog stanovništva na području Županije i u godinu dana smanjio se za 3,8 posto ili za 4163 osobe. Stopa nezaposlenosti u Županiji u srpnju 2017. bila je 19,4 posto, dok je na razini Hrvatske 10 posto.

djelatnosti zastupljene u OBŽ-u su uglavnom poslovale pozitivno.

SNAŽNI PORAST INVESTICIJA Ono što osobito raduje jest porast investicija. Tako je u 2016. godini u novu dugotrajnu imovinu investirao 481 poduzetnik (10 posto svih poduzetnika ili svaki deseti poduzetnik) i to ukupan iznos od 1,1 milijardu kuna što je bilo za 41,6 posto više nego što je investirano u 2015. godini. Najveća ulaganja u 2016. ostvarena su u prerađivačkoj industriji (481 milijuna kuna ili 41,9 posto ukupnih ulaganja u Županiji). Od toga se 285 milijuna odnosi na proizvodnju prehrambenih proizvoda, 129 milijuna na proizvodnju papira, 24 milijuna na proizvodnju strojeva, a ostalih 43 milijuna na preradu drva, kemijsku industriju te proizvodnju građevinskih materijala. Sljedeće dvije djelatnosti sa značajnijim ulaganjima su poljoprivreda (280 milijuna ili 24,4 posto ukupnih ulaganja) i djelatnost opskrbe vodom i oporabe otpada (237 milijuna ili 20,6 posto svih ulaganja). Podaci o izvozu i uvozu u 2016. iz godišnjih ﬁnancijskih izvještaja pokazuju da je prihod od prodaje u inozemstvu u 2016. godini iznosio pet milijardi kuna i bio veći za 13,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, a ostvarilo ga je 569 poduzetnika sa sjedištem u OBŽ-u. Lanjski uvoz iznosio je tri milijarde kuna i bio je veći za 15 posto u odnosu na 2015. godinu. Ukupno je ostvaren pozitivan saldo vanjskotrgovinske razmjene u iznosu od dvije milijarde što je za 12,4 posto više nego u 2015. kada je saldo razmjene iznosio 1,8 milijardi kuna.

RASTU I PLAĆE Prosječna mjesečna neto plaća u 2016. godini u Osječko-baranjskoj županiji prema podacima Fine, iznosila je 4134 kune i za 18 posto je bila manja od prosječne mjesečne neto plaće na razini Republike Hrvatske koja je iznosila 5049 kune.

Zoran Kovačević

U najzastupljenijoj djelatnosti - prerađivačkoj industriji - isplaćena je prosječna neto plaća u iznosu od 4129 kuna, dok je u djelatnosti poljoprivrede prosječna neto plaća iznosila 4516 kuna. Djelatnost s najvećom prosječnom neto plaćom u iznosu 7424 kune bila je umjetnost, zabava i rekreacija, a djelatnost s najmanjom plaćom u iznosu od 2691 kune bila je djelatnost pružanja smještaja i usluživanja hrane. Nadalje, broj blokiranih pravnih osoba i nepodmirenih prijavljenih obveza u padu je još od kraja 2010. odnosno 2011. godine kada je iznos nepodmirenih obveza bio 1,6 milijardi kuna, a blokiranih prvanih osoba 1622. Na dan 31. srpnja 2017. broj insolventnih pravnih osoba je 399 što je 16 posto manje nego krajem

2016., iznos nepodmirenih obveza je 189 milijuna ili za 10,4 posto manje, a u ukupnim nepodmirenim obvezama na razni Republike Hrvatske sudjeluju s dva posto. Pad nepodmirenih prijavljenih obveza se malo zaustavio u prvom dijelu 2017. godine zbog slučaja Agrokor, ali je i dalje nastavljen.

GOSPODARSTVO OSJEČKOBARANJSKE ŽUPANIJE IMA PORAST SVIH GOSPODARSKIH POKAZATELJA, ISTAKNUO JE KOVAČEVIĆ “Svakako treba uzeti u obzir da su podaci o ukupnim prihodima u stvarnosti i veći jer sva društva iz koncerna Agrokor nisu podnijela godišnje ﬁnancijske izvještaje za statističke i druge potrebe za 2016. godinu do vremena izrade ovoga izvješća. Prema ﬁnancijskim rezultatima iz prijašnjih godina procjenjujemo da bi ukupni prihodi, kada im se pribroje rezultati društava iz koncerna Agrokor koja imaju sjedište na Osječko-baranjskoj županiji, iznosili 26 milijardi kuna”, zaključio je Zoran Kovačević.

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

AKTUALNO 44. AMBIENTA

ZANIMLJIVO VRIJEME Milijarda dolara izvoza i 20.000 zaposlenih neposredno u drvnoj industriji dokaz su njene vitalnosti u Hrvatskoj. Idućih godina očekuje se nastavak investiranja u branšu kako bi se pojačala konkurentnost i dodala što veća vrijednost na kvalitetnu domaću sirovinu piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr energetska rješenja vezana uz proizvodnju i uporabu drva kao energenta.

UZ POZNATE DIZAJNERE I ONI KOJI DOLAZE Već drugu godinu za redom predstavljena je dizajnerska izlagačka cjelina pod nazivom Design Zone, na kojoj su se uz renomirane domaće i inozemne proizvođače namještaja, tvrtke koje se bave projektiranjem i opremanjem interijera, zastupnike poznatih svjetskih dizajnerskih brendova i dizajnerskih studija, predstavili i mladi, još nedovoljno aﬁrmirani dizajneri u izlagačkoj cjelini Ambienta BOX. Posjetitelji su mogli ove godine čak i besplatno u razdoblju od 20 do 22 sati vidjeti raznoliku paletu proizvoda, dostupnu sada i na hrvatskom tržištu, koja objedinjuje sve potrebe modernog čovjeka i stvara ugodan prostor za život i rad, bez obzira na to radi li se o interijerima, eksterijerima ili pojedinim produktima koji oplemenjuju prostor.

H 300 0izlagača iz 23 zemlje predstavilo se na Ambienti

6 paviljona

na površini od 20.000 m2 održana ovogodišnja izložba

rvatska je izuzetno bogata visokokvalitetnom drvnom sirovinom pa se upravo u toj činjenici krije i ogroman potencijal domaće drvne industrije. I statistike pokazuju kako se taj potencijal pomalo i ostvaruje pa ova gospodarska grana ostvaruje čak milijardu eura izvoza ili 10 posto svega što izvezu domaća poduzeća. Ono što ova branša nudi svijetu mogli smo proteklog tjedna vidjeti na 44. Ambienti koja se održala u šest paviljona Zagrebačkog velesajma u kojima su među 300 izlagača iz 23 zemlje na površini od 20.000 četvornih metara dominirali upravo domaći proizvođači. Salon je ove godine prezentiran kroz četiri tematske cjeline ambiDOM - na kojemu su predstavljene sve vrste namještaja, parketi, vrata, prozori i dekori; ambiDESIGN - zona najboljih dizajnerskih dostignuća domaće industrije namještaja; ambiPRO - na kojem su predstavljeni materijali, oprema i strojevi namijenjeni poduzetnicima u ovoj branši, te ambiENERGO na kojemu su se predstavljala

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

INOVACIJE SU I U OVOJ BRANŠI KLJUČNE KAKO BISMO U OVOJ NIŠI BILI KONKURENTNI NA EUROPSKOJ I SVJETSKOJ RAZINI, SMATRA PLENKOVIĆ Milijarda eura ukupne isporuke izvoza drvne industrije veliki je poticaj i doprinos ukupnoj razmjeni, posebice s državama Europske unije s kojima najviše trgujemo, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković otvarajući ovogodišnju Ambientu. “Želja nam je potaknuti znanstvenu i dizajnersku zajednicu koja će postići održivu konkurentnu poziciju na tržištu i za to smo osigurali odgovarajuća

ZA DRVOPRERAĐIVAČE sredstva. Inovacije su i u ovoj branši ključne kako bismo u ovoj niši bili konkurentni na europskoj i svjetskoj razini”, smatra Plenković. Domaća drvna industrija ima ogromnu perspektivu u razvoju proizvodnje finalnih proizvoda namještaja i suradnji s dizajnerima u stvaranju novih ideja, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. “Ambienta je izuzetno važna jer se dogovaraju poslovi, razmjenjuju informacije te prezentiraju proizvodi hrvatske industrije, dizajn i nove ideje ne samo poslovnoj publici. Ono na čemu trebamo raditi je rast izvoza, i to nikako sirovine nego finalnih proizvoda. Čak 20.000 izravno zaposlenih u ovoj industriji pridonosi i lokalnom i regionalnom razvoju, a ruralnom prostoru stabilan izvor prihoda”, naglasio je Burilović. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić smatra kako je Ambienta događanje od nacionalne važnosti te je pozvao građane da daju potporu ovoj važnoj gospodarskoj grani. “Sajam uživa ugled najvažnijeg poslovnog događaja u drvoprerađivačkoj industriji i ujedno privlači ljude u Zagreb koji se zadnjih godina profilirao u top turističku destinaciju”, smatra Bandić. Štete u šumama nastale zadnjih godina zbog klimatskih promjena, nametnika i požara u idućim će se godinama popraviti, uvjeren je Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma. “Kod nas se još ne pridaje dovoljna vrijednost onome što šume nude. Mi upravljamo šumama na najbolji način i na temeljima potrajnosti, a cilj nam je da one sutra vrijede više nego danas. Ne izvozimo sirovinu ni trupce osim nešto sasvim malo onoga što ne zanima domaće kupce, a tako ćemo i dalje raditi, dok od prerađivača očekujemo što višu dodanu vrijednost”, zaključuje Jakupčić.

INVESTICIJE SU NUŽNE Hrvatsku drvnu industriju očekuju zanimljive godine u kojima će se u ovu branšu puno ulagati, smatra Viktor Horvatinović, ﬁnancijski direktor Florian Grupacije u Hrvatskoj, koja je akvirirala već pet tvrtki u ovoj branši. “Sajmovi nam daju priliku za izravni kontakt s našim kupcima, a na Ambienti prezentiramo ono što radimo u Hrvatskoj i svoje ﬁnalne proizvode. U idućih nekoliko godina u naše tvrtke koje zapošljavaju 750 ljudi, dakle u DI Čazmu, DIN Novoselec, OTK, Lipovljane Lignum i Eldu,

PRIMA je na Ambijenti premijerno predstavila kolekciju namještaja za 2018.

ONO NA ČEMU TREBAMO RADITI JE RAST IZVOZA, I TO NIKAKO SIROVINE NEGO FINALNIH PROIZVODA, ISTIČE BURILOVIĆ investirat ćemo 15 milijuna eura u obnovu tehnologije čime ćemo osigurati rast proizvodnje i prodaje koja je samo lani porasla za 20 posto”, zaključuje Horvatinović. Danijel Smiljanić, predsjednik Udruženja drvoprerađivača pri HGK-u i direktor Pan Parketa, ističe kako su poslovni rezultati sektora posljednjih godina dobri, no može se i bolje. “I u tehnologiji i korištenju materijala postoji prostor za povećanje konkurentnosti i iskoristivosti. No nužno je investirati u našu industriju. U idućih pet do 10 godina se mora puno investirati, a jednako tako i hrvatska vlada mora shvatiti da mi uistinu možemo biti perjanica, ne samo u riječima na otvaranju Ambiente nego da se to potvrdi i stajanjem iza nas. Mi možemo puno toga napraviti posebice za ruralne sredine, kao što je primjerice zadržavanje stanovništva na tom području i njihovo zapošljavanje”, naglasio je Smiljanić. 16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

AKTUALNO 29. KONFERENCIJA MAGROS

TRGOVINA - KLJUČNA SPONA IZMEĐU PROIZVODNJE I POTROŠNJE Veliki izazovi su pred trgovinom u digitalnom dobu, Hrvatska napreduje iz godine u godinu, ali i dalje zaostaje za prosjekom EU-a. Tek 33 posto korisnika interneta u Hrvatskoj kupovalo je online, dok je u EU taj prosjek 85 posto, istaknuo je Zaher piše Miro Soldić soldic@privredni.hr i razvoju multikanalne prodaje”, kazao je direktor i glavni urednik Suvremene trgovine

DIGITALIZACIJA JE POSTALA TOLIKO VAŽNA DA VIŠE NIJE SAMO DIO EKONOMIJE, VEĆ EKONOMIJA SAMA, OCIJENIO JE RANOGAJEC

U već mjeseci

35 5

bilježi se rast trgovine na malo

5,9% rast prometa u srpnju

organizaciji Hrvatske gospodarske komore i časopisa Suvremena trgovina po 29. put je održana konferencija Magros pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović, a ove godine je u fokusu rasprave bila digitalna transformacija trgovinske branše. Razgovaralo se i o industrijskoj revoluciji X.0 u uvjetima digitalizacije, s posebnim osvrtom na trgovinu te o očuvanju radne sposobnosti zaposlenih i zaštiti na radu. Medijski pokrovitelj bio je Privredni vjesnik. “Digitalna transformacija unapređuje poslovanje s raznih aspekata, trgovina tu zauzima posebno mjesto i pod povećanim je pritiskom. Trgovci moraju uspostaviti balans između klasične i online trgovine, a najveće su promjene u odnosu s potrošačima, zaštiti podataka

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

Srećko Sertić s kojim se složio i Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i ﬁnancije, istaknuvši kako je tema konferencije bitan preduvjet rasta i razvoja trgovine u globalnim razmjerima. “Kad je riječ o kretanju trgovine na malo u ovoj godini, ona već 35 mjeseci u kontinuitetu bilježi rast nakon depresije koja nas je pogodila 2008., kada je sve stalo. Današnji pokazatelji su optimistični i bude nadu za daljnji rast trgovine, a paralelno s njom i domaće proizvodnje. U Hrvatskoj je u srpnju porastao promet za 5,9 posto čime je nastavljen trend pozitivnih kretanja. Poboljšanje pouzdanja potrošača je zasigurno jedan od pokretača rasta, a ova turistička godina uz 18 milijuna dolazaka stranih turista svakako će pridonijeti da promet bude još bolji. Prošlu godinu obilježila su regionalna

preuzimanja malih trgovaca međusobno, a ove godine se dogodilo i jedno nacionalno preuzimanje, Sparovo preuzimanje Bille”, naglasio je Zaher dodavši kako je zbog Agrokora došlo do velikih potresa u branši, ali da vjeruje kako će se poslovanje stabilizirati. Poručio je i kako je nedavno istraživanje AZTN-a pokazalo da je tržište u sektoru prehrane visoko koncentrirano, odnosno da više od 82 posto tržišta drži samo 10 trgovaca.

DIGITALIZACIJA JE VEĆ POČELA “Veliki izazovi su pred trgovinom u digitalnom dobu, Hrvatska napreduje iz godine u godinu, ali i dalje zaostaje za prosjekom EU-a. Tek 33 posto korisnika interneta u Hrvatskoj je kupovalo online, dok je u EU taj prosjek 85 posto. Multikanalna strategija je ključna za razvoj, promjene koje se događaju moramo kontrolirati i usmjeravati na dobrobit onih koji ih koriste”, izjavio je Zaher zaključivši da je trgovina uvijek bila i bit će ključna spona između proizvodnje i potrošnje. Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec poručio je kako neposredni susreti proizvođača i trgovca poput ove konferencije nude mogućnost povezivanja, što nam nasušno treba. “Nedostatak dijaloga je veliki nedostatak u našoj gospodarskoj praksi, a upravo tome služe ovakvi susreti. Digitalizacija je postala toliko važna da više nije samo dio ekonomije, već ekonomija sama. Danas moramo kvalitetno gospodariti svojim vremenom, a online poslovanje je brže i praktičnije. Mi moramo pomoći svojim trgovcima da se prilagode digitalnom tržištu, kako bi zadržali postojeće kupce i privukli nove. To nije lako, predvidjeti potrebe klijenata prije njih samih, to predstavlja izazov i najvećima. Zato se potrebno konstantno mijenjati”, naglasio je Ranogajec dodavši kako je uspostava jedinstvenog digitalnog tržišta sporija od očekivanog te da naši obrti i mali i srednji poduzetnici nedovoljno koriste pogodnosti digitalizacije i tako propuštaju poslovne prilike. “Još uvijek ih malo koristi beneﬁte prekogranične online prodaje, no kada vidimo što sve digitalizacija pruža po pitanju mogućnosti, moramo je prihvatiti. Ona je počela, a budućnost će pripasti onima koji uče već danas”, poručio je Ranogajec.

IZAZOVI OBRAZOVNOG SEKTORA Načelnica Sektora za trgovinu i tržište Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Marija Kulaš osvrnula se na mjere koje je Ministarstvo provelo kako bi olakšalo građanima i poduzetnicima prilagodbu na digitalne promjene. “Donesen je Zakon o provedbi uredbe EP-a vezano uz elektroničke identiﬁkacije, čiji je osnovni cilj uklanjanje prepreka u

prekograničnoj trgovini. Uklanja granice prema jedinstvenom tržištu, mijenja tradicionalne administrativne procese, povećava sigurnost online trgovine, a povećat će učinkovitost poslovnih procesa i donijeti novi rast. Interakcija jedinstvenog digitalnog tržišta nije moguća bez digitalne transformacije javnog sektora, pa u tom cilju Ministarstvo provodi mjere reformi i pruža elektroničke usluge građanima”, kazala je Marija Kulaš, uz napomenu da će uvođenje e-računa na godišnjoj razini ostvariti uštede od 1,4 milijarde kuna godišnje u idućih pet godina. Juro Avgustinović iz zaklade Konrad Adenauer kazao je kako će digitalne tehnologije imati ključan utjecaj na buduće poslovne

82% tržišta prehrane drži samo 10 trgovaca

TREBALO BI SE POBRINUTI DA STUDENTI I UČENICI STRUKOVNIH ŠKOLA BUDU PRIPREMLJENI ZA BUDUĆNOST DIGITALNOG DRUŠTVA, SMATRA AVGUSTINOVIĆ modele, ali i da nose posebne izazove u obrazovnom sektoru. “Trebalo bi se pobrinuti da studenti i učenici strukovnih škola budu pripremljeni za budućnost digitalnog društva”, zaključio je Avgustinović. 16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

AKTUALNO 3. ZNANSTVENI FORUM EKONOMSKOG FAKULTETA U OSIJEKU

Bez pameti nema razvoja Strategija pametne specijalizacije ima za cilj usmjeriti gospodarstvo u područja gdje je strategija procijenila da postoji značajan prostor za inovacije u stvaranju novih proizvoda i usluga, korištenjem suvremenih tehnologija, ističe Martina Dalić piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

novativnost i razvoj inovacijskog okruženja jedna je od najvažnijih tema hrvatske gospodarske budućnosti jer jedino držanje koraka s konkurencijom može osigurati stabilan i trajan gospodarski rast, istaknula je Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta, sudjelujući na 3. znanstvenom forumu Pametnim specijalizacijama do pametnog ekonomskog rasta na osječkom Ekonomskom fakultetu. “Strategija pametne specijalizacije, koju je Vlada donijela u ožujku prošle godine, ima za cilj usmjeriti gospodarstvo u područja gdje je strategija procijenila da postoji značajan prostor za inovacije u stvaranju novih proizvoda i usluga, korištenjem suvremenih tehnologija”, rekla je Martina Dalić dodajući kako se ta strategija ne može ostvariti bez suvremenih tehnologija i da Hrvatska ne može biti zadovoljna visinom izdvajanja za istraživanje i razvoj, s obzirom na to da službena statistika pokazuje kako ukupna javna i privatna izdvajanja za tu namjenu iznose samo 0,85 posto BDP-a. “Dva su bitna instrumenta provedbe te strategije, koji se ﬁnanciraju iz EU fondova, a to su javni pozivi za projekte istraživanja i razvoja za velike poduzetnike te pozivi za stvaranje

centara kompetentnosti i inovativnog okruženja. Za te namjene na raspolaganju je 300 milijuna eura”, naglasila je istaknuvši kako stvaranje kvalitetnijeg okruženja za pametne specijalizacije i proizvode visoke dodane vrijednosti nije vezano samo uz korištenje fondova. U tom cilju je pripremljen i nacrt zakona o potpori za znanstveno-istraživački rad u gospodarstvu, koji bi se u proceduri trebao naći do kraja ove godine, a čiji je cilj osigurati porezne

olakšice i potpore za projekte istraživanja i razvoja u tvrtkama. “Očekujem da će se do kraja listopada u Vladinoj proceduri naći izmjene i dopune Zakona o poticanju ulaganja, kojima će se zakon nadopuniti s dvije vrste potpora industrijama u području informacijske i komunikacijske tehnologije, među kojima je smanjenje obveze poreza na dobit za 50 posto u razdoblju od 10 godina za ulaganja veća od 50.000 eura”, kazala je Martina Dalić.

NOVI UGOVORI ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

Do sada dodijeljeno 252,4 milijuna kuna bespovratnih sredstava Prije početka Foruma, potpredsjednica Vlade potpisala je pet ugovora u sklopu poziva Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja. Dodijeljena su bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 78.439.143,07 kuna, a ukupna vrijednost potpisanih ugovora iznosi 179.449.637,90 kuna. “Ovaj natječaj je trajno otvoren. Uključujući i ova potpisivanja, poduzetnicima smo dosad dodijelili 22 ugovora o bespovratnim sredstvima u vrijednosti 252,4 milijuna kuna”, kazala je Martina Dalić. Sredstva su dobili tvrtka Altpro za projekt Razvoj STM uređaja za osiguravanje interoperabilnosti INDUSI i ETCS tehnologije na svjetskim željeznicama, DOK-ING za razvoj daljinski upravljanog vozila za djelovanje u ekstremnim uvjetima, tvrtka GDI za razvoj IT platforme za upravljanje rizicima od poplava i ublažavanje štetnih posljedica po okoliš, InfoDom za razvoj inovativne platforme za digitalnu transformaciju poduzeća, te Rimac automobili za razvoj i homologaciju supersportskog električnog automobila.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

GORDANA DERANJA, PREDSJEDNICA HRVATSKE UDRUGE POSLODAVACA

EU PITA U ČEMU ĆE SE NAŠA ZEMLJA SPECIJALIZIRATI Ekonomski analitičar i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić je ocijenio kako nije dovoljno samo davati novac za određene projekte, već da država treba uspostaviti bolju suradnju s privatnim sektorom i jedinicama lokalne samouprave jer je jedino u takvoj koordinaciji moguće razvijati proizvodnju i stvarati radna mjesta.

ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ JAVNA I PRIVATNA IZDVAJANJA IZNOSE SAMO 0,85 POSTO BDP-a, POKAZUJE SLUŽBENA STATISTIKA “EU traži projekt pametne specijalizacije. Nekada se to zvala industrijska politika. Pojednostavljeno rečeno, EU pita u čemu će se naša zemlja specijalizirati, u kojoj proizvodnji i kako će se organizirati ta proizvodnja. Kako ćemo iskoristiti naše njive, šume, infrastrukturu, obrazovanje, ljude... Dakle, pametna specijalizacija ne mora nužno značiti gradnju svemirskih brodova, nego eﬁkasnu proizvodnju konkretnih roba poput mesa, mlijeka, namještaja ili deterdženata. Tu je nužna suradnja države, lokalne samouprave i privatnog sektora. Mi u Hrvatskoj još nismo došli do takve kombinacije. Država treba znati što se u kojem području može raditi i proizvoditi i onda razvijati infrastrukturu s lokalnom samoupravom, kako bi se stvorile adekvatne obrazovne i druge institucije koje bi bile potpora privatnom sektoru”, istaknuo je Jurčić. Inače, cilj ovoga foruma je okupljati stručnjake iz poslovnog, javnog i znanstvenog života kako bi se ukazalo na ključne gospodarske probleme Republike Hrvatske u europskom i globalnom okruženju te kako bi se prezentirale smjernice vezane uz poticanje konkurentnosti, ubrzanja ekonomskog rasta i ostvarenja društva blagostanja.

Suštinske reforme čekamo 20 godina Ne možemo reći da naše vlade ne čine baš ništa. No prema svim pokazateljima je vidljivo kako se ono što se čini, čini presporo. Drugi to rade puno brže i zato jesu ispred nas reforma koja je započeta. Na one iz zdravstva, mirovinskog sustava ili javne uprave čekamo već više od 20 godina. Dok se to ne pokrene, ostat ćemo tu gdje i jesmo – na dnu Europske unije.

 Što je prema mišljenju posloda-

redsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja jasno je istaknula nezadovoljstvo HUP-a zbog neodlučnosti hrvatskih vlada u provođenju reformi, kao i općom atmosferom u hrvatskom društvu koja ne promovira teme važne za razvoj Hrvatske. “HUP je nezadovoljan jer se ne provode reforme i smatramo kako je proces jako usporen. Želimo dobro svojoj zemlji, želimo vidjeti da raste i da se razvija, a mi kao gospodarstvenici očekujemo da svi zajedno, uključujući i medije, pokušamo trenutačnu klimu u zemlji odmaknuti od tema koja nam ne donose nova radna mjesta i koja neće zaustaviti iseljavanje. Odgovornost nije samo na vladajućima nego i na oporbi i na svima da ujednimo glave kako bismo vidjeli kamo nam ide zemlja”, ističe Gordana Deranja.

 Vide li poduzetnici ikakve pomake? - Ne možemo reći da naše vlade ne čine baš ništa. No prema svim pokazateljima vidljivo je kako se ono što se čini, čini presporo. Drugi to rade puno brže i zato jesu ispred nas. Mi se do sada nismo usudili sprovesti ni jednu ozbiljnu reformu. Ova vlada je započela s reformom poreza i to je jedina

vaca prioritet? - Jedino s pojačanim izvozom možemo doći do većeg rasta BDP-a. Istovremeno, brži razvoj je moguć rasterećenjem gospodarstva, smanjivanjem nameta, pružanjem mogućnosti mladima da lakše otvaraju bi-

JEDINO S POJAČANIM IZVOZOM MOŽEMO DOĆI DO VEĆEG RASTA BDP-a, KAŽE GORDANA DERANJA znise, njihovim stimuliranjem. Oni bi se trebali brinuti o inovacijama i specijalizacijama, a ne praćenjima zakona i borbom kroz birokraciju. Naravno, ima i dobrih pokazatelja. Konkretno, danas smo u situaciji da nam turizam čini 20 posto BDP-a. To je dobro, međutim, bila bih presretna da su stope rasta turizma još veće, ali da nemaju toliko učešće u BDP-u. Da bi se to dogodilo, moramo pokrenuti industriju i investirati, moramo se okrenuti inovacijama i pametnim specijalizacijama kako bismo brže rasli umjesto onoga gdje danas jesmo, a to je, ponavljam samo dno Europske unije. (S.S.)

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

PRIČA S RAZLOGOM 140 GODINA MIRNE

RIBA, SOL I ULJE RECEPT ZA USPJEH U godini velikog jubileja dovršen je investicijski ciklus vrijedan 50 milijuna kuna u novu liniju za preradu i proizvodnju sardine, skuše i tune čime će se u jednoj tvornici objediniti proizvodnja Podravkinih ribljih brendova Eva i Mirna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr tako i u Mirni, ove godine bile prioriteti. Željeli smo objediniti proizvodnju ribljih brendova na jednom mjestu, a ova će investicija u novu liniju za preradu osigurati budućnost, ali i rast i razvoj proizvodnje ribljih proizvoda u Mirni”, kaže članica Uprave Podravke Ljiljana Šapina.

NAJZDRAVIJI OBROK IZ SOFISTICIRANE PROIZVODNJE

N 15 5

više od mil komada ribljih konzervi godišnje do sada je proizvodila Mirna

više od

90%

proizvodnje se izvozi

60.000 0m

površina kompleksa tvornice

ije mala stvar obilježavati 140. godišnjicu poslovanja, a upravo se tim jubilejom može pohvaliti rovinjska tvrtka Mirna. Osnovana davne 1877. godine, u vrijeme dok je ribarstvo bilo jedan od glavnih izvora egzistencije lokalnom stanovništvu, Mirna je i dio povijesti svjetske industrije ribljih konzervi i jedna od prvih takvih tvrtki u svijetu. Upravo u godini velikog jubileja dovršen je investicijski ciklus vrijedan 50 milijuna kuna u novu liniju za preradu i proizvodnju sardine, skuše i tune čime će se u jednoj tvornici objediniti proizvodnja Podravkinih ribljih brendova Eva i Mirna. To će značajno utjecati na strateški razvoj kategorije ribljih konzervi, omogućiti eﬁkasnije upravljanje troškovima, rast proﬁtabilnosti te bolju konkurentnost na postojećim tržištima, kao i ulazak na nova tržišta. “Svoj razvoj Podravka temelji na snažnim brendovima i proizvodima vrhunske kvalitete. O značaju Mirne za poslovanje Podravke govori i činjenica da su nam investicije u Istri, pa

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

U Mirni se trenutačno prerađuje nekoliko vrsta ribe - sardina, skuša i tuna - od čega najveći udio ima jadranska sardina. Iako je proizvodnja tehnološki vrlo soﬁsticirana, proizvodi su prirodni, a riblje konzerve proizvedene u Mirni većinom imaju tri glavna sastojka: ribu, ulje i sol. To ih svrstava među najzdravije obroke koji imaju niz koristi za zdravlje, ponajprije zbog plave ribe koja je jedan od najpoznatijih

U PODRAVKINIM RIBLJIM BRENDOVIMA MIRNA I EVA ISKLJUČIVO SE KORISTI JADRANSKA SARDINA I TU NEMA KOMPROMISA prirodnih izvora omega 3 masnih kiselina, čiji su blagotvorni učinci na zdravlje dobro poznati. Najprodavaniji proizvod je Sardina u biljnom ulju koju kupci širom regije preferiraju i cijene, najvećim dijelom jer se radi o jadranskoj sardini koja je jedna od najkvalitetnijih riba u svijetu s jedinstvenim i prepoznatljivim okusom. U Podravkinim ribljim brendovima Mirna i

Eva isključivo se koristi jadranska sardina, i tu nema nikakvih kompromisa. Naime, jadranska sardina ima prepoznatljivost i kvalitetu, i zato uvozna sardina nije njihov izbor. Stoga to zahtijeva i poseban, često i više nego poslovni,

GODIŠNJE SE, ZA POTREBE PROIZVODNJE U MIRNI, IZ JADRANSKOG MORA IZLOVI OKO 3500 TONA PLAVE RIBE odnos s lokalnim ribarima. U tvornici radi oko 150 djelatnika, i to u djelatnosti proizvodnje i prerade ribe i ribljih prerađevina. Cijeli kompleks tvornice smješten je na 60.000 metara četvornih, neposredno uz more, što osigurava kvalitetan prihvat plave ribe, kao osnovne sirovine za proizvodnju. Godišnje se, za potrebe proizvodnje u Mirni, iz Jadranskog mora izlovi oko 3500 tona plave ribe.

POTREBA ZA RADNOM SNAGOM Proizvodni program Mirne temelji se na konzerviranim proizvodima sardine, skuše, tune, ribljih pašteta, ribljih salata i ribljih namaza. Potencijali u razvoju novih proizvodnih programa tvornice imaju dobru osnovu u dugogodišnjoj tradiciji, proizvodnji i preradi ribe te stručnosti osoblja kao i u blizini izvora osnovne sirovine. “Dosadašnja godišnja proizvodnja u Mirni premašivala je 15 milijuna komada ribljih

konzervi. No instaliranjem novih linija i završetkom investicijskog ciklusa kapaciteti proizvodnje bit će znatno povećani. Potražnja za proizvodima Mirne je vrlo visoka, tako da smo uvjereni da će proizvodnja u tvornici vrlo brzo biti i više no dvostruko veća, što pred nas stavlja još jedan izazov, a to je pronalazak dovoljnog broja radnika. Trenutačno nam treba 25 radnika kako bismo popunili prvu smjenu, a radi planiranoga prebacivanja proizvodnje Eva proizvoda u Mirnu, trebali bismo pokrenuti i drugu smjenu za liniju sardina i za to nam treba dodatnih šezdesetak zaposlenika”, ističe direktor marketinga Poslovnog programa Riba Podravka Marcel Janeković, napominjući kako vjeruju da će veoma brzo pronaći adekvatno rješenje. Nakon 140 godina poslovanja Mirna je kompanija čiji proizvodi zauzimaju značajnu tržišnu poziciju na 11 tržišta regije, s perspektivom značajnog širenja na druga tržišta. Trenutačno se više od 90 posto proizvodnje izvozi. Ulaskom pod okrilje Podravke Mirna je dobila pristup internacionalnim tržištima preko mreže Podravkinih internacionala te u daljnjim koracima, pored jačanja na tržištima regije, očekuju ekspanziju i na zapadnim tržištima. “Uspjeh Mirne pokazuje da je Hrvatska već i sada konkurentna u segmentu prerade ribe. Biznis ribe je kompleksan jer zahtijeva eﬁkasno poslagivanje cijelog lanca nabave od mora do stola, no Mirna i Podravka pokazuju da, kada sve posložite u proizvodnom dijelu - i to povežete sa snažnom prodajnom organizacijom po tržištima, marketinškim pristupom, prepoznatljivim brendovima i geografskim podrijetlom jadranske sardine - imate biznis koji u svim segmentima uspješno konkurira, kako manjim, lokalnim ponuđačima, tako i velikim svjetskim multinacionalnim proizvođačima”, zaključio je Janeković.

O značaju Mirne za poslovanje Podravke govori i činjenica da su nam investicije u Istri, pa tako i u Mirni, ove godine bile prioriteti. Željeli

smo objediniti proizvodnju ribljih brendova na jednom mjestu, a ova će investicija u novu liniju za preradu osigurati budućnost, ali i rast i razvoj proizvodnje ribljih proizvoda u Mirni. Ljiljana Šapina, članica Uprave Podravke

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

400 brojeva tjednika

PRIVREDNI VJESNIK

Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik

PVinternational

Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika

FINANCIJSKA INDUSTRIJA Rang-ljestvice banaka, osiguranja, leasinga i fondova

pv multimedija TV emisije Web, društvene mreže www.privredni.hr

POSLOVNA OCEKIVANJA 400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika

Uvijek uz gospodarstvo.

Barometar gospodarstva

400 0

00 000

Privredni vjesnik! Kreativna grafička i dizajn rješenja za uspješno poslovanje

Magazin o poslovnom životnom stilu

Moda, ljepota, stil, stav

centar za istraživanja Izbor ekonomskog analitičara godine

Istraživanje poslovne klime u hrvatskim tvrtkama

utemeljen 1953.

Regionalni poslovni klub

privredni vjesnik

AKTUALNO ENERGY MARKET FORUM 2017.

IDUĆE GODINE POČINJE IZRADA ENERGETSKE STRATEGIJE HRVATSKE Svi naši planovi u području energetike, osim što trebaju biti usklađeni s planovima na razini EU-a, odražavaju želju naše zemlje za postizanje što većeg stupnja energetske neovisnosti, ističe Tomislav Ćorić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N ANTONIJA GLAVAŠ SMATRA VAŽNIM DA SE NOVI ZAKON O TRŽIŠTU PLINA DONESE ŠTO PRIJE

akon snažnog ciklusa liberalizacije hrvatskog energetskog tržišta tijekom proteklih godina, naglasak razvoja industrije u narednom razdoblju bit će usmjeren prema stvaranju jedinstvenog regionalnog tržišta, istaknuto je, među ostalim, na prošlotjednom petom izdanju stručno-izložbene konferencije Energy Market Forum 2017., u organizaciji Poslovnog dnevnika. Događaj je bio posvećen isključivo funkcioniranju tržišta energije i energetskom sektoru koji zasigurno može biti jedan od značajnijih zamašnjaka gospodarskog rasta. Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, istaknuo je kako je u lipnju potpisan Memorandum o suglasnosti o zajedničkom pristupu uspostavi trajnog dvosmjernog kapaciteta između Hrvatske i Mađarske u kontekstu inicijative zemalja Srednje i Jugoistočne Europe

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

o povezivanju plinskih sustava. Tako bi do kraja ožujka 2019. trebao biti osiguran dvosmjerni tok između Mađarske i Hrvatske. A u rujnu 2017. parafiran je ugovor kojim će se regulirati potrošnja odobrenih sredstava za financiranje LNG terminala na Krku i do 28 posto koje bi financirala Europska komisija. “Iz svega ovoga razaznaju se planovi Ministarstva i Vlade - učiniti Hrvatsku čim prije integralnim dijelom europskog energetskog tržišta, uz punu potporu povećanju sigurnosti dobave i diverzifikacije energetskih pravaca”, naglasio je Ćorić. Hrvatska je u 2015. godini proizvela 11,4 teravatsati (TWh) električne energije, dok je potrošnja bila nešto viša od 16 teravatsati. Proizvodnja plina kretala se između 1,7 i 1,8 milijardi prostornih metara (BCM), a potrošnja je premašila 2,5 milijardi prostornih metara tog energenta. “Iz ovih podataka jasno se može iščitati da Hrvatska treba težiti povećanju proizvodnje svih vrsta energenata, odnosno povećanju vlastite energetske neovisnosti”, kazao je Ćorić.

VAŽNOST GRADNJE TERMINALA NA KRKU U kontekstu daljnje integracije Hrvatske u europsko energetsko tržište, realizacija Transjadranskog plinovoda, koja je u tijeku, otvara znatno bolju perspektivu izgradnje Jadranskojonskog plinovoda kao dodatne poveznice u plinsku infrastrukturu Starog kontinenta. “Svi naši planovi u području energetike, osim što trebaju biti usklađeni s planovima na razini EU-a, odražavaju želju naše zemlje za postizanjem što većeg stupnja energetske neovisnosti. U tom kontekstu, tijekom 2018. počet ćemo s izradom energetske strategije Republike

Hrvatske koja će deﬁnirati naše prioritete i ključne smjerove razvoja domaćeg energetskog tržišta. Buduća energetska politika, osim tendencija povećanja proizvodnje, optimizacije energetskog miksa i diverziﬁkacije dobavnih pravaca, nužno će biti usuglašena s niskougljičnom strategijom i strategijom prilagodbe klimatskim promjenama”, naglasio je. Goran Frančić, direktor tvrtke LNG Hrvatska, smatra kako je projekt izgradnje plutajućeg terminala na ukapljeni prirodni plin na Krku od regionalnog značaja. “On obuhvaća i tržište susjednih zemalja jer je ono dovoljno veliko da konzumira količine za čije kapacitete se gradi terminal”, kazao je dodajući kako taj projekt nije sam sebi svrha ako transportni sustav ne može prihvatiti plin i dovesti ga do krajnjih potrošača. “Stoga je izuzetno značajan i bitan kapacitet transportnog sustava na koji se priključuje LNG terminal”, ocijenio je Frančić. U vlasničkoj strukturi tvrtke LNG Hrvat-

DUGOROČNO, JEDINA ODRŽIVA CIJENA JE ONA NASTALA NA TEMELJU PONUDE I POTRAŽNJE, SMATRA MARIJA ŠĆULAC DOMAC ska idealne polovine dijele Plinacro i Hrvatska elektroprivreda (HEP). No kroz dokapitalizaciju preferiranih partnera želi se prepustiti vlasnički udio od 75 posto drugim investitorima, a da 25 posto ostane u hrvatskim rukama. To je osnovni model projekta, napomenuo je Frančić. Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore, istaknula je kako je, prema podacima iz analize Ekonomskog instituta, Zagreb, cijena plina za industriju u Hrvatskoj od 2008. do 2016. godine, nažalost, porasla za 47 posto, dok je u Europi pala za 18 posto. Dodala je kako je u promatranom razdoblju cijena plina za kućanstva rasla u Hrvatskoj, ali i u EU. Ne ulazeći u to što će donijeti novi zakon o tržištu plina, ona je naglasila kako je bitan element vrijeme. “Odgovarajuće izmjene treba donijeti što prije kako bi se distributeri i opskrbljivači na vrijeme pripremili za moguća nova tržišna pravila”, istaknula je dodajući kako Hrvatska prolazi kroz proces deregulacije tržišta

gdje oslobađa pojedine komponente cijena i usput nastoji ublažiti socijalnu posljedicu. “Dugoročno, jedina održiva cijena je ona nastala na temelju ponude i potražnje”, smatra Marija Šćulac Domac.

JAMAČITI SIGURNOST OPSKRBE PLINOM Tijekom panel-diskusije Ususret novom tržištu plina moglo se čuti nešto više o tome kako će to tržište izgledati iduće godine. Sudionici su pokušali odgovoriti i na pitanja slijedi li okrupnjavanje opskrbljivača, treba li i hoće li HEP ostati glavni opskrbljivač za kućanstva te očekuje li se rast potrošnje plina u Hrvatskoj. Antonija Glavaš, članica Uprave i izvršna direktorica zadužena za uvoz, trgovinu i opskrbu Prvog plinarskog društva, smatra kako je važno da se novi zakon o tržištu plina donese što prije. Ivana Marković, direktorica Sektora upravljanja transportnim sustavom i prodaje transportnih kapaciteta u Plinacru, napomenula je da se, bez obzira na to koji će zakonski model biti donesen, treba jamčiti sigurnost opskrbe plinom. Tomislav Jureković, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), kazao je kako se unutar branše može čuti kako će zakonske promjene biti dovoljno oprezne kako bi se tržištu dalo dovoljno vremena za prilagodbe. Zoran Miliša, predsjednik Uprave RWE Energije, naglasio je kako se ne može pobjeći od nečega što se prirodno događa poput okrupnjavanja distributera i opskrbljivača. Dodao je i to da nema boljeg elementa od tržišta koje samo regulira cijenu što, prema njegovu mišljenju, na dugi rok daje najpovoljnije rezultate. Marko Blažević, direktor HEP Opskrbe plinom, kazao je kako očekuje da će doći do određenih zakonskih izmjena, ali da one neće biti znatne zbog kratkog roka. Damir Škugor, direktor Službe trgovine prirodnim plinom u Ini, očekuje pak kako će se s novim zakonom postupno ići u daljnju liberalizaciju cijene prirodnog plina za kućanstva.

Buduća energetska politika, osim tendencija povećanja proizvodnje, optimizacije energetskog miksa i diverziﬁkacije dobavnih pravaca, nužno će biti usuglašena s niskougljičnom strategijom i strategijom prilagodbe klimatskim promjenama.

Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 59

AKTUALNO ACT GRUPA: AKCELERATOR ZA DRUŠTVENE PODUZETNIKE

Društvenim poduzetnicima, uz kreditiranje, treba i šira potpora Akcelerator je namijenjen onima koji već imaju određeni društveni utjecaj u sredinama u kojima rade i imaju najbolje nove razvojne projekte, kazao je Petričević piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

kcelerator za društvene pouzetnike novi je potporni program ACT Grupe iz Čakovca, pokrenut u suradnji s Europskim fondom za Jugoistočnu Europu (EFSE), odjelom Fonda za tehničku podršku (EFSE DF) te Erste Bankom i zakladom Erste Stiftung. Program će društvenim poduzetnicima sa stabilnim poslovanjem osigurati poslovnu podršku za razvoj i realizaciju novih projekata te ih pripremati za daljnji rast i buduća ulaganja. Detaljnije ga je predstavio Teo Petričević iz ACT Grupe, istaknuvši kako smo svjedoci da društveno poduzetništvo raste kao ekonomski fenomen ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji kao odgovor na ekonomske izazove. “Društveni poduzetnici se pozicioniraju kao organizacije koje prakticiraju inkluzivni rast. U cijelom tom okviru koji buja javile su se potporne organizacije i programi kako bi osigurali stabilniji razvoj. U Hrvatskoj smo danas svjedoci desetka programa predinkubacije, inkubacije i postinkubacije društvenih poduzetnika, ali ono što nam nedostaje jest korak kad poduzetnici iziđu iz tih programa i trebaju rasti i razvijati se, kad im treba okvir za ulaganja. U tom kontekstu smo s partnerima razvili program koji će direktno odgovoriti na te izazove. Akcelerator je namijenjen onima koji već imaju određeni društveni utjecaj u sredinama u kojima rade i imaju najbolje nove razvojne projekte”, kazao je Petričević dodavši kako se radi o sveobuhvatnom devetomjesečnom programu koji u prvoj fazi uključuje oko 15 odabranih poduzetnika i uvodi ih u fazu predakceleracije, a nakon toga ulaze u

tromjesečnu akceleraciju i razvija im se sustav za daljnji razvoj kroz umrežavanja i veću vidljivost. “Cilj je pozicionirati ih na tržištu kao relevantne gospodarske subjekte”, istaknuo je Petričević.

UZ FINANCIJSKU, POTREBNA JE I TEHNIČKA POTPORA Jasmina Petrović, savjetnica za EFSE iz tvrtke Finance in Motion, poručila je kako je osnovna misija EFSE-a pojačanje ekonomskog razvoja zemalja Istočne Europe. “U radu s poduzetnicima naučili smo da im nije dovoljna samo ﬁnancijska podrška, nego im treba i tehnička potpora. Jačanje poduzetničke kulture na razini sektora trebalo bi motivirati mlade da krenu u poduzetničke vode, a jačanje poduzetničke klime osigurava jačanje privatnog sektora i smanjuje nezaposlenost, što nam je misija”, objasnila je Jasmina Petrović napomenuvši kako rade s lokalnim partnerima i žele da ovaj

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

akcelerator preraste u dugoročnu suradnju. Mirjana Šakić iz Erste Grupe izjavila je da u našem društvu i dalje imamo ljude koje ﬁnancijski sektor ne prepoznaje i baš zato su u Ersteu, u suradnji sa sedam lokalnih banaka, odlučili razviti dugoročni program podrške poduzetnicima početnicima, društvenim poduzetnicima te ljudima s nižim i neredovnim primanjima. “Dugoročna podrška koja uz ﬁnanciranje obuhvaća i edukaciju je pravi način kojim možemo osnažiti ovaj sektor”, smatra Mirjana Šakić, a njene riječi je potvrdila i Tina Sirotić iz Erste Banka pojasnivši što konkretno ta banka nudi poduzetnicima u ovom segmentu. “Sam kredit nije ključan za uspjeh u poslu, već se mora raditi na znanju i potporama. Nastojimo cijelu priču učiniti sve dostupnijom pa tražimo partnere s inkubatorima i razvojnim agencijama da kanaliziramo cijeli taj novi poduzetnički val”, kazala je Tina Sirotić.

KONFERENCIJA: ZAJEDNO DO EU FONDOVA - ZA BOLJU PROMETNU POVEZANOST

ŽELJEZNICA MORA BITI GENERATOR RASTA Svaka kuna uložena u razvoj željeznice donosi dodatne prihode kroz teretnu logistiku za gospodarstvo, a za građane kroz mobilnost stanovništva, demografsku obnovu te povećanje kvalitete života, istaknula je Mirjana Čagalj

otpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj sudjelovala je 10. listopada u Europskom parlamentu u Bruxellesu na konferenciji Zajedno do EU fondova - za bolju prometnu povezanost. Konferenciju su organizirali Dubravka Šuica, voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu, i Dubrovačko-neretvanska županija u suradnji s Brodsko-posavskom, Vukovarsko-srijemskom i Karlovačkom županijom, a u sklopu Europskog tjedna regija i gradova. Glavne teme konferencije su bile važnost prometne povezanosti u potpori regionalnom gospodarskom razvoju te projekti regionalne povezanosti kroz transeuropske prometne mreže (TEN-T). “Kad je riječ o razvoju željeznice, stav je HGK da ona može i mora biti generator rasta jer ima golemi multiplikacijski faktor. Svaka kuna uložena u razvoj željeznice donosi dodatne prihode kroz teretnu logistiku za gospodarstvo, a za građane kroz mobilnost stanovništva, demografsku obnovu te povećanje kvalitete života”, istaknula je Mirjana Čagalj, dodajući i da se ne smiju zanemariti pravci koji nisu na glavnim europskim koridorima, kao što su Lička i Unska pruga. Kao predsjednica Foruma jadranskojonskih gospodarskih komora, Mirjana Čagalj se posebno osvrnula na važnost Jadransko-jonskog pravca kao jednog od prioriteta razvoja hrvatskog i regionalnog gospodarstva. Ovaj prometni pravac prolazi kroz osam zemalja s više od 70 milijuna stanovnika, a za nas je posebno važan Jadransko-jonski cestovni prometni

pravac kao jamstvo stabilnosti, sigurnosti i gospodarskog razvoja.

PROMETNA POVEZANOST JE KLJUČNA ZA RAZVOJ Potpredsjednica HGK je također iznijela inicijativu Komore o spajanju Jadranskojonske i Dunavske inicijative, koja je na tragu Junckerova govora o izjednačavnju standarda različitih regija EU-a, a za koje se mogućnosti ﬁnanciranja mogu tražiti u okviru WBIF-a (Western Balkans Investment Framework – Okvir za ulaganja u zemlje zapadnog Balkana) te ESIFa (European Structural and Investment Funds – Europski strukturni i investicijski fond), odnosno ERDF-a (Europen Regional Development Fund – Europski fond za regionalni razvoj), namijenjenog za transport regionalnog značaja. Prema riječima Nikole Dobroslavića, župana dubrovačko-neretvanskog, prometna povezanost ključni je

preduvjet gospodarskog i ukupnog razvoja svakog područja EU-a, a posebno je važna za ona područja koja imaju lošu prometnu situaciju kao što je Jugoistočna Europa, uže gledano Jadransko-jonska regija, još uže gledano sama Republika Hrvatska. “Stoga svi, posebice EK, trebaju obratiti pozornost na prometnu povezanost Jadransko-jonske regije, Jugoistočne Europe te na projekte kao što su Jadransko-jonska autocesta, brza željeznica, koridor Vc, modernizacija željezničke prometne mreže u Hrvatskoj te povezivanje otoka”. Dobroslavić je naglasio da je važno kroz europske makroregije osigurati snažniju suradnju regija i država na ovim projektima te podržao inicijativu za jačom i kvelitetnijom suradnjom i povezivanjem jadransko-jonske i dunavske regije, s ciljem izjednačavanja pravila i ujednačavanja gospodarskog razvoja različitih regija. (J.V.)

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 61

PRIVREDNI VJESNIK REKLI SU POVODOM 4000. BROJA

LJUBO PUĐA

IVANA STAVLJENIĆ

direktor Sirane Puđa

vlasnica tvrtke Green and more

Priroda mog posla je takva da dosta putujem i da u automobilu provodim dosta vremena. Kada tome pridodate proizvodni pogon i sve probleme vezane uz proizvodnju, onda vam doista ne ostane puno vremena za čitanje. Privredni vjesnik ipak ne propuštam jer u njemu dobijem informacije koje mi trebaju. Isto tako zanimljivi su mi i intervjui i priče o kolegama poduzetnicima.

Kroz Privredni vjesnik sam uvijek u toku jer mi pruža izvrsno koncipiran i sažet pregled aktualnosti s gospodarske scene. To smatram izuzetno korisnim jer pomaže u povezivanju gospodarskih subjekata i menadžmenta. Također bih istaknula i meni osobno zanimljivu rubriku o zelenom poslovanju, s kojim imamo posebnu poveznicu kroz djelovanje naše tvrtke.

IZTOK LIKAR urednik portala Hrportfolio.hr

Čestitam na 4000 brojeva poslovnog tjednika s kojim surađujem više od 11 godina. Od samog početka, kada smo krenuli s Darkom i Vesnom, suradnja je tekla glatko, profesionalno, a istovremeno opušteno. Prije svakog blagdana obradujete nas i nasmijete duhovitim blagdanskim čestitkama, a iz tjedna u tjedan opskrbljujete nas aktualnim i bitnim gospodarstvenim informacijama, uz izvrsne tekstove i zanimljive vizuale. Za ovaj rijetki jubilej želimo vam da se još dugo ovako uspješno družimo.

JURICA GLAVINA direktor tvrtke Eklata

Privredni vjesnik je aktualan i bavi se gospodarstvom. Obrađuje i neke specifične segmente gospodarstva o kojima se baš puno i ne piše. Vrlo često ima interesantnih tema i izvan turizma, a turizam kao sektor koji mene zanima jako je dobro obrađen. Čestitam 4000. broj i nadam se još toliko brojeva.

IVICA RADOVIĆ vlasnik vinarije Vina Radović

NATAŠA TRSLIĆ ŠTAMBAK regionalna direktorica za Jugoistočnu Europu Graylinga

Privredni vjesnik rado čitam zbog objektivnosti, stručnosti i dobro zaokruženih tekstova. U obrađenim temama PV nam nastoji pružiti više perspektiva i viđenja problema, navesti primjere iz prakse te uključiti stručna mišljenja i komentare. Naročito mi je inspirativno vidjeti uspješne priče o poduzetnicima i tvrtkama koji su unatoč problemima i izazovima u hrvatskom gospodarstvu unaprijedili svoje poslovanje. Budući da je medijski prostor inače zatrpan negativnim i pesimističnim tonovima, pravo je zadovoljstvo vidjeti da Privredni vjesnik tome odolijeva i da donosi i pozitivne priče.

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

Privredni vjesnik donosi priče iz gospodarstva i to meni odgovara. Razlikuje se po pristupu koji je analitičan i nije senzacionalistički za razliku od većine hrvatskih tiskovina. Upravo žutilo i senzacionalizam te površnost je ono što me odbija i iritira kod ostalih tiskovina. Privredni vjesnik je drugačiji. Zato sve čestitke redakciji!

DAMIR SKENDER predsjednik Uprave Saponije

Ponedjeljak mi već godinama počinje s Privrednim na radnom stolu. Na neki način, Privredni vjesnik doživljavam kao provjerenog poslovnog partnera: neće me prevariti iznesenim podacima i informacijama u tekstovima, a s druge strane nalazim poslovne primjere iz kojih se uvijek nešto može naučiti. Čestitam 4000. broj ljudima koji stvaraju ovaj časopis! Očekujem da se vidimo za dvadesetak godina u 5000. broju!

MARKO JURČIĆ

HEDDA MARTINA ŠOLA

savjetnik Predsjednice Republike za gospodarstvo

profesorica marketinških kolegija na raznim fakultetima u Republici Hrvatskoj

Najiskrenije čestitke Privrednom vjesniku na 4000. broju! Redovno ga čitam i pratim teme koje se u njemu naglašavaju, kao i analize koje se inače ne mogu tako lako naći u našem medijskom i javnom prostoru. Koncentracija na stručno i egzaktno, te odabir tema koje ukazuju na ono na što bi se zaista kao društvo trebali koncentrirati, a ne na prolazan i površni populizam – sve je ovo rijetko, te baš zbog toga potrebno i više nego dobrodošlo. Osobno u Privrednom vjesniku vidim objektivan pristup gospodarskim temama i ne primjećujem podilaženja partikularnim interesima, kao ni popularnim javnim trendovima u društvu. Posebno veseli i podudaranje u naglašavanju tema na kojima godinama inzistira i Ured Predsjednice Republike Hrvatske – poput važnosti izvoza, negativnih demografskih trendova, nedostatnog rasta i potrebe snažnijeg provođenja neophodnih reformi, ključne uloge obrazovanja u daljnjem razvoju… Još jednom čestitam i želim vam puno sreće i još više uspjeha u daljnjem radu.

IVAN PAIĆ generalni direktor regionalnog ureda tvrtke Schneider Electric

Prije svega, iskrene čestitke na ovako impresivnoj obljetnici koja je na današnjem turbuletnom medijskom tržištu uistinu prava rijetkost. Privredni vjesnik, kao jedne od malobrojnih poslovnih novina u zemlji, za mene predstavlja istinsku instituciju gospodarskog novinarstva koju kao poslovni čovjek cijenim. Bez dubinskog poznavanja domaćeg i inozemnog tržišta danas nije moguće uspješno poslovati te u Privrednom vijesniku vidim dobrog partnera čije analize i vijesti rado čitam. S obzirom na to da regionalni ured Schneider Electrica u Zagrebu vodi i koordinira poslovanje na području Republike Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine te zapošljava više od 60 djelatnika na područjima energetike, učinkovitog zgradarstva, IT-a i industrijske automatizacije, ne moram ni napominjati koliko nam je bitno biti u tijeku s događanjima u gospodarskom i financijskom sektoru ne samo Hrvatske, već i cijele regije. Čestitam još jednom te vam želim još mnogo uspješnih brojeva!

Autorica prve knjige o neuromarketingu “Marketinška oružarnica”

Profesionalnost, ozbiljnost i visoka doza poslovne proaktivnosti riječi su koje sumarno opisuju poslovanje najčitanijeg poslovnog tjednika Privrednog vjesnika. Moja suradnja s Privrednim snažnije je započela intervjuom o mojoj knjizi „Marketinška oružarnica“, da bi kasnije završila na ugodnoj kavi s glavnim urednikom gospodinom Bukovićem. U današnjem svijetu medija, gdje informacija treba proći nadasve stručne novinarske i uredničke „ruke“ kako bi se preispitala, validirala i oblikovala za heterogeno čitateljstvo, nije nimalo jednostavan zadatak dobiti i zadržati poziciju relevantnog i ozbiljnog medija koji ima tradiciju djelovanja koja datira još od 1953. godine. Također, 11 godina djelovanja gospodina Bukovića kao glavnog urednika Privrednog vjesnika i tima kompetentnih novinara rezultat je da je danas u akademskim, poslovnim i stručnim krugovima Privredni vjesnik nezaobilazni poslovni tjednik koji se čita s iščekivanjem i užitkom. Moje čestitke cijeloj redakciji i glavnom uredniku Privrednog vjesnika gospodinu Bukoviću koji će svoj jubilej 4000. tjednika dočekati kako i zaslužuju: na medijskom pijedestalu.

IGOR KRAKIĆ direktor tvrtke Zagi Eventi

Intervju u Privrednom vjesniku utjecao je na moje poslovanje jer su taj članak primijetili ljudi iz kompanija s kojima surađujem i gledaju drugačije, pozitivnije na poslovanje tvrtke Zagi Eventi. Slijedom toga imamo i više upita za razna događanja. Meni kao poslovnoj osobi koja radi i funkcionira po pravilima ove države jako je bitno da postoje ovakvi tjednici da i mi mali i srednji poduzetnici možemo reći iz prve ruke što ne valja, odnosno što treba popraviti kako bismo svi bili na tržištu jednaki. Uspjeh se temelji na kvaliteti i jedini način kako raditi ubuduće je upravo tako, a klijenti to jako dobro prepoznaju. Samim time dodana vrijednost mojoj, ali i drugim tvrtkama je da se pojavimo s vremena na vrijeme u ovakvim tjednicima. 16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 63

PRIVREDNI VJESNIK REKLI SU POVODOM 4000. BROJA

BRANKO MOZARA

SANJA VUKOVIĆ VEIĆ

direktor komunikacija CEMEX-a Hrvatska

direktorica Sajma Split

Privredni vjesnik čitam jer zaista detaljno i profesionalno pokriva gospodarske teme. Osvježenje je vidjeti novinara, a takav je novinar Privrednog vjesnika s kojim surađujemo, koji se zaista razumije u temu, ali i podržava gospodarstvo. Zato Privrednom vjesniku želim još puno, puno izdanja. Sretno!

Kao tvrtka koja godišnje organizira dva velika sajma - GAST koji, okvirno rečeno, okuplja sve vezano za turizam i ugostiteljstvo i SASO posvećen graditeljstvu i industriji alata - moramo imati široku sliku stanja u hrvatskom gospodarstvu. Privredni vjesnik pruža upravo to. Na jednom mjestu donosi relevantne i pravovremene informacije iz svih grana hrvatskog gospodarstva kako bi se stekao pravi i cjelovit uvid u gospodarsku situaciju i kretanja tržišta.

ZVONIMIR AKRAP član Uprave Splitske banke

Od kada su se pojavili elektronski mediji, čini mi se da svi zapostavljamo tiskovine, upravo zbog navike, ali već i potrebe da dođemo do informacije o nekom događaju čim se isti i dogodi! Upravo zato u tiskanim medijima opstaju samo oni koji donose zanimljive teme gledane iz očiju stručnjaka raznih profila, izdanja koja u sebi sadrže sveobuhvatne analize, te uistinu zanimljive i stručne kolumne. Bitno mi je da izdanje prati i različita područja moje struke i poslovnih događanja, te da nakon čitanja lista imam informacije iz svih ekonomskih interesnih područja. Upravo takav je Privredni vjesnik. I zato me veseli 4000. izdanje ovog lista, koji je postao i ostao nezaobilazan dio i moje poslovne rutine! Čestitam i nastavite tako i dalje!

TEO PETRIČEVIĆ direktor tvrtke Capax

Uz svakodnevni ritam rada teško je pratiti aktualnosti i dinamiku događanja na političkoj i gospodarskoj sceni, a zahvaljujući Privrednom vjesniku u toku sam sa svim događanjima na tjednoj bazi. Kada sam na putu, čitam digitalno izdanje, a u nekim prilikama od velike koristi mi je i arhiva. Zaista je interesantno pratiti kako se neke pojave i situacije na političkoj i gospodarskoj sceni ciklički ponavljaju. Privredni vjesnik je kvalitetan, pouzdan i uvijek aktualan izvor informacija i samo tako nastavite i narednih 4000 brojeva.

BORIS VUKUŠIĆ vlasnik i direktor Bimex proma; predsjednik Udruženja male brodogradnje pri HGK-u

KRISTINA ERCEGOVIĆ vlasnica Business Cafea

Privredni vjesnik kao i svaku kompaniju čine ljudi. U ovom slučaju to su ljudi koji postavljaju pametna pitanja u pravom trenutku, ali i pronalaze adekvatne odgovore, koji su u pravo vrijeme na pravom mjestu, koji imaju viziju, imaju stav davanja, imaju stav umrežavanja, imaju drugačije ideje, zanimljive konferencije izvan uobičajenih okvira, nisu samo brzi nego u nekim stvarima i ispred svog vremena.

64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

Privredni vjesnik mi je najdraže štivo kad je riječ o prikazu gospodarskih kretanja u Hrvatskoj. Realno prikazivanje stanja te posvećivanje prostora poduzetnicima da iznesu stanja i perspektive u svojim tvrtkama i branši kao i savjeti poduzetnicima ono su što me najviše opredijelilo na čitanje Privrednog vjesnika. S obzirom na to da dolazim iz sektora brodogradnje i proizvodnje transportnih vozila, zadovoljstvo mi je ukazati na izvrsnu suradnju s novinarom gospodinom Jozom Vrdoljakom koji vrlo stručno iznosi zbivanja u tim djelatnostima. Povjerenje u tjednik mi daje odlična suradnja uredništva s HGK-om. Redakciji želim još puno godina uspješnog rada.

DANIEL SMILJANIĆ

JOSIP KOS

direktor Pan Parketa; predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri HGK-u

predsjednik Suda časti pri HGK-u u mirovini

Kao predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore izražavam zadovoljstvo što Privredni vjesnik u jednom kontinuitetu izvještava o važnosti drvnoprerađivačke industrije za gospodarstvo Hrvatske i osobito ističe primjere dobre prakse te perspektivni značaj razvoja ove grane, s akcentom na razvoj finalne drvno-prerađivačke industrije. Osim Privrednog vjesnika osobito ističem i TV program privredni.hr, što je i brendiranje proizvodnih programa pojedinih tvrtki, gdje se bilježe ostvareni rezultati pojedinih tvrtki, ali ukazuje i na potencijale razvoja ove djelatnosti kroz sinergijsko djelovanje gospodarskih subjekata drvno-prerađivačke industrije, Hrvatskih šuma i resornih ministarstava - Ministarstva poljoprivrede te Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Republike Hrvatske. Uz to je dobro to što Privredni vjesnik navodi i primjere načina poslovanja drvnoprerađivačke industrije u gospodarstvima drugih zemalja. Ističem i pohvaljujem prikaz ostvarenih rezultata gospodarstvenika i poduzetnika Republike Hrvatske najznačajnijih 400 tvrtki na pregledan način. Želim uspješan kontinuitet izlaženja još najmanje 4000 brojeva Privrednog vjesnika i čestitam glavnom uredniku Darku Bukoviću i redakciji na originalnosti pristupa i obradi pojedinih tema.

VLADIMIR HRVOJIĆ vlasnik tvrtke Herbas

Ovim putem željeli bismo pohvaliti Privredni vjesnik za sve informacije koje smo dobili s njihove strane, a koje su nam bile vrlo korisne proteklih godina te im se zahvaliti za njihovu potporu. Korisne informacije iz sfere gospodarstva objavljene u ovom gospodarskom tjedniku spasile su nas nepotrebnih troškova te nam dale uvid u stvarno stanje u našoj branši i domaćem gospodarstvu. Uz marketinšku potporu koju su nam pružili proteklih godina, zahvalni smo im i na pruženim stručnim informacijama pomoću kojih smo došli do razrješenja nekoliko manjih problema tijekom ovih godina. Ovu prigodu željeli bismo iskoristiti da čestitamo na 4000. broju uredništvu Privrednog vjesnika, a naročito njihovom direktoru Darku Bukoviću.

Privredni vjesnik je specijalizirani tjednik koji čini transparentnim sve ono što se događa u hrvatskom gospodarstvu. Pokazuje dobre i upozorava na loše trendove; daje korisne savjete i statističke podatke s analizama tih podataka i rezultatima koje gospodarstvenici mogu koristiti pri izradi svojih razvojnih i proizvodnih programa i planova, a i pri utvrđivanju proračuna za ostvarenje svojih ciljeva. Posebna je odlika Privrednog vjesnika to što je postojan u vjerodostojnosti i vremenu izlaženja te što proširuje krug tema koje obrađuje i usavršava grafičku obradu. Ukratko, to je tjednik koji koristi svakom čitatelju - gospodarstveniku. Svatko može u njemu naći ono što ga zanima, a što je korisno za njegovo poslovanje. Jamac kvalitete ovoga tjednika je njegov glavni urednik Darko Buković, koji znalački rukovodi uredništvom s posebnim poslovnim žarom i entuzijazmom. To je i tajna uspjeha i dugovječnosti Privrednog vjesnika.

SANELA DROPULIĆ voditeljica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra Zagreb

Ako postoji razlog zbog kojega sam odlučila krenuti u aktivnosti promocije i osnaživanja žena u poduzetništvu, onda je to definitivno Privredni vjesnik i njegov glavni urednik Darko Buković. Osoba koja je virtuoz hrvatskog gospodarskog novinarstva, koja kretanja domaće ekonomije ima u malom prstu, prečesto bolje i od samih resornih ministara, uz koju sam učila i stasavala, da bi na koncu i sama bila jednog dana - poduzetnica. Privredni vjesnik bio je i ostao stjecište prije svega pozitivnih vijesti, informacija, stručnih analiza, prijekopotrebnih komentara, ali i svježina koju trebamo (pre)često uronjeni u hrvatsku kaljužu nepotizma, politikanstva, nepoštenja i neprofesionalizma. Darko Buković i Privredni vjesnik napravili su prije 11,5 godina zaokret koji nosi inovativnost, kvalitetu, te prije svega uvažavanje čitatelja za svaku pohvalu. I samo nastavite tako dalje! 16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 65

PREDSTAVLJAMO INFODESIGN, Varaždin

INFORMACIJSKI SUSTAVI “MADE IN HRVATSKA” Infodesign već 27. godinu usavršava svoje personalizirane informacijske sustave za upravljanje poslovanjem i planiranje resursa (ERP) po ISO 27000 standardu koje certiﬁkate posjedujemo već dugi niz godina”, napominje on.

TRŽIŠNI PRODOR

U A SAD MALO O NAMA...

1990. god počeo s radom Infodesign oko 200 korisnika imaju za sad 20 osoba zapošljava Infodesign

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

potrazi za pouzdanim i kvalitetnim poslovnim partnerom sigurno nema bolje preporuke od dugogodišnjeg uspješnog djelovanja i iskustva na istom stručnom poslu. Upravo to nudi varaždinska informatička tvrtka Infodesign, koja upornim istraživanjem i razvojem, već 27. godinu usavršava svoje personalizirane informacijske sustave za upravljanje poslovanjem i planiranje resursa (ERP), danas ključno konkurentsko oružje u poslovanju svake tvrtke. Damir Huljev, predsjednik Uprave Infodesigna, kaže kako referentna lista tvrtke s gotovo 200 zadovoljnih korisnika zasigurno pokazuje kvalitetu njihovih informacijskih rješenja. “A naš proizvod AL@DIN koji upravlja distribucijom automobila i rezervnih dijelova za globalnu PSA Grupaciju, Peugeot i Citroën, pokazuje prisutnost naših informatičkih rješenja u svijetu”, ističe on dodajući kako je temeljna djelatnost Infodesigna projektiranje, izgradnja, uspostavljanje i održavanje složenih informacijskih sustava, kao i izrada sustava prema posebnim potrebama klijenata ili za rješavanje posebnih problema. U ovoj tvrtki trenutačno je zaposleno oko 20 osoba, a ta brojka zadnjih godina kontinuirano raste. “Svi naši proizvodi osmišljeni su, razvijeni, dizajnirani, projektirani i evaluirani u Hrvatskoj u skladu s odredbama sustava za upravljanje kvalitetom ISO 9001 te sukladno sustavu upravljanja informacijskom sigurnosti

66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

Počeci tvrtke, koji sežu u 1990., nisu bili baš lagani. Naime, već u rujnu 1991. Varaždin je bio poprište ratnih djelovanja, a uredi Infodesigna, koji su se nalazili preko puta policijske postaje, mete djelovanja iz vojarni tadašnje JNA. “Minobacačke granate su nam potpuno devastirale urede. No uspjeli smo prebroditi ratne godine kada se teško putovalo Hrvatskom, a informatička tehnologija još nije bila na stupnju razvoja koji bi omogućavao rad kod naših korisnika informacijskih sustava udaljenim pristupom, već se moralo ﬁzički dolaziti na njihove lokacije”, prisjeća se Huljev. Sa svojim informacijskim sustavom INKOM, Infodesign je lider na hrvatskom tržištu informacijskih sustava za upravljanje poslovanjem u energetici, vodoopskrbi, zbrinjavanju otpada i ostalim komunalnim djelatnostima, uz tržišni udio veći od 30 posto, dok je INPOS, namijenjen upravljanju poslovnim procesima i planiranju resursa u tekstilnoj

INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE IMAJU VELIKI POTENCIJAL ZA RAZVOJ JER NE TRAŽE VELIKA ULAGANJA, SMATRA HULJEV i obućarskoj industriji standardno rješenje koje praktički nema konkurencije. “Postoji prostor i za daljnje širenje koji će nam u idućim godinama, uz planirani prodor i na tržišta regije, osigurati, nadamo se, dvoznamenkasti rast prihoda”, kaže on ističući kako informacijske tehnologije imaju veliki potencijal za razvoj jer ne traže velika ulaganja. “No naša država to ne prepoznaje”, zaključuje Huljev. (B.O.)

DELEGIRATE LI ZADATKE?

NOVI IMPULS ANAMARIJA CICARELLI vlasnica i direktorica tvrtke Interligo, Split

Strah da nitko ne može odraditi vaš posao kao vi, može biti toliko jak da jednostavno nemate snage to prepustiti nekom drugom

ećina poduzetnika samostalno započinje svoju poslovnu aktivnost - u početku sami obavljate sve - vi ste tajnica, direktor, menadžer prodaje, voditelj marketinga, čistačica, upravitelj kvalitetom... Podrazumijeva se da nemate radno vrijeme, tako da 12 ili 14 sati rada dnevno postaje vaša svakodnevnica. Nakon nekog vremena vidite prve rezultate koji vas motiviraju na nove projekte, rađaju se nove ideje, javljaju vam se novi klijenti, širi se krug suradnika, a vi ste još uvijek jedina osoba u tvrtki. U ovoj je fazi važno i gotovo presudno, barem tako mislite, pronaći dobrog zaposlenika, ali to je druga tema. Jednako je važno, čak bih se usudila reći, možda i važnije moći mu delegirati zadatke. Pri tome ne mislim na to možete li ili ne delegirati zadatke zaposleniku s obzirom na njegova znanja, vještine i kompetencije već možete li to zbog sebe samih. Ako ste nekog zaposlili, znači da ste sigurni da on može odraditi ono što vam treba. I sve je dobro do trenutka kada novoj osobi zaista trebate prepustiti nešto na čemu ste radili nekoliko mjeseci, godinu, a možda i više godina. Strah da nitko ne može odraditi vaš posao kao vi, može biti toliko jak da jednostavno nemate snage to prepustiti nekom drugom. Mislite da još nije vrijeme, da novom zaposleniku trebate dati još vremena, da ga trebate u potpunosti nadgledati. Često se poduzetnik i nađe s novim zaposlenikom, ali i dalje radi kao prije, i dalje nema vremena za nove projekte kojima će razvijati tvrtku. Potrebno je mnogo hrabrosti da biste izašli iz ove situacije. Posao ste započeli sami, bez ičije pomoći, uložili ste sate i sate rada, stekli povjerenje klijenata, njihova očekivanja su sve veća, do sada ste ih uspješno opravdavali. Što ako vaš novi zaposlenik ne odradi sve onako kako vi mislite da bi trebao? S tom mišlju, odnosno pitanjem, idete spavati svaku večer. U ovom slučaju potrebno je prepustiti se. Isto je kao i u slučaju kada imamo

poslovnu ideju pa čekamo da sve bude savršeno složeno kako bismo je realizirali. Teško da će bilo koja poslovna ideja biti savršena. Ako čekamo taj stupanj savršenosti da bismo krenuli, pojavit će se netko drugi tko neće imati tako dobru ideju ili plan kao vi, ali će izići na tržište i početi ga osvajati te u hodu rješavati sve izazove s kojima se susretne a koje nije predvidio.

šija realizacija neće ozbiljno ugroziti vaše poslovanje. Vi ćete kroz prve jednostavnije zadatke stjecati sve veće povjerenje u svog novog zaposlenika te mu polako prepuštati sve ozbiljnije i ozbiljnije zadatke. Uvijek je važno imati na umu da će vam vaše veće rasterećenje i prepuštanje većeg broja zadataka novom zaposleniku otvoriti mogućnost realizacije novih, pri-

TVRTKA U KOJOJ DIREKTOR OBAVLJA APSOLUTNO SVE POSLOVE ILI VELIKU VEĆINU NE MOŽE SE RAZVIJATI I RASTI Tako je i s delegiranjem zadataka novom zaposleniku kroz koje mu prepuštate dio svojih poslovnih aktivnosti. Ako čekate da novog zaposlenika u potpunosti obučite i pripremite za rad, nikada nećete biti u potpunosti zadovoljni i dugo ćete čekati taj trenutak njegove spremnosti. Ali ako mu prepustite dio svog poslovanja, on će se u pravilu potruditi da opravda vaša očekivanja. Ako to i ne napravi i ako pogriješi, vi ste tu da tu pogrešku ispravite. Naravno da će prvi zadaci biti jednostavniji i da njihova lo-

premljenih projekata koji će unaprijediti vašu tvrtku. Tvrtka s jednim ili s više zaposlenih u kojoj direktor obavlja apsolutno sve poslove ili veliku većinu ne može se razvijati i rasti. To jednostavno ﬁzički nije moguće. Stoga je od svih znanja, stečenog iskustva, stjecanja novih vještina, dobrih referenci... gotovo najvažnija sposobnost delegiranja zadataka. Dok tu vještinu u potpunosti ne svladate, ne možete biti ozbiljan menadžer niti možete tvrtku razviti i dovesti do ostvarenja vizije koju imate.

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 67

AKTUALNO PRVI INVESTICIJSKI FORUM ZDRAVLJA I TURIZMA ADRIATIC RE

MORAMO RASTI KAO ZDRAVSTVENOG TUR Zdravlje i rekreacija trebaju postati pokretači razvoja turizma. U Hrvatskoj se treba promijeniti način života koji mora postati zdrav, a hrana se mora organski proizvoditi, rekao je Miljenko Bura, osnivač Investicijskog foruma zdravlja i turizma piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr biti u funkciji zdravstvenog turizma koji traje cijele godine. “Zdravlje i rekreacija trebaju postati pokretači razvoja turizma. U Hrvatskoj se treba promijeniti način života koji mora postati zdrav, a hrana se mora organski proizvoditi”, rekao je Bura. Kao odličan primjer razvitka zdravstvenog turizma spomenut je Kvarner na kojem postoje lječilišta i brojne dentalne poliklinike. Upravo je na području Kvarnera lani zabilježeno 55.000 gostiju od čega je 92 posto došlo zbog dentalnih poliklinika. Osim zdravstvene usluge, gostima se nude kulturni i gastronomski programi. “Podržavamo osnivanje sličnih klastera u Hrvatskoj jer moramo rasti kao odredište zdravstvenog turizma. Na taj se način cijela država mora povezati i brendirati”, istaknuo je Vladimir Mozetič, predsjednik Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera.

H NA KVARNERU JE PROŠLE GODINE ZABILJEŽENO 55.000 GOSTIJU OD ČEGA JE 92 POSTO DOŠLO ZBOG DENTALNIH POLIKLINIKA

rvatska treba postati cjelogodišnja destinacija zdravstvenog turizma koji je prepoznat kao jedan od 10 ključnih turističkih proizvoda, rečeno je na prošlotjednom 1. investicijskom forumu zdravlja i turizma Adriatic regije održanom u zagrebačkom Hotelu Sheraton. Trenutačno je u tijeku izmjena zakonskih propisa kojom će se i turističkim subjektima omogućiti bavljenje medicinom tj. posebnim oblicima turističke ponude. Prema još neslužbenim podacima, ove godine od turizma ćemo uprihoditi 11 milijardi eura, a oko 400 milijuna eura ostvaruje se od zdravstvenog turizma. Govoreći o razvitku zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, Miljenko Bura, osnivač Investicijskog foruma zdravlja i turizma, je rekao kako hotelijeri neprekidno govore o tome da nam je potrebno dodatnih 50.000 kreveta u hotelima. Bura smatra kako su oni zaista potrebni, ali ne na način da se grade novi smještajni kapaciteti kao do sada, jer se oni mogu koristiti samo tri do četiri mjeseca, nego bi ti kreveti trebali

68 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

INVESTITORI ZAINTERESIRANI ZA ZDRAVSTVENI TURIZAM Na upit može li hrvatska obala postati druga Florida, preko Skypea se javio John Raffetto, ravnatelj tvrtke Ambassador Care iz Washingtona, koji je rekao kako je naša zemlja vrlo sigurno mjesto za odmor, ali i za život umirovljenika. On je naglasio kako bračni par američkih umirovljenika u prosjeku mjesečno dobiva oko 3000 dolara od socijalnog osiguranja što im je sasvim dovoljno za miran i udoban život u Hrvatskoj. “Tvrtka Ambassador Care usmjerena je na to da Hrvatska postane odredište zdravstvenog turizma, i to posebno s uslugama za umirovljenike. Želimo motivirati developere u Americi za ulaganje u hrvatski zdravstveni turizam”, rekao je Raffetto. Zdravstveni turizam je u velikoj ekspanziji u Europi, ali i u regiji, a pogotovo se dobro razvija u Crnoj Gori. “Imamo velike potencijale za ostvarivanje većih prihoda budući da naše bolnice i poliklinike kvalitetom ne zaostaju za drugima u Europi. Crna Gora kao odredište zdravlja pridonosi

GIJE

ODREDIŠTE IZMA

nespornom poboljšanju tog oblika turizma u cijeloj regiji”, istaknuo je Milovan Vujović, državni tajnik Ministarstva turizma Crne Gore. Da je dobar zakonski okvir ključan za brže rješavanje infrastrukturnih problema u zdravstvenom turizmu, mišljenja je Denis Kovačić, pomoćnik ministra zdravstva. Dodao je kako se lječilišni turizam treba razvijati brže, ali prije toga treba riješiti infrastrukturne probleme te stvoriti adekvatan zakonski okvir. “Novim zakonom naša će lječilišta dobiti mogućnost pružanja usluga smještaja, prehrane, organizacije izleta i sportskih događaja te svega ostalog potrebnog za pružanje cjelovite usluge turistima”, naglasio je Kovačić.

medicinskog wellnessa u turistička odredišta dovoljno govori stara poslovica - “Kad smo zdravi imamo 1000 želja, a kad smo bolesni samo jednu” - naravno, da ozdravimo. Kako bismo što dulje ostali zdravi i vitalni, potrebna je preventiva i na tome treba što više poraditi, a upravo se to može kroz medicinski wellness”, naglasio je Majić.

SVE ZNAČAJNIJI MEDICINSKI WELLNESS

DOBAR ZAKONSKI OKVIR KLJUČAN JE ZA BRŽE RJEŠAVANJE INFRASTRUKTURNIH PROBLEMA U ZDRAVSTVENOM TURIZMU, SMATRA KOVAČIĆ

Na Forumu se govorilo i o medicinskom wellnessu. Kako je naglašeno, to je relativno novi termin koji se posebice razvio u Njemačkoj u protekle dvije do tri godine. Prema nekim tamošnjim istraživanjima, 89 posto turista voli wellness odmore, a od toga njih 51 posto odlazi na takve odmore više od jednom godišnje. I dok je medicinski wellness razvijen u mnogim europskim zemljama, pa tako i u susjednoj Sloveniji, u Hrvatskoj je još uvijek u povojima. No što je zapravo wellness? Taj je termin povezan s boljim osjećajem i beauty programima. Iz toga se razvio medicinski wellness kao sinteza klasične i tradicionalne medicine Istoka. Upravo takav wellness ima najbolju perspektivu razvoja, rekao je Tomislav Majić iz Termi Šmarješke toplice. “O potrebi uvođenja

Kako hrvatski turizam može nešto napraviti u zdravstvenom turizmu i po tome biti među vodećim mediteranskim zemljama, upitao se Damir Štajcar iz tvrtke IQCURE. U toj su tvrtki osmislili novi termin i ponudu - healthness tj. spoj wellnessa, zdravlja i odmora. U toplicama Sveti Martin na Muri od travnja je aktivan prvi takav centar u kojem se gostima na posebnim aparatima određuje dijagnostika i cjelovita psihološka i ﬁziološka analiza te se nakon toga određuju terapije. “Taj je pristup kombinacija tzv. školske, frekvencijske i komplementarne medicine”, istaknuo je Štajcar i dodao kako zasad samo neki hoteli u Hrvatskoj imaju namjeru primijeniti ovaj koncept. 16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 69

HRWWWATSKA DIGITALNA TRANSFORMACIJA KOMPANIJE

ROBOTI ZA BOLJE KORISNIČKO ISKUSTVO Jedan od brojnih faktora digitalne transformacije je digitalni prodajni savjetnik. Riječ je o intuitivnoj web slagalici paketa koja korisnicima olakšava odabir i pretragu usluga i uređaja piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr Vipnet je prvi na domaćem telekom tržištu uveo i uslugu Pokupi u Vipu koja je spoj stvarnog i digitalnog svijeta. Usluga omogućava da svoju kupnju korisnik obavi u Vip webshopu te tako izbjegne gužvu. S druge strane, omogućava korisniku da preuzimanje kupljenog artikla obavi kad i gdje to njemu odgovara, odnosno u bilo kojem Vip centru, što jamči ﬂeksibilnost.

PROMJENA IZNUTRA

Vipnet želimo dovesti na onu razinu kako bismo bili brži, prilagodljiviji i maknuti korporacijski duh te ići u agilniji pristup. Želimo vidjeti što je to korisnicima i zaposlenicima važno te brzo dizajnirati i isporučiti rješenja. Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja Vipneta

vodeći Siebel CRM (Customer Relations Management) sustav kao središnje interakcijsko mjesto s korisnicima, Vipnet je još 2013. godine započeo s fazom digitalne transformacije kompanije. Trenutačno, Vipnet digitalizira sve ključne procese i dodirne točke s korisnicima. Jedan od brojnih bitnih faktora digitalne transformacije koji pridonose boljem korisničkom iskustvu je digitalni prodajni savjetnik. Riječ je o intuitivnoj web slagalici paketa koja krajnjim korisnicima i posjetiteljima Vipnetove stranice znatno olakšava odabir i pretragu usluga i uređaja, uz samo nekoliko klikova mišem. Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja Vipneta, istaknuo je kako u pravilu korisnici ne znaju koji je tarifni paket najbolji za njih i što im je uistinu potrebno (koja brzina interneta, model uređaja, količina televizijskog programa...), stoga je za njih napravljena vrlo jednostavna interakcija s Vipnetovom ponudom koju mogu odabrati odmah. “Želimo imati najjednostavniju stranicu za kupovinu na ovome tržištu. Uz to, vrijednost tako odabrane ponude je transparentna, bez dodatnih začkoljica”, naglasio je.

70 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

Dio internih promjena odnosi se i na unapređenje procesa s kojima se svakodnevno susreću agenti Vip službe za korisnike. Za dio repetitivnih radnji, čije obavljanje traži veliki broj radnih sati i zaposlenika, uvedeni su roboti koji te zadatke obavljaju nekoliko puta brže nego čovjek te je smanjena mogućnost pogreške. “Dakle, robotiziramo one nepotrebne zadatke. Mi imamo stotine tisuća repetitivnih zadataka godišnje, a koji se vrlo jednostavno mogu obaviti uz pomoć robota”, kazao je. Kako bi korisnicima u kraćem vremenu mogao ponuditi nove i inovativnije usluge, Vipnet se nužno morao promijeniti i iznutra. Vipnetovi zaposlenici nove kompetencije razvijaju u okviru digitalne akademije pod nazivom #digitalAll Hub. Rezultat razvoja novih kompetencija je i prihvaćanje potpuno novih agilnih metoda rada koje podrazumijevaju učinkovite multidisciplinarne timove koji provode dizajn sprintove i u stanju su proizvod od ideje do implementacije prototipa dovesti u samo nekoliko tjedana. Time se skraćuje vrijeme potrebno da bi proizvod stigao na tržište i znatno racionalnije se koriste ljudski resursi, dok je dosadašnji proces nastanka novih proizvoda trajao i dulje od šest mjeseci. “Vipnet je oduvijek bio inovator. Ali sada ga želimo dovesti na onu razinu kako bismo bili brži, prilagodljiviji i maknuti korporacijski duh te ići u agilniji pristup. Želimo vidjeti što je to korisnicima i zaposlenicima važno te brzo dizajnirati i isporučiti rješenja”, zaključio je Skender.

BRIGU PREPUSTITE NAMA.

Nova goriva s poboljšanom IRUPXORP DGLWLYD ]D iL¥kL PRWRU

PRIVREDNI VJESNIK REKLI SU POVODOM 4000. BROJA

ROMANA ŠUNDOV ARMSTRONG

BORIS LEŠIĆ

direktorica Nirs trgovine

direktor Studija Conex

Privredni vjesnik čitam stoga što u kratkim člancima objektivno iznosi realno stanje naše ekonomije. Članke i komentare pišu stručne i kompetentne osobe. Svi stavovi se argumentirani, činjenični, bez primjese politike. Spektar tema je jako širok - od industrije, poljoprivrede, ženskog poduzetništva, ekologije, prehrambene industrije, turizma. Jednostavno rečeno, u Privrednom vjesniku je pokrivena cjelokupna privredna slika Hrvatske. Čitam Privredni vjesnik jer smatram da je analitički pristup jedini mjerodavan. Analize, argumenti, iskustvo čimbenici su na kojima bi se općenito sve trebalo temeljiti.

Čestitam novinarima i urednicima Privrednog vjesnika 4000 brojeva. Kontinuitet izlaženja i bavljenja gospodarskim temama učinio je Privredni vjesnik jednim od najutjecajnijih gospodarskih medija koji pažljivo osluškuje bilo naših poduzetnika i radnika. Svojim analizama i ekskluzivnim temama daje nam dublje razumijevanje hrvatskog i regionalnog gospodarstva i pomaže nam da na vrijeme uočimo trendove i prijelomne trenutke u poslovnom sektoru.

PETAR ŠIMIĆ vlasnik tvrtke Grad-export

Čestitam na jubilarnom broju! Redovno dobivam i čitam Privredni vjesnik u elektronskom obliku. Nastavite ovim putem i poduzetnici koji cijene objektivnost gospodarskih tema ostat će vjerni čitatelji kao što sam i sam. Pozdrav iz Slavonije, pozdrav iz Vinkovaca!

DANIJELA ČAVLOVIĆ vlasnica Studija Kairos; predsjednica Zajednice obiteljskog turizma pri HGK-u

Čestitam dragi kolega, glavni uredniče! Doista je ogroman uspjeh opstati kao tiskani poslovni medij 64 godine u današnjem digitalnom dobu. S obzirom na to da sam i sama provela u novinarstvu petnaestak godina, upoznata sam sa svim izazovima struke i zato posebno cijenim to što je Privredni uvijek nalazio načine kako ih prevladati, istovremeno čuvajući dostojanstvo i integritet profesije. Posebno se zahvaljujem što ste među prvima prepoznali važnost i potencijal razvoja obiteljskog smještaja koji danas u Hrvatskoj zapošljava više od 250.000 ljudi. Želim vam još puno dobrih novinarskih priča i projekata! 72 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

VESNA TRNOKOP CEO Sigma Business Consultinga

Za pretpostaviti je da je malo poslovnih novina na tlu Jugoistočne Europe koje se mogu pohvaliti obilježavanjem tiskanja 4000. broja. Mijenjali su se politički sistemi, države, ustrojstva, nadležnosti, međutim Privredni vjesnik je uspio opstati. Zasigurno će generacije odgajane na komunikacijskim tehnologijama pristupiti dugovječnosti tiskovina PV-a s podvojenim mišljenjima, ali mnogi od nas znaju što je presudilo. Privredni vjesnik je bio i ostao do današnjih dana glasnik hrvatskog gospodarstva, proaktivan borac za hrvatske proizvode, beskompromisni kritičar zakonskih rješenja, nudeći u suradnji s hrvatskim ekonomskim stručnjacima rješenja za rušenje barijera u svakodnevnom poslovnom životu hrvatskih poduzetnika. I Privredni vjesnik je imao posrnulih dana u kojima je bilo neizvjesno hoće li opstati i kako ostati? Inicijative, prisutnost, predanost i entuzijazam pojedinaca učinili su da se Privredni vjesnik i danas čita, ne samo na hrvatskom, nego kao tiskovina gospodarstva koje je ravnopravni član Europske unije nudi informacije i na engleskom jeziku. Čestitam svima koji su od prvog do 4000. broja Privrednog vjesnika dosljednošću u idejama, prisutnošću i vjerodostojnošću u prenošenju problema hrvatskog i svjetskog gospodarstva pridonijeli i kvaliteti tiskovina, te nas time motivirali da mijenjamo sebe, da se obrazujemo, da budemo inovativni, a i da se ponekad upitamo: “Što ja radim da pridonesem rastu i razvoju društva u kojem živim?“

NENAD NIZIĆ

ANAMARIJA CICARELLI

vlasnik i direktor tvrtke Ecco ing

vlasnica i direktorica Interliga

Čitam redovito Privredni vjesnik, a osim što se informiram, dijelom se i educiram kroz članke objavljene u tom tjedniku. Svaki intervju objavljen u Privrednom vjesniku ili potvrđuje moje poteze ili me navede da ih korigiram. Zanimaju me svi sektori, ali u turističkom sektoru dobivam jako puno informacija koje mi koriste. Hrvatskom gospodarstvu treba puno više poslovnih novina nego što ih ima sada.

Zadnjih nekoliko godina, od kada sam se upustila u svijet poduzetništva, pratim Privredni vjesnik. Mnoštvo članaka pokriva različite oblike poduzetništva i različite poslovne grane. Iako sam mislila da me neće zanimati informacije o tvrtkama koje nemaju veze s mojim poslovanjem, zanimljive informacije u takvim člancima potaknule su me da ih i dalje čitam. Nemam vremena u mnoštvu informacija tražiti ono što me zanima. U svakom članku u Privrednom vjesniku koji pročitam, a pročitam ih mnogo, nađem neku korisnu informaciju ili inspiraciju koja me dodatno motivira ili mi pomogne u mojoj poduzetničkoj avanturi. Mogu reći da je Privredni vjesnik publikacija po mojoj mjeri.

ŽELJKO ERKAPIĆ direktor Klastera poljomehanizacije

Privredni vjesnik su novine koje rado čitam iz nekoliko razloga. Prije svega, teme koje Privredni vjesnik obrađuje su uvijek aktualne i izvrsno interpretirane. Novinari i suradnici su dobro pripremljeni za teme koje obrađuju i kod mene kao čitatelja stvorili su odnos povjerenja u analitičkom i vjerodostojnom smislu prikazivanja gospodarskih kretanja, kao i aktualnih tema iz gospodarstva. Ovom prigodom čestitam Privrednom vjesniku izlazak 4000. jubilarnog broja uz želju da zadrži ovu kvalitetu i u vremenu koje dolazi.

prof.dr.sc. BOŽO SKOKO Fakultet političkih znanosti

Privredni vjesnik je istinski hrvatski brend, ne samo našeg medijskog tržišta i nakladništva, već i hrvatskog gospodarstva. Njegova uloga je nezamjenjiva u promociji poduzetništva, nametanju ključnih gospodarskih tema, kvalitetnim analizama tržišnih trendova, ali i promicanju dobrih ideja, projekata, poteza, rezultata i uspjeha… Oduvijek se izdvajao svojom serioznošću i profesionalnošću, a istodobno i zanimljivošću i kreativnošću. A u posljednje vrijeme postao je i pokretač važnih manifestacija, trendova i razvoja, na čemu posebno treba čestitati glavnom uredniku i njegovu vrijednom novinarskom i marketinškom timu.

MARINKO DOŠEN predsjednik Uprave AD Plastika

Privredni vjesnik čitam redovito jer ima jako dobro obrađene gospodarske teme i aktualnosti. Najčešće pronađem neki zanimljiv intervju s manjim gospodarstvenicima koje ne poznajem. Uvijek pronađem neke pozitivne primjere hrvatskog gospodarstva, a nerijetko me neke teme inspiriraju i u svakodnevnom radu. Ono što je po meni drugačije od drugih upravo je način na koji su pojedine teme obrađene. Detaljno i jasno. Ujedno mi jako odgovara njihovo elektronsko izdanje koje redovito primam i čitam na putovanjima. A u uredu vole tiskano izdanje.

BORIS MOČINIĆ direktor tvrtke Zdravi i vitki

4000 puta hvala za ustrajno i objektivno bavljenje životnim temama i ljudima koji stvaraju dodanu vrijednost! Informacija je izuzetno važna u današnjem svijetu, a vi nam donosite vjerodostojnu i iz više izvora provjerenu informaciju. Jedinom tjedniku koji ne moram čitati između redova želim još puno jubileja! 16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 73

PRIVREDNI VJESNIK REKLI SU POVODOM 4000. BROJA

HEP

IVAN VRKIĆ

Sektor za korporativne komunikacije

gradonačelnik Osijeka

Privredni vjesnik i HEP dijele bogatu zajedničku povijest, dulju više od 60 godina. Formiranjem Odsjeka za informiranje u tek osnovanom javnom poduzeću - Hrvatskoj elektroprivredi, 1990. godine, suradnja s medijima, s naglaskom na specijalizirane gospodarske medije, dobiva snažan zamah. Kroz sve ove godine, i jedni i drugi mijenjali smo formu, prilagođavali se vremenu, našim korisnicima, konkurenciji. Jedno je ipak kod Privrednog vjesnika ostalo isto – ozbiljnost i profesionalnost, uz odmak od nadirućeg žutila i površnosti. HEP, a i čitav energetski sektor, imao je i ima u Privrednom vjesniku vjernog i pouzdanog pratitelja. Upućujemo zato pohvale zbog 4000 izdanih brojeva te se radujemo novima.

Za kvalitetno obavljanje dužnosti kakva je gradonačelnička, provjerene i pravovremene informacije – pravo su blago. A kada je o gospodarstvu i poduzetništvu riječ, takve informacije pouzdano nalazim upravo u Privrednom vjesniku. Tu nema žutila niti senzacionalizma nego mnoštva poslovnih primjera i ideja. Nisam poduzetnik, ali upravo mi Privredni vjesnik pomaže da bolje shvatim probleme poduzetnika. Lokalpatriotski gledano, osobito me raduju napisi koji se tiču osječkih i slavonskih tvrtki. Zbog svega toga, čestitke za prvih 4000 brojeva!

PETER FRANKL

Prof. dr. sc. MIRJANA ČIŽMEŠIJA

direktor i glavni urednik časopisa Finance, Slovenija

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Nevjerojatno! Privredni vjesnik je 12 godina stariji od mene, pratim ga svoj cijeli profesionalni život, a u svim tim godinama ja sam postajao stariji, a Privredni svježiji, u novim bojama i medijima - mlađi. Čestitke cijelome timu, čitateljima, cijelom hrvatskom gospodarstvu te uredniku i prijatelju Darku Bukoviću!

LJUPČO ZIKOV osnivač i direktor Kapital magazina i web produkata, Makedonija

Privredni vjesnik i njegov 4000. broj je proizvod i ekonomski događaj i trenutak sam po sebi. Već duže vrijeme pratim ovaj proizvod i sva izdanja precizno i s velikom koncentracijom zbog gustoće analize, projekcije i duboke ekonomske priče. Upravo onoga što nedostaje mnogim sličnim projektima. Ovaj proizvod, koji već duže vrijeme energično vodi Darko Buković, stvara možda i najrelevantniji ekonomski i biznis tekst u Hrvatskoj. Za nas u Makedonii koji se bavimo ovim poslom najbolji je izvor informacija za to što se u Hrvatskoj događa na ekonomskom planu. 74 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

Sjećam se Privrednog vjesnika velikog formata narančastih listova, koje sam kao studentica svaki tjedan rado čitala u biblioteci Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nakon toga sam kao asistentica, a kasnije i kao profesorica statistike, u redovitim brojevima, prilozima i u specijalnim izdanjima kao što su Poslovna očekivanja, Financijska industrija i 400 najvećih često pronalazila inspiraciju i realne i ažurne podatke za primjere na predavanjima i u ispitnim zadacima svojih studenata. Rezultate istraživanja kao što su tromjesečni konjunkturni testovi PV-a često koristim u znanstvenim i stručnim radovima. Danas Privredni vjesnik izlazi kao e-PV i u atraktivnom standardnom izdanju. Dostupan je i zanimljiv novim modernim generacijama i omiljeni je poslovno-financijski tjednik studentima i profesorima iz područja ekonomije i poslovne ekonomije. Iako je, kao „novine onih koji odlučuju“, namijenjen prije svega gospodarstvenicima, prihvaćen je u širokoj znanstvenoj, političkoj i svekolikoj javnosti. 4000 izdanih brojeva PV-a potvrda su njegove kvalitete, ozbiljnosti, nepristranosti i korisnosti te zaslužuju iskrene čestitke sa željom za još mnogo dobrih izdanja na zadovoljstvo izdavača i nas čitatelja.

SVETLANA CENIĆ

NIKOLA NIKŠIĆ

direktorica Biznis plusa, ekonomska analitičarka, BiH

poslovni savjetnik tvrtke Konter

Privredni vjesnik nisu novine. Privredni vjesnik je privredna čitanka i privredna obavezna lektira. Nemoguće je naći privrednika u regiji koji drži do svoje kompanije i uprave, a da ne zna za Privredni vjesnik. Da ne spominjem ekonomiste kojima je Privredni vjesnik pomagalo u unapređenju struke! 4000 brojeva je 4000 mogućnosti za učenje, saznanje i predstavljanje. Iskreno se radujem narednim brojevima i svim izdanjima Privrednog vjesnika, sa željom da generacije iza nas imaju priliku čitati i uživati jednako kao što smo i svi mi, poštovatelji rada i napora tima Privrednog vjesnika.

NIKOLA MILETIĆ direktor tvrtke Kap4

Budući da je u našem poslu iznimno bitno pratiti razvoj i trendove u svim sektorima, kako bismo prepoznali potrebe naših klijenata, redovito čitam Privredni vjesnik i informiram se o hrvatskom tržištu u svim segmentima. Siguran sam da će Privredni vjesnik izlaziti još mnogo godina koje su pred nama jer je jedna od rijetkih tematskih tiskovina koje nisu podlegle negativnoj strani komercijalizacije medija. Još će velik broj uspješnih i inspirativnih priča biti dijelom njegovih stranica i drago mi je što postoji takav pouzdan izvor informacija.

DANICA MARIČIĆ glavna urednica portala Archi-living.com

Iskrene čestitke na ovom velikom jubileju, 4000. broju tjednika Privredni vjesnik, upućujem glavnom uredniku Darku Bukoviću i cijeloj redakciji! Želim vam još dugi niz zanimljivih članaka i uspješnih brojeva, kako Privrednog vjesnika, tako i ostalih izdanja poput izvrsnoga Business&Lifestyle magazina.

Vrijeme je novac, a kvalitetna, dobro strukturirana i pravovremena informacija je preduvjet uspjeha, preduvjet za donošenje dobrih odluka te prevenciju i minimalizaciju rizika. Uvažavajući te notorne činjenice, godinama ih na razne načine prakticiram u svojem radu, kao menadžer i konzultant, i potičem druge da tako postupaju. Pri tome, jedno od važnih „osnovnih sredstava“ i procedura mi je Privredeni vjesnik i subotnje čitanje novog broja u elektronskom obliku. Subota mi je idealan timing da rekapituliram protekli tjedan i osjetim što me čeka u sljedećem, što se dešavalo i što će se dešavati u širem i užem eksternom okruženju, te da pažljivo očitam informacije koje se posebno odnose na neke postojeće i potencijalne klijente ili po nečemu posebno interesantne segmente gospodarstva. Kažu da nema sumnje u to da su ljudi robovi navika. Isto tako da su neke loše, a neke dobre. Privredni vjesnik je jedna od mojih boljih navika i vjerujem da nema razloga da tako i ne ostane. Samo naprijed, i što više „pogleda u budućnost“, analiza i komentara koji će kao informacije omogućavati da organizacije i pojedinci, pa tako i ekonomija i društvo Lijepe naše, efikasnije rade na svojoj izvrsnosti i konkurentnosti.

MIRKA JOZIĆ pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo grada Zagreba

Svaki put kada uzmem u ruke Privredni vjesnik, sigurna sam da ću dobiti veliki broj kvalitetnih i točnih informacija o hrvatskom gospodarstvu i hrvatskim poduzetnicima. Najkvalitetnija baza podataka iz stvarnog života hrvatskih poduzetnika odraz je dugogodišnjeg rada i prisutnosti u hrvatskom gospodarstvu. Posebno je pohvalna orijentacija glavnog urednika Darka Bukovića i njegovog tima na pozitivne primjere i male samozatajne poduzetnike kao motivacija drugima. Čestitam Privrednom vjesniku 4000. izdanje i želim nam svima da sva buduća izdanja sadrže u sebi što veći broj uspješnih poduzetničkih priča.

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 75

AKTUALNO KONFERENCIJA - ULAGANJA U LJUDSKI KAPITAL ZA GOSPODARSKI RAZVOJ

TREBAMO BRŽE REFORME Najbrže su iz posljednje gospodarske krize izašle one zemlje koje su najviše ulagale u obrazovanje, znanost i zapošljavanje, naglasio je Jean-Eric Paquet piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

o kurikulumu u pitanjima jezika, društvenih znanosti, filozofije i povijesti, nema razloga da u STEM području, matematici, kemiji, fizici ne učinimo sve kako bismo bili spremni za digitalizaciju i industriju 4.0. Mnoga zanimanja koja su nam sada uobičajena u sljedećih desetak godina će nestati i moramo iskoristiti potencijale koji se tu pružaju”, istaknuo je Fogec.

PREPORUKE EK Voditelj Predstavništva Europske komisije u Zagrebu Branko Baričević ističe kako EK Hrvatskoj preporuča intenziviranje rada na radnom zakonodavstvu, obrazovanju i stvaranju povoljnije investicijske klime. “Hrvatska na tome već radi, no nedovoljno brzo. Hrvatska

Hrvatska kao i cijela Europa nema boljih svojih resursa nego što je to ljudski kapital. Dok su ostali resursi ograničeni, ovo je nešto u čemu smo najbolji u svijetu. Tu svoju prednost moramo iskoristiti. Branko Baričević, voditelj Predstavništva EK u Zagrebu

eć četiri godine većina europskog tržišta bilježi gospodarski rast koji je u posljednjoj godini stopama veći od drugih vodećih tržišta u svijetu, istaknuo je Jean-Eric Paquet, zamjenik generalnog tajnika Europske komisije, na konferenciji o potencijalima ljudskih resursa kao pokretača gospodarskog rasta koju je organiziralo Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj i Udruženje stranih ulagača u Hrvatskoj. “Statistike pokazuju da najveći rast i najbrži izlazak iz krize imaju upravo one zemlje koje su najviše ulagale u obrazovanje, znanost i zapošljavanje”, naglasio je Paquet. Predsjednik Hrvatskih izvoznika i predsjednik Uprave Siemensa Mladen Fogec ističe kako Hrvatska ima dobru stručnu radnu snagu koja je izvrsna pa tako u njegovoj kompaniji koja zapošljava gotovo 1300 ljudi nema stranaca. “Dovoljno imamo i nekvaliﬁciranih radnika, no ono što nama nedostaje su srednjeobrazovani. Nama nedostaju stručnjaci u turizmu, školovani konobari i kuhari, operativni inženjeri. Upravo time se treba baviti naš obrazovni sustav. I čak ako nema dogovora

76 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

NAMA NEDOSTAJU STRUČNJACI U TURIZMU, ŠKOLOVANI KONOBARI I KUHARI, OPERATIVNI INŽENJERI, SMATRA FOGEC kao i cijela Europa nema boljih svojih resursa nego što je to ljudski kapital. Dok su ostali resursi ograničeni, ovo je nešto u čemu smo najbolji u svijetu. Tu svoju prednost moramo iskoristiti”, zaključio je Baričević. Na konferenciji se raspravljalo o mogućnostima ljudskog kapitala kao pokretača rasta, reformama koje su Hrvatskoj potrebne za usklađivanje potreba tržišta rada s vještinama koje se stječu obrazovanjem, kojima je cilj poboljšanje gospodarske aktivnosti i doprinos hrvatskom gospodarstvu.

PREDSTAVLJAMO LJEKOVITE GLJIVE, Velika Gorica

BOLJE SPRIJEČITI NEGO LIJEČITI Tri proizvoda koja zasad prodaju pod brendom Dr. Fungi su aktivni miceliji gljiva cordyceps, reishi i shiitake, a u SAD-u su dobili 34 kulture ljekovitih gljiva medicinski priznatih i istraživanih

jekovite gljive obiteljsko je poduzeće iz Velike Gorice koje se bavi proizvodnjom i prodajom ljekovitih gljiva te svih potrepština vezanih za njihov uzgoj. Iako je riječ o relativno mladoj tvrtki, tržište je vrlo brzo prepoznalo kvalitetu njihovih proizvoda pa su danas među liderima u području reprodukcije micelija ljekovitih gljiva i pripreme ljekovitih preparata od aktivnog micelija i gljiva. “Smatramo da je bolje spriječiti nego liječiti, a u tome naša prehrana i gljive kao njezin važan dio imaju presudnu ulogu”, objašnjava Petar Alebić, osnivač i direktor tvrt-

NEDAVNO IM JE DODIJELJEN I HALAL CERTIFIKAT KOJI ĆE IM POMOĆI U DALJNJEM OSVAJANJU MEĐUNARODNIH TRŽIŠTTA ke Ljekovite gljive, dodajući kako je znanje i praksu u vezi s poslovanjem stekao u SAD-u, a po povratku u Hrvatsku je uz puno truda i odricanja 2015. odlučio otvoriti svoju tvrtku. “Svoje znanje i iskustvo stekao sam u Americi, na edukaciji kod njihovog najvećeg proizvođača dodataka prehrani od ljekovitih gljiva. Tamo sam bio 2013. godine i u principu su mi omogućili sve, od njihovih kultura s certiﬁkatima, preko recepata i rada u laboratoriju, pa do samog obrazovanja. Znači i praksu i teoriju, sve smo prošli tamo”, ističe Alebić i napominje kako je taj poziv i odlazak u Ameriku za njega bio prekretnica jer mu je pokazao da njihov rad netko prepoznaje i cijeni. “Druga bitna stavka je da oni tamo ne zovu bilo koga već samo stručnjake u branši poput doktora, profesora kemije i biologije, općenito ljude od

kojih mogu nešto naučiti. Zato mi je velika čast što smo i mi bili među tim odabranim društvom”, poručuje Alebić.

PROIZVOD KOJI TREBA DODANU VRIJEDNOST Počeli su s tri proizvoda, a u planu im je još sedam ili osam. Tri proizvoda koja zasad prodaju pod brendom Dr. Fungi su aktivni miceliji gljiva cordyceps (Cordyceps Militari), reishi (Ganoderma Lucidum, hrastova sjajnica) i shiitake (Lentinula Edodes). Valja naglasiti kako su u Americi dobili 34 kulture ljekovitih gljiva koje su medicinski priznate i istraživane, dakle, tek su na početku i ponuda u njihovom asortimanu će sigurno biti puno šira. Nedavno im je dodijeljen i halal certiﬁkat koji će im pomoći u daljnjem osvajanju međunarodnih tržišta, posebice onih s većinskim muslimanskim stanovništvom. “Vjerujem kako će dobivanje ovog certﬁkata uvelike utjecati na naš nastup na tržištu UAE-a, Irana, čak i Pakistana jer se tamo već pokazao veliki interes za naše proizvode. Naš proizvod je rijedak i treba dodanu vrijednost, i tu će nam puno pomoći što smo halal. Također, sve iz svoje proizvodnje testiramo na Zavodu za javno zdravstvo i prvi smo u Europi dobili pravo na zdravstvene tvrdnje na temelju samog proizvoda, bez sintetičkih dodataka. Dakle, proizvod je ljekovit takav kakav jest”, zaključuje Alebić. (M.S.)

Sve iz svoje proizvodnje testiramo na Zavodu za javno zdravstvo i prvi smo u Europi dobili pravo na zdravstvene tvrdnje na temelju samog proizvoda, bez sintetičkih dodataka. Dakle, proizvod je ljekovit takav kakav jest. Petar Alebić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 77

PRIVREDNI VJESNIK REKLI SU POVODOM 4000. BROJA

TANJA PURETA

RAJKO BUJKOVIĆ

direktorica tvrtke Ramiro

izvršni direktor A.D. Jadranskog sajma Budva

Pisati o gospodarstvu iznimno je složeno jer bez obzira na to što gospodarstvenici imaju veliku potrebu za informacijama o događajima na tržištu, oni nemaju vremena proučavati suhoparne tekstove i sami otkrivati njihovu suštinu i primjenjivost. Stoga novinari koji se bave ovom tematikom trebaju, prije svega, znati stati u cipele gospodarstvenika i uistinu osjetiti kakva vrsta informacije im je potrebna i u kojem obliku, kako bi je mogli prepoznati kao korisnu. Upravo to je formula dugogodišnjeg uspjeha Privrednog vjesnika. On uistinu razumije gospodarstvenike i zna im na jednostavan, zanimljiv i pregledan način prenijeti ponekad i vrlo složene informacije o tržištu, financijama, tehnološkim novitetima i svemu drugome o čemu trebaju voditi računa kako bi uspješno upravljali organizacijama. Stoga je Privredni vjesnik svojevrsna enciklopedija poduzetništva, u kojoj gospodarstvenici, bez obzira na razinu iskustva, mogu pronaći vrijedna znanja ili pak inspiraciju za nove poslovne pothvate. I zato želim Privrednom vjesniku da još dugo bude vjeran i mudar pratitelj gospodarstvenicima u svakodnevnim poslovnim izazovima, a gospodinu Bukoviću da dugo bude vizionarski kapetan na njegovom čelu!

Poštovani gospodine Bukoviću, Vama I Vašem timu čestitam, u ime Jadranskog sajma iz Budve, veliki jubilej 4000 brojeva Privrednog vjesnika! Privredni vjesnik je svakog tjedna prilika da pogledamo u ogledalo hrvatske privrede, kao i šire. Za Jadranski sajam (koji naredne godine slavi 50. jubilej) Privredni vjesnik je predstavljao značajnu pomoć, ne samo kao način dopune naših baza podataka, već pružajući nam sadržajan pogled u zbivanja u privredi, koja su, svakako, povremeno bila i veoma turbulentna. Na stranicama Privrednog vjesnika upoznavali smo se ne samo s podacima, nego i s poduzetnicima i menadžerima Hrvatske. Posebnu vrijednost imaju specijalna izdanja, kao i događaji koje organizirate. Dozvolite mi da istaknem i značaj e-PV-a, čime ste lako ušli u urede naših menadžera i organizatora. U regiji u kojoj su mnoge tradicije s turbulentnim tranzicijskim zbivanjima napuštene, uz poznatu krizu tiskanih medija u svijetu, Vaših 4000 brojeva i 64 godine postojanja imaju posve poseban značaj. Veoma smo ponosni što je upravo Privredni vjesnik višegodišnji partner Jadranskog sajma.

NIKOLA ORŠANIĆ Expense Reduction Analysts partner; predsjednik Zajednice franšiznog poslovanja pri HGK-u

ŽELJKO UZELAC vlasnik tvrtke Kotar superior

Ono što izdvaja Privredni vjesnik u odnosu na druge svakako su ozbiljnost i točnost. U tekstovima njegovih novinara nema dodanih niti oduzetih nula. Nažalost, u Hrvatskoj je većina medija estradizirana što se odražava i na društvo. Zato bih osobno želio da u društvu dominiraju teme koje se objavljuju u Privrednom vjesniku. Kada pitate taksista u nekom njemačkom mjestu što ima nova kod njih, on kaže da je ili propala jedna tvornica pa će dio ljudi ostati bez posla, što je loše, ili da se otvara nova tvornica pa će biti novih radnih mjesta, što je dobro. Zato osobno čestitam redakciji Privrednog vjesnika 4000. broj, a kada većina građana Hrvatske bude čitala Privredni vjesnik znat ćemo da smo zrelo društvo. 78 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

Veselim se dolasku na radno mjesto ponedjeljkom ujutro zbog svog malog rituala: dođem rano i prvih pola sata rezervirano je za jutarnju kavu i digitalno izdanje Privrednog vjesnika koje me lagano uvodi u tjedan. Članci su ozbiljni, a opet ne suhoparni; velika širina tema gdje svatko može naći nešto zanimljivo; činjenice a ne nagađanja; veliki prostor koji PV daje gospodarstvenicima, od najmanjih do najvećih. I tako iz tjedna u tjedan sigurno zahtijeva veliki trud i predanost svih u PV obitelji: od lektora i grafičara, preko tajnice, redakcije pa sve do glavnog urednika. I zato velike čestitke svima vama na velikom jubileju: održati kvalitetu kroz 64 godine i 4000 izdanih brojeva zaslužuje veliki aplauz. Veliki broj specijalnih izdanja, izuzetno korisnih poslovnim ljudima, te druga izdanja poput meni omiljenog Business&Lifestylea pokazuje širinu i viziju tjednika. I zato još jednom velike čestitke Privrednom, pišemo se u 5000. broju!

DAJANA MRČELA

DARIO MAMIĆ

članica Uprave Kandita

direktor korporativnih komunikacija Tommyja

S Privrednim vjesnikom sam se susrela još u studentskim danima. Tada mi je bio pouzdan prozor u svijet čijim sam dijelom željela postati – u svijet gospodarstva. Sada sam aktivni dio toga svijeta, ali Privredni vjesnik i sada za mene predstavlja prozor korisnih informacija. Nažalost, zbog čestih putovanja slabije pratim tiskano izdanje, ali zato mi je online izdanje dostupno bilo gdje. Ipak, kada se vratim s puta, volim još jednom prelistati i papir. Čestitam na 4000. broju!

Privredni vjesnik na tjednoj bazi nudi zanimljive analize i donosi aktualne gospodarske informacije koje mogu biti korisne i vlasnicima tvrtki i menadžmentu. Sadržaj je informativan i istovremeno edukativan. Obuhvat tema i djelatnosti je također raznolik, što ovaj tjednik svrstava u ozbiljan medij koji se bavi gospodarskom problematikom.

prof. TIHOMIR VRANEŠEVIĆ Ekonomski fakultet Zagreb

ZORAN KATIĆ direktor i vlasnik Hotela Vicko

Privredni vjesnik čitam dugi niz godina, više od 30 godina. Prednost mu je što je aktualan i što pogađa u srž problema. Analitičan je i objektivan. Iz različitih područja gospodarstva poduzetnici iznose svoja mišljenja upravo kroz Privredni vjesnik. Čestitam redakciji 4000. broj!

Čestitam na 4000. broju! Posebne pohvale upućujem za promicanje suvremenih spoznaja u poslovnom upravljanju. Sustavno teorijski i praktično utemeljeno promicanje novih spoznaja iz brendiranja i brend menadžmenta je nešto po čemu se PV dodatno ističe iako i druga područja poslovnog upravljanja - kao što su tržišna istraživanja, strateško marketinško upravljanje, važnost zadovoljstva i lojalnosti klijenata - imaju zapaženo mjesto u samom tjedniku i svim izdanjima. Uostalom, kao što se od PV-a očekuje i što uredništvo na čelu s Darko Bukovićem pruža već niz godina. Sretno i dalje!

PETAR KOLOVRAT direktor PIS Shopa

Gospodarska situacija je daleko od idealne; poljoprivreda, gospodarstvo i ostale grane privrede u Hrvatskoj prolaze kroz mnoge teškoće. Mladi ne dobivaju realnu šansu okušati se u svijetu gospodarstva u Hrvatskoj, no kada me već pitate o nekim uspješnim gospodarskim subjektima, istaknuo bih Privredni vjesnik kao neki svjetionik u ovom burnom gospodarskom moru. Volim istaknuti kolegama kako je teško ostvariti čuveni briselski 3K – kvalitetu, kontinuitet i količinu. Privredni vjesnik je konstanta hrvatske kako medijske tako i gospodarske scene koji se uistinu od svog utemeljenja do danas pridržava te briselske preporuke. To će svaki kolega gospodarstvenik prepoznati. Sama ta činjenica dovoljna je preporuka, ne samo iskusnim poduzetnicima, već i mladim entuzijastima, da se aktiviraju na domaćem tržištu koje još uvijek pruža mogućnost da se u cijelosti pozitivno rehabiltira po ugledu na jednu od naših najstarijih kompanija - Privredni vjesnik.

TOMISLAV DEBELJAK predsjednik Uprave Brodosplita

Tjednik Privredni vjesnik je izuzetno odgovoran medij i uvijek na afirmativan način iznosi činjenice, pogotovo u današnjim vremenima i u zemljama čija su gospodarstva devastirana. Tada mediji imaju posebnu ulogu jer su ljudi fokusirani na dobre vijesti, reportaže, intervjue, a naš ih radnik nakon niza godina krize zaslužuje. Izvoz je ogledalo nacionalne ekonomije i svima nam je u interesu ostvarivati što bolje rezultate na tom području, a što je Privredni vjesnik uvijek dobro pratio. Izuzetno nam je drago zbog vrijednog jubileja jer vaš uspjeh smatramo uspjehom cijelog našeg gospodarstva, gdje podržavate naše projekte i dokazujete kako je vaša potpora neophodna u ostvarenju uspješnih izvoznih poslova. Povodom izlaska 4000. broja zaposlenicima i novinarima čestitamo jubilej! 16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 79

AKTUALNO 42. KONFERENCIJA MEĐUNARODNOG UDRUŽENJA PUTNIČKIH

PUTNIČKI BRODARI SU DIJELOM VAŽNIJI OD AVIOPRIJEVOZNIKA Cilj Interferryja je daljnji razvoj sigurnog prometovanja morima, kroz razvoj regulative i novih tehnologija u skladu s najvišim ekološkim standardima, istaknuo je Grainger piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr agencijama i institucijama kako bi poboljšao poslovanje svojih članica. Naš je zadatak da unutar linijskog prijevoza olakšamo komunikaciju te da predstavljamo ovu industriju prema zakonodavnom okviru. Uz to, trudimo se uskladiti svoje poslovanje sa zahtjevima očuvanja okoliša”, istaknuo je Mike Grainger,

PUTOVANJE TRAJEKTOM, BILO KRAĆE ILI DUŽE, TREBA OLAKŠATI TRANSFER PUTNICIMA, KAZAO JE KLANAC

2,1

oko mlrd putnika i 250 vozila godišnje prevezu trajekti diljem svijeta

1300

oko trajekata

s više od 1300 GT i još 1000 manjih trajekata flota svjetske trajektne industrije

a 42. konferenciji Međunarodnog udruženja putničkih brodara Interferry, koja se prošloga tjedna održala u Podstrani, okupilo se više od 400 sudionika. Konferenciju je organizirala Jadrolinija, a nazočili su joj vlasnici i direktori najvećih i najpoznatijih svjetskih putničkih brodara, proizvođači opreme, brodograditelji, svjetski poznati dobavljači, projektanti i predstavnici ﬁnancijskih institucija. Interferry je, inače, najpoznatije udruženje svjetske trajektne industrije, a ovo je jedna od vodećih konferencija o brodskom prijevozu u svijetu. “Cilj Interferryja je daljnji razvoj sigurnog prometovanja morima, kroz razvoj regulative i novih tehnologija u skladu s najvišim ekološkim standardima. Interferry nije samo lobistička organizacija, nego kontinuirano radi sa svojim članovima kako bi se povećala sigurnost, a usko surađuje s regulatornim

80 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

moderator konferencije Interferry i direktor Liferaft Systems Australije. Prema podacima Interferryja, svjetska trajektna industrija prevozi oko 2,1 milijarde putnika i 250 milijuna vozila, a okuplja ﬂotu od oko 1300 trajekata s više od 1300 GT te još 1000 manjih trajekata. U usporedbi s tim, komercijalna zrakoplovna industrija preveze oko 2,3 milijuna putnika godišnje.

VAŽNOST BRODSKOG PRIJEVOZA PUTNIKA Premijer Andrej Plenković je obećao kako će Vlada pozorno razmotriti zaključke ove konferencije i voditi računa da se oni ugrade u sve naše strategije i dokumente. “Hrvatska je mediteranska i jadranska zemlja, ima dugu tradiciju brodarstva i pomorstva. Imamo 1244 otoka od kojih je 54 stalno naseljeno, većina prihoda dolazi iz turističkog sektora. U turističkoj sezoni vrlo važan

BRODARA INTERFERRY

ŠTO JE INTERFERRY?

Udruženje koje ima 225 članova iz 34 zemlje Interferry je međunarodno udruženje putničkih brodara koje ima 225 članova iz 34 zemlje, odnosno okuplja 600 predstavnika različitih subjekata uključujući predstavnike top menadžmenta najpoznatijih svjetskih putničkih brodara poput Stena Linea, P&O, Grimaldija, Brittany Ferriesa... Osnovan je 1976. godine i stalno raste.

segment ima prijevoz putnika i turista te automobila na otoke, u čemu Jadrolinija i ostali prijevoznici imaju veliku i značajnu ulogu”, kazao je Plenković. Prema njegovim riječima, brodari i linijski prijevoznici mogu se uspoređivati po broju putnika s avioprijevozom, ali su linijski brodari u svijetu globalno značajniji jer prevoze i automobile. Istaknuo je da Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a izrađuje zakon o otocima i nacionalni plan razvitka otoka, dokument koji sadrži ekonomske, energetski i ekološki prihvatljive mjere za podizanje standarda otočana. Govoreći o mjerama Vlade namijenjene otocima, Plenković je kazao kako Vlada potpomaže održavanje nerentabilnih linija sa 50 milijuna eura. “Kao dio EU-a Hrvatska je liberalizirala tržište brodskog prijevoza kako bi veća konkurencija dovela do učinkovitijeg i

JADROLINIJA SE, PREMA KLANČEVIM RIJEČIMA, NALAZI U TOP PET SVJETSKIH KOMPANIJA PO KAPACITETU PUTNIKA, A SA 50 BRODOVA MEĐU TRI NAJVEĆE jeftinijeg prijevoza. To je vrlo važno za građane i za povezivanje otoka i kopna te za razvoj otoka”, ocijenio je Plenković Najzaslužniji za to što se ova konferencija održava u Hrvatskoj je donedavni direktor Jadrolinije Alan Klanac koji je sada predsjednik

Interferryja. “Cilj smo ostvarili jer je ovo do sada najveća i najbrojnija konferencija u povijesti Interferryja, najvažnije pomorske organizacije za putničko brodarstvo. Interferry kao članica IMO-a utječe na regulativu koja se donosi na svjetskoj razini. Jadrolinija je jedan od važnijih sudionika u ovoj priči. Raspravljali smo o sigurnosti plovidbe, utjecaju na okoliš, ali smo također stavili naglasak na komercijalne aktivnosti te način približavanja putnicima. Putovanje trajektom, bilo kraće ili duže, treba olakšati transfer putnicima”, kazao je Klanac.

JADROLINIJU ČEKA MODERNIZACIJA Jadrolinija se, prema Klančevim podacima, nalazi u top pet svjetskih kompanija po kapacitetu putnika, a sa 50 brodova među tri najveće. “Jadrolinija je puno uložila u modernizaciju i unapređenje poslovanja. Brojke i pokazatelji rastu, a ove godine bilježi dvoznamenkasti rast. Jadrolinija preveze gotovo 13 milijuna putnika godišnje i oko tri milijuna vozila. Uskoro će se dogoditi mnoge promjene, a očekujem i obnovu te povećanje flote, kao i povećanje brzine tako da će turisti biti brzo prevezeni na mjesto koje žele”, istaknuo je Klanac koji smatra da bi Jadrolinija trebala polako izlaziti na Mediteran, pa čak i u partnerstvu s drugim kompanijama. Predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta je naglasio kako Jadrolinija kao nacionalni linijski brodar kreće u plansku obnovu flote. “Najstarije ćemo brodove u iduće četiri godine zamijeniti modernim brzim brodovima. Povećat ćemo kapacitet i kvalitetu prijevoza, a time i dostupnost usluge. Moramo povećati efikasnost i svrstati se uz najefikasnije svjetske kompanije. Digitalizacija je vrlo važna za Jadroliniju koja ima 70 godina tradicije, a to znači online prodaju karata, elektronski način plaćanja usluga Jadrolinije kao i približavanje te usluge izvan Hrvatske”, kazao je Sopta.

Kao dio EU-a Hrvatska je liberalizirala tržište brodskog prijevoza kako bi veća konkurencija dovela do učinkovitijeg i jeftinijeg prijevoza. To je vrlo važno za građane i za povezivanje otoka i kopna te za razvoj otoka. Andrej Plenković, hrvatski premijer

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 81

INTERVJU TEUTA DULETIĆ, DIREKTORICA PRODAJE I ČLANICA UPRAVE BRO

POSLOVA NA TRŽIŠTU IMA Idealno bi bilo kada bi se europska brodogradilišta udružila u nekim segmentima kako bi brodovlasnicima ponudila paket usluga tako da im gradnja broda u nekom europskom brodogradilištu bude povoljnija nego u Kini piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

a je Interferry više od okupljanja i razmjene iskustva, svjedoči i dolazak predstavnika brodogradilišta, pa smo tako na konferenciji susreli Teutu Duletić, direktoricu prodaje i članicu Uprave Brodosplita.

 Koji su novi trendovi u brodogradnji vezani za brodove koji prevoze putnike? - Novi trendovi vezani su uz što čišći i eﬁkasniji transport. Ušteda energije te korištenje alternativnih sustava uz visoke ekološke standarde stalni je trend. Pogotovo stoga što je to vezano uz sve strože zahtjeve za smanjenjem emisija stakleničkih plinova. Sve se više pozornosti posvećuje potrošnji i količini ispušnih plinova.  Je li Europa sačuvala gradnju putničkih brodova za sebe? - Europa je svakako značajna u tom dijelu, ali sve više takvih brodova se gradi i u Kini. Jedan od najvećih izazova današnjice je podizanje konkurentnosti europskih brodogradilišta prema kineskim i dalekoistočnim brodogradilištima. Neki veliki brodovlasnici, poput Stena Linea ili Viking Linea, grade brodove u Kini jer smatraju kako imaju veliki kapacitet za nadgledanje gradnje i da će im se to ﬁnancijski isplatiti. Međutim, imate i veliki broj ro-pax kompanija koje nisu toliko velike i moćne da mogu imati velike timove za nadziranje gradnje. 82 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

DOSPLITA

Ni jedan ro-pax nije bio na razini Brodosplitovog Možete li nabrojiti putničke brodove koje ste gradili odnosno vaše reference u niši putničkih brodova ? - Još davne 1939. sa škverskih navoza za Jadransku linijsku plovidbu, današnju Jadroliniju, isporučena su dva putničko-trgovačka obalna parobroda. Godine 1955. za istog naručitelja isporučena su tri putnička broda, a tri godne za redom isporučivan im je po jedan veliki linijski putnički brod. Za brazilskog je naručitelja pak 1962. isporučen moderan putnički brod, ipak svjetsku brodograđevnu javnost Brodosplit je oduševio krajem 80-ih i početkom 90-ih kada su za baltičke tvrtke izgrađena četiri broda za prijevoz putnika i automo-

 Znači li to da Kina gubi svoju privlačnost? - U svakom slučaju, kad je riječ o brodogradnji, a posebice gradnji ro-paxa i trajekata, bojazan od Kine još postoji. Različita udruženja brodara i brodograditelja

BRODOSPLIT MOŽE NAPRAVITI NOVI TRAJEKT ZA JADROLINIJU JER SMO RADILI I KOMPLEKSNIJE BRODOVE U TOJ TRŽIŠNOJ NIŠI pokušavaju utjecati na institucije EU-a da se malo aktivnije uključe kako bi se kroz istraživanje i razvoj u području transporta zadržala gradnja takvih brodova u Europi.

 Jadrolinija planira graditi jedan moderan trajekt. Je li Brodosplit zainteresiran za dobivanje tog posla? - Naravno da smo zainteresirani. Taj projekt se počeo razvijati 2015. godine. Predmetni projekt je dobio projektni ured Remontowa, tvrtka kćer, odnosno projektni ured poljskog brodogradilišta Remontowa. Sada je u fazi odobrenja glavnog

bila. Projekt koji je Brodosplit 2011. godine izgradio za francuskoga naručitelja sofisticirani je ro-pax nazvan Piana za prijevoz putnika, tegljača i osobnih automobila, a koji pokazuje osnovno današnje poslovno usmjerenje Brodosplita prema gradnji putničkih brodova. Ukratko, 2010. godine u svjetskim se brodogradilištima gradilo više ro-paxa, ali ni jedan nije bio na razini ovog koji su konstruirali i izgradili splitski škverani. Švedski ShipPax Information je projektu razvijenom u Brodosplitu dodijelio nagradu za za inovativna rješenja 2011. Ro-paxu Piana 2011. godine - prema izboru časopisa The Naval Architect, odnosno njegove specijalne publikacije Significant Ships,

projekta koji bi poslužio kao natječajna dokumentacija. Nadamo se skoroj objavi natječaja, a mogu reći da je Brodosplit jako zainteresiran za dobivanje tog posla.

 O kakvom trajektu se konkretno radi? - O gradnji trajekta koji bi prevozio putnike i vozila za naše najudaljenije otoke. To je nešto što Brodosplit može napraviti jer smo radili i kompleksnije brodove u toj tržišnoj niši. Imamo know-how i reference. Sigurni smo da možemo Jadroliniji ponuditi uslugu gradnje na najvišoj mogućoj razini bilo da se radi o tehničkom, ekonomskom ili nekom drugom smislu.  Ima li u Brodosplitu novosti oko ugovaranja novih brodova? - Ne bih iznosila ništa konkretno, već samo da smo sada u vrlo visokoj fazi pregovora za gradnju broda za jednog finskog naručitelja. Ima interesantnih projekata za jednog brodovlasnika koji nema snage graditi brodove za prijevoz putnika i vozila u Kini. Trenutačno smo u finalizaciji ugovoranja putničkog broda za polarna putovanja. Ti pregovori su u visokoj fazi i finalizaciju očekujemo za koji mjesec. Vrijednost takvog broda je oko 60 milijuna eura. Trenutačno smo involvirani u dva projekta moguće gradnje dvaju brodova od 112 metara za američkog brodovlasnika.  Znači ipak ima posla? - U ovom trenutku mogu reći da poslova na tržištu ima, a idealno bi bilo kada

u izdanju londonskog međunarodnog udruženja RINA koje okuplja predstavnike brodograđevne industrije, obrazovnih institucija i pomorskih organizacija iz više od 90 zemalja svijeta - dodijeljeno je ugledno međunarodno priznanje najznačajnijih brodova.

bi se europska brodogradilišta udružila u nekim segmentima kako bi brodovlasnicima ponudila paket usluga tako da im gradnja broda u nekom europskom brodogradilištu bude povoljnija nego u Kini.

 Kako to postići? - Ne treba smetnuti s uma da su europska brodogradilišta ipak prepoznata kao kvalitetnija od kineskih. Osim toga, kada gradite brod u Europi, brodogradilište vodi čitav proces, dok u Kini o tome mora voditi računa brodovlasnik.  Ove godine bilježi se manjak narudžbi za gradnju brodova. - Da, to je točno i usuđujem se reći kako je gradnja putničkih brodova u ovom trenutku najprofitabilnija niša, a možda čak i jedina profitabilna u brodogradnji. Osim toga je jako dinamična, a Brodosplit se u zadnjih nekoliko godina profilirao u gradnji upravo malih i srednjih kruzera, prototipova putničkih brodova u domeni čistog transporta i polarnih krstarenja. Uz to, stečena je referenca u gradnji mega jahti.  Što ima novo u segmentu mega jahti? - Imamo odličnu referencu koju smo stekli gradnjom mega jahte Katina koja je imala odličnu sezonu. Ljetos je imala 10 tjedana čartera što je dobro, unatoč tome što je zbog elementarnih nepogoda preporučeno da se brodovi ne šalju u zimskom razdoblju na Karibe. Zato će Katina ove zime operirati u Indijskom oceanu.

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 83

PRIVREDNI VJESNIK REKLI SU POVODOM 4000. BROJA

JOSIP BERKET vlasnik Marine Kaštela, Bavadrie Kaštela, Marinconsulta Graz

Vrlo je važno da u poplavi nevažnih i površnih informacija o gospodarstvu koje dominiraju dnevnim tiskovinama imamo jedan ozbiljan i analitičan tjednik poput Privrednog vjesnika. Možda to nije toliko važno za širu javnost, ali je za nas poduzetnike koji smo neovisni o dnevnim događanjima – dragocjeno.

ALEN VARENINA

MIRJANA MATEŠIĆ ravnateljica HR PSOR-a

S Privrednim vjesnikom sam se prvi put susrela 2004. godine kada sam počela raditi u Hrvatskom poslovnom savjetu za održivi razvoj gdje je Privredni vjesnik bio jedan od članova. Bile su to prve poslovne novine koje sam pročitala. Kasnije je bilo mnogih drugih, no niti jedne se stručnošću tekstova i ozbiljnošću pristupa nisu mogle mjeriti s Privrednim vjesnikom. PV su također jedine poslovne novine koje su temi održivog razvoja posvetile samostalni godišnji prilog. Nema dileme: Ispred svog vremena!

član Uprave Kraša

Zanimljive su mi i korisne informacije koje nalazim u Privrednom vjesniku. Naročito čitam intervjue, kako one u kojima nalazim mišljenja slična mojim, tako i one koji imaju drugačija razmišljanja iz kojih možeš nešto naučiti. Generalno, na Privredni sam navikao. Međutim, silno pozdravljam pojavu B&L-a. To je relaksirajući koncept koji mi se sviđa. Informativno, sadržajno, zanimljivo, nadasve kvalitetno, a opet bez senzacionalizma i trivijalnosti.

SLAVKO RAJNOVIĆ direktor tvrtke Brana

Ovim putem želimo pohvaliti tjednik Privredni vjesnik, koji prati i piše o uvijek aktualnim poslovno-financijskim temama. Svojim rubrikama olakšava nam snalaženje u moru zakonskih, provedbenih, izvedbenih i inih propisa. Čitamo ga i zato što nam otvara neke teme o kojima je uvijek dobro razmisliti. Smjer u kojem ide je dobar i perspektivan te se veselimo i budućoj poslovnoj suradnji.

ŽELJKO SAMODOL direktor Tetra Paka

Čestitam Privrednom vjesniku na 4000. broju. Uvijek volim pročitati članak u ovako uglednoj poslovnoj publikaciji. Cijenim to što, uz općenite teme o gospodarstvu, u Privrednom vjesniku mogu pročitati i zanimljive novosti i trendove iz mliječne industrije te industrije pića.

ILIJA TOKIĆ predsjednik Nadzornog odbora tvrtke Tokić

Privredni vjesnik redovito čitam i iz njega se informiram o stanju i novim trendovima u gospodarstvu. Često su mi zanimljive informacije o nekim sektorima koji su meni manje poznati. Najviše volim tzv. žive priče s gospodarstvenicima. 84 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

HANA KLAIN savjetnica za odnose s javnošću / PR consultant

Privredni vjesnik, koji je na hrvatskom tržištu prisutan već 64 godine, pokazao je da kvaliteta uvijek pronađe svoje mjesto na tržištu. Izdvojio se u poslovni tjednik sa zanimljivim sadržajima, kvalitetnim analizama, osvrtima koji se uvijek temelje na konkretnim činjenicama te zauzeo svoju poziciju ozbiljnog gospodarskog tjednika. Često imam prigodu surađivati s novinarima i urednicima i uvijek je to vrlo uspješno, jer ekipa na čelu s Darkom Bukovićem jednostavno zna prepoznati dobru priču i obraditi ju na svoj originalan i zanimljiv način. Čestitam cijeloj ekipi na 4000. broju i vjerujem da je barem još toliko brojeva pred vama.

MIROSLAV KOLESARIĆ

DARIA MATELJAK

Ured ovlaštenog inženjera strojarstva

direktorica Hauske&Partner

Redovito čitam Privredni vjesnik u kojem pronalazim zaista zanimljive teme i primjere dobre prakse, te zakonsku regulativu, važnu za nas male poduzetnike. Čestitam Vam 4000. broj i želim Vam i dalje kontinuitet u objavljivanju Privrednog i još puno zanimljivih tema.

VITOMIR KLASIĆ glavni direktor Ivanićplasta

Iskrene čestitke za izuzetan jubilej! Gotovo je nevjerojatno da su se jedne novine uspjele održati te da bez prestanka izlaze već pune 64 godine, a bave se isključivo i samo gospodarskim temama. Svaka čast Vašim prethodnicima, kolegama i Vama osobno. Radujem se svakom novom broju!

S Privrednim vjesnikom se družim već 26 godina. U vrijeme kratkih i brzih informacija Privredni nudi dubinu i analizu, tjera me da uistinu zastanem – pročitam, razmišljam. Širina gospodarskih tema, relevantnost sadržaja i komentara, pokrivanje tema koje se rijetko nalaze negdje drugdje zaslužuju pažnju i poštovanje, ali stvaraju i dobru naviku. Ipak, najveća vrijednost u Privrednom su uvijek bili njegovi ljudi: vrhunski profesionalci novinarstva, uvijek zanimljivi sugovornici, sjajni partneri u razvoju novih tema i pokretanju pravih priča. Čestitam cijelom timu, uz najbolje želje za buduće izazove.

UPRAVA Slobodne Dalmacije

GORDANA RESTOVIĆ ravnateljica Pula Film Festivala

Govorimo o časopisu koji sve ove godine jednakim žarom i profesionalnošću prati sva relevantna društvena zbivanja ne padajući pod utjecaj senzacionalizma i ne spuštajući svoje kriterije kvalitete. Časopis je kao i Darko, sveprisutan, sa željom da prati nove trendove, osluškuje tržište i širi pozitivnu misao toliko potrebnu u ova čudna vremena. Nakon toliko godina postojanja, časopis kojem vjeruješ.

Slobodna Dalmacija kao dugogodišnji partner privilegirani je čitatelj jer Privredni vjesnik izlazi iz naše tiskare pa smo i prvi čitatelji. Doći u svoj ured i naći Privredni vjesnik na stolu, i tako svaki tjedan, u našoj kompaniji je kao i prva jutarnja kava. Podsjetnik na ozbiljnost u poslovanju, osvještenje. Čestitamo na jubileju uz pohvale svim zaslužnima koji i dalje drže do kvalitete i profesionalnosti.

JOHN KNEZOVIĆ izvršni direktor u PBZ-u

TONINO PICULA zastupnik u Europskom parlamentu

Čestitam Privrednom vjesniku, cijelom vašem timu na dugoj tradiciji i predanom prenošenju novosti iz hrvatskog gospodarstva. Vaš pristup raznolikim temama i kvalitetno izvještavanje kroz čak 4000 brojeva jamac je da ću vam sa zadovoljstvom imati priliku čestitati i još koju okruglu godišnjicu.

Čestitamo Privrednom vjesniku na dugogodišnjem izlaženju i opstojnosti. Privredni vjesnik je vrijedan izvor poslovnih informacija i tijekom svih ovih godina kontinuirano demonstrira svojim sadržajem visoki profesionalizam, stručnost i serioznost. Ovom prigodom bih istaknuo posebne priloge posvećene različitim poslovnim područjima, a osobito je hvalevrijedno već tradicionalno izdanje Financijska industrija. 16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 85

AKTUALNO ISO FORUM CROATICUM

Kako razviti strategiju izvrsnosti?

U Hrvatskoj gospodarskoj komori prošli tjedan održana je tribina ISO Forum Croaticum - Kako razviti strategiju izvrsnosti. Cilj tribine bio je uputiti tvrtke i institucije te sve zainteresirane kako da kreiraju, razvijaju, provode i prilagođavaju razvojne strategije u poslovnom okružju ne bi li bolje poslovali. Strategija izvrsnosti izbor je i razvoj najboljeg mogućeg načina poslovanja radi zadovoljstva kupaca i postizanja dobrih poslovnih rezultata. Glavni predavač na tribini Joseph A. DeFeo, predsjednik i glavni izvršni direktor Juran Globala te jedan od vodećih svjetskih autoriteta u području transformacije sustava organizacija i načela tzv. breakthrough managementa, istaknuo je kako je strateško planiranje organizacijski proces kojim se utvrđuje dugoročni smjer i donose odluke o raspoređivanju resursa kako bi se došlo do određenih ciljeva. A strateški plan, naglasio je, može podbaciti ako završi na polici, zbog djelomičnog angažmana sudionika procesa i, među ostalim, nerealnih ciljeva. (B.O.)

DRUŠTVENO ODGOVORNI PROJEKT: COCA-COLINA PO

Novim vještinama do lakšeg zapošljavanja Coca-Colin projekt sastoji se od trodnevnih radionica na kojima će mladi ljudi stjecati dodatne tzv. mekane vještine, koje inače nastaju iskustvom i dugogodišnjim radom piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

sklopu društveno odgovornog projekta Coca-Colina podrška mladima, tvrtka Coca-Cola HBC Hrvatska pod sloganom Nauči više, primjeni znanje, kreni dalje!, a u suradnji s partnerima Grupom Selectio i Hanza mediom, pokrenula je obrazovni projekt namijenjen mladim nezaposlenim osobama s ciljem stjecanja vještina za bolje pozicioniranje na tržištu rada. Pokrovitelji tog projekta su Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo gospodarstva poduzetništva i obrta, Ministarstvo za demograﬁju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatski zavod za zapošljavanje i Hrvatska udruga poslodavaca uz podršku Instituta za stručno usavršavanje mladih te udruga Proni i AIESEC, rečeno

je na prošlotjednoj konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen taj projekt. Program Coca-Colina podrška mladima sastoji se od trodnevnih radionica koje će se provoditi u Zagrebu, Osijeku, Sisku i Splitu tijekom studenoga i prosinca. Na tim će radionicama mladi ljudi stjecati dodatne tzv. mekane vještine, koje inače nastaju iskustvom i dugogodišnjim radom. Neke od tih radionica uključuju predavanja o temeljnim životnim i poslovnim vještinama, jačanju samopouzdanja i stvaranju mreže polaznika. Radionice

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Bovidur – tvrdi sir od kravljeg mlijeka Bovidur – tvrdi sir od kravljeg mlijeka korijene svojeg naziva ima u latinskom jeziku. Bovis znači krava, a dur tvrd. Kulinarski je vrlo zahvalna namirnica jer okusom i izgledom odgovara najraznovrsnijim prigodama, no njegova orašasto-maslačna aroma najbolje nadopunjava lagana jela od piletine. Dobitnik je zlatne medalje 2010. te srebrne medalje 2011., 2013. i 2014. godine koje je dodijelio DLG (Deutsche Lebensmittel Gesellschaft), krovno europsko agrikulturno udruženje. VINDIJA D. D.

Poslovni sustav Vindija, prehrambeni div u Hrvatskoj i jedan od najvećih proizvođača hrane u Europi, više od 50 godina svoj uspjeh gradi na inovativnosti, tehnologiji i znanju. Tvrtka bogate tradicije s deﬁniranom misijom, pomno isplaniranom strategijom i jasnom vizijom razvoja, danas objedinjuje osam respektabilnih tvrtki članica.

86 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

ORACLE

DRŠKA MLADIMA

Poslovanje i GDPR

su namijenjene mladim ljudima od 18 do 30 godina s posebnim naglaskom na nezaposlene osobe izvan sustava obrazovanja i osposobljavanja te ranjive skupine mladih.

TROGODIŠNJI PROJEKT Kako je istaknula Ruža Tomić Fontana, glavna direktorica Coca-Cole HBC za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu, projekt će trajati tri godine, a u prvoj godini obuhvatit će 250 te u sljedeće dvije godine još 1000 mladih ljudi, dodajući kako se ovakav program već provodi u zemljama Europske unije. “Ovim projektom želimo pridonijeti suzbijanju nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj i njihovu osnaživanju u pronalaženju zaposlenja”, rekla je Ruža Tomić Fontana. Dodala je kako prema izvješću Eurostata, od ukupno nezaposlenih u Hrvatskoj na mlade otpada 43 posto. Do 2020. godine kroz projekt Coca-Colina podrška mladima planira se podržati dodatna edukacija za oko 500.000 mladih osoba. Svi koji se žele prijaviti za ovaj

program, to mogu učiniti putem online obrasca do 9. studenoga. “Ovo je strateška inicijativa koja je vrlo važna za budućnost mladih u Hrvatskoj, ali i u EU, jer treba naglasiti kako je za naše mlade tržište rada cijela Europska unija, a ne samo Hrvatska. Suradnjom privatnog i javnog sektora može se pridonijeti rješavanju tako važnog pitanja kao što je nezaposlenost mladih”, smatra Ruža Tomić Fontana. Po završetku edukacije Grupa Selectio će sve polaznike upisati u bazu kadrova kako bi ih potencijalni poslodavci mogli prepoznati kao kvalitetne kadrove te ih i zaposliti. O tome da u Hrvatskoj postoji obrazovana radna snaga, jer 90 posto nezaposlenih mladih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) ima najmanje srednju stručnu spremu, govorila je Kristina Fleischer, viša stručna savjetnica u Odsjeku za rad s poslodavcima HZZ-a. Ona je ocijenila kako hrvatsko tržište rada ima određena “uska grla” i u pravilu prolaze oni koji imaju meke vještine, ali i njih treba nadograđivati.

Jedna od najopsežnijih promjena u europskoj politici zaštite podataka u posljednjih nekoliko desetljeća na snagu stupa 25. svibnja 2018. godine. Riječ je o Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka. Ona će zamijeniti Direktivu o zaštiti podataka i nacionalne zakone te će podići razinu regulatornih standarda zaštite podataka. Tvrtke i organizacije trebaju imati jasnu strategiju i akcijski plan za implementaciju zahtjeva te opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR), utvrđeno je na konferenciji u Zagrebu gdje je Oracle, globalna IT korporacija, predstavila svoja rješenja koja mogu pomoći tvrtkama da pravodobno usklade poslovanje s budućim zahtjevima. “Tvrtke danas možemo promatrati i kao kustose podataka o klijentima, a GDPR jasno poručuje kako je njihova dužnost paziti da se ti podaci i informacije koriste štiteći interese klijenata”, izjavio je Boris Petrušić, Oracleov tech sales leader. (B.O.)

Amarena – voćni sirup Voćni sirup Amarena originalan je proizvod Maraske Zadar i jedinstven okus na hrvatskom i svjetskom tržištu. Dobiva se iz voćnog soka višnje maraske – autohtone voćke dalmatinskog podneblja čiji su plodovi pravo bogatstvo minerala i vitamina. Iz iste sirovine i po istoj recepturi, ali sa znatno većim udjelom voća Maraska je 2006. započela proizvodnju Amarene Premium – prvog hrvatskog premium voćnog sirupa. MARASKA D.D.

Maraska d.d. Zadar je tvrtka koja uspješno nastavlja petstoljetnu likersku tradiciju Zadra, a njeni proizvodi poznati su i priznati na domaćem i svjetskom tržištu. Ime i razvoj Maraske utemeljeni su na onom najboljem što se može dobiti iz jedinstvene i autohotne voćke, dalmatinske višnje maraske.Ta prekrasna voćka u bogatstvu svojih vitamina i minerala najbolje i uspjeva u zadarskom zaleđu i damatinskom priobalju.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 87

PRIVREDNI VJESNIK REKLI SU POVODOM 4000. BROJA

KSENIJA PLANTAK

IVICA MAMIĆ

voditeljica projekta Višnjica

direktor Agencije IMC

Privredni vjesnik – realan i objektivan s kvalitetnim sugestijama mogućih rješenja, a istodobno motivirajući za poduzetnike da okolnosti iskoriste kao gospodarske izazove.

Privredni vjesnik je relevantan i iscrpan izvor vijesti iz gospodarstva, s naglaskom na poslovne aktivnosti hrvatskih kompanija na domaćem i stranom tržištu. Za sve nas poduzetnike posebno su korisne stručne analize, sektorske statistike i posebni prilozi koji prate različite grane gospodarstva. Tradicija duga 65 godina potvrda je kvalitete, stručnosti i profesionalnog pristupa novinarstvu. Stoga sve pohvale uredništvu i redakciji Privrednog vjesnika, čestitke povodom jubilarnog 4000. broja i još mnogo jubilaraca u budućnosti!

DAVOR BOŠNJAKOVIĆ direktor Belja

Velike čestitke za impresivni 4000. broj Privrednog vjesnika. Za mene ste već godinama tjedni pregled gospodarskog stanja sa živim, aktualnim temama obrađenim na vaš svojstven način. Izuzetno su mi interesantna vaša posebna izdanja 400 najvećih i Poslovna očekivanja u kojima na jednom mjestu dajete sliku hrvatskog gospodarstva i razvojne mogućnosti u narednim periodima. Čestitam vam i na sjajnim izdanjima B&L-a koje čitam u slobodno vrijeme i izdanju Zelena energija u kojem sam pronašao puno informacija o obnovljivim energijama i zaštiti okoliša koje dosta proučavam u posljednje vrijeme.

DENIS ČUPIĆ direktor tvrtke FO Development; predsjednik Udruge developera pri HUP-u

U svjetlu sve veće vrijednosti informacija posebno u aspektu poslovanja, kao i vremenski aktualnih informacija i podataka, gospodarski orijentirani mediji su postali nepresušan izvor informacija. Također, sve je veći trend seljenja informacijskih servisa s print izdanja na online platforme u kojem Privredni vjesnik prati trend i postavlja nova mjerila. Uvijek je korisno vidjeti aktualne tjedne novosti s domaćeg tržišta i sektora, ali isto tako i informirati se o drugim temama koje nisu u fokusu aktualnosti. U budućnosti bih svakako želio vidjeti i više informacija iz nama zanimljivih tržišta – u okruženju, od Slovenije, preko Austrije i Madžarske, Češke i Slovačke, do južnih pokrajina Njemačke – kao tržišta na koja naše gospodarstvo doslovno dnevno gravitira, a dostupno nam je puno manje informacija nego što ih imamo za tržišta BiH i Srbije. 88 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

ANA PERUNIČIĆ izvršna direktorica tvrtke In-Q

“U životu nisam radio ni jedan dan, posao je za mene uvijek bio zabava.” (Edison) Ovim riječima bih opisala strast koju osjećam kod svog prijatelja Darka Bukovića kada govori o poslu koji stvara u medijima. Darko nije samo glavni urednik. On je prije svega osoba koja živi informacije koje daje, osjeća dubinu postojanja problema i prenosi to na ljude oko sebe. Privredni vjesnik je jedan od rijetkih koji sa zanimanjem čitam i znam da ne samo da ću dobiti informaciju nego i rješenje nekog problema. U njemu riječi nisu samo mrtva slova na papiru već se osjeća dubina problema čovjeka, poslovanja, življenja. Sve čestitke Darku i ekipi uz želju da je to tek početak uspjeha jer vi stvarno radite izvrstan posao!

J U B I L A R N I

B R O J

4 4000

HRVATSKA&REGIJA POSJET TURSKOG PREDSJEDNIKA RECEPA TAYYIPA

BEOGRAD-SARAJEVO PREKO BOSPORA Ono što bi se moglo staviti u fokus ovog posjeta, bar u poslovnom dijelu, jest najava predsjednika Erdoğana da će, kako se čini, Turska značajno financijski podržati izgradnju autoputa Beograd-Sarajevo čiji bi krak trebao ići i preko Sandžaka piše Ljljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

MESUT TOPRAK, PREDSJEDNIK TAYPA TEKSTILA, NAJAVIO JE ULAGANJE OD 35 MILIJUNA EURA U TVORNICU TEKSTILA U KRALJEVU

vodnevni posjet turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana Srbiji prošloga tjedna bilo je spektakularan po organizaciji i agendi i imao je prije svega veliki politički značaj kako za gosta tako i za njegovog domaćina, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Poslane su političke poruke za unutarnju i vanjsku upotrebu, ali je posjet za Srbiju imao podjednak ako ne još i veći ekonomski učinak. Koliko je cijela stvar ozbiljna i utemeljena svjedoči i sastav turskog izaslanstva u kojem je bilo osam ministara, zatim predstavnici svih glavnih političkih aktera u Parlamentu i oko 200 privrednika i poslovnih ljudi. Vučić i Erdoğan su razgovarali, šetali se po Beogradu, ali su i sudjelovali na Poslovnom forumu Srbija-Turska. Prvog dana posjeta turskog izaslanstva potpisano je 12 međudržavnih sporazuma, a

90 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

drugog još četiri lokalnog karaktera u Novom Pazaru, a koji se odnose na projekte koje će Turska ﬁnancirati u ovom području koje naseljava turska etnička zajednica (rekonstrukcija mosta, dječjeg vrtića i dva hamama).

PROŠIRENJE SPORAZUMA O SLOBODNOJ TRGOVINI Od sporazuma potpisanih u Beogradu najvažniji je onaj koji se odnosi na proširenje Sporazuma o slobodnoj trgovini između Turske i Srbije koje obuhvaća veliko povećanje kvota za izvoz goveđeg mesa i drugih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Srbije na tursko tržište, a najavljeno je da će se taj sporazum proširiti i na javne nabave. Ocjenjuje se da će ovo proširenje pomoći Srbiji da smanji deﬁcit u robnoj razmjeni s Turskom koji ilustriraju i podaci za prvih šest mjeseci ove godine po kojima je srpski izvoz u Tursku

ERDOĞANA SRBIJI

iznosio 123 milijuna dolara, a uvoz iz Turske 339,6 milijuna dolara. Za srpsku privredu važan je i Memorandum o razumijevanju koji su potpisali srpski ministar privrede Goran Knežević i Mesut Toprak, predsjednik Taypa Tekstila, koji najavljuje novu investiciju ove tvrtke u Srbiji. Riječ je o ulaganju od 35 milijuna eura, u nekoliko faza, koje će zaposliti oko 2500 radnika čije će zapošljavanje subvencionirati Vlada Srbije iz Fonda za razvoj preko kojeg idu sve subvencije stranim investitorima. U pitanju je tvornica tekstilnih proizvoda koju će u Kraljevu podići ovaj veliki turski poslovni konglomerat koji, uz tekstilnu industriju, ima i hotele najviše kategorije. Turski investitori do sada su u Srbiji najviše ulagali u tekstilnu industriju i proizvodnju autodijelova, ali je ocijenjeno da su turizam i ugostiteljstvo područja u kojima je moguće povećanje bilateralne privredne suradnje, dok bi se novi zajednički poslovi mogli realizirati u energetici i infrastrukturi. Ali i u građevinarstvu i novim tehnologijama, područjima iz kojih je u Beograd doputovalo najviše turskih privrednika. Oni su sa srpskim gospodarstvenicima održali više od 700 poslovnih sastanaka u okviru Poslovnog foruma. Predsjednik Srpsko-turskog poslovnog savjeta Aleksandar Međedović ocijenio je kako su turski privrednici pouzdani i temeljni i kao investitori i kao poslodavci te je ukazao i na veliki rast investicija u Srbiju u zadnje dvije godine. Prema njegovom mišljenju, Turska je za Srbiju potencijalno važna i za izlazak na treća tržišta jer ima veliki udio na tržištima Uzbekistana, Kirgistana i drugih istočnih bivših sovjetskih republika, kao i na Bliskom istoku. Turski ministar ekonomije Nihat Zeybekci naglasio je kako je za rast turskih investicija ključan dolazak turske Halk banke u Srbiju prije dvije godine te da se stvara trojni sustav otvorene trgovine između Turske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Najavio da će se

predstavništvu BiH u Istanbulu uskoro pridružiti i Srbija te da će to biti zajednički punkt dviju država.

OČEKUJE SE POVEĆANJE ROBNE RAZMJENE Ono što bi se moglo staviti u fokus ovog posjeta, bar u poslovnom dijelu, jest najava predsjednika Erdoğana da će, kako se čini, Turska značajno ﬁnancijski podržati izgradnju autoputa Beograd-Sarajevo čiji bi krak trebao ići i preko Sandžaka. Erdoğan je džentlmenski prepustio da konačnu vijest o tome priopći njegov srpski kolega, pa ga je samo najavio: “Predsjednik Vučić će vam uskoro priopćiti dobru vijest o putu Beograd-Sarajevo”. On je ukazao na značaj suradnje Turske sa Srbijom i BiH, ali je također istaknuo kako je “Srbija ključna zemlja na Balkanu”, a da “Balkan ne smije biti poznat po nepovoljnoj atmosferi već kao mjesto zajedničkog života i prosperiteta”. Erdoğan je izjavio kako očekuje da se godišnja trgovinska razmjena Srbije i Turske sa 870 milijuna dolara, koliko je iznosila prošle godine, uskoro poveća na 1,2 milijarde dolara te da nastavi rasti. Naveo je kako u turskim tvrtkama u Srbiji radi 8000 radnika te da će se ta brojka iduće godine povećati najmanje dva puta. “Srbija je jedna od najbitnijih destinacija za turiste iz Turske što potvrđuje i povećanje broja dolazaka od 35 posto”, kazao je Erdoğan. “Naš je cilj imati što više turskih investicija i bolju suradnju s Turskom”, rekao je Vučić na zatvaranju Poslovnog foruma dodajući kako će Srbija subvencijama i poticajima podržati ulaganja iz Turske i da mogu računati na to da će dobiti više nego bilo gdje drugdje u regiji. On je posebno zahvalio turskim kompanijama koje su otvarale pogone u najsiromašnijim krajevima Srbije. “Nitko osim Turaka neće otići u Lebane, Vladičin Han, Krupanj, ta mala mjesta u Srbiji, kojima ste vi donijeli spas”, istaknuo je Vučić napomenuvši kako su u tim mjestima otvorene tvornice od kojih tamošnji ljudi žive te da su to vrijedni i lojalni radnici koji će svojim poslodavcima donijeti proﬁt.

NAŠ JE CILJ IMATI ŠTO VIŠE TURSKIH INVESTICIJA I BOLJU SURADNJU S TURSKOM, USTVRDIO JE VUČIĆ

RECEP TAYYIP ERDOĞAN O TURSKOJ EKONOMIJI

Planiramo do 2025. ući u 10 najjačih ekonomija svijeta Govoreći o turskoj ekonomiji Recep Tayyip Erdoğan je ustvrdio kako je u Turskoj od 2000. do 2015. godine stopa rasta bila u prosjeku 7,7 posto, lani 5,7 posto, dok se ove godine očekuje rast od 5,1 posto. BDP je lani bio 230 milijardi dolara, a izvoz 143 milijarde

dolara. Dohodak po glavi stanovnika povećan je sa 3500 na 11.000 dolara. “Planiramo do 2025. godine dohodak po glavi stanovnika povećati na 25.000 dolara, a izvoz na 500 milijardi dolara te ući među 10 najjačih ekonomija svijeta”, istaknuo je Erdoğan.

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 91

HRVATSKA& REGIJA HRVATSKI DRVNI KLASTER: KONFERENCIJA O EU FONDOVIMA

Važnost umrežavanja i lobiranja Zahvaljujući aktivnostima u Bruxellesu BiH se prvi put pojavila u sektorskim statističkim podacima AEBIOM-a, a mogu posvjedočiti i direktnim benefitima koje su ostvarile tvrtke u BiH zahvaljujući lobiranju u toj sektorskoj asocijaciji, kazao je Ćurin

organizaciji Hrvatskog drvnog klastera i Univerziteta u Bihaću, uz podršku Privredne komore Federacije BiH i Drvnog klastera Hercegovina, u Sarajevu se protekli tjedan održao specijalizirani stručni skup na kojem se okupilo više od 80 zainteresiranih dionika iz šumarskog i drvoprerađivačkog sektora s ciljem razmijene mišljenja i dobivanja najnovijih informacija o EU fondovima i sektorskom lobiranju. Kroz cijeli tijek konferencije višekratno je naglašena i pojašnjena uloga lobiranja, koja na prostoru Jugoistične Europe uglavnom nosi negativne konotacije, no u zapadnom svijetu sektorsko lobiranje je legitiman način ostvarivanja poslovnih interesa. Primjera radi, u Bruxellesu je registrirano više od 23.000 aktivnih lobista. O važnosti lobiranja u europskim sektorskim asocijacijama govorili su Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera, i Vanja Ćurin, vlasnik energane na drvnu biomasu u Livnu.

Unatoč mnogobrojnim izazovima s kojima se susreće gospodarstvo u Bosni i Hercegovini, neke od drvoprerađivačkih tvrtki uspješno su se probile na strana tržišta. Sektor je lani ostvario izvoz veći od 600 milijuna eura, a pojedine kompanije stekle su status tržišnoga lidera i uspjele stvoriti brend proizvoda. Jedan od takvih primjera je tvrtka Artisan, nastala iz tradicionalne obiteljske stolarije iz Tešnja, koja se danas bavi proizvodnjom dizajnerskog namještaja, većinom od plemenitog drva oraha i trešnje. Vlasnik tvrtke Fadil Ćostović iznio je svoja bogata iskustava, naglašavajući kako je za uspjeh tvrtke bila presudna simbolična donacija Europske banke za obnovu i razvoj te podrška

švicarske agencije za međunarodni razvoj, čime im je omogućen prvi nastup na najprestižnijem svjetskom sajmu namještaja u Kölnu. “Tvrtka se širi, a osnovali smo i centar kompetencija Arteco, gdje nastaju naši uspješni proizvodi. Najveći izazov s kojim se sada borimo je kako zadržati ljude i kako usavršavati i razvijati kadrove. Nažalost, pravog ﬁnanciranja za to nema, stoga očekujemo da će se to možda riješiti kroz EU fondove”, istaknuo je Ćostović. Prisutni menadžeri i vlasnici u raspravi su izložili vrlo slična iskustva naglasivši važnost pomoći nadležnih institucija te su dodatno skrenuli pažnju na problem nedostatka radne snage, posebice radnika s kvaliﬁkacijama. (I.G.)

DRVOPRERAĐIVAČKI SEKTOR BiH LANI JE OSTVARIO IZVOZ VEĆI OD 600 MILIJUNA EURA

IZVOZNO ORIJENTIRAN SEKTOR “Treba poticati proizvodnju topline iz drva. Na taj način će se povećati i proizvodnja i lokalna potrošnja peleta, kao i isplativost kogeneracija. Često u Bruxellesu raspravljamo o takvim modelima s našim kolegama iz Skandinavije i ostatka Europske unije”, istaknuo je Ćurin dodajući kako se zahvaljujući aktivnostima u Bruxellesu, BiH prvi put pojavila u sektorskim statističkim podacima AEBIOM-a, a može posvjedočiti i direktnim beneﬁtima koje su ostvarile tvrtke u BiH zahvaljujući lobiranju u toj sektorskoj asocijaciji. 92 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

SVIJET FINANCIJA OTP OSIGURANJE

U OČEKIVANJU JOŠ BOLJIH REZULTATA Unit-linked police dugoročno će biti najvrednija vrsta polica, pa se namjeravamo dodatno fokusirati i specijalizirati za tu vrstu proizvoda, istaknuo je Gavrančić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr slučaju smrti i dalje će ostati u fokusu. Suradnja s OTP investom se planira kao logičan korak u razvoju poslovanja”, rekao je Gavrančić koji je dodao kako građanstvo čini najveći udio u portfelju OTP Osiguranja.

PLAN JE RASTI NA HRVATSKOM TRŽIŠTU

TP Grupa je nakon preuzimanja potpunog vlasništva nad Splitskom bankom u svibnju ove godine odlučila dodatno ojačati paletu usluga koju nudi svojim klijentima u Hrvatskoj te je dodatno osnažiti širokom ponudom proizvoda životnog osiguranja. Zbog toga je Splitska banka postala tijekom kolovoza 100-postotni vlasnik Societe Generale Osiguranja koje je postao dio OTP Grupe u Hrvatskoj te posluje pod novim imenom - OTP Osiguranje, koje nudi sve vrste životnih osiguranja. OTP Osiguranje je 2016. godinu zaključilo s više od 42 milijuna kuna ukupne premije i dobiti nakon oporezivanja od 4,8 milijuna kuna, a takve rezultate očekuju i na kraju ove godine. Predsjednik Uprave OTP Osiguranja Mladen Gavrančić smatra da u budućnosti rezultati koje će tvrtka ostvarivati

mogu biti još i bolji od onih iz vremena kada je Societe Generale preuzeo Splitsku banku, jer će sada imati znatno veći poslovni potencijal.

Predsjednik Uprave OTP banke Hrvatska Balazs Békeffy napomenuo je da devet godina nakon prodaje poslovanja s osiguranjem jednoj francuskoj kompaniji, OTP unutar svoje grupacije ponovo ima sektor osiguranja. “Sada je na nama da pokažemo da zajedno možemo nuditi ne samo bankarske već i sve druge ﬁnancijske usluge i u Hrvatskoj. Do sada je Societe Generale Osiguranje pokazalo da može odraditi taj posao proﬁtabilno i kvalitetno, a mi ne očekujemo ništa drugo nego da tvrtka funkcionira kao i do sada”, rekao je Békeffy. Istaknuo je kako je namjera OTP banke rasti na hrvatskom tržištu, što su i pokazali prvo s akvizicijom Banco Popolare, a sada i Splitske banke gdje će spajanjem tih dviju banaka imati više od pola

NA NAMA JE DA POKAŽEMO DA ZAJEDNO MOŽEMO NUDITI NE SAMO BANKARSKE VEĆ I SVE DRUGE FINANCIJSKE USLUGE I U HRVATSKOJ, KAZAO JE BÉKEFFY “Prema procjeni OTP Osiguranja unitlinked police, odnosno police povezane s ulaganjem u investicijske fondove dugoročno će biti najvrednija vrsta polica, pa se namjeravamo dodatno fokusirati i specijalizirati za tu vrstu proizvoda. Naravno, police koje pružaju zaštitu u

milijuna klijenata te tržišni udio između 10 i 12 posto, što će značiti da će zajednička banka biti četvrta najveća u Hrvatskoj. Kad je riječ o postupku spajanja Splitske banke i OTP Banke Hrvatska, on bi trebao biti okončan sa zadnjim danom rujna iduće godine.

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 93

SVIJET FINANCIJA DAN HRVATSKIH FINANCIJSKIH INSTITUCIJA

TREBAJU NAM VISOKE STOPE RASTA Gospodarski rast od pet posto nam može osigurati gospodarski rast i razvoj te brzo dosezanje BDP-a prije krize. Povećana kreditna aktivnost može dati dodatni impuls rastu BDP-a. Pri tome, važan doprinos kreiranju kvalitetnih proizvoda i usluga financijskog sektora mogu dati gospodarstvenici, istaknuo je Burilović piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Luka Burilović

Marko Jurčić

Maciej Grodzicki

rvatsko gospodarstvo je nakon šest recesijskih godina ušlo u fazu oporavka, i za godinu dvije moglo bi dosegnuti pretkriznu razinu gospodarskih aktivnosti. Na tom putu prema još dinamičnijemu rastu BDP-a važnu ulogu ima financijski sektor, s ukupnom imovinom većom od 570 milijardi kuna, rekao je Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore na Danu hrvatskih financijskih institucija, koji je organizirao HGK pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, te u suradnji s Ekonomskim fakultetom Zagreb. Partneri Konferencije bili su Ministarstvo financija, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, HBOR i HAMAG-BICRO. “Naš rast BDP-a u znatnoj se mjeri temelji na povećanome izvozu roba i usluga. Ostvaruje se u uvjetima smanjivanja ukupnoga vanjskog duga, stagniranja javnoga duga i još uvijek niske kreditne aktivnosti poslovnih banaka. Stoga povećana kreditna aktivnost može dati dodatni impuls poželjnom i potrebnom dinamiziranju rasta BDP-a. Pri tome, važan

doprinos kreiranju kvalitetnih proizvoda i usluga ﬁnancijskog sektora mogu dati gospodarstvenici”, dodao je Burilović. “Hrvatska je potkraj prošle godine još bila u grupi od osam zemalja članica EU-a koja još nije dosegla pretkriznu razinu gospodarskih aktivnosti. Danas je dinamika rasta nešto veća od one na razini EU-a i približavamo se prosječnoj razvijenosti ostalih članica. Težimo gospodarskom rastu od pet posto koji nam može osigurati gospodarski rast i razvoj”, istaknuo je Burilović.

zapošljavanja i proizvodnje, istraživanja i razvoja i rasta izvoza koji jamče ostanak ljudi u Hrvatskoj”, kazao je Jurčić.

NAJTEŽE U GRADITELJSTVU

NAKON KRIZNIH GODINA SMANJUJE SE BROJ LOŠIH PLASMANA BANAKA, SMATRA MACIEJ GRODZICKI

Savjetnik Predsjednice za gospodarstvo Marko Jurčić dodaje kako je ovaj skup vidljivo pozitivniji, posebice kad je riječ o makroekonomskim podacima. “Imamo jasan pad premije rizika Republike Hrvatske, očekujemo rast kreditnog rejtinga, imamo najavljenu eurostrategiju mogućeg ulaska u eurozonu 2022. godine. To nas ohrabruje i sada me zanima kako će se naša ﬁnancijska industrija tome prilagoditi i koliko se to može iskoristiti za poticanje privatnog sektora,

Na ovoj jednodnevnoj konferenciji okupili su se predstavnici svih ﬁnancijskih i regulatornih institucija, resornih ministarstava i gospodarstvenika kako bi se otvorila mogućnost veće suradnje i razmjene iskustava te kroz sinergijske učinke povećala konkurentnost hrvatskog gospodarstva i ubrzao gospodarski rast.

94 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

Toni Jurčić

BANKARI NA KRIZU I NENAPLATIVA POTRAŽIVANJA, AKO SE IZUZME AKTUALNA PRIČA S AGROKOROM, GLEDAJU KAO NA POVIJEST, ISTIČE JURČIĆ Kako kaže Maciej Grodzicki iz Glavne uprave za Makrobonitetnu politiku i ﬁnancijsku stabilnost Europske središnje banke, nakon kriznih godina smanjuje se broj loših plasmana banaka. “I dalje je najteža situacija u sektoru graditeljstva gdje je čak 19,5 posto svih plasmana problematično, a značajan je udio loših plasmana u korporacijama u turizmu i ugostiteljstvu od 13,7 i transportnom sektoru od 14 posto. Banke često sporo reagiraju, ali su i sekundarna tržišta na europodručju troma. Strukturne neučinkovitosti i informacijske asimetrije razdvajaju knjigovodstvenu i tržišnu vrijednost loših plasmana te postoji raskorak između ponude i potražnje. EK stoga nudi neobvezujuće smjernice za sve institucije pod nadzorom Europske središnje banke prema kojima se očekuje da institucije i banke donose vlastite strategije i strateški upravljaju tim plasmanima, te da u procjenama rizika budu suzdržani, a nenaplativa potraživanja mjere, prepoznavaju i otpisuju na vrijeme”, naglašava Grodzicki. Hrvatska u tim plasmanima prati europske trendove s time da je zbog dugotrajnosti krize nenaplativost u nas izraženija, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za ﬁnancijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Na panelu Gospodarski trendovi i kvaliteta plasmana po sektorima predstavljena je analiza HGK o nenaplativim kreditima po sektorima te se raspravljalo o njihovom izravnom utjecaju na gospo-

Zvonimir Savić

darske trendove, kao i o ulozi banaka i drugih ﬁnancijskih institucija u pronalaženju rješenja.

SILAZNI TREND NENAPLATIVIH POTRAŽIVANJA “Ukupan broj nenaplativih potraživanja ima silazni trend, no pojedini sektori su značajno njime pogođeni. Primjerice, građevinarstvo u kojem je trenutačno stanje kredita od 8,9 milijardi kuna - u odnosu na stanje iz prvog kvartala 2010. godine razina kredita u građevinarstvu

smanjena je za visokih 40,1 posto, pa je njihov udio u kreditima nefinancijskih društava snižen sa 15,3 na 10,5 posto. Nenaplativa potraživanja u djelatnosti građevinarstva trenutačno iznose 5,7 milijardi kuna što je 3,1 milijarda kuna manje nego u prvom polugodištu 2015. kada su oni dosezali najvišu vrijednost. Njihov udio u ukupnim nenaplativim potraživanjima nefinancijskih društava dosegnuo je 24,9 posto. Pod pritiskom potrebe čišćenja bilanci i potaknute stimulativnim mjerama, banke su tijekom ove godine putem prodaje potraživanja znatnije smanjile razinu loših kredita u građevinarstvu”, kazao je Savić. U Hrvatskoj je loših plasmana više od 20 posto u prerađivačkoj industriji, više od 19 posto u trgovini, 16,8 posto u proizvodnji prehrambenih proizvoda, te više od 13 posto onih u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu. Toni Jurčić, izvršni direktor gospodarstva i poduzetništva u regijama Raiffeisenbank Austrije, ističe kako bankari na krizu i nenaplativa potraživanja, ako se izuzme aktualna priča s Agrokorom, gledaju kao na povijest. “Srednja i mala poduzeća koji su nositelji gospodarstva su sada u povoljnoj fazi za investiranje jer na tržištu postoje pristupačna i povoljna sredstva. I naša banka puno ulaže u edukaciju klijenata i na taj način saznaje njihove potrebe i sugerira im strukturu potrebnu za poslovanje. Banke su visokoregulirane na tržištu i u potraživanju kolaterala je nužno zlo. No ako se nema tržišta, vrijednost tih kolaterala je nikakva. Mi moramo pratiti ponašanje svojih klijenata što je važnije od praćenja samih financijskih pokazatelja. Još nismo sazreli da možemo razmišljati na taj način nego razmišljamo korporativno. Tko prvi to na tržištu napravi, učinit će veliki iskorak”, smatra Jurčić.

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 95

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

ZRAČNA LUKA ZADAR RUŠI REKORDE

U Zračnoj luci Zadar početkom listopada registrirano je više od 520.000 putnika čime je premašen dosadašnji rekord prometa putnika, i to mjesec dana ranije nego prošle godine. Do kraja godine očekuje se 600.000 putnika ili 15 posto više nego 2016. U rujnu je u toj zračnoj luci bilo zabilježeno nešto više od 81.000 putnika, što je 14 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

OTVORENO 5309 NOVIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA I OBRTA U Hrvatskoj je u devet mjeseci ove godine putem servisa Hitro.hr otvoreno 5309 trgovačkih društava i obrta, podaci su Fine. Procjenjuje se kako bi se u ovoj godini putem tog servisa moglo osnovati oko 7080 društava ili obrta, što je osam posto više nego prošle godine. Od 1. siječnja do 30. rujna putem servisa Hitro.hr otvoreno je 198 obrta i osnovano 1927 društava s ograničenom odgovornošću te 3184 jednostavna društva s ograničenom odgovornošću. Tako jednostavna društva s ograničenom odgovornošću imaju najveći udio u ukupnom broju novootvorenih društava i obrta, gotovo 60 posto.

Tržište u neravnoteži zbog iznimno visoke ponude novca Ionako zasićen sustav, prošlog tjedna obogaćen je dodatnom likvidnošću. Nakon redovite mjesečne isplate mirovina prošloga utorka, dnevni višak likvidnosti u sustavu, koji je u ponedjeljak iznosio 11,8 milijardi kuna, narastao je za tri milijarde kuna. Novčano tržište je u izrazitoj neravnoteži zbog iznimno visoke ponude novca. Nasuprot tome potražnje za kratkoročnim pozajmicama na novčanom tržištu nema kao ni međusobnog trgovanja sudionika. Ni smjena razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija, koja je održana prošle srijede, nije imala nikakav utjecaj na rast potražnje za novcem. Koliko je golem višak likvidnosti u sustavu, bilo je vidljivo i u ponedjeljak na redovnoj tjednoj repo aukciji

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

440

330

220

110

0 09.10.

10.10.

11.10.

12.10.

Hrvatske narodne banke na kojoj nije bilo interesa za dodatnom likvidnošću. Ministarstvo ﬁnancija u utorak nije održalo aukciju trezorskih zapisa, a sljedeća je najavljena tek za kraj listopada. S obzirom na to da aukcije nije bilo od kraja kolovoza, sudionici s nestrpljenjem iščekuju sljedeću koja je planirana u iznosu od 1,4 milijarde kuna. Realno je očekivati veliko zanimanje sudionika i vrlo povoljne uvjete za izdavatelja. Za sada nema naznaka da će kretanja na novčanom tržištu u sljedećem razdoblju biti drugačija. Stoga ni u ovom tjednu ne očekujemo rast potražnje za novcem ni aktivnije trgovanje sudionika. Nastavlja se razdoblje visoke likvidnosti sustava uz iznimno visoku ponudu viškova likvidnosti. [Jelena Drinković]

13.10.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna neznatno oslabjela prema euru Potkraj prošloga tjedna kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnicu s početka toga tjedna oslabjela neznatnih 0,07 posto prema euru. Srednji tečaj eura iznosio je 7,505575 kuna. Srednji

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,979814

CAD kanadski dolar

5,089215

EUR

JPY japanski jen (100) 5,662021 CHF švicarski franak

6,51243

GBP britanska funta

8,417153

USD američki dolar

6,345599

EUR euro

7,505575

Izvor: HNB

primjena od 14.10.2017.

96 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

09.10.10.10. 11.10. 12.10. 13.10.

tečaj američkog dolara zabilježio je pad za 0,63 posto, pa je njegova vrijednost iznosila 6,345599 kuna. Švicarski franak je proteklog tjedna također pao za 0,25 posto na 6,512430 kuna. 7,506 7,504

USD

6,42 6,40

CHF

6,53 6,52

7,502

6,38

6,51

7,500

6,36

6,50

7,498

6,34

6,49

7,496

6,32

6,48

09.10.10.10. 11.10. 12.10. 13.10.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA ZABA VRAĆA RATU KREDITA

Ohrabreni ulagači na azijskim burzama Na svjetskim burzama uglavnom se optimistično poslovalo još od početka godine, no prošlog tjedna posebice su bili ohrabreni ulagači na azijskim burzama gdje su indeksi dosegnuli nove najviše razine u proteklih 10 godina. Tamošnje ulagače ohrabrili su najnoviji dobri pokazatelji iz regionalnih ekonomija. S druge pak strane, američki dolar se stabilizirao u petak i to nakon što mu je padala vrijednost u prethodnim danima. Na azijskim tržištima investitore su ohrabrili kineski podaci o izvozu i uvozu u rujnu, jer su ti podaci bili iznad očekivanja ekonomskih analitičara. Na Wall Streetu je potkraj prošlog tjedna pala vrijednost burzovnih indeksa što je posljedica pada cijene dionica telekomunikacijske kompanije AT&T-a, ali i nakon što su neke banke poput JPMorgana i Citigroupa objavile svoje poslovne rezultate. Iako su te banke ostvarile nešto bolje rezultate nego što se očekivalo, ipak su pale cijene njihovih dionica jer su ulagače razočarale povećane rezervacije zbog gubitaka na zajmovima na kreditnim karticama. I na europskim burzama prošli tjedan se poslovalo pozitivno jer su porasle cijene dionica.

7625

22875

FTSE 100 7600

22850

7575

22825

7550

22800

7525

22775

7500

22750

Dow Jones 09.10. 10.10. 11.10. 12.10. 13.10. 6605

NASDAQ

6600

5365

6595

5364

6590

5363

6585

5362

6580

13150

CAC40

5361

09.10. 10.10. 11.10. 12.10. 13.10.

09.10. 10.10. 11.10. 12.10. 13.10. 21100

DAX

13100

21000

13050

20900

13000

20800

12950

20700

12900

20600

09.10. 10.10. 11.10. 12.10. 13.10.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

Mirex i dalje raste

09.10. 10.10. 11.10. 12.10. 13.10. 5366

datum

NIKKEI 225

09.10. 10.10. 11.10. 12.10. 13.10.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

kategorija A

MIREX A

12.10.

132,99450

0,0448

4,23

AZ - A

12.10.

132,57800

-0,0374

3,17

Erste Plavi - A

12.10.

131,63210

-0,0538

2,55

PBZ CO - A

12.10.

138,58210

0,1563

5,94

Raiffeisen OMF - A

12.10.

131,45500

0,1759

6,13

MIREX B

12.10.

238,77540

0,0586

2,21

AZ - B

12.10.

236,91320

0,0459

0,72

kategorija B

Erste Plavi - B

12.10.

248,51300

0,0769

2,57

PBZ CO - B

12.10.

223,08540

0,0821

2,28

0,02%

Raiffeisen OMF - B

12.10.

245,21440

0,0547

3,87

0,00%

kategorija C

MIREX C

12.10.

123,54770

0,0143

4,62

AZ - C

12.10.

120,63160

0,0133

4,83

-0,04%

Erste Plavi - C

12.10.

122,79090

0,0132

3,67

-0,06%

PBZ CO - C

12.10.

122,61800

0,0202

3,91

Raiffeisen OMF - C

12.10.

127,58040

0,0136

5,02

MIREX - tjedni

-0,02%

10.10.

11.10.

12.10.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

1,2%

Raiffeisen DMF

11.10.

233,01730

0,1127

2,82

0,8%

AZ Profit

12.10.

256,69120

0,1352

-3,04 0,85

1,0% 0,6%

Croatia osiguranje

11.10.

159,59400

0,2411

0,4%

AZ Benefit

12.10.

254,89290

0,0407

3,09

0,2%

Erste Plavi Expert

12.10.

209,96940

0,0457

1,93

Erste Plavi Protect

12.10.

199,50960

0,0115

2,70

0,0% 12.9.

19.9.

27.9.

FINANCIJSKO OBRAZOVANJE GRAĐANA

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B prošli tjedan je iznosila 238,7754 boda što je 0,19 posto više nego tjedan ranije. Porasla je i vrijednost Mirexa A za 0,35 posto i u petak je iznosila 132,9945 bodova. Vrijednost Mirexa C narasla je za 0,06 posto na 123,5477 bodova.

9.10.

Zagrebačka banka je od 2. listopada svoju ponudu kunskih gotovinskih kredita proširila dodatnom pogodnosti - povratom u visini jednog anuiteta za klijente koji su uredni u otplati kreditnih obveza u toj banci. Tu pogodnost klijenti mogu iskoristiti za kunske gotovinske kredite čiji je iznos veći od 50.000 kuna, a rok otplate duži od 36 mjeseci. Zaba je klijentima uvela mogućnost da nakon 12 mjeseci uredne otplate gotovinskog kredita imaju pravo, u bilo kojem trenutku, zatražiti povrat sredstava u visini jednog anuiteta. Pravo na povrat sredstava klijent može zatražiti samo jednom tijekom otplate kredita.

4.10.

12.10.

Addiko banka je u suradnji sa Štedopisom, Institutom za financijsko obrazovanje, pokrenula projekt cjeloživotne financijske pismenosti pod nazivom Zašto ovo nismo učili u školi. Cilj projekta je pomoći građanima u bržem i lakšem savladavanju upravljanja osobnim financijama. Kroz taj se projekt provlači financijska pismenost za mlade, a kreiran je edukativni sadržaj i za odrasle građane kako bi što uspješnije rješavali svakodnevne financijske izazove.

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 97

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

U KOLOVOZU 27 MILIJUNA NOĆENJA

U Hrvatskoj je u kolovozu ostvareno 27 milijuna noćenja ili 5,4 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Najviše noćenja zabilježeno je u Istri - osam milijuna noćenja, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). Riječ je o podacima za komercijalne smještajne objekte u kojima je u kolovozu ostvareno 4,2 milijuna turističkih dolazaka ili 6,1 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Pritom su strani turisti ostvarili četiri milijuna dolazaka ili 6,6 posto više.

PROSJEČNA PLAĆA U ZAGREBU 6853 KUNE Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za srpanj je iznosila 6853 kune, što je nominalno 1,7 posto manje nego u lipnju. Istodobno je to 5,9 posto više na godišnjoj razini, podaci su Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba. Prosječna mjesečna plaća za srpanj bila je 119 kuna manja nego za lipanj te 382 kune viša nego za srpanj prošle godine. U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću na razini Hrvatske, koja je za srpanj iznosila 5905 kuna, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za srpanj bila je viša za 948 kuna ili 16 posto.

Crobex ojačao za 2,7 posto Aktivnost na Zagrebačkoj burzi u proteklom tjednu znatno je manja nego u tjednu ranije. Dionički promet je pao za 62 posto ili 38,7 milijuna kuna te je iznosio od 23,8 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je gotovo 15,5 milijuna kuna, što predstavlja oko 77 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od +0,33 posto do +9,24 posto. Promet veći od milijun

kuna sakupilo je pet izdanja, dok je ukupno devet izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, su porasli za više od dva posto. Crobex je uvećan drugi tjedan zaredom sa 1.813,27 za 2,71 posto na 1.862,48 bodova. Crobex10 je nakon prošlotjednog pada uvećan, za 2,39 posto na 1.098,66 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -0,68 posto koliko je umanjen CROBEXkons do +4,33 posto koliko je porastao CROBEXindu. ObvezničZAGREBAČKA BURZA ki indeksi su tjedan zaključili padom; THE ZAGREB STOCK EXCHANGE CROBIS je umanjen za 0,09 posto, a UKUPAN TJEDNI PROMET: 136.488.499,90 kn CROBIStr za 0,01 posto. Najlikvidnija TJEDNI DIONIČKI PROMET: 23.816.999,96 kn je Valamar Riviera s gotovo 5,1 miindex zadnja vrijednost tjedna promjena lijun kuna prometa, a bilježi porast 1.862,4800 +2,71% CROBEX cijene dionice za 3,07 posto na 45,01 1.098,6600 +2,39% CROBEX10 kunu. Dionicama HT-a protrgovan je 110,9818 -0,09% CROBIS iznos od 2,2 milijuna kuna, a cijena 165,7616 -0,01% CROBIStr im je uvećana za 0,34 posto na 174,60 kuna. Atlantska plovidba je ostvarila Top 10 tjedna zadnja promet od 2,1 milijun kuna i zabiljepromet po prometu promjena cijena žila poskupljenje dionice od 5,89 po+3,07% 45,01 5.086.918,92 Valamar Riviera d.d. sto na 455 kuna. Svih 10 najlikvidni+0,34% 174,60 2.247.818,34 HT d.d. jih izdanja bilježi rast cijene dionice. +5,89% 455,00 2.066.802,95 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. Dobitnik tjedna s cjenovnim rastom +6,98% 314,48 1.445.211,82 PODRAVKA d.d. od 9,24 posto na 38,79 kuna je Đuro +1,67% 823,55 1.223.577,17 ATLANTIC GRUPA d.d. Đaković čijim se dionicama trgovalo +9,24% 38,79 989.122,35 ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. u iznosu od 989.000 kuna. Podravka +0,33% 468,02 841.962,14 Arena Hospitality Group d.d. bilježi zadnju cijenu od 314,48 kuna, +3,60% 21,00 562.400,90 Dalekovod d.d. +3,82% 53,05 513.334,39 Zagrebačka banka d.d. što predstavlja rast od 6,98 posto, +1,12% 450,00 482.724,81 ADRIS GRUPA d.d. i promet nešto veći od 1,4 milijuna kuna. Dionice Dalekovoda poskupje10 dionica tjedna zadnja le su za 3,60 posto na 21 kunu, a trpromet s najvećim rastom cijene promjena cijena govane su u iznosu od 562.000 kuna. +47,23% 3.990,00 60.615,00 JADRANSKO OSIGURANJE d.d. Nakon toga je najlikvidnija Valamar +14,57% 161,00 200.983,14 ULJANIK PLOVIDBA d.d. Riviera (+3,07 posto), a zatim Atlan+13,93% 13,90 366.577,00 BRODOGR. VIKTOR LENAC d.d. tic Grupa (+1,67 posto) sa zadnjom +11,76% 9,50 6.663,00 VIADUKT d.d. u stečaju cijenom od 823,55 kuna i prometom +9,24% 38,79 989.122,35 ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. od 1,2 milijuna kuna. Deseti po li+7,18% 20,00 18.871,66 PROFICIO d.d. kvidnosti povlašteni Adris zabilježio +6,98% 314,48 1.445.211,82 PODRAVKA d.d. +6,90% 62,00 3.782,00 RIZ-ODAŠILJAĆI d.d. je porast od 1,12 posto na cijenu od +5,89% 455,00 2.066.802,95 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. 450 kuna i tjedni promet od 483.000 +5,80% 216,90 137.710,02 PEVEC d.d. kuna. Slijedi HT (+0,34 posto), a cijena je za 0,33 posto na 468,02 kune uve10 dionica tjedna zadnja ćana još dionicama Arena Hospitality promet s najvećim padom cijene promjena cijena Grupe kojima je ostvaren promet od -8,33% 33,00 19.993,50 Hidroelektra niskogradnja d.d. 842.000 kuna. -5,79% 3,58 44.586,56 INGRA d.d. DUKAT d.d. Lošinjska plovidba-Holding d.d. SPIN VALIS d.d. INSTITUT IGH d.d. PLAVA LAGUNA d.d. HOTELI MAESTRAL d.d.

-4,76% -4,57% -4,41% -4,32% -4,03% -3,91%

400,00 167,00 650,00 245,91 6.708,00 270,00

2.800,00 1.742,00 7.800,00 127.593,43 191.498,25 810,00

OT-OPTIMA TELEKOM d.d.

-3,72%

2,85

119.607,28

Tankerska Next Generation d.d.

-3,32%

58,01

7.271,58

98 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI JADRAN ZABILJEŽIO RAST PRIHODA OD PRODAJE

Fondovi rasli treći uzastopni tjedan Među 82 otvorena investicijska fonda i treći uzastopni tjedan prevladali su fondovi s porastom vrijednosti udjela. Rast vrijednosti bilježi 51 fond, palo ih je 29, a tri su bila bez postotne promjene. Jedanaest je fondova tjedan zaključilo rastom većim od jedan posto, a jedan je pao više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom, devet mjesta su zauzeli dionički fondovi, a jedno mješoviti fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -1,10 do +3,07 posto. Od 27 dioničkih fondova rast bilježi njih 16. Najviše je porastao OTP in-

deksni koji replicira ulaganje Crobexa, za 3,07 posto, što ga čini i dobitnikom tjedna. Fondove s padom vrijednosti udjela predvode oni koji većinu portfelja investiraju u SAD - najviše je, za 1,10 posto pao KD Energija. Poraslo je pet od šest posebnih fondova, a od 14 mješovitih fondova osam ih bilježi rast vrijednosti udjela. HPB Global predvodi dobitnike s porastom od 1,13 posto. Od 14 obvezničkih fondova poraslo ih je osam. Rast vrijednosti bilježi 14 od 21 novčanog fonda, dok Raiffeisen Cash i Raiffeisen euroCash bilje[Iva Skorin] že tjedan bez postotne promjene.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 5.10.2017. do 12.10.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 20,9742 KD Victoria € 12,2738 Addiko Growth $ 186,6900 ZB trend kn 15,2508 KD Prvi izbor € 148,4614 ZB euroaktiv kn 103,5399 Capital Breeder € 134,2889 KD Europa € 11,8762 PBZ Equity fond kn 115,3409 HPB Dionički € 84,1938 Erste Adriatic Equity kn 87,1281 Neta Global Developed kn 114,3799 ZB aktiv € 113,4377 InterCapital SEE Equity $ 16,1075 Platinum Global Opportunity kn 6,0848 KD Nova Europa kn 45,1647 OTP indeksni € 108,2356 Platinum Blue Chip kn 451,2147 Neta Frontier € 102,1443 OTP Meridian 20 kn 90,5800 A1 kn 156,9049 Alpen.Special Opportunity kn 58,5117 Neta New Europe € 89,3933 KD BRIC kn 8,7632 KD Energija € 113,2020 ZB BRIC+ € 167,8718 Allianz Equity $ 20,9064 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 122,1800 Raiffeisen Dynamic € 109,1400 Raiffeisen Harmonic € 105,5333 ZB Future 2025 € 104,9259 ZB Future 2030 € 104,5461 ZB Future 2040 € 105,0170 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 164,1667 ZB global € 15,5250 PBZ Global fond € 13,9864 Addiko Balanced kn 133,3490 KD Balanced kn 107,7406 HPB Global 15,5351 € OTP uravnoteženi kn 167,2709 Allianz Portfolio

tjedna promjena [%]

2,01 0,36 0,39 -0,08 -0,23 1,16 -0,34 1,68 1,45 1,24 -0,34 1,35 0,94 -0,74 -0,10 3,07 0,17 0,37 0,50 1,70 0,01 -0,24 -0,10 -1,10 -0,20 1,39 -0,63 0,00 0,48 0,02 0,06 0,18 0,17 0,62 -0,18 0,21 1,04 1,13 0,70 0,62

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 116,4435 PBZ Conservative 10 fond € 103,7004 You Invest Active € 104,6896 You Invest Balanced € 105,0831 You Invest Solid € 104,1925 PBZ Flexible 30 fond € 96,8421 OTP Absolute € 105,2817 InterCapital Income Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 198,1005 ZB bond € 15,0977 Addiko Conservative € 135,9768 PBZ Bond fond € 222,3636 InterCapital Bond € 165,6622 HPB Obveznički kn 81,4720 Neta Emerging Bond € 121,0156 Erste Adriatic Bond € 108,0400 Raiffeisen Classic kn 104,1081 PBZ Short term bond fond $ 105,9635 PBZ Dollar Bond fond $ 103,2714 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,0471 Erste Local Short Term Bond € 100,0084 Erste Adriatic Short Term Bond € 100,4531 OTP Short-term bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,5040 PBZ Novčani fond kn 175,9408 ZB plus € 150,7802 ZB europlus BE € 150,7802 ZB europlus BK € 128,7553 PBZ Euro Novčani kn 158,0800 Raiffeisen Cash kn 151,8137 Erste Money kn 152,6987 Addiko Cash $ 133,5109 PBZ Dollar fond kn 144,0071 HPB Novčani kn 133,3758 OTP novčani fond kn 130,5499 InterCapital Money kn 1374,2524 Locusta Cash kn 118,5943 Allianz Cash € 116,1966 Erste Euro-Money kn 111,5618 Auctor Cash € 106,1500 Raiffeisen euroCash € 106,4337 HPB Euronovčani kn 106,7583 Neta MultiCash € 102,1412 OTP euro novčani kn 1001,9971 Zodaks Cash

0,09 -0,14 -0,10 -0,07 -0,05 -0,11 0,14

naziv(fond)

valuta

0,07 0,08 0,12 0,05 0,01 -0,24 -0,01 -0,05 0,12 -0,03 -0,03 -0,00 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,00 0,01 -0,00 -0,01 0,00 0,00 0,01 -0,01 -0,00 -0,01

Jadran, jedna od najvećih hotelijerskih tvrtki na Crikveničko-vinodolskoj rivijeri, u osam mjeseci ove godine zabilježila je rast poslovnih prihoda od 10 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istodobno je prihod od prodaje u porastu od 18 posto u odnosu na osam mjeseci 2016. Ta je tvrtka prije tri i pol godine izašla iz stečaja, a danas je u većinskom državnom vlasništvu.

PROMET IKEA GRUPE 34,1 MILIJARDA EURA

Tijekom poslovne godine 2017., koja se promatra od 1. rujna 2016. do 31. kolovoza ove godine, Ikea Grupa je ostvarila ukupni promet u maloprodaji u vrijednosti od 34,1 milijarde eura. Ostvarena prodaja te grupe veća je od prošlogodišnje za 3,8 posto, prilagođeno zbog utjecaja valutnih razlika. Ikea Grupa je jedan od najvećih maloprodajnih lanaca u sklopu Ikea sustava franšiza, a posjeduje i upravlja sa 355 svojih robnih kuća u 29 zemalja. U ovoj poslovnoj godini, 149.000 zaposlenika ove kompanije ugostilo je 817 milijuna posjeta u svojim robnim kućama, a ostvareno je i više od 2,1 milijarde posjeta na internetskoj stranici Ikea. com.

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 99

KNJIGOMETAR Sanda Ham

Školska gramatika hrvatskoga jezika Školska knniga

Nell ima 26 godina i ne samo da nikada nije bila u Parizu nego nikad nije provela romantični vikend. Nije baš ljubiteljica putovanja. Ali kad se njen dečko ne pojavi, Nell dobije priliku pokazati svima - pa i sebi - da može biti neovisna i neustrašiva. Sama u Parizu, Nell pronađe inačicu sebe kakvu prije nije mogla niti zamisliti... U ovoj nas zbirci priča Jojo Moyes upoznaje s cijelim nizom snažnih žena s kojima se lako poistovjetiti. Ona uspijeva svakodnevne trenutke u životu učiniti nesvakidašnjima na duhovit i šarmantan način.

Luan Starova

Ervehe Knjiga o jednoj majci TIM press

Knjiga na jednostavan i sustavan način odgovara na najučestalija pitanja koja, učeći gramatičko gradivo, postavljaju učenici osnovnih i srednjih škola. Pomoću pitanja i odgovora ona daje uvid u gradivo iz tri temeljna područja: Glasovi, glasovne promjene, naglasci; Vrste i oblici riječi; Rečenica i rečenični dijelovi. Jednostavnost, zornost i jezgrovitost takvoga načina objašnjavanja gramatičkoga gradiva svidjet će se i nastavnicima i učenicima jer će im olakšati rad i nametnuti se kao praktičan temeljni priručnik za svakodnevnu uporabu.

Jojo Moyes

Vikend u Parizu i druge priče Profil

Roman u naslovu nosi ime glavne heroine, pripovjedačeve majke Ervehe. Mlada albanska obitelj prinuđena je 40-ih godina prošlog stoljeća napustiti domovinu i preko Ohridskog jezera doći do “obale egzila” u Makedoniji. Granica koju prelaze je sudbinu pripovjedačeve obitelji presjekla na dva dijela. U vječnom egzilu prema Europi, ali i prema samima sebi, u dihotomiji iščekivanja povratka i bježanja prema ideji Zapada, Majka je jedini postojani, nepokolebljivi stub koji, kako i sama kaže, postoji kako bi obitelj održao na životu.

100 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

Mario Katić

Smrt u dalmatinskom zaleđu Naklada Ljevak

Ovaj roman je dio poznatog serijala o inspektoru Konradu Sejeru i njegovom pomoćniku Jacobu Skarreu, a prati istragu dva nepovezana zločina: pljačku banke s otmicom i ubojstvo starice koja je živjela sama u kolibi u šumi. Uz Sejera i Skarrea, tu je trojac oko kojeg se cijela radnja vrti – debeli dječak Kannick, shizofrenični mladić Errki i nesretni pljačkaš Morgan. Kao i inače, Karin Fossum ne piše tipičan kriminalistički roman, nego mu je tema prije svega otuđenje i niz društvenih patologija koje se polako otkrivaju.

Aleš Šteger

Oprost Fraktura

Katić nakon višegodišnjega terenskog i arhivskog istraživanja na prostoru zaobalnoga dijela primorske Hrvatske te uz osnovnu metodologiju rada – multilokalnu etnograﬁju – proširuje dosadašnja istraživanja koja su se fokusirala samo na religijskosimboličkom značenju mirila tražeći davno izgubljeno značenje ove prakse. Mirila su i dio puno širih praksi obilježavanja mjesta odmaranja s pokojnikom, ona su i nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske, turistička atrakcija, izvedbena umjetnost i mjesto sjećanja.

Karin Fossum

Tko se vuka boji Edicije Božičević

Godina je 2012. u Mariboru. Likovi su raznoliki, od Adama Belyja, bivšeg dramaturga i vođe scijentologa i Rose Portero, njegove pomoćnice, radijske novinarke, do plejade drugih likova, a među njima i 13 odabranih, 13 posvećenih, 13 krakova hobotnice koja proždire sve pred sobom. Hobotnica, utjelovljuje Velikog Orka, neodredivo i neuhvatljivo Nešto sazdano od laži, tajni, strahova, skrivanja i koječega drugog, bez otpuštanja i oprosta čijih grijeha, bez oslobođenja čijih duša, nema mogućnosti stvarnog očišćenja, a možda ni tada.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Proizvodi od obojenih metala Strojar, Gornja Bistra, www.strojar.hr. Tvrtka je proizvođač proizvoda od obojenih metala na bazi bakra u Republici Hrvatskoj. Poduzeće je osnovano prije 60 godina i do danas se pozicioniralo kao proizvođač kvalitetnih i visokovrijednih proizvoda i materijala, zahvaljujući vlastitom kemijskom i mehaničkom laboratoriju. Procese proizvodnje i strojne obrade odljevaka iz bronce i mjedi u poduzeću je 2002. godine certiﬁcirao DNV-GL prema ISO 9001:2000, a od 2010. godine prema ISO 9001:2008, čime je praćenjem procesa osigurana kvaliteta i sigurnost proizvoda u uporabi. Poduzeće ima nekoliko stotina različitih kupaca iz područja strojogradnje, brodogradnje, proizvodnje motora i agregata, procesne industrije te drugih grana industrije. Kontakt: Marko Dekanić, marko.dekanic@strojar.hr, +385 1 3390 019, +385 91 329 39 32. Industrijska rješenja Industrijski pogoni, Zagreb, www.industrijski-pogoni.hr. Tvrtka nudi tehnička rješenja u procesnoj industriji. Fokus djelovanja u područiju je manipulacije rasutim materija-

lima i sirovinama: pužni i lančani transporteri, elevatori, dozatori, izuzimači te ﬁlterski sistemi otprašivanja i tretman industrijskog otpada u svim industrijama u vidu separacije, kompaktiranja, kondicioniranja i pripreme za reciklažu. Distribuiramo renomirane svjetske brandove: WamGroup, Watt Drive, Emerson Industrial Automation i ostale. Naš tim stručnjaka se sastoji od iskusnih inženjera; konstruktora, tehnologa, montažera, te prodajnih predstavnika koji su aktivni i do-

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Uklanjanje grafita

Grad Zagreb traži usluge uklanjanja grafita. Procijenjena vrijednost radova je dva milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 6. studenoga. Vojni kamioni

MORH nabavlja vojne kamione. Procijenjena vrijednost nabave je 10,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 8. studenoga. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Poštanske usluge

Istarski vodovod nabavlja poštanske usluge. Procijenjena vrijednost nabave je 3,5 miliju-

stupni u svakom trenutku. U mogućnosti smo projektirati, proizvesti, instalirati te održavati kompletne pogone za procesuiranje u industriji! Posjedujemo lager reduktora, elektromotora do 250 kW, pretvarača frekvencije do 300 kW. Kontakt: Davor Forenbaher, davor@ industrijski-pogoni.hr, 00385954006677, 0038516701300. Proizvodi za djecu Omega Home, Atena, Grčka, www.omegahome.gr. Tvrtka se bavi proizvodnjom dječjih proizvoda i dodataka. Možete pogledati na internet stranicama: www.omegahome. gr www.babyoliver.gr. Kontakt: m.vavouri@ omegahome.gr, +30 210 515 4220. Namazi Aloe Cres, Cres. Tvrtka proizvodi domaće voćne namaze od smokava, mandarine, naranče, limuna... Zainteresirani smo za suradnju s distributerima u Njemačkoj. Kontakt: Vesna Balenović Tomaš, aloevera.cres@gmail.com, 091/576-7941. Cvijeće Marigold plants, Marathonas, Grčka, www. marigoldplants.gr. Tvrtka nudi cvijeće. Kontakt: marigold@marigoldplants.gr, +30 22940 63574. Zavarivanje Kreš, Purga Bednjanska. Tvrtka traži poslovne partnere kojima mogu ponuditi: usluge zavarivanja svih vrsta: MIG-MAG, REL, WIG i druge koje možemo odraditi u našoj tvrtki ili kod klijenta. Proizvodnja metalnih, inoks, čeličnih i drvenih proizvoda. Kontakt: Vladimir Kreš, kres.vladimir@gmail.com, 098/9859953.

na kuna. Rok dostave ponuda je 27. listopada. Usluge čišćenja

Opća bolnica Bjelovar nabavlja usluge čišćenje. Procijenjena vrijednost nabave je 480.000 kuna. Rok dostave ponuda 21. listopada.

REGIJA Digitalni angiografski aparat

Klinički centar Crne Gore nabavlja digitalni angiografski aparat za radiološke, dijagnostičke i interventne procedure s dodatnom opremom. Rok za dostavu ponuda je 27. listopada.

Reportažna kola i druga audio-video oprema

Radio i televizija Crne Gore nabavlja reportažna kola, DSNG i A/V opremu. Rok dostave ponuda je 14. studenoga. Izgradnja željezničke pruge

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije nabavlja radove izgradnje željezničke pruge. Rok dostave ponuda je 8. studenoga. Plovila

Ministarstvo infrastrukture Republike Slovenije nabavlja plovila. Rok dostave ponuda je 9. studenoga.

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 101

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJE SE POSLOVNI KOMPLEKS I SPOMEN-DOM RUDARSTVA Stan, ukupne površine 89,5 četvornih metara, ukupne vrijednosti 1,02 milijuna kuna, nalazi se u mjestu Rabac u Istarskoj županiji, prodaje se na dražbi 20. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Labinu. Nekretnina se na prvom ročištu za javnu dražbu ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 187 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 613.000 kuna, nalazi se u Novom Vinodolskom, prodaje se na dražbi 20. listopada u 10 sati na Općinskom sudu u Rijeci - Stalna služba u Crikvenici, Kralja Tomislava 85a. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno i ne može se prodati ispod dvije trećine od njene utvrđene vrijednosti. U javnoj dražbi, kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje u iznosu od 60.000 kuna. Poslovni kompleks s pripadajućim zemljištem, ukupne površine 1758,74 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,05 milijuna kuna, nalazi se u mjestu Lukovdol, Općina Vrbovsko u Primorsko-goranskoj županiji, prodaje se na dražbi 21. listopada u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, sudnica 96/II. (mala dvorana). Početna cijena nekretnine na dražbi iznosi 200.000 kuna, a jamčevina iznosi 50.000 kuna.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Kuća i dvorište, a kuća se sastoji od dvosobnog stana i jedne odvojene sobe u dvorišnom dijelu kuće, u vlasništvu ovršenika u polovini dijela, ukupne površine 735 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 135.975 kuna, nalazi se u Slavonskom Brodu, prodaje se na dražbi 23. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

102 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

Zgrada, koja u naravi predstavlja spomendom rudarstva i proizvodno-poslovnu zgradu, ukupne površine 2532 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 578.000 kuna, nalazi se u Murskom Središću u Međimurskoj županiji, prodaje se na dražbi 23. listopada u 9 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba broj 222/II. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene nekretnine. Kuća i dvorište, ukupne površine 420,81 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 1,22 milijuna kuna, nalazi se u Novoselskoj ulici 10 u Zagrebu, prodaje se na dražbi 23. listopada u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 232/II. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 121.598 kuna. Zgrada, ukupne površine 1.837,87 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,05 milijuna kuna, nalazi se u naselju Prokike, Općina Brinje u Ličko-senjskoj županiji, prodaje se na dražbi 23. listopada u 10.15 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Amruševa 2/II, dvorišna zgrada, soba broj 55/III. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 2704,65 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,23 milijuna kuna, nalazi se u naselju Lišnica, Općina Duga Resa, Karlovačka županija, prodaje se na dražbi 23. listopada u 12 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno. Oranica, ukupne površine 4960 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 89.000 kuna, nalazi se u naselju Kringa, Općina Tinjan, Istarska županija, prodaje se na dražbi 23. listopada u 13 sati na Trgovačkom sudu u Pazinu, Dršćevka br. 1, sudnica br. 5. Kao kupci mogu sudjelovati samo one pravne i ﬁzičke osobe koje su dale osiguranje u visini od 8900 kuna. Kuća, ukupne površine 1228 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 101.170 kuna, nalazi se u naselju Trnovec, Trnovec Bartolovečki u Varaždinskoj županiji, prodaje se na dražbi 24. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba br. 104/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Kabeli Swissgrid AG, Prilly - Malley, Švicarska, traži nabavu kabela. Natječaj je otvoren do 24. listopada. Adresa proﬁla kupca: www.swissgrid.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=984497. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na Swissgrid AG, Route des Flumeaux 41, Prilly – Malley 1008, Suisse, Katia Schmidlin, katia.schmidln@swissgrid.ch. Tehničko projektiranje Polska Spółka Gazownictwa Sp. z o.o., Oddział Zakład Gazowniczy w Bydgoszczy, Bydgoszcz, Poljska, traži nabavu usluga tehničkog projektiranja. Natječaj je otvoren do 23. listopada, a prijave se predaju na Polska Spółka Gazownictwa Sp. z o.o., Oddział Zakład Gazowniczy w Bydgoszczy, ul. Jagiellońska 42, 85-097 Bydgoszcz, Edyta Czerniejewska, 85-097 Bydgoszcz, Polska, edyta.czerniejewska@psgaz.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Popravak sigurnosne opreme Madridski Metro traži nabavu usluga popravaka i održavanja sigurnosne opreme. Natječaj je otvoren do 17. listopada. Više podatka o nadmetanju može se naći na Metro de Madrid, Sociedad Anónima, Cavanilles, 58, Servicio de Contratación, 28007 Madrid, Espana, Ger.Contratacion@metromadrid.es. Elektronički pristup podacima: www.metromadrid.es/es/acceso_proveedores/licitaciones//index_en_curso. html. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: www.metromadrid.es/es/acceso_proveedores/Presentar_Ofertas/index.html. Usluge zapošljavanja Norges musikkhøgskole traži usluge pribavljanja osoblja uključujući osoblje za rad na određeno vrijeme. Natječaj je otvoren do 17. studenog. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://sourcing. amesto.com/Avantra/Customer/NMH/modules/Purchase/Published/selected.aspx?pid=56. Dodatne informacije dostupne su na: Norges musikkhøgskole, 974 761 106, Postboks 5190

Majorstua, Oslo 0302, Norway, Maria Ahmed, maria.ahmed@nmh.no. Građevinski radovi Hospice général – Service immobilier, Acacias, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 12. studenog. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=988363. Dodatne informacije dostupne su naHospice général – Service immobilier, Route des Acacias 54, Acacias 1227, Švicarska, Richard McAllister, hb@hbexpertimmo.ch. Očitavanje brojila Societatea De Distributie a Energiei Electrice Transilvania Nord SA, Cluj, Rumunjska, traži uslugu očitavanja brojila. Natječaj je otvoren do 6. studenog. Ponude se šalju na: Societatea De Distributie a Energiei Electrice Transilvania Nord SA, Str. Ilie Macelaru nr. 28A, Ioana Mihaiela Oltean, 400380 Cluj-Napoca, Romania, mihaiela.oltean@tnd.electrica.ro. Više podataka na istoj adresi. Poslovne usluge Guaguas Municipales, S.A., Las Palmas, Gran Canaria, Španjolska, traži poslovne usluge: pravo, marketing, savjetovanje, zapošljavanje, tiskanje i sigurnost. Natječaj je otvoren do 15. studenog, a prijave i informacije o njemu se mogu dobiti na Guaguas Municipales, S.A.,calle Arequipa, sin número, Urbanización Industrial El Sebadal, Las Palmas de Gran Canaria, CP 35008, España,Teresa García Cuyás, teresa. garcia@guaguas.com; miguelangel.garcia@ guaguas.com. Glavna adresa naručitelja: http:// www.guaguas.com. Čišćenje Acosol, S.A., Marbella, Španjolska, traži usluge čišćenja. Natječaj je otvoren do 14. studenog i ponude se predaju na Acosol, S.A., A29658416, Carretera Nacional, 340, km.190, 7, Servicio de Licitaciones, 29604 Marbella, Espana, licitaciones@acosol.es. Glavna adresa naručitelja: http://www.acosol.es. Više podataka o natjecanju na istoj adresi.

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 103

PRIVREDNI VJESNIK

LuPaHor

JESTE LI ZA MAMURNOG BEĆARA, LEDENU SNAŠU ILI ZA RED HOT IPA? Nova kraft pivovara iz Vukovara potporu za prve korake u svojoj proizvodnji pronašla je u crowfunding kampanji. Projektom proizvodnje piva prema željama tržišta uz pomoć novih tehnologija pronalaze svoje kupce kojima će omogućiti i inovativne usluge piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

raft pivo postalo je zadnjih godina trend u Hrvatskoj ne samo među ljubiteljima piva nego i među onima koji žele napraviti dobar mali posao u kojem će moći višestruko uživati. Jedna takva pivovara u nastajanju je vukovarski LuPaHor koja na neobičan način kreće prema stvaranju piva prilagođenog osobnom ukusu njihovih kupaca. Iza projekta LuPaHor, koji se nastoji ﬁnancirati preko platforme za crowdfunding Indiegogo, stoji trio koji čine Martina Lucić, zadužena za stvaranje recepata i proizvodnju piva, Jasmin Pavlović, zadužen za marketing i poslovanje, te Goran Horvat zadužen za ICT segment i inženjering.

SVJESNI SMO TRENUTAČNE EKSPANZIJE CRAFT PIVOVARA TE LJUBAV PREMA CRAFT PIVU JE SAMIM TIME Naziv LuPaHor igra je riječi, kaže Jasmin “Hmelj, glavni začin u stvaranju piva TEŠKO BITI Pavlović. je na latinskom jeziku humulus lupulus, a hor DRUGAČIJI I je choir ili zbor - ljudi koji pjevaju zajedno. Hor/zbor, kako kažu u LuPaHoru, može biti PREPOZNATLJIV, amaterski i isključivo za zabavu, a može biti i za posao i kao izvor egzistenciISTIČE MARTINA profesionalan, je. Naziv LuPaHor je svakako povezan i s naLUCIĆ šim prezimenima”, dodaje Pavlović. 104 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

Ideja se rodila prvenstveno iz ljubavi prema craft pivu, ističe Martina Lucić. “Nakon brojnih eksperimentiranja odlučili smo u priču ući ozbiljnije. Tada se i rodila ideja o iskoraku u poduzetnički svijet i otvaranje vlastite mikro pivovare. Dakako, tu smo vidjeli priliku da stvorimo nešto svoje u Hrvatskoj, u situaciji kada je izuzetno teško naći posao i kada mladi ljudi odlaze iz Hrvatske u želji za pronalaskom boljih uvjeta za život”, kaže Martina Lucić. Upravo su zato napravili i video kojim promoviraju kampanju s tematikom iseljavanja iz Hrvatske, odnosno dijela Hrvatske iz koje sami dolaze - iz Slavonije. Na početku promo spota prikazuju mladića koji razmišlja o svojim ﬁnancijskim problemima, o tome kako je jedino rješenje odlazak iz Hrvatske. No takva razmišljanja se prekidaju predlaganjem ideje o vlastitoj maloj pivovari koja se prezentira parafraziranjem citata poznatog iz serijala Star Wars - Come to the beer side (u originalu Come to the dark side). Kampanja crowdfundinga bila nam je prvi korak da se predstavimo kao nova mlada snaga u svijetu craft pivarstva, a i zamišljena je kao prva prilika za prikupljanje sredstava kako bi se ideje i ostvarile, ističe Goran Horvat. “Cilja-

U KÖLNU ODRŽANA 34. ANUGA

U ORGANIZACIJI HGK PREDSTAVILE SE I HRVATSKE TVRTKE Na Međunarodnom sajma svjetskog prehrambenog tržišta Anuga predstavilo se 7400 izlagača iz više od 100 zemalja, među kojima i iz Hrvatske. na skupina ljudi nisu samo ljubitelji piva već svi koji bi prepoznali naše ideje i želju triju mladih osoba koje žele drugačiju Hrvatsku. Zbog toga koristimo i marketinški hashtag #ostani”, kaže Horvat. Tom kampanjom ne žele skupiti sva sredstva već im to može biti prvi korak koji im može pomoći na samom početku njihova projekta.

DO PIVA PREKO INTERNETA “Svjesni smo trenutačne ekspanzije craft pivovara te je samim time teško biti drugačiji i prepoznatljiv. Stoga smo se, osim pivom kao proizvodom, odlučili predstaviti i inovativnim uslugama povezanim s craft pivarstvom. Planiramo svojim budućim kupcima omogućiti naručivanje piva na internetu preko aplikacije koja će omogućiti odabir različitih intenziteta arome i gorčine. Također, planira se i aplikacija koja bi u potpunosti približila proizvodnju piva potencijalnom kupcu (Craft trag). Naručitelji će moći putem mobilne aplikacije pratiti u kojoj fazi je njihova narudžba, slično kao kada naručite pošiljku preko eBaya. Nakon svake narudžbe kupci bi trebali dobiti QR kod za praćenje. Upravo smo za ovu ideju dobili iznimno pozitivne povratne informacije te savjete da bi ona mogla biti uspješna i za tržište izvan Hrvatske”, ističe Martina Lucić. Trenutačno rade na proizvodnji triju piva. Mamurni bećar je blond ale s primjesama rakije viljamovke. Ledena snaša je indian pale ale s aromom borovine i laganih cvjetnih okusa i, kako kažu, namijenjeno je svim slavonskim snašama kojima nisu dragi njihovi mamurni bećari. Treće pivo je Red Hot IPA - indian pale ale s aromom pikantnih papričica. Naziv piva smo odlučili povezati sa Slavonijom, a i sam sastojak Red Hot IPA je također određena poveznica sa Slavonijom i Baranjom. Ipak, riječ je o budućoj slavonskoj pivovari. Iako njihova kampanja nije skupila znatna sredstva, oni ne planiraju odustati od cilja, a ako želite podržati ovaj jedinstveni projekt, možete to učiniti na web stranici https://igg.me/at/lupahor/x.

I ove godine organizator nacionalnog predstavljanja hrvatskih prehrambeno-prerađivačkih tvrtki je Hrvatska gospodarska komora. ‘’Nastup na Anugi je kao i obično ispunio svoje ciljeve. Tvrtke su ostvarile planirane poslovne kontakte, a vrijeme će pokazati njihovu kvalitetu. Bez obzira na sve suvremene načine komunikacije, internet, društvene mreže..., sajmovi su i dalje izrazito bitni ponajprije stoga

što je to mjesto susreta s postojećim partnerima iz čitavog svijeta, a naravno i prilika za stjecanje novih”, kazala je Jasminka Dukić iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK. U sklopu specijaliziranog sajma smrznute hrane Anuga Frozen Food pored velikih europskih proizvođača poput Belgije, Francuske, Grčke, Italije, Nizozemske i Portugala, predstavila su se i dva proizvođača iz Hrvatske: Mlinar i Stil Pekarna. Sajam delikatesa Anuga Fine Food jedan je od najposjećenijih specijaliziranih sajmova u sklopu Anuge. Na zajedničkim nacionalnim štandovima sudjeluje velik broj zemalja koje predstavljaju svoje tipične prehrambene proizvode. Šesti put za redom, u organizaciji HGK, i Hrvatska ima svoj nacionalni paviljon na kojem su se predstavile tvrtke: Apimel, Arbacommerce, Čakovečki mlinovi, Hermes International, Mygros, Prodan Tartuﬁ, Pršut Voštane, Ragusa i Uje.

CROATIA AIRLINES

Jeftinije do Barcelone i Lisabona Croatia Airlines, u sklopu mjesečne akcije u listopadu, nudi vam povoljnije cijene aviokarata za Barcelonu i Lisabon. Povratne aviokarte za izravne letove iz Zagreba u Barcelonu možete kupiti već po cijeni od 139 eura, a za letove iz Zagreba u Lisabon već od 157 eura. Novost je da će Croatia Airlines u ta nezaobilazna turistička odredišta, atraktivna u sva godišnja doba, letjeti veći dio godine. Možete otputovati u Barcelonu četvrtkom i nedjeljom do 7. siječnja te uživati u osobitostima arhitektonskih zdanja, šopingu i noćnom životu. Vrijedi posjetiti i Lisabon, ponedjeljkom i petkom do 8. siječnja, jer taj grad nazvan je Kraljicom mora i jedan je od najljepših europskih prijestolnica. Promotivne cijene odnose se na avi-

okarte kupljene preko web stranice i uključuju prijevoz jednog komada ručne prtljage do osam kilograma koji omogućuje novi tarifni razred FlyEasy, pristojbe zračnih luka i naknadu za izdavanje karte (TSC). Stoga posjetite www.croatiaairlines.hr ili m.croatiaairlines.hr, pratite mjesečnu akciju Pogledaj u oblake i odaberite svoju destinaciju!

16. listopada 2017. | broj 4000 | PRIVREDNI VJESNIK | 105

HT PREDSTAVIO JEDINSTVENO RJEŠENJE ZA HOTELE BUDUĆNOSTI

Fleksibilna usluga i interaktivna komunikacija

o uzoru na svjetske hotele i u hrvatskim se hotelima posebna pozornost posvećuje tehnologiji, pa tako neka istraživanja pokazuju kako od ukupnog broja hotela u Hrvatskoj njih 60 posto koristi mobilne web stranice kako bi prezentirali svoje usluge, 40 posto ih koristi mobilnu aplikaciju, 53 posto koristi tzv. digital signage tehnologiju (oblik prezentacije raznih sadržaja na ekranima), a u 11 posto hotela gostima se nudi rezervacija smještaja preko mobilnog telefona. Online booking u Hrvatskoj također je u porastu, pa se predviđa kako će godišnja stopa rasta prihoda od tih rezervacija do 2020. godine iznositi 28 posto, rečeno je na predstavljanju novih usluga za hotelijerstvo Hrvatskog Telekoma (HT) u Vinotelu Gospoja u Vrbniku na Krku. To je prvi hotel u Hrvatskoj koji je uveo

HT-ovo cjelovito tehnološko rješenje u svoje poslovanje koje uključuje tri nove usluge za hotelijerstvo. Tako je Hotel PMS (Property Management System) razvijen u suradnji s tvrtkom Remaris, mobilna hotelska aplikacija u suradnji s Combisom, a Hotel TV u suradnji s Cronexom. Neke od prednosti PMS sustava su točna evidencija potrošnje gostiju hotela, brza i automatizirana prijava i odjava gostiju, automatizirani sustav vođenja internih i vanjskih rezervacija, mogućnost praćenja potrošnje materijala, trenutačni uvid u stanje domaćinstva i izvještaji o poslovanju. Kako je rečeno na predstavljanju novih rješenja za hotele budućnosti, Hotel PMS učinkovito je integriran s Hotel TV-jem i hotelskom aplikacijom te snažnim komunikacijskim kanalima s gostima. Putem Hotel TV-ja gosti mogu pratiti TV pro-

gram i atraktivne ﬁlmove te mogu pristupiti raznim hotelskim promocijama, e-trgovini i turističkim informacijama. Za korištenje te aplikacije dovoljno je samo nekoliko dodira po zaslonu mobitela ili tableta za check-in ili check-out, rezervaciju termina u wellness centru ili stola u restoranu. “S obzirom na to da se osjećamo vrlo odgovornom kompanijom u razvoju digitalnog društva u Hrvatskoj, naša je misija dovesti najnovije globalne tehnologije i trendove kako bismo poslovnim korisnicima pomogli da jednostavnije i brže dođu do kupaca, a u ovom slučaju do svojih gostiju”, istaknuo je Saša Kramar, član Uprave i glavni operativni direktor za poslovne korisnike HT-a. Dodao je kako suvremene tehnologije u hotelijerstvu znatno olakšavaju poslovanje, štede novac i vrijeme te utječu na zadovoljstvo gostiju. (S.P.)

KREATIVNE RADIONICE DEKORIRANJA

BOJE I STILOVI U INTERIJERU

Zabavite se u svijetu kreativnosti, saznajte o lijepim stvarima oko nas, inspirirajte se trendovima u dizajnu, razmišljajte u bojama, otkrijte svoj stil.

Pridružite nam se na kreativnim radionicama tijekom rujna, listopada i studenoga u Zagrebu, subotom od 10 do 13 sati.. Steknite nova poznanstva uz kavu i kolačiće, naučite više o dekoriranju i dizajniranju stambenih i poslovnih prostora, a kući ponesite i vlastitu kreaciju – dekoraciju za dom (ili ured) koju ćete tijekom radionice izraditi uz podršku naših predavača. Jesen donosi tople boje lišća i slikovite krajolike. Priroda nam se otkriva u svim svojim bojama, oblicima i veličinama, na taj način inspirirajući umjetnike u nama. Interijere dekoriramo po uzoru na prirodna bogatstva. Harmonija boja i toplina tkanina su glavni

106 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4000 | 16. listopada 2017.

elementi jesenskog uređenja interijera. Kako kombinirati boje, materijale, oblike i stilove te što je ove godine u trendu – saznajte na radionicama. Želite znati kako boje i eterična ulja utječu na raspoloženje i apetit? Zanima vas kako opremiti i dekorirati stol i blagovaonicu za poslovna ili obiteljska druženja? Pridružite nam se na kreativnim radionicama čija je voditeljica Danica Maričić, dizajnerica i glavna urednica globalnog web magazina o dizajnu, arhitekturi i putovanjima - Archi-living. com. Prijava na radionice: danica@archiliving.com, dok je kotizacija 280 kuna (uključen PDV).